Helmut Wandmaker

PRIJESNA HRANA
UMJESTO K U H A N E
Knjiga
iva svjeina hrane sr je prehrambenog programa Helmuta
Wandmakera koji vodi osloboenju od tipinih bolesti
naega drutva, kao na primjer visokog krvnog tlaka i
prekomjerne tjelesne teine.
Postoji samo jedan put da primimo tu ivu svjeinu, a on
vodi mimo kuhinjskog lonca k prijesnoj hrani. Jer svaka
kuhana ivena namirnica uzrokuje bolest. Koliko je
protuprirodan dananji nain prehrane pokazuje i pogled u
ivotinjski svijet, u kojemu nema niega drugog osim
prijesne hrane, i to u svako godinje doba. Helmut
Wandmaker obraa se samoiscjeljujuim snagama u
ovjeku, jer svaka stanica posjeduje svoju vlastitu
inteligenciju koja se moe poticati pravilnom prehranom.

Autor
Helmut Wandmaker, roen 1916., teko je obolijevao ve u
mlaim godinama. Godine 1982. povukao se u mirovinu.
Najtee su ga bolesti i ozljede rano prisilile da promilja o
temi zdravlja. Tako je tijekom vie od 45 godina stjecao
iskustva s prijesnom hranom, to ih uvjerljivo prenosi
drugima s namjerom da im pomogne u odravanju zdravlja.

Prirodnom prehranom
do istinskog zdravlja

Helmut Wandmaker

Prijesna hrana
umjesto kuhane
Prirodnom prehranom
do istinskog zdravlja

Naziv izvornika
ROHKOST STATT FEUERKOST
Wahre Gesundheit durch nattirliche Nahrung

Sadraj

Njemaki izdava
NATURA VIVA VERLAG
WEIL DER STADT, 7. AUFLAGE 2005.

Predgovor
Ovu knjigu posveujem svima onima iji nain miljen
ja, ivota i prehrane poiva na prirodnim i zdravim naeli
ma! I tako glasi najjednostavnija definicija zdravlja i
bolesti:
1. Postoji samo jedan uzrok bolesti: zatrovanost tijela!
2. Postoji samo jedan nain lijeenja: odstranjenje
otrova ili detoksikacija!
To si otrovanje sam sebi priskrbio kuhanom hranom
koja je masna i stvara kiselinu, te lijekovima i stimulansi
ma. Za detoksikaciju odnosno odstranjenje otrova na
dleno je iskljuivo tvoje tijelo, bude li ga ubudue
opskrbljivao ivom i svjeom sirovom biljnom hranom i
mnogo se kretao. Sposobnost samolijeenja bez pomoi
pilula, ljekovitog bilja i nadrilijenitva bila je u itavoj po
vijesti ljudskoga roda najdragocjeniji imetak.
Protiv tisua tobonjih bolesti proizvode se nebroje
ne tisue lijekova. U zbilji postoji meutim samo jedna
bolest i samo jedan lijek. Nijedno lijeenje, nijedna te
rapija, nijedan lijek ne moe otkloniti uzrok neke bole
sti. A budui da oni ne uklanjaju uzrok, znai da ni ne
lijee.
ovjek ne razmilja, nesmetano se kljuka svim mrtvim
i na taj se nain brine za to da pogrebna poduzea ne mora
ju objaviti steaj. Postavi drukija mjerila! Idealna, pri
rodna prehrana ovjeka bila je i jest: nekuhanu nemijeana - nezainjena.
Sva se druga iva bia ove zemlje ravnaju po tome,
samo ovjek misli da zna bolje. Nepotivanje toga temel
jnog zakona dovelo gaje do toga da bude vrsta koja propa6

da u bolestima i jo se k tome meusobno ubija, to je

prisiljava graditi sve vie bolnica i vojarna.
Osobita se vrijednost prijesne, svjee hrane nalazi u
njezinom bogatstvu uinkovitim tvarima i u njezinoj boljoj
kakvoi bjelanevina, kojima se naprotiv termikom obra
dom nanosi velika tela, jer se tako gubi ono najdragocjeni
je u njima. Najbolju hranu za ljude moe i sam otkriti ako
se u mislima vrati u ivotne prilike iz davne prolosti, kad
jo nije bilo vatre, tvornike robe, ni posebnog orua kao
pomonog sredstva. Jedi na primjer prijesno meso, itari
ce, bilje, lie, koru di veta, krumpir i slino prijesno, i to po
mogunosti mono-hranu, to znai jednu vrstu hrane po
obroku. Moe li se uistinu time s uitkom najesti? Ponav
ljam: jedna vrsta hrane po obroku i to bez dodataka i
zaina? Ne, to je nemogue.
Time si sam od sebe doao do najbolje hrane za
ovjeju djecu: prijesno voe. Sve druge ivene namirni
ce optereuju tijelo. To se moe na neki nain rei ak i za
povre, jer ono ne moe odmah dati sve potrebne hranjive
tvari, osobito glukozu i/ili fruktozu. Mi ne raspolaemo
kao preteni dio biljodera enzimom (celulozom) koji je
nudan da bi se iz trave, stabljika, listova ili kora izvuklo
dovoljno energije. Tako su na primjer gorile pravi dei aki
i del'ekacijski strojevi, jer ni oni ne mogu u svojim lijezda
ma proizvesti celulozu. Gorile i ljudi koji daju prednost
povru mogu iz njega dobiti hranjive tvari samo u obliku
sokova, ako snano vau. Mikseri i sokovnici su novovjeki izum. Hrana obraena na taj nain remeti skladnu proba
vu. Stoga je dakle prijesno voe prvi izbor, jo ispred
malih koliina salate i povra!
Helmut Wandmaker

Prijeimo na stvar
Ako se uraunaju pripreme za moju knjigu "Willst Dit
gesundsein? VergmDein Kochtopf." koja je izila 1988.,
tada je opet prolo deset godina. Da li se otada naelno ne
to promijenilo? Ne, priroda jo uvijek ima pravo; pogreke
uvijek ine ljudi.
Ova je mala knjiga saetak moje knjige prvi put izile
1975., "Naluiiiche Gesundheilslehre: dick + krank" i moga
45-godinjeg iskustva, i trebala bi Te pratili, kako bi pri
dvojbama mogao uvijek ponovno itati iz nje. Daljnje in
formacije moe dobiti iz standardnog djela "Willst Du gesund sein?...'7 moe se u izdanju Goldmanna nabaviti i kao
depna knjiica Nr. 13635.
Tu su vana nadopuna knjige pionira prirodne prehrane
prijesnom hranom kao to su Ehret, Sommer, Tilden, Shelton, Walker, Aterhov, a osobito jo ivui T. C. Fry. U godi
ni 1992. izilo je novo izdanje moje isto tako 1975. godine
objavljene knjige "Dick + krank oder sehlank + gesund"
koja sadri dodatak s najnovijim spoznajama kako se moe
ukloniti ovapnjenje. To potvruju "Arzte der Neuen
Ziichtung'V'Lijenici Novoga uzgoja"/ ili "Arzte der
Neuen Generation" / "Lijenici Novoga narataja"/,
kako oni sebe u SAD-u nazivaju.
Knjiga je bila proirena za dva bitna initelja: sjedne
sirane za popis vitamina i minerala za one koji se ne mogu
uvijek u cijelosti hraniti proizvodima to su rasli na posve
zdravom tlu, a s druge strane za upozorenje na korisno dje
lovanje vode koja bi se trebala obilno pili. Vitaminska na
dopuna ima svoj povod u istraivanju dvostrukog
9

dobitnika Nobelove nagrade Paulinga i mnogih njegovih

nasljednika, lako su se vitamini uspjeli izdvojiti ve prije
dugog vremena, tek su spoznaje iz posljednjih deset godina
mogle istaknuti njihovo veliko znaenje. Mi ljudi - protiv
no ivotinjama - ne moemo sami stvarati vrhunski vita
min C.
Perzijski lijenik dr. Batmanghelidj, koji je prakticirao
unutarnju upotrebu vode, posezao je iskljuivo za tim "lije
kom". Njegova su ga velika iskustva uvrstila u uvjerenju
daje obilno pijenje vode veoma vano za sve ljude, pa tako
i za one koji jedu samo prijesnu hranu.
Premda je veoma teko "prodavali" zdravlje, trebala bi i
ova knjiga dati daljnji poticaj da se ravnamo po prirodnim
zakonima koji vrijede za sva iva bia. To je pozitivna
knjiga koja eli dati jednostavne, uvijek upotrebljive savjeic za zdravo i vitalno svladavanje ivota u dananje teh
niki orijentirano atomsko doba kada se prebrzo ivi. Ona
te treba uiniti sposobnim za prirodnu ivotnu radost. Pod
tim bi aspektom trebao, molim, gledati i moj katkad dra
stini nain izraavanja - ne volim okoliati. elim Ti
pomoi. Mora meutim najprije znati pravi put prirode,
zatim eljeti razviti i otpornost prema utjecaju nae nepri
jateljske okoline koja nas eli namamiti natrag u tetne
ovisnosti. Njezine se zamke svakodnevno postavljaju svu
da oko nas. Zbog njih opet zapadamo u ovisnost o masti,
eeru, alkoholu, duhanu, kavi, lijekovima, okoladi.
Takozvani se strunjaci i laboratorijski znanstvenici
nisu ni poslije vie desetljea umorili upozoravati ljude
koji jedu prijesnu hranu na opasnost od pomanjkanja bje
lanevina, kalcija, eljeza i vitamina B12 iako se mnoge
ivotinje oko nas esto gotovo iskljuivo prehranjuju tra10

vom i liem. Te ivotinje mogu dakle stvorili primjerice u

svom lijelu snani kostur i vitamin B 12 u tragovima, a
kruna Bojega stvaranja, ovjek, nije to u stanju? Nije li to
vrijeanje naeg Stvoritelja?
Ve bi samo ta jedna usporedba trebala uputiti na oprez
s obzirom na miljenja strunjaka. Oni su veinom pristae
kuhinjskog lonca ili plaeni propagandisti. itava se ple
mena u nekim narodima prehranjuju prijesnom biljnom
hranom. epave ljude nee meutim nai u njih, ve u nas
u industrijskim zemljama s prehranom prebogatom bje
lanevinama i mlijenim proizvodima s prcobiljem kal
cija! Stvaranje vitamina B
ovisno je o postojanju
organskog kobalta. Zato se vitamin B|_> zove i kobalamin.
Prijesna hrana nudi ovjeku sve to mu je potrebno.
) 2

Molim Te, misli na to da u Njemakoj krajem Drugog

svjetskog rata gotovo nije bilo oboljelih od sranog infar
kta. Radi loga su sveuilita morala dotine "primjerke za
istraivanja" nerijetko traiti u inozemstvu. Tko je tada go
vorio o previsokoj razini kolesterina, o visokom krvnom
tlaku, o modanom udaru? Unato psihikim optereenji
ma zbog ratnog nasilja odrala nas je relativno zdravima
nemasna hrana u oskudnoj koliini, i to pri tekom tjele
snom radu. Danas ljudi masovno jedu masne peenke,
masne kolae, preko 100 vrsta kruha premazanog ma
slacem, obloenog mesnim nareskom, unkom, sirom,
medom, marmeladom i drugim. I sve to "ispiru" ka
vom i crnim ajem, pivom, vinom, i rakijom. Zatim jo
okolada, praline i cigarete! Ve primjeuje kamo smje
ram: preobilna prehrana jednostranom, dakle nepotpu
nom, masnom kuhanom hranom s previe bjelanevina

i premalo kretanja uzroci su svih akutnih i kroninih

bolesti. Tako ivi 99 posto svih ljudi!
Zato doivljavamo sve stariju ivotnu dob, ali smo u
stvarnosti sve bolesniji? Prof. dr. William C. Roberts, glav
ni patolog i strunjak za arteriosklerozu, iz glasovite medi
cinske ustanove National Institute od Health u Bethesdi
(SAD) okirao je svoje sluatelje kad je 22. studenog 1991.
prilikom kongresa u Amsterdamu rekao sljedee: Zadesi li
Vas s 50 godina srani infarkt, to je dodue neugodan i
nepoeljan, ali nikako nepredvidiv dogaaj, posve sigurno
ne urota sudbine! Vi zapravo plaate za nerazborito postu
panje s vlastitim tijelom, to traje ve desetke godina. Do
bivate podsjetnik za nepromiljene prehrambene navike
to Vam ih Vae koronarne arterije nisu oprostile."
Taj je Amerikanac u svom sjajnom izlaganju uputio o
tre kritike na raun modernih ivotnih i prehrambenih na
vika, stavivi svima nazonima jasno na znanje u emu
grijee. Dalje je Roberts rekao: "Mislite li da je koronarna
skleroza degenerativna bolest koja nekoga sudbinski zade
si, a drugoga potedi, tada se varate. Glavni ste krivac Vi
sami, jer to to Vas moda danas mui kao Angina pectoris,
priskrbili ste si dugogodinjim deranjem svega i svaega,
bilo iz vlastite nepromiljenosti ili neumjerene elje za uit
kom!"
Tu imamo od glasovitog medicinara crno na bijelom:
ovjek si ovapnjenje koronarnih arterija jednostavno
priskrbi nepromiljenim deranjem! To vrijedi dakako
za sve bolesti uvjetovane prehranom, osobito za rak. to
zapravo nije uvjetovano prehranom? Slino u te dra
stino upoznati u kratkom obliku sa svojim iskustvima. to
e iz toga nainiti ostaje preputeno Tebi.
12

Jedino Ti sam mora ispatati za svoje pogreke. Znam

kako je rastati se s dragim navikama. To vidim svakodnev
no u svoje djece, svoje unuadi, svojih roaka i prijatelja.
Na svakom smo koraku primamljivani na uivanje u jelu i
piu. To nas uivanje u jelu svakim danom sve vie unita
va. Uvijek se nae neki razlog za "orgije deranja". Pritom
jo svatko eli nadmaiti drugoga; pretrpan je stol vanjski
znak razmetljivog blagostanja. eli li meutim postii
najbolje zdravlje, preostaje Ti samo okretaj za 180 stupnje
va.
Zatomljujui lijekovi mogu Ti donijeti privremeno
olakanje simptoma. No budui da oni nemaju nikakvo lje
kovito djelovanje, zapravo povlae za sobom daljnje slab
ljenje. Uzrok bolesti, Tvoj pogreni nain ivota postoji
dakle i dalje, tako da bolest koja je iz toga proizila stalno
dalje napreduje i naposljetku le prerano ubije. Posve bi
drukije bilo meutim kad bi ljudi uvaavali ovaj osnovni
pouak: bolest je nastojanje prirode da Te ozdravi! Sto
uspjenije zatomljuje svoje tegobe tabletama i terapi
jama, to se vie bori protiv svoga vlastitog mehanizma
lijeenja! Sve tablete svijeta ne mogu Ti pomoi ne bu
de li prihvatio naelo prirode koje vrijedi za sve stvo
rove: jedi prijesnu hranu i krei se! Promisli, djeluj,
pred Tobom bi jo trebale biti one bolje godine!

"Za novi cilj trebamo i novo sredstvo, naime novo zdrav

lje, snanije, otpornije, smionije i radosnije nego to su
bila sva zdravlja dosada."
(Friedrich Nietzsche)

13

Na ovom bih mjestu elio ponoviti citat dr. Herberta

Raitnera to gaje ameriki lijenik dr. Henry Bieler obja
vio ve 1965. u svojoj knjizi "Prehrana - Tvoj najbolji li
jek":
"Modemi ovjek zavrava kao psihosomatski bolesna,
kirurki promijenjena ivotinja prepuna vitamina, aspiri
na, tableta protiv kiseline, umirena barbituratima. Najvei
proizvod prirode postat e iznemoglom, prestimuliranom,
neurotinom ivotinjom s irevima na elucu, glavobolja
ma i bez. krajnika."
Danas tri desetljea kasnije, vae te Rattnerove pro
roanske rijei vie nego ikada prije. Hrana iz kuhinjskog
lonca dovela je ovjeka u potpunu ovisnost o instrumenti
ma i lijekovima, pri emu je pretjerano lijeenje zdravstve
nih oteenja uzrokovalo eksploziju bolesnikih trokova.
Unato preventivi bolesti i nekim novim metodama
lijeenja kolske medicine, raste jednako kao prije uesta
lost glavnih bolesti, kao to su infarkt, rak i dijabetes. To je
ono to je opisao Nietzsche: svi mi trebamo novo,
snanije zdravlje. Moramo izii iz svakodnevnih, slamajuih dogaanja bolesti posvuda oko nas!
Ve Ti je u predgovoru bilo natuknuto to pripada zdra
vom nainu ivota. Ovo to sada slijedi kao objanjenje
treba Te uvrstiti u Tvome miljenju i postupanju. U ovoj
u knjizi isto kao obino zadrati prisno Ti. Tijekom svih su
se godina od 1975. alila radi toga samo dvojica itatelja injenica koja me upravo uvruje u odluci da ne mijen
jam oblik oslovljavanja.
Tvoj bi duh trebao vladati Tvojim tijelom. Lati se za
jedno sa mnom uklanjanja duhovne starudije u sebi. Ljud
ski je razvoj zahtijevao 150 milijuna godina, to znai etiri
14

i pol milijuna narataja. 149 milijuna godina od toga hranio

se ovjek prijesnom hranom, dakle 99,67 posto toga
ogromnog vremenskog razdoblja iskljuivo biljkama. Da
nas je obrnuto; ljudi vie sluajno pojedu tek neto prijesne
hrane, jer uju i itaju daje ona zdrava. Trebamo li se tada
jo uditi stoje gotovo svaki trei ovjek prijemljiv za rak?
Vrati li se izvornoj hrani koja se sastoji od prijesnog, neo
braenog voa i povra, nee se nikako izloiti bilo kak
voj opasnosti! Rizik i opasnost predstavlja kuhinjski
lonac i njegov veoma promijenjen, toplinski obraen
sadraj!
Bolesti i smanjena vitalnost imaju svoj uzrok u svakod
nevnoj pogrenoj preobilnoj prehrani izrazito bezvrijed
nom hranom, toplinski obraenim mastima, eerom svih
vrsta, ukljuujui med, bijelo brano, bijelu riu i sve nji
hove "ukusne" mjeavine! To su zapravo postale opasne
ne-ivene namirnice koje se jo k tome kuhaju peku i
pre. Vrh toga ugljikohidratnog zla zauzima kruh, jer se
obilno jede kao glavno prehrambeno sredstvo u svim
moguim pogrenim kombinacijama koje dodatno
oteavaju probavu. Kruh nas je uinio ovisnima o ugljikohidratima, a kao posljedica toga o alkoholu.
Ali ni to jo nije dovoljno - te se mrtve mjeavine razmekavaju alkoholnim i bezalkoholnim piima svih vrsta,
pri emu mnogi ljudi dodatno jo obescjenjuju svoja plua
pretvarajui ih u dimnjak. Puai su osobito nerazumno
tvrdoglavi prema pokuajima da ih se oslobodi toga poro
ka. Kao da se posvuda ne govori i ne pie kako je 70% svih
oboljenja od raka uzrokovano udisanjem duhanskog dima.
Tko pui, ne misli. Tko misli, ne pui!
15

Kao u svojim drugim knjigama i brojnim lancima,

tako u i ovdje osobito upozoriti na sve veu potronju kru
hu i itarica. Dr. Norman W. Walker, pionir prirodne preh
rane prijesnom hranom, dao nam je i opisao - dok to nije
znao bolje - zastraujui primjer kobne neumjerene po
tronje kruha i itarica. On je uvijek iznova obolijevao bra
nei se kruhom i itaricama, a odmah ozdravio kad je
izostavio sve ugljikohirate koji sadre mnogo kroba i
potpuno preao na prijesnu hranu. Dr. Walker je u tom po
gledu proivio sve uspone i padove. Kad poslije svoga po
sljednjeg povratka ovisnosti 0 ugljikohidralima nije
jednoga jutra mogao ustali, jer je bio posve ukoen, spasilo
gaje sjeanje na jednostavno pravilo nekog strunjaka za
prirodno lijeenje: ostani mirno leati u krevetu, nita ne
jedi i pij svakih pola sata jednu au vode. Za nekoliko
e dana biti opet zdrav. Tako je i bilo. Disciplinom i
uslrajnou oslobaao se ubudue svih namirnica koje
sadre mnogo kroba i be/ novih bolesti doivio 116 godi
na. S 56 godina poeo je tajiti svoju dob i vie nije slavio
sljedee roendane. Umro je tek 1985., zato su njegove
knjige za nas i danas aktualne. Svoju je posljednju knjigu,
kojoj je tema bila pretilost, napisao u dobi od 113 godina.
Tada se jo vozio biciklom i obavljao svoje vrtlarske poslo
ve, jedan bismo njegov pouak trebali osobito zapamtili:
"Kolebanja krvnog tlaka imaju svoj uzrok u uivanju kro
ba! Nadalje: ugljina kiselina iz. J'ermentirajueg metabo
lizma ugljikohidrata ubrzava kucanje Tvoga srca. Ti se
srani problemi mogu dakle posve jednostavno izlijeiti:
odrekni se uivanja ugljikohidrata koji sadr.e mnogo kro
ba!"
16

Je li Ti ikada neki lijenik rekao da je u uivanju "uku

snoga" kruha razlog za Tvoj previsoki ili preniski krvni
llak ili za ubrzani rad srca? Betablokatorima i kalcij-anlagonistima, koji uope ne mogu uklonili uzrok, jo se vie
umjetno smanjuje ona preostala snaga Tvoga srca-, a da ne
govorim o jakim nuspojavama tih kemijskih pripravaka.
Oni Te na primjer esto obdare slabou jelre i impotenci
jom. Kad jednom pone uzimali le otrovne pilule, nee ih
se vie rijeiti. S druge se sirane pri slabosti srca propisuju
poticajna sredstva, kao stoje u biljnom svijelu digitalis. Ti
treba meutim snano srce koje e izdrati sve ivotne
nedae i stresove! Stvoritelj je stvorio nae srce za 300 go
dina ivota. Mi sami unitavamo iz dana u dan sve vie nje
gove snane miie uzimanjem pogrene mrtve hrane,
lijekova i zbog premalo kretanja! Sve to se ne aktivira,
slabi, propada, odumire. Ti si sam kriv za tegobe svoga
srca. Ta bi spoznaja trebala biti prvi Tvoj korak na putu po
boljanja. Zato sad jo tri strunjaku za srce ako Ti je ja
san uzrok Tvojih sranih tegoba? Lijeenje poinje u
Tvojoj glavi!
Jedan je ljeitelj prirodnim postupcima i sredstvima pri
mijenio pri bolesti dr. Walkera sljedeu nadasve uinkovitu
metodu. Ona se sastoji u stalnom dotoku svjeeg zraka i to
ploj kupki. Danas se za gotovo sve zdravstvene tegobe ok
rivljuju masti. U zbilji postoje meutim dva glavna krivca:
termiki obraene itarice i masti. To je dvoje u gotovo 100
posto sluajeva spojeno. Tih bi se opasnih naruavatelja
zdravlja trebao klonili kao kuge. Kasnije emo vidjeli da
prijesna hrana sadri tri "esencijalne" masne kiseline vane
/a ivot Koje mi ne moemo sami stvarali: linolnu, linolensku i ahidonsku kiselinu. Njihova bitna prednost
17

poiva na tome da nisu obraene i kuhanjem unitene ako

ih uzimamo u obliku prirodno istog voa i povra. Te su
masti zdrave i ne taloe se u i na arterijama. ak jabuke
sadre 6 posto masnih kalorija. Brokula ima 15 posto, kelj
13 posto dobrih masnih kalorija. Tim dobrim masnim ki
selinama obiluju isto tako avokado i dakako orasi. Priroda
je ve tako uredila da nam je dnevno potrebna lek mala
koliina (manje od 14 grama) tih masti. Strunjaci katkad
preporuuju poveano uzimanje viestruko nezasienih
biljnih ulja. loje meutim opasno pretjerivanje. Time pri
bavljamo sebi jo vie tetnih slobodnih radikala (o koji
ma e kasnije biti rijei), protiv kojih se na organizam
uzaludno bori ve zbog velikog udjela kuhane hrane. Nije
dan jedini gram masti ne pojavljuje se u prirodi izdvo
jeno.
Sve se uvijek iznova svodi na kobnu termiku obradu
hrane kojom se od svili ivih bia ove zemlje sluimo jedi
no mi. Druga je veliku smetnja "oplemenjivanje" svih mli
jenih proizvoda - propisano odredbama vlasti - u obliku
homogenizacije, pasterizacije i sterilizacije. To je mjera
koja se opravdava strahom od mikroba i duljom trajnou
mlijenih proizvoda! Mlijeko nije nuna osnovna ivena
namirnica za nas ljude i po tome se jasno razlikujemo od
ivotinja. Bilo bi najbolje da se odrekne te izroene bijele
tvornike robe koja uvelike izaziva alergiju i stvara kiseli
nu.
Ve je 1876. godine jedan drugi pionir, britanski
lijenik dr. E. Densmore, pozivao pred Britanskim
lijenikim drutvom: "Zamijeni kruh i itarice voem i
uinit e veliki napredak u svom zdravstvenom stanju!"

Oba istraivaa - kako Densmore tako i Walker

odluno pozivaju poslije vlastitih loih iskustava: kloni se
s\ake vrste ugljikohidrata bogatih krobom, ukljuujui
eer, i uvijek daj prednost svjeem vou i povru. Ugljikohidrate trebamo dakako kao glavne energetske tvari, ali
samo one iz prijesnog voa i povra koji sadre malo kro
ba i lako su probavljivi.

Kruh je opasna hrana

Taj su porazni sud izrekli doktori Walker. Densmore i
DeEvans o naoj tobonjoj osnovnoj prehrambenoj namir
nici. itarice dodue ne ugroavaju ivot, ali ni ne jame
ivot na najviem zdravstvenom nivou. Mnotvo bolesti
poiva na potronji kruha, prije svega arlerioskleroza i reu
ma. Svi pobornici punovrijednih itarica ive u zabludi za
koju prije ili kasnije ispataju ukoenou. slabou, te
smanjenjem vida i sluha. Opasno je to oni svojim snanim
propagiranjem itarica koje zvue uvjerljivo, odvode u
stanje kronine bolesti one ljude koji su zapravo eljeli
zdravo ivjeti.
Glavni je problem prehrane kruhom i itaricama u lome
da se tete pokazuju tek kasnije i tada se veoma teko mogu
lijeiti. Isprva se ne primjeuje mnogo, osim katara, preh
lada, prekomjerne sluzavosti, poetnih ukoenosti, reumatskih boli u miiima, eluanih tegoba poput garavice
i podrigivanja. Te se svagdanje male smetnje uglavnom ne
shvaaju kat) neto jako zabrinjavajue. To se obino spo
minje samo pri askanju uz kavicu. A protiv prekomjerne
19

kiseline u elucu postoje razne jeftine tabletice koje zapra

vo jo vie oslabljuju otpornost eluanih stijenki. Kiselina
je tako zabavna, ili? Trajna prekiseljenost eluca obdarit e
Te meutim s vremenom lijepim irevima! Obilno troen
je itarica i premalo tjelesnog naprezanja isto su tako
suizazivai pritajene arterioskleroze (ovapn jenja).
Izraeno rijeima dr. med. Devrienta: "Najgori neprijatelji
ovjekovog zdravlja nisu bakterije, ve lijenost, poman
jkanje osjeaja odgovornosti, ravnodunost i nemarnost
prema sebi i drugima, brkanje biologije i tehnike, te nedo
statak hrabrosti i odlunosti!"
Waerlund-hrana koju sam jeo oko 20 godina dovodi do
takvih kasno nastupajuih bolesnih stanja. Tadanji vicar
ski voditelj Waerland-pokreta, Gustav Gattiger, obolio je
jo s 80 godina od raka kojemu je unato viekratnim raz
dobljima posta uskoro podlegao. On mije ogoren napisao
opluujue pismo kako usprkos zdravoj Waerland-lirani
nismo zatieni od raka. Gattiger je proitao moju prvu
knjigu iz 1975. u kojoj sam ve zauzeo kritiki stav prema
"zdravom" kruhu. Tijekom moje faze itarica bio je kon
tinuiran moj drugi sin. Ja sam meutim morao leati u kre
vetu s tekom prehladom i poetnom upalom plua! elio
bih napomenuti da uistinu imam razumijevanja /.a ljude
koji se dive pobornicima prehrane itaricama i odano ih sli
jede, jer se ni ja sam nisam drukije ponaao.
Ugljikohidratima s mnogo kroba koji su sadrani u
itaricama, snano podie vrijednosti eera u krvi, a kao
reakcija na to raste razina inzulina u krvi. Pomou peptidnog hormona inzulina to se proizvodi u guterai mora ti
jelo regulirati visok sadraj eera u krvi na podesivu
mjeru, pri emu prag tolerancije nije osobito visok. Veli20

kom potronjom eera i termiki obraenih ugljikohidrata

- koja je za ljudsko tijelo nadasve kodljiva-, prelazi razina
inzulina doputenu vrijednost, a nakon toga pada na alost
uvijek iznova ispod normale. Nae tijelo pokuava na to re
agirali kao protumjerom odgovarajuim udarom adrenali
na, aktivirajui nae rezerve glikogena. To stalno
gore-dolje postaje meutim naposljetku uzrokom za mno
ge Tvoje ivane i tjelesne tegobe. Na kraju takvih uspona i
spustova nerijetko vreba velika opasnost: eerna bolest od
koje samo u Njemakoj boluje pet milijuna ljudi. Daljnji su
milijuni na najboljem putu do nje. Opasni napadaji kome
koji esto zavravaju smru mogu uvijek nastupiti
kako pri pomanjkanju inzulina, tako i pri preko
raenju inzulinskih vrijednosti u krvi. Usput reeno: u
vezi sa eernom boleu govori se o krunim, a ne o
vonim jedinicama. Znanstveni naziv za prenisku razinu
eera u krvi je, uzgred reeno, hipoglikemija i nju lijenici
esto pogreno dijagnosticiraju kao ivano rastrojstvo. A
ona je zapravo posljedica prekomjernog konzumiranja
kroba i eera, koja moe dovesti do ovisnosti o alkoholu.
Dijabetiari bi se trebali odrei svakog "uivanja" alkoho
la, jer se njime i krobom teko moe odravati ravnotea u
prehrani. Nae tijelo automatski sreuje kolebanje eera u
krvi. Poremeaje razine eera zahvaljuje samo svom ne
promiljenom nainu ivota. Uzrok eerne bolesti ne
treba se meutim traiti samo u prekomjernoj potro
nji kroba; isto takav kobni uinak ima i prevelika
opskrba tijela bjelanevinama i mastima.
Tko moe potvrditi tu mudrost dr. Walkera? Ti sam.
Neka Ti pri tome pomogne jednostavni test: odrekni se na
nekoliko tjedana itavog tog gore spomenutog "prehrani-

benog otpada", [zbaci iz svog jelovnika eer, sve vrste

kruha, pa i one od cjelovitog zrna, zatim brano, riu,
kolae, pizze, tjesteninu i slino. Dobro pogledaj svaki nat
pis na ivenim namirnicama radi mogueg upozorenja na
sadraj eera i kroba. Tu se pokazuju kao kobni i "miisli"
u kojima su sadrani jo svi mogui dodaci. Ti nas ugljikohidrati ine bolesnima, a ne zdravima, kako nas to eli uv
jeriti promidba. Takav nain prehrane unitava
naposljetku mnoge Tvoje organe. Sve je neprestano usko
meano. Tvoja titna lijezda proizvodi adrenalin koji
potie krvotok, kako bi putem njega djelovao glikogen. U
kori nadbubrene lijezde stvara se hormon kortizon koji
djeluje smirujue na boli, dok Tvoja guteraa - koja je pri
tim bolestima dvostruko do trostruko poveana opskrbljuje krvolok inzulinom. Tvoj eludac esto visi po
put rastegnute vreice od mjehura. Beki lijenik dr. Rosendorff nazvao je tu sputenost eluca ptoza i vidio u njoj
glavnu bolesl.
Ustanovit e da Ti je odmah bolje bude li malo poma
lo smirio tu estoku uzburkanost u sebi. Osjeat e se sve
zdravijim, vitkijim, hitrijim i vitalnijim. Tvoje e se proi
rene, otekle ile na nogama povui, ba kao i oteklina kol
jena. Neki je poduzetnik opisao kao " k r u n o " koljeno
svoju bolesl kad je jednom opel dohramao u moj ured upu
tivi se na lijeenje gladovanjem u Wcsterlandu. Time je
mislio svoj povratak prekomjernoj prehrani kruhom. Na
dalje nestaju bolni hemoroidi, a Tvoje srce radi mnogo
ekonominije kad se vie ne treba borit s tim mrskim
krobnim ljepilom. 1 vie se na i u Tvojim arterijama nee
taloili ukasta, ilava, gumasta masa - uzrok smetnji u
prokrvljenosti. Tvoji e ivci opet postati jakima poput
22

icanog uzela. Priroda lijei sve, ali ne sve ljude. Ona ne

moe arolijom opet stvoriti ono to si vlastitom kriv
njom lakoumno unitio ogrijeivi se o njezine zakone.
Kako bi se Ti potpuno osvjedoio, mogao bi se sada po
kusno vratiti starom nainu prehrane. U roku od samo ne
koliko tjedana opet e te muiti Tvoje stare tegobe i nadula
tkiva! Nemoj ekati na znanstvene dokaze, njih nema
pri testiranju ivosti. Zaboravi strunjake koje netko
plaa. Oni uvijek govore i ine ono to od njih oekuju
davatelji novca. Danas su ljudi podmitljivi vie nego ika
da. Ako se raspolae potrebnim novcem, moe se pribavili
svaki struni sud. Tako je ve Milo Hastings, izdava ilu
striranog asopisa "Physical Culture", rekao: "Sve u pot
pisati-, glavno da za to dobijem ugovor o objavljivanju
oglasa!"Ta svakodnevno ita te oprene izjave "strunja
ka". Ako se netko na negativan nain oituje o proizvodi
ma dugoga vijeka na policama sa ivenim namirnicama,
pojavljuju se odmah strunjaci koji tvrde suprotno. Laik se
ne moe snai pri takvom Za i Protiv. Najbolje da koristi
one proizvode koji se mogu jesti u onom slanju u kakvom
nam ih priroda stavlja od pamtivijeka na raspolaganje. Bo
lesnici ne trebaju mudrovanja znanstvenika meu kojima
neki pale od samodopadljivosli. oni samo ele ozdravili.
Ti ne moe vidjeti ni silu teu, ni elektricitet, ni magnetizam, ali moe ilekako osjetiti strujni udar ili ako Ti pad
ne kamen na glavu. Sve slanice i ivci trebaju elektrine
impulse, to ih moe davati samo iva hrana, dakle prijesna
hrana. Sve stoje toplinski obraeno, elektrino je mrtvo.
Ponavljaj taj test kad god moe. Ne sluaj laboratorijske
znanstvenike koji mogu ispitivali samo mrtav materijal.
ovjek je bioloka, a ne kemijska jedinica. Nadam se da
23

poslije svog obeshrabrujueg iskustva nee odustati od

borbe za ono pravo, izvorno. Zaboravi sva udotvorna
lijeenja i senzacionalna ljekovita sredstva, pa i nove knji
ge kuharskih recepata - bez obzira na to od koga potjeu.
Priroda i Tvoja disciplina jedini su Tvoji Ijeitel ji. Tre
ba samo napustiti svoje tetne navike to su ih prenosili
dalje Tvoji roditelji, te bake i djedovi, i time zapoeli ve u
Tvom ranom djetinjstvu.

Odrekni se svake vrste itarica!

Kruh. itarice, kolai, keksi i eer kao razvojnopovijesno veoma mlade prehrambene namirnice znae uz mesne
proizvode Tvoju propast. To mogu potvrditi moja gorka
iskustva iz onih desetljea prehrane itaricama i iskazi
mnogih prijatelja. Waller Sommervi Hamburga je neumor
no uvijek iznova kudio kobno djelovanje peenih i kuhanih
itarica. Njegova se ena Liesel nije mogla posve odrei
toplih jela. kruha i kolaa. Poslije prijeloma kuka vie se
nije oporavila i umrla je sa 75 godina, dok je Sommer
doivio 99 godina.

Bolesti prostate

prehranjuju prijesnim voem i povrem zastupaju to gle

dite. Dr. Walker je ak oslobodio tegoba nekog 87-godinjeg ovjeka bolesne prostate koji je ve nosio trajni
kateter. On se morao odrei svoje omiljene hrane kruha
i drugih proizvoda od itarica. Tijekom moga vremena
prehrane itaricama bolovao sam i ja od upale i
poveanja prostate. Prehrana prijesnim voem i
povrem pomogla je da se bolest posve uklonila. Uvijek
iznova ponavljam: pokuaj to i Ti, prije nego to pusti
skalpel k svojoj prostati - este su posljedice loga zahvata
impotencija i noenje pelena. Ni prof. Hackenthal nije dao
operirali svoj rak prostate. On je dodue u svojoj televizij
skoj diskusiji s gospoom dr. Kidmemann u svibnju 1995.
rekao kako je morao svoju "Pinkelstrasse" (cesta mokren
ja, u Hackenlhalovom osebujnom stilu izraavanja naziv
za mokrane pulove) podvrgnuti lijeenju novim pronala
skom meu medicinskim ureajima. Hackenthalov je asi
stent infracrvenim pregrijavanjem oslobodio njegov
mokraovod. Koliko dugo ima meutim taj zahvat pozitiv
ni uinak - ako ga uope ima? U diskusiji o kojoj sam pret
hodno govorio nije bio meutim ni jednom rijeju
spomenut uzrok bolesti: itna i eerna sluz. Bjelanevinski i krobni otpad zaepljuje Tvoje njene kapilarne
krvne ilice kako u prostati, tako i u drugim vanim or
ganima, kao na primjer u koronarnim arterijama i bu
brezima.
Neki ljudi gotovo dozive ok zato to ne odobravam
"na svagdanji kruh" i itarice kao korisnu hranu, ve ak
odvraam od njihove upotrebe. Mesa bi se jo i mogli
odrei, ali nikako "finoga kruha"! Tako je teko samo proi
mimo pekarnice iz koje lako zamamno mirie! A trebalo bi

24
25

biti obrnuto. Nisi li jo spreman posve prijei na prijesnu

hranu koja se najveim dijelom temelji na vou. tada pri
vremeno daj radije prednost prokuhanom mesu nego kru
nim itaricama. Ponavljam: vegetarijanci koji se hrane
itaricama bolesniji su od umjerenih mesodera. Kasnije
e vidjeti to zapravo mislim o mesu. Ovdje se dakle radi
o itaricama ili mesu.
Neko jo nisam znao za dugorono ielni uinak
peenih i kuhanih jela od itarica. Ta posvuda se govorilo o
Kollathu, Waerlandu, Oshawi, Brukeru i drugima. Otada
me jo vie od onih koji preferiraju meso grde pobornici
prehrane itaricama, jer beskompromisno koljem njihovu
"svetu kravu". Kruh i itarice kao glavne prehrambene na
mirnice odgovorne su za bolesti u 60 posto sluajeva {Ro
bert S. Ford). Oni se u prvom redu pobrinu za ranu
ukoenost i starenje: tako tijelo postaje staro - bez obzira
na broj godina ivota. Sama starost ne otvrdne arterije, niti
ukoi miie i /globove. Postoje ostarjeli, ukoeni etrdeselogodinjaci i veoma vitalni sedaindesetogodinjaci!
Omiljeni miisli i kruh od prekrupc odgovorniji su za
ovapnjenje ila nego umjereno konzumirana mast ili meso!
Samo to se meso mora u naelu prokuhati. Naime,
mesoderi medu ivotinjama posjeduju kratak probavili
kanal i probavili enzim urikazu. kako bi se mogla neutrali
zirati mokrana kiselina to nastaje pri jedenju mesa. Mi
ljudi imamo naprotiv dugi probavili kanal i nemamo urika
zu - upozorenje Stvoritelja da bismo trebali ivjeti od bil
jne hrane.
"Meso ne moe biti tako nezdravo kakvim ga prikazuju
vegetarijanci. Vana je koliina. Ukloni li se juha, ostaje
dobra bjelanevina" (Steintel). Ja bih tu bjelanevinu naz26

Vao kompromisnom bjelanevinom. "Vegetarijanci su

obino veliki potroai .innica. Manje bi bili meutim
ugroeni malim koliinama mesa" (dr. Shelton).
"Uivanju" termiki obraenih itarica imam zahvaliti
prehlade, bronhitis, upalu plua i herpes z.oster. Zrna ne
moemo pravo probaviti, jer nam nedostaje ptija volja
kao organ predprobave. Cjelovita zrna itarica imaju nada
sve tetan uinak na nas ljude. Te se molekule kroba mo
raju potpuno probavili i moraju sagorjeti. Samo enzim
ptijalin koji u maloj koliini postoji u slini usta, moe ra
stvoriti krob ako se jako vae i slini. Kasnije se ne
dogaa vie mnogo s tim krobom, jer od enzima amilaze
koji se nalazi u guterai ne proistjee neki vaan uinak.
Rezultat: neprobavljena se krobna sluz taloi posvuda u
tijelu i uzrokuje hunjavicu. reumu, astmu, bronhitis, upalu
plua, tegobe s prostatom, ukoenost i nateenost koljena.
itarice proizvode osim toga - s iznimkom prosa - velike
koliine kiseline i zbog toga razaraju zalihe kalcija u tijelu.
Prehrana itaricama kao glavnom prehrambenom namirni
com dovodi do omekanja kostiju - pomisli samo na brojne
operacije /globa kuka! A kruh se osini loga ne jede sam za
sebe, ve zajedno s mnogo kobasica, sira, marmelade,
metla. Preteito krobni ugljikohidrali u spoju s preteito
bjelanevinom, poput mesa i sira, kombinacija su koju na
organizam ne moe potpuno probaviti. Posljedica su
eluane tegobe, protiv kojih se tada uzimaju razliiti lije
kovi. U prirodnoj svjeoj hrani odnosno vou i povru po
javljuju se islo lako ugljikohidrali i aminokiseline, ali oni
su bez toplinske obrade lako probavljivi za tijelo - protivno
27

koncentriranoj i toplinski obraenoj hrani. Pokuaj vakati

sueni graak i grah, a da ih prethodno nisi moio i skuhao!
Na se dananji kruh ne unitava samo vruinom pri
peenju, ve i kemijskim dodacima. Radio Norddeutscher
Rundfunk obavijestio je u emisiji emitiranoj 2. kolovoza
1994. godine: danas se u pekarskoj industriji upotreb
ljava oko 1000 razliitih pekarskih dodataka za pripremu
kruha, peciva i kolaa, kako bi lijepo nabujali i navodno
bili boljega okusa.
Nepobitno je da se i itaricama moemo prehranjivati, i
to u vremena oskudice ak moramo. Prehrana itaricama
poela je tek s poljodjelstvom i stoarstvom i mogla bi biti
stara 6000 do 7000 godina. Krune su itarice bile uzgoje
ne iz trava koje su prvobitno sluile dizanju u zrak kamena
za izgradnju piramida, a danas nisu poznate. Prednosti ita
rica temelje se na kratkom vremenu rasta i dugoj odrivosti. Ta se sposobnost meutim skupo plaa, jer je zrnje
itarica omiljena hrana za insekte i mieve, te se stoga one
moraju tretirati pesticidima koje opet tijelo tada prima u
sebe u malim koliinama. Iz toga naui: krajnje ogranii
krobnu hranu-jo mnogo bolje: krob potpuno zami
jeni voem!
Pekarnica Lubig u Bonnu razvila je proizvodnju laktoznog kruha u kojemu su itarice enzimski rastvorene. Time
im je bilo oduzeto tekoprobavljivo, eksplozivno krobno
djelovanje. Misli li da treba "pregristi i neto konkretno",
tada daj prednost tom kruhu. Neprobavljen krob dospije
putem crijeva u nau krv i mokrau, te izaziva smetnje po
svuda u organizmu. Zapamti: krobne su molekule neotopive u vodi, alkoholu ili eteru i. kako kae dr.Walker, pret28

varaju jetru u tvrdu dasku. Kako tu jo moe uspjeno

raditi na uinkoviti kemijski mehanizam detoksikacije?
krobna je sluz omiljena hrana za mikrobe i crve. Oni
pretvaraju molekule kroba u gnoj koji naposljetku probije
kou. Zato toliko mnogo ljudi pati od konih osipa, akni,
bubuljica i raznih konih bolesti. Time su pogoeni osobito
mladi. Oboljela djeca imaju to najee zahvaliti nedostat
nom zdravstvenom znanju svojih roditelja koji u tom po
gledu ne ispunjavaju funkciju uzora.
Moe li uope postojati toliko sluzi? Nekoliko bi posje
ta bolnici moglo pomoi pri odgovoru na to pitanje. Tamo
bi vidio kako bolesnici oajniki pokuavaju iskaljati gu
stu, ljepljivu sluz. Jo mi je u uima provokativni zahtjev
to ga je psiholog prof. Pudel, tadanji predsjednik Nje
makoga drutva za prehranu (Deutsche GesellschaJ't fur
Ernahrung), postavio gospodinu Beverit u televizijskoj ra
spravi o lemi posta: "Njemakom biste lijenitvu uinili
veliku uslugu kad biste mogli dokazati taloge u tijelu!"
Ovdje i sada glasi moj poziv upuen teoretiaru Pudelu:
ta pogledajte dobro ispljunutu utu, esto zelenu sluz u pa
pirnatim maramicama! Zato lijenici tako esto propisuju
preparate koji razrjeuju sluz ako je nema? Od samog ne
korisnog znanja zaboravili su ti znanstvenici razmiljati
posve jednostavno i logino!
Ljudi bi se trebali odvraati od uporabe itnih mekinja
kao etke za crijeva (Waerland), jer grube mekinje svojim
otrim rubovima stalno nadrauju osjetljive stjenke crije
va, dok ne doe do njegove upale (kolitis i morbus Crohn).
Grube tvari iz voa i povra ine naprotiv crijevo gipkim i

29

mekim. Jo se s uasom sjeam Waerlandove etke za cri

jeva koja nam je svakog dana bila donoena u krevet. Ona
se sastojala od mekinja, lanenog sjemena i prokuhanih
ostataka povra. Taje mjeavina poela grepsti ve u grlu.
esto se vide ljudi vitke stranjice, dok im je trbuh po
prilino ispupen. Uzrok za to su naduta crijeva od kaaste
mjeancije i ona k tome pritiu na unutarnje organe, kao
to su mjehur i maternica.
Zakljuak: kad sam na ovim stranama govorio o teta
ma od kruha i itarica, time sam mislio dugoronu potro
nju kuhanih i peenih itarica. Jesu li bolje prethodno
namoene itarice? Ne, naprotiv, jer kao u sluaju grubog
divljeg povra ne moemo mi ljudi uope probaviti celulo
zu, budui da nam nedostaje za to potrebni enzim celulaza.
Nai probavni sokovi ne mogu kao prvo razradili nabujale
molekule ila. Ako se miisli jo "oplemene" dodacima kao
primjerice limunovim sokom, vrhnjem, orasima, pelinjim
medom, postaju jo tee probavljivima. U prehrambe
nom je pogledu besmislica nazvati nekoliko moenjem
omekalih sjemenki prijeko potrebnom svjeom hra
nom! Istinski ljubitelj itarica ne prihvaa meutim tu za
slijepljenost muslima.Sve mora ipak biti zaokrueno
"pravim" dorukom koji se sastoji od integralnog peciva,
maslaca, pelinjeg meda, sira ili jaja.
Ako se zasada ne moe odrei zrnja i sjemenja, tada
oni moraju biti toplinski obraeni da bi se uope mogli
probaviti. itarice bi trebale biti posljednji izbor, jer sadre
previe fosforne i fitinske kiseline, tek neto malo kalcija i
isto tako malo drugih vanih bazinih minerala. One se, uz
\0

graak i grah. teko probavljaju, izazivaju vjetrove i proiz

vode alkohol. krob itarica probavlja se osam do dvanaest
puta dulje od krumpirovog kroba koji je osim toga
bazian. Upozorenje za sve alergiare: penica uzrokuje
poslije mlijeka najvie alergijskih reakcija. Za nas su ljude
nadalje neprobavljivi gluten (molekula bjelanevine) u
penici, jemu i zobi, jer nam nedostaju enzimi potrebni za
njegovu probavu.
Mnogi ljudi, osobito djeca, pate od eelijakije. Djeci do
dvije godine trebali bi se openito uskraivati proizvodi
od itarica. Roditelji koji ne paze na to, doputaju nehotice
da stjenke crijeva njihove djece budu ve rano oteene.
Rezultat je doivotna alergija na itarice. Tijekom prijelaza
trebalo bi se uz sve proizvode od itarica jesti zelenolisno
povre kao zatita od djelovanja kiseline.
Zrna itarica sadre oko tri posto masti. Ta se mast
zagrijavanjem pretvara u ilavu, neotopivu, gumastu
masu. Takav se "kauuk" naposljetku nagomila u i na
Tvojim arterijama. Pa se Ti tada bori kako zna i umije sa svojom ukoenou izazvanom jedenjem kruha!

Voe je idealna hrana

Ono sadri sve stoje potrebno naem tijelu: u svojoj
suhoj tvari oko 90 posto glukoze-fruktoze (vonog
eera), oko etiri do est posto aminokiselina, oko dva
do tri posto mineralnih tvari, oko dva posto vanih ma31

snih kiselina i oko jedan posto vitamina, ukljuujui

mikro-hranjive tvari. Voe se jede nekuhano, nemijeano, nezaeinjeno. Tako bi trebala uvijek izgledati Tvoja
bilanca hranjivih tvari. Samo na mozak troi 25 posto
tjelesne energije. Tvoja sposobnost miljenja ovisi o
slobodnim arterijama, o dotoku vonog eera.

hrane, poput zrna itarica, slatkim voem. On posve

opravdano objanjava kako slatki plodovi daju najveu
koliinu hranjivih tvari, a zahtijevaju minimum probavnog
naprezanja."
(dr. Shelton)

"Smokve ili svinje, voe ili ivotinje? Najia je hrana

voe. Voe je u najuem odnosu sa svjetlom. Sunce izlijeva
bujicu svjetla u voe, a ono daje najbolju hranu stoje po
trebna ovjeku da bi odrao zdravim tijelo i duh!"

Tvoja dananja hrana moe uz spomenute kuhanjem

unitene ugljikohidrale sadravati najvie po 40 posto ud
jela masti i mesa. Ostatak od 20 postoje isto tako uniten
toplinskom obradom. Ta je beivotna mjeavina
krob-mast-meso jadan spoj.

(dr. Aleott)
Voe je najbogatije vonim eerom, najboljim od svih
eera. On je spreman da bude trenutno primljen u organiZ.am. Zbog log brzog i lakog primanja djeluje voe
osvjeavajue u umornih osoba. Najbolja je vrsta vonog
eera sadrana u slatkom vou kao to su groe, datulje,
banane, smokve, groice. Ti se eeri pojavljuju u pretprobavljenom stanju i u dobroj su ravnotei s mineralima i
vitaminima. To je voe cjelovito, prirodno, ukusno i puno
kvaliteta vanih z.a odravanje zdravlja. Nijedan kuhar, ni
jedan proiz.voda najboljih slatkia ne moe proizvesti ni
priblino neto poput tog proizvoda iz. ivotnog sunanog
laboratorija!
Slatko je voe mnogo nadmonije od krobi kao ugljikohidrat. ovjek je suptropsko ivo bie i njegova je elja z.a
slatkim preostatak njegove navike da se prehranjuje slat
kim plodovima koji tako preobilno rastu u tropskim i sup
tropskim krajevima. Dr. Densmore preporuuje i tovie
zahtijeva prehranu siromanu krobom i zamjenu krobne
32

ovjek koji jede samo meso, taj poslije 21 dana umire.

No onaj koji se prehranjuje iskljuivo voem, postaje sve
ivahnijim. Poput ivotinja u prirodi i mi smo ljudi stvoro
vi od mesa i krvi. Velika se razlika sastoji u tome da ta iva
bia sve uivaju onako kako zateknu na svojim ivotnim
prostorima. Mi pleemo meutim oko zlatnog teleta, ku
hinjskog lonca. Unato teta u okoliu to smo ih mi ljudi
skrivili svojim nemarom, postiu ivotinje svoju po Stvori
telju predvienu ivotnu dob, naime est do sedam puta
vie od svoje razvojne dobi. To bi za ovjeka znailo 120
do 130 normalnih godina. Mi se ljudi bavimo meutim
hrpama medicinskih i kuharskih knjiga i u prosjeku prera
no umiremo (ene oko 79, mukarci ve sa 72). A naoj
smrti prethodi jadno ivotarenje, doivotno polagano umi
ranje uz stalne pratee bolesti s kojima se uglavnom bezu
spjeno borimo. To su injenice pred kojima ne moe
zatvoriti oi nitko tko se bavi zdravim nainom ivota.
Ti si meutim slobodan da se ili da s noem i viljukom
zakopati u grob ili da "plee polku na svadbi svoje pra33

unuadi" (dr. Wiili.x) Kasnije e proitati kako je neka

danji kirurg za srce dr. WHlix koji je neko teio oko 130
kilograma, danas vitki maratonac koji ivi vegetarijanskim
nainom ivota i ak je sudjelovao u najteem ispitu
izdrivosti, triatlonskom natjecanju "Ironman" na Havajima.

iskoritava. Ona je zasitna. neotrovna i potpomae proba

vu. "

Voe me ne voli

Prof Jaffa je rekao: "Voe bi se trebalo smatrati najbol

jom hranom, a ne samo uobiajenim dodatkom obroku.
Samo ono jami zdravlje i vitalnost!"

Moralo bi se rei obrnuto: Ti ima neto protiv voa, jer

ne potuje vaan pouak: voe uvijek jesti natate, na
posve prazan eludac. Svako se spajanje s drugom hra
nom pokazuje u naelu tetnim! To je ono to ne shvaaju
ni neki "strunjaci" za prehranu voem. Oni i "sveznajui"
protivnici voa ine tada bezazleno voe glavnim krivcem
za mogue negativne posljedice, a ne drugu hranu odgo
vornu za probavne smetnje! Gotovo svi jedu voe kao do
datnu hranu. Time ine veliku greku, jer voni eer u
spoju s drugom hranom potie snanije vrenje u crijevima.
Budui da su probavili organi gotovo svih ljudi prekiscljeni. ne mogu podnijeti ni slabu vonu kiselinu. Sloga savje
tujem da se najprije probavni sustav dovede u red s
nekoliko posnih dana. Poslije toga bi se trebalo poeti
povrem, a lek poslije faze privikavanja posegnuti za
voem! Tada se nee dogoditi ba nita. Prirodna e vona
kiselina i najkiselijeg voa uvijek postali tijekom probave
bazinom. Neugodnosti pri uivanju voa sam si sebi skri
vio. Veoma je vano da Te la injenica ne odvrati od Tvoga
puta!

Dr. Victor Pauchet (Pariz 1909.) ustvrdio je: "Voe ne

sadri toksine. Ono je lo medij za klice u probavnim orga
nima. Voda u vou ia je od najbolje izvorske vode. Glukozu-Jruktozu (iz voa) organizam najbolje prima

Ako si kad miljenja da Tvoj prazan eludac nee

podnijeti voe. bolje da u to vrijeme odustane od nje
ga. Voe koje sadri mnogo vode moe se najbolje uivati
ujutro. Do podneva se moe zapravo odrei svakog obro-

Moe li se ivjeti samo od voa?

Dakako da se moe - i to ak dobro! Essie H oni bal l se
od 1976. ne prehranjuje niim drugim. D. Carringtonje to
pet godina uspjeno iskuavao, pri emu je udvostruio
svoju radnu uinkovitost i kvalitetu ivota. Neki je ovjek
s Horidc jeo est godina iskljuivo narane. Prof. Jaffa koji
radi na kalifomijskom sveuilitu izvijestio je o pokusima
sa skupinom Kineza koji su sedam godina dobivali
ponueno samo voe. Oni su bili zdraviji i sposobniji za
rad nego ikad prije. Njihova su djeca bila osobito snana;
trkarala su i igrala se itav dan kao njihovi vrnjaci, ali su
za razliku od njih bila potpuno poteena prehlada i drugih
bolesti.

34

35

ka, jer je Tvoja jetra lijekom noi pohranila 2000 kalorija

kao glukogen. Tko je uspio nekoliko tjedana izdrati bez
doruka, osjeat e se osobito dobro i naposljetku trebati
samo jo dva obroka. Mui li Te osjeaj gladi, tada pojedi
neto voa, po mogunosti iste vrste.
Probavljanje samoga voa dogaa se brzo. Tvoje tijelo
dobiva odmah najveu energiju da se moe osloboditi op
tereujui!] taloga i naslaga, osobito onih jastuia masti.
Svatko tko se pone prehranjivati voem, primijetit e od
mah da ee mora na zahod. Uivanje voa bogatog kali
jem i magnezijem dovodi do najbreg izluivanja voe, pri
emu se na organizam oslobaa jo i tetne obine ku
hinjske soli. O natriju smo ovisni, ali o mineralu natrijevom kloridu nismo. Cista je kuhinjska sol opasna. Misli na
to da samo voni eer izravno pretvara u energiju; mast.
bjelanevina ili drugi ugljikohidrati nisu za to sposobni.
Oni moraju biti najprije preraeni u glukozu. Taj postupak
stoji opet energije to ide dakako na teret miine i ivane
snage.
Na ovom bih mjestu elio jo jednom savjetovati: okani
se voa ako ga ne moe jesti samo na prazan eludac!
Trebao bi osim toga dobro upamtiti sljedea naela za
prirodno zdravlje:
1. Odbaci kuhinjski lonac, ne kuhaj!
2. Jedi oko 75 posto sirovog svjeeg voa, ono je naju
kusnije.
3. Jedi oko 20 posto svjee salate i povra.
4. Jedi sve nezainjeno, nemijeano i nekuhano.
5. Ostatak od 5 posto moe se sastojati od oraha i sje
menki.
36

Pomanjkanje eera u krvi

- Glikemijski popis
Dr. David Jenkins sa sveuilita u Torontu sastavio je
1981. godine tablicu brzine kojom pojedine prehrambene
namirnice dospiju u krv. Ja sam se time bavio ve u svojoj
anti-kuharici. Budui da dotada nisam u njemakoj litera
turi uspio pronai nita o tom popisu, elio bih ovdje jo
jednom ponoviti bitne toke. Dr. Jenkins uzima kao osnovu
vrijednost 100. Sto niom ispadne vrijednost, to je bolji re
zultat, jer znai da se inzulin sporije raspodjeljuje. Evo ne
koliko brojki: glukoza 100, pelinji med 87, voni eer
20, narane 40, jabuke 39, banane 62, peeni krumpiri 98,
kuhani krumpiri 70, sirova mrkva 31, kuhana mrkva 36,
kruh od cjelovitog zrna 72, bijeli kruh 69, kukuruz 59, zo
beno brano 49, ria 70, orasi 13, bijeli eer 59, graak 39,
mlijeko 34, soja (u zrnu) 13. Pri tome se dakle opaaju vi
soke vrijednosti kruha, dok je voe, poput jabuke i narane,
na donjem kraju skale. Osobito upada u oi niska vrijed
nost prirodnog eera (20). Zato mogu dijabetiari veoma
dobro podnijeti sirovo voe, a da ne poraste naglo razina
eera i tada se mora sniavati inzulinom. Cisti eer protiv
kojega se svi borimo zauzima otprilike isto mjesto kao sve
\ iste itarica. Iznenaujue je velika brojka krumpira. Dr.
Walker ima dakle pravo kad tvrdi da obilni obrok krumpira
izaziva jednake srane smetnje kao itarice: visoki krvni
tlak i ubrzani rad srca. Orasima i mahunarkama daje veoma
niski broj njihov visoki sadraj masti.
to se dalje moe utvrditi? S pelinjim medom - to ga
strunjaci toliko mnogo hvale - stoje stvari jo mnogo gore

nego s bijelim eerom. Primijetio sam da pobornici preh

rane itaricama rado jedu integralno pecivo premazano de
belim slojem maslaca i meda. Samo maslac moe neznatno
usporili brzo primanje u organizam odnosno u krv. A to
plinski obraene itarice skupa s maslima - ubrzavaju na
stanak veoma uestale bolesti dananjeg ovjeka:
ovapnjenja. Na ovom bih mjestu elio jo jednom citirati
dr. Walkera: "Visok : nizak krvni tlak nisu nita druga nego
rezultat prekomjernog uivanja ugljikohidrata s mnogo
kroba! Oni stvaraju ugljinu kiselinu koja omela mirnu i
ritminu funkciju krvi i srca!" Taj sam pouni zakljuak
uzeo iz njegove knjige "Auch Sie konnenj linger vverden!"
Vana pouka koja se moe iz toga izvui: previsok
krvni tlak usko je povezan s visokim vrijednostima ma
snoa u krvi. Ali to je samo simptom, a ne uzrok te bolesti.
To sam uvijek iznova iskuao. Poslije uzimanja nekoliko
kiika kruha ustanovio sam trenutno povienje krvnog tla
ka. Bez obzira na to pali li od previsokog ili preniskog
krvnog tlaka - nije Ti na raspolaganju nijedna jednostavni
ja, nekodljivija protumjera. Pretvori prijesnim voem i
povrem svoju ljepljivu medenu krv u tekui vitalni ivotni
sok! Time nee samo izbjei sve vei rizik od eerne bo
lesti, ve e silno poveati svoju ivanu snagu i energiju.
eli li se uistinu doivotno muiti lijekovima za razrjeivanje krvi i na taj nain moda otetiti i naposljetku
unititi jetru? eli li mune injekcije inzulina? Nadam si
da Ti je jasno kako eerna bolesl udvostruuje rizik od
ovapnjenja, oslabljuje vid i sluh i uzrokuje ukoene i bolne
udove.
Tijekom faze prijelaza na prijesnu, svjeu hranu moe
se krvni tlak jo neznatno povisiti. Razlog za loje trenutno
38

omekavanje i topljenje naslaga, to ih tada Tvoje tijelo

brzo odstranjuje i/ krvi. Taj proces zahtijeva lagano povi
en, ali nekodljivi krvni tlak, kao pri naprezanjima kojima
je svrha odranje i poticanje zdravija.
Naruavanje Tvoga zdravlja kuhanim i peenim proiz
vodima od krumpira koji sadre mnogo kroba stavio sam
svjesno na poetak svojih objanjenja o ovoj temi, jer su
posljedine bolesti veinom povezane s tim zlom! Za mene
je to teina tema. Takve tegobe uine ljude prerano stari
ma, umornima i mrzovoljnima. Dananji moderni ovjek
pod stalnim stresom treba ve im se probudi poticaj u
obliku kave i cigareta. Ja naprotiv ne trebam takav "do
ping", a ipak mogu esto ve od etiri sata potpuno budno i
bistro sabrati svoje misli.

Pomanjkanje eera u krvi

Pokazuje se u 90 posto sluajeva kao: nervoza iscrpljenost - smetenost - vrtoglavica - drhtanje - nesvje
stica/slabost - depresija - glavobolja - osjetljivost na
buku.
U 60 do 80 posto sluajeva kao: nesanica - bojaljivost - zaboravnost - pospanost - probavne tegobe - ubrzan
puis - boli u miiima - osjeaj gluhoe - neodlunost svrbe vjea
U 40 do 60 posto sluajeva kao: duhovna smuenost trzanje tijela - seksualno neraspoloenje - nedrutveno po
naanje - alergije - astme - loa koncentracija - grevi u
nogama
39

U ostalim sluajevima kao: velika glad - srane neu

roze - trzanje miia - impotencija - mucanje - none
more - alkoholizam - suha koa - zijevanje - fobije - po
remeaji titnjae - osipi na koi.
Ako se u nekom od gore nabrojenih sluajeva ne uspo
stavi opet ravnotea inzulin - eer dotokom novog eera,
tada tijelo izluuje hormone koji aktiviraju zalihe glukoze i
time ih oslabljuju. To neprirodno gore-dolje i stalno opte
reenje nadbubrene lijezde dovodi dotinog ovjeka u
bolesna stanja to sam ih prije naveo. Pri gornjoj e listi si
gurno prepoznati neke simptome koji se odnose na Tebe.
Tragino je da rijetko koji lijenik ispravno tumai te zna
kove i na njih reagira na primjereni nain. Ne daj si dakle
prepisati tablete za ivce, ve odmah zamijeni masne
krobne proizvode svjeim prijesnim voem i povrem.
Vidjet e da e veoma brzo nestati itav niz zabrinjava
juih simptoma.
askanje uz kavicu i kola otrov su za srce i krvo
tok.
Troenje kruha i kolaa povezano je s opasnou poste
peno nastajue ukoenosti. Zato se ljudi koji se hrane pe
karskim proizvodima kreu jo manje nego uobiajeno i
putaju da im miii sve vie krljaju. Neke bismo pre
hrambene nerazumnosti mogli izgladiti kad bismo se
vie kretali. O velikom problemu pretilosti kao popratnoj
pojavi naeg blagostanja bit e meutim rijei kasnije.
Sto tada jo uope moemo jesti? Odgovor je jednosta
van: sve to Ti nekuhano, nemijeano i nezainjeno ide naj
bolje u tek! Opisat u Ti na Wandmakerov dan.
Ujutro i naveer jedemo samo voe. Svatko uzme to
mu trenutno najvie odgovara jesti. Zahvaljujui obilju vi
lo

tamina i minerala, te visokom udjelu lakoprobavljivog

vonog eera opskrbljuje voe odmah Tvojih 75 milijardi
stanica ivotnom snagom. Oko podneva dolaze na stol sa
late, uvijek u usko ogranienom izboru. Budui da povre
(za mene drugi izbor u prehrani) nije po pravilu tako uku
sno, taj se obrok dopunjuje i oplemenjuje umakom od avo
kada (od avokada nainiti kau i malo je razrijediti
limunovim sokom). Veoma esto posegnemo i u podne za
voem, tako da tada nastane posve voni dan.
Treba li sada jo recepte? Ne, sada zna sve o prehrani.
Daj mati na volju. A mogu se nabaviti i knjige dobrih recepata s prijesnim voem i povrem. eli li jo uvijek radije
stajati uz tednjak - samo izvoli, rasipaj svoje vrijeme na
"ukusna" jela. Ja osobno zagovaram jednostavnost u sva
kom pogledu.
Zapamti: velika je raznolikost u prehrani poetak
prodrljivosti! Rastereti svoj probavni sustav, uvedi po
sve vone dane. Mi uivamo osobito ljeti i po nekoliko tje
dana iskljuivo sezonsko voe, kao na primjer jagode,
trenje i nektarine. Po obroku bi to trebala meutim biti
samo jedna vrsta koja dovodi do brzog zasienja. Ukusne,
zrele banane uvijek su na raspolaganju. I banana sadri sve
hranjive tvari. ovjek se osjea osobito lagano i vitalno i
istodobno se raduje svom tijelu osloboenom svih tetnih
tvari. To je dobro osjeanje i s medicinskog gledita pove
zano s ugodnim popratnim uinkom: Tvoje tijelo stvara
vie endorfina. Kad sam poeo pisati ovu knjigu, ve sam
se pet tjedana prehranjivao iskljuivo voem! Tako je dak
le jednostavna proizvodnja korisne tvari kojoj se pripisuje i
ublaavajue djelovanje pri boli.
II

Prijelazna hrana
Taj jc pojam omiljeni izgovor onih takozvanih pristaa
iskljuive prehrane sirovim voem i povrem. Oni obja
njavaju kako je njihov cilj isto tako svjee prijesno voe i
povre; ali naposljetku ostanu samo pri toj nakani! Ne daj
se zbuniti samim brbljarijama tih slahiea!
Ako ima vrstu volju, ne bi Ti smio biti teak prijelaz
na tu tako vrijednu hranu. Nekoliko dana posti, kako bi se
Tvoje tijelo moglo oslobodili ostataka mrtve hrane.
Zatim poni s jednostavnim obrocima voa ili povra.
Budui da malo ljudi uspije uiniti takav "skok u hladnu
vodu", nudim Ti i sljedei prijelaz: najprije mjesec dana
jedi umjesto uobiajenog doruka samo voe bogato vo
dom. Ostale obroke uzimaj jo dalje onako kao do sada.
Sljedeeg mjeseca zamijeni i veeru voem, a tek u treem
mjesecu jedi umjesto dotadanjeg ruka samo salate i
svjee povre. Veiiku e Ti korist donijeti ve samo
doruak od voa s mnogo vode umjesto kruha ili miisla.
Bude li Ti na poetku nedostajalo neto toplo, moe
voe lagano pirjali. Do oko 45 stupnjeva celzija jo ne pro
padaju vitamini i minerali. Na taj se nain moe voe i
povre zagrijati i zimi ili za hladnih jesenskih dana.
Prva bi Tvoja pobjeda nad tetnim navikama trebao
dakle biti doruak koji se sastoji samo od voa. Takav e Ti
nain prehrane brzo ui u krv. Bude li jednom kasnije opet
dobio elju za pecivom, marmeladom, medom i sirom,
nee Ti vie ii u tek.

"Tko jede iskljuivo voe i pritom ostane zdrav, laj je

zdrav. Tko podnosi mrtvu mijeanu hranu, taj je
bolestan. Sto zdraviji, to bre bolestan. Djeca su zdra
vija, jer bre reagiraju."
("News Letter")

Ti zahvaljuje svoje ukoene kosti i ostale "sitne problemie" kreacijama iz kuhinjskog lonca i tave. Jela boga
ta bjelanevinama i kostobolja idu ruku pod ruku. Dobra,
crvena, ista krv ne moe se stvarati iz kemijskog kruha,
masnih umaka, mesa koje uzrokuje reumu, juha koje ne
daju ivotnu snagu i kave koja razdrauje ivce. Najvie
to moe nastati iz takvih "prehrambenih namirnica" je
plava, anemina, masna tekuina nalik na kalian, ljepljivi
bukuri slian medu. Tvoje srce pumpa krv u arterije po
put vodopada. Kako to moe funkcionirati s gore opisanim
ljepljivim "ivotnim sokom"?
Tijekom prijelazne faze preporuujem ee, male
obroke voa. Ne bi trebao gladovati ili moda izostaviti
koji obrokjer e radi toga trpjeti Tvoj organizam. Pri preh
rani svjeim, prijesnim voem i povrem ne broje se kalo
rije. Brojne su "bezvone" kure mravljenja jednostavno
besmislene. Poslije zavretka takve dijete automatski se
opet udeblja i jo nadmai svoju teinu prije dijete. Na taj
se nain onom prije spomenutom kolebanju eera u krvi
pridruuje jo i ove promjene teine. itav se nain ivota
mora zauvijek promijeniti. Debeli ljudi esto malo
jedu, a to je malo jo i pogreno! Kasnije e poveati
razmake izmeu obroka i ozdraviti, moi e doekati onu
poticajnu glad.

42
43

"ak strunjaci :.a prehranu voem i pobornici prijesne

hrane sumnjaju da dananji izrode ni ovjek moe ivjeti
kao u raju. Ali osobito je ometaj ue nedostatno znanje o
tome to se dogaa u tijelu kad se jede voe. posti ili preh
ranjuje takvom hranom koja ne stvara sluz u organizmu. To
je bio i jest "kamen spoticanja" pri upuivanju u lijeenje
bez lijekova. Nikada ne bi trebalo sumnjali u to da samo
voe, ak samo jedna vrsta, ne samo da lijei ljudsko tijelo,
ve da savreno hrani i iskljuuje bolesti. Prije prijelaza
na istu prehranu voem trebalo bi temeljito proistiti svo
je tijelo" (prof. Arnold Eh ret)
Nijemac Arnold Ehret bio je stopostotni zagovornik
prehrane voem. Njime je pobijedio svoju dugogodinju
teku bolest bubrega koji nisu mogla izlijeiti 24 lijenika.
Naprotiv: oni su ga, kao to je tada bilo uobiajeno, od
vraali od troenja voa. Ehret je u Njemakoj i vicarskoj
poslao poznat kat) uitelj posta. Ve je 1909. godine postio
49 dana u neprekidno otvorenom kolnskom panoptikumu
pod nadzorom vlasti i pred oima publike pozvane putem
liska. U tu se svrhu dao zatvoriti u staklenu spremnicu,
opskrbljen sa 125 litara vode za pie i pranje.
Ne daj se zbuniti popratnim pojavama uskraivanja.
Ovisno o stanju zatrovanosti, lo znai o koliini nagomila
nog otpada u Tvom tijelu, moral e nekoliko dana trpjeli
nelagodnosti u vezi s jakim izluevinama. To je prirodna
popratna pojava, znak za to daje sada Tvoja snaga samolijeenja napokon preuzela komandu i time poinje u Tebe
istiti. Ve je poela neizbjena, ali nuna kriza lijeenja!
To je lijeenje pri kojemu Tvoje tijelo posve automatski i
bez lijekova poinje samoienje! A to lijeenje, najbolje
i najjeftinije to postoji, moe uvijek provodili kod kue.
II

Trebalo bi prihvatiti i povremene nelagodnosti povezane s

njim. One su dokaz za to da Tvoje tijelo jo reagira. Veina
ljudi shvaa te popratne pojave uskraivanja na alost kao
bolest i vraa se starim ovisnostima. Tako se tetne tvari
koje su ve u procesu rastvaranja poinju iznova taloili.
Opet se osjea dobro, ali loje stanje lano i varavo i protiv
njega se teko boriti. Time si iz akutnog poluzdravlja pre
ao u kronino. Samo put natrag dakle vraanje akutnim
iako privremeno neugodnim stanjima, moe donijeti iz
ljeenje (dr. Reckeweg).
Sada ve zna vie o uklanjanju tetnih tvari iz tijela.
Postoji li uope tetni otpad u tijelu koji se moe vidjeti tek
pri njegovom uklanjanju? Amebe na primjer ako ne budu
pojedene, ive vjeno, jer ta jednostanina iva bia mogu
potpuno uklanjati svoj otpad. To pri sloenom funkcioni
ranju naega organizma nije mogue. On mora izluiti ot
padni materijal izmjene tvari i unesene otrove svake vrste
koji dakako nisu hranjive tvari. To je jednostavna defini
cija za, svaku bolest. Dijagnoza neke bolesti nije nita
drugo nego lokalizacija onoga mjesta na kojemu se Tvoje
tijelo bori protiv nakupljenog otrova i eli ga se rijeiti. Na
taj se dio usredotouje tijelo svojoj prirodnoj sposobnosti.
Da su se u tijelu nakupile otpadne tvari i otrovi primije
tit e po tome da neto nije u redu, po loem osjeanju za
koje tako rado ini odgovornima nedune vremenske pri
like. Te prve upozoravajue znakove pokuava priguiti
stimulansima poput kave, aja, kakaa, rakije, nikotina ili i
malim, bijelim ili arenim tabletama. Time ve ometa na
pore Tvoga tijela da Te odri zdravim.
Lijenik i mislilac prof, Hackethal opisuje u svojoj knji
zi "Der Meineid des Hippokrates" od 309. strane na slje45

dei nain nakupljeni otpad koji eli napustili njegovo

tijelo: " "ovjek oboli gotovo samo ako je pritajeno bole
stan, ako se u njegovoj nutrini nakupilo toliko mnogo tetnih tvari..." Sto su drugo letne tvari nego "smee",
kako ja nazivam te nakupine? On ak hvali gnoj kao ljeko
viti gnoj. Jo drastinije: "Svaka je ljekovita upala usko
povezana s postupkom ienja radi odstranjivan/a rue
vina nastalih na bojnom polju... " I dalje: "Unatrag deset
dana opet isto kiem, mrcam, pljujem i kaljem sluz i
vodu. " 0 loj mobilizaciji tetnih nakupina pouava preko
170 godina Natiirliche Gesundheitslehre ( NG. prirodno
uenje o zdravlju ). /lackenthal je to najzad shvatio, psiho
log Pudel iz Njemakog drutva za prehranu (Deutsche
Gesellschaf't fiir Ernahrung) jo nije. Nisam siguran je li
sam I lackenthal doao do spoznaje da su itarice koje stva
raju sluz glavni uzrok toga nakupljanja tetnih tvari. On
preporuuje naime u svom klinikom programu kuhanu
hranu. Sve mora biti posoljeno, zaeereno, zamaeno i
zainjeno. Pri takvoj mjeavini svega i svaega ne dolazi
vie u obzir prirodni izbor osjetilom okusa. Osjetilni se
ivci okusa oslabljuju, umrtvljuju tom mrtvom hranom.
Oni se opet probude tek nakon dulje prehrane svjeom,
prirodnom, nekuhanom hranom.
Evo neto o glavnom problemu: Stavi kuhani krumpir
u zemlju da proklija. Time si ve uao u trag zravsi venom
problemu br. I. ivost hrane mora biti na prvom mjestu
svih promiljanja o pravilnoj prehrani. Mrtva ili iva.'
Ljudski ivot ne bi bio mogu bez ive hrane. Mrtva hrana
stvara bolesne ljude. Na je Stvoritelj opremio nae tijelo
takvom otpornou da moe dugo vrijeme podnositi grube
povrede zdravlja. Mi ne znamo na alost potovati nje

govo najvanije naelo: uzimaj hranu onakvu kakvu ju

je priroda stvorila. Ubudue gledaj samo sunane zra
ke kao svoj prirodni kuhinjski lonac.
Znanac iz moga susjedstva objanjava ivost ovako:
"Zdravo je sve to ide u tek!" To je miljenje glupost - tako
se mogu smatrati zdravima i slani, zainjeni komadi mesa
u raspadanju. Smatra li to pretjeranim? Biftek je mekan
samo zato stoje nekoliko tjedana bio pod djelovanjem bak
terija gnjiljenja. "Prehrambena namirnica" meso uzrokuje
pri probavnom procesu velike gubitke energije. Ali - svaka
kuhana hrana uzrokuje bolesti, osobito ve spomenuta ugIjikohidratna hrana za tov, ije su posljedice eerna bolest
i ovisnost o alkoholu. Mi ljudi samo umiljamo da zauzi
mamo posebno mjesto medu ivim biima. Svaka se ivo
tinja u prirodi prehranjuje - ak i usred zime - sirovom
hranom primjerenom njezinoj vrsti. ezne li srna za toplim
zimskim obrokom? Jesi lije ikada vidio prehlaenu? Vre
menske prilike nude nama ljudima uvijek dovoljno materi
jala za sjajne izgovore! Prehladu i reumu si pribavi veoma
raznolikom i obilnom prehranom. Nijedan stvor na zemlji
ne unitava za njega predvienu hranu kuhanjem i peen
jem, ne pije mlijeko poslije odvikavanja od sisanja
majinog mlijeka, i ne troi lijekove za ublaavanje boli i
za smirenje ivaca. Samo je ovjek sebi stvorio te loe na
vike. eli li sudili po okusu, mirisu i izgledu, tada to vai
samo pri prijesnoj, svjeoj hrani, a ne onoj beivotnoj, mi
jeanoj.
Ve tih nekoliko reenica objanjavaju dilemu nae
znanosti o ljudskoj prehrani koja je proizvela brda medi
cinskih knjiga i onih o svim moguim dijetama. Poslije
upropatavanju vlastitog zdravlja oekuje ovjek u svojoj
47

dilemi neku pomo - od neba ili "polubogova u bijelom".

On je zaboravio ili se odviknuo sam sebe lijeiti, nai put
natrag do ivota u svijesti o vlastitom zdravlju i kako ga
odrati. Tu nemoj vjerovati u udo. Ni Tvoja vjera ni dru
gaije praktike, poput meditacije ili joge, nee Ti biti od
pomoi kad se radi o tome da se Tvoje tijelo opskrbi po
trebnim hranjivim tvarima, vitaminima i mineralima. Oni
jednostavno moraju ui kroz Tvoja usta. Kae se dodue da
vjera brda pomie, ali ta snaga ostaje neuinkovitom ako se
ne eli pokoravati Stvoritelju svega ivota i zanemaruje
svoje tijelo.
Od kolskog medicinara ne moemo na alost oekivati
da nas naui neto o prirodnom nainu ivljenja, jer tije
kom svog studija nije doao u doticaj s tom tematikom. Na
sveuilitima se svi bave samo bolestima. Tako on ivi po
jednakim loim navikama kao svi mi i umire od istih bole
sti. No sve vei broj lijenika, osobito onih mladih, gleda
tijelo kao cjelokupni organizam i tei za cjelovitim lijeen
jem. Bolesnik se ne moe promatrati kao sat kome se pri
kvaru samo promijeni kotai. Pri svakoj je bolesti uvijek
njome pogoen itav organizam. To primjeuje na
primjer i pri bezazlenoj gripo/noj infekciji - osjea se
loe u itavom tijelu.
Bakterije ne prodiru u tijelo. One ve postoje u svakom
organizmu. Autoine Bechamp je bio otac bakterioloke
znanosti, ne Pasteur. Od Pasteura gledaju medicinari i lai
ci mikrobe, bakterije i viruse kao glavne neprijatelje nae
ga ivota, koji se moraju unitavati otrovima. Pritom se
injenica da ti otrovi unitavaju i nae jo zdrave stanice
prikazuje manje loom nego to jest. Bakterije pripadaju
ivotu, bez njih ne bismo mogli ivjeti. No svojom ih

mrtvom otpadnom hranom pozivamo na milijunstruko raz

mnoavanje, pri emu su njihove izluine osobito opasne.
Bakterije i virusi su tamanitelji strvina i time nai najbolji
pomagai, jer sudjeluju u odstranjivanju otpada u tijelu to
smo ga sami proizveli. Bez njih bismo brzo zavrili na
groblju. Ubaci jedan voni dan i nestat e svi suvini mik
robi u Tvom probavnom sustavu. Zato? Jer vie nemaju
Otpada za deranje. Pasteur je na samrtnoj postelji jo
ispravio sebe, objasnivi da tek okueno tlo, dakle tijelo
stvara bazu za rast bakterija. Njegov je nauk bio dakle sa
svim pogrean. No po njemu se unato tome orijentiraju
gotovo svi ljeitelji.
Danas mora mlijeko biti po zakonu pasterizirano, ho
mogenizirano i sterilizirano. Svjee mlijeko i njegovi pro
izvodi bili su dakle isto lako degenerirani u otpad. Robert
Koch, glasoviti bakteriolog i dobitnik Nobelove nagrade,
bio je pronalaza bakterije tuberkuloze, Kochovog bacila.
On je pokusom na vlastitom tijelu uspio dokazati da nije
bacil veliki neprijatelj i time uzronik tuberkuloze, ve je
to bolesno tijelo. Jesu li medicinari iskoristili tu spoznaju?
Ni na koji nain! Oni se jo uvijek u prvom redu bore protiv
bakterija, virusa, mikroba (gljivica) i slinoga, [zvuimo
osobno iz toga pouku. Oslobodi svoje tijelo smea to ga
vole bakterije, tada ih se vie nee morati bojati. Gamad se
naseljava na otpadu!
"Ne bi trebalo aliti ovjeka koji je navukao bakterije,
ve bakterije to ih je ovjek navukao!" (dr. Lewis Tho
mas). Tu su dakle rtva bakterije, jer moraju odvui
nagomilani ljudski otpad.
49

48

Biljna je prijesna hrana temelj za prehranu, ienje i

samoizlijeenje ljudskog tijela. Bez biljaka nema ivota na
zemlji. Ve spomenuti prof. Roberts nije jo nikada na sto
lu za obdukciju vidio pravog vegetarijanca s koronarnom
sklerozom. Trebala bi se naglasiti rije pravi, jer vegetari
janci koji se prehranjuju mrtvom krobnom i mlijenom
hranom ponekad su prijemljiviji za bolesti od onih koji
jedu mijeanu hranu. Oni ne bi zapravo smjeli sebe naziva
li vegetarijancima, jer se u svojoj prehrani klone samo
mesa.
Sada ima mogunost uvrstiti svoje znanje pomou
105 "Studienbriefe"to ih je izdao T. C. Fry. a dostupna su i
na njemakom jeziku. T. C. Fr\\ koga osobno poznajem,
uvjereni je potroa prirodne, svjee hrane koji se 97% po
sto prehranjuje voem, a samo VA povrem. Taj ezdeselosinogoinjak prakticira taj nain ivota ve 25 godina.
Travu, lie i povre smatra Fry hranom koja bi trebala bili
preputena samo etveronocima, kao to su goveda sa
svojim hrapavim jezikom. On takvo zelenje jednostavno
naziva slamom. Ovdje bih elio saeto izloiti njegovo
kratko izvjee o pravoj prirodnoj hrani: mi ljudi ne
moemo na alost potpuno izvui hranjive tvari iz stablji
ka, kora i listova, jer nismo opskrbljeni odgovarajuim en
zimima, kao to je celula/.a. Kad bi se ovjek neko vrijeme
prehranjivao iskljuivo tom zelenom hranom, posljedica
toga bile bi velika slabost i mravost.
Govedima i drugim etveronocima iji je organizam
najpodobniji za biljnu hranu bavit u se na drugom mjestu.

50

Fryjeva znanost o prehrani ukratko

"Prehranu moemo jednostavno oznaiti kao proces
koji opskrbljuje na organizam potrebnim hranjivim tvari
ma. Ako govorimo o prehrani peradi, konja, pela, pasa
itd., svi mi znamo da te ivotinje trebaju hranjive tvari spe
cifine :<i SVOJU vrstu. Znanost o prehrani poinje i zav
rava u svakom sluaju utvrivanjem bitnih obiljeja
prehrane pojedinog ivog hica. Sve se druge injenice tre
baju podrediti loj sredinjoj temi.
Uzmimo konja kao primjer. On se od roenja do prvog
zalogaja trave prehranjuje iskljuivo majinim mlijekom.
Od dobi do oko 30 godina moe ivjeti samo od trave. drijebe postaje snanom ivotinjom od jedne jedine vrste hra
ne, naime samo od trave {ukljuujui sjenici. eli li dakle
znati neto o hrani konja, tada bi se prvo trebao upoznati s
njihovim prehrambenim navikama. Sve je ostalo manje
vano. Biokemija i fiziologija konjske hrane zasnivaju se
na toj presudnoj injenici.
Isto takvo promiljanje vrijedi i za ljude. Prvo je i naj
vanije u znanosti o prehrani ljudi utvrivanje karaktera
prehrane. Fiziolozi, antropolozi i biolozi svijeta posljed
njih 200 godina pribavili su neoboriv dokaz da su ljudi po
svemu bili i jesu voojedi. Tako znanost o ljudskoj prehrani
poinje i zavrava tom vanom injenicom. Sve je drugo
sporedno, vie dopunjujue injenice. Mislimo dakako o
istraivaima koji vjeruju da znaju neto o prehrani, ali su
zapravo beznadno zabludjeli. Njihove velike zablude, to
ih oni k tome nazivaju "znanou", n/ trebamo u pojedino51

sli analizirati. Vidimo posljedice: zapadni su narodi najbolesniji narodi na zemlji.

Postoji estetski test koji stabilizira vrstu ljudske prehra
ne vie od svega drugog: Tvoja vlastita sklonost. Zamisli
ivot bez vatre i kuhinjskih lonaca, kao to su davno ivjeli
nai preci. Ti bi trebao uzimati svoju hranu onako kako Ti
je nudi majka priroda. Zamisli obilje hrane oko sebe. Bi li
pokuao posegnuti z.a kuniem kao svojom hranom, ubiti
ga, zdrobili njegovu glavu u svojim ustima i sirovog ga po
jesti s krvi, kostima, mesom i iznutricama, kao to to ine
grabeljive ivotinje? Mislim da ta slika ne bi bila za tvoje
oko privlana kao hrana. Ne bi stvarala ugodan miris koji
Te poziva na uivanje. Bi li moda lizao prste poslije toga?
Bi li Ti brao travke i vakao ih kao svoju hranu?
Oaravaju li one Tvoje oi, djeluju li poticajno na Tvoje
osjetilo okusa? Moe li Ti tako neto ii u tek? Promatraj
tako sve vrste hrane, kao to su kukci, itarice , sjemenje,
klice, povre, voe itd. Pri svim tim vrstama hranepreostaje samo jedna koja e zadovoljiti Tvoje estetske osjeaje,
koja

Toliko o T.CFryju. Trebali bismo ponovili: znanost o

ljudskoj prehrani poinje i zavrava utvrivanjem ljudskog
dijetetskog karaktera. Ljudi su po svemu stvoreni da
iskljuivo jedu voe! To je osnovna injenica. Sve su drugo
sporedni detalji ili u sluaju onoga to se danas naziva zna
nou o prehrani, izoblienje te znanosti. Ljudi posjeduju
posve osobitu fiziologiju koja upuuje na iskljuivu preh
ranu voem. Svaka je druga hrana mnogo tee probavljiva.
injenica da polovina svih obroka zavrava umjerenim ili
tekim probavnim smetnjama oit je dokaz neprobavljivosti pojedenih tvari.
Mi ljudi nismo dakle nikako mesoderi, kukeoderi,
biljoderi, itoderi ili svederi!
Na toj se kratkoj definiciji cjelokupnog nauka o ljud
skoj prehrani temelje i moje knjige. Fry dobro kae: sve je
ostalo sporedno. Slubena znanost o prehrani u nas nije
nita drugo nego prazno brbljanje. Nita osim gomilanja
krivih informacija i propagandnih floskula, na koje svi mi
vie ili manje nasjednemo. No ta se strategija financira s
mnogo kapitala. A novac vlada svijetom! alosna poslje
dica tih loih poslova?

1. moe svojom ljepotom oparati Tvoje oko,

2. svojini miomirisom us hititi Tvoje osjetilo mirisa,
3. svojim Ti okusom donijeti pravi uitak.
Kladim se da e svaki dan radije jesti lubenicu nego si
sati kravlju sisu. Kladim se da bi radije pojeo malo groa
nego hrpu sjemenaka. Proriem Ti da e banani dati pred
nost pred mrtvom kokoi. Uvjeren sam da e uz. krasnu,
zrelu breskvu zaboravili skakavce i svakojake insekte!"

Nijemci - narod bolesnih

430 milijardi DM bilo je 1993. izdano u Njemakoj za
lano zdravlje, gotovo kao ukupni savezni budet. 1996.
dospjet emo do 500 milijardi. Jesmo li parolama Nje53

makog drutva za prehranu ili rasputenog Saveznog ure

da za zdravlje postali zdravijima'.' Ne. naprotiv - mnogo
neotpornijima. 90% starijih ljudi uzima triput dnevno svo
je propisane tablete poznatih jakih nepoeljnih nuspojava,
te si na taj nain priskrbljuju druge bolesti, za koje moraju
podnositi jo i dodatne tablete. Bolniee su prepune, jer su
njihovi kreveti stalno zauzeti s prosjeno 500.000 pacije
nata. Vie od dvanaest milijuna ljudi mora se godinje dati
stacionarno lijeiti. Oko deset milijuna ljudi ne mogu zbog
naruenog zdravlja potpuno obavljati uobiajene poslove.
Oko deset milijuna boluje ih od reume i previsokog krvnog
tlaka. Daljnjih pet do deset milijuna boluje ih od psihikih
poremeaja {Izvor: dr. med. Uwe Heyll, " Risikofaktor Medizin". Ullste'm). To je samo nekoliko brojanih primjera.
Kad bi se ljudima oduzele tablete i kad bi morali ivjeti
bez log otrova kao ptice u otvorenoj prirodi, posljedica bi
bila veoma brzo masovno umiranje. elim jo jednom po
noviti: krajem Drugog svjetskog rata, razdoblja niskokalo
rine prehrane, gotovo nije bilo infarkta u Njemakoj. Svi
su bili vitki i pokretljivi. Prosjena je razina kolesterina iz
nosila samo 140 miligrama na decilitar (mg/dl). Danas su
mnogi ljudi debeli i bolesni i ovisni o lijekovima koji ih ne
mogu izlijeiti, ve samo ublaavaju simptome - dok te
sljedei poziv Tvoga tijela na uzbunu opet ne upozori da ne
pretjeruje i ne bude lakouman. Prima li uistinu k srcu to
upozorenje? Ne, Ti eli brzodjelujuu tabletu i dalje tako
jadno ivjeti! Nikakva pilula ne moe ukloniti pravi uzrok.
Tvoj pogreni nain ivota! U poslovnom ivotu uimo da
su neuspjesi samo posljedica pogrenih odluka. Bolest je
gomilanje svakodnevnih promaaja pri prehrani
mrtvim lanim hranjivim tvarima i premalo kretanja!
54

Navodno zdravlje Nijemaca velika je izmiljotina. Po

stoji li uope netko tko je potpuno zdrav? Svatko ima
neke svoje zdravstvene smetnje!

Lijei li lijenik ili Tvoje tijelo?

Prije spomenuti dr. Heyll zakljuuje u svojoj knjizi "da
se metodama prirodoznanstvene medicine moe tek mali
postotak prevladavajuih bolesti i psihikih poremeaja
stvarno poboljati ili ak izlijeiti." Tu smo dakle: jedino
je samo ljudsko tijelo kadro lijeiti, a ne lijenik, kamoli
lijek. Pritom mi sami oekujemo u bezizlaznim situacijama
jo medicinsku njegu i lijeenje. Mladi je lijenik bio na
sveuilitu uveden u ve uhodani znanstveni rad. Sada se
on mora u sluaju potrebe odluiti za terapijske mjere koje
su veoma daleko od svega to je nauio. Iz svega bismo
toga trebali izvui zakljuak da postoji samo jedno pravo
orue lijeenja: Tvoje tijelo. Pomozimo mu time da u
sluajevima bolesti nita ne jedemo, ve samo mirujemo i
pijemo vodu. Javi li se velika glad, trebale bi Tvoje jedine
hranjive tvari potjecati iz n e k u h a n e , nemijeane i
nezainjene hrane!
"Moemo li bolesti sprijeiti?", to je pitanje bilo po
stavljeno na simpoziju za preventivnu medicinu 1977. u
Isnv/it. Potencijalni pacijent? - Ne, jer bi to zahtijevalo
odricanje i neugodnosti. Pacijenti su osim toga osigurani i
eljeli bi izvui ono to su morali stavili u obvezama bole
sniku blagajnu. - Lijenici? Ne, jer se klijent ne bi tada
osjeao dobro podvorenim!"
55

Dva desetljea kasnije ne samo da se nita nije promije

nilo - postalo je jo gore. Ako lijenik ne da odmah pacijen
tima bolovanje ili se ustee propisati eljeni lijek, ostaje
bez svojih "muterija". Bolnice se poput hotela ocjenjuju
po prednostima i nedostacima.
Budui da smo upravo govorili o konju i o njegovoj hra
ni travi - evo u vezi s tim izvjea jednog lijenika. Dr. Julicn P. Thomas patio je ve u dobi od 30 godina od stalnih
eluanih tegoba, morao se odrei rada u svojoj ordinaciji i
vie nije imao novca. Jednoga je dana potiten promatrao
svoga konja kako jede travu koja mu je oito veoma prijala.
Odjednom mu je sinula spoznaja! Taj je lijenik ubudue
jeo iskljuivo prijesnu hranu, uglavnom povre i voe, i u
tri tjedna ozdravio. 0 njemu sam opirno izvijestio u svo
joj knjizi "Willsi Du gesund se in? Vergiss clen Kochtopf!"
Zato nita ne nauimo iz lako jednostavne istine? Zato to
je na dananji ivot podloan diktatu povrnih uitaka i
ovisnosti.
U nas je isto tako bilo nastojanja u pravcu prirodnog
naina ivota, ali ona su na poetku dovela samo do izvje
snog sektatva. Imena kao Kneipp, Priessnitz, Schrolh.
Felke, Bircher-Benner, Kollalh, Waeiiand donijela su znat
ni napredak, ali njihova su se saznanja pokazala samo kao
djelomini putovi pravom zdravlju! Dananji su zagovor
nici prirodne prehrane isto tako ostali na poecima, jer nji
hovim receptima jo uvijek vladaju kuhinjski lonac, te
kuhane i peene itarice.
Prof. dr. med. Hans Eppinger, ravnatelj 1. sveuiline
klinike u Beu. i dr med. Hans-Kaunilz biljeili su u godi
nama 1936. do 1938. vane terapeutske uspjehe s njiho
vom terapijom svjeim ivenim namirnicama-ponajprije
56

prijesnim voem i povrem, koja im je k lome donijela dra

gocjena iskustva. Spoznali su daje za naslanak bolesti i oz
dravljenje jo presuduiji od eluca i crijeva odnos izmjene
izmeu kapilare i stanice. A tu izmjenu najbolje omo
guuje ista, svjea, prijesna hrana. Samo se tako moe
odrali potrebni mikroelektrini napon (Izvor: dr. Bircher.
"Geheimarchiv der Lmdhrungslehre"). Sto uje danas,
poslije 50 godina, o tim spoznajama? Nita, sve se pomno
dri pod kljuem. Kad bi li rezultati bili uistinu provedeni u
praksu morali bi ispraznili lijenike ekaonice i bolnice!
Kasnije u se jo jednom vratiti na tu kapilarnu izmjenu.
Dr. Ralph Bircher bio je veliki sin glasovitog Maximiliana Bircher - Bennera. Godinama sam itao njegov mje
senik "Wendepunkt". Dr. Bircher. koji je umro s 90
godina, objavio je devet knjiga kao "Edition-Wendepunkt"
s vanim prilozima "Wendepunkt"-ere (ere "Preokreta").
Toj neiscrpnoj riznici zahvaljujemo jo danas vaee, ne
pobitne istine.
"Sve je mudro ve bilo miljeno. To se samo mora
pokuati jo jednom misliti !" moe se rei s Goetheom
kad se itaju mjesenici "Wendepunkt".
1. kolovoza 1995. gledao sam na ARD-u reprizu filma
llorsla Sterna o uzgoju ivotinja i trgovini njima, koji je
bio proizveden ve prije 22 godine. Tko gaje vidio mora se
kao ovjek stidjeti na kakav se okrutan nain postupa sa
ivotinjama. Stern je u vezi s tim komentirao kako se do
danas, unato nekim zabranama, nije nita bitno promijeni
lo. Primatelji ivotinjskih poiljaka iz prekomorskih ze
malja su i njemaki zooloki vrtovi, trgovci ivotinjama, a
prije svega istraivaki laboratoriji u bolnicama i kemijske
Ivorniee kojima njemaka Lufthansa dostavlja "na nain
57

primjeren dolinoj vrsti" jadne stvorove koji pobuuju sa

milost. U tim se pokusnim laboratorijima nastavlja
muenje ivotinja, da bi se proizveo neki lijek koji moda
produljuje ljudski ivot za nekoliko dana ili tjedana. Ta e
neovjenost imati jednom posljedice. Zato nai dravni i
crkveni voe ne poduzmu energino neto protiv toga?
Ako je neka ena vidjela ona strana ubijanja krokodila i ri
jetkih velikih maaka - kako tada jo moe mirne savjesti
nositi torbice i cipele od krokodilske koe? Glavni su kriv
ci za to barbarstvo "besprijekorni" kupci. Bez odgovara
jue potranje ne bi naime bilo tih masovnih ubijanja u
ivotinjskom carstvu!

Prirodni nauk o zdravlju

Mogu rei da sam prvi na njemakom govornom po
druju upoznao javnost s prirodnim naukom o zdravlju.
Prvi sam otkrio u SAD-u i knjigu Harveya i Marilyn Dia
mond "Fit za ivot". Diamondovi, nekadanji uenici T. C.
Fryja, stidljivo izjavljuju da se oni osobno prehranjuju po
pravilima Natural Hygiene (eng. NH). Njihova knjiga
sadri na alost 52 recepta, tako daje ona zapravo daljnji
tiskani kompromisni prijedlog za prijelaznu fazu, na koju
se poziva mnogo onih kolebljivih. Taje knjiga irom svije
ta dosegla nakladu od 13 milijuna primjeraka.
Priutiti si da iskreno govori o svojoj odanosti pravom
prirodnom nauku o zdravlju moe samo onaj koji je eko
nomski neovisan i nije na platnoj listi nekog koncerna
58

zdravstvene struke. Veoma mnogo ima onih koji obeavaju

izljeenje svim moguim kurama, od bioenergije preko
daljinskih dijagnoza, maginih lijeenja na daljinu do
astrolokih matarija. Polovino se drati prirodnog nauka
ne moe se trajno isplatiti. Opstoji jedino istina. Svi pred
stavnici tih kompromisa vole kao i prije meso, kruh, kuha
nu hranu i alkohol. Zauujue je na koje sve naine ine
ljudi sebe smijenima. Dovoljno sam ih esto mogao pro
matrati. Priroda ne ini ustupke, pa ni one najmanje. Ona
ne poznaje ni osobiti sklad ili prilagoavanje ako se trajno
ne ravnamo po njoj.
Neki su autori miljenja da je svaki ovjek drukiji (i
drukije jede). Zar smo odjednom postali drugom vrstom
ivih bia? Moda deraima ivotinja? To je tumaenje
glupost i vai kao sjajna isprika za grijehe u prehrani. Ne,
samo su usvojene navike razliite. Njima si promijenio i
jako otetio svoje organe. Smatraj sve alternativne me
tode lijeenja jednostavno praznovjerjem. Treba li se
moda priroda promijeniti, samo zato to ti ljudi nisu
potivali njezine zakone? Ne - oni e nepromijenjeno
opstojati i za one spremne na kompromis.
Dr. Shelton: "Svi su ljudi strukturno i funkcionalno jed
naki. Fiziolog ne nalazi razliku u konstituciji. Svi trebaju
istu hranu da bismo prehranjivali naa tijela. Svatko od
nas stvara ptijalin, pepsin, inzulin ili u." Tako je dakle
isto ljudsko umiljanje da smo se odjednom tako razliito
razvili. Kaem Ti posve otvoreno: Ne, zapravo si razvio
tetne navike. I samo bi njih trebao odbaciti. Za to ne
treba boravit u nekom skupom sanatoriju. Posve Ti je
dovoljna Tvoja jeftina soba!
59

Sto je Prirodni nauk o zdravlju?

lijeenja bilo koje vrste. Pogreka je eljeti opet stei ili

sauvati zdravlje lijeenjima ili raznim "ljekovitim" pri
prave i ma.

Prirodni nauk o zdravlju (njem. Natiirliche GesundheitsIehre-NG) put je do pravoga zdravlja. On priznaje
samo zakone prirode i pokorava se samo njima. Njegova
filozofija poiva na nainu ivota u skladu s prirodom,
naelu vitalne energije. On je blagodat za ljudski rod. Taj je
nauk doao do spoznaje daje ljudsko tijelo organizam koji
funkcionira po naelu samoizljeenja i djelo Stvoritelja.
On ga titi time to ga je opremio vlastitim mehanizmom
popravka. Prirodni nauk o zdravlju provoen u praksi
moe bez kojekakvih ljeilelja i bez lijekova dovesti do
najboljeg zdravlja i potpune slobode od bolesti. Za to se
treba samo svjei, isti zrak, ista voda, dovoljno odmo
ra i sna, prijesna hrana (prije svega voe i povre),
ugodne temperature, sunana svjetlost, dovoljno kre
tanja, zadovoljavajua profesionalna djelatnost i mir
no ozraje u obitelji, te u krugu prijatelja.

Taj nauk strogo odbacuje sve droge, lijekove, cijepljen

ja i terapije, jer oni zapravo naruavaju nae zdravlje, uni
tavaju nae tkivo i nae vitalno tijelo.

Prirodni nauk o zdravlju podrazumijeva da se prirodna

prehrana sastoji iskljuivo od prijesne hrane, kao to su
voe, povre i neto oraha. Oni bi se trebali jesti svjei, u
pravilnoj kombinaciji, najbolje u obliku nemijeane hrane,
to znai samo jedna vrsta kao puni obrok. Taj nauk tvrdi da
bolesti nastaju nezdravim nainom ivota, u prvom redu
zbog pogrene, kuhane hrane. Bolesti su nagomilavanja
zatrovanosli tetnim tvarima. Smanjena ivana energija
ima svoje uzroke u prekomjernom jedenju, stresu i preoptereenju. Prirodni nauk o zdravlju pouava da se zdravlje
moe postii pravilnim nainom ivota. On ne poznaje
60

Prirodni nauk o zdravlju ne treba rezultate strunjaka iz

laboratorija koji se bave samo istraivanjem beivotne ma
terije. ivosti nas ne mogu uiti teoretizirajui nazovi
znanstvenici. Tko je uio jesti, vakati, disati? Kako smo
na primjer nauili prazniti svoje crijevo? Sve su to prirodni
procesi.
Prirodni nauk o zdravlju ne treba ni dokumentacije ni
autoritete koji isprazno brbljaju. Ne trebaju nam miljenja
laboratorijskih strunjaka.
Prirodno je zdravlje bilo i jest dio naega ivota, uvi
jek je stvarno. Ono je sama priroda!

arolikost nazovi lijeenja

Ponavljam: ne postoje lijeenja bilo koje vrste.
Stvoritelj nam je dao najdragocjeniju snagu: naime,
snagu samolijeenja, kojom raspolau i ivotinje u otvore
noj prirodi koje se pri bolesti skrivaju i nita ne jedu. Ne
vjeruj nikakvim vidovnjacima, na kraju uvijek pobjeuje
istina. Samo rtvuje vrijeme i mnogo novca za obmanu.
Pri akutnim tekim oboljenjima trebao bi se dakako posavjetovati sa svojim kunim lijenikom i po mogunosti pri61

vrcmeno uzimati odgovarajue lijekove. Nakon loga treba

meutim za Tebe vaili pravilo: pomozi sam sebi, budi svoj
vlastiti Ijeitelj. time to e se povezali s prirodom! Samo
priroda ima monopol za lijeenje, to je njezina povlastica.
Stvaraj zdravom hranom zdravu krv. Zdrava krv sve lijei,
ako jo nije posve uniteno. Tko moe podnijeli mrtvu
hranu, ve je bolestan! Bolesti bi se trebao bojati isto tako
malo kao svoga tijela. Priroda nas bolestima eli izlijeiti!
Bilo bi bolje da se boji razuzdanog ivota i nezdravih
ivotnih navika.
udotvorna sredstva, uvijek novi pronalasci raznih pi
lula - svi oni trebaju kompenzirati Tvoje povrede zakona
prirode, kako bi mogao nesmetano dalje grijeiti. Ljekovi
ta i udotvorna sredstva dou i odu!
Istraimo nekoliko "metoda lijeenja". Dr. Herbert
Shelton: "'K7ropraktiar 'ravna' kraljenicu, osleopat raz
vlai noge. maser gnjei i pritiskuje, fizioterapeut lijei ku
rama z.nojenja ili rashladivanja i eleklrookovima,
psiholog nas lijei seansama 'ljekovitih'sugestija, kran
ski nas znanstvenik uvjerava da nema boli i bolesti, lijenik
nas truje, kirurg odstranjuje organe, a svi nas ti 'Ijeitelji'
pozivaju da jedemo velike koliine 'okrepljujuih' preh
rambenih namirnica, kako bismo lijeili posljedice pre
komjernog uzimanja hrane."
Opet je silno u modi prirodna medicina sa svojim bla
gim metodama lijeenja, koje mogu postati isto tako opa
snima kao kemijske tablete. esto se moe susresti s
pojmovima poput kelalne, neutralne, ozonske terapije ili
Bachove cvjetne terapije, alim terapije ivim stanicama i
terapije refleksnih zona. alopatije i homeopatije, ayurved-

ske medicine, akupunkture, biljnih lijekova i kure pijenja

ljekovite vode i slinoga. A ovo su dijagnostika sredstva,
kako bi za mnogo novca mogao biti lijeen u okviru gore
navedenih terapija: dijagnoza arenice, elektroakupunktura po Vollu, fotografija aure. pregled krvi, kineziologija,
biotenzor, biomagneli i tako dalje.
Nekima se od gore navedenih metoda ne moe daka
ko osporiti izvjesni uinak. Ali one djeluju samo na
povrini. Ta sam najbolje zna da mora uvijek iskuavali
nove metode. Nee osjetiti bitno poboljanje ako ne uklo
ni uzrok. Prirodni nauk o zdravlju ne propisuje terapi
je. On ne propagira ni neke posebne dijete. Njegova se
blaga medicina sastoji samo od prijesne, svjee hrane kojoj
ljudski rod zahvaljuje svoj opstanak od drevnih vremena.
Kuhinjski se lonac mora odbacili. Ono to ne moe jesti
svjee i prijesno, ne valja! Ako oboli postoji samo jedna
metoda lijeenja koju je opisao ve dr. Walker, legni u kre
vet, nita ne jedi i svakih pola sata popij au vode. Otvori
prozore i iskljui televizor i radio. Uivaj samo mir i svoju
snagu samolijeenja! Ako Ti je hladno, dobro e Ti doi to
pla kupka. Kad bi ljudi barem jednom iskuali tu "besplat
nu metodu lijeenja"! Umjesto toga radije lee u bolnici,
daju se kljukati otrovnim pilulama i "bolesnikom dijet
nom hranom", a pritom vrtoglavo rastu trokovi nekori
snog lijeenja! Kasnije se ale kako sve poskupljuje. Takve
dvije velike opreke -, ali izbor je Tvoj !
Jo se jasno sjeam stoje "udotvorni" ljeitelj Geerd
Homer elio prije ne tako dugog vremena uiniti s nekim
djetetom oboljelim od raka. Njegov je sin iz drugog svijeta
trebao pobijediti rak u posljednjem stadiju. Roditelji dje
vojice vjerovali su u tu glupost i tako dugo odbijali
63

lijeenje dok ih vlasti nisu na to prisilile. Taj arlatan i

lijenik bez odobrenja za rad bio je ak jedan od glavnih
govornika na kongresu znanosti o ivotu odranom 1995. u
Bad Godesbergu. Takve osobe mogu dakle sada tamo iriti
svoje gluposti opasne za ivot! Glavno da sluatelji
plaaju! Homer obavlja svoje mutne poslove na prostoru
Marbelle (panjolska). Jedna ena koja tamo radi kao
upraviteljica pripadala je mojim znancima. esto sam je
molio da prestane puiti i jede vie sirove hrane - na alost
bez uspjeha. Kraj prie: ona je nedavno s etrdeset godina
umrla od raka na grliu maternice. I njezina majka koja je
mnogo puila podlegla je mnogo prerano raku.
Dr. med. Tilden lijeio je prvih 28 godina svoga
lijenikog ivota lijekovima, a tada se 26 godina nadasve
uspjeno odricao takvoga lijeenja. Svi su predstavnici te
metode lijeenja nazivali sebe "Drugless Healer", dakle
ljeitelji bez pilula. Tilden je obavljao svoju slubu u Denveru/Coloradu do svoje smrti u dobi od 90 godina.
U "Fit ftirs Leben" od travnja 1993. izvijestio sam o ocu
Natural Hygiene (prirodnog nauka o zdravlju), dr. Jenningsu. On je ve s 34 godine davao svojim pacijentima
placeba to su ih trebali uzimati tono po njegovom uputstvu. Pri tim se placebima radilo o arenim kuglicama koje
su zapravo sadravale mlijeni eer. Veliki uspjeh njego
ve "No Pills Therapy" nije zaudio samo njega, ve i nje
gove kolege. Izdaleka su pristizali mnogi ljudi eljni
izljeenja, kako bi im propisao arene kuglice udesnog
ljekovitog uinka. Dr. Jennings nije shvaao bolesti kao
napad zlonamjernih bia, ve kao smanjenu ivotnu ener
giju odnosno njezino iskoritavanje u druge svrhe. On je

64

kao prvi opisao fiziologiju zdravlja i bolesti, te u skladu s

tim uspjeno djelovao, dok su njegovi lokalni kolege svo
jim "lijeenjem" slali ljude na groblje.
Mi poznajemo magino djelovanje lijekova ako su uvi
jek na dohvatu. eli li netko pri navodnim tegobama s an
ginom pectoris proiriti svoje ile nitroglicerinom, ali to
naposljetku ipak ne uini, tada je to samo iz razloga to mu
je to uvijek mogue zbog stalnog raspolaganja lijekom.
Umiljanje lijei ili prijei! Samo s tim raunaju razni
ljeitelji s njihovim navodno maginim sposobnostima!
Najbolje je da odbaci svoje tetne navike, to je najbol
ja i jedina terapija ! Zakoni prirode nepromjenljivi su i
jednaki za sva iva bia. I Ti e jednoga dana shvatiti nji
hovu snagu. Ja govorim otvoreno, ne uljepavajui stvari,
odgovaralo to nekom ili ne! Radi se od Tvom zdravlju.
Sve se nas mora katkad prodrmati da s probudimo,
inae emo se i mi jednoga dana dali zavarali lanom pro
pagandom! Iz toga moe uzeti to smatra ispravnim. Ne
mora golovo nita osim toga nauiti, ali bi trebao zabora
viti gotovo sve dosadanje!

Pohlepa za hranom i nediseipliniranost

Neki se ljudi ponaaju kao zastavice na vjetru. Danas
propovijedaju ovako, sutra onako, a pritom ne mogu izii
nakraj sa svojom vlastitom prodrljivou i neobuzdanou.
Tako stalno trae pristae i suborce koji e ih podupirati
pri njihovim osobnim prehrambenim grijesima, od kojih
65

ve lipe i li drugi. Disciplina nije nita za njih. A samosvladavanje je lako vano. Oni jo uvijek nisu shvatili da tek
svladavanje svuda nazonih povrnih, ispraznih uitaka
donosi prvi napredak. Za prodrljivost vrijedi ono pravilo
to ga moraju prihvatili i Anonimni alkoholiari. Samo
mora u naem sluaju glasiti: strogo izbjegavaj prvi zalo
gaj. Ovisnik o okoladi nee se nikada zadovoljiti malim
komadiem. \ee e se kljukali itavim ploicama.
Tko moe podnijeti kuhanu hranu, jo je daleko od pra
vog zdravlja. Ako se Tvoj eludac odmah ne pobuni nakon
to si pojeo sendvi sa sirom, tada je ve oslabljen, nespo
soban pravilno reagirati i funkcionirati. Dr. Walkerje izvi
jestio o jednom svom pacijentu koji je bio na putu
poboljanja. On je pitao dr. Walkera smije li sa znancima
otii u restoran. Walker je odgovorio: "Uinite li to, za iri
eete se dana pokajati." Njegovo upozorenje nije koristilo.
Taj se recidivist prvog dana. poslije obroka koji se sastojao
od peenja, krumpira povra, pudinga i neto vina, jo
osjeao dobro i hvalio: "Vidite, doklore. opet mogu podni
jeti hranu!" Treeg je dana umro. Zato ovdje jo jednom
ponavljam: u istroen traktor (tijelo) moe se svata utrpa
ti, ali fini stroj odmah reagira oteavajuim poremeajima
u radu.
elio bih Ti toplo savjetovati da se kao kuge kloni
uitelja zdravlja spremnih na kompromis,koji su navodno
zainteresirani samo za Tvoju dobrobit. Svakodnevne e Te
male pobjede osnaiti u Tvojoj nakani da se ne pridrui
ovisnoj masi tromog duha. Sto su te male pobjede? Kad de
beli pojedu nekoliko komada torte sa lagom, a Ti nekoliko
banana. Kad drugi vau peciva, a Ti uiva u nekoliko
bresaka.
06

Zato ni meso ni riba, ni jaja?

"Dok ima klaonica, bit e bojita."
(Lav Tolstoj)

Gotovo svi prirodoznanci i anatomi koji se bave uspo

reivanjima, pa tako i dr. Alan Walker i prof. Thomas Hux
ley, razloili su uz uvjerljive dokaze da su ljudi prvobitno
bili f'rugivori, dakle hranili se voem. To se vidi po geni
ma ovjekolikih majmuna koji se u postotku od 98,4 podu
daraju s naima. Primati su se unato unitenju i
oneienju okolia (to smo ga skrivili mi ljudi) mogli re
lativno dobro odrati zdravima, dok smo mi zabrinjavajue
degenerirani i teko bismo jo mogli ivjeti bez. pomonih
sredstava. Mi smo se iz pralipa voojeda, koji je jeo voe
samo u sirovom stanju, razvili u svedera iji su ivotni
sadraj postali lonac i tava.
Testiraj opet sebe: ubraja li sebe u mesojede, u karnivore, tada bi se trebao i odgovarajue vladati. Pravi
mesoder prodere svoj svjei rastrgani plijen s krvi i iznu
tricama. Krv, kosti, kotana modina i lijezde njegove
rtve boljeg su, hranjivijeg sastava. Mi se ljudi zadovolja
vamo toplinski obraenim mesom miia koje je ve u ra
spadanju i stvara kiselinu. Mi ne posjedujemo enzime koji
su potrebni da se meso moe dobro probaviti. Prije svega
nam nedostaje enzim urikaza koji spreava stvaranje mok
rane kiseline. Grabeljiva ivotinja moe svojim otrim
zubima iupali komade mesa iz tijela svoje rtve i bez
vakanja progutati. Njegovi enzimi nadleni za probavu
67

naputaju bez problema njegovo kratko crijevo, bez djelo

vanja truljenja i trovanja. Unato lome mora se meutim
mesoder, na primjer pas povremeno hraniti bazinim bil
jem i kostima kao izravnanje za kiseljenje.
Ako ovjek nije ve postao surovim, gadit e mu se pri
jesno meso. Tako se ono mora hrskavo ispei, te mau i
zainima uinili ukusnim. U ovjeka trune mesna hrana
zbog dugog puta to ga mora prevaliti kroz crijeva. Kiseli
ne i tvari truljenja Sto pritom nastaju teko se mogu proba
viti. Reumu.kostobolju. iijas imamo zahvalili jedenju
mesa, ribe i jaja. kao i itarica koje isto tako stvaraju kiseli
nu.
"Ve letimini pogled pokazuje da najpametnije, naj
jae, najkorisnije, najljepe i najdugovjenije ivotinje nisu mesoderi: majmuni, ovce, konji, krave, slonovi.
Mesoderi postoje da hi muili i ubijali, kao na primjer
make, od domae make do leoparda, tigrova i lavova,
takora, mieva, hijena i ostalih ubojica . Biolozi nas ele
ubrojiti u tu posljednju skupinu" (dr. Herbert M. Shelton u
"Pravilna prehrana "j
A Ti si se, ovjekolika ivotinjo, spustio na stupanj
grabeljive ivotinje! isto meso kao nositelj bjelanevi
na ne daje snagu, a mrtvaki otrovi to se stvaraju pri nje
govoj probavi bude surove nagone u ivotinji i ovjeku. Ne
zahvaljujemo li po toj logici jedenju mrtvih ivotinja ubi
janja meu ljudima i ratove? Prije se samo nedjeljom jelo
peenje, danas pripada normalnom ivotu svakodnevni
mesni obrok. Kamo mi sebe ubrajamo: meu miroljubive
biljojede ili meu agresivne derae ivotinja?

68

Vrednovanje prehrambenih
namirnica za ljude
Dr. De Evans koji je na temelju svog praktinog rada s
velikim krugom pacijenata skupio mnogobrojna, korisna
iskustva, izradio je sljedeu "ranglislu" naih osnovnih
prehrambenih namirnica: I.) voe (!). 2. riba. 3. meso, 4.
povre, 5. itarice.
Voe je dakle na prvom mjestu u ljudskoj prehrani po
njegovoj prehrambenoj vrijednosti. Povre zauzima
zaudo tek pretposljednje mjesto. Za mene je povre iona
ko hrana drugog reda. Ljubitelje itarica razoarat e daje
njihova omiljena hrana na posljednjem mjestu. Mirisno
voe ne treba nikakvo pripremanje, ono je uvijek veoma
ukusno bez ikakvih dodataka. Ono je ve po osjeaju
prvoklasna hrana. Hrana ivotinjskog porijekla dolazi
jo prije povra i itarica. Po dr. De Evansu i dr. Densmoreu trebao bi se po mogunosti ograniiti na vonu hranu,
umjesto da jede sve mogue vrste itarica. Time bi uinio
najvei mogui skok u pravcu zdravlja.
ivotinjska hrana zauzima danas na alost previe
prostora u ljudskoj prehrani. Oni stariji meu nama gotovo
se ne mogu sjetili da se pozivalo na ruak u restoran. Danas
je to pravilo. Roendanska su slavlja ve nalik na svadbene
gozbe. Ljudi to mogu sebi priutili i ele gostima ponuditi
neto posebno. to se postavlja na stol? Oko 95% mesni i
riblji specijaliteti. Ve sam na poetku ove knjige izloio
da Stvoritelj nije nas ljude opremio probavnim sustavom
za takvu hranu. Meso i masti stvaraju mnogo kiseline i po
lako, ali sigurno unitavaju nae kosli. I ti postaje rtvom
69

mone propagande: "Meso vam daje ivomu snagu!" Oso

bito je najea vrsta raka, rak crijeva, usko povezana s du
gogodinjim jedenjem mesa i ribe! Ve vie puta
spomenula Njemaka udruga za prehranu (Deutsche Gesellschal't fiir Ernahrung) brine se za veliku zbrku svojim
propagiranjem hrane Basis-4 - to znai da bi sastavnim di
jelovima svakog obroka trebale pripadali sve etiri tvari
osnovnih ivenih namirnica: proteini, masti, ugljikohidrati i vitamini / minerali. Ve se kolska djeca ue da su
meso, ribe, jaja i mlijeni proizvodi zdrave i za ivot po
trebne prehrambene namirnice Pritom ta Basis-4 - propa
ganda nije nita drugo nego la koja dobro slui mesnoj i
mlijenoj industriji. ivotinje se pri mono-prehrani odno
sno prehrani jednom \ rstom hrane sjajno razvijaju, ba kao
i milijuni vegetarijanaca u itavom svijetu. Tome se pri
druuje uvijek tetna potronja eera, podupirana sloga
nom industrije eera: "tedjeli eer, loga se okani - eer
nas hrani!" eer hrani iskljuivo industriju, a
ugroava svaki organizam.
Povremeno prolistam propagandni list "LUKULLUS"
koji je izloen na uvid u naeg mjesnog mesara. U posljed
njem je broju opet neki strunjak morao dati svoj sud o
mesu kao hrani koja daje ivotnu snagu, kako bi se jo
poveala njegova potronja meu ljudima. Tako je prof.
Walter l-'eldheim sa Sveuilita Kiel rekao u jednom inter
vjuu: "Veoma je teko i samo kompliciranim kombinacija
ma mogue pokriti voem, povrem, salatama i itaricama
potrebe ljudskog organizma za vitaminima, bjelanevina
ma i mineralima."

70

Sada se iz toga neizbjeno postavlja sljedee pitanje:

kako moe zapravo govedu uspjeti iz obine trave proizve
sti sve ve spomenute vitamine, minerale i bjelanevine i
sauvali ih u svom mesu pogodne za ljudsku upotrebu? Na
vodni strunjaci i trgovci mesom stavljaju dakle najrazvi
jenije ivo bie, ovjeka, jo ispod stupnja goveda - ba
jadno svjedoanstvo od sirane znanosti za krunu Bojega
stvaranja! Kad proita moju knjigu, nee vie bili lako la
kovjeran da nasjene na takve prie.
Milijuni su ljudi vegetarijanci. Oni su tada morali
skupa sa ivotinjama koje se hrane jednom vrstom hra
ne ve odavno izumrijeti, kad bi mesarski propagandi
sti imali pravo!

Odakle da dobijem bjelanevine?

To se pitanje najvie postavlja, pa gaje meni uputio i dr.
Bruker u jednoj ZDF-emisiji. Tada sam se sjetio ovjeka iz
Francuske koji se prehranjuje samo voem, a za bjelanevinsku nadopunu uiva u "poslasticama" kao to su
kukci, liinke, kine gliste i sline sitne ivotinjice. No je li
mi dr. Brucker mogao navesti neku prirodnu prehrambenu
namirnicu koja uope ne sadri bjelanevine? Ne - s iznim
kom iste masti koja u prirodi ne postoji kao izdvojena
tvar. nalaze se aminokiseline u svim biljkama. Gotovu bje
lanevinu ne trebamo, nae je tijelo mora opet rastaviti u
razne aminokiseline i iz njih dobiti svoju vlastitu bjekineevinu. I ovdje u uputiti na ivotinje: kako bi inae mo
gao slon iz trave i lia izgraditi svoju divovsku
71

konstrukciju? Za to su uostalom sposobne sve ivotinje biljoderi. Samo mi ljudi trebamo ivotinjsku bjelanevinu ?
Naprotiv - previe bjelanevine ini nas bolesnima.
Prof. Wendt je prije 50 godina dokazao pomou elek
tronskog mikroskopa da mi ljudi pohranjujemo viak bje
lanevine u jetri i kapilarama, te na taj nain zaepljujemo
putove kojima kolaju tjelesni sokovi. On je energino
trait) tla se to smee od bjelanevine svede na minimum i
preporuio: jedi jedan vegetarijanski obrok na dan, je
dan dan u tjednu, jedan tjedan u mjesecu, jedan mjesec
u godini. Suvina se ivotinjska bjelanevina sabire u jed
noj toki i zaepljuje vani prostor kapilara ako se isto ve
getarijanskom hranom ili postom ne oslobaamo stalno tih
taloga.
Vol, iji je soni odrezak veoma traen u "krugovima
sladokusaca", uspije iz obine trave proizvesti vrijednu
bjelanevinu! Krava daje za svoju telad, koja jo sisa, vri
jedno mlijeko koje ona sama meutim ne pije. Takvu glu
post preputa ljudima. Sad e mi se netko suprotstaviti:
krava to moe, ona ima najzad etiri eluca. Na taj u argu
ment odgovoriti: uzmi tada konja. U toj se raspravi navodi
kao daljnji argument da mi trebamo ivotinjsku bjelanevi
nu kao hranu za na mozak. Tada je dakle dovoljno jesti
glupe krave i svinje da bi se postigla inteligencija? Ni to
dakako nije tono, naprotiv: mozak treba samo voni eer
to ga najjednostavnije i najuinkovitije daje nae voe.
Smee iz bjelanevine, masnoa (kolesterin) i mrtvi
anorganski minerali (osobito vapno) zaepljuje upravo
fine modane arterije - rezultat: modani udar. Svaka se
unijeta hrana mora pretvoriti u glikogen. Samo je tako upo
trebljiva kao pogonska snaga. Na mozak zahtijeva sam 20
72

do 25 posto dopreme energije. Pri prijeteoj komi, smanje

noj ili poveanoj razini eera u krvi, dovodi se bolesniku
eer, a ne bjelanevina ili mast! Da, glupost je ljudska
povlastica.
Zar je Stvoritelj u nas, krune svoga djelovanja, tako po
grijeio da moramo ivjeti svoj ivot kao mesoderi?
Crkveni su krani s njihovim propovjednicima na alost
loi se primjeri, jer se oni sami predaju "mesnim uicima",
pastor i vegan dr. C. A. Skriva; koga sam otprije osobno
poznavao, napisao je vie knjiga na temu "Verrat der Kirche an den Tieren" odnosno kako je Crkva izdala ivotinje.
Njegovi oajniki pozivi nisu naili na odjek - naprotiv:
potronja mesa je dalje naglo rasla. Pastora Skrivera sam
vidio ve 1955. u plastinim cipelama, jer je i koa ivo
tinjska sirovina. On je kao strogi vegetarijanac odbijao sve
stoje ivotinjskog porijekla. To ga nije meutim spreava
lo da svoje obroke kuha.
ovjek moe dakako dobiti i iz biljaka bjelanevinu
koja mu je potrebna. To se dogaa u zdravim crijevima
pomou uvijek prisutnog duika (nitrogen bjelanevina).
lili ret je napisao daje mesna hrana glavni uzronik veine
dananjih bolesti. Ja tome dodajem da je mesna hrana kri
vac za infarkte svake vrste. To je osveta ivotinjskog svije
ta za to to stvorove s kojima ivimo na zemlji, jedemo iz
iste prekomjerne elje za uicima. Zgruana, toplinski
obraena ivotinjska bjelanevina i u kuhinjskom loncu
promijenjene ivotinjske masti taloe se u i na naim arteri
jama zajedno sa suvinim LDL- kolesterinom i anorgan
skim vapnom. To smee zaepljuje sve putove kojima
kolaju tjelesni sokovi, nita vie nije u redu. A za to si Ti
sam odgovoran!
73

Lotlutr Wench je odredio sljedee idealne vrijednosti u

krvnom serumu: ukupna bjelanevina i s p o d (>.() g/dl, he
moglobin ispod 14, o g/dl , hematokril ispod 0.40 Vol. %,
eritrociti ispod 5.0 Mio mnr.
Da bih postigao nisku vrijednost bjelanevine po VVendtu, podvrgavao sam se poetkom osamdesetih godina re
dovitim pretragama krvi. Nisam doao ispod 6.4 g/dl.
Unato vegetarijanskoj prehrani uvijek sam imao i imam
vrijednosti i/medu 7.0 i 7,5. Svatko moe pobiti tvrdnje
slubenih znanstvenika da su meso, riba i mlijeko nuni
kao bjelanevinska nadopuna. Posjeti svog lijenika i daj si
pregledati krv. Ako rezultat ne pokazuje mnogo manju vri
jednost od 6,0. tada si po Wendtu u idealnom podruju. Za
pamti metastaze raka posjeduju deset puta vie
bjelanevine od normalnih stanica. Shvaa li? Tijelo na
padnuto rakom ne zna vie kamo s itavim bjelanevinskim teretom; radi toga stvara vreice, da bi se nekako
rijeilo suvinog otpada,
Wendtova se knjiga vegetarijanskih kuhinjskih recepata
ne odrie na alost termiki obraene hrane; po mome mi
ljenju jo nije bila dovoljno radikalna. Samo povremena
laza vegetarijanske prehrane ne reducira dovoljno snano
postojee bjelanevinsko smee. Gumasta. uta mjeavina
' protein- masi- vapno ilava je poput koe. Rijeit je se
moe samo potpunim postom, prijesnom hranom ili nado
punama po th: Radni, kao i snanim tjelesnim aktiviran
jem. Na dr. Ratna u se jo vratiti.
Ako bi uistinu postojalo pomanjkanje bjelanevine,
tada se potvruje sljedee pravilo: priroda lijei sve, ali ne
sve ljude. Drugim rijeima: taj manjak ima zahvaliti svo74

joj priroenoj sklonosti i svojoj dosadanjoj pogrenoj

prehrani. Tvoje tijelo ve pati od slabog iskoritavanja su
vinih aminokiseiina. kao i od slabosti jetre i enzima. Ja
dosada jo nisam upoznao vegetarijanca s premalo bje
lanevina. to se dakle treba uiniti? Tri do etiri dana po
sti, pij samo vodu i uini nekoliko klistiranja. jo bolje
jedno veliko ispiranje crijeva, kako bi bili iz njega odstran
jeni tetni taloi i lijezde opet mogle ispravno raditi. Po
slije toga preporuio bih Budwigovu-tmuhX]u od vjeeg
mekog sira i lanenog ulja (opisuje se u obje moje dosada
nje knjige) s mnogo zelenolisnog povra (koje sadri bje
lanevinu). Ta je smjesa postala jakim mijeanjem
sumporastog svjeeg posnog sira i lanenog ulja topljivom
u vodi.
Riblja je bjelanevina jo gore iskoristiva od bje
lanevine iz mesa i peradi. Riba trune u elucu i crijevima
mnogo bre od mesa. Trovanje ribom jo je opasnije od tro
vanja mesom. More sadri velike koliine metalaslih otro
va, kadmija i olova to ih i ribe primaju u sebe. Jedan
slogan glasi: "Petkom je riblji dan, jer trebamo bjelanevi
na za svoj mozak!" Pogreno, jer na mozak ireba, kao to
sam ve spomenuo, voni eer. Moe pojesti sve ribe
mora, a ipak nee biti nimalo pametniji. Glupost je
openito priroena ili posljedica loeg kolskog obrazo
vanja. Dok se poslije ribljeg i mesnog obroka osjea
umorno i tromo, nakon to pojede voe osjea nesvladivu snagu u duhu i tijelu. Nita Te ne optereuje. Inuiti
(Eskimi) koji se ponajvie prehranjuju ribom, umiru veo
ma rano i postotkom pogoeni su najveim postotkom na
padaja kapi na svijetu!
75

A hranjiva jaja? Jaje je predvieno za prehranu novog

ivota. Tvoj je razvoj zavren i nije ovisan o koncentrira
nim hranjivim tvarima te vrste koje nas ine bolesnima.
Jedno jaje daje osim bjelanevine i masti oko 300 miligrama kolesterola, ukupnu dnevnu potrebu. Jaja stvaraju
gnoj, omleti njegovu dvostruku koliinu, rekao je pozna
ti njemaki lijenik dr. Steintel. U itaricama i jajima nala
ze se vane hranjive tvari to nitko ne osporava. Ali ona su
nalik na male atomske bombe koje su pogubne za na orga
nizam. Pomisli samo na muenje ivotinja u tim gnusnim
tvornicama jaja. Takva sam mjesta masovnog dranja ko
koi nesilica vidio ve 1964. u SAD-u. Vlasnik je imao od
vratni osip po licu i rukama. Tko pati od problema s jetrom
ili bubrezima trebao bi se bezuvjetno kloniti jaja koja stva
raju kiselinu. Budui da ona gotovo ne sadre grube tvari,
zaepljuju na crijevni kanal. Njihov veliki udio sumpora
stvara crijevne plinove. Ona su osim toga uz penicu i mli
jeko najei, najvei uzronik alergija. Jaja su jednostav
no nezdrava hrana.

Mlijeko je politika hrana

Nijedna ivotinja nije tako glupa da poslije odvika
vanja od majinih dojki jo uvijek dalje pije mlijeko.
Ali ovjek eli ostati vjeni sisavac. Mlijeko ne sadriba kao i jaja - grube tvari, a sadri previe bjelanevine. To
je prehrambena namirnica koja izaziva zatvor stolice. Kad
e se konano okaniti tog bijelog bukuria? Zato jo tro
i novac na nepotpunu hranu'.'' Mlijeko je poznato kao
76

Izaziva alergije broj 1. Penica i jaja zauzimaju sljedea

dva mjesta. Po doktoru McDougall nalazi se u mlijeku 25
razliitih bjelanevina koje izazivaju 40 razliitih alergijskih reakcija. One se od majke koja doji svoje dijete, a
sama jede mlijene proizvode, prenose na njezino dijete.
Mlijeko izaziva osim toga kolike (bolne greve crijeva).
Popularnom je miljenju da je mlijeko uinkovito protusredstvo pri iru na elucu protivna injenica da se pijen
jem mlijeka jo pojaava stvaranje eluane kiseline. Osim
toga postoji uska povezanost s nastankom multiple sklero
ze (MS) ako su djeca bila othranjena kravljim umjesto
majinim mlijekom.
Opet jedan test: kloni se svih mlijenih proizvoda.
irevi na elucu, poveani krajnici i lijezde bitno e se
smanjiti !
Mlijeko sadri velik udio kalcija. Ali laj kalcij vezan na
bjelance vi nas tu tvar kazein ne moe ljudski organizam pri
miti i iskoristiti na nain koji bi bio povoljan za ovjeka.
Najbolji je dokaz slaba graa kostura pripadnika zapadnih
naroda koji najvie troe mlijene proizvode. Ljudi koji se
prehranjuju svjeom prijesnom hranom i ivotinje biljoderi ne znaju za osteoporozu. Odakle slonovima i iralama lako snane kosti da mogu nositi teko tijelo?
Odgovor je jednostavan: oni se poslije odvikavanja od si
sanja majinog mlijeka moraju prehranjivati biljnom
hranom! ivotinje jo najranije raskrinkavaju mlijenu
propagandu. Mlijeko je od ivotne vanosti za rast do
jeneta - ali iskljuivo majino mlijeko. Ono sadri samo
oko 1,2 posto albumin - proteina. Brzorastue tele (s etiri
eluca treba triput toliko bjelanevine koja je vezana na ka77

zein koji stvara velike, lekoprobavljive dijelove (svjei

mekani sir), dok albumin majinog mlijeka stvara meke di
jelove koji su veoma lako probavljivi. Ljudsko mlijeko
sadri mnogo vie cisteina i triftofana od svakog drugog
mlijeka. Kravljemu mlijeku nedostaje eljeza, joda, fosfo
ra i mangana, svaka vrsta ivotinjskih sisavaca hrani svoj
podmladak vlastitim sastavom mlijeka. Visok udio bje
lanevine u kravljemu mlijeku nadasve je tetan za dijele i
uzrok prebrzog razvoja, io e imali lo uinak na njegov
ivotni vijek.
Kravlje mlijeko pretjerano stvara sluz, ba kao i ve
spominjane toplinski obraene itarice. To osjeti u grlu
svatko tko popije mlijeko ve poslije prvoga gutljaja. Ljep
ljiva je sluz,uz isto lako tetne kuhane obroke, uzrok za raz
ne prehlade. Pijenjem mlijeka mogu bili osim loga
uzrokovane i tekoe s disanjem, visoki krvni tlak. vrtogla
vica, nadimanje, jako otjecanje mokrae.
U majinom su mlijeku sadrani lecitin i visoki udio
aminokiseline taurina, to su bitni preduvjeti za razvoj dje
tetovog mozga. U kravljem mlijeku nema tih dviju sup
stancija. Majino je mlijeko slatko i sadri vie
ugljikohidrata. Udio masti, minerala i vitamina veoma je
razliit u te dvije vrste mlijeka. injenice pokazuju da se
majino i kravlje mlijeko meusobno u mnogome bitno
razlikuju.
Razmotrimo sada probavljivost mlijeka. Njegovi se sa
stojci lakloza (eer) i kazein (protein) probavljaju pomou
enzimu lakloze i siriia. Ali u dobi od oko tri godine veina
ljudi vie nema dovoljnu zalihu tih enzima, io je ilo lako
78

upozorenje prirode da bi se odrasli ljudi trebali odrei mli

jeka kao hrane.
Osim toga, mlijeko koje se danas nudi u trgovinama
zbog loeg je postupka prerade mrtvo. Ono se po propisu
mora homogenizirali, steriliziran' i pasterizirati! Zato za
pravo? Da bi se na polici dulje odralo. Svjee se mlijeko
naime brzo pokvari. Jednom sam sudjelovao na strunom
teaju o mlijeku poslije kojega se smjelo u trgovini proda
vati svjee mlijeko. Svakodnevno se morao provjeravati
rastui sadraj kiseline u mlijeku. S tri gore navedena po
stupka znatno se usporava prirodno propadanje. Njima se
meutim okonava ivost mlijeka. Istraivanja su pokazala
da bi tele hranjeno tako promijenjenim mlijekom u roku od
tri tjedna uginulo. Homogenizacija rastavlja kuglice masti
u mikroskopski najmanje dijelove. Dr. Ostcr]e dokazao da
takve estice masti mogu lako probili stjenku crijeva i na
taj nain ubrzali taloenje vapnenog smea u arterijama i u
velikom limfnom sustavu. Homogenizacija ne slui nikak
voj korisnoj svrsi, ona prikriva pokvareno mlijeko! I kad bi
se teladi davalo da pije pasterizirano mlijeko, ne bi doiv
jela ni svoju zrelost.
Ponavljam - isto je kravlje mlijeko nuna hrana za
telie, ali mi ljudi trebali bismo ga se po mogunosti kloni
ti. Potroau mlijeka, ve je kasnije nego to misli!
Krajnje je vrijeme da se okani le masne, bijele raskoi!
Mlijeko i mlijeni proizvodi su uz itarice one prehram
bene namirnice koje proizvode najvie kiseline i koje ele
svom tijelu priutiti samo nerazumni ljudi. Odmah
zapoinjuim procesom kiseljenja u elucu pretvaraju se u
mlijeku postojee tvari vapno i fosfor, skupa s mlijenom
bjelanevinom, u neprobavljivu masu koju nazivamo, sirom.
79

On u crijevu ak djeluje kao crijevni otrov koji zalijepi

crijevne resice. Zbog toga se vie ne moe normalno pri
mati prirodna hrana, a ravnotea fosfor - vapno znatno se
poremeti. Posljedica su krhke kosti. Sir zatvara dakle
eludac i crijeva i time zaustavlja probavu!
Protiv toga zla ne pomau mjeavine vapna. Svaka neu
tralizacija naih grijeha tim mjeavinama pojaava zapra
vo skupa s maslima i koleslerinima ve postojee
ovapnjenje: ja nazivam tu gumaslu. utu tvar proteinsku
vapnenim smeem.
Posve loe stoji stvar s H-mlijekom to ga nepromilje
ni ljudi danas uvelike kupuju. Pusti taj otpadni proizvod
nekoliko tjedana stajati i promatraj polagani proces pretva
ranja u smrdljivu, sve Ijepljiviju tekuinu koja je naposljet
ku nalik na gotovo savreno krobno ljepilo za tapete. Kad
sam jo bio odgovoran za VVanmakerove trgovine, ener
gino sam bio protiv tog bijednog mlijeka. To nije nita ko
ristilo, jer kao to sam ve spomenuo u vezi neim
drugim, muterija odreuje potranju. Ni od mlijene indu
strije ni od Njemake udruge za prehranu ili udruga potro
aa, a kamoli od slubene strane, ne moe oekivati
pravo, struno razjanjenje. Tu su vani samo proda, do
bitak i porezi!

Pitanje kalcija
Vjeruje li propagandi mlijene industrije, tada misli
da e bez njezinih proizvoda patili od pomanjkanja kalcija
i kao posljedice togaosleoporoze, i dae li kosti biti lomljiS()

ve poput stakla. Putujui lijenik i strunjak za post dr. II.

Ci. Schmidt napisao je vie knjiga o prehrani ijednu o osleoporozi. On je raskrinkao neodgovorne promidbene slo
gane, bitno izmijenivi njihovu prvotnu formulaciju:
umjesto "Pijte mlijeko i ostat ete zdravi" trebali su nji
hovi transportni terelnjaci nositi sljedei reklamni natpis:
"Mi prevozimo razaralelje kostiju!"
Ve je prije bilo rijei o tome da ljudski organizam neg
dje od dobi od tri godine jo jedva raspolae enzimima lak
ta/om i sirileni. kako bi mogao probaviti mlijeko. A ti se
oskudni ostaci daljnjim tijekom naeg ivota jo smanjuju.
Radi toga vie nismo u stanju primiti u svoj metabolizam
kalcij vezan na bjelanevinu kazein.
Jo jedna pokusna usporedba: kako uspijevaju veliki
ivotinjski sisavci stvoriti bez ijedne kapi mlijeka tako
vrste kosti? Kako se milijuni vegana u svijetu koji ne jedu
ba nita od ivotinja, pa ni med. uspijevaju jo uope
drali na nogama? Jo drastinije kako to uspijeva kravi
koja se sama ne hrani mlijekom? Zalo mi kao navodno
dobro obavijeteni potroai televizije ne znamo, unato
mnogim izvjeima iz dalekih zemalja, da veina ljudi na
zemlji uope ne pije mlijeko? Posve jednostavno: reporteri
nepromiljeno uivaju, kao ve u svojim domovinama,
iskvarenu kuhanu hranu po obiajima dotine zemlje,
("emu troiti misli na zdravlje - najvaniju stvar? Afrike
Banlu-ene veoma su zdrave, imaju vrste kosti i zube,
iako ne piju mlijeko. One dobivaju iz. biljaka 250 do 400
miligrama dobro iskoristivog kalcija, stoje polovina onoga
to ga dobivaju hranom zapadne ene. Bantu-ene obino
raaju desetero djece od kojih svako doje oko deset mjese
ci. No ako Bantu tene isele u zapadne zemlje i lamo jedu
81

uobiajenu hranu, imat e uskoro osteoporozu i unitene

zube!

Osteoporoza
Mlijeko je prehrambena namirnica nuna za ivot - to je
tvrdnja bez ikakve osnove. Tu opet snosi krivnju ve vie
struko spomenuta Njemaka udruga za prehranu sa svojom
preporukom obilne potronje mlijeka, koja iri tu besmisli
cu kao znanstvenu istinu. Ona se poziva na primjer m\prof.
Mennena koji se bavi prouavanjem upljikavih kostiju.
Potovani profesore, pogledajte samo ivolinjsko car
stvo! Najmeke kosti nemaju etveronoci, ve dvonoci u
zapadnim industrijskim nacijama koji prekomjerno troe
mlijeko. Pripadnici njihove vrste koji ne piju mlijeko . veo
ma su vrste kotane grae.
Kao ivotinje, tako moe i ovjek sam izgradili svoje
vrste kosti iz organskog kalcija koji se nalazi u prirod
nom, prijesnom vou i povru. Nedovoljno probavljiv i
stoga za organizam neprobavljiv kalcij iz mlijenih proiz
voda ubrzava naprotiv ovapnjenje koje potjee od mrtve
luksuzne hrane. Komadi mesa i krob koji stvaraju kiselinu
upravo kradu kalcij iz kostiju i zuba.
Pomau li tablete kalcija? Nikako, jer istraivanja u Ka
nadi pokazala su da se ak i pri uzimanju 1200 miligrama
kalcija jo smanjio sadraj kalcija u krvi. Naui napamet
citat dr. Walkera: "U jednoj litri svjee preanog soka
mrkve sadrano je vie kalcija nego u 25 funti tableta kalci
ja u ljekarni!" On je nadalje rekao da poveanje titnjae i
82

poremeaji u njezinom radu potjeu izravno od kazeina u

kravljem mlijeku.
Glavni uzrok krhkih kostiju nalazi se dakle u velikom
konzumiranju bjelanevine i krobi. Masti i proteini stva
raju mnogo kiseline, tako da se moraju neutralizirati kalci
jem iz kostiju i zuba. Svakim peenjem oteuje dakle
malo vie svoj kostur koji Ti je od ivotne vanosti. Sto
vie jede bjelanevina, to vie omekavaju Tvoje kosti!
Inuili (Eskimi) daju alostan primjer log degenerativnog
liinka bjelanevina. Oni dnevno troe 2000 miligrama
kalcija te izmeu 250 i 400 grama bjelanevine i u svijetu
su najpogoeniji osteoporozom. Pripadnici Bantu naroda
pojedu samo 400 miligrama kalcija i 47 grama bjelanevi
ne dnevno i time od poetka iskljuuju opasnost upljika
vih i lomljivih kostiju.
Svi ti podaci potvruju injenicu da su mlijeko i mli
jeni proizvodi svojim visokim sadrajem kalcija glavni
uzronik - uz meso koje stvara kiselinu - gubitka kalcija u
kosturu. Oni ne predstavljaju dakle onu besprijekornu hra
nu kakvom ih prikazuju - obmanjujui nas - promidba i
znanstveni propagandisti ovisni o mlijenoj industriji.
Nae tijelo uzima osim toga kalcij samo onda kad mu treba,
-a ne kad mu ga mi dajemo u koncentriranom obliku.
Dr. McDougall je poslije briljivog prouavanja doao
dp zakljuka daje dnevno dovoljno dva i pol polo unijetih
kalorija u obliku bjelanevina. To bi u odraslog ovjeka
bilo samo oko 20 grama bjelanevina. Ovdje moramo do
puniti da prirodne aminokiseline iz biljaka mogu biti mno
go bolje iskoritene nego termikom obradom oslabljena i
zgruana bjelanevina iz ivotinjskog tijela koja se teko
moe probaviti. Nae tijelo stalno radi racionalno i posiup83

kom recikliranja: potroene proteine ponovo iskorita

va. Dosada nije jo nitko ustanovio pomanjkanje
bjelanevine u vegana koji se prehranjuju prijesnom
biljnom hranom.
Visoka potronja proteina znai preuranjeno starenje i
ranu degeneraciju. Previe je bjelanevine veliko opte
reenje za jetru i bubrege. Ona uzrokuje tetno kiselo stan
je u krvi i tkivu koje se mora neutralizirati dragocjenim
bazinim mineralima pohranjenim u kostima, zubima i tki
vu. To znai da poslije svakog velikog obroka bjelanevina
zavri nekoliko grama Tvog vanog kalcija u WC koljki
ili da se bjelanevina taloi u malim dijelovima tijela (npr.
utrobi, spolnim organima), arterijama, oima (mrena), bu
brezima (bubreni kamenac), koi (bore), zglobovima (bo
lovi u leima, pogrbljena lea), sranim zaliscima (zbog
toga zastoj krvi). Prekomjernom se prehranom bjelanevi
nom gomilaju dakle fosfor, sumpor, mokrana kiselina i
druge kiseline, poveava demineralizacija kostiju i potie
stvaranje vapnenog taloga u tkivu. Nama ljudima nedosta
je enzim urikaza pomou kojega bismo mogli poput etverononih mesodera razgraditi mokranu kiselinu nastalu
jedenjem mesa.
Danski lijenik dr. Mikkel Hindhedc primjerno nam je
pokazao kakve velike koristi izvlae ljudi iz male potro
nje bjelanevina. U vrijeme opsade Danske u Prvom svjet
skom ratu bio je Hindhede po nalogu danske vlade
odgovoran za opskrbu ljudi ivenim namirnicama. On je
dao da se stoka iskoristi na drugi nain, a ljudima dijeli bilj
na hrana, umjesto da se upotrijebi kao hrana za stoku. Na
poetku sam izloio da se tom metodom moe prehraniti
84

sedam do deset puta vie ljudi. Tako je Hindhede ouvao

Dansku od gladovanja. Daljnja je spoznaja iz toga jo za
nimljivija: stopa umiranja smanjila se za 40% . Ljudi su
osim toga mnogo manje obolijevali. Tijekom Prvog svjet
skog rata kad je vladala velika epidemija gripe, zarazile su
se u Europi stotine tisua ljudi i bilo je mnogo smrtnih
sluajeva. Dansko je puanstvo bilo toga poteeno.

Artritis / artroza
Artritis je naziv za esto veoma bolnu upalu koja nasta
je kad se miii i zglobovi nedovoljno opskrbljuju svjeom
krvlju, a venozna krv natovarena tetnim talogom ne moe
normalno oljecati. Ovdje podsjeam na opisano kapilarno
taloenje tetnih tvari koje ima svoje korijene u "mranom
crijevu". Artroza je samo kronino nastalo stanje. Po
gledaj, molim, zorni prikaz zgloba u dodatku na kraju knji
ge. Crvena arterijska krv mora dvaput proi kroz kost, da
bi se opskrbila opna koja obavija zglob. Isto tako mora
venska krv dvaput protei kroz stijenku kosti, kako bi pro
izvodi vlastite izmjene tvari i tetni taloi mogli otei. To
su etiri uska mjesta to ih Tvoje otpadom zaepljene
krvne ile moraju svladati, kosti se ne mogu povui! Ta
nadasve vana "membranska vreica" opskrbljuje zglob
bistrom, bijelom tekuinom, ne krvlju. Ona je meutim od
velikog znaenja, jer ini odbojnik izmeu kotanih zglo
bova. Inae bi dolazilo do trenja kosti o kost, to bi izaziva
lo veoma bolne ivane podraaje.
85

A Ti itav svoj ivot opskrbljuje te zglobne kapilare

mrtvom branom, tako da u zglobu nastaju snana upalna
trenja. Na laj se nain razvije primjerice kruno koljeno
koje se upali, natee i jako boli. Ja kaem kruno koljeno,
jer kuhani, peeni, ljepljivi i krobom bogati proizvodi od
itarica izazivaju u prvom redu zaepljenje kapilarnog su
stava. Dakako da je suodgovorna sva termiki obraena
hrana. Tome pripada i ustajala, preostala hrana koja "lako
prija" kad se podgrije ili ponovo zapee. Pogledaj sliku
zgloba u dodalku na kraju.
To to sam ovdje opisao vrijedi za sve reumatske
boli. A postoje na alost razne bolesti itavog tjelesnog su
stava za kretanje. Kad Te budu opel muile reumatske boli,
ne okrivljuj za to loe vrijeme, ve svoju dugogodinju
neumjerenu, neuravnoteenu prehranu. Postoje li iz
gledi za izljeenje? Da, tako da ukloni uzroke. Masae,
oblozi, grijanja ne mogu ti pri lome pomoi, jer li oni dono
se samo privremeno olakanje, a ne iskorjenjuju samo zlo.

Boli u leima
Za brojne boli u leima vrijedi isto: izazivai su ve pri
je opisani. Tvoje "ovapnjene" ile. kao i trajno loa
opskrba stanica kisikom i hranjivim tvarima. Vene se teko
i nedovoljno mogu rjeavati tetnih taloga, te tako nastaju
oteenja meniska i miia. Osjetljivi su ivci podraeni i
reagiraju s boli. I ovdje vrijedi: jesti svjeu, prijesnu hranu,
mast maksimalno ograniiti i mnogo se kretati, da bi se
tako proiavali putovi tjelesnih sokova.
So

Prikladne kombinacije hrane

U mojoj je knjizi "Willst Du gesund sein? Vergiss deri
Koclitopf!" dan grafiki prikaz pravilnog sastava nae hra
ne. Tu bih se elio usredotoiti samo na neke bitne toke
koje su nadasve vane za pristau prirodnog nauka o zdrav
lju. ovjek zapravo ne bi uope morao dugo razmiljali o
pravilnom sastavu hrane daje ostao isti voojed. Sve vrste
hrane sadre masti, ugljikohidrale. bjelanevine, vitamine i
minerale u odreenom meusobnom omjeru. Neki kritizi
raju selektivni odnosno odvojeni nain prehrane po dr.
I lay it koji je svoju metodu preuzeo iz prirodnog nauka o
zdravlju. Ja posjedujem prva izdanja dviju knjiga dr. Haya,
u kojima se uvijek iznova spominju autori prirodnog nauka
o zdravlju. Hay je posve jasno definirao: ivene namirni
ce koje sadre u velikoj mjeri krob i bjelanevinu ne bi se
trebale jesti zajedno. To je tono, jer trebaju probavne enzi
me protivnog djelovanja. To usporava i oteava probavu.
Zauujue je meutim kako danas njemaki pristae
odvojene hrane tumae Haya. jer Hay se po svojim stavo
vima slae s prirodnim naukom o zdravlju, osim kad se radi
0 temi mlijeka. Ve je dr. Wall) razvodnio i promijenio Hayev original. Kad se itaju knjige dananjih pobornika od
vojene hrane, u njima se Hay prikazuje kao veliki uivatelj
mesa, ribe i sira. A on je zapravo smatrao meso nekorisnim
1 nepotrebnim. Za njega je bila savrena vona hrana!
Na 50. strani njegove knjige "Medical Millenium" pie: Ni
kako kruh! 1 on je odbacio krobne proizvode. Pogledaj
naprotiv stranu o krobu pri odvojenoj hrani koja se sada
prakticira. Hay pie na 15. strani: "Rank fruits first! " 87

Stavi voe na prvo mjesto. U Havaje alkalina hrana bila

uvijek na prvom mjestu. I on je zastupao formulu: 80 posto
baze, 20 posto kiseline!
Kiselina i krob loe pristaju jedno uz drugo. Vona i
octena kiselina unitavaju enzim amilazu koji rasi vara
krob. Voe tada ostaje u elucu i fermentira. Tako su voni
kolai ili limunov soku spoju s miislima prehrambeno be
smisleni! Tu brzo dolazi do vrenja, javljaju se garavica i
podrigivanje, a naposljetku se razvija alkoholni proces.
Bjelanevina i krob trebaju isto tako enzime protiv
nih osobina. Bjelanevina zahtijeva kiselinu kao posredni
ka, a krob bazinu amilazu. Kiselina i baza se po
kemijskoj zakonitosti neutraliziraju. Dolazi do dugog vre
mena djelovanja u elucu i kao gore do razvoja alkohola.
Bjelanevina i bjelanevina zajedno isto su tako pro
blematine. Svaka bjelanevina treba odreenu jainu ki
seline. Radi toga se treba jesti samo jedna vrsta
bjelanevina u jednom obroku. To ne vrijedi za razne vrste
oraastih plodova, jer su aminokiseline u njima gotovo jed
nake.
Bjelanevina i kiselina daju se ve bolje spojiti jedna s
drugom. Ali enzim pepsin postaje aktivnim samo onda ako
postoji samo jedna vrsta kiseline: solna kiselina. Druge
lako kiseline smetaju tom enzimu i unitavaju ga. pa i
vone kiseline. Pri mesnoj hrani ostaje voe lako dugo u
elucu dok ne bude probavljen mesni protein. Dakle, opet
vrenje i podrigivanje.
Masti i proteini zajedno nisu isto tako preporuivi.
Znamo da se masnoe ne pojavljuju u prirodi izdvojeno.
Jede li se masnoa uz bjelanevinu, ne moe eluana kise
lina pravo djelovali jer najprije mora biti probavljena maXX

snoa. Nazonosl ulja u elucu usporava stvaranje

probavne kiseline. Izbjegavaj dakle povezivanje maslaca,
ulja, avokada i slinoga s bjelanevinskom hranom! Naa
je potreba za masnoom veoma mala, a mesna je hrana io
nako ve dovoljno sadri.
tSeer uz bjelanevinu isto tako usporava stvaranje
eluane kiseline. To vai kako za voni eer tako i za bi
jeli eer i med. eer tada oslaje u elucu kao faktor vre
nja.
eer i krob. eer spreava razvoj dovoljno enzima
ptijalina u slini. Tako moe krob teko biti razgraena.
Upravo je to opa popratna pojava pri jedenju kolaa i mje
avina miisla: oni proizvode razne neugodne simptome.
Ako uope mlijeko, tada bi se ono irebalo uzimati
iskljuivo kao samostalna hrana, dakle bez ikakvih dodata
ka. Ti si s druge sirane itao da ljudi poslije odvikavanja od
majinog mlijeka vie ne posjeduju dovoljno potrebnih en
zima laktaze i sirita da bi mogli dobro probaviti mlijene
proizvode. Kravlje mlijeko za tele posve je drukije sastav
ljeno od majinog mlijeka za bebu. Pristae prirodnog nau
ka o zdravlju ne piju mlijeko, a pogotovo truli sir.
Nekoliko se vrsta voa mogu dodue kombinirati, ali
ve nam osjeaj odaje da slatko i kiselo voe ne pristaje do
bro jedno uz drugo. Probavni proces lubenice poinje tako
brzo da bi se one trebale jesti posve same za sebe. Idealna
je samo jedna vrsta voa u jednom obroku. Na taj e si
nain najbre priskrbiti energiju i osjeat e se veoma
lagano.
A sada usporedi svu onu zbrku i nered hrane koju si
dosada uivao s ovim popisom kombinacija! Moe li
So

dakle sada pogoditi odakle dola/e probavile smetnje i

pratee bolesti?

krobom bogati ugljikohidrati

stvaraju alkoholiare
ovjek voli sve vrste omamljujuih alkoholnih pia, jer
ga ona trebaju odvratiti od grube zbilje svagdanjice. Ali
veinu alkohola proizvodimo svakodnevno u sebi jeden
jem kuhane i peene krobne hrane, kao to su kruh, keksi,
miisli, sve vrste itarica, krumpir, puding, eer, med, kava,
aj (da, ak kava i aj). Alkohol se sastoji od ugljika vodika
i kisika, skraeno CHO. Samo je udio tih elemenata razliit
i iznosi u: alkohola C H 0, eera CnH#$iu kroba
C12H10O5, kave CH10O2, aja C 1 3 H 9 O . Jedina se razlika pre
ma "tvari" iz boce sastoji u tome daje taj alkohol pomije
an s drugim elementima, troi se u manjoj koliini i stoga
sporije prelazi u krv. Antialkoholiari pokazuju odbojnost
prema alkoholiarima. No budui da su sami veliki potro
ai kruha, itarica, kolaa, eera, pudinga, kave, aja itd.,
riskiraju jednake, negativne posljedice kao alkoholiari.
Pri svakom obroku prodire ta omamljujua tvar u tijelo i
time u mozak te uzrokuje sljedee nepoeljne nuspojave:
loe osjeanje, blokadu miljenja, mentalnu ogra
nienost, smuenost, nemogunost koncentracije, neraspoloenost za rad. Dugorone su posljedice: problemi s
jetrom, nateene noge, kljenuti, akutna slabokrvnost,
eerna bolest itd. Primanje alkohola iz hrane moe se uo
stalom dokazati na ivotinjama: pojedu li previe prezre
lu
2

log, fermentirajueg voa, ne ponaaju se drukije od

pripitih ljudi.
Ta proizvodnja alkohola kao u pivovari ili destilani
nema meutim nita s Tvojim elucem ili Tvojim crije
vima. Ti sam proizvodi rakiju, jer si svoje tijelo zasuo ve
likim koliinama kuhane i peene hrane od itarica i
branom, koji su bili nepoznati kao ljudska hrana sve dok
nisu bili uzgojeni iz trava kojih danas uope vie nema.
Ljudi su jedina iva bia koja jedu tu termiki obraenu
kau. Proizvodi od itarica ine danas zajedno s mesom, ri
bom, jajima i sirom glavne sastavne dijelove dananje
uobiajene kuhinje. Alkohol proizveden u pivovarama i
pecarama iz fermentirajueg kroba isti je kao onaj koji se
stvara iz krobnih supstancija u tvom tijelu. Veliki se potro
ai kroba nalaze stalno u omamljenom stanju to ga iza
ziva alkohol i osjeaju silnu elju za krobom i slatkiima.
Devet desetina naega puanstva moe se ubrojiti u tu kate
goriju. Oni se osjeaju loe kao pijanci, pate od zatvora,
glavobolje i stalno su umorni. Osim loga su prijemljivi za
"itis"- tegobe, kao to su bronhitis, gastritis, apendicitis,
upale u podruju nosa i drijela, prehlade i upala plua. Je
dina je razlika u tome to pijanac pije alkohol iz boce, dok
ga uivatelj kroba proizvodi u svom tijelu! Proizvodnja te
krobne kiseline dogaa se na alost u neprestanom kolan
ju: danju i nou, iz godine u godinu - kao u pivovari. Taj
nezdravi proces moe prekinuti samo ako odbaci svoje
trajne navike i za svoju hranu napokon prihvati naelo:
nekuhana, nemijeana i nezainjena!
Strunjakinja za prijesnu hranu Stella McDermott napi
sala je ve 1919. u svojoj knjizi "Metaphisics of Raw
91

Food" daje kao studentica imala teke zdravstvene proble

me, iako je vjerovala da se po tada uobiajenom miljenju
zdravo prehranjuje. Napori za poboljanje njezinog stanja
ostali su tako dugo bezuspjeni dok jednog dana nije dobila
u ruku knjigu lijenika dr. Johna D. Tildena koji je prakti
cirao u Denveru." U samo pet minuta spoznala sam uzrok
moga bolesnog stanja: previe primanja alkohola iz prije
spomenutih proizvoda. Doktora Tildena sam vie puta
spomenuo u svojoj knjizi "VVillst Du gesund sein? Vergiss
den Kochtopf!", i jo u govoriti o lom znaajnom
lijeniku.
"krob ini jetru tvrdom poput daske!" rekao je dr. Wal
ker koji u svojim knjigama osobito kritizira krob koji uz
rokuje vjetrove u crijevima. A dalje je k tome ustvrdio: "Mi
nemamo ni grama slobodna kroba u tijelu, krob je glavni
uzronik promjena krvnog tlaka, bilo da se radi o visokom
ili niskom tlaku!" A trebali bismo uvaavati i sljedeu
spoznaju dr. Walkera: "80 posto naih ljudi koji se preh
ranjuju na uobiajeni nain, ima gliste! Da, gliste se ba
kao i bakterije osjeaju veoma dobro u mrtvoj krobnoj
kai, ona je njihova omiljena hrana. Protusredstvo: pojedi
nekoliko obroka sirove mrkve i glisle e odmah uginuli.
Ovo je itava naa tragedija: nitko se ne mora na
prezati razmiljati o svom zdravlju. 1 nitko vie ne tre
ba podnositi boli, jer opojnih sredstava ima kao pijeska
na moru . A kad nam se blii kraj, poseemo za morfijem. Nije nam vano kako sa svim tim izlazi nakraj na
najvei organ za odstranjenje otrova - jetra. Bolesnika
blagajna plaa osim toga sve to lijenici propisuju spo92

rim samoubojicama, onima koji sebe polako ubijaju.

Zahvaljujui raznim sredstvima protiv garavice i nadimanja ne trebaju se dakle odrei uobiajene hrane s
alkoholom. Moj najbolji savjet za Tebe: smjesta napu
sti klub deraa mrtve i krobne hrane! Arterioskleroza (ovapnjenje arterija) moe zadesiti itavo tijelo, ne
samo koronarne i modane arterije.

Opetovanja
su potrebna za Tvoje dobro. Zato moraju vojnici
vjebati do iznemoglosti odreene radnje? Da bi s vreme
nom stekli potrebnu vjetinu. Mnogi ljudi kupuju na prim
jer odreenu vrstu margarina, jer televizijska propaganda
uvijek iznova hvali kvalitetu te "ivene namirnice"".
Na poetku sam Ti u nekoliko reenica opisao svoj
nauk o zdravlju. Sad Ti moram utuviti u glavu tih nekoliko
misli. Iz iskustva i mnogih pisama itatelja znam da ba ne
stoje dobro stvari sa spremnou da se prihvate sadraji
knjiga. Neki nisu nita razumjeli ili su zaboravili. Tako je
jednom doao na moja vrata neki vicarac koji je hitno
elio sa mnom razgovarati. Na sva pitanja to ih je on sebi
pribiljeio odgovorio sam meutim opirno u svojoj knjizi
"Willst Du gesund sein? Vergiss den Kochtopf!" Mogao si
je dakle utedjeli daleki put.
Osobito se u labilnih ljudi mora uvijek raunati s po
vratkom staroj ovisnosti. Kako esto vidim one koji se na
vodno prehranjuju svjeom, prijesnom hranom, kako s
93

uitkom jedu kruh sa sirom. Mi ljudi koji se uistinu preh

ranjujemo u skladu s prirodnim naukom o zdravlju ne
jedemo meutim krobni kruh ni sir, otrovni mlijeni
proizvod koji je zapravo u procesu raspadanja. Tko pati
od neke alergije, trebao bi se ionako okaniti mlijenih pro
izvoda. Gluten u penici zauzima drugo mjesto na popisu
hrane koja je uzronik alergija! Slijede ga jaja i okoladni
proizvodi!
Znam da to stalno kuenje ide nekima na ivce. Moja
me ena redovito poziva da budem tolerantniji. Stoga pre
putam Tebi da moda ni ne proita ovu knjigu ni ne provede u djelo preporuke to ih ona sadri. To bi bilo
meutim na Tvoju veliku tetu.

Dva velika problema

zaokupljat e nas u budunosti i zadavati muke: prvo,
neobuzdani rast stanovnitva u svijetu; drugo, golema
koliina ugljinog dioksida (C0 ) stoje ljudi, automobili,
ivotinje, strojevi itd. ispuhuju k nebu.
2

Jo bi bilo mogue dobavljanje dovoljno ivenih na

mirnica kad bi i mesojedi postali vegetarijancima, jer da bi
se primjerice proizveo jedan kilogram mesa, potrebno je
deset kilograma itarica. Odmah bi se moglo prehraniti se
dam do deset puta vie ljudi kad bi uslijedila opskrba izrav
no iz biljke. Zaobilazni je put preko ivotije skup, ini
ljude bolesnima i nanosi tetu okoliu. No Ako i Ali nita
ne koriste. To ostaje tek pusta elja, jer u Njemakoj ima
9-1

samo 1,2 posto vegetarijanaca, medu kojima je rijetko tko

uivatelj svjee, prijesne hrane, a manje preteito ili
iskljuivo voa. 95 posto vegetarijanaca jede tople obroke i
openito ne ivi zdravije od mesojeda. Istraivanja su po
kazala: pri prehrani iskljuivo voem i povrem ne bi
moralo gladovati ak dvadeset puta vie ljudi na zemlji
nego sada.
Walter Sommer vidio je ve 1950. posve jasno: "Bolesti
nevolja kroz narataje ljudskog roda: to je ivotni uspjeh'
judi zasljepljenih arom vatre tednjaka, koji ne ele pre
stati pripremati svoju hranu na vatri, kako bi bila toboe
ukusnija. Time upropatavaju meutim sami sebe,
priskrbljuju si nesreu, sve mogue bolesti i jade. K tome
tada dolaze ekonomske krize, te politiki nemiri. Obja
njenje za njih moe se posve jednostavno nai u tome da
zemlja ne moe proizvesti dovoljno hrane ako ovjek poku
ava ivjeli svoj ivot odnosno prehranjivati se zaobilaz
nim putem preko ivotinje. Zar se ne misli na to da se do 85,
ak 90 posto ivenih namirnica proizvedenih za stonu
hranu izgubi pri uzgoju stoke prije nego to njezino meso
postane iskoristivim za ljude, a tada ono jo izaziva razne
bolesti i jade? Meso se osim toga 85-90 posto sastoji od
vode, a samo je ostatak masa. I evo opet gubitka ljudske
radne snage i napora, a za to? Je li sada jasnije zato su
svi narodi oduvijek izloeni propasti?"
Ali mi ne elimo propasti. Ravnajmo se po naelu veli
kog kineskog filozofa Lao-Cea: "U prekomjernom se zlu
krije spas od zla!" Ja sam uvjeren da e ljudski rod u asu
najvee nevolje ipak imati dovoljno snage uma i nai lijek
za spas itave nae lijepe zemlje na kojoj ivimo. A to jed
nostavno znai: povratak hrani koja je rasla pod sunanim
95

sjajem! Gornji citat Lao-Cea moe uostalom primijeniti

na sve probleme naeg ivota !

Ugljini dioksid
U mojoj su mladosti bili pjeaenje, koije s konjima i
bicikli uobiajena sredstva za kretanje. Dananje najdrae
dijete Nijemaca, auto, omoguava uistinu gotovo bezgra
ninu slobodu. Auto je najvanije prijevozno sredstvo za
putovanje na posao i na godinjem odmoru, kao i dokaz
(naega) postignutog ivotnog standarda. Za seosko sta
novnitvo nije prihvatljiv prijelaz na sredstva lokalnog jav
nog prijevoza, jer kao prvo uope ne postoje odgovarajue
veze, a kao drugo, gubi se dragocjeno vrijeme. Vrijeme je
novac. Mnogo vee koliine C 0 nastaju pri loenju vatre
u kuanstvu.
2

Najgora je meutim opskrba hranom preko ivotinje.

Sume su bile posjeene za nesmetani uzgoj stoke. Stoga, te
metode njezinog uzgoja i iskoritavanja proizvode najvei
udio C 0 . Glavni su krivci za umiranje naeg drvea i
oneienje pitke vode isto tako i mnoge gnojnice sa svo
jim visokim sadrajem sumpora. To se "sredstvo za gno
jenje" dodue ispari poslije njegovog iznoenja na polje, ali
njegovi topljivi otrovi dospiju do svakog kutka nae zemlie2

"Zeleni" su uinili mnogo dobroga. No kad te iste ljude

gledam kako pue i jedu velike koliine mesa, tada mi preostaje jedino zakljuak da se praksa i teorija katkad ne pok
96

lapaju. Ja se ne bih elio odrei dananjeg tehnikog

napretka, samo se on treba dobro povezati sa zdravim
nainom ivota. Ti bi ljudi trebali poeti od sebe: ostaviti
svoje automobile, odjavili telefone, ne sluiti se strujom
proizvedenom u nuklearkama, a na svojim se putovanjima
odrei charter-zrakoplova koji zagauju zrak! Iskljuenje
nuklearnih proizvoaa struje u Njemakoj ne koristi ba
nita ako sve drave oko nas nesmetano dalje grade nukle
arne elektrane. Sanjaru, pokai kako si to zamislio!
Odbacimo najprije ono to moemo odmah promijeniti
odnosno zamijeniti boljim: skupu kuhanu, mrtvu hra
nu. Vegetarijanskom bi se hranom moglo prehraniti se
dam puta, a svjeom prijesnom hranom dvadeset puta
vie ljudi!
Priopenje iz Genfa od kolovoza 1994. godine: "Bude
li se porast stanovnitva i dalje dogaao lakvom brzinom
kao do sada, bil e 2025. godine na ovom svijetu oko 9.1
milijarda ljudi, pokazalo je istraivanje Ujedinjenih naro
da. Danas na svijetu ivi 5,7 milijardi ljudi." Taj e se broj
u samo 30 godina gotovo udvostruiti. Budemo li se i dalje
vladali tako nepromiljeno kao do sada, iserpit e se zemIjin potencijal i bez. nuklearnih ratova. S obzirom na tu in
jenicu krajnje je vrijeme da i Vatikan stalno promilja i
potie na odgovorno rodileljstvo. Ali ne moemo samo Va
tikan smatrati odgovornim za tako nagli porast stanovni
tva, jer su njime najvie pogoene siromane, nekatolike
zemlje Afrike i Azije. "Budite plodni i mnoite se" - taj se
biblijski poziv pokazuje na putu u 21. stoljee najvie prak
ticiran u najsiromanijim zemljama. Najljepa se stvar na
svijetu ne moe zabranili, a Kina sa svojim propagiranjem
97

obitelji s jednim djetetom ili rigorozna prisilna Sterilizacija

ne pridonose iz raznih razloga stvarnom rjeenju tog pro
blema. Ne budemo li uskoro poeli djelovati na razuman i
uistinu uinkovit nain, bit e sve vie izgladnjelih i umi
ruih u bijedi. Sadanji broj stanovnitva bi trebalo rav
nomjerno rasporediti. To bi trebalo biti nastojanje svakog
ovjeka koji odgovorno misli.
Bole li neki organi, loje znak za uzbunu. Zdravi organi
nikada ne bole. Jedan je lijenik dao svojoj knjizi naslov
"Liebe Deine Krankhcit, sie halt Dich gcstind". A jedna se
knjiga doktora von Elbwehra zove "Herzinfarkt - Signal
zar Gesundheit?" Sluaj znakove - tko ih preuje, ne
moe se vie spasiti.
Ako jo uistinu moe sve podnijeli i dobro se osjea
unato ustrajanju na takvoj prehrani, tada bi trebao biti
zahvalan svojim precima, jer u lom sluaju njima zahvalju
je nasljeivanje otpornih kromosoma. Tada Tvoje zdrav
lje nije Tvoja zasluga i trebao bi pokazati mnogo
poniznosti! Ja sam lijekom vie desetljea upoznao mnogo
razmetljivih tobonjih sveznalica koji odavno lee na
groblju.
Ti bi trebao uvijek misliti na to da ne uzme u usta nita
to nije prava, zdrava, iva, prirodna hrana. Pazi i na to da
Ti svjei zrak. isla voda, sunana snaga, ugodna okolina i
mnogo kretanja budu stalni pratioci.
Dakako da naslijeena ivotna snaga isto tako igra iz
vjesnu ulogu. Uzmimo kao svijetao primjer prof. dr.
med.Kdtschaua. On je dokazao da se naslijeene slabosti
mogu pobijediti: roditelje, brau i sestre, te neke roake iz
gubio je kad im je bilo oko 50 godina. On je meutim nje
govao zdrav nain ivota i prakticirao kao lijenik na
98

Chiemseeu jo do svoje devedesete godine. Njemaki sa

vezni predsjednik Herzog boji se, kako sam uo, obiteljski
uvjetovanog modanog udara. Trebao bi proitati Kotschauove knjige i pravodobno promisliti o svom nainu ivota.
Samoiscjeljujuu snagu tijela prepoznajemo na raz
ne naine i u raznim situacijama. Nagnjeenja, ogreboti
ne, rane. oiljci poslije operacija, slomljene kosti, prehlade
i mnoge druge infekcije prou odnosno zacijele bez nae
pomoi ili zahvala s nae strane iii neije druge. Mi prih
vaamo samo ono to vidimo, a poriemo da snaga, koja je
u nama moe svladali i sve druge bolesti. Unutarnja je
iscjeljujua snaga uvijek u nama. Ako tijelo vie ne moe
samo neto izlijeili, tada je esto ve prekasno i to je po
stalo neizljeivim. Prirodna je snaga uvijek spremna iz
lijeiti, ali ona zataji u onih ljudi koji su trajnim
pogrenim vladanjem unitili svoje stanice. Tijekom
svog ivota silno smo sebe zlorabili. Krivnju za svoje
oslabljene snage trebamo pripisati samima sebi. Nastavi
mo li dalje kao do sada. ostat emo naposljetku i bez one
jo preostale snage. Ovdje u jo jednom ponovili: priroda
sve lijei, ali ne vie sve ljude.
Na organizam stalno radi, kako bi nas odrao sposob
nima da funkcioniramo. On nas neprekidno nastoji potejeti vlastitog i tueg smea. Tijelo s nagomilanim otrovnim
otpadom ne moe funkcionirati na najvioj razini. Tako se
javljaju poznate akutne bolesti koje trebaju ubrzati proces
ienja. Tijelo aktivira svoje rezerve, kako bi proiavalo
i popravljalo. S tom bismo unutarnjom snagom trebali
suraivali u sluaju tegoba. Za nas to znai najbolje nita
ne jesli. mirovali i pili samo istu vodu. A kako bi se Tvoja
crijeva mogla bre oslobaali otrova, trebao bi se svake
99

veeri podvri klisliranju. Izbjegavaj aktivnosti bilo koje

vrste. Uz to je najbolja pomo mirovanje u postelji, i to u
dobro prozraenoj, sunanoj sobi bez radija i televizora.
Sve drugo, poput uzimanja pilula, bilo na kemijskoj ili bil
jnoj bazi, bila bi pogreka i dodatno bi te oslabilo. A
ienje tijela moralo bi ukloniti jo i taj kemijski teret.
Zaepljujemo li sebi ui za te znakove, zapasl emo u tee
izljeivo kronino stanje.
Postoji pet stadija bolesti: 1. nadraaj, 2. upala, 3.
nastanak gnojnog ira, 4. otvrdnue, 5. rak! Svojom
krivnjom silazimo takvim ljestvama iz akutnih u kronine
stadije. Na mnoge se nadraaje i upale, poput prehlada i
eluanih katara, ne osvremo ili ih ublaavamo pilulama.
Tim prvim stadijima isto tako pripadaju nesanica i razdraivost. Ako se negdje stvorila izraslina, loje ve silazak
preko otvrdnua u posljednji stadij: rak. Tim se ljestvama
moe opet popeli samo ako se smjesta vrati potpuno pri
rodnoj hrani, svjeoj prijesnoj hrani. Nije vano koje je
vrste bolest. Takvi se stadiji mogu odnositi na svaku bolest.
Budui da je bolest samo zatrovanost, ti su stadiji razni
stupnjevi zatrovanosti. Moramo nauiti potovati vitalnu
snagu u sebi. Uzmimo k srcu sljedee toke:
Prvo: nita unutar ili izvan prirode ne moe nadomjesti
ti unutarnju mudrost.
Drugo: nita unutar ili izvan prirode ne moe preuzeti
tjelesne funkcije ienja i popravljanja. Bolesno tijelo po
kazuje daje bilo zlorabljeno. A ipak se neprekidno radi na
izljeenju. Ako si konano postao svjestan znaenja vital
ne snage samoiscjeljenja, tada bi se odmah trebao odrei
100

svake zloupotrebe svoga tijela. Gdje je neto uniteno,

tamo ni prirodna snaga ne moe nita arolijom ponovno
stvoriti. Operativno bi vaenje organa trebao smatrati osakaenjem i velikom zabludom.

Moe li se rak izlijeiti?

Eventualnu izljeivost raka prijesnom hranom uzimao
sam veoma oprezno kao tematiku svojih izlaganja. Kaem
posve otvoreno: rak je posljednja postaja dugog postu
panja protiv zakona prirode. Zamislimo li kao mjeru
duine jedan metar, tada se on pri ustanovljenju raka ve
skrati za 90 centimetara. Rak se ne moe prije dijagnosti
cirati. Rak si dakle uzgajao - slikovito reeno - tijekom
90 centimetara od ukupnog jednog metra. On je poeo
bujati prije mnogo godina. Rak ne bukne iznenada! Ba
vit emo se samo tim posljednjim deset centimetara
protiv kojih se naa kolska medicina bori stranim
mjerama: operacijama, zraenjima, kemoterapijama.
Preivi li netko to muenje nekoliko godina ili samo ne
koliko mjeseci , moe govoriti o srei. Oboljeli od raka je
ve ionako pri kraju snaga. I sad bi ga jo trebali moi spa
siti isti otrov i kirurki zahvati? A lijenik jo ohrabruje
bolesnika: "Jedi to Ti prija."
Po mojim iskustvima imaju izglede za ozdravljenje
samo karakterno jaki ljudi, poput Franza Konza, ako ubu
due jedu samo prijesnu hranu, voe i povre i mnogo se
kreu.
101

Kom se iuljao iz bolnice gdje je ve bio pripremljen

skalpel i izlijeio svoj rak eluca iskljuivo tom snagom
prirode. Ali tko to jo moe? Oboljeli od raka mora se po
pravilu borili protiv ogorenog otpora kolskih medicinara
ako eli primijeniti alternativne metode. Ja shvaam da se
svatko hvata i za najtanju slamku ako mu je ivot ugroen
lom stranom boleu. No promiljanje o raku trebalo bi
poeti u roditelja, kako bi svoju djecu mogli uiti pravom
nainu ivota. Svako potiskivanje odnosno ublaavanje
simptoma bolesti pilulama stvara isto lako rak kao prekom
jerna prehrana ivotinjskom, termiki obraenom bje
lanevinom. Metastaze raka preoptereene su produktima
razgradnje bjelanevine. To je najozbiljnija opomena pri
rode da vie ne taknemo ivotinjsku bjelanevinu.
Rak je postao veoma alosnom ljudskom sudbinom.
Unato istraivanjima koja se raunaju u milijardama
nema jo nekih rezultata koji nude spas oboljelima od te
opake bolesti. Naprotiv - broj novo oboljelih i dalje raste.
Dok je prije dvadeset godina jo svaki esti obolio od raka,
danas se to dogaa svakom treem ovjeku. Stanje e se
dalje pogoravati, jer ljudi nisu spremni promijeniti svoj
nain ivota. Sto se danas na primjer posluuje povodom
drutvenih poziva? U 95 posto sluajeva mrtva ivotinjska
hrana u kojoj ve nakljukani gosti uivaju i zalijevaju je vi
nom i rakijom. to drugo moe iz toga nastati negojednoga
dana smrtna osuda rak? Ljudi koji su doivjeli takve
sluajeve u svojih najbliih, ni tada se ne promijene. To su
shvatili samo kao zlu kob dotinih. Dokle god ovjek ne
bude promijenio svoj nain ivota, rast e i dalje broj obol
jelih od raka. Ljudi su podlegli tovljenju mesom, "bogu
otpada"!
102

Stoga bi prehrana prijesnom hranom i mnogo kretanja

trebali konano postati nudom osobito za te bolesnike.
Perzijac Aterhov rekao je: rak je ki kuhinjskog lonca. Ta
razorna bolesl ima svoj zaetak ve u prvom ublaavanju
prehlade u djejoj dobi! Ve nagomilani otpad eli van i ne
bismo mu to trebali onemoguavali. No to ini zabrinuta
majka'.' Ona se lijekovima bori proliv vruice i hunjavice,
samo da jadno dijele ne bi trpjelO. Tako ostaje meutim ot
pad u tijelu i sve se vie gomila. To poluzdravlje postaje
tada uzrokom danas najeeg uzroka smrti u djejoj dobi:
raka. Naa dananja djeca ovisna o hamburgeru, prenim
krumpiriima i Coca-Coli imaju ve esto visoki krvni tlak
i povienu razinu kolesterola u krvi.
Sve to je upravljeno protiv ivota, stvara izrasline,
gnoj i naposljetku rak. U ovoj bih Ti knjizi elio na grub
nain prikazali tu praksu samolrovanja, kako ne bi podle
gao biu raka.
Glavno pitanje mora glasiti: kako da u tom nezdravom
svijetu ostanemo zdravi? Svjea prijesna hrana oslobaa
domaice prisilnog rada u zaparenoj kuhinji. One bi za
pravo morale presretne prebjei prirodnoj prehrani. Mogle
bi se vie radovali ivotu, doivjeti pravu slobodu i k tome
svoju obitelj odrali zdravom. Na alost upravo one zagriljivo brane kuhinjski lonac koji ih vee za tednjak!
Koliko je mnogo brakova bilo razoreno samo zbog tog ku
hinjskog posla. Nije sve uinjeno samo kupnjom i pripre
manjem jela. poslije loga slijedi pranje i spremanje posuda.
Za to se vrijeme ostali lanovi obitelji obino odmaraju od
napora jedenja obroka. A ovdje bih jo elio dodati: ta je
domaica posluila svoje najblie pokvarenom, mrlvom
103

hranom od ivotinjskih leeva, ne zdravom hranom, ne

zdravom hranom.
Pri prehrani prijesnom hranom utede se osim toga veli
ki trokovi za potroenu energiju.
Meni osobno uope ne smeta ako kod kue nije postav
ljeno nikakvo jelo. pa ni povre. Tada jedem voe to ga
nudi to godinje doba i koje upravo najvie elim. To su
esto banane koje su na raspolaganju 365 dana u godini.
One su jeftine, sadre sve hranjive tvari, pa tako i osam
nunih esencijalnih aminokiselina: one su lako probavljive
i zasitne. Svojim visokim udjelom kalija i magnezija imaju
pozitivan uinak u esto kiselom elucu i crijevima.
700.000 ivotinjskih vrsta na zemlji ponaaju se instin
ktivno po ovom jednostavnom naelu: one ive od ive
hrane. Danas ljudskom krivnjom svakodnevno propada
160 ivotinjskih i biljnih vrsta. Samo ovjek koji umilja
da je osobito mudar unitava ivost hrane njezinom ter
mikom obradom. Samo on pije mlijeko jo i poslije odvi
kavanja od majinog mlijeka, on eli vjeno ostati sisavac.
Samo on uzima lijekove. Nijedna se ivotinja na zemlji ne
vlada tako budalasto. ovjek je nepromiljen i premalo
vae, a posljedice su loa probava, irevi na elucu, hemoroidi i bolesti vena. eludac, kao to znamo, nema zube.
Kad spomenem te loe i tetne navike ovjeka, ujem
ve dobro poznati odgovor: mi nismo ivotinje. Dakako da
nismo ivotinje, ali se ba kao i one sastojimo od mesa i
krvi i trebamo se drati istih zakona prirode. ivotinje su
nam meutim dovoljno dobre za ispitivanje lijekova koji
tada slue nama ljudima. Milijuni njih su radi toga svakod
nevno muene i ubijane. ovjek nema potovanja prema
drugim stvorovima. Mrtvoj ivotinji preostaje samo jedna
104

mogunost, da nam se osveuje: kolesterolom. U biljnom

svijetu nema kolesterola. Taloge te tetne, ute, ilave mje
avine kolesterola, vapna i masti u i na Tvojim arterijama
moe zahvaliti mrtvim, termiki obraenim ivo
tinjskim tijelima! Eskimi jedu dodue velike koliine ma
snoa bogatih kolesterolom, ali prijesnih. Oni imaju
dodue slobodne arterije, ali najvie napadaja kapi i kratak
oekivani ivotni vijek. Njima nedostaje kao protumjera
prijesna biljna hrana. Upravo nas taj primjer ui da ljudski
organizam ima kao prehrambenu osnovu samo biljnu hra
nu, a ne termiki obraena mrtva ivotinjska tijela. Iz toga
naui: sirov ivotinjski kolesterol i vrjedniji kolesterin
koji se sam stvara u tijelu ne taloe se kao tetni otpad.
A to dosada malo tko zna: krobno ljepilo, osobito iz
termiki obraenih itarica, pospjeuje taloenje
smea u ilama i u itavom tijelu !

Bezazlene bakterije
Danas se naglo iri i jedna tobonja "bolest":
"uzronici" su bakterije u naem tijelu. Njih iznenada pret
vore navodno jo nepoznati virusi u opake nemani koje u
roku od nekoliko sati izjedu itave komade mesa. to ima
navodno za posljedicu amputacije udova ili ak smrt. U
stvarnosti ne postoje meutim zarazne bolesti, jer bi se tada
morali svi zaraziti. Radi se samo o reakciji vlastitog tijela.
Ono poinje novu fazu ienja od otrovnih taloga, bez ob
zira jesu li bili skriveni u tijelu od djetinjstva ili su nakupi
ne novijeg datuma. "Jama za taloenje" bila je opet puna.
105

Kad se organizam ne bi s vremena na vrijeme oslobaao

takvih otrovnih taloga, zavrili bismo brzo na groblju.
Danas se pri jaim prehladama i gripoznim infekcijama
suvie nepromiljeno propisuju antibiotici, premda su
uzronici tih bolesti virusi. Penicilin ubija meutim samo
bakterije, nikada viruse. Svakom nepotrebnom upotrebom
oslabljuje sve vie svoju otpornost, tovie svoju ivotnu
snagu. Mi ljudi time sami uzgajamo ubojite bacile!
Bakterije i virusi su naprotiv dragocjeni supomagai, tako rei derai strvina. Oni stupaju u akciju posve
nezavisno o zarazi, samo tamo gdje se ima to utamaniti.
Zato bismo svaki jaki katar trebali pozdraviti kao dobro
dolu pomo. Poslije prehlade se osjea mnogo bolje znak da je Tvoja "kanta za smee" opet trebala ienje.
Tvoj je bolesni organizam potaknuo dakle te male, pri
jateljske ivotinjice na veliko ienje. One su sve prije
nego izazivai bolesti. Are Waerlaml je o njima ovako su
dio: "Osjeaj zahvalnosti trebao bi vas (Ijeitelje) barem
potaknuti da podignete spomenik ili moda nadgrobni ka
men, jer koliko znamo nema nijednog bacila sa spomen
ploom: "Nepoznatom mikrobu od zahvalnih lijenika!"
Waerland je na alost svojom hranom pruao sjajno tlo
baeilima: peeni Waerlandovi kruhovi! Oni se u takvoj
krobnoj sluzi osjeaju osobito dobro. To je krobno ljepi
lo hrana za bacile, mikrobe, bakterije i viruse.
Drugi primjer: stavi kuhanu i sirovu jabuku jednu kraj
druge. Kuhana e jabuka za 24 sata sagnjiti djelovanjem
bakterija; sa sirovom se mjesecima nee nita dogoditi.
Pokusi sa ivotinjama ue nas izumiranju. "Cats" se
zove knjiga doktora Pot tinge ra i D. C. Simonsena. u kojoj
oni opisuju dugotrajno prouavanje pri kojemu je jedna
106

skupina maaka bila hranjena prijesnom, a druga kuhanom

hranom. U nekih je pokusnih ivotinja iz druge skupine za
tajio od druge generacije spolni nagon, a od tree je genera
cije bila znatno smanjena sposobnost rasploivanja. etiri
je daljnje generacije trajalo da bi se sirovom hranom vratilo
zdravlje preivjelim ivotinjama. Osim toga, snale su ih
teke, degenerativne bolesti, ali i sve bolesti ljudi koji jedu
kuhanu hranu: nepotpun razvoj lubanje i drugih kostiju,
krive noge, rahitis. iskrivljene kraljenice, dua degenera
cija motorikih ivaca u mozgu i lenoj modini. Make
hranjene sirovom hranom ostale su vitalne i nisu pokaziva
le nikakve promjene.
Ovdje jo moram napomenuti da meu istraivaima i
proizvoaima hrane vlada veliko nadmetanje, prava lju
bomora. Svaki pokuava drugom neto prigovoriti.

Teze doktora Brukera

Rado bih odustao od ovih redaka o poznatim Brukcrovim itaricama, ali moram govoriti na njegove osobne kle
vete i optube to ih je iznio u svojoj knjizi "WerDiat isst,
wird krank".
Ja svakako znam cijeniti da je dr. Bruker u svojoj neu
mornoj borbi protiv izoliranih vrsta eera ostvario veliko,
zasluno djelo, osobito s obzirom na to daje imao financij
ski jakog protivnika: industriju eera i slastica. Ali tko se
detaljno pozabavi njegovim tetnim dogmama o itarica
ma, nee naii na bezazlene stavove. Bruker je svojim na107

padima protiv mene radi toga to dajem prednost prehrani

voem i povrem bez. itarica, zapravo pobijao samoga
sebe. Ono stoje on preporuao pri bolestima, naime preh
ranu 100 posto svjeom, prijesnom hranom, isto je to sam
i ja savjetovao kao idealnu hranu kad je ovjek bolestan.
Ako stopostotna svjea, prijesna hrana lijei bolesti - kako
moe bili tetna kao trajna hrana? Brukerovi prijedlozi za
lijeenje bolesti trebaju dakle bili dobri i ispravni, dok su
isle preporuke s moje strane tako rei potpuno pogrene,
nelogine, fanatine, vodene interesima ekonominosti?
Tii zar se ne shvaa to se objavljuje? Kako moe jedan
lijeniki savjetnik pokazati tu slabu stranu? Brukeru je
vano samo to da ouva od ruenja sustav prehrane itari
cama i hranom koja sadri maslac, to gaje desetljeima
gradio! Jo jednom: u Brukera ima svjea, prijesna hrana
ljekovit karakter, a ista je Wandmakerova preporuka po
grena! Dvopreg Bruker/GuljalirsmiiUuo sam neto inteli
gentnijim. Gdje je ostao razum? Za zdravlje ne igra ulogu
to su itarice bile vie tisua godina vana osnova prehra
ne. Nitko ne osporava da su one to bile. Ljudski su se geni
prenosili dalje milijunima godina, nisu su se mijenjali. Nit
ko nije ovjeka prisilio da s prostora svoga porijekla, trop
skog pojasa, iseli u krajeve umjerenije klime i masovno se
razmnoava. Za nagli porast stanovnitva i prenapuenost
zemlje sa svim njezinim posljedinim problemima trebale
bi se prije pripisati itaricama koje se mogu dugo usklaititi.
Praktini se test uvijek pokazuje korisnijim od svake te
orije. Ne daj se dakle zavarati zvunim imenima - bilo s
profesorskim ili doktorskim titulama ili bez njih - i njiho
vim silnim teorijama. I )a se razumijemo,ja sam sam bio je108

dan od pristaa prehrane itaricama koji je svoj kruh pekao

od bioloki uzgojenih itarica mljevenih u vlastitom mlinu.
Govorim dakle iz dugogodinjeg iskustva na vlastitom
tijelu. Ve sam prije spomenuo da itarice bogate kro
bom predstavljaju sjajno plodno tlo za viruse, bakteri
je, mikrobe itd. Prehrana itaricama po Brukeru nudi
na idealni nain preduvjete za to!
Tko eli proitati moj odgovor na optube Jr. Bruke
ra - koji se sastoji od etiri strane teksta - neka mi poal
je kuvertu s
plaenom potarinom
(Helmut
VVandmaker, Miihlenberg 15, 25782 Tellingstedt).
Brojne knjige s dijetama i raznim kompromisima
trebale hi se zaboraviti, one samo vode preko kompro
misnih bolesti u kompromisnu smrt!
Naa dananja hrana vie nije punovrijedna zbog sred
stava za gnojenje, insekticida i peslieia. Naa su tla
iscrpljena, a time i na organizam. Nakon prouavanja
mnogih novih knjiga, rezultata istraivanja i poslije vlasti
tih pokusa ponavljam svoju preporuku o prikladnoj nado
puni prehrane vitaminima i mineralima koju sam izrekao
ve u svojoj prvoj knjizi od 1975. Na to prisiljavaju 11000
ispitivanja, aktualna saznanja o "slobodnim radikalima" i
njihovim protivnicima antioksidansima. Ako uistinu po
stoje takve jednostavne, nekodljive tvari, zato ih ne bi
smo iskuali i primjenjivali? Ta one samo dopunjuju ono
to smo mi ljudi stoljeima nerazumno unitavali. Vidim
po svojim prijateljima da takva sredstva uistinu djeluju i
olakavaju nastale probleme. Odrei se prehrambenih na
vika - to se mnogima ini kao nesavladiv problem. No uzi
mati vitaminske pilule odmah su spremni. Pritom me udi
koliko mnogo ljudi ve upotrebljava takve tablete!
109

U nekim mjestima ima ve lijenika za prirodno

lijeenje koji se istodobno bave ortomolekularnom-medicinom. Ti lijenici za cjelovitu medicinu lijee svoje paci
jente tom blagom metodom . Pojam ortomolekularna
medicina stvorio je dvostruki dobitnik Nobelove nagrade
Linus Pauling.

ni u dovoljnoj koliini punovrijednim svjeim i prijesnim

proizvodima. Ni onaj koji se prehranjuje iskljuivo prije
snom hranom, ne moe uvijek nabaviti eko-proizvode. A
kad i uspije, ne zna u kolikoj su mjeri uistinu isti. Jer ni
proizvodi iz prirodnog uzgoja nisu poteeni znatnih tet
nih djelovanja iz zraka i isparavajuih gnojnica.

On znai ispravne molekule. Zakljuak: mi trebamo

vie vitamina i minerala nego to nam ili moe dati in
dustrijalizirana hrana!

Potpuno zdravu prijesnu hranu trebali bismo kao svoj

jedini i najbolji "lijek" promatrati kao pravilni sastav svih
poznatih i jo neotkrivenih vitamina i minerala. No mi smo
ljudi gotovo sve kobno promijenili i k tome termikom
obradom bijedno smanjili prehrambenu vrijednost nae
hrane. Moda e nam s dodacima uspjeti dovesti opet bil
jke donekle u ono prvobitno normalno stanje kakvo je bilo
na zemlji milijunima godina bez razornog kemijskog dje
lovanja i termike obrade. Bez te nekadanje normalnosti
ne bismo svi mi danas bili ovdje. Nadam se da e jednog
dana u nama izrasti spoznaja da organizam moe primiti
vitamine i minerale u njihovoj punoj snazi samo u prirod
nom vezanju i da emo opet ivjeti poput divljih ivotinja
koje se prehranjuju iskljuivo prirodnom prijesnom hra
nom.

Dopuna vitaminima i mineralima

Trebaju li nam dodatno vitamini i minerali? Pristae
prirodnog nauka o zdravlju, dakle ljudi koji se prehranjuju
zdravim prirodnim proizvodima bez njihove termike
obrade, ne bi trebali dopune vitaminima i mineralima - ako
se mogu uvijek stopostotno prehranjivati biljnim prirod
nim proizvodima, kao to su voe, povre i neto oraha koji
su rasli na posve zdravom tlu koje jo nije bilo mueno ke
mijskim sredstvima za gnojenje, insekticidima i pesticidima. Prirodni je proizvod uvijek potpun, sadri sve to
ovjek i ivotinja trebaju.
Na alost ima jo malo takvih savrenih proizvoda, a
isto tako i malo ljudi koji se njima prehranjuju. Tko ne
moe potpuno prihvatiti prehranu zdravim proizvodima to se odnosi i na one koji jedu kuhanu hranu - trebao bi oz
biljno razmotriti upotrebu tih dodataka prehrani. Opredijeli
se i tada snosi posljedice. Na temelju svojih dugogodinjih
iskustava polazim od loga da se 99 posto svih ljudi ne hra110

U tijeku mojih razmatranja spoznao sam da nema po

sebnih lijekova, ni pilula ni ljekovitog bilja . Tako ne bismo
ni te dodatke prehrani trebali gledati kao ljekovita sredstva,
ve gotovo kao besprijekorne prehrambene namirnice koje
su opet postigle prvobitno stanje. Ti dodaci ne mogu djelo
vati kao ublaavajui lijekovi koji odmah djeluju, ve
samo dugorono poboljavaju Tvoju prehrambenu osnovu
i time Tvoju vitalnost i zdravlje.
Nikako ne smijemo te dodatke smatrati lijekom i
dalje ivjeti kao do sada po motu: uzet u vitamine,
111

tada mogu opet "zgrijeiti"! Mora se dakle i u zagovorni

ka vitamina i u njihovih protivnika razluiti bezvrijedno od
vrijednoga. Ima strunjaka za prehranu koji su deset
ljeima odvraali od upotrebe dodataka, a sada govore
upravo suprotno.
Ovdje ne elim govoriti samo za ono malo pravih
uivatelja prijesne hrane, ve elim sve ljude pouiti, da
ih tako naoruam protiv goleme premoi tutorstva.

Magnezij, udesni metal

U ovoj se maloj knjizi ne mogu u pojedinostima baviti
djelovanjem vitamina i minerala. O lome postoje veoma
dobre knjige.
No na poetku ove kratke razrade te teme elio bih kao
primjer prikazati osobnu priu profesora kemije Jamesa B.
Piercea, u kojoj on izvjeuje u svojoj knjizi "Heart He
althy Magnesium". Ona poinje kao u tisua ljudi napada
jem jakih boli u predjelu jednjaka i grudi. Bio je
ustanovljen povien krvni tlak. Daljnje su dvije godine
prolazile u uzimanju diuretika (lijeka za pospjeivanje
mokrenja, kako bi se sniavao krvni tlak i sprijeilo stva
ranje vode u pluima i oko srca). Zatim su uslijedili teki
napadaji to ih je lijenik dijagnosticirao kao anginu pecto
ris, a koji su bili ublaavani pilulama nitroglicerina. Ve
postojeim tegobama pridruile su se jo i druge, poput ub
rzanog, nepravilnog kucanja srca - osobito poslije obroka,
uz koje je Pierce pio nekoliko alica kave. Nakon to je
112

poeo izostavljali kavu, dolo je do privremene normaliza

cije stanja. Osjeaj teine u elucu izazivao je meutim iste
simptome. A tada je dolo do iznenadnog veoma jakog na
padaja pri radovima u vrtu,uslijed ega se sruio. U bolnici
su uslijedile beskonane procedure s kateterizacijom koro
narnih arterija. Bilo je udnovato da su te arterije pokaziva
le tek minimalne laloge. A simptomi su ipak postojali. Ta
se injenica podudara sa spoznajama glasovitog kardiokirurga doktora dc Bakcva koji u polovine svojih provedenih
operacija srca nije uslanovio taloge. Neka mi ovdje bude
doputeno pitanje: zato se tada uope moralo operirati?
Da bi uao novac u blagajnu? Lijenik je Pierceu propisao
Cardizem, blokator kalcija, da bi se snizio krvni tlak. Nje
gova je dijagnoza glasila: angina pectoris uslijed greva
koronarnih arterija.
Tako su prole daljnje dvije godine , tijekom kojih se on
kao profesor kemije morao teko boriti da bi izdrao drati
nastavu. Poslije 50 minuta bio je prisiljen nainili stanku
od 20 do 30 minuta. Kad je primijetio polagani gubitak
moi pamenja, postao je depresivnim i morao prijevreme
no otii u mirovinu. Njegovo muenitvo nije meutim jo
bilo okonano. Unato uzimanju lijekova jo se pojaala
estina napadaja. Tome su se pridruile jake boli u donjem
predjelu lea i u lijevoj nozi stoje zahtijevalo upotrebu ta
pa kao pomoi pri hodanju. Napadaji su bili sve tei i
uestaliji.
Godine 1988. bili su u SAD-u objelodanjeni prvi pozi
tivni istraivaki rezultati o djelovanju aspirina pri sranim
napadajima, dok britanski istraivaki projekt nije doao
do pozitivnog rezultata. Razlog za to bio je to su Ameri113

karici primjenjivali pul'er koji je uz aspirin dodatno

sadravao magnezij i kalcij, dok su Britanci istraivali nor
malni aspirin. To je sada privuklo pozornost profesora ke
mije: uz aspirin bili su dakle u puferu magnezij i kalcij.
Tako je prof, dr. Pierce poeo uzimati Dolomit-tablete koje
su sadravale kalcijev i magnezijev karbonat. U roku od
nekoliko dana iezle su u njega boli u nozi i leima. Tego
be s anginom pectoris toliko su se popravile daje odluio
ubudue izostaviti antagoniste kalcija. Sada angina vie
nije bila problem. Bilo je osobito primjetljivo: vratila
mu se tjelesna i duevna snaga, te prijanja izdrljivost.
Kakva se pouka moe izvui iz munog puta tog profe
sora kemije? Pomanjkanje minerala magnezija u organiz
mu bilo je uzrok svim stranim tegobama. Uzimanjem
magnezija u spoju s kalcijem, kalijem i drugim mineralima
dolo je u prof dr. Pierced za kratko vrijeme do zaudnog
izljeenja tegoba sa srcem, leima i nogom - i potpunog
povratka moi pamenja.
Prof Pierce je u spomenutoj knjizi opisao na 180 strana
svoja osobna iskustva iz tekih stadija bolesti i najnovije
spoznaje o magneziju i drugim mineralima. Iz toga bismo
izvjea trebali shvatiti da svakog dana moramo dodatno
uiti, kako bismo se znali vratiti prirodi - koju smo iznevje
rili - s njezinim nepromjenljivim zakonima.
Poznavatelj prirode Goethe izrazio je to ovako: "Mi
smo napustili prirodu, ne priroda nas! Nije dovoljno neto
samo znati, mora se i primijeniti; nije dovoljno neto satno
eljeti, mora se i uiniti!"
ini se da tek sada uistinu poinje povijest vitamina i
minerala. Tko raspolae primjereno opremljenim kompju
terom, moe krenuli putem podataka. Nedavno sam saznao
I 14

da se pod llelathNei Database skupljaju publikacije koje

nas svaka tri etiri dana upoznaju s najnovijim otkriima i
postojeim stanjem na tom podruju. U kolovozu 1995.
bilo je tamo 240 000 tekstovnih priloga i upuivanja na
odreene knjige, meu njima 233 lanka o C vitaminu.
Internet je po svoj prilici trenutno najvei On/me-ponua.
No taj sustav dobiva sve jau konkurenciju drugih posred
nika podataka. Na temelju uvijek mogueg pristupa
istraivakim rezultatima u itavom svijetu stvoreni su
preduvjeti ije se znaenje jo uope ne moe sagledati. No
u/ sav tehniki napredak koji olakava na ivot: nita se
nee promijeniti pri nainu ivota prehranom prije
snom hranom - stoje propisuje priroda - koji treba biti
povezan s mnogo kretanja. Jedi dakle ive, svjee, neo
braene prehrambene namirnice i krei se! Stoga to
ee iskljui kompjutor i ekran, podi van na svjei
zrak i priskrbi snagu svom organizmu.
ini se daje magnezij vaan katalizator za sve procese
u tijelu. Pomisli na to da bez magnezija nema kucanja srca,
ivanih impulsa ni miinog kretanja. On upravlja s preko
300 enzima i aktivira ih, kao to pie Maria Elisabeth Lange Emsl u svojoj knjizi "Bioelemeut Magnesium - Beruhigung MS der Natur" (Ilerbig -Verlag).
Magnezij pomae nadzirati krvni tlak, odravati miie
gipkima, spreavali greve i stvaranje bubrenih kamena
ca, te nenormalnih taloga u ilama; tititi miine stanice
ako pri ozljedi doe do stvaranja previe kalcija; odravati
ravnoteu elektrolita; smanjili rizik od angine pectoris, a
osobito sranog i modanog infarkta
115

Prof. Pierce, kemiar koji je uistinu bio strunjak na

svom podruju, ipak nije znao da se uzrok njegovih tegoba
trebao traili u pomanjkanju magnezija. kolski su ga me
dicinari lijeili na uobiajen nain blokatorima i diureticima, koji su meutim samo kratkorono pomagali. Tek je
zahvaljujui naprednom istraivakom timu sa sveuilita
u Gainsvilleu /Florida saznao da su njegove boli potjecale
od greva u koronarnim arterijama i u grlu. Kao terapeutska je mjera bilo propisano iskljuivo dodavanje magne
zija. On zahvaljuje magneziju da se danas osjea 20 godina
mlaim, opet se moe normalno kretati i vie ne osjea
srane tegobe i ukoenost miia. Za njega je potresno i
tuno gledati kako prijatelji koji pate od slinih tegoba ne
ele preuzeti nita od njegovih iskustava. Tako je slino i
meni, stoje vidljivo iz nekih opisa u ovoj knjizi. Traim
dakle prehrambeno orijentiranog lijenika ili Ijeitelja koji
se ne bavi samo potiskivanjem odnosno ublaavanjem
simptoma, ve govori o zdravom nainu ivota i k tome
pomae tijelu bezazlenim, ali nadasve uinkovitim vitami
nima i mineralima.
Je li novo ono to je kemiar Pierce na sebi iskusio o
djelovanju magnezija? Ne, jer ve je 1915. francuski
istraiva raka prof. Pierre Delbet tumaio da magnezijev
klorid u omjeru od 12 prema 1000 u golemoj mjeri
poveava djelovanje bijelih krvnih tjeleaca i daje "udot
vorna sol za pomlaivanje i borbu protiv raka" (Izvor: Julien Dungleru: "Die Pj'orte der Gesundheit"). Prof. Delbet
bio je primarijus, sveuilini profesor, nositelj svih ugled
nih titula i doivio 96 godina. 1 Nijemac dr Friedrich Tasehe izvjeuje u svojoj knjizi "Uberlegungen zur Krebs
116

bekdmpfung" o Delbetovim istraivanjima. Ja sam u svojoj

knjizi "Willst Du gesund sein? Vergiss den Kochtopf!" po
svetio vie stranica magneziju, velikom protivniku kalcija.
Ovdje sam elio pomou stvarnog primjera jo jednom
skrenuti pozornost na to da se krajem ovog stoljea treba
konano shvatiti koliko je silno na organizam ovisan o
opskrbi vitaminima i mineralima svake vrste i u dovoljnoj
koliini. Oboje se moe trajno omoguiti iskljuivo
istom prijesnom hranom i dobro promiljenom nado
punom. Od svoga tijela moemo oekivati da daje samo
onoliko koliko smo mi spremni dali njemu. Dosada smo ga
kljukali samo mrtvom hranom i stimulansima. Zapamti
ovaj slogan: "Magnezij u stanicu, vapno van - kalij u
stanicu, sol van!"

Vrhunski vitamin C
Ljudi, ovjekoliki majmuni i zamorci imaju jedan ge
netski defekt koji vjerojatno see unatrag do ledenog doba:
oni ne mogu vie sami proizvoditi vitamin C. Taje vjero
jatno naslijeena mana preivjela tisue narataja i ne
moe se uklonili nikakvom idealnom prehranom! Sva dru
ga iva bia mogu u jetri stvarati iz glukoze svaku potrebnu
koliinu vitamina C. Tako i slino tumae pomanjkanje vi
tamina C u ovjeka Pauling i mnogi drugi istraivai.
alosna injenica: mi ljudi nismo sposobni sami
stvarati vrhunski vitamin C koji upravlja svim ivot
nim procesima.
117

Mi srno dakle u tom pogledu u nepovoljnijem poloaju

od ivotinja. Na temelju objavljenih istraivakih rezultata
0 vitaminima, prije svega nobelovcaLinus a Paulinga osje
tio sam se potaknutim iznova se njima pozabaviti. ivotin
je u slobodnoj prirodi ne umiru od sranog infarkta, dok su
u nas ljudi srani i modani infarkti gotovo najei uzrok
smrti. Uzaludno je raspravljati o tome zato ne moemo vi
tamin C sami proizvodili i kad se la sposobnost izgubila ili
je li ona uope bila potrebna kad smo se jo u punoj mjeri
prehranjivali svjeim, posve istim, niim zatrovanim
voem koje je sadravalo mnogo vitamina C. To se dvoje
vie ne moe dokazati. Tu sa sada radi samo o za nas kob
nim injenicama da mi ljudi vie ne moemo vitamin C
sami proizvoditi i da se 99 posto nas vie ne prehranjuje u
dovoljnoj mjeri svjeim voem i povrem. A ta se hrana
veinom jo unitava kuhanjem, peenjem i prenjem.
Uvijek iznova kaem: kuhinjski je lonac naa smrt!
"Broj. ljudi koji su platili ivotom poslije upotrebe poz
natih farmaceutskih proizvoda iznosio je tijekom sedmogo
dinjeg razdoblja istraivanja od 1983. do 1989. ak 2069.
U istom vremenskom razdoblju nije bilo nijedne rtve
medu onima koji su upotrebljavali vitaminske dodatke!"
(Objavila u "The Townsend Newsletter for Doctors" ame
rika udruga centara za kontrolu otrova.)
Ako je samo uzimanje kemijskih lijekova povezano s
rizikom smrti - zato da tada barem za sebe ne iskuamo
bezazlene vitaminske dodatke? Prirodni nauk o zdravlju
kae da prijesna hrana sadri sve potrebne vitamine i mine
rale u organskom obliku. Ta tvrdnja vai na alost samo
onda ako je ta prijesna hrana bila. kao to je ve objanje
no, uzgojena ekoloki i bioloki, bez umjetnog gnojiva i
118

kemijskih pomonih sredstava na jo posve zdravom tlu.

No gdje je to jo mogue i tko moe platiti takve proizvode?
Prirodni je nauk o zdravlju polagao svoje temelje ve
od 1822. Tada su zatrovane prehrambene namirnice bile
neto nepoznato. Nova gledita tjeraju na promjenu mi
ljenja! Ja sam stoga godinama oklijevao objaviti svoja
iskustva s dodacima hrani. Ali injenice jasno govore za
to! Mnogim prijateljima koji ne mogu sami izii nakraj s
promjenom svoga naina ivota, moe se bre pomoi.
Netko tko se stopostotno prehranjuje prijesnom hranom,
ak onaj koji jede samoniklu zelenu hranu - stoje propagira
moj prijatelj Franz Konz -. moe u svojim organima asimi
lirati maksimalno 100 miligrarna istog vitamina C. Nije
vana koliina vitamina to je sadri voe i povre, ve
ona koliina to je moemo primiti! Potroai kuhane
hrane moraju se meutim zadovoljili jednom etvrtinom te
koliine ili jo manje. Podgrijana jela ne sadre vie nita.
U takozvanoj Junk food sadrani su samo jo tragovi toga
krajnje vanog vitamina koji je prijeko potreban za sve
ivotne procese.
Norveki istraiva Kare Berg otkrio je ve 1963. lipo
protein koji se kasnije istraivanjima dr. Ratha i kolega po
kazao kao tetan. Dovoljno vitamina C sprjeava taloenje
log tetnog proteina na stijenkama arterija. Oni su zak
ljuili da laj proteinski surogat dovodi do arteriosklerotinog ovapnjenja i uzrokuje neku vrstu skorbuta. Dr. Rath
je 1991. u "Journal of Orthomolecular Medicine" objavio
detaljno izvjee o tome. U njemu je savjetovao kombina
ciju vitamina C i L-lizina, da bi se poboljao rad srca i lako
uklonile boli izazvane anginom pectoris. Ve bi svakod119

nevno uzimanje 500 miligrama L-lizina, L-prolina,

1000 miligrama vitamina C i drugih antioksidansa raz
gradilo postojee taloge u arterijama. Revolucionarna
hipoteza - ako je tona. No to moe provjeriti!
Svaka stresna situacija krade tijelu vitamin C. svaka popuena cigareta potroi 20 miligrama vitamina C. Za nedragovoljne, pasivne puae jo je gore. Pua gubi dimom
40 posto svog vitamina C. Svaki put kad povue dim iz ci
garete udahne 100 milijuna "slobodnih radikala". Budui
da pua openito prakticira posve pogrean nain ivota,
pati od stalnog pomanjkanja vitamina C. Puai, kao i osta
li ljudi koji pate od nedostatka tog vitamina, idu ravno u
pravcu skorbuta. Odatle i njihova prijemljivost za
modanu i sranu kap. Njihove su arterije upljikave, krv
moe prokapljivali u okolinu. Vitamin C jaa arterije, kao
to emo kasnije vidjeti.
Dosada sam govorio samo o vitaminu C, to ga vie ne
moemo proizvoditi. No i drugi su vitamini i minerali, poz
nati i jo nepoznati, isto tako potrebni za ivot. Vitamin C
je meutim najvanija tvar, vrhunski vitamin, to ga nae
tijelo mora dobivati u velikoj koliini. Njega ima najvie u
ipku, citrusima i tamnom zelenolisnom povru. On je veo
ma osjetljiv na svjetlo i u kuhinjskom se loncu veinom
unitava. Njime osobito oskudijevaju uivatelji itarica.
Njihova hrana sadri kao konani proizvod jo veoma
malo vitamina C.
Mi trebamo uvijek itav, cjelokupni, potpuni proiz
vod. Nije vano samo to jedemo, ve i biopodnosivost
hrane: kako na organizam moe primili u sebe njezine
molekule i iskoristiti ih. Danas se to bez dodataka hrani
moe meutim pokazati na alost kao pogreni zakljuak! I
120

ja moram preispitali svoj stav to se lie vitamina i minera

la i vratiti se svojoj izjavi u mojoj knjizi od 1975. Na kon
gresu "ivotnog nauka" ("Lebenskunde") koji je bio odran
1992. u Bad Godesbergu, podnio sam izvjetaj o
istraivaima Paulingii i Burgersteinu i pritom navijestio
da se prirodni nauk o zdravlju mora poneto mijenjali s ob
zirom na dodatke hrani. U to sam poslije nekoliko dugogo
dinjih pokusa uvjeren vie nego ikada: danas vie ne
poznajemo punovrijednu, izvorno prirodnu hranu!
Istraivai su otkrili da su ak pingvini zatrovani olovom i
kadmijem. Osim toga, mi ljudi nismo sposobni kao to sam
ve spomenuo -. proizvoditi vitamin C! Iako je upravo
vanost vitamina C poznata ve desetljeima, ipak se ta
spoznaja openito jo uvijek nedovoljno iskoritava u
praktinom ivotu. Njemaka stalno u tome zaostaje. Prik
ladnu primjenu sprjeavaju u prvom redu kolski medici
nari. 1100 istraivanja irom svijeta s pozitivnim
rezultatima nije jo uvijek dovoljan dokaz za le konzerva
tivne ljude. Oni zahtijevaju doputenja zdravstvenih
slubi. A s druge strane svakodnevno propisuju bez grinje
savjesti pilule ije su katkad kobne nepoeljne nuspojave
dobro poznate - pogledaj upozorenja na papiriu pri
loenom uz dolini lijek. Tvrdnje o nepoeljnim nuspojavama vitamina nisu dokazane pretpostavke. Ja savjetujem
svim neodlunim lijenicima: ta provedite na sebi pokus s
nadopunom vitaminima i mineralima! Samo ete tako
moi napokon pomoi svojim pacijentima.
S jednim moramo meutim uvijek raunati: privremeno
mogu nastupili sline etoksikacijske pojave kao pri prom
jeni naina ivota prijelazom na prehranu prijesnom Ina
121

nom. No to te ne bi trebalo obeshrabriti, jer e brzo proi.

Tko ipak ne moe s tim izii nakraj, neka jednostavno pre
kine uzimati dodatke.
Istraivanja Linusa Paulinga - koja seu unatrag do
1966. godine - potvruju sada konano stotine znanstvenih
istraivaa i lijenika. Ja sam u drugom izdanju moje knji
ge "dick+krank oder sch lan k+ge su iid?" od 1992. uvrstio
dodatak gdje neki "lijenici novog narataja" ili ak "no
vog uzgoja" kako oni sebe nazivaju, opisuju velike uspjehe
lijeenja u svojih pacijenata zahvaljujui tome to njihovu
zdravu prehranu spajaju s visoko doziranim vitaminima
i/ili mineralima. Ti lijenici svi skupa ponajprije prepo
ruuju neobraenu prijesnu hranu. Katkad se doputa neto
ribe kao opskrbljivaa bjelanevinama. Mladi su
istraivai dakle na taj nain njegovali i pacijente koji su
esto ve bili kratko pred "bypass"- operacijom. Poslije ne
koliko su tjedana ve mogli brzim hodanjem ili ak laga
nim tranjem prevaliti dosta velike udaljenosti. Boli
angine pectoris posve su prestale. Njihove su ile bile pola
ko, ali sigurno osloboene taloga.
Poznati je pobornik alternativne metode lijeenja dr.
Whi taker, ija mjesena pisma "Health & Healing" pri
mam ve godinama. Nadalje se trebaju spomenuti: dr.
McDougal, dr. Dean Ornish, dr. Rios, dr. Barnard. Pritom
ti lijenici nisu s obzirom na njihove prijedloge o prehrani
upotrebljavali tako stroga mjerila kao na prirodni nauk o
zdravlju. Njemaka slubena znanost jo i sada ospora
va da se ve postojei taloi mogu ukloniti. Velika za
bluda. Pacijenti koji pate od tekih sranih bolesti idu jo
uvijek pod no. Jednom mome znancu predstoji ve neko
vrijeme presaivanje srca. On se na alost ne moe obratiti.
122

ostaje podloan kolskoj medicini. Prije nego to bih se ja

prepustio tako rizinom zahvatu, bile bi moje prve mjere
stopostotna promjena naina prehrane, prijelaz na prijesnu
hranu i nadopuna vitaminima i mineralima. Posavjetovao
bih se s onim lijenicima koji to ve godinama uspjeno
prakticiraju i svoje pacijente vraaju bez operacije aktiv
nom ivotu. Ali ovjeja je volja njegovo nebesko kraljev
stvo. Prije spomenuti "lijenici novog narataja" provodili
su pokuse s vitaminsko - mineralnim nadopunama i bez
njih. Pritom se pokazalo da su njihovi pacijenti bili da
vanjem vitamina i minerala bre osloboeni taloga na
gomilanih u njima.
Prvi lijenik koji je u svojoj terapiji primjenjivao vita
mine bio je Kanaanin dr. Ahrain Hoffer koji je pedesetih
godina lijeio velikim koliinama vitamina B3 (niacina)
pacijenticu koja je bolovala od shizofrenije. Taj je lijenik
uistinu utemeljio tu novu dopunsku medicinu. Na njega je
uvijek iznova upuivao i Linus Pauling. Prema "Orthomolecuiar Nutrition"objavio je dr. Hoffer 1994. godine zajed
no s dr. Mortonom Walkerom knjigu "Smart Nutrients - A
Guide to Nutrients That Can Prevent and Revers Senility".
Prije otprilike 13 godina donio sam sa sobom prve knjige
trojice amerikih lijenika Cheraskina, Ringsdorja i Sisleya. Njihova velika knjiga "Vitamin C - so ndtig wie Sauerstoff" na alost je rasprodana. Ona je nastala kao rezultat 11
000 znanstvenih istraivanja i dokazuje da su u zabludi oni
kritiari koji jo uvijek tvrde daje previe vitamina C tet
no. Sada se tom tematikom bave i neki autori s njemakog
govornog podruja, ali nitko nije tako opseno prikupio
123

mnoga znanstvena istraivanja iz itavog svijeta kao ta tro

jica Amerikanaca.
Maarskom biokemiaru Albertu Szentu Gyorgyiju dugujemo zahvalnost, jer mu je 1928. uspjelo izolirati
vitamin C iz limunske kiseline. Za njegov mu je rad bila
odana ast 1937. godine, kad je postao dobitnikom Nobelove nagrade. Zato njegovo djelovanje nije poznatije
poslije toliko vremena? Napola informirani znanstvenici
osjetili su potrebu da upozore na mogue bubrene kamen
ce i druge nepoeljne nuspojave. Tek su Pauling i njegovi
nasljednici mogli pokusima na sebi obeskrijepili brojne
protuargumente. Pauling je u svrhu pokusa uzimao dulje
vrijeme do 50 grama (= 50000 miligrama.) dnevno i tako
mogao uvjeriti i posljednje skeptike u bezazlenost vitami
na C. U meuvremenu postoji toliko mnogo rezultata ispi
tivanja da se sada moe sigurno rei: vitamin C nije ni u
veim koliinama toksian.
Nadopunjujua davanja drugih vitamina i minerala ute
meljila su konano uspjeh generacije mladih lijenika bez
predrasuda. Ima li boljih dokaza od onih u svagdanjem
ivotu s pacijentima? Kakvo olakanje osjete li jadni teki
bolesnici kad osjete da njihova iscrpljena tijela opet dobi
vaju snagu i da se malo pomalo mogu odrei poznatih uvi
jek tetnih lijekova sa svim njihovim nuspojavama! Kako
se samo mogao tako dugo odrati stav kritike i nevjerice
prema vitaminu C potrebnom za ivot, a s druge strane i
rokogrudno propisivati lijekovi iji tetni uinci sigurno
nisu bili nepoznati? Kako je mogue takvo protuslovlje?
Razlog: vitaminom C se, za razliku od prekomjerno skupih
lijekova, ne moe mnogo zaraditi!
124

Jedan me znanac izvijestio kako mu je pao na glavu

strujni kabel. Posljedice su bile tjedan dana kome i uzetost
lijeve strane za koju su lijenici rekli da e ostati. On si je
po Paulingovoj preporuci dao ubrizgati 45 grama vitamina
C intravenski. Uzetost je u roku od nekoliko dana nestala.
Taj je ovjek u rujnu 1995. sjedio posve zdrav nasuprot
meni i pritom mi priao o tekom meningitisu svoga sina
koji se isto lako mogao dokraja izlijeili injekcijom visoko
doziranog vitamina C. Vjerujem da smo s istraivanjem
vitamina C tek na poetku! Pauling je sebi posljednjih
godina davao 18 do 20 grama sintetikog vitamina C. a
moj se znanac zadovoljava s 10 grama. Kad bi smanjio
dozu, odmah bi to osjetio. Inae, Pauling je djelovanje kiseline praka vitamina C uvijek neutralizirao natronom.
Unazad etiri godine i ja opel oprezno uzimam te vita
minske i mineralne nadopune - i primjeujem da mi ine
dobro! Trebam li drugima preutjeti tu injenicu, jer bih
moda sebe uinio nevjerodostojnim, kao stoje mislio moj
prijatelj Franz Konz? Ne, osjeam se obvezanim da za
pomo jasno upuujem na tu novu. a ipak ve odavno poz
natu istinu! To je dokaz da sam jo i s 80 godina prilagod
ljiv za nove zahtjeve. U dobroj sam formi i elio bih to jo
dugo ostati. Ta iskuajte sami inei kao ja! Time moete
svoje zdravstveno stanje samo poboljali, nikada pogora
li ! Ja nisam ni o kome ovisan i opisujem samo ono to sam
iskusio na samom sebi. Neki govornici, autori knjiga i vo
ditelji ljeilita ostavljali su na kongresima "ivotnog nau
ka" ba jadan dojam kad sam vidio to su sve lamo pojeli i
jo zalili kavom i vinom. Jela to su bila posluivana tim
"uzorima" bila su mrtva hrana, ne prijesna. Kako su mogli
125

sljedeeg dana mirne savjesti zastupati pred sluateljima

svoje miljenje? No i oni su ne birajui grabili sa stolova
sve io su mogli i trpali u sebe - od tople juhe preko inte
gralnog kruha do voa i povra. Neki su ak jo napunili i
svoje torbe /.a kupovinu to su ih donijeli sa sobom.
Tobonji su se potroai zdrave prijesne hrane vladali kao
grabeljive zvijeri. Kako li izgleda u njihovim elucima?

Sto su oksidansi?
"Slobodni raikali" bili su otkriveni ve 1940. godine
ali im se tek od 1980. poela pridavati pozornost kakvu za
sluuju. A antioksiansi su njihovi protivnici. Funkcija i
djelovanje antioksiansa mogu se objasniti na jednostav
nom primjeru: eljezo ra ako se izloi kisiku. Slino se
odvija bioloki proces u tijelu. To vidimo na krici jabuke
koja brzo poprimi smeu boju ako je izloena zraku. To se
djelovanje moe oslabiti ako se na kriku nakapa nekoliko
kapi limunovog soka. Tu moe na praktinom primjeru
nauili o obrambenoj odnosno zatitnoj snazi limunovog
soka koji sadri mnogo vitamina C. Za svaku prirodnu pro
bavu hrane trebamo kisik. Pritom nastaju ti slobodni rai
kali. isto tako na posve prirodni nain. Nae se tijelo po
svojim izvornim osobinama i sposobnostima moe samo
obraniti od slobodnih radikala. No budui da mi gotovo sve
jestivo unitavamo termikom obradom, nije vie na imu
noloki sustav trajno za to sposoban, tako da se nae slani
ce malo pomalo liavaju njihovog zatitnog sloja. Jednog
126

emo dana bili bespomono izrueni tim napadaima. Po

sljedica toga mogu bili brojne autoimune bolesti, kao to su
MS. lupus, reuma zglobova, mukoviscidoza. No vitamini
C, E i beta-karoten, koji se u tijelu pretvara u vitamin A.
mogu obuzdati tetno djelovanje slobodnih radikala time
to obnavljaju zatitni ogrta stanice.
Danas je dakako i u Njemakoj poznat nain djelovanja
tog mehanizma koji spaava ivot. Mnoge domae farma
ceutske tvrtke nude zatitne vitamine u sintetikom obliku
s nekim dodacima. Svi su ti pripravci meutim preslabo
dozirani. Za bioloko ra nje kriv je dakako u velikom po
stotku nain ivota s preteito mrtvom hranom, ali ni naj
bolja prehrana ne moe trajno nadoknaditi nau
nemogunost stvaranja vitamina C! A kad je ve tako kako da nas tek opskrbljuju potrebnim vitaminima pizze.
hamburgeri, kobasice s prenim krumpiriima. kava. Cola
i slatkii / Sve su to beskorisne ne ivene namirnice koje
stvaraju velike koliine slobodnih radikala! Naim dana
njim nainom ivota troimo vie zatitnih tvari nego to ih
moemo pribavljati prehrambenim lancem. Time su
pogoeni osobito zapadni narodi. Istraivanja su pokazala
da do 60 bolesti - od artritisa preko raka . sranih bolesti do
SIDE - moe biti izazvano tim nepostojanim, slobodnim
molekulama (radikalima)! 1994. godine postojalo je ve
500 objavljenih lanaka i knjiga o slobodnim radikalima i
antioksidansima! Nijedan istraiva koji sebe smatra oz
biljnim ne moe danas rei da o tome nije nita uo ili itao.
Bolesti srca jo su uvijek uzrok smrti broj 1. Ali da se
krivo ne razumijemo: slobodni su radikali i korisni i vani
za ivot, kao na primjer kisik bez kojega uope ne bismo
127

mogli ivjeli. U ovom mi je sluaju vano govorili o viko

vima protiv kojih se zbog naeg pogrenog naina ivota
vie ne moemo borili. Danas uobiajena termika obrada
odnosno kuhanje i peenje naih prirodnih prehrambenih
namirnica unitava obrambene tvari protiv slobodnih radikala, to nam ih je priroda obilno dala na raspolaganje. 1
lako mi sami proizvodimo bolesti svojim nerazumnim, ne
promiljenim nainom ivota.
Ve sam se u poglavlju o mesu, ribi i jajima bavio anlioksidansima u vezi s visoko nezasienim biljnim uljima.
To ne vai samo za margarin, ve i za danas uvelike hvalje
na riblja ulja koja oslabljuju nau obranu od bolesti.
U meuvremenu su se, kao stoje gore ve bilo kratko
spomenuto, bavili tom tematikom brojni autori. Tako je dr.
med. Cooper, svjetski poznali "otac" aerobika, objavio
1994. godine opirnu knjigu s naslovom "Aniio.xydaiu - Re
volution" - pazi: Revolution*. Sada je laj ameriki bestseler
dr. Coopera iziao i na njemakom jeziku pod naslovom
"Die neuen Gesunclinae/ier Antio.xydantien". Lijenik dr.
Elmer Canton izdao je ve 1990. knjigu "Bypassing
Bypass" s opirno opisanim konkretnim sluajevima kao
primjerima za pogubno djelovanje slobodnih radikala. On
je vidio neke Stvari u novom svjetlu. Tako je utvrdit) da
EDTA, supstancija koju su razvili Nijemci, da bi ivotinje
oslobaala trovanja metalom, ne odstranjuje kalcij iz ila kao to se dotada pretpostavljalo-, ve otrovne tvari kao to
su olovo, kadmij itd. On je nadalje ustanovio da nije kole
sterol glavni zlikovac, ve se krivnja treba pripisati slobod
nim radikalima koji onemoguavaju nau prirodnu tjelesnu
zali lu.
128

Predmet je medicine sprijeili bolesti i produljiti ivot;

idea! je medicine uklonili potrebu za lijenikom."
(Dr. William Mayo,
utemeljitelj svjetski poznate klinike Mayo)

Tako sam i ja Tebi ve savjetovao: nasloj se osloboditi

lijenika, bolnice i tableta. Takav bi poziv mogao potjecati
i od dr. Willi.xa. Posljednjih sam dana u studenom 1994. go
dine otkrio na Floridi njegovu novu knjigu provokativnog
naslova "Healthy at 100" ("Zdrav sa 100"). U njoj se isto
tako daje mnogo prostora antioksidansima i visoko doziranim vitaminima. Dr. Willi.x jo planira plesati polku sa svo
jom unuadi na njihovim svadbama. Na tako pozitivni i
poletni nain pie kardiokirurg koji je nekada teio oko 120
kilograma i imao problema s disanjem. Willi.x se kao veina
Amerikanaca prehranjivao mesom, krumpirom i raznim
"specijaliletima", to vie masnoa i bjelanevina, to bolje.
Svoju je hranu nazivao "See Food diet" ("morska hrana"):
sve stoje vidio, morao je ne birajui utrpati u sebe! U Boca
Ratonu (Florida) otvorio je praksu i oekuje od svojih paci
jenata da vie ne dou budu li se drali njegovih preporuka.
To bi bila njegova najvea elja!
Njegova je terapija jednostavna: dobra prehrana, vitaminsko-mineralni dodaci i mnogo kretanja. On sam eli
doivjeti ak 126 godina! Ja redovito primam Willixova
mjesena izvjea s naslovom "Health and Longevity"
("Zdravlje i dugovjenost") Dr. Willixje, kako pie, mjesec
dana kuao vegetarijansku hranu. Ubudue se odrekao
crvenog mesa. jer mu je poslije tog pokusa bilo mnogo bol129

je. U brouri od 1994. s naslovom "Smashing the Longevity

Barrier" ("Razbij zapreku k dugovjenosti")
izvjeuje
Willi.x da je postao potpuni vegetarijanac i k tome vitki
porta koji je sudjelovao u najteem trijatlonskom natje
canju na svijetu pod nazivom "Hawaii Ironman".
Dr. Lothar Burgenstein mogao je ve 1966. iskuati na
vlastitom tijelu korisno djelovanje vitaminskih dodataka,
kad je kao sedamdesetjednogodinjak bio povrijeen u te
koj automobilskoj nesrei pri kojoj je pretrpio komplicira
ni prijelom zdjelice, a bio preslab za vie potrebnih
operacija. Njegova povezanost s "Nutritional Science" i
tada ve aktivnom "ortomolckularnom medicinom u
SAD-u . dovela gaje do uzimanja visoko doziranih vitami
na i minerala. Tako je ve uskoro bio spreman za operaciju
i potpuno ozdravio. Njegova knjiga "Heilwirkung von
NahrstolTen" (llaug) izila je ve 1982. godine. Ja imam
pred sobom i etvrto izdanje od 1985.. tada mu je bilo ve
90 godina. Posljednju sam vijest primio o njemu kao devedesetlrogodinjaku. Sada ima mnogo drugih istraivaa
koji u svojim ispitivanjima polaze od radova Paulinga i
Burgensteina.
elio bih se jo jednom vratiti na defekt gena to sam ga
opisao na poetku ovog poglavlja. Na organizam nije vie
danas sposoban proizvoditi /a ivot vani vitamin C i sloga
mora traili druge izvore. Dovoljno nam je vitamina C isto
tako na raspolaganju u obliku voa i zelenolisnog povra.
Unalo tome ne moemo posve iskljuiti rizik da obolimo
od skorbuta (pomanjkanje vitamina C), bolesti koja nije
bila rijetka do poetka 20. stoljea. Glavni je uzrok poman
jkanja vitamina C -kao to sam ve spomenuo - u nezado
voljavajuim prehrambenim navikama.
130

ivotinja moe dnevno sama proizvesti 1000 do 20000

tisua miligrama vitamina C. Zbog loga su u ivotinjskom
carstvu nepoznati ovapnjenja. srani infarkti ili modani
udari, uz malo iznimaka (dranje domaih ivotinja).
Budui da nama ljudima manjka sposobnost stvaranja vita
mina C. moramo svoju potrebu za njim zadovoljiti na drugi
nain. Bajka je da smo mi takooooo zdravi! Onih nekoliko
vie doivljenih (statistikih) godina ivota doseu ljudi
veinom u starakim domovima kao tjelesne olupine, raz
nim operacijama, poput ugradnje "pacemakera", pre
saivanjem zamjenskih organa itd. To vie nije vitalni
ivot. 90 posto svih seniora i seniorki uzima triput dnevno
lijekove koji se izdaju samo na recept. Kakav bismo bili
jadni, bolesni narod kad jednog dana vie ne bismo mogli
posegnuli za tabletama.
Uvijek se alimo kako sve poskupljuje. Ta ponimo
sami zdravije ivjeti. Kakve bi se goleme svote mogle u
tedjeti! Svatko poznaje poslovicu: "Bolje sprijeili nego
lijeiti!. ali rijelko se tko ravna po tome. Svatko eli dakako
biti zdrav, ali to manje za to uinili . Nama zapravo dikti
raju nae ljubljene navike i mona promidba.
Lijenici ne dobivaju plaeno za zdravstveno pro
svjeivanje. Nije udo da im je ve pomalo dozlogrdilo
pouavali pacijente koji lo uope ne ele. Jedno moemo
meutim odmah provesti u djelo: naime, barem uzimati
mnogo vitamina C kao najvaniju vitaminsku nadopunu!
Vitamini su zdravi, te ak i visoko dozirani gotovo nemaju
negativnih popratnih uinaka - protivno mnogim tetnim
lijekovima koji se izdaju samo na lijeniki recept. Paulingu su desetljeima njegovi kolege prigovarali da vitami
nom C samo proizvodi bubrene kamence i lo urin. Taj je
131

ameriki biokemiar uspio svojim kritiarima dokazati da

85 posto dodatno davanog vitamina C ostaje u tijelu, a
samo se 15 posto izluuje urinom. Na taj nain organizam
stalno raspolae velikom zalihom vitamina C, a ne stvaraju
se ni bubreni kamenei. Naprotiv - funkcija bubrega se
unoenjem mnogo vitamina C znatno poboljava. Pauling
je dalje ustanovio da poslije redovitog uzimanja velikih
koliina vitamina C nije patio ni od prehlada ni od probavnih smetnji.
Vitamin C je osim toga najjeftinije i najpodnosivije
sredstvo protiv crijevnog zatvora do kojega dolazi samo
prehranom mrtvom ivotinjskom hranom i ljepljivim ita
ricama. Uobiajena sredstva za ienje crijeva dovode do
navikavanja i znatnih gubitaka elektrolita, kao i vanih mi
nerala kalija i magnezija. Pauling je teinu psa stavio u od
nos prema teini ovjeka i otkrio da bismo mi ljudi morali
dnevno pojesti 360 iiaranaa bogatili vitaminom C da bi
smo se po koliini tog vitamina mogli izjednaiti s njego
vom koliinom koju sam proizvodi organizam psa. Tako je
najprije poeo s etiri do pet grama vitamina C u prahu, a
naposljetku poveao koliinu na 18 grama, to je 18000 mi
ligrama dnevno! Pauling smatra vitamin C zatitnim vita
minom protiv svih bolesti srca i krvotoka, pa ak i raka. Na
taj je nain uspio do svoje 93. godine - umro je 1994. godi
ne - obuzdavati svoj rak prostate koji je latentno postojao
ve 30 godina.
U rujnu 1995. posjetio me Geni Schumacher iz Dusseldorfa. On je esto pratio Paulinga lijekom njegovog ivo
ta, te i sam uzima deset, grama vitamina C dnevno. Tako
sam mogao iz prve ruke saznati vie o Paulingovom ivom.
132

On je u svojim knjigama i lancima uvijek iznova naglaa

vao veliko znaenje sirovog voa i povra, ali sam je rado
jeo "ukusnu" kuhanu hranu. Uivao je u tipinoj amerikoj
hrani, ali uvijek samo u malim koliinama. Naveer nije
bio nesklon nekom dobrom piu. Puenje je meutim bilo
tabu. Inae je njegov nain ivota bio skroman. Za svoju je
prvu Nobelovu nagradu u visini od 40.000 amerikih dola
ra kupio sebi kuu na kalifornijskoj obali Pacifika, u kojoj
je ivio do kraja svog ivota. Pauling nije kapital steen vilamiiiima iskoristio za sebe. Ono to je pri vrijedio svojim
istraivanjima i predavanjima bilo je odmah opet uloeno u
istraivanja. Spomena je vrijedna Schumachcrova izjava
da je Pauling uzimao samo jeftini sintetiki vitamin C u
obliku praka. Ako se pridodala samo mala doza prirod
nog vitamina C, kakva je sadrana na primjer u na
ranama, djelovao je i sintetiki pripravak svojom
punom snagom. Vaan rezultat istraivanja: nijedan od
ta dva pripravka ne umanjuje vrijednost i uinkovitost
onog drugog - naprotiv! lb bi Paulingovi kritiari tre
bali dobro zapamtiti! Ja sam u svojoj knjizi "Willst Du geSlind sein? Vergiss den Kochtopf!" izvijestio o slinom
pokusu s ribama. U bazenu s umjetno pripremljenom sla
nom vodom uginule su sve laboratorijske ribe. Ako se
meutim dodala samo mala koliina prave morske vode,
ribe su preivjele.
Je li Pauling doivio 93 godine zahvaljujui obilnoj
upotrebi vitamina C? To ne moe nitko prosudili. Ima naj
zad i onih stogodinjaka koji su u svom ivotu uivali sva
kojaku hranu i doivjeli tu dob bez vitaminskih dodataka.
Ali svatko oslaje pozvan da lo sam iskua. Ve sama inje
nica da se jeftinim vitaminom C moe sprijeiti nacionalna
133

bolest prehlada, ini Paulinga velikim predvodnikom na

podruju istraivanja vilaminsko-mineralnih dodataka
prehrani i njihovih uinaka na ljudsko zdravlje.
Pauling je tijekom posljednjih godina svoga ivota
iskuavao i velike koliine vitamina E, te beta-karotena.
Zastoje naposljetku njegova prostata oboljela od raka? On
nije bio svjestan da bjelanevinsko smee i sluz iz. kuhanih
i peenih proizvoda od itarica lako rei prekopavaju lanke, osjetljive kapilarc prostalc! U tom podruju nastaje
veina bolesti propadanja.
Ja nisam uostalom jo sreo nijednog kemiara koji ivi
zdravstveno osvijeteno. Je li to moda povezano s radom
na mrtvoj materiji? L svakom sluaju, nijedan se od njih ne
vlada u svom ivotu kao daje svjestan prednosti ive hra
ne. U svojoj sam anti-kuharici spomenuo svoga prijatelja
dr. Liebicha. Njegov je argument uvijek bio da e solna ki
selina u elucu ionako sve unititi, te stoga nije vano je li
hrana kuhana ili prijesna. Kobna zabluda! Kad jc ve bio
suoen sa smru, elio je jesti prijesnu hranu i piti destilira
nu vodu iz svoga kemijskog laboratorija - prekasno! Neki
su lijenici i kemiari ivenih namirnica, ba kao njihovi
preci, na alost analfabeti s obzirom na zdravu prehranu.
Jedna je anketa pokazala da pomonica lijenika u ordina
ciji zna o zdravoj prehrani isto onoliko kao njezin ef. A
ak je jo bolje od njega informirana o dijetama za mrav
ljenje. Lijenici se u tome ne obuavaju.
Kao danas najpoznatiji ameriki strunjak za vitamine
moe po svoj prilici vaiti dr. Fari Mindell. Njegova po
sljednja knjiga nosi naslov "Earl MindelFs Food as Medi
cine" ("Hrana-kao-lijek"). Njegov dvomjesenik "Joy of
Health" ("Radost zdravlja") primam ve dulje vrijeme.
I.H

Trite SAD-a danas se preplavljuje novim knjigama o

vitaminima. Mnogi mladi istraivai nastavljaju Paulingovo ivotno djelo. Ovdje bih elio spomenuti osobito doktor
ra Matiluasa Rat ha koji je jo zajedno s Paulingom
djelovao pri Istraivakom institutu u Palo Altu / Kalifornija. U studenom 1994. donio sam s Floride njegovu revo
lucionarnu knjigu "Eradicating Heart Disease" ("Izbrisali
srane bolesti") s podnaslovom "The most important book
of yourlife" ("Najvanija knjiga Vaeg ivota"). Dr. Rath koji je potjecao iz Njemake - i njegovi kolege otkrili su u
okviru svojih opsenih istraivanja na hamburkom
sveuilitu i pri berlinskom Centru za srce glavni uzrok bo
lesti srca:
1. Infarkti srca i mozga mogu biti izazvani i pomanj
kanjem vitamina.
2. Ti se ubojice broj I mogu sprijeiti i ukloniti optimal
nim unoenjem vitamina i hranjivih tvari u organizam.
3. Lipoprotein je glavni krivac. Tu se zapravo radi o
supstanciji u naem tijelu vanoj za ivot, ija se funkcija
sastoji u tome da zatvara upljikava mjesta u naim ilama.
Ona zalijepi propusna mjesta, adhezivna je i pritom na
alost predobro obavlja svoju funkciju. Tako se u ilama i
na njima stvaraju najprije manji, a zatim sve vei ilavo-ljepljivi taloi koji mogu dovesti do potpunog zatvara
nja krvnih ila. No dva proteina, naime L-lizin (jedna od
osam esencijalnih aminokiselina koju nae tijelo ne moe
samo proizvesti) i L-prolin (koji se sam stvara u organiz
mu), mogu apsorbirati ljepljivost lipoproteina. Na taj se
nain mogu postojei taloi ukloniti bre nego samo v itaminom C.
135

Zato nae ile uope postaju krhkima, upljikavima?

Jer nam manjka vitamina C koji titi krvne ile od
oteenja i odrava ih gipkima. Uslijed nedostatka vitami
na C nastaju dakle u naim krvnim ilama upljikava mje
sta kao u. staroj gumenoj cijevi za zalijevanje vrta . Zato je
ljepljivi lipoprotein samo mjera naeg tijela za spaavanje
ivota zatvaranjem tih otvora.
To je jo dosta novo otkrie i moe se smatrati prevra
tom na podruju medicine. Rath i njegovi kolege idu ak
tako daleko da tvrde kako se ve nastale srane tegobe
mogu upola ukloniti jednostavnom i k tome jeftinom meto
dom koju u malo kasnije opisati.
Dr. Rath pie da se tako mogu neutralizirati sljedei
rizini faktori:
- previsoke vrijednosti lipoproteina, kolesterola, triglicerida,
- previsok eer u krvi u dijabetiara, previsok krvni
tlak.
Trebaju se izbjegavati sljedei rizici: puenje, stres,
antibebi-pilule, ovisnost o dijalizi.
Naa nemogunost stvaranja vitamina C prisiljava nau
jetru na stalnu proizvodnju grubog lipoproteina, kako bi se
pomou njega zaepljivale "rupe" koje lijekom ivota na
staju u velikom krvoilnom sustavu. Te "rupe" nastaju
samo zbog trajnog pomanjkanja vitamina, osobito vitami
na C. Kakva je mjera potrebna da bi se zaustavila ta prije
tea opasnost? Poni odmah s vitaminom C koji se moe
nabaviti u obliku tableta, a najjeftinije kao praak. Najprije
uzimaj tabletu od 500 miligrama ili praak na vrhu noa,
I M)

najbolje uz obroke: Sljedeih tjedana povisuj tu dozu na

dva do tri grama, loje 2.000 do 3.000 miligrama dnevno.
Uzimanje vitamina C moe se bez rizika povisiti do meke
stolice, zatim neto sniziti.
Doe li meutim ve pri 500 miligrama do meke stoli
ce, tada bi trebao uzimati tablete vitamina C koje su
obloene proteinskim slojem. Na tritu ima mnogo raznih
mjeavina. Jedna je od novih manje kiseli Ester C koji se
moe nabavili i u naim ljekarnama. Otkrij stoje za Tebe
najbolje. Ali uvijek pokuaj uzimati najveu koliinu. Pri
bolestima ili prehladama moe bez brige povisiti dozu na
1000 miligrama na sat. Po Paulingu e tada moi biti si
gurniji u brzo poboljanje odnosno ozdravljenje. Ja sam
iskuao tako visoko doziranje i najvie to sam pritom osje
tio bio je slab svrbe/ koe na poetku. Tablete se trebaju
uvijek uzimati poslije jela s neto vode.
Takvi vitaminski udari trebaju meutim jo pojaanje,
na primjer u obliku vitamina E, beta-karotena i selena.
Tako je na podrujima SAD-a iji su stanovnici patili od
pomanjkanja selena bilo ustanovljeno najvie obolijevanja
od raka. Tako snano utjee na zdravlje ve pomanjkanje
jednog minerala. Najbolje da uzima neki multivitaminski
pripravak. Oni su u Njemakoj na alost prenisko dozirani,
tako da moe mirno uzimati viestruko veu koliinu od
navedene. Zapamti; vitamini su za ivot vane supstancije,
a ne tetne tvari. Pri vitaminima A i D koji su topljivi u ma
sti moe se dodue pretjerati. No pri beta-karotenu ne
moe pogrijeiti, jer Tvoje ga tijelo pretvara u vitamin A
samo onoliko koliko ga treba u stanovito vrijeme.
137

U Njemakoj se na alost ne mogu nabaviti najvanije

aminokiseline L-lizin i L-prolin koje rastvaraju ljepljivost
lipoproleina. Ali to je primjerice mogue u Nizozemskoj.
Najprije bi se pri sljedeem odlasku lijeniku trebao
meutim podvrgnuli testu bjelanevina i u vezi s tim traiti
da se izvri elektroforeza lipoproteina u Tvojoj krvi.
Ti bi dakle trebao poznavati sljedee vane vrijed
nosti lipoproteina koje SU po Ratlin vanije od razine
kolesterola u krvi:
- 0 do 20 mg/dl: nizak rizik za bolesti srca
- 20-40 mg/dl: srednji rizik za srane bolesti
- preko 40 mg/dl: visok rizik za bolesti srca
Ta razina lipoproleina ovisi u prvom redu o Tvom na
sljeu. Dosada nije bilo mogunosti da se ona snizi lijeko
vima.
Rathje U svojoj drugoj knjizi s naslovom "WhyAnimals
Don't Get Heart Attacks... But Humans Do" ("Zato ivo
tinje ne obolijevaju od sranog infarkta, a ljudi da") saeto
izloio epohalne rezultate svojih istraivanja. Obje se knji
ge mogu nabaviti i pri vlastitoj nakladi autora pod
HEALTH NOW u 387 Ivy Street, San Francisco CA
94052, USA
Tel.: 1-800-624-2442. Toplo preporuujem njihovo
itanje, kako bi lanovi obitelji, prijatelji i roaci bili to
prije osloboeni opasnosti od infarkta srca/mozga. Rath je.
kao to sam ve spomenuo, suraivao jo nekoliko godina
s Linusom Paulingom. a njegovi su najstroi kritiari umrli
ve dugo prije njega u mnogo mlaoj dobi.
Unazad nekoliko godina vre se pokusi, kako bi se
zaepljene koronarne arterije proirivale pomou mikro138

skopski sitnih balonia. Odncavno se umee i komadi

metala sa svrhom da dri ile otvorenima. No ve pregled
srca kateterom nije bezazlen. Osim toga, usauju se zam
jenski dijelovi koronarnih arterija. A do zaepljenja moe
doi posvuda u organizmu, osobito esto u nogama.
No. prijatelji moji. umjesto da se prepustite riziku sku
pih zahvata, trebali biste izabrati alternativu: odmah do
stupna, jeftina sredstva kojima se mogu sprijeiti srani
infarkt i modani udar. te uklonili taloi ilama. Vitamini
su uostalom vani za ivot i poslije operacije bypassa i i
renja ila baloniima. Ne padajte pod utjecaj elaborata
koji su protiv svih dodatnih vitamina/ minerala, kao to se
izjanjava kemiar za ivene namirnice Udo Polluter u
svojoj knjizi "Prost-Mahlzeit" i u lanku objavljenom u
"Sternu" pod naslovom "Der Vitamin-Schvvindcl" (br.
3271994. ). Pollmer se kruto dri danas uobiajene prelu a
ne i ne usvaja najnovije spoznaje. Ja osjeam -kao io sam
ve rekao - izvjesnu odbojnost prema kemiarima za
ivene namirnice koji se pozivaju na istraivanja mrtvog
materijala kao osnovu svojih rezultata.
Pri dananjoj se potkupljivosti ljudi nikada tono ne zna
tko stoji iza raznih strunih sudova. Danas se svaka eksper
tiza moe milom kupili - ak i ona koja propagira bezazlenost slatkia! Tada glasi parola: "eer Ti ne tedi, eer
hrani'" Lukava nas televizijska promidba neprestano na
stoji zavesti. Tamo rije zdravlje nita ne vrijedi. Mnotvo
ne moe razlikovati istinu od zaglupljivanja. Na ovom
mjestu naglaavam da ni izravno ni neizravno ne sudjelu
jem u prodaji vitaminsko-mineralnih dodataka. Jo jed
nom: ja sam ekonomski neovisan i ba nita ne prodajem!
139

Ovdje ne bih elio zaboravili spomenuli doktora Hansa

Niepera, onkologa iz. Ilannovera. koji je ve 1985. izdao
knjigu o doalnim hranjivim Ivarima: "Revolution in Medizin tind Gesundheit". On osim loga redovilo pie za
"Raum und Zeit".
Spektar djelovanja vitamina C izvanredno je velik.
Zato ne udi io su trojica ve spomenutih amerikih
lijenika Che rash in. Ringsdorfi Sisley napisali: "Ono to u
ovoj zemlji trebamo, to je pilula za 20 pjeni ga, sigurno,
udotvorno sredstvo koje usporava starenje, sprjeava bo
lesti srca, pomae sve mogue zarazne bolesti i degenerativne pojave, a pomae i pri brojnim tegobama to ih
imamo zahvaliti oneienju okolia i psihikim optereen
jima. Vitamin C je toliko potreban za ivot kao kisik!"
Ameriki lijenik dr Lite de Schepper pie u svojoj
knjizi od 1991. s naslovom "FULL of LIFE" da naa kol
ska medicina nije do danas shvatila golemu vanost vita
mina C. Ona jo uvijek ustraje pri tvrdnji da njegovom
upotrebom mogu nastati bubreni kamenci. Drugi
strunjaci za vitamin C zastupaju naprotiv miljenje da taj
vitamin donosi bubrezima veliko olakanje. Dr. de Schep
per kae da se vitamin C dokazuje kao velika pomo pri
borbi protiv svih bolesti, jer znatno jaa imunoloki sustav.
Njegovim uzimanjem odmah nestaje i dobro poznati sin
drom umora od kojega danas pali toliko mnogo ljudi. Dr.
Schepper zahtijeva kao njegovo prijeko potrebno minimal
no uzimanje od 4.000 do 6.000 miligrama. Pri bolestima se
moe doza bez razmiljanja povisili na 25 grama (25.000
miligrama). On isto tako ne zaboravlja uputili na vitamin C
koji nam je uvijek na raspolaganju u citrusiina.
140

bobiastom vou, krumpiru, rajici, cvjetai i svjeem

kukuruzu. Pri prehladi ili gripoznoj infekciji trebale bi se
odmah uzimali visoke doze vitamina C: svakog sata naj
manje jedan gram (1000 miligrama). Nemoj, molim Te, na
glo prestati uzimali lijekove, ve smanjuj njihovu koliinu
u briljivoj suradnji sa svojim kunim lijenikom. S njim
hi se uope trebao stalno dogovarati, jer on dobro poz
naje Tebe i Tvoju obitelj. Dok bi se io prije trebao rastati
s onim lijenikom koji se jo uvijek ne snalazi s modernim
naukom o prehrani ih ga ak odbacuje. Ta postoji
mogunost slobodnog izbora lijenika. Ni struka lijenika i
Ijeitelja (bez visokokolskog obrazovanja, ali s dozvolom
za rad) nije na alost poteena arlatana, no gdje njih
nema?
Sve lo ne mijenja meutim nita pri mojoj toploj prepo
ruci: jedi idealnu hranu - prijesnu hranu, osobito voe i
povre. Ni u sluaju kompromisnog rjeenja ne bi se trebao
odrei najmanje dvaju obroka prijesnog voa i povra
dnevno. Dopunski vitamini mogu ispraviti na nasljedni
defekt nemogunosti vlastite proizvodnje vitamina C koji
sam ve spomenuo. Danas gotovo nema publikacije veza
ne uz lemu zdrave prehrane, koja ne preporuuje prijesnu
hranu u obliku voa i povra. Tako se i tu potvruje oprav
danost upornih preporuka mojih prijatelja i mene.
U krugovima nae kolske medicine ne govori se jo
uvijek dovoljno o tome da se kuhanjem gubi najvei dio
prirodnog vitamina C. Lijenici, pomozite sebi uzimanjem
tog jeftinog vitamina, tada ete pomoi i svojim pacijenti
ma. S druge je sirane uzdranost lijenika i nekako razum141

ljiva: jer ono to nije kliniki ispitanu, moe izazvati

naknadnu tetu u pacijenta koji je to uzimao. Ti vitamini
meutim nikada ne kode, njihov je nain djelovanja
izriito pozitivan, ak i uz upotrebu lijekova na koje si do
sada bio naviknut. Pri svakom novom otkriu postoji daka
ko izvjesni rizik, ali ivot bi bez rizika protjecao jednolino
i tuno.

zi "The New Superantio.xidant - PLUS"), te dr Michael

Colgan (u "The-New-Nutrition") opisali su zaudno djelo
vanje piknogenol-bioflavonoida.
A sve je to u izobilju sadrano u neobraenom svjeem
vou i povru. No ti to lakoumno ili iz neznanja unitava
kuhanjem, ak raskuhavanjem. Zato u uvijek iznova neu
morno ponavljati: kuhinjski je lonac naa smrt! Jesu li spo
menuti istraivai u pravu mora sam ispitati u suradnji sa
svojim ljeiteljem.

udotvorno sredstvo piknogenol

Taj sjajni antioksidans. nazivan i procijanidin ili leukocijadinin. pripada bioflavonoidima. Njegovo je djelo
vanje pedeset puta jae od djelovanja vitamina E i dvadeset
puta jae od djelovanja vitamina C, koji su poznati kao lov
ci na radikale. On je posve neotrovan i ostaje u krvi 72 sata
umjesto dva do etiri kao vitamini C i E. Dr. Hobson u
"That Dirty Fat" ("Ta prljava mast", 1994.): "Tijekom
primjene samo tog jednog proizvoda u naoj klinici uoili
smo izvanredno dobe rezultate!"
U piknogenola se radi o ekstraktu iz voa i povra to
gaje prof. Jaccpies Mascpielier dao 1982. patentirati, iako
se to sredstvo ve od 1948. godine upotrebljava u terapeutske svrhe. U Europi se ekstrakt proizvodi prije svega od
kotica groa i drugog voa, pa i od kora europskog i sjevernoamerikog bora. Indijanci ve stoljeima koriste taj
ekstrakt kao ljekovito sredstvo. Od mene esto spominjani
lijenik dr. Julian Wliitaker(u knjizi "Guide to Natural He
aling"), kao i biokemiare//: Richard A. Passwatcr (u kuji
142

Je li crveno vino zdravo?

Francuzi vole svoje crveno vino. Oni rjee dozive in
farkt. Gore spomenuti ekstrakti groa, u ovom sluaju iz
crvenih sorti, djeluju stabilizirajue na krvotok. Stidljivo
se preuuje da svjee, crveno groe sadri jednako dobre
uinkovite tvari kao crveno vino. Uinkovitost nije u alko
holu, ve u samom grou. Jasno, eli se to bolje prodava
ti crveno vino, ali alkohol uvijek oslabljuje, teti jetri i
mozgu.
U "Klinische Chemie 1995." izvjeuje se o pokusu u
vezi s tim. U prvom se redu taloi u ilama i na njima tetni
LDL-kolesterol. To ovisi meutim o koliini antioksidansa
u krvnoj tekuini pojedinog ovjeka. Od 22 pacijenta dobi
la su devetorica 300 mililitara crvenog vina, devetorica
300 mililitara bijelog vina, a etvorica 1000 miligrama vi
tamina C. Rezultat:
143

Poslije jednog sata

Crveno vino:
Bijelo vino:
Vitamin C:

Poslije dva sata

18 posto
11 posto
4 posto
7 posto
22 posto
29 posto

Obini, jeftini vitamin C mogao je dakle znatno vie

poveali obrambenu sposobnost protiv oksidacije LDL-koleslerola nego crveno vino! Zakljuak iz loga: prije ma
snog obroka uzmi 1000 miligrama vitamina C, kako bi
sprijeio taloenje LDL-koleslerola. Iz log je pokusa oito
da Francuzi nemaju zahvaliti svoju manju sklonost infar
ktima uivanju crvenog vina, dakle alkoholu, ve prirod
nom grodanom iscrpku. Svakako je znatno uinkovitija
"velika porcija" vitamina C.
Proizvoai vina moraju imali odline propagandiste,
jer nam se pria o crvenom vinu redovito servira u ovoj ili
onoj varijanti- Publikacije veoma rado objavljuju takve
prie: ta primamljivi su izgledi za dobru zaradu objavlji
vanjem promidbenih oglasa velikog formata -, a ni novi
nari ba nisu apstinenti. Zaboravi uvijek istu priu kako
konzumiranje malih koliina alkohola koristi zdravlju i
jami dulji ivot. A to je mala koliina? Prvi gutljaj uvijek
vodi drugom - zatim u teku ovisnost. Zato se u "strunom
sudu" to ga vinska industrija iznosi pred javnost moe
proitali da je tek obilnije konzumiranje alkohola tetno.
Alkohol nikada nije dobar! Stoje o tome rekao dr. Ralph
Bircher u "Sturmjeste Gcsundheit"? "Alkohol se ak i u
najmanjim koliinama tetno nagomilava ako se sva
kodnevno uzima!"
Izraelski su znanstvenici otkrili da rajice sadre iste
korisne uinkovite tvari kao crveno vino: da za oko 70 po144

sto sniavaju razinu kolesterola u krvi. Zalo se dakle eli

omamljivati crvenim vinom? Ponavljam: u plodovima
(rajice su plodovi povra) su sadrane sve potrebne
hranjive tvari u pravom sastavu i koliini. Zato
moemo i dulje vrijeme veoma dobro ivjeti iskljuivo
od plodova, ali ne iskljuivo od trava i lia. Otkrij raz
liku! Bilo bi najzad veoma tuno da je na Stvoritelj
proizveo neto loe, za nas pogreno.
Prije sam opisao djelovanje piknogenola koji se
izmeu ostaloga sastoji od grodanog iscrpka. Uzeti dozu
toga mnogo je ugodnije nego omamljivali se alkoholom.
Dosada su se uzimale premale koliine piknogenola, koji
se moe nabaviti i u Njemakoj. Prvih bi se tjedana trebalo
svakodnevno uzimati 200 do 300 miligrama, a kasnije sni
zili na do 50 miligrama, kao io preporuuje dr. Whitakcr u
svojoj knjizi "Guide to Natural Healing" ("Upute za pri
rodnu lijeenje"). Inae se nee nikada poslii eljeni
uinak. Fiknogenol je skup -, ali koliko sloji u usporedbi s
njim svakodnevno peenje s mnogo masnoe i kolesterola
ili boravak u bolnici?
Ja bih kao pristaa prirodnih proizvoda dao prednost
biljnim ekstraktima - ako se uistinu moemo pouzdati u re
zultate uz to vezanih istraivanja i provjeriti ih. Svi vitami
ni na tritu potjeu meutim iz sintetike proizvodnje. Ali
ameriki istraivai uvijek iznova naglaavaju da su pri
pravci jednake vrijednosti kao prirodni vitamini, ak nad
moniji od njih, jer mnoge oslale molekule (alkaloidi) u
biljnim iscrpinama sadre olrovne tvari i mogu biti tetne.
T. C. Frv je usporedbom zakljuio da bi jedna vitaminska
tableta od prirodnih tvari morala bili veliine teniske lopti
ce i stoga bi bila neisplativa. Nije sve to potjee od bilja145

ka i zdravo. Zato uvijek iznova kaem: to se treba sam

iskuati. ivci se mogu na primjer divno umiriti i (navod
no) prirodnim i sintetikim vitaminima B kompleksa. Vita
mini B-skupine protustresni su vitamini! Sjeti se to sam
napisao u vezi s Paulingom: jedna kap prirodnog vita
mina potie sve sintetiko na aktivno djelovanje!
Tu e primijetili proturjeje s mojom knjigom "Willst
Du gesund sein? Vergiss den Kochtopf!" u kojoj zagova
ram organske ivene namirnice. Samo sunana energija
moe pomou fotosinteze pretvoriti anorganske, zemlja
ne tvari u organske. Taje tvrdnja tona. No i anorganske
tvari imaju svoje djelovanje, bilo ono dobro ili loe. Tako
pri grevima u listovima pomae na primjer i anorganski
magneziji. Osim loga. u onih koji se prehranjuju prijesnom
hranom nije vano nekoliko grama u dodatnim sredstvima.
U Njemakoj se sada moe kupiti ph-ucutralni supervi
tamin EslerC. On je bio izumljen na sveuilitu Mississip
pi (SAD). Ta supstancija dobivena iz kalcijevog karbonata
osobito je lako podnosiva za eludac i crijeva, jer sadri
malo kiseline ili je uope ne sadri. Najbolji su C-vitamini
Ester C s bioflavonoidima, a bili su otkriveni tek posljed
njih godina. Ester C koji se moe nabaviti u obliku tableta
ili praka vrst je doka/ napretka u istraivanju vitamina.
Ovdje ne elim initi promidbu za tvrtke koje se bave pro
izvodnjom vitamina. Ja nita ne prodajem i nemam nita s
tvrtkama. Obrati pozornost na oglase u medicinskim aso
pisima, nabavljaj si prospekte i briljivo ispituj ponude.
Neke tvrtke ve daju u prodaju originalne amerike vitami
ne, koji ne moraju meutim uvijek biti i dobri.
Ja sam se bavio dakako i tumaenjima protivnika vita
mina. Ameriki lijenici Stephan Barren i Victor Herbert
146

izdali su knjigu od 536 sirana "The Vitamin Pushers" koja

sadri neke zanimljive poglede. Ta dvojica medicinara ne
maju nita protiv vitamina samih po sebi, ve zauzimaju
kritiki stav prema nepromiljeno smionima s obzirom na
vitamine. Njihova bismo upozorenja trebali primiti k srcu:
naime, ne ubacivati u sebe ponuene kombinacije vitami
na, a da nismo prethodno dobro promislili i izabrali najbol
je za sebe.
Provjeri dobavljaku tvrtku i tada sam iskuaj. Poni
malim koliinama, a zatim polako povisuj dozu. Opet po
navljam: posavjeluj se sa svojim kunim lijenikom, on Te
najbolje poznaje. Bilo bi dobro daje on ve stekao iskustva
vlastitom upotrebom. Moj kuni lijenik propisuje na
primjer svim svojim dijabetiarima vitamin C koji odmah
sniava potrebu /a inzulinom.
Ostaje meutim pitanje: zalo smo dosada uli tako
malo o vitaminima i mineralima, kao to je na primjer
udesni magnezij, iji sam nain djelovanja prikazao na
primjeru profesora kemije dr. Pierceal
Time bih elio zavriti poglavlje o vitaminima i mi
neralima. Jo jednom: svakako se opskrbljuj svim po
trebnim hranjivim tvarima putem svjee, zdrave hrane koja
je dakako uvijek nekuhana, nemijeana i nezainjena.
Vitaminska je terapija, ba kao i terapija ljekovitim bil
jem i pilulama prijevara i samoobmana ako zadri svoj
dosadanji nain ivota. Vitamini nisu zamjena za zdravu
prehranu, kretanje, odmor, spavanje i sunani sjaj ili svjei
zrak! Bolesti se ne mogu izlijeili djelominim sredstvima,
to moe jedino sam organizam. Vitamini i minerali trebaju
samo nadopuniti ono to je nerazumni ljudski rod oduzeo
147

prirodnim proizvodima kemijskim gnojenjem ve ionako

iscrpljenog tla , pesticidima i openito bezobzirnim postu
panjem.

Simptomi starenja
"Mislimo uvijek na to da je naa starost rezultat naeg
dosadanjeg ivota i da u starosti anjemo to smo u
mladim i srednjim godinama posijali."
(Goethe)
Ne dopusti da Ti zub vremena prijevremeno ukrade
vid, sluh i pamenje! Oslabljene reakcije, ukoenost i
okotavanje daljnji su tipini znakovi tjelesnog propadanja
to ih tijekom naih "zrelijih" godina shvaamo kao uvjeto
vane starou. Nije meutim samo starost kriva za dugo,
teko bolovanje, ve i dotadanji pogreni nain ivota s
premalo kretanja i mrtvom hranom iz kuhinjskog lonca i
tave. Sretni smo dakako to se danas moe staraka ona
mrena ukloniti laserskim kirurkim zahvatom, to znai da
se ne mora kao nekada boraviti u bolnici i poslije nositi
jake posebne naoale. Ili stoje danas mogue zahvaljujui
operacijama i slunim aparatima omoguiti starom ovje
ku da moe normalno doivljavati svijet oko sebe i komu
nicirati sa svojom djecom, unuadi i okolinom. Ta sigurno
ne elimo biti lieni tolikih divnih zvukova, uma lia na
vjetru i ptijeg cvrkutanja.
148

A budui tla smo se prije bavili vitaminima: oni mogu

dakako uz pravilnu prehranu prijesnom hranom sprijeiti
spomenute starake pojave, na primjer vitamin A u obliku
beta-karotena koji osobito pomae protiv one mrene,
odravajui tako vid. Beta-karotenom su bogate mrkva,
breskva, marelica, cikla, tamnozeleno lisnato povre, po
put pinata, i sve salate. Stalnoj dnevnoj potrebi /a hranji
vim tvarima pripada i najmanje 500 miligrama (bolje vie)
vitamina C. Dozu bi trebala dopuniti multivitaminsko-mineralna tableta i mnogo citrusa. Ona je mrena meutim
u prvom redu posljedica dugotrajnog konzumiranja
ugljikohidrata, s mnogo kroba u obliku kruha, itari
ca, kolaa, eera i slinoga.

U crijevu se krije ivot ili smrt

Jednom se u mislima uputi u svoje mrano tanko crije
vo u kojemu se dogaa glavno primanje hranjivih tvari. Za
misli unutarnje stjenke crijeva s njihovim resicama kao
ravnu povrinu od oko 200 kvadratnih metara. Na njoj se
iri kuhanjem dobivena mrtva, masna, eerna, vitaminima
i mineralima siromana, neodrediva mjeavina: Tvoja hra
na koja Te treba jaati i ouvati zdravim. Kakav teki rad
trai danju i nou od te goleme povrine koju jo dodatno
oslabljuje dimom cigarete, pivom, vinom, rakijom...! Sto
ona moe izvui iz takve beivotne mase koja je zamijenila
nekadanju ivu hranu s tisuama probavnih enzima? I ne
pojaava li strani dojam te kae jo i fast food, brze, mrtve,
149

masne, kalorine bombe koje se jo zalijevaju Colom i dru

gim bezalkoholnim piima? Ve mladi imaju visoki krvni
tlak i zasaljene ile. Sloga ni ne udi daje u djece i mladei
smrt od raka na prvom mjestu.
Tu, u tim mranim cijevima nedostaju zdrave, hranjive
tvari. Zar je tada udo to iz takvog zatrovanog kanala mo
raju prije ili kasnije nastati kronine bolesti? Tu se nala
zi uzrok svih Tvojih nevolja. Takva fermentirajua loa
mjeavina ne moe nikako biti prikladna kao hranjiva tvar
za zdravog, vitalnog ovjeka.

Kapilare
Te najsitnije krvne ilice koje se nazivaju i vlasastima,
najvanije su prekrcajno mjesto u tijelu. Naziv vlasaste
ukazuje na njihov mikroskopski siuni promjer. Ja sam im
u svojoj knjizi "Willst Du gesund sein? Vergiss den Koc
htopf!" posvetio jedno poglavlje s naslovom. "2500 km
Blutgefasse weinen". Arterije dovode stanicama kisik i
hranjive tvari, vene odvode duik i otpadne tvari. One ne
maju meutim izravnu vezu, tako da se mogu povezali sa
stanicom samo preko membranske stjenke. To se zove di
fuzija.
Sad se u mislima vrati u mrani kanal, svoje crijevo, o
kojemu sam prije govorio. Kako da ono iz svoje mrtve, za
trovane mjeancije proizvodi istu krv sa svim hranjivim
tvarima i vitaminima za te kapilare? Jetra i plua pomau
dodue pri detoksikaciji, ali krv puna otpada ini islo takvi150

ma arterije i vene. lako dakle tu lei velik neodrediv otpad

s kojim se Tvoje tijelo uistinu mora estoko boriti. Tu se
nakupilo itavo bjelanevinsko i krobno smee to si ga
unio u sebe obilnim uivanjem proizvoda sa ivotinjskim
bjelanevinama i branom (vidi istraivanja doktoru Wendid). Tjelesni napori ne odstranjuju taj viak bjelanevina,
jer se kao energetske tvari upotrebljavaju lake sagorjevajui ugljikohidrali i masti. Samo e Ti poslom i nakon toga
vonom hranom najuinkovitije uspjeti oistiti taj svinjac.
Moe li sada sebi stvoriti sliku zato su najfinije ilice
u oima, uima i mozgu zaepljene, to ima za posljedicu
potekoe s vidom, oslabljen sluh s vrtoglavicom i zujanje
u uima? Iznenadni poremeaji sluha nisu nita drugo
nego mali modani udari. Takvih se tegoba ne moe rije
it i lijekovima, ve samo bezuvjetnim odstranjivanjem ot
pada to se u Tebi nakupio, zatim prehranom prijesnom
hranom i s mnogo kretanja.
Samo se tako mogu ouvati funkcije osjetila i odgoditi
starou uvjetovane tegobe. Nestane li ivosti, tada to
znai daje metabolizam postao tromiji. Otvrdnue se ne
dogaa samo u stjenkama arterija, ve u itavom tijelu. Ne
daj da Te starost svlada!

Voda - najvee na svijetu otkrie

za zdravlje?
Svi mi smatramo vodu poslije zraka drugim po vanosti
elementom za nas iva bia. Ali kako to daje ona bila tek
1994. propagirana kao "najvee otkrie" za zdravlje? Na151

duak sam proitao knjigu doktora Batmanghelidja "YourBody's many CRIES for Water" ("Mnogi vapaji Tvoga
tijela za vodom",. Knjige i videokazete mogu se nabaviti
od: Global Health Solutions, Inc. Falls Church, Virginia
22043, USA. tel. 703-848-2333, fax - 2334.

upotrebu vode. Spoznaje tog iranskog lijenika moramo

uzeti ozbiljno, jer on kao prvo ne moe nita zaraditi na
vodi iz obine slavine, a kao drugo, odrekao se primjene li
jekova. Uvijek bismo najprije trebali pokuati lijeenje vo
dom, prije nego to ponemo upotrebljavati lijekove.

Tko je dr. Batmanghelidj^ On je u Londonu studirao

medicinu, a kasnije u Iranu projektirao za aha nove bolni
ce. Poslije Homeinijeve revolucije bili su pripadnici "gor
njeg drutvenog sloja" zatvarani. Tako je Batmanghelidj
zajedno s 90 zatvorenika ivotario u prostoriji koja je prvo
bitno bila predviena za etiri do est osoba. Uhienici su
morali po jedna treina leati, stajati ili sjediti u trajanju od
osam sati. Muenja te vrste mogli su smisliti samo fana
tini, bolesni mozgovi.

Ovdje u iznijeti njegove praktine spoznaje, a u uglalim zagradama svoje napomene.

Batmanghelidj je bio sedamnaest puta pozivan na sud i

osuen na smrt. a njegova imovina zaplijenjena. Naposljet
ku je bio osloboen samo zato stoje ukupno 3.000 ostalih
zatvorenika lijeio samo vodom, osobito eluane tegobe.
Nije mu bilo na raspolaganju nijedno drugo medicinsko
orue. Njegove su spoznaje o ljekovitosti vode proizile
dakle iz nude. Takvog se dragocjenog ovjeka ne moe
ubiti, on treba svoje znanje staviti na raspolaganje narodu -,
tako je bilo obrazloeno njegovo putanje na slobodu. Tije
kom njegovog boravka u zatvoru bilo je ustrijeljeno 20, 30
ili 50 zatvorenika. Sudac koji je donosio presude predao je
krvnicima ak dvojicu svojih sinova, jer su kritizirali nje
govo "presuivanje". Batmanghelidju je naposljetku
uspjelo bez novaca pobjei u SAD.
Neto sam opirnije opisao raniji ivot tog lijenika, jer
je on prvi otkrio ljekovito sredstvo vodu za unutarnju upo
trebu. Priessnitz. i Kneipp prakticirali su preteito vanjsku
152

Boli bilo gdje u tijelu VAPAJI su za vodom. Mi smo

degeneracijom i navikom izgubili normalni osjeaj ei,
to vrijedi osobito za stare ljude. / ne satno da vie nemamo
osjeaj ledi, ve ni ne prepoznajemo osnovne bolesti kao
nedostatak vode. to smo stariji, sve se vie presttujemo.
Naboranost, perutavost koe, znakovi su pomanjkanja
vode.
Gastritis, irevi na elucu, garavica: eludac ne pu
ta kiselu hranu u sterilno tanko crijevo. Sokovi (bikarbonati) iz guterae moraju prije neutralizirati sadraj eluca.
Za probavu hrane potrebno je mnogo vode koja nije
meutim na raspolaganju. Rezultat: vratar zatvara izlaz iz
eluca, posljedica su grevi i druge tegobe, do ira i najzad
raka. Opasne tablete protiv kiseline ne uklanjaju uzrok,
ve vode ravno u kasnije teke nevolje.
Astma / bronhitis: disanjem se gube velike koliine
vode koje su prijeko potrebne u tijelu. Tada tijelo oteava
disanje, zgri plua i bronhije. Pri obilnom unoenju vode
nije tijelo prisiljeno na tu nunu mjeru. Uspjeh: astma i te
ko disanje nestaju, ak u onim ve dugotrajnijim sluajevi
ma.
Zatvor (stolice): hrana koja je prije u crijevu jo bila
tekua, gubi u silaznom debelom crijevu vodu koja se od
vodi i/ravno bubre/ima. Sadraj crijeva zgunjava se i
153

vrsne vie nego stoje uobiajeno i poeljno - rezultat:

zaepljenje. Pije li se vie vode, ostaje sadraj sve do
pranjenja mekan, tako se dakle sprijei zatvor stolice. I
nepotrebne su danas na alost toliko mnogo upotrebljavane
tablete za otvaranje, odnosno za ienje crijeva, koje u
sluaju tako uestalih upotreba naposljetku oslabljuju cri
jeva, ine ih manje pokretljivima, tromijima, te unitavaju
crijevnu floru.
Previsoka razina kolesterola u krvi: i tu vrijedi
naelo da vlastito tijelo nikada ne eli nakoditi. Ono
oblae stanice kolesterolom nalik na vosak (poput voska na
liu koje odbija vodu), kako ne bi mogla izii voda. Pri
dovoljnom unoenju vode rastapa se kolesterinski sloj i
izluuje putem jetre. Autor rado ponekad jede jaja koja
imaju najvei sadraj kolesterola. Njegova razina koleste
rola u krvi ne prelazi meutim 130 mg/dl. Stoga se ne mora
bojati kolesterola iz hrane. On je kao dragocjena supstanci
ja ivotno vaan za mnoge procese u tijelu, osobito za li
jezde. Batmanghelidj preporuuje za razinu kolesterola
osnovnu vrijednost izmeu 100 i 150 ni/dl. Zbog stalnog
odvoenja kolesterola preko jetre ne mogu se stvarati plakovi (taloi) u arterijama. Previe kolesterola ukazuje
samo na unitenje slanice. Ima pacijenata koji su pije
njem vode izgubili 100 toaka ili mg/dl!
Srane tegobe: ono to kaem o visokom krvnom tlaku
i kolesterinu vrijedi pogotovo za te tegobe. Suene i
zgrene kapilarne krvne ilice prisiljavaju srce na snaniji
rad pod pritiskom. Visokom se tlaku najee pridruuje
preniski tlak = slabost srca. Prvi lijek u tom sluaju: digita
lis, zatim slijede opasnije "bombe". Voda bi trebala biti
jedini lijek ve od poetka!
154

Visoki krvni tlak: kaki) bi i tu tedio vodu. zgri orga

nizam sve putove vode. osobito kapilarnu mikrocirkulaciju. Zbog toga mora srce snanije raditi, kako bi moglo
osigurati ivotno vane procese, poput prokrvljenost srca i
mozga. Pri obilnom unosu vode nije meutim potrebna ta
mjera za sluaj nude. Ljepljiva se krv tada opet razrijedi,
rastvaraju se zapreke za optok krvi. Srce kao organ moe
sebe tititi, pada krvni tlak. Ne bismo se trebali dati
zaluivati od "White Coats" ("bijelih kuta") u ordinacija
ma; veinom otkriju visoki krvni tlak i njime su zaokuplje
ni. Glavno da je dijastola (ritmino irenje srca koje se
izmjenjuje sa stezanjem) ispod 100! Ne uzimati lijekove za
sniavanje krvnog tlaka koji ne uklanjaju uzrok! Umjesto
blokatora unosili u tijelo mnogo vode!
Modani udar: dr. Batmanghelidj izvjeuje o sluaje
vima pri kojima je ve nastupila jednostrana uzetost. Tre
nutno, obilno unoenje vode uklonilo je blokade, pacijenti
su za kratko vrijeme ozdravili. Jednostavno ljekovito sred
stvo voda uklonilo je uzroke i oslobodilo putove za norma
lan optok krvi.
Reuma / artritis / iijas: hrskavice kostiju i zglobova
trebale bi sadravali mnogo vode, kako ne bi bila ugroena
gipkost i pokretljivost. Ako hrskavica zbog stalnog nedo
statka vode malo pomalo propada, esto ak posve nestane,
tako da se naposljetku trlja kost o kost i nadrauju okolni
ivci, tada se javljaju strane boli. No razmekaju li se ti
slojevi obilnim koliinama vode. tegobe e malo pomalo
popustiti.
Boli u leima: slino je i s polukrunim hrskavinim
ploicama izmeu kraljeaka, takozvanim diskovima. Nji
ma manjkaju dodue krvne ile, ali se i oni pri nedostatku
L55

vode sue, emu jo osobito pridonosi stalno optereenje

tjelesnom teinom. Po doktoru Batmanghelidj u trebaju se
te ploice opet napuniti vodom kao spuva. On za to prepo
ruuje odreene vjebe, poput sljedeih (napornih): lei
potrbuke i stavili ispod prsnog koa i bedara po tri debela
jastuka, tako da trbuh visi izmeu. Tako se hrskavine
ploice jako rastereuju i mogu iznova primati vodu u
sebe.
Hladne ruke i noge: znatno poveana prokrvljenost
brine se za tople udove (meu uivaleljima svjee prijesne
hrane nema onih koji zebu zbog loe prokrvljenosti). Voda
se sama dijeljenjem u kisik i vodik brine za snanu
opskrbu mozga energijom, svake stanice i itavog orga
nizma! Tko je ve uo da voda sama donosi energiju i to
plinu? Ta bi reenica trebala potaknuti na "pijenje vode" i
one koji su dosada oklijevali!
Rak: Batmanghelidj polazi od toga da i svi oblici raka
imaju najzad svoj uzrok u nedostatku vode. Ako sokovi
(krv i limfa) ne mogu uvijek slobodno tei, kako bi stanica
ma dopremali hranu i kisik, te otpremali istroeni materijal,
razvijaju se bolesti (Vidi poglavlje "2500 km Blutgefasse
vveinen" u mojoj knjizi "Willst Du gesund sein ? Vergiss den
Kochtopf!")
Rak dojke: kronini je nedostatak vode stres za tijelo.
Time se pospjeuje djelovanje hormona prolaktina, izazi
vaa karcinoma dojke. Isuivanje nadalje mijenja ravno
teu aminokiselina, u diobu slanice prodire vie DNK
(nasljedno dobro) pogreaka - daljnja indicija za rak dojke.
Posljedica nedostatka vode u tijelu mogu biti i stres,
depresija, eerna bolest, upala slijepog crijeva, kolitis
alergije, umor, slabost, prehlade, napetosti, procesi starenja
156

ild. Ukratko: "isueni" je organizam primamljiv za bolesti

svake vrste! Batmanghelidj spominje jo i nastanak SIDE i
drugih tekih zaraza zbog nedostatka vode. Temi SIDE po
svetio je posebni medicinsko-znanstveni rad.
Slobodni radikali: odnedavno sluamo uvijek iznova o
tim "radikalima" koji nam oteavaju ivot. Oni se mogu
usporediti s nagrizajuom rom ije se djelovanje pospje
uje dovoenjem kisika. Tako mogu slobodni radikali, koji
idu tako daleko da napadaju i unitavaju vlastite stanice,
uzrokovati teke autoimune bolesti. Kao uinkovito se protusredstvo prepuruuju kombinirani vitamini A,E i C. Bat
manghelidj pie da se slobodni radikali mogu najbolje i
najjeftinije otplaviti vodom! Napadaju li nas danas tolike
nove bolesti zato to se jednostavno "isuujemo" (vidi po
glavlje o vitaminima i mineralima u ovoj knjizi)?
Osteoporoza: Batmanghelidj smatra kalcij sadran u
vodi "apsolutno sigurnim". Obilnim unoenjem u tijelo
kombinacije voda/kalcij sprjeava se po njemu razmekavanje kostiju i zubiju. Istraivanja su pokazala da ak ni
tvrda voda ne uzrokuje tetu. On protivno prirodnom nau
ku o zdravlju odvraa od destilirane vode kao "prazne", jer
ona pri trajnoj upotrebi odstranjuje kalcij iz kostiju. U tije
lu ije su funkcije uredne, kojemu je na raspolaganju do
voljno vode kao sredstva za dopremu i otpremu, izbacuju
se sve nepotrebne tvari. On zapravo upuuje na to da bismo
vodu trebali piti onakvu kakvu nam je daje priroda, ak je i
protiv njezinog zagrijavanja, jer se njime - kao sredstvima
za pranje to se dodaju vodi - unitava snaga vode koja dje
luje na njezinoj povrini. Ostala iva bia na zemlji ne
dobivaju nikakvu drugu tekuinu.

157

Koliko i to trebamo dakle piti? Najmanje dvije litre

iste vode dnevno. On preporuuje obinu, jeftinu vodu iz
vodovoda, i da se pije hladna. Ako je vodi dodan klor (radi
unitavanja bakterija), staviti nepoklopljenu posudu s vo
dom u hladnjak. Klor e u roku od 30 minuta ishlapiti. Ne
piti mineralnu vodu koja sadri ugljinu kiselinu: ugljina
kiselina kodi srcu. Moe dakako i kupovati istu, negazi
ranu vodu u boci.
etvrt sata prije jela popiti veliku au vode. kako bi
kasnije pri probavi bilo na raspolaganju toliko vode da se
ona ne mora crpiti odnosno oduzimati iz drugih dijelova ti
jela. Jedna do jedna i pol litra vode treba "poput tua"
prskati po hrani.
Odmah nakon ustajanja popiti dvije ae vode /a
zdrav poetak dana. I prije spavanja trebala bi se popili jed
na aa vode. tada je san jo dublji. Tako se malo pomalo
popije osam aa. Vie se vode mora pili pri vruem vre
menu i radu koji izaziva pojaano znojenje, isto lako i pri
prekomjernoj tjelesnoj teini: na 13 kilograma jedna aa
vie! Dvije litre su minimum, vie je bolje!
Pri nadulom tijelu nisu potrebni diuretici, kalcij- i betablokatori - ne, vodaje najbolji prirodni /iurelik". Lijeko
vi ne lijee uzrok bolesti. Unitenje stanica se nastavlja.
Moemo li dakle bez daljnjega odmah prijei na tu
dodatnu koliinu vode? NE, jer su svi dijelovi tijela isu
eni, oni se tek moraju na to naviknuti. Pretili su pacijenti
unato mnogo vode i soli izgubili 15 do 25 kilograma su
vine masti, uz dodatnu pomo polusatnog brzog hodanja
ujutro i naveer. Tjelesno kretanje aktivira u mozgu en
zime koji razgrauju masnoe, a djeluju dvanaest sati!
158

Moe biti problem ako bubrezi vie ne rade pravilno,

lako da se nakuplja voda u pluima. Tko ima nateene
glenjeve i suzne kesice, trebao bi mjeriti koliinu vode
koju popije i izluivanje mokrae. Mogu li bubrezi preradi
ti dodatnu vodu, tada se moe koliina dalje poveavati.
Mokraa bi trebala bili svijetla da bubrezi ne moraju zbog
koncentrirane tekuine teko raditi. Ako bubrezi opet nor
malno funkcioniraju, tada im preporuena koliina vode
veoma prija. 1 ovdje preporuujem da se povezete sa svo
jim kunim lijenikom ili Ijeileljem prirodnim metodama,
kako bi bio zajamen medicinski nadzor. Uslraj na lome da
on ne propisuje lijekove, ve najprije samo nadgleda dje
lovanje vode!
Za kou je voda idealna obnova, vlaga iznutra uk
lanja hore bolje od krema izvana. Suha. zguvana lica ja
sno upozoravaju na potpuno isuena lijela! Voda odrava
stanino tkivo, te uvruje miie i kou!
A sada dolazi veliko razoaranje za mnoge uivatelje:
kava. aj. kakao, okolada. Cola i slina pia, dakle sva
pia koja sadre kofein, isuuju tijelo! Tko misli da se ne
moe odrei alice kave ili aja, mora taj luksuz nadokna
diti dvostrukom do trostrukom koliinom vode. Radi toga
se u brojnim kavanama zajedno s kavom posluuje aa
vode. To vrijedi i /a sva alkoholna pia koja isto lako isuu
ju organizam (otuda naknadna e sljedeeg jutra).
Uvijek bismo trebali jesti itave, potpune proizvode, ne
dijelove ivenih namirnica, dakle odrei se sokova od
voa i povra kao nadomjestka za vodu. Oni su hrana i idu
posve drugim putem. Iznenadno preplavljivanje s previe
vonog eera i kalija teko je podnosivo za nae tijelo.
Tko ne jede svjee voe, moe popili najvie jednu au
159

svjee preanog soka narane, vie od toga teko je ponosivo za nae tijelo, ne moe organizam dobro korisno pre
raditi. Ne piti proizvedene trajne sokove. Previe vonog
eera najedanput prisiljava guterau na proizvodnju in
zulina, kako bi se previsoka razina eera u krvi opet nor
malizirala. Inzulin stvara meutim glad. Na taj se nain
razvija pohlepa za jelom - avolski krug koji se teko moe
raskinuti. Ako se pritom sakupljene kalorije ne potroe tje
lesnom aktivnou, stvaraju MAST.
Prehrana i kretanje nisu dovoljna potpora ako tijelo
pati od nedostatka vode. Nadalje ne mogu proteini i enzimi
razviti svoj potrebni uinak. Sve mora uvijek tei! (Te su
reenice od golemog znaenja, jer se suvie iscrpno bavi
mo hranjivim tvarima, a pritom zanemarujemo vodu!)
Zakljuak: sada si zahvaljujui doktoru Batmanghelidju u tanine informiran o ljekovitom uinku vode.
Moe ga iskuati sam na sebi! Voda je udotvorna Boja
hrana, a NITA ne stoji. Svi mi previe jedemo, a pre
malo pijemo!
Dr. Batmanghelidj se oituje o hrani samo kao proma
tra. On je protiv suvinog naglaavanja dijete, jer ni naj
bolja dijeta za mravljenje nita ne koristi bez dovoljno
vode. Pri eernoj su bolesti potrebne dakako, sol, voda i
dijeta. On preporuuje svakodnevno jedenje mrkve zbog
velikog sadraja beta karotena. Masnoe svake vrste treba
le bi se jako ograniiti. Mi predstavnici "prirodnog nauka o
zdravlju" prakticiramo oblik prehrane to su ga 1822. raz
vili lijenici u Americi i koji se otada dokazuje na najbolji
nain. U Njemakoj ima samo 1.2 vegetarijanaca, meu
njima samo nekoliko pravih uivatelja svjee prijesne hra160

ne; oni koji se prehranjuju prijesnim voem ine tek

siunu manjinu.
Potroai prijesnog voa sigurno nisu ovisni o koliini
vode koju preporuuje Batmanghelidj, jer sono voe uvi
jek dijelom pokriva potrebu za vodom. Ali zato ne bi onih
gotovo 99 posto ljudi koji se prehranjuju na uobiajeni
nain, izvukli veliku korist iz vode? Batmanghelidj zastu
pa miljenje da bi se moglo postii smanjenje opih bole
snikih trokova za oko 60 posto (i to pri danas uobiajenoj
prehrani) kad bi svi odmah postali ufivateljima vode.
To e po svoj prilici ostati iluzija. Nadam se meutim da
sam zahvaljujui potpori doktora Batmanghelidja barem
uspio dati donekle jasnu sliku o vanosti pijenja vee
koliine vode.

Zdrava prijesna hrana

Taj je nain prehrane skupa s dobro odmjerenim
dodatkom vode, vitamina i minerala moda jedino
sredstvo da se bez tete svladaju rizina, teka vremena
poput dananjih.
Stotine pisama itatelja potvruju mi daje prehrana pri
rodnom hranom - to je ja propagiram - bez upotrebe, ku
hinjskog lonca, pravilna i postie dojmljive rezultate.
Njezin veliki plus: svatko je moe odmah sam iskuati.
Budi svoj vlastiti pokusni kuni! Ne daj se ni od koga na
govoriti na polovinosti! Protivno prehrani prirodnom hra
nom ostaje pri upotrebi nekog lijeka skriveno djeluje li
161

zaista, jer je zapravo samo umrtvio Tvoja osjetila. Posto

jea bolesl dalje se razvija. Uvijek smo iznova u iskuenju
da li da svoje zdravlje prepustimo naporima vlastitog tijela
da se proiuje i time automatski lijei. Izvijestile me, mo
lim o svom uspjehu.
"Zdravlje se ne moe kupiti u trgovini, ono se mora izvojtili promjenom naina ivota!" rekao je graditelj auto
mobila Henry Ford. Izvojtiti, to je prava rije! Zamijeni
kuhanu hranu prijesnom! Zaboravi broj ili kalorije!
Nema debelih uivatelja prijesne hrane. Nedavno mi je
neki devedesetgodinjak pisao da se s hranom koju sam mu
preporuio odlino osjea, ali pri visini od 1,75 m tei
samo 60 kilograma i da mu se prijatelji rugaju zbog njego
ve mravosti. Odgovorio sam mu da bi se dodavanjem
primjerice kuhanih ili peenih krumpira dodue udebljao -,
no trebamo li svoje stanine meuprostore ispunili tetnim
krobom? Moj je otac isto tako bio mravko. a doivio 98
godina!
Na zadnju televizijsku raspravu u kojoj sam sudjelovao
u sijenju 1994. bio je pozvan i prof, Rottka iz Njemake
udruge za prehranu (Deutsche Gesellschaft fur Ernahrung ,
DGE) - jaje nazivam udrugom pogrene prehrane.
Zamolio sam profesora da prvo kua prirodnu hranu,
prije nego io iznese ikakve komentare. Njegov odgovor:
"Ta neu kuati svaku glupost, kamo bismo tada dospjeli!"
Tako dakle uena gospoda nazivaju prirodni nain ivota,iz kojega su se razvili ovjek i ivotinja. To nazivaju
glupou. Pritom je upravo Rottka po nalogu Saveznog
ureda za zdravlje provodio istraivanja o vegetarijancima 162

s jasnim rezultatom da je ta skupina u svakom pogledu

zdravija. Taj je profesor trebao dakle rije glupost radije
upotrijebiti za svoju osobnu karakterizaciju. Tko se krije
iza Njemake udruge za prehranu? Ona se financira prilo
zima svojih lanova i savezne vlade. lanovi su uglavnom
predstavnici prehrambene, mesne i mlijene industrije. Ne
manjka ni nazovi-znanstvenika koji samo teoretiziraju. Tu
potpuno dolazi do izraaja stara poslovica: "iji kruh je
dem, njegovu pjesmu pjevam!" Deutsche Gesellschaft fiir
Emahrung (DGE) i sveuilite Giessen neumorno alju u
svijet lai. primjerice kako dugotrajna prelu ana prijesnom
hranom, po naelu 75 posto voa, 20 posto povra i 5 posto
oraastih plodova (tono moja preporuka, a da se mene ne
spominje) izaziva pomanjkanje bjelanevina, ope po
manjkanje hranjivih tvari, nedostatak vitamina B , a u
ena i izostanak mjeseniee. Na te se opasnosti osobito
upozoravaju trudnice i dojilje. Same besmislice! Pozna
jem dosta zdravih majki sa zdravom djecom koja se isto
tako prehranjuju svjeem prijesnom hranom. A dokazano
je da su uivatelji prijesne hrane sposobni postizati velike
portske uspjehe. Ta blazirana gospoda koja nisu nikada
kuala iskljuivo prijesnu hranu trebala bi se podrobno po
zabaviti ve spomenutom knjigom doktora Ralpha Birchera "lloehleistungskost"
I dr. Bircher se uvijek iznova
tuio na nerazboritost nekih teoretiara. Jedan oponaa go
vor drugoga.
i2

Ako su smjernice DGE-a tone - zalo onda dalje

snano raste broj smrtnih sluajeva u ljudi koji boluju od
sranih bolesti i raka? Zar ta institucija nije shvatila da sva
ki trei umire od raka. a u dj^ce i mladei je smrtnost od
163

raka na prvom mjestu? Budi krajnje sumnjiav prema svim

informacijama kojima DGE "usreuje" ljudski rod. Ako je
prehrana mrtvom hranom, takozvana prehrana Basis-4
tako zdrava - gdje su tada rezultati? Snaga prirode ne smije
se nikada omalovaavati!
Propaganda DGE-a za raznoliku, uravnoteenu prehra
nu Basis-4 iz kuhinjskog lonca nije dakle nita drugo nego
obmana. To je zakupljivanje naroda! Na laj nas se nain
zapravo izbacuje iz ravnotee. ivotinje jedu s uitkom
svoju jednovrsnu hranu. Unato oneienju okolia - uz
rokovanog krivnjom nas ljudi - ipak dozive po prirodi
predvienu starost, i to bez lijekova i bolnice. Njima ne pri
padaju Tvoji ljubimci, pas. maka, papiga, te zatvorene
ivotinje za klanje. Oni ne mogu vie ivjeli bez veterinara
i izloeni su slinim bolestima kao ovjek, primjerice raku
i debljini.
Neshvatljivo je da savezna vlada jo podupire DGE na
im novcem poreznih obveznika. Na tu se udrugu pozivaju
na alost i udruge potroaa, te asopis "test". Udruge po
troaa koje se isto tako financiraju dravnim novcem, za
vode parolama koje im daje DGE ve nau kolsku djecu
na pogreni nain ivota. Ako su nai takozvani strunjaci
za prehranu jo lako daleko od prave spoznaje o zdravom,
prirodnom nainu ivota - to moemo tada oekivali od i
rokog sloja puanstva?
Ispravniji bi put bio inicijativa dvojice lijenika iz Slo
vake. Oni su bili tako oduevljeni mojom knjigom "Willst
Du gesund sein? Vergiss den Kochtopf!". a su molili /.a
pravo prevoenja. Postavili su sebi cilj da taj nauk o pri164

rodnoj prehrani uvedu ve u kole. U meuvremenu je

uraen prijevod na eki i na slovenski. U pripremi je
panjolsko izdanje. to se opsenije i raznolikije prehran
juje, to vie treba probavnih enzima. To zapravo zna sva
ko dijete, jer: nita nije tee podnijeti nego niz "dobrih,
prehrambeno bogatih" dana!
Mi elimo postii vitalno zdravlje, u ne tla budemo jad
no pogrbljeni ili sa takama otjerani u staraki dom!
Ne elimo neprirodni nain ivota koji neprirodnim
metodama umjetno produljuje ivot. Ne elimo umorni,
pasivni ivot sa zatrovanim organizmom. Zalo se godinje
prodaju vagoni i vagoni sredstava protiv boli, za srce, pro
tiv kiseline i za ienje crijeva? Zato su bolesti srca,
eerna bolest, rak, plune i bronhijalne tegobe, preuranje
ni staraki problemi i prerana smrt tako esti? Ja elim ak
tivno sudjelovati u ivotu. A to vie nema pravog smisla s
ukoenim zglobovima, oslabljenim sluhom i vidom, te zaboravljivou - osobito ako potomci otpremaju svoje stare
- iz elje za vlastitom udobnou i iz sebinosti - u domove
za stare i bolesne, gdje oni jo zavre u invalidskim kolici
ma. Stariji, jedite svjeu prijesnu hranu, dopunjenu vi
taminima i to vie se kreite, da ostanete gospodari
svojih odluka i ne budete ovisni ni o kome, pa ni o svojoj
djeci.
Jedina terapija koju priznajem je terapija oslo
baanja od loih navika! Ne daj se vie od njih pokorava
ti. Ja ne mogu za Tebe ni jesti, spavati ni provoditi vjebe.
Zdravlje poinje kod kue. Tvoj je vlastiti dom idealno
mjesto za najjeftiniju terapiju.
165

Na ovom bih mjestu elio zamoliti: ne upuujte mi, mo

lim Vas, medicinske upite; po zakonu mi nije doputeno
odgovarati na njih. To ne smije ak ni lijenik, on mora raz
govarati s pacijentom licem u lice. Ali tko proita ovu knji
gu, taj ionako zna to mu je initi. Radovao bih se Vaim
izvjeima o vlastitim iskustvima, od ega mogu drugi
samo imati koristi. Dosada se sabralo veliko blago itateljskih pisama. U dodatku u se jo jednom vratiti vanim
pitanjima.
U veine onih koji su se poeli prehranjivati prirodnom
hranom dolo je odmah do velikog zdravstvenog napretka.
Tko jede samo voe, taj isprva naglo mravi. Odjednom se
osjea lake i poletnije. A tada se dogodi recidiv: onaj u
Tebi prikriveno postojei krivi ovjek postaje aktivnim, jer
mu nedostaje njegova kuhanjem unitena otpadna hrana.
No Tvoje se osnaene zdrave stanice poinju opirati tom
zloduhu. Nadam se da si sada dospio tako daleko da moe
ispravno tumaiti znakove svoga tijela.
Neki me pozivatelji uistinu ele uvjeriti daje za njihove
dalje postojee tegobe odgovorno jedenje voa , a ne vla
stita slabost radi koje ne mogu dosljedno odolijevati onoj
staroj, looj hrani. Raspitivanjem s moje strane izilo je na
vidjelo: dolini jedu kao i prije kruh sa sirom (najgora
kombinacija), pa ijedan lopli obrok! Zobena im kaa i dal
je silno prija! Gotovo ne mogu vjerovati daje i samo jedna
alica kave ve loa za zdravlje. I opravdavaju se: kad ih
drugi pozovu na ruak ili veeru moraju ve iz obzira pre
ma domainu neto prigristi! Iz itave Europe dobivam
takve pozive! Da, okrivljuje se voe, ne vlastita slabost,
emu nerijetko pridonose roaci svojim "dobronamjer
nim" savjetima.
166

Svakom se moe dakako dogodili da jednom popusti pri

golemoj ponudi i brojnim primamljivanjima. Ali to ne smi
je opet postali trajnim stanjem. Podnosi li bez problema
takvu nezdravu, mrtvu hranu, tada Ti na alost moram rei
da si jo miljama daleko od pravog zdravlja. Organizam
zdravog ovjeka odmah na nju loe reagira. Nakon to si
"zgrijeio", vrati se smjesta prirodnoj hrani i odrekni slje
deih obroka, kako bi se tijelo moglo osloboditi tog iznova
nagomilanog smea. No bez tih "napadaja slabosti" ide sve
mnogo lake.
Tko govori o zdravlju ne bi trebao ni puiti ni piti, a
pogotovo ne nositi na sebi teret prekomjerne teine!
Sramota je meutim okrivljavati najbolju hranu na
svijetu za vlastito pogreno vladanje! Neki prije veoma
radikalni autori pokazuju na alost svojim potpunim obra
tom da ne izlaze nakraj sa svojim vlastitim problemima i
trae pristae koji e ih slijediti. Takvi ljudi koji prema si
tuaciji mijenjaju stavove nailaze na kongresima ak jo na
odobravanje za svoja izlaganja od strane mnotva nespo
sobnog za kritiku . Ta dotinom ini tako dobro ako i drugi
ine greke i obolijevaju. Tako su mu zajameni sljedbeni
ci. Jedna mi je znanica rekla da ne podnosi jabuke. Zato
ne? Njezina prekisljena crijeva ne mogu vie izii nakraj sa
slabom kiselinom jabuke koja se tijekom probave pretvara
u bazu. Stoje dakle ona trebala uinili? Posve jednostavno:
podvrgnuti svoju utrobu velikom ienju. Jo jednom:
kome prija kruh sa sirom, taj jo dugo nee moi za sebe
tvrditi daje zdrav i u dobroj formi. Pristae prirodnog nau
ka o zdravlju ne jedu kruh, a pogotovo ne smrdljivi, slani,
teko probavljivi sir. Ve sam prije usporedio istroeni
traktor i visoko osjetljivi stroj...

167

"Bolest je naprezanje tijela da Te ozdravi!... Bol je re

zultat stalnog krenja zakona prirode. Sve nevolje to
ih vidimo oko sebe posljedica su tih zanemarenih zako
na!"
(Dr. She/ton)

Kolesterol - kuena tvar

Borba koja se danas vodi na svim frontama izazvala je
loe miljenje o ivotno vanom kolesterolu to ga naa je
tra i sve stanice mogu same proizvodili. Kolesterol je baza
za stvaranje vanih hormona. No kad se govori o njemu,
openito se radi o njegovoj esto povienoj razini u krvi.
Rezultati nekih istraivanja novijeg datuma govore u pri
log tome da tu uope nije toliko vana visina te razine, ve
problem mnogo vie poiva na reguliranju luenja inzulina
i na napadima slobodnih radikala. Oboje sam ve prije spo
minjao. ivotinje jedu dijelom koliine masti koje sadre i
primjereno mnogo kolesterola, a ipak nemaju ni previsoke
vrijednosti kolesterola u krvi ni taloge u svojim arterijama.
Razlog je u tome to ivotinje jedu samo sirovo meso koje
se ne taloi. Mi ljudi jedemo meutim iskljuivo snano
termiki obraenu mast. To je veoma vana osnovna spoz
naja. Podsjeam na to da je krajem Drugog svjetskog rata
prosjena razina kolesterola iznosila oko 140 mg/dl. Danas
se vrijednosti izmeu 220 i 300 mg/dl smatraju jo normal
nima. Visoka razina masti (ukljuujui kolesterol) i visoki
168

krvni tlak mogu se najbre sniziti prehranom bez itarica!

To je za veinu ljudi novo. Kako moe zdrava kruna ita
ricu utjecati na razinu masnoe i kolesterola u krvi? U lite
raturi na jeziku njemakom jeziku ne moe nai nita o
tome. Opet moj savjet: provedi na sebi pokus kojem sam se
ja podvrgnuo ve poetkom sedamdesetih godina. Ja sam
nasljedno sklon povienim vrijednostima masnoe u krvi.
U tadanje se vrijeme pridavala vrijednost samo ukupnoj
razini masnoe u krvi. Tada jo nisu bile poznate razne
vrste kolesterina. kao HDL, LDL ili VLDL. Unato biljnoj
hrani nije moja razina masnoe padala ispod 1200 mg/dl. 1
vrijednost kolesterola ostajala je visoka.
Sto sve nisam iskuao! Poveao sam udio prijesne hra
ne. Prehranjivao sam se dodue vegetarijanski, ali jo dugo
ne iskljuivo prijesnom hranom. Tada sam izostavio mli
jene proizvode, kao sir, osobito meki svjei sir, jer sam
pretpostavljao da je krivac mast iz mlijenih proizvoda.
Posve sam se odrekao i maslaca. Na krike kruha mazao
sam banane ili jabunu kau. Nita se nije promijenilo - na
protiv: katkad su vrijednosti ispale jo vie nego prije. La
boratorijski su pokusi postali frustrirajuima zbog slabih
rezultata. Tada sam se sjetio Waltera Sommera, te izbacio
iz svog jelovnika sav kruh i proizvode od itarica. Veliko
iznenaenje: brzo opadanje vrijednosti masnoa s 1200
preko 800 na 670 mg/dl (miligram u jednom decilitru
krvi).
Tu je dakle bio uzrok zla. Kruh i itarice znatno povisuju razinu masti u krvi unato zdravom nainu ivota. To uz
rokuje dakle u prvom redu sluz itarica, a ne sama mast. I
termiki obraena ivotinjska bjelanevina povisuje razi
nu kolesterola, sirova ivotinjska i biljna mast ne (Dr. med.
169

Dean Ornish it "Stress, Diet

Young Heart", 1954.). Zak
ljuak i/ loga: poviene vrijednosti masnoa u krvi, kolesterinske i neutralne masnoe, dakle triglieei ide, moe
veoma brzo "potkresati" na pravu mjeru ako izbaei iz svog
jelovnika sve itarice, ukljuujui na alost nezdravi kruh i
kolae. Hrana od itarica sadri ak i do 90 masnoe i isto
je lako termiki obraena. Pa ni "dobri" maslac nije vie si
rovi maslac.
Teko povjerovati? Uvijek Ti iznova govorim: budi
svoj vlastiti pokusni kuni! Bil e zauen, kao to sam ja
bio nekada, da iz tih prehrambenih namirnica koje su toliko
hvaljene kao zdrave, zapravo proizlazi tako negativno dje
lovanje. Vrhunski vitamin C stupa i tu u akciju i dri pod
nadzorom kolesterol koji se toplinskim djelovanjem veo
ma promijenio.
Nitko ne osporava da su itna zrna bogata hranjivim
tvarima, jer trebaju najzad kao sjeme pripomoi da biljka
moe zaivjeti punim ivotom. Dr. Steinel je tu hranu od
itnih zrna smatrao malim atomskim bombama s kojima
na probavili sustav ne moe trajno izlaziti nakraj. eli li
moda ta tvrda zrna, bez nekog okusa, vakati u njihovom
izvornom obliku? Tada iskoritavaj za to svoje vrijeme i
ini kao nekadanji rimski legionari. No itne mekinje sa
svojim otrim rubovima oteuju osjetljive crijevne stjen
ke. Ne radi se meutim samo o hranjivim tvarima, ve i o
sposobnosti probavljanja. Namoena su itna zrna teko
probavljiva, jer ograniavaju djelovanje probavnih enzi
ma. Uope je veoma upitno trebaju li nam grube tvari u
tako obilnoj koliini; a one najbolje i najblae ionako su
sadrane u vou i povru. Majino mlijeko nema grubih
tvari, a ojene ipak ima obilne stolice.
170

Pioniri Kollath. Bircher-Benner, te jo i danas Bruker,

smatrali su svjeu prijesnu hranu samo sredstvom
lijeenja. Ta se gospoda meutim silno varaju - prijesna je
hrana najbolja trajna prehrana! Prijesnoj se hrani, prije
svega dakako vou i povru, priznaje s raznih strana
status ljekovitog sredstva pri bolestima. Po Adamu Rieseu morala bi tada stopostotna prehrana prijesnom
hranom biti idealni nain prehrane! Da, za prirodni
nauk o zdravlju, ali ne za te strunjake koji nemaju ni
ta protiv toga da se poslije ozdravljenja opet prijee na
trag na kuhanu hranu. Do sljedee bolesti! Prosudi sam
o kratkovidnosti tobonjih strunjaka!
Na takav se jednostavni nain moe potkopati itav
nauk tih strunjaka! Ti nazovi-uitelji ne ele priznati ni
primjer ivotinja. Ali doputaju da se ivotinje mue i ubi
jaju radi pokusa za ispitivanje lijekova. Milijuni ljudskih i
ivotinjskih vegetarijanaca na svijetu ive bez koncentrira
ne bjelanevine. Oni su morali odavno izumrijeti kad bi se
uzelo kao mjerilo nauk o bjelanevinama takozvanih
strunjaka za prehranu.
Ti nazovi-znanstvenici stalno propovijedaju kako se ve
getarijanci koji ive strogo veganski izlau opasnosti od
pomanjkanja solne kiseline i vitamina B | . Takvu u be
smislicu odmah pobiti! Ovdje bismo trebali najprije opisati
razne kategorije vegetarijanaca.
2

- Normalni vegetarijanac: iz etikih se razloga odrie

mesa, jede prije svega termiki obraenu biljnu hranu.
- Mlijeni vegetarijanac: tome dodaje i mlijene pro
izvode. - Vegetarijanac koji se dodatno prehranjuje i jaji
ma.
171

- Veganski vegetarijanac: iskljuuje iz svoje prehrane

sve ivotinjske proizvode, ali biljnu hranu jo jede uglav
nom kuhanu.
- Veganski vegetarijanac koji jede samo svjeu, pri
jesnu biljnu hranu.
Normalni vegetarijanci, le oni koji se uz biljnu hranu
prehranjuju jo i mlijekom i jajima, ali u velikom postotku i
itaricama, ne ive zdravije od onih koji konzumiraju mije
anu hranu. Oni se zapravo ne bi trebali uvrtavati medu
prave vegetarijance, ve prije meu ne mesojede' Vegani
koji jedu kuhanu hranu nemaju isto tako velike koristi; ni
jedno ivo bie s iznimkom ovjeka ne priprema sebi tople
obroke. Usporedi li se prema tome vegetarijanski nain
prehrane s normalnom prehranom, trebala bi se prihvatili
samo posljednja kategorija vegetarijanstva. Ona se u svim
istraivanjima pokazala kao najzdravija i najuinkovitija.
Najzdraviji su dakle oni koji uivaju svjeu, prijesnu hra
nu, prije svega voe i povre. Vegani koji se strogo dre
prehrane prijesnom hranom najzdraviji su i od svih vegeta
rijanaca. Oni rjee obolijevaju od bolesti srca, eerne bo
lesti, raka jajnika i plua. Meu njima je i manja smrtnost u
sluajevima tekih bolesti. Ne pate od nekih pomanjkanja
u organizmu, pa ni od nedostatka bjelanevina.
I mi u Njemakoj imamo dobre primjere za zdravu
prehranu, na primjer brani par Glaser koji se od 1991.
prehranjuje iz zdravstvenih razloga iskljuivo sirovim
voem i povrem. Prije su oboje patili od raznih tegoba, no
otada su potpun ozdravili. Harold Glaser je toliko ojaao
daje ak postao triatloncem iji su uspjesi itekako vrijedni
spomena. Tako je izmeu ostaloga sudjelovao u najteem
172

triatlonskom natjecanju na svijetu. "Ironman" na Havajima. U brojnim su se novinama i asopisima mogla proitati
pozitivna izvjea o tom branom paru. Oboje objanjava
ju posve otvoreno da se uvelike ravnaju po mojoj knjizi
"Willsl du gesund sein ? Vergiss den Kochtopf". Ingrid Gla
ser je od 1994. kuanica i majka jednog sina. Razlog za
takvo zdravstveno poboljanje Glaserovih nije bila punovrijcna hrana, ve tek prijelaz na iskljuivu svjeu, prije
snu hranu.
I oni su bili upozoravani kako se izlau opasnosti tekih
pomanjkanja ivotno vanih tvari u organizmu, kao stoje
pomanjkanje vitamina B|?, kalcija, joda i bjelanevina; te
kako je to osobito opasno za dojenad i bebe. No nisu se
dali zbuniti. Tko se eli informirati o portskim uspjesima
pri prehrani prijesnom hranom - dakako preteito voem i
povrem . neka proita knjigu "Hochleistungskost" dok
tora Ralpha liirchcra.
Takva glupa upozorenja kojima se iskrivljuje istina re
dovito dolaze od Njemake udruge za prehranu i sveuili
ta Giessen. Po iskazima "strunjaka" obiju institucija trpe
posljedice manjkave prehrane prije svega majke i djeca.
Stvarnost izgleda meutim drukije. Barbara Sinionsohn
iz Hamburga ima dvoje djece koja jedu prijesnu hranu. Nji
hov je djeji lijenik potvrdio osobito stabilno zdravlje dje
ce. Kad bi ti "strunjaci" posjedovali samo malo pameti,
morali bi se u sebi zapitati zato su ivotinje koje se hrane
biljkama odvajkada sposobne stvarali zdravo potomstvo. A
degenerirani ljudi koji se prehranjuju mrtvim prehrambe
nim namirnicama nisu sposobni preivjeti bez upotrebe
propisanih kemijskih lijekova. Prava je istina da sve bolesti
za koje "strunjaci" tvrde da su tipine u onih koji jedu
173

svje7.ii. prijesnu hranu, zapravo javljaju upravo u ljudi ija

se prehrana temelji na mijeanoj, kuhanoj-dakle mrtvojhrani. Slabokrvnost i leukemija su bolesti mesojeda. Bio
bih zahvalan tim "strunjacima" kad bi mi predstavili ne
koliko vegana koji pate od pomanjkanja nekih vanih hran
jivih tvari.
Vitamin B , : injenica je daje u biljnoj hrani sadran
taj vitamin samo u tragovima. Ali ivotinje koje se preh
ranjuju samo biljnom hranom, mogu ga dovoljno proizve
sti. Njegovo je postojanje u mesu biljodera odavno
znanstveno dokazano. Zar smo mi ljudi po Bogu, naem
Stvoritelju, tako primitivno opremljeni da kao kruna
Bojeg stvaranja ne moemo kao te ivotinje proizvoditi
vitamin B pomou uvijek nazonih crijevnih bakterija?
Kako to da crkveni dostojanstvenici nisu odavno "optuili"
Boga to nas je tako zanemario? Svi pleu oko zlatnog telela. to znai ivotinjskih leeva. Openito se uiva u
beivotnoj, mijeanoj, slanoj i zainjenoj kai od svega i
svaega koja se "upotpunjava" kavom, alkoholom i bez
brojnim tabletama. A na to osobito prija cigareta koja uni
tava pluno tkivo. Za koga zapravo govore sveznajui
"strunjaci". Samo su ivotinje sposobne proizvodili vita
min B 1 2 u svom tijelu? Moramo li mi jesti jo i pametnije
ivotinje, da nam razum bude bistar? Vegetarijanci koji se
prehranjuju prijesnom hranom posve su sigurno u dovo
ljnoj koliini opskrbljeni svim vitaminima. Ja imam u krvi
ak dvostruko vie vitamina B od normalne vrijednosti.
Kad bi se u nekoga i ustanovilo pomanjkanje - tko uope
kae to je normalnu''! Budui da 99% stanovnitva daje
prednost uobiajenoj mijeanoj i kuhanoj hrani, odreuju
zapravo smjernice li ljudi koji se nezdravo hrane. A kako i
;

"strunjaci" jedu isto takvu hranu i dobivaju iste bolesti, te

su hipotetine vrijednosti nevane za uivalelja prijesne
hrane. T. C. Fry smatra upozorenja na opasnost poman
jkanja vitamina B | jednostavno medicinskom obmanom i
pretjerivanjem.
2

Ujesen 1995. objavili su "strunjaci" iz Giessena kako

vegetarijanke koje ive vegan ski izgube mjesenici!. Zar se
li ljudi nisu nikada bavili primatima koji su od svih ivotin
ja najsliniji ovjeku? ovjekoliki majmuni, kao i sve
ivotinje koje slobodno ive u prirodi, nemaju mjesenicu;
ona je obiljeje degeneriranog ovjeka koji se prehranjuje
kuhanom hranom. Veganke dobivaju unato tome zdravu
djecu!

t 2

i 2

174

to sve moe uiniti mast?

Masi je - budui daje zagrijavanjem bila promijenjena . velika opasnost za zdravlje. "Uprirodi nema svakovrsnih
masti, pa ni maslaca", rekao je prof. Ehret. "Sveznajui"
ele meutim nametnuti ljudima svoje mudrosti: mora se
jesti neto masti, jer se inae ne mogu uinkovito primiti u
organizam vitamini topljivi u masti! Tu bajku to kola u
krugovima laika podravaju uvijek iznova i nazovi-znanstvenici. Kako tada mogu primjerice ivotinje biljoderi
ivjeli tako dugo bez unoenja koncentrirane masti u orga
nizam? Male koliine visoko nezasienih masnih kiselina
u vou i povru posve su dovoljne kao olapala i sredstva za
prijenos. Pritom se treba rei da hladno preana (a zapravo
uslijed pritiska i trenja islo tako vrua) biljna ulja nisu bolja
175

od masti ivotinjskog porijekla. Ona jaaju naprotiv tetne

slobodne radikale u organizmu. Pretile bi osobe trebale
znati ovo: nae tijelo moe bez tekoa pretvoriti ugljikohidrate u mast i obrnuto, stoga se ne bi trebao pojesti ni gram
izolirane masti. Prvenstveno debljaju ugljikohidratipeeni
i kuhani u masti (to ih primjerice sadre kolai, palainke,
pizze, peeni krumpiri)! Nai organi mogu ak iz voa si
romanog masnoom proizvesti mast ako je to potrebno.
Tko obilno jede voe, moe ak "nabaciti" koji kilogram:
pri iskljuivoj prehrani samo zelenom hranom to nije
mogue zbog njezine niske kalorinosti i neto tee pro
bavljivosti!
Kuhane, peene i prene masti u krobnim proizvodima
opasne su, teko probavljive i izazivaju zatvor od kojega
pati veina ljudi. To se ne dogaa s prirodnom masnoom u
mrkvi, orahu ili avokadu to se jedu kao prijesna hrana. Za
pamti: termiki obraene masti gotovo se ne mogu odstra
niti iz tave bez sredstva za njihovo otapanje. Prirodne
masnoe iz voa moe krpicom lako obrisati s tanjura, one
su topljive u vodi! Pojedi avokado iz ruke - ima li poslije
toga masne ruke?
Masti su odgovorne za lou probavu pojedene hrane.
Molekula hrane zavije se u mast. Tada moraju nai enzimi
preraditi masti, prije nego to dospiju do hranjivih tvari. To
znai za oko 50 posto smanjenu probavim uinkovitost!
Neki se pristae itarica dodue ispravno odriu mlije
ka, ali ih to ne sprjeava da nesmetano jedu velike koliine
maslaca, vrhnja i sira. Mogu li se ti mlijeni proizvodi pro
izvoditi bez stonog uzgoja? Nije li proizvodnja maslaca
ovisna i o klaonici? Pogledajte u popularne knjige o punovrijeduoj hrani ili Brukerov "Gesundlieilsberater ("Zdrav176

stveni savjetnik") s njihovim mnogo hvaljenim receptima.

Brukei se uporno bori protiv stare kole koja upotrebljava
bijeli eer i brano kao rafinirane djelomine prehrambe
ne namirnice. Ali nisu li maslac i vrhnje isto tako djelo
mine prehrambene namirnice ? Tu prestaje Brukerova
razboritost i kritinost, on ne doputa da mu se oduzme ma
slac s kruha. "Hrana mora prijati", glasi njegovo
tumaenje. Ta on bi morao ispraviti i sve svoje knjige - to
ne ini nijedan pisac, a da ga na to ne prisiljavaju veoma
ozbiljni razlozi. Maslac i vrhnje su poput svih termiki
obraenih masti glavni uzronici ovapnjenja i pretilosti.
Punovrijedni su recepti "obogaeni" branenim krobom,
medom (pa i eerom), jajima i mastima. Budui da se te
prehrambene namirnice jo i peku, pre i kuhaju, mogu se
mirno nazivati pomonicima smrti! itarice imaju naj
veu koncentraciju kroba, i u tome je problem. Taje ter
miki obraena mjeavina upravo opaka.
Danas je in "ii dobro jesti'"!, bolje bi bilo rei kako je
in "dobro unitavati svoje tijelo"\ Dananji se ovjek moe
praktino nazvati svederom. On je mutirao u novu vrstu
ivih bia! Oekuje zdravlje od Stvoritelja, iako g a j e On
opskrbio svim moima samoizljeenja. Taj je suvremeni
ovjek oito zaboravio drevnu mudrost: pomozi si Sam,
pa e Ti i Bog pomoi! Ako je jedan put bolji od drugoga,
tada je to put prirode! Slijed dogaaja je na alost takav da
najprije razvije tetne navike, a poslije one tobom posve
ovladaju. ovjek radije propada nego da promijeni svo
je navike koje ga ine bolesnim.

177

Sto jedu majmuni?

Istraivanja gena pokazala su da se mi organizmom u
postotku od 98.4 podudaramo s impanzama. Pitanje koje
iz toga logino slijedi: zalo se mi tada ne prehranjujemo
kao primati koji prije svega uivaju u vou? To bismo da
kako mogli, kad bismo samo htjeli! S druge strane:
moemo li se orijentirati na zelenu hranu koju jedu gorile?
Veoma teko: takva bi hrana bila kao prvo z.a nas premalo
kalorina, a kao drugo nije na organizam u stanju probavi
ti lie, stabljike i kore. Gorila pojede primjerice dnevno
oko 30 kg njemu omiljenog celerovog lia. Orangutani i
impanze koji se preteno prehranjuju voem, bioloki su
nam mnogo blii. Oni su vitkog stasa i okretni, dok su gori
le vie nezgrapne, trome, ak se vie ne mogu popeti na
drvo. lako imamo i anatomski velikih slinosti s primati
ma, ipak nismo majmuni. Unato pogrenom nainu ivota
preteito kuhanom hranom, doivi ovjek znatno stariju
dob nego njegovi ivotinjski roaci koji osim toga prema
rezultatima istraivanja prof. Grzimeka pokazuju mnoge
simptome bolesti. Nije dakle ispravno uzimati primale kao
uzor za nas. K tome se treba rei da oni uope nisu tako mi
roljubivi kao to se ini na prvi pogled - u njih nisu rijetki
izljevi kanibalizma. Osim loga, ne moemo mi dananji
ljudi provodili itave dane na livadi ili u umama, da bismo
jeli gorko lie, trave i razno samoniklo bilje: ipak moramo
i raditi! Gorka samonikla zelena hrana sadri neke veoma
tetne alkaloide. K lome je takva hrana za nas neukusna.
Ovdje ponavljam: svjea i prijesna hrana mora biti ukusna,
ugodno mirisati i dobro izgledati! Biljna hrana kojom se
prehranjuju primati ne posjeduje nijednu od tih osobina.
178

U zoolokim vrtovima i televizijskim emisijama primi

jetio sam sljedee: ako se primatima ponudi voe odmah
posegnu za njim i ostave zelenu biljnu hranu. To poka
zuje da i ovjekoliki majmuni daju prednost vou kao
hrani! Mi smo ljudi veoma ograniili ili unitili njihove
ivotne prostore. Uvijek je ovjek taj koji poduzima tetne
zahvate u prirodi. U sljedeem e poglavlju o bilju shvatiti
da ni ljudi ni ovjekoliki majmuni ne mogu iz samonikle
zelene biljne hrane dobiti dovoljno hranjivih tvari.

Zato ne "ljekovito" bilje"?

Sada /nanio dakle da su i ovjekoliki majmuni prven

stveno voojedi. Zalo da lada njihovi srodnici vrste Homo
sapiens jedu bilje koje je jo k lome gorko i neukusno? Jer
to bilje nije nekad sluilo ovjeku kao hranjiva tvar. ve
kao ljekovito sredstvo. Bilje se tisuama godina upotreb
ljava za lijeenje bolesti. Kae se: protiv svake bolesti raste
neko ljekovito bilje. I taje narodna mudrost na alost veli
ka zabluda. Svako sredstvo djeluje na nae tijelo, bilo to
bilje, kofein, alkohol ili nikotin. To se djelovanje definira
kao zdrava prva reakcija. U stvarnosti pokree meutim
Tvoj organizam sve mogue kako bi odmah otpremio stra
ne tvari. Time dodatno optereuje svoje tijelo koje se ve
ionako mora oajniki boriti s kuhanom, dakle mrtvom
hranom. Nikakve posebne uinkovite tvari, ni bilje ni pilu
le, ne mogu aktivirali ljekovite snage za jedan odreeni or
gan tijela!
179

Svi oni neobjektivni pristae bilja otkrivaju uvijek izno

va "udotvorna sredstva". Oni iskoritavaju lakovjernost
ljudi oko sebe koji kao i oni sami ne ele promijeniti svoj
tetni nain prehrane, uzimajui im praznim obeanjima
novac iz depa. Sva takozvana ljekovita sredstva, bila ona
biljnog ili kemijskog porijekla, izazivaju snane nuspojave
i samo suzbijaju odnosno ublaavaju simptome. "Ljeite
lji" koji primjenjuju takve pripravke samo jo pogoravaju
slanje, jer oslabljuju ili ometaju prirodni poriv za samoiscjeljenjem. Tijelo se ne moe uistinu izlijeiti biljem ili pi
lulama.
Uzimanje bilja odnosno njegovih pripravaka spada za
pravo u alopatiju, metodu lijeenja u kolskoj medicini. I tu
se simptomi suzbijaju otrovnim lijekovima koji ne ukla
njaju uzrok, pogreni nain ivota. Bilje i lijekovi
pojaavaju ve postojee toksino optereenje Tvog tijela.
To skupo, nekorisno suzbijanje simptoma plaa snanim
nuspojavama, te prije ili kasnije daljnjim slabljenjem. Sve
bilje sadri otrovna eterina ulja i alkaloide koji su pri viso
kom doziranju katkad opasni za ivot. ak i najmanje
koliine mogu izazvati povraanje, proljev, vruicu, glavo
bolju i spontani pobaaj. Ni ljudi ni ivotinje ne jedu svje
sno bilje gorkog okusa. I biljoderi instinktivno znaju to
im ini dobro, a to ne. Zagovornici samoniklog bilja ob
janjavaju kako ono sadri devetorostruko veu koliinu
bjelanevine od vrtnog povra. Odmah sam na poetku re
kao to prvenstveno trebamo kao izvor energije: ugljikohidrate! A voe daje 90 posto ugljikohidrata to ih na
organizam moe odmah primiti u sebe i pretvoriti u energi
ju. Ni biljne ni ivotinjske bjelanevine ne opskrbljuju nas
energijom! Tijelo uvijek najprije upotrebljava ugljikohi180

drale i masti kao proizvoae energije. Svi mi ionako ve

dobivamo previe bjelanevina - to je dovoljno je do
voljno! Ve spomenuti rezultati istraivanja prof. Wendia
mogu to samo potvrditi.
"Ljekovito" i zainsko bilje: zaini slue samo tome
da bi se hrana koja je postupkom kuhanja postala bezvri
jednom i bez okusa, opet uinila ukusnom. "Ljekovito" i
zainsko bilje, te stimulativna pia sadre najvie otrovnih
tvari. Zrelo, svjee voe jedina je prehrambena namirnica
kojoj nisu potrebni nikakvi dodaci. Ti sigurno ne bi na kri
ku jabuke namazao senf. Sjetimo se sljedeeg: svaka ista,
prirodna hrana mora bez obrade biti ukusna, ugodnog miri
sa i izgleda. Ljekovito i zainsko bilje ne ispunjava taj zah
tjev. Pokuaj s uitkom jesti luk, enjak, samoniklo bilje
ili ak papar. "Priuti" si dakle obrok koji se sastoji od jed
ne biljke. Nee Ti uspjeti, veoma e se brzo otrovati i po
vraati. No upravo tako djeluje i u malim koliinama taj
otrov koji poveava Tvoju pohlepu za jelom. Kuhani,
zainjeni obroci ine nas prodrljivima! Ako su u tijelu
razne spremnice za otpad pune i ve se prelijevaju, tada
Tvoje tijelo automatski pokree akciju ienja - odgova
ralo to Tebi ili ne! Ono mora poduzeti taj spasonosni postu
pak, jer bi ti inae za kratko vrijeme umro. Dakle, eljeti
lijeili nekim gorkim, otrovnim i samoniklim biljem loeg
okusa, isto je lako varljivo kao lijeenje kemijskim otrovi
ma, jer je Tvoj organizam umjesto samoienja prisiljen
najprije se rijeiti njih. Tijelo bi samo pokazalo ako mu
neki lijek (bez obzira koji) ini dobro. Tijelo samo sebe
proiuje i lijei. Ono samo uklanja tete to su ih uinili
otrovi. Tvoji organi ocjenjuju sve to nije hrana kao otrov
koji se po mogunosti mora odmah odstraniti. Dr. John H.
181

Tilden misli u vezi s tim: "Osim nakupljenih taloga

oslabljuju dodatno otpornost naeg organizma jo i
otrovni lijekovi."
Strunjakinja za post dr. Irigri Oliver iz Heidea iskori
stila je ljekovito djelovanje voa za svoju terapiju. Nakon
to su njezini pacijenti ijedan dana dobivali jesti samo
voce esto su ustanovili da pravi post nije ni potreban, jer
su njihove tegobe ve nestale. Samo voe moe ve dakle
uiniti udo!
Tko pati meutim od neke teke bolesti i postao je
ovisnim o lijekovima, kao pri bolestima srca i eernoj
bolesti, ne bi trebao nita poduzimati na svoju ruku, ve
postupati onako kako se dogovorio sa svojini lijeni
kom.
Zakljuak: "ljekovito" je bilje opasno, ono samo suzbija
simptome i stvara iluziju o zdravlju. Osim "sone" svote za
te lijekove, plaa kasnije visoku cijenu za to da se time
samo prikriva uzrok bolesti, a ne lijei. Pod nazivom pri
rodna metoda lijeenja daje Ti se samo lana sigurnost u
uspjenost lijeenja. Nije sve stoje prirodno ujedno i zdra
vo. Prestani vjerovati u taj mit o ljekovitom djelovanju bil
ja. Tvoje se tijelo ne moe lijeiti bilo kakvim sredstvima,
bile to "ljekovite" tablete ili "ljekovito" bilje i mirodije.
Ako se pacijent unato uzimanju ljekovitog bilja opet do
mogne zdravlja, tada se ozdravljenje pripisuje, otrovnoj
biljci, dok se ne uzima u obzir samoiscjeljujua mo tije
la. Bolesnim postaje zbog nezdravog naina ivota. To
ne moe promijeniti nikakvo ljekovito sredstvo, ako uisti
nu eli ozdraviti. Nita ne doe iznenada i neoekivano!
Samo se neprirodna, kuhana, dakle mrtva hrana mora
"poboljati" mau, solju, paprom, lukom, enjakom, oc182

lom, i slinim dodacima. Svi su oni opasna tetna dopunska

sredstva koja dugorono ugroavaju Tvoje tijelo, da bi ga
naposljetku unitila. Ni u kojem sluaju nemaju "ljekovit
uinak". Tvoje stanice ne mogu izdrati smrad otrovnog
enjaka, njegove se toksine supstancije alicin i goruino
ulje odmah izluuju preko svih pora. Jo uvijek esto
sreem zdravstvene fanatike iz ije se koe iri prodorni
zadah enjaka. Na proizvodima od enjaka moe se
meutim dobro zaraditi!
"Ono to se ne moe jesti u izvornom obliku, ne treba se
jesti."
(Mahatma Gandi)

Takozvani strunjaci za prehranu upuuju uvijek izno

va na to da se ne moe sve jesli prijesno, kao na primjer
grah, lea, krumpir ild. Moram li tada jesti te proizvode?
Ravnajmo se po velikom Gandiju: okanimo se svega onog
to nije jestivo bez termike obrade. Jednostavno uimo od
samo ivotinja koje u svom prirodnom okoliu ive samo
od svoje uobiajene svjee, prijesne hrane! Nisu "jake"
hranjive tvari ono to Te hrani, ve obine, lako probavlji
ve, nepromijenjene "naluralije". "Makrohranjive tvari"
mogu se pokazali kao loe, letne.
Nije dakle vano samo to jede, ve i to to Tvoji pro
bavili organi mogu preraditi, Tvoja krv i Tvoje stanice pri
miti u sebe! Prepusti mudrost izbora hrane svom tijelu.
Stoga, danas bi trebao za ostatak svog ivota poeti s preh
ranom prijesnom hranom. Poni danas, sutra moe biti pre
kasno!
183

Ti treba uzimati u sebe samo tri stvari: isti zrak,

istu vodu i svjeu, prijesnu hranu kojoj se Tvoje tijelo pri
lagodilo jo unazad vie milijuna godina. Ta se hrana sasto
ji preteno od voa i povra u kojeg se jedu zeleni listovi
(npr. pinat). Voe je najvei izvor energije koja s minimal
nim gubicima pri probavi odmah prelazi u krv i time u sta
nice. Voe vai kao jedina ivena namirnica koja nikada
nije tetna (voe: iskoristivost 90 posto, gubitak deset po
sto; povre: iskoristivost 70 posto gubitak 30 posto; meso:
iskoristivost samo 30 posto, a gubitak ak 70 posto!).
Meso je dakle otima energije. Ono to misli da osjea
kao "snagu" nije nita drugo nego "poticaj" to ga uzrokuju
otrovi kao to su kava, aj, duhan ili kokain. Oni Ti
meutim oduzimaju energiju!
Dr. med. Jackson, autor knjige "Ne biti vie nikada bolestan " koji je s 49 godina jedva svladavao tri stube do svo
je ordinacije, ali je tek s 93 godine smrtno stradao pri
klizanju, mislio je ovako o vou: "Svjee je voe najbolji
stvaratelj baze to ga znamo, i ima snagu ubijati bakterije
truljenja (iz pojedinih ivotinjskih proizvoda), kiselkasto
voe vie od slatkog. Svjee voe spada medu nae naj
vanije i najbolje prehrambene namirnice i mora bili glav
ni sastavni dio itavog obroka ." Uvijek raspoloiva jabuka
isti na primjer zube, eludac i crijeva od tetnih nametnika
i oslobaa Te opasnog sala!

osjeaju dobro. Jedi samo voe, a osobito jabuke. One daju

primjerice vie ivane i modane energije nego penica.
Je li potrebno ope ienje? Tada izbjegavaj bilo kakav
unos hrane i jedi triput dnevno samo jabuke. Ako je potreb
na proljetna kura, jedi triput dnevno samo jabuke. eli li
idealne rezultate, tada STOP lijenicima, lijekovima, operat 'ljama i jedi jabuke.
Optereuju li Te bolesti? Ne budi tako nerazuman da
uzima lijekove. Mue li Te crijevni zatvor i boli u donjem
predjelu crijeva? STOP svakoj hrani osim vou. Sto je na
ruilo Tvoje zdravlje? Duhovno i tjelesno optereenje iz
nad Tvoje otpornosti! Ili je prekomjerno jedenje Tvoja
navika i zbog toga Ti je rijetko koji dan ugodan? Tada pre
kini svaki rad i jedi triput dnevno samo voe, sve dok se ne
bude opet dobro osjeao. 1 nikada ne zaboravi: jabuka je
na vriitt - / kao hrana i kao lijek!" Proitaj Tildenovu knjigu
"Mit To.xdmie (=otrovanjem) jdngen alle Krankheiten" iz
naklade VValdlhausen.

Sto jo odreuje nae zdravlje

Lijenik i kirurg dr. John H. Tilden lijeio je prvih 25

godina uobiajenim lijekovima, zatim 29 godina u Denveru/CoIorado uspjeno lijeio do svoje 90. godine bez ikak
vog "ljekovitog sredstva". Za njega otrov lijek nije vie
postojao. O vou, a osobito jabuci, ovako se oitovao: "Ja
buke su u proljee i zimi lijek i hrana za sve one koji se ne
184

isti zrak, ista voda, unutarnja i vanjska istoa, spa

vanje, odmor i oputanje, njega duha. sklad osjeaja,
sunana energija, mnogo kretanja, zadovoljavajui posao,
ugodna temperatura, stvaralaki i korisni rad, osigurana
egzistencija, miroljubiva okolina, izbjegavanje nepotreb
nog uzrujavanja! Sve se to meutim bazira samo na zdra
voj prehrani. Ono to ue u naa usta i bude primljeno od
naih organa, ostaje glavni temelj ljudskog ivota.
185

Nae nas porijeklo oznaava kao voojee. Cijenjeni

antropolog dr. Alan Walker sa .sveuilita John Hopkins u
Marylandu (SAD), opisao je u "New York Time su" od 15.
veljae 1979. svoje briljive analize. Po njima smo mi ljudi
bili u prethistorijsko vrijeme milijunima godina voojedi ne i voojedi. ve samo voojedi. Takozvana je
"mesoderska narav ovjeka" isto umiljanje dananjih
ljudi! Mi smo bioloki ostali voojedi. "Sli) je uistinu
tono, ne zna nitko od nas, to ostaje dvojbenim!" citirao je
prof. Ehret nekog znanstvenika. Poznati vedski filozof i
istraiva na podruju prehrane. Are VVc/e/7<///c/.objasnio
nanije 1955. uBadSodenu: "ovjek je najmanje 25 miliju
na godina ivio na drveu. Da je siao, odmah hi ga poderale divlje ivotinje!" Britanski zoolog prof. Alister Hardy,
neoarvvinist, tvrdi da su se prvi poeci razvoja ljudskog
oblika ivota dogaali ve prije milijardu i pol godina.
Darwino\ se nauk o evoluciji sve vie potvruje nalazima
fosila. Sav ivot potjee iz mora. Selekcijom su se razvile
mnoge vrste. Uzajamno proiranje, bolesti i prirodne ka
tastrofe sprjeavali su prekomjernu razmnoenost. Daka
ko, svekoliki razvoj ivih bia na zemlji pratio je i
potpomagao svemoni Stvoritelj, napose nastanak i ivot
ovjeka, krune svoga stvaranja. O Bojoj nam veliini i
svemoi govori ve pomisao na beskrajni svemir i udi)
ivota.

hrane bio pogrean. Tom se jednostavnom metodom moe

otkriti i alergijska reakcija.
2. Zdrav ovjek ima oko 6.000 bijelih krvnih tjeleaca
po kubinom mililitru krvi, a onaj koji se prehranjuje
mrtvom hranom do 18.000! Bijela su krvna tjeleca (gnoj)
nae najbolje obrambeno sredstvo, ali njihov stalni porast
oslabljuje nau otpornost. To moe prepoznati i po boji
koe. Zdrav ovjek ima dobro prokrvljenu, ruiastu ko/u.
a bolestan lice nalik na sir! Vidi pokus doktora Kouehakoffa: pri prijesnoj se hrani ne uzbunjuju bijela krvna tjeleca,
samo pri mrtvoj hrani.
Saetak: "Mi ljudi nikako nismo predodreeni da jede
mo meso. bilje, sjemenke jtariea. insekle. nismo svederi.
Ljudi posjeduju posebnu anatomiju i fiziologiju koja je pri
lagoena samo konzumiranju voa. Svaka se druga hrana
mnogo tee probavlja. Dokaz probavite smetnje pri uzi
manju svake druge hrane." (T. C. Fry)

Ja uvijek iznova govorim o jednostavnim pokusima na

vlastitom tijelu. Dva daljnja neproblematina pokusa:

Salate i povre - kako izgleda s tim? Moemo dakako

dijelom jesti i povre. Dr. N. W. Walker koji vai kao uzor
za zdrav nain prehrane (tko jo doivi 116 godina?) rekao
je ovako: "Voe isti tijelo, povre ga izgrauje!" Ta
tvrdnja nije posve tona, j e r je voe i povre jednako u mo
lekularnom sastavu. Oboje sadri sve to treba na organi
zam. Listovi su dio stabla koje proizvodi divne plodove.
Zdravije je i ukusnije jesti voe, u posljednjoj fazi njego
vog razvoja, ne u kiselim ili gorkim meufazama.

1. Normalni puis zdravog ovjeka u mirovanju trebao bi

iznositi 55-60 otkucaja u minuti. Ubrza li se on poslije jela
ili ak za stalno na 72-80 otkucaja, tada je Tvoj plan pre-

U mojim je oima najradikalniji predstavnik "ceha

povra i samoniklog bilja" Franz Konz autor nove knjige
od gotovo 1600 strana, s naslovom "Dergrosse Gesunhe-

186

187

its Kom." koja je izila u nakladi Universitas. Mi smo sprijateljeni i u stalnoj vezi. Samo to Franzu uvijek iznova
govorim: "To Tvoje zelenje nije ukusno." On na to odgova
ra: " Primijeaj ga vou." Po njemu bismo dakle trebali
voe divnog okusa i mirisa pokvariti njegovim gorkim bil
jem? Svoju porciju salate moemo dakako dopunili nekim
samoniklim vrstama, kao io su primjerice maslaak, ko
priva, kiselica. Svatko e meutim potvrditi da ta zelena
hrana nije ukusna, mora joj se dodati barem neki umak za
salate. Sve gorke tvari izazivaju gaenje, odbojnost -znak
da ih se trebamo kloniti.
"Ljekovito" bilje sadri alkaloide koji mogu biti proeti
i otrovnim supstancijama, dakle koditi. Unato tome mora
se rei da se Kom iskrao iz bolnice i svoj rak na elucu sam
lijeio svojom metodom. On je meutim ipak jo neto do
datno nauio: danas jede oko 75 posto svjeeg voa! Konz
je pobornik starih prirodnih metoda lijeenja. Ali kao to
sam ve prije rekao ne postoje zapravo ni medicina ni lje
kovita sredstva. Lijei jedino samo tijelo. Moramo mu
samo dati priliku za to i vratiti se njemu primjerenoj preh
rani. A ona se sastoji samo od prijesnog voa i neto
povra. Konz ima ipak mnogo zajednikog s nama: i on
vidi itav organizam, a ne samo neki detalj iz njega, i zastu
pa isti nauk isto lako radikalno kao ja!
Pelinji med smatra se gotovo udotvornom hranom.
On je meutim samo jo jedna stimulativna tvar koja stvara
kiselinu. Med nije nita drugo nego pretjerano slatki eer s
veoma malo hranjive vrijednosti. Svi oni udotvorni uinci
to mu se pripisuju trebali bi se to prije zaboraviti. Njemu
nedostaje B - vitamina i minerala, a uzrokuje karijes ba
I KS

kao i bijeli eer. Hannah Allen objanjava da med sadri

neke kiseline koje su opasne za ljude. Tako ini manitna ki
selina med u kombinaciji s drugom hranom jo tetnijim od
bijelog eera. Med djeluje negativno na probavu, zube i
ivce. On moe dovesti do eerne bolesti jednako kao svi
drugi izolirani ugljikohidrati upotrebljavani u prekomjer
noj koliini. Pele proizvode med za svoj vlastiti opstanak i
bilo bi poeljno da na tome ostane, ne bismo trebali u to di
rali. Oduzimati hranu tim korisnim inseklima nije nita
drugo nego kraa koja se moe izbjei. Pele slue kori
snoj svrsi i za nau etvu: oprauju cvatove. ovjek je i tu
faktor ometanja. Preko meda unosimo u svoj organizam
obilno koritene insekticide i pesticide.
O nama se Nijemcima posvuda govori da smo skloni
pretjerivanju, to se potvruje u injenici da jedemo najvi
e meda u svijetu. Gotovo je neshvatljivo da neki strunjaci
za punovrijednu hranu smatraju med bezazlenim i zdra
vim. Po tome moe prepoznati koliko drugih kojetarija
potjee iz njihovog pera. eer kao rafiniran, izoliran ugljikohidrat svakako je tetan; a isto tako koncentrirani, izoli
rani ugljikohidrat med trebao bi biti zdrav? Takav je nain
miljenja uistinu neprihvatljiv!
Orasi i sjemenke sadre dragocjene hranjive tvari: ma
sti, bjelanevine, ugljikohidrate. Oni bi bili veoma dobra
nadopuna vonoj hrani, kao to preporuuju neki nutricionisti u SAD-u i Europi. Ali tu postoji i jedan problem: po
slije obilnog jedenja oraha osjeat e teinu u elucu.
Razlog je u lome stoje priroda dala orahu protuenzime koji
ometaju normalnu probavu tvari io ih on sadri. Samo pn
189

vlanoj toplini oslobaaju protuenzimi uinkovite tvari po

trebne za ivot: orah moe istjerati klice.
Kao pri mahunarkama, tako je naravno i orahe mogue
dovesti do klijanja. Tada se meutim proizvod pretvorio u
povre - i tada to mogu jesti i u drugom obliku. Klice bilo
koje vrste nisu preporuive, jer se pri procesu klijanja stva
raju tetni biljni alkaloidi. One osim toga nisu ukusne.
Mali savjet: provni nekoliko oraha (aicu) izmeu
obroka. Ne mijeaj ih ni sa kakvom drugom hranom!
To to sam rekao o orasima vrijedi za sve sjemenke,
dakle i za zrna itarica. Orasi su ukusni, ali zrna itarica ne
maju okus ni po emu. Zato se 96 posto tih zrna pee i
kuha. dodaju im se masnoe, sol i zaini. Tako nastaju ne
gativne posljedice, to sam ih opisao pri itaricama. Tak
vim nainima pripravljanja unitavaju se vrijedni sastojci
itarica.
Kava, aj, Cola i slino nisu hranjive tekuine, ve po
sve nepotrebni, dodatno optereujui stimulansi. Zato to
primjerice ne moe ujutro onako pravo, poletno, krenuti u
novi dan, treba neto za poticaj. To je kao da se konja mora
biem natjerati da se pokrene. Tvoji ivci isprva dodue re
agiraju na stimulanse, ali njihovo djelovanje brzo slabi i
tada malaksa. Uzima li uvijek iznova takva sredstva "do
pinga", izazvat e prije ili kasnije potpunu iscrpljenost
svojih ivaca koja e Te naposljetku odvesti u depresiju.
Jesi li sada zreo za odlazak psihijatru? Ne, ti moe sam
razbiti taj avolski krug, time to e snagom svoje volje
svladati ovisnost o kavi ili aju. To nije drukije nego pri
oslobaanju od ovisnosti o alkoholu ili duhanu. Ne trai
pomo u drugih, ona uvijek postoji u Tebi.
190

Kisik
Zrak je danju i nou kao ivotni eliksir Tvoj dragocjeni
pomaga. Plua su najvei unutarnji organ Tvoga tijela.
injenica je da udisanjem zraka teinski konzumiramo
vie nego hrane i vode uzetih zajedno. Kakva nam je to
"sprava" ugraena? Diemo "automatski", dakle nesvje
sno, bez vlastite volje, dovodimo slanicama putem arterija
kisik i hranu, a putem vena odvodimo ugljini dioksid i ot
pad. Sve to neprekidno obavljaju naa plua. Ona su uz
srce najvaniji organ. Znamo li to cijeniti? Ne! Puai iznakazuju. zaauju i tako oslabljuju oba svoja pluna krila,
inei ih podlonima tekim, esto neizljeivim bolestima.
Uz to truju nikotinom jo i nepuae oko sebe. Mi pluima
ne dovodimo putem krvi ivu, svjeu hranu, ve mrtvu
koja zaepijuje plune mjehurie. Lica boje sira dokazuju
da naa plua zapravo stavljaju u opticaj otpad! Koa mora
dobivali hranu iznutra, a ne namazanu izvana.
Vana informacija i savjet (za one koji imaju
mogunost za to): ja sam si pored svoga kreveta dao naini
ti otvor za dovod svjeeg zraka (veliine 30 puta 60 centi
metara), alim u sobnom stropu ugradili napravu za odvod
loeg zraka preko krova, koja dodatno sadri ventilator za
sluaj da se treba pojaati dovod svjeeg zraka. Tako imam
iznad svoga kreveta stalno kolajui, svjei, hladni zrak iz
vana. Ako je zimi prehladilo, radije ukljuim grijanje nego
da zatvorim otvor. Pue li prejako istoni vjetar (pri oluji),
mogu taj otvor posve ili djelomino zatvoriti zaklopcem.
Otvor je opremljen perlonskom mreicom. Stoga mogu
prozore drati zatvorene, tako da mi vjetar ne die zavjese,
191

niti mi dosauju muhe i komari. Pri novogradnjama bi se

trebale sve prostorije na taj nain zraiti i oslobaali loeg
zraka.
Kretanje na svjeem zraku pospjeuje disanje i
prokrvljenost naeg organizma. Mi neprestano izdiemo
otrovni ugljini dioksid, a u zadimljenim ga prostorijama
stalno opet udiemo. Taj je plin meutim i sastavni dio na
pitaka koji sadre ugljinu kiselinu, piva, fermentiranih
krutih tvari i tekuina, praka za pecivo, kruha i kolaa s
kvascem. to mi inimo? 90 do 95 posto vremena provodi
mo u zatvorenom prostoru i uvijek iznova udiemo opte
reen, lo otpadni zrak. Tako je taj unutarnji zrak mnogo
opasniji od vanjskog kojega smatramo zagaenim i o koje
mu se kritiki oituju svi ekolozi. Unutarnji je zrak deset
puta gori i opasniji, pie Debra Lynn Dadd u svojoj knjizi
"Nontoxic and Natural". A dr. Walker je iznio o ugljinom
dioksidu sljedee miljenje: udisanje toga plina uzrokuje
uz prekomjerno uivanje termiki obraenih krobnih pro
izvoda najvie bolesti srca.
Saetak: pazi na to da danju i nou dobiva dovoljno
svjeeg, istog zraka i da se dovoljno kree na otvorenom,
tako da se Tvoj grudni ko iri i Tvoja pluna krila budu
uvijek dobro "prozraena".
Teko optereujue tjelesne vjebe bez promjena u
prehrani mogu biti opasne. Tako svjetski poznati otac aero
bika dr. Cooper odvraa od preintenzivnog vjebanja. Nje
gov prijatelj Fixx i mnogi drugi umrli su tijekom i poslije
tranja na duge pruge. Fixx je imao posve zaepljene arte
rije. U svojoj je knjizi "Laufen" uvijek iznova isticao sva
kodnevni trening izdrljivosti, dok mu prehrana naprotiv
nije bila tako vana. Tu je zabludu morao platiti svojom ra192

nom smru. Umjereni su naini tjelesnog kretanja zdraviji,

kao na primjer hodanje, osobito brzo hodanje, plivanje,
vonja biciklom itd. Pokreni se, ovjek je predodreen da
se kree. Danas su ljudi postali veinom lijenima i nepokretljivima: sjede u uredu, u autu, pred televizorom. A pri
tom tamane jo vie suvinih kalorija nego prije. Obraene,
zagrijane tvornike masnoe iz biljaka isto su teko pro
bavljive. Neobraene prirodne masnoe u orahu i avokadu
mogu se naprotiv dobro probavili zbog njihove topljivosti
u vodi. Dr. McDougal: "Od svili makrohraujivih tvari pri
obilnoj hrani uzrokuju masti najvee optereenje za tijelo.
Nae se krvne stanice tada zgrudvaju. Zbog toga se uspo
rene protjecanje kn>i, to dovodi do zaepljenja vanih
ila. Tako nastaje visoki krvni tlak. "

Odnos kiselina - baza

Mi bismo ljudi trebali prvenstveno uzimali u sebe hranu
koja jami odnos baze prema kiselini od najmanje 70 pre
ma 30 posto, najbolje 80 prema 20 posto. Do log je podatka
doao vedski biokemiar dr. Raguar Berg provodei
poetkom dvadesetih godina opsene pokuse po nalogu
njemakog lijenitva. Taj je odnos pri naem dananjem
nainu prehrane gotovo obrnut. elim Ti rei to stvara
bazinu sredinu: voe, povre, mlijeko koje se pije izravno
iz kravljeg vimena i voda. Sve druge prehrambene namir
nice uvijek stvaraju kiselinu: osobito kuhana hrana, meso,
riba, masti, sir, jaja, orasi, sjemenke i sve vrste zrna itari
ca. Prekomjerna kiselina uzrokuje sljedee bolesti: u
193

prvom redu probavne smetnje, sve oblike reumatskih tego

ba, uloge, iijas, ireve na elucu i crijevima i najzad rak.
Danas ima razumnih ljudi koji ne mogu pustiti da se
voe okrivljuje za stvaranje kiseline. Tek me je nedavno u
vezi s tim nazvala Nizozemka koja inae esto sa mnom te
lefonira i godinama pokuava ivjeti po zakonima prirode.
Uvijek je iznova na alost zbunjuju katkad veoma razliita
miljenja.
U svojoj sam knjizi "Willst Dugesundsein? Vergissden
Kochtopf!" objavio opirna tumaenja vanih istraivaa
na podruju prehrane koji istiu bazini zavrni stupanj u
dozrijevanju voa kao najpreporuljiviji za konzumiranje
voa je daje voe zrelo i da se uvijek jede na prazan elu
dac. Tko je svoj eludac i crijeva ve natrpao fermentirajuom mijeanom hranom, imat e zbog vonog eera
dodatne tekoe, jer on pojaava alkoholno vrenje. Jesam li
igdje napisao da treba jesti mrtvu hranu koja stvara kiseli
nu? Ako se neto treba jesti, tada je to zrelo voe. Jedenje
nezrelog voa moe biti povezano s loim posljedicama.
eli li ga jesti, malo ga opari. Nije li ti na raspolaganju
zrelo voe, zamijeni ga povrem. Ne mogu dovoljno esto
ponoviti: voe jesti samo na posve prazan eludac. Ako
to ne moe, tada je bolje da se odrekne voa. Koliko sam
esto bio u prilici promatrati kako se voe jede u svim
moguim kombinacijama s drugom hranom, uz uvjeravan
ja kako je to zdravo. Neto gore ne moe uiniti svojim
probavnim organima. U tom sluaju jedi itav voni
obrok odvojeno, tek etiri do pet sati poslije druge hra
ne. Izbjegavaj voe i vone sokove izmeu obroka. Lo
je i opasan obiaj piti vone sokove ve ujutro na pra
zan eludac ili uz obroke.

194

Loe je to "apostoli protiv prekiseljenosti" ne provode

pokuse na sebi, inae ne bi mogli govoriti gluposti kakve
govore. ak i pri vietjednom konzumiranju iskljuivo
voa iznosi ph -vrijednost mokrae 6,8 do 7,2. Ta to moe
svatko provjeriti indikatorskim papirom. Nakon to se po
jede samo jedna krika kruha prethodne veeri, smanji se
vrijednost na 5,2 do 5,6. "Obvezatna" ph-vrijednost za
nau krv iznosi 7,4. Stvoritelj je dakle odredio da naa naj
vanija tekuina, krv, mora uvijek biti u neutralnim grani
cama. esto se govori o prekiseljenosti, ali ona u
doslovnom smislu ne postoji - inae bismo bili mrtvi.
Naa danas uobiajena prekomjerna hrana iz ku
hinjskog lonca koja preteito stvara kiselinu, veoma je tet
na. Takva hrana stalno preoptereuje plua i bubrege. Da bi
se ta kiselina neutralizirala, mora nae tijelo posegnuti za
vanim zalihama alkalija (kao kalcija i magnezija). Tko
misli da ne moe ivjeti bez kruha trebao bi umjesto masla
ca, sira ili salame staviti na njega mnogo listova salate,
kako bi donekle ublaio djelovanje krune kiseline. Jedan
list u hamburgeru nije dakako nita s obzirom na obilje
ostalih sastojaka koji stvaraju kiselinu, kao to su meso, sir,
masnoa i hljepi! Isto vrijedi za danas tako omiljene pizze. Pa i za tijesto s keapom koji sadri 45 posto eerne ki
seline! Na stablu spoznaje nije bilo ni kruha ni sendvia
ni salame!
Svaka je bol upozoravajui znak Tvoga tijela to ga ne
smije ignorirati. Bolest je pokuaj Tvojih organa da
preive i nikako ga ne bi trebao zanemariti. Gotovo nijedan
od boraca protiv kiseline ne zna najvanije pravilo prirod
ne prehrane za sva iva bia: jedi prijesnu hranu koja stvara
bazu. Ni oni se ne udaljuju od kiselotvornog ita i ku195

hinjskog lonca koji izvornu, prirodnu hranu pretvara u

beivotnu smjesu to potie stvaranje kiseline u naem tije
lu i uzrok je svih bolesti. Protivnik kiseline Koch ak je na
svaku kriku jabuke stavljao vapna. Iskuaj to jednom u
svrhu pokusa! Rezultat je komadi jabuke odvratnog oku
sa. Koch sije na taj nain zapravo priskrbio ovapnjenje. A
elio je da jo s 80 godina moe klizali na Ledu, hodati bez
slapa i imati zdrave zube. Tu dob nije meutim ni doivio!
Protivnici njegove protukiselinske metode (njemaki Antisauremelhode - AAM) nazivali su sebe i klubom zdravih
zabija. Sam je Koch bio meutim jadna olupina samo s jo
nekoliko krnjih zubiju u ustima. Tko radi protiv prirode, laj
sirada. Poplavi kiseline smijemo se suprotstaviti samo zre
lim voem ili svjeim povrem, a ne anorganskim minera
lima koji jo samo zaotravaju uzrok.
Dr. Walker je protiv kiseline propisivao velike koliine
sokova voa i povra, tvrdei da oni mogu najbolje dopri
jeti kroz zaepljena crijeva do crijevnih resica u svrhu pri
manja hranjivih tvari. Tko kao borac protiv kiseline jo
upotrebljava kuhinjski lonac, taj je od poetka na pogre
nom putu! Tu mu nee pomoi ni velike koliine egzo
tinih vrsta sjemenki.
Ja nisam prijatelj sokova voa i povra. Tko pozorno
ita Walkcrovc knjige, saznat e i od njega daje itav proiz
vod uvijek bolji! Walker je primjenjivao sokove u sluaje
vima bolesnika kad ni poslije posta i ienja crijeva nisu
hranjive tvari iz krute hrane dospijevale do crijevnih resi
ca.
U nekog su inenjera hortikulture iz Rurskog upravo
podruja nastali irevi na elucu upravo zbog hrane koja
stvara kiselinu. Tablete protiv kiseline pojaale su dugo196

rono te simptome. Lijenici su mu zabranili voe. Nakon

to mu je dospjela u ruke moja knjiga "Willst Du gesund
sein? Vergiss den Kochtopf!" preao je odluno na prehra
nu s mnogo voa. i irevi su nestali. On mi je povodom
svog posjeta sestri u meni susjednom selu elio zahvaliti.
Tom mije prilikom ispriao kako je nekom njegovom pri
jatelju trebao zbog zaepljcnih koronarnih arterija biti
ugraen "pacemaker", ali je operacija poslala nepotreb
nom, jer su arterije opet bile slobodne! Inenjer hortikultu
re nagovorio ga je da me posjeti i vidi kako sam. U jednoj
sam svojoj knjizi napisao da se garavica moe veoma brzo
ukloniti kiselini limunom i grejpfrutom. Protivnici voa ne
mogu to dakako shvatili. Ta neka barem iskuaju, kako bi
shvatili o emu ja govorim!

Debeo ili "fit"?

Najzdravije je dakako biti vitak i zdrav. To moe
postii bez brojenja kalorija i muenja sebe gladovan
jem. Mora samo zaboraviti sve moderne dijete, uvijek
se dosita najesti prave hrane i revno se kretati!
Pogledaj samo u mnoge ilustrirane asopise koji se do
slovno nadmeu u ponudama dijela. Stjee se dojam kao da
su ljudi u urednitvima tih asopisa zaokupljeni samo jo
time da svakog tjedna smisle neku novu dijetu. Po tome e
shvatiti da pri naoj prehrani mora neto biti naelno po
greno. A to je hrana bogata masnoama, bjelanevina
ma, beivotna hrana iz kuhinjskog lonca jo i zdruena
s premalo kretanja. Postoje dakako i bolesni mravi ljudi.
197

oni isto tako pogreno jedu i cesto vie od debelih. A debeli

jedu premalo prave, zdrave hrane! U debelog je ovjeka
ve dolo do kemijskog poremeaja u organizmu, do uspo
rene izmjene tvari.
Gladovanjem oslabljuje i dijelove svojih vanih
miia, pri emu mast unato tome ostaje u miiima.
Miii siromani masnoom tanki su i izduljeni, a usaljeni
su obli i debeli! Ogranienje kalorija oslabljuje Te: mi eli
mo meutim svoju energiju stalno poveavati, a pritom po
stizati sagorijevanje masti. To se moe posve jednostavno
ostvariti s mnogo prijesne hrane i kretanja. Ako zasada i
nisi spreman potpuno prijei na prijesnu hranu - ova for
mula vrijedi za sve ljude, pa i one koji se "normalno" hra
ne: jesti pravu hranu i mnogo se kretati. Debeli ljudi ne
dr/e mnogo tlo kretanja, njihovo je tijelo postalo nepokretIjivim, tromim. Sve to se ne upotrebljava, zakrlja. pro
padne. Sagorijevanjem masti vraa se sam od sebe pori\ /a
kretanjem. Normalizirano sagorijevanje masti izjednaava
se s onim u vitkih ljudi. Cesto vidimo mrave mukarce i
debele ene i obrnuto, iako ti parovi jedu za istim stolom
gotovo istu hranu. Mravi esto jedu vie od debelih. Treba
se srediti kemija svojih lijezda. Veini pretilih ljudi ini
mo nepravdu kad im se rugamo. Oni se tada zbog frustraci
je jo vie debljaju. Pretili su ljudi skloni sve veem
debljanju.
Nije dakako zlodjelo zgrijeiti ako pritisak postane pre
velikim. No ubrzo e primijetiti da Ti se ono u emu si pri
je uivao, sada ini bljutavim, bez okusa, da Te komadi
preslatke okolade grebe u grlu i da se Tvoj eludac buni.
Veoma e se brzo sam vratiti laganoj prijesnoj hrani. to
je veoma vano: ako si jednom preao nacistu prijesnu hra198

nu, ne moe vie podnijeti danas (jo uvijek) uobiajenu

mrtvu hranu. Tvoje se tijelo odmah brani mnogim nelagod
nostima, osobito probavnim poremeajima. Grijei li da
lje, tada se ono jednoga dana bespomono preda onom
Tvom starom unitavanju. Ti se opet dobro osjea, a kriv
nju za sve sitne tegobe svaljuje na zdravu hranu. Tvoje se
tijelo prisilno zadovoljava privremeno i smeem, kao to
su kava, nikotin i alkohol. A zatim te opominje akutnim,
kasnije i kroninim bolestima. Stoga bi iz svega upravo
reenog trebao nauiti: dokle god organizam jo reagira, u
Tebi je mo lijeenja. Sjeli se pet stadija bolesti to sam ih
opisao, inae moe na kraju nastati rak!
Jede li neto pogreno ili uzima lijekove, mora Tvoje
tijelo svim sredstvima izbaciti to smee, kako bi teta bila
to manja. A to predstavlja veliki napor za Tvoj organizam.
Djeluju li pilule na Tvoje tijelo? Naravno, primjeuje
nuspojave. To zapravo reagira Tvoje tijelo. Ono eli od
mah izbaciti to otrovno smee! To se pogreno smatra
lijeenjem!
Pri debljini ili mravosti nije vano to pokazuje kazalj
ka vage, ve kako izgleda Tvoj lik u zrcalu . Dokle god se u
njemu vide podvoljak, bucmasti obrazi, naslage sala na
trbuhu i debele butine, jo si predebeo. Spremi dakle svoju
vagu negdje u upu, ona samo frustrira. Bez obzira na glu
pe tablice teine ima krnih ljudi prekomjerne teine bez
podvoljka i debelog trbuha, kao i onih vitkih u kojih su
meutim miii slabi i mlohavi. Miii su tu za kretanje,
osobito se snaga sranog miia mora stalno odravati kre
tanjem. Mlohavi miii tijela znae i slabost sranog
miia.
199

Pritom je posve svejedno na koji se nain kreemo. Naj

bolje je jo uvijek hodanje, brzo hodanje, plesanje, pliva
nje, vonja biciklom, a zimi skijako tranje. A neke vrste
kretanja moe provoditi u stanu. Ima li u kui stube, penji
se njima i sputaj. Napornije vjebe, poput jogginga i di
zanja utega nije preporuivo dokle god jo ima preko
mjernu tjelesnu teinu. Ima i okretnih debelih ljudi, ali
veina ih je ipak troma. Tvoj bi se puis trebao navedenim
vrstama kretanja lagano povisili i pritom se mirno moe
oznojiti.
Njemaki lijenik dr. Ernst van Aaken bio je utemelji
telj njemakog sistematskog vjebanja skijakog tranja i
izdrljivosti to ga je veoma uspjeno uveo i za ene. S
njim sam se vie puta dopisivao. On je na alost u pogledu
svoje prehrane veoma grijeio. Za njega je krepka hrana
bila primjerice za doruak nekoliko jaja na oko. Jedna od
njegovih glavnih knjiga nosi naslov "Programmieri fiir
100 lebensjahre"("Programiran za 100godina ivota") no
on sa svoje samo 73 doivljene godine nije ni izdaleka do
segao tih 100 spominjanih godina. Njegova je posljednja
knjiga "AltemativMedizin durch Ausdauer"(Mehr Wissen
Verlag, Dusseldorf-Langen). koja sadri 719 strana, izila
neposredno nakon to je on umro. Svojom je terapijom
izdrljivosti elio lijeiti veinu bolesti. Ali samo kretanje
nita ne koristi, to dokazuje i rana smrt spomenutog
poznatog amerikog junaka jogginga Fixxa. Njegove su
srane arterije bile posve zaepljene unato svakodnev
nom joggingu izdrljivosti. Arterije koje su se ve
zaepile ne mogu se proistiti portskim naprezanjima.
Naprotiv - tada jo bre doe do infarkta. Kako da krv izba
civana ubrzanim otkucajima srca protjee kroz ovapnjene
200

glavne ile kucavice? Uvijek se tijelo mora najprije oslo

bodili taloga. Masna mrtva hrana zaepila je Tvoje ile, ne
masna ih prijesna hrana oslobaa. To je dodue polagani,
ali naposljetku ipak uspjeni proces. No ni svoje si taloge
nisi najzad priskrbio u samo nekoliko tjedana ili mjeseci
prekomjernog konzumiranja tetne hrane! Oekivani
ivotni vijek vrhunskih portaa nije osobito dug. Kre
tanje da, ono bi pri veem naporu trebalo trajati 12 mi
nuta pri srednjem 30 minuta.
Debljaju nas u prvom redu: sve vrste eera, uk
ljuujui pelinji med i sve vrste masti. eer i masti su
ljudsko djelo, med je ukraden pelama. Uspije li uvijek je
sti samo jednu vrstu hrane po obroku, bre e se nasititi i
biti vitak: na primjer samo trenje, samo jagode, samo ja
buke, samo kruke itd. 50 posto mijeane hrane znai upola
goru probavu. Unutra i van mora se odvijati blago - bez
pomonih sredstava i naprezanja, te bez pritiskivanja na
eludac i trbuh.
ovjek je po svojim uroenim osobinama ljubitelj sla
stica, otuda neumjerena, esto gotovo ovisnika tenja za
slatkim, koja se osobito oituje u djece. Slatko, ukusno
voe, a zimi sueno voe, mogu potpuno zadovoljiti tu
elju. Izolirani su eeri i brana otimai vitamina. Tome se
pridruuju i tetne masti svake vrste, poput tvornikih ulja i
umjetnog proizvoda margarina. Samo da nabrojim to je
danas sadrano primjerice u nekim keksima najnovije pro
izvodnje: 20 posto peninog brana, sedam posto okola
de- eera, biljno ulje, tri posto orahovog maslaca, tri posto
kakaoa, jaja. Nadalje praak za pecivo, natrijev hidogenkarbonal, natrijev fosfat glukozni sirup, obrano mlijeko u
prahu, sol, aroma, emulgator. lecitin. Proizvoa jo nasto201

ji privui kupce sljedeim tekstom na omotu: "Mi iz X-a

uloili smo itavo svoje umijee da bismo za vas proizveli
Y, izbor najprobranijih vrsta ajnih kolaia, bogatih hran
jivim sastojcima i okusa kao u stara dobra vremena." Kak
ve li radosti za Tvoje masne stanice!
Tu ima uz termikom obradom unitene ivene na
mirnice jo i "kalorine bombe": kolaie i kekse koji se
grickaju izmeu obroka. Izvorni prirodni okus vie se i ne
osjeti od silnih umjetnih dodataka i aroma. Tako poinje
prekomjerno debljanje. Sve se te masti odmah veu s Tvo
jom ve postojeom masti. Jer u prirodi ne postoje izoli
rane masti a ni maslac. Sve su masti dakle ljudsko
djelo. A one imaju triput vie kalorija od ugljikohidrata
ili bjelanevina. Doda li mast nekoj prehrambenoj namir
nici - ,a to se danas svakodnevno dogaa pri devedeset po
sto svih vrsta hrane-time znatno smanjuje mogunost
probave. Enzimi Tvoga tijela moraju najprije raditi na pro
bavi masti, jer ona zatvara pristup drugim molekulama. Ti
svjeu, ivu hranu kuhanjem ubija i jo je zaogre ma
snoama koje se mogu probaviti tek u tankom crijevu. Usta
i eludac nemaju orua za to. Ne treba se uditi to Ti ra
ste obujam trbuha i bedara i to se smee od masti i bje
lanevina taloi u Tvojim arterijama i na njima. Tvoja se
zamaena krv zgruda i ne moe vie prolaziti kroz one
najsitnije krvne ile. Prijesna nam hrana daje rijetku krv,
tako da otrovna sredstva za razrjeenje krvi postaju nepo
trebnima. Svoju si ljepljivu mednu krv priskrbio sam sebi
svojim nerazumnim prehrambenim navikama.
Opet naglaavam da je bajka teoretizirajui!) labo
ratorijskih strunjaka kako mast trebamo za vitamine
202

topljive u masti. Prirodni prijesni proizvodi sadre do

voljno lako topivih prirodnih masnoa. ini se da ne
moraju izumrijeti samo iritelji te neistine, ve jo ne
koliko generacija vie!
Mravi ljudi ne bi sada trebali klicati od radosti.
Upravo zato to oni naoko mogu sve podnijeti, gomilaju u
sebi jo vie otrova nego debeli. Oni isto tako esto
priskrbe sebi infarkte srca i mozga kao oni pretili. Svoj stas
imaju uostalom zahvaliti samo svom nasljeu. Stoga bi tre
bali jo danas posvetili molitvu zahvale kromosomima
svojih predaka. Poznajem mnoge mravce koji jedu neum
jereno mnogo.
Piavilo po kojemu bi se Ti trebao ravnati pri svladavan
ju pretilosti ili njezinom sprjeavanju, glasi: maksimalna
koliina prijesne hrane i mnogo kretanja. Ne treba i/osiavljati obroke. Energija Ti uvijek treba. Kad god je
mogue trebao bi se kretali vani na zraku koji je bogat kisi
kom. Prelili se ljudi premalo kreu. Pretvori sebe iz stroja
za gomilanje masti u motor za sagorijevanje masti. Zabora
vi sve moderne dijete i laboratorijske znanstvenike s njiho
vim izmudrovanim kalorijskim tablicama i receptima. Baci
sve u kantu za smee i utedi svoj novac. ovjek je miliju
nima godina preivljavao bez debelih medicinskih udbe
nika, lijenika i bolnica. Nisi li spreman na potpunu
promjenu u prehrani, tada je jo uvijek najbolje; jedi polite
vinu ili ak etvrtinu koliine hrane to je sada jede i ne
daj da Ti dalje krfijaju miii! Svi mi danas jedemo previ
e, preslatko i premasno! Lijenici polau Hipokratovu
zakletvu. U njegovo vrijeme nije bilo ni jednog jedinog li
jeka. Njegova su ljekovita sredstva bili post, ljekovito bilje
i skromni ivot.
203

Stres, meditacija

Kad biste manje derali

Kad nam se dogodi neto dobro, tada jo dugo ne treba

mo konjak da bismo se dobro osjeali. Svatko zna da duh
dua i tijelo ine cjelinu. Loe vijesti, previe buke i uur
banosti veoma nam smetaju. Svakodnevne strane ratne
slike na televiziji, s mnotvima mrtvih i prognanih ne\ inih
ljudi kode nam i tjelesno. Tome se pridruuju deprimirajue vijesti 0 brojnim ubojstvima iz pohlepe, esto samo
zbog nekoliko maraka. Anarhina mlade/ razbija iz obijesti izloge trgovina, unitava fasade zgrada, podzemne el
jeznice, lomi namjetaj u uionicama itd. Mislim da smo na
najboljem putu da se pribliimo velegradskim prilikama u
SAD-u.

"Doivite li s 50 godina srani infarkt, to je dodue neu

godan, ali nikako nepredvidiv dogaaj, posve sigurno ne
urota sudbine! Vi samo plaate za - vie - desetljetno neraz
borito iscrpljivanje svoga zdravlja, kanjeni ste za nepro
miljene prehrambene navike koje Vam Vae koronarne
arterije nisu oprostile." Tako jasnim rijeima okirao je
prof. dr. William Roberts svoje sluateljstvo prilikom
simpozija u Amsterdamu odranog u studenom 1991. godine.
Taj je ameriki strunjak u svom sjajnom izlaganju o
tro kritizirao moderne ivotne i prehrambene navike, te ja
sno pokazao kako zapravo stoje stvari. Kao glavni patolog
i strunjak za arleriosklcroz.u pri uglednoj medicinskoj
ustanovi National Institute of Health u Helhesdi bio je prof.
Roberts godinama zaokupljen promiljanjima o temi koro
namih arterija i kolesterola.

Mi kao pojedinci teko bismo mogli promijeniti to stan

je ako se ne promijeni itavo drutvo. U svakom sluaju
moramo ostali u dobroj formi za ivotnu borbu. To se moe
samo svakodnevnom meditacijom, misaonim odstojanjem
od sve ove zbrke oko nas. Ima mnogo meditacijskih praktika. Oni preporuuju da smirimo svoju podsvijest i crpimo
snagu iz zadobivenog mira. Pokuaj jednom ni na to ne
misliti. Doleti li Ti neka misao, odagnaj je od sebe. Mi smo
skloni tome tla svojim ogranienim umom o svemu sudi
mo. Toga se ubudue okani. Sjedni u mirnu, tihu prostoriju,
sklopi oi, meditiraj. Na taj e nain Tvoja podsvijest i
time dnevna svijest nai svoj mir. Obuzet e Te udesni
spokoj. Ja se danas mogu tako "iskopati" ak i pri vonji
auta ili pri radu. Unato tome sam posve budan, kako bih
mogao ispunjavali zahtjeve ivota, svoje svakodnevne ob
veze. Da, poslije toga mi sve mnogo bolje uspijeva.
204

Glavni si krivac Ti sam. "Mislite li da je koronama

skleroza degenerativna bolest koja nekoga sudbinski zade
si, a drugoga potedi, tada se grdno varate", rekao je prof.
Roberts . "Glavni ste krivac Vi sami, jer to to Vas danas
moda mui kao angina pectoris, sami ste si priskrbili time
to ste desetljeima pohlepno uivali u pogrenoj hrani!"
Koronarna skleroza (ovapnjenje koronarnih arterija odno
sno ila koje opskrbljuju krvlju srani mii) nije lokalizi
rani proces, ve ire pogaa koronarni i uope krvoilni
sustav: patolog nae - ako se potrudi - dobru polovinu
tvreg dbroznog tkiva u koronarnim arterijama, k tome jo
20 do 30 posto mekeg fibroznog tkiva, to zajedno ini 75
205

posto fibroznih pro! i ferae ij a (bujanja masnog tkiva, a to

zavrava ateromatoznim, masnoom ispunjenim ja
stuiima u krvnim ilama.
"Pogledajte samo spolnu podjelu: do 60. godine ivota
to je tipino muka bolest, a poslije toga joj postaju po
dlonima i ene - zbog lienosti estrogenske zatite - do
osme ivotne dekade. I to mislite, odakle to da postoji linealni odnos izmeu ukupnog kolesterola u serumu i uesta
losti sranog infarkta? Ja nisam vidio na obdukcijskom
stolu nijednog vegetarijanca s koronarnom sklerozom.
elite li brz nastanak koronarnog plaka (ovapnjenja koro
narnih arterija), imam za Vas uputu koja sigurno vodi u
smrt: kljukajte se bez razmiljanja svim onim to Vam se
nudi u Fast-food dvoranama za opanje. Pogledajmo samo
tipinu prehranu prosjenih Amerikanaca iz SAD-a, a na
alost i sve vie Europljana: masni 'burgeri', stekovi, k
tome peeni krumpirii ili salata uz obilni dodatak majone
ze, kikiriki i Chips, kamo god se pogleda. U SAD-u se iz
dana u dan prodiru milijarde kalorija, tonije reeno 200
milijardi vie nego to je potrebno za razumni ivot. Sva
kodnevno se kupuje 85 milijuna kutija cigareta, tono 85
milijuna vie nego to je potrebno! Zato jo zapravo govo
rimo o pojedinostima istraivanja ili o veoma skupim lije
kovima koji bi navodno trebali pomoi pri posljedicama
arterio - skleroze? Dokle god se ivi tako nerazumno, uza
ludna su sva nastojanja u pravcu poboljanja zdravlja da
nanjih ljudi!"
Pretilost donosi preranu smrt. "Vi elite uiniti neto
za svoje krvne ile, bojite se da bi Vas mogla prerano poko
siti bolest srca? Evo mog savjeta za uspjeh: popuite danas
posljednju cigaretu svoga ivota, oprostite se s 'burgeri206

ma', uklonite masnou iz svoje prehrane gdje god moete i

time odravajte svoj ukupni kolesterol ispod 150 mg/dl!
Vidjet ete da e to svakako pozitivno djelovati! Sto jo
moete oekivati od takvog razumnog naina ivota osim
zatite od arterioskleroze? Vie nego to slutite: manje vi
sokog krvnog tlaka, raka dojke i crijeva, eerne bolesti,
ireva na elucu sranog i modanog infarkta, tegoba sa
unim mjehurom, bolesne debljine, osteoartritisa koljenih
zglobova, bubrenih kamenaca, hemoroida Ud.! Sto Vam je
vea tjelesna teina od one normalne, to ete bre otii u
smrt. Vama je preputen izbor!
Izbjegavajte crveno meso u oko 21 obroku to ga tjedno
pojedete! Naviknite se na hranu s malo masnoe. Ukoliko
to ne pomogne da obuzdate svoje masnoe u krvi, tada ne
oklijevajte sa sniavanjem razine lipida lijekovima. Ukup
ni, a osobito LDL kolesterol morate bezuvjetno dovesti u
'sigurnosne granice'. To u praksi znai: hranom unositi u
tijelo manje zasienih masnoa, manje kolesterola i uope
manje kalorija. Manje sira, mlijeka i mesa s mnogo ma
snoe, s vie biljnog ulja, ribe, povra i voa!
Ali to ako se srani infarkt ve dogodio? Smjesta poeti
s dosljednim sniavanjem lipida (masnoa u krvi). Pritom
je posve svejedno koliko su visoke bile koncentracije LDLodnosno ukupnog kolesterola u serumu prije infarkta -posve
su oito bile za dotinu osobu pevisoke i dovele do tog
dogaaja. Najbolje to moete uiniti poslije preivljenog
infarkta, kako biste sprijeili recidiv (ponavljanje istoga):
nastojte to prije i maksimalno sniziti lipidel To za mene
znai kombinaciju dijete s malo masnoa i terapije za
sniavanje lipida. I to bez ikakvog kompromisa, jer rizik
ponovnog infarkta zasjenjuje sve druge mogue rizike,
207

primjerice poznate nuspojave sni.avalelja lipida. Ako

mene pitate, isto vrijedi i za pacijente poslije operacija
Inpassa ili balonske dilatacije proirenja koronarnih arte
rija. "
Toliko od prof. Robertsa, on kao patolog zacijelo zna
kako stoje stvari! U ovoj sam knjizi opisao jednostavna
sredstva pomou kojih moe odrati slobodnima svoje ar
terije: jesti maksimalno nemasnu prijesnu hranu u obliku
voa i povra. Prijesnu hranu, ne masnu kuhanu hranu! 1 ne
zaboravi ono to Ti dosada vjerojatno nije nitko rekao: ter
miki obraeni, krobom bogati ugljikohidrali u obliku
kruha, itarica i krumpira isto tako pospjeuju "ovapnjenje" - dodue neto sporije, ali sigurno! Nabavi si knjige na
eg velikog uzora dr. Walkera.

Pitanja i odgovori
P.: Ima li jo uope svrhe zdravo ivjeti ? Ta ionako je
sve zatrovano.
O.: Ako tako postavlja to pitanje, moram Ti odgovoriti
da si i Ti sukrivac za tu zatrovanost okolia, koja ukljuuje
i sve biljke. Zato nema vlastiti vrt? Svugdje moe uzeti
u zakup komad zemlje, 300 kvadratnih metara bilo bi do
voljno. Kupuje li ekoloki uzgojene proizvode? Ne, jer su
oni dakako neto skuplji. Budui da kupac odreuje izbor
robe, Ti si sam taj koji koi bri razvoj ekolokog poljod
jelstva. Svi mi tako rado smiljamo izgovore, kako bismo
mogli krivo postupati. Dobro promisli o tom svemu to
sam Ti rekao.
208

P.: Ja ne mogu podnijeti voe, to da uinim protiv

toga?
O.: Ne moe li podnijeti najbolju hranu za nas
ovjeju djecu, tada je Tvoj probavni sustav u loem stan
ju. Najbolje e biti da nekoliko dana nita ne jede. Tada e
se Tvoj sustav sam od sebe proistiti. Zatim poni tijekom
nekoliko dana s uvijek bazinim povrem. Poslije toga e
Tvoji probavni organi biti spremni probavljati slatko voe.
Bude li to u redu, moi e uivati i kiselo voe koje tije
kom probave uvijek djeluje bazino. Misli na to da se voe
treba jesti na prazan eludac. Svako mijeanje voa koje
sadri voni eer s bilo kojom drugom hranom dovodi do
kobnog alkoholnog vrenja. Posljedica su jaki vjetrovi.
P.: I pri prehrani voem imam garavicu. to mogu
uiniti protiv toga?
().: garavica, kiselo podrigivanje i slino znakovi su
da Tvoj eludac proizvodi previe kiseline. Ona je potreb
na za probavu bjelanevina. No budui da Ti jede previe
hrane koja stvara kiselinu, ne moe Tvoje tijelo svladali tu
poplavu kiseline. Postupi kao to sam gore opisao. Koliko
god neobino zvualo: kiselo voe suzbija prekiseljenost.
Iskuaj to.
P.: Zato mije lako hladno pri prijelazu na istu vonu
hranu?
O.: Tako je bilo i sa mnom. S jedne su strane putovi
Tvojih tjelesnih sokova jo zaepljeni, vidi moje izvjee o
Tvojim kapilarama punim talozima smea. S druge strane,
Tvoje tijelo vie ne dobiva stimulanse. Budui da se u Tebe
dogaa ope ienje, moi e kasnije krv tei bez zapreka.
Tada e sve biti toplo!
209

P.: Pri prehrani voem postaju mi zubi hrapavima, ispa

daju plombe. Sto da uinim?
O.: Vone kiseline ne unitavaju zubnu caklinu, inae
ne bi nai preci imali zube. Previe si se prehranjivao
ivenim namirnicama koje otimaju kalcij, na primjer pro
izvodima od zrnja itarica, te eerima i slatkiima svih
vrsta, kuhanom, masnom hranom koja stvara kiselinu. To
je unitilo tvrdu supstanciju Tvojih zubiju. Ako dakle ima
problema sa zubima, tada uvijek odmah isperi usta vodom.
Tada e ponajprije jo kiselom vou nedostajati povrine
za napad. Slina je uvijek bazina. Ja sam to opetovano
iskuao. Kad tjednima jedem samo voe, uope ne prim
jeujem svoje zube. Prema tome: Tvoje zube unitava dru
ga, kuhana, mrtva hrana koja stvara kiselinu!
Tim se nainom prehrane neprestano sam brine za to
da se oslobaa kalcij iz kostiju zubiju i nokata kao neutral izirajua tvar. Kalcij se dakako naposljetku ne vraa na svo
ja ishodita, ve ukruli Tvoje meke dijelove. Voe nikada
ne ostaje na zubima, ali zato kruh. praline, okolada itd. Ja
buka isti zube bolje od svakog pranja etkicom i pastom
za zube.
Tono je da plombe ne dre dugo pri prehrani voem.
To bi za Tebe trebao biti upravo pozitivni dokaz, da organ
ska, slaba vona kiselina uklanja vapnene taloge u itavom
Tvom tijelu! Posjeuj dakle ee zubara radi kontrole, a
poslije konzumiranja vou isperi usta vodom, kao to sam
ve rekao. U prijelaznoj fazi moe uz voe uvijek prova
kati nekoliko listova zelene salate ili nekoliko prutia cele
ra, tada e Ti ionako slaba vona kiselina zadavali jo
manje brige.
P.: Sto misli o klicama?
210

O.: Ne drim mnogo do njih. Tijekom procesa klijanja

poprimaju klice strukturu povra, budui da se iz sjemena
razvijaju u biljku. Tada mi je jo jednostavnije odmah jesti
povre. Klice su kao povre znatno manje vrijednosti.
Alfaltaje poput slame i sadri kancerogenu tvarkanvavanin. Pri klijanju nastaju i drugi alkaloidi koji su otrovni.
Povre moe zadovoljili nau potrebu za vanom gluko
zom samo ako se dopuni gomoljima, korijenjem i slinim.
P.: U drutvu se osjeam kao izopenik. Kako da se po
naam?
O.: Ja se s tim problemom borim ve 45 godina. Trebao
bi sebi rei: tko ne prihvaa moj drukiji nain prehrane, taj
nije pravi prijatelj. Drugi se zapravo osjeaju ugroenima u
svom samopotovanju, jer nemaju disciplinu potrebnu za
zdrav ivot. Danas ne moe vie nitko osporiti da su voe i
povre najbolji uvari zdravlja. To objavljuju svi mediji i
dosada konzervativno nastrojeni lijenici - esto kao novu
znanstvenu spoznaju. Promisli o ovoj besmislici: za pri
rodnu su hranu potrebne znanstvene spoznaje, ak viestru
ki pokusi! Neke si zdravstvene udruge ak priute
znanstvene savjetnike. Ti si sam najbolji pokusni kuni koji
moe raskrinkati tu znanstveno kamufliranu glupost. Stoje
o tome rekao ve dr. Jager "Sto ueniji, to budalasti]i!'
Kako li smo samo mi ljudi mogli milijunima godina
preivjeti bez tih znanstvenih umova?!

P.: Tri godine jedem prijesnu hranu i izgubila sam 17

kilograma, a jo me uvijek mue glavobolje. Zato ne pre
slanu?
O.: Cjelokupno je ienje tijela dugotrajni proces. Ne
moe se unaprijed odrediti trenutak kad e proi svi neu
godni simptomi. Osoba koja je postavila to pitanje jo je
211

jela svjei sir. Budui da su mlijeni proizvodi pri vrhu

prehrambenih namirnica koje izazivaju alergije, zamolio
sam je da taj proizvod izostavi nekoliko tjedana; ako glavo
bolja ni onda ne prestane, neka to ee ee na svjeem
zraku, umjesto da sjedi u zaguljivoj sobi pred televizo
rom.
P.: Ne sadri li voe previe eera?
().: Vie sam puta objasnio to mi ljudi u prvom redu
trebamo kao energetsku tvar: 90 posto glukoze/fruktoze.
Nju ti najbre i najlake daje VOe. Bez obzira io jede - za
tijelo nije upotrebljivo prije nego to se preradi u glukozu/fruktozu. Fruktoza iz voa pretvara se bez problema u
glukozu. Jede li gotovu bjelanevinu, dakle meso ili ribu,
gubi 70 posto od toga zbog tekog, napornog probavnog
procesa, samo ti 30 posto ostaje kao energija. Od kuhane se
krobne hrane isto tako gubi 30 posto tijekom probave.
Sveznalice koji tvrde da voe sadri previe eera nisu ni
kada sami iskuali prehranu voem i govore iste gluposti!
P.: Stoje s gljivicama, mikozama. eandidom i slinim?
O.: Molim Te proitaj ponovo to sam rekao o bakteri
jama, virusima itd. I gljivice su zapravo nai prijatelji koji
pripomau da se rijeimo otpada u sebi to smo ga sami na
gomilali. One su nadasve korisne unitavaleljice strvina.
To oboljeli naravno ne gleda lako. On eli biti to bre
osloboen tih "nametnika". Zdravom organizmu ne
mogu meutim gljivice i bakterije nita nakoditi. Tu se
nemaju ime hraniti. Mora dakle svoje tijelo proistiti,
kao to sam opisao u ovoj knjizi. Zatim bi se prijesnom hra
nom trebao brinuti za to da se ne gomilaju novi taloi. Tvo
je bi tijelo trebalo bili u stanju izbacili svoje vlastito smee
kroz sve postojee otvore. Uope mu ne bi trebalo biti po212

trebno zvali smetlare, kao to su bakterije, virusi, gljivice

itd. Nita ne koristi uzimati nistalin. Jesi li time uklonio uz
rok, svoj pogreni nain ivota? Isto lako slabo pomae
ako se uskrauju prirodni eeri iz voa. Saznao si da je
voe najbolja hrana na svijetu. Ono nas ne moe uiniti bo
lesnima. Kako dakle postupiti? Nekoliko dana potpu
nog posta, zatim tjedan dana jesti samo povre/salatu,
tek poslije toga prijei djelomino na voe. To bi trebao
u intervalima prakticirati toliko dugo dok se Tvoji mali
prijatelji ne oproste s Tobom.
P.: Kiseli je kupus veoma zdrav, zar ne?
O.: Tono - za novarku proizvoaa. Fermentirani ki
seli kupus eli tijelo to bre napustiti, zato dolazi do breg
pranjenja crijeva. Po tome vidi da su svi fermentirani
proizvodi nezdravi. Izmeline za to "nadlenih" bakterija
osobito su otrovne. To vrijedi i za druge kisele proizvode,
kao to su kiseli krastavci.
P.: Dobivamo li prijesnom hranom dovoljno eljeza 7
O.: Znam - neki tvrde da oni koji jedu prijesnu hranu ne
dobivaju dovoljno eljeza. Mi kao prvo trebamo tek naj
manje koliine eljeza, kao drugo: nae tijelo dovodi na
trag do 90 posto eljeza, dakle reciklaa kao pri
bjelanevinama! Tablete eljeza esto su naprotiv veoma
tetne. Tijelo ne prima u sebe to upravo unosi u njega,
ve samo ono to mu trenutano treba. A organsko eljezo
u prijesnoj hrani dolazi mu ba kad treba. eljezo u danas
uobiajenoj kuhanoj hrani anorgansko je i tako je postalo
stjecitem slobodnih radikala.
P.: Sto misli o mokrai kao lijeku?
213

O.: Carmen Thomas je svoju bestseller knjigu nazvala

"Mokraa - posve osobiti sok." Stoljeima uvijek iznova
sluamo o navodnoj ljekovitosti tog otrovnog otpada ljud
skog tijela. ovjek je uvijek u potrazi za novim nainima
lijeenja i udotvornim lijekovima, pa bio to i vlastiti "oso
biti sok". Mokraa je otrovni otpad to ga tijelo mora izba
citi ne eli li samo sebe ugroziti. 1 taj bi otrov trebao
lijeili? Ovdje moram ponovili: nijedan lijek ne lijei uz
rok bolesli. Reakcija tijela na pilule ili kao ovdje mokrau,
smatra se lijeenjem. Tijelo ini meutim sve kako bi se
smjesta oslobodilo te otrovne tvari. Ako se otrovom prigu
i neki simptom, pojavit e se na drugom mjestu drugi sim
ptom. Kako li se ljudi daju obmanjivati. Zato se odmah ne
uzme jo otrovnija maja mokraa?
I ' . : Doputale li mi neke kompromise?
O.: Kad si jednom proistila svoj organizam od otrova i
taloga i prehranjuje se prijesnom hranom, ostaje Ti krajnje
malo prostora i mogunosti da "zgrijei". Osjetila su opet
postala tako tankoutna da smjesta reagiraju na svako
odstupanje od onog na to su se naviknula, kao da bi eljela
rei: ta to si nam to danas uinila? Neu Ti dati nikakve
kompromisne preporuke. Morat e ih sama pronai i tada
osobno za to platiti i trpjeti. Kompromisi vode preko
kompromisnih bolesti do kompromisne smrti! Ta mi vie
i ne znamo to je pravo zdravlje, ono se ve izrodilo u
n e o t p o r n o k o m p r o m i s n o z d r a v l j e . Oslobodi se
prijelaznog ludila!

214

Kako moemo pomoi?

Tko je proitao moje dosadanje knjige, taj poznaje moj
jezik; novopridoli e itatelji moda biti sablanjeni. Ja
svjesno lako piem i govorim, jer blagost, ulagivanje ili
kompromisi u zdravstvenim stvarima nita ne vrijede i ne
vode dobrom rezultatu. U tom "oceanu kompromisnih
knjiga" {prof. Ehret) moemo se utopiti, a neemo postati
mudrijima. Pravi nas prijatelji uvijek iznova hrabre, da ne
promijenimo uvjerenje. Sve se nas mora s vremena na vri
jeme prodrmati. Pri bolestima to su ih ljudi sami skrivili,
kao i onima koje nisu izazvali svojom krivnjom, svakako
trebalo bi se sve poduzeti - pa i najnovijim medicinskim
metodama -, kako bi se pomoglo. Meu onima koji pate od
njih su i naa djeca, unuad, roaci i prijatelji koji su, zbun
jeni stalnom poplavom komercijalne promidbe poli kri
vim putovima. Industrija eli dakako svojoj mrtvoj
tvornikoj robi dug ivot na policama. Bitna joj je njezina
zarada, pritom joj je posve svejedno kako utjee na Tvoje
zdravlje.
Sve to pojede mora se pretvoriti u glukozu, pa tako
i meso i mast! Zato ne energija iz prve ruke? A prije
sna Ti hrana daje obilje vitamina, minerala, elemenata
u tragovima itd. - ukratko: sve to trebamo da bismo
ostali zdravi, Trebalo bi zaboraviti sve sumnjive i skupe
kure.
Jo e Ti uvijek najuinkovitije pomoi Tvoj kuni
lijenik koji e Te moda uputiti vrsnim strunjacima. Da
nas doivljavamo da sve vie lijenika postaje i savjetnici215

ma /.a prehranu i primjenjuje blagi, neagresivni nain

lijeenja. "Die Woche" je u svom izdanju od 22. rujna
1995. na itavoj jednoj strani iznio kritike na raun blage
"prirodne medicine". Ti zna da ni ja ne zagovaram neke
odreene metode lijeenja. No ipak je bolje najprije nai
put od grubog kemijskog lijeenja preko "prirodne medici
ne" do prehrane prijesnom hranom! Ve je pojam "prirod
no lijeenje" zapravo pogrean. Nema metode lijeenja
koja uistinu izlijei, samo se ublaavaju simptomi bolesti.
Posvuda se osnivaju udruge seniora koje ele ezdesetgodinjake i starije izvui iz njihovog jednolinog i umirov
ljenikog ivota. To je veoma vano - uvijek moramo imati
neki zadatak. Uspava li se duh, zadrijema i tijelo. U Ham
burgu su prije ne lako dugog vremena poznate osobe osno
vale "New Generation" (zato ne njemaki naziv?), s
ciljem duhovnog i tjelesnog aktiviranja ljudi starijih od 50
godina. Ta udruga shvaa sebe kao pokret "graana ivog
duha" koji eli prireivati razne seminare, predavanja,
dogaanja na podruju kulture, porta, obrazovanja, zna
nosti. Prema rezultatu ankete "Infratesta" eljelo bi 87 po
sto ljudi, osobito onih starijih, ostati "zdravima i u dobroj
formi". U takvim bi se udrugama trebala prema tome pri
davali velika vanost prehrani i nainu ivota, jer bez
zdravlja nita drugo ne vrijedi!
Nedavno sam dobio novu knjigu Gail Sheehy s naslo
vom "New Passages!". Njezin sadraj: nakon to smo pre
ko burnih tridesetih godina, proletjelih etrdesetih,
rasplamsanih pedesetih, dospjeli do mirnih ezdesetih, hra
bri nas autorica da odvano koraamo cestom k mudrim se
damdesetima, neogranienim osamdesetima, otmjenim
216

devedesetima, da bismo najzad sveano slavili sto godina

svoga ivota.

Svih 90 hranjivih tvari?

Posve nova knjiga "Rare Earths" lijenika Wallacha i
Lana dospjela mi je u ruke pri zavrnom obraivanju ruko
pisa. Ukratko nekoliko napomena u vezi s njom: slika na
omotu knjige prikazuje 126000-struko poveanje promi
jenjene jetrene mitohondrije majmuna. Taj je majmun obo
lio od cistine fibroze, cystic fibrosis (mukoviscidoze) i
pati od pomanjkanja selena. Je li nedostatak selena uzrok te
strane bolesti? Njemaka tla pokazuju veliko pomanjkan
je selena. Mitohondrije su, u obliku sitnih ovalnih zrnaca u
staninoj plazmi, veoma vane za disanje i izmjenu tvari.
Autori su irom svijeta istraivali i saznali da ljudi koji
ive na tlima to jo sadre sve bioelemente, stasaju u dobi
ne znajui za bolesti istroenosti tako dobro poznate na Za
padu. Oni spominju najpoznatije dijete i dolaze do zak
ljuka da oni navodno zdravi naini ivota i prehrane
najzad ne postiu eljeni uinak ako tla ne sadre svih de
vedeset hranjivih tvari potrebnih za rast zdravih biljaka.
Samo zdrave biljke jame i zdravlje za ljude i ivotinje.
Autori navode preranu smrt znanstvenika, nutricionista
i drugih, kako bi potkrijepili rezultate svojih istraivanja.
Unato zdravom nainu ivota nije se mogla sprijeiti pri
jevremena smrt. Tla s kojih je potjecala hrana nisu bila
opskrbljena potrebnim mineralima. Zbog toga bi se sva
kodnevno trebalo u tijelo dopunski unositi organske hranji217

ve tvari koje nedostaju - od onih devedeset dosada

otkrivenih.
Ta spoznaja nije nova. Ja sam ve pedesetih i ezdesetih
godina bio upoznat sa 64 bioelementa zahvaljujui Radnoj
zajednici Kraftovih prijatelja (Arbeitsgemeinschaft der
Freunde Kraft) i sudjelovao u teajevima dr. Krafta. Nje
govo smo brano prakamenja nabavljali za na vrt. Prof. dr.
Schweigart, Hannover, odravao je svake godine teajeve
o vitalnim tvarima. Dr. Kraft je poznavao 64 elementa, dr.
Wallach ve 90. A koliko ih je jo neotkriveno? Priroda jo
krije velike tajne? Dr. Walker koga sam esto spominjao
uzimao je uz svaki obrok dovoljno proizvoda od algi. Jer
alge imaju u sebi itav spektar hranjivih tvari mora. One su
organske i lako se asimiliraju. Od dr. Walkera se uistinu
moe mnogo nauiti. Nije bez razloga taj vegetarijanac
koji se prehranjivao prijesnom hranom doivio 116 godina.
Proizvodi od algi mogu se i ovdje kupiti. Ja ih svakodnev
no uzimam.

koji se bave ekolokim uzgojem (iako su oni neto skuplji)

i uzimati mineralne dodatke.
Neki su dijelovi u ovoj knjizi postali radi boljeg razumi
jevanja opirnijima. A po elji nakladnika ve sam mnogo
skratio. Knjiga treba kao u orahovoj ljusci kratko i jasno
opisati nae velike probleme. No veinu sam ih mogao
samo naeti. Pozvan si da proita knjige koje sam Ti pre
poruio. "Mora znati, da bi elio", rekao nam je prof. dr.
Johannes Ude povodom 1. tjedna narodnog zdravlja 1951.
u Koblenzu. Sada ima znanje, zato odmah ne pone?
"Vrijeme da bude sretan je sada. Mjesto da bude sre
tan je ovdje. Put je da bude sretan: usrei druge!"
(Robert Ingersoll)

Ako uz vitamine unosi u tijelo i te esencijalne (bitne)

minerale, na pravom si putu. Ja nabavljam te mineralne do
datke u tekuem obliku iz SAD-a. Sada se ti ameriki mi
neralni kompleksi mogu kupiti i u Njemakoj. Rado u ti
poslali adresu ako mi poalje frankiranu kuvertu s lozin
kom "Minerali". Moja adresa: Helmut Wandmaker
Muhlenberg 15, 25782 Tellingstedt.
Jo bih elio dodati da nae tijelo moe dodue iz mine
rala stvoriti vitamine, ali ne moe obratno, pretvarati vita
mine u minerale. Stoga je dakle najbolje: imati vlastiti vrt,
nainiti humus, mnogo crnog zlata uz pomo kinih glista
(vidi Heinz Ervens Paradies), kupovati proizvode seljaka

218

219

Zatiti svoje krvne ile i svoje srce!

U ovoj si knjizi uvijek iznova itao o talozima u i na

Tvojim krvnim ilama. Za njih je u prvom redu kriva Tvoja
hrana iz kuhinjskog lonca. Kuhana i peena, masna hrana
koja sadri mnogo kroba stvara najvie takvih tetnih talo
ga u Tvojim osjetljivim arterijama!
Nikad nije prerano poeti zdravo ivjeti! Stoje zdravo?
Ono stoje milijunima godina bilo izvorna ovjekova hra
na: svjea prijesna hrana, najbolje prijesno voe, a za si
gurnost nadopune vitaminima i mineralima! Samo tako
moe sprijeiti "ovapnjenje" i ouvati svoje arterije isti
ma!
dulje ivjeti mlai
220

Uzroci artritisa

Ovaj crte prikazuje tipian, opnom obavijen zglob.

Ona stvara iz svoje krvi bistru, bijelu tekuinu, kako bi
odravala klizavom hrskavicu na povrini zgloba, da se
ublai trenje kad se kreemo. Ako je smanjen ili ak preki
nut optok krvi kroz tu stjenku membrane, ne moe se vie
proizvoditi dovoljno te tekuine. Zglob tada propada, ne
moe vie normalno vriti svoju funkciju. Pojaan napor
da bi to jo uope ikako mogao, te njegova istroenost, iza
zivaju artritine tegobe koje dovode do upale i naposljetku
njegove ukoenosti.
Uzrok sam objasnio u tekstu: kuhane i peene prehram
bene namirnice, uslijed toga nedostatna opskrba krvi pra221

vim hranjivim tvarima, vitaminima i mineralima. Zato nam

je prijeko potrebna svjea, dakle iva. prijesna hrana Tko
osjet, prve bol, u zglobovima, trebao bi se odmah odrei
kuhane hrane.

222

223

Ovdje iznijete informacije provjere su po

najboljem znanju i savjesti, no autor i izdava ipak
ne preuzimaju odgovornost za eventualnu tetu
bilo koje vrste naslalu izravno ili neizravno iz
upotrebe ovdje predstavljenih primjena. Molimo
da u svakom sluaju uzmete u obzir granice
samolijeenja i pri simptomima bolesti zatraite
strunu dijagnozu i pomo lijenika klasine ili
prirodne medicine.