Problemska nastava i djeje strategije u niim razredima

osnovne kole
Maja Cindri
Odjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja Sveuilita u Zadru

Svaki problem koji sam rijeio postao je pravilo koje je

posluilo za rjeavanje nekog drugog problema - R. Decartes

Suvremene potrebe ivota koje namee rapidni gospodarski rast i razvoj u

cijelom svijetu,
i u Hrvatskoj, namee nove ciljeve i potrebe od strane
obrazovanja. Novi zahtjevi istiu nove vrijednosti i kompetencije koje do nedavno
nisu bile u fokusu, ve su se karakterizirale kao kompetecije koje posjeduju samo
pojedinci. Ipak vjetine fleksibinog rjeavanja problema i manipularanja novim
informacijama, kao i logiko razmiljanje i povezivanje svih aspekata znanja, vie
nije karakteristika potrebna samo pojedinim osobama, ve iroj populaciji u
svijetu brzih tehnolokih promjena i gospodarskog razvoja.
Takav splet
vrijednosti i kompetencija kod pojedinaca potrebno je razviti kroz obrazovni
sustav. Matematika, kao nastavni predmet, upravo svojom prirodom i sadrajima
povoljna je za postizanje takvih ciljeva. Ipak tradicionalne metode pouavanja
matematike fokusirane su na usvajanje proceduralnih znanja, koje samo kod
pojedinaca mogu razviti navedene vjetine. Ipak uvoenjem novih metoda rada
kroz nastavu matematike, tradicionalna nastava se moe oplemeniti, te pruiti
iroj populaciji uenika razvoj potrebnih kompetencija. Rad donosi kratak pregled
problemskoj nastavi matematike, kao i primjere kroz koje je to mogue realizirati.
Rjeavanje problema kompetencija potrebna za snalaenje i uspjenost u
svakodnevnim situacijama. Situacije iz svakodnevnog ivota koje ukljuuju
rjeavanje problema i njihovo modeliranje najee nemaju samo jedno rjeenje i
pritom ne ukljuuju samo jednostavne radnje ili propisane algoritme, ve se radi
o koritenju dinamikog sklopa razliitih strategija i znanja. U kojoj mjeri je
mogue uenike pripremiti za takav oblik rada kroz temeljno kolovanje? Svakako
problemi iz ivota odrasle osobe nisu primjereni za dijete u dobi od este do
desete godine, ali princip rjeavanja problema, kao i sama vjetina suoavanja s
problemom kompetencija je koju je mogue razviti kroz samo kolovanje, uz
ustrajan rad. Matematika je u tom pogledu idelan alat. Matematiki problemi
dobar su trening za ivotne probleme, ali i kao alat za usvajanje matematikih
koncepata. Kvalitetno postavljen problem, kao i voenje kroz sam problem, te
komunikacija meu uenicima o problemu stvara temelj matematikog znanja, ali
i povezuje uenikovu percepciju matematikog problema s apstraktnim
matematikim konceptima.
Matematiko modeliranje podrazumijeva put od realne situacije, koja se oblikuje u
matematiki zadatak, ije rjeenje daje rijeenje realne situacije. Ovakav krug je
zatvoren i prikazujemo ga shematski (slika 1.) Modeliranjem relani problem
1

zapisujemo u matematikom obliku, matematiki problem rjeavamo i njegovo

rjeenje interpretiramo u svjetlu realnog problema, to nam daje rjeenje realnog
problema. Usporedbom relanog rjeenja i realnog problema provjeravamo
ispravnost logikog promiljanja na putu rjeavanja. Ovako zapisan krug
rjeavanja problema ukljuuje matematiko modeliranje i primjenu matematikog
alata, uz pretpostavku da je koritenje matematikih znanja kod uenika ipak na
odreenoj razini. Ako se rjeavanje problema i matematiko modeliranje uvodi u
poetnoj nastavi matematike, esto se oekuje da uenici trebaju imati razvijene
vjetine raunanja da bi mogli koristiti rjeavanje problema, te vodei se tom
spoznajom uitelji primjenjuju rjeavanje problema kao zavrni oblik rada nakon
pouavanja pojedinog rauna i rijetko kao metodu uvoenja u nov sadraj. Ipak
modeliranje problema u okviru matematikog zadatka moe rezultirati ne samo
matematikim modelom realne situacije, ve jednostavno i nekim oblikom
prijelaznog modela. Time shemu sa slike 1. moemo proiriti dodavanjem jo
jednog vorita prijelazni model (slika 2.).

Slika 1.

Uenik ima realnu problemsku situaciju u obliku zadatka zadanog rijeima, slikom
ili govorno, Modeliranje konkretima, crteom ili shemom zapoinje im dijete
odabire adekvatan nain prikaza zadatka. Iz odabranog prikaza mogue je
postaviti matematiki model zadatka, ali i koritenjem razliitih oblika
matematikog alata ponuditi rjeenje realnog problema.
R e a ln i
p ro b le
m

m
o
d
e
l
i
r
a
je
gn
j

R je e n
re a ln o
p ro b le m a

m
o
d
e
l
i
r
a
n
j

R j e e n je
m a t e m a ti k o g
p r o b le m a

m
o
d
e
l
i
r
a
n
j

P r ij e l a z n
i m o de l

M a te m a ti
ki m od e l

m
o
d
e
l
i
r
a
n
j

m
o
d
e
l
i
r
a
n
j

Slika 2.

Rjeavanje problema moemo definirati kao iznalaenje odgovora na pitanje koje

se javlja u zadatku, a za ije iznalaenje nije poznata metoda ili procedura. Put
ka traenju odgovora uvijek ukljuuje neki oblik modeliranja. Modelira li svaki
uenik prikazanu situaciju na isti nain? Svakako da ne, ali omoguava uenicima
da u razgovoru vide razliite oblike prikaza problema, te da napreduju od
jednostavnijih do sloenijih modela i matematikog modela zadatka koji nam je i
sam cilj nastave matematike. Rjeavanje zadataka modeliranjem:

potie uenike na razliite oblike razmiljanja, kao i razvoj metakognicije,

potie uenike na razvoj upornosti i znatielje,
kod uenika razvija pouzdanje u savladavanju novih i nepoznatih situacija
Nije zasebni sadraj u nastavi matematike, ve je integriran kroz sve
sadraje i kao takvog ga treba i primjenjivati

Rjeavanje problema kao metoda rada na nastavi matematike razlikujemo prema

dijelovima nastavnog sata u kojima je koristitimo: uvoenje u novi sadraj ili pri
ponavljanju i sistematizaciji. Pri uvoenju u nove sadraje rjeavanjem problema
uenici otkrivaju nove sadraje. Takav put k spoznaji u nastavnom procesu obino
karakterizira nastavu kao suvremenu nastavu matematike, nasuprot
tradicionalnim oblicima nastave matematike, kod kojih slijed tee od
demonstracije i uvjebavanja pojedinog postupka do problemskog zadatka (koji to
najee i nije).
Tradicionalna nastava

Ue raunanje
Ue pravila
Uvjebavaju raunanje i pravila
Primjenjuju raunanje i pravila u
problemskim zadacima
Uenje rauna

Rjeavanje
zadataka

suvremena nastava

Rjeavaju problemske zadatke

Primjenjuju strategije
Uoavaju pravila
Konstruiraju znanja
Sistematiziraju znanja
Rjeavanje
zadataka

problemskih

problemskih
Uenje rauna

Kako pouavati rjeavanje problema ?

Izgraivanjem novih matematikih znanja rjeavajui probleme

Rjeavanjem problema u matematikom kontekstu, kao i u svim ostalim
kontekstima
Primjenom razliitih, ali odgovarajuih, strategija u rjeavanju problema
Praenjem i refleksijom na modeliranje situacije koja se javlja u problemu,
ponuenim od strane uenika
3

Primjer 1.
Razred: 1.
Cilj: Modeliranje situacije crteom
Potrebno matematiko znanje uenika: Prebrojavanje skupova
NIKO I HASO BIRAJU EKIPE ZA
I DARU.

IM JE DALA

. NIKO JE IZABRAO MARU I IVU, A HASO IVICU

. DVA

BILA SU GOLOVI. UTAKMICA JE BILA

ZABAVNA. IPAK, POBIJEDILA JE HASINA EKIPA.

ODGOVORI NA PITANJA:

KOLIKO
KOLIKO
KOLIKO

IGRA
?
JE U NIKINOJ EKIPI?
JE U HASINOJ EKIPI?

Ovakav zadatak mogue je ponuditi uenicima na samom poetku rada u

matematici. Djeca uvjebavaju itanje slikopriom, ali mogue je djeci i proitati
priu. Cilj ovakvog zadatka je modeliranje situacije zapisane tekstom crteom.
Primjer 2.
Razred: 1.
Cilj: Razumijevanje situacijskog konteksta
Potrebno matematiko znanje uenika: Prebrojavanje skupova
ISPRIAJ PRIU I ODGOVORI NA PITANJA

KOLIKO JE IVOTINJA SRELA

NA PUTU KROZ UMU?

4

KOLIKO NOGU ZAJEDNO IMAJU SVE IVOTINJE KOJE JE SRELA ?

KOJU IVOTINJU JE PRVU SRELA?
KOLIKO NA SLICI IMA GLJIVA?
Primjer 3.
Razred: 2.
Cilj: Redoslijed raunskih radnji
Potrebno matematiko znanje uenika: Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 100
U autobusu je 31 putnik. Na autobusnoj stanici, neki su putnici uli, a neki izali.
Nakon stanice u autobusu je bilo 39 putnika. Koliko je moglo putnika ui, a koliko
izai?

Primjer 4.
Razred: 3.
Cilj: Zbrajanje i oduzimanje troznamenkastih brojeva konkretnim materijalom
Potrebno matematiko znanje uenika: Pojam troznamenkastih brojeva
Anica je u tednoj kasici imala 151 kunu. Prikupljanjem plastinih boca utedjela
je jo 23 kune. Koliko kuna sada ima Anica u tednoj kasici?

Majka plaa raun u trgovini koji iznosi 262 kune jednom novanicom od 100
kuna i jednom od 200 kuna. Koliko novca e joj ostati od kupovine?

Na kraju treba naglasiti da niti jedan zadatak nije problem za svakoga, kao to
ima zadataka koji ovisno o predznanju uenika mogu biti ili problemski ili sasvim
proceduralni, kao to je zadatak u primjeru 4.
Literatura:
1. Carpenter T.P., Ansell E., Franke M.L., Fennema E., Weisbeck L.(1993.).
Models of problem solving: a study of kindergarten children's problem
solving processes. Journal for Reasearch in Mathematics Education, 24,
428-441, doi:10.2307/749152
2. Cindri, M., Miurac Z. I.(2012.) Prednosti diskusije i kognitivnog konflikta
kao metode rada u suvremenoj nastavi matematike, Journal of the Institute
for Educational Research, Vol.44, No.1, Beograd.
3. Freudenthal, H. (1973.) Mathematics as an Educational Task.Dordrecht :
Reidel
4. Hart, K. M. (1981.).Childrens understanding of mathematics. London: John
Murray
5. Hiebert J., Lefevre P.(1986.).Conceptual and procedural knowledge in
mathematics: An introduction analysis uJ. Hiebert (ur.) Conceptual and
procedural knowledge: The case study of mathematics(str.1.-27.). Hillsdale,
NJ : Lawrence Erlbaum