Povijest proučavanja paleolitika u okviru razvoja europske prapovijesne arheologije Socijalni okvir ..

proučavanje paleolitika, kao komponente prapovijesti, pojavljuje se u vrijeme raširenih i ključnih socijalnih promjena u 19. stoljeću iniciranih industrijskom revolucijom ..„europsko stoljeće“ –(1815-1914) svjedoči kulminaciji tri dugoročna procesa: ..razvoj svjetske ekonomije ..formiranje moderne države ..uspon znanosti ..razvoj znanosti ovisio je o radikalnoj promjeni načina na koji se priroda shvaćala, proučavala i iskorištavala ..razvoj arheologije povezan je s ovim širim društvenim kretanjima, koja su također stvorila uvjete za razvoj geologije i evolucijske misli ..u ovakvim uvjetima dolazi do eksploatacije prirodnih izvora i razvoja zemljoradnje ..eksploatacija šljunka, gline, izgradnje kanala, pruga, ekspanzija gradova koji mijenjaju krajolik i dovode do njegovog različitog iskorištavanja, koristeći do tada marginalne teritorije ..sve ovo dovodi do “isplivavanja” velike količine arheoloških nalaza ..činjenica da je većina ovih dostignuća napravljena manualnim radom ide u prilog uvjetima u kojima su artefakti otkriveni ..formiranjem konceptualnog okvira ovi nalazi dobivaju na značenju, za razliku od ranijeg vremena kad pobuđuju puku znatiželju ..prapovijest u konteksu 19. stoljeća zapravo služi ideologiji napretka ..što to znači? ..otkriće da je promjena značajka prošlosti i dio prirodnog reda lijepo su se uklapali u sliku svijeta 19. stoljeća ..prapovijest potvrđuje i ohrabruje tadašnje mišljenje da je progres bio neizbježan i civilizacijski ..starije kameno doba promatra se kao znanstveno proučavanje napretka u prapovijesnim vremenima Razvoj moderne arheologije ..tri ključna trenutka: ..priznavanje starosti čovječanstvu – udaljavanje od kreacionističkih ideja o stvaranju svijeta ..evolucijske ideje koje svoj vrhunac doživljavaju u djelima C. Darwina ..J. Thomsenov troperiodni sustav Jacques Boucher de Perthes (1788-1868) ..carinski službenik ..radi u šljunčarama na rijeci Somme ..jedan od ključnih trenutaka u intelektualnoj povijesti 19. st. je priznavanje starosti čovječanstva ..ključna osoba u ovom procesu ..1841. objavljuje uvjerljiv dokaz o povezanosti litičkih artefakata (ručnih klinova/šačnika/ hand-axe/biface) i kostiju izumrlih životinja ..ukazuje na egzistenciju ljudi puno prije biblijskog Potopa ..nije odmah prihvaćeno ..1859. nakon posjeta engleskih znanstvenika Francuskoj –priznaje se autentičnost njegovih otkrića ..prihvaćanje de Perthesovih znanstvenih opservacija zasigurno je djelomično odgođeno i zbog njegovih neobičnih tumačenja ..šljunčare Abbevilla i Amiensa ..stratigrafija, nalazi 1

..fantazije: u hrpama šljunka prepoznaje glave ptica i ljudi John Frere (1740-1802) ..dok je Boucher de Perthes tretiran s podsmijehom i ozbiljnom sumnjom u autentičnost svojih tvrdnji, John Frere, prije njega, je ostao potpuno ignoriran ..1800. Society of Antiquaries of Londonobjavljuje njegov kratki izvještaj o kamenim alatkama iz Hoxne-a u Suffolku Altamira ..1868. otkriva je lokalni lovac ..1876. Marcelino Sanz de Sautuola otkriva crteže, artefakte, kosti ..zaključuje da su špiljski crteži djelo kamenodobnih ljudi Skeptici ..Gabriel de Mortillet ..Emile Cartailhac ..1888. Sautuola umire ..1902. Cartailhac je posjetio Altamiru i uvjerio se u autentičnost slikarija “Mea culpa’ d’un sceptique” ..posthumna isprika Sautuoli ..objavljena u L’Anthropologie 1902. Charles Darwin (1809-1882) ..1859. On the Orgin of Species (O porijeklu vrsta) ..1871.The Descent of Man ..nailazi na oštre kritike Charles Lyell (1797-1875) ..utemeljitelj moderne geologije ..ove revolucionarne ideje učvršćene su u njegovom djelu The Geological Evidence of the Antiquity of Man (1863.) ..autor je i utjecajne knjige Principles of Geology vol.1-3 (1830-1833.) Christian J. Thomsen (1788-1865) ..kustos Nacionalnog muzeja Danske ..1836. u muzejskom vodiču uvodi troperiodni sustav proučavajući muzejsku zbirku (kameno, brončano, željezno doba) ..1848. izlazi na engleskom pod naslovom A Guide to Northern Antiquities ..ova podjela široko je prihvaćena u cijeloj Europi ..temelj je za sve kasnije kronologije ..1865. John Lubbock u svojoj knjizi Pre-Historic Times podijelio je kameno doba na paleolitik i neolitik Lewis Henry Morgan (1818-1881) Edward Tylor (1832-1917) ..troperiodni socijalni sistem ..divljaštvo (lovačko-sakupljačke zajednice) ..barbarstvo (zemljoradnici i stočari) ..civilizacija (pojava pisma)

2

Morgan & Tylor ..svaki naredni stupanj napredniji je od onog prethodnog, a sam napredak upravljan je socijalnim darvinizmom (manje napredna društvena organizacija zamijenjena je naprednijom, tj. razvijenijom) Svrhoviti pogled ..napredak, iako polagan, neizbježan je i vodi ka civilizacijskom stupnju ..prema njima, zadatak arheologije je da osigurava uvid u prvu pojavu oruđa, vatre, skloništa, ukopa, umjetnosti i ornamenata Francuska tradicija ..Boucher de Pertes (1788-1868) ..Edouard Lartet (1801-1875) ..Gabriel de Mortillet (1821-1899) ..ona počiva na puno uložene energije navedenih ljudi ..sistematizirali i podijelili paleolitik, što će postati klasični slijed za ovo prapovijesno razdoblje ..deskriptivni termini koje oni koriste preuzimaju se u većem dijelu Europe, a kasnije i u Africi i Aziji Edouard Lartet (1801-1875) ..paleontolog ..1860. razdijelio je diluvij (pleistocen) na: ..rano mamutovo doba ..kasno mamutovo doba ..sobovo doba ..kasnije, na temelju rukotvorina ustanovljena je kulturna kronologija: ..musterijen, solitrejen, magdalenijen Gabriel de Mortillet (1821-1899) ..1867. razaznaje ašelejensku, musterijensku, orinjasijensku, solitrejensku i magdalenijensku kulturu ..na rad spomenutih pionira nadovezuju se: ..Denis Peyrony (1869-1954) ..Abbé Breuil (1877-1961) ..François Bordes (1919-1981) ..J. R. Sackett razvoj istraživanja paleolitika u Francuskoj podijelio je na tri dijela: ..Herojsko dobado 1900. ..Tradicionalno razdoblje(1900 -c. 1950.) ..Kronostratigrafski razvoj Herojsko doba ..otkriće i prihvaćanje špiljske umjetnosti kao djela paleolitičkog čovjeka ..de Mortillet na temelju klasifikacije alatki razlikuje ašelejen, musterijen, solitrejen, i magdalenijen ..primjenjuju se principi stratigrafskog iskopavanja ..uspostavlja se kronologija u odnosu na kvartarne studije Agassiza, Pencka i Brücknera

3

Tradicionalno razdoblje ..revidiraju se ranije de Mortilleove podjele ..abbé Breuil dodaje orinjasijen kao gornjopaleolitičku industriju prije solitrejena, a poslije musterijena Kronostratigrafsko razdoblje ..proučavanje mikrostratigrafije dovodi do revizije mnogih tradicionalnih okvira, što je kombinirano sa standardiziranim tipologijama F. Bordesa i D. de Sonneville-Bordes i J. Perrota ..dvije francuske regije važne su u ovim razdobljima: riječne terase Somme i Seine na sjeveru i Périgord koji je danas administrativno dio Dordogne, koja zauzima središnji dio Akvitanije ..Les Eyzies: Le Moustier, La Madelaine, La Ferrassie, Laugerie-Haute, Abri Pataud, Combe Grenal, etc. dva događaja imala su snažne reperkusije na proučavanje europskog paleolitika: 1. utvrđivanje pleistocenske stratigrafije utemeljene na dubokomorskim bušenjima morskog tla, čime je utvrđeno ne manje od 8 glacijalnih/interglacijalnih ciklusa u posljednjih 700000 godina; tim je uzdrmana podjela koju su uspostavili Penck i Bruckner 1909. g., a koja donosi samo 4 glacijalne epizode tijekom cijelog pleistocena 2. bogatstvo nalaza koji dolaze iz Afrike Obitelj Leakey ..Louis Leakey (1903-1972) rođen u obitelji britanskih misionara u Keniji ..vjerovao je da su se ljudi razvili u Africi ..1959. potvrđene su njegove teorije ..njegova supruga Mary (1913-1996.) otkriva 1,8 milijuna godina staru lubanju Zihnjantropus boiseiau kanjonu Olduvai u Tanzaniji ..Richard Leakey, njihov sin, nastavlja obiteljsku tradiciju Primjena prirodnih znanosti u arheologiji ..1949. Willard Libby (1908-1980.) američki kemičar –datiranje pomoću radioaktivnog ugljika (14C) ..Lewis Binford i Nova arheologija ..zanimanja i ideologije različitih društava u kojima se arheologija egzistira utječu na samu arheologiju ..primjer: američka arheologija 60-ih godina 20. stoljeća (Nova arheologija) ..aktualne teme: rast populacije, njegov utjecaj na okoliš ..odraz u arheologiji: interpretacija prošlosti kroz ekološke i okolišne modele (Julian Steward, Gordon Willey, Grahame Clark) Kulturna ekologija ..jedan od pristupa u pokušaju objašnjavanja mehanizama promjene ..izuzetno utjecajna u sjevernoameričkoj arheologiji 1940-ih i 1950-ih godina ..jedan od glavnih uzroka promjena u ljudskoj kulturi i društvu je odgovor tih društava na izazove i prilike u okolišu ..Julian Steward (1902-1972.), Leslie White (1900-1975.), Gordon Willey (1913-2002.) ..Karl Butzer kulturnu ekologiju je opisao kao: “how people live, doing what, how well, for how long, and with what human and environmental constraints” 4

..oponenti kulturne ekologije ističu premalu ulogu pojedinca kao faktora promjena ..agency theory ..pojedinac je, iako u velikoj mjeri ograničen tradicijom, normama i vjerovanjima društva u kojem živi, sposoban dovesti do promjena i postići određeni cilj, naravno s ograničenjima Mehanizmi i obrasci promjene ..pored kulturne ekologije i agency theory koje su generalni interpretacijski okviri arheolozi proučavaju i specifične mehanizme promjene ..inovacija ..difuzija ..oponašanje ..migracija Inovacija ..pojava novih artefakata ili tehnika ..ova poboljšanja obično se pojavlju iz tehnologija koje već postoje, a razvijene su za drugu svrhu ..prijenos znanja u novu domenu koja omogućava inovativnost Difuzija ..kulturni kontakt ..prijateljski ili neprijateljski Oponašanje ..društva često prihvaćaju osobitosti ili značajke susjednih društava u kontekstu rivaliteta ili natjecanja ..preuzimanje pisma ili ikonografije Migracija ..rano 20. st. –mnogi primjeri promjene objašnjavani su kroz ovaj mehanizam ..novi tip keramike, novi socijalni i ekonomski oblici ..dolazak novih ljudi i zamjena ili “stapanje” postojeće populacije s pridošlom ..teško vidljiva u arheološkom materijalu Prekretica ..60-te godine prestavljaju prekretnicu u razvoju arheologije ..nezadovoljstvo ..ne tehnikama iskopavanja, niti primjenom različitih znanstvenih procedura, nego zaključcima koji iz njih proizlaze ..Walter W. Taylor (1948.) u A Study of Archaeology donosi neke prigovore, kao i Gordon Willey i Philip Philips u Method and Theory in American Archaeology ..inzistiranje na primjeni prirodnih znanosti u arheologiji rezultat je rastućeg zanimanja za znanost, razvoja novih tehnologija ..procesualisti: eksplicitne formulacije pretpostavki i njihovo testiranje teže otkrivanju univerzalnih zakona koji objašnjavaju ljudsko ponašanje ..kao glavni nedostatak tradicionalne arheologije navodi se izostanak objašnjenja, osim migracija i pretpostavljenih utjecaja ..iz ovog nezadovoljstva u SAD-u se rađaNew Archaeology (Processual Archaeology) ..nije dovoljno utvrditi da se nešto dogodilo nego razumjeti zašto se dogodilo i kako ..velika pažnja pridaje se formacijskim procesima, tj procesima koji su doveli do preživljavanja arheoloških nalaza i formiranja konteksta u kojem ih pronalazimo

5

Predstavnici ..Lewis Binford, Kent Flannery ..Velika Britanija: David L. Clarke (1937-1976.) Analytical Archaeology(1968) ..zagovara primjenu sofisticiranih kvantitativnih metoda; koristi ideje iz drugih područja, npr. iz geografije Michael Schiffer C-transforms N-transforms C-transforms ..kulturni transformacijski procesi ..odnose se na ljudske aktivnosti (kako je nalazište nastalo, kako je korišteno, kako su artefakti bili čuvani ili odbačeni, položeni u grobove) N-transforms ..prirodni transformacijski procesi ..(raspadanje, geološki poremećaji, naplavljivanje etc.) Middle Range Theory .. pokriva prostor i poveznica je između arheološkog materijala i zaključaka koji na temelju njega mogu biti donešeni Etnoarheologija ..proučavanje tradicionalnih društava ..kako bi njihove aktivnosti bile prezenetirane u arheološkom kontekstu ..Lewis Binford Nunamiut Ethnoarchaeology (1978) Eksperimentalna arheologija ..eksperimentalna arheologija, kao i MRT i etnoarheologija, teži povezivanju i objašnjavanju arheoloških nalaza i aktivnosti koje su ih stvorile ..John Morton Coles Experimental archaeology (1979) ..Stjepan Vuković Postprocesualistička arheologija ..80-te godine 20.st. ..nema objektivnog znanja o prošlosti ..kritizira deduktivni pristup procesualista ..najistaknutiji predstavnik Ian Hodder ..feministička arheologija (uloga žena u prošlosti, kao i danas u arheologiji) ..arheologija etniciteta i identiteta (materijalna kultura kao pokazatelj zajedničke pripadnosti ili posebnosti ..multivocality –ideja prema kojoj arheolozi ne bi trebali težiti jednom službenom tumačenju prošlosti nego prihvatiti brojne alternativne interpretacije ..dovodi do šireg prepoznavanja važnosti simbolizma, sustava vjerovanja i pojedinca u društvu

6

Prapovijesna arheologija u Hrvtskoj ..2 smjera razvoja: ..iz humanističkih znanosti (Šime Ljubić, Josip Brunšmid, Viktor Hoffiler) ..iz prirodnih znanosti (Dragutin Gorjanović-Kramberger) Dragutin Gorjanović-Kramberger (1856-1936) ..Der diluviale Mensch von Krapina in Kroatien: ein Beitrag zur Paläoanthropologie(1906) ..Život i kultura diluvijalnog čovjeka iz Krapine u Hrvatskoj(1913) ..prvo znanstveno proučavanje paleolitika Hrvatska ..Hrvatsko zagorje ..Istra i Kvarner ..Dalmacija ..Slavonija Hrvatsko zagorje -Krapina -Vindija -Velika pećina -Veternica (južna strana Medvednice) Krapina ..istraživanja 1899-1905. ..asistent Stjepan Osterman ..izvrsna metodologija iskopavanja za svoje vrijeme (stratigrafija, horizontalna distribucija nalaza) ..litičku industriju pripisuje musterijenu ..Riss/Würm interglacijal Vindija ..Stjepan Vuković 1928. prvi put dolazi na nalazište ..sljedećih 30 godina iskopava u Vindiji ..Mirko Malez (1924-1990) ..iskopavanja traju od 1974 -1986. ..reinterpretacije iskopanog arheološkog materijala I. Karavanića Velika pećina, Veternica -Velika pećina (Mačkova špilja) 1948 –1970. -Veternica –otkrivena 1951. –istraživana u više navrata Istra i Kvarner ..istraživanja M. Maleza ..iskopavanja i rekognosciranja ..rekognosciranje: područje Učke i Ćićarije ..iskopavanja: Šandalja (22 kampanje u razdoblju od 1962. do 1989. ..Romualdova pećina ..Lopar (Rab)

7

Kvarner ..Vladimira Mirosavljevića ..Vela jama na Lošinju ..Jamina sredi na Cresu Novija istraživanja ..suradnja Odsjeka za arheologiju Sveučilišta u Cambridgeu s Arheološkim muzejom Istre u Puli, Odsjekom za arheologiju iz Zagreba i Zavodom za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU pod vodstvom Prestona Miraclea ..sustavno istraživanje, probna iskopavanja, rekognosciranja (1995 –2002) ..Pupićina peć, Vešanska, Šebrn, Klanjčeva, Nugljanska, Vela, nalazišta na otvorenom (Kotle, Lokve) Dalmacija ..Š. Batović –otkrio površinske koncentracije kamenih rukotvorina na Dugom otoku, u području Ravnih kotara (između Ljubačkog zaljeva i Posedarja) –nema iskopavanja ..B. Čečuk –špilja Kopačina (Brač) ..prva istraživanja -F. Bulić i J. Szombathy krajem 19. st. ..Vela spila na Korčuli ..zbog svoje kompleksne stratigrafije zasigurno jedan od najznačajnihih lokaliteta na istočnojadranskoj obali ..istraživači: M. Gjivoje, Grga Novak, Božidar Čečuk, Dinko Radić Novija istraživanja u Dalmaciji ..Z. Brusić: pećina Vlakno na Dugom otoku ..I. Karavanić: ..Mujina pećina sustavna istraživanja (1995-2003) ..poznata u literaturi od 1978. ..Velika pećina u Kličevici (probno iskopavanje 2006.) Slavonija ..M. Malez i Josip Kunkera na prostoru Požeške kotline provode terenski pregled ..zabilježene su brojne površinske koncentracije litičkih artefakata ..nema iskopavanja ..Zarilac: kratkotrajno zaštitno istraživanje Gorski kotar ..od 2005. g. traju sustavna istraživanja špiljskog nalazišta Zala kod Ogulina pod vodstvom I. Karavanića

8

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful