Professional Documents
Culture Documents
Tematska
jedinica
Predavanja
Lekcija ili aktivnost
Nedelja
as
Internet
marketingUvod
Lino
i
korporativno
pozicioniranje
Copyright 2010 UNIVERZITET METROPOLITAN, Beograd. Sva prava zadrana. Bez prethodne pismene dozvole od
strane Univerziteta METROPOLITAN zabranjena je reprodukcija, transfer, distribucija ili memorisanje nekog dela ili itavih
sadraja ovog dokumenta., kopiranjem, snimanjem, elektronskim putem, skeniranjem ili na bilo koji drugi nain.
Copyright 2010 BELGRADE METROPOLITAN UNIVERSITY. All rights reserved. No part of this publication may be
reproduced, stored in a retrieval system or transmitted in any form or by any means, electronic, mechanical, photocopying,
recording, scanning or otherwise, without the prior written permission of Belgrade Metropolitan University.
Mart 2013.
Sadraj
Internet marketing Istorija................................................................3
Uvod...................................................................................................3
Internet marketing, definicija i karakteristike.......................................4
Ciljevi interaktivnog/Internet marketinga ............................................6
Internet, intranet, ekstranet ................................................................7
Mree u e-poslovanju .........................................................................9
E-commerce i e-marketing ....................................................................11
Marketing plan na Internetu ..................................................................13
ta je Web 1.0? ....................................................................................16
Tehnoloka prekretnica .........................................................................16
Web 2.0 okrenut ka korisnicima.............................................................18
Integracija vie servisa u jedan..............................................................19
Kolektivna inteligencija ..........................................................................20
Korporativni nastup na drutvenim medijima Uvod ............................21
Drutveni mediji .....................................................................................22
Specifinosti nastupa na drutvenim medijima .....................................23
Spoljanji (eksterni) blogovi ...................................................................27
Facebook kao element nastupa na drutvenim medijima..................... 28
Facebook................................................................................................28
Prednosti I mane Facebook strana I grupa............................................29
Twitter....................................................................................................33
ta znae oni silni mankiji, tarabe i slino? ........................................35
10 injenica u prilog internet marketingu ..............................................37
Kako LinkedIN pomae u biznisu..........................................................38
Izgradite i jaajte lini brend..................................................................38
Proirite mreu kontakata......................................................................40
Izgradite reputaciju i autoritet.................................................................40
Zaposlite se ili promenite posao............................................................40
Kako da zaraujete od Vaeg sajta? ....................................................41
2/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
20. veka,
klasinih metoda
dvosmernu (interaktivnu) komunikaciju. Sutinu te komunikacije ini skup aktivnosti pomou kojih
prodavac direktno ulae napore prema ciljnom potroau/korisniku kako bi dobio merljiv odgovor ili
transakciju. Vrlo otro konkurentsko okruenje i sofisticiran i edukovan korisnik trae prilagoavanje
ukupnog poslovnog procesa eljama i potrebama svakog korisnika posebno.
dugoronog odnosa poverenja, koju interaktivni marketing omoguava,
Uspostavljanje
doprinosi zadravanju
svega nove
interaktivnim marketingom
paljivo prethodno testiranje. Merljivost je sledea karakteristika koja interaktivni marketing izdvaja od
ostalih marketinko/prodajnih aktivnosti. Marketari su u prilici, na temelju informacije o koliini i vrsti
dobijenih odgovora ili narudbina kontroliu uspenost ili neuspenost kampanje, donose odluke o
njenom nastavku, promenama i sl. Interaktivni marketing je jedno od najdinaminijih
podruja
marketinga, koje je u toku svog razvoja, uslovljenog tehnolokim i informatikim razvijem, menjalo i
tehnike i orua delovanja. Nazivi poput: direktni marketing (direct marketing), marketing ,,jedan na
jedan (one-to-one marketing) ili aktivno oglaivanje (action advertising) na najbolji nain odraavaju
osnovnu karakteristiku interaktivnog marketinga direktnu, neposrednu komunikaciju s kupcem.
Uvod
Interaktivni marketing, kao marketinki pojam, javlja se poetkom devedesetih godina
20. veka, predstavljajui novi pristup u prodajnoj komunikaciji s tritem. Za razliku od
klasinih metoda jednosmernog komuniciranja (prodavac/oglaiva kupac),
interaktivni marketing se oslanja na dvosmernu (interaktivnu) komunikaciju. Sutinu te
komunikacije ini skup aktivnosti pomou kojih prodavac direktno ulae napore prema
ciljnom potroau/korisniku kako bi dobio merljiv odgovor ili transakciju.Vrlo otro
konkurentsko okruenje i sofisticiran i edukovan korisnik trae prilagoavanje ukupnog
poslovnog procesa eljama i potrebama svakog korisnika posebno. Uspostavljanje dugoronog
odnosa poverenja, koju interaktivni marketing omoguava, doprinosi
zadravanju postojeih i lakem pridobijanju novih korisnika.
Aktivnosti interaktivnog marketinga zasnivaju se na bazama podataka i medijima
interaktivnog komuniciranja. Baze podataka omoguavaju izbor ciljnog trita (kupca),
prema kome se deluje izborom odgovarajueg marketinkog/prodajnog medija.
Najpoznatiji mediji interaktivnog marketinga svakako su Internet, mobilni ureaji, pre
3/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
Cyber marketing se definie kao proces koji koristi cyber prostor (space) da
e-mail marketing,
web analiza,
kontekstualno oglaavanje,
mobilno oglaavanje.
Resursi telefonije:
Network-based resursi:
9. Internet,
10. Web,
11. Intranet,
12. Extranet,
13. EDI (Electronic Data Interchange);
promenama zbog obilja informacija koje se serviraju korisnicima. S druge strane, koliko
god da se lako stvara pozitivan imid na Mrei, toliko se brzo i lako stvara i negativna
impresija. Mentalitet korisnika je takav da se osea jak duh zajednitva i posledice mogu biti
dugorone, jer korisnici 24/7 razmenjuju utiske I iskustva o konkretnim robama i
uslugama.
Internet marketing moe da se oslanja na faze tradicionalnog marketing procesa:
situacionu analizu
marketinko planiranje i
implementaciju.
jednostavnost korienja,
Osnovna ideja Internet marketinga se ogleda u sledeem: to bolje upoznati svog kupca
(korisnika usluga, klijenta), anticipirati njegove elje u cilju bolje usluge i, u konanom
ishodu,
zadovoljiti njegove potrebe pre nego to to uine konkurenti. Internetski kupci su
zahtevni, njihovo znanje se uveava, kao i prohtevi I, ako kompanija nije u stanju da ih
zadovolji, nai e nekog drugog.
Smatra se da kompaniju deset i vie puta kota da osvoji novog kupca nego da zadri
postojeeg.
6/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
7/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
Mree u e-poslovanju
E-poslovanje rui divizionalne, funkcionalne i industrijske silose. Umesto klasinih kanala
marketinga i distribucije danas se koristi termin mree. Mrea se sastoji od entiteta koji
su vorovi mree i njihovih meusobnih veza. Iz mrene perspektive e-poslovanje
omoguava da se povee znatno vei broj entiteta i da se izmeu njih uspostave razliite
konekcije koje ranije nije bilo mogue ostvariti. Dva vana fokusa kroz koja bi trebalo
gledati na e-poslovanje su:
Povezani su entiteti, ime se akcenat stavlja na kljune uesnike.
Omoguene su interakcije, ime se akcenat stavlja na kljune poslovne procese.
irenjem broja kanala i obogaivanjem njihovog sadraja omoguava se znaajno
poboljanje performansi kljunih poslovnih procesa. Kao rezultat tih napora, poslovne aplikacije koje
su nekada bile funkcionalno organizovane (marketing, finansije, ljudski resursi) danas se orijentiu
prema kljunim entitetima:
Upravljanju odnosima sa kupcima (Customer Relationship Management CRM),
Upravljanju lancem nabavke (Supply Chain Management SCM),
Upravljanju odnosima sa interesnim partnerima.
E-poslovanje omoguava da se poslovanje sa pasivnog digne na mnogo vii, aktivni nivo,
povezivanjem vorova koji su ranije postojali kao individualne funkcije. Umesto da rade
za (po nalogu) mnogo je efektivnije ako se radi:
s kupcima
s dobavljaima
sa zaposlenima
s ostalim interesnim partnerima (zajednicom).
E-poslovanje omoguava kompletnu preorijentaciju poslovanja sa pojedinanih
aktivnosti, koje funkcioniu kao zasebni silosi i koji su upravljani od strane nepovezanih
sektora, na ostvarenje odnosa sa kljunim entitetima, koji su u potpunosti integrisani i
upravljani kroz proirenu organizaciju.
E-commerce i e-marketing
Electronic commerce ili e-commerce predstavlja jednu od poslovnih aktivnosti na
Internetu.
Obuhvata, izmeu ostalog, Business-to-Customer model i Business-to-Business model.
Business-to-Customer model predstavlja Internet prodavnicu, u kojoj posetilac moe da izabere jedan
ili vie proizvoda, odnosno usluga, i da to plati. Model Business-toBusiness se odnosi na relacije
izmeu dva poslovna partnera putem Interneta.
E-commerc se moe podeliti na dva dela:
ipak se u oblasti elektronske trgovine mogu uoiti tri karakteristina modela poslovanja:
Ebroker, Proizvoa, i Aukcija. U praksi, se pored navedenih modela, susreu i njihove
kombinacije.
Internet marketinke taktike. Postoji milion taktika, a najbolje su one koje su primenjene
na takav nain da doprinose ostvarivanju ciljeva online nastupa organizacije.
4. Planiranje Internet marketinkog budeta
Definisanje konkretnih segmenata primene marketinkih strategija. U ovaj budet su
uvrtene I plate zaposlenih u marketinkom sektoru, kao i cene usluga koje dovode do
implementacije Internet marketing plana (cene istraivanja, kreiranja posebnih elaborata i sl.)
5. Formiranje marketinkog tima
Organizacija ljudskih resursa predstavlja najbitniji segment u kreiranju uspenog posla,
pa tako i u implementaciji Internet marketing plana, u sluaju kreiranja ovakvog tima u
samoj kompaniji.
15/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
ta je Web 1.0?
Da bi smo mogli detaljnije da opiemo model Web 2.0 neophodno je da se osvrnemo na
period koji je prethodio ovom fenomenu poznatiji jo i kao Web 1.0.
Web 1.0 je predstavljao eru Interneta u kojoj se on pojavljuje kao statian medij,
identian tampi, samo u digitalnom izdanju. Vlasnik stranice je taj koji kreira sadraj i u
odgovarajuoj formi je postavlja na web sajt, a posetioci su ti koji sajt poseuju iskljuivo
u informativne svrhe. Jedini nain komunikacije sa vlasnicima sajtova sa ciljem
ostavljanja utisaka i predloga obavljao se putem Kontakt strane, a vlasnik bi odluivao o
daljim akcijama povodom istih.
Moemo zakljuiti da su sajtovi imali iskljuivo informativnu funkciju, poput telefonskih
imenika ili enciklopedija ija je jedina prednost bila u brzini pretraivanja, zahvaljujui
digitalnoj formi. Bilo kakav oblik interakcije, kolaboracije ili prilagodljivosti, zahvaljujui
njihovoj statinoj strukturi, nije postojao.
Tehnoloka prekretnica
Krajem prolog i poetkom ovog veka web industrija doivljava tehnoloki procvat.
Pojavljuju se tehnologije kao to su RSS, XML, blogovi ili drutvene mree koje daju
potpuno novu dimenziju prisustvu na Internetu. One u potpunosti menjaju i nain na
koji korisnici poinju da koriste web, te Internet prelazi put od platforme do servisa na
raspolaganju krajnjim korisnicima, koji e u potpunosti promeniti ivote ljudi u narednih
10 godina.
16/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
Uvod
Svedoci smo velikih promena u drutvu potpomognutim tehnolokim razvojem.
Poslednjih sto godina itavo oveanstvo zabeleilo je napredak identian onom koji se
desio u prethodnih hiljadu. Primitivna drutvena ureenja zamenio je kapitalizam i
orijentisanost na finansijske rezultate, a pojava tehnologije i razvoj primenjenih nauka
doprineli su da preemo put od uvenog Forda T crne boje, do drutva potpunog izobilja
koje zadovoljava i najspecifinije potrebe.
Takvo, izmenjeno drutvo u potpunosti je promenilo i nain poslovanja i komunikacije sa
krajnjim korisnicima. Mogunost izbora uslovila je i potrebu za pridobijanjem panje od
strane krajnjih potroaa, a sve to dovelo do razvoja marketinga kao posebne kategorije
za izuavanje trita, njegovih potreba i naina zadovoljavanja istih. Promocija, kao
jedan od elemenata marketing miksa, dobija nove platforme za svoje ostvarivanje, te
pomalo ograniena tampana izdanja i radio dobijaju ozbiljnu konkureciju u vidu
televizije, koja je uspela da integrie nekoliko tipova komunikacije u jedan mediji i time
odnela potpunu prevagu na tritu oglaavanja.
Mana sva tri medija, ispostavie se, odnosila se na iskljuivo jednosmernu komunikaciju
sa krajnjim korisnicima, puko prosleivanje reklamnih poruka ne bi li se privukla panja potroaa, a
stalni imperativ ekonomskog rasta uinio da reklame preu put od
senzacije do potpunog zasienja. Meutim, poetkom devedesetih pojavio se Internet
kao novi medij, koji danas doivljava stepen razvoja koji nam, pored mogunosti koje
pruaju klasini mediji, omoguava i aktivnu interakciju sa naim postojeim i
potencijalnim potroaima.
Dolazimo i do Web 2.0 ere orijentisane iskljuivo na korisnika, gde je isti nosilac naeg
marketinga brendovi dobijaju svoje advokate u vidu korisnika ovih servisa, a promocija
biva potpuno decentralizovana sa tehnologijom u sreditu zbivanja. Marketing od usta
do usta, poznat kao najefikasniji vid marketinga, zahvaljujui ovoj injenici dobija novu
Internet dimenziju.
Web 2.0 je koncept koji je u prethodnih nekoliko godina, koliko postoji, napravio
revoluciju u korienju Interneta i vratio mu imid medija za razmenu informacija koju je
prvobitno i imao. Formalizacija termina i koncepta Web 2.0 vezuje se za ime Tima
ORajlija (Tim OReilly). Nakon uvenog Dot com balona i propadanja velikog broja
kompanja iz Web 1.0 perioda, ORajli verovao da se radi o kraju Weba, kako su mnogi
tvrdili, ve je smatrao da se radi o normalnoj fazi rasta balona i njegovog pucanja, koja
prati mnoge tehnologije i usluge. Tvrdio je da se radi samo o prekretnici u razvoju Weba
i da je dolo vreme za razvoj nove druge faze Weba. ORajli i Media Live
International su u seriji rasprava taj pojam nazvali Web 2.0, kojim su, umesto da ga
definiu, predstavili koncepte na kojima poiva, kljune razlike i evoluciju weba 1.0 u
17/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
web 2.0 Stvaranje koncepta rezultiralo je i odravanjem tri Web 2.0 konferencija u San
Francisku u oktobru 2004. i 2005. godine, dok je trea konferencija bila odrana
poetkom novembra 2006. godine. Na konferencijama se raspravljalo o prolosti,
sadanjosti i budunosti weba, prvo kroz Web kao platformu, da bi se u poslednje dve
godine godine proirila pria na inovacije kojima je rezultiralo korienje Weba kao
platforme i usluga koje tako nastaju. Ove se godine problematika proirila na teme novih
aplikacija i usluga, kao i poslovnih 2.0 modela.
19/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
Kolektivna inteligencija
Kroz ove primere lako je uoiti kljune karakteristike Weba 2.0 jednostavne ali
proirive Web aplikacije, interaktivnost, mogunost sudelovanja velikog broja korisnika u
stvaranju i korienju sadraja. Uz taj pojam kolektivne snage vee se i drugi slian
pojam kolektivne inteligencije, koje omoguava da odreene kompanije preive dotcom propast i
krenu prema Web 2.0 svetu. Radi se jednostavno o iskoriavanju onih
potencijala zbog kojih Web upravo i postoji korisnika. Od takvih kompanija izdvajaju se
npr. Yahoo, eBay, Amazon, koji je dajui korisnicima mogunost uestvovanja kroz
recenzije, ocene i ostale oblike uestvovanja postao pionir korienja kolektivne
inteligencije Weba. Kroz aktivnost korisnika, poboljavaju rezultate pretrage, stoga e
pri pretraivanju uvek prve izbaciti najpopularnije rezultate umesto sponzorisanih, kao
to to rade druge online knjiare.
Kolektivna inteligencija i uestvovanje svoj vrhunac trenutno doivljavaju u blogerskim
mreama ali i Wiki projektima prvenstveno kao to je Wikipedia, online enciklopedija
u koju svaki korisnik moe dodavati sadraj i menjati postojee tekstove. Blogerske
mree su korak napred u razvoju blogova, jer okupljaju osobe slinih interesa na jednom
mestu, koje potom kroz tekstove, diskusije, komentare i linkove, mogu postati ozbiljni
stvaraoci misli. Kroz filozofiju Weba 2.0 i usluge poput RSS-a, permalinkova i tagova ine
praenje svojih tekstova jednostavnim i lako dostupnim publici, koja kroz komentare
moe postati aktivni deo pojedinih diskusija ili cele mree. Tako raste koliina sadraja a
samim tim i mogunost da svaki itatelj sazna ili naui neto novo.
Sada, kada smo spomenuli kljune prednosti Web 2.0 koncepta, ne bi bilo loe pobrojati
ih sve na jednom mestu i napraviti uporedni prikaz, kako bismo dobili jasniju sliku o
izazvanim promenama.
20/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
21/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
tehnike platforme ne postoji a odgovorno lice ne mora biti vezano za mesto posla ve,
zahvaljujui razvoju mobilnih tehnologija to moe podjednako dobro obavljati iz bilo kog
dela sveta.
Kada su u pitanju web 2.0 servisi, dananji nastup na Internetu uglavnom vezujemo
za drutvene mree. Ovo i ne udi obzirom da su drutvene mree, kao najpopularniji
oblik drutvenih medija, etvrta najpopularnija aktivnost korisnika Interneta, posle
pretrage, portala i downloada PC softvera. Znaaj ove pozicije na prvi pogled verovatno
nije toliko veliki dok se ne uzme u obzir da je pre drutvenih mrea na istoj bio e-mail, a
upravo ova smena oznaava i promenu iz web 1.0 u web 2.0 eru.
Drutveni mediji
Period kada smo drutvene medije nazivali sledeom velikom stvari koja e se desiti na
Internetu i u naim ivotima je odavno proao. Oni su uveliko tu, deo su nae
svakodnevnice, bilo da su to mladi koji e uz kafu prepriavati svoje doivljaje sa
Facebook-a ili poslovni ljudi koji ire svoja poznanstva i razvijaju kroz biznis klubove na
Linkedin-u. Doneli su veliku promenu u nainu na koji doivljavamo Internet, postali su
centralno mesto za razonodu najrazliitijim slojevima korisnika Interneta sa jedne, i
nezaobilazni komunikacioni alat sa druge strane, nadilazei sva oekivanja koja su u
poetku postavljana, bilo u pogledu broja korisnika ili vremena koje se na istima provodi.
Po Nielsen istraivanju iz januara 2011. godine Facebook proseno poseuje preko 90
miliona jedinstvenih korisnika meseno, provodei na istom preko 2 sata dnevno, to,
ako isti posmatramo kao medij, stavlja rame uz rame sa televizijom kao medijem ispred
koga prosean korisnik provodi najvie vremena. Odmah iza Facebook-a je i MySpace sa
60 miliona, a slede ga LinkedIn i u prethodnih godinu dana najbre rastua (664% rast za
godinu dana), mikrobloging platforma Twitter. Ovaj fenomen nije zaobiao ni Srbiju, te
veliki broj korisnika razliite starosne i interesne strukture, svakodnevno provodi vreme
na ovim sajtovima.
Drutveni mediji se mogu definisati kao vrsta Web stranica putem kojih je na
jednostavan nain omogueno spajanje savremene Internet tehnologije (Web 2.0) sa
interakcijom korisnika. Sa aspekta razgranienja termina, drutveni mediji predstavljaju
kanal savremene online komunikacije koji za osnovu ima tehnologiju Web 2.0 kao i
poslovne modele zasnovane na Business 2.0 konceptu (ali ne iskljuivo).
Veoma je bitno napomenuti da oni koji poistoveuju drutvene medije sa drutvenim
mreama veoma gree: drutvene mree predstavljaju samo jedan segment mnogo
ireg skupa drutvenih medija, ali kao i ekonomska propaganda u marketingu, drutvene
mree su najvidljiviji deo drutvenih medija.
22/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
Najvee prednosti drutvenih medija i razlog velike popularnosti pojedinih servisa ovog tipa su:
Jednostavnost korienja Svako moe da koristi drutvene medije,
Prava dvosmerna komunikacija (konverzacija) Generalno posmatrano, mali broj
osoba poseduje stvarnu kulturu konverzacije (pored davanja informacija, potrebno ih je
i primati), jer jednostavno sluaju, ali ne uju ta im se govori/pria/pie.
Upravo iz ovih razloga, korienje drutvenih medija za ostvarenje razliitih kompanijskih
ciljeva predstavlja toliko veliki izazov u celom svetu, pa i kod nas.
23/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
26/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
27/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
zabavnu video formu svojim potroaima otkriva neke od detalja iz poslovanja ove
kompanije, ime im omoguava da se dodatno veu za istu.
Ovim trendom krenule su neke poznatije domae kompanije poput ComTrade-a (manje
uspeno), ili Color Press Groupa, te tako na njihovim korporativnim sajtovima moemo
nai i blogove njihovih generalnih menadera.
Produkt, kao i CEO blog, mogu obuhvatati i dogaaje poput konferencija, prezentacija i
drugih deavanja koje kompanija organizuje, ili kojima prisustvuje. Novinari takve
informacije mogu koristiti kao pripremni materijal, ili osnovu za pravljenje kalendara
dogaaja na kojima se mogu obavestiti o Vaem poslovanju.
Generalni nedostatak ovog tipa komunikacije jeste opasnost odavanja poslovne tajne,
pa je potrebno precizno definisati koje oblasti i u kojoj meri se mogu nai na blogu, kao i
koje osobe e biti zaduene za njegovo stvaranje i ureenje. Sve ovo, shodno gore
definisanim pravilima, mora imati adekvatan intezitet odravanja u okviru planirane
strategije.
Facebook
Facebook kao trenutno najpopularnija drutvena mrea privlai jako puno panje kada je
korporativni nastup u pitanju. Zbog injenice da preko dva milliona ljudi samo iz Srbije
koristi Facebook (vrlo diskutabilan podatak), razliite starosne strukture, marketinka
odeljenja se na najrazliitije naine trude da privuku panju ovih korisnika. I ako postoje
brojne spekulacije oko toga kako biti predstavljen da Facebook-u, jedini pravi odgovor
lei u preporuci samog servisa koja poslovnim subjektima daje mogunost
otvaranja Facebook strane. Naravno to nije jedini nain na koji se moe neko predstaviti
ali je dugorono najsigurniji, kako se obini profili koji se prave za kompanije esto briu,
a grupe imaju nekoliko ograniavajuih faktora.
28/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
29/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
Na gornjoj slici vidimo primer asopisa Story i njegove brend ekstenzije sajta Story.rskoji
na mesenom nivou dobije preko 40.000 poseta sa Facebooka. Brend je u trenutku
pisanja rada imao oko 7.500 fanova na Facebooku, a nova obavetenja se objavljuju u
intervalu od sat vremena ime se postie da vei broj fanova pogleda svako obavetenje
ali i ostavlja dovoljan vremenski period izmeu 2 objave da ne iritira korisnike.
Danas strana ima preko 20.000 fanova (ili bolje rei lajkera obzirom na promenu imena)
i verujem da su ove brojke znatno promenjene.
30/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
Zakljuak
Sve navedeno danas ini Facebook nezaobilaznom lokacijom za korporativni nastup na
Internetu. Od vremena i novca koji se uloi u nastup na istom zavise i rezultati a ono to
je sigurno je da je platforma ta koja e nam pomoi da u tome i uspemo. Ogranienja
gotovo da ne postoje a ako budemo dovoljno originalni i potujemo pravila igre
sigurno emo biti i primeeni i to e korisnici znati da cene.
Kako pravilno odravati stranice na Facebook drutvenoj mrei
Fan Page! Imati grupu na Facebook stranici nema posebnog efekta, a u nastavku sledi i
objanjenje:
Razlog je veoma prost: Onog momenta kada vaa grupa pree 5000 (pet hiljada)
lanova, vi kao administrator zauvek gubite pravo da svojim lanovima aljete poruke i
od tog momenta vaa grupa vam koristi isto kao i da je nemate uopte.
Ovo je jedan od propusta koji Facebook ima i za koji je ve due vremena bilo pria da e
se promeniti, ali do danas nije dolo do promena.
Uzmimo primer jedne grupe koja ima 15.000 lanova I vi kao vlasnici te grupe ne moete
da uradite nita. Moete postavljati neto na zidu te grupe, a isto to moe i bilo ko od
preostalih 15.000 lanova. To to napiete moe da vidi samo onaj ko fiziki doe u
grupu, u praksi se najee depava da jednom kada se neko ulani u neku grupu, jako su
male anse da e u nju ui vie od par puta godinje. Ne moete da napiete poruku koju
e ljudi dobiti u svom Inboxu ili svom statusu.
Jedan od takvih primera
Neko od korisnika iz najbolje namere hteo da okupi ljude oko ouvanja platana u
Beogradu. Napravio je grupu koju moete pogledati ovde. Sada, kada su preli 5000 ljudi
grupa im je potpuno beskorisna i platane e posei jer ovih 14.000 ljudi ne moe nikako
da se organizuje: nema naina da im se poalje poruka o nekom protestu, okupljanju,
bilo emu.
ta je onda reenje? Fan page
Ne dajte da vas ime fan pejd zavara pa da pomislite da je to samo ako imate neki
poznati brend ili ste poznata linost. Fan pejd je trenutno najmonije marketinko
oruje na Fejsbuku.
Osnovna razlika u odnosu na grupu je to to moete do mile volje da piete statuse koje
vide svi vai fanovi u svom News Feedu, zajedno sa statusima svojih prijatelja..
Dakle, osnujte fan pejd to je trenutno najbolja solucija ta god da radite.
31/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
1. Najvei broj korisnika automatski odbija apsolutno sve friend requestove koji dolaze
od nekog kozmetikog studija, marketinke agencije, bilo ega to nije iv ovek sa
imenom i prezimenom. Jednostavno, takva je kultura na Fejsbuku.. Na MySpace-u je bilo
drugaije, tamo je bilo normalno imati pre svega bend za prijatelja, a onda i kozmetike
studije itd.
2. iv ovek moe da ima maksimalno 5000 prijatelja. ta ete da radite kada vam
biznis poraste toliko da imate vie od 5000 prijatelja? Ima raznih reenja evo, Ceca
Ranatovi (prava ili lana) je otvorila jo jedan profil pa sad moli nove fanove da je
dodaju za prijatelja na tom novom profilu dakle, nepotrebna problematika. Ne elite to
u ivotu.
3. moda i najvanije pravila na Fejsbuku su takva da ne smete imati profil pod
lanim imenom. to znai da jednog dana neko iz Fejsbuka moe da vam trai da
dostavite skenirana svoja dokumenta, a u tom sluaju teko ete zadrati svoj profil osim
ako vam u linoj karti ne pie da se zovete Fitnes studio Herkules. Moraete ili da
promenite ime u svoje pravo ime ili da vam gase profil, u svakom sluaju moete imati
probleme koji vam ne trebaju.
Twitter
Da li ste znali das u socijalne mree prema poseenosti preuzele primat nad
nekadanjim liderom na web-u, sadrajem za odrasle. Kao trend #1 u svetu socijalne
mree su postale pored jo jednog vide druenja meu korisnicima i alat za promociju
brendova, kompanija, njihovih usluga i sl. Ne postoji iole bitan dogaaj u dananjem
drutvu, a da nije publifikovan na neku od socijalnih mree, te shodno tome, menjamo
dobro poznat izraz u
33/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
Kao socijalna mrea, Twitter je real time, to znai da su informacije koje korisnik objavi
vidljive trenutno.
Karakteristika twitter-a je sto je celokupna drutvena mrea u makro formi, odnosno
tekstovi, statusi i informacije koje se unose i auriraju imaju do 140 karaktera i u
skoranje vreme, sve je vei broj korisnika koji twitter koriste preko svog mobilnog
ureaja (telefona, pad-ova...) i ono to mu daje veliku prednost jeste to sto je kretanje
informacija potpuno decentralizovano.
O emu piu korisnici?
Uglavnom o linim interesovanjima ili ako kompanija koristi nalog u svrhe promocije,
onda o njihovim aktivnostima na tritu.
Najbolja marketinka strategija koja e uvek vaiti je: Briga o korisnicima. Moda i
najbolji primer za to kako se vodi briga o korisnicima jeste gospodin pod imenom Gary
koji je putem drutvenih mrea irio svoju ljubav prema hobiju vinu. Pored mnotva
video materjala koje je publifikovao online, korisnicima je redovno odgovarao na svako
pitanje koje su mu postavljali. Nakon odreenog vremena, Gary je napisao knjigu crush
it u kojoj je na fantastian nain opisao na koji nain je revolucija socijalnih mrea
promenila nae ivote I marketinke strategije kompanija. Knjiga je pisana u poetku u
elektronskom formatu, a kasnije je I izdata od strane New York Times-a I Wall St. Jurnala, gde je
prodata u vie od 20.000 primeraka. Gary je i dan danas prisutan na svim
drutvenim mreama, jo uvek bez ikakve tekoe pomae I odgovara korisnicima na
njihova pitanja u rekordno kratkom roku (autoru teksta je poznato vie sluajeva iz
okoline gde je Gary u razliito vreme tokom dana na Twitter-u odgovarao na svako
pitanje u roku od par minuta.
Zakljuak, vodite brigu o svojim potencijalnim i stalnim klijentima, budite im na
raspolaganju za sve to ih zanima i to e upravo izazvati lojlnost kod njih.
Twitter, kao drutvena zajednica koja kod nas u Srbiji, broji oko 50.000 lanova. Iako je
po broju lanova, daleko iza najpopularnije zajednice Facebook-a, tih 50.000 ljudi koji su
doli na Twitter, tu su da svojim reima, delima i interakcijom sa ostalima utiu na
drutvo oko sebe. Sa tehnikog aspekta, potencijal Twitter-a za irenje informacija je
daleko vei nego na ostalim drutvenim mreama. Profili su uglavnom javni i
neogranien broj korisnika moe da prati jedan profil, odnosno nema limita u broju ljudi
koji mogu da imaju uvida u to ta vi tvitujete, odnosno delite sa ljudima.
U marketinke svrhe, Twitter je odlian alat koji bi svaka korporacija koja pretenduje da
bude ozbiljna na tritu, trebalo da aktivno koristi. Poto isti funkcionie kao zajednica,
potencijalna akcija koju imate kao korporacija e se veoma brzo proiriti po mrei i sama
interakcija sa korisnicima je od presudnog znaaja za kampanje koje vodite. Jedni od
prvih koji su prepoznali potencijal Twitter zajednice su politiki predstavnici u
34/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
Sjedinjenim Dravama, a poznato je da je sadanji predsednik SAD-a Barak Obama, upravo preko
Twitter-a pokupio simpatije velikog broja graana koji su mu doneli pobedu na predsednikim
izborima.
35/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
Kada ponavljate neiji tvit, svi korisnici koji vas prate videe taj tvit, kao i korisniko ime
osobe koja ga je napisala.
# Hashtag, popularna taraba Hashtag na twitter-u ima svrhu da okupi ljude oko
nekog dogaaja, deavanja ili teme oko koje ele da priaju. Neke od internih
zanimljivosti kada su hashtagovi u pitanju, jeste da twitter funkcionie u tri smene, tako
da je obiaj npr. Kada dodju ujutru na posao, korisnici objave neki tvit koristei hashtag
prvasmena (npr dobro jutro #prvasmena). Svi korisnici koji u svom tvitu budu stavili
hashtag #prvasmena ukljuie se na poseban timeline preko kojeg svi zainteresovani
mogu da prate ta ljudu u prvoj smeni pisu. Pogledajte ta drugi korisnici piu,
njihove hashtagove, ukljuite se u njih, a ukoliko su Vam potrebni neki od popularnih
hashtagova kod nas, obratite nam se u komentaru.
Kao to smo naveli, twitter koriste takoe mnoge javne linosti. Krenite da pratite ljude
koji su vam zanimljivi i od kojih moete dosta da nauite.
36/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
37/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
8. Internet nudi lake i brze nacine da ispitate zelje i potrebe svojih potencijalnih kupaca
prakticno bez ikakvih ulaganja.
9. Internet nudi mogucnost da budete prisutni na nekom trzistu iako ste hiljadama
kilometra udaljeni.
10. Reklamiranjem na internetu i sponzorisanjem projekata pomazete razvoj novih
tehnologija, pruzate priliku mladima da svojim radom zaista promene nesto.
Malo statistike:
Zaglavlje (Headline) je deo koji se pojavljuje ispod Vaeg imena i prvo to drugi
teite. Imate 120 znakova da opiete ko ste i ta moete da uinite za druge. LinkedIn
algoritam pridaje veliki znaaj tekstu u zaglavlju kad rangira lanove prilikom
pretrage. Fotografija i zaglavlje su prvo to posetioci vaeg LinkedIn profila vide
Positions). Navedite i opiite detaljno svaku svoju funkciju, radne zadatke i rezultate.
To e vam pomoi da poveate mreu kontaka, jer mnogi pretrauju bazu LinkedIn
lanova po kolama i fakultetima kad ele da pronau ljude sa kojima bi se povezali.
dodajete link ka svom sajtu, u padajuem meniju moete da izaberete izmeu vie
opcija kao to su: Personal Website, Company Website, Blog, itd. Izaberite Other: i
iskoristite mogunost da promenite naziv linka (takozvani anchor tekst). Ako linkujete
ka kompanijskom sajtu, dodajte kljune rei za koje elite da se sajt rangira na
Internet pretraivaima. Na primer: Finansijski Snowboard. Privlano i zanimljivo ime
sajta ili bloga e zaintrigirati posetioce vaeg profila da kliknu ga posete.
Twitter. Dodajte link ka Twitter profilu. Moete da dodate vie Twitter naloga, a
kaete ta moete da uradite za druge. Upotrebite rei koje najbolje opisuju vae
sposobnosti, znanja, vetine i dostignua.
39/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
LinkedIn koristi sistem konekcija da vam preporui korisnike koje moda znate.
dobijete preporuke jeste po principu: Dajte, i dae vam se. Preporuite svoje
saradnike i oni e rado uzvratiti uslugu.
svojoj oblasti. Korisnici ovde postavljaju pitanja iz razliitih oblasti na koja moete da
odgovorite. Linkedin bira i posebno istie eksperte u svakoj oblasti prema broju
najboljih odgovora koji su dali. Ako govorite (piete) engleski jezik, imate priliku da
poveate svoj autoritet iz odreene oblasti i privuete panju na sebe, kako korisnika
irom sveta, tako i vaih konekcija i korisnika iz zemlje.
sa ljudima iz vae industrije. Ako ste aktivan korisnik, moete da dospete na poetnu
stranu grupe kao najuticajniji korisnik (Top Influencer) i poveate svoju vidljivost i
prepoznatljivost. Moete da se ulanite u najvie 50 grupa. Pored toga, ako imate
mnogo konekcija moete da pokrenete grupu i pozovete svoje kontakte da se
pridrue grupi.
Kreirajte potpun profil i redovno ga aurirajte da biste ostavili snaan prvi utisak.
40/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
preporuke.
Pratite vie kompanija da biste prvi saznali za nove poslovne prilike i otvorena
radna mesta.
Vie saveta za sve koji trae posao moete da pronaete u LinkedIn centru za pomo.
Ovo su samo neki od naina na koje LinkedIn moe da vam pomogne u karijeri i
poslovanju. LinkedIn ima jo niz prednosti i koristi kako za pojedince tako i za kompanije.
Ali, kao i na drugim drutvenim mreama, moete da ih ostvarite samo ako uzmete
aktivno uee.
3. Upoznajte svoje posetioce. Morate znati kakva vam je struktura posetilaca. Pre svega
polna i starosna, a zatim i na osnovu lokacije. U zavisnosti od tipa sajta, potrebno je i
poeljno imati i ostale informacije koje bi mogle biti relevantne klijentu npr. ako je sajt
o mobilnim telefonima koliko procenata korisnika ima vie od jednog telefona, koliko
procenata koristi kog operatera, proizvoaa, ako je sajt o automobilima da li
poseduju automobil, i ako da, kakav je (starost, kubikaa, proizvoa, pogonsko gorivo),
i tako dalje. Upoznajte navike i potrebe svojih posetilaca. Neke od ovih podataka moete
dobiti kroz bazu ako imate forum ili community, a ono to ne moete, dobijate tako to
lepo, uljudno i nenapadno pitate ljude ubacite ankete dobiete sve to vam treba.
4. Upoznajte konkurenciju. Idealan scenario je da svi nauimo na tuim grekama, ali
kako to obino nije sluaj, ovaj korak je tu vie sa ciljem da saznate odnos snaga na
tritu i pokupite neke dobre ideje i primere i primenite ih kod sebe. Veoma je bitno da
znate gde ste u odnosu na ostale.
41/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
5. Kreirajte stranicu za marketing koju ete linkovati sa svake strane vaeg sajta, uz
svaki banner napravite minimalni grafiki element koji vodi tamo i slino. To je neto to
elite da ljudi lako nau. Tu e osim osnovnih informacija biti i vaa oglasna ponuda,
kontakt formular i download statistike.
6. Ciljajte gde i koliko moete. Ako vam je sajt takav da postoji mogunost da ciljate
razliite grupe ljudi, obavezno razradite tu priu jer svi oglaivai ele da pogode neku
ciljnu grupu, i idealan scenario je da moete da im ponudite ba to. Primera radi, ako
moete da servirate reklame i pratite posetu razliitih starosnih struktura, ili ljudi
razliitih interesovanja (npr. sport, politika, automobili, raunari).
4. Do sada su nam ukazali poverenje: Stavite zid logotipa klijenata koji su vam do sada
ukazali poverenje, ako ih imate i smatrate da vam to moe ii u prilog. Primera radi, ako
klijent vidi da se neko od ozbiljne konkurencije oglaavao, vee su anse da se odlui za
vas.
5. Ponuda standardnih oglasa. U ovoj sekciji potrebno je da jasno navedete ta od
oglasnog inventara imate, dozvoljeni tip oglasa, veliinu, dimenzije, format i cenu, kao i
da jasno stavite do znanja gde se pomenuti oglasi na stranici nalaze najlake tako to
ete uhvatit screenshot ekrana i na njemu oznaiti. Malo kasnije emo objasniti i kako
da formirate cene.
6. Ponuda kreativnih oglasa i vanstadnardno oglaavanje. Do skora ovo nije bilo
naroito bitno, ali danas je praktino nezaobilazno klijenti ele vie od bannera, ele
neto novo bilo da je to floater, roll down, peel off, branding, takeover ili neto slino.
Moda ne znate ta koji od ovih formata predstavlja, pa u pokuati da objasnim.
- Floater je oglasni format gde se klijentova reklama prikae plivajui iznad sadraja
samog sajta u trajanju od 15ak sekundi, jednom dnevno. Obino su dimenzije 300300 a
ponekad su ponude i za 500500 varijantu.
- Roll down je oglasni format koji se nalazi na pozicijama standardnih bannera, ali se
proiruje na 2.5 puta svoju visinu prelaskom mia preko njega.
- Peel off je oglasni format koji se nalazi u okovima sajta i predstavlja zavrnutu ivicu
koja se odmotava kada se primaknete miem.
- Branding moe ii u vie oblika, od toga da se pojedini elementi sajta stilizuju (primer
naslovne linije menija imaju u oku logo), do toga da se pozadina sajta u potpunosti
zameni oglasom koji je klikabilan.
- Takeover predstavlja jedan od najinvazivnijih oblika oglaavanja gde posetilac prilikom
posete sajtu biva preuzet na 10ak sekundi od strane reklame (koju naravno moe da
zatvori) koja se prikazuje preko celog ekrana.
7. Dobri primeri iz prolosti. Klijenti ele da vide kako odreena kampanja izgleda u
akciji, zato dobre primere koje ste imali dokumentujte i uvedite u svoju oglasnu ponudu.
8. Kontakt informacije i uslovi saradnje. Poslednje, ali ne i najmanje vano zapravo
moda i najvie vano. Jasno navedite ko je kontakt osoba i dajte sve potrebne podatke
(ime i prezime, mail, telefon). Navedite ako saraujete sa nekom agencijom, navedite
koji su agencijiski uslovi, koji su limiti na sajtu (npr. mora biti odgovarajue za mlae od
18), koji su posebni uslovi (npr. za politike organizacije cena zakupa je dvostruko vea.),
i jasno navedite kakve pogodnosti imaju agencije. Zato je ovo bitno? Pa ovo je Srbija,
anse da radite sa direktnim klijentima su jako male, a agencije moraju da dobiju popust
da bi i same mogle poslovati jer obino ni one nisu prva ruka. Raunajte da je korektno
da agencijama date popust od 30% na celu oglasnu ponudu, a u sluaju da je neka od
njih zaista mnogo uinila za vas i 40% je na mestu.
I to je to gotova oglasna ponuda!
43/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA
44/44
BESPLATAN KURS INTERNET MARKETINGA