Godisnjak Rodoca Br.8

Rodoa
GODINJAK
Glasilo HKUD Rodo, br. 8, godina 8., Mostar, prosinac 2010.
Godisnjak Rodoca br8- 2010.indd 1
17.12.2010. 17:59:41
GODINJAK
Rodoa
Urednitvo lista:
Snjeana Vidovi
Davor aravanja
Mladen Vidovi
Ana Babi
Suradnici:
Ferdo Kova, Anelko Rogi,
Miro imunovi, fra Marinko akota,
Anja Vidovi, Franjo imunovi,
Vedran Vidovi, Silvestar Ituk,
Nikica Cvitanovi, Jozefina Pranji
Izdava:
HKUD RODO
Za sve tekstove u Godinjaku odgovara

Odbor drutva.
Tisak:
Suton d.o.o. iroki Brijeg
Tira:
400 kom.
Dragi itatelji!
Dokaz da vrijeme doista neumitno tee
jeste i osmi broj Godinjaka u kojem se
ponovno druimo.
Ve smo navikli da u prosincu, svima
nama posebnom mjesecu, zajedno
oslukujemo zvuk boinih zvona koja
polako najavljuju dolazak tihe ,svete
noi. Boi je pred vratima, donosi mir
i ljubav koji su nam u ovom beznadnom
vremenu doista potrebni. Podijelite ljubav
i sreu s drugima kako biste osjetili radost
i oplemenili srca. Tako emo svi biti
sretniji.
Sretan i blagoslovljen Boi i Novu 2011.
godinu eli vam urednitvo Godinjaka
Posebnu zahvalnost dugujemo

Nakladi Alfa d.o.o. Mostar i Sutonu d.o.o.
iroki Brijeg koji su nam omoguili
besplatan tisak i ovog broja Godinjaka.
Sretan i blagoslovljen Boi

i Novu 2011. godinu
eli vam
Urednitvo Godinjaka
17.12.2010. 17:59:42
SADRAJ
Korisni telefonski brojevi:

121 Centar za motrenje i obavjeivanje
122 Deurni telefon policije
123 Vatrogasno drutvo (takoer i: 310-736)
124 Hitna Pomo (takoer i: 315-487)
125 Tono vrijeme
1188 Informacije TH-a Mostar
1278 Prijava telefonskog kvara
1288 Pomo na cesti
350-128 O. . Bartol Kai
350-129 M. Z. Rodo
broj 8, god. 8, prosinac 2010.
314-868 Ljekarna u ul. Stjepana Radia

314-136 Klinika bolnica Mostar
322-456 Crveni Kri
327-144 Deurni Operativni u PU Mostar
0800 20 500 Krimolovci
314-890 Vodovod
311-135 Prijava Elektro kvarova
331-992 Hrvatski Auto Klub (HAK)
347-869 Civilna Zatita
17.12.2010. 17:59:42
OBRAANJE NOVOG UPNIKA

FRA
STIPE
MARKOVIA
Dragi Rodoani,
Od srca vas pozdravljam i svako dobro od Boga za
vas molim.
Zajedno sa svima vama radujem se jo jednom
izlasku novog broja rodokog Godinjaka, svojevrsnog ljetopisa, u kojem emo kao i u prethodnim
brojevima iitavati u kratkim crtama ivot Rodoa
i njegovih mjetana.
Vrlo vaan dio naega ivota jest vjera, pa onda
kao vjernicima i sve to je uz vjeru vezano, a vrlo
je usko uz vjeru, i to ivu vjeru, vezana i izgradnja
nove crkve u naem mjestu. O tomu emo kazati neto u recima koji slijede
Na prijedlog uprave Hercegovake franjevake provincije i Biskupovim Dekretom od 18. kolovoza 2010. imenovan sam upnikom upe Sv. Petra
i Pavla u Mostaru, iji je bitni dio i Rodo. Slubenom primopredajom u Biskupovoj nazonosti
preuzeo sam upravljanje upom 26. kolovoza 2010.
Ovim inom, izmeu ostalog, preuzeo sam i odgovornost za nastavak izgradnje Rodoke crkve koju
je zapoeo moj prethodnik o. fra imun Romi.
O tijeku priprema i dosadanje izgradnje crkve mogli ste itati u prethodnim Godinjacima,
osobito prolom broju iz 2009. godine. U ovom broju donosimo samo najvanije dogaaje u protekloj
2010. godini.
Bez sumnje najvaniji dogaaji u protekloj godini
za nau Rodoku crkvu jesu zavretak armiranobetoskih radova i postavljanje otvora.
U oujku 2010, godine posadili smo oko 160
sadnica arizonskog empresa s desne strane crkve,
koji bi trebali biti ograda ali i zvuna izolacija. Slino bi trebalo biti uraeno i po ostalim stranama uz
rub crkvenoga dvorita.
Tijekom svibnja izlivene su dvije treine crkvenog krova. Prvog lipnja zavrena je i posljednja
treina krova to je i obiljeeno prigodnom sveanou. Naime, taj dan prireen je ruak za izvoa4
e radova, arhitekte, inenjere, nadzor i sve koje su

sudjelovali u izgradnji. Ruak je bio prireen u samoj crkvi gdje je bio postavljen i vedski stol za sve
koji su eljeli doi. Vrijedne rodoke ene donijele
su pite, mezu i utipke. Tristo litara piva darovao
je gosp. Ivica unjar iz Posuja. gosp. Ante Mihalj
Kusi iz Rakitna darovao je tri janjeta i jedno janje gosp. Marinko Toti vlasnik mesnice u Rodou.
ezdeset litara vina za ovu prigodu darovao je gosp.
Jure Suac, a bilo je tu i vina gosp. Anelka Babia.
Gosp. Pavo Bartula je pekao, a gosp. Dragan Drma
Keta je kuhao janjetinu i servirao stolove ra ruak.
Petnaestak volontera je posluivalo za vrijeme ruka, a Trio konoba je svirao i pjevao. Ozraje je
bilo veselo, kako i prilii za takav dogaaj, a organizacija odlina.
Izlijevanjem polukupole nad apsidom crkve,
dana 19. lipnja 2010. zavreni su armiranobetonski
radovi na crkvi.
Protekle jeseni zapoeli smo i s postavljanjem
otvora na naoj crkvi, to smo dobrim dijelom priveli kraju.
Velika elja svih Rodoana, duga vie desetljea,
konano je postala stvarnost! Sagradili smo svoju
crkvu! Sasvim je prirodno da smo svi nestrpljivi u
iekivanju kad emo svoju crkvu moi koristiti za
slubu Boju odnosno kad emo je vidjeti zavrenu.
Ali, valja nam se, brao i sestre, naoruati strpljivou. Moramo realno sagledati injenice, a one su: da
se radi o jednom velikom objektu (jednoj od najveih crkava u Hercegovini), pa prema tome i jednoj
velikoj investiciji (jednoj od veih na mostarskom
podruju). Takoer moramo biti svjesni da se nalazimo u ovom vremenu velike ekonomske krize, globalnih razmjera, koja se odrazila i na sve nas. Stoga
je crkva koju vidimo i gledamo, u sred Rodoa, pravo udo! Prisjetimo se da su temelji blagoslovljeni
21. lipnja 2009. godine, a armiranobetosnki radovi
zavreni 19. Lipnja 2010. godine! Zato trebamo biti
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:42
ponajprije zahvalni Bogu, naim dobroiniteljima,

ali i zahvalni svi jedni drugima, koji smo dajui svoje priloge i odvajajui od svoje egzistencije, ustvari
ugradili dio sebe u tu nau crkvu. Bogu hvala! Samo
iva Crkva moe graditi i ovu materijalnu crkvu.
Svjesni smo da je pred nama jo puno posla.
Neemo stati, nego emo ii naprijed. Uz pomo
Boju, ali i vaim zalaganjem nadamo se i vjeru-
jemo da e naa crkva jednog dana i biti dovrena,

i da e biti na ast i ponos vas rodokih krana i
katolika. Na sve vas koji ste dali ili ete dati svoje
priloge za nau crkvu neka Gospodin svrati svoj pogled. Neka vam blagoslovi va trud i vae napore.
Na sve skupa zazivam Boji blagoslov.
o. fr. Stipe Markovi, upnik
Sredstva za izgradnju nae crkve moete uplatiti:

-
u upnom Sv. Petra i Pavla u Mostaru,

kod sveenika poslije Svetih misa u Rodou,
kod lanova crkvenoga odbora,
u UniCredit banci u konvertibilnim markama na broj 3381002202871574
u UniCredit banci, na devizni raun: IBAN BA393380604819640206 SWIFT: UNCRBA22
(na bankovne raune uplaivati uz obveznu naznaku: izgradnja crkve u Rodou).
HVALA VAM ZA
CRKVU U RODOU
fra imune Romiu, upnie

Ovo su bile pozdravne rijei upuene od lanova Vijea za izgradnju crkve u Rodou upniku
fra imunu Romiu pri njegovom odlasku. Podsjetimo se kako je fra imun Vijeem predsjedalo od
25.veljae 2007. godine, tada je Vijee izabrano na
Zboru mjetana Rodoa, te je donesena i prva Odluka o prikupljanju novanih sredstava za izgradnju
crkve i prihvaeno idejno rjeenje crkve arhitekta
Davora Smoljana. Taj datum emo pamtiti.
Danas Smo svjedoci kako e elja koja je tinjala desetljeima u srcima Rodoana biti ostvarena. Crkva sv. Ivana Krstitelja, iako nedovrena, arhitektonsko je djelo koje e sluiti na zadovoljstvo
i biti na ponos upi sv. Petra i Pavla Mostar, kao i
dananjim i buduim generacijama puana Rodoa.

Ne elei umanjiti toliki ranije uloeni trud
nas mjetana i prethodnih sveenika koji su se nesebino zalagali za realizaciju ovog projekta, ovim
elimo izdvojiti neke znaajne aktivnosti na izgradnji crkve iz vremena djelovanja upnika fra imuna
Romia.
Niz znaajnih predradnji je izvreno od 20.
listopada 2006. godine. Tog datuma su se osigurali
svi preduvjeti obraanje i dobivanje administrativnih zakonom predvienih suglasnosti. Na obraanje
Mostarsko-Duvanjskoj biskupiji, biskupskom ordinarijatu Mostar, biskup Ratko Peri 20. listopada
2006. godine udovoljava molbi upnika fra imuna
5
17.12.2010. 17:59:42
Romia za podizanje crkve za liturgijske potrebe

vjernika Rodoa, ujedno zazivajui Boji blagoslov
svim upljanima.
Dobivanjem ove za nas vrlo znaajne suglasnosti istog dana 20. listopada 2006. godine upuuje Molbu Gradu Mostaru Odjelu za urbanizam
i graenje za izdavanje urbanistike suglasnosti za
izgradnju crkve u naselju Rodo pri emu prilae
svu potrebnu dokumentaciju koja su bila preduvjet
za obraanje spomenutom Odjelu. Ve 27. studenog
2006. godine dobiva se Urbanistika suglasnost, kojom su utvreni urbanistiko-tehniki uvjeti gradnje.
Slijedi vrijeme izrade projektne dokumentacije, usuglaavanje s projektantom izlazei na mjesto
gradnje te pribavljanje drugih suglasnosti, izvjea
o kontroli ukupne projektne dokumentacije, izmirenje obveza za pogodnosti rente i dr. obveza. Novi
zahtjev upuuje 21. kolovoza 2007. godine Gradu
Mostar Odjelu za urbanizam i graenje, za odobrenje gradnje crkve u Rodou prilaui projektnu do6
kumentaciju i konano 10. listopada 2007. godine

dobiva se RJEENJE kojim se Mostarsko-Duvanjskoj biskupiji, upi s. Petra i Pavla Mostar odobrava izgradnja crkve sv. Ivana Krstitelja u Rodou.
Time je gradnja mogla poeti.
Tijek gradnje dijelom je praen i opisivan u
prethodnim Godinjacima Rodoa, ali se svakako
podsjetimo sljedeim aktivnosti koje su bile: priprema terena, te obimni, zahtjevni iskopi temelja,
odabir najpovoljnijeg izvoaa za prvu fazu gradnje zakljuno s prvom ploom. Radovi su povjereni
tvrtki ICO-GRADNJA Mostar, koja 26. lipnja 2008.
godine poinje, a u veljai 2009. godine zavrava
prvu plou.
Znajui kako je sv. Ivan Krstitelj zatitnik Rodoa kojeg Rodoani slave, a i crkva nosi njegovo
ime, blagoslov temelja nove crkve je uprilien na
prvi dan trodnevnice 21.lipnja 2009. godine pri nazonosti vjernikoga puka, znatnog broja sveenika
asnih sestara i Crkvenog zbora uz koncelebrirano
misno slavlje biskupa msgr. Ratka Peria.
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:42
Za vrijeme misnog slavlja na dananji upnik

fra Stipe Markovi je proitao tekst pergamene koji
je pohranjen na posebno izgraeno mjesto u temeljima crkve, na ijoj stranici je ispisano i ime fra IMUNA ROMIA, upnika. To e se vjeno pamtiti.
Gradnja se nastavlja, slijedi natjeaj i odabir
izvoaa, gdje se povjerenje daje Tempo Vranici
Mostar, koji su poeli radove poetkom kolovoza
2009. godine, a krajem studenog ve zavravaju pobone loe, to je neto vie od polovine druge faze
gradnje. Zimski kini dani ne doputaju tako brzi
eljeni nastavak radova, pa se izlijevanje krovne
deke i zavretak druge faze gradnje odradio 1. lipnja
2010. godine, to se takoer obiljeava sveanou
i prigodnim domjenkom u ijoj pripremi su sudjelovali Rodoani, a prireen je za izvoae i puane
Rodoa.
Novosagraen crkva za kratko vrijeme uspjela
se pripremiti za trodnevnice u ast. Sv. Ivana krstitelja, a misna slavlja su se nastavila odravati i poslije
neovisno to je crkva bez vrata i prozora, ovim je
fra imun Romi elio ubrzati sljedee radove to
i ini dogovarajui izvoae: tvrtku NIZ Mostar
za izradu vrata i tvrtku Eurodoor Mostar za izradu
prozora. Dovozi 200 sadnica empresa koji su zasaeni i na alost svih, ljetnim poarom jedan manji
broj je izgorio.
Vijest kako nas upnika fra imun naputa
odlaskom u drugu upu zatekla nas je, ali takav
je sveeniki poziv. Sastanak vijea za izgradnju
crkve odran 19. kolovoza 2010. godine, bio je
oprotajni s fra imunom,
a istom je nazoio na novi
upnik fra Stipe Markovi,
koji je preuzeo predsjedavanje Vijeem, a time i
voenje daljnjih radova na
gradnji crkve. Poelimo mu
skupa s nama puno uspjeha, jer slijedi puno poslova
u crkvi, na crkvi, ureenje
dvorita te jo mnogo drugih poslova.
Fra imun u elji da
uspije koristio je svaku priliku, svaki kontakt, svako
poznanstvo u promoviranju
nae crkve te tako iznala-
zio nain za prikupljanje sredstava za gradnju, a ni

granice mu nisu bile prepreka. Sjetimo ga se zadnje
dvije godine na tandu Za izgradnju crkve u Rodou na Sajmu Gospodarstva Mostar, gdje je provodio vie sati svakoga dana, iznalazei donatore
meu izlagaima i posjetiteljima.
Put u daleku Australiju polovinom travnja i
svibnja 2009. godine nije bio turistiki, ve radni.
Boravei mjesec dana na poziv gosp. Nikole Babia
prikupljao je novac za nastavak gradnje. Godinja
financijska izvjea su pokazatelj njegovog neumornog angairanja.
Hrabrost je bilo prihvati se tako zahtjevnog
projekta ne prezajui ni jednog trenutka na okruenje u kojem ivimo u jednoj politiko-ekonomskoj neizvjesnosti, ipak je nalazio je snage. Uvijek
se molio za dobroinitelje i zahvaljivao im i to je
urodilo plodom, a plod se jasno vidi pri ulasku u
Rodo sa sjevera ili juga, prolazei pored Podoa s
pogledom na Rodo, neizbjena je crkva sv. Ivana
Krstitelja.
Sretni smo to ste dio svog ivotnog sveenikog poziva posvetili I proveli djelujui meu nama
u Rodou. Rodokom puku ostat ete u neizbrisivom sjeanju.
Na skromnom daru uruenom u znak sjeanja
fra imune Romiu, upniku ispisano je:
HVALA VAM ZA CRKVU URODOU
Mladen Margeta
17.12.2010. 17:59:42
Prva misa u
naoj crkvi
Prvi dan proljea tekue godine sasvim sigurno ostat e vjeno utisnut u nae kolektivno pamenje po jednome uistinu jedinstvenom dogaaju u
cjelokupnoj povijesti naeg Rodoa. Dana 21.lipnja
2010. godine odrana je prva sveta misa u naoj crkvi koja je jo uvijek u izgradnji. Ovaj dogaaj zavreuje da ue u kronologiju naega Rodoa, iako
su nakon ovog dogaaja, tijekom proslave Dana Sv.
Ivana Krstitelja, odrane jo tri mise u sklopu uonice.
Naalost, vrijeme nije bilo tako lijepo kao

to bismo mogli oekivati za ovo razdoblje godine. Kia je padala prethodnu no i cijelo prijepodne
da bi na kraju dolo do djelominog razvedravanja
malo prije samoga poetka mise. Ovakvo vrijeme
nije sprijeilo nae radoznale Rodoane da se rado
odazovu u ogromnom broju.
ast da predvodi misno slavlje pripala je don
Velimiru Tomiu, naem misionaru u dalekoj Tan-
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:43
zaniji. Don Velimir imao je nadahnutu propovijed kojom je

uspjeno priveo misno slavlje
kraju. Tom prigodom zaelio
nam je brzi zavretak i to skorije useljenje u buduu crkvu.
to drugo rei nego da se i mi
tomu veselimo. Trebamo napomenuti da su don Velimiru
koncelebrirali na upnik fra
imun Romi uz jo nekoliko
sveenika. Djeji zbor Marijini aneli pod dirigentskom
palicom s. Slavice Filipovi
uljepao je misno slavlje.
Davor aravanja
VIJESTI IZ UPNOG UREDA

RODO krteni u 2010. godini
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Gabrijel Babi
Gabrijel Pulji
Ana erkez
Petra Mari
Marsela Kova
Viktor epo
Gabrijel Boi
8. Matea arapina
9. Luka Marijanovi
10. Luka unji
11. Peto Krtali
12. Dorotea Vidovi
13. Leonarda Vidovi
14. Gabrijel ori
15.
16.
17.
18.
19.
20.
Karlo Raspudi
Kristijan Drago Stoji
Katja Martinovi
Niko Cvitanovi
Andrej Juri
Petar Trlin
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
Nikolina Bunti
Robert Cvitanovi
Katarina ori
Lidija ori
Bla Drma
Mateo Drma
Matea Duno
Andrea Gai
Ljubica Golua
Nikolina Jakovljevi
Matea Jonji
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
Martina Martinovi
Josip Kordi
Josip Krtali
Nevena Koul
Vlatka Mari
Iva Marjanovi
Martin Martini
Marin Mati
Marko Nikoli
7. Pero opa
8. Ferdo Kova
9. Iva Vidovi r. Bevanda
10. Mila Babi
11. Pero agolj
12. Vjekoslav Bioki
13.
14.
15.
16.
17.
18.
Stolastik Vidak Drma

Slavka Vidovi r. Deba
Viktor Cvitanovi
Matija Marijanovi
Ante Marijanovi
Leo imunovi
RODO krizmanici u 2010. godini

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Tihomir Andai
Marin Arapovi
Nela Azinovi
Stipan Bagari
Ines Barbi
Ivana Bai
Doris Bebek
Pavo Biki
Anelina Brajko
Marko Bukovac
Marko Bunti
RODO - umrli u 2010. godini

1.
2.
3.
4.
5.
6.
Klema Bokovi
Franjka ori
Dominko Kvesi
Franjo Cvitanovi
Zorka Stoji
Mirko Marijanovi
17.12.2010. 17:59:43
In memoriam
Ferdo Kova
1949. - 2010.
U svibnju ove godine zatekla nas je tuna

vijest da nas je napustio veliki ovjek i umjetnik, dugogodinji prijatelj i lan HKUD-a Rodo Ferdo Kova.
Njegova knjievna i umjetnika ostvarenja
govore vie od svih rijei
Posije svega, jedino pjesma ostaje
Bezbroj puta zapitala sam se to daje umjetniku toliku snagu i volju da u ovom pomalo beznadnom vremenu neumorno stvara. Na
Ferdinim brojnim promocijama postajala sam
10
svjesna plodonosnog, stvaralakog rada koji

je Ferdo nadahnuto i iskreno pretoio u svoja
djela.
Iskreno se nadam da je makar djeli te neiscrpne energije uspio prenijeti na one najmlae
lanove HKUD-a Rodo iji je bio dugogodinji lan. Dvije godine bio je i predsjednik drutva. Volio je djecu i djeca su voljela njega. Svojom jasnoom i otvorenou Ferdo je na osobit
nain otvorio svoju umjetniku duu. Iskrenost,
spontanost i bezgranina ljubav prema ovjeku
i ivotu uvijek su iznova pobjeivali. Ferdin ivot je jedna velika pria ija fabula ima bezbroj
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:44
dijelova. U vrtlogu ivota teko bismo izdrali

da nema smijeha. A Ferdo je sve uveseljavao i
svemu davao neki humoristini ton i uio nas
kako se ivi ivot dostojan ovjeka.
Svestran i otvoren u svemu to je radio Ferdo je ivio svoj ivot, nesebino ga darivao
drugima svjestan da ivot neumitno prolazi i da
nita nije vjeno.
Svojim pjesmama je savjetovao, pozivao i
opominjao da ljepotu, ako je znamo vidjeti,
moemo ponijeti samo u oima. Tko je kriv
onima to im je sunce na dohvat ruku a oni ga
ne vide jer u duu punu tame ne prodire ni zraka svjetlosti a kamoli sunce.
Ferdine poruke uvijek su bile jasne i poune. Stihom je elio zagrliti cijeli svijet i po
njemu prosuti rijeku ljubavi. I uspio je. ivio
je s ljubavlju i za ljubav. Njegova djela dokaz
su da je bogatstvo u ovjeku, u njegovoj dui i
njenoj toplini. A tu prolaznosti nema
Pjesma je jedina
Pjesma je jedina
Kojom se ivot uti.
Pjesma je jedina
Kojom drugi ivot govore.
Pjesma je jedina
Kojoj ivot govorim
Poslije ivota
Jedino pjesma ostaje
Dragi Ferdo, hvala vam od srca za sve lijepe rijei i sva dobra djela koje ste nesebino
darivali i u kojima ete zauvijek ivjeti s nama.
Snjeana Vidovi
11
17.12.2010. 17:59:44
Kraa kipa Svetoga

Ivana Krstitelja s Bezdana
Ovaj lanak nee biti poput ostalih iz prijanjih brojeva Godinjaka. Zbog informacija
koje sam dobivao nasumino i ovaj lanak nastajao je u duljim vremenskim odmacima te je pisan
kao feljton.
Rodo, 16.sijenja 2010.godine
Ljudi moji, je li to mogue!?
Jednom davno ovu reenicu izrekao je poznati
tv-izvjestitelj Mladen Deli. Tu izjavu godinama drimo sinonimom za uenje. Naime, zbio se toliko
nevjerojatan dogaaj za nae malo mjesto koji mi
nalae uporabu ove reenice.
Dana 14. sijenja 2010. godine kroz nae
malo mjesto pronijeta je neobina vijest. Primijeen
12
je nestanak kipa Sv. Ivana Krstitelja na Bezdanu,

relikvije i svetinje svakoga Rodoana. Oevici su
tvrdili da je jo u srijedu, 13.sijenja kip vien na
svome mjestu. Nestanak kipa prijavili su Lovre unji, Mario (Mai) Marijanovi i Tomo Marijanovi
koji ive u blizini Bezdana. Nemila vijest brzinom
svjetlosti proirila se naim mjestom. Na prikazanoj
fotografiji koja je nastala sutradan nakon nestanka,
mogu se vidjeti ostaci kipa koji su jedini dokaz poinjenog vandalskog ina. Vidimo da je kip prepolovljen pri dnu.
Moram napomenuti da ovaj lanak piem dandva nakon krae kipa i jo uvijek sam pod velikim
okom. Jo uvijek ne znamo nita o krivcima ovoga
gnusnog ina, ali uvjeren sam da ih je moralo biti
vie jer jedan ovjek ne moe sm podignuti kip teGodinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:44
ak oko 150 kg. Pun sam srdbe i

ljutnje. Mada je kranki pratati,
elio bih da takvi zloinci gre u
paklu, a sasvim sam siguran da i
veina naih sumjetana u ovome
trenutku dijeli moje miljenje. Nek
ih je sram i stid to su se usudili na
tako drzak nain ukloniti i oskvrnuti nau svetinju koja je oito bila
smetnja ljudima koji uope nemaju
doticaja s naim malim mjestom.
Nadam se da e policajci
uspjeti ui u trag poinitelja krivinoga djela te da e nakon uhienja
kriminalci biti pravino sueni na
temelju ovozemaljskih zakona.
Poinitelje treba uhititi i drastino osuditi kako bi ta kazna bila
opomena njima, a ujedno i svim
eventualnim novim poiniteljima o
tomu to ih oekuje ako se ponovno drznu uraditi neto slino (nama
ili drugim ljudima). Isto tako se
nadam jo rigoroznijoj kazni po
Bojim zakonima.
Prkosni i ponosni Rodoani,
u to nema nikakve sumnje, upregnut e sve svoje
snage te uz Boju pomo ponovno napraviti i postaviti kip Sv. Ivana Krstitelja na istom mjestu na kojemu je i stajao. No surrender!, rekao je u jednoj
svojoj pjesmi Bruce Springsteen. Nema predaje, to
u ovom trenutku kaemo i mi Rodoani. Neemo se
predati ovim zlobnicima, ma tkogod da jesu. Moramo im dokazati da je pravda spora, ali dostina te
da emo ih sigurno pobijediti. Oito je da poinitelji
nisu znali cijenu nama tako vrijednoga kipa jer su
ga vjerojatno prodali za par stotina konvertibilnih
maraka, koje na nekom otpadu mogu dobiti za ono
malo bronce to su odnijeli sa sobom, rastuivi
time ama ba svakog mjetanina Rodoa.
Luxemburg, 27.sijenja 2010._nastavak prie (1)
Dragi itatelji, kao i svaka nemila pria i ova
ima svoj nastavak.Udaljen i vie od tisuu kilometara od Rodoa nastavljam pisati ovaj lanak. Naime,
slubeni put odveo me do Luxemburga. Za vrijeme
boravka na tim prostorima, Mladen Margeta alje
mi sms poruku govorei: da su napokon uli u

trag kipu Sv. Ive negdje oko Stoca. ini se da je
pronaen u dijelovima. Nakon njegova sms-a dobivam iste informacije od jo dvojice kolega, Zorana
oria - orke i Mladena Vidovia. Situacija u Rodou napeta je. Mene pak toliko ne zanima ta, za nas
odlina informacija, koliko ona o kojim bijednicima
je rije. U ovome trenutku ne znam mnogo detalja,
ali mislim da bi se klupko uskoro moglo odmotati
nakon moga povratka kui, tako da je za oekivati
ponovni nastavak ove prie.
Rodo, 31.sijenja 2010., nastavak prie (2)
Ovaj put lanak nastavljam pisati, hvala
Bogu, na domaem terenu, ali i s novim informacijama koje sam u meuvremenu dobio. Napokon se
i saznalo o komu se to radi. Ovdje moram navesti
imena tih nitkova koji su se drznuli i otuili nam
naeg sv. Ivu. Rije je o dvojici Mostaraca Nelisu
Hamziu i Aldinu etki, a kip je u prodat u dijelovima otkupljivau sekundarnih sirovina Alenu
Obradoviu (37) iz Stoca.
Trebamo im za sva vremena zabraniti ulazak u
na pitomi Rodo koji je uvijek primao sve ljude iroko otvorenih vrata. Svi dobronamjernici uvijek su
nam dobrodoli, no ne bi nam bilo naodmet obratiti
vie pozornosti na nepoznate ljude koje viamo po
naemu Rodou. Iskreno se nadam da e ove gore
navedene zloince stii primjerena kazna za djelo
koje su uinili, mada je duevna bol koju su nam
nanijeli svojim vandalskim inom neprocijenjiva.
Rodo, proljee 2010., nastavak prie (3)
Upravo sam doznao da su ova dvojica vandala na sudu priznala krivicu. Sud je procijenio da je
rije o krivinom djelu uraenom iz koristoljublja te
ih je osudio na godinu dana uvjetne kazne. to rei
na tako blagu kaznu? Neto kasnije saznajemo da je
jedan od ovih aktera ponovno uhien u akciji krae
kabela iz jedne trafostanice.
to vie rei??? Jednom lopov uvijek lopov!!!
Davor aravanja
13
17.12.2010. 17:59:44
Poplava na Bezdanu,
u Barama i Zabrvini
Ovih godina svjedoci smo da se klima drastino mijenja u cijelome svijetu. este su velike poplave u raznim dijelovima svijeta, snijeg pada tamo
gdje ga nikada nije bilo, a ondje gdje stoljeima
prebiva na snjenim vrhuncima bivajui zatitnim
znakom poinje da se topi.
I na Rodo nije poteen od takvih dogaanja. Posljednjih godina dogaaju se velike poplave na podruju Bezdana, Bara i Zabrvine. Ali ono
to se dogodilo ove godine sasvim sigurno privlai
veu pozornost. Naime, proljetos se u Barama i Zabrvinom voda zadrala vie no to je to uobiajeno
te se povukla tek negdje krajem svibnja i poetkom
lipnja. Raspravljajui o ovom problemu sa starijim
stanovnicima Rodoa saznao sam da se neki od starjeina naega mjesta sjeaju da su mjetani Rodoa,
u ne tako dalekoj prolosti, u Barama i Zabrvini brali smokve u ribarskim izmama. Sve to izgledalo mi
je malo pretenciozno no informaciju sam provjerio
iz vie neovisnih izvora, uvjerivi se da su govorili
istinu.
na putu kojim se ide iz Vrela. Put je u potpunosti

poplavljen vodom i prohodnost puta vrlo je upitna. Napominjemo da se voda iz Bara ove godine
povukla negdje oko 10.lipnja 2010. godine. Iduu
reenicu piem pred samo zakljuenje ovoga broja: rijeka se ve izlila u Zabrvini, a poela je da se
izlijeva i u Bare.
Da li ovo ima ikakve veze s Hidroelektranom
Mostarsko blato i (ne)reguliranjem vode na njoj ili
to moemo pripisati kljunim klimatskim promjenama to ostavljamo vama na prosudbu, dragi nai
itatelji.
Za usporedbu, donosimo i fotografiju Neretve

kod Avijatiarskog mosta koja je nastala u prvom
tjednu prosinca, kada je rijeka bila u opadanju.
Moete zamisliti kakav vodostaj je bio kada je rijeka rasla. Ne znam da li itko pamti ovakav vodostaj?
Oigledno je da neto ne tima sa prirodom (ili sa
nama koji smo svojim djelovanjem dosta utjecali na
ovakvo stanje u prirodi).
Na ovoj slici, koja prikazuje put za Vrelo u
blizini Ponora, moemo vidjeti razmjere poplave. Fotografirana je iz automobila koji se naao
14
Davor aravanja
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:44
Nogometni klub
Branitelj
iz Rodoa u etvrtfinalu kupa BiH

Ove godine, nogometni klub Branitelj ostvario je povjesni uspjeh i plasirao se u etvrfinale
Nogometnog kupa BiH. Put do etvrfinala nije bio
nimalo lagan. Redom su padali sve vierangirani
klubovi: u prvom kolu nadigrana je apljina, zatim
Doboj Istok i na kraju premijerliga Leotar iz Trebinja. Treba napomenuti da je od svih osam etvrtfinalista jedino Branitelj bio nierangirani klub. Ostalih
sedam klubova bili su premijerligai i to oni najjai,
da ih nabrojimo: ovogodinji prvak Bosne i Hercegovine FK eljezniar, HK Zrinjski iz Mostara,
NK iroki Brijeg, FK Sarajevo, elik iz Zenice,
Tuzlanska Sloboda i Olimpic iz Sarajeva. drijeb je
Branitelju namjenio najneugodnijeg protivnika, FK
eljezniar.
Prva utakmica etvrtfinala kupa BiH izmeu FK eljezniara iz Sarajeva i NK Branitelja iz
Mostara (bolje reeno: iz Rodoa) odigrana je u etvrtak, 04.11.2010., godine na Grbavici. Naalost,
ve u tom prvom meu razlika u kvaliteti dola je
do izraaja. Domain je pobijedio rezultatom 6:0.
Ne treba smetnuti sa uma da se Branitelj natjee u
Drugoj ligi Federacije BiH, koja je dva ranga nia
u odnosu na Premijerligu BiH. Takodjer, treba imati
na umu i da je FK eljezniar prvak Bosne i Hercegovine za 2010 godinu i jedan od najozbiljnijih
kandidata za osvajanje titule prvaka BiH za 2011.
godinu.
Revan utakmica odigrala se 10.11. na stadionu NK Branitelja u Rodou. Iako je prethodnih
dana bilo nevrijeme sa kiom, a i taj dan je pljutalo sve do pred samu utakmicu, to nije obeshrabrilo
istinske ljubitelje nogometa iz Rodoa, Mostara pa
i ire da nazoe ovoj utakmici. Po vrlo tekom i kliskom terenu igrai su dali svoj maksimum.Najbitnije je da je igra protekla u fer i prijateljskom ozraju i
bez povreda. Na kraju valja zabiljeiti i rezultat uta-
kmice. I u ovoj utakmici dola je do izraaja razlika

u kvaliteti izmeu profesionalaca i amatera, bilo je
3:0 za aktualnog prvaka BiH.
Na fotografijama se vide igrai pred izlazak
na teren kao i meusobno pozdravljanje igraa na
samom poetku revan mea u Rodou:
Ovdje valja i navesti sve one koji su dali svoj

obol ovom povjesnom uspjehu kluba. Od igraa,
tu je prije svega kapetan momadi Goran Panda,
zatim Franjo Deli, Miro Margeta, Mirko Vazge,
Toni Gagro, Sanjin Eminovi, Tafa Suton, Zoran
Zovko, Ivica Knezovi. Nikako ne treba zaboravi-
15
17.12.2010. 17:59:45
ti ni ljude bez kojih, sasvim sigurno, ne bi ni bilo

ovoga uspjeha. Svakako najvaniji je Ivan Vukoja
Iki, alfa i omega kluba, zatim predsjednik kluba
eljko ori, direktor eljko Pehar kao i tajnik Franjo Marijanovi Tubi.
Vrijedno je spomenuti i g. Ivana uu koji
brine o svim ostalim potrebama igraa.
NK Branitelj veliku pozornost poklanja i
najmlaim uzrastima. Iz tih pogona regrutiraju se
igrai u prvi tim. Treneri tih najmlaih uzrasta su
Leo Drma i Mile Spuevi, igrake legende prijeratnog nogometa u Rodou i ire. Pored njih dvojice u odgajanju najmlaih ravnopravno sudjeluju i
Miro Margeta, Romeo apina, Denis Zovko i Mirko
Vazge. Stoga, ne treba brinuti za budunost NK
Branitelj jer ve sada u pionirskom, kadetskom i

omladinskom pogonu kluba trenira oko 160 djeaka
razvrstanih po dobnim skupinama. Mnogi od njih
izuzetno su talentirani i predvia im se svijetla budunost.
Na kraju treba spomenuti i slijedee: Koliko
je ovaj plasman u etvrtfinale kupa BiH bio veliki i znaajan uspjeh nogometaa Branitelja govori podatak da je, dva dana nakon revan utakmice
sa eljezniarom, mostarski premijerliga Zrinski
preoteo trenera NK Branitelja Slavena Musu te ga
doveo u svoje redove.
Pripremio: Davor aravanja
IZGRADNJA MALONOGOMETNOG
TERENA ULOG
Kau da se voljom i upornou ostvaruju ciljevi. Kau da se trud uvijek isplati. Lagao bih kad
bih rekao neto drugo, neto oduzeo ili dodao. Upravo tim trudom i upornou, a ponajvie voljom i eljom uspjeno su privedeni kraju radovi na projektu
izgradnje malonogometnog terena u naselju Ulog.
Dana 24. rujna 2010. mogli smo nazoiti sveanom
otvorenju malonogometnog terena, za koje mjetani
ovoga naselja vjeruju kako je samo jedan u nizu buduih projekata u cilju izgradnje izvanrednog portskog kompleksa.
Sveanom otvorenju nazoio je i prof. Denis
Lasi, tada nositelj liste HDZ-a BiH za skuptinu
HN-a. Tom prigodom prof. Lasi kazao je kako
ima ast i zadovoljstvo prisustvovati jednom takvom posebnom dogaaju, znaajnom za mjetane
Uloga, kao i da podrava ovakve vrste projekata.
Projekt izgradnje ovog portskog centra poeo
je na inicijativu dvojice mjetana; Tihomira Biokia i Nedjeljka Begia. Tihomir Bioki, prilikom
16
sveanog otvorenja, istaknuo je kako je zadovoljan

to su elje i snovi mjetana napokon postali stvarnost, a ujedno se u svom govoru zahvalio i svima,
koji su svojim radom ili novanim prilozima pripomogli ostvarenje zamiljene ideje, ideje o izgradnji
portskog centra za mlade ovog naselja. elja za
izgradnjom ovog portsko rekreacijskog centra javila se davno i uz pomo naih mjetana, te pomoi
Gradskog odbora HDZ BiH na elu sa prof. Denisom Lasiem zaista se i ostvarila. Veliko hvala svima koji su uestvovali u bilo kojem vidu pomoi.
kazao je Tihomir Bioki.
Nakon formalnog dijela otvorenja malonogometnog terena, sve nazone zabavljala je grupa
irokobrijeki dukati, uz koju su se mjetani ovog
naselja zabavljali, uz obilje jela i pia, ples i razgovor, do dugo u no.
Napisao: Josip Bioki
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:46
Udruga oboljelih od
limfoma i leukemije
Zagrljaj
Na Svjetski dan svjesnosti o limfomima, kojega

obiljeavamo 15.9., Udruga oboljelih od limfoma
i leukemije Zagrljaj sveano je otvorila svoje
privremene prostorije, koje e biti na raspolaganju
svim oboljelima i lanovima njihovih obitelji.
Govorei o neizmjernom znaaju projekta,
predsjednik Udruge Oliver unji zahvalio se
svima prisutnima i donatorima koji su podrali rad
i djelovanje udruge. Iznosei podatak koji govori
da je tijekom protekle godine u SKB-u Mostar
dijagnosticirano 60 novooboljelih od limfoma i
leukemije, unji je podsjetio kako se radi o jako
velikom broju u odnosu na broj stanovnika.
podijeljeno je oko 1000 edukativnih letaka koji

govore o simptomima limfoma, a isto to bilo je
planirano na datum 19.9.2010. godine, no zbog
nepovoljnih vremenskih uvjeta je otkazano.
Obiljeavanje Svjetskog dana svjesnosti o

limfomima 2009. godine
- Za oboljele i lanove njihovih obitelji osigurat emo
i psiholoku pomo, organizirajui rad u skupinama
i pojedinani rad, kazao je unji, napominjui
kako e u cijeloj prii veliki znaaj imati suradnja s
ostalim udrugama i organizacijama.
Predsjednik Udruge Oliver unji
Veliki ok zbog neznanja
- Prvi problem s kojim se bolesnici susreu jest
neizvjesnost i neprihvaanje bolesti. Limfomi i
leukemije teke su dijagnoze popraene velikim
okom kako bolesnika, tako i lanova obitelji i
prijatelja. Stoga im mi elimo biti podrka kako
bi znali da nisu sami u borbi za zdravlje i za ivot.
Onaj trenutak kad se sve ivotne elje i planovi
svedu samo na jednu elju - elju za ozdravljenjem,
trenutak je u kojem elimo biti uz novooboljele.
Cilj udruge je podizanje svijesti javnosti o ovim
bolestima kroz mnogobrojne aktivnosti. Prole
godine provedena je edukativna kampanja o
simptomima limfoma, a tijekom te kampanje
Otvaranje prostorija Udruge

17
17.12.2010. 17:59:46
Nedostatak lijekova
Prilikom sveanosti Marijana Krsmanovi,
tajnica Udruge, predstavila je brouru ivjeti
s limfomom, autorice prim. dr. Nade kobiBovan, koja je pruila neizmjernu potporu udruzi.
Krsmanovi naglaava kako u brouri nisu samo
medicinske injenice, ve da u istom moemo
nai i pregrt savjeta koji govore kako se suoiti
s opasnom boleu, kako se nositi s okolinom i
moguom depresijom. Namijenjena je oboljelima
i njihovim obiteljima za prevladavanje straha i za
osnaivanje i optimizam.
- Oboljeli od limfoma, tvrdi prim. dr. kobi-Bovan,
i dalje su drutveno korisne osobe koje se mogu
nastaviti baviti svojim zanimanjima, a uvidom u
bolest stei e samopouzdanje. Time nestaje njihova
socijalna izoliranost i sve druge popratne pojave
koje remete njihov svakodnevni ivot, izmeu
ostalog navedenog u brouri. Tu su osnovni podaci
o uzrocima i simptomima bolesti, nainima lijeenja
i novim istraivanjima koja bude nadu u bolji ivot
i konano izljeenje.
prim.dr.Nada kobi Bovan

Dr. kobi-Bovan,radosna to je nakon 25
godina rada uspjela nai vremena i objelodaniti
brouru koja e zacijelo pomoi mnogima oboljelim
na putu postizanja optimizma, podsjetila je prisutne
na injenicu kako unato potpori i razumijevanju
Federalnog ministarstva zdravstva jo uvijek nema
dovoljno lijekova za oboljele na raspolaganju, dok
se u drugim dravama sasvim normalno propisuju
pacijentima te je iskazala nadu da e se to uskoro
promijeniti.
18
Kvalitetnije medicinske usluge

Nadam se da emo zajednikim radom udruge
i njezinih lanova te lijenikog tima uskoro dostii
jednu razinu gdje e nai pacijenti moi dobivati
lijekove koji im zaista i trebaju zakljuila je kobi.
Suradnja udruga u velikoj mjeri pomae
medicinu i profesionalno osoblje, potvrdio je i Davor
Pehar, ravnatelj Doma zdravlja u Mostaru, koji je
izmeu ostaloga rekao:
Postojanje ovakvih udruga nama kao
profesionalcima zaista je potrebno. One su korektiv
naega ponaanja, kako prema pacijentima, tako i
prema bolestima, jer mi esto iz mora znanstvenih
spoznaja i promiljanja izgubimo tu ljudsku dimenziju
koja je pacijentima zaista potrebna. Stoga se nadam
da e i ovo biti jedan od naina da osiguramo to
kvalitetnije i uspjenije medicinske usluge.
O Udruzi
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije
procjenjuju da se u naoj zemlji dijagnosticira oko
300 novooboljelih godinje. Danas u svijetu vie
od 1,5 milijun ljudi ivi s limfomom. Udruga broji
70 lanova, a u Dnevnoj hematolokoj bolnici u
SKB Mostar lijei se oko 250 pacijenata. Odjel
hematologije smjeten je u podrumskim prostorijama,
a lijeenje pacijenata odvija se u tekim uvjetima.
Mostar nema centar za radioterapiju niti Kliniku za
djecu oboljelu od hematolokih oboljenja, to znatno
oteava lijeenje i uzrokuje dodatni stres. Nedavno
je u Mostaru postavljen kamen temeljac za izgradnju
Odjela za onkologiju to je doekano s oduevljenjem
oboljelih od malignih bolesti.
Udruga planira ostvariti i vru suradnju sa
srodnim udrugama u okruenju. HULL i Zaklada Ana
Rukavina napravili su velike korake u Hrvatskoj te
elimo uiti iz njihovog primjera. Nadamo se skorom
poboljanju uvjeta lijeenja oboljelih, a mi u Udruzi
elimo biti tu za sve oboljele i lanove njihovih obitelji
da znaju kako nisu sami u svojoj borbi za zdravlje i
ivot. elimo sudjelovati u klinikim istraivanjima
u BiH, biti informirani o rezultatima istraivanja
u svijetu i upoznati sa svim lijekovima i metodama
lijeenja koje nam mogu osigurati svjetliju budunost.
Na prvom mjestu nam je zdravlje oboljelog i svi nai
budui koraci bit e usmjereni prema tomu cilju.
O novostima iz Udruge moete saznati na web
stranicama Udruge www.zagrljaj-mo.org.
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:46
Prvi sajam
smokve i ipka
Udruga za ruralni razvoj sela Rodo-Jasenica pod nazivom Tenica, osnovana je
02.07.2010 godine. Predsjednik udruge je gosp.
eljko unji koji nam je u razgovoru rekao:
Postavili smo ljestvicu vrlo visoko te smo

odmah odluili organizirati i sajam. Iako su mnogi
bili skeptini zbog vremenskog kripca i nedostatka novca, sajam je ipak odran. Nali smo partnera
HKUD Podinarje Litani i napravili konsultacije sa
strukom, prije svega sa Agronomsko prehrambenotehnolokim fakultetom Mostar. Sajam je imao 24
izlagaa. Na sajmu se pekla rakija smokv, pravio
pekmez od smokve, tkalo se na stanu, prodalo se
par tona ipka te par stotina kilograma smokava i
drugih izlobenih proizvoda. Za kulturni dio pobrinuli su se HKUD Mijat Stojanovi iz Babine Grede
(Hrvatska) te HKUD Podinarje, Litani. Sajam je
otvorio premijer HN gosp.Sreko Boras a samom
otvorenju nazoio je i Federalni ministar poljoprivrede vodoprivrede i umarstva gosp. Damir Ljubi. Dekan Agronomsko prehrambeno-tehnolokog fakulteta gosp.
Ivankovi sa suradnicima te dekan
Agromediteranskog fakulteta gosp.
Dubur u drutvu dekana jednog
sveuilita iz Bea takoer su posjetili sajam i ocijenili ga visokom
ocjenom, kae unji.
i eksploatiranju poljoprivrednih kultura, posebice

smokve i ipka. Stoga smo odluili da osmislimo
projekt kojim bi dokazali da nam je stalo do prirodnih vrijednosti i propagiranja zdravog ivota. Tada
se rodila ideja organiziranja Dana smokve i ipka,
kao jednog sajma koji e propagirati ekopoljoprivredu, kroz propagiranje autohtonih sorti smokve i
ipka kojima nas je priroda bogato podarila.
Gospodine unjiu, to elite postii organiziranjem ovakvih sajmova?
Cilj i misija Dana smokve i ipka su da se
ohrabri postojee proizvoae i preraivae ovih
kultura u vidu okupljanja na jednom mjestu i udruivanjem pod okrilje Udruge za ruralni razvoj Tenica. Zajednikim nastupom na sajmu elimo kod
poljoprivrednika stvoriti organiziranu sinergiju s
kojom bi u budunosti proizvodnja i prerada ovih
kultura prerasla u ono to je nekada bila: u skladu
sa kontroliranim ekolokim standardima postati liderima u kvaliteti i prodaji ovih kultura u BiH, te iz
godine u godinu na ovakvom Sajmu predstaviti javnosti svoje proizvode i promovirati sve vrijednosti
koje oni sa sobom nose.
Iako je u poetku planirano da Sajam bude lokalnog karaktera, budui da su svoj interes za nastupom izrazili i preraivai ovih kultura iz Hrvatske,
Crne Gore i Italije, neophodno e biti uloiti dodatni
napor i trud, te od Dana smokve i ipka nainiti meunarodni sajam gospodarstva, poljoprivrede,
prehrane i turizma. Sajam ne promovira samo lo-
Kako ste doli na ideju odravanja ovog Sajma, zato Dani

smokve i ipka?
Inicijativa se rodila kao spontana ideja grupe itelja mostarskih
naselja Rodoa i Jasenice. Do rata
ovaj dio grada Mostara iroj zajednici bio je poznat po proizvodnji
19
17.12.2010. 17:59:46
kalnu zajednicu nego i cijeli grad, upaniju

te i cijelu BiH. Budui da e Sajam poprimiti meunarodni karakter to Vas pozivano da
ve dogodine posjetite Meunarodni sajam
smokve i ipka komu je domain Jasenica.
Ovom prilikom organizatori se zahvaljivaju svim sponzorima Sajma a posebice
tvrtkama Elektronabava i Bossin d.o.o. Takoer, naglasili su da gradska uprava nije imala
sluha za bilo koju vrstu pomoi sajmu.
Urednitvo
Bit Meugorja
Uli smo u tridesetu godinu Gospinih ukazanja u Meugorju. Pretpostavljam da smo se do sada
pitali to su bit i posebnost Meugorja. Ako kaemo
da su to pozivi na molitvu, post, na ispovijed, svetu
misu, na mir ili na obraenje, znamo da su ti pozivi
postojali i prije Meugorja. Meutim, upravo to ljude privlai pa sve u veem broju dolaze u Meugorje. to je, dakle, specifinost Meugorja?
Ovdje sam (u Meugorju, op. a.) postao
svjestan da u 30 godina propovijedanja nikada nisam govorio narodu o postu, npr. da objasnim zato,
kako, kada, opasnosti i prednosti. Spominjao sam
naravno post barem u korizmi. Sada kad itam Sveto pismo pitam se kako je bilo mogue da previdim
ovu poruku kad se ona nalazi skoro na svakoj stranici. Isus je postio, govorio o postu, rekao da e njegovi takoer postiti. Kako je bilo to mogue, neprestano se pitam i bojim se da ima jo mnogo poruka koje
ekaju na moje obraenje pa da ih otkrijem. - Tako
jedan sveenik-hodoasnik opisuje fra Slavku Barbariu svoj doivljaj Meugorja.
U iskustvu tog sveenika slutimo bit i posebnost Meugorja: Tu se on probudio. Progledao.
Tu je poeo shvaati neto to je i prije znao, to je
i prije itao, ali to nije smatrao vanim jer mu to
nita nije govorilo niti ga je diralo. Doivio je ono
to je sr Meugorja: Meugorje nije darovano da
20
se neto bolje zna, nego da se bolje ivi evanelje

Isusa Krista, koji je jedini Spasitelj. (fra Slavko
Barbari) Zbog toga je buenje pravi naziv za bit
Meugorja. Gospa nas zove: Probudite se iz sna
nevjere i grijeha, jer je ovo vrijeme milosti koje vam
Bog daje. (25. veljae 2000.)
U Meugorju s obzirom na kranski nauk
nema nita novo. Nov je samo poziv Neba da iznova
zaponemo ivjeti ono to ve znamo. Zapravo, ono
to smo znali, ali zaboravili.
Gospa ini ono to je Isus inio: budi nas,
otvara nam oi da se trznemo iz sna i ponemo mijenjati. Isus je svoje suvremenike pozivao: Obratite
se i vjerujte evanelju! Obraenje je poziv na buenje: doi k sebi kao izgubljeni sin; postati svjesni
pogrjenog smjera u kojem idemo; uvidjeti da smo
se udaljili od Oca, da smo postali slijepi za Njega
i za Njegovu ljubav, slijepi za ljude pored sebe, za
rane koje zadajemo drugima...
Lako bismo se obraali da nije pravdanja: Ali ja sam dobar. Nisam nikoga ubio. Nisam
ukrao Ja vidim. Nisam slijep. Mene ne treba buditi. To je potrebno drugima, grjenicima. Oigledno,
sljepilo nikoga ne zaobilazi. Pored Isusa su bili, s
njim jeli i pili, gledali ga i sluali, a bili su slijepi. Sjetimo se Jude, ali i Petra kao i drugih uenika.
Dvojica uenika na putu za Emaus idu s Isusom,
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:47
sluaju ga, a slijepi su. Tek u lomljenju kruha (u euharistiji) otvaraju im se oi, bude se, progledavaju.
Ako je stanje sna i sljepila zahvaalo Isusove uenike, kako tek nee nas?!
Nekolicina ljudi danima su bili zarobljeni
na splavu nedaleko od brazilske obale, umirui od
ei. Nisu imali pojma da je voda na kojoj su plutali bila pitka voda. Upravo na tome mjestu rijeka se
ulijevala u more takvom snagom da je slatka voda
dopirala nekoliko kilometara prema puini. Plovili
su po pitkoj vodi i umirali od ei, a nisu to znali.
Toliki su prije susreta s Meugorjem plutali
na svojim ivotnim splavima gladni i edni mira i
ljubavi, sree i zadovoljstva. Umirali su, a nisu znali
da je rjeenje mogue i da je ono tako blizu. ivjeli
su u nemirima i sukobima, neizmireni, s krivnjom i
dugogodinjim ranama i teretima u dui, a nisu znali
da je Bog izvor mira i da je taj izvor na dohvat ruke:
tu, u mojoj blizini, u crkvi, u ispovijedaonici.
U Meugorju su im se otvorile oi. Progledali su i prvi put uvidjeli da su ili krivim putovima, da
su grijeili protiv Boga i ljudi pored sebe. Probudili
su se i poeli shvaati: pa Bog me nije osudio iako
sam grijeio. Bog je Milosrdni Otac, mogu iznova
zapoeti. Mnogi su, kao Petar, u Isusovu pogledu
prepoznali blagost, milosre i pratanje. Otkrili su
sreu i poeli plakati od sree. Mir se vratio u njihova srca a onda po njima i u njihove obitelji.
Toliki su otkrili ljepotu molitve i duhovnog
ivota. Shvatili su da je molitva vie primanje nego
davanje, vie sluanje nego govorenje; da je molitva
kola u kojoj uim od Isusa i Marije, u kojoj se nadahnjujem njihovim iskustvima za svoja iskustva i
odnose. Na sebi su vidjeli razliku izmeu vremena
kada mole i kada ne mole. Mnogi su u postu prepoznali sredstvo oslobaanja, uvianja loih navika,
postupaka i rijei koje prije toga nisu uviali.
To je zanimljivost i posebnost Meugorja:
ne donosi nita novo, ali ljude ini novima. Zaista,
nama ne treba nita novo. Ta siti smo neprestano
novih stvari i ponuda kojima nas proizvoai gue.
Nisu nam vie zanimljive stalno nove reklame, zvijezde koje kratko traju. Zasitimo se praznih faca,
okreemo list oekujui nova lica, nove ideje. Siti
smo svega. Sve nam je postalo dosadno. Nita nas
vie ne moe obradovati. Nita novo pod suncem!
Fra Slavko nas ui: Ako postavimo pitanje
to treba initi da sve postane novo, zanimljivo i time
ivot svakodnevno nov i zanimljiv, onda zacijelo ne

treba nita novo stvarati. Treba samo obnoviti svoj
odnos prema Bogu, ljudima i stvarima i prema ivotu uope. Drugim rijeima, treba otkriti svakodnevno udo, udo koje se meu nama dogaa. Sve
je ve tu, pored nas. Potrebno je samo da budemo
dovoljno budni i otvoreni za prepoznavanje.
Meugorje nam pomae shvatiti da nije dovoljno samo znanje (da treba moliti, postiti, slaviti
misu, ispovijedati se) nego da nam je potrebno jo
neto. Prema fra Slavku znati to treba initi ne
znai u isto vrijeme da se ima snage to initi. Jedino
ljubav prema Bogu i prema drugima daje snagu da
se postupa prema onome to se znade.
Ljubav - to je ta snaga! To je ta budilica! Ljubav u srcu - tu je onda i mir i radost i srea i zadovoljstvo i oi koje vide dobro i pozitivno. Ljubav u
srcu - shvaam da sve imam, da mi ne treba mnogo
za sretan ivot. Ako nema ljubavi u mom srcu, onda
mi, uglavnom, trebaju (nove) stvari, nezadovaljan
sam jer mnogo toga nemam, onda moram druge mijenjati, onda mi je sve teko
Nalazimo se pred Boiem. Uskoro e i nova
godina. Hoe li ovaj Boi biti drukiji od prologodinjeg? Kakva e biti nova godina? O kome to
ovisi?
Nemojmo se za ovaj Boi truditi toliko oko
izvanjskoga, posebno ne oko toga to e biti na stolu. Sve je to manje vano. Nastojmo doivjeti Boi
u srcu. Uimo u sljedeu godinu drukiji: s novim
oima, s novim srcem. Gospa nas ui da sve ovisi o
meni i o mom srcu, a ne o drugima; da ne ekamo da
se svijet promijeni nego da se ja ponem mijenjati.
Kad se ja promijenim, sve se promijenilo. Kad se
promijeni moje gledanje i shvaanje, sve mi izgleda
drukije: i ljudi i stvari, i bogatstvo i siromatvo.
Odluimo se svako jutro u novoj godini moliti za ljubav prema drugima: da u mom srcu bude
ara ljubav prema Isusu, prema svetoj misi, molitvi, Bojoj rijei; da je bude vie prema lanovima
moje obitelji, ali i prema osobama koje mi se ne sviaju ili su me povrijedile
Onaj koji ljubi, taj neprestano trai ljubljenoga, i neprestano otkriva novo i novosti. Ljubljena
osoba nikad ne zastaruje, nikad ne postaje dosadna
i beivotna, nikad se ne ponavlja, pa iako isto sve
ini. (fra Slavko Barbari)
fra Marinko
21
17.12.2010. 17:59:47
Broj uenika
Broj uenika po uspjehu
Neocjenjeno
Nedovoljan
Jedna slaba
Dvije slabe
Tri i vie slabih
48
100,00
0,00
0,00
II/9
18
27
27
100,00
0,00
0,00
II
31
36
67
35
26
67
100,00
0,00
0,00
4,46
III
20
23
43
25
17
43
100,00
0,00
0,00
4,57
IV
29
28
57
29
18
10
57
100,00
0,00
0,00
4.sij
odlian
svega
dobar
dovoljan
48
vrlo dobar
22
enski
26
Ukupno
I/9
Muki
Aktulanosti
Ueniki radovi
OSNOVNA KOLA BARTOLA KAIA - MOSTAR - TABLINI PREGLED POSTIGNUTOG USPJEHA U UENJU NA KRAJU KOLSKE 2009/10 GODINE
Razred
KOLSKI
KUTAK
OSNOVNA KOLA BARTOLA KAIA U 2010.g.
UKUPNO
I - IV
Broj uenika
Prosjena ocjena
0
115
127
242
89
61
17
242
100,00
0,00
0,00
4,45
30
28
58
26
17
13
56
96,50
3,50
0,00
4,15
VI
43
28
71
20
31
15
71
100,00
0,00
0,00
3,79
VII
39
22
61
15
19
18
59
96,72
3,28
0,00
3,33
VIII
38
38
76
33
29
12
76
100,00
0,00
0,00
4,26
150
116
266
94
96
58
14
262
99,20
0,80
0,00
3,87
265
243
508
183
157
75
14
504
86,77
13,22
0,00
4,16
UKUPNO
VIII
V-
UKUPNO
I - VIII
Premjetaj u
drugu kolu
Premjetaj u
drugi odjel
Loe
Ukupno
Dobro
Uzorno
Ukupno
Neopravdano
sati
Izreene odgojno-disciplinske
mjere
Ocjena iz vladanja
Broj izostanaka
(po ueniku)
Izostanci
Opravdano sati
Broj uenika
Razred
OSNOVNA KOLA BARTOLA KAIA - MOSTAR TABLINI PREGLED

POSTIGNUTOG USPJEHA U VLADANJU NA KRAJU KOLSKE 2009/10 GODINE
I/9
48
2155
2155
44,9
48
48
II/9
27
1376
1376
50,9
27
27
II
67
2397
2397
35,77
67
67
III.
43
1305
1305
30,34
43
43
IV.
57
2494
2494
43,75
57
57
242
9727
9727
40,19
242
242
V.
58
3308
93
3401
58,6
56
58
VI.
71
4465
64
4529
63,78
70
71
VII.
61
4801
415
5216
85,5
48
10
61
VIII.
76
7189
115
7304
96,1
72
76
266
19763
687
20450
76,87
246
12
266
508
29490
687
30177
59,4
488
12
508
UKUPNO
UKUPNO
I-IV
V-VIII
UKUPNO:
RAZRE
D
Brojano stanje razreda, odjela i uenika za kolsku 2010./11 godinu
I/9
II/9
III/9
III/8
IV/8
V/8
VI/8
VII/8
VIII/8
ODJELI
1
M
UKUPNO
8
9
17
10
11
21
9
17
26
10
18
28
8
9
17
13
2
M
UKUPNO
5
10
15
9
7
16
3
M
UKUPNO
8
5
13
6
4
10
16
16
18
14
14
20
SVEGA
M
UKUPNO
6
11
12
14
28
10
15
11
25
12
6
M
UKUPNO
30
28
15
5
M
UKUPNO
13
15
29
14
10
26
4
M
UKUPNO
13
13
23
19
10
23
6
19
(I/9-III/9) DEVETOGODINJE OBRAZOVANJE
SVEGA
(III/8-VIII/8) OSMOGODINJE OBRAZOVANJE
SVEGA
UKUPNO ZA DEVETOGODINJE I OSMOGODINJE OBRAZOVANJE
SVEGA
55
63
118
186
168
354
241
231
472
Pripremio Anelko Rogi , ravnatelj O Bartola Kaia
22
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:47
O.. Bartola Kaia u Dobrota ljudskog srca

Boina no
akciji istiji grad
Na svijetu ima zlih i dobrih ljudi. Dobri lju- Boi je neto najljepe na svijetu.
Direktor Ferosirovine, Emil Hrti, posjetio je ekoloku sekciju
nae kole 27. listopada 2010.
godine. Predstavio je akciju
istiji grad te ujedno pozvao
uenike nae kole na sudjelovanje.
di pomau drugima i tako ine dobro djelo.Oni prate svoje srce i zasluuju mjesto
u raju.Postoje razne vrste dobrih ljudi kao
to su mirotvorci,dobroinitelji,misionari.
Svi oni pomau drugima. Isus je na svom
odlasku rekao: Ljubite jedni druge kao
to sam ja ljubio vas. To je pravilo dobrih
ljudi.Dobri ljudi nisu samo oni koji pomau blinjima u materijalnom smislu ve
i oni koji im pomau da prebrode teke
trenutke u ivotu.Duboko u srcu svakog
ovjeka nalazi se barem malo dobrote,ali
oni to ne znaju pokazati. Na svijetu je sve
manje dobrih ljudi. Jedan od najveih mirotvoraca je Majka Tereza. Kad odrastem
htjela bih biti kao ona jer mi smo tu jedni
za druge.
Najdrai dan uoi Boia mi je Badnja veer.Tada ukraavamo boini

bor i zajedno s obitelji doekujemo
Boi.Boi je dan Isusova roenja.
Tada ljudi ne trebaju biti u svai i
mrnji. Trebaju biti veseli i nasmijani. Jo nisam doekala bijeli Boi
kada je sve pokriveno lijepim bijelim
pokrivaem. Lijepo bi bilo da snijeg
pada dok ukraavamo bor. Kad se
probudim na Boi da sve bude lijepo, pokriveno bijelim pokrivaem
dok otvaramo svoje darove. Za Boi trebamo biti zadovoljni i sretni i
doekati ga u domu sa svojom obitelji i prijateljima.
Ferosirovina d.o.o Mostar bavi

se reciklaom sekundarnih sirovina stoga je i sama akcija
usmjerena na skupljanje starog
papira. Cilj Ferosirovine je oivljavanje korisne navike skupljanja starog papira u kolama,
to sa sobom nosi ekoloki,
edukativni i ekonomski znaaj.
Ukljuivanje osnovnokolaca u
ovu akciju veoma je vano jer
e njihovo aktivno sudjelovanje
pokrenuti i utjecati na njihovu
eko svijest i svijest samih graana. Nadalje, to e pridonijeti i
neminovnom ouvanju okolia.
Akciju bi unutar kole vodila
ekoloka sekcija, a za sakupljeni papir uenici e dobiti odgovarajuu nagradu koju mogu
iskoristiti za ekskurzije ili pak
nabavu informatike opreme.
U dvoritu kole ve su postavljeni kontejneri za stari papir i
boce, te se oekuje daljnji napredak akcije.
Zima je,neobino hladno a tako topla no. Grad svijetli kao da nije mrak.
arulje,uline svjetiljke,okieni grad bljeti od svjetlosti. Na boriima u dvoritima i kuama,vesele figurice i anelci doprinose veselju u toj divnoj noi. Moja
obitelj i ja kitimo bor i radujemo se Boiu. To radimo s ljubavlju,puni vjere prema
Bogu. Raduju se i stari i mladi.Svi su sretni,Boi je.Zaarana,radosna,sveta
no jer tada se rodio Isus.U toj svetoj noi,ozarenih lica idemo na polnoku.Slavimo svetu misu,pjevamo boine pjesme:Tiha no,sveta no.Dolazimo kui
sretni,ispunjeni ljubavlju,ljepotom i toplinom.Osjeam se kao ptica koja leti,u
predivnoj noi nad svojim gradom.Zahvalni smo Bogu.Nitko nije kao Bog, jer
velik je,ini djela velika.Slavimo ga,On je kralj na zemlji svoj.Zato svima,velikima
i malima,elim da Boi proslave sa bojim blagoslovom.Isus nas poziva da
budemo s njim.
Petar Josip Vidovi
Sara Ljevak
Ana Babi, 6.b
Sara aravanja
Boina no
DANI KRUHA
Boina no
to je boi? Boi je vrijeme darivanja,ljubavi i sree.
Taj dan slavimo roenje sina
Bojega,Isusa Krista. Najvie
od svega volim provesti Boi u krugu obitelji. Za vrijeme
Boia vlada blagoslov i mir.
Na Boi se meusobno darivamo. To je mali znak ljubavi.
Kao i svaki tako i ovaj Boi
jedva ekam.Volim Boi zbog
mira i sree u krugu obitelji.
Svoje darove sam ve pripremio da obradujem svoju obitelj. Sretan Boi i svima puno
sree,ljubavi i zdravlja!
Boris Divkovi
Jednog jutra sam ustao i kao obino spremio se za kolu. Po mene je doao moj
roak Karlo. Odmah sam spazio neto u njegovoj ruci. Bilo je lijepo upakovano u
utu vreicu . Iz znatielje sam ga upitao to mu je u vreici.ekajui odgovor po
glavi su mi se motale razne misli. Iznenaen mi je odgovorio da je to kruh koji mu je
baka ispekla za Dane kruha. Pomislio sam na svjei, topli kruh kada je malo mirisa
iz ute vreice dolo do mene. Sramio sam se jer ja nisam imao to ponijeti. Taj
osjeaj srama je ublaila moja majka s kruhom u ruci iz kojeg su izlazili oblaii dima
i lijep miris. Koraajui do kole razmiljao sam zato ba od sve hrane samo kruh
ima svoj dan, zato ga nema neko drugo jelo. Bio sam trei razred osnovne kole i
takve zakljuke mi je bilo teko donositi. Misli su me tako daleko odvele da nisam ni
primijetio da je ve odmor. Jeo sam sendvi no nakon nekoliko zalogaja nisam ga
mogao pojesti. Bacit u ga u grmlje !pomislio sam. Ba u tom trenutku mi je kroz
glavu prola misao da time bacam sav trud i muku ljudi koji su ga stvarali. Sjetio sam
se oraa, sijaa, mlinara i na kraju svoje majke. Odluio sam da ga ipak neu baciti.
Komadi kruha sam ostavio na mjesto na koje golubovi esto dolaze.
Odrastao sam, a s odrastanjem dolaze nova saznanja i spoznaje. Ni ja nisam bio
iznimka. Odrastajui sam dobio odgovor i na moje davno postavljeno pitanje. Shvatio sam da je kruh simbol svetosti jer ga je sam Bog ostavio nama kao tjelesnu hranu
i okrepu. On je i simbol zajednitva jer mnogo malih zrna ine taj kruh koji koristi
svima. Kad bi svi ljudi na svijetu radili na tome da postanemo jedan kruh, svijet bi bio
ljepe i sretnije mjesto za ivot. Upravo na to bi nas trebali podsjeati Dani kruha.
Marin imunovi 7.a O. Bartola Kaia
23
17.12.2010. 17:59:48
Naj... u Rodou
Naj u Rodou...
Ova rubrika nam je, naalost, u protekla dva
broja Godinjak izostavljana. Kroz sve ove godine
nju je vodio lan drutva Miro imunovi. Meutim, ove godine desilo se da ba on treba biti glavni
lik u ovoj rubrici. Kako nema smisla da ovjek pie
sm o sebi to je ovaj ugodan zadatak pripao meni.
Na Miro, ne ba stari po stau ribar, dosta
slobodnog vremena koristi lovei ribu na Neretvi.
Kao i mnogo puta ranije, Miro je i 12.07. ove godine
u kasnim popodnevnim satima, lovio u Koloniji
preko puta Bravarsko-limarskog. Stariji itelji a i
mnogi ribari znaju gdje se nalazi ta lokacija. Lov je
bio na uobiajeni nain, na podvodne muice. Nakon dosta pokuaja zabacivanja Miro je na svome
tapu osjetio neuobiajen trzaj. Probao je namotavati silk ali mu je sa druge strane pruen veliki otpor.
Miro je odmah shvatio da je u pitanju velika neman
i da mu predstoji velika borba ako eli izai kao
pobjednik. Pomalo je otputao kuplung na roli te
tako krenuo u boj sa nepoznatim plijenom. Riba se
takoer borila svim sredstvima, vie puta odlazei
pod peinu, trzajui se i pokuavajui presjei dlaku. Nakon sat vremena obostarno iscrpljujue borbe
i nadmudrivanja kapitalac se napokon predao. Naposlijetku, kada je nakon velike borbe ribu pribliio
obali.napravio je jo par manevara tapom i nakon
300 godina od pisanog spomena prezimena Vidovi

Ove godine obiljeavamo jedan zanimljiv
spomen, naime u crkvenim spisima pod nazivom
Stanje dua pronali smo stablo (lozu) kojoj
pripadamo mi rodoki Vidovii.
1710. godine roen je Mijo Vidovi nadimka
Brtovi, za kojeg se smatra da je ivio na Vidoviima (selo kraj itluka, ili kraj Vrgorca), neto
kasnije na stablu se vidi preseljenje u Rodo. S
obzirom da je ova tematika zahtjevna i podrazumijeva studiozan pristup ispitivanja samih injenica, odluili smo se potruditi do idueg broja
Godinjaka Rodoa istraiti vie i u tomu broju
napisati neto o povijesti Vidovia.
24
Ovaj jubilej odluili smo proslaviti sv. Misom zahvalnicom za proteklih 300. godina u kojoj
emo moliti za sve pokojne Vidovie u proteklih
300. godina.
Sv. Misa e se odrati na blagdan sv. Ivana apostola i evaneliste 27. prosinca 2010.godine.
Sve Vidovie i njihove prijatelje pozivamo
da se pridrue u zajednikom slavlju zahvale
Bogu na ovom jubileju.
Marijo Vidovi i Vedran Vidovi
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:48
toga riba se nala u njegovim rukama, jer u sak nije

mogla stati. Tek tada je vidio o emu se radi. Bio
je to ogroman zubatak, koji je u ustima imao jo
udica to je znailo da je u mnogim prethodnim bojevima sa nekim drugim ribarima on izlazio kao pobjednik..
Nakon to su i ostali ribari na licu mjesta pregledali ribu, Miro ju je zadovoljno odnio kui. Kada
ju je stavio na vagu, pokazalo se da je riba teka 8
kg. Na alost mnogih sladokusaca, Miro ribu nije
pretvorio u neiju trpezu nego je odluio da se riba
preparira kako bi narednih godina svjedoila svojoj
veliini. Time e razuvjeriti sve nevjerne Tome koji
bi Mirine budue prie na ovu temu mogli smatrati
ribarskom priom (tj. preuveliavanjem veliine i
teine ulova). Riba je jo uvijek u zamrzivau i ovih
dana oekuje se njen put za Sarajevo, kod poznatog
preparatora Save.
Pitajui ga za vrstu muice na koju je riba zagrizla, Miro nam se samo zagonetno smjekao. Jedino nam je otkrio da je veliina udice bila 14. Sve
ostalo je ostala Mirina tajna. Na slici se moe vidjeti
Miro sa kapitalnim plijenom. Ovo je sasvim sigurno
naj...vei ovogodinji ulov u Rodou (a za ire podruje, ne znamo). Ovaj njegov odlazak u ribolov
mora da je bio snaan predosjeaj, jer Miro je taj
dan zanemario utakmice renomiranih protivnika na
Svjetskom prvenstvu u nogometu i otiao u ribolov.
Zov rijeke bio je jai, otiao je tamo i posreilo mu
se.
Miri, a i ostalim potenim sportskim ribolovcima elimo jo dosta ovakvih ulova i to na sportski
nain, a ne nikako na neke druge naine koji nisu
svojstveni pravim ljubiteljima prirode i ribolova.
Proslava zlatnoga pira

Sasvim smo sigurni da je u protekle dvije godine u Rodou bilo onih koji su proslavili zlatni pir,
iako u nau novinsku redakciju nije stigla niti jedna obavijest o takvoj proslavi. Mislei da emo
i trei uzastopni broj Godinjaka tiskati bez opisa proslave zlatnog pira, u nau redakciju stigla
je obavijest da e u mjesecu studenome Kreo i Jela ori proslaviti svoj veliki jubilej. Nakon
toga, informirani smo da su Kazimir i ima Stojanovi jo u veljai proslavili svoj zlatni pir. Mi, u
Urednitvu, dobili smo relevantne informacije o njihovim ivotima koje emo ovdje prezentirati.
Kreo i Jela ori

14. studenoga 1960. godine
brani par ori izrekao je doivotno da u franjevakoj crkvi Sv. Petra i Pavla u Mostaru.
Tijekom plodnog braka izrodili
su troje djece, ker Gordanu i sinove Gordana i eljka. Ponosni
su na jo osam unuadi koje su
im najvrijednije blago. Tono
pedeset godina kasnije odluuju
obnoviti brani zavjet. Svadbeno slavlje odrano je u nedjelju 14.studenoga 2010. godine
u obiteljskoj kui u Rodou. Na
25
17.12.2010. 17:59:48
samoj proslavi okupila se najblia rodbina. Izmeu

ostalih, obnavljanju zavjeta prisustvovala su preostala braa i sestre od mladenacate njihova djeca i
unuci kao i ostala blia rodbina. Veselje je uveliao
i harmonika, na Rodoanin, Mario Soldo Mariko koji je mladence pogaao pjesmama iz njihove
mladosti.
Inae, oboje su roeni 1937. godine, Kreo u
Rodou, a Jela u ulima. Kreo je cijeli svoj radni
vijek proveo radei u Zrakoplovnoj industriji Soko
Mostar (tonije Rodo) gdje je radio kao metalogloda. Jela je uvijek bila radina domaica i majka te
je uvijek bila pri ruci svojoj djeci. Valjalo je podii
troje djece, uz svakodnevni poljoprivredni doprinos.
to se tie zdravstvene situacije, Jela je imala odreenih zdravstvenih problema, ali sada je, Bogu hvala, mnogo bolje, dok je Kreo zdrav kao dren i
izvrstan je zdravstveni primjer svoje generacije. Na
slici moete vidjeti Kreu i Jelu te djeli atmosfere
koja je vladala meu uzvanicima.
Kazimir i ima Stojanovi
Kazimir Stojanovi roen je 03.09.1937. godine u selu Donja vast u opini Rama, od oca Pere
i majke Anice, roene Rai. ima Soldo roena je
03.10.1938. godine u selu Lug, takoer u opini
Rama, od oca Pere i majke Milke, roene Kraljevi.
26
Kazimir i ima vjenali su se 07.02.1960. godine u Uzdolu, kada je ima preuzela prezime Stojanovi. Iste godine odlaze na rad u Vojvodinu, u
mjesto Kula. Tu im se 1961. godine raa prvo dijete, ker Anica. Ipak, nostalgija je bila jaa te se oni
1965. vraaju u svoju Hercegovinu. Tonije dolaze u Mostar i nastanjuju se u gradskoj etvrti Luka,
gdje im se te godine raa sin Milan. Godina 1966
predstavlja veliku prekretnicu u njihovom zajednikom ivotu. Naime, te godine trajno se nastanjuju u
Rodou i tu grade obiteljsku kuu. 1972. godine na
svijet dolazi i njihovo posljednje dijete, ker Tinka.
Kao, kako od milja zovu naeg Kazimira, sve
do poetka rata proveo je radei u poduzeu Aluminijum u Mostaru. Poetkom Domovinskog rata
aktivno se ukljuuje u postrojbe HVO-a i na taj nain daje svoj obol obrani ovih prostora. Sluio je u
Domobranskim postrojbama. Nakon rata odlazi u
zasluenu mirovinu. Najveu radost i zadovoljstvo
priinjava im estoro unuadi. Na slici ispod prikazani su Kao i ima tono 50. godina nakon to su
prvi put iskazali vjernost jedno drugom
Urednitvo lista pridruuje se estitkama i
eli ovim obiteljima puno sree i dobrog zdravlja u
daljnjem zajednikom ivotu te jo mnogo ovakvih
sretnih obiteljskih trenutaka.
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:48
Zrnca prolosti...
Stare fotografije iz Rodoa

I za ovaj broj Godinjaka smo, od naih itatelja,
dobili jo nekih zanimljivih starih fotografijaRodoa.
Dvije donje fotografije, kao i one koje su prikazane u
prolom broju Godinjaka, ljubazno nam je ustupio
gospodin Tibor Vrani iz Umaga.
Prva fotografija nastala je 1962 godine kod Rodokog groblja. U pozadini se vidi tadanja Zujina
gostionica a moe se vidjeti i legendarni dvokatni autobus koji je u to vrijeme vozio ulicama grada. Druga
fotografija nastala je 1965. godine i prikazuje Brvinu
koja ju, uz Bezdan i Batu u to vrijeme bila jedan
od napoznatijih izletita i kupalita rodoana. Zaista ne
znamo tko je na ovim fotografijama, ali ako netko prepozna nekoga sa ovih fotografija moe nam se obratiti i
mi emo im vrlo radi objaviti imena.
A to tek rei o slijedeoj fotografiji. Nastala je
1917. godine, dakle, prije nekih stotinjak godina. Sreom, znamo tko se nalazi na njoj. Mukarac kojega
vidite je Ivan (Ivko) ori, otac estero djece. Veina
starijih Rodoana pamti ih. To su: Iva - udata za Cvitanovia (zvani Mena), Dragica udata Zabrvinu za
Niku Drmaa, Ivan (Pipa) ori, Kata udata za Slavka Drmaa, Rua udata u Zadar kao i Mirko (Kula)
ori. Osoba sa njegove desne strane (ili na lijevoj strani gledajui direktno fotografiju) je njegova ena Luca
Drma koja potjee iz Zabrvine. ena sa lijeve Ivkine
strane (na fotografiji se nalazi desno) je njena sestra
Ana, ujedno i ena Ivkinog brata Nikole. Ana je sa
Nikolom imala estero djece i to: Franjo ori kica, Fana udata za Juru Marijanovia u Vrelo, Lucka
udate za Niku Bubala i koja je veinu ivota provela
u SAD, Kreo, ima udata u Jasenicu za iku Bevandu, Iva udata u Meugorje za Mila Bulia.
Predlaem da od ovoga broja uvedemo stalnu rubriku

pod naslovom Fotografije(iz) starog Rodoa. Za idui broj, ve imamo pripremljene neke stare fotografije
(osoba, objekata i lokacija) koje nam je ustupio na sumjetanin Zoran ori, svima vama poznatiji kao orka. On, naime, ima zavidnu kolekciju starih fotografija
pa emo ih nastojati objavljivati u iduim brojevima
Godinjaka. Takoer, ukoliko netko od Vas dragi nai
itatelji posjeduje neke stare slike a eli ih podijeliti sa
nama, apeliramo da nam ih ustupi. Mi emo ih skenirati
i objaviti u Godinjaku, a vama emo uredno vratiti
originale. Ovime, bi oteli od zaborava jedno lijepo vrijeme a ujedno i pribliili stara dobra vremena naim
najmlaim itateljima.
27
17.12.2010. 17:59:48
Knjievni kutak
Osvrt
na dio
putovanja
lanova
HKUD-a
Rodo u
Sarajevo
Na povratku iz Sarajeva, voditelji puta odluili su napraviti pauzu u restoranu Zdrava

voda u kanjonu Neretve. Veina lanova gasila je e, pivom ili bevandom.
Ostala sam uivati na svjeem zraku. Privukla me tiina i slika tamne noi i kanjona
obasjana mjeseinom.
Ubrzo, tu tiinu prekidoe pjesma i ples. Ugledah jo ljepu sliku: raspjevana i razigrana mladost na asfaltu ispred restorana.
Folklorai, raspjevani i razigrani, oko pola noi na parkingu restorana, probudie izvor
Zdrava voda . Izvor potee preko stijena pa dotee do Neretve i probudi je. Neretva zahui
i probudi kanjon. Kanjon stvori jeku i rairi zvuk pjesme i zvuk udara cipela o asfalt.
Mjesec poput reflektora obasja veliku pozornicu na kojoj izvor i Neretva kao orkestar
prate folklorae koji pjevaju i igraju kolo, a odjek u kanjonu omoguava da se pjesma iri
sve dalje i dalje.
Kratko je trajala ta ugoda: mladost, pjesma, kolo, izvor, Neretva, kanjon i mjesec.
Morali smo nastaviti put do Mostara. Ponovo su izvor, Neretva i kanjon utonuli u san.
Napisala sam ovaj osvrt da prolaznost vremena ne izbrie lijepa sjeanja.
Jozefina Pranji
Kamo je otiao?
Zvijezde
Loza
Dan po dan
tiho je prolazio
u traenju odgovora:
Kamo je otiao?
Tvoje su ruke
pune zvijezda.
Otvori dlan da polete,
da vidim njihov sjaj.
Jedan dan
dok sam razmiljala,
pogled mi je lutao zidom
po okaenim slikama.
Odjednom, odgovor dobih
u uokvirenoj slici
lopoa Ferdinih.
Moda e jedna biti moja,

ako bude htjela.
A sve druge neka lete
da pokau kako svijetle.
Jesen je rana
i groe je zrelo.
Grozdovi puni zrna
nai e se
na blagdanskom stolu.
Tko bi okupio
obitelj i kumove,
stare i nove prijatelje,
da nije tebe lozo
i tvog grozda zrela,
boje neba i zrake sunca?
Lopoi su ti
to su Ferdu skrili.
A kada poele
da u neke ruke slete
neka to bude
ljubav iskrena.
Jozefina Pranji
Sa slike poruuju:
Nita neobino
kistom smo roeni,
njegovom ljubavi.
Ljubav njegova
za pravo nam dala
to smo ga tu
u svoje cvjetove skrili
Tu je i kraj pitanju
kamo je otiao
susjed i prijatelj drag,
pjesnik, slikar i kipar,
Ferdo Kova.
(pjesma posveena Ferdi Kovau)
Jozefina Pranji
Pahulje s Velea
Kraj je oujka.
Vele prekriven
pahuljama snijenim.
Zbog svoje ljepote
snijeg osvaja poglede,
u kojima se vide elje
da grad posjete
pahulje bijele.
Uzalud su
elje vae.
U grad sii neemo
da ne bismo
bile zgaene.
Ovdje ostajemo
dok oblaci snagu imaju
da u sebi sunce skrivaju.
Jozefina Pranji
28
Mrva ljubavi
Lozo,
ivotna suputnice
blagoslovljena budi.
Sauvaj ivot
ispod svoje
izbrazdane kore.
Sauvaj ga
i za djecu nau,
vratie se oni.
A kada dou
dobrodolicu im poeli.
Tu malu mrvu,
mrvu ljubavi
koju ima,
uvaj i brani
i hrani njezinu snagu.
Pomozi joj da izraste
u veliku ljubav.
Veliku kao more,
toplu kao sunce
i slobodnu kao ptica.
Ta mrva mala
neka bude ljubav
i snaga srca tvoga.
Pomozi blinjemu
i onomu kome je najpotrebnije.
Tko zna
Moda sutra zatreba
tebi ili meni.
Jozefina Pranji
Jozefina Pranji
Mali slap
Klizi rosa jutarnja
niz list loze
i raa mali slap.
U taj mali slap
Utkane su
kapi znoja ratarove.
Utkana je
i suza radosnica
s tisuu boja.
Te radosnice,
to su kapi vina
od rada prolih godina.
Sve zajedno je
mali slap
da lozu pripremi
za rod novi,
da nevoljama odoli.
A u jesen
da se ponosi grozdom
punog zrake sunca
i snage kamena vina.
Jozefina Pranji
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:49
Strune vjenog ivota
Snaga iskre
Pod licem Univerzuma
Pauk zove leptiricu

da odmori svoja krila
pripremio posteljicu,
uspavanku ropskog mira.
Zeleti se leptirica
na ljepenku rijei lanih,
zarobi je posteljica
nevidljivih nit stvarnih.
Leptirica razigrana
pod ravnanjem mranog oka,
u sablasnoj gluhojh noi
bez oka svjedoka
Otima se leptirica,
kida niti mranog svijeta,
svoj e ivit dati
nego mrei robovati
Popucae niti mree,
porodi se iskra leta
i razgara u ljubavi,
u poljupcu snenog cvijeta
svatko svoju majku ima,

i trpezu u zrnu lica svoga,
i pjesmu u srcu,
pjesmu nepresunih suza
ljubavi i boli
Pod licem Univerzuma
licem nasmijanim,
sve treperi u poljupcu
upuenog majci Zemlji,
sve lepra prema Suncu
u zahvali za kruh svagdanji
Trepere i beskrajne strune
vjenog ivota,
trepere i iskrie u plamenoj
ljubavi u kojoj se plamiak
neki gasi, drugi pali,
jedan podrhtava, drugi razbuktava,
Silvestar Ituk
i to sve po mjeri i harmoniji.

Daleko su i predaleko
strune ove od prstiju ukaljanih
od crnih lica nezasitih apetita
Lica ova, od ivota odroena,
od blata izgradie neko svoje
U susret svojoj zvijezdi
sunce sumraka i zla.

Tek ponekad i ponegdje
uspijevaju ivot biem zauzdati,
boje arke u crno zaviti,
oblicima raznolikim
jednolini peat udariti
Strune vjenog ivota
dotai ne mogu,
jer su one pod zatitom Neba
koje od nas trai,
i koje nam daruje
slobodu rtvovanja i
rtvovanje za slobodu
Silvestar Ituk
Ljubav cvjeta kad se daje,

ona blista kada prata.
Ljubav cvjeta kad izgara,
iz pepela ivot stvara.
Dok joj snagu kroji vrijeme,
ona uvijek daje sebe.
I kad cvjeta i kad vene,
sve to ini za cvjetanje.
Putovi su njezini
tajnom ovjenani.
Koraci su njezini
srcem upravljani
Ona jezdi po beskrajnoj stazi,
Ona jezdi svojoj zvijezdi.
Silvestar Ituk
29
17.12.2010. 17:59:49
HKUD Rodo
PROSLAVA BLAGDANA
SV. IVANA KRSTITELJA U RODOU
Mjesec lipanj zauzima posebmo mjesto u srcima rodoana jer se
u to vrijeme prisjeamo lipanjskih
zora 1992. godine kada je uz Boju
pomo i zagovor naeg zatitnika sv.
Ivana osloboeno nae mjesto.
Devetu godinu za redom
HKUD RODO je glavni organizator proslave blagdana sv. Ivana krestitelja u Rodou.
Proslavu ovog blagdana obiljeavamo kroz cijeli mjesec lipanj.
Poevi sa portskim natjecanjima,
zatim kulturnim, glazbenim te naravno vjerskim programom.
HKUD RODO j, kao nositelj
ovakve manifestacije, i ove godine
uspjeno organizirao kako portski
tako i kulturno-zabavni dio programa.
Sredinja proslava se odrala
na sam blagdan 24. lipnja na platou
Ispred Mjesne zajednice Rodo 1.
Nakon veernje sv. Mise koja se odrala u novoizgraenoj crkvi krenuo
je zabavni dio programa.
Uz drutvo domaine ovogodinja proslava je bila osobita jer se
u Rodou susrela Dalmacija i Slavonija. Nai dragi gosti su bili HKUD
Vis s otoka Visa i HKUD epin kod
Osijeka. Tako da su nai rodoani mogli uivati i u tambiricma i

mandolinama. Uz dobro ie i pie zabava se nastavila dugo u no.
Organizacija ovakvog programa je izuzetno teka i zahtjevna
stoga se svakako zahvaljujemo svima koji su pomogli u organizaciji ove manifestacije, kao i svima koji su bili dobri domaini naim
dragim gostima.
DANI SV. IVANA

IN MEMORIMA FERDO KOVA
Jedan od dana koje slavimo u ast naega zatitnika mjesta sv. Ivana Krstitelja, smo posvetili naem
dragom prijatelju koji nas je prerano napustio Ferdi Kovau.
In memoriam Ferdi Kovau pokuali smo prirediti onako kako bi on volio s malo rijei, puno pjesme i lijepog druenja. Zahvaljujemo se svim njegovima prijateljima, suradnicima, poznanicima koji
su se odazvali na ovu veer druenja u ast naem Ferdi koja je uistinu bila posebna. Uz zvuke pjesama
koje je sam pisao, koje su njemu posveene i lijepim rijeima koje smo mu jo jednom uputili s velikim
HVALA to je dio svog ivota podijelio s nama.
30
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:49
Prva smotra
djejeg folklora
Nakon prologodinjeg dana djejeg folklora
kojim smo sami sebi dokazali i pokazali bitnost ouvanja izvornog djejeg stvaralatva, ove godine odluili smo dan folklora unaprijediti u Smotru folklora koja je odrana na igralitu ispred kole 23.lipnja
2010. godine.
Ukoliko netko ne zna to je razlika izmeu
dana folklora i smotre folklora u sljedeih par redaka donosim najturije objanjenje.
Dan folklora, ili bilo kakve druge manifestacije slinog karaktera su dogaaji na kojima drutva
nastupaju neoptereeno i slobodno svoje koreografije ili koreografije drugih podruja koje imaju u
svome programu. I takvi dogaaji su isto kulturno
zabavnog karaktera, bez ikakve ocjene rada drutva.
No, smotre folklora kao ova naa su ocjenjivakog karaktera, gdje u publici sjedi struni kolegij
koji poslije svih nastupa na okruglom stolu jednom
po jednom drutvu iznosi kritike na njihov rad, bilo
pozitivne ili negativne. Na smotrama folklora nema
nekih nagrada najboljim drutvima, one se odravaju da bi se na njima popravljala kvaliteta samog rada
pojedinog drutva te poveao broj izvornih plesova.
Na smotrama folklora se izvode i novo pronaene pjesme ili neki ve
zaboravljeni koraci, koji su
se veim trudom upravo
poradi smotre pronali, te
na scenu vratili i time spasili od izumiranja. Tijekom
smotre svako drutvo duno je izvoditi izvorni folklor svoga kraja.
Ovogodinja
prva
smotra djejeg folklora u
Rodou organizirana je u
sklopu manifestacije Dani
sv. Ivana Krstitelja, ime je
sama manifestacija oboga-
ena za jo jednu vrijednu kariku u svome viegodinjem lancu.

Na smotri je nastupilo jedanaest drutava to
je oko 350 djece iz cijele Bosne i Hercegovine i jedno drutvo iz Hrvatske.
Ovim putem zahvaljujemo se gospoi Anki
Rai predsjednici UHAKUD-a BiH i Cioff-a BiH,
to je otvorila samu smotru.
U strunom kolegiju smotre sjedio je istaknuti etnokoreolog gospodin Miroslav ili predsjednik Hrvatske matice iseljenika i Hrvatske kulturne zajednice BiH, koji je svoje dojmove rekao na
okruglom stolu koji se odrao u prostorijama nae
osnovne kole.
Gospodin Miroslav ili neizmjerno je zaduio nae drutvo, te ne zahvaliti se ovjeku koji je
toliko pomogao naem drutvu bilo bi ravno grijehu, stoga mu i ovim putem elimo iskazati potovanje i zahvalu za sve to je uinio za nas.
S pjesmom i veseljem proslavili smo uonicu sv.Ivanu Krstitelju i zavrili prvu smotru djejeg
folklora.
Vedran Vidovi
31
17.12.2010. 17:59:50
portske aktivnosti tijekom Dana Sv. Ivana Krstitelja

Ove godine biciklistika utrka okupila je 17 sudionika:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Radenko Martini
Luka Drma
Martin Martini
Marijan avar
Dario ori
Marko avar
7. Ivan Bunti
8. Zdenko Spuevi
9. Danijel unji
10. David Marijanovi
11. Antonijo Marki
12. Andrej Musa
Prvo mjesto osvojio je Ivan Bunti, drugo

mjesto pripalo je Dariju oriu dok se na treu poziciju popeo Marijan avar. Nagrada za prvo mjesto
bila je bicikl. Takoer su i drugoplasirani i treeplasirani osvojili odgovarajue nagrade. Kao utjene
nagrade, pojedincima su darivane kape.
13. Hrvoje Marijanovi

14. Josip ori
15. Jure unji
16. David ori
17. Nikola ori
Unutar tree kategorije nala su se godita

98 i mladji. U ovoj kategoriji slavljenici su bili
momci iz ekipe Vatreni a najbolji pojedinac bio je
Radenko Martini.
Dijelenje pravde i ove godine su, kao i prethodnih, vrili Teo Drma, Vedran Cvitanovi i Nikica Cvitanovi. Ovim putem im se iskreno zahvaljujemo na vremenu koje su nesebino podarili kako bi
turnir i ove godine proao bez incidenata i u prijateljskom ozraju.
Ukupno je kroz cijeli turnir prolo oko 150
igraa a bilo je natjecanje i za ene.
Rezultati nogometnih turnira po skupinama:

Unutar prve kategorije, koja je obuhvatala godita
91, 92, 93, 94, prvo mjesto pripalo je ekipi Ultras
Rodo.
Druga kategorija okupljala je godita 95,
96, 97. Prvo mjesto pripalo je ekipi Zrinjski Mostar a titulu najboljeg pojedinca u ovoj kategoriji ponio je Jakov Milas.:
Pripremio: Nikica Cvitanovi
ahovski turnir
ahovski turnir ove godine okupio je 20 natjecatelja. Kao i svih ovih godina, turnir se odrao u prostorijama Mjesne zajednice. Sudac turnira bio je Miroslav Braco Zekui a rezultati i tablica prikazani su ispod.
1
1
Dumpor Atif
Vego Nikica
10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
17
1 1/2 1
16,5
II
0 1/2 0
ovi Pero
Mihi Dule
0 1/2 1
Merdo Lazo
arapina Ante
0 1/2 0
0
Krtali Marin
Stoji Mario
0 1/2 0
Brekalo Mujo
10
Tipuri Zoran
1 1/2 1
1 1/2
11
anti Damjan
12
Puce Alija
0 1/2 1
1 1/2
13
Divi Nenad
1 1/2 1
14
Radi Borislav
0 1/2 0
1 1/2
9,5
4,5
0 1/2 0
1 1/2
5,5
1/2 0
13,5
1 1/2 1
9,5
1/2 0
1 1/2 0
10
0 1/2 1/2 1/2 0

1
1 1/2
10,5
0 1/2 1/2 1
10,5
16
akovi Dario
0 1/2 0
1 1/2 1
17
ati emso
18
Babi Boris
0 1/2 0
1 1/2 1
19
Petrovi Ivo
0 1/2 0
1 1/2 1
20
etka Mladen
0 1/2 0
1 1/2 0
1
0
IV
akovi Ante
1 1/2 0
6
11
15
1/2
MJESTO
16
32
BODOVI
III
10
5,5
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:50
Pravilo kod rangiranja ahista na kraju turnira

glasilo je: U sluaju istog broja bodova, rauna se
meusobni susret, a u sluaju remija, bolje plasiranog odreuje kocka. Nagrada za prvo mjesto, kao
i prole godine, pripala je meunarodnom majstoru Atifu Dumporu, drugo mjesto pripalo je Nikici
Vego, tree mjesto osvojio je emso ati, dok je na
etvrtom zavrio Mujo Brekalo. Prva nagrada bila
je novani iznos od 40 KM, druga nagrada 30 KM,
trea 20 KM dok je etvrtom mjestu pripao iznos od
10 KM.
Treba napomenuti da se, usprkos vrlo skromnim nagradama, ovi ahovski entuzijasti svake godine sakupe na ovom tradicionalnom turniru. Svake
godine turnir proe u fer i prijateljskom ozraju.
Ovom prigodom zahvaljujemo se svim ahistima
na sudjelovanju. Posebne zahvale idu naemu Braci
Zekuiu, bez ijeg zalaganja sasvim sigurno ne bi
bilo ovakvog masovnog turnira.
Pripremio: Nikica Cvitanovi
Dobri duh tradicionalnog

ahovskog turnira u Rodou
Zadnjih nekoliko godina, u sklopu proslave
dana Sv. Ivana Krstitelja, HKUD Rodo organizira ahovski turnir. Tradicionalno, turnir se igra u
prostorijama Mjesne zajednice i na njemu sudjeluju najbolje to ovaj kraj ima. I ne samo ovaj kraj,
nego i cijela regija. Da bi ste mogli procijeniti jainu turnira, ovdje emo spomenuti neke od igraa
koji se redovito pojavljuju na naem turniru. Tu su
prije svega internacionalni majstori Vitomir Arapovi, eljko Bogut, Atif Dumpor i Augustin Brnaz
te majstorski kandidati Danijel Drae, Boidar imunovi Fier, Drago unji itd.
Ipak jedno ime je dobri duh ovoga turnira i ima kontinuitet koji
see jo u period prije zadnjeg
rata. Rije je o naem Rodoaninu
Miroslavu Zekuiu Braci, koji
je jo prije Domovinskog rata sudjelovao u organiziranju i igranju
na vrlo jakim i kvalitetnim ahovskim turnirima u Rodou. Turniri
su se odigravali, kako u prostorijama Mjesne zajednice tako i u
prostorijama Fronte u Koloniji,
tadanjoj Osnovnoj koli Franjo
Kluz a nerijetko i u bivoj Vazduhoplovnoj gimnaziji u Rodou.
Tu svoju aktivnost nastavio je i nakon rata, ali sada

u sklopu proslave dan zatitnika naeg mjesta.
Prije rata bio je istaknuti lan K Mostar i aktivno je sa tim klubom sudjelovao u ahovskoj ligi
Bosne i Hercegovine. Takoer, amaterski se bavio
ahom i u ahovskoj sekciji poduzea Aluminij Mostar, u kojem je radio i iz kojeg je ove godine otiao u zasluenu mirovinu. Sa ovom sekcijom obiao je mnoge turnire diljem bive nam drave gdje
je ostvario zapaene rezultate. U svojim vitrinama
ima podosta pokala i diploma za nastupe i osvojena
33
17.12.2010. 17:59:51
mjesta na raznim turnirima. Tu prije svega treba napomenuti 1977. godinu kada je postao prvak grada
Mostara. Zatim, 1982. godine osvaja drugo mjesto
na prvenstvu radnika Energoinvesta u Sarajevu a tu
je i prvo mjesto na vrlo jakom turniru u Titovom
Uicu, itd.
1992. godine, skupa sa Brankom Smoljanom
i Alijom Pucom bio je inicijator ponovnog aktiviranja HK Zrinjski. Neto kasnije sudjeluje u osnivanju ahovskoh saveza HR HB, kojemu predsjednikom postaje sadanji Haki uznik Dario Kordi
dok Miroslav postaje tajnik saveza. Neto kasnije,
tonije 1994. godine, u savezu im se pridruuju Vitomir Arapovi i Cvitan Mikuli. U prvim godinama naeg, Rodokog, ahovskog turnira nastupao
je kao natjecatelj. Kroz godine nastupanja postizao
je razliite rezultate, ovisno o trenutnoj inspiraciji
i formi. Zadnjih nekoliko godina postao je zatitni
znak naeg ahovskog turnira gdje obavlja ulogu organizatora i suca na turniru.
Kao svojevrsnu zahvalu ovome zaljubljeniku
u ah, mi iz HKUD Rodo, odluili smo posjetiti ga
i uruiti mu skromni dar, koji e mu biti svojevrsna
zahvala za sav njegov dosadanji doprinos u organizaciji tradicionalnog ahovskog turnira tijekom
dana Sv. Ivana Krstitelja. Kada smo razmiljali ta
mu darovati, izbor je pao na to drugo nego na knjigu o ahu. Uruili smo mu knjigu Velikani svjetskog
aha, autora Borivoja Marjanovia. Nadamo se da
e istinski uivati u itanju redaka ove knjige.
Miroslava smo zatekli u staroj gimnaziji, gdje
je u ulozi suca na natjecanju osnovnih kola grada
Mostara u ahu, a ujedno otkriva mlade talente nasljednike njegove generacije. U ugodnom razgovoru
sa Miroslavom, rekao nam je da e se truditi da svake godine organizira to bolji i jai turnir na kojem
e se ahisti iz raznih drava susretati, razmjenjivati
iskustva i miljenja te odmjeravati snage.
Mi, iz HKUD Rodo svesrdno emo mu pruiti pomo svake vrste kako bi se to i ostvarilo.
Na slici vidimo naeg lana g. Nikicu Cvitanovia, koji je odgovoran za portske aktivnosti
drutva, prilikom uruenja dara Miroslavu.
Nastup HKUD
Rodo u emisiji
bila dostatna za trokove koji su nam se nametali.

Stoga su se lanovi odbora organizirali u namjeri
da osiguramo nastup u emisiji federalne televizije
TV Bingo ou i na taj nain osiguramo dodatna
sredstva za egzistenciju drutva. Ti napori su urodili plodom i nakon nekog vremena pozvani smo
da nastupimo u emisiji koja je bila na rasporedu
22.10.2010. godine.
Za nastup u emisiji bilo je potrebno sakupiti
barem 90 ljudi, zbog 90 brojeva koji se potencijalno mogu izvui tijekom emisije. Polazak u Sarajevo bio je predvien tono u podne ispred prostorija
Mjesne zajednice. Kao to je i predvieno planom,
dva autobusa su krenula ispred Mjesne zajenice a u
Mostaru je ukrcana jo jedna skupina naih lanova
koji stanuju u gradu tako da je svih 90 lanova krenulo put Sarajeva. Dogovor je bio da nas domaini
u Sarajevu doekaju ispred RTV doma u 15:30 sati.
Tijekom vonje, vrijeme smo prekraivali ugodnim razgovorima, poalicama i dogodovtinama sa
prethodnih putovanja tako da je atmosfera bila vie
nego ugodna.
TV Bingo
ou Federalne
televizije
Obzirom na teku gospodarsku situaciju koja

vlada zadnjih godina u cijelome svijetu a naroito kod nas, postavilo se pitanje naina prikupljanja sredstava za neometan rad naeg drutva u
narednom periodu. Ona sredstva koja smo svake
godine dobijali od vlade Republike Hrvatske nisu
34
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:51
Meutim, negdje kod Hadia poele su nae

muke. Naime, zbog radova na cesti dolo je do zastoja prometa. Promet je reguliran malim, cestovnim, semaforima i naizmjenice su putani automobili iz jednog ili iz drugog smjera. Meutim, mnogi
nesavjesni vozai koji poznaju lokalne preice napravili su toliki nered i pomutnju da smo za relaciju
od Hadia do Binjeeva (10-tak km) trebali oko 2
sata. Tijekom tog perioda ekanja kontaktirani smo
2-3 puta od strane ljudi iz Lutrije BiH i FTV-a koji
su bili zabrinuti za na dolazak i poetak emisije.
ak smo telefonski kontaktirali i policiju kako bi,
u sluaju duljeg ekanja, isposlovali privilegirani
status i prijevremeno naputanje kolone kako bi na
vrijeme mogli stii na snimanje emisije. Sreom, ta
vrsta intervencije nije nam trebala jer je uskoro policija uzela stvar u svoje ruke i uspostavila red. Napokon smo se, nakon 2 sata ekanja i nervoze pokrenuli i pred RTV dom stigli u 17:30, dakle sa 2 sata
zakanjenja. Ukupno putovanje Rodo Sarajevo,
uz malu stanku od oko 20-tak minuta u restoranu
Orahovica, trajalo je 5 sati.
Obzirom na toliko kanjenje, domaini su

nam pripremili osvjeenje u obliku ae soka. Nakon te kratke stanke i preuzimanja obveznih bedeva (brojevi od 1-90) otili smo u Studio A FTV-a
na generalnu probu, koja je trajala izmeu 45-60
minuta, a na kojoj su nas hostese instruirale kako
se ponaati u studiju i podsjetile nas na pravila TV
Bingo ou-a. Nakon generalne probe, domaini su
za nas priredili obilnu veeru koju je trebalo vrlo
brzo odraditi jer se pribliavao poetak emisije. Sa
zavretkom veere pronovno smo pristupili studiju
A gdje nas je ekalo snimanje uivo.
Emisija je, kao i obino, krenula u 20:15 sati.
Na, HKUD Rodo, predstavila je predsjednica
drutva gica Ana Babi koja je ukratko gledatelje
FTV-a upoznala sa povjeu drutva, brojem lanova, nainima finansiranja i njegovim aktivnostima.
Takoer, pored nae predsjednice, jo etvero naih
mladih lanova usreilo je ukupno pet igraa Lutrije BiH koji su putem sms-a poslali serijske brojeve
svojih listia.
Na kraju, treba naglasiti da je najbitniji dio
prie za nas bila igra grebalica. U toj igri lanica
drutva Ana agolj uspjela je izgrebati 7000 KM
za nae drutvo. Priloena slika doarava atmosferu
koja je vladala u studiju tijekom emisije.
Ovim se jo jednom zahvaljujemo Lutriji BiH
i Federalnoj televiziji koji su nam omoguili nastup
u njihovoj emisiji TV Bingo ou. Ovo je bilo vie
nego dragocijeno iskustvo gdje smo, osim nagrade koja e nam vie nego dobro pomoi u naem
daljem radu, vidjeli i drugi dio prie kod snimanja
emisija u nekom od TV studija. Biti iza kamere,
tj. sa one druge strane, poseban je doivljaj za mnoge od lanova drutva i to e im trajno ostati urezano
u sjeanje.
Treba napomenuti da ni ona neugodna epizoda iz Hadia nije pomutila nae veselje u povratku.
Povratak je bio odmah nakon emisije a u Mostar i
na Rodo stigli smo tek oko jedan sat iza ponoi.
Ovim putem takoer se zahvaljujemo i naem naem Mati Peharu iz tvtke Matijas tours koji nas je,
kao i toliko puta prije, sigurno doveo do eljene destinacije i vratio u na Rodo.
35
17.12.2010. 17:59:51
Folklorna skupina
fra Bernardin Smoljan

Blago je ono za ime ljudi esto tragaju a nikada ga
ne nau.
esto puta mislimo kako je blago skriveno, zakopano, nedostino ili nama nesueno, no
meutim lanovi folklorne skupine fra Bernardin
Smoljan itekako znaju da je ono tu nadohvat ruke.
Krijemo ga u svojim osmjesima, zagrljajima, pogledima, susretima, razgovorima, pjesmama, igrama,
priama, svaama i mirenjima, ivimo ga
U sljedeem tekstu na ovom hladnom papiru, ovom crnom tintom koju je na papir otisnuo
hladni stroj pokuat emo upravo suprotno, u Vama
probuditi toplinu srca i arenilo boja kojima smo svi
tijekom ovog kratkog putovanja obojani. Time Vas
elimo potaknuti i pozvati da budete dio naega toploga drutva, dijelei s nama i sreu i tugu.
U protekloj godini naa folklorna skupina
nastupila je vie od trideset puta na razliitim smotrama folklora, kulturnim manifestacijama, danima
gradova, opina, drava, sajmovima, a suraivali
smo i sa Sveuilitem u Mostaru.
Ovim putem moramo istaknuti i naega novog upnika fra Stipu Markovia, a zahvaliti se bivem fra imunu Romiu nadajui se da emo imati
prekrasnu suradnju na obostrano zadovoljstvo.
Ovaj tekst ni sam ne bih itao kada bih ga
napisao preozbiljno i dosadno, kada bih redom onako uredski formalno pisao nastup po nastup na kojima smo sve nastupali. S toga smo neke nastupe
odluili poblie odrediti, a neke samo spomenuti i
na njima organizatorima zahvaliti.
U samom poetku godine uvijek je mrtva
sezona dio kada se polako priprema za Uskrs, pa
samim tim nama se nekako u taj dio sezone uvue
sjeta u kosti, to zbog korizme, muke i smrti naega Spasitelja, to zbog vremena, neprilika i tmurnih
oblaka, ali u tom dijelu veinom vrimo najvei broj
proba, priprema i nastupa. Jedina vesela toka na je
maskenbal kada se svi preruimo i uivamo u alama i zajednikim podvalama.
36
26.oujka.2010. godine u posjet su nam dolazili studenti etnomuzikologije s fakulteta prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti Sveuilita u Mostaru, kojima smo predstavili svoj rad te
ostvarili izvrsnu suradnju sa strunjacima koji se
usko bave naom granom znanosti.
Na Uskrsni ponedjeljak poela je naa vesela sezona, posjetili smo Vare o emu e biti rijei
neto vie u sljedeim tekstovima, a istog mjeseca
naa skupina nastupila je i na Mostarskom sajmu
gospodarstva, kada smo bili i izlagai tanda koji je
bio organiziran za izgradnju nae Crkve, gdje smo
se pokazali kao jedna jako vrijedna i vesela ekipa.
U mjesecu svibnju djeja skupina nastupila je na
veeri folklora na Buni u organizaciji HKUD Herceg Stjepan s Bune, a o tomu koliko volimo Bunu
svjedoi i to da smo samo nekoliko tjedana ponovno
nazoili na Sajmu trenje koji je organizirala Bratovtina sv. Nikole Tavelia s Bune te na manifestaciji Lijepa li si od istog organizatora kada su
nai najmanji folklorai branili nae boje, a Ana agolj proglaena najljepom djevojkom u narodnom
ruhu, ime smo samo dokazali ve odavno znanu
injenicu kako su u naem drutvu samo najbolje i
najljepe cure, kojima se i ponosimo.
Joj, kako je nekada teko odluiti na koji
nastup otii, jer toga dana bili smo pozvani na dva
mjesta: u Ljuti Dolac i Bijelo Polje. U tim vruim
lipanjskim noima donosili smo jako teku odluku
kamo otii i na kraju smo se sloili da u Ljuti Dolac
ide srednja skupina, a u Bijelo Polje pjevai, no meutim opet je ispao problem, neke cure kojima ime
sada neemo spominjati eljele su ii u Ljuti Dolac,
rekavi mi kako gore ima lipih momaka, i to ovjek moe tada nego poslati te cure s djecom u Ljuti
Dolac, pod izlikom kako e ih uvati. Meutim jaka
ljetna oluja zahvatila je Ljuti Dolac te su se ubrzo
nakon nastupa morali vratiti, moete misliti kako su
se osjeali . Ovim putem se zahvaljujemo orga-
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:51
nizatorima iz Ljutog Dolca te ih molimo da nas i

idue godine zovnu, jer je ove godine naim curama
raspoloenje pokvarila kia.
Zahvaljujemo se i drutvu iz Bijelog polja,
te ih pohvaljujemo to u njih nije kiilo te je ova
ekipa pjevaa nesmetano uivala nakon nastupa.
novo drutvo, a pogotovo kada uz to jo mi moemo

biti dio njihovog slavlja te im iskazati potovanje za
rad koji nije nimalo lak te zahtjeva mnogo ljubavi i
muke, stoga nam je bilo iznimno zadovoljstvo to
smo mogli nastupiti u Kruevu 18. kolovoza 2010.
godine.
Moramo se zahvaliti i Kazneno popravnom

domu iz Mostara koji nam je ukazao ast te smo nastupili na susretu Penologa BiH (uvari zatvora, koji
imaju svoje susrete na kojima organiziraju razliite
turnire) koji se odrao u Meugorju na sportskim terenima, a tada smo imali priliku upoznati se i s tom
institucijom, njezinim voenjem, te se provozati u
popularnoj marici- Ni krivi ni duni.
15.srpnja 2010. godine Studentski zbor
Sveuilita u Mostaru bio je domain sjednice Hrvatskoga studentskog zbora sa svih sveuilita iz
Hrvatske, a bili su prisutni njihovi predstavnici te
nas je Studentski zbor angairao da tijekom veere
predstavimo nau kulturu i tradiciju, to nam je bilo
jedno divno iskustvo te se ovim putem elimo zahvaliti Studentskom zboru, nadajui se jako dobroj
suradnji u budunosti.
Na smotri folklora Lijera diple nadigrala
ve tradicionalno nastupamo, i dobivamo pozitivne
kritike za na rad, s ime smo jako ponosni, jer osim
to nas obini ljudi prepoznaju jako nam je stalo do
strunog miljenja, a ono je iz godine u godinu sve
bolje i bolje, nadamo se da e tako ostati i ubudue.
Kao i uvijek eer na kraju, to je svakako

proslava Gospe od Anela u Jasenici, tako ne moemo zamisliti Rodo bez Jasenice niti Jasenicu bez
Rodoa, jer uistinu najvie prvih ljubavi svima nam
se dogaalo na ovoj relaciji, najvie zajednikih trenutaka, uspomena, doivljaja, zajednika rijeka, sve
nam je nekako protkano jedno kroz drugo.
U naem drutvu su i neki lanovi iz Jasenice, a u Jasenici neki nai, tako da Gospu od Anela
jednako smatramo svojom kao i njihovom te joj se
jako radujemo i podravamo.
Rodo i Jasenica bratska su drutva u pravom smislu njihove rijei jer smo uvijek podravali
i podravat emo jedni druge.
Vedran Vidovi
Teko je skratiti ono sve ono to se dogodilo

u proloj godini jer je ona uistinu bila bogata i plodna, ispunjena divnim iskustvima i prijateljima koje
smo stekli tijekom nastupa i zajednikih druenja.
Ovim putem se zahvaljujem KUD Mokro s kojima smo ostvarili predivan odnos te HKUD Blaani s Mostarskog blata Biograci, naravno da su i
oni bili nai gosti na smotri djejeg folklora te mi
na njihovim. Uvijek nam je drago kad nas pozovu,
naravno i kad mi njih moemo pozvati.
Na njihovim smotrama su se odravale i
djeje igre: skakanje u vrei, vua konopa, jedenje
smokijaali nenadmani smo bili jedino u jedenju
pudinga gdje su nai momci Radenko Martini i
Teo Pavlovi odnijeli pobjedu.
Uvijek nam je drago uti da se osnovalo neko
37
17.12.2010. 17:59:51
POSJET VAREU
Vare je malo, ratom opustoeno mjesto
smjeteno u Bosni. No to nije omelo Vareane i itelje okolnih sela da prestanu odravati tradiciju i
ostanu svoji na svome .Okupljaju se redovito u crkvi i slave svetu misu, a preko upnika stupaju u
kontakt s ljudima dobre volje koji im ele pomoi i
olakati im teak ivot. ast da upoznamo te divne
ljude, borce za svoja ognjita dobili smo i mi-rodoki folklorai.lanovi HKUD Rodo uz pomo fra
imuna Romia organizirali su humanitarnu akciju
prikupljanja odjee, obue, kolskoga pribora i higijenskih potreptina za Vareane. Akcija je dobro prihvaena i sakupljeno je dosta korisnog materijala.U
rano jutro na Uskrsni ponedjeljak krenuli smo autobusom u Vare vidno raspoloeni. Ponijeli smo
sve prikupljene stvari.Uz ugodno avrljanje i pjesmu stigli smo u Vare. Tu su nas ekali domaini
i poveli nas u crkvu gdje smo nazoili svetoj misi.
Posebno je lijepo i sveano bilo dok smo pjevali na
misi. Iako je padala kia nije nas omela u realizaci38
ji planiranog. Program smo nastavili u kinodvorani

gdje smo izveli splet naih hercegovakih plesova.
Domaini su nam pripremili ruak i nezaboravno
druenje.Vrijeme je brzo prolo i krenuli smo natrag. Vidno umorni, ali puni dojmova prisjeali smo
se topline s kojom su nas primili ti dobri ljudi.U
kasne sate stigli smo u Mostar, sretni i zadovoljni
to smo uspjeli makar nakratko uljepati ivot tim
skromnim, ali duhom bogatim ljudima.
DARIJA ORI
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:51
NASTUP FOLKLORNE SKUPINE FRA BERNARDIN

SMOLJAN NA IX. DJEJOJ SMOTRI FOLKLORA
STARA KRINJA JE OTVORENA

Ove godine srednja folklorna skupina Fra
Bernardin Smoljan dobila je poziv za nastup u
Muu na IX. djejoj smotri folklora pod nazivom
Stara krinja je otvorena. Nastup je bio predvien
za petak 9.srpnja 2010. Budui da je ljeto bilo u
punom jeku, uz srednju skupinu krenula je i starija skupina folkloraa te smo usput odluili posjetiti
Omi i ostati nekoliko sati na moru. Krenuli smo
oko 7h ujutro kako bismo mogli uivati u dugo eljenom kupanju i sunanju. Tih par sati na moru bilo
je i vie nego zabavno, igralo se karata, zbijale su se
ale, ali uz dobro drutvo vrijeme brzo prolazi pa je
stigao i as nastavka naega puta. U Muu smo morali biti u 17h stoga je krenulo uurbano spremanje.
Dok su jedni nosili stvari u autobus, starije folkloraice ostale su na plai pravei djeci tradicionalne
frizure za nastup. Predvieno je da u osnovnu kolu
u Muu doemo u 17h, gdje je za nas pripremljen
objed, a nakon toga nai mali folklorai imali su nastupiti..
Program se odrao malo dalje od osnovne
kole s poetkom od 20h. Osim naega folklornog
drutva na djejoj smotri folklora Stara krinja je

otvorena nastupila su i brojna drutva iz BiH i Hrvatske. Naa folklorna skupina nastupila je s koreografijom pod nazivom Imam janje maleno koju
je osmislio voditelj rodokoga drutva Vedran Vidovi. Nakon nastupa pozvani smo na prigodni domjenak. Vrijeme je brzo proletjelo uz pjesmu i ples.
Konano je doao i taj trenutak da se oprostimo s
naim dobrim domainima. Vrijeme u autobusu kratili smo uz pjesmu te smo u nau lijepu Hercegovinu
stigli neto iza ponoi.
Tijekom smotre u strunom kolegiju bili su eminentni etnolozi, etnokoreolozi i etnomuzikolozi iz Hrvatske, koji su nam naknadno poslali izvijee gdje
smo dobili jako pozitivne kritike za na rad i nastup
nae skupine. Ovim putem elimo se zahvaliti organizatorima KUD Branimir 888 iz Mua koji su se
potrudili da svaki na trenutak u Muu bude ispunjen i sretan.
Nikolina Pajevi
39
17.12.2010. 17:59:52
SVETOGA ILIJU PROSLAVILI SMO
NA VRANICI
21.srpnja
Folklorna
skupina fra Bernardin Smoljan zaputila se u hladnije
krajeve lijepe nam drave
Bosne i Hercegovine, tonije na Vranicu kraj dragog
nam grada Fojnice. Bili smo
smjeteni u hotelu Brusnica,
kojemu se ovim putem jo
jednom zahvaljujemo na gostoprimstvu kao i lanovima
KPD Rodoljub iz Fojnice.
U hotelu smo proveli
veinu vremena zbog vremenskih neprilika. Naalost,
nedaleko od hotela udar groma ugasio je dva mlada ivota, ali nae dobro raspoloenje rijetko je to moglo promijeniti. eui
planinom kuali smo planinske plodove borovnice i
brusnice. Upoznali smo i vesele mjetane Vranice s
kojima smo se obraunali u odbojci te im dokazali
da mi nismo nadareni samo za ples i pjesmu ve i za
sport. Iako nas vrijeme i nije ba posluilo mi smo
se dobro zabavili uz vino, gitaru i par slatkih ala.
Svoje veselje nismo prenijeli samo na ostale goste
ve i na sve ugostitelje hotela. 22.srpnja ve smo se

trebali zaputiti naim junim,vruim krajevima. Pjesme i smijeha nije nedostajalo ni na povratku. Ovaj
dobar provod nee se tek tako lako izbrisati iz naih
sjeanja.
U nadi da emo imati jo mnogo ovakvih zabavnih putovanja pozdravljam Vas do idue godine.
Lidija Bokovi
UDAJE SE MLADA DJEVOJICA

Svako organiziranje bilo kakvog putovanja
naih folkloraa ne moe se zamisliti bez vozaa
Mate. On ostavlja svoju obitelj kako bi nama bivao
na usluzi i sigurno nas dovezao na odredite, a ujedno nam bio i zamjena za roditelje. Na tim putovanjima svi smo jedna velika obitelj. Vee nas veliko
prijateljstvo. To se pokazalo i na nedavnom piru kad
je na Mate udavao ker Irenu. Ne pravei razlike
meu nama, sve nas je pozvao da nazoimo tom
sveanom i radosnom inu.
Da bi ugoaj bio ljepi krenuli smo u hercegovakim nonjama s namjerom da mladence
40
poastimo pjesmom i plesom. Po dolasku u Matinu

kuu lijepo su nas primili svi svatovi. Posebno je bio
sretan Mate jer smo doli da mu uveliamo veselje.
Uruili smo estitke i najljepe elje. Mladenka je
bila prelijepa, odjevena u bijelu raskonu haljinu,
vidno raspoloena te smo joj s pravom mogle zapjevati Alaj sam se, alaj sam se po volji udala. Veselje je trajalo dugo u no. Mate i njegova supruga bili
su ponosni jer su udali svoju najstariju ker.
DARIJA ORI
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:53
GODINJI KONCERT
BLAGO NAE... 2010.
Koncert pod nazivom Blago nae...

ni ove godine nije razoarao, a publika je bila oduevljena kompletnim programom.
I treu godinu za redom HKUD RODO i HKUD
JASENICA su napunili veliku dvoranu Hrvatskog
doma herceg Stjapana Kosae na godinjem koncertu kojim su predstavili svoj rad.
svojim nastupom uveliali na koncert, a ovim putem im se jo jednom od srca zahvaljujemo.

Kroz par fotografija moete vidjeti mali dio
doivljaja sa koncerta, do idue godine kada emo
odrati etvrti godinji koncert Blago nae... od srca
Vas pozdravljamo te vas pozivamo da se pridruite
radu drutva, jer e te moda ba vi idue godine biti
na daskama koje ivot znae.
Voditelj folklornih sekcija obaju drutava Vedran Vidovi uz pomo voditeljica djejih skupina
Josipe Miljko, Kristine Ljubi i Anamarije Vidovi je osmislio odline koreografije u kojima su se
uspjeno isprepleli pjesma i ples.
Posebno smo ponosni na nae najmlae lanove folklorne skupine Fra Bernerdin Smoljan
HKUD RODO koji su uzrasta od dvije do devet
godina, a njihova pjesma i ples dozvala je i sv. Nikolu.
Gosti ovogodinjeg koncerta su bili KPD
Matija Gubec iz Bakovia kraj Fojnice koji su
41
17.12.2010. 17:59:53
Turnir u Tavli
U prostorijama Udruge umirovljenika Neretva kod
Mire u subotu 20. studenog odran je turnir u Tavli, toj prastaroj igri za koju se jo uvijek ne zna gdje i kad je nastala iako
se proirila po cijelomu svijetu. Pretrpjela je neke izmjene u
pravilima igranja, vjerojatno da bi se mogla igrati na turnirima
ili putem interneta, iako je u sutini ostala ista. Ovaj turnir bio
je zamiljen da se odigra za jedno prijepodne i to samo s deset
igraa. Iz nekih osobnih razloga dva igraa bila su sprijeena pa
je turnir poeo sa osam igraa, tj. etiri para. Turnir je igran po
meunarodnim pravilima, po tzv. vicarskom sistemu na 5
dobivenih ojnova/bodova/ na ispadanje po knock out sistemu.
Nakon nekoliko krugova, u finalu su ostali ime Mari i Vedran imunovi. Poslije vodstva ime Maria od 4:0, Vedran
je preokrenuo rezultat u svoju korist i pobijedio s rezultatom
5:4 te kao pobjednik turnira dobio i skromnu nagradu. Organizatori su najavili da e idui turnir biti masovniji i bogatiji jer
se na odranom pokazalo da za to postoje sve mogunosti. Na
slici ispod prikazan je djeli atmosfee tijekom finalnog mea.
Pripremio: Miro imunovi
Oldtimer klub Mostar

Ove godine grad Mostar postao je bogatiji za
jo jedan klub. Naime, 14.srpnja ove godine skupina entuzijasta osnovala je klub ljubitelja starih automobila pod nazivom Oldtimer klub Mostar. Sjedite
kluba, a ujedno i klupske prostorije nalazi se u caffe
baru Oldtimer klub Mostar (bivi caffe Jopa), u blizini Osnovne kole Bartola Kaia u Rodou. Predsjednik kluba na je Rodoanin, nadaleko poznati
Zdravko Vidovi Cojla.
Ovaj nimalo jeftini hobi do sada je okupio
preko 70 lanova, a broj lanova svakodnevno raste. Ovaj klub internacionalni je klub, po rijeima
gospodina Vidovia. Pored Rodoana, Mostaraca i
ljudi iz cijele BiH, klub ima svoje lanove i u Republici Hrvatskoj, Francuskoj, Engleskoj i Nizozemskoj. Za lanstvo u klubu nisu postavljeni posebno
rigidni uvjeti, kae nam on, tako da posjedovanje
starog automobila nije uvjet za lanstvo. Dovoljna
42
je ljubav prema klasinim automobilima, te nam

Cojla ree, svatko tko ivi tom filozofijom, dobrodoao je u klub. Poveznica svih lanova kluba
je druenje, razmjena informacija, ouvanje starih
automobila od zaborava i promicanje takve kulture
ivljenja. Automobili koje posjeduju lanovi uglavnom su stari oko trideset godina. Neki od lanova
kluba posjeduju i garae gdje se vre preureivanja
i glancanja starih divova. U klubu se nadaju da
e u skorijoj budunosti dobiti i ponekog lana koji
posjeduje kapitalca iz pedesetih godina prolog
stoljea ili ak nekog tko ima automobil od prije
Drugog svjetskog rata.
Prvi skup lanova i simpatizera kluba, kao i
ostalih ljubitelja klasinih automobila oekuje se na
proljee sljedee godine. Skup nee biti natjecateljskog ve revijalnog karaktera tako da se organizatori nadaju velikom odazivu. Najavljuje se mar-ruta
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:54
od nekoliko krugova kroz grad Mostar a planirano

je da zavrna manifestacija bude u Rodou. Svi ljubitelji oldtimera vie informacija o ovomu narednom postrojavanju starih automobila mogu dobiti
u prostorijama kluba.
Na slici je prikazan logo kluba. Stoga, kada

vidite ovaj amblem, znajte da se radi o velikim entuzijastima i ljubiteljima starih automobila. Kako su
nam rekli u klubu, u fazi izrade je i web stranica
kluba a najavljuju i veu medijsku kampanju u cilju
populariziranja svojih aktivnosti.
Iz kluba pozivaju sve zainteresirane ljubitelje
klasinih automobila da dou u klupske prostorije
i ulane se u klub. Tamo, takoer mogu razmjenjivati miljenja sa ostalim lanovima te pregledavati
strune asopise o klasinim automobilima. U klubu
su nam jo rekli da oekuju potporu gradskih vlasti,
kako bi ovaj klub dobio dobar vjetar u lea.
Turnir rekreativaca u stolnom tenisu

Nekoliko dana prije izbora u BiH neki oboavatelji stolnog tenisa dogovorili su se da odre
jedan turnir u prostorijama Udruge umirovljenika
NERETVA kod Mire. U ali smo ga nazvali Predizborni turnir to nije znailo da e se odravati
svake etiri godine. Odluili smo da se turnir odri
3.listopada te da na njemu mogu sudjelovati samo
tenisai rekreativci stariji od 15 godina, a zbog tehnikih mogunosti samo iz Rodoa i Jasenice. Turnir je odran u subotu i nedjelju 2.i 3.listopada u
poslijepodnevnim satima. Prvoga dana mea svih
12-ero igraa svoje snage ogledali su jedni s drugima, dok su
u finalno natjecanje ulazili samo
najbolji igrai.
ko Bukovac koji je pobijedio Smiljana imunovia,

a u finalnoj borbi za prvo mjesto izmeu Darke i
Dalibora Dade imunovia, konanu pobjedu odnio
je Dado imunovi kome je pripao pokal.
Poslije uspjeno odranog turnira organizatori
su dogovorili i Boini turnir u mjesecu prosincu
na kojem oekuju jai turnir sa veim brojem sudionika.
Pripremio: Miro imunovi
U finalni dio uli su: Dado

imunovi, Vedran Bioki, Smiljan imunovi, Marko Bukovac,
Ivan Kordi i Darko imunovi.
Poto je Vedran Bioki zbog
vie sile odustao, na njegovo
mjesto s najboljim razlikom dobivenih i izgubljenih setova, ula
je Tea Drma. Poslije poetnoga
zaigravanja ostala su etiri igraa. Treu nagradu odnio je Marbroj 8, god. 8, prosinac 2010.
43
17.12.2010. 17:59:54
Rebus
D=L
FO
Rijeenje rebusa:
A=O
3ULSUHPLR0LURLPXQRYL
8OLFDEUDQLWHOMD5RGRD
aljiva krialjka
Vodoravno:
1.
6.
12.
13.
14.
16.
18.
20.
21.
23.
25.
26.
27.
28.
30.
31.
32.
34.
38.
39.
40.
41.
42.
44.
45.
Okomito:
1. Dvadeset WUHH slovo abecede

Mjesto pokraj Mostara
ensko ime
2. Dio tijela
Otok na Jadranu
3. Poklon
Drava u Africi
4. Tor
Muko ime (napisati obrnuto)
5. HWYUWRVORYRDEHFHGH
Nije premalen
6. Glavni grad Filipina
Izlobeni prostor
7. Osobna zamjenica
Registarska oznaka za Naice
8. $PHULNDVYHPLUVNDLVWUDLYDNDDJHQFLMD
Poljoprivredna alatka
Muko ime (napisati obrnuto)
9. Trinaesto slovo abecede
Osobna zamjenica
10.1DVHOMHX5RGRX
3R]QDWL5RGRDQLQL]3ULYRUFD EHNULMD 11.Vrsta rakije (napisati obrnuto)
ensko ime
0MHUD]DWHNXLQX
'MHDL
,PHQDMVWDULMHJODQDNODSH5RGR (napisati obrnuto)
Osobna zamjenica
16. Pokazna zamjenica
Dvanaesto slovo abecede
9UVWDYRD
Kai na konju
3LMDQLWL
19. Prvo slovo abecede
Opasna
22. Muki nadimak
Nesmotrena, prebrza
24. Hrvatski velika, Franjo
Prehrambeni artikl
%LERML
Prvo slovo abecede
28. Kvaliteta, kategorija
Hercegovac
29. Nije teko
Rijeka u Bosni i Hercegovini
Planina u Bosni i Hercegovini
32. 8SLWQDULMH
33. Otvoreno (engl.)
35. Rijeka u Italiji
36. Rijeka (ekavski, napisati obrnuto)
37. Rijeka u Crnoj Gori
43. Osobna zamjenica
44
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:55
17.12.2010. 17:59:55
45
Karikatura Mire imunovia

PULSUHPLR0LURLPXQRYL
Vodoravno: 1.5RGR; 6. Monika; 12.Rab, 13.Gana; 14.Oto; 16.Ogroman; 18.Galon; 20.Na;
21.Ralica; 23.Omot; 25.On; 26.Lola; 27.Anika; 28.Klinac; 30.Ti; 31.H; 32.Kolan; 34.Opijati;
38.Opaka; 39.Olaka; 40.Meso; 41.A; 42.Ero; 44.Una; 45.Vran.
Okomito: 1.R; 2.Organ; 3.Dar; 4.Obor; 5.; 6.Manila; 7.On; 8.Nasa; 9.I; 10.Kolonija; 11.Atomi;
13.Galon; 15.Onok; 16.Ono; 17.Malina; 19.A; 22.Caco; 24.Tahi; 27.Atila; 28.Klasa; 29.Lako;
32.Komu; 33.Open; 35.Po; 36.Aker; 37.Tara; 43.On; 45.V.
Rjeenje krialjke:
44
45
40
41
38
32
42
43
39
33
28
34
4
31
27
22
17
23
18
24
19
13
3
37
30
26
21
36
35
29
25
20
16
12
2
14
7
10
15
11
Karikature Silvestra Ituka
Zalutala lopta
Tvoja aa je do pola prazna

A tvoja je napola puna
(Razliito gledanje istog problema)
Silvestar Ituk
46
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:55
17.12.2010. 17:59:57
48
Godinjak Rodoa
17.12.2010. 17:59:57

Godisnjak Rodoca Br.8

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Godisnjak Rodoca Br.8

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Rodoa

Glasilo HKUD Rodo, br. 8, godina 8., Mostar, prosinac 2010.

Godisnjak Rodoca br8- 2010.indd 1

Za sve tekstove u Godinjaku odgovara

Posebnu zahvalnost dugujemo

Sretan i blagoslovljen Boi

Godisnjak Rodoca br8- 2010.indd 2

Korisni telefonski brojevi:

broj 8, god. 8, prosinac 2010.

Godisnjak Rodoca br8- 2010.indd 3

314-868 Ljekarna u ul. Stjepana Radia

OBRAANJE NOVOG UPNIKA

Godisnjak Rodoca br8- 2010.indd 4

e radova, arhitekte, inenjere, nadzor i sve koje su

ponajprije zahvalni Bogu, naim dobroiniteljima,

jemo da e naa crkva jednog dana i biti dovrena,

Sredstva za izgradnju nae crkve moete uplatiti:

u upnom Sv. Petra i Pavla u Mostaru,

fra imune Romiu, upnie

Godisnjak Rodoca br8- 2010.indd 5

dananjim i buduim generacijama puana Rodoa.

Romia za podizanje crkve za liturgijske potrebe

Godisnjak Rodoca br8- 2010.indd 6

kumentaciju i konano 10. listopada 2007. godine

Za vrijeme misnog slavlja na dananji upnik

broj 8, god. 8, prosinac 2010.

Godisnjak Rodoca br8- 2010.indd 7

zio nain za prikupljanje sredstava za gradnju, a ni

Godisnjak Rodoca br8- 2010.indd 8

Naalost, vrijeme nije bilo tako lijepo kao

zaniji. Don Velimir imao je nadahnutu propovijed kojom je

VIJESTI IZ UPNOG UREDA

Stolastik Vidak Drma

RODO krizmanici u 2010. godini

RODO - umrli u 2010. godini

broj 8, god. 8, prosinac 2010.

Godisnjak Rodoca br8- 2010.indd 9

U svibnju ove godine zatekla nas je tuna

Godisnjak Rodoca br8- 2010.indd 10

svjesna plodonosnog, stvaralakog rada koji

dijelova. U vrtlogu ivota teko bismo izdrali

broj 8, god. 8, prosinac 2010.

Godisnjak Rodoca br8- 2010.indd 11

Kraa kipa Svetoga

Godisnjak Rodoca br8- 2010.indd 12

je nestanak kipa Sv. Ivana Krstitelja na Bezdanu,

ak oko 150 kg. Pun sam srdbe i

broj 8, god. 8, prosinac 2010.

Godisnjak Rodoca br8- 2010.indd 13

mi sms poruku govorei: da su napokon uli u

na putu kojim se ide iz Vrela. Put je u potpunosti

Za usporedbu, donosimo i fotografiju Neretve

Godisnjak Rodoca br8- 2010.indd 14

iz Rodoa u etvrtfinalu kupa BiH

broj 8, god. 8, prosinac 2010.

Godisnjak Rodoca br8- 2010.indd 15

kmice. I u ovoj utakmici dola je do izraaja razlika

Ovdje valja i navesti sve one koji su dali svoj

ti ni ljude bez kojih, sasvim sigurno, ne bi ni bilo

Branitelj jer ve sada u pionirskom, kadetskom i

Godisnjak Rodoca br8- 2010.indd 16

sveanog otvorenja, istaknuo je kako je zadovoljan

Na Svjetski dan svjesnosti o limfomima, kojega

podijeljeno je oko 1000 edukativnih letaka koji