You are on page 1of 160

UDK 657/685:336

Nakladnik: HZ RIF

10000 Zagreb J. Gotovca 1/II

www.rif.hr

e-mail: rif@rif.hr

Godina LXI

RUJAN

2015

Raunovodstvo i nancije 9/2015.

2015

IZ SADRAJA:

NAJAVA:

Pregled sadraja novog Zakona o raunovodstvu


Objavljeni su (HSFI) usklaeni s novom raunovodstvenom
Direktivom
Uz Pravilnik o obvezujuim miljenjima, ispravku prijave,
statistikim izvjeima i poreznoj nagodbi
Autorski honorar iz inozemstva
Ispravci i dopune Obrasca JOPPD
Pravni poloaj radnika po novom Steajnom zakonu

18. savjetovanje Interna revizija i kontrola


24. - 26. 9. 2015.
Grand Hotel - 4 opatijska cvijeta, Opatija

TISKANICA
korica1-4.indd 1

Radionice www.rif.hr

Potarina plaena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

8/26/15 3:55:19 PM

korica 2-3 str.indd 1

8/26/15 3:30:38 PM

1str- knjizni.indd 1

5/20/13 2:18:20 PM

SADRAJ
RAUNOVODSTVO
FINANCIJSKO RAUNOVODSTVO
Pregled sadraja novog Zakona o raunovodstvu
Ivica Mili, dipl. oec. ...........................................................
Objavljeni su Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja
(HSFI) usklaeni s novom raunovodstvenom
Direktivom
prof. dr sc. Danimir Gulin .....................................................
Primjena i uinci novog MSFI-ja 10 - Konsolidirani
financijski izvjetaji
Ivana Vlak ............................................................................
Raunovodstveni tretman reklasifikacije financijske
imovine
dr. sc. Mirjana Hladika, Filip Ruika, univ. bacc. oec. .........
Primjeri raunovodstvenog iskazivanja ulaganja i
otuenja ulaganja u vlasnike instrumente
mr. sc. Silvija Pretnar Abii .................................................

REVIZIJA
EKSTERNA REVIZIJA
Obveza revizije financijskih izvjetaja prema novom
Zakonu o raunovodstvu
Domagoj Bakran, mag. oec. .................................................
INTERNA REVIZIJA
Planiranje interne revizije temeljeno na riziku
prof. dr. sc. Boris Tuek, dr. sc. Ivana Barii .........................

LOKALNI POREZI
Utvrivanje poreza na kue za odmor za 2015. godinu
mr. sc. Mirjana Mahovi Komljenovi ...................................
10

14

16

22

28

38

40

POREZI
OPZ
Uz Pravilnik o obvezujuim miljenjima, ispravku prijave,
statistikim izvjeima i poreznoj nagodbi
mr. sc. Marijana Vurai Kudeljan ..........................................

47

POREZ NA DOHODAK
Autorski honorar iz inozemstva
Mateja Lenardi, mag. oec. ..................................................

54

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST


Mali porezni obveznik u sustavu poreza na dodanu
vrijednost
mr. sc. Miljenka Cutvari .......................................................
POREZ NA PROMET NEKRETNINA
Podnoenje prijave prometa nekretnina
elektronikim putem
Ana Vrdoljak Petkovi, dipl. oec. ...........................................

sadrzaj 9.indd 2

81

68

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE


PLAE I NAKNADE
Ispravci i dopune Obrasca JOPPD
Draen Opali, Ksenija Cipek ................................................ 87
Naknada plae za bolovanje u obrascu JOPPD
dr. sc. Marija Zuber .............................................................. 95
Dodatni doprinosi za sta osiguranja s poveanim
trajanjem
dr. sc. Marija Zuber .............................................................. 101
Trajanje plaenog godinjeg odmora i praznika u
pojedinim zemljama
dr. sc. Predrag Bejakovi ...................................................... 110

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA


TRGOVAKO PRAVO
Utvrivanje stvarnog vlasnika stranke kao mjera
dubinske analize
mr. sc. Slavica Pezer Blei ...................................................
Odredbe nove Direktive iz podruja sprjeavanja
pranja novca
Jadranka Brli, dipl. iur. ........................................................
Novi Steajni zakon (III. dio)
Nenad imunec, mag. iur. ....................................................
Pravni poloaj radnika po novom Steajnom zakonu
mr. Darko Terek .....................................................................
Kako u pravnom prometu oznaiti poslovni prostor,
poslovnu jedinicu i podrunicu
Dunja ari, dipl. iur. .............................................................
Ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada
- primjer ugovora, ogranienja sklapanja ove vrste
ugovora, evidentiranje radnog vremena
Tajana Zlabnik, dipl. iur. .......................................................

115

123
128
133

139

141

MILJENJA MINISTARSTVA FINANCIJA

144

NOVI PROPISI

147

OBAVIJESTI

148

73

8/26/15 3:46:11 PM

Glavni urednik:
prof. dr. sc. Danimir Gulin
Voditelj Strune slube: Ivica Mili, dipl. oec.
Urednici savjetnici: Domagoj Bakran, mag. oec., mr. sc. Miljenka Cutvari,
dr. sc. Ivan evizovi, Ivica Mili, dipl. oec.,
mr. sc. Andreja Mili, mr. sc. Jasna Niki,
mr. sc. Kornelija Sirovica, Dunja ari, dipl. iur.,
dr. sc. Marija Zuber

HRVATSKA ZAJEDNICA RAUNOVOA I


FINANCIJSKIH DJELATNIKA

Urednitvo: Domagoj Bakran, mag. oec., mr. sc. Dalibor Briki, mr. sc. Bogomil

ZAGREB
Jakova Gotovca 1/II, potanski pretinac 732

Nakladnik: Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih


djelatnika, Zagreb
Za nakladnika: mr. sc. Bogomil Cota, predsjednik HZRIF
IBAN:

HR1423600001101241118
OIB: 75508100288

ISSN 0350-4506
9 770350 450008

PUNOPRAVNA LANICA

International Federation of Accountants


Meunarodna federacija raunovoa
International Accounting Standards
Board
ECIIA Europska konfederacija instituta
internih revizora
Internet adresa:
E-mail:
Tajnitvo:
Savjetnici:
Glavni urednik:
Pretplata i administracija:
Telefaks:

http : // www.rif.hr
rif@rif.hr
01 / 4686-502
01 / 4686-506
01 / 4686-505
01 / 4686-500
01 / 4686-496, 4686-497

Cota, mr. sc. Miljenka Cutvari, dr. sc. Ivan evizovi, izv. prof. dr. sc.
Ivana Drai Lutilsky, Slaven urokovi, prof. dr. sc. Danimir Gulin, dr.
sc. Mirjana Hladika, mr. sc. Ivana Jakir Bajo, Mladenka Karai, dr. sc.
Silvana Kostei, izv. prof. dr. sc. Ivana Mami Saer, Ivica Mili, mr. sc.
Andreja Mili, mr. sc. Jasna Niki, prof. dr. sc. Silvije Orsag, izv. prof. dr.
sc. Hrvoje Perevi, dr. sc. Branka Remenari, mr. Jozo Serdarui, doc.
dr. sc. Sanja Sever Mali, dr. sc. Ivana Sever, Nada Svete, mr. sc. Kornelija
Sirovica, Dunja ari, prof. dr. sc. Stjepan Tadijanevi, mr. Darko Terek,
prof. dr. sc. Boris Tuek, dr. sc. Marija Zuber, prof. dr. sc. Lajo ager

Predsjednik Izdavakog savjeta: prof. dr. sc. Stjepan Tadijanevi


lanovi izdavakog savjeta: Zdenko Balen, Mislav Blai, Josip Brankovi, Ivica
Crni, mr. sc. Bogomil Cota, eljko Faber, prof. dr. sc. Danimir Gulin, prof.
dr. sc. Ljubo Juri, Miroslav Koul, Ante Knezovi, dr. Vladimir Lasi, mr.
sc. Slavko Leko, prof. dr. sc. Vlado Leko, prof. dr. sc. Branimir Markovi,
Ratko Markovi, prof. dr. sc. Lorena Monja kare, prof. dr. sc. Josipa Mra,
prof. dr. sc. Silvije Orsag, mr. sc. Zvonimir Pavi, prof. dr. sc. Milena Peri,
mr. sc. Slavica Pezer-Blei, prof. dr. sc. Branka Ramljak, Rajko kari, prof.
dr. sc. Boris Tuek, prof. dr. sc. Stjepan Tadijanevi, prof. dr. sc. Vesna
Vaiek, prof. dr. sc. Katarina ager, prof. dr. sc. Lajo ager

asopis izlazi jedanput mjeseno. Godinja pretplata za 2015. godinu


iznosi 1.298,00 kn (PDV uraunan).
INTERNET IZDANJE (PDV uraunan) 998,00 KN.
Redakcija ovoga broja dovrena je 26. kolovoza 2015.
Priprema:
Tisak:

Miljenka Stankovi, eljka Pervan


Sveuilina tiskara d.o.o., Trg marala Tita 14, Zagreb,
tel. 01/4564-430
Slika naslovnice: Zoran Skori (Zagreb).

Pretplata za asopis Raunovodstvo i financije s prilogom Riznica za 2015. godinu s ukljuenim PDV-om
1.

Tiskano izdanje

2.

Internet izdanje

3.

Tiskano + Internet izdanje

1.298,00 kn
998,00 kn
1.796,00 kn

PRETPLATA UKLJUUJE:
12 brojeva asopisa Raunovodstvo i financije s prilogom Riznica
prilog RIF-ove Obavijesti 2015.
100 telefonskih poziva prema savjetnicima HZRIF-a
neogranieno koritenje internetskog izdanja asopisa Raunovodstvo i financije s prilogom Riznica prethodnih godina (od
2006. godine)
- redovito obavjetavanje o aktualnostima iz podruja raunovodstva, poreza, prava i plaa
- jedan sat usmenih konzultacija uz najavu i dogovor sa savjetnicima.
-

NAJAVA:

18. SAVJETOVANJE
INTERNA REVIZIJA I KONTROLA
24. - 26. 9. 2015. godine
Grand Hotel - 4 opatijska cvijeta

sadrzaj 9.indd 3

8/26/15 3:46:11 PM

Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika


organizira seminar

NOVI ZAKON O RAUNOVODSTVU I POREZNE AKTUALNOSTI


07. rujna 2015.
08. rujna 2015.
09. rujna 2015.
10. rujna 2015.
11. rujna 2015.
14. rujna 2015.
15. rujna 2015.
16. rujna 2015.

OSIJEK
ZAGREB
IBENIK
SPLIT
ZADAR
RIJEKA
PULA
AKOVEC

Hotel OSIJEK, amaka 4


Hotel DUBROVNIK, Gajeva 1
Veleuilite u ibeniku, Trg Andrije Hebranga 11
Hotel ATRIUM, Domovinskog rata 49a
Hotel KOLOVARE, B. Perinia 14
Hotel BONAVIA, Dolac 4
Hotel PARK PLAZA HISTRIA, Punta Verudella 17
Katoliki dom, Franjevaki trg 1

poetak 9,30 sati


u svim gradovima

Program seminara:
1. Novi Zakon o raunovodstvu
- Nova klasifikacija poduzetnika mikro, mali, srednji i veliki
- Grupe poduzetnika
- Obveza licenciranja raunovodstvenih servisa
- Propisan kontni plan
- Izmijenjen sadraj knjigovodstvenih isprava izuzee od
obveze potpisivanja rauna
- Nova pravila pri voenju poslovnih knjiga
- Skraeni rokovi za javnu objavu financijskih izvjetaja
- Konsolidacija financijskih izvjetaja
- Obveza revizije propisana Zakonom o raunovodstvu
- Nadzor
2. Novosti u izmijenjenim HSFI-ima
- Razlozi izmjena HSFI-a
- Najznaajnije izmjene HSFI-a
- Obveznici i poetak primjene
3. Pravilnik o obvezujuim miljenjima, ispravku prijave,
statistikim izvjeima i poreznoj nagodbi
- Obvezujua miljenja o poreznom tretmanu buduih i
namjeravanih transakcija
- Ispravak prijave na poziv poreznog tijela
- Izvjeivanje o dospjelim, a nenaplaenim potraivanjima
(Statistiko izvjee - Obrazac OPZ-STAT-1)
- Porezna nagodba za novoutvrene obveze u postupku
poreznog nadzora

4. Aktualnosti vezane za obraun PDV-a


- Ispravak PDV-K kod pogrenog obrauna prijenosa
porezne obveze u 2014. godini
- Obveze trgovaca vezano za ukidanje povratne naknade za
ambalau za mlijeko
- Specifinosti obrauna PDV-a i koritenja pretporeza kod
predujmova
- Tuzemne nabave od ino dobavljaa koji ima hrvatski
PDV ID i prijenos porezne obveze na kupca
- Stjecanje proizvoda iz druge drave lanice i obveza
obrauna posebnog poreza
- Stjecanje rabljenih automobila iz druge drave lanice
kada ne treba obraunavati PDV na stjecanje
- Primjena osloboenja od plaanja PDV-a i troarina kod
isporuka diplomatima i meunarodnim organizacijama
- Porezni status malog poreznog obveznika
- Rauni kao vjerodostojne isprave za odbitak pretporeza
- Trokovi ovrhe i obraun PDV-a
- Ostale aktualnosti
5. Aktualnosti u financijskom poslovanju i obveznim odnosima
- Rokovi ispunjenja novanih obveza
- Nova stopa zateznih kamata i obraun zateznih kamata
- Usklaivanje stanja potraivanja i obveza
- Redoslijed zatvaranja potraivanja i obveza

Predavai: savjetnici urednici u asopisu Raunovodstvo i financije i suradnici Ministarstva financija


Literatura: prezentacije predavaa
Naknada: 500,00 kn svaki sljedei 400,00 kn (ukljuuje literaturu, osvjeavajui napitak, radni pribor i PDV)
Uplate:
HZ RIF, Zagreb, IBAN: HR1423600001101241118, OIB: 75508100288
Informacije: 01/4686 - 500, 4686 - 502; telefax: 01/4686 - 496; e-mail: pretplata@rif.hr

seminar novi zakon o racunovodst1 1

8/24/15 12:13:57 PM

Program 18. savjetovanja

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

Milenij hoteli Opatija, Opatija, 24. - 26. rujna 2015.

Sekcija C:

24. 9. 2015. (etvrtak)

INTERNA REVIZIJA U JAVNOM


SEKTORU

REZERVACIJE SMJETAJA

1. Podruja za unaprjeenje i daljnji razvoj aktivnosti unutarnje


revizije korisnika prorauna
Nikolina Bibi

Milenij Hoteli Opatija, na web stranici hotela

http://www.milenijhoteli.hr
s naznakom Kod RIF15.
Rok za prijave za smjetaj je do 7. 9. 2015., nakon toga
rezervacija smjetaja na upit.

1. Povezanost upravljanja profitabilnou i upravljanja rizikom


Slaven urokovi

2. Upravljanje rizicima javne nabave

Cijene po osobi i danu:

2. Smanjivanje rizika prijevare i neusklaenosti u sustavu


internih kontrola poduzea
Daniel Bican
Ivan Brko
3. Predloena poboljanja Meunarodnog okvira profesionalnog
djelovanja
prof. dr. sc. Boris Tuek

10,45 - 11,15 * STANKA


11,15 - 13,00 * RAD PO SEKCIJAMA
Napomena:
Sudionici savjetovanja biraju jednu od dvije
ponuene sekcije (D ili E)

9,00 - 10,15 *

moderatorica: izv. prof. dr. sc. Ivana Mami Saer

PLENARNI DIO

moderator: prof. dr. sc. Lajo ager


Otvaranje savjetovanja

dr. sc. Verica Akrap

Sekcija D: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE I


INTERNA REVIZIJA

moderatorica: prof. dr. sc. Katarina ager

10,15 - 10,30 *
10,30 - 10,45 *
10,45 - 11,45 *
11,45 - 13,15 *

PREZENTACIJA SPONZORA SAVJETOVANJA


PROMOCIJA OVLATENIH INTERNIH REVIZORA
STANKA (KOKTEL)
PLENARNI DIO

4. Novi izazovi interne revizije u sprjeavanju prijevara


Hazim Arnautovi
5. Novi trendovi u razvoju internih kontrola
prof. dr. sc. Lorena Monja - kare
izv. prof. dr. sc. Robert Zenzerovi
6. Uloga interne revizije u upravljanju rizicima s poslovnim
partnerima
doc. dr. sc. Sanja Sever Mali

15,00 Izlet u organizaciji HZRiF-a

Sekcija E: POREZI I INTERNA REVIZIJA

moderator: Ivica Mili

1. Interakcija interne revizije i porezne funkcije

Grand Hotel
4 opatijska
cvijeta****
gornje vile
(Magnolia i
Begonia)
Grand Hotel
4 opatijska
cvijeta****
vila Camelia

600,00 kn

440,00 kn

630,00 kn

475,00 kn

615,00 kn

460,00 kn

652,00 kn

500,00 kn

Boravina pristojba iznosi 7,00 kn po osobi i danu.


Garaa - 72,00 kn po automobilu i danu

Natko Serti
2. Porezni tretman reinvestirane dobiti u 2015. godini
Domagoj Bakran

20,00 SVEANA VEERA - DRUTVENA VEER

PRIJAVA ZA PRIJEVOZ

26. 9. 2015. (subota)

25. 9. 2015. (petak)


9,00 - 10,45 *
Napomena:

RAD PO SEKCIJAMA
Sudionici savjetovanja biraju jednu od tri
ponuene sekcije (A, B ili C)

Sekcija A:

INTERNA REVIZIJA U BANKAMA


I DRUGIM FINANCIJSKIM
INSTITUCIJAMA

moderator: prof. dr. sc. Danimir Gulin

1. Bankovna unija: conditio sine qua non financijske i fiskalne


stabilnosti Europe
izv. prof. dr. sc. Anita Pavkovi
2. Odnos upravljakih tijela prema internoj reviziji
Miroslav Mari

ILI

Sekcija B:

1. Raunalna forenzika u poslovnom svijetu izazov za internog


revizora
Vinja Komneni, univ. spec. inf.
2. Web servisi za upravljanje projektima
doc. dr. sc. Boidar Jakovi

Hotel Royal****

NOENJE S
NOENJE S
POLUPANSION
POLUPANSION
DORUKOM DORUKOM
1/2
1/1
1/1
1/2
(po osobi i danu)
(po osobi i danu)
(po osobi i po (po osobi i po
(doruak +
(doruak + veera)
danu
danu
veera)
Nadoplata za Nadoplata za
652,00 kn 500,00 kn dnevni obrok dnevni obrok
150,00 kn
150,00 kn

INTERNA REVIZIJA U GOSPODARSTVU


moderatorica: Alma Deli

1. Proces interne revizije u djelatnosti trgovine na malo


Krunoslav Kova
2. Upravljanje rizicima studija sluaja Croatia Airlines
Jasmin Baji

ILI

9,30 - 11,30 * PLENARNI DIO

Media Turist d.o.o.


Turistika agencija
Zrinjevac 17
10000 ZAGREB

moderator: mr. Stanko Toki

1. Slinosti i razlike angamana s izraavanjem uvjerenja i savjetodavnih


usluga interne revizije
Jasna Turkovi
2. Testiranje uinkovitosti internih kontrola od strane interne revizije
mr. sc. Dorotea Bri
3. Izvjea sa svih sekcija
4. Zakljuak savjetovanja

Cijena prijevoza za relaciju Zagreb - Hotel 4


opatijska cvijeta - Zagreb iznosi 300,00 kuna
po osobi.
Prijave se vre na mail:
agencija@media-turist.hr

Voditelj savjetovanja: prof. dr. sc. Lajo ager


Predavai i moderatori rasprava u sekcijama na savjetovanju su:
- strunjaci iz inozemne i domae prakse (Ernst & Young d.o.o.
Zagreb, Ernst & Young Czech Republic, Revsar, Udruenje internih
revizora BIH priznatog kao IIA BiH, Deloitte d.o.o., Croatia Airlines,
Lidl Hrvatska, Intesa Sanpaolo Card d.o.o., HEP, HIIR, HZRiF, HT
d.d., HPB)
- predstavnici Ministarstva financija i Dravnog ureda za reviziju
- profesori Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Odjela za ekonomiju i
turizam dr. Mijo Mirkovi Sveuilita Jurja Dobrile u Puli

Sponzor savjetovanja:
EY

Napomena: Organizator zadrava pravo izmjene programa.

KOTIZACIJA:
- ZA LANOVE SIR
1.500,00 kuna
- ZA LANOVE HIIR
1.500,00 kuna
- ZA OSTALE
1.700,00 kuna
Mogunost plaanja do 4 rate.
Kotizacija ukljuuje: Zbornik radova, radni pribor, izlet (brodom), ulaznica za sveanu veeru i PDV-e.
Kotizacija se doznauje na:
iroraun broj HZRIF-a IBAN: HR1423600001101241118
Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika,
Zagreb, OIB: 75508100288.

sir za casopis.indd. NOVA.indd 1

Informacije i prijave: www.rif.hr


Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, Jakova Gotovca 1
telefoni: 01/4686-500, 01/4686-505, 01/4686-502
fax.: 01/4686-496; e-mail: pretplata@rif.hr
IBAN:
HR1423600001101241118
OIB:
75508100288
www.rif.hr
7/15/15 8:17:59 AM

SEKCIJA INTERNIH REVIZORA


Hrvatske zajednice raunovoa i financijskih djelatnika
najavljuje 18. ciklus edukacije
1. Opi dio
19. - 24. listopada 2015.
2. Posebni dio 09. - 14. studenoga 2015.
3. Ispit
04. - 05. prosinca 2015.

od 8,00 do 13,00 i od 14,00 do 17,15 sati (od 13,00 do 14,00 stanka za ruak)
od 8,00 do 13,00 i od 14,00 do 17,15 sati (od 13,00 do 14,00 stanka za ruak)

Program strunoga usavravanja za OVLATENOGA INTERNOG REVIZORA


OPI DIO (60 sati)

RAUNOVODSTVO
REVIZIJA
FINANCIJSKO UPRAVLJANJE
PRAVO DRUTAVA
ORGANIZACIJA I MENADMENT
POSEBNI DIO - moduli A, B, C (60 sati)
A) BANKE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE
1. BANKARSTVO I FINANCIJSKE INSTITUCIJE
2. RAUNOVODSTVO BANAKA I FINANCIJSKIH INSTITUCIJA
3. INTERNA REVIZIJA U BANKAMA I FINANCIJSKIM
INSTITUCIJAMA
B) GOSPODARSTVO
1. TROKOVNO I UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO
2. FINANCIJSKO RAUNOVODSTVO
3. INTERNA REVIZIJA U GOSPODARSTVU
C) INFORMACIJSKI SUSTAVI
1. UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA
2. KONTROLA I REVIZIJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA
3. INTERNA REVIZIJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA

UVJETI ZA PRISTUPANJE ISPITU: zavreni preddiplomski, diplomski ili integrirani sveuilini ili struni studij u trajanju od najmanje 3 godine ili ostvarenih
najmanje 180 ECTS-a i tri godine radnog iskustva na poslovima raunovodstva, financija, revizije, interne revizije, kontrole i kontrolinga.
ISPIT
pismeni - prvi dan - opi dio
- drugi dan - posebni dio
Prag prolaznosti: - Interna revizija: 70%
- Ostale discipline: 60%
Certifikati:
- izdaju se nakon poloenog pismenog ispita
- zvanje OVLATENI INTERNI REVIZOR
Naknada i uplata:
Specijalist za podruje:
- za struno usavravanje i polaganje ispita za ovlatenog internog revizora
- banaka i financijskih institucija
- iznosi 6.500,00 kuna + PDV, a za polaznike s priznatim certifikatima ili zavrenim
- gospodarstva
poslijediplomskim studijem 4.500,00 + PDV
- informacijskih sustava
Naknada se doznauje prije poetka predavanja na Hrvatska zajednica raunovoa i
Priznavanje drugih certifikata (uz polaganje razlikovnog gradiva):
financijskih djelatnika, Zagreb
- ovlateni porezni savjetnik (Hrvatska komora poreznih savjetnika)
MOGUNOST PLAANJA U RATAMA UZ SKLAPANJE UGOVORA
- ovlateni revizor (Hrvatska revizorska komora)
IBAN: HR1423600001101241118; OIB: 75508100288
- ovlateni dravni revizor (Dravni ured za reviziju RH)
INFORMACIJE I PRIJAVE: www.rif.hr
- ovlateni unutarnji revizor u javnom sektoru (Ministarstvo financija RH)
HZRIF; ZAGREB, Jakova Gotovca 1; tel: +385 01 4686 500, 01 4686 505; fax: 01 4686 497;
- ovlateni raunovoa (HURE)
e-mail: zpervan@rif.hr
- priznavanje srodnih kolegija na zavrenim poslijediplomskim studijima
ekonomskog smjera uz polaganje razlikovnog gradiva
ORIGINALE DOKUMENTACIJE KOJA SE PRILAE PRIJAVNICI POTREBNO JE DONIJETI NA UVID do 9. listopada 2015. u HZRIF, J. Gotovca 1/II.

PRIJAVNICA
za STRUNO USAVRAVANJE I ISPIT ZA OVLATENOG INTERNOG REVIZORA (Prilozi prijavnici: ovjereni prijepis ili preslik originalne diplome, potvrda o radnom iskustvu u
struci, domovnica)
1. Ime i prezime .............................................................................................................................................................................................................................................
2.
3.
5.
6.
7.

Datum, mjesto i drava roenja .................................................................................................................................................................................................................


OIB .................................................. 4. Struna sprema .......................................
Radno iskustvo a) ukupno .......................... b) u struci: raunovodstvo financije revizija interna revizija kontrola kontroling
Adresa stanovanja (ulica i kbr., mjesto i potanski broj) ............................................................................................................................................................................
Poduzee/institucija u kojoj ste zaposleni: ................................................................................................................................................................................................

8. Adresa poduzea/institucije: ................................................................................................................. 9. OIB .......................................................................................


10. Telefon ................................................................... 11. Fax ....................................................... 12. e-mail ........................................................................................
13. Raun za edukaciju platit e: a) polaznik b) poduzee/institucija
14. Prijavljujem se za posebni dio MODUL A, B, C (potrebno zaokruiti):
Potpis:
A) BANKE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE

sir edukacija copy.indd 1

B) GOSPODARSTVO

C) INFORMACIJSKI SUSTAV

.........................................................
1/22/15 8:11:16 AM

UDRUGE RAUNOVOA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA


SPLITA - IBENIKA - ZADRA - DUBROVNIKA - KORULE - METKOVIA

50.

o r g a n i z i r a j u

tradicionalno jesensko savjetovanje

JESEN - 2015.

RAUNOVODS TVO, REVIZIJA,


RA
FINANCIJE I POREZI u praksi
22. - 24. listopada 2015. u BLUESUN hotelu SOLINE u BRELIMA

PROGRAM SAVJETOVANJA:
1. OEKIVANJA, STANJA I PERSPEKTIVE RAZVOJA RAUNOVODSTVENE
PROFESIJE
prof. dr. sc. Danimir GULIN, Ivica MILI, dipl. oec.,
Domagoj BAKRAN, mag. oec.
2. MJERENJE PROFITABILNOSTI POSLOVANJA
prof. dr. sc. Lajo AGER
3. ABC METODA OBRAUNA TROKOVA U FUNKCIJI REALNIJE
VALORIZACIJE UINAKA
prof. dr. sc. Branka RAMLJAK
4. RAUNOVODSTVENE POLITIKE, PROMJENE RAUNOVODSTVENIH
PROCJENA I POGREKE
prof. dr. sc. Ivica PERVAN
5. INFORMACIJSKA SIGURNOST U RAUNOVODSTVU
doc. dr. sc. Mario JADRI, prof. dr. sc. eljko GARAA
6. IZVORI FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA OBRTNIKE
izv. prof. dr. sc. eljana ALJINOVI BARA

7. PROMJENE KOJE DONOSI NOVI ZAKON O RAUNOVODSTVU


dr. sc. Ivan EVIZOVI
8. UINCI I POSLJEDICE NAJAVLJENIH IZMJENA U NAINU KORITENJA
POREZNIH OLAKICA ZA UZDRAVANU DJECU
dr. sc. Marija ZUBER
9. RAUNOVODSTVENE I FINANCIJSKE AKTUALNOSTI U SUSTAVU
PRORAUNA I NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
mr. sc. Jasna NIKI
10. NOVI TRENDOVI U FINANCIRANJU
mr. sc. Zvonimir AKRAP
11. OPOREZIVANJE PDV-om U POSLOVANJU PUTNIKIH AGENCIJA
Snjeana GALI, dipl. oec.
12. OPOREZIVANJE NEKRETNINA OD 1. 1. 2015.
Nives VRGO, dipl. oec.
13. OCJENA PRAGA RENTABILNOSTI HOTELA KAO PROFITNOGA CENTRA
mr. sc. Vlado ANDRIJAEVI
14. SEPA KREDITNI TRANSFERI - U EURIMA I KUNAMA
Gordana BOLANA, dipl. oec.

Savjetovanja svakodnevno poinje u 9,00 sati.


Svakog dana nakon odranih izlaganja organizirat e se rasprava. Molimo sudionike Savjetovanja da se pripreme za raspravu ili da pitanja u pisanom obliku ostave na stolu za predavae.
Savjetovanje je namijenjeno: vlasnicima i menaderima trgovakih drutava, raunovoama, revizorima, analitiarima, financijskim djelatnicima, samostalnim poduzetnicima, pravnicima,
strunim djelatnicima u proraunskim i neprofitnim organizacijama te obrtnicima.
Naknada za sudjelovanje na Savjetovanju iznosi 1.000,00 kuna (nismo u sustavu PDV-a) po sudioniku i uplauje se unaprijed na IBAN: HR122330003-1100033031 Udruga raunovoa
i financijskih djelatnika Split, te gotovinom pred sam poetak Savjetovanja. Dokaz o uplaenoj naknadi molimo predoiti na ulazu u dvoranu. U iznos naknade ukljuen je pisani materijal za
Savjetovanje.
Smjetaj i rezervacija:
Smjetaj je osiguran u hotelu SOLINE (i po potrebi u hotelu MARINA) u BRELIMA. Rezervaciju smjetaja obavlja svaki sudionik Savjetovanja osobno, i to na adresu: Hotel SOLINE u BRELIMA,
telefon: (021) 603-020 i (021) 603-207 ili na fax: (021) 603-208. Zbog ogranienog broja jednokrevetnih soba, poeljno je da na vrijeme izvrite svoju rezervaciju.
Cijena:
Cijena smjetaja s ukljuenom boravinom pristojbom za sudionike:
- Puni pansion u dvokrevetnim sobama 290,00 kuna po osobi dnevno
- Dodatak za jednokrevetnu sobu 50,00 kuna po sobi dnevno
- Odbitak za polupansion 50,00 kuna po osobi dnevno
- Odbitak za noenje s dorukom 80,00 kuna po osobi dnevno.
* Dodatak za sveanu veeru 90,00 kn po sudioniku. Pri dolasku treba se prijaviti na recepciji hotela SOLINE u BRELIMA.

U ____________ dana _____________ 2015. godine

___________________________________________
(Naziv pravne osobe)

UDRUGA RAUNOVOA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA SPLIT


OIB: 27467994485, IBAN: HR12 2330003-1100033031, tel./fax. 021 319-459, Luieva 19, 21000 Split

PRIJAVA
Za sudjelovanje na Savjetovanju JESEN - 2015. u hotelu SOLINE u BRELIMA, koje se odrava 22. - 24. listopada 2015. god.
Red. br.
1.
2.
3.

IME I PREZIME SUDIONIKA

NAZIV RADNOG MJESTA ILI POSLOVA KOJE OBAVLJA

NAPOMENA:
Naknada se uplauje na Udrugu raunovoa i financijskih djelatnika Split, IBAN: HR122330003-1100033031, po dostavi prijave nalogom za plaanje (dokaz o uplaenoj
naknadi donijeti na savjetovanje). Uplata se moe obaviti i prilikom ulaska u dvoranu za savjetovanje u gotovini.
M.P.

brela 2015.indd 2

(Potpis ovlatene osobe)

7/23/15 4:19:29 PM

SVEUILITE U ZAGREBU
Ekonomski fakultet
ZAGREB - HRVATSKA

UNIVERSITY OF ZAGREB
Faculty of Economics & Business
ZAGREB - CROATIA

EKONOMSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU


raspisuje

NATJEAJ
za upis nove generacije studenata na poslijediplomske specijalistike studije u akademskoj 2015./2016. godini
FINANCIJSKO IZVJETAVANJE, REVIZIJA I ANALIZA

Voditelji studija: prof. dr. sc. Lajo ager


prof. dr. sc. Boris Tuek
Cilj studija je upoznati polaznike s novim teorijskim i metodolokim spoznajama iz podruja financijskog izvjetavanja, revizije i analize. Studij je namijenjen onima koji se bave teorijskim i praktinim problemima raunovodstva, financijskog izvjetavanja, revizije i analize u realnom, financijskom i javnom
sektoru raunovoama, revizorima, analitiarima i financijskim djelatnicima u svrhu daljnje specijalizacije. Na tritu rada zavretkom studija polaznici
mogu obavljati poslove financijskog raunovodstva i izvjetavanja u trgovakim drutvima, financijskim institucijama i javnom sektoru, poslove revizije
financijskih izvjetaja i povezane usluge, aktivnosti interne revizije u trgovakim drutvima, financijskim institucijama i javnom sektoru, poslove dravne
(javne) revizije, analize financijskih izvjetaja u trgovakim drutvima, financijskim institucijama i javnom sektoru, poslove financijske analize i upravljanja,
poslovnog planiranja, kontrole i analize te poslovnog savjetovanja.
Vie informacija o studiju na web stranici: http://www.efzg.unizg.hr/default.aspx?id=7395

RAUNOVODSTVO I POREZI

Voditeljica studija: prof. dr. sc. Katarina ager


Studij omoguava stjecanje visoko strunih kompetencija iz podruja poreza i financijskog izvjetavanja. Komparativna prednost ogleda se u injenici da
su polaznici osposobljeni za raunovodstveno izvjetavanje i porezno praenje poslovanja u razliitim djelatnostima (proizvodnja, trgovina, uslune djelatnosti). Pored savladavanja normativnog okvira financijskog izvjetavanja i odredbi raunovodstvenih standarda poseban naglasak stavljen je na stjecanje znanja
vezanih uz obraun i prijavu razliitih poreznih oblika (porez na dobit, porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost i dr.). Po zavretku studija polaznici su
osposobljeni za samostalno obavljanje te kontrolu poslova vezanih za raunovodstveno praenje transakcija, financijsko izvjetavanje te obraun i prijavu
poreza.
Vie informacija o studiju na web stranici: http://www.efzg.unizg.hr/default.aspx?id=7421

UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO I INTERNA REVIZIJA


Voditelji studija: prof. dr. sc. Danimir Gulin
prof. dr. sc. Vesna Vaiek

Cilj je studija upoznati polaznike s aktualnostima u javnom i profitnom sektoru te im pruiti proirenje znanja iz podruja raunovodstva, eksterne i interne
revizije te internih kontrola neprofitnih i proraunskih organizacija kao i subjekata profitnog sektora. Polaznici e dobiti sve relevantne informacije koje su
potrebne za pripremu i realizaciju dugoronih i kratkoronih, odnosno operativnih planova, poslovnih subjekata kako realnog, tako uslunog, financijskog te
neprofitnog sektora. Studij je namijenjen raunovodstvenoj i revizijskoj profesiji koja treba proiriti znanja i metode u svrhu specijalizacije u upravljakom
(menaderskom) raunovodstvu i internoj reviziji te na taj nain raunovodstvene informacije razumjeti i upotrijebiti iste kao znaajan resurs u ostvarivanju
ciljeva organizacije.
Vie informacija o studiju na web stranici: http://www.efzg.unizg.hr/default.aspx?id=7806
Uvjeti za upis na poslijediplomski specijalistiki studij:
1. Zavren predbolonjski etverogodinji sveuilini dodiplomski studij ili zavren bolonjski sveuilini diplomski studij ijim zavretkom se stjee 300 ECTS
bodova.
2. Prosjek ocjena 3,5 ostvaren tijekom studija. Ukoliko kandidat ima nii prosjek potrebno je priloiti pisanu preporuku dva sveuilina profesora.
3. Poznavanje jednog stranog jezika.
Obrazac prijave nalazi se na http://www.efzg.hr/default.aspx?id=2991
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Prijavi je potrebno priloiti:


Diplomu (ovjerenu kopiju)
Prijepis ocjena
Preporuke (ako je prosjek nii)
Domovnicu izvornik ili ovjerena kopija (ne starija od est mjeseci)
Izvadak iz matice roenih izvornik ili ovjerena kopija (ne stariji od est mjeseci)
ivotopis
Odluka organizacije o plaanju (ukoliko kolarinu plaa pravna osoba)
Prijave se zaprimaju do 31. listopada 2015. godine.
Prijave slati na adresu:
Sveuilite u Zagrebu
Ekonomski fakultet - Zagreb
Referada za poslijediplomske studije
Trg J. F. Kennedyja 6, Zagreb
Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Referadi za poslijediplomske studije na navedenoj adresi odnosno na:
e-mail: mpelko@efzg.hr, kmalesevic@efzg.hr ili sbabic@efzg.hr
telefon: 01/238-3218; 238-3219; 238-3288

pds.indd 1

7/23/15 4:19:56 PM

HRVATSKA ZAJEDNICA RAUNOVOA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA


savjetnici, urednitvo: 01/46 86 506, 46 86 505, pretplata: 01/46 86 500, 46 86 502,
fax.: 01/46 86 496, 46 86 497, www.rif.hr, e-mail: rif@rif.hr

RADIONICE U NAJAVI
3. rujna 2015. Dvorana HZRFD, Jakova Gotovca 1/II, Zagreb (kod Kvaternikovog trga)
SREDSTVA OSIGURANJA PLAANJA I FINANCIJSKO EVIDENTIRANJE
Sredstva osiguranja plaanja - openito Financijska sredstva osiguranja plaanja Obveznopravna sredstva osiguranja plaanja Stvarnopravna sredstva osiguranja Sredstva osiguranja prema Ovrnom zakonu Knjigovodstveno evidentiranje i financijsko izvjetavanje o
sredstvima osiguranja plaanja
8. rujna 2015. Dvorana HZRFD, Jakova Gotovca 1/II, Zagreb (kod Kvaternikovog trga)
STRUNO OSPOSOBLJAVANJE I IZOBRAZBA RADI SPRJEAVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA ZA 2015. GODINU
Zakonodavni okvir u podruju SPNFT Smjernice za provoenje ZSPNFT Interni akt i ovlatena osoba Provoenje mjera i radnji s ciljem
sprjeavanja pranja novca i financiranja terorizma Lista indikatora i procjena rizika Voenje evidencija i uvanje podataka Meunarodne
institucije, standardi i dokumenti Pitanja i odgovori
10. rujna 2015. Dvorana HZRFD, Jakova Gotovca 1/II, Zagreb (kod Kvaternikovog trga)
SKLAPANJE I OTKAZIVANJE UGOVORA O RADU, SUDSKI POSTUPCI I SUDSKA PRAKSA
Sklapanje ugovora o radu Prestanak ugovora o radu Ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa i sudska zatita
Porezno odreenje primanja povezanih s prestankom radnog odnosa
14. rujna 2015. Dvorana HZRFD, Jakova Gotovca 1/II, Zagreb (kod Kvaternikovog trga)
OBVEZE POSLODAVCA VEZANO UZ PRIMJENU ZAKONA O ZATITI NA RADU I PROVEDBENIH PRAVILNIKA
15. rujna 2015. Dvorana HZRFD, Jakova Gotovca 1/II, Zagreb (kod Kvaternikovog trga)
PRAVNI ASPEKTI USKLAIVANJA UDRUGA S NOVIM ZAKONOM O UDRUGAMA I OSTALE OBVEZE
Usklaivanje statuta Tijela udruge Registracija udruge Imovina udruge, financiranje i gospodarske djelatnosti Statusne promjene
udruge Nadzor nad radom udruge Prestanak postojanja udruge Prijava u registar neprofitnih organizacija Jednostavno knjigovodstvo
- mali obveznici Financijsko izvjetavanje Rezultat - zakonske mogunosti i ogranienja raspodjele rezultata
22. rujna 2015. Dvorana HZRFD, Jakova Gotovca 1/II, Zagreb (kod Kvaternikovog trga)
PRIMJENA ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA I ZAKONA O ZATITI OSOBNIH PODATAKA
Pravo na pristup informacijama Zatita osobnih podataka
24. rujna 2015. Dvorana HZRFD, Jakova Gotovca 1/II, Zagreb (kod Kvaternikovog trga)
AKTUALNOSTI U SUSTAVU PREDKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
Novine iz podruja radnih odnosa i zatite na radu Aktualnosti vezane uz poslovanje i rad djejih vrtia Specifinosti zasnivanja radnog
odnosa u djejem vrtiu Radniko vijee, sindikat i kolektivni radni odnosi
28. rujna 2015. Dvorana HZRFD, Jakova Gotovca 1/II, Zagreb (kod Kvaternikovog trga)
AKTUALNOSTI U DJELATNOSTI USTANOVA SOCIJALNE SKRBI
Specifinosti u upravljanju ustanovama socijalne skrbi Novine koje donosi novi Pravilnik o minimalnim uvjetima za pruanje socijalnih
usluga Specifinosti radnih odnosa u ustanovama socijalne skrbi Kolektivni ugovori u djelatnosti socijalne skrbi Zakon o zatiti osobnih
podataka i pravo na pristup informacijama u ustanovama socijalne skrbi
30. rujna 2015. Dvorana HZRFD, Jakova Gotovca 1/II, Zagreb (kod Kvaternikovog trga)
AKTUALNOSTI U POSLOVANJU ZDRAVSTVENIH USTANOVA
Specifinosti i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti Upravljanje zdravstvenim ustanovama Specifinosti radnih odnosa
u zdravstvenim ustanovama Kolektivni ugovori u djelatnosti zdravstva Zakon o zatiti osobnih podataka i pravo na pristup informacijama u
zdravstvenim ustanovama

radionice za najavu.indd 1

8/26/15 11:17:03 AM

RAUNOVODSTVO financijsko raunovodstvo


IVICA MILI, dipl. oec.

Struni lanak UDK 657.2

HZRIF, Zagreb

Pregled sadraja novog Zakona o raunovodstvu


Obveza prijenosa i usklaivanja zakonodavnog okvira iz podruja raunovodstva i financijskog izvjetavanja
proizala je donoenjem nove raunovodstvene Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijea od 26.
lipnja 2013. o godinjim financijskim izvjetajima, konsolidiranim financijskim izvjetajima i povezanim izvjeima
za odreene vrste poduzea, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijea i o stavljanju izvan
snage Direktiva Vijea 78/660/EEZ i 83/349/EEZ. Drave lanice dune su prema navedenoj Direktivi uskladiti
svoje nacionalno zakonodavstvo do 20. srpnja 2015. godine. Zakon o raunovodstvu objavljen je u Narodnim
novinama br. 78. iz 2015. godine. U lanku autor obrauje odreene dijelove Zakona o raunovodstvu koje se
odnose na razvrstavanje poduzetnika, knjigovodstvene isprave, kontni plan i poslovne knjige, primjenu standarda
financijskog izvjetavanja, javnu objavu i predaju financijskih izvjetaja za statistike potrebe i nadzor nad
poslovanjem poduzetnika. Novi Zakon o raunovodstvu stupa na snagu 1. sijenja 2016. godine.
1. UVOD
Europska unija na svom podruju ve dui niz godina usklauje pitanja raunovodstva i financijskog izvjetavanja kroz etvrtu i Sedmu
direktivu Vijea, a sada od 26. 6. 2013. godine i Direktivu o godinjim
financijskim izvjetajima, konsolidiranim godinjim financijskim izvjetajima i izvjeima povezanih s odreenom vrstom poduzetnika1 koja
izmjenjuje i dopunjuje Direktivu 2006/43/EC i ukida Direktive 78/660/
EEC i 83/349/EEC. Europska komisija u podruju raunovodstva i financijskog izvjetavanja usmjerena je prema kvalitetnijem, ujednaenijem i transparentnijem financijskom izvjetavanju poduzetnika. Cilj
je dugorono pojednostavljenje i smanjenje administriranja i zahtjeva
koji se stavljaju pred male i srednje poduzetnike. Cilj je ove Direktive
usklaenje nacionalnih odredbi o prezentiranju i sadraju godinjih
financijskih izvjetaja i izvjea poslovodstva, osnove mjerenja koje se
u njima koriste te njihovo objavljivanje. Podruje primjene Direktive
ukljuuje drutva s ogranienom odgovornou i dionika drutva
te odreene oblike komanditnih drutava i ostalih oblika drutava
osoba. Direktiva u svojim odrednicama daje poprilinu slobodu dravama lanicama pri utvrivanju obveza za izvjetavanjem i javnom
objavom financijskih izvjetaja. Posebno je ta sloboda izraena kod
mikro poduzea. Direktivom je predvieno da godinji financijski
izvjetaji ine sloenu cjelinu i za sva poduzea obuhvaaju, najmanje, bilancu, raun dobiti i gubitka i biljeke uz financijske izvjetaje.
Dravama lanicama omogueno je da uz navedene izvjetaje trae i
druge izvjetaje.
Republika Hrvatska, donoenjem novog Zakona o raunovodstvu2,
ispunila je obveze u vezi s usklaivanjem s navedenom Direktivom
iako nije u potpunosti koristila odreene mogunosti predviene
Direktivom u vezi sa smanjenjem administrativnih optereenja mikro
i malih poduzetnika.
1
Slubeni list Europske unije Eu Directive 2013/34/EU of the European Parliament and of the Council of 26 June 2013 on the annual financial statements,
consolidated financial statements and related reports of certain types of undertakings, amending Directive 2006/43/EC of the European Parliament and of the
Council and repealing Council Directives 78/660/EEC and 83/349/EEC [online].
2
Nar. nov., br. 78/2015.

10
milcic-k.indd 10

Obveznici primjene Zakona o raunovodstvu su poduzetnici kako


su definirani lankom 4. Zakona ukljuujui i ostale pravne i fizike
osobe koje su obveznici poreza na dobit kako to propisuje Zakon o
porezu na dobit.3 Obveze primjene ovoga Zakona iskljueni su dravni proraun, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i
proraunski korisnici upisani u Registar proraunskih i izvan proraunskih korisnika koji raunovodstvo vode u skladu sa Zakonom o
proraunu. Takoer, Zakon se ne odnosi i na domae i strane udruge
i njihove saveze, zaklade, fundacije, ustanove, umjetnike organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca i sve druge pravne osobe
kojima temeljna svrha osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za
koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera i koje
financijsko poslovanje i raunovodstvo vode u skladu sa Zakonom o
financijskom poslovanju i raunovodstvu neprofitnih organizacija.4

2. RAZVRSTAVANJE PODUZETNIKA
Novim Zakonom o raunovodstvu provedene su daljnje mjere
usklaivanja zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije.
Stupanjem na snagu novog Zakona promijenjena je i kategorizacija poduzetnika te je uz postojee kategorije (mali, srednji i veliki)
uvedena nova kategorija mikro poduzetnika. Kriterij za promjenu
veliine poduzetnika uzimaju u obzir pokazatelje utvrene na zadnji
dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvjetaji.
Tablica 1.: Kriteriji za klasifikaciju poduzetnika u novom Zakonu o
raunovodstvu
(u kunama)
Veliina
Uvjeti
Aktiva
Prihod
Broj zaposlenika

Mikro

Mali

Veliki

2.600.000,00 30.000.000,00 150.000.000,00


5.200.000,00 60.000.000,00 300.000.000,00
10
50
250

Izvor: obrada autora prema: Zakonu o raunovodstvu, Nar. nov., br. 78/2015.
3
Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08.,
80/10., 22/12., 148/13., 143/14.).
4
Nar. nov., br. 108/12., 144/12., 81/13., 112/13., 78/15.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 11:18:25 AM

RAUNOVODSTVO - financijsko raunovodstvo


Prema Zakonu, velikim poduzetnicima smatraju se i banke, tedne
banke, stambene tedionice, institucije za elektroniki novac, drutva
za osiguranje, drutva za reosiguranje, leasing-drutva, drutva za
upravljanje UCITS fondovima, drutva za upravljanje alternativnim
investicijskim fondovima, UCITS fondovi, alternativni investicijski
fondovi, mirovinska drutva koja upravljaju obveznim mirovinskim
fondovima, mirovinska drutva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima, dobrovoljni mirovinski fondovi, obvezni mirovinski
fondovi te mirovinska osiguravajua drutva, drutva za dokup mirovine, faktoring-drutva, investicijska drutva, burze, operateri MTP-a,
sredinja klirinka depozitarna drutva, operateri sredinjeg registra,
operateri sustava poravnanja i/ili namire i operateri Fonda za zatitu
ulagatelja neovisno o tome ispunjavaju li uvjete veliine kako je navedeno u tablici 1.
Razvrstavanje novoosnovanih poduzetnika i poduzetnika nakon
statusnih promjena provodi se takoer prema kriterijima veliine
kako je navedeno u tablici 1. na temelju pokazatelja za razdoblje
od osnivanja, odnosno statusne promjene do kraja njihove prve
poslovne godine, odnosno na zadnji dan tog razdoblja. Budui da se
navedene aktivnosti (osnivanje ili statusne promjene) u pravilu dogaaju tijekom godine iznos prihoda za potrebe utvrivanja veliine
preraunava se na godinju razinu.
Novina u naem zakonodavstvu je i razvrstavanje grupe poduzetnika. Grupom poduzetnika u smislu Zakona o raunovodstvu
smatralo bi se matino drutvo i sva njegova drutva keri. Grupe se
razvrstavaju na male, srednje i velike ovisno o pokazateljima utvrenim na konsolidiranoj osnovi na zadnji dan dvije uzastopne poslovne
godine.
Tablica 2.: Kriteriji za klasifikaciju poduzetnika u novom Zakonu o
raunovodstvu
(u kunama)
Veliina
Uvjeti
Aktiva
Prihod
Broj zaposlenika

Mala grupa
poduzetnika
30.000.000,00
60.000.000,00
50

Velika grupa poduzetnika


150.000.000,00
300.000.000,00
250

Izvor: obrada autora prema: Zakonu o raunovodstvu, Nar. nov., br. 78/2015.

Za potrebe razvrstavanja grupe poduzetnika moe se koristiti i


zbrojna bilanca i raun dobiti i gubitka prije konsolidacijskih eliminacija s time da se u tom sluaju pokazatelji ukupne aktive i ukupnog
prihoda uveavaju za 20%. Utvrivanje veliine grupe poduzetnika
bitno je zbog sastavljanja i objave konsolidiranih financijskih izvjetaja.

3. RAUNOVODSTVENI POSLOVI, DOKUMENTACIJA I


POSLOVNA GODINA
Iako znaajne i bitne izmjene u okviru raunovodstvenih poslova,
dokumentacije i poslovne godine nema, uvedene su odreene novine kojima e se poduzetnici trebati prilagoditi u razdoblju nakon
primjene novoga Zakona.
Najznaajnija novina Zakona o raunovodstvu je obveza licenciranja pravnih i fizikih osoba koje obavljaju poslove i funkciju
raunovodstva. Prema lanku 7. stavku 4. Zakona o raunovodstvu
takvo licenciranje provodit e se temeljem posebnog zakona. Posebni
zakon kojim e se urediti pravila, status, uvjeti za obavljanje djelatnosti i sva ostala pitanja koja su znaajna za struku, ali i za obavljanje

djelatnosti raunovodstva zasada nije dostupan strunoj javnosti.


Navedeni lanak 7. stavak 4. stupa na snagu za razliku od ostalih
lanaka Zakona o raunovodstvu tek 1. sijenja 2018. godine. Odgoda primjene navedenoga lanka propisana je lankom 46. Zakona o
raunovodstvu. Iako se ini da do primjene navedenog lanka ima jo
dosta vremena potrebno je, a moe se rei i obveza zakonodavca da
u suradnji sa strunom javnosti predloi i analizira utjecaj donoenja
posebnog propisa kako bi se u to veoj mjeri podigla kvaliteta financijskog izvjetavanja, posljedino tome i poreznih prijava, zatitila
struka i utvrdio poloaj raunovodstvenih radnika. Prema lanku 4.
stavku 7. zakljuuje se da je obveza licenciranja propisana jedino za
pravne i fizike osobe (obrtnici i samostalne djelatnosti) koje obavljaju
djelatnost raunovodstva, ali ne i za fizike osobe koje su zaposlene u
raunovodstvu poduzetnika koji nema povjereno raunovodstvo drugim pravnim ili fizikim osobama koje to obavljaju iz usluge. Pitanje
odgovornosti pravnih i fizikih osoba, vjerujemo, uredit e se posebnim zakonom, ali odgovornost za povjerene poslove i za nesmetano
obavljanje nadzora od strane nadzornih tijela.
Raunovodstvena dokumentacija obuhvaa knjigovodstvene
isprave, kontni plan, poslovne knjige, odvojene i konsolidirane financijske izvjetaje te odvojena i konsolidirana financijska izvjea. Za svu
raunovodstvenu dokumentaciju poduzetnik je duan osigurati njenu
tonost, potpunost, mogunost provjere, razumljivost i zatitu od
oteenja i promjena. Obveza poduzetnika je bez odgode ispraviti nepotpunu, neprovjerljivu, netonu ili nerazumljivu dokumentaciju na
nain koji e omoguiti identificiranje osobe koja je obavila ispravak,
datum ispravka i sadraj raunovodstvenog dokumenta prije i nakon
ispravka. Za bilo koji ispravak raunovodstvene dokumentacije, potrebno je sastaviti knjigovodstvenu ispravu. U sluajevima pogreaka
i ispravaka pogreaka, odnosno utvrivanja kakav se dokument treba
sastaviti potrebno je utvrditi razlog nastanka pogreke. Primjerice,
kod greke pri unosu, pogrena klasifikacija konta, pogrena primjena
odrednica standarda financijskog izvjetavanja ispravljat e se raunovodstvenim dokumentom pod nazivom temeljnica. Ispravci koji se
odnose na naknadno dostavljenu ispravljenu raunovodstvenu dokumentaciju kreiranu prvotno s grekom poduzetnika koji ju je sastavio,
a raunovodstvenom kontrolom se to nije moglo utvrditi, provodit
e se novim dokumentom izdanim od strane poduzetnika koji je
greku napravio. Takva dokumentacija mora se odlagati na nain da
se moe identificirati tko je greku ispravio (potpis, oznaka ili slino
na samom dokumentu kojim se ispravlja greka), kakva je poetna
dokumentacija bila s grekom i kakva je nakon otklanjanja greke. Sve
ove promjene biljee se kronoloki u dnevniku.
Temeljno poslovna godina je kalendarska godina, a poduzetnik
moe promijeniti poslovnu godinu u izvjetajno razdoblje od dvanaest uzastopnih kalendarskih mjeseci koje je razliito od kalendarske
godine uz uvjet da o promjeni poslovne godine pisanim putem
obavijesti Ministarstvo financija, Poreznu upravu u roku 30 dana od
dana osnivanja ili najmanje 30 dana prije poetka promjene poslovne
adrese. Kada je rije o statusnim promjenama, promjenama poslovne godine, likvidacije ili steaja poslovna godina moe biti i kraa od
dvanaest mjeseci, osim kod likvidacije kada poslovna godina moe
biti i dua od dvanaest mjeseci.

4. KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE
U smislu Zakona, knjigovodstvenom ispravom smatra se svaki
interno ili eksterno sastavljen pisani dokument ili elektroniki zapis o
poslovnom dogaaju koji ini osnovu za unos podataka o poslovnom
dogaaju u poslovne knjige.
Raunovodstvo i financije 9/2015.

milcic-k.indd 11

11
8/26/15 11:18:29 AM

RAUNOVODSTVO financijsko raunovodstvo


Sastavljenu knjigovodstvenu ispravu osoba ovlatena za zastupanje ili osoba na koju je prenesena ovlast potpisuje, ime jami
da je ona vjerodostojna, uredna i ima potreban sadraj. Iznimka od
obveze potpisivanja svake knjigovodstvene isprave odnosi se na
raun koji je izdan od strane poduzetnika ako je sastavljen na nain
koji ureuju porezni propisi te sadrava ime i prezime osobe koja
je odgovorna za njegovo sastavljanje. Navedena odrednica otklonit
e velik broj pitanja oko potpisivanja izlaznih rauna, to se u praksi
pokazalo nespretnim, posebice kod drutava koja izdaju izuzetno
velik broj rauna.
Novina je, obveza poduzetnika da odredi odgovornu osobu za
kontrolu vjerodostojnosti isprava koja e prije unosa podataka iz
knjigovodstvene isprave u poslovne knjige provjeriti ispravnost i
potpunost knjigovodstvene isprave i potpisati je, odnosno odobriti
na nain iz kojeg se moe jednoznano utvrditi njezin identitet.
Vjerodostojnom ispravom smatra se ona isprava koja ima sav propisan sadraj i uredna je. Vjerodostojnom ispravom smatra se isprava
koja tono, jasno i potpuno odraava injenino stanje relevantno za
odreeni poslovni dogaaj koji ima za posljedicu knjigovodstvenu
promjenu.
Knjigovodstvena isprava prema Zakonu o raunovodstvu mora
sadravati:
- naziv i broj knjigovodstvene isprave
- opis sadraja poslovnog dogaaja i identifikaciju sudionika poslovnog dogaaja koja sadrava njihov naziv ili ime i prezime te
sjedite ili adresu
- novani iznos ili cijenu po mjernoj jedinici s obraunom ukupnog
iznosa
- datum poslovnog dogaaja ako nije isti kao datum izdavanja
- datum izdavanja knjigovodstvene isprave
- potpis osobe odgovorne za poslovni dogaaj, osim na raunu
- potpis osobe zaduene za kontrolu vjerodostojnosti isprava
(ukljuuje i raun)
- oznaku konta na kojima e knjigovodstvena isprava biti proknjiena, osim ako se takva oznaka ne kreira automatski primjenom
softvera.
Dijelom ostaje nejasna odredba koja obvezuje stavljanje oznake
konta na kojima e knjigovodstvena isprava biti proknjiena, posebice
kada je rije o raunima. Iako je zakonom propisana obveza Odbora
za standarde financijskog izvjetavanja da propie kontni plan za
poduzetnike, poduzetnik e i dalje moi proirivati navedeni kontni
plan pa se konta mogu na odreenoj razini razlikovati od poduzetnika
koji izdaje knjigovodstvenu ispravu od onoga koji je prima. Takoer,
konta poduzetnika koji izdaje raun su konta potraivanja, prihoda
i kod obveznika PDV-a, konto obveze PDV-a, a kod poduzetnika koji
prima takvu ispravu su konta obveze dobavljaima, troak ili imovina
te konta pretporeza kod obveznika PDV-a. Iz prakse se moe zakljuiti
da e poduzetnik koji prima takvu knjigovodstvenu ispravu na papiru
biti duan kontirati odnosno ispisati konta na koja je navedeni raun proknjien, dok najee poduzetnik koji izdaje raune, njegov
softver ima automatsku dodjelu konta to ga oslobaa obveze, u tom
sluaju, stavljanja takve oznake. Poduzetnici koji izdaju raune iz softvera koji nije povezan s knjigovodstvenim softverom trebali bi staviti
navedene oznake konta (svoje), ali to poduzetniku koji primi takav
raun nije upotrebljivo. Ostaje nejasno, ako ve postoji oznaka konta
(u propisu nije posebno navedeno ija) mora li i tada poduzetnik koji
je primio ispravu navesti i svoja konta.
Knjigovodstvene isprave prema novom Zakonu o raunovodstvu
uvaju se:

12
milcic-k.indd 12

isplatne liste, analitika evidencija o plaama za koje se plaaju


obvezni doprinosi - trajno
- isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu
knjigu - najmanje jedanaest godina i
- isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomone knjige najmanje jedanaest godina.
Rok za uvanje knjigovodstvenih isprava poinje tei zadnjeg dana
poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige u koje su isprave
unesene. Po prvi puta je propisano mjesto uvanja dokumentacije, i to
na nain da se dokumentacija moe uvati u Republici Hrvatskoj, ali i u
zemljama lanicama Europske unije. Kada bi se dokumentacija uvala
izvan podruja Republike Hrvatske poduzetnik je u svakom trenutku
odgovoran za knjigovodstvene isprave te mora tijelima nadlenima
za nadzor na njihov zahtjev bez odgaanja omoguiti koritenje istih
za potrebe nadzora. Knjigovodstvene isprave mogue je pohranjivati i
uvati primjenom elektronikih ureaja kojima se jami online pristup
podacima i mora na zahtjev omoguiti tijelu koje obavlja nadzor pravo
pristupa, preuzimanja i koritenja tih knjigovodstvenih isprava.

5. KONTNI PLAN I POSLOVNE KNJIGE


Novim Zakonom o raunovodstvu propisana je obveza Odbora
za standarde financijskog izvjetavanja da propie jedinstveni kontni
plan i objavi ga u Narodnim novinama. Do donoenja novoga Zakona
o raunovodstvu kontni plan nije bio propisan na nain da su utvreni
razredi i skupine konta ve je to bilo propisano na nain da poduzetnik
razradom kontnog plana zadovolji zahtjeve za potrebe izvjetavanja i
nadzora. Odbor za standarde financijskog izvjetavanja sastavit e i
objaviti jedinstveni kontni plan koji e obuhvaati razrede i skupine
konta i sintetika konta koja se primjenjuju u svrhu biljeenja knjigovodstvenih promjena, ukljuujui i njihove numerike i slovne oznake
od kojih svi moraju biti rasporeeni u skladu sa zahtjevima koji se
primjenjuju za pripremu financijskih izvjetaja. Prema navedenome,
Odbor e propisati kontni plan do tree razine. Svu daljnju razradu
analitike poduzetnik e i dalje moi kreirati sam. Od obveze primjene
tog kontnog plana izuzeti su poduzetnici ije je poslovanje ureeno
posebnim propisima, a kojima je kontni plan propisan od strane njihovih nadzornih tijela.
Promjene koje su obuhvatile dnevnik i glavnu knjigu odnose se
najvie na dodavanje odreenih oznaka. Primjerice, kod dnevnika
dodaje se odreena poveznica s osobom koja je kontrolirala knjigovodstvenu ispravu. Takoer, propisan je minimalni sadraj izvatka za
pojedini konto (konto kartica):
1. naziv, odnosno ime i prezime te sjedite, odnosno adresu poduzetnika
2. brojanu oznaku konta
3. naziv konta
4. razdoblje na koje se odnosi
5. poetno stanje ako postoji
6. za svaku knjienu promjenu: redni broj, datum knjigovodstvene
promjene, datum knjienja, opis sadraja promjene, dugovni
ili potrani iznos, oznaku pripadajue knjigovodstvene isprave,
identifikacijske oznake za osobe koje su knjiile i kontrolirale
knjigovodstvenu ispravu
7. zakljuni ukupni dugovni i potrani promet za razdoblje na koje se
izvadak odnosi
8. stanje konta na kraju razdoblja.
Poslovne knjige (dnevnik, glavna knjiga i pomone knjige), uvaju
najmanje jedanaest godina. Rok uvanja i mjesto uvanja istovjetni
su kao i kod knjigovodstvenih isprava.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 11:18:29 AM

RAUNOVODSTVO - financijsko raunovodstvo


6. FINANCIJSKI IZVJETAJI I GODINJE IZVJEE
Financijski izvjetaji sastavljaju se primjenom standarda financijskog izvjetavanja. Ovisno o pokazateljima veliine i klasifikaciji poduzetnika poduzetnici primjenjuju odreeni set standarda financijskog
izvjetavanja. I dalje su za mikro, male i srednje poduzetnike u primjeni Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja, osim ako ne pripadaju
neovisno o veliini u subjekte od javnog interesa. Subjekti od javnog
interesa definirani su u lanku 3. Zakona. Veliki poduzetnici i subjekti
od javnog interesa primjenjuju Meunarodne standarde financijskog
izvjetavanja. Novina je da, ovisno drutvo, odnosno drutvo ki koje
je obveznik primjene Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja,
a ije matino drutvo sastavlja i prezentira konsolidirane financijske
izvjetaje primjenom Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja, moe odluiti da svoje godinje financijske izvjetaje sastavlja
i prezentira primjenom Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja.
Godinje financijske izvjetaje ine:
- izvjetaj o financijskom poloaju (bilanca)
- raun dobiti i gubitka
- izvjetaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti
- izvjetaj o novanim tokovima
- izvjetaj o promjenama kapitala
- biljeke uz financijske izvjetaje.
Mali i mikro poduzetnici sastavljaju bilancu, raun dobiti i gubitka
i biljeke uz financijske izvjetaje. Izvjetaj o ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti ne sastavljaju obveznici primjene HSFI-a. Posljedino usklaivanju hrvatskog zakonodavstva s europskim oekuje se objava novog
Pravilnika o strukturi i sadraju godinjih financijskih izvjetaja.
Godinji financijski izvjetaji sastavljaju se za poslovnu godinu,
ali i u sluajevima promjene poslovne godine, statusnih promjena,
otvaranja steajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad
poduzetnikom.
U pogledu odgovornosti za sastavljene financijske izvjetaje,
odgovornost u okviru svojih zakonom odreenih nadlenosti, odgovornosti i dune panje snose lanovi uprave i nadzornog odbora, a
ako postoje i svi izvrni direktori i upravni odbor.
Takoer, godinje financijske izvjetaje potpisuju predsjednik
uprave i svi lanovi uprave (direktori), odnosno svi izvrni direktori
poduzetnika.
Poduzetnik je duan zajedno s godinjim financijskim izvjetajima
izraditi izvjee poslovodstva za koje je potrebno provesti reviziju
usklaenosti s financijskim izvjeima sastavljenima za isto izvjetajno
razdoblje i zakonskim odredbama, ako je propisana obvezna revizija
financijskih izvjetaja te koje mora sadravati istinit i fer prikaz razvoja
i rezultata poslovanja poduzetnika i njegova poloaja, zajedno s opisom glavnih rizika i neizvjesnosti s kojima se on suoava. Prikaz mora
biti uravnoteena i sveobuhvatna analiza razvoja i rezultata poslovanja poduzetnika i njegova poloaja te mora biti u skladu s veliinom
i kompleksnou poslovanja. Ako je to potrebno za razumijevanje
razvoja, rezultata poslovanja i njegova poloaja, analiza mora ukljuivati financijske pokazatelje te ako je to primjereno, nefinancijske
pokazatelje koji su relevantni za odreeno poslovanje koji obuhvaaju
i informacije o zatiti okolia i radnicima. Ako je primjereno, izvjee
poslovodstva e upuivati i dodatno objanjavati iznose iskazane u
godinjim financijskim izvjetajima.
Godinje izvjee mora sadravati sljedee:
1. financijske izvjetaje za izvjetajno razdoblje, ukljuujui revizorsko izvjee ako je propisana obvezna revizija godinjih financijskih izvjetaja

2. izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, ako su je


duni sastavljati prema odredbama ovoga Zakona
3. izvjetaj o plaanjima javnom sektoru, ako su ga duni sastavljati
prema odredbama ovoga Zakona
4. izvjee poslovodstva s podacima koji se odnose na prikaz:
a. vjerojatnog budueg razvoja poduzetnikova poslovanja
b. aktivnosti istraivanja i razvoja
c. podataka o otkupu vlastitih dionica sukladno propisu kojim
se ureuju trgovaka drutva
d. podataka o postojeim podrunicama poduzetnika koje financijske instrumente koristi, ako je to znaajno za procjenu
imovine, obveza, financijskog poloaja i uspjenosti poslovanja:
- ciljeva i politike poduzetnika u vezi s upravljanjem
financijskim rizicima, zajedno s politikom zatite svake
znaajnije vrste prognozirane transakcije za koju se koristi
raunovodstvo zatite
- izloenosti poduzetnika cjenovnom riziku, kreditnom
riziku, riziku likvidnosti i riziku novanog toka.
Mikro i mali poduzetnici nisu duni izraditi godinje izvjee, ali
informacije o otkupu vlastitih dionica ili udjela su duni objaviti u
biljekama uz financijske izvjetaje, a srednji poduzetnici nisu duni
ukljuivati nefinancijske pokazatelje u izvjee poslovodstva. Subjekti
od javnog interesa duni su u godinje izvjee ukljuiti izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja s minimalnim sadrajem
propisanim u lanku 22. Zakona.

7. JAVNA OBJAVA I PREDAJA ZA STATISTIKE


POTREBE FINANCIJSKIH IZVJETAJA
Zakon o raunovodstvu propisuje obvezu javne objave za sve
poduzetnike osim za fizike osobe obveznike poreza na dobit i ostale
pravne osobe obveznike poreza na dobit ako su poetno izuzeti od
obveze primjene Zakona o porezu na dobit (npr., neprofitne organizacije).
Rok za predaju godinjih financijskih izvjetaja je najkasnije
etiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine. Takoer, s ovim
rokom izjednaen je i rok za predaju izvjetaja za potrebe statistike.
Ovom izmjenom izjednaeni su rokovi predaje godinjih financijskih
izvjetaja za potrebe javne objave i statistike s prijavom poreza na
dobit. Za sve one kojima je poslovna godina jednaka kalendarskoj,
javna objava i statistika te prijava poreza na dobit moraju biti predani
najkasnije do 30. 4. Konsolidirane godinje financijske izvjetaje, zajedno s revizorskim izvjeem poduzetnici i dalje predaju najkasnije
u roku devet mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine.
Poduzetnici koji su imali statusne promjene, godinje financijske
izvjetaje duni su dostaviti najkasnije u roku devedeset dana od
dana nastanka statusne promjene, pokretanja postupka likvidacije
ili otvaranja steaja.
U odnosu na stari Zakon o raunovodstvu, novina koja je predviena novim Zakonom je da poduzetnik nakon to je objavio svoje
godinje financijske izvjetaje utvrdi pogreku u financijskim izvjetajima u znaajnoj mjeri, duan je o tome dostaviti obavijest radi
javne objave ispravljenih financijskih izvjetaja. Poduzetnici koji nisu
imali poslovnih dogaaja, niti u poslovnim knjigama imaju podatke
o imovini i obvezama, duni su do 30. travnja tekue godine Financijskoj agenciji dostaviti Izjavu o neaktivnosti za prethodnu poslovnu
godinu.
Za financijske izvjetaje odgovorni su lanovi uprave poduzetnika
i nadzornog odbora, izvrni direktori i upravni odbor.
Raunovodstvo i financije 9/2015.

milcic-k.indd 13

13
8/26/15 11:18:29 AM

RAUNOVODSTVO financijsko raunovodstvo


Prof. dr. sc. DANIMIR GULIN

Struni lanak UDK 657.2

Ekonomski fakultet, Zagreb

Objavljeni su Hrvatski standardi


financijskog izvjetavanja (HSFI) usklaeni
s novom raunovodstvenom Direktivom
U Nar. nov., br. 86 /2015. objavljeni su izmijenjeni HSFI u skladu s l. 18. st. 1. to. 1. novog Zakona o raunovodstvu
(Nar. nov., br. 78./2015.). Izmijenjeni HSFI odraz su promjene zakonske regulative financijskog izvjetavanja
u zemljama lanicama Europske unije u skladu s usvojenom Direktivom 2013/34/EU od 26. lipnja 2013. Sve
zemlje lanice EU bile su obvezne do 20. srpnja 2015. u svoj zakonodavni okvir izvriti prijenos i usklaivanje
zakonodavnog okvira iz podruja raunovodstva i financijskog izvjetavanja u skladu s novom raunovodstvenom
Direktivom.
Donoenjem novog Zakona o raunovodstvu i objavom izmijenjenih HSFI ispunjen je najvaniji dio regulatornih
zahtjeva iz Direktive 2013/34/EU. Od provedbenih propisa koji trebaju biti u skladu s novim Zakonom o
raunovodstvu i izmijenjenim HSFI oekuje se i donoenje novog Pravilnika o strukturi i sadraju godinjih
financijskih izvjetaja.
Cjeloviti set regulatornog okvira raunovodstva i financijskog izvjetavanja, tj. Zakon o raunovodstvu i izmijenjeni
HSFI stupaju na snagu 1. sijenja 2016. godine.

1. NEMA ZNAAJNIH IZMJENA U PRISTUPU IZRADE


IZMIJENJENIH HSFI U ODNOSU NA VAEE HSFI
Usvojeni i objavljeni HSFI u Nar. nov., br. 86/2015. nisu identini
s HSFI usvojenim i objavljenim u Nar. nov., br. 30/2008., 4/2009.,
58/2011. i 140/2011.). Dakle, rije je o izmijenjenim standardima u
skladu sa zahtjevima Direktive 2013/34/EU. Prema Okviru za primjenu HSFI to. 1.1. izmijenjeni HSFI temelje se na domaoj raunovodstvenoj teoriji i praksi i Direktivi 2013/34/EU Europskog parlamenta
i Vijea od 26. lipnja 2013. o godinjim financijskim izvjetajima,
konsolidiranim financijskim izvjetajima i povezanim izvjeima za
odreene vrste poduzea, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog
parlamenta i Vijea i o stavljanju izvan snage Direktiva Vijea 78/660/
EEZ i 83/349/EEZ (u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/34/EU).
Dakle, temelj izrade ovih novih izmijenjenih HSFI prema Okviru
(Nar. nov., br. 86/2015.) jesu:
1. domaa raunovodstvena teorija i praksa i
2. nova Direktiva 2013/34/EU.
Kao to je vidljivo u novom Okviru nije izrijekom naveden temelj
kao kod izrade prvih HSFI (Nar. nov., br. 30/08.), a to su odrednice
Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja. Iako MSFI nisu
izrijekom navedeni u novom Okviru logino je da su oni temelj izrade i izmijenjenih HSFI jer domaa raunovodstvena teorija i praksa
podrazumijeva zakonsku primjenu za sve poduzetnike u Hrvatskoj
MRS-ova od 1993. do 2005. te MSFI-ja od 2005. do 2008. godine.
Dakle, domaa raunovodstvena teorija i praksa podrazumijeva 15
godina teorije i prakse primjenom MRS/MSFI kod svih poduzetnika
te zadnjih 7 godina primjene samo kod velikih poduzetnika u skladu

14
gulin-k.indd 14

sa Zakonom o raunovodstvu (Nar. nov., br. 109/2007.). Prema tome, domaa teorija i praksa raunovodstva temelji se 22 godine na
primjeni MRS/MSFI i 7 godina na primjeni HSFI. To je vrlo sigurno
solidna garancija kontinuiteta primjene neznatno izmijenjenih i
prilagoenih HSFI u skladu s novom raunovodstvenom Direktivom
2013/34/EU.
U svrhu kontinuiteta i konzistentnosti primjene HSFI (koje poduzetnici primjenjuju od 1. sijenja 2008.), u novoobjavljenim HSFI
nema znaajnih izmjena u pristupu, temeljnim raunovodstvenim
naelima te u osnovama mjerenja i priznavanja pozicija financijskih
izvjetaja. Izmijenjeni i prilagoeni HSFI razlikuju se od jo uvijek
vaeih HSFI (do 31. 12. 2015.) po izmjenama:
(a) definicija osnovnih raunovodstvenih kategorija te
(b) definicija mjerenja i priznavanja koja su posljedica, prije svega,
primjene terminologije i raunovodstvenih kategorija nove
raunovodstvene Direktive. U Okviru HSFI neto je izmijenjena
sistematizacija i redoslijed raunovodstvenih naela, meutim,
nema bitnih promjena u kategorijalnom sadraju. U Okviru HSFI
nema znaajnih izmjena niti u definicijama i sadraju osnovnih
naela mjerenja i priznavanja pozicija financijskih izvjetaja.

2. NEMA IZMJENE BROJEVA, NAZIVA I OSNOVNE


STRUKTURE HSFI
Vano je naglasiti da su novoobjavljeni i izmijenjeni HSFI u
brojevima i nazivima pojedinih standarda u potpunosti identini
s vaeim HSFI. Dakle, isti su brojevi i nazivi standarda to je vrlo
vano za korisnike HSFI zbog kontinuiteta koritenja, a time i lake

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 3:41:15 PM

RAUNOVODSTVO - financijsko raunovodstvo


primjene novoobjavljenih i prilagoenih HSFI u skladu s novom raunovodstvenom Direktivom 2013/34/EU. Ostalo je 17 HSFI koji su
navedeni u Okviru novih HSFI:
HSFI 1 Financijski izvjetaji
HSFI 2 Konsolidirani financijski izvjetaji
HSFI 3 Raunovodstvene politike, promjene raunovodstve
nih procjena, pogreke
HSFI 4 Dogaaji nakon datuma bilance
HSFI 5 Dugotrajna nematerijalna imovina
HSFI 6 Dugotrajna materijalna imovina
HSFI 7 Ulaganja u nekretnine
HSFI 8 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak
poslovanja
HSFI 9 Financijska imovina
HSFI 10 Zalihe
HSFI 11 Potraivanja
HSFI 12 Kapital
HSFI 13 Obveze
HSFI 14 Vremenska razgranienja
HSFI 15 Prihodi
HSFI 16 Rashodi
HSFI 17 Poljoprivreda.
Osnovna struktura pojedinih HSFI ostala je gotovo neizmijenjena
u odnosu na vaee standarde. Tako je svaki HSFI strukturiran na
sljedee elemente: uvod, definicije, sadraj, priznavanje, mjerenje,
prestanak priznavanja, objavljivanje i datum stupanja na snagu.

3. U IZMIJENJENIM HSFI IZVRENE SU POJEDINE


PRILAGODBE DEFINICIJA MJERENJA I
PRIZNAVANJA KAO I SADRAJA NEKIH POZICIJA
FINANCIJSKIH IZVJETAJA
Najvie izmjena u terminolokom i sadrajnom smislu ima u HSFI
2 - Konsolidirani financijski izvjetaji. Izmjene se odnose na usklaivanje definicija (npr. fer vrijednosti) s definicijama iz nove raunovodstvene Direktive. Dolo je do manjih izmjena kod konsolidacije
(izuzea za konsolidaciju financijskih izvjetaja), kao i kod nekih definicija mjerenja ulaganja u odvojenim financijskim izvjetajima.
U sadrajnom smislu vanije izmjene su u HSFI 9 - Financijska
imovina (manje izmjene obuhvata financijske imovine i neke definicije). Kod HSFI 12 - Kapital, izvrene su izmjene (prilagodbe) sadraja
(dijelova) kapitala. Kod HSFI 15 - Prihodi i HSFI 16 - Rashodi, izvrene
su prilagodbe definicija prihoda i rashoda prema novoj Direktivi.
Kod ostalih HSFI ima manjih izmjena definicija koje nemaju vei
znaaj u odnosu na vaee HSFI. O svim izmjenama HSFI u odnosu
na vaee HSFI u daljnjim analizama (do primjene 1. sijenja 2016.)
izvrit e se komparacije efekata na financijsku situaciju i uspjeh
poduzetnika.
Ovaj pristup prilagoavanja HSFI u skladu s novom Direktivom
2013/34/EU ima polazite u interesu hrvatske raunovodstvene
prakse. Naime, interes hrvatskih poduzetnika obveznika HSFI je
minimalizam izmjena u odnosu na vaee HSFI. Zbog toga, novoobjavljeni HSFI ukljuili su samo najnunije izmjene definicija me-

toda mjerenja i sadraja nekih raunovodstvenih kategorija. U tom


smislu, novoobjavljeni HSFI ne bi trebali zahtijevati dodatne napore
u raunovodstvenoj praksi obveznika HSFI.

4. PRVA PRIMJENA IZMIJENJENIH HSFI


U novoobjavljenim i u vaeim HSFI nema posebnog standarda
koji se odnosi na prvu primjenu HSFI (kod obveznika MSFI to je MSFI
1). Kod HSFI prva primjena tretira se prema Okviru za primjenu HSFI
i to prema to. 1.8. Prva primjena HSFI. Kod prve primjene mogua
su kod poduzetnika dva sluaja:
1. sluaj kada poduzetnik nije bio obveznik primjene HSFI do 1. 1.
2016. ve je koristio druge standarde (npr. MSFI) i
2. sluaj kada je poduzetnik ve bio obveznik primjene HSFI od 1. 1.
2008. do 1. 1. 2016.
U 1. sluaju Okvir izmijenjenih HSFI u to. 1.8. navodi postupak
koji kod prve primjene poduzetnik mora izvriti:
a) poduzetnik sastavlja poetnu bilancu na datum prijelaza na primjenu HSFI
b) poetna bilanca poduzetnika mora biti u skladu sa svakim HSFI
c) u poetnu bilancu poduzetnik treba ukljuiti svu imovinu i obveze ije priznavanje se provodi po HSFI. Iz poetne bilance se
iskljuuju: 1. odreene pozicije financijske imovine i financijskih
obveza koje su se prestale priznavati prije prelaska na HSFI i 2.
goodwilla i ostale nabavljene imovine te preuzete obveze u proloj poslovnoj kombinaciji koje nisu bile priznate u stjecateljevoj
konsolidiranoj bilanci po prethodnim raunovodstvenim naelima i takoer ne bi bile priznate po HSFI u bilanci steenika i
d) ako je poduzetnik provodio raunovodstvenu politiku u prethodnom razdoblju razliitu od raunovodstvene politike koju nalau
HSFI, poduzetnik e provesti usklaivanje na datum prijelaza na
primjenu HSFI. Poduzetnik uinke usklaivanja priznaje izravno
u zadranu dobit ili preneseni gubitak.
U 2. sluaju rije je o poduzetnicima koji su ve obveznici primjene HSFI od 1. 1. 2008. i ako prelaskom na izmijenjene HSFI dolazi do
promjene raunovodstvenih politika (metoda priznavanja i mjerenja) kod sastavljanja poetne bilance poduzetnici postupaju u skladu
s HSFI 3 Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih
procjena, pogreke.

5. OBVEZNICI I POETAK PRIMJENE HSFI PREMA


NOVOM ZAKONU O RAUNOVODSTVU
Obveznici primjene HSFI definirani su prema novom Zakonu o
raunovodstvu (Nar. nov., br. 78/2015.) u skladu s l. 17. st. 2., 3. i 4.,
a to su: mikro, mali i srednji poduzetnici (razvrstavanje poduzetnika
u skladu s l. 5. st. 2., 3. i 4.).
Svi ostali poduzetnici u skladu sa Zakonom o raunovodstvu l.
17. st. 3. i 4. obveznici su primjene MSFI.
U Okviru kao i u svakom pojedinom HSFI navodi se poetak primjene. Poduzetnici su duni primjenjivati HSFI za razdoblje zapoeto
1. sijenja 2016. i kasnije, uz prepravljanja poetnih stanja u bilanci
na dan 1. sijenja 2016. ili kasnije, ako je potrebno.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

gulin-k.indd 15

15
8/26/15 3:41:20 PM

RAUNOVODSTVO financijsko raunovodstvo


IVANA VLAK

Struni lanak UDK 657.2

Deloitte d.o.o., Zagreb

Primjena i uinci novog MSFI-ja 10


Konsolidirani financijski izvjetaji
Odbor za Meunarodne raunovodstvene standarde objavio je 2011. godine MSFI 10 - Konsolidirani financijski
izvjetaji koji je zamjenio dio MRS-a 27 - Konsolidirani i pojedinani financijski izvjetaji, a u potpunosti SIC
12 - Konsolidacija - subjekti posebne namjene. Svi obveznici koji ispunjavaju kriterije za primjenu MSFI 10
primjenjuju ga od 1. sijenja 2014. Autorica lanka analizira primjenu ovog standarda te primjerima ilustrira
uinke primjene MSFI 10.
1. UVOD
U svibnju 2011. godine, Odbor za Meunarodne raunovodstvene
standarde je izdao novi Meunarodni standard financijskog izvjetavanja 10 - Konsolidirani financijski izvjetaji (MSFI 10). Ovaj standard
zamjenjuje dio Meunarodnog raunovodstvenog standarda 27
- Konsolidirani i pojedinani financijski izvjetaji (MRS 27) te u potpunosti zamjenjuje SIC-12 - Konsolidacija - subjekti posebne namjene.
Dio MRS-a 27 koji se bavio konsolidiranim financijskim izvjetajima je
sada u potpunosti iskljuen iz tog standarda pa su tako pojedinani
financijski izvjetaji jedini djelokrug izmijenjenog MRS-a 27.
Vano je za napomenuti da je MSFI 10 dio skupine novih standarda koji su izdani zajedno i koji se moraju poeti primjenjivati u isto
vrijeme. Navedeni standardi su sljedei: MSFI 11 - Zajedniki poslovi,
MSFI 12 - Objavljivanje udjela u drugim subjektima, MRS 27 (2011.)
Nekonsolidirani financijski izvjetaji i MRS 28 (2011.) Udjeli u pridruenim subjektima i zajednikim pothvatima.
Za drutva u Republici Hrvatskoj koja ispunjavaju kriterije za primjenu MSFI-ja 10, primjena istog je obvezna za godinja razdoblja koja
zapoinju 1. sijenja 2014. godine, uz dozvoljenu raniju primjenu.
Jedno od najvanijih pitanja koje se postavlja pred uvoenjem
novog standarda je dolazi li s novim standardom do bitnih promjena
u odnosu na MRS 27, odnosno hoe li matica morati konsolidirati i
neka ovisna drutva koja do sada nije ili pak obratno, hoe li matica
prestati konsolidirati pojedina ovisna drutva koja je do sada konsolidirala. Odgovor na ovo pitanje sasvim sigurno e zanimati odgovorne
osobe koje su u drutvu matici zaduene za tehniki dio pripreme
konsolidiranih financijskih izvjetaja, no prije svega ovo pitanje moe
biti od velike vanosti za donositelje odluka u matinom drutvu. Jer
ipak, nije svejedno hoe li konsolidirani financijski izvjetaji matice i
ovisnih drutava (Grupe) sadravati i ovisno drutvo koje posluje s
gubicima pa e tako utjecati i na nii rezultat Grupe ili se to drutvo,
sukladno zahtjevima MSFI-ja 10, ne smatra ovisnim drutvom te e
tako biti iskljueno iz konsolidacije.

2. STRUKTURA I SADRAJ MSFI ja 10


MSFI 10 je strukturiran u dva glavna dijela. Prvi dio se sastoji od
dvadeset i est toaka u kojima je zapravo definirana bit konsolidaci-

16
vlak-k.indd 16

je. Drugi dio standarda je Dodatak koji ini sastavni dio MSFI-ja 10.
Dodatak je podijeljen u etiri odjeljka: A, B, C i D, a koji se odnose na
sljedee:
A - Definicije
B - Vodi za primjenu
C - Datum stupanja na snagu
D - Dopune drugim MSFI-jevima.
Ono to se moe primijetiti je da je odjeljak B - Vodi za primjenu,
najopseniji dio cjelokupnog standarda koji obiluje brojnim primjerima te moe biti od pomoi prilikom rjeavanja kompleksnih pitanja iz
podruja konsolidacije.

3. SVRHA UVOENJA MSFI ja 10


U rujnu 2011. godine, Odbor za Meunarodne raunovodstvene
standarde (dalje u tekstu Odbor), je izdao analizu utjecaja uvoenja
novih standarda MSFI 10 i MSFI 12, odnosno koji su trokovi, a koje
su koristi od uvoenja. To je uobiajena praksa Odbora prije izdavanja
novih standarda ili dopuna i izmjena postojeih standarda. Budui da
je openito cilj da standardi kroz svoje zahtjeve za one koje ih primjenjuju u financijskim izvjetajima, imaju uinak na gospodarstvo, tako
se svaka ovakva analiza bavi upravo time. U odnos se stavljaju trokovi
koje e imati oni koji pripremaju financijske izvjetaje sukladno novim
standardima ili izmjenama postojeih te trokovi koje bi korisnici financijskih izvjetaja imali kada bi do takvih informacija morali sami dolaziti ukoliko izmjena standarda ne bi bilo. Za oekivati je, prema tome,
da svaka izmjena postojeih standarda ili uvoenje novog standarda
znai i unaprijeeno financijsko izvjetavanje, a to u konanici vodi do
kvalitetnijih ekonomskih odluka onih koji koriste financijske izvjetaje.
U svjetlu gore navedenog, koji su to konkretni razlozi bili za uvoenje novog standarda, MSFI-ja 10? Analiza Odbora daje upravo taj
odgovor, a kojeg ovdje iznosimo u saetom obliku.
a) Stvoriti jedinstveni model konsolidacije
b) Uvesti vodi za primjenu u okviru standarda
c) Eliminirati razliita shvaanja kada se treba primjenjivati MRS 27,
a kada SIC-12
d) Naglasiti prevagu sutine nad formom prilikom odreivanja postojanja kontrole
e) Unaprijediti objave u financijskim izvjetajima.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 2:02:58 PM

RAUNOVODSTVO - financijsko raunovodstvo


4. OBVEZNICI PRIMJENE MSFI ja 10 I IZUZEA OD
PRIMJENE
MSFI 10 su obvezni primjenjivati svi subjekti koji imaju ulogu
matice, odnosno koji kontroliraju jedan subjekt ili vie njih izuzev
planova, tj. fondove primanja nakon prestanka radnog odnosa ili
druge planove dugoronih primanja zaposlenih na koje se primjenjuje MRS 19 Primanja zaposlenih te izuzev one matice koja ispunjava
sljedee uvjete:
a) ovisno drutvo je u potpunom ili djelominom vlasnitvu nekog
drugog subjekta i svih njegovih drugih vlasnika, to ukljuuje one
koji inae nemaju pravo glasa, koji su obavijeteni da matica ne
prezentira konsolidirane financijske izvjetaje i tome se ne protive
b) ijim dunikim ili glavnikim instrumentima se ne trguje na javnom tritu (nacionalnoj ili inozemnoj burzi ili izvanburzovnom
tritu, ukljuujui lokalna i regionalna trita)
c) koja podnosi ili je u postupku podnoenja (konsolidiranih) financijskih izvjetaja komisiji za vrijednosne papire ili nekoj drugoj
regulatornoj agenciji radi izdavanja bilo koje klase instrumenata
na javnom tritu i
d) njena krajnja ili posredna matica izrauje konsolidirane financijske
izvjetaje koji su dostupni javnosti i sukladni su MSFI-jevima.
Vano je napomenuti da svi gore navedeni uvjeti moraju biti
ispunjeni kako bi se maticu izuzelo od pripreme konsolidiranih financijskih izvjetaja.
Primjer 4.1.
Drutvo AB d.d. je klasificirano kao veliki poduzetnik te je obveznik primjene Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja.
Drutvo AB d.d. (matica) ima kontrolu nad drutvom CD d.o.o.
(ovisno drutvo) koje je klasificirano kao mali poduzetnik te je obveznik primjene Hrvatskih standarda financijskih izvjetavanja.
Matica je u privatnom 100%-tnom vlasnitvu fizike osobe te joj
dionice nisu izlistane na burzi niti je u postupku podnoenja financijskih izvjetaja radi izdavanja vrijednosnih papira na burzi. Vlasnik
matice, fizika osoba, smatra da joj konsolidirani financijski izvjetaji
za AB Grupu nisu potrebni.
Je li drutvo AB d.d. ipak u obvezi sastavljati konsolidirane
financijske izvjetaje?
Odgovor: Da. Iako drutvo AB d.d. nije na burzi niti je u postupku izdavanja vrijednosnih papira na javnom tritu te je u 100%-tnom
vlasnitvu jedne fizike osobe, ipak je duno sastavljati konsolidirane
financijske izvjetaje koji e ukljuivati njega kao maticu i njeno ovisno drutvo CD d.o.o.. Naime, budui da je vlasnik matice fizika
osoba koja ne sastavlja konsolidirane financijske izvjetaje, to bi u
sluaju nesastavljanja konsolidiranih financijskih izvjetaja od strane
matice znailo da nigdje nisu javno dostupni financijski izvjetaji koji
prezentiraju stanje, uspjenost i novane tokove AB Grupe. Kako je to
jedan od uvjeta (gore naveden pod d), tada drutvo AB d.d. mora
sastaviti konsolidirane financijske izvjetaje.
Kada bi u drugom primjeru drutvo AB d.d. imalo za krajnjeg
vlasnika pravnu osobu XY d.d. koja sastavlja javno dostupne konsolidirane financijske izvjetaje s ukljuenim drutvom AB d.d. i
njegovim ovisnim drutvom te se ta pravna osoba ne protivi tome
da drutvo AB d.d. ne sastavlja konsolidirane financijske izvjetaje,
tada bi drutvo AB d.d. moglo biti izuzeto od sastavljanja. U tom
sluaju, postojali bi konsolidirani financijski izvjetaji za XY Grupu koji
su javno dostupni te bi u njima bila ukljuena i AB Grupa.
Kao dodatak gore navedenim izuzeima, valja napomenuti da je
18. prosinca 2014. godine, Meunarodni odbor za raunovodstvene

standarde objavio izmjene MSFI-ja 10, MSFI-ja 12 i MRS-a 28 pod


nazivom: Investicijski subjekti: primjena izuzea od konsolidacije.
Sukladno navedenim izmjenama, investicijski subjekt ne mora
prezentirati konsolidirane financijske izvjetaje ako je u skladu s
tokom 31. MSFI-ja 10 obvezan mjeriti sva svoja ovisna drutva po
fer vrijednosti kroz raun dobiti ili gubitka. Ova izmjena je u primjeni
za razdoblja koja zapoinju 1. sijenja 2016. ili kasnije, uz mogunost
ranije primjene.
Nadalje, MSFI 10 jasno odreuje da se svako ovisno drutvo koje
zadovoljava definiciju ovisnog drutva, mora ukljuiti u konsolidaciju, odnosno odbacuje mogunost iskljuivanja ovisnog drutva iz
konsolidacije zbog razloga koji bi moebitno mogli biti predmetom
dvojbe prilikom sastavljanja konsolidiranih financijskih izvjetaja.
Pojednostavljeno se to moe objasniti na iduim primjerima:
a) Ovisno drutvo klasificirano kao imovina namijenjena prodaji u
skladu s MSFI 5
Ako je matica kupila drutvo i na dan kupnje ono zadovoljava
kriterije klasifikacije kao imovina namijenjena prodaji u skladu
s MSFI 5 - Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak
poslovanja, onda se to drutvo i dalje mora ukljuiti u konsolidaciju, no potivajui kriterije iz MSFI-ja 5. Dakle, sama injenica da
postoji namjera prodaje drutva, ne ostavlja mogunost izuzimanja istog iz konsolidacije jer matica ima ili je imala kontrolu nad
drutvom u jednom dijelu izvjetajnog razdoblja.
b) Trajna ogranienja prijenosa sredstava iz ovisnog drutva u
maticu
Ako unutar grupe postoji drutvo kod kojeg postoje trajna ogranienja, a koja umanjuju mogunost prijenosa sredstava matici,
to i dalje nije razlog za neukljuivanje drutva u konsolidaciju.
Naime, Odbor je zakljuio da u trenutku kada matica odreuje
ima li kontrolu nad drutvom, mora uzeti u obzir i mogua navedena ogranienja, no ista ne mogu otkloniti postojanje kontrole.
Drugim rijeima, kontrola nad drutvom moe postojati i u sluaju postojanja ogranienja koja sprjeavaju prijenos sredstava
s ovisnog drutva na maticu te se kontrolirano drutvo smatra
ovisnim drutvom i time ukljuuje u konsolidaciju.
c) Razliitost djelatnosti ovisnog drutva i matice
Bez obzira na injenicu da se pojedino ovisno drutvo mogue
bavi djelatnou koja se bitno i sadrajno razlikuje od djelatnosti
matice i/ili ostatka grupe, navedeno drutvo se mora ukljuiti u
konsolidaciju. Primjerice, matica ima etiri ovisna drutva od kojih se njih tri, kao i sama matica bave graevinskom djelatnou,
dok je etvrto ovisno drutvo u domeni prehrambene industrije.
Sva etiri ovisna drutva moraju biti ukljuena u konsolidaciju jer
je primarni kriterij postojanje kontrole, a ne meusobna slinost
i povezanost osnovnih djelatnosti.

5. DEFINICIJA MATICE I OVISNOG DRUTVA


MSFI 10 u svom dodatku A, daje sljedee definicije matice i
ovisnog drutva:
Matica je subjekt koji kontrolira jedan subjekt ili vie njih.
Ovisno drutvo je subjekt koji je pod kontrolom nekog drugog
subjekta.
Promatrajui gore navedenu definiciju ovisnog drutva, postavljaju se dva pitanja. to ini subjekt? to je to kontrola, odnosno koncept kontrole? MSFI 10 u svom veem dijelu daje odgovor na pitanje
Raunovodstvo i financije 9/2015.

vlak-k.indd 17

17
8/26/15 2:03:03 PM

RAUNOVODSTVO financijsko raunovodstvo


to je koncept kontrole i kako prepoznati kontrolu jednog subjekta
nad drugim. No, to to ini subjekt, MSFI 10 ne daje izravan odgovor
u okviru same definicije. Definicija ovisnog drutva ranije iznesena u
MRS-u 27 (2008.) Konsolidirani i odvojeni financijski izvjetaji, jasno
je oznaavala da isto obuhvaa i neinkorporirana drutva. Iako ova
definicija nije izrijekom prenesena i u MSFI 10, jasno je da ovisno
drutvo ne mora biti trgovako drutvo, tj. moe biti i partnerstvo
ili uzajamni fond. Takoer, MSFI 10 dozvoljava da pod odreenim
okolnostima i samo jedan dio subjekta koji je predmetom ulaganja,
bude promatran kao izdvojena cjelina i bude ukljuen u konsolidaciju, a esto se naziva silos. Tako, na primjer, za potrebe utvrivanja
koja drutva se ukljuuju u konsolidaciju, nije nuno da ulagatelj ima
kontrolu nad cijelim drutvom kao pravnom osobom ve moe imati
kontrolu samo nad tono odreenom imovinom i obvezama u tom
drutvu (predmetu ulaganja) temeljem odreenih ugovora. U tom
sluaju, potrebno je razluiti je li mogue silos razmatrati kao izdvojenu cjelinu za potrebe konsolidacije. U nastavku su dani kriteriji koji
moraju biti zadovoljeni da bi se silos ukljuio u konsolidaciju:
a) Tono utvrena imovina subjekta koji je predmetom ulaganja
je jedini izvor za podmirenje tono utvrenih obveza ili tono
utvrenih udjela u subjektu koji je predmetom ulaganja
b) Osobe koje nemaju tono utvrenu obvezu, nemaju ni prava
niti obveze po pitanju tono utvrene imovine, kao ni po osnovi
ostatka novanih tokova po toj imovini
c) U biti, preostali dio subjekta koji je predmetom ulaganja ne smije
koristiti nikakav prinos po tono utvrenoj imovini izdvojene
cjeline i nijedna obveza izdvojene cjeline ne moe se platiti iz
imovine preostalog dijela subjekta koji je predmetom ulaganja.
Gore navedeno, pojednostavljeno bi znailo da sva imovina,
obveze i kapital koji su izdvojeni iz subjekta ine izdvojenu cjelinu
te za tako nastali silos, ulagatelj procjenjuje ima li kontrolu nad
istim te ga u sluaju postojanja kontrole ukljuuje u konsolidaciju.
Druge strane koje imaju ulog u takvom subjektu, trebale bi iskljuiti
navedenu izdvojenu cjelinu prilikom utvrivanja postojanja kontrole
i provoenja konsolidacije.
Horizontalne grupe
Postoji mnogo primjera gdje je fizika osoba vlasnik dva ili vie
drutava, a koja imaju u svom vlasnitvu po jedno ili vie ovisnih drutava. Primjerice, fizika osoba je vlasnik drutva A d.o.o. i drutva B
d.o.o. Svako od njih ima po dva ovisna drutva, odnosno drutva A i B
su matice unutar svojih grupa. MSFI 10 u tom sluaju ne zahtijeva sastavljanje konsolidiranih financijskih izvjetaja na razini horizontalne
grupe gdje je na vrhu kao vlasnik obje grupe, fizika osoba. U sluaju
da se kao vlasnik obje grupe pojavljuje drutvo, tada je sastavljanje
konsolidiranih financijskih izvjetaja obvezno.

6. UTVRIVANJE POSTOJANJA KONTROLE NAD


OVISNIM DRUTVOM
Utvrivanje postoji li kontrola matice nad ovisnim drutvom jedno je od kljunih pitanja prilikom sastavljanja konsolidiranih financijskih izvjetaja. Upravo to pitanje bilo je jedan od glavnih razloga
za objavu ovog novog MSFI-ja jer je primijeeno da se u MRS-u 27
nedovoljno panje posvetilo iscrpnom objanjenju to je kontrola i
kako utvrditi postojanje iste u odnosu matica - ovisno drutvo.
Nova definicija kontrole prema MSFI-ju 10 naglaava da ulagatelj
ima kontrolu nad subjektom ako ispunjava sve dolje navedeno:
ima mo raspolaganja tim subjektom

18
vlak-k.indd 18

temeljem svog sudjelovanja u subjektu ima prava na varijabilni


prinos i
ima sposobnost utjecati na visinu svog prinosa.
Svaki od gore navedenih kriterija, dakle mo raspolaganja, prinos
i veza izmeu moi raspolaganja i prinosa je pojanjena u nastavku
MSFI-ja 10. Budui da su koncept kontrole i njen sadraj u skladu s
novim MSFI-jem 10 detaljno obrazloeni u okviru lanka objavljenog
u ovom asopisu, broj 3/2014., ovdje se nee detaljnije razraivati
ista tematika. U nastavku ovog lanka, bavimo se raunovodstvenim
zahtjevima koje propisuje MSFI 10 te kriterijima za utvrivanje je li
subjekt investicijski subjekt.

7. RAUNOVODSTVENI ZAHTJEVI
a) Jedinstvene raunovodstvene politike
MSFI 10 jasno odreuje da je matica u obvezi sastaviti konsolidirane financijske izvjetaje na nain da primjenjuje jedinstvene
raunovodstvene politike na sline transakcije i druge dogaaje u
slinim okolnostima.
Primjer 7.1.
Drutvo A d.d. izabralo je raunovodstvenu politiku mjerenja
nekretnina po fer vrijednosti. Drutvo B d.d. koje je pod kontrolom
drutva A d.d. te se kao takvo ukljuuje u konsolidirane financijske
izvjetaje, izabralo je raunovodstvenu politiku mjerenja nekretnina
po troku nabave umanjenom za ispravak vrijednosti (knjigovodstvena vrijednost). Oba drutva sastavljaju svoje financijske izvjetaje
na dan, odnosno za razdoblje zavreno 31. prosinca 2014. godine.
Na koji nain e se mjeriti nekretnine u konsolidiranim financijskim
izvjetajima?
Odgovor: Za potrebe sastavljanja konsolidiranih financijskih
izvjetaja, bit e nuno izraunati fer vrijednost nekretnina ne samo
drutva A d.d., ve i njegovog ovisnog drutva B d.d. kako bi stavka nekretnina u konsolidiranim financijskim izvjetajima bila izraena sukladno jedinstvenoj raunovodstvenoj politici koju je izabralo
matino drutvo, a to je fer vrijednost. Razlika izmeu troka nabave
umanjenog za ispravak vrijednosti (knjigovodstvena vrijednost)
nekretnina drutva B d.d. i njihove fer vrijednosti, iskazuje se u konsolidiranim financijskim izvjetajima u okviru stavke revalorizacijskih
priuva iz fer vrednovanja te ine dio ostale sveobuhvatne dobiti.
Ovakvim raunovodstvenim zahtjevom, MSFI 10 zapravo eli
postii da se izbjegne zbrajanje vrijednosti koje nisu utvrene na isti
nain. Laiki reeno, time se izbjegava zbrajanje kruaka i jabuka te
se pridonosi objektivnom i fer prikazu stanja imovine na dan sastavljanja konsolidiranih financijskih izvjetaja.
Bitno je takoer napomenuti da e svako od gore navedenih drutava, u svojim zasebnim financijskim izvjetajima iskazati nekretnine
sukladno raunovodstvenoj politici koju su izabrali. Dakle, drutvo B
d.d. e u svojim zasebnim financijskim izvjetajima imati nekretnine
iskazane po troku nabave umanjenom za ispravak vrijednosti, dok
e drutvo A d.d. imati nekretnine iskazane po fer vrijednosti.
b) Odreivanje datuma poetka konsolidacije ovisnog drutva
MSFI 10 navodi da konsolidacija ovisnog drutva zapoinje od
datuma na koji ulagatelj stjee kontrolu nad tim drutvom i prestaje
kad matica izgubi kontrolu nad njim.
Primjer 7.2.
Drutvo A d.d. preuzelo je kontrolu nad drutvom B d.d.
30. lipnja 2014. godine. Konsolidirani financijski izvjetaji grupe
sastavljaju se za razdoblje zavreno 31. prosinca 2014. godine. Radi

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 2:03:03 PM

RAUNOVODSTVO - financijsko raunovodstvo


jednostavnijeg prikaza, stavka poreza na dobit iznosi nula kuna te je
tako bruto dobit izjednaena s neto dobiti.
Raun dobiti i gubitka drutva A d.d. za godinu zavrenu 31.
prosinca 2014. godine:
(u tisuama kuna)

Godina zavrena
31. prosinca 2014.
A1

Ukupni prihodi (ukljuivo 3.000 tisue kuna prihoda


od povoljne kupnje)
Ukupni rashodi
Dobit

33.000
(25.000)
8.000

Bilanca drutva A d.d. na dan 31. prosinca 2014. godine:


(u tisuama kuna)

31. prosinca 2014.


A1

Imovina
Obveze
Dobit
Temeljni kapital
Ukupno kapital

200.000
180.000
5.000
15.000
20.000

Napomena: Udjel u drutvu B d.d. na dan 31. prosinca 2014.


godine iznosi 10.000 tisua kuna i iskazan je u okviru imovine drutva
A d.d.. Na dan akvizicije drutva B d.d., temeljni kapital tog drutva iznosio je 10.000 tisua kuna, a zadrana dobit 3.000 tisue kuna.
Slijedom navedenog, prilikom akvizicije nastala je povoljna kupnja
jer je drutvo A d.d. za iznos od 10.000 tisua kuna kupilo ovisno
drutvo iji ukupni kapital iznosi 13.000 tisua kuna. Pretpostavka je
da svi navedeni iznosi predstavljaju fer vrijednosti na dan akvizicije.
Tijekom godine nije bilo unutargrupnih transakcija.
Raun dobiti i gubitka drutva B d.d. za razdoblje zavreno
30. lipnja 2014. i godinu zavrenu 31. prosinca 2014. godine:
(u tisuama kuna)

Razdoblje
zavreno 30.
lipnja 2014.
B1

Godina
zavrena 31.
prosinca 2014.
B2

Razdoblje 1. 7.
- 31. 12. 2014.

10.000
(7.000)
3.000

15.000
(16.000)
(1.000)

5.000
(9.000)
(4.000)

Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
Dobit / (gubitak)

B 3 (B 2 - B 1)

Bilanca drutva B d.d. na dan 31. prosinca 2014. godine:


(u tisuama kuna)

Imovina
Obveze
Gubitak tekue godine
Temeljni kapital
Ukupno kapital

31. prosinca 2014.


B1
100.000
91.000
(1.000)
10.000
9.000

Potrebno je sastaviti konsolidiranu bilancu (izvjetaj o financijskom poloaju) na dan 31. prosinca 2014. i konsolidirani raun dobiti
i gubitka (izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti) za godinu zavrenu 31.
prosinca 2014.

Rjeenje:
Konsolidirani raun dobiti i gubitka grupe A za godinu zavrenu 31. prosinca 2014.
(u tisuama kuna)

Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
Dobit

Godina zavrena
31. prosinca 2014.
AB (A1 + B3)
38.000
(34.000)
4.000

Konsolidirana bilanca grupe A na dan 31. prosinca 2014.


(u tisuama kuna)
Imovina
Obveze
Dobit tekue godine
Temeljni kapital
Ukupno kapital

31. prosinca 2014.


AB (A1 + B1)
290.000
(271.000)
4.000
15.000
19.000

Pojanjenje rjeenja:
U rjeenju je vidljivo da se konsolidirani prihodi dobiju zbrajanjem ukupnih prihoda matice za cijelu 2014. godinu, a koji ukljuuju i
prihode od povoljne kupnje u iznosu od 3.000 tisue kuna, te ukupnih
prihoda ovisnog drutva ostvarenih u razdoblju 1. srpnja - 31. prosinca 2014. godine. Dakle, konsolidirani prihodi ne ukljuuju prihode
ovisnog drutva nastale prije 1. srpnja 2014. godine budui da tada
drutvo B d.d. nije jo bilo u sastavu grupe za koju se sastavljaju
konsolidirani financijski izvjetaji. Posljedino, konsolidirana dobit
grupe ukljuuje samo rezultat ovisnog drutva B d.d. ostvaren u
razdoblju nakon ulaganja u drutvo (gubitak u iznosu 4.000 tisue
kuna) te dobit matice za cijelu 2014. godinu u iznosu od 8.000 tisua
kuna, a to konsolidirano daje dobit od 4.000 tisue kuna.
Unutar konsolidirane bilance zbrojena je imovina oba drutva
umanjena za udjel matice u ovisnom drutvu, a koji iznosi 10.000
kuna (200.000 + 100.000 - 10.000 = 190.000 tisua kuna), budui da
se udjel u ovisnom drutvu eliminira kao i temeljni kapital ovisnog
drutva, a sve u skladu s pravilima konsolidacije. Kako zadatak navodi da unutargrupnih transakcija nije bilo tijekom godine, tako nije
bilo niti potrebe za drugim eliminacijama unutar imovine.
Obveze su zbrojene bez ikakvih eliminacija budui da je u zadatku navedeno da tijekom godine nije bilo nikakvih unutargrupnih
transakcija (180.000 + 91.000 = 271.000 tisua kuna).
Ukupni konsolidirani kapital grupe iznosi 19.000 tisua kuna, a
sastoji se od sljedeeg:
- konsolidirane dobiti u iznosu od 4.000 tisue kuna (pojanjenje u
odjeljku iznad)
- temeljnog kapitala matice u iznosu od 15.000 tisua kuna (temeljni kapital ovisnog drutva se eliminira zajedno s udjelom u
ovisnom drutvu) i
c) Izvjetajni datum
Kod pripremanja konsolidiranih financijskih izvjetaja, jedan
od zahtjeva MSFI-ja 10 je taj da financijski izvjetaji matice i financijski izvjetaji svakog od njenih ovisnih drutava moraju imati isti
izvjetajni datum. U sluaju da neko od ovisnih drutava ima datum
kraja izvjetajnog razdoblja razliit od matice, tada ovisno drutvo
za potrebe konsolidacije priprema dodatne financijske informacije
s datumom financijskih izvjetaja matice da bi matica bila u mogunosti konsolidirati financijske informacije ovisnog subjekta, osim ako
to nije izvedivo.
Raunovodstvo i financije 9/2015.

vlak-k.indd 19

19
8/26/15 2:03:04 PM

RAUNOVODSTVO financijsko raunovodstvo


Primjer 7.3.
Drutvo A d.d. koje predstavlja maticu, priprema financijske
izvjetaje s datumom 30. lipnja 2014. godine. Navedeno drutvo
ima pod kontrolom dva ovisna drutva, B d.d. i C d.d.. Drutvo B
d.d., priprema svoje financijske izvjetaje s datumom 31. prosinca
2014. godine, dok drutvo C d.d. priprema financijske izvjetaje s
datumom 31. oujka 2014. godine. Koji datum e nositi konsolidirani
financijski izvjetaji i kako e se provesti usklaivanje financijskih
informacija u svrhu njihove pripreme?
Odgovor: Konsolidirani financijski izvjetaji bit e pripremljeni s
datumom 30. lipnja 2014. godine to odgovara datumu financijskih
izvjetaja matice. Budui da oba ovisna drutva pripremaju svoje financijske izvjetaje s datumom koji se razlikuje od datuma pripreme
financijskih izvjetaja matice, praktino to znai da e i drutvo B
d.d. i drutvo C d.d. prirediti dodatne podatke koji e se odnositi
na datum 30. lipnja 2014. godine. Dakle, za drutvo B d.d. to znai
da, iako njegova slubena financijska godina jo nije zavrila, ono e
za potrebe konsolidacije izvui sve potrebne podatke na 30. lipnja
2014. godine. Za drutvo C d.d. to znai da e s danom 30. lipnja
2014. godine, ono ve biti u svojoj sljedeoj financijskoj godini, no za
potrebe konsolidacije, takoer e izvui podatke s tim datumom kako
bi sva stanja imovine, obveza i kapitala kao i uspjenost poslovanja
bila iskazana na dan, odnosno s danom kada zavrava financijska
godina matice, tj. 30. lipnja 2014.
Kako je ranije navedeno, MSFI 10 dozvoljava da u nekim sluajevima, kada se datumi pripreme financijskih izvjetaja ovisnih drutava razlikuju od matice, moe postojati nemogunost dobivanja
dodatnih financijskih informacija s datumom kada matica priprema
financijske izvjetaje. Sukladno MSFI-ju 10, ako je to neizvedivo,
matica je duna financijske informacije ovisnog drutva konsolidirati
koristei najnovije financijske izvjetaje ovisnog subjekta, usklaene
na nain da odraavaju uinke znaajnih transakcija ili dogaaja
izmeu datuma financijskih izvjetaja ovisnog drutva i datuma konsolidiranih financijskih izvjetaja. U svakom sluaju, razlika izmeu
datuma financijskih izvjetaja ovisnog drutva i datuma konsolidiranih financijskih izvjetaja ne smije biti dua od tri mjeseca i duljini
izvjetajnog razdoblja, kao i moebitne razlike izmeu datuma financijskih izvjetaja trebaju biti jednake iz razdoblja u razdoblje.

8. NEKONTROLIRAJUI UDJELI
MSFI 10 propisuje nain iskazivanja nekontrolirajuih udjela
(ranije nazivanih manjinski interes) u konsolidiranim financijskim
izvjetajima. Sukladno zahtjevima MSFI-ja 10, nekontrolirajue udjele matica mora iskazati u konsolidiranom izvjetaju o financijskom
poloaju u sklopu vlasnike glavnice odvojeno od dijela vlasnike
glavnice koji pripada vlasnicima matice.
Kada se radi o konsolidiranom izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti,
matica je duna dobit ili gubitak kao i svaku komponentu ostale sveobuhvatne dobiti razdvojiti na dio koji pripada vlasnicima matice i
dio koji pripada vlasnicima nekontrolirajuih udjela. Ukupna sveobuhvatna dobit ovisnih subjekata takoer se pripisuje vlasnicima matice i vlasnicima nekontrolirajuih udjela, ak i ako to ima za posljedicu
negativan saldo dijela koji se odnosi na nekontrolirajue udjele.
Ukoliko tijekom financijske godine doe do promjene vlasnikog
udjela matice u ovisnom drutvu koje nemaju za posljedicu gubitak
kontole (primjerice, matica je prodala dio dionica ovisnog drutva
koje je imala u svom vlasnitvu, no i dalje nakon te prodaje ima
kontrolu nad tim drutvom), tada se te promjene obraunavaju kao
transakcije vlasnikim kapitalom, tj. transakcije s vlasnicima.

20
vlak-k.indd 20

Kod promjene udjela u vlasnikoj glavnici koji pripada vlasnicima


nekontrolirajuih udjela, matica je duna knjigovodstvenu vrijednost
kontrolnog i nekontrolirajueg udjela uskladiti na nain da prikae
promjene njihovih relativnih udjela u ovisnom drutvu. Matica je
duna svaku razliku izmeu iznosa za koji su usklaeni nekontrolirajui udjeli i fer vrijednosti plaene ili primljene naknade iskazati
izravno u vlasniku glavnicu i pripisati je vlasnicima matice.

9. GUBITAK KONTROLE
Tijekom izvjetajnog razdoblja, moe se dogoditi da matica, primjerice, proda sav udio u ovisnom drutvu ili barem kontrolni paket,
a oba sluaja dovode do gubitka kontrole nad tim drutvom. U tom
sluaju, MSFI 10 nalae sljedee:
a) matica prestaje iskazivati imovinu i obveze biveg ovisnog subjekta u konsolidiranom izvjetaju o financijskom poloaju
b) poinje iskazivati svaki zadrani udjel u bivem ovisnom subjektu
po fer vrijednosti od trenutka gubitka kontrole i kasnije ga obraunavati, kao i sve iznose potraivanja od biveg ovisnog subjekta ili obveza prema njemu, sukladno mjerodavnim MSFI-jevima.
Fer vrijednost se uzima kao fer vrijednosti kod prvog iskazivanja
financijske imovine sukladno MSFI-ju 9 ili, ako je to sluaj, kao
troak kod prvog iskazivanja udjela u pridruenom subjektu ili
zajednikom pothvatu i
c) prestaje iskazivati dobit ili gubitak povezan s gubitkom kontrole
temeljem prvobitnog kontrolirajueg udjela.
Primjer 9.1.
Drutvo A d.d. predstavlja maticu koja ima u vlasnitvu 100%
dionica drutva B d.d. te ima kontrolu nad istim. S danom 30. lipnja
2014. godine, matica je prodala 90% dionica ovisnog drutva te joj
je u vlasnitvu ostalo samo 10%. Matica priprema konsolidirane
financijske izvjetaje s datumom 31. prosinca 2014. godine. Kako
e prodaja dionica utjecati na konsolidirane financijske izvjetaje
grupe?
Odgovor: Na dan 31. prosinca 2014. godine, matica vie nema
kontrolu nad svojim bivim ovisnim drutvom, budui da je prodala
kontrolni paket dionica tog drutva te joj je u vlasnitvu ostalo svega
10% dionica. Posljedino, konsolidirani izvjetaj o financijskom poloaju sadravat e samo imovinu, obveze i kapital matice sa stanjem
na dan 31. prosinca 2014. godine. Konsolidirani izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu zavrenu 31. prosinca 2014. godine, sadravat e prihode i rashode matice za cijelu 2014. godinu zbrojene s
prihodima i rashodima ovisnog drutva do dana prodaje kontrolnog
paketa dionica, dakle do 30. lipnja 2014. godine, umanjene za unutargrupne eliminacije.
Takoer, uz gore navedeno, vano je napomenuti da se isknjiava
i goodwill ukoliko je isti postojao u konsolidiranim financijskim izvjetajima, a isknjiavanje se provodi po knjigovodstvenoj vrijednosti
goodwilla na datum gubitka kontrole. Matica takoer treba isknjiiti
i knjigovodstvenu vrijednost nekontrolirajuih udjela u bivem ovisnom drutvu na datum gubitka kontrole (to ukljuuje sve komponente ostale sveobuhvatne dobiti koje pripadaju tim udjelima).
Ono to matica treba priznati u konsolidiranim financijskim izvjetajima na dan 31. prosinca 2014. je sljedee:
a) fer vrijednost naknade primljene u transakciji, dogaaju ili
stjecajem okolnosti koji su doveli do gubitka kontrole - u gore
navedenom primjeru to znai priznati fer vrijednost naknade

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 2:03:04 PM

RAUNOVODSTVO - financijsko raunovodstvo


koju je matica primila prilikom prodaje paketa od 90% dionica
biveg ovisnog drutva
b) podjelu dionica ako transakcija, dogaaj ili okolnosti koji su
doveli do gubitka kontrole obuhvaaju podjelu dionica ovisnog
drutva vlasnicima u njihovom svojstvu vlasnika - gore navedeni
primjer ne ukljuuje ovakav tip transakcije i
c) zadrani udjel u bivem ovisnom drutvu po njegovoj fer vrijednosti na datum gubitka kontrole - u gore navedenom primjeru
to znai da e matica najprije izraunati fer vrijednost preostalih
10% dionica biveg ovisnog drutva na dan gubitka kontrole (30.
lipnja 2014.) budui da se te dionice vode sada kao financijska
imovina u skladu sa zahtjevima MRS-a 39. Potom e u konsolidiranom izvjetaju o financijskom poloaju na dan 31. prosinca
2014. godine priznati fer vrijednost tih dionica na taj dan, dok e
razliku izmeu fer vrijednosti na 31. prosinca i 30. lipnja priznati
ili u ostalu sveobuhvatnu dobit (ako je matica kategorizirala
dionice kao financijsku imovinu raspoloivu za prodaju) ili kroz
raun dobiti i gubitka (ako je matica kategorizirala dionice kao
financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka)
d) sve s tim povezane razlike obraunate kao dobit ili gubitak uraunati u dobit i gubitak koji pripada matici.
MSFI 10 dalje navodi da ako matica izgubi kontrolu nad ovisnim drutvom, duna je sve iznose prethodno iskazane u ostaloj
sveobuhvatnoj dobiti u vezi s tim ovisnim drutvom obraunati po
istoj osnovi koja bi vrijedila da je matica izravno prodala povezanu
imovinu ili povezane obveze. Prema tome, kad bi se dobit, odnosno
gubitak ranije iskazan u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti reklasificirao u
dobit, odnosno gubitak od otuenja povezane imovine ili povezanih
obveza, matica je duna tu dobit, odnosno taj gubitak prenijeti (kao
reklasifikacijsku uskladu) s vlasnike glavnice u dobit i gubitak kad

izgubi kontrolu u ovisnom drutvu. Ako bi se viak nastao revalorizacijom koji je prethodno bio iskazan u sklopu ostale sveobuhvatne
dobiti otuenjem imovine prenio izravno na zadranu dobit u sklopu
vlasnike glavnice, matica je duna, kad izgubi kontrolu nad ovisnim
drutvom, viak nastao revalorizacijom prenijeti izravno na zadranu
dobit.

10. ZAKLJUAK
Kako se moe zakljuiti iz svega gore navedenog, MSFI 10 je
po svom sadraju jedan od sloenijih meunarodnih standarda
financijskog izvjetavanja. Razumijevanje i primjena istog, zahtijeva
strunost i iskustvo na poslovima konsolidacije te se stoga, nerijetko,
drutva odluuju zatraiti pomo u obliku savjetodavnih usluga od
strane osposobljenih savjetnika u ovom podruju. Budui da se u
dananje vrijeme sve vie razvijaju razliiti financijski instrumenti
kao i oblici podmirenja transakcija akvizicije ovisnih drutava, time
se i znaajno kompliciraju postupci potrebni prilikom konsolidacije
financijskih izvjetaja. Svaka konsolidacija je zasebna i svakoj treba pristupiti s panjom i strunou kako bi se svi postupci izveli
ispravno. MSFI 10 daje osnovne principe kojih se treba pridravati
prilikom konsolidiranja, no svaki ivi primjer u praktinoj primjeni
ima odreene posebnosti koje najprije treba razumjeti u smislu kako
koja transakcija utjee na grupu, a potom provesti potrebne konsolidacijske postupke u skladu sa zahtjevima MSFI-ja 10. esto je lako
izgubiti trag u mnotvu podataka i neuobiajenih transakcija koje se
mogu pojaviti prilikom konsolidiranja, no u takvim situacijama uvijek
treba poi od najjednostavnijeg, a to su definicije u ovom i drugim
standardima. Dakle, uvijek poi od toga to je to, a dalje logikom
doi do rjeenja.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

vlak-k.indd 21

21
8/26/15 2:03:04 PM

RAUNOVODSTVO financijsko raunovodstvo


Dr. sc. MIRJANA HLADIKA
Ekonomski fakultet, Zagreb

Struni lanak UDK 657.2

FILIP RUIKA, univ. bacc. oec.


Zagreb

Raunovodstveni tretman reklasifikacije


financijske imovine
Reklasifikacija financijske imovine je proces kojim se na temelju odluke menadmenta, koji upravlja investicijskim
portfeljem, mijenja namjera ili mogunost dranja odreene vrste financijske imovine u jednoj kategoriji financijske
imovine te se ista zamjenjuje, odnosno reklasificira u drugu, u tom trenutku prikladniju kategoriju financijske
imovine. Reklasifikacija financijske imovine predstavlja znaajnu mjeru kojom se koristi menadment subjekta u
cilju ouvanja vrijednosti investicijskog portfelja (financijske imovine) te zbog svoenja poreznog optereenja zbog
nastalih gubitaka na financijskoj imovini u prihvatljive okvire. Autori u lanku analiziraju i prezentiraju moguu i
doputenu reklasifikaciju financijske imovine iz jedne kategorije u drugu kategoriju financijske imovine, te uvjete
u kojima je reklasifikacija financijske imovine mogua i doputena. Nadalje, autori u lanku pojanjavaju poetno
i naknadno mjerenje financijske imovine koja je reklasificirana iz jedne kategorije u drugu kategoriju financijske
imovine te daju odabrane primjere knjienja reklasifikacije. U radu su navedene informacije koje je, prema MSFI
7 - Financijski instrumenti: objavljivanje, potrebno objaviti vezano uz reklasifikaciju financijske imovine.

1. UVODNA RAZMATRANJA DEFINICIJA,


PRIZNAVANJE I MJERENJE FINANCIJSKE IMOVINE
Financijska imovina predstavlja jednu od komponenti financijskog instrumenta. Pod financijskim instrumentom razumijeva se
svaki ugovor temeljem kojeg nastaje financijska imovina jednog
subjekta i financijska obveza ili glavniki (vlasniki) instrument drugog subjekta. Iz toga proizlazi da financijski instrument obuhvaa
financijsku imovinu, financijske obveze i glavnike instrumente.
Raunovodstveni tretman financijskih instrumenata ureen je
kroz MRS 32 Financijski instrumenti: prezentiranje, MRS 39 Financijski
instrumenti: priznavanje i mjerenje, MSFI 7 Financijski instrumenti:
objavljivanje za velike poduzetnike i poduzetnike ijim vrijednosnim
papirima se trguje na ureenim tritima te kroz HSFI 9 Financijska
imovina za male i srednje poduzetnike ijim vrijednosnim papirima
se ne trguje na ureenim tritima.
Financijski instrument se kao financijsko ulaganje u raunovodstvenim evidencijama i u bilanci (izvjetaju o financijskom poloaju)
priznaje kao financijska imovina ako je vjerojatno da e ekonomske
koristi povezane s njim pritjecati u subjekt i ako je mogue njegovu
nabavnu vrijednost pouzdano izmjeriti.1 Kupnja financijske imovine
u raunovodstvenom smislu se priznaje ili na datum trgovanja2 ili
1
Odar, M. (2014.) Priznavanje, rasporeivanje i mjerenje financijskih instrumenata prema MSFI, Raunovodstvo i financije, Vol. LX, broj 11, str. 8.
2
Datum trgovanja je onaj datum na koji se subjekt obvezao na kupnju ili
prodaju odreene imovine. Raunovodstvo na datum trgovanja odnosi se na: (a)
priznavanje imovine koja treba biti primljena i obveze koja treba biti podmirena na
datum trgovanja, i (b) prestanak priznavanja imovine koja je prodana, priznavanje
dobitaka ili gubitaka kod otuenja i priznavanje potraivanja od kupaca za plaanje
na datum trgovanja. Vlasniko pravo prenosi se na datum namire, te se kamate na
imovinu i odgovarajue obveze poinju obraunavati od datuma namire.

22
hladika-k.indd 22

na datum namire.3 U veini sluajeva, subjekti e kao svoju raunovodstvenu politiku priznavanja financijske imovine za financijsku
imovinu koja se razvrstava u kategoriju financijske imovine po fer
vrijednosti kroz dobit ili gubitak ili u kategoriju financijske imovine
raspoloive za prodaju, odnosno za financijsku imovinu koja se mjeri
po fer vrijednosti, uzeti u obzir datum trgovanja. Za priznavanje ulaganja u financijsku imovinu koja se razvrstava u kategoriju ulaganja
koja se dre do dospijea ili u kategoriju zajmovi i potraivanja, odnosno za financijsku imovinu koja se naknadno mjeri po amortiziranom
troku, subjekti e u pravilu uzimati u obzir datum namire.4
Financijska imovina je svaka imovina koja je:5
a) novac
b) vlasniki instrument drugog subjekta
c) ugovorno pravo da se:
- primi novac ili druga financijska imovina od drugog subjekta
- razmijeni financijska imovina ili financijske obveze s drugim
subjektom prema uvjetima koji su potencijalno povoljniji za
subjekt, ili
d) ugovor koji e se namiriti ili se moe namiriti vlastitim vlasnikim
instrumentima subjekta i predstavlja:
3
Datum namire je datum na koji je imovina isporuena subjektu ili na koji
je subjekt imovinu isporuio. Obraun na datum namire odnosi se na: (a) priznavanje imovine na dan kada ju subjekt primi, i (b) prestanak priznavanja imovine
i priznavanje dobitaka ili gubitaka od otuenja na dan kada ju subjekt isporui.
Kod primjene raunovodstva na datum namire subjekt priznaje sve promjene fer
vrijednosti imovine koja treba biti primljena tijekom razdoblja izmeu datuma trgovanja i datuma namire na isti nain na koji priznaje steenu imovinu.
4
Odar, M. (2014.), op. cit., str. 10.
5
MRS 32 Financijski instrumenti: prezentiranje, t. 11.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 11:39:38 AM

RAUNOVODSTVO - financijsko raunovodstvo


-

nederivativni instrument za kojeg e subjekt biti ili moe biti


obvezan primiti promjenjiv broj vlastitih vlasnikih instrumenata drugog subjekta, ili
- derivativni instrument koji e se namiriti ili se moe namiriti
na nain drugaiji od razmjene fiksnog iznosa novca ili druge
financijske imovine za fiksni broj vlastitih vlasnikih instrumenata subjekta. U tu svrhu, vlastiti vlasniki instrumenti
subjekta ne ukljuuju instrumente koji samostalno predstavljaju ugovore o buduem primitku ili isporuci vlastitih
vlasnikih instrumenata subjekta.
Pri poetnom priznavanju i evidentiranju, subjekt e financijsku
imovinu sukladno MRS 39 (t. 9.) i HSFI 9 (t. 9.18.) klasificirati u jednu
od etiri kategorije, i to:
1. financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
2. ulaganja koja se dre do dospijea
3. zajmovi i potraivanja
4. financijska imovina raspoloiva za prodaju.
Financijska imovina ija se promjena fer vrijednosti priznaje u
raunu dobiti i gubitka predstavlja financijsku imovinu koja udovoljava jednom od sljedeih uvjeta:
a) klasificirana je kao imovina namijenjena trgovanju,6 a moe
se klasificirati kao takva ako je: steena ili nastala preteito sa
svrhom prodaje ili ponovnog otkupa u blioj budunosti, dio
je portfelja identificiranih financijskih instrumenata kojima se
zajedniki upravlja i za koje postoji dokaz o nedavnom stvarnom
uzorku kratkoronog ostvarenja dobiti, ili je izvedenica7
b) prilikom poetnog priznavanja subjekt ju je svrstao u ovu kategoriju financijske imovine. Ova se mogunost moe upotrijebiti
samo ako je to doputeno tokom 11.A MRS-a 39 ili kada su time
osigurane pouzdanije informacije zbog:
- eliminiranja, odnosno znaajnog smanjenja neusklaenosti
pri priznavanju i mjerenju (raunovodstvena neusklaenost)
koje bi inae dovelo do mjerenja imovine ili priznavanja dobitaka/gubitaka na nejednakim osnovama
- grupe financijske imovine kojima se upravlja i ije se performanse procjenjuju na bazi fer vrijednosti, sukladno dokumentiranim upravljanjem rizicima ili ulagakim strategijama,
a informacije o grupi su pripremljene interno na toj osnovi za
menadment.
U ovu kategoriju financijske imovine prilikom poetnog priznavanja mogu se klasificirati ulaganja u dunike vrijednosne papire,
vlasnike vrijednosne papire te ulaganja u udjele u investicijskim
fondovima. Ulaganja u vlasnike instrumente ija cijena ne kotira na
aktivnom tritu i ija se fer vrijednost ne moe pouzdano utvrditi ne
mogu se klasificirati u kategoriju financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Subjekt e financijsku imovinu klasificirati
u ovu kategoriju ukoliko je namjera subjekta esto trgovanje ovom
financijskom imovinom (financijska imovina namijenjena trgovanju)
radi realiziranja dobiti koja proizlazi iz kratkoronih promjena cijena.
Stoga se ovo ulaganje najee razvrstava u kratkotrajnu financijsku
imovinu.
Ulaganja koja se dre do dospijea predstavljaju nederivativnu
financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim plaanjima i fiksnim dos6
Financijska imovina namijenjena trgovanju slui za ostvarivanje zarade od
promjena cijena u kraem vremenskom periodu, dok trgovanje podrazumijeva
uestalu i aktivnu kupnju/prodaju financijske imovine.
7
Osim izvedenice koja je ugovor o financijskoj garanciji ili je odreena i uinkovita kao instrument zatite, MRS 39, to. 9.

pijeem za koju subjekt ima pozitivnu namjeru i mogunost drati je


do dospijea, osim:
ulaganja koja udovoljavaju definiciji zajmova i potraivanja
ulaganja koja su prilikom poetnog priznavanja klasificirana u
preostale dvije kategorije financijske imovine (financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, ili financijska imovina
raspoloiva za prodaju).
Ovisno o dospijeu, ulaganja u ovu kategoriju financijske imovine
mogu se razvrstati u kratkotrajnu ili dugotrajnu financijsku imovinu.
Zajmovi i potraivanja su nederivativna financijska imovina s
fiksnim ili odredivim plaanjima koja ne kotiraju na aktivnom tritu.
Rije je o financijskoj imovini koju je kreirao sam poslovni subjekt,
a najei primjeri financijske imovine klasificirane u kategoriju
zajmovi i potraivanja su potraivanja od kupaca s osnove prodaje
roba i usluga, bankarski zajmovi zajmoprimateljima, depoziti kod
drugih banaka i centralnih banaka te udjeli u potraivanjima preko
drugih zajmodavatelja. Ovisno o dospijeu, ulaganja u ovu kategoriju
financijske imovine mogu se razvrstati u kratkotrajnu ili dugotrajnu
financijsku imovinu.
Financijska imovina raspoloiva za prodaju je sva ostala nederivativna financijska imovina, odnosno ona nederivativna financijska
imovina koja nije klasificirana u nijednu od ostalih kategorija financijske imovine. Ovo ulaganje najee se razvrstava u dugotrajnu
financijsku imovinu.
Poetno i naknadno mjerenje financijske imovine ovisi o njezinom razvrstavanju u jednu od etiri kategorije financijske imovine.
Kod poetnog priznavanja subjekt mjeri financijsku imovinu po
njezinoj fer vrijednosti uveano za transakcijske trokove koji su
direktno povezani sa stjecanjem financijske imovine (osim u sluaju financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak gdje
transakcijski trokovi predstavljaju rashode u razdoblju njihova nastanka). U svrhu naknadnog mjerenja financijske imovine, vana je
kategorija financijske imovine u koju je pojedino ulaganje inicijalno
klasificirano.
Tablica 1. Poetno i naknadno mjerenje financijske imovine
Kategorija
financijske
imovine
Financijska
imovina po fer
vrijednosti kroz
dobit ili gubitak

Poetno
mjerenje

Naknadno
mjerenje

Efekti
naknadnog
mjerenja

Fer vrijednost

Fer vrijednost

Kroz raun
dobiti i gubitka

Ulaganja koja se
dre do dospijea

Fer vrijednost
+ transakcijski
trokovi

Zajmovi i
potraivanja

Fer vrijednost
+ transakcijski
trokovi

Financijska
imovina
raspoloiva za
prodaju

Fer vrijednost
+ transakcijski
trokovi

Amortizirani
troak
Kroz raun
(primjenom
dobiti i gubitka
metode efektivne
kamatne stope)
Amortizirani
troak
Kroz raun
(primjenom
dobiti i gubitka
metode efektivne
kamatne stope)
Fer vrijednost

Kroz kapital
(revalorizacijske
rezerve)

Izvor: sistematizacija autora prema MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje


i mjerenje, t. 45. i 46.; i Gulin, D., Perevi H. (2013.) Financijsko raunovodstvo izabrane teme. Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, str. 330
- 331.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

hladika-k.indd 23

23
8/26/15 11:39:42 AM

RAUNOVODSTVO financijsko raunovodstvo


Na temelju podataka prikazanih u tablici 1., zakljuuje se da
postoje dva osnovna modela naknadnog mjerenja: (1) mjerenje
i vrednovanje po fer vrijednosti i (2) mjerenje po amortiziranom
troku. Ukoliko je subjekt uloio u vlasnike instrumente, za koje nije
objavljena cijena na aktivnom tritu i iju fer vrijednost nije mogue pouzdano izmjeriti, takva ulaganja e biti razvrstana u kategoriju
financijske imovine raspoloive za prodaju, a naknadno e se mjeriti
po nabavnoj vrijednosti (troku stjecanja).

2. REKLASIFIKACIJA FINANCIJSKE IMOVINE


OGRANIENJA I UVJETI
Reklasifikacija financijske imovine predstavlja postupak koji se
temelji na odluci menadmenta (koji upravlja portfeljem financijske
imovine) o promjeni namjere ili mogunosti dranja odreene financijske imovine u jednoj kategoriji financijske imovine te se mijenja
drugom, u danom trenutku prikladnijom kategorijom financijske
imovine. Cilj reklasifikacije financijske imovine je sauvati vrijednost
ulaganja u financijsku imovinu, izbjegavanje negativnih efekata pada
cijena na tritu na raun dobiti i gubitka8 odnosno na uspjenost
poslovanja subjekta te, povezano, smanjenje nestalnosti poslovnog
rezultata.
Raunovodstveni okvir za reklasifikaciju financijske imovine dan
je u MRS-u 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje (toke
50. do 54.).
Reklasifikacija financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit
ili gubitak
Sukladno toki 50. MRS-a 39 subjekt nee reklasificirati niti
jedan financijski instrument u kategoriju financijske imovine po
fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak nakon poetnog priznavanja. S
druge strane, u rijetkim okolnostima, MRS 39 doputa reklasifikaciju
financijske imovine iz kategorije financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak9 u ostale kategorije financijske imovine, uz
zahtjev da su ispunjeni odreeni uvjeti.
Ako subjekt reklasificira financijsku imovinu iz kategorije po fer
vrijednosti kroz dobit ili gubitak, financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak e biti reklasificirana po svojoj fer vrijednosti
na datum reklasifikacije. Fer vrijednost financijske imovine na datum
reklasifikacije postaje njen novi troak, odnosno amortizirani troak,
a prethodno obraunati nerealizirani dobici i gubici koji su prethodno priznati u dobiti ili gubitku se ne ispravljaju (ponitavaju).
Prilikom reklasifikacije financijske imovine ija se promjena fer
vrijednosti priznaje u raunu dobiti i gubitka (npr. duniki instrumenti) u kategoriju ulaganja koja se dre do dospijea, na datum
reklasifikacije utvruje se fer vrijednost financijske imovine te ista
postaje novi troak, tj. amortizirani troak, a nerealizirani dobici i
gubici prethodno priznati u dobit ili gubitak se ne ispravljaju.
Financijska imovina koja je poetno priznata kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak moe se reklasificirati u
kategoriju zajmovi i potraivanja uz ispunjenje uvjeta da financijska
imovina udovoljava definiciji zajmova i potraivanja, te ako subjekt
ima namjeru i sposobnost drati tu financijsku imovinu u predvidivoj
budunosti ili do dospijea.

8
Platia, P. (2011.) Primjena Meunarodnih raunovodstvenih standarda na
vrednovanje ulaganja drutava za osiguranje u Republici Hrvatskoj. Specijalistiki
poslijediplomski rad, Zagreb: Ekonomski fakultet.
9
Ako financijska imovina vie nije drana radi prodaje ili reotkupa u blioj budunosti, MRS 39 u tokama 50.B i 50.D propisuje pravila i uvjete za moguu reklasifikaciju iz kategorije financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak.

24
hladika-k.indd 24

Reklasifikacija financijske imovine ija se promjena fer vrijednosti priznaje u raunu dobiti i gubitka u kategoriju financijske imovine
raspoloive za prodaju provodi se po fer vrijednosti na datum reklasifikacije, a prethodni nerealizirani dobici ili gubici priznati u dobit ili
gubitak se ne ispravljaju.
Reklasifikacija ulaganja koja se dre do dospijea
Prema toki 51. MRS-a 39, ako kao rezultat promjene namjere
ili mogunosti dranja financijske imovine, vie nije prikladno financijsku imovinu klasificirati kao ulaganje koje se dri do dospijea
zahtijeva se reklasifikacija ovog ulaganja u kategoriju financijske
imovine raspoloive za prodaju. Pri tome se financijska imovina mora prevrednovati po fer vrijednosti, a razlika izmeu knjigovodstvene
vrijednosti i fer vrijednosti raunovodstveno se priznaju kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit (revalorizacijske rezerve), izuzev gubitaka od
umanjenja te pozitivnih i negativnih teajnih razlika.10
Reklasifikacija zajmova i potraivanja
Ako je mogue pouzdano izmjeriti fer vrijednost financijske
imovine za koju to ranije nije bilo mogue, ta se financijska imovina
treba mjeriti po fer vrijednosti.11 U tom sluaju doputeno je financijsku imovinu iz kategorije zajmova i potraivanja reklasificirati u
kategoriju financijske imovine raspoloive za prodaju.12
Reklasifikacija financijske imovine raspoloive za prodaju
Ako postane prikladno financijsku imovinu priznavati po troku
stjecanja ili amortiziranom troku, a ne po njezinoj fer vrijednosti
(odnosno, ne vie u kategoriji financijske imovine raspoloivo za prodaju), tada knjigovodstveni iznos fer vrijednosti financijske imovine
na datum reklasifikacije postaje novi troak stjecanja, ili amortizirani
troak financijske imovine.
Kljuno pitanje je: kada postaje prikladno?
ako doe do promjene namjere dranja u kategoriji financijske
imovine raspoloive za prodaju
ako doe do promjene mogunosti dranja u kategoriji financijske imovine raspoloive za prodaju
u rijetkim okolnostima u kojima pouzdano mjerenje fer vrijednosti vie nije mogue.
Financijska imovina koja je poetno priznata kao financijska imovina raspoloiva za prodaju moe biti reklasificirana u kategoriju zajmovi i potraivanja uz ispunjenje uvjeta da financijska imovina udovoljava definiciji zajmova i potraivanja, te ako subjekt ima namjeru i
sposobnost drati tu financijsku imovinu u predvidivoj budunosti ili
do dospijea.13 Reklasifikacija financijske imovine se provodi po njenoj fer vrijednosti na datum reklasifikacije, te knjigovodstveni iznos
fer vrijednosti financijske imovine na datum reklasifikacije postaje
njen novi troak, odnosno amortizirani troak.
Ukoliko subjekt ima namjeru i mogunost financijsku imovinu
drati do dospijea, a ista je prilikom poetnog priznavanja klasificirana u kategoriju financijske imovine raspoloive za prodaju, doputeno je ovu financijsku imovinu reklasificirati u kategoriju ulaganja
koja se dre do dospijea. I u ovom sluaju reklasifikacija financijske
imovine se provodi po njenoj fer vrijednosti na datum reklasifikacije,
te knjigovodstvena vrijednost fer vrijednosti financijske imovine na
datum reklasifikacije postaje njen novi troak, odnosno amortizirani
troak.
MRS 39, t. 55.b)
MRS 39, t. 53.
12
Reklasifikacija financijske imovine iz bilo koje kategorije financijske imovine
u kategoriju financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak sukladno
toki 50. MRS-a 39 nije dozvoljena.
13
MRS 39, t. 50.E.
10
11

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 11:39:42 AM

RAUNOVODSTVO - financijsko raunovodstvo


Dobici ili gubici proizali iz promjene fer vrijednosti financijske
imovine raspoloive za prodaju koji su prethodno priznati u sklopu
ostale sveobuhvatne dobiti (revalorizacijske rezerve) za financijsku
imovinu s fiksnim dospijeem amortiziraju se kroz dobit ili gubitak
tijekom preostalog vijeka trajanja ulaganja koja se dre do dospijea,
primjenom metode efektivne kamatne stope. U sluaju financijske
imovine koja nema fiksno dospijee, dobici ili gubici koji su prethodno
priznati u revalorizacijske rezerve se priznaju u dobit ili gubitak prilikom prodaje financijske imovine ili otuenja na neki drugi nain.14
Tablica 2. Pregled dozvoljenih reklasifikacija financijske imovine i
pripadajuih kriterija za reklasifikaciju
Reklasifikacija
Iz kategorije

U kategoriju

Ulaganja koja
se dre do
Financijska
dospijea
imovina
Zajmovi i
po fer
potraivanja
vrijednosti
kroz dobit ili Financijska
imovina
gubitak
raspoloiva za
prodaju
Financijska
Ulaganja
imovina
koja se dre
raspoloiva za
do dospijea
prodaju
Financijska
Zajmovi i
imovina
potraivanja raspoloiva za
prodaju
Ulaganja koja
Financijska
se dre do
imovina
dospijea
raspoloiva
Zajmovi i
za prodaju
potraivanja

Kriterij reklasifikacije
Nema
Drati Udovoljava
U
namjeje do
definiciji
rijetkim
re za
dospi- zajmova i
okolnotrgovajea potraivanja
stima
njem
da

da

da

ne

da

da

da

da

da

da

ne

ne

ne

da

ne

ne

ne

da

ne

ne

ne

da

da

ne

ne

da

da

da

Izvor: sistematizacija autora prema MRS-u 39 Financijski instrumenti: priznavanje


i mjerenje, toke 50. do 54.

3. PRIMJERI REKLASIFIKACIJE FINANCIJSKE IMOVINE


Nastavno na prethodno obraeni regulatorni i teorijski okvir
reklasifikacije financijske imovine iz jedne kategorije u drugu kategoriju financijske imovine, u nastavku su dani odabrani primjeri
reklasifikacije financijske imovine.
Primjer 1. Reklasifikacija financijske imovine iz kategorije po
fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak u kategoriju raspoloivo za
prodaju
Subjekt Alfa d.d. je 1. 9. 2014. godine kupio 500 dionica subjekta
Beta d.d. po cijeni od 250 kn/dionici. Subjekt Beta d.d. ukupno je
emitirao 5.000 dionica. Nalog za kupnju dionica izvrila je brokerska
kua Broker d.d. te je za svoje usluge obraunala naknadu u iznosu
od 4.000 kn. Naknada za brokerske usluge je plaena. Prema odluci
menadmenta, subjekt Alfa d.d. je ovo ulaganje klasificirao u kategoriju financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Na
14

MRS 39, t. 54.

kraju 2014. godine fer vrijednost dionice subjekta Beta d.d. iznosi
275 kn.
Knjienje u 2014. godini
Poetno mjerenje ulaganja u dionice po fer vrijednosti kroz dobit
ili gubitak
Fer vrijednost = 500 dionica x 250 kn/dionici =
125.000 kn
Transakcijski trokovi =
4.000 kn
Naknadno mjerenje ulaganja u dionice po fer vrijednosti kroz
dobit ili gubitak
Fer vrijednost = 500 dionica x 275 kn/dionici =
137.500 kn
Knjigovodstvena vrijednost
125.000 kn
Nerealizirani dobici (prihod)
12.500 kn
S0 X

100 iroraun

129.000 (1)

419 Transakcijski trokovi trokovi naknada za brokerske usluge


(1) 4.000

155 Kratkorona ulaganja u dionice


(1) 125.000
159 Ispravak vrijednosti
kratkoronih ulaganja u dionice
(2) 12.500

778 Nerealizirani prihodi s osnove


promjene fer vrijednosti dionica
12.500 (2)
Ulaganje u dionice je, prema odluci menadmenta, klasificirano u
kategoriju financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
to, sukladno MRS-u 39, znai da se imovina poetno vrednuje po fer
vrijednosti, a transakcijski trokovi se ne ukljuuju u troak stjecanja
(fer vrijednost) ve se priznaju kao rashod u raunu dobiti i gubitka
u razdoblju njihova nastanka. Ovo ulaganje se evidentira na kontu
ulaganja u dionice nepovezanih drutava, a u bilanci se iskazuje kao
kratkotrajna financijska imovina (kratkorona ulaganja u dionice).
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak naknadno se mjeri po fer vrijednosti pri emu se promjena fer vrijednosti
priznaje u dobit ili gubitak: poveanje fer vrijednosti predstavlja
nerealiziranu dobit (prihod), dok smanjenje fer vrijednosti predstavlja nerealizirani gubitak (rashod). Budui da je na kraju 2014.
godine fer vrijednost dionica vea od knjigovodstvene vrijednosti,
subjekt Alfa d.d. evidentira poveanje knjigovodstvene vrijednosti
kratkoronih ulaganja u dionice na dugovnoj strani konta ispravak
vrijednosti kratkoronih ulaganja u dionice, te kao protustavku knjii
nerealizirane prihode s osnove promjene fer vrijednosti dionica. U
ovom primjeru nerealizirani prihodi koji su nastali s osnove svoenja
ulaganja u dionice na njihovu fer vrijednost predstavljaju prihode i za
svrhu financijskog izvjetavanja i za porezne svrhe.
Zbog promjene namjere dranja ove financijske imovine, menadment subjekta Alfa d.d. na dan 1. 1. 2015. godine donosi odluku o reklasifikaciji financijske imovine iz kategorije po fer vrijednosti
kroz dobit ili gubitak u kategoriju financijske imovine raspoloive za
prodaju. Fer vrijednost imovine na datum reklasifikacije iznosi 260
kn/dionici.
Knjienje u 2015. godini
Reklasifikacija financijske imovine (ulaganja u dionice) iz kategorije po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak u kategoriju financijske
imovine raspoloive za prodaju
Raunovodstvo i financije 9/2015.

hladika-k.indd 25

25
8/26/15 11:39:43 AM

RAUNOVODSTVO financijsko raunovodstvo


Fer vrijednost na datum reklasifikacije =
500 dionica x 260 kn/dionici =
Knjigovodstvena vrijednost
Revalorizacijske rezerve (nerealizirani gubici)

130.000 kn
137.500 kn
7.500 kn

155 Kratkorona ulaganja u dionice


S0 125.000
125.000 (1)

159 Ispravak vrijednosti


kratkoronih ulaganja u dionice
S0 12.500
12.500 (1)

045 Dugorona ulaganja u dionice


(1) 130.000

931 Revalorizacijske rezerve


(1) 7.500

Reklasifikacija financijske imovine iz kategorije financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak u kategoriju financijske
imovine raspoloive za prodaju provodi se po fer vrijednosti financijske imovine na datum reklasifikacije (1. 1. 2015.). Nerealizirani
dobici, odnosno prihodi nastali s osnove poveanja fer vrijednosti
kratkoronih ulaganja u dionice, priznati u dobit 2014. godine se ne
ispravljaju. Razlika izmeu fer vrijednosti i knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u dionice na datum reklasifikacije predstavlja revalorizacijske rezerve koje su komponenta kapitala (ostala sveobuhvatna
dobit). U ovom sluaju navedena razlika predstavlja nerealizirani
gubitak ostvaren svoenjem knjigovodstvene vrijednosti na fer vrijednost ulaganja u dionice na datum reklasifikacije. Nerealizirani gubitak iskazan u revalorizacijskim rezervama prenijet e se na rashode
(bit e realiziran) u trenutku prodaje dionica.
Primjer 2. Reklasifikacija financijske imovine iz kategorije ulaganja koja se dre do dospijea u kategoriju raspoloivo za prodaju
Subjekt Alfa d.d. kupio je 1. 1. 2014. godine na financijskom tritu 500 obveznica subjekta Delta d.d. nominalne vrijednosti 1.000
kn/obveznici. Obveznice su kupljene po trinoj cijeni od 100%.
Obveznice su izdane na rok od etiri godine uz godinju kamatnu
stopu 8%. Kamate se obraunavaju i isplauju jednom godinje (na
kraju godine). Ukupna glavnica vraa se na kraju etvrte godine (jednokratni sustav otplate). Prema odluci menadmenta, subjekt Alfa
d.d. je ovo ulaganje klasificirao u kategoriju ulaganja koja se dre do
dospijea. Obraunata je i isplaena kamata za 2014. godinu.
Knjienje u 2014. godini
Poetno mjerenje ulaganja u obveznice koje se dre do dospijea
troak stjecanja obveznica
Broj kupljenih obveznica
500 obveznica
x nominalna vrijednost obveznice
1.000 kn/obveznici
Nominalna vrijednost obveznica
500.000 kn
x cijena obveznice
100%
Troak stjecanja obveznica
500.000 kn
Godinji obraun kamata na obveznice
Nominalna vrijednost obveznica
500.000 kn
x godinja kamatna stopa
8%
Godinja kamata na obveznice
40.000 kn
100 iroraun
S0 X
500.000 (1)
(3) 40.000

26
hladika-k.indd 26

046 Dugorona ulaganja u obveznice


- ulaganja koja se dre do dospijea
(1) 500.000

167 Potraivanja za kamate


(2) 40.000
40.000 (3)

773 Prihodi od kamata


40.000 (2)

Ulaganja u obveznice se klasificiraju u kategoriju ulaganja koja se


dre do dospijea ukoliko subjekt ima namjeru i mogunost drati te
obveznice do kraja njihova dospijea. Ulaganja u obveznice poetno
se mjere po troku stjecanja koji je u ovom primjeru jednak nominalnoj vrijednosti obveznica, te se bilanno iskazuju u okviru dugotrajne
financijske imovine. Subjekt Alfa d.d. kao ulagatelj ostvaruje prihode
od kamata po obveznicama.
Na dan 1. 1. 2015. godine, zbog promjene namjere dranja ove
financijske imovine, menadment subjekta Alfa d.d. donosi odluku o
reklasifikaciji ulaganja u obveznice iz kategorije ulaganja koja se dre
do dospijea u kategoriju financijske imovine raspoloive za prodaju.
Fer vrijednost obveznica na datum reklasifikacije (1. 1. 2015.) iznosi
106%. Fer vrijednost obveznica na datum 31. 12. 2015. iznosi 110%.
Knjienje u 2015. godini
Fer vrijednost obveznica na datum
reklasifikacije = 500.000 kn x 106% =
530.000 kn
Knjigovodstvena vrijednost obveznica
500.000 kn
Revalorizacijske rezerve (nerealizirani dobici)
30.000 kn
Odgoena porezna obveza = 30.000 kn x 20% = 6.000 kn
Promjena fer vrijednosti obveznica naknadno mjerenje na datum
31. 12. 2015.
Fer vrijednost obveznica = 500.000 kn x 110% =
550.000 kn
Knjigovodstvena vrijednost obveznica
530.000 kn
Revalorizacijske rezerve (nerealizirani dobici)
20.000 kn
Odgoena porezna obveza = 20.000 kn x 20% = 4.000 kn
046 Dugorona ulaganja u obveznice 046 Dugorona ulaganja u obveznice
- ulaganja koja se dre do dospijea
- fin. imov. raspoloiva za prodaju
500.000 (1)
(1) 500.000
S0 500.000
049 IV dugoronih ulaganja u
obveznice - fin. imov. raspoloiva
za prodaju
(2) 30.000
(5) 20.000
939 Odgoena porezna obveza
iz revalorizacijske rezerve
(2a) 6.000
(5a) 4.000
167 Potraivanja za kamate
(3) 40.000
40.000 (4)

(4) 40.000

931 Revalorizacijske rezerve s osnove


promjene fer vrijednosti financijske
imovine raspoloive za prodaju
30.000 (2)
20.000 (5)

980 Odgoene porezne obveze


6.000 (2a)
4.000 (5a)
773 Prihodi od kamata
40.000 (3)

100 iroraun

Zbog promjene namjere dranja ovih obveznica, subjekt Alfa


d.d. reklasificirao je ulaganja u obveznice iz kategorije ulaganja koja

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 11:39:43 AM

RAUNOVODSTVO - financijsko raunovodstvo


se dre do dospijea u kategoriju financijske imovine raspoloive
za prodaju. Sukladno toki 55.b) MRS-a 39, financijska imovina se
mora prevrednovati po fer vrijednosti, a razlika izmeu fer vrijednosti i knjigovodstvene vrijednosti obveznica treba se priznati u
ostalu sveobuhvatnu dobit, odnosno u revalorizacijske rezerve. Fer
vrijednost obveznica na datum reklasifikacije iznosi 530.000 kn te
predstavlja vrijednost (troak stjecanja) po kojoj se poetno iskazuje
ulaganje u obveznice reklasificirano u kategoriju financijske imovine
raspoloive za prodaju, a razlika izmeu fer vrijednosti (530.000 kn)
i knjigovodstvene vrijednosti (500.000 kn) evidentira se na kontu
revalorizacijske rezerve (30.000 kn). Revalorizacijske rezerve su
komponenta kapitala te u ovom primjeru predstavljaju nerealiziranu
dobit ostvarenu svoenjem ulaganja u obveznice na njihovu fer
vrijednost. Nerealizirana dobit koja je iskazana u revalorizacijskoj
rezervi postat e realizirana (prenijet e se u prihode) u trenutku
prodaje tih obveznica. Nerealizirana dobit uzrokuje oporezivu privremenu razliku s obzirom da je vrijednost ulaganja u obveznice za
raunovodstvene svrhe (530.000 kn) vea od vrijednosti ulaganja u
obveznice za porezne svrhe (500.000 kn). Porezni uinak ove odbitne privremene razlike iskazuje se kao odgoena porezna obveza.
Neovisno o reklasifikaciji ulaganja u obveznice u kategoriju financijske imovine raspoloive za prodaju, subjekt Alfa d.d. kao ulagatelj
ostvaruje prihode od kamata na obveznice.

4. OBJAVLJIVANJA VEZANA UZ REKLASIFIKACIJU


FINANCIJSKE IMOVINE
Ako je subjekt provodio reklasifikaciju financijske imovine, sukladno zahtjevima iz MSFI 7 Financijski instrumenti: objavljivanje,
subjekt je duan pridravati se odreenih uputa pri objavljivanju i
izvjetavanju o podacima bitnima za reklasificirane financijske instrumente.
Ako je subjekt reklasificirao financijsku imovinu iz jedne kategorije u drugu kategoriju financijske imovine, sukladno toki 12.
MSFI-a 7, subjekt je duan objaviti iznos koji je reklasificiran iz svake
kategorije i u svaku kategoriju, te razloge za reklasifikaciju i okolnosti
u kojima je reklasifikacija provedena.
Ako je subjekt reklasificirao financijsku imovinu iz kategorije po
fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, ili iz kategorije financijske imovine raspoloive za prodaju, subjekt je duan objaviti u svakom razdoblju izvjetavanja sve do prestanka priznavanja, knjigovodstvene
vrijednosti i fer vrijednosti za svu financijsku imovinu koja je bila reklasificirana u sadanjem i prethodnim razdobljima izvjetavanja.15
Ako je financijska imovina bila reklasificirana iz kategorije financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (reklasifikacija
sukladno toki 50.B MRS-a 39), to je rijetka situacija, subjekt je

duan objaviti injenice i okolnosti koje pokazuju da je situacija bila


nesvakidanja.16
Za izvjetajno razdoblje u kojem je financijska imovina reklasificirana, subjekt je duan objaviti dobitak ili gubitak od promjene fer
vrijednosti financijske imovine priznat u raunu dobiti i gubitka ili
izravno u okviru kapitala, u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (revalorizacijske rezerve) u tom razdoblju i u prethodnom razdoblju.17
Za svako izvjetajno razdoblje nakon reklasifikacije (ukljuujui
i razdoblje u kojem je financijska imovina bila reklasificirana) sve
do prestanka priznavanja financijske imovine, dobitak ili gubitak od
promjene fer vrijednosti koji bi bio priznat u raunu dobiti i gubitka
ili izravno u okviru kapitala, u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (revalorizacijske rezerve) da financijska imovina nije bila reklasificirana,
te posebno dobitak, gubitak, prihod i rashod koji je sada priznat u
raunu dobiti i gubitka.18
Subjekt je duan objaviti efektivnu kamatnu stopu i procijenjene
iznose novanih tokova koje subjekt oekuje nadoknaditi na datum
reklasifikacije financijske imovine.19
Literatura:
1. Grupa autora (2008.) Primjena Hrvatskih standarda financijskog
izvjetavanja s poreznim propisima. Zagreb: Hrvatska zajednica
raunovoa i financijskih djelatnika.
2. Gulin, D., Perevi, H. (2013.) Financijsko raunovodstvo izabrane teme. Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih
djelatnika.
3. Odar, M. (2014.) Priznavanje, rasporeivanje i mjerenje financijskih instrumenata prema MSFI, Raunovodstvo i financije, Vol.
LX, broj 11, str. 8 - 30.
4. Platia, P. (2011.) Primjena Meunarodnih raunovodstvenih
standarda na vrednovanje ulaganja drutava za osiguranje u
Republici Hrvatskoj. Specijalistiki poslijediplomski rad, Zagreb:
Ekonomski fakultet.
5. Pravilnik o porezu na dobit, Nar. nov., br. 95/2005. 157/2014.
6. Slubeni list Europske unije (2008.) Meunarodni standardi
financijskog izvjetavanja, Uredba Komisije br. 1126/2008.
7. Zakon o porezu na dobit, Nar. nov., br. 177/2004. 143/2014.

16
17
18

15

MSFI 7, t. 12.A, b).

19

SAVJETNICI:

MSFI 7, t. 12.A, c).


MSFI 7, t. 12.A, d).
MSFI 7, t. 12.A, e).
MSFI 7, t. 12.A, f).

e-mail: rif@rif.hr
01 / 4686-506

SVAKODNEVNO
8-13 SATI

Raunovodstvo i financije 9/2015.

hladika-k.indd 27

27
8/26/15 11:39:43 AM

RAUNOVODSTVO financijsko raunovodstvo


Mr. sc. SILVIJA PRETNAR ABII

Struni lanak UDK 657.2

Mega produkcija d.o.o., Zagreb

Primjeri raunovodstvenog iskazivanja


ulaganja i otuenja ulaganja u vlasnike
instrumente
Vlasniki instrument se moe definirati kao svaki ugovor koji dokazuje udjel u ostatku imovine nekog drugog
subjekta nakon oduzimanja svih njegovih obveza. U ovisnosti o vlasnikom udjelu steenom u drugom drutvu i
utjecaju na poslovne i financijske politike izdavatelja vlasnikog instrumenta postoje razliite metode vrednovanja
ulaganja. U lanku e se na raunovodstvenim primjerima iskazati razliitosti ulaganja i otuenja ulaganja u
dionice i udjele nepovezanih poduzetnika, pridruenih i ovisnih drutava.
1. UVOD
Priznavanje, mjerenje, prezentiranje i objavljivanje financijske
imovine ureeno je MRS-om 32
- Financijski instrumenti: objavljivanje i prezentiranje, MRS-om 39 Financijski instrumenti: priznavanje
i mjerenje i MSFI-jem 7 - Financijski
instrumenti: Objavljivanje, odnosno
HSFI-om 9 - Financijska imovina i
HSFI-om 12 - Kapital. Meutim, financijska imovina nastala u transakcijama s povezanim poduzetnicima
i zajednikim pothvatima, odnosno
ulaganja u ovisne poduzetnike,
zajedniki kontrolirane pothvate i
povezana drutva mjere se u skladu s
MRS-om 27 - Nekonsolidirani financijski izvjetaji, MRS-om 28 - Udjeli u pridruenim subjektima i zajednikim pothvatima, MSFI-om 3
- Poslovna spajanja, MSFI-om 10 - Konsolidirani financijski izvjetaji,
odnosno HSFI-om 2 - Konsolidirani financijski izvjetaji.

Prema to. 9.4. HSFI-a 9 financijska imovina odnosi se na


udjele i dionice kod povezanih
poduzetnika, zajmove povezanim poduzetnicima, sudjelujue
interese, ulaganja u vrijednosne
papire, dane kredite i depozite
te ostalu financijsku imovinu, a
u svrhu poetnog priznavanja i
mjerenja potrebno ju je, prema
to. 45. MRS-a 39, to. 9.4. i
to 9.18. HSFI-a 9, klasificirati u
jednu od sljedee etiri kategorije: 1.) financijska imovina po
fer vrijednosti kroz raun dobiti
i gubitka, 2.) ulaganja koja se
dre do dospijea, 3.) zajmovi i
potraivanja te 4.) financijska imovina raspoloiva za prodaju.
Nadalje, s obzirom na stjecanje vlasnitva nad odreenim udjelom u kapitalu drugog drutva te utjecajem na politike izdavatelja
vlasnikog instrumenta, obiljeja ulaganja su:

Tablica 1. Pregled vrsta ulaganja u vlasnike instrumente s obzirom na veliinu udjela u drugom drutvu
Vrsta ulaganja
Sudjelujui interesi
(ulaganje u dionice i
udjele)
Pridrueno drutvo
Ovisno drutvo
Zajedniki
kontrolirani pothvat*
*

Utjecaj na
poslovnu i
financijsku politiku
< 20%
Nema znaajnog
utjecaja niti
kontrole
20% - 50% Znaajan utjecaj,
bez kontrole
> 50%
Kontrola
%
vlasnitva

50%

Zajednika kontrola

Raunovodstvena metoda
vrednovanja

Primjena
standarda

Metoda fer vrijednosti (metoda


troka - vlasniki instrumenti koji
ne kotiraju na tritu)
Metoda udjela

MRS 39, HSFI 9

Metoda troka i konsolidacija


Metoda udjela
(HSFI 2 dozvoljava i metodu
razmjerne konsolidacije)

Pozicija iskazivanja u bilanci u


nekonsolidiranim financijskim
izvjetajima
Dugotrajna ili kratkotrajna imovina
- sudjelujui interesi

MRS 28, HSFI 2

Dugotrajna financijska imovina - ulaganja


koja se obraunavaju metodom udjela
MSFI 10, HSFI 2, Dugotrajna financijska imovina - udjeli
MRS 27, MSFI 3
(dionice) kod povezanih poduzetnika
MRS 28, MSFI Dugotrajna financijska imovina - ulaganja
11, HSFI 2
koja se obraunavaju metodom udjela

Nee se razmatrati u lanku

28
pretnar.indd 28

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 11:40:24 AM

RAUNOVODSTVO - financijsko raunovodstvo


2. ULAGANJA U DIONICE I UDJELE SUDJELUJUI
INTERESI
2.1. Definiranje ulaganja u dionice i udjele (sudjelujue
interese)
Za ulaganja u dionice i udjele kojima se stjee do 20% udjela
u kapitalu drugog drutva smatra se da drutvo ne ostvaruje niti
znaajan utjecaj niti kontrolu nad poslovanjem drugog drutva.
Ulaganje je u trenutku stjecanja potrebno klasificirati u jednu od
sljedee dvije kategorije, a ovisno o odluci drutva i zadovoljavanju
odreenih uvjeta koji su kako slijedi:
1. financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
mora u skladu s to. 9. MRS-a 39 i to. 9.10. HSFI-a 9 udovoljavati jednom od sljedeih uvjeta: a) klasificirana je kao imovina
namijenjena trgovanju i b) kod poetnog priznavanja subjekt ju
je svrstao u ovu kategoriju.
U ovu kategoriju e se klasificirati dionice koje kotiraju na aktivnom tritu i ija se fer vrijednost moe utvrditi. Dionice se dre s
namjerom trgovanja te prodaje u blioj budunosti radi ostvarivanja
dobiti od kratkoronog kretanja cijena na tritu. Meutim, u ovu kategoriju ne mogu se klasificirati ulaganja u vlasnike instrumente ija
cijena ne kotira na ureenom tritu i ija se fer vrijednost ne moe
pouzdano utvrditi. Dakle, ulaganja u udjele drutva s ogranienom
odgovornou nee se klasificirati u ovu kategoriju, ve e ih drutvo
klasificirati kao imovinu raspoloivu za prodaju.
2. financijska imovina raspoloiva za prodaju je kategorija u koju
e se pojedina financijska imovina klasificirati ako je raspoloiva
za prodaju i ako nije razvrstana niti u jednu drugu kategoriju
financijske imovine.
Radi se o ulaganjima u dionice i udjele koji nisu namijenjeni trgovanju jer postoji namjera drutva da ih dri due od jedne godine
zbog ostvarivanja dividendi/udjela u dobiti, ne postoji aktivno trite
ili nije mogue odrediti fer vrijednost financijske imovine.
Drutvo e ulaganja do 20% dionica ili udjela u kapitalu drugog
drutva klasificirati u bilanci kao ulaganje u sudjelujue interese, sukladno Pravilniku o strukturi i sadraju godinjih financijskih izvjetaja1, a najee na nain da financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz
raun dobiti i gubitka klasificira kao kratkotrajnu financijsku imovinu,
dok e financijsku imovinu raspoloivu za prodaju klasificirati kao
dugotrajnu financijsku imovinu.

2.2. Priznavanje, poetno i naknadno mjerenje ulaganja


Uobiajeno se za ulaganja u financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka te financijsku imovinu raspoloivu za
prodaju poetno priznavanje vri na datum trgovanja, tj. na datum
na koji se subjekt obvezao na kupnju ili prodaju odreene imovine.
Kod poetnog priznavanja i utvrivanja troka stjecanja, sukladno to. 43. MRS-a 39. i to. 9.19. HSFI-a 9, imovina se mjeri po fer
vrijednosti uveanoj za transakcijske trokove direktno povezane
sa stjecanjem (npr. brokerska provizija, naknada posrednicima,
naknade i provizije plaene zastupnicima u prodaji, savjetnicima, i
sl.), osim za financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz raun dobiti i
gubitka kada se ti trokovi priznaju kao rashod razdoblja stjecanja.
Naknadno mjerenje financijske imovine, sukladno to. 46. MRSa 39 i to. 9.21. i 9.22 HSFI-a 9, vri se po fer vrijednosti, bez umanjenja za iznos transakcijskih trokova prodaje. Fer vrijednost utvruje se temeljem trine cijene dionice, dok je za dionice ija trina
cijena nije lako dostupna potrebno izvriti procjenu fer vrijednosti
1
Pravilnik o strukturi i sadraju godinjih financijskih izvjetaja (Nar. nov., br.
38/08. - 130/10.).

(npr. diskontirani novani tok, usporedba s cijenama drugih slinih


dionica). Ako cijena ne kotira na aktivnom tritu ili nije mogue
pouzdano utvrditi fer vrijednost, ulaganja u imovinu se naknadno
mjere po troku stjecanja.
Na kraju izvjetajnog razdoblja ulaganja koja se mjere po troku
stjecanja i ulaganja u financijsku imovinu raspoloivu za prodaju
potrebno je dodatno testirati na umanjenje (to. 58. MRS-a 39, to.
9.27. HSFI-a 9). Gubitak od umanjenja priznaje se kao rashod u raunu dobiti i gubitka pod uvjetom da postoji objektivan dokaz da je
vrijednost ulaganja umanjena (npr. vjerojatnost pokretanja steaja,
nestanak aktivnog trita ili znaajne financijske potekoe izdavatelja i sl.). Za financijsku imovinu koja se mjeri po troku stjecanja
gubitak od umanjenja utvruje se kao razlika njene knjigovodstvene
vrijednosti i sadanje vrijednosti procijenjenih buduih novanih
tokova te se gubitak od umanjenja ne moe ispraviti u buduim
razdobljima (to. 66. MRS-a 39, to. 9.30. HSFI-a 9). Za ulaganja u
financijsku imovinu raspoloivu za prodaju, ako je smanjenje fer
vrijednosti priznato direktno u kapital (negativna revalorizacijska
rezerva) te postoji objektivni dokaz umanjenja vrijednosti ulaganja,
potrebno je izvriti reklasifikaciju kumulativnog gubitka prethodno
priznatog u kapitalu i priznati ga u raunu dobiti i gubitka kao troak
razdoblja sukladno to. 67. MRS-a 39 i to. 12.37. HSFI-a 12, ak i ako
se financijska imovina nije prestala priznavati. Iznos preknjienog
gubitka utvruje se kao razlika izmeu troka stjecanja i sadanje
fer vrijednosti umanjeno za sve gubitke od umanjenja te imovine
prethodno priznate u dobit ili gubitak. Meutim, ako se gubitak od
umanjenja priznat za financijsku imovinu raspoloivu za prodaju u
buduim razdobljima smanji i za to postoje objektivni dokazi, sukladno to. 69. MRS-a 39 i to. 9.30. HSFI-a 9, prethodno priznati
gubitak od umanjenja ne ispravlja se u raunu dobiti i gubitka kao
prihod, ve ga je potrebno priznati u revalorizacijsku rezervu (to.
12.38. HSFI-a 12).
Efekti promjene fer vrijednosti raunovodstveno se razliito
iskazuju ovisno o kategoriji ulaganja. Sukladno to. 55. MRS-a 39 i
to. 9.22. HSFI-a 9 dobitak ili gubitak koji proizlazi iz promjene fer
vrijednosti priznaje se za financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz
raun dobiti i gubitka kao financijski prihod (nerealizirani dobitak)
ili rashod (nerealizirani gubitak) u raunu dobiti i gubitka, dok e
se za financijsku imovinu raspoloivu za prodaju promjena fer vrijednosti (nerealizirani dobici i gubici) priznati direktno u kapital u
okviru revalorizacijske rezerve (ostale sveobuhvatne dobiti), izuzev
gubitaka od umanjenja (kao to je prethodno opisano) te pozitivnih
i negativnih teajnih razlika. S obzirom da se revalorizacijska rezerva
ukljuuje u poreznu osnovicu u nekom iduem razdoblju, potrebno
ju je uskladiti za uinke odgoenog poreza u skladu s MRS-om 12 Porez na dobit i HSFI-om 12. U trenutku prodaje, odnosno prestanka
priznavanja imovine, kumulativni dobici ili gubici prethodno priznati
u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti e se reklasificirati iz kapitala u
dobit ili gubitak kao reklasifikacijska usklada, te se priznaju kao prihod ili rashod od realiziranih dobitaka, odnosno gubitaka. Takoer je
to potrebno uiniti i s odgoenim porezom.
Ulaganjem u dionice i udjele drutvo stjee pravo na dividendu,
odnosno udjel u dobiti koji se prema to. 30. MRS-a 18 - Prihodi i
to. 15.44. HSFI-a 15 - Prihodi priznaju kao financijski prihod kada
je ustanovljeno pravo ulagatelja na isplatu, a ne kada se stvarno
naplati. Prihod se priznaje u mjeri u kojoj je izglasana dobit drutva
u koje je izvreno ulaganje, odnosno u visini izglasanih dividendi koje
pripadaju drutvu ulagatelju.
Uzimajui u obzir sve navedeno za ulaganje u sudjelujue interese vrijedi sljedee:
Raunovodstvo i financije 9/2015.

pretnar.indd 29

29
8/26/15 11:40:28 AM

RAUNOVODSTVO financijsko raunovodstvo


Tablica 2. Poetno i naknadno mjerenje sudjelujuih interesa
Kategorija

Financijska
imovina po
fer vrijednosti
kroz raun
dobiti i
gubitka

Poetno
mjerenje

Naknadno
mjerenje na
datum bilance

Troak stjecanja Fer vrijednost


= fer vrijednost
(transakcijski
trokovi nisu
ukljueni, ve
su priznati
kao rashod
razdoblja)
Fer vrijednost
- za imovinu
koja kotira na
tritu

Gubitak od
umanjenja
- objektivni
dokazi

Financijska
imovina
raspoloiva za
prodaju

Troak stjecanja
= fer vrijednost
(ukljuujui
transakcijske
trokove)

Troak
stjecanja
- ako imovina
ne kotira na
tritu i ako se
fer vrijednost
ne moe
pouzdano
procijeniti
Gubitak od
umanjenja
- objektivni
dokazi

Prihodi od
Priznavanje
dividendi
dobiti i gubitaka
i udjela u
kod naknadnog
dobiti, teajne
mjerenja
razlike
Promjena fer
Raun dobiti i
vrijednosti
gubitka
- prihod/rashod
u raunu dobiti i
gubitka

Promjena fer
vrijednosti
- revalorizacijska
rezerva (ostala
sveobuhvatna
dobit) u bilanci

Raun dobiti
i gubitka
- prihodi od
dividendi i
udjela u dobiti

Rashod u raunu Revalorizacijska rezerva


dobiti i gubitka
- teajne
(reklasificirati
razlike
kumulativne
gubitke iz kapitala
u raun dobiti i
gubitka); naknadno smanjenje
gubitka priznati
kroz revalorizacijsku rezervu

Nema efekta
procjene

Rashod u
raunu dobiti i
gubitka (nema
mogunosti
kasnijeg ispravka)

Raun dobiti i
gubitka (napomena: teajne
razlike se ne
utvruju)

2.3. Prestanak priznavanja ulaganja


Sukladno to. 9.31. HSFI-a 9 koja je usklaena s MRS-om 39,
financijska imovina prestaje se priznavati ako:
1. ugovorna prava na primitak novca od financijske imovine isteknu
ili su ispunjena, ili
2. subjekt prenese drugoj osobi sve znaajne rizike i koristi od
financijske imovine, ili
3. subjekt unato zadravanju nekih znaajnih rizika i koristi od
financijske imovine, prenese kontrolu nad tom imovinom drugoj
osobi na nain da ta osoba tu imovinu u cijelosti, temeljem vlastite odluke, moe prodati bez ikakvih ogranienja nepovezanoj
osobi. Knjigovodstvenu vrijednost potrebno je rasporediti na dio
koji se odnosi na zadrane rizike i koristi i na dio koji se odnosi
na prenesene rizike i koristi u skladu s njihovim relativnim fer
vrijednostima na dan prijenosa. Novostvorena prava i obveze
potrebno je mjeriti po fer vrijednosti na dan stjecanja. Razliku
izmeu primljene naknade i iznosa koji su priznati, odnosno
prestali biti priznati potrebno je priznati kao prihod ili rashod u
razdoblju prijenosa.
Sukladno to. 26. MRS-a 39 i to. 15.63. HSFI-a 15, prilikom
prestanka priznavanja financijske imovine razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti i zbroja primljene naknade (ukljuujui svu

30
pretnar.indd 30

steenu novu imovinu umanjenu za sve preuzete nove obveze) i svih


kumulativnih dobitaka ili gubitaka koji se priznaju direktno u glavnici,
priznat e se u raunu dobiti i gubitka.
Prodaja dionica i udjela osloboena je PDV-a sukladno l. 40. st.
1. to. f) Zakona o porezu na dodanu vrijednost.2

2.4. Porezni tretman ulaganja u dionice i udjele


Ulaganjem u dionice i udjele drutvo moe ostvariti:
1. prihode i rashode s osnove naknadnog mjerenja
2. rashod s osnove vrijednosnog usklaenja financijske imovine
3. prihode od dividendi, odnosno udjela u dobiti.
Porezni tretman prihoda i rashoda s osnove naknadnog mjerenja
ovisi o kategoriji ulaganja. Kod financijske imovine po fer vrijednosti
kroz raun dobiti i gubitka, sukladno l. 7. st. 1. to. 1. Zakona o porezu na dobit3, nerealizirani gubitak priznat u raunu dobiti i gubitka
nije porezno priznati rashod u razdoblju nastanka, ako imovina nije
prodana ili na drugi nain upotrebljena u istom razdoblju. U tom sluaju nastaje odbitna privremena razlika koju je potrebno iskazati kao
odgoenu poreznu imovinu u bilanci te poveati poreznu osnovicu za
iznos nerealiziranog gubitka. Odgoena porezna imovina e se ukinuti u razdoblju prodaje ili otuenja financijske imovine jer rashod od
vrijednosnog usklaenja postaje priznat (l. 10. st. 1. Zakona o PD-u).
Meutim, nerealizirani dobici iskazani u raunu dobiti i gubitka kao
prihod se sukladno l. 13. Pravilnika tretiraju kao da su realizirani, tj.
porezno su priznati u razdoblju nastanka. Kod financijske imovine
raspoloive za prodaju efekti promjene fer vrijednosti (nerealizirani dobici i gubici) priznaju se unutar revalorizacijske rezerve, a ne
kroz raun dobiti i gubitka. Budui da je knjigovodstvena vrijednost
financijske imovine razliita od njene vrijednosti za porezne svrhe,
nastaju privremene razlike iji se porezni uinci priznaju u bilanci
kao odgoena porezna obveza - oporeziva privremena razlika (ako
je fer vrijednost vea od knjigovodstvene vrijednosti), odnosno kao
odgoena porezna imovina - odbitna privremena razlika (ako je fer
vrijednost manja od knjigovodstvene vrijednosti), sukladno MRS-u
12 i HSFI-u 12. U razdoblju prodaje ili prestanka priznavanja imovine
dolazi do realizacije tih dobitaka ili gubitaka, postaju porezno priznati i potrebno je ukinuti priznate odgoene poreze.
Nadalje, rashod od vrijednosnog usklaenja financijske imovine, odnosno usklaenje vrijednosti ispod troka stjecanja se prema
l. 21. st. 1. Pravilnika o porezu na dobit4 smatra nerealiziranim
gubitkom koji se porezno ne priznaje u razdoblju nastanka te je potrebno poveati poreznu osnovicu i obraunati odgoenu poreznu
imovinu.
Prihodi od dividendi i udjela u dobiti nisu oporezivi prihodi,
odnosno utjeu na smanjenje porezne osnovice sukladno l. 6. st. 1.
to. 1. Zakona o PD-u.

2.5. Primjeri raunovodstvenog iskazivanja ulaganja i


otuenja ulaganja u sudjelujue interese
Primjer 1. Ulaganje u dionice po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka
Drutvo X kupilo je 31. 3. 2015. godine 500 dionica drutva A
(ukupno emitirano 5.000 dionica), koje kotiraju na burzi po cijeni od
200 kn/dionica; naknada za stjecanje iznosi 100.000 kn. Brokerska
provizija iznosi 1.000 kn. Drutvo X je steklo udio od 10% vlasni2
3
4

Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13. - 153/13.).


Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04. - 143/14.; nadalje Zakon o PD).
Pravilnik o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05. - 157/14.; nadalje Pravilnik).

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 11:40:29 AM

RAUNOVODSTVO - financijsko raunovodstvo


tva te su ulaganja klasificirana u kategoriju po fer vrijednosti kroz
raun dobiti i gubitka. Dana 30. 6. 2015. godine drutvo prodaje 200
dionica po cijeni od 210 kn/dionica te priznaje dobitak od prodaje
od 2.000 kn (200 dionica x 210 - 200 dionica x 200 kn). Vlasniki udio
se smanjuje i iznosi 6%. Potraivanje s osnove prodaje dionica je naplaeno. Dana 31. 7. 2015. godine dioniari drutva A su izglasali
dividende u ukupnom iznosu od 50.000 kn i dividende su isplaene
15. 8. 2015. godine. Drutvo X priznaje prihod od dividende u
iznosu od 3.000 kn (50.000 x 6%). Na datum bilance 31. 12. 2015.
godine drutvo svodi preostala ulaganja na fer vrijednost, a trina
cijena je 195 kn.
Naknadno mjerenje ulaganja u dionice na datum bilance 31. 12.
2015.:
1. Fer vrijednost = 300 dionica x 195 kn = 58.500 kn
2. Knjigovodstvena vrijednost ulaganja = 300 dionica x 200 kn = 60.000 kn
3. Nerealizirani gubitak (1 - 2) = (1.500 kn)
4. Odgoena porezna imovina s osnove privremene razlike
(3 x 20%) = 300 kn

Knjienje:
Red.
br.

Opis

Iznos

Kupnja dionica
Ulaganja u dionice
100.000,00
1. Trokovi posredovanja
- brokerska provizija
1.000,00
iroraun
101.000,00
Prodaja dionica
Potraivanja za prodaju dionica
42.000,00
2. Ulaganja u dionice
40.000,00
Realizirani dobici od prodaje
dionica
2.000,00
Naplata potraivanja za prodane dionice
2a. iroraun
42.000,00
Potraivanja za prodaju dionica
42.000,00
Potraivanje za dividende
3. Potraivanje za dividende
3.000,00
Prihodi od dividendi
3.000,00
Naplata potraivanja za dividende
3a. iroraun
3.000,00
Potraivanje za dividende
3.000,00
Svoenje na fer vrijednost
Nerealizirani gubitak s osnove
4. smanjenja fer vrijednosti
1.500,00
Ispravak vrijednosti ulaganja u
dionice
1.500,00
Odgoena porezna imovina
4a. Odgoena porezna imovina
300,00
Odgoeni porez
300,00

Konto
Duguje Potrauje

Na dan bilanciranja 31. 12. 2015. godine drutvo svodi ulaganja


na fer vrijednost - trina cijena dionice iznosi 120 kn/dionica. Fer
vrijednost dionica utvrena je u iznosu od 60.000 kn (500 dionica x
120 kn), te drutvo priznaje nerealizirani dobitak u iznosu od 9.000
kn (60.000 kn - 51.000 kn). Priznata je odgoena porezna obveza
1.800 kn (9.000 kn x 20%), a revalorizacijska rezerva iznosi 7.200 kn.
Dana 30. 6. 2016. godine drutvo vri prodaju 300 dionica po cijeni od 140 kn. Potraivanje s osnove prodaje dionica je naplaeno.
Prodaja dionica:
1. Prodajna vrijednost
2. Knjigovodstvena vrijednost

300 dionica x 140 kn = 42.000 kn


300 dionica x 120 kn = 36.000 kn*

3. Dobitak od prodaje (1 - 3)
4. Prijenos odgoene porezne
obveze za prodane dionice u
prihod
5. Prijenos revalorizacijske
rezerve za prodane dionice u
prihod
6. Ukupni dobitak od prodaje
dionica (3 + 4 + 5)

6.000 kn
1.800/500 x 300 = 1.080 kn
7.200/500 x 300 = 4.320 kn
11.400 kn

*Knjigovodstvena vrijednost = 300 dionica x 100 kn + 300 dionica x / (120 kn


- 100 kn) = 30.000 kn + 6.000 kn.

Knjienje:

1550
419
100
121
1550
776
100
121
1640
772
100
1640
7281
1594
080
8301

Primjer 2. Ulaganje u dionice raspoloive za prodaju - kotiraju


na burzi
Dana 31. 3. 2015. godine drutvo A kupuje 500 dionica drutva
X (ukupno emitirano 5.000 dionica), koje kotiraju na burzi po cijeni
od 100 kn/dionica, ukupna vrijednost 50.000 kn. Brokerska provizija
plaena je u iznosu od 1.000 kn. Ukupni trokovi stjecanja su 51.000
kn. Ulaganja u dionice klasificirana su u kategoriju financijske imovine
raspoloive za prodaju, vlasniki udio je 10%. Dioniari drutva X
su dana 30. 6. 2015. godine izglasali dividende u iznosu 5 kn/dionica
i dividende su isplaene u iznosu od 2.500 kn.

Red.
Konto
Opis
Iznos
Duguje Potrauje
br.
2015. godina
Kupnja dionica
1. Ulaganja u dionice
51.000,00 045
iroraun
51.000,00
100
Potraivanje za dividende
2. Potraivanje za dividende
2.500,00 1640
Prihodi od dividendi
2.500,00
772
Naplata potraivanja za dividende
2a. iroraun
2.500,00 100
Potraivanje za dividende
2.500,00
1640
Svoenje na fer vrijednost
Ispravak vrijednosti ulaganja u
dionice
9.000,00 0495
3. Revalorizacijske rezerve s osnove
promjene fer vrijednosti
7.200,00
931
Odgoene porezne obveze
1.800,00
980
2016. godina
Prodaja dionica
Potraivanja za prodaju dionica 42.000,00 121
Ulaganja u dionice
30.000,00
045
4. Ispravak vrijednosti ulaganja u
dionice
6.000,00
0495
Realizirani dobitak od prodaje
dionica
6.000,00
776
Ukidanje odgoene porezne obveze
Odgoena porezna obveza
1.080,00 980
Revalorizacijske rezerve s osnove
4a.
promjene fer vrijednosti
4.320,00 931
Realizirani dobitak od prodaje
dionica
5.400,00
776
Naplata potraivanja za prodane dionice
5. iroraun
42.000,00 100
Potraivanja za prodaju dionica 42.000,00
121

Raunovodstvo i financije 9/2015.

pretnar.indd 31

31
8/26/15 11:40:29 AM

RAUNOVODSTVO financijsko raunovodstvo


Primjer 3. Ulaganje u dionice raspoloive za prodaju - kotiraju
na burzi
Drutvo A kupilo je 50 dionica drutva X u 2014. godini po
cijeni od 2.000 kn, to ini 5% udjela u kapitalu drutva X. Transakcijski trokovi iznose 1.000 kn. Ukupni troak stjecanja je 101.000
kn. Dionice su razvrstane kao financijska imovina raspoloiva za
prodaju. Na dan 31. 12. 2014. godine fer vrijednost dionica iznosi
80.000 kn (1.600 kn/dionica) te ne postoje objektivni dokazi o umanjenju. Drutvo priznaje nerealizirani gubitak u iznosu od 21.000 kn
(101.000 - 80.000 kn). Priznata je odgoena porezna imovina u iznosu od 4.200 kn (21.000 x 20%), te negativna revalorizacijska rezerva
u iznosu od 16.800 kn.
Na dan 31. 12. 2015. godine fer vrijednost dionice iznosi 1.500
kn (postoje objektivni dokazi o umanjenju), te drutvo evidentira gubitak od umanjenja. Prethodno priznati nerealizirani gubitak priznat
u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti prenosi se u raun dobiti i gubitka.
Dana 31. 3. 2016. godine prodane su sve dionice po cijeni od
1.400 kn te je potraivanje naplaeno. Prodajna vrijednost iznosi
70.000 kn (50 dionica x 1.400 kn), a realizirani gubitak 5.000 kn
(70.000 kn - 75.000 kn).
Naknadno mjerenje ulaganja u dionice na datum bilance 31. 12.
2015.:
1. Fer vrijednost = 50 dionica x 1.500 kn = 75.000 kn
2. Knjigovodstvena vrijednost ulaganja = 80.000 kn
3. Nerealizirani gubitak (1 - 2) = 5.000 kn
3.a) Prijenos odgoene porezne imovine = 4.200 kn
3.b) Prijenos revalorizacijske rezerve = 16.800 kn
4. Ukupni nerealizirani gubitak (3 + 3a + 3b) = 26.000 kn
4.a) Odgoena porezna imovina (4 x 20%) = 5.200 kn

Knjienje:
Konto
Red.
Opis
Iznos
br.
Duguje Potrauje
2015. godina
Ulaganje u dionice - poetno stanje 1. 1. 2015.
Ulaganja u dionice
101.000,00 045
Ispravak vrijednosti ulaganja u
21.000,00
0495
1. dionice
Revalorizacijske rezerve s osnove
promjene fer vrijednosti
16.800,00 931
Odgoena porezna imovina
4.200,00 080
Vrednovanje ulaganja 31. 12. 2015.
Vrijednosno usklaenje ulaganja
26.000,00 7280
Revalorizacijske rezerve s osnove
16.800,00
931
2. promjene fer vrijednosti
Odgoena porezna imovina
4.200,00
080
Ispravak vrijednosti ulaganja u
dionice
5.000,00
0495
Odgoena porezna imovina iz vrijednosnog usklaenja
2a. Odgoena porezna imovina
5.200,00 080
Odgoeni porez
5.200,00
8301
2016. godina
Prodaja dionica
Potraivanja za prodaju dionica
70.000,00 121
Ulaganja u dionice
101.000,00
045
3. Ispravak vrijednosti ulaganja u
dionice
26.000,00 0495
Realizirani gubitak od prodaje dionica
5.000,00 726
Ukidanje odgoene porezne imovine
3a. Odgoeni porez
5.200,00 8301
Odgoena porezna imovina
5.200,00
080
Naplata potraivanja za prodane dionice
70.000,00 100
4. iroraun
Potraivanja za prodaju dionica
70.000,00
121

32
pretnar.indd 32

Primjer 4. Ulaganje u udjele raspoloive za prodaju - po troku


stjecanja5
Dana 31. 3. 2015. godine drutvo X kupilo je 12% poslovnog
udjela u drutvu Y d.o.o. za iznos od 20.000 eura. Transakcijski
trokovi posrednika iznose 100 eura. Teaj EUR/HRK na datum
stjecanja je 7,644596. Troak stjecanja iznosi 153.656 kn ((20.000 +
100) x 7,644596). Ulaganje je klasificirano kao dugotrajna financijska
imovina raspoloiva za prodaju. S obzirom da drutvo ne kotira i fer
vrijednost se ne moe pouzdano utvrditi, na dan 31. 12. 2015. godine drutvo vri test umanjenja ulaganja u drutvo. Postoje objektivni
dokazi umanjenja te drutvo priznaje gubitak od umanjenja u iznosu
od 30.000 kn. S obzirom da je vrijednosno usklaenje porezno nepriznato, priznata je odgoena porezna imovina u iznosu od 6.000
kn (30.000 x 20%). Dana 31. 1. 2016. godine drutvo je prodalo sve
udjele za iznos od 110.000 kn te su potraivanja naplaena. Drutvo
je ostvarilo gubitak od prodaje udjela u iznosu od 13.656 kn (110.000
kn - 123.656 kn*).
*Troak stjecanja umanjen za gubitak od umanjenja.

Knjienje:
Red.
Opis
Iznos
br.
2015. godina
Kupnja udjela
1. Ulaganja u udjele
153.656,00
iroraun
153.656,00
Vrednovanje ulaganja
2. Vrijednosno usklaenje ulaganja 30.000,00
Ispravak vrijednosti ulaganja u
udjele
30.000,00
Odgoena porezna imovina
2a. Odgoena porezna imovina
6.000,00
Odgoeni porez
6.000,00
2016. godina
Prodaja udjela
Potraivanja za prodaju udjela
110.000,00
Ulaganja u udjele
153.656,00
3. Ispravak vrijednosti ulaganja u
udjele
30.000,00
Realizirani gubitak od prodaje
udjela
13.656,00
Ukidanje odgoene porezne imovine
3a. Odgoeni porez
6.000,00
Odgoena porezna imovina
6.000,00
Naplata potraivanja za prodane udjele
4. iroraun
110.000,00
Potraivanja za prodaju udjela
110.000,00

Konto
Duguje Potrauje
045

100

7280
0495
080
8301
121
045
0495
726
8301
080
100
121

3. ULAGANJA U PRIDRUENA DRUTVA

3.1. Definiranje pridruenog drutva


Pridrueno drutvo je drutvo u kojem ulagatelj ostvaruje znaajan utjecaj (postoji mo sudjelovanja i utjecaj na donoenje odluka
o financijskim i poslovnim politikama drutva), ali ne i kontrolu nad
tim politikama. Openito, znaajan utjecaj postoji ako ulagatelj u
subjektu koji je predmet ulaganja, direktno ili indirektno, ostvaruje
20% ili vie glasake moi. Meutim, osim vlasnikog udjela kljuan
faktor znaajnog utjecaja je i mo sudjelovanja u donoenju odluka.
5
Isti postupak bi se primijenio i kada bi se radilo o ulaganju u dionice koje ne
kotiraju na burzi i ija se fer vrijednost ne moe pouzdano utvrditi.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 11:40:30 AM

RAUNOVODSTVO - financijsko raunovodstvo


U skladu s to. 6. MRS-a 28 i to. 2.40. HSFI-a 2, pokazatelji znaajnog
utjecaja dokazuju se predstavnicima u upravi ili drugom istovjetnom
upravnom tijelu subjekta u koje je izvreno ulaganje, sudjelovanjem
ulagatelja u procesima donoenja politika (ukljuujui i sudjelovanje
u odlukama o isplati udjela u dobiti), materijalnim transakcijama
izmeu ulagatelja i subjekta koji je predmetom ulaganja, razmjenom
rukovodeeg osoblja ili davanjem bitnih tehnikih informacija.

3.2. Priznavanje, poetno i naknadno mjerenje ulaganja


u pridruena drutva
Ulagatelj svoj udio u pridruenom drutvu obraunava metodom
udjela, osim za one udjele za koje vrijedi izuzee od primjene metode prema to. 17. MRS-a 28. Sukladno to. 3. MRS-a 28 i to. 2.15.
HSFI-a 2 ulaganja e se poetno priznati po troku stjecanja, a nakon
datuma stjecanja knjigovodstvenu vrijednost ulaganja potrebno je
uskladiti (uveati ili umanjiti) za promjene ulagaeva udjela u neto
imovini subjekta. U dobit i gubitak ulagatelja uraunat je njegov udio
u dobiti i gubitku subjekta koji je predmet ulaganja. Ostvareni dobitak pridruenog drutva predstavlja prihod ulagatelja i knjii se kao
poveanje knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, a ostvareni gubitak
pridruenog drutva iskazat e se kao rashod ulagatelja i smanjenje
knjigovodstvene vrijednosti ulaganja (meutim, gubitak se priznaje
samo do visine knjigovodstvene vrijednosti ulaganja). Kada pridrueno drutvo u sljedeim razdobljima iskae dobit u poslovanju,
ulagatelj e svoj udjel u dobiti poeti iskazivati tek nakon to pokrije
gubitak, odnosno nakon to njegov udjel u dobiti bude jednak udjelu
u nepriznatim gubicima. Osim udjela u dobiti ili gubitku, ulagatelj e
svoje ulaganje uskladiti i za promjene koje proizlaze s osnove revalorizacije nekretnina, postrojenja i opreme pridruenog drutva
te teajnih razlika. Uinke tih promjena ulagatelj e iskazati unutar
ostale sveobuhvatne dobiti. Nadalje, iznosi koje je subjekt koji je
predmetom ulaganja isplatio izvjetajnom subjektu (dividende
ili isplata udjela u dobiti) smanjuju knjigovodstvenu vrijednost
ulaganja. Prema tome, primjenom metode udjela knjigovodstvena
vrijednost ulaganja utvrdit e kako slijedi:
1. Troak stjecanja udjela/dionica
2. + Udjel u neto dobiti pridruenog drutva
3. +/- Udjel u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruenog drutva
4. - Isplaene dividende ili udio u dobiti
5. - Udjel u gubitku pridruenog drutva
Knjigovodstvena vrijednost ulaganja u pridrueno drutvo
(1 + 2 +/-3 - 4 - 5)

Ulagatelj takoer moe imati i gubitke nastale smanjenjem


vrijednosti ulaganja koje priznaje sukladno MRS-u 36 - Umanjenje
imovine, a nakon razmatranja zahtjeva MRS-a 39 odnosno HSFI-a 9.
Udjeli u pridruenim drutvima klasificiraju se u bilanci kao
dugotrajna imovina i iskazuju na poziciji ulaganja koja se obraunavaju metodom udjela, osim u sluaju kada su udjeli u pridruenom
drutvu razvrstani u portfelj namijenjen prodaji, sukladno MSFI-u 5
- Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja,
odnosno istoimenom HSFI-u 8, kada ih je potrebno reklasificirati na
kratkotrajnu imovinu te mjeriti po nioj vrijednosti izmeu knjigovodstvene vrijednosti i fer vrijednosti umanjene za trokove prodaje.
Za preostali udio koji nije klasificiran kao namijenjen prodaji, ulagatelj e nastaviti s primjenom metode udjela sve do trenutka prodaje
onog dijela udjela prethodno razvrstanog u portfelj namijenjen

prodaji. Nakon prodaje ulagatelj mora svaki zadrani udjel u pridruenom drutvu priznati sukladno MRS-u 39, osim ako preostali udjel
nakon prodaje i dalje ostaje pridrueno drutvo te se primjenjuje
metoda udjela.
Ulagatelj koji ima udjele u pridruenim subjektima moe pored
svojih pojedinanih financijskih izvjetaja sastavljati i nekonsolidirane
financijske izvjetaje. Ako subjekt pored svojih pojedinanih financijskih izvjetaja u kojima ulaganja u pridruena drutva obraunava
metodom udjela, priprema i odvojene (nekonsolidirane) financijske
izvjetaje prema MRS-u 27, u tim izvjetajima e ulaganja obraunati
metodom troka, a naknadno mjerenje vriti po troku ili u skladu
s MRS-om 39 (po fer vrijednosti). Ako je ulagatelj ujedno i matica
nekom subjektu, tada e se u konsolidiranim financijskim izvjetajima ulaganje u pridruenog poduzetnika evidentirati primjenom
metode udjela, osim kada je ulaganje razvrstano kao imovina koja se
dri za prodaju ili kada se primjenjuje izuzee iz toke 2.46. HSFI-a 2
koje dozvoljava matici koja ima udjel u pridruenom drutvu da ne
sastavlja konsolidirane financijske izvjetaje.

3.3. Prestanak priznavanja ulaganja u pridruena


drutva
Subjekt je obvezan prestati s primjenom metode udjela od datuma na koji njegov udjel prestaje biti pridrueni subjekt, odnosno
kada izgubi znaajan utjecaj u poduzetniku u koji je izvrio ulaganje.
Sukladno to. 22. MRS-a 28, postupci prilikom prestanka primjene
metode udjela su kako slijedi:
a) ako udjel preraste u ovisni subjekt, ulagatelj postaje matica te je
udjel duan obraunavati sukladno MSFI-u 3 i MSFI-u 10
b) ako subjekt zadri udio koji je manji od 20%, ulaganje u pridruenog poduzetnika postaje ulaganje u financijsku imovinu.
Preostali udio potrebno je mjeriti po fer vrijednosti utvrenoj u
visini fer vrijednosti kod prvog knjienja kao financijske imovine
sukladno MRS-u 39. Dobit ili gubitak utvruje se kao razlika: 1.)
fer vrijednosti eventualno zadranog udjela i prihoda ostvarenih
otuenjem dijela udjela u pridruenom subjektu i 2.) knjigovodstvene vrijednosti udjela na datum na koji je prestao primjenjivati metodu udjela.
c) svi iznosi koji su prethodno iskazani u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti u vezi s udjelom trebaju se obraunati po istoj osnovi koja bi
vrijedila da je subjekt koji je predmetom ulaganja izravno otuio
povezanu imovinu ili povezane obveze. U skladu s navedenim,
dobit/gubitak prethodno iskazani u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruenoga drutva e se u trenutku otuenja povezanog
sredstva ili obveze preknjiiti u dobit i gubitak od otuenja, a
ulagatelj e tu dobit/gubitak prenijeti kao reklasifikacijsku
uskladu s vlasnike glavnice u dobit ili gubitak kad prestane primjenjivati metodu udjela. Takoer, ako pridrueno drutvo ima
kumulativne teajne razlike od inozemnog poslovanja iskazane
u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i subjekt prestane s primjenom
metode udjela, potrebno je prenijeti u dobit i gubitak sve to je
temeljem inozemnog poslovanja prethodno iskazano u ostaloj
sveobuhvatnoj dobiti.
Meutim, ako se samo smanji vlasniki udjel subjekta u pridruenom drutvu, ali subjekt i dalje nastavi primjenjivati metodu udjela,
duan je dio dobiti i gubitka ranije priznatog u ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti po osnovi smanjenja vlasnikog udjela prenijeti u dobit i gubitak kad bi se ta dobit, odnosno taj gubitak ionako obvezno prenosio
u dobit i gubitak prilikom otuenja povezane imovine ili povezanih
obveza.
Raunovodstvo i financije 9/2015.

pretnar.indd 33

33
8/26/15 11:40:30 AM

RAUNOVODSTVO financijsko raunovodstvo


3.4. Primjeri raunovodstvenog iskazivanja ulaganja i
otuenja ulaganja u pridruena drutva
Primjer 1. Prodaja udjela u pridruenom drutvu - zadravanje
znaajnog utjecaja
Drutvo X steklo je 31. 3. 2015. godine 2.000 dionica drutva A
(ukupno emitirano 5.000 dionica), vlasniki udio 40%. Trina cijena
u trenutku stjecanja iznosi 250 kn po dionici te je plaeno 500.000
kn. Ovisni trokovi stjecanja dionica iznose 10.000 kn i plaeni su.
Ukupni trokovi stjecanja su 510.000 kn. Neto dobit drutva A za
2015. godinu iskazana je u iznosu od 300.000 kn. Drutvu X pripada
razmjeran iznos od trenutka stjecanja od 90.000 kn (300.000 x 40% /
12 x 9). Takoer, drutvo A je u financijskim izvjetajima na 31. 12.
2015. godine iskazalo revalorizacijsku rezervu s osnove svoenja na
fer vrijednost financijske imovine raspoloive za prodaju u iznosu od
40.000 kn. Drutvo priznaje pripadajui dio revalorizacijskih rezervi
u iznosu od 40%, tj. 16.000 kn. Knjigovodstvena vrijednost ulaganja
drutva X na 31. 12. 2015. godine iznosi 616.000 kn (510.000 kn +
90.000 kn + 16.000 kn).
Dana 2. 1. 2016. godine drutvo X prodaje 20% dionica od
svojih ukupnih dionica (dakle, prodaje 400 dionica), smanjuje udjel
za 8% i zadrava udio od 32%. Prodajna vrijednost dionica iznosi
130.000 kn, knjigovodstvena vrijednost prodanih dionica 123.200 kn
(616.000 kn / 2.000 dionica x 400 dionica) te je realiziran dobitak od
prodaje 6.800 kn. Potraivanja su naplaena. Revalorizacijska rezerva
za prodane dionice se u iznosu od 3.200 kn (16.000 kn x 20%) prenosi
u dobit ili gubitak. Dana 31. 3. 2016. godine drutvo A je izglasalo
dividende u ukupnom iznosu 70.000 kn, od ega drutvu X pripada
iznos od 22.400 kn (70.000 kn x 32%). Dividende su isplaene.
Konto
Red.
Opis
Iznos
br.
Duguje Potrauje
2015. godina
Kupnja dionica
1. Ulaganja u pridruena drutva
510.000,00 042
iroraun
510.000,00
100
Priznavanje udjela u dobiti
2. Ulaganja u pridruena drutva
90.000,00 042
Prihodi s osnove udjela u dobiti
90.000,00
777
Priznavanje udjela u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti
16.000,00 042
2a. Ulaganja u pridruena drutva
Revalorizacijske rezerve s osnove
promjene fer vrijednosti fin. imov.
16.000,00
931
2016. godina
Prodaja dionica
Potraivanja za prodaju dionica
130.000,00 121
3. Ulaganja u pridruena drutva
123.200,00
042
Realizirani dobitak od prodaje
dionica
6.800,00
776
Smanjenje ostale sveobuhvatne dobiti za prodane dionice
Revalorizacijske rezerve s osnove
3a. promjene fer vrijednosti fin. imov.
6.000,00 931
Realizirani dobitak od prodaje
dionica
6.000,00
776
Naplata potraivanja za prodane dionice
4. iroraun
130.000,00 100
Potraivanja za prodaju dionica
130.000,00
121
Potraivanja za dividende
5. Potraivanja za dividende
22.400,00 1640
Ulaganja u pridruena drutva
22.400,00
042
Naplata potraivanja za dividende
5a. iroraun
22.400,00 100
Potraivanja za dividende
22.400,00
1640

34
pretnar.indd 34

Primjer 2. Prodaja udjela u pridruenom drutvu - gubitak


znaajnog utjecaja
Drutvo X dana 31. 1. 2015. godine stjee 30% udjela u drutvu
A (300 dionica) po cijeni od 100 kn. Naknade brokerima iznose
1.000 kn. Ukupni troak stjecanja je 31.000 kn. Dionice kotiraju na
burzi. Dana 30. 4. 2015. godine drutvo A donosi odluku o isplati
dividende u iznosu 5 kn/dionica. Dividende su isplaene drutvu X
u iznosu od 1.500 kn. Dana 1. 5. 2015. godine drutvo prodaje 150
dionica drutvu Y, ime smanjuje udjel s 30% na 15%. Dionice su
prodane drutvu Y po cijeni od 110 kn, to je trina cijena na datum prodaje. Prodajna vrijednost dionica je 16.500 kn. Drutvo A
je za period prije prodaje 1. 1. - 30. 4. 2015. godine ostvarilo gubitak
od 10.000 kn. Razmjerni dio gubitka koji pripada drutvu X iznosi
750 kn (10.000 x 30% / 12 x 3). Knjigovodstvena vrijednost prodanih
dionica iznosi 14.375 kn ((31.000 kn - 1.500 kn -750 kn) / 300 dionica
x 150 dionica). Drutvo X je prodajom dionica realiziralo dobitak
od 2.125 kn. Preostali dio ulaganja se reklasificira i dalje se priznaje
kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka.
Fer vrijednost ulaganja na datum reklasifikacije (1. 5. 2015. godine)
je 16.500 kn (150 dionica x 110 kn), a knjigovodstvena vrijednost
ulaganja 14.375 kn. Drutvo X je priznalo dobitak od svoenja na
fer vrijednost preostalih ulaganja u iznosu od 2.125 kn.
Knjienje:
Red.
br.
1.

2.

2a.

3.

4.

4a.

5.

5a.

Opis

Iznos

Kupnja dionica
Ulaganja u pridruena drutva 31.000,00
iroraun
31.000,00
Potraivanja za dividende
Potraivanja za dividende
1.500,00
Ulaganja u pridruena drutva 1.500,00
Naplata potraivanje za dividende
iroraun
1.500,00
Potraivanja za dividende
1.500,00
Priznavanje udjela u gubitku
Udio u gubitku pridruenog
drutva
750,00
Ulaganja u pridruena drutva
750,00
Prodaja dionica
Potraivanja za prodaju
dionica
16.500,00
Ulaganja u pridruena drutva 14.375,00
Realizirani dobitak od prodaje
dionica
2.125,00
Naplata potraivanja za prodane dionice
iroraun
16.500,00
Potraivanja za prodaju
dionica
16.500,00
Svoenje na fer vrijednost preostalih ulaganja
Ulaganja u pridruena drutva 2.125,00
Nerealizirani dobici od
poveanja fer vrijednosti
dionica
2.125,00
Reklasifikacija ulaganja
Ulaganja u dionice
16.500,00
Ulaganja u pridruena drutva 16.500,00

Konto
Duguje Potrauje
042
100
1640
042
100
1640

721
042

121
042
776
100
121
042

778
1550
042

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 11:40:30 AM

RAUNOVODSTVO - financijsko raunovodstvo


4. ULAGANJA U OVISNA DRUTVA

4.1. Definiranje ovisnog drutva


Ovisno drutvo je drutvo koje je pod kontrolom nekog drugog
subjekta (matice). Kontrola se odnosi na pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama subjekta tako da se ostvare koristi od
njegovih aktivnosti, a uobiajeno se ostvaruje ako ulagatelj ima vie
od 50% vlasnikih udjela u drugom subjektu. Ipak, kontrola nuno
ne ovisi o stjecanju vlasnikih udjela. Detaljnije o uvjetima temeljem kojih se ostvaruje kontrola nad drugim subjektom definirano
je to. 6. i 7. MSFI-a 10, odnosno to. 2.33. HSFI-a 2. U poslovnim
spajanjima u kojima jedan subjekt kontrolira drugi subjekt, odnosno
kada subjekt stekne vie od 50% dionica ili udjela u drugom subjektu
dolazi do matino-podrunikog odnosa. Radi se o preuzimanju,
odnosno akviziciji te subjekti (matica i ovisno drutvo) i dalje ostaju
zasebni pravni subjekti. U tom sluaju subjekt koji je matica duan je,
osim odvojenih (nekonsolidiranih) financijskih izvjetaja, prezentirati
i konsolidirane financijske izvjetaje, osim u uvjetima izuzea definiranim u to. 4.a) MSFI-a 10.

4.2. Priznavanje, poetno i naknadno mjerenje ulaganja


u ovisna drutva
U nekonsolidiranim (odvojenim) financijskim izvjetajima subjekt e ulaganja kod kojih stjee preko 50% dionica ili udjela u drugom subjektu poetno priznati primjenom metode troka ulaganja,
a ulaganja e u bilanci klasificirati kao udjele (dionice) kod povezanih
poduzetnika. Sukladno to. 2.14. HSFI-a 2, metoda troka ulaganja
je raunovodstvena metoda temeljem koje se ulaganje poetno priznaje po troku, a ulagatelj priznaje prihod, nakon datuma stjecanja,
samo u mjeri u kojoj je izglasana dobit poduzetnika u koje je izvrio
ulaganje. Dakle, prihodi od dividendi i udjela u dobiti priznaju se kada
je ustanovljeno pravo ulagatelja na isplatu dividende/udjela u dobiti,
a ne kada se stvarno naplati. Trokovi ulaganja obuhvaaju i trokove
direktno vezane uz ulaganje (npr. profesionalne naknade plaene
raunovoama, pravnim savjetnicima, procjeniteljima i ostalim konzultantima), ali ne obuhvaaju ope administrativne trokove i druge
trokove koji nisu direktno vezani za ulaganje, a koji e se priznati
kao rashod u trenutku nastanka. Kod naknadnog vrednovanja ulaganja postoje odreene razlike izmeu MRS-a 27 i HSFI-a 2. Naime,
to. 10. MRS-a 27 navodi da se ulaganja mogu mjeriti po troku ili u
skladu s MRS-om 39 (po fer vrijednosti), dok HSFI 2 izriito navodi
primjenu metode troka. Dakle, kod naknadnog vrednovanja po fer
vrijednosti sukladno MRS-u 39, ulaganja u ovisna drutva potrebno
je klasificirati ili kao financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz raun
dobiti i gubitka ili kao financijsku imovinu raspoloivu za prodaju, s
obzirom na razliito iskazivanje efekata promjene fer vrijednosti.
U konsolidiranim financijskim izvjetajima sva poslovna spajanja, odnosno mjerenje ulaganja u ovisne poduzetnike obraunavaju
se primjenom metode stjecanja (metode kupnje)6, sukladno to.
4. MSFI-a 3 - Poslovna spajanja i to. 2.57. HSFI-a 2. Primjena metode nalae utvrivanje stjecatelja, odreivanje datuma stjecanja,
priznavanje i vrednovanje steene utvrdive imovine i preuzetih obveza po fer vrijednosti, priznavanje nekontrolirajueg (manjinskog)
interesa u steeniku te priznavanje i mjerenje goodwilla ili dobiti
ostvarene kupnjom po cijeni nioj od trine. Kada matica nema
100%-tno vlasnitvo nad ovisnim drutvom, postoji nekontrolirajui
6
Vie o stjecanju udjela u ovisnom drutvu vidjeti u Pretnar, A. S.: Utvrivanje goodwilla prilikom postupnog stjecanja, RIF br. 7/14.

interes koji pripada manjinskim dioniarima, a iskazuje se u kapitalu


odvojeno od vlasnikog kapitala matice. Sukladno to. 19. MSFI-a 3
nekontrolirajui interes u steeniku mjeri se ili po fer vrijednosti ili
u visini udjela u utvrdivoj neto imovini steenika, dok je sukladno
to. 2.67. HSFI-a 2 nekontrolirajui interes dozvoljeno mjeriti samo u
visini stjecateljevog udjela u fer vrijednosti neto imovine steenika.
Nadalje, na datum stjecanja potrebno je utvrditi goodwill, koji se
prema to. 32. MSFI-a 3 utvruje na sljedei nain:
1. Naknada za stjecanje mjerena po fer vrijednosti (troak stjecanja)
2. Nekontrolirajui (manjinski) interes mjeren po fer vrijednosti ili u
visini udjela u neto imovini steenika
3. Prethodno steeni udjeli po fer vrijednosti
4. Fer vrijednost neto imovine steenika (razlika fer vrijednosti
preuzete steenikove imovine i obveza)
Goodwill = (1 + 2 + 3 - 4)

Sukladno to. 2.61. HSFI-a 2 goodwill se utvruje kao razlika


izmeu troka poslovnog spajanja i stjecateljevog udjela u fer vrijednosti neto imovine steenika. Bitno je za naglasiti da se u troak poslovnog spajanja prema to. 2.60. HSFI-a 2 ukljuuju i svi trokovi koji
se mogu direktno povezati s poslovnim spajanjem. Meutim, MSFI-i
3 u to. 53 izriito navodi da se takvi trokovi moraju obraunati kao
rashod u razdoblju nastanka.
Nadalje, to. B63 MSFI-a 3 navodi da se nakon poetnog priznavanja goodwill ne amortizira, ve se mora testirati na umanjenje u
skladu s MRS-om 36 - Umanjenje imovine, to znai da se iskazuje po
troku umanjenom za kumulativne gubitke od umanjenja vrijednosti. Meutim, HSFI 2 u to. 2.71. i 2.72. navodi da se nakon poetnog
priznavanja goodwill steen u poslovnom spajanju iskazuje po troku, umanjenom za akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti i
akumuliranu amortizaciju, s time da se goodwill moe amortizirati u
korisnom vijeku trajanja od najvie 5 godina.

4.3. Prestanak priznavanja ulaganja u ovisna drutva


Ovisno o veliini smanjenja vlasnikog udjela moe doi do gubitka kontrole nad ovisnim drutvom ili e se zadrati kontrola uz
smanjenje postojeeg vlasnikog udjela. Smanjenje vlasnikog udjela moe se ostvariti prodajom svih ili dijela udjela u ovisnom drutvu,
prestankom ugovornog odnosa (sporazuma) koji matici daje pravo
kontrole, izdavanjem dodatnih udjela od strane ovisnog drutva i
prodajom treim stranama, ime se smanjuje (razrijeuje) udio
matice, stjecanjem kontrole nad ovisnim drutvom od strane vlade,
suda ili regulatornog tijela. Nadalje, matica e ostvariti gubitak kontrole kada izgubi mo kontroliranja financijskih i poslovnih politika
subjekta u kojeg investira te dobivanja koristi iz aktivnosti ovisnog
drutva. Gubitak kontrole mogue je ostvariti jednom ili kroz vie
transakcija (sporazuma).
Smanjenje vlasnikog udjela i ostvarena dobit ili gubitak uslijed
potpune ili djelomine prodaje utjecat e na razliiti raunovodstveni tretman prodaje i preostalog ulaganja, kako u pojedinanim
financijskim izvjetajima matice, tako i u konsolidiranim financijskim
izvjetajima, a koji ovisi o tome je li smanjenjem udjela zadrana
kontrola ili je ostvaren gubitak kontrole.
Kada se vlasniki udjel smanjuje, ali ne dolazi do gubitka kontrole,
sve transakcije vezane uz smanjenje, odnosno prodaju udjela obraunavaju se kao transakcije vlasnikim kapitalom, tj. kao transakcije
s vlasnicima te se priznaju u konsolidiranim izvjetajima u okviru kapitala, bez utjecaja na dobit ili gubitak. Prilikom gubitka kontrole nad
ovisnim drutvom dolazi do priznavanja dobiti ili gubitka od prodaje
Raunovodstvo i financije 9/2015.

pretnar.indd 35

35
8/26/15 11:40:31 AM

RAUNOVODSTVO financijsko raunovodstvo


udjela u konsolidiranom izvjetaju o dobiti te je potrebno ponovno
vrednovati zadrani nekontrolirajui interes, ukoliko postoji.7
U pojedinanim financijskim izvjetajima matice prodaja e se u
oba sluaja priznati kroz dobit ili gubitak.
Nadalje, sukladno MSFI-u 5, odnosno HSFI-u 8 subjekt koji se
obvezao na plan prodaje koji ukljuuje gubitak kontrole nad ovisnim
subjektom, duan je svu imovinu i sve obveze tog ovisnog subjekta
razvrstati kao namijenjene prodaji ako su ispunjeni odreeni kriteriji,
bez obzira hoe li nakon prodaje zadrati manjinski interes u tom
subjektu.

4.4. Primjeri raunovodstvenog iskazivanja ulaganja i


otuenja ulaganja u ovisno drutvo
Primjer 1. Ulaganje u ovisno drutvo
Drutvo A je 1. 1. 2015. godine steklo 100% udjela u drutvu
B za iznos od 350.000 kn. Dana 30. 6. 2015. godine drutvo A
prodaje 10% udjela u drutvu B za iznos od 50.000 kn te zadrava
udio od 90%. Knjigovodstvena vrijednost prodanih udjela iznosi
35.000 kn (350.000 kn x 10%), te je priznat realizirani dobitak u iznosu od 15.000 kn. Kontrola nad drutvom B i dalje postoji. Drutvo
B u srpnju 2015. godine donosi odluku o raspodijeli dobiti za 2014.
godinu u ukupnom iznosu od 60.000 kn, od ega drutvu A pripada
iznos od 54.000 kn (60.000 kn x 90%).
Fer vrijednost neto imovine drutva B na datum stjecanja je
250.000 kn, od ega kapital = 20.000 kn, zadrana dobit = 230.000
kn. Goodwill je utvren u iznosu od 100.000 kn (350.000 kn - 250.000
kn).
Na datum prodaje 10% udjela u drutvu B fer vrijednost neto
imovine iznosi 290.000 kn (od ega kapital = 20.000 kn, zadrana dobit = 230.000 kn, rezultat za godinu do trenutka prodaje = 20.000 kn
te revalorizacijske rezerve s osnove revalorizacije financijske imovine
= 20.000 kn).
Knjienje u odvojenim financijskim izvjetajima drutva A
Red.
br.
1.

2.

3.

3a.

Opis

Iznos

Kupnja udjela
Udjeli u povezanim drutvima
350.000,00
iroraun
350.000,00
Prodaja udjela
Potraivanja za prodaju udjela
50.000,00
Udjeli u povezanim drutvima
35.000,00
Realizirani dobitak od prodaje
udjela
15.000,00
Potraivanja za udjele u dobiti
Potraivanja za udjele u dobiti
54.000,00
Prihod od udjela u dobiti
54.000,00
Naplata potraivanja za udjele u dobiti
iroraun
54.000,00
Potraivanja za dividende
54.000,00

Konto
Duguje Potrauje
0402
100
121
042
776
1640
770
100
1640

7
Vie o raunovodstvenom iskazivanju smanjenja udjela u ovisnom drutvu
u konsolidiranim financijskim izvjetajima vidjeti u Pretnar, A. S.: Raunovodstveni
tretman prodaje udjela u ovisnom drutvu, RIF br. 8/14.

36
pretnar.indd 36

Knjienje u konsolidiranim financijskim izvjetajima drutva A


Utvrivanje iznosa usklade kapitala vlasnika uslijed prodaje
udjela:
Red.
Opis stavke
br.
1. Naknada za prodane udjele

(u HRK)
50.000,00

2.

Nekontrolirajui (manjinski) interes

3.

Promjena kapitala vlasnika (1 - 2)

4.

Revalorizacijska rezerva koja pripada


manjinskom interesu

Red.
br.

Opis

29.000,00
(290.000,00 x 10%)
21.000,00

Iznos

2.000,00
(20.000,00 x 10%)
Konto
Duguje Potrauje

Eliminacija poetnog stjecanja udjela drutva B


Udjeli u povezanim drutvima
350.000,00
0402
1. Temeljni kapital
20.000,00 910
Zadrana dobit
230.000,00 940
Goodwill
100.000,00 004
Eliminacija prodaje 10% udjela evidentiranih u pojedinanim
izvjetajima drutva A
iroraun
50.000,00
100
2.
Udjeli u povezanim drutvima
35.000,00 0402
Realizirani dobitak od prodaje
udjela
15.000,00 776
Prodaja udjela evidentirana u konsolidiranim financijskim
izvjetajima
iroraun
54.000,00 100
3.
Manjinski interes
29.000,00
91
Promjena vrijednosti glavnice
matice - kapitalne rezerve
21.000,00
912
Realokacija revalorizacijske rezerve
Revalorizacijske rezerve s
osnove promjene fer vrijednosti
3a.
fin. imov.
2.000,00 931
Promjena vrijednosti glavnice
matice - kapitalne rezerve
2.000,00
912
Eliminacija prihoda od udjela u dobiti
4. Prihod od udjela u dobiti
54.000,00 770
Zadrana dobit
54.000,00
940

5. ZAKLJUAK
Ovisno u steenom vlasnikom udjelu te utjecaju na politike
subjekta u koji je izvreno ulaganje, drutvo e ulaganja u dionice
i udjele drugog drutva priznati kao financijsku imovinu, ulaganja
u pridruena drutva ili ulaganja u ovisna drutva, te e primijeniti
odgovarajue metode priznavanja i vrednovanja ovisno o kategoriji
ulaganja. Ulaganja u financijsku imovinu je pri poetnom priznavanju
potrebno klasificirati u kategoriju po fer vrijednosti kroz raun dobiti
i gubitka ili u financijsku imovinu raspoloivu za prodaju. Ulaganje
se priznaje po troku koji obuhvaa transakcijske trokove, osim kod
imovine po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka, kada se priznaju kao rashod razdoblja. Naknadno mjerenje provodi se po: a) fer
vrijednosti, a uinci promjene fer vrijednosti se iskazuju kroz revalorizacijsku rezervu ili kao prihod/rashod u raunu dobiti i gubitka ili b)
po troku, ako ne postoji aktivno trite ili se fer vrijednost ne moe
utvrditi. Ulaganja u pridruena drutva obraunavaju se primjenom

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 11:40:31 AM

RAUNOVODSTVO - financijsko raunovodstvo


metode udjela, poetno se priznaju po troku, a kasnije se knjigovodstveni iznos ulaganja usklauje za rezultat pridruenog drutva,
isplaene dividende/udjele, ostalu sveobuhvatnu dobit. Ulaganja u
ovisna drutva mjere se po troku u odvojenim financijskim izvjetajima (za obveznike MSFI-a mogue i po fer vrijednosti), odnosno po
metodi stjecanja (kupnje) u konsolidiranim financijskim izvjetajima.
Uinci otuenja ulaganja priznaju se u dobit ili gubitak u odvojenim
financijskim izvjetajima, bez obzira na kategoriju ulaganja, dok efekti priznavanja otuenja u konsolidiranim izvjetajima ovise o tome
je li dolo do gubitka kontrole ili je kontrola nad ovisnim drutvom
zadrana.

Literatura:
1. Gulin, D., Perevi, H., Financijsko raunovodstvo - izabrane
teme, HZRiF, Zagreb, 2013.
2. Primjena Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja - s poreznim propisima, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih
djelatnika, Zagreb, 2008.
3. Business combinations and noncontrolling interests, Application
of the U.S. GAAP and IFRS Standards, 2014, PWC, dostupno na:
http://www.pwc.com/en_US/us/cfodirect/assets/pdf/accounting-guides/pwc-business-combinations-noncontrolling-interests.pdf, 14. 7. 2015.
4. Consolidated and other financial statements, Revised November
2013, EY, dostupno na: www.ey.com., 14. 7. 2015.

KONZULTACIJE I SAVJETI:

KONZULTACIJE I SAVJETI:
(u cijeni pretplate na asopis Rif)

h telefonom:
01 / 46 86 506

svakodnevno od 8 do 13 sati

h osobno:
po dogovoru sa savjetnicima od 13 do 15 sati
e-mail: rif@rif.hr
Raunovodstvo i financije 9/2015.

pretnar.indd 37

37
8/26/15 11:40:31 AM

REVIZIJA eksterna revizija


DOMAGOJ BAKRAN, mag. oec.

Struni lanak UDK 657.6

HZRIF, Zagreb

Obveza revizije financijskih izvjetaja


prema novom Zakonu o raunovodstvu
Novi Zakon o raunovodstvu (Nar. nov., br. 78/15.) i nadalje definira obveznike revizije financijskih izvjetaja
te elemente koje mora imati revizorsko izvjee. Obveznici revizije financijskih izvjetaja su od 1. sijenja 2016.
godine objedinjeni u jednom zakonu, Zakonu o raunovodstvu, zbog ega od 1. sijenja 2016. lanak 6.a Zakona
o reviziji vie nee biti na snazi. Zakonom o raunovodstvu propisani su i elementi revizorskog izvjea, koji su
opirniji u usporedbi s prethodnim zahtjevima. U lanku autor pie o obveznicima revizije financijskih izvjetaja i
navodi koji su to elementi revizorskog izvjea koji su propisani novim Zakonom o raunovodstvu.
1. UVOD
U novom Zakonu o raunovodstvu (Nar. nov., br. 78/15.), proirene su odredbe koje se odnose na reviziju godinjih financijskih
izvjetaja. Kao i do sada, Zakon o raunovodstvu definira obveznike
revizije financijskih izvjetaja i oblik revizorskog izvjea, no od sljedee godine na neto drugaiji nain. S obzirom da Zakon stupa na
snagu 1. sijenja 2016. godine, navedene odredbe koje se odnose
na reviziju financijskih izvjetaja odnose se na reviziju financijskih
izvjetaja koji se odnose na 2016. godinu. U nastavku lanka detaljno
su navedeni obveznici revizije te elementi revizorskog izvjea kao
konanog proizvoda revizora.

2. OBVEZNICI REVIZIJE
Stupanjem na snagu novog Zakona o raunovodstvu obveznici
revizije bit e utvreni iskljuivo tim Zakonom. Do 1. sijenja 2016.
godine obvezu revizije godinjih financijskih izvjetaja definirali su
lanak 6.a Zakona o reviziji (Nar. nov., br. 146/05., 139/08., 144/12.)
te lanak 17. Zakona o raunovodstvu (Nar. nov., br. 109/07., 54/13.,
121/14.).
Od 1. sijenja 2016. godine obvezi revizije godinjih financijskih
izvjetaja podlijeu godinji odvojeni i konsolidirani financijski izvjetaji subjekata od javnog interesa te velikih i srednjih poduzetnika
koji nisu subjekti od javnog interesa.1
Subjekt od javnog interesa je poduzetnik koji je osnovan sukladno propisima Republike Hrvatske i iji su vrijednosni papiri uvrteni
na ureeno trite bilo koje drave lanice kako je odreeno zakonom kojim se ureuje trite kapitala. Subjektima od javnog interesa
smatraju se takoer:
kreditne institucije
institucije za elektroniki novac
drutva za osiguranje
drutva za reosiguranje
leasing drutva
drutva za upravljanje UCITS fondovima
drutva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima
UCITS fondovi
1

lanak 20. stavak. 1. Zakona o raunovodstvu (Nar. nov., br. 78/05.).

38
bakran-k.indd 38

alternativni investicijski fondovi


mirovinska drutva koja upravljaju obveznim mirovinskim
fondovima, mirovinska drutva koja upravljaju dobrovoljnim
mirovinskim fondovima, dobrovoljni mirovinski fondovi, obvezni
mirovinski fondovi i mirovinska osiguravajua drutva
drutva za dokup mirovine
faktoring drutva
investicijska drutva, burze, operateri MTP-a, sredinja klirinka
depozitarna drutva, operateri sredinjeg registra, operateri
sustava poravnanja i/ili namire i operateri Fonda za zatitu ulagatelja
Hrvatska banka za obnovu i razvitak
druga trgovaka drutva od javnog interesa sukladno odluci
Vlade Republike Hrvatske o popisu pravnih osoba od posebnog
dravnog interesa
veliki poduzetnici sukladno odredbama Zakona o raunovodstvu.2
Osim subjekata od javnog interesa, obveznici revizije su i srednji
i veliki poduzetnici. Srednji poduzetnici su oni koji prelaze uvjete za
mikro i male poduzetnike, ali ne prelaze dva od sljedea tri uvjeta:
1. ukupna aktiva 150.000.000,00 kuna
2. prihod 300.000.000,00 kuna
3. prosjean broj radnika tijekom poslovne godine 250 radnika.3
Veliki poduzetnici su oni koji prelaze uvjete za srednje poduzetnike te, bez obzira na zadane uvjete, banke, tedne banke, stambene
tedionice, institucije za elektroniki novac, drutva za osiguranje,
drutva za reosiguranje, leasing drutva, drutva za upravljanje
UCITS fondovima, drutva za upravljanje alternativnim investicijskim
fondovima, UCITS fondovi, alternativni investicijski fondovi, mirovinska drutva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima,
mirovinska drutva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima, dobrovoljni mirovinski fondovi, obvezni mirovinski fondovi
te mirovinska osiguravajua drutva, drutva za dokup mirovine,
faktoring-drutva, investicijska drutva, burze, operateri MTP-a,
sredinja klirinka depozitarna drutva, operateri sredinjeg registra,
operateri sustava poravnanja i/ili namire i operateri Fonda za zatitu
ulagatelja.4
2
3
4

lanak 3. Zakona o raunovodstvu (Nar. nov., br. 78/05.).


lanak 5. stavak 4. Zakona o raunovodstvu (Nar. nov., br. 78/05.).
lanak 5. stavak 5. Zakona o raunovodstvu (Nar. nov., br. 78/05.).

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 11:41:04 AM

REVIZIJA - eksterna revizija


Ako nije zadovoljen niti jedan od prethodnih uvjeta za obvezom
revizije godinjih financijskih izvjetaja, obvezi revizije podlijeu i:
godinji financijski izvjetaji matinih drutava velikih i srednjih
grupa5
odvojeni i konsolidirani godinji financijski izvjetaji dionikih
drutava te komanditnih drutava i drutava s ogranienom odgovornou iji odvojeni, odnosno konsolidirani podaci u godini
koja prethodi reviziji prelaze pokazatelje u dva od sljedea tri
uvjeta:
o iznos ukupne aktive 15.000.000,00 kuna
o iznos prihoda 30.000.000,00 kuna
o prosjean broj radnika tijekom poslovne godine 256
godinji odvojeni i konsolidirani financijski izvjetaji poduzetnika
koji su podnijeli zahtjev za uvrtavanje svojih vrijednosnih papira na ureeno trite7
godinji financijski izvjetaji poduzetnika koji su sudjelovali u
poslovnim spajanjima, odnosno podjelama kao preuzimatelji ili
novoosnovana drutva.8

3. REVIZORSKO IZVJEE
Novim Zakonom o raunovodstvu promijenjene su i odredbe
vezane uz revizorsko izvjee. Ono je neto opirnije, odnosno pripisane su nove izjave i miljenja koja revizor mora dati, tj. istaknuti u
svojem revizorskom izvjeu.
Zakonom o raunovodstvu propisano je da se revizija godinjih
financijskih izvjetaja obavlja u skladu s propisima kojima se ureuje
revizija. Navedeno se prije svega odnosi na Zakon o reviziji, kojim je
i definirano, u lanku 5., da se revizija obavlja neovisno, samostalno
i objektivno u skladu sa Zakonom o reviziji, Meunarodnim revizijskim standardima te pravilima revizijske struke, potujui Kodeks
profesionalne etike revizora. Zakon o reviziji propisuje, u lanku 17.,
da se revizorsko izvjee o obavljenoj reviziji financijskih izvjetaja i
konsolidiranih financijskih izvjetaja sastavlja u skladu s Meunarodnim revizijskim standardima. Meunarodni revizijski standardi koji
se bave tematikom revizorskog izvjea, odnosno miljenja su:
Meunarodni revizijski standard 700 - Formiranje miljenja i
izvjeivanje o financijskim izvjetajima
Meunarodni revizijski standard 705 - Modifikacije miljenja u
izvjeu neovisnog revizora
Meunarodni revizijski standard 706 - Odjeljci za isticanje pitanja i odjeljci za ostala pitanja u izvjeu neovisnog revizora.
Dakle, revizor sastavlja, na temelju obavljenog procesa revizije
financijskih izvjetaja, revizorsko izvjee sukladno prethodno navedenim Meunarodnim revizijskim standardima te ga nadopunjuje
s propisanim elementima izvjea iz lanka 20. stavka 6. Zakona o
raunovodstvu.
Prema Zakonu o raunovodstvu, revizorsko izvjee ukljuuje:
1. uvod u kojem se navode financijski izvjetaji koji su predmetom revizije, zajedno s okvirom financijskog izvjetavanja koji
je uporabljen u njihovu sastavljanju
2. opis opsega zakonske revizije, uz navoenje revizijskih standarda u skladu s kojima je revizija obavljena
3. miljenje revizora kojim se jasno izraava pruaju li godinji
financijski izvjetaji istinit i fer prikaz financijskog poloaja
poduzetnika sukladno ovom Zakonu i Hrvatskim standardima
5
6
7
8

lanak 20. stavak 2. Zakona o raunovodstvu (Nar. nov., br. 78/05.).


lanak 20. stavak 3. Zakona o raunovodstvu (Nar. nov., br. 78/05.).
lanak 20. stavak 4. Zakona o raunovodstvu (Nar. nov., br. 78/05.).
lanak 20. stavak 5. Zakona o raunovodstvu (Nar. nov., br. 78/05.).

4.
5.
6.
7.

financijskog izvjetavanja, odnosno Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja, ili jesu li godinji financijski
izvjetaji u skladu s propisima kojima se ureuje poslovanje
poduzetnika ako propisi zahtijevaju takvo miljenje revizora.
Miljenje revizora moe biti:
pozitivno (MRevS 700) ili
uvjetno (s rezervom; MRevS 705) ili
negativno (MRevS 705) ili
suzdrano (MRevS 705)
isticanje pitanja i navoenje ostalih pitanja na koje revizor eli
ukazati, ali bez izraavanja miljenja s ogradom, ako to zahtijevaju Meunarodni revizijski standardi
miljenje o usklaenosti izvjea poslovodstva s godinjim
financijskim izvjetajima za istu poslovnu godinu
miljenje o tome je li izvjee poslovodstva sastavljeno u skladu sa Zakonom o raunovodstvu
izjavu o tome je li, a na temelju znanja i razumijevanja poslovanja poduzetnika i njegova okruenja steenog u okviru revizije,
revizor identificirao znaajne pogrene prikaze u godinjem
izvjeu te, ako ih ima, opisati prirodu takvih pogreaka.

Revizor e uz obvezne postupke koje provodi u procesu revidiranja financijskih izvjetaja obaviti i reviziju dijelova izjave o primjeni
kodeksa korporativnog upravljanja koji se odnose na opis glavnih
elemenata poduzetnikova sustava unutarnje kontrole i upravljanja
rizikom u odnosu na postupak financijskog izvjetavanja i podatke
o znaajnim neposrednim i posrednim imateljima dionica u drutvu
te o tome isto tako izdati miljenje. Uz prethodno navedeno, revizor
e provjeriti jesu li u izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja ukljuene informacije iz lanka 22. toaka 1., 2., 5. i 6. Zakona
o raunovodstvu.
Navedeni elementi revizorskog izvjea odnose se i na konsolidirane godinje financijske izvjetaje i na konsolidirana izvjea
poslovodstva.
Nakon to revizor formira i napie izvjee, odnosno miljenje
revizora, zakonski zastupnik revizorskog drutva, samostalni revizor
ili ovlateni revizori zajednikog revizorskog ureda duni su zajedno
s ovlatenim revizorom potpisati revizorsko izvjee i navesti datum
sastavljanja. Kao i do sada, i nadalje e se revizorsko izvjee uvati
trajno u izvorniku.
Novina u Zakonu o raunovodstvu predstavlja odredba vezana
uz sluajeve kada revizor izda negativno miljenje ili se suzdri od
izraavanja miljenja. Ako se revizor, sukladno prethodno navedenim
propisima kojima se ureuje revizija, suzdri od izraavanja miljenja ili izda negativno miljenje, smatra se da obveza poduzetnika za
istinitim i fer prikazom financijskog poloaja i uspjenosti poslovanja
nije ispunjena. Sukladno Meunarodnom revizijskom standardu 705
- Modifikacije miljenja u izvjeu neovisnog revizora, revizor izdaje
negativno miljenje u sluajevima kada su godinji financijski izvjetaji znaajno pogreno prikazani, a procjena je revizora da su uinci
tih pogrenih prikaza na financijske izvjetaje znaajni i proimajui.
S druge strane, revizor e se suzdrati od izraavanja miljenja ukoliko nije bio u mogunosti pribaviti dostatne i primjerene dokaze
moguih uinaka na financijske izvjetaje, a koji bi bili znaajni i
proimajui. Za poduzetnika je za neispunjenje obveze istinitog i fer
prikaza financijskog poloaja i uspjenosti poslovanja predviena
novana kazna u iznosu od 10.000,00 kuna do 100.000,00 kuna, dok
je za odgovornu osobu poduzetnika za takav prekraj predviena
novana kazna u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna.
Raunovodstvo i financije 9/2015.

bakran-k.indd 39

39
8/26/15 11:41:09 AM

REVIZIJA interna revizija


Prof. dr. sc. BORIS TUEK, dr. sc. IVANA BARII

Struni lanak UDK 657.6

Ekonomski fakultet, Zagreb

Planiranje interne revizije temeljeno na


riziku
Procjena rizika je jedna od najznaajnijih faza cjelokupnog procesa interne revizije jer odreuje njegov daljnji
tijek. To je kljuna aktivnost u planiranju interne revizije, odnosno razvijanju planova temeljenih na riziku.
Procjena rizika, odnosno ono to ona ukljuuje, a to je identifikacija rizika, rangiranje rizika po vanosti, te
utvrivanje njihova uzroka vaan je imbenik za osiguravanje alokacije revizijskih resursa na ona podruja gdje
su ona najpotrebnija. U lanku se analizira vanost povezivanja plana interne revizije s rizicima te procjene rizika
u internoj reviziji.
1. UVOD
Planiranje interne revizije ukljuuje definiranje ciljeva, rasporeda
aktivnosti, odnosno pojedinanih angamana te planiranje osoblja
i budeta, odnosno potrebnih financijskih sredstava za obavljanje
planiranih aktivnosti. Proces planiranja zapoinje s razvijanjem plana
na razini odjela interne revizije, a zakljuuje se planiranjem pojedinanih revizija.
Meunarodni standardi interne revizije zahtijevaju uvaavanje
rizika kod planiranja interne revizije, kako bi plan interne revizije bio
usklaen s ciljevima poduzea to naglaava promjenu paradigme
interne revizije razvijanjem pristupa revidiranju temeljenog na rizicima. Revizija utemeljena na rizicima proiruje nain procjene rizika
kroz sagledavanje poslovnog procesa u okruju rizika. Identificiranje,
mjerenje rizika, te njihovo rangiranje, nuno je kako bi se resursi
interne revizije alocirali na podruja kojima je ona najpotrebnija.
Procjena rizika je jedna od najznaajnijih faza cjelokupnog procesa interne revizije jer odreuje njegov daljnji tijek. To je kljuna
aktivnost u planiranju interne revizije, odnosno razvijanju planova
temeljenih na riziku. Kao temeljni cilj planiranja temeljenog na
riziku moe se izdvojiti osiguranje da revizor ispituje one subjekte
od najveeg rizika za ostvarenje ciljeva poduzea (Internal Audit
Community of practice (IA COP), 2014, p. 7). Procjena rizika, odnosno ono to ona ukljuuje, a to je identifikacija rizika, rangiranje
rizika po vanosti, te utvrivanje njihova uzroka vaan je imbenik
za osiguravanje alokacije revizijskih resursa na ona podruja gdje su
ona najpotrebnija. Na taj nain se maksimizira uinkovitost interne
revizije, a njezini trokovi svode na minimum.

2. POVEZIVANJE PLANA INTERNE REVIZIJE S


RIZICIMA
Prema Standardu 2010 - Planiranje, glavni interni revizor treba
oblikovati plan utemeljen na riziku, kako bi se ustanovili prioriteti za
obavljanje revizijske aktivnosti, a koji su u skladu s organizacijskim
ciljevima (The Institute of Internal Auditors, 2012, p. 9). Prema
tumaenju Standarda, glavni interni revizor je odgovoran da kod
oblikovanja plana utemeljenog na riziku u razmatranje uzme okvir
upravljanja rizicima poduzea te razinu apetita prema rizicima

40
tusek.indd 40

definiranu od strane menadmenta za razliite aktivnosti ili dijelove


poduzea. Ako takav okvir ne postoji, glavni interni revizor treba na
osnovi vlastite procjene donijeti odluku o relevantnim rizicima, ali
nakon uzimanja u obzir informacija od strane vieg menadmenta
i odbora. Takoer se zahtijeva pregledavanje i prilagoavanje plana
prema potrebi, a sukladno promjenama poslovanja poduzea, rizicima, programima, sustavima i kontrolama. Nadalje, prema povezanim
Standardima, plan pojedinanih angamana interne revizije takoer
mora biti temeljen na dokumentiranoj procjeni rizika, koja se treba
poduzeti najmanje jednom godinje pri emu je nuno uvaavanje
ulaznih informacija od strane menadmenta i odbora (Standard
2010.A1), odnosno identificiranje i uzimanje u obzir oekivanja i miljenja vie razine menadmenta i odbora, ali i ostalih interesno-utjecajnih skupina interne revizije (Standard 2010.A2), poput eksternih
revizora te informacija dobivenih analizom financijskih i operativnih
podataka, preispitivanja prolih revizija te trendova industrije u kojoj
poduzee posluje i slino. Komuniciranje s menadmentom i ostalim
korisnicima je vano i s aspekta razumijevanja razine tolerancije koju
imaju prema rizicima koja moe varirati od visoke razine prihvaanja
rizika do krajnje averzije i nesklonosti rizicima, a bez razumijevanja
ovog koncepta same preporuke interne revizije mogu imati predznak
nepraktinih i neprimjenjivih (Cascarino & van Esc, 2007, p. 49).
Kako bi se osigurala ukljuenost rizika u plan interne revizije
na razini odjela neophodno je da interni revizori, izmeu ostalog,

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 11:41:40 AM

REVIZIJA - interna revizija


steknu razumijevanje rizika poduzea, da planovi budu temeljeni na
rezultatima procjene rizika te se usklauju s promjenom strategije
poduzea, odnosno prilagoavaju promjenama izloenosti poduzea
koje iz toga proizlaze.
Identificiranje i odreivanje revizijskog podruja, odnosno sastavljanje popisa svih potencijalnih revizija koje se mogu provesti,
vaan je postupak kod definiranja plana interne revizije kako bi on
ukljuio sve one dijelove poduzea koji imaju znaajan utjecaj na
poduzee, koji pridonose njegovim ciljevima i ija vanost opravdava
trokove kontrola koje se na njih odnose. Pod polaznom tokom
planiranja interne revizije podrazumijeva se definiranje revizijskih
podruja (eng. audit universe), pri emu se revizijska podruja mogu
definirati kao cjelokupni djelokrug interne revizije i ukupnost procesa, lokacija i funkcija obuhvaenih revizijom (Internal Audit Community of practice (IA COP), 2014, p. 14). Revizijsko podruje se dijeli
na objekte obuhvaene revizijom (eng. auditable objects) pri emu
postoji nekoliko naina njihove kategorizacije, odnosno izdvajanja
iz revizijskog podruja. Tradicionalni, i danas najuvrijeeniji, nain
ukljuuje njihovo poistovjeivanje s organizacijskim jednicama, odnosno odjelima poduzea, pri emu su objekti obuhvaeni revizijom
kategorizirani vertikalnom analizom, odnosno organizacijskom strukturom i definirani pristupom odozgo prema dolje (eng. top-down).
Za uinkovitiji nain kategoriziranja vano je i uvaavanje horizontalne ili kros-funkcijske strukture poduzea, odnosno baziranje na
cjelokupnim poslovnim procesima pa bi se uinkovitiji nain trebao
temeljiti na kombinaciji prethodna dva pristupa. Tako se, primjerice
nabava, kao jedna od kljunih kros-funkcijskih aktivnosti, za potrebe
utvrivanja revizijskih objekata, moe razdvojiti na lokacije nabave
(pr. sjedita ili lokalnih ureda) i na tipove nabave (pr. prehrambeni
i neprehrambeni artikli) (Internal Audit Community of practice (IA
COP), 2014, p. 14).
Mogui naini kategoriziranja revizijskih podruja prikazani su
u tablici 1. Vano je napomenuti kako je kategorizacija revizijskog
podruja proces koji zahtijeva uvaavanje mnogih imbenika (poput
informacija iz stratekih i operativnih planova poduzea, ostvarenih
rezultata, budeta, razgovora s menadmentom o podrujima od
interesa i sl.), te je podloan promjeni uslijed upoznavanja i razumijevanja pojedinanih rizika revizijskog podruja.
Tablica 1. Primjeri kategoriziranja revizijskih podruja1
Kriteriji kategoriziranja revizijskih
podruja
Sukladno organizacijskoj strukturi

Sukladno procesima

Sukladno lokaciji
Sukladno operativnim projektima
Sukladno uslugama

Objekti obuhvaeni revizijom


Odjeli
Divizije
Jedinice
Samostalni projekti
Plaanje
Nabava
Upravljanje ljudskim resursima
Upravljanje imovinom
Ugovaranje
Sjedite
Regionalne podrunice
Lokalne podrunice
Izgradnja novih cesta
Odravanje cesta
Usluge za starije
Usluge za invalide

Prilagoeno prema: (Internal Audit Community of practice (IA COP), 2014, p. 15).

Za internu reviziju u javnom sektoru.

Kod planiranja interne revizije na razini odjela interne revizije,


glavni interni revizor u podruje revidiranja treba ukljuiti i elemente stratekog plana poduzea jer e na taj nain interna revizija
razmatrati cjelokupne poslovne ciljeve poduzea (The Institute of
Internal Auditors, 2009a). Strateki planovi esto reflektiraju stav
menadmenta prema rizicima te se mogu koristiti kao pokazatelj potekoa na koje se moe naii prilikom ostvarenja planiranih ciljeva
(Anderson & Dahle, 2009, p. 102). Upravo ta povezanost godinjeg
plana interne revizije sa stratekim vrijednostima i ciljevima poduzea, omoguava revizorskom timu stvaranje dodane vrijednosti za
poduzee. Iz tih razloga je jako vano sudjelovanje glavnog internog
revizora u procesu stratekog planiranja ili makar njegova intenzivnija komunikacija s lanovima stratekog menadmenta (Selim &
McNamee, 1998, p. 51).
Isto tako, na popis potencijalnih revizija uobiajeno mogu utjecati i rezultati procesa upravljanja rizikom (The Institute of Internal
Auditors, 2009). Od posebne koristi planiranju interne revizije, mogu
biti informacije iz registra rizika poduzea. Meutim, prije koritenja
informacija iz registra rizika, interni revizori trebaju procijeniti stupanj
razvijenosti procesa upravljanja rizicima poduzea, kako bi procijenili
u kojoj mjeri se mogu osloniti, odnosno pouzdati u informacije iz samog registra koje proizlaze iz tog procesa (Spencer Pickett, 2005, p.
156, PA 2010-2). Ukoliko procijeni da su procesi upravljanja rizicima
adekvatno razvijeni, interni revizor, kako bi odredio razinu revizijskog
posla kojeg dalje treba obaviti, se moe osloniti na procjenu rizika
koja proizlazi iz tog procesa. U sluaju da procijeni kako se ne moe
osloniti na rezultate procesa upravljanja rizicima, treba, u suradnji
s menadmentom, poduzeti svoju procjenu rizika kako bi preciznije
odredio daljnje aktivnosti.
Prema Preporuci za rad 2010-2 Koritenje procesa upravljanja
rizicima kod planiranja interne revizije (eng. Using the Risk Management Process in Internal Audit Planning), iji je odnosni Standard
2010 - Planiranje, interna revizija se treba fokusirati na podruja
visokog rizika, ukljuujui inherentni i rezidualni rizik. Treba identificirati podruja visokog inherentnog i rezidualnog rizika te kljune
kontrole na koje se oslanja poduzee, a ako se identificiraju podruja
neprihvatljivo visoke razine preostalog (rezidualnog) rizika vano je
o tome informirati menadment koji bi trebao odluiti o daljnjem
postupanju.
Kao rezultat planiranja, interna revizija e moi identificirati
razliite vrste aktivnosti koje bi trebalo ukljuiti u plan obavljanja
angamana s izraavanjem uvjerenja o djelotvornosti i uinkovitosti
kontrola i upravljanja rizicima, odnosno angamana za ispitivanje
podruja u kojima je ustanovljena neprihvatljivo visoka razina rizika
vezanog uz implementirane kontrole ili visoka razina preostalog
rizika. Stoga je, prema Preporuci, nuno poduzeti dodatna ispitivanja u svrhu dubljeg razumijevanja problema ili pak poduzimanje
savjetodavnih aktivnosti gdje bi interna revizija trebala konzultirati
menadment oko razvoja sustava kontrola s ciljem minimiziranja
trenutno neprihvatljivih rizika. Revizijske jedinice za koje je procijenjena nia razina rizika takoer moraju periodino biti ukljuene u
plan revizijskih aktivnosti kako bi se ispitala mogunost mogue promjene razine rizika koja im je prethodno utvrena, a jednako tako je
potrebno i definiranje metodologije za utvrivanje prioriteta rizika
koji jo nisu predmet interne revizije. Prema navedenoj Preporuci
(The Institute of Internal Auditors, 2009b), plan interne revizije se
treba fokusirati na:
- neprihvatljive rizike koje zahtijevaju trenutnu reakciju menadmenta (to se posebno odnosi na ona podruja koja imaju nisku
Raunovodstvo i financije 9/2015.

tusek.indd 41

41
8/26/15 11:41:45 AM

REVIZIJA interna revizija


prisutnost vanih kontrola, za koje menadment zahtijeva hitnu
reviziju)
- na sustave kontrola koje su od velike vanosti za poduzee, kao i
- na podruja gdje postoji velika razlika izmeu inheretnog i rezidualnog rizika te
- podruja s visokom razinom rezidualnog rizika.
Plan aktivnosti interne revizije se konano, treba definirati temeljem popisa svih potencijalnih revizija, komunikacije s viom razinom
menadmenta, odnosno informacijama koje iz toga proizlaze te
procjene rizika poduzea. Takoer je vano auriranje popisa potencijalnih revizija te povezanih planova, najmanje na godinjoj razini,
kako bi oni bili usklaeni sa strategijom poduzea (Institut internih
revizora, 2009, pp. 91-92).
Podruja koja su identificirana kao visoko rizina, temeljem procjene rizika, trebaju biti predmetom revizijskog ispitivanja u vremenu
koje slijedi neposredno nakon definiranja planova, a prema Spencer
Pickettu (2003, p. 608) rezultati takvih procjena esto su vie usmjereni na poboljanje i optimiziranje sustava internih kontrola nego na
pruanje jamstva o njihovoj adekvatnosti. Meutim, prethodno je
navedeno kako se i podruja s nie procijenjenim rizikom takoer
moraju drati pod nadzorom, a Spencer Pickett (Ibd., p. 608) smatra
da je s obzirom na brzu i neizbjenu promjenjivost rizika ovaj aspekt
revizijskih aktivnosti potrebno revidirati na kvartalnoj bazi uz obavljanje temeljne revizije na godinjoj razini.
Dananja praksa mnogih odjela interne revizije, u kontekstu
planiranja, ukljuuje fleksibilnost plana interne revizije kako bi se
otvorio prostor za poduzimanje aktivnosti vezanih uz rizike koji se
pojavljuju tijekom godine (Anderson & Dahle, 2009, p. 102). To je
mogue na nain da se ostavi dio slobodnog vremena kojeg se ne
rasporedi na identificirana podruja ispitivanja ili uestalijim procjenjivanjem rizika od one na godinjoj razini (primjerice, kvartalno), pri
emu je kod promjene uestalosti auriranja procjene rizika vano
usklaivanje s praksom promjene rizika na razini poduzea.
Osim kroz povezanost godinjeg plana interne revizije sa strategijama odgovora na rizike poduzea te njegove utemeljenosti na
rizicima, doprinos interne revizije dodanoj vrijednosti poduzea
ostvaruje se i kroz povezanost planova pojedinanih revizija s rizicima. Ukljuenost rizika u plan pojedinanih revizija se moe ostvariti
na nain da interni revizor koristi sve dostupne informacije iz godinjeg plana kako bi bolje shvatio razinu inherentnog rizika podruja
kojeg ispituje, da komunicira s menaderom tog podruja oko rizika
kojima je to podruje izloeno te kroz osiguranje fleksibilnosti samog
plana to e omoguiti prilagoavanje revizije promjenama podruja
kojeg ispituje (Spencer Pickett, 2006, p. 212).

3. PROCJENA RIZIKA KOD PLANIRANJA REVIZIJSKIH


AKTIVNOSTI
Standardi, dakle, zahtijevaju utemeljenost planova interne
revizije na rizicima, kako onih na godinjoj razini, odnosno razini
odjela interne revizije, tako i na razini planiranja pojedinanih revizijskih angamana. Strateki planovi interne revizije takoer trebaju
biti utemeljeni na procjeni rizika, pri emu je mogue i koritenje
prethodnih revizijskih rezultata i planova. Procjena rizika koji utjeu
na ostvarenje ciljeva poduzea je nuan preduvjet za definiranje
podruja rada interne revizije, odnosno za utvrivanje prioriteta kod
formiranih objekata koji podlijeu reviziji (Spencer Pickett, 2010, p.
838), koje je nuno za donoenje odluka o rasporeivanju revizijskih
resursa (Institut internih revizora, 2009, p. 92).

42
tusek.indd 42

Procjena rizika u internoj reviziji je dio faze planiranja te podrazumijeva proces kod kojeg revizori uzimaju u obzir pojedinane
dogaaje te njihove rizike i prilike koje predstavljaju za ostvarenje
ciljeva elemenata revizijskih podruja, kao i generike faktore rizika
koji pomau u definiraju prioriteta prema onima s najviom razinom
rizika (Internal Audit Community of practice (IA COP), 2014, pp.
8-9).
Procjena rizika kod planiranja interne revizije provodi se kod
planiranja na razini odjela interne revizije, kako stratekog, tako i
godinjeg, kao i kod planiranja pojedinanih revizijskih angamana.
Procjena rizika pomae glavnim internim revizorima u alokaciji ogranienih revizijskih resursa na one aspekte, tj. revizijske objekte koji
su najznaajniji za poduzee. Proces procjene rizika, prikazan na slici
1., moe se saeti u tri koraka (McNamee, 2003, Section 4):
1. identifikacija rizika
2. mjerenje rizika te
3. utvrivanje prioriteta, odnosno rangiranje rizika.

Slika 1. Faze procjene rizika

Za identifikaciju rizika interni revizori se mogu sluiti brojnim


resursima, ak i u situaciji kada ne postoji prethodna formalna procjena rizika od strane menadmenta. Neki od izvora koji im pri tome
mogu posluiti su prikazani u tablici 2. Uobiajena metoda kojom se
interni revizori mogu neposredno koristiti kod identifikacije rizika je
intervju i komunikacija s menadmentom, s obzirom da je od iznimne vanosti uzimanje u obzir njihovog stajalita o rizicima (Internal
Audit Community of practice (IA COP), 2014, p. 18).
Tablica 2. Dokumenti koji mogu posluiti internim revizorima za
identifikaciju rizika

Izvori za identifikaciju pojedinanih rizika


Operativni planovi poduzea
Prethodni izvjetaji interne i eksterne revizije
Godinji izvjetaji poduzea
Izvjetaji o procjeni podruja ili aktivnosti koje je proveo menadment
ili neovisno vanjsko tijelo
Prilagoeno prema: (Internal Audit Community of practice (IA COP), 2014, p. 18).

Kod procjene rizika na razini odjela interne revizije, uzimaju se


u obzir cjelokupni rizici s kojima se poduzee suoava (regulatorni,
operativni, financijski, rizik gubitka reputacije i dr.), ime se osigurava
fokusiranje interne revizije na aktivnosti koje su od znaaja za poduzee, odnosno za ostvarenje njegovih ciljeva. Prilike za sudjelovanje
u stvaranju dodane vrijednosti poduzeu mogu se iznjedriti upravo
povezivanjem procjene rizika i plana interne revizije sa sveukupnim
ciljevima poduzea jer procjenjivanje rizika unutar pojedinih aktivnosti, odnosno operativnih podruja bez uzimanja u obzir ireg konteksta ne stvara dodanu vrijednost poduzeu kao cjelini (Anderson
& Dahle, 2009, p. 102). Dakle, bez poznavanja ciljeva poduzea ili
revizijskih podruja, nije mogua niti kvalitetna procjena rizika.
Procjena rizika omoguava procjenjivanje dva temeljna faktora rizika, a to su potencijalni utjecaj rizika te vjerojatnost njegova
pojavljivanja, pri emu je vano sagledavanje faktora u odnosu na
poslovanje poduzea, tj. razmatranje njihove relevantnosti u tom

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 11:41:45 AM

REVIZIJA - interna revizija


kontekstu (Spencer Pickett, 2010, p. 838). Procjenjivanje utjecaja rizika se odnosi na utvrivanje najee financijskih, ali i nefinancijskih
posljedica za poduzea uslijed njegovog ostvarenja, dok se procjena vjerojatnosti rizika odnosi na utvrivanje ansi njegovog ostvarenja.
Najei kriteriji koji se koriste kod procjenjivanja utjecaja rizika su prikazani u tablici 3. Svaki od kriterija utjecaja rizika je nuno vrednovati
koritenjem odgovarajuih skala vrednovanja. Iako ne postoji pravilo o nainu vrednovanja uinka rizika, uobiajeno se koriste skale od tri
do etiri stupnja (primjerice, kao niski utjecaj, srednji utjecaj, visoki utjecaj i jako visoki utjecaj), kako je prikazano u tablici 4. (Internal Audit
Community of practice (IA COP), 2014, p. 20). Kao glavni nedostatak skale od tri stupnja, istie se gomilanje elemenata vrednovanja u srednjoj
kategoriji, to daje odreenu nepreciznost samoj procjeni.
Tablica 3. Kriteriji za procjenu utjecaja rizika
Kriteriji procjene utjecaja rizika:
Financijski utjecaj - novano izraene posljedice za poduzee uslijed ostvarivanja rizika
Utjecaj na reputaciju - posljedice za reputaciju poduzea, organizacije ili cijele zemlje s obzirom na rejting agencije, investicijske partnere i sl.
Regulatorni utjecaj - ostvarivanje rizika moe utjecati na zamrzavanje budeta ili ak na dobivanje kazni
Utjecaj na misiju/ostvarivanje ciljeva/operacije - razina do koje ostvarivanje rizika moe utjecati na ostvarivanje misije i ciljeva poduzea
Utjecaj na zaposlenike - neplanirani gubitak kljunih zaposlenika i njihovih kompetencija moe imati znaajan utjecaj na poduzee
Prilagoeno prema: (Internal Audit Community of practice (IA COP), 2014, p. 20).

Tablica 4. Vrednovanje kriterija utjecaja rizika


Razina
utjecaja

Financijski utjecaj

Utjecaj na zaposlenike

Utjecaj na poslovne operacije

Neplanirani gubitak nekoliko zaposlenika unutar poslovne


jedinice utjee na manje remeenje odvijanja poslovnih
operacija unutar te jedinice
Neplanirani gubitak nekoliko zaposlenika unutar poslovne
jedinice utjee na znatnije remeenje odvijanja poslovnih
operacija unutar te jedinice

Ogranieni ili minimalni gubitak poslovnih operacija.

Kriterij
Niski (1)

Srednji (2)

Visoki (3)

Financijski utjecaj je
manji od xxx kn
Financijski utjecaj je
vei od xxx kn, a manji
od xxx kn

Financijski utjecaj je
vei od xxx kn, a manji
od xxx kn

Brza mogunost oporavka od remeenja operacija.


Znaajan gubitak poslovnih operacija koji je
ogranien na odreeni broj usluga/lokacija
poduzea.

Brza mogunost oporavka od remeenja operacija.


Neplanirani gubitak nekoliko zaposlenika unutar poslovne Znaajan gubitak poslovnih operacija koji je
jedinice utjee na znaajno remeenje odvijanja poslovnih ogranien na odreeni broj usluga/lokacija
operacija unutar jedne ili vie poslovnih jedinica
poduzea.

Ozbiljne ozljede zaposlenika ili smrtni sluajevi


Znaajan financijski
Jako visoki (4)
utjecaj je vei od xxx kn

Sporo oporavljanje sustava.


Nemogunost odvijanja poslovanja na razini
poduzea. Znaajan gubitak poslovnih operacija.
Sporo oporavljanje sustava.

Prilagoeno prema: (Internal Audit Community of practice (IA COP), 2014, p. 20).

Osim to za svaki identificirani rizik treba odrediti razinu utjecaja, potrebno je procijeniti i vjerojatnost, odnosno ansu ostvarivanja rizika.
Primjer razina vjerojatnosti je prikazan u tablici 5.
Tablica 5. Vrednovanja vjerojatnosti i kriteriji vjerojatnosti ostvarivanja rizika
Razina (vjerojatnost
pojavljivanja)
Rijetko
Malo vjerojatno
Srednja
Vjerojatno
Oekivano

Kriterij
Izrazito mala vjerojatnost ostvarivanja rizika
Postoji odreena vjerojatnost ostvarivanja rizika
Rizik e se prilino vjerojatno ostvariti u budunosti
Rizik e se vjerojatno ostvariti (unutar 1 - 2 godine)
Rizik se trenutno ostvaruje ili se oekuje njegovo ostvarenje

Ocjena
1
2
3
4
5

Prilagoeno prema: (Internal Audit Community of practice (IA COP), 2014, p. 21).

Najznaajniji rezultat ovakve analize je izrada matrice rizika (eng. risk matrix), prikazane u tablici 6. i utvrivanje najutjecajnijih rizika,
odnosno rizika koji imaju najvei utjecaj, ali i najveu vjerojatnost pojavljivanja.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

tusek.indd 43

43
8/26/15 11:41:45 AM

REVIZIJA interna revizija


Tablica 6. Matrica rizika

UTJECAJ

Rijetko
Niski
Srednji
Visoki
Jako visoki

Nizak
Nizak
Nizak
Srednji

VJEROJATNOST POJAVE RIZIKA


Malo
Srednja Vjerojatna Oekivano
vjerojatna
Nizak
Nizak
Nizak
Nizak
Nizak
Srednji Srednji
Srednji
Srednji
Srednji
Visoki
Jako visoki
Visoki
Visoki Jako visoki Jako visoki

Prilagoeno prema: (Internal Audit Community of practice (IA COP), 2014, p. 22).

Kako je prethodno navedeno, potrebno je provesti vrednovanje


svih pojedinanih rizika u terminima utjecaja i vjerojatnosti (ukoliko
to ve nije napravljeno od strane menadmenta), a to se moe napraviti na sljedee naine (Internal Audit Community of practice (IA
COP), 2014, p. 21):
kao vrednovanje rizika od strane pojedinaca (lanova revizijskog
tima), gdje se rezultati procjene upisuju u unificirane liste na temelju kojih je mogue izraunati odreene prosjeke za sve liste s
rezultatima na razini tima ili
na zajednikom sastanku gdje se iznose pojedinana vienja koja rezultiraju zajednikim stajalitem oko rezultata vrednovanja
rizika.
U fazi procjene rizika nuno je stei razumijevanje rizika s kojima
je poduzee suoeno, meutim ono to bi trebalo biti glavni cilj ovog
procesa je utvrivanje povezanosti identificiranih rizika i elemenata

revizijskog podruja, kao i njihov utjecaj na strateki i godinji plan


interne revizije. Kao rezultat procesa, revizori bi trebali identificirati
objekte koji podlijeu reviziji iz cjelokupnog revizijskog podruja,
definirajui pritom vrstu revizije i revizijske cikluse. S obzirom na
postojanje velikog broja rizika i objekata koji mogu podlijegati reviziji, u revizijskoj praksi je uvrijeeno koritenje faktora rizika, odnosno supstituta za mjerenje rizika koji predstavljaju identificirane
rizike i njihove posljedice, kako bi odredili prioritet za svoje kasnije
aktivnosti. Faktori rizika se mogu razmatrati i kao svojevrsni faktori
za odabir s obzirom da je cilj odabrati objekte koji podlijeu reviziji,
kao i uestalost obavljanja revizije nad njima, odnosno definiranje
revizijskih ciklusa (Internal Audit Community of practice (IA COP),
2014, p. 23).
Prema meunarodnim Standardima interne revizije, tonije
Preporuci za rad 2010-1 Povezivanje plana revizije s rizikom i izloenostima, koja se odnosi na Standard 2010 - Planiranje, neki od
indikatora tih faktora rizika koji se najee koriste kod oblikovanja
modela rizika su ...likvidnost imovine, materijalnost, upravljake
kompetencije, kvaliteta internih kontrola te pridravanje istih, stupanj promjene ili stabilnosti, vrijeme i rezultati zadnje aktivnosti
revizije, sloenost, odnosi izmeu zaposlenika i uprave. U pravilu
vrijedi da vea prisutnost faktora rizika podrazumijeva i vei rizik. U
tablici 7. se navode najee koriteni faktori rizika, a u praksi njihov
broj varira izmeu pet i osam (Internal Audit Community of practice
(IA COP), 2014, p. 23).

Tablica 7. Primjeri najee koritenih faktora rizika


Faktori rizika (faktori
za odabir objekata koji
podlijeu reviziji)
Materijalnost mjerena u
financijskim terminima
Sloenost aktivnosti
Uvjeti u kojima se odvija
kontrola (kontrolno
okruenje prema COSO
okviru)

Osjetljivost za ugled
poduzea
Inherentni rizik
Stupanj promjene

Objanjenje
Kljuni faktor rizika. Visoko rizini objekti koji podlijeu reviziji, a koji koriste mali dio budeta mogu imati manji prioritet od,
primjerice, srednje rizinih objekata koji podlijeu reviziji, a koriste 50% budeta.
S obzirom na obiljeje sloenosti ovakav tip aktivnosti ima veu ansu da se dobro ne provede i ne ostvari zadane ciljeve, kao
primjerice, projekti izgradnje koji esto kotaju i vie od predvienog i traju dulje.
Snano kontrolno okruenje u kojem, izmeu ostalog, postoje:
- jasno identificirani ciljevi
- jasno postavljene i razgraniene odgovornosti
- jasni etiki standardi i pravila ponaanja
- uinkovito upravljanje ljudskim resursima
manje je podlono prijevarama i pogrekama.
Neka podruja poslovanja su medijski zanimljivija te poencijalni problemi mogu stvoriti vii rizik za ugled poduzea u cjelini.

Podruja s viokim inherentnim rizikom trebaju uinkovite interne kontrole te ee i redovitije revizijske preglede.
Promjene utjeu na poveanje rizika, kao to je to sluaj s estom fluktuacijom zaposlenika gdje postoji rizik da zaposlenici
nee biti dovoljno iskusni za uinkovito provoenje kontrola.
Povjerenje u menadment Iskusni menaderi i oni s dobrim upravljakim sposobnostima esto uinkovitije rjeavaju probleme i upravljaju s rizikom.
Udaljene poslovne jedinice kojima upravlja nia razina menadmenta mogu biti od vieg rizika.
Potencijal za prijevaru
Neke funkcije su podlonije prijavarama i korupciji od drugih.
Politika osjetljivost
Neki subjekti su politiki osjetljiviji od drugih pa stoga i privlae veu pozornost zainteresiranih strana.
Proteklo vrijeme od prole Sva revizija nosi sa sobom odreeni faktor zastraivanja odnosno odvraanja. Tako je ak i nad malo rizinim objektima koji
revizije
podlijeu reviziji potrebno s vremena na vrijeme takoer provoditi reviziju, a oni objekti koji nisu revidirani dui niz godina
mogu postati podruja visokog rizika.
Prilagoeno prema: (Internal Audit Community of practice (IA COP), 2014, pp. 23 - 24).

Nakon identificiranja faktora rizika, uobiajeno se definiraju i odreeni kriteriji za svaki pojedinani faktor pomou kojih e se odrediti
potreba za provoenjem revizije nad objektima unutar revizijskog podruja. Veina kriterija e se temeljiti na procjeni s obzirom na prirodu
samih faktora rizika, a za neke je moda prihvatljivije rjeenje definiranje najvieg i najnieg rezultata bez definiranja sredine (Internal Audit
Community of practice (IA COP), 2014, p. 25). U tablici 8. navedeni su primjeri vrednovanja faktora rizika.

44
tusek.indd 44

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 11:41:46 AM

REVIZIJA - interna revizija


Tablica 8. Primjer vrednovanja faktora rizika2
Kriterij
Materijalnost mjerena u financijskim terminima

Uvjeti u kojima se odvija kontrola (kontrolno


okruenje prema COSO okviru)
Osjetljivost za ugled poduzea

Vrednovanje faktora rizika (na skali 1 - 5)


Opis
Na sustav se odnosi manje od 1% godinjeg budeta2
Na sustav se odnosi 5 - 10% godinjeg budeta
Na sustav se odnosi 25 - 50% godinjeg budeta
Na sustav se odnosi najmanje 75% godinjeg budeta
Dobro kontrolirani sustav s malim rizikom prijevare ili pogreke
Relativno dobro kontroliran sustav s odreenim rizicima pogreke ili prijevare
Sustav u kojem su prethodno utvrene loe kontrole ili visok rizik pogreaka ili prijevara
Minimalni znaaj sustava za eksternu okolinu poduzea
Postoji potencijal negativnog utjecaja na ugled poduzea u sluaju neuinkovitog sustava
Velike posljedice na odnose s javnou ili pravni problemi u sluaju neuinkovitog sustava

Rezultat
0
2
3
5
0
3
5
0
3
5

Prilagoeno prema: (Internal Audit Community of practice (IA COP), 2014, p. 25).

S obzirom da svi faktori rizika nemaju jednaku vanost, mogue je takoer i dodjeljivanje odreenih pondera faktorima rizika pri emu
se najvei ponder, naravno, pridruuje najznaajnijem faktoru (o vanosti faktora rizika se moe komunicirati s menadmentom). Rezultat
dobiven vrednovanjem faktora rizika (iz tablice 8.) treba pomnoiti s pridruenim ponderom faktora rizika kako bi se dobio indeks rizika,
kako je to prikazano u tablici 9. Na ovaj nain se moe utvrditi prioritet, kao niski, srednji, visoki i jako visoki, meu objektima koji podlijeu
reviziji. Kod ovog procesa je vano napomenuti da veinom svi sustavi vrednovanja rizika rezultiraju brojkama, to moe dovesti do zablude
te je potrebno uvaiti injenicu da je veina faktora rizika temeljena na procjeni te se ne bazira na apsolutnim vrijednostima (Internal Audit
Community of practice (IA COP), 2014, p. 25).
Tablica 9. Ponderiranje faktora rizika i utvrivanje indeksa rizika
Ponderiranje faktora rizika
Korak 1. Svakom faktoru rizika se dodjeljuje ponder (teina) s obzirom na procjenu relativne vanosti
Faktor rizika
A. Materijalnost mjerena u financijskim terminima
B. Uvjeti u kojima se odvija kontrola (kontrolno okruenje prema COSO okviru)
C. Osjetljivost za ugled poduzea
Korak 2. Rezultat (vrijednost iz tablice 8.) faktora rizika i ponderi se mnoe pri emu kao rezultat nastaje indeks rizika
Indeks rizik a = (A x 3) + (B x 2) + ( C x 2)
Korak 3. Svaki objekt koji podlijee reviziji se potom, temeljem rezultata prethodnog koraka, kategorizira kao:
- objekt vrlo visokog prioriteta
- objekt visokog prioriteta
- objekt srednjeg prioriteta
- objekt niskog prioriteta
Vrijednost indeksa rizika
Preko 45
40 - 45
30 - 40
Ispod 30

Ponder
3
2
2

Prioritet
Jako visok
Visok
Srednji
Nizak

Prilagoeno prema: (Internal Audit Community of practice (IA COP), 2014, p. 26).

Vano je napomenuti kako je auriranje procjene rizika kao i ponderiranje faktora potrebno provoditi svake godine i nakon znaajnih
dogaaja, s ciljem utvrivanja potencijalnih promjena.
Kao i kod procjene rizika u okviru stratekog i godinjeg plana interne revizije, procjena rizika na razini pojedinanih revizija ukljuuje
identifikaciju, mjerenje te rangiranje rizika. Najvea razlika izmeu navedenih procjena rizika je u perspektivi sagledavanja rizika; dok se na
razini stratekog i godinjeg plana uzimaju u obzir cjelokupni rizici s kojima se suoava poduzee, na razini pojedinanih revizijskih angamana
se procjenjuju rizici koji mogu utjecati na ostvarenje ciljeva odreenog revizijskog objekta.
Vanost zahtjeva Standarda (2010. A1; 2201) vezanih za uzimanje u obzir znaajnih rizika za aktivnost kod planiranja angamana interne
revizije te provoenja preliminarne procjene rizika vane za aktivnost koja se pregledava (Standard 2210.A1), objanjena je u Preporuci za
rad 2210-1 Ciljevi angamana. U okviru Preporuke se navodi kako se procjena rizika za vrijeme planiranja angamana koristi s ciljem daljnjeg
definiranja inicijalnih ciljeva te identificiranja ostalih znaajnih podruja. Preporueno je takoer i razmatranje procjene rizika menadmenta
vezane uz aktivnost koja je u okviru plana revidiranja, pri emu bi se trebala uzeti u obzir sama pouzdanost procjene rizika od strane menadmenta, praenje, izvjetavanje i rjeavanje pitanja kontrole i rizika, izvjea menadmenta o dogaajima koji su prekoraili dogovorene
2

Mogue je staviti u odnos s ukupnim trokovima ili prihodima.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

tusek.indd 45

45
8/26/15 11:41:46 AM

REVIZIJA interna revizija


granice tolerancije rizika menadmenta i reakcije menadmenta na
ta izvjea, kao i rizike u povezanim aktivnostima koje su relevantne
za aktivnost koja se revidira (Institut internih revizora, 2009, p.
123).
Kod procjene rizika pojedinanih revizijskih angamana, interni
revizor treba uzeti u obzir i sljedee tipove rizika, kao i njihove meusobne odnose (Spencer Pickett, 2006, pp. 152-156):
- inherentni rizik, odnosno rizik koji je dio same aktivnosti, pri
emu e procjenjivati prisutnost inherentnog rizika s obzirom
na utvrenu razinu rizika koju je poduzee spremno prihvatiti,
nove projekte ili one koji su tek u nastajanju, kritiku vanost
poslovnih ciljeva poduzea za njegovu cjelokupnu uspjenost,
domet prijevara, pogreaka i zlouporaba i slino
- kontrolni rizik, odnosno rizik nefunkcioniranja ustanovljenih
kontrola, koji treba imati najveu vanost za planiranje interne
revizije na ovoj razini, s obzirom da, prema meunarodnim
standardima interne revizije, procjenjivanje primjerenosti i uinkovitosti kontrola na temelju procjene rizika spada u osnovni
djelokrug rada interne revizije
- rezidualni rizik, odnosno rizik koji preostaje nakon to menadment poduzme sve mjere, ukljuujui i interne kontrole, kako bi
se smanjila vjerojatnost pojavljivanja rizika i njegovih posljedica.
Visoka razina inherentnog rizika te neadekvatan sustav internih
kontrola rezultirat e visokim rezidualnim rizikom
- revizijski rizik, koji proizlazi iz neprofesionalnog obavljanja
interne revizije, ugroenosti njezine objektivnosti i neovisnosti,
neprimjerenog iskoritavanja revizijskih resursa i slino.

4. ZAKLJUAK
Kako bi bila uinkovita, aktivnosti interne revizije se moraju
temeljiti na rizicima relevantnim za poduzee kako bi bila usklaena
s njegovim potrebama i zahtjevima, a na temelju kojih bi se trebala organizirati djelotvornija alokacija revizijskih resursa i njihova
usmjerenost na podruja od vanosti za korisnike interne revizije.
Sudjelovanje u stvaranju dodane vrijednosti za poduzee, kao jednog od temeljnih obiljeja interne revizije, svoju nunu pretpostavku
ostvarenja temelji na razmatranju doprinosa pojedinanih revizijskih
angamana poboljanju poslovanja poduzea, to je odgovornost
glavnog internog revizora. Doprinos je mogue ostvariti jedino ako se
u ciljeve angamana ukljue rezultati procjene rizika na nain da ciljevi odraavaju rezultate procjene rizika. Na taj nain se maksimizira
uinkovitost interne revizije, a njezini trokovi svode na minimum.

Literatura:
1. Anderson, D. & Dahle, A. J., 2009. Implementing the International professional practices Framework. 3rd ur. Altamonte Springs,
Florida: The Institute of Internal Auditors Reserach Foundation.
2. Cascarino, R. & van Esc, S., 2007. Internal Auditing - an Integrated
Approach. 2nd ur. Lansdowne, South Africa: Juta and Co, Ltd..
3. Ernst & Young, 2012. The future of internal audit is
now: Increasing relevance by turning risk into result.
Dostupno na: http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/Future_IA/$FILE/1204-1354105_Future%20IA%20whitepaper_FINAL.pdf [Pristup: 12. 7. 2015.].
4. Institut internih revizora; Hrvatski institut internih revizora,
2009. Meunarodni okvir profesionalnog djelovanja (MOPD),
prijevod s engleskog jezika. Zagreb: Institut internih revizora;
Hrvatski institut internih revizora.
5. Internal Audit Community of practice (IA COP), 2014. Risk assessment in audit planning: Internal Audit Community of practice
(IA COP).
6. McNamee, D., 2003. Assessing Risk. 2nd (CD ROM). Florida: The
Institute of Internal Auditors Research Foundation.
7. Spencer Pickett, K., 2003. The Internal Auditing Handbook. 2nd
edition. New Yersey: John Wiley and Sons.
8. Spencer Pickett, K., 2005. Auditing the Risk Management Process. New Jersey: John Wiley & Sons.
9. Spencer Pickett, K., 2010. The Internal Auditing Handbook. 3rd
edition. New Yersey: John Wiley and Sons.
10. Spencer Pickett, H., 2006. Audit planning - a risk based approach. New Jersey: John Wiley & Sons.
11. The Institute of Internal Auditors, 2009a. Practice Advisory 20101: Linking the Audit Plan to Risk and Exposures, s.l.: The Institute
of Internal Auditors.
12. The Institute of Internal Auditors, 2009b. Practice Advisory
2010-2: Using the Risk Management Process in Internal Audit
Planning. The Institute of Internal Auditors.
13. The Institute of Internal Auditors, 2012. International standards
for the professional practice of internal auditing.
Dostupno na: https://na.theiia.org/standards-guidance/Public
%20Documents /IPPF%20Standards%20Markup%20Changes%2
02013-01%20vs%202011-01.pdf [Pristup: 2. 7. 2015.].
14. Tuek, B., ager, L., Barii, I., 2014. Interna revizija. Zagreb:
Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika

NAJAVA:

18. SAVJETOVANJE
INTERNA REVIZIJA I KONTROLA
24. - 26. 9. 2015. godine
Grand Hotel - 4 opatijska cvijeta

46
tusek.indd 46

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 11:41:46 AM

POREZI - opi porezni zakon


Mr. sc. MARIJANA VURAI KUDELJAN

Struni lanak UDK 336.6

Ministarstvo financija RH, Zagreb

Uz Pravilnik o obvezujuim miljenjima,


ispravku prijave, statistikim izvjeima i
poreznoj nagodbi
U Nar. nov., br. 78/15. objavljen je Pravilnik o obvezujuim miljenjima, ispravku prijave, statistikim izvjeima
i poreznoj nagodbi koji je na snazi i primjenjuje se od 25. srpnja 2015. Zasigurno se najznaajnija promjena koju
donosi navedeni Pravilnik odnosi na danu mogunost poreznim obveznicima da od Porezne uprave unaprijed
zatrae obvezujuu informaciju o poreznom tretmanu, tzv. obvezujue miljenje. Pravilnik donosi promjene u
moguem nainu dovretka postupka poreznog nadzora na nain da porezni nadzor zavri sklapanjem porezne
nagodbe s poreznim obveznikom u dijelu ispunjenja novoutvrenih obveza. Osim obvezujuih miljenja i porezne
nagodbe Pravilnik donosi promjene u postupcima ispravka porezne prijave te novi statistiki obrazac za praenje
rokova plaanja. U ovom lanku autorica pojanjava novine koje donosi navedeni Pravilnik.

1. UVOD
Temeljena zadaa Porezne uprave je da kroz efikasan porezni
postupak utvrdi i naplati poreze, doprinose i druga javna davanja te
da time kroz stabilno punjenje dravnog prorauna omogui nesmetano financiranje javnih potreba. Svoju zadau Porezna uprava izvrava zakonitom, transparentnom i uinkovitom provedbom poreznih
postupaka. U skladu s vizijom Porezne uprave, ovaj zadatak Porezna
uprava nastoji ostvariti kroz otvorenu komunikaciju s poreznim obveznicima. Upravo u tome dijelu posljednje dvije godine obiljeene
su novim pristupom Porezne uprave prema poreznim obveznicima
odnosno promjenama u provedbi porezne administracije.
Najvei dio poreznih obveza porezni obveznici utvruju sami
podnoenjem propisanih poreznih prijava. Kroz posljednje dvije
godine Porezna uprava omoguila je poreznim obveznicima da porezne prijave mogu podnositi 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu
koristei razvijeni sustav ePorezne. Porezni obveznici kroz sustav
ePorezna elektronikim putem danas podnose preko 92% svih
poreznih prijava. Kroz sustav ePorezna porezni obveznici podnose
porezne prijave bez dodatnih trokova i gubitka vremena na dolaske
u ispostave Porezne uprave. U samom podnoenju poreznih prijava
kroz sustav ePorezna, osim logike i raunske kontrole, napravljeni
su iskoraci na nain da se izvrava sutinska kontrola dostavljenih
poreznih prijava, ime se ve prilikom predaje prijave upozorava na
vidljive pogreke koje se uoe na obrascu.
Razvoj informatikih sustava kao alat za poboljanje usluga poreznim obveznicima koristi se ne samo u ve spomenutom podnoenju
poreznih prijava elektronikim putem. Proteklih godina uplate poreznih obveznika poduzetnika na knjigovodstvenim karticama bile su
vidljive s odmakom od etiri dana, to je znatno oteavalo poslovanje
poduzetnika u dijelu dokazivanja tekue likvidnosti. Ulaganjem u sustave informatike razmjene podataka od 1. 1. 2015. uredne uplate

obveznika vidljive su na knjigovodstvenim karticama obveznika ve


sljedei dan te porezni obveznici mogu nesmetano potraivati potvrde od Porezne uprave i kroz sustav ePorezne vidjeti svoje stanje na
porezno-knjigovodstvenoj kartici.
Usporedno, Porezna uprava kontinuirano educira porezne obveznike o svim novim poreznim obrascima i poreznim promjenama sudjelujui na seminarima odranim u suradnji sa strukovnim udrugama
te objavljujui na internetskim stranicama sve vane informacije za
pravilno ispunjenje poreznih obveza. Posljednje najvee promjene,
primjerice uvoenje JOPPD obrasca, Porezna uprava popratila je
dodatnim telefonskim linijama za upite poreznih obveznika, a na
internetskoj stranici objavljene su ne samo detaljne upute o pravilnom popunjavanju obrasca ve i film u kojem se objanjava ispravan
nain popunjavanja obrasca. Kroz sustav ePorezna, Porezna uprava
dostavlja poreznim obveznicima podsjetnike na ispunjenje poreznih
obveza kao i informacije da na internetskim stranicama Porezne
uprave poprate bitne izmjene i dopune.
U postupcima poreznih nadzora, kroz provedenu reorganizaciju,
Porezna uprava usmjerila se na provoenje kratkih, ciljanih i efikasnih nadzora. Na internetskim stranicama Porezna uprava javno
objavljuje svoje akcije nadzora, jer cilj rada Porezne uprave nije
kanjavanje poreznih obveznika ve da se kroz kontinuirano praenje poslovanja poreznih obveznika osigura dobrovoljno ispunjenje
poreznih obveza. Provedba postupka fiskalizacije Poreznoj upravi
omoguuje dostupnost podataka o poslovanju poreznih obveznika
te usporedbu poreznih obveznika koji na istim podrujima obavljaju
sline djelatnosti. Stoga se kod tih poreznih obveznika prvi nadzor
obavlja iz ureda te se nadzori na terenu kod obveznika provode samo
kada to zahtijevaju pojedini sluajevi. U samim odlukama o rezultatima poreznih nadzora, Porezna uprava uvela je pravilo kolektivnih
odluka koje podrazumijevaju da rezultat nadzora bude raspravljen
Raunovodstvo i financije 9/2015.

vuraic.indd 47

47
8/26/15 11:46:08 AM

POREZI opi porezni zakon


unutar savjetodavnog tijela ime se osigurava da utvrene injenice budu stav kolegijalnog tijela Porezne uprave. Dodatno o samoj
provedbi nadzora porezni obveznik se izvjetava tijekom obvezatne
provedbe zakljunog razgovora. Zadnje izmjene Opeg poreznog
zakona omoguit e da se tijekom zakljunog razgovora postigne
dogovor o poreznoj nagodbi ime e se olakati obveza ispunjenja
porezne obveze, ali samo pod uvjetima propisanim pravilnikom te
pod uvjetom da se ne radi o kaznenim djelima.
Za velike porezne obveznike ustrojen je poseban ured s ciljem
ostvarenja to fleksibilnije komunikacije s Poreznom upravom. Donijet je Pravilnik o nainu odobravanja i ukidanja posebnog statusa
poreznom obvezniku u svrhu promicanja dobrovoljnog ispunjenja
poreznih obveza (Nar. nov., br. 67/15., u primjeni od 25. lipnja 2015.),
kojim se omoguava velikim poreznim obveznicima da zatrae od
Porezne uprave dobivanje posebnog poreznog statusa za tzv. horizontalno praenje. Porezni obveznici kojima se odobri takav porezni
status, obvezuju se da e kontinuirano izvjetavati Poreznu upravu
o svim znaajnim promjenama u svojem poslovanju, a zauzvrat im
Porezna uprava omoguuje svakodnevnu dostupnost informacija.
Odnos Porezne uprave i poreznih obveznika u sustavu horizontalnog
praenja temelji se na partnerskom odnosu te na naelima transparentnosti, povjerenja i razumijevanja.
Zadnja godina u kojoj su graani radi ostvarivanja prava na povrat
poreza po godinjim poreznim prijavama trebali podnijeti godinje
prijave poreza na dohodak bila je 2015. godina. Ve za 2015. godinu,
dakle u 2016. godini, Porezna uprava e graanima na kune adrese
dostaviti godinje obraune poreza te pravo na ostvareni povrat
poreza. Graani e ostvarivati pravo na povrat bez potrebe da vode
rauna o rokovima podnoenja prijave te bez potrebe da dolaze u
Poreznu upravu. Radi postizanja navedenog cilja, Porezna uprava
ukljuila se u razmjenu podataka s drugim dravama lanicama kako
bi se prikupili podaci o dohocima koje nai graani ostvaruju izvan
Republike Hrvatske. Prva godina uvoenja ovog sustava zahtijevat e
da Porezna uprava uskladi zaprimljene podatke s graanima te e se
graani pozivati u Poreznu upravu radi prikupljanja injenica bitnih
za pravilno daljnje viegodinje utvrivanje poreznih prava i obveza.
Za ostvarivanje prava i ispunjenje obveza u cijelom pravnom
sustavu graani/porezni obveznici trebaju potvrde kojima dokazuju odreene injenice. Kako bi se graanima olakalo prikupljanje
podataka, Porezna uprava se putem OIB-a povezala s institucijama
koje vode podatke o osobama i imovini. Radi se o visoko zatienom
sustavu kontroliranog pristupa podacima. Kroz taj sustav Porezna
uprava razmjenjuje podatke za provedbe poreznih postupaka
tedei time vrijeme i novac graanima u ostvarivanju prava. Ovaj
sustav omoguio je i uspostavu sustava socijalne skrbi tako da graani socijalna prava ostvaruju koritenjem ovog sustava. Za potrebe
ostvarivanja prava pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje Porezna uprava
sustavno razmjenjuje informacije te se ni u tom dijelu ne zahtijeva
od graana dolazak po potvrde u Poreznu upravu. U ovom trenutku
Porezna uprava intenzivno radi na uspostavi sporazuma i protokola
kojima bi se omoguilo da se po zahtjevu graana podaci dostavljaju
opinama i gradovima kako graani ne bi prilikom podnoenja zahtjeva za primjerice, sufinanciranje vrtia, karata ili slinih potreba,
trebali dolaziti u Poreznu upravu po potvrde. Porezna uprava aktivno se ukljuila u sustav eGraana te se kroz taj sustav graanima
ve dostavljaju podaci kada mogu oekivati odreena rjeenja od
Porezne uprave, a radi se i na daljnjem razvoju pruanja usluga kroz
ovaj sustav koji bi u konanici graanima trebao omoguiti lake
preuzimanje pismena od Porezne uprave.

48
vuraic.indd 48

Sve navedene promjene znatno su promijenile i pojednostavile


poreznu administraciju, okreui se prema otvorenoj komunikaciji s
poreznim obveznicima. Daljnje promjene u poreznoj administraciji
proizlaze iz Pravilnika o obvezujuim miljenjima, ispravku prijave,
statistikim izvjeima i poreznoj nagodbi (u daljnjem tekstu Pravilnik), koji je objavljen u Nar. nov., br. 78/15., a na snazi je i primjenjuje
se od 25. srpnja 2015. Pravilnik se sastoji od etiri dijela:
- Obvezujua miljenja
- Ispravak porezne prijave
- Statistika izvjea
- Porezna nagodba.

2. OBVEZUJUA MILJENJA

2.1. Iskustva drugih drava lanica u izdavanju


obvezujuih miljenja
Praksa izdavanja obvezujuih miljenja poznata je u poreznim
sustavima drugih drava lanica. Izdavanje obvezujuih miljenja
kompleksan je postupak u kojem se unaprijed utvruju porezne
obveze u odreenim situacijama te na taj nain porezni obveznici
dobivaju pravnu sigurnost o nainu poreznog tretmana transakcija
sve dok se pridravaju obvezujueg miljenja. Dakle, ovdje se ne
radi o tumaenju zakonskih propisa, ve o tumaenju i sagledavanju poreznog tretmana odreenih konkretnih buduih transakcija
unaprijed po zahtjevu poreznog obveznika. Zasigurno se moe
smatrati da se ovdje radi o nadzoru unaprijed koje stoga trai veliki
angaman Porezne uprave.
Upravo radi kompleksnosti ovakvih postupaka, drave lanice
propisuju na kojim se podrujima moe zatraiti izdavanje obvezujuih miljenja te se ovakva miljenja ne izdaju na svim poreznim
podrujima. Propisuju se rokovi izdavanja obvezujueg miljenja te
obveza poreznih obveznika na dostavljanje dokumentacije kojim
dokazuju naine odvijanja transakcija te svoje vienje poreznog
tretmana opisanih transakcija. Za porezne uprave izdavanje obvezujuih miljenja izuzetno je odgovoran posao jer se unaprijed
moraju sagledati svi aspekti poslovanja te potvrditi porezni tretman
konkretnih transakcija. Za porezne obveznike mogunost dobivanja
obvezujueg miljenja znai pravnu sigurnost u poslovanju te iskljuenje bilo koje neizvjesnosti u postupanju poreznih tijela posebice
tijekom naknadnih poreznih nadzora.
Upravo na praksi drugih drava lanica propisane su odredbe o
obvezujuim miljenjima koje porezni obveznici mogu zatraiti u Poreznoj upravi. Traenje obvezujueg miljenja kao sigurnog unaprijed
definiranog poreznog tretmana, propisana je kao mogunost koja se
na odreenim podrujima prua poreznim obveznicima. Meutim,
porezni obveznici i nadalje mogu, po ve poznatim postupcima, od
Porezne uprave traiti tumaenja o primjeni poreznih propisa u svim
postupcima, pa i u postupcima u kojima je propisana mogunost
izdavanja obvezujuih miljenja.

2.2. O obvezujuim miljenjima u Republici Hrvatskoj


U skladu s Pravilnikom, obvezujua miljenja mogu se izdati za
konkretna pitanja podnositelja zahtjeva koja su znaajna za porezni
tretman buduih i namjeravanih transakcija, odnosno poslovnih
dogaaja i djelatnosti.

2.2.1. Kada se moe zatraiti obvezujue miljenje?


-

Obvezujue miljenje moe se zatraiti za:


utvrivanje oporezivih isporuka u svrhu podjele pretporeza - u
ovim sluajevima izdavanje obvezujueg miljenja trai se radi

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 11:46:12 AM

POREZI - opi porezni zakon

primjene odredbi o PDV-u u sluajevima kada se obavljaju djelatnosti za koje je doputen odbitak pretporeza i djelatnosti kod
kojih odbitak pretporeza nije dozvoljen
primjenu poreznih propisa u sluajevima investicijskih projekata koji se realiziraju u Republici Hrvatskoj, ija vrijednost prelazi
20.000.000,00 kuna - u ovim sluajevima obvezujue miljenje
moe obuhvatiti sve poreze koji se nameu u transakcijama provedbe projekta (PDV, porez na dobit, porez na dohodak, porez
na promet nekretnina i slino)
utvrivanje porezne osnovice poreza na dobit pri spajanju,
podjeli, djelominoj podjeli, prijenosu imovine i zamjena dionica i udjela osim poreznih postupaka utvrenih lancima 20.a
do 20.r Zakona o porezu na dobit - u ovim sluajevima radi se
iskljuivo o obvezujuim miljenjima izdanim za porez na dobit
primjenu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kod
obveza poreza na dohodak i poreza na dobit i
porezne tretmane poslovnih aktivnosti koje zbog svojih osobitosti nisu usporedive niti uobiajene s poslovnim aktivnostima
koje se obavljaju na podruju Republike Hrvatske - u ovim
sluajevima radi se u pravilu o novim stvarima odnosno novim
projektima koji se dosada nisu odvijali na podruju Republike
Hrvatske, a u pravilu mogu obuhvatiti sve poreze.

2.2.2. Podnoenje i sadraj zahtjeva za izdavanje obvezujueg


miljenja
Zahtjev za izdavanje obvezujueg miljenja podnosi se iskljuivo pisanim putem, a moe ga podnijeti porezni obveznik rezident
ili nerezident odnosno njegov opunomoenik ili porezni savjetnik.
Zahtjev za izdavanje obvezujueg miljenja u pravilu se podnosi na
email adresu obvezujuca.misljenja@porezna-uprava.hr, a izuzetno
se moe podnijeti putem nadlene ispostave Porezne uprave odnosno Ureda za velike porezne obveznike. Zahtjev moe sadravati
vie pitanja, ali se sva moraju odnositi na ista konkretna podruja
primjene obvezujuih miljenja. Za izdavanje obvezujuih miljenja
nadlena je Porezna uprava, Savjetodavno tijelo za obvezujua
miljenja. Savjetodavno tijelo za obvezujua miljenja sastoji se od
djelatnika Porezne uprave, a imenuje ih ravnatelj/ica Porezne uprave
prema lanku 15. Zakona o Poreznoj upravi.
Porezna uprava se u donoenju obvezujueg miljenja strogo
dri podataka dostavljenih u zahtjevu te obvezatne dokumentacije
koja se dostavlja uz zahtjev. Stoga kako bi se to bolje pripremio zahtjev, Pravilnik propisuje mogunost, a preporuka je Porezne uprave
da prije podnoenja zahtjeva za izdavanjem obvezujueg miljenja,
porezni obveznik podnese prijedlog za odravanjem prethodnog
razgovora s Poreznom upravom. Prijedlog za odravanjem prethodnog razgovora podnosi se Poreznoj upravi na isti nain kao i zahtjev
za izdavanjem obvezujueg miljenja. Porezna uprava obvezna je
podnositelju prijedloga za odravanjem prethodnog razgovora ili
njegovom opunomoeniku ili poreznom savjetniku uputiti poziv za
odravanjem prethodnog razgovora najkasnije u roku 15 dana od
dana zaprimanja prijedloga. Prethodnim razgovorom usmeno se
razjanjavaju injenice i okolnosti pitanja koje bi moglo biti predmetom obvezujueg miljenja. Cilj prethodnog razgovora je da porezni
obveznik kao podnositelj zahtjeva zajedno sa svojim poreznim savjetnikom to bolje pripremi zahtjev te dokumentacije na temelju
koje e Porezna uprava donositi obvezujue miljenje.
Zahtjev za izdavanjem obvezujueg miljenja osobito sadrava:
- ime i prezime/naziv podnositelja zahtjeva, OIB ili porezni broj,
broj putovnice ukoliko podnositelju sukladno posebnom zakonu

nije dodijeljen OIB, PDV ID broj poreznog obveznika ukoliko ga


posjeduje
- podatke o opunomoeniku ili poreznom savjetniku koji je od
strane poreznog obveznika ukljuen u postupak izdavanja obvezujueg miljenja
- detaljan opis planiranih (namjeravanih) poslovnih transakcija
kao i poslovne i financijske posljedice transakcije, poslovnog
dogaaja ili aktivnosti
- prijedlog odgovora od strane podnositelja zahtjeva uz pozivanje na relevantne zakonske odredbe
- izjavu podnositelja zahtjeva je li u tom predmetu transakcija,
poslovni dogaaj ili aktivnost ve zapoeta, je li u tijeku postupak odluivanja povodom pravnih lijekova ili sudski postupak
- isprave odnosno dokumentaciju koja se odnosi na zahtjev za izdavanje obvezujueg miljenja ili se na nju podnositelj zahtjeva
poziva
- sva obvezujua miljenja od nadlenih poreznih tijela drugih
drava po istom pitanju odnosno je li po istom pitanju postavljen
zahtjev za izdavanjem obvezujueg miljenja pred poreznim
tijelima druge drave u odnosu na povezane osobe.
Nepotpuni zahtjevi nee se razmatrati, a posebice je bitno istai
da e se obvezujue miljenje donositi u granicama podnijetog
zahtjeva i dostavljene dokumentacije. Podnositelj zahtjeva moe,
pisanim putem, odustati od podnijetog zahtjeva u bilo kojem trenutku prije izdavanja obvezujueg miljenja, pri emu nema pravo na
povrat uplaenih trokova. Iznimno podnositelj zahtjeva ima pravo
na povrat uplaenih trokova, pod uvjetom da Porezna uprava nije
zapoela s radom na izdavanju obvezujueg miljenja.

2.2.3. Kada Porezna uprava ne donosi obvezujue miljenje?


Kako se obvezujue miljenje donosi za budue konkretne
transakcije Pravilnikom su taksativno propisani sluajevi u kojima
Porezna uprava ne donosi obvezujue miljenje. Porezna uprava,
tako, ne donosi obvezujue miljenje, ako:
- se zahtjev podnositelja odnosi na predmet zapoetog poreznog
nadzora, predmet sudskog postupka ili postupka povodom
pravnih lijekova
- se zahtjev podnositelja odnosi na openito ili hipotetsko pitanje
- iz sadraja zahtjeva podnositelja proizlazi da nema stvarnu
namjeru poduzimanja poslovnih aktivnosti koje su predmet
zahtjeva
- se radi o predmetu zahtjeva o kojem se odluuje u okviru prava
na informiranje, prema posebnom propisu
- podnositelj zahtjeva nije do dana podnoenja zahtjeva uplatio
trokove izdavanja obvezujueg miljenja.

2.2.4. Rok izdavanja obvezujueg miljenja


Porezna uprava, izdaje obvezujue miljenje u roku 60 dana od
dana podnoenja potpunog zahtjeva. Porezna uprava moe, s obzirom na sloenost pitanja, produljiti rok najdulje sljedeih 30 dana.
Iznimno, kada Porezna uprava, s obzirom na sloenost pitanja, pri
izdavanju obvezujueg miljenja mora ukljuiti i druga tijela (institucije), u tuzemstvu ili u inozemstvu, a u svrhu dobivanja podataka ili
informacija bitnih za donoenje obvezujueg miljenja, obvezujue
miljenje moe se donijeti nakon isteka navedenih rokova. Razlozi
produljenja obrazloit e se u obvezujuem miljenju.
Obvezujue miljenje mora biti kao takvo oznaeno te obvezno sadri postavljena pitanja, odgovor, injenice i pravnu analizu
Raunovodstvo i financije 9/2015.

vuraic.indd 49

49
8/26/15 11:46:13 AM

POREZI opi porezni zakon


predstavljenog sluaja odnosno transakcije, poslovnog dogaaja ili
djelatnosti. Obvezujue miljenje ima obvezujui uinak za Poreznu
upravu, to znai da se Porezna uprava u postupcima daljnjih nadzora
u cijelosti pridrava danih obvezujuih miljenja sve dok transakcije
koje obavlja porezni obveznik odgovaraju i izvravaju se na nain
kako je bilo obrazloeno prilikom podnoenja zahtjeva.

2.2.5. Prestanak vaenja obvezujueg miljenja


Obvezujue miljenje je vaee od dana dostave podnositelju
zahtjeva. Obvezujue miljenje prestaje vaiti ako:
- se isto temelji na odredbama propisa koje su izmijenjene ili su
prestale vaiti, a temeljem kojih je miljenje izdano
- je dolo do promjena okolnosti koje imaju bitan utjecaj na obvezujue miljenje
- se utvrdi da se obvezujue miljenje temelji na neistinitim ili
nepotpunim podacima.

2.2.6. Trokovi izdavanja obvezujueg miljenja


Podnositelj zahtjeva obvezan je do podnoenja zahtjeva izvriti
uplatu trokova izdavanja obvezujueg miljenja. Trokove izdavanja
obvezujueg miljenja u cijelosti snosi podnositelj zahtjeva. Trokovi
izdavanja obvezujueg miljenja iznose:
- 5.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj
poreznoj prijavi ostvaruju prihod do 3.000.000,00 kuna
- 7.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj
poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 3.000.000,00 kuna do
7.000.000,00 kuna
- 10.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj
poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 7.000.000,00 kuna do
10.000.000,00 kuna
- 13.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj
poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 10.000.000,00 kuna do
20.000.000,00 kuna
- 15.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj
poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 20.000.000,00 kuna do
70.000.000,00 kuna
- 20.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj
poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 70.000.000,00 kuna do
110.000.000,00 kuna
- 25.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj
poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 110.000.000,00 kuna do
150.000.000,00 kuna
- 30.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj
poreznoj prijavi ostvaruju prihod vei od 150.000.000,00 kuna
- 5.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji zapoinju ili su
zapoeli poslovanje u poreznom razdoblju u kojem se podnosi
zahtjev.
Trokovi izdavanja obvezujueg miljenja uplauju se u korist
rauna broj HR1210010051863000160 - prihod Porezne uprave
od obvezujuih miljenja, uz obveznu naznaku modela HR64 te
brojane oznake (ifre) vrste prihoda 5673-20181 i osobnog identifikacijskog broja (OIB-a) uplatitelja (podnositelja zahtjeva) u pozivu na
broj primatelja. Uplaeni trokovi izdavanja obvezujueg miljenja
prihod su Porezne uprave.

3. ISPRAVAK PRIJAVE NA POZIV POREZNOG TIJELA


lankom 66. Opeg poreznog zakona propisane su odredbe o
ispravku porezne prijave:

50
vuraic.indd 50

lanak 66.
(1) Porezni obveznik moe izvriti ispravak prijave ako uoi da je
porezna prijava koju je podnio ili koja je podnesena za njega netona
ili nepotpuna i da zbog toga moe doi do manje ili vie plaenog
poreza.
(2) Pravo na ispravak prijave iz stavka 1. ovoga lanka ima univerzalni pravni sljednik poreznog obveznika i one osobe koje zastupaju poreznog obveznika ili univerzalnoga pravnog sljednika.
(3) Ispravak prijave iz stavka 1. ovoga lanka porezni obveznik
moe izvriti najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od isteka roka za
podnoenje prijave.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, ispravak prijave moe se
izvriti na poziv poreznog tijela u roku koji odredi porezno tijelo.
(5) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, ispravak prijave moe se
izvriti zbog primjene propisa Europske unije, a najdulje do zastarnih rokova propisanih odredbama propisa Europske unije.
(6) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, porezni obveznik duan
je izvriti ispravak prijave u roku od 15 dana od dana izvrnosti
odluke kada je temeljem injenica utvrenih rjeenjem poreznog
nadzora ili drugog tijela nuno izvriti ispravak prijave.
(7) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, porezni obveznik duan
je izvriti ispravak prijave u roku od 15 dana od dana pravomonosti sudske odluke.
(8) Ministar financija pravilnikom e propisati uvjete, nain i
rokove za ispravak prijave na poziv poreznog tijela.
Dakle, opi rok u kojem se moe traiti ispravak porezne prijave
je dvanaest mjeseci od roka za podnoenje prijave. Polazei od vizije Porezne uprave, cilj rada Porezne uprave je dobrovoljno izvrenje
poreznih obveza. Stoga je dopunama zakonskih odredbi predviena
mogunost da Porezna uprava moe, u sluajevima u kojima to ocijeni potrebnim, do isteka roka zastare, pozvati poreznog obveznika
da izvri ispravak prijave u ostavljenom roku koji ne moe biti dulji od
30 dana od zaprimljenog poziva. Ako se porezni obveznik ne odazove
pozivu, Porezna uprava e pokrenuti postupak poreznog nadzora, a
radi detaljne provjere tonosti i vjerodostojnosti podataka i knjigovodstvene dokumentacije poreznog obveznika. U praktinoj provedbi navedena odredba znai da e Porezna uprava ako ocijeni da se
u odreenim transakcijama pogreno tumai porezni propis pozvat
porezne obveznike da ako imaju takve transakcije dobrovoljno isprave svoje porezne prijave. Porezni obveznici koji po pozivu Porezne
uprave na opisani nain isprave prijave, smatrat e se kao da su i
sami podnijeli zahtjev za ispravkom prijave.

4. STATISTIKA IZVJEA O INJENICAMA BITNIM ZA


OPOREZIVANJE
Izmjenama OPZ-a dana je mogunost da porezno tijelo obvee
porezne obveznike na podnoenje statistikih izvjea s ciljem utvrivanja ispravnosti podnoenja prijava za tog ili za druge porezne obveznike. Obveznici sastavljanja statistikih izvjea duni su Poreznoj
upravi dostavljati podatke na nain, u obliku i u rokovima propisanim
Pravilnikom.
Pravilnikom je propisana obveza dostavljanja izvjea o dospjelim, a nenaplaenim potraivanjima. Obveznici sastavljanja statistikih izvjea o dospjelim, a nenaplaenim potraivanjima, jesu
porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a koji na dan sastavljanja izvjea imaju u svojim poslovnim knjigama evidentirana
dospjela, a nenaplaena potraivanja, a koja su dospjela sukladno
rokovima ispunjenja novanih obveza propisanim posebnim propisom. Ciljevi dostavljanja navedenog statistikog izvjea jesu:

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 11:46:13 AM

POREZI - opi porezni zakon


-

utvrditi koji porezni obveznici ne potuju rokove plaanja propisanih posebnim propisom te
utvrditi koji porezni obveznici se u smislu odredbi propisa o PDV-u mogu smatrati jamcem za dug PDV-a s obzirom da su koristili pravo na
odbitak pretporeza, a da istovremeno u zakonskim rokovima potraivanje nisu podmirili.
Dospjelim, a nenaplaenim potraivanjima, u smislu Pravilnika smatraju se:
- potraivanja temeljem dospjelih, a nenaplaenih rauna izdanih sukladno odredbama propisa o PDV-u
- potraivanja temeljem dospjelih, a nenaplaenih rauna izdanih sukladno odredbama OPZ-a.
O dospjelim, a nenaplaenim potraivanjima obveznici podnoenja statistikog izvjea duni su, do naplate u cijelosti ili cjelokupnog
otpisa, sastavljati statistika izvjea sa stanjem na dan 31. oujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca tekue godine, uz uvjet da na dan
sastavljanja nisu starija od 6 godina.
Statistika izvjea dostavljaju se na obrascu Statistiko izvjee o dospjelim, a nenaplaenim raunima na dan |__|__| |__|__| god.
|__|__|__|__| koji nisu naplaeni do |__|__| |__|__| god. |__|__|__|__| - Obrazac OPZ-STAT-1.

1.

Obrazac OPZ-STAT-1 sadri podatke o:


1. danu, mjesecu i godini na koju se izvjee odnosi i danu mjesecu i godini do kojega rauni nisu naplaeni
2. poreznom obvezniku/podnositelju izvjea (pod I.), i to:
- naziv/ime i prezime
- OIB
- adresa sjedita ili prebivalita odnosno uobiajenog boravita
3. dospjelim, a nenaplaenim raunima koji su izdani sukladno odredbama Zakona o PDV-u (pod II.), i to:
3.1. dospjelom, a nenaplaenom raunu za pojedinog kupca prema datumu izdavanja rauna:
- redni broj kupca (pod II.1)
- oznaka broja - unosi se oznaka 1 ukoliko se upisuje OIB kupca, oznaka 2 ukoliko se unosi PDV identifikacijski broj, oznaka 3 ukoliko
se unose ostali porezni brojevi (pod II.2.)
- porezni broj - PDV identifikacijski broj ili porezni broj ili OIB kupca - ukoliko pojedini kupac koji se vodi pod jednim poreznim brojem
nije podmirio vie od jednog dospjelog rauna, porezni broj se upisuje jedanput za sve raune (pod II.3.)
- naziv/ime i prezime kupca - ukoliko pojedini kupac nije podmirio vie od jednog dospjelog rauna, naziv/ime i prezime upisuje se
jedanput za sve raune (pod II.4.)
- redni broj rauna (pod II.5.)
- broj izdanog rauna (pod II.6.)
- datum izdanog rauna (pod II.7.)
- valuta plaanja rauna - upisuje se datum dospijea plaanja rauna (pod II.8)
- broj dana kanjenja u plaanju - upisuje se broj dana od dana valute plaanja do zadnjeg dana u mjesecu koji prethodi mjesecu
podnoenja statistikog izvjea (ukljuujui i taj dan) (pod II.9)
- iznos rauna bez PDV-a (pod II.10.)
- iznos PDV-a ili 0,00 ukoliko na raunu, sukladno odredbama Zakona o PDV-u nije iskazan iznos PDV-a pod II.11.)
- ukupan iznos rauna s PDV-om (pod II.12.)
Raunovodstvo i financije 9/2015.

vuraic.indd 51

51
8/26/15 11:46:13 AM

POREZI opi porezni zakon


-

plaeni iznos rauna - upisuje se ukupan iznos plaenog


dijela rauna koji je naplaen do zadnjeg dana u mjesecu
koji prethodi mjesecu podnoenja statistikog izvjea
- ukljuujui i taj dan (pod II.13)
- neplaeni dio rauna - upisuje se ukupan iznos neplaenog dijela rauna koji je ostao nenaplaen do zadnjeg
dana u mjesecu koji prethodi mjesecu podnoenja statistikog izvjea - ukljuujui i taj dan (pod II.14)
3.2. ukupnom iznosu svih dospjelih, a nenaplaenih rauna za
pojedinog kupca:
- zbrojeni iznos svih nenaplaenih rauna bez PDV-a, za
pojedinog kupca (zbroj kolone II.10. za pojedinog kupca)
- zbrojeni iznos PDV-a prema svim nenaplaenim raunima za pojedinog kupca (zbroj kolone II.11. za pojedinog
kupca)
- zbrojeni iznos rauna s PDV-om prema svim nenaplaenim raunima za pojedinog kupca (zbroj kolone II.12. za
pojedinog kupca)
- zbrojeni iznos svih plaenih iznosa rauna za pojedinog
kupca (zbroj kolone II.13. za pojedinog kupca)
- zbrojeni iznos svih neplaenih iznosa rauna za pojedinog kupca (zbroj kolone II.14. za pojedinog kupca)
3.3. ukupnom iznosu svih dospjelih, a nenaplaenih rauna:
- zbrojeni iznos svih nenaplaenih rauna bez PDV-a,
(zbroj kolone II.10. za sve kupce)
- zbrojeni iznos PDV-a prema svim nenaplaenim raunima (zbroj kolone II.11. za sve kupce)
- zbrojeni iznos rauna s PDV-om prema svim nenaplaenim raunima (zbroj kolone II.12. za sve kupce)
- zbrojeni iznos svih plaenih iznosa rauna (zbroj kolone
II.13. za sve kupce)
- zbrojeni iznos svih neplaenih iznosa rauna (zbroj kolone II.14. za sve kupce)
4. dospjelim, a nenaplaenim raunima koji su izdani sukladno
odredbama OPZ-a, a koji nisu naplaeni od dana valute plaanja
do zadnjeg dana u mjesecu koji prethodi mjesecu podnoenja
statistikog izvjea (ukljuujui i taj dan), i to:
- ukupan iznos rauna s PDV-om (pod III.2.)
- iznos PDV-a - upisuje se ukupan iznos obraunanog PDV-a
koji je kao takav posebno iskazan na izdanom raunu (pod
III.3.)
5. datumu i mjestu sastavljanja statistikog izvjea (pod IV.)
6. ime i prezime osobe koja je sastavila statistiki izvjetaj (pod V.)
7. potpis (pod VI.).
Ukoliko porezni obveznik nema dospjelih, a nenaplaenih potraivanja nije ni u obvezi podnoenja Obrasca OPZ-STAT-1.
Porezna uprava omoguit e dostavu Obrazac OPZ-STAT-1 elektronikim putem kroz sustav ePorezna, i to:
- do 20. svibnja tekue godine za sve dospjele, a neplaene raune sa stanjem na dan 31. oujka tekue godine, a koji nisu
naplaeni do 30. travnja tekue godine
- do 20. kolovoza tekue godine za sve dospjele, a neplaene
raune sa stanjem na dan 30. lipnja tekue godine, a koji nisu
naplaeni do 31. srpnja tekue godine
- do 20. studenoga tekue godine za sve dospjele, a neplaene
raune sa stanjem na dan 30. rujna tekue godine, a koji nisu
naplaeni do 31. listopada tekue godine

52
vuraic.indd 52

do 20. veljae tekue godine za sve dospjele, a neplaene raune sa stanjem na dan 31. prosinca prole godine, a koji nisu
naplaeni do 31. sijenja tekue godine.
Iznimno, prvo statistiko izvjee o dospjelim, a nenaplaenim
potraivanjima u 2015. godini sastavlja se sa stanjem dospjelih, a
neplaenih potraivanja na dan 31. prosinca 2015. godine, kojega su
obveznici duni dostaviti Poreznoj upravi putem Obrasca OPZ-STAT-1
najkasnije do 20. veljae 2016. godine.

5. POREZNA NAGODBA
Postupak poreznog nadzora propisan je odredbama OPZ-a. Prema odredbama OPZ-a o ishodu poreznog nadzora, prije sastavljanja
zapisnika, treba obaviti zakljuni razgovor s poreznim obveznikom
te raspraviti sporne injenice, pravne ocjene, zakljuke i njihove
uinke na utvrivanje porezne obveze te o tome sainiti zabiljeku.
Zadnjim izmjenama OPZ-a u postupak poreznog nadzora uveden je
institut porezne nagodbe.
U skladu s novouvedenim institutom, porezno tijelo i porezni obveznik mogu za novoutvrene obveze u postupku poreznog nadzora,
do uruenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru sklopiti
poreznu nagodbu.

5.1. Predmet porezne nagodbe i uvjeti za njeno


sklapanje
Predmet porezne nagodbe moe biti:
novoutvrena porezna obveza u postupcima u kojima je porezna
osnovica utvrena procjenom
- rok plaanja novoutvrenih obveza
- smanjenje obveze po osnovi utvrene zatezne kamate te
- odricanje poreznog tijela od prekrajnog progona, ako su sukladno odredbama Prekrajnog zakona ispunjeni uvjeti za primjenu
naela oportuniteta.
Uvjet za sklapanje porezne nagodbe je prihvaanje novoutvrene obveze u postupku poreznog nadzora od strane poreznog obveznika i njegovo odricanje od prava na koritenje pravnih lijekova.
Porezna nagodba sklapa se u pisanom obliku i smatra se sklopljenom potpisom stranaka. Sklapanjem porezne nagodbe postupak poreznog nadzora zavrava se na obostranom razumijevanju, s ciljem
skraenja trajanja cijelog poreznog postupka bez daljnjih upravnih
i sudskih postupka za porezne obveznike te s brzom i efikasnom
naplatom poreznih obveznika za Porezne upravu.

5.2. Kada se ne moe sklopiti nagodba?


Kako se radi o postupku u kojem se Porezna uprava u jednom
dijelu odrie novoutvrenih obveza, Pravilnikom su taksativno navedeni sluajevi u kojima se porezna nagodba ne moe sklopiti:
- kada je u tijeku poreznog nadzora utvreno postojanje sumnje o
poinjenju kaznenog djela
- kada bi porezna nagodba bila protivna propisima, javnom interesu ili pravima treih osoba
- za obveze po izdanim poreznim rjeenjima po kojima je izvrena
uplata
- za novoutvrene obveze poreza na dohodak, prirez porezu na
dohodak i doprinose za obvezna osiguranja i
- za obveze po osnovu utvrenih zateznih kamata koje proizlaze
iz obveze uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane tednje

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 11:46:16 AM

POREZI - opi porezni zakon


5.3. Pravo na smanjenje novoutvrenih obveza i
zateznih kamata
Novoutvrenim obvezama za koje se moe sklopiti porezna
nagodba smatraju se novoutvrene porezne obveze u postupku
poreznog nadzora i zatezne kamate utvrene u poreznom nadzoru
za razdoblje od dana nastanka poreznih obveza do dana zakljuenja
porezne nagodbe. Novoutvrene porezne obveze mogu biti predmet porezne nagodbe samo kod poreznih obveznika kojima su te
obveze utvrene procjenom sukladno lanku 82. stavku 2. OPZ-a.
U tom sluaju se novoutvrene porezne obveze i zatezne kamate
utvrene u nadzoru za razdoblje od dana nastanka poreznih obveza
do dana zakljuenja porezne nagodbe mogu smanjiti za ukupno 5%.
Na preostali iznos novoutvrenih obveza nakon umanjenja od 5%, u
pogledu smanjenja zateznih kamata ovisno o ugovorenom iznosu i
roku plaanja, primjenjuju se odredbe lanka 26. Pravilnika.
lanak 26.
(1) Obveze po osnovi utvrenih zateznih kamata u postupku
poreznog nadzora, za razdoblje od dana nastanka poreznih obveza
do dana zakljuenja porezne nagodbe, ovisno o iznosu i roku plaanja novoutvrenih poreznih obveza, smanjuju se prema sljedeim
kriterijima:
Rok plaanja
Na dan sklapanja nagodbe
Plaanje cijeloga ili ostatka iznosa
novoutvrenih poreznih obveza u
roku 90 dana

Uplaeni iznos
Smanjenje
novoutvrenih
kamata za:
poreznih obveza
od 10% do 100% 10% do 100%
50%

2) Za iznos koji se plaa na dan zakljuenja nagodbe kamate se


smanjuju razmjerno iznosu uplaenih novoutvrenih poreznih
obveza.
(3) Za plaanje cijeloga iznosa novoutvrenih poreznih obveza ili
ostatka iznosa novoutvrenih poreznih obveza iz stavka 1. ovog

lanka u roku od 90 dana od dana sklapanja porezne nagodbe


kamate se smanjuju za 50%.
(4) Obveze po osnovu utvrenih zateznih kamata u postupku poreznog nadzora koje proizlaze iz obveze uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje
ne mogu se smanjivati.

5.4. Postupak sklapanja nagodbe


Postupak sklapanja porezne nagodbe se provodi na nain da se
poreznom obvezniku prije odravanja zakljunog razgovora dostavlja
pisana obavijest o visini novoutvrenih obveza u poreznom nadzoru
s opisom injenica i pravnih ocjena koje su utjecale na visinu novoutvrenih obveza. Prijedlog za sklapanje porezne nagodbe temeljem
dostavljene pisane obavijesti podnosi porezni obveznik u pisanom
obliku na zakljunom razgovoru ili najkasnije u roku 8 dana od datuma odranog zakljunog razgovora. Prijedlog za sklapanje porezne
nagodbe podnosi se nadlenom podrunom uredu Porezne uprave
koji je obavio porezni nadzor, a sadrava:
- ime i prezime, naziv, adresu i OIB poreznog obveznika
- izjavu o prihvaanju novoutvrenih obveza u postupku poreznog
nadzora
- rok plaanja novoutvrenih poreznih obveza
- izjavu o odricanju prava na koritenje redovnih i izvanrednih
pravnih lijekova po predmetu nadzora.
Porezna nagodba sklapa se u pisanom obliku, a potpisuju je
odgovorna osoba poreznog obveznika i ovlatena osoba Porezne
uprave. Porezna nagodba ima snagu izvrnog rjeenja donesenog u
postupku poreznog nadzora. Ako porezni obveznik ne ispuni preuzete obveze i uvjete iz porezne nagodbe, nagodba postaje ovrna
isprava i izvrava se prema pravilima o izvrenju poreznog rjeenja,
a novoutvrene obveze u postupku poreznog nadzora naplauju se
u visini novoutvrenih obveza u cjelokupnom iznosu. Porezni obveznik je duan platiti i zatezne kamate za razdoblje od dana sklapanja
porezne nagodbe do dana plaanja.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

vuraic.indd 53

53
8/26/15 11:46:16 AM

POREZI porez na dohodak


MATEJA LENARDI, mag. oec.

Struni lanak UDK 657.2

Deloitte, d.o.o., Zagreb

Autorski honorar iz inozemstva


Kada fizike osobe u Republici Hrvatskoj primaju autorske honorare iz inozemstva, one samostalno moraju voditi
brigu o obraunu i uplati poreza i prireza te podnoenju JOPPD obrasca nadlenoj Poreznoj upravi. U nastavku
donosimo konkretne primjere.

1. UVOD
Fizike osobe, rezidenti, temeljem sklopljenog Ugovora o autorskom djelu s nerezidentom mogu ostvarivati autorski honorar iz
inozemstva. Sukladno l. 5. Zakona o autorskim i srodnim pravima
autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz knjievnoga,
znanstvenog i umjetnikog podruja koja ima individualni karakter,
bez obzira na nain i oblik izraavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu.
Autorska djela jesu osobito:
- jezina djela (pisana djela, govorna djela, raunalni programi)
- glazbena djela, s rijeima ili bez rijei
- dramska i dramsko-glazbena djela
- koreografska i pantomimska djela
- djela likovne umjetnosti (s podruja slikarstva, kiparstva i grafike), bez obzira na materijal od kojega su nainjena, te ostala
djela likovnih umjetnosti
- djela arhitekture
- djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna
- fotografska djela i djela proizvedena postupkom slinim fotografskom
- audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na
nain slian kinematografskom stvaranju)
- kartografska djela
- prikazi znanstvene ili tehnike prirode kao to su crtei, planovi
skice, tablice i dr.1
Kod primitka dohotka iz inozemstva vano je obratiti pozornost
postoji li s dravom iz koje se isplauje dohodak sklopljen Ugovor o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izmeu dviju drava. Ti ugovori
odreuju mjesto oporezivanja drugog dohotka, odnosno oporezuje
li se dohodak u inozemstvu ili u Republici Hrvatskoj (tuzemstvu).
Ukoliko pravo na oporezivanje drugog dohotka imaju obje drave,
drava primatelja (tuzemstvo) obvezna je uraunati ili izuzeti od
oporezivanja dohodak ostvaren u dravi isplatitelja (inozemstvu).2

Sukladno l. 209. st. 1. t. 1. i 2. Zakona o doprinosima i l. 219. st.


1. Pravilnika o doprinosima, na honorare za isporuena autorska i/ili
srodna prava te umjetniko djelo ne postoji obveza obrauna doprinosa. Radi primjene iznimke isplatitelj primitka mora osigurati dokaz.
Dokaz jest prethodno obraunu sklopljen pisani ugovor s autorom
kojim se stjee pravo iskoritavanja autorskog prava, u skladu s propisima o autorskom pravu i srodnim pravima. Kada je rije o primitku za
isporuku autorskog djela za koji nije obvezatno zakljuivanje ugovora
u pisanom obliku, sukladno odredbama propisa o autorskom pravu i
srodnim pravima, isplatitelj primitka duan je u svojim evidencijama
osigurati podatke o vrsti isporuke i dokaze da se radi o isporuci i isplaenoj naknadi za iskoritavanje autorskog prava.3

2.1. Prijava u Registar poreznih obveznika


Prije primitka autorskog honorara iz inozemstva, odnosno najkasnije 8 dana prije prvog primitka, autor je obvezan upisati se u Registar poreznih obveznika (RPO) pri nadlenoj Poreznoj upravi prema
mjestu prebivalita ili boravita.4 Prijava se vri putem RPO obrasca
koji je dostupan na stranicama Porezne uprave5 i slui za utvrivanje
obveze poreza na dohodak. Neovisno o visini dohotka, uestalosti
primitka ili mjestu oporezivanja autorskog honorara, autor se mora
upisati u Registar poreznih obveznika. Sama prijava u Registar poreznih obveznika znai da je autor postao porezni obveznik poreza na
dohodak, a ne PDV-a ili nekih drugih poreza.

2. OBVEZE AUTORA
Kako bi primitak autorskog honorara iz inozemstva bio u skladu s
regulativom, autor je obvezan poduzeti odreene postupke:
prijaviti se u Registar poreznih obveznika
obraunavati i uplaivati porez na dohodak i prirez za autorski
honorar (ukoliko je mjesto oporezivanja tuzemstvo)
podnositi Poreznoj upravi JOPPD obrazac.
1
l. 5. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (Nar. nov., br. 167/03., 79/07.,
80/11., 125/11., 141/13., 127/14.).
2
l. 12. i l. 37. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10.,
114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14.).

54
lenardic.indd 54

Slika 1. RPO obrazac


l. 219. st. 2. Pravilnika o doprinosima (Nar. nov., br. 2/09., 9/09. - ispravak, 97/09.,
25/11., 61/12., 86/13., 157/14.).
4
l. 62. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11.,
22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14.).
5
RPO obrazac dostupan je na stranici Porezne uprave: http://www.porezna-uprava.
hr/HR_obrasci/Documents/POREZ%20NA%20DOHODAK/RPO.pdf [15. 7. 2015.].
3

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 3:51:29 PM

POREZI - porez na dohodak


U obrascu RPO autor treba ispuniti svoje osobne podatke te
oznaiti razlog upisa u Registar poreznih obveznika, to je u ovom
sluaju prijava o ostvarivanju dohotka izravno iz inozemstva.

2.2. Obraun poreza na dohodak i prireza


Prema Zakonu o porezu na dohodak primici ostvareni na temelju
ugovora o autorskom djelu (autorski honorari) oporezuju se na nain
propisan za drugi dohodak, odnosno po stopi poreza na dohodak od
25%. Kada ostvaruje honorar iz inozemstva, autor bi trebao utvrditi
postoji li izmeu Republike Hrvatske i inozemne drave sklopljen
Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. O tome e ovisiti
daljnje obveze autora:
Ukoliko Ugovor ne postoji ili je njime odreeno da je mjesto oporezivanja autorskog honorara tuzemstvo, autor samostalno mora
obraunati i uplatiti porez na dohodak i pripadajui prirez. U tom
sluaju radi se o uplati bruto iznosa honorara iz inozemstva.
Ako prema Ugovoru pravo oporezivanja imaju drava iz koje
je isplaen honorar (inozemstvo) i tuzemstvo onda autor mora
odluiti hoe li platiti i predujam poreza na dohodak i prirez u
tuzemstvu ili e iskoristiti mogunost da to ne uini, ali je u tom
sluaju obvezan podnijeti godinju poreznu prijavu.
Sukladno Ugovoru, mjesto oporezivanja autorskog honorara je
inozemstvo, a Republika Hrvatska izuzima te primitke od oporezivanja.
Sukladno l. 32. st. 5. t. 1. Zakona o porezu na dohodak, kod utvrivanja dohotka ostvarenog po osnovi autorskog honorara isplaenog
prema posebnom zakonu kojim se ureuju autorska i srodna prava
ukljuujui i honorare za isporueno umjetniko djelo osobama koje
obavljaju umjetniku i kulturnu djelatnost priznaju se izdaci u visini
30% ostvarenih primitaka. Dodatno, u skladu s lankom 22. Zakona o
pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetnikog
stvaralatva, fizikim osobama koje ostvaruju autorske honorare za
umjetniko djelo, priznaje se 25% neoporezivog dijela od ostvarenog
honorara za umjetniko djelo. Umjetniko djelo odreuje se potvrdom nadlene strukovne umjetnike udruge ili ovlatene agencije da
se radi o umjetnikom djelu.6 Ministarstvo kulture objavljuje popis
umjetnikih strukovnih udruga na temelju ijih potvrda se ostvaruju
porezne olakice, a one su trenutno:
HRVATSKO DRUTVO FILMSKIH DJELATNIKA (HDFD)
HRVATSKA UDRUGA FILMSKIH SNIMATELJA (HFS)
DRUTVO HRVATSKIH FILMSKIH REDATELJA (DHFR)
HRVATSKO DRUTVO GLAZBENIH UMJETNIKA (HDGU)
HRVATSKA UDRUGA ORKESTRALNIH I KOMORNIH UMJETNIKA
(HUOKU, HUZIP)
HRVATSKA GLAZBENA UNIJA (HGU)
HRVATSKO DRUTVO SKLADATELJA (HDS)
DRUTVO HRVATSKIH KNJIEVNIH PREVODILACA (DHKP)
DRUTVO HRVATSKIH KNJIEVNIKA (DKH)
HRVATSKO DRUTVO PISACA (HDP)
HRVATSKO DRUTVO KAZALINIH KRITIARA I TEATROLOGA
(HDKKT)
HRVATSKO DRUTVO FILMSKIH KRITIARA (HDFK)
HRVATSKO DRUTVO LIKOVNIH UMJETNIKA (HDLU)
HRVATSKO DRUTVO LIKOVNIH UMJETNIKA DUBROVNIK (HDLU
DUBROVNIK)

6
l. 46. st. 5. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07.,
146/08., 2/09., 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13,. 160/13.,
157/14.).

HRVATSKO DRUTVO LIKOVNIH UMJETNIKA ISTRE (HDLU ISTREPULA)


HRVATSKO DRUTVO LIKOVNIH UMJETNIKA RIJEKA (HDLU RIJEKA)
HRVATSKA UDRUGA LIKOVNIH UMJETNIKA SPLIT (HULU SPLIT)
HRVATSKO AKADEMSKO DRUTVO LIKOVNIH UMJETNIKA ZADAR
(HADLU ZADAR)
HRVATSKO DRUTVO LIKOVNIH UMJETNIKA MEIMURJA (HDLU
MEIMURJA)
HRVATSKO DRUTVO LIKOVNIH UMJETNIKA OSIJEK (HDLU OSIJEK)
HRVATSKO DRUTVO LIKOVNIH UMJETNIKA VARADIN (HDLU
VARADIN)
HRVATSKA UDRUGA LIKOVNIH UMJETNIKA PRIMIJENJENIH
UMJETNOSTI (ULUPUH)
HRVATSKO DRUTVO NAIVNIH UMJETNIKA (HDNU)
HRVATSKO DIZAJNERSKO DRUTVO (HDD)
UDRUENJE HRVATSKIH ARHITEKATA (UHA)
HRVATSKO DRUTVO DRAMSKIH UMJETNIKA (HDDU)
UDRUGA PLESNIH UMJETNIKA HRVATSKE (UPUH)
UDRUGA PROFESIONALNIH PLESNIH UMJETNIKA PULS (UPPU
PULS)
HRVATSKO DRUTVO PROFESIONALNIH BALETNIH UMJETNIKA
(HDPBU)
HRVATSKA ZAJEDNICA SAMOSTALNIH UMJETNIKA (HZSU).7
Dakle, ukoliko se radi o autorskom djelu, autor prilikom obrauna
ima pravo na umanjenje porezne osnovice za 30% porezno priznatih
izdataka, a ako se radi o umjetnikom djelu ima pravo na iznos izdataka u visini 55% ukupnog primitka. Treba napomenuti da ukoliko kod
obrauna poreza na dohodak i prireza u tijeku godine nisu iskoriteni
porezno priznati izdatak (30%) i neoporezivi dio autorskog honorara
za umjetniko djelo (25%), prema l. 86. st. 3. Pravilnika o porezu na
dohodak ne mogu ih se priznati u godinjoj poreznoj prijavi.

2.2.1. Obraun poreza na dohodak i prireza ako je mjesto


oporezivanja tuzemstvo
Ukoliko je Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja za
mjesto oporezivanja autorskog honorara odreeno iskljuivo tuzemstvo ili s dravom ne postoji sklopljen Ugovor, autor samostalno mora obraunati i uplatiti porez na dohodak i pripadajui prirez. Ovisno
radi li se o autorskom ili umjetnikom djelu ovisit e i mogunost
koritenja porezno priznatih izdataka.
Primjer 1. Obraun autorskog honorara za autorsko djelo
Na temelju Ugovora o autorskom djelu, poduzee iz Sjedinjenih
Amerikih Drava isplatilo je 1. 7. 2015. godine, Ivanu Iviu iz Zagreba na njegov devizni iroraun, autorski honorar u iznosu 1.000,00
USD. Sa Sjedinjenim Amerikim dravama Republika Hrvatska nema
sklopljen Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja pa se
isplaeni honorar oporezuje u tuzemstvu. Srednji teaj HNB-a na
datum primitka je 1 USD = 6,77 kn. Autor je obvezan u roku 8 dana
od primitka obraunati i platiti porez na dohodak i prirez.

2015.].

Popis dostupan na: http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6320 [15. 7.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

lenardic.indd 55

55
8/26/15 3:51:34 PM

POREZI porez na dohodak


OBRAUN AUTORSKOG HONORARA
1. Ukupan (bruto) primitak u kn
2. 30% izdataka
3. Porezna osnovica (1. - 2.)
4. Porez na drugi dohodak 25%
5. Prirez (18% Zagreb)
6. Ukupno porez i prirez
7. Neto primitak (1. - 6.)

6.770,00
2.031,00
4.739,00
1.184,75
213,25
1.398,00
5.372,00

Primjer 2. Obraun autorskog honorara za umjetniko djelo


Na temelju Ugovora o autorskom djelu, poduzee iz Sjedinjenih
Amerikih Drava isplatilo je 1. 7. 2015. godine, Ivanu Iviu iz Zagreba na njegov devizni iroraun, autorski honorar u iznosu 5.000,00
USD. Srednji teaj HNB-a na datum primitka je 1 USD = 6,77 kn.
Autor posjeduje potvrdu umjetnike strukovne udruge da ovo djelo
ima svojstvo umjetnikog djela iz koje proizlazi pravo na priznavanje
neoporezivog djela autorskog honorara u visini 25% primitaka. U
roku 8 dana od primitka treba obraunati i platiti porez na dohodak
i prirez.
OBRAUN AUTORSKOG HONORARA
1. Ukupan (bruto) primitak u kn
2. Neoporezivi dio 25%
3. 30% izdataka
4. Porezna osnovica (1. - 2. - 3.)
5. Porez na drugi dohodak 25%
6. Prirez (18% Zagreb)
7. Ukupno porez i prirez
8. Neto primitak (1. - 7.)

33.850,00
8.462,50
10.155,00
15.232,50
3.808,12
685,46
4.493,58
29.356,42

Porez na dohodak i prirez obraunati za autorski honorar uplauju se na raun grada ili opine primatelja honorara, tj. autora, broj
modela je HR68, a kao poziv na broj upisuje se 1945-OIB autora
primatelja primitka - oznaka izvjea JOPPD obrasca, npr. 194512365478911-15183. Oznaka izvjea JOPPD obrasca sastoji se od 5
brojeva od kojih prva dva oznauju godinu, u primjeru to je broj 15,
a ostala tri broja oznauju dan u godini, broj 183 oznaava datum 2.
7. koji je 183 dan u godini.

2.2.2. Obraun poreza na dohodak i prireza ako pravo


oporezivanja prema ugovoru imaju obje drave
Ako je Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja navedeno da Autorske naknade nastale u dravi ugovornici i isplaene
rezidentu druge drave ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj
dravi. Meutim, takve autorske naknade mogu se takoer oporezivati u dravi ugovornici u kojoj su nastale, i to prema propisima te
drave, ali ako je primatelj autorske naknade stvarni korisnik, porez
ne smije biti vei od 5% od bruto iznosa autorske naknade.8, to znai
da se autorski honorar moe oporezovati u inozemstvu, ali i u tuzemstvu. Pod pretpostavkom da honorar nije oporezovan u inozemstvu,
autor je obvezan obraunati i uplatiti porez na dohodak i prirez kao
da je mjestom oporezivanja odreeno tuzemstvo, no ukoliko autorski honorar bude oporezovan u inozemstvu onda u tuzemstvu autor
ima dvije mogunosti:
1. nije obvezan plaati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu,
ali je obvezan u tom sluaju podnijeti godinju poreznu prijavu
8
Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i sprjeavanju izbjegavanja plaanja poreza
Narodne novine - Meunarodni ugovori, br. 10/00.

56
lenardic.indd 56

2. obraunati i uplatiti porez na dohodak i prirez u tuzemstvu, odnosno dvostruko oporezovati primljeni honorar.
U prvom sluaju, sukladno l. 2. st. 5. Pravilnika o porezu na dohodak autor je obvezan pisanim putem izvijestiti Poreznu upravu o
obustavi plaanja predujma poreza na dohodak u tuzemstvu na vlastiti zahtjev, a osobito o: opim podacima o isplatitelju i/ili poreznom
obvezniku (OIB, adresa sjedita, odnosno prebivalita/uobiajenog
boravita), dravi u ili iz koje se primitak ostvaruje, izvoru primitka,
razdoblju izaslanja za nesamostalni rad i ostalim podacima, s pozivom na ugovor temeljem kojeg se isti oslobaa obveze plaanja
predujmova u tuzemstvu, i to po svakom poreznom obvezniku, u roku 8 dana od dana isplate odnosno naplate tog primitka.9 Isto tako
autor ili sam isplatitelj honorara neovisno o poreznom osloboenju i
podnesenoj pisanoj izjavi, na zahtjev Porezne uprave obvezan je dostaviti isprave kojima se dokazuje pravo na porezno osloboenje.10
Dakle autor nema obvezu obrauna poreza na dohodak i prireza
ve samo podnijeti pisanu izjavu o osloboenju Poreznoj upravi te
potom i JOPPD obrazac, a po zavretku godine godinju poreznu
prijavu, o emu e biti rijei u narednim poglavljima.
Ukoliko se autor odlui na dvostruko oporezivanje honorara
postupak je jednak kao da je mjesto obrauna poreza na dohodak u
tuzemstvu. Osnovica za obraun je bruto iznos autorskog honorara
preraunatog u kunama po srednjem teaju HNB-a na dan primitka
honorara, neovisno to je na bruto iznos ve uplaen porez u inozemstvu. To proizlazi iz l. 6. Zakona o porezu na dohodak prema kojem
je osnovica poreza na dohodak rezidenta ukupni iznos dohotka koji
rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu (naelo svjetskog dohotka). I u ovom sluaju autor ima pravo na porezno priznate izdatke za
autorsko, odnosno umjetniko djelo.
Primjer 3. Obraun autorskog honorara za autorsko djelo - dvostruko oporezivanje
Ivan Ivi iz Zagreba ostvario je 1. 7. 2015. godine, od poduzea
iz Slovake, 500,00 eura autorskog honorara. Sukladno Ugovoru o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Slovakom, isplatitelj ima
pravo oporezovati autorski honorar, ali porez ne smije biti vei od
10% od bruto iznosa autorske naknade. Kako bi iskoristio pravo na
porezno priznati izdatak od 30% autor se odluuje u roku 8 dana
od primitka honorara obraunati porez na dohodak i pripadajui
prirez sukladno tuzemnim propisima. Srednji teaj HNB-a na datum
primitka je 1 EUR = 7,60 kn.
OBRAUN AUTORSKOG HONORARA
1. Ukupan (bruto) dohodak u kn
2. Plaeni porez u inozemstvu (10%)
3. Dohodak iz inozemstva
4. 30% izdataka na ukupni bruto dohodak (1. x 0,30)
5. Porezna osnovica (1. - 4.)
6. Porez na drugi dohodak 25%
7. Prirez (18% Zagreb)
8. Ukupno porez i prirez
9. Neto primitak (3. - 8.)

3.800,00
380,00
3.420,00
1.140,00
2.660,00
665,00
119,70
784,70
2.635,30

Kod ovako sklopljenog Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja autor e sam morati odluiti to mu je isplativije. Hoe li
iskoristiti mogunost i neoporezovati honorar po primitku, ve u go9
Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09.,
9/09. - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13., 157/14.).
10
l. 2. st. 6. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07.,
146/08., 2/09., 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11., 61/12, 79/13., 160/13.,
157/14.).

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 3:51:34 PM

POREZI - porez na dohodak


dinjoj prijavi, no u tome sluaju nema pravo na priznavanje izdataka
ili e uplatiti porez na dohodak i prirez te iskoristiti porezno priznate
izdatke, ovisit e o ostalim primicima, odnosno dohotku autora.

2.2.3. Mjesto oporezivanja autorskog honorara je inozemstvo,


a Republika Hrvatska izuzima te primitke od oporezivanja
U ovom sluaju Ugovorom je odreeno da pravo na oporezivanje autorskog honorara ima zemlja iz koje se isplauje honorar, a u
tuzemstvu se taj dohodak izuzima od oporezivanja. Tada autor ne
bio imao obvezu ni obrauna
ni podnoenja godinje porezne prijave, ve samo JOPPD
obrasca. Treba napomenuti
da za autorski honorar ovakav Ugovor o izbjegavanju
dvostrukog
oporezivanja
Republika Hrvatska jo nije
sklopila s nijednom zemljom.

godini mogu se pronai u ifrarniku datuma izvjea ovisno o danu


podnoenja na stranicama Porezne uprave.13
Pod stupac Podnositelj izvjea autor upisuje svoje podatke, a
pod redak Oznaka podnositelja upisuje ifru 4 koja oznaava ostale
fizike osobe kao podnositelja tog JOPPD izvjea. S obzirom da
autor uvijek podnosi samo izvjee za sebe, broj osoba za koje se
podnosi izvjee je 1. Broj redaka na popisu pojedinanih obrauna
sa stranice B ovisit e o tome to se prijavljuje na B stranici obrasca.

2.3. Podnoenje JOPPD


obrasca Poreznoj
upravi
JOPPD obrazac je zapravo
Izvjee o primicima, porezu
na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na odreeni dan. Podnosi ga isplatitelj primitaka i/ili sam porezni obveznik.
U sluaju autorskog honorara obveznik podnoenja JOPPD-a je sam
autor, a on se podnosi na dan primitka honorara, odnosno uplate
poreza na dohodak i prireza ili najkasnije idui dan. JOPPD obrazac bi
se u pravilu trebao podnositi u elektronikom obliku putem aplikacije ePorezna, no iznimno obrazac u papirnatom obliku moe dostaviti
isplatitelj primitka, obveznik obraunavanja doprinosa ili sam porezni obveznik ako iskazuje podatke za 3 ili manje fizikih osoba i uz
uvjet da nije prema drugom propisu obvezan koristiti sustav ePorezne11. JOPPD obrazac podnosi se nadlenoj ispostavi Porezne uprave
prema prebivalitu ili uobiajenom boravitu poreznog obveznika,
odnosno autora.
Ovisno radi li se o autorskom ili umjetnikom djelu te mjestu
oporezivanja ovisit e popunjavanje JOPPD obrasca, no za sve vrijedi isto popunjavanje zaglavlja JOPPD obrasca. Prema Pravilniku o
porezu na dohodak, kada fizika osoba podnosi izvjee o obraunanom i uplaenom predujmu poreza na dohodak i prireza po osnovi
dohotka ostvarenog izravno iz inozemstva kao vrsta izvjea stavlja
se oznaka 8, iz ega proizlazi da se pod mjesto na dan upisuje dan
kada je primitak stvarno ostvaren, a pod oznakom izvjea, oznaka
dana kada se predaje izvjee - u pravilu osmi dan od dana kada je
primitak ostvaren.12
Primjerice, ukoliko je primitak ostvaren 1. 7. 2015. godine, a
porez na dohodak i prirez uplaeni 5 dana nakon toga, odnosno 6. 7.
2015. to je i dan podnoenja obrasca, u rubriku na dan upisao bi se
datum 1. 7. 2015., a u polje oznaka izvjea broj 15187 to oznaava
datum 6. 7. 2015. godine. Kao to je ve ranije reeno oznaka izvjea
JOPPD obrasca sastoji se od 5 brojeva od kojih prva dva oznaavaju
godinu, a ostala tri broj dana u godini. Sve oznake za svaki datum u
11
Ministarstvo financija i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (2013.): E-Bilten
JOPPD br. 1. Ministarstvo financija - Porezna uprava (online), 16. 10. 2013. Dostupno na:
http://www.porezna-uprava.hr/obrazac_joppd/Documents/eBilten_JOPPD_br%201.pdf,
[15. 7. 2015.].
12
l. 77. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08.,
2/09., 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13., 157/14.).

Slika 2. Popunjavanje zaglavlja JOPPD obrasca

U nastavku e se prikazati primjeri ispunjavanja JOPPD obrasca za


sve navedene sluajeve primitka autorskog honorara iz inozemstva.
Primjer 4. JOPPD obrazac za obraunati autorski honorar za
autorsko djelo, mjesto oporezivanja je tuzemstvo
Poduzee iz Sjedinjenih Amerikih Drava isplatilo je 1. 7. 2015.
godine, Ivanu Iviu iz Zagreba na njegov devizni iroraun, autorski
honorar u iznosu 1.000,00 USD (6.770,00 kn). Kod obrauna autor
je poreznu osnovicu umanjio za 30% porezno priznatog izdatka
(2.031,00 kn) te obraunao porez na dohodak i prirez u iznosu
1.398,00 kn. Porez i prirez uplaeni su sljedei dan 2. 7. 2015. godine. JOPPD obrazac podnosi se na dan primitka autorskog honorara,
a oznaka izvjea je datum uplate poreza i prireza te se i taj dan
dostavlja Poreznoj upravi, odnosno najkasnije sljedei dan. S obzirom da je autor obveznik podnoenja JOPPD obrasca, kao oznaka
podnositelja na stranici A stavlja se oznaka 4 - ostale fizike osobe.
Osim zaglavlja na stranici A ispunjava se samo redak V.5 - Ukupan
iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po
osnovi primitka od kojeg se utvruje drugi dohodak u koji se upisuje
ukupan iznos poreza na dohodak i prireza koji se obraunao i platio
za primljeni autorski honorar.

13
Dostupno na: http://www.porezna-uprava.hr/Dokumenti%20vijesti/%C5%A0ifarnik
%20dana%20u%20godini%20-%202015.pdf [15. 7. 2015.].

Raunovodstvo i financije 9/2015.

lenardic.indd 57

57
8/26/15 3:51:35 PM

POREZI porez na dohodak

58
lenardic.indd 58

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 3:51:35 PM

POREZI - porez na dohodak

S obzirom da se radi o samo jednom primitku, odnosno honoraru na dan 1. 7. 2015. godine na stranici B bit e samo jedan
redak. Ukoliko bi na isti dan bilo primljeno vie honorara svaki bi
se iskazao u posebnom retku. Kako je prikazano na JOPPD obrascu
pod polje 2. - ifra opina/grada prebivalita/boravita unosi se ifra
iz ifranika gradova i opina po mjestu prebivalita ili boravita, a
pod 3 - ifra opine/grada rada unosi se ifra drave iz koje se prima
autorski honorar. U polje 6.1 - Oznaka stjecatelja/osiguranika unosi
se ifra 4001 - Osiguranik/stjecatelj primitka od kojega se utvruje
drugi dohodak, a po osnovi kojeg ne postoji obveza doprinosa, a pod

6.2 - Oznaka primitka/obveze doprinosa 4001 - Primici od autorskih


naknada isplaenih prema posebnom zakonu kojim se ureuju
autorska i srodna prava. Razdoblje obrauna autorskog honorara,
odnosno drugog dohotka je cijela godina pa e se stoga u polje 10.1
- Razdoblje obrauna od upisati 1. 1. 2015., a pod 10.2. - Razdoblje
obrauna do, 31. 12. 2015. U polja do 11. do 14.2 te u 16.2 upisat e
se traeni obraunati iznosi. S obzirom da se autorski honorar prema
l. 90. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak mora isplaivati na iroraun kod banke kao oznaka naina isplate u polje 16.1 upisuje se
ifra 2 - Isplata na iroraun.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

lenardic.indd 59

59
8/26/15 3:51:36 PM

POREZI porez na dohodak


Primjer 5. JOPPD obrazac za obraunati autorski honorar za umjetniko djelo, mjesto oporezivanja je tuzemstvo
Poduzee iz Sjedinjenih Amerikih Drava isplatilo je 1. 7. 2015. godine, Ivanu Iviu iz Zagreba na njegov devizni iroraun, autorski
honorar za umjetniko djelo u iznosu 5.000,00 USD (33.850,00 kn). Autor posjeduje potvrdu umjetnike strukovne udruge da ovo djelo ima
svojstvo umjetnikog djela te je kod obrauna poreznu osnovicu umanjio za 55% porezno priznatog izdatka (18.617,50 kn) te obraunao porez
na dohodak i prirez u iznosu 4.493,58 kn. Porez i prirez uplaeni su sljedei dan 2. 7. 2015. godine.

60
lenardic.indd 60

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 3:51:36 PM

POREZI - porez na dohodak

JOPPD obrazac za umjetniko djelo od obrasca za autorsko djelo razlikuje se samo pod poljem 6.2 - Oznaka primitka/obveze doprinosa gdje
se upisuje ifra 4002 - Primici po osnovi naknada za isporueno umjetniko djelo osobama koje obavljaju umjetniku i kulturnu djelatnost.
Primjer 6. JOPPD obrazac za autorski honorar kada postoji Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja - autor ne plaa predujam
poreza na dohodak u tuzemstvu
Ivan Ivi iz Zagreba ostvario je 1. 7. 2015. godine, od poduzea iz Slovake, 500,00 eura (3.800,00 kn, srednji teaj HNB-a, 1 EUR = 7,6
kn) autorskog honorara. Sukladno Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Slovakom, isplatitelj ima pravo oporezovati autorski
honorar, ali porez ne smije biti vei od 10% od bruto iznosa autorske naknade, to u ovom sluaju znai 50,00 eura (380,00 kn). Autoru e
se na devizni iroraun doznaiti iznos od 450,00 eura (3.420,00 kn). Po primitku autor je obavijestio Poreznu upravu o obustavi obrauna
predujma poreza na dohodak u tuzemstvu.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

lenardic.indd 61

61
8/26/15 3:51:37 PM

POREZI porez na dohodak

62
lenardic.indd 62

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 3:51:37 PM

POREZI - porez na dohodak

I u ovom sluaju autor je obvezan podnijeti JOPPD obrazac u roku


8 dana od primitka autorskog honorara. S obzirom da se za primljeni
honorar nee uplatiti predujam poreza na dohodak u tuzemstvu na
stranici A ispunjava se polje VII - Isplaeni neoporezivi primici, gdje
se upisuje ukupan iznos isplaenog neto primitka preraunatog po
srednjem teaju HNB-a na datum primitka. Na stranici B u polje 6.2 Oznaka primitka/obveze doprinosa upisuje se ifra 4025 - Primici od
kojih se utvruje drugi dohodak, a primatelj ga ostvari neposredno iz
inozemstva. Za razdoblje obrauna takoer se upisuje cijela godina.
S obzirom da se radi o neoporezivom primitku (trenutno, op.a.), u
polje 15.1 potrebno je upisati oznaku neoporezivog primitka koja je
u ovom sluaju 43 - Primici po osnovi drugog dohotka na koje je
sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja predujam
poreza na dohodak plaen u inozemstvu, a za koje se sukladno lanku
2. stavku 4. Pravilnika o porezu na dohodak ne plaaju predujmovi
poreza na dohodak u tuzemstvu, te je porezni obveznik obvezan
podnijeti godinju poreznu prijavu. Pod polja 15.2 i 16.2 upisuje se

iznos primljenog honorara. Kod obustave plaanja predujam poreza


na dohodak u tuzemstvu prilikom ispunjavanja JOPPD obrasca nema
razlike izmeu autorskog i umjetnikog djela.
Primjer 7. JOPPD obrazac za autorski honorar kada postoji Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja - ali se autor odluuje
na dvostruko oporezivanje
Ivan Ivi iz Zagreba ostvario je 1. 7. 2015. godine, od poduzea
iz Slovake, 500,00 eura (3.800,00 kn, srednji teaj HNB-a 1 EUR =
7,6 kn) autorskog honorara. Sukladno Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Slovakom, isplatitelj ima pravo oporezovati
autorski honorar, ali porez ne smije biti vei od 10% od bruto iznosa
autorske naknade, to u ovom sluaju znai 50,00 eura (380,00 kn).
Kako bi iskoristio pravo na porezno priznati izdatak od 30% (1.140,00
kn), autor se odluuje 2. 7. 2015. godine obraunati i uplatiti porez na dohodak i pripadajui prirez sukladno tuzemnim propisima
(784,70 kn).
Raunovodstvo i financije 9/2015.

lenardic.indd 63

63
8/26/15 3:51:38 PM

POREZI porez na dohodak

64
lenardic.indd 64

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 3:51:39 PM

POREZI - porez na dohodak

Ukoliko se autor odlui na dvostruko oporezivanje autorskog


honorara, ispunjavanje JOPPD obrasca jednako je onome kada je
mjesto oporezivanja samo u tuzemstvu. Dakle, kao ifra primitka
stavlja se 4001, te se ispunjavaju polja vezana uz poreznu osnovicu,
izdatak te porez i prirez.

3. PODNOENJE GODINJE PRIJAVE POREZA NA


DOHODAK
Ako se autorski honorar prima iz inozemstva te se tamo i
oporezuje, a nije izuzet od oporezivanja u tuzemstvu, odnosno u
tuzemstvu nije plaen porez na dohodak, autor je obvezan podnijeti
godinju prijavu poreza na dohodak. Dakle, godinju poreznu prijavu
obvezno podnosi rezident ako autorski honorar ostvari izravno iz
inozemstva pri emu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka
nisu u tuzemstvu plaeni i/ili su u tuzemstvu plaeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obraunao prema odredbama Zakona o
porezu na dohodak osim ako u skladu s ugovorom o izbjegavanju

dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska izuzima taj dohodak od


oporezivanja.14 Autor u godinjoj prijavi poreza na dohodak mora
iskazati dohodak za koji je obvezan podnijeti poreznu prijavu, u
ovom sluaju autorski honorar primljen iz inozemstva, te dohodak
od nesamostalnog/samostalnog rada. Ukoliko u prijavi osim toga
iskae i dohodak primljen iz ostalih izvora, primjerice autorski honorar isplaen u tuzemstvu, obvezan je iskazati ukupno ostvareni
dohodak u poreznom razdoblju.15
Prema l. 82. st. 1., 2. i 3. Pravilnika o porezu na dohodak U
inozemstvu plaen porez iz dohotka rezidenta, koji prema tuzemnim
propisima podlijee oporezivanju u tuzemstvu, uraunava se u tuzemni porez na dohodak, ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja ili viestranim meudravnim ugovorima i sporazumima nije drukije odreeno. Porez plaen u inozemstvu moe se ura14
l. 39. st. 2. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10.,
114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14.).
15
l. 39. st. 5. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10.,
114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14.).

Raunovodstvo i financije 9/2015.

lenardic.indd 65

65
8/26/15 3:51:39 PM

POREZI porez na dohodak


unati samo na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela o uplaenom porezu u inozemstvu ili na temelju potvrde za to ovlatene
osobe o uplaenom porezu u inozemstvu. Inozemni porez moe se
uraunati samo ako odgovara tuzemnom porezu na dohodak, i to do
visine obraunanog tuzemnog poreza na inozemni dohodak. Dakle
porez na dohodak plaen u inozemstvu moe se uraunati u tuzemni
porez na dohodak prema potvrdi o uplaenom porezu na dohodak
u inozemstvu dobivenog od inozemnog poreznog tijela ili ovlatene
osobe. Takoer, plaeni porez na dohodak u inozemstvu priznat e
se samo do visine iznosa prosjene porezne stope tuzemnog poreza
koja se dobiva kao razmjerni iznos ukupno obraunanoga tuzemnog
godinjeg poreza na dohodak i iznosa ukupnog godinjeg dohotka
iskazanog u godinjoj poreznoj prijavi (prije dodatnog umanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za plae novozaposlenih osoba, za
iznos dravne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za iznos potpore
male vrijednosti za izvoenje praktine nastave i vjebe naukovanja
u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima, za iznos izdataka za istraivanje i razvoj i za preneseni gubitak) i prije umanjenja za
osobni odbitak16, odnosno kao:
Ukupni iskazani godinji dodatak
Primjenom prosjene porezne stope na iznos inozemnog dohotka dobiva se najvii iznos do kojega se moe uraunati inozemni
porez. Ako je u inozemstvu plaen manji iznos poreza od najvieg
mogueg za uraunavanje, uraunava se stvarno plaeni porez.17
Primjer 8. Prijava poreza na dohodak za autorski honorar
ostvaren u inozemstvu
Ivan Ivi iz Zagreba ostvario je 1. 7. 2015. godine, iz inozemstva,
5.000,00 eura (38.000,00 kn, srednji teaj HNB-a, 1 EUR = 7,6 kn)
autorskog honorara. Sukladno Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja, isplatitelj je oporezovao autorski honorar u iznosu
500,00 eura (3.800,00 kn, porez ne smije biti vei od 10% od bruto
iznosa autorske naknade). U tuzemstvu autor je odluio ne platiti
porez na dohodak te je o tome obavijestio Poreznu upravu. Autoru
je na devizni iroraun doznaen iznos od 4.500,00 eura (34.200,00
kn). U 2015. godini autor je ostvario i dohodak od nesamostalnog
rada u iznosu 60.000,00 kn (bruto plaa umanjena za doprinose za
mirovinsko osiguranje) te uplatio porez na dohodak i prirez u iznosu
4.446,24 kn. Faktor osobnog odbitka iznosi 1, odnosno 2.600,00 kn.
GODINJA PRIJAVA POREZA NA DOHODAK
1. Dohodak od nesamostalnog rada
2. Autorski honorar iz inozemstva
3. Ukupni dohodak (1. + 2.)
4. Osobni odbitak (2.600,00 x 12)
5. Porezna osnovica (3. - 4.)
6. Porez 12% (dio porezne osnovice do 26.400,00 kn)
7. Porez 25% (dio porezne osnovice iznad 26.400,00 kn
do 105.600,00 kn)
8. Porez 40% (dio porezne osnovice iznad 105.600,00 kn)
9. Ukupno porez
10. Prirez 18%
11. Ukupna godinja obveza poreza i prireza (9. + 10.)
12. Ukupno plaen porez i prirez u tuzemstvu (na plau)
13. Uplaen porez u inozemstvu
14. Uplaeni porez u inozemstvu koji se moe odbiti
15. Ukupno plaen porez i prirez (12. + 14.)
16. Razlika poreza i prireza za uplatu (11. - 15.)

60.000,00
38.000,00
98.000,00
31.200,00
66.800,00
3.168,00
10.100,00
0,00
13.268,00
2.388,24
15.656,24
4.446,24
3.800,00
3.800,00
8.246,24
7.410,00

16
l. 82. st. 5. t. 1. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06.,
68/07., 146/08., 2/09., 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13.,
157/14.).
17
l. 82. st. 5. t. 2. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06.,
68/07., 146/08., 2/09., 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13.,
157/14.).

66
lenardic.indd 66

Godinja obveza poreza na dohodak i prireza obraunava se na


ukupno primljeni dohodak koji ukljuuje dohodak nesamostalnog
rada i autorski honorar iz inozemstva od kojih se oduzima godinji iznos osobnog odbitka. S obzirom da se u tijeku razdoblja kod
primitka autorskog honorara nije priznao porezno priznati izdatak,
on se ne moe ukljuiti ni u godinju prijavu poreza. Porez plaen u
inozemstvu moe se uraunati u tuzemni porez ako iznos nije vei
od iznosa inozemnog dohotka pomnoenog prosjenom poreznom
stopom. Izraun izgleda ovako:
Uplaeni porez u inozemstvu koji se moe odbiti = 38.000,00 x
15,97576 % = 6.070.79 kn
Dakle, najvii iznos priznatog plaenog poreza u inozemstvu
iznos inozemnog dohotka od 38.000,00 kn moe biti 6.070,79 kn, a s
obzirom da je u inozemstvu plaeno 3.800,00 kn, cjelokupni iznos se
uraunava u tuzemni porez. U primjeru je dan sluaj u kome je autor
obvezan uplatiti razliku izmeu obraunatog i plaenog godinjeg
poreza na dohodak i prireza. Kojom poreznom stopom u konanici
e biti oporezovan autorski honorar ovisi o ostalim dohocima koje je
autor ostvario u poreznom razdoblju, prije svega dohotku od nesamostalnog ili samostalnog rada.
Od 1. 1. 2016. godine za autore koji samostalno obraunaju i
uplate porez na dohodak i prirez za autorski honorar koji je oporezovan u inozemstvu, obvezu utvrivanja godinjeg poreza na dohodak
i prireza preuzima Porezna uprava. Poseban postupak utvrivanja
godinjeg poreza na dohodak obavljat e se na temelju podnesenih
JOPPD obrasca. Porezna uprava, primjenjujui poseban postupak,
obvezna je, na temelju evidencija i podataka kojima raspolae,
utvrditi poreznom obvezniku godinji dohodak ostvaren u poreznom
razdoblju te razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak
za uplatu ili za povrat, o emu izdaje privremeno porezno rjeenje.
Privremeno porezno rjeenje o utvrenom godinjem dohotku ostvarenom u poreznom razdoblju te razlici poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak za uplatu ili za povrat Porezna uprava dostavit e
poreznom obvezniku prema adresi njegova prebivalita iz slubenih
evidencija kojima raspolae, i to najkasnije do 30. lipnja tekue za
prethodnu godinu. Dostavom privremenog poreznog rjeenja na
navedenu adresu smatra se da je, u smislu ovoga Zakona, izvrena
osobna dostava. Protiv privremenog poreznog rjeenja donesenog
na temelju izrauna godinjeg poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak od strane Porezne uprave porezni obveznik moe podnijeti
prigovor najkasnije do 31. srpnja tekue za prethodnu godinu, ako
smatra da su podaci iz privremenog poreznog rjeenja nepotpuni ili
netoni.18
Primjer 9. Obraun godinjeg poreza na dohodak - na autorski
honorar iz inozemstva porez je uplaen u inozemstvu i tuzemstvu
Ivan Ivi iz Zagreba ostvario je 1. 7. 2015. godine, od poduzea
iz Slovake, 5.000,00 eura (38.000,00 kn, srednji teaj HNB-a 1 EUR
= 7,6 kn) autorskog honorara. Sukladno Ugovoru o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja, isplatitelj je oporezovao autorski honorar
u iznosu 500,00 eura (3.800,00 kn, porez ne smije biti vei od 10% od
bruto iznosa autorske naknade). Kako bi iskoristio pravo na porezno
priznati izdatak od 30% (11.400,00 kn), autor se odluio 2. 7. 2015.
godine obraunati i uplatiti porez na dohodak i pripadajui prirez
sukladno tuzemnim propisima (7.847,00 kn). U 2015. godini autor
je ostvario i dohodak od nesamostalnog rada u iznosu 60.000,00
kn (bruto plaa umanjena za doprinose za mirovinsko osiguranje)
18
l. 43a. st. 4., 5. i 6. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08.,
80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14.).

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 3:51:40 PM

POREZI - porez na dohodak


te uplatio porez na dohodak i prirez u iznosu 4.446,24 kn. Faktor
osobnog odbitka iznosi 1, odnosno 2.600,00 kn.
GODINJA PRIJAVA POREZA NA DOHODAK
1. Dohodak od nesamostalnog rada
2. Autorski honorar iz inozemstva
3. Ukupni dohodak (1. + 2.)
4. Osobni odbitak (2.600,00 x 12)
5. 30% porezno priznatog izdatka za autorski honorar
(2. x 30%)
6. Porezna osnovica (3. - 4. - 5.)
7. Porez 12% (dio porezne osnovice do 26.400,00 kn)
8. Porez 25% (dio porezne osnovice iznad 26.400,00 kn
do 105.600,00 kn)
9. Porez 40% (dio porezne osnovice iznad 105.600,00 kn)
10. Ukupno porez
11. Prirez 18%
12. Ukupna godinja obveza poreza i prireza (10. + 11.)
13. Ukupno plaen porez i prirez u tuzemstvu
14. Uplaen porez u inozemstvu
15. Uplaeni porez u inozemstvu koji se moe odbiti
16. Ukupno plaen porez i prirez (13. + 15.)
17. Razlika poreza i prireza za povrat (16. - 12.)

60.000,00
38.000,00
98.000,00
31.200,00
11.400,00
55.400,00
3.168,00
7.250,00
0,00
10.418,00
1.875,24
12.293,24
12.293,24
3.800,00
3.800,00
16.093,24
3.800,00

S obzirom da je autorski honorar dvostruko oporezovan, 10%


poreza na dohodak u Slovakoj i 25% u tuzemstvu, odnosno na sav
dohodak plaen je porez na dohodak i prirez sukladno tuzemnim
propisima, u ovom sluaju postojat e razlika za povrat poreza i

prireza u visini plaenog poreza u inozemstvu. Takoer, autor je


prilikom primitka honorara obraunao porezno priznati izdatak od
30% pa ga stoga ima pravo iskoristiti i u godinjoj poreznoj prijavi
to u prethodnom primjeru nije imao pravo. Autor, kod primitka honorara, moe na ovaj nain procijeniti koliko bi mu u tome trenutku
bila godinja obveza poreza na dohodak i prireza te si time pomoi u
odluci, uplatiti porez na dohodak i prirez u roku 8 dana ili obustaviti
plaanje i podnijeti godinju poreznu prijavu.

4. ZAKLJUAK
Kod autorskog honorara koji se prima izravno iz inozemstva autor mora obratiti pozornost na nekoliko stvari. Prije isplate prvo se
treba upisati u Registar poreznih obveznika te nakon toga provjeriti
postoji li s dravom iz koje je primljen honorar sklopljen Ugovor o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ukoliko Ugovor ne postoji,
odnosno honorar se oporezuje u tuzemstvu sam autor treba obraunati, uplatiti porez na dohodak i prirez te za to podnijeti nadlenoj
Poreznoj upravi propisani JOOPD obrazac. Pri tome treba paziti i na
visinu izdataka koju si moe priznati kod obrauna. Ako s dravom postoji Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i prema njemu
je mjesto oporezivanja u inozemstvu, autor nije obvezan obraunati
porez na dohodak i prirez ve o obustavi pisano obavijestiti Poreznu
upravu i podnijeti samo JOPPD obrazac na datum primitka honorara,
a na kraju godine godinju poreznu prijavu. Ili moe dvostruko oporezovati honorar, to e mu omoguiti koritenje porezno priznatih
izdataka.

NOVI ZAKON O RAUNOVODSTVU I POREZNE AKTUALNOSTI


07. rujna 2015.
08. rujna 2015.
09. rujna 2015.
10. rujna 2015.
11. rujna 2015.
14. rujna 2015.
15. rujna 2015.
16. rujna 2015.

OSIJEK
ZAGREB
IBENIK
SPLIT
ZADAR
RIJEKA
PULA
AKOVEC

Hotel OSIJEK, amaka 4


Hotel DUBROVNIK, Gajeva 1
Veleuilite u ibeniku, Trg Andrije Hebranga 11
Hotel ATRIUM, Domovinskog rata 49a
Hotel KOLOVARE, B. Perinia 14
Hotel BONAVIA, Dolac 4
Hotel PARK PLAZA HISTRIA, Punta Verudella 17
Katoliki dom, Franjevaki trg 1

poetak 9,30 sati


u svim gradovima

www.rif.hr

Raunovodstvo i financije 9/2015.

lenardic.indd 67

67
8/26/15 3:51:40 PM

POREZI porez na dodanu vrijednost


Mr. sc. MILJENKA CUTVARI

Struni lanak UDK 336.2

HZRIF, Zagreb

Mali porezni obveznik u sustavu poreza


na dodanu vrijednost
Pravne i fizike osobe koje obavljaju isporuke dobara i usluga na podruju Republike Hrvatske, ija vrijednost u
prethodnoj kalendarskoj godini nije bila vea od 230.000,00 kuna nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, na
svoje isporuke ne zaraunavaju porez i nemaju pravo na odbitak pretporeza. U odredbama Zakona o porezu na
dodanu vrijednost, za njih se koristi izraz mali porezni obveznici. Oni primjenjuju posebni postupak oporezivanja
za male porezne obveznike koji podrazumijeva da su njihove isporuke osloboene plaanja poreza na dodanu
vrijednost, nemaju pravo iskazivati porez na dodanu vrijednost na izdanim raunima i nemaju pravo na odbitak
pretporeza. Sukladno lanku 90. Zakona o PDV-u, ukupna vrijednost njihovih isporuka osloboena je poreza,
ali se oni pod odreenim uvjetima smatraju osobama koje se moraju registrirati za potrebe poreza na dodanu
vrijednost, o emu se moe detaljnije proitati u nastavku lanka.
isporuke dobara i usluga za koje je propisano mjesto oporezivanja u
tuzemstvu. Kada su u pitanju porezni obveznici sa sjeditem ili prebivalitem u inozemstvu na njih se ne odnosi prag od 230.000,00 kuna
za ulazak u sustav PDV-a nego se oni u Hrvatskoj moraju registriraju
za potrebe PDV-a na samom poetku obavljanja djelatnosti.

2. PRAVA I OBVEZE MALOG POREZNOG


OBVEZNIKA

1. UVOD
Prema l. 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost1 porezni obveznik je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku
djelatnost, bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti.
Predmet oporezivanja porezom na dodanu vrijednost je isporuka
dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu, stjecanje dobara
unutar EU te uvoz dobara. Ako vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga odreene pravne osobe sa sjeditem, stalnom poslovnom
jedinicom, odnosno fizike osobe s prebivalitem ili uobiajenim
boravitem u tuzemstvu, u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila
vea od 230.000,00 kuna, sukladno lanku 90. Zakona o PDV-u, takav
porezni obveznik smatra se malim poreznim obveznikom. Prema
navedenim odredbama, malim poreznim obveznikom moe biti
samo ona pravna odnosno fizika osoba sa sjeditem odnosno prebivalitem u tuzemstvu.
To znai da se odredbe o malom poreznom obvezniku ne
odnose na pravne odnosno fizike osobe sa sjeditem ili prebivalitem u inozemstvu, a koje na podruju Republike Hrvatske obavljaju
1

Nar. nov., br. 73/13., 148/13., 143/14.; Rjeenje USRH 99/13., 153/13.).

68
cutvaric-k.indd 68

Mali porezni obveznik sukladno l. 90. Zakona o PDV-u, osloboen je plaanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, nema pravo
iskazivati PDV na izdanim raunima i nema pravo na odbitak pretporeza. Meutim, bez obzira to nije porezni obveznik, odredbe o
nainu izdavanja rauna i njegovom sadraju odnose se i na malog
poreznog obveznika. I ovi su porezni obveznici, za svaku isporuku
dobara i usluga obvezni izdati raun sukladno odredbama l. 78. i 79.
Zakona o PDV-u.
Za isporuke pravnim osobama obvezno izdaju raun koji mora
imati minimalni sadraj iz lanka 79. Zakona o PDV-u, ali ne mogu
iskazivati podatke iz lanka 79. stavak 1. toke 8. i 9. Zakona (stopu
PDV-a i iznos PDV-a razvrstan po stopi PDV-a), ve samo iznos naknade. Na raunu su obvezni naznaiti osnovu poreznog osloboenja.
Napomena na raunu malog poreznog obveznika moe glasiti:
Osloboeno PDV-a temeljem l. 90. st. 2. Zakona o PDV-u.
Ako izdavatelj rauna koji nije obveznik PDV-a, tzv. mali porezni
obveznik, u raunu izdvojeno iskae porez, iako za to nije ovlaten,
obvezan je platiti iskazani iznos poreza. Po ovom raunu primatelj
rauna nema pravo na odbitak pretporeza.
Sadraj rauna krajnjim potroaima (rauni za gotovinski promet, isjeci vrpce ili potvrdnice iz naplatnih ureaja), propisan je
lankom 54.a. Opeg poreznog zakona.2
Rauni izdani krajnjim potroaima kao i oni izdani poreznim
obveznicima osim podataka propisanih Zakonom o PDV-u odnosno
2

Nar. nov., br. 147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13. i 26/15.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:11:41 PM

POREZI - porez na dodanu vrijednost


Opim poreznim zakonom moraju sadravati i podatke propisane
lankom 9. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.3
I mali porezni obveznik, iznose na raunima obvezno iskazuje
u kunama, bez obzira radi li se o raunima izdanim za tuzemne ili
inozemne isporuke. Osim iznosa u kunama, iznosi mogu biti iskazani
u bilo kojoj valuti pod uvjetom da je ukupan iznos iskazan u kunama.
Iznosi u valuti preraunavaju se u kune uz primjenu teaja Hrvatske
narodne banke na dan nastanka obveze obrauna PDV-a (tj. na dan
isporuke dobara odnosno obavljene usluge). Kada se radi o isporukama malih poreznih obveznika vanost iskazivanja vrijednosti
isporuka u kunama proizlazi iz odredbi o obvezi podnoenja Obrasca
PDV, Obrasca ZP za usluge kod kojih je propisan prijenos porezne
obveze na primatelja usluge poreznog obveznika u drugim dravama
lanicama.
Mali porezni obveznik koji nije preao prag za obvezni ulazak
u sustav poreza na dodanu vrijednost sukladno l. 90. st. 3. Zakona
o PDV-u, moe od Porezne uprave zatraiti da se na njega ne primjenjuju odredbe o posebnom postupku oporezivanja malih poreznih
obveznika. Navedeno znai da se mali porezni obveznik dobrovoljno prijavljuje kao obveznik poreza na dodanu vrijednost to ga
u tom sluaju obvezuje sljedeih pet kalendarskih godina na redovni
postupak oporezivanja.
Kao porezni obveznik obvezan je na isporuke zaraunavati PDV,
ima pravo na odbitak pretporeza i obvezan je sastavljati porezne
prijave.

3. PRAG ZA ULAZAK U SUSTAV PDV a


Vrijednost isporuka dobara i usluga, koje ulaze u vrijednost isporuka od 230.000,00 kuna, to se smatra pragom za obvezni ulazak u
sustav poreza na dodanu vrijednost, obuhvaa:
a) vrijednost isporuka dobara ili usluga koje su oporezive
b) vrijednost isporuka osloboenih PDV-a iz lanaka 45., 46., 47.,
48. i 49. Zakona tj. vrijednost isporuka koje su kao izvozne i s
njima izjednaene isporuke osloboene PDV-a
c) vrijednost isporuka nekretnina i transakcija iz lanka 40. stavka
1. toaka a) do g) Zakona (financijske usluge osloboene PDV-a),
osim ako su te transakcije pomone.
U vrijednost od 230.000,00 kuna ne ubraja se vrijednost Isporuka materijalnih i nematerijalnih gospodarskih dobara poreznog
obveznika.

4. UPIS U REGISTAR OBVEZNIKA PDV a


Mali porezni obveznik, ako eli biti obveznikom poreza na
dodanu vrijednost, dobrovoljno ili po sili Zakona, podnosi Zahtjev
za registriranje za potrebe PDV-a (Obrazac P-PDV) s namjerom upisa
u registar obveznika PDV-a. Na Obrascu P-PDV popunjava podatke
pod rednim brojem 3., to znai da e ga Porezna uprava upisati
u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost koji primjenjuje
redovni postupak oporezivanja, s obvezom obrauna PDV-a na svoje
isporuke i s pravom na odbitak pretporeza.
Mali porezni obveznik koji eli biti porezni obveznik iako nije
preao prag za ulazak u sustav PDV-a, nadlenoj ispostavi Porezne
uprave podnosi zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa
u registar obveznika PDV-a i obraunava PDV od dana navedenog u
zahtjevu koji ne moe biti prije dana podnoenja zahtjeva. Smatrat
e se da je zahtjev usvojen ako Porezna uprava u roku 8 dana od
dana primitka zahtjeva ne donese rjeenje o odbijanju zahtjeva. Po3

Nar. nov., br. 133/12.

rezna uprava upisuje poreznog obveznika u registar obveznika PDV-a


od dana navedenog u zahtjevu. Porezna uprava zahtjev za upis u
registar obveznika PDV-a moe odbiti osobito kada porezni obveznik
nije dostupan nadlenoj ispostavi Porezne uprave ili se ne nalazi na
adresi koja je navedena u zahtjevu.
Porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza za nabave od
dana upisa. Ne moe se priznati odbitak pretporeza po raunima za
nabave koje su bile prije datuma upisa u registar obveznika PDV-a.

5. REGISTRACIJA ZA POTREBE PDV-a


Osloboenje od plaanja PDV-a za malog poreznog obveznika
ne primjenjuje se:
a) na isporuke novih prijevoznih sredstava prema uvjetima iz lanka
41. stavka 1. toke a) i b) Zakona o PDV-u
b) u sluaju prijenosa porezne obveze na male porezne obveznike
u smislu lanka 75. stavka 1. toaka 6. i 7. te lanka 75. stavka 2.
Zakona.
U sluaju prijenosa porezne obveze u smislu l. 75. st. 1. toka 6.
i 7., te stavka 2. Zakona, mali porezni obveznik mora nadlenoj ispostavi Porezne uprave podnijeti Zahtjev za registriranje za potrebe
PDV-a (Obrazac P-PDV), najkasnije 15 dana prije poetka obavljanja
odnosno primanja takvih isporuka.4 Porezna uprava donosi rjeenje
o dodjeli PDV identifikacijskog broja najkasnije 8 dana od dana podnoenja zahtjeva.
U ovim sluajevima mali porezni obveznik smatra se osobom
registriranom za potrebe PDV-a. Osoba registrirana za potrebe PDV-a
obvezna je:
- sastavljati prijavu poreza na dodanu vrijednost (Obrazac PDV)
za ono obraunsko razdoblje u kojemu je ostvario oporezivo
stjecanje ili primio odnosno obavio usluge s prijenosom porezne
obveze u prijavi iskazuje samo vrijednost tih isporuka.
- sastaviti Prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih
drava lanica EU (Obrazac PDV-S)
- sastaviti Zbirnu prijavu (Obrazac ZP) za obavljene usluge poreznim obveznicima u drugim dravama lanicama Europske unije,
za koje je propisano mjesto oporezivanja prema sjeditu primatelja usluge (za isporuena dobra u drugu dravu lanicu mali
porezni obveznik ne sastavlja Zbirnu prijavu).
Ako se mali porezni obveznik mora samo registrirati za potrebe PDV-a, a ne eli biti obveznik PDV-a koji e primjenjivati redovni
postupak oporezivanja, dakle i nadalje eli primjenjivati posebni
postupak oporezivanja za male porezne obveznike, tada u Obrascu
P-PDV ispunjava podatke pod 4. Dodjela PDV identifikacijskog broja
tuzemnom poreznom obvezniku. Razlog dodjele PDV identifikacijskog broja kod malih poreznih obveznika moe biti:
1. prijeen prag stjecanja (nakon to je tijekom godine imao vrijednost nabava dobara iz drugih drava lanica u iznosu veem
od 77.000,00 kuna)
2. odustanak od praga stjecanja (ako ne eli da se pri nabavi dobara iz drugih drava lanica na njega primjenjuje prag stjecanja od
77.000,00 kuna nego se ve kod prve nabave nakon podnoenja
zahtjeva smatra poreznim obveznikom na stjecanje dobara iz
drugih drava lanica)
3. obavljanje ili primanje usluga unutar EU (ako se radi o obavljenim odnosno primljenim uslugama koje se oporezuju prema
sjeditu primatelja u kojem sluaju dolazi do prijenosa porezne
obveze na korisnika usluge).
4

l. 154. Pravilnika o PDV-u.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

cutvaric-k.indd 69

69
8/26/15 12:11:48 PM

POREZI porez na dodanu vrijednost


Naime, porezni obveznici koji primjenjuju tzv. posebni postupak
oporezivanja za male porezne obveznike i ije su isporuke osloboene PDV-a prema lanku 90. Zakona i nemaju pravo na odbitak
pretporeza kod stjecanja dobara iz drugih drava lanica, obveznici
su obrauna PDV-a na stjecanje samo ako prijeu prag stjecanja od
77.000,00 kuna ili od njega odustanu. Kada se radi o obavljenim ili
primljenim uslugama iz drugih drava lanica, mali porezni obveznici smatraju se obveznicima obrauna PDV-a na nain propisan za
prijenos porezne obveze (reverse charge postupak), kada se radi
o uslugama koje se oporezuju prema sjeditu poreznog obveznika
primatelja usluga, bez obzira na vrijednost istih.
Treba napomenuti, da kada mali porezni obveznik zatrai
PDV identifikacijski broj po osnovu obavljanja ili primanja usluga
unutar EU, da isti ne mora koristiti za stjecanje dobara i nije obveznik PDV-a na stjecanje ako nije preao prag stjecanja. Navedeno
je propisano Provedbenom Uredbom vijea (EU) br. 282/2011.5,
prema kojoj .. dodjela identifikacijskog broja obveznika PDV-a
poreznom obvezniku koji usluge za koje PDV snosi iskljuivo
korisnik isporuuje u ili prima iz neke druge drave lanice, ne
utjee na pravo tog poreznog obveznika na osloboenje za stjecanja dobara unutar Zajednice. Meutim, ako porezni obveznik
dobavljau dostavi svoj identifikacijski broj obveznika PDV-a za
stjecanja dobara unutar Zajednice, smatra se da je u svakom
sluaju odluio obaviti transakciju koja podlijee PDV-u.

6. POREZNI STATUS ISPORUKA MALIH POREZNIH


OBVEZNIKA

6.1. Isporuka dobara u tuzemstvu, u drugu dravu


lanicu i izvoz dobara
Prema lanku 13. stavak 1. Zakona o PDV-u, mjestom isporuke
dobara koje otprema ili prevozi isporuitelj, kupac ili trea osoba,
smatra se mjesto gdje se dobra nalaze na poetku otpreme ili prijevoza do kupca. Kada mali porezni obveznik isporuuje dobra
poreznom obvezniku u drugoj dravi lanici ili ih izvozi poreznom obvezniku izvan EU, mjesto oporezivanja je Republika Hrvatska. Kako za
isporuke dobara u tuzemstvu, mali porezni obveznik primjenjuje
posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike, isto se
odnosi i na isporuke kupcu u drugu dravu lanicu odnosno kupcu
izvan EU.
Na vrijednost isporuke mali porezni obveznik ne obraunava
porez na dodanu vrijednost te na raunu stavlja napomenu Osloboeno PDV-a prema l. 90. st. 2. Zakona o PDV-u. Ista se napomena
navodi i na raunima za isporuku u drugu dravu lanicu odnosno
za izvoz u tree zemlje. Naime, i u sluaju otpreme u drugu dravu
lanicu odnosno u sluaju izvoza, smatra se da je mjesto oporezivanja mjesto gdje se dobra nalaze na poetku otpreme ili prijevoza do
kupca.
Prema navedenome, u sluaju otpreme poreznom obvezniku u
drugu dravu lanicu za porezno osloboenje nije potrebno imati
PDV identifikacijski broj kupca. Isto tako za porezno osloboenje pri
izvozu nije vano posjedovanje izvozne carinske deklaracije jer se
radi o isporuci koja je osloboena PDV-a prema lanku 90. Zakona
o PDV-u.
5
Od 15. oujka 2011., kojom se utvruju provedbene mjere za Direktivu
2006/112/EZ o zajednikom sustavu poreza na dodanu vrijednost.

70
cutvaric-k.indd 70

Porezni obveznik za navedene isporuke ne sastavlja poreznu prijavu i isto tako za isporuku u drugu dravu lanicu ne treba sastavljati
Zbirnu prijavu.
Kada mali porezni obveznik obavlja isporuke u tuzemstvu za
koje je l. 75. st. 3. Zakona, propisan prijenos porezne obveze na
primatelja isporuke (graevinski radovi, prodaja otpada i sl.), ove su
isporuke takoer osloboene PDV-a temeljem lanka 90. Zakona. S
druge strane kada je mali porezni obveznik primatelj isporuke za
koju je propisan tuzemni prijenos porezne obveze prema l. 75. st. 3.
Zakona, isporuitelj ne moe prenijeti poreznu obvezu jer se radi o
korisniku koji nije upisan u registar obveznika PDV-a.

6.2. Stjecanje dobara iz druge drave lanice


Mali porezni obveznik, koji stjee dobra unutar EU u iznosu
iznad praga stjecanja (77.000,00 kuna) obvezan je Poreznoj upravi
prijaviti obavljanje takvih stjecanja kada ona prijeu vrijednost od
77.000,00 kuna i nadlenoj ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev
za izdavanje PDV identifikacijskog broja. Zakon doputa mogunost
da mali porezni obveznik sam odustane od praga stjecanja u kojem
sluaju bez obzira na vrijednost stjecanja podnosi Poreznoj upravi
Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a iz razloga odustajanja od
praga stjecanja. U sluaju podnoenja pisane izjave da odustaje od
propisanog praga stjecanja, porezni se obveznik obvezuje na rok
od dvije kalendarske godine. Izjava se istekom roka od dvije godine
moe opozvati u pisanom obliku.
Prag stjecanja ne primjenjuje se kod novih prijevoznih sredstava
ili dobara koja podlijeu troarinama, to znai da je mali porezni
obveznik obveznik poreza na stjecanje ovih dobara bez obzira na
prag stjecanja.
Kao obveznik poreza na dodanu vrijednost na stjecanje dobara
iz druge drave lanice, mali porezni obveznik dobavljau iz druge drave lanice, deklarira se kao porezni obveznik koji preuzima
poreznu obvezu na stjecanje dobara. Obvezan je sastaviti Obrazac
PDV-S (Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih drava
lanica EU), te Obrazac PDV u kojemu iskazuje poreznu obvezu bez
prava na odbitak pretporeza.
U sluaju da je dobavlja iz druge drave lanice prodavatelj koji
primjenjuje posebni postupak oporezivanja mare (npr. dobavlja
rabljenih automobila i drugih dobara), stjecanje tih dobara nije
predmet oporezivanja porezom na dodanu vrijednost u Hrvatskoj.
Na fakturi dobavljaa mora biti jasno istaknuto koji je postupak oporezivanja primijenio.
Ako je dobavlja porezni obveznik koji je u skladu s propisima
svoje drave lanice osloboen obraunavanja PDV-a kao mali
porezni obveznik, stjecanje od tog dobavljaa nije predmet oporezivanja porezom na dodanu vrijednost u Hrvatskoj.

6.3. Primljene/obavljene usluge poreznim obveznicima


u drugoj dravi lanici
Prema lanku 75. st. 1. toki 6. Zakona o PDV-u, porez na dodanu
vrijednost mora plaati svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja
nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, kojoj se
obavljaju usluge iz l. 17. st. 1. Zakona, ako te usluge obavlja porezni
obveznik koji nema sjedite, prebivalite ili uobiajeno boravite
u tuzemstvu. Ako mali porezni obveznik koristi uslugu poreznog
obveznika iz druge drave lanice za koju je propisano mjesto oporezivanja prema sjeditu primatelja, on mora imati PDV identifikacijski
broj. Na temelju dobivenog PDV identifikacijskog broja, mali porezni

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:11:48 PM

POREZI - porez na dodanu vrijednost


obveznik, dobavljau se deklarira kao porezni obveznik na kojega se
prenosi porezna obveza, i dobavlja, iz druge drave lanice, nee
zaraunati PDV svoje zemlje.
Za obraunsko razdoblje u kojem je porezni obveznik iz druge
drave lanice obavio uslugu, mali porezni obveznik obvezan je
podnijeti Obrazac PDV i Obrazac PDV-S u kojima treba iskazati obraun PDV-a na osnovicu koju ini naknada za tu uslugu. Obraunani
PDV iskazuje se na rednom broju II.8. do II.10. Primljene usluge iz EU,
ali se ne iskazuje pravo na odbitak pretporeza. Obrasci se podnose
nadlenoj ispostavi Porezne uprave do 20-og u mjesecu za prethodni
mjesec s obvezom plaanja poreza na dodanu vrijednost do kraja
mjeseca.
Isto tako, mali porezni obveznik, sa sjeditem odnosno prebivalitem ili uobiajenim boravitem u Republici Hrvatskoj, koji obavlja
usluge na podruju druge drave lanice za koje je primatelj usluga
u drugoj dravi lanici obvezan platiti PDV prema l. 196. Direktive
Vijea 2006/112/12 (odnosno l. 17. st. 1. Zakona o PDV-u), takoer
prenosi poreznu obvezu na primatelja usluge poreznog obveznika u
drugoj dravi lanici. Kako se radi o uslugama za koje je propisano
da se mjestom obavljanja usluga smatra mjesto sjedita poreznog
obveznika primatelja usluga, mali porezni obveznik se treba registrirati za potrebe PDV-a i zatraiti PDV identifikacijski broj.
Kod fakturiranja usluga s prijenosom porezne obveze, mali
porezni obveznik na raunu stavlja napomenu prijenos porezne
obveze ili reverse charge. Vrijednost usluge iskazuje u Obrascu
PDV na rednom broju I.4. Obavljene usluge unutar EU, te sastavlja
Zbirnu prijavu. Obrasci se sastavljaju samo za ono obraunsko razdoblje u kojemu su bile isporuke u drugu dravu lanicu.

6.4. Primljene/obavljene usluge poreznim obveznicima


u treim zemljama
Odredbe lanka 75. st. 1. toke 6. Zakona, odnose se i na razmjenu usluga s poreznim obveznicima iz treih zemalja. Mali porezni
obveznici koji posluju iskljuivo s poreznim obveznicima iz treih
zemalja nisu obvezni zatraiti PDV identifikacijski broj, meutim
obvezni su na primljene usluge koje se oporezuju prema sjeditu
poreznog obveznika primatelja obraunati i platiti hrvatski porez
na dodanu vrijednost bez prava na odbitak pretporeza. U ovu svrhu
obvezni su sastaviti i u propisanom roku podnijeti poreznu prijavu.
Obrazac PDV podnosi se do 20. u mjesecu za primljene usluge u prethodnom mjesecu, a porez na dodanu vrijednost plaa se do kraja
mjeseca za prethodni. Porezna obveza iskazuje se na rednom broju
II.11. do II.13. (ovisno o poreznoj stopi) Primljene isporuke dobara
i usluga od poreznih obveznika bez sjedita u RH.
Kada mali porezni obveznik obavlja usluge koje se oporezuju
prema sjeditu primatelja poreznom obvezniku izvan EU, takoer
se smatra osobom registriranom za potrebe PDV-a koja usluge
zaraunava s prijenosom porezne obveze. U ovom sluaju, porezni
obveznik ne mora imati PDV identifikacijski broj, ali mora prijenos
porezne obveze evidentirati u Obrascu PDV-a koji je obvezan podnijeti za razdoblje u kojemu je usluga obavljena.
Ako mali porezni obveznik obavlja usluge koje se oporezuju
prema sjeditu poreznog obveznika primatelja usluge, na raunu
mora staviti napomenu prijenos porezne obveze (ili engl. izraz
reverse charge) te vrijednost isporuke iskazati u Obrascu PDV na
rednom broju I.5. Obavljene isporuke osobama bez sjedita u RH.

6.5. Primljene isporuke dobara ili usluga u tuzemstvu od


poreznog obveznika koji nema sjedite u Republici
Hrvatskoj
Temeljem l. 75. st. 2. Zakona o PDV-u, ako oporezive isporuke
dobara ili usluga obavlja porezni obveznik koji nema sjedite, prebivalite ili uobiajeno boravite u tuzemstvu, PDV plaa porezni
obveznik, odnosno pravna osoba koja nije porezni obveznik, ali je
registrirana za potrebe PDV-a, kojemu je obavljena isporuka dobara
i usluga.
Kada mali porezni obveznik nabavlja dobra ili koristi usluge
(npr. graevinski radovi) poreznog obveznika koji nema sjedite u
Hrvatskoj, obvezan je sam obraunati porez na dodanu vrijednost
temeljem l. 75. st. 2. Zakona. Navedena obveza propisana je i u
sluaju da se radi o dobavljau koji ima hrvatski PDV identifikacijski
broj. Zbog injenice da nema sjedite u Hrvatskoj, porezni obveznik
je hrvatski porezni obveznik odnosno osoba registrirana za potrebe
PDV-a.
Porezni obveznici koji nemaju sjedite u Hrvatskoj, a imaju
dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj, pogreno postupaju
kada pravnim osobama na raunu obraunavaju PDV, jer se radi o
oporezivanju s prijenosom porezne obveze. O tome je Sredinji ured
Porezne uprave dao miljenje pod brojem klase: 410-19/14-01/599,
Urudbeni broj: 513-07-21-01/15-2 od 15. sijenja 2015. iz kojeg
izdvajamo:
lankom 150. Pravilnika o PDV-u, izmeu ostalog detaljnije
je propisano koje osobe su obvezne plaati PDV prema lanku 75.
stavku 2. Zakona o PDV-u. Tako iz navedenog lanka proizlazi da ako
isporuke dobara i usluga za koje je mjesto oporezivanja u tuzemstvu
obavlja strani porezni obveznik tada PDV prema lanku 75. stavku 2.
Zakona o PDV-u plaa:
svaki porezni obveznik ukljuujui i malog poreznog obveznika,
neovisno o tome ima li ili nema PDV identifikacijski broj
pravna osoba koja nije porezni obveznik, a ima dodijeljen PDV
identifikacijski broj
strani porezni obveznik koji ima dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj.
Ako strani porezni obveznik ne moe prenijeti poreznu obvezu
temeljem lanka 75. stavka 2. Zakona o PDV-u na primatelja u tuzemstvu tada je obvezan registrirati se za potrebe PDV-a u Republici
Hrvatskoj sukladno lanku 77. stavku 5. toki a) Zakona o PDV-u i na
obavljene oporezive isporuke obraunati i platiti PDV.

6.6. Uvoz dobara


Kod uvoza dobara, kada se kao uvoznik javlja mali porezni
obveznik u carinskom postupku bit e obraunan porez na dodanu
vrijednost koji obveznik plaa prema rjeenju carinarnice, ali nema
pravo na odbitak pretporeza. Za obraunani i plaeni PDV, mali
porezni obveznik nije obvezan sastavljati poreznu prijavu.

7. PDV IDENTIFIKACIJSKI BROJ


PDV identifikacijski broj je osobni identifikacijski broj (OIB) kojemu se dodaje predznak HR. Dodjelu PDV identifikacijskog broja
obavlja nadlena ispostava Porezne uprave na zahtjev poreznog
obveznika. PDV identifikacijski broj potreban je samo za poslovanje s
poreznim obveznikom iz drugih drava lanica EU. Porezni obveznik
Raunovodstvo i financije 9/2015.

cutvaric-k.indd 71

71
8/26/15 12:11:48 PM

POREZI porez na dodanu vrijednost


8. ZAKLJUAK

treba zatraiti PDV identifikacijski broj 15 dana prije transakcije s


poreznim obveznikom iz druge drave lanice.
Porezna uprava moe odbiti dodjelu ili ukinuti dodijeljeni PDV
identifikacijski broj ako utvrdi da vie ne postoje razlozi za registriranje za potrebe PDV-a ili ako porezni obveznik zloupotrebljava PDV
identifikacijski broj. Porezna uprava donijet e o tome rjeenje, a
alba ne odgaa izvrenje rjeenja.
Sukladno odredbama lanka 77. st. 8. Zakona o PDV-u, Porezna
uprava moe suspendirati PDV identifikacijski broj u sluaju sumnje
na zloupotrebu PDV identifikacijskog broja. Porezna uprava o tome
alje poreznom obvezniku obavijest. Suspendirani PDV identifikacijski broj Porezna uprava moe ponovno aktivirati. Porezna uprava
ukinut e suspendirani PDV identifikacijski broj u sluaju da porezni
obveznik u roku jedne godine ne dostavi dokaz kojim se otklanja
razlog suspendiranja PDV identifikacijskog broja.
Vano je, u trenutku obavljanja transakcije imati informaciju o
valjanosti vlastitog PDV identifikacijskog broja, ali i PDV identifikacijskog broja kupca odnosno dobavljaa iz druge drave lanice, kako bi
se u poslovanju s poreznim obveznikom iz druge drave lanice pravilno primijenio porezni propis vezano za prijenos porezne obveze.
PDV identifikacijske brojeve porezni obveznik provjerava koritenjem
VIES baze poreznih brojeva.6
6

Zakonom o porezu na dodanu vrijednost s primjenom od 1.


srpnja 2013. godine, propisan je posebni postupak oporezivanja
za male porezne obveznike. Radi se o osobama koje samostalno
obavljaju gospodarsku djelatnost i samim time se smatraju poreznim obveznicima, ali zbog vrijednosti isporuka u iznosu manjem
od praga za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost,
nisu se obvezni upisati u registar obveznika PDV-a koji primjenjuju
redovni postupak oporezivanja. Meutim, ovi porezni obveznici u
poslovanju s poreznim obveznicima u drugim dravama lanicama
kao i s poreznim obveznicima u treim zemljama, smatraju se osobama registriranim za potrebe PDV-a, ako stjeu dobra iz druge drave
lanice iznad praga stjecanja, odnosno u sluaju kada obavljaju ili
primaju usluge za koje je primatelj usluga obvezan platiti porez na
dodanu vrijednost. Za stjecanje dobara i primljene odnosno obavljene usluge poreznim obveznicima u drugoj dravi lanici obvezni
su imati PDV identifikacijski broj. Za primljene odnosno obavljene
usluge poreznim obveznicima u treim zemljama nije potreban PDV
identifikacijski broj, ali je i u ovom sluaju porezni obveznik obvezan
takve isporuke iskazati u poreznoj prijavi (Obrascu PDV) za obraunsko razdoblje u kojemu je obavio odnosno primio uslugu.

http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/?locale=hr.

PRIMJENA ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA


I ZAKONA O ZATITI OSOBNIH PODATAKA
Zagreb, 22. rujna 2015.
Dvorana HZRFD, Zagreb, Jakova Gotovca 1/II (kod Kvaternikovog trga)

poetak 9,30 sati

Program:
PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA:
-

72
cutvaric-k.indd 72

odnos Zakona o pravu na pristup informacijama i drugih zakona,


temeljni pojmovi i njihovo znaenje,
tko sve spada pod pojam tijela javne vlasti,
to sve tijelo javne vlasti mora objaviti na internetskim stranicama,
Sredinji katalog slubenih dokumenata Republike Hrvatske,
to tijela javne vlasti moraju objaviti u Sredinjem katalogu,
objavljivanje u svrhu savjetovanja sa zainteresiranom javnou,
imenovanje slubenika za informiranje,
koje informacije tijelo javne vlasti moe uskratiti (ograniiti pristup),
poslovna, profesionalna i porezna tajna,
test razmjernosti javnog interesa (primjer testa),
naini ostvarivanja prava na pristup informacijama (podnoenje zahtjeva, naknada, rokovi, rjeavanje o zahtjevu, alba i tuba Visokom
upravnom sudu RH),
ponovna uporaba informacija,
Povjerenik za informiranje umjesto Agencije za zatitu osobnih podataka,
inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona (nain rada inspektora,
zapisnik i prigovor na zapisnik, postupanje po predstavkama),
obveze i rokovi izvjeivanja tijela javne vlasti,
prekrajne odredbe,
pravilnici za provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama.

ZATITA OSOBNIH PODATAKA:


-

temeljni pojmovi (osobni podatak, obrada, zbirka osobnih podataka,


voditelj zbirke osobnih podataka, privola ispitanika i dr.),
koji se osobni podaci smiju slobodno prikupljati,
obrada posebnih kategorija osobnih podataka,
informiranje ispitanika,
zbirke osobnih podataka,
dostavljanje zbirki osobnih podataka Agenciji za zatitu osobnih
podataka,
slubenik za zatitu osobnih podataka,
zatita prava ispitanika,
zatita privatnosti radnika po Zakonu o radu,
Uredba o nainu voenja i obrascu evidencije o zbirkama osobnih
podataka i Uredba o nainu pohranjivanja i posebnim mjerama
tehnike zatite posebnih kategorija osobnih podataka,
praksa i miljenja Agencije za zatitu osobnih podataka i Povjerenika
za informiranje u vezi s primjenom Zakona o zatiti osobnih podataka i Zakona o pravu na pristup informacijama.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:11:49 PM

POREZI - porez na promet nekretnina


ANA VRDOLJAK PETKOVI, dipl. oec.

Struni lanak UDK 336.2

Ministarstvo financija, Zagreb

Podnoenje prijave prometa nekretnina


elektronikim putem
Odredbe Zakona o porezu na promet nekretnina propisuju obvezu isporuitelju nekretnine na koju je obraunat
porez na dodanu vrijednost da isporuku te nekretnine prijavi nadlenoj ispostavi Porezne uprave u roku 30 dana
od dana isporuke.
Nain prijave kao i obvezne podatke koje popunjava isporuitelj nekretnine propisuje Pravilnik o obrascu Prijave
prometa nekretnina i Evidenciji prometa nekretnina (Nar. nov., br. 157/14.). Prema odredbama navedenoga
Pravilnika isporuitelj je ispunio svoju obvezu prijave prometa nekretnina samo kada je prijavu izvrio elektronikim
putem, koristei se sustavom elektronikih usluga Porezne uprave ePorezna.

1. UVOD
Stupanjem na snagu odredbi stavaka j) i k) lanka 40. Zakona o
porezu na dodanu vrijednost1 (dalje: Zakon o PDV-u), od 1. sijenja
ove godine dolo je bitnih promjena u poreznom tretmanu prometa
nekretnina. Prema lanku 40. stavku j) proizlazi da se na isporuku
graevina ili njihovih dijelova i zemljita na kojem se one nalaze
(dalje: izgraene nekretnine), ako je ista izvrena unutar roka od
dvije godine nakon prvog nastanjenja ili koritenja, obraunava porez na dodanu vrijednost. Osim isporuka graevina ili njihovih dijelova i zemljita na kojem se nalaze to su bile koritene ili nastanjene
u vremenu kraem od dvije godine, porezu na dodanu vrijednost
podlijeu i isporuke nekoritenih nekretnina, dakle nekretnina koje
nikada nisu bile koritene ili nastanjene kao i isporuke nekretnina
za koje isporuitelj ne moe valjanom dokumentacijom dokazati
trenutak njihovog prvog nastanjenja ili koritenja. Graevinom u
smislu Zakona o PDV-u smatra se objekt privren za zemlju ili uvren u zemlji. Osim isporuka izgraenih nekretnina, sukladno lanku
40. stavku k), oporezivanju porezom na dodanu vrijednost podlijee
i svaka isporuka graevinskog zemljita za koje je izdan izvrni akt
kojim se odobrava gradnja. Isporukom graevine na koju se plaa
porez na dodanu vrijednost smatraju se i isporuke rekonstruiranih
graevina pod uvjetima propisanim stavkom 5. istoga lanka Zakona
o PDV-u, kao i isporuke nedovrenih graevina ili njihovih dijelova i
zemljita na kojem se nalaze. Ukoliko isporuka nekretnine ne podlijee oporezivanju porezom na dodanu vrijednost odnosno ista je od
oporezivanja ovim oblikom osloboena, oporezivat e se alternativnim oblikom poreza na promet porezom na promet nekretnina.
Ako se isporuka obavlja poreznom obvezniku takoer registriranom u sustavu PDV-a, Zakon o PDV-u2 propisuje mogunost izbora
za oporezivanje porezom na dodanu vrijednost u sluaju isporuka
nekretnina koje su osloboene od plaanja poreza na dodanu vrijednost, to ukljuuje i isporuke poljoprivrednog ili umskog zemljita.
Time se omoguuje provedba naela neutralnosti PDV-a u sluaju
isporuka unutar poduzetnike sfere. Meutim, spomenuto pravo
izbora (pravo opcije) porezni obveznik - isporuitelj nekretnine moe
koristiti samo ako stjecatelj nekretnine moe koristiti pravo na od1
2

Nar. nov., br. 73/13., 148/13.,143/14.; Rjeenje USRH 99/13. i 153/13.


lanak 40. stavak 4. Zakona o PDV-u.

bitak pretporeza u cijelosti. Ukoliko isporuitelj iskoristi ovo pravo,


obvezno e prenijeti poreznu obvezu na kupca, to je u naim terminima poznato pod nazivom prijenos porezne obveze u tuzemstvu,
a u engleskim kao reverse charge.
Do obveznog prijenosa porezne obveze u vezi s isporukama nekretnina dolazi pri prodaji nekretnine u ovrnom postupku ovrenika u sustavu PDV-a poreznom obvezniku koji je takoer obveznik
poreza na dodanu vrijednost. Prema lanku 75. stavku 3. toki d) Zakona o PDV-u, porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u
Republici Hrvatskoj obvezan je platiti PDV kada mu se obavi isporuka
nekretnina koje je prodao ovrenik u postupku ovrhe. Ista odredba
primjenjuje se i u sluaju prodaje nekretnine steajnog dunika ako
je promet izvren primjenjujui pravila ovrnog postupka.3
Sa stajalita Porezne uprave kao institucije koja na temelju
ovlasti proizalih iz Zakona o porezu na promet nekretnina4 (dalje:
Zakon o PPN-u), prikuplja podatke o prometu nekretnina, opisane
promjene u vezi oporezivanja prometa nekretnina bi znaile gubitak
podataka o prometu koji je izaao iz domene Zakona o PPN-u.
Moe se pretpostaviti da je ova injenica bila dovoljan razlog za
intervenciju zakonodavca u Zakon o PPN-u u obliku dopuna lanka
17. prema kojima se, radi praenja injenica bitnih za oporezivanje
prometa nekretnina, propisuje obveza isporuitelju nekretnine na
koju je obraunat porez na dodanu vrijednost prijaviti isporuku
te nekretnine nadlenoj ispostavi Porezne uprave, i to u roku 30
dana od dana isporuke.5 Dakle, kada nekretninu isporuuje porezni
obveznik registriran kao obveznik PDV-a i ta isporuka podlijee oporezivanju porezom na dodanu vrijednost prijavljivanje tog prometa
nije obveza stjecatelja nekretnine.
Za prijavu isporuke nekretnine oporezive porezom na dodanu
vrijednost koristi se takoer obrazac Prijava prometa nekretnina.
Nain prijave kao i obvezne podatke koje popunjava isporuitelj
nekretnine propisuje Pravilnik o obrascu Prijave prometa nekretnina
i Evidenciji prometa nekretnina (dalje: Pravilnik)6. Prema lanku
6. stavku 2. Pravilnika isporuitelj je ispunio svoju obvezu prijave
3
Miljenje Ministarstva financija, Porezne uprave, klasa: 410-19/15-01/27,
urbroj: 513-07-21-01/15-2 od 2. veljae 2015.
4
Nar. nov., br. 69/97., Odluka USRH-26/00., 153/02., 22/11. i 143/14.
5
lanak 17. stavak 2. i 3. Zakona o porezu na promet nekretnina.
6
Nar. nov., br. 157/14.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

petkovic.indd 73

73
8/26/15 12:16:00 PM

POREZI porez na promet nekretnina


prometa nekretnina samo kada je prijavu izvrio elektronikim putem to konkretno znai koristei se sustavom elektronikih usluga
Porezne uprave ePorezna.7

2. ELEKTRONIKA USLUGA PPN


Nova web aplikacija PPN (dalje: ePPN), unutar sustava elektronikih usluga Porezne uprave ePorezna koja omoguuje podnoenje Prijave prometa nekretnina izrazito je kompleksan programski
sustav s vie od 100 pozicija obrasca, a za svaku poziciju vezano je
vie poslovnih pravila.

2.1. Pristup aplikaciji za unos obrasca PPN


Poslovna pravila odnose se na logike i matematike kontrole,
ali ukljuuju i uvjete propisane Zakonom o PDV-u kao i Pravilnikom
o PPN-u. Stoga aplikacija ePPN predstavlja ujedno i svojevrsni oblik
prethodne kontrole ispravnosti i cjelovitosti iskazivanja traenih
podataka.
Popunjavanje ovog obrasca obavlja se iskljuivo pokretanjem
aplikacije ePPN unutar sustava ePorezna, unosom traenih podataka
u ivom sustavu te slanjem popunjenog obrasca. Dakle, omoguen
je samo runi unos obrasca odnosno nije mogu unos obrasca
kao .xml datoteke.
Aplikaciji za unos Obrasca PPN pristupa se na uobiajeni nain za
unos obrazaca kroz sustav ePorezna, odabirom podkategorije Obrasci.

to se tie funkcionalnosti aplikacije


ePPN, zadrani su uobiajeni standardi pa su
omoguene sljedee funkcionalnosti:
Popunjavanje novog obrasca
Dopuna podataka u ve otvorenom obrascu
Pohrana obrasca
Provjera unesenih podataka prije slanja
Izvoz obrasca u PDF formatu
Potpisivanje i slanje obrasca (uz mogunost izvoza PDF izvjea o zaprimanju
prijave)
Ispravak poslanog obrasca i
Brisanje poslanog obrasca.
Osnovno obiljeje ove aplikacije je interaktivnost pa se veina poslovnih kontrola
izvrava odmah pri unosu podataka, a samo
mali dio nakon odabira gumba Provjeri. Provjera veine unesenih podataka u stvarnom
vremenu prua podnositelju obrasca pravovremenu informaciju o ispravnosti unesenih
podataka, a temeljem poruka koje se pojav- Slika 3. Funkcionalnosti
aplikacija
ljuju u oblaiu, pozicioniranjem na konkretno
polje, mogue je odmah dobiti dodatna pojanjenja te sukladno danim uputama izvriti ispravan unos podatka.
Osim informativnih poruka, uz polja za unos obveznih podataka
to je dodatna informacija o
prikazuju se i ikone s usklinikom
svim potrebnim podacima i pravilima koja vrijede za odreeno polje
odnosno podatak.

2.2. Unos podataka u aplikaciju ePPN

Slika 1. Ulazna mapa za odabir podkategorija

Budui da su Pravilnikom propisani dijelovi obrasca Prijave


prometa nekretnina koje obvezno popunjava isporuitelj, aplikacija
ePPN ne sadri sve Pravilnikom propisane podatke obrasca. Unos
podataka obavlja se na pet kartica prikazanih na slici 4. koje se u
nastavku ovog teksta detaljnije objanjavaju.

Smjeten je u grupu obrazaca to se podnose u vezi s ispunjenjem obveza propisanih Zakonom o PDV-u.
Slika 4. Kartice za unos podataka

2.2.1. Isporuitelji

Slika 2. Elektroniki obrasci iz grupe Porez na dodanu vrijednost

7
Kako se zaista radi o vrlo cijenjenim podacima za koje je bilo potrebno osigurati i pravovremeno prikupljanje, Zakonom o PPN-u su propisane sankcije za
sve osobe koje ne postupe sukladno zakonskim odredbama i promet nekretnina
ne prijave u danom roku. Tako su lankom 24.b Zakona o PPN-u propisane novane kazne u iznosu od 2.000,00 do 100.000,00 kuna ako je obveznik prijave fizika
osoba, u iznosu od 4.000,00 do 200.000,00 kuna ako je obveznik prijave pravna
osoba odnosno u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kuna za odgovornu osobu u
pravnoj osobi.

74
petkovic.indd 74

Dva su naina unosa podataka o isporuitelju nekretnine.


Prvi nain je odabir isporuitelja iz pozicije Porezni obveznik
nakon ega se u odgovarajua polja popunjavaju podaci o isporuitelju prethodno upisani u postavkama sustava ePorezna.
Drugi nain je unos podataka o isporuitelju za kojega se prijava
podnosi. U ovom sluaju obvezno se unose: OIB isporuitelja, naziv
tvrtke ili ime i prezime obveznika ako se radi o fizikoj osobi, sjedite
tvrtke odnosno prebivalite fizike osobe te nadlena ispostava
prema sjeditu odnosno prebivalitu isporuitelja.
Dakle, u odnosu na prijave prometa nekretnina na koje se
utvruje porez na promet nekretnina kada je nadlenost ispostave
Porezne uprave odreena prema lokaciji nekretnine, za prihvaanje
ovih prijava nadlena je ispostava prema sjeditu tvrtke odnosno
prebivalitu fizike osobe (lanka 17. stavak 2. Zakona o PPN-a) odnosno ispostava Porezne uprave koja je ujedno nadlena za prihvat
redovnih obrazaca PDV-a.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:16:06 PM

POREZI - porez na promet nekretnina


kog unesenog otuitelja odnosno isporuitelja potrebno pohraniti
podatke odabirom ikone Spremi
u desnom kutu ovog dijela
obrasca. Nakon spremanja, podatke je mogue ispravljati odabirom
ikone Uredi u retku isporuitelja za kojeg se eli izvriti ispravak.
Uz ove mogunosti, podatak o isporuitelju mogue je i u cijelosti
izbrisati odabirom ikone Obrii .
U vezi s upisanim drugim isporuiteljima, poslovne kontrole
onemoguit e slanje obrasca ako je upisani OIB poniten. Nakon
unosa svih obveznih podataka i odabira gumba Provjeri, prikazat
e se poruka kao na slici 7.

Slika 7. Poruka o ponitenom OIB-u

2.2.2. Stjecatelji
Slika 5. Podaci o isporuitelju i prometu

Nakon odabira poreznog obveznika ili unosa podataka slijedi


unos podataka o datumu sklapanja ugovora ili datumu pravomonosti sudske odluke temeljem koje je promet nastao te obvezno o
datumu kada je nekretnina isporuena stjecatelju, jer je upravo taj
datum relevantan za utvrivanje pravodobnosti podnoenja Prijave
prometa nekretnina.
U dijelu kartice Vrsta prometa obvezno je odabrati naziv isprave koja je osnova nastalog prometa. Iz padajuih izbornika mogue
je odabrati jedan od ugovora ili jednu od sudskih odluka. Ukoliko
se radi o prometu nekretnina nastalom na temelju isprave koja nije
ponuena u izbornicima, bira se opcija Ostali ugovori ako se radi o
ugovornom odnosu odnosno Ostale sudske odluke ako je u pitanju
odluka donesena u sudskom postupku. U ovim sluajevima obvezno
se upisuje naziv isprave u polje Naziv isprave.
Osim navedenih podataka, u dijelu obrasca Podaci o stjecanju
nekretnine koja se isporuuje obvezno se navodi nain stjecanja
nekretnine koja se isporuuje. U izborniku su ponueni naini stjecanja, a osim vrsta prometa ponuena je i mogunost odabira naina
vlastita izgradnja. Uz nain stjecanja predviena su i polja Datum
stjecanja i Cijena stjecanja/izgradnje, no, ovi podaci nisu obvezni
podaci bez kojih nije mogue poslati prijavu.
Podaci o drugim isporuiteljima i/ili otuiteljima unose se ako
nekretninu isporuuje vie suvlasnika. Dakle, ovdje se ne navode
prijanji vlasnici nekretnine od kojih je nekretnina prije steena
ve podaci o drugim suvlasnicima isporuene nekretnine koji uz
isporuitelja podnositelja prijave takoer otuuju svoje suvlasnike dijelove. U ovom sluaju svaki od isporuitelja nekretnine ima
obvezu prijaviti nastali promet, a u dijelu Podaci o drugim otuiteljima/isporuiteljima navodi se podatak o OIB-u te nazivu tvrtke ili
imenu i prezimenu fizike osobe. ak i u sluaju kada drugi suvlasnik
nije registriran kao obveznik PDV-a potrebno je navesti podatke o
OIB-u i nazivu ili imenu i prezimenu osobe koja otuuje nekretninu
to proizlazi iz samog naziva ovog dijela obrasca.

Sljedea kartica za unos podataka odnosi se na podatke o stjecatelju nekretnine, a ako nekretninu stjee vie stjecatelja suvlasnika
navode se svi stjecatelji te podatak o visini udjela u kojem nekretninu stjee svaki stjecatelj. Primjerice, predmet isporuke je stan to ga
temeljem ugovora o kupoprodaji stjeu suprunici u idealnom dijelu,
dakle suprug i supruga.

Slika 8. Podaci o stjecatelju-ima

Obvezni podaci za svakog stjecatelja su OIB, naziv pravne osobe


odnosno ime i prezime fizike osobe, visina udjela izraena u obliku
razlomka, a ako se radi o stranom dravljaninu ili pravnoj osobi sa
sjeditem izvan Republike Hrvatske obvezno se iz izbornika odabire
i drava stjecatelja fizike osobe odnosno drava u kojoj je registrirano sjedite pravne osobe.
Nakon unosa, podatke je potrebno pohraniti odabirom ikone
Spremi, a nakon pohrane podataka za prvog stjecatelja mogue je
dodavanje novog.

2.2.3. Podaci o nekretnini


Slijedi kartica s podacima u vezi vrijednosti i povrine nekretnine. Obvezno se unosi iznos naknade za isporuenu nekretninu
bez iznosa obraunatog PDV-a kao i iznosa mogueg preuzetog
duga. Ukoliko se navede iznos preuzetog duga, u polje Opis duga
obvezno se trai i unos njegova opisa, primjerice to moe biti obveza
otplate kredita i slino.

Slika 9. Primjer unosa vie stjecatelja


Slika 6. Unos drugih otuitelja / isporuitelja

Za unos drugih isporuitelja bira se gumb Dodaj novi zapis,


unosi se OIB te naziv odnosno ime i prezime nakon ega je za sva-

Ako je nekretnina optereena stvarnim ili osobnim pravima


upisanim u Teretovnicu (C list) zemljinoknjinog uloka, odabrat
e se rjeica Da u polju Optereenost nekretnine. Ovo polje nije
obvezno za unos.
Raunovodstvo i financije 9/2015.

petkovic.indd 75

75
8/26/15 12:16:07 PM

POREZI porez na promet nekretnina


Kao obvezan podatak unosi se pozicija Nekretnina na PPDS.
Ako se nekretnina nalazi na podruju posebne dravne skrbi koje kao
takvo odreuje Zakon o podrujima posebne dravne skrbi8 izabrat
e se rjeica DA odnosno u suprotnom sluaju rjeica NE.

Slika 11. Podaci o povrini

2.2.4.2. Obiljeja nekretnine


Slika 10. Podaci o nekretnini

Sljedea obvezna polja se odnose na povrinu nekretnine pa


se obvezno unosi podatak o ukupnoj povrini nekretnine koja se
isporuuje te podatak o dijelu povrine koja se prenosi na novog
stjecatelja ako se isporuuje samo dio nekretnine. Kako ovdje nije
navedena mjerna jedinica u kojoj se iskazuje podatak o povrini,
pretpostavlja se da je povrinu potrebno izraziti u kvadratnim metrima (m2). U veini sluajeva ova dva polja e biti jednaka. No, postoje
sluajevi kada se na novog stjecatelja prenosi samo dio nekretnine,
primjerice, ukupna povrina estice je 1.300 m2, a predmet prometa
je njen dio od 650 m2.
Ovdje je dobro ponoviti da se isporuka graevine i pripadajueg
zemljita na kojem je izgraena sada oporezuje kao jedinstvena
cjelina, pa se pri evidentiranju izgraenih nekretnina unosi povrina
graevine, a povrinu estice na kojoj je graevina izgraena dobro
je navesti u opisu nekretnine u naravi.

2.2.4. Obiljeja nekretnine i uvjeti za obraun PDV-a


Podaci o vrsti nekretnine i njenim obiljejima te uvjetima za
obraun PDV-a obvezno se unose.
2.2.4.1. Vrsta nekretnine
Prema obrascu Prijave prometa nekretnina, nekretnine su podijeljene u dvije grupe, izgraene nekretnine i zemljita.9
U pravilu, mogue je odabrati samo jednu od ponuenih vrsta,
a iznimno, ako je prethodno oznaena vrsta Nekretnine razliitih
namjena, mogue je odabrati i vie vrsta nekretnina istovremeno.
To e biti sluaj kada se temeljem jedne isprave o prometu isporuuje vie nekretnina koje se meusobno razlikuju po svojoj namjeni.
Primjerice, kao nekretninu razliitih namjena oznait e se isporuka
rekonstruirane kamene vile povrine 210 m2 izgraene na estici
povrine 1.000 m2 (povrina okunice) i vrta od 1.400 m2 koji ini
drugu esticu.

Nar. nov., br. 86/08., 57/11., 51/13., 148/13., 76/14. i 18/15.


Detaljan opis navedenih vrsta nekretnina kao i obiljeja propisanih Pravilnikom objavljen je u Raunovodstvo i financije br. 5/2015., str. 71. i 72., stoga se
ovdje nee ponovno navoditi.
8
9

76
petkovic.indd 76

Slika 12. Obiljeavanje vrste nekretnine

Za neke od navedenih vrsta izgraenih nekretnina potrebno je


ipak zaviriti u Upute o popunjavanju prijave koje su sastavni dio
obrasca Prijave prometa nekretnina. Primjerice, posebnom nekretninom, prema navedenom pojanjenju u Uputi o popunjavanju
prijave, smatra se nekretnina specifinih obiljeja zbog kojih se, u
pravilu, ne moe koristiti usporedna metoda procjene vrijednosti nekretnine. Stoga, ako se radi o isporuci neke od sljedeih vrsta nekretnina: proizvodne zgrade / kompleksi, trgovake zgrade / kompleksi,
poslovne zgrade, ugostiteljsko-turistike zgrade, infrastrukturne
zgrade i graevine i druge posebne nekretnine, odabrat e se vrsta
posebne nekretnine uz koju se obvezno mora odabrati jedna od
navedenih podvrsta.
Za vrstu nekretnine Ostalo obvezno se trai i kratak opis nekretnine (pozicija Ostalo opis) primjerice, sportski teren, a osim
kratkog opisa, obvezno se popunjava i pozicija Opis nekretnine u
naravi u kojoj se onda detaljno opisuje nekretnina koja je predmet
prometa.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:16:09 PM

POREZI - porez na promet nekretnina


Ovisno o odabranoj vrsti nekretnine prikazat e se usklinici pokraj polja obveznih za unos obiljeja odabrane vrste nekretnine. Ako
je odabrana vrsta nekretnine iz grupe izgraenih nekretnina obvezno je popuniti polja iz dijela Obiljeja izgraenih nekretnina, a za
odabrano zemljite obvezno se popunjavaju polja iz dijela Obiljeja
zemljita. Ako se pak radi o isporuci nekretnina razliitih namjena,
samo kada je u pitanju kombinacija, jedna izgraena nekretnina i
jedna vrsta zemljita, prikazat e se usklinici za unos obiljeja i za
izgraene nekretnine i za zemljita.
Uz obiljeja, obvezno se unosi i detaljan opis nekretnine koja
je predmet isporuke u polje Opis nekretnine u naravi, dakle u
pravilu opis nekretnine kakav je naveden u ispravi o stjecanju.

Prema lanku 40. stavku 4. Zakona o PDV-u, isporuitelj moe


odabrati oporezivanje porezom na dodanu vrijednost isporuke koja
je osloboena od plaanja poreza na dodanu vrijednost, ali samo
ako je stjecatelj nekretnine registrirani obveznik poreza na dodanu
vrijednost i pretporez odbija u cijelosti. Ako je iskoristio ovo pravo
izbora porezni obveznik - isporuitelj obvezno prenosi poreznu obvezu na kupca, a na raunu (a moe i u ugovoru) naznauje da se
radi o prijenosu porezne obveze sukladno lanku 75. stavku 3. toka
c) Zakona o PDV-u.
U sluaju isporuke u ovrnom postupku registriranom obvezniku PDV-a, prijenos porezne obveze dolazi po sili Zakona o PDV-u, i
to prema odredbi lanka 75. stavka 3. toke d). Za ovakvu isporuku
takoer se bira DA u polju Optiranje (PPO).
Za izgraene nekretnine, nastanjene ili koritene manje od
dvije godine prije isporuke, odabrat e se datum prvog nastanjenja
ili koritenja, a ostala polja se popunjavaju s NE.

Slika 13. Unos obiljeja za zemljite

U vezi obiljeja nekretnine, takoer je korisno napomenuti da


prijavu nije mogue poslati bez svih popunjenih obveznih polja uz
koja se prikazuje ikona usklinika pa je ovdje dobro istaknuti i obvezu
prodavatelja pribaviti energetski certifikat koju propisuje lanak 24.
stavak 2. Zakona o gradnji,10 a isto se navodi i u lanku 4. Pravilnika
kojim je propisana obveza podnositelja Prijave popuniti sve podatke
iz lanka 3. Pravilnika pa, izmeu ostalog, i podatak o energetskom
razredu.
2.2.4.3. Uvjeti za obraun PDV-a
U dijelu obrasca to se odnosi na uvjete za obraun poreza na
dodanu vrijednost na izvrenu isporuku nekretnine predviena su
etiri polja. Polja su meusobno povezana pa je nuno izvriti odgovarajui odabir u svim poljima.
Kako bi porezni obveznik na zakonit nain mogao obraunati
porez na dodanu vrijednost na neku isporuku nekretnine, ona mora
ispuniti Zakonom o PDV-u propisane uvjete za oporezivanje.
Za prijenos porezne obveze (PPO), bilo po pravu izbora bilo po
sili zakona, odabrat e se rjeica DA u polju Optiranje (PPO).
10

Nar. nov., br. 153/13.

Slika 14. Unos obiljeja za vrstu stan

lankom 40. stavkom 7. Zakona o PDV-u propisano je da se prvim nastanjenjem odnosno koritenjem smatra trenutak stavljanja
nekretnine u uporabu o emu porezni obveznik mora imati odgovarajuu dokumentaciju. Odgovarajuom dokumentacijom kojom se
dokazuje prvo nastanjenje odnosno koritenje smatra se:
- dokument nadlenog tijela o prebivalitu ili uobiajenom boravitu
- knjigovodstvena evidencija kojom se graevina odnosno njezini
dijelovi stavljaju u uporabu ili
- bilo koja druga dokumentacija kojom se dokazuje koritenje nekretnine i njezinih dijelova, kao to su: ugovor o najmu, ugovor o
isporuci elektrine energije, vode i slino.11
11
lanak 72.b stavak 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov.,
br. 79/13., 85/13. - ispravak, 160/13., 35/14. i 157/14.).

Raunovodstvo i financije 9/2015.

petkovic.indd 77

77
8/26/15 12:16:11 PM

POREZI porez na promet nekretnina


Primjerice, dana 1. travnja 2015. sklopljen je ugovor o kupoprodaji poslovnog prostora u vlastitoj zgradi izgraenoj 2013. godine te
je isti isporuen dana 24. travnja 2015. Prvo koritenje poslovnog
prostora je temeljem ugovora o najmu sklopljenog 27. travnja
2013.
Kako se radi o nekretnini koja se isporuuje unutar roka od dvije
godine od datuma prvog koritenja odabrat e se konkretan datum
prvog koritenja nekretnine te se obvezno moraju popuniti i ostala
polja u ovom dijelu obrasca kako je to prikazano na slici 15. U ovom
sluaju, za polje Optiranje (PPO) odabrat e se rjeica NE, a isti
odabir potrebno je napraviti i za polja Prva isporuka i Rekonstruirana graevina.
Datum prvog nastanjenja odnosno koritenja bit e istovjetan
datumu isporuke u sluaju isporuke izgraene nekretnine za koju
isporuitelj ne raspolae dokumentacijom iz koje se moe dokazati
datum prvog nastanjenja ili koritenja.12

Tablica 1. Kombinacije unosa podataka u polja Uvjeti za obraun


PDV-a
VRSTA NEKRETNINE
POLJOPRIVREDNO
ZEMLJITE ILI
UMSKO ZEMLJITE
ILI GRAEVINSKO BEZ
DOZVOLE
IZGRAENE NEKRETNINE
KORITENE DULJE OD
DVIJE GODINE
(OSIM OPREMA I UREAJA
GROBNOG MJESTA)
RUEVINE
OPREMA I UREAJ
GROBNOG MJESTA
PRODAJA U OVRNOM
POSTUPKU
GRAEVINSKO ZEMLJITE
S DOZVOLOM

Slika 15. Izgraena nekretnina koritena manje od dvije godine od datuma isporuke

Kada se radi o isporuci nove izgraene nekretnine - nekretnine


koja nikada nije bila nastanjena ili koritena, odabrat e se rjeica
DA u polju Prva isporuka te se u tom sluaju obvezno u polja
Optiranje (PPO) i Rekonstruirana graevina odabire rjeica NE.
Polje Datum prvog nastanjenja / koritenja se u ovom sluaju
ne popunjava. Polje Prva isporuka uvijek se oznauje s DA za
isporuke nedovrenih graevina ili njihovih dijelova i zemljita na
kojem se one nalaze budui da ova opcija nije posebno izdvojena
kao polje za unos.
Kod isporuke rekonstruirane graevine vano je napomenuti
odredbe Zakona o PDV-u to odreuju uvjete da bi za neku rekonstruiranu graevinu mogao biti obraunat porez na dodanu vrijednost.
Zakon o PDV-u je odredio da su uvjeti za obraun poreza na dodanu
vrijednost na isporuku rekonstruirane graevine ispunjeni ako:
- se graevina koja se rekonstruira ve koristila ili je bila nastanjena
- vrijednost trokova rekonstrukcije graevine nastalih u prethodne dvije godine prije datuma isporuke prelazi 50% prodajne
vrijednosti i
- izvreni radovi su doveli do promjene graevine u smislu njene
dogradnje, nadograivanja, uklanjanje vanjskog dijela graevine,
izvoenja radova radi promjene namjene graevine i slino, odnosno izvedeni su graevinski i drugi radovi na ruevini postojee graevine u svrhu njezine obnove (radi se o rekonstrukcijskim
radovima za kakve je potrebno ishoditi graevinsku dozvolu).
Radi preglednosti, u tablici 1. navode se mogue kombinacije
unosa u polja iz dijela Uvjeti za obraun PDV-a.

12

78
petkovic.indd 78

IZGRAENE NEKRETNINE
(OSIM RUEVINA I
OPREME I UREAJA
GROBNOG MJESTA)
IZGRAENE NEKRETNINE
(OSIM RUEVINA I
OPREME I UREAJA
GROBNOG MJESTA)
IZGRAENE NEKRETNINE
(OSIM OPREME I UREAJA
GROBNOG MJESTA)

DATUM I.
REKONNASTANJE- OPTIRANJE
PRVA
STRUIRANA
NJA / KORI(PPO)
ISPORUKA
GRAEVINA
TENJA
NE UNOSI
SE

DA

NE

NE

NE UNOSI
SE

DA

NE

NE

DA

NE

NE

DA

NE

NE

DA

NE

NE

NE

NE

NE

NE

NE

NE

NE UNOSI
SE

NE

DA

NE

NE UNOSI
SE

NE

NE

DA

NE UNOSI
SE
NE UNOSI
SE
NE UNOSI
SE
NE UNOSI
SE
MANJI
OD DVIJE
GODINE OD
DATUMA
ISPORUKE

Izvor: autorica.

2.2.5. Lokacija nekretnine


Na kartici s podacima o lokaciji nekretnine pomoni izbornici
sadre teritorijalni ustroj do najnie jedinice ulice u naselju. Kree
se od izbornika upanija, prema odabranoj upaniji bira se opina ili
grad te bira naselje, a prema naselju dohvaaju podaci o pripadajuim ulicama.

Slika 16. Prva isporuka

Za izgraene nekretnine trai se unos lokacijskih podataka do razine ulice i kunog broja dok je za zemljita dovoljno samo odabrati
naselje. Prema odabranoj upaniji sustav dohvaa vaee katastarske
opine.

lanak 72.b stavak 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:16:14 PM

POREZI - porez na promet nekretnina

Slika 18. Dohvaanje podataka o nazivu ulice


Slika 17. Podaci o lokaciji nekretnine

Naziv katastarske opine, u pomonom izborniku bira se iz pomonog izbornika katastarska opina nadlenog katastarskog ureda
koji pripada odabranoj upaniji. Ako se naziv katastarske opine u
katastarskim evidencijama razlikuje od naziva iz zemljine knjige,
odabrat e se katastarska opina iz katastarske knjige, a njen naziv iz
zemljine knjige navesti u dijelu opisa nekretnine u naravi.
U polje K..br. unosi se prvi dio oznake katastarske estice, a
u polje Podbroj, ako isti postoji, drugi dio koji je od prvog odvojen
kosom crtom (/). Primjerice, nekretnina je upisana pod k..br. 1000/2
pa se u polje k..br. unosi 1000, a u polje Podbroj unosi 2.
Kada je predmet ugovora vie zemljita iste namjene, mogue je
evidentirati do maksimalno 20 zapisa (redova). U ovom sluaju, unose se svi podaci za svaku esticu, od upanije do broja katastarske
estice. Obvezno se uz ove podatke unosi i povrina svake estice.
Svaki unos je potrebno pohraniti. Dodavanju nove lokacije prethodi
gumb Dodaj novi zapis koji doputa novi unos u ova polja.
Meutim, viestruki unos lokacija u jednoj prijavi nije omoguen
za izgraene nekretnine ni za nekretnine razliitih namjena. Stoga,
za ove vrste isporuka isporuke vie izgraenih nekretnina iste
namjene ili vie nekretnina razliitih namjena jednom stjecatelju
navest e se samo jedna lokacija, a ostale se moe navesti u dijelu
opisa nekretnine u naravi, dakle u nestrukturiranom obliku.

Slika 19. Poruka o greci u obrascu

Odabirom gumba
otvaraju se uobiajeni dijaloki okviri s koracima potrebnim za potpisivanje obrasca. Za uspjeno
potpisan obrazac prikazat e se poruka kao na slici 20.

2.2.6. Potpisivanje i slanje obrasca PPN


Nakon to se u cijelosti popune obvezna polja (polja s usklinicima) preporuljivo je prije potpisivanja i slanja obrasca, odabrati
gumb Provjeri i provjeriti jesu li ispunjeni svi uvjeti za slanje prijave.
Po izvrenoj provjeri podataka, ako postoje odreene greke,
aplikacija daje poruku o greci kao na slici 19. Poruke o grekama
se javljaju, pa onda i rjeavaju, jedna po jedna te je nakon ispravka
greke iz poruke preporuljivo jo jednom odabrati gumb Provjeri
u svrhu provjere postojanja dodatnih greaka.
Prije slanja, obrazac se obvezno potpisuje naprednim elektronikim potpisom.

Slika 20. Poruka o uspjeno potpisanom obrascu

Nakon potpisivanja slijedi slanje obrasca koje se provodi istim


koracima kao i slanje bilo kojeg drugog obrasca unutar sustava ePorezna.
Odabirom gumba
inicira se postupak slanja
obrasca. Uspjeno slanje obrasca rezultira porukom prikazanom na
slici 21.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

petkovic.indd 79

79
8/26/15 12:16:15 PM

POREZI porez na promet nekretnina


2.3. Ispravak i brisanje podnesenog obrasca
Svi poslani obrasci mogu se ispraviti ili u cijelosti brisati. Kako bi
se obrazac mogao ispraviti ili izbrisati potrebno je prethodno ukloniti
potpis. Ponovnim ulaskom na poslani obrazac na prvoj kartici Isporuitelji prikazana su polja Podaci o ispravku ili brisanju obrasca
vidljiva samo kod poslanih obrazaca.

Slika 21. Uspjeno poslan obrazac

Kao i drugi obrasci u sustavu ePorezna, ovisno o statusu obrasca,


obrazac PPN je mogue pregledati u podkategoriji Pregled podataka, u dijelu Poslani obrasci ili u Pohranjeni neposlani obrasci.
Za poslane obrasce prikazani su i njihovi statusi obrade te vrijeme
zaprimanja.
Nakon obrade obrasca (u pravilu radi se o nonoj obradi podataka), obrazac iz statusa Obrazac je u obradi prelazi u konani status
Obrazac je zaprimljen uz koji se navodi i klasifikacijska oznaka
predmeta pod kojom je prijava zaprimljena u nadlenoj ispostavi
Porezne uprave.

Slika 22. Ispravak ili brisanje poslanog obrasca

Ako se podaci poslanog obrasca ispravljaju oznait e se kvadrat


kod Ispravak te izvriti ispravak pogrenog podatka. Obrazac se
ponovno alje na isti nain kao i originalni obrazac te zaprima pod
istom klasifikacijskom oznakom. Ispravljeni obrazac se zakljuava
za sve radnje osim uvida u podatke, a novi poslani obrazac postaje
aktivan u smislu mogunosti njegova ponovna ispravka ili brisanja.
Za brisanje poslanog obrasca dovoljno je odabrati kvadrat kod
Brisanje te ponovno poslati obrazac. Za brisane obrasce takoer je
mogue izvriti samo uvid u podatke.

TEDITE NOVAC I VRIJEME - ITAJTE PROVJERENO !

A
S
O
P

Nakladnik:

I
S
80

Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika


Zagreb, Jakova Gotovca 1/II; e-mail: rif@rif.hr

punopravna lanica: Meunarodne federacije raunovoa (IFAC), Meunarodnog odbora za raunovodstvene standarde,
Europske konfederacije instituta za internu reviziju, Europskog udruenja raunovoa

Raunovodstvo i financije 9/2015.


Iz Udruga.indd 132

petkovic.indd 80

4/26/13 11:17:35 AM

8/26/15 12:16:16 PM

POREZI - lokalni porezi


Mr. sc. MIRJANA MAHOVI KOMLJENOVI

Struni lanak UDK 336.2

Samobor

Utvrivanje poreza na kue za odmor za


2015. godinu
Obveza plaanja poreza na kue za odmor i donoenje godinjeg rjeenja za 2015., utvruje se poreznim
obveznicima - pravnim i fizikim osobama koje su vlasnici kua za odmor ako ih koriste povremeno ili sezonski.
Porez na kue za odmor je vlastiti izvor prihoda gradskih ili opinskih prorauna. Meutim, nekretnina koja slui
vlasniku za trajno stanovanje, ne smatra se kuom za odmor na koju se plaa porez, ako vlasnik nekretnine
dokae njeno koritenje za stalno stanovanje.
U svojim odlukama, jedinice lokalne samouprave mogu propisivati samo visinu poreza na kue za odmor koji se
plaa po m2 korisne povrine, te druga osloboenja i olakice ovisno od postavljenih gospodarskih ciljeva grada
ili opine, ali ne i nain dokazivanja slui li vlasniku kua za odmor za njegov trajni boravak. Vie o navedenom
proitajte u nastavku lanka.

1. UVOD
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 117/93. do
26/07. - Odluka USRH, 73/08., 25/12. i 147/14.), u nastavku: Zakon o
financiranju, ureeni su izvori sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga upanije, opine i grada, a koji stjeu prihode
iz vlastitih izvora, od zajednikih poreza te od dotacija iz dravnog i
upanijskog prorauna. Prema Zakonu o financiranju, opine ili gradovi kao jedan od vlastitih izvora prihoda mogu propisivati i ubirati
porez na kue za odmor.
Poslove utvrivanja te naplatu poreza na kue za odmor, mogu
obavljati tijela jedinica lokalne samouprave ili ispostave Porezne
uprave.
Naime, jo od 1. sijenja 2002. u primjeni je naelna Suglasnost
(Nar. nov., br. 79/01.), koju je donio ministar financija na neodreeno
vrijeme, a prema kojoj Porezna uprava moe obavljati poslove utvrivanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe upanijskih, opinskih
ili gradskih poreza, ako je predstavniko tijelo jedinice podrune
(regionalne) ili lokalne samouprave - opina ili grad, svojom odlukom
prenijela na Poreznu upravu u cijelosti poslove utvrivanja i naplate
svih ili samo pojedinih lokalnih poreza.
Prema l. 43.a Zakona o financiranju, odluka opine, grada
odnosno upanije, kojom se propisuje nadleno tijelo za utvrivanje poreza kao i plaanje opinskih, gradskih odnosno upanijskih
poreza, moe se mijenjati najkasnije do 15. prosinca tekue godine,
a primjenjivat e se od 1. sijenja idue godine.

2. PODACI NA OSNOVU KOJIH SE UTVRUJE POREZ


NA KUE ZA ODMOR
Obveza plaanja poreza na kue za odmor postoji za sve pravne i
fizike osobe koje su vlasnici kua za odmor, pri emu se iznos poreza
utvruje poreznim rjeenjem koje za poreznog obveznika donosi
mjesno nadlena ispostava Porezne uprave, prema mjestu gdje se
nalazi kua za odmor.

Porezno rjeenje kojim se utvruje obveza plaanja poreza na


kue za odmor, nadlena ispostava Porezne uprave donijet e na
osnovi:
a) podataka o vlasnicima kua za odmor - pravnim i fizikim osobama s kojima raspolae a koji se vode u informacijskom sustavu
Porezne uprave u registru poreznih obveznika
b) podataka koje su za utvrivanje poreza nadlenoj ispostavi Porezne uprave dune dostaviti nadlene opinske ili gradske slube
c) podataka koje su porezni obveznici duni sami dostaviti prema
odredbama l. 58. OPZ-a (Nar. nov., br. 147/08. do 26/15.). Naime, navedenom zakonskom odredbom propisano je da je porezni
obveznik duan poreznom tijelu u roku 30 dana od dana nastanka, prijaviti sve injenice bitne za utvrivanje njegove porezne
obveze, a naroito osnutak, premjetaj i prestanak trgovakog
drutva, radionice ili stalne poslovne jedinice ili poetak obavljanja gospodarske djelatnosti, odnosno promjenu prebivalita
ili uobiajenog boravita te druge injenice ije je prijavljivanje
vano za njegovo poslovanje, kao i pravilno utvrivanje porezne
obveze.
Prema tome, oni porezni obveznici koji su vlasnici kua za odmor,
a tijekom poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine napravili
su promjenu prijave prebivalita na adresi na kojoj se nalazi kua za
odmor, obvezni su navedenu promjenu prebivalita prijaviti nadlenom poreznom tijelu, kako bi se utvrdilo postoje li uvjeti za donoenje
rjeenja o obvezi plaanja poreza na kue za odmor ili ne.
Kao osnovni kriterij za prosudbu radi li se o kui za odmor za
koju treba plaati godinji porez na kuu za odmor, bitno je koristi
li se kua, zgrada, dio zgrade ili stan povremeno ili sezonski, odnosno slui li ista za stalno stanovanje ili ne.
d) podataka o mjestu gdje se nalazi kao i korisnoj povrini kue za
odmor u m2, koje su porezni obveznici bili duni dostaviti podnoenjem prijave do 31. oujka 2015. nadlenom Poreznom tijelu,
radi utvrivanja godinjeg poreza za 2015., a sukladno odredbama l. 38. Zakona o financiranju.
Raunovodstvo i financije 9/2015.

mahovic-k.indd 81

81
8/26/15 12:17:29 PM

POREZI lokalni porezi


Budui se porez na kue za odmor utvruje jednom godinje donoenjem rjeenja, a nadleno porezno tijelo ve raspolae s bazom
podataka o obveznicima kua za odmor, poreznu prijavu s traenim
podacima bili su obvezni podnijeti samo oni porezni obveznici kod
kojih je u odnosu na postojee evidencije Porezne uprave dolo do
promjene stanja glede korisne povrine ili promjene vlasnitva, novi
obveznici kua za odmor te oni obveznici koji su promijenili adresu.
Obrazac prijave treba sadravati podatke iz stupca 5 tablice
vrsta
poreza

obveznici plaanja

1
2
kue za pravne i fizike
odmor osobe koje su
vlasnici kua za
odmor koja se
koristi povremeno
ili sezonski

podaci koje
treba sadravati
obrazac prijave
3
4
5
m2
od 5,00 kn - mjesto gdje se
korisne do 15,00 kn
nalazi kua za
povrine ovisno
odmor
o odluci
- korisna
Grada ili
povrina
opine
porezna
osnovica

visina
poreza

Pravnim i fizikim osobama koje ne dostave podatke za utvrivanje poreza na kue za odmor, moe se izrei visoka novana kazna
u iznosu od 500,00 do 25.000,00 kn, a koja je propisana l. 89. st. 3.
Zakona o financiranju.

3. TO SE SMATRA KUOM ZA ODMOR NA KOJU SE


PLAA POREZ?
Svaka zgrada, dio zgrade ili stan ako se koristi povremeno ili sezonski, smatra se kuom za odmor na koju se plaa porez. Meutim,
nekretnina koja slui vlasniku za trajno stanovanje, ne smatra se
kuom za odmor ako vlasnik nekretnine s prijavljenim prebivalitem
te drugim injenicama kao to su to: mjesto prebivalita ue obitelji,
mjesto kolovanja djece, odlazak na rad, visina potronje elektrine
energije, telefona, izjava o izabranom lijeniku i sl., dokae koritenje
nekretnine za stalno stanovanje.
Prema tome, koristi li se zgrada ili stan povremeno ili sezonski ili
slui za trajno stanovanje, odreuje se ne samo prema stvarnom prebivalitu vlasnika, ve i prema drugim injenicama iz kojih se moe zakljuiti da vlasnik kue za odmor u istoj ne boravi samo privremeno.

3.1. Prisutne dvojbe oko prijavljenog prebivalita


lankom 38. stavcima 1. do 3. Opeg poreznog zakona propisano je da porezni obveznik ima prebivalite ondje gdje ima stan u
vlasnitvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u
dvije kalendarske godine, pri emu boravak u stanu nije obvezan. No,
ako porezni obveznik u RH ima u vlasnitvu vie stanova, prebivalite
mjerodavno za oporezivanje utvruje se prema mjestu prebivalita
obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se
preteno zadrava, odlazi na rad ili obavlja djelatnost.
Prema odredbama l. 38. stavak 4. OPZ-a, uobiajenim boravitem smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od
najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine, odnosno
mjesto u kojem se porezni obveznik zadrava pod okolnostima na temelju kojih se moe zakljuiti da u tome mjestu i na tom podruju ne
boravi smo privremeno. Za odreivanje uobiajenog boravita nisu
vani kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.
Osim u odredbama OPZ-a, pojmovi prebivalita i boravita ureeni su i odredbama Zakona o prebivalitu (Nar. nov., br. 144/12.
i 158/13.), prema kojem su graani duni MUP-u (kao nadlenom
tijelu koje vodi propisane evidencije i izdaje potvrde o prebivalitu,
boravitu i promjeni adrese stanovanja), prijaviti:

82
mahovic-k.indd 82

Prebivalite 4 kojim se smatra mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih
prava i obveza vezanih za ivotne interese kao to su obiteljski,
profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi, te
- Boravite 4 kojim se smatra mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno
nastanila. Boravite se prijavljuje ako traje dulje od 3 mjeseca ili je
uvjetovano ostvarivanjem samo pojedinih prava i obveza vezanih
za ivotne interese (zaposlenje, obrazovanje, dugotrajno lijeenje
i druge interese). Prema l. 4. Zakona o prebivalitu, boravite se
moe prijaviti na razdoblje do godinu dana, a ako osoba u mjestu i
na adresi prijavljenog boravita namjerava boraviti i nakon isteka
roka od godine dana, duna je u roku 15 dana od isteka toga roka
produiti prijavu boravita, s time da boravite ne moe trajati
due od dvije godine.
Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da odredbe OPZ-a razliito propisuju utvrivanje uobiajenog boravita poreznog obveznika
u odnosu na odredbe Zakona o prebivalitu kojeg primjenjuje MUP,
stoga injenica da MUP izdaje potvrdu boravka za graane, nikako ne
moe biti dostatna za ocjenu o mjestu uobiajenog boravita u smislu
odredbi l. 38. st. 4. OPZ-a.
Navedeno znai da privremeno prijavljivanje boravita na mjestu gdje se nalazi kua za odmor, ne oslobaa vlasnika od obveze
plaanja poreza na kue za odmor odnosno nije dokaz da se objekt
koristi za stalno stanovanje.

3.2. Utvrivanje poreza na kue za odmor u kojoj vlasnici


imaju prijavljeno prebivalite
Kao odgovor na pitanje postoji li obveza plaanja poreza na kue
za odmor u kojoj vlasnici imaju prijavljeno prebivalite, potrebno je
uvaavati pravno shvaanje i odluku Upravnog suda RH pod brojem
Us-5283/2009. od 14. rujna 2011. prema kojoj samo uvjerenje o prebivalitu nije relevantan dokaz o injenici da se kua za odmor koristi
za stalno stanovanje, ve je potrebno dokazati da se u kui za odmor
uistinu i ivi. U tu svrhu nadleno porezno tijelo moe koristiti izjave
svjedoka, izjave o izabranom lijeniku primarne zdravstvene zatite
kao i sva druga dokazna sredstva kako bi utvrdilo plaaju li se tijekom
godine samo paualni reijski trokovi ili su reijski trokovi poveani
tijekom cijele godine (za potronju elektrine energije, vode, odvoza
smea, telefona), gdje su zaposleni vlasnici odn. mogunost putovanja na posao i s posla ako stvarno stanuju u kui za odmor u kojoj su
prijavljeni, gdje se primaju potanske poiljke i slino.
Prema tome, prijavljeno prebivalite na adresi gdje se nalazi
kua za odmor ne oslobaa vlasnika od obveze plaanja poreza
na kue za odmor, ako se u spomenutoj kui za odmor stalno
ne ivi, za to nadleno porezno tijelo moe koristiti odreena
dokazna sredstva.
Navedeno i potvruje miljenje MF od 11. 2. 2013., kl: 410-20/1201/53, ur. broj: 513-07-21-07/13-2 prema kojem kada porezni obveznik na nekretnini ima formalno prijavljeno prebivalite, a trajno radi i
boravi u inozemstvu, sama prijava prebivalita ne oduzima kui status
kue za odmor te ista podlijee plaanju poreza na kue za odmor.

3.3. Postupak dokazivanja trajnog stanovanja prema


odredbama OPZ-a
Jedinice lokalne samouprave u svojim odlukama mogu propisivati
samo visinu poreza na kue za odmor te druga osloboenja i olakice
ovisno od postavljenih gospodarskih ciljeva, ali ne i nain dokazivanja slui li nekretnina vlasniku za trajno stanovanje u kojem sluaju
ne podlijee plaanju poreza na kue za odmor. Koristi li se kua

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:17:34 PM

POREZI - lokalni porezi


za odmor povremeno ili sezonski moe se utvrditi tek u postupku
dokazivanja stalnog stanovanja kojeg nadleno tijelo za donoenje
rjeenja o obvezi plaanja poreza na kue za odmor, moe provoditi
prema odredbama OPZ-a, pri emu teret dokazivanja svih injenica i
okolnosti koje smanjuju ili ukidaju porez snosi porezni obveznik.
Navedeno je i potvreno u miljenju Ministarstva financija kl:
410-20/11-01/15, ur. br.: 513-07-21-01/12-3 od 5. oujka 2012. iz
koje se navodi dio:
porez na kue za odmor plaaju vlasnici kua za odmor, a kriterij
za utvrivanje statusa kue za odmor je nain njenog koritenja povremeno ili sezonski. Dakle, objekti koji se koriste za stalno stanovanje
ne podlijeu plaanju poreza na kue za odmor. U skladu s iznesenim,
sama prijava prebivalita ne oduzima kui status kue za odmor, odnosno nije dokaz da se objekt koristi za stalno stanovanje.
Odredbama Odluke opinskog vijea V, u dijelu koji propisuje
uvoenje poreza na kue za odmor, izmeu ostalog, propisuje se
nain dokazivanja stalnog stanovanja u smislu odreivanja poreznog
prebivalita. S tim u svezi napominjemo da je porezno prebivalite
regulirano odredbama Opeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08.
i 18/11.) i ne moe se propisivati odlukom jedinice lokalne samouprave. Sukladno zakonskim odredbama, vezano uz uvoenje poreza na
kue za odmor, svojom odlukom jedinica lokalne samouprave moe
propisati samo visinu poreza na kue za odmor odnosno druga osloboenja i olakice od plaanja navedenog poreza.

4. OBVEZA PLAANJA POREZA NA KUE ZA ODMOR


Prema odredbama l. 35. Zakona o financiranju, obveznici plaanja poreza na kue za odmor su pravne i fizike osobe - graani, koji
su vlasnici kua za odmor.
Porezni obveznici plaaju porez na kue za odmor u svoti ija je
gornja granica poreza propisana Zakonom o financiranju, dok njihovu
stvarnu visinu utvruje opina ili grad svojom odlukom, koja ne moe
biti vea od Zakonom propisane gornje granice. Osim osloboenja i
olakica od plaanja poreza to su utvrena Zakonom o financiranju,
iz gospodarstvenih i socijalnih razloga, opine i gradovi mogu u svojim
odlukama propisivati i druge olakice od plaanja poreza na kue za
odmor, uzimajui u obzir starost objekta, njihovu opremljenost, lokaciju, stupanj izgraenosti, stanje infrastrukture i sl.
Ako pravna ili fizika osoba - graanin, posjeduje dvije kue ili dva
stana, od kojih jednu koristi za stanovanje u mjestu gdje ima stalno
prebivalite, a u drugom mjestu ima kuu ili stan koji se koristi povremeno tijekom godine, tada se ta druga kua smatra kuom za odmor
i podlijee plaanju poreza na kue za odmor.
Plaanju poreza na kue za odmor podlijeu i sve naslijeene kue, kao i kue koje su moda izgraene bez graevinske dozvole, ako
se koriste povremeno ili sezonski. Ako je kua za odmor u izgradnji,
porez se plaa samo na korisnu povrinu dijela kue koja se moe
koristiti. Postoje li dva ili vie suvlasnika nad kuom za odmor, tada
je svaki od njih porezni obveznik za dio kue to je ima u vlasnitvu i
svaki osobno dobiva rjeenje o razrezu poreza.
Iz navedenog proizlazi da bi pravna ili fizika osoba postala obveznikom plaanja poreza na kue za odmor, moraju biti ispunjene dvije
pretpostavke - da je osoba vlasnik kue za odmor te da takvu kuu
koristi sezonski ili povremeno.

4.1. Propisivanje visine poreza na kue za odmor u


odlukama jedinice lokalne samouprave
U svojim odlukama, jedinice lokalne samouprave mogu propisivati samo visinu poreza na kue za odmor koji se plaa po m2 korisne

povrine, kao i druga osloboenja i olakice ovisno od postavljenih


gospodarskih ciljeva grada ili opine.
Meutim, odluka jedinice lokalne samouprave ne moe sadravati i nain dokazivanja slui li nekretnina vlasniku za trajno stanovanje,
u kojem sluaju ne podlijee plaanju poreza na kue za odmor.
Koristi li se kua za odmor povremeno ili sezonski moe se utvrditi
tek u postupku dokazivanja stalnog stanovanja kojeg nadleno tijelo
za donoenje rjeenja o obvezi plaanja poreza na kue za odmor,
moe provoditi prema odredbama OPZ-a, pri emu teret dokazivanja
svih injenica i okolnosti koje smanjuju ili ukidaju porez snosi porezni
obveznik.

4.2. to se ne smatra kuom za odmor i ne podlijee


oporezivanju?
Kuom za odmor ne smatraju se, pa se na njih i ne plaa porez,
gospodarske zgrade koje slue iskljuivo za smjetaj poljoprivrednih
strojeva, orua i drugog pribora, a to su klijeti, ribarske kue te druge
graevine koje se podiu na kratko vrijeme i upotrebljavaju privremeno.
Pri odreivanju poreza na kue za odmor, prisutne su dvojbe
oko utvrivanja razlike izmeu klijeti i kue za odmor, pri emu za
njihovo razlikovanje nije bitna povrina kao ni ureenost ili opremljenost zgrade, ve injenica koristi li se zgrada povremeno za odmor i
oporavak ili ne. Pod pojmom klijeti, podrazumijeva se takva zgrada u
vlasnitvu graana, koja se ne moe koristiti za odmor ili oporavak,
nego slui iskljuivo kao gospodarski objekt namijenjen poljoprivrednoj proizvodnji, preradi i uvanju voa i povra s posebnim prostorom
za odlaganje i uvanje orua i alata, pa se na nju ne plaa porez na
kue za odmor. Ako se neka zgrada koristi i kao gospodarski objekt i
kao zgrada za odmor, porez se utvruje samo za onaj dio zgrade koji
se koristi za odmor.
Kuom za odmor se smatra svaka zgrada koja je dovrena toliko
da se moe koristiti povremeno ili sezonski, to minimalno podrazumijeva da je na objektu postavljena vanjska stolarija te da postoji
sanitarni vor.

5. UTVRIVANJE KORISNE POVRINE NA KOJU SE


PLAA POREZ
Porez na kue za odmor plaa se od 5,00 kn do 15,00 kn po
etvornom metru korisne povrine, kojeg propisuje opina ili grad
svojom odlukom. Pod korisnom povrinom na koju se plaa porez
smatraju se samo stambene povrine koje slue za odmor, dok se
sve drugo to ne slui za stanovanje kao to su podrumi, sklonita,
stubita, balkoni, loe, nepokrivene terase, tavanski prostori, garae,
ne smatra korisnom povrinom i na to se ne plaa porez na kue za
odmor.
Jedinice lokalne samouprave mogu u svojim odlukama o gradskim
i opinskim porezima, propisati nain utvrivanja korisne povrine
kue za odmor, a pri tome se mogu rukovoditi odredbama l. 74. st.
2. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 91/96
do 143/12.), kojim je propisano da je:
- korisna povrina ukupna podna povrina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena za irinu zidova koji je prekidaju
- prigodom izraunavanja korisne povrine nee se uzeti u obzir
podrumske i tavanske prostorije koje po svojoj opremi nisu prikladne za stambene ili poslovne svrhe, kao ni stubita, otvoreni
balkoni i terase, a isto vrijedi i za druge dijelove nekretnina koji
pripadaju nekom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji u skladu s
odredbom l. 67. st. 3. do 5. Zakona o vlasnitvu
Raunovodstvo i financije 9/2015.

mahovic-k.indd 83

83
8/26/15 12:17:35 PM

POREZI lokalni porezi


-

korisna se povrina u pravilu izraunava prema glavnom projektu


koji je sastavni dio graevinske dozvole ili koji je potvren po
nadlenom tijelu. Ali, ako netko uini vjerojatnim da postoje znatnija odstupanja od tog projekta, korisna e se povrina izraunati
prema stvarnom stanju.
Vezano za postupak utvrivanja korisne povrine kue za odmor,
koji u svojim odlukama mogu propisati gradovi i opine, i Ministarstvo
financija je izdalo miljenje pod brojem; kl: 410-15/09-01/3, ur. br:
513-07-21-01/10-2 od 8. sijenja 2010. iz kojeg se navodi jedan dio.
porez na kue za odmor utvruje se po etvornom metru korisne
povrine kue za odmor. Odredbama Zakona o vlasnitvu i drugim
pravima propisana je definicija korisne povrine stana ili druge samostalne prostorije. Postupak utvrivanja korisne povrine stambene ili
druge prostorije u RH provodi se primjenom hrvatske norme HRN U:
C2.100. te HRN ISO 9836:2002.
Jedinice lokalne samouprave mogu svojim odlukama o gradskim
i opinskim porezima, kojim odreuju uvoenje poreza na kue za
odmor, propisati i nain utvrivanja korisne povrine kue za odmor.
Slijedom prethodno navedenog, odlukom o gradskim porezima
kojom se odreuje uvoenje poreza na kue za odmor, grad moe
propisati utvrivanje korisne povrine kue za odmor primjenom
hrvatske norme HRN U.C2.100 odnosno na nain na koji se utvruje
korisna povrina pri obraunu komunalne naknade.
Iz svega navedenog moe se zakljuiti da opine i gradovi pri
utvrivanju korisne povrine kue za odmor mogu uvaavati odredbe
Zakona o vlasnitvu i drugim pravima, te korisnu povrinu izraunati
na nain da se ukupna podna povrina umanji za irinu zidova koji
je prekidaju, a ista se moe utvrditi ili prema glavnom projektu kao
sastavnom dijelu graevinske dozvole ili prema stvarnom stanju ako
postoje odstupanja od glavnog projekta ili on uope ne postoji.

6. OSLOBOENJA OD PLAANJA POREZA NA KUE ZA


ODMOR I POTREBNA DOKUMENTACIJA
Porez na kue za odmor ne plaa se na kue za odmor koje se
ne mogu koristiti. Prema l. 37. Zakona o financiranju, od plaanja
poreza osloboeni su:
a) vlasnici kua za odmor ako se iste ne mogu koristiti zbog ratnih
razaranja i prirodnih nepogoda (poplava, poar, potres), starosti i
tronosti te zbog smjetaja prognanika i izbjeglica.
Za ostvarivanje prava na oslobaanje od plaanja poreza, vlasnici
kua za odmor duni su tijelu nadlenom za razrez poreza, kao dokaz
priloiti kopiju zapisnika Komisije za popis i procjenu teta, odnosno
prijavni kupon od Policijske uprave, ako se radi o smjetaju prognanika i izbjeglica, dokaze da se kua za odmor ne moe koristiti zbog
starosti i tronosti i dr.
Zakonom o financiranju nje predvieno osloboenje od plaanja
poreza na kue za odmor koje su stare, ali se mogu koristiti, kao ni za
kue za odmor koje su spomenik kulture. Kako bi obveznici plaanja
poreza na kue za odmor mogli koristiti propisano osloboenje, isto
osloboenje mora biti predvieno u Odluci jedinice lokalne samouprave. Navedeno je i potvreno u miljenju MF, kl. 410-20/05-01/78;
ur. br: 513-07-21-01/05-2 od 8. studenoga 2005.
b) Porez na kue za odmor ne plaa se ni na odmaralita u vlasnitvu
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave koja slue za
smjetaj djece do 15 godina ivota.
Gradskom odnosno opinskom odlukom, mogu se propisati i
druga osloboenja od plaanja poreza iz gospodarstvenih i socijalnih
razloga, a ovisno o mjestu gdje se nalazi kua za odmor, starosti, stanju infrastrukture i sl.

84
mahovic-k.indd 84

Osloboenje od plaanja poreza na kue za odmor moe se


ostvariti podnoenjem prijave poreza na kue za odmor najkasnije do
31. oujka godine za koju se utvruje porez.

7. POREZ NA KUE ZA ODMOR I PAUALNI POREZ NA


DOHODAK OD IZNAJMLJIVANJA STANOVA, SOBA I
POSTELJA PUTNICIMA I TURISTIMA
Graanin kao vlasnik kue za odmor u kojoj povremeno ivi tijekom godine, moe pruati usluge smjetaja, odnosno moe dio kue
u kojoj su napravljeni apartmani iznajmljivati gostima (izravno ili posredstvom turistike agencije), ako ishodi rjeenje nadlenog ureda za
pruanje ugostiteljskih usluga u domainstvu. Vlasnici kua za odmor
najee nisu obveznici PDV-a, ako im je ostvareni promet manji od
230.000,00 kn, te mogu u tom sluaju porez na dohodak plaati u
paualnom iznosu a prema Pravilniku o djelatnostima iznajmljivanja
stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koji e se paualno oporezivati, o visini paualnog poreza i nainu
plaanja paualnog poreza (Nar. nov., br. 48/05. i 148/09.).
Stoga se postavlja pitanje moe li se za dio kue koji je u gospodarskoj funkciji i na koji se plaa paualni porez na dohodak od
iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima, izuzeti
od oporezivanja porezom na kue za odmor?
Porez na kue za odmor i porez na dohodak u paualnom iznosu
od djelatnosti iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova, utvruju se s dva razliita zakona,
i to:
1) Porez na dohodak u paualnom iznosu s osnove obavljanja djelatnosti iznajmljivanja, te
2) Porez na kue za odmor koji se utvruje s osnove vlasnitva ako
se kua za odmor koristi povremeno ili sezonski.
Porez na kue za odmor s osnove djelatnosti iznajmljivanja u paualnom iznosu utvruje se graaninu kojem je na temelju odobrenja
nadlenog ureda odobreno pruanje usluga graana u domainstvu
sukladno odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, ako nije
obveznik PDV-a i dohodak ne utvruje na temelju poslovnih knjiga,
i pod uvjetom da iznajmljuje putnicima i turistima stanove, sobe i
postelje kojih je vlasnik, do najvie 20 postelja ili da organizira kamp
na svojem zemljitu najvie do 10 smjetajnih jedinica, odnosno 30
gostiju istodobno.
Porez na kue za odmor u visini koju utvruje opina ili grad
svojom odlukom od 5,00 do 15,00 kn po etvornom metru korisne
povrine, plaaju graani koji su vlasnici kua za odmor koje se koriste
povremeno ili sezonski.
Osim osloboenja i olakica od plaanja poreza na kue za odmor
to su utvrena l. 37. Zakona o financiranju, opine i gradovi mogu
u svojim odlukama propisivati i druge olakice od plaanja poreza,
uzimajui u obzir gospodarske i socijalne razloge.
Budui Zakonom o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave nije predvieno osloboenje od plaanja poreza
na kue za odmor u dijelu koji se iznajmljuje gostima, te ako takvo
osloboenje nije predvieno ni odlukom jedinica lokalne samouprave
odnosno odlukom grada ili opine, graanin kao porezni obveznik ne
moe biti osloboen od plaanja poreza na kue za odmor, neovisno
od injenice to se dio kue za odmor iznajmljuje i za tu djelatnost
plaa porez na dohodak u paualnom iznosu s osnove iznajmljivanja.
Prema tome, graanin je obveznik plaanja poreza na kue
prema etvornom metru korisne povrine, za svaku zgradu, dio
zgrade ili stan koji se koristi povremeno ili sezonski, a istovre-

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:17:35 PM

POREZI - lokalni porezi


meno je i obveznik plaanja paualnog poreza na dohodak od
iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima ako
je udovoljio propisanim uvjetima i od nadlenog poreznog tijela
primio porezno rjeenje o paualnom plaanju poreza.
Navedeno je i potvreno u miljenju MF, kl: 410-15/12-01/1 od
31. srpnja 2012., iz kojeg se navodi dio:
Porez na kue za odmor plaaju vlasnici kua za odmor, a radi
utvrivanja radi li se o kui za odmor bitno je utvrditi koristi li se povremeno ili sezonski. Odredbama Zakona predvieno je osloboenje od
plaanja poreza na kue za odmor. Zakonom nije predvieno osloboenje od plaanja poreza na kue za odmor u dijelu koji se iznajmljuje
gostima i na koji se plaa porez na dohodak u paualnom iznosu. Ako
isto osloboenje nije predvieno ni odlukom jedinice lokalne samouprave, porezni obveznik ne ostvaruje pravo na osloboenje od plaanja poreza na kue za odmor. Ministarstvo financija Porezna uprava
ne moe mimo postojeih zakonskih odredaba osloboditi poreznog
obveznika od plaanja poreza na kue za odmor.
Napomena urednitva:
Prema presudi Upravnog suda RH broj Us-8261/2002 od 20.
prosinca 2006., a koja je u cijelosti objavljena u Poreznom vjesniku br. 8/2007., Instituta za javne financije, apartmani koji se
iznajmljuju i koji slue za stjecanje dohotka ili dobiti, ne smatraju
se kuama za odmor.
Stoga kua za odmor u kojoj se obavlja registrirana ugostiteljska djelatnost iznajmljivanja apartmana i koji su sredstvo
za stjecanje dohotka ili dobitka, ne mogu se prema Zakonu o
financiranju jedinica lokalne (regionalne) samouprave i uprave
tretirati kao kua za odmor, budui je smisao zakonskih odredbi oporezivanje imovine zgrade, dijela zgrade ili stana koji se
koriste povremeno ili sezonski, ali ne i imovine kojom se obavlja
djelatnost i koja slui za stjecanje dohotka, jer se takva imovina
oporezuje po drugoj poreznoj osnovi.
Sukladno navedenom, svi porezni obveznici koji su za 2015.
dobili porezno rjeenje o obvezi plaanja poreza na kue za
odmor i za dio kue za odmor u kojoj su apartmani koje iznajmljuju, mogu podnijeti albu na dobiveno rjeenje pozivajui se
na navedenu odluku Upravnog suda od 20. 12. 2006., iz koje se
navodi dio:
Prema pravnom shvaanju ovog Suda, apartmani to slue
kao sredstvo za stjecanje dohotka odnosno dobitka nisu kua za
odmor jer postojanje obveze plaanja poreza na dohodak ili dobitak na temelju obavljanja djelatnosti iznajmljivanja apartmana
iskljuuje i mogunost utvrivanja obveze plaanja poreza na
kue za odmor.
Preporua se jedinicama lokalne i podrune regionalne
samouprave, da navedeno pravno shvaanje i navedenu odluku
Suda, ugrade u svoje odluke o osloboenjima od obveze plaanja
poreza na kue za odmor.

8. PROPISANI ROK ZA UPLATU POREZA I NOVA


KAMATNA STOPA OD 1. KOLOVOZA 2015.
Porez na kue za odmor plaa se u roku 15 dana od dana dostave
rjeenja o utvrivanju poreza, a pripada gradu ili opini na ijem se
podruju nalazi imovina.
Za porezne obveznike nerezidente, koji su vlasnici kua za odmor s mjestom prebivalita u stranim dravama, rjeenje o utvrivanju poreza, nee se dostavljati na adresu nerezidenta u inozemstvu,

ve se rjeenja osobno preuzimaju u ispostavi Porezne uprave koja je


izdala rjeenje. Meutim, ako nerezident ima poreznog zastupnika,
rjeenje o utvrivanju poreza dostavlja se na adresu zastupnika, a koji
podaci su navedeni u registru poreznih obveznika u Poreznoj upravi.
Ako obveznik poreza na kue za odmor prema dobivenom rjeenju, protekom roka od 15 dana od dana primitka rjeenja ne plati
porez, na utvreni dug se obraunavaju zatezne kamate, i to po stopi
od 12%, prema l. 116. Opeg poreznog zakona, l. 29. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. do 125/11.) te l. 3. Zakona o
kamatama (Nar. nov., br. 94/04.).
Meutim, Hrvatska narodna banka je 1. kolovoza 2015. objavila
prosjenu kamatnu stopu na stanje kredita odobrenih na razdoblje
dulje od godine dana nefinancijskim trgovakim drutvima za referentno razdoblje od 1. studenoga 2014. do 30. travnja 2015. koja
iznosi 5,14%. (Nar. nov., br. 85/15.).
Prema izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima
(Nar. nov., br. 78/15.), koji je takoer stupio na snagu 1. kolovoza
2015., za ostale odnose koji nisu trgovaki ugovori i ugovori izmeu trgovaca i osoba javnog prava, (kao to je porezno pravni odnos
izmeu poreznog dunika i poreznog tijela), stopa zateznih kamata
utvruje se uveanjem prosjene kamatne stope za tri postotna boda, te se prema izraunu zatezna kamata mijenja sa sadanjih 12% na
8,14% (odnosno 5,14% + 3%).
Prema navedenom, nova kamatna stopa na nepravovremeno
plaene poreze i druga javna davanja o kojima Porezna uprava vodi
evidenciju iznosi 8,14% i primjenjuje se od 1. kolovoza 2015., na
svotu neplaenih javnih davanja u propisanom roku.
Prema tome, za dospjeli porez na kue za odmor koji nije
plaen u propisanom roku, od 1. kolovoza 2015. obraunava se
zatezna kamata po stopi od 8,14%.
Za neplaanje poreza na kue za odmor u roku 15 dana od dana
primitka poreznog rjeenja, moe se nad pravnim i fizikim osobama provesti postupak ovrhe te porez prisilno naplatiti sukladno
odredbama 124. do 146. OPZ-a, i to pljenidbom novanih sredstava
na iroraunu poreznog dunika koje isti ima kod banke ili druge
financijske organizacije ovlatene za platni promet ili pljenidbom
plae, koju ovrenik ostvaruje kod poslodavatelja, te provoenjem
ovrhe pljenidbom na pokretninama, trabinama i drugim imovinskim
pravima, a koji se ovrni postupak provodi u Podrunom uredu.

8.1. Podnoenje albe na porezno rjeenje te konanost i


pravomonost rjeenja
Pravne i fizike osobe koje su vlasnici kua za odmor, a o ijim se
obvezama odluivalo u prvostupanjskom poreznom postupku i koji su
od nadlene ispostave Porezne uprave dobili porezno rjeenje kojim
se utvruje obveza plaanja poreza na kue za odmor, imaju pravo
podnijeti albu u roku 30 dana od dana primitka rjeenja, ako nisu
zadovoljni izrekom rjeenja te visinom utvrenog poreza. alba se
podnosi nadlenoj ispostavi Porezne uprave ili nadlenom opinskom
ili gradskom tijelu koje je donijelo rjeenje, a predaje se neposredno
ili preporueno putem pote, ili se moe izjaviti u zapisnik. Osim u
roku, alba na porezno rjeenje mora biti doputena te izjavljena od
ovlatene osobe koja je albu obvezna i potpisati.
U albi, pravna ili fizika osoba kao alitelj, treba navesti svoje
ime i prezime, OIB, porezni akt protiv kojeg podnosi albu klasu
i urudbeni broj, albene razloge radi kojih se zahtijeva ponitenje,
izmjena ili ukidanje poreznog rjeenja, kao i dokaze kojima se albeni
navodi obrazlau.
Raunovodstvo i financije 9/2015.

mahovic-k.indd 85

85
8/26/15 12:17:35 PM

POREZI lokalni porezi


Ako je izjavljena, alba odgaa izvrenje pobijenog rjeenja do
donoenja novog rjeenja o albi. Iznimno, alba ne odgaa izvrenje pobijenog poreznog akta, ako je porezno rjeenje doneseno bez
provedbe ispitnog postupka, i to u sluaju kada je porezni obveznik
u poreznoj prijavi naveo injenice ili podnio dokaze na temelju kojih
se utvrdilo pravo stanje stvari ili ako se porezno rjeenje donijelo
na temelju podataka iz slubenih evidencija kojima porezno tijelo
raspolae te nije potrebno sasluanje stranke radi zatite njezinih
prava u provoenju poreznog postupka.
Posebno se napominje da se alba na porezno rjeenje kojim se
utvruje obveza plaanja poreza na kue za odmor, moe podnijeti
samo protiv poreznog rjeenja koje nije postalo konano i pravomono.
U upravnom postupku, rjeenje postaje konano - istekom roka
za albu ako alba nije izjavljena, danom dostave rjeenja stranci ako
alba nije doputena, te dostavom drugostupanjskog rjeenja stranci
ako je alba odbijena.
Rjeenje kojim se pravnoj ili fizikoj osobi utvruje obveza plaanja poreza na kue ne odgaa izvrenje rjeenja, a isto postaje
pravomono kada se protiv donesenog rjeenja vie ne moe izjaviti
alba niti pokrenuti upravni spor.
Prema tome, pravna i fizika osoba moe podnijeti albu na
rjeenje kojim je utvrena obveza plaanja poreza na kue za odmor
ako nisu zadovoljni izrekom, te ako rjeenje nije postalo konano i
pravomono.

8.2. Postupanje poreznog tijela po albi poreznog


obveznika
Ako je porezni obveznik podnio albu na rjeenje o obvezi plaanja poreza na kue za odmor prvostupanjskom poreznom tijelu, isto
je duno utvrditi je li alba doputena, podnijeta u propisanom roku
i izjavljena od ovlatene osobe.
U sluaju kada alba nije doputena, ako nije podnijeta od ovlatene osobe ili ako nije podnesena u propisanom roku, prvostupanjsko porezno tijelo takvu e albu odbaciti.
Meutim, prvostupanjsko porezno tijelo moe u albenom
postupku usvojiti albu poreznog obveznika i donijeti novo rjeenje,
ako su ispunjena sva tri uvjeta kada se po albi moe postupati i ako
ocijeni da su albeni navodi opravdani, te ako je porezni obveznik u
albi iznio nove injenice i dokaze koji su od utjecaja na drugaije
rjeavanje stvari, u kojem sluaju je potrebno provesti novi ispitni
postupak i donijeti novo rjeenje.
Ako prvostupanjsko tijelo smatra da albeni navodi poreznog
obveznika nisu opravdani, tada se alba dostavlja drugostupanjskom
tijelu na rjeavanje.
Postupajui po albi, drugostupanjsko tijelo duno je ponovno
utvrditi je li alba podnesena u propisanom roku, od ovlatene
osobe i doputena, u kojem sluaju e ispitati zakonitost poreznog
akta u cijelosti, a posebno u dijelovima na koje se alba odnosi. Ako
drugostupanjsko tijelo utvrdi da je predmet trebalo rijeiti drugaije
nego to je rijeeno u prvostupanjskom poreznom aktu, tada moe:
- svojim drugostupanjskim rjeenjem ponititi rjeenje i predmet
vratiti na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu s uputama
to je u novom rjeenju potrebno izmijeniti ili
- svojim rjeenjem ponititi prvostupanjsko rjeenje i albu rijeiti
u vlastitoj nadlenosti.

86
mahovic-k.indd 86

Posebno se istie da se protiv drugostupanjskog rjeenja kojim


je odlueno o albi, ne moe ponovno podnijeti alba, ali porezni
obveznik ima mogunost radi zatite svojih prava pokrenuti upravni
spor podnoenjem tube Upravnom sudu Republike Hrvatske.

9. RAUN ZA UPLATU POREZA NA KUE ZA ODMOR


Porez na kue za odmor uplauje se u korist rauna za redovno
poslovanje prorauna grada/opine prema mjestu gdje se nalazi kua
za odmor, a uplatni rauni posebno su navedeni u Naredbi o nainu
uplaivanja prihoda prorauna, obveznih doprinosa te prihoda za
financiranje drugih javnih potreba u 2015. (Nar. nov., br. 12/15.).
Navedenom Naredbom propisana je IBAN konstrukcija transakcijskih rauna te obrasci platnog prometa HUB 3 i HUB 3A, na kojima
se za plaanje poreza na kue za odmor upisuje: jedinstveni model
uplate HR68 kojeg koriste i pravne i fizike osobe pri uplati vlastitih
prihoda prorauna, brojana oznaka ili ifre vrste poreza 1716 za
porez na kue za odmor, te OIB od 11 znamenaka.
Rauni prorauna po IBAN konstrukciji za uplatu poreza na kue
za odmor prema gradu ili opini gdje se nalazi kua za odmor
Rauni prorauna po IBAN
konstrukciji

Grad Dubrovnik
HR3423400091809800009
Grad Omi
HR7823300031830000008
Grad Samobor
HR1625000091838000004

obveznici uplate
sve pravne i fizike osobe
Model
ifra vrste konta za porez na
uplate
kue za odmor
HR68
1716 - OIB

10. ZAKLJUAK
Porez na kue za odmor utvruje se jednom godinje donoenjem rjeenja od nadlenog poreznog tijela, a vlastiti je izvor prihoda
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Obveznici
plaanja poreza na kue za odmor su pravne i fizike osobe koje
povremeno ili sezonski koriste kuu za odmor, pri emu privremeno
prijavljivanje boravita na adresi gdje se nalazi kua za odmor, ne
oslobaa vlasnika obveze plaanja poreza.
Porez na kue za odmor plaa se po etvornom metru korisne
povrine, pod kojom se podrazumijeva ukupna podna povrina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena za irinu zidova koji je
prekidaju.
Kada se protekom roka od 15 dana od dana primitka poreznog
rjeenja, ne plati utvreni iznos poreza na kue za odmor, na porezni
dug se obraunavaju zatezne kamate, i to do 31. 7. 2015. po stopi od
12%, a od 1. 8. 2015. po stopi od 8,14%. Dospjeli porez na kue za
odmor koji nije plaen u propisanom roku, moe se prisilno naplatiti pljenidbom novanih sredstava na iroraunu poreznog dunika
koje isti ima kod banke ili druge financijske organizacije ovlatene
za platni promet ili u daljnjem postupku ovrhe. Porezni obveznici
mogu podnijeti albu na rjeenje kojim je utvrena obveza plaanja
poreza na kue za odmor ako nisu zadovoljni izrekom rjeenja, te ako
rjeenje nije postalo konano i pravomono.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:17:36 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE - plae i naknade


DRAEN OPALI, KSENIJA CIPEK

Struni lanak UDK 330.5-331.2

Ministarstvo financija RH, Zagreb

Ispravci i dopune Obrasca JOPPD


Od prvoga sijenja 2014. godine na snazi su odredbe Pravilnika o porezu na dohodak koje su propisale obvezu
dostavljanja Poreznoj upravi Izvjea o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna
osiguranja - Obrasca JOPPD. Ovim obrascem su svi isplatitelji duni izvjetavati Poreznu upravu i Sredinji
registar osiguranika (REGOS) o svim oporezivim i veini neoporezivih primitaka isplaenih fizikim osobama.
Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, od 1. sijenja 2015. godine uvedene su nove oznake
izvjea i promijenjena su odreena pravila vezana uz ispravke i nadopune Obrasca JOPPD.
U ovom lanku autori, na primjerima, pojanjavaju naine ispravaka i nadopuna Obrasca JOPPD.

1. VRSTE I OZNAKE OBRASCA JOPPD

1.1. Izvorni obrazac

Pravilnikom o porezu na dohodak1 propisana su tri oblika JOPPD


izvjea:
- izvorni obrazac vrsta izvjea: 1
- ispravak ranije ispostavljenog izvornog obrasca vrsta izvjea: 2
- dopuna izvornog obrasca - vrsta izvjea: 3.
Osim navedenog, od 1. sijenja 2015. godine uvedene su nove
oznake vrste izvjea, i to:
- oznaka 4 - kada se iskazuju podaci pod IX. i X. stranice A
- oznaka 5 - kada poslovna banka podnosi izvorno izvjee o obraunanom i uplaenom predujmu poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak po osnovi dohotka od kamata
- oznaka 6 - kada se podnosi ispravak ve podnesenog izvjea pod
oznakom 5 koje je zaprimljeno od nadlene ispostave Porezne
uprave
- oznaka 7 - kada se dopunjuju podaci iskazani na izvjeu pod
oznakom 5
- oznaka 8 - kada fizika osoba podnosi izvorno izvjee o obraunanom i uplaenom predujmu poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak po osnovi dohotka ostvarenog izravno iz
inozemstva, od organizacije iz lanka 45. stavka 7. Zakona, odnosno za dohodak ostvaren po osnovi kapitalnih dobitaka iz lanka
30. stavaka 16. i 17. Zakona, 8 dana od dana kada je primitak
ostvaren
- oznaka 9 - kada se podnosi ispravak ve podnesenog izvjea pod
oznakom 8 koje je zaprimljeno od nadlene ispostave Porezne
uprave
- oznaka 10 kada se dopunjuju podaci iskazani na izvjeu pod
oznakom 8.
Kada se upisuju podaci pod vrstom izvjea 8, 9 i 10 pod:
- na dan - upisuje se dan kada je primitak stvarno ostvaren
- oznaka izvjea upisuje se oznaka dana kada se predaje izvjee, tj. dan kada nastaje obveza plaanja javnih davanja osmi
dan od dana kada je primitak ostvaren.

Izvorni obrazac se sastavlja za primitke isplaene na odreeni


dan, odnosno za obveze doprinosa, poreza na dohodak i prireza
plaenog na odreeni dan. Za primitke isplaene u odreenom mjesecu za koje je dozvoljeno iskazivanje podataka na mjesenoj osnovi,
podaci se mogu dostaviti na obrascu s datumom najkasnije do kraja
mjeseca u kojem je obavljena isplata, a za isplaene odnosno ostvarene neoporezive primitke (osim propisanih izuzetaka) u tekuem
mjesecu, najkasnije do petnaestog dana sljedeeg mjeseca.

1
Pravilnik o porezu na dohodak, Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08.,
2/09., 9/09. ispravak, 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13. i
157/14.

1.2. Ispravak obrasca


Ispravak ranije ispostavljenog obrasca se koristi u sluaju
ustanovljenih greaka u popunjavanju podataka ili nastanka nekih
okolnosti koje podnositelju nisu bile poznate u trenutku podnoenja
izvornog obrasca, a utjeu na obuhvat primitka, vrstu primitka, obraun i iznose javnih davanja ili status u obveznom osiguranju osobe
za koju se iskazuju podaci. Tipian primjer ispravljanja podatka je
promjena poreznog odreenja naknade za bolovanje u sluaju naknadnog priznavanja ozljede na radu ili profesionalnog oboljenja.
U ispravku obrasca zadrava se isti redni broj retka na stranici B
koji je iskazan u izvornom obrascu.

1.3. Dopuna obrasca


Dopuna obrasca se koristi u sluaju kad se naknadno, nakon
predaje izvornog obrasca, istog dana isplati primitak, plati porez na
dohodak ili uplati doprinos koji nije bio iskazan na izvornom obrascu.
Na stranici B, pri iskazivanju podataka po osobama/primateljima/
osiguranicima, taj e obrazac zapoeti sljedeim rednim brojem koji
slijedi iza zadnjeg rednog broja sa stranice B izvornog obrasca.

1.4. Pravila dostavljanja Obrasca JOPPD


U istom danu mogue je dostaviti samo jedan izvorni obrazac s
oznakom 1 ili 4 ili 5 ili 8, jednu dopunu s oznakom 3 ili 7 ili 10 i jedan
ispravak s oznakom 2 ili 6 ili 9. Meutim, u jednom danu mogue
je dostaviti vie izvornih obrazaca, dopuna ili ispravaka uz uvjet da
se radi o razliitim oznakama tih obrazaca (na primjer, u istom je
danu mogue predati izvorni obrazac s oznakom 1 i izvorni obrazac
s oznakom 4).
Raunovodstvo i financije 9/2015.

opalic-k.indd 87

87
8/26/15 12:18:12 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE plae i naknade


Obrazac JOPPD podnosi se onoga dana kada se, sukladno
odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, steknu preduvjeti za
izvjeivanje, a to je, u pravilu, trenutak isplate odnosno obrauna
primitka (uz izuzetak neoporezivih primitaka). U jednom (istom) danu podnosi se samo jedan obrazac, to znai da ukoliko se u jednom
danu steknu preduvjeti za izvjeivanjem, na primjer o plai, drugom
dohotku i isplati neoporezive dividende ili udjela u dobiti potrebno je
na istom obrascu prikazati sve tri vrste isplate odnosno obrauna.
Glavna logika ispravka/dopune podataka iskazanih na izvornom Obrascu JOPPD je ta da se redni broj retka nikada ne moe
mijenjati kao to nije dozvoljena niti izmjena OIB-a primatelja, i to iz
razloga to se jedan OIB moe pojavljivati na istom Obrascu JOPPD
vie puta s razliitim vrstama obrauna pa je vrlo vano znati koji je
obraun pogrean.

2. ISPRAVAK OBRASCA JOPPD

2.1. Kako se ispravlja Obrazac JOPPD?


Podaci iskazani na stranici A ne mogu se mijenjati bez promjena
na stranici B (iz razloga to je stranica A zbroj pojedinanih redaka
stranice B), a podaci iskazani na stranici B ispravljaju se na sljedei
nain:
- podnosi se novi Obrazac JOPPD koji mora sadravati sljedee
podatke:
na stranici A:
- pod I. - upisuje se istovjetna oznaka izvjea Obrasca
JOPPD kao i u izvornom Obrascu JOPPD
- pod II. - upisuje se oznaka 2, 6 ili 9
- pod III. - upisuju se podaci koji su istovjetni podacima
upisanim na izvornom Obrascu JOPPD
- pod IV.1. - upisuje se broj osoba za koje se mijenjaju
podaci (broj pojedinanih OIB-a na stranici B Obrasca
JOPPD za koje se radi ispravak)
- pod IV.2. - upisuje se zadnji broj retka na popisu pojedinanih obrauna sa stranice B Obrasca JOPPD kojim se
obavlja ispravak
- pod V., VI., VII. i VIII. - upisuje se zbroj stupaca sa stranice
B obrasca kojim se obavlja ispravak;
na stranici B:
- pod I. i II. te od 1. do 10.2. - obvezno se upisuju podaci
koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD
- pod III. - unosi se oznaka 2, 6 ili 9
- pod. IV. - redni broj B stranice ispravljujueg obrasca
- pod ostalim podacima (od 11. do 17.) popunjavaju se svi
ostali stupci odgovarajueg retka koji se mijenja, kako je
opisano odredbama Pravilnika, ovisno o vrsti obrauna,
i to sa svim podacima koji su trebali biti upisani na izvornom izvjeu da nisu nastupile okolnosti zbog kojih se
ispravak obavlja
- ako se radi ispravak podataka kojima su vrijednosti u
stupcima 11. 17. nule (0 ili 0,00), tada i vrijednost u
polju 10 (sati rada) mora biti 0.

2.2. Moe li se ispravljati Obrazac JOPPD koji nije proao


kontrole (od poetka je neispravan)?
Obrazac JOPPD koji je odbijen uslijed logikih, matematikih i formalnih nedostataka nije mogue ispravljati/mijenjati, ve je potrebno
ponovno dostaviti izvorno izvjee, i to u roku 24 sata od trenutka

88
opalic-k.indd 88

kada je obveznik, putem sustava ePorezna kao i putem elektronike


pote koju je naveo na A strani Obrasca JOPPD obavijeten da je podnijeti Obrazac pogrean, odnosno u roku tri dana od trenutka kada ga
je nadlena ispostava obavijestila da je podnijeti Obrazac pogrean (u
sluaju dostave Obrasca JOPPD u papirnatom obliku).
Ponovno dostavljeno izvorno izvjee bit e zaprimljeno tek ako
zadovolji sve propisane uvjete.

3. DOPUNA OBRASCA JOPPD


Dopunom Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvjea 3, 7 ili 10
mogu se nadopunjavati podaci o stjecateljima primitka/osiguranicima koji nisu bili iskazani na izvornom izvjeu iako je za iste danom
podnoenja izvornog izvjea nastupila obveza izvjeivanja (npr.
plaa je isplaena, ali iz nekog razloga obraun za odreenog radnika
nije bio prikazan na izvornom Obrascu JOPPD). Takoer, dopunom
obrasca se iskazuju podaci o stjecatelju primitka/osiguraniku kojemu
je na izvornom izvjeu bio unesen pogrean OIB.
Dopuna obrasca znai knjienje nadopunjenih podataka s datumom valute izvornog obrasca te e, ukoliko danom podnoenja
izvornog obrasca nije izvrena uplata za obveze koje se nadopunjuju
ve je uplata izvrena kasnije, doi do obrauna zakonske zatezne
kamate koja se rauna od dana kada je uplata trebala biti izvrena
(na dan podnoenja izvornog obrasca) do dana plaanja.
Dopuna Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvjea 3 obavlja se na
sljedei nain:
na stranici A:
- pod I. - upisuje se istovjetna oznaka izvjea Obrasca JOPPD
kao i u izvornom izvjeu
- pod II. - upisuje se oznaka 3, 7 ili 10
- pod III. - upisuju se podaci koji su istovjetni podacima upisanim na izvornom izvjeu
- pod IV.1. - upisuje se broj osoba za koje se dopunjuju podaci
- pod IV.2. - upisuje se broj redaka na popisu pojedinanih
obrauna sa stranice B Obrasca JOPPD kojim se obavlja dopuna
- pod V., VI., VII. i VIII. - upisuje se zbroj stupaca sa stranice B;
na stranici B:
- pod I. i II. - upisuju se podaci koji su istovjetni podacima
upisanim na izvornom izvjeu
- pod III. - unosi se oznaka 3, 7 ili 10
- pod IV. - upisuje se redni broj B stranice obrasca koji se nadopunjuje
- pod 1. - upisuje se sljedei slobodni redni broj s izvornog
izvjea
- pod ostalim podacima upisuju se podaci za one stjecatelje
primitka/osiguranike iji podaci nisu bili iskazani na izvornom izvjeu na nain kako je opisano odredbama Pravilnika
o porezu na dohodak.

4. NAJEA PITANJA O ISPRAVCIMA I DOPUNAMA


OBRASCA JOPPD
Pitanje:
Koji se podaci ne mogu mijenjati na Obrascu JOPPD?
Odgovor:
Na stranici B Obrasca JOPPD, ne smiju se ispravljati ili mijenjati
podaci o OIB-u podnositelja, OIB-u stjecatelja/osiguranika, oznaci

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:18:19 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE - plae i naknade


izvjea i podaci upisani pod 1. do 9. Podaci o iznosu obraunanog
doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje ne smiju se mijenjati na nii iznos od iznosa iskazanoga na izvornom Obrascu JOPPD ukoliko je osobni raun u obveznom
mirovinskom fondu zatvoren.
Pitanje:
Kako se postupa ukoliko je na Obrascu JOPPD upisan pogrean
OIB podnositelja i/ili OIB obveznika plaanja?
Odgovor:
Ako je na ve podnijetom Obrascu JOPPD pogreno upisan podatak o OIB-u podnositelja i/ili OIB-u obveznika plaanja, podnosi
se Obrazac JOPPD s oznakom vrste izvjea 2, 6 ili 9 pod pogrenim
OIB-om s istom oznakom izvornog Obrasca, pod III. i IV. stranice A
upisuju se istovjetni podaci kao i na izvornom obrascu, pod V., VI. i
VII. stranice A ne upisuje se nita. Na stranici B upisuju se podaci koji
su istovjetni podacima upisanim na izvornom Obrascu JOPPD, osim
podataka od 11. do 17. koji se popunjavaju s nulama (oznakom 0 ili
iznosom 0,00).
Nakon toga podnosi se Obrazac JOPPD s istom oznakom izvjea
koje je podneseno pod pogrenim OIB-om, ali sada s ispravnim OIBom podnositelja i svim ostalim podacima. Ukoliko je ve podneseno
izvjee pod ispravnim OIB-om s istom oznakom izvjea, podaci koji
su bili iskazani pod pogrenim OIB-om podnositelja i/ili OIB-om obveznika plaanja nadopunit e se na ve podneseni Obrazac JOPPD
putem Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvjea 3, 7 ili 10.
Pitanje:
Kako postupiti ukoliko je na Obrascu JOPPD upisan pogrean
OIB primatelja?
Odgovor:
Ako je za nekog stjecatelja primitka/osiguranika na izvornom
obrascu bio unesen pogrean OIB, podnosi se:
- Obrazac JOPPD s oznakom vrste izvjea 2 ili 6 na kojem se upisuju podaci na stranici B istovjetni podacima s izvornog obrasca
za tog stjecatelja primitka/osiguranika, a podaci pod 10 i 10.0. te
od 11. do 17. popunjavaju se s nulama (oznakom 0 ili iznosom
0,00)
- dopuna izvornog Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvjea 3 ili 7
s upisanim tonim OIB-om tog stjecatelja primitka/osiguranika
i svim ostalim podacima za tog stjecatelja primitka/osiguranika
koji su trebali biti iskazani na izvornom obrascu.
Pitanje:
Kako postupiti ukoliko je potrebno za odreenog stjecatelja u
potpunosti brisati podatke s B strane?
Odgovor:
Ako se za nekog stjecatelja primitka/osiguranika u cijelosti briu
podaci iz izvornog Obrasca JOPPD, tada se za njega u ispravljenom
obrascu JOPPD s oznakom vrste izvjea 2, 6 ili 9 upisuju podaci
na stranici B istovjetni podacima s izvornog obrasca, a podaci pod
10 i 10.0., te od 11. do 17. popunjavaju se s nulama (oznakom 0 ili
iznosom 0,00).
Pitanje:
Kako ispraviti podatke o naknadi utvrenoj sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s
invaliditetom ili podatke o ukupnom iznosu neoporezivih primitaka
isplaenih fizikim osobama nerezidentima Republike Hrvatske
koje isplauje neprofitna organizacija do propisanog iznosa?

Odgovor:
Podatke iskazane na stranici A izvornog Obrasca JOPPD nije
mogue mijenjati odnosno nadopunjavati, osim podataka pod IX. i
X. koji se mogu ispraviti na nain da se ponovno uitaju podaci s
istim danom kada je predan prvi Obrazac s oznakom 4, odnosno
potrebno je uiniti sljedee:
na stranici A:
- pod I. - upisuje se istovjetna oznaka izvjea Obrasca JOPPD
kao i u izvornom Obrascu JOPPD
- pod II. - upisuje se oznaka 4
- pod III. do VIII. - upisuju se podaci koji su istovjetni podacima
upisanim na izvornom Obrascu JOPPD
- pod IX. i X. - upisuju se ispravni podaci;
stranica B se ne dostavlja.
Pitanje:
Predan je Obrazac JOPPD s oznakom 4 s iskazanom naknadom
utvrenom sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom na dan 7. travnja 2015.
godine (oznaka izvjea 15097) s iskazanom obvezom za mjesec
oujak 2015. Na koji nain prikazati ukupan iznos neoporezivih
primitaka isplaenih fizikim osobama nerezidentima Republike
Hrvatske koje je isplatila neprofitna organizacija do propisanog
iznosa u mjesecu oujku 2015. godine (rok za predaju je 15. travanj
2015. godine)?
Odgovor:
Podaci koji su iskazani na stranici A pod IX. i X. s oznakom izvjea
4 mogu se predati samo na jednom obrascu u jednom mjesecu (nije
dozvoljeno slanje vie obrazaca s oznakom 4 u jednom mjesecu), te
ukoliko je Obrazac predan na dan 7. travnja 2015. godine s iskazanom naknadom (na primjer, za etiri osobe s invaliditetom koje su
prema kvoti trebale biti zaposlene u ukupnom iznosu od 3.635,48
kuna), neoporezivi primici isplaeni fizikim osobama nerezidentima Republike Hrvatske tijekom oujka (za koje obrazac JOPPD
treba predati do 15. travnja 2015. godine) u iznosu od, na primjer,
30.000,00 kuna iskazat e se na sljedei nain:
na stranici A:
- pod I. - upisuje se istovjetna oznaka izvjea Obrasca JOPPD
kao i u izvornom Obrascu JOPPD (15097, na dan 7. travnja
2015. godine)
- pod II. - upisuje se oznaka 4
- pod III. do VIII. - upisuju se podaci koji su istovjetni podacima
upisanim na izvornom Obrascu JOPPD
- pod IX. - upisuje se 30.000,00 kuna
- pod X.1.- upisuje se ponovno broj 4
- pod X.1. - upisuje se ponovno iznos od 3.635,48 kuna;
stranica B se ne dostavlja.

5. PRIMJER ISPRAVKA I NADOPUNE OBRASCA JOPPD


Nain ispravka i nadopune Obrasca JOPPD pojanjavamo sljedeim primjerom:
Poslodavac: XY, d.o.o. iz Zagreba Zagreb, Miramarska 4, OIB
11111111111, zapoljava 5 radnika:
Peru Peria, Iz Zagreba, Jezerska 2, OIB 22222222222
- radnik je od 1. oujka do 15. oujka bio na bolovanju na teret
poslodavca (80 radnih sati), a od 16. do 31. oujka (96 radna
sata) bio je na bolovanju na teret HZZO-a
- naknada plae na teret poslodavca za razdoblje od 1. do 15.
oujka iznosi 5.000,00 kuna, a naknada plae na teret HZZOa za razdoblje od 16. do 31. oujka iznosi 4.000,00 kuna
Raunovodstvo i financije 9/2015.

opalic-k.indd 89

89
8/26/15 12:18:19 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE plae i naknade


Matu Matia, Iz Zagreba, Jablanska 5, OIB 33333333333
- osiguranik je cijeli mjesec na bolovanju na teret HZZO-a
(obino bolovanje), a naknada plae za oujak 2015. iznosi
3.000,00 kuna
Franju Franjia iz Zagreba, Zagrebaka 12, OIB 44444444444
- samac, osiguranik II. stupa
- radnik je radio cijeli mjesec i ostvario plau od 5.000,00
kuna

Karlu Karlia iz Zagreba, Bednjanska 25, OIB 55555555555


- radnik radi pola radnog vremena zbog njege djeteta s teim
smetnjama u razvoju te je ostvario plau od 5.000,00 kuna
Anicu Jezi iz Zagreba, Bokovieva 8, OIB 66666666666
- radnica je od 1. oujka do 15. oujka bila na bolovanju zbog
ouvanja trudnoe (80 radnih sati), a od 16. do 31. oujka
(96 radna sata) na rodiljnom je dopustu.
Plau za oujak 2015. poslodavac je isplatio 10. travnja 2015. i
Poreznoj upravi predao sljedei obrazac JOPPD.

MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA


SREDINJI REGISTAR OSIGURANIKA

OBRAZAC JOPPD
- stranica A -

IZVJEE
o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja
na dan 10. travnja 2015.
I.
III.
1.
2.
3.
4.
5.
IV.1.

OZNAKA
15100
IZVJEA
PODACI O:
Naziv/ime i prezime
Adresa
Adresa elektronike pote
OIB
Oznaka podnositelja
BROJ OSOBA ZA KOJE SE PODNOSI IZVJEE

II.

VRSTA IZVJEA

III.1. PODNOSITELJU IZVJEA


III.2. OBVEZNIKU PLAANJA
XY, d.o.o.
Miramarska 5, Zagreb
xx@xx.hr
11111111111
1
5
IV.2.
BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINANIH OBRAUNA SA STRANICE B

Napomena: U primjeru je prikazan samo dio stranice A obrasca JOPPD. Financijski podaci na stranici A iskazuju se kao zbroj podataka iskazanih na stranici B obrasca.

I. OIB podnositelja izvjea 11111111111

4.
OIB
stjecatelja/
osiguranika

1. Redni broj

2.
ifra
opine/
grada
prebivalita
/boravita

II. Oznaka izvjea 15100

7.1.
8.
Obveza
10.
10.0.
12.1.
6.1.
Oznaka
dodatnog
Ukupni
Ukupni
11. Doprinos
Oznaka
prvog/
doprinosa
sati
neodraeni Iznos
za
stjecazad-njeg
za MO
rada prema sati rada primitka mirovintelja/
mjeseca u
za sta s
kojima se (10.-odra- (oporesko
osiguraosiguranju
poveradi obra- eni sati
zivi)
osigunika
po istoj
anim
un
rada)
ranje
osnovi
trajanjem

7.2.
Obveza
posebnog
3.
6.2.
dopri5.
ifra
Oznaka nosa za
Ime i prezime
opine/
primitka/ poticanje
stjecatelja/
grada
obveze
zapoosiguranika
rada
doprinosa ljavanja
osoba s
invaliditetom
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

01333
01333
01333
00000
01333
00000
01333
01333
01333
01333
01333
00000
01333
00000
01333
00000

90
opalic-k.indd 90

22222222222
Pero Peri
22222222222
Pero Peri
33333333333
Mato Mati
44444444444
Franjo Franji
55555555555
Karlo Karli
55555555555
Karlo Karli
66666666666
Anica Jezi
66666666666
Anica Jezi

III. Vrsta izvjea 1

0001
0001
5201
0000
5201
0000
0001
0001
0001
0001
5211
0000
5207
0000
5203
0000

0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0

9. Oznaka
punog/
nepunog
10.1.
radnog
Razdoblje
vremena
obrauna
ili rada s
od
polovicom
radnog
vremena
3
1
1
0
1
0
3
1
3
3
3
0
2
0
1
0

80
01.03.2015.
96
16.03.2015.
176
01.03.2015.
176
01.03.2015.
88
01.03.2015.
88
01.03.2015.
80
01.03.2015.
96
16.03.2015.

10.2.
Razdoblje
obrauna
do

80
31.03.2015.
96
31.03.2015.
176
31.03.2015.
0
31.03.2015.
0
31.03.2015.
88
31.03.2015.
80
15.03.2015.
96
31.03.2015.

12.2.
12. Doprinos
za
Osnovica za miroobraun vinsko
dopri- osiguranosa
nje - II
STUP
5.000,00
5.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

750,00
250,00
0,00
0,00
0,00
0,00
750,00
250,00
750,00
250,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

12.7.
Dodatni
doprinos
za
miro12.3.
vinsko
Doprinos
12.5. osiguranje
za
Doprinos za sta
zdravstv- za zapolja- osiguranja
stveno
vanje
koji se
osiguranje
rauna s
poveanim
trajanjem
II STUP
12.6.
Dodatni
12.8.
doprinos Poseban
za
doprinos
12.4.
mirovinsko
za
Doprinos
osig. koritenje
za zatitu
za sta
zdravzdravlja
osiguranja stvene
na radu
koji se zatite u
rauna s inozempoveanim stvu
trajanjem
750,00
85,00
0,00
25,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
750,00
85,00
0,00
25,00
0,00
0,00
750,00
85,00
0,00
25,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

- stranica B -

IV. Redni broj stranice 1

12.9.
Poseban
doprinos
za
zapoljava-nje
osoba s
invalidite-tom

13.2.
14.1.
Izdatak
13.4.
Iznos
- uplaeni
Osobni obraunadoprinos za
odbitak nog poreza
mirovin-sko
na dohodak
osigu-ranje

15.1.
Oznaka
neoporezivog
primitka

17.
Obrau16.1.
nani
Oznaka primitak
naina
od
isplate nesam.
rada
(plaa)

13.1.
Izdatak

13.3.
Dohodak

14.2.
15.2.
Iznos
13.5.
Iznos
16.2.
obraunaPorezna
neopo- Iznos za
nog prireza
osnovica
rezivog isplatu
porezu na
primitka
dohodak

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

1.000,00
4.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
1.000,00
4.000,00
1.000,00
4.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

2.600,00
1.400,00
0,00
0,00
0,00
0,00
2.600,00
1.400,00
2.600,00
1.400,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

168,00
30,24
0,00
0,00
0,00
0,00
168,00
30,24
168,00
30,24
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

0
0,00
12
4.000,00
12
3.000,00
0
0,00
0
0,00
0
0,00
0
0,00
0
0,00

1
5.000,00
3.801,76
1
0,00
4.000,00
1
0,00
3.000,00
1
5.000,00
3.801,76
1
5.000,00
3.801,76
0
0,00
0,00
0
0,00
0,00
0
0,00
0,00

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:18:20 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE - plae i naknade


Naknadno, 1. listopada 2015. godine poslodavac ispravlja podatke iskazane u izvornom obrascu, zbog sljedeih razloga:
za Peru Peria, OIB 22222222222, utvreno je da je cijeli mjesec oujak bio na bolovanju na teret HZZO-a te je utvrena naknada bolovanja u iznosu od 7.000,00 kuna. Ispravak se moe napraviti na dva naina:
a) da se u prvom retku u kojemu je prikazana naknada plae na teret poslodavca prepiu svi podaci osim podataka pod 10. i 10.0 te
podataka od 11. do 17. koji se popunjavaju s 0,00 odnosno 0, a u drugom retku se pravilno iskae obraun bolovanja na teret HZZO-a
za cijeli mjesec, ili
b) da se i u prvom i u drugom retku prepiu svi podaci, osim podataka pod 10. i 10.0 te podataka od 11. do 17. koji se popunjavaju s 0,00
odnosno 0, na koji se nain nuliraju podaci iskazani u izvornom obrascu, a zatim se preda i dopuna izvornog obrasca u kojemu e
se ispravno iskazati podatak o bolovanju na teret HZZO-a za cijeli mjesec (u primjeru se koristi ovaj nain ispravka pogreno iskazanih
podataka).
Radnik e morati vratiti preplaeni iznos naknade plae u iznosu od 801,76 kuna;
za Matu Matia, OIB 3333333333, utvreno je da je na bolovanju od prvog dana na teret HZZO-a, ali kao priznata ozljeda na radu te mu
je utvrena naknada bolovanja od 4.000,00 kuna. Ispravak se radi na nain na se prvo nulira redak u kojemu je iskazana naknada pod
oznakom 5201, te nakon toga putem nadopune iskae naknada pod oznakom 5209 (izmjena se odnosi na polje 6.1. te u tome sluaju nije
doputeno mijenjanje podataka). Nastalu razliku od 1.000,00 kuna koje je poslodavac duan isplatiti radniku prikazat e se pod ifrom
5209 i iznosom za isplatu putem novog izvornog obrasca koji se mora dostaviti do 15. studenoga 2015. (ukoliko se isplata razlike izvri u
listopadu)
za Franju Franjia utvreno je da je OIB 44444444444 pogrean. Ispravan OIB je 99999999999. U ovom sluaju potrebno je ispravak izvriti
na nain da e se u ispravku obrasca prepisati svi podaci osim podataka pod 10. i 10.0 te podataka od 11. do 17. koji se popunjavaju s 0,00
odnosno 0 te dostaviti i dopunu obrasca s oznakom 3 (nadopuna za OIB 999999999)
za Karla Karlia, OIB 55555555555 je utvreno da za njega nije niti trebalo obraunati plau iz razloga to je raskinuo radni odnos s 28. 2.
2015. U ovom sluaju potrebno je ispravak izvriti na nain da e se prepisati svi podaci osim podataka pod 10. i 10.0 te podataka od 11.
do 17. koji se popunjavaju s 0,00 odnosno 0.
Poslodavac predaje Poreznoj upravi ispravak obrasca JOPPD, popunjen na sljedei nain:

MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA


SREDINJI REGISTAR OSIGURANIKA

OBRAZAC JOPPD
- stranica A -

KONZULTACIJE I SAVJETI:
IZVJEE

o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja


na dan 10. travnja 2015.

I.
III.
1.
2.
3.
4.
5.
IV.1.

OZNAKA
15100
IZVJEA
PODACI O:
Naziv/ime i prezime
Adresa
Adresa elektronike pote
OIB
Oznaka podnositelja
BROJ OSOBA ZA KOJE SE PODNOSI IZVJEE

II.

VRSTA IZVJEA

III.1. PODNOSITELJU IZVJEA


III.2. OBVEZNIKU PLAANJA
XY d.o.o.
Mirmarska 4, Zagreb
xx@xx.hr
11111111111
1
4
IV.2.
BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINANIH OBRAUNA SA STRANICE B

Napomena: U primjeru je prikazan samo dio stranice A obrasca JOPPD. Financijski podaci na stranici A iskazuju se kao zbroj podataka iskazanih na stranici B obrasca.

KONZULTACIJE I SAVJETI:
(u cijeni pretplate na asopis Rif)

h telefonom:
01 / 46 86 506

svakodnevno od 8 do 13 sati

h osobno:
po dogovoru sa savjetnicima od 13 do 15 sati

e-mail: rif@rif.hr
Raunovodstvo i financije 9/2015.

opalic-k.indd 91

91
8/26/15 12:18:20 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE plae i naknade


I. OIB podnositelja izvjea 11111111111

II. Oznaka izvjea 15100

12.1.
12.3.
10.0. Ukupni
11.
Doprinos
Doprinos
neodraeni Iznos
za
za
sati rada primitka mirovinzdravstv(10.-odrae- (oporesko
stveno
ni sati rada)
zivi)
osiguosiguranje
ranje

9. Oznaka
punog/
nepunog
radnog
10.1.
vremena Razdoblje
ili rada s obrauna
polood
vicom
radnog
vremena

12.2.
Doprinos
12.
12.4.
za
10.2.
OsnoDoprinos
miroRazdoblje
vica za
za zatitu
vinsko
obrauna
obraun
zdravlja
osigurado
doprinosa
na radu
nje - II
STUP

1. Redni broj

8.
2.
7.1.
Oznaka
10.
ifra
6.1.
Obveza
prvog/
Ukupni
opine/
4.
Oznaka dodatnog
zad-njeg
sati
grada
OIB
stjeca- doprinosa
mjeseca u rada prema
prebi- stjecatelja/ telja/
za MO
osigukojima se
valita osiguranika osigura- za sta s
ranju
radi obra/boranika poveanim
po istoj
un
vita
trajanjem
osnovi

3.
ifra
opine/
grada
rada

1. 01333
01333
2. 01333
00000
01333
3.
01333
01333
4.
01333
01333
5.
01333
01333
6.
00000

6.2.
Oznaka
5.
primitIme i prezime
ka/
stjecatelja/
obveze
osiguranika
doprinosa

22222222222
Pero Peri
22222222222
Pero Peri
33333333333
Mato Mati
44444444444
Franjo Franji
55555555555
Karlo Karli
55555555555
Karlo Karli

0001
0001
5201
0000
5201
0000
0001
0001
0001
0001
5211
0000

7.2. Obveza
posebnog
doprinosa za
poticanje
zapoljavanja osoba s
invaliditetom

0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0

3
1
1
0
1
0
3
1
3
3
3
0

0
01.03.2015.
0
01.03.2015.
0
01.03.2015.
0
01.03.2015.
0
01.03.2015.
0
01.03.2015.

0
31.03.2015.
0
31.03.2015.
0
31.03.2015.
0
31.03.2015.
0
31.03.2015.
0
31.03.2015.

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

III. Vrsta izvjea 2


12.7.
Dodatni
doprinos
za
mirovinsko
12.5.
osiguranje
Doprinos
za sta
za
osiguranja
zapoljakoji se
vanje
rauna s
poveanim
trajanjem
II STUP
12.6.
Dodatni
doprinos
12.8.
za
Poseban
mirovindoprinos
sko osig.
za
za sta
koritenje
osiguzdravranja
stvene
koji se
zatite u
rauna s
inozempovestvu
anim
trajanjem
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

- stranica B -

IV. Redni broj stranice 1

12.9.
Poseban
doprinos
za
zapoljava-nje
osoba s
invalidite-tom

13.2.
Izdatak
14.1.
- uplaeni
Iznos
doprinos 13.4.
obrauza
Osobni
nanog
mirovin- odbitak
poreza na
sko
dohodak
osiguranje

15.1.
Oznaka
neoporezivog
primitka

16.1.
Oznaka
naina
isplate

17.
Obraunani
primitak
od
nesam.
rada
(plaa)

14.2.
15.2.
Iznos
13.5.
Iznos
obrau16.2.
13.1.
13.3. Porezna
neoponanog
Iznos za
Izdatak Dohodak osnorezivog
prireza
isplatu
vica
primitporezu na
ka
dohodak

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

0
0,00
0
0,00
0
0,00
0
0,00
0
0,00
0
0,00

0
0,00
0
0,00
0
0,00
0
0,00
0
0,00
0
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

Istovremeno, predaje i dopunu obrasca JOPPD kojega popunjava na sljedei nain:


MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA
SREDINJI REGISTAR OSIGURANIKA
IZVJEE
o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja
na dan 10. travnja 2015.
I.
III.
1.
2.
3.
4.
5.
IV.1.

OZNAKA
15100
IZVJEA
PODACI O:
Naziv/ime i prezime
Adresa
Adresa elektronike pote
OIB
Oznaka podnositelja
BROJ OSOBA ZA KOJE SE PODNOSI IZVJEE

II.

OBRAZAC JOPPD
- stranica A -

VRSTA IZVJEA

III.1. PODNOSITELJU IZVJEA


III.2. OBVEZNIKU PLAANJA
XY, d.o.o.
Mirmarska 4, Zagreb
xx@xx.hr
11111111111
1
3
IV.2.
BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINANIH OBRAUNA SA STRANICE B

Napomena: U primjeru je prikazan samo dio stranice A obrasca JOPPD. Financijski podaci na stranici A iskazuju se kao zbroj podataka iskazanih na stranici B obrasca.

92
opalic-k.indd 92

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:18:21 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE - plae i naknade

1. Redni broj

I. OIB podnositelja izvjea 11111111111

II. Oznaka izvjea 15100

7.1.
Obveza
2.
dodatifra
6.1.
nog
opine/
4.
Oznaka doprigrada
OIB
stjeca- nosa za
prebi- stjecatelja/ telja/ MO za
valita osiguranika osigura- sta s
/boravinika
poveta
anim
trajanjem

3.
5.
ifra
Ime i prezime
opine/
stjecatelja/
grada
osiguranika
rada

9.

01333
00000
10. 01333
00000
01333
11.
01333

22222222222
Pero Peri
33333333333
Mato Mati
99999999999
Franjo Franji

6.2.
Oznaka
primitka/
obveze
doprinosa

7.2.
Obveza
posebnog
doprinosa za
poticanje
zapoljavanja
osoba s
invaliditetom

5201
0000
5209
0000
0001
0001

0
0
0
0
0
0

8.
Oznaka
10.
10.0.
12.1.
12.3.
prvog/
Ukupni
Ukupni
Doprinos
11.
Doprinos
zadnjeg
sati
neodraeni
za
Iznos
za
mjeseca rada prema sati rada
mirovinprimitka
zdravstvu osi- kojima se (10.-odrasko
(oporezivi)
stveno
guranju radi obra- eni sati
osiguosiguranje
po istoj
un
rada)
ranje
osnovi

9.
Oznaka
punog/
nepunog
10.1.
radnog
Razdoblje
vremena
obrauna
ili rada s
od
polovicom
radnog
vremena
1
0
1
0
3
1

12.2.
Doprinos
12.
12.4.
10.2.
za
OsnoDoprinos
Razdoblje
mirovica za
za zatitu
obrauna
vinsko
obraun
zdravlja na
do
osiguradoprinosa
radu
nje - II
STUP

176
176
0,00
01.03.2015. 31.03.2015. 0,00
176
176
0,00
01.03.2015. 31.03.2015. 0,00
176
0
5.000,00
01.03.2015. 31.03.2015. 5.000,00

0,00
0,00
0,00
0,00
750,00
250,00

0,00
0,00
0,00
0,00
750,00
25,00

III. Vrsta izvjea 3


12.7.
Dodatni
doprinos
za
miro12.9.
vinsko
Poseban
osigudoprinos
12.5.
ranje
za
Doprinos
za sta
zapoljaza
osiguva-nje
zapoljaranja
osoba s
vanje
koji se
invalidirauna s
te-tom
poveanim
trajanjem II STUP
12.6.
Dodatni
12.8.
doprinos
Poseban
za
doprinos
mirovinza
sko osig.
koriza sta
13.1.
tenje
osiguIzdatak
zdravranja
stvene
koji se
zatite u
rauna s
inozempovestvu
anim
trajanjem
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
85,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

IV. Redni broj stranice 1

13.2.
Izdatak uplaeni
doprinos
za
mirovinsko
osiguranje

14.1.
Iznos
13.4.
obrauOsobni
nanog
odbitak
poreza na
dohodak

- stranica B -

17.
Obrau15.1.
16.1.
nani
Oznaka
Oznaka primitak
neoponaina
od
rezivog
isplate nesam.
primitka
rada
(plaa)

14.2.
Iznos
15.2.
13.5.
obrau- Iznos
16.2.
13.3.
Porezna nanog neopo- Iznos za
Dohodak
osnovica prireza rezivog isplatu
porezu na primitka
dohodak

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
1.000,00 2.600,00
4.000,00 1.400,00

0,00
0,00
0,00
0,00
168,00
30,24

12
1
0,00
7.000,00 7.000,00
12
1
0,00
3.000,00 3.000,00
0
1
5.000,00
0,00 3.801,76

Budui da je poslodavac razliku naknade plae zbog priznate ozljede na radu u iznosu od 1.000,00 kuna isplatio radniku Mati Matiu
tijekom listopada, 15. studenoga predaje izvorni obrazac u koji upisuje isplaenu razliku.
MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA
SREDINJI REGISTAR OSIGURANIKA
IZVJEE
o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja
na dan 15. studenoga 2015.
I.
III.
1.
2.
3.
4.
5.
IV.1.

OZNAKA
15319
IZVJEA
PODACI O:
Naziv/ime i prezime
Adresa
Adresa elektronike pote
OIB
Oznaka podnositelja
BROJ OSOBA ZA KOJE SE PODNOSI IZVJEE

II.

OBRAZAC JOPPD
- stranica A -

VRSTA IZVJEA

III.1. PODNOSITELJU IZVJEA


III.2. OBVEZNIKU PLAANJA
XY, d.o.o.
Mirmamarska 4, Zagreb
xx@xx.hr
11111111111
1
1
IV.2.
BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINANIH OBRAUNA SA STRANICE B

Napomena: U primjeru je prikazan samo dio stranice A obrasca JOPPD. Financijski podaci na stranici A iskazuju se kao zbroj podataka iskazanih na stranici B obrasca.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

opalic-k.indd 93

93
8/26/15 12:18:21 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE plae i naknade


I. OIB podnositelja izvjea 11111111111

4.
OIB
stjecatelja/
osiguranika

15319

7.1.
8.
Obveza Oznaka
10.
10.0.
12.1.
12.3.
6.1.
dodatnog prvog/
Ukupni
Ukupni
11. Doprinos Doprinos
Oznaka
doprinosa zad-njeg
sati
neodraeni Iznos
za
za
stjecaza MO mjeseca rada prema sati rada primitka mirovin- zdravstvtelja/
za sta s u osi- kojima se (10.-odra- (oporesko
stveno
osigurapove- guranju radi obra- eni sati
zivi)
osigu- osiguranika
anim po istoj
un
rada)
ranje
nje
trajanjem osnovi

1. Redni broj

2.
ifra
opine/
grada
prebivalita
/boravita

II. Oznaka izvjea

6.2.
3.
Oznaka
5.
ifra
primitIme i prezime
opine/
ka/
stjecatelja/
grada
obveze
osiguranika
rada
doprinosa

1.

01333 33333333333
00000 Mato Mati

5209
0000

7.2.
Obveza
posebnog
doprinosa za
poticanje
zapoljavanja
osoba s
invaliditetom
0
0

9.
Oznaka
punog/
nepunog
10.1.
radnog
Razdoblje
vremena
obrauna
ili rada s
od
polovicom
radnog
vremena
1
0

12.2.
12. Doprinos
12.4.
Osnoza
10.2.
Doprinos
Razdoblje vica za miroza zatitu
obrauna obraun vinsko
zdravlja
do
dopri- osigurana radu
nosa
nje - II
STUP

0
0
01.03.2015. 31.03.2015.

0,00
0,00

0,00
0,00

0,00
0,00

III. Vrsta izvjea 1


12.7.
Dodatni
doprinos
za
12.9.
mirovinPoseban
sko osigudoprinos
12.5.
ranje
za
Doprinos
za sta
zapoljaza
osigurava-nje
zapoljanja koji se
osoba s
vanje
rauna s
invalidipovete-tom
anim
trajanjem
II STUP
12.6.
Dodatni
doprinos 12.8.
za
Poseban
mirovin- doprinos
sko osig.
za
za sta koritenje 13.1.
osiguzdrav- Izdatak
ranja
stvene
koji se zatite u
rauna s inozempovestvu
anim
trajanjem
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

IV. Redni broj stranice 1

13.2.
Izdatak
- uplaeni
13.4.
doprinos
Osobni
za mirovinodbitak
sko
osiguranje

14.1.
Iznos
obraunanog
poreza na
dohodak

- stranica B -

17.
Obrau15.1.
16.1.
nani
Oznaka
Oznaka primineoponaina tak od
rezivog
isplate nesam.
primitka
rada
(plaa)

14.2.
15.2.
Iznos
13.5.
Iznos
16.2.
13.3.
obraunaPorezna
neopo- Iznos za
Dohodak
nog prireza
osnovica
rezivog isplatu
porezu na
primitka
dohodak

0,00
0,00

0,00
0,00

0,00
0,00

12
1
1.000,00 1.000,00

0,00

94
opalic-k.indd 94

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:18:22 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE - plae i naknade


Dr. sc. MARIJA ZUBER

Struni lanak UDK 330.5-331.2

HZRIF, Zagreb

Naknada plae za bolovanje u obrascu


JOPPD
Za razdoblja u kojima ne radi iz opravdanih razloga propisanih Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju
radnik ima pravo na naknadu plae. Prema kriteriju na iji se teret naknada isplauje, tko je isplauje, a posljedino
tomu i kakvo je porezno odreenje isplaenog iznosa naknade plae za bolovanje, razlikujemo:
- naknadu plae za bolovanje koja tereti poslodavca i koja je u poreznom smislu izjednaena s plaom (npr.
bolovanje osiguranika za razdoblje prva 42 kalendarska dana sprijeenosti za rad, bolovanje invalida rada za
prvih 7 kalendarskih dana sprijeenosti i dr.)
- naknadu plae koju poslodavac isplauje radniku, a zatim od HZZO-a refundira isplaeni iznos (npr. bolovanje
osiguranika nastavno od 43-eg dana sprijeenosti za rad, bolovanje uzrokovano priznatom ozljedom na radu
ili profesionalnim oboljenjem od prvoga dana sprijeenosti za rad, njega lana obitelji i dr.)
- naknadu koju osiguraniku izravno isplauje HZZO, bez posredovanja poslodavca (npr. naknada za bolovanje
zbog komplikacija u trudnoi).
U lanku se obrauje iskazivanje podataka u obrascu JOPPD koji Poreznoj upravi podnosi poslodavac o naknadi
plae za bolovanje, bilo da je rije o naknadi koju poslodavac isplauje radniku na svoj teret ili o naknadi koja
tereti sredstva HZZO-a.

1. UVOD
Osiguranik koji je zbog bolesti, ozljede na radu, potrebne njege
oboljelog lana obitelji i drugih razloga propisanih Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13. i 137/13.),
privremeno sprijeen obavljati poslove svog radnog mjesta, ima
pravo na naknadu plae. Naknadom plae radnika/osiguranika se
obeteuje za plau koju bi ostvario da zbog bolesti ili drugog medicinski opravdanog razloga nije bio sprijeen raditi.
Pravo radnika na naknadu plae ureuje se propisima radnog i
socijalnog zakonodavstva. Specifinost ovog novanog prava radnika
proizlazi iz injenice da je teret financiranja prava na naknadu plae
podijeljen izmeu poslodavca i Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje (dalje: HZZO), tj. izmeu poslodavca kod kojega je radnik
zaposlen i dravne institucije koja provodi sustav obveznog zdravstvenog osiguranja. Naknada koja tereti poslodavca izravno poveava njegove trokove rada jer naknadu plae za neodraene sate rada
treba ukljuiti u trokove/rashode i namiriti iz prihoda od poslovanja.
Naknada koja tereti HZZO financira se iz obveznih doprinosa koji su
u Hrvatskoj ureeni iskljuivo kao obveza poslodavca i obraunavaju
se kao doprinosi na plau (15% doprinos za obvezno zdravstveno
osiguranje i 0,5% zdravstveni doprinos za zatitu zdravlja na radu).
Kompliciranost iskazivanja podataka o isplaenoj naknadi plae
uvjetovana je i razliitim poreznim odreenjem naknade plae koju
poslodavac isplauje na svoj teret i naknade koja se isplauje na teret
HZZO-a. To je posebno sloeno u sluaju kad je poslodavac iz bilo
kojega razloga obvezan obaviti ispravak nepravilno isplaene svote
naknade plae za bolovanje.

2. PRAVO RADNIKA NA NAKNADU PLAE ZA


RAZDOBLJE OPRAVDANE SPRIJEENOSTI ZA RAD

2.1. Sati/dani za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu


plae
Za radnike u radnom odnosu naknada plae se obraunava kao
naknada za izgubljene sate koje bi radnik radio da zbog bolesti ili
drugog opravdanog razloga nije bio sprijeen raditi. Prema l. 44.
st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju osiguranik ima
pravo na naknadu plae samo za dane, odnosno sate za koje bi imao
pravo na plau da radi, osim ako je to nekim propisom izrijekom
drugaije odreeno. I prema l. 95. st. 1. Zakona o radu (Nar. nov., br.
93/14.), radnik ima pravo na naknadu plae za razdoblja u kojima ne
radi iz zakonom opravdanih razloga (bolovanje je zakonom opravdan
razlog).
Kako se za osiguranike osigurane po osnovi radnog odnosa, iznos
naknade plae za bolovanje na teret HZZO obraunava prema satnoj
osnovici, proizlazi pravo radnika na naknadu za onoliko sati izostanka
s rada koliko bi prema utvrenom rasporedu rada radio, da zbog
bolesti nije bio sprijeen raditi. Taj je podatak vidljiv u evidenciji o
radnom vremenu koju poslodavac vodi za svakog radnika.
Na primjer, radnik koji bi prema tjednom rasporedu rada trebao
raditi od utorka do nedjelje, a bolovanje mu je otvoreno od ponedjeljka do petka, ima pravo na naknadu plae za sate koje bi radio
u dane od utorka do petka (za ponedjeljak nema naknade jer nema
zbog bolovanja izgubljenih sati rada). No, ako bi bolovanje obuhvaalo razdoblje cijelog tjedna, tada ima pravo na naknadu plae za sve
dane koje bi radio da nije bolestan, ukljuujui i naknadu za subotu i
nedjelju. Zbog ovih pravila poslodavci koji imaju nejednak raspored
Raunovodstvo i financije 9/2015.

zuber2-k.indd 95

95
8/26/15 2:30:30 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE plae i naknade


radnog vremena za odreene radnike, moda trebaju HZZO-u, na
zahtjev slubenika HZZO-a, dostaviti raspored radnog vremena za
odreenog radnika ili skupinu radnika.

2.2. Visina naknade plae


2.2.1. Naknada na teret poslodavca
Naknada plae koja tereti sredstva poslodavca odreuje se u
visini i uz uvjete kako je odreeno Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca,
pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu. Ukoliko je visina naknade
plae u tim aktima razliito odreena za pojedini sluaj bolovanja,
poslodavac je duan radniku isplatiti svotu naknade koja je za radnika najpovoljnija, osim ukoliko nije drugaije odreeno Zakonom o
radu ili posebnim propisom.
Ukoliko poslodavca ne obvezuje kolektivni ugovor i nema pravilnik o radu (pravilnik o radu duni su donijeti samo poslodavci koji
zapoljavaju najmanje 20 radnika), niti je u ugovoru o radu odreena
visina naknade plae za bolovanje (visina naknade plae nije obvezan
uglavak ugovora o radu), poslodavac je pri odreivanju visine naknade plae obvezan postupiti prema Zakonu o obveznom zdravstvenom
osiguranju i visinu naknade odrediti prema tom propisu, a ne prema
l. 95. Zakona o radu. l. 95. st. 5. Zakona o radu primjenjivao bi se
pri odreivanju visine naknade za bolovanje ukoliko visina naknade
ne bi bila odreena posebnim propisom.1

2.2.2. Naknada na teret HZZO-a


Naknada plae za bolovanje na teret HZZO-a odreuje se od
osnovice prosjene plae koja je osiguraniku isplaena u est mjeseci koji prethode mjesecu u kojem je zapoeto bolovanje. Prosjena
plaa isplaena u prethodnih est mjeseci odreuje se na temelju
zbrojenih neto plaa podijeljenih s brojem sati rada za koje su plae
isplaene. Tako dobiveni iznos predstavlja prosjenu satnicu od koje
se odreuje visina naknade plae za razdoblje sprijeenosti za rad.
Ukoliko je u est mjeseci koji prethode mjesecu u kojem je zapoeto
bolovanje radniku isplaeno manje od est mjesenih plaa, ali
vie od jedne plae (dakle, ako su isplaene dvije, tri, etiri ili pet
mjesenih plaa), osnovica se odreuje tako da se isplaene plae
podijele sa satima odnosno danima za koje su isplaene. Ukoliko je
u est mjeseci koji prethode mjesecu u kojem je zapoeto bolovanje
isplaena samo jedna plaa, osnovica se odreuje od najnie mjesene osnovice za obraun obveznih doprinosa vaee za mjesec
koji prethodi mjesecu u kojem je zapoeto bolovanje, osim kad se
radi o bolovanju zbog ozljede na radu u kojem sluaju se osnovica
odreuje u visini isplaene (ako je isplaena barem jedna plaa)
odnosno u visini ugovorene plae. Najnia mjesena osnovica za
2015. godinu iznosi 2.780,05 kn (Nar. nov., br. 153/14.) i predstavlja
bruto osnovicu koja se za potrebe utvrivanja osnovice za obraun
naknade preraunava u neto svotu.
Visina naknade odreuje se u postotku od osnovice utvrene na
opisani nain, tako da ovisno o uzroku bolovanja iznosi 70% ili 80%
(nakon est mjeseci kontinuiranog bolovanja zbog bolesti osiguranika, ureeno Pravilnikom o uvjetima i nainu ostvarivanja prava iz
obveznog zdravstvenog osiguranja, Nar. nov., br. 49/14. 17/15.) ili
100% od te osnovice (za ozljedu na radu, bolovanje zbog komplikacija
u trudnoi i dr.). Visina naknade je ograniena na svotu 4.257,28 kn
mjeseno, osim za sluajeve odreene Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (npr. bolovanje zbog ozljede na radu). Propisan
1
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju je u odnosu na Zakon o radu poseban zakon i ima prednost u primjeni (naelo lex specialis derogat legi generali).

96
zuber2-k.indd 96

je i najnii mjeseni iznos naknade za bolovanje na teret HZZO-a koji


iznosi 831,50 kn mjeseno na koji imaju pravo osiguranici koji ne
ispunjavaju uvjet prethodnog osiguranja (najmanje devet mjeseci
neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine).
Pri izraunavanju visine naknade koju isplauje radniku poslodavac o svemu tome mora voditi rauna, ne samo zbog pravilnog
ispunjenja obveza prema radniku, nego i zbog pravilnog obrauna
propisanih javnih davanja ukoliko isplauje naknadu koja podlijee
plaanju poreza i doprinosa.

2.3. Porezno odreenje naknade plae za bolovanje


2.3.1. Naknada plae koja tereti sredstva poslodavca
Naknada plae za bolovanje na teret poslodavca u poreznom je
smislu izjednaena s plaom, smatra se dohotkom od nesamostalnog rada (l. 14. Zakona o porezu na dohodak, Nar. nov., br. 177/04.
- 144/12.) i podlijee obraunu i plaanju svih doprinosa iz plae i
na plau kao i plaa za obavljeni rad. I obvezni doprinosi i porez na
dohodak dospijevaju na dan isplate naknade plae. Ukoliko poslodavac do kraja tekueg mjeseca radniku ne isplati naknadu plae za
bolovanje iz prethodnog mjeseca, a rije je o razdoblju bolovanja za
koje naknada tereti poslodavca, duan je do kraja tekueg mjeseca
obraunati i uplatiti sve obvezne doprinose koji se odnose na neisplaenu naknadu plae.
Dakle, pri isplati naknade plae na svoj teret, poslodavac ima iste
obveze i postupa jednako kao da isplauje plau za obavljeni rad.
Obveza plaanja i nain obrauna javnih davanja ne mijenja injenicu da se u radnopravnom smislu radi o naknadi plae za razdoblja u
kojima radnik iz zakonom opravdanih razloga nije izvravao obveze
ugovorene ugovorom o radu. Prema propisima radnog prava rije je
o naknadi plae, a prema poreznim propisima rije je o plai.

2.3.2. Naknada plae na teret HZZO-a


Naknada plae za bolovanje koja se isplauje na teret HZZO-a, bilo izravno radniku od strane HZZO-a ili uz posredovanje poslodavca,
prema l. 10. Zakona o porezu na dohodak ne smatra se oporezivim
dohotkom, pa slijedom toga ne podlijee ni plaanju doprinosa za
obvezna osiguranja. Poslodavac isplauje naknadu kao neoporezivi
primitak, bez obraunavanja i uplate doprinosa i poreza.
Ukoliko se radi o osiguraniku osiguranom u sustavu obveznog
mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane tednje, HZZO za
osiguranika uplauje doprinos za mirovinsko osiguranje za drugi
stup po stopi od 5% na osnovicu isplaene neto naknade. Zbog te obveze HZZO-a, poslodavac je duan na obrascu Potvrda o plai zaokruiti odgovor na pitanje je li rije osiguraniku osiguranom u drugom
stupu obveznog mirovinskog osiguranja (zaokruuje se da ili ne).
Doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane tednje
koji za osiguranika uplauje HZZO dospijeva 15-i dan u mjesecu koji
slijedi iza mjeseca u kojem je isplaena naknada plae (za naknadu
plae koju isplauje HZZO), odnosno 15-i dan u mjesecu u kojem je
poslodavcu izvren povrat prethodno isplaene naknade (l. 182. st.
1. Zakona o doprinosima, Nar. nov., br. 84/08. 143/14.).

2.4. Dospijee naknade plae za bolovanje


Neovisno o duini i razdoblju bolovanja, te neovisno o tome na
iji se teret naknada isplauje, poslodavac je duan radniku za svaki
mjesec isplatiti naknadu za bolovanje. Naknada plae dospijeva
istog dana kada kod odnosnog poslodavca dospijeva obveza isplate
plae za prethodni mjesec. Prema l. 92. st. 3. Zakona o radu rok za

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 2:30:38 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE - plae i naknade


isplatu plae i naknade plae odreuje se kolektivnim ugovorom koji
obvezuje poslodavca i/ili ugovorom o radu, a ukoliko tim izvorima
radnog prava nije odreen, rok za isplatu plae i naknade plae je
najkasnije petnaesti dan u mjesecu za prethodni mjesec. Razdoblja
isplate plae i naknade plae ne mogu biti dua od mjesec dana.
Toj je poslodavevoj obvezi prilagoena i tehnika izdavanja izvjea o bolovanju (doznake za bolovanje). Ovlateni lijenik izdaje
doznaku za bolovanje za sljedea razdoblja:
- za bolovanje koje prestaje prije isteka kalendarskog mjeseca u
kojem je zapoeto i za bolovanje koje prestaje posljednjeg dana
u tom mjesecu - od poetka bolovanja odnosno od prvog dana u
mjesecu, pa do zavretka razdoblja bolovanja
- za bolovanje koje prelazi iz jednog u drugi kalendarski mjesec
- od poetka bolovanja odnosno od prvog dana u mjesecu do
posljednjeg dana tog mjeseca.
Dakle, doznake za bolovanje se izdaju za razdoblja koja poslodavcu omoguavaju obraun naknade protekom svakog mjeseca.

3. ISKAZIVANJE NAKNADE ZA BOLOVANJE U


OBRASCU JOPPD KOJI ISPOSTAVLJA POSLODAVAC

3.1. Naknada koja tereti sredstva poslodavca


Za naknadu za bolovanje koja je u poreznom smislu izjednaena
s plaom poslodavac u vezi s izvjetavanjem Porezne uprave ima
identine obveze kao pri isplati plae za obavljeni rad. Podatke o
isplaenom iznosu naknade plae duan je iskazati u obrascu JOPPD
koji Poreznoj upravi dostavlja na dan isplate naknade, a najkasnije
sljedei dan. Ukoliko poslodavac do kraja mjeseca ne isplati naknadu
plae za bolovanje koje radniku treba isplatiti na svoj teret, duan
je, jednako kao i za neisplaenu plau, zaduiti i platiti doprinose na
naknadu plae koja se odnosi na prethodni mjesec. Pri iskazivanju
podataka o naknadi plae za bolovanje na teret poslodavca koriste
se jednake ifre kojima se ifrira plaa za obavljeni rad.
Podaci o razdoblju bolovanja na teret poslodavca nisu vidljivi u
obrascu JOPPD jer se iskazuju zajedno s razdobljem rada. Tek se iz
podatka o neodraenim satima za koje se isplauje primitak koji je
u poreznom smislu izjednaen s plaom moe zakljuiti da se radi
o naknadi plae, a ne o plai za obavljeni rad (ali nema podatka o
razlogu zbog kojih sati nisu odraeni).
Primjer 1. Naknada za bolovanje na teret poslodavca
Radnik Z. Z. je od 17. kolovoza 2015. na bolovanju na teret
poslodavca. Ugovorena mjesena plaa iznosi 9.000,00 kn. Prema pravilniku o radu, za prva 42 dana bolovanja radnik ima pravo
na naknadu u visini 85% prosjene plae ostvarene u prethodna
tri mjeseca.
U obrascu JOPPD podaci o plai i naknadi plae za mjesec kolovoz
2015. bit e iskazani u jednom redu, jer se i plaa za razdoblje od 1.
do 16. kolovoza i naknada plae za razdoblje od 17. do 31. kolovoza
u poreznom smislu smatraju plaom na koju se doprinosi i porez na
dohodak obraunavaju po istim pravilima. Osim 88 sati neodraenih
sati bolovanja, u neodraene sate treba ukljuiti i 8 sati blagdana na
dan 5. kolovoza.

3.2. Naknada koju radniku izravno isplauje HZZO


Poslodavac ne iskazuje u obrascu JOPPD podatke o svoti naknade plae koju radniku izravno isplauje HZZO-a. Taj podatak
iskazuje HZZO, u obrascima koje ta institucija sastavlja i podnosi

Poreznoj upravi. No, zbog praenja razdoblja ostvarivanja prava na


sta mirovinskog osiguranja, poslodavac je obvezan u svom JOPPD
obrascu iskazati podatak o radniku osiguraniku koji koristi odreeno
pravo, razdoblje i sate za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu za
bolovanje na teret HZZO-a.
Primjer 2. Naknada za bolovanje uzrokovano komplikacijama
u trudnoi
Radnica V. V. je od 17. kolovoza 2015. na bolovanju zbog
komplikacija u trudnoi. U razdoblju prije odlaska na bolovanje
je sve dane radila, osim na dan blagdana 5. kolovoza. Ugovorena
mjesena plaa iznosi 9.000,00 kn bruto.
U obrascu JOPPD koji poslodavac sastavlja i podnosi pri isplati
plae za mjesec kolovoz, podatke za ovu radnicu treba u obrascu
JOPPD iskazati u dva retka, i to:
- u prvom retku se kao razdoblje navodi cijeli mjesec kolovoz,
ali se kao neodraeni iskazuju sati bolovanja i sati blagdana, te
svota plae koja se odnosi na razdoblje od 1. do 16. kolovoza;
- u drugom retku se pod 6.1. ifrira osiguranik koji koristi odreeno pravo (za radnicu na bolovanju zbog komplikacija u trudnoi
ifra je 5207), a svi financijski podaci su nule, iako poslodavac
moda raspolae podatkom o svoti naknade plae koju e HZZO
radnici isplatiti za razdoblje bolovanja od 17. do 31. kolovoza.

3.3. Naknada koju isplauje poslodavac i isplaeni iznos


refundira od HZZO-a
S obzirom da se za primitke koji se ne smatraju dohotkom i za
primitke na koje se ne plaa porez na dohodak obrazac JOPPD moe
ispostaviti na dan isplate primitka odnosno sljedei dan, a najkasnije
do 15-og u mjesecu za neoporezive primitke isplaene u prethodnom, naknadu na teret HZZO-a poslodavac moe iskazati na jedan
od sljedeih naina:
- u dnevnom JOPPD obrascu koji podnosi na dan isplate primitka
ili
- u mjesenom JOPPD obrascu koji se podnosi za neoporezive
primitke.
No, zbog povezanosti propisa radnog i poreznog prava, poslodavcima je u pravilu jednostavnije iskazivati podatke o naknadi plae
na teret HZZO-a u dnevnom JOPPD obrascu koji podnose na dan
isplate plae. Obrazac JOPPD, izmeu ostalog, prati razdoblje koje
radnik provede u osiguranju pa je zbog pravilnog iskazivanja podataka o razdoblju provedenom u osiguranju i mirovinskoj osnovici toga
razdoblja, nuno povezivanje podataka o razdoblju rada i razdoblju
bolovanja na teret HZZO-a.
Primjer 3. Bolovanje na teret HZZO-a u jednom navratu u
istom mjesecu
Radnik U. U. je na bolovanju koje je zapoeto krajem lipnja
2015., tako da mu 42. dan bolovanja pada 9. kolovoza, a od 10.
kolovoza je na bolovanju na teret HZZO-a. Prosjena bruto plaa
isplaena u est mjeseci prije poetka bolovanja (prosinac 2014.
svibanj 2015.) iznosi 9.000,00 kn, bolovanje na teret poslodavca obraunava se u visini 85% toga prosjeka, a bolovanje na teret
HZZO-a u visini 70%. Kako je 70% prosjene neto plae vie od
najvieg dozvoljenog iznosa naknade na teret HZZO-a, radniku se
isplauje najvii dozvoljeni iznos obraunan za 128 sati bolovanja
na teret HZZO-a.
Raunovodstvo i financije 9/2015.

zuber2-k.indd 97

97
8/26/15 2:30:38 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE plae i naknade


U obrascu JOPPD koji poslodavac sastavlja i podnosi pri isplati
plae za mjesec kolovoz, podatke za ovog radnika treba u obrascu
JOPPD iskazati u dva retka, i to:
- u prvom retku se kao razdoblje navodi cijeli mjesec kolovoz, a
kao sati na koje se odnosi primitak koji se isplauje iskazuju se
sati bolovanja na teret poslodavca; to su ujedno sve neodraeni
sati na koje se odnosi primitak; u tom se retku iskazuje svota
naknade plae koja se odnosi na sate bolovanja na teret poslodavca u razdoblju od 1. do 9. kolovoza
- u drugom retku se pod 6.1. ifrira osiguranik koji koristi pravo
na naknadu plae na teret HZZO-a, razdoblje je od 10. do 31.
kolovoza, svi sati koji se odnose na to razdoblje su i ukupni i neodraeni sati, a financijski podaci o isplaenoj naknadi iskazuju
se pod 15.1. i 16.1. na stranici B obrasca. ifra vrste naknade je
oznaka 12.
Dakle, kad je radnik u dijelu mjeseca na bolovanju na teret HZZOa, a u dijelu mjeseca je radio ili ostvaruje pravo na naknadu plae na
teret poslodavca, u obrascu JOPPD se preklapaju razdoblja. U prvom
retku je kao razdoblje iskazan cijeli mjesec kolovoz, a u drugom retku
dio razdoblja unutar toga mjeseca.
Primjer 4. Bolovanje na teret HZZO-a u dva ili vie navrata u
istom mjesecu
Radnica T. T. je tijekom mjeseca kolovoza u dva navrata koristila bolovanje za njegu oboljelog lana obitelji (dijete do tri
godine starosti): prvi put u razdoblju od 10. do 14., a drugi put
od 24. do 27. kolovoza 2015. Ostale dane u kolovozu je radila,
osim na blagdan 5. kolovoza. Ugovorena mjesena plaa iznosi
9.000,00 kn, prosjena plaa isplaena u est mjeseci prije poetka bolovanja (razdoblje veljaa - srpanj 2015.) takoer iznosi
9.000,00 kn. Kao i u prethodnom primjeru, neto osnovica je vea
od najvie naknade, pa se isplauje pripadajui iznos odreen od
svote najvie mjesene naknade za bolovanje na teret HZZO-a.
U obrascu JOPPD podaci moraju biti iskazani u tri retka: u prvom
retku za plau za cijeli mjesec koja se odnosi na odraene sate, a
u drugom i u treem retku podaci za svako razdoblje bolovanja na
teret HZZO-a. Podaci za razdoblje rada i bolovanja na teret HZZO-a
se mogu preklapati, ali podaci o razdoblju bolovanja na teret HZZOa moraju biti iskazani tono od-do datuma koritenja prava kako je
navedeno u izvjeu o bolovanju.
Primjer 5. Poslodavac nije do kraja mjeseca isplatio naknadu
plae na teret HZZO-a koju duguje radniku
Radnik S. S. je cijeli mjesec kolovoz na bolovanju na teret
HZZO-a. Poslodavac nije do kraja rujna 2015. isplatio plau za kolovoz, pa nije ni radniku S. S. isplatio naknadu plae za razdoblje
bolovanja.
Naknada za bolovanje je dospjela, trebala je radniku biti isplaena. No, kako je rije o neoporezivom primitku koji ne podlijee
plaanju doprinosa poslodavac nema obvezu taj podatak iskazati u
obrascu JOPPD koji zadnjeg dana rujna dostavlja za doprinose koji
se odnose na plau za kolovoz. Podatak o isplaenoj neoporezivoj
naknadi treba iskazati samo ukoliko je naknada isplaena.
No, kako je poslodavac obvezan radniku uruiti ispravu o neisplaenoj naknadi plae (obrazac NP-1), a i zbog obuhvata podataka
o svim zaposlenicima kojima duguje plau i naknadu plae za mjesec
kolovoz, u JOPPD obrascu koji sastavlja na dan 30. rujna moe podatak o radniku S. S. kojemu nije isplaena dugovana naknada plae
iskazati na sljedei nain:

98
zuber2-k.indd 98

odgovarajuom ifrom pod 6.1. ifrirati radnika na bolovanju s


pravom na naknadu plae na teret HZZO-a
- pod 15.1. i pod 15.2. navesti nule (pogreno je ifrirati vrstu
neisplaene naknade pod 15.1., a pod 15.2. upisati 0,00).
Nakon to poslodavac naknadno, sa zaostatkom, radniku isplati
primitak po osnovi naknade za bolovanje na teret HZZO-a, za tu e
isplatu ispostaviti novi obrazac. Umjesto ispostavljanja novog obrasca, mogue je dostaviti ispravak obrasca (vrsta izvjea 2) na kojem
je iskazano razdoblje s pravom na naknadu plae na teret HZZO-a, te
ifra i iznos naknade.
Inae, prema l. 41. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju u sluaju kad poslodavac zbog nelikvidnosti nije u mogunosti
radniku isplatiti naknadu plae u trajanju od najmanje dva kalendarska mjeseca, naknadu plae koja tereti sredstva HZZO-a, na zahtjev
osiguranika isplauje HZZO. Ako HZZO radniku isplati naknadu, HZZO
e taj podatak iskazati u svom JOPPD obrascu.

3.4. Iskazivanje podataka o razdoblju bolovanja za koje


radnik nema pravo na naknadu plae
Prema l. 53. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju osiguranik nema pravo na naknadu plae za bolovanje ako:
1. je svjesno prouzroio privremenu nesposobnost
2. ne izvijesti izabranog doktora da je obolio u roku tri dana od dana poetka bolesti, odnosno u roku tri dana od dana prestanka
razloga koji ga je u tome onemoguio
3. namjerno sprjeava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje za
rad
4. za vrijeme bolovanja radi, odnosno obavlja poslove osnovom
kojih je obvezno zdravstveno osiguran, obavlja ugovorene poslove temeljem ugovora o djelu te bilo koje druge poslove (npr.
poljoprivredni radovi i sl.)
5. se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za lijeniki pregled izabranog doktora, odnosno doktora kontrolora HZZO-a ili
tijela ovlatenog za kontrolu privremene nesposobnosti
6. izabrani doktor, doktor kontrolor ili tijelo HZZO-a ovlateno za
kontrolu privremene nesposobnosti utvrde da se ne pridrava
uputa za lijeenje, odnosno bez suglasnosti izabranog doktora
otputuje iz mjesta prebivalita, odnosno boravita ili zlorabi
privremenu nesposobnost na neki drugi nain.
No, kako radnik i u tom razdoblju ima status osiguranika u obveznom mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, poslodavac je duan
za to razdoblje obraunati i platiti sve obvezne doprinose na najniu
mjesenu osnovicu. Nema obveza prema radniku, ali ima obveze
prema sustavima socijalnih osiguranja. U obrascu JOPPD se na stranici B pod 6.1. koristi ifra 0001, a pod 6.2. ifra 0045.
Primjer 6. Radnik je na bolovanju u razdoblju za koje se
naknada isplauje na teret HZZO-a, ali nema pravo na naknadu
plae
Radnik R. R. je za mjesec kolovoz 2015., od 1. do 31. kolovoza
donio doznake iz kojih je vidljivo kako je zbog bolesti opravdano
sprijeen raditi, ali bez prava na naknadu plae.
Poslodavac je duan za radnika R. R. obraunati, platiti i u obrascu
JOPPD iskazati doprinose obraunane na osnovicu u iznosu 2.780,05
kn. Osnovica na koju se u ovom sluaju obraunavaju doprinosi ne
ovisi o iznosu radnikove plae, niti o svoti naknade koju bi ostvarivao
da nije prema l. 53. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju
izgubio pravo na naknadu za bolovanje.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 2:30:38 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE - plae i naknade


3.5. Iskazivanje podataka o neradnim danima na
poetku ili na kraju mjeseca u kojem je zapoeto ili
zavreno bolovanje na teret HZZO-a
Razdoblje bolovanja gotovo bez iznimke zapoinje u dane od ponedjeljka do petka i zakljuuje se u te dane. Kako su subota i nedjelja
za veinu osiguranika neradni dani, otvara se problem povezivanja
razdoblja u sluaju kad neradni dani padaju na poetak ili kraj mjeseca u kojem je zapoeto ili zavreno bolovanje na teret HZZO-a. Za te
dane poslodavac nema obvezu obraunavanja i plaanja doprinosa
na razmjerni dio najnie mjesene osnovice (ta je obveza postojala
u razdoblju do 2013. godine), pa je za tu svrhu u ifrarniku kojim
se oznaavaju primici odnosno osnovica propisana zasebna oznaka
primitka pod 6.2. ifra 0046.
Primjer 7. Neradni dani izmeu razdoblja rada i bolovanja
Radnica P. P. je od 3. kolovoza 2015. zapoela bolovanje zbog
komplikacija u trudnoi. Dani 1. i 2. kolovoza (subota i nedjelja)
bili su za odnosnu radnicu dani tjednog odmora.
Zbog povezivanja podataka o razdoblju osiguranja, poslodavac
za ovu radnicu u obrascu JOPPD podatke iskazuje u dva retka:
- u prvom retku navodi razdoblje od 1. do 2. kolovoza, pod 6.1.
se iskazuje ifra 0001 radnik u radnom odnosu, a pod 6.2. se
koristi ifra 0046
- u drugom retku navodi se razdoblje od 3. do 31. kolovoza, a pod
6.1. koristi se ifra 5207.

3.6. Naknada za bolovanje djelomino na teret HZZO-a,


a djelomino na teret poslodavca
Kad poslodavac radniku osim neoporezive naknade na teret
HZZO-a za isto razdoblje isplauje i primitak na svoj teret, taj se primitak u poreznom smislu izjednaava s plaom i podlijee obraunu i
uplati doprinosa iz plae, doprinosa na plau te poreza na dohodak i
moebitnog prireza. Neoporeziva je samo svota koju refundira HZZO,
sve iznad toga je primitak porezno izjednaen s plaom. Pri tome je
isto porezno odreenje primitka koji se isplauje u novcu i primitka
koji se isplauje u naravi. No, kod primitaka u naravi (ne samo kod
primitaka u naravi), treba voditi rauna o tome jesu li ugovoreni kao
pravo radnika na mjesenu plau/primitak ili kao ostali primitak uz
plau i ovisno o tome pravilno ifrirati podatke pod 6.2. na stranici B
obrasca JOPPPD. Takoer, kod primitaka u naravi treba voditi rauna
da doprinosi i porez na dohodak dospijevaju zadnjeg dana u mjesecu
za primitke u naravi ostvarene tijekom toga mjeseca.
Primjer 8. Isplata naknade za bolovanje na teret HZZO-a u
svoti veoj od iznosa koji refundira HZZO
Radnik O. O. je cijeli mjesec kolovoz na bolovanju na teret HZZO-a i na teret HZZO-a ostvaruje pravo na naknadu plae u iznosu
4.257,28 kn. Poslodavac mu jo na svoj teret isplauje razliku do
neto iznosa od 6.180,48 kn.

U obrascu JOPPD podaci o radnikovom primanju za mjesec


kolovoz iskazuju se u dva retka: u jednom neoporeziva naknada za
bolovanje na teret HZZO-a, a u drugom naknada koja je u poreznom
smislu izjednaena s plaom (neto iznos treba preraunati u svotu
bruto primitka). U drugom retku se kao razdoblje na koje se odnosi
primitak iskazuje cijela godina, sati su nula, a pod 6.2. se koristi
oznaka primitka 0021.
Uz pretpostavku da se u svim primjerima naknada plae za
bolovanje isplauje na dan 15. rujna 2015. godine, nastavno se
pokazuje nain popunjavanja podataka na stranici B obrasca JOPPD.
U primjerima u kojima se naknada za bolovanje isplauje kao plaa,
pretpostavlja se da je osobni odbitak odreen faktorom 1 i da je
prebivalite radnika u Zagrebu.
ISKAZIVANJE NAKNADE ZA BOLOVANJE U OBRASCU JOPPD
Naknada za bolovanje na
- sve ifre identine kao za plau za
teret poslodavca
obavljeni rad
- sati bolovanja iskazuju se kao
neodraeni sati pod 10.0.
Naknada za bolovanje
- pod 6.1.: ifra za osiguranika koji koristi
na teret HZZO-a koju
odreeno pravo (iz skupine 5201-5299
poslodavac isplauje radniku
iz Priloga 1.)
- pod 6.2.: za oznaku vrste primitka
navodi se 0000
- pod 9.: nula (ne ifrira se radno
vrijeme)
- razdoblje: iskazuje se tono razdoblje
koritenja prava iz izvjea o bolovanju
- pod 10. i 10.0.: iskazuju se isti podaci
o satima bolovanja (ukupni sati su
jednaki neodraenim satima)
- vrsta primitka se iskazuje pod 15.1.:
oznaka 12
- u rubrikama financijskih podataka
popunjavaju se samo podaci pod 15.2. i
pod 16.2.
Naknada za bolovanje koje - pod 6.1.: ifra za osiguranika koji koristi
HZZO isplauje radniku
odreeno pravo (iz skupine 5201-5299
iz Priloga 1.)
- razdoblje: tono razdoblje koritenja
prava iz izvjea o bolovanju
- pod 10. i 10.0.: iskazuju se isti podaci
o satima bolovanja (ukupni sati su
jednaki neodraenim satima)
- svi ostali podaci su nule
Isplata oporezivog primitka - pod 6.1.: primatelja se ifrira oznakama
za razdoblje bolovanja na
iz skupine 0001 do 0299
teret HZZO-a
- pod 6.2.: za vrstu primitka koristi se
oznaka 0021
- razdoblje: cijela godina
- pod 10. i 10.0.: ne iskazuju se sati
(upisuje se nula)
- pod 17.: nula

Raunovodstvo i financije 9/2015.

zuber2-k.indd 99

99
8/26/15 2:30:39 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE plae i naknade

1. Redni broj

I. OIB podnositelja izvjea 12121212121


II. Oznaka izvjea 15258
III. Vrsta izvjea 1
IV. Redni broj stranice 1/1
2.
4.
6.1.
7.1.
8.
10.
10.0
11.
12.1.
12.3.
12.5.
12.7.
12.9.
13.2.
ifra
OIB
Oznaka Obveza Oznaka Ukupni sati Od toga
Iznos
Dopri- Doprinos Doprinos Dodatni Poseban Izdatak opine/ stjecatelja/ stjeca- dodatnog prvog/
rada
neodraeni primitka nos za
za
za
doprinos doprinos uplaeni
doprinos
grada osiguranika telja/ doprino- zadnjeg
sati
(opore- mirozdrav- zapoljaza
za
za
prebiosigura- sa za MO mjeseca u
zivi)
vinsko stveno
vanje mirovinsko zapovalita
nika za sta s osiguranju
osigura- osiguraosiguranje ljavanje miro/boravipovepo istoj
nje
nje
za sta osoba s vinsko
ta
anim
osnovi
osiguranja invalidi- osiguranje
trajanjem
koji se
tetom
rauna
s pove.
traj. II STUP
12.4.
12.6.
12.8.
3.
5.
6.2.
13.1.
13.3.
7.2.
9. Oznaka
10.1.
10.2.
12.
12.2.
ifra Ime i prezime Oznaka Obveza punog/ Razdoblje Razdoblje Osno- Dopri- Doprinos Dodatni Poseban Izdatak Dohodak
opine/ stjecatelja/ primit- posebnog nepunog obrauna obrauna vica za nos za za zatitu doprinos doprinos
za
za
grada osiguranika
ka/
dopriradnog
od
do
obraun miro- zdravlja
rada
obveze nosa za vremena
dopri- vinsko na radu mirovin- koritenje
sko osig. zdravdopri- poticanje ili rada s
nosa osiguranje - II
za sta
stvene
nosa
zapo- polovicom
STUP
osigura- zatite u
ljavanja radnog
nja koji inozemosoba s vremena
se rauna
stvu
invalidites pove.
tom
tra.

13.4.
Osobni
odbitak

14.1.
Iznos
obraunanog
poreza na
dohodak

- stranica B
15.1.
16.1.
17.
Oznaka Oznaka Obraneopo- naina unani
rezivog isplate primitak
primitka
od
nesam.
rada
(plaa)

13.5.
14.2.
15.2.
16.2.
Porezna Iznos
Iznos Iznos za
osnovica obrau- neopo- isplatu
nanog rezivog
prireza primitka
porezu na
dohodak

Primjer 1. Bolovanje na teret poslodavca


1.

01333 12111111111
01333
Z.Z.

0001
0001

0
0

3
1

168
96
8.282,85 1.242,43 1.242,43 140,81
01.08.2015. 31.08.2015. 8282,85 414,14 41,41
0,00

0,00
0,00

0,00
0,00

1.656,57 2.600,00 720,57


6.626,28 4.026,28 129,70

0
0,00

1
8.282,85
5.776,01

0
0,00
0
0,00

1
4.285,71
3.311,23
0
0,00
0,00

Primjer 2. Naknada koju radniku isplauje HZZO


01333 21222222222
01333
V.V.
01333 21222222222
3.
01333
V.V.
2.

0001
0001
5207
0000

0
0
0
0

3
1
1
0

80
8
4.285,71 642,86
01.08.2015. 31.08.2015. 4.285,71 214,29
88
88
0,00
0,00
17.08.2015. 31.08.2015. 0,00
0,00

642,86
21,43
0,00
0,00

72,86
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00

857,15 2.600,00
3.428,56 828,56
0,00
0,00
0,00
0,00

99,43
17,90
0,00
0,00

40
40
1.821,42 273,21 273,21
01.08.2015. 31.08.2015. 1.821,43 91,07
9,11
128
128
0,00
0,00
0,00
10.08.2015. 31.08.2015. 0,00
0,00
0,00

30,96
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00

364,28 1.457,15
1.457,15 0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00

87,43
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

1.028,57 2.600,00 181,71


0
1
5.142,86
4.114,29 1.514,29 32,71
0,00 3.899,87
0,00
0,00
0,00
12
1
0,00
0,00
0,00
0,00 1.013,64 1.013,64
0,00
0,00
0,00
12
1
0,00
0,00
0,00
0,00
810,91 810,91

Primjer 3. Naknada na teret HZZO-a koju isplauje poslodavac


01333 43333333333
01333
U.U.
01333 43333333333
5.
01333
U.U.
4.

0001
0001
5201
0000

0
0
0
0

3
1
1
0

0
1
1.821,42
0,00 1.457,15
12
1
0,00
3.243,64 3.243,61

Primjer 4. - Bolovanje na teret HZZO-a u dva navrata u istom mjesecu


01333 44444444444
01333
T.T.
01333 4444444444
7.
01333
T.T.
01333 4444444444
8.
01333
T.T.
6.

0001
0001
5201
0000
5201
0000

0
0
0
0
0
0

3
1
4
0
4
0

96
8
5.142,86 771,43 771,14
01.08.2015. 31.08.2015. 5.142,86 257,14 25,71
40
40
0,00
0,00
0,00
10.08.2015. 14.08.2015. 0,00
0,00
0,00
32
32
0,00
0,00
0,00
24.08.2015. 27.08.2015. 0,00
0,00
0,00

Primjer 5. Poslodavac nije isplatio naknadu za bolovanje na teret HZZO-a koju duguje radniku, a zadnjeg dana rujna ispostavlja obrazac s oznakom 15273
9.

01333 55555555555
01333
S.S.

5201
0000

0
0

3
0

168
168
01.08.2015. 31.08.2015.

0,00
0,00

0,00
0,00

0,00
0,00

0,00
0,00

0,00
0,00

0,00
0,00

0,00
0,00

0,00
0,00

0,00
0,00

0
0,00

0
0,00

0,00

47,26
0,00

0,00
0,00

0,00
0,00

0,00
0,00

0,00
0,00

0,00
0,00

0
0,00

0
0,00

0,00

0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00

0
0,00
0
0,00

0
0,00
0
0,00

0,00

Primjer 6. Radnik je na bolovanju, ali nema pravo na naknadu plae


10.

01333 76666666666
01333
R.R.

0001
0045

0
0

3
1

168
168
0,00
417,01 417,01
01.08.2015. 31.08.2015. 2.780,05 139,00 13,90

Primjer 7. - Neradni dani izmeu razdoblja rada i bolovanja


01333 77777777777
01333
P.P.
01333 77777777777
12.
01333
P.P.
11.

0001
0046
5207
0000

0
0
0
0

3
1
1
0

0
0
01.08.2015. 02.08.2015.
168
168
03.08.2015. 31.08.2015.

0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00

0,00

Primjer 8. - Isplata naknade za bolovanje na teret HZZO-a u svoti veoj od iznosa koji refundira HZZO
01333 35555555555
01333
O.O.
01333 35555555555
14.
01333
O.O.

13.

100
zuber2-k.indd 100

5201
0000
0001
0021

0
0
0
0

3
0
3
1

168
168
0,00
0,00
0,00
01.08.2015. 31.08.2015. 0,00
0,00
0,00
0
0
2.404,00 360,60 360,60
01.01.2015. 31.11.2015. 2.404,00 120,20 12,02

0,00
0,00
40,87
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00
480,80 1.923,20
1.923,20 0,00

0,00
0,00
0,00
0,00

12
1
4.257,28 4.257,28
0
1
0,00 1.923,20

0,00
0,00

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 2:30:39 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE - plae i naknade


Dr. sc. MARIJA ZUBER

Struni lanak UDK 330.5-331.2

HZRIF, Zagreb

Dodatni doprinosi za sta osiguranja s


poveanim trajanjem
Unato spoznajama o tome kako je model dodavanja mirovinskog staa odreenim osiguranicima potpuno neprimjeren
kombiniranom mirovinskom sustavu koji primjenjuje Hrvatska, pravo na sta s poveanim trajanjem (beneficirani
sta) jo postoji u naem socijalnom zakonodavstvu. To je pravo ureeno za osobe koje u radnom odnosu rade na
odreenim radnim mjestima, za taksativno odreena zanimanja i za neke invalidne osobe.
Poslodavci koji zapoljavaju radnike na poslovima i u zanimanjima za koja se ostvaruje pravo na sta osiguranja
s poveanim trajanjem obvezni su plaati dodatne mirovinske doprinose koji se obraunavaju kao doprinosi na
mjesenu plau. Ostali primici uz plau ne podlijeu plaanju dodatnih doprinosa. Stope dodatnih doprinosa ovise
o stupnju poveanja mirovinskog staa i o tome je li osoba osigurana u sustavu mirovinskog osiguranja individualne
kapitalizirane tednje. Podaci o obraunanim i plaenim dodatnim doprinosima dostavljaju se Poreznoj upravi na
obrascu JOPPD. Osobama koje su same obveznici plaanja doprinosa za svoje osiguranje (pomorci), obvezu dodatnih
doprinosa rjeenjem utvruje Porezna uprava.
Za invalide koji ostvaruju pravo na sta osiguranja s poveanim trajanjem poslodavac nema nikakvih obveza u vezi s
obraunom, plaanjem i izvjetavanjem o dodatnom mirovinskom doprinosu. Dodatni mirovinski doprinos plaa se na
teret Prorauna RH, samo za invalide koji su osigurani u drugom stupu, a obveznik obraunavanja i izvjetavanja je
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

1. UVOD
U strunim raspravama o reformi i odrivom razvoju sustava
mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj se unatrag desetak godina vode
diskusije o neprimjerenosti postojeeg instituta staa osiguranja s
poveanim trajanjem (beneficirani sta). Strunjaci se gotovo bez
iznimke slau kako je postojei model dodavanja mirovinskog staa
odreenim kategorijama obveznih osiguranika zastario, neprimjeren
i u neskladu s kombiniranim mirovinskim sustavom koji primjenjuje
Hrvatska, ali nema suglasja ni zaokruenih prijedloga o tome ime taj
model zamijeniti. Neprimjerenost sustava koji odreenim osiguranicima omoguava raniji odlazak u mirovinu posebno je izraena kod
osiguranika osiguranih u sustavu individualne kapitalizirane tednje
(drugi stup). Ideja vodilja sustava individualne kapitalizirane tednje
je to dui radni vijek i to due razdoblje kapitalizacije sredstava na
osobnim mirovinskim raunima, a to je opreno modelu skraivanja
radnog vijeka na kojemu se temelji institut staa osiguranja s poveanim trajanjem.
Unato tehnolokom napretku i sve suvremenijim oblicima brige
o sigurnosti na radu, u Hrvatskoj jo uvijek postoji potreba dodatne
zatite osiguranika koji rade na osobito tekim i po zdravlje opasnim
poslovima. Postoji i izraena potreba reguliranja posebnih prava za
zanimanja koja zbog njihove specifinosti objektivno nije mogue
obavljati nakon odreene ivotne dobi. Sadanji je model neadekvatan, a prijedlozi o njegovoj zamjeni posebnim strukovnim fondovima,
teko se probijaju.
Sve dok je pravna regulativa takva, poslodavci koji zapoljavaju
radnike na radnim mjestima i u zanimanjima za koje je propisano pravo na sta osiguranja s poveanim trajanjem imaju obvezu plaanja

dodatnih mirovinskih doprinosa za tu namjenu. U lanku se bavimo


potonjim - osnovicom, stopama, dospijeem i obveznim izvjetavanjem nadlenih dravnih institucija o dospjelim i uplaenim iznosima
dodatnog doprinosa za sta osiguranja s poveanim trajanjem.

2. PRAVO NA STA OSIGURANJA S POVEANIM


TRAJANJEM
Radna mjesta i zanimanja na kojima osiguranici ostvaruju pravo
na sta osiguranja s poveanim trajanjem ureena su Zakonom o
stau osiguranja s poveanim trajanjem (Nar. nov., br. 71/99., 46/07.
i 41/08.) i nizom posebnih propisa. Od 1999. godine, kada je poela
primjena vaeeg Zakona, porastao je broj radnih mjesta odnosno
zanimanja na kojima se ostvaruje pravo na poveani sta, manje zbog
izmjena Zakona o stau osiguranja s poveanim trajanjem, a vie
uvoenjem ovoga prava u posebne zakone (vatrogasci, pomorci).
Korisnici prava na uveanje staa osiguranja uvjetno se mogu
kategorizirati u sljedee skupine:
1. osiguranici koji rade na odreenim poslovima odnosno radnim
mjestima
2. osiguranici koji rade u odreenom zanimanju
3. osiguranici koji pravo na poveani sta ostvaruju po posebnim
propisima i
4. odreene invalidne osobe.

2.1. Osiguranici koji rade na odreenim radnim


mjestima
Radna mjesta na kojima se sta osiguranja rauna s poveanim
trajanjem su radna mjesta na kojima radnik obavlja osobito teke
Raunovodstvo i financije 9/2015.

zuber.indd 101

101
8/26/15 12:19:49 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE plae i naknade


poslove koji nepovoljno djeluju na njegovo zdravlje i radnu sposobnost. Rije je o poslovima koji unato provedenim mjerama zatite
na radu tetno i nepovoljno djeluju na zdravstveno stanje i radnu
sposobnost radnika.
Uz ovu opu definiciju, l. 4. Zakona o stau osiguranja s poveanim trajanjem propisana su radna mjesta na kojima se zaposlenicima priznaje pravo na uveani sta i stupanj uveanja staa, kako je
prikazano u tablici 1.
Tablica 1. Radna mjesta na kojima se sta osiguranja rauna s
poveanim trajanjem
Radno mjesto/poslovi na kojima radnik radi
Odjeljak I. U RUDNICIMA
radna mjesta radnika koji rade u rudnicima ugljena u
neposrednoj proizvodnji na podzemnim poslovima
radna mjesta radnika koji rade u rudnicima ugljena u
neposrednoj proizvodnji na podzemnim poslovima
najmanje 80% stvarnog radnog vremena tijekom
godine (snimatelji i mjerai jama, upravnici, inenjeri,
tehniki referenti, poslovoe, radnici na zanatskim
poslovima i pomonici snimatelja i mjeraa jama,
kod zaposlenika na zanatskim poslovima i na glavnim
izvoznim podzemnim putovima)
radna mjesta radnika koji rade u rudnicima u
neposrednoj proizvodnji na podzemnim poslovima
radna mjesta radnika koji rade u rudnicima na
podzemnim poslovima najmanje 80% stvarnog
radnog vremena tijekom godine (snimatelji i
mjerai jama, upravnici, inenjeri, tehniki referenti,
poslovoe, zaposlenici na zanatskim poslovima
i pomonici snimatelja i mjeraa jama, kod
zaposlenika na zanatskim poslovima i na glavnim
izvoznim podzemnim putovima)
radna mjesta buaa na povrinskim otkopima
Odjeljak II. U ELJEZARAMA
radna mjesta u valjaonicama elika na runom
uvoenju i vezanju toplovaljane trake talioniari i
ljevai u elianama
radna mjesta u valjaonicama elika na runom
uvoenju i vezanju toplovaljane trake
radna mjesta na kojima se obavljaju poslovi
mehaniziranog strojnog kovanja i preanja trnova
lake, srednje i teke pruge
Odjeljak III. U PROIZVODNJI OLOVNIH
AKUMULATORA
radna mjesta u proizvodnji olovnih akumulatora
(mljevenje i mijeanje olovnih oksida, suenje
olovnih ploa i elektroda, uobliavanje i mazanje
olovnih ploa, obrada olovnih elektroda, montaa
akumulatora i akumulatorskih baterija, lijevanje
olovnih elemenata)
Odjeljak IV. U PROIZVODNJI FEROLEGURA I
ELEKTRODA
radna mjesta radnika koji rade na elektropeima u
proizvodnji ferolegura (ariranje, taljenje, buenje,
izlijevanje i odvajanje ljake)
radna mjesta radnika koji rade na zagrijavanju i
usipavanju mase te dizaliari u pogonu proizvodnje
ferolegura
radna mjesta poslovoe i radnika na odravanju pei
koji najmanje 80% stvarnog radnog vremena tijekom
godine provedu u pogonu za proizvodnju ferolegura

102
zuber.indd 102

Stupanj poveanja
staa - za svakih
12 mjeseci
18 mjeseci

16 mjeseci

16 mjeseci

15 mjeseci

15 mjeseci
14 mjeseci
15 mjeseci
14 mjeseci

15 mjeseci

16 mjeseci
15 mjeseci

14 mjeseci

Radno mjesto/poslovi na kojima radnik radi


radna mjesta radnika, osim poslovoe, koji u
proizvodnji elektroda rade na pripremi i mljevenju
sirovina, izradi elektrodne mase, izradi zelenih i
grafitnih elektroda, obradi elektroda, arenju mase
na arnim peima te loenju plinskog generatora
radna mjesta poslovoa koji najmanje 80% stvarnog
radnog vremena tijekom godine provedu na radu u
pogonima za proizvodnju elektroda
Odjeljak V. U LJEVAONICAMA
radna mjesta radnika koji rade na ienju odljevaka
viseim, stabilnim i runim brusilicama, runoj izradi
kalupa, runom istresanju odlijevaka, te izbijanju
jezgara runo i pneumatskim alatima
radna mjesta radnika koji rade na pripremi i preradi
kalupnih mjeavina; taljenju, lijevanju, istresanju na
istresnoj reetki i izradi jezgara hladnim postupkom
radna mjesta radnika koji rade na ienju odljevaka
(osim bruenjem); na poluautomatskoj izradi kalupa;
na izradi jezgara toplim postupkom; na vatrostalnom
odravanju pei i lonaca za lijevanje i na runoj
manipulaciji teretom
radna mjesta brigadira koji najmanje 80% stvarnoga
radnog vremena provedu u pogonu ljevaonice i
istionice
Odjeljak VI. U PROIZVODNJI NEMETALA
Izrada azbestno-tekstilnih proizvoda
radna mjesta na pripremi smjese, pripremi
pretpree, izradi pree, ienju grebena, preradi
azbestnih otpadaka i podmazivanju strojeva i
opreme u predionici azbesta
radna mjesta na snovanju i tkanju azbestnog platna
u tkaonici azbesta
radna mjesta na strojnom namatanju kalemova
radna mjesta u pogonima predionice, tkanih i
konfekcijskih proizvoda, pletenih i oblikovanih
proizvoda te mijeanja i valjanja, osim radnih mjesta
efa pogona, poslovoe, evidentiara, istaa
higijeniara i zaposlenika na odravanju
radna mjesta efa pogona, poslovoe, evidentiara,
istaa higijeniara i zaposlenika na odravanju
u pogonima predionice, tkanih i konfekcijskih
proizvoda, pletenih i oblikovanih proizvoda te
mijeanja i valjanja
Izrada frikcijskih proizvoda
radna mjesta na mjerenju sirovina za mijeanje
radna mjesta u pogonima impregnacije, preanja i
obrade, osim radnih mjesta efa pogona, poslovoe,
meufaznog kontrolora, istaa higijeniara i
majstora na odravanju
radna mjesta efa pogona, poslovoe, meufaznog
kontrolora, istaa higijeniara i majstora na
odravanju
Odjeljak VII. U PROIZVODNJI VATROSTALNOG
MATERIJALA
radno mjesto formera specijalnih amotnih opeka
koje se formiraju runo pneumatskim ekiima
radno mjesto praznitelja pei u proizvodnji
vatrostalnog materijala
Odjeljak VIII. U PROIZVODNJI STAKLA
radna mjesta radnika koji rade na nabiranju staklene
mase i staklopuhaa na runom formiranju staklenih
proizvoda

Stupanj poveanja
staa - za svakih
12 mjeseci
15 mjeseci

14 mjeseci

16 mjeseci

15 mjeseci
14 mjeseci

14 mjeseci

18 mjeseci
18 mjeseci
18 mjeseci
15 mjeseci

14 mjeseci

18 mjeseci
15 mjeseci
14 mjeseci

14 mjeseci
14 mjeseci

18 mjeseci

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:19:53 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE - plae i naknade


Radno mjesto/poslovi na kojima radnik radi
radna mjesta radnika koji rade na runoj i
nemehaniziranoj pripremi i ubacivanju smjese u
staklarsku pe
radno mjesto furkista na izvlaenju ravnog stakla na
furko strojevima
radna mjesta zidara i amotera na vruim remontima
i generalnim remontima staklarskih pei
radno mjesto rukovatelja strojevima s najmanje est
sekcija i dvostrukom kapi
Odjeljak IX. U POMORSKOJ BRODOGRADNJI
radna mjesta radnika koji rade na ienju re i
premazivanju brodskih elemenata u brodskom trupu
radna mjesta brodomontera na predmontai i
montai brodskog trupa
radno mjesto brodoskelara
radna mjesta elektrozavarivaa na runom
elektrozavarivanju i ljebljenju na predmontai,
montai i na opremanju brodskog trupa
radna mjesta plinskih rezaa (runo) i ravnaa
brodskih elemenata na predmontai i montai
brodskog trupa te na opremanju broda
radna mjesta radnika koji rade s pneumatskim
alatima na predmontai i montai brodskog trupa te
na opremanju broda
radna mjesta brodocjevara i brodokotlara na brodu
radno mjesto brodoizolatera na brodu
radno mjesto brodoliioca na brodu
radno mjesto brodobravara - limara na brodu
radno mjesto strojomontera na brodu
Odjeljak X. U PROIZVODNJI NAFTE
radna mjesta voe smjene i pomonika voe smjene
na buenju i remontu
radna mjesta klinaa na buenju i klinaa na remontu
radna mjesta tornjaa na buenju i tornjaa na
remontu
radno mjesto motoriste na buenju
Odjeljak XI. U PROIZVODNJI KOMPLEKSNIH NPK
UMJETNIH GNOJIVA
radna mjesta rukovatelja reaktorom i pomonika
rukovatelja reaktorom
radna mjesta rukovatelja sferodizerom i pomonika
rukovatelja sferodizerom
Odjeljak XII. U PROIZVODNJI GRAEVNOG
MATERIJALA
radno mjesto pekaa klinkera
radno mjesto rukovatelja rostom
radna mjesta na izradi azbestno-cementnih ploa i
azbestno-cementnih cijevi
Odjeljak XIII. U GRAEVINARSTVU
Radovi na probijanju tunela
radna mjesta buaa, minera - palitelja mina,
utovarivaa i pomonih zaposlenika koji na radovima
u tunelu provedu najmanje 80% stvarnog radnog
vremena u tijeku godine
Radna mjesta na gradnji i odravanju dalekovoda
radno mjesto visinskog montera na izgradnji i/ili
odravanju dalekovoda napona 110 kv i vie
Odjeljak XIV. U GEOLOKIM I RUDARSKIM
ISTRAIVANJIMA
radna mjesta buaa istranog buenja i buaa
injektirca
Odjeljak XV. U PROMETU

Stupanj poveanja
staa - za svakih
12 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci
16 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci
14 mjeseci
14 mjeseci
14 mjeseci
14 mjeseci
14 mjeseci
14 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci
14 mjeseci
14 mjeseci

14 mjeseci
14 mjeseci
14 mjeseci

14 mjeseci

15 mjeseci

14 mjeseci

Radno mjesto/poslovi na kojima radnik radi


U eljeznikom prometu
radna mjesta strojovoe elektrovunih i dizelvunih
vozila za prugu
radna mjesta rukovatelja manevre i manevrista
radno mjesto prometnika vlakova u ranirnim
(ranirno-rasporednim) stanicama s obujmom rada
veim od 250 kola preraenih prema tipu I. i II. u
jednoj turnusnoj smjeni prosjeno tijekom godine i
brojem vlakova u dolazu (prolazu) odlazu veim od
32 vlaka u jednoj turnusnoj smjeni prosjeno tijekom
godine, kao i u rasporednim stanicama s preradom
kola prema tipu I. i/ili II. u kojima u jednoj turnusnoj
smjeni prosjeno tijekom godine proe vie od 160
vlakova (u odlazu/dolazu/prolazu)
radno mjesto prometnika vlakova koji regulira
promet s postavnice
radno mjesto strojovoe na manevarki
radno mjesto pomonika strojovoe
radno mjesto prometnika vlakova u stanicama kroz
koje prou 32 i vie vlakova u jednoj turnusnoj
smjeni prosjeno tijekom godine
radno mjesto pregledaa vagona
radno mjesto radnika vlakopratnje koji u usputnim
stanicama teretnih vlakova obavljaju poslove
manevriste
radno mjesto skretniara koji neposredno (runo na
licu mjesta) rukuje skretnicama u stanicama s 32 i
vie vlakova u jednoj turnusnoj smjeni zaposlenika
prosjeno tijekom godine
U pomorskom prometu
radna mjesta ukrcanog osoblja na tankerima koji
prevoze tekue gorivo na neogranienoj, velikoj i
maloj obalnoj plovidbi
radna mjesta ukrcanog osoblja, osim osoblja
navedenog u prethodnom retku, na brodovima
koji vie od 80% vremena tijekom godine plove na
podrujima neograniene i velike obalne plovidbe
U cestovnom prometu
radno mjesto vozaa tekog teretnog vozila
doputene mase jednake ili vee od 7,5 tona
radno mjesto vozaa autobusa u redovitom javnom
meugradskom prijevozu putnika
radna mjesta vozaa tramvaja i vozaa autobusa u
gradskom prometu
Odjeljak XVI. U KOMUNALNOJ DJELATNOSTI
radno mjesto dimnjaara koji radi na ienju
tednjaka po stanovima, dimnjaka na kosim i ravnim
krovovima, vaenju ae iz dimnjaka i ienju
loita centralnog grijanja
Odjeljak XVII. U UMARSTVU
radno mjesto umskog sjekaa
Odjeljak XVIII. U POMORSKOM RIBARSTVU
radno mjesto profesionalnog ribara
Odjeljak XIX. U INDUSTRIJI PRERADE KUDJELJE I JUTE
radna mjesta u okviru kojih se obavljaju pojedinani
i/ili svi poslovi na preradi kudjelje i jute - namakanje
kudjeljne stabljike, lomljenje kudjeljne stabljike
na vijau, obrada na tresau kudjeljnog vlakna,
sortiranje i runo grebenanje
Odjeljak XX. U PROIZVODNJI POLIVINIL-KLORIDA
radno mjesto istaa autoklava u proizvodnji
polivinil-klorida
radno mjesto posluitelja valjaka za eliranje u
proizvodnji PVC folija i ploa

Stupanj poveanja
staa - za svakih
12 mjeseci
18 mjeseci
16 mjeseci

16 mjeseci

16 mjeseci
16 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci
14 mjeseci

14 mjeseci

15 mjeseci

14 mjeseci

15 mjeseci
14 mjeseci
14 mjeseci

14 mjeseci

16 mjeseci
15 mjeseci
14 mjeseci

14 mjeseci
14 mjeseci

Raunovodstvo i financije 9/2015.

zuber.indd 103

103
8/26/15 12:19:54 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE plae i naknade


Radno mjesto/poslovi na kojima radnik radi
Odjeljak XXI. U PROIZVODNJI I PRERADI GUMENIH
SMJESA
radna mjesta radnika koji rade na pripremi velike
i male smjese (vaganje ubrzivaa, sumpora i
omekivaa, vaganje kauuka regeneratora i punila
te kompletiranje smjese)
radna mjesta na mijeanju crnih i svijetlih smjesa na
dvovaljku
radna mjesta na mijeanju smjese na mikserima
(prednjaci mijeanja smjesa i lamanja kauuka na
mikseru, mijeanje smjesa i lamanje kauuka te
sumporenje proienih smjesa)
radna mjesta na kontroli i prijemu sirovina te na
predgrijavanju smjesa za proiavanje
radna mjesta na gumiranju tekstila (predgrijavanje
smjese na dvovaljku i malom trovaljku)
Odjeljak XXII. U TEKSTILNOJ INDUSTRIJI
radno mjesto posluitelja strojeva za trganje starih
tkanina
radno mjesto tkalca na tkalakim strojevima
radno mjesto posluitelja stroja za vlaenje vlakana
Odjeljak XXIII. NA OBRADI TEKIH STROJNIH
DIJELOVA I ALATNIH STROJEVA
radno mjesto tuirera koji obavljaju runo skidanje
metala dlijetom
Odjeljak XXIV. U POLJOPRIVREDNOM
ZRAKOPLOVSTVU
radno mjesto zrakoplovnog mehaniara na
odravanju poljoprivrednih zrakoplova u hangaru i
na terenu najmanje 80% stvarnog radnog vremena
tijekom godine
Odjeljak XXV. NA POSLOVIMA MONTAE
INDUSTRIJSKIH POSTROJENJA
radna mjesta bravara i zavarivaa na izgradnji
industrijskih postrojenja u tvrtkama kojima je ta
djelatnost registrirana na trgovakom sudu
radna mjesta visinskog elektrozavarivaa i visinskog
plinskog zavarivaa
radno mjesto visinskog bravara montaera
Odjeljak XXVI. U KOARSKO-PRERAIVAKOJ
INDUSTRIJI
radna mjesta radnika koji u procesu obrade sirove
koe rade na runoj manipulaciji i sortiranju
netavljenih koa, kvaenju sirovih koa, skidanju
mesine strojem, runom obrezivanju golice,
strojnom cijepanju golice, ienju lica koe,
kruponiranju golice i cjepanika, tavljenju i cijeenju
koe te rukovanju pesting ureajem
Odjeljak XXVII. U PROIZVODNJI KAMENE VUNE
radno mjesto talioniar na kupolnim peima u
stalnom postupku lijevanja
Odjeljak XXVIII. U KAMENOLOMU
radna mjesta buaa na runom buenju te buenju
na lafetnoj i dubinskoj builici
radna mjesta kamenoresca, klesara, vezaa i
pomonog zaposlenika
radno mjesto rukovatelja utovarivaa

Stupanj poveanja
staa - za svakih
12 mjeseci

15 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci
14 mjeseci
14 mjeseci

15 mjeseci
15 mjeseci
14 mjeseci

15 mjeseci

15 mjeseci

15 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci

15 mjeseci

14 mjeseci

15 mjeseci
14 mjeseci
14 mjeseci

Izvor: Zakon o stau osiguranja s poveanim trajanjem (Nar. nov., br. 71/99.,
46/07. i 41/08.).

104
zuber.indd 104

Da bi osiguranik koji obavlja poslove navedene kao poslove


radnih mjesta u tablici 1. ostvarivao pravo na sta osiguranja s poveanim trajanjem, nuno je kumulativno ispunjenje sljedeih uvjeta:
1. da te poslove obavlja u radnom odnosu
2. da je rije o punoljetnoj osobi i
3. da je zaposlen s punim radnim vremenom.
Pravo na sta mirovinskog osiguranja s poveanim trajanjem
ostvaruju samo osobe koje navedene poslove obavljaju u radnom
odnosu. Iako Zakon o stau osiguranja s poveanim trajanjem
koristi formulaciju rad na radnim mjestima, sadrajno je primjerenije govoriti o poslovima. Naime, radno mjesto je organizacijska
kategorija, a svrha propisa je dodatna zatita radnika koji obavljaju
odreene poslove. Osiguranici koji iste poslove obavljaju u nekom
drugom pravnom obliku ili odnosu, iako su u tom pravnom obliku
radnog angairanja obvezno mirovinski osigurani, nemaju pravo na
sta s poveanim trajanjem. Na primjer, obrtnik prijevoznik koji vozi
kamion nosivosti vee od 7,5 tona je obvezno osiguran u sustavu
mirovinskog osiguranja, ali nema pravo na sta osiguranja s poveanim trajanjem. No, ukoliko zapoljava radnika koji vozi taj isti kamion,
radnik po sili zakona ima pravo na sta s poveanim trajanjem. Isti je
primjer profesionalnog ribara. Profesionalni ribar obrtnik nema pravo na poveani sta, ali radnici koje zapoljava na poslovima ribara,
ostvaruju to pravo.
Na radnim mjestima na kojima se ostvaruje pravo na sta s uveanim trajanjem mogu raditi samo punoljetne osobe. Maloljetnicima
je zabranjeno raditi na takvim poslovima (l. 3. st. 2. to. 2. Pravilnika
o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik, Nar. nov.,
br. 89/15.).
Trei uvjet je zaposlenje s punim radnim vremenom. Ukoliko
je radnik zaposlen s nepunim radnim vremenom, neovisno o duini
nepunog radnog vremena, nema pravo na poveani sta. Pod zaposlenjem s punim radnim vremenom smatra se i rad u skraenom radnom vremenu sukladno l. 64. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14.) za
radnike kojima je radno vrijeme skraeno jer ih unato provedenim
mjerama zatite zdravlja i sigurnosti na radu nije bilo mogue zatititi
od tetnih utjecaja (ovi radnici i sva druga prava ostvaruju jednako
kao radnici koji rade puno tjedno radno vrijeme).
U praksi se u pravilu radi o zaposlenju s punim radnim vremenom
kod jednog poslodavca. Kako Zakon ne postavlja uvjet rada kod jednog poslodavca, proizlazi da bi radnik koji na poslovima odreenima
Zakonom o stau osiguranja s poveanim trajanjem radi kod dva poslodavca, kod svakog s nepunim radnim vremenom, ali kumulativno
kod svih poslodavaca u punom radnom vremenu, ostvarivao pravo
na sta s poveanim trajanjem. Prema dostupnim saznanjima, takvih
primjera u praksi nema.
No, u praksi ima primjera radnika koji kod istoga poslodavca radi
na vie radnih mjesta, odnosno obavlja vie razliitih poslova, tako
da:
- u dijelu radnog vremena radi na radnom mjestu na kojem ostvaruje pravo na poveani sta, a u dijelu radnog vremena obavlja
druge poslove na kojima nema pravo na poveani sta, te
- u dijelu radnog vremena radi na radnom mjestu/poslovima na
kojem mu se priznaje jedan faktor poveanja staa, a u dijelu
na radnom mjestu/poslovima na kojem mu se priznaje drugaiji
faktor poveanja staa.
Dakako, mogue su i kombinacije prvog i drugog sluaja. Kako
stopa posebnog mirovinskog doprinosa koji poslodavac plaa za
radnika s pravom na sta s poveanim trajanjem izravno ovisi o
faktoru uveanja staa, to jako komplicira sustav obrauna obveznih
doprinosa.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:19:54 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE - plae i naknade


2.2. Osiguranici koji rade u odreenim zanimanjima
Zakonom o stau osiguranja s poveanim trajanjem propisana
je posebna zatita za 11 zanimanja. Osiguranici koji rade u tim zanimanjima, ostvaruju pravo na poveani sta, ali takoer uz uvjet rada
u radnom odnosu s punim radnim vremenom. Popis zanimanja i
faktor uveanja mirovinskog staa navedeni su u tablici 2.
Tablica 2. Osiguranici koji rade u zanimanju za koje se priznaje
sta osiguranja s poveanim trajanjem
Zanimanje
plesa klasinog baleta, plesa suvremenog plesa,
baletni majstor
operni pjeva - solist
plesa - pjeva u profesionalnim ansamblima
narodnih plesova
pilot aviona i pilot helikoptera
nastavnik motornog letenja i zrakoplovnog
jedriliarstva
nastavnik padobranstva
radiotelegrafist (leta), navigator leta i zrakoplovni
mehaniar (leta)
ronilac, ronilac spuvi i koralja i nastavnik ronjenja
oblasni radarski kontrolor letenja, oblasni
neradarski (proceduralni) kontrolor letenja, prilazni
radarski kontrolor letenja i prilazni neradarski
(proceduralni) kontrolor letenja s valjanim
ovlatenjima
dimnjaar i dimnjaar majstor (ienje visokih
tvornikih dimnjaka)
toranjski kontrolor letenja s valjanim ovlatenjem

Stupanj poveanja
staa - za svakih
12 mjeseci
18 mjeseci
18 mjeseci
18 mjeseci
18 mjeseci
18 mjeseci
18 mjeseci
18 mjeseci
18 mjeseci
16 mjeseci
16 mjeseci
15 mjeseci

Izvor: Zakon o stau osiguranja s poveanim trajanjem (Nar. nov., br. 71/99.,
46/07. i 41/08.).

Zanimanja navedena u tablici 2. ostvaruju pravo na poveani


sta ukoliko rade u radnom odnosu, a nemaju pravo na uveani sta
ukoliko odnosno zanimanje obavljaju kao samostalnu profesionalnu
djelatnost. Tako na primjer, pravo na poveani sta ostvaruje operni
solo-pjeva koji je u radnom odnosu s punim radnim vremenom (npr.
zaposlen u ustanovi iz djelatnosti kulture), a ne ostvaruje operni solo-pjeva koji je osiguran kao samostalni umjetnik. Ili drugi primjer,
pravo na poveani sta ostvaruje dimnjaar zaposlen u radnom
odnosu (npr. u komunalnom drutvu ili zaposlen kod obrtnika), ali
ne ostvaruje dimnjaar osiguran kao obrtnik.

2.3. Pravo na poveani sta prema posebnim propisima


Osim zanimanja navedenih u Zakonu o stau osiguranja s poveanim trajanjem, pravo na poveani sta ostvaruju i osobe drugih
zanimanja, ureene posebnim zakonima. Ti su propisi i osiguranici s
pravom na poveani sta navedeni u tablici 3.
Tablica 3. Osiguranici koji pravo na poveani sta osiguranja
ostvaruju prema posebnim propisima
Osiguranici
ZAKON O PRAVIMA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA
DJELATNIH VOJNIH OSOBA, POLICIJSKIH
SLUBENIKA I OVLATENIH SLUBENIH OSOBA
pirotehniari
dunosti provedene u operacijama potpore miru
letai
padobranaci
diverzanti

Stupanj poveanja
staa - za svakih
12 mjeseci

18 mjeseci
18 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci

ronitelji
15 mjeseci
osobe koje rade u barokomori
15 mjeseci
tehniari za streljivo i minsko-eksplozivna sredstva
15 mjeseci
mehaniari i posluitelji za streljivo i minsko15 mjeseci
eksplozivna sredstva
dunosti radioloke, bioloke i kemijske zatite
15 mjeseci
dunosti za specijalna djelovanja
15 mjeseci
dunosti u gardijskoj postrojbi
15 mjeseci
vojni policajci
15 mjeseci
rukovatelji inenjerijskih strojeva i strojeva za
15 mjeseci
pretovar
mehaniari za odravanje
15 mjeseci
lanovi posade plovila Hrvatske ratne mornarice i
15 mjeseci
Obalne strae RH
dunosti u postajama obalnog motrenja i radarskim
15 mjeseci
postajama
dunosti na poslovima poasno-ceremonijalnih
postupaka i poslovima osiguranja u Poasno15 mjeseci
zatitnoj bojni
zrakoplovni tehniari, zrakoplovni mehaniari i
posluitelji u zrakoplovnim bazama
15 mjeseci
policijski slubenici
15, 16 ili 18 mjeseci
(Uredba)
slubene osobe s posebnim dunostima i ovlastima 15, 16 ili 18 mjeseci
u sigurnosno-obavjetajnom sustavu
(Uredba)
ovlatene slubene osobe na poslovima izvravanja 15, 16 ili 18 mjeseci
kazne zatvora, mjere pritvora, odgojne mjere
(Uredba)
upuivanja u odgojni zavod i osiguranja pravosudnih
tijela (ovlatene slubene osobe pravosua)
ZAKON O VATROGASTVU
profesionalni vatrogasci
15 mjeseci
dobrovoljni vatrogasci kada obavljaju iste poslove
i pod istim uvjetima kao profesionalni vatrogasci
15 mjeseci
due od mjesec dana
ZAKON O HUMANITARNOM RAZMINIRANJU
pirotehniari koji neposredno obavljaju poslove
16 mjeseci
opeg izvida, tehnikog izvida, pretraivanja ili
razminiranja, pirotehniki nadglednici pirotehniki
nadzornici, voditelji radilita
djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova ovlateni
14 mjeseci
za provoenje inspekcijskog nadzora nad poslovima
humanitarnog razminiranja i pomoni djelatnici u
obavljanju poslova humanitarnog razminiranja
ZAKON O RAZMINIRANJU
pirotehniari (vrijeme provedeno na poslovima
16 mjeseci
razminiranja)
ZAKON O UREDU ZA SUZBIJANJE KORUPCIJE I
ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA
suci koji postupaju u odreenim taksativno
navedenim kaznenim predmetima
16 mjeseci
ravnatelj Ureda i njegovi zamjenici
16 mjeseci
ZAKON O CARINSKOJ SLUBI
14 mjeseci
pojedini ovlateni slubenici Carinske uprave
odreeni Uredbom Vlade RH
POMORSKI ZAKONIK
lan posade broda, bez obzira na dravnu
pripadnost i vrstu broda, te bez obzira na svojstvo
ukrcaja na brod (za razdoblje provedeno u
15 mjeseci
meunarodnoj i u nacionalnoj plovidbi)
Izvori:
Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih
slubenika i ovlatenih slubenih osoba (Nar. nov., br. 128/99., 129/00., 16/01.,
22/02., 41/08. i 118/12.)
Uredba o utvrivanju dunosti djelatnih vojnih osoba na kojima se sta osiguranja rauna s poveanim trajanjem i nainu raunanja toga staa (Nar. nov., br. 42/03.,
99/12., 37/14. i 71/15.) - prema popisu dunosti koje su na snazi od 1. srpnja 2015.
godine
Uredba o radnim mjestima policijskih slubenika kojima se sta osiguranja rauna u poveanom trajanju (Nar. nov., br. 127/13. i 140/13.)
Zakon o vatrogastvu (Nar. nov., br. 106/99., 117/01., 96/03., 139/04. - pro.
tekst, 174/04., 38/09. i 80/10.)
Zakon o humanitarnom razminiranju (Nar. nov., br. 153/05., 63/07. i 152/08.)
Zakon o razminiranju (Nar. nov., br. 19/96., 86/98. i 64/00.)

Raunovodstvo i financije 9/2015.

zuber.indd 105

105
8/26/15 12:19:55 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE plae i naknade


Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (Nar. nov., br.
76/09., 116/10., 57/11., 136/12. i 148/13.)
Zakon o carinskoj slubi (Nar. nov., br. 68/13.)
Uredba o radnim mjestima ovlatenih carinskih slubenika kojima se sta osiguranja rauna u poveanom trajanju (Nar. nov., br. 86/13.)
Pomorski zakonik (Nar. nov., br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11. i 56/13.).

Posebnim zakonom ili na temelju njega donesenom podzakonskom propisu detaljnije se ureuju uvjeti pod kojima se temeljem
toga propisa ostvaruje pravo na sta osiguranja s poveanim trajanjem. Neki posebni zakoni za pitanja koja nisu ureena tim propisom
upuuju na odgovarajuu primjenu Zakona o stau osiguranja s
poveanim trajanjem.

2.4. Poveani sta odreenih invalidnih osoba


Uz osobe koje ostvaruju povoljnije pravo na sta osiguranja po
osnovi poslova koje obavljaju, Zakon o stau osiguranja s poveanim
trajanjem ureuje ovo pravo i za odreeni krug osoba s invaliditetom, kako je navedeno u tablici 4.
Tablica 4. Osiguranici invalidne osobe kojima se priznaje sta osiguranja s poveanim trajanjem
Osiguranici invalidne osobe
slijepe osobe
osobe oboljele od distrofije i srodnih miinih i
neuromiinih bolesti
osobe oboljele od paraplegije
osobe oboljele od cerebralne i djeje paralize
osobe oboljele od multipleks skleroze
osobe oboljele od reumatoidnog artritisa
gluhe osobe
osobe kod kojih postoje funkcionalni poremeaji
zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez
uporabe invalidskih kolica

Stupanj poveanja
staa - za svakih
12 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci
15 mjeseci

Izvor: Zakon o stau osiguranja s poveanim trajanjem (Nar. nov., br. 71/99.,
46/07. i 41/08.).

Da bi ostvarivala pravo na sta osiguranja s poveanim trajanjem,


sama invalidna osoba mora podnijeti zahtjev nadlenoj slubi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO). Nadleno tijelo
u postupku vjetaenja1 utvruje jesu li ispunjeni uvjeti, tj. je li zdravstveno stanje invalidne osobe takvo da uzrokuje trajne posljedice za
ivot i rad, te o tome donosi rjeenje.
Ovo pravo invalidnih osoba se financira na teret Prorauna RH.
Invalidna osoba koja je mirovinski osiguranik ostvaruje pravo na poveani sta, a doprinose ne plaa ni poslodavac ni sama osoba, ve se
alimentiraju iz dravnog prorauna.

osiguranja kod odreenog osiguranika dogodi promjena, bilo poetak


ili zavretak ostvarivanja prava na sta osiguranja s poveanim trajanjem, taj se podatak prijavljuje na tiskanici M-3P, u retku pod rednim
brojem 24. U tiskanicama M-1P odnosno M-3P samo se navodi naziv
radnog mjesta odnosno zanimanja na kojem osiguranik radi s pravom
na sta osiguranja s poveanim trajanjem, a ne iskazuje se stupanj
poveanja staa.
Za osobe osigurane temeljem radnog odnosa tiskanicu M-1P
treba dostaviti HZMO-u prije poetka rada (mogue je do osam dana
prije poetka rada), a podatke o promjeni tijekom trajanja osiguranja
na tiskanici M-3P treba dostaviti u roku 24 sata od nastale promjene.
Obveza dostavljanja podataka o pravu na sta osiguranja s poveanim
trajanjem odnosi se i na poslodavce koji zapoljavaju invalidne osobe
kojima je rjeenjem HZMO-a priznato pravo na sta s poveanim
trajanjem, iako ta rjeenja izdaje ista dravna institucija koja vodi
matinu evidenciju.

4. DODATNI DOPRINOSI ZA MIROVINSKO


OSIGURANJE ZA STA OSIGURANJA S POVEANIM
TRAJANJEM
4.1. Obveznici, osnovice i stope dodatnih mirovinskih
doprinosa za osobe koje pravo na poveani sta
ostvaruju po osnovi radnih mjesta i zanimanja
4.1.1. Vrste dodatnih doprinosa
Osim redovnih doprinosa, za osiguranike koji ostvaruju pravo na
sta osiguranja s poveanim trajanjem prema Zakonu o doprinosima
(Nar. nov., br. 84/08. - 143/14.) plaaju se i dodatni mirovinski doprinosi, i to:
- dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti za sta osiguranja s poveanim trajanjem i
- dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane tednje za sta s poveanim trajanjem.
Iako se prava po osnovi staa osiguranja s poveanim trajanjem
financiraju iskljuivo iz sustava mirovinskog osiguranja generacijske
solidarnosti (iz prvog mirovinskog stupa), u razdoblju osiguranja se za
osiguranike koji su osigurani u sustavu obvezne kapitalizirane tednje
(drugi stup) plaa dodatni doprinos za to osiguranje, s tim da se za te
osobe plaa sniena stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje prvoga
stupa. To je svojevrsni paradoks sustava financiranja obveznog osiguranja, a rezultat je namjere zakonodavca da se osiguranicima koji
zbog beneficiranog staa ranije stjeu pravo na mirovinu, uplatom dodatnog doprinosa kompenzira krae razdoblje kapitalizacije sredstava
na osobnom mirovinskom raunu.

3. OBVEZA DOSTAVLJANJA PODATAKA HZMO u

4.1.2. Obveznik dodatnih mirovinskih doprinosa

Poslodavci koji zapoljavaju radnike na radnim mjestima ili u


zanimanjima za koja se po Zakonu o stau osiguranja s poveanim
trajanjem odnosno po posebnom zakonu ostvaruje pravo na poveani sta, obvezni su te podatke prijaviti matinoj evidenciji HZMO-a.
Obrasci na kojima se ovi podaci prijavljuju propisani su Pravilnikom o
voenju matine evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (Nar. nov., br. 159/13., 22/15. i 57/15.).
Ukoliko se osoba prijavljuje u osiguranje po kojem e ostvarivati
pravo na sta s poveanim trajanjem, taj se podatak u tiskanici M-1P
iskazuje u retku pod rednim brojem 17. Ukoliko se tijekom razdoblja

Obveznik dodatnih mirovinskih doprinosa je poslodavac koji


zapoljava radnika na radnom mjestu odnosno u zanimanju za koje
se ostvaruje pravo na sta osiguranja s poveanim trajanjem. Dodatni mirovinski doprinosi se u svim sluajevima obraunavaju kao
doprinosi na plau, obveza su poslodavca, nisu dio bruto plae, ve
poslodavcu poveavaju trokove rada.
Kako dodatni mirovinski doprinosi nisu dio bruto plae, u sluaju
neisplate plae radnik nije aktivno legitimiran potraivati ih u sudskom odnosno ovrnom postupku. Radnik moe kod nadlenih tijela
mirovinskog osiguranja ostvariti pravo po osnovi staa osiguranja s
poveanim trajanjem, ali nema pravo potraivati neuplaene doprinose, ak ni ako je osiguranik u sustavu individualne kapitalizirane
tednje.

1
Poslove vjetaenja obavlja Zavod za vjetaenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom koji je osnovan na temelju Zakona
o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov., br.
157/13. i 152/14.).

106
zuber.indd 106

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:19:55 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE - plae i naknade


Pomorci koji su sami obveznici plaanja doprinosa za svoje obvezno osiguranje, a ostvaruju pravo na sta s poveanim trajanjem,
sami za sebe plaaju i dodatne mirovinske doprinose.

4.1.3. Osnovica za obraun dodatnih mirovinskih doprinosa


Za radnika koji u tuzemstvu radi na poslovima odnosno u zanimanju za koje ostvaruje pravo na poveani sta, dodatni se doprinosi
obraunavaju na mjesenu plau (osnovica iz l. 21. Zakona o doprinosima). Mjesena osnovica je plaa, tj. primitak od nesamostalnog
rada, oporeziv porezom na dohodak, to ga poslodavac isplauje ili
daje u naravi ili je bio duan isplatiti radniku za rad u odreenom mjesecu prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru
ili posebnom propisu, a najmanje u visini propisane minimalne plae.
Za 2015. godinu minimalna plaa iznosi 3.029,55 kn mjeseno (Nar.
nov., br. 151/14.).
Za radnika izaslanog na rad u inozemstvo koji u inozemstvu radi
na poslovima odnosno u zanimanju za koje ostvaruje pravo na poveani sta, dodatni doprinosi se obraunavaju na osnovicu mjesene
plae koju bi taj radnik ostvario u Hrvatskoj prema ugovoru o radu,
pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu za iste,
odnosno za sline poslove, uveane za 20% (osnovica iz l. 37. Zakona o doprinosima). Za ove osobe dodatni mirovinski doprinos se
obraunava najmanje na osnovicu minimalne plae uveane za 20%,
to za 2015. godinu iznosi 3.635,46.
Iako se dodatni doprinos za sta osiguranja s poveanim trajanjem obraunava kao doprinos na osnovicu (na plau), pri obraunu tih doprinosa moe se koristiti najvia mjesena osnovica
(l. 204. st. 3. Zakona o doprinosima), i za dodatni doprinos koji se
plaa u prvi i za dodatni doprinos koji se plaa za drugi obvezni mirovinski stup. Dodatni se doprinosi obraunavaju samo do iznosa
najvie mjesene osnovice i za radnike koji rade u tuzemstvu i za
izaslane radnike. Najvia mjesena osnovica za obraun mirovinskih doprinosa za 2015. godinu iznosi 47.658,00 kn (Nar. nov., br.
153/14.).
Ostali primici uz plau ne podlijeu obraunu i uplati dodatnih
mirovinskih doprinosa za sta osiguranja s poveanim trajanjem,
ni za radnike koji rade u tuzemstvu, ni za izaslane radnike.
Ostalim primicima uz plau smatraju se primici po osnovi naknada,
potpora, nagrada, darova, dnevnica, terenskog dodatka, pomorskog
dodatka i otpremnine isplaeni iznad neoporezivih iznosa, primici koji
se isplauju radi prekida radnog odnosa, premije osiguranja to ih
poslodavac plaa na teret svojih sredstava a u korist radnika, te razni
drugi primici koje poslodavac isplauje ili daje radniku za obavljeni
rad sukladno ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru
ili ih isplauje po posebnom propisu, a ti se primici ne odnose na
naknadu za rad u odreenom mjesecu. Primjeri ostalih primitaka uz
plau su dodatna plaa koja se isplauje uz redovite mjesene plae,
bonusi za postignute rezultate, razne nagrade i slini primici.

4.1.4. Stope dodatnih mirovinskih doprinosa


Stope dodatnih mirovinskih doprinosa ovise o:
stupnju poveanja staa koji osiguranik ostvaruje za svakih 12
mjeseci provedenih u osiguranju, i o tome
- je li osiguranik osiguran samo u sustavu mirovinskog osiguranja
generacijske solidarnosti ili je osiguran i u sustavu individualne
kapitalizirane tednje.
Ovisno o kombinaciji ovih dvaju faktora, stope dodatnih mirovinskih doprinosa iznose:

Osiguranici osigurani samo u


Osiguranici osigurani u
I. mirovinskom stupu
II. mirovinskom stupu
Stupanj poveanja staa - za
Dodatni
Dodatni
Dodatni
svakih 12 mjeseci priznaje se: doprinos za doprinos za I. doprinos za
I. stup
stup
II. stup
14 mjeseci
4,86%
3,61%
1,25%
15 mjeseci
7,84%
5,83%
2,01%
16 mjeseci
11,28%
8,39%
2,89%
18 mjeseci
17,58%
13,07%
4,51%

4.1.5. Radnici koji se prvi put zapoljavaju i mladi radnici


Ukoliko poslodavac koristi osloboenje od obveze plaanja doprinosa na plau za osobu koja se prvi put zapoljava (osoba koja
do poetka osiguranja nema evidentiranog staa u mirovinskom
osiguranju, osim po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dunosti)
odnosno za mladog radnika zaposlenog na neodreeno vrijeme
(radnik koji je u trenutku zaposlenja kod tog poslodavca mlai od
30 godina), a radnik radi na poslovima odnosno u zanimanju za koje
mu se priznaje pravo na sta osiguranja s poveanim trajanjem, to
se osloboenje ne odnosi na dodatne doprinose za sta osiguranja
s poveanim trajanjem. Osloboenje od obveze plaanja doprinosa
na plau koristi se za doprinos za zdravstveno osiguranje, za doprinos
za zatitu zdravlja na radu i za doprinos za zapoljavanje, ali se ne
moe koristiti za dodatne mirovinske doprinose, iako se i ti doprinosi
obraunavaju kao doprinosi na plau.
Dakle, osloboenje od obveze plaanja doprinosa na plau
ne ukljuuje dodatne mirovinske doprinose koji se plaaju za
sta s poveanim trajanjem. Poslodavac ih je obvezan platiti i za
radnike za koje koristi osloboenje od plaanja ostalih doprinosa
na plau.

4.1.6. Dospijee dodatnih mirovinskih doprinosa


Dospijee dodatnih mirovinskih doprinosa istovjetno je dospijeu ostalih obveznih doprinosa. Za osobe u radnom odnosu doprinosi
dospijevaju na dan isplate plae. Ukoliko poslodavac do kraja tekueg
mjeseca ne isplati plau za prethodni mjesec na koju radnik ima pravo
prema zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i/ili ugovoru
o radu, svi doprinosi koji se odnose na neisplaenu plau dospijevaju
zadnjeg dana u tekuem mjesecu.
Identino je pravilo propisano za osobe koje su same za sebe obvezne plaati dodatne mirovinske doprinose (pomorci). Pomorcima
koji doprinose plaaju po rjeenju Porezne uprave obveza dospijeva
na naplatu do 15. dana u mjesecu za doprinose koji se odnose na
osiguranje u prethodnom mjesecu.

4.2. Doprinosi za osiguranike koji pravo na sta


s poveanim trajanjem ostvaruju po osnovi
invalidnosti
Poslodavci koji zapoljavaju osobe s invaliditetom kojima je
rjeenjem HZMO-a priznato pravo na sta osiguranja s poveanim
trajanjem, za njih ne plaaju dodatni mirovinski doprinos. Obveznik
doprinosa i obveznik plaanja toga doprinosa je Republika Hrvatska
za koju plaanje obavlja HZMO. Doprinos se plaa samo za invalidne
osobe koje su obvezno osigurane u sustavu mirovinskog osiguranja
individualne kapitalizirane tednje. Za invalidne osobe koje su osigurane samo u sustavu generacijske solidarnosti nitko ne plaa dodatni
doprinos, ali osobe ostvaruju sva prava kao da je doprinos uplaen.
Obveznik obraunavanja i obveznik izvjetavanja Porezne uprave o
dospjelim i uplaenim svotama doprinosa je HZMO. Obveza plaanja
doprinosa dospijeva do 30. dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Raunovodstvo i financije 9/2015.

zuber.indd 107

107
8/26/15 12:19:55 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE plae i naknade


Za invalidne osobe se dodatni mirovinski doprinos obraunava na prosjenu plau i ne ovisi o svoti plae koju invalid
ostvaruje u radnom odnosu. Za 2015. godinu se dodatni doprinos
obraunava na mjesenu osnovicu u iznosu 7.943,00 kn.
Stopa dodatnog mirovinskog doprinosa za sta osiguranja s
poveanim trajanjem koji HZMO obraunava za invalidne osobe kojima je priznato pravo na sta s poveanim trajanjem, iznosi 2,01%.
Kad se ta stopa primijeni na propisanu osnovicu, proizlazi da svakoj
invalidnoj osobi na njezin mirovinski raun u izabranom obveznom
mirovinskom fondu HZMO mjeseno uplauje 159,65 kn. Ta se sredstva kapitaliziraju u razdoblju trajanja mirovinske tednje zajedno s
doprinosom koji za odnosnog radnika uplauje njegov poslodavac.

5. ISKAZIVANJE PODATAKA U OBRASCU JOPPD


5.1. Iskazivanje podataka za radnike koji pravo na
uveani sta ostvaruju temeljem radnih mjesta
odnosno zanimanja
Podaci o dospjelim i uplaenim svotama dodatnih mirovinskih
doprinosa iskazuju se u obrascu JOPPD, a podaci se iskazuju prema
pravilima propisanim Pravilnikom o porezu na dohodak (Nar. nov.,
br. 95/05. - 157/14.) Doprinose koje obraunava i uplauje poslodavac, poslodavac iskazuje u obrascu koji podnosi na dan isplate plae
ili sljedei dan. Za plau (ili dio plae) koja se odnosi na prethodni
mjesec, a nije isplaena do kraja tekueg mjeseca, poslodavac podnosi obrazac posljednji dan u tekuem mjesecu ili sljedei dan. Kad
se radi o osobama koje su same za sebe obvezne plaati dodatne
doprinose za sta osiguranja s poveanim trajanjem (pomorci), ne
ispostavlja se obrazac JOPPD jer se obveza za doprinose zaduuje
po rjeenju.
Za iskazivanje podataka u obrascu JOPPD nisu predviene posebne ifre kojima bi se oznaio radnik koji ostvaruje pravo na sta s
poveanim trajanjem. Radnika se pod 6.1. ifrira istom oznakom koja
bi se koristila da radnik ne radi na poslovima odnosno u zanimanju za
koje ostvaruje pravo na sta s poveanim trajanjem (ifre iz skupine
0001-0299 iz Priloga 2. - Oznaka stjecatelja primitka/osiguranika).
Podatak kojim se oznaava pravo na sta s poveanim trajanjem
upisuje se primjenom odgovarajue ifre pod 7.1. na stranici B, tako
da se koriste sljedee oznake:
0 - ako nema obveze obrauna doprinosa za sta osiguranja s poveanim trajanjem
1 - kad se za 12 mjeseci povedenih u osiguranju ostvaruje 14 mjeseci staa
2 - kad se za 12 mjeseci povedenih u osiguranju ostvaruje 15 mjeseci staa
3 - kad se za 12 mjeseci povedenih u osiguranju ostvaruje 16 mjeseci staa
4 - kad se za 12 mjeseci povedenih u osiguranju ostvaruje 18 mjeseci staa.
Dodatni doprinosi za sta osiguranja s poveanim trajanjem
se i na stranici B i na stranici A obrasca JOPPD iskazuju u zasebnim rubrikama, odvojeno od mirovinskih doprinosa koji se obraunavaju kao doprinosi iz plae. Na stranici B su za iskazivanje
dodatnog doprinosa predviena polja 12.6. i 12.7., a na stranici
A obrasca redci pod VI.1.6. odnosno pod VI.2.5.
l. 77. st. 3. to 17. podtoka 1.7. Pravilnika o porezu na dohodak omogueno je jednostavnije popunjavanje podataka za radnike
koji tijekom istog mjeseca u dijelu toga mjeseca rade na poslovima
na kojima nemaju pravo na sta s poveanim trajanjem, a u dijelu

108
zuber.indd 108

mjeseca na poslovima za koje im se priznaje poveani sta. Isto


se odnosi na radnike koji tijekom mjeseca mijenjaju radna mjesta
odnosno poslove na kojima ostvaruju pravo na poveani sta, ali s
razliitim stupnjem poveanja staa. U takvim se sluajevima za
odreenog radnika podaci iskazuju u dva ili vie redaka, s tim da
se svi redci odnose na isto razdoblje (mjesec za koji se obraunava
plaa). Na primjer, za radnika koji u odreenom mjesecu dio mjeseca
radio poslove na kojima ne ostvaruje, a dio poslove na kojima ostvaruje pravo na poveani sta, podatak o plai za odnosni mjesec treba
na stranici B iskazati u dva retka, svaki redak pod razliitim rednim
brojem, i to:
- u prvom retku - iskazuju se podaci o plai za rad na radnom mjestu na kojem radnik nema pravo na sta s poveanim trajanjem
pa se kao oznaka staa s poveanim trajanjem navodi 0, razdoblje je cijeli mjesec, sati rada su sati odraeni na radnom mjestu
za koje radnik nema pravo na poveanje staa i pripadajua plaa
koja ne podlijee obraunu dodatnog doprinosa, a
- u drugom retku - iskazuju se podaci o plai za rad na radnom
mjestu na kojem radnik ostvaruje pravo na sta s poveanim
trajanjem, navodi se odgovarajua oznaka staa s uveanim
trajanjem (ifra 1 ili 2 ili 3 ili 4), kao razdoblje se iskazuje cijeli
mjesec, sati rada su sati odraeni na radnom mjestu za koje se
priznaje poveani sta, iskazuje se pripadajua plaa za te sate i
odgovarajui iznosi obveznih javnih davanja.
Na identian se nain postupa u sluaju kombinacije rada na dva
ili vie radnih mjesta odnosno poslova na kojima radnik radi u istom
mjesecu i ostvaruje pravo na poveani sta, ali s razliitim stupnjem
poveanja staa po pojedinom radnom mjestu.
Nastavno navodimo primjere iskazivanja podataka u obrascu
JOPPD za radnike koji rade na radnim mjestima/poslovima/zanimanjima s pravom na sta s poveanim trajanjem. Zajedniko svim
primjerima su sljedei podaci: bruto mjesena plaa iznosi 8.000,00
kn (osim u primjeru 5. i 8.), radnik je osiguran u sustavu individualne
kapitalizirane tednje, prebivalite mu je u Zagrebu (prirez 18%) i
osobni odbitak se odreuje faktorom 1. Svota ostalog primitka uz
plau (npr. oporeziva godinja nagrada) u primjerima 6. i 7. iznosi
2.000,00 kn i isplauje se zajedno s mjesenom plaom. Primjeri se
odnose na plau za mjesec rujan, za razdoblje od 1. do 30. rujna, za
odraenih 176 sati te uz pretpostavku da radnik u odnosnom mjesecu nije imao izostanaka s posla (nema neodraenih sati). Isplata se
obavlja 5. listopada 2015. godine (oznaka JOPPD obrasca 15278).
Primjer 1. - Isplata plae, radnik cijeli mjesec radi na poslovima s
pravom na poveani sta (12/15)
Primjer 2. - Isplata plae, radnik je dio mjeseca (96 sati) radio na
poslovima na kojima ostvaruje pravo na poveani sta (12/14), a dio
mjeseca na poslovima na kojima ne ostvaruje pravo na poveani sta
(80 sati); iskazivanje podataka o mjesenoj plai u dva retka
Primjer 3. - Isplata plae radniku koji tijekom mjeseca radi na
dva radna mjesta, oba s pravom na poveani sta, ali s razliitim
stupnjem poveanja staa: 80 sati na poslovima na kojima mu se
priznaje 12/15 mjeseci staa i 96 sati na poslovima na kojima mu se
priznaje 12/16 mjeseci staa; iskazivanje podataka o mjesenoj plai
u dva retka
Primjer 4. - Isplata plae mladom radniku za kojega poslodavac
koristi osloboenje od doprinosa na plau, a radnik radi na poslovima s pravom na sta s poveanim trajanjem (12/16); osloboenje se
ne moe koristiti za dodatne mirovinske doprinose
Primjer 5. - Isplata plae radniku izaslanom na rad u Sloveniju,
ugovorena plaa iznosi 15.000 kn, plaa koju bi ostvario u Hrvatskoj
iznosila bi 8.000,00 kn, radnik radi na poslovima s pravom na sta
osiguranja s poveanim trajanjem (12/14), radnik plaa predujmove

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:19:56 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE - plae i naknade


poreza na dohodak u dravi izaslanja; dodatni mirovinski doprinosi
se obraunavaju na istu osnovicu na koju se obraunavaju svi doprinosi, tj. na osnovicu u iznosu 9.600,00 kn
Primjer 6. - Isplata oporezive nagrade (ostali primitak uz plau)
radniku koji radi na poslovima s pravom na sta osiguranja s poveanim trajanjem; ostali primitak uz plau ne podlijee plaanju
dodatnih doprinosa za sta s poveanim trajanjem
Primjer 7. - Isplata oporezive nagrade (ostali primitak uz plau)
radniku za kojega poslodavac koristi osloboenje od doprinosa na

1. Redni broj

I. OIB podnositelja izvjea 12121212121


2.
4.
6.1.
7.1.
ifra
OIB
Oznaka Obveza
opine/ stjecatelja/osi- stjeca- dodatgrada
guranika
telja/
nog
prebiosigura- doprinovalita
nika sa za MO
/boravita
za sta s
poveanim
trajanjem

II. Oznaka izvjea 15278


III. Vrsta izvjea 1
8.
10.
10.0
11.
12.1.
Oznaka Ukupni
Od toga
Iznos Dopriprvog/ sati rada neodraeni primitka nos za
zadnjeg
sati
(opore- miromjeseca
zivi)
vinsko
u osiosiguraguranju
nje
po istoj
osnovi

3.
5.
6.2.
7.2.
9.
10.1.
ifra Ime i prezime Oznaka Obveza Oznaka Razdoblje
opine/ stjecatelja/ primit- poseb- punog/ obrauna
grada
osiguranika
ka/
nog nepunog
od
rada
obveze dopri- radnog
dopri- nosa za vremena
nosa poticanje ili rada s
zapopololjavanja vicom
osoba s radnog
invalidi- vremena
tetom

10.2.
Razdoblje
obrauna
do

12.
Osnovica za
obraun
doprinosa

12.2.
Doprinos za
mirovinsko
osiguranje - II
STUP

plau po osnovi mladog radnika zaposlenog na neodreeno vrijeme,


a radnik radi na poslovima s pravom na sta osiguranja s poveanim
trajanjem; ostali primitak podlijee plaanju svih doprinosa na plau,
osim dodatnih doprinosa za sta osiguranja s poveanim trajanjem
Primjer 8. - Isplata plae u iznosu 60.000,00 kn, uz koritenje
najvie mjesene osnovice za obraun mirovinskih doprinosa radniku koji radi na poslovima na kojima mu se priznaje sta s poveanim
trajanjem (12/18); dodatni mirovinski doprinosi se obraunavaju na
najviu mjesenu osnovicu koja iznosi 47.658,00 kn.
IV. Redni broj stranice 1/1
12.3.
12.5.
12.7.
12.9.
Dopri- Doprinos Dodatni Poseban
nos za
za
doprinos doprizdrav- zapoljaza
nos za
stveno vanje mirovinsko zapoosiguraosiguranje ljavanje
nje
za sta osoba s
osiguranja invalidikoji se
tetom
rauna
s pove.
traj. II STUP
12.4.
12.6.
12.8.
13.1.
Dopri- Dodatni Poseban Izdatak
nos za doprinos doprinos
zatitu
za
za
zdravlja mirovin- koritenje
na radu sko osig. zdravza sta
stvene
osigu- zatite u
ranja
inozemkoji se
stvu
rauna
s pove.
tra.

13.2.
13.4.
14.1.
15.1.
Izdatak
Osobni
Iznos
Oznaka
- uplaeni odbitak obrau- neopodoprinos
nanog
rezivog
za
poreza na primitka
mirovinsko
dohodak
osiguranje

stranica B
16.1.
17.
Oznaka Obranaina unani
isplate primitak
od
nesam.
rada
(plaa)

13.3.
Dohodak

16.2.
Iznos za
isplatu

13.5.
Porezna
osnovica

14.2.
15.2.
Iznos
Iznos
obrau- neoponanog
rezivog
prireza primitka
porezu na
dohodak

Primjer 1.
1.

01333
01333

11111111111 0001
A.A.
0001

2
0

3
1

176
0
8.000,00 1.200,00 1.200,00 136,00
01.09.2015. 30.09.2015. 8.000,00 400,00 40,00 466,40

160,80
0,00

0,00
0,00

1.600,00 2.600,00
6.400,00 3.800,00

664,00
119,52

0
0,00

1
8.000,00
5.616,48

22222222222
B.B.
22222222222
B.B.

0001
0001
0001
0001

0
0
1
0

3
1
3
1

80
0
3.636,36 545,45
01.09.2015. 30.09.2015. 3.636,36 181,82
96
0
4.363,64 654,55
01.09.2015. 30.09.2015. 4.363,64 218,18

61,82
0,00
74,18
157,53

0,00
0,00
54,55
0,00

0,00
0,00
0,00
0,00

727,27 2.600,00
2.909,09 309,09
872,73
0,00
3.490,91 3.490,91

37,07
6,68
626,91
112,84

0
0,00
0
0,00

1
3.636,36
2.865,32
1
4.363,64
2.751,16

33333333333 0001

Primjer 2.
2.
3.

01333
01333
01333
01333

545,45
18,18
654,55
21,82

Primjer 3.
4.
5.

01333
01333
01333

0001

33333333333 0001

C.C.

80

3.636,36 545,45 545,45

01.09.2015. 30.09.2015. 3.636,36 181,82

4.363,64 654,55 654,55

73,09

0,00

727,27

2.600,00

37,07

0,00

0,00

2.909,09

309,09

6,68

0,00

2.865,32

0,00

3.636,36

74,18

126,11

0,00

872,73

626,91

01.09.2015. 30.09.2015. 4.363,64 218,18

21,82

366,11

0,00

0,00

3.490,91 3.490,91

112,84

0,00

2.751,16

44444444444 0010
D.D.
0001

3
0

3
1

176
0
8.000,00 1.200,00
01.09.2015. 30.09.2015. 8.000,00 400,00

0,00
0,00

0,00
671,20

232,20
0,00

0,00
0,00

1.600,00 2.600,00
6.400,00 3.800,00

664,00
119,52

0
0,00

1
8.000,00
5.616,48

55555555555
E.E.

0005
0001

1
0

3
1

176
0
15.000,00 1.440,00 1.440,00 163,20
01.09.2015. 30.09.2015. 9.600,00 480,00 48,00 346,56

120,00
0,00

0,00
0,00

1.920,00
0,00

0,00
0,00

11111111111
A.A.

0001
0021

0
0

3
1

0
0
2.000,00 300,00
01.01.2015. 31.12.2015. 2.000,00 100,00

300,00
10,00

34,00
0,00

0,00
0,00

0,00
0,00

400,00
0,00
1.600,00 1.600,00

400,00
72,0

0
0,00

1
1.128,00

0,00

44444444444 0010
D.D.
0021

0
0

3
1

0
0
2.000,00 300,00
01.01.2015. 31.12.2015. 2.000,00 100,00

300,00
10,00

34,00
0,00

0,00
0,00

0,00
0,00

400,00
0,00
1.600,00 1.600,00

400,00
72,00

0
0,00

1
1.128,00

0,00

01333 66666666666 0001


01333
G.G.
0002

4
0

3
1

176
0
60.000,00 7.148,70 9.000,00 1.020,00 2.149,38
01.09.2015. 30.09.2015. 60.000,00 2.382,90 300,00 6.228,90 0,00

0,00
0,00

9.531,60 2.600,00 16.881,36


50.468,40 47.868,40 3.038,64

C.C.

61,82
212,00

0001

01333

96

18,18

4.363,64

Primjer 4.
6.

01333
01333

Primjer 5.
7.

01333
99703

0,00
0,00

36
1
15.000,00
15.000.00 13.080,00

Primjer 6.
8.

01333
01333

Primjer 7.
9.

01333
01333

Primjer 8.
10.

0
0,00

1
60.000,00
30.548,40

5.2. Iskazivanje podataka za radnike koji pravo na poveani sta ostvaruju temeljem invalidnosti
Za osiguranike koji pravo na sta osiguranja s poveanim trajanjem ostvaruju temeljem invalidnosti, podatke o dospjelom i uplaenom
dodatnom doprinosu za drugi obvezni mirovinski stup, iskazuje HZMO. Sredinji registar osiguranika na temelju ispostavljenog obrasca JOPPD
usmjerava svotu doprinosa na osobni mirovinski raun osiguranika.
Raunovodstvo i financije 9/2015.

zuber.indd 109

109
8/26/15 12:19:56 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE plae i naknade


Dr. sc. PREDRAG BEJAKOVI

Struni lanak UDK 330.5-331.2

Institut za javne financije, Zagreb

Trajanje plaenog godinjeg odmora i


praznika u pojedinim zemljama
Zaposleni u Europi rade znaajno manje radnih sati godinje od zaposlenih u SAD-u, Kanadi i Japanu. Najvaniji
razlog je duina plaenog godinjeg odmora. Razlike su jo vee ukoliko se uzmu u obzir praznici kao neradni
dani.
U lanku se daje usporedni prikaz trajanja plaenog godinjeg odmora i neradnih blagdana u odabranim
zemljama.
1. UVOD
Prosjeni broj radnih sati osjetno je manji u europskim i drugim razvijenim zemljama irom svijeta u odnosu na prosjean broj
radnih sati u SAD-u. Jedan od najvanijih razloga je krae trajanje
plaenog godinjeg odmora i manji broj plaenih praznika u SAD-u u
usporedbi s drugim zemljama zato to SAD od svojih poslodavaca ne
zahtijeva da zaposlenicima omogui plaeni godinji odmor. Gotovo
sve druge razvijene zemlje imaju zakonsko odreenje da posloprimci
imaju pravo na najmanje 20 dana plaenog godinjeg odmora, s tim
da je u nekim zemljama to ak 25 i 30 dana. Australija i Novi Zeland
odreuju pravo na najmanje 20 dana plaenog godinjeg odmora,
dok je u Kanadi i Japanu utvreno najmanje 10 dana. Jaz izmeu
SAD-a i drugih zemalja jo je i vei ako se u obzir uzme pravo na
plaene praznike koji u pojedinim zemljama iznose od 5 do 13 dana
godinje, dok to skoro ne postoji u SAD-u.
Mnogi autori naglaavaju vanost utvrenih standarda u pogledu plaenog godinjeg odmora, a ukoliko ti standardi ne postoje,
tako kao u SAD-u etvrtina zaposlenih uope nema plaeni godinji
odmor. Zaposleni u privatnom sektoru u SAD-u imaju samo 9 dana
plaenog godinjeg odmora i oko 6 dana plaenih praznika, to je
znaajno manje od drugih razvijenih zemalja, osim Japana (utvreno
je samo 10 plaenog godinjeg odmora i ne postoji obveza plaanja praznika).

u trajanju od 25 dana, a Australija i Novi Zeland slobodna etiri tjedna


i jo 7 dana plaenih praznika. U Kanadi i Japanu ostvaruje se pravo
na 10 dana plaenog godinjeg odmora, a dobivaju se i dodatni dani
ovisno o ostvarenom radnom stau.
Ukoliko ne postoje minimalni standardi, ini se kako dolazi do
velikih razlika u trajanju plaenog godinjeg odmora. Tako u SAD-u
godinji odmor koristi tek 69% slabije plaenih radnika dok to ini
88% bolje plaenih. Na slian nain, plaeni godinji odmor u SADu koristi tek treina zaposlenih na poslovima u nepunom trajanju
(part-time) dok to istodobno ostvaruje ak 90% zaposlenih s punim
radnim vremenom. U malim tvrtkama oko 70% zaposlenih koristi
pravo na godinji odmor, dok je navedeni udio 86% u velikim i srednjim tvrtkama. Navedeni slabije plaeni, zaposleni s punim radnim
vremenom te oni u manjim tvrtkama, ako i koriste godinji odmor, to
ine u osjetno kraem trajanju od bolje plaenih, zaposlenih s punim
radnim vremenom i onih koji rade u velikim tvrtkama. Prema slubenim podacima, prosjeni slabije plaeni zaposlenik (koji zarauje
manje od 15 dolara na sat,) koristi samo deset dana plaenog godinjeg odmora za razliku od bolje plaenog zaposlenika koji iskoristi
14 dana.
Graf 1: Broj dana plaenih praznika i godinjeg odmora

2. ZAKONSKO ODREENJE PLAENOG


GODINJEG ODMORA
Direktiva EU o radnom vremenu iz 1993. navodi kako se godinji odmor utvruje u trajanju
od najmanje 20 plaenih radnih rada ili 4 tjedna.
Neke lanice EU odreuju to u mnogo duem
trajanju: Francuska 30 dana godinjeg odmora, a
Finska i vedska po 25. Vie zemalja odredilo je
razmjerno veliki broj dana plaenih praznika te
zaposlenici u Austriji, Portugalu i Italiji imaju 13
dana plaenih praznika, a u panjolskoj 12. Osim
20 dana plaenog godinjeg odmora, u Belgiji je i
10 dana plaenih praznika, a u Danskoj i Irskoj 9.
Bogate zemlje izvan EU takoer imaju prilino veliki broj dana
plaenih praznika i godinjeg odmora. Norveka ima godinji odmor

110
bejakovic.indd 110

Nekoliko zemalja odreuje slobodan broj radnih dana, neke zemlje to ine s
kalendarskim danima ili tjednima, a kod preraunavanja polazilo se od toga da radni
tjedan ima pet dana.
Izvor: Meunarodna organizacija rada

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:20:24 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE - plae i naknade


Naravno, u mnogim zemljama kolektivnim ili pojedinanim ugovorima, zaposleni ostvaruju pravo na dodatne dane godinjeg odmora. To je posebno vano u SAD-u gdje zakon ne odreuje pravo ni na
trajanje plaenog godinjeg odmora niti na dane plaenih praznika.
Zanimljivo je kako u SAD-u ak etvrtina zaposlenih nema plaeni
godinji odmor. Za preostalih tri etvrtine amerikih zaposlenika
koji imaju plaeni godinji odmor, njegovo prosjeno trajanje je 12
dana, dok je 8 dana plaenih praznika. To je u privatnom sektoru jo
neto manje, odnosno oko 9 dana plaenog godinjeg odmora i 6
dana plaenih praznika. To je osjetno manje od zakonski utvrenog
minimuma u zapadnoeuropskim zemljama. U SAD-u je posebno
loe stanje u malim tvrtkama (s manje od 100 zaposlenih), za slabije
plaene i za one s nepunim radnim vremenom. U SAD-u lanstvo u
sindikatu takoer esto omoguava vei broj dana plaenog godinjeg odmora i vei iznos naknade za te dane. Kod lanova sindikata u
prosjeku 83% zaposlenih ostvaruje pravo na plaeni godinji odmor,
dok kod onih koji to nisu iznosi 77%. Sindikalno organizirani radnici
koriste u prosjeku 16 dana, dok oni koji nisu lanovi sindikata to ine
u trajanju od 12 dana.
U tablici 1. dan je pregled broja dana ili tjedana plaenog godinjeg odmora i plaenih praznika u odabranim zemljama. Lako se
uoavaju prilino velike razlike izmeu pojedinih zemalja, time da su
one ak i naglaenije kod broja dana plaenih praznika.

nog do est radnih dana) i vicarska (dodatni tjedan), Norveka ima


dodatni tjedan plaenog godinjeg odmora za zaposlene starije od
60 godina. U vie zemalja trajanje godinjeg odmora se uveava s
godinama radnog staa. U Japanu najznaajniji je porast nakon 18
mjeseci rada te plaeni godinji odmor se produuje za jedan radni
dan za svaku godinu radnog iskustva dok ne dosegne 20 dana. Austrija osobama s preko 25 godina radnog staa omoguava est dodatnih dana plaenog godinjeg odmora, tako da je najdue trajanje
36 kalendarskih dana. U Finskoj trajanje godinjeg odmora naraste
s etiri na pet tjedana nakon prve godine radnog staa, a javni slubenici s 15 godina radnog iskustva imaju pravo na godinji odmor u
trajanju 36 radnih dana. U Grkoj trajanje godinjeg odmora povea
se s etiri tjedna za jedan radni dan nakon druge i tree godine radnog staa. U Kanadi trajanje plaenog godinjeg odmora razlikuje se
od provincije do provincije, ali u veini provincija zaposlenici imaju
pravo na dodatni tjedan godinjeg odmora nakon 5 do 10 godina
radnog staa. U Australiji za one koji rade u smjeni odobrava se dodatni tjedan plaenog godinjeg odmora, a u Austriji osobe koje rade
po noi imaju pravo na dva do tri dodatna dana plaenog godinjeg
odmora, ovisno o tome koliko esto rade u smjenama i po noi, te
dodatna etiri dana nakon pet godina smjenskog rada.

Tablica 1. Broj dana ili tjedana plaenog godinjeg odmora i plaenih praznika

Mnoge zemlje imaju zajamene plaene praznike, obino Novu


godinu, Veliki petak, Uskrnji ponedjeljak i Boi. Drugi praznici se
razlikuju i veinom ukljuuju Prvi svibnja - Meunarodni praznik
rada, Dan mrtvih i drugo. Najvie takvih dana imaju Portugal, Italija i
Austrija (svaka po 13); panjolska 12; Belgija 10; Danska, Irska i Finska po 9; Australija i Novi Zeland 7; Grka 6; Norveka 2 i Francuska
samo 1. Kanada i Njemaka odreuju praznike na razini saveznih
drava, s time da Kanada ima najmanje pet dana plaenih praznika i
osam u prosjeku, dok Njemaka ima najmanje devet dana plaenih
praznika. U SAD-u, Japanu, Nizozemskoj, vedskoj i Velikoj Britaniji
nema plaenih praznika. U veini zemalja, poslodavci imaju odreenu fleksibilnost u pogledu dana plaenih praznika i obvezu plaati u
veem iznosu radnike koji rade na te dane.

Zemlja
Australija
Austrija
Belgija
Kanada
Danska
Finska
Francuska
Grka
Irska
Italija
Japan
Nizozemska
Novi Zeland
Norveka
Njemaka
Portugal
panjolska
vedska
vicarska
Velika Britanija
SAD

Broj dana ili tjedana plaenog godinjeg


odmora
4 tjedna (5 za one koji rade u smjeni)
30 kalendarskih dana (22 radna dana); 36
dana nakon 6 godina radnog iskustva
20 radnih dana
2 tjedna (3 za radnike s duim radnim
iskustvom)
30 radnih dana
4 tjedna (5 tjedana nakon godinu dana
radnog iskustva)
30 radnih dana
4 tjedna i uveanje za jedan radni dan
nakon 2. i 3. godine rada
4 tjedna (20 dana)
4 tjedna (20 dana)
10 radnih dana i uveanje za 1 radni dan
nakon 2. do 10. godine radnog iskustva
4 tjedna
4 tjedna
25 radnih dana
4 tjedna (do 5 tjedana za mlade radnike)
22 radna dana (20 u prvoj godini rada)
30 kalendarskih dana (22 radna dana)
25 radnih dana
4 tjedna (do 5 tjedana za mlade radnike)
4 tjedna (20 radnih dana)
0

Broj dana
plaenih
praznika
7
13
10
8
9
9
1
6
9
13
0
0
7
2
10
13
12
0
0
0
0

Izvor: Meunarodna organizacija rada

Tri europske zemlje imaju dodatne dane godinjeg odmora za


mlade radnike: Austrija (obino 5 radnih dana), Njemaka (od jed-

3. PLAENI PRAZNICI

4. VRIJEME KORITENJA GODINJEG ODMORA


Dodatno vano pitanje je mogunost zaposlenika da koristi
godinji odmor kada mu to odgovara. Devet europskih zemalja
ima zakonsko jamstvo prema kojem zaposlenici barem dio svog
godinjeg odmora mogu koristiti u ljetnim mjesecima. U tom pogledu najjasnija je Nizozemska u kojoj poslodavci moraju omoguiti
zaposlenicima neprekinuto trajanje godinjeg odmora izmeu 30.
travnja i 1. listopada. Druge zemlje zahtijevaju od poslodavaca da
omogue neprekinuto trajanje godinjeg odmora: vedska (etiri
uzastopna tjedna), Finska (4 tjedna), Norveka (18 dana) Danska
(15 dana) i Francuska (12 dana). Poslodavci u Portugalu mogu posve zatvoriti svoje tvrtke kako bi zaposlenima omoguili koritenje
godinjeg odmora i moraju se savjetovati s radnikim vijeem ako
namjeravaju zatvoriti tvrtku vie od 15 uzastopnih radnih dana. U
Austriji poslodavci moraju omoguiti mladim zaposlenicima (izmeu
15 i 18 godina starosti) najmanje 12 uzastopnih dana godinjeg odmora izmeu 15. lipnja i 15. rujna.

5. DODATNI SLOBODNI DANI


U nekoliko zemalja postoje dodatni razlozi za slobodne dane. U
Grkoj, radnik ima pravo na 3 slobodna dana ako mora putovati na
Raunovodstvo i financije 9/2015.

bejakovic.indd 111

111
8/26/15 12:20:31 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE plae i naknade


glasovanje. Zaposlenici u panjolskoj imaju pravo na plaeni dopust
za obavljanje graanskih dunosti, poput sudjelovanja u poroti,
te pravo na slobodne dane za preseljenje. Francuski zakon jami
slobodne neplaene dane za humanitarni rad, ukljuujui 9 dana
za rad u nevladinim organizacijama i do 6 mjeseci za sudjelovanje
u projektima meunarodne solidarnosti u inozemstvu. vedska obvezuje poslodavce da pruaju radnicima slobodne plaene dane za
rad u sindikatu i radnikom vijeu. Slina prava postoje i u nekoliko
drugih zemalja.

6. NAKNADA ZA KORITENJE GODINJEG ODMORA


U Austriji, vedskoj i na Novom Zelandu poslodavci su duni
isplatiti naknadu za koritenje godinjeg odmora, s time da se u
Austriji zajedno s redovitom plaom za ljetne mjesece isplauje 13.
plaa koja se oporezuje po niim stopama. U Belgiji se plaa umanjena 13. plaa. Na Novom Zelandu i vedskoj isplauje se uveani iznos
mjesene plae.

7. ODLUKE ZA OSIGURANJE KORITENJA GODINJEG


ODMORA
Nekoliko zemalja ima odredbe po kojima se osigurava obvezno
koritenje godinjeg odmora. Portugal, panjolska i vicarska imaju
odredbe kojima se zabranjuje poslodavcima plaanje novane naknade za neiskoritene dane godinjeg odmora. U Australiji to je
neto blae te se poslodavcima nudi mogunost isplate za polovicu
neiskoritenih dana godinjeg odmora. U Velikoj Britaniji zabranjuje
se plaanje za obvezna minimalna etiri tjedna godinjeg odmora, ali
za preostalo vrijeme je mogue dobiti uveani iznos naknade. Drugi
nain jamstva je da se od radnika zahtijeva iskoritavanje godinjeg
odmora u tekuoj kalendarskoj godini. Takve odredbe imaju Danska, Irska i vicarska. U Portugalu se u tekuoj kalendarskoj godini
mora iskoristiti najmanje 15 dana pripadajueg godinjeg odmora,
s time da se preostali dio mora iskoristiti do travnja idue godine. U
Velikoj Britaniji se prenoenje godinjeg odmora tretira na jednaki
nain kao plaanje za obvezna minimalna etiri tjedna godinjeg odmora, odnosno u tekuoj se godini moraju iskoristiti navedena etiri
tjedna, a preostalo se moe iskoristiti u sljedeoj godini. U daljnjem
tekstu iznosi se stanje po pojedinim zemljama.

8. STANJE PO POJEDINIM ZEMLJAMA


Australija - Godinji odmor zajamen je zakonom the Australian
Fair Pay and Conditions Standard (Australski zakon o odgovarajuoj
plai i uvjetima rada). Zakonom su odreena etiri tjedna za zaposlene koji rade 38 sati tjedno. U tom opem pravilu postoje iznimke
koje se odnose na radnike koji rade na privremenim i povremenim
poslovima (casual work) i one koji stalno rade u smjenama. Zaposleni na privremenim i povremenim poslovima ostvaruju pravo na
dodatnu naknadu od obino petine svoje plae, dok oni koji stalno
rade u smjenama dobivaju dodatnu naknadu u iznosu od priblino
etvrtine vie od ostalih zaposlenih. Pod odreenim uvjetima, za
neiskoriteni godinji odmor do dva tjedna godinje moe se dobiti
novana naknada, s time da to treba traiti zaposlenik, a ne smije
zahtijevati poslodavac.
Austrija - Godinji odmor se odreuje u trajanju od 30 kalendarskih dana, to znai 22 radna dana. Nakon 25 godina radnog staa,
ostvaruje se pravo na dodatnih 6 kalendarskih dana, to je ukupno
36 kalendarskih dana odmora. Postoji nekoliko posebnih skupina za-

112
bejakovic.indd 112

poslenih. Mladi zaposlenici imaju pravo na 30 radnih dana godinjeg,


s time da im se mora odobriti najmanje 12 dana izmeu 15. lipnja
i 15. rujna. Radnici koji u nepovoljnim uvjetima rade teke poslove
nou (najmanje 6 sati rada izmeu 22 sata i 5 sati ujutro), imaju pravo
na dodatna dva ili tri dana plaenog odmora. Nakon 5 godina takvog
rada imaju pravo na 4 dodatna dana, a nakon 15 godina na 6 dana.
Belgija - Ostvaruje se pravo na 20 radnih dana, ali se mora raditi
barem godinu dana. Postoji 10 nacionalnih praznika, meu kojima je
Belgijski nacionalni praznik (21. srpnja). Poslodavci mogu traiti od
zaposlenika da rade na dane dravnih praznika, ali im za to moraju
odobriti slobodni radni dan u razdoblju od 6 tjedana. Za godinji
odmor dobiva se takozvana 13. plaa koja se isplauje uz redovnu
mjesenu plau.
Danska - Zakon zaposlenicima jami 30 dana godinjeg odmora
koji se ne moe prenijeti u sljedeu godinu. Tijekom prve godine
rada, zaposlenik moe koristiti uobiajeni godinji odmor, ali ga
poslodavac ne mora za to platiti. U razdoblju izmeu 2. svibnja i 30.
rujna zaposlenici moraju iskoristiti 15 dana godinjeg odmora, ali se
kolektivnim i individualnim ugovorima toga mogu i odrei.
Finska - Zaposlenici imaju pravo na dva dana plaenog godinjeg
odmora po mjesecu rada tijekom prve godine zaposlenja, a nakon
toga na 2,5 dana plaenog godinjeg odmora po mjesecu rada. U
praksi ovi se dani raunaju prema tradicionalnom estodnevnom
radnom tjednu, iako je sada opeprihvaen petodnevni radni tjedan.
Tako se ostvarenih 30 dana odmora ustvari odnosi na pet tjedana
odmora, a ne na est. Od tih pet tjedana, etiri se mora iskoristiti
od 2. svibnja do 30. rujna tekue godine, a ostatak se moe koristiti
u bilo koje vrijeme prije 2. svibnja sljedee kalendarske godine ili
se prema nahoenju zaposlenika moe prenijeti u sljedeu godinu.
Iako poslodavac mora omoguiti zaposleniku odlazak na odmor, on u
konanici odreuje raspored godinjih odmora. tovie, zbog opravdanih poslovnih razloga poslodavac moe odgoditi godinji ljetni
odmor svojih zaposlenika, ako bi uobiajeni ljetni odmor previe opteretio poslovanje. Kada prestaje rad zaposlenih, poslodavac mora
platiti vrijednost preostalih dana godinjeg odmora. Javni slubenici
imaju posebna prava na produeni godinji odmor.
Francuska - Nakon prvog mjeseca rada, zaposleni imaju pravo
na godinji odmor, i to na 2,5 dana za etiri tjedna rada ili ukupno 30
dana godinje. Zaposlenik moe odjednom iskoristiti do 24 dana, ali
najmanje 12 od tih dana mora uzeti izmeu 1. svibnja i 31. listopada.
Za one koji ne iskoriste cijeli godinji odmor tijekom ljeta odobrava
se dodatni slobodni dan za prenesena 3 do 5 dana, a za vie od 6
odobravaju se dodatna dva dana. Ukupno je 11 dana nacionalnih
praznika, ali je plaen samo Prvi svibanj.
Grka - Zaposleni imaju pravo na pet tjedana plaenog godinjeg
odmora: 24 radna dana za radnike koji rade est dana tjedno ili 20
radnih dana za one na petodnevnom tjednu. Poslodavci moraju
omoguiti radnicima godinji odmor do kraja prve kalendarske godine kada su poeli raditi. Nakon druge i tree godine rada, godinji
odmor se produuje za jedan radni dan godinje (na ukupno 22 ili 26
radnih dana, ovisno o uobiajenom rasporedu rada). Postoji jedan
opi nacionalni praznik (28. listopada), a lokalne vlasti i poslodavci
mogu odobriti do etiri dana drugih blagdana, ukljuujui dane svetaca zatitnika opine, pojedinih gospodarskih sektora i zanimanja.
Irska - Za zaposlene na punom radnom vremenu odreeno je
trajanje godinjeg odmora od etiri tjedna. Kao alternativni oblik,
poslodavac moe odobriti treinu tjedne nadnice kao naknadu za
godinji odmor zaposlenika koji je radio najmanje 117 sati. Godinji
odmor se ne moe prenositi u iduu godinu. Poslodavci odreuju
raspored koritenja godinjeg odmora svojih zaposlenika, ali pritom

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:20:31 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE - plae i naknade


moraju imati u vidu njihove obiteljske obveze i savjetovati se sa
sindikatom najmanje mjesec dana prije poetka godinjeg odmora.
Postoji i devet dana nacionalnih praznika. Poslodavac moe odluiti
da zaposlenicima odobri slobodne dane bez naknade, dati im neki
drugi slobodni dan u mjesecu ako su radili na praznike, produiti im
trajanje godinjeg odmora ili im platiti jo jedan dan rada.
Italija - U skladu s Direktivom EU o radnom vremenu, zaposleni
na puno radno vrijeme ostvaruju plaeni godinji odmor u trajanju
od najmanje 20 radnih rada ili 4 tjedna. Osim toga slavi se 12 dana
nacionalnih praznika i obino jo jedan dan posveen lokalnom svecu zatitniku. Ako praznik pada u nedjelju, zaposleni primaju plau za
jedan radni dan vie. Ako zaposleni mora raditi na taj dan, uveava
mu se iznos plae.
Japan - Pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od 10 dana
ostvaruje se ako je osoba radila barem 6 mjeseci i odradila najmanje 80% predvienog radnog vremena (tu se ne uraunavaju dani
bolovanja zbog ozljede na radu ili na putu do posla, porodni dopust
i slino). Nakon 18 mjeseci rada ostvaruje se pravo na jo jedan dan
godinjeg odmora, a nakon sljedee godine jo jedan dan sve do
najdueg trajanja godinjeg odmora od 20 radnih dana. Zaposlenici
naelno odreuju kada e ii na godinji odmor, ali poslodavac to
moe promijeniti zbog opravdanih poslovnih razloga.
Kanada - Osim za zaposlene u saveznim tijelima, odluke o trajanju godinjeg odmora donose vlasti pojedinih provincija. U veini
provincija odreen je dvotjedni godinji odmor koji se produuje
za tjedan dana nakon odreenog broja godina rada. Broj dravnih
praznika se razlikuje po pojedinim provincijama, a iznosi najmanje
5 te najvie 10. Veina provincija odreuje da se za rad za vrijeme
dravnih praznika odobrava kombinacija slobodnih dana i uveanja
plae.
Nizozemska - Trajanje plaenog godinjeg odmora iznosi etiri
tjedna. Poslodavac nakon savjetovanja sa zaposlenicima odluuje
o rasporedu godinjeg odmora, s time da to mora uiniti dovoljno
rano kako bi oni mogli planirati svoj odmor. Ako je mogue, godinji
odmor bi se trebao iskoristiti u cjelini u razdoblju izmeu 30. travnja
i 1. listopada. Ako to zahtijevaju opravdani poslovni razlozi, godinji
odmor se moe podijeliti na dva dijela od po dva tjedna. Dva su
nacionalna praznika: Kraljiin dan (30. travnja) i Dan osloboenja
(5. svibnja), ali mnogi poslodavci takoer daju svojim zaposlenicima
slobodne dane i za druge javne praznike, poput Nove godine, Uskrsa
i Boia. Nema zakonske obveze za odobravanje slobodnih dana ili
uveanog plaanja za zaposlene koji rade na praznike.
Norveka - Zaposlenici imaju pravo na 25 dana plaenog godinjeg odmora, ali se tu rauna i subota iako se veinom subotom ne
radi. Tako zaposlenici koji rade petodnevni radni tjedan imaju pravo
na 21 uobiajeni radni dan godinjeg odmora, ali e biti plaeni za
25 radnih dana. Zaposlenici stariji od 60 godina imaju pravo na tjedan dana odmora vie te ostvaruju 31 radni dan. Ako je zaposlenik
promijenio poslodavca i ve iskoristio svoje pravo na godinji odmor
iz tekue kalendarske godine, kod novog poslodavca nema pravo na
godinji odmor. Poslodavac odluuje o rasporedu godinjeg odmora
nakon savjetovanja sa zaposlenicima, a mora im nadoknaditi trokove koji su nastali zbog promjene rasporeda koritenja godinjeg
odmora. Zaposlenik moe zahtijevati da najvei dio svog godinjeg
odmora (18 radnih dana) iskoristi izmeu 1. lipnja i 30. rujna. U
sljedeu godinu moe se prenijeti do 12 radnih dana godinjeg odmora.
Novi Zeland - Zakonom o godinjem odmoru (The Holidays Act)
iz 2007. odreeno je da radnici imaju pravo na 4 tjedna godinjeg
odmora i 11 dana nacionalnih praznika. Za rad na dane praznika pla-

a se poveava za polovicu. Ujedno, ako praznik pada na dan kada


bi zaposlenici uobiajeno radili, imaju pravo na jo jedan slobodni
dan. Zaposlenici su plaeni za etiri posebna praznika: Boi. Boxing
Day (26. prosinca) te 1. i 2. sijenja. Ako neki od ovih dana pada za
vrijeme vikenda, odobrava se slobodan prvi ponedjeljak.
Njemaka - Odreena su 4 tjedna godinjeg odmora (20 dana za
one koji rade pet dana u tjednu i 24 dana za one koji rade est dana
u tjednu). Osobe mlae od 16 godina starosti imaju pravo na jo tjedan dana, osobe mlae od 17 na jo tri dana, a one mlae od 18 na
jo jedan dan godinjeg odmora. Pravo na godinji odmor ostvaruje
se nakon rada u trajanju od 6 mjeseci. Zbog poslovnih razloga ili elje
zaposlenika koritenje godinjeg odmora moe biti podijeljeno u vie
razdoblja, ali jedno od njih mora trajati najmanje 12 radnih dana.
Na saveznoj razini postoji samo jedan praznik Dan njemakog ujedinjenja, a savezne drave odreuju broj ostalih plaenih praznika u
rasponu od 9 do 13 dana.
Portugal - Zakonom je odreeno trajanje godinjeg odmora od
22 radna dana (ne raunaju se dani vikenda). Posebne odredbe postoje za zaposlene koji su radili manje od godinu dana. Ako poslodavac nije zatvorio tvrtku zbog koritenja godinjih odmora, zaposlenik
ima pravo na uveanje dohotka za one dane kada je radio, ali mora
iskoristiti najmanje 15 dana godinjeg odmora. Ako u istoj tvrtki radi
brani par, poslodavci su im duni omoguiti istodobno koritenje
godinjeg odmora. U sljedeu godinu mogu se prenijeti neiskoriteni
dani godinjeg odmora, ali se oni moraju iskoristiti do kraja travnja.
Portugal ima 13 nacionalnih praznika, a poslodavci moraju svojim
zaposlenicima ili dati slobodno ili im omoguiti neke druge slobodne
dane ako su radili na dane praznika.
Sjedinjene Amerike Drave - Nema zakonskog odreenja o
plaenom godinjem odmoru i plaenim dravnim praznicima, osim
za zaposlene u dravnom sektoru i one koji rade ugovorne poslove
za dravu.
panjolska - Zakon o godinjim odmorima (Estatuto de Trabajadores) odreuje kako se trajanje godinjeg odmora utvruje
kolektivnim ugovorima od jednog do drugog radnog mjesta, ali ne
moe biti manje od 30 kalendarskih dana. Poslodavac i zaposlenik se
moraju dogovoriti o rasporedu godinjih odmora najmanje dva mjeseca prije poetka njegovog koritenja. Godinji odmor se ne moe
zamijeniti za dodatnu plau. Za poslove u zajednici (na primjer, kao
lan porote) i za selidbu zaposlenik moe dobiti po jedan slobodni
dan. Postoji 12 nacionalnih plaenih praznika, a lokalne vlasti mogu
dodati jo dva dana praznika.
vedska - Trajanje godinjeg odmora je 25 radnih dana ili 5 tjedana. Zaposlenici imaju pravo uzeti 4 od tih 5 tjedana u razdoblju
izmeu lipnja i kolovoza. Ako radnik za vrijeme godinjeg odmora
otvori bolovanje, dani bolovanja se ne uraunavaju u koriteni godinji odmor. Postoji dodatak od 12% na plau za godinji odmor
na koji imaju pravo redovno zaposleni, ali i oni na zamjenama ili
na probnom radu ako su za poslodavca radili vie od 60 sati. Ako
radnik promijeni posao prije nego to je iskoristio svoj godinji odmor, ima pravo na navedeni dodatak. Zaposlenici imaju pravo uzeti
slobodne dane za ispunjavanje svojih aktivnosti u sindikatu i za to
primaju uobiajenu plau, ali bez dodatka za godinji odmor. Postoji
12 nacionalnih praznika, ali poslodavci nemaju obvezu plaati svoje
zaposlenike za te dane.
vicarska - Zakonom je odreeno 4 tjedna godinjeg odmora
za sve zaposlenike i osobe na naukovanju starije od 20 godina te
5 tjedana za mlae od 20 godina. Najmanje dva tjedna moraju biti
bez prekida. Godinji odmor mora se iskoristiti u tekuoj kalendarskoj godini i ne moe se zamijeniti za dodatnu plau ili neku drugu
Raunovodstvo i financije 9/2015.

bejakovic.indd 113

113
8/26/15 12:20:32 PM

PLAE I SOCIJALNO OSIGURANJE plae i naknade


naknadu. Zaposlenici ipak mogu zamijeniti (odnosno unoviti) dio
godinjeg odmora ako su bili na duem bolovanju ili neplaenim
slobodnim danima. Za 4 nacionalna praznika (ukljuujui vicarski
dan dravnosti 1. kolovoz), zaposlenici dobivaju slobodni dan, ali
poslodavci im to nisu duni platiti. Svaki kanton ima dodatne javne
praznike, obino do 8 dana godinjeg, a oni koji su radili na te dane
dobivaju uveani iznos plae.
Velika Britanija - Svi zaposleni na puno i skraeno radno vrijeme
imaju pravo na najmanje 4 tjedna plaenog godinjeg odmora. Godinji se odmor ne moe zamijeniti za dodatni dohodak ili neke druge naknade. Zaposlenik moe samo primiti naknadu za neiskoriteni
dio godinjeg odmora ako odlazi kod drugog poslodavca. Godinji
odmor se mora iskoristiti u tekuoj godini i ne moe se prenijeti. Ako
zaposlenici ostvare kolektivnim ili individualnim ugovorom sa svojim
poslodavcem vei broj dana godinjeg odmora, tada mogu dodatne
dane koristiti u iduoj godini. Poslodavci ne plaaju svoje zaposlenike
za slobodne dane za vrijeme javnih praznika. Zaposlenik mora una-

prijed najaviti kada namjerava koristiti slobodne dane i to je pravilo


da za dva slobodna dana mora traiti etiri radna dana unaprijed.
Poslodavac mora jasno obrazloiti ako to ne odobri.

9. ZAKLJUNE NAPOMENE
Gotovo sve razvijene zemlje u svijetu omoguavaju zaposlenicima plaeni godinji odmor, s time da je u 18 od 21 promatrane
zemlje odreeno 20 dana godinje. Kanada i Japan imaju samo 10
dana zakonski utvrenog plaenog godinjeg odmora, a to ne postoji u SAD-u. Veina promatranih zemalja ima godinje izmeu 5 i
13 dana plaenih dravnih praznika, a 6 zemalja (Japan, Nizozemska,
SAD, vedska, vicarska i Velika Britanija), nemaju to propisano zakonom. Postojanje zakonske odredbe o plaenom godinjem odmoru
i plaenim dravnim praznicima ima vane implikacije za procjenu
ekonomskog i socijalnog blagostanja zemlje.

Program 18. savjetovanja

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

Milenij hoteli Opatija, Opatija, 24. - 26. rujna 2015.

Sekcija C:

24. 9. 2015. (etvrtak)

REZERVACIJE SMJETAJA

INTERNA REVIZIJA U JAVNOM


SEKTORU

1. Podruja za unaprjeenje i daljnji razvoj aktivnosti unutarnje


revizije korisnika prorauna
Nikolina Bibi

Milenij Hoteli Opatija, na web stranici hotela

http://www.milenijhoteli.hr
s naznakom Kod RIF15.
Rok za prijave za smjetaj je do 7. 9. 2015., nakon toga
rezervacija smjetaja na upit.

1. Povezanost upravljanja profitabilnou i upravljanja rizikom


Slaven urokovi

2. Upravljanje rizicima javne nabave

Cijene po osobi i danu:

2. Smanjivanje rizika prijevare i neusklaenosti u sustavu


internih kontrola poduzea
Daniel Bican
Ivan Brko
3. Predloena poboljanja Meunarodnog okvira profesionalnog
djelovanja
prof. dr. sc. Boris Tuek

10,45 - 11,15 * STANKA


11,15 - 13,00 * RAD PO SEKCIJAMA
Napomena:
Sudionici savjetovanja biraju jednu od dvije
ponuene sekcije (D ili E)

9,00 - 10,15 *

moderatorica: izv. prof. dr. sc. Ivana Mami Saer

PLENARNI DIO

moderator: prof. dr. sc. Lajo ager


Otvaranje savjetovanja

dr. sc. Verica Akrap

Hotel Royal****

Sekcija D: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE I


INTERNA REVIZIJA

moderatorica: prof. dr. sc. Katarina ager

10,15 - 10,30 *
10,30 - 10,45 *
10,45 - 11,45 *
11,45 - 13,15 *

PREZENTACIJA SPONZORA SAVJETOVANJA


PROMOCIJA OVLATENIH INTERNIH REVIZORA
STANKA (KOKTEL)
PLENARNI DIO

4. Novi izazovi interne revizije u sprjeavanju prijevara


Hazim Arnautovi
5. Novi trendovi u razvoju internih kontrola
prof. dr. sc. Lorena Monja - kare
izv. prof. dr. sc. Robert Zenzerovi
6. Uloga interne revizije u upravljanju rizicima s poslovnim
partnerima
doc. dr. sc. Sanja Sever Mali

15,00 Izlet u organizaciji HZRiF-a

Sekcija E: POREZI I INTERNA REVIZIJA

moderator: Ivica Mili

1. Interakcija interne revizije i porezne funkcije

600,00 kn

440,00 kn

630,00 kn

475,00 kn

615,00 kn

460,00 kn

652,00 kn

500,00 kn

Boravina pristojba iznosi 7,00 kn po osobi i danu.


Garaa - 72,00 kn po automobilu i danu

Natko Serti
2. Porezni tretman reinvestirane dobiti u 2015. godini
Domagoj Bakran

20,00 SVEANA VEERA - DRUTVENA VEER

PRIJAVA ZA PRIJEVOZ

26. 9. 2015. (subota)

25. 9. 2015. (petak)


9,00 - 10,45 *
Napomena:

RAD PO SEKCIJAMA
Sudionici savjetovanja biraju jednu od tri
ponuene sekcije (A, B ili C)

Sekcija A:

INTERNA REVIZIJA U BANKAMA


I DRUGIM FINANCIJSKIM
INSTITUCIJAMA

moderator: prof. dr. sc. Danimir Gulin

1. Bankovna unija: conditio sine qua non financijske i fiskalne


stabilnosti Europe
izv. prof. dr. sc. Anita Pavkovi
2. Odnos upravljakih tijela prema internoj reviziji
Miroslav Mari

ILI

Sekcija B:

1. Raunalna forenzika u poslovnom svijetu izazov za internog


revizora
Vinja Komneni, univ. spec. inf.
2. Web servisi za upravljanje projektima
doc. dr. sc. Boidar Jakovi

Grand Hotel
4 opatijska
cvijeta****
gornje vile
(Magnolia i
Begonia)
Grand Hotel
4 opatijska
cvijeta****
vila Camelia

NOENJE S
NOENJE S
POLUPANSION
POLUPANSION
DORUKOM DORUKOM
1/2
1/1
1/2
1/1
(po osobi i danu)
(po osobi i danu)
(po osobi i po (po osobi i po
(doruak +
(doruak + veera)
danu
veera)
danu
Nadoplata za Nadoplata za
652,00 kn 500,00 kn dnevni obrok dnevni obrok
150,00 kn
150,00 kn

INTERNA REVIZIJA U GOSPODARSTVU


moderatorica: Alma Deli

1. Proces interne revizije u djelatnosti trgovine na malo


Krunoslav Kova
2. Upravljanje rizicima studija sluaja Croatia Airlines
Jasmin Baji

ILI

9,30 - 11,30 * PLENARNI DIO

Media Turist d.o.o.


Turistika agencija
Zrinjevac 17
10000 ZAGREB

moderator: mr. Stanko Toki

1. Slinosti i razlike angamana s izraavanjem uvjerenja i savjetodavnih


usluga interne revizije
Jasna Turkovi
2. Testiranje uinkovitosti internih kontrola od strane interne revizije
mr. sc. Dorotea Bri
3. Izvjea sa svih sekcija
4. Zakljuak savjetovanja

Cijena prijevoza za relaciju Zagreb - Hotel 4


opatijska cvijeta - Zagreb iznosi 300,00 kuna
po osobi.
Prijave se vre na mail:
agencija@media-turist.hr

Voditelj savjetovanja: prof. dr. sc. Lajo ager


Predavai i moderatori rasprava u sekcijama na savjetovanju su:
- strunjaci iz inozemne i domae prakse (Ernst & Young d.o.o.
Zagreb, Ernst & Young Czech Republic, Revsar, Udruenje internih
revizora BIH priznatog kao IIA BiH, Deloitte d.o.o., Croatia Airlines,
Lidl Hrvatska, Intesa Sanpaolo Card d.o.o., HEP, HIIR, HZRiF, HT
d.d., HPB)
- predstavnici Ministarstva financija i Dravnog ureda za reviziju
- profesori Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Odjela za ekonomiju i
turizam dr. Mijo Mirkovi Sveuilita Jurja Dobrile u Puli

Napomena: Organizator zadrava pravo izmjene programa.

Sponzor savjetovanja:
KOTIZACIJA:
EY

- ZA LANOVE SIR
1.500,00 kuna
- ZA LANOVE HIIR
1.500,00 kuna
- ZA OSTALE
1.700,00 kuna
Mogunost plaanja do 4 rate.
Kotizacija ukljuuje: Zbornik radova, radni pribor, izlet (brodom), ulaznica za sveanu veeru i PDV-e.
Kotizacija se doznauje na:
iroraun broj HZRIF-a IBAN: HR1423600001101241118
Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika,
Zagreb, OIB: 75508100288.
sir za casopis.indd. NOVA.indd 1

114
bejakovic.indd 114

Raunovodstvo i financije 9/2015.

sir za casopis.indd. NOVA.indd 1

Informacije i prijave: www.rif.hr


Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Z
telefoni: 01/4686-500, 01/4686-505, 01/4686-502
fax.: 01/4686-496; e-mail: pretplata@rif.hr
IBAN:
HR1423600001101241118
OIB:
75508100288

www.rif.hr

7/15/15

7/15/15 8:17:59 AM
sir za casopis.indd. NOVA.indd 1

8/26/15 12:20:32 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA - trgovako pravo


Mr. sc. SLAVICA PEZER BLEI

Struni lanak UDK 347.7

Financijski inspektorat, Zagreb

Utvrivanje stvarnog vlasnika stranke


kao mjera dubinske analize
Provodei raznovrsne poduzetnike aktivnosti trgovaka drutva predstavljaju glavne pokretae globalne
ekonomije. U toj svojoj temeljnoj ulozi trgovaka drutva, ali i druge pravne osobe i pravna ureenja, mogu biti
zloupotrijebljeni od strane kriminalaca. Uspostavom jednog ili vie trgovakih drutava, partnerstava ili drugih
pravnih aranmana, kriminalci nastoje prikriti svoj identitet, svrhu i namjenu rauna kao i izvore i koritenje
sredstava ili imovine koju su nelegalno stekli. Kao jedna od mjera provoenja dubinske analize propisane Zakonom
o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma javlja se utvrivanje stvarnog vlasnika stranke. U daljnjem
tekstu autorica obrauje obveze i pravila pri utvrivanju stvarnog vlasnika stranke pravne osobe trgovakog
drutva. U iduim brojevima asopisa detaljnije e se obraivati utvrivanje stvarnog vlasnika kod ostalih vrsta
pravnih osoba.

1. UVOD
Provodei raznovrsne poduzetnike aktivnosti trgovaka drutva
predstavljaju glavnog pokretaa globalne ekonomije. U toj svojoj
temeljnoj ulozi trgovaka drutva, ali i druge pravne osobe i pravna
ureenja1, mogu biti zloupotrijebljeni od strane kriminalaca. Uspostavom jednog ili vie trgovakih drutava, partnerstava ili drugih
pravnih aranmana, kriminalci nastoje prikriti svoj identitet, svrhu i
namjenu rauna kao i izvore i koritenje sredstava ili imovine koju su
nelegalno stekli. Zloupotreba pravnih osoba i pravnih ureenja vodi
izbjegavanju ili zaobilaenju kontrola poduzetih od strane nadlenih
tijela u svrhe utvrivanja njihove pravne prirode i identiteta te identificiranja krajnjih fizikih osoba - stvarnih vlasnika, njihove imovine
i aktivnosti. Utvrditi tko je krajnja fizika osoba ili osobe koje stvarno
posjeduju vlasnitvo ili imaju kontrolu nad drutvom, zakladom, trustom ili drugim pravnim ureenjem, esto je vrlo oteano, pogotovo
kad je rije o aranmanima iz vie drava.
FATF-ove2 Preporuke i pratee EU Direktive, kao meunarodno
prihvaeni standardi u podruju borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, zahtijevaju od drava koje te standarde prihvaaju,
provedbu niza mjera koje jaaju transparentnost i dostupnost informacija o stvarnom vlasnitvu. U tom smislu jedna od najvanijih
meunarodnih mjera prevencije, koja se od strane obveznika njihove
primjene provodi u okviru mjera dubinskog snimanja klijenata, jest
1
U podruju sprjeavanja pranja novca i financiranja terorizma pojam pravne
osobe prema Glosaru definicija FATF-ovih Preporuka odnosi se na korporativna
tijela, fondacije, ustanove (anstalt), partnerstva ili udruenja ili slina tijela koja
mogu uspostaviti trajan odnos s financijskom institucijom ili na drugaiji nain posjeduju vlasnitvo.

Pojam pravna ureenja odnosi se na ekspresni trust ili druga pravna ureenja
(npr. fiducijarna drutva).
2
FATF (Financial Action Task Force) ili Grupa za financijsku akciju jest meuvladino tijelo osnovano na sastanku zemalja G7 u Parizu 1989. god., s ciljem
razvijanja i unaprjeenja politike zatite svjetskog financijskog sustava od pranja
novca i financiranja terorizma.
Preporuke FATF-a odnose se na 40 Preporuka za sprjeavanje pranja novca i 9
posebnih Preporuka za borbu protiv financiranja terorizma, objedinjenih u novim
revidiranim Preporukama FATF-a iz 2012. godine.

obveza identifikacije stvarnog vlasnika pravne osobe ili ureenja te


poduzimanja razumnih mjera za provjeru njegova identiteta. Primjerene, tone i pravovremene informacije o stvarnom vlasnitvu,
u relaciji s podacima o izvorima imovine, predstavljaju uinkovit
set mjera za prevenciju zlouporabe pravnih osoba ili drugih pravnih
subjekata u nelegalne svrhe.
Hrvatska je u Zakonu o sprjeavanju pranja novca i financiranja
terorizma (ZSPNFT)3 u potpunosti implementirala odredbe Direktive 2005/60/EC Europskog parlamenta i Vijea iz 2005. godine o
sprjeavanju koritenja financijskog sustava u svrhe pranja novca i
financiranja terorizma (tzv. Trea Direktiva), usvojivi i navedene
zahtjeve za transparentnou pravnih osoba i pravnih ureenja.
Financijske institucije i drugi obveznici provedbe propisanih mjera iz
nefinancijskog sektora te samostalnih profesija4 duni su kod svojih
stranaka koje su trgovaka drutva ili drugi pravni subjekti, poduzeti
aktivnosti kako bi ih identificirali i provjerili, bili upoznati s prirodom
njihova poslovanja, strukturom vlasnitva i kontrole i odredili tko su
fizike osobe koje su krajnji vlasnici stranke ili imaju odnosno provode krajnju uinkovitu kontrolu nad strankom. Obveznici takoer za
sve stranke trebaju utvrditi nastupaju li u svoje ime ili u ime druge
osobe, pa bi sukladno tome, ukoliko je stvarni vlasnik sredstava koja
jesu ili e biti predmet poslovnog odnosa ili transakcije netko drugi,
bile dune poduzeti razumne korake za dobivanje identifikacijskih
podataka te druge osobe.
U stalnom procesu razvijanja instrumenata i mjera zatite integriteta svjetskog financijskog sustava Grupa za financijske aktivnosti
(FATF) donijela je u veljai 2012. godine revidirane Preporuke, a
slijedom istih usvojena je u svibnju 2015. godine i nova EU Direktiva
2015/849 o sprjeavanju koritenja financijskog sustava u svrhe pranja novca ili financiranja terorizma (tzv. etvrta Direktiva). Revidirane Preporuke FATF-a i odredbe nove, etvrte Direktive, pojanjavaju
i pojaavaju postojee, ali uvode i nove obveze, ukljuivo i obveze
u pogledu transparentnosti stvarnog vlasnitva (posebno u pogledu
3
4

Nar. nov., br. 87/2008. i 25/2012. u daljnjem tekstu: ZSPNFT.


Obveznici iz l. 4. ZSPNFT-a.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

blecic.indd 115

115
8/26/15 12:21:15 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA trgovako pravo


dostupnosti informacija o stvarnim vlasnicima). Bit novodonesenih
standarda svodi se na zahtjeve prema dravama da poduzmu mjere
za preveniranje zlouporabe korporativnih struktura, usmjerene na
sljedea glavna podruja:
- procjenu rizika povezanog s pravnim osobama i pravnim ureenjima
- uspostavu dovoljne transparentnosti pravnih osoba i pravnih
ureenja
- osiguranje tonih, aurnih i primjerenih informacija o stranci i
stvarnom vlasnitvu, pravovremeno dostupnih nadlenim tijelima i obveznicima.
Primjenu odredbi etvrte Direktive Hrvatska je obvezna osigurati
do lipnja 2017. godine, do kada je odreen rok za prijenos odredbi
Direktive u nacionalna zakonodavstva zemalja lanica EU.
U ovom lanku emo obraditi vaee zakonske odredbe koje se
odnose na obveze u pogledu utvrivanja stvarnog vlasnika pravnih
osoba, poglavito trgovakih drutava, s poveznicom gdje je primjenjivo, na nove revidirane FATF-ove Preporuke i odredbe etvrte
Direktive.

2. DEFINICIJA STVARNOG VLASNIKA U ZSPNFT u


Uobiajeno se stvarnim vlasnicima pravne osobe smatraju
one fizike osobe koje kao vlasnici ili na drugi nain, posredno ili
neposredno, osiguravaju sredstva, a na temelju toga onda imaju i
mogunost nadzirati, usmjeravati ili na drugi nain bitno utjecati na
upravu ili drugo poslovodno tijelo kod odluivanja o poslovanju ili
financiranju pravnog subjekta. Prema odredbama Tree, a i etvrte
Direktive, dravama je dana mogunost samostalno propisati prag
u odnosu na koji se mjeri kontrolni vlasniki interes - posjedovanje
vie od odreenog postotka dionica, udjela, glasakih ili drugih prava. Najee je prag odreen kao 25% plus jedna dionica ili vlasniki
udjel preko 25%, a drave prema etvrtoj Direktivi mogu odluiti da
i nii postotak moe biti dokazom vlasnitva ili kontrole.
Kad je u pitanju hrvatska regulativa, odredbe lanka 5. Zakona
o preuzimanju dionikih drutava5 propisuju da fizika i/ili pravna
osoba kontrolira pravnu osobu, putem vlasnitva ili na drugi nain,
ako ima:
1. neposredno ili posredno vie od 25% udjela u temeljnom kapitalu pravne osobe
2. neposredno ili posredno vie od 25% glasakih prava u glavnoj
skuptini pravne osobe
3. pravo upravljanja poslovnim i financijskim politikama pravne
osobe na temelju ovlasti iz statuta ili sporazuma
4. neposredno ili posredno prevladavajui utjecaj na voenje poslova i donoenje odluka.
Sam pojam stvarnog vlasnika stranke definiran je lankom 23.
ZSPNFT-a, a u lanku 24. detaljno su propisani podaci koji se prikupljaju u postupku identifikacije stvarnog vlasnika, nain prikupljanja
podataka te nain njihove provjere.
Definicija stvarnog vlasnika adresirana je posebno za pravne
osobe (i pravne subjekte izjednaene s pravnim osobama), koje su
uglavnom trgovaka drutva, a posebno za druge pravne osobe i
pravne poslove, kao to su udruge, zaklade i povjereniki poslovi.
Stvarnim vlasnikom u sluaju pravnih osoba prema l. 23. ZSPNFT-a smatra se:
1. kod pravnih osoba, podrunica, predstavnitava i drugih subjekata domaeg i stranog prava izjednaenih s pravnom osobom:
5

116
blecic.indd 116

Nar. nov., br. 109/2007., 108/2012. i 148/2013.

fizika osoba koja je konani vlasnik pravne osobe ili koja


kontrolira pravnu osobu izravnim ili neizravnim vlasnitvom
ili fizika osoba koja ima kontrolu nad dovoljnim postotkom
dionica ili glasova u toj pravnoj osobi, a zadovoljavanjem tog
uvjeta smatra se postotak od 25% plus jedna dionica
- fizika osoba koja na neki drugi nain kontrolira upravu pravne osobe;
2. kod pravnih osoba kao to su zaklade i kod pravnih poslova kao
to su povjereniki poslovi kojima se upravlja novanim sredstvima i raspodjeljuju novana sredstva:
- fizika osoba koja je stvarni vlasnik 25% ili vie imovinskih
prava odreenoga pravnog posla, ako su budui stvarni korisnici ve odreeni
- osobe u ijem je interesu pravni posao odnosno u ijem je
interesu pravna osoba osnovana ili u ijem interesu posluje,
ako fizike ili pravne osobe koje e imati koristi od pravnog
posla jo nisu odreene
- fizika osoba koja kontrolira 25% ili vie imovinskih prava
odreenoga pravnog posla;
3. fizika osoba koja kontrolira drugu fiziku osobu u ije se ime
obavlja transakcija ili koja obavlja aktivnost.
Aktualna zakonska definicija stvarnog vlasnika pravne osobe
korespondira s relevantnom definicijom stvarnog vlasnika iz Tree
Direktive. Zakonska definicija ukljuuje koncept ukupnog (izravnog i
neizravnog) vlasnitva, kao i mogunost uspostave kontrole pravnog
subjekta ne samo vlasnikim, ve i nekim drugim putem. to se smatra kontrolom drugim putem u ZSPNFT-u nije detaljnije propisano, no
na to upuuju, kako je spomenuto, odredbe Zakona o preuzimanju
dionikih drutava.
Uzimajui u obzir da osim tvrtki postoje razliite vrste pravnih
osoba ZSPNFT je primjenjivo definirao i stvarno vlasnitvo kod pravnih osoba kao to su zaklade, odnosno pravnih poslova kao to su
povjereniki poslovi. S ciljem postizanja odgovarajuih razina transparentnosti, a budui da su u pitanju razliiti pravni oblici i strukture,
stvarno vlasnitvo tih drugih pravnih osoba se naelno definira.
Zakon izrijekom ne propisuje stvarnog vlasnika kod trustova i drugih
slinih aranmana.
Prema ZSPNFT-u stvarnog vlasnika predstavljaju i fizike osobe
koje kontroliraju druge fizike osobe koje u njihovo ime obavljaju
transakcije ili poduzimaju aktivnosti. Prividno nastupanje u svoje
ime, a zapravo u ime i za raun druge osobe, realizira se na primjer
kad stranka otvara raun u svoje ime, a stvarni imatelj sredstava i
nalogodavac transakcija je netko drugi.

3. ETVRTA DIREKTIVA DEFINICIJA STVARNOG


VLASNIKA
U odnosu na odredbe Tree Direktive, etvrta Direktiva zadrava
temeljne znaajke i opseg definicije stvarnog vlasnika pravne osobe,
ali slijedom revidiranih Preporuka FATF-a iz 2012. godine, donosi i
bitne novine. etvrta Direktiva stvarnim vlasnikom u sluaju pravnih
osoba oznaava:
(i) jednu ili vie fizikih osoba koje u konanici posjeduju ili
kontroliraju pravni subjekt putem izravnog ili neizravnog vlasnitva
dovoljnog postotka dionica ili prava glasa ili vlasnikih udjela u tom
subjektu, ukljuujui putem udjela dionica koje glase na donositelja
ili putem kontrole drugim sredstvima.
Jasno su navedena i izuzea od navedenog u pogledu drutava
uvrtenih na ureena trita koja podlijeu obvezi otkrivanja u skladu

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:21:20 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA - trgovako pravo


s pravom Unije ili jednakovrijednim meunarodnim standardima koji
osiguravaju odgovarajuu transparentnost informacija o vlasnitvu.
Nastavno na Treu, etvrta Direktiva takoer koristi koncept
ukupnog vlasnitva, s tim da preciznije pojanjava kategorije izravnog i neizravnog vlasnitva. Tako udjel dionica od 25% plus jedna
dionica ili vlasniki udio od preko 25% u stranci koji dri fizika osoba
pokazatelj je izravnog vlasnitva. Udjel dionica od 25% plus jedna
dionica ili vlasniki udio od preko 25% u stranci u vlasnitvu korporativnog subjekta koji je pod kontrolom fizike osobe ili vie njih ili
vie korporativnih subjekata koji su pod kontrolom iste fizike osobe
ili vie njih, pokazatelj je neizravnog vlasnitva. To se primjenjuje ne
dovodei u pitanje pravo drava lanica da odlue da nii postotak
moe biti naznaka vlasnitva ili kontrole.
etvrta Direktiva kao stvarnog vlasnika oznaava, dakle, fiziku
osobu (osobe) koja ultimativno posjeduje ili kontrolira stranku.
Trai, naime, da se pri tom utvrenju mora odvojeno promatrati
koncept pravnog (op. na papiru) i koncept stvarnog vlasnitva (tko
stvarno posjeduje ili izvrava efektivnu kontrolu). Na taj nain pojam
stvarnog vlasnika iz nove Direktive prelazi okvire pravnog vlasnitva
i kontrole, referirajui se u lancu vlasnitva na pojam ultimativnog
(krajnjeg) vlasnitva i kontrole.
Drugi bitan element nove definicije stvarnog vlasnika, preuzet iz
revidiranih FATF-ih Preporuka, je ukljuivanje fizike osobe po ijem
nalogu je transakcija poduzeta, neovisno o tome ima li ta fizika
osoba pravno ili stvarno vlasnitvo u pravnom subjektu.
Novina koju donosi etvrta Direktiva je to se stvarni vlasnik
definira i u sluaju kada ga nije mogue utvrditi na navedeni nain,
odnosno u sluaju rasprenosti vlasnikog i kontrolnog udjela. Prema Direktivi, naime, stvarnim vlasnikom bi se mogle smatrati i druge
fizike osobe ako, nakon to su iscrpljena sva mogua sredstva i pod
uvjetom da nema osnova za sumnju, nisu identificirane osobe koje
u konanici posjeduju ili kontroliraju pravni subjekt, ili ako postoji
sumnja da je identificirana osoba ili vie njih stvarni vlasnik ili vlasnici. Tada bi se stvarnim vlasnikom mogla smatrati fizika osoba ili
vie njih koje su na poloaju vieg rukovoditelja.

4. UTVRIVANJE STVARNOG VLASNIKA KAO MJERA


DUBINSKE ANALIZE STRANKE

4.1. Provedba mjere u okviru standardne dubinske


analize
Financijske institucije i osobe iz nefinancijskog sektora te samostalnih profesija, poput raunovoa, revizora, poreznih savjetnika
te odvjetnika i javnih biljenika, duni su kao obveznici primjene
ZSPNFT-a i Smjernica nadzornih tijela6, provoditi mjere dubinske
analize kao kljune mjere u sustavu prevencije pranja novca i
financiranja terorizma. Provedbom mjera dubinske analize iz l. 8.
Zakona, ukljuujui i mjeru utvrivanja stvarnog vlasnika, obveznici
na vjerodostojan nain utvruju i provjeravaju identitet stranaka s
kojima sklapaju poslovni odnos ili obavljaju transakcije, upoznaju se
s prirodom njihova poslovanja, njihovom vlasnikom i kontrolnom
strukturom.
6
Smjernice Hrvatske narodne banke za provoenje ZSPNFT-a revidirane su u
lipnju 2015. i objavljene na http://www.hnb.hr/novcan/pranje_novca_terorizam/
h-smjernice-zakon-spnft-ki-en.pdf.

Ope smjernice Financijskog inspektorata za provoenje ZSPNFT-a revidirane su u srpnju 2015. i objavljene na http://www.mfin.hr/adminmax/docs/
Opce%20smjernice%20FI_rev2015.pdf.
Smjernice HANFA-e iz listopada 2014 objavljene su na http://www.hanfa.hr/
getfile/41805/2014smjernice-za-provodenje-zakona-o-sprjecavanju-p.pdf.

Cilj zahtjeva vezanih za identifikaciju stranke i stvarnog vlasnika


je stjecanje dovoljno znanja o klijentu na temelju podataka i informacija iz vjerodostojnog, pouzdanog i neovisnog izvora. Na taj nain
se mogu procijeniti rizici povezani sa strankom i poslovnim odnosom
te poduzeti odgovarajue mjere za njihovo umanjenje. Postupke
provoenja mjera dubinske analize stranke obveznik je duan definirati svojim internim aktom (lanak 8. st. 2. Zakona).
ZSPNFT propisuje redovno provoenje mjera standardne dubinske analize, a uzimajui u obzir prisutne rizike obveznicima su
propisana jo i dva posebna oblika pregleda stranke: pojaana i
pojednostavljena dubinska analiza. U okviru mjera standardne dubinske analize obveznik uobiajeno mora provesti sve mjere dubinske analize, ukljuujui i identificiranje i provjeru stvarnog vlasnika
stranke. Stvarnog vlasnika stranke ne utvruje se kod niskorizinih
stranaka, u okviru provedbe pojednostavljene dubinske analize.
Nasuprot tome, za stranke visokog rizika, kod pojaane dubinske
analize stvarni vlasnik se mora utvrditi i dodatno provjeriti.
Kako bi se odredilo stvarnog vlasnika obveznici prikupljaju dokumentaciju, podatke i informacije o pravnom vlasnitvu i strukturi
stranke ve u poetnoj fazi dubinske analize. U postupku identifikacije stranke se tako prikupljaju osnovne informacije o stranci, poput
naziva i adrese, dokaza o utemeljenju stranke ili njenom postojanju,
pravnom obliku i statusu, kao i osnovne regulatorne ovlasti, ukljuujui popis direktora i opunomoenika.

4.2. Utvrivanje stvarnog vlasnitva pravne osobe


(korporativnog subjekta)
Slijedom odredbi l. 24. ZSPNFT-a obveznik provodi mjeru utvrivanja stvarnog vlasnika stranke koja je pravna osoba, predstavnitvo, podrunica ili drugi subjekt domaeg i stranog prava izjednaen
s pravnom osobom, na nain da prikupi podatke o fizikoj osobi
(osobama) koja je stvarni vlasnik, propisane l. 16. st. 4. Zakona (op.
ime i prezime, prebivalite, datum roenja i mjesto roenja stvarnog
vlasnika).
Kod prikupljanja podataka obveznik ima vie mogunosti kako
e ispuniti ovu obvezu. Zakon, naime, doputa koristiti se javnim
registrima, pribaviti podatke neposredno od stranke ili ih pribaviti
na neki drugi nain, vodei rauna da opseg mjera koje se poduzimaju bude prilagoen riziku od pranja novca i financiranja terorizma
(stavci 2., 3. i 4. lanka 24. ZSPNFT-a).
Navedeni redoslijed mogunosti esto izaziva dvojbu obveznika,
u smislu koliko je to alternativan, a koliko obvezujui niz izvora i
naina prikupljanja traenih podataka. U tom kontekstu postavlja
se pitanje jesu li obveznici duni prije uzimanja izjave o stvarnom
vlasniku pokuati prikupiti podatke neposrednim uvidom u sudski ili
drugi javni registar, odnosno zatraiti iz registra podatke koji nisu
javni?
Odgovor na ovo pitanje polazi od injenice da Zakon koristei pojam moe dati obvezniku opciju prikupiti podatke neposrednim uvidom u registar, ali ga na to ne obvezuje. Moglo bi se stoga zakljuiti
da Zakon propisuje mogunosti. Meutim, u praksi te mogunosti
predstavljaju zapravo kaskadne mjere, na nain da svaka slijedi nakon prethodne mjere kojom nije identificiran stvarni vlasnik. Na taj
zakljuak upuuju i odredbe lanka 31.c Zakona o sudskom registru7
kojima je propisano da se u sudski registar upisuju lanovi drutva
(ime, prezime, prebivalite, OIB lanova drutva) kao javni podatak,
dok je odredbom lanka 25. Pravilnika o nainu upisa u sudski regi7

Nar. nov., br. 1/1995. do 91/2010.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

blecic.indd 117

117
8/26/15 12:21:20 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA trgovako pravo


star8 propisano da se u sudski registar, kao nejavni podatak, upisuju
evidencijski i statistiki podaci (podaci o poslovnim udjelima lanova
drutva), a koji se podaci pohranjuju u jedinstvenu bazu nejavnog
registra, na temelju podataka iz prijave, popisa lanova drutva i njihovih udjela sainjenih i ovjerenih od javnih biljenika ili dostavljenih
od uprave drutva. Oito je da se samo uvidom u sudski registar, iz
baze javnih podataka ne mogu prikupiti svi traeni podaci o stvarnom
vlasniku, dok se neki podaci, kao mjesto roenja stvarnog vlasnika,
ne upisuju ni u bazu javnih ni nejavnih podataka sudskog registra.
Tek ako iz objektivnih razloga nije mogue prikupiti nedostajue
podatke na opisani nain, obveznik ih prikuplja neposredno iz izjave
zakonskog zastupnika ili opunomoenika stranke, dane u pisanom
obliku. Ovaj nain prikupljanja podataka o stvarnom vlasniku stoga se
esto naziva izlazom u nudi.
Slijedom obveze poduzimanja primjerenih mjera temeljenih na
riziku prikupljene podatke obveznik provjerava na nain koji mu
omoguuje poznavanje strukture vlasnitva i kontrole stranke u stupnju koji, ovisno o procjeni rizika, odgovara kriteriju zadovoljavajueg
poznavanja stvarnih vlasnika (l. 24. st. 6. ZSPNFT-a). To na primjer
znai, kad se radi o stranci poveanog rizika, ukoliko obveznik dobivene podatke nije prikupio iz vjerodostojnog i neovisnog izvora (npr.
podaci su prikupljeni iskljuivo putem izjave zakonskog zastupnika),
obveznik mora dobivene podatke provjeriti u takvoj mjeri da razumije
vlasniku i kontrolnu strukturu stranke te tako biti uvjeren da poznaje
sve njene stvarne vlasnike.

4.3. Utvrivanje vlasnike i kontrolne strukture pravne


osobe (korporativnog subjekta)
Iz zakonske definicije stvarnog vlasnika stranke koja je pravna
osoba razvidno je da se radi o fizikoj osobi (osobama) koja je konani vlasnik pravne osobe ili koja kontrolira pravnu osobu izravnim
ili neizravnim vlasnitvom, odnosno ima kontrolu nad vie od 25%
poslovnog udjela, dionica, glasakih ili drugih prava, ili fizikoj osobi
koja na drugi nain kontrolira upravu pravne osobe.
Kako bi tragom zakonskih zahtjeva obveznik mogao utvrditi
stvarnog vlasnika mora uspostaviti interni postupak za utvrivanje
stvarnog vlasnitva i definirati korake:
1) za razjanjenje vlasnike i kontrolne strukture stranke
2) za odreivanje fizikih osoba koje su krajnji vlasnici ili imaju kontrolu nad strankom.
Prema meunarodnim standardima dostatne mjere za provedbu
ciljeva transparentnosti kod tvrtki ukljuuju identificiranje fizikih
osoba koje imaju kontrolni interes i fizikih osoba koje ine mozak i
upravu tvrtke. Identitet stvarnog vlasnika odnosi se na identitet fizike osobe (jedne ili vie) koja konano posjeduje kontrolni (veinski)
vlasniki udjel u pravnoj osobi.

4.4. Identifikacija fizikih osoba koje vre kontrolu tvrtke


putem vlasnikog udjela
Podatke o vlasnikim udjelima, kojima se realizira kontrolni
(veinski) interes u pravnoj osobi, obveznik prikuplja na temelju
originalne ili ovjerene dokumentacije iz sudskog ili drugog javnog
registra, koja ne smije biti starija od tri mjeseca (l. 24. st. 2. ZSPNFTa). Dokumentaciju u ime pravne osobe prilae zakonski zastupnik ili
ovlatena osoba.
Obvezniku je dana i mogunost da podatke o stvarnom vlasniku
dobije neposrednim uvidom u sudski ili drugi javni registar, pri emu
8

118
blecic.indd 118

Nar. nov., br. 114/2010., 22/2012. i 127/2014.

je duan, sukladno l. 18. st. 3. Zakona, na izvodu iz registra, u obliku


zabiljeke, upisati datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je izvrila uvid (l. 24. st. 3. ZSPNFT-a). Izvod iz registra obveznik je duan
uvati prema odredbama Zakona koje se odnose na zatitu i uvanje
podataka.
U hrvatskom se sudskom registru, lanovi drutva upisuju kao
javni podatak, a podaci o poslovnim udjelima kao nejavni podatak.
Stoga, u ovim i slinim sluajevima, ako iz sudskog ili drugog javnog
registra nisu razvidni i nije mogue prikupiti sve propisane podatke o
stvarnom vlasniku, ZSPNFT doputa obvezniku nedostajue podatke
prikupiti uvidom u izvornik ili ovjerene preslike dokumenata i druge
poslovne dokumentacije koju podnosi zakonski zastupnik ili opunomoenik stranke (l. 24. st. 4. ZSPNFT-a).
Naposljetku, ako iz objektivnih razloga nije mogue prikupiti
nedostajue podatke na gore opisani nain, obveznik ih prikuplja
neposredno iz izjave, dane od strane zakonskog zastupnika ili opunomoenika stranke, u pisanom obliku (l. 24. st. 5. ZSPNFT-a).
Ako se radi o stranci poveanog rizika, obveznik treba, primjenjujui primjerene mjere temeljene na riziku, provjeriti obvezne podatke
o stvarnom vlasniku. To se primjerice odnosi na sluaj kad su podaci
dobiveni iskljuivo iz izjave zakonskog zastupnika u pisanom obliku,
jer ista ne predstavlja vjerodostojan i neovisan izvor. Viu razinu dubinske analize obveznik je takoer duan primijeniti i kod stranaka
sa sjeditem u offshore dravama, ili je vlasnik stranke pravna osoba
(drutvo, zaklada, trust) iz offshore podruja. Obveznik podatke provjerava u mjeri i na nain da razumije vlasniku i kontrolnu strukturu
stranke te je uvjeren da poznaje sve njene stvarne vlasnike (l. 24. st.
6. ZSPNFT-a).
Obveznik u svakom sluaju mora razjasniti vlasniku i kontrolnu
strukturu stranke. Ukoliko u tom postupku utvrdi da neka fizika osoba zadovoljava kriterije koji su navedeni definicijom stvarnog vlasnika,
mora u tom sluaju dobiti i zahtijevane podatke za stvarnog vlasnika.
Pri tome se ne smiju izgubiti iz vida poveznice ukupnog vlasnitva, odnosno mora se voditi rauna da vlasniki udjel pojedine fizike osobe
ukljuuje i neposredno i posredno vlasnitvo. U postupku utvrivanja
stvarnog vlasnika stranke postoji, naime, mogunost da se u ulozi vlasnika pojavi jedna ili vie pravnih osoba ili ureenja, u kojem sluaju
treba nastaviti s postupkom utvrivanja stvarnog vlasnitva, kako bi
se na drugoj ili treoj razini dolo do fizikih osoba koje su konani
(stvarni) vlasnici stranke (pogledati primjer na kraju teksta).
Navedeni zahtjevi su obveznicima razumljivi kad se u vlasnikoj
strukturi nalaze pravne osobe s vlasnikim udjelom veim od 25%,
ali u praksi postoje dvojbe treba li nastaviti isti postupak i kad se u
vlasnikoj strukturi pojave pravne osobe iji je vlasniki udjel manji
od 25%. Dvojbe ne bi trebalo biti, i u sluaju kad se u vlasnikoj
strukturi pojave pravne osobe s vlasnikim udjelom manjim od 25%
treba nastaviti s postupkom utvrivanja stvarnog vlasnika na drugoj
ili treoj razini, opet zbog mogunosti da odreena fizika osoba, kroz
izravno i neizravno vlasnitvo, ispuni kriterij stvarnog vlasnika. Stav o
potrebi utvrivanja stvarnog vlasnika kad su u pitanju vlasniki udjeli
manji od 25% zastupa i Hrvatska narodna banka u svojem miljenju
iz prosinca 2011., upuenog preko Hrvatske udruge banaka svim
bankama.

4.5. Identifikacija fizikih osoba koje vre kontrolu


stranke putem drugih sredstava
Kada ne mogu utvrditi fiziku osobu koja ima vie od 25% vlasnikog udjela (op. vlasniki udjeli su iroko disperzirani), ukljuujui dionice koje glase na donositelja, obveznici utvruju stvarnog vlasnika

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:21:21 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA - trgovako pravo


koji kontrolira pravni subjekt ne putem vlasnikog udjela, ve putem
kontrole drugim sredstvima. to znai kontrola drugim sredstvima i
regulatorne zahtjeve s tim u svezi ne definiraju odredbe ZSPNFT-a, a
razumijevanju istih mogu pomoi spomenute odredbe Zakona o preuzimanju dionikih drutava (op. putem prava upravljanja poslovnim
i financijskim politikama pravne osobe na temelju ovlasti iz statuta ili
sporazuma, osiguranjem neposredno ili posredno prevladavajueg
utjecaja na voenje poslova i donoenje odluka).
Smjernice Hrvatske narodne banke o provoenju ZSPNFT-a
upuuju da se odredba o fizikoj osobi koja na neki drugi nain
kontrolira upravu pravne osobe, primjenjuje primjerice kod drutva s ogranienom odgovornou ijim je drutvenim ugovorom
odreeno da upravu drutva imenuje pojedini lan drutva. Prema
odredbama Zakona o trgovakim drutvima lanove uprave drutva
s ogranienom odgovornou imenuje skuptina drutva, ali se
drutvenim ugovorom moe to pravo dati i nekom drugom, primjerice nadzornom odboru, nekom tijelu drutva, a tako i pojedinom
lanu drutva. Tako se fizika osoba lan drutva, koja je drutvenim
ugovorom odreena kao osoba koja imenuje lanove uprave, moe
smatrati stvarnim vlasnikom u smislu lanka 23. toke 1. alineje
druge ZSPNFT-a.
Slijedom odredbi etvrte Direktive revidirane Ope smjernice
Financijskog inspektorata za provoenje ZSPNFT-a pojanjavaju da
kontrola putem drugih sredstava moe, izmeu ostaloga, ukljuivati
kriterije kontrole koritene u svrhu pripreme konsolidiranih financijskih izvjea, primjerice putem sporazuma dioniara, ostvarivanjem
prevladavajueg utjecaja ili ovlastima za imenovanje vieg rukovodstva.
Meutim, prikupiti podatke o identitetu fizikih osoba koje vre
kontrolu pravne osobe putem drugih sredstava nije jednostavno, jer
vjerodostojne informacije o tome uglavnom nisu raspoloive. Mogu
postojati ugovorni i drugi odnosi ili sporazumi, temeljem kojih tree
osobe mogu posredno ili neposredno utjecati na stranku, ali kako su
prikriveni postojanje takvih utjecaja teko je otkriti.
U vezi s navedenim postavlja se pitanje to ako stranka predstavlja tajno drutvo, ili ima za vlasnika tajno drutvo, kako utvrditi
podatke o tajnom lanu drutva i njegovoj kontroli nad poslovanjem
drutva? U traenju odgovora na ovo pitanje valja uvaiti odredbe o
tajnom drutvu propisane Zakonom o trgovakim drutvima9. Tajno
drutvo prema ZTD-u nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni
lan) ulae imovinu u poslovni subjekt - poduzetnika, te na temelju
tog uloga stjee pravo sudjelovanja u dobiti (gubitku) poduzetnika.
Tajni lan moe biti i pravna i fizika osoba, a poduzetnik primjerice
moe biti trgovako drutvo (drutvo osoba ili drutvo kapitala).
Polazei od odredbi lanka 480. st. 1. toka 2. ZTD-a, po kojem je
ugovor kojim se drutvo kapitala obvezuje dio svoje dobiti u cijelosti
ili dijelom prenijeti drugome poduzetniki ugovor, da se zakljuiti da
je i ugovor o tajnom drutvu poduzetniki ugovor. Prema l. 481. st.
1. ZTD-a , poduzetniki ugovor je valjan kad se s njim suglasi skuptina drutva. Registarskom sudu se prema l. 482. istog Zakona, mora
podnijeti prijava za upis poduzetnikog ugovora u sudski registar,
navesti postojanje i vrstu poduzetnikog ugovora, kao i ime druge
ugovorne strane, ako se radi o ugovoru o prijenosu dobiti i sporazum
o visini dobiti koja se prenosi. Prijavi se prilau ugovor i zapisnik skuptine drutva koja se s njim suglasila. Poduzetniki ugovor, odnosno
ugovor o prijenosu dobiti ako se radi o njemu, prema l. 482. st. 2.
ZTD-a, stupa na snagu danom upisa u sudski registar.
9

Nar. nov., br. 152/2011. proieni tekst, 111/2012. i 68/2013.

Iste pretpostavke o valjanosti moraju biti ispunjene i u pogledu


ugovora o prijenosu dobiti kojim se drutvo kapitala obvezuje drugom drutvu prenijeti cijelu dobit. Ako je tajni lan pravna osoba,
ugovorom o tajnom drutvu je predvieno da e se tajnom drutvu
prenijeti cijela dobit drutva. Za ugovor o prijenosu dobiti moraju
biti ispunjene pretpostavke kao i u sluaju kad tajnom lanu pripada
dio ostvarene dobiti.
Slijedom navedenog, podaci o tajnom lanu su razvidni iz sudskog
registra kad je poduzetnik drutvo kapitala. No, ako je poduzetnik iz
ugovora o tajnom drutvu obrtnik ili trgovac pojedinac ne mogu se
konzumirati odredbe o poduzetnikom ugovoru iz ZTD-a i podaci o
ugovoru o tajnom drutvu i tajnom lanu, nisu dostupni.
U svakom sluaju, slijedom dobre prakse, obveznici mogu za
svladavanje navedenih rizika u postupku dubinske analize traiti izjavu ovlatene osobe u pisanom obliku, s ciljem oitovanja stranke u
pogledu mogunosti (ne)postojanja treih osoba koje mogu drugim
sredstvima vriti kontrolni utjecaj na stranku. To je postupak koji nije
propisan kao obvezujui i u domeni je samostalnog odluivanja obveznika. Meutim, ako obveznik zna ili sumnja na postojanje takvih
osoba, a stranka ne eli postupiti po zahtjevu za otkrivanjem podataka o stvarnim vlasnicima, to moe biti razlog za ocjenu da stranka
oteava ispunjavanje zakonskih zahtjeva iz odreenih razloga i da
joj, uvaavajui svoj stupanj tolerancije na rizik, obveznik ne dozvoli
sklapanje poslovnog odnosa.

4.6. Kompleksna vlasnika struktura


U odreenim prilikama obveznik nee uspjeti, unato detaljno
provedenoj analizi vlasnike strukture stranke, dobiti podatke o
stvarnim vlasnicima. Moe se raditi o holding drutvima i slinim
kompliciranim vlasnikim strukturama, kod kojih je i uz sudjelovanje
stranke, teko, u lancu pravnog vlasnitva raspetljati pravnu osobu
iza pravne osobe, ili holding iza holdinga, i utvrditi fizike osobe
stvarne vlasnike. Dobra praksa upuuje da se u ovim sluajevima
poslovni odnos sa strankom iznimno moe uspostaviti, ali uz uvjet da
se stranka svrsta u rizinije stranke, to posljedino zahtijeva pojaane mjere praenja poslovnog odnosa. Obveznik pri tome mora moi
dokazati nadlenom tijelu da nije kod takvih stranaka odustao od
mjere utvrivanja stvarnog vlasnitva, ali da su provedeni postupci
demonstrirali da je rije o vrlo kompleksnoj vlasnikoj strukturi,
zbog koje je postojala objektivna nemogunost dobivanja podataka
o stvarnom vlasniku. Rije je ipak o iznimnom, a ne uobiajenom
postupanju.
Postojanje kompleksne i netransparentne strukture vlasnitva,
obveznik moe neovisno o navedenom, prosuditi s aspekta sumnjivosti odnosno moguih razloga za obavjetavanje o sumnjivim
transakcijama/osobama Uredu za sprjeavanje pranja novca.

5. IZNIMKE OD OBVEZE UTVRIVANJA STVARNOG


VLASNIKA
U situacijama kad stranka predstavlja nizak ili neznatan rizik sa
stajalita pranja novca ili financiranja terorizma, Trea Direktiva doputa propisati obveznicima primjenu mjera pojednostavljene dubinske
analize, unutar koje je manji opseg mjera koje se obvezno provode,
ukljuujui i iznimku od obveze utvrivanja i provjere identiteta
stvarnog vlasnika. Meunarodni standardi uzimaju u obzir, naime, da
postoje okolnosti i situacije u kojima je rizik od pranja novca i financiranja terorizma nizak, u kojima su informacije o strankama i stvarnim
vlasnicima stranaka javno poznate i dostupne, odnosno u kojima
Raunovodstvo i financije 9/2015.

blecic.indd 119

119
8/26/15 12:21:21 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA trgovako pravo


se utvrivanje i primjerene provjere stvarnog vlasnitva obavljaju i
drugdje u nacionalnim sustavima, kao na primjer zahtjevi za transparentnou na burzama. Nametnuti obvezniku u tim okolnostima
zadau provedbe cijelog raspona mjera dubinske analize, ukljuujui i
utvrivanje stvarnog vlasnika, ocjenjuje se nepotrebnim teretom.
Provoenje pojednostavljene dubinske analize doputeno je
prema l. 35. ZSPNFT-a samo kod stranaka koje ispunjavaju kriterije
niskog ili neznatnog rizika:
1. financijske institucije - banka, tedna banka, stambena tedionica, Hrvatska pota, drutvo za upravljanje investicijskim
fondovima, mirovinsko drutvo, drutvo za poslovanje s financijskim instrumentima, drutvo za osiguranje koje ima odobrenje
za obavljanje poslova ivotnog osiguranja, ili druga istovjetna
institucija pod uvjetom da ima sjedite u dravi lanici ili jednakovrijednoj treoj dravi
2. tijela dravne uprave ili javnog sektora - dravno tijelo, tijelo
lokalne i podrune (regionalne) samouprave, javna agencija,
javni fond, javni zavod ili komora
3. drutva koje trguju na burzi ili ureenom javnom tritu drutvo iji su vrijednosni papiri prihvaeni i kojima se trguje na
burzi ili ureenom javnom tritu u jednoj ili vie drava lanica
u skladu s propisima u Europskoj uniji, odnosno drutvo sa sjeditem u treoj dravi iji su financijski instrumenti prihvaeni i
u kojima se trguje na burzi ili ureenom javnom tritu u dravi
lanici ili u toj treoj dravi, pod uvjetom da u toj treoj dravi
vrijede zahtjevi za objavljivanje podataka u skladu s propisima u
Europskoj uniji
4. osobe neznatnog rizika - osobe iz lanka 7. st. 5. Zakona za koje
postoji neznatan rizik od pranja novca ili financiranje terorizma
(radi se o strankama neznatnog rizika odreenih Pravilnikom
ministra financija o odreivanju uvjeta pod kojima obveznici svrstavaju stranke u stranke koje predstavljaju nizak rizik za pranje
novca ili financiranje terorizma10).
Kod svih navedenih stranaka obveznici mogu provoditi manji
opseg mjera pojednostavljene dubinske analize, pri emu se mjera
utvrivanja stvarnog vlasnitva stranke, ne mora provoditi. Zbog
prisutnih dvojbi napominjemo da se navedeno primjerice, odnosi i
na stranku koja je drutvo koje kotira na burzi u treoj dravi (npr. u
Srbiji), pod uvjetom da vrijede isti zahtjevi za objavljivanjem podataka kao u zemlji lanici Europske unije. Ovaj kriterij transparentnosti
vlasnike strukture, kod ocjene rizika stranke moe se odvojeno
promatrati u odnosu na kriterij zemljopisnog podrijetla stranke.
Neovisno od navedenih izuzea, odustajanje od provoenja
mjera dubinske analize, ukljuujui i mjeru utvrivanja stvarnog
vlasnika, nije doputeno u svim onim situacijama kada u vezi sa
strankom, proizvodom ili transakcijom, postoje razlozi na sumnju u
pranje novca ili financiranje terorizma.

6. STVARNI VLASNIK U OKVIRU POJAANE


DUBINSKE ANALIZE
Na suprotnom polu, u sluaju visokorizinih stranaka, obveznici
moraju osigurati provoenje mjera pojaane dubinske analize. To
podrazumijeva da uz mjere koje su predviene u okviru uobiajene
dubinske analize obveznik mora provesti i dodatne mjere (op. prilaganje dodatne dokumentacije i podataka, odobrenje poslovnog
odnosa, vei intenzitet mjera praenja poslovnog odnosa i dr.).
10
Odredbama predmetnog Pravilnika (Nar. nov., br. 76/09.) u stranke kod kojih je doputeno primijeniti postupak pojednostavljene dubinske analize uvrtene
su: leasing drutva, kreditne unije i drutva za platni promet i prijenos novca pod
uvjetom da su te institucije regulirane, certificirane i da podlijeu nadzoru nadlenog tijela.

120
blecic.indd 120

Dodatne mjere slue za uspostavljanje rigoroznijih provjera, u cilju


svladavanja veih rizika koje predstavljaju takve, rizinije stranke.
U ZSPNFT-u su propisani sluajevi u kojima se zahtijeva obvezno
provoenje pojaane dubinske analize. Pored zakonom propisanih
sluajeva, obveznik je duan obaviti temeljiti pregled stranke i onda
kad na temelju analize i procjene rizika, sam procijeni da je stranka
vie rizina.
U kontekstu tematike utvrivanja stvarnog vlasnika, osvrnut
emo se na provoenje pojaane dubinske analize u sluaju stranke
koja je strana politiki izloena osoba (PIO). Obrada stranke koja
je strana politiki izloena osoba, ukljuujui ue lanove obitelji i
bliske suradnike, predstavlja zakonom propisani sluaj provoenja
pojaane dubinske analize. Kada obveznik, nakon provedbe odgovarajueg internog postupka, utvrdi da je stranka PIO osoba, duan je
provesti i odgovarajue dodatne mjere. Odredbe lanka 32. ZSPNFTa odreuju krug osoba koje predstavljaju politiki izloene osobe i
postupanje sa strankom fizikom osobom za koju je utvreno da
predstavlja stranu politiki izloenu osobu. Zakon meutim, ne odreuje kako postupiti u sluaju stranke pravne osobe, koju zastupa
zakonski zastupnik ili njegov opunomoenik, odnosno ne propisuje
obvezu utvrivanja njihove politike izloenosti. Nadalje, za razliku
od FATF-ovih preporuka, ZSPNFT ne postavlja zahtjev ni za obradom
stvarnog vlasnika stranke u pogledu njegove politike izloenosti, niti
na to upuuju Smjernice nadzornih tijela.
Budui da ZSPNFT i Smjernice nadzornih tijela trenutno ne
propisuju obvezu utvrivanja politike izloenosti stvarnog vlasnika,
obveznici nisu duni propitivati je li strani vlasnik politiki izloena
osoba ili nije. Meutim, ukoliko obveznik zna da je stvarni vlasnik
strana politiki izloena osoba slijedom dobre prakse, tu bi injenicu
svakako trebalo uzeti u obzir kod utvrivanja profila rizinosti stranke i provedbe mjera dubinske analize.

7. OBVEZE U SVEZI UTVRIVANJA STVARNOG


VLASNIKA
7.1. Sluajevi obveznog utvrivanja stvarnog vlasnika
Mjere dubinske analize, ukljuujui i mjeru utvrivanja i provjere
identiteta stvarnog vlasnika stranke11, obvezno se prema l. 9. ZSPNFT-a provode u sljedeim sluajevima:
1. prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa sa strankom
2. pri svakoj transakciji u vrijednosti 105.000 kuna i vie, bez obzira
na to je li rije o jednokratnoj transakciji ili o vie transakcija
koje su meusobno oigledno povezane i koje ukupno doseu
vrijednost od 105.000 kuna i vie
3. ako postoji sumnja u vjerodostojnost i istinitost prethodno dobivenih podataka o stranci ili stvarnom vlasniku stranke
4. uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za
sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na
vrijednost transakcije.
Kod sklapanja poslovnog odnosa moraju se provesti sve propisane mjere dubinske analize, osim mjere stalnog praenja koja se jo ne
moe provesti jer poslovni odnos tek poinje. Utvrivanje stvarnog
vlasnika uvijek se provodi prilikom sklapanja poslovnog odnosa, iako
u odreenim situacijama (op. nie navedeno) s malom odgodom.
11
Iznimno, sukladno lanku 55. st. 1. ZSPNFT-a, mjere dubinske analize ne
primjenjuju se na osobe koje obavljaju profesionalne djelatnosti (odvjetnik, odvjetniko drutvo, javni biljenik, revizorsko drutvo i samostalni revizor te pravne
i fizike osobe koje obavljaju raunovodstvene usluge i usluge poreznog savjetovanja) u pogledu podataka koje one dobiju od stranke ili prikupe o stranci u
tijeku utvrivanja pravnog poloaja stranke ili prilikom zastupanja stranke u vezi
sa sudskim postupkom, to ukljuuje i savjetovanje za predlaganje ili izbjegavanje
sudskih postupaka.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:21:22 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA - trgovako pravo


Stvarni vlasnik se obvezno utvruje i u sluaju provoenja transakcija u vrijednosti 105.000 kuna ili vie, ali se razlikuje postupanje
u sluaju provoenja transakcija s naslova sklopljenog poslovnog
odnosa, i postupanje u sluaju provoenja transakcija koje se ne odvijaju unutar prethodno sklopljenog poslovnog odnosa (sluajna
stranka). Naime, kod transakcija koje se provode na temelju prethodno sklopljenog poslovnog odnosa podrazumijeva se da je obveznik prilikom sklapanja poslovnog odnosa ve identificirao stranku i
stvarnog vlasnika stranke i prikupio Zakonom zahtijevane podatke,
pa se stvarni vlasnik ne utvruje opet kod pojedinih transakcija od
105.000 kuna ili vie obavljenih u sklopu tog poslovnog odnosa. Kod
obavljanja ovih transakcija obveznik je duan u okviru mjera dubinske analize samo provjeriti identitet stranke odnosno osoba koje
transakciju obavljaju te prikupiti podatke koji mu nedostaju iz l. 25.
st. 2. ovoga Zakona (op. podaci vezani na konkretnu transakciju).
Kod transakcija tzv. sluajne ili povremene stranke, s kojom
obveznik nema sklopljen poslovni odnos, stvarni vlasnik se utvruje
pri svakoj transakciji u vrijednosti od 105.000 kuna i vie, neovisno
je li rije o jednokratnoj transakciji ili vie oigledno povezanih transakcija koje doseu iznos od 105.000 kuna i vie. Veina obveznika
ima stranke s kojima prethodno sklapa poslovne odnose, dok su
povremene stranke ee klijenti financijskih institucija (npr. banaka
ili mjenjanica).
Slijedom dobre prakse istovjetan postupak se moe provoditi
u situaciji kad obveznik ve ima sklopljen poslovni odnos sa strankom, kojom prilikom je izvrena dubinska analiza sa svim mjerama
propisanim ZSPNFT-om, a nakon toga s istom strankom sklapa nove
ugovore. Tada je kod sklapanja svakog narednog ugovornog odnosa,
ukoliko se radi o kraem vremenskom razdoblju, obveznik duan
provesti samo neobavljene mjere dubinske analize (npr. dobivanje
podataka o namjeni i prirodi konkretnog ugovornog odnosa), ne i
ponovno utvrivati stvarnog vlasnika).
U svim gore navedenim sluajevima mogue je da obveznik posumnja u vjerodostojnost i istinitost prikupljenih podataka i isprava
o stranci ili stvarnom vlasniku stranke i/ili da se pojave razlozi za
sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma. Prosuujui sumnjivost transakcije ili osoba obveznik uzima u obzir sve transakcije,
neovisno o navedenom vrijednosnom pragu od 105.000 kuna, pri
emu je obvezan napraviti ponovnu dubinsku analizu stranke sa
svim mjerama koje je mogue izvesti, ukljuujui i mjeru utvrivanja
i provjere stvarnog vlasnika.

7.2. Zahtjev za pravovremenou utvrivanja stvarnog


vlasnika
Mjere dubinske analize koje se odnose na utvrivanje i provjeru
identiteta stranke i identiteta stvarnog vlasnika stranke te prikupljanje podataka o namjeni i predvienoj prirodi poslovnog odnosa ili
transakcije i drugih traenih podataka, prema zahtjevu iz lanka 10.
i 11. ZSPNFT-a obvezno se izvode prije uspostavljanja poslovnog
odnosa ili izvrenja transakcije (op. za povremene ili sluajne stranke).
Odstupanje od navedenog zahtjeva mogue je samo u iznimnim
situacijama. Obveznik, naime, moe provesti mjere dubinske analize
i tijekom ili neposredno nakon uspostavljanja poslovnog odnosa
sa strankom, no samo pod uvjetom da je to nuno kako se ne bi
prekinuo uobiajeni nain poslovanja i ako, u skladu s lankom 7.
ZSPNFT-a, postoji neznatan rizik od pranja novca ili financiranja
terorizma. lanak 9. Tree Direktive nalae, naime, mjere dubinske
analize provesti im prije je to izvedivo nakon inicijalnog kontakta sa
strankom i uz primjenu uinkovitih mjera upravljanja rizikom. Ope

smjernice Financijskog inspektorata upuuju obveznika u sluaju


kada dubinska analiza stranke nije provedena prije uspostavljanja
poslovnog odnosa sastaviti biljeku o razlozima neprovoenja
dubinske analize stranke prije uspostavljanja poslovnog odnosa sa
strankom te o vrsti transakcije koja je izvrena.
Kao situacije niskog rizika Zakon eksplicite navodi poslove ivotnog osiguranja. Prema l. 10. st. 3. ZSPNFT-a drutva za osiguranje
koja imaju odobrenje za obavljanje poslova ivotnih osiguranja, podrunice drutava za osiguranje iz treih drava koje imaju odobrenje
za obavljanje poslova ivotnih osiguranja i drutva za osiguranje iz
drava lanica koja u Republici Hrvatskoj obavljaju poslove ivotnih
osiguranja neposredno ili preko podrunice mogu pri sklapanju
poslova ivotnog osiguranja izvriti provjeru korisnika police osiguranja i nakon sklapanja ugovora o osiguranju, ali najkasnije prije ili
u vrijeme isplate osigurane svote, odnosno u trenutku kad imatelj
prava iz osiguranja zatrai isplatu svojih potraivanja, izjavi da eli
dobiti zajam na policu, dati je u zalog ili kapitalizirati.
U Zakonu nisu pojedinano odreene druge situacije i poslovi
u kojima je mogue primijeniti iznimke od pravila pravovremenosti.
U tom smislu FATF-ove Preporuke su instruktivnije i navode vie
primjera situacija u kojima je bitno ne prekinuti normalno odvijanje
poslovanja, i u kojima se posljedino mjere dubinske analize mogu
izvriti tijekom poslovnog odnosa:
- poslovi koji se ne odvijaju licem u lice (non face to face)
- transakcije vrijednosnicama
- poslovi ivotnog osiguranja u odnosu na identifikaciju i provjeru
korisnika police.
Istovremeno za navedene sluajeve sklapanja poslovnog odnosa
FATF-ove Preporuke trae od obveznike usvojiti uinkovite postupke
upravljanja rizikom, vezano uz uvjete pod kojima bi se odgoda provedbe mjera dubinske analize mogla dogoditi. Ti bi postupci trebali
ukljuivati set mjera kao to su ograniavanja broja, vrsta i/ili iznosa
transakcija koje se mogu obaviti te praenje velikih ili sloenih transakcija koje se provede izvan oekivanih normi za tu vrstu odnosa.
Slijedom navedenog, obveznik u svojim internim procedurama
moe navesti situacije odnosno poslove iz gore navedenih kategorija, u kojima e radi osiguranja odvijanja uobiajenog poslovanja
naknadno provesti mjere dubinske analize (op. i mjeru utvrivanja i
provjere stvarnog vlasnika), ali treba definirati i mjere za umanjenje
prisutnih rizika. To mogu biti limiti u pogledu broja, vrste i/ili iznosa
transakcija koje se tako mogu obaviti, odnosno mjere praenja transakcija koje prelaze uobiajene vrijednosne ili druge pragove kod
pojedinih vrsta poslova i slino.

7.3. Ponovno godinje utvrivanje stvarnog vlasnika


Ukoliko obveznik ima sklopljen poslovni odnos sa stranom pravnom osobom i u okviru tog odnosa stranka provodi transakcije u
vrijednosti 105.000 kuna ili vie, ZSPNFT u l. 27. nalae obvezniku
napraviti ponovni godinji pregled, ukljuujui i ponovno utvrivanje
stvarnog vlasnika stranke. Obveznik je ovu obvezu duan izvoditi
redovito najmanje jednom godinje, a najkasnije nakon isteka jedne
godine od posljednje obavljene dubinske analize.
Ponovna godinja dubinska analiza mora se napraviti i u sluaju
kad je stranka koja obavlja transakcije u navedenom pragu, rezidentna pravna osoba sa sjeditem u RH koja je 25% ili vie u vlasnitvu:
(i) strane pravne osobe koja ne obavlja ili ne smije obavljati trgovinske, proizvodne ili druge djelatnosti u dravi u kojoj je registrirana
Raunovodstvo i financije 9/2015.

blecic.indd 121

121
8/26/15 12:21:22 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA trgovako pravo


(ii) fiducijarnog ili drugog slinog drutva stranog prava s nepoznatim, odnosno prikrivenim vlasnicima, tajnim ulagaima ili
upravljaima.
Iznimka su stranke - strane pravne osobe, koje po ZSPNFT-u ispunjavaju kriterije za pojednostavljenu dubinsku analizu, i unutar koje
nije obvezno utvrivati stvarnog vlasnika.
Postupak prikupljanja i provjeravanja podataka o stvarnom
vlasnitvu kod ponovljene godinje dubinske analize ne razlikuje
se od postupka koji se provodi za utvrivanje stvarnog vlasnika kod
inicijalne dubinske analize, kako je ve ranije opisano. U l. 27. ZSPNFT-a nisu propisani podaci koji se prikupljaju za stvarnog vlasnika
kod ponovljene godinje dubinske analize, pa se obvezniku slijedom
dobre prakse preporua prikupiti podatke iz l. 16. st. 4. ZSPNFT-a, u
istom opsegu kao i kod poetnog utvrivanja stvarnog vlasnika (ime
i prezime, prebivalite, datum roenja i mjesto roenja stvarnog
vlasnika).
Iz l. 27. st. 8. ZSPNFT-a razvidno je da obveznik ne smije izvravati transakcije za stranke za koje ne provede ili ne uspije provesti
propisanu godinju dubinsku analizu, ukljuujui mjeru utvrivanja
stvarnog vlasnika.

stvarnom vlasniku. U Smjernicama Hrvatske narodne banke iz srpnja


2015. godine izrijekom je navedeno da u tim situacijama obveznici
nisu duni prekinuti poslovni odnos nego, u skladu s ponovljenom
procjenom rizika iz l. 7. st. 2. Zakona, poduzeti mjere za umanjenje
rizika sve dok se ne provede mjera auriranja podataka.
Kod mjere utvrivanja vlasnike i kontrolne strukture stranke te
osiguranja zahtijevanih podataka o stvarnom vlasniku (vlasnicima),
zakonski zastupnik ili opunomoenik stranke moe biti nekooperativan, ili moe u potpunosti odbijati suradnju, zbog ega postaje
nemogue utvrditi stvarno vlasnitvo stranke. U takvim situacijama
obveznik mora imati u vidu da prema Zakonu zbog netransparentnosti stvarnog vlasnitva ne smije sklopiti poslovni odnos odnosno
izvriti transakciju. Istovremeno, izbjegavanje dostavljanja podataka
i isprava koje slue za utvrivanje stvarnog vlasnika stranke treba
prosuditi sa stajalita moguih razloga za prijavu sumnjivih transakcija Uredu za sprjeavanje pranja novca.
Primjer 1. Utvrivanje stvarnog vlasnika drutva MARE
odnosno osoba koje kontroliraju vie od 25% vlasnikog udjela ili
glasakih prava u pravnoj osobi.

8. AURIRANJE PODATAKA O STVARNOM VLASNIKU


U OKVIRU MJERE PRAENJA POSLOVNOG
ODNOSA
Obveznik je prema l. 46. ZSPNFT-a duan stalno pratiti poslovne aktivnosti koje stranka obavlja kod njega, primjenjujui izmeu
ostaloga i mjeru praenja i auriranja prikupljenih dokumenata i
podataka o strankama, ukljuujui i obvezno provoenje ponovne
godinje dubinske analize u propisanim sluajevima iz l. 27. Zakona.
Navedena obveza podrazumijeva u odreenim vremenskim intervalima, sukladno ocjeni rizika stranke, aurirati podatke i dokumente
kako bi informacije o stranci i stvarnom vlasniku stranke bile tone
i pouzdane. Drugim rijeima, za stranke koje su ocijenjene niim
kategorijama rizika od pranja novca i financiranja terorizma, obveznik moe utvrditi dulja razdoblja praenja i auriranja podataka i
dokumenata o strankama i stvarnim vlasnicima. Obrnuto vrijedi za
rizinije stranke.

9. POSLJEDICE NEUTVRIVANJA I NEOBNAVLJANJA


PODATAKA O STVARNOM VLASNIKU
Ukoliko obveznik ne moe, djelomino ili u cijelosti, provesti
mjere dubinske analize koje se odnose na utvrivanje i provjeru
identiteta stranke, utvrivanje i provjeru identiteta stvarnog vlasnika i prikupljanje zakonom zahtijevanih podataka o svrsi i namjeni
poslovnog odnosa ili transakcije i drugih podataka, onda sukladno
l. 13. ZSPNFT-a:
a) ne smije uspostaviti poslovni odnos ili izvriti transakciju, odnosno mora prekinuti ve uspostavljeni poslovni odnos
b) mora o navedenom odbijanju ili prekidu poslovnog odnosa i
odbijanju izvrenja transakcije obavijestiti Ured, sa svim dotada
prikupljenim podacima o stranci ili transakciji.
U svezi s nemogunou izvrenja navedenih obveza Zakon je
jasan. Obveznik u tim sluajevima ne smije uspostaviti poslovni odnos ili izvriti transakciju, odnosno mora prekinuti ve uspostavljeni
poslovni odnos.
Dvojbe u pogledu postupanja postoje u situacijama kad obveznik ne uspije provesti mjeru auriranja podataka o stranci odnosno

122
blecic.indd 122

Na prvoj razini, fizika osoba N. N. dri 27% dionica drutva MARE te se smatra izravnim stvarnim vlasnikom. Budui se u vlasnikoj
strukturi nalaze i dva drutva, potrebno je nastaviti s postupkom
utvrivanja stvarnog vlasnika, razjanjenjem vlasnike strukture
drutva ANE i drutva KATE.
Na drugoj razini samo fizika osoba Z. Z. se moe smatrati stvarnim vlasnikom jer neizravno dri 27% dionica drutva MARE preko
drutva KATE. Fizika osoba M. M. je neizravno vlasnik 10,8% dionica drutva MARE preko drutvaKATE te se ne smatra stvarnim
vlasnikom.
Na treoj razini, fizika osoba X. Y. smatra se stvarnim vlasnikom
jer dri 35,2% dionica drutva MARE jer dri 19% dionica drutva
MARE preko drutava LAGUNA i ANE, te 16,2% dionica preko
drutava STELA i KATE.
Stvarni vlasnici drutva MARE su:
1. fizika osoba N. N. kroz izravno vlasnitvo
2. fizika osoba Z. Z. kroz neizravno vlasnitvo
3. fizika osoba X. Y. kroz neizravno vlasnitvo
(19% plus 16,2%)

27%
27%
35,2%.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:21:22 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA - trgovako pravo


JADRANKA BRLI, dipl. iur.

Struni lanak UDK 347.7

Financijski inspektorat, Zagreb

Odredbe nove Direktive iz podruja


sprjeavanja pranja novca
Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijea od 20. 5. 2015. o sprjeavanju koritenja financijskog
sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta
i Vijea te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijea i Direktive Komisije
2006/70/EZ (u daljnjem tekstu: Direktiva) etvrta je Direktiva koja se bavi sprjeavanjem pranja novca.
U ovom lanku razmatraju se pravila koja donosi u podruju procjene rizika, nainu utvrivanja visokorizinih
treih drava, dubinskoj analizi stranke, pribavljanju informacija o stvarnom vlasnitvu poslovnih i drugih pravnih
subjekata, te ovlastima i suradnji financijsko-obavjetajnih jedinica. U razdoblju od dvije godine (do 26. 6. 2017.)
drave lanice dune su tekst Direktive na odgovarajui nain prenijeti u nacionalna zakonodavstva i Europsku
komisiju obavijestiti o mjerama prijenosa.

1. PROCJENA RIZIKA NA RAZINI UNIJE


Odredbom lanka 6. stavak 1. Direktive, odreeno je da e
Europska komisija provesti procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji utjeu na unutarnje trite, a povezani su s
prekograninim aktivnostima. Do 26. 6. 2017. e sastaviti izvjee
s analizom i ocjenom utvrenih rizika na razini Unije, aurirati ga
svake dvije godine i njime obuhvatiti podruja unutarnjeg trita
koja su najvie izloena riziku, rizike povezane s odreenom vrstom
obveznika i najee koritena sredstva za ulaganje imovinske koristi
ostvarene kaznenim djelom.
Svrha izrade izvjea je pomo dravama lanicama u prepoznavanju i razumijevanju rizika od pranja novca i financiranja terorizma.
Ujedno e dravama lanicama davati preporuke o mjerama koje bi
trebale poduzeti. Ako neka od njih odlui ne primijeniti bilo koju od
preporuka, Komisiji je o tome duna dostaviti obrazloenu obavijest.
Do 26. 12. 2016. europska nadzorna tijela e donijeti zajedniko
miljenje o rizicima od pranja novca i financiranja terorizma koji
utjeu na obveznike koji obavljaju financijsku djelatnost. Svake druge
godine e ponoviti postupak donoenja miljenja (lanak 6. stavak
5.).
Pri sastavljanju izvjea, Komisija e uzeti u obzir zajednika
miljenja i osigurati da budu dostupna dravama lanicama i obveznicima. U izradu izvjea e ukljuiti strunjake iz drava lanica,
predstavnike financijsko-obavjetajnih jedinica i drugih tijela.
Najmanje jednom u dvije godine, Europskom parlamentu i Vijeu e podnijeti izvjee o nalazima dobivenim u postupku procjene
rizika i djelovanju poduzetom na temelju tih nalaza.
Svaka drava lanica mora imenovati tijelo koje e izraditi i odravati auriranom vlastitu procjenu rizika i pri tome upotrebljavati
nalaze Komisije. Obavijest o nazivu tijela duna je dostaviti Komisiji,
europskim nadzornim tijelima i ostalim dravama lanicama. Procjenu e koristiti za unaprjeenje svog sustava sprjeavanja pranja
novca i financiranja terorizma i ustanoviti podruja u kojima su
obveznici duni primijeniti pojaane mjere. Obveznicima e odmah

dostaviti informacije koje prikupi kako bi olakala njihovo provoenje procjene rizika. Rezultate svojih procjena drave lanice e staviti
na raspolaganje Komisiji, europskim nadzornim tijelima i drugim dravama lanicama (lanak 7.).
Drave lanice su dune osigurati da njihovi obveznici poduzmu
mjere za utvrivanje i procjenu rizika od pranja novca i financiranja
terorizma, pa tako i one koje se odnose na njihove stranke, zemlju ili
geografsko podruje, proizvode, usluge, transakcije ili kanale dostave. Mjere trebaju biti razmjerne prirodi i veliini obveznika (lanak
8. stavak 1.).
Od drava lanica se oekuje da u svoje zakonodavstvo unesu
odredbu temeljem koje e obveznici biti duni dokumentiranu i auriranu procjenu rizika staviti na raspolaganje nadlenim nadzornim
i samoregulatornim tijelima, te odredbu kojom e nadleno tijelo
ovlastiti da odreenu grupu obveznika oslobodi ove obveze, u situaciji u kojoj pojedinana dokumentirana procjena rizika nije potrebna,
zahvaljujui tome to su rizici karakteristini za djelatnost kojom se
obveznik bavi, jasni i shvaeni.
Za obveznike u nacionalnom zakonu mora biti propisana obveza uspostave politika, kontrola i postupaka za upravljanje rizicima
od pranja novca i financiranja terorizma (razmjernih prirodi i veliini
obveznika) koje ukljuuju:
- razvoj unutarnjih politika, kontrola i postupaka, ukljuujui
modele praksa upravljanja rizikom, dubinsku analizu stranke,
izvjeivanje, voenje evidencije, unutarnju kontrolu, upravljanje usklaenou, imenovanje slubenika za usklaenost na
upravljakoj razini (ako je to potrebno radi veliine obveznika i
prirode posla) i provjeru zaposlenika
- neovisnu revizorsku funkciju za testiranje unutarnjih politika,
kontrola i postupaka (ako je to potrebno radi veliine obveznika
i prirode posla).
Nacionalnim zakonom mora biti propisana obveza pribavljanja
odobrenja vieg rukovodstva za politike, kontrole i postupke koje
obveznik provodi, te obveza praenja i pojaavanja poduzetih mjera
(u situaciji u kojoj je to potrebno).
Raunovodstvo i financije 9/2015.

brlic-k.indd 123

123
8/26/15 12:21:57 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA trgovako pravo


2. VISOKORIZINE TREE DRAVE
Komisija je ovlatena donijeti delegirani akt radi utvrivanja
visokorizinih treih drava u podruju sprjeavanja pranja novca i
financiranja terorizma.1 Pri tome e imati u vidu:
- nedostatke u zakonodavstvu i institucionalne nedostatke tree
drave - posebno ako su povezani s kriminalizacijom pranja
novca i financiranja terorizma, mjerama provoenja dubinske
analize stranke, voenjem evidencije i prijavljivanjem sumnjivih
transakcija
- nedostatke povezane s ovlastima i postupcima nadlenih tijela
treih drava
- djelotvornost sustava u procjeni rizika.
Kao rok u kojem je Komisija duna donijeti delegirani akt, odreen je rok od mjesec dana nakon utvrivanja nedostataka. U izradi
akta Komisija e uzeti u obzir evaluacije i izvjea meunarodnih
organizacija i strunjaka.

3. DUBINSKA ANALIZA STRANKE


Nova Direktiva od drava lanica oekuje da u novom zakonu
odre na snazi zabranu otvaranja i voenja anonimnih rauna i
tednih knjiica. Za sluaj da takvi proizvodi postoje, od obveznika
je potrebno zahtijevati da im prije provedu mjere dubinske analize
stranke ili drugog korisnika anonimnog proizvoda, u svakom sluaju
prije njegove upotrebe. Takoer su drave lanice dune poduzeti
mjere za sprjeavanje zlouporabe dionica koje glase na donositelja
(lanak 10.).

3.1. Obveza primjene mjera dubinske analize


Dunost je drava lanica propisati obvezu primjene mjera dubinske analize u sljedeim sluajevima:
a) prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa
b) pri izvravanju povremene transakcije:
u vrijednosti od 15.000,00 EUR ili vie, bez obzira na to odvija
li se unutar jedne ili vie povezanih operacija
prijenosa novanih sredstava u vrijednosti veoj od 1.000,00
EUR
c) u sluaju osoba koje trguju robom, prilikom obavljanja povremenih gotovinskih transakcija u vrijednosti od 10.000,00 EUR
ili vie, bez obzira na to obavlja li se transakcija u obliku jedne
operacije ili vie operacija koje se ine povezanima
d) za pruatelje usluga igara na sreu, prilikom preuzimanja dobitaka, stavljanja uloga ili u oba sluaja, prilikom izvravanja
transakcija u vrijednosti od 2.000,00 EUR i veoj, bez obzira na to
obavlja li se transakcija u obliku jedne operacije ili vie operacija
koje se ine povezanima
e) kad postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma,
bez obzira na sva propisana izuzea i vrijednost transakcije
f) kad postoji sumnja u istinitost ili vjerodostojnost prethodno
dobivenih podataka o stranci (lanak 11.).
1
Odredbama lanka 64. Direktive, Komisiji je dodijeljena ovlast za donoenje
delegiranih akata iz lanka 9. Ovlast vrijedi od 25. 6. 2015. do opoziva. Europski
parlament ili Vijee u svakom trenutku mogu opozvati ovlast odlukom o opozivu
koja proizvodi uinke dan nakon objave spomenute odluke u Slubenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u odluci. im donese delegirani akt, Komisija e ga istodobno priopiti Europskom parlamentu i Vijeu.

Delegirani akt vrijedi samo ako Europski parlament ili Vijee u roku mjesec
dana od priopenja na njega ne uloe nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog
roka i Europski parlament i Vijee obavijestili Komisiju da nee uloiti prigovore.
Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijea, rok je mogue produljiti za mjesec
dana.

124
brlic-k.indd 124

Prijenos novanih sredstava iz toke b) oznaava bilo koju transakciju barem djelomino provedenu elektronikim putem s ciljem
da se novana sredstva stave na raspolaganje primatelju putem
pruatelja platnih usluga, bez obzira na to jesu li platitelj i primatelj
ista osoba, ukljuujui:
- kreditni transfer
- izravno tereenje
- novanu poiljku
- prijenos proveden uporabom platne kartice, instrumenata
elektronikog novca, mobilnog telefona ili drugog digitalnog
ili informatikog ureaja za plaanje unaprijed ili za naknadno
plaanje sa slinim znaajkama.2
Primjena odreenih mjera dubinske analize zakonom moe biti
izuzeta u pogledu transakcija koje se odvijaju u elektronikom novcu
ako su kumulativno ispunjeni sljedei uvjeti:
- platni instrument se ne moe ponovno puniti ili ima mjeseni
prag od 250,00 EUR i vrijedi iskljuivo u toj dravi lanici
- najvii elektroniki pohranjeni iznos ne premauje 250,00 EUR3
- platni instrument se upotrebljava iskljuivo za kupnju robe ili
usluga
- na platni instrument nije mogue pohraniti anonimni elektroniki novac
- izdavatelj provodi mjere praenja transakcije ili poslovnog odnosa u svrhu otkrivanja neobinih ili sumnjivih transakcija.
Izuzetak se ne smije odnositi na iskupe elektronikog novca i
podizanja gotovine u vrijednosti veoj od 100,00 EUR (lanak 12.).
Dubinska analiza stranke obuhvaa sljedee mjere:
- utvrivanje i provjeru identiteta stranke na temelju dokumenata, podataka ili informacija dobivenih iz pouzdanog i neovisnog
izvora
- utvrivanje i provjeru identiteta stvarnog vlasnika poduzimanjem odgovarajuih mjera
- procjenu svrhe i namjene poslovnog odnosa i prikupljanje informacija o tome (ako je potrebno)
- stalno praenje poslovnog odnosa i kontrolu transakcija koje
stranka poduzima tijekom poslovnog odnosa (lanak 13. stavak
1.).4
Od obveznika se oekuje da poduzme mjere potrebne za razumijevanje vlasnike i kontrolne strukture stranke, te da zna tko je
stvarni vlasnik i kad je stranka trust ili slian subjekt.
Stalno praenje poslovnog odnosa i kontrola transakcija poduzimaju se u svrhu stjecanja saznanja o stranci, poslovnom profilu stranke i profilu rizika. Ako je potrebno, ova mjera ukljuuje prikupljanje
podataka o izvoru novanih sredstava i auriranje dokumentacije.
Obveznik je duan provjeriti je li osoba koja tvrdi da djeluje u
ime stranke ovlateni zastupnik ili punomonik. Identitet zastupnika
i punomonika je takoer potrebno utvrditi i provjeriti.
Opseg mjera dubinske analize obveznici mogu sami odrediti na
temelju procjene rizika, s tim to su drave lanice dune osigurati da
pri tome imaju u vidu barem varijable rizika koje se odnose na svrhu
2
U pogledu znaenja pojma prijenosa novanih sredstava, Direktiva u lanku
11. toki b) upuuje na definiciju iz lanka 3. toke 9. Uredbe (EU) 2015/84 Europskog parlamenta i Vijea od 20. 5. 2015. o informacijama koje su priloene prijenosu novanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006.
3
Drava lanica ovaj prag moe povisiti na 500,00 EUR za platne instrumente
koji se mogu upotrebljavati samo u toj dravi lanici.
4
Odredbe ovog stavka drave lanice ne smiju primijeniti jedino na javne
biljenike, odvjetnike, revizore, vanjske raunovoe i porezne savjetnike kad utvruju pravni poloaj stranke, brane ili zastupaju stranku u sudskom postupku ili u
vezi sa sudskim postupkom ili stranci daju savjet u vezi pokretanja ili izbjegavanja
sudskog postupka.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:22:00 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA - trgovako pravo


rauna ili poslovnog odnosa; vrijednost transakcija ili imovine koju
stranka polae; pravilnost ili trajanje poslovnog odnosa.5
Obveznici moraju dokazati nadlenim ili samoregulatornim tijelima da su poduzeli mjere primjerene utvrenom riziku od pranja
novca ili financiranja terorizma.
U poslovima ivotnog osiguranja i drugim poslovima osiguranja
povezanih s ulaganjima, drave lanice moraju obvezati kreditne i
financijske institucije na provoenje mjera dubinske analize im
korisnik police bude identificiran ili imenovan (lanak 13. stavak 5.).
Nova Direktiva oekuje od drava lanica da propiu obvezu provjere identiteta stranke i stvarnog vlasnika prije uspostave poslovnog
odnosa ili izvravanja transakcije.
Samo iznimno mogu dopustiti provjeru identiteta stranke i
stvarnog vlasnika tijekom uspostave poslovnog odnosa, ako je to
neophodno kako se ne bi prekinuo uobiajeni nain uspostavljanja
poslovnog odnosa i u sluaju gdje je rizik od pranja novca i financiranja terorizma nizak. U takvim situacijama ovaj postupak je potrebno
provesti to je prije mogue nakon prvog kontakta sa strankom
(lanak 14. stavak 2.).
Iznimka se moe odnositi i na otvaranje rauna u kreditnoj ili financijskoj instituciji (ukljuujui raune koji omoguuju transakcije s
prenosivim vrijednosnim papirima), pod uvjetom da postoje zatitni
mehanizmi koji osiguravaju da stranka ili trea osoba u ime stranke
ne provodi transakcije prije nego identitet stranke i stvarnog vlasnika
ne bude utvren i provjeren na propisani nain.
Od drava lanica se oekuje da propiu zabranu obavljanja
transakcija i uspostavljanja poslovnog odnosa, te obvezu prekida
ve uspostavljenog poslovnog odnosa, u situaciji u kojoj obveznik ne
uspije provesti mjere dubinske analize. Od obveznika se oekuje da u
tom sluaju razmotri potrebu izvjeivanja financijsko-obavjetajne
jedinice o sumnjivoj transakciji i stranci.
U svrhu usklaivanja s lankom 14. stavak 5. Direktive, u nacrt
prijedloga novog zakona o sprjeavanju pranja novca i financiranja
terorizma mora biti ugraena odredba o obvezi primjene mjera dubinske analize, ne samo na nove stranke, ve i na postojee stranke
kod kojih na temelju procjene rizika obveznici utvrde da postoji ili bi
mogao postojati rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.

3.2. Pojednostavljeni postupak dubinske analize stranke


Drava lanica moe dopustiti primjenu mjera pojednostavljenog postupka dubinske analize stranke u podrujima u kojima utvrdi
podruja nieg rizika. I u tom sluaju obveznici su duni pratiti transakcije i poslovne odnose u svrhu otkrivanja neobinih ili sumnjivih
transakcija.
Prema odredbi lanka 16. Direktive, drave lanice i obveznici, u
procjeni rizika koji se odnosi na vrstu stranke i geografsko podruje,
trebaju uzeti u obzir situacije iz Priloga II. u kojem su u stranke nieg
rizika uvrteni:
poduzea ije dionice kotiraju na burzi, pod uvjetom da podlijeu
zahtjevu za objavljivanje podataka i zahtjevu za osiguranje odgovarajue transparentnosti stvarnog vlasnitva
javne uprave ili poduzea
stranke koje imaju boravite na teritoriju:
a) drave lanice
b) tree drave koja ima djelotvoran sustav sprjeavanja pranja
novca i financiranja terorizma
c) tree drave za koju su vjerodostojni izvori ustanovili da ima
nisku razinu korupcije ili drugih kaznenih djela ili
5

Odredba lanka 13. stavak 3. upuuje na varijable nabrojane u Prilogu I.

d) tree drave koja, na temelju vjerodostojnih izvora, poput


zajednikih evaluacija ili objavljenih izvjea o daljnjim aktivnostima, ispunjava zahtjeve za sprjeavanje pranja novca
i financiranja terorizma u skladu s revidiranim preporukama
FATF-a i djelotvorno ih provodi.
U proizvode, usluge, transakcije i kanale dostave za koje vrijedi
nii rizik mogue je uvrstiti:
police ivotnog osiguranja s niskom premijom
police mirovinskog osiguranja ako ne postoji mogunost ranijeg
otkupa i ne mogu se upotrijebiti kao osiguranje
mirovinski sustav u kojem se doprinosi uplauju putem odbitaka
od plaa, a prijenos lanskog udjela nije mogu
financijske proizvode ili usluge koje se pruaju odreenom tipu
stranaka u svrhu poveanog financijskog ukljuivanja
proizvode kod kojih na manji rizik utjeu ogranienja izdataka ili
transparentnost vlasnitva (npr. odreene vrste elektronikog
novca).

3.3. Postupak pojaane dubinske analize stranke


Odredbe lanka 18. do 24. Direktive obvezuju drave lanice da u
svom zakonodavstvu kao obveznu propiu primjenu pojaanih mjera
dubinske analize stranke u situaciji u kojoj obveznik posluje s fizikim
osobama ili pravnim subjektima sa sjeditem u visokorizinoj treoj
dravi, te u drugim sluajevima vieg rizika koje su utvrdile drave
lanice ili obveznici.
Unato sjeditu u visokorizinim treim dravama, pojaane
mjere dubinske analize stranke ne moraju se primijeniti u odnosu na
podrunice i drutva keri koja primjenjuju mjere sprjeavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s politikama i postupcima
grupe.
Od drava lanica se takoer oekuje da propiu dunost
obveznika da u razumnoj mjeri provjere pozadinu i svrhu sloenih
i neobino velikih transakcija i neobinih uzoraka transakcija koje
nemaju oiglednu ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu, te da povise
razinu praenja poslovnog odnosa kako bi mogli ustanoviti radi li se
o sumnjivim transakcijama.
U procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma, potrebno je uzeti u obzir barem situacije iz Priloga III. prema kojem je u
situaciju vieg rizika potrebno uvrstiti:
stranku s kojom se poslovni odnos odvija u neobinim okolnostima
stranku koja ima boravite na teritoriju drave:
a) za koju je na temelju vjerodostojnih izvora (poput zajednikih evaluacija ili objavljenih izvjea o daljnjim aktivnostima)
utvreno da nema djelotvoran sustav sprjeavanja pranja
novca i financiranja terorizma
b) za koju je na temelju vjerodostojnih izvora utvreno da ima
znatnu razinu korupcije ili drugih kaznenih djela
c) u odnosu na koju su na snazi sankcije Ujedinjenih naroda,
zabrana trgovanja i sline mjere
d) koja financira ili podrava teroristike aktivnosti ili unutar
koje djeluju teroristike organizacije.
U proizvode, usluge, transakcije i kanale dostave vieg rizika
potrebno je uvrstiti:
privatno bankarstvo
proizvode ili transakcije pogodne za anonimnost
poslovne odnose i transakcije s nenazonom strankom, bez oblika zatite poput elektronikih potpisa
plaanja primljena od nepoznatih ili nepovezanih treih osoba
Raunovodstvo i financije 9/2015.

brlic-k.indd 125

125
8/26/15 12:22:01 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA trgovako pravo


nove proizvode i poslovne prakse, ukljuujui nove mehanizme
dostave i uporabu novih tehnologija ili tehnologija u razvoju za
nove i postojee proizvode.
Europska nadzorna tijela e do 26. 6. 2017. izdati smjernice namijenjene nadlenim tijelima, te kreditnim i financijskim institucijama o rizicima koje treba uzeti u obzir i mjerama koje treba poduzeti
u postupku pojaane dubinske analize stranke.
Odredbama nacionalnih zakona kreditne i financijske institucije moraju biti obvezane da, uz mjere redovne dubinske analize, u
prekograninim korespondentnim odnosima s institucijama iz treih
drava:
- prikupe dovoljno informacija o korespondentnoj instituciji radi
potpunog razumijevanja prirode njenog poslovanja i pomou
javno dostupnih informacija utvrde ugled institucije i kvalitetu
nadzora poslovanja
- procijene sustav sprjeavanja pranja novca i financiranja terorizma kojeg primjenjuje korespondentna institucija
- prije uspostave korespondentnog odnosa pribave odobrenje
vieg rukovodstva
- dokumentiraju odgovornost svake institucije
- uvjere se da je korespondentna institucija obavila provjeru
identiteta stranaka, da kontinuirano provodi dubinsku analizu
stranaka koje imaju izravan pristup raunima korespondentne
institucije i da moe pruiti relevantne podatke u vezi s dubinskom analizom stranke.
U transakcijama i poslovnim odnosima s politiki izloenim
osobama, drave lanice dune su od obveznika zahtijevati da, uz
mjere redovne dubinske analize, utvrde jesu li stranka ili stvarni
vlasnik stranke politiki izloene osobe. Za uspostavljanje ili nastavak
poslovnog odnosa s politiki izloenom osobom, u novom bi zakonu
trebale biti propisane sljedee mjere: pribavljanje odobrenja vieg
rukovodstva; poduzimanje mjera za utvrivanje izvora bogatstva i
izvora novanih sredstva ukljuenih u poslovni odnos ili transakciju;
pojaano trajno praenje poslovnog odnosa.
U skladu s lankom 21. Direktive, novi bi zakon drutva za osiguranje trebao obvezati da poduzmu razumne mjere da utvrde je li
korisnik police ivotnog osiguranja ili druge police povezane s ulaganjem politiki izloena osoba. Ovaj podatak e biti potrebno utvrditi
u vrijeme isplate ili u vrijeme potpune ili djelomine dodjele police.
U sluaju utvrenog vieg rizika, zaposlenik obveznika bi trebao prije
isplate obavijestiti vie rukovodstvo o prihodu ostvarenom temeljem police i temeljito prouiti cijeli poslovni odnos s ugovarateljem
osiguranja.
Smatra se da politiki izloena osoba u razdoblju od najmanje
12 mjeseci od prestanka javne funkcije u dravi lanici ili treoj
dravi ili meunarodnoj organizaciji predstavlja kontinuirani rizik.
Istovjetne mjere koje se u odnosu na nju primjenjuju potrebno je
primijeniti na lanove obitelji i osobe za koje se zna da su bliski suradnici politiki izloenih osoba.
U skladu s odredbom lanka 24. Direktive, u novom zakonu mora
biti ponovljena odredba lanka 31. stavak 4. podtoka 4. Zakona o
sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma6 koja zabranjuje
uspostavljanje i odravanje korespondentnih odnosa s bankom ili
kreditnom institucijom koja posluje kao fiktivna banka i kreditnom
institucijom za koju se zna da doputa da se njezinim raunima koristi fiktivna banka.
6

126
brlic-k.indd 126

Nar. nov., br. 87/08. i 25/12.

3.4. Preputanje dubinske analize treoj osobi


U primjeni mjera dubinske analize, drave lanice obveznicima
mogu dopustiti oslanjanje na treu osobu (lanak 25.).
Trea osoba moe biti drutvo koje je lan grupe ili udruenja
kojem pripada obveznik, te druga institucija ili osoba koja se nalazi
u dravi lanici ili treoj dravi, pod uvjetom da i sama primjenjuje
mjere dubinske analize stranke i vodi evidencije, te da je u dravi u
kojoj djeluje osiguran djelotvoran nadzor primjene mjera sprjeavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Obveznici se ne smiju oslanjati na treu osobu sa sjeditem u
visokorizinoj dravi. Od ove zabrane smiju izuzeti samo podrunice
i drutva keri u veinskom vlasnitvu obveznika, pod uvjetom da se
u cijelosti pridravaju politika i postupaka grupe u podruju sprjeavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Zakonom za obveznike mora biti propisana obveza pribavljanja
od ovlatene tree osobe informacija o identitetu stranke, identitetu
stvarnog vlasnika i namjeni poslovnog odnosa. Obveznik je duan
osigurati da mu trea osoba na zahtjev proslijedi preslike identifikacijskih isprava, podatke o provjeri i drugu vanu dokumentaciju.
Nadlena tijela matine drave lanice i drave lanice domaina
(za podrunice i drutva keri) mogu smatrati da je postignuta usklaenost s odredbama o treoj osobi:
- ako se obveznik oslanja na informacije koje prua trea osoba
koja je dio grupe
- ako grupa primjenjuje mjere dubinske analize, pravila o voenju
evidencije i sustav sprjeavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s ovom Direktivom ili ekvivalentnim pravilima
- ako djelotvornu primjenu mjera nadzire na razini grupe nadleno
tijelo matine drave lanice ili tree drave.

4. INFORMACIJE O STVARNOM VLASNITVU


Nova Direktiva od drava lanica oekuje da poslovne i druge
pravne subjekte registrirane na njihovom podruju obveu na pribavljanje tonih i auriranih podataka o njihovim stvarnim vlasnicima
(s detaljnim podacima o vlasnikim udjelima) i pruanje podataka o
stvarnom vlasniku obveznicima (uz podatak o pravnom vlasniku) u
postupku dubinske analize (lanak 30. stavak 1.).
Pristup ovim podacima mora biti omoguen nadlenim nadzornim tijelima i financijsko-obavjetajnim jedinicama, a drave lanice
su ih dune uvati u sredinjem registru, poput sudskog registra
trgovakih drutava.
Direktiva oekuje od onih drava lanica koje doputaju osnivanje trustova, da odgovarajuim propisom obveu upravitelja trusta
da dobije i zadri tone i aktualne informacije o identitetu:
- osnivaa
- upravitelja
- zatitnika ako ga trust ima
- korisnika
- svih drugih fizikih osoba koje imaju djelotvornu kontrolu nad
trustom.
Upravitelj bi takoer trebao obznaniti svoj status i pruiti ove
informacije obveznicima u situaciji u kojoj zasnuje poslovni odnos
ili provede transakciju u iznosu koji podlijee postupku dubinske
analize.
Pristup ovim informacijama takoer mora biti omoguen nadlenim nadzornim tijelima i financijsko-obavjetajnim jedinicama.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:22:01 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA - trgovako pravo


5. ULOGA FINANCIJSKO OBAVJETAJNIH JEDINICA
Svaka drava lanica mora imati financijsko-obavjetajnu jedinicu
radi sprjeavanja, otkrivanja i uinkovite borbe protiv pranja novca i
financiranja terorizma. Drave lanice su dune izvijestiti Komisiju o
nazivu i adresi svoje financijsko-obavjetajne jedinice.
Svaka financijsko-obavjetajna jedinica mora imati ovlast za
obavljanje svojih funkcija i donoenje samostalnih odluka. Odgovorna je za primanje i analizu prijava sumnjivih transakcija i drugih informacija vanih za sprjeavanje pranja novca, povezana predikatna
kaznena djela ili financiranje terorizma. Odgovorna je za distribuciju
rezultata svoje analize i dodatnih informacija nadlenim tijelima kad
postoje osnove sumnje na pranje novca, povezana predikatna kaznena djela ili financiranje terorizma. Mora biti ovlatena na traenje
dodatnih podataka od obveznika.
Drave lanice su joj dune osigurati izravni ili neizravni pristup
potrebnim financijskim i administrativnim podacima te podacima
tijela za izvravanje zakona.
Financijsko-obavjetajne jedinice takoer moraju biti ovlatene
na dostavu informacija na zahtjev domaeg nadlenog tijela, pod
uvjetom da je podnijet radi sumnje na pranje novca, povezana predikatna kaznena djela ili financiranje terorizma.
Drave lanice su dune zahtijevati od obveznika da financijskoobavjetajnoj jedinici prijave sumnjive transakcije, ukljuujui i one
koje su ostale u pokuaju. Kad obveznik zna ili ima opravdane razloge
za sumnju da novana sredstva, bez obzira na njihov iznos, predstavljaju imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom ili su povezana
s financiranjem terorizma, obavijest o tome bez odgaanja treba

dostaviti financijsko-obavjetajnoj jedinici. Takoer mora udovoljiti


zahtjevu za dostavom dodatnih podataka (lanak 33. stavak 1.).7
Financijsko-obavjetajna jedinica mora biti ovlatena suspendirati ili uskratiti pristanak na transakciju za koju postoji sumnja da je
povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma.
Nadzorna tijela su odmah duna obavijestiti financijsko-obavjetajnu jedinicu o injenicama koje bi mogle biti povezane s pranjem
novca ili financiranjem terorizma, ako ih otkriju u obavljanju provjera
i drugih poslova iz svoje nadlenosti.
Drave lanice su dune osigurati da financijsko-obavjetajne
jedinice razmjenjuju, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev, informacije
povezane s pravnom ili fizikom osobom u vezi koje postoje razlozi
za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ak i ako vrsta
predikatnog kaznenog djela nije utvrena u trenutku razmjene (lanak 53. stavak 1.).
Komisija moe pruiti svaku vrstu pomoi koja je potrebna za
olakavanje koordinacije, ukljuujui razmjenu informacija izmeu
financijsko-obavjetajnih jedinica unutar Unije.

7
Odredbe ovog stavka drave lanice ne smiju primijeniti jedino na javne
biljenike, odvjetnike, revizore, vanjske raunovoe i porezne savjetnike kad utvruju pravni poloaj stranke, brane ili zastupaju stranku u sudskom postupku ili u
vezi sa sudskim postupkom ili stranci daju savjet u vezi pokretanja ili izbjegavanja
sudskog postupka.

Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika


organizira radionicu

STRUNO OSPOSOBLJAVANJE I IZOBRAZBA RADI SPRJEAVANJA


PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA ZA 2015. GODINU
Zagreb, 8. rujna 2015.

s poetkom u 9,30 sati

u dvorani Hrvatske zajednice raunovoa i financijskih djelatnika u Zagrebu, Jakova Gotovca 1/II (kod Kvaternikovog trga)
Program:

1. Zakonodavni okvir u podruju SPNFT


a. Zakon o sprjeavanju pranja novca i financiranju terorizma
(ZSPNFT)
b. Podzakonski propisi (pravilnici) doneseni na temelju Zakona
2. Smjernice za provoenje ZSPNFT
a. Ope smjernice
b. Sektorske smjernice
3. Interni akt i ovlatena osoba
a. Obveza donoenja internog akta
b. Sadraj internog akta
c. Imenovanje ovlatene osobe
4. Provoenje mjera i radnji s ciljem sprjeavanja pranja novca i
financiranja terorizma
a. Dubinska analiza stranke
b. Odbijanje poslovnog odnosa i obavljanja transakcije
c. Utvrivanje identiteta stranke
d. Interna revizija

5. Lista indikatora i procjena rizika


a. Izrada i dopuna liste indikatora
b. Pojam, vrste i procjena rizika
c. Mjere praenja poslovnog odnosa
d. Obveza obavjeivanja Ureda za SPNFT
e. Strane politiki izloene osobe
6. Voenje evidencija i uvanje podataka
a. Vrste i obuhvat evidencija
b. Rokovi i nain uvanja podataka
7. Meunarodne institucije, standardi i dokumenti
a. Ujedinjeni narodi, EU, FATF, Moneyval, Codexter,
Egmont Grupa, Molin
8. Pitanja i odgovori

Raunovodstvo i financije 9/2015.

brlic-k.indd 127

127
8/26/15 12:22:01 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA trgovako pravo


NENAD IMUNEC, mag. iur.

Struni lanak UDK 347.7

odvjetnik, Zagreb

Novi Steajni zakon (III. dio)


U posljednjem (treem) dijelu lanka o novome Steajnom zakonu dajemo prikaz odredbi o steajnom planu,
osobnoj upravi, institutu osloboenja od preostalih obveza dunika pojedinca, novim odredbama o provedbi
steajnog postupka nad povezanim drutvima, promijenjenim odredbama o skraenom steajnom postupku,
novim odredbama o steajnom postupku nad steajnom masom dunika koji je prestao postojati.
S obzirom na uinke koji nastaju stupanjem na snagu Zakona, 1. rujna 2015., osobito su vane prijelazne
odredbe.
1. STEAJNI PLAN

1.1. Uvodno
Kao to smo uvodno ve naveli, najvea novina u novome Steajnom zakonu je da predsteajni postupak postaje sudski postupak
te se razliito odreuju predsteajni i steajni razlozi. SZ i ZFPPN
odreivali su iste razloge za predsteaj i za steaj, a kada bi ti razlozi
bili ostvareni bila je odreena primarna obveza dunika pokrenuti
predsteajni postupak. Cilj predsteajnog postupka bila je sanacija, a
tek ako sanacija ne bi uspjela, provodio bi se steajni postupak. Zbog
takve koncepcije koju je uveo ZFPPN, istovremeno s njegovim donoenjem 2012. godine, novelom SZ (Nar. nov., br. 133/12.), izvrene su
znaajne promjene u tom Zakonu.
Primarni cilj steajnog postupka od poetka vaenja SZ (1. 1.
1997.) bio je provesti skupno namirenje vjerovnika, unovenjem
njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava. No, SZ je odreivao i mogunost da se tijekom postupka provede i steajni plan
radi ureenja pravnog poloaja vjerovnika i njegovog odnosa prema
vjerovnicima, a osobito radi odravanja njegove djelatnosti.
Odredbama o steajnom planu omoguavalo se da dunik provede sanaciju, da dio ili svu imovinu prenese na jednu ili vie postojeih
ili novoosnovanih pravnih osoba (plan prijenosne sanacije) odnosno
da provede likvidacijski plan. Spomenutom novelom SZ iz 2012. godine, steajni plan ostaje kao institut steajnog postupka, meutim,
sa znaajno smanjenim sadrajem. Steajni plan vie nije mogao, sadrati plan sanacije steajnog dunika ve je mogao sadravati samo
plan prijenosa imovine na novu pravnu osobu koju osniva dunik.
Takva nova koncepcija osnaena je i jo jednom promjenom, koja
ima isti cilj. Naime, u l. 2. st. 2. SZ, bilo je odreeno da se steajni
plan provodi radi odravanja djelatnosti, da bi taj dio odredbe, novelom SZ iz 2012. godine bio brisan, kao i odredbe l. 155.a, 155.b
i 157. SZ, koje su omoguavale da dunik i nakon otvaranja steaja
nastavi s obavljanjem djelatnosti, najmanje do izvjetajnog roita,
kada su vjerovnici odluivali o daljnjoj sudbini dunika.
Rezultat ovakvih promjena bio je da se sanacija dunika trebala
i mogla provesti jedino u okviru predsteajnog postupka (to je bio
deklarirani pravnopolitiki cilj ZFPPN), a ako bi predsteajni postupak
zavrio neuspjeno ili sanacija putem predsteajne nagodbe ne bi bila uspjeno provedena, nad dunikom se provodi steajni postupak,
koji je nuno znaio likvidaciju dunika.

128

Novim Steajnim zakonom, institut steajnog plana, vraen je u


Steajni zakon, s onim bitnim sadrajem i koncepcijom kakva je bila
u tom Zakonu do 2012. godine. Predlagatelj Zakona u Obrazloenju
Konanog prijedloga navodi da su razlog tome preporuke Europske
komisije i drukije ureenje predsteajnog postupka, a da se steajnim planom kao odrazom jednog od temeljnih naela vjerovnika naela vjerovnike autonomije, omoguava vjerovnicima da odstupe
od pravila Zakona koja ureuju unovenje imovine steajnog dunika
te da na drukiji nain urede namirenje svojih trabina.
Steajni plan je pravni institut koji u sebi ujedinjuje elemente
ugovora i nagodbe te zbog potrebe potvrde od strane suda i elemente sudske odluke, njime stranke mogu autonomno urediti svoje
odnose koristei sve to je pravno doputeno.1

1.2. Priprema steajnog plana


Steajnim planom moe se:
ostaviti duniku sva ili dio imovine radi nastavka poslovanja
prenijeti dio ili svu imovinu na jednu ili vie postojeih ili novoosnovanih pravnih osoba
- pripojiti dunika ili spojiti s drugom pravnom osobom
- prodati svu ili dio imovine, s ili bez razlunih prava
- raspodijeliti svu ili dio imovine izmeu vjerovnika
- odrediti nain namirenja vjerovnika
- namiriti ili izmijeniti razluna prava
- smanjiti ili odgoditi isplatu obveza
- obveze dunika pretvoriti u kredit
- preuzeti jamstva ili drugo osiguranje za obveze dunika
- urediti odgovornost dunika nakon zavretka steaja.
Plan moe podnijeti steajni upravitelj, ali ne i dunik.2 Ako je
dunik podnio prijedlog za otvaranje steajnog postupka, moe
predloiti smjernice za donoenje steajnog plana, o kojima e se na
izvjetajnom roitu izjasniti steajni upravitelj i steajni vjerovnici.
Steajni upravitelj moe steajni plan izraditi po vlastitoj odluci,
ali to mu mogu naloiti i vjerovnici.
Steajni plan se sastoji od pripremne i provedbene osnove. Pripremna osnova sadrava mjere koje su poduzete ili koje se trebaju

1
J. Garai: Izmjene i dopune Steajnog zakona iz 2012. motivirane institutom predsteajne nagodbe, u zborniku: Hrvatsko insolvencijsko pravo, Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2014., str. 25.
2
Prema l. 214. st. 1. SZ koji je vaio do novele SZ iz 2012. i dunik je imao
pravo podnijeti steajni plan, ali ga je morao podnijeti zajedno s prijedlogom za
otvaranje steajnog postupka.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

simunec-k.indd 128

8/26/15 3:48:35 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA - trgovako pravo


poduzeti kako bi se stvorili temelji za provedbu plana i sve druge
podatke o osnovama i posljedicama plana koji e omoguiti vjerovnicima donoenje odluke i sudu njegovu potvrdu. U prvome redu
treba sadravati sve statusne podatke o duniku i njegovoj statusnoj
povezanosti, podatke o djelatnosti, nainu njezina obavljanja, trinom poloaju, podatke o unutarnjoj organizaciji, kadrovima. Treba
sadravati podatke o imovini i obvezama, predmetima imovine,
postojanju izlunih ili razlunih prava, o nastalim obvezama steajne
mase. Pripremna osnova treba sadravati opis razloga koji su doveli
do steajnog postupka te ocjenu mogunosti nastavka poslovanja.
Budui da pripremna osnova treba sadravati i podatke na osnovi kojih vjerovnici mogu odluiti o steajnom planu, vaan dio pripremne
osnove treba biti usporedba rezultata namirenja vjerovnika kroz
provedbu steajnog plana i namirenja kroz prodaju imovine.
Provedbena osnova sadri odredbe o izmjeni pravnog poloaja
dunika i drugih sudionika u postupku. U provedbenoj osnovi sudionici se trebaju razvrstati u skupine ovisno o njihovim pravima. Prilikom izrade steajnog plana mora se potivati pravilo da se nijednom
vjerovniku ne moe nametnuti loiji poloaj od onog koji bi imao da
nema steajnog plana.3 Svim sudionicima pojedine skupine moraju
se osigurati ista prava, ali je doputeno odstupiti od tog pravila uz
suglasnost vjerovnika koji bi bili oteeni.
Pojedinu skupinu ine vjerovnici istog pravnog poloaja, a radnici
ine posebnu skupinu.
Steajnim planom iznimno moe se zadirati u prava razlunih
vjerovnika na odvojeno namirenje na nain da se njihova prava umanjuju ili odgaaju, a to mora biti izrijekom odreeno u provedbenoj
osnovi.
Provedbena osnova mora sadravati nain i uvjete namirenja
steajnih vjerovnika viih isplatnih redova, mogue smanjenje ili
odgaanje njihova namirenja, davanje osiguranja i dr.
Ako dunik namiri sve obveze prema provedbenoj osnovi, osloboen je svih preostalih obveza. Dakle, ako se dunikove obveze
prema steajnom planu umanjuju, duan je namiriti iznose koji su
utvreni u provedbenoj osnovi, a preostali dio obveze postaje uvjetan. To znai ako je dunik ispunio umanjenu obvezu, ona u cijelosti
prestaje, a ako dunik nije ispunio umanjenu obvezu, obveza ostaje u
cijelosti egzistentna. Steajnim planom moe se odrediti i drukije.
Trabine vjerovnika niih isplatnih redova, u pravilu, prihvaanjem steajnog plana prestaju, ali steajnim planom se moe odrediti drukije.
Ako se steajnim planom predvia nastavak poslovanja tada
provedbena osnova treba sadravati pregled imovine i obveza dunika kao i financijski plan za razdoblje u kojem se planira namirenje
vjerovnika.
Ako se radi o duniku pojedincu, a steajni plan predvia nastavak poslovanja, planu treba priloiti izjavu dunika da je spreman
dalje voditi poduzee odnosno obrt kojega je nositelj.
Ako se predvia stjecanje poslovnih udjela u duniku, vjerovnici trebaju dati svoju suglasnost na takvo stjecanje u izjavi koja se
prilae steajnom planu. Ako su predviene statusne promjene,
treba priloiti izjave - suglasnosti svih osoba koje sudjeluju u takvim
promjenama. Takoer, treba priloiti izjave treih osoba koje preuzimaju neke obveze.
Ispitujui steajni plan, sud e prvo ispitati je li ga podnio ovlateni predlagatelj i ima li propisani sadraj. Ukoliko ima nedostataka,
sud e pozvati predlagatelja na odgovarajuu izmjenu ili dopunu.
3
Jelena uveljak: Steajni zakon s komentarom i sudskom praksom, Zgombi
i partneri, Zagreb 2013., str. 1033.

Ako u takvom ispitivanju utvrdi da nisu ispunjeni zakonski uvjeti, sud


e odbaciti steajni plan.
Ako podnijeti plan ispunjava sve navedene formalne pretpostavke, sud e zatraiti izjanjenje odbora vjerovnika, ako je osnovan
odnosno dunika pojedinca. Sud moe u toj fazi odrediti obustavu
unovenja i diobu steajne mase, ako bi time bilo ugroena provedba steajnog plana.

1.3. Prihvaanje i potvrda plana


Nakon to se odri ispitno roite odrat e se roite za raspravljanje i glasanje o planu. Ta se dva roita mogu spojiti.
to se tie prava glasa ono se utvruje na jednaki nain kao i
za steajne vjerovnike, a to znai da pravo glasa imaju vjerovnici
ije su trabine utvrene. Jednako vrijedi i za razlune vjerovnike,
oni imaju pravo glasa ako im je dunik osobno odgovoran i ako se
odreknu prava na odvojeno namirenje ili se ne mogu namiriti iz svog
razlunog prava.
No, i bez obzira na navedeno, razluni vjerovnici imat e pravo
glasa ako steajni plan djeluje i prema njima. Prije glasanja o steajnom planu sud e utvrditi popis vjerovnika i njihovih prava glasa.
Na osnovi rasprave na roitu podnositelj moe izmijeniti steajni plan, o kojem se moe glasati na istom roitu ili sud moe zakazati
posebno roite za glasanje. Ako je odreeno posebno roite, vjerovnici mogu glasati i pisanim putem.
Glasuje se prema skupinama vjerovnika. Da bi steajni plan bio
prihvaen treba u svakoj skupini glasati veina vjerovnika, a zbroj
trabina vjerovnika koji su glasali za prihvaanje plana treba dvostruko prelaziti zbroj trabina vjerovnika koji su glasali protiv. Ako se ne
zadire u prava razlunih vjerovnika i ako oni ne ine posebnu skupinu
vjerovnika, plan je usvojen ako je za njega glasala veina vjerovnika
koji su glasali i ako zbroj trabina tih vjerovnika prelazi zbroj trabina
vjerovnika koji su glasali protiv plana.
Ako bi neka skupina vjerovnika glasala protiv plana ipak e se
smatrati da je ta skupina prihvatila steajni plan ako:
- nisu u loijem poloaju od onoga u kojem bi bili da se provodi
redovni steaj
- primjereno sudjeluju u gospodarskim koristima steajnog plana
- veina skupina je prihvatila steajni plan.
Smatrat e se da su vjerovnici niih isplatnih redova pristali na
plan ako je dunik steajnim planom osloboen obveza nieg isplatnog reda te ako prema steajnom planu ni trabine viih isplatnih
redova nee biti namirene u cijelosti.
Smatrat e se da je dunik pristao na steajni plan ako mu ne
prigovori najkasnije na roitu za glasovanje. Ako i prigovori, njegov
prigovor nee se uzeti u obzir ako nije steajnim planom u teem
poloaju nego to bi bio da nema steajnog plana i ako nijedan od
vjerovnika ne dobiva korist koja prelazi puni iznos njegove trabine.
Steajni plan je prihvaen ako su ga prihvatili vjerovnici i na
njega pristane dunik. Pristanak dunika je potreban jer steajni
plan je ujedno i ugovor izmeu vjerovnika i dunika. Nakon prihvaanja, sud odluuje hoe li potvrditi steajni plan. Prije te odluke sud
e sasluati odbor vjerovnika, ako je osnovan, i dunika.
Sud treba odbiti potvrditi steajni plan ako su bitno povrijeeni
propisi o sadraju plana i o postupanju kod njegove izrade i donoenja te ako bi njime pojedini vjerovnici bili stavljeni u povoljniji
poloaj u odnosu na druge. Takoer, sud nee potvrditi plan kojemu
je najkasnije na roitu za glasanje prigovorio neki od vjerovnika koji
bi tim planom bio doveden u znatno loiji poloaj u odnosu na onaj
u kojem bi bio bez steajnog plana.
Raunovodstvo i financije 9/2015.

simunec-k.indd 129

129
8/26/15 3:48:39 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA trgovako pravo


O potvrdi ili odbijanju potvrde steajnog plana sud donosi rjeenje. Potvreni steajni plan se objavljuje na e-oglasnoj ploi i upisuje
u sudski registar. Na takvo rjeenje vjerovnici i dunik imaju pravo
albe.

1.4. Uinci steajnog plana


Od dana pravomonosti rjeenja o potvrdi steajnog plana isti
djeluje prema svim sudionicima (vjerovnicima i duniku). Rjeenje
ne djeluje prema sudunicima ili jamcima dunika, ali se dunik oslobaa obveza prema svojim sudunicima, jamcima i drugim regresnim
ovlatenicima na jednaki nain kao i prema svojim vjerovnicima.
Ako je steajnim planom bila predviena odgoda neke obveze
ili djelomino osloboenje dunika od namirenja, takva obveza
prestaje vrijediti ako je dunik prema vjerovniku znatno zakasnio s
ispunjenjem obveze, a to e biti ako obveza nije plaena o dospijeu,
pa ni nakon naknadnog roka od 15 dana koji mu u pisanom obliku
treba dati vjerovnik.
Pravomono rjeenje o potvrdi steajnog plana predstavlja
ovrnu ispravu na osnovi koje se moe protiv dunika pokrenuti
ovrha. Ovrhu mogu pokrenuti vjerovnici ije su trabine utvrene i
koje nije dunik osporio. Pretpostavke za pokretanje ovrhe, uz postojanje pravomonog rjeenja o potvrdi steajnog plana i rjeenja
kojim je vjerovnikova trabina utvrena su i:
- da je vjerovnik dunika propisno opomenuo za zakanjenje
- da dunik nije ispunio obvezu niti u naknadnom roku.
Ovrha se moe pokrenuti i protiv tree osobe koja je preuzela
kakva jamstva za dunika.
Kad rjeenje o potvrdi steajnog plana postane pravomono
sud donosi rjeenje kojim zakljuuje steajni postupak. Steajni
upravitelj mora prije toga namiriti nesporne obveze steajne mase,
a za sporne pruiti osiguranje.
Sa zakljuenjem steajnog postupka prestaje sluba i ovlatenja
steajnom upravitelju, a dunik ponovno stjee slobodno raspolaganje steajnom masom (u skladu sa steajnim planom).
Rjeenjem o potvrdi steajnog plana moe se predvidjeti da e
se njegovo izvrenje nadzirati. Nadzor obavljaju steajni upravitelj,
odbor vjerovnika i sud. U ovome sluaju sluba steajnog upravitelja
nee prestati. Steajni upravitelj duan je jednom godinje sud i
odbor vjerovnika izvjetavati o ispunjenju plana i daljnjim izgledima
za ispunjenje.
Utvrdi li steajni upravitelj da dunik ne ispunjava svoje obveze
iz steajnog plana duan je o tome podnijeti prijavu sudu i odboru
vjerovnika odnosno svim vjerovnicima, ako odbor vjerovnika nije
osnovan.
Rjeenjem o potvrdi steajnog plana moe se odrediti i dodatna nadzorna mjera: davanje prethodne suglasnosti steajnog
upravitelja za sklapanje odreenih pravnih poslova.
Rjeenjem se moe odrediti da e vjerovnici po osnovi zajmova
ili kredita preuzetih za vrijeme trajanja nadzora imati prednost u
naplati ispred steajnih vjerovnika, a u tom sluaju se odreuje i
doputeni kreditni okvir zaduenja dunika. Ako bi se prije ukidanja
nadzornih mjera nad dunikom otvorio novi steaj tada e se trabine
vjerovnika nastale po drugim osnovama za vrijeme trajanja nadzora,
kao i trabine steajnih vjerovnika namirivati iza trabina vjerovnika
po osnovi kredita ili zajma.
Mjere nadzora mogu biti ukinute ako:
- su trabine ije se ispunjenje nadzire ispunjene ili je njihovo
ispunjenje osigurano,

130

je od zakljuenja steajnog postupka prolo tri godine, a nije


podnijet prijedlog za otvaranje novog steajnog postupka.
Trokove nadzora nadoknauje dunik.

2. OSOBNA UPRAVA
Steajni postupak moe se voditi na klasini nain da se imenuje
steajni upravitelj koji, izmeu ostalog, dobija ovlasti dotadanjih
tijela dunika, zastupanja dunika i voenja njegovih poslova. No,
mogue je provesti steajni postupak bez steajnog upravitelja i to
na nain da sve ovlasti steajnog upravitelja preuzima sam dunik, u
kojem sluaju se radi o osobnoj upravi dunika.
O odreivanju osobne uprave odluuje sud u rjeenju o otvaranju steajnog postupka. To moe uiniti na prijedlog dunika, ako
se tome ne protivi vjerovnik koji je predloio otvaranje steajnog
postupka i ako se moe oekivati da to nee dovesti do odugovlaenja postupka ili oteenja interesa vjerovnika. Ipak, radi nadzora nad
dunikom odreuje se steajni povjerenik.
Osobnu upravu sud e obustaviti na prijedlog: skuptine vjerovnika, razlunog ili steajnog vjerovnika, ako steajni vjerovnik
predlagatelj otvaranja postupka opozove svoju suglasnost ili samog
dunika. Ako sud obustavi osobnu upravu postupak se nastavlja kao
redovni steajni postupak pa e sud imenovati steajnog upravitelja,
koji moe biti i dotadanji steajni povjerenik.
Steajni povjerenik se imenuje na isti nain i pod istim uvjetima
kao i steajni upravitelj. Steajni povjerenik duan je ispitati gospodarski poloaj dunika i nadzirati kako vodi poslove, osobito trokove
njegova poslovanja. Ako utvrdi da postoje okolnosti koje mogu
ugroziti interese vjerovnika duan je o tome obavijestiti sud i odbor
vjerovnika, odnosno sve vjerovnike ako odbor nije osnovan. Vjerovnici svoje trabine prijavljuju povjereniku. Dunik smije preuzimati
obveze koje ne spadaju u redovno poslovanje samo uz prethodnu
suglasnost steajnog povjerenika. Ako se steajni povjerenik protivi
preuzimanju redovne obveze, dunik ju ne smije preuzeti. Steajni
povjerenik moe traiti da on sam obavlja plaanja dunika.
Uz navedeno, na prijedlog skuptine vjerovnika sud e odrediti pravne poslove koje dunik moe sklopiti samo uz prethodnu
suglasnost steajnog povjerenika. Takvu posebnu suglasnost moe
se odrediti i na prijedlog razlunog vjerovnika ili steajnog vjerovnika ako postoji opasnost od oteenja vjerovnika. Pravo pobijanja
pravnih radnji dunika kojima se oteuju vjerovnici ima steajni
povjerenik.
Dunik e sam izraditi popis imovine koja ulazi u steajnu masu
i popis vjerovnika, ali taj popis moe ispitati steajni povjerenik te
dati pisanu izjavu o tome. Na izvjetajnom roitu izvjee podnosi
dunik, a steajni povjerenik daje svoje miljenje o tome.
Dunik ima pravo unoviti imovinu s razlunim pravima, ali u
dogovoru s povjerenikom.
Prilikom ispitivanja trabina, trabinu mogu osporiti i dunik i
steajni povjerenik. Diobu provodi dunik, s time da je diobeni popis
duan ispitati povjerenik i o tome se pisano izjasniti.
Ako bi se podnosio steajni plan, vjerovnici e njegovu izradu naloiti steajnom povjereniku ili duniku. Ako dunik izrauje steajni
plan uloga povjerenika je savjetodavna. U svakom sluaju nadzor
nad provedbom steajnog plana vri steajni povjerenik.

3. OSLOBOENJE OD PREOSTALIH OBVEZA


Institut osloboenja od preostalih obveza odnosi se samo na
dunika pojedinca (fizika osoba koja je obveznik poreza na dohodak

Raunovodstvo i financije 9/2015.

simunec-k.indd 130

8/26/15 3:48:39 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA - trgovako pravo


ili poreza na dobit). Naime, kada se zakljui steaj nad imovinom
dunika pojedinca, steajni vjerovnici mogu protiv tog dunika i
dalje ostvarivati svoje preostale trabine.4 To pravo vjerovnici nee
imati ako je dunik u steajnom postupku osloboen od namirenja
preostalih obveza. Stoga steajni vjerovnici protiv takvog dunika
nee moi pokretati ovrhu tijekom provedbe mjere osloboenja od
preostalih obveza.
Prijedlog za osloboenje od preostalih obveza moe podnijeti
dunik najkasnije na izvjetajnom roitu. Prijedlogu mora priloiti
izjavu da svoje trabine iz radnog odnosa ili druge zaloive trabine
ustupa povjereniku na vrijeme od pet godina od zakljuenja steajnog postupka. Ustup trabine radi zaloga ne smije biti uvjetovan ili
na drugi nain ogranien.
Povjerenika na kojeg e biti prenijeta trabina mogu predloiti
dunik i vjerovnik. Povjerenik mora biti fizika osoba, koja je podobna za ovakvu funkciju, o emu odluuje sud. Povjerenik u ovome
sluaju ne mora biti upisan na listu steajnih upravitelja.
Ako sud prihvati prijedlog dunika sud e ga osloboditi preostalih
obveza prema steajnim vjerovnicima te e imenovati povjerenika.
Kada to rjeenje postane pravomono, sud e donijeti rjeenje o
zakljuenju steajnog postupka.
Sud mora odbiti prijedlog za osloboenje dunika od preostalih
obveza ako je to na zavrnom roitu predloio koji od steajnih
vjerovnika i ako postoje zapreke iz l. 376. st. 1. NSZ.
Povjerenik je duan dunikove dunike obavijestiti o ustupu trabina i primati naplate trabina. Primljene iznose povjerenik je duan
jednom godinje podijeliti vjerovnicima na osnovi diobenog popisa.
Povjerenik je duan duniku:
- nakon etiri godine od zakljuenja steajnog postupka predati
10% iznosa primitka od ustupljenih trabina
- nakon pet godina od zakljuenja steajnog postupka predati 15%
iznosa primitka od ustupljenih trabina
- nakon est godina od zakljuenja steajnog postupka predati
20% iznosa primitka od ustupljenih trabina.
Vjerovnici mogu na povjerenika i dodatno prenijeti nadzor nad
ispunjenjem dunosti dunika. Nakon zavretka svoje slube povjerenik je duan sudu poloiti raun. Povjerenik ima pravo na naknadu
trokova i nagradu, na nain kao to to imaju steajni upravitelji.
Tijekom trajanja ustupa dunik ima odreene obveze prema
povjereniku, a koje se odnose na njegovo raspolaganje imovinom.
Tako je duan baviti se zanimanjem ili nai zaposlenje, povjereniku
predati polovinu nasljeene imovine, davati povjereniku podatke
o svojim prihodima i imovini, plaanje vjerovnicima obavljati samo
preko povjerenika. Ako bi povrijedio koju od svojih dunosti, i time
onemoguio namirenje vjerovnika, sud moe, na prijedlog vjerovnika, uskratiti duniku osloboenje od preostalih obveza. Takoer e
sud uskratiti osloboenje od preostalih obveza ako bi dunik za vrijeme trajanja ustupa bio pravomono osuen zbog kaznenog djela
protiv imovine ili protiv gospodarstva. Nadalje, sud e na prijedlog
povjerenika uskratiti osloboenje od preostalih obveza ako mu dunik za prethodnu godinu nije uplatio iznos dovoljan za minimalnu
nagradu.
Ako doe do navedene uskrate osloboenja od preostalih obveza izjava o ustupu trabina koju je dao dunik prestaje vaiti, sluba
povjerenika prestaje, a dunici ponovno stjeu pravo namiriti se za
preostale trabine pokretanjem ovrhe protiv dunika.
Nakon to vrijeme ustupa u trajanju od 5 godina istekne, a ne
postoje razlozi za uskratu osloboenja od preostalih obveza, sud
4

l. 287. st. 1. NSZ.

e donijeti rjeenje kojim e odluiti o osloboenju od preostalih


obveza dunika.
Osloboenje djeluje prema svim steajnim vjerovnicima. Takvo
rjeenje je bez utjecaja na prava steajnih vjerovnika prema sudunicima ili jamcima dunika, ali se dunik prema tim regresnim
vjerovnicima oslobaa obveza na jednak nain kao prema steajnim
vjerovnicima.
Sud moe naknadno opozvati odreeno osloboenje od preostalih obveza, ako se naknadno utvrdi da je dunik povrijedio svoje
obveze i time znatno onemoguio namirenje vjerovnika.

4. POVEZANA DRUTVA
Odredbe o steaju nad povezanim drutvima (l. 391.) novina
su u Zakonu. Svrha je tih odredbi osigurati da se u sluaju da je istovremeno pokrenut steajni postupak nad vie povezanih drutava
provede jedinstveni steajni postupak. To se postie propisivanjem
atrakcije mjesne nadlenosti. Tako NSZ propisuje da ako sud do
okonanja roita na kojemu se raspravljaju pretpostavke za otvaranje steajnog postupka, utvrdi da je dunik povezano drutvo s
drugim drutvom za koje je takoer podnijet prijedlog za otvaranje
steajnog postupka, mijenja se mjesna nadlenost suda za voenje
postupka, pa mjesno nadlean postaje sud prema sjeditu dunika
koji ima vladajui utjecaj. Ako nijedno od drutava nema vladajui
utjecaj, mjesno nadlean je onaj sud kod kojega je prvo podnijet
prijedlog za otvaranje steaja.
Mjesno nadleni sud tada e, ako su ispunjeni svi uvjeti za
otvaranje steaja, donijeti zajedniku odluku o otvaranju steaja
i provesti jedinstveni steajni postupak. Pri tome postoji jedna
skuptina vjerovnika i jedan odbor vjerovnika, jedna steajna masa.
Sve meusobne trabine izmeu povezanih drutava prestaju, a
ako preostane viak pri zavrnoj diobi, povezanim drutvima pripast
e dio razmjeran vrijednostima unovene imovine koliko je svako
povezano drutvo unijelo u steajnu masu. Dakle, u diobi preostale
steajne mase povezana drutva nee sudjelovati razmjerno svojem
vlasnikom udjelu u drutvu duniku, kao to je to sluaj s ostalim
vjerovnicima.

5. MEUNARODNI STEAJ
Odredbe NSZ o meunarodnom steaju ostale su u bitnim dijelovima nepromijenjene u odnosu na SZ.

6. SKRAENI STEAJNI POSTUPAK


Skraeni steajni postupak nad pravnom osobom se provodi
ako:
- nema zaposlenih
- u Oevidniku redoslijeda plaanja ima evidentirane obveze u
neprekidnom trajanju od 120 dana
- nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje postupka radi brisanja iz sudskog registra.
Zahtjev za provedbu skraenog steajnog postupka podnosi
FINA. Prema SZ zahtjev je podnosila Porezna uprava.
Fina e podnijeti zahtjev u roku osam dana od isteka razdoblja
od 120 dana neprekidne blokade rauna. Po primljenom zahtjevu
sud e izvriti uvid u sudski registar, a potom objaviti oglas u kojem
e pozvati zastupnike dunika da u roku 15 dana podnesu sudu javnobiljeniki ovjerovljen popis imovine i obveza, a vjerovnike da u
roku 45 dana predloe otvaranje steajnog postupka.
Raunovodstvo i financije 9/2015.

simunec-k.indd 131

131
8/26/15 3:48:40 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA trgovako pravo


Ako zastupnici ne podnesu sudu navedeni popis obveza ili iz podnijetog popisa proizlazi da imovina dunika nije dostatna za namirenje trokova steajnog postupka odnosno ako vjerovnici ne predloe
otvaranje steajnog postupka i ne predujme sredstva za namirenje
trokova, smatrat e se da je dunik nesposoban za plaanje. U tom
sluaju sud e donijeti rjeenje kojim otvara i zakljuuje skraeni
steajni postupak.
Ako ne postoje pretpostavke za takvu odluku, sud e donijeti
rjeenje o obustavi skraenog steajnog postupka i donijeti rjeenje
o pokretanju prethodnog steajnog postupka odnosno otvaranju
redovnog steajnog postupka.
Ako se otvori skraeni steajni postupak, sud e imenovati steajnog upravitelja, a to moe biti i osoba s liste B steajnih upravitelja. Vjerovnici koji predloe otvaranje steajnog postupka duni su
solidarno predujmiti trokove.

7. STEAJNI POSTUPAK NAD IMOVINOM PRAVNE


OSOBE KOJA JE PRESTALA POSTOJATI
Prema l. 70. st. 17. Zakona o sudskom registru (1/95. - 93/14.),
ako je prema odredbama tog Zakona proveden postupak brisanja
pravne osobe iz sudskog registra, a nakon toga se pokae da postoji
imovina koju bi trebalo unoviti radi podjele vjerovnicima i lanovima, provodi se postupak likvidacije nad tom imovinom. Prema
st. 7. istog lanka na likvidacijsku imovinu primjenjuju se odredbe
Steajnog zakona o steajnoj masi.
Povezano s tim odredbama, NSZ je propisao da ako bi likvidator
takve imovine utvrdio da imovina nije dovoljna za namirenje svih
trabina s kamatama, provodi se steajni postupak nad tom imovinom. Likvidacijska imovina tada dobija status steajne mase, a koja
se upisuje u sudski registar. Steajna masa moe biti stranka u sporu
i nositelj je prava vlasnitva i drugih prava. Kada se zakljui steajni
postupak steajna masa se brie iz sudskog registra.

8. PRIJELAZNE ODREDBE
Novi Steajni zakon stupa na snagu 1. rujna 2015. Steajni postupci u tijeku na dan stupanja na snagu NSZ dovrit e se prema
odredbama Steajnog zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova
pokretanja.

Postupci predsteajnih nagodbi koje su pokrenute na temelju


ZFPPN dovrit e se prema odredbama tog Zakona. Dakle, u prijelaznom razdoblju FINA e i dalje voditi sve one postupke predsteajne nagodbe koji su pokrenuti do 1. rujna 2015.
1. FINA podnosi zahtjev za provedbu skraenog steajnog postupka i prijedlog za otvaranje steajnog postupka
S obzirom na novouvedenu obvezu FINA-e da podnosi prijedlog
za otvaranje steajnog postupka odnosno zahtjev za provedbu skraenog steajnog postupka ako dunik ima blokirane raune neprekidno 120 dana, vaan je uinak koji nastaje na dan 1. rujna 2015.
godine za sve takve dunike.
FINA e za sve takve dunike koji ispunjavaju uvjete za skraeni
steajni postupak podnijeti zahtjev za provedbu skraenog steajnog postupka:
- najkasnije 2 mjeseca od stupanja na snagu NSZ, za dunika koji
je u blokadi due od 1000 dana
- najkasnije 4 mjeseca, ali ne prije 2 mjeseca od stupanja na
snagu NSZ, za dunika koji je u blokadi od 360 - 1000 dana
- najkasnije 6 mjeseci, ali ne ranije od 4 mjeseca od stupanja na
snagu NSZ, za dunika koji je u blokadi od 120 - 360 dana.
FINA e za sve takve dunike koji ispunjavaju uvjete za redovni
steajni postupak podnijeti prijedlog za otvaranje steajnog postupka:
- najkasnije 8 mjeseci, ali ne prije 6 mjeseci od stupanja na snagu
NSZ, za dunika koji je u blokadi od 120 dana i ima jednog zaposlenog
- najkasnije 10 mjeseci, ali ne ranije od 8 mjeseci od stupanja na
snagu NSZ, za dunika koji je u blokadi 120 dana i ima dva ili
vie zaposlenih.
Spisak svih pravnih osoba koje na dan 1. 9. 2015. ispunjavaju
uvjete za skraeni ili redovni steajni postupak, FINA e objaviti na
e-oglasnoj ploi u roku osam dana od stupanja na snagu Zakona. Ako
pravna osoba u trenutku objave spiska nema vie blokiran raun u
neprekidnom trajanju od 120 dana, moe podnijeti FINA-i zahtjev za
brisanje s popisa.
2. Prestanak vaenja Zakona
Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje vaiti SZ.
Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje vaiti Glava III. ZFPPN-a
koja sadri odredbe o predsteajnom postupku, i druge odredbe tog
Zakona koja sadre odreenja u vezi s predsteajnim postupkom.

SEKCIJA INTERNIH REVIZORA


Hrvatske zajednice raunovoa i financijskih djelatnika
najavljuje 18. ciklus edukacije
1. Opi dio
19. - 24. listopada 2015.
2. Posebni dio 09. - 14. studenoga 2015.
3. Ispit
04. - 05. prosinca 2015.

132

od 8,00 do 13,00 i od 14,00 do 17,15 sati (od 13,00 do 14,00 stanka za ruak)
od 8,00 do 13,00 i od 14,00 do 17,15 sati (od 13,00 do 14,00 stanka za ruak)

Raunovodstvo i financije 9/2015.

simunec-k.indd 132

8/26/15 3:48:40 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA - trgovako pravo


Mr. DARKO TEREK

Struni lanak UDK 347.7

odvjetnik, Zagreb

Pravni poloaj radnika po novom


Steajnom zakonu
Novi Steajni zakon objavljen je u Nar. nov., br. 71/15. od 29. 6. 2015., a stupa na snagu 1. rujna 2015.
Novim Steajnim zakonom ureuju se: predsteajni postupak, steajni postupak, steajni plan, osobna uprava
dunika nesposobnoga za plaanje, te pretpostavke i uinci oslobaanja dunika od preostalih obveza.
Kako novi Steajni zakon ureuje i pretpostavke za otvaranje predsteajnog postupka, predsteajni postupak
i pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe, to je valjalo staviti izvan snage one odredbe Zakona o
financijskom poslovanju i predsteajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12., 144/12., 81/13. i 112/13.) koje se
odnose na predsteajnu nagodbu. Meutim, svi postupci predsteajne nagodbe pokrenuti na temelju Zakona o
financijskom poslovanju i predsteajnoj nagodbi, dovrit e se prema odredbama toga Zakona.
U lanku se bavimo pravnim poloajem radnika, kako u postupku predsteajne nagodbe, tako i tijekom steajnoga
postupka.
1. UVOD

1.1. Ciljevi presteajnog i steajnog postupka


Ciljevi predsteajnog i steajnog postupka su razliiti.
Prema l. 2. Steajnog zakona, predsteajni postupak provodi se
radi ureivanja pravnoga poloaja dunika i njegova odnosa prema
vjerovnicima i odravanja njegove djelatnosti. Tim se postupkom
eli poduzetniku kod kojega je utvrena prijetea nesposobnost za
plaanje kroz plan restrukturiranja osigurati nastavak poslovanja.
Steajni postupak provodi se pak radi skupnoga namirenja vjerovnika steajnoga dunika, unovenjem njegove imovine i podjelom
prikupljenih sredstava vjerovnicima.

1.2. Predsteajni i steajni dunik


Predsteajni i steajni postupak mogu se provesti nad pravnom
osobom i nad imovinom dunika pojedinca, ako zakonom nije drukije odreeno.
Pod pravnim osobama nad kojima se mogu provesti ovi postupci
spadaju prije svega trgovaka drutva, ustanove, udruge, zadruge,
zaklade i fundacije, kao i sve ostale osobe kojima je po posebnom
propisu priznata pravna osobnost.
Dunikom pojedincem se u smislu Steajnog zakona smatra
fizika osoba obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i fizika osoba obveznik poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit.
U kategoriju dunika pojedinaca spadali bi prije svega obrtnici
koji su obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak i slobodna
zanimanja kao to su odvjetnici, javni biljenici, doktori medicine i
dentalne medicine u privatnoj praksi, arhitekti, novinari i dr.
Predsteajni i steajni postupci ne mogu se provesti nad Republikom Hrvatskom i fondovima koji se financiraju iz prorauna RH,
HZZO-om, HZMO-om, te jedinicama lokalne i podrune (regionalne)
samouprave.

Odreena ogranienja u otvaranju predsteajnih i steajnih


postupaka postoje i nad pravnim osobama ija je glavna djelatnost
proizvodnja oruja i vojne opreme odnosno pruanje usluga Oruanim snagama RH za potrebe obrane i sigurnosti.
Postoji i stanoviti broj pravnih osoba nad kojima se ne moe
provesti samo predsteajni postupak. To su: financijske institucije,
kreditne unije, investicijska drutva i drutva za upravljanje investicijskim fondovima, kreditne institucije, drutva za osiguranje i
reosiguranje, leasing-drutva, institucije za platni promet i institucije
za elektroniki novac.

1.3. Predsteajni i steajni razlozi


1.3.1. Predsteajni razlog
Predsteajni postupak moe se otvoriti ako sud utvrdi postojanje
prijetee nesposobnosti za plaanje, a prijetea nesposobnost za
plaanje postoji ako sud stekne uvjerenje da dunik svoje postojee
obveze nee moi ispuniti po dospijeu.
Smatrat e se da postoji prijetea nesposobnost za plaanje
ako nisu nastale okolnosti zbog kojih se smatra da je dunik postao
nesposoban za plaanje i ako:
- dunik u Oevidniku redoslijeda osnova za plaanje koji vodi
Financijska agencija ima jednu ili vie evidentiranih neizvrenih
osnova za plaanje koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za
plaanje, bez daljnjeg pristanka dunika naplatiti s bilo kojeg od
njegovih rauna1 ili
- due od 30 dana kasni s isplatom plae koja radniku pripada
prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru
ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se
ureuju obveze poslodavca prema radniku2 ili
1
Postojanje ove okolnosti dokazuje se potvrdom Financijske agencije koja je
duna na zahtjev dunika ili vjerovnika bez odgode izdati takvu potvrdu.
2
Postojanje ove okolnosti dokazuje se obraunom neisplaene plae. Obraun neisplaene plae propisan je Pravilnikom o sadraju obrauna plae, naknade
plae ili otpremnine (Nar. nov., br. 32/15.). Za obraun neisplaene plae/naknade

Raunovodstvo i financije 9/2015.

terek2-k.indd 133

133
8/26/15 12:23:19 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA trgovako pravo


-

u roku 30 dana ne uplati doprinose i poreze prema plai iz


prethodne alineje, raunajui od dana kada je radniku bio duan
isplatiti plau.3

1.3.2. Steajni razlozi


Steajni razlozi su nesposobnost za plaanje i prezaduenost.
Nesposobnost za plaanje postoji ako dunik ne moe trajnije
ispunjavati svoje dospjele novane obveze. Okolnost da je dunik
namirio ili da moe namiriti u cijelosti ili djelomino trabine nekih
vjerovnika ne znai da je sposoban za plaanje.
Smatrat e se da je dunik nesposoban za plaanje:
- ako u Oevidniku redoslijeda osnova za plaanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili vie evidentiranih neizvrenih
osnova za plaanje u razdoblju duem od 60 dana koje je trebalo,
na temelju valjanih osnova za plaanje, bez daljnjeg pristanka
dunika naplatiti s bilo kojeg od njegovih rauna4
- ako nije isplatio tri uzastopne plae koje radniku pripadaju
prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru
ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se
ureuju obveze poslodavca prema radniku.5
Prezaduenost postoji ako je imovina dunika pravne osobe
manja od postojeih obveza.
Prezaduenost nee postojati:
- ako se prema okolnostima sluaja (razvojnom programu, raspoloivim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i slino) osnovano moe pretpostaviti da e dunik pravna
osoba nastavljanjem poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze
po dospijeu i
- ako za obveze drutva osoba solidarno odgovara lan drutva
fizika osoba nad ijom imovinom nije pokrenut ili otvoren steajni postupak.

2. PRAVNI POLOAJ RADNIKA I PRIJANJIH RADNIKA


DUNIKA U PREDSTEAJNOM POSTUPKU

2.1. Prijedlog za otvaranje predsteajnog postupka


Predsteajni postupak pokree se prijedlogom za otvaranje
predsteajnog postupka kojeg je ovlaten podnijeti dunik ili vjerovnik, ako se dunik suglasi s tim prijedlogom.
Uz prijedlog za otvaranje predsteajnog postupka podnositelj je
duan dostaviti:
- financijske izvjetaje u skladu sa Zakonom o raunovodstvu koji
nisu stariji do tri mjeseca od dana podnoenja prijedloga za otvaranje predsteajnoga postupka
- opis pregovora s vjerovnicima, ako su prethodili prijedlogu za
otvaranje predsteajnoga postupka
- dokaz o ukupnoj aktivi i dokaz o ukupnom prihodu za prethodnu
godinu i broju zaposlenih na zadnji dan u mjesecu koji prethodi
danu podnoenja prijedloga te
- plan restrukturiranja.
plae koristi se Obrazac NP1. Uz navedeni obraun podnositelj prijedloga duan je
dostaviti potvrdu Ministarstva financija - Porezne uprave kojom se potvruje da je
dostavljeni obraun o neisplati plae sastavljen u skladu s propisima.
3
Isto kao pod 2.
4
Postojanje ove okolnosti dokazuje se potvrdom Financijske agencije koja je
duna na zahtjev dunika ili vjerovnika bez odgode izdati takvu potvrdu.
5
Postojanje ove okolnosti dokazuje se obraunom neisplaene plae (Obrazac NP1). Uz navedeni obraun podnositelj prijedloga duan je dostaviti potvrdu
Ministarstva financija - Porezne uprave kojom se potvruje da je dostavljeni obraun o neisplati plae sastavljen u skladu s propisima.

134
terek2-k.indd 134

Plan restrukturiranja, koji se treba dostaviti uz prijedlog za otvaranje predsteajnoga postupka, izmeu ostalog mora sadravati i
analizu svih trabina prema visini i vrsti, meu kojim trabinama su i
trabine radnika i prijanjih dunikovih radnika.
Iz navedenih odredbi je vidljivo da se ve uz prijedlog za otvaranje predsteajnoga postupka (u planu restrukturiranja) moraju
navesti trabine radnika, ali i trabine prijanjih dunikovih radnika.

2.2. Plaanja iz radnog odnosa koja se smatraju nunim


za redovno poslovanje
Od dana podnoenja prijedloga za otvaranje predsteajnoga
postupka do donoenja rjeenja o otvaranju toga postupka dunik
moe obavljati samo plaanja koja su nuna za redovno poslovanje.
Meu plaanja koja su nuna za redovno poslovanje smatraju se i
plaanja iz radnog odnosa.
Pod plaanjima iz radnog odnosa koja su nuna za redovno poslovanje smatraju se:
- plaanja iz radnog odnosa u bruto iznosu za radnike i prijanje
dunikove radnike ije su trabine dospjele do dana otvaranja
predsteajnoga postupka
- otpremnine do iznosa propisanoga zakonom i kolektivnim ugovorom
- trabine po osnovi naknade tete pretrpljene zbog ozljede na
radu ili profesionalne bolesti te
- plae radnika uveane za iznos doprinosa na osnovicu i druga
materijalna prava radnika u skladu s ugovorima o radu i kolektivnim ugovorima dospjela nakon podnoenja prijedloga za
otvaranje predsteajnoga postupka.

2.3. Trabine radnika u predsteajnom postupku


Budui da su plaanja iz radnog odnosa nuna za redovno
poslovanje, navedene trabine radnika ne mogu biti predmetom
predsteajnoga sporazuma. To znai da na te trabine predsteajni
postupak ne utjee.
Slina odredba sadrana je i u l. 37. st. 8. Steajnog zakona u
kojoj se izrijekom navodi da trabine radnika i prijanjih dunikovih
radnika ne mogu biti predmet predsteajnoga sporazuma.
To nadalje potvruje i l. 66. al. 2. Steajnog zakona u kojem
se navodi da predsteajni postupak ne utjee na trabine radnika
i prijanjih dunikovih radnika iz radnoga odnosa u bruto iznosu,
otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim
ugovorom i trabine po osnovi naknade tete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Zbog toga radnici i prijanji dunikovi radnici ne podnose prijavu
trabine iz radnoga odnosa, a to je navedeno u l. 37. st. 1. Steajnog zakona. Prema toj odredbi radnici i prijanji dunikovi radnici
u predsteajnom postupku ne podnose prijavu trabine iz radnoga
odnosa, otpremnine do iznosa propisanoga zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom i trabine po osnovi naknade tete pretrpljene
zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Budui da plan restrukturiranja, koji se prilae uz prijedlog za
otvaranje predsteajnoga postupka mora sadravati i analizu svih
trabina prema visini i vrsti (a meu njima i trabina sadanjih i prijanjih dunikovih radnika), to je razlog to sami radnici ne moraju
prijavljivati svoje trabine.
Meutim, ako podnositelj prijedloga nije u prijedlogu za otvaranje predsteajnoga postupka naveo ove trabine ili ih je pogreno

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:23:25 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA - trgovako pravo


naveo, radnici i prijanji dunikovi radnici imaju pravo sudu podnijeti
prigovor.
Prigovor iz istog razloga moe podnijeti i Ministarstvo financija
Porezna uprava. Prigovor se moe podnijeti do dovretka rasprave
na roitu za glasovanje o planu restrukturiranja.
Ako se osnovanost prigovora dokazuje javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, sud e prigovor utvrditi osnovanim, a ako
nisu ispunjene pretpostavke da prigovor utvrdi osnovanim, sud e
zakljukom uputiti podnositelja prigovora da svoju trabinu moe
ostvarivati bez obzira na voenje predsteajnoga postupka.

2.4. Postupanje Financijske agencije s osnovama za


plaanje nakon otvaranja predsteajnoga postupka
Rjeenje o otvaranju predsteajnoga postupka donosi trgovaki
sud na ijem se podruju nalazi sjedite dunika.
Ako sud utvrdi da su ispunjene pretpostavke za otvaranje predsteajnoga postupka, donijet e rjeenje o otvaranju toga postupka.
Rjeenje se objavljuje na mrenoj stranici e-Oglasna ploa sudova, a
rjeenje se dostavlja i Financijskoj agenciji.
U vezi s neisplaenim plaama, naknadama plaa i otpremninama, Financijska agencija treba postupati razliito u odnosu na ostale
osnove za plaanje evidentirane u Oevidniku redoslijeda osnova za
plaanje na teret dunika.
Prema l. 69. st. 1. Steajnog zakona, Financijska agencija od
dana primitka rjeenja o otvaranju predsteajnoga postupka prestaje izvravati sve osnove za plaanje evidentirane u Oevidniku
redoslijeda osnova za plaanje na teret dunika, osim obrauna neisplaene plae, naknade plae i otpremnine. Napominjemo da se u
ovom sluaju radi o osnovama za plaanje koje su ve evidentirane u
Oevidniku redoslijeda osnova za plaanje, za razliku od sluaja kad
se tek na raunu dunika treba provesti ili provodi ovrha radi naplate
trabine radnika i prijanjih radnika dunika iz radnoga odnosa.
Prema navedenoj odredbi, kad su u Oevidniku redoslijeda osnova za plaanje ve evidentirani obrauni neisplaene plae, naknade
plae ili otpremnine, za koje su izdani obrasci NP1 (Obraun neisplaene plae/naknade plae) i IO2 (Obraun neisplaene otpremnine),
Financijska agencija e te osnove za plaanje izvriti.
Drukiji je sluaj kad se ne radi o obraunima neisplaene plae,
naknade plae ili otpremnine radi kojih se tek treba provesti ovrha.
U tom sluaju, prema l. 69. st. 2. Steajnog zakona, vjerovnik
osnove za plaanje na temelju koje se na novanim sredstvima po
raunu dunika pravne osobe treba provesti ili provodi ovrha radi
naplate trabine radnika i prijanjeg radnika dunika iz radnog odnosa u bruto iznosu ili trabine po osnovi naknade tete pretrpljene
zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, odnosno radi trabine
koja je nastala nakon otvaranja predsteajnoga postupka, moe
zatraiti od jednog od tijela predsteajnoga postupka (povjerenika
ili suda ako povjerenik nije imenovan) da naloi Financijskoj agenciji
da nastavi s provedbom ovrhe odnosno da provede ovrhu sukladno
posebnom zakonu.
Od dana primitka rjeenja o otvaranju predsteajnoga postupka
do dana primitka pravomonoga rjeenja o obustavi predsteajnoga
postupka ili pravomonoga rjeenja kojim se potvruje predsteajni
sporazum, Financijska agencija osnove za plaanje nee upisivati u
Oevidnik redoslijeda osnova za plaanje, niti po njima postupati.
To se ne odnosi na obraune neisplaene plae, naknade plae
i otpremnine koji su ve bili evidentirani u Oevidniku redoslijeda
osnova za plaanje, osnove za plaanje na temelju kojih se treba
provesti ili se provodi ovrha radi naplate trabine radnika i prija-

njih radnika dunika iz radnog odnosa, kad je vjerovnik zatraio od


povjerenika ili suda (ako povjerenik nije imenovan) da nastavi s
provedbom ovrhe, te jo u nekim sluajevima.

3. PRAVNI POLOAJ RADNIKA I PRIJANJIH RADNIKA


DUNIKA U STEAJNOM POSTUPKU

3.1. Prijedlog za otvaranje steajnoga postupka


Prijedlog za otvaranje steajnoga postupka ovlaten je podnijeti
vjerovnik ili dunik, ako zakonom nije drukije odreeno.
Steajni zakon razlikuje osobe koje su ovlatene podnijeti prijedlog za otvaranje steajnoga postupka od osoba koje su to dune
uiniti.

3.1.1. Ovlatenje za podnoenje prijedloga za otvaranje


steajnoga postupka
Vjerovnik je ovlaten podnijeti prijedlog za otvaranje steajnoga
postupka ako uini vjerojatnim postojanje svoje trabine i steajnoga
razloga.
Razluni vjerovnik ovlaten je podnijeti prijedlog za otvaranje
steajnoga postupka ako uini vjerojatnim da trabinu nee moi
potpuno namiriti iz predmeta na koji se odnosi njegovo razluno
pravo.
Prijedlog za otvaranje steajnoga postupka pravne osobe u ime
dunika ovlatene su podnijeti:
- osoba ovlatena za zastupanje dunika po zakonu
- lan upravnoga odbora dionikoga drutva
- likvidator drutva
- lan nadzornoga odbora dunika, ako nema osoba ovlatenih za
zastupanje dunika po zakonu
- lan drutva s ogranienom odgovornou ako dunik nema
nadzorni odbor, a nema osoba ovlatenih za zastupanje dunika
po zakonu.

3.1.2. Dunost podnoenja prijedloga za otvaranje steajnoga


postupka pravne osobe
Prijedlog za otvaranje steajnoga postupka duna je pod odreenim uvjetima podnijeti Financijska agencija, kao i osobe koje kod
dunika obnaaju stanovite funkcije.
Financijska agencija duna je podnijeti prijedlog za otvaranje
steajnoga postupka ako pravna osoba u Oevidniku redoslijeda
osnova za plaanje ima evidentirane neizvrene osnove za plaanje
u neprekinutom razdoblju od 120 dana, u roku osam dana od isteka
toga razdoblja, osim ako su ispunjene pretpostavke za provoenje
skraenoga steajnoga postupka iz l. 428. Steajnoga zakona.
Prijedlog za otvaranje steajnoga postupka duni su bez odgode,
a najkasnije 21 dan od dana nastanka steajnoga razloga6 podnijeti:
- osoba ovlatena za zastupanje dunika po zakonu
- lan upravnoga odbora dionikoga drutva
- likvidator
- lan nadzornoga odbora dunika, ako nema osoba ovlatenih
za zastupanje dunika po zakonu, ako joj je moglo biti poznato
postojanje steajnoga razloga i nepostojanje osoba ovlatenih za
zastupanje po zakonu
6
Steajni razlozi su nesposobnost za plaanje i prezaduenost. Zbog toga e
se rok od 21 dan raunati od isteka roka od 60-og dana blokade rauna ili od isteka roka neisplate tree uzastopne plae koje radniku pripadaju prema ugovoru,
pravilniku ili drugom izvoru radnog prava, a u sluaju prezaduenosti od dana kada
je imovina dunika pravne osobe postala manja od postojeih obveza.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

terek2-k.indd 135

135
8/26/15 12:23:25 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA trgovako pravo


-

lan drutva s ogranienom odgovornou ako dunik nema


nadzorni odbor, a nema osoba ovlatenih za zastupanje dunika
po zakonu, ako joj je moglo biti poznato postojanje steajnoga razloga i nepostojanje osoba ovlatenih za zastupanje po zakonu.
Naprijed navedene osobe osobno odgovaraju vjerovnicima za
tetu koju su im prouzroili propustom svoje dunosti, a pravo na
naknadu tete zastarijeva u roku 5 godina od dana otvaranja steajnoga postupka.
U l. 626. Zakona o trgovakim drutvima (Nar. nov., br. 111/93.
do 68/13.), propisana je i kaznena odgovornost za osobu koja, u sluaju da je drutvo nesposobno za plaanje ili da je prezadueno ne
zatrai otvaranje steajnoga postupka. Za to kazneno djelo propisana
je novana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

3.1.3. Radnici i plaanje predujma za namirenje trokova


steajnoga postupka
Podnositelj prijedloga za otvaranje steajnoga postupka duan
je platiti iznos predujma od 1.000,00 kuna u Fond za namirenje trokova steajnoga postupka te po nalogu suda u roku 8 dana dodatni
iznos predujma koji ne moe biti vii od 20.000,00 kuna.
Meutim, navedeni predujam nisu duni platiti radnici i prijanji
dunikovi radnici ako su podnijeli prijedlog za otvaranje steajnoga
postupka radi namirenja svoje dospjele trabine po osnovi rada. U
tom sluaju e se sredstva za namirenje trokova postupka predujmiti iz Fonda za namirenje trokova steajnoga postupka.

3.2. Trabine radnika


Steajni vjerovnici se prema svojim trabinama razvrstavaju u
isplatne redove. Vjerovnici kasnijega isplatnoga reda mogu se namiriti tek nakon to budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnoga
isplatnog reda. Steajni vjerovnici istoga isplatnog reda namiruju se
razmjerno veliini svojih trabina.
Steajni zakon poznaje dvije vrste isplatnih redova:
- trabine viih isplatnih redova i
- trabine niih isplatnih redova.
Trabine viih isplatnih redova dijele se na trabine prvoga viega
isplatnog reda i trabine drugoga viega isplatnog reda.
U trabine prvoga viega isplatnog reda ulaze trabine radnika i
prijanjih dunikovih radnika nastale do dana otvaranja steajnoga
postupka iz radnoga odnosa u ukupnom bruto iznosu, otpremnine
do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i
trabine po osnovi naknade tete pretrpljene zbog ozljede na radu ili
profesionalne bolesti.
U trabine drugoga viega isplatnog reda ulaze sve ostale trabine prema duniku, osim onih koje su razvrstane u nie isplatne
redove.
Nakon trabina viih isplatnih redova, kao trabine niih isplatnih
redova namiruju se kamate, trokovi, novane kazne i slino.

3.3. Radnici kao vjerovnici steajne mase


Trabine radnika spadaju u trabine prvoga viega isplatnog reda,
ali se neke trabine radnika namiruju i kao obveze steajne mase.
Prema l. 154. Steajnog zakona, iz steajne mase najprije se namiruju trokovi steajnoga postupka i ostale obveze steajne mase.
Trokovi steajnoga postupka i ostale obveze steajne mase namiruju se kao obveze steajne mase, a njihovi vjerovnici su vjerovnici
steajne mase.

136
terek2-k.indd 136

Obveze steajne mase steajni upravitelj namirit e redom kojim


one dospijevaju.
Neke trabine radnika ulaze u trokove steajnoga postupka, a
neke u ostale obveze steajne mase.
U trokove steajnoga postupka izmeu ostalih trokova7 pripadaju i trabine neisplaenih plaa radnika u bruto iznosu utvrene
u steajnom postupku koje su vee od tri neisplaene plae koje
radnik ostvaruje prema posebnom propisu, a najvie do iznosa tri
neisplaene minimalne plae u Republici Hrvatskoj. Ove odredbe
se ne primjenjuju na osobe koje su bile ovlatene voditi poslove
drutva (direktore).
Trabine radnika koje ulaze u ostale obveze steajne mase su
trabine radnika nastale nakon otvaranja steajnoga postupka.8 To
znai da je steajni upravitelj, u skladu s l. 157. Steajnog zakona,
tijekom cijelog postupka duan voditi rauna o tome da se iz steajne
mase osiguraju sredstva potrebna za namirenje predvidivih obveza
steajne mase, meu koje obveze spadaju i trabine radnika koji su
nakon otvaranja steajnoga postupka ostali u radnom odnosu.
Slina odredba sadrana je i u l. 191. st. 7. Steajnog zakona u
kojoj stoji da se plae i ostala primanja iz radnoga odnosa na koje
je pravo nastalo nakon otvaranja steajnoga postupka namiruju kao
obveze steajne mase.

3.4. Primanja radnika po Zakonu o osiguranju


potraivanja radnika u sluaju steaja poslodavca
Zakon o osiguranju potraivanja radnika u sluaju steaja poslodavca (Nar. nov., br. 86/08., 80/13. i 82/15.), izmeu ostalog,
utvruje pravna pravila o zatiti materijalnih prava iz radnih odnosa
u sluaju steaja poslodavca.
O pravima radnika u sluaju steaja poslodavca rjeava Agencija
za osiguranje radnikih potraivanja u sluaju steaja poslodavca. Na
temelju donesenih rjeenja Agencija obavlja uplate na namjenski
raun steajnog dunika, koji raun ne podlijee redovitoj raspodjeli
sredstava steajnog dunika, ve se otvara iskljuivo u svrhu isplate
potraivanja radnika prema Zakonu o osiguranju potraivanja radnika u sluaju steaja poslodavca.
U skladu s navedenim Zakonom, radnici u sluaju steaja poslodavca ostvaruju pravo na isplatu:
- neisplaene plae odnosno naknade plae, u visini do iznosa
minimalne plae za svaki mjesec zatienog razdoblja. Zatieno
razdoblje su posljednja tri mjeseca prije otvaranja steaja, odnosno posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa ako je
isti prestao unutar tri mjeseca prije otvaranja steaja
- neisplaene naknade plae za bolovanje u zatienom razdoblju
koju je prema propisima o zdravstvenom osiguranju bio duan
isplatiti poslodavac iz svojih sredstava, u visini do iznosa minimalne plae za svaki mjesec proveden na bolovanju
- neisplaene naknade za neiskoriteni godinji odmor na koji je
radnik stekao pravo do otvaranja steajnoga postupka pod uvjetima utvrenim zakonom, u visini do iznosa minimalne plae
7
Osim trabina radnika, u trokove steajnoga postupka pripadaju i sudski
trokovi steajnoga postupka, nagrade i izdaci privremenoga steajnog upravitelja,
steajnoga upravitelja i lanova odbora vjerovnika, te drugi trokovi za koje je Steajnim ili drugim zakonom odreeno da e se namirivati kao trokovi steajnoga
postupka.
8
Osim trabina radnika koje su nastale nakon otvaranja steajnoga postupka,
u ostale obveze steajne mase pripadaju i obveze zasnovane radnjama steajnoga
upravitelja, trabine odvjetnika za pruene usluge tijekom posljednjih est mjeseci
prije otvaranja steajnoga postupka, obveze iz dvostrano obveznih ugovora i obveze na temelju stjecanja u steajnu masu bez osnove.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:23:26 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA - trgovako pravo


-

otpremnine pod uvjetima utvrenim zakonom, u visini polovice


otpremnine utvrene u steajnom postupku, a najvie do polovice najvieg iznosa zakonom propisane otpremnine
- pravomono dosuene naknade tete zbog pretrpljene ozljede
na radu ili profesionalne bolesti, u visini do jedne treine pravomono dosuene naknade tete.
Primanja koja su navedena u al. 1. i 2. (neisplaena plaa i naknada plae i neisplaena naknada plae za bolovanje), u cijelosti su
izuzeta od ovrhe.
Kod isplate neisplaene plae odnosno naknade plae, neisplaene naknade plae za bolovanje i neisplaene naknade za neiskoriteni godinji odmor, Agencija za osiguranje radnikih potraivanja u
sluaju steaja poslodavca duna je obraunati i uplatiti doprinose za
obvezna osiguranja koji se obraunavaju na osnovicu.
Zakon o osiguranju potraivanja radnika u sluaju steaja poslodavca precizira naelnu odredbu Steajnog zakona da prava koja su
osigurana tim Zakonom ne mogu ostvariti lanovi uprave trgovakog
drutva, lan upravnog odbora i izvrni direktor, bez obzira na vrijeme kada su te poslove obavljali.
Kada je steajni postupak otvoren i provodi se, ali i u sluaju kad
se steajni postupak ne provodi, prava propisana u sluaju steaja
poslodavca radnik moe ostvariti ako mu je potraivanje utvreno
u steajnom postupku i ako zahtjev za osiguranje svoga potraivanja
podnese u roku i na nain utvren navedenim Zakonom.9
Zahtjev se podnosi na posebnom obrascu. Sadraj obrasca i
dodatnu dokumentaciju koju je potrebno priloiti obrascu propisuje
pravilnikom ministar nadlean za rad.
O zahtjevu Agencija odluuje rjeenjem u roku 15 dana od dana
podnoenja zahtjeva. O albi protiv rjeenja odluuje ministarstvo
nadleno za rad u roku 30 dana od dana podnoenja albe. Protiv
rjeenja ministarstva nije doputena alba, ali se moe pokrenuti
upravni spor.
Agencija je duna u roku 15 dana od dana izvrnosti rjeenja izvriti uplatu na poseban namjenski raun steajnog dunika za prihvat
uplate osiguranih potraivanja radnika.
Nakon to se navedena sredstva uplate na poseban namjenski
raun, steajni upravitelj ih je duan u roku 8 dana uplatiti radnicima
uz odgovarajuu uplatu pripadajuih poreza, prireza i doprinosa, a
nakon toga duan je u roku osam dana dostaviti Agenciji dokaze o
izvrenoj uplati.
Potraivanja koja isplati Agencija prelaze na Agenciju danom
uplate sredstava na poseban namjenski raun steajnog dunika, a
danom prijenosa potraivanja Agencija preuzima sva procesna prava
steajnog vjerovnika u odnosu na preuzeta potraivanja.

4. OTVARANJE STEAJNOGA POSTUPKA I UGOVORI


O RADU
Steajni zakon je u lanku 191. st. 1. propisao da otvaranjem
steajnoga postupka ugovori o radu ili slubi koji su sklopljeni sa
steajnim dunikom kao poslodavcem ne prestaju, ali je prema st.
Postupak za ostvarenje ovih prava pokree se na zahtjev radnika. Zahtjev
se podnosi izravno Agenciji ili podrunom uredu Zavoda za zapoljavanje prema
mjestu sjedita poslodavca u roku 30 dana. Rok od 30 dana poinje tei od isteka
osmoga dana od dana objave sudskog rjeenja o utvrivanju trabina na mrenoj stranici e-steajna oglasna ploa sudova (ako je steajni postupak otvoren i
provodi se), odnosno od isteka osmoga dana od dana objave sudskog rjeenja o
zakljuenju steajnog postupka na mrenoj stranici e-steajna oglasna ploa sudova (kad se otvoreni steajni postupak ne provodi), odnosno od dana primitka
pravomone presude kojom je utvrena visina potraivanja i isplatni red (kada je
vjerovnik na ispitnom roitu upuen na parnicu za utvrivanje potraivanja).
9

2. istog lanka otvaranje steajnoga postupka poseban opravdani


razlog za otkaz ugovora o radu.
Nakon otvaranja steajnoga postupka ugovor o radu mogu otkazati steajni upravitelj u ime poslodavca (steajnog dunika) i sam
radnik. U tom se sluaju ugovor o radu otkazuje:
- bez obzira na ugovoreno trajanje ugovora
- bez obzira na zakonske ili ugovorne odredbe o zatiti radnika.
Odredba da se ugovor o radu moe otkazati bez obzira na njegovo trajanje znai da se isti otkazuje bez obzira je li sklopljen na
odreeno ili na neodreeno vrijeme.
Kod otkaza ugovora o radu u steajnom postupku ne primjenjuju
se odredbe o zatiti radnika. Kad se tome doda da je lankom 192.
Steajnog zakona odreeno kako u steajnom postupku prestaju
prava radnika na suodluivanje, te da sporazum s radnikim vijeem
ne obvezuje steajnoga upravitelja, proizlazi da se ugovor moe
otkazati bez savjetovanja s tim vijeem.
Prema navedenom, ugovor o radu nakon otvaranja steajnoga
postupka moe se otkazati zbog posebnog razloga, a to je otvaranje steajnoga postupka. Ovo je po naem miljenju posebna vrsta
redovitog otkaza ugovora o radu jer se ugovor otkazuje s otkaznim
rokom koji po Steajnom zakonu iznosi mjesec dana, ako zakonom
nije predvien krai rok.
Budui da steajni upravitelj moe radnicima steajnog dunika
otkazati ugovor o radu u skladu s odredbama Steajnog zakona,
potrebno je da o tome donese pisanu odluku.
Naime, u svemu ostalome, to u vezi s otkazivanjem ugovora
o radu nije ureeno odredbama Steajnog zakona, primjenjuju se
odredbe Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14.), koje se odnose na
otkazivanje ugovora o radu. Zbog toga otkaz mora biti u pisanom
obliku, poslodavac (steajni upravitelj) mora u pisanom obliku otkaz obrazloiti, a otkaz se mora dostaviti radniku (l. 120. Zakona o
radu).
Ve smo ranije naveli da se otkaz ugovora o radu nakon otvaranja
steajnoga postupka ima smatrati jednom vrstom redovitog otkaza
ugovora o radu10 i to iz razloga to je za taj otkaz predvien otkazni
rok. Otkazni rok je jednak za sve radnike i iznosi mjesec dana, ako
zakonom nije predvien krai rok. Ovdje se mislilo na sluajeve kada
su Zakonom o radu predvieni krai rokovi.11
Steajni zakon je u lanku 191. st. 4. propisao da radnik koji smatra da otkaz njegovog radnog odnosa nije u skladu sa zakonom, moe
traiti zatitu svojih prava u skladu s odredbama Zakona o radu.12

5. SKLAPANJE NOVIH UGOVORA O RADU U


STEAJNOM POSTUPKU
Prema lanku 191. st. 5. Steajnog zakona, steajni upravitelj
moe u nekim sluajevima sklopiti nove ugovore o radu.
Ove ugovore o radu steajni upravitelj moe sklopiti:
- samo na temelju odobrenja suda
- ugovori se mogu sklopiti samo na odreeno vrijeme bez ogranienja koji su za ugovore o radu na odreeno vrijeme propisani
opim propisom o radu13 i
10
Ova vrsta otkaza najblia je redovitom otkazu ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga iz l. 115. st. 1. podst. 1. Zakona o radu.
11
Otkazni rok od sedam dana kod ugovorenog probnog rada (l. 53. st. 5.
Zakona o radu) i otkazni rok od dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod
istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine (l. 122. st. 1. podst.
1. Zakona o radu).
12
U tom se sluaju primjenjuju odredbe l. 133. Zakona o radu koje se odnose
na sudsku zatitu prava iz radnog odnosa.
13
Ovdje se misli na ogranienja iz l. 12. st. 3. Zakona o radu prema kojem
ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na odreeno vrijeme,

Raunovodstvo i financije 9/2015.

terek2-k.indd 137

137
8/26/15 12:23:26 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA trgovako pravo


-

ugovori se sklapaju radi zavretka zapoetih poslova i otklanjanja


mogue tete.
Budui da steajni postupak traje odreeno vrijeme, logino je
da i ugovori o radu koji se mogu tijekom tog postupka sklopiti budu
na odreeno vrijeme. Zbog toga e steajni upravitelj moi prethodno otkazati postojee ugovore o radu, a nakon toga sklopiti nove na
odreeno vrijeme.
Kod ugovora o radu koji su u tijeku steajnoga postupka sklopljeni na odreeno vrijeme pitanje plaa i ostalih primanja ureeno je
stavcima 6. i 7. lanka 191. Steajnog zakona. Prema odredbi stavka
6. tog lanka plae i ostala primanja iz radnoga odnosa odreuje
steajni upravitelj. Plae i ostala primanja steajni upravitelj e odrediti na temelju odobrenja suda, u skladu sa zakonom i kolektivnim
ugovorom.
Plae i ostala primanja iz radnoga odnosa na koja je pravo nastalo
nakon otvaranja steajnoga postupka namiruju se kao obveze steajne mase. Ova odredba znai da plae i ostala primanja radnika imaju
prioritet u namirenju, budui da se iz steajne mase najprije namiruju
trokovi steajnoga postupka i ostale obveze steajne mase.

6. POSTUPANJE FINANCIJSKE AGENCIJE NA DAN


STUPANJA NA SNAGU STEAJNOG ZAKONA
Steajni zakon stupa na snagu 1. rujna 2015. U roku 8 dana od
stupanja Zakona na snagu Financijska agencija e, prema l. 444.
Steajnog zakona, sastaviti popis pravnih osoba koje na dan stupanja Zakona na snagu u Oevidniku redoslijeda osnova za plaanje
imaju evidentirane neizvrene osnove za plaanje u neprekinutom
razdoblju od 120 dana.
Taj popis e Financijska agencija s naznakom neprekinutog razdoblja i ukupnog duga objaviti na mrenoj stranici e-Oglasna ploa
sudova, bez pristanka pravne osobe. Objava e uslijediti u roku 8
dana od dana stupanja na snagu Steajnog zakona, a pravna osoba
moe Financijskoj agenciji podnijeti zahtjev za brisanje s tog popisa
ako podaci iz Oevidnika nisu toni.
Financijska agencija e, ako pravna osoba ima na dan 1. rujna
2015. u Oevidniku redoslijeda osnova za plaanje evidentirane neizvrene osnove za plaanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana
podnijeti zahtjev za provedbu odnosno pokretanje postupka, ovisno
o tome provodi li se skraeni steajni postupak ili ne.
Ako se radi o skraenom steajnom postupku14, Financijska
agencija e podnijeti zahtjev za provedbu tog postupka:
- najkasnije dva mjeseca od dana stupanja na snagu Steajnog
zakona za pravnu osobu koja u Oevidniku redoslijeda osnova
za plaanje ima evidentirane neizvrene osnove za plaanje u
neprekinutom razdoblju duem od 1000 dana
- najkasnije etiri mjeseca, ali ne ranije od dva mjeseca od dana
stupanja na snagu Steajnog zakona za pravnu osobu koja u
Oevidniku redoslijeda osnova za plaanje ima evidentirane
neizvrene osnove za plaanje u neprekinutom razdoblju od 360
do 1000 dana
- najkasnije est mjeseci, ali ne ranije od etiri mjeseca od dana
stupanja na snagu Steajnog zakona za pravnu osobu koja u
ukljuujui i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto due od tri godine, osim
ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazonog radnika ili je zbog nekih
drugih objektivnih razloga doputeno zakonom ili kolektivnim ugovorom.
14
Sud e po l. 428. Steajnog zakona provesti skraeni steajni postupak nad
pravnom osobom ako ona nema zaposlenih, ako u Oevidniku redoslijeda osnova za plaanje ima evidentirane neizvrene osnove za plaanje u neprekinutom
razdoblju od 120 dana i ako nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje drugog
postupka radi brisanja iz sudskog registra.

138
terek2-k.indd 138

Oevidniku redoslijeda osnova za plaanje ima evidentirane


neizvrene osnove za plaanje u neprekinutom razdoblju od 120
do 360 dana.
Ako se radi o steajnom postupku, Financijska agencija duna je
za pravne osobe koje na dan stupanja na snagu Steajnog zakona u
Oevidniku redoslijeda osnova za plaanje imaju evidentirane neizvrene osnove za plaanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana
podnijeti prijedlog za otvaranje steajnoga postupka:
- najkasnije osam mjeseci, ali ne ranije od est mjeseci od dana
stupanja na snagu Steajnog zakona za pravnu osobu koja u
Oevidniku redoslijeda osnova za plaanje ime evidentirane
neizvrene osnove za plaanje u neprekinutom razdoblju od 120
dana i jednog zaposlenog
- najkasnije 10 mjeseci, ali ne ranije od osam mjeseci od dana
stupanja na snagu Steajnog zakona za pravnu osobu koja u
Oevidniku redoslijeda osnova za plaanje ime evidentirane
neizvrene osnove za plaanje u neprekinutom razdoblju od 120
dana i dva ili vie zaposlenih.

7. ZAKLJUAK
U lanku smo nastojali dati prikaz pravnog poloaja radnika
u predsteajnom i steajnom postupku kako je to ureeno novim
Steajnim zakonom.
Za trajanja predsteajnoga postupka plaanja iz radnog odnosa
smatraju se plaanjima koja su nuna za redovno poslovanje, a trabine radnika i prijanjih dunikovih radnika ne mogu biti predmet
predsteajnog sporazuma.
Zbog toga radnici i prijanji dunikovi radnici ne podnose prijave
trabina iz radnog odnosa, budui da plan restrukturiranja mora
sadravati njihove trabine.
U vezi sa steajnim postupkom, podnositelj prijedloga za otvaranje steajnoga postupka duan je platiti iznos predujma od 1.000,00
kuna u Fond za namirenje trokova steajnoga postupka te po nalogu
suda jo i dodatni iznos predujma koji ne moe biti vii od 20.000,00
kuna.
Meutim, navedeni predujam nisu duni platiti radnici i prijanji
dunikovi radnici ako su podnijeli prijedlog za otvaranje steajnoga
postupka.
to se tie trabina radnika, neke njihove trabine ulaze u trokove steajnoga postupka, a neke u ostale obveze steajne mase.
Trabine radnika koje ulaze u trokove steajnoga postupka
osigurava Agencija za osiguranje radnikih potraivanja radnika u
sluaju steaja poslodavca, a trabine radnika koje ulaze u ostale
obveze steajne mase su trabine radnika nastale nakon otvaranja
steajnoga postupka za koje trabine je steajni upravitelj tijekom
cijelog postupka duan voditi rauna o tome da se iz steajne mase
osiguraju sredstva potrebna za njihovo namirenje.
Osim toga, trabine radnika i prijanjih dunikovih radnika nastale do dana otvaranja steajnoga postupka spadaju u trabine prvoga
viega isplatnog reda, pa se kao takve namiruju prije svih drugih
trabina vjerovnika koje spadaju u trabine drugoga viega isplatnog
reda.
Novi Steajni zakon je, kao i bivi, propisao da otvaranjem
steajnoga postupka ugovori o radu ne prestaju, ali da je otvaranje
steajnoga postupka poseban opravdani razlog za otkaz ugovora o
radu.
Nakon otvaranja steajnoga postupka ugovori o radu se mogu
otkazati, a steajni upravitelj moe sklopiti nove ugovore o radu.
Novi ugovori mogu se sklopiti samo na odreeno vrijeme.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:23:26 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA - trgovako pravo


DUNJA ARI, dipl. iur.

Struni lanak UDK 347.7

HZRIF, Zagreb

Kako u pravnom prometu oznaiti poslovni


prostor, poslovnu jedinicu i podrunicu
Iako Zakon o trgovakim drutvima u biti godinama ne mijenja odredbe o upotrebi tvrtke, nerijetko se u praksi
susreemo s potekoom i nesigurnou to sve tvrtka mora sadravati, kako valjano oznaiti poslovnu jedinicu,
poslovni prostor, podrunicu i koje su razlike meu ustrojstvenim oblicima. to sve mora sadravati poslovni
papir, narudbenica ili pak obino pismo, a u novije vrijeme i internetska stranica drutva.
1. UVOD
Tvrtka je ime pod kojim trgovako drutvo posluje i pod kojim
sudjeluje u pravnom prometu. Tvrtku imaju drutva i fizike osobe kad
je to propisano zakonom. Obvezno je moraju imati trgovac pojedinac1
i drutva. Drutva su sva2 trgovaka drutva koja ureuje Zakon o trgovakim drutvima (Nar. nov., br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00.,
118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 152/11., 111/12., 144/12.,
68/13.), od kojih u praksi susreemo najee dionika drutva i drutva s ogranienom odgovornou, ali i novinu Zakona o trgovakim
drutvima3 jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou. Ostala
drutva samo ako to propis odreuje. Primjerice, Zakon o obrtu (Nar.
nov., br. 143/13.), u lanku 19. propisuje da je tvrtka ime pod kojim
obrt posluje, propisuje obvezan sadraj tvrtke i slino.
Kolokvijalno se tvrtka nerijetko koristi na pravno neispravan nain.
Tako se govori o sudjelovanju ili o udjelima u tvrtki, o radu u tvrtki, dolasku u tvrtku ili odlasku iz nje, pri emu se misli na poduzee, a ne na
njegova nositelja, iako valja znati da se i tada radi iskljuivo o nositelju
poduzea, jer se sve to je spomenuto, ako je rije o poduzeu nekog
drutva, moe pravno odnositi samo na drutvo kao nositelja tvrtke.
Sve to se dogaa poduzeu u pravnom se smislu dogaa u njegovom
nositelju.4 Tvrtku nema poduzee, nego nositelj toga poduzea, samo
drutvo, pravna osoba. Trgovako drutvo nije tvrtka, ve je tvrtka ime
trgovakog drutva.

2. NASTANAK I PRESTANAK TVRTKE


Tvrtka drutva odreuje se drutvenim ugovorom5, statutom6 ili
pravilima7, a ako se radi o drutvu s ogranienom odgovornou koje
osniva svega jedan osniva, isti e to uiniti u izjavi o osnivanju drutva. Odnosno tvrtka e se odrediti pravnim aktom na temelju kojeg
se drutvo osniva i upisuje u sudski registar. Upis u sudski registar ima
konstitutivan znaaj i pravni e uinak prema subjektu upisa nastati
sljedeeg dana od dana upisa u registar, a prema treima od dana
javne objave upisa, naravno ako zakonom nije drugaije odreeno.8
1
lanak 24. Zakona o trgovakim drutvima ureuje tvrtku trgovca pojedinca propisujui da mora sadravati njegovo ime i prezime te naznaku t. p..
2
Trgovaka drutva jesu javno trgovako drutvo, komanditno drutvo, dioniko drutvo,
drutvo s ogranienom odgovornou i gospodarsko interesno udruenje.
3
Zbog ulaska u Europsko drutvo bilo je nuno pojednostaviti ulazak u poduzetniki pothvat, to je na zakonodavac uinio jednostavnim trgovakim drutvom, Izmjenama i dopunama Zakona o trgovakim drutvima (Nar. nov., br. 111/12.)
4
J. Barbi, Pravo drutava, knjiga prva, opi dio, Zagreb 2008., str. 307.
5
Ako se radi o javnom trgovakom drutvu, komanditnom drutvu, dionikom drutvu,
drutvu s ogranienom odgovornou i gospodarskom interesnom udruenju.
6
Ako se radi o dionikom drutvu i drutvu za uzajamno osiguranje.
7
Ako se radi o zadruzi.
8
lanak 11. Zakona o sudskom registru (Nar. nov., br. 148/13.).

Drutvo stjee pravnu sposobnost upisom u sudski registar, u tom


trenutku nastaje i tvrtka jer je i ona jedan od obveznih podataka
koji se upisuju u registar. U skladu s naelom javnosti, eli li se tvrtku
promijeniti, promjenu valja upisati u sudski registar. Tvrtka prestaje u
trenutku brisanja drutva iz registra, to znai da postoji i za vrijeme
likvidacije i steajnog postupka.

3. SADRAJ TVRTKE I UPOTREBA


Sadraj tvrtke ureen je lankom 13. Zakona o trgovakim drutvima. Obvezni sadraj ine oni podaci bez kojih se tvrtka ne moe
upisati u sudski registar. To su naznaka kojom se poblie obiljeava ime
drutva, naznaka predmeta poslovanja, oznaka koja upuuje na tip
drutva (npr. d.o.o., j.d.o.o.), oznaka posebnog stanja ako se drutvo u
njemu nalazi (npr. u likvidaciji)9, dok tvrtke drutava osoba moraju jo
sadravati dodatne podatke koji se trae za takvu vrstu osoba. Mogui
su i fakultativni podaci kao dio sadraja tvrtke, ali samo pod uvjetom
da tvrtka time nee postati nepregledna ili da e se i nadalje moi razlikovati prema drugim tvrtkama. Njima se najee ele istaknuti neke
posebnosti koje e tvrtku uiniti prepoznatljivom na tritu primjerice,
starost tvrtke, no i tota drugo to moe pridonijeti individualizaciji
osobe koju oznaava.
Nema zapreke da trgovako drutvo upotrebljava i skraenu tvrtku10, ali ona mora sadravati karakteristini dio tvrtke i naznaku oblika
drutva. Odreuje se aktom o osnivanju i upisuje se u sudski registar
kao i tvrtka.
Tvrtku i skraenu tvrtku drutvo je duno upotrebljavati u obliku
i sadraju u kojem je upisana u sudskom registru. Drutvo ne moe
poeti upotrebljavati tvrtku od trenutka usvajanja statuta odnosno
sklapanja drutvenog ugovora u kojem je odreena. Na to nema pravo
ni nakon podnoenja prijave registarskom sudu za upis tvrtke sve dok
sud ne upie tvrtku u sudski registar. Od trenutka upisa drutvo stjee
pravo upotrebe tvrtke, ali ima i obvezu da je upotrebljava onako kako
je upisana.11
Kako bi se minimalizirala mogunost prijevare pogrenim predstavljanjem, tvrtka ili skraena tvrtka, moraju biti istaknute na poslovnim prostorijama trgovakog drutva, misli se naravno na svim
onim mjestima gdje postoje poslovne prostorije. Dakle, ne samo na
sjeditu ve svugdje gdje je mogue doi u kontakt s nositeljem tvrtke
(ako postoji vie ulaza, na svaki). Zakon nije tono predvidio kako
bi to valjalo uiniti ve pravna teorija upuuje da to treba uiniti na
J. Barbi, Pravo drutava, knjiga prva, opi dio, Zagreb, 2008., str. 324.
lanak 19. Zakona o trgovakim drutvima.
11
A. Erakovi, Komentar zakona o trgovakim drutvima, Organizator, Zagreb, 2008., str.
9

10

45.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

saric-k.indd 139

139
8/26/15 12:23:55 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA trgovako pravo


prikladan nain upotrebom materijala i slova tako da tvrtka bude
uoljiva, ali ne i tako da naruava estetski izgled zgrade.12
lanak 21. Zakona o trgovakim drutvima nadalje ureuje to sve
mora sadravati poslovni papir trgovca, a od 2007. u Zakon se unosi
da iste odrednice vrijede i za internetske stranice drutva. Poslovno
je pismo svako priopenje volje koje se izjavljuje prema van.13 Ne misli
se na komunikaciju unutar drutva, ve samo prema treima koji e
na ovaj nain dobiti osnovne podatke14 o drutvu s kojim sudjeluje u
pravnom prometu. Dakle, na pismima, raunima, narudbenicama i
slinim dokumentima moraju se otisnuti sljedei podaci:
- tvrtka, sjedite, sud kod kojeg je imatelj tvrtke upisan u sudski registar i broj pod kojim je to uinjeno, tvrtka i sjedite pravnih osoba
kod kojih se vode rauni imatelja tvrtke i brojevi tih rauna.
Ako se radi o drutvu kapitala uz navedene podatke valja navesti
i sljedee:
- iznos temeljnog kapitala drutva s naznakom je li u cijelosti uplaen,
a ako nije, s naznakom koji dio tog kapitala nije uplaen, takoer i
ukupan broj izdanih dionica, a izdaje li drutvo dionice s nominalnim iznosom, ti iznosi (ako se radi o poslovnom papiru dionikog
drutva), potom prezimena i najmanje jedno ime lanova uprave
drutva, a kod dionikog drutva lanova uprave odnosno izvrnih
direktora i predsjednika nadzornog odnosno upravnog odbora.
Napominjemo da Zakon propisuje da isto vrijedi i za sadraj internetske stranice.
Poslovni papiri drutva osoba (javno trgovako drutvo i komanditno drutvo), osim navedenih obveznih podataka, moraju sadravati
i imena lanova drutva koji osobno odgovaraju za obveze drutva,
a na poslovnom papiru gospodarskog interesnog udruenja mora se
navesti podatak o skupnoj ovlasti za zastupanje, ako su lanovi uprave
ovlateni tako zastupati udruenje.
Ovo su bili obvezni podaci, zakonski minimum, no nema zapreke
da se unesu i drugi eljeni podaci.
Komunikacija izmeu poslovnih partnera, koji su ve upoznati s
obveznim podacima, liena je zakonskih strogosti jer je poslovni odnos
ve uspostavljen. Tada trgovac moe upotrebljavati poslovni papir na
kojem su otisnuti samo tvrtka ili skraena tvrtka i sjedite.
Iznimka je narudba (ponuda) na kojoj se uvijek primjenjuje pravilo o zakonskim obveznim podacima.
Upotreba tvrtke razliite od upisanog u sudski registar nee utjecati na valjanost pravnog posla, ako je mogue utvrditi ija se volja
oitovala. No, Zakon o trgovakim drutvima predvia prekrajnu
sankciju u lanku 630. st. 1. t. 2., prekraj ini pravna osoba ako u poslovanju ne upotrijebi tvrtku onako kako je upisana u sudskom registru
ili na poslovnom papiru, odnosno na internetskoj stranici drutva ne
navede propisane podatke. Za pravnu osobu je zaprijeena novana
kazna najvie do 50.000,00 kuna, a odgovorne osobe u pravnoj osobi
mogu biti kanjene novanom kaznom do 7.000,00 kuna, odnosno do
50.000,00 kuna ako je uinjena tea povreda propisa radi stjecanja
protupravne imovinske koristi. Za taj prekraj moe biti kanjen i trgovac pojedinac novanom kaznom do 50.000,00 kuna.

4. PODRUNICA, POSLOVNA JEDINICA ILI DRUGI


USTROJBENI DIO PODUZEA

svaki dio trgovakog drutva mora poslovati pod istom tvrtkom, s


time da joj se moe dati oznaka koja upuuje na to da se radi o dijelu
drutva. Za pravni promet dovoljna je injenica da postoji pravna
osoba, jer tada postoji pravni subjekt koji omoguava promet i ta je
pravna osoba nositelj tvrtke koja je jedinstvena. Kako e ta pravna osoba ustrojiti vlastito poslovanje ostavljeno je njezinoj slobodnoj odluci.
Tako trgovako drutvo moe imati odsjeke, pogone, centre, slube,
urede, ogranke, jedinice, filijale, poslovnice i slino16 i za taj pojedini
dio moe drutvo ustrojiti podrunicu, no niti ne mora.
Dakle, ako imamo ustrojbeni dio, taj e dio poslovati pod tvrtkom
drutva na koju se primjenjuje sve reeno i oznaavamo ga na eljeni
nain kako bismo uputili tree da se radi o dijelu drutva.
Od ovog naela, pravila, postoji iznimka podrunica drutva.
Podrunica je dio drutva bez pravne osobnosti i prema naelu jedinstvenosti tvrtke podrunica bi morala poslovati pod tvrtkom drutva.17
No u sluaju podrunice radi se o dijelu drutva18 pravne osobe izvan
sjedita u kojem drutvo trajnije obavlja svoju djelatnost. Stoga Zakon
o trgovakim drutvima odreuje da podrunica, zbog svoje znaajne
samostalnosti u djelovanju, posluje pod vlastitom tvrtkom. Razlog
iznimci je u tome to se podrunica nalazi negdje izmeu cjeline poduzea i njezina pogona (odjela).19
Nadalje Zakon propisuje da tvrtka podrunice mora sadravati
sljedee podatke:
- tvrtku ili skraenu tvrtku trgovakoga drutva, naznaku djelatnosti
podrunice, rijei iz kojih je vidljivo da se radi o podrunici.
Dakle, trgovac pojedinac i trgovako drutvo mogu izvan sjedita
(mogue i u istom mjestu, uvjet je samo fizika odvojenost), imati
odsjeke, pogone, centre, slube, urede, ogranke, jedinice, filijale, poslovnice i slino, i podrunice u kojima obavljaju svoje djelatnosti. Ako
se drutvo odlui za podrunicu kolika je god samostalnost odlukom
osnivaa utvrena, podrunica, nije pravna osoba i vlastitim poslovanjem stjee prava i obveze za drutvo. Stoga podrunica u pravnom
prometu posluje pod vlastitom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje
sjedite i sjedite osnivaa. Podrunica se upisuje u sudske registre
suda nadlenog po mjestu sjedita osnivaa i suda nadlenog po
mjestu sjedita podrunice. Na tvrtku podrunice na odgovarajui se
nain primjenjuju odredbe Zakona o trgovakim drutvima. Za ostale
samostalne ustrojstvene oblike u skladu s manjom samostalnou
koju uivaju ne postoji ni zakonska obveza upisa u sudski registar.

5. ZAKLJUAK
Namjera je bila prikazati osnovne razlike drutva i njegovih ustrojstvenih dijelova i razjasniti kako valja oznaiti iste, bilo na samom
poslovnom prostoru, poslovnom papiru, internetu. Tvrtka je ime pod
kojim trgovako drutvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu. U praksi esto susreemo uporabu tvrtke na neispravan nain
tako da valja naglasiti da trgovako drutvo nije tvrtka, ve je tvrtka
ime trgovakog drutva. Tvrtka nastaje aktom o osnivanju i upisuje se
u sudski registar u zakonom propisanom obliku i sadraju. Tvrtku je
potrebno istaknuti na svim poslovnim prostorijama gdje trei mogu
doi u kontakt s drutvom. Smisao propisa je svima obznaniti gdje
drutvo posluje kako bi se smanjila mogunost prijevare pogrenim
predstavljanjem. Dijelovi drutva posluju pod tvrtkom drutva, osim
podrunice koja posluje pod tvrtkom podrunice uivajui znatnu
samostalnost u poslovanju.

Izmeu vie naela15 na kojima se temelji pravni reim tvrtke za


nau temu izdvajamo naelo jedinstvenosti. Prema naelu jedinstvenosti tvrtke u skladu s lankom 22. Zakona o trgovakim drutvima
Ibid.
J. Barbi, Pravo drutava, knjiga prva, opi dio, Zagreb, 2008., str. 292.
14
Navodi se sud kod kojeg je drutvo upisano - bit e mogue zbog javnosti podataka,
provjeriti stvarno stanje stvari.
15
Tvrtka se temelji na naelima: 1. Istinitosti, 2. Jedinstvenosti, 3. Zakonitosti, 4. Razliitosti i iskljuivosti, 5. Prvenstva, 6. Javnosti, 7. Stalnosti.
12
13

140
saric-k.indd 140

16
17
18
19

J. Barbi, Pravo drutava, knjiga prva, opi dio, Zagreb, 2008., str. 386.
J. Barbi, Pravo drutava, knjiga prva, opi dio, Zagreb, 2008., str. 328.
Za razliku od ostalih spomenutih dijelova drutva.
J. Barbi, Pravo drutava, knjiga prva, opi dio, Zagreb, 2008., str. 329.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:24:00 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA - radno pravo


TAJANA ZLABNIK, dipl. iur.

Struni lanak UDK 347.7

odvjetnica, Zagreb

Ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada

- primjer ugovora, ogranienja sklapanja ove


vrste ugovora, evidentiranje radnog vremena

Definiranje mjesta rada obvezni je sastavni dio svakog ugovora o radu. Najee je to sjedite poslodavca ili
neka njegova poslovna odnosno organizacijska jedinica. Meutim, mjesto rada moe biti i neki drugi prostor
koji nije prostor poslodavca te u tom sluaju govorimo o tzv. izdvojenom mjestu rada. Zakonodavac je radu na
izdvojenom mjestu rada posvetio posebnu pozornost i to, kako u okviru samog Zakona o radu, tako i u okviru nekih
provedbenih propisa poput novog Pravilnika o sadraju i nainu voenja evidencije o radnicima (Nar. nov., br.
32/15.). Ono osnovno to obiljeava rad na izdvojenom mjestu rada jest fleksibilnost u odreivanju mjesta rada
i evidentiranja radnog vremena te posebni zakonski propisani sadraj to ga svaki ugovor o radu na izdvojenom
mjestu rada mora sadravati.

1. UVOD
Rad na izdvojenom mjestu rada definiran je l. 17. Zakona o
radu (Nar. nov., br. 93/14.), na nain da se radi o obavljanju poslova
kod kue radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.
Rad na izdvojenom mjestu rada esto se u praksi poistovjeuje s
terenskim radom, ali treba naglasiti da to nije rad na terenu ve se
iskljuivo radi o mjestu rada koje moe biti ili vlastita kua radnika
ili neki drugi prostor (stan, kua, poslovna prostorija), s time da to
nikako ne moe biti prostor poslodavca.
Za ugovoranje rada na izdvojenom mjestu rada zakon propisuje
poseban sadraj ugovora. Sam ugovor o radu na izdvojenom mjestu
rada nije novina novog Zakona o radu. On je u hrvatsko radnopravno
zakonodavstvo uveden jo 2003. godine, i to kao Izmjena i dopuna
tadanjeg Zakona o radu (Nar. nov., br. 114/03.). Meutim, tek je
novim Zakonom o radu, koji je stupio na snagu 7. 8. 2014., poslodavcima olakano sklapanje ove vrste ugovora na nain da je znatno
smanjen broj obveznih uglavaka koji ovaj ugovor mora sadravati,
a i poslodavci vie nisu obvezni sklapanje ovog ugovora prijavljivati
inspekciji rada.1 Posebnu pozornost radu na izdvojenom mjestu rada
posvetio je i novi Pravilnik o sadraju i nainu voenja evidencije o
radnicima (Nar. nov., br. 32/15.), u smislu da je smanjen broj obveznih podataka koje su poslodavci vezano uz radno vrijeme radnika na
izdvojenom mjestu obvezni evidentirati ime je otvoren put fleksibilizaciji u utvrivanju radnog vremena takvih radnika.
Sklapanje ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada u Hrvatskoj je u posljednjih godinu dana od donoenja novog Zakona o
Prema starom Zakonu o radu (Nar. nov., br. 149/09., 61/11., 82/12. i 73/13.)
obvezni sadraj ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada bile su i odredbe o
dnevnom, tjednom ili mjesenom vremenu obvezne nazonosti radnika na mjestu
rada te odredbe o rokovima, vremenu i nainu nadzora rada i kvalitete obavljanja
poslova radnika. Sve je to poslodavcima znatno kompliciralo i oteavalo sklapanje ove vrste ugovora zbog ega su novim Zakonom o radu iz 2014. ove odredbe
uklonjene.
1

radu postalo sve zastupljenije. S jedne strane postavljeni su dobri


zakonski okviri, a i sami poslodavci otkrili su prednosti koje prua rad
na izdvojenom mjestu rada (uteda trokova, nedostatak vlastitog
prostora, sklapanje ugovora s nerezidentima i sl.). Posebno se ova
vrsta rada pokazala kao dobro rjeenje u sluajevima ugovaranja tzv.
dopunskog rada pa tako imamo sve vie radnika koji od svoje kue
rade za drugog poslodavca (npr. raunalni programeri, web dizajneri, trgovaki putnici i sl.).2

2. OBVEZNI SADRAJ UGOVORA O RADU NA


IZDVOJENOM MJESTU RADA
Ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada osim obveznih uglavaka koji mora sadravati svaki ugovor o radu3 obvezno mora sadravati
i dodatne podatke o:
- radnom vremenu
- strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac duan nabaviti, instalirati i odravati
- uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi
trokova u vezi s time
- naknadi drugih trokova radniku vezanih uz obavljanje poslova
- nainu osposobljavanja i strunog usavravanja radnika.

2
Dopunski rad novina je novog Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14.). Propisan je l. 61. st. 3. Zakona kao pravo radnika koji radi u punom radnom vremenu
da sklopi ugovor o radu s drugim poslodavcem u najduem trajanju do osam sati
tjedno odnosno do sto osamdeset sati godinje, uz uvjet da poslodavac s kojim
radnik ve prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dade pisanu suglasnost.
3
Obvezni sadraj svakog ugovora o radu propisan je l. 15. Zakona o radu
(Nar. nov., br. 93/14.).

Raunovodstvo i financije 9/2015.

zlabnik.indd 141

141
8/26/15 12:24:27 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA radno pravo


Primjer ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada:
Na temelju l. 10., 11. i 17. Zakona o radu (Nar. nov., br.
93/14.) izmeu ugovornih stranka:
Trgovako drutvo ___________ d.o.o. iz Zagreba, _______
_______, zastupano po ______________ (dalje u tekstu: Poslodavac)
i
Maria Mari iz Zagreba, Zagrebaka bb, OIB:___________
(dalje u tekstu: Radnik)
sklopljen je dana _________________
UGOVOR O RADU NA IZDVOJENOM MJESTU RADA
lanak 1.
Ovim ugovorom ureuju se uzajamna prava i obveze Poslodavca i Radnika. Na sve odnose izmeu Poslodavca i Radnika
koji nisu ureeni odredbama ovog Ugovora primjenjivat e se
odredbe Zakona o radu.
lanak 2.
Ugovor se zakljuuje na neodreeno vrijeme.
Radnik e zapoeti s radom dana 1. 9. 2015. godine.
lanak 3.
Probni rad Radnika e trajati mjesec dana.
Za vrijeme probnog rada otkazni rok je 7 (sedam) dana.
lanak 4.
Radnik e u skladu s ovim Ugovorom obavljati poslove i zadatke na radnom mjestu: web dizajner, a koji poslovi su poblie
opisani u Sistematizaciji radnih mjesta, kao i ostale poslove vezane
uz opis radnog mjesta, a na nalog ovlatene osobe Poslodavca.
lanak 5.
Mjesto rada Radnika je u mjestu stanovanja radnika na adresi
Zagrebaka bb, Zagreb, a po potrebi i u drugim mjestima u koja
Poslodavac uputi Radnika.
lanak 6.
Za obavljanje poslova iz lanka 4. ovog Ugovora Poslodavac
e radniku staviti na raspolaganje sredstva rada: prijenosno raunalo i mobitel.
Radnik e u svrhu rada koristiti svoje prostorije.
Trokove potronje elektrine energije i vode u radnim prostorijama Radnika snosit e Poslodavac na temelju rauna koje e
mu mjeseno ispostavljati radnik.
lanak 7.
Radnik pri radu mora koristiti zatitna sredstva za rad te
primjenjivati ostale mjere radi ostvarenja vlastite sigurnosti na
radu.
lanak 8.
Radnik je duan putem medija (novine, internet, TV, struna
literatura i sl.) pratiti gospodarska i struna kretanja i prilike na
tritu robe i usluga iz prodajnog programa poslodavca, koji su
predmet njegove prodaje.
Poslodavac je duan staviti radniku na raspolaganje svu potrebnu literaturu i promidbeni materijal i uzorke kako bi radnik
mogao to zornije prezentirati robu i usluge potencijalnim kupcima.
lanak 9.
Radno vrijeme Radnika traje 40 sati tjedno i rasporeeno je
u pet dana u tjednu
Poetak i zavretak dnevnog radnog vremena ovisi o planiranoj aktivnosti radnika za taj dan, a naelno je u vremenu s
poetkom u 08,00 sati i zavretkom u 16,00 sati.

142
zlabnik.indd 142

ta.

lanak 10.
Radnik koristi dnevni odmor (stanku) u trajanju od 30 minu-

Tjedni odmor Radnik koristi subotom i nedjeljom.


lanak 11.
Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godinji
odmor u trajanju od etiri tjedna.
Za vrijeme godinjeg odmora Radnik ima pravo na naknadu
plae u visini prosjene mjesene plae Radnika isplaene u prethodna tri mjeseca.
U sluaju prestanka ovog Ugovora Poslodavac je duan Radniku, ako nije iskoristio godinji odmor, isplatiti naknadu umjesto
koritenja godinjeg odmora razmjerno broju dana neiskoritenog
godinjeg odmora.
Pravo na plaeni i neplaeni dopust Radnik ima u skladu sa
Zakonom o radu.
lanak 12.
Radnik na izdvojenom radnom mjestu vodi evidenciju o dnevnom radnom vremenu na obrascu koji mu daje Poslodavac.
Mjeseni list evidencije radnog vremena Radnik je obvezan
dostaviti Poslodavcu na kraju mjesenog obraunskog razdoblja.
Radnik je obvezan svakodnevno na kraju radnog dana unijeti
podatke u list evidencije i u sluaju inspekcije predoiti ga Inspektoru rada.
lanak 13.
Za rad kod Poslodavca Radnik ima pravo na mjesenu plau u
iznosu od ____________ bruto.
Plaa za tekui mjesec isplauje se najkasnije do zadnjeg dana
u tekuem mjesecu.
lanak 14.
Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga odreenih Zakonom o radu i drugim propisima Radnik ima pravo na
naknadu plae.
U sluajevima iz stavka 1. ovog lanka Radnik ima pravo na
naknadu plae u visini prosjene plae isplaene mu u prethodna
tri mjeseca.
lanak 15.
Osim iz drugih razloga navedenih u Zakonu o radu, ovaj Ugovor prestaje:
- sporazumom Radnika i Poslodavca
- otkazom.
lanak 16.
Sporazum o prestanku ovog Ugovora mora biti zakljuen u
pisanom obliku.
lanak 17.
Poslodavac i Radnik mogu otkazati Ugovor o radu u skladu
s odredbama Zakona o radu, u kojem sluaju se primjenjuju i
otkazni rokovi iz tog Zakona.
lanak 18.
Potpisom ovog Ugovora Radnik potvruje da ne postoje
bolesti ili druge okolnosti koje bi ga onemoguile ili bitno omele
u izvravanju obveza iz ovog Ugovora ili koje bi ugroavale ivot
ili zdravlje osoba s kojima u izvrenju Ugovora Radnik dolazi u
dodir.
lanak 19.
Poslodavac se obvezuje da e Radniku u svakom trenu omoguiti upoznavanje s propisima u vezi s radnim odnosima, zatitom
zdravlja i sigurnosti na radu, a Radnik se obvezuje da e poslove
obavljati s dunom pozornou strunjaka u skladu s uputama,
propisima i pravilima struke.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

8/26/15 12:24:32 PM

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA - radno pravo


lanak 20.
Za sve sporove koji proizlaze iz ovog Ugovora ili su u vezi s
ovim Ugovorom stranke ugovaraju nadlenost Opinskog graanskog suda u Zagrebu.
lanak 21.
Stranke mogu ovaj Ugovor izmijeniti, promijeniti i nadopuniti
iskljuivo pisanim putem i potpisom uredno ovlatenih zastupnika
svake pojedine Stranke.
Ovaj Ugovor e se sastaviti u 4 (etiri) primjerka, za svaku
ugovornu stranku po 2 (dva).
Radnik:

Poslodavac:

3. OGRANIENJA VEZANA UZ SKLAPANJE UGOVORA


O RADU NA IZDVOJENOM MJESTU RADA
Poslodavac ne moe uvijek i za sve poslove ugovoriti rad na
izdvojenom mjestu rada. Naime, zakonodavac je vezano uz slobodu
ugovaranja rada na izdvojenom mjestu rada postavio ogranienja
koja je vezao uz podruje sigurnosti i zatite radnika na radu pa se
slijedom toga, a sukladno l. 17. st. 4. Zakona o radu, ugovor o radu
na izdvojenom mjestu rada ne moe ugovoriti za obavljanje poslova
na kojima se uz primjenu zatite zdravlja i sigurnosti na radu radnika
nije mogue zatititi od tetnih utjecaja. Radi se uglavnom o tzv.
poslovima s posebnim uvjetima rada specificiranih Pravilnikom o
poslovima s posebnim uvjetima rada (Nar. nov., br. 5/84.), ali i svim
onim drugim poslovima za koje poslodavac nije radniku na njegovom mjestu rada u mogunosti osigurati sve preduvjete vezane uz
primjenu Zakona o zatiti na radu. Inae, kada govorimo o podruju
zatite na radu i s njime povezanim obvezama poslodavaca, ono to
su poslodavci koji imaju s radnikom ugovoren rad na izdvojenom
mjestu rada minimalno obvezni uiniti jest da u okviru svoje procjene rizika ocijene i definiraju kategoriju rizinosti rada na izdvojenom
mjestu rada, da radnika osposobe iz podruja zatite na radu i zatite
od poara te da osiguraju ispravnost i provedu ispitivanje opreme i
radnog okolia izdvojenog mjesta rada sukladno odredbama Zakona
o zatiti o na radu.4 Koliko je vana okolnost da se kao mjesto rada
ne moe ugovoriti stan ili kua radnika ukoliko se na istome radnika
ne moe zatititi od tetnih utjecaja govori i injenica da krenje ove
odredbe Zakona predstavlja za poslodavca najtei prekraj za koji se
isti kao pravna osoba moe kazniti novanom kaznom u iznosu od
61.000,00 do 100.000,00 kn.
Osim ogranienja vezanih uz zatitu na radu, zakonodavac je za
ugovaranje rada na izdvojenom mjestu rada postavio i druga ogranienja, a koja se odnose na visinu plae radnika koji radi na izdvojenom
mjestu rada kao i na trajanje njegovog radnog dana odnosno tjedna.
Poslodavac je tako, sukladno l. 17. st. 3. Zakona o radu, obvezan
pridravati se naela jednakosti plae te ne smije radniku koji radi na
izdvojenom mjestu rada ugovoriti plau u manjem iznosu od plae
radnika koji u prostorijama toga poslodavca radi na istim ili slinim
poslovima. Poslodavac takoer, mora paziti da koliina i rokovi za
izvrenje poslova ne smiju onemoguiti radniku koritenje prava na
njegov dnevni, tjedni ili godinji odmor.
4
Novi Zakon o zatiti na radu na snazi je od 19. 6. 2014. (Nar. nov., br. 71/14.,
118/14., 154/14.).

4. EVIDENTIRANJE RADNOG VREMENA RADNIKA NA


IZDVOJENOM MJESTU RADA
Dana 28. 3. 2015. na snagu je stupio novi Pravilnik o sadraju i
nainu voenja evidencije o radnicima (Nar. nov., br. 32/15.), koji je
posebnu pozornost posvetio evidentiranju radnog vremena radnika
koji rade na izdvojenom mjestu rada. Kao to je to bilo i prema starom Pravilniku o sadraju i nainu voenja evidencije o radnicima
iz 2011. za radnike koji rade na izdvojenom mjestu rada poslodavci
su obvezni voditi evidenciju radnog vremena osim ako nije drukije
ureeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom
sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o
radu. Meutim, ono to je novina Pravilnika (l. 11.) je to da je sada
posebno propisano to mora sadravati evidencija radnog vremena
radnika na izdvojenom mjestu rada, a iz ega proizlazi injenica da
ona sadrava puno manje obveznih podataka u odnosu na evidenciju
radnog vremena ostalih radnika. Tako poslodavac npr., nije obvezan
evidentirati nenazonost radnika u tijeku dnevnog radnog vremena
po njegovom zahtjevu ili njegovom krivnjom, iskljuenje s posla ili
vrijeme provedeno u trajku. Iako ova evidencija sadri manje obveznih podataka i za ove radnike je kao i za sve druge poslodavac obvezan evidentirati vrijeme koritenja dnevnog i tjednog odmora, a to
se u praksi pokazalo najspornijim vezano uz nove evidencije radnog
vremena radnika. Ipak, kako bi se poslodavcima olakalo evidentiranje radnog vremena radnika na izdvojenom mjestu rada, a time
se ostvarila i fleksibilizacija u odreivanju njihovog radnog vremena,
poslodavcu je sukladno l. 10. st. 2. Pravilnika dana mogunost da
samog radnika zadui da osobno sam vodi evidenciju i redovito po
zavretku mjesenog obraunskog razdoblja istu mu vraa, a koji ju
je potom obvezan kontrolirati. Treba napomenuti da zakonodavac
nije niti u jednom drugom sluaju, osim u sluaju rada na izdvojenom mjestu rada, poslodavcu dao mogunost da voenje evidencije
povjeri samom radniku. Ne treba zaboraviti niti na mogunost da
poslodavac s radnikom koji radi na izdvojenom mjestu rada uvijek
moe ugovoriti i samostalnost u odreivanju radnog vremena pa u
tom sluaju ne mora evidentirati trajanje njegovog tjednog radnog
vremena, vrijeme dnevnog i tjednog odmora, vrijeme nonog rada.
Na radnike koji rade na izdvojenom mjestu rada na jednak nain
kao i na sve ostale radnike primjenjuju se odredbe o rasporedu radnog vremena, nonom radu, preraspodjeli i sl., pa se tako i s tim radnikom moe ugovoriti noni rad ili mu se moe naloiti prekovremeni
rad, to e se naravno kroz evidenciju radnog vremena evidentirati.

5. ZAKLJUAK
Rad na izdvojenom mjestu rada, od kue radnika, ima mnoge
prednosti, kako za samog radnika, tako i za poslodavca. Meutim,
bez obzira na prednosti koje prua on je jo uvijek nedovoljno zastupljen u Republici Hrvatskoj. Kada govorimo o prednostima tada
svakako treba spomenuti mogunost sklapanja ugovora o radu na
izdvojenom mjestu rada sa stranim dravljaninom (nerezidentom) u
kojem se kao mjesto rada ugovara njegovo prebivalite u toj stranoj
dravi. Radi se o ugovorima koji su u Europskoj uniji ve godinama
svakodnevnica. Novi Zakon o radu stvorio je dobar pravni okvir za
ugovaranje rada na izdvojenom mjestu rada, izbjegnute su odredbe
koje su ga formalizirale te su otvorena vrata fleksibilizaciji u odreivanju mjesta rada i radnog vremena, a upravo bi to trebao biti i cilj
svakog radnog odnosa - ugovoriti uvjete rada koji najbolje odgovaraju i radniku i poslodavcu.
Raunovodstvo i financije 9/2015.

zlabnik.indd 143

143
8/26/15 12:24:32 PM

MILJENJA MINISTARSTVA FINANCIJA

Miljenja Ministarstva financija


POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
Izdavanja rauna za cjelokupno trajanje koritenja veza za
razdoblje od jedne godine i ulaznica kao sastavni dio usluge veza
plovila
Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se upitom u vezi
izdavanja rauna za cjelokupno trajanje koritenja veza za razdoblje
od jedne godine i ulaznica kao sastavni dio usluge veza plovila. U
upitu se navodi da tuzemno drutvo za nautiki turizam prua uslugu
veza u marini i sklapa s korisnikom Ugovor o koritenju godinjeg
veza s tim da se korisnik obvezuje platiti iznos naknade u cijelosti
najkasnije u roku 7 dana od poetka vaenja spomenutog ugovora. U
vezi s navedenim postavljeno je pitanje postupa li tuzemno drutvo
ispravno kada raun za uslugu veza ispostavlja po primitku uplate
odjednom za cjelokupno razdoblje trajanja koritenja veza za razdoblje od jedne godine. Nadalje, u upitu se navodi da je Ugovorom o
poslovnoj suradnji izmeu javne ustanove koja upravlja nacionalnim
parkom i tuzemnog drutva utvreno da je tuzemno drutvo obvezno
naplaivati svim posjetiteljima koji su korisnici veza u marini koja se
nalazi u sklopu nacionalnog parka dnevnu ulaznicu u nacionalni park,
a za raun javne ustanove. Prema navodima u upitu spomenutim
ugovorom o poslovnoj suradnji utvreno je da e tuzemno drutvo
naplaivati posjetiteljima ulaznice na nain da je cijena ulaznice uraunata u cijenu usluge veza plovila. S tim u vezi postavljeno je pitanje
moe li tuzemno drutvo postupati na opisani nain, odnosno moe
li ulaznice za pristup nacionalnom parku naplaivati na nain da je
cijena ulaznice uraunata u cijenu usluge veza plovila.
U vezi navedenog odgovaramo u nastavku.
Odredbama Zakona o PDV-u (Nar. nov., br. 73/13. - 143/14.) propisana je obveza izdavanja rauna izmeu poreznih obveznika, dok
su odredbe u vezi gotovinskih rauna koji se izdaju krajnjim kupcima
propisane Opim poreznim zakonom (Nar. nov., br. 147/08. - 26/15.).
Prema odredbama lanak 54.a Opeg poreznog zakona rauni
za gotovinski promet, isjeci vrpce ili potvrdnice iz naplatnih ureaja
moraju sadravati najmanje ove podatke:
1. broj i nadnevak izdavanja
2. ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj poduzetnika
koji je isporuio dobra ili obavio usluge te naznaku mjesta gdje
je isporuka dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog mjesta,
poslovnog prostora, prodavaonice i sl.)
3. koliinu i uobiajeni trgovaki naziv isporuenih dobara te vrstu i
koliinu obavljenih usluga
4. ukupni iznos naknade i poreza razvrstani po poreznoj stopi.
lankom 78. stavkom 1. tokom 5. Zakona o PDV-u propisano je
da je svaki porezni obveznik obvezan izdati raun za svaki predujam
primljen od drugoga poreznog obveznika ili pravne osobe koja nije
porezni obveznik prije zavretka obavljanja usluga.
Napominjemo da ako porezni obveznik nije izdao raun za
primljeni predujam, ali je do roka za podnoenje prijave PDV-a za
obraunsko razdoblje, u kojem je primio predujam, izdao raun za
obavljenu isporuku dobara ili usluga, ne treba izdati raun za primljeni predujam, to je propisano lankom 159. stavkom 4. Pravilnika o
PDV-u (Nar. nov., br. 79/13. - 157/14.).

144

Prema odredbama lanka 30. stavka 5. Zakona o PDV-u za primljene predujmove obveza obrauna PDV-a na primljeni iznos nastaje u
trenutku primitka predujma
Obzirom da je uz nastanak obveze obrauna PDV-a vezan i odbitak pretporeza napominjemo da porezni obveznik moe uz ispunjenje
uvjeta propisanih lankom 58. do 62. Zakona o PDV-u odbiti pretporez
u trenutku kada nastaje obveza obrauna PDV-a.
U skladu s navedenim, u konkretnom sluaju tuzemno drutvo za
nautiki turizam obvezno je izdati raun za predujam primljen od
korisnika za uslugu koritenja veza u marini za razdoblje od jedne
godine te ne moe izdati raun za obavljanje usluge veza plovila
obzirom da e ista biti obavljena tijekom razdoblja od jedne godine.
Napominjemo da prema lanku 134. stavku 1. Pravilnika o PDV-u za
primljene predujmove obveza obrauna PDV-a nastaje u trenutku
primitka predujma, a pravo na odbitak PDV-a nastaje u trenutku
plaanja predujma. Ako platitelj predujma ima raun do roka za podnoenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom
obraunskom razdoblju u kojem je platio predujam. Ako platitelj
predujma nema raun za plaeni predujam do roka za podnoenje
prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom obraunskom razdoblju u kojem je primio raun.
U vezi ulaznica u nacionalni park za koje je prema navodima u
upitu Ugovorom o poslovnoj suradnji izmeu javne ustanove koja
upravlja nacionalnim parkom i tuzemnog drutva utvreno da ih tuzemno drutvo naplauje za raun javne ustanove posjetiteljima koji
su korisnici veza u marini, i to na nain da je cijena ulaznice uraunata
u cijenu usluge veza plovila, miljenja smo da se takve ulaznice mogu
smatrati sastavnim dijelom usluge veza plovila ako se radi o usluzi koju tuzemno drutvo obavlja u svoje ime, a za raun javne ustanove.
to se tie izdavanja rauna napominjemo da je Zakonom o PDV-u
propisana obveza izdavanja rauna izmeu poreznih obveznika te da
su odredbe u vezi gotovinskih rauna koji se izdaju krajnjim kupcima
propisane Opim poreznim zakonom (Nar. nov., br. 147/08. - 26/15.).
Broj klase: 410-01/15-01/483
Urudbeni broj: 513-07-21-01/15-2
27. srpnja 2015.
Ispravak rauna nakon postupka poreznog nadzora
Podnositelj upita iz dostavnog popisa obratio nam se s upitom
u vezi ispravka rauna. U upitu se navodi da je rije o raunu koji je
podnositelju upita izdalo dioniko drutvo (dalje: Drutvo), koje na
raunu nije obraunalo porez na dodanu vrijednost. Podnositelj upita
takoer navodi da uz upit prilae miljenje Podrunog ureda Rijeka
izdano Drutvu te ostalu dokumentaciju. Iz priloene dokumentacije
razvidno je da je raun izdan 26. listopada 2007. godine. Iz priloene
dokumentacije razvidno je takoer da je kod Drutva proveden postupak nadzora te da je u postupku nadzora utvreno da je Drutvo
bilo obvezno obraunati i uplatiti porez na dodanu vrijednost na
naknadu iskazanu na spornom raunu. Podnositelj upita navodi da
se Drutvo obratilo za miljenje Poreznoj upravi, Podrunom uredu
Rijeka u vezi mogunosti ispravka rauna te da se Porezna uprava,
Podruni ured Rijeka, oitovao miljenjem klasa: 410-01/12-01/2545,
ur.broj: 513-07-08-12-4, od 17. prosinca 2012. godine. Prema navedenom miljenju Zakonom nije bila propisana mogunost naknadnog
ispostavljanja rauna nakon to je porezno tijelo zakonito utvrdilo
prava i obveze iz porezno-pravnog odnosa. Obzirom da podnositelj

Raunovodstvo i financije 9/2015.

misljenja MF-k.indd 144

8/26/15 12:25:18 PM

MILJENJA MINISTARSTVA FINANCIJA


upita smatra da navedeno miljenje Porezne uprave, Podrunog ureda Rijeka, treba tumaiti na nain da nakon obavljenog inspekcijskog
nadzora te nakon to je porezno tijelo utvrdilo obveze nije mogue ispostaviti raun, meutim da je isti mogue ispraviti, podnositelj upita
postavlja pitanje moe li Drutvo ispraviti izdani raun na kojem nije
iskazalo pripadajui porez na dodanu vrijednost te na koji nain iznos
poreza na dodanu vrijednost koji je obraunalo Drutvo temeljem
obavljenog postupka inspekcijskog nadzora podnositelj upita moe
koristiti kao pretporez.
Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku.
Odredbama lanka 15. stavka 1. Zakona o PDV-u (Nar. nov., br.
47/95. - 76/07.), koji je bio na snazi u vrijeme izdavanja rauna bilo je
propisano da porezni obveznik mora ispostaviti raun za isporuena
dobra ili obavljene usluge te na raunu posebno iskazati porez na
dodanu vrijednost. Ako se isporuuju dobra ili obavljaju usluge koje
su osloboene od plaanja poreza na dodanu vrijednost na raunu
treba navesti da porez na dodanu vrijednost nije zaraunan.
Prema odredbama lanka 17. Zakona, porezni obveznik obraunava porez na dodanu vrijednost prema izdanim raunima za isporuena dobra i obavljene usluge u obraunskomu razdoblju. Od poreza
na dodanu vrijednost obraunanog prema odredbama lanka 17.
stavka 1. i 2. Zakona, odbija se pretporez u smislu lanka 20. stavka
1., 2. i 4. Zakona.
Sukladno odredbama lanka 20. Zakona, pretporez je iznos poreza
na dodanu vrijednost iskazan na raunima za isporuke dobara i usluge
koje su drugi poduzetnici obavili poreznom obvezniku. Pretporez se
moe odbiti samo na temelju rauna koji sadre sve podatke iz lanka
15. stavka 3. ovoga Zakona, na temelju uvozne carinske dokumentacije u kojoj je iskazan porez na dodanu vrijednost obraunan pri uvozu,
kao i dokaza o uplati poreza u sluaju iz lanka 19. stavka 2. Zakona.
Prema odredbama lanka 8. stavak 3. Zakona ako se porezna
osnovica promijeni naknadno zbog razliitih vrsta popusta ili nemogunosti naplate, tada poduzetnik koji je isporuio dobro ili obavio
uslugu moe ispraviti (smanjiti) iznos poreza, tek nakon to poduzetnik kome su isporuena dobra ili obavljene usluge ispravi (smanji)
odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporuitelja. Ako je
porez na dodanu vrijednost obraunan i plaen pri uvozu odbijen
kao pretporez, a naknadno je snien ili nadoknaen, tada uvoznik
mora za pripadni iznos ispraviti odbitak pretporeza. Ispravak porezne
osnovice obavlja se i u sluaju kada se porezna osnovica promijeni na
vie. Ispravci se moraju obaviti u obraunskom razdoblju u kojemu je
promijenjena porezna osnovica.
U skladu s navedenim, porezni obveznik mogao je odbiti pretporez
samo na temelju rauna koji je sadravao sve Zakonom propisane podatke. Obzirom da je temeljem priloene dokumentacije razvidno da
Drutvo na raunu koje je izdalo podnositelju upita nije obraunalo
porez na dodanu vrijednost odnosno da je porezna obveza utvrena
tek u postupku poreznog nadzora te je naknadno obraunana zbog
uinjenog prekraja, podnositelj upita u skladu s odredbama tada
vaeeg Zakona nema pravo odbiti pretporez utvren i obraunan
u postupku nadzora. Takoer, u predmetnom sluaju nije mogue izvriti ispravak porezne osnovice obzirom da porezna obveza utvrena
u postupku poreznog nadzora ne predstavlja preduvjet za ispravak
porezne osnovice propisan odredbama lanka 8. stavak 3. Zakona.
Broj klase: 410-19/15-01/58
Urudbeni broj: 513-07-21-01/15-2
15. lipnja 2015.
Pravo na odbitak pretporeza u sluaju naknadnog ulaska u
sustav PDV-a
Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o pravu
na odbitak pretporeza. U upitu se navodi da je porezni obveznik u

2013. godini ostvario isporuke u vrijednosti veoj od 230.000,00 kuna


i propustio upisati se u propisanom roku u registar obveznika poreza
na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). Nadalje, navodi se
da je nadlena ispostava Porezne uprave o navedenom obavijetena
u oujku 2015. godine te je porezni obveznik od slubenika dobio
informaciju da e mu na ukupni prihod ostvaren u 2014. godini te
u sijenju i veljai 2015. biti obraunan PDV bez prava na odbitak
pretporeza. U vezi navedenoga, postavljeno je pitanje ima li porezni
obveznik pravo na odbitak pretporeza sadranog u raunima primljenim tijekom navedenog razdoblja te kako kazniti knjigovou koji je
svojim propustom otetio stranku.
Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku.
Prema odredbama lanka 58. stavka 1. Zakona o PDV-u (Nar. nov.,
br. 73/13. - 143/14.), porezni obveznik ima pravo od PDV-a, koji je
obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili
ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi
porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija,
uz ispunjenje uvjeta za odbitak pretporeza iz lanka 60. Zakona.
Odredbama lanka 60. Zakona propisano je, izmeu ostalog, da
porezni obveznik moe odbiti pretporez za isporuku dobara ili usluga
ako iznos obveze PDV-a, kao i sve podatke potrebne za obraun PDV-a
na stjecanje dobara unutar Europske unije iskae u prijavi PDV-a i ima
raun.
lankom 54. stavkom 1. i 3. Opeg poreznog zakona (Nar. nov., br.
147/08. - 26/15.), propisano je da su porezni obveznici duni izdavati
raune te voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema
propisima kojima se ureuje pojedina vrsta poreza, te u sluaju kada
su te knjige i evidencije duni voditi i prema drugim propisima.
lankom 4. stavkom 2. Zakona o raunovodstvu (Nar. nov., br.
109/07., 54/13. i 121/14.), propisano je da je poduzetnik duan prikupljati i sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige
te sastavljati financijske izvjetaje sukladno tom Zakonu i na temelju
njega donesenim propisima, potujui pri tome raunovodstvene
standarde i naela urednog knjigovodstva.
Obzirom da uvjeti za odbitak pretporeza moraju biti kumulativno zadovoljeni, iz navedenog proizlazi da u konkretnom sluaju
porezni obveznik nema pravo na odbitak pretporeza.
Slijedom navedenog, istiemo da je za voenje poslovanja pa tako i knjigovodstvenih poslova odgovoran porezni obveznik. Meutim,
porezni obveznik moe voenje knjigovodstva povjeriti drugoj strunoj osobi. U tom sluaju sudionici ugovorom ureuju svoje odnose te
napominjemo da ugovorni odnosi nisu predmet poreznih propisa.
Broj klase: 410-01/15-01/804
Urudbeni broj: 513-07-21-01/15-2
16. lipnja 2015.
Osloboenje od plaanja PDV-a kod opskrbe plovila
Zatraeno je oitovanje u vezi osloboenja od plaanja PDV-a kod
opskrbe plovila. U dopisu se navodi da je u Carinskoj upravi, Sredinjem uredu zaprimljen upit u vezi opskrbe broda ciparske zastave
koji ima odobrenje za obavljanje pomorske kabotae izmeu luke
Rijeka i nekoliko luka u Istri, to znai da plovilo trenutno ne plovi
na otvorenom moru. Prema navodima u dopisu spomenuto plovilo
opskrbljuje talijanska tvrtka koja isporuuje gorivo iz Italije cestovnim
putem koje prati elektronika izvozna carinska deklaracija (ECS deklaracija) temeljem propisa o opskrbi plovila, s tim da je u raunu koji je
priloen izvoznoj deklaraciji iskazan talijanski PDV. Nadalje, u dopisu
se navodi da je odredbom lanka 786. stavka 2. toke b) Uredbe
Komisije EEZ-9 br. 2454/93 (Uredba za provedbu Carinskog zakonika
Zajednice), propisano da se za robu koja ima status robe Zajednice i
koja je namijenjena opskrbi plovila primjenjuje izvozni postupak. U
Raunovodstvo i financije 9/2015.

misljenja MF-k.indd 145

145
8/26/15 12:25:24 PM

MILJENJA MINISTARSTVA FINANCIJA


dopisu se navodi da se izvozna deklaracija podnosi za proizvode koji
su, u skladu s nacionalnim propisima izuzeti plaanja poreza. Obzirom
na navedeno zatraeno je tumaenje poreznih propisa u odnosu na
konkretni sluaj, odnosno moe li se primijeniti porezno osloboenje
sukladno lanku 47. Zakona o porezu na dodanu vrijednost te ako
se ne moe primijeniti porezno osloboenje postavljeno je pitanje
u kojoj zemlji nastaje porezna obveza i tko je porezni obveznik koji
mora obraunati i platiti PDV te na koji nain.
U vezi navedenog oitujemo se u nastavku.
Odredbama lanka 45. stavka 1. toka 1. Zakona o PDV-u (Nar.
nov., br. 73/13. - 143/14.), propisano je da su plaanja PDV-a osloboene isporuke dobara koja iz Republike Hrvatske otpremi ili preveze
isporuitelj ili neka druga osoba za njegov raun izvan Europske unije.
Prema odredbama lanka 45. stavka 1. toka 2. Zakona o PDV-u
plaanja PDV-a osloboene su isporuke dobara, osim isporuke goriva
i dobara za opremanje i opskrbu bilo kojeg prijevoznog sredstva koje
se koristi u privatne svrhe, koja iz Republike Hrvatske otpremi ili preveze izvan Europske unije sam kupac koji nema sjedite u Republici
Hrvatskoj ili neka druga osoba za njegov raun.
Odredbama lanka 108. stavka 2. i 3. Pravilnika o PDV-u (Nar. nov.,
br. 79/13. - 157/14.), propisano je da se izvoznom isporukom dobara
smatra isporuka dobara koju iz Republike Hrvatske obavi porezni
obveznik na podruje izvan Europske unije. Da je obavljena izvozna
isporuka (izvoz) porezni obveznik dokazuje carinskom deklaracijom,
odnosno u sluaju elektronskih deklaracija elektronskom porukom
IE599 iz automatiziranog sustava izvoza (ECS sustava) kojom se
potvruje da je obavljeno izvozno carinjenje i da je dobro napustilo
podruje Europske unije. Kad se radi o popravku, obradi, prilagodbi,
doradi ili preradi uvezenih dobara, porezni obveznik mora osim izvozne imati i uvoznu carinsku dokumentaciju.
Prema odredbama lanka 47. stavka 1. toke a) Zakona o PDV-u)
i lanka 116. stavka 1. Pravilnika o PDV-u, plaanja PDV-a osloboene
su isporuke goriva i dobara za opskrbu plovila koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koriste
za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spaavanje
ili pomo na moru.
Odredbama lanka 47. stavka 1. toaka c) i d) Zakona o PDV-u
i lanka 116. stavaka 2. i 3. Pravilnika o PDV-u propisano je da su
plaanja PDV-a osloboene isporuke, preinake, popravci, odravanje,
iznajmljivanje i unajmljivanje plovila iz lanka 47. stavka 1. toke a)
Zakona o PDV-u te isporuke, iznajmljivanje, popravci i odravanje
opreme koja je ugraena u njih ili se u njima koristi.
Plovilima koja plove na otvorenom moru u smislu Zakona o
PDV-u smatraju se i brodovi koji plove na meunarodnim linijama
iz hrvatske luke u stranu luku i obrnuto ili izmeu stranih luka, te
brodovi koji plove u vodama stranih drava radi obavljanja usluga
vezanih uz djelatnosti na otvorenom moru kao to su istraivanje,
iskoritavanje energenata i slino.
Osloboenim uslugama prema lanku 116. stavku 3. Pravilnika o
PDV-u smatraju se luke pristojbe, usluge tegljenja, pilotae i vezivanja brodova, usluge ukrcaja/utovara, iskrcaja/istovara, prekrcaja/pretovara i skladitenja brodskog tereta u lukama, zatim luke, skladine
i agencijske usluge za brodove i njihove terete, odvoz smea, pranje
rublja, izdavanje certifikata za brodove i slino.
Prema odredbama lanka 116. stavaka 7. i 8. Pravilnika o PDV-u
porezni obveznik koji isporuuje dobra ili obavlja usluge koje su prema
odredbama lanka 47. Zakona osloboene PDV-a na raunu obvezno
navodi da PDV nije zaraunan s naznakom lanka Zakona o PDV-u kojim je to osloboenje propisano te je u svom knjigovodstvu obvezan
osigurati sve potrebne podatke i dokaze o uvjetima za ostvarivanje
osloboenja iz lanka 47. Zakona o PDV-u kao to su rauni, ugovori,

146

izjava o plovidbi ili druga isprava u skladu s odredbama lanka 116.


stavka 1. Pravilnika o PDV-u.
U skladu s navedenim, kako bi se odredilo moe li se na brod
ciparske zastave koji ima odobrenje za obavljanje pomorske kabotae
izmeu luke Rijeka i nekoliko luka u Istri (u daljnjem tekstu: strani
brod) primijeniti porezno osloboenje iz lanka 47. stavka 1. Zakona
o PDV-u potrebno je utvrditi zadovoljava li predmetni strani brod
uvjete prema kojima se smatra plovilom iz lanka 47. stavka 1. Zakona
o PDV-u. Naime, ako se radi o takvom plovilu tada u svrhu ostvarivanja poreznog osloboenja brodar mora tuzemnom isporuitelju
dobara ili usluga predati izjavu o plovidbi ili drugu ispravu kojom se
potvruje da e nabavljena dobra ili usluge biti namijenjene plovilu
koje se koristi za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz
naknadu ili se koristi za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spaavanje ili pomo na moru. U protivnom, ne moe se
ostvariti navedeno porezno osloboenje.
Prema tome, ako se predmetni strani brod smatra plovilom iz
lanka 47. stavka 1. Zakona o PDV-u tada hrvatski porezni obveznik
koji mu obavlja isporuku goriva i dobara za opskrbu plovila nee
zaraunati PDV ve e navesti napomenu da se radi o poreznom
osloboenju iz lanka 47. Zakona o PDV-u pod uvjetom da mu brodar
preda izjavu o plovidbi ili drugu ispravu kojom se potvruje da e
nabavljena dobra ili usluge biti namijenjene plovilu koje se koriste
za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se
koristi za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spaavanje ili pomo na moru.
U sluaju da se ne radi o plovilu iz lanka 47. stavka 1. Zakona
o PDV-u ili isporuitelj nema dokaza o tome da e dobra ili usluge
koje isporuuje biti namijenjene plovilu koje se koristi za plovidbu na
otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koristi za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spaavanje ili pomo
na moru potrebno je odrediti mjesto obavljanja pojedine isporuke
dobra ili usluge. Naelno se na veinu usluga koje hrvatski porezni
obveznik obavi poreznom obvezniku sa sjeditem u Europskoj uniji
primjenjuje ope naelo oporezivanja prema kojem se u skladu s
lankom 17. stavkom 1. Zakona o PDV-u mjestom obavljanja usluge
smatra sjedite poreznog obveznika primatelja usluge, uz napomenu da postoje odreene iznimke. Ako se radi o isporuci dobara
poreznom obvezniku koji je registriran za potrebe PDV-a u drugoj
dravi lanici Europske unije (ima PDV identifikacijski broj) tada se na
isporuku dobara unutar Europske unije moe primijeniti osloboenje
iz lanka 41. stavka 1. Zakona o PDV-u pod uvjetom da se dobra otpreme ili prevezu u drugu dravu lanicu Europske unije. U sluaju da
se dobra ne otpremaju ili prevoze u drugu dravu lanicu tada se radi
o isporuci dobara u tuzemstvu te je isporuitelj obvezan obraunati
i uplatiti PDV.
U sluaju da se radi o isporuci goriva i dobara stranom naruitelju pri emu, je u skladu s carinskim propisima, obavljeno izvozno
carinjenje te je dobro napustilo carinsko podruje Republike Hrvatske, smatra se da se radi o izvoznoj isporuci u skladu s lankom 45.
Zakona o PDV-u.
Napominjemo da se Porezna uprava ne moe oitovati o poreznom tretmanu opskrbe broda ciparske zastave koji ima odobrenje za
obavljanje pomorske kabotae izmeu luke Rijeka i nekoliko luka u
Istri, a kojem talijanska tvrtka isporuuje gorivo iz Italije obzirom da
se na takvu isporuku primjenjuje talijansko zakonodavstvo.
Broj klase: 410-19/15-01/122
Urudbeni broj: 513-07-21-01/15-2
13. srpnja 2015.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

misljenja MF-k.indd 146

8/26/15 12:25:24 PM

NOVI PROPISI

Narodne novine
-

Broj 80 od 21. srpnja 2015.


Godinji izvjetaj o izvrenju Dravnog prorauna Republike Hrvatske za 2014. godinu
Godinji izvjetaj o primjeni fiskalnih pravila za 2014. godinu
Broj 81 od 22. srpnja 2015.
Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (proieni tekst)
Pravilnik o postupku ostvarivanja osloboenja od plaanja poreza
za diplomatska i konzularna predstavnitva, institucije i tijela Europske unije te meunarodne organizacije
Pravilnik o priznavanju i potporama za poetak rada proizvoakih
organizacija
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o izvoenju izleta,
ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan kole
Kolektivni ugovor i Dodatak Kolektivnog ugovora drutva Autocesta Rijeka - Zagreb d.d.
Broj 82 od 24. srpnja 2015.
Zakon o osiguranju depozita
Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih strunih
kvalifikacija
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o doplatku za djecu
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dravnom odvjetnitvu
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju potraivanja
radnika u sluaju steaja poslodavca
Pravilnik o uvjetima i kriterijima dodjeljivanja sredstava Fonda za
sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj
razini
Broj 83 od 28. srpnja 2015.
Uredba o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima
sloenosti poslova u javnim slubama
Uredba o izmjeni Uredbe o visini vodnoga doprinosa
Odluka o pokretanju projekta konsolidacije upravljanja postojeim
radiokomunikacijskim mreama za potrebe tijela dravne uprave,
javnih slubi i drugih tijela
javne vlasti
KONZULTACIJE
I SAVJETI:
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o troarinama
Odluka o prirezu porezu na dohodak Grada Starog Grada
Broj 84 od 29. srpnja 2015.
Nema znaajnih propisa za potrebe financijsko-raunovodstvene
prakse

Broj 85 od 1. kolovoza 2015.


Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama
Uredba o izmjeni Zakona o faktoringu
Prosjena kamatna stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje
dulje od godine dana nefinancijskim trgovakim drutvima
Broj 86 od 4. kolovoza 2015.
Odluka o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja
Broj 87 od 7. kolovoza 2015.
Odluka o evidentiranju svih nekretnina na podruju jedinica lokalne samouprave i auriranje podataka o obveznicima plaanja
komunalne naknade
Broj 88 od 12. kolovoza 2015.
Pravilnik o ambalai i otpadnoj ambalai
Odluka o podrujima sakupljanja neopasne otpadne ambalae
Broj 89 od 14. kolovoza 2015.
Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik
Broj 90 od 18. kolovoza 2015.
Indeks potroakih cijena u srpnju 2015.
Indeks proizvoakih cijena industrijskih proizvoda na domaem
tritu u srpnju 2015.
Broj 91 od 21. kolovoza 2015.
Odluka o pokretanju Projekta objedinjavanja informacijskog sustava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Shared Service
centru
Odluka o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata
za lanove nadzornih odbora u trgovakim drutvima u kojima
Republika Hrvatska ili pravne osobe koje je osnovala Republika
Hrvatska imaju udio u temeljnom kapitalu
Pravilnik o sigurnosnim znakovima
Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izloenosti karcinogenima
i/ili mutagenima
Pravilnik o sigurnosti i zatiti zdravlja na radu trudne radnice, radnice koja je nedavno rodila i radnice koja doji
Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izloenosti opasnim kemikalijama na radu
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o odreivanju podruja s prirodnim
ili ostalim posebnim ogranienjima

KONZULTACIJE I SAVJETI:
(u cijeni pretplate na asopis Rif)

h telefonom:
01 / 46 86 506

svakodnevno od 8 do 13 sati

h osobno:
po dogovoru sa savjetnicima od 13 do 15 sati
e-mail: rif@rif.hr

Raunovodstvo i financije 9/2015.

novi propisi.k.indd 147

147
8/26/15 12:26:43 PM

RIF ove OBAVIJESTI


Nakladnik: HZ RIF

10000 Zagreb

J. Gotovca 1/II

www.rif.hr

e-mail: rif@rif.hr

Izmjene kod plaanja lanarine HGK


j.d.o.o., osloboen je plaanja lanarine HGK
lanice Hrvatske gospodarske komore osnovane i upisane u Sudski registar kao jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou
osloboene su plaanja lanarine od 1. srpnja 2015. do 31. prosinca
2015. godine.

RIF-ove OBAVIJESTI 2015.

Neoporezivi iznosi naknada


Uz asopis broj 1/2015., pretplatnici su dobili i poseban prilog RIFPrimjeri obrauna plaa i drugog dohotka
ove OBAVIJESTI.
Prilog sadri korisne informacije koje raunovoe
Stope poreza na dohodak
i osobni odbici
Potpomognuta podruja
svakodnevno
koriste
i trebaju u svome radu. Podaci u navedenom
Obvezne evidencije pri koritenju automobila
Doprinosi za obveznaprilogu,
osiguranja
aurirani su s propisima koji su objavljeni zakljuno u Nar.
Dohodovni cenzus za doplatak za djecu
157/14. Veina objavljenih podataka ne mijenja se tijekom
Dnevnice za slubeninov.,
put ubr.
inozemstvo
Meunarodni ugovorigodine,
o izbjegavanju
pa emodvostrukog
u sljedeimoporezivanja
brojevima asopisa u rubrici RIF-ove
Meunarodni ugovori o socijalnom osiguranju
OBAVIJESTI,
objavljivati
Odluke HGK i HOK o doputenim gubicima samo u meuvremenu izmijenjene i dopuStope amortizacije njene podatke, te e se na taj nain aurirati ovaj prilog.
Predujmovi poreza, doprinosi, naknade i lanarine
Uplatni rauni i stope prireza
Kamate

Dodatak uz RIF br.


TISKANICA

1
2015

Potarina plaena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

1/2/15 9:40:22 AM

drutva u steaju i likvidaciji osloboena su plaanja


lanarine HGK
lanice Hrvatske gospodarske komore nad kojima je pokrenut
steajni postupak ili postupak likvidacije bit e osloboene plaanja
lanarine u 2015. godini, ako su:
a) podnijeli zahtjev HGK za osloboenje od plaanja lanarine zbog
steaja odnosno likvidacije trgovakog drutva, potpisan od osobe
ovlatene za zastupanje (steajnog upravitelja odnosno likvidatora)
b) dostavili presliku rjeenja trgovakog suda o otvaranju steajnog
postupka odnosno postupka likvidacije trgovakog drutva.

Nove stope prireza u 2015. godini


U RIF-ovim OBAVIJESTIMA 2015., na stranicama 59. do 70.
objavljene su stope prireza po opinama i gradovima. U ovoj tablici
izdvajamo stope prireza onih gradova/opina koje su uvele odnosno
promijenile stopu prireza nakon 1. sijenja 2015. godine.
Grad/opina

Mogunost podnoenja prijedloga za sklapanje


porezne nagodbe do 17. rujna 2015.
Sukladno l. 29. st. 4. Pravilnika o obvezujuim miljenjima,
ispravku prijave, statistikim izvjeima i poreznoj nagodbi (Nar.
nov., br. 78/15.), prijedlog za sklapanje porezne nagodbe moe
podnijeti i porezni obveznik kojem je do stupanja na snagu Zakona
o izmjenama i dopunama OPZ-a uruen zapisnik o provedenom
poreznom nadzoru odnosno ije je obveza utvrena rjeenjem koje
nije izvreno.
Prema navedenom, prijedlog za sklapanje porezne nagodbe do
17. rujna 2015. mogu podnijeti porezni obveznici kojima je uruen
zapisnik o obavljenom poreznom nadzoru, odnosno porezni obveznici ija je obveza utvrena rjeenjem koje nije izvreno prije 17.
oujka 2015.
Nadalje, a prema l. 29. st. 6. Pravilnika, prijedlog za sklapanje
porezne nagodbe mogu podnijeti i porezni obveznici kod kojih je na
dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama OPZ-a (17.
oujka 2015.) postupak poreznog nadzora bio u tijeku, te je istima
uruen zapisnik ili rjeenje do dana stupanja na snagu Pravilnika (25.
srpnja 2015.).
Primjerice, prijedlog za sklapanje porezne nagodbe mogu podnijeti i porezni obveznici koji su zapisnik o obavljenom poreznom
nadzoru primili 1. travnja 2015. ili porezni obveznici kojima je izdano
rjeenje iza 17. oujka 2015., a koja obveza po utvrenom rjeenju
nije plaena.

Drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.) iji je


ukupan prihod u 2014. godini preao 30 mil. kuna
obveznik je revizije za 2015. godinu
Drutvo s ogranienom odgovornou iji je godinji ukupan prihod u 2014. godini preao 30 mil. kuna, obveznik je revizije za 2015.
godinu temeljem lanka 6a. Zakona o reviziji (Nar. nov., br. 146/05.,
139/08. i 144/12.), odnosno temeljem l. 17. Zakona o raunovodstvu
(Nar. nov., br. 109/07., 54/13. i 121/14.). Skuptina trgovakog drutva treba izabrati i imenovati revizora najkasnije do 30. rujna 2015.
godine.

148

BABINA GREDA
BUZET
BELI MANASTIR
BIOGRAD NA MORU
EMINAC
DONJA STUBICA
DONJI KUKURUZARI
DUBROVAKO PRIMORJE
DUGA RESA
URENOVAC
URMANEC
HRVATSKA DUBICA
ILOK
JAKI
KANFANAR
KARLOVAC
KOMIA
KONAVLE
KONJINA
KULA NORINSKA
LANIE
LOVINAC
MILNA
OGULIN
OKUANI
PISAROVINA
PLOE
PRESEKA
PULA
RIJEKA
SENJ
TEFANJE
SVETI FILIP I JAKOV
STARI GRAD
VODNJAN
VRBOVSKO
ZADAR

stopa prireza
primjena od 1. sijenja 2015.
5%
6%
5% od 31. 12. 2014.
12%
stopa sa 3% poveana na 10%
od 22. sijenja 2015.
10%
6%
10%
10%
10%
10%
3% od 5. 3. 2015.
stopa sa 10% smanjena na 5%
od 1. srpnja 2015.
10% od 14. 3. 2015.
5%
14%
5%
10%
10%
10% OD 1. 5. 2015.
stopa 1% poveana na 5% od
20. 5. 2015.
8%
stopa 2% poveana na 3% od
19. 2. 2015.
10%
10%
6%
10% od 1. veljae 2015.
5%
12%
12%, a od 1. 2. 2015. 15%
10%
10%
10% od 7. 1. 2015.
10% od 5. 8. 2015.
7,5%
10%
10% od 1. 7. 2014.,
a 12% od 1. 2. 2015.

Narodne
novine br.
124/14.
152/14.
153/14.
153/14.
4/15.
139/14.
146/14.
129/14.
153/14.
156/14.
153/14.
22/15.
20/15.
25/14.
152/14.
149/14.
146/14.
152/14.
153/14.
36/15.
51/15.
149/14.
16/15.
147/14.
140/14.
157/14.
4/15.
153/14.
151/14.
45/07. i
156/14.
146/14.
6/15.
156/14.
83/15.
157/14.
156/14.
157/14.

Raunovodstvo i financije 9/2015.

Obavijesti 9.indd 148

8/26/15 2:55:02 PM

RIF ove OBAVIJESTI


1. PLAE I NAKNADE
1.1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada,
dnevnica i otpremnina
Odredba Zakona o porezu na
Red.
Neoporezivi iznosi
Naknade, potpore ili nagrade dohodak1 ili Prabr.
(u kunama)
vilnika o porezu
na dohodak2
NAKNADE RADNICIMA
Trokovi prijevoza na posao i
l. 13. st. 2. t. 3. u visini stvarnih
s posla
Pravilnika
izdataka prema
(mjesni i/ili meumjesni)
cijeni mjesene
odnosno
1.
pojedinane prijevozne karte
javnog prijevoza
2,00 kn/km
Naknada za uporabu privatnog l. 13. st. 2. t. 5.
Pravilnika
automobila u slubene svrhe
2. (za loko vonju i za koritenje
privatnog automobila na slubenom putu)
POTPORE RADNICIMA
Potpore zbog bolovanja dueg l. 13. st. 2. t. 9.
2.500,00 kn
1.
od 90 dana (godinje)
Pravilnika
Potpora zbog invalidnosti
l. 13. st. 2. t. 6.
2.
2.500,00 kn
radnika (godinje)
Pravilnika
l. 13. st. 2. t. 8.
3.000,00 kn
Potpora za sluaj smrti lana
Pravilnika
ue obitelji radnika (branog i
izvanbranog druga, ivotnog
partnera, roditelja, roditelja
branog i izvanbranog druga,
odnosno ivotnog partne3.
ra, djece, drugih predaka i
potomaka u izravnoj liniji,
usvojene djece i djece na skrbi
te punoljetne osobe kojoj je
porezni obveznik imenovan
skrbnikom)
l. 13. st. 2. t. 7.
7.500,00 kn
4. Potpora za sluaj smrti radnika
Pravilnika
- Ako se isplauje potpora obitelji za sluaj smrti radnika iznad neoporezivog iznosa od 7.500 kuna taj iznos podlijee samo obvezi obrauna poreza
na dohodak (drugi dohodak) bez obveze obrauna doprinosa (prema l.
209. st. 1. t. 7. Zakona o doprinosima. Ako se isplauje potpora djeci ona
je neoporeziva u ukupnom iznosu.
NAKNADE TROKOVA SLUBENOG PUTA I TERENSKI DODATAK RADNICIMA
Trokovi prijevoza na slubenom l. 13. st. 2. t. 1. u visini stvarnih
1.
putu
Pravilnika
trokova
2. Trokovi noenja na slubenom l. 13. st. 2. t. 2. u visini stvarnih
putu
Pravilnika
trokova bez
ogranienja kategorije hotela
l. 13. st. 2. t.
170,00 kn,
3. Dnevnice u zemlji za slubeno
13. Pravilnika
putovanje (u mjesto udaljeno
najmanje 30 km) koje traje vie
od 12 sati dnevno. Za slubeno
putovanje u zemlji koja traju
vie od 8, a manje od 12 sati,
neoporezivi dio dnevnice iznosi
do 85,00 kn.

1
2

Odredba Zakona o porezu na


Red.
Neoporezivi iznosi
Naknade, potpore ili nagrade dohodak1 ili Prabr.
(u kunama)
vilnika o porezu
na dohodak2
4. Dnevnice u inozemstvu
l. 13. st. 2. t.
do propisanog
14. Pravilnika iznosa za korisnike
dravnog prorauna
Odluka Nar. nov.,
br. 8/06.
ukupan iznos
l. 13. st. 12.
5. Dnevni iznos trokova smjetaPravilnika
trokova slubenog
ja, prehrane, mjesnog prijevoza
puta koji se radnii sl. izdaci
cima isplauju iz
(per diem)
prorauna EU
Terenski dodatak u zemlji (dnev- l. 13. st. 2. t.
170,00 kn
6. no) - za udaljenost najmanje
15. Pravilnika
30 km
Terenski dodatak u inozemstvu
l. 13. st. 2. t.
7.
250,00 kn
(dnevno)
16. Pravilnika
l. 13. st. 2. t.
8. Pomorski dodatak (dnevno)
250,00 kn
17. Pravilnika
Pomorski dodatak na brodol. 13. st. 2. t.
9. vima meunarodne plovidbe
18. Pravilnika
400,00 kn
(dnevno)
Naknada za odvojeni ivot
l. 13. st. 2. t.
10.
1.600,00 kn
(mjeseno)
19. Pravilnika
OTPREMNINE RADNICIMA
Otpremnine prilikom odlaska u l. 13. st. 2. t.
1.
8.000,00 kn
mirovinu
20. Pravilnika
l. 13. st. 2. t. 6.400,00 kn
Otpremnina zbog poslovno
21. Pravilnika 8.000,00 kn za
i osobno uvjetovanih otkaza
radnike koji nakon
ugovora o radu prema Zakonu o
2.
ozljede na radu
radu (za svaku navrenu godinu
nisu vraeni na
rada kod tog poslodavca)
posao
NAGRADE I DAROVI RADNICIMA
l. 13. st. 2. t.
1. Jubilarne nagrade:
12. Pravilnika
1.500,00 kn
- za 10 godina radnog staa
2.000,00 kn
- za 15 godina radnog staa
2.500,00 kn
- za 20 godina radnog staa
3.000,00 kn
- za 25 godina radnog staa
3.500,00 kn
- za 30 godina radnog staa
4.000,00 kn
- za 35 godina radnog staa
5.000,00 kn
- za 40 godina i svakih narednih
5 godina radnog staa
Prigodna nagrada radniku
l. 13. st. 2. t.
2.
2.500,00 kn
(godinje)
11. Pravilnika
l. 16. stavak
3. Dar radniku u naravi (godinje)
3 t. 7.
400,00 kn
Pravilnika
Dar djetetu (radnika) do 15
l. 13. st. 2. t.
4.
600,00 kn
godina starosti (godinje)
10. Pravilnika
Potpora za novoroeno
dijete radnika (do visine jedne
l. 13. st. 2. t.
5.
3.326,00 kn
proraunske osnovice prema
22. Pravilnika
posebnom propisu)

Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 125/13., 148/13. i 143/14.
Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13. i 157/14.).

Raunovodstvo i financije 9/2015.

Obavijesti 9.indd 149

149
8/26/15 2:55:11 PM

RIF ove OBAVIJESTI


Odredba Zakona o porezu na
Red.
Neoporezivi iznosi
Naknade, potpore ili nagrade dohodak1 ili Prabr.
(u kunama)
vilnika o porezu
2
na dohodak
l. 10. t. 17.
do 500,00
6. Premije dobrovoljnog mirovinZakona
kn mjeseno
skog osiguranja koje poslodavac
odnosno
uplauje u korist svojeg radnika,
6.000,00 kn
uz njegov pristanak
godinje
STIPENDIJE
Stipendije (uenicima srednje
l. 45. st. 1. t. 3.
1. kole i redovnim studentima
1.600,00 kn
Pravilnika
- mjeseno)
Stipendija koja se dodjeljuje
l. 45. st. 1. t. 3.
2.
4.000,00 kn
studentima za izvrsna postignua
Pravilnika
l. 10. t. 13. u ukupnom iznosu
3. Stipendije iz prorauna EU
Zakona
isplate
l. 10. t. 18. u ukupnom iznosu
Stipendije na javnim natjeaZakona
isplate
jima koje isplauju zaklade,
fundacije, ustanove i druge in4.
stitucije, koje djeluju u skladu s
posebnim propisima, osnovane
s namjenom stipendiranja
l. 10. t. 22.
1.600,00 kn
Stipendije studenata na poslije5.
Zakona
odnosno
diplomskim studijima
4.000,00 kn
l. 10. t. 22.
do visine stvarnih
Primici koji se isplauju
Zakona
trokova
poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraivaima i
6.
znanstvenicima za pokrie trokova kolovanja, usavravanja i
znanstvenih istraivanja
STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAIMA
Sportske stipendije, koje se
prema posebnim propisima
l. 45. st. 1. t. 4.
1.600,00 kn
1. isplauju sportaima za njihovo
Pravilnika
sportsko usavravanje (mjeseno)
Naknade sportaima amateri2.
l. 45. st. 1. t. 6.
ma, prema posebnim propisima
1.600,00 kn
Pravilnika
(mjeseno)
Nagrade za sportska ostvarenja l. 45. st. 1. t.
20.000,00 kn
3.
(godinje).
5.Pravilnika
PRIMICI UENIKA I STUDENATA
Primici uenika i studenata za
l. 45. st. 1. t. 2.
1. rad preko ovlatenih posrednika
50.000,00 kn
Pravilnika
(godinje)
Nagrade uenicima za vrijeme l. 45. st. 1. t. 1.
1.600,00 kn
2.
praktinog rada (mjeseno)
Pravilnika
OSTALE POTPORE I DAROVANJA
l. 9. st. 2. t. 2.8. u ukupnom iznosu
Potpore koje djeci u sluaju
isplate
Zakona
smrti roditelja isplauju pravne
i l. 209. Zakona o
i fizike osobe te jedinice
1.
lokalne i podrune (regionalne) doprinosima (Nar.
nov., br. 84/08.
samouprave na temelju svojih
- 143/14.)
opih akata
l. 9. st. 1. t. 9.
Do visine stvarno
Darovanja za zdravstvene
Zakona
nastalih izdataka
2.
potrebe
l. 6. st. 6.
za tu namjenu
Pravilnika
NAPOMENE:
ISPLATE RADNICIMA
Iznose naknada, potpora i nagrada koji su navedeni u prethodnoj tablici, poslodavac
moe isplatiti bez obveze obrauna poreza i doprinosa samo radnicima. Kada poslo-

150

davac radnicima isplauje naknade koje prelaze neoporezive iznose, razlika se smatra
primitkom od nesamostalnog rada, odnosno plaom na koju treba obraunati porez na
dohodak i doprinose.
ISPLATE OSOBAMA KOJE NISU U RADNOM ODNOSU
Ako se naknade, potpora i nagrada isplauju osobama koje nisu u radnom odnosu kod
isplatitelja ukupna se svota smatra primitkom od kojeg se utvruje drugi dohodak (l.
44. st. 20. Pravilnika o porezu na dohodak), s iznimkom neprofitnih organizacija.
ISPLATE U NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA
Neprofitne organizacije (ukljuivo i proraunski korisnici), mogu osobama koje nisu u
radnom odnosu neoporezivo isplatiti:
- naknade trokova slubenog putovanja (trokove prijevoza, noenja, dnevnice te
naknadu za upotrebu privatnog automobila na slubenom putu) ako te osobe slubeno putuju za potrebe tih organizacije i pod uvjetom da ne ostvaruju naknadu za
rad (dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, l. 10. t. 11. Zakona
o porezu na dohodak i l. 7. st. 5. Pravilnika o porezu na dohodak).
Iznimno, neprofitne organizacije i proraunski korisnici mogu neoporezivo isplatiti trokove noenja i prijevoza na slubenom putovanju i osobama koje primaju naknadu za
rad pod uvjetom da raun za noenje i prijevoz glasi na neprofitnu organizaciju odnosno
proraunskog korisnika (l. 7. st. 6. Pravilnika o porezu na dohodak).
NAIN ISPLATE
- prema izmjenama lanka 90. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 79/13.)
koje su stupile na snagu 5. srpnja 2013., stipendije i sportske stipendije mogu se
isplatiti osim na iroraun i na tekui ili tedni raun, ali i nadalje ne u gotovu novcu,
- nagrade uenicima za vrijeme praktinog rada mogu se isplatiti u gotovu novcu.

1.2. Plae
Osnovice za obraun doprinosa u 2015. g.
-

doprinosi se obraunavaju prema stvarno isplaenoj plai


koja ne moe biti manja od minimalne plae koja za razdoblje od 1. sijenja do 31. prosinca 2015. iznosi 3.029,55 kn.
Najnia mjesena osnovica - 2.780,05 kn
- ako je iznos isplaene plae (ili naknade bolovanja na teret
poslodavca) u odreenim sluajevima manji od najnie
osnovice za obraun doprinosa, iste treba obraunati na
iznos najnie mjesene osnovice koja za 2015. godinu iznosi
2.780,05 kn - prema Naredbi o iznosima osnovica za obraun
doprinosa za obvezna osiguranja za 2015. godinu (Nar. nov.,
br. 153/14.).
Najvia mjesena osnovica - 47.658,00 kn
- na iznos plae koja je vea od najvie mjesene osnovice
ne obraunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II.
stup)
- primjenjuje se samo prilikom obraunavanja mjesene plae
za odreeni mjesec
- ne moe se primijeniti pri isplati bonusa, naknada, nagrada,
otpremnina itd.
Najvia godinja osnovica - 571.896,00 kn
- primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje za
I. stup.

Stope doprinosa
Doprinosi iz plae:
- za mirovinsko osiguranje
- I. stup
- II. stup

Stopa
20%
15%
5%

Doprinosi na plau:

Stopa

- za zdravstveno osiguranje

15%

- za zatitu zdravlja na radu

0,5%

- za zapoljavanje

1,7%

Raunovodstvo i financije 9/2015.

Obavijesti 9.indd 150

8/26/15 2:55:11 PM

RIF ove OBAVIJESTI


Za isplatu plae mjeseca sijeanja 2015. i nadalje, poslodavci
plaaju doprinos za zapoljavanje u iznosu 1,7% na plau. Poslodavci
koji zapoljavaju 1 do 19 radnika nisu obveznici zapoljavanja osoba
s invaliditetom. Meutim, za poslodavce koji zapoljavaju 20 i vie
radnika, a nemaju zaposlen odreeni broj osoba s invaliditetom
propisana je obveza plaanja posebne novane naknade koja se
utvruje 30% na umnoak broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio duan zaposliti i iznosa minimalne plae za razdoblje na
koje se obveza odnosi. Posebna novana naknada obraunava se do
zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec i iskazuje na JOPPD
obrascu. Obveza zapoljavanja osoba s invaliditetom ne odnosi se
na predstavnitva stranih osoba, strana diplomatska i konzularna
predstavnitva te na integrativne i zatitne radionice.

1.4. Osnovica za obraun plaa u dravnim i javnim


slubama za 2015. godinu
OSNOVICA BRUTO
PLAA
Dravni
slubenici i
namjetenici

5.108,84

Odluka o visini osnovice za


obraun plaa za dravne
slubenike i namjetenike (Nar.
nov., br. 40/09.)

Javne slube

5.108,84

Odluka o visini osnovice


za obraun plae u javnim
slubama (Nar. nov., br. 40/09.)

Dravni
dunosnici

3.890,00

Odluka o visini osnovice


za obraun plae dravnih
dunosnika (Nar. nov., br.
-151./14.) primjena za plau
za prosinac/2014. koja e biti
isplaena u sijenju 2015. g.

Suci i
drugi nositelji
pravosudnih
dunosti

4.443,958

Zakon o plaama sudaca i


drugih pravosudnih dunosnika
(Nar. nov., br. 10/99. - 147/14.)

Sta osiguranja s poveanim trajanjem


Na plae radnika kojima se sta rauna s poveanim trajanjem
pored mirovinskog doprinosa 20%, poslodavac je obvezan uplatiti
i poveani doprinos za mirovinsko osiguranje na istu osnovicu po
sljedeim stopama:
Za 12 mj. staa
priznaje se
14 mjeseci
15 mjeseci
16 mjeseci
18 mjeseci

Ukupna stopa
doprinosa
4,86 %
7,84 %
11,28 %
17,58 %

Stope doprinosa
za radnike u
I. stupu
3,61 %
5,83 %
8,39 %
13,07 %

Stope doprinosa
za radnike u
II. stupu
1,25 %
2,01 %
2,89 %
4,51 %

Osloboenje od plaanja doprinosa na plau


a) prema Zakonu o doprinosima (Nar. nov., br. 85/08. - 143/14.),
poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zapoljavanje
osloboeni su godinu dana plaanja doprinosa na plau (l. 20. st.
2. Zakona).
b) prema Zakonu o poticanju zapoljavanja (Nar. nov., br. 57/12. i
120/12.), poslodavci koji zaposle:
- nezaposlenu osobu koja nema vie od jedne godine evidentiranog staa u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji
nezaposlenih osoba vodi se due od 30 dana ako se zapoljava
na temelju ugovora o radu,
- dugotrajno nezaposlenu osobu koja se kao nezaposlena osoba
vodi neprekidno due od dvije godine te se zapoljava na temelju ugovora o radu,
imaju pravo na olakicu u obliku osloboenja od obveze plaanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno
osiguranje, doprinos za zatitu na radu i doprinos za zapoljavanje).
c) prema izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Nar. nov.,
br. 143/14. izmjena l. 20. Zakona) poslodavci koji od 1. sijenja 2015. i nadalje sklope ugovor o radu na neodreeno vrijeme
s osobom koja u trenutku sklapanja tog ugovora ima manje od 30
godina ivota bit e za tu osobu osloboeni od obveze obraunavanja i plaanja doprinosa na osnovicu u trajanju do 5 godina.

1.3. Minimalna plaa


Zakonom o minimalnoj plai (Nar. nov., br. 39/13.), koji je stupio
na snagu 11. travnja 2013., propisana je minimalna plaa kao najnii
mj