You are on page 1of 80

OSLOBOENJE

BH NEZAVISNI DNEVNIK Sarajevo www.oslobodjenje.ba

Cijena: 1 KM/6 KN

SUBOTA, 11. 7. 2015.

Godina LXXII Broj 24.648

Foto: Didier Torche

2 Pogledi

OSLOBOENJE 11. juli/srpanj 2015.

Tabuti preneseni na rukama


lanova porodica

Danas ukop rtava genocida u

Tugu iznova
proivljavamo

Foto: D. Krijetorac

Fazlija je pronaen na vrletima Kamenice,


u pet razliitih grobnica, pria Admira
abuti s posmrtnim ostacima rtava genocida,
njih 136, preneseni su
juer u popodnevnim
satima iz bive fabrike akumulatora u Srebrenici na musalu,
centralni dio Memorijalnog centra Potoari, gdje e danas biti
ukopani nakon dugih 20 godina.
Osim velikog broja uesnika ovogodinjeg Mara mira, te lanova porodica ubijenih, iznoenju
tabuta iz hale prisustvovao je
predsjednik Slovenije Borut Pahor s delegacijom.
Sablasnu tiinu prekidali su
jecaji lanova porodica onih koje sada prekriva zelena oha.
Muk i tiina odjekivali su mezarjem Potoari.
Rifet Selimovi danas e ukopati brata Murata.
- alost je velika, ali bar se zna
da je naen i da ovjek moe doi posjetiti mezar i prouiti Fati-

hu. Svake godine je teko, jer


uvijek ima neko da se kopa.
Mnogo je iz moje familije ubijeno, dva brata i tri bratia, a ostale familije 36. Dui je danas samo
malo lake, jer Murat nalazi svoj
smiraj, kae nam Selimovi.
Smiraj due danas e nai i svekar Admire Avdi Fazlija.
- Svakog 11. jula vrati se onaj
isti osjeaj iz 1995. Imala sam 13
godina i preivjela sam. Gledala sam kad su mi oca odveli.
Molila sam da ga ne vode. Danas ukopavam svekra. Ponovo
proivljavamo tugu koja je vjena. Pronaen je na vrletima
Kamenice, u pet razliitih grobnica. Kakav je to insan da tako
neto uradi, pita se Admira.
Denaza-namaz za 136 rtava genocida odrat e se danas
u 13 sati, klanjanjem podne i
ikindija-namaza, a potom i deE. B.
naza-namaza.

KONANI S
U proteklih 12 godina ukopana je 6.241

Memorijalnom centru potoari danas e, na 20. godinjicu genocida, biti obavljena denaza i ukop 136 srebrenikih rtava. U proteklih 12 godina u ovom mezarju ukopana
je 6.241 rtva, a sa dananjom denazom taj broj je 6.377. Prvih 600 identificiranih rtava ukopano je 31. marta 2003. godine, a 11. jula iste godine jo 282 rtve. U septembru 2003. godine, kada je i zvanino otvoren Memorijalni centar u Potoarima, mir je pronalo jo 107 rtava genocida i njihovih porodica. Narednih godina ukopi su vreni iskljuivo na
godinjicu genocida - 11. jula.

SPISAK RTAVA GENOCIDA ZA UKOP 11. JULA 2015. GODINE


Prezime (ime oca) ime
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.

Ademovi (Bego) Hamed


Ademovi (Ismet) Mevludin
Ademovi (Nezir) Hakija
Ademovi (Salin) Kadrija
Ahmi (Safet) Amir
Aji (Ibrahim) Hamdija
Ali (Demal) Devad
Alji (Ismet) Nijaz
Alji (Suljo) Demal
Arifovi (Redo) Husejin
Atanovi (Bego) Hasan
Avdi (Avdo) Mehmed
Avdi (Hasan) Hasib
Avdi (Mustafa) Fazlija
Bei (Vehbija) Zihnija
Beirovi (Meho) Omer
Beganovi (Mehmed) Nezir
Begzadi (Hajrudin) Elvis
Bekti (Ahmo) Ferid
Buljubai (Ismet) Hamdija

Godina
roenja
1938
1959
1943
1958
1977
1957
1965
1963
1978
1972
1953
1976
1953
1957
1978
1954
1930
1976
1972
1956

21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.

Cvrk (Osman) Hajro


ikari (Zulfo) Nusret
Dervievi (Bego) Refik
Dervievi (Murat) Ibrahim
Dananovi (Huso) Ramiz
Dananovi (Jusuf ) Hamed
Dananovi (Muradif ) Admir
ananovi (Sejdin) Nezir
ozi (Hrusto) Elvir
Efendi (Mea) Asim
Halilovi (Alija) Mehmedalija
Halilovi (Suljo) Nurif
Hasanovi (Durmo) Juso
Hasanovi (Fikret) Elvir
Hasanovi (Sabit) Sakib
Hasanovi (Safet) aban
Hasanovi (Salih) Zahid
Hasi (Husejin) Nijaz
Hasi (Mujo) Munib
Husejnovi (Ibro) Munib
Husi (Salko) Raid
Ibri (Alija) Hariz

1956
1955
1971
1941
1930
1963
1976
1921
1972
1965
1956
1927
1976
1973
1958
1955
1972
1960
1964
1967
1946
1977

Pogledi 3

11. juli/srpanj 2015. OSLOBOENJE

Srebrenici

Foto: Reuters

SMIRAJ 136 DUA

rtva srebrenikog genocida, a sa dananjom denazom - 6.377


43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.

Jahi (Salko) Ifet


Jakubovi (Edhem) Hasan
Jugovi (Hurem) Ramo
Jusufovi (Asim) Mehmed
Jusupovi (Hamed) Ramo
Kamenica (aban) Hajrudin
Kardaevi (Omer) Devad
Klempi (Mujo) Sabit
Korkutovi (Murat) Esed
Leme (Mehmed) Edhem
Lenjinac (Omer) Medo
Malagi (Ibrahim) Lutvo
Mali (Rasim) Zuhdo
Malki (Bajro) Enver
Malki (Bajro) Omer
Mehanovi (Atif ) Ramiz
Mehanovi (Ramiz) Sifet
Mehanovi (Raid) Safet
Mehi (Zajim) Hamed
Mehmedovi (Avdurahman) Haim
Mehmedovi (Ibrahim) Muriz
Mehmedovi (Ismet) Fikret
Mehmedovi (Ismet) Rifet
Mehmedovi (Ismet) Salih
Mehmedovi (Mehmed) Nurif
Mehmedovi (Nurija) Ismet
Mehmedovi (emso) Ramiz
Mujanovi (Bajro) Almir
Muminovi (Beir) Muharem
Musi (Hasan) Senad
Musi (aban) Enver
Mustafi (Meho) Huso

1967
1978
1960
1962
1952
1960
1963
1976
1973
1954
1965
1979
1976
1974
1977
1955
1978
1965
1979
1943
1977
1975
1977
1978
1950
1946
1962
1979
1946
1977
1976
1975

75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.

Muki (Adem) abo


Muki (Adil) Lutvo
Muki (Kasum) Fehim
Nuki (Avdo) Muharem
Omerovi (Nazif ) Rasim
Osmanovi (Abdulah) Refik
Osmanovi (Mehan) aban
Osmanovi (Raid) Ismet
Ramevi (Husein) Ibrahim
Salihovi (Hasan) Ermin
Salihovi (Jusuf ) Zulfo
Salihovi (Nazif ) Almir
Salihovi (Osman) Hasan
Salihovi (Sead) Senad
Salihovi (Zulfo) Fikret
Salki (Huso) Ibrahim
Sandi (Ibrahim) Mevludin
Selimovi (Abid) Hajrudin
Selimovi (Hasib) Murat
Selimovi (Mehan) Kadrija
Selimovi (Osman) Ibrahim
Sinanovi (Muhamed) Samir
Sirui (Mehmed) Safet
Smaji (Ramiz) Hamed
Smaji (Suljo) Ferid
Smaji (Suljo) Izo
Smaji (Suljo) Ramiz
Smajlovi (Habib) Hedib
Smajlovi (Juso) Jusuf
Smajlovi (Meho) Ahmedin
Sulejmanovi (Salih) Senad

1946
1969
1952
1937
1952
1963
1952
1941
1945
1978
1940
1978
1932
1978
1966
1939
1955
1968
1951
1942
1941
1975
1956
1971
1958
1964
1947
1966
1920
1976
1963

106.
107.
108.
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
128.
129.
130.
131.
132.
133.
134.
135.
136.

Sulji (Redo) Redep


Sulji (Salko) Hajro
Talovi (Mustafa) Ensad
Tihi (Reif ) Ahmo
Uzunovi (Halid) Ekrem
Veli (Beir) Beo
Zuki (Huso) Alaga
Zuki (Huso) Velaga
Hasanovi (Ibro) Demal
Hasanovi (Hurem) Ibro
Sejdinovi (Sejdalija) Selman
Sejdinovi (Sejdalija) Sabit
Sulji (amil) Avdija
Sulji (amil) Halid
Hasanovi (Alija) Almaz
Mustafi (Nezir) Meho
Salki (Abdulah) Izet
Sulji (Edhem) Juso
Ali (Adem) Sadet
Jahi (Izet) Jasmin
Nuki (air) ahin
Ali (ukrija) Seid
Sulji (Edhem) Behrem
Ali (Ahmet) Mahmut
Zuhri (ean) Ismet
Mehmedovi (Bego) Demail
Ikanovi (Ahmo) Musa
Mehanovi (Hasan) Atif
Hasanovi (Reid) Emin
Beirovi (Ramo) Juso
Hidi (amil) Saa

1971
1962
1977
1950
1967
1939
1960
1956
1979
1944
1970
1976
1978
1970
1978
1977
1971
1958
1978
1973
1941
1964
1964
1971
1933
1935
1975
1931
1950
1966
1964

4 Pogledi

OSLOBOENJE 11. juli/srpanj 2015.

Sina u mezar danas sputa i ulsa Ali

Ali potpisuje identifikaciju sina Seida

Prepoznala sam
ga po koulji
koju je nosio

Komemorativna sjednica Skuptine optine

PROLOST NE MO
PROMIJENITI, GRA
BUDUNOST

Znam ja i gdje mi je mlai sin ukopan i,


ako treba, sama u otii tamo, kae ulsa

Dijete je to
Posmrtne ostatke Seida Alia
su tokom 2005. godine pronali
lanovi Instituta za nestale osobe
BiH i to u dvije grobnice na irem
lokalitetu Kamenice. Pronaeno je
vie od pola tijela i majka ulsa
odluila ga je ukopati, ne bi l mu,
kako ree, konano mogla prouiti Fatihu i poeljeti lahku zemlju.
- Ako Bog da pa se nae jo dijelova, pa kompletiramo kosti, ali
i ovako je puno lake. Sad kad se dijete ukopa, mogu oti kod njega,
prouit mu ta. Al opet nije lahko.
Dijete je to moje. U kakvom to svijetu majka kopa svoje dijete, kazala nam je ulsa.
S obzirom na to da je ulsa
imala i sina Sehada, koji je tek nekoliko godina bio mlai od svog
brata, prilikom identifikacije su
postojale odreene nejasnoe o
kojem se sinu radi. Meutim, majka je Seida prepoznala po koulji
koju je taj dan nosio.
- Po svemu to znam i to su oni
nali, radi se o starijem. Koulju koju su nali nosio mi je stariji sin
onog dana kad sam ga zadnji put
vidjela. Prepoznala bih tu koulju
meu hiljadu drugih, prisjea se
majka ulsa.
I mlai sin je tog dana nosio koulju, jednobojnu. Od majke ulse ga je, dok su svi bili zajedno na-

MJESTO ZA BRATA
Do mezara sina
Seida, majka ulsa
je u Potoarima
ostavila i mjesto za
dvadesetetverogodinjeg
Sehada jer, kako kae,
nada se da e ga pronai
dok je iva

polju, odvojio profesor koji je Sehada prepoznao, jer mu je predavao i u srednjoj koli. Profesor, ijeg se imena majka ulsa nije
mogla sjetiti, priao im je i prozvao
naglas Sehada.

Profesor delat
- Profesor ga je izdvojio iz grupe,
potapao po ramenu i rekao mu
dobar si ti momak, doi ti sa
mnom, i odveo ga. ula sam da ga
je odveo prema Bajinoj Bati ili do
Skelana, kae ulsa.
Poast svim stradalim Srebrenianima

Foto: D. Krijetorac

enjem Fatihe i minutom utnje juer je na


komemorativnoj sjednici Skuptine optine
Srebrenica odata poast svim
nevino stradalim rtvama u posljednjem ratu. Sa sjednice kojoj
su prisustvovali odbornici, poslani ci, la no vi Par la men tar ne
skuptine BiH, predstavnici nevladinih i meunarodnih organi-

zacija, predsjednik Slovenije Borut Pahor i potpredsjednik RS-a


Ramiz Salki, porueno je da se
prolost ne moe promijeniti, ali
da moemo izgraditi zajedniku
budunost za sve.

Bez velikih rijei


- Danas nam nisu potrebne
velike rijei, danas nam treba
da se u miru i tiini pomolimo za

due svih nastradalih, jer na ovome prostoru nema porodice koja nije preivjela ratne strahote
koje su prouzrokovale razaranja
i progone. Zbog toga svaki razuman ovjek treba da se moli za
due svih ubijenih graana Srebrenice. Danas svi treba da poaljemo poruku koja nee naruiti ono to se godinama u Srebrenici pokuava graditi, a to su mir,

Fatima Alji danas e ukopati najmlaeg sina


ulsa: Prepoznala bih njegovu
koulju meu hiljadu drugih

SAMO SAM PRIGRLILA DEM

Prilikom identifikacije sina Seida u junu ove godine u Podrinjskom identifikacionom projektu u
Tuzli, majka je lanovima komisije za identifikacije iznijela i detalje o moguem mjestu gdje je njen
mlai sin ukopan.
- Znam ja gdje mi je dijete ukopano i ako treba, sama u otii tamo ako nee niko sa mnom. To je
majdan pod gradinom Ivia, malo preko Markove livade, pod umom - tu mi je dijete ukopano, kazala je tom prilikom majka ulsa
lanovima komisije, koji su obeali pretraiti navedeni lokalitet.
Do mezara sina Seida, majka
ulsa je u Potoarima ostavila i
mjesto za dvadesetetverogodinjeg Sehada jer, kako kae, nada se
da e ga pronai dok je iva. Pored
dva sina, ulsa Ali je izgubila jo
i mua i dva djevera, koje je ve ranije ukopala u Memorijalnom
Miren Alji
centru Potoari.

Tri sina, suprug i brat su mi ubijeni. eka 20 godina i samo aka kostiju,
Tabuti sa 136 rtava srebrenikog genocida danas e nakon
dugih 20 godina biti sputeni u
mezarje Memorijalnog centra
Potoari. Smiraj due nai e i
najmlai sin Fatime Alji - Demal. Imao je svega 17 godina
kada je ubijen. Majku Fatimu
zatekli smo u krugu mezarja.
Sjedi na klupici i gleda prema zemlji. Govori nam da je sve izgubila i ostala bez ikoga.

Bol i tuga

Foto: D. Krijetorac

Tridesetjednogodinjeg sina Seida danas e, u Memorijalnom


centru Potoari, u zemlju spustiti
ulsa Ali iz srebrenikog mjesta
Trubari. Kao i hiljade drugih majki, i ulsa je svog Seida posljednji
put vidjela 11. jula 1995. godine,
kad su srebreniki mukarci krenuli spas traiti u umama na putu
prema Tuzli i slobodnoj teritoriji u
Federaciji BiH.

Alji: Kako ivimo, mi najbolje znamo

- Tri sina, suprug i brat su mi


ubijeni. Ubijeni su u Kravici.
Demal je imao 17 godina, eval
21 i Sabahudin 22. Sabahudin je
ubijen 1992. godine, bio je vojnik
Armije RBiH. Njegove kosti jo
nikad nisu pronaene. Sina evala i supruga Sulju ukopala sam
2006. godine. Doekala sam na-

kon 20 godina i da najmlaeg


ukopam. ivi se. ivi se ivotom, a kakvim, to mi najbolje
znamo. Bol, tuga. Dali su mi jednu aku koica nije sve naeno. eka 20 godina i samo aka
kostiju. Ne gubim nadu da u i
ostale kosti nai, ali hou li ja to
doivjeti, ne znam, govori tiho
Fatima, dok gleda prema hali
bive fabrike akumulatora, mjestu odakle je i krenula najstranija srebrenika pria.
Prisjeajui se kobnog 11. jula,
kae nam kako sinovi nisu bili
oenjeni, te da nema unuad
koja bi je podsjeala na njih.
- Teko se to i pria. Suprug i
dva sina su otili umom. Traili su spas. Ne postoje rijei koje
mogu opisati ta se tih dana deavalo u Srebrenici. Dola sam sa
majkom, snahom i njenom dje-

Pogledi 5

11. juli/srpanj 2015. OSLOBOENJE

Srebrenica

Fatima Rami je posljednji put sina


zagrlila prije dvadeset godina

EMO
ADIMO
Svaki razuman
ovjek treba da se
moli za due svih
ubijenih graana
Srebrenice, kae
Milovanovi
Pomirenje i EU su
najvaniji za BiH,
istie Pahor
tolerancija, dijalog, uvaavanje i
razumijevanje, kazao je predsjedavajui SO Srebrenica Milo
Milovanovi, pozvavi sve graane ovoga grada da 11. i 12. juli
obiljee na civilizovan i dostojanstven nain.

Hrabar
korak Vuia
Govorei o dolasku premijera Srbije Aleksandra Vuia,
Durakovi je kazao kako je to
vrlo pozitivan i hrabar korak.
- On nije sigurno u dobroj prilici, s obzirom na to da je srpsko
javno mnijenje generalno podijeljeno oko nekih stvari, a na
njemu je ta historijska odluka,
da napravi taj iskorak. Vjerujem
da se njegovim dolaskom otvara nova stranica saradnje ili
odnosa koji e biti dobri za oba
naroda, smatra Durakovi.

O Srebrenici u Muzeju AVNOJ-a


U Muzeju AVNOJ-a u Bihau odrana je komemorativna sjednica povodom 20. godinjice genocida poinjenog u Srebrenici.
- Malo gdje u BiH imate to da na ovakvom mjestu, kao to je Muzej AVNOJ-a, gajimo antifaistike ideale i dojueranjim naim ratnim neprijateljima aljemo poruke multietninosti, suradnje, pomirenja... Kao to ne postoji na svijetu da na takvu nau ljubav ne uzvraaju nikako, ak ele rei da se nita nije ni desilo, nikakav zloin ni
genocid, e to nee moi ostati tako, jer samo na istini mogue je budunost graditi, kazao je gradonaelnik Bihaa Emdad Galijaevi.
Na komemoraciji su govorili i istoriar Mujo Begi, predsjedavajui Gradskog vijea Roman Juri i premijer USK-a Izudin Saraevi, koji e sutra biti u Potoarima.
F. B.
Naelnik amil Durakovi istaknuo je da treba raditi na procesu
koji e osigurati da imamo 100
godina mira u budunosti, u kojem
se vie nikada nee govoriti o ratu
i stradanjima. Izrazio je nadu kako tokom obiljeavanja 11. jula,
Dana sjeanja na genocid u Srebrenici, nee biti nikakvih ekscesnih
situacija niti onoga to bi eventualno ugrozilo stanje u gradu.
- Nadam se da emo kao domaini ostaviti dobar utisak i da
neemo uiniti nita to bi ostavilo lo efekat za nas koji ovdje ivimo i 13. i 14. jula i ostalih dana
u godini, rekao je Durakovi.
Predsjednik Slovenije Pahor
kazao je da je doao kao prijatelj
svih naroda u BiH i svih ljudi, te
da su nakon svih politikih i meunarodnih razgovora i dogovora na kraju ljudi ti koji kreiraju budunost.
- Najtea stvar koja eka tu generaciju koja ne smije zaboraviti zloine je da oprosti, ali ne da

zaboravi, nego da prui iskreno


ruku drugome i sa saradnjom
pravi budunost, kako bi naa
djeca bila spaena u budunosti od opasnosti koje su se desile
prije 20 godina, kazao je Pahor, istakavi kako je poslije Drugog
svjetskog rata trebao dugi niz
godina, odnosno desetljea, da bi
se neke stvari razrijeile, s obzirom na to da to nije bio rat samo
protiv nacizma ve i rat u kojem
je pucao i brat u brata.

Dobra volja
- Sada je trenutak da se neke
stvari rijee. Ne moemo niti
smijemo ekati 50 godina da bismo to uinili. Ako emo to propustiti, znai da ostavljamo na ramenima nae djece da naprave to
to bismo ipak sa dobrom voljom
mi trebali napraviti, kazao je Pahor, dodavi da su pomirenje i
evropski put najvaniji za BiH,
kako bi naa zemlja imala budunost svoje djece.
E. Barimac

ALA I NITA NISAM REKLA


pria Fatima, koja traga i za Demalovim bratom Sabahudinom
com u Potoare. Rijeke naroda su
ile. Mladi je doao sa svojom
vojskom i poelo je odvajanje
mukaraca i ubijanje. To se opisati ne moe, prisjea se Fatima.
Dok opet sputa pogled prema
zemlji otima joj se uzdah, teak,
ali suzu ne puta.
- Niko nita nije priao. Niko
nita nije znao - ni kuda e ni ta
e. Zadnju no prenoili smo zajedno u jednoj zgradi kod bolnice. Samo sam onoga maloga,
Demala, prigrlila uza se kada su
odlazili. Nita nisam rekla. Oti-

li su. Izgubila se i ja i oni, govori Fatima.

Srce puca
Prisjeajui se dana kada je u
kamionima sa ostalim enama
naputala Srebrenicu, kae nam
kako se nadala da e ih nai u Tuzli, ali
- Kada smo krenuli odavde, u
putu sam vidjela moje dijete pored ceste bez glave i jo nekoliko
ih je bilo poredanih. Prepoznala
sam ga po odjei. Boli. Suprug i
drugi sin drali su ruke iza glave.

PRIZOR IZ KAMIONA
Kada smo krenuli odavde, u putu sam vidjela moje
dijete pored ceste bez glave i jo nekoliko ih je bilo
poredanih. Prepoznala sam ga po odjei. Boli.
Suprug i drugi sin drali su ruke iza glave. Pohvatali
su ih. Ne znam kako sam uspjela to preivjeti

Pohvatali su ih. Ne znam kako


sam uspjela to preivjeti. Srce mi
je pucalo. Da mi je neko rekao da
majka to moe preivjeti, ja bih
rekla da ne moe. Ali, eto, kae
Fatima.
Majka Fatima identifikovala je
Demala 2008. godine, evala i
Sulju 2006.
Danas ivi u Sarajevu. Sa sjetom nam govori da je ivjela kod
Skelana, da je tamo lijepo i da voli otii na svoje.
- Ali, ta u ja tamo sama? Nema mi niko ni drveta donijeti, a ni
namirnica. Nema ko otvoriti vrata. To to se vratilo, to je sve stariji svijet. A voli se otii u svoje
mjesto. Tu sam djecu svoju i rodila i podizala i ivjela fino. Znam da
ih nema, bolno je i tuno da odem,
ali opet mi drago kad sam tamo,
E. Barimac
govori Fatima.

Fatima sa unukom Minom

Sve je tee otii


u Potoare

Nali su jednu nogu i podlakticu od mua, ali


djeca ne daju da se tako kopa. Ja bih rado
da i njega smjestim i da mu mogu otii, al ne
mogu ni protiv djece, pria Fatima
Putem Memorijalnog centra
Potoari, posljednjeg poivalita vie od est hiljada Srebreniana ubijenih u genocidu 1995.
godine, krenula je i Fatima Rami. Tu je prije nekoliko godina
ukopala tada dvadesetogodinjeg sina Midhata, kojeg je posljednji put vidjela 1995. godine
kad se sa ocem Ramizom uputio prema slobodnoj teritoriji.

ivot nije lak


Tada ih je obojicu posljednji
put vidjela, prije dvadeset godina, ali kae da nikada nee zaboraviti pogled u njihovim oima pun nade da e se svi ponovo vidjeti.
- Nismo nita posebno rekli
jedni drugima. Mislili smo da je
samo pitanje vremena kad emo se ponovo vidjeti i nastaviti svoj ivot. Mu mi je rekao: vidimo se jo malo i uvaj nam
djecu. Sina sam samo zagrlila.
Nikad se vie nismo vidjeli, kazala je Fatima.
Fatima je sa muem i estero
djece do srebrenikog egzodusa ivjela u naselju Karaii. Po
zlu je krenulo ve u prvoj godini rata, kada joj je ubijen najstariji sin Mirsad. Nakon to su ga
pokopali u Karaiima, nastavili su ivjeti sve dok etniki
agresor nije odluio zbrisati sve
to je bonjako u Srebrenici.
Fatima je sa etvero djece krenula u autobusima prema Tuzli,
a mu i mlai sin su umom trebali doi do grada soli.
Obojica su ubijena na putu
prema Tuzli. Mlaeg sina je nala prije nekoliko godina i pokopala ga u Potoarima, zajedno
sa jo nekoliko lanova ire porodice. Mua jo nije pronala.
- Prije dvije godine su nali jednu nogu i jednu podlakticu od
mua, ali djeca ne daju da se tako kopa dok to ne bude kompletnije. Ja bih rado da i njega smjestim i da mu mogu otii, al ne mo-

gu ni protiv djece, kae Fatima.


etvero djece sa kojima je
autobusima prevezena u Tuzlu
danas su odrasli ljudi i svako
ima svoju porodicu. Jedan od
sinova, zajedno sa suprugom i
dvoje djece, ivi s njom u kolekti vnom cen tru Mi ha to vi i,
najveem kolektivnom centru
u cijeloj BiH, udaljenom od
Tuzle petnaestak kilometara.
Njih petero ive od ehidske
penzije.

SJEANJA
Pokuala sam se ja
vratiti i u Karaie i
tamo nastaviti ivot,
al tad to nije bio onaj
ivot koji smo tamo
ivjeli. Gdje god poem
tamo, sve me na djecu
sjea, istie Fatima
- ivot nije lahak nikako. Al
nije nigdje. Pokuala sam se ja
vratiti i u Karaie i tamo nastaviti ivot, al tad to nije bio onaj
ivot koji smo tamo ivjeli. Gdje
god poem tamo, sve me na
djecu sjea. Nakon etiri godine sam odluila da se vratim,
zbog djece, jer oni to nisu mogli podnijeti, prisjea se Fatima.

Prijavila bih se
Kae da bi sad ponovo ila,
sad kad su joj djeca odrasla, ali
nema gdje. Kad se prvi put vratila, ivjela je u montanoj kui, koja je, kako kae, ljeti bila
odlina za ivot, ali je zimi bilo
nesnoljivo hladna.
- Kad bi projekat povratka
opet zaivio onako kako je to bilo ranije, ja bih se prva prijavila. Hou da budem gdje sam ivjela sa svojim ovjekom, pa
kako mi bude, kae Fatima.
Danas Fatima ivi zajedno sa
vie od 400 raseljenih osoba,
uglavnom Podrinjaca, u centru
M. Alji
u Mihatoviima.

6 Pogledi

OSLOBOENJE

11. juli/srpanj 2015.

Doc. dr. sci. Rifat Ke

Neka njegova dua


nae mir, a i nama
e biti lake

JO TRAGA

Sve ove godine ekali smo da se pronau


i ostali dijelovi, pa da ga onda ukopamo.
Jednostavno smo izgubili nadu da emo
pronai sve
unih 20 godina Midhat Jusupovi i njegova trojica
brae Samir, Said i Jusuf i
majka Rasema ekali su da
u mezar spuste oca i supruga Ramu. Ubijen je u srebrenikom genocidu dok je pokuavao doi do
Tuzle. Nekompletni posmrtni ostaci otkriveni su u mjestu Liplje
2005. godine. Ovo je samo jedna u
nizu pria koje svjedoe o veliini
srebrenike tragedije i tuge.
Iako je tada imao samo osam godina, Midhat se dobro sjea traginog jula 1995. godine kada je napustio rodnu Gornju Bukovicu
udaljenu od Srebrenice oko 18, a od
Milia 10-ak kilometara.

Foto: A. Mehmedovi

Nakon 20 godina Midhat Jusupovi


e ukopati oca Ramu

Majka Rasema sa unukom Ramizom

U svom
dugogodinjem radu
nikada nisam uo od
ovih ljudi da su se
poalili zato to su
izgubili kuu ili svu
imovinu, ali sam vrlo
esto uo kako se
osjeaju kao da im je
neko otrgnuo dio due
ili srca zbog gubitka
sinova, brae, oeva...
Razgovarao: Edin BARIMAC

Midhat sa suprugom Zlatijom i kerkicom Emom

Skoro dvije decenije radite na ekshumacijama i


identifikaciji rtava genocida.
Koliko je poziv koji ste odabrali i ono sa im ste se susretali
proteklih godina uticao na Vas
privatno?
- ivotni putevi mnogih ljudi u
naoj zemlji su drastino promijenjeni zbog onoga to nas je
pogodilo devedesetih godina.
Sticajem okolnosti ja sam tokom
rata promijenio specijalizaciju
iz patoloke anatomije te se naao u vodama sudske medicine,
a zbog obima poslova najveim
dijelom vezan za predmete ratnog zloina.

Prva zasjeda
- Rastali smo se ispred kue.
Dvojica brae i otac krenuli su preko ume prema Tuzli, a majka,
brat i ja prema Potoarima. Sjeam
se: kada smo doli u Srebrenicu, bilo je mnogo naroda. Bilo ih je iz Vlasenice, epe, Bratunca... Bili su iscrpljeni. Sa majkom i est godina
starijim bratom uspio sam se
ukrcati u autobus i tako prei do
Kladnja na slobodnu teritoriju, govori nam Midhat.
Dvojica brae koja su krenula sa
ocem drala su se zajedno do prve
zasjede srpskih vojnika.
- Tada su se razdvojili od babe.
Svako je otiao na svoju stranu, na
tri strane. Said je iao ka epi i bio
tamo dok i epa nije pala. Najstariji brat Samir tumarao je tri mjeseca po umi dok je doao do slobodne teritorije. Njih dvojica su se uspjela izvui, ali babo nije. Kau da
je bio blizu slobodnoj teritoriji, ali
nije uspio prei jer je bio ranjen.
Najvea bol je kada zna da je ovjek umro i gladan i edan, kae
Midhat i tiho nastavlja:
- Iznenada su nam javili prije
deset godina da su ga pronali. Potrefilo se da smo majka i ja u tom
trenutku veerali. Nije nam bilo ni
do ega. Otiao sam u Liplje. Tijelo je jo bilo na povrini. Na tom
mjestu naeno je jo est tijela. Sve

1.000 N

Smiraj due nakon dvije decenije

ove godine ekali smo da se pronau i ostali dijelovi tijela, pa da


ga onda ukopamo. Jednostavno
smo izgubili nadu da emo pronai sve, tako da smo odluili da
ove godine obavimo denazu.
alost je, ali i na neki nain radost
da se zna gdje je mezar, da se zna
gdje su kosti. Neka njegova dua
nae mir, a i nama e biti lake.

Sjeanja
Majka Rasema u selo, na razmeu optina Srebrenica i Milii,
vratila se 2005. godine kada joj je
obnovljena kua. Dobro podnosi
sve to se deava i jaka je.
- Sjeanja su tu, ali... To je njezin ivotni drug bio. Dobro je.
Imam i bratia, 14 mu je godina,

Predmeti koji su pronaeni prilikom pronalaska tijela

Foto: A. Kajmovi

dali smo mu ime po dedi. Govore da jako lie, kae nam Midhat
i dodaje da je Rasema svaku denazu bila u Potoarima, jer mnogo je prijatelja, komija, lanova
porodice ubijeno, tokom rata 22
iz familije je stradalo.
Danas, ovaj 28-godinjak je porodian ovjek. U rodno selo se
vratio 2009. sa suprugom Zlatijom.
Ubrzo su dobili kerkicu Emu koja je prvo dijete koje je roeno u
Gornjoj Bukovici nakon rata, a uskoro e postati i po drugi put roditelji. Bavi se stoarstvom i poljoprivredom, a kae da ivot u Bukovici, iako ima samo pet stanovnika od
nekadanjih 175, i nije lo pogotovo ljeti kada u selo dou i nai ljudi koji ive u dijaspori, pa selo bar
nakratko oivi. Ipak, problemi nastaju kad doe zima.
- U selu ivi i jedna starija gluhonijema ena. Pomaemo se, ali zimi je najgore. Da bar ja imam traktor, da mogu oistiti put jer kad padne snijeg, mi smo skoro odsjeeni, kae Jusupovi.
I bez snijega do Bukovice se teko dolazi, bar iz pravca Srebrenice. Put je neprohodan zbog
klizita koje je u prologodinjim vremenskim nepogodama
unitilo dio puta, a koji jo nije saniran. Do sela se moe doi samo
Edin Barimac
iz Milia.

Teak zadatak
Kada je krajem 1998. godine
Meunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) preuzela voenje i organizaciju traenja nestalih na podruju Bosne i Hercegovine i regije ponueno mi je da
vodim poseban projekat koji bi se
bavio iskljuivo organizacijom
poslova oko identifikacije rtava
iz dogaaja u i oko Srebrenice u
julu 1995. Projekat je poeo u januaru 1999. pod nazivom Podrinje identifikacijski projekat kao
dio naunog programa ICMP-a i
jo predstavlja vanu kariku u
lancu identifikacije. Ovaj period
od skoro esnaest godina je naravno dao peat i mom profesionalnom angamanu.
Po zavretku rata odmah
ste ili na masovne grobnice. Sasvim sigurno da se
nerado prisjeate tih slika.
Ipak, sa ove vremenske distance moete li nam ispriati kako su izgledali ti prvi susreti sa
surovom stvarnou posljedica rata?
- Prve dvije godine, neposredno poslije rata, tada kao specijalizant sudske medicine uz svog
mentora prof. dr. Zdenka Cihlara, kao dio ekspertnog tima bili
smo angaovani od istranog su-

dije Kantonalnog suda u Tuzli,


koji je zajedno s nama odlazio na
teren, na prikupljanje posmrtnih
ostataka sa povrine zemlje na irokom podruju koje je uglavnom pratilo pravce kretanja kolone ljudi koji su nastojali da dou na podruja pod kontrolom
Armije BiH. Takoer, bio sam
meu prvima koji su 1996. godine odlazili na podruje Gorada. Iako smo tokom rata doivjeli prizore masovnih pogibija ljudi, slika rasutih kostiju, linih
stvari i odjee, sa oiglednim
znakovima djelovanja ivotinja i
zvijeri nije nas ostavila ravnodunim, a u isto vrijeme smo shvatili kakav teak zadatak je pred
nama kad je rije o identifikaciji tih ostataka.
Moe li ovjek, kako bi u
narodu kazali, okameniti
na ono sa im se susree nakon gotovo dvije decenije?
- Kad se neko profesionalno
bavi poslovima kao to je sudska
medicina koja u osnovi zahtijeva istinoljubivost i objektivnost,
ne smije u svoj posao ukljuivati emocije. Ta crta profesionalne
znatielje i nastojanja da se na to
objektivniji i taniji nain doe
do istine vjerovatno ostavlja utisak na posmatrae da je neko
okamenio i u praksi je vjerovatno
najtee tu crtu uravnoteiti sa
osjeanjem empatije prema rtvi.
Svakodnevni kontakti s
porodicama rtava dio su
Vaeg posla. Kada Vam je bilo
najtee?
- Koliina ljudske tragedije kad
govorimo o Srebrenici je ogromna. U kontaktu sa porodicama

11. juli/srpanj 2015.

Pogledi 7

OSLOBOENJE

etovi, specijalista sudske medicine

Koridor smrti i Mar mira

AMO ZA OKO

ESTALIH

Muhamed Omerovi
(na slici lijevo)

ehidska krv na
svakom pedlju zemlje

Kada sam krenuo iz Srebrenice, svratio sam u jednu naputenu kuu


i napunio depove suhim ljivama i tu sam pio pekmez od jabuka, tako
da sam sve vrijeme imao energije, jer su suhe ljive dosta kalorine
a Muhamedom Omeroviem razgovarali smo 10-ak
dana prije 11. pohoda na
Mar mira Nezuk - Potoari. Uesnik je i lan Pododbora za organizaciju Mara mira od samog
poetka 2005. godine. Ujedno obavlja funkciju predsjedavajueg
Opinskog vijea Ilida.
- Od samog poetka sam u ovome. Prvo je bio Mar smrti, ali smo
htjeli da napravimo projekat za
budunost koji e spreavati sline
dogaaje, da bude evropski projekat put mira ili mar mira. Prvi
Mar smrti bio je malo drugaiji,
opasniji, jer je bilo minskih polja, jo
su bile svjee ratne rane, ali su mi
nekako ti pohodi ostavili najsnanije dojmove. Upoznao sam veliki broj
stranaca koji su zainteresovani za tu
priu. Ljudi koji dolaze na Mar mira iz BiH, regiona i svijeta meni su
nada da genocid nee biti zaboravljen. ovjek od 80 godina koji je prole godine bio na Maru mira rekao
je da e zaduiti svog unuka, koji sada ima tri godine, da kada bude mogao hodati, svake godine uestvuje na Maru mira i naslijedi svoga
dedu. To e mu biti amanet. Takva
razmiljanja su meni garancija da
Srebrenica nee biti zaboravljena,
ispriao nam je Muhamed.

rtava svakako shvatite da su


one izgubile neto najdragocjenije u ivotu. Ja u svom dugogodinjem radu nikada nisam uo
od ovih ljudi da su se poalili zato to su izgubili kuu ili svu
imovinu, ali sam vrlo esto uo
kako se osjeaju kao da im je neko otrgnuo dio due ili srca zbog
gubitka sinova, brae, oeva...
Ove godine obiljeava se i
20. godinjica genocida u
Srebrenici. Koliko e jo godina proi da sve srebrenike
rtve budu pronaene i dostojanstveno ukopane?
- Do danas od 269 zvanino
identifikovanih osoba u 136 sluajeva porodica se odluila da
ukopa ostatke 11. jula u Memorijalnom kompleksu u Potoarima. Naalost, niko ne moe sa sigurnou rei koliko e vremena
proi i da li e sve srebrenike
rtve biti pronaene i dostojanstveno ukopane.
Hoe li ikada biti mogue
utvrditi taan broj stradalih? Za koliko stradalih u Srebrenici se jo traga?
- Jedan od vanih zadataka Instituta za nestale osobe BiH je,
prema Zakonu o nestalim osobama, da formira centralnu evidenciju podataka nestalih kako bi

se tano utvrdio broj nestalih u


proteklom ratu.

Bolja organizacija
Znam da Institut radi na verifikaciji podataka i tek kada se taj
posao zavri vjerovatno emo
znati pravi broj stradalih. Ako
se uzme u obzir procjena da je
broj stradalih oko 8.000, to znai da jo tragamo za oko 1.000
nestalih.
Je li budunost traenja
nestalih (stradalih) dovedena u pitanje, kao i otvaranje
masovnih grobnica?
- Ne vjerujem da je budunost
traenja nestalih dovedena u pitanje, ali je oigledno da posljednjih godina ima puno problema
u otkrivanju informacija o mjestu masovnih grobnica.
Imamo li dovoljno vjetaka sudske medicine? Hoemo li moi privesti kraju
ovaj proces?
- Da smo imali razvijeniji sistem sudske medicine u zemlji,
vjerujem da bi i dosadanji posao
bio bre uraen. Mi iz struke ve
dugo ukazujemo na potrebu bolje organizacije i mogunosti
edukovanja novih kadrova, a to
bi sigurno doprinijelo brem zavretku procesa.

Obaveza
Uee u organizaciji Mara mira smatra svojom obavezom jer
eli doprinijeti poboljanju ovog
projekta, da to vie ljudi doe i oda
poast njegovim saborcima, prijateljima i poznanicima koji su izgubili ivote pokuavajui da dou do
slobodne teritorije 1995.
- Na kraju krajeva, na takav nain
e skinuti dio tereta sa mene, dio odgovornosti da sam mogao uiniti
neto vie za te ljude, kazao je Muhamed.
Na prvom maru 2005. - putu
smrti ili koridoru smrti - na startu u
Nezuku bilo je 500 - 700 uesnika,
od toga najmanje 70 posto su bili
stranci, uglavnom novinari iz cijeloga svijeta. Ostalo su bili nai ljudi
iz BiH, ali je bio vrlo malo onih koji su preivjeli taj egzodus 1995.
Svake godine se broj poveavao, kako su ljudi sluali o projektu, tako su

Foto: D: KRIJETORAC

SLIKE KOJE SE PAMTE


Iako smo tokom rata doivjeli prizore masovnih pogibija
ljudi, slika rasutih kostiju, linih stvari i odjee, sa
oiglednim znakovima djelovanja ivotinja i zvijeri
nije nas ostavila ravnodunim, a u isto vrijeme smo
shvatili kakav teak zadatak je pred nama kad je rije
o identifikaciji tih ostataka

eljeli da ponovo prou tim stazama, a onda se javila i elja djece poginulih saboraca da prou stazama
kojim su njihovi roditelji spaavali
glavu ili nisu spasili, pa su ostali na
tom putu.
- Sjeam se, jedne godine nam je
u govoru o kodeksu ponaanja reeno da vodimo rauna kako se ponaamo, da je na svakom milimetru te zemlje prosuta ehidska krv
i da moramo biti dostojanstveni,
mirni. Tako sam iao i posmatrao
sam tri dana jednu djevojku kako
povazdan plae. Trei dan je pitam,
poto mi je i rodbina, ta je bilo, ima
li neki problem. Ona kae da nema
nego su joj one rijei da je na svakom dijelu prosuta ehidska krv
stalno u glavi i da se boji da ne stane na bratovu ili oevu krv, ispriao
je Muhamed.

Svake godine, dodaje, poveavao


se broj uesnika i sad je vrlo teko
razgraniiti koliko ih je iz Podrinja,
ali je sigurno znaajan i impozantan broj onih koji su preivjeli srebreniki egzodus, a rasuti su irom
svijeta, tako da je na Maru mira
mogue vidjeti ljude koji su trenutno nastanjeni u Australiji, Americi, na Novom Zelandu i irom Evrope. Ove godine oekuje se oko
10.000 ljudi.
Muhamed je 1995. imao 21 godinu. to se tie puta od Srebrenice do
Tuzle, kazao nam je da njemu nije
bio ni previe naporan, poto je bio

u naponu snage, niti je imao nekih


fizikih ili psihikih posljedica. Spas
mu je bilo i to to je njegova brigade bila na elu kolone, uvijek se kretao meu prvih 200 ljudi.

Halucinacije
- ak sam dobrim dijelom puta
nosio prijatelja koji je u zasjedi u Liplju ranjen u lijevu potkoljenicu, pomogao sam mu da pree na slobodnu teritoriju. Nisam bio ni pretjerano gladan jer sam, kada sam krenuo iz Srebrenice, svratio u jednu
naputenu kuu i napunio depove suhim ljivama i tu sam pio pekmez od jabuka, tako da sam sve
vrijeme imao energije, jer su suhe
ljive dosta kalorine. U tom momentu to nisam znao. Dosta toga
sam i podijelio, kad neko malaksa
i pone da halucinira, dam mu
dvije, tri ili pet ljiva i ljudi se vrate,
povrate energiju. Ja nisam bio u krizi, ali sam svojim oima vidio stranih stvari, od toga da ljudi haluciniraju, ubijaju se, rade nekontrolisane poteze, isputaju hiljadu krikova, pria Muhamed.
Te halucinacije, dodaje, vjerovatno su bile posljedice umora i straha, neprirodnih okolnosti, bilo je
strano puno ljudi koji su halucinirali. Takoer, Srbi su sipali otrove koji proizvode takva ponaanja u vodotoke i bunare. Koristili su sve
mogue naine da ubiju to vie ljudi trovanjem vode, zasjedama, gaanjem iz svih moguih oruja i
orua, do ubacivanja svojih ljudi da
bi razbili kolonu i unijeli paniku i
odveli to vie ljudi da se predaju.
Ipak, koliko god to bilo bolno i teko, momenti kada se sretne sa
onima sa kojima je bio u tom najvanijem trenutku ivota za Muhameda su dragocjeni.
- Ljudi ive na raznim krajevima
svijeta u svim ovodunjalukim udobnostima, a ipak najradije priamo
o periodu rata. Svaki ovjek koji je
preivio srebreniki genocid ima
svoju priu, kad biste dvojicu ljudi
koji su putovali zajedno od starta do
cilja pitali ta su vidjeli, ne biste dobili isti odgovor, svako ima svoju priu. Vano je sasluati svakoga, svako je drugaije to gledao, kae MuJ. Salki
hamed.

8 Pogledi
Divim se narodu BiH
Povodom 20. godinjice genocida u Srebrenici, generalni sekretar Vijea Evrope Torbjorn Jagland uputio je iskreno sauee porodicama i prijateljima hiljada mukaraca i djeaka koji su masakrirani u Srebrenici. Ovo je
bio najvei zloin na tlu Evrope od Drugog svjetskog rata i dva meunarodna tribunala su ga proglasila genocidom. elio bih da iskaem svoje divljenje narodu Bosne i Hercegovine zbog kontinuiranih napora da se pomire sa vlastitom jezivom prolou i zbog predane posveenosti pomirenju. Jagland istie da mnogo govori injenica da se ova godinjica poklapa sa prvim predsjedavanjem BiH Komitetom ministara u Vijeu Evrope, institucije koja je zatitnica ljudskih prava na ovome kontinentu. Odluka BiH da joj prioriteti budu inkluzija i tolerancija, odraava veliki put koji je ova zemlja prela nakon rata, istie. Generalni sekretar je uvjeren da, u dananjoj krajnje fragmentiranoj Evropi koja se suoava sa talasom ksenofobije, nepovjerenja i socijalne nejednakosti, BiH
eka mnogo izazova: Pred vama je mnogo mostova koji treba da se izgrade, no brojni su zidovi takoer srueni.

Milion kostiju

U Memorijalnom centru Potoari, u organizaciji Centra za postkonflik tna istraivanja (CPI) i Udruenja Umjetnost revolucije (Art of Revolution), otvorena
je umjetnika instalacija One Million Bones (Milion kostiju), koja je uraena
u SAD-u 2013. godine. Polaganjem vie od milion runo izraenih kostiju bio je
to tada vidljivi protest volontera protiv genocida koji se deavaju u svijetu, kao
i masovnih zloina u Kongu, Sudanu i Junom Sudanu, Burmi, ali i BiH.
Instalaciju postavljaju volonteri iz BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije,
vedske, Sjedinjenih Amerikih Drava, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Holandije, Italije, Kostarike, Norveke, Slovenije, eke Republike, Austrije i Australije.

uhrine bombone
za okrepljenje due
Sedamdesetdevetogodinja uhra Mali bila je meu prvim povratnicima u Potoare. Vratila se 2003. godine i ivjela u garai, dok nije kuu obnovila.
Ukopala je dva sina prije etiri godine. Zatekli smo
je juer u Memorijalnom centru u Potoarima. Sjedi i eka da poasti bombonom i okoladicom svakoga ko ue u mezarje.
- Dijelim bombone i okoladice pjeacima, biciklistima i motoristima. Ve tri godine tako. Da halale svoj put i patnju. Nemona sam da neto drugo uinim za njih, ovo
je to mogu. Mala panja koja meni razgali, a njima okrijepi duu, kae Mali. E. B.

Stigli maratonci iz Vukovara


i biciklisti iz Beograda

OSLOBOENJE 11. juli/srpanj 2015.

Uesnici Mara mira sino stigli u Potoare

Prelazak trase
je privilegija
Ljudi koji uestvuju u Maru predstavljaju ono to i mi elimo za
BiH, a to su mir, hrabrost i nada u budunost, istie ambasadorica
Cormack Uesnici Mara su putokaz ka miru i pravdi, kae
muftija Fazlovi
Uesnike Mara mira Nezuk Potoari, kojima su se prikljuili i
uesnici mara epa - Potoari, juer u poslijepodnevnim satima
pred mezarjem u Potoarima doekalo je mnotvo naroda. Suze i tiina opisuju doek. Uesnici Mara su uli u mezarje, prouili Fatihu ili na neki drugi nain odali poast nevino ubijenim u genocidu u
Srebrenici 1995, te na svaki mezar
zaboli po jednu zastavicu Republike Bosne i Hercegovine, ljiljanku.

Dobra djela
Uesnici su juer marirali dionicu od Mravinjaca, preko Kamenica i unjara, do Potoara. U poslijepodnevnom dijelu Mara, nakon duma-namaza koji je u unjarima predvodio muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlovi, Maru su se
prikljuili amerika ambasadorica
u BiH Maureen Cormack i njen sin
William. Prije dume, ambasadorica se obratila uesnicima Mara
mira rijeima:
- Mome sinu Williamu i meni ovo
je prvi put da smo sa uesnicima
Mara mira i privilegovani smo
to smo doli. Mar mira obiljeava taj teki put koji su ljudi preli, kada su prije 20 godina izlazili iz Srebrenice. Svi oni koji pjeae u Maru mira odaju poast rtvama Srebrenice iz 1995. godine i drago mi
je da smo dio toga. Ovi ljudi koji
uestvuju u Maru predstavljaju
ono to i mi elimo za BiH, a to su
mir, hrabrost i nada u svjetliju budunost. Mi emo stajati uz te ljude na putu ka toj budunosti, istakla je Cormack.

Cormack: Na trasi Mara sa sinom Williamom

Muftija Fazlovi je tokom hutbe


govorio o tome kako e sve jednom izai navidjelo, nita, ni dobro ni zlo nee ostati skriveno,
Kuran nas opominje da zloinci ne
priznaju zloin, ali nas isto tako
upuuje da su svi ljudi na gubitku,
osim onih koji vjeruju, ine dobra
djela i koji jedni drugima preporu-

uju istinu i strpljenje. Za uesnike Mara mira rekao je da su oni


putokaz ka miru i pravdi.
Mustafa Tursunovi je, marirajui ka Potoarima, ispriao da
mu je trebalo 20 godina da se u njemu neto prelomi i da krene ovim
putem, samo sa suprotne strane,
koji je za njega 1995. znaio spas.

Spoj tri kon


etiri maratonca, koja su prije pet dana krenula ka Srebrenici iz Vukovara, juer su
iza podne, nakon 227 pretranih kilometara, stigla u Memorijalni centar Potoari.
Meu njima je bio i Elvir Rakipovi iz Osijeka, koji ve etvrtu godinu u ast
stradalih Srebreniana tri maraton prema Potoarima.
- Krenuli smo iza est sati, danas smo pretrali 46 kilometara. Osjetio sam
osobno ta je to rat. Mi nosimo poruku mira, elimo se pokloniti svim rtvama
koje su stradale u proteklom ratu, svim nevinim civilima, kazao je Rakipovi, dodavi kako mu je elja bila doi i zagrliti majke Srebrenice.
U Potoare je juer stiglo i 40 biciklista iz Beograda. Meu njima je i Simon
Simonovi, koji je istakao kako je veliki broj biciklista iz Beograda, ali da su sa
njima i Italijani, Maari, Bjelorusi, Ukrajinci, Amerikanci... Cilj je svima isti - odati poast rtvama i dati doprinos pomirenju u regionu.

Startao projekt
Mapiranje genocida
Zvanini poetak projekta edukacijskog paketa kola znanja Srebrenica - mapiranje genocida i postgenocidno drutvo obiljeen je juer u sarajevskoj Galeriji 11/07/95 uz prisustvo princeze Anne i britanskog ambasadora u BiH Edwarda Fergusona, javlja Fena. Radi se o obra zovnom resursu, obimnom izvoru podataka dostupnih na internetu. kola znanja je projekt kreativne produkcije FAMA Metodologija i Galerije 11/07/95, realizovan uz finansijsku podrku britanske vlade. Edukacijski paket dostupan na www.famamethodology.net.

Meu oko 10.000 uesnika Mara mira impozantan je broj stranaca, to se ne moe provjeriti ni u
kakvim statistikama: to samo moete primijetiti dok marirate i
gledate grupice ljudi koji priaju
njemaki, panski, engleski, francuski, norveki, vedski, italijanski,
turski... Uglavnom su to homogene grupe, nekoliko Francuza ili Italijana i sl. No, na ovogodinjem
Maru jedna grupa od etiri osobe posebno se izdvajala. Rije je o
etvoro mladih ljudi koje je spojila sluajnost ili sudbina, zavisi
kako se na to gleda. Sve etvoro
imaju dosta razlika, ali i slinosti.
Ovu godinu su odvojili za putovanje, sreli su se u Bosni i Hercegovini, odluili da skupa uestvuju na
Maru mira, svi su muslimani,
poeli su postiti prvi dan Mara,
koji je bio sunan i pakleno vru,

Pogledi 9

11. juli/srpanj 2015. OSLOBOENJE

Motomaraton Srebrenica 2015.

Ulazak u Memorijalni centar u Potoarima: Ljiljanke u rukama

Foto: D. Krijetorac

Tanja Fajon:
ast je biti
na Maru
U jednom dijelu Mara uesnicima se pridruila i Tanja
Fajon, zastupnica u Evropskom
parlamentu. Nakon ulaska uesnika Mara u mezarje, ona im
se obratila i kazala: Ja ne mogu da naem prave rijei za to
to mi znai ovaj dan. Velika mi
je ast da sam bila sa vama, barem ovaj dan i sutra naravno.
Ovaj put znai put ka miru, pomirenju, slobodi, suradnji.
elim da vaa zemlja ima svjetliju budunost, da to bre ue
u EU, da imamo neku zajedniku budunost bez granica, da
smo prijatelji.

Kae da se tekoe ne mogu ni uporediti ni na kakav nain.


Uesnici Mara su juer proli
pored dvije bitne lokacije iz tog ratnog perioda. Prva je uma iznad
sela Kamenice, gdje je bila zasjeda
i gdje su pobijeni mnogi Srebreniani, ekajui svoje saborce da
prou kroz minirani teren na Bu-

ljimu. A drugo bitno mjesto su


unjari, odakle su Srebreniani
krenuli na put ka Tuzli.

Neopisive muke
Niko ne zna ta su preivjeli ljudi koji su pjeke, preko uma, doli iz Srebrenice na slobodnu teritoriju u Tuzlu 1995. godine. Koliko

tinenta i etiri drave


ali dolaze iz razliitih drava i s razliitih kontinenata.

Susret u vozu
Iako vozovi vie nisu to su nekada bili, zbog poznatog stanja u eljeznikom saobraaju BiH, i dalje
su mjesta na kojima nastaju prijateljstva i ukrtaju se razliiti ivotni
putevi. Naime, Yasemin iz Njemake i Emily iz Japana ranije su se srele u Indoneziji, te su odluile ove
godine zajedno posjetiti Bosnu i
Hercegovinu. Putujui vozom iz
Mostara za Sarajevo, upoznale su
Meryem iz Maroka i Mohammada
iz Indonezije, koji se dotada nisu
poznavali.
- Ovu godinu sam odluio samo
da putujem, pa sam tako odluio
posjetiti i BiH. Zaista sam elio iskusiti kakav je ramazan u nekoj drugoj zemlji. Meryem nas je uputila

gdje moemo da jedemo u Sarajevu, koji su dobri restorani. Ona


nam je ispriala i za Mar, tako da
smo odluili zajedno doi i uestvovati, ispriao je Mohammad.
Meryem su za Mar rekli njeni
porodini prijatelji, poto se interesujemo za historiju, a nismo mnogo znali o ratu, odluili smo doi,
dodala je Yasemin.
- Ovu godinu sam odluila da putujem. Poto je ramazan, stala sam
ovdje, jer nije lako postiti i putovati. Ranije sam ula o Maru i htjela
sam sudjelovati i podrati ljude, uraditi neto posebno, nezaboravno,
zato to je to zaista tuna pria, neto o emu svijet mora znati. Svijet
se mora izviniti ovim ljudima, tako
da ponovo mogu nastaviti ivjeti zajedno, objasnila je Meryem.
Emily kae da je ljudi esto pitaju zato ide u BiH, zar tu ima neto

god da se pria, nemogue je objasniti sve tekoe i strahote. Smrt,


glad, strah, umor... Svako ko je to
preivio, zasluuje orden, jer je
nemogue objasniti koliko je teko
podnijeti sve to.
Moda je najblie tome postiti i
pjeaiti preko uma, brda, rijeka...
Nepodnoljiva vruina, glad, e
i umor. Kada se osjeti nemo,
trnci u cijelom tijelu, samo priblino se moe zamisliti kakav je
bio osjeaj ljudi koji su 1995. pjeaili prema Tuzli, a uz to se nisu
mogli kretati slobodno, na svakom
koraku vrebala je smrt, nisu poznavali puteve, hodali su nou
J. Salki
kroz ume...
zanimljivo, poto je Hrvatska popularna kao turistika destinacija, dok
BiH ba i nije.

evapi za iftar
- Ja kaem zato ne, interesuje me
historija, elim znati vie o bosanskoj i zaista mi se svia priroda, predivna je. To su dva razloga. Vidjeti
Mostar zaista je bilo predivno, to je
definitivno jedno od najljepih
mjesta koje sam vidjela, pria Emily.
Za Meryem ramazan u Sarajevu
je zaista divan, bosanska i alirska
hrana su dosta sline - burek, orba, dolma... Atmosfera za ramazan
je predivna, Mostar je zbilja divan
grad, sretna sam ovdje, ispriala je
Meryem.
Mohammadu pak ne odgovara
hrana s puno hljeba: Mi u Aziji jedemo riu,objanjava i pria kako su
mu trebale dvije sedmice da nae
restoran koji nudi azijsku hranu.
Ali, poeo sam da jedem bosansku,
evape za iftar svaki dan, kae. J. S.

Foto: An. IMI

Da se ne zaboravi
i ne ponovi
Na svojemu putu ka Srebrenici, juer su kroz Sarajevo proli sudionici etvrtog internacionalnog motomaratona Srebrenica 2015, koji se odrava pod nazivom Da se ne zaboravi i ne
ponovi, a stanovnici glavnog grada toplo su ih pozdravili.
Kolona sa vie od 300 motociklista, koliko ih sudjeluje na ovogodinjem motomaratonu, iz BiH, Hrvatske, Slovenije, Austrije, vicarske, Njemake i Italije, zaustavila se u srcu grada, gdje
su odali poast i poloili cvijee na Spomenik ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992 - 1995, nakon ega su krenuli ka svojem krajnjem odreditu - Memorijalnom centru Potoari.

10 Pogledi

OSLOBOENJE 11. juli/srpanj 2015.

Matthew Holiday, ef Programa Meunarodne komisije za

CENTRI MOI NE ELE P


8.000 NESTALIH SREBR
To je osnovni problem u primjeni Zakona o nestalima, odnosno zavretku verifikacije centralne liste nestalih
Razgovarala: Jelena Milanovi

U BiH je pronaeno i identifikovano oko 70 posto


od ukupnog broja nestalih od
1992. do 1995. Iako nijedna
druga poratna zemlja nije postigla takav uspjeh, trebamo li
razumjeti i porodice koje jo
tragaju za najbliima, imajui
u vidu da se dojave o grobnici
esto pokau netanima? Takav smo sluaj imali prije nekoliko dana u Kamenici kod
Zvornika.
- Sasvim je sigurno da postoji
i taj problem, ali sa druge strane
vlasti BiH, odnosno nadlene
institucije imaju obavezu da provjere svaku informaciju do koje
dou. Nikad se ne zna je li ba to
ta informacija kojom se moe
otkriti masovna grobnica. E sad,
dvadeset godina je prolo od zavretka sukoba. U tih dvadeset
godina, odnosno u prvim godinama nakon okonanja rata od deset posjeta ili informacija o masovnim grobnicama moda je
njih osam poluilo rezultat. Meutim, sada je situacija obrnuta,
od deset informacija jedna ili
dvije mogu rezultirati stvarnim
pronalaskom posmrtnih ostataka na toj lokaciji.

Tri direktora
injenica jeste da to se vie
posmrtnih ostataka pronae, sve
je manje mogunosti i tee je
pronai one za kojima se i dalje
traga. Meutim, postoji obaveza
da se sve te informacije provjere,
jer se ne moe znati jesu li relevantne ili ne, sve do trenutka
dok se ne vidi stanje na terenu i
to je krug u kojem se vrtimo.
Spomenuli ste i u februaru
ove godine da Zakon o nestalima nikad nije do kraja primijenjen u BiH, pa koliko cijeli proces traenja nestalih remeti injenica da nikad nije rijeen ni status Instituta za nestale u BiH, da nam se deavaju
i stvari poput nedostatka novca za radnike koji rade na ekshumacijama?
- Poet u od Zakona o nestalim osobama BiH. Zakon postoji i na temelju njega je i osnovan
In sti tut za nes ta le BiH. Pro blem u primjeni Zakona je central na evi den ci ja nes ta lih,
odnosno njena verifikacija, koja jes te uspos tav lje na. De set
godina nakon stupanja na snagu Zakona, mi se i dalje borimo
s tim problemom. Bez potpune

verifikacije centralne evidenci je nes ta lih oso ba po ro di ce


nestalih ne mogu pristupiti svojim pravima. To sad otvara i jedan drugi problem, a to je fond
za potporu porodicama nestalih, koji je takoer predvien
Za ko nom. U stvar nos ti, broj
korisnika ovog fonda bio bi veoma mali, jer se radi samo o
onim porodicama koje nemaju
nikakvih drugih izvora primanja. Njihov broj ni izbliza ne bi
bio toliki kao to se to pokuava prikazati u javnosti.
Mislim da je osnovni problem
sa centralnom evidencijom nestalih to to je ovo pitanje ispolitizirano. Postoje odreeni centri
koji ne ele da vide potpunu verifikaciju, jer e se njom pokaza-

SETOVI POSMRTNIH
OSTATAKA
U jednoj vrei za tijelo
nalaze se dvije-tri osobe,
koliko god to runo
zvualo, odnosno 2-3 seta
posmrtnih ostataka. Ti su
ostaci vrlo rijetko
kompletni. Institut za
nestale osobe BiH
procjenjuje da u
mrtvanicama postoji oko
3.200 neidentifikovanih
posmrtnih ostataka,
meutim, ICMP-ovi
strunjaci smatraju da tu
ima mnogo vie osoba

ti da je u Srebrenici zaista nestalo osam hiljada ljudi, da su oni


ubijeni i na taj nain e se morati priznati sve ono to se dogaalo i tamo i u drugim dijelovima
Bosne i Hercegovine. To je osnovni problem u primjeni Zakona.
to se tie Instituta, on ima
svoj status, napravljen njegovim
osnivanjem. Institut je osnovan na temelju meunarodnog
sporazuma izmeu ICMP-a i
Vijea ministara BiH. Ono to
ICMP sada pokuava zagovarati, jeste da VMBiH, odnosno
drava u potpunosti preuzme
odgovornost za upravljanje Institutom. Potrebne su reforme
unutar samog Instituta, kako bi
se poboljala njegova funkcionalnost. Pritom mislim na nain na koji je strukturiran. On
ima svoj upravni, savjetodavni

odbor, ima Kolegij direktora od


tri lana. Na je prijedlog bio da
umjesto trojice direktora Institut ima jednog, da se Upravni
odbor potpuno ukine, da se zadri savjetodavno tijelo, ali da se
struktura Instituta za nestale
prilagodi strukturama svih ostalih dravnih institucija koje odgo va ra ju Vi je u mi nis ta ra ili
njegovim ministarstvima i na
kraju Parlamentu BiH.
Vijee ministara BiH prvi je
put jednoglasno proglasilo
11. juli Danom alosti u cijeloj
dravi. Oekujete li da ovaj saziv rijei bar dio problema koje ste naveli, budui da je najavljen i zakon o pravima logoraa, koji je u nekoliko navrata
odbijan u PSBiH?
- Da, to se tie toga i mi smo
primijetili od prole godine da se
stvari poinju kretati u boljem
pravcu, bar kad je u pitanju problem nestalih u BiH. ini se da
ovaj saziv VMBiH ima malo vie
sluha za probleme ovih ljudi, za
ono to se mora uraditi u ovom
procesu. Imamo jako dobru saradnju sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, imali
smo sastanke sa predsjedavajuim VMBiH i lanovima Zajednike komisije za ljudska prava
PSBiH i od svih smo dobili pozitivan odgovor, u smislu njihove
volje i elje da se stvari pokrenu
naprijed. Ministrica Borovac je
insistirala javno na tome da BiH
napravi mapu puta koja e je
odvesti iz problema nestalih,
odnosno pomoi da se pronae
i ovih preostalih 30 posto od
ukupnog broja nestalih. Zajednika komisija je odluila da 28.
avgusta odri sjednicu Parlamenta BiH koja e biti posveena iskljuivo nestalim osobama.
Nama se ini da je ovo momenat
koji moramo iskoristiti kako bismo krenuli tom mapom puta na
kojoj se radi.
Nedavno ste kazali i kako
moramo pristupiti novim
nainima u traenju nestalih, a
i iz Instituta su isticali kako bi
od velike pomoi bili satelitski
i aviosnimci. Jeste li na njih
mislili?
- Tano tako. Institut za nestale i Tuilatvo BiH moraju iskoristiti u potpunosti sve zrane
snimke nastale tokom sukoba, a
koji su dostupni. Radi se uglavnom o snimcima koji se nalaze
u Meunarodnom sudu za bivu
Jugoslaviju ili u razliitim ministarstvima drava koje su u to

vrijeme imale mogunosti i tehniku da te snimke naprave. ICMP je tu i pomae Institutu i Tuilatvu, u smislu posredovanja
sa State Departmentom, odnosno sa predstavnicima u Ambasadi SAD-a, koji su vrlo spremni
i rado sarauju u davanju tih
snimaka.
Moemo li onda zakljuiti
da domae institucije nisu
pokazale dovoljno interesa kako bi se ti snimci iskoristili?
- Ne bih ak rekao da se radi
o nedostatku interesovanja, ve
prije o nedovoljnoj informisa-

da imaju veoma puno posla, jer


su stotine i stotine sluajeva koje tek treba otvoriti. I onda opet
dolazimo do onog generalnog
zakljuka da pravda jeste dostina, ali i jako spora.
Moram rei da ICMP ima jako
dobru saradnju i sa Tuilatvom
BiH i sa Institutom za nestale, te
da prema naem dosadanjem
iskustvu, Tuilatvo ima visok
nivo integriteta i profesionalizma, bar u ovom procesu.
Posljednje dvije godine govorilo se i o pregledu stanja
u spomen-kosturnicama. Jesu

nos ti. Mi slim da ni su bi li ni


svjesni toga da snimci postoje,
a ko ji su nas ta ja li u vri je me
kada su nastale i masovne grobnice.
Hoe li povean broj tuilaca u Odjelu za ratne zloine poluiti rezultate, budui
da je mnogo prigovora na rad
dravnog Tuilatva?
- Siguran sam da e povean
broj tuilaca, pogotovo u Odjelu
za ratne zloine donekle ubrzati stvari, mislim da ih sad ve imaju 37. Meutim, problem se pojavio u njihovom finansiranju.
Koliko znam, finansiranje kroz
IPA fondove je obustavljeno, tako da trenutno ne znam kako e
se nai rjeenja. Zasigurno znam

li i tu problem finansije i kada


bi on mogao biti zavren?
- Proces pregleda NN posmrtnih ostataka poeo je 2013.
godine. Radi se o procesu u kojem uestvuju lanovi radne grupe, osnovane u tu svrhu, a to su
Tuilatvo BiH, lanovi Instituta
za nestale, nadleni patolozi,
odnosno vjetaci sudske medicine i strunjaci iz ICMP-a. Poeli
smo sa pilot-projektom, koji je
obuhvatio dvije-tri manje mrtvanice, upravo zbog obima posla.
Poeli smo u Sutini u Mostaru,
zavrili smo jo Gorade i Nevesinje. Trenutno su nai forenziki
antropolozi u mrtvanici u Visokom, a Visoko i Tuzla, odnosno
Identifikacioni centar Podrinje,

Doli smo do 166 reasocijacija, odnosno povezivanja razd

Pogledi 11

11. juli/srpanj 2015. OSLOBOENJE

nestale (ICMP) za zapadni Balkan

PRIZNATI
RENIANA
u Bosni i Hercegovini
upravo su dvije najvee mrtvanice sa hiljadama posmrtnih
ostataka. Za njih e trebati i puno vie vremena, nego za ove
prve tri. Svaka vrea za tijelo
mora biti otvorena i sve posmrtne ostatke koji se nau unutra najprije pregleda forenziki
antropolog, onda to sve mora
potvrditi vjetak sudske medicine, pa je rije o procesu koji se
i ne moe odvijati brzo. to se tie brojeva, od juna 2013, kada
smo poeli, do maja 2015. pregledane su 1.292 vree za tijela. Tuilatvo BiH jednu vreu za tije-

tale BiH, a koji interesuje Tuilatvo BiH. Pretpostavljamo da se


radi o oko devet posto istorijskih
sluajeva, no 91 posto su oni koji su od interesa i za Institut i za
Tuilatvo.

32 identifikacije
Pravo pitanje je zato kod ovih
91 posto nije dolo do podudaranja DNK profila sa onima koje
imamo u svojoj bazi. Razlog je taj
da je, to e se na kraju revizije i
pokazati, dolo do pogrenih
identifikacija u periodu nakon
sukoba, kada su se one radile tra-

Regionalna
lista
Jeste li imali dojava o
tome da se posmrtni ostaci nestalih u BiH nalaze u
nekoj od susjednih drava?
Na kojem je nivou ta saradnja?
- Institut za nestale BiH ima
veoma dobru saradnju sa komisijama za nestale Hrvatske
i Srbije, koju ICMP od samog
poetka podupire. itav problem ratnih zloina i traenja
nestalih je neto to se mora
rjeavati na regionalnom nivou. Nije rijedak sluaj da je
osoba nestala u jednoj zemlji,
porodica ivi u drugoj, dokumentacija je u treoj, a poinioci u etvrtoj zemlji. Bez regionalne saradnje bilo bi nemogue probleme rijeiti.
Moram pomenuti vrlo vanu
stvar, a to je saradnja izmeu
BiH, Hrvatske, Srbije, Crne
Gore i Kosova u kreiranju liste nestalih. U ovom trenutku,
svaka zemlja ima svoju listu, a
nije rijedak sluaj da se isto
ime pojavljuje na svim listama,
odnosno da postoje duplikati.
Naa ideja je bila da se svi podaci ujedine, da se izradi online baza koja bi bila stalno
aurirana i dostupna svim uesnicama. Sve zemlje bi bile
vlasnice baze, svaka bi je koristila za svoje potrebe, a uloga
ICMP-a je da se taj proces
odvija do kraja. Nije rijedak
sluaj da su osobe srpske nacionalnosti nestale u Hrvatskoj, a porodica ivi u Srbiji i ne
dobija informacije. Na osnovu
ovakve baze bi se tano znalo
koji su to sluajevi od zajednikog interesa, na kojima bi
dvije komisije mogle raditi.
Je li ta ideja pala na plodno tlo?
- Nesumnjivo je da postoji
interes, ali vrag je u detaljima.
Problemi se ne pojavljuju recimo na relaciji izmeu BiH,
Srbije i Hrvatske, koliko izmeu Srbije i Kosova, odnosno taj
pravni status Kosova je izazov i u ovom procesu. Mi se
nadamo da e Kosovo i Srbija
premostiti ovaj problem, jer
postoji jedna konsolidovana
lista sluajeva nestalih na Kosovu, koju moderira Meunarodni komitet Crvenog krsta,
koji ima pomae u auriranju, tako da bi ona mogla postati dio ove regionalne liste.

lo rauna kao jedan sluaj, meutim, u stvarnosti se dogaa da, kada se vrea otvori, u njoj se nalaze posmrtni ostaci vie od jedne
osobe. Prema naim proraunima, u jednoj vrei za tijelo nalaze se dvije-tri osobe, koliko god
to runo zvualo, odnosno 2-3 seta posmrtnih ostataka. Ti su ostaci vrlo rijetko kompletni. Institut za nestale osobe BiH procjenjuje da u mrtvanicama postoji oko 3.200 neidentifikovanih
posmrtnih ostataka, meutim,
ICMP-ovi strunjaci smatraju da
tu ima mnogo vie osoba. Neki
od ostataka potiu iz vremena
prije sukoba. To znai da se radi
o istorijskim sluajevima, koji
nisu u mandatu Instituta za nes-

dicionalnim, klasinim metodama. To znai da e se morati ii


porodicama koje su ukopale svoje nestale srodnike, da e se vjerovatno obaviti reekshumacija,
ali to je problem o kojem e se razmiljati tek po zavretku pregleda. Sljedea je mrtvanica u Istonom Sarajevu, a nakon nje idemo u kosturnicu u Banjaluci.
Prvi sastanak sa Tuilatvom u
Istonom Sarajevu je 26. jula i tad
poinjemo tamo raditi. Imamo
32 nove identifikacije, to nije veliki broj, ali je znaajan podatak
za te porodice i doli smo do
166 reasocijacija, odnosno povezivanja razdvojenih posmrtnih
ostataka. Jo jedan problem u
procesu pregleda jeste injenica

dvojenih posmrtnih ostataka

da je oko 600 posmrtnih ostataka ukopano, dakle ne nalaze se u


kutijama ili vreama. A zbog potpune transparentnosti procesa,
potrebno je sve te ostatke reekshumirati, pregledati i ponovo
vratiti. ICMP pokuava prikupiti finansijska sredstva za Tuilatvo kako bismo pomogli i ovaj dio
procesa.

Moramo prevladati sjene


prolosti
Jedanaestog jula obiljeavamo
genocid u Srebrenici koji je ostavio dubok oiljak u kolektivnom sjeanju
BiH, te Evrope u cjelini, poruio je
evropski povjerenik za politiku susjedstva i pregovore o proirenju Johannes Hahn povodom 20. godinjice genocida u Srebrenici. - To namee moralnu obavezu svima nama da ne smijemo
nikada zaboraviti. Na ovaj dan dajemo poast rtvama, a Evropa i svijet se suoavaju sa sopstvenim neuspjehom da ih zatite, naveo je Hahn. U isto vrijeme,
istaknuo je, ova komemoracija nas podsjea na potrebu prevladavanja sjena prolosti kako bi se izgradila prosperitetna budunost za nau djecu. - EU ostaje mirovni projekt i mjesto slobode i mogunosti za sve njene graane. Perspektiva
lanstva u EU za BiH je, dakle, nain da se prevladaju, jednom zauvijek, tragedije iz prolosti, poruio je Hahn, saopeno je iz Delegacije EU BiH.

20 ogledala za 20 godina
Nevladina organizacija ene u crnom
odrala je juer performans ispred zgrade Predsjednitva Srbije u Beogradu posveen danu sjeanja na zloin u Srebrenici. ene u crnom u tiini su nosile 20 ogledala kojima su eljele poruiti da Srbija u ogledalu vidi Srebrenicu i zato 20 ogledala za 20 godina.
Nosile su transparente s natpisima
Odgovornost, Solidarnost, Pamtimo, i 11. srpanj, dan sjeanja na genocid
u Srebrenici - proglasite!, prenosi Fena. U proglasu koji je proitan na skupu, ene u crnom pozivaju dravne organe da prekinu utnju i proglase 11. juli danom
sjeanja na genocid u Srebrenici, jer su to, kako navode, utvrdili i Meunarodni
sud pravde i Meunarodni kazneni sud za bivu Jugoslaviju. - Nehumano je i nerealno uskraivati dostojnu poast rtvama, navodi se u proglasu ena u crnom.

Drava je preuzela ozbiljnu


obavezu
Povjerenici Meunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), predvoeni bivim ambasadorom SAD-a u
BiH Thomasom Millerom, sastali su
se juer sa predstavnicima Regionalne koordinacije udruenja porodica
nestalih sa prostora bive Jugoslavije i podstakli ih da lobiraju za uspostavljanje jedinstvene evidencije nestalih. Na
sastanku sa direktorima Instituta za nestale osobe u BiH, Komisijom za nestale
osobe Vlade Hrvatske, te Komisijom za nestale osobe u Srbiji, povjerenici su pozdravili potpisivanje protokola o nestalim osobama, kao i upotpunjavanje i harmonizaciju hrvatske i srbijanske liste nestalih. Nakon sastanka sa predsjedavajuim
Vijea ministara BiH Denisom Zvizdiem, povjerenici su se susreli sa lanovima
Predsjednitva BiH te pohvalili prologodinje potpisivanje ICMP Deklaracije o ulozi drave u rjeavanju pitanja nestalih osoba, to, prema njihovom miljenju, predstavlja ozbiljnu obavezu za nastavak traganja za oko 8.000 osoba. Sjednicama je,
izmeu ostalih, prisustvovala i jordanska kraljica Noor, saopeno je iz ICMP-a.

Srebrenica kroz brojeve


U Meunarodnoj komisiji za nestale (ICMP) pripremili su letak, koji
e danas lanovi Komisije dijeliti u Potoarima i Srebrenici. Na letku je istaknuto kako se u Bosni Hercegovini i dalje traga za 8.000 nestalih Srebreniana i stanovnika epe, da je dosad identifikovano 6.930 stradalih u
periodu 1992 - 1995. iz ovog dijela Podrinja, a da je od tog broja 6.827 posmrtnih ostataka nestalih identifikovano na
temelju DNK analize. Na letku je i broj od 103 nestale osobe koje su identifikovane klasinim metodama.
Broj lokacija povezanih sa dogaajima u Srebrenici i oko nje na kojima su pronaeni posmrtni ostaci je 407. Od toga su 93 grobnice i 314 lokacija na kojima
su posmrtni ostaci pronaeni na povrini. Specijalisti sudske medicine i antropolozi su u mrtvanicama pregledali vie od 17.000 setova posmrtnih ostataka
u vezi s dogaajima iz Srebrenice 1995. ICMP je dosad prikupio i 22.268 referentnih uzoraka za DNK analizu. Broj nestalih na koje se ti uzorci odnose (nestali za koje su lanovi porodice dali referentne uzorke) je 7.743.
Za osobe ije je prijavljeno mjesto nestanka Srebrenica i njena okolina 1995,
vlastima je dostavljeno ukupno 17.267 izvjetaja o podudaranju DNK-a, ukljuujui i 10.242 izvjetaja o reasocijacijama (ponovnom povezivanju) razdvojenih skeletnih ostataka. Broj osoba predstavljen izvjetajima o podudaranju DNK-a je 6.827.
Spomenuto je i to kako se pred MKSJ-om nalo 20 osoba optuenih za zloine poinjene u Srebrenici i oko nje, a u okviru 13 predmeta. Od toga je 14 osoba osueno, a jedna osloboena. U toku su suenja u tri predmeta: u jednom
se eka presuda sudskog vijea (Radovan Karadi), kod drugog je u toku iznoenje doka za (Ratko Mladi), a trei (Stanii i Simatovi) je u albenom postupku. Slobodan Miloevi je preminuo prije okonanja procesa.

12 Pogledi

SAD ostaju uz BiH


Danas obiljeavamo 20 godina otkako je
pobijeno 8.000 ljudi u planinama istone Bosne i Hercegovine. Istina o nerazumnom zloinu protiv ovjenosti - o dijelovima tijela nagomilanim u masovnim grobnicama - okirala je savjest svijeta. Ova godinjica je snaan podsjetnik o potrebi da se suprotstavimo svim oblicima zla i ustanemo u zatitu
ljudskih prava i dostojanstva, kazao je juer
ameriki dravni sekretar John Kerry. Oni
koji su poinili taj masakr moraju biti izvedeni pred lice pravde. A mi se, ne samo danas nego svakog dana, moramo sjeati srebrenikih rtava i svih rtava rata. Sjedinjene Drave jesu i ostae nepokolebljiv partner graanima Bosne i Hercegovine - pruajui podrku u izgradnji sigurnosti kroz
Dejtonski mirovni sporazum, kao i ekonomsku i tehniku savjetodavnu pomo na
njenom putu od konflikta do obnove i razvoja. Na cilj je podrka kontinuiranom napredovanju Bosne i Hercegovine ka stabilnosti i prosperitetu u regionu u kojem graani mogu ivjeti kao susjedi u miru i uz uvaavanje prava svih. Sjeajui se srebrenikog genocida, odajemo poast rtvama ponovno izraavajui nau odlunu
namjeru da osiguramo da se tragedije poput ove vie nikada ne dogode.

Zabranjeni svi skupovi


u Beogradu
Ministarstvo unutranjih poslova Srbije zabranilo je sve skupove koji su bili zakazani
danas ispred Narodne skuptine Republike
Srbije u Beogradu, na dan kad se obiljeava 20. godinjica genocida u Srebrenici. Ministar unutranjih poslova Srbije Neboja Stefanovi je na konferenciji za novinare rekao
da je MUP odluku donio nakon bezbjednosnih i operativnih provjera. Upozoravam sve
koji razmiljaju da ipak dou, da policija nee dozvoliti ni tolerisati bilo kakvo okupljanje
ispred Skuptine Srbije niti odravanje skupova koji su zabranjeni, naglasio je Stefanovi, objasnivi da je bilo zakazano pet skupova u razliitim periodima koje su
najavili Zavetnici, Dveri, Inicijativa mladih za ljudska prava, Udruenje porodica kidnapovanih i ubijenih od 1998. do 2000. i graanin Nikola Aleksi. Za MUP je bezbjednost svih graana vana i neemo dozvoliti haos na ulicama bilo kojeg grada
u Srbiji, pa ni Beograda, rekao je Stefanovi, dodavi da zabrana skupova garantuje mir i bezbjednost u cijeloj Srbiji.
Podsjetimo i da je na dan obiljeavanja genocida u Srebrenici ispred Narodne Skuptine u Beogradu zakazan skup pod nazivom #sedamhiljada. Skup je inicirao novinar Duan Mai, a cilj je bio da se danas ispred Skuptine Srbije okupi i legne
sedam hiljada ljudi u znak pijeteta prema rtvama genocida u Srebrenici. Akciji se
odazvalo 10 nevladinih organizacija koje se bave zatitom ljudskih prava, ali su dolazak najavile i ekstremno desne politike organizacije i grupe. Tako je Srpska radikalna stranka saoptila da e se prikljuiti akciji Sedam hiljada, ali da e doi s
etnikim zastavama s natpisom S verom u Boga, sloboda ili smrt. Organizatori skupa su zakljuili da odluka o zabrani ima iskljuivo politiki karakter.

Genocid uvijek
podrava drava
- Na suenjima smo se bavili masovnim zloinima i posebno genocidom, utvrdili smo nivo doka za koji poka zuju kako se to deava. To moe pomoi da se
zloini zaustave, da se smanje, da se
obeshrabre. Pitanje je hoe li ljudi nauiti ita iz toga. Ne znam hoe li, jer ranije nisu nauili iz slinih primjera, kae
Geof frey Nice, bivi haki tuilac u intervjuu za BIRN - Justice Report. On navodi niz primjera sukoba, od bive Jugoslavije 90-ih, Kambode, Ruande, Irana, Indonezije do mnogih drugih i istie da je
vrlo vano da BiH sama napravi zapis o svemu to se desilo u ratu.
Osvrui se i na miljenja drugih strunjaka, Nice navodi da genocid nije zloin koji je ba lako imati u statutu Tribunala. Kada neko ubija ljude masovno,
recimo stotinu ljudi, ta se to njemu vrzma po glavi? Recite vi meni. On moda
ubija jer prezire tu osobu ili prezire grupu iz koje ta osoba dolazi, ili je pijan i drogiran, ili mu je komandant rekao, ili zbog nekih potpuno drugih ra zloga... Zato
je to teak zloin za doka zati, objanjava Nice. On uka zuje da je vrijeme bilo
bitan faktor prilikom donoenja odluka u Tribunalu. Procesuirali smo i druge
zloine, ali smo se na kraju fokusirali na Srebrenicu. Vjerovatno kada se gleda
veina odluka timova za suenja i sudija, radilo se o praktinoj odluci. Neke stvari se moraju eliminisati, neke optine, neki zloini, jer nismo imali vremena da
se bavimo njima. To ljudi ne shvataju. Ako sve stavite u spis, nikada se nee zavriti suenje, objanjava Nice, koji takoer naglaava da zloine velikih razmjera, kao to je genocid, uvijek podrava drava i da bi stoga drave ili dijelovi drava trebalo da budu osueni za genocid.

OSLOBOENJE 11. juli/srpanj 2015.

Zapis iz Osmaa

FIKRETA
I NJENA
ETIRI
SINA
Idu iz damije, a nema moga
Huseina, nema mi brata, nema
Fikretu Handi zatekli smo
ispred njene kue u selu Osmae, 25 kilometara udaljenom od
Srebrenice. Da odmah otkrijemo,
nikada ne bismo uli za nju da
nam glavni imam Medlisa IZ-a
Srebrenica Damir ef. Petali nije rekao da je upravo Fikreta ena kojoj se on divi.
Dobro, imam je prvo naglasio
da sve srebrenike majke zasluuju njegovo potovanje, ak
nam je i priznao da su one te
zbog kojih je i ostao u Srebrenici, ali je imao, ipak, poseban
razlog zbog kojeg je izdvojio Fikretu.

Dinovski ljudi
- Ne samo to se ona vratila nego je i svila oko sebe svoju etvoricu sinova i njihove porodice,
objasnio je imam i, eto, doosmo
u ovo selo koje se nekada davno,
kada su, kako se pria po tamonjim sijelima, ivjeli dinovski ljudi, zvalo Osmaci.
Da li je to kao spo men na
Osmanlije, koje su prole ovuda
i ostavile traga ili je neto drugo
posrijedi, to ne zna najmlai Fikretin sin Ramiz, kojem je bilo samo tri mjeseca i etiri dana kada
je poeo pad Srebrenice.
- Tada je moj Husein s ostalim
mukarcima krenuo put ume i
nikad ga vie nismo vidjeli ivog.
Sjeam se naeg posljednjeg vi-

Kua Handia u Osmaama

enja, ko jue da je bilo. Okrenuo


se prema meni i pokazao je na
Ramiza: Ako ga uzmu od tebe,
jer otimali su tako malu djecu,
pogotovo im bi uli njihov pla,
ne obaziri se, samo idi dalje. Vodi ti brigu o ovo etvero odraslijih. Onda je pogladio Ramiza
po glavi i nestao, pria Fikreta.
Huseinova vjena kua je sada
u Memorijalnom centru Potoari, a tamo gdje su on i njegova Fikreta odgajali svoju djecu, stoje
jo tri kue. Svaki sin ivi u jednoj.
I Ramiz je oenjen. Sinu Rami
mu je tek neto malo vie od godinu i po i sve vrijeme je, dok smo
mi priali, skakutao po puteljku
to vodi kroz ovo pitomo selo.
Fikreta gleda u Ramiza: Eee,
koliko sam ja samo jada sa njim
imala kad smo bjeali iz kue.
im smo uli u onu halu u Potoarima, svijet silni nas doeka i
on se rasplae. A mene uhvati
strah. Bogami e mi ga sada oteti, sva sam izgubljena bila. Prilazi mi neka ena i pita moe li ga
podojiti. Ona imala vika mlijeka, podoji ga, Ramiz se uuti i
spavao je sve do sutra. To je bilo
udo. esto pomislim na tu enu.
Da mi je da joj samo kaem hvala, ne znam jesam li joj onda to
rekla, baca Fikreta ponovo pogled
prema svom sinu, a on, opet,
pazi da njegov Ramo, kako se
zvao i djed mu, ne padne.

ONI BLIE VLASTI


Patimo se opet. Ne kaem,
nije niko gladan, ali to
se nekako pravednije
prema nama, povratnicima,
ne postupa, pa da pomo
stigne jo nekome,
a ne samo onima koji
su blizu optinskoj
vlasti, pita se Fikreta
Dakle, tu, u Osmaama, ivi i
njen najstariji sin Hakija, sa svoja dva sina, i Nezir sa sinom i
kerkom te Esad, isto sa sinom i
kerkom, a kerka Alija Noajevi je udata u ivinicama. Ima etvero djece.

Svi mi zlatni
- Ne mogu se ni na koga od njih
poaliti, svi su mi zlatni, i snahe
i zet, ali ja ti opet polako nestajem. ini mi se svaki dan me je
sve manje, govori Fikreta, udovica od 35., koja nikako ne moe
zaboraviti svoga Huseina i sve
ono to se desilo Srebrenianima.
- I da se stalo na tome! Patimo
se opet. Ne kaem, nije niko gladan, ali to se nekako pravednije prema nama, povratnicima, ne

Pogledi 13

11. juli/srpanj 2015. OSLOBOENJE

Prezentiran projekt Ekonomsko osnaivanje Srebrenice

Podrinje kao simbol


mira i razvoja
Ferguson: Nada za mlade Davutolu: Ekonomska dimenzija je bitna
samo ako razumijemo ljudsku dimenziju ovog projekta
U sarajevskom hotelu Bristol
juer je sveano prezentiran
projekt Ekonomsko osnaivanje
Sre bre ni ce (Eco no mic Em powerment of Srebrenica). Ovaj
izuzetno vaan projekt, koji se
provodi ve nekoliko mjeseci,
ima za cilj da Srebrenicu pretvori u prosperitetnu sredinu, u
kojoj e se otvarati nove firme
i radna mjesta. elja je motivirati mlade Srebreniane da ne
naputaju svoj grad. Projekt je
zaivio zahvaljujui ogromnoj
podrci vlada Velike Britanije i
Republike Turske, a za realizira nje su za slu ni Po sao.ba,
Udruenje Prijatelji Srebrenice
i Optina Srebrenica.

Model prihoda
Unuk Ramo ima tek neto vie od godinu i po

postupa, pa da pomo stigne jo


nekome, a ne samo onima koji su
blizu optinskoj vlasti? Evo, zato
mi ne bismo mogli dobiti jednu
dobru frezu i malo ovaca, pa da
uz ovo to imamo moemo lake
ivjeti, pita Fikreta, a jedna od
njenih lijepih snaha se ali: Nemoj tako, majko, i ti si dobila
pohvalnicu
Nasmija se gorko i Fikreta. Jeste, dobila je taj komad papira, ali
ispalo je da ba kada je na nju doao red, nestalo je para, pa tako
ona ne dobi i 5.000 KM, to su raniji laureati primali uz tu pohvalnicu.
Fikreta je, kao izbjeglica, prola svaku vrstu golgote, ali joj
nita nije teko padalo, samo da
njeni ptii imaju hranu.
- Bili smo tada u ureviku,
plela sam arape i kucala od vrata do vrata. Nije me bilo stid,
daj, govorila sam gospoama,
ta god ima. Onda je dola neka ena i pitala ko bi od nas izbjeglica iao njoj, na polje, da radi.
Samo nas dvije smo se javile i ja
sam radila svaki dan. ena stavi
preda me ruak, a ja je molim da
mi u neto to umota, kasnije u,
nisam gladna. Ma, kako nisi, tjerala me da jedem dok nije shvatila da ja nosim svojoj djeci. Eh,
svata se preturilo preko glave,
govori Fikreta, ije se tuno lice
nimalo ne izmijeni ni kad spomenusmo nastupajui Bajram.

I Bajram mi crn
- Crnji mi je svake nove godine, moda nije lijepo to rei, ali
kako u drugaije kad je to istina.
Idu iz damije, a nema mi moga
Huseina, nema mi brata, nema
ovog, nema onog, nabraja Fikreta, a njen Ramiz potvruje.
- Majka hoe da kae da mi elimo samo ivjeti od svoga rada.
Ne treba nama niko slati ramazanske pakete. Evo, ja radim u jednoj firmi, ali dok platim gorivo,
jer 25 kilometara ne mogu pjea-

Foto: Didier Torche

iti, kui donesem mrvicu. I sve


nam je nekako tako, nedovreno.
U nau kolu djeca idu do petog
razreda, onda ih aljemo u Potoare, u internat, a i to valja plaati, traiti donatore. Hakijinog sina finansira FK Sarajevo, govori
Ramiz, iji glas se gubi u cvrkutu ptica.
utimo. Pogledi nestaju u ogromnim cvjetnim livadama. Na nekima od njih vidimo konje, bijele i crne, poneku kravu.

RAMIZ U HALI
im smo uli u onu halu
u Potoarima, svijet
silni nas doeka i on se
rasplae. A mene uhvati
strah. Bogami e mi
ga sada oteti, sva sam
izgubljena bila. Prilazi
mi neka ena i pita moe
li ga podojiti. Ona imala
vika mlijeka, podoji ga,
Ramiz se uuti i spavao je
sve do sutra. To je bilo udo
- I mi imamo kravu. Prodavali bismo mlijeko, ali kad smo
izraunali koliko bi nas kotalo
dok bismo ga transportovali,
shvatili smo da se to ne isplati, kazuje Fikreta, iji unuk Ramo je jedno od jedanaestero djece u selu sa etrdesetak porodica.
Prije rata ih je tu ivjelo oko 450
porodica. Veliki spomenik posveen tamonjim ehidima i
puno hair-esmi svjedoe zato
je selo pusto i ljeti, kamoli zimi.
U najveem broju kua su stari
ljudi. Umre jedno od njih, drugo
zakljua kuu, ode djeci u svijet.
Fikreta bi trebala ii na teku
operaciju, ali nikako da se odlui za nju.
Kae srce mi ionako vehne, samo to nije stalo. Pa, zaplaka.
Ramo tri prema svojoj nani i
sputa glavicu na njeno krilo.
Edina Kamenica

Bri tan ska prin ce za An ne


Royal, koja e danas predstavljati Veliku Britaniju na komemoraciji u Potoarima, premijer Turske Ahmet Davutolu i
ambasador Velike Britanije u
BiH Edward Fegruson upoznali su se sa detaljima projekta, te
poruili da e nastaviti pruati podrku ekonomskom razvoju Srebrenice.
- Kada sam prvi put posjetio
Sre bre ni cu, shva tio sam da
suosjeanje nije dovoljno. Vidio sam da pre vi e mla dih
odlazi. Smatram da je ovo projekt nade, koji e stvoriti nova
ra dna mjes ta. On bi tre bao
motivisati mlade da se vrate u

Dosad je u sklopu projekta otvoreno ve pet firmi

Srebrenicu i da e tamo imati


osiguran stalni izvor prihoda.
Zapravo, Srebrenica treba da
bu de je dan mo del pri ho da,
kazao je Ferguson.
Turski premijer je rekao da nije tek tako odabran ovaj tajming: 20 godina od genocida
nad miroljubivim Srebrenianima. Prisjetio se prve posjete
ovom gradu kada je osjetio
tragove zloina na brdima. Srebrenica je bila zloin kako pojedinaca, tako i meunarodne
zajednice, istakao je.
- Eko nom sko osna i va nje
Srebrenice ima veoma vane
ekonomske, ali i ljudske odlike.
Genocid u Srebrenici je bio
atak na dostojanstvo ovjeka.

Foto: A. Kajmovi

Danas elimo to mjesto uiniti simbolom mira i razvoja. No,


ekonomska dimenzija je bitna
samo ako razumijemo ljudsku
dimenziju ovog projekta, rekao je Davutolu, koji se nakon
govora upoznao sa mladim poduzetnicima iz Srebrenice.
Edin Me hi, osni va Po sao.ba, veoma je zahvalan na
podrci Turske i Velike Britanije: projekt se nastavlja uz kredite Turkish Ziraat banke, sa
naj ma njom ka ma tnom sto pom. S obzirom na to da je
pokrenut prije nekoliko mjeseci, do sada je ve otvoreno pet
firmi. Neke od njih su se uvezale sa uspjenim bh. preduzeima. Plan je, naglasio je Mehi, u na re dnim mje se ci ma
uposliti vie od 100 ljudi.
Projekt je na razliite naine
podrao kompanije: Srebrenianka, fabriku za proizvodnju
smrznu tog pom fri ta, za tim
Mag-Mal, kompaniju za proizvodnju alata za CMC maine,
te kompaniju Alma Ras, kao
prvu firmu sa kojom je uspostavljena saradnja, a koja je uz
podrku zaposlila 10 novih ivaa iz Srebrenice.

Planovi mladih

Mir u kui

Ahmet Davutolu je nakon


sastanka sa predsjedavajuim
Vijea ministara BiH Denisom
Zvizdiem kazao kako je povod ovog dolaska u BiH tuan, te
da u Srebrenici nisu pale samo
rtve, tu su pali i ljudskost i ovjeanstvo.
- Nadam se da su potrebne
pouke izvuene iz ovog dogaaja 20 godina poslije. Jako smo tuni to se 20 godina nakon Srebrenice u raznim dijelovima
svijeta, takoer, deavaju sline

uasne stvari, kazao je premijer


Turske, ipak izrazivi zadovoljstvo to je tokom sastanaka sa
Zvizdiem, kao i sa lanovima
Predsjednitva BiH, vidio snanu volju da se prepreke koje
postoje u BiH to prije prebrode.
- Turska e uvijek biti uz BiH
i nastavit emo pruati podrku.
BiH ima dovoljno potencijala da
bude jedna od najrazvijenijih zemalja u Evropi. Jedino to je
potrebno je mir u kui i efikasan
nain odluivanja, poruio je
A. G.
Davutolu.

- Prije rata, Srebrenica je bila gradi sa dobrom vodom,


pri ro dnim bo gat stvi ma. Po znata kao industrijska zona.
Rat je unitio fabrike, infrastrukturu. Srebrenica se posljednjih 20 godina suoava sa velikom stopom nezaposlenosti.
Ovaj projekt ima za cilj pruiti finansijsku podrku, obezbije di ti men to re, po tpo mo i
uspostavljaju poslovnih veza,
istaknuo je Mehi.
Princeza Anne, koja je poznata kao velika humanitarka i
pokroviteljica oko 340 organizacija u svijetu, porazgovarala je
sa buduim, mladim poduzetnicima iz Srebrenice, koji imaju ozbiljne planove u svijetu
E. Godinjak
biznisa.

14 Pogledi

OSLOBOENJE

11. juli/srpanj 2015.

Sead Jamakosmanovi o prvoj rezoluciji o Srebrenici

Parlamentarna obiljeavanja

Tragediju smo
sami nosili

REZOLU
O SREB

Tada smo vidjeli svu svoju nemo i nehtijenje


i nemo meunarodne zajednice da nam
pomogne. Ono to smo tada uradili pokazalo
je sveukupno jedinstvo naroda u TK-u, pred
tom mukom svi smo se ujedinili. To je bio
jedan krik, nastojanje da se uje na glas jer
smo u tom vremenu rata, krize i tragedije bili
ostavljeni sami sebi
vih dana, pred 11.
juli aktuelizirale su
se rezolucije o Srebre ni ci. Svi se
utrkuju da osude genocid ili
da ga to gru blje ne gi ra ju.
Rijetko ko e se sjetiti da je
prva rezolucija o Srebrenici
usvojena upravo u vrijeme
dok se zloin u toj zatienoj
zoni UN-a deavao pred oima svi je ta. Re zo lu ci jom je
osuen svijet, odnosno meunarodna zajednica koja je
sve gledala, a nita nije uinila da sprijei zloin. Kasnije
je taj zloin, sudskim presudama, okarakterisan kao genocid. Spomenutu rezoluciju
usvojila je Skuptina Tuzlansko-podrinjskog kantona.

Holandske kue
Ta no 20 go di na po sli je
razgovarali smo sa Seadom
Jamakosmanoviem, koji je u
ime Kan to nal nog odbo ra
SDA predstavio rezoluciju u
Skuptini. Jamakosmanovi,
ugledni ljekar, specijalista za
bolesti plua i zastupnik u
Skuptini TK-a, a kasnije i u
federalnom Parlamentu, ispriao nam je da je rezolucija ta da usvo je na je dno gla sno.
Tada smo vidjeli svu svoju nemo i nehtijenje i nemo
meunarodne zajednice da
nam pomogne. Ono to smo
tada uradili pokazalo je sveukupno jedinstvo naroda u
TK-u, pred tom mukom svi
smo se ujedinili. To je bio jedan krik, nastojanje da se uje na glas jer smo u tom vremenu rata, krize i tragedije
bili ostavljeni sami sebi. Vojno se nije moglo doprijeti do
Srebrenice, uzdali smo se da
e ta ide ja za ti e ne zo ne
UN-a odi gra ti svo ju ulo gu,
ali pokazalo se da je to bilo
iluzija, kao to je puno toga
bilo iluzija u tom vremenu.
Imali smo neto sredstava na
ra spo la ga nju i na na ma je
bilo da donesemo zajedniki stav, da kaemo da su nas
oni koji su kreirali sve to ostavili same, da moramo svu
tu tragediju nositi sami i nosili smo je dosta dobro, kazao

je Jamakosmanovi.
Kasnije su se, dodao je, nakon svih pria iz medija, a pogotovo nakon tragedije, neke
stvari malo promijenile. Holandska vlada je u to vrijeme
po kre nu la pro je kat ho lan dskih kua da se naprave na
lokacijama gdje je bilo najvie naroda iz Srebrenice. Meu tim, naj vi e na ro da se
aerodroma distribuirano je
po optinama TK-a, od Banovia do Gradaca, gdje su ih
primali pojedinci u svoje kue dok im se ne nae adekvatan smjetaj.
Te holandske kue su donekle liile na ljudski smjetaj, a osim smjetaja, mogli
smo im dati vrlo malo u tom
periodu. Koliko se sjeam, u
Tuzli je bilo oko 120.000 ljudi, bilo je vie u odnosu na
zvanini popis, jedna velika
masa ljudi istjeranih sa svojih ognjita. Nuda nas je ujedinila i mislim da je to dalo
rezultat u smislu da se ulo,
ali pozitivnija reakcija je dola kasnije, kazao je Jamakosmanovi.

Humanitarna kriza
Tu zlan ska re zo lu ci ja bi la
je reakcija na licu mjesta, ali
niko je nije uo. Meutim,
kao i za sve u ivotu, potrebno je dosta vremena da bi se
neke stvari bolje ule.
Razlika izmeu nae koju
niko nije posebno uo i ove
koja je u Vijeu UN-a je to to
ova rezolucija dolazi izvana.
Do svijesti ljudi doprla je tragedija Srebrenice i poteni
ljudi na Zapadu i u meunarodnoj zajednici ne mogu vie preuivati injenicu da
se u Srebrenici desio genocid.
Naravno, to ne odgovara onima koji su genocid napravili.
Nakon 20 godina drago mi je
da je rezolucija usvojena i u
svijet krenula iz Velike Britanije, kolijevke zapadne demokratije, kojoj mi pripadamo i teimo, istakao je Jamakosmanovi.
Prisjeajui se tih dana kada su u Tuzlu poele pristizati izbjeglice iz Srebrenice, Jamakosmanovi je rekao da

Dok ameriki Kongres jo 2005. govori o zlo


Bosne i Hercegovine, s naglaskom na Sreb
ograniavaju genocid na opinu Srebrenica
Pie: dr. Hamza Kari

savremenim demokratskim dravama ve izvjesno vrijeme praksa je da


se parlamenti izjanjavaju o historijskim dogaajima. Rezolucije su vrlo esto forma tog
izjanjavanja putem koje se izraava formalni stav predstavnikog tijela o odreenom dogaaju. Nedavna prolost biljei niz primjera
obiljeavanja historijskih dogaaja, a posebno stradanja i tragedija, putem usvajanja rezolucija u
parlamentima. U ovom lanku,
bit e predstavljena analiza rezolucija o Srebrenici usvojenih u
Kongresu SAD-a i Evropskom parlamentu.

Rezolucije iz 2005. i 2009.

Foto: S. Gubeli

niko nije mogao ni pojmiti da


se neto slino moe desiti.
Ako nita, oekivali smo da
e ih izvesti autobusima kao
to smo mi organizirali autobuse za Srbe koji su eljeli otii iz Tuzle. Humanitarna kriza, njen prvi udar preuzela je
drava, ukljuene su sve strukture. Bilo je jako teko, pomoglo je shvatanje ljudi da se
to sutra njima moe desiti,
stanovnitvo je znalo ta se
ranije deavalo, kae Jamakosmanovi.
Svi u ta da njem Tu zlan sko-po drinj skom kan to nu
uje di ni li su se da pri hva te
srebreniku tugu, nije se gledalo koje je ko nacionalnosti. Bilo je vano negdje smjestiti ljude. U tu svrhu podignuto je atorsko naselje na Tuzlanskom aerodromu.
Narod TK-a je bio otvorena
srca, ljudi su primali izbjeglice u svoje kue, dolazili su na
aerodrom i vodili izbjeglice k
sebi. Jedan od onih koji je primio izbjeglice, bio je upravo
doktor Jamakosmanovi, te
sadanji reisu-l-ulema u BiH
Husein Kavazovi. Kasnije je
pronaen smjetaj i ljudi su
poeli da polako normalizuju ivote.
J. Salki

Usvajanje rezolucije o Srebrenici u Evropskom parlamentu 15. januara 2009. godine primljeno je s
velikom panjom u Bosni i Hercegovini. Proglaena historijskim
dokumentom od strane preivjelih rtava i porodica nastradalih, ta
rezolucija je odbijena od strane
predstavnika entiteta Republika
Srpska. Rezolucijom je odata poast rtvama, a 11. juli proglaen je
Danom sjeanja na Srebrenicu u
Evropskoj uniji. Upuen je poziv
zemljama Zapadnog Balkana da
uine isto u svojim dravnim parlamentima.
lanovi Evropskog parlamenta
Jelko Kacin i Diana Wallis, kao
najeksponiraniji zastupnici ove
inicijative, u julu 2009. dobili su nagradu Srebrenica 1995. Spomenuta rezolucija Evropskog parlamenta, naslovljena Srebrenica, u
sutini je proirena verzija rezolucije pod naslovom Balkan: Deset
godina nakon Srebrenice, usvojene 7. jula 2005. godine, na desetu
godinjicu zloina u Srebrenici.
Tekst rezolucije iz 2005. ukratko
je opisao dogaaje koji su prethodili istrebljenju 8.000 bonjakih
mukaraca i djeaka od strane
snaga bosanskih Srba...i paravojnih formacija, ukljuujui i paravojne srbijanske policijske jedinice koje su ule na bosansku teritoriju iz Srbije. Rezolucija je, dakle, potvrdila uee stranih trupa
iz Srbije u zloinu, a tragediju Srebrenice opisala kao simbol nemoi meunarodne zajednice. Odgovornost za Srebrenicu pripisana je
sistemu odluivanju u Evropskoj
uniji zbog negativne uloge u
ovom dogaaju. Osuujui ma-

Parlament EU: Tri rezolucije o Srebrenici

sakr i prisjeajui se rtava, rezolucijom su pozvani Evropsko vijee i Evropska komisija da obiljee
desetu godinjicu ina genocida
u Srebrenici - Potoarima. Evropski parlament je pozvao na hapenje Radovana Karadia i Ratka
Mladia, izrazio aljenje to Skuptina Srbije nije priznala ovaj zloin i izrazila ok povodom nedavno
objavljenog videozapisa strijeljanja bonjakih mladia u julu
1995. od strane pripadnika jedinice korpioni.
Rezolucija Evropskog parlamenta usvojena u januaru 2009. ponovila je mnoge stavke iz prethodne rezolucije (2005), s dodatkom da nova rezolucija institucionalizira dan
sjeanja i poziva Evropsko vijee i
Evropsku komisiju da obiljee 11.
juli u Evropskoj uniji kao Dan sjeanja na genocid u Srebrenici. Rezolucijom iz 2009. takoer je odata poast svim rtvama zloina tokom
ratova u bivoj Jugoslaviji.
Nakon paljivog itanja tekstova
dviju navedenih rezolucija Evropskog parlamenta moe se iznijeti
nekoliko opservacija. Genocid je
geografski ogranien na opinu
Srebrenica (s povremenim spominjanjem Potoara) i vremenski
je ogranien na mjesec juli 1995.
godine. Geografsko ogranienje je
zabrinjavajue, ali i apsurdno s
obzirom na to da je identitet rtava, a ne lokacija zloina kljuni u
definiranju i oznaavanju odreenog genocida (npr. genocid po-

11. juli/srpanj 2015.

Pogledi 15

OSLOBOENJE

genocida

CIJE
RENICI

oinu genocida poinjenom na teritoriji


brenicu, rezolucije Evropskog parlamenta
a

injen nad Tutsijima, a ne genocid


poinjen u predgrau Kigalija).
Pored toga, mnoge rtve genocida
nisu bile iz Srebrenice i faktor koji
ih je uinio predmetom politike istrebljenja nije bio njihov identitet
kao stalnih ili privremenih stanovnika odreenog mjesta, ve njihov
identitet kao pripadnika nacionalne, etnike ili religijske grupe, kao
to je navedeno u lanu 2. Konvencije o kanjavanju i spreavanju zloina genocida. Sa spomenutim
geografskim i vremenskim ograni-

je jednoglasno usvojio rezoluciju


br. 134. Kao i rezolucija Evropskog
parlamenta 2005., i ova rezolucija
opisuje pad zatiene zone. Radi
komparativne perspektive vrijedi
citirati nekoliko stavki ovog dokumenta. Masakr u Srebrenici
spada meu najgore zloine poinjene u Bosni i Hercegovini od
aprila 1992. do novembra 1995., tokom ega je politika agresije i etnikog ienja provedena od strane
snaga bosanskih Srba, uz direktnu
podrku Savezne Republike Jugo-

EVROPSKI UGAO
Sa spomenutim geografskim i vremenskim ogranienjima,
i s izostankom spominjanja ostalih zloina poinjenih u
drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, otvara se mogunost
ignoriranja injenice da je Srebrenica bila tek jedna od
zatienih zona UN-a, kao i injenice da su presude za
genocid izreene za nekoliko drugih sluajeva
enjima, i s izostankom spominjanja ostalih zloina poinjenih u
drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, otvara se mogunost ignoriranja injenice da je Srebrenica bila tek jedna od zatienih zona
UN-a, kao i injenice da su presude za genocid izreene za nekoliko
drugih sluajeva.
Dok je rezolucija Evropskog parlamenta iz januara 2009. dobila
znatan publicitet u Bosni i Hercegovini, rezolucije amerikog Kongresa o genocidu u Bosni i Hercegovini privukle su neto manju
panju. U junu 2005. godine Senat

slavije (Srbije i Crne Gore), prouzrokovala raseljavanje vie od 2 miliona stanovnika i smrt oko 200.000
ljudi. Odajui poast rtvama Srebrenice i svim rtvama tokom
sukoba i genocida u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995., Senat je
zauzeo stav da politike agresije i
etnikog ienja provedene od
srpskih snaga u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. ispunjavaju
uslove definicije zloina genocida
prema lanu 2 Konvencije o kanjavanju i spreavanju zloina genocida. Privoenje pravdi odgovornih za gore navedene zloine pro-

Kongres SAD-a: Dileme nema

glaeno je dravnim interesom


SAD-a. Takoer se navodi da UN i
drave lanice moraju preuzeti
svoj dio odgovornosti.
Predstavniki dom je usvojio
slinu rezoluciju (br. 199) uvjerljivom veinom (370-1) nekoliko dana nakon usvajanja rezolucije u Senatu u junu 2005. Uz mnoge identine stavke, glavna razlika izmeu
rezolucija Predstavnikog doma i
Senata je u tome da prethodna
izraava stav da su snage bosanskih
Srba imale podrku srbijanskog
reima Slobodana Miloevia i
njegovih sljedbenika. Kao to je navedeno ranije, verzija Senata ne
aludira na Miloevia i njegova
sljedbenika, ve na vlasti u Saveznoj Republici Jugoslaviji (Srbiji i
Crnog Gori). Obje verzije potvruju ulogu strane drave u ratu
u Bosni i Hercegovini.
Iz analize rezolucija Kongresa i
Evropskog parlamenta proizlazi da
postoje kljune razlike u ovim tekstovima. Senat i Predstavniki dom
ukazuju na genocid poinjen tokom
perioda od tri i po godine (1992 1995), dok se Evropski parlament
ograniava na mjesec juli u godini
1995. Rezolucije Kongresa govore o
zloinu genocida poinjenom na teritoriji Bosne i Hercegovine, s naglaskom na Srebrenicu; rezolucije
Evropskog parlamenta ograniavaju genocid na opinu Srebrenica.
Termin agresija nije prisutan u rezolucijama Evropskog parlamenta,
dok rezolucije Senata i Predstavnikog doma imaju po pet spominjanja ovog termina. Pored toga,
Evropski parlament priznaje uee srbijanskih paravojnih policijskih jedinica u Srebrenici, dok Senat spominje direktnu podrku
Savezne Republike Jugoslavije, a
Predstavniki dom direktnu podrku srbijanskog reima Slobodana Miloevia i njegovih sljedbenika u politici agresije i etnikog ienja od 1992. do 1995.
Analizirajui tekstove rezolucija
komparativno, moe se zakljuiti
da su rezolucije Evropskog parlamenta, usvojene 2005. i 2009. godini, u poreenju sa rezolucijama Kongresa relativno minimalistike prirode s obzirom na geografsko i vremensko ogranienje definicije zloina genocida.

Rezolucije povodom
20. godinjice Srebrenice
U toku ove sedmice usvojene su
dvije vane rezolucije povodom 20.
godinjice Srebrenice. Osmog ju-

la 2015. godine Predstavniki dom


SAD-a usvojio je rezoluciju br. 310
koju je 12. juna ove godine predloio kongresmen Chris Smith. U
tekstu rezolucije, koju je potpisalo 67 kongresmena, opisuju se dogaaji koji su prethodili 11. julu
1995. godine. Taka 1 ove rezolucije istie da Predstavniki dom
potvruje da agresija i etniko
ienje koje su provodile srpske
snage u Bosni i Hercegovini od
1992. do 1995. ispunjavaju uslove
definicije zloina genocida prema lanu 2 Konvencije o spreavanju i kanjavanju zloina genocida. Ovaj stav Predstavnikog doma identian je stavu istog doma
u rezoluciji usvojenoj 2005. godine. Taka 2 osuuje izjave koje negiraju ili dovode u pitanje da je masakr u Srebrenici genocid. Taka 3
urgira Atrocities Prevention Bo-

Kongresmen Chris Smith:


Predlaga rezolucija o Srebrenici
2005. i 2015. godine

ard (Tijelo za spreavanje zloina


- uspostavljeno 2012. godine pri
amerikoj vladi) da izuava lekcije iz Srebrenice kako bi se sprijeili slini zloini u budunosti. Predstavniki dom izraava podrku
teritorijalnom integritetu BiH (taka 4), izraava znaaj doprinosa
Meunarodne komisije za nestale osobe (taka 5), pozdravlja hapenje i izruenja osumnjienih za
genocid, zloine protiv ovjenosti i ratne zloine, a posebno Radovana Karadia i Ratka Mladia,
Meunarodnom krivinom tribunalu za bivu Jugoslaviju. U taci 8,
Predstavniki dom odaje poast
hiljadama nevinih koji su ubijeni
u Srebrenici u Bosni i Hercegovini u julu 1995. godine, kao i svim
pojedincima rtvama sukoba i genocida u Bosni i Hercegovini od
1992 do 1995...

Narednog dana - 9. jula 2015.


godine - Evropski parlament usvojio je rezoluciju naslovljenu Srebrenica commemoration (Obiljeavanje Srebrenice). Rezolucija se
poziva na prethodne rezolucije
ovog parlamenta usvojene 2005. i
2009. godine. U tekstu se konstatuje da je genocid u Srebrenici najvei zloin u Evropi nakon Drugog
svjetskog rata, da je potvren od
strane Meunarodnog krivinog
tribunala za bivu Jugoslaviju i Meunarodnog suda pravde, da su
snage bosanskih Srba poinile povrede enevskih konvencija prema
civilnom stanovnitvu Srebrenice i
da se i dalje traga za tijelima 1.200
mukaraca i djeaka. Evropski parlament ovom rezolucijom prisjea
se rtava genocida u Srebrenici i
drugih zloina u bivoj Jugoslaviji.
Osuujui genocid, Evropski parlament odbija bilo kakvo negiranje,
relativizaciju ili pogreno tumaenje genocida (taka 3). Evropski
parlament poziva na razvoj obrazovnih i kulturnih programa s ciljem
razumijevanja uzroka tih zloina te
istie podrku nevladinim organizacijama kao to su Pokret Majke
enklava Srebrenice i epe (taka 6).
Parlament takoer izraava aljenje
to Vijee sigurnosti UN-a nije usvojilo rezoluciju o Srebrenici iako je
glavno sudsko tijelo UN-a - tj. Meunarodni sud pravde - utvrdio da
je poinjen genocid (taka 7). Pozdravljena je odluka Vijea ministara BiH da se 11. juli proglasi Danom
alosti u BiH.

Osude negiranja genocida


Rezolucije usvojene ove sedmice u Predstavnikom domu SADa i u Evropskom parlamentu ponovo su skrenule panju na genocid
poinjen u Evropi na kraju 20. vijeka. I amerika i evropska rezolucija pozivaju se na prethodne rezolucije o Srebrenici usvojene u tim
tijelima te u odreenoj mjeri ponavljaju sadraj ranijih rezolucija.
Kao i u sluaju rezolucija iz 2005.
Predstavniki dom zauzeo je stav
da je poinjen genocid u periodu
1992 - 1995. te posebno naglaava
genocid u Srebrenici. Prema rezoluciji Evropskog parlamenta, slino
kao i 2005. i 2009. godine, genocid
je poinjen u julu 1995. godine u
Srebrenici. Vano je istai da za razliku od prethodnih rezolucija, i
Predstavniki dom SAD-a i Evropski parlament ove godine ukazuju
na pojavu negiranja genocida, to
oba tijela osuuju.

16 Pogledi

OSLOBOENJE 11. juli/srpanj 2015.

Rajko ivkovi o boravku u Moskvi 18. jula 1995. godine

Traili smo
zaustavljanje
krvoprolia

IZ ARHIVA

Geno

Iskreno govorei, imao sam neki strah, pa i


tremu kako nastupiti pred tako visokim ruskim
zvaninicima, pitajui se a ta ako oni ba
nita ne znaju o nama, mislim o onim Srbima
koji su ostali u Sarajevu
je ku di plo mat skih i
onih drugih bitki za
spas preostalih pet bh.
zatienih zona, jer je
Srebrenica ve bila osvojena,
delegacija Srpskog graanskog
vijea odlazi u Moskvu i 18. jula
se sastaje sa tamonjim visokim
zvaninicima.
U delegaciji su bili Mirko Pejanovi i Rajko ivkovi, tadanji
novinar Osloboenja, kojeg smo
zamolili da se prisjeti te posjete,
o kojoj je za na list izvijestio na
dopisnik iz Moskve Mirko agolj.
Da, pamtim taj juli prije dvadeset godina, kada smo se mi u
Srpskom graanskom vijeu pripremali za odlazak u Moskvu, kako bismo ruskim vlastima skrenuli panju na ratna deavanja u
Bosni i Hercegovini iz jednog
ugla koji Rusima, izgleda, tada
nije bio poznat ili nije bio dovoljno poznat ili su, moda, imali iskrivljenu sliku o tome ko su oni
Srbi koji su ostali u Sarajevu,
koji nisu posluali paljanski reim, koji nisu poli za Karadiem, koji su odmah 1992. godine kazali da nisu za rat, ubijanja,
razaranja, granatiranja..., poinje
ivkovi svoju priu, napominjui da je to bilo vrijeme u kojem se
jo nije nazirao kraj rata u Bosni
i Hercegovini i u kojem se jo niko nije usudio da prognozira
kakav bi mogao da bude njegov
ishod.

Srebrenica je pala
Bili smo zbunjeni, ratuje se i
dalje, Srebrenica je pala, pritisak
je na epu, granatira se Sarajevo.
Nekoliko delegacija Srpskog graanskog vijea ve su, putujui
po Evropi i razgovarajui sa brojnim evropskim i svjetskim zvaninicima, traile od njih da utiu
na svjetske monike da se Karadi prisili na zaustavljanje ratnih
dejstava, da se politikim sredstvima uspostavlja mir i trae
mirovna rjeenja bosanskohercegovake ratne drame.
I poslije brojnih sastanaka i
razgovora po evropskim i svjetskim politikim destinacijama,
odluili smo se da posjetimo
Moskvu i da sa ruskim zvaninicima razgovaramo, da predlaemo odreena rjeenja, da zajedniki traimo rjeenja, da se i
oni uvjere da smo mi za hitno
uspostavljanje mira, da smo, dakle, za mir, zajedniki ivot Bonjaka, Srba, Hrvata i drugih, za

toleranciju, multikulturalnost,
za obnovu meunacionalnog
dijaloga, povjerenja, da se nikada i niim ne moe pravdati
razaranje Sarajeva, paljenje istorijskih vrijednosti, kao Vijenice,
snajperisanje graana, ali isto tako da se ne moe niim i ni na
koji nain pravdati odvoenje
Srba iz stanova, sa posla, odvoenje na kopanje na Kazane i
druga mjesta odakle se dio njih
nije nikad vratio, istie Rajko
ivkovi.
Zamolili su bosanskohercegovakog ambasadora u Moskvi
Ibrahima Bracu ikia da im
pomogne u organizaciji susreta

nekoliko, aica Srba koji ste ostali s njima, sada traite neka mirovna rjeenja.
No, prevario sam se: ova dvojica ruskih zvaninika su djelovali razumno, uvjerljivo. Sluaju
nas dvojicu, a mi, zajedno s Bracom ikiem, priamo o tome
da smo za hitno zaustavljanje
krvoprolia, hitno traenje politikog rjeenja, za hitni prekid
granatiranja Sarajeva, za to da mi
vjerujemo da oni mogu uticati na
Miloevia da ovaj Karadia
privede za sto i da se razgovara,
da se trae politika rjeenja bh.
ratne krize, drame, da smo ne za
obustavu prekida ratnih dejsta-

sko vijee, poruivali Evropi i


svijetu: Nismo za rat, nismo za
ubijanja, razaranja, mi smo za
mirno rjeavanje bosanskohercegovake krize. Nismo posluali poziv paljanskog reima jo poetkom 92 da, recimo, napustimo Sarajevo.
Koliko pamtim, tada sam ruskim zvaninicima ispriao kako
sam u Osloboenju napisao priu o Srbima koji nisu htjeli posluati poziv paljanskog reima i napustiti Sarajevo. Napisao sam,
kazao sam im, i to da se velika veina Srba preko noi spakovala
i da je sa sobom ponijela sve to
je mogla ponijeti, ak i nadgro-

REKAO SAM RUSIMA


Napisao sam, kazao sam
im, i to da se velika veina
Srba preko noi spakovala
i da je sa sobom ponijela
sve to je mogla ponijeti,
ak i nadgrobne
spomenike i svoje mrtve,
pa sam u jednoj, zadnjoj
reenici tog teksta napisao
sljedee: Srbi, zapravo,
sporo kontaju,
ali se zato brzo pakuju

bne spomenike i svoje mrtve,


pa sam u jednoj, zadnjoj reenici tog teksta napisao sljedee:
Srbi, zapravo, sporo kontaju, ali
se zato brzo pakuju. Mnogi su se
brzo spakovali, a kada su se, tamo negdje, kasnije raspakovali,
shvatili su koju su teku greku
napravili, prisjetio se Rajko ivkovi, napominjui da su ih ruski zvaninici paljivo sasluali,
priupitivali su, obeali da e razgovarati na najviem nivou.
Jednom su spomenuli i Miloevia i Karadia, ak su kazali i to da e posredovati i preko crkvenih vlasti da se zaustave neki pogubni paljanski potezi, prisjetio se Rajko ivkovi
svoga boravka u Moskvi 18. jula 1995. godine, o emu je Osloboenje izvijestilo dan kasnije
na petoj stranici, na kojoj smo
donijeli i tekst iz Bruxellesa, iz
pera Zekerijaha Smajia, u kojem se govori o tamonjem sastanku efova diplomatija evropskih zemalja o deavanjima u
Srebrenici, a u raspravi je, mimo pravila petnaestorice, uestvovao i njihov ruski kolega AnEdina Kamenica
drej Kozirjev.

Osloboenje, 19. juli 1995.

sa ruskim zvaninicima i on je to
uradio, istie ivkovi, krajnje
profesionalno, znalaki, ljudski
na koncu konca.
I on je s nama bio u delegaciji, a primili su nas Igor Ivanov, tada zamjenik ministra spoljnih
poslova Rusije i Dmitrij Rjurikov,
tada pomonik predsjednika
Ruske Federacije.
Iskreno govorei, imao sam
neki strah, pa i tremu kako nastupiti pred tako visokim ruskim
zvaninicima, pitajui se a ta ako
oni ba nita ne znaju o nama,
mislim o onim Srbima koji su ostali u Sarajevu i drugim gradovima u BiH, koji nisu prihvatili poziv paljanskog reima i politiku
ubijanja, razaranja, paljenja. Pejanovi je bio smireniji, staloeniji, imao je to dravniko, tako
da kaem, visoko dranje. Uostalom, bio je lan Predsjednitva
Bosne i Hercegovine.
Ja sam tada razmiljao, zapravo pretpostavljao, da emo naii
na tvrde, vrste ruske stavove, da
e Rusi kazati pa, ko ste sada vi,
vidite da muslimani tuku, ubijaju, razaraju srpska sela i gradove, dovode mudahedine, a vas

va, ve za potpunu obustavu ratnih razaranja, ubijanja, masakriranja, govori ivkovi.

Nismo posluali poziv


paljanskog reima
Predstavnici SGV-a u BiH su
svojim domainima govorili o tome kako su osnovali ovo udruenje, koji su to Srbi koji nisu prihvatili politiku paljanskog reima, koji su to ugledni sarajevski,
tuzlanski, mostarski i drugi Srbi,
i kako su jo u martu 1994. godine, osnivajui Srpsko graan-

Pie: dr. Fikret Kari

avjet ministara Srbije i


Crne Gore (SCG) izdao
je 15. juna ove godine
saoptenje kojim je najotrije osudio zloin u Srebrenici. U tekstu saoptenja
se navodi da Savjet ministara
SCG najdublje sauestvuje u
bolu porodica i moli ih da u
svojim srcima prave razliku
izmeu zloinaca na jednoj, i
naroda SCG na drugoj strani.
Oni koji su ubijali u Srebrenici i koji su naredili ili organizovali taj masakr nisu predstavljali ni Srbiju ni Crnu Goru, nego jedan nedemokratski reim terora i smrti, kojemu je
ogromna veina graana Srbije i Crne Gore pruila najsnaniji otpor. Naa osuda zloina
u Srebrenici ne zavrava se
osudom neposrednih izvrilaca. Zahtevamo krivinu odgovornost svih onih koji su,
ne samo u Srebrenici, inili
ratne zloine, ili su ih organizovali i nareivali, kae se u
ovom saoptenju.
U utorak, 28. juna 2005., Osloboenje je izvijestilo o desetom
sastanku Igmanske inicijative u
Beogradu. Na tom sastanku je bilo rijei i o individualizaciji krivice za zloine poinjene u ratovima voenim na tlu bive Jugoslavije. Navedena je i izjava Svetozara Marovia, predsjednika Srbije i Crne Gore, koja glasi: Oni koji su ubijali u Srebrenici, koji su
nareivali i organizovali taj masakr nisu predstavljali SCG, jer je
to zloin pojedinaca, a ne naroda, i zato se za zloin mora pojedinano i odgovarati.

Pravo ime zloina


itajui ove izjave najviih
predstavnika vlasti u SCG, moe se prvo konstatovati da je to
jedan veliki korak naprijed u
odno su na sta nje po ri ca nja
zloina koji se desio u Srebre-

Zloin u Srebrenic

Pogledi 17

11. juli/srpanj 2015. OSLOBOENJE

Dravni vrh Srbije i Crne Gore osuuje zloine iz jula 1995. ali ih jo ne
zove pravim imenom

cid se vri i poricanjem

Sa deset godina zakanjenja, dravni vrh zemlje koja je najodgovornija za genocid u Srebrenici i agresiju na
BiH oitovao se o pokolju izvrenom u julu 1995. Zato to nije dovoljno, analizirao je na suradnik dr. Fikret
Kari: zvui poznato?
nici i brojim drugim mjestima u
BiH a u kojima su snage pod koman dom ili kon tro lom SCG
uestvovale. Meutim, ono to
upada u oi jeste da u ovim saoptenjima nije koritena rije
genocid, ve ratni zloin i masakr. Zloin u Srebrenici ima
svoje ime. To ime je genocid i
ova kva li fi ka ci ja pred stav lja
stvarnu i pravnu istinu.
Pravna istina o zloinu u Srebrenici utvrena je u presudi
Radislavu Krstiu (predmet: IT98-33) od strane raspravnog vijea Meunarodnog suda za krivino gonjenje osoba odgovornih za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na teritoriji bive Jugoslavije (MKSJ) od dana 2. avgusta
2001. a potvrena presudom
albenog vijea istog suda od 19.
aprila 2004. Ovim presudama
sudski je utvreno da je u Srebrenici izvren genocid.
Svako namjerno izbjegavanje
rijei genocid, posebno od strane
predstavnika drave duboko umijeane u izvrenje ovog zloina kao to je to do sada bio sluaj moglo bi se kvalifikovati kao poricanje genocida. Naime, genocid se
ne porie, kako navodi Stanley
Cohen, samo bukvalnim negiranjem (nita se nije desilo), ve i
negiranjem tumaenja (desilo se
neto sasvim drugo). To je, naprimjer, sluaj kada se utvreni genocid, kao to je onaj u Srebrenici, naziva ratnim zloinom, manje
crnom kategorijom u klasifikaciji zloina.
Naime, genocid, zloini protiv
ovjenosti i ratni zloini (djela za
koja su optueni Ratko Mladi i Radovan Karadi) predstavljaju zasebne kategorije u meunarodnom krivinom pravu. Svaka kategorija se odnosi na odreeno krivino djelo i ima razliit stepen teine. Genocid je najstraniji zloin,
zloin nad zloinima, pokuaj unitenja u cjelini ili djelimino jedne
ljudske grupe. Njega je teko dokazati, ali kada se jednom dokae,
onda se poricanje genocida moralno, a u brojnim dravama i pravno,
inkriminie kao krivino djelo.
Zloini protiv ovjenosti su neovjena djela uinjena protiv civilnog stanovnitva u vrijeme mira ili oruanog sukoba, kao to su
ubistvo, istrebljenje, zatoenje,
deportacija ili prisilno premjetanje stanovnitva, tortura, seksualni zloini, progoni, prinudni nestanci, apartheid i sl. Ratni zloini
su povrede normi ratnog prava,
krenje zabrana sadranih ili u

meunarodnim ugovorima ili u


optem obiajnom meunarodnom pravu. Tu spadaju napadi
na zabranjene ciljeve, upotreba zabranjenog oruja, borbenih sredstava ili napad na odreene civilne osobe. U BiH su tokom agresije 1992.-1995. poinjeni svi ovi i
drugi zloini, a u Srebrenici je
sudski dokazano da je poinjen
zloin genocida. Svaki onaj koji eli iskreno da osudi ovaj zloin mora ga nazvati njegovim pravim i
pravnim imenom.
Drugo, genocid se ne moe svesti na zloin pojedinaca a odgovornost za njega nije samo pravna.
Genocid je kolektivni zloin, ali se

CRNO I MANJE CRNO


Genocid se ne porie,
kako navodi Stanley
Cohen, samo bukvalnim
negiranjem (nita se nije
desilo), ve i negiranjem
tumaenja (desilo se
neto sasvim drugo). To
je, naprimjer, sluaj kada
se utvreni genocid, kao
to je onaj u Srebrenici,
naziva ratnim zloinom,
manje crnom
kategorijom u
klasifikaciji zloina

vnici uestvovali u diskusiji prilikom usvajanja Konvencije, bile


su jednodune u oceni da je genocid proizvod sistema, da odluke
nisu rezultat individualne volje,
nego mnotva individua. Meutim, l. IV Konvencije usvaja individualnu krivinu odgovornost. Lica koja izvre genocid,
glasi ovaj lan, ili bilo koje drugo delo pobrojano u l. III bie
kanjena, bez obzira da li su u pitanju ustavno odgovorni upravljai, javni slubenici ili privatna
lica. Nadlenost za suenje poiniocima genocida Konvencija
poverava dravama na ijoj teritoriji je poinjen zloin, odnosno

ime izvren. Kao i vrlina i zloin


ima svoje stupnjeve. Genocid u
tom pogledu stoji na vrhuncu
lestvice, to je zloin nad zloinima. (str. 340)
Nakon ovog citata, pitanje je
koliko su svi oni kojih se to tie
spremni da opte stavove o genocidu kao zloinu, izraene u standardnom udbeniku meunarodnog prava, dovedu u konkretnu
vezu sa ubijanjem naroda u
Srebrenici ljeta 1995.?
Suoavanje sa zloinom genocida, dakle, podrazumijeva razliite
nivoe odgovornosti. Svi oni - pravni (krivinopravni i graanskopravni), moralni i metafiziki - mora-

govornost, koje po svom karakteru mogu biti line, ali i kolektivne.


Evo ta o tome pie u udbeniku
Meunarodno javno pravo koji
su napisali prof. dr. Smilja Avramov
i prof. dr. Milenko Krea sa beogradskog Pravnog fakulteta (Beograd: Savremena administracija,
1999). Citiramo:
Genocid je kolektivni zloin izvren nad drugim kolektivitetom. Lemkin, tvorac ideje o genocidu kao osobenom krivinom
delu, argumentovano je dokazivao da razaranje Evrope ne bi
dostiglo taj stepen da nemaki
narod nije svesno prihvatio taj
plan i da nije dobrovoljno uestvovao u njegovoj realizaciji. Sve
drave lanice UN iji su predsta-

Meunarodnom sudu kada do


njegovog formiranja doe. Drave potpisnice obavezale su se da
e izvrioce dela izruiti zainteresovanim dravama. Moralnu i
metafiziku odgovornost Konvencija ne pominje, to je i prirodno kada se radi o jednom pravnom aktu. Meutim, ta problematika se ne moe zaobii kada
je re o zloinu tolike magnitude
kao to je genocid. Kolektivistiki
karakter genocida izbacuje u prvi
plan problem moralne odgovornosti. ak i onda kada je zloin
izvren po nareenju, podloan
je moralnom sudu. Kolektivnu
moralnu i metafiziku odgovornost snose narodi na ijoj je teritoriji genocid izvren ili u ije je

ju se adresirati. To konkretno znai: neodlono hapenje i izvoenje


pred sud svih onih umijeanih u
zloin genocida u Srebrenici i drugim bosanskohercegovakim
mjestima za koje se postojanje genocida sudski utvrdi (krivinopravna odgovornost), naknada tete
preivjelim (graanskopravna odgovornost), masovno preispitivanje savjesti i preduzimanje odreenih konsekvenci u sredinama gdje
je genocid izvren ili u ime kojih je
izvren (moralna odgovornost),
odgovornost po linoj vjeri ili uvjerenju (metafizika odgovornost).
Jedino takav pristup ide dalje od
praznih floskula i gradi budunost
na temelju istine i pravde.

Srebrenica 2005: 10 godina genocida

on ostvaruje pojedinanim radnjama. Kao izvrioci genocida redovno se pojavljuju grupe koje
koriste dravne ili kvazidravne
mehanizme za ostvarenje svojih
ciljeva. Zloinaki poduhvat genocida zahtijeva umijeanost velikog
broja pojedinaca - od onih koji
podstiu na zloin, opravdavaju ga,
organizuju, pa do onih koji ga izvravaju, prikrivaju i poriu. Genocid je, takoe, uvijek zloin protiv
grupe, ne pojedinca. Pojedinci su
odabrani za unitenje zato to su
lanovi odreene grupe.

Znali su ta rade
Za zloin genocida pored pravne
odgovornosti, koja je individualna,
postoji moralna i metafizika od-

(Dani, 421; 8. juli 2005.)

ci ima svoje ime. To ime je genocid i ova kvalifikacija predstavlja stvarnu i pravnu istinu

18 Pogledi

OSLOBOENJE 11. juli/srpanj 2015.

Meunarodna konferencija

Vui odbio
pruenu ruku
Bonjaka
Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazovi bio
je gost Dnevnika D Federalne televizije.
Izmeu ostalog, govorio je o neusvajanju
rezolucije o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama i dolasku srbijanskog premijera
Aleksandra Vuia na dena zu i komemoraciju u Potoare.
- Nisam bio iznenaen, a ni razoaran
onim to se dogodilo u UN-u. ovjek se
samo moe razoarati u prijatelje. Bonjaci su jasno odvojili poinioce zloina
od srpskog naroda, ali oni nisu smogli snage da prihvate injenice koje je presudio
Meunarodni sud. Mi trebamo nastaviti
raditi na tome da istina o genocidu u Srebrenici dopre do srpskog naroda koji jo
u tim elitama ne moe da smogne snage da se odredi konano. Ako ve nismo
prijatelji, onda bismo bar trebali ostati komije, da ivimo jedni pored drugih, da ne
inimo jedni drugima ono to je poinjeno u Srebrenici, kazao je reis Kavazovi.
Govorei o dolasku Vuia na komemoraciju u Potoare, kazao je da srbijanski
premijer nije smogao snage, a moda jo
vie Nikoli, da prihvati pruenu ruku Bonjaka. - Zato, dolazak Vuia u Srebrenicu je kao i njegov nedolazak, isto nam znai, nakon svega, naglasio je reis.

S otvaranja
konferencije
u Sarajevu

Svijet je dopustio
Srebrenicu
Naunu konferenciju Srebrenica 1995-2015: Evaluacija naslijea i
dugoronih posljedica genocida, koja e danas biti odrana u
Srebrenici, organizuju Institut za istraivanje zloina protiv ovjenosti
i meunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Memorijalni centar
Srebrenica-Potoari Spomen-obiljeje i mezarje za rtve genocida iz
1995, Univerzitet u Tuzli i Univerzitet u Sarajevu. Konferencija je
poela u etvrtak u Sarajevu, kada je svoje vienje zbivanja iznio i
poasni konzul nae zemlje u Norvekoj

Obaveza naune zajednice


Konferenciju je u Tuzli otvorio premijer TK-a Bego Guti, jer je Vlada bila pokrovitelj, te kazao kako je potrebno sistematski razvijati kulturu sjeanja na sve rtve genocida.
- Konferencija je rezultat neophodnosti govorenja o srebrenikom
genocidu, a uee eminentnih strunjaka iz raznih drutvenih nauka,
iz vie zemalja, dokaz je te neophodnosti, ali i svjesnosti i htjenja ire
naune zajednice da sprijei negiranje i minoriziranje genocida u Srebrenici, kazao je Guti.
Gost konferencije bio je i Ramiz Salki, potpredsjednik RS-a, koji je
kazao kako je izuzetno vano da se ovakve konferencije odravaju, ali
i alosno to se ne odravaju tamo gdje bi trebalo.

injenice
se ne mogu
negirati
Kardinal Vrhbosanske nadbiskupije
Vinko Pulji juer je u Srebrenici sluio
opijelo za Rudolfa Hrena, jednog od etiri ubijena srebrenika katolika.
Rudolf Hren je ukopan u Memorijalnom
centru u Potoarima zajedno sa svojim
prijateljima Bonjacima sa kojima je u ratnim godinama dijelio dobro i zlo.
- Ovdje je danas sa mnom jedna grupa iz Sirakuze, hodoasnici mira sa rektorom svetita don Lukom na elu. Oni su
doli upravo izraziti solidarnost. Katolici
u Sirakuzi posebno potuju Gospin lik koji je 53. godine proplakao. Te suze Gospine smo donijeli ovdje kao simbol solidarnosti sa svim suzama koje su prolivene za rtvama rata, kazao je Pulji.
Dodao je da ovim dolaskom ele pokazati solidarnost sa svima koji nose bol na
dui zbog svojih mrtvih i moliti za sve one
koji su zlo inili da im Bog pamet podari, a za one koji nose bol da ih okrijepi.
Na pitanje ta poruiti onima koji negiraju genocid, kardinal je ka zao da tu
ovjeku pamet stane.
- Kako emo negirati neto to je injenica? Uzalud je govoriti, zakljuio
je Pulji.

- Potrebno je da se ovakve konferencije odravaju i na mjestima odakle su potekle ideje o genocidu i drugim zloinima koji su se desili, jer
samo na takav nain drutvo iz kojeg su potekle te ideje moe ozdraviti. Samo tako to drutvo moe uiniti napredak u smislu da se ovi zloini i ove ideje nikad ponovo ne jave u budunosti, kazao je Salki, kazavi nam i da posjeta delegacije Srbije Potoarima ne predstavlja nita spektakularno.
- Nas raduje da imamo puno vie nevladinih organizacija koje u Srbiji ine pionirske korake na prezentaciji genocida u Srebrenici i vjerujem da je to poetak koji e tu priu proiriti na cijelu Srbiju. A Aleksandar Vui neka doe ako hoe. rtvama nee biti nita lake, kazao je Salki.
Jueranja konferencija ukazala je na potrebu daljeg izuavanja srebrenike tragedije, evidentiranja injenica, metodoloke obrade i stvaranja nauno utemeljenih uporita, kako bi se ubudue onemoguiM. A.
lo njeno minoriziranje i negiranje.

Pie: Ivar Amundsen

rebrenica se desila zato to je


takozvana meunarodna
zajednica njen narod napustila i izdala. Svijet je znao
ta e se desiti i dopustio je da se to
desi. Da, poinitelji su bili Srbi i
njihovi saveznici, ali sauesnici se
mogu nai i u Londonu, Parizu,
Berlinu, Washingtonu i Moskvi, te u
sjeditu UN-a u New Yorku. Meunarodna zajednica je trebalo da
brani ljudske ivote, ljudska prava,
ljudsko dostojanstvo, pravdu i meunarodne konvencije, ali ona je
rtvovala svoje principe. Kako su
svjetski lideri mogli dopustiti takav
kolektivni moralni kolaps, predstavlja misteriju i 20 godina kasnije.
Rat u Bosni nikad nije bio graanski rat niti religijski ili etniki sukob.
Bosna je bila jedna od est republika koja je nakon raspada jugoslovenske federacije odabrala nezavisnost na koju je imala pravo. Odgovor na to bio je divljaki faistiki napad na bosanski narod, na njegov
najvei dio, Bonjake.

Toliko o kranstvu
Svijet i njegove brojne institucije i organizacije su mirno i nepomino stajali. Onaj koji nita ne vidi, nita ne mora ni uoiti, ne mora preuzeti odgovornost, ne mora djelovati. Sedamdeset potpuno besmislenih i bezposljedinih rezolucija
usvojeno je u Vijeu sigurnosti ne
promijenivi nita. Konkretna intervencija meunarodne zajednice

nikad nije stigla. Umjesto toga, UN


je uveo embargo na uvoz oruja, ime se postiglo uglavnom to da je
rtvama oduzeto oruje za samoodbranu, dok ga je agresor imao mnogo za neprekidne napade. Kada je
ameriki predsjednik Clinton doveo
u pitanje ovu odluku, francuski
predsjednik Mitterrand mu je grubo odgovorio: Bosna ne pripada
(Bosna nema pravo da postoji, op.
a). Britanski zvaninici su mu takoer priali o bolnoj, ali realnoj
obnovi kranske Evrope. Toliko o
njihovom kranstvu!
Florence Hartmann i Ed Vulliamy
su u lanku objavljenom prole
subote u listu The Guardian otkrili da su tri velike sile - Britanija, Francuska i SAD, na elu UN-a, mnogo
ranije odluile napustiti Srebrenicu, te su stoga odbile zahtjev holandskog bataljona da poalju zrane
trupe u danima koji su vodili u pakao. Objavljeni dokumenti otkrivaju da je odluka donesena na samom
vrhu, te da su je donijeli predsjednik
Clinton, predsjednik Chirac i premijer Major krajem maja.
Francuski general Bernard Janvier, vrhovni komandant NATO-a,
neto je slino rekao Mladiu u
Zvorniku 4. juna 1995. To je bio jasan znak kojim je poruio: Samo
naprijed, neemo vas zaustavljati!.
Spomenut u i to da su 15. jula,
usred krvoprolia, Bildt, Stoltenberg,
Akashi i Rupert Smith razgovarali s
Miloeviem i Mladiem u zgradi
Predsjednitva u Beogradu. Svi su
veoma dobro znali ta se deava
preko granice, ali umjesto da to sprijee, odluili su se za politiki
sastanak s poiniteljima.
Svijet je 1992. godine rat mogao
zaustaviti za sedam dana. Mogao je
sprijeiti genocid u Srebrenici. Ali
nije. Vie od 8.000 ljudi ubijeno je u
sigurnoj i zatienoj enklavi Sre-

Pogledi 19

11. juli/srpanj 2015. OSLOBOENJE

Genocid se
jo provodi
u RS-u

SEDAM DANA
Svijet je 1992. godine
rat mogao zaustaviti
za sedam dana. Mogao
je sprijeiti genocid
u Srebrenici. Ali nije.
Vie od 8.000 ljudi
ubijeno je u sigurnoj
i zatienoj enklavi
Srebrenica u julu prije
20 godina. Vie hiljada
ljudi ubijeno je tamo
u tri godine koje su
prethodile genocidu,
a na tlu cijele Bosne
tokom rata od 1992.
do 1995. poginulo
je 100.000 ljudi. Neka
ih Bog blagoslovi
brenica u julu prije 20 godina. Vie
hiljada ljudi ubijeno je tamo u tri godine koje su prethodile genocidu, a
na tlu cijele Bosne tokom rata od
1992. do 1995. poginulo je 100.000
ljudi. Neka ih Bog blagoslovi.
Vlade evropskih zemalja i meunarodne organizacije za mnogo toga moraju odgovarati. Ovu sramotu potvrdio je i Kofi Annan u optuujuem izvjetaju UN-a iz 1999. godine, gdje je izjavio: Sudbina Srebrenice e zauvijek proganjati nau
organizaciju.
Na konferenciji odranoj u Londonu u avgustu 1992. usvojen je
osnovni princip: Ouvanja Bosne
i Hercegovine kao jedinstvene, multietnike, multikulturalne drave.
Meutim, svi kasniji politiki pregovori koje su vodili EU i UN temeljili su se upravo na suprotnom - na
podjeli zemlje. Posljedica toga je rjeenje koje je u potpunosti odgovaralo agresorima, ratnim zloincima
Miloeviu i Tumanu. Dejtonski
mirovni sporazum iz 1995. je dokaz
o istoj podjeli.
Naalost, dozvoljeno je da Dejtonski mirovni sporazum sve od njegovog donoenja slui kao ustav zemlje. Rezultat je izofrena i disfun-

kcionalna politika struktura koja ne


funkcionie. Izgraena je na principima podjele, a ne jedinstva i funkcionalnosti. Polovica stanovnitva danas je nezaposlena, slaba
centralna uprava ne moe pokrenuti zemlju, ekonomija stagnira, a politika i dalje tone u beskrajne opstrukcije onih koji ne ele da Bosna bude normalna i cjelovita evropska
drava. Dravna himna nema tekst, jer se o njemu ne moe postii dogovor. MMF odbija odobriti kredite, jer neophodni uslovi nisu ispunjeni. To su samo neki od problema.
Ovo je opasno, kako za budunost
Bosne tako i za stabilnost cijelog zapadnog Balkana.

Notorna izdaja
Ono to Bosni sada treba je popravak. Dosad je Evropska unija prihvatila ogranienja i opstrukcije sadrane u Dejtonskom mirovnom
sporazumu, ali se povukla kad god
su konstruktivni prijedlozi za napredak bili popraeni protestom. Sada
od EU oekujem da odluno preuzme inicijativu u voenju Bosne u
ciljani proces kreiranja odrivije
politike strukture i pomogne joj da
pronae svoju budunost u okviru
zajednice evropskih zemalja. Ovo se
mora poduzeti hitno. Ne moemo
vie ekati.
Druga stvar koju bih spomenuo
tie se zloina poinjenih tokom rata, naravno, posebno u Srebrenici.
Kao to sam ve rekao, stav meunarodne zajednice karakterie notorna izdaja.
Potrebno je provesti detaljnu istragu, sasluanje, kojim e se otkriti ta su tano voe, vlade i organizacije uradile ili ta nisu uradile, te
odgovornost smjestiti tamo gdje
mu je mjesto. To dugujemo rtvama.
Takoer moramo osigurati postizanje pravde, poinjui od odgovara-

Na konferenciji je vie od 80 istraivaa iz BiH i svijeta, a uvodno


izlaganje u Sarajevu imao je direktor Instituta za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Rasim Muratovi, koji je istaknuo da je genocid u Srebrenici jedan u nizu u novijoj historiji svjetske civilizacije, s kojim se nauka,
politika i filozofija jo nisu u stanju,
ili se ne ele obraunati.
- Osnovni cilj konferencije je
uenje, te da poaljemo poruku
i izvuemo pouku koja se svodi na
frazu nikad vie. Odabrali smo
temu Dugorone posljedice genocida jer se genocid u BiH izvrava nad Bonjacima u posljednjih 150 godina i postao je brend
ove zemlje, rekao je Muratovi.
Prof. dr. Suad Kurtehaji je
naveo da je srebreniki genocid
jedan od tri presuena genocida u historiji ovjeanstva, ali da
BiH nikada nije iskoristila pozitivne posljedice te presude, to
je sada mogue koritenjem Jus
Cogens norme. - Presudom Meunarodnog suda pravde u Haagu ulo se u povredu Jus Cogens norme, koja ukljuuje zabranu genocida, a koja je najjaa norma meunarodnog prava
predviena u lanu 53. Beke
konvencije i samim time je
osnov ponitenja svakog meunarodnog ugovora. Ugovori
koji su nastali nakon povrede te
norme su nitavni, to znai da
bi u BiH mogli insistirati ak i na
ponitenju Dejtonskog sporazuma, a u najmanju ruku na deinstaliranju entiteta, objasnio je
Kurtehaji.
Jedan od brojnih amerikih
istraivaa koji prisustvuju konferenciji je profesor psihologije na
Southern Connecticut State University u New Havenu (SAD) David Pettigrew, koji se bavi istraivanjem genocida u Srebrenici, ali
i drugim podrujima BiH.
- Moja istraivanja ukazuju na
to da se genocid jo provodi u RSu, te da se tamo radi na potiskivanju sjeanja i monumenata
vezanih za genocid, izjavio je
Pettigrew i dodao da ruski veto na
UN-ovu rezoluciju za genocid u
Srebrenicu potie politiku negiranja genocida.
jueg priznavanja injenica, svih
injenica, koliko god da su one za
neke osjetljive i neugodne.
Prije dvije sedmice u Den Hagu je
odrana konferencija o Srebrenici.
Organizatori su bili Haki institut za
globalnu pravdu i Ameriki muzej
holokausta. Na prijatelj Hasan Nuhanovi trebalo je da prisustvuje
ovoj konferenciji. Izgubio je oca,
majku i mlaeg brata i kljuni je svjedok i strunjak. Meutim, poetkom
juna je u telefonskom pozivu saznao
da je njegovo prisustvo nepoeljno. Plaili su se da bi ono moglo
ometati druge uesnike i da bi njegovo svjedoenje moglo biti isuvie emotivno. Ovaj je in samo poveao sramotu i pokazao nam da je
pred nama jo dug put, te da prostora za stajanje nema. Hvala vam.

Cvjetovi na reveru

Udruenje Graaniko keranje obiljeilo je juer 11. juli - Dan


sjeanja na rtve genocida u Srebrenici, simbolinom podjelom promotivnog materijala i distribucijom Cvijeta sjeanje, Cvijeta Srebrenice u nekoliko gradova BiH. Podjela je organizovana na Trgu djece Sarajeva, potom u Zenici - na Trgu Alije Izetbegovia, u Bihau ispred Gradske galerije, kao i u Mostaru,
na panskom trgu.
Da je interes Biana bio veliki, svjedoi podatak kako su cvjetovi podijeljeni i puno prije najavljenog poetka podjele, pa su
se mnogi upisali za dananju podjelu.
I ispred BBI centra vladala je velika guva, pa su mnoge Sarajke i Sarajlije, ali i gosti glavnog grada, kui otili sa Cvijetom
Srebrenice na reveru.

Foto: F. Bender i A. imi

20 Pogledi

OSLOBOENJE 11. juli/srpanj 2015.

Zbivanja oko Srebrenice i epe: 5. - 20. juli 1995.

DOLINA DRINJAE JE

ODJEKIVALA
OD PLAA

Dvadeset godina nakon izvrenog genocida u Srebrenici, mnogo toga je jo nedoreeno, i to ne


samo u vezi s onim najvanijim, sudbinom preko hiljadu nepronaenih ubijenih Srebreniana. Kako
su tekli dani uoi pada Srebrenice i tokom tog najstranijeg egzodusa u Evropi poslije Drugog
svjetskog rata, kako su se u to vrijeme ponaali elnici svijeta i nae zemlje? Na ova i mnoga druga
pitanja odgovori se kriju u ovoj reduciranoj hronologiji zbivanja iz tog vremena, ureenoj prema pisanju
Osloboenja, uz potivanje autentinih izraza. Mnogi od tekstova tada objavljenih daju jasan odgovor
zato je, zapravo, pala Srebrenica. Upozoravamo itaoce da vode rauna o datumima, jer, recimo,
ono to se deavalo 11. jula u novini se, naravno, moe proitati sutradan. Uza svu skuenost i
oskudicu ratnog novinarstva, ovi tekstovi su i dokaz asne uloge koju je Osloboenje imalo u vrijeme
agresije na BiH, ispunjavajui i tada, kada se god to moglo, jedno od osnovnih pravila novinarstva
na koje se i danas esto zaboravi: da uvijek treba uti najmanje dvije strane
5. juli 1995, srijeda
* Oko 20 hiljada etnika napade su usmjerili prema slobodnim
velikokladukim prostorima, Buimu, te odbrambenim poloajima boraca na grmekom i pljeevikom bojitu. Prilikom granatiranja Bihaa ubijene dvije, ranjeno 20 osoba.

* U Sarajevu dan prije ubijene


etiri osobe i est ranjeno. Nastavljeno prebacivanje regularnih jedinica vojske tzv. Jugoslavije preko bh. granice kao ispomo. Od
agresorskih artiljerijskih dejstava
nastradalih civila ima i u Goradu,
Srebrenici, Mostaru, Gradacu...
Iz smjera Bijeljine i Brkog prema
Bo san skom am cu, te pre ma

Crni vrh 22. septembar 2002. i 24. juni 2015.

Reuters

okupiranim podrujima u BiH i u


Hrvatskoj, u dvije velike i u nekoliko manjih grupa, prevezeno je
oko hiljadu, uglavnom mlaih
ljudi iz Srbije, na temelju pojaanog osiguranja u emu su uestvovali i pripadnici srpskih paravojnih jedinica iz Knina. Vjerovatno je rije o prisilno mobilisanim.
Svi oficiri vojske samozvane Jugoslavije, roeni u okupiranim podrujima Hrvatske i BiH, dobili su
naredbu da se odmah jave u jedini ce po bu nje nih bo san skih i
hrvatskih Srba, javlja Naa Borba.
* Otpravnik poslova misije RBiH
pri UN-u u New Yorku Ivica Mii
osudio je vlasti samozvane SR
Jugoslavije zbog nasilne mobilizacije Srba iz BiH i Hrvatske, koji imaju izbjegliki status u Srbiji i u Crnoj Gori, i zatraio u ime
bh. vlade vraanje punih sankcija koje je meunarodna zajednica u proljee 1992. godine uvela
samozvanoj SR Jugoslaviji.

NEWSWEEK
Bil Clinton je pametan,
ali i nije ba tako kada
je rije o Bosni. Drao je
Ameriku van ovog
plemenskog rata u kojem
izgleda da ni jednom od
uesnika nije stalo do
okonanja sukoba. Ali je i
sve vrijeme bio konstantni
kibicer, koji je pokuao
utjecati na balkansku
politiku, a da ne uini
nijedan stvarni potez

* Francuski ministar odbrane


Charles Million, prije jueranje
po sje te pred sje dni ka Vla de
R/FBiH dr. Harisa Silajdia Parizu, izjavio je da ukoliko strane u
BiH ne sjednu za pregovaraki
stol, meunarodna zajednica e
morati intervenisati svim raspoloivim sredstvima kako bi otvorila zatiene zone u BiH.
Silajdi je dolaskom u Pariz
izjavio da su meunarodne snage za brza dejstva (RRF) dobrodole u Bosni, demantirajui tvrdnje
efa taba francuskih oruanih
snaga da njegova vlada blokira
razmjetaj francuskog kontingenta RRF u zapadnom pravcu. Svi
pripadnici francuskog kontingenta od 2.000 elitnih vojnika,
opremljenih lakim tenkovima i
helikopterima, stigli su do 26. juna u Hrvatsku i poeli rasporeivanje u junom dijelu BiH.
* Tri vojna transportna aviona
SAD-a u splitsku zranu luku dovezla su 100 vojnika i opremu za
komunikaciju. Uskoro dolaze britanski pripadnici snaga za brzo
djelovanje. Stie jo devet amerikih aviona sa vojnom opremom.
* Ruski ministar vanjskih poslova
Andrej Kozirjev rekao je da je Moskva zabrinuta zbog planova pojaanog vojnog prisustva u Bosni. On
strahuje da bi to mirovnu operaciju moglo pretvoriti u podrku jednoj
ili dvjema stranama u konfliktu.
* Komandant snaga UN-a za
bivu Jugoslaviju francuski general Bertrand Janvier upozorio je
jue u Zagrebu Unprofor u BiH da

se ne uvlai jo vie u bosanski


konflikt, unato eskalaciji rata,
pozvavi Unprofor na realizam.
* Hamza Baki pie o svoenju
ljudi na brojeve. Ime se nalazi samo na baluku: Ovolika bitka
mora imati svoje junake, a junaci moraju imati svoja imena.
* Mirko Pejanovi i Milorad Pupovac, na tvrdnju da su izdajnici
srpskog naroda, odgovaraju da e
se, kada se rat zavri, vidjeti ko je
i u emu bio izdajica.

6. juli 1995, etvrtak


* Nad Bihaem bacane bombe
iz aviona. Nije bilo zatite od NATO-a. Znai, embargo je ostao,
aviona za zatitu nema, izjavio
premijer dr. Silajdi. Nesmanjenom estinom trajali su i agresorski napadi na Gorade, posebno
na naselje Ilovaa.
* Predsjednici i predstavnici
parlamentarnih stranaka RBiH i
est oporbenih stranaka u RH potpisali dokument, tzv. sarajevsku
izjavu, kojom se potvruju temeljna naela o nepovredivosti i potrebi ouvanja sadanjih i meunarodno priznatih granica RBiH.
* Butros Gali, generalni sekretar UN-a, saoptio je da snage za
brza dejstva nee biti koritene za
evakuacije mirovnjaka UN-a.
* lanovi SDP-a od Bildta i Stoltenberga zatraili da snage za
brzu intervenciju blokiraju granicu izmeu BiH i tzv. Jugoslavije,
odakle Karadiu neprekidno stie pomo.
* Nad nebom BiH uskoro najsu-

UNHCR tvrdi da je u srebrenik

OSLOBOENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK Sarajevo www.oslobodjenje.ba

Godina LXXII Broj 24.648

SUBOTA, 11. 7. 2015.

Cijena: 1 KM/6 KN

Novali i Milievi o 100 dana Vlade Federacije BiH

NAS E NAJMANJE VOLJETI


Nismo mi spasitelji Federacije i neemo je spasiti u ovom mandatu, ali se moramo pokrenuti, mijenjati
navike. to prije to prihvatimo, prije emo neto i mijenjati, kae dopremijerka Jelka Milievi

22-23. strana

Laura Boldrini,
predsjednica Predstavnikog
doma Parlamenta Italije

Na Festivalu
u Avignonu
u Francuskoj

NADANJE

SREBRENICA

ZA PROVOENJE
REFORMI NUNA
JE OZBILJNOST
VAIH POLITIARA

40-41.
strana

22.
strana

Nesporazumi unutar
Gradskog odbora
HDZ-a Mostar

Mirza Teletovi na pragu Phoenix Sunsa

NA SJEDNICU
NISU POZVALI
NI OVIA

22-23.
strana

43.
strana

PRIHVATIO SAM PONUDU,


ALI JO NISAM POTPISAO

DOGAAJI

22

U II

NAS E NAJM
Sauee Hammonda

O unapreenju ekonomskih odnosa dvije zemlje

Foto: S. GUBELI

ZA PROVOENJE REFORMI
NUNA JE OZBILJNOST
VAIH POLITIARA

Ministar vanjskih poslova Velike Britanije Philip Hammond izjavio je juer kako se genocid u Srebrenici nikada ne
smije zaboraviti. - Izraavam najdublje
sauee rtvama balkanskog konflikta
i njihovim porodicama. Nikada ne smijemo zaboraviti Srebrenicu kao ni sve
druge zloine poinjene na svim stranama. Velika Britanija je dugotrajan prijatelj BiH. Iz tog ra zloga smo moj njemaki kolega i ja pokrenuli inicijativu kako bismo ubrzali ula zak BiH u EU.
Ipak, na domaim politiarima je odgovornost odravanja pozitivnog momentuma i provoenja potrebnih reformi, zakljuio je Hammond.

Sastanak je ocijenjen kao veoma konstruktivan, a razgovarano je o bilateralnim odnosima


BiH i Italije, unapreenju ekonomske suradnje, sa posebnim
akcentom na robnu i poljoprivrednu razmjenu. Govora je bilo i o bh. putu ka EU i NATO-u.
- Gospoa Boldrini nam je
ponudila protokol o saradnji
izmeu dva parlamenta. Sa zadovoljstvom smo ga prihvatili i
proslijedili u daljnju proceduru,
rekao je Daferovi.
Zakljueno je da su bilateralni
odnosi na visokom nivou i da e se
u tom duhu saradnja i nastaviti.
Posebno se razgovaralo o unapreenju ekonomskih odnosa

Odgovornost je
uvijek individualna
Laura Boldrini e danas biti u
Potoarima, gdje e sa lanovima
italijanske delegacije odati poast
rtvama genocida u Srebrenici.
Kako je naglasila, odgovornost za
genocid treba da snosi cijela meunarodna zajednica.
- Treba odati poast rtvama, ali
treba i nastaviti tragati za pravdom.
Odgovornost je uvijek individualna.
Srebrenica je bila strategija jedne
grupe ljudi koji su danas u Haagu
i sudi im se. Italija e se nastaviti
zalagati za dijalog, reforme i pomirenje na ovim prostorima, poruila je Boldrini.

dvije zemlje. Kako je naglaeno,


robna razmjena iznosi 1,4 milijarde eura, uvoz BiH iz Italije je 800
miliona eura, dok je izvoz iz BiH
u Italiju 600 miliona eura i to bi se
u budunosti trebalo promijeniti, kako bi izvoz bio vei.
- Sporazum o finalizaciji ekonomskih odnosa je u toku. Radit
emo na poboljanju robne razmjene, istaknuo je Daferovi.
Italija e nastaviti pruati snanu podrku BiH kada je u pitanju njen put ka EU i NATO-u.
Bolderini je naglasila da e Italija pomoi BiH da izvri institucionalnu konsolidaciju.
- Reforme su neto to nije jednostavno za provoditi, ali su one
neophodne. Njihov konani cilj je
da graanima bude bolje, da osjete poboljanje u svom svakodnevnom ivotu. Na tom putu, Italija e nastaviti pruati podrku
vaoj zemlji, rekla je Boldrini.

Ivancov ali to je
nepoeljan
Ambasador Ruske Federacije u BiH Petar Ivancov oglasio se povodom stava rukovodstva Organizacionog odbora za
obiljeavanje 20. godinjice tragedije u
Srebrenici po kojem nije dobrodoao na
komemoraciju 11. jula 2015, javlja Fena.
- alim zbog stava rukovodstva Organizacionog odbora da nisam dobrodoao
u Srebrenicu zbog veta na britansku rezoluciju u Vijeu sigurnosti UN-a, kazao
je Ivancov i dodao da je planirao da ide
u Srebrenicu. - Ali, naalost, stav OO je
promijenio moje planove. elim da prenesem izraze mog dubokog saosjeanja
svim porodicama i bliskim rtvama ove
strane tragedije. Mislim da stav Organizacionog odbora jeste primjer nepristojne politizacije obiljeavanja komemoracije, o prijetnji na koju smo upozoravali od poetka, zakljuio je Ivancov, saopeno je iz Ambasada Ruske Federacije.

Dobar pokazatelj
No, kako je naglasila, stupanje
na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju jeste dobar
pokazatelj u pribliavanju BiH
ka EU, ali u konanici, sve je na
bh. politiarima.
- Potrebno je da sa puno ozbiljnosti priu reformama. Ovo
je momenat kada nije lako, ali
kada se svi maksimalno moraju
angaovati pri rjeavanju problema, kazala je Boldrini.
Baria olak je istakao da je tokom sastanka naglaena nunost
provoenja reformi za koje se
BiH obvezala da e ih provesti, ali
i nunost promjena Ustava i
izbornog zakonodavstva.
Boldrini je juer razgovarala i
sa predsjedavajuim Vijea ministara BiH Denisom Zvizdiem. Kazala je kako je neophodno da se realiziraju dogovorene reforme, te obavijestila Zvizdia o protokolu koji je predala
lanovima Parlamentarne skuptine BiH.
E. GODINJAK

Nismo mi spasitelji Federacije i neemo je


pokrenuti, mijenjati navike. to prije to
kae dopremijerka Jelka Milievi
Federalni premijer Fadil Novali, povodom 100 dana rada
Vlade FBiH, kazao je juer u
Sarajevu da ova vlada eli doi do toga da Federacija BiH
svoj prosperitet gradi na zdravim temeljima, ali da to nije
posao koji se deava preko
noi, ve da je reformski put
znatno dui. Istakao je da podizanje ekonomije na stabilne
no ge za hti je va strplji vost,
upornost, racionalnost, odricanje i punu odgovornost.

Novi zakoni

Nastavit emo pruati podrku BiH na putu


ka EU i NATO-u, napominje Boldrini

Protokol o saradnji

OSLOBOENJE

U prvih 100 dana Vlade

Laura Boldrini, predsjednica Predstavnikog


doma Parlamenta Italije

Predsjednica Predstavnikog
doma Parlamenta Italije Laura
Boldrini je, u sklopu zvanine posjete Bosni i Hercegovini, juer
odrala sastanak sa lanovima
Kolegija oba doma Parlamentarne skuptine BiH. Domaini su
joj bili efik Daferovi, predsjedavajui Predstavnikog doma, i Baria olak, predsjedavajui Doma naroda PSBiH.

subota, 11. juli/srpanj 2015.

Iz Sarajeva poletjelo
200 golubova
Ekoloko drutvo za zatitu i uzgoj ptica Sarajevo (EDZUP), u okviru obiljeavanja
20. godinjice genocida u Srebrenici,
organiziralo je juer memorijalnu trku - let
golubova pismonoa Srebrenica - Sarajevo. Puteno je 200 golubova koji simboliziraju mir, a koji je svima nama, a posebno preivjelim Srebrenianima, nakon
svega to su propatili, sada najpotrebniji. - Nai lanovi suosjeaju s preivjelim
i iskreno ale za nevino stradalim Srebrenianima, zbog ega osjeaju potrebu da
na svoj poseban nain daju znaaj ovom
tunom dogaaju i tako odaju potovanje
i poast rtvama genocida u Srebrenici,
poruuju iz ovog drutva.

On se nije htio osvrtati na


politiku situaciju, iako Vlada
koju predvodi od 9. juna ima
etiri ministra manje i nema
parlamentarnu veinu koja je
podrava.
- Ja sam po Ustavu duan
osigurati rad Vlade i za to
imam performanse, kazao je
premijer.
Na poetku izlaganja je iznio
usporedne statistike podatke
rada Vlade u stotinu dana ove i
saziva iz 2011. godine. Izmeu
ostalog, ova vlada je za taj period 14 puta redovno, a etiri hitno zasjedala, a prethodnih 11
puta redovno i dva puta hitno,
sadanja vlada je imala 49 taaka o razrjeenju i imenovanju, a
prethodna 95...
U pret ho dnom pe ri odu,

PERFORMANSE
Ja sam po Ustavu
duan osigurati rad
Vlade i za to imam
performanse, kae
Fadil Novali
Vlada FBiH je smanjila vanjski i unutranji dug za 180,2
miliona KM, a donoenjem
moratorija na sva zapoljavanja u javnom sektoru oekuje se uteda od 15 miliona
KM. Pre mi jer je is ta kao i
uurban rad Vlade i socijalnih partnera na usaglaava-

Nesporazumi unutar Gradskog


odbora HDZ-a Mostar
Nakon to su provedeni
unutarstranaki izbori u HDZu BiH, na kojima je imenovan
novi Gradski odbor Mostar,
spomenuti organ na konstituirajuoj sjednici trebao je dobiti predsjednika. To se, pak,
nije dogodilo zbog toga to je
konstituirajua sjednica neoekivano prekinuta. Prema
tvrdnjama upuenih, stvarni
razlog zbog kojeg je sjednica
prekinuta, odnosno razlog
zbog kojeg je izbor predsjednika prolongiran je sukob dvije
struje unutar najjaeg gradskog odbora u Hrvatskoj demokratskoj zajednici BiH.

Mali problemi
Na elu jedne struje su aktualni predsjednik KO HDZ-a
HNK-a Rafael Gagro i dosadanji predsjednik GO HDZa Mostar, te aktualni ministar
MUP-a HNK-a Slaan Bevanda, a na elu druge ugledni i
uticajni lan HDZ-a, nekadanji premijer Vlade HNK-a
i predsjednik GO Mostar Miroslav ori.

ori je, navodno, u poetku imao elju ponovo preuzeti Gradski odbor Mostar,
ali je na kraju ipak odustao, s
tim to nije odustao od elje
da u paketu pomete Gagru i
Bevandu. Vrh stranke, odnosno stranaki lider Dragan
ovi na kraju bi mogao povui kompromisan potez i na
elo Gradskog odbora Mostar

NAPUTAM FUNKCIJU
Osobno nemam
ambicije ostati na
elu O HN-a i
vjerojatno u uskoro
tu funkciju napustiti,
kae Rafael Gagro
postaviti mladog i ambicioznog Damira Debu.
- Ne bih to komentirao. to
uostalom znai pomesti i na koji nain se to moe uraditi?, upitao se Rafael Gagro, te nam potvrdio da mali problemi, ipak,
postoje.
- To se vie tie Statuta i
odreenih stavova koji se mo-

U II

OSLOBOENJE subota, 11. juli/srpanj 2015.

23

Federacije BiH dug manji za 180,2 miliona KM

MANJE VOLJETI
spasiti u ovom mandatu, ali se moramo
prihvatimo, prije emo neto i mijenjati,

Ustavni sud FBiH juer je odbio prijedlog potpredsjednika FBiH Milana Dunovia za privremenu mjeru kojom bi bila suspendovana primjena nove uredbe o vrenju ovlasti u javnim preduzeima FBiH do konane odluke Suda.
- Nakon razmatranja zahtjeva, Ustavni sud FBiH je donio rjeenje kojim se
odbija zahtjev potpredsjednika FBiH za izdavanje privremene mjere, saoptio je Domin Malbai, predsjednik Ustavnog suda FBiH, javlja Fena.

Mi smo vlasnici

Novali
i Milievi:
Najavljeni
planovi u
buduem radu
Foto: S. GUBELI

MMF nije ispao iz igre


Mi ne alimo zbog MMF-a, to ne moemo zatvoriti deficit od 200 miliona KM, nama MMF treba kao tehnika i finansijska pomo u reformama koje slijede, ka zao je juer Novali.
nju novog teksta Zakona o radu, a usvojena je i mjera suzbijanja sive ekonomije. U tom
kontekstu, Novali je najavio
izmjene Zakona o prekrajima,
ali i poticanje prvog zapoljavanja.
No va li je u ju e ra njem
obraanju najavio planove za

Odbijen Dunoviev prijedlog

budui rad Vlade i kao prvi naveo donoenje izmjena Zakona


o porezu na dohodak i izmjene
Zakona o doprinosima, u smislu uvoenja progresivnog sistema poreza na dohodak i izmjene stopa doprinosa, a kojima bi se obuhvatili i topli obrok
i trokovi prevoza. Na redu je

Upitan za stanje u vezi sa novom upravom u Elek troprivredi


HZHB, s obzirom na privremenu
mjeru osiguranja Opinskog suda
u Sarajevu, Novali je kazao da je
Vlada uputila inter venciju VSTVu BiH, u smislu da je takva odluka suda donesena neuobiajeno
brzo, te da je sporna i mjesna nadlenost suda.
- No, mi imamo Ured za zakonodavstvo i strune ljude. Na
kraju e to proi kao i Uredba za
koju mi ve znamo ishod u Ustavnom sudu. Mi radimo krajnje zakonito. Njihova primjedba je bila
i da nismo bili vlasnici, dva dana
kasnije jesmo, sve je to u zoni procedura. Mi smo od danas vlasnici toga i samo emo kroz mjesec
dana ponovo pokrenuti to. Sva
dravna preduzea su upisana na
FBiH i mislim da je to krajnje rjeenje, rekao je Novali.
donoenje i zakona o PIO, kojim e se omoguiti ravnomjerna raspodjela kroz uvoenje
bodovnog sistema, te zakona o
uvezivanju radnog staa, koji e
kotati oko milijardu KM. Upitan kako e se to finansirati,
premijer je kazao - u poetku
sredstvima Svjetske banke, a

potom sredstvima koja su isplaivana za verifikovanu deviznu tednju. Najavljeni su i zakon o umama, kao i zakon o
dravnim slubenicima.

Porezni sistem
Dopremijerka i ministrica finansija Jelka Milievi kazala je
da e ova vlada biti najmanje voljena vlada.
- Svaki dan dolaze novi dugovi, u narednim danima u trezor
se unosi obveza od oko 25 miliona KM poljoprivrednih poticaja, koji nisu bili sastavni dio
prorauna. Mi smo Vlada koja
ima puno reformskih zahtjeva,
najavili smo utede i traimo
do da tne ener gi je i u svo jim
ministarstvima i u svim poduzeima, a jasno smo definirali
problem upravljanja imovinom
drave, postavili smo pitanje
opravdanosti zaduenja i analize prije zaduenja. Olako smo
se zaduivali i to se mora mijenjati. Nismo mi spasitelji Federa ci je i ne e mo je spa si ti u
ovom mandatu, ali se moramo
pokrenuti, mijenjati navike. to
prije to prihvatimo, prije emo
neto i mijenjati, rekla je dopremijerka.
Rekla je i kako Ministarstvo finansija zagovara reformu poreznog sistema.
M. UROVI RUKAVINA

NA SJEDNICU NISU POZVALI NI OVIA


Izbor predsjednika GO HDZ-a Mostar prolongiran je, a na to bi mjesto, izmeu Miroslava
oria i Rafaela Gagre, mogao doi avarin savjetnik Damir Deba

Posjeta Srebrenici
otkazana zbog Irana
Zbog zavrnih pregovora s Iranom u
Beu, iji je koordinator, visoka predstavnica i potpredsjednica Evropske komisije Federica Mogherini nee moi prisustvovati komemoraciji povodom 20.
godinjice genocida u Srebrenici, koja
e danas biti odrana u Memorijalnom
centru Potoari, prenosi Fena. - Visoka
predstavnica i potpredsjednica EK-a je
ovo odluila teka srca, ali svjesna injenice da rad na pokuaju da se finalizira sporazum o iranskom nuklearnom
dosjeu jeste najbolji nain da se pomogne izgradnji mira i povjerenja, potujui rtve svih sukoba, saopeno je iz Delegacije EU u BiH.

Bolja saradnja s
Danskom, Meksikom
i Indijom
Predsjedavajui Predsjednitva BiH
Mladen Ivani primio je juer, u odvojenim
susretima, akreditivna pisma ambasadora Kraljevine Danske za BiH Michaela BorgHansena i Sjedinjenih Meksikih Drava
u BiH Hozea Evarista Ramona ilotl Ramireza. Na ceremonijama je reeno da su
veze izmeu zemalja dobre, ali da ima
prostora za unapreenje saradnje, posebno u oblasti privrede i ekonomije. Takoer, Ivani je primio u oprotajnu posjetu ambasadora Republike Indije u BiH Malaya Mishru. Ambasador je rekao da Indija ima interes za novim investicijama u
ovom dijelu Evrope te je naglaena potreba za intenzivnijom institucionalnom,
kulturnom i naunom saradnjom, saopeno je iz Predsjednitva BiH.

vi i Marija Zelenika, dok su u


Gradski odbor kooptirani i gradonaelnik Mostara Ljubo Beli,
predsjednik mladei HDZ-a Tomo
Sopta, odnosno predsjednica ena HDZ-a Dalfina Bonjak.

Napeta situacija

ovi sa lanovima GO HDZ-a Mostar

raju usuglasiti. Osobno nemam


ambicije ostati na elu O HNa i vjerojatno u uskoro tu funkciju napustiti, dodao je Gagro,
potvrdivi da Slaan Bevanda
namjerava ostati na elu Gradskog odbora Mostar.
Po je di ni la no vi tvrde da

eventualni Debin izbor ne bi


znaio kompromis jer iza njega,
tvrde, stoji upravo oriev lobi.
De ba je tre nu tno sa vje tnik
predsjednika Federacije Marinka avare. Radio je kao menader na Mostarskom sajmu, a
vlasnik je i firme koja se bavi

proizvodnjom leda.
Na burnoj izbornoj Skuptini,
odranoj u proloj sedmici, izabran je novi Gradski odbor HDZa Mostar. Prvi put u mostarski
Gradski odbor uli su i najvii
zvaninici stranke Dragan ovi,
Vjekoslav Bevanda, Jelka Milie-

Sjednica na kojoj bi Gradski


odbor mo gao do bi ti no vog
predsjednika planirana je za
ponedjeljak.
Koliko je unutar HDZ-a trenutno napeta situacija, svjedoi i
podatak da je najstariji lan Gradskog odbora HDZ-a Mostar Mile
Pulji, protiv kojeg se inae trenutno vodi sudski postupak zbog poinjenih ratnih zloina na podruju Mostara, konstituirajuu sjednicu sazvao, a da na nju nije
pozvao etiri lana Predsjednitva
HDZ-a BiH, koji su, prema novim
stranakim pravilima, lanovi i
Gradskog odbora. Tek kada su
prisutni shvatili da nedostaju vani lanovi, sjednica je prekinuta.
A. DEMI

Specijalni predstavnik
Teherana u Srebrenici
Savjetnik i specijalni izaslanik predsjednika Islamske Republike Iran Akbar
Torkan sa saradnicima posjetio je juer
reisu-l-ulemu Huseina ef. Kavazovia.
Akbar Torkan je u BiH u povodu obiljeavanja 20. godinjice genocida u Srebrenici i predvodit e danas iransku delegaciju u Srebrenici. Reisu-l-ulema Husein ef.
Kavazovi i savjetnik iranskog predsjednika Akbar Torkan razgovarali su o dobrim
odnosima Islamske zajednice u BiH i muslimana Islamske Republike Iran. Takoer,
reisu-l-ulema je zahvalio savjetniku i specijalnom izaslaniku iranskog predsjednika to e prisustvovati obiljeavanju 20.
godinjice genocida u Srebrenici.

24

DOGAAJI

subota, 11. juli/srpanj 2015.

IZJAVA DANA
elim da se sjetimo
hiljada i hiljada
sveenika koji su se
snano protivili logici
maa sa snagom
kria. Bilo je grijeha, i
bilo ga je mnogo.
Nismo se nikada
izvinili, tako
da sada ja
traim oprotaj

OSLOBOENJE

Meddida Kreso nakon odluke Vijea ministara BiH

OVO JE USTUPAK
MILORADU DODIKU

Tegeltija kae da jo nije dobio odluku, te da su predstavnici


VSTV-a BiH pozvani na strukturalni dijalog ta su iz Banje Luke
pisali Bruxellesu
Meddida Kreso, predsjednica
Suda BiH, ocijenila je odluku o
izmjeni Odluke o uspostavi radnih tijela za evropske integracije, a koju je donijelo Vijee ministara BiH na sjednici odranoj
protekle sedmice, ustupkom Miloradu Dodiku.

Zamjena za referendum

Papa Franjo

DOBAR LO

ZAO

ANGELA MERKEL
Njemaka kancelarka tokom prve zvanine posjete Bosni i Hercegovini poruila je da je njena
zemlja veoma zainteresovana za budunost BiH
i da podrava evropsku inicijativu svih zemalja
regiona. Cijela regija, jasna je Merkelova, moe
prosperirati ako se BiH dobro razvije.

KONGRES SAD-a
Ako nee Vijee sigurnosti Ujedinjenih nacija, hoe Kongres SAD-a, koji je na prijedlog republikanskog kongresmena Christophera Smitha usvojio
rezoluciju kojom se zloin iz jula 1995. u Srebrenici definira kao genocid. Uz alost za nevino ubijenim, ovom rezolucijom se pohvaljuju napori koji se ine u privoenju pravdi zloinaca.

MALINARI
Deveti meunarodni sajam organske proizvodnje
i eko-turizma Dani maline poeo je u etvrtak u
Novom Travniku. Na sajmu uestvuje 65 uzgajivaa malina, zainskog i ljekovitog bilja, te proizvoai organske hrane i predstavnici turistikih
organizacija. Ve su dodijeljene i nagrade, a Zlatna malina pripala je uzgajivau Dragi Mlakiu.

NK ELJEZNIAR
Nogometai eljezniara pobjedom i u revanutakmici protiv Balzana sa Malte na Koevu (1:0)
plasirali su se u drugo pretkolo Evropske lige,
gdje e se sastati sa uvenim maarskim Ferencvaroom. elji za prolazak dalje treba mnogo
vie od onog to je pruio protiv Balzana.

VIJEST U

BROJU
hektara borove ume izgorjelo je u poaru na Peljecu.

70

- Nedavno sam imala sastanak sa


predstavnicima iz Bruxellesa, koji
uestvuju u ovim razgovorima i
dalo se naslutiti da emo biti iskljueni iz buduih pregovora. Reeno
je da bi ubudue nae interese mogli zastupati dravno i dva entitetska ministarstva pravde. Odmah mi
je bilo jasno, to sam otvoreno rekla,
da je rije o ustupku koji je napravljen Miloradu Dodiku. Sjetiemo se
da je svojevremeno Dodiku ponuen strukturalni dijalog u zamjenu
za neraspisivanje referenduma o
Sudu i Tuilatvu BiH. Sada, kada
ponovno najavljuje taj isti referendum, ubijeena sam, postavlja druge uslove u zamjenu za kooperativnost. Pouzdano znam da je iz Banje Luke nedavno poslano pismo u
Bruxelles, kojim su predstavnici
RS-a svoje prisustvo u daljim razgovorima ultimativno uslovljavali iskljuenjem predstavnika Suda i
Tuilatva BiH, kazala je Kreso za
Osloboenje, istiui da je iskljuivanje predstavnika Suda i Tuilatva BiH iz strukturalnog dijaloga, kao
i razrjeenje dosadanjeg predsjedavajueg Bakira Dautbaia, jasna
poruka svima koji su godinama radili na jaanju pravosudnih institucija na dravnom nivou, da to vie
ne trebaju raditi.
Kreso naglaava da je krajnje
neozbiljno da interese dravnog

V
I
J
E
S
T
I

Kreso: Neemo odustati

Tegeltija: Odazvau se pozivu

Suda i Tuilatva predstavlja radna


grupa u kojoj su tri ministra, a od
kojih je samo jedan pravnik i koji
je radni vijek proveo u policijskim
strukturama i Nogometnom savezu. Kreso dodaje da e bitka biti
nastavljena i da nee odustati.
Vijee ministara BiH donijelo
je odluku u kojoj se navodi da
Sud i Tuilatvo BiH nee imati
svoje predstavnike u strukturalnom dijalogu o pravosuu, koje
je zakazano za 13. i 14. juli. Sa
mjesta predsjedavajueg Radne
grupe za pravosue smijenjen je
Dautbai, koji je ranije pozivao predstavnike Suda i Tuilatva na sjednice strukturalnog dijaloga, a na to mjesto je postavljen kao predsjedavajui ministar pravde BiH Josip Grubea.
U podgrupi su i tri predstavnika
Ministarstva pravde BiH, dva predstavnika Visokog sudskog i tuilakog Vijea BiH, po dva predstavnika federalnog Ministarstva pravde
i Ministarstva pravde RS-a, jedan
predstavnik Pravosudne komisije

Brko distrikta, te po jedan predstavnik Direkcije za evropske integracije i ministarstava pravde kantona,
ako se raspravlja o pitanjima iz njihove iskljuive nadlenosti.

SARAJEVO

Predstavnici
Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tuilakog vijea
BiH, za Osloboenje je kazao da jo
ne moe da komentarie odluku
VMBiH, jer je nije ni dobio.
- Nemam jo prave informacije o tome ta se desilo i zbog ega, tako da ne bih mogao ni da
komentariem odluku, kazao je
Tegeltija, potvrujui da e VSTV
na predstojeem strukturalnom
dijalogu imati svoje predstavnike, a koji su, istakao je, predstavnici itavog bh. pravosua.
Tuilatvo BiH oglasilo se odmah
nakon donoenja odluke, navodei da je odstranjivanje struke, sudova i tuilatva iz razgovora u okviru
strukturalnog dijaloga direktni pritisak politike na njegove reforme i
neovisnost.
A. BRKI - EKI

OSIJEK

Laviu produen pritvor

Momiu 15 godina zatvora

Opinski sud u Sarajevu produio je za jo dva mjeseca pritvor direktoru JU Deseta osnovna kola Ilida
Suadu Laviu, osumnjienom da je poinio krivino djelo spolni odnos s djetetom. Pripadnici FUP-a su Lavia uhapsili prije trideset dana po naredbi i pod nadzorom Kantonalnog tuilatva Sarajevo zbog sumnje da je u proteklom
periodu zlostavljao jedno dijete radi zadovoljenja seksualnog nagona. Lavia su organima gonjenja navodno prijavile njegove kolege koje su primijetile da u specijalne prostorije kole dolazi jedna uenica. Pratili su ga i ubrzo shvatili ta se deava, s obzirom na to da je samo direktor imao
kljueve pomenute prostorije.
A. B. .

Zbog sudjelovanja u ratnom zloinu, u kojem je ubijeno est civila bonjake nacionalnosti s podruja Srebrenice, od kojih trojica maloljetnika, osjeki upanijski sud juer je proglasio krivim Milorada Momia (51)
i nepravomono ga osudio na 15 godina zatvora, javlja Fena. Optunica Momia tereti da je ratni zloin poinio u julu 1995, u mjestu Godinjske Bare, u blizini Trnova, kao pripadnik paravojne jedinice korpioni, koja je
bila pridruena vojsci Republike Srpske. Optuen je da
je s jo nekoliko pripadnika korpiona strijeljao estoricu zarobljenih bonjakih civila. Momiu se sudi i za
ratne zloine u Berku, u Hrvatskoj, 1991.

CRNA HRONIKA

OSLOBOENJE subota, 11. juli/srpanj 2015.

Kradljivci bakra napali zatitare

Nemanja C. i Aleksandar M. iz Doboja privedeni su u etvrtak zbog sumnje da su no ranije izvrili razbojniku krau u krugu Termoelektrane Stanari. Njih dvojicu su radnici
objezbjeenja termoelektrane zatekli u krai dva koluta bakra, ukupne
teine 70 kg. U jednom trenutku, jedan od osumnjienih je nasrnuo na
radnika obezbjeenja i odgurnuo
ga. Potom su kradljivci pobjegli, nosei sa sobom dio bakra. Meutim,
policija je na osnovu opisa koje je dobila od zatitara identifikovala osumnjiene, privela ih i sasluala. Protiv njih
slijedi izvjetaj Tuilatvu.
L. S.

Priveden zbog posjedovanja droge

Kantonalni sud Sarajevo

25

Sarajevska policija kasno preksino je na raskrsnici ulica Mula Mustafe Baeskije i emalua privela
Aleksandra Lazarevskog (1993), roenog u Beogradu, a nastanjenog
u Sarajevu, zbog sumnje da je poinio krivino djelo posjedovanje i
omoguavanje uivanja droga. Naime, prilikom pretresa kod njega su
naena dva paketia spida. O svemu je obavijeteno Tuilatvo, a iz
policije su najavili da e protiv osumnjienog biti preduzete zakonom predviene mjere. Inae, Lazarevski je i ranije privoen zbog
vie krivinih djela.
L. S.

Presuda za pokuaj ubistva roaka

PRODUEN PRITVOR
KERIMU MUDELETU
Kantonalni sud Sarajevo produio je za jo dva mjeseca pritvor
20-godinjem Kerimu Mudeletu,
koji je poetkom juna izazvao
saobraajnu nesreu u kojoj je poginula dravljanka Srbije Jelena
Oprii, a teko povrijeen Nijemac Jrg Eistfeld Reschke.

Mudelet ostaje u pritvoru zbog opasnosti od


ponavljanja krivinog djela i uznemirenja javnosti
Okruni sud Banja Luka: Maksimalno ublaena kazna

Desimiru Joviu
dvije godine zatvora

Uletio na stanicu
Sudija Muhidin Hajdarevi potvrdio je za Osloboenje da je
Mudeletu pritvor produen zbog
opasnosti da bi boravkom na slobodi mogao ponoviti krivino
djelo, ali i jer bi njegov izlazak na
slobodu doveo do uznemirenja
javnosti.
Mudelet se tereti da je 9. juna
u 23.50 sati jurio krajnjom lijevom
trakom Titove ulice brzinom od
skoro 100 kilometara na sat. Doavi na raskrsnicu ulica Marala
Tita i Dubrovake Mudelet je, sijekui blagu krivinu, naletio na trotoar, odbio se te poeo zanositi.
Nakon 70-80 metara, njegov peugeot se naao na trotoaru, gdje je
pokosio pjeakinju koja je ekala
tramvaj, te udario u metalnu konstrukciju tramvajskog stajalita i kiosk. Usljed udara metalna konstrukcija je pala na njemakog
dravljanina.
U ovom udesu Jrg Eistfeld
Reschke je zadobio serijsku frakturu rebara sa lijeve strane, te povredu plune maramice, dok je
Jelena Oprii preminula na
mjestu nesree.
Mudelet je, kako se moglo uti, pola sata prije udesa divljao ulicama Sarajeva. Vozaki ispit je

Svetislava Jovia noem ubo u stomak i obraz

Sa uviaja: Opriieva smrtno stradala, Reschke teko povrijeen

ganizovali Mladi Evrope, iji je i Jelena bila lan. Ona je ivjela u Berlinu, a u Sarajevo je dola kako bi
uestvovala na konferenciji kao
prevodilac.

190 km na sat

Kerim Mudelet

poloio 2013, a za 19 mjeseci koliko je imao vozakog staa poinio je 17 prekraja.


Oprii i Reschke su bili uesnici konferencije povodom 15-godinjice postojanja i rada Instituta za jugoistok Evrope koju su or-

est dana prije ovog udesa Mudelet je bio uesnik udesa u centru Sarajeva, a taj tekst je objavio
na svom Facebook profilu uz komentar: Niste objavili sigurno
zbog nesree, nego da se vidi koliko mi je lijep auti.
Na svom Facebook profilu od
16. aprila hvalio se da je dobio novo i bre vozilo, te postavio sliku
peugeota 206. Takoer se na jednoj od fotografija pohvalio da je
na putu prema Mostaru vozio
brzinom od 190 km na sat. Nakon
to je uhapen, njegov Facebook
profil je ugaen.
D. P.

Istono Sarajevo

PODIGLA 10.000 KM KREDITA I NESTALA


Slubenici Policijske stanice Istono Novo Sarajevo dostavili su Okrunom tuilatvu Istono
Sarajevo izvjetaj protiv S. M. zbog sumnje da
je kao odgovorna osoba u jednoj firmi potpisala i peatom firme ovjerila neistinite podatke na
ime S. S. Time je S. S. omoguila da na osnovu
tog ugovora o nenamjenskom kreditu u jednoj
banci podigne 10.000 KM, te tako poinila kri-

vino djelo falsifikovanje slubene isprave. Nakon toga su, kako saznajemo, predstavnici oteene banke policiji prijavili S. S, koja je nakon
uzimanja kredita nestala, a ni policija je nije pronala na adresi stanovanja. S obzirom na to da
je jo u pitanju istraga, te da S. S. jo nije sasluana, iz policije nisu eljali davati vie informacija o ovom dogaaju.
D. P.

U Okrunom sudu Banja Luka juer je Desimir Jovi (57) iz


Bistrice kod Banje Luke osuen
na dvije godine zatvora jer je 10.
aprila ove godine pokuao ubiti roaka Svetislava Jovia, kojeg je izbo noem i nanio mu teke povrede opasne po ivot.
Predsjedavajua Vijea sutkinja Vesna Stankovi-osovi
je, obrazlaui presudu, kazala da Vijee smatra da je Tuilatvo dokazalo navode optunice, ali i to da je Joviu maksimalno ublaena kazna.
Prilikom odmjeravanja kazne, Vijee je na strani optuenog cijenilo brojne olakavajue okolnosti pa mu je kazna
umanjena, pojasnila je predsjedavajua Vijea. Iznosei zavrne rijei, Desimir je rekao da

se skoro niega ne sjea, te da


nije elio da ubije roaka.
On i Svetislav su, podsjeamo, prije sukoba proslavljali
Veliki petak uoi Vaskrsa. Desimir je, prema presudi, roaka
Svetislava Jovia tri putem ubo
noem ispred kue u zaseoku
Jovii u selu Bistrica kod Banje
Luke. Alkotestiranjem je utvreno da je Desimir u organizmu imao 3,24 promila alkohola kada je doao pred kuu roaka Svetislava i poeo da se
svaa sa njegovom majkom.
Kada je uo galamu napolju,
Svetislav je izaao vani te je
dolo do tue izmeu njih dvojice. Desimir je u jednom trenutku izvukao no i dva puta
ubo roaka u stomak te jeD. P.
dnom u obraz.

Sud BiH

Australijancu ekstradicioni
pritvor produen do 1. avgusta
Dravljaninu Australije Milesu
Hariju Mehti (1990), koji je u junu
uhapen na Meunarodnom
aerodromu Sarajevo po potjernici Interpola Wiesbaden, Sud BiH
je produio ekstradicioni pritvor za
jo 20 dana.
Slijedom te odluke, kako nam
je reeno iz ove pravosudne institucije, Mehta u pritvoru moe ostati do 1. avgusta do kada bi Njemako pravosue trebalo dostaviti zahtjev za izruenje i ostalu
potrebnu dokumentaciju. Mehtu su, kako smo tada objavili, 22.

juna na Aerodromu Sarajevo


uhapsili pripadnici Jedinice granine policije nakon to je provjerama utvreno da je za njim Interpol Wiesbaden raspisao potjernicu zbog prevare. On je u nau zemlju stigao avionom iz Istanbula, te je odmah, nakon to
je ustanovljeno da je za njim raspisana potraga, predat Sudu
BiH, gdje je odrano ekstradiciono roite.
Inae, ovog Australijanca potrauje sud u Erdingu (Njemaka)
zbog krivinog gonjenja.
L. S.

26

OGLASI

subota, 11. juli/srpanj 2015.

OSLOBOENJE

3. Posebni uslovi
Pored opih uslova za izbor i imenovanje utvrenim Zakonom, u postupku izbora i imenovanja lanova Upravnog odbora Fondacije, obzirom na prirodu posla, neophodno je i poeljno osigurati u sljedee standarde i kriterije:
- da najmanje tri lana Upravnog odbora imaju visoku kolsku spremu;
- da kandidati poznaju ciljeve Fondacije i da imaju sklonost za timski rad ka njihovom ostvarenju;
- da kandidati nisu na funkciji u politikoj stranci;
- da kandidati nisu bili lanovi Upravnog odbora Fondacije uzastopno dva mandata.
Na osnovu lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br.: 12/03, 34/03 i 65/13), Zakljuka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine V. broj: 700/2015 od 18.06.2015.
godine i Standarda i kriterija za izbor i imenovanje Upravnog odbora Fondacije za pruanje pomoi u rjeavanju stambenih
pitanja pripadnika borakih populacija, broj: 01-34-3437/15 od 08.07.2015. godine, federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilakog rata/federalni ministar za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata, raspisuje:

JAVNI KONKURS
za izbor i imenovanje lanova Upravnog odbora Fondacije za pruanje pomoi
u rjeavanju stambenih pitanja pripadnika borakih populacija
Raspisuje se javni konkurs za izbor i imenovanje lanova Upravnog odbora Fondacije za pruanje pomoi u rjeavanju stambenih pitanja pripadnika borakih populacija (u daljem tekstu: Fondacija).
1. Nain imenovanja i djelokrug
Upravni odbor Fondacije broji ukupno 8 lanova koje imenuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilakog rata / Federalnog ministarstva za pitanja branitelja
i invalida domovinskog rata, u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 12/03, 34/03 i 61/13) i Odlukom o osnivanju Fondacije za pruanje pomoi u rjeavanju stambenih pitanja pripadnika borakih populacija (Slubene novine Federacije BiH, br: 22/02, 13/03, 12/04,
15/05 i 38/11).
Upravni odbor Fondacije:
- donosi Statut, kao i izmjene i dopune Statuta Fondacije, uz prethodnu saglasnost Vlade Federacije BiH;
- ostvaruje ciljeve Fondacije utvrene u Statutu;
- upravlja imovinom Fondacije;
- imenuje lice ovlateno za zastupanje i predstavljanje Fondacije;
- donosi opa akta Fondacije;
- donosi planove poslovanja Fondacije uz prethodnu saglasnost Vlade Federacije BiH;
- utvruje poslovnu politiku, strategiju i program razvoja Fondacije;
- odluuje o raspodjeli i upotrebi sredstava;
- donosi godinji budet Fondacije uz prethodnu saglasnost Vlade Federacije BiH;
- donosi godinji obraun prihoda Fondacije;
- odobrava pregovore i sklapa ugovore sa subjektima finansiranja Fondacije;
- usvaja mjesene izvjetaje o radu Fondacije u toku implementacije programa odnosno projekta;
- podnosi Vladi Federacije BiH godinji izvjetaj o radu i finansijskom poslovanju Fondacije, a na traenje Vlade
Federacije BiH i u kraem roku;
- vri i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom.
2. Opi uslovi
Kandidati za lana Upravnog odbora Fondacije moraju ispunjavati Zakonom i Statutom Fondacije propisane ope uslove i to:
- da su dravljani Bosne i Hercegovine;
- da su stariji od 18 godina;
- da nisu otputeni iz dravne slube kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini (bilo na
nivou drave ili entiteta), u periodu od tri godine prije dana objave upranjenog poloaja;
- da se na njih ne odnosi lan IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine;
- da nisu pravomono osuivani za krivino djelo ili privredni prijestup za radnje nespojive sa djelatnou Fondacije, niti mu je presudom suda zabranjeno obavljanje poslova koji su u vezi sa poslovima Upravnog odbora;
- da nema direktnih ili indirektnih interesa u odnosu na rad Upravnog odbora, a to moe uticati na zakonitost, javnost,
objektivnost i nepristrasnost u vrenju funkcije lana Upravnog odbora;
- da ne postoje zakonske smetnje za kvalifikaciju.

4. Mandat
lanovi Upravnog odora Fondacije imenuju se na period od etiri godine.
5. Potrebni dokumenti za prijavu na javni konkurs
Uz prijavu na javni konkurs kandidati su duni priloiti sljedee dokumente:
- biografija (sa adresom i brojem kontakt-telefona);
- uvjerenje o dravljanstvu (ne starije od est mjeseci) ili ovjerenu kopiju CIPS-ove line karte;
- ovjerenu izjavu da nije otputen iz dravne slube kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini (bilo na nivou drave ili entiteta), u periodu od tri godine prije dana objave upranjenog poloaja;
- ovjerenu izjavu da se na njega ne odnosi lan IX.1.Ustava Bosne i Hercegovine;
- uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivini postupak (ne starije od tri mjeseca);
- uvjerenje da kandidatu nije izreena zatitna mjera za privredni prekraj (ne starije od tri mjeseca);
- ovjerene izjava da kandidat nema direktnih ili indirektnih interesa u odnosu na rad Upravnog odbora, a to moe uticati na zakonitost, javnost, objektivnost i nepristrasnost u vrenju funkcije lana Upravnog odbora;
- ovjerena izjava da kandidat nije na funkciji u politikoj stranci;
- ovjerena kopija diplome odnosno svjedoanstvo o steenoj kolskoj spremi;
- uvjerenje o nekanjavanju izdato od nadlenog organa za unutranje poslove (ne starije od tri mjeseca).
Dokumenti navedeni u taki 5. dostavljaju se u originalu ili ovjerenoj kopiji.
Dokumenti priloeni na javni konkurs nee se vraati kandidatima.
Sve kandidate sa liste s uim izborom na intervju e pozvati Komisija za izbor kandidata za lanove Upravnog odbora Fondacije.
Javni konkurs objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH i u dnevnim novinama.
Javni konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana zadnjeg objavljivanja u dnevnim novinama, odnosno Slubenim novinama Federacije BiH.
Prijave na javni konkurs sa traenim dokumentima dostavljaju se putem potanske slube preporueno, na adresu:
Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalidi odbrambeno-oslobodilakog rata/
Federalno ministarstvo za pitanja branitelja i invalida domovinskog rata, Sarajevo, Alipaina 41.
Sa naznakom za:
Javni konkurs za izbor i imenovanje lanova Upravnog odbora Fondacije
Napomena:
Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave nee se razmatrati.
MINISTAR
doc. dr. Salko Bukvarevi
Broj: 01-34-3437/15-1
Sarajevo, 08.07.2015. godine

OSLOBOENJE subota, 11. juli/srpanj 2015.

OGLASI

27

28

BIZNIS I EKONOMIJA

subota, 11. juli/srpanj 2015.

OSLOBOENJE

Otvoren novi Blending centar u Rafineriji ulja Modria

Potpisan sporazum

KONKURENTNI I
ZAPADNIM FIRMAMA
Centar obezbjeuje puno fleksibilniju i ekonominiju proizvodnju
sa manjom potronjom energenata, kazao je Kova

Konano zbrinuti radnici


Fabrike obue Aida
Vlada TK-a e za 316 uposlenika Fabrike.
Aida izmiriti obaveze poreza i doprinosa.
Vlada Tuzlanskog kantona e
za 316 uposlenika Fabrike obue Aida d.d. Tuzla izmiriti obaveze po osnovu poreza i doprinosa i time okonati agoniju u
kojoj su se radnici nalazili proteklih godina.
To je omogueno jueranjim
potpisivanjem sporazuma o preuzimanju obaveza plaanja
obraunatih, a neuplaenih
odreenih javnih prihoda, obveznika uplate Fabrike obue
Aida d.d. Tuzla. U ime Vlade
Tuzlanskog kantona sporazum
je sa direktorom Aide Bahrudinom Baiem potpisao premijer
Tuzlanskog kantona Bego Guti.
Za ove namjene Vlada e u
naredne tri godine izdvojiti oko
5,7 miliona KM, od ega ve
1,8 miliona KM ove godine, a
prioritet u zbrinjavanju imat e
oni radnici koji u tekuoj godini budu ispunjavali uslove za
odlazak u penziju, prenosi Fena.
Nakon izmirivanja obaveza
prema ovim radnicima, preostali dio sredstava planiranih u toj
godini bit e linearno rasporeen za uvezivanje radnog staa
ostalim radnicima.
Na ovaj nain e, na kraju trogodinje procedure, svi radnici
Aide koji budu ispunjavali

uslove za penziju biti penzionisani. Oni radnici koji ne budu


ispunjavali uslove za penzionisanje imat e povezan radni sta
i biti u mogunosti da, s evidencije Zavoda za zapoljavanje,
neoptereeno trae nova zaposlenja.
Ti radnici e za vrijeme koje
budu proveli na birou imati osigurano materijalno zbrinjavanje
u trajanju od osam do 24 mjeseca, u zavisnosti od prethodnog
radnog staa.
Ovim sporazumom nije predvieno da se radnicima isplate
sredstva za plae i to je ono to e
oni eventualno moi da naplate
iz steajne mase, u skladu sa
naplatnim redom i procedurama
propisanim zakonom. Takoer,
elim istai da su novci za ove namjene ve predvieni i osigurani u programima za koje su Vlada i Skuptina Tuzlanskog kantona ve dale svoje saglasnosti,
rekao je premijer Guti.
Nakon jueranjeg potpisivanja sporazuma, u Aidi e u
nekoliko narednih dana biti pokrenut steajni postupak, u kojem e, shodno potpisanom
ugovoru o saradnji sa firmom
Intral BH iz Lukavca, biti posla
za oko 70 radnika Aide.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE


Kursna - teajna lista - broj 135 - 11. 7. 2015. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja

ifra
valute

Oznaka
valute

Jedinica
valute

EMU
978
EUR
1
Australija
036
AUD
1
Kanada
124
CAD
1
Hrvatska
191
HRK
100
eka R
203
CZK
1
Danska
208
DKK
1
Maarska
348
HUF
100
Japan
392
JPY
100
Norveka
578
NOK
1
vedska
752
SEK
1
vicarska
756
CHF
1
Turska
949
TRY
1
V.Britanija
826
GBP
1
SAD
840
USD
1
Rusija
643
RUB
1
Kina
156
CNY
1
Srbija
941
RSD
100
SDR (Special Drawing Rights) na dan 09. 07. 2015 =
SDR (Special Drawing Rights) na dan 09. 07. 2015 =

Kupovni za
devize i
efek.valutu

Srednji
za devize

Prodajni
za devize

1.955830
1.302798
1.372742
25.744793
0.071930
0.261426
0.627292
1.425293
0.219195
0.207324
1.864431
0.654766
2.706632
1.744247
0.030948
0.280905
1.622438

1.955830
1.306063
1.376182
25.809316
0.072110
0.262081
0.628864
1.428865
0.219744
0.207844
1.869104
0.656407
2.713416
1.748619
0.031026
0.281609
1.626504
USD
BAM

1.955830
1.309328
1.379622
25.873839
0.072290
0.262736
0.630436
1.432437
0.220293
0.208364
1.873777
0.658048
2.720200
1.752991
0.031104
0.282313
1.630570
1.39746
2.472580

U Rafineriji ulja Modria juer je


otvoren novi Blending centar, investicija vrijednosti 13 miliona
eura plus PDV. Naime, kako nam
je kazao Omer Kova, direktor za
istraivanje, razvoj, primjenu i
kvalitet proizvoda Optima grupe,
radi se o savremenom blendingu
za proizvodnju svih tipova motornih i industrijskih ulja. Putanjem
u rad ovog centra, Rafinerija ulja
Modria svrstala se u tehnoloki
najmodernije rafinerije u Evropi.

Najvii kvalitet
Gradnja ovog centra trajala je tri
godine, od projektovanja do zavrne faze. Tehnoloke poslove
radila je francuska firma ABB, a na
projektu je uestvovalo preko 20
razliitih firmi, izvoaa i projektanata. Glavni projektant, osim francuske firme, bila je firma iz Petrograda, a izvoai radova i proizvoai opreme najveim dijelom su
iz BiH. Ovom investicijom zaokruena je tehnoloki moderna linija proizvodnje koja sadri proizvodnju hidrokrekovanih baznih ulja
grupe II i III, potpuno automatizovani moderni blending.
- Ovaj centar omoguava proizvodnju motornih ulja najvieg
kvaliteta. Osim toga, centar obezbjeuje puno fleksibilniju i ekonominiju proizvodnju sa manjom
potronjom energenata, a kod izgradnje postrojenja ispotovani su
najvii stepeni ekoloke zatite
koji vae danas u Evropi. Proces
proizvodnje je potpuno automatizovan, a subjektivne greke ovjeka su svedene na minimum.
Kapacitet ovog postrojenja je
45.000 tona godinje sa radom u

Vrijednost investicije 13 miliona eura

dvije smjene, osim toga obezbjeuje veliku fleksibilnost procesa


proizvodnje i omoguava uvoenje novih tipova maziva u proizvodni program kao to su sintetska industrijska ulja i ulja za prehrambenu industriju. Savremeni
Blending centar omoguava da se
na zahtjev kupaca proizvedu i
specijalni proizvodi u manjim, to
jeste traenim koliinama. Tako e
paleta proizvoda Rafinerije, koja
obuhvata motorna, industrijska,
brodska, turbinska, a broji preko
200 razliitih proizvoda sigurno biti dodatno obogaena, kazao je
Kova.
S obzirom na to da je centar visoko automatizovan, dodao je
Kova, nije bilo potrebe za dodatnim zapoljavanjem radnika. Na
njemu e raditi samo veoma obueni operateri, ali s obzirom na to
da postoji mogunost proirenja

proizvodnje, vrlo je vjerovatno da


e primati i nove radnike.

Radna mjesta
- Sada smo konkurentni i zapadnim firmama, a proirenjem
proizvoda proiriemo i trite,
zakljuio je Kova.
Plan je da Rafinerija ulja Modria tokom ove godine proizvede
oko 63.000 tona baznih ulja i parafina. Preko 11.000 tona maziva
i funkcionalnih tenosti bie proizvedeno u blending centru i upakovano u preko 200 proizvoda.
- Uspjeh kompanije je da je
kroz sedmogodinje uvoenje novih tehnologija dostigla lidersku
poziciju u Bosni i Hercegovini.
Sada je na osnovni zadatak da sauvamo tu poziciju, poziciju lidera u RS-u i BiH, kazao je Ilya Gordeev, finansijski direktor NESTRO
grupacije iz BiH.
M. PAMUK

Prekinut trajk radnica Nikole Tesle

Uplata dijela zaostale majske plate


Radnice bileke tekstilne industrije Nikola Tesla, koje su u trajku ve nekoliko dana, od danas, poinju da rade jer je postignut dogovor da im bude uplaen dio zaostale majske plate.
Nakon viesatnih razgovora sa
radnicima i predstavnicima Sindikata koe i obue RS-a, direktor
preduzea Nikola Tesla Duan
Vjetica izjavio je da je dogovor
postignut, a kao razlog za neisplaivanja dijela majske plate naveo
je lou produktivnost tog mjeseca,
prenosi Srna.
On je izrazio nadu da e se nadoknaditi ono to je proputeno u
proizvodnji, podsjeajui da je
potrebno na mjesenom nivou
uraditi 25.000 komada odjevnih
predmeta da bi fabrika funkcionisala, a da je u maju saiveno
15.000 komada, to je, kako kae,
bio ozbiljan problem.

Mislim da za ovako lou produktivnost ima vie razloga i problema koje emo rjeavati, rekao je
Vjetica.
Predsjednik Sindikata koe i
obue RS-a Danko Rui napomenuo je da su se radnice u Bilei 22.
juna sindikalno organizovale da bi
zatitile svoja prava.

On je ponovio da je dogovoreno da radnicama do subote bude


isplaeno po 100 KM, a do 19. jula preostala polovina neisplaene
majske plate, dodajui da su insistirali da do 1. augusta menadment firme predstavi nain rjeavanja problema, sa akcentom na
uplatu poreza i doprinosa.

BIZNIS/BERZE 29

OSLOBOENJE subota, 11. juli/srpanj 2015.


IMEL iz Lukavca oprostio cjelokupan dug Diti

BIFX

1.461,75

SASX-10

FIRS

686,40

BIRS

718,46

SASX-30

967,42
ERS10

581,08

1.721,86

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 10. juli/srpanj 2015.


Dioniko drutvo

Zvanini Promj.
slubeni kursa
kurs (KM) (%)

Max. Min.
cijena cijena

Koliina
(dionice)

Vrijednost
(KM)

Broj
transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA
Bosnalijek d.d. Sarajevo

10.15

-0.10

10.16

10.15

387

3,928.07

4.70
5.70

-4.86
-5.00

4.70
5.70

4.70
5.70

100
397

470.00
2,262.90

1
5

89.50
85.38
81.50
77.16
73.50
78.09
86.35
98.71
92.00

2.53
0.00
-3.93
0.00
1.94
-2.99
2.99
0.06
1.70

89.50
85.38
81.50
77.16
73.50
78.09
86.35
98.71
92.00

8,281.44
6,891.02
5,781.61
5,473.73
5,236.14
1,952.25
90,667.50
15,793.60
14,949.08

2
2
2
2
2
1
1
8
2

77.00
1.80
5.50
41.01
59.00
457.99
328.26
7.20

0.00
0.00
0.00
-0.05
0.00
0.02
10.15
0.00

77.00 77.00
1.80
1.80
5.50
5.50
41.01 41.00
59.00 59.00
457.99 457.99
330.00 328.00
7.20
7.20

320
350
135
28
185
34
39
160

24,640.00
630.00
742.50
1,148.25
10,915.00
15,571.66
12,802.00
1,152.00

1
1
1
2
2
2
3
1

7.90
7.00

0.00
13.27

235
1,000

1,856.50
7,000.00

4
4

KOTACIJA FONDOVA
ZIF Herbos fond dd Mostar
ZIF Prof Plus dd Sarajevo

KOTACIJA OBVEZNICA

SOFTVER ZA PROIZVODNJU
SA TO MANJE GUBITAKA

Kompanija IMEL e Diti instalirati novi softver kako bi


Dita u svakom momentu imala pregled stanja u fabrici
Kompanija IMEL Lukavac potpisala je
sa predstavnicima Fabrike deterdenata
Dita Tuzla ugovor o poslovnoj saradnji.
Kako je za Osloboenje kazala Amra
Brki, marketing-menaderica kompanije IMEL, Dita je njihov dugogodinji
partner i novim ugovorom eljeli su da im
osiguraju softversku i hardversku podrku u praenju cjelokupnog procesa poslovanja fabrike.

Praenje proizvodnje
IMEL je softverska kompanija iji softver prati i prua podrku za razne firme.
S obzirom na to da je Dita i ranije bila korisnik naih usluga, eljeli smo da nastavimo saradnju. Naime, softver koji su oni
imali je zastario u periodu dok nisu radili tako da smo se ugovorom obavezali da
im instaliramo novi softver, istakla je
Brki.
Prema njenim rijeima, novi program
omoguit e softversko praenje procesa
proizvodnje, komercijalnog, robnog, finan-

sijskog, kao i ostalih elemenata poslovanja koji su neophodni za Ditu koja e sada u svakom momentu imati pregled stanja u fabrici.
Nadamo se da e novi softver pomoi
Diti u procesu proizvodnje kako bi se poboljao sami proces proizvodnje, kako bi
se prevazili problemi u poslovanju, odnosno kako bi se ostvarila to vea proizvodnja sa to manje gubitaka, te kako bi se
otklonila eventualna uska grla u procesu
proizvodnje, istakla je Brki.

Podrka
Uprava IMEL-a je, takoer, donijela odluku o oprostu svih ranije nastalih a neizmirenih obaveza Dite prema ovoj kompaniji.
Naa kompanija je odluila oprostiti
dugovanja i na taj nain pomoi Diti i njenim radnicima u ispunjenju ciljeva. Nadamo se da e i ostali Ditini povjerioci slijediti na primjer jer to je u ovim trenucima
Diti najpotrebnije, izjavio je direktor
IMEL-a Mevludin elikovi.
A. Pe.

Na osnovu Odluke Nadzornog odbora TRZ Hadii d.d. br. NO-00156 /15 donesene na 120. sjednici Nadzornog odbora odranoj 10. 7. 2015. godine, a u skladu sa Zakonom o privrednim drutvima, Nadzorni odbor TRZ Hadii d.d. objavljuje sljedee

OBAVJE TE NJE
o sazivanju XVIII Skuptine dioniara TEHNIKO-REMONTNOG ZAVODA HADII DD
XVIII Skuptina dioniara TRZ Hadii d.d. odrae se 31. 7. 2015. godine u 11 h u sjeditu Drutva u ulici 6. marta bb u
Hadiima.
Za Skuptinu je predloen sljedei
DNEVNI RED:
1. Izbor predsjednika Skuptine, zapisniara, dva ovjerivaa zapisnika kao i tri lana Odbora za glasanje,
2. Usvajanje godinjeg izvjetaja Drutva koji ukljuuje:
- Finansijski izvjetaj poslovanja Drutva za 2014. godinu,
- Izvjetaj vanjskog revizora za 2014. godinu,
- Izvjetaj Odbora za reviziju za 2014. godinu i
- Izvjetaj o radu Nadzornog odbora za 2014. godinu.
3. Donoenje odluke o rasporedu dobiti za 2014. godinu iskazanu u finansijskom izvjetaju
4. Donoenje odluke o nastavku rada TRZ Hadii d.d. u skladu sa l. 193. Zakona o privrednim drutvima
5. Donoenje odluke kojom se usvaja Proizvodno-finansijski plan poslovanja TRZ Hadii d.d. za 2015. godinu
U radu Skuptine i odluivanju mogu uestvovati svi dioniari u skladu sa zakonom, lino ili putem ovlatenog punomonika po osnovu pisane i ovjerene punomoi od dioniara ili ako je rije o dioniaru - pravnom licu, zastupnika dioniara.
Dioniar ili grupa dioniara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica ima pravo u pisanoj formi predloiti pitanja i prijedloge odluka za Skuptinu 8 (osam) dana od dana objavljivanja obavjetenja.
Glasanje na Skuptini vri se putem glasakih listia, zaokruivanjem ZA ili PROTIV.
Prijave za uee u radu i odluivanju na XVIII Skuptini dostavljaju se najkasnije 3 (tri) dana prije njenog odravanja.
Prijava se podnosi neposredno ili preporueno potom na adresu TEHNIKO-REMONTNOG ZAVODA HADII d.d. u
ul. 6. marta bb, Hadii.
Predsjednik i lanovi Nadzornog odbora i Odbora za reviziju, direktor i drugi lanovi Uprave su duni prisustvovati Skuptini.
Svi uesnici na Skuptini duni su dostaviti kopiju dokumenata za identifikaciju, linu kartu ili paso.
Materijali za Skuptinu mogu se pogledati svakim radnim danom od 8 do 15 h kod sekretara Drutva, gdje se mogu dobiti
i dodatne informacije. Informacije se mogu dobiti i putem telefona 033/420-324.
Predsjednik Nadzornog odbora
Dupovac Hamid

FBiH obveznice ratna potraivanja ser. A


FBiH obveznice ratna potraivanja ser. B
FBiH obveznice ratna potraivanja ser. C
FBiH obveznice ratna potraivanja ser. D
FBiH obveznice ratna potraivanja ser. E
FBiH obveznice ratna potrazivanja ser. H
FBiH obveznice ratna potrazivanja ser. J
FBiH stara devizna tednja serija HV
FBiH stara devizna tednja serija JV

89.50 9,253
85.38 8,071
81.50 7,094
77.16
7,094
73.50
7,124
78.09 2,500
86.35 105,000
98.71 16,000
92.00 16,249

PRIMARNO SLOBODNO TRITE


CENTROTRANS-TRANZIT D.D. SARAJEVO
Energoinvest d.d. Sarajevo
Enker dd Teanj
Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo
IK Banka dd Zenica
Svjetlostkomerc d.d. Sarajevo
Intesa Sanpaolo Banka d.d. Sarajevo
Vispak dd Visoko

SEKUNDARNO SLOBODNO TRITE


Bimal Brcko
Saniteks d.d. Velika Kladua

7.90
7.00

7.90
7.00

Banjaluka berza Kursna lista za 10. juli 2015.


Dioniko drutvo

Srednji
kurs
(KM)

Promj.
kursa
(%)

Max.
cijena

Min.
cijena

Koliina
(dionice)

Vrijednost
(KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA


Hidroelektrane na Drini a.d. Viegrad
Hidroelektrane na Trebinjici a.d. Trebinje
Nova banka a.d. Banja Luka
Telekom Srpske a.d. Banja Luka

0,359
0,45
0,642(A)
1,61

2.57
1.12
0
0

0.359
0.45
0.642
1.61

0.359
0.45
0.642
1.61

4,150
17,928
38,562
10,000

1,489.85
8,067.60
24,756.80
16,100.00

0.21
-6.98
-0.37
0
0
0

14.53
2
5.4
4.1
1.6
6.6

14.53
2
5.3
4.1
1.6
6.6

20
20
208
11,750
40
312

290.60
40.00
1,112.30
48,175.00
64.00
2,059.20

3.03
0
-0.23
0
0.64
-0.32
0.39
1.01
0.12
0.01
-0.63
-0.15
1

0.85
0.1
96
94.05
78.5
79
79.99
74
74.38
71.01
68.11
65.5
0.676

0.85
395
0.1
1,900
96
23,219
94.05 75,676
78.5
1,000
78.5
4,750
79.53 10,855
74
5,200
74 34,966
71.01
1,500
68.11
2,500
65.15
5,100
0.676 1,328,384

335.75
190.00
15,603.17
64,055.95
628.00
3,366.00
7,792.27
3,848.00
25,905.24
1,065.15
1,702.75
3,333.50
897,987.58

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova


ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka
ZIF Jahorina Koin a.d. Pale
ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka
ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka
ZIF Privrednik invest a.d. Banja Luka
ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka

14,53
2
5,35
4,1
1,6
6,6

SLOBODNO BERZANSKO TRITE - TRITE AKCIJA


Gas promet a.d. Istono Sarajevo - Pale
Vazduna banja a.d. Kneevo
Republika Srpska - stara devizna tednja 5
Republika Srpska - stara devizna tednja 6
Republika Srpska - izmirenje ratne tete 1
Republika Srpska - izmirenje ratne tete 2
Republika Srpska - izmirenje ratne tete 3
Republika Srpska - izmirenje ratne tete 5
Republika Srpska - izmirenje ratne tete 6
Republika Srpska - izmirenje ratne tete 7
Republika Srpska - izmirenje ratne tete 8
Republika Srpska - izmirenje ratne tete 9
Terminali a.d. Doboj

NAFTA

59,06

$
0,77 %

PLIN

2,74

$
0,66 %

0,85
0,1
96(A)
94,05
78,5
78,74
79,76
74
74,09
71,01
68,11
65,36

ZLATO

1.161,40

$
0,21 %

PENICA

575,00

$
0,48 %

SREBRO

KUKURUZ

15,38 $

423,50

0,23 %

$
0,53 %

30

OGLASI

subota, 11. juli/srpanj 2015.

OSLOBOENJE

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
TUZLANSKI KANTON
OPINA SREBRENIK
OPINSKI NAELNIK
Na osnovu Odluka Uprave drutva DD BH Telecom Sarajevo br. 00.1-2-26351-4/14 od 02.02.2015. godine, broj:
00.1-2.1-5276/15 od 05.05.2015. godine, a u vezi sa Rjeenjem br. 14.1-5281/15 od 17.03.2015. godine v.d. direktora Direkcije i lana 4. Uputstva o postupku za prodaju sredstava DD BH Telecom Sarajevo, Direkcija Biha
upuuje:

Broj: 07-1197/15
Datum: 09.07.2015. godine
Na osnovu lana 38. Statuta Opine Srebrenik (Sl. glasnik Opine Srebrenik, broj: 1/08), lana 363. Zakona o stvarnim pravima Federacije BiH ( Sl. novine FBiH, br. 66/13 i 100/13) i lana 2., 5., 7. i 8. Pravilnika o postupku Javnog konkursa za
raspolaganje nekretninama u vlasnitvu Federacija BiH, kantona, opina i gradova (Sl. novine FBiH, br. 17/14), lana 3.
Odluke o uvjetima i nainu raspolaganja nekretninama u vlasnitvu Opine Srebrenik broj: 01-437/15 od 16.06.2015. godine (Sl. glasnik Opine Srebrenik, broj: 5/15), zakljuka Kolegija opinskog naelnika broj: 07-921/15 od 18.05.2015. godine, opinski naelnik raspisuje:

JAVNI OGLAS
O NADMETANJU - LICITACIJI
za prodaju nekretnine u vlasnitvu Opine Srebrenik za izgradnju objekta podzemnih
garaa sa ureenim parkingom iznad garaa u Srebreniku
Raspisuje se javni oglas o nadmetanju - licitaciji za prodaju sljedee nekretnine u vlasnitvu Opine Srebrenik:
1. PODACI O NEKRETNINI
- k.p. br. 338/5 zv. Polje, u naravi zemljite uz vanprivrednu zgradu povrine 555 m2, upisana u p.l. br. 189 k.o. Srebrenik
Grad, kao dravna svojina Opine Srebrenik sa dijelom posjeda 1/1 po novom premjeru, odnosno, po starom premjeru k..
br. 1321/20 zv. Polja u naravi ekonomsko dvorite povrine 555 m2, upisana u zk.ul. br. 274 k.o. Srebrenik, kao dravno
vlasnitvo sa 1/1.
2. SVRHA PRODAJE
Svrha prodaje je izgradnja objekta podzemnih garaa sa ureenim parkingom iznad garaa u Srebreniku u novoplaniranoj
ulici izmeu zgrade pote i Tinjanke I u stambeno-poslovnoj zoni D24 po regulacionom planu Centar Srebrenik, u I
zoni gradskog graevinskog zemljitu prema urbanistiko-tehnikim uslovima koje je utvrdila sluba za prostorno ureenje i zatitu okolice u Naelnoj urbanistikoj saglasnosti broj: 08-23-1-2033/15 od 29.05.2015. godine.
3. URBANISTIKO-TEHNIKI USLOVI
NAMJENA: Objekti e biti poslovni i stalnog karaktera.
Dimenzije objekta e biti 20,00m x 26,00 m spratnosti Sut+0, i ukupne korisne povrine cca 463 m2, od ega e garae biti cca 327 m2 u suterenu i otvoreni parking prostor iznad garaa cca 136 m2, sve uz primjenu odgovarajuih koeficijenata..
Korisna povrina objekta e biti utvena u postupku izdavanja konane urbanistike saglasnosti i odobrenja za graenje.
4. POETNA CIJENA NEKRETNINE
Poetna cijena nekretnine iz take 1. iznosi: 99.900,00 KM
U poetnu prodajnu cijenu nije uraunata naknada za pogodnost lokacije - renta, ureenje ni ostale propisane naknade, koje e se utvrene u postupku izdavanja odobrenja za graenje.
5. KAPARA (depozit) za uee u postupku nadmetanja - licitacije iznosi 9.990,00 KM.
Uesnici nadmetanja - licitacije su duni uz prijavu za uee na nadmetanju - licitaciji, dostaviti dokaz o izvrenoj uplati
kapare (depozita) na raun opine Srebrenik broj: 1321500309489250.
6. USLOVI PRODAJE NEKRETNINE
Pravo uea na licitaciji imaju sva pravna i fizika lica,
7. KRITERIJ ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJEG PONUAA
Postupak javnog nadmetanja - licitacije provodi Komisija za provoenje javnog nadmetanja - licitacije imenovana rjeenjem
Opinskog vijea Srebrenik, broj: 01-105/13 od 28.02.2013. godine, prema Pravilniku o postupku javnog konkursa za raspolaganje nekretninama u vlasnitvu Federacije BiH, kantona, opina i gradova (Sl. novine FBiH, br. 17/14). Osnovni
kriterij izbor najpovoljnijeg ponuaa je najvea ponuena cijena u postupku javnog nadmetanja - licitacije.
8. NAIN VRAANJA DEPOZITA
Uplaeni depozit se nee vratiti ukoliko uesnik javnog nadmetanja - licitacije, koji je izabran kao najpovoljniji ponua,
odustane od zakljuivanja ugovora o kupoprodaji.
Uesniku javnog nadmetanja - licitacije, koji ne ostvari pravo na kupovinu zemljita uplaeni depozit bit e vraen u roku
od 8 (osam) dana od dana zakljuenja postupka javnog nadmetanja - licitacije.
9. NAIN, UVJETI I ROK PLAANJA KUPOPRODAJNE CIJENE
Na osnovu odluke o izboru najpovoljnijeg ponuaa i davanja saglasnosti od opinskog pravobranioca za zakljuenje ugovora o prodaji nekretnina u vlasnitvu Opine Srebrenik, sa izabranim ponuaem e se zakljuiti ugovor o kupoprodaji,
koji mora biti notarski obraen.
Kupac je duan cjelokupnu kupoprodajnu cijenu platiti najkasnije u roku od 30 (trideset) dana od dana zakljuenja kupoprodajnog ugovora.
U sluaju zakanjenja u plaanju ugovorene cijene, kupac je duan uz kupoprodajnu cijenu platiti zakonsku zateznu kamatu za period kanjenja, raunajui od dana dospijea do isplate.
Ukoliko kupac ne plati ugovorenu kupoprodajnu cijenu, smatrae se da je jednostrano raskinuo kupoprodajni ugovor i gubi pravo na povrat depozita.
Pravo upisa posjeda i vlasnitva na kupljenoj nekretnini kupac stie upisom u katastarskom operatu, odnosno uknjibom u
zemljinoj knjizi nakon to je u potpunosti izmirio obaveze prema Opini Srebrenik, utvrene ugovorom.
10. VRIJEME I NAIN PREDAJE NEKRETNINE KUPCU
Predaja nekretnine u posjed kupca izvrit e se nakon uplate cjelokupnog iznosa ugovorene kupoprodajne cijene, u vrijeme koje dogovorom odrede kupac i prodavac. Kod uvoenja u posjed izvrit e se obiljeavanje nekretnine o emu e se
sainiti zapisnik.
11. PRIJAVA ZA UEE NA JAVNOM NADMETANJU - LICITACIJI
Sadraj prijave:
Prijava za uee na javnom nadmetanju - licitaciji se podnosi u pisanom obliku i mora sadravati sljedee:
- za fizika lica: ime i prezime, JMBG, broj line karte, adresa stanovanja i broj telefona,
- za pravna lica: naziv, sjedite, ID i PDV broj, broj telefona, potpis ovlatenog lica i peat,
- za pravna i / ili fizika lica koja su zakljuili ugovor o zajednikoj gradnji, prilau ugovor o zajednikoj gradnji, ukoliko ugovorom nije odreeno lice koje e uestvovati na javnom nadmetanju - licitaciji, obavezno je priloiti notarski ovjerenu saglasnost ugovornih strana kojim se daje ovlatenje za uee na javnom nadmetanju
- Uz prijavu se dostavlja sljedee:
a) za fizika lica:
- ovjerenu fotokopiju line karte,
- dokaz o uplaenom iznosu na ime kapare.
b) za pravna lica
- ovjerenu fotokopiju rjeenja o upisu u sudski registar ili rjeenje o obavljanju djelatnosti,
- dokaz o uplaenom iznosu na ime kapare.
12. DAN I MJESTO ODRAVANJA JAVNOG NADMETANJA - LICITACIJE
Javno nadmetanje- licitacija odrat e se u zgadi Opine Srebrenik, sali za sastanke sa poetkom u 12 (dvanaest) asova.
Javnom nadmetanju - licitaciji duan je da prisustvuje podnosilac prijave ili lice koje ima punomo za zastupanje podnosioca prijave za postupak javnog nadmetanja - licitacije (punomo mora biti sainjena u formi notarski obraene isprave).
13. ROK ZA PODNOENJE PRIJAVE
Rok za dostavljanje prijava za javno nadmetanje - licitaciju je 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja u dnevnom
listu Osloboenje, na oglasnoj tabli i web stanici Opine Srebrenik: www.srebrenik.ba ukoliko ne budu istovremeno
objavljeni oglasi, kao rok se rauna zadnja objava.
Prijave sa naprijed navedenim dokazima se podnose na protokol u alter-sali Opine Srebrenik ili putem preporuene potanske poiljke u zatvorenoj koverti na adresu Vareka polja, Srebrenik sa naznakom
OPINA SREBRENIK
Komisija za provoenje javnog nadmetanja - licitacije ne otvaraj
Na poleini koverte obavezno naznaiti ime i prezime, odnosno naziv firme, adresu i kontakt-telefon.
Prijava se smatra nepotpunom ukoliko ne sadri sve to je propisano, ako nisu priloeni dokazi i isprave iz take 10.
ovog oglasa, odnosno ako ne sadri sve podatke predviene oglasom.
Neblagovremene i nepotpune prijave nee se razmatrati, a uplaeni depozit e se vratiti u roku od 8 (osam) dana od
dana zakljuenja postupka javnog nadmetanja.
Opina Srebrenik ne snosi nikakve trokove ponuaa u postupku po ovom javnom oglasu, te zadrava pravo da ovaj
javni oglas poniti i ne snosi nikakvu odgovornost prema uesnicima postupka javnog nadmetanja - licitacije.
14. OSTALO
Sve dodatne informacije u vezi sa urbanistiko-tehnikim uslovima izgradnje objekta mogu se dobiti u Slubi za prostorno ureenje i zatitu okolice u Srebreniku, svakim radnim danom, od dana objavljivanja javnog oglasa do roka za
dostavljanje prijava.
Opinski naelnik:
dr. sci. Nihad Omerovi, s.r.

DRUGI JAVNI POZIV


Broj: 14.3 -11373 /15

Za prikupljanje pisanih ponuda i odabir najpovoljnije ponude za prodaju rashodovanih sredstava.


I Predmet poziva:
Predmet poziva je prikupljanje i odabir najpovoljnije ponude za prodaju rashodovanih sredstava kako slijedi za:
Red.
broj
LOT-a
1

3
4
5

Naziv sredstva

Poetna prodajna
bez PDV-a ( u KM)

Osnovni materijal u vlastitom


skladitu (cijevi,kablovi,ormari
i ostali materijal)
Razni dijelovi u skladitu (radni
pribori, memorije, modemi,
ventilatori, USB-ovi i ostali
rezervni dijelovi)
Sitan inventar u skladitu (polovni
mobiteli raznih proizvoaa)
PRIKOLICA ZA KABLOVE
inv. Br. 0632330 (NEISPRAVNO)
PRIKOLICA ZA VUU
STUBOVA Br. 0632647
(NEISPRAVNO)

Depozit bez PDV-a


(u KM)

5.698,36

569,84

570,92

57,10

275,00

27,50

600,00

60,00

200,00

20,00

Transportna sredstva - vozila


Red.
broj
LOT-a
6

Naziv
sredstva

Broj asije/
broj motora
(ccm/kW)

Zapremina i
snaga motora

KODA FABIA TMBJF16Y454250


1,9 SDI
301/ ASY289515
(575-T-674)
(J18-K-951)
(PUTNIKO)

1896/47

Stanje

ISPRAVNA

Poetna
prodajna
bez PDV-a
( u KM)
3.000,00

Depozit
bez PDV-a
(u KM)
300,00

Predmetna rashodovana sredstva se nalaze u skladitu Vedro polje u ulici Frane Jukia bb, u krugu zgrade CTKa BH Telecoma u ul. Hadiabdia Mahala br. 43 u Bihau i u krugu Centra Pota u ulici Banjaluka br. 2 Sanski
Most.
II Uslovi za uee
Pravo uea imaju sva pravna i fizika lica koja svoje ponude - zapeaene koverte dostave putem pote ili neposredno na Protokol DD BH Telecom Sarajevo, Direkcija Biha.
III Sadraj ponude
Ponuda treba da sadri sljedee dokumente:
- Naziv/ime i prezime, tanu adresu i kontakt-telefon pravnog/fizikog lica;
- Ovjerena kopija sudskog rjeenja o registraciji i ID broj za pravna lica ili ovjerena kopija line karte i
potvrda o prebivalitu (CIPS) za fizika lica;
- Potvrdu o uplati iznosa od 10% poetne cijene za LOT za koji se dostavlja ponuda na ime kaucije
na raun Direkcije Biha kod UniCredit banke broj 3385002200168760 sa naznakom: Uplata kaucije
za uee po javnom pozivu broj 14.3-11373/15;
- Za LOT-ove od 1 do 5 potrebno je navesti naziv LOT-a za koje se dostavlja ponuda iz take I ovog poziva
sa navedenom cijenom iz koje se jasno vidi:
cijena bez uraunatog PDV-a;
iznos PDV-a;
ukupna cijena sa PDV-om izraeno u KM;
- Za LOT 6 potrebno je navesti naziv LOT-a za koje se dostavlja ponuda iz take I ovog poziva sa navedenom cijenom iz koje se jasno vidi:
cijena bez uraunatog PDV-a;
- Opcija ponude 60 dana.
IV Rok za dostavu ponude
Pravo uea imaju sva pravna i fizika lica koje svoje ponude - zapeaene koverte dostave putem pote ili lino na adresu BH Telecom d.d. Sarajevo, Direkcija Biha, Bosanska 5, 77000 Biha sa naznakom NE OTVARATI - Ponuda broj 14.3 - 11373 /15 ( sa rednim brojem i nazivom sredstva za koje se dostavlja ponuda).
Rok za podnoenje ponuda je 20.07.2015. godine do 12 sati,
Sredstva se mogu pogledati 15.07.2015. godine na lokaciji navedenoj u taki I u vremenu 8 - 14 sati.
V Javno otvaranje ponuda
Javno otvaranje ponuda e se odrati 20.07.2015 u 12.15 sati u Direkciji Biha, u sali na III spratu u zgradi BH
Pote CP Biha, u ulici Bosanska 5. Biha.
Javnom otvaranju ponuda mogu prisustvovati ponuai koji su dostavili ponudu, odnosno osobe koje su ovlatene za uee.
VI Ocjena ponuda
Prodaja e se izvriti ukoliko su dostavljane najmanje dvije (2) pisane kompletne ponude. Nakon otvaranja ponuda i oglaavanja njihovog sadraja, Komisija utvruje i objavljuje koja je ponuda najbolja i zakljuuje postupak prodaje. Za kupca e biti proglaen ponua sa kompletnom dostavljenom ponudom i sa najviom ponuenom cijenom za navedeno sredstvo.
U sluaju da su ponude istovjetne, Komisija e od ponuaa traiti da se izjasne ko nudi vie za predmetno sredstvo ili e dati primjeren rok ponuaima da se izjasne o novoj ponudi.
Ponuda koja ne bude sadravala sve potrebne elemente definisane u taki II, nee se uzeti u razmatranje.
Povrat uplaene kaucije svim ponuaima izvrit e se uplatom na raun ponuaa, izuzev ponuau koji je izabran kao najpovoljniji, u sluaju da odustane od kupovine.
Kupac sa najviom ponuenom cijenom e sklopiti kupoprodajni ugovor sa prodavcem, te je duan uplatiti kupoprodajnu cijenu na raun prihoda BH Telecom d.d. Sarajevo, Direkcija Biha kod UniCredit bank, broj
3385002200167887 u roku od pet (5) dana nakon sklapanja ugovora, a u svakom sluaju prije preuzimanja sredstva koja su predmet sklopljenog ugovora. Ukoliko ponua sa najviom ponuenom cijenom ne uplati iznos prodajne cijene u roku, ugovor o kupoprodaji postaje nevaei, te gubi pravo na povrat kaucije.
Sve trokove vezane za kupovinu (transport i ostalo) snosi kupac. Sve aktivnosti vezane za preuzimanje e se
provesti u prisustvu ovlatenog lica prodavca.
Predaja kupljenih sredstava kupcu izvrit e se na lokaciji navedenoj u taki I, po izvrenoj uplati ugovorene cijene i uz potpis zapisnika o primopredaji sredstava.
VII Kontakt
Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon:
- 037/351-540 za Lot 1, 2,
- 061/783-013 za Lot 4,5
- 037/311-195 za Lot 6
- 062/221-111 za Lot 3.
v.d. direktor
Damir Midi, dipl. ing. el.

REGION

OSLOBOENJE subota, 11. juli/srpanj 2015.

31

Hrvatski Sabor minutom utnje odao poast rtvama genocida

AGONIJA OBITELJI RTAVA TRAJE I DALJE


Jo uvijek traje potraga za nestalima i ubijenima. Na podruju oko Srebrenice njihovi ostaci se iskopavaju i danas,
rekao je Leko nakon ega je prisutne pozvao da minutom utnje odaju poast rtvama genocida
Hrvatski zastupnici u Saboru su
tokom jueranjeg zasjedanja 17.
sjednice minutom utnje odali poast rtvama genocida u Srebrenici. Predsjednik Hrvatskoga sabora
Josip Leko i zastupnik Nedad Hodi iz Bonjake demokratske
stranke Hrvatske odrali su kratak
govor u povodu 20. godinjice genocida u Srebrenici, prenosi
Anadolija. Leko je u svome obraanju podsjetio prisutne da je genocid u Srebrenici najtei zloin na tlu
Evrope od Drugog svjetskog rata.

Rane, suze i bol


Genocid koji su nad Bonjacima
poinili pripadnici velikosrpskih
snaga, strahovita ratna razaranja,
rane, suze i bol, gradovi pod opsadom i odsjeeni od ostatka svijeta.
Nestaica vode, hrane i smrt tada
su ve bili svakodnevnica u ratom
zahvaenoj BiH. Meutim, zloin
koji je u srpnju 1995. godine poinjen u Srebrenici nadmaio je sva
ratna zlodjela koja su do tada bila
poinjena na tlu BiH, rekao je Leko. Napomenuo je da je osam hiljada mukaraca i djeaka razliite dobi ubijeno s namjerom etnikog ienja tog podruja. Puna
dva desetljea nakon genocida u
Srebrenici agonija obitelji rtava
traje i dalje. Jo uvijek traje potraga za nestalima i ubijenima. Na podruju oko Srebrenice se nalaze i iskopavaju njihovi ostaci i danas, re-

Mir je najvee blago


Domagoj Hajdukovi, zastupnik iz reda Socijaldemokratske
par tije Hrvatske, napisao je na
Twit ter profilu da je Sabor Hrvatske odao poast rtvama genocida u Srebrenici. U Saboru smo se
prisjetili nevinih rtava u Srebrenici. Nadam se da su mrtvi ivima otvorili oi. Mir je najvee blago, napisao je hrvatski zastupnik.
U Saboru podsjetili da e u Potoarima biti sahranjeni ostaci 136 nedavno identificiranih rtava

Osuda Rusije zbog veta


Zastupnik bonjake manjine Nedad
Hodi osudio je Rusiju zbog ulaganja veta na prijedlog rezolucije o Srebrenici, koju je trebalo donijeti Vijee sigurnosti
UN-a. Kamo sree da su Rusi tog srpnja
1995. vetom inter venirali kod gospodara rata prije poetka pokolja nedunih civila u Srebrenici, kazao je Hodi. Istaknuo je da injenice o genocidu i etnikom
ienju nikakav veto ne moe promijeniti. Nikakav veto ne moe promijeniti
injenicu da je u Srebrenici 1995. za samo nekoliko dana ubijeno vie od osam
tisua djeaka i odraslih mukaraca, nikakav veto ne moe promijeniti injenicu da su njihove majke, ene i djeca protjerani iz zatiene zone, da je prostor srebrenike enklave etniki oien, a to jest
genocid, poruio je Hodi.
J. D.

Josip Leko

kao je Leko, nakon ega je prisutne


pozvao da minutom utnje odaju
poast rtvama genocida u Srebrenici i izraze na taj nain solidarnost
s patnjama njihovih porodica.

Duni pijetet
Veliko zlo i nepravda koji su im
uinjeni i koji nikada nee moi biti ispravljeni zasluuju najotriju
osudu, a mi moemo rei, ne ponovilo se vie nikada, zakljuio je
Leko. Zastupnik Hodi je podsje-

tio da e danas u Memorijalnom


centru u Potoarima biti sahranjeni posmrtni ostaci 136 skoro
identificiranih rtava srebrenike
tragedije ime e broj pronaenih,
identificiranih i sahranjenih rtava genocida u Srebrenici iznositi
6.377, a za vie od 2.000 rtava jo
se traga. Ovih se dana diljem svijeta prisjeamo rtava genocida u
Srebrenici, odajemo duni pijetet
nevinim rtvama i iskazujemo suut preivjelim lanovima njihovih
obitelji. U Republici Hrvatskoj i
ove, kao i ranijih godina nizom
manifestacija podsjeamo na zbivanja u Srebrenici u ljeto 1995. godine, rekao je Hodi. Na kraju je
zahvalio Saboru Hrvatske to je i ranije na neki nain odavao poast
rtvama genocida u Srebrenici.
Takoer, zastupnicima u Saboru
podijeljen je cvijet Srebrenice.

Srbija

Crnogorsko Vijee za lanstvo u NATO-u

ZAPLIJENJENO 8,5 KG KOKAINA


NA AERODROMU NIKOLA TESLA

.Clinton

Mladi Brazilac nije pokazao nervozu, a nije djelovao ni kao da je pod


utjecajem sedativa
Carinici su u prtljazi jednog
26-godinjeg dravljanina Brazila otkrili najveu do sada zaplijenjenu koliinu kokaina na
Aerodromu Nikola Tesla od
gotovo 8,5 kilograma te droge,
javlja Tanjug. Kako je prioptila
Uprava carina, carinici su tu koliinu kokaina otkrili u popodnevnim satima 9. jula. Mladi, koji je u Beograd doputovao iz Sao
Paola, letom preko Ciriha, djelovao je, prema rijeima kolega,
poput studenta koji se ni po emu ne izdvaja od ostalih putnika. Sa sobom je nosio potpuno
novu putovnicu u kojoj je prvi
peat bio upravo onaj koji je
dobio pri ulasku na beogradski
aerodrom. Sreom, meunarodna razmjena obavjetajnih podataka ukazala je na to da se zapravo radi o potencijalnom krijumaru droge, zbog ega su ga
u zelenom kontrolnom prolazu
zaustavili carinici iz Odjela za suzbijanje krijumarenja i izdvojili njegov prtljagu za detaljan
pregled.

Mladi Brazilac nije pokazao


nervozu, a nije djelovao ni kao da
je pod utjecajem sedativa, ve se
ponaao krajnje pribrano i mirno je prihvatio pregled. Njegov
prtljag, koji se sastojao od jednog kofera, manje torbe i dva
ranca, odmah je pregledan na
skeneru koji nije pokazao da se u
njemu nalazi neto neuobiajno.
Carinici su, meutim, imali informaciju da se tu neto sigurno krije, zbog ega su prtljagu otvorili
i u postavi svih torbi zatekli profesionalno zaivene vreice oblijepljene specijalnim indigom ko-

ji moe zavarati skener. Prilikom


testiranja, ureaj za otkrivanje
sastava sumnjivih tvari potvrdio
je da je rije o kokainu. Iz prtljage ovog putnika izvaeno je sedam paketa ukupne teine 8.331
gram pomenutog narkotika, zbog
ega je on odmah s otkrivenom
drogom predan u daljnju nadlenost policiji. U izjavi danoj na licu mjesta mladi je prvo rekao da
je mislio da nosi tri kilograma droge, da bi potom izjavu promijenio,
rekavi da nije znao to je u torbama, ve da je pristao da ih ponese za nekog svog prijatelja.

nije rekao da .je ukanovi.


traio..bombardovanje.

Komunikacijski tim crnogorskog Vijea


za lanstvo u NATO-u objavio je transkript
iz dokumentarnog filma Pad Miloevia,
koji demantira tvrdnje pojedinih medija da
je nekadanji predsjednik SAD-a Bill Clinton, navodno, u tom filmu izjavio da je bombardiranje Murina 1999. godine traio Milo ukanovi. Murin je mjesto na sjeveru
Crne Gore, gdje je 1999. poginulo est osoba, od kojih je troje djece.
Iz transkripta filma, iji je autor
tvrtka Brook Lapping, nedvosmisleno se
zakljuuje: apsolutna je neistina da je Bill
Clinton izjavio u filmu Pad Miloevia da
je predsjednik ukanovi traio bombardiranje, kako su to sinkronizirano objavili dnevni listovi Dan i Veernje novosti uz
najave na udarnim dijelovima naslovnih
strana i kako im je tjedan kasnije tercirala Politika, priopeno je iz Komunikacijskog tima, a prenosi Fena. Kako se dalje navodi, ukanovi, tadanji predsjednik Crne Gore, ne samo da nije traio
bombardiranje, kako tvrde Dan, Veernje

novosti i Politika, ve je decidirano rekao


u razgovoru s predsjednikom Francuske
Jacquesom Chiracom da je apsolutno protiv bombardiranja Crne Gore, prenosi Tanjug pisanje crnogorskih medija. Komunikacijski tim je medijima dostavio dijelove originalnog filma s prijevodom na
crnogorski, kao i relevantni dio stenograma ukupnog intervjua amerikog predsjednika Billa Clintona, ukljuujui i dijelove koji nisu uli u film, te je zakljuio da
su tvrdnje pojedinih medija izmiljene.

Ulazak BiH u NATO prioritet za Hrvatsku


Hrvatska podrava sve zemlje jugoistone Europe u pribliavanju NATO-u,
rekao je juer u Zagrebu predsjednik
Hrvatskog sabora Josip Leko na sastanku s glavnim tajnikom NATO-a Jensom
Stoltenbergom. To je u hrvatskom interesu, prvenstveno kada je rije o Bo-

sni i Hercegovini, istaknuo je Leko.


Hrvatska im je u tome spremna pruiti potrebnu pomo, naglasio je. Stoltenberg je iznio svoje predvianje da e
Crna Gora na sljedeem samitu u prosincu ove godine dobiti pozivnicu za
lanstvo u NATO-u.
J. D.

32

SVIJET
VIJESTI

Juna Karolina uklonila


zastavu Konfederacije
Zvaninici amerike savezne drave Juna Karolina uklonili su zastavu Konfederacije koja se nalazila ispred parlamenta
ove savezne drave. Zahtjev za skidanje
zastave potpisala je guvernerka June Karoline Nikki Haley, a ceremoniji je prisustvovalo nekoliko hiljada ljudi, pie BBC. Nekoliko ljudi je uhapeno u prethodnih nekoliko sedmica zbog pokuaja da skinu
zastavu ispred parlamenta, a ti pokuaji su postali uestali nakon ubistva devet
Afroamerikanaca u Charlestonu u junu.
Zastava koja se koristila u Amerikom graanskom ratu se na tom mjestu vijorila vie od 50 godina, a neke je asocirala na
ameriku robovlasniku prolost. Uklanjanje zastave Konfederacije - signal dobra i iscjeljenja, nada za bolju budunost,
napisao je predsjednik SAD-a Barack
Obama na svom Twitter nalogu nakon skidanja zastave.

Otvorena istraga
protiv ETA
Sudija Nacionalnog suda u Madridu
specijaliziranog za sloene sluajeve
otvorio je istragu protiv baskijske separatistike organizacije ETA zbog navodnih
zloina protiv ovjenosti. Sudija je izjavio da se moe prihvatiti tuba koju je uloilo nekoliko udruenja rtava zbog
ubistava i otmica koje je mogla poiniti
ETA poslije 2004, kada je stupio na snagu kazneni zakon koji se odnosi na ove
zloine. Radi se o sistematskom napadu na jedan dio stanovnitva iz politikih
i ideolokih razloga, saoptio je sudija,
prenosi Fena. ETA, koju smatraju odgovornom za smrt najmanje 829 mrtvih u
40 godina, saoptila je 20. oktobra
2011. da odustaje od nasilja, ali odbija razoruavanje i bezuslovno rasputanje to
zahtijevaju panska i francuska vlada.

Propalestinski miting
u Teheranu
Desetine hiljada Iranaca marirale su juer na propalestinskom mitingu u Teheranu, uzvikujui Dolje Amerika i Smrt Izraelu. Miting se odravao u vrijeme dok su
trajali pregovori est svjetskih sila s Iranom
u Beu o iranskom nuklearnom programu
u cilju da se ublae ekonomske sankcije
prema toj zemlji. Neki demonstranti u Teheranu su spalili izraelske i amerike zastave, navodi AP. Iranski mediji izvjetavaju da se slini mitinzi odravaju i u drugim gradovima. Iran ne priznaje Izrael i
od Islamske revolucije 1979. slavi posljednji petak mjeseca ramazana kao Dan
Al-Kudsa (Jerusalema), prenosi Fena. Teheran kae da je to prilika da se izrazi
podrka Palestincima i istakne vanost
tog grada za muslimane.

subota, 11. juli/srpanj 2015.

Atina
predala nove
prijedloge
reformi

OSLOBOENJE

CIPRAS POPUSTIO PRED


ZAHTJEVIMA KREDITORA
Grki premijer je pozvao poslanike iz Syrize da podre fiskalni plan i
napomenuo da vlada ima mandat da postigne bolji dogovor od ultimatuma
eurogrupe, ali da svakako nema mandat da izvede Grku iz eurozone

Grka vlada u etvrtak je kasno


naveer poslala paket prijedloga
reformi svojim kreditorima u eurozoni kako bi dobila novu finansijsku pomo i izbjegla bankrot i
potencijalni izlazak iz eurozone. U
dokumentu od 13 stranica pod nazivom Prioritetne akcije i obaveze, grka vlada se obavezuje da e
usvojiti veliki dio mjera koje su kreditori predloili 26. juna, a koje su
Grci odbacili na referendumu prole nedjelje. Prema onome to je
procurilo u javnosti, prijedlogom
Grka nudi tednju od 12 do 13
milijardi eura.

Temeljan tekst
U najnovijem prijedlogu Grka je
takoer zatraila 53,5 milijardi eura
kako bi pokrila svoja dugovanja do
2018, preispitivanje postavljenih
finansijskih ciljeva i restrukturiranje dugoronog duga zemlje. U
zamjenu je Atina popustila pred
zahtjevima da se postepeno smanje porezne olakice za njena ostrva, glavni izvor prihoda turistike
industrije, i poveaju porezi za
brodarska poduzea. Posljednja
grka ponuda takoer sadri prijedlog smanjenja trokova za odbranu, precizan vremenski plan
privatizacije dravne imovine poput pirejske luke i regionalnih aerodroma, poveanje poreza na dodanu vrijednost za hotele i restorane
i rezanje dodatnih isplata za najsiromanije penzionere.
Cipras je pozivajui juer poslanike iz svoje stranke Syrize da podre fiskalni plan napomenuo da

vlada ima mandat da postigne bolji dogovor od ultimatuma koji je


eurogrupa dala Grkoj, ali da svakako nema mandat da izvede
Grku iz eurozone, prenosi Srna.
Predsjedavajui eurogrupe Jeroen Dijsselbloem potvrdio je da je primio dokument, ali ga nije elio komentarisati dok ga ne procijene
strunjaci Evropske komisije, Evropske centralne banke i Meunarodnog monetarnog fonda, prenosi
Fena. Samo je rekao da je grki prijedlog temeljan tekst te da bi ministri finansija eurozone na dananjem vanrednom sastanku mogli da
donesu veliku odluku o Grkoj.
Prva konkretna izjava o grkom
prijedlogu stigla je iz Pariza.

Pregovori o nuklearnom
programu Irana

ZAPADNE SILE PROMIJENILE STAV

Ciprasova vlada spremila dokument pod nazivom Prioritetne akcije i obaveze

Grci su pokazali odlunost da ostanu u eurozoni, budui da je program koji su predstavili veoma ozbiljan i vjerodostojan. Pregovori se trebaju nastaviti s voljom da se postigne dogovor. Francuska e dati sve
od sebe da se postigne dobar sporazum, sporazum koji potuje
evropske propise i koji potuje Grke.
Naredni sati e biti vani, kazao je
predsjednik Francois Hollande.

Umjereni optimizam
Steffen Seibert, portparol kancelara Angele Merkel, rekao je novinarima da je Berlin primio k znanju novi grki prijedlog, ali da je prerano za njegovo ocjenjivanje. Jo
ne moemo da komentariemo

Reuters

sadraj. Saekat emo da ga pregledaju institucije i da izraze svoje


miljenje, rekao je Seibert, prenio
je AFP. Ameriki ministar finansija Jacob Lew izrazio je umjereni optimizam da bi grka posljednja
ponuda mogla rijeiti spor oko
grkog duga i omoguila bi toj zemlji da ostane u eurozoni.
Cijeli ovaj vikend u Evropskoj
uniji bit e posveen Grkoj s nizom
sastanaka koji mogu odrediti budui izgled Evrope. Danas u 15 sati sastaju se ministri finansija eurozone,
a u nedjelju u 16 sati efovi drava
ili vlada 19 zemalja koje dijele zajedniku valutu. Nakon toga u 19
sati poinje samit elnika svih 28 zemalja lanica Evropske unije.

Visokorangirani iranski zvaninik izjavio je da su zapadne sile


promijenile stav u mnogim pitanjima u nuklearnim pregovorima
s Iranom. Prema rijeima zvaninika, koji je elio ostati anoniman, dosadanji pristup Zapada
je bio prihvatljiv, ali onda, iznenada, pojavili su se neki ljudi s nekim stavom za promjenu ideje,
to je otealo stvar.

Crvene linije
Optuio je neke zapadne zemlje
da se ponovo vraaju na dijelove
sporazuma koji su ve dogovoreni u aprilu u Lausanneu, a za koje se oekivalo da ih sadanji pregovori, koji u Beu traju ve dvije sedmice, samo finaliziraju. Prema rijeima istog zvaninika, Iran
naspram sebe nema jedinstven
stav est sila - pet stalnih lanica
Vijea sigurnosti (SAD, Rusija,
Francuska, Velika Britanija i Kina)
plus Njemaka.
To nisu multilateralni pregovori. To izgleda kao da imate pet bilateralnih pregovora. Svaka drava
ponekad ima svoje crvene linije,zanimljivo je, dodao je on.

Sa pregovora u Beu

Tekua runda razgovora traje


od 27. juna, a dogovor je trebao biti postignut do 30. juna, pa je rok pomaknut za 7. juli, a potom je produen do juer. Meutim, kako je
ef iranske diplomatije Mohamad
Davad Zarif juer izjavio, uesnici pregovora e vjerovatno provesti ovaj vikend u Beu. Ameriki
dravni sekretar John Kerry ranije
je nagovijestio mogunost odgode
zakljuenja sporazuma o nuklearnom programu Irana zbog parlamentarne procedure u SAD-u, prenosi Tanjug. Naime, poto dogovor

Reuters

nije postignut do juer ujutro, svaki sporazum koji se postigne bit e


poslan Kongresu SAD-a, u kojem
glavnu rije imaju republikanci,
gdje e ga razmatrati 60 dana,
umjesto oekivanih 30, a administracija Baracka Obame se pribojava da bi to dodatno vrijeme moglo
potkopati sporazum.

Teke odluke
Kerry je, takoer, naveo da SAD
nee uriti, kao i da ima jo tekih
pitanja koja iziskuju teke odluke.
S obzirom na to da je ovdje posao

nevjerovatno tehnike prirode i


da su ulozi vrlo visoki, neemo
uriti i nee nas niko pourivati,rekao je Kerry i upozorio da strane nee vjeno sjediti za pregovarakim
stolom, prenosi Anadolija. Nuklearni pregovori Irana sa grupom
5+1, koji su poeli krajem 2013, usmjereni su na postizanje sporazuma, koji bi ublaio bojazni Zapada
da Teheran pod platom civilnog
nuklearnog programa razvija oruje, u zamjenu za ublaavanje sankcija koje su nanijele veliku tetu
iranskoj ekonomiji.

SVIJET

OSLOBOENJE subota, 11. juli/srpanj 2015.

Turska
upozorava
Turska e imati problema u
zbrinjavanju novog talasa izbjeglica iz graanskog rata u Siriji, a mnogi od tih ljudi vjerovatno e pokuati da stignu do
Evrope, rekao je turski ministar
za EU i glavni pregovara Turske
sa Unijom Volkan Bozkir.

NOVI TALAS IZBJEGLICA


STIE U EVROPU
Ankara strahuje da e zbog borbi u sjevernom sirijskom gradu
Alepu u izbjeglitvo preko granice krenuti jo milion ljudi

VIJESTI

Njemaka: Dvoje
mrtvih u pucnjavi
Njemaka policija saoptila je da je nakon kratke, ali intenzivne potjere uhvatila mukarca osumnjienog da je iz vatrenog oruja ubio dvoje ljudi u okrugu Ansbach na sjeveru Bavarske. Policija je prethodno objavila da je napada u gradu Leutershausenu ubio jednu enu pucajui iz
svog mercedesa i da je potom ubio i jednog biciklistu. Ubijena ena imala je 82
godine, javio je BBC, prenosi Srna. Policija navodi da je napada, star oko 18 godina, pucao na jo dvoje ljudi iz svog automobila, ali oni nisu povrijeeni. Motiv za
napad jo je nepoznat. Prema nekim medijskim izvjetajima, ubijena starica rodbinski je povezana s napadaem. Iako je na
poetku dio lokalnih medija pekulirao kako se radi o teroristikom napadu, policija je odbacila te navode.

Borbe u Alepu
Od poetka sukoba izmeu
reima predsjednika Baara alAsada i pobunjenika u aprilu
2011. Turska je do sada zbrinula gotovo dva miliona imigranata iz Sirije, vie od bilo koje druge zemlje koja se granii sa tom
dravom. Ankara sada strahuje
da e zbog borbi u sjevernom sirijskom gradu Alepu u izbjeglitvo preko granice krenuti jo
milion ljudi.
Turska je popunila ukupni
kapacitet za izbjeglice. Sada se
pria o moguem novom talasu.
To bi premailo kapacitet Turske
i suoilo bi EU sa dodatnim imigrantima, rekao je Bozkir za list
Hurriyet, prenosi Srna.
Evropa je ve suoena sa imigrantskom krizom, a evropske
zemlje ne mogu da se dogovore
kako da je rijee. Zbog politike
i ekonomske nestabilnosti u
Africi i na Bliskom istoku, vie od
135.000 izbjeglica i imigranata
stiglo je u Evropu morem u prvoj
polovini godine, a gotovo 2.000
umrlo je ove godine prelazei
Sredozemlje.
Bozkir je rekao da je novac koji Turska troi na izbjeglice daleko vei od sredstava koja za tu
namjenu izdvaja Evropska unija. Ankara je izgradila seriju
kampova du svoje granice od
900 kilometara sa Sirijom.
Do sada smo potroili est
milijardi dolara. Ukupan iznos
koji je izdvojila EU je 70 miliona
eura, a i to je samo obeanje. To
jo nije stiglo do nas, rekao je

33

Turska je do sada zbrinula gotovo dva miliona izbjeglica iz Sirije

Gotovo 70 posto Francuza je


za to da se ponovo uspostave
granice izmeu zemalja lanica
EU i da se, barem privremeno,
na granice postave kontrolni
punktovi. Za ukidanje engenskog sporazuma je i 63 posto Britanaca, 59 posto Holanana, 56
posto Italijana i 53 posto Nijemaca, prenosi Tanjug.
S dru ge stra ne, mi ljenja
Evropljana o kvotama po kojima bi imigranti bili raspodijeljeni po evropskim zemljama su
razliita, pri emu se ispostavlja da, to je vie neka zemalja
na udaru imigrantske krize, to
vie poziva na solidarnost drugih ze ma lja la ni ca. Ve i na
Francuza, Italijana i Nijemaca
sma tra da bi ze mlje la ni ce
EU, suoene sa talasom imigranata i izbjeglica, trebale da finansijska sredstva namijene
prije svega razvoju i stabilizaciji zemalja na jugu Mediterana
kako bi se njihovo stanovnitvo
tamo zadralo.

Spaeno vie od 800 ljudi


Italijanska obalska straa saoptila je juer da je u prethodna 24 sata u
osam odvojenih akcija spasila ukupno 823 imigranta, koji su pokuali da u
gumenim amcima preu Sredozemlje kako bi se dokopali evropske obale.
U saoptenju obalske strae se navodi da su u jednom takvom spaavanju
pronaena tijela 12 ljudi, javio je AP, prenosi Tanjug. U toj akciji je sa gumenog amca sa motorom, koji je isplovio sa libijske obale, spaeno 106 imigranata, navode italijanske vlasti.
turski ministar.
U meuvremenu, Berlin i Pariz su se u etvrtak u Luxembourgu obavezali da e uzeti treinu od 60.000 imigranata koje
Evropska unija planira da prihvati kako bi pomogla Italiji i
Grkoj, koje su pod vrlo jakim
imigracijskim pritiskom.
Visoki komesarijat UN-a za
izbjeglice (UNHCR) saoptio je
juer da je Grkoj hitno potrebna
pomo u zbrinjavanju novih
1.000 imigranata koji pristiu
svakog dana i pozvao EU da pomogne prije nego to se situaci-

ja dodatno pogora. Vie od


77.000 ljudi stiglo je u Grku
morem od poetka godine. Vie
od 60 posto su Sirijci, a ostali bjee iz Afganistana, Iraka, Eritreje
i Somalije.

Ukidanje Schengena
Veina graana evropskih zemalja, meu kojima prednjae
Francuzi i Britanci, eli da Schengen zona bude ukinuta zbog priliva imigranata i izbjeglica nevienih razmjera. To pokazuje najnovija anketa ije je rezultate
objavio francuski dnevnik Figaro.

Afganistan: Kina alje


opremu i instruktore
Kina e pomoi Afganistanu slanjem sigurnosne opreme i obuavanjem afganistanskih snaga, rekao je juer kineski
predsjednik Xi Jinping. Peking eli da Afganistan bude stabilan, poto brine zbog
separatistikih grupa u Kini, u zapadnom
regionu Xinjiangu, koji se granii sa Afganistanom. Poveavanje sigurnosne saradnje odgovara interesima obje zemlje. Kina e i dalje slati Afganistanu sigurnosne
zalihe, tehnologiju, opremu i pruat e pomo u obuavanju, rekao je Xi afganistanskom predsjedniku Arafu Ganiju na sastanku u Rusiji, prenosi Srna. Susret je odran
u Ufi, na samitu lidera organizacije BRICS,
tokom kojeg se razgovara i o sigurnosnoj
situaciji u Afganistanu. U saoptenju nije
navedeno vie detalja o kineskoj pomoi.
Sastanak je odran nekoliko dana poslije
prvih mirovnih razgovora izmeu afganistanskih zvaninika i talibana.

Istraga prologodinjeg rata u Gazi

Izrael je odluio da pone pregovore s Meunarodnim krivinim


sudom (ICC) o preliminarnoj istrazi tog tribunala izraelske vojne
operacije u pojasu Gaze prole godine, pie izraelski list Haaretz. List
takoer citira anonimnog zvaninika koji je rekao da Izrael, zapravo,
nee saraivati sa sudom, ve e,
umjesto toga, predstaviti svoju
poziciju da sud nije ovlaten za taj
sluaj. Izraelsko ministarstvo
vanjskih poslova je potvrdilo izvjetaj Haaretza, ali nije navelo
druge detalje, prenosi Al-Jazeera. To predstavlja izmjenu stava
Izraela, koji je do sada odbijao saraivati s ICC-om.
Sud vodi preliminarnu istragu kako bi donio odluku da li poeti

Anadolija

IZRAEL E SARAIVATI S ICC-om

Vie od 2.200 Palestinaca poginulo je u sukobima prole godine

puno istraivanje moguih ratnih


zloina. Vijee UN-a je prole sedmice veinom glasova usvojilo re-

zoluciju koja poziva da se sudi odgovornima za zloine poinjene za


vrijeme sukoba u Gazi u augustu

2014. Rezolucija je uslijedila nakon


objavljivanja izvjetaja UN-ove istrane komisije o sukobu u Gazi koja je zakljuila da je bilo moguih
ratnih zloina s obje strane.
Prikupljene informacije ukazuju na to da su Izrael i naoruane
palestinske grupe krile meunarodno humanitarno pravo i ljudska
prava to je u nekim sluajevima
dovelo do ratnih zloina, izjavila je
predsjednica komisije Mary
McGowan Davis prezentirajui izvjetaj 29. juna.
Vie od 2.200 Palestinaca, ukljuujui vie od 1.500 civila, poginulo je u tom ratu, prema podacima
Ujedinjenih nacija. Na izraelskoj
strani poginulo je 73 ljudi, mahom vojnika.

Banglade: Desetine
stradalih u stampedu
Najmanje 23 ljudi poginulo je juer u
stampedu u Bangladeu do kojeg je dolo tokom podjele besplatne odjee siromanima tokom muslimanskog svetog
mjeseca ramazana. Jo 30 ljudi je povrijeeno u tom incidentu koji se desio u gradu Mimensing, sjeverno od prijestolnice
Dake, navela je policija, prenosi Tanjug.
Policija navodi da se ak 1.500 ljudi okupilo ispred fabrike prije pet sati ujutro, nakon to su vlasnici objavili da e podijeliti besplatnu odjeu siromanima. Do
stampeda je dolo kada su okupljeni pokuali na silu da uu u fabriki krug kroz
jedna uska vrat. Na snimkama lokalnih
televizija se vide uasne scene, sa stotinama iscepanih i krvlju zamrljanih sandala razbacanih na ulazu u fabriku, koja proizvodi duvan za vakanje.

34

OGLASI

subota, 11. juli/srpanj 2015.

OSLOBOENJE

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
JP LI-ISTOA DOO LIVNO

POZIV
ZA PODNOENJE PONUDA
Projekt: Drugi Projekt upravljanja vrstim otpadom
Br. zajma: IBRD-7629BA
Naziv ugovora: Graevinski radovi na odlagalitu Koriina u regiji Livno
Poziv na broj: BA-SSWMP-7629-NCB-031-W-15/LI

1.

Bosna i Hercegovina je dobila zajam od Svjetske banke (IBRD) za realiziranje Drugog projekta upravljanja vrstim otpadom. JP LI-istoa d.o.o. Livno je korisnik tih sredstava i namjerava da utroi dio
sredstava za plaanje izvoenja graevinsko-zanatskih radova na odlagalitu Koriina u regiji Livno.

2.

JP LI-ISTOA DOO Livno poziva kvalificirane ponuditelje da dostave zapeaene ponude za izvoenje graevinsko-zanatskih radova na odlagalitu Koriina u regiji Livno, i to:
1. IZVOENJE PRIPREMNIH RADOVA
2. PROMETNICE
3. OBJEKTI
4. PARTERNO UREENJE
5. TIJELO DEPONIJE
6. INSTALACIJE VODE I KANALIZACIJE
7. OPREMA
8. ELEKTRINE INSTALACIJE

3.

Ovom prilikom se provodi nacionalno javno nadmetanje kao to je navedeno u Smjernicama Svjetske
banke: Nabavka robe, radova i nekonsultantskih usluga u okviru IBRD kredita i IDA zajmova za potrebe zajmoprimaca Svjetske banke, izdanje maj 2004, revidovano oktobar 2006. i maj 2010. (Smjernice
o nabavkama) i otvoreno je za sve kvalificirane ponuae u skladu sa smjernicama za nabavku. Pored
toga, potrebno je obratiti panju na stavove 1.6, 1.7, 1.8 kojima se definie politika Svjetske banke.

4.

Zainteresovani kvalificirani ponuai mogu se obratiti za vie informacija na adresu danu u toki 8. ovog
poziva i dobiti uvid u natjeajnu dokumentaciju tokom radnog vremena od 8 do 14 h na adresi danoj u
daljem tekstu.

5.

Zainteresirani kvalificirani ponuai mogu kupiti cjelokupan paket natjeajne dokumentacije na lokalnom jeziku na adresi ispod, nakon podnoenja pisanog zahtjeva na dolje navedenu adresu i uplate provizije koja se ne moe refundirati u iznosu od 200,00 KM.
JP LI-ISTOA d.o.o. Livno
Trg kralja Tvrtka 5, 80101
Livno, Bosna i Hercegovina
Metod plaanja bie na bankovni raun:
Za uplate u konvertibilnim markama
JP LI-ISTOA d.o.o. Livno
UNICREDIT BANK DD; raun: 3381502281085074
Dokumenta se alju putem pote.

6.

Ponude se moraju dostaviti na dolje navedenu adresu najkasnije do 10. kolovoza 2015. u 12 h. Elektronske ponude nisu dozvoljene. Zakanjele ponude se nee prihvatiti. Ponude se otvaraju javno u prisustvu ovlatenih predstavnika svih ponuaa i drugih lica koja ele da prisustvuju na dolje navedenoj
adresi 10. kolovoza 2015, u 12.15 sati.

7.

Uz ponudu obavezno se prilae bankarska garancija za ponudu u iznosu od:


20.000 KM

8.

Gore spomenuta adresa:


JP LI-ISTOA d.o.o. Livno
Trg kralja Tvrtka 5, 80101 Livno, Bosna i Hercegovina
N/P Ivica Krivi, direktor
Telefon: +387 34 204 513
Fax: +387 34 203 513
E-mail adresa: licistoca@gmail.com

Na osnovu lana 23. Zakona o eksproprijaciji (Slubene novine Federacije BiH, br. 70/07, 36/10 i 15/12),
a u vezi sa lanom 92. Zakona o upravnom postupku
(Slubene novine Federacije BiH, br. 2/98 i 48/99),
Agencija za vodno podruje rijeke Save Sarajevo
objavljuje

JAVNI OGLAS
radi sporazumnog pribavljanja nekretnina
Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine V. broj
1423/2014 od 22.07.2014. godine Agencija za vodno
podruje rijeke Save Sarajevo je ovlatena da u ime Federacije Bosne i Hercegovine izvri izvlatenje nekretnina na podruju opine Oraje, opine Domaljevac-amac
i opine Odak za potrebe rekonstrukcije savskog odbrambenog nasipa.
Agencija za vodno podruje rijeke Save Sarajevo pristupa realizaciji projekta Rekonstrukcije savskog odbrambenog nasipa uz Glavni obodni kanal Svilaj-Potoani na
poplavnom podruju Odaka Posavina, dionica km
0+0,00 - km 1+600 u K.O. Donji Svilaj u opini Odak,
u koju svrhu e se provesti postupak eksproprijacije nekretnina potrebnih za izgradnju uz isplatu odgovarajuih
naknada u skladu sa Zakona o eksproprijaciji (Slubene novine Federacije BiH, br. 70/07, 36/10 i 15/12).
Opinsko vijee Opine Odak je na sjednici odranoj
dana 30.06.2015. godine donijelo Odluku o utvrivanju
javnog interesa za rekonstrukciju Savskog odbrambenog
nasipa u duini od cca 1,6 km u K.O. Donji Svilaj, broj:

01-01-123/15 kojom je utvren javni interes za Rekonstrukciju savskog odbrambenog nasipa uz Glavni obodni kanal Svilaj-Potoani na poplavnom podruju Odaka Posavina, dionica km 0+0,00 - km 1+600 u K.O. Donji Svilaj u opini Odak.
Pozivaju se svi vlasnici nekretnina u K.O. Donji Svilaj
koje se nalaze na trasi planirane rekonstrukcije radi pokuaja sporazumnog rjeavanja sticanja prava vlasnitva
nad odreenim nekretninama koje e se eksproprisati u
svrhu rekonstrukcije savskog odbrambenog nasipa.
Svi zainteresovani vlasnici ije se nekretnine nalaze
na podruju Donji Svilaj u opini Odak na trasi planirane rekonstrukcije nakon objave ovog oglasa potrebno je da se jave u prostorije Agencije za vodno
podruje rijeke Save Sarajevo, adresa Hamdije emerlia br. 39 a - Sarajevo ili na tel: 033 726-426 (kontakt-osoba Almir Prljaa) ili u prostorije nadlene slube katastra Opine Odak ili na tel: 031 761-030 (kontakt-osoba Jasminka Kovaevi).
Ukoliko se vlasnici nekretnina navedenih katastarskih opina u ostavljenom roku ne jave na ovaj oglas, smatrat e
se da nisu zainteresovani za sporazumno rjeavanje stjecanja prava vlasnitva na nekretninama, te e se u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji FBiH pokrenuti postupak eksproprijacije pred nadlenim organom
uprave.
Poziv ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja u sredstvima informisanja.

Na osnovu lana 242. Zakona o privrednim drutvima (Sl. novine FBiH, br: 23/99, 45/00, 2/02, 6/02 i 29/03, 68/05, 91/07,
84/08, 88/08, 7/09, 63/10), s obzirom na to da je istekao mandat Nadzornog odbora drutva AUTOSERVIS IGMAN d.d.
Sarajevo, u svojstvu veinskog dioniara sa pravom glasa od
99,1927% Read Djerekarac objavljujem sljedee

OBAVJETENJE
o sazivanju i odravanju
V redovne Skuptine dioniara
AUTOSERVIS IGMAN d.d. Sarajevo
I Obavjetavaju se dioniari Autoservis IGMAN d.d. Sarajevo da e se Skuptina dioniara Autoservis IGMAN
d.d. Sarajevo odrati 10. 8. 2015. godine u 10 sati.
Skuptinom do izbora predsjednika Skuptine predsjedava
prisutni dioniar ili punomonik dioniara sa najveim brojem dionica sa pravom glasa.
Skuptina veinom glasova izmeu prisutnih dioniara bira predsjednika Skuptine.
Skuptina e se odrati u prostorijama Drutva, ul. Samira
atovia Kobre br. 10, Ilida.
II Za Skuptinu se predlae sljedei dnevni red:
1.Otvaranje Skuptine i utvrivanje broja prisutnih dioniara, punomonika dioniara, odnosno broja zastupljenih dionica - kvorum za rad Skuptine Drutva.
2.Izbor predsjednika Skuptine.
3.Usvajanje zapisnika sa prethodne Skuptine Drutva.
4.Usvajanje godinjeg izvjetaja o poslovanju Drutva za
2014. god. sa izvjetajem vanjskog revizora i Odbora za
reviziju.
5.Usvajanje izvjetaja o radu Nadzornog odbora za 2014.
god.

6.Usvajanje odluke o razrjeenju lanova Nadzornog


odbora zbog isteka mandata.
7.Usvajanje odluke o imenovanju novih lanova Nadzornog odbora.
8.Razno.
III Pravo uea u radu i odluivanju Skuptine imaju dioniari koji su se nalazili na listi dioniara kod Registra vrijednosnih papira u FBiH 30 dana prije dana odravanja Skuptine Drutva ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom
roku, ako on pada u neradni dan.
Pravo uea u radu i u odluivanju Skuptine dioniar moe
ostvariti neposredno ili putem punomonika. Punomo za uee u radu i u odluivanju Skuptine daje se u obliku pisane izjave potpisane od dioniara-vlastodavca i punomonika.
IV Dioniar-punomonik koji eli uestvovati u radu i u odluivanju Skuptine duan je najkasnije tri dana prije odreenog
za odravanje Skuptine neposredno ili preporuenom potom
podnijeti sekretaru Drutva prijavu za uee u radu i odluivanju Skuptine. Uz prijavu se obavezno prilae dokaz o identifikaciji prijave, a punomonici podnose na uvid i punomo.
Podnosiocu prijave ovlateni radnik Drutva e izdati potvrdu koju je dioniar-punomonik duan predati Odboru za
glasanje, odnosno ovlatenoj osobi najkasnije 30 minuta prije vremena odreenog za poetak rada Skuptine.
V Glasanje u Skuptini vri se putem glasakih listia, zaokruivanjem na glasakom listiu odgovora ZA ili PROTIV
prijedloga odluke.
VI Dioniar-punomonik koji je podnio urednu prijavu za
uee u radu i odluivanju Skuptine ima pravo uvida u materijale pripremljene za Skuptinu, a uvid se vri u prostorijama Drutva, ul. Samira atovia Kobre br. 10, Ilida.
Veinski dioniar
Read Djerekarac

OSLOBOENJE subota, 11. juli/srpanj 2015.

OGLASI

35

36

SARAJEVSKA HRONIKA

Civilna zatita opine Hadii

Opasnost od poara

S obzirom na ve nastali ljetni period te na oekivanja izrazito visokih temperatura zraka, to poveava rizik od pojave poara, iz Civilne
zatite opine Hadii obavjetavaju fizika i pravna lica da u skladu sa

trebno je odmah obavijestiti zajedniku profesionalnu vatrogasnu jedinicu na telefon 123 ili vatrogasno
drutvo Tarin na 418-882 ili operativni centar Slube civilne zatite i
mjesne zajednice opine Hadii na

vaeim propisima, obavezno provode preventivne mjere zatite od


poara.
- Upozoravamo stanovnitvo na
zabranu upotrebe nekontrolisane
vatre na otvorenom prostoru, posebno u blizini lako zapaljivih materijala, umskih povrina, povrina
sumnjivih i obiljeenih minskim
znacima, povrina pod usjevima,
stambenih naselja, eljeznike pruge, vodova dalekovoda i sl. U sluaju nastanka poara, odnosno nekontrolisanog irenja vatre na bilo
kojem podruju opine Hadii, po-

421 - 400 u toku radnog vremena, a


van radnog vremena operativni
centar Kantonalne uprave Civilne
zatite na 121, saopeno je iz CZ Hadii.
Napominju da su zakonskim
propisima predviene sankcije za
poinioce nastanka poara jer oni
izazvaju opasnost za ljudske ivote, kao i opasnost nastanka vee materijalne tete. Takoer, zakonski
je kanjivo nepreduzimanje propisanih preventivnih mjera zatite
od poara od pravnih lica, vlasnika
i korisnika graevina i prostora.

subota, 11. juli/srpanj 2015.

OSLOBOENJE

Sanacija klizita u Pruakovoj ulici

Opina Centar izdvojila 700.000 KM

KJKP Toplane

PODZEMNE INSTALACIJE
USPORILE RADOVE

Uz saglasnost Opine Centar, kao investitora projekta, dodatno e biti


izvrena sanacija potpornog zida izmeu ahovskog kluba i stepenita,
to prvobitnim projektom nije bilo predvieno, rekao je Babi
Od marta ove godine, kada je
zapoet projekt sanacije klizita
i rekonstrukcije stepenita u
Pruakovoj ulici, do sada su
okonani ra dovi na zamjeni
kompletne infrastrukture drenanog sistema, odnosno vodovodne mree sa prikljucima na
okolne stambene objekte te fekalne i oborinske kanalizacije.

Prvobitni projekt

Imenovan Odbor za reviziju


Nakon prethodno provedene
konkursne procedure, a na prijedlog Nadzornog odbora, Skuptina preduzea Toplane imenovala
je predsjednika i lanove Odbora

za reviziju. Za predsjednicu Odbora imenovana je Hatida ii, a


lanovi su Advija Alihodi i Imad
Rapa. Mandat imenovanih trajae
etiri godine.

Na Vratniku

Uklonjena stara kua


Ruevni stambeni objekt koji se
nalazio u Ulici Prijeka esma 22 na
Vratniku uklonjen je jer je predstavljao opasnost po ivote ljudi i njihovu imovinu.
- Iako je stara kua u naselju Vratnik u privatnom vlasnitvu, Opina je pristupila uklanjanju jer je
predstavljala opasnost za ljude koji ive u okolnim objektima, ali i za

prolaznike, pojasnili su u Slubi za


investicije, komunalne i inspekcijske poslove koja je i pokrenula proceduru uklanjanja objekta. Angaovana je firma Hise A&A koja je
uklonila objekt i odvezla ruevni
materijal na gradsku deponiju.
Uklanjanje objekta kotalo je oko
3.600 KM, a finansijer radova je bila Opina Stari Grad.

- Oteavajua okolnost prilikom izvoenja radova je injenica da nijedan katastarski izvadak podzemnih instalacija nije
odgovarao stanju na terenu, pa
su radnici morali runo prekopati kompletan teren, to je obiman posao koji zahtijeva puno
vremena. Osim toga, ni vremen-

ske prilike nisu nam ile u korist


jer po kii nije bilo mogue izvoditi betonske radove na stepenitu. Uz saglasnost Opine Centar, kao investitora projekta, dodatno e biti izvrena sanacija
potpornog zida izmeu ahovskog kluba i stepenita, to prvobitnim projektom nije bilo predvieno. Radovi na sanaciji ovog
klizita e kotati oko 700.000
KM, a sredstva je izdvojila Opina Centar, kazao je Fuad Babi,
koordinator za klizita iz Zavoda za izgradnju KS-a, koji je realizator i nadzor ovog projekta.

Granitne kocke
Babi je dodao da nisu korektne primjedbe odreenog broja stanara okolnih zgrada koji

ele iskoristiti ovu situaciju i naplatiti neto za ta nisu uzrok


radovi na sanaciji klizita. Zavod za izgradnju KS-a posjeduje fo to do ku men ta ci ju sta nja
objekata prije poetka izvoenja radova iz koje je vidljivo da
su pukotine u zidovima postojale prije nego to je zapoeo
projekt sanacije klizita u Pruakovoj ulici. Po zavretku izgradnje novog armiranobetonskog stepenita, koja je u toku,
projektom je planirano postav ljanje ka me nih ga zi ta i
odmorita koja e biti poploana granitnim kockama te ugradnja nove uline rasvjete i rukohvata, klupa od livenog eljeza i posebno dizajniranih korJ. Ma.
pi za otpatke.

Princeza Ana, predsjednica Save The Children posjetila maloljetnike

Djeca moraju imati uslove za ivot


Njeno kraljevsko visoanstvo
princeza Ana posjetila je Slubu
za zbrinjavanje djece u stanju
potrebe pri JU Disciplinski centar za maloljetnike KS-a.
Save the Children uspostavio
je ovaj centar 2008, da bi se
2013. integrisao u sistem socijalne zatite KS-a.
U BiH Save the Children radi
na uspostavljanju i jaanju usluga u lokalnoj zajednici koje pruaju podrku djeci koja obavljaju rad na ulici. Save the Children
je pomogao uspostavljanju est
dnevnih centara u BiH. Dnevni
centri su sigurna mjesta za djecu koja ive ili rade na ulici,
gdje oni primaju pomo i podrku za zadovoljavanje svojih
osnovnih potreba - kao to su
hrana, sklonite, higijena i ista
odjea, ali i individualnu psihosocijalnu podrku te provode
vrijeme u igri i obrazovanju.
Princeza Ana je provela vrijeme u Slubi za zbrinjavanje dje-

Princeza Ana razgovarala sa djecom i osobljem

ce u stanju potrebe, gdje se susrela sa djecom i osobljem.


Na kraju posjete, direktorica
Save the Children Andrea eravi izjavila je da posjeta predstavlja ohrabrenje zaposlenima
ali i djeci da e jo dugo biti tu.
- Ovih dana, kada obiljeavamo traginu 20. godinjicu genocida u Srebrenici, vano je da se
podsjetimo da posljedice prolosti jo uvijek snano utjeu na
najmlau generaciju, koja nije

ak ni bila roena u to vrijeme.


Moramo raditi zajedno kako bismo osigurali da to ne bude sluaj za budue generacije. Zahvalni smo princezi Ani to je
odvojila vrijeme da bude sa nama, zakljuila je eravi. Princeza Ana je predsjednica Save
the Children u Velikoj Britaniji
od 1970. Save the Children je prisutan u BiH od 1996. od kada
prua podrku najugroenijoj
djeci.

SARAJEVSKA HRONIKA

OSLOBOENJE subota, 11. juli/srpanj 2015.


Zavren drugi upisni rok u srednjim kolama

37

Pravilnik o ferijalnoj praksi

REZULTATI IDUE SEDMICE


Uenici, koji se u ova prethodna dva roka nisu uspjeli upisati, moi
e u drugoj polovini augusta predati dokumente u onim kolama u
kojima bude preostalo slobodnih mjesta, kazala je Husi
Drugi upisni rok u srednjim
kolama Kantona Sarajevo juer
je zavren. Svoju ansu uenici
su potraili u 20 srednjih kola u
kojima je nakon prvog upisnog
roka ostalo slobodnih mjesta.

Viestruka korist za uenike

Popunjenost
Preliminarni rezultati drugog upisnog roka, kako nama je
juer kazala Lamija Husi, struna saradnica u Ministarstvu
za obrazovanje, nauku i mlade
KS-a trebali bi biti poznati u
ponedjeljak.
- Idue sedmice trebali bi se
znati rezultati ovog upisnog roka, odnosno koliko uenika je
primljeno i koje su kole popunjene, a koje jo imaju slobodnih
mjesta. Ono to je vano naglasiti jeste da zvaninog treeg
upisnog roka nee biti, ali e
uenici koji se u ova prethodna
dva nisu uspjeli upisati, moi u
drugoj polovini augusta predati dokumente u onim kolama u
kojima bude preostalo slobodnih mjesta, rekla je Husi.
Podsjeamo, nakon prvog upisnog roka uenicima su na raspolaganju bila slobodna mjesta u etvrtoj gimnaziji, Petoj gimnaziji, Gimnaziji Dobrinja,

REKONSTRUKCIJA
TREBEVIKE IARE

Treeg upisnog roka nee biti

KC-u Opoj gimnaziji, Srednjoj


mainskoj tehnikoj koli, u Srednjoj koli za saobraaj i komunikacije za zanimanja etvrtog stepena, Srednjoj koli
metalskih zanimanja trei i etvrti stepen, eljeznikom kolskom centru, Srednjoj graevinsko-geodetskoj koli, Srednjoj koli za okoli i drvni dizajn, Srednjokolskom centru
Ilija i Srednjokolskom centru
Hadii.

Trei stepen
Mjesta je bilo i u Srednjoj
koli poljoprivrede, prehrane,
veterine i uslunih djelatnosti,

ali samo na zanimanjima etvrtog stepena, kao i u koli za


tekstil, kou i dizajn i Srednjoj
trgovakoj koli za zanimanja
etvrtog stepena. U Srednjokolskom centru Vogoa bilo
je mjesta za zanimanjima treeg stepena, a takoer slobodnih mjesta bilo je na Perzijsko-bosanskom koledu, te u
kolama koje obrazuju djecu sa
posebnim obrazovnim potrebama, a to su kola za srednje
struno obrazovanje i radno
osposobljavanje, Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu, te Centar za slunu i goE. A.
vornu rehabilitaciju.

Prijedlog pravilnika o organizaciji i realizaciji ferijalne prakse u


srednjim strunim i tehnikim
kolama u KS-u moe ii u proceduru donoenja, zakljueno je
na okruglom stolu.
Prijedlog akta zajedniki su razmatrali ministar za obrazovanje, nauku i mlade KS-a Elvir Kazazovi te direktori i predstavnici est srednjih strunih kola sa
podruja KS-a.
- Pravilnik predvia da uenici
nakon obavezne kolske prakse
mogu tokom raspusta obavljati ferijalnu praksu kojom bi ostvarili viestruku korist, jer bi pored strunog usavravanja zanimanja za
koje se koluju zaraivali i odreenu novanu nadoknadu, ali i bi-

li osposobljeniji za trite rada,


objasnio je ministar Kazazovi.
Dodao je da e im na ovaj nain
biti omogueno da ostvare kontakt sa privrednim subjektom koji bi im nakon njihove eventualne
uspjene afirmacije mogao ponuditi mogunost zaposlenja nakon okonanja kolovanja.
- Ovim e se znaajno unaprijediti postojei sistem obrazovanja u
strunim i tehnikim kolama, jer
e se dati mogunost zainteresiranim uenicima da i tokom odmora ostanu u kontaktu sa onim to su
uili na nastavi i praksi tokom
kolske godine, naglasio je Suad
Ali, direktor Srednje kole poljoprivrede, prehrane, veterine i uslunih djelatnosti.

Zavod za pruanje pravne pomoi

Vlada KS-a podrava projekt

Ministar saobraaja Kantona


Sarajevo Mujo Fio odrao je
radni sastanak sa generalnim
sekretarom Gradske uprave Sarajeva Elvirom Hadiahmetoviem, kantonalnim pravobraniocem Kemalom Kariem i direktorom Grasa Avdom Vatriem
vezan za rjeavanje imovinskopravnih odnosa kako bi se zapoela rekonstrukcija trebevike
iare.
Najavljeni su dalji koraci koji e se po du ze ti s ci ljem
ubrzavanja ovog procesa, a na
koje saglasnost treba dati Vlada KS-a.

Na novoj adresi
- Vlada KS-a daje punu podrku rekonstrukciji trebevike
iare i poduzet e sve neopho-

MUP 122, 206-666, 207-777  Vatrogasci 123, 664-115


 Hitna pomo 124, 611-111  Pomo ovisnicima
062/761-415  Porodino savjetovalite 209-112 
Na si lje u po ro di ci 1209, 222- 000, 223-366  Kliniki
centar 297-000  Opa bolnica 285-100  Bolnica
Podhrastovi 297-281  Veterinarska stanica 767-025
 Telefonski brojevi 1182  Elektrodistribucija 080
02 01 29  Vodovod 210-707, 220-435  Kanalizacija
203-059,668-259  Toplane 650-979, 650-956 
Sarajevostan 715-680  KJKP Rad 658-038  Eko
telefon 660-000  Tano vrijeme 125  tab CZ KS
121, 472-636, 443-720  Dimnjaar 666-638,
061/150-471  Sarajevogas 592-095, 592-096,
592-097, 061/487-787  Gras 293-333  Velepekara
648-505  Bakije 533-763  Pokop 551-370, 664-686 I
063/999-968  Po gre bne uslu ge Mar ti novi 061 191
010  Pogrebno drutvo Jedileri 712-800  Upra va za
in spe kcij ske po slove KS 770-156  Autobuska
stanica 213-100  eljeznika stanica 655-330 
Aerodrom Sarajevo 289-100  Izgubljeni prtljag
289-105  Turistiki centar 580-999  BIHAMK 1282
 BH Telecom 1444  Meunarodni telefonski
brojevi 1183  CEN TROTRANS 090 292-100

dne aktivnosti kako bi ona to


prije bila zapoeta, istakao je
ministar Fio.

10 DJEVOJICA  4 DJEAKA

Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.43, apljina 7.15 i 18.57, Zenica 4.42, 7.17, 11.19 i
19.24, Kakanj 15.40, Konjic 15.30 i 19.21, Doboj 16.26

Dolasci u Sarajevo iz:


Zagreb 18.17, apljina 9.48 i 21.53, Zenica 6.40, 9.32, 12.52
i 20.57, Kakanj 18.52,Konjic 6.42 i 18.55, Doboj 6.53

Polasci iz Sarajeva:
Beograd 6.00 i 15.25, Zagreb 6.30, Banja Luka/Zurich 9.45,
Vienna 7.40 i 15.05, Istanbul 9.25, 12.20 i 20.40, Munich 13.15,
Stut tgart 13.05, Koeln 15.25, Stockholm 10.15, Berlin 9.30

Dolasci u Sarajevo iz:

Istanbul 8.30, 11.40 i 19.45, Munich 12.40, Stut tgart 12.25,


Banja Luka/Zurich 16.15, Vienna 14.10, Koeln 14.45, Stockholm
9.35, Beograd 9.00 i 14.50, Zagreb 22.00, Berlin 8.50

Kantonalni zavod za pruanje


besplatne pravne pomoi Kantona Sarajevo, koji se nalazio u
Ulici Obala Kulina bana, preseljava na novu lokaciju u Ulicu branilaca Sarajeva 21 /zgrada ZOI
84/ kod Narodnog pozorita.
Od 13. do 17. jula, zbog preseljavanja, ovaj zavod nee raditi

Antwerpen, Bruxelles i Liege utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam


i Amsterdam utorkom i subotom u 8, Breda i Mastriht utorkom i
subotom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8, Utrecht subotom u 8, Pariz,
Strasbourg, Metz petkom u 9 sati, Reims, Orleans, Tours, Angers
petkom u 9 sati, Nantes, Rennes petkom u 9 sati, Berlin etvrtkom
u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen, Dsseldorf ponedjeljkom,
utorkom, srijedom, etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt,
Karlsruhe, Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover, Kassel
subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nrnberg etvrtkom u 8 i utorkom i
subotom u 17 sati, Mnchen svaki dan u 8, a utorkom i subotom i u
17 sati, Wien i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati,
Ljubljana utorak, etvrtak i nedjelja u 20:40 sati, Dubrovnik svaki dan
u 7.15, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6, Split svaki dan u 10 i 21
sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sati, Novi Pazar svaki dan u
15, 21 i 22 sati, Herceg Novi petkom u 11 sati, Brko svaki dan u 6.30,
14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15; 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina
svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska
Dubica svaki dan u 14. 30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30 i 16.30
(osim nedjelje), Pale svaki dan u 6.30, 10, 14, 16.30 (osim nedjelje),
Zvornik svaki dan u 15.30, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha
svaki dan u 7. 30, 13. 30 i 22 sati, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17. 30
(osim nedjelje) i 19 sati, Gorade svaki dan u 8 sati, Gradaac svaki
dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Oraje svaki dan

sa novim strankama, dok e one


koje imaju predmete u obradi biti kontaktirane.
U navedenom periodu, zbog
izmjetanja telefonske centrale
i linija ni dosadanji telefonski
brojevi Kantonalnog zavoda za
pruanje besplatne pravne pomoi nee biti u funkciji.

u 6.30 (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 10.30, 11.30,
12.30 (petkom i nedjeljom), 13.30, 14 (osim subote), 15, 15.30, 15.35,
16, 17, 18 i 20, te u 9.30 sati radnim danom, , Sanski Most svaki dan
u 15.30, Teanj svaki dan u 7 i 13.15, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30,
9.30 (radnim danom), 10.30, 11.30, 12.30 (petkom i nedjeljom), 13.30,
14 (osim subote), 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati,Travnik svaki dan u 7.30,
9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sati, Velika Kladua svaki
dan osim subotom i nedjeljom u 15.30 sati, Visoko svaki dan u 7.30,
9.15, 10.45 i 12.45 (osim nedjelje i praznika), 13.30, 14.30, 15.30, 22, te
u 8.45 i 15.15 sati radnim danima, Visoko - Kakanj svaki dan u 5.30,
6, 7, 7.30, 8, 8.30, 9.15, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30,
16, 16.30, 17.30, 18, 19.30, 20 i 22 sata, Zenica svaki dan osim subotom
nedjeljom i praznikom u 5.30 sati Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljak,
utorak, srijeda, etvrtak i petak u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30,
19.30 autoputem, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30,
16.30, 18.30 sati autoputem, Zenica radni dan osim praznikom u 5.30
sati via Visoko i Kakanj, radni dan u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30,
17.30, 19.30 sati autoputem, svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30,
16.30, 18.30 sati autoputem i svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj
 BAARIJA 272-300  MARINDVOR 714-280
 NOVO SARAJEVO 713-831  HITNA 716-331  ILIDA 762-180
 DOBRINJA 766-380  ILIJA 428-810  HADII 428-220
 VOGOA 424-250  INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

38

OGLASI

subota, 11. juli/srpanj 2015.

OSLOBOENJE

U skladu sa lanom 4. stav 1. i 2. taka b. Pravilnika o sadraju, rokovima i nainu objavljivanja izvjetaja
emitenta (Sl. novine FBiH, br. 32/07), objavljujemo

GODINJI IZVJETAJ O POSLOVANJU EMITENTA


I - OPI PODACI O EMITENTU
- puna i skraena firma

Broj: 05-17-84/15
Mostar, 6.7.2015. godine
Na osnovu lana 78. i lana 79. stav (3) Zakona o elektrinoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine
Federacije BiH, broj: 66/13) i lana 20. Uredbe o postupku, kriterijima, formi i sadraju zahtjeva za izdavanje energetske
dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju postojeih proizvodnih postrojenja (Slubene novine Federacije BiH, broj:
27/14), Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije (u daljem tekstu: Ministarstvo) provodei pravne norme iz gore navedenih lanova, obavjetava javnost i zainteresirane strane da komentare i primjedbe na zahtjeve za izdavanje energetske dozvole mogu dostaviti u pisanoj formi za pojedinane projekte do 25.7.2015. godine, do 24 sata.
Komentari i primjedbe mogu se slati na:
e-mail adresu: sektor.energije@fmeri.gov.ba
Telefax: 036 580 015
Potom na adresu: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Alekse antia bb
88 000 Mostar

OBAVJETENJE ZA JAVNOST
1.

Privredno drutvo BIAKI d.o.o. Sarajevo podnijelo je zahtjev za izdavanje energetske dozvole za izgradnju
solarne fotonaponske elektrane Biaki 2 Alma, na lokaciji Prijeko bb, Visoko, instalisane snage 10 kW i predviene godinje proizvodnje 14,792 MWh. Podnosilac zahtjeva je priloio potrebne dokumente, u skladu sa lanom 16.
stav (4) i (5) Uredbe. U skladu sa propisanom procedurom Ministarstvo je pregledalo navedeni zahtjev i utvrdilo da je
isti potpun.
Vie informacija o podnesenom zahtjevu zainteresovana lica mogu dobiti u prostorijama Ministarstva.
Obavjetenje se objavljuje na web stranici Ministarstva i jednom dnevnom listu.

2.

Privredno drutvo ELGRAD d.o.o. Jajce podnijelo je zahtjev za izdavanje energetske dozvole za izgradnju mini hidroelektrane Kasumi, instalisane snage 55 kW i predviene godinje proizvodnje 383 MWh. Podnosilac zahtjeva
je priloio potrebne dokumente, u skladu sa lanom 16. stav (4) i (5) Uredbe. U skladu sa propisanom procedurom Ministarstvo je pregledalo navedeni zahtjev i utvrdilo da je isti potpun.
Vie informacija o podnesenom zahtjevu zainteresovana lica mogu dobiti u prostorijama Ministarstva.
Obavjetenje se objavljuje na web stranici Ministarstva i jednom dnevnom listu.

3.

Privredno drutvo LAMBDA SOLAR d.o.o. Bosanski Petrovac podnijelo je zahtjev za izdavanje energetske dozvole za izgradnju solarne fotonaponske elektrane SE LAMBDA SOLAR 1MW instalisane snage 996,48 kWp i
predviene godinje proizvodnje 1.355,71 MWh. Podnosilac zahtjeva je priloio potrebne dokumente, u skladu sa
lanom 16. stav (4) i (5) Uredbe. U skladu sa propisanom procedurom Ministarstvo je pregledalo navedeni zahtjev i
utvrdilo da je isti potpun.
Vie informacija o podnesenom zahtjevu zainteresovana lica mogu dobiti u prostorijama Ministarstva.
Obavjetenje se objavljuje na web stranici Ministarstva i jednom dnevnom listu.

4.

Privredno drutvo BETA SOLAR d.o.o. Bosanski Petrovac podnijelo je zahtjev za izdavanje energetske dozvole
za izgradnju solarne fotonaponske elektrane SE BETA SOLAR 1MW instalisane snage 996,48 kWp i predviene
godinje proizvodnje 1.355,71 MWh. Podnosilac zahtjeva je priloio potrebne dokumente, u skladu sa lanom 16. stav
(4) i (5) Uredbe. U skladu sa propisanom procedurom Ministarstvo je pregledalo navedeni zahtjev i utvrdilo da je isti
potpun.
Vie informacija o podnesenom zahtjevu zainteresovana lica mogu dobiti u prostorijama Ministarstva.
Obavjetenje se objavljuje na web stranici Ministarstva i jednom dnevnom listu.

5.

Privredno drutvo ALFA SOLAR d.o.o. Bosanski Petrovac podnijelo je zahtjev za izdavanje energetske dozvole
za izgradnju solarne fotonaponske elektrane SE ALFA SOLAR 1MW instalisane snage 996,48 kWp i predviene
godinje proizvodnje 1.355,71 MWh. Podnosilac zahtjeva je priloio potrebne dokumente, u skladu sa lanom 16. stav
(4) i (5) Uredbe. U skladu sa propisanom procedurom Ministarstvo je pregledalo navedeni zahtjev i utvrdilo da je isti
potpun.
Vie informacija o podnesenom zahtjevu zainteresovana lica mogu dobiti u prostorijama Ministarstva.
Obavjetenje se objavljuje na web stranici Ministarstva i jednom dnevnom listu.

6.

Privredno drutvo GAMA SOLAR d.o.o. Bosanski Petrovac podnijelo je zahtjev za izdavanje energetske dozvole za izgradnju solarne fotonaponske elektrane SE GAMA SOLAR 1MW instalisane snage 996,48 kWp i predviene godinje proizvodnje 1.355,71 MWh. Podnosilac zahtjeva je priloio potrebne dokumente, u skladu sa lanom
16. stav (4) i (5) Uredbe. U skladu sa propisanom procedurom Ministarstvo je pregledalo navedeni zahtjev i utvrdilo
da je isti potpun.
Vie informacija o podnesenom zahtjevu zainteresovana lica mogu dobiti u prostorijama Ministarstva.
Obavjetenje se objavljuje na web stranici Ministarstva i jednom dnevnom listu.

7.

8.

9.

Privredno drutvo SUPERMARIO d.o.o. Bosanski Petrovac podnijelo je zahtjev za izdavanje energetske dozvole za izgradnju solarne fotonaponske elektrane SE SUPERMARIO 1MW instalisane snage 996,48 kWp i predviene godinje proizvodnje 1.355,71 MWh. Podnosilac zahtjeva je priloio potrebne dokumente, u skladu sa lanom
16. stav (4) i (5) Uredbe. U skladu sa propisanom procedurom Ministarstvo je pregledalo navedeni zahtjev i utvrdilo
da je isti potpun.
Vie informacija o podnesenom zahtjevu zainteresovana lica mogu dobiti u prostorijama Ministarstva.
Obavjetenje se objavljuje na web stranici Ministarstva i jednom dnevnom listu.
Privredno drutvo ELWORK d.o.o. Tuzla podnijelo je zahtjev za izdavanje energetske dozvole za izgradnju solarne fotonaponske elektrane ELWORK 1 instalisane snage 29,76 kWp i predviene godinje proizvodnje 34,80 MWh.
Podnosilac zahtjeva je priloio potrebne dokumente, u skladu sa lanom 16. stav (4) i (5) Uredbe. U skladu sa propisanom procedurom Ministarstvo je pregledalo navedeni zahtjev i utvrdilo da je isti potpun.
Vie informacija o podnesenom zahtjevu zainteresovana lica mogu dobiti u prostorijama Ministarstva.
Obavjetenje se objavljuje na web stranici Ministarstva i jednom dnevnom listu.

NAPREDAK Fabrika konfekcije dioniko drutvo Teanj,


NAPREDAK d.d. Teanj
- adresa sjedita
Radua bb, Radua, Teanj
- broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica
032/650-233
- predsjednik i lanovi Nadzornog odbora
Hrvi Rusmir, predsjednik
Sejdinovi Semir, lan i
Hrvi Armin, lan
- Odbor za reviziju
Hani Halida, predsjednik
Hrvi Adnan, lan i
Ibri Samir, lan
- lanovi uprave
Direktor: ii Amir
II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA:
- broj emitovanih vrijednosnih papira i nominalna cijena 83.421 redovna dionica, nominalne vrijednosti
43,50 KM po dionici
- vlasnici vie od 5% vrijednosnih papira AS d.o.o. Jelah - Teanj 71,1787% i
dionica emitenta s pravom glasa
Hasani Fahrudin 6,7333%
III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA
Podaci iz bilansa stanja
AKTIVA
a) Upisani, a neuplaeni kapital
b) Stalna sredstva i dugoroni plasmani
3.150.188,00
c) Tekua sredstva
3.272.557,00
Vanbilansna aktiva
45.134,00
Ukupna aktiva
6.467.879,00
PASIVA
a) Kapital
2.971.592,00
b) Upisani osnovni kapital
3.628.813,00
c) Ostale rezerve
30.020,00
d) Akumulirani gubitak
687.241,00
e) Dugorone obaveze
1.838.191,00
f) Kratkorone obaveze
1.591.532,00
g) Pasivna vremenska razgranienja
21.430,00
Vanbilansna pasiva
45.134,00
Ukupna pasiva
6.467.879,00
Podaci iz bilansa uspjeha emitenta
f) Prihodi
11.338.437,00
g) Rashodi
11.039.065,00
h) Dobit/gubitak prije poreza
299.372,00
i) Porez na dobit
j) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja
299.372,00
IV - PODACI O VANJSKOM REVIZORU EMITENTA
- firma i sjedite vanjskog revizora
Drutvo za reviziju REVAH d.o.o. Teanj,
Brae Kotori 16, Jelah, 74260 Teanj
- zavrno miljenje vanjskog revizora
Pozitivno miljenje
o finansijskim izvjetajima

IOTP VATROSTALNA DD Zenica u steaju


Dioniko drutvo za izgradnju i odravanje toplotnih postrojenja

Steajni upravnik

11. Privredno drutvo MAHIR d.o.o. Visoko podnijelo je zahtjev za izdavanje energetske dozvole za izgradnju solarne fotonaponske elektrane PETROL u Lukavcu, instalisane snage 23 kWp i predviene godinje proizvodnje 28,533
MWh. Podnosilac zahtjeva je priloio potrebne dokumente, u skladu sa lanom 16. stav (4) i (5) Uredbe. U skladu sa
propisanom procedurom Ministarstvo je pregledalo navedeni zahtjev i utvrdilo da je isti potpun.
Vie informacija o podnesenom zahtjevu zainteresovana lica mogu dobiti u prostorijama Ministarstva.
Obavjetenje se objavljuje na web stranici Ministarstva i jednom dnevnom listu.
12. Privredno drutvo PETRIEVI d.o.o. Prozor podnijelo je zahtjev za izdavanje energetske dozvole za izgradnju
solarne fotonaponske elektrane JAKLII instalisane snage 149,94 kWp i predviene godinje proizvodnje 164,000
MWh. Podnosilac zahtjeva je priloio potrebne dokumente, u skladu sa lanom 16. stav (4) i (5) Uredbe. U skladu sa
propisanom procedurom Ministarstvo je pregledalo navedeni zahtjev i utvrdilo da je isti potpun.
Vie informacija o podnesenom zahtjevu zainteresovana lica mogu dobiti u prostorijama Ministarstva.
Obavjetenje se objavljuje na web stranici Ministarstva i jednom dnevnom listu.

Po ovlatenju Vlade Federacije Bosne i Hercegovine


TAJNIK MINISTARSTVA
dr. sc. Stipo Buljan

Cijena i nain prodaje:


1. Poetna prodajna cijena je utvrena na osnovu Odluke Skuptine i Odbora povjerilaca.
2. Prodaja imovine pod takama A 1 i A2 izvrit e se usmenim javnim nadmetanjem, a ukoliko se predmetna imovina ne proda na dan utvren po ovom Oglasu, prodaja se pod
istim uslovima nastavlja kontinuirano do konane prodaje
navedene imovine.

C.

Uslovi, termin i nain prodaje


1. Pravo uea na oglasu o prodaji imovine, imaju sva pravna i fizika lica, koja neposredno prije odravanja javnog
nadmetanja dostave: prijavu u zatvorenoj koverti sa ponudom o kupovini predmeta prodaje i naznaenom cijenom,
punim nazivom, adresom i brojem telefona podnosioca prijave i dokaz o plaenom depozitu.
2. Prodaja imovine javnim nadmetanjem e se odrati
05.08.2015. godine (srijeda) u 11 sati u Poslovnoj zgradi firme u ulici Juraja Neidharta br. 42 u Zenici, a ukoliko se predmetna imovina ne proda, prodaja se pod istim uslovima nastavlja kontinuirano do njene konane prodaje.
3. Uslovi prodaje su:
imovina firme se prodaje po takama (take A1 i A2), kupac kupuje imovinu firme u postojeem pravnom i faktikom stanju,
ponuena poetna cijena iz ponude u zatvorenoj koverti ne moe biti manja od iste navedene pod takom A. ovog
Oglasa,
najvea ponuena cijena iz zatvorene ponude, predstavlja poetnu cijenu za usmeno javno nadmetanje ponuaa za predmet prodaje,
na javnom nadmetanju mogu sudjelovati kupci koji, na
ime garancije (depozita), uplate novana sredstava u iznosu od po 3.000,00 KM za svaki predmet prodaje pod takom A. (za take A1 i A2) definisan ovim oglasom, u gotovini neposredno prije odravanja javnog nadmetanja,
sve poreze i trokove oko prijenosa vlasnitva snosi kupac,
prodaja se vri po naelu vieno-kupljeno, bez naknadnih prigovora, albi, vezano za predmet prodaje,
ako najpovoljniji ponua ne uplati ukupnu kupoprodajnu cijenu u roku od 30 dana od dana
prodaje smatra se da je odustao od kupnje, te gubi pravo na
povrat garancije (depozita), a
steajni upravnik proglaava kupcem slijedeeg najpovoljnijeg ponuaa.
4. Imovina koja je predmet prodaje, moe se razgledati svakog radnog dana od 08 do 15 sati, a sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefone: 061/796-196, 061/779-877
i 032/663-211.

Broj: St-49085/07-01/15-PDatum: 06.07.2015. godine


Na osnovu lana 101. i 102. Zakona o steajnom postupku (Sl. novine F BiH broj 29/03, 32/04 i 42/06), Odluke skuptine povjerilaca od
15.10.2007. godine i Odluke Odbora povjerilaca od 17.06.2015. godine steajni upravnik IOTP VATROSTALNA d.d. - u steaju Zenica, raspisuje

OGLAS
O PRODAJI IMOVINE
A.

Privredno drutvo FLASH PRODUCTION d.o.o. Sarajevo podnijelo je zahtjev za izdavanje energetske dozvole
za izgradnju solarne fotonaponske elektrane FLASH PRODUCTION instalisane snage 100 kWp i predviene godinje proizvodnje 142,932 MWh. Podnosilac zahtjeva je priloio potrebne dokumente, u skladu sa lanom 16. stav
(4) i (5) Uredbe. U skladu sa propisanom procedurom Ministarstvo je pregledalo navedeni zahtjev i utvrdilo da je isti
potpun.
Vie informacija o podnesenom zahtjevu zainteresovana lica mogu dobiti u prostorijama Ministarstva.
Obavjetenje se objavljuje na web stranici Ministarstva i jednom dnevnom listu.

10. Privredno drutvo ELEKTROSAN d.o.o. Biha podnijelo je zahtjev za izdavanje energetske dozvole za izgradnju
solarne fotonaponske elektrane KRUIK u Banoviima, instalisane snage 150 kWp i predviene godinje proizvodnje 191,27 MWh. Podnosilac zahtjeva je priloio potrebne dokumente, u skladu sa lanom 16. stav (4) i (5) Uredbe. U skladu sa propisanom procedurom Ministarstvo je pregledalo navedeni zahtjev i utvrdilo da je isti potpun.
Vie informacija o podnesenom zahtjevu zainteresovana lica mogu dobiti u prostorijama Ministarstva.
Obavjetenje se objavljuje na web stranici Ministarstva i jednom dnevnom listu.

B.

Predmet oglasa je prodaja imovine usmenim javnim nadmetanjem:


1. Nekretnine u naselju Podbreje - Trokue ukupne povrine 16.845 m2, to ukljuuje slijedeu imovinu:
a) Zemljite sa izgraenim objektima, ukupne povrine 6.090
m2 koje se sastoji od poslovne zgrade, poslovnog zemljita i dvorita, parcele broj 242/1, 242/2 i 242/3, upisano u
Posjedovni list broj 140 K.O. Podbreje, i
b) Neizgraeno zemljite nekretnina ukupne povrine 10.755
m2, parcela broj 222/1 naziv parcele Trokue njiva, upisano u Posjedovni list broj 140 K.O. Podbreje.

Naprijed navedena imovina je upisana u Z.K. uloak broj 322,


k.o.SP_Podbreje, parcela broj 129/1, naziv parcele: njiva Koprive,
sa upisanim pravom vlasnitva u korist IOTP Vatrostalna d.d. Zenica u steaju sa 1/1.
Poetna prodajna cijena .........................................160.000,00 KM
2.

Nekretnina u ulici Juraja Neidharta br. 42 Zenica ukupne


povrine 828 m2, to ukljuuje slijedeu imovinu:
a) Privredna zgrada, a ukupne povrine 480 m2 koje se sastoji od privredne zgrade-194 m2, nastreice - 53 m2 i ekomonskog dvorita- 233 m2, broj parcele s.p.k. br: 879/5,
upisane u Z.K. uloak br. 1740 K.O. SP ZENICA, Zenica,
sa upisanim pravom vlasnitva u korist IOTP Vatrostalna
d.d. - u steaju Zenica, Posjedovnom listu broj 1094/01 (broj
parcele 691/5 privredna zgrada 194m2, ekonomsko dvorite-233m2 i garaa- 53m2) i
b) Pristupni Put ukupne povrine 348 m2, broj parcele
s.p.k.br: 879/3, upisane u Z.K. uloak br. 1792 K.O. SP ZENICA, Zenica, sa upisanim pravom suvlasnitva u korist
IOTP Vatrostalna d.d. - u steaju Zenica i Posjedovnom
listu broj 1093/01 (broj parcele 691/3 pristupni put-348 m2).

Poetna prodajna cijena (zemljite i objekti).............250.000,00 KM

Poitelj domain novoj


kulturnoj manifestaciji

CITY
OF
ART

OSLOBOENJE subota, 11. juli/srpanj 2015.

NA FESTIVALU U AVIGNONU U FRANCUSKOJ

NADANJE SREBRENICA

Haris Paovi donosi novi autorski projekt koji je osmislio sl


dugogodinjim suradnicima arhitekticom i scenografkinjoml
Ladom Maglajli i grafikim dizajnerom Enesom Huseinehajieml

40

OSLOBO

KULTURA

subota, 11. jul

Dan sjeanja u umjetnosti

Na Festivalu
u Avignonu u
Francuskoj

NADANJE

Haris Paovi donosi novi autorski projekt


scenografkinjom Ladom Maglajli i grafik

Ostavi trag... i Skinut u ti


zvijezde...
Sarajevski ratni teatar SARTR u saradnji s Umjetnikom galerijom
BiH, BH Radiom 1, te glumcima, likovnim umjetnicima, muziarima,
piscima i svim posjetiteljima organizirat e danas, program posveen
obiljeavanju Dana sjeanja na genocid u Srebrenici.
U saradnji s Umjetnikom galerijom BiH bit e prezentiran performans pod nazivom Ostavi trag u njihova sjeanja. Nastao je prije tri godine, a u njemu umjetnici, kao i svi koji to budu eljeli itaju imena poginulih Srebreniana i Srebrenianki.
U istom prostoru bit e postavljena i izloba Velije Hasanbegovia
Potoarske sjene nastala u periodu
2012 - 2015. Muziki dio performansa init e enski vokalni ansambl Corona, violonelistica Belma
Ali i flautistica Esma Sulejmanagi.
Kao dio istog programa bit e
uprilieno premijerno sluanje radio-drame Skinut u ti zvijezde u
kaiku autora Edina Krehia realizirane u koprodukciji Redakcije
dramskog programa BH Radija 1 i
Sarajevskog ratnog teatra.
U drami igraju Maja Salki, Mehmed Pora, Sead Pandur, Isak Isovi, Nudejma Golo i Hamza Jaga-

njac. Reiju potpisuje Miralem Ovina, a dramaturgiju Dubravka


Zrni-Kulenovi.
Direktor SARTR-a Nihad Kreevljakovi kazao je da genocid u Srebrenici nije samo bosanska ve planetarna katastrofa, a negiranje poinjenog genocida odraz je najmranije strane te iste planete.
- Kao drutveno odgovoran teatar
osjeamo obavezu da obiljeimo
ovaj datum, te pozivamo sve sugraane da nam se pridrue i zajedno
sa nama proitaju imena rtava, napiu svoja osjeanja ili samo da nam
se pridrue, kazao je Kreevljakovi.
Dramaturginja Dubravka ZrniKulenovi istie da je performans
Ostavi trag u njihova sjeanja okupio umjetnike iz razliitih domena
djelovanja iz potrebe da se poklone
rtvama genocida, iskau saosjeanje s preivjelima i da na dostojanstven i kreativan nain podignu svijest o vanosti sjeanja na sve nevino stradale Bosance i Hercegovce.
Podsjea da je projekt nastao na
inicijativu Sarajevskog ratnog teatra,
a ove godine se u njegovu realizaciju ukljuuju glumci sarajevskih pozorita, likovni umjetnici, muziari
D. B.
i pisci.

Nova skulptura u Velikom parku

Nermine,
doi
Skulptura - instalacija Nermine,
doi umjetnika Mensuda Kee, juer je postavljena u sarajevskom Velikom parku, u blizini spomenika
ubijenoj djeci, to joj daje dodatnu
simboliku. Iza skulpture postavljena
je instalacija - ogledalo koje je okrenuto horizontalno na zemlji, dva
metra visine i irine 60 centimetara,
a okolo je zemlja, kao otkopan mezar.
Jedan od najpotresnijih prizora
srebrenikog genocida nad nedunim bonjakim stanovnitvom je
scena kada otac Ramo doziva sina
Nermina da se preda i da im srpski
vojnici toboe nee nita. Ramu i sina Nermina tim za ekshumaciju
pronaao je u masovnoj grobnici
nedaleko od Srebrenice 2008, zapis
je na tabli koja je postavljena uz
skulpturu.
- Godinama me prati slika Rame kako doziva sina, kae Keo dodajui:
- To je najuasnija scena, ak gora
od one gdje se vidi direktno ubijanje.

Multimedijalni projekt Nadanje Srebrenica, u produkciji sarajevskog East West Centra, premijerno e biti predstavljen na avignonskom Festivalu i neprekidno e se odvijati od 11. do 19. jula. Rije je o jednom od dva najznaajnija teatarska festivala u
Evropi na koji Haris Paovi donosi novi autorski projekt koji je
osmislio s dugogodinjim suradnicima arhitekticom i scenografkinjom Ladom Maglajli i
grafikim dizajnerom Enesom
Huseinehajiem.

Tuga svijeta
Bh. glumica Irena Mulamuhi
imat e jednu od najpotresnijih
uloga u karijeri - ulogu srebrenike majke koja traga za sedam
lanova svoje porodice. Dvadeset
godina nakon genocida u Srebrenici, njihovi posmrtni ostaci
nisu pronaeni. Na prestinom
teatarskom festivalu u Avignonu, Mulamuhi e svakog dana
est sati stajati u jednoj maloj
sobi i ekati. Posjetioci e imati
personalni susret sa enom koja
eka svoje nestale i moi e osjetiti svu dubinu i tugu njenog svijeta. To je samo jedan od tri segmenta predstave. Paovi predstavlja koncepciju projekta:
- U drugoj prostoriji, u prostoru povezanom s malom sobom u
kojoj ena eka, projicirat e se

prostoru koji je samo srce Festivala, u Institutu Louis Pasteur. Dok


se svijet kree u svom arenom
obliku, kad gledalac ue u nau galeriju, suoit e se s svijetom tragedije koja traje i danas. Ovo je prvi
put da umjetnici i institucija iz BiH
uestvuju u glavnom programu
festivala koji je pandan filmskog
festivala u Cannesu. Mi smo mala zemlja i tu smo s odabranim
projektima iz Francuske, Njemake, panije, SAD-a i june Afrike.

Epska tragedija
Kustosica projekta je prof. dr.
Aida Abadi-Hodi, struni saradnici su istraitelji Instituta za
nestale BiH Amor Maovi, Sadik
Selimovi i Ismet Musi, a umjetniku saradnju pruili su Irma Sa-

Haris Paovi

Poitelj domain novoj


kulturnoj manifestaciji

CITY OF

Osamdeset mladih stvaralaca okupie se u bajkovitom hercegovak


razmjenjivali ideje i stvarali, a jedan od mentora bie im i maestro S
Stari grad Poitelj, poznato stjecite umjetnika iz BiH i svijeta, ove godine e ugostiti i veliki broj mladih
stvaralaca u okviru potpuno novog projekta pod nazivom Meunarodni susreti mladih stvaralaca kulture - City of Art Poitelj. Ovaj dogaaj bie odran od 24. jula do 4.
augusta, naravno u Poitelju, ali i
njegovoj okolici, a uz podrku jednog od naih najveih likovnih
umjetnika, maestra Safeta Zeca.
- Safet Zec naalost nije mogao biti sa nama danas, ali ima vrlo opravdan razlog - ponovno je postao dedo, kazao je Hamdija Karali, izvrni
producent dogaaja, na jueranjoj konferenciji za novinare u Pozoritu mladih Sarajevo.

Kulturna saradnja regiona


Nisam mogao da ne reagiram na to.
Izradio sam skulpturu koja se zove
Nermine, doi.Visoka je dva metra,
raena je u razliitim materijalima, od
betona, gipsa, plastike, silikona i ostalih trajnih materijala.
To je njegov umjetniki i ljudski doprinos istini povodom 20. godinjice
Mr. S.
genocida u Srebrenici.

40-minutni film Traganje koji


smo snimili na mjestima zatoenja, egzekucija i masovnih grobnica mukaraca i djeaka iz Srebrenice 1995. Film prikazuje kako ta
mjesta danas izgledaju, a radili
smo ga s Institutom za nestale
BiH, na tanim lokacijama. Odatle posjetitelji idu u treu sobu prostor DNK identifikacije rtava.
On pokazuje kako se ubijenim
ljudima vraa njihov identitet.
Avignon ima jedan od dva najvea umjetnika festivala na svijetu i taj grad na jugu Francuske
posjeti vie od milion ljudi tokom
festivala. A da se u jeku ljetnog
bezbrinog raspoloenja, odvija
ozbiljan glavni program potvruje Paovi rijeima:
- Mi smo dio tog programa u

- Ali, na Susretima e biti itekako


prisutan. Uz ogromnu moralnu podrku, Zec je bio presretan to moe pomoi mladim ljudima da naue to vie o njegovim tehnikama
stvaranja. U tu svrhu, on e, zajedno
sa svim asistentima, irom otvoriti
vrata svog ateljea i svim prisutnim
studentima - ne samo onima veza-

nim za likovnu umjetnost - pokazati taj magini proces svog stvaralatva, dodaje Karali.
Meunarodni susreti mladih stvaralaca kulture - City of Art Poitelj je
manifestacija koja e na jednom
mjestu okupiti 80 studenata, mladih
stvaralaca iz oblasti likovne umjetnosti, filmske i dramske produkcije i novinarstva iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Slovenije,
Francuske i Italije.
- Geneza ove ideje traje ve godinama, ali kockice su se posloile tek
nakon Zecove inicijative. Dao nam
je ogromnu podrku i sada smo
spremni ugostiti mlade koji e kroz
brojne radionice s uglednim profesorima razmjenjivati kreativne ideje, a na kraju i producirati djela koja emo predstaviti krajem godine.
Ali, ono to je najbitnije je injenica da e oni sa sobom iz Poitelja ponijeti nova iskustva i poznanstva, te
da e nastaviti kulturnu saradnju u
regionu i Evropi, naglaava Karali.
Na Susretima e, kao mentori,
uestvovati dvadesetak profesora iz
raznih oblasti, od likovne umjetnosti do filma i teatra. Susreti su zami-

ljeni kao interdisciplinarno druenje i naobrazba mladih umjetnika,


a programom je predvieno da se
mladi stvaraoci ne zadravaju samo
u Poitelju nego e, kroz jednodnevne radne izlete, imati priliku upoznati i ostale znamenitosti Hercegovine: Meugorje, Blagaj, Radimlju i
Stolac, vodopad Kravice, Hutovo
blato i ostale kulturno-historijske i turistike znamenitosti.
- Sutina ove nae ideje je da Poitelju i Hercegovini uope vratimo
stari sjaj, ali i da uspostavimo naine upoznavanja, zbliavanja i razmjene iskustava mladih umjetnika.
Tema ovogodinjih susreta je i turistika promocija ove regije, dodaje
Karali.
Promocija turizma odigrala je i veliku ulogu kod obezbjeenja pokrovitelja. Tako je veliku podrku organizaciji Susreta pruila i Opina
apljina. tavie - po rijeima njenog naelnika dogovor je trajao
vrlo kratko.
- U februaru su mi doli s idejom
i dali mi vremena da razmislim, ali
to moje razmiljanje trajalo je vrlo
kratko, tek nekoliko sekundi, uz

OENJE
li/srpanj 2015.

KULTURA

E SREBRENICA

41

Umjetnika galerija BiH

t koji je osmislio s dugogodinjim suradnicima arhitekticom i


kim dizajnerom Enesom Huseinehajiem

Oprostorena intima

Irena Mulamuhi

asan i teak posao


- Mnogi mladi u Evropi nisu uli za Srebrenicu, a vjerovatno ni za druge krajeve
svijeta gdje ljudi ekaju svoje nestale. Oni stariji, pritisnuti drugim dogaajima, potisnuli su i ono malo to su znali o Srebrenici. Bilo bi vano da gledaoci razumiju
da je kljuno pronai rtve, identificirati i dostojanstveno ih sahraniti. U Srebrenici ima jo 1.100 nestalih, u BiH 7.000. To je 7.000 porodica oajnih ve 20 godina.
Vano je da Institut za nestale BiH i Meunarodna komisija za nestale osobe u BiH,
kao i sline institucije u drugim zemljama kao to su Ruanda, Argentina, ile, Banglade, Meksiko, Bolivija... istraju u asnom i tekom poslu. Pronai i sahraniti ubijene, minimum je koji ovjeanstvo mora odrati, kae Paovi.

je i Vedad Orahovac. Producentski


tim ine Christopher Yggdre, Haris Paovi, Ismar Hadiabdi,
Sylvain Cochard i Lejla Abazovi.
Ovaj projekt prikazuje na dokumentarni, umjetniki i metafiziki nain epsku tragediju Bonjaka iz Srebrenice. East West Centar je jedini teatar s Balkana koji
je uestvovao u glavnim programima dva najvea svjetska umjetnika festivala u Edinburgu i
Mr. S.
Avignonu.

Oprostorena intima - Enterijer


i eksterijer u djelima iz kolekcije
Umjetnike galerije BiH naziv je
stalne postavke koja je otvorena u
toj sarajevskoj galeriji. Izloba se,
kako i naziv sugerie, bavi tematikom prostora u umjetnikim djelima, s teitem na intimni odnos
prema privatnom ivotnom i radnom prostoru, koji je po pravilu
skriven od oiju javnosti.
Na ovaj nain Umjetnika galerija BiH ulazi u privatni svijet umjetnika i uz njihovu dozvolu postajemo
voajeri koji kroz sliku, otvor u prostor, imaju priliku proviriti u duu njegovog stanovnika.
- Ovo je samo mali broj djela iz velike riznice koju posjeduje Galerija, ali
vrlo vrijedan broj. Poseban doivljaj
izlobe ini kombinacija djela meu
kojima su i klasici i savremeni umjetnici. Mi slavimo umjetnost zahvaljujui velikom zalaganju svih uposlenika Galerije koji su pomogli realizaciju postavke, istakao je Strajo Krsmanovi direktor Umjetnike galerije.
Enterijeri o kojim je rije tako se
mogu posmatrati kao oprostorene
biografije, portreti ili autoportreti,
ogledala due, prilozi socijalnoj, so-

ciolokoj i ekonomskoj slici vremena. Postavka je podijeljena na pet tematskih cjelina - enterijer, bata,
atelje, prozor i posljednja preputena posjetiocima za interpertaciju.
Izlobu je otvorio Sulejman Bosto, i to na nesvakidanji nain, bez
strunih izraza i komplikovanih
objanjenja. Jednostavno je rekao:
Evo nam slike!, te potom proitao
nekoliko rijei francuskog matematiara, epistemologa i teoretiara
poetske mate Gastona Bachelarda.
Izlobom je predstavljeno osamdesetak djela iz bogate kolekcije
galerije, meu kojima su neka izloena prvi put. Uz ova djela, koja tek
trebaju biti otkrivena, posjetioci e
imati priliku vidjeti i neka od najpoznatijih i najreprezentativnijih djeN. S.
la bh. umjetnosti.

ivjeti Srebrenicu

F ART

Prie o sudbinama ljudi

kom gradiu da bi
Safet Zec
osmijeh govori naelnik Opine
apljina Smiljan Vidi.
- Ovo je izvanredna ideja i mislim
da Poitelj zasluuje jednu ovakvu
manifestaciju. Oni koji su malo stariji sjetie se da je Poitelj uvijek bio
prepun ljudi koji su se bavili kulturom
i mi elimo nastaviti tu tradiciju.
Kao to sam ve rekao, ja sam oduevljen ovom idejom i mislim da je
ovo zaista jedan veliki korak naprijed
i za Poitelj i za cijelu BiH, kae Vidi.
Predsjednik programskog odbora manifestacije Nenad Dizdarevi
umnogome je pomogao u vrbovanju mnogobrojnih profesora koji e
odravati radionice u Poitelju tokom manifestacije, a i sam je emotivno vezan za ovaj hercegovaki
gradi.
- U Poitelju sam pripremao diplomski rad, a i prvi film. To su nezaboravna iskustva i uvijek ih se rado sjetim, tako da sam na pripremi
ove manifestacije zaista uivao, istie Dizdarevi. Za njega, Susreti
imaju dva istaknuta cilja:
- Ono to je bitno je da se mladi
ljudi nau na jednom mjestu, da potaknemo razmjenu ideja meu nji-

Sa jueranje konferencije za novinare

ma, ostvarimo toplu radnu atmosferu i da to polui jedan kvalitetan


krajnji rezultat koji e se ogledati u
njihovim radovima. Drugi cilj je da
stvari sagledamo iz jednog drugog
ugla i da Poitelju vratimo vrijednost
koju zasluuje.
Naravno, organizatori se nadaju
da e ova manifestacija prerasti u
tradicionalnu i da e narednih godina u Poitelju okupljati mlade
ljude iz cijelog svijeta.

Kao Dubrovnik
- Mi imamo ta da ponudimo. Ovo
je i evropski, ali i svjetski projekt, nadamo se da e trajati vjeno, ali prije toga jedva ekamo 5. august da vidimo ta su mladi stvorili u tom
specifinom okruenju kroz meusobnu saradnju. Da bi stvarali, njima su neophodni podsticaji da razmiljaju o svojim djelima, da stvore komunikaciju izmeu sebe ali i da

Foto: S. GUBELI

na kraju njihova djela komuniciraju poruke koje e biti razumljive irom svijeta, objanjava Dizdarevi.
Kako je manifestacija ipak fokusirana uglavnom na nau bliu regiju, tako e i veina mladih stii iz
zemalja okruenja. Na taj nain,
organizatori se nadaju revitalizaciji cijelog regiona koji, kako kau, posjeduje ogromno bogatstvo koje se
treba oivjeti, ba kao to i Poitelj
treba podsticaj da stane na noge.
- Sjeam se kada su tek krenule
Ljetne igre u Dubrovniku - on tada
nije bio na turistikoj mapi svijeta.
Ali, vremenom je to postao a Ljetne
igre su jedno od kulturnih obiljeja
grada. To emo pokuati uraditi i sa
Poiteljom, da taj prelijepi gradi dobije i sutinu, zbog koje e i turisti radije svraati u njega. Da to bude jezgro grada, da oivi i da se to vie iri prema cijeloj regiji, zakljuuje
N. SELIMOVI
Dizdarevi.

U Potoarima je upriliena promocija knjige ivjeti Srebrenicu


iji je autor novinar Adnan Rondi.
Prie o Srebrenici prie su o ivotima ljudi koji su ivjeli i ive Srebrenicu, odnosno o njihovim putevima i sudbinama. Autor knjige
na promociji je rekao kako je ova
knjiga rezultat njegovog kontakta
sa graanima Srebrenice, ali i rezultat duboke i iskrene ljubavi koju on
osjea prema ovom gradu.
- U Srebrenici ne postoji druga
strana. Ovdje postoje oni koji su bili rtve genocida i oni koji se bore
sa posljedicama genocida, rekao je
Rondi, dodajui da zajedno sa
Srebrenianima ve deset godina
dijeli i suze i osmijeh, te kako ovaj
grad osjea kao rodni grad iako nije roen u njemu.
- Ovo su ljudi koji nisu nikada
zloupotrijebili nae prijateljstvo,

rekao je Rondi.
Profesorica na Fakultetu politikih
nauka u Sarajevu koja je bila urednica knjige Lejla Turilo kazala je da
je Rondi knjiga na najbolji nain
kazao kako se ivi Srebrenica.
- Ova knjiga je odlian uvod za
one koji nikada nisu bili u Srebrenici, ali isto tako pouna je i za sve
ostale itatelje s obzirom na to da
se u njoj nalazi mnogo detalja,
dodala je Turilo.
Na promociji su govorile i Srebrenianke Fazila Efendi i ahida
Abdurahmanovi koje su naglasile da je Srebrenica posebno zahvalna Rondiu kojeg majke zovu na
Adnan.
- Njegove posjete mnogo su nam
znaile svih ovih godina. Ova knjiga ovjekovjeuje ono to se stvarno
desilo u Srebrenici, a desio se genocid, rekla je Abdurahmanovi.

42

FELJTON

subota, 11. juli/srpanj 2015.

NA DANANJI DAN
Papa Klement VII ekskomunicirao engleskog kralja Henrija VIII, odbivi
prethodno da poniti njegov brak s Katarinom Aragonskom i ozakoni vezu sa Anom Bolen. Brak u maju 1533. ponitio kenterberijski nadbiskup Tomas
Krenmer, a kralj je 1534. osnovao Anglikansku crkvu
i proglasio se za njenog poglavara.

1533.

U bici kod Bojna, u Slavnoj revoluciji,


engleski kralj Vilijam III Oranski pobijedio katolike snage Dejmsa II. Taj dan protestanti
u Sjevernoj Irskoj, oranisti, obiljeavaju nizom parada i mareva, to izaziva revolt katolika i dovodi do
sukoba sa policijom.

1690.

Roen Petar I Karaorevi, kralj


Srbije (1903-1918) i Kraljevine Srba,
1844.
Hrvata i Slovenaca (1918-1921). Za kralja Srbije izabran poslije majskog prevrata 1903, u kom su ubijeni kralj Aleksandar Obrenovi i kraljica Draga Main.
Tokom vladavine potovao ustav i parlamentarnu
demokratiju, u spoljnoj politici oslanjao se na Rusiju,
kao i na Francusku i Veliku Britaniju.
U crnogorsko-turskom ratu Crnogorci
u bici na Fundini, u Kuima, pobijedili
1876.
tursku vojsku.
Roen ameriki filmski i pozorini
glumac ruskog porijekla Taie Kan,
1920.
poznat kao Jul Briner. Igrao u mnogim filmovima,
Oskar dobio za ulogu u filmu "Kralj i ja".
golija proglasila nezavisnost pod
nazivom Narodna Republika Mongolija.
1921.Mon
Odrano prvo zvanino prvenstvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u va1921.
terpolu. Pobijedilo Somborsko sportsko drutvo.
Umro francuski oficir Alfred Drajfus.
Suenje na kom je optuen za izdaju
1894, izazvalo otre podjele na relaciji republikancirojalisti. Drajfus, na osnovu lanih dokaza, osuen
na doivotnu robiju, rehabilitovan 1906.

1935.

Stjepan Radi

1871.
Roen hrvatski politiar i pisac Stjepan Radi, osniva
Hrvatske seljake stranke, ministar prosvjete
u vladi Kraljevine Srba, Hrvata i
Slovenaca od
novembra 1925.
do februara
1927, kada njegova stranka
prelazi u opoziciju. Umro od rana zadobijenih u
atentatu koji je
nad njim i jo
dvojicom poslanika HSS-a u
Skuptini u Beogradu 20. juna
1928. izvrio radikalski poslanik
Punia Rai.

ma i bluza.
Premijer provincije Katanga u Kongu
Moiz ombe proglasio nezavisnost te
1960.
pokrajine. Poeli viegodinji nemiri u toj afrikoj zemlji.
U eksploziji cisterne s tenim gasom u Mea Selimovi
panskom mediteranskom turisti1978.
kom kampu u mjestu San Karlos de la Rapita pogi1982.
nulo 200 osoba.

1979.

Umro engleski pozorini i filmski glumac, reiser i producent Lorens Olivije,


jedan od najboljih tumaa likova Vilijama ekspira,
prvi glumac kojem je dodijeljena plemika titula. Dobitnik najvie nagrada Emi za TV stvaralatvo, nagraivan na festivalu u Kanu, dobio Oskar za film "Hamlet".

1989.

Avion s hodoasnicima iz Nigerije sruio se u Dedi, u Saudijskoj Arabiji.


1991.
Poginuli svi putnici i lanovi posade, njih 261.
Vojska bosanskih Srba zauzela Srebrenicu, a potom epu 25.jula. Vie od
30.000 ljudi, uglavnom ena i djece, prebaeno je na
teritoriju pod kontrolom Armije RBiH. Snage bosanskih Srba optuene su kasnije da su na tom podruju
izvrile ratni zloin i da je ubijeno oko 8.000 Bonjaka.

1995.

Sudsko vijee Hakog tribunala potvrdilo optunice za ratne zloine i genocid protiv lidera bosanskih Srba Radovana Karadia i vojnog komandanta Ratka Mladia. Sud za
njima raspisao meunarodne potjernice. Karadi je
uhapen 21. jula 2008, a Mladi 26. maja 2011.
Obojici se trenutno sudi u Hakom sudu.

U Beogradu
umro pisac Mehmed Mea Selimovi. Poslije
Drugog svjetskog
rata bio je direktor Drame Narodnog pozorita u
Sarajevu, umjetniki direktor
Bosna-filma i glavni urednik Svjetlosti ("Dervi i
smrt", "Tvrava",
"Sjeanja").

1996.

U Kambodi odobreno donoenje zakona koji bi omoguio suenje bivim


liderima Crvenih Kmera, tokom ije vladavine je ubijeno 1,7 miliona ljudi.

2001.

Italijanski parlament odobrio mukim


nasljednicima krune da se vrate u ze2002.
mlju, ime je okonan 56-godinji egzil kraljevske
porodice zbog optubi da je saraivala s faistima.
U sedam eksplozija na eljeznikim
2006.
stanicama i u vozovima u Bombaju,
Indija, poginulo je 186 osoba, a vie od 700 ljudi je
povrijeeno.

HAJRUDIN SOMUN PALESTINSKA NAKBA (9)

SUZDRANA BiH

Umro ameriki kompozitor Dord


Gervin. U klasinu muziku unio ele1937.
mente popularne muzike, crnakih duhovnih pjesa-

Amerika vasionska stanica Skajlab,


poslije est godina kruenja oko Zemlje, raspala se pri prizemljenju.

OSLOBOENJE

Hajrudin Krvavac

1992.
U Sarajevu
umro jedan od
najveih bh. filmskih reisera
Hajrudin iba
Krvavac. Stvorio
je 70 dokumentarnih i pet igranih filmova.

To smo pitanje ostavili iza nas. Mi znamo za to vae glasanje u


okviru predsjednike trojke. To smo prevazili, sada su nam
odnosi dobri i elimo da dalje napreduju, rekao je Abas

Prije mene kod Abasa je bio


Martin Indyk, ef Obaminog tima u izraelsko-palestinskim pregovorima, s kojim se predvienih
pola sata produilo na cijeli sat - a
zali smo ve duboko u vee - pa
je bilo prirodno da razgovaramo o
novoj rundi razgovora, za koje nije imao nade da e se uspjeno zavriti. Ima miljenja da ti pregovori, ustvari, nikad nisu postali
pravi pregovori, nego samo razgovori, diskusija, dodao sam. Tano
je. Do sada izraelska vlada samo
odugovlai i pokuava da neke
stvari nametne unaprijed. Da istakne svoje take, kao to je sigurnost, a mi kaemo da moramo
razgovarati o svim problemima, i
to precizno, a ne po redoslijedu
kako oni ele. Izrael nas stalno
vraa na nultu taku.

dila u Egiptu bila je u nau korist,


potvruje koliko im odgovara to
nema vie Mursija, koji je pomagao
Hamas. A kako je s vaim unutranjim stvarima, kako ide proces pomirenja sa Hamasom?, dotakao
sam i tu najteu meupalestinsku
temu. Odgovor je bio kratak, oito
je to njegova bolna taka: Mi smo
jasni, oni treba da prihvate nove
izbore. Poto sam uo da je bilo
prijetnji smru predsjedniku Abasu, upitao sam ga na kraju: Da li
se bojite za svoj ivot? I pri tome

Nastavak Begina
Predsjednik Abas je bio jo
prije etvrt vijeka Arafatov pregovara s Izraelom, u vrijeme
izraelskog premjera Menahima Begina, pa sam ga podsjetio da je tada negdje napisao
kako je Begin znao rei i loe i dobre stvari i upitao
da li bi se ta ocjena mogla
primijeniti na dananjeg
premijera Benjamina Natanyahua. Natanyahu je
nastavak Begina, kae.
Oba potiu iz iste stranke. A Yitzak Shamir je,
ako se sjeate, jo u Madridu 1990. rekao: Mi emo s njima (Palestincima) uvijek
pregovarati o rokovima, pustiemo
ih neka govore o granicama. Pustite ih neka govore ta hoe, rekao
je, a onda emo poslije petnaest godina poeti iz poetka. Tako je i bilo, to je Shamir rekao 1990, a pregovori su obnovljeni 2005.
Jeste li vi, na neki nain ostavljeni osamljenim od Arapa?, upitao sam ga, bez uvijanja. Stanje u
arapskom svijetu je mutno, nejasno, i utie na nas, odgovara posredno, ne elei da otvoreno kritikuje Arape. Promjena koja se dogo-

je bio kratak, podiui ruke prema


nebu: Svaiji su ivoti u Boijim
rukama. Ja se oslanjam na Allaha,
nastavljam svojim putem i ne bojim se. I jo, sjeajui se kako su Palestinci bili, blago reeno, iznenaeni kada se Bosna i Hercegovina
uzdrala prilikom glasanja u Savjetu sigurnosti o raspravi o lanstvu
Palestine u Ujedinjenim nacijama, pri oprotaju, stojei, rekao
sam da se nadam da vie nisu na
nas ljuti, na to je on odgovorio: To
smo pitanje ostavili iza nas. Mi

U izdanju RABICA nedavno je promovisana knjiga Hajrudina Somuna PALESTINSKA


NAKBA, koja govori o stanju kroz koje gotovo stotinu godina prolazi palestinski narod,
a istovremeno je na junoslavenskim jezicima prvi kompletan pregled onoga to se u
svijetu politike naziva palestinsko-izraelskim pitanjem, kompleksom, krizom ili sukobom, a to sve Palestinci doivljavaju kao posljedice svoje Nakbe ili istorijske katastrofe. O knjizi je, pored ostalog, reeno: Knjiga Palestinska Nakba ukazuju na to da
osnovni problem palestinskog pitanja nije religija, kultura ili etnicitet, ve borba za zemlju, zbog ega nastaju ak i sukobljeni historijski narativi. Historija, odnosno njezine
razliite interpretacije, podreena je toj borbi koja je proizvela ubijanja, progone i sveopu patnju Palestinaca mnogo prije same Nakbe ili katastrofe. (Denita Kari) Ako
bih knjigu Gasan Kanafani - iz zemlje tunih narandi Hajrudina Somuna posmatrao
kao dojmljivu skicu olovkom, kada je muna i nepravedna povijest Palestine u pitanju,
onda bih za knjigu Palestinska nakba mogao kazati da je akvarel koji u svoj svojoj
raskoi svjedoi palestinskoj katastrofi. (ore Krajinik) I taman kad pomislite da
o palestinskom pitanju znate sve to se ima znati, Dervi i Kanafani vam surovo alamovski otvore oi. A onda na sve to, premda empatino, ipak injenino hladno, solenjicinovski sustavno, doe Somun sa svojom Nakbom. Valjda dalje nema? Ili ipak?
(eljko Ivankovi). Iz obimne knjige objavljujemo posljednje poglavlje, jednu vrstu politikog putopisa Iz zemlje posjeenih maslina.

znamo za to vae glasanje u okviru predsjednike trojke. To smo


prevazili, sada su nam odnosi
dobri i elimo da dalje napreduju.
Iako su mu ime vjerovatno dali
davni krani, koji za svog Boga takoe kau da je Allah, Ramalah danas nastanjuju veinom muslimani. Ipak, prva palestinska ena gradonaelnica Ramalaha bila je Danet Mihail, izabrana godinu poslije Arafatove smrti. Otkako je zahvatio Gazu, talas islamizacije svakodnevnog ivota osjea se i ovdje,
kao i u drugim mjestima Zapadne
obale. Mladi pune damije, ali takoe i Palau kulture, Kasaba teatar i konzervatorij za
muziku koji nosi ime
Edwarda Saida. Iako su
mu predgraa pod punom izraelskom sigurnosnom kontrolom i mada u okolnim selima esto izbijaju sukobi s izraelskom policijom, u sreditu
Ramalaha ne osjeti se okupacija. Ulica Rukab puna
je svakojake robe i mode,
pokrivene ene zastaju pred
izlozima zlatara, a mladi oko
trga Abu Amara i fontane sa
sedam kamenih lavova i lavia okrenutih prema svim stranama Palestine ekaju da im
momci iscijede sok od eerne
trske ili od nara i umbira. Ramalah ipak pamti sve ono to je
obiljeilo ivot Palestinaca pod
okupacijom: i lijepe revolucionarne dana prve Intifade, i velike nade da e im Oslo donijeti
mir i dravu, pa su tada palestinska
djeca ak pruala maslinove granice izraelskim vojnicima, ali i drugu Intifadu kada su Izraelci bombardovali Mukatau, a masa vukla
ulicama tijela dvojice njihovih vojnika.

Susret s profesorima
Nekad kransko selo pod visokim
stablima oraha, Bir Zeit je odavno
postao predgrae Ramalaha, a danas
je poznat po jednom od najboljih privatnih univerziteta na Srednjem istoku. Izrastao je iz prve enske kole i koleda koji je poetkom 1920-ih
osnovala Nebiha Nasir. Njegove diplome nose neki od istaknutih palestinskih politiara i intelektualaca, a
meu prvim profesorima knjievnosti bila je Hanan Aravi. Na fakultetu za arapsku i palestinsku knjievnost susreo sam se s profesorima
Abdul Kerimom Abu Kaanom i
Ahmedom Azamom Ahmedom, a
kad su uli da je tu jedan Bosanac s
knjigom koju je napisao o Gasanu
Kanfaniju i koji je prevodio i susretao se s Mahmudom Derviom, okupili su se i drugi, traei da im priam
o Bosni. Ostala je zajednika elja da
Bir Zeit uspostavi saradnju sa Sarajevskim univerzitetom.
(Sutra: Nablus)

eljezniar proao dalje, ali nije oduevio

MAARI E
KAZNITI SVAKO
ETKANJE I
NONALANCIJU

OSLOBOENJE subota, 11. juli/srpanj 2015.

MIRZA TELETOVI NA PRAGU PHOENIX SUNSA

apiten koarkake reprezentacije BiH Mirza Teletovi


napustio je tabor Brooklyn
Netsa i kao slobodan igra gotovo pa
sigurno prelazi u ekipu Phoenix
Sunsa.
Iako je njegov prethodni klub
najavljivao da e s bh. koarkaem
produiti ugovor, mreice su ipak
odluile da Teletovi moe promijeniti sredinu, a on je od novog kluba dobio ponudu na jednogodinji
ugovor vrijedan 5,5 miliona dolara.

Novi izazovi
- Tek slijedee sedmice idem na
potpis ugovora sa Phoenixom. Ponuen mi je ugovor na godinu, koji sam i prihvatio, ali jo nisam potpisao. Tek kada se to i zvanino desi, mogu davati izjave o toj temiu, kao
i o temi reprezentacija BiH, kazao je
Teletovi, koji se trenutno nalazi u
BiH i u Ameriku putuje naredne sedmice na konaan dogovor.
- Sa 29 godina Teletovi vjerovatno nema mnogo prostora za napredak. Ali, on je vrijedan uter koji e
pojaati dubinu Phoenixa i uiniti ga
jednim od kandidata za plasman u
play-off Zapada, opisali su naeg koarkaa ameriki mediji.

VRIJEDAN UTER
Sa 29 godina
Teletovi vjerovatno
nema mnogo
prostora za
napredak. Ali, on je
vrijedan uter koji e
pojaati dubinu
Phoenixa i uiniti ga
jednim od kandidata
za plasman u play-off
Zapada, piu
ameriki mediji

Mirza Teletovi odlazi iz Brooklyn Netsa

PRIHVATIO SAM PONUDU,


ALI JO NISAM POTPISAO

Tek slijedee sedmice idem na potpis ugovora sa Phoenixom. Kada se to i zvanino desi,
mogu davati izjave o toj temi, kao i o reprezentaciji BiH, rekao je na koarka

Bh. reprezentativac je u proloj


sezoni u prosjeku postizao 8,5 poena i 4,9 skokova po utakmici, a
odigrao je 40 utakmica prije nego
to je zbog krvnog ugruka u pluima (pluna embolija) propustio
pola sezone. Uspio se oporaviti do
play-offa, u kojem je odigrao tri utakmice prve serije protiv Atlanta
Hawksa, u kojoj su Netsi eliminisani. U toj seriji ukupno je odigrao
16 minuta i promaio est uteva
na ko.
Gledajui sveukupan uinak naeg igraa u dosadanje tri sezone,
Teletovi je nastupio u 165 meeva
u NBA ligi, uz prosjek od sedam poena i 3,4 skoka.

Ostaje bez broja 33


Rijeen status u NBA ligi sigurno
e otkloniti i dilemu o Teletovievom
nastupu na Eurobasketu, a vjerujemo kako e se krajem mjeseca na
kapiten raspoloen pojaviti na okupljanju bh. tima, koji bi u septembru
trebao predvoditi u Francuskoj.
Recimo i to da Teletovi u novom
klubu nee moi nositi dres sa brojem 33, s obzirom na to da je Phoenix umirovio tu brojku u ast Alvina Adamsa.
A. MEHANOVI

44

SPORT

DA LI
ZNATE

subota, 11. juli/srpanj 2015.

DOGAAJ DANA

CAS dodijelio bodove


Albaniji

Ferencvaro bolji od elje


eljezniar i Ferencvaro igrali su u
etvrtfinalu tadanjeg Kupa UEFA u sezoni 1971/72. U prvoj utakmici koja je
odigrana 9. mar ta 1972. godine u Maarskoj plavi sa Grbavice su pobijedili 2:1. Pogotke za elju u Budimpeti
dali su Josip Bukal i Edin Spreo.
Revan je odigran 22. mar ta 1972.
na stadionu Koevo jer se u to vrijeme Grbavica renovirala. Iako je domain poveo golom Spree, gosti su preokrenuli rezultat preko Kua i Braniko-

vitsa za 2:1. Nakon ukupnih 3:3 pristupilo se izvoenju jedanaesteraca.


Maarski tim bio je bolji sa 5:4 i plasirao se u narednu fazu u kojoj je eliminisan od engleskog Wolverhampton
Wanderersa.

EP B divizije za koarkaice

BiH zaledila Rumunke na -39

Koarkaice reprezentacije Bosne i Hercegovine do 20 godina


odigrale su jo jednu sjajnu partiju na Evropskom prvenstvu B divizije, koje se igra u Podgorici.
Iako su ve ranije osigurale ulazak u elitni rang, nae igraice nisu dozvolile oputanje ni u sedmoj
utakmici protiv Rumunije, te su zadrale stopostotan uinak. Bh. selekcija slavila je visoku pobjedu, a
konaan rezultat glasio je 86:47.
Neizvjesnosti je bilo samo na
poetku susreta, ali je bh. selekcija prvu dionicu okonala sa osam
poena prednosti. U narednoj etvrtini na protvnik postigao je svega pet poena, u odnosu na naa 23
i pitanje pobjednika bilo je rijee-

OSLOBOENJE

Sud za spor tsku arbitrau (CAS) u Lozani donio


je konanu odluku u sluaju dron (Srbija - Albanija),
koja ne odgovara srbijanskoj reprezentaciji. Nakon
to je UEFA prekinutu utakmicu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo izmeu Srbije i Albanije registrovala
slubenim rezultatom 3:0 u korist domaina, a potom Srbiju kaznila sa oduzimanjem tri boda Sudu za
spor tsku arbitrau alili su se Srbija i Albanija. Sud
u Lozani dodijelio je tri boda Albaniji, koja sada ima
10 bodova i na dobrom je putu da se plasira na EP.
Podsjetimo, me u Beogradu prekinut je nakon
velikih nereda na terenu jer se iznad stadiona Partizana pojavio dron sa zastavom velike Albanije.

eljezniar proao dalje, ali nije

no. Nakon povratka na parket,


prednost nae reprezentacije dodatno je rasla do konanih +39.
Ponovo je fenomenalna bila
Marica Gaji sa double-double
uinkom od 27 poena i 16 skokova, dok je kod gostiju najbolja bila Maxim sa 11 koeva.
A. M.

Vlada RS-a spasila Borac, iji


predsjednik kritikuje FSRS

Petkovi: Drako Ili


pria besmislice

Iako je sudbina banjalukog


Borca u Premijer ligi BiH bila neizvjesna, Vlada i predsjednik RSa Milorad Dodik u posljednji tren
finansijskim injekcijama spasili
su crveno-plave, pa su se Banjaluani nali na jueranjem rijebu
za BHT Premijer ligu.

Kritike za FSRS
No, u cijeloj prii najvie se istakao predsjednik FSRS-a Drako Ili,
koji se nakon pomoi organa vlasti RS-a obruio na Fudbalski savez
Republike Srpske, optuivi elnike entitetskog saveza da mrze Banju Luku i Borac, te da nita nisu
uinili u spaavanju banjalukog
kluba. U FSRS-u ipak nisu razoarani, jer su, kako kau, navikli na sline optube od Ilia.
- Gospodin Ili pria besmislice.
Nevjerovatno djeluje da pokuava
u FSRS-u da pronae krivca za situaciju u Borcu. Ili vrlo dobro zna
ko je bio u klubu, tanije ima uvid
ko su ljudi koji su doveli Borac u ovakvu situaciju. On je ve pet godina
u klubu i sav taj period vri pritisak
na rukovodstvo naeg saveza, ali
oito da ima frustracije to je tri puta bio kandidat za predsjednika i nijednom nije izabran, govori Rodoljub Petkovi, generalni sekretar
FSRS-a, koji tvrdi da je Savez na raspolaganju svim klubovima u Re-

publici Srpskoj, pa tako i Borcu, kojem je pomogao, iako se crveno-plavi nisu obraali za pomo.
- Ili tvrdi da mi nismo pomogli
Borcu, ali neka se dobro zapita i
objasni javnosti kako je rok za
uplatu dugovanja toliko trajao.
FSRS nije mogao platiti dugovanja
Borca, a predsjednik Borca vjerovatno misli da mi leimo na novcu. Na savez ima godinji budet
od 700 hiljada KM, to je za fudbalsku instituciju premalo, ali najbitnije da nismo duni i da svaku godinu zavrimo u pozitivnom poslovanju, a oito da to Iliu smeta,
kae Petkovi, koji smatra da predsjednik Borca nema pravo da govori o tome koliko je ko u fudbalu, jer nije kompetentan.

Nauio o fudbalu za pet


godina?
- Prie kako sam ja 20 godina u
fudbalu nisu tane i Ili to ne razumije, jer Rodoljub Petkovi je 40 godina u fudbalu, a predsjednik FSRSa gospodin Mile Kovaevi 35, za
razliku od Ilia, koji je posljednji pet
godina u fudbalu. Ljudi ulaze u fudbalske administracije, jer misle da
je u pitanju samo novac, a zaboravljaju da morate poznavati i samu
igru, no oito Ili smatra da je za pet
godina mogao nauiti sve, kazao je
J. TAJI
Petkovi.

eljezniar je odigrao lou utakmicu protiv amatera sa Malte

MAARI E KAZNITI
ETKANJE I NONALA

Odovi e za utakmicu protiv Maara prijaviti napadaa Jocu Stokia


protiv Balzana, nemamo ta traiti protiv Ferencvaroa, svjestan je t
eljezniar je sa ukupnih 3:0
proao u 2. pretkolo Evropske lige, gdje e odmjeriti snage protiv
Ferencvaroa, koji je u dva mea
sa 5:2 slavio protiv G.A. Eaglesa.

Zakazala realizacija
Maari su pokazali snagu, za razliku od elje iji igrai su revan
protiv Balzana, nakon 2:0 na Malti, shvatili tek kao neto jai trening.
- U glavama nisu ozbiljno uli u
utakmicu iako sam pozivao na
oprez, kae Milomir Odovi, koji je odmah nakon susreta i pobje-

de od 1:0 na Koevu izrazio nezadovoljstvo.


- Bilo je nekih ansi, ali realizacija je zakazala. Uz to, brine me injenica da smo olako gubili duele
u situaciji jedan na jedan. Nisu nas
prolazili, ali dobili su veliki broj
duela, koje nisu smjeli dobiti, govori trener plavih, koji e morati
ozbiljno razgovarati sa svojim
igraima, jer u 2. pretkolu ne igraju protiv amatera, ve ekipa koja
bi svako oputanje i nonalanciju mogla kazniti pogotkom.
- Iz svake utakmice moramo

neto nauiti, a ovaj me je idealna prilika da se igraima ukae na


propuste. Protiv Maara moramo odigrati jaku i vrstu utakmicu, zapravo moramo biti ratnika
ekipa i pokazati mnogo vie elje,
jer sa ovakvim pristupom kao protiv Balzana nemamo ta traiti
protiv Ferencvaroa. Maari su
mnogo bolja ekipa nego je njihov
rejting. Ove sezone ele napraviti
iskorak u Evropi i pojaali su se i jednostavno moramo bolje nego u
1. pretkolu, kae Odovi, koji e za
utakmicu protiv Maara prijaviti

SPORT

OSLOBOENJE subota, 11. juli/srpanj 2015.

Parovi drugog pretkola Evropske lige


Poznati su svi parovi drugog pretkola Evropske lige u kojima se sastaju: Ferencvaro - eljezniar, Kukesi - Mladost
P, Lokomotiva - PAOK, Slovan Bratislava - UCD, Vaduz - Nomme Kalju, Beroe
- Brondby, KR Rejkjavik - Rosenborg, AIK
- Shirak, Legia - Botosani, Dacia - ilina, Shamrock Rovers - Odd, Hapoel Beer Sheva - Thun, Kairat - Alashkert, Vojvodina - Spar taks, Jagiellonia - Omonia,
Jelgava - Rabotniki, ukariki - Qabala, ahtjor Soligorsk - Wolfsberger,
Trabzonspor - Dif ferdange, Charleroi Beitar, Randers - Elfsborg, Mlada Boleslav - Stromsgodset, Cherno More - Dinamo Minsk, Rijeka - Aberdeen, West
Ham - Birkirkara, Apollon - Trakai, Koper - Hajduk, Hafnar fjordur - Inter Baku, Inverness - Astra Giurgiu, Spar tak

e oduevio

TRANSFERI

Zukanovi u Interu?!
Kako prenosi Tut tosport Er vin Zukanovi, defanzivac fudbalske reprezentacije BiH, naputa Chievo i novi je lan milanskog Intera. Prema pisanju renomiranog lista, Inter e Zukanovia platiti
dva i po miliona eura, te put Verone poslati Ezequiela Schellota, a samo je pitanje vremena kada e se potvrditi
transfer naeg reprezentativca.

Luli izmeu Schalkea


i Bayera
Senad Luli na pragu je odlaska iz Lazija, a kako pie Bild najvie zainteresovanih klubova za naeg asa je iz Bundeslige. Nebesko - plavi za bh. reprezentativca trae 13 miliona eura, a najvie
interesa pokazali su Schalke i Bayer Leverkusen, a Il Messagero pie da bi Lulia u svojim redovima voljela vidjeti i Borussia Mnchengladbach, ali i ostanak
u Italiji ne bi bio iznenaenje, jer je interes poka zala i Sampdoria.

Babi u Sociedadu
Foto: D. KRIJETORAC

SVAKO
ANCIJU

a Sa pristupom kao
trener elje
napadaa Jocu Stokia, s obzirom
na to da su Brazilac Tiago Farias
i Duan Mladenovi stranci, te za
njih jo nije gotova potrebna dokumentacija, kako bi bili prijavljeni za Evropsku ligu.

Kvesi odlazi?
U meuvremenu, eljo bi mogao ostati bez Josipa Kvesia, kojeg
je sino na Koevu posmatrao pomoni trener Antalyaspora, a koji
je stigao u drutvu Edvina Kurtagia, menadera lijevog bonog igraa eljezniara.
J. LIGATA

Zrinjski zavrio nastup u Evropi


rebala je to biti lijepa mostarska no zainjena plasmanom u drugo pretkolo
Evropske lige, ali je pogodak
neugodnog Bougouhija na samom kraju pokvario sve. Umjesto sa pjesmom, navijai Zrinjskog tako su tuni napustili stadion pod Bijelim brijegom. Shirak je u triler-zavrnici u kojoj se
sve do pred sam kraj inilo da
golova nee biti, ipak uspio poentirati i vizirati kartu za Stockholm.

Trnava - Lin fi eld, Ko pen ha gen Newtown, Slask - Gteborg, Skonto - DeZ. R.
brecen.

Sran Babi, dosadanji fudbaler


Vojvodine i mladi reprezentativac Srbije, napustio je Novi Sad i u naredne etiri godine nosit e dres Real Sociedada. Babi je ponikao u banjalukom Borcu, a nakon osvajanja zlata sa Srbijom
na Svjetskom prvenstvu za igrae do 20
godina i sjajnih par tija, interes za njega pokazao je veliki broj klubova, izmeu ostalog, Barcelona, Chelsea, Crvena
zvezda, Par tizan, Basel.

Cabaye ponovo u
Engleskoj
Yohan Cabaye napustio je PSG i vratio se u Englesku. Bivi fudbaler Newcastlea nije se uspio nametnuti Laurentu
Blancu u Gradu svjetlosti, a bivi trener
Alan Pardew ga je pozvao u Crystal Palace, to je on rado prihvatio.
Cabaye e dres Palacea nositi naredne tri sezone, a osim PSG-a i Newcastlea nastupao je za Lille.

Llorente blizu Porta


Fernando Llorente vrlo je blizu odlaska iz Juventusa i mogao bi pojaati redove Por ta. Massimiliano Allegri je meu Bianconere doveo Marija Mandukia, Simonea Zazu i Paola Dybala, pa je
sve izvjesnije da e panski napada preseliti u novu sredinu.
Za sada je najvei interes poka zao
Por to, koji eli da nadoknadi odla zak
Jacksona Mar tineza i spreman je da plati sedam miliona eura.
J. T.

45

MARINOVI ALI
ZA PROPUTENIM
Presudila je mala neopreznost, ali fudbal
je takav, rekao je strateg plemia

Zasluili prolaz
Penal koji je uspjeno izveo
Jasmin Meanovi bio je nagovjetaj prekrasnog pogotka Miloa Filipovia, koji e Zrinjski
u tom se trenutku inilo odvesti u produetke u kojima je bio
plan svim silama napasti i krenuti po trei gol. eljeni rasplet
ipak nije uslijedio, pa Zrinjevcima nakon 90 minuta igranja
osim stiska ruke protivniku nakon posljednjeg zviduka ekog arbitra nita drugo nije
preostalo.
Trener Vinko Marinovi nakon mea se sloio da je prilika
za plasman u drugo pretkolo
ustvari proputena u Dimuriju.
- Tamo smo podbacili i doveli se u nezavidnu situaciju pred
revan. Na kraju je presudila
mala neopreznost, ali fudbal je
takav, rekao je Marinovi dodavi da je prema prikazanom u
etvrtak Zrinjski bio tim koji je
trebao proi u naredni krug takmienja.
- Bili smo bolji, od starta smo
atakovali i bilo bi poteno da
smo makar zaigrali produetke,
dodao je Marinovi, koji e se
sa svojim igraima sada okrenuti obavezama u domaem
prvenstvu.
Mrlju na lijepu fudbalsku no
pod Bijelim brijegom bacili su

Bilo bi poteno da su igrani makar produeci

SUKOB FANOVA I
ZATITARA
Mrlju na lijepu
fudbalsku no pod
Bijelim brijegom
bacili su navijai
Zrinjskog, Ultrasi koji
su se sredinom
drugog poluvremena
sukobili sa
zatitarima
navijai Zrinjskog, Ultrasi koji su
se sredinom drugog poluvremena sukobili sa zatitarima.
Najvatrenije pristalice kluba iz
Mostara domae meeve posmatraju sa tribine popularno
zvane Stajanje, dok se na evrop-

skim utakmicama grupiu na


centralnoj tribini zbog pravila
koja je nametnula UEFA. Bez
sumnje naem predstavniku
zbog navedenog slijedi kazna.

Incidenti
- Delegat utakmice je odmah
po zavretku nakon to je sainio
izvjetaj pobrojao sve ono to se
smatra incidentnim situacijama. Najvea zamjerka je to to je
nekoliko gledalaca ulo u teren,
ne na travnjak, ali u ograeni dio
ime je baena mrlja na istinski
nogometni dogaaj i na nogometni Mostar. Novana kazna
koju emo uskoro dobiti prema
pretpostavkama nee biti mala,
rekao je prvi ovjek Zrinjskog
Danko ulenta.
A. DEMI

Olimpic eliminisan od Spartaka (T)

DOMAIN IGRAO PREGRUBO


Jo nisam doivio da se lopta ne izbaci kada igra lei na zemlji,
rekao je Vareanovi
Olimpic je ispao od slovakog
Spartaka iz Trnave u prvom
pretkolu Evropske lige, mada
nije poraen u dvije utakmice.
Za aktuelnog pobjednika Kupa
nae zemlje koban je bio primljeni gol u prvom meu na
Koevu (1:1) jer je revan u gostima okonan bez pogodaka, pa
se najmlai sarajevski premijerliga solidno predstavio u
svom prvom evropskom nastupu u klupskoj historiji.
ef strunog taba vukova Mirza Vareanovi istakao je da je
Olimpic bio posebno motivisan
u revanu.
- eljeli smo prolaz posvetiti
Srebrenici, jer je to za nas svetinja. Bili smo bolji domaini Spartaku nego oni nama to se tie terena. UEFA i FIFA se zasniva na
respektu, a to igrai Spartaka nisu pokazali. U 20 godina u fudba-

Vukovi zavrili evropski nastup bez poraza

lu jo nisam doivio da se lopta


ne izbaci kada igra lei na zemlji, rekao je Vareanovi.
Trener sarajevske ekipe smatra da je Olimpic bio bolji u
dvomeu protiv Spartaka.
- Mislim da je bolja ekipa ispa-

la. Na Koevu smo trebali rijeiti prolaz dalje. Imali smo idealnu ansu u 88. minuti, ali nismo
uspjeli. Nismo imali sree, ali
upravo to je fudbal najzanimljivija sporedna stvar na svijetu,
naglasio je Vareanovi. M. K.

46

POMO U KUI

subota, 11. juli/srpanj 2015.

NOVOSTI I PREPORUKE

UREENJE
TRAVNJAKA

Preslano ili neslano


Prekomjerno, ali i nedovoljno soljenje hrane utie na kasniju pojavu puber teta kod djece, a u odraslom dobu
i na smanjenu plodnost. Ovo su ustanovili ameriki naunici sa Univer ziteta u
Vajomingu, navodei da su istovremeno istraivali i djelovanje masti na mladi organizam.
Nae istraivanje je pokazalo da mast
i so imaju suprotno djelovanje na reproduktivno zdravlje. Ishrana sa puno masti ubrzava dolazak puber teta, ali ukoliko
je ona previe zasoljena uzrokuje njegovo kanjenje. Osim toga, prvi put je dokazano da je koliina soli bitnija za reproduktivno zdravlje od koliine masti, istakla je dr. Dory Pittinsky, rukovodilac istraivanja. Sudei prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, veina ljudi konzumira daleko vie soli nego to je
potrebno. Preporuena dnevna doza za
odraslu osobu je pet grama soli, a primjera radi, pica sadri ak 75 posto vie od
toga. Zaboravlja se da je so prisutna u prirodnom obliku u svim namirnicama, a da
se u nekim vrstama preraene hrane nalazi u daleko veim koliinama. Poznato
je da su mesne preraevine, zaini i grickalice prepuni soli, a hljeb sadri ak petinu naih ukupnih dnevnih potreba za
ovom namirnicom.

OSLOBOENJE

PRIHRANA UJUTRO
I UVEER
Ne smijete vriti prihranu za
vrijeme velikih vruina i po
vjetrovitom vremenu

Nedostatak ishrane travnjaka nadoknaujemo prihranom


organskim ili mineralnim gnojivima. Preporuka je da se prihrana obavlja mineralnim gnojivima i to dva do tri puta godinje, sa 10-20 g/m2. Prihranu
vrite za oblanog vremena, ujutro ili naveer, prije kie ili zalijevanja, utroivi 5-10 l/m2 vode. Nikako ne smijemo vriti
prihranu za vrijeme velikih vruina i po vjetrovitom vremenu.
O tipu travnjaka ovisie i intenzitet konje. Kositi moemo vrlo
rijetko (do dva puta godinje) ili
vrlo esto (jednom do dva puta
sedmino), to ovisi o tipu travnjaka. Tako se travnjaci koji su na
kosinama i poluprirodni travnjaci kose vrlo rijetko, jednom do
dva puta godinje. Uporabni
travnjaci kao javno zelenilo, travnate povrine stambenog naselja i kuni vrt kose se jednom do
dvaput mjeseno, a ukrasni i
sportski travnjaci kose se jednom do dvaput sedmino.
Nakon sjetve travnjaka prva
konja se obavlja nakon dva mjeseca, odnosno kada trava naraste na visinu od est do osam
centimetara. Kod prve konje

izuzetno je vano da alati za


konju budu vrlo otri kako ne bi
upali mladu travu. Treba paziti da se trava ne ree prenisko jer
e se tee obnoviti, a ljeti e
stradati od sue. Trava najbre
raste u periodu od aprila do juna te s jaim intenzitetom u avgustu pa je to i najuestaliji period konje. Sa septembrom opada intenzitet rasta trave. U proljee i rano ljeto kosite jednom
sedmino, a ljeti i u jesen rjee.

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Minua preko uha

okoladna poslastica
Potrebno
 250 g okolade za kuhanje  125 g eera  6 bjelanaca, 6 umanaca  1,5 dl slatke pavlake  1 kaiica nes-kafe  1 kaiica kakaa

Priprema
Isitnite noem okoladu za kuhanje, stavite je u posudu i istopite
je na pari na tihoj vatri. Sklonite s vatre im se okolada otopi. Nemojte je pregrijavati. Umutite bjelanca dok ne pobijele i onda dodajte eer, malo-pomalo, mijeajui i dalje. Kad je sav eer umuen, umijeajte bjelanca u vrst snijeg.
U otopljenu okoladu umijeajte prvo umanca, a zatim i 50 g slatke pavlake. Odmah paljivo sipajte okoladnu mjeavinu u bjelanca.
Nemojte mijeati, ve prevrnite masu dok smjesa ne postane homogena. Odmah sipajte u plitke inije. Ovu okoladnu poslasticu moete spremiti unaprijed i uvati nekoliko dana u friideru. Prije serviranja rastopite kaiicu nes-kafe u dvije kaike vode. Umutite teniji lag od preostale slatke pavlake. Dodajte rastopljenu kafu u lag i
prelijte porcije poslastice. Pospite kakaom i ukrasite po elji.

U ovom periodu
godine nakit dolazi do punog izraaja, bilo da volite da
se kitite ili ste ljubitelj svedenijeg stila.
U mnotvu ljetnih
trendova izdvajaju se interesantne
minue za jedno
uho. Ove sezone
dizajneri preporuuju modele koji
prate liniju une
koljke, a mogu da
se uklope sa sveanim i leernim
kombinacijama. U
zavisnosti od prilike izaberite one od
zlata, srebra, platine, ukraene ma-

Uradite slatki piling usana

njim ili veim


kristalima, kameniima,
cvjetiima, biserima... Minua se podeava prema
obliku uha, nosi se samo na
jednom, a ui
ak ne moraju
da budu probuene.

Ako vam vrijeme ili budet ne dozvoljavaju da to uinite u kozmetikom salonu,


preuzmite stvar u svoje ruke i napravite slatki piling usana. Volite karmin, ali ne volite
kako on izgleda na suhim i ispucalim usnama? Niste jedini. Zato vam predstavljamo
jednostavno rjeenje za meke usne, spremne za karmin i njene poljupce. Pomijeajte sljedee sastojke i dobiete ukusan i,
prije svega, koristan piling: 1/2 supene kaike maslinovog ulja, 1/2 supene kaike meda i 1 supena kaika smeeg eera.
Napravite gustu smjesu od ovih sastojaka. Prstom nanesite piling na usne i umasirajte ga malim krunim pokretima. Ostavite da odstoji nekoliko minuta na usnama
kako bi koa upila hranljive sastojke i postala njena, a zatim isperite.

PREDAH

OSLOBOENJE subota, 11. juli/srpanj 2015.

47

HOROSKOP DANAS
21. 3. - 20. 4.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

KORPIJA

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

Postigli ste ravnoteu na svim poljima: puni ste poleta, dobrog zdravlja i ljubavi kojom vas obasipaju drage osobe. Posao je najzad u drugom planu. Oekuje vas puno sree i radosti, tako da ne treba da gubite vrijeme na sporedne stvari. Ipak, treba se uvati svake vrste pretjerivanja, posebno u hrani i piu.
Samo ukoliko budete aktivni i shvatite ta hoete, moete se neemu nadati. Nude
vam se odline anse za razvoj mentalnih i fizikih sposobnosti. Koliko ete uspjeti da ih iskoristite - diskutabilno je. Savjetuje se oprez pri samoobmanjivanju, ali i
u moguim prevarama sa strane.
Poto imate obiaj da se pretjerano iscrpljujete, nervno i energetski, moete imati
problema. Uspjeh je tu, samo treba biti strpljiv i saekati. Razmislite da li vrijedi nervirati se, jer ete sa lakoom, tek kad se smirite, uraditi sve poslove, pa ak i dobiti novac. Rizik e se isplatiti.
Od neega s pravom puno oekujete. Bit ete u situaciji da pomaete drugima, rijeima ili djelom. Poto imate potrebu za nezavisnou, smetat e vam osobe koje se petljaju ne samo u vae poslove ve i u vau privatnost. Obilje ideja koristite
na adekvatan nain. Boemsko vee e uljepati ionako prijatan dan.
Lavovi danas previe razmiljaju o ljubavi, moda vie nego to imaju osnova za to.
elje su jedno, a mogunosti drugo. Sreu ete postii ako se okrenete razliitim
segmentima ivota - sportu, rekreaciji. Mogu je i izvjestan izlazak u javnost, to zavisi od toga ime se bavite. Uglavnom, Lavovi se dobro osjeaju.
Pred vama je izuzetno kreativan i uspjean dan u svakom pogledu. Posebno e vas
obradovati materijalni dobitak koji ste dugo oekivali. Poto pretjerujete sa poslom
i u njega ulaete puno snage, krajem dana je mogua napetost. Rijeit ete je se ukoliko se sjetite voljenog bia i prijatelja.
Ukoliko elite da odmah vidite rezultate zalaganja, bit ete razoarani. Morate raditi na nekim osobinama koje se tiu strpljivosti, pa ete uspjeti. Vano je da sve funkcionie. Ne prenagljujte sa izlivima njenosti ili bijesa. Izbjegavajte sukobe sa partnerom, jer ete iz njih izai kao poraena strana.
Poto ste po prirodi sumnjiavi, krijete ljubomoru i pravite ispade. Nita novo. Moda na taj nain osvjeavate odnos sa suprotnim polom? Poto je pojaana sklonost ka popularnosti, ljubavi i umjetnosti - bacite im se u susret. Rezultati e biti
zapanjujui. Konzumirajte vie tenosti.
Prija vam timski rad, ali i da budete glavni. Smijei vam se put. Objeruke ete prihvatiti takvu ponudu, poto putovanja prosto oboavate. Iako ne izgledate kao neko ko se da lako prevariti, moete postati neija rtva. Uspjeniji ste u filozofiji i umjetnosti nego u bavljenju biznisom.
Prija vam samoa i rad u izolaciji. Emocije potiskujete, a od prolaznih problema sa
partnerom bez razloga pravite dramu. Trenutno niste u stanju da o dogaajima trezveno razmiljate, pa ih ostavite za drugo vrijeme. Okrenite se hobiju i onom od ega imate direktne koristi, ali i druenju sa prijateljima.
Komunikativniji ste i drutveniji nego inae. Na fleksibilan nain rjeavate meuljudske odnose, u pravom trenutku donosite ispravnu odluku. Slobodno vrijeme je povoljno za pisanje i planiranje putovanja. Pokuajte da se sa nekim posavjetujete. Sa
Rakom ili Strijelcem - birajte.
Nita vam nije palo s neba. Uli ste u fazu prosperiteta iskljuivo zahvaljujui sopstvenim zalaganjima. Iako se moe dogoditi da neki poslovi kasne, ne oajavajte.
Sve se odvija po unaprijed zacrtanom redoslijedu. Emocije prikrivate, to moe dovesti do problema u vezi.

a
a a
a
s a
s
s
s
s
aa
Biha
31C

Brko
29C

Banja Luka
30C

Tuzla
28C

Zenica
30C

Bosansko
Grahovo
27C

Sarajevo
27C

Tomislavgrad
28C

OSLOBOENJE

Nezavisni BH dnevnik
Web site: www.oslobodjenje.ba
e-mail: redaction@oslobodjenje.ba
GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA:
Vildana SELIMBEGOVI

DIREKTOR: Sran MANDI


UREDNITVO: Mirza ISLAMOVI,
Branko MAJSTOROVI, Jasmina MALIEVI,
Jelena MILANOVI, Daniel OMERAGI,
Edin SALINOVI, Jakub SALKI i
Lejla SOFRADIJA
PRODAJA:
Fax: 465-727; Tel: 276-967, 455-558
e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba
MARKETING: Meliha Hodi

Gorade
26C

Mostar
34C

Neum
31C

Trebinje
28C

Fax: 472-901; Tel: 472-899, 276-968, 276-988,


468-161, e-mail: marketing@oslobodjenje.ba
KOMPJUTERSKA OBRADA:
RC Osloboenje
Zorica Pandi, ef DTP-a
TAMPA:
Unioninvestplastika dd, Semizovac bb
TELEFONI:
Centrala: 276-900, 467-723
Redakcija: Desk i noni urednik: 276-952,
276-949, fax: 468-090; Unutranjopolitika
rubrika: 276-984; Kultura: 276-906, 276-901;
Sarajevska hronika: 276-982, fax: 468-054, Biznis
i ekonomija: 276-978, 276-958; Sportska: 276966, 276-908; Crna hronika: 276-962;
Portal: 276-986; 276-934, Antena: 276-989;
Pogledi: 276-905; Uprava: 234-718, fax: 461-007

RJEENJE: sodoma, anart, bina, r, a, irna, hag, as, eristika, s, prostranost, tom kruz, rta, i, aral, dior, k, adidas, a,
ink, atestat, ceriti se, pe, adelisa, tolj, lov, enorek, palac, tekne.

OVAN

Sarajevo
DANAS

s
27

NEDJELJA

28

PONEDJELJAK

27

m
m

Banja Luka
DANAS

a
30

NEDJELJA

32

PONEDJELJAK

27

m
m

Mostar
DANAS

s
34

NEDJELJA

36

PONEDJELJAK

34

m
m

Danas sunano. Jutarnje temperature od 8 do 13, na jugu od 16 do 21, a dnevne od 25 do 31, na jugu zemlje od 30 do
35 C.
U nedjelju sunano. Jutarnje temperature od 10 do 16, na jugu od 17 do 23, a dnevne od 29 do 33, na jugu zemlje od
32 do 36 C.
U ponedjeljak u Bosni umjereno do preteno oblano, a u Hercegovini malo do umjereno oblano i sunano. U veem
dijelu nae zemlje se oekuju pljuskovi praeni grmljavinom. Najmanja vjerovatnost za padavine na jugu Hercegovine.
Jutarnje temperature od 12 do 17, na jugu od 19 do 24, a dnevne od 22 do 27, na jugu zemlje od 30 do 35 C.

OGLASNA SLUBA: Tel/fax: 205-938, 276-956


e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba
ADRESA:
Demala Bijedia 185, Sarajevo
Potanski pregradak 686
ID broj: 4200492600001
VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo,
transakcijski raun: 1602000000317116,
UNICREDIT BANK DD, Mostar
transakcijski raun: 3383202250044019,
SBERBANK BH DD, Sarajevo
transakcijski raun: 1401011120020039,
HYPO ALPE-ADRIA-BANK DD, Sarajevo
transakcijski raun: 3060342523929671,
SPARKASSE BANK DD Sarajevo,
transakcijski raun: 1990490005630121,
RAIFFEISEN BANK DD Sarajevo,
transakcijski raun: 1610000098330075

KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka,


filijala Sarajevo,
transakcijski raun: 5715000000017279
MOJA BANKA DD, Sarajevo,
transakcijski raun: 1376106001459130

jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine


dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a.
Osloboenje je 1989. godine proglaeno za najbolji
dnevni list u tadanjoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992.
godini Osloboenje je u Velikoj Britaniji proglaeno
za list godine u svijetu. Osloboenje je od 1992.
dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu
"za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero
(Teksas), nagradu "za odravanje u ivotu tradicije
nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u
izvjetavanju pod najteim uslovima" agencije Inter
Press i Service, nagradu "za zajedniki rad novinara
razliitih nacionalnosti u slubi slobode i mira"
fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za
borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora,
Prvi broj Osloboenja tampan je 30. avgusta 1943. u nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog
Donjoj Trnovi, Osloboenje je 1963. godine Ukazom parlamenta, "Meunarodnu nagradu za slobodu
tampe" Udruenja turskih novinara, Medalju asti
predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i

Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD),


Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode"
Meunarodnog udruenja novina (FIEJ), Nagradu
Premio Giornalistico Paolo Borsellino koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno
sveuilite Maria ss Assuanta u saradnji sa Asocijacijom Paolo Borsellino sa sjeditem u Rimu i
Zlatni trofej za kvalitetu (SAD).
Vijee za tampu
u Bosni i Hercegovini
Osloboenje je punopravni lan Vijea za
tampu u BiH www.vzs.ba
Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista,
obratite se VZ u BiH
e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270,
tel/fax: +387 33 272 271

48

OGLASI

subota, 11. juli/srpanj 2015.

OSLOBOENJE

U PRODAJI

NOVI BROJ
MAGAZINA

DANI

Dani u Strazburu

Biznis plus

Tjentite, OK fest

RED NA NAS:
BiH I SU BJE KAT
I OBJE KAT

MOS TAR:
MOS TO VE GRA DI
EKO NO MI JA

MI NU TA
U TNJE ZA PRI RO DU
I DRU TVO

www.bhdani.ba

MALI OGLASI

OSLOBOENJE subota, 11. juli/srpanj 2015.


NEKRETNINE
ZAMJENA
MIJENJAM dvosoban stan 61m2 u
Zenici za stan do 40m2 samo u Zenici.
Mob. 061/133-788.k

POTRANJA
POTREBNI stanovi za izdavanje i prodaju, klijenti poznati. Tel. 061/360-084.k
POTREBNO vie stanova u Vogoi, za
poznate klijente. Mob. 061/579-493.k
AGENCIJI potrebno vie stanova u
optini Vogoa. Mob. 066/457-628.k
TRAIM za iznajmiti namjetenu garsonjeru, na potezu Pofalii-engi Vila.
Mob: 063/789-212.k
POTREBNO vie stanova u zgradi za
iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i
061/214-306.k
POTREBAN stan jednosoban dvosoban,
prazan namjeten na dui period. Tel.
061/925-649.k
AGENCIJI potrebno vie stanova u
Sarajevu, od Dobrinje do Starog Grada.
Tel: 061/170-254, 654-793.k
POTREBNO vie stanova za prodaju i
izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel:
062/200-777, 033/203-127.k
POTREBNO vie praznih i namjetenih
stanova i kua za iznajmljivanje.Tel:
061/214-306 i 061/437-732.k

PONUDA
VELEII povoljno prodajem ili izdajem poslovno-skladini prostor, 57m2
62.000KM. Tel: 033/641-149 mob:
061/367-226.
6002
IZDAJEM luksuzno namjeten stan
stranim osobama u Nedjaricima. Mob.
061/221-706.sms
IZDAJEM dvosoban namjesten stan u
Nedjaricima studentima ili bracnom
paru bez djece Kirija 250 KM +rezije Info br. Tel: 061/173-163.sms
IZDAJEM jednosoban namjeten stan
u centru grada. Tel: 061/335-543.sms
IZDAJEM garsonjeru kompletno namjetenu sa svim prikljucima kod hotela Evropa u Sarajevu. Mob. 061/133191.k
IZDAJEM namjeten sprat kue 60
kvadrata zaseban ulaz, prikljuak struje i grijanje cijena 200 KM mjeseno.
Kua Donji Veleii. Tel. 061/305-132.k

PRODAJA
CENTAR strogi ul. Buka prizemlje,
sreen dvosoban 70m2, cijena 160.000
KM. Tel. 061/893-105.
18206
STAN - novogradnja III sprat 70m2 luksuznonamjeten, sa garsonjerom 28m2
iznad stana i zidanom garaom u dvoritu. Lokacija u blizini Reumala,
uzh dom zdravlja vlastito grijanje na
struju, postoji mogunost prikljuenja na
centralno grijanje doma zdravlja uz
dogovor. Tel. 061/780-162.k
STUP - prodajem trosoban nov namjeten stan.Mob: 065/483-466
18228
HRASNO stanovi 53 i 76m2, Grbavica
52 m2, Centar 51 m2 85.000KM i
83m2,Novo Sarajevo 57m2 92.000KM,
Istono Sarajevo 48 i 58m2 Novogradnja.
Tel. 066/488-818.k
ADAPTIRANI stanovi CENTAR 51m2
Aneks 40m2 Ko. Brdo 32m2 Dolac Malta 44m2, Grbavica 109m2. Tel. 061/375787.k
PRODAJEM stan, 60 m2, Socijalno, odlina lokacija, IV sprat, u zgradi Logosofta. Tel: 062/341-543. k
PRODAJEM stan u Dobrinji 68m2
+balkon i podrum 6. sprat ima lift, plin,
c. grijanje super lokacija cijena
95.000KM. Zvati od 15 sati. Tel. 033/455913.k
PRODAJEM dvoiposoban stan u naselju Kovaii, ul. Radnika 70A na drugom katu, lift, grijanje na plinski i elektrini bojler, klima, kablovska, Internet,
blindirana vrata, vlasnitvo 1/1. Mob.
061/170-041.k

PRODAJEM renoviran trosoban stan u


centru Mostara, moe i zamjena za manji u Sarajevu uz doplatu. Tel. 036/
582-335.k
PRODAJEM kuu u Donjem Klopu (u
blizini grada) Zenica sa zemljitem.Mob.
062/772-964.k
PRODAJEM kuu sa dva duluma zemlje Krivoglavci. Tel. 387 62 326972.k
MOJMILO, ul. Olimpijska, VI sprat,
prodajem trosoban stan. Mob. 061/146298.k
PRODAJEM dvosoban stan 56m2 sa
dva balkona, na Koevskom brdu,
83.000KM. Mob. 063/639-478.k
SARAJEVO, centar, Pionirska dolina, 18
dunuma, 3 devastirana objekta, infrastruktura. Mob. 065/511-124.k
SARAJEVO, centar, stan 110m2, I sprat,
2 etae, 2 kupatila, 2 loe. Mob. 065/511124.k
KUU blizu eljeznike stanice sa okunicom uz glavnu cestu. Mob. 062/994613.k
PRODAJEM zemlju 1.000m2, vonjak,
Gornji Kotorac - Istona Ilida. Mob.
061/183-687.k
KUA sa tri stana devastirana na placu 400m2, vlasnitvo 1/1, legalna. Mob.
062/991-860.k
PRODAJEM stan 100m2 kod opine
Stari grad, idealan za posloni prostor.
Mob. 061/215-033.k

DEVASTIRANA kua i 75.000m2 zemlje, Bradina. Mob. 066/003-090.k


PRODAJEM vikendicu u Srednjem
kod Beli pumpe oko dva duluma zemlje uz rijeku. Mob. 065/021-556.
PRODAJEM stan 45m2 u Hrasnom Trg
heroja jednoiposoban u exstra stanju
90.000KM. Tel. 065/021-556.k
PRODAJEM kuu na Bistriku Ul. Mujkanovia iza prvog tunela kod damije 10x10, p+s+p oko 500m2 placa, garaa, ljetana kuhinja. Tel. 062/352-718.k

PRODAJEM kuu. Tel. 033/412-218.


Abdiji Abas, ul. Ablakovina br. 2, Stari
grad.k

PRODAJEM stan 67m2 na Grbavici kod


Sanase, II sprat, trosoban, useljiv. Tel.
062/352-718.k

PRODAJEM jedno-ipo-iposoban stan,


odlina lokacija: Socijalno - Merkator, 61
kv.m + balkon, centralno grijanje, 4-ti sprat.
Cijena po dogovoru. Tel.063/337-267.k

PRODAJEM stan 54m2 Ul.. Prijedorska


iznad Otoke, Aneksa, I sprat, useljiv,
78.000KM. Tel. 062/352-718.k

PRODAJEM stan 82m2 na Mejtau


ekalua I sprat 145.000K

PRODAJEM stan 93m2 na Breci, Hasana Suia, I sprat, troiposoban, 200.000


KM. Tel. 065/021-556.k

PRODAJEM centar M. Dvor 110m2. Tel.


061/299-911.k

POFALII, ul. Zmaja od Bosne, funkcionalan, dvosoban i trosoban, lift, c.g.,


odlina zgrada. Mob. 061/214-852.k

PRODAJEM 45 dunuma zemljita u


Hercegovini, Dubrave, Prenj, 12km od
apljine prema Stocu, vlasnitvo 1/1, cijene 4KM/m2. Mob. 063/936-359.k

PRODAJEM stan u centru 58m2, IV kat,


Ul. Branilaca grada. Tel. 061/299-911.k
PRODAJEM prekrasnu prizemnicu,
ureen vrt, vonjak i cvijetnak Sarajevo, Oraho Brijeg. Tel. 061/185-047.k
PRODAJEM, jednosoban stan u Veleiima, 37m2, ul. Muhameda Pane. Tel.
442-906 i 584-060.k
PRODAJEM stan 50m2, IV sprat, ul. Zelenih Beretki br. 18. Mob. 063/357-920.k

DVOSOBAN prazan stan u Hrasnom ul.


A. airbegovi br. 16/2, prazan.
Tel.061/390-538.k
DVOSOBAN prazan stan u Hrasnom ul.
A. airbegovi br. 16/2, prazan.
Tel.061/390-538.k

PRODAJEM vie placeva za gradnju.


Tel. 061/299-911.k

PRODAJEM stan u centru, 45m2, IV


sprat, bez lifta, cijena povoljna. Tel.
033/206-737.k
PREKRASNA prizemnica u Sarajevu,
Orahov brijeg, ureen cvijetnjak i vonjak. Mob. 061/185-047.k
PRODAJEM garau u ul. Jadranska br.
6, vl. 1/1. Mob., 061/893-659.k
DVOSOBAN stan, centar, ul. Avde Jabuice 13, 50m2, V.P. Mob. 062/272-216.k

PRODAJEM 1.392m2 zemljita u Nahorevu, Sarajevo, uredno vlasnitvo1/1. Moe i zamjena za stan. Mob. 061/137-370.k
PRODAJEM jednosoban namjeten stan
38m2, adaptiran, klima, ameriki plakari, sa balkonom, kod eljinog stadiona. Cijena 45.000 eura. Mob. 061/866-143.k
PRODAJEM trosoban stan u centru
Mostara. Moe zamjena za manji u Sarajevu uz doplatu. Tel. 036/582-335.k
PRODAJEM kuu useljivu sa zemljom
u Busovai i 200 m2. 20.000 Eura kua
od cigle.Tel. 061/176- 730.k

PRODAJEM dvoiposoban stan 70m2 ul.


Vase Butozana 5/III, Dobrinja 2. Tel.
062/623-325.k

PRODAJEM jednosoban stan Koevsko


brdo 1/1 useljiv. Tel. 061/101950.k

ALIPAINO polje, trosoban stan 77m2,


dva balkona, ul. Bosanska kod Konzuma. Mob. 061/964-797.k

MOJMILO 72m2, odlian stan, VIII


sprat, opremljen, renoviran, povoljno.
Mob. 061/256-441.k

VELIKU kuu u Sarajevu prodajem ili


mijenjam za more. Mob. 066/545-201 i
063/054-429.k

PRODAJEM u Zvorniku kuu ili mijenjam za Sarajevo ili okolinu. Tel. 061/512PRODAJEM stan 52m2 A. Polje moe zamjena za Banja Luku. Tel. 033/838-381.k

PRODAJEM stan Centar 58m2, 78m2,


70m2. Tel. 061/299-911.k

IZDAJEM stan studenticama cijena po


dogovoru Vrbanjua. Tel: 060/336-7795.k

PRODAJEM kuu Centar 250m2 sa tri


garae. Tel: 061/299-911.k

IZDAJEM zatvoreni skladini prostor na


Stupu-Sarajevo 450m2. Tel. 061/211754.k

PRODAJEM kuu S. grad 150m2 +garaa sa 200m2 bate. Tel. 061/299-911.k

IZDAJEM ili prodajem namjeten dvosoban stan na Grbavici. Tel. 062/712450.k

PRODAJEM nov neuseljevan luksuzan


stan 87m2, III sparat, Istono Sarajevo,
opremljen, 2 balkona, 2 banje. Tel.
033/219-260, 062/296-347.k

IZDAJEM trosoban namjeten stan na


dui rok kod hotela Bristol. Tel. 065/388666.k

PRODAJEM stan 52m2 na Alipainom


polju ili mijenjam za Banja Luku. Tel.
838-351.k

IZDAJEM trosoban namjeten stan u


blizini kampusa. Tel. 065/388-666,
033/666-071.k

PRODAJEM dvoiposoban namjeten useljiv stan 70m2, Dobrinja. Tel. 062/623-325.k

PRODAJEM poslovni prostor na ariji Bravadiluk pogodan za restoran,


kancelariju, butike. Tel. 065/021-556.k

IZDAJEM namjeten jednosoban stan.


Tel. 061/157-879.k

PRODAJEM stan 116m2 na Baariji


sa etanim grijanjem moe i zamjena za
dva manja. Tel. 445-371.k

PRODAJEM stan 82m2 na Mejtau, ekalua, I sprat, 140.000KM. Tel. 065/021556.k

PRODAJEM poslovni prostor 22m2 na


N. Breci. Tel. 062/529-860, 033/978-082.k

PRODAJEM stan 89m2 na ariji kod


Vijenice II sprat, 165.000KM. Tel.
062/352-718.

IZDAJEM namjeten stan u Brijeu, Viteka. Povoljno. Mob: 061/199-197.k

HRASNO, trosoban 68m2/XI, dvanaestokatnica, super raspored, moe namjeten, 1.800KM/m2. Tel. 033/647-851
i 061/555-949.k

PRODAJEM 700m2 graevinskog zemljita na Palama dio Kaloviti brda na


2malom kriu. Tel. 062/352-718.

IZDAJEM u Nedariima povoljno sobu zaposlenoj djevojci. Tel. 061/304854.k

PRODAJEM stan 94m2/1.900KM, na


prvom spratu, ul. Bolnika 17, sa parking
mjestom. Mob. 062/215-137.k

IZDAJEM dvosoban namjeten stan


na Otoci kod pijace, Gradaaka, I kat.
Tel. 061/147-218.k

BORAKO jezero, prodajem parcele


1.850m2, 1/1, super atraktivno. Mob.
062/385-662.k

PRODAJEM stan M. dvor 110m2 povoljno.Tel. 061/299-911.k

OREBI prodajem kuu, vonjak, blizu mora i prodavnica sve u ogradi. Tel.
0046763383888, 00385 20 714072.k

MARKALE, strogi centar, trosoban


77m2, EG. Mob. 062/183-755.k

IZDAJEM namjetenu sobu sa kupatilom ulaz, ul. Hadijamakovabr.54.Stari


grad. 150.00KM. Tel: 033/536-990 i
062/810-789.k

PRODAJEM - mijenjam stan 57,6m2 u


M. Zvorniku za slian u K. Sarajevo. Tel.
033/652-321 i 061/475-584.k

PRODAJEM zemlju sa umom u Tuzli.


Mob. 063/437-612.k

PRODAJEM novogradnja na skenderiji, razliite kvadrature. Tel. 062/352718.k

PRODAJEM zemlju za individualnu


sta,mbenu izgradnju, sva infrastruktura. Mob. 066/147-754.k

USELJIV namjeten stan 70m2 na Dobrinji, povoljno prodajem. Mob. 062/623325.k


PRODAJEM ili izdajem dva velika stana na M. Dvoru, Kranjevieva exstra
stanje. Tel. 065/021-556.k

PRODAJEM vikendicu na Jahorini


kod hotela ator. Tel. 065/021-556.k
PRODAJEM 5 duluma graevinskog zemljita na ilidi na ulazu za Otes naselje u izgradnji preko puta OBI-a. Tel.
065/021-556.

PRODAJEM jednosoban stan Koevsko


brdo useljiv. Tel.061/101-350.k

PRODAJEM stan 46m2 u Kovaiima


kod OHR-a, Splitska, vp, 95.000KM. Tel.
065/021-556.k

PRODAJEM dvosoban stan, 50m2, blizu Austrijskog trga, povoljno, uredni papiri!, ul. Bistrik br. 22. Tel. 033/533-624.k

PRODAJEM stan u centru M. mnajdera 70m2, i kat. Tel. 061/299-911.k

PRODAJEM stan 44m2 na Mejtau, Sepetarevac, novogradnja, III sprat, jednoiposoban, 110.000KM. Tel. 062/3527158.k

VRLO POVOLJNO prodajem kuu


na sprat u centru Ugljevika cijena 75.000
KM. Tel:061/571-129.k

ILIDA - Osijek, kua sa svim prikljucima, 1.000m2 okunice, vonjak i bata. Mob. 065/342-258 i 677-189.k

PRODAJEM stan u centzru kod Katedrale, potkrovlje 96m2. Tel. 061/299-911.k

PRODAJEM garau, ul. Kranjevieva


br. 33. Tel. 443-371. poslije 15 sati.k

PRODAJEM stan 44m2 na Mejtau, Sepetarevac novogradnja, III sprat,


110.000KM. Tel. 062/352-718.k

PRODAJEM vie placeva za gradnju na


podruju optine Ilida. Tel. 061/299911.k

PRODAJEM kuu u Sutini - Mostar,


57m2 + terasa 24m2 + vinjak 1.250m2
sa graevinskom i urbanistikom dozvolom. Mob. 062/300-257 i 033/215-199.k

PRODAJEM garau na Marijin dvoru,


ul. Kranjevieva, vl. 1/1. Mob. 061/869396.k

PRODAJEM 960m2 zemlje, na Palama,


800 metara od Optine za 6.500 KM.Tel.
061/571-129.k

PRODAJEM stan 30m2, u Sarajevu, Pofalii, potpuno adaptiran, namjeten i sa


tehnikim ureajima. Cijena 65.000,00
KM. Mob. 063/991-786.

PRODAJEM kuu u S. Gradu 150m2


garaa, bata Ul. Srebrenika-Kovai.
Tel. 061/299-911.k

PRODAJEM stan 140m2 u blizini Vijenice opremljen povoljna cijena za rentu. Tel. 061/205-124.k

PRODAJEM stan na Mejtau 130m2,


ekalua ikma, I sprat, 200.000KM. Tel.
065/021-556.k

GRADAAKA, 52m2 stan, funkcionalan, dvosoban, V sprat, nema lift, povoljno. Mob. 061/214-852.k

PRODAJEM stan u centru, 86m2, I


sprat, stara gradnja, djelomino renoviran, plin, parking, balkon 10m2. Mob.
066/727-258.k

KOLODVORSKA iznajmljujem stan


70m2, dvoiposoban, III sprat, zgrada, 2
lifta, centralno, kablovska, minternet. Tel.
033/812-473, 061/139-010.k

PRODAJEM vikendicu u Rakovici.


Mob. 062/352-718.k

PRODAJEM stan 45m2 u Hrasnom Trg


Heroja 85.000KM. Tel.062/352-918.k
POSLOVNI prostor, 27m2, sa odlinom
pozicijom uz glavnu cestu Ilida Sarajevo, centralno grijanje, voda, struja, (vl.
brojila). Tel. 033/762 - 222 i 063/338-177.k
PRODAJEM garau u Pejtonu - Ilida
grijana u zgradi.Tel. 061/284-875.k

49

PRODAJEM friider 1,5 m visok, el. pe


njemaku, fijeker mali runo pravljen,
2 kubika letve 1m3 grae 12 x 16 x 4m.
Mob. 062/091-560.k
KOMPLETNU opremu za proizvodnju
sokova sa automatskom linijom(2007.god.) obuka za proizvodnju i
rukovanje. Cijena 40.000 KM. Tel.
060/343-1190.k

VOZILA
PRODAJEM jugo 45 u djelovima. Tel:
061/ 213 -203.k
PRODAJEM Golf II dizel 1985 god.registrovan do juna, cijena 1.000 KM
fixno.Tel. 061/160-914.k
PRODAJEM Golf 2, turbo dizel, 1991.
godina, ispravan, registrovan, povoljno.
Mob. 062/090-247.k
PASSAT karavan crni, kraj 2003. godina, 1.900 TDI, ful oprema, preao
157.000KM. Mob. 061/098-579.k
PRODAJEM Hyundai Santa Fe 2005. godine, automatic, dizel, full oprema, registrovan do kraja godine. Tel. 062/195-916.k
FIJAT Punto, 1,1 benzinac, 1998. godina, extra stanje! Bez ikakvih dodatnih
ulaganja. Mob. 061/708-511.k
PRODAJEM Golf 4 1,9 SDI
2001.karavan preao 22.000km cijena
6.100,00KM. Tel. 062/705-151.k
FORD Mondeo 2 servisiran. Tel. 061/842201.k

PRODAJEM kuu na Vratniku-ebeije donje 14. Tel. 061/789-660.k

PRODAJEM kodu Oktaviju 2000. g. za


4.500 KM, benz. 20 ventila, turbo, klima,
kombi, crne boje. Moe da se uveze. Tel.
061/016-133 ili 066/130-133.k

PRODAJEM apartman u Fojnici, pored bazena, 70m2 sa batom. Mob. 061/809-101.k

SMART dizel 2001 registr.klima, abs, panor, korv. cd. Tel. 063/034-932.k

KLJU, centar iza Kljuanke, prodajem


povoljno plac sa vonjakom, 440m2. Tel.
033/648-110 i Mob. 060/317-953.k

MAZDA 323 dizel, garairana servisirana prela 48000KM. Tel:033/217-875.k

PRODAJEM stan 59m2 u Hrasnici kod


Lorisa III sprat dvosoban dvostran.
Tel. 062/352-715.k

PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk,


2000 godina, nije registrovana, cijena
5.000 KM. Mob. 061/201-200.k
POLO 1.4 TDI 2003. full oprema crni metalik preao 177.500. Tel. 066/376-807.k

NAMJETAJ
OSTALO
POVOLJNO prodajem tri trpezarijske
stolice mebl. tof narandast. Tel.
033/663-574.
17794
PRODAJEM nov sudoper (Nickelman)
100KM, Miina ul. 21. Mob. 061/182135.k
PRODAJEM ouvan regal zelene boje
sa mnogo dodatnih elemenata. Mob.
060/682-690 i 033/534-087.k
PRODAJEM brani krevet 160x2m
Dormeo ortopedic duek malo koriten,
furnir bukva. Tel. 00387 61 189-091.k

TEHNIKA
PRODAJEM TV crno bijeli Atlas iz
1960. god, TV u boji Aristona povoljno,
radio aparat Nikola Tesla iz 1960 god i
gramofon Emona Vikend sa dosta ploa. Tel. 063/312-211.k

PRODAJEM stan novo sarajevo ul.


aleja lipa renovirar sredjen od blindiranih vrata,pvc stolarije, elektro vodovodna instalacija grijanje u svakoj sobi klima. Tel: 061/083-565.sms
PRODAJEM vikendicu u misevicima.
Tel.061/555-264.sms
prodajem dvosoban stan 57 m2, sjenjak
- Tuzla, a blok, 2.sprat, cijena 1600
km/m2. Tel.065/820-601.sms
PRODAJEM extra adaptiran i potpuno
namjeten jednosoban stan kosevsko
brdo. Tel. 061/310-240.sms
NEKRETNINE prodajem u rakovici vikendicu na sprat, sredeno.Tel: 061/ 213-273.sms
PRODAJEM stan na donjim ciglanama
84 m2. ul. Husrefa Redzica. stan je u
izvornom stanju. dva kupatila. garano
mjesto obezbjedjeno. 190000 km. Tel:
061/136-705.sms

50

SJEANJA I SMRTOVNICE

Jedanaestog jula navrava se est godina otkako nije sa nama naa draga

subota, 11. juli/srpanj 2015.

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEANJE

na nau dragu prijateljicu

FATIMA
LJUBOVI

dragom prijatelju
i drugu

Lila, Lejla, Nada H., Biha, Milka,


Mersa, Paa, Zvjezdana, Nada B.,
Nadija, Naa, Slavica

Edin, Maja, Adi, Erol, Sanda,


Dino, Amar i Emir
88104

KUPUJEM ilime i serdade sarajevske


i port tanke, pekune i krabije, zidne stare austrougarske satove, demirliju.Tel.
062/780-449.k

USLUGE
MOLER moluje stanove 1-sobni oko
100km 2-sobni oko 150km 3-sobni oko
200km. Mob: 062/ 073-760.sms

KUPUJEM stari vez avrme, jagluke,


pekire sa srmom i suhozlaticom vezeni, srebrene. Tel. 061/159-507.k

TEPSER o.d.Profesionalnim masinama cistimo namjestaj i unutrasnjost


auta, iskustvo od 1987.god. 033/200003.sms

KUPUJEM umjetnike slike, starinske


sablje, satove, pekune, baklje, plakete
od olimpijade. Mob. 061/553-640.k

Radim sve molersko zidarske poslove I


ostalo po potrebi kvalitetno uredno. Tel.
061/382-219.sms

KUPUJEM lomljeno zlato, dukate i


predmete od srebra. Dolazim na adresu.
Mob. 060/310-6391.k

ELEKTRIAR radi sve opravke starih


i ugradnju novih bojlera,peci,TA peci,grijalice,rasvjeta,LED rasvjeta,osiguraci,indikatori,uticnice i sl. Tel:061/ 222228.sms

KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato,


dukate i zlatne satove. Dolazim na adresu. Mob. 061/553-640.k
VRIMO otkup rabljenih! Pozovite nas
i dovezite Vae vozilo na procjenu.
KMAG BH DOO. Mob. 061/477-553. k
KUPUJEM stare devizne tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869-608.k
KUPUJEM stare njemake marke i
austrijske ilinge. Mob. 061/323-906.k
KUPUJEM stare satove, sablje, ordenje, znake olimpijada i ostalo. Mob. 061/214-405.k
KUPUJEM umjetnike slike, filateliju,
razglednice, novanice i ostalo. Mob.
061/214-405.k
KUPUJEM papire saobraajnu od
kamp prikolice ili slinu rashodovanu
Tel. 061/224 -104.k
KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel.
654-793.k
KUPUJEM obveznice devizne, tednje
i ratne tete. Mob. 066/723-731.k
KUPUJEM japanska i ostala rashodovana i havarisana vozila. Mob. 063/459-893.k
KUPUJEMO nekretnine u Vogoi.
Mob. 061/170-254.k
KUPUJEM umjetnike slike, starinski
namjetaj, sablje, ordenje ZOIl 84 i ostalo. Mob. 061/065-126.k

ZAPOSLENJE
POTREBNA istacica i pomona kuharica. Tel: 063/216-060.sms
TRAIM posao, estit pojedinac.Tel.
060/3162-873. zvati od 16 do 20 sati.k
MR.METALURGIJE trai nekog ozbiljnog partnera koji bi pomogao da postojeu proizvodnju poveaju. Trite
objezbeeno. Mob. 061/068-830.k
U FRIZERSKOM studiu Hairetic potrebni uenici iz frizerske kole. Tel. 061/406835 i 033/223-230.k
POTREBNI saradnici u vedskoj katalokoj prodaji uljanjenje besplatno,
(uslovi odlini). Mob. 062/940-550.k
POTREBNE radnice za rad za rotiljem
u evabdinici u Zenici, moe i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k
ISKUSAN radnik trai zaposlenje na
marketingu i administraciji trgovina sa
znanjem jezika raunara. Tel: 066/999012.k

POSLJEDNJI
POZDRAV

potovanom drugu
i borcu NOR-a

BELKISU

Neka joj Bog podari vjeni rahmet.

KUPOVINA

OSLOBOENJE

L VODOINSTALATER za sve vrste


opravki starih i ugradnju novih bojleri,solje,baterije,slavine,vodokotlici,instalacije,kade,odvodi,ventili tel:062 845
291.sms
ELEKTRICAR-VODOINSTALATER
Servis starih ugradnja novih bojlera,osiguraca,rasvjete,indikatori,uticnice,kade,baterije,solje,vodokotlici i ocepljenja.
Tel: 061/132-149.sms
KVALITETNO runo vodeno pranje cilima i itisona. Dolazak na adresu po cilime i itisone je besplatan. Tel: 062/356790.sms
KOMBI prevoz ljudi stvari namjestaja
kabastog odpada i sl...Obezbjedjena radna snaga...Popust za penzionere 20%!!!
Tel: 062/466-079.sms
OZBILJNA gospodja sa preporukama
i dugogodisnjim iskustvom cuvala bih dijete u svom stanu na dobrinji TRI. Tel:
062/296-049.sms
PRIPREME za popravni iz matematike. Profesor sa iskustvom. Mob: 061/ 135748.sms
MAXIVITA kuna njega i uvanje starih
i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija,
inzulina itd. Mob. 061/319-604. 17210
VITALIS kuna njega i lijeenje starih
i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera,
laboratorij, pregled ljekara (internist).
Mob. 061/172-948.k
SANITETSKI prevoz nepokretnih i teko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob:
061/482-882.k
DOM VITALIS smjetaj za starije i
nemone osobe. Mob. 061/172-948.k
LIMAR izrada i montaa oluka, cijevi,
snjegobrana, vjetarlajsni, imitacija crijepa i trapezasti lim. Tel. 063/337-201 i
033/233-523.
001A
KOMBI prevoz, mercedes Vito, 8+1, klima. BiH, Makarska, Split, Bar, Ulcinj,
Beograd, Zagreb. Tel: 063/337-201 i
033/233-523.
001A
ISTIM stanove uredno brzo pedantno
nazvati na: Tel: 061/553-633.k
PRESNIMAVANJE sa video kaseta iz
kamera i starih filmova 8 i super 8 na
DVD. Mob. 062/824-523.k
MOLER - sve molersko farbarske radove povoljno, kvalitetno i uz garanciju,
penzionerima popust. Tel. 062/965-261.k
PRANJE niana, nadgrobnih spomenika i odravanje istih. Tel. 061/929-100.k

18248

Jedanaestog jula
2015. navrava se est
godina od smrti moje
drage nevjeste

MATI
ANDRIU

MATI
ANDRIU

Od Vinka Radiia sa
obitelji

POSLJEDNJI
POZDRAV

18235

dragom
S tugom se opratamo od naeg

FATIME
(POBRI)
LJUBOVI

ANTI
TOPALOVIU

IBRE
MIRIA

88104

MOLERSKI i podopolagaki radovi i


uredno penzionerima popust i besplatna
dostava materijala. Tel. 061/033-505.k
POVOLJNO, vanjske roletne, trakaste
zavjeste, aluminiske aluzine, rolo zavjese-zebra, harmonika vrata. Tel. 061/214303.k
KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje,
ispiranje svih vrsta tepiha, namjetaja,
auta, stolica i generalno spremanje
stambenih i poslovnih prostorija,
1h/6KM. Firma Glanz. Mob. 061/350688.k
KOMBI prijevoz: selidbe,klavire kabaste stvari radna snaga po dogovoru. Tel.
061/841-309.k
VODOINSTALATER, renoviranje kupatila, kuhinja, fina montaa, popravka
instalacija, bojlera i proepljenja. Mob.
062/286-215.k
UVALA bih dijete u vaem stanu
(odvodila i dovodila iz kole). Mob.
061/906-018.k
RADIM sve zidarske poslove, moleraj,
kreenje i ostalo. Tel:061/382-219.k
RADIM molerko farbarske poslove isto i uredno. Tel. 062/482-192 i 033/412486.k
MOLER Dino radim stanove sa pripremom zidova bjelo ili u bojama i sve molerske radove. Tel. 061/529-608.k
ADEKVATAN-azuran-analogan-autoprevoznik od akcije, vrsi sve vrste usluga prometa i komunikacije(transporta)robe i putnika.international draiver.od oh do 24h. Tel: 062/ 421-050.

Naa Biser Taso


AX

AN
MAROLT

Neka ti dragi Allah


d.. podari lijepi
dennet.
Nuvejra Hasanagi
sa svojom
porodicom

Sinu Vladimiru,
bratini Ruici i
ostaloj obitelji
iskreno sauee.

2009 - 2015.

Njegovi prijatelji i
veterani RKUD-a
Proleter

Obitelj oli
6231

APARTMANI
ISKORISTITE sve ljepote Orebia i sadraja u naoj kui Trstenika 35. provedite odmor povoljno.
Tel. fik 0038520-713884, Mob:
00387-61-252-782.
17677
GRADAC Sobe sa balkonom, pripadajucim kupatilom i wc om. Upotrezba kuhinje. Buljubasic. Tel. 0038521697340.sms
izdajem apartmane Komarna Klek manji 3 lezaja veci 4 lezaja sa velikom tarasom. Mob: 062/439-329 i 061/437-719.sms
NEUM iznajmljujem apartmane s valastitom kuhinjom, kupatilom i balkonom.
Blizina plaze, TV, wifi, Mob: 063/572-769
tel: 036/880-513 e-mail: suncicanet.
hr.sms
OREBI blizu glavne plae objekat u zelenilu prva kateg. Parking slobodno od
8. jula. Tel. 00385981372983 i 061/675356.
18178
OREBI izdajem potpuno opremljene
etvorokrevetne apartmane sa terasom
i vlastitim parkingom.Tel: 061/147-359
i 033/220-068.
18130
SOBE-APARTMANI Srebreno-Dubrovnik. Tel. 00385 20 486 445, 00385 98 9127
520, mato.barisic2@du.t-com.hr 6025
IZDAJEM apartman 4-6 osoba, klimatizirano, parking. Tel. 0038761189091.k

AX

Neum iznajmljujem apartmane s valastitom kuhinjom, kupatilom i balkonom.


Blizina plaze, TV, wifi, Mob: 063/572-769.
Tel: 036/880-513 e-mail: suncicanet.hr
TRPANJ dvokrevetne, trokrevetne sobe apartman 3+1 20KM/po osobi. Tel.
00385 998564901.k
NEUM iznajmljujem apartmane uz
more sa terasama i pogledom na more.
Tel. 036/884-710, 062/970-364.k
MAKARSKA RIVIJERA Mali Drvenik,
izdajem apartmane i sobe sa upotrebom
kuhinje. Parking obezbijeen. Tel.
0038521628306 i 00385919542000.k
IZDAJEM nove apartmane u Sutomoru-povoljno. Tel. 0038269569144.k

Uvijek.
Mia, Tea, Goran,
Pancho i Baka
18244

IZDAJEM dvosobni apartman u centru


Ulcinja, 40 eura. Tel. 0038268534853 i
0038761159361.k
POVOLJNO apartman 2+2 sa parkingom, Suuraj, 80 m od mora. Tel. 00387
61 189-091.k
BAR - Dobre vode, sobe, 70 metara od
mora 5-6 eura po leaju. Tel. 033/621-119,
062/006-319.k
IZDAJEM sobe sa leajevima u Zaostrogu 300 metara od mora cijena povoljna.
Tel. 060/334-3348.k
IZDAJEM u Trpnju konforne sobe i
apartmane, balkon sa pogledom na more, vlastiti parking u hladovini. Tel.
00385989938666.k

NEUM apartamni sobe pet metara od


mora, parking. Tel. 036/880-582, 061/488043.k

APARTMANI UZ MORE - Villa-Bianca, www.neum-bih.com/smjetaj/villa-bianca. Tel. 036/884-125. E-mail: villabianca@hotmail.com k

NEUM apartmani luksuzni uz more vila Marija. Tel. 063/405-355,036/884135.k

NEUM povoljno izdajem apartmane


smjetene uz more. Mob. 063/327-098,
036/884-169.k

NEUM apartmani klimatizirani blizu


mora, parking. Tel. 036/884-493, 061/141752, 061/183-981.k

IGALO, stroigi centar, blizu mora, izdajem jednosoban stan. Mob. 061/098-579.k

PODGORA, izdajem apartman za 5-7


osoba.Slobodan do 6. jula 2015. Tel:
00385992349220.k
IZNAJMLJUJEM dva dvokrevetna
studio apartmana u Bristu 30 metara od
mora cijena 30 eura. Tel. 00385/21 699445 i e-mail:nenad.bozic@st.htnet.hr.
POVOLJNO ljetovanje na Ivanici. Pogled na Cavtat, Mline, Srebreno, Kupare. Mob. 061/481-695.k

VEOMA povoljno izdajem apartmane


u Neumu odmah uzmore. Tel.
060/3046455.k

RAZNO
POKLANJAM malo kuno mae koje
se moe samostalno hraniti, onome ko ga
moe udomiti. Mob. 062/576-278.k

SJEANJA I SMRTOVNICE

OSLOBOENJE subota, 11. juli/srpanj 2015.

51

TUNO SJEANJE

na nau voljenu Medinu

MEDINA DURMO
29. 5. 1962 - 11. 7. 2013.

Vrijeme prolazi, dvije tune godine od kada si nas napustila, ali naa bol za tobom ne prestaje. Stalno si u naim
mislima i sa nama. Uspomene na tebe su vjene i gajiemo ih dok ivimo. Draga naa Medina, voljeli smo
te i voljeemo te uvijek. Nedostaje nam mnogo, svakim danom je sve vea praznina u naim duama.
Tvoj brat Alija, sestra Jasna i Alma sa porodicama
111

...uprkos danima sivim


kad vidi neku kometu
da nebo zarumeni, upamti:
to ja jo uvijek aav letim i ivim.

TUNO SJEANJE

SJEANJE

Jedanaestog jula 2004. godine smo izgubili naeg


voljenog i nikad prealjenog

Dvanaestog jula 2015. navrava se deset godina


otkako je preselio na ahiret na dragi

HEDIB
(HAKIJE)
MEHOLJI

JASMINA
JALETA
OSMANAGIA
Svojim odlaskom ostavio si duboke i teke rane. Zla
sudbina te otela iz naih zagrljaja, ali ne i iz naih
srca u kojima e boraviti dok smo mi ivi. Svojom
dobrotom i estitou plijenio si ma gdje da si bio.
Hvala svima koji te se sa ljubavlju sjeaju.

Godine prolaze, ali


sjeanje na tebe nikad
nee izblijediti.
Sin Nermin s porodicom
6223

SJEANJE

Neka ti je laka zemlja, voljeni Jale.

JALE

Mama Denana, tetka Rifa i brat Jesenko


sa porodicom
6236

Tvoji: Maa, Maja, Sana,


Lana, Srle, Ninara i oka

POSLJEDNJI POZDRAV
71101

majci nae drage kolegice

IN MEMORIAM

STJEPAN
GRGI

20. 5. 1917 - 10. 3. 2001.

AN
MAROLT

JANJA
GRGI,
ro. OSENK

16. 8. 1923 - 11. 7. 1977.

Sa ljubavlju, potovanjem i zahvalnou,


kerke sa porodicama

11. 7. 2009 - 11. 7. 2015.

Sreemo se u 10 sati na gradskom groblju


Bare da podijelimo uspomene.

AX

ROSANDA PEPOVI,
ro. MIJOVI

Danas se navravaju dvije tune godine od kada nas je zauvijek napustila naa voljena supruga, majka, baka i tata

Uposlenici BH Radija 1

anova Tanja

6234

18247

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

Jedanaestog jula 2015. navravaju se dvije godine


otkako je umrla moja voljena majka

VERONIKA
DOMANI

dr. NEDAD
LJIVO

11. 7. 2013 - 11. 7. 2015.

Dvije godine ivim s nenadoknadivom prazninom,


svjesna da njenu ljubav i
podrku nita ne moe
zamijeniti.

11. 7. 1996 - 11. 7. 2015.

Armin i Ermina
18245

RADMILA
BONJAK - KAJTAZ
Vrijeme koje prolazi tuno je, sjeanje na tebe
bolno je, ali ljubav prema tebi vjena je.
Tvoji najmiliji

Neutjena kerka Marinela


111

6211

52

SJEANJA I SMRTOVNICE

subota, 11. juli/srpanj 2015.

POSLJEDNJI SELAM

OSLOBOENJE

IN MEMORIAM

Jedanaestog jula 2015. navrava se 20 godina otkako nije sa


nama na otac, deda, punac i svekar

radnom kolegi

DUAN MATOVAC

NEDAD (DEDO) DEDI

S ljubavlju i potovanjem zauvijek u naem sjeanju.


Ana, Dinka, Jasmina i Suad Jaarevi, Goran,
Daniel i Nevena Matovac

Uposlenici Bosna auto d.d.


001

etrnaestog jula 2015. godine navrava se 40 tunih


dana otkako nije sa nama naa voljena majka i baka

JOVANKA
KUZMANOVI,
ro. ALEKSI

111

SJEANJE

U ponedjeljak, 13. jula 2015, navravaju se etiri pune, duge i tune godine otkako nije sa nama na otac, svekar, djed i pradjed

HAMDIJA PAI

Ostala je ogromna praznina, ali i ponosno sjeanje


na svu ljubav, dobrotu i plemenitost koje si nesebino pruala drugima.
Pamtiemo tvoj smisao za humor, znatielju i otvorenost duha.
Tuni to je naim zajednikim danima doao kraj,
a sretni i ponosni to smo te imali, ivjee u naim
srcima zauvijek.
S ljubavlju tvoji: Saa, Nataa, Milena, Ana i Petra,
te ostala rodbina i prijatelji.
U subotu, 11. jula, u 11 sati posjetiemo njen grob i
odati poast.
71104

I dalje nam nedostaje njegova beskrajna vedrina, dobrota i plemenitost, i zato ih se


esto i rado prisjeamo, gotovo svakodnevno... Stoga e na voljeni Dedo Hamdija i
dalje, a i jo dugo, ivjeti u srcima svojih najmilijih!
Sinovi Dino i Adnan sa suprugama Dika i Nicole, unuci Haris i Bakir, Berina, Ema
i Daris, kao i praunuci Edin i Samir.
Hatma-dova e se pokloniti u Gazi Husrev-begovoj damiji u nedjelju, 12. jula, u
13.30 sati, iza podne-namaza.
111
POSLJEDNJI POZDRAV

IN MEMORIAM
6. 7. 2015.

11. 7. 2015.

ROSANDA PEPOVI,
ro. MIJOVI
RAJMUND
JAKUBIK
10. 5. 1934 - 6. 7. 2002.

DUANKA
MACA
JAKUBIK
23. 5. 1936 - 11. 7. 2009.

Draga Roska, neizmjerno smo Ti zahvalni za sve to si radila i dobro uinila


za nas, uz na ponos to smo Te takvu imali.
Ostaje u naim srcima.
Tvoja braa i sestre

Obitelj Jakubik
6221

6232

SJEANJA I SMRTOVNICE

OSLOBOENJE subota, 11. juli/srpanj 2015.


Obavjetavamo advokate regionalne advokatske komore - Sarajevo da je 9. jula 2015.
godine preminuo

SJEANJE

DEMAL (JUNUZA)
KANTARDI

SJEANJE

na nae drage i voljene

SLOBODAN
BALABAN
11. 7. 2007 - 11. 7. 2015.

na nae drage roditelje

JELICA
BALABAN, ro.
DRAGIEVI

HABIBA
MEHMEDBAI,
ro. SPAHO

17. 12. 2011 - 11. 7. 2015.

20. 11. 2006.

S ljubavlju i potovanjem uvamo uspomene


na vas.
17850
Dragan i Bokica s porodicom

advokat iz Sarajeva

Advokati nae Advokatske komore


izgubili su dragog kolegu i prijatelja.
Regionalna advokatska komora Sarajevo

53

HALIL
MEHMEDBAI
11. 7. 1995.

Sa ljubavlju uvamo uspomene na vas.


Ki Jesenka i sin Emir sa porodicama
18219

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

naem velikom drugu, prijatelju i dobroj dui

naoj dragoj
001

ANTI (IVE)
TOPALOVIU

SJEANJE

MAJI
LAZAR

Tvoja prijatnost, vedrina,


dobrota i plemenitost
zauvijek e ostati u nama.
Ponosni smo to si bio sa nama kao iskreni i veliki prijatelj.

Ostae uvijek u naim sjeanjima vedra i


nasmijana.
Tvoje drugarice i kominice Nataa,
Ljilja, Vladana, Biljana, Aida

Prijatelji: Nikola, Zdravko, Jovo, Slavko, Ramiz, Zoran,


Tana, Ibro, Milenko, Branko, Tomo, Stevo, Ljubo, ara,
Vlado, Kukra, Zovko, utej, Dario, Damir, Neno, Vjeko,
Zijo, Brekalo, Kale, Kemo, Goran, Predo, Slavan, Boro,
Smajo, Tetka, Aida, Hari
18240

18237

NADA
BARANAC

NEDELJKO
BARANAC

11. 7. 2013 - 11. 7. 2015.

10. 4. 2015.

Sa ljubavlju i potovanjem, vole vas vai:


Sanja, Luka, Marko i Dejo
18212

Jedanaestog jula
2015. navrava se 6
godina od kada nije
sa nama na dragi
otac, dedo, svekar

POSLJEDNJI POZDRAV

naem dragom,
iskrenom i velikom
prijatelju

SJEANJE

mr. sc.
NAFIJA
LAKOVI

prof. dr. sc.


SEMIHA
LAKOVI

11. VII 1998 - 11. VII 2015.

2. IX 2002 - 11. VII 2015.

ing.
ABDULAH
DUKA
LAKOVI

SARA
LAKOVI
unuka

24. IV 2007 - 11. VII 2015.

4. II 2014 - 11. VII 2015.

Obitelj lakovi
18230

U subotu, 11. jula 2015. godine, navrava se est tunih


mjeseci od preseljenja nae voljene

gospoe
MUNIRE (SAIDA)
SMAILBEGOVI,
ro. EEVI
Uivali smo u vremenu provedenom s Tobom, a sada sa
ljubavlju i potovanjem uvamo uspomenu na Tebe.
Tevhid e se prouiti u nedjelju, 12. jula 2015. godine,
u 11 sati u kui alosti, Trg meunarodnog prijateljstva br. 8/V.
18236
Oaloena porodica

SJEANJE

OSMRTNICE,
OGLASE,
NATJEAJE
MOETE
PREDATI U
VAEM GRADU

na nae drage

HUSNIJA
(ADEMA)
KOMARICA
Uvijek si u naim
mislima.
Tvoji najmiliji
18191

ANTI
TOPALOVIU
Tvoja plemenitost i
dobrota ostae u nama i ivjeti sa nama.
Porodice: Alagi
Komadina i Ilini
18240

OSLOBOENJE

ALIJA
HADIEFENDI

FERIDA KUNOSI,
ro. HADIEFENDI

2011 - 2015.

2012 - 2015.

DOO
NOVOTEKS
KISELJAK

Brat emsudin sa suprugom Senom


18143

Tel: 387/30/877-212

54

SJEANJA I SMRTOVNICE

subota, 11. juli/srpanj 2015.

OSLOBOENJE

za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko oaloeni obavjetavamo rodbinu, prijatelje i


komije da je na dragi

Duboko oaloeni obavjetavamo rodbinu, prijatelje i komije da je na dragi

Duboko oaloeni obavjetavamo rodbinu, prijatelje i komije da je naa draga

TAHIR
(SULEJMANA)
MEHMEDSPAHI
preselio na ahiret u petak, 10. jula 2015, u 80. godini.
Denaza e se obaviti u subotu, 11. jula 2015. godine, u 14
sati na gradskom mezarju Vlakovo.
Oaloeni: sestri Safet, sestrine Sanija, Sada, evala,
evka i Sabina, tetkii Aziz i Ibrahim, tetkina Raza, te
porodice Mehmedspahi, Ganovi, Gai, Umi, Mujanovi, Klepo, Muratovi, Gluac, Konjo, Hodi, Tatarovac,
andal, Dedovi, Domba, Trako, Kopriva, Babi, ukalo, Ahmi, Moco, Danko, Nurak, Kameri, Ali, ankui, Nukica, Hrnji, Bukva, Puri, Paovi, Muji, kao i
ostala brojna rodbina, komije i prijatelji.
RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Javljamo tunu vijest da je na dragi

NEDAD (DEDO)
DEDI

FATA (MAE)
FAZLAGI,
ro. HEBIB

preselio na ahiret u srijedu, 8.


jula 2015, u 47. godini.

preselila na ahiret u petak,


10. jula 2015, u 83. godini.

Denaza e se obaviti u subotu, 11. jula 2015. godine, u 14 sati na mezarju Vlakovo (Aleja veterana).
Oaloeni: supruga Sevdina, kerka Edna, zet Emir,
unuka Sarah, braa Adnan i Alen sa porodicama, punac Adem, punica Hiba, ura Elvedin sa porodicom,
svastika Dina sa porodicom, te porodice Dedi, Nukica, Curi, Kazi, Hadijusufovi, Grbi, Selimovi,
Gani, Kuinar, Zukanovi Hodi, Ajkuni, Salin,
kao i ostala brojna rodbina, komije i prijatelji.
Tevhid e se prouiti istog dana u 14 sati u damiji
Hrasno.
Prevoz do mezarja i nazad obezbijeen ispred kue
alosti (Ul. Marka Marulia 21) sa polaskom u 13
sati, sa zaustavljanjem na autobuskom stajalitu
Otoka.
RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH

Denaza e se obaviti u subotu, 11. jula 2015. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo.
Oaloeni: sinovi Ahmet, Nedad i Dervi, kerke
Indira i Nedada, zet Hamdija, snahe Safeta i Raza,
unuad Fahrudin, Indir, Senada, Sanela, Naida,
Naida i Ilma, praunuad Mirela, Almir i Mina, sestre Nura i Arifa, djever Rasim, jetrve Suada, erifa
i Safija, te porodice Fazlagi, Hebib, Mujezinovi,
Krvavac, Selimhodi, Avdi, Halilagi, Brki, Mustafica, Salin, Jugo, Kulin, Deko, ampara, Priganica, Budalica, apo, Jaganjac, kao i ostala brojna
rodbina, komije i prijatelji.
Tevhid e se prouiti istog dana u kui merhume u
14 sati, Ul. goradanska 5, Boljakov Potok.
RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

000

ABDULAH
(MURATA)
KOZLII

za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Devetog jula 2015. u 59. godini preselila je na ahiret

Duboko oaloeni obavjetavamo rodbinu, prijatelje i komije da je naa draga

preminuo 7. jula 2015. u 75. godini.


Ispraaj dragog pokojnika bit e 11. jula 2015.
godine u 12.30 sati na gradskom groblju Vlakovo.
Oaloeni: supruga Franka, sinovi Alen i Goran, sestre Esma, Dinka i Beba, brat Selver, te
ostala rodbina i prijatelji.
000

za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)


Duboko oaloeni obavjetavamo rodbinu, prijatelje i komije da je na dragi

ISMET (MUJE)
MIZDRAK

MIRSADA
(EVKE)
MUHEDIN

ZEHRA
(MEHMEDA)
PEKMEZ, ro.
ABARAVDI
preselila na ahiret u petak, 10. jula 2015, u 77. godini.
Denaza e se obaviti u subotu, 11. jula 2015. godine, u 14.30 sati na mezarju Ravne Bakije.
Oaloeni: sin Mehmed, nevjesta Danela, Jasmin
i Jasmina sa porodicama, unuad Berina i Amar,
sestre Nusreta i Mubera, sestrii Belma, Belmir, Almir i Amila, bratii Lejla i Mehmed, nevjesta Amira, te porodice Pekmez, Babovi, abaravdi, Pejdah, Hadimehanovi, Kadi, Arslanagi, Kadri,
Mosti, Beganovi, Sokolovi, Bali, kao i ostala
brojna rodbina, komije i prijatelji.
Tevhid e se prouiti istog dana u kui merhume u
14.30 sati, Ul. Sumbul esma 10.
RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH

Denaza e se klanjati u subotu, 11. jula 2015. godine, u haremu arijske damije u Zenici u 17 sati,
poslije ikindija-namaza, a ukop e se obaviti na mezarju Pranice.
Ispratna dova e se prouiti u kui oaloenih.
Prevoz obezbijeen ispred arijske damije u Zenici.
RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
Oaloeni: suprug airaga, sin Alen, kerke Azra
i Indira, snaha Alija, zetovi Zehrudin i Adnan, unuad Benjamin, Amina, Almin i Adin, sestra Suada
sa porodicom, braa Rifet, Midhat, Nusret i Haris
sa porodicama, porodice Muhedin, Didi, Grai,
Skopljak, Halilovi, Bjeloevi, te ostala mnogobrojna rodbina, komije i prijatelji.
000

000

preselio na ahiret u petak, 10. jula 2015, u 82. godini.


Denaza e se obaviti u subotu, 11. jula 2015. godine, u 17 sati na porodinom mezarju Graanica Trnovo.
Oaloeni: supruga Zejnija, sin Nijaz, kerke Maida i Amina, brat Hilmo, sestra Mulija, unuad Almir, Alma, Ilda, Ajla, Nina i Amila, bratii Ferid i
Elvedin sa porodicama, bratine Ferida i Elvira,
sestrine Mela i Jasmina, snahe Milira, Fata, Zahida, Amira i Emira, zetovi Esed, Emin, Mirsad i Sedin, te porodice Mizdrak, Podgorica, Durmo, Hamzi, Obhoda, Sai, Mulaosmanovi, Pihljak, Hromo, Bjelica, osi, erkez, Lindov, Terzo, Kulovi,
Mulali, Fazli, Oruevi, Demir, Malki, Hrustan,
Bunar, te ostala brojna rodbina, komije i prijatelji.
Tevhid e se prouiti istog dana poslije ikindijanamaza u mesdidu Graanica - Trnovo.
RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

SJEANJE
TUNO SJEANJE

Danas, 11. jula 2015. godine, navrava se est


mjeseci od smrti naeg dragog

ZORAN ZOKA
NIKOLI

MILADIN
PEJOVI

11. 7. 2009 - 11. 7. 2015.

1927 - 2015.

Bol i tuga rastu svakim danom. Vrijeme ne


brie sjeanja na tvoju dobrotu i plemenitost.

S tugom i sjetom,

Porodica

kerka Marijana sa porodicom


AX

71120

SJEANJA I SMRTOVNICE

OSLOBOENJE subota, 11. juli/srpanj 2015.

55

S tugom u srcu obavjetavamo da je na dragi

FUAD (SALKE) BIJEDI


1933 - 2015.

preminuo 9. jula 2015. godine.


Sahrana e biti obavljena na gradskom groblju Sutina u subotu, 11. jula 2015. godine, u 19 sati.
Oaloena porodica
88104

Moj posljednji brat

FUAD BIJEDI
preminuo je u etvrtak, 9. jula 2015. godine, u Mostaru.
Sahrana e se obaviti u subotu na groblju Sutina u 19 sati u Mostaru.
Za njim tuguju brat Bahrudin Buri, snaha Zora i brati Mak
18243

za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)


Duboko oaloeni obavjetavamo rodbinu, prijatelje i komije da je na dragi

Duboko oaloeni obavjetavamo rodbinu, prijatelje i komije da je naa draga

ROSANDA PEPOVI,
ro. MIJOVI

AVDO (EE)
KRETALICA
preselio na ahiret u srijedu, 8. jula 2015, u 79. godini.
Denaza e se obaviti u nedjelju, 12. jula 2015. godine, u 13.30 sati na mezarju Rijeke - Han-Pijesak.
Oaloeni: supruga Haida, sinovi Nedad i Devad, snahe Mensura i Besima, unuke Mahira, Merisa, Fatima, Amina i praunuad Amer i Amra, braa
Zulfo i Munib, sestre Naza i Muniba, amidii Hivzija i Tufo, amidine Kadira, Nurka i Esma, snahe
Mua, Mina i Behija, brati i bratine, sestrii i sestrine, te porodice Kretalica, Cocali, oli, Imamovi, Heo, Mehi, Nuhanovi, igi, Dizdarevi,
Tabakovi, avkui, Husi, Dudojevi, Kurspahi,
Agi, Torlak, Jusupovi, Hodi, Hasanovi, Podi,
Subai, Verem, Avdi, Bogilovi, Ibievi, avi,
Briga, Mulaosmanovi, ehovi, Otajagi, Omanovi, Gui, Paraganlija, Huseinovi, Hatuni, Sejfi,
Krlu, Miut, Murti, Herac, Kos, Sali, Softi, Piri,
Zulfi, Sueska, Devedija, Veli, Omerspahi, kao i
ostala brojna rodbina, prijatelji i komije.
Kua alosti: Ul. mihaljevska 38.
Prevoz do mezarja i nazad obezbijeen: - ispred kue alosti sa polaskom u 9 sati sa zaustavljanjem na
usputnim autobuskim stajalitima: Brijee, Stup,
Vijenica i ispred MZ Sokolje sa polaskom u 9 sati,
sa zaustavljanjem na autobuskim stajalitima Vogoa, K. Glava i Vijenica.
RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

preminula 9. jula 2015. u 76. godini.


Sahrana e se obaviti 11. jula 2015. godine u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo.
Oaloena porodica i prijatelji.
Prevoz obezbijeen ispred kue alosti, Trg Barcelone br. 4, 11. jula 2015. godine u 12 sati.
6233

Duboko oaloeni obavjetavamo rodbinu i prijatelje da je na dragi

AHMET (SADIKA) KAPETANOVI


1948 - 2015.

preselio na ahiret u ponedjeljak, 6. jula 2015, u 67. godini.


Denaza ce se obaviti u Trebinju u ponedjeljak, 13. jula 2015. godine, na gradskim mezarima u Podglivlju u 15.30 sati.
Oaloeni: supruga Mahira, sin Sadik Lipi, kerka Sanja, unuk Jakub, braa Mensur, Rifat i Damir
sa porodicama, zet Mirza, te porodice Kapetanovi, Serdarevi, Hadi, atovi, Ramusovi, Bijedi,
Slijepevi, Hodi, Adajli, Filipovi, Paagi, eerkadi, kao i ostala brojna rodbina i prijatelji.
18241

56

KULTURNI VODI

KINA

subota, 11. juli/srpanj 2015.

SARAJEVO

ZENICA

CINEMA CITY

FAMILY CENTAR EKRAN

MALCI

MALCI

11.20, 13.20, 14.00, 16.00,


18.00

10.00, 12.00, 14.00, 16.00, 18.00

TERMINATOR: GENESIS

SPUVA BOB: SPUVA


NA SUHOM

SVITA

13.05, 15.45, 18.30, 21.15

15.30

MALI ZMAJ KOKOS

MALI ZMAJ KOKOS

MOSTAR

TERMINATOR GENESIS

CINESTAR

PAKLENE ULICE 7

STUPICA NEVIDLJIVOG
DJETETA

FILM SEDMICE

21.00

ZATO NI (SAM) POJEO


SVOG TATU
12.00

TED 2

AROBNI MIKE XXL


AKCIJA, DRAMA
reija: Gregory Jacobs
uloge: Channing Tatum, Amber
Heard, Elizabeth Banks

15.00, 17.30, 20.30

TED 2
20.00, 22.15

14.00

STUPICA NEVIDLJIVOG
DJETETA

BIHA

17.00, 19.00, 21.30

CINESTAR

IZVRNUTO OBRNUTO
11.00, 13.00

BANJA LUKA

13.15, 17.30, 20.00, 22.30

PRIJE SUMRAKA

SARAJEVO

15.50, 18.10, 20.30, 23.00

IZVRNUTO OBRNUTO

TERMINATOR: GENESIS

11.30, 13.40

13.00, 17.30, 19.00, 21.30

SVIJET IZ DOBA JURE

TED 2

16.20, 18.40, 20.00

KALEIDOSKOP

17.00

IZVRNUTO OBRNUTO

IZVRNUTO OBRNUTO

21.00

PIJUNKA

IZVRNUTO, OBRNUTO
PRDOPRAH DOKTORA
PROKTORA

13.50

11.30

MEETING POINT

12.00

CINESTAR

DALEKO OD LJUDI

SVIJET IZ DOBA JURE

17.50, 20.10, 22.30

GALERIJE
SARAJEVO
COLLEGIUM ARTISTICUM
Izloba grupe sarajevskih umjetnika u
okviru 20. Festivala Baarijske noi.
Organizator je JU Centar za kulturu
Kantona Sarajevo. Na izlobi e biti
izloeni radovi Seida Hasanefendia,
Deke Hodia, Izeta Alekovia,
Admira Mujkia, Taide Jaarevi,
HalilaTikvea, Hamzalije Muhia,
Stijepe Gavria, Mensura Porovia,
Muhameda eifa i Edina Numankadia.
Izloba e biti otvorena do 15. jula.

AMI CAFFE GALERIJA


Ami caffe galerija u Alta Shopping Centru, na drugom spratu. Radno vrijeme
svakog dana od 9 do 22, a nedjeljom
od 9 do 20 sati.

ART-KUA SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim
danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.
Stalna postavka Organizacija XIV Zimskih
olimpijskih igara. Otvorena za posjete od
ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati.

ATELJE ZEC
Stalna postavka radova Safeta Zeca.
Galerija je otvorena od ponedeljka do
petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14
sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

VIJENICA
U auli Vijenice posjetioci mogu pogledati
stalnu izlobenu postavku Sarajevska
Vijenica jo jednom, autora arhitekte
Nedada Mulaomerovia. Izlobe se
mogu pogledati svakim danom od 10 do
17 sati. Cijena ulaznice je 2 KM, a za djecu
mlau od 15 godina ulaz je besplatan.

TERMINATOR: GENESIS

11.00, 11.50, 14.00, 16.30

20.30, 21.30
MOSTAR

13.30, 18.35, 21.15, 23.30

19.25

14.45, 18.00, 20.00, 22.30


BIHA

META

11.00, 11.50, 14.00, 18.25

BANJA LUKA

CINESTAR

14.30, 17.00, 21.30, 23.55

PRIJE SUMRAKA

12.15, 20.15, 22.15

TUZLA

PIJUNKA

16.00, 18.30, 20.00, 21.00, 22.30

MALCI
12.30, 14.30, 16.30, 18.30,
20.30, 22.15

11.20, 16.10

TERMINATOR: GENESIS

MULTIPLEKS PALAS

PALAS

PAKLENE ULICE 7

11.30

15.20, 18.00, 20.40, 23.20

CINEMA CITY

OSLOBOENJE

21.00

GALERIJA GABRIJEL
Stalna postavka izlobe Pozorini
plakat Kamernog teatra 55. Otvorena
svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

16.15

MUZEJI
SARAJEVO

GALERIJA 10795
Stalna postavka eksponata iji je cilj
ouvati sjeanje na tragediju u Srebrenici.
Galerija se nalazi u ul. Fra Grge Martia
2/III. Otvorena radnim danima od 10 do
18, a subotom od 10 do 16 sati, najave
na telefon 033/953-170.

GALERIJA PALETA
Stalna postavka: Djela u zbirci 18971970. Radno vrijeme od 8 do 20 sati,
nedjelja neradna.

RAIFFEISEN GALERIJA
Samostalna izloba mlade umjetnice
Nataliye Andreeve Salikhovich. Galerija je otvorena za sve posjetioce, ljubitelje umjetnosti, radnim danima u
zgradi Centralne banke u Ulici Zmaja
od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

19.00

CENTAR ZA KULTURU

TUZLA
CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izloba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je u Juvuz sultan Selimovom mesdidu, kod
Starog mosta imao atelje od 1987. do
1992. godine.

TUZLA

SPUVA BOB: SPUVA


NA SUHOM

KALEIDOSKOP

11.30, 13.30

12.00, 14.00, 17.00, 19.00

MALCI

Stalna muzejska postavka knjievne


sobe Silivija Strahimira Kranjevia
i bosanska soba Hasana Kikia,
Petra Koia i Isaka Samokovlije, te
Stalna galerijska postavka Iz
knjievnih i pozorinih zbirki Muzeja.

OLIMPIJSKI
BONJAKI
TUNEL SPASA
Spomeniki kompleks Tunel spasa
za posjetioce je otvoren od 1. aprila do 31. oktobra od ponedjeljka do
nedjelje od 9 do 16.30 sati, a od 1.
novembra do 31. mar ta od 9 do
15.30 sati. Najave na 033 778 - 670.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina kua, Muzej
1878 - 1918 i Despia kua otvoreni
su svaki dan od 10 do 16 sati, subotom od 10 do 15 sati. Muzej Jevreja
otvoren je svaki dan od 10 do 16 sati, subotom ne radi, a nedjeljom je
otvoren od 10 do 13 sati.

Otvoren za posjete svaki dan od 9


do 16 sati osim nedjelje. Obilasci
ukljuuju Ga zi Husrev- begov hamam, postavku umjetnikih djela.
Posjete u pratnji vodia od ponedjeljka do petka od 12.30 do 16 sati. Grupne posjete najaviti na 033/
279-800 ili info@bosnjacki institut.ba.

ZENICA
Retrospektivna izloba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je u Javuz sultan Selimovom mesdidu, kod
Starog mosta, imao atelje od 1987. do
1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izloba njegovih radova.

18.00

MUZEJ KNJIEVNOSTI
I POZORINE
UMJETNOSTI BiH
Muzej knjievnosti i pozorine
umjetnosti BiH osnovan je 1961.
godine kao Muzej knjievnosti, a
16 godina poslije ustrojen je kao
Muzej knjievnosti i pozorine
umjetnosti BiH. U Muzeju knjievnosti i pozorine umjetnosti BiH
uva se oko stotinu knjievnih i pozorinih zbirki sa vie od 20.000
dokumenata, a bavi se i izdavakom djelatnou. Otvoren je svaki dan od 9 do 18 sati.

MUZEJ ALIJE
IZETBEGOVIA
Stalna postavka u Kuli Ploa - devet izlobenih panoa, hronoloki,
kroz tekst, fotografije i eksponate prika zan je ivot Alije Izetbegovia, kao obinog ovjeka, politiara i dravnika. U zimskom periodu muzej je radnim danima otvoren od 10 do 16 sati, a subotom od
10 do 15 sati.

HISTORIJSKI

Stalna postavka "Organizacija XIV


Zimskih olimpijskih igara". Otvorena za posjete od ponedjeljka do
petka od 9 do 15 sati.

ZENICA
MUZEJ GRADA ZENICE
Stalne muzejske postavke u zgradi
Muzeja, etnoloka, arheoloka, historijska, numizmatika, likovna i zbirka
medija XX stoljea. Stalne muzejske
postavke u Vranduku, historijska o ranom srednjem vijeku u tvravi Vranduk i etnoloka u Bosanskoj kui. Muzej je radnim danima otvoren od 9 do
17 sati, subotom od 9 do 16.30 sati.
Tvrava Vranuk otvorena je tokom cijele sedmice od 9 do 19 sati.

TRAVNIK

Stalne izlobe Opkoljeno Sarajevo,


Paralele, kulturne spone, Jim Marshall - 15 godina, izloba fotografija. Gostujua izloba 20 godina Hakog tribunala. Tematske izlobe
"Od prve lopte do Brazila", "A onda,
odjeknu onaj hitac u Sarajevu... Prvi
svjetski rat BiH. Radno vrijeme je od
9 do 17 sati. Cijena ula znice 5 KM ZAVIAJNI MUZEJ
za odrasle, kolske grupe 2 KM i NOBELOVAC I TRAVNIK (Ivo Andri:
ivot, literatura)
osobe sa invaliditetom 1 KM.

TV PROGRAM

OSLOBOENJE subota, 11. juli/srpanj 2015.


Unutra

57

DO

22.35 BHT1

Pria o ovjeku koji je preivio vlastitu smrt, koji je preivio masakr u Srebrenici. Preivio je jer ga je majka
naminkala, i samo zbog toga nije skinut sa kamiona.
U imaginarnom, pomjerenom prostoru, ili unutar samog sjeanja, mladi ovjek razgovara sa est ena
srpske nacionalnosti.

Povratak kui
19.35 BHT1

Akteri filma su graani okolice Srebrenice, koji dijele


iskustva povratka, borbe sa duhovima prolosti i poetka novog ivota. Kroz njihove rijei osjea se bilo
naroda, bilo ovjeka iz Bosne koji je u stanju sve prevazii i poeti iznova, voen upravo ljubavlju prema zemlji koja ga je rodila i koja ga hrani. Upravo su obini
ljudi, graani BiH, oni koji osjeaju bilo ivota kao i smisla ivota u izgradnji budunosti za nau djecu.

Glasovi Srebrenice
20.10 BHT1

Zato snage UN-a nisu sprijeile masakr u Srebrenici u julu 1995.? Zbog ega su avioni NATO-pakta, koji su kruili iznad Srebrenice, vraeni na nosae aviona na Jadranu?
Dvadeset godina kasnije, zahvaljujui novim svjedoenjima i malo poznatim dokumentima, film rekonstruie posljednje dane u Srebrenici. U filmu govore:
Franois Lamy, autor izvjetaja francuske parlamentarne komisije o Srebrenici, Jean Ren Ruez, koji je vodio istragu za Meunarodni sud u Hagu, Fahrudin Salihovi, posljednji gradonaelnik Srebrenice, Liesbeth
Zegveld, holandski advokat, te bivi pripadnici mirovnih snaga Sa njihovim iskazima se isprepliu svjedoenja preivjelih stanovnika Srebrenice: Hasana Nuhanovia, Damira Mustafia, Amira Kulaglia, Ibre Zahirovia, Mirsade Malagi, Dzemke Mustafi, Salihe
Osmanovi.

Zbijeg
22.05 FTV

Dokumentrani film Zbijeg snimljen je prema knjizi Hasana Nuhanovia u kojoj on opisuje borbu svoje porodice za goli opstanak, od momenta kada su napustili Vlasenicu u proljee 1992. godine, pa do kobnog
jula 1995. kada je vie hiljada mukaraca, djece i ena istjerano iz UN-ove baze u Potoarima i de facto
predato Ratku Mladiu u ruke. Ovo je potresna pria o tome ta se sve deavalo u skoro etiri godine izbjeglikog ivota jedne porodice. Gdje su mogli traiti spas, u bosanskim umama, opkoljenoj srebrenikoj
enklavi?! Kao da se u umi ili opkoljenom gradu moe sakriti od rata?! On te zajedno sa strahom stigne
u sekundi. Prolazi kroz zidove, ide preko planina, rijeka. Ulazi u ljudski um, u ljudska srca, u ljudske due. Smjesti se tu i nee da ode, napisao je Hasan Nuhanovi koji je preivio genocid u Srebnici u kojoj su
ubijeni njegov otac Ibro, majka Nasiha i brat Muhamed
Braco. Svi civili. Potresna pria Hasana Nuhanovia je
ujedno i pria desetina hiljada izbjeglica iz istone Bosne koje su etiri godine ivjele izolovane od ostatka
svijeta u demilitariziranoj enklavi pod zatitom UN-a.

Srebrenica u Ziyahu Gafiu


15.00 FTV

Dokumentarni film Srebrenica u Ziyahu Gafiu reditelja Nedada Begovia je pria o fotografu ija je
umjetnika i ljudska misija vezana za genocid u Srebrenici. Gafiev snani, emotivni fotografski opus o Srebrenici otvara jednu specifinu perspektivu zla koje je
uinjeno ljudima ove zatiene enklave. Naime,
Gafi, izmeu ostalog, fotografie stvari koje su ostale: kljueve, naoale, etkicu za zube, i druge line, materijalne dokaze o ivotu ubijenih koji nikako nisu vie obine stvari. injenica da ove stvari izgledaju djelimino raspadnute govori samo za sebe o tome gdje
su pronaene. Ziyah Gafi pokuava se prisjetiti
11.07.1995. i kako je to uticalo na njega, nastojei u
sebi pronai umjetniku snagu i poticaj da fotografijom podsjea na tragediju. Ovaj svjetski priznati fotograf nastoji biti svjedok vremena, jer, kako kae: sad
kad imam mogunost da neto uradim, moram to uraditi i u ime stradalih ljudi ali i u ime moje kerke Senke Latife. Film zavrava Ziyahovim rijeima: Da bi moja unuad imala bolje djetinjstvo, ja moju ker moram
dovoditi na ovakva mjesta.

Snijeg
17.30 FTV
Snijeg, 2008.

DRAMA
Reija: Aida Begi
Uloge: Zana Marjanovi, Jasna
Beri, Sadida eti, Vesna
Mai, Emir Hadihafizbegovi,
Irena Mulamuhi

Bosna, 1997. etiri ene, dvije bake, etiri djevojice, djed i djeak ive u ratom razruenom selu Slavno u blizini Srebrenice. Od stotinjak stanovnika ovog sela, oni su jedini preivjeli masakre. Tijela ubijenih nikada nisu pronaena. Razapeti izmeu svog ivota i smrti svojih najbliih,
Slavni su se nali u svijetu izmeu neba i zemlje, svijetu u kojem je prisutno i ono to naizgled
nije tu. Iako nedaleko od tranzitnog puta, Slavno je teko dostupno zbog sruenog mosta. Jedini put koji vodi iz sela je umska staza preko brijega. Uskoro padne i prvi snijeg, a selo biva
potpuno izolovano, staza preko brijega zatrpana te ivoti stanovnika u opasnosti...

Jaha osvetnik
07.51 HRT1

FIL


Moje ime je Khan


14.00 TV1/MREA

Ride Lonesome, 1959.

My Name Is Khan, 2010.

VESTERN

ROMANTINA DRAMA

Reija: Bud Boetticher

Reija: Karan Johar

Uloge: Randolph Scott, Karen Steele, Pernell Roberts, James


Best, Lee van Cleef, James Coburn

Uloge: Shakrukh Khan, Mandy Moore, Zachary Levi, Donna


Murphy, Ron Perlman

Ben Brigade je lovac na ucjene koji je upravo uhvatio traenog ubojicu Billyja Johna, a
lanovi bande otili su po pomo k njegovom ozloglaenom bratu Franku. Brigade
odlazi u Santa Cruz, a na jednoj od postaja susree poznanike,
ali i pljakae Sama Boona i njegova partnera Wida. Vlasnika postaje nema, ali tamo je njegova supruga Carrie Lane. Nedugo zatim stie koija ije su putnike pobili Indijanci koji uskoro i sami stiu i ele sa sobom odvesti Carrie dajui za nju konja kojega ona prepoznaje kao muevog...

Astronautova ena
22.40 TV1/MREA

FIL



Krletka

DRAMA/SF TRILER

The Birdcage, 1996.

Reija: Rand Ravich

KOMEDIJA

Uloge: Johnny Depp, Charlize Theron, Joe Morton, Clea Duvall,


Donna Murphy, Nick Cassavetes, Samantha Eggar

Reija: Mike Nichols

Spencer Armacost lan je nove misije na


Space Shuttleu. Strahovi njegove supruge
Jillian ostvaruju se kada ona dozna za nezgodu koja je na letjelici ugrozila ivote Spencera i njegovog kolege Strecka. Poto joj se mu uspjeno oporavlja od te kratke nesvjestice, Jillian pomisli kako je srea ipak
bila na njihovoj strani. Uskoro Streck pogine od zagonetnog modanog udara, a Spencer se pone neobino ponaati. Tada se
u Jillian probude prvi znaci sumnje, a potvrda stie kada shvati da Spencer eli neto od nje... njihovo neroeno dijete!

Albert Nobs
22.45 PINK

FIL


Albert Nobbs, 2011.

FIL



Uloge: Robin Williams, Gene Hackman, Nathan Lane, Dianne


Wiest, Christine Baranski, Dan Futterman

Armand je homoseksualac. ivi u Miamiju. U njegovom ekskluzivnom nonom


lokalu Krletka nastupaju transvestiti
meu kojima je glavna zvijezda Albert.
Armand i Albert godinama ive zajedno, kao u braku. Sve
bi bilo lijepo da Alberta ne mui strah od starenja. esto
zapada u krize i guta razne tablete. Jednog dana u njihovu raskonu kuu u Miamiju stigne mladi Val, Armandov
sin. Roen je nakon to je prije dvadesetak godina Armand
jednu no proveo s Katherine..

Memoari Anne Frank


00.15 BHT1

DRAMA

Mi ricordo Anna Frank, 2010.

Reija: Rodrigo Garsija

BIOGRAFSKA DRAMA

Uloge: Glen Klouz, Mia Vasikovska, Denet MekAtir, Donatan


Ris Majers, Filida

Reija: Alberto Negrin

Albert Nobbs se bori da preivi u Irskoj


krajem 19. stoljea, kada ene nisu bile ohrabrivane da budu samostalne.
Maskirajui se u mukarca kako bi mogla raditi kao batler u ekskluzivnom hotelu u Dublinu, Albert (Glenn Close) upoznaje zgodnog slikara i trai bijeg iz
lanog ivota koji je ivjela.



Ve odrastao Rizwan oeni hindu samohranu majku Mandiru u San Franciscu,


gdje i ive. Sve se mijenja nakon napada na Ameriku 11. septembra, kada
Rizwan bude zadran od vlasti na aerodromu u Los Angelesu, gdje ga zbog njegove nesposobnosti za normalnom
komunikacijom zadravaju, jer ima sumnjivo ponaanje.
Nakon uhienja, upoznaje Radhe, terapeutkinju koja mu pomae nositi se sa njegovom nevoljom i boleu. Odluan,
Rizwan tako poinje putovanje u susret amerikom predsjedniku Obami da skine ljagu sa svoga imena.

21.05 HRT1

The Astronauts Wife, 1999.

FIL

FIL



Uloge: Rosabell Laurenti Sellers, Emilio Solfrizzi, Panna Szurdi

Film govori o prijateljstvu Anne Frank sa


Hanneli Goslar. Njih dvije su se upoznale 1935. godine, prvog dana kole, i od
tog trenutka postaju najbolje prijateljice.
To prijateljstvo se nastavlja i nakon 42. godine, kada Anne sa obitelji odlazi u bijeg

58

TV PROGRAM

BHT1

07.00 Srebrenica,
juli 1995.
- Spisak nestalih
08.00 Vijesti
08.10 Srebrenica
1995. - 2015.,
otvoreni program
10.30 Srebrenica
1995. - 2015.,
prijenos
komemoracije
15.00 Vijesti
15.15 Srebreniki
inferno
16.00 Srebrenica
1995. - 2015.,
otvoreni
program
19.00 Dnevnik 2
19.35 Povratak kui,
dokumentarni
film

Srebrenica

subota, 11. juli/srpanj 2015.

FTV

05.50 Guber,
dokumentarni
program
06.20 Srebreniki inferno
06.55 Srebrenica 1995 2015
07.00 Vijesti
07.20 Srebrenica 1995 2015
09.30 Vijesti
09.40 Srebrenica 1995 2015
09.50 Poteno, specijal
10.25 Srebrenica 1995 2015
10.30 Srebrenica 1995 2015, komemoracija
13.35 Srebrenica 1995 2015
13.40 Zbijeg, dokumentarni
film
14.25 Vijesti

Zbijeg

Nepobjedivo srce

od 07.00
20.05 Ramazanski
dani
20.10 Glasovi Srebrenice,
dokumentarni
film
21.05 Poligon BB,
dokumentarni
program
21.35 Rat ispred kunog
praga,
BiH 20 godina
nakon rata,
strani
dokumentarni
program
22.20 Vijesti
22.35 Unutra, igrano dokumentarni
film
23.20 Neostvareni san
Kofija Annana,
strani
dokumentarni
program
00.15 Memoari Anne
Frank,
italijanski
igrani film
01.50 Pregled programa
za nedjelju

13.40
14.35 Srebrenica 1995 2015
15.00 Srebrenica u Ziyahu
Gafiu,
dokumentarni film
15.25 Otvoreni program
17.30 Snijeg, igrani film
19.10 Super Loto, prijenos
izvlaenja
19.30 Dnevnik 2
Sport
Vremenska prognoza
20.10 Pred iftar
20.15 Za one koji ne mogu
da govore, domai
igrani film
21.30 Poteno, specijal (r)
22.05 Zbijeg, dokumentarni
film
22.50 Dnevnik 3
Sport
Vremenska prognoza
23.20 Srebrenica u Ziyahu
Gafiu,
dokumentarni film
23.45 Srebrenica 1995 2015, dijaloka
emisija (r)
00.55 Srebreniki inferno
01.30 Dnevnik 2 (r)

Poteno specijal

AG
A

ZI

I emisija Poteno, urednice Duke Jurii, ima svoje specijalno izdanje, koje emitiramo u 09.50 sati. Tri prie,
tri svjedoanstva - Srebrenica, juer, danas, sutra...

08.00 Himna BiH 08.03 Svijet


tajni, serija 08.30 Sevdah i
vrijeme 09.00 Cirkus 09.10
Kuran 09.20 Osmanska
civilizacija 10.00 Hazreti Omer (r)
a., serija 10.40 Bosanski sohbet
11.00 Teanjska hronika 11.30
Damije u BiH 12.00 Glas
Amerike 12.30 Filmski pr. 14.00
Hutba 14.15 Tahavijska akida
15.00 Svijet tajni, serija 15.30 TV
Liberty 16.00 TV Mukabela 17.00
Flash vijesti 17.20 Ramazan
mjesec milosti 18.00 Hazreti
Omer (r) a., serija 18.45 Koale
19.00 Vijesti IC 19.35 Bosanski
sohbet 19.55 Prediftarski pr.
21.00 Hazreti Omer (r) a., serija
22.15 Osmanska civilizacija
23.00 Nauni forum 23.25
Autoshop Magazin 00.00 Vijesti

TV1

06.30 ivotinje izbliza,


dokumentarni
program,
1. ep. (r)
07.15 ivotinje izbliza,
dokumentarni
program,
2. ep. (r)
08.00 Kradljivac srca,
igrana serija,
103. ep. (r)
08.45 Kradljivac srca,
igrana serija,
104. ep. (r)
09.30 Kako vrijeme
prolazi,
igrana serija,
102. ep. (r)
10.15 Kako vrijeme
prolazi,
igrana serija,
103. ep. (r)

Kako vrijeme prolazi

20.15
14.00 Raj, serija
15.00 Tenis, Vimbledon,
finale
prenos
17.00 Vijesti
17.10 Ah, ta planeta!,
zabavni program
17.35 Suprotno od ljubavi,
film
19.30 Dnevnik 2
20.15 Nepobjedivo srce,
serija
21.10 Ko je kod koje,
praznici
22.15 Vajtepel
kriminalistika serija,
3. sezona
23.00 Vijesti
23.10 Tenis, Vimbledon,
pregled
00.05 Podmetnuto ubistvo,
film
01.40 Bolji ivot,
serija (r)
02.20 Raj,
serija (r)
03.05 Suprotno od ljubavi,
film (r)
04.45 Dnevnik 2 (r)
05.15 Potjera, kviz (r)

HAYAT

06.00 Ramazanski program


07.00 Mapiranje genocida,
dokumentarni pr.
10.30 Obiljeavanje 20.
godinjice genocida
u Srebrenici,
direktan prijenos
15.00 Biometeoroloka
prognoza
15.02 Vremenska prognoza
15.05 Glas Amerike:
Srebrenica,
specijalni program
16.15 Tribunal pamti:
Srebrenica, dok. pr.
16.30 ivot poslije smrti,
dokumentarni pr.
16.50 Putem spasa:
Srebrenica,
dokumentarni pr.
17.30 Prie bez sretnog
kraja, dok. program

Putem spasa
18.00 Ramazanski program
19.00 Vijesti u 7,
informativni program
19.28 Vremenska prognoza
19.29 Biometeoroloka
prognoza
19.31 Sport
19.39 Stanje na putevima
19.40 Horizonti
20.00 Ramazanski program
21.00 Izjava 710 399,
dokumentarni pr.
22.00 Muzika kutija, igrani
film
00.00 CSI Miami, serijski
program, 19. ep.
Reprizni program
Hayat TV-a
00.50 Glas Amerike Srebrenica,
specijalni
program (r)
01.55 Ramazanski
program, ilahije
02.26 Ramazansko buenje
02.46 Ramazanski program
03.15 Vijesti u 7,
informativni program
03.45 Muzika kutija, igrani
film (r)

OBN

05.50 Farhat,
crtani film
06.15 Wakfu,
crtani film
06.35 Dinofoz,
crtani film
07.00 Knjiga o dungli,
crtani film
07.25 Gladijatori,
crtani film
07.50 Avanture Hello Kitty,
crtani film
08.05 Loopdidoo,
crtani film
08.15 Zevo,
crtani film
08.40 Wakfu,
crtani film
09.00 In Magazin, magazin
09.45 Top shop
10.00 Srebrenica,
prijenos

ivot u Srebrenici

Dejana Talk Show

16.50

09.30
11.00 Srebrenica 1995. 2015. Komemoracija
i ukop rtava
prijenos
14.00 Moje ime je Khan,
film
16.30 Turistiki magazin,
Gradovi UNESCO,
dokumentarni
program
17.00 Vijesti u 17
17.15 Hazreti Omer, igrana
serija, 11. ep. (r)
18.50 Hazreti Omer, igrana
serija, ep. 12 (r)
19.00 Dnevnik TV1
19.40 Sport
19.50 Vrijeme
20.00 Turkan igrana serija,
41. ep.
21.00 Kit Kittredge:
Amerika djevojka,
film
22.40 Astronautova ena,
film
00.30 Ozbiljan ovjek, film
02.00 Ramazanski program
03.00 Dnevnik TV1 (r)
03.50 Noni reprizni
program

PINK

07.00 Pepa Pig:


Gladijatorska
akademija,
Baltazar
Speed Race
crtani serijal
09.00 Hrabri ljudi
09.30 DNK
10.30 ivot u Srebrenici 20 godina kasnije
11.00 Zehra,
serija (r)
12.00 Neobjavljene
prie
13.00 Baraka
film
15.00 Neobjavljene
prie
16.00 Info Top
dnevnik 1
16.20 Vojvotkinja
film

17.25

19.00
18.30 Info Top
dnevnik 2
19.00 ivot u Srebrenici 20 godina kasnije,
serija
19.20 Mala nevjesta
20.00 Zehra, serija
02.00 DNK
22.00 Neobjavljene prie
22.45 Albert Nobs, film


Albert Nobbs, 2011.
DRAMA
Reija: Rodrigo Garsija
Uloge: Glen Klouz, Mia
Vasikovska, Denet MekAtir

Albert Nobbs se bori da preivi u Irskoj krajem 19. stoljea, kada ene nisu bile ohrabrivane da budu samostalne.
Maskirajui se u mukarca
kako bi mogla raditi kao batler
u ekskluzivnom hotelu u Dublinu, Albert (Glenn Close)
upoznaje zgodnog slikara i
trai bijeg iz lanog ivota koji je ivjela.
00.45 Vojvotkinja, film (r)
02.45 DNK - repriza

15.00 Top Shop


15.15 Pria o Srebrenici,
dokumentarni
program
16.10 Bakina kuhinja,
kulinarska emisija
17.25 Dejana Talk Show
18.50 OBN Info
19.05 OBN Sport
19.10 In Magazin, magazin
20.00 Aaliya, indijska
serija, 158. i 159.
epizoda
20.55 Neeljene II, indijska
serija, 379. i 380.
epizoda
21.40 Braa,
igrani film
23.45 OBN Info (r)
00.05 kola sambe,
zabavni program
00.10 Astro, tarot
04.10 OBN Info (r)
04.25 uvari planete,
dokumentarni
program
05.05 OBN Info (r)
05.20 uvari planete,
dokumentarni
program

09.50 FTV

TV KAKANJ

RTRS

06.00 Nepobjedivo srce,


serija
07.00 Jutarnji program
09.00 Banjaluka
panorama (r)
Mala TV
09.20 Piplinzi,
crtana serija
09.40 Ben i Holi,
crtana serija
10.10 Oz, emisija za djecu
(r)
10.30 Puls ivota,
emisija o
zdravstvu (r)
11.00 Potjera,
kviz
12.35 Plodovi rada,
poljoprivredna
emisija
13.00 Bolji ivot,
serija

OSLOBOENJE

TV VOGOA

06.30 Srebrenica - mapiranje


genocida 10.30 Srebrenica
1995 - 2015, prijenos
komemoracije 15.00
Srebrenica trijumf zla 16.30
Srebrenike majke 17.45
Srebreniki inferno 18.00
Sedam dana u Vogoi 18.30
Put smrti, igrani film 20.00
Ramazanski program 21.30
Daleko je Tuzla, dok. film 23.30
I.R.I.B. 00.00 Tahavijska akida,
vjerski program (r) 00.30
Igrani film 02.00 Ramazanski
program 03.45 Sedam dana u
ivinicama (r) 04.30 dok.
program (r) 05.00 Ritam regije
Srebrenica (r) 05.30 Putopisi
(r)

HRT3

TVCG

TV TK

CINEMA TV

TV ZENICA

TV USK

BEHAR TV

TV SLON

TV BN

TV ATV

09.20 Obitelj neznanaca, film


11.00 Humanitarni biznis, dok.
film 11.55 Pjesma s oblaka,
dok. film 12.10 Majstori
svirai: Pregrada 12.40
Hrvatsko vodeno blago:
Plitvika jezera, dok. serija
13.35 Hrvatska policija u
Domovinskom ratu 14.30 Dva
igraa s klupe: Ljeto s
hrvatskim filmom 16.15 ivjeti
u velegradu 17.10 Guva u
Africi, film 18.45 Knjiga ili
ivot: Sedam minuta s
Kristianom Novakom (r) 18.55
Klasika mundi 20.00 Punom
parom, Osvjeenje, dramska
serija 21.00 Ta divna splitska
no, film 22.40 Carpe diem
22.50 Generacija Y: Tipovi
prehrane

08.00 Alternativna medicina,


dok. program (r) 09.00 Pismo,
glava (r) 10.00 Vijesti 10.05
Srebrenica 2015. 13.00 Pria o
Srebrenici, dok. program
13.40 62, dok. film 14.40
hava, ivot poslije smrti, dok.
program 15.00 Vijesti 15.10 U
dolini heroja, dok. film 16.20
Prijedorska polja smrti, dok.
film 18.00 Autoshop magazin
18.30 Srebrenica, dok program
19.00 Dnevnik 1 19.30 Vrata
tajne 20.00 Iftarska besjeda
20.15 Ramazanski program
21.15 Turkan, serija 22.15
Vijesti 22.20 Igrani film

07.00 Jutarnji program 10.00


Vijesti 11.00 Kad proetam
Crnom Gorom 12.00 Vijesti
12.05 TV arhiv 12.50 Muzika
13.00 Program za djecu 13.35
Muyika 14.00 Vijesti 14.05 Kroz
kljuaonicu: adolescencija
15.00 Muzika 15.15 Sat
dijaspora 15.30 Dnevnik 1
15.45 Mozaiku 16.30 Njego
vatre, pozorina predstava
17.50 Zapis: dip reli
montenegro trofej 19.00 Sat
dijaspora 19.30 Dnevnik 2
20.05 Hronika djeijeg festivala,
kotor 20.35 Zato si tako tuan,
tv drama 21.40 Art magazin
22.10 Dnevnik 3 22.40 Sat
dijaspora 23.00 Koarka () b u
20: finale, snimak 00.30 Tv
arhiv 01.00 Sat dijaspora

08.25 Pregled programa 09.00


Sahar program IRIB TV 12.00
Glas Amerike 13.45 RTV
IZBIR Ramazanski program
14.00 Srebrenica 1995., 2015.
15.01 Vremenska prognoza
16.16 Srebrenica 1995., 2015.
17.01 Vremenska prognoza
17.15 Srebrenica 1995., 2015.
19.15 Hazreti Mejrem 19.48
Vremenska prognoza 20.00
Sahar program IRIB TV 22.09
RTV IZBIR Ramazanski
program 00.00 Pregled
programa za nedjelju

07.05 Program o Srebrenici


11.00 Potoari: Prijenos
komemoracije 13.00 Srebreniki
inferno 13.15 Putem spasa, dok.
program 13.45 Peat u vremenu:
Haimova jama 14.15 Srebrenica
zemlja zloinaca 14.30
Srebrenica izvan razumne sumnje
15.15 Srebrenica slide show
15.30 Kolona za ubijanje 15.45
Srebreniki inferno 16.00
Dnevnik 1 16.15 Srebreniki
inferno 16.30 Peat u vremenu:
Presuda meunarodnog suda
pravde 17.15 Bosanski ilim, dok.
program 17.45 Fatima, dok.
program 18.15 ekajui kandilje,
otvoreni ramazanski program
19.00 Dnevnik 2 19.30 ekajui
kandilje 21.05 Program o
Srebrenici 00.00 Dnevnik 2 (r)

15.02 Blok ozbiljne muzike


16.00 Teletrgovina... 16.20
Blok ozbiljne muzike 17.45
Bosnalijekov kutak 18.00 Crno
i bijelo, vikend izdanje 18:30
Vremenska prognoza 18.45
Teletrgovina... 19.05 Na prvi
susret, bio je na rastanak...
19.15 Blok ozbiljne muzike
20.04 Eh moj babo, gdje si
sad? 20.23 Pred iftar, vjerski
program 21.00 TV Liberty,
specijalno izdanje 21.30 Blok
ozbiljne muzike 22.00
Srebrenica: Mesud Selimovi
22.10 Blok ozbiljne muzike
23.00 Slon extra Info 23.12
Blok ozbiljne muzike

07.00 Dobro jutro/muziki


spotovi 08.10 Zemlja i
sloboda, film 10.00 Jesenja
sonata, film 11.40 Tiina, film
13.10 Pruni radnici, film
14.50 Sedmi peat, film 16.20
Kolja, film 18.05 Kroz tamno
staklo, film 19.35 CTV Promo
19.50 Jedan dan na Drini, film
20.10 Kompletno tijelo, film
21.40 Kino Classics, film
23.50 Light Sleeper, film 01.30
Pucnjava, film 02.50 Prince of
Darkness, film 04.30 Sa
Music/Noni ritam

06.30 Jutarnji program 08.00


Majka-r, serija 12.00 Novosti
12.20 Goli ivot 14.15
Dokumentarni program 15.20
Pisma iz Herceg Novog 16.00
Dnevnik 1 16.20 Hotel Maldivi,
realty show 18.20 Akademci,
serija 19.30 Dnevnik 2 20.00
Hotel Maldivi, realty show
02.00 Satelitski program

08.55 Najava programa 09.00


Zenica danas (r) 09.30 VOA (r)
10.00 Dan alosti - specijalni
program 18.20 TV Zenica
oglaava 19.00 Vijesti Stanje
na putevima, vremenska
prognoza 19.10 Uivanje u
svakodnevnom ivotu sa Joyce
Meyer 19.40 TV Zenica
oglaava 19.45 Ramazanski
program 21.00 Kit Kittredge:
Amerika djevojka, film 22.40
Vijesti (r) 22.50 TV Zenica
oglaava 23.10 Intervju 00.00
Odjava programa

07.00 Svijet poljoprivrede


08.00 Jutarnji program 10.00
Krv nije voda, serija 10.50 Krv
nije voda, serija 11.30 Krv nije
voda, serija 12.10 Krv nije
voda, serija 13.15 Teletrgovina
14.00 Vee sa Ivanom
Ivanoviem (r) 16.00
Rekreativno sa D. Tepi (r)
17.00 Porodine tajne, serija
18.00 Sinelii, serija 19.00
ATV vijesti 20.00 Vee sa
Ivanom Ivanoviem 21.30 Film
23.20 CSI Miami VIII, serija
00.20 Noni program

TV PROGRAM

OSLOBOENJE subota, 11. juli/srpanj 2015.


HRT1

HRT2

RTS

07.14 TV kalendar
07.25 Eko zona (r)
07.51 Jaha osvetnik,
ameriki film
- ciklus klasinog
vesterna (r)
09.04 Normalan ivot
09.53 Kuni ljubimci
10.27 Vrtlarica: Produktivni
vrt (r)
10.56 Slavna svjetska
kupalita: Brighton,
dokumentarna
serija (r)
11.43 TV kalendar
12.00 Dnevnik 1
12.15 Sport
12.18 Vrijeme
12.20 HAK - promet info
12.24 Radiobuntovnica,
ameriki film (r)
13.52 Prizma multinacionalni
magazin
14.41 Indijski ocean sa
Simonom Reeveom:
Od Kenije do
Somalilanda, dok.a
serija (r)
15.40 Skica za portret (r)
15.44 Nikolaj i Julie,
serija (r)
17.16 HAK - promet info
17.22 Provodi i sprovodi,
serija (r)
17.54 Lijepom naom:
Donji Miholjac (r)
19.00 Dnevnik 2
19.52 Vrijeme
19.55 LOTO 7/39
20.00 Tijardovi, dok.
serija (r)
21.05 Krletka, ameriki film
23.02 Dnevnik 3
23.12 Sport
23.18 Vrijeme
23.28 Motel Bates,
serija (r)
00.56 Jaha osvetnik,
ameriki film
- ciklus klasinog
vesterna (r)
02.06 Kulturna batina:
Kneev dvor (r)
02.21 Kulturni Kolodvor (r)
03.01 Tijardovi, dok.
serija (r)
03.59 Normalan ivot
04.44 Eko zona (r)
05.08 Vrtlarica: Produktivni
vrt (r)
05.36 Prizma - multinacionalni
magazin

05.55 Generalna pica zastava, himna


06.00 Juhuhu
TV vrti:
Juhuhu
Moomini, crtana
serija
09.00 Kronike Matta
Hattera, serija za
djecu
09.25 Pipi Duga arapa,
serija za djecu
09.50 Martin Misterija,
serija za djecu
10.15 T3I - Tri istraitelja i
tajna otoka kostura,
njemaki film za
djecu
11.45 Dinastija, serija
12.30 Smonica u vrtu,
dok. serija (r)
13.00 Vrhunska hrana iz
puba, dokumentarna
serija (r)
13.30 Jela na aru Darrena
Robertsona, dok.
serija (r)
14.00 Strani igrani film
16.10 Dva i pol mukarca,
serija (r)
17.00 Volim Hrvatsku (r)
18.15 Ludnica u
Clevelandu, serija (r)
18.40 Svaki dan dobar dan:
Ranko Rajovi - novi
pogled na razvoj
djeteta
19.10 Juhuhu
Kapetan Clark, crtana
serija (r)
Juhuhu
Tobijin putujui
cirkus, crtana serija (r)
Juhuhu
Lijeni grad, serija
Juhuhu
20.00 Guti su guti: Mali
Ston
21.00 Uvijek je sunano u
Philadelphiji,
humoristina serija
21.25 Vrijeme na Drugom
21.30 Dvorci i palae
Europe: Dolina rijeke
Loire u Francuskoj,
dok. serija (r)
22.25 Vjetar i lav, film
00.25 Obitelj Borgia, serija
01.20 Worldclass
Bartender of the Year
2014.
01.45 Noni glazbeni
program - spotovi

08.00
08.30
09.00
09.06
10.00
10.05
11.00
11.04

DISCOVERY

07.15 Peta brzina 08.10


Fantom vorks: Restauracija
klasinih automobila 09.05
Tragom aukcija 10.50
Zaboravljeni prtljag na aukciji
11.40 Akvarijumi 14.25
Moni brodovi 15.20 Maine
na vrhuncu moi 16.15
Ekstremni kolekcionari 17.10
Blago sa sporednih puteva
18.05 Kako se pravi 19.00
Izrada vrhunskih automobila
20.00 Nemogui graditeljski
poduhvati 21.00 Temelji
metropola 22.00 Brzi i glasni
23.00 Ulini trkai

VIASAT HISTORY

08.50 Znaajna eljeznika


putovanja po Evropi 11.00
Zaboravljene fotografije iz
Prvog svjetskog rata 12.05
Koloseum 12.55 Drevni Egipat:
ivot i smrt u Dolini kraljeva
14.00 Tajne prekrivene
prainom 15.00 Zaboravljene
kraljice Egipta 16.05 Tragina
sudbina ruskih princeza 17.10
Moderne ene 17. vijeka 18.10
Sposoban da vlada: kako su
kraljevske bolesti mijenjale
istoriju 19.05 Lovci na Biblije
20.00 Istraitelji avionskih
nesrea iz Drugog svjetskog
rata 20.50 Mrana harizma
Adolfa Hitlera 21.45 Lovci na
mitove 22.40 Misterije u
muzeju 23.35 Zaboravljene
kraljice Egipta

N. GEOGRAPHIC

07.05 Najtee preivljavanje


08.50 10 najveih
megaudovita 10.40
Najnevjerovatnije fotografije
Nacionalne geografije 11.05
Istrage vazduhoplovnih
nesrea 12.05 ira slika sa
Kalom Penom 13.00
Zemljotres na Everestu 14.00
Opaka tuna 15.00 Zlato iz
ledene vode 16.05
Poigravanje s mozgom 4
16.30 Poigravanje s mozgom
4 17.05 Hakovanje sistema
18.00 T-reks, savrena
maina za preivljavanje
19.00 Autopsija T-reksa
21.00 Velike migracije 22.00
Velike migracije 23.00 Velike
migracije

ANIMAL PLANET

06.00 Posjed
merkata/sljedea generacija
06.25 Akvarijumi 10.55
Deset najsmrtonosnijih zmija
11.50 Smrtonosno pojilite
12.45 amvari: ivot u
divljini 13.40 Ta prelijepa
Afrika 14.35 ivotinjske
bande 15.30 Eho i slonovi
Amboselija 16.25
Smrtonosno pojilite 17.20
amvari: ivot u divljini
18.15 Smrtonosna ostrva
19.10 ivotinjske bande
20.05 Eho i slonovi
Amboselija 21.00 ovjek-lav
21.55 Deset
najsmrtonosnijih zmija 22.50
Crni decembar 23.45
Akvarijumi

11.30
11.56
12.00
12.35
12.40
13.00
13.15
13.25
13.30
14.00
14.15
15.00
15.10
15.50
16.00
16.00
16.50
18.05
18.30
19.00
19.30
20.05
21.00
21.30
22.00
22.45
23.15
23.40

Jutarnji dnevnik
Jutarnji program
Vijesti
ikina arenica
Vijesti
ikina arenica
Vijesti
Restorani
zalogaji
Na slovo na slovo (r)
Mali dnevnik (r)
Graanin, info
Datum
Srbija na vezi: tesla (r)
Dnevnik
Sport plus
Vrijemetanje na
putevima
U hodu (r)
Gastronomad (r)
Vi i Mira Adanja Polak
Vijesti
Knjiga utisaka
Verski kalendar (r)
Vijesti
Selo gori, a baba se
elja, serija (r)
Una saga Serbica (r)
Skiatos (r)
Kvadratura kruga
Slagalica, kviz
Dnevnik
Selo gori, a baba se
elja, serija (r)
Bez vize
Za sva Vrijemena
TV lica...
Mjera za muziku
Svijet sporta
Medalje zauvijek

TVSA

FACE TV

AL-JAZEERA B. N1

07.00 Srebrenica 2015.


08.00 Obiljeavanje 20.
godinjice genocida
nad Bonjacima
Srebrenice i ukop
identifikovanih rtava
genocida, specijalni
program
10.30 Srebrenica 2015:
Komemoracija i
vjerski program,
uivo
14.30 Ti si moj svjedok Galerija Srebrenica,
dok. program
15.00 Ipak ivot, dok.
program
15.30 Sarajevska hronika,
informativni program
16.00 Vijesti TVSA
16.05 Bosanke, dok. film
17.25 Mar smrti, put
slobode, dok.
program
18.30 Dnevnik TVSA
19.00 Zloin i kazna, dok.
film
20.15 Ramazanski program
21.30 Daleko je Tuzla, dok.
film
23.35 Izvan razumne
sumnje, dok.
program
00.25 Ti si moj svjedok Galerija Srebrenica,
dok. program (r)
00.55 Dnevnik TVSA (r)
01.25 Ramazanski pr. (r)
02.25 Program za sehur
02.55 Odjava programa

08.00 UzBuenje,
jutarnji program
11.00 Telop
Srebrenica
11.45 Vijesti
12.00 Srebrenica
- 20 godina
od genocida
14.00 Daleko je Tuzla dokumentarni
film
16.15 Hz. Omer,
serijski program
23. ep. (r)
17.00 Mavi Kelebek,
serija, 24. ep. (r)
18.00 Dokument CD-a,
dokumentarni
film
18.50 Hag: Srebrenica
genocid
19.15 Dnevnik
20.00 Da ti poe AH...
21.00 Mavi Kelebek,
serija, 25. ep.
21.45 Srebrenica
survivors
- svjetska premijera
23.15 Hz. Omer,
serijski program
24. ep.
00.00 Kraka polja dokumentarni
film
01.00 7 na Face
01.15 Dnevnik (r)
02.00 Da ti poe AH...
04.00 Kraka polja dokumentarni
film

08.00 Prie s Istoka, 20.


ep.
08.30 Recite Al Jazeeri,
interview
09.00 Linije razdvajanja,
32. ep.
09.30 Vijesti: 20 godina
Srebrenice
10.00 Vijesti: 20 godina
Srebrenice
11.00 Vijesti: 20 godina
Srebrenice
12.00 Vijesti: 20 godina
Srebrenice
13.00 Vijesti: 20 godina
Srebrenice
14.00 Vijesti: 20 godina
Srebrenice
15.00 Vijesti: 20 godina
Srebrenice
16.00 Vijesti: 20 godina
Srebrenice
17.00 Recite Al Jazeeri:
Geoffrey Nice,
interview
17.30 Preivjeli,
dokumentarni
program
18.00 Vijesti
19.05 Moj ivot, 12. ep.
20.00 Vijesti
21.00 Vijesti
21.30 Aljazeera Business
22.00 Vijesti
23.05 Aljazeera Business
23.30 Recite Al Jazeeri:
Geoffrey Nice,
interview
00.00 Vijesti
00.30 Aljazeera Business

07.00
07.30
08.00
08.30
08.45
09.00
09.30
10.00
10.30
11.00
12.00
13.00
13.30
14.00
14.05
15.00
15.05
16.00
16.05
16.30
17.00
17.05
17.30
18.00
18.05
19.00
19.35
20.00
20.30
21.00
21.30
22.00
22.30
23.00
00.00

59

Dnevnik (r)
Sport klub vijesti
Dnevnik (r)
Scena & Infobiz (r)
Horizonti (r)
Dnevnik (r)
Zelene grane (r)
Dobro u ljudima (r)
DW Euromaxx (r)
CNN newsroom
Pressing (r)
DW Shift (r)
Zelene grane (r)
N1 info vijesti
Pressing
N1 info vijesti
Horizonti
N1 info vijesti
Bit TV omnibus
DW Euromaxx (r)
N1 info vijesti
Scena sedmini
pregled
Cuda koja je stvorio
ovjek (r)
N1 info vijesti
Horizonti
Vijesti 5
Neobicne kulture (r)
Bit TV omnibus (r)
Dobro u ljudima (r)
Vina Croatia (r)
Scena sedmini
pregled (r)
CNN News room
simulcast
Best of Quest uivo
CNN
Golf weekly
Sport klub vijesti

EUROSPORT

EUROSPORT 2

SPORT KLUB

ARENASPORT 1

ARENASPORT 2

07.00 Plivanje
08.30 Atletika
13.00 Biciklizam,
Tour of France
14.00 Biciklizam,
LeMond on Tour
14.15 Biciklizam,
Tour de France,
uivo
17.45 Biciklizam,
LeMond on Tour
18.00 FIA touring car,
Porto,
Portugal
19.00 Speedway
22.00 Biciklizam,
Tour of France
23.00 Konjiki
sport
00.15 Biciklizam,
Tour of France
01.15 Speedway

08.00 Fudbal,
EP U-19,
Grka
09.30 Fudbal,
Univerzijada,
uivo,
polufinale
11.30 Australijski
fudbal
14.15 Fudbal na
pijesku,
SP Portugal,
uivo

06.00 CONCACAF Gold


Cup: Honduras Panama
08.00 Max Bet Vijesti
08.30 TWS
09.30 Wimbledon
STUDIO
10.00 Wimbledon Pregled
dana 11
11.30 Wimbledon STUDIO,
direktno
12.30 Grand Slam
Wimbledon,
direktno
15.00 Grand Slam
Wimbledon finale
(), direktno
17.00 Grand Slam
Wimbledon finale
(M) dubl,
direktno
19.00 Grand Slam
Wimbledon finale ()
dubl, direktno
22.00 Wimbledon Studio,
direktno
23.00 Max Bet Vijesti
23.30 Wimbledon Pregled
dana 12
00.30 CONCACAF Gold
Cup: Canada Jamaica, direktno
02.20 Svijet fudbala
03.00 CONCACAF Gold
Cup: Costa Rica - El
Salvador,
direktno
05.00 Grand Slam
Wimbledon
finale

08.00 Automotosport
Indycar: Fontana
pregled
09.00 Koarka, Srpska liga:
Finale Crvena Zvezda
- Partizan
10.30 Planet Win News
11.00 Odbojka, Grand Prix:
Rusija - Sad
13.00 Fudbal, Hrvatska
liga: Inter Z. - Rijeka
15.00 Fudbal, Brazilska
liga: Corinthians Atletico Pr
17.00 Fudbal, Liga Evrope:
1. kolo kvalifikacija
ukaricki - Domale
19.00 Odbojka, Grand Prix:
Rusija - Srbija,
prenos
21.00 Automotosport Wrc
Poland: Pregled
Relija
22.00 Odbojka na pijesku:
Gstaad Finale ()
00.00 Planet Win News
23.30 Fudbal,
Brazilska liga:
Gremio - Vasco
prenos
01.30 Hokej NHL:
Finale Chicago Tampa Bay
03.30 Fudbal,
Jelen Super liga:
Best Of
05.30 Fudbal, International
Champions Cup: La
Galaxy - Club
America, prenos

08.00 Odbojka
Grand Prix:
Srbija - Turska
10.00 Box:
Walters - Marriaga
11.20 Live 11:30 Formula 3
Zandvoort Race 1
12.00 Ameriki fudbal,
NFL:
Season Review
Cincinnati Indianapolis
14.30 Rukomet,
EHF liga ampiona:
Best Off
Rhein Necker Lowen
- Pick Szeged
16.00 Live 16:00
Odbojka na pijesku:
Gstaad finale ()
17.00 Formula 3
Zandvoort Race 1
18.00 Koarka,
srpska liga:
Crvena Zvezda Partizan
Game 3
20.00 Kotv Weekly Magazin:
20.30 Live 20:30
Mma Efc
22.30 Box
Top Rank:
Timothy Bradley Jessie Vargas
00.00 Ameriki fudbal,
NFL:
Season Review
Baltimore Pittsburgh

Australijski fudbal
11.30

Tour de France
22.00

UNIVERSAL

07.20 Misterije Hejvena


08.20 Skandal 09.20
Kraljevski bolesnici 10.20
Ubistva u Midsommeru
12.20 Monk 13.20
Dojlova republika 14.20
Skandal 15.20 Kraljevski
bolesnici 16.20 Ubistva u
Midsommeru 18.20 Monk
19.20 Dojlova republika
20.20 Djevojka na tajnom
zadatku 21.20 Doba
sutranjice, igrani film
23.10 Havaji 5-0 01.10
Djevojka na tajnom
zadatku 02.10 Kraljevski
bolesnici 03.10 Skandal
04.05 Misterije Hejvena
05.00 Monk

20.00 Biciklizam,
Tour de France
21.00 FIA touring car,
Porto,
Portugal
22.00 Fudbal,
EP U-19,
Grka
23.00 Biciklizam,
Tour de France
00.00 Fudbal na pijesku,
SP Portugal
01.30 Fudbal, MLS,
uivo,
Orlando City SC
- FC Dallas

TV1000

07.20 Porodica
Kremenko, film 08.50
Stjuardese u akciji, film
10.15 Mali vojnici, film
12.05 Kralj ribara, film
14.20 Hladna planina, film
16.50 Istina o arliju, film
18.30 Zamalo poznati,
film 20.30 Skok, film
22.15 Nastanak Hanibala,
film 00.30 Summer Sex
Job in Guadaloupe, film
02.00 Letnji poslovni seks
u Gvadalupeu II, film

FOX LIFE

07.40 Provodadija za
milionere 09.25 Otac
djeteta (r5) 11.40 Ne
vjeruj kominici iz stana
23 12.35 Prave Domaice
Okruga Oran 13.30
Zaposli manekenku 14.25
Ljubavnice 15.20
Ljubavnice 16.15
Vonderlend 17.15 udni i
usamljeni 17.40 Mlaa
18.10 Djevica Dejn 20.00
Vjetice iz Ist Enda 20.55
Preljuba 21.50 Preljuba
22.45 Salem 23.45 Runa
Beti (r3) 02:20
Ponedjeljkom ujutro

FOX CRIME

07.30 Inspektor
Kolijandro 09.40 Red i
zakon 10.25 Monk 11.15
Monk 12.05 King 12.55
Tihi svjedok 14.00 Red i
zakon 14.50 Medijum
15.40 Medijum 16.30
King 17.20 Transporter
18.15 Transporter 19.15
Transporter 20.10 Naplata
21.05 Naplata 22.00
Naplata 22.55 Zloinaki
umovi 23.45 Zloinaki
umovi 00.40 Inspektor
Kolijandro 02.45 Red i
zakon 03.30 Tihi svjedok

HBO

09.00 Sredina Kako


izdresirati zmaja 2, film
11.50 Dvanaest boinih
drvca, film 13.15 Dobra
godina, film 15.15 Bill
Maher: Uivo iz
Washingtona, film 16.20
Kako izdresirati zmaja 2, film
18.00 Hollywood: Na
snimanju, 24. ep. 18.30
Dvanaest boinih drvca,
film 20.00 Jackass: Zloesti
djedica, film 21.30 Pregled
proteklog tjedna s Johnom
Oliverom, ep. 15, serija
22.00 Epizode IV, 2. ep.
22.30 Prolazna slava 4. ep.
23.00 Od klinke do komada,
film 00.35 Najgora no u
ivotu, film 02.10 Svita, 3.
ep. 02.35 Svita, 4. ep.

CINESTAR

09.00 Thunderbirds, igrani


film 10.38 arobni Mike
XXL, dok. film 10.41
Filmske vijesti 11.01
Kraljevi i ja 2:Kraljevsko
vjenanje, igrani film 12.39
Filmske vijesti 13.00 Bilo
jednom na srednjem
zapadu, igrani film 15.00
Prvi grijeh, igrani film 16.59
Filmske vijesti 17.15 Zrak
koji diem, igrani film 18.54
arobni Mike XXL, dok. film
18.57 Filmske vijesti 19.14
U sjeni prolosti, igrani film
21.03 Malci, dok. film 21.11
Filmske vijesti 21.30 Push,
igrani film 23.26 Filmske
vijesti 23.45 Toka pucanja,
igrani film 01.12 Filmske
vijesti

OSLOBOENJE

Zrinjski zavrio nastup u Evropi

SARAJEVSKO IZDANJE

Marinovi ali za proputenim

subota, 11. juli/srpanj 2015.

45. strana

rijeb BHT Premijer lige za sezonu 2015/16.

VJEITI DERBI U 11,


MOSTARSKI U 13. KOLU

Parovi 1. kola
Travnik - iroki Brijeg, Sarajevo - Drina, Zrinjski - Olimpic, elik - Sloboda, Rudar Prijedor - Mladost (DK), Slavija - Vele, Borac eljezniar, Radnik - Vitez.

Mladi koarkai
ubjedljivo poraeni

Sarajevo u odbranu titule kree protiv Drine na Koevu, dok e eljo na megdan Borcu u Banju Luku
Voljom rijeba za narednu sezonu BHT Premijer lige, odranog juer u Vogoi, najvei derbi bh. fudbala igrat e se u 11. kolu, kada e eljezniar ugostiti
aktuelnog prvaka nae zemlje
Sarajevo. Mostarski derbi izmeu Velea i Zrinjskog na rasporedu je u 13. kolu u Vrapiima.

Koevo zauzeto
Sarajevo i Drina zbog koncerta Dine Merlina na koevskom
stadionu nee moi odigrati svoj
duel 1. kola BHT Premijer lige u
predvienom terminu (25. juli) nego e u dogovoru sa Takmiarskom komisijom N/FSBiH morati pronai novi termin.

Dino Selimovi i Haris Alihodi: eljo u 11. kolu doekuje Sarajevo

klubovi iz istih gradova ili kantona, odnosno elik i Mladost


Doboj Kakanj, eljezniar i Sarajevo, Vitez i Travnik, te Vele
i Zrinjski. rijebano je po Bergerovom sistemu (1-9, 2-10, 3-11,
4-12).
Prvo kolo u novoj sezoni na
rasporedu je 25. i 26. jula, a bordo tim e na Koevu ugostiti
Drinu, dok e tim sa Grbavice
imati teko gostovanje kod Borca u Banjoj Luci, a aktuelni
osvaja Kupa BiH Olimpic e u

POSLJEDNJE VIJESTI

SPONZOR DNEVNE VAKTIJE

POGINUO MOTOCIKLISTA - U tekoj saobraajnoj nesrei, koja se dogodila juer na magistralnom putu Banja Luka - Jajce, u mjestu
Brenica, poginuo je motociklista iz eke Miroslav Zoul (1973). U CJB Banja Luka su potvrdili da se motociklist sudario s automobilom
BMW kojim je upravljao R.S. iz irokog Brijega, javila je Fena
VOZ NALETIO NA KOMBI - Jedna osoba je poginula, a druga povrijeena kada je voz naletio
na kombi kod Kanfanara u Istri. Povrijeena
osoba prevezena je u bolnicu u Puli. Okolnosti
nesree za sada nisu poznate, javila je Srna.
MAMII NUDE KAUCIJU - elni ljudi zagrebakog Dinama braa Zdravko i Zoran Mami,
koji se nalaze u istranom zatvoru zbog zloupotrebe poloaja, mita i utaje poreza, za odbranu sa slobode ponudili su kauciju od sedam miliona kuna (oko 923.000 eura. Za
Zdravka Mamia ponuena je kaucija od pet
miliona kuna (oko 660.000 eura), a za njegovog brata Zorana dva miliona (oko 264.000
eura), prenose hrvatski mediji.

1. kolu gostovati kod Zrinjskog


u Mostaru.
Dino Selimovi, direktor Sarajeva, istakao je zadovoljstvo rijebom.
- Ova sezona e biti potpuno
drugaija od prethodnih i sigurno da nas oekuje puno posla. Ne elimo nita obeavati, ali
sigurno da bi bilo lijepo da osvojimo bar jedan trofej, no prije
svega elimo da budemo u vrhu
i izborimo novi izlazak u Evropu, rekao je Selimovi, koji je na-

Bordo tim
nadigrao Mladost
Na stadionu u Doboj-Kaknju u prijateljskom meu prvak nae zemlje Sarajevo
slavio je juer nad novim premijerligaem,
domaom ekipom Mladosti, rezultatom
2:1. Sarajlije su povele u 45. minuti golom Jezerkia, nakon asistencije Anuia. Mladost je poravnala u 57. minuti
preko Ramovia, da bi konanih 2:1 postavio Anui u finiu susreta. M. K.

Historijska sezona
Nakon ispadanja iz Evopske lige od slovakog Spartaka, ekipa
Olimpica u potpunosti se sada
okree domaem takmienju.
- Iza nas je historijska sezona,
a imamo elju da je ponovimo, no
ako ne osvojimo trofej, vjerujem
da moemo izboriti plasman u
Evropu, rekao je predstavnik vukova Edin Prljaa.
J. TAJI

Tuka nastupa u Madridu


Najuspjeniji bh. atletiar Amel Tuka
danas e nastupiti na 33. IAAF World
Challenge mitingu u Madridu.
- ao mi je to nisam u Bosni, sa svojim
narodom na kojeg sam jako ponosan. Ja
u na dostojanstven nain obiljeiti 20 godina od genocida u Srebrenici i u Madridu
u trati za sve nevine rtve ubijene u zatienoj zoni Srebrenica i za preivjele ljude herojskog Podrinja, kae Tuka.

WIMBLEDON

okovi u finalu protiv Federera


Ovogodinji Wimbledon
stigao je do svoje zavrnice.
Najbolji srbijanski teniser
Novak okovi sa 3:0 u setovima (7:6(2), 6:4, 6:4) juer je
nadigrao Francuza Richarda Gasqueta, moglo bi se rei, lake od oekivanog.
Snaan otpor 20. teniser
svijeta je pruio u prvom
setu koji je okovi rijeio sa
7:6. Nakon to su stigli do rezultata 6:6, uao je Francuz
u seriju greaka, poslao lopticu jednom i u mreu, pa je
Srbijanac imao jo dva servisa da privede set kraju u
svoju korist. Drugi set je donio ci je lim svo jim to kom

Reuters

rijebanje je bilo poludirigovano, tako da su klubovi koji su


podnijeli zahtjev za razdvajanje
po automatizmu i abecednom
redu u rasporedu dobili brojeve
zavisno od brojeva koje su prethodno dobili iz podnesenih zahtjeva, pa je tako udovoljeno zahtjevima osam klubova. To su

Foto: D. HAJDARBAI

Poludirigovani rijeb

javio da e Sarajevo traiti odgodu mea sa Drinom, jer oekuje da e izboriti plasman u tree pretkolo Lige prvaka, te e
igraima trebati odmor.
U taboru eljezniara takoer
su zadovoljni rijebom, ali e i
plavi s Grbavice traiti odgodu
mea prvog kola protiv Borca.
- Raspored nam ide naruku,
no nikome nee biti lako. U
prvom kolu imamo teko gostovanje kod Borca, ali s obzirom
na to igramo u Evropskoj ligi, sa
predstavnicima Borca smo razgovarali o odgodi mea, bar za
dan ili dva, kazao je Alihodi,
koji se nije elio osvrtati na vjeiti derbi, jer smatra da ima
mnogo vremena do 11. kola.

Mlada koarkaka selekcija BiH nije se


uspjela plasirati u drugi krug Eurobasketa A divizije, do 20 godina. Nai mladi koarkai su u posljednjem kolu Grupe A poraeni od Hrvatske rezultatom 77:61.
U naem timu istakli su se Nedim Buza
i Imran Polutak sa po 19 poena (uz 12 skokova Polutka), dok su Hrvate predvodili Tomislav Gabri sa 29 koeva i Domagoj Bonjak, koji je ubacio 17 poena.
M. K.

okovi eliminisao Francuza

vodstvo okovia koji jednostavno nije posustajao, a


uspio je vrlo brzo spasiti i
dvije break-lopte. Kada je
Novaku proradio i forehand,
bi lo je ja sno da od bra na
Francuza nee dugo moi
odo li je va ti. Dru gi set je
okonan pobjedom okovia 6:4, ba kao i posljednji za
ukupnih 3:0 i plasman u finale turnira.
U drugom polufinalnom
duelu vicarac Roger Federer
sla vio je pro tiv Bri tan ca
Andya Murraya sa 7:5, 7:5 i
6:4 u setovima plasiravi se
tako u finale gdje ga eka
M. K.
okovi.

D N E V N A

R a m a z a n

DAN

ZORA

IZLAZAK
SUNCA

24

2:46

5:07

28. kolo

nezvanian izvjetaj

23
89
4
61
42
90
49

34
59
18
55
52
41
75

72
38
50
56
11
19

26
13
30
10
12
81

82
70
28
20
54
57

3
5
86
47
37
78

16
22
14
2
46
87

Bingo 37+ dva dobitnika 7.439,75 KM,


kartice kupljene u Mostaru i Ilijau
Deseterac: 11 dobitnika po 1.127,25 KM,
Peterac: 4.098 dobitnika po 7,55 KM

JACK POT u narednom kolu oko:

1.402.000 KM

BINGO PLUS: 8 0 7 0 0 2

VA K T I J A

PODNE

14 3 6 .

IKINDIJA AKAM/
IFTAR

JACIJA

12:53 16:57 20:36 22:36

BANJA LUKA 1,5,9 / BIHA 6,10,14 / BIJELJINA -7,-3,0 / BRKO -5,-2,2 / CAZIN 6,10,14 / GORADE -3,-2,-1 / KONJIC 1,2,3 / KUPRES 4,5,5 /
MAGLAJ -1,1,4 / MOSTAR 1,2,4 / SANSKI MOST 4,7,11 / SREBRENICA -4,-3,-3 / TEANJ -1,2,5 / TRAVNIK 2,3,4 / TUZLA -4,-1,2 / ZENICA 1,2,3

Pogledi 61

11. juli/srpanj 2015. OSLOBOENJE

stavlja veto. Oni su naveli da su se


o smjernicama za ponaanje multinacionalnih snaga paljivo konzultirali s Yasushijem Akashijem,
civilnim efom mirovne misije
UN-a, koji daje suglasnost za svaki pojedinani napad u BiH. Ali,
ubudue e strategiju na terenu,
kada se da dozvola za energinu
akciju, odreivati francuski i britanski general. General Bertnard
Janvier, glavni komandant mirovnih snaga UN-a, bit e zaduen
za novi borbeni kontingent sveukupno, dok e njegov zamjenik
u Bosni Rupert Smith imati taktiku kontrolu na terenu. Potpuna
odgovornost bit e na Janvieru, a
kada se pritisne zeleno dugme,
komanda prelazi na Smitha, rekao
je dunosnik UN-a u Zagrebu.

8. juli 1995, subota

Reuters

HAMZA BAKI
UN, nakon mar ta 1993.
godine, ponovo polau ispit
u Srebrenici... Dovoljno
je, naime, bilo ovakav
Unprofor dovesti u situaciju
da neto mora da uini,
pa da Gali aurno reaguje
i izjavi kako je vrijeme
za povlaenje...
vremenija teledirigirana letjelica za izvianje, Predator.
* Izaslanik Evropske unije Carl
Bildt otputovao je jue, 5. jula u
Bosnu da bi podstakao mirovni
proces, dok je Francuska preporuila posredniku da razgovore
obavi sa svim zaraenim stranama, ukljuujui izolirane bosanske Srbe, javlja Reuters.

7. juli 1995, petak


* Civili su jue ginuli i u Srebrenici. Ubijene etiri, a ranjeno 18
osoba. Neprijatelj je posebno granatirao naselja Sueska i Potoari. U poslijepodnevnim satima
pojaao je napade na zatienu
zonu, a na meti se nala i baza UN-a
u Potoarima. I goradanska naselja i linije odbrane grada bili su
izloeni etnikim napadima.
* Francuski ministar odbrane
Charles Million: Mora se donijeti hitna odluka za podizanje odbrane Sarajeva: mi ne moemo vie prihvatiti neselektivno bombardovanje.

* Carl Bildt je razgovarao u Sarajevu s najviim predstavnicima legalne bh. vlasti i osvrnuo se
na pogoravajuu situaciju u istonoj Bosni gdje je Srebrenica od
jue pod vojnim udarom Karadievih Srba: Ne vidim da neko ovdje moe vojno pobijediti, rekao
je Bildt. Haris Silajdi je izjavio:
Konkretna akcija u ovom trenutku jeste snabdijevanje BiH
hranom, posebno opkoljenih podruja Bihaa i Srebrenice.
* Silajdi je, po povratku iz
Bruxellesa, izjavio da je u razgovoru s generalnim sekretarom
NATO-a William Clausom, pitao
ta je sa zatienim zonama i ta
e se desiti ukoliko Gorade bude napadnuto. Claus je odgovorio da e NATO, na poziv UN-a,
reagovati: Na moje pitanje ta je
sa civilima u ovim gradovima,
Claus je rekao da ukoliko civilni
ciljevi budu gaani, NATO e takoe reagovati, iskljuivo na poziv UN-a. To je taj tzv. dvostruki
klju, gdje je prvi klju, na nesreu,
kod UN-a a drugi kod NATO-a. To
ne moemo mijenjati.
* Na ulazu u Gorade ve 24 sata nalazi se konvoj s humanitarnom pomoi koji, iz jo nepoznatih razloga, ne moe ui u ovu istonobosansku enklavu.
* Volker Ruhe, njemaki ministar odbrane, oekuje da e jedinice za brze intervencije u BiH,
koje bi trebalo da budu u pripravnosti krajem ovog mjeseca, biti
veoma efikasne.
* Mariofil Ljubi, predsjednik

Ustavotvorne skuptine FBiH, u


pismu predsjedniku Evropskog
parlamenta kae: Sada dnevno u
Bihau, Srebrenici, epi, Goradu, Sarajevu umre mnogo vie
ljudi, i ne samo djece i staraca.

Budak, 6. juli 2007. i 24. juni 2015.

* Dunosnici UN-a, uklanjajui sumnje da e nove snage za


brza dejstva u Bosni biti sputane
birokracijom, priopili su da e
one funkcionirati bez mogunosti da neki daleki civilni glaveina

* Srebrenica i bihaki region


su jue, u odnosu na druga slobodna podruja u BiH, pod najeim napadima zaluenih etnikih falangi. U Srebrenici su ubijena tri civila. Posebno su uestala granatiranja naselja Sueska i
Potoari.
* Bh. ministar spoljnih poslova
Muhamed airbegovi je rekao
jue u Washingtonu da e trupe
UN-a koje se nalaze u njegovoj zemlji ili biti djelotvornije ili otii.
* Dr. Haris Silajdi za BBC je
izjavio da meunarodna zajednica nastavlja ignorisati napade na
zatienu zonu UN-a Srebrenicu
i na pripadnike Unprofora u ovom
gradu: Mi nismo vidjeli nikakvu
reakciju NATO-a dok ljudi u Srebrenici i Bihau umiru od gladi.

9. juli 1995, nedjelja


* Srebrenica je i jue bila meta
estokih agresorskih napada. Tookom dana na grad je agresor
ispalio vie od hiljadu projektila
iz razliitog oruja, a nastavio je
i grupisanje novog ljudstva i sredstava, kae se u saopenju Press
centra Armije BiH. Nae jedinice
uspjeno su odbile vie jakih neprijateljskih napada praenih artiljerijskom vatrom na podruju
zatiene zone Srebrenica. Karakteristino je za situaciju u ovoj
zoni da je agresor dejstvovao artiljerijom po sjeditu UN-a u Potoarima.
U 15.35 Unprofor je zatraio
od NATO-a blisku vazdunu prisutnost avijacije Zapadnog saveza iznad Srebrenice zbog pogoranja stanju u ovom podruju. Jedan holandski vojnik smrtno je
ranjen. Prema predstavniku Unprofora, oko podne Karadievi
Srbi su pregazili posmatraku
stanicu UN-a oko Srebrenice dozvolivi posadi da se evakuie
prema gradu. Plavci su se povukli sa osmatranice, a jedan holandski vojnik je tee ranjen i
prebaen u bolnicu u Potoarima.
Ho lan a ni su za dra li dru gu
osmatranicu: prema portparolu
Unprofora, u Srebrenici je registrovano dalje pogoranje stanja,
sa tekim granatiranjem Potoara i otvaranjem vatre iz tenkova na
elektrinu centralu u Potoarima.
U gradu ubijena tri lica. Preksino
je registrovano 275 detonacija.
Jue ujutro od gladi umrle jo tri

koj zatienoj zoni 45.000 stanovnika, od ega je 26.000 u samome gradu

62 Pogledi
osobe. U posljednjih desetak dana umrlo je 13 osoba.
* U radio-intervjuu Osman Sulji, predsjednik Ratnog predsjednitva Srebrenice, rekao je da je
Predsjednitvo u stalnim kontaktima sa UN vojnicima, koji su ih
izvijestili da su traili zranu zatitu NATO-a, a odgovoreno im je da
nema aviona: Na ovo smo ostali nijemi i potpuno svjesni da Srebrenici niko ne eli pomoi. Ovakav odnos meunarodnih inilaca, koji nije karakteristian samo
za ovo vrijeme i sadanje dogaaje, ve je takav od poetka rata,
znai samo jedno: natjerati Srebreniane da se isele iz svoga grada i da se stvori etniki ist prostor u ovom dijelu nae zemlje.
Prema planovima UNHCR-a,
u Srebrenicu je trebalo da uu 77
konvoja, a za est mjeseci Karadievi Srbi su propustili samo 19.
Humanitarna situacija se jo pogorala u posljednjih 45 dana kada je stanovnicima podijeljeno
ukupno po 3,5 kg prehrambenih
artikala to je samo 15 posto
stvarnih potreba. U Srebrenici
radi samo jedna centralna narodna kuhinja: Mi emo traiti ponovno akciju padobran, rekao
je Sulji.
* Na splitski aerodrom sletio
avion amerikog ratnog zrakoplovstva i pridruio se britanskoj
brigadi u sastavu snaga za brzo
djelovanje.
* Unprofor je danas saoptio da
je u toku formiranje zajednikog
taba dvije brigade iz sastava snaga za brze reakcije, RRF, koje stiu u Bosnu, ali je odbio da saopti identitet zapovjednika. tab
nee biti u Sarajevu. Dvije brigade e imati 10.000 vojnika.
* Generalni sekretar UN-a Butros Butros Gali naloio je danas
prvim pomonicima da udvostrue svoje napore u ubjeivanju
obiju strana u Bosni da se okrenu
miru ili e se suoiti s povlaenjem mirovnjaka UN-a i humanitarnih konvoja. On je rekao specijalnom izaslaniku Yasushiju
Akashiju i posredniku Torvaldu
Stoltenbergu da se operacije UNa nalaze na prekretnici. Prisustvovali su sastanku u enevi general
Bertnard Janvier, francuski komandant mirovnih snaga UN-a,
general Rupert Smith, komandant Unprofora u Bosni, te visoki komesar UN-a za izbjeglice
Sadako Ogata.
* Nesweek pie: Bil Clinton je
pametan, ali i nije ba tako kada
je rije o Bosni. Drao je Ameriku
van ovog plemenskog rata u kojem izgleda da ni jednom od uesnika nije stalo do okonanja sukoba. Ali je i sve vrijeme bio konstantni kibicer, koji je pokuao
utjecati na balkansku politiku, a da
ne uini nijedan stvarni potez.
Pravio se vaan, povlaio se, povijao atrofirane miie i uope
pravio budalu od sebe sve dok savjetnik za nacionalnu sigurnost
Tony Lake nije izgradio lanu mao bosansku poziciju za kandidata Clintona u vrijeme kampanje
92. U tom procesu predsjednik je
iz sve snage probanio ameriki
kredibilitet. ak je i neto mlitavo
prijetio. Ali nikada nije istinski

OSLOBOENJE 11. juli/srpanj 2015.


platio opipljivu politiku cijenu za
svoje bezbrino ponaanje. To bi
se moglo uskoro promijeniti. Rat
u BiH bi uskoro mogao doi kui
- moda ak i tako brzo da to bude ve sljedee jeseni, ba u vrijeme izbora 1996.

10. juli 1995, ponedjeljak


* Agresor je jue pokrenuo snanu ofanzivu na Srebrenicu, inae proglaenu zatienom zonom, i svim sredstvima ubija nedune civile kojih na tom podruju ima oko 60.000 i meu kojima
je velik broj izbjeglica. etnike
horde ve etvrti dan razaraju
naselja i ubijaju civile u Srebrenici. Stanovnitvo iz junog dijela
enklave, njih oko 4.000, izbjeglo
je u sam grad. Tenkovi djejstvuju
po Srebrenici, ranjene je gotovo
nemogue medicinski zbrinuti.
Snage UN-a su naprosto u panici i iz Potoara, gdje se nalaze, ne
kreu se niti prate ta se zbiva u toj
enklavi. Dva svoja punkta sa orujem i posadama su ve predali
etnicima. Predsjednik Optinskog prelaznog vijea Osman Sulji je uputio apel za spas. Prilikom
demilitarizacije Srebrenice Armiji BiH je oduzeto oruje. Na oko
km juno od Srebrenice jue poslijepodne rasporeene su specijalne jedinice Holanana iz sastava Unprofora. Bie traeni vazduni napadi avijacije.
* UN u BiH su od Mladia zatraile zaustavljanje ofanzivnog napredovanja prema Srebrenici i
vraanje na linije demilitarizovane zone po sporazumu iz maja
1993, koji je dobio naziv prema tadanjem komandantu Unprofora u BiH generalu Morillonu. Karadievi Srbi su zauzeli pet od 12
posmatranica UN-a, dre i 32
vojnika UN-a iz sastava holan-

Snagovo, 9. novembar 2006. i 24. juni 2015.

dskih snaga, ali Unprofor odbija


da diskutuje o njihovom statusu,
* Karadievi Srbi su zapoeli
napad na Srebrenicu u etvrtak i
Unprofor smatra ofanzivu eskalacijom na ovom podruju. Upozorenje Unprofora Mladiu poslato
je sa te lit skim ve za ma pu tem
kompjutera u nedostatku normalne svakodnevne komunikacije UN-a sa Palama.
* Hamza Baki: Enklava

UN, nakon marta 1993. godine, ponovo polau ispit u Srebrenici... Dovoljno je, naime, bilo
ovakav Unprofor dovesti u situaciju da neto mora da uini, pa da
Gali aurno reaguje i izjavi kako
je vrijeme za povlaenje... Polarizacija kod velesila u odnosu na
BiH stvorila je generalnom sekretaru poziciju da sam daje ocjene
iz nadlenosti Vijea sigurnosti.
Dogaaji oko Srebrenice nisu bili nepredvidjivi. Njima je prethodilo ispipavanje Galijevog pulsa u bihakoj, sarajevskoj i goradanskoj zoni - sve do testiranja
stepena sputanosti NATO-a krenjem odluke o zoni zabranjenih
letova. Vikend nije sluajno izabran za intenziviranje napada.
Izetbegovi upuuje apele Clintonu, Demirelu te predsjedniku Irana Akbaru Haimu Rafsandaniju. Data je uputa airbegoviu
da zahtijeva hitnu sjednicu Vijea sigurnosti. Dr. Haris Silajdi
pie generalnom sekretaru NATO-a Willyamu Claesu i pita da li
su UN zatraile intervenciju NATO-a i zato NATO ne reaguje.
* Zoran Piroli: Ako misija UNa neprestano poputa na primjeru Sarajeva i doputa sve drastinije davljenje glavnog bosanskog grada, koje se s pravom moe nazvati genocidom, moe se
oekivati jo blaa i neodlunija
reakcija na recimo unitavanje
Srebrenice i njenog stanovnitva
to se odvija u medijskom mraku.
* Vlada RBiH trai da glavnokomandujui UN-a za BiH Rupert
Smith ode u Srebrenicu. Dr. Silajdi je izrazio uenje zbog ponaanja funkcionera UN-a, nereagovanja NATO-a i neku vrstu
utnje CNN-a prema najnovijim
dogaajima u UN-u. Premijer je
ocijenio da postoji dogovor izmeu UN-a i agresora o tome da oni

njih mogu zarobiti, a da UN nee


traiti bombardovanje. Taj dogovor je i ovaj put oit, ali ga je teko dokazati... Avioni NATO-a se
nisu oglasili: To je apsurdno,
kazao je dr. Silajdi uz napomenu da se zatoeni pripadnici
UN-a, odvedeni u bratunaki hotel, sada smatraju gostima.
* Komunikacija sa Srebrenicom odvija se radio-putem, budui da je agresor prekinuo telefonske linije.
* Osman Sulji je rekao Silajdiu da je komanda Unprofora pod
zemljom, da nemaju nikakve veze s njima, ali da ta komanda
prenosi netane podatke o Srebrenici.
* Srpski agresor postavio je ultimatum pripadnicima Holandskog bataljona, zahtijevajui da
napuste kontrolne punktove i zatienu zonu Srebrenica. Jedinice iz Srbije su odluile da silom
prou kroz kontrolne punktove.
Nakon ultimatuma zauzet je prvo
kontrolni punkt na Biljegu, a zatim i na Zelenom jadru. Pripadnici snaga UN-a nisu poduzeli ozbiljne korake radi sopstvene zatite, kao i zatite zone Srebrenice,
mada su ve 1. juna imali podatke da e jedinice srpske vojske napasti Srebrenicu.
* Papa Ivan Pavao II na jutarnjoj
molitvi je rekao kako e odgovorni za tako okrutno nasilje u BiH
odgovarati kada ih njihov istinski
sudija upita ta ste uradili svojoj
brai.

11. juli 1995, utorak


* etnici uzvraaju ultimatumom i granatiranjem. Lokalni komandant srpskih snaga rekao je
komandantu holandske jedinice

BUTROS GALI
UN e, ukoliko bude
potrebno, upotrijebiti
zrane udare NATO-a radi
zatite enklave Srebrenica
od bosanskih Srba.
U mandatu UN-a stoji
da je potrebno zatititi
ranjive enklave
u Srebrenici da bi 42.000 okruenih stanovnika, skupa s holandskim trupama, trebali da napuste Srebrenicu do utorka ujutro.
* Vostvo UN-a aktivno razmatra mogunost upotrebe zranih
udara.
* Neimenovani srpski oficir je
rekao da stanovnici Srebrenice u
roku od 48 sati moraju poloiti
oruje i napustiti grad.
* Savjet bezbjednosti je u ponedjeljak zatraio hitno oslobaanje
osoblja UN-a zadranog od bosanskih Srba u enklavi Srebrenice, kao i to da sve strane potuju
status ove enklave kao zatiene
zone UN-a.
* Nekoliko stotina ena, prognanih iz Podrinja, jue je protestvovalo pred bazom Unprofora u
Tuzli.
* U saopenju Vlade R/FBiH se
kae, pored ostalog, da su se pripadnici Unprofora prvi put sada
isprsili pred etnicima. Hasan

UN u Sarajevu pretpostavljaju da napadi na Srebrenicu ne moraju bi

Pogledi 63

11. juli/srpanj 2015. OSLOBOENJE

Muratovi je rekao da je osmog


jula, na lini zahtjev, obavijeten
od Unprofora da je situacija u
Srebrenici normalna. Djelovanje
NATO-a je zaustavljeno u glavnoj komandi snaga UN-a u Zagrebu.
* Predsjednik SAD-a Bill Clinton
pozvao u posjetu Bijeloj kui lidere Kongresa obiju politikih partija da bi raspravljali o politici
prema BiH.
* Telefonom su razgovarali, o situaciji u BiH, ministri vanjskih poslova Irana i Grke.
* Predstavnici optine Srebrenica kao i Komande Drugog korpusa predali ultimatum o prekidu
etnikih napada.
* Guverner TPK Izet Hadi
uputio poruku narodu Srebrenice.
* Prema rijeima glasnogovornika Garya Cowarda, granatiranje
Srebrenice je sporadino, Unprofor odbija da zarobljene vojnike UN-a nazove taocima. Aleksandar Ivanko, takoe glasnogovornik Unprofora, kae da Srbi nisu traili kontra-usluge, a obeali su bezbjedan povratak. Dvadeset od 30 Holanana su u Bratuncu, ali nisu utamnieni.
* Unprofor je na samom junom ulazu u Srebrenicu rasporedio svoje vojnike, ne zna se koliko ih je, kao blokadu srpskom
napredovanju. Generalu Mladiu
je preksino poslato upozorenje
da e biti upotrijebljena avijacija
NATO-a ukoliko ove UN snage
budu napadnute i ukoliko se agresorske trupe ne vrate na linije
demilitarizovane zone Srebrenice ustanovljene tzv. Morillonovim
sporazumom iz maja 1993.
* General Tolimir je efu taba
Unprofora generalu Nikolaju saoptio da se Srbi od ranije nisu saglasili sa ovim granicama. Nikolaj je garantovao da to to Srbi
dre Holanane nee smetati
UN-u da pozovu eventualnu vazdunu podrku NATO-a.
Prema rijeima vojnog portparola Unprofora pukovnika Garya
Cowarda, Unprofor nije spreman
da Bosancima dobrovoljno preda
njihovo naoruanje koje uva,
zbog svoje obaveze odvraanja od
napada na grad u okviru zatiene zone UN-a i demilitarizirane
zone Srebrenice: Mi emo odluiti ta je opasno, kazao je on. Prema njegovim rijeima, granatiranja Srebrenice su sporadina a ne
sistematina.
UNHCR tvrdi da je u srebrenikoj zatienoj zoni 45.000 stanovnika, od ega je 26.000 u samome gradu.
* UN u Sarajevu pretpostavljaju da napadi na Srebrenicu ne
moraju biti obavezno namijenjeni unitenju tog podruja i etnikom ienju.
* 11. jula Osloboenje pie i o
smrti slikara Ibrahima Ljubovia,
o prebacivanju dr. Ejupa Gania,
povrijeenog u saobraajnoj nesrei, u Austriju, o preduzeu za
invalide, koje e zapoljavati 80
radnika, o staroj deviznoj tednji
i o sukcesiji, o ponovnom dolasku Suzan Zontag u Sarajevo, kao
i o samoubistvu velikog prijatelja
BiH Aleksandera Langera, poznatog borca za mir, evropskog

slabom vidljivou i prisustvom


Srba, Unprofora, bh. Armije i civila u krugu od oko 1500 metara.
* Srbi su ultimativno preksino
zatraili od Unprofora da zajedno
s humanitarcima i narodom napuste srebreniko podruje, a
general Gvero je, na upit Unprofora, obeao da e vidjeti o emu se radi. Po njemu, to je lokalna inicijativa. Unprofor nije objasnio kako se moglo desiti da se ne
odbrani demilitarizovano podruje.

PAPA
Pred oima svijeta dogaa
se veliki poraz za civilno
stanovnitvo. Ovi zloini e
postati jedne od najtunijih
stranica istorije u Evropi,
rekao je papa Ivan Pavao II

parlamentarca koji se borio za


ulazak BiH u EU i traio zaustavljanje rata u BiH.
* Tuzlanski muftija Husein ef.
Kavazovi najavio da e se Tuzlansko muftijstvo obratiti islamskim zemljama i narodima da
pomognu bonjakom narodu.
* Butros Gali: UN e, ukoliko
bude potrebno, upotrijebiti zrane udare NATO-a radi zatite enklave Srebrenica od bosanskih
Srba. U mandatu UN-a stoji da je
potrebno zatititi ranjive enklave.
Nije precizirao da li e UN zatraiti od NATO-a zrane udare na
bosanske Srbe.

njenjem zatraio avijaciju NATOa, trebalo je to da uradi jo u subotu, osmog jula.


* Jue oko 14.40 i opet kratko
nakon toga NATO je napao poloaje s tekim naoruanjem Karadievih Srba. Unitena su dva
tenka. Akcija avijacije NATO-a
bila je zatraena pa opozvana, a
Unprofor je dva sata razmjenjivao
vatru s Karadievim Srbima.
* Unprofor je otezanje u vezi s
angaovanjem NATO-a objasnio

* Prema Unproforu, zatiene


zone je trebalo da uva od 1993.
godine 30.000 vojnika, a obezbijeeno je do jueranje tragedije
samo 7.000. U Srebrenici je Unprofor drao 450 vojnika, a trebalo je da ih bude 700, po reduciranom programu.
* Dva udara aviona NATO-a
jue vie podsjeaju na kozmetiku akciju. Trei nije ni izveden.
Holandski ministar odbrane priznao je jue u Bruxellesu da je traio obustavu udara aviona NATO-a s obrazloenjem da je primio teroristike prijetnje bosanskih Srbi koji dre kao taoce 30
holandskih plavih ljemova. Jednim po te zom ovog mi nis tra
rtvovano je 40.000 civila.
* Vlada RBiH saopava da je
Unprofor prepustio srpskim teroristima zatienu i demilitarizovanu zonu Srebrenice. Oigledno je da se ekalo da srpski tero-

12. juli 1995, srijeda


* Unprofor i NATO nisu ispunili obaveze, Srebrenica je preputena agresoru. Snage Unprofora
povukle su se jue iz Srebrenice
prema sjeveru zatiene zone
UN-a oko ovog mjesta, dok su
Karadievi Srbi uli u ovaj grad,
saoptio je sino Unprofor, a zajedno sa ovim snagama povlae
se hiljade stanovnika. Grad je
potpuno prazan, radi se o velikom
egzodusu. Pod stalnom vatrom je
na desetine hiljada Srebreniana.
Stanovnitvo se povlai prema
Potoarima, gdje je okruilo bazu Unprofora.
Ovo je katastrofa za koju smo
se nadali da se nee dogoditi, rekao je portparol UNHCR-a Kris Janowski.
* U Zagrebu odran sastanak
specijalnog Galijevog izaslanika za
podruje bive Jugoslavije Yaushija Akashija s predstavnicima UNHCR-a: Zabrinuti smo za nae
ljude, Srebrenica je pregaena,
svi se povlae, izjavio je portparol
Aleksandar Ivanko iz Unprofora,
koji nije uspio zatititi zonu UN-a.
Smatra se da je Unprofor sa zaka-

risti okupiraju Srebrenicu, pa su


tek tada izvedena ograniena dejstva. Vlada je naloila airbegoviu da zahtijeva od Savjeta bezbjednosti UN-a da odmah odredi ultimatum za ponovo uspostavljanje sigurnosne zone Srebrenice, i da se zrani udari vre
sve dok zatiena zona ne bude
opet pod kontrolom UN-a.
* Silajdi pie Robertu Doleu,
lideru republikanske veine u Senatu, da je pao najjai argument
protivnika embarga, te trai podizanje embarga na oruje za legalnu vladu: Zato vlada SAD-a podrava embargo na oruje i tako
rizikuje da bude povezana s genocidom, pita Silajdi. Dole kae:
sljedee sedmice e se glasati o
embargu.
* Butros Gali je rekao da su
pregovori jedini nain za oslobaanje 30 zatoenih holandskih
vojnika: UN moe uraditi samo
jednu stvar, da pregovara, izjavio
je Gali.
* Nareenje za dejstvo aviona
NATO-a stiglo je od komandanta sa terena, rekao je britanski premijer John Major.
* Vlada BiH e razmotriti svrsishodnost misije UN-a u BiH, pozivanje trupa i oruja iz prijateljskih
zemalja, a postoji i mogunost da
pozove internacionalne brigade
da brane BiH od faizma, kao to
su branile paniju.
* Jacques Chirac kae da je
Francuska spremna vojno intervenisati ako se ukae mogunost
ponovnog vraanja statusa zatiene zone Srebrenica, a Clinton je
izrazio podrku zranim udarima.
* Ameriki ministar odbrane
William Perry istie da nastavak napada na mirovne snage vodi okonanju misije UN-a u Bosni: Vjerovatno je to rukovodilo Zapadni
vojni savez da makar i sa velikim
zakanjenjem odobri upotrebu
avijacije protiv nadiruih srpskih
tenkova juno od Srebrenice u
utorak, 11. jula, oko 14:40. Avioni
NATO-a izveli su udare na kolonu
tenkova, a po nekim izvjetajima,
dva tenka su unitena, ali su srpske
snage ule u grad, a holandska jedinica u panici se povlai.
* Komanda glavnog taba NATO-a u Bruxellesu je dala kratku
informaciju o napadima.
* Generalni sekretar UN-a Butros Gali primio je nagradu za
meunarodno razumijevanje i
socijalni napredak Onazisove fondacije.
* U Vijeu sigurnosti UN-a kasno u utorak odrane su privatne
konsultacije vezane za situaciju u
Bosni. lanovi Vijea su razmatrali razraivanje rezolucije kojom bi
osudili napad Srba na Srebrenicu,
te zahtjev o povratku status quo u
ovoj enklavi.

13. juli 1995, etvrtak

Snagovo, 10. novembar 2006. i 24. juni 2015.

Reuters

* etnici i UN iste Srebrenicu. Sino do 24 sata u selo Ravne


kod Kladnja autobusima i kamionima deportovano oko deset
hiljada nesrenika... Svi priaju da
su bili u Potoarima, u ogromnom strahu, goli i bosi. Jutros su
etnici granatirali Potoare.
* etnici su uli u Potoare i naoigled pripadnika holandskog

iti obavezno namijenjeni unitenju tog podruja i etnikom ienju

64 Pogledi

OSLOBOENJE 11. juli/srpanj 2015.

bataljona odvajali vojno sposobne


mukarce od 16 do 50 godina...
Meu etnicima je bio i Ratko
Mladi.
* Oko 14:30 je dolo oko 30
autobusa i 25 kamiona na slobodnu tuzlansku teritoriju. Prognanike doekuju timovi ljekara hitne pomoi, armije, Crvenog kria, UNHCR-a. Od prognanika se
uje da se branitelji nisu predali, kako je Mladi traio, nego su
otili u umu. Do ponoi je na
aerodrom Dubrave stiglo 800
prognanika.
* Predsjednik Predsjednitva
RBiH Alija Izetbegovi zatraio je
od UN-a da silom uspostave naruenu zonu Srebrenice u granicama prije napada, iz maja 1993:
Ako to nee ili ne mogu, traimo
da to javno kau, rekao je Izetbegovi, dodavi: Sadanja konfuzija u izjavama pojedinih elnika
UN-a i NATO-a, evropskih i ameri kih dra vni ka, sa mo da lje

POGRENE PROCJENE
Procjene da bi se neto
moglo loe desiti baene
su na sto jo u mar tu ove
godine u Komandi snaga
UN-a za BiH, a izvjetaji o
tome su stizali u Zagreb i
New York. Oito je da su
procjene bile pogrene u
vezi s ambicijama Karadievih Srba i veliinom
ofanzive
uslonjava ionako teku situaciju. Njihovi negativni odgovori
znaili bi, naravno, javni pristanak
na legalizaciju sile u meunarodnom pravu i prihvatanje genocida kao svrene injenice i ratnih
zloinaca kao ravnopravnih pregovaraa.
Izetbegoviu je prije ove konferencije za medije javljeno da su
etnici razoruali tamonji holandski bataljon snaga UN-a:
odvajaju ene i djecu, a mukarce vode na stadion: Ova vijest
nije potvrena, ali mi se ini da
je dovoljno pouzdana, rekao je
Izetbegovi, za kojeg je Yasushi
Akashi olienje neodlunosti koja je i dovela do tragedije u BiH.
On je istakao da je Akashi jo
prole godine, tijekom etnike
ofanzive na Gorade, propustio
priliku da uniti mainu za ubijanje: Da li je on to uradio namjerno ili iz kukaviluka? Svi
smo svjedoci da smo mi upozoravali da e se ta maina seliti iz
jedne zatiene zone u drugu,
naglasio je Izetbegovi.
* Ni jaz Du ra ko vi je re kao:
Upozoravali smo ve vie puta
da se od rezolucija UN-a potuje samo jedna, ona o ukidanju
embarga, i da od velikih odluka
UN-a, pa i svjetskih i evropskih
monika, situacija postaje samo
gora. To je veliki skandal za UN i
NATO, koji pokazuju da je jedan kvazisavez u funkciji jedne
neoimperijalistike politike pojedinih evropskih i svjetskih zemalja, kojima nije nikakva novina da rtvuju jedan narod, rekao

je Durakovi, za koga rezolucije


nita ne znae:Znai nam samo
odluka koja bi odredila da se stanovnitvo vrati u Srebrenicu a etnici protjeraju, smatra Durakovi pitajui i zato se s nae strane nije bolje pripremila odbrana
Srebrenice.
* Savjet bezbjednosti je u tajno
izglasanoj rezoluciji u srijedu,
12. jula iznio zahtjev snagama
bosanskih Srba da se odmah povuku iz sigurnosne zone Srebrenica, u koju su upali i protjerali
desetine hiljada muslimana. Od
Butrosa Galija je zatraeno da
upotrijebi sva prava kojima raspolae, to podrazumijeva diplomatska i vojna sredstva. Ali, Akashi je, prije nego to je rezolucija izglasana, izjavio: Mislim da je
ponovno vraanje Srebrenice nemogue.
* Silajdi je ovu rezoluciju Savjeta bezbjednosti ocijenio kao
smokvin list: Preporuujem Vijeu sigurnosti da vie ne donosi rezolucije u koje ni samo ne vjeruje... Ako postoji dno dna, UN su
to sada dostigle u BiH, rekao je Silajdi, a na pitanje kakva je situacija u Potoarima (razgovor voen oko ponoi), Silajdi je rekao
da kamioni sa izbjeglicama nastavljaju izlazak prema Tuzli, odnosno prema aerodromu Dubrave:
Tri su nova napada na epu bila, nai borci se dobro dre, rekao
je Silajdi.
* Pad Srebrenice je od predstavnika Unprofora u BiH izvukao
nekoliko uznemirujuih javnih
priznanja, prije svega da napadi
NATO-a i Unproforova blokada
napredovanja Mladieve vojske
nisu dali rezultate. Karadievi
Srbi su juno od Srebrenice zaobili blokadu, napali je s oba boka
i, uprkos suprotnim oekivanjima
Unproforovih stratega, s ela po-

Pilice, 18. septembar 1996. i 24. juni 2015.

tisnuli holandske specijalne jedinice. Ukupno 36 vojnika Unprofora sada Srbi dre.
* Napadi NATO-a su unitili
jedan top, jedan tenk i jedan
bunker.
* Unprofor se pravda: imali su
svega 45O vojnika Holanana
naspram 1.500 Mladievih vojnika, podranih artiljerijom i tenkovima. Unprofor se povlaio
prema Potoarima, kao i narod,
i sada se tamo nalazi oko 15.000

Reuters

ljudi. Meu izbjeglicama je i 70


teko ranjenih.
* Ako se NATO avijacija ne udalji, Mladi je zaprijetio granatiranjem te mase.
* Procjene da bi se neto moglo
loe desiti baene su na sto jo u
martu ove godine u Komandi
snaga UN-a za BiH, a izvjetaji o
tome su stizali u Zagreb i New
York. Oito je da su procjene bile pogrene u vezi s ambicijama
Karadievih Srba i veliinom
ofanzive. Unprofor nita nije mogao uiniti bez instrukcija s vrha,
a sada ne zna kakav je status Srebrenice. S Pala stiu razni signali. Srbi ele zadrati enklavu s
pravom stanovnitva u njoj prema enevskoj konvenciji, trae
povlaenje UN-a, odlazak muslimana, predaju oruja i sl. U
Unproforu smatraju da dolazak
interventnih snaga u istonu Bosnu bez pristanka svih strana moe biti vrlo rizian.
Ozbiljno razmatramo nae poteze u vezi s Goradom i epom,
rekao je portparol Unprofora Gary
Coward.
* Kakva je historija srebrenike
golgote, pita novinar Vladimir taka, pa navodi: Dvije godine ranije, 6. aprila 93. vodile su se teke
borbe oko Srebrenice, u koju tada
ulazi francuski general Morillon, a
Srebreniani jednu ulicu daju po
njegovom imenu. Zatienom zonom Srebrenica je proglaena 16.
aprila 1993. UN tvrdi da se sve strane nikada nisu sloile oko granica
zone i nivoa demilitarizacije, Sadako Ogata, visoka komesarka UN-a
za izbjeglice, preporuuje krajem
aprila 93. formiranje zatienih
zona epe i Gorada, Unprofor je
obeao da e pucati na napadae
na srebreniko podruje, a tokom
22. i 23. aprila branioci Srebrenice predaju oruje, koje je, veim di-

jelom uniteno. Inae, istorija misije UN-a na ovim prostorima ne


pamti unitavanje oruja nigdje
izuzev tu. UN je zametnuo sjeme
golgote Srebrenice. Morillon je
rekao da mu je general Mladi
obeao da e i Srbi predati oruje,
ali to nikad nisu uinili.
* Kris Janowski, portparol UNHCR-a, kae da holandski bataljon
izbjeglice moe snabdijevati do
etvrtka, a konvoj s humanitarnom
pomoi nije dobio dozvolu za prolaz: U igri su dvije opcije, da se za
42.000 civila dopremi pomo, a
druga je da se oni izmjeste u Tuzlu,
rekao je Janowski, dodavi: Moramo vidjeti s bosanskom vladom
da li emo to uiniti. UN priznaju
teritorijalni integritet BiH. To to
bi UNHCR ovim doprinio etnikom ienju Janowski objanjava ovako: Ono to su Srbi uinili
zauzimanjem regije ve je u neku
ruku etniko ienje.
* Unprofor ne ispunjava nita
od svoga mandata i sva dogaanja sa njim i oko njega u direktnoj
su funkciji status quoa i podravanja agresorskih ciljeva i metoda, kae se u saoptenju iz kabineta predsjednika Skuptine BiH
Mire Lazovia.
* SDPBiH saoptava preko Gradimira Gojera da je Clinton glavni
krivac za sadanju situaciju, naglaavajui da je konano raskrinkan svijet crne internacionale, a krugovlje masonerijsko-faistikog kruoka dovrilo je ono
to ve due vrijeme radi. Na redu su epa i Sarajevo: vercersko-lopovska organizacija zvana
Unprofor sada je pokazala da je
definitivni sauesnik u genocidnim radnjama koje se ne zavravaju masakrima nad golorukim narodom nego idu i dalje, sudjeluju u bukvalnom preseljenju
tisua ljudi s njihovih ognjita.
Farsa bombardovanja panjeva
oko Srebrenice zadivljuje i teatarske strunjake: NATO gaa
eljezo, a uva ljudski potencijal
faista jer su oni potrebni Clintonu, Majoru, Jeljcinu, jer za njih
obavljaju prljavi posao mijenjanja
granica na Balkanu i unitenju
Bosanaca na ovim prostorima.
* Ambasada SAD-a u Sarajevu
otro je osudila napade bosanskih
Srba na Srebrenicu.
* Helmut Kohl, njemaki kancelar, tvrdi: Srbi su osvajanjem Srebrenice preli novu granicu, ali
zbog Drugog svjetskog rata Bon
nema namjeru da proiruje svoju vojnu ulogu na prostoru bive
Jugoslavije.
* Iz Moskve na dopisnik Mirko
agolj javlja da zvanini Kremlj
brinu NATO-ovi avioni. Kremlj
osuuje naruavanje od strane
bosanskih Srba demilitarizovane
zone, ali i tvrdi da to ini i druga
strana.
* Opcija o povlaenju snaga
UN-a iz Bosne jo je aktuelna,
izjavio je ef britanske diplomatije Malcolm Rifkind.
* Na sastanku graana iz epe,
dr. Beir Helji je, proitavi izvjetaj o onome to se prethodne noi, puna etiri i po sata deavalo,
rekao da su epa, Srebrenica i Gorade kamenii za potkusurivanje svijetu ali i naoj zvaninoj po-

ta je sa 88 ranjenika koji su prvog dana egzodusa krenuli prema sl

Pogledi 65

11. juli/srpanj 2015. OSLOBOENJE

litici. Na tom sastanku je jedno od


kljunih pitanja bilo: kako to da
komandant i jo neki bitni ljudi lokalne vojne vlasti nisu u Srebrenici, odnosno kako to da drugi,
namjesto njih, nisu imenovani?
Zato u ovo podruje nisu poslani dobrovoljci iz Kladnja, Crni
labudovi, borci Prve podrinjske
brigade? Zbog ega jo nije formiran Osmi korpus koji bi pokrivao
Drinski region? Zato je ovo podruje pocijepano aktuelnim rjeenjima civilne vlasti na dva kantona? Zato se nije izalo u susret
zahtjevima Skuptine graana
epe, Srebrenice i Gorada koji su
24. aprila traili da se formira koordinaciono tijelo za enklave u istonoj Bosni? Zato se na dravnom radiju onemoguava program namijenjen ovim zonama?
* Admiral Leighton Smith, komandant snaga NATO-a, kae:
Spremni smo za zrane udare.
* Francuski premijer Alain Juppe
istie da je pad Srebrenice neprihvatljiv: Ne moemo podvijena repa
napustiti Srebrenicu, ne moemo
prihvatiti politiku svrenog ina
koja moe znaaj Unprofora dovesti u pitanje. Ovaj poraz je list Liberasion uporedio s porazom Napoleona na Vaterlou 1815. godine.
* Ministar airbegovi u sjeditu NATO-a u Bruxellesu kae: Jedina uloga koju vojnici
UN-a izgleda mogu imati je uloga talaca.
* Govorei o desetinama hiljada izbjeglica iz Srebrenice papa se
pomolio za mir.
* Ameriki dravni sekretar
Warren Christopher kae: Pad
enklave Srebrenica u ruke bosanskih Srba ini korak blie voj-

12. JULI
Holandski ministar odbrane
priznao je jue u Bruxellesu
da je traio obustavu
udara aviona NATO-a
s obrazloenjem da je
primio teroristike prijetnje
bosanskih Srba koji dre
kao taoce 30 holandskih
plavih ljemova. Jednim
potezom ovog ministra
rtvovano je 40.000 civila
nom uplitanju SAD-a u bivoj
Jugoslaviji, iako su ga SAD ve due izbjegavale. Ukoliko se snage
UN-a sada povuku iz Bosne, Amerika e poslati svojih 25.000 ljudi
da asistiraju u povlaenju.

14. juli 1995, petak


* Bonjaci prognani iz tzv. zatiene zone Srebrenica iznose svoje teke dojmove o tome kako su
Mladievi zloinci klali civile, silovali bonjake djevojke, pljakali kue, odvajali djecu od majki i
na drugi nain ih terorizirali.
* Kladanj: jue je do predveerja, na prihvatni punkt u Ravnama
kod Kladnja stiglo 10-12 hiljada
uglavnom ena, djece i staraca.
Na novinar Vehid Jahi pie:
Danas je dolina Drinjae od sela Turalii do Ravni - dionica oko
sedam kilometara - odjekivala

od plaa, vapaja, oaja, kletve i


pozivanja Allaha da im uzme duu kada su im etnici u prisustvu
Unproforaca i pred oima licemjernog svijeta uzeli djecu.
Ovo je dehennem. Srebrenicu i tamonji narod svi su izdali.
Najvie nas je izdao Unprofor, kae Asim Hirki, a tvrdnju da ih je
Unprofor predao etnicima potvruju svi s kojima je na reporter razgovarao.
* Gromom oinuta jedna ruka
treba ovdje da ispie koju reenicu utjehe i nade. Nema tih reenica, stoji u kolumni Abdulaha Sidrana.
* Chirac poruuje da je Francuska spremna obezbijediti svoje snage za brze intervencije koje su u Bosni ve prisutne.
* Jue u est sati Karadievi
Srbi su poeli novi val etnikog
ienja. Prema nekim procjenama u Potoarima se sada nalazi oko 25.000 ljudi, a prethodnog
dana je otud evakuirano izmeu
4.000 i 5.000 ljudi.
* Sino i jutros sam imao razgovor s epom, kazao je premijer Silajdi na vanrednoj sjednici Vlade BiH izrazivi bojazan da
e i prema toj zoni uslijediti srpski
ultimatum: epa ne smije biti u
sjeni Srebrenice, izriit je premijer, a ministar Alispahi je zamjerio Heljiu na njegovim rijeima objavljenim u Osloboenju oko nebrige za epu.
* Dolo je vrijeme okonanja
neuspjele misije UN-a i da se Bosanci naoruaju da sami brane
svoju zemlju, uporno ponavlja lider republikanske veine u Senatu Bob Dole, koji smatra da se
snage UN-a moraju povui a embargo na oruje se mora dii.
Dole kae: SAD ne moe nastaviti da podrava misiju UN-a koja velikim dijelom igra ulogu su-

pervizora nad agresijom i etnikim ienjem.


* Nakon susreta sa amerikim,
britanskim, francuskim i turskim
ambasadorima pri NATO-u, bh.
ministar vanjskih poslova Muhamed airbegovi sastao se sa
generalnim sekretarom NATO-a
Willyamom Claesuom i zatraio
vraanje Srebrenici statusa kakav je imala od proljea 1993.
godine: Ako zapadne trupe nisu
spremne ui u borbu sa Karadievim Srbima, one treba da

odu, a Armiji BiH mora se omoguiti da sama odbrani zatiene


zone, istie ministar. Claes je rekao da postoji nejedinstvo meu
saveznicima: Sloili smo se da su
sadanje snage UN-a u i oko Gorada, epe i Bihaa nedovoljne,
kazao je Claes, obeavi niz akcija NATO-a radi potpune bezbjednosti ovih zona: Oito je da
treba bitno redefinisati ulogu i
odnose izmeu Unprofora, NATO-a i Bosne, tvrdi Claes, osuujui srpske napade.
* Zato Clinton jo podrava misiju UN-a koja je napustila sve
preuzete obaveze u Bosni? Zato
to se smrtno plai obaveze koju
je preuzeo nekritiki podravajui tu propalu misiju. Ako se prizna
neuspjeh i pone povlaenje nekih 24.700 vojnika UN-a iz Bosne,
u toj opasnoj operaciji e meu
60.000 pripadnika NATO-a uestvovati i 25.900 Amerikanaca.
Clin ton je 13. ju la izja vio:
Srpsko osvajanje zatiene zone
Srebrenica je ozbiljan izazov misiji koju UN provodi. To se mora
rijeiti ili e se poduzeti neke
promjene. Ukoliko ne vratimo
njihov integritet, misiji UN-a e
dani biti odbrojani.
* Bez pomoi UN-a epa ne moe opstati, a UN nema namjeru da
je zatiti, rekao je Kris Janowski, glasnogovornik UNHCR-a.
* Zauzimanje Srebrenice pokazuje kako je gotovo nemogue
braniti zatiene zone u Bosni
sredstvima za odravanje mira u
uslovima rata, izjavio je Aleksandar Ivanko, dodavi: Mi nismo u
ratu sa Srbima.
* Koncept zatienih zona ima
svoje probleme, veoma malo zemalja je poslalo svoje vojnike.Poetkom 1994. misija UN-a u Bosni
je zatraila dodatnih 32.000 vojnika, ali je obezbijeeno samo
7000. Trenutno se u Bosni nalazi

oko 20.000 vojnika. Visoki zapadni diplomata je rekao da Srbi namjeravaju zauzeti neku od istonih enklava prije nego to djeluju interventne snage, a glasnogovornik Coward smatra malo vjerovatnim da e snage za brzu intervenciju biti poslate u epu.
* Forma je zadovoljena, Savjet
bezbjednosti UN-a usvojio je rezoluciju kojom od generalnog
sekretara Butrosa Galija trai da
se ponovo uspostavi srebrenika
za ti e na zo na. Is to vre me no,
Akashi smatra da je to nemogue,
i da je pad Srebrenice svrena
stvar, a Butros Gali u Atini izjavljuje da pad Srebrenice nije poraz
UN-a.
Srebrenica je rtva ubistvene
kombinacije svih mana meunarodne organizacije, pie V. taka: BiH je prevarena uvjeravanjima da e UN sauvati zatiene
zone u istonoj Bosni, do postizanja politikog rjeenja. Srebrenica je primjer blamae NATO-a
prouzrokovane otezanjem UN-a, te
pozivanjem avijacije kada je bilo
kasno. Sad je teko predvidjeti tok
dogaaja. Unprofor turo izvjetava da je epa pod tenkovskom vatrom Karadievih Srba. Mogue
i da ostale zatiene zone dou
pod njihov udar jer je konfuzija u
UN-u, ali i politikim prijestonicama sasvim vidljiva.
* Dalji ostanak Unprofora u
BiH je izgubio svaki smisao, stav
je Sarajlija u anketi.
* Udari NATO- trebalo je da lie na upozorenje srpskoj vojsci da
ne napada Srebrenicu, a ova vojska je ve ulazila u Srebrenicu i
nema nikakve sumnje da su odgovorni UN i NATO znali da avioni ne napadaju zbog upozorenje
nego da bi spasili fasadu, da izgleda kao da su intervenisali pa
odustali, i zbog srpske upornosti i da ne bi rizikovali ivote civila i plavih ljemova koje su Srbi
za ro bi li, pi e Stan ko Ce ro vi
/RFI).
* U anketi Da li su Srebrenica
i epa izdane, povodom izjava
Beira Heljia, Ljubo Berberovi
kae: Radi se o nezamislivoj
kompromitaciji meunarodne
zajednice, a Irfan Durmi: Svih
ovih 11 napada na srpske ciljeve
meni to i samo kao informacija
zvui poniavajue. Alija Behmen: Ako se neega liite, morate imati alternativu. Tarik Kupusovi: Sada nam je vie nego
ikad potrebna hladna glava. Gradimir Gojer: Svaki dio BiH se
mora braniti, to je naa obaveza.

15. juli 1995, subota

Kamenica, 4. novembar 2008. i 24. juni 2015.

* Od 11. jula, kad je Unprofor


prepustio Srebrenicu srpskom
agresoru, potpuno je neizvjesna
sudbina oko 10.000 mukaraca.
Njih su etnici hvatali u Potoarima, ikanirajui ih pred oima
plavaca, izvlaei iz autobusa za
evakuaciju, pronalazili su ih u
zbjegovima. Meu otetim su i
djeaci izmeu 10 i 15 godina.
* Predsjednik Kriznog taba za
Srebrenicu emsudin Hasanbegovi izjavio je da su Karadievi zlikovci ve formirali konc-logore u Bratuncu i u KonjeviPolju. Do sada je na slobodnu te-

lobodnoj teritoriji. Upueni odgovaraju: etnici i Unprofor znaju vie

66 Pogledi

OSLOBOENJE 11. juli/srpanj 2015.

ritoriju stiglo oko 20.000 prognanika iz tzv. zatiene zone, od ega je vie od 60 posto djece, uzrasta do 10 godina. Svi su ogoreni na
Holandski bataljon Unprofora i na
nebrigu UNHCR-a, ali i na prihvatni smjetaj. Mnogi su jo pod
vedrim nebom.
* Faik Dizdarevi pie: Chirac
je potvrdio da nema promjene u
politici francuske vlade, u veini
katolike, prema BiH. Chirac ostaje pri Mitterrandovoj tezi da
treba sprijeiti dalji prodor uticaja Nje ma ke na Bal kan. Za to
Francuska podrava reim u Srbiji i njegove teritorijalne pretenzije prema susjedima, prije svega
prema Bosni.
* Srpske agresorske snage juer,
u petak, 14. jula, zapoele su opti napad na tzv. zatienu zonu
epa. Borbeni avioni NATO-a su
etiri puta nadlijetali epako
podruje. Indikativno je da tab
ukrajinskog bataljona UN-a u epi nije o tome izvijestio komandu.
* Kabinet predsjednika Predsjednitva RBiH Alije Izetbegovia
izraava uenje to neko moe
i pomiljati da bi nae vlasti raseljavale po tuini vlastiti narod:
Srebreniani su naa briga, tvrde

NEIZVJESNOST
etiri su kategorije
mukaraca ija je sudbina
neizvjesna: branitelji, koji
nisu htjeli predati oruje;
mukarci koji su doli u
Potoare i traili pomo
holandskog bataljona, a
koje su ovi prepustili
etnicima; civili koje su
etnici odvojili tokom
vonje, a oni poli u bazu u
Potoarima. etvrta je
grupa onih koji su sami
krenuli u zbjeg
iz kabineta, a Predsjednitvo RBiH
je zakljuilo da ubudue nee
saraivati s Akashijem i Stoltenbergom, smatrajui ih suodgovornim za tragian razvoj dogaaja
u BiH, posebno posljednjih u
Srebrenici.
* Ize tbe go vi pi e Chi ra cu,
povodom neuspjelih pokuaja
francuskog predsjednika da se
realizira vojna akcija u Bosni:
Sve to traimo je da se dosljedno i bez kolebanja provedu
rezolucije Vijea sigurnosti o
kojima je postignut meunarodni konsenzus.
* Do jue u podne na aerodromu Dubrave kod Tuzle prihvaeno je 19.800 prognanika, a jo
oko 1.500 do 2.000 je smjeteno u
kuama. Oekuje se dolazak jo
oko deset hiljada ljudi. U Bratuncu se dri vie od 1.000 Bonjaka, oko 3.000 se nalazi u etnikom okruenju u mjestu Nova
Kasaba kod Vlasenice, oko 700 je
zarobljeno u Vlasenici, oko 400 je
u rejonu Konjevi-Polja, oko 150
je u logoru Batkovi kod Bijeljine.
* Novom efu Misije UNHCR-a
u BiH Donatellu Feciju ve dva
dana na Palama ne dozvoljavaju
odlazak u Srebrenicu.

* U bazi UN-a u Potoarima


agresor je izdvojio oko 20 Bonjaka i zaklao ih naoigled Unprofora, koji nije reagirao. U masakru
u dva sela uestvovali su arkanovci, dobrovoljci iz Srbije, kao i pripadnici tzv. VJ sa ratnom tehnikom, artiljerijskog puka iz Kraljeva, a sve pod neposrednim rukovoenjem zloinca Periia sa
uim tabom iz Beograda.
* Agresor je uputio ultimatum
ukrajinskom bataljonu da napusti epu.
* Krizni tab TPK-a je uputio
10.000 izbjeglica u okolne optine. U strukturi prognanika najvie je djece, oko 70 posto, oko 25
odsto je ena, ostalo su stare osobe. Kod svih je primjetna pothranjenost, osip i enterokolitis.
Humanitarna katastrofa je na pomolu, reeno na pres-konferenciji u TK-a. Oekuje se novi talas jo
20.000 prognanika. Prolu no,
pod jednim ebetom je lealo po
dvadesetak osoba. Poto Unprofor i UN jo nisu prihvatili injenicu da je rije o izbjeglicama
UN-a, jer je UN o njima trebalo da
brine u zatienoj zoni, jo je neizvjesno ko e brinuti o njima. Od
danas u Tuzli djeluje Meunarodni pres-centar. Na putu od Srebrenice prema Tuzli kree se veliki broj vojnih obveznika koji se
nisu predali Mladievoj vojsci.
Velika kolona je navodno razbijena u vie manjih grupa, koje su
nailazile na zapreke. Oekuje se i
konvoj s djevojkama i mladiima
koje su Karadievi Srbi skidali s
vozila. Vlada TPK-a treba da dobije odgovor da li je Unprofor
dao gorivo da se izvri etniko ienje Srebrenice.
Oglaena je opa opasnost u
Kladnju, to znai da etnici granatiraju put Srebrenica - Kladanj.
Po svaku cijenu treba sprijeiti

Kamenica, 25. juli 2002. i 24. juni 2015.

formiranje novih logora u Srebrenici, Bratuncu, Vlasenici, Novoj


Kasabi.
* Silajdi trai od Galija hitno
otvaranje tuzlanskog aerodroma.
* Dr. Omer Ibrahimagi pie:
Na mikroplanu Srebrenici se desilo ono to meunarodna zajednica ve tri godine priprema na
makroplanu da se dogodi Bosni.
* U TV-programu Srne i u Slikom na sliku HRT-a vidi se Ratko
Mladi koji je doao u Srebreni-

Reuters

cu da lino prisustvuje spasavanju civila. U jednom trenutku je


poelio sretan put nesretnim, do
jue granatama ubijanim ali neubijenim civilima, traio je da se
ne izgube, dijelio im keks i okoladu, a od nekih civila iznudio i
iv nam bio.
* Mladieva vojska je prvo sruila i zapalila damiju u Bajramoviima, a potom i ostale islamske
bogomolje u Srebrenici.
* U zapisu o prognanikim danima Vehida Jahia pod nazivom
Muke pod vedrim nebom, kae se
da su u popodnevnim satima
predstavnici Unprofora u bazi
Dubrave saopili da je tokom dana zbrinuto oko 600 prognanika
iz Srebrenice. Ve trei dan se
deportuju Bonjaci iz zatiene
zone, rije je ve o 40-ak hiljada
osoba, jer su sve vojno sposobne
mukarce uz blagoslov i pomo
Unprofora i UN-a etnici zadrali na okupiranoj teritoriji: Tamo
se bore moja tri sina i ovjek, koji su krenuli sa vojnicima da se
probiju prema slobodnoj teritoriji, a ja sam ovdje dola ni u ta.
Osjeam se izdana, prodana, naputena, a tri sina i ovjek mi se
bore za ovu dravu, ponavlja
Hurma Ori. Mnogi navode da su
im etnici rekli da oni moraju u
muslimanske prostore, a Srbi e
doi u svoje, da je u pitanju zamjena prostora Srebrenice za Ilija, Vogou...
Nema organiziranog prihvata,
ni ishrane, ni smjetaja. Ko se
gura, taj e moda jesti, tvrde
prognanici, a vie od 150 njih je
zatrailo prvu pomo. Uglavnom
je rije o iznurenosti i depresiji.
amka iz Srebrenice se objesila
kad je dola pod ruku Unproforu,
a dvije ene su isto pokuale.
Drugi tvrde bilo je pet pokuaja
vjeanja.

* Prije dva dana Silajdi je rekao da je Miroslav Deronji sada


komandant agresorske vojske u
Srebrenici. A na Deronjiev poziv,
17. aprila prve ratne godine, u
Bratunac su uli arkanovci, eeljevci, Beli orlovi...
* Preksino u jedan sat, bez ljekarske pomoi, na liniji razgranienja, zdravu djevojicu je rodila Fatima Muminovi, koja je prebaena u bolnicu pakistanskog
bataljona.
* Veernji list navodi kako je u
trenutku kada su u utorak, 11. jula, neto prije podneva tenkovi
bosanskih Srba poeli ulaziti u
grad veza plavih kaciga sa sarajevskim zapovjednitvom zaudo
bila prekinuta. Uspostavljena je
tano u podne kada su tenkovi
ve bili u gradu. Nizozemci su ponovo traili zranu potporu, koja
je stigla dva i po sata kasnije kada je sve ve bilo gotovo.
* Simptomatino je da se 24 sata nakon pada zone jedino Mazowiecki oglasio, dok Konferencija o bivoj Jugoslaviji i njeni supredsjedatelji, kao niti glavni sekretar Gali nisu.
* Silajdi je jue ujutro (petak)
telefonom razgovarao s dravnim
sekretarom SAD-a Worrenom
Christopherom o situaciji nastaloj nakon to su snage UN-a predale srpskim teroristima zatienu zonu Srebrenica. Razgovarao
je i sa komandantom Unprofora
Rupertom Smithom.
* airbegovi je izjavio u Londonu da e Bosna, ako je UN napusti, zatraiti da prima humanitarnu pomo od svake zemlje koja eli da joj pomogne.
* Otpravnik poslova Amerike
ambasade u BiH Burton Fletcher
obeao ameriku pomo prognanicima u Tuzli.
* Oko 60 vojnika Armije BiH opkolilo je sino oko 22 sata bazu
ukrajinskog bataljona u Goradu, traei da im predaju oruje.

16. juli 1995, nedjelja


* Drama Srebreniana se nastavlja. Potpuno je neizvjesna sudbina izmeu 5 i 6 hiljada lica otetih iz baze holandskog bataljona
u Potoarima i odvedenih u nepoznatom pravcu. U sarajevskom
sreditu Unprofora se samo izraava zabrinutost za njihovu sudbinu.
* Predstavnici UN-a i MKCK-a
su traili dozvolu od Pala da posjete logore. Odgovora nema.
* Sa prihvatnog punkta u Dubravama poelo razmjetanje
prognanika. Na aerodromu se
nalazi 5.180, u Lukavcu 3.500,
Ba no vi i ma 2.000, Gra a ni ci
1.500, ivinicama 2.000, Kladnju
500 prognanih... Nije dozvoljena
evakuacija ranjenika iz Potoara.
* Na sjednici Ratnog predsjednitva optine epa proglaena
je opta mobilizacija, a sjednici
Udruenja graana epe i RVI
prisustvovali su i Alija Izetbegovi
i Haris Silajdi.
* Na epu ispaljene etiri granate.
* Ukoliko se u Bosni ne preduzme nikakva vojna akcija, Jordan
povlai svoje plavce, izjavio je
kralj Husein.

Generalni sekretar UN-a Butros Gali primio je nagradu za meun

Pogledi 67

11. juli/srpanj 2015. OSLOBOENJE

* Pred ambasadama Britanije i


Rusije u Teheranu hiljade ljudi demonstriralo zbog nepravdi koja se
ini Bosni.
* Predsjednik turske vlade Hikmet etin obeao obnoviti prijedlog da UN ovlaste NATO da
brani zatiene zone bez saglasnosti specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN-a Yasushija Akashija.
* Ministar vanjskih poslova Muhamed airbegovi obavio vie
razgovora sa najviim predstavnicima Francuske, Velike Britanije i rekao da je situacija u epi
kritina: Ne smijemo ekati da se
linija povlai u Goradu ili kod Sarajeva. Za prijedlog britanskog
premijera Johna Majora o sastanku kontakt-grupe rekao je da
je to gubljenje vremena.
* Ured za prognanike i izbjeglice Herceg Bosne priprema pomo
izbjeglicama, ali i trai da se oni
ne raseljavaju po kantonima srednjobosanskim i hercegovakim,
kako se ne bi poremetila nacionalna struktura na terenu.
* SDA je osnovala Fond za pomo Srebrenici, na ijem je elu
dr. Sead Jamakosmanovi.
* Muftija tuzlanski Husein Kavazovi upuuje proglas molei za
pomo prognanicima, ali i za to
da se ne izgubi razum: Nerazumni koraci mogu voditi samo daljem genocidu. Pozvao je da se
sva udruenja i stranke nau u
kampovima s prognanicima. Fra
Petar Matanovi je takoe poslao poruku u ovom stilu, obeavi pomo Caritasa.
* Pala je u vodu teza da su prognanici graani UN-a, odnosno
prognanici s posebnim statusom.
* Sino je u Tuzlu prevezeno
21.000 Srebreniana, a do sada je
u opinama tuzlanskog bazena i
aerodroma Dubrave utoite nalo 20.700 prognanika. Ali, tamo je
bilo 42.000 Bonjaka. ta je bilo s
onima koji nisu preli umu?
etiri su kategorije mukaraca
ija je sudbina neizvjesna: branitelji, koji nisu htjeli predati oruje;
mukarci koji su doli u Potoare
i traili pomo holandskog bataljona, a koje su ovi prepustili etnicima; civili koje su etnici odvojili tokom vonje, a oni poli u bazu u Potoarima. etvrta je grupa
onih koji su sami krenuli u zbjeg.
Vehid Jahi donosi potresno svjedoenje 20-godinje Sabre Dananovi o njenom putu kroz umu,
koja se na kraju predala etnicima,
zajedno sa oko 1.500 ljudi. Odveli su ih u Kravice, odakle su pustili nekoliko ena.
* Kada je Srebrenica pala, meu onima koji su je osvojili bili su
i Grci. I grka zastava je tako izvjeena na crkvi.
* Ko je kriv za pad Srebrenice,
pita u tekstu Sead Numanovi, te
kae: Pogodna meta za optube sada je brigadir Naser Ori koji ve due vrijeme boravi na slobodnom teritoriju. Njegov dolazak je rezultat pisane naredbe
pretpostavljenih starjeina. A kada su ga ve pozvali, nisu mu
naredili da se vrati. Ako mu nisu
vjerovali, jer iz enklave dolaze
svakojake prie, zato niko od
njih nije otiao u Srebrenicu i

testno pismo Mladiu povodom


napada na epu.
* Ministar odbrane Francuske
pozvao je na formiranje multinacionalnih snaga koje bi branile
Gorade i Sarajevo, traei pri
tome uee Britanije, SAD-a i
Njemake. SAD su spremne poslati 200 borbenih helikoptera
radi spreavanja mogueg napada u Gorade. Naelnici generaltabova francuske, engleske i
amerike armije trebali bi danas
na sastanku u Londonu postii
dogovor o tome kako pojaati
odbranu zatienih zona u BiH.
Postoji mogunost ogranienih
vojnih akcija NATO-a protiv Karadievih Srba.

17. juli 1995, ponedjeljak

UNPROFOR
Prema rijeima vojnog
por tparola Unprofora
pukovnika Garya Cowarda,
Unprofor nije spreman da
Bosancima dobrovoljno
preda njihovo naoruanje
koje uva, zbog svoje
obaveze odvraanja od
napada na grad u okviru
zatiene zone UN-a i
demilitarizirane zone
Srebrenice: Mi emo
odluiti ta je opasno,
kazao je on. Prema
njegovim rijeima,
granatiranja Srebrenice
su sporadina
a ne sistematina
poslao prijedlog mjera koje treba
poduzeti.
* Sedam dana prije nego to e
biti okupirana Srebrenica general
Dragoljub Ojdani je najavio etniku ofanzivu rijeima: To se
mora vojniki rijeiti. Te dve enklave muslimanske nalaze se duboko na srpskoj zemlji i nije ni trebalo dozvoliti da se one formiraju. Tako ne moe ostati. To se
mora vojniki reiti.
* Snagama Drinskog korpusa
Vojske RS-a pridodate su i jedinice iz Srbije, Arkanovi tigrovi. Drinski korpus ima etiri brigade, u
Goradu, Vlasenici, Foi i u Zvorniku i dva puka, u Han pijesku i u
Viegradu.
* Butros B. Gali: Ne, ja ne mislim da pad Srebrenice predstavlja poraz UN-a u Bosni. Morate se
odluiti, je li aa napola puna ili
napola prazna. Mi jo pruamo
pomo izbjeglicama: u stanju

smo drati mir u Makedoniji.


* Najbolji ahista svijeta Gari
Kasparov je u Zagrebu izjavio da
njegovo igranje za sarajevski K
Bosna za njega ima simbolino
znaenje, jer je tako na strani
onih ko ji uprkos be zob zir noj
agresiji pokuavaju da ive asno
i dostojanstveno.
* Trideset pripadnika Armije
BiH i dalje dri u blokadi bazu
ukrajinskog bataljona.
* Komandant snaga UN-a u
BiH Rupert Smith uputio je pro-

* Na aerodromu Dubrave kod


Tuzle do sada prevezeno 23.468
prognanika iz Srebrenice.
* Agresor je poeo juer artiljerijsko-tenkovski napad na epu.
Borbena avijacija dolijee sa prostora SR Jugoslavije. Srpska pjeadija se zaustavila u prodoru nakon
pojave NATO aviona iznad epe,
ali u Unproforu nije to potvreno.
* Stanovnici epe su se jue
obratili predsjedniku Predsjednitva i drugima, pitajui: Narod
epe eli znati da li je epa jo zatiena zona i ako jeste, ko je
brani. Srpska ofanziva na nas traje osam dana. Tu smo sa 27 hiljada stanovnika kojima se pridruilo jo izmeu est i osam hiljada izbjeglih iz Srebrenice.
* U epi se nalazi kontingent od
79 Unproforaca. epljani kau
za njih: ili emo zajedno ivjeti ili
emo zajedno umrijeti.
* Mi cijeli dan pokuavamo
da general Nikolaj, koji zamjenjuje generala Smitha, zatrai zrane
udare. Snimili smo na traku poziv
UN-a iz epe, a general tvrdi da ga
jo nije dobio, a kada ga je primio,

Crni vrh, 4. august 2003. i 24. juni 2015.

onda je zatraio da avioni budu


prisutni, ali ne i da bombarduju.
Nakon to smo ga pitali zato nije traio, razvio je cijelu teoriju,
vjerovatno eka mrak pa da kae
da je kasno, rekao je predsjednik Dravnog komiteta za odnose sa UN-om dr. Hasan Muratovi,
tvrdei da ima informaciju, ali
ne iz Unprofora, da je general
Smith u Beogradu.
Svakako bi bilo najpree da je
on ovdje, ali moram rei da je general Smith vrlo profesionalno
radio svoj posao i vjerujem da e
i ubudue. Meutim, zato je Holananinu Nikolaju dato da odluuje o sudbini naih ljudi u epi
kada se zna da su holandski vojnici u etnikim rukama, pita
Muratovi.
* U Tuzli velika briga o tome kako podijeliti tolikom broju prognanih humanitarnu pomo, koja je do sada bila neravnomjerno
rasporeivana, tvrde nevoljnici.
* Neemo mijeati amerike
vojnike u bosansku situaciju. Najbolja alternativa je da se snage
UN-a pojaaju kako bi djelovale
efektivnije, izjavio je dravni sekretar SAD-a Warren Christopher.
* Italijani nude trupe za ouvanje mira.
* Papa Ivan Pavao II je u nedjelju osudio srpske napade na
bosanske enklave, oznaivi ih
kao zloine protiv ovjenosti.
Pred oima svijeta dogaa se
veliki poraz za civilno stanovnitvo. Ovi zloini e postati jedne od
najtunijih stranica istorije u Evropi, rekao je papa Ivan Pavao II.
* efovi britanskog, francuskog
i amerikog generaltaba zapoeli su u Londonu sastanak na kojem razmatraju francuski plan
akcije u Bosni kojim bi se presjekao put bosanskim Srbima pred
zatienim zonama.

18. juli 1995, utorak


* Branioci epe nanose agresoru velike gubitke. A agresija se
vri i iz Srbije i to sada sasvim
otvoreno, iz centra u Beogradu, na
Batajnici, sa Tare dolaze tenkovi,
dolazi nafta brodovima preko Rumunije. Dakle, u svakom sluaju,
Srbija vri otvorenu agresiju na
BiH, tvrdi bh. premijer dr. Silajdi.
* Srbi su blokirali kontrolni
punkt UN-a u epi prijetei da e
pucati ukoliko bude pozvana avijacija NATO-a.
* Izetbegovi je u dva maha
razgovarao s komandantom Unpro fo ra ge ne ra lom Ru per tom
Smithom, pa i o evakuaciji iz epe bolesnih i onih koji to ele.
Razgovor je imao za cilj da se, posredstvom Unprofora, doe do
sastanka s neprijateljskom stranom: Nije rije o politikom ve
o sastanku na vojnom nivou sa
humanitarnom namjenom, rekao
je Izetbegovi.
* MKCK je saopio da im je
dozvoljeno da posjete i registruju 46 ranjenika. ta je sa jo 42
osobe?
* Na slobodnu teritoriju u tuzlansku regiju stiu Bonjaci koji su krenuli u samoorganizovani
zbjeg iz Srebrenice.
* U Tuzlu stigla visoka komesarka za izbjeglice Sadako Oga-

narodno razumijevanje i socijalni napredak Onazisove fondacije

68 Pogledi

OSLOBOENJE 11. juli/srpanj 2015.

NIJAZ DURAKOVI
Upozoravali smo ve vie
puta da se od rezolucija
UN-a potuje samo jedna,
ona o ukidanju embarga, i
da od velikih odluka UN-a,
pa i svjetskih i evropskih
monika, situacija postaje
samo gora. To je veliki
skandal za UN i NATO, koji
pokazuju da je jedan
kvazisavez u funkciji jedne
neoimperijalistike politike
pojedinih evropskih i
svjetskih zemalja, kojima
nije nikakva novina da
rtvuju jedan narod
* Nastradalim stie pomo iz
Njemake, Italije, Irana, Arabije,
Turske, Hrvatske. Srebrenica je u
svojoj istoriji osam puta doivljavala da ljudi iz nje odlaze i da se
vraaju.
* Linije odbrane epe su i dalje
vrste i stabilne.
* Mladi je intenzivirao napade
na epu, pa je doveo i nove snage iz tzv. Jugoslavije. Operacijom
napada na epu komanduje general Krsti, naelnik taba tzv.
Drinskog korpusa.
* Na etniku stranu prebjegao je i komandant ukrajinskih
snaga stacioniranih u epi, pukovnik Dudnjik.
* Dravni sekretar SAD-a Warren Christopher najavio je mogunost agresivnijih akcija u Bosni, dejstvima iz zraka.
* Alija Izetbegovi u intervjuu za
TV BiH, osvrui se na dan ranije
obavljene razgovore s Rupertom
Smithom, rekao je: Ne bismo eljeli da se ponovi Srebrenica. Ako
budemo sauvali narod, mi emo
se vratiti u Srebrenicu, u Zvornik,

Reuters

ta da se lino uvjeri u stanje oko


proganika.
* U Zagrebu oformljeno koordinaciono tijelo za pomo Srebre ni ci.
* Holandski mirovnjak koji je
bio stacioniran u Srebrenici izjavio je da je sezona lova u punom
jeku, da Srbi ubijaju i sakate...
* Ruski ministar vanjskih poslova potvrdio stav svoje zemlje
koji agresorskoj strani omoguava ili da dalje osvaja zone pod zatitom UN-a ili da zadri postojee stanje.
* Odran sastanak ministara
vanjskih poslova EU u Bruxellesu
koji je pokazao nemo Evrope
da preduzme konkretne korake u
rjeavanju krize.
* Muhamed airbegovi izjavio: Misija UN-a u BiH je pri
kraju.
* Prva grupa od 75 holandskih
mirovnjaka stigla je danas kui, a
emocijama proet doek naveo je
zvaninike da ne itaju govore.
Vojnicima je nareeno da nita nikome ne govore dok se ne vrati i
preostalih 307 holandskih mirovnjaka koji se nalaze u logoru u
Potoarima.
* Trupe UN-a treba da se povuku iz BiH ili da postignu izvjesne
napretke na linijama razgranienja ili promijene politiku i pomognu bh. vladi, izjavio je Paddy
Ashdown, predsjednik Liberalnih demokrata Velike Britanije i
lan britanskog parlamenta
* Ministri spoljnih poslova EU
dali su uputu i specijalnom izaslaniku EU za bivu Jugoslaviju
da odgonetne da li Vlada eli da
civili budu evakuisani iz epe.
Diplomati navode da se sada
ne moe nita uiniti za spas
ove enklave, jer se nije nalo
zajedniko rjeenje, ali e se zato koncentrisati na zatitu Gorada i Sarajeva.
* John Menzies, ameriki ambasador u BiH, prema tvrdnji premijera Silajdia, jo ne zna kakve su
odluke amerike administracije i
ta e poduzeti u sluaju epe.
* Ukrajinci vojnici u epi onesposobili su dio svoga naoruanja
prije nego to su im ga oduzeli pripadnici Armije BiH u oekivanju napada Karadievih Srba.
Oni su odluili da to uine kako
orua ne bi pala u ruke bosanske
armije, kazao je vojni portparol u
Sarajevu Gary Coward, objanjavajui to mirovnim karakterom
misije.
Mi smo jo uvari mira, rekao
je Ivanko.

Crni vrh, 26. august 2003. i 24. juni 2015.

u Bijeljinu, u Fou. Nama je to cilj,


jer mi hoemo da se vratimo. Nama je cilj da se vratimo. Izetbegovi se otro suprotstavio priama
o tome da te prognanike treba
razmjestiti u tree zemlje.
Izetbegovi je rekao i da su postojale neke greke kod civilnih i
vojnih vlasti kada je rije o Srebrenici to se ovom tragedijom skupo platilo i to e se nakon rata
svakako ispitati: Neki centri moi u svijetu nee da ovdje bude
muslimanski narod, iako smo mi

evropski muslimanski narod, i


ovo nije isto muslimanska drava nego zajednika drava, ali je
ona ipak i muslimanska i oni ne
prihvataju da konano muslimani imaju dravu koja se smatra njihovom dravom, ustvrdio je Izetbegovi, napomenuvi da on ne
optuuje obian narod sa Zapada
koji je uglavnom uz nas i ne razumije neke svoje voe koje igraju jednu vrlo traginu igru koja se tie
muslimanskog naroda.
* Izetbegovi je 18. jula zatraio od

Unprofora da evakuie stanovnitvo


iz epe, a zvaninici Unprofora su
bezuspjeno kontaktirali Centar
za vezu pobunjenih Srba u Lukavici.
* Prognanici iz Tuzle i dalje stiu u Tuzlu, i sve njihove prie se
svode na to da je njihov put i
ono to su doivjeli nemogue
opisati: To je uas.
* U Moskvi je boravila delegacija SGV-a (predsjednik Mirko Pejanovi i potpredsjednik Rajko
ivkovi) koji su svoje sagovornike, prvog zamjenika ministra
vanjskih poslova Rusije i pomonika predsjednika Ruske Federacije za vanjsku politiku informisali o stanju u BiH, zatraili da Rusija izvri pritisak na Karadia i
na Miloevia, da se prihvati plan
kontakt-grupe, da Miloevi prizna BiH, da Karadi bude izolovan. Prije svega su eljeli istai da
Karadi i njegova politika ne
predstavljaju sve Srbe u BiH.
* U Bruxellesu su efovi diplomatije EU sasluali i podrali prvi
slubeni izvjetaj evropskog mirovnog posrednika Karla Bildta, a
uestvovao je i, mimo obiaja i
pravila, ruski ef diplomatije Andrej Kozirjev. U zakljucima se otro osuuje okupacija Srebrenice
i od bosanskih Srba se zahtijeva
bezuslovno vraanje ovoj enklavi statusa zatiene zone. Na tom
sastanku je razmatran ulazak neunijskih graana u zemlje 15orice, i graani BiH su svrstani ak
u nepovoljniju kategoriju nego
dravljani Srbije i Crne Gore, dakle, dvije zemlje koje je i EU u vie navrata okarakterisala agresorima na BiH.
* U Washingtonu, Zapadni savez se bavi prebacivanjem odgovornosti jednih na druge: Francuzi bi kao branili Gorade, Britanci ne bi, Amerikanci se pravdaju
evropskom neslogom.

19. juli 1995, srijeda


* Drama prognanika iz Srebrenice u ii je domae i svjetske javnosti. Prema podacima, u TPKu do jue je prihvaeno 25.290
Srebreniana. Jedna grupa od
335 njih se uspjela prebaciti do
Kalesije, a mnogo vie do Zvornika. Prema UNHCR-u, do sada je
iz Srebrenice pobjeglo 29.000 ljudi. Neizvjesna je sudbina njih
12.000.
* U Tuzlu je konano stigla i grupa od 88 ranjenika. Naalost, to
nije ona grupa za iju se sudbinu
nita ne zna. Inae, na Tuzlu je sino ispaljena granata.

Unprofor se pravda: imali su svega 450 vojnika Holanana naspr

Pogledi 69

11. juli/srpanj 2015. OSLOBOENJE

kontrolom koja e, kada se postigne


teritorijalno rjeenje, biti ili dodijeljena bosanskim Srbima ili stalno
izloena njihovom pritisku, pie Independent.
Druga je opcija Boba Dolea,
predsjednikog kandidata 1996,
koji se zalae za ukidanje embarga na oruje i povlaenje trupa
UN-a iz Bosne. Trea je, za Independent najrazumnija, a to je da
se prihvati da tri muslimanske enklave u istonoj Bosni nikad nisu
bile vojno odbranjive, i da bi za
UN bilo bolje da se povue u jae oblasti pod kontrolom Vlade
BiH. Snage za brzu reakciju bi
mogle pomoi Sarajevu da izbjegne kapitulaciju time to e obezbijediti prolaz za humanitarnu
pomo.
* George Soros: Predsjednik
Clinton ima istorijsku ansu da
opravda svoj stav o Bosni tako to
e podrati francusku inicijativu
o vojnoj intervenciji da bi se spasile preostale sigurnosne zone i
traiti odobrenje od Kongresa za
podizanje embarga na uvoz oruja za Bosnu. Kongres ne moe a
da ne odobri Clintonov zahtjev.

20. juli 1995, etvrtak

dimir Jeljenko, jer su muslimanske snage opkolile njihovih 79


vojnika u epi, u Goradu im
oduzeli oruje, a komandanta
zadrali kao taoca. Kijevsko rukovodstvo uputilo je ultimatum bh.
vladi.
* Ameriki Senat poeo debatu
o prijedlogu za ukidanje embarga
na oruje Bosni istovremeno sa izvlaenjem mirovnih snaga UN-a.
* Vijee sigurnosti zahtijeva da
Srbi prekinu sve napade na sigurno podruje epe, i izrazilo zabri-

nutost zbog prijetnji i ikaniranja


od srpskih i muslimanskih snaga
kojima su ukrajinski vojnici izloeni u epi i u Goradu.
* Independent pie o tri opcije razvoja situacije: prva, iza koje stoji
Francuska, jeste da se silom nametne ponovo status zatiene zone
Srebrenici. Malo je to vjerovatno, jer
Zapad ne eli rizikovati sa svojih
10.000 vojnika, a i to bi znailo naputanje neutralnosti: Takoe bi
izgledalo udno da se UN bore za
malu enklavu pod muslimanskom

Reuters

* UNHCR se trenutno brine o


6.500 prognanika na Tuzlanskom
aerodromu. Pripadnici UN-a ne
dozvoljavaju prognanicima kretanje mimo kruga kampa, ograenog icom. Jo 335 prognanika stiglo u Kalesiju... Pristiu donacije,
konvoji iz raznih zemalja...
* UBSD se sastaje u Tuzli, traei da svi vidovi novane pomoi
idu preko dravnih fondova, a
nikako preko politikih stranaka:
Radi se o tome da je SDA otvorila sopstveni raun i osnovala
sopstveni fond. Mi smatramo da
je to politizacija.
* Saudijski kralj Fahd je priloio
13 miliona dolara za pomo u
ublaavanju patnji bosanskih
muslimana, za suprotstavljanje
nepravinoj srpskoj agresiji.
* Snage Armije su u noi izmeu 15. i 16. jula ule u logor ukrajinskih snaga i odnijele opremu i
naoruanje od vojnika, a komandant logora je bio maltretiran,
javlja Reuters.
* Voa bosanskih Srba Radovan
Karadi upozorio je danas da e
njegove snage napasti sve zapadne trupe ili letjelice poslane za
zatitu goradanske enklave: Ko
god vojno stane na stranu muslimana, mora biti svjestan da bi to
iziskivalo rat protiv Srba, rekao je
Karadi, pozvavi branitelje Gorada da odmah poloe oruje.
* Francuska je jue kritikovala
sarajevsku vladu da namee neostvarive uvjete za razmjetaj
4.000 pripadnika snaga Francuske, Britanije, Njemake i Holandije, ili slijedi estoka politika
reakcija: Bosanci nam jasno moraju rei da li ele olakati nau zadau usmjerenu ka postizanju
mirovnog rjeenja ili ele meunarodne snage otjerati.
* Dolo je vrijeme za trenutano
povlaenje ukrajinskih trupa iz
epe i iz Gorada, izjavio je Volo-

* Na ratitu oko epe, snanom


odbranom branilaca, pripadnika
bh. armije zaustavljeni su napadi agresora i naneseni mu veliki
gubici. Na epakom ratitu se
uoava pregrupisavanje neprijatelja, dok se preko dravne granice nastavlja ubacivanje materijalno-tehnikih sredstava i ljudstva
iz Srbije i Crne Gore
* Zvanini krugovi u Srbiji i
Crnoj Gori okupaciju Srebrenice
ocjenjuju kao poseban uspjeh,
dok Momilo Perii otvoreno
govori da sve aktivnosti oko Srebrenice ne bi poduzele da nemaju dogovor sa svojim prijateljima
u svijetu.

Crni vrh kod Zvornika, 26. august 2003. i 26. juni 2015.

* Francuski premijer Alain Juppe je rekao da u Gorade treba


transportovati oko 1.000 vojnika
sa adekvatnim orujem, kako bi
ga odbranili od napada bosanskih
Srba, a Francuska za to trai podrku Amerike, Velike Britanije i
Njemake.
* Od ranih sinonjih sati preplitale su se razne informacije o epi. Neto oko 19 sati iz epe je, putem radio mosta, Mehmed Hajri,
prvi ovjek tamonje civilne vlasti, uputio poziv generalu Rupertu Smithu i komandantu ukrajinskog bataljona da do danas (etvrtak) u podne dou u epu. Svaki sat poslije toga moe biti koban,
reeno je u tom apelu.
* Nekoliko sati kasnije, paljanski radio i TV su objavili da su
predstavnici epe, Hamdija Torlak, pred sje dnik IO ta mo nje
Skuptine optine i ljekar Benjamin Kulovac potpisali sa generalom Mladiem akt o predaji. Istu
informaciju su prenijele sve agencije, a u njoj se kae i da e 30 tekih ranjenika u etvrtak biti prebaeno za Sarajevo, a nakon toga
slijedi evakuacija u Kladanj.
Beir Helji nam kae da su
njih dvojica trebali samo da razgovaraju sa delegacijom Unprofora o statusu ukrajinskih vojnika:
Imali su strogo nareenje da ne
razgovaraju sa etnikim oficirom, koji je bio pripreman za
ovaj susret, istie dr. Helji.
Oni su na razgovor otili u 18 sati, a do 21 sat se jo nisu vratili u
epu.
Zatiena zona epa nije pala,
tvrde u Unproforu.
* Ministarstvo vanjskih poslova
BiH je odbacilo optube da su
snage BiH razoruale ukrajinske
vojnike u epi i u Goradu.
Komanda Unprofora je sama
smijenila komandanta ukrajinskog kontingenta u BiH i njegova
dva podreena oficira, nakon ega je ukrajinski kontingent postao
u Goradu dijelom britanskog bataljona, kako bi se ukinula nezavisna logistika ukrajinskog bataljona
koji je bio izvor ilegalne trgovine.
Dalje se govori da su njihovo oruje legalno uzimali bosanski Srbi,
zbog ega su lokalne vlasti 30. juna odluile da prisustvo ukrajinskog bataljona u tom mjestu nije
poeljno. Kae se i to da je komandant Dudnjak u epi bivao esto vian kako sarauje s pobunjenim
bosanskim Srbima, a da su ukrajinske jedinice onesposobile same
svoje naoruanje prije srpskog napada na epu.
* Vlada e traiti informacije o
tome koliko su plavci predali Srbima naoruanja.
* Prema posljednjim informacijama iz Unprofora, u toku dana
je ukinuta blokada ukrajinskog logora UN snaga u sjevernom predgrau epe. Ukrajinci ne izlaze iz
logora.
* Hamdija Fejzi, zamjenik naelnika: Na naoj strani postojali
su kontrolni punktovi Unprofora.
Prvo su ih drali Kanaani, zatim
Holanani. Pri svakoj smjeni Unprofora, etnici su se pribliavali, a
unproforci povlaili u dubinu tzv.
zatiene teritorije, bez otpora.
Pripremila: Edina Kamenica

am 1.500 Mladievih vojnika, podranih ar tiljerijom i tenkovima

70 Pogledi

11. juli/srpanj 2015.

Denana Halimovi, novinarka Slobodne Evrope

Sakupljeno je 2.500
rtava srebrenikog
Kae Srebrenica i automatski povee to s brojkom od osam hiljada. Meutim, kada vidi lice, bilo ije lice, potpuno
se promijeni perspektiva i totalno drugaije gleda na sve, mislim, osjea stvarne dimenzije tog zloina
Razgovarala: Edina Kamenica

enana Halimovi je novinarka


Slobodne Evrope. Roena je u
Sarajevu 1977., a u novinarstvu
je od 1998. godine. Prve tekstove je napisala za Osloboenje, a
bila je saradnica i sarajevskih
Veernjih novina i magazina
Start BiH. Radila je za politiki
magazin BHT-a i dokumentarne
serijale o temi ratnih zloina u
produkcijskoj kui XY Films. Dobitnik je nagrade Amnesty International Global Human Rights
Award i nagrade za istraivako
novinarstvo Unije novinara BiH
2003. godine.

Redovi za skeniranje
Povod naeg razgovora je projekat Slobodne Evrope zahvaljujui kojem je sakupljeno oko
2.500 fotografija rtava genocida
u Srebrenici. Halimovi na tome
radi mjesecima.
- Mi smo se spremali za obiljeavanje 20. godinjice genocida
u Srebrenici na nivou cijele kompanije, jer to je vrlo bitan i vaan
dogaaj ne samo za nas nego i za
sav civilizovani svijet i doli smo
do faze u kojoj smo razmiljali
koji bi to bio najbolji nain: htjeli smo neto to e biti drugaije,
ali i jako upeatljivo. A ta moe
govoriti vie i bolje od fotografija ljudi ubijenih u genocidu? I
onog mo men ta ka da smo to
shvatili, bilo nam je jasno da je to
ogroman projekat koji trai stvarno jako mnogo vremena, neto
to te konzumira od poetka do
kraja. Manje-vie skoro pola godine sam se samo time bavila.
Imala sam samo male radijske
izlete. Srebrenica i fotografije su
mi bile u fokusu.
Kako ste dolazili do tih fotografija?
- Prvo je, naravno, trebalo kontaktirati sva udruenja Srebrenianki, otii kod njih. Jako puno
mi je pomogla uhra Sinanovi iz
udruge ene Podrinja. Pozvala je
sve majke da donesu fotografije
i ene su u redovima stajale dok
smo mi skenirali fotografije. Namjera nam je bila da ih ne zadravamo, ak i kada bi ih nam
dali, jer nikad se ne moe biti siguran da se nee izgubiti. Taj
prizor mi je jo u oima: ene stoje u redovima, ekaju da ja to ske-

niram i trae svoje najmilije na


spisku kojim smo se najvie rukovodili, a to je spisak koji je objavljen u Memorijalnom centru u
Potoarima i kojim raspolae Institut za nestale. Bez obzira na to
to i tu ima odstupanja. Ima ljudi koji su sahranjeni a nisu na
tom spisku, a jesu rtve genocida. Majke enklava Srebrenica i
epa imaju jako veliku arhivu,
koju su nam stavili na raspolaganje, i ja sam dane i dane s njima
provodila skenirajui i sluajui
njihove prie. Na Tarik Salimovi je u Tuzli, u Udruenju ene
Srebrenice takoe prikupljao fotografije. To su slike koje one
iznose svakog 11. u mjesecu.
Kakve su bile prve reakcije na pomen ove ideje?
- Svi su nam odmah izali u susret, jer je njima bilo jasno da je
naa namjera bila pokazati da su
ubijeni u genocidu bili ivi ljudi,
a ne brojevi. A svi mi pomalo Srebrenicu posmatramo kroz brojeve. Strano je rei da je osam hiljada ljudi ubijeno na jednom
mjestu i svi nekako postupamo
po inerciji. Kae Srebrenica i
automatski povee to s brojkom od osam hiljada. Meutim,
kada vidi lice, bilo ije lice, potpuno se promijeni perspektiva i
totalno drugaije gleda na sve,
mislim, osjea stvarne dimenzije tog zloina.
Lica rtava govore vie od
brojki...
- Temama ratnog zloina, orga-

koliko bi imali danas, njihov otac


je bio mojih godina. I onda ti svata prolazi kroz glavu, pone
prvo razmiljati kao majka, pa
onda o tome da li je otac gledao
kada su mu ubijali djecu, kako je
to izgledalo, na koji nain su ubijeni... Doe do podatka da su jednog sina nali u jednoj grobnici, drugog u pet razliitih i ne moe a da ne spaja njihove bive
ivote s onim to im se desilo, ali
i sa onim to su oni bili, po svome karakteru. Pogotovo kada na
tim fotografijama osjeti onu neku udnovato lijepu neiju karakternu crtu.

Sve ovdje dotakne ovjeka

Svaka slika jedna pria

Projekat Slobodne Evrope

nizovanog kriminala i korupcije


bavim se najmanje 15 godina,
ukljuujui sve vrijeme i Srebrenicu. Radila sam mnoge dokumentarce, pratila suenja, bila na
presudama, proitala kilograme
i kilograme dokumentacije, vidjela sam sve uvene snimke, pregledala i dio arhive Hakog tribunala, ali onog momenta kada
ugleda spajalicom spojene slike
oca i dva sina, tebi jednostavno
ne bude dobro. Koliko god se
pokuava izmai, ne bude ti dobro. Jer, pone da razmilja:
imali su 13 i 15 godina, ili 14 i 16,

Fotografija, ako je dobra, uhvati taj daak neega, te ljudskosti,


neto tu zauvijek ostane zarobljeno. S druge strane, vidi da je masa fotografija koje te ene dre u
ruci, u tom redu za skeniranje, iz
bive JNA i odmah zna da su fotografije uzimane od rodbine.
Jer, najvie su se upravo one i poklanjale i sve ti se nekako stisne.
Ispada, jedina je to sada njihova
fotografija, a upravo e ta vojska
proizvesti kasnije ono to e njih
ubiti. Neke su originale kopirale,
plastificirale, i to sada uvaju
kao zjenicu. Druge fotografije
nemaju.
Koliko ste sakupili tih fotografija?
- Kada se saberu sve do kojih
smo doli, onda ih je 2.800, ali tu
su i fotosi osoba kojih iz raznih

razloga nema na ovom spisku, u


odnosu na kojeg sada imamo
oko 2.500 fotografija. Znam da ih
ima jo blizu dvije hiljade. Uzete su za neke projekte, no i ovo
nae sakupljanje se nije zavrilo.
Dobrodola je svaka nova fotografija, iako se do nekih nikada
nee moi doi. Tuno je to da
ljudi nemaju ak ni ovu uspomenu na nekog svoga, pa ni sliicu
s posljednje line karte, a znate
kakve su one bile majune.

SPISKOVI
Majke enklava Srebrenica
i epa su meni dale i
spiskove ubijene djece
u genocidu, spiskove
ukopanih u Potoarima,
mi emo i te spiskove
provjeravati. Inae, doista
je vrijeme da neko sjedne i
kae ovako dalje ne moe.
Pitala sam majke koji je
najtaniji spisak i one
su me uputile na ovaj u
Memorijalnom centru
u Potoarima, u kojem
takoe ima rupa
Svaka je srebrenika sudbina drama, ali uvijek
nas neto posebno dirne...
- Sve ovdje dotakne ovjeka,
apsolutno sve i odjednom se suoi i sa nekim stvarima o kojima
se ranije nije razmiljalo. Recimo,
shvatila sam i to da postoji, moda je pregrubo rei diskriminacija, ali svakako je prisutna
kada su u pitanju ene koje nisu
imale djecu, koje su samo mua
imale, pa su i njega izgubile. A
kod nas je svaka druga, trea rije majka. I uredu, treba tako i sama sam majka troje djece, ali
nekako ostanu po strani ove ene koje su takoe veliki gubitnici. Hou rei da drutvo zanemaruje taj segment ene. Nisam ja
samo majka, a da bih bila majka,
prvo sam, valjda, neija ena.
Ne mogu izdvojiti nijedan sluaj,
kako u. Ipak, sad se sjetih majke koja je za rukav vukla onoga
koji je htio da otme njeno dijete,
mislim da mu je bilo 13 godina,
preklinjala ga je, evo ti kua, evo
ti, evo ti sve, daj mi moje dijete,
samo mi ga daj. I nije joj ga dao.
Umrla je ne doekavi da se nau njegove kosti. Sluala sam

Na bilo koju stranu da odemo, gdje god je poinjen neki vei zloin, ja vam garan

Pogledi 71

11. juli/srpanj 2015.

Foto: Didi Torche

fotografija
genocida

Dragocjena graa

enu iz Srebrenice koja je govorila negdje nekada, ja nikada vie neu biti majka, nikada neu
biti nana. U naoj zemlji je i to
postati privilegija. Ili, ima slika
Rame Osmanovia kako doziva
sina Nermina i njegovog sina.
Znate onaj snimak kada se Ramo
dere, Nermineeee, (Denana ga
imitira, op.a.) i onda ga vidite na
slici, u nekoj potpuno drugoj ivotnoj situaciji prije rata, i njega
i sina mu, i vidite kako je taj ivot
u vrlo kratkom roku, u samo pola godine, postao potpuno neprepoznatljiv.
Ma, sve te slike imaju neku
nevidljivu poveznicu i odjednom
shvatite kako vas neka asocira na
vama blisku osobu, ili ugledate
neka poznata lica, i svi ti ljudi
postaju vam nekako poznati, bitni, upamti ih i to strano utie
na ovjeka.
Oekujete li komentare vezane za broj fotografija?
- Mislite da bi to moglo proizvesti nova pekuliranja? Ne, bila bi sramota. Na bilo koju stranu da odemo, gdje god je poinjen neki vei zloin, ja vam garantujem da neete dobiti fotografiju. Kue su zapaljene, unitene, ljudi su uniteni. Inae, dio
ovih fotografija koje smo sakupili je koriten u tubi BiH protiv
Srbije za genocid.
Na koji nain e slike biti
dostupne javnosti?
- Na tome jo radi na tim inenjera u Pragu. Zamiljena je
web stranica na kojoj e biti imena, fotografije i koliko je godina
imala osoba ubijena u genocidu.
Jer, mi ovo ne pravimo samo za

BiH, niti samo za region, nego je


cijela pria kao to sam ve rekla
bitna na nivou cijele nae kompanije. A Slobodna Evropa je
ogromna kompanija, imamo svoje razne servise, od amerikog, pa
servise Iraka, Afganistana, Rusije, Ukrajine, sva krizna podruja.
A fotografije su univerzalni dokument. Mislim da je to ve najvea baza fotografija, jer nemaju sva
udruenja te fotografije na jednom mjestu, to isto mislim da
je teta. teta je to nisu uspjeli da
se organizuju, kao to je recimo
uraeno u Prijedoru, gdje su sve
skupljene na jedno mjesto. Nadam se da e doi do toga, jer fotografija govori univerzalnim jezikom koji razumiju i u Iraku, i u
Bosni, i u Rusiji, a kada vidite dvije i po hiljade fotografija, to je
treina ubijenih u genocidu, to je
zbilja impozantan broj. Ali, to
je, prije svega, otrenjenje. Kada
je Srebrenica u pitanju, ne moete vi nju vagati ni sa im drugim.
Naravno, i drugdje su injeni
zloini, u manjoj ili veoj mjeri,
ali ve samo kada bismo se drali te suhe faktografije jasna je
neuporedivost Srebrenice sa bilo im. I ne smije se dozvoliti,
prvo mi sami sebi ne smijemo, da
balansiramo sa tim.
Dvadeset je godina nakon
rata, a baze podataka o
rtvama jo su nesreene?
- Majke enklava Srebrenica i
epa su meni dale i spiskove
ubijene djece u genocidu, spiskove ukopanih u Potoarima,
mi emo i te spiskove provjeravati. Inae, doista je vrijeme da
neko sjedne i kae ovako dalje

ne moe. Pitala sam majke koji


je najtaniji spisak i one su me
uputile na ovaj u Memorijalnom centru u Potoarima, u kojem takoe ima rupa. Svata
ima i treba ve jednom neko
sjesti, ali ne novinari, ne nevladine organizacije, nego neko u
dravi, neko nadlean, i krenuti od broja 1 do zadnjeg. Toliko
je tih spiskova. ene Podrinja
imaju podatke o ubijenim u Bratuncu i u okolini. Tokaa je sve
to lijepo uradio s imenom i prezimenom, ali on je nevladina organizacija. Moramo imati insti-

da usvoje deklaraciju koju je cijeli svijet prihvatio, cijeli civilizovani svijet.

More mrtvih ljudi


Neshvatljivo mi je da se i ta deklaracija o Srebrenici vrlo esto
tretira kako kome treba, pa i kod
Bonjaka. Ako smo u stanju da tu
najveu tragediju provlaimo
kroz politiku, onda je to kraj svega. Ne moe genocid u Ruandi za
mene imati politiku pozadinu.
ta mi, zapravo, znamo o Tutsi
narodu, o Huti narodu, koji su od
njih dobri, koji su loi? Mi samo

ENE I MAJKE
Shvatila sam i to da postoji, moda je pregrubo rei
diskriminacija, ali svakako je prisutna kada su u pitanju
ene koje nisu imale djecu, koje su samo mua imale,
pa su i njega izgubile. A kod nas je svaka druga, trea
rije majka. I uredu, treba tako i sama sam majka
troje djece, ali nekako ostanu po strani ove ene koje
su takoe veliki gubitnici
tuciju koja e tititi taj integritet
rtve, koja e osigurati konsenzus i koja e svaku rtvu uvaavati. Jer, nama je teko da prihvatimo i da je i neko drugi rtva, mi
imamo, generalno u drutvu,
problem s tim.
Eh, da je to je di ni pro blem!?
- Mnogo ta je meni nelogino,
ali to da neko negira genocid i da
ne postoji nikakva sankcija za
to, nikako ne ide u moju glavu.
Bilo koji zloin, kamoli zloin
genocida. Neshvatljivo mi je da
ljudi u dravnom Parlamentu
primaju platu od ove drave, a
negiraju genocid i nisu u stanju

znamo da je tu bilo more mrtvih


ljudi, da je to grozno i da svako
zdrave pameti to mora osuditi. S
te strane treba posmatrati i genocid u Srebrenici, a naa djeca
danas imaju spram Srebrenice
potpuno polarizovane stavove,
jer sve to ue o tome je potpuno loe i povrno, sve je preputeno na milost i nemilost roditeljima, koji e taj odnos imati zavisno od percepcije, imati i odnos
prema genocidu, i takvog ga usaivati djeci. Ma, da se ne laemo,
mi jo ivimo u segregacijskom
drutvu, jo imamo dvije kole
pod jednim krovom i djecu koja
ne smiju sjesti zajedno. Evo, u

Gornjem Vakufu, da ne idemo


dalje, razgovarala sam s tom djecom, kojoj je to sve normalno, a
koliko hoete je takvih gradova u
Bosni i Hercegovini.
to je sve
deprimirajue.
- Garantujem vam, postojala je
bolja atmosfera, povoljnija za
neku vrstu konsenzusa u momentu kada je stao rat, dok smo
se svi jo mrzili i nije se tako lako prelazilo, recimo, iz Sarajeva
u Lukavicu, nego danas kada je
otvorena Pandorina kutija u kojoj moete rei ta hoete, a neete snositi nikakvu posljedicu.
Ljudi su tada bili oprezni, da ne
uvrijede nekoga, i u RS-u prema
Bonjacima i u Federaciji jedni
prema drugima. Odjednom je
taj balans postao nekakav ambis
i mi smo poeli rtvama manipulirati. Evo, ovo to se deavalo s
uslovljavanjem odravanja denaze izruenjem Nasera Oria
BiH. Razumijem ta ljudima u
Srebrenici znai Naser Ori, ali ne
moe on na jednu, a s druge
strane ovih 2.500 fotografija i svi
ubijeni ljudi i da to bude isto. S
tim nema igre i nema uslovljavanja, ni sa im. Ne smije se to raditi. Genocid obiljeavaju i ljudi
u Genevi, i u Velikoj Britaniji, i u
Njemakoj. Ne moe Ori, ili bilo koji drugi pojedinac, biti predmet spora unutar BiH. Zamislite da se ne obiljeava holokaust
jer je tamo neko negdje pronaen ko je optuen za zloine, a ivi mirnim graanskim ivotom?
Ne, to ne ometa rtve holokausta da one odaju mrtvima duni
pijetet.

ntujem da neete dobiti fotografiju. Kue su zapaljene, unitene, ljudi su uniteni

72 Pogledi

OSLOBOENJE 11. juli/srpanj 2015.

Iz linog ugla

Sjeanja Vehida

Ljudi i zvijeri u istim uniformama


Kroz masu su svako malo prolazile ene koje su vritale, udarale se rukama po bedrima i vikale
da e nas sve pobiti. Kamioni i autobusi voze narod u Bratunac na igralite, gdje ih strijeljaju

Pie: Jakub Salki

e 20 godina izbjegavam
da priam o ovome. Godinama je Srebrenica kao
neka vrsta intimnog fotoalbuma. Zapravo to i jeste. Imao
sam 11 godina i sve ega se sjeam
izgleda kao niz fotografija hronoloki nesreenih.
Danima su se ule detonacije u
daljini, vodile su se borbe oko Srebrenice. Osjetila se neka zebnja na
licima ljudi, postali su tihi. Jedan
dan je neko doao i rekao da je Srebrenica pala i da moramo ii. ivjeli smo u selu Slatina, prilino daleko od Srebrenice i kada smo krenuli, ve je bilo predveerje, otac je,
stavivi u svoj vojniki ruksak hljeb,
so i eer, uz neto odjee, krenuo
ranije, preko ume. A mi smo krenuli kod UNPROFOR-a u Potoare, valjda su oni bili kao neka garancija da emo biti zatieni. Rijeke
naroda su se slivale iz okolnih sela prema Potoarima, svi usplahireni, uurbani. Sjeam se samo da
je bila no, ini mi se najcrnji mrak
koji ovjek moe iskusiti. Tu no
sam u Potoarima spavao na kamenju, toliko sam bio umoran od
puta da nisam ni osjetio ta je
ispod mene.
Bili smo prilino velika grupa,
moje tri sestre i ja, mama i nana,
koja se teko kretala zbog starosti
i bolesti, zatim strina sa dvije kerke, amidina sa etvoro male djece, najmlae od tri i najstarije od
osam godina i uz to nepokretna
svekrva koju je sve vrijeme vozila
u kolicima, ne invalidskim, nego
obinim za poljoprivredne ili graevinske radove.

Vojnici i psi
More naroda bilo je tu. Svako
malo je neka ena upala kosu i vritala da etnici dolaze i da e nas
pobiti. Doli su. I danas proe
kroz mene jeza kada se sjetim slike njih kako se sa psima sputaju
niz brijeg. Bilo je tuno vidjeti kako skidaju unproforce i uzimaju im
odijela, a oni ostaju u potkouljama i orcevima. To je valjda znailo da od zatite nema nita.
Nikakve maine na svijetu u fabrikoj hali ne bi bile glasnije od
krikova, plaa, dozivanja hiljada ena i djeca. Svako malo je neko dozivao sinove, oeve, mueve pitajui se ta je sa njima, jesu li ivi. ene su stalno traile djecu, u toj gunguli stalno su ih i gubile.
Ujutro me je amidina odvela
u WC iza fabrike, proli smo kroz
kukuruze pored nekog kanala.
Malo dalje od fabrike u kanalu bi-

la su tijela. Nakon tog prizora vie mi nije bilo do WC-a. Doli smo
u fabriku trei. Taj dan su, lijepo
se moglo vidjeti, u jednu kuu,
gdje je bila smjetena njihova komanda, dovodili mukarce. uli
su se pucnji.
Ne znam koje je bilo doba kada
su poeli dolaziti prvi autobusi i
kamioni za transport. Kroz masu
su svako malo prolazile ene koje su vritale, udarale se rukama
po bedrima i vikale da e nas sve
pobiti. Kamioni i autobusi voze
narod u Bratunac na igralite,
gdje ih strijeljaju. Ostali su bili nekako tihi, pomireni sa sudbinom,
u sebi su uili sve to su znali, molili Boga za spas.
etnici su odmah rekli da e
prvo voziti invalide, nepokretne i
starce, tako da smo nakon to je otiao prvi konvoj stali do lanca koji
su drali srpski vojnici, u uniforma-

tim trenucima nastala je najpopularnija fotografija moje porodice.


Moja amidina aha gura svekrvu
Selimu u kolicima, pored nje jo
neka ena gura starca u kolicima,
a svi mi smo iza i pored njih. Nismo
svi u kadru, ali znamo da smo tu,
bili smo tu. Vojnik nas je ostavio u
hladu i rekao da se ne pomjeramo,
kada doe konvoj, on e doi po
nas. I bilo je tako. Doao je i pomogao nam, nana je htjela u autobus,
ali nam taj vojnik nije dao, rekao je
da e autobuse svugdje zaustavljati i pretresati i to nam treba da rizikujemo da nekoga izvedu. U prevodu, koga izvedu, ne vrate ga.
Tako nas je doveo do jednog kamiona, pomogao nam da se popnemo, a kada su, taj vojnik i aha, dizali nanu na kamion uhvativi je ispod pazuha, ona je povikala: Joj, joj aho, gora si mi nego etnik. Vojnik se samo slatko

Fotografija za porodini album

ma plavaca, koji je oznaavao granicu dokle smijemo prii. Moglo bi


biti da je to bilo oko podne, bili smo
na suncu i bilo je nepodnoljivo
vrue. Poto smo imali dvije starice, jedna nepokretna, druga se jedva kretala, priao je jedan vojnik,
podigao lanac i proveo nas, sa jo
jednom ili dvije porodice, na mjesto gdje bi trebali doi kamioni. U

NANA
Tako nas je doveo do
jednog kamiona, pomogao
nam da se popnemo, a
kada su, taj vojnik i aha,
dizali nanu na kamion
uhvativi je ispod pazuha,
ona je povikala: Joj, joj,
aho, gora si mi nego
etnik. Vojnik se samo
slatko nasmijao. Nama
nije bilo smijeno tad, ali
se sada nasmijemo kad
prepriavamo dogaaje
i doemo do ove scene

nasmijao. Nama nije bilo smijeno


tad, ali se sada nasmijemo kad
prepriavamo dogaaje i doemo
do ove scene.
U kamionu je bilo kao u dehenemu, bio je pokriven ceradom, jo
pun ljudi koji su se od vruine topili kao kocke leda na suncu, a vode nema. Usta suha. Kada se konvoj negdje zaustavio, natoili su
nam vode, ali u kanister u kojem je
bilo gorivo. Voda je smrdjela, ali se
morala piti, makar malo.
Iskrcali su nas u Tii. Selo se
nalazi na pola puta izmeu Vlasenice i Kladnja. Skoro svaki mjesec
prolazim tim putem, ali jo nisam
uspio prepoznati mjesto gdje su
nas istovarili iz kamiona. Bila je
neka rijeka pored puta, dubok
kanjon, a dolje nabacano odjee,
stvari, svega... Padao je mrak kada smo krenuli prema Kladnju. S
lijeve strane uma, sa desne rijeka Drinjaa. Gledajui tu, kako mi
se inilo, nepreglednu umu iznad
ceste, zamiljao sam da je moj
otac tu negdje, odmah iznad nas
u umi i da se svakog trenutka mo-

e pojaviti. Nije mi bilo jasno kako ne ujem da toliki mukarci idu


kroz umu.
Opet su nam pomagali srpski
vojnici, nosili su sa mamom i ahom u deki njenu nepokretnu svekrvu. Objanjavali su, priala je aha kasnije, da su iz Srbije i da ni oni
ne ele biti tu, radije bi bili kui sa
svojim porodicama. Jedan se, ini
mi se, zvao Zoran.

amari
Objasnili su nam da se ne smijemo kretati krajem ceste jer je minirano, samo po sredini, a na jednom mjestu, gdje su izvor vode
uvala dvojica vojnika da ne bi neko uao i u neznanju aktivirao
minu, natoili su nam vode. Dopratili nas dokle su smjeli, te nam
naredili da ne smijemo stati dok
ne proemo izgorjelu kafanu i
dok ne doemo do tunela. To je
ve bila slobodna teritorija. Tu
no sam dobio amara za cijeli ivot. Kako sam bio umoran, deavalo se da me san savlada i umjesto po sredini, u tom polusnu, krenem prema ivici ceste, koja je minirana. Mama, kad je vidjela da ne
vrijedi da me doziva, prie i oamari me da se probudim i vratim
na sredinu.
Kad i kako smo doli u Kladanj,
ne znam, znam samo da sam se
probudio ispod neke mee na njivi blizu rijeke. Osim toga, jedino
sjeanje na Ravne, mjesto gdje
smo prespavali prvu no na slobodnoj teritoriji, kolona je parkiranih
utih autobusa na cesti koja se
penje uzbrdo.
Valjda smo tim autobusima premjeteni u ivinice, opet na neku
livadu, a nakon nekog vremena u
atore na aerodromu Tuzla u Dubravama. To je bilo nekako i podnoljivo, nije vie ni hrana bila
problem. Mama je negdje nabavila erpu i gotova jela iz lan-paketa kuhala kao orbu. To je ve bilo jestivo. Najsretniji trenutak u
cijeloj toj nesrei upravo se desio
na aerodromu, neko je doao i javio nam da je babo preao. Onda
se pojavio i on.
Prolo je neko vrijeme, moda i
mjesec-dva, poele su kie i morali smo negdje ii. Prijavili smo se da
idemo u Gradaac. I tu poinje novo poglavlje, novi, normalni ivot.
Zavren je rat, krenuo sam u kolu i dobio biciklo.
Ipak, koliko god su se stvari
vraale u normalne tokove, bili
smo optereeni gubicima. Selima, nepokretna ahina svekrva
koju nikad nije pomislila da ostavi i da spaava samo sebe i
djecu, umrla je u bolnici u Tuzli
ubrzo po dolasku na aerodrom.
Moja nana je umrla godinu i po
nakon jula 1995. Umrla je od tuge za amidom koji nije doao i
njegovim sinom koji je ranije
poginuo. Zet, ahin mu, takoer
nije doao. Iza njega je ostalo etvoro djece, danas su skoro svi
zavrili fakultete.

opisnik Osloboenja
iz Tuzle Vehid Jahi
imao je priliku da uje
i zabiljei prve utiske
ljudi, uglavnom ena, djece i staraca, koji su jula 1995. godine
deportovani iz Srebrenice do teritorije pod kontrolom Armije
RBiH, tanije do sela Ravne u
opini Kladanj. Vehid je sada u
penziji, ali i 20 godina nakon tih
dogaaja u njegovom novinarskom notesu stoji sve uredno zapisano.
Selo Ravne, pria nam Vehid,
nalazi se pet-est kilometara od
Kladnja. Ljudi su dovoeni na
kraj teritorije Republike Srpske, a
onda su pjeaili dolinom rijeke
Drinjae, putem koji je bio zaprijeen drveem, do tog sela.
Poeli su stizati u Kladanj 12.
jula i to se nastavilo jo nekoliko
dana. Ljudi su bili izgubljeni, puni dojmova, priali su da su vidjeli svoje najblie da su zarobljeni u
Konjevi-Polju, Kravici... Priali su
da su etnici, Vojska Republike
Srpske, pravili zloine pred oima
plavaca, posmatraa. Meni je
opet bilo neshvatljivo, ali kako
vrijeme prolazi, postaje jasnije, a
i meunarodna zajednica to priznaje. I ova zakanjela rezolucija
o Srebrenici jednostavno dokaz je
da su meunarodne snage sve vidjele i znale, ali su prepustile ljude na milost i nemilost Mladievim zvijerima, kazao je Jahi.

ene i djeca
Vehid je tih dana u Kladnju
razgovarao sa mnotvom osoba iz
Srebrenice, zabiljeio i zapamtio
brojna svjedoenja o stradanju i
zloinima.
Nekih ljudi se jo dobro sjeam, neka su mi imena jo ostala u glavi. Sjeam se jednog Muharema, mislim da je Harba
prezime, stariji ovjek, iz Kame-

Pogledi 73

11. juli/srpanj 2015. OSLOBOENJE

Jahia, dopisnika Osloboenja iz Tuzle

Jo se sjeam ljudi
i njihovih pria

Poeli su stizati u Kladanj 12. jula i to se nastavilo jo nekoliko dana.


Ljudi su bili izgubljeni, puni dojmova, priali su da su vidjeli svoje najblie
da su zarobljeni u Konjevi-Polju, Kravici... Priali su da su etnici,
Vojska Republike Srpske, pravili zloine pred oima plavaca, posmatraa
nice ini mi se, kukumakao je i nabrajao sinove, bilo je jezivo, ispriao je Jahi.
Uglavnom su deportovani ene
i djeca, ili su u kolonama, ene nose po jedno dijete u naruju, a jedno, dvoje vode. Bili su gladni,
izmoreni i uplaeni. Doek je bio
relativno korektan, koliko se u ono
vrijeme moglo, bile su tu ekipe za
prvu pomo, bili su oni koji su ih
odmah hranili. Masa ljudi je bila razasuta na njivama u Ravnama.
Sjeam se da je bila jedna uiteljica, bila je Hrvatica ili Srpkinja
iz Hrvatske koja je ostala gore. I ona
je priala o tim svinjarijama. S obzirom na to da je rije o Bonjacima, najee su govorili da su izali iz dehenema i uglavnom su ponavljali ta je sa njihovim najmili-

ke su se vraale, neke nisu. Kae,


ne znam jesu li to bili unproforci
ili etnici koji su uzeli njihove
uniforme. Havka Muminovi je
priala da je ona pola ujutru iza
kruga fabrike da uzme vode i, govorila mi je, vidjela je kamaru poklanih mukaraca, izbrojala ih desetak. Govorili su o sluajevima da
su prilikom trpanja u autobuse i
kamione odvajali djecu, nekoj eni su sinove od 14 godina odvojili i ostavili tamo, ispriao je Jahi
te nastavio: Mevla Pali tvrdila mi
je da su joj sina Fikreta od 14 godina ostavili, a ona je za ruke vodila Elvedina i Mevludina, a u naruju nosila Mevlidu od dvije godine. To su jezivi prizori, priali su
ljudi da su zaustavljali autobuse i
opet ih izvodili, mukarce od 70

jim koji su otili preko ume. Razgovarao sam sa dosta tih ena iz
srebrenikih sela Bajramovii,
Osmae, Tokoljaci, Kutuzero... Prepriavali su masu stvari, ali najvie su govorili o noi koju su proveli u Potoarima. Neka ena mi je
priala da su ih uveli u krug fabrike i tu su prenoili, leali su na zemlji. Priale su da su ih pred drugim ljudima silovali. Meni je to i danas neshvatljivo, ispriao je Jahi.
Safija Malki iz urevca je
tvrdila da su dolazili mukarci u
odijelima Unprofora meu narod i da su odvodili djevojke, ne-

SILOVANJA
Prepriavali su masu
stvari, ali najvie su
govorili o noi koju su
proveli u Potoarima.
Neka ena mi je priala
da su ih uveli u krug
fabrike i tu su prenoili,
leali su na zemlji.
Priale su da su ih pred
drugim ljudima silovali.
Meni je to i danas
neshvatljivo

godina, enama su, ako su sluajno sauvale neku marku, otimali.


Jahi je nekoliko dana bio u Kladnju i doekivao izbjeglice iz Srebrenice. Razgovarao je, kako nam
je kazao, i sa ljudima koji su se
odvajali od kolone koja je ila preko ume i koji su dolazili i u aprilu
naredne godine.

Tigar od papira
Doek je bio relativno korektan, bila je masa mjetana koji su
donosili hranu, osvjeenje, nudili pomo, neke su vodili svojim kuama. Ali da nije bilo meunarodnog i naeg Crvenog kria, ovi iz
Kladnja ne bi mogli ishraniti toliko izbjeglica. Drava je, mislim,
dobro reagovala. Ali ta pomo je
bila u drugom planu, oni su bili

uplaeni, unezvjereni, samo su


priali o svojima koji su tamo ostali. Tad sam uo prie da su po
petero-estero brae i amidia
pobijeni. Tim ljudima je napravljen grozomoran i barbarski zloin. Sad se meunarodna zajednica pokuava prati ovom rezolucijom umjesto da je zatitila ljude,
pokazalo se da je to bio tigar od
papira, kazao je Jahi.
Prisjetio se i jednog ovjeka iz epe, kojem se ne moe sjetiti imena.
Njegova pria ide ovako: Otiao je
gore na onu stranu, prema ljivovici, ali gore su ga zarobili i zatvorili. U nekoj razmjeni je preko Atine i Frankfurta poslan za Ameriku.
Dali su oni meni, pria on, opremu,
cigare, ma ja ne znam hodati u
onim pumama to su mi dali, ne
znam se nositi u tom odijelu. Imao
sam cigara, a u logoru nije bilo ni
hrane. Letim ja tako u avionu, izvadim cigaru i zapalim, kad odozdo
tre tri-etiri i viu crazy, crazy, ja
gledam ko je crazy, kad oni mene
epae, otee mi cigaru iz usta i viu crazy Bosnian, sad ja vidim da
sam ja crazy. A nisam ja tad znao ta
J. Salki
je crazy.

ZABILJEENO

Srebrenica 1995.
Iz publikacije: Dokumenti o zloinima koji
traju, Sarajevo, jul 1998.

74 Pogledi
Uvod: Intervencija
i njena znaenja
Kolona ljudi protegla se kilometrima kako su uesnici Mara mira u
kasno popodne 10. jula 2010. godine pristizali u Potoare. Stigavi uoi
petnaeste godinjice srebrenikog
genocida, oko sedam hiljada ljudi
okupilo se u Memorijalnom centru
i mezarju Srebrenica-Potoari, podignutom 2000. godine na mjestu
gdje je nekad bila baza holandskog
bataljona. Putovali su obrnutim
smjerom od onog haotinog i uasavajueg egzodusa petnaest hiljada Bonjaka (bosanskih muslimana),
mukaraca i djeaka, koji su 1995. godine bjeali kako se nasilje primicalo sigurnoj zoni Ujedinjenih nacija u Srebrenici. estu godinu zaredom, uesnici Mara mira proveli su
tri dana pjeaei tragom te kolone,
sjeajui se onih koji su umrli usput
i onih to su zarobljeni i ubijeni kad
je Srebrenica pala u ruke vojnih
snaga bosanskih Srba i Srbije.
Po obiaju, mnogi uesnici su po
dolasku jedni drugima izjavljivali
sauee: neki umotani u plavo-utu bosansku dravnu zastavu, drugi u stariju verziju, zastavu Republike Bosne i Hercegovine sa ljiljanima
koja je bila kratkog vijeka, iskazujui time svoju odanost dravi koju je
meunarodna zajednica priznala
poetkom rata 1992. godine. Grupe
uesnika Mara nosile su majice
napravljene za tu priliku i zastave
svoga kraja. Predstavljali su kladanjske rudare, preivjele iz Vlasenice,
Udruenje ivot iz Bihaa i druge
zajednice. U toj eklektinoj mjeavini uesnika Mara bile su i desetine
stranaca. Jarko crvene i bijele turske
zastave isticale su se u masi. Drugi
meunarodni uesnici - Italijani,
Holanani, Kanaani, Amerikanci i
Japanci - bili su manje eksplicitni u
samoidentifikaciji, mada su se tu i tamo vidjele i boje njihovih drava - na
kapama ili ruksacima. Zelene zastave, neke s arapskim natpisima, iskazivale su politiku naklonost prema
drugim pripadnicima muslimanske vjere. Neznatna, mada veoma
glasna manjina pokuala je unijeti
vjerski ar u komemoraciju, ali za
mnoge - ukljuujui organizatore nije bila dobrodola. U Memorijalnom centru i mezarju SrebrenicaPotoari umorne uesnike Mara
doekali su muk i mir. Teina njihovog poduhvata osjeala se u zraku.
Nije bilo radosnih zagrljaja ni pobjednikih uzvika, nije bilo slavlja. Ovo
je bio tuan dogaaj, prvi dio kolektivnog ina koji e se odvijati tokom
sljedea dvadeset i etiri sata u komemorativnom centru u znak sjeanja na rtve srebrenikog genocida:
na vie od 8.000 hiljada mukaraca
i djeaka, na one koji nisu doli.
Uesnici Mara su bili prethodnica;
svojim su kretanjem pokazali put;
svojim kretanjem, koje se ponavlja
svake godine od 2005, uinili su
svetom tu stazu kojom je prola ona
kolona 1995. godine, podsjeajui na
stradanje ljudi koji su se u njoj nali.
Za nas, autorice ove knjige, Mar
mira do Potoara je intervencija u
poslijeratnom drutvu. Intervencija
moe teiti da presijee i promijeni,
popravi i obnovi, ali i ponovno
uspostavi drutvene odnose nakon
nasilja. Ono to je vano za ovu studiju, intervencije mogu pokrenuti i
osnaiti ljude. Na najfundamentalnijem materijalnom nivou, ovo pjeaenje mijenja prostore. Ono dovo-

OSLOBOENJE 11. juli/srpanj 2015.

Lara J. Nettelfield i Sarah E. Wagner: Srebrenica nakon

Potpuno nepotiva
ljudskog dostojans
Ova knjiga govori o tome kako zajednice i
pojedinci odgovaraju na nasilni konflikt i na
specifine efekte genocida. Ona je pokuaj
razumijevanja intervencija poput Mara mira,
koje imaju za cilj promjenu drutvenih odnosa
nakon nasilja, piu autorice u djelu koje je ove
godine u BiH objavio Institut za istoriju, a
Osloboenje e je uskori feljtonizirati
di ljude koji inae ne bi krenuli tim
putem, ili to u svakom sluaju ne bi
uinili pjeice, na teritoriju koju su oni
to su poinili zloine u julu 1995. godine svjesno ignorirali i ostavili neobiljeenim. Uesnici Mara skreu
panju - mada tek privremeno - na
mjesta koja imaju posebnu vezu sa
tim zloinima i njihovim rtvama. inei to, sam Mar, njegovi organizatori, uesnici i oni koji ga podravaju, stjeu autoritet nad prolou
oivljavajui pejza; svojim kretanjem oni oblikuju narativ o rtvi i
stradanju koji direktno osporava
dominantni diskurs zvaninika meu bosanskim Srbima i glavnine javnog mnijenja u RS-u.

POJEDINANO ISKUSTVO
Kao kolektivno oblikovani
instrument, pravo po
samoj svojoj prirodi ne
moe adekvatno odgovoriti
na opseg pojedinanog
proivljenog iskustva.
Nigdje to nije tako oito
kao u sluaju genocida
Ova knjiga govori o tome kako zajednice i pojedinci odgovaraju na nasilni konflikt i na specifine efekte genocida. Ona je pokuaj razumijevanja intervencija poput Mara mira,
koje imaju za cilj promjenu drutvenih odnosa nakon nasilja. Mi smatramo da intervencija postoji ne kao
pojedinani, simbolini in, ve kao
polje meusobno povezanih aktivnosti koje nastavljaju utjecati na poslijeratne zajednice dugo nakon to
je nasilje okonano. Mar mira crpi
velik dio svoga znaenja i snage iz
odredita - Memorijalnog centra i
prostora koji on obuhvata; jednako
tako i drugi oblici intervencija najbolje se mogu shvatiti kroz njihovu
meusobnu vezu. Mar mira je trodnevno putovanje sjeanja koje organizira odabrana grupa aktivista i
preivjelih koja eli podsjetiti na
odreeni dio prolosti, ali - to je jo
vanije - to je dogaaj koji je nerazdvojivo vezan za politike povratka izbjeglica, ulogu dijaspore, osnivanje
Memorijalnog centra, pravosudne
postupke i neprestane pokuaje poricanja genocida. Ovi naizgled disparatni mehanizmi meusobno su

povezani; njihovi uspjesi i neuspjesi direktno su meuovisni.


U poglavljima koja slijede, mi
tvrdimo da intervencije nikad nisu
naprosto voene izvana, kao sa
vrha nametnute politike odvojene
od iskustava svakodnevnog ivota.
Naprotiv, one proizlaze iz kompleksne i ponekad nejasne veze
izmeu politike, prakse i drutvenih
kretanja; one nastaju, bivaju ispregovarane i, iznad svega, doivljavaju se u okolnostima obinog ivota kao i u okolnostima izuzetnog
aktivizma. Intervencije, nadalje,
imaju svoje aktere, one koji ih pokreu i u njima uestvuju: prepoznatljive pruatelje politike podrke, finansijske sponzore, inspirativne linosti, estoke oponente i, u samom
njihovom sreditu, ljude koji u njima uestvuju i koji se suoavaju s
posljedicama tog svog ina promjene, protesta, reforme i komemoracije. Ova knjiga prvenstveno govori o tim ljudima. Posebnu panju posvetile smo zajednici preivjelih iz
Srebrenice. Razmatranje kompleksnog i meusobno ovisnog polja intervencija, a ne samo pojedinanih
politika ili praksi, baca svjetlo na izuzetan, mada esto zanemaren utjecaj onih koji su preivjeli. Preesto
pripadnici lokalne elite, mediji, meunarodna zajednica, katkad i akademska zajednica - preivjele doivljavaju kao epizodne igrae ili kao
neobrazovan i izmanipuliran svijet.
A oni su, zapravo, ljudi - meu kojima je mnogo ena - iji je ivot najvie pogodilo nasilje i koji se jo uvijek moraju nositi sa njegovim naslijeem - i to iz dana u dan. Kroz prizmu roda ili generacije, ruralnih ili
urbanih senzibiliteta, etnoreligijske ili etnopolitike orijentacije, ili
kroz bilo koju kombinaciju tih elemenata, razliita oekivanja socijalnog oporavka na razliitim nivoima
obiljeavaju intervenciju. Iz svih
navedenih razloga, iskustva preivjelih nalau daljnju analizu. Istraivanjem kompleksnosti intervencija,
njihovih poticaja i efekata, i mree
ljudi angairanih na njihovom provoenju, mi se fokusiramo na manje razmatrane aspekte postkonfliktnih drutava - na posljedice naina na koji su pojedinci i zajednice,
organizirajui se kako bi poduzima-

li intervencije, osnaili sami sebe i time izazvali suptilan, pozitivan efekat na drutveni oporavak. Zanemareni od analitiara i kreatora politika koji se bave procjenom istaknutijih velikih gesta ispravljanja nepravde, ovi prigueniji ishodi nam
kazuju jednu vanu priu. Prije svega, ukazuju nam na potrebu za postovanjem pojedinanog djelovanja,
historijskog konteksta i kulturne
specifinosti u svakom pokuaju
poslijeratne obnove drutva nakon
istrebljujuih efekata genocida.

Konceptualizacija
intervencije
Drutvena nauka i politike voe
dugo se bave pitanjem naina na koje se drutva nose sa promjenom. U
kontekstu vanjske politike i prouavanja nacionalnih drava, razmatraju se naini na koje drutva odgovaraju na promjenu koju donose nasilni prijelomi, kao to su agresivni
ratovi, graanski ratovi i oruani
sukob u njegovim brojnim oblicima.
Razmatrajui uzroke i okolnosti nasilja, naunici i kreatori politika prepoznaju da savremena drutva nikad
ne postoje niti djeluju u izolaciji: jednako kao to su lanovi jedne socijalne grupe uklopljeni u drutvene
odnose svoje zajednice, tako su i
drutva uhvaena u mreu geopolitikih odnosa. Pitanje kako drutva

odgovaraju na sukob, dakle, poinje


ak i prije no to se nasilje okona i
bavi se ne samo dravom u kojoj se
to nasilje deava, ve i akterima meunarodne zajednice, kao to su
druge drave, meunarodne institucije i nevladine organizacije. Ovi
drugi - vanjski akteri umijeani u nasilje i njegove posljedice - nameu slina pitanja: ta tano predstavlja
taj retoriki kohezivni entitet koji se
naziva meunarodna zajednica?
Kroz cijelu ovu knjigu, mi spominjemo zbir meunarodnih institucija,
organizacija i njihovih uposlenika
ukljuenih u ratnu i poratnu Bosnu
kao meunarodnu zajednicu,svjesni neadekvatnosti tog pojma u pogledu toga koliko uistinu obuhvata
sve kompleksnosti onoga to antropolog Stef Jansen opisuje kao konglomerat aktera koji interveniraju.
Ipak, taj je pojam vrsto usaen u leksiku poslijeratne Srebrenice i u razne oblike meunarodno podranog
intervencionizma. Pojam je to kojeg
koriste aktivisti, lokalni politiari i mediji, pri emu taj spoj razliitih aktera i interesa u jednoj neizdiferenciranoj grupi otkriva iroko rasprostranjenu percepciju da vanjske, esto
nametnute snage, diktiraju uslove
poslijeratne obnove Bosne.
Djelovanje ili nedjelovanje meunarodnih aktera tokom rata uspostavilo je ton i obrazac poslijeratne in-

Pogledi 75

11. juli/srpanj 2015. OSLOBOENJE

genocida

anje
stva

tervencije. Ono to se deavalo tokom rata oblikuje ono to e se nakon njega deavati. U sluaju Srebrenice, odsustvo intervencije tokom rata i moralna paraliza onih lanova
meunarodne zajednice iji je zadatak bio da zatite njene civile ine
kontekst poslijeratne intervencije.
Mnogi pokuaji ispravljanja nepravde i nadoknaivanja stoga odraavaju osjeaj obaveze meunarodne
zajednice prema ljudima i mjestu koje je bilo potpuno izdano od vanjskog svijeta, konkretno, od mirovne
misije Ujedinjenih nacija; njihove intervencije nastaju iz posljedica tog
nedjelovanja, kako u Bosni tako i van
njenih granica.
Sam pojam intervencija zahtijeva daljnje objanjenje: ta mi pod
njim podrazumijevamo i kako se on
koristi kao analitika alatka u prouavanju drugih postkonfliktnih drutava? Na makroplanu - od meunarodnih odnosa do razvojnih studija - u
analizama meunarodne intervencije procjenjuju se poticaji i mehanizmi za ispravljanje nepravde, odgovornost i obnovu drutva koji se
koriste u uspjenim ili neuspjenim
pokuajima ponovne izgradnje drave ili njene obnove i oporavka. Slijedei tu logiku, mnogi naunici koji su
se bavili postkonfliktnim drutvima usmjerili su se na efikasnost seta instrumenata to ih meunarodna
zajednica koristi da bi postigla zacrtane ciljeve ispravljanja nepravde i
reforme drutva. U drutvenim naukama, razliita podruja uobliila
su svoje respektivne analize pojma
intervencije na svom relativno uskom disciplinarnom kolosijeku i
postoje mnogi radovi koji, svaki zasebno, propituju te mehanizme.
Mada su se pojavili vani izuzeci kao
rezultat kritike humanitarizma i razvoja, manje panje se posveivalo
ideolokim i normativnim pretpostavkama koje stoje iza tih mehanizama, kao to su zapadni liberalni
ideali politike organizacije i djelovanja, gledita o prirodi nasilja, i
oekivanja u pogledu kapaciteta
meunarodne zajednice i njenih
sauesnika da stvore funkcionalne,
stabilne drave koje mogu biti spremne pridruiti se porodici nacija.
Ova studija predstavlja sveobuhvatan pogled na intervenciju, time to
uoava formalne i neformalne akcije, te mnotvo razliitih ljudi - predstavnike elite i prosjene graane,
pripadnike dijaspore i meunarodne
kreatore politika ukljuene u aktivnosti oko poslijeratne Srebrenice i
poslijeratne Bosne. Ona slijedi ove
obrasce intervencije tokom vremena, od vremena netom nakon dogaaja do dugoronih nastojanja koja
se ine na ispravljanju nepravde.
Intervencija - onako kako mi koristimo taj pojam - podrazumijeva razliite akcije kao to je neuspjela

Mapa Podrinja

inicijativa iz 2007. godine da se Srebrenici dodijeli specijalni status u Bosni, do godinjih skupova na kojima
se prikupljaju sredstava u St. Louisu
u dravi Missouri, te kontinuiranih
nastojanja meunarodne zajednice
na planu dokumentiranja, kongresnih i parlamentarnih rezolucija,
kao i mikrofinansijska pomo koju
poslijeratnoj opini prua Razvojni
program Ujedinjenih nacija (UNDP).
Sva su ova nastojanja dio borbe sa
posljedicama genocida, voene u razliitom obimu i sa razliitim sredstvima. U razmatranju tih razliitih
politikih i socijalnih oblika angamana, mi smo se manje usredsredili na dovrene intervencije a vie na
proces interveniranja - odnosno, na
procese obnove ivota i zajednica,
proizvodnje znanja i suprotstavljanja laima, procese ponovne
uspostave drutvenih odnosa.

POSLIJE RATA
Mi smatramo da
intervencija postoji
ne kao pojedinani,
simbolini in, ve
kao polje meusobno
povezanih aktivnosti
koje nastavljaju utjecati
na poslijeratne zajednice
dugo nakon to je
nasilje okonano
Rije intervenirati iz latinskog korijena inter+venire znai umijeati se.
Fiziki, ta rije podrazumijeva kretanje - ulazak u prostor - i kroz taj ulazak, razdvajanje: neto to dolazi
kako bi zauzelo prostor izmeu dva
entiteta i time ih razdvojilo. Naprimjer, kad je 10. jula kolona Mara mira ula u Memorijalni centar i mezarje Srebrenica-Potoari, ona je koraala izmeu mase ljudi okupljenih
u znak dobrodolice, a potom prola kroz kapiju Memorijalnog centra.
Sam Centar, koji je preteno bonjaki spomenik, lei u dolini izmeu
brda Republike Srpske. Metaforiki, Mar razdvaja prostore u kojima
preteno ive bosanski Srbi u istonoj
Bosni, makar tek nakratko svake
godine, dok Centar predstavlja trajni spomenik rtvama programa progona i istrebljenja koji je provodila

Vojska Republike Srpske - spomenik


postavljen usred (onog to je sada)
teritorije kojom sada upravljaju bosanski Srbi.
Glagol intervenirati moe imati i
vremensko znaenje; to meuvrijeme otvara nove mogunosti kako
prolost sve dalje uzmie pred sadanjou. Godine izmeu odvajaju
zloine od njihovog pravosudnog
priznavanja; posljednji pogled lana porodice upuen dragoj osobi
odvajaju od momenta kad ta osoba
klekne kraj njegovog obiljeenog
groba. Nakon genocida vrijeme razliito protie. Kao to to vidimo u
poslijeratnoj Srebrenici, vremenski
interval poinje pruati priliku za nove primjere i nove oblike angamana razliitih aktera.
Na jednom apstraktnijem nivou,
intervenirati znai i utjecati: izazivati promjene kroz ideje ili materijalna sredstva. Ovo je znaenje moda
najblie standardnoj upotrebi tog
termina u postkonfliktnim studijama. Ali, mi bismo ovdje dodali jednu
nijansu: intervencije u poslijeratnoj Bosni ukljuuju i zvanine pokuaje da se proizvede znanje i da se
kroz te pokuaje osigura ingerencija, ovlatenje nad prolou. Time
to to znanje dre pod kontrolom,
ljudi daju legitimnost odlukama
koje se donose u sadanjosti. U tim
mehanizmima ispravljanja nepravde implicitno je sadrana i pretpostavka da e podaci koji se mogu bolje verificirati dovesti do ireg konsenzusa, a taj e konsenzus, zauzvrat, biti osnov za stabilnu, reformiranu dravu. Primjeri iz poslijeratne
Srebrenice, meutim, kompliciraju
ovaj pojam; oni ilustriraju kako vie informacija o prolosti nekad
potie suprotstavljene kontranarative - barem kratkorono.
Interveniranje moe znaiti i sprjeavanje ili blokiranje: recimo, svae
ili akcije. Na kraju knjige mi objanjavamo kako strategije zamagljivanja
i poricanja zloina koje provode nacionalisti meu bosanskim Srbima
i srpskim politikim liderima djeluju protiv deklariranih ciljeva liberalnih intervencionista. Oni podrivaju
ciljeve koje sponzorira meunarodna zajednica koristei neke od istih mjesta ispravljanja nepravde na-

kon konflikta, prvenstveno medije i


sudove. Intervencija, stoga, moe
znaiti korake koji se poduzimaju kako bi se postigla pozitivna promjena,
ali se istovremeno moe odnositi na
opstrukcionistiki diskurs iji je cilj
blokiranje drutvene reforme. Uzeti zajedno, to mi tvrdimo kroz cijelu ovu studiju, multivalentni pojmovi intervencije bacaju svjetlo na sociopolitike procese koji stoje na
raspolaganju, ljude koji su u njih
ukljueni, i nenamjeravane posljedice do kojih ti procesi dovode.

Kulminacija strategije
kontrole koju su provodili
bosanski Srbi
Za mnoge, pad sigurne zone
Srebrenica 11. jula 1995. godine zaziva prizore neobuzdane agresije i
abdicirane odgovornosti: izgladnjeli ljudi, izmueni vruinom i iscrpljenou, ekaju na vlastito pogubljenje na vrelom ljetnom suncu; holandski vojnici koji s nelagodom
pogledavaju u kamere dok gledaju
kako snage Vojske Republike Srpske
(VRS) obilaze masu prestravljenih raseljenih ljudi. Povremeno bljeskajui na televizijskim ekranima, te scene su zauzele istaknuto mjesto u kulturalnom sjeanju poslijeratne Bosne. Postale su simbol rata u tolikoj
mjeri da zasjenjuju druge dogaaje
i zlodjela te su se izdvojile iz rata kao
cjeline. Naunici i politiari koji se bave srebrenikim genocidom skloni
su panju usmjeriti na veliinu i intenzitet tamonjeg nasilja; inei to,
oni dekontekstualiziraju srebreniki
genocid u odnosu na ostatak rata i na
odluke o politikoj i vojnoj intervenciji koje je od poetka, u rano proljee 1992. godine, donosila meunarodna zajednica. Ali srebreniki
genocid nije ni izolirani dogaaj niti je anomalija. Pad te enklave i zloini koji su tamo poinjeni predstavljaju, na lokalnom nivou, tragian logini nastavak nacionalistikih ratnih
pohoda bosanskih Srba i Srbije voenih s ciljem ovladavanja teritorijom i resursima Istone Bosne i progona tamonjeg nesrpskog ivlja
koji je izvren u tom procesu razaranja koje e general VRS-a Ratko
Mladi i njegove snage dovesti do
zastraujueg vrhunca u UN-ovoj si-

gurnoj zoni Srebrenica u julu 1995.


Kao vojna akcija i kulminacija
strategije organiziranog progona i
unitenja koju je provodila Vojska Republike Srpske, osvajanje Srebrenice bilo je uspjeno: Srebrenica je
pala brzo i uz malo otpora. VRS-ovi
snimatelji snimili su tenkove kako gaaju s okolnih brda dok trupe osvajaju UN-ove predstrae prije no to
e zauzeti grad; na snimcima se vidi general Mladi koji hvali svoje vojnike i besramno daje Srebrenicu
srpskom narodu na dar.
Akcije u Srebrenici imale su svoje korijene u Direktivi 7 koju je vodstvo Republike Srpske izdalo u martu 1995. Predsjednik Radovan Karadi izradio je operativnu direktivu
sa ciljem unitenja enklava Srebrenica i epa, depova teritorija u
Podrinju koji su bili pod kontrolom
Armije Republike Bosne i Hercegovine. U direktivi VRS-u stoji: to prije izvriti potpuno fiziko odvajanje
Srebrenice od epe, ime sprijeiti
i pojedinano komuniciranje izmeu ovih enklava. Svakodnevnim
planskim i osmiljenim borbenim
aktivnostima stvoriti uslove totalne
nesigurnosti, nepodnoljivosti i besperspektivnosti daljnjeg opstanka i ivota mjetana u Srebrenici i epi. Provoenjem politike i vojne
strategije iz prethodne tri i pol godine, genocid u Srebrenici samo je
svojim obimom i intenzitetom zasjenio sve druge zloine poinjene
u ovom ratu.
Da bi se proirila srpska kontrola
nad istonom Bosnom, Direktivom
7 dato je ovlatenje za prisilno uklanjanje raseljenih Bonjaka, njih oko
50.000, koji su nali utoite u Srebrenici i okolnim selima i zaseocima, nakon izbijanja rata u proljee 1992. godine. Direktiva je pozivala na intervenciju silom u UN-ovoj sigurnoj zoni. Razaranje i progon lokalnog ivlja ubrzano je kad je VRS zauzela
vanjske granice enklave. Petnaest hiljada mukaraca i djeaka dali su se
u bijeg preko planina, traei zatitu u umama u pokuaju da se probiju na due od sto kilometara udaljenu teritoriju pod kontrolom Vlade Bosne i Hercegovine. Oko 25.000
ljudi potrailo je utoite od nadolazeeg nasilja u bazi UN-a u Potoarima, ali tamo su snage VRS-a odvojile oko hiljadu staraca i djeaka od
njihovih porodica i, poto su ih neko vrijeme drali u susjednoj zgradi,
ukrcali ih u autobuse i na kamione.
Vozilima su prebaeni u druge zatvore, te brzo potom na stratita na poljoprivrednim dobrima i u fabrikama diljem istone Bosne. Hiljade ena i djece silom je ukrcano u autobuse i odvezeno u Tiu blizu Kladnja, na teritoriju pod kontrolom bosanskih vlasti.
Izmeu 11. i 19. jula, VRS - pojaana srbijanskim jedinicama - zarobila je i ubila preko est hiljada mukaraca i djeaka koji su pokuali prebjei preko planina. Jo 1.200 onih
koji su izdvojeni u bazi UN-a u Potoarima takoer su pobili. VRS i pripadnici policije RS-a su tijela svojih
rtava bacali u masovne grobnice. U
sedmicama i mjesecima koji e uslijediti, ubice e se vraati da prikriju
dokaze svojih zloina: iskopavat e
posmrtne ostatke, razvoziti ih i ponovno ukopavati u brojnim sekundarnim masovnim grobnicama razasutim diljem istone Bosne.
Kad je enklava oiena od bonjakih stanovnika, vodstvo RS-a je
bilo slobodno da taj dio teritorije na-

76 Pogledi

OSLOBOENJE 11. juli/srpanj 2015.


masakr komplicirala su odnos preivjelih prema njima u godinama
poslije rata. Preivjeli su esto osjeali nelagodu to uzimaju stranu pomo od istih onih drava koje su tuili sudovima zbog krivine odgovornosti i od kojih su traili nadoknadu za krenje zakona.

seli u skladu sa svojim politikim ciljevima. Na kraju rata, Momilo Krajinik, lan vodstva Srpske demokratske stranke (SDS), pozvao je srpske
stanovnike sarajevskih predgraa
da se presele u istonu Bosnu, koju
je proglasio otvorenom za njih.
Tako, ne samo da se zloinima poinjenim u Podrinju i susjednim
podrujima postiglo da protjerani
Bonjaci tu vie ne budu dobrodoli, ve e dovoenje novog stanovnitva predstavljati jo jednu namjernu prepreku njihovom povratku. Ovo nije bio puki transfer stanovnitva: vodstvo RS-a aktivno je
ohrabrivalo srpske stanovnike, novopridole i starosjedioce, da govore kako imaju povijesno pravo na netom oieni prostor jer tu e graditi svoje crkve, preimenovati ulice,
a kole ukraavati pravoslavnom
ikonografijom. Neposredno nakon
rata, irilino pismo je u velikoj mjeri zamijenilo latinicu u javnom i u privatnom sektoru.
Da sumiramo, strategija arhitekata genocida podrazumijevala je nekoliko upeatljivih, mada meusobno povezanih, akata kojim se htjelo izbrisati bonjaki identitet, a na
njegovo mjesto uvesti osjeaj srpske
nacionalne kohezije i dominacije.
Ovo drugo je ovisilo o prvome:
prvo, VRS je stanovnitvo protjerala prisilnim progonom i masovnim
pogubljenjima; potom ih pokopala,
da bi onda izmjestila tijela rtava; konano, Srbi su poticani da se useljavaju u posjede iz kojih su Bonjaci istjerani i tu nametnu vlastite kulturne simbole.
Od 1995. godine, nastojanja na ispravljanju nepravde proistekla su iz
ovog naslijea progona, unitenja i
brisanja kulture. Intervencije poput
gradnje spomenika, povratka izbjeglica, suenja, politikih protesta i reformskih inicijativa pokuale su i
ponititi i priznati ono to je zauzeto nasiljem. Pritom su se te intervencije suoavale sa sveobuhvatnom
politikom i vojnom strategijom RSa i Srbije, razraenom tokom rata kako u ovoj enklavi tako i izvan njene
teritorije.

Zloin nad zloinima

Neuspjeh intervencije

Mapa srebrenikih stratita i primarnih i sekundarnih masovnih grobnica

Tragedija Srebrenice nije bila izazvana samo agresijom bosanskih


Srba i Srbije u zavrnim fazama rata, ve i injenicom da meunarodna
zajednica, a osobito Ujedinjene nacije nisu uspjeli uinkovito intervenirati. Uz genocid u Ruandi, Srebrenica je postala skraenica za zanemarivanje dunosti od strane meunarodne zajednice, a osobito za neuspjeh mirovnih misija Ujedinjenih
nacija tokom 1990-ih. Vano je zamijetiti da je neuspjeh UN-a da djeluje u Srebrenici bio i dio jednog
obrasca: abdikacije i odustajanje
od vlastite odgovornosti da se stanovnitvo enklave zatiti bili su posljedica oklijevajueg, nevoljkog angamana meunarodne zajednice tokom cijeloga rata.
Sama uspostava takozvane sigurne zone signalizirala je podijeljenu i katkad neodlunu volju meunarodne zajednice. Sigurna zona, rjeenje koje je predloilo Vijee sigurnosti UN-a u aprilu 1993. godine, odraavalo je injenicu da je
meunarodna zajednica bila sklonija zadrati raseljene osobe unutar zemlje porijekla te time izbjei potrebu za skupom humanitarnom pomoi i politikom intervencijom.
Efekti odluke da se izbjeglicama iz

Bosne ne omogui da izbjegnu iz zemlje ubrzo e se osjetiti. Humanitarne zalihe su tek sporadino stizale do
zaraenog stanovnitva u enklavi, to
je dovelo do situacije koju je diplomata Diego Arria opisao kao otvoreni zatvor. Implicitno obeanje
Rezolucije Vijea sigurnosti UN-a
819, kojom je Srebrenica proglaena sigurnom zonom, prekreno je
ne samo kad je enklava pala, ve je
kreno i svakog dana od njene uspostave poto su stanovnici Srebrenice
ivjeli u strahu i bez potrebnih sredstava za ivot.
U odsustvu politike volje da se
provede UN-ov mandat, mirovna
misija je od samog poetka u biti bila bezuba. Mandat je prelazio sa jedne zemlje na drugu: holandske
snage, poznate kao Dutch-bat, poetkom 1995. godine naslijedile su
kanadske, koje su bile prve rasporeene. Ti lako naoruani vojnici sa
plavim ljemovima smatrani su gotovo irelevantnim, poto je general
Mladi, koji je to jasno uvidio a potom i uputio otvoreni izazov inertnom UN-u, te poeo zauzimati
predstrae Dutch-bata. to je jo
gore, pripadnici Dutch-bata omoguili su zloine u enklavi jer su pomagali snagama VRS-a da razdvoje

Izvor: Meunarodni krivini tribunal za bivu Jugoslaviju

mukarce i djeake od ena, sitnije


djece i starijih i time pomogli njihov
progon. Generalni sekretar UN-a
Kofi Annan, koji je rukovodio mirovnom operacijom UN-a tokom rata,
izjavit e 1999. godine: Srebrenica
e zauvijek progoniti Ujedinjene
nacije (...) naa greka je bila to nismo prepoznali razmjere zla sa kojim smo se suoili. Ono to se implicitno krilo u njegovim opaskama jest
ideja da bi, na neki nain, prepoznavanje proizvelo vie akcije ili uinkovitu intervenciju.
Kasniji pokuaji meunarodne
zajednice da se bavi efektima genocida, predstavljaju preutno, a nekad
i izravno, priznanje da Ujedinjene nacije nisu uspjele djelovati u sigurnoj
zoni. Priznanje konsekvenci tog neuspjeha potaknulo je brojna poslijeratna nastojanja da se osiguraju sredstva za podrku nekim mehanizmi-

HASANOVA PRIA
Sa svakim novim
otvaranjem rana,
Hasanova pria predstavlja
ekstremnu bol. Filozof
Claudia Card bi moda
ustvrdila da se to tie
iskustva doivljenog zla

ma ispravljanja nepravde koji se ovdje razmatraju. Spisak donatora u poslijeratnoj Srebrenici vrvi imenima
zemalja koje nisu ispunile svoju dunost u julu 1995: meu njima su
Francuska, Holandija i Sjedinjene
Amerike Drave. Mnoge drave i
meunarodne institucije povezane
sa padom enklave traile su utoite
u mjerama koje se indirektno odnose na njihovu vlastitu krivicu, kao to
je uspostava istrane komisije i objavljivanje ekspertskih izvjetaja. UN je
formalno priznao svoju ulogu objavljivanjem vlastitog izvjetaja Pad
Srebrenice. I neke drave, poput
Holandije i Francuske, takoer su
preispitivale vlastite uloge u dogaajima u julu 1995. godine.
Mnogi zvaninici e kasnije priznati da je veliki dio pomoi predviene za razvoj i povratak u poslijeratnu opinu bio na izvjesnom nivou potaknut krivicom tih drava.
Preivjeli su, meutim, drugaije doivljavali poslijeratnu ulogu meunarodne zajednice. Meunarodne
snage su bile sauesnici u zloinu,
tvrdili su oni, i treba da snose odgovornost za ljudske gubitke iz jula
1995. godine. Razliita gledita o
toj ulozi, obavezi i krivici drava
koje su stajale po strani dok je injen

Gotovo dvije decenije nakon kraja rata, Srebrenica je i dalje predmet


estoke debate u Bosni. Na najopenitijem nivou postoje dva dominantna narativa: narativ bosanskih Srba
i narativ Bonjaka. Ti narativi su suprotstavljeni u pogledu uzroka, dogaaja i ishoda, to zauzvrat utjee na
diskusije o potrebi za raznim vidovima ispravljanja nepravde i o njihovoj
ispravnosti. U tom kontekstu, meutim, kriju se dva problema: prvo,
narativ pretpostavlja da su ljudi koji
ive u Bosni, a posebno u dva zasebna entiteta (Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine) monolitne etnoreligijski omeene javnosti; i drugo, pretpostavlja da su to kohezivne i ujedinjujue historije koje
su nekritiki prihvaene u te dvije javnosti. U kontekstu ove studije i mi se
povremeno oslanjamo na donekle
statina predstavljanja dvije zajednice, dijelom stoga to sam diskurs
tei polarizaciji upravo po tom osnovu. Teko je izbjei rigidnost javne retorike oko Srebrenice, pogotovo u zemlji ija vlastita Ustavom uspostavljena vlast materijalizira i institucionalizira etnonacionalni identitet. Ipak,
u razmatranju dinaminih drutvenih procesa intervencije, mi nastojimo osporiti ta monolitna predstavljanja bonjake zajednice u zemlji i
inostranstvu, i uz njih vezane narative viktimizacije i gubitka to ih evocira srebreniki genocid. Na je cilj istraiti razliita proivljena iskustva ljudi koji su najneposrednije pogoeni
razliitim a meusobno povezanim
oblicima intervencije.
Srebrenica je potaknula debatu
ne samo zbog tih suprotstavljenih narativa o onome to se desilo u julu
1995. godine ili u iroj regiji od 1991.
do 1995, ve i zbog panje koja se posveuje, i sredstava koja su utroena,
kao odgovor na genocid. Dogaaji
oko pada UN-ove sigurne zone zasjenili su - i u zemlji i u meunarodnoj
javnosti - druge sluajeve gubitka i
unitenja tokom rata. Treba samo 11.
jula svake godine posjetiti Memorijalni centar i mezarje SrebrenicaPotoari da se posvjedoi izuzetnom
skupu ljudi iz cijele zemlje i svijeta. Nijedan drugi zloin ili grupa rtava u
poslijeratnoj Bosni ne oivljava sjeanje na tom nivou i uz takav javni ritual i razumljivo je to je to tako s obzirom na prirodu zloina i atmosferu
poricanja koja oko njega i dalje traje.
Tako defiirana i izdvojena kao akt genocida, Srebrenica je izdvojena iz
ire vojne strategije i progona nesrpskog stanovnitva tokom rata.
Moe se tvrditi da ova knjiga doprinosi tom istom privilegiranju
samim tim to je usmjerena na taj
jedan zloin. Ali, ograniavajui
ovu studiju na Srebrenicu, mi elimo naglasiti neto drugo. Nas zanimaju posljedice dogaaja u julu
1995. godine onako kako se one
odraavaju kroz vrijeme i prostor.
Umjesto ralanjivanja ove studije
na ono to se deavalo nakon tih dogaaja na konkretne kategorije
rtve, legalnosti, sjeanja itd, mi
smatramo da izuzetni socijalni fenomen Srebrenice zasluuje mno-

Pogledi 77

11. juli/srpanj 2015. OSLOBOENJE

go iri, sveobuhvatniji okvir analize u kojem e se razmotriti kratkoroni i dugoroni efekti u Bosni, meu njenom dijasporom i u meunarodnoj zajednici. tovie, goleme
konsekvence genocida koje se osjeaju u bosanskom drutvu i izvan
njega zahtijevaju podrobnije razmatranje o tome kako i zato Srebrenica stoji zasebno od drugih
zloina poinjenih tokom rata.
Meunarodno krivino pravo prepoznaje izuzetnu prirodu genocida
a njegova pravna definicija u velikoj
mjeri utjee na to kako ljudi uspostavljaju okvir za poslijeratnu debatu
o Srebrenici. Dva meunarodna suda, Meunarodni krivini sud za
bivu Jugoslaviju (MKSJ) i Meunarodni sud pravde (MSP) presudili su
da dogaaji u julu 1995. godine
predstavljaju genocid. lan 2. Konvencije o genocidu iz 1948. godine
definira genocid kao:
bilo koje od slijedeih djela, poinjenih s namjerom da se potpuno ili djelimino uniti jedna nacionalna, etnika, rasna ili religiozna grupa:
(a) ubistvo lanova grupe (naroda);
(b) uzrokovanje tekih tjelesnih ili
mentalnih povreda lanovima
grupe (pripadnika odreenog
naroda)
(c)namjerno podvrgavanje grupe takvim ivotnim uslovima koji dovode do njenog potpunog ili
djeliminog fizikog unitenja;
(d) uspostavljajui mjere s namjerom sprjeavanja raanja u okviru grupe (naroda);
(e) prinudno premjetanje djece iz
jedne grupe u drugu.
Oito je, sudei po jeziku koritenom u ovom lanu, da Konvencija
naglasak stavlja na namjeru: proraunatu namjeru sa predumiljajem koja stoji iza nastojanja da se
uniti grupa ljudi. Namjera je u velikoj mjeri oigledna u sluaju zloina u Srebrenici, s obzirom na stepen predumiljaja i koordinacije
potrebne da se ubije preko osam hiljada ljudi u tako kratkom vremenu,
a posebno u tom odreenom trenutku. Tri i pol godine nakon poetka rata, resursa je bilo malo, a veliki broj vojnika bjei iz vojske Republike Srpske. Ipak, ogromna koliina materijalnih resursa potroena je
prilikom poinjenja ovih zloina: koliina municije, ice za vezivanje ruku i poveza za oi; gorivo i vozila za
transport; i oduzimanje javne i privatne imovine kako bi posluila za
pritvaranje i pogubljenje. I doista, same lokacije tih mjesta diljem Podrinja i izvan njega - od Zvornika do
Trnova - jasno ukazuju na to da su
poinioci ove zloine poinili u velikoj mjeri otvoreno, pred javnou
bosanskih Srba. tovie, ta djela su
zahtijevala komandni lanac, ne samo meu pripadnicima VRS-a, ve
i u drugim tijelima RS-a, kao to su
policijske snage.
Postoji obimna literatura na polju drutvenih nauka i pravnih studija koja dokumentira politiku termina genocid, od poetne defiicije
do njene nedosljedne primjene.
Imenovanje zloina i zahtjev za intervencijom koji iz toga slijedi zavise od politike volje svjetskih politiara i pravnih odluka meunarodnih sudova svjesnih teine precedenta. Za mnoge pravnike i politiare, holokaust ostaje mjerilo prema
kojem se mjere druga masovna zlodjela. Rezultat je to da su meuna-

rodni sudovi bili neskloni primjenjivati taj pojam na zloine u Bosni,


ukljuujui i Srebrenicu.
Pojam genocid krije u sebi i drutvenu snagu. Njegovo znaenje cirkulira i mimo sudnica i postaje dio
jezika preivjelih. Oni insistiraju na
njegovom priznavanju, i zahtijevaju djelovanje, novac i panju, crpei te zahtjeve iz moralnog autoriteta samog pojma. Pojam moe pruiti i politiki osnov za djelovanje:
opravdanje za odreene politike. U
tim kontekstima, daleko od sudskih postupaka u Hagu, oni koji taj
pojam koriste manje se bave specifinim legalistikim kriterijima; sama
rije dobija flidnije znaenje. Ali
ona i razoarava: ba kao to su
preivjeli nezadovoljni ogranienjima prava, tako su izgubili i iluzije u
pogledu reakcije koju sam taj pojam
izaziva kad ue u opi diskurs poslijeratne Bosne. Obje sfere koritenja
predstavljaju izvor nelagode za oekivanja preivjelih jer ne odgovaraju na pravi nain na uas njihovog iskustva.

Mjerenje tete
Kao kolektivno oblikovani instrument, pravo po samoj svojoj prirodi ne moe adekvatno odgovoriti na
opseg pojedinanog proivljenog
iskustva. Nigdje to nije tako oito kao
u sluaju genocida. Pokuaji suoavanja sa posljedicama takvog nasi-

Mapa Bosne i Hercegovne

lja, bez obzira u kolikoj su mjeri voeni dobrom namjerom, dobro fiansirani, ili dobro provedeni, nikad
ne uspijevaju odgovoriti ispravljanjem razliitih vidova poinjenih nepravdi i tet. Meunarodno
krivino pravo prvenstveno se bavi
gubitkom ivota do kojeg dolazi
usljed masovnih zloina, ali genocidno nasilje ima mnoge manifestacije koje prevazilaze fiziku tetu. teta moe biti i apstraktna i konkretna.
Kako mjeriti tetu? Je li neto to je
tetno za jednu osobu podjednako
tetno za drugu? Moe li teta biti pojedinana i istovremeno kolektivna? Analiza konsekvenci nasilja
povremeno zadobiva bezlian ton
kako pokuavamo kategorizirati i

mjeriti iskustvo doivljene tete. Ali,


individualne srebrenike prie pruaju uvid u cijeli spektar teta i otkrivaju neprestani eho nasilja, ak i godinama nakon to je rat zaustavljen.
Ovo je, naprimjer, preivjeli Srebrenianin Hasan Nuhanovi, napisao
o svome suoavanju sa nasiljem i
njegovim naslijeem u lanku u jednom bosanskom magazinu uoi
petnaeste godinjice genocida:
Danas sam identificirao brata
po njegovim patikama. Jesenas mi javili za mater. Nali je, ono to je ostalo od nje, u jednom potoku, selo Jarovlje, dva kilometra od Vlasenice.
Ovi Srbi to tu ive bacali etrnaest
godina smee na nju. Nije bila sama.
Jo estero su ubili na istom mjestu.
Spaljeni. Rekoh, nadam se da su spaljeni nakon to su izdahnuli.
Jesenas, isto, odem na sud da vidim
Predraga Bastaha Cara. Rekao mi jedan Srbin u Vlasenici, dao mu ja poslije sto maraka, da ih je Car polio benzinom i zapalio. Kad sam ga u sudnici vidio, a sude mu to je klao devedeset i druge, ne imadoh ta ni vidjeti. Nekakav zakrljali odbacak. Valjda je
cio ivot ekao svojih pet minuta da
bude neko. I dobio ih je devedeset i
druge. Pa onda nije vie bilo muslimana ivih za klanje do pada Srebrenice. ekao je on vie od dvije godine a
onda mu opet zapadoe aka u mene mati i jo neki. Naredbodavac njegov, evo ga radi u Sarajevu, tako mi re-

Izvor: Ujedinjene nacije

kao jedan drugi Srbin, a njemu sam


dao tristo maraka.
Pripremih se da je ukopam ove godine pored oca. Oca identificirae prije etiri godine, a jedanaest godina nakon smaknua. Malo vie od pola kostiju, kau, nali. Lubanja smrskana odzada. Ne znade mi rei doktor je l i to
nakon smrti. Sekundarna grobnica anari 5. Zvornika Kamenica. Trinaest je tu grobnica, a sve tijela to su
ih etnici, iz primarne grobnice kod
Pilice, farma Branjevo, malo prije
Daytona, buldoerima zgrnuli, natovarili na kamione i odvezli etrdeset
kilometara dalje, tu ih istresli i ponovo zatrpali.
Bilo ih je tu oko hiljadu i pet stotina. Tako kau oni iz Tribunala. itao

Sabri i Minki
Prvo izdanje ove knjige pod naslovom Srebrenica in the Aftermath
of Genocide objavljeno je 2014. u izdanju Cambridge University Press.
Knjiga je dobila priznanje Udruenja za meunarodne studije
(International Studies Association) kao izvanredan rad na podruju prouavanja etniciteta, nacionalizma i migracija za 2015. Bila je
u najuem izboru za nagradu Rotschild, koju Udruenje za prouavanje nacionalnosti (Association for Studies of Nationalities),
osnovano 1990. godine pri London School of Economics and Political Studies, dodjeljuje za izvanredna nauna djela koja se bave
nacionalizmom i etnikim studijama. U BiH ju je ove godine izdao
Institut za istoriju, Sarajevo, 2015., a autorice Lara J. Nettelfield i Sarah E. Wagner posvetile su je Sabri i Minki Mustafi i svim srebrenikim povratnicima.
sam izjavu jednog od krvnika koji kae: Nisam vie mogao pucati, kaiprst mi bio utrnuo koliko sam ih
pobio. Ubijao sam ih satima.Neko im,
kae, bio obeao po pet maraka za
svakog muslimana kojeg ubiju tog
dana. Ree i da su natjerali vozae
autobusa da izau i ubiju barem
nekoliko muslimana kako ne bi poslije nikad o tome priali. Eto, jadni
vozai. Jadan Erdemovi to kae da
je morao ubijati ili bi on bio ubijen.
Svi su morali, eto, a samo je Mladi
kriv jer on je to, kau, sve naredio. I
kad uhvate Mladia, jednoga dana,
on e rei, kao pravi srpski junak: Ja
preuzimam odgovornost za sve Srbe
i za cijeli srpski narod. Samo sam ja
kriv, sudite meni a njih sve pustite. I
onda emo svi, i mi i Srbi i ostali, biti sretni i zadovoljni. Skinut emo gae i izljubit emo se. Nee nam vie
trebati stranci ni za ta.
Prole godine napravie im svima
kamene niane, lijepe, bijele. Svi isti, pod konac. Do oca dva prazna
mjesta. eka on ve tri godine moju majku i svog sina, Muhameda, da
ih polegnu kraj njega.
I rekoe mi za majku. Spremih se
da je sahranim kod oca ovog 11. jula 2010. A onda me neki dan zovnue telefonom - kau imamo podudaranje DNK ali nismo sto posto sigurni. Rekoe da doem u Tuzlu. I danas ja odem.
Hasanova pria pokazuje sa kolikom ogromnom tetom se suoio jedan preivjeli srebrenikog genocida. Petnaest godina nakon genocida, njegova bol je jo uvijek opipljiva. Intenzitet stradanja njegove porodice razotkriva potpunu ravnodunost poinilaca - lieni su empatije, kajanja i stida. Prst ovjeka koji
puca i koji je poeo trnuti od sati i sati ubijanja upeatljiviji je od stotine
tijela to se pred njim gomilaju. Sami poinioci namjerno su irili krivicu, tjerajui one koji su nazoili
ubistvima da u njima uestvuju;
svaija ruka je bila uprljana, svako je
bio umijean. Tijelo Hasanove majke postalo je metafora za potpuno
nepotivanje ljudskog dostojanstva,
koje sve dublje i dublje tone pod teinom poricanja. Pretvaranjem stradanja i oaja u robu, ekonomija tog
prikrivanog znanja razvija se nakon
kraja rata, punei depove ratnih
zloinaca i profiera nadama preivjelih. Hasan govori o vremenu: o
godinama kad je bio prisiljen ekati da mu se vrate majka, otac i brat
kako bi ih mogao jedno do drugog
ukopati. To ekanje, to protjecanje
vremena - ono to ono sa sobom nosi i to izaziva - ogoljuje tragini nesklad izmeu nasilja i onog to je ono
izazvalo: udarci i meci zadati i ispaljeni u sekundama poraaju neprekinuto, dugotrajno trpljenje dok
preivjeli ive ostatak ivota u sjeni
genocida.

Sa svakim novim otvaranjem rana, Hasanova pria predstavlja ekstremnu bol. Filozof Claudia Card bi
moda ustvrdila da se to tie iskustva doivljenog zla. U svojoj knjizi iz
2010. godine, Card razmatra razliite tipove zla i manjih nedjela fokusirajui analizu na genocid kao jedinstveni primjer zla. Oslanjajui se na
ideju Orlanda Pattersona o drutvenoj smrti, ona tvrdi da je namjerno
proizvoenje drutvene smrti kod jednog naroda ili zajednice sredinje
zlo genocida. Drutveno zlo se tie
razaranja drutvene strukture, institucija - a ne individualnih aktera - i
razaranje drutvenih odnosa: radi se
o zajednici, ne o pojedincima. Postavljanje drutvene smrti u sredite
genocida pomjera fokus sa brojanja
mrtvih tijela, pojedinanih karijera
koje su prekinute i onih koji za njima ale. Fokus je na odnosima, vezama i temeljnim institucijama koje ine zajednicu i uspostavljaju
kontekst koji daje znaenje karijerama i ciljevima, ivotima i smrtima.
Ova ideja je posebno provokativna
ima li se na umu nain na koji drutva odgovaraju na razaranje drutvenih odnosa. teta koja je izazvana je
trajna; tek nakon svega, zajednice poput preivjelih iz Srebrenice, moraju se nositi s onim to Card naziva
gubitkom vitalnosti drutva.Ona ivotnost definira kao drutvene odnose i veze koje su potrebne da bi
drutvo uope postojalo.
Ali, kako se ti drutveni odnosi
mogu rekonstituirati nakon takvog
nasilnog prekida? Kako da Srebrenica postane mjesto u kojem se
ljudsko dostojanstvo ponovno potuje i titi? Koju ulogu preivjeli, meunarodna zajednica ili dijaspora
igraju u tom procesu? I kako ti razliiti akteri djeluju zajedno da bi se taj
cilj postigao?
Drutvena smrt podrazumijeva
gubitak ne samo odnosa ve i kljunih vrijednosti, ukljuujui ono
to Card naziva humanitarnim vrijednostima. Svaki pokuaj da se ispravi nepravda mora uspostaviti
prioritete u pogledu oporavka i
reforme drutvenih odnosa, veza,
i temeljnih institucija kao sjedita
tih vrijednosti, tvrdi ona. Provedba
- specifini mehanizmi ispravljanja
nepravde - pitanje je koje ostaje bez
odgovora u njenoj studiji. Srebrenica prua barem djelomian odgovor, pomae nam da vidimo ta
je mogue u poslijeratnom kontekstu. Razmatranjem intervencija i
sociopolitikih procesa koji su sastavni dio tih intervencija, mi prepoznajemo da je kljuna komponenta vitalnosti drutva obnovljeno djelovanje u politikom ivotu, to je vrijednost kojom individualna i kolektivna akcija mogu
donijeti pozitivnu promjenu u
zajednici.

78 Pogledi

OSLOBOENJE 11. juli/srpanj 2015.

Uz ramazan II

Neraskidiva veza izme


(ahlaka) i posta (savm
Pie: Mustafa ef. Spahi

rema vjerovanju, uvjerenju, nepobitnoj i neumitnoj spoznaji i osvjedoenju vjernika nema ive
etike bez Objave i autentine vjere i religije koje slijede iz nje. Etika je zapravo ostvarena ili praktina religija primijenjena, promicana i prakticirana u meuljudskim odnosima kao to su obredi
- menasici, kojima se potvruje
nae ljudsko, svjesnih Boijih stvorenja robovanje, klanjanje, divljenje i potpuno svjesno priznanje
ovisnosti od Allaha d.. Zato su
etika i moral i obredi - menasici
sastavni, nerazluivi i nerazdvojivi dio svake religije. Tu je fundamentalno bitno naglasiti i podvui da se valjanost, komplementarnost i vrijednost obreda, naprimjer
posta - savma, uvjetuje moralnoetikim, odgojno-edukativnim i
socijalnim principima.
Evo ta Poslanik Islama kae:
Pet stvari kvare post i prekidaju
Allahovo svjetlo prema ovjeku:
la, ogovaranje, prenoenje tuih
rijei ili ejtansko potarenje u cilju sijanja smutnje i nepovjerenja,
poudno i strasno gledanje tuih
ena u cilju zavoenja i ciljano
namjerno lana zakletva. Onaj
koga salat (namaz) ne odvrati
od odvratnih, bestidnih i zabranjenih djela, nee imati nita od
namaza osim to e biti udaljen
od Allahove milosti. Od onoga ko
za vrijeme posta u ramazanu ne
prestane lagati i initi djela na temelju lai, Allah ne trai i nema
potrebe da taj ovjek ostavi jelo
i pie. Mnogi koji nou ustaju da
bi klanjali (samo tijelom, mehaniki), nemaju od toga nita osim
nesanice i umora, kao to mnogi koji poste, od svog samo fiziko-biolokog posta nemaju nita osim gladi i ei. (I.P.H.: 809,
1724, 1729 i 878).

ivot sa smislom
Osnovne funkcije obreda u
odnosu na Boga su svjedoenje
predanosti, pokornosti, zahvalnosti, ovisnosti i neprestano sjeanje i veza s Njim, u odnosu na
ljude saradnja, solidarnost i potpomaganje, a u odnosu na sebe
ienje savjesti, izgradnja samosvijesti i postizanje plemenitosti i
moralnosti. Kada je post u pitanju,
etiri su njegove bitne dimenzije:
vjerska, duhovna, moralno-etika i socijalna: Islam je, po svojoj biti, individualni in srca (iman
- srce trai, treba, eli i hoe Boga),
ali je on intencionalan na kolektivnu sudbinu ovjeka. Iz Kurana se
da izvesti dokaz da ideal pravog ivota pojedinca (kao linosti), tj. ivota sa smislom, zrai svoju vrije-

Postoji neraskidiva veza izmeu imana (vjere) i amela (dobrih djela), salata i zekjata, posta i
i Kurbana. Post je duhovna hrana i moralna brana. Najkrae, njime se slui Bogu, preko vitara
postaa moralno uzdie i razvija drutvenost i solidarnost meu ljudima
dnost na sve druge. Tako se, na
primjer, u suri 5:35 navodi da
ubojstvo, odnosno spaavanje
ovjeka ima ope znaenje - svi
ljudi su u pitanju. Iako se ovdje nedvojbeno govori o tjelesnoj strani ina, to se jo vie moe s obzirom na duh i intenciju Kurana
primijeniti na duhovni plan. A onda se ispravnost pojedinca bitno
tie sudbine zajednice. Socijalna
strana ovjeka takoer neobino
je znaajan faktor za ideal pravog
ivota. Ne radi se tu samo o elementu plemenske obiajnosti,
ime se zadovoljavaju socioloke analize, a niti samo o novini
Islama, koja ovdje trai vrstu povezanost protiv mnogobotva, na
emu insistiraju teolozi. Kuranska
etika je program moralne revolucije ovjeka i drutva. Ona je, na
prvom mjestu, snano afirmirala
linost, budui da ju je ne samo visoko uzdigla nego joj je i namijenila najviu zadau. ovjekova
du nost je - a nje mu su, po
Kuranu, podlone sve stvorene
stvari i bia - promijeniti svijet time to ga ini valjanim. initi
dobra, a spreavati zla djela - najvii je princip kuranske moralne
revolucije. Iz njega se izvodi cijeli jedan kodeks pravila svakidanjeg ivota, koji zahvaa cjelinu
moralnog i stvarnog ivota islamskog ovjeka: porodicu, pravo,
prijateljstvo, ibadet (bogosluje),
dravu, zajednicu, znanost, umjetnost. Ali kroz cijeli taj kodeks i sve
njegovo oivotvorenje provijava
temeljna duhovna svrha Kurana
- da Dobro moe trijumfovati nad
Zlom samo ako se ovjek osjea,
ivi i vlada po njegovim principima, propisima i uputima. Tako se
postie transcendentna visina etike i tako se red linosti ovjeka organski i nerazdvojno povezuje sa
redom kozmosa (harmonija), kojima je oboma Bog i Njegova apsolutna volja najvia smisaona i
moralna sinteza. Koliko je to (u to
doba) bio krupan korak naprijed
u odnosu na krvno-srodniki tribalizam, jedva treba naglasiti. Jednostavan je, a i pogrean stav
(naprimjer Sntillane) da je Islam
samo izvrio obinu zamjenu:
umjesto rodbinske postavio je
ideoloku vezu. Obrnuto, fundamentalna je to promjena jer se vezom po vjeri utemeljuje univerzalizam, a od njega se, onda, logiki,
dolazi do tako dva bitna i moderna naela: sveope jednakosti i
bratstva, koja se nikada i ni na koji nain nisu mogla povezati (nema veze, saradnje i pomaganja

izvan roda i plemena) s plemenskim principom i ureenjem. Na


njima se, zapravo, gradi ideja
islamske zajednice Umme. Kuran
je, nema sumnje, afirmirao individualni in vjere time to je
uspostavio izravni odnos Boga i
ovjeka, posrednici su ukinuti
kao uvjeti ili elementi tog odnosa
- nema crkve, sveenika sakramenata. Ali ako je in vjere individualan, njen smisao tie se kolektivne sudbine ovjeka. Kuran zagovara novo ovjeanstvo. Islam je,
stoga, zajednica jednakih i zbratimljenih ljudi iji duh mora biti
ispunjen Pravdom. Stoga i socijalna organizacija Islama i njene
uredbe, kao i njegovo dravno
ustrojstvo prije svega su moralne
ustanove, jer su nastale iz islam-

posljedica besposlena i prazna


govora i nepristojnih rijei, ali i
kao opskrba siromasima. (I.P.H,
1100). Trei razlog sadekatul-fitra
za postae jeste identifikacija, saivljavanje i solidarnost sa bijednicima i siromasima: Poslanik je
odredio zekjatul-fitr i tom prilikom kazao: Opskrbite siromahe u
ovom bajramskom danu prije
bajrama. Podmirite ih opskrbom,
kako danas ne bi tragali za njom.
(I.P.H, 1101). etvrti razlog i salata i savma i sadekatul-fitra ne
moe se razdvajati od poimanja
grijeha u Islamu: Islamu je strano shvaanje grijeha po kojem bi
uslijed ina sagreenja dolo do
fatalnog raskida izmeu Boga i ovjeka, budui da je Bog svemogu
i moe mijenjati temeljnu odre-

a lijek za to je u salatu (namazu),


postu, sadaki, upuivanju na
opespoznato dobro i odvraanje
od opespoznatog zla. (I.P.H.,
1099). Opespoznato dobro je
ono to donosi korist na ovom, a
sevap (nagradu) na Onom svijetu. Opespoznato zlo je ono to
donosi tetu i opasnost na ovom
i grijeh i kaznu na Onom svijetu.
Da Kuran komplementarno iznutra i izvana zahvata i proima sve
planove ivota zorno svjedoe
njegovi ajeti: Doista, muslimanima i muslimankama, muminima i muminkama, poniznim mukarcima i enama, iskrenim mukarcima i enama, strpljivim
mukarcima i enama, skruenim mukarcima i enama, mukarcima i enama koji izvrava-

Ovog ramazana je sveano otvorena damija u Srebrenici

ske koncepcije po kojoj je cilj ovjeka na zemlji teenje ka srei posredstvom sluenja Bogu - ibadet.
Zajednica se onda pokazuje neophodnom za ispravnu provedbu
slube Bogu. (Nerkez Smailagi,
Uvod u Kuran, Zagreb 1975.
godine).
Da je Islam individualni in
vjere kroz izravni odnos Boga i ovjeka, a da se njegova intencija i
sadraj tiu kolektivne sudbine
ovjeka i ovjeanstva najbolje se
manifestira kroz post. U postu su
nemogui posrednici i posredovanje, ali on ima socijalnu dimenziju bez koje nije valjan i punovaan: Post mjeseca ramazana lebdi izmeu neba i zemlje i on nee biti primljen od Allaha dok se
ne izvri obaveza sadekatul-fitra. (I.P.H, 993). Drugi izuzetno
znaajan razlog za obavezu sadekatul-fitra jeste da to bude korekcija, ienje i otklanjanje natruha i naplavina koje trune i zamagljuju post: Alejheiselam je propisao zekjatul-fitr onome ko posti da mu poslui kao ienje od

dbu ovjeka. I kada grijei, ovjek


ne izmie univerzalnom zakonu,
tajnovitoj Boijoj namjeri to zahvaa sve stvari i unutar koje ovjekovi ini dobri ili loi nalaze
svoje opravdanje. Grijeh se, stoga,
kidajui vezu Boga i ovjeka, situira na plan volje prema ovjeku i
na razini zapovijedi prema Bogu,
te ni na koji nain ne tie univerzalni zakon Boiju nakanu. Zato
taj raskid ne moe biti potpun i do
kraja. I zato grijeh ne moe imati za posljedicu radikalnu promjenu naravi ovjeka i njegovih
odnosa s Bogom, a niti je u stanju
snanije naruiti kozmiku cjelinu. Grijeh se, zapravo, u svome
znaenju, situira na eshatologijski
plan. (Nerkez Smailagi, Uvod u
Kuran, Zagreb, 1975.)

Grijeh kao zaborav Boga


Poslanik nudi lijekove za izlazak
iz kandi grijeha, pomutnji i smutnji svijeta i ivota: ovjek moe
imati pomutnju i smutnju u porodici, imovini, u samom sebi (fiksideje), u potomstvu i komiluku,

ju obavezu zekjata i sadekatul-fitra, mukarcima i enama koji


poste ramazan, mukarcima i enama koji su moralni i koji se
uvaju prostitucije i pornografije
i mukarcima i enama koji esto zikir ine, sjeaju se i spominju
Allaha - Allah je za sve njih pripremio oprost i dar velianstveni.
(Kuran, 33 i 35).
U devetoj kuranskoj suri u 111.
i 112. ajetima Allah kazuje, svjedoi i jami da je obeao u: Tevratu, Indilu i Kuranu da je kupio,
osigurao i zatitio ivote i imovinu vjernika sa Dennetom. To
su sljedeih deset kategorija vjernika: 1) oni koji se trude, rade, angairaju i zalau na putu vjere; 2)
oni koji priznaju i kaju se za svoje grijehe - ljudski je grijeiti, a avolski je ne popravljati se - erare
humanum est, perserevare diabolicum; 3) oni koji u spoznatoj
nunosti samo Bogu robuju i
oboavaju Ga; 4) oni koji se Jedinom Gospodaru na svemu zahvaljuju; 5) oni koji u ime Njega poste; 6) oni koji Mu rukju u nama-

Opespoznato dobro je ono to donosi korist na ovom, a sevap (nag

Pogledi 79

11. juli/srpanj 2015. OSLOBOENJE

eu morala
ma)
sadekatul-fitra, Hadda
koristi ljudima, a samog
zu ine; 7) oni koji samo Njemu
na seddu padaju; 8) oni koji nareuju opespoznato dobro; 9)
oni koji zabranjuju opespoznato zlo i 10) oni koji ive u okvirima Allahovih granica i propisa.
Allah garantira da niko od Njega, na vrijeme i u potpunosti i dosljednije ne ispunjava svoja obeanja. Tome se vjernici trebaju
posebno u ramazanu radovati i
veseliti. Potpuno na tragu ovih
ajeta je i hadis Poslanika koji je
zabiljeio Buharija u svojoj zbirci: Ko na Boijem putu sluei
Allahu i koristei ljudima rtvuje udvojeno (od svoga dobra) vikne se sa svih vrata Denneta:
Boiji robe, to je veliko dobro!
Ako je bio od onih koji su redovno i kako treba obavljali salat
(namaz), pozvae se sa vrata klanjaa, aktivisti i borci na napadnutu vjeru pozvat e se sa borakih vrata, postai sa vrata Rejjan
- koja gase e. Oni koji su izvravali sadakatul-fitr i zekjat, bit e
pozvani na vrata zekjata i sadekatul-fitra. Boiji poslanie, darovao bih za tebe i oca i majku,
rekao je Ebu Bekr, sretan je onaj
koji bude pozvan sa svih tih vrata i da li e iko biti prozvan sa sviju njih? Da - rekao je Poslanik, i
nadam se da si ti jedan od njih.
Prema drugim Poslanikovim
hadisima koje biljei Buharija,
post je moralna brana, tvrava,
tit i kineski zid koji insana uva
od grijeha i iskuenja, posebno
od verbalnog delikta: Allah kae: Svaki posao pripada ovjeku
osim posta. Post je Moj i Ja za njega posebno nagraujem. Post je
titnik. Kada neko od vas bude
postio, neka ostavi spolni odnos
i ne galami, a ako ga bude neko
psovao, vrijeao i izazivao ili se
htio s njim tui, neka kae: Ja sam
posta! Tako mi Onoga u ijoj je
ruci Muhammedova dua, zadah ih usta postaa sigurno je
kod Boga bolji od mirisa mousa. Posta ima dva veselja kojima
se raduje: veseli se kada iftari i veselit e se svome postu kada bude susreo svoga Stvoritelja. Post
je moralna tvrava i pokriva, pa
neka posta ne ini sramna, odvratna i runa djela, a ako ga ko
napadne, pone izazivati i vrijeati, neka mu dva puta kae: Ja
postim! Tako mi Onoga u ijoj je
ruci moja dua, zadah iz usta
postaa sigurno je kod Boga priznatiji i bolji od mirisa mousa.
Posta ostavlja svoje jelo i pie i
svoju poudu (strast) - kae Bog
radi Mene. Post je Moj i Ja za nje-

KODEKS
initi dobra, a spreavati
zla djela - najvii je
princip kuranske moralne
revolucije. Iz njega se
izvodi cijeli jedan kodeks
pravila svakidanjeg
ivota, koji zahvaa
cjelinu moralnog i
stvarnog ivota islamskog
ovjeka: porodicu, pravo,
prijateljstvo, ibadet
(bogosluje), dravu,
zajednicu, znanost,
umjetnost. Ali kroz cijeli
taj kodeks i sve njegovo
oivotvorenje provijava
temeljna duhovna svrha
Kurana - da Dobro moe
trijumfovati nad Zlom
samo ako se ovjek
osjea, ivi i vlada po
njegovim principima,
propisima i uputima

ga posebno nagraujem, a za
svako dobro djelo ima desetorostruka nagrada.

Vjeba za jaanje tijela


Na tragu navedenih ajeta i hadisa imami Gazalija zapaa: Post
je uzvienje due, vjeba za jaanje tijela i podstreka u injenju
dobra. On je ovjekova zatita.
Muhammed Abduhu nastavlja:
Post stvara kod postaa osjeaj
stalnog Boijeg nadzora i tako poveava njegov stid. Ovaj osjeaj
Boije prisutnosti najvea je garancija ouvanja due od grijeenja, ustrajnosti na Boijem putu
i sree na Ahiretu. Pogledaj, hoe li onaj koji posti iskreno, vjerujui u Allaha i znajui da On
budno prati sve njegove postupke varati i zavaravati ljude, je li
mu svejedno kada ga Allah vidi
kako neija dobra nepravedno jede, hoe li odbiti dati zekjat, uzima li kamatu, ini li prestupe grijehe bilo tajno ili javno itd. Ne!
Sigurno ne, jer onaj ko je svjestan
da ga Allah stalno prati i nadzire
nee poiniti nijedan od ovih
grijeha, a ako bi sluajno i poinio neki od njih, brzo e tevbu
(pokajanje) Allahu uiniti i grijeha se proi. Zakljuimo, postoji neraskidiva veza izmeu imana (vjere) i amela (dobrih djela),
salata i zekjata, posta i sadekatulfitra, Hadda i Kurbana. Post je
duhovna hrana i moralna brana.
Najkrae, njime se slui Bogu,
preko vitara koristi ljudima, a
samog postaa moralno uzdie i
razvija drutvenost i solidarnost
meu ljudima. Zato je post duhovna baklja i unutranji moralni
ma koji uvruje srca, oplemenjuje due, a nikoga ne ranjava i ne ugroava.

gradu) na Onom svijetu

Kemail Hajdarevi, autor mape Srebrenica


- putem smrti do slobode

PO SREBRENICI
NAS PREPOZNAJU
Mapa je uraena u januaru 2013. Veliki broj institucija je podrao
tampanje, a najvie Islamska zajednica u BiH, koja je odmah naruila
vei broj za demate. Prevedena je na engleski, a sad se radi i verzija
sa objanjenjima na turskom
email Hajdarevi je 1995.
godine, kada je pjeke
preko uma iz Srebrenice doao do slobodne
teritorije, bio 15-godinjak. Sa Kemailom smo 20 godina poslije
razgovarali o njegovom doprinosu da se patnje i stradanje naroda
iz Srebrenice ouvaju u sjeanju
buduih generacija. Kemail e,
pria nam, uskoro diplomirati
geografiju. Znanje iz geografije i iskustvo pjeaenja od Srebrenice
do Tuzle pretoio je u kartu koja
pokazuje mjesta kroz koja su prolazili Srebreniani kako bi spasili
ivu glavu. Na kartu je ucrtao trasu tog, za veliki broj ljudi, puta
smrti, uz objanjenja koliko se
putovalo, gdje su se deavale znaajne stvari.
Pokazujui na kartu, slikovito
objanjava: Srebrenica, to je
srce, a ovaj put, to je kao aorta, na
put spasa. A ova lupa, svijet e uvijek gledati Srebrenicu pod povealom. Ja bih moda nekad poelio otii npr. u ri Lanku da me ljudi ne prepoznaju po ovome, ali je
nemogue, svugdje u svijetu ljudi to prepoznaju.

Karta u kolama
Pria da bi volio, i to mu je cilj,
da ovu mapu imaju sve institucije, kole, nastavnici geografije i historije, da odvoje u kolama jedan
as i da ga posvete Srebrenici kako bi djeca koristei ovu kartu
imala uvid gdje se ta deavalo, da
imaju vizuelni prikaz tog puta.
elim da ovo ostane, da generacije koje dolaze ue i sjeaju
se, kae Kemail.
Mapa je, prema njegovim rijeima, uraena u januaru 2013.
Veliki broj institucija je podrao
tampanje mape, a najvie Islamska zajednica u BiH, koja je odmah
naruila vei broj za demate. Pomagale su i druge institucije, simbolino, poput federalnog Parlamenta. Mapa je prevedena na engleski, a sad se radi i verzija sa
objanjenjima na turskom. Meutim, najvie interesa pokazali su
obini ljudi.
Zvali su me od Bihaa, Tuzle do
Mostara. Dosta su sluali i itali o
tome, ali nisu imali vizuelni uvid
gdje se to deavalo, kojim su putem Bonjaci doli do slobodne teritorije u Nezuku. Zadovoljni su
mapom, pria Kemail.
Pratei kartu koju je napravio,
Kemail nam je ispriao i svoj put
do slobode. Haos i panika, to je
ono to je u sjeanju urezano
kao najbitniji detalj tog 11. jula.
Oko 15 sati je bilo jasno: Srebrenica je pala.
Nisam vjerovao da mogu pre-

Pogaa
Kad je pala ona bukva iznad Kamenica, pao sam u neki rov
i kad je poelo pucati, na meni je ve bilo deset ljudi. Nisam mogao da diem, govorim - siite s mene, udaviste me, ali niko ne
slua. U ruksaku sam imao pogau i nekoliko narezaka. Rekao
sam: imam dvije bombe i onda su se svi sklonili s mene. Kad sam
se oslobodio, skinuo sam ruksak i ostavio ga. Tako sam ostao bez
hrane, pria Kemail.
ivjeti ako odem u Potoare. Prikljuio sam se jednoj koloni koja
je ila na okupljanje u unjare i ne
znajui u tom momentu gdje idem
ni ta se moe desiti. Kao dijete nisam imao neku viziju, naravno,
znao sam otprilike ta se moe desiti, ipak sam ivio u ratu. Na
mjestu okupljanja su uglavnom bili civili. Postrojavanje je bilo tek oko
ponoi i kolona je krenula preko
Jaglia, navodi Kemail.
Cijelu no je kolona prelazila
preko linije na Buljimu, koji je
bio miniran. Na brdu iznad sela
Kamenice ekali su zaklonjeni
umom da svi iz kolone stignu, kako bi onda mogli zajedno krenuti prema Konjevi-Polju i Novoj
Kasabi. Bilo je u koloni izmeu
10.000 i 12.000 ljudi. No, etnici su
imali vremena da naprave zasjedu. Napad je poeo u predveerje, 12. jula. Svi koji su bili tu priaju o ogromnoj bukvi koja je pala.

Preko rijeke
Bio sam 20-ak metara od te
famozne bukve. Kad se uo prasak, neka eksplozija, nastala je
panika. etnici su poeli da pucaju, ne znam iz ega, ali to je otkidalo dijelove tijela ljudima.
Vidio sam mnogo mrtvih taj
dan. Strao sam s tog brda prema selu Krajnovii i dolje stigao
kolonu, pria Kemail.
Kolona je tu, u Kamenicama,
prekinuta. Prema Kemailovim rijeima, cilj je bio prei rijeku Jadar

izmeu Nove Kasabe i KonjeviPolja do jutra. Kasnije se ispostavilo da je 70 posto onih koji su preli Jadar do jutra stiglo i na slobodnu teritoriju. I Kemail je uspio.
Na planinu Udr doao je 13. jula oko 10 sati i cijeli dan su proveli na Udru ekajui da dou i oni
koji su zaostajali kako bi opet formirali kolonu i nastavili dalje.
Ja sam tu zaspao, a kad sam se
probudio, nikoga nije bilo. Zaboravili su me. Nisam htio ii naprijed, vratio sam se nazad i vidio da
se u podnoju planine ponovo
formirala kolona. U Liplju nas je
doekala zasjeda. Nismo mogli
dalje, a nazad nismo imali gdje. Bila je panika. Ja to ne mogu objasniti. Dugo vremena je trebalo da se
probije ta zasjeda, cijeli dan i navee su se vodile borbe, pria on
i nastavlja: Peti dan smo doli na
Krievake njive, tu smo mi civili
ekali zavrni proboj na Baljkovici. Kada se kolona formirala i kad
smo trebali da krenemo, pojavio se
oblak niotkud i poela je kia, ali
toliko jaka da se nije moglo doi do
daha. A mi smo bili umorni i gladni, ja u tim danima hljeba nisam
jeo. Jeo sam samo neke kruke.
Nastavili smo dalje uvee da bismo
ujutro stigli do Baljkovice, kolona
je dosta zastajala, vraala se zbog
kie, nevidljivosti, iscrpljenosti,
morali smo da se drimo zaruke
da niko ne ostane. Nije se vidio prst
pred okom. Borbe su ve bile poele na Baljkovici. Jakub Salki