You are on page 1of 94

Zelena/zamućena voda

Autor Petra Črnko Petak, 26 Lipanj 2009 15:33
Prečesto se u svom poslu susrećem s ljudima koji imaju velikih problema s
algama ili samo mutnom vodom u akvariju. Naravno, njih 90% traži savjet kako
je se najlakše riješiti. Brzog rješenja nema.

Postoji nekoliko uzročnika.
1. PODLOGA
Neke vrste podloga kao što su pijesak, kvarcni šljunak i laterit sadržavaju određenu količinu
prašine i drugih nečistoća.Takva zamućena voda obično je bijela do smeđa. Ako podloga nije
dovoljno isprana, prije stavljanja u akvarij mutit će vodu dok se ne pročisti MEHANIČKI. Iz tog
razloga treba često mijenjati finu vatu iz filtera. Ako su čestice prašine krupnije poželjno je
usisavanje podloge.

2. CVAT BAKTERIJE
Iz nekoliko razloga akvarij može doživjeti cvat bakterije. Iako rijetko stvara probleme, može biti
ružna i dosadna. Kako prepoznati taj problem? Ako se radi o bakteriji voda je mutna i bijela, i
ono što je važno, zamućenost je jednakog intenziteta cijeli dan. Ako se zamućenost pojačava
tijekom dana (kad je upaljena rasvjeta) tada se ipak radi o algi iako voda nije zelena. Kod većine
bakterija cvat traje 10 do 14 dana. Ako zamućenost traje više od dva tjedna radi se o algi. Cvat
bakterije prestat će sam od sebe, a obično je uzrokuje prijevremeno naseljavanje novih akvarija,
prekomjerno hranjenje, mrtve ribe i puževi, trule biljke itd.
3. PLUTAJUĆE ORGANSKE ČESTICE
To je prljava voda. Žute je boje od tanina iz prirodnih panjeva ili nakupljenog organskog otpada
od riba ili biljaka. Najbolji način za rješavanje takvog onečišćenja vode je dodavanje kvalitetnog
aktivnog ugljena u filtar i, naravno, redovita izmjena vode.

4. ALGE - ZELENA VODA
Ovo je najčešći problem ako je voda u akvariju zamućena više od 14 dana. Zapamtite da „zelena
voda“ nije uvijek i zelene boje. Budući je to najčešći problem i najteže se riješava, treba uzeti u
obzir nekoliko opcija. Situacija koja uzrokuje zelenu vodu obično je kombinacija visokih nitrata,
fosfata i u nekima amonijaka. Izmjena vode u ovom slučaju obično ne pomaže, ali zato pomaže
nekoliko sljedećih metoda:

Kako riješiti problem zelene vode?
ZAMRAČIVANJE
1. DAN.
Isključite dodavanje CO2 (ako postoji) i dodajte ozračivanje. Nahranite ribe, pričekajte sat
vremena pa promijenite 50% vode. Kompletno prekrijte akvarij sa svih strana (ručnicima,
dekama, crnim vrećama za smeće) tako da nikakva svjetlost ne ulazi u akvarij.
2. DAN
Ostavite akvarij na miru. Znači, ne hranite ribe, ne gnojite bilje, ne palite svjetlo i najvažnije ne
otvarajte akvarij. Vrlo je važno da bude bez prekida u potpunom mraku.
3. DAN
Sve je isto kao i drugi dan. Ostavite akvarij na miru u potpunom mraku.
4. DAN
Postupak je isti kao drugi i treći dan. NE ZAVIRUJTE U AKVARIJ.
5. DAN
Kraj perioda zamračivanja. Otvorite akvarij, promijenite 50% vode i s malo hrane nahranite ribe.
Možete dodati i vitamine. Prekinite ozračivanje i upalite CO2 (ako postoji).
7 DANA NAKON 5. DANA
Napravite izmjenu vode.
Oni će uništiti sve plutajuće alge. Isto tako će uništiti sve parazite i bakterije. Ovo je brza i dobra
metoda, ali ne treba pretjerati s upotrebom sterilizatora u akvariju zasađenom biljem jer se može
dogoditi da uništi važne hranjive tvari.
VODENE BUHE
Ova metoda jako je dobra za vrtna jezera ili bazene iako nisam sigurna da je kod nas itko koristi
u akvariju. Kod stavljanja žive vodene buhe u akvarij postoje dva problema: morate biti sigurni
da s buhom nećete dodati i štetne tvari i organizme, a drugi problem je što većina riba voli jesti
buhu pa bi se moglo dogoditi da bude pojedena prije nego potroši svu algu.
KEMIKALIJE
Ima raznih kemijskih sredstava, tekućih ili u tabletama, koja su manje ili više učinkovita. Možda
su najbolja kao preventiva. Osobno ih ne koristim, ali ako se odlučite na ovu najjednostavniju
metodu, svakako se držite uputstava na ambalaži da ne bi bilo više štete nego koristi.

Osobno iskustvo (Maxim):
Akvarij je bio star svega dva mjeseca i još se u principu ciklirao. Pošto sam morao na dva tjedna
u inozemstvo, akvarij je ostao bez nadzora, a mojim previdom jedan od tajmera koji kontroliraju
šest neonskih lampi ostao je na ON poziciji tako da su dvije lampe ostale danonoćno, tokom dva
tjedna, upaljene... povrh toga hranilica ima najmanji period od jednog hranjenja dnevno pri čemu
istrese podosta hrane, svakako previše za par ribica koje su bile unutra (bilo bi bolje da je nisam
ni koristio). Zbog ponešto osjetljivog bilja i općenite nezrelosti akvarija u obzir mi nikako nije
dolazila opcija zamračivanja akvarija na tjedan dana.
Sljedeće fotografije pokazuju stanje koje me je zateklo, sljedeći dan sam montirao dodatnu
pumpu (600l) i stavio da preko crijeva vrti vodu kroz UV-C lampu od 8 Watta... Zadnje dvije
slike pokazuju stanje nakon samo 48 sati... za svaki slučaj sam vodu vrtio još dva dana.

Postavljena pumpa vode da vrti vodu kroz UV-C lampu

Postavljena pumpa vode da vrti vodu kroz UV-C lampu UV-C lampa .

Stanje nakon 48 sati   Novela o algama . te beta karoten gotovo u cjelosti prekrivaju klorofile "a". Različiti ksantofili (među inim lutein i fukoksantin). Slatkovodne vrste su osobito zastupljene u čistim. slabo kiselim /pH<7/ do neutralnim /pH=7/). Opisano je više od 1000 vrsta. 14 Svibanj 2007 01:02 "Zlatne" alge su uglavnom ograničene na slatkovodna staništa.Žutosmeđe ili zlatne alge Autor Šišmiš Ponedjeljak. Klasifikacija je kontroverzna. ali nekoliko vrsta je nađeno i u moru. "c1" ili "c2"(zlatnosmeđe do smeđe obojene alge). osunčanim površinskim vodama (oligotrofnim jezerima. .

Ove zlatnosmeđe. a ponekad i u vakuoli). . Mnogi rodovi stvaraju ciste (spore) koje imaju većinom okremenjenu staničnu stjenku (preživljavanje nepovoljnih uvjeta – zima ili sušna ljetna razdoblja). Imaju sluzasta tjelešca za sluzavi ovoj. Stanice su gole ili oklopljene s malenim ljuskama. formiraju oklop – vapnenački sedimenti). pločice i štapiće koji. potisnuti prema van. Kao rezervni materijal taloži se hrizolaminarin (u vakuoli) i ulje (u plazmi. jednostanične alge obično imaju dva biča različite dužine (jedan s trepetljikama – mastigonema). Stanična stjenka je celulozna. a često je inkrustrirana ("ožbukana") kalcij-karbonatom (CaCO3) i silicij-dioksidom (neke vrste stvaraju različito oblikovane ljušture.

Većina zlatnih alga ima i "primitivno oko" – očna pjega ili fotoreceptorni aparat (stigma).BIEASTI.. neustonske vrste). Chromulina je također najjednostavniji predstavnik. Chromulina rosanoffii u manjim stajaćim vodama uzrokuje “cvjetanje”. ameboidni ili kokalni/kuglasti oblici). AMEBOIDNI I KUGLASTI OBLICI Rod Ochromonas Vrste iz roda Ochromonas mogu odbaciti bičeve i preći u rizopodni oblik i kretati se ameboidno. Rod Rhyzochrysis Ameboidni oblici koji većinom nastanjuju površinu vode gdje ih “drži” površinska napetost (tzv. 1. Ova podjela je nepotpuna. ameboidno pokretljivi te može primiti i čvrstu hranu. Formira karakteristične okremenjene ciste "boca i čep" (kremen se stvara u posebnim vakuolama. Pretežno su jednostanične (bičasti.voda poprima zagasito žutu boju (žute uljaste mrlje). nepokretne kolonije. goli. . Npr. tako što u masi ispliva na površinu i stanice se povežu izlučujući sluz . nastalim iz Golgijeva tijela). ali postoje i pokretne bičaste kolonije. Klasifikacija zlatnih algi izvedena je na temelju pet različitih tipova stanične građe (oblika). Neke se mogu pričvrstiti i u škrgama riba (toksičko ugibanje riba). te nitasti oblici. vrsta Ochromonas granuloides može preći na heterotrofni način ishrane (fagocitoza pseudopodijima). Neki od ovih autotrofnih (fotoautotrofi) organizama mogu probavljati (fagocitnim putem) sitne čestice i bakterije (pa se ponašaju kao heterotrofni organizmi).

pojedinačne ili u skupinama. a u unutrašnjosti svoje stanice stvaraju vrlo nježan kremeni skelet.). kremenih pločica) koje su radijalno povezane sluzastim ovojem. gole su. Ako se razmnoži u pitkoj vodi. 2 . U spolnom razmnožavanju muška gameta napušta svoju koloniju i dopliva do ženske gameta u drugoj koloniji. Kruškolike stanice (obavijene oklopom od nježnih. Rod Uroglena . Rod Silicoflagellineae Nalazimo ih samo u moru (Distephanus sp.Rod Chrysosphaera Vrste iz ovog roda imaju kuglaste stanice.KOLONIJALNI OBLICI (pokretni i nepokretni) Rod Synura Jednostavne pokretne bičaste kolonije (okrugli cenobij). voda ima neugodan miris. Većinom žive epifitski na drugim algama.

Glavna osovina je građena od krupnijih stanica. Pri razmnožavanju jedan dio podijeljene stanice ostaje u staroj “kučici”.NITASTI OBLICI Rod Phaeothamnion Phaeothamnin je slatkovodni rod.TALUSNI OBLICI . čije mahovini slične nakupine nalazimo u gorskim potocima . tako da konačno nastanu grmoliki cenobiji. dijeljenjem stanica kolonije nastaju zoospore koje zasnivaju novu koloniju. I ova alga može vodi (i vodovodnoj!) dati pokvareni okus ili miris ribe. Pri osnovi se nalazi rizoidna stanica. a bočne grane od cilindričnih. Rod Hydrurus Hydrurus živi nepokretno u sluzastim cenobijima. Cladophora.. a druga ga sintetizira sama i ostaje pričvršćena u koloniji. pričvršćene na kamenju. Tribonema. 4 . Rod Dinobryon Dinobryon (čest u slatkovodnom i morskom planktonu) oko stanica stvara ljevkaste celulozne čahure (lorica).Stanice u okruglastom cenobiju su oblikom slične stanicama roda Synura i također su česte u slatkovodnom planktonu. Vaucheria. Vrste ovog roda žive epifitski na krupnijim algama kao što su npr. stanice su povezane u jednostavne ili razgranjene niti. 3 .

KAKO SE RJEŠITI ZLATNIH ALGA? Površina akvarijske vode ponekad izgleda kao da je prekrivena zlatnom prašinom (vidi strelicu). Alge ostanu zalijepljene na hrapavoj površini papira.  Osobno iskustvo: u dobro uhodanom akvariju «prašina» mi se ponekad pojavi ako nekoliko uzastopnih dana obilnije hranim ribe s listićima i tabletama. Pokušaj da unošenjem «prašine» uzgojim istu u manjem akvariju. poput uljaste mrlje (biofilm) zlatnosmeđe boje. sa svega četiri kozice (Cardinia japonica) . prelaskom na hranjenje svaki drugi dan «prašina» polako nestaje. a u slučaju cvjetanja prekriva cijelu površinu. U slučaju cvjetanja obavezno promjeni dio akvarijske vode i pokušat utvrditi razloge koji su doveli do bujanja alga. može imati kratke niti na rubovima stanica.Rod Thallochrysis ima talus u obliku diska od jednog sloja stanica (stanice su povezane u parenhimatozno tkivo). Najlakše je uklanjamo papirom (novinskim – oprez olovo): papir položimo na površinu i polagano ga podignemo.

Rod Vaucheria Kod vrsta iz roda Vaucheria jednostanični talus je građen od razgranatih niti (sifonalni oblik sistem cijevi bez poprečnih stijeni/pregrada). Ksantoficeje imaju pigmente slične pigmentima zlatnih alga. Velik broj vrsta živi u vlažnoj zemlji (npr. Poznato je 25 vrsta. Većinom nastanjuju slatke vode (osobito su brojne u vodama bogatim . imaju žutozelenu ili zelenu boju. a rezervni materijal je ulje i hrizolaminarin. nego heteroksantin i diadinoksantin. autotrofi. ali se od njih razlikuju u pogledu ksantofila – ne sadrže ni lutein ni fukoksantin. a iznimka su vrste roda Tribonema i Vaucheria. od kojih je nekoliko široko rasprostanjeno u jezerima (za hladnijeg dijela godine) i u močvarama (zagađene slatke vode). hranim ih jednom tabletom (podijeljenom na četiri dijela) jednom tjedno – ostao je bezuspješan (u oba akvarija relevantni parametri su identični). ŽUTOZELENE ALGE (razred Xanthophyceae) Žutozelene i zlatne alge nije lako razlikovat. jednostanične i kolonijalne vrste su dio fitoplanktona jezera i ribnjaka. Škroba nema. a rjeđe su u morima. Ove alge se razmnožavaju zoosporama (imaju dva nejednaka biča) i ameboidnim stanicama. Rod Tribonema Stanice tribonema povezane su u razgranate ili nerazgranate nitaste oblike.. Poznato je oko 600 vrsta. Ove alge rijetko rastu u većim skupinama. celulozna i pektinska stjenka. a kod cista je okremenjena. filamentozni rod Heterococcus koji je izoliran na Antarktiku). inkrustriran vapnencem i učvršćen za podlogu brojnim rizoidima. Neke vrste su prilagođene životu u čistim vodama. Kloroplasti. Većina vrsta naseljava vode bogate vapnencom. u obliku diska. U nepovoljnim uvjetima nastaju aplanospore. dok vrste roda Ophiocytium naseljavaju zagađene (eutrofne) vode.

Slične su zelenoj algi Protosiphon (živi u tlu). U sušnom razdoblju protoplast se povlači u rizoid i formira spore (rizociste) koje “klijaju” kad opet dođe voda. Kada se u okolini nađe izobilje vode. <«   Novela o algama . i sve žive u slatkim vodama (površno gledajući podsjećaju na zelenu algu Chlorellu). a razmnožavaju se autosporama.željezom) gdje formiraju baršunaste naslage. Rhizochloris moze “progutati” bakterije i dijatomeje. U brzim tekućim vodama Vaucheria ostaje sterilna. “ukorijenjene” sistemom razgranatih rizoida. Rod Rhizochlorida Vrste ovog reda imaju gole. ameboidne stanice. protoplast svake vrećice se dijeli na brojne zoide. 14 Svibanj 2007 00:39 »> . Rod Botrydium Botrydium ima izgled male vrećice veličine glavice igle. a povećana količina CO2 u vodi potiče stvaranje zoospora. Poznate su četiri vrste ovog roda. Rod Chloridella Jednostanične.Zelene alge Autor Šišmiš Ponedjeljak.

među kojima nalazimo "dobre. fur. nastaje škrob (a dijelom i prilične količine ulja). najčešći su uzrok glavobolje kod akvarista. haystock. whorl. horse hair. npr. Obuhvaćaju vrste od mikroskopski malenih jednostaničnih oblika (pokretni i nepokretni) do višestaničnih kolonija. ali i nerazgranjene ili razgranjene nitaste oblike. itd. rogolike …(eng.Nitasti oblici zelenih (Chlorophyceae) i crvenih (Rhodophycaea) alga. Moriconea). Akvaristi su im dali opisna imena poput bradolike. hair. dlakaste.). Calothrix. staghorn. pa ovo šarenilo naziva otežava prepoznavanje i uglavnom zbunjuje akvariste. fuzz. krznolike. pelt. odnosno rezervni materijal. beard. 5. a kao proizvod asimilacije.Stigeoclonium. . loše i zle" (jedino nedostaje glazba E. 2. Kloroplasti zelenih alga izrazito su zeleni (klorofili "a" i "b" nisu maskirani karotenima. Ulothrix. Samo točena identifikacija alge može nam pomoći prepoznati moguće uzroke njezinog bujanja u akvariju. koje vanjskim likom – jer im je steljka često nalik na list – donekle podsjećaju na više biljke (npr. morska salata Ulva lactuca). luteinom i drugim ksantofilima). Neke vrste zelenih alga su crvene boje (hematokrom).Cladophora.Spirogira. Oedogonimu. Većina zelenih alga (oko 90%) živi u slatkoj vodi. četkaste. bush. Neki oblici grananja alga prikazani su na fotografiji. brush.Batrachospermum. 3. Lemanea. 4Compsopogon. grmolike. kao i alge složenije građe. a time i djelotvornu terapiju (alge su bioindikatori poremećaja ravnoteže kemijskih vrijednosti vode i osvjetljenja). 1. Najjednostavniji (i najtočniji) način amaterske identifikacije alga je razvrstavanje po obliku grananja i dužini niti. Chlamydomonas nivalis – "crveni snijeg" ili Haematococcus pluvialis – crvene kišne lokve.

ZELENA VODA Fenomen "zelene vode" u akvariju posljedica je brzog razmnožavanja ("cvjetanja") jednostaničnih zelenih alga (kao što su Chlorella. Poznajemo oko 10 000 vrsta zelenih alga (razvrstane u redove Volvococales. pa su fototaksiene. drveću. Conjugales. Cladophorales. Ulotrichales. Vrste koje nisu sklone spolnom životu razmnožavaju se vegetativno (zoospore. Neke imaju i primitivno oko. 1.Stanična stjenka zelenih alga sastoji se pretežno od celuloze (često s vanjskim pektinskim. druge obožavaju vode bogate fosfatima. Closterium. na kamenju. Cosmarium) i nekih višestaničnih slobodno lebdećih kolonijalnih oblika zelenih alga (Volvox. autospore ili akinete). većinom crvenu očnu pjegu (stigma). Charales i morske Siphonales). aplanospore. Chlamydomonas. Scenedesmus i Chlorela – česta u kućnoj prašini). Pandorina. Oedogoniales. a mogu se pojaviti u tako velikim masama da voda postane posve zelena – "zelena voda". a me?u njima nalazimo i vrste s razvijenim spolnim organima. Chaetophorales. nitratima i amonijakom (eutrofne vode). I dok neke zelene alge žive samo u čistim i bistrim. oligotrofnim vodama. Nalazimo ih posvuda. termalnim vrelima. u snijegu i ledu Arktika i visokih planina. Chlorococcales. Ove alge su bezopasne i obično nestaju kad se u akvariju uspostavi biološka ravnoteža. . Scenedesmus. Neke su uzročnici bolesti kod ljudi – dermatitis i alergija (Chlorococcum. Pediastrium). potocima. ljepljivim slojem koji se rasluzi).

pa ih djelomice nalazimo u eutrofnim vodama. kao i dinoflagelati.400 mikrometara u sekundi. univerzalni vidni pigment kod životinja. pomoću dva biča. Prilikom fototaksije brzina kretanja hlamidomonasa iznosi oko 100 . od kojeg su se razvile sve ostale zelene alge. u određenom smjeru. Često je omotan svijetlim. Jednostanične zelene alge iz roda Desmidiaceae nalazimo naročito u kiselim vodama (moevarama). tankim i neuobičajenim omotačem (sličan želatini) koji se sastoji samo od glikoproteina. Kod roda Chlamydomonas nalazimo prve početke seksualnosti. Pokazuju veliko bogatstvo oblika: Closterium – polumjeseeaste. lako topljivi šećeri. Micrasterias – zvjezdice . za razliku od stanične stjenke velikog broja ostalih alga (sadrže i polisaharide). U nedostatku nitrata i fosfata proizvode se samo jednostavni. U zelenoj vodi mogu procvjetati i neke vrste zlatnih i žutozelenih alga (a ponekad i cijanobakterije). Chlorella (najrasprostranjenija alga na Zemlji) i Chlorococcum su okruglasti jednostanični oblici zelenih alga bez bičeva. obično prema svjetlu. koji katalizira reakciju u ciklusu fotosintetske redukcije ugljika. Cosmarium – kolaeia. Neke su vrste hematokromom obojene crveno. Fotoreceptorni pigment u očnoj pjegi je rodopsin. Centar intenzivne proizvodnje škroba nalazi se u pirenoidu (okrugla ili ovalna struktura unutar kloroplasta).  pirenoid ima sposobnost vezivanja CO2 jer sadrži enzim RuBisCO. Chlamydomonas je jednostanični fitoplankton. Organske hranjive tvari pospješuju njihov razvoj. Fotokasiean je i pliva. Kuglastog je oblika (promjera 5 do 10 mikrona).

a stanice su u koloniji povezane protoplazmatskim trakama. Samo dio stanica služi rasplodu. koja se. Svaka stanica ima dva biča. Bespolno razmnožavanje: relativno velika stanica (gonidijum) se dijeli uzdužno. Vrste roda Pediastrum obrazuju nepravilne. očnu pjegu i kloroplast. a većina služi za fotosintezu i pokretanje. kada se raspadne roditeljska kolonija.5 . oslobađa. pločaste i radijalne kolonije. primjerice: 4 stanice povezane u vrpcu (Oltmannsiella). pa volvox više ne smatramo kolonijom. odnosno kuglu (Pandorina. nego višestaničnom jedinkom. Kod Volvoxa više tisuća stanica (čak do 20 000) čine šuplju kuglu ispunjenu sluzi. Volvox) ili mrežicu (Hydrodictyon). Pediastrum). posebno u slatkim vodama obogaćenim hranjivim materijama. a vidljiva je golim okom jer ima promjer od 0.Na jednostanične vrste nadovezuju se vrste čiji predstavnici tvore kolonije (svaka stanica je neovisna od susjedne i može se samostalno razmnožavati).1. ili 4 –16 stanica u plosnatu ploeicu (Gonium. vidi strelicu) nalazimo ga i među fosilima. a zbog čvrste stanične stjenke (silicij i kalcij su značajne komponente.  Broj stanica u koloniji Pediastruma svojstven je za određenu vrstu. . nastaje okrugla kolonija-kaer (sastoji od malih stanica). a vrlo su česte.5 mm.

Obično je riječ o nesretnoj kombinaciji nekoliko čimbenika koji poremete biološku ravnotežu: previše svjetla ili riba. a one međusobno spojene tvore višestaničnu vrečastu tvorevinu oblika šuplje mreže s mnogo očica..Vodenu mrežicu (Hydodyction utriculatum) ne nalazimo u “zelenoj vodi”.  ako cvjetaju kod svjetla jačeg od 0.5W/l (u akvariju s dosta biljaka to je rijetkost) znači da biljkama nešto nedostaje . ali pripada skupini jednostaničnih zelenih alga kolonijalnog oblika – pojedinačne stanice su cilindrične i duge do 1 cm.dodati tekuće gnojivo ili tablete (ovisno od vrste biljaka u akvariju). poremećaj u radu biološkog filtera (dovoljne su tek neznatne količine amonijaka pa da voda pozeleni) . . manjak nekog od makro i/ili mikroelementa pa biljke usporeno rastu (u vodi raste koncetracija nitrata i/ili fosfata).. na svakom kraju su povezane s druge dvije stanice spojene u obliku zvijezde. i/ili povećati koncetraciju CO2 u vodi. a premalo biljaka. KAKO SE RJEŠITI "ZELENE VODE" ? Nemoguće je jednoznačno odrediti uzrok pojave "zelene vode" (ali i ostalih neželjenih alga) u akvariju.

Chlamydomonas . Tek kad uspostavimo biološku ravnotežu u akvariju (uz malo strpljenja.5W/l (u akvariju s malo biljaka. potrebno je i redovno održavati higijenu akvarija) ove će alge nestati. Pandorina . Velika promjena vode (50%). Vodenbuhe (Daphnia) i praživotinje (ameba.. ako cvjetaju kod svjetla jačeg od 0."TOČKASTE ALGE" Na staklu ili akrilu nalazimo kolonije jednostaničnih zelenih alga u obliku finog zelenog sloja/biofilma (Chlorella. "točkaste alge"(Pediastrum. obožavaju "zelenu vodu". papueica). jednako misteriozno kako su i došle. . Jednostanična zelena alga Closterium i dio nitaste zelene alge u papučici (Paramecium).). bez CO2 i s normalnom koncentracijom nitrata i fosfata) – smanjiti intenzitet ili trajanje osvjetljenja. 2. poput pravih vegetarijanaca... pojačano filtriranje (dijatomski filter) ili UV-sterilizator samo će privremeno zaustaviti cvjetanje alga..). i svjetlozelenih okruglastih tankih pločica ili točkica – tzv. Scenedesmus.

relevantni parametri vode su optimalni. a ako se prebrzo ne razmnožavaju. kremenjašice kao rezervnu tvar nakupljaju i lipide ulje u vidu sitnih kapljica (lebdenje i antifriz !) . Najbolje uspijevaju u vodi slabo alkalične reakcije (pH>7). Poznate su kao bioindikator čistoće vode. nerazgranjene zelene alge (na staklu su i dijatomeje. (optimalno 10 -20° C). Obrišemo li staklo sintetskom vatom onda višak ovih alga uklanjamo i iz akvarija. Za život im je neophodan silicij (Si). Na gornje tri fotografije vidimo "točkaste alge" (pet mjeseci stare!). CO2 reaktor. algama daju zlatnosmeđu . U kloroplastima dominiraju pigmenti fukoksantina. 13 Svibanj 2007 20:15 Alge kremenjašice (ili silikatne alge) su. međutim. prave alge.50 °C. i nitaste. žilet. Rasprostranjene su u vodama (slatkim i morskim) svih klimatskih područja Zemlje. vrste iz roda Nitzschia).) dobro rastu.Alge kremenjašice Autor Šišmiš Nedjelja. Micranthemum. ali ih ne vidimo golim okom). sklonije su područjima slabijeg svjetlosnog intenziteta (veće dubine). plastična kartica). indikator su biološke ravnoteže (dobra akvarijska voda). za razliku od cijanobakterija. a sa stakla ih skidamo struganjem (magnet.žutozelenu boju. koji uz b-karoten i klorofil "a" i "c" (nikad "b"). Eleocharis. Akvarij je osvjetljen s 1W/l. a česte su i u vodama bogatim željezom (Fe). Uz hrizolaminarin. među njima nalazimo i vrste koje vole eutrofne vode (npr. a biljke (Rotala. . Lysimachia i dr. »> <«   Novela o algama . "Točkaste alge" su normalna pojava. Ostalih vrsta alga (vidljivih golim okom) nema. Podnose temperature između 0 .Čvrsto su prilijepljene za podlogu. 26oC.

gotovo kao razlika dana i noći. neki akvaristi kremenjašice neopravdano nazivaju "smeđe alge"! Razlika između smeđih alga (Phaeophycaea) i alga kremenjašica je ogromna. lančaste ili lepezaste oblike . Kremenjašice su jednostanične alge koje se ponekad povezuju u zvjezdaste.

No. Mnoge planktonske vrste imaju naročite nastavke za lebdenje. od jednostaničnih kremenjašica do višestaničnih. Za alge kremenjašice udomaćio se naziv . jedni ih dijele na Fragilariophyceae. . nadalje.Stanice su povezane izraštajima u obliku bodlji ili zubaca. a po drugom u razred Chrysophyta (pretežno jednostanične alge zlatnosmeđe do smeđe boje). a drugi na Centrophyceae i Pennatophyceae. i u daljnjem tekstu koristit ćemo pojam dijatomeje za sve alge kremenjašice. dok je u sredini smještena krupna vakuola. Kod većine vrsta citoplazma se nalazi u tankom sloju na periferiji. nalazi se i rod Diatoma (dijatomeje) s vrstama koje se po nekim karakteristikama razlikuju od ostalih kremenjašica."dijatomeje".  Sistematika alga kremenjašica je "zbrkana": po jednom sustavu smještene su u skupinu Heterocontophyta (obuhvaća raznoliku skupinu algi. međutim. Bacillariophyceae i Coscinodiscophyceae. složenih smeđih alga). unutar brojnih vrsta (oko 10 000) ovih raznolikih alga. Stvaranje lanaca kod nekih vrsta čini prijelaz prema trihalnom stadiju tj. razvoju pravih filamenata (niti. "dlaka"). to za akvariste ionako nije bitno. ili su spojene preko sluzi.

Na taj način je zaštićena unutrašnjost stanice. a najčešće su sastavljene od sićušnih komorica (često u nizove poredane) s vrlo sitnim porama (rupicama). a velike su od 20 – 200 mm (promjera ili duljine). Naime. Veći dio (ili poklopac) zove se epiteka. Ljuske su građene od finih struktura. Stanica ima različit izgled. poneke su duge i do 2 mm. već prema tome s koje strane je gledamo. a velike su od 20 – 200 mm (promjera ili duljine). poneke su duge i do 2 mm. a manji (ili kutija) hipoteka Na svakom od ovih dijelova razlikuje se ljuska (valva) i pojas (pleura). strukturu sličnu obliku kutije.Dijatomeje su izvana zaštićene ljušturom od polimerizirane silicijeve kiseline (mineral kremen. Na svakom od ovih dijelova razlikuje se ljuska (valva) i pojas (pleura). SiO2). . a najčešće su sastavljene od sićušnih komorica (često u nizove poredane) s vrlo sitnim porama (rupicama). a on se sastoji od dva nejednaka dijela koji se preklapaju kao poklopac i kutija. već prema tome s koje strane je gledamo. svaka stanica dijatomeje je umetnuta u kremeni ovoj ili oklop (teka). Ljuske su građene od finih struktura. Stanica ima različit izgled. Oblik i simetrija ljušture (sa često začuđujuće raznoliko građenim strukturama) su jedan od značajnijih obilježja za determinaciju i sistematiku ovih mikroorganizama.

žive pretežno na dnu slatkih. Kod vrlo mnogo . i preuzele dominaciju. Penate su većinom aktivno pokretne. dijatomeje su podijelili u dva podreda: Centricae i Pennate.S obzirom na simetriju ljuštura. Centrice žive pretežno u moru i čine golem dio fitoplanktona.  Prvobitno stanište dijatomeja bila je morska voda: prve stanice su bile s radijalnom simetrijom –tip centrienih dijatomeja (Centricae). braktičnih i slanih voda (ponekad. Morske vrste su dobro zastupljene na 80 m dubine. Ne postoji rafa. "procvjetaju" u velikim masama. ili epifitski na vodenim biljkama. Kod predstavnika ovog razreda stanice su kružne ili eliptične. zbog manje nutritienata. ali sežu eak i do 350 m. često prelaze u mirujuće stadije (u moru na 50 -100 m). Strukture su radijalno raspoređene oko centra. a kasnije su se razvile stanice s bilateralnom simetrijom (oblik štapiaa ili lađice) –tip penatnih dijatomeja (Pennatae). Kad potonu. kao i cijanobakterije. u povoljnim uvjetima u litri vode može biti više od 10 milijuna jedinki).

a skupina bez rafa podred Fragilariineae (u njemu se nalazi i rod Diatoma!). skupina s rafom čini podred Bacillariineae. listova biljke) što joj omogućava bolje uvjete za fotosintezu. Žive u bentosu ili kao epifiti. Unutar skupine penata. čija je fina građa kod pojedinih rodova jako različita (ovdje citoplazma izlazi van i uzrokuje poseban način puzanja.oblika prolazi linijom simetrije u kremenom oklopu pukotina. Tako Synedra ima sluzavi držak s kojim se uzdiže iznad podloge (npr. rafa. . Posebno su prilagođene na život u vodama bogatim vapnencom (CaCO3). karakterističan samo za penate). Igličasti planktonski oblici mogu ribama oštetiti škrge Rod Pinnularia – spada u najpoznatije dijatomeje i obuhvaća oko 200 vrsta. Veliki broj vrsta lući sluzave tvari (kroz pore) kojima se učvršćuju za podlogu.

Rod Tabellaria – stanice su povezane u lančaste ili trakaste kolonije cik-cak oblika. U vegetativnoj diobi svaka od novih stanica zadržava polovinu oklopa stanice-majke. Indikator je čistih (slatkih) voda.Rod Melosira – široko rasprostranjen u planktonu i bentosu slatkih. ali postoji i raznolik spolni život (spermići s bičem!). a masovno u Kredi). Melosira je kolonijalna alga čije su stanice gotovo loptaste i međusobno su povezane tako da grade konačaste (lančaste) kolonije. Rod Nitzschia –stanice izdužene. a iz dijatomita je Alfred Nobel.  Zahvaljujući silicijskom oklopu fosili ovih algi su dobro poznati (prvi put se pojavljuju u Juri. Razmnožavanje je najčešće vegetativno. Rod Diatoma – gradi kolonije slične tabelariji. a tijekom dana . a drugu polovinu sama dograđuje (za to im treba 10 – 20 minuta. Česte su u eutrofnim (zagađenim) vodama. brakičnih i slanih voda. Diatoma hiemale naseljava izvore i potoke u kojima je voda bistra i hladna. diobom stanice. natopivši ga nitroglicerinom. pojedinačne ili udružene u kolonije. Sa pleuralne strane oklop je izduženo pravokutan. proizveo dinamit). Naslage “kremene zemlje" iz Tercijara i Kvartara nazivamo dijatomit (koristi se u nekoliko industrijskih grana.

a zatim dolazi do spolnog rasploda (kopulacije). Novonastale stanice nisu jednake po veličini. onda razumijete zašto se tijekom cikliranja razvijaju dijatomeje.mogu se dijelit 1 – 8 puta). Ako ste pročitali poglavlje o cijanobakterijama. Stare ljušture. Kao posljedica takvog načina diobe. javlja se postupno smanjivanje veličine stanica (zahvaća polovinu svake naredne populacije). a druga stanica je veličine njezine hipoteke. koja prvenstveno prekriva mjesta bogata sa silicijem (staklo. odnosno nakon niza uzastopnih dioba. vegetativnu fazu. Vegetativna reprodukcija ograničena je količinom otopljenog silicija u vodi.  Mnoge dijatomeje nakon aktivnog vegetativnog razdoblja (ili u nepovoljnim uvjetima). razmaknu se. a nakon toga razdoblja "nestaju" iz akvarija (pritom niste mijenjali ni jačinu ni dužinu osvjetljenja!). "početna" stanica-majka. Tako je nastala ponovno nova. Kad se količina nutrijenata i/ili duljina dana ponovno poveća. Jedna stanica je veličine epiteke stanice-majke. aktivira se gen koji zaustavi daljnju diobu stanice. statospora proklije i vrati se u normalnu. . kamenje). KAKO SE RJEŠITI DIJATOMEJA? Neke od ovih (prelijepih) alga u slatkovodnom akvariju vidimo kao zlatno-smeđkastu sluz (biofilm). prelaze iz vegetativnog oblika u oblik statospore. Nakon "seksa" razvija se auksospora ("auksozigota") – svojstvena samo kremenjašicama – koja se odlikuje sposobnošću rastenja. Ona počinje klijati te zbog rastezanja (bubrenja) višestruko naraste. te nastaje novi par ljuštura. Kad se veličina stanice smanji na polovinu ili trečinu normalne veličine stanice-majke. silikonska plastika. ili rjeđe u obliku finih tankih niti. koje ponekad još vise na njoj. U alkalnoj vodi je silicij topljiviji i dostupniji kremenjašicama.

ribica Otocinclus affinis papa ove algice. mijenja se omjer Si : P u korist fosfora.    uz visok omjer Si : P dijatomeje imaju prednost ispred svih ostalih alga u akvariju. sa staklenih površina najlakše ih skinemo struganjem ili sintetskom vatom. uz nešto malo c. Žive gotovo uvijek pojedinačno. Predstavnici najvažnijeg reda (Peridiniales) imaju staničnu stjenku većinom od poligonalnih poroznih celuloznih ploča. One izlučuju jedan od najjačih otrova u živom svijetu. DINOFLAGELATI (razred Pyrrhophyceae) Nakon dijatomeja. imaju dva duga biča i žuakastosmeđe do crvenkaste kromatofore (klorofil a. Mnoge vrste imaju napadne nastavke za lebdenje(ceratium.Kad se "curenje" silicija iz spomenutih izvora smanji. smola za "usisavanje" fosfata iz vode istovremeno uklanja i silicij. dinoflagelati su drugi najvažniji dio fitoplanktona i uobičajene su alge u toplim morima (samo malo vrsta ovih alga živi u slatkoj vodi i kao takve akvaristima nisu zanimljive). a dobroćudne dijatomeje "nestaju". Kad se naglo razmnože izazivaju crvenu plimu (cvjetanje). peridinium).. b-karoten i različite ksantofile). I ovo su alge neobična oblika (jedini ralog zašto su našle mjesto u Noveli o Algama) .. nastaju uvjeti pogodni za razvoj zelenih alga.

<«   Alge »> .

Pojavljuje se kada je razina fosfata niska. Obično se pojavljuje u akvarijima s niskom razinom CO2 i NO3. jedini poznati algojed koji može pomoći u suzbijanju jest Neritina zebra puž. Naraste do 4 cm. . Trajanje osvjetljenja duže od 12 sati na dan moze dovesti do pojave ove alge. kao i disbalans makroelemenata. Lako se skida sa stakla pomoću žileta.Autor Rastaman Ponedjeljak. Algojedi ne pomažu u borbi protiv ove alge. 07 Svibanj 2007 12:05 Zelena čupava alga Ova alga se može jako brzo formirati u gusti zeleni tepih na površinama koje su izložene jačem svjetlu. Zelena točkasta alga Obicno se pojavljuje na staklu i listovima spororastućeg bilja izloženog jakom svjetlu.

Dobro je koristiti željezo koje se stavlja u podlogu. . obično kada se predozira tekuće gnojivo.Končasta alga Raste kao samostalna nit dugačka i do 30 cm. Ova alga se najčešće pojavljuje s viškom željeza u vodi (>15 ppm. pod korijen biljke (laterit).mikroelementi). Jednostavno se uklanja zavrtanjem pomoću četkice za zube.

On isto tako ubija plutajuće parazite i bakterije. UV sterilizacija UV sterilizator ubija plutajuće alge. 2. Stoga se preporuča izmjena jednog dijela vode prije i poslije tretmana. Ribe se moraju izvaditi jer bi pojeli daphnie. Dugoročna upotreba UV-a može biti problematična i kod biljih akvarija jer UV svjetlo oksidira mikroelemente i bilje ih u tom obliku ne može uzimati. tkanina). zamračenje Pod zamracenjem se misli na pokrivanje akvarija na 4 dana tako da nema prodora dnevnog svjetla (folija. ubacivanje živih daphinia u akvarij Moramo biti sigurni da su daphine. Neke od metoda za suzbijanje zelene vode: 1.Zelena voda Obično se pojavljuje u akvarijima s previše svjetla i amonijaka u vodi. Ubijanje algi rezultira propadanjem (truljenjem) što rezultira zagađenjem vode. . Ova alga je normalna pojava u akvariju ako raste u manjoj količini. Balansirani nutrijenti daju male šanse ovoj algi naspram bilju. Fuzz alga Fuzz alga raste na listovima biljaka obično izloženim jakom svijetlu. 3. a ne neke druge životinjice.

Staghorn alga Pojavljuje se na biljkama i opremi izlozenoj jakoj svijetlosti. . Od riba algojeda poznato je da je sijamski algojed učinkovit u kontroli ovih algi. Visoka razina amonijaka uzrokuje pojavu ove alge.

Smeđe alge Obično se pojavljuju u akvarijima sa slabom rasvjetom. i u novoformiranim akvarijima gdje je razina fosfata visoka. ottocinclusi i puževi pomažu u suzbijanju ove alge. Sijamski algojed. s viškom silikatnih kiselina (SiO2). . a nitrata niska.

.Crna čupava alga Pojavljuje se u akvarijima s povišenim fosfatima. podizanje CO2 na oko 30 ppm-a. Sijamski algojed može pomoći u suzbijanju ove alge. Najbolji način za uklanjanje ove alge jest sadnja brzorastućeg bilja koje će uzimati hranu algama. NO3 na 15-25 i PO4 na 1-3 ppm-a.

omotavanjem oko četkice za zube. . Lako se uklanja kao i koncasta alga.Hair alga Raste u nakupinama po podlozi i oko stabljika bilja. Sivo-zelene je boje dužine do 5 cm.

i podići razinu nitrata na 10-20 ppma. Potrebno ju je prije odstraniti što je više moguće mehaničkim putem.Modro-zelena alga/ cianobakterija Ova alga. Postoje dva načina za borbu protiv cianobakterije: 1. Eritromicinom . 2. odnosno cianobakterija.mora biti potpuno (bez dnevne svjetlosti) u trajanju od 3 do 4 dana. u kratkom roku može prekriti cijeli akvarij. Raste u tankim sluzavim slojevima. Obično se pojavljuje u akvarijima s niskom razinom nitrata. .dozira se 125 mg na 100 l vode i unistena alga se nakon 3 dana usisava. Zamračenjem .

Heterocontophyta i Rhodophyta). . Žive pričvršćene za dno (bentoske vrste). Alge su odjeljak biljaka. Cryptophyta. ili slobodno plivaju (fitoplanktonske vrste). redovi na rodove.. Chlorophyta. za druge biljke ili alge (epifiti). zemlji. a algi ima nekoliko desetaka tisuća vrsta. razvrstane u sedam razreda (Cyanophyta.Cijanobakterije Autor Šišmiš Ponedjeljak. kamenju i naravno – u akvariju.. rijekama. Dinophyta.. Alge nalazimo u oceanima (sve do dubine od oko 300 metara.. odnosno klizanjem. Fikologija je znanost koja se bavi proučavanjem alga (stariji naziv algologija se ponekad koristi kao sinonim za fikologiju). 07 Svibanj 2007 11:45 OPĆENITO O ALGAMA. Unutar redova Rhodophyceae i Pheophyceae stvaraju se i jednostavna biljna tkiva. ovisno o bistrini vode). a razredi prema stupnju organizacije na različiti broj redova. drveću. Haptophyta. Neke alge se mogu kretati pasivno (plinski mjehurići/vakuole i kapljice ulja) ili aktivno (bičevi).<« »>   Novela o algama . jezerima.

. Mougeotia. koje nazivamo kolonije. Alge pokazuju veliko bogatstvo oblika (morfološka raznolikost). i smeđe alge (red Phaeophycaea). zelene alge (Chlorophyta).       JEDNOSTANIČNE (aktivno pokretne.. modrozelene alge (Cyanophyta). Anabaena. Rhodomonas. a svaka stanica ima po dva biča koji svojim pokretanjem tjeraju koloniju kroz vodu. Tabellaria.. (okrugli. Na temelju tih karakteristika je . Acetabularia.. Volvox. jedan ili dva biča).. što je rezultat mješavine različith pigmenata (više o tome vidi u Novela o Fotosintezi) pa i nazivi pojedinih razreda potječu od njihove boje: crvene alge (Rhodophyta).Alge su obojene cijelim spektrom boja.. Chlamydomonas. Chlorella pyrenoides su duge svega 2-3 mikrometra. fosfora. Spirulina. Npr... jako rasprostranjene. Halimeda.. Alge kremenjašice ili “dijatomeje” stvaraju najneobičnije i najljepše oblike u prirodi. Volvox sp. Hilderbranda. Ectocarpus. od crvene do tamno ljubičaste. zatim slijede modrozelene alge (cijanobakterije) i crvene alge. Diatoma.)..količina kisika. kao što je to npr. svjetla. Dinamoebidium..Chlorella. VIŠESTANIČNE (nitaste ili filamentne) : Oedogonium.. Cladophora. Neke alge tijekom života čak mijenjaju i svoj oblik. Ovdje spadaju: Ceratium. Alge imaju vrlo kratak životni ciklus i brzo se razmnožavaju (nespolnim i spolnim načinom).. Chrisococcus. Nitaste oblike nalazimo i kod smeđih alga (Pheophyta). pokretne ili nepokretne. temperature i dr.. a višestanične su najčešće međusobno povezane na način da stvaraju lance / filamente / niti (u akvarističkom žargonu – dlake ili konac) različite dužine i različitog oblika grananja. Spirogyra. Scenedesmus.. kuglasti oblik. o Zatvorene kolonije (imaju stalan broj stanica – cenobiji): Merismopedia. dušika. višestanične i kolonijalne oblike. Stigeoclonium. Jednostanične alge uglavnom pripadaju skupini biljnog planktona (fitoplankton).. Euglena. slobodnog ugljičnog dioksida. PARENHIMATOZNE: višestanične alge sa steljkom na kojoj se razlikuju razlikuju filoid (u obliku lista) i rizoid (držak): Macrocystis pyrifera (velika morska alga haluga). Peridinium. što ih čini pogodnim bioindikatorima za vodene ekosustave (eutrofikacija . Alge obuhvaćaju jednostanične. zlatnosmeđe alge (red Chrysophyceae).. Mnoge vrste žive u skupinama (od nekoliko pa do više tisuća stanica).Gonium. o Pokretne kolonije (bičevi): Volvox .. KOLONIJALNE o Otvorene kolonije (imaju promjenjiv broj stanica): Meridion. dok vrste poput smeđe alge Macrocystis pyrifera (divovska haluga) mogu doseći dužinu od 100 metara. Botrydium. Audouinella. SIFONALNE (jednostanična steljka / talus s više jezgra u stanici): Vaucheria. neke vrste su pokretne) . RIZOPODIJALNE (promjenljiv oblik stanice): Rhizochloris. a po obliku i boji kolonije često ih možemo i prepoznati. o Nepokretne kolonije: Pediastrum. Največi broj slatkovodnih nitastih alga pripada razredu zelenih alga. one su (gotovo sve) isključivo stanovnici mora. Cystodinium . međutim. Ulotryx.Pandorina.000 stanica. Neke. Lemanea.. je nakupina mikroskopski sitnih zelenih alga u obliku želatinozne loptaste kolonije koja sadrži i do 50. Caulerpa.

Modrozelene alge ili cijanobakterije su prijelazni oblik između pravih bakterija i alga. Neke imaju mikrofibrile ("propelere") pa mogu proizvesti rotirajuće kretanje cijelog organizma i kod njih je naglašena fototaksija (negativna za jako svjetlo) i fotokineza (promjena brzine kretanja ovisno od intenziteta svjetla). te sličnost sa strukturom kloroplasta kod pravih alga. a samo neke vrste i u oligotrofnim !). 1.. . – MODROZELENE ALGE (razred Cyanophyceae) ili CIJANOBAKTERIJE To je najstarija (oko tri milijarde godina). lančasti (filamentozni ili nitasti ili končasti) i kolonijalni oblici sastavljeni od okruglih. u termalnim vrelima na +700 C (Mastocladus i Phormidium laminosus). krovovima. Pojedinačne stanice prave nepravilne pokrete. ovisno od vrste. na vlažnom tlu. Rijetke vrste su sposobne za tzv. najrasprostranjenija i jedna od najvažnijih skupina organizama na Zemlji. a pri crvenom svjetlu prvenstveno zeleni i modri pigment. Cijanobakterije su uglavnom modrozelene do ljubičaste. ali kako su količinski odnosi pigmenata djelomično labilni. npr. Fotosintetski pigmenti – klorofil a (zeleni). Neki rodovi nemaju uopće pigmenata (namjesto fotosinteze koriste kemosintezu). Vanjski čimbenici (promjena biotopa) utječu u znatnoj mjeri ne samo na oblik. boje su ponekad crvene ili zelene. Među cijanobakterijama postoje jednostanični.izvršena i ekološka kategorizacija voda na oligotrofne (čiste). izlučuju više ili manje sluzi. Oko 2000 vrsta cijanobakterija većinom živi u slatkim vodama (eutrofnim. a njihove nježne niti tvore bjelkaste prevlake na dnu voda koje sadrže sumporovodik (H2S). dok Oscillatoria i neke druge čine pravilne pokrete – kližu brzinom od 4 nanometra u sekundi. Cijanobakterije. kao što su njihova sposobnost fotosinteze. stablima. te ih zovemo i sluzave "alge". pustinji ali i na Arktiku i Antarktiku. štapićastih ili pločastih stanica. koji slobodno plivaju u citoplazmi (nemaju kloroplasta). fikoeritrin (crveni) i ostali fikobilini – smješteni su u tilakoidima.. Većina cijanobakterija može se kretati klizanjem. a starije ime cijanofita odražava njihove algalne karakteristike. vrste roda Beggiatoa. kromatičku prilagodbu: pri zelenom svjetlu stvara se pretežno crveni. eutrofne (zagađene) . nalazimo ih i u moru. a mogu biti i (zlatno)smeđe. fikocijan (plavi). već i na boju cijanobakterije.

proteini.) – za vlastitu obranu proizvode i izlučuju toksine: hepatotoksine i neurotoksine (alkaloidi saksitoksin. Lyngbya. plinske vakuole (mjehuriće) koji im omogućavaju određenu kontrolu svoje pozicije u vodi te se mogu kretati gore – dole (plinom pune ili prazne "balončić").."Dosjetljivije" cijanobakterije. nitrati. Kod nekih se stanice uvećavaju i svaka se dijeli na brojne stanice kćeri (endospore). koje ponekad uzrokuju fenomen toksičnog cvjetanja vode – otrovni vodeni cvijet – na površinama mirnih i zagađenih voda (posebno dobro poznata vrsta je Aphanizomenon flos-aquae) Među cijanobakterijama nalazimo i prave "trovačice" (npr. Anabaena flos aquae. Aphanizomenon. smanjenje imuniteta ili oštećenja unutrašnjih organa (npr. a toksične su i za ljude (alrgija. odnosno s bakterijama). jedna cijanobakterija mogla bi stvoriti oko 5000 milijarda potomaka tijekom 24 sata. Kod većine jednostaničnih i kolonijalnih oblika reprodukcija je vegetativna. U "planktonskom obliku" ostat će sve dok uvjeti ne postanu optimalni (voda u lošem stanju. Cijanobakterije se razmnožavaju isključivo nespolnim načinom. imaju "balončiće" tj. sve dok uvjeti opet ne postanu povoljni. U zbilji se to obično ne događa (pomanjkanje hrane).)... koja se javlja podjelom stanice – u optimalnim uvjetima iz jedne cijanobakterije svakih 20 minuta nastanu dvije nove. Sluz ("želatina") omota cijanobakteriju i one se počnu međusobno sljepljivati pa nastaju veće površine ("paukova mreža") s kojima "love" bakterije (raspadanjem bakterija oslobađa se "hrana" za cijanobakterije – tj. fosfati.. grčevi mišića). Mycrocystis aeruginosa uzrokuje hemoragiju i nekrozu jetre).. Microcystis aeruginosa.. Neke od "trovačica" izazivaju kod riba sterilitet. naročito planktonske vrste. Endospora se u nepovoljnim razdobljima stisne na trečinu normalne veličine. nitratima ili amonijakom. su snažni neuromišični otrovi). dermatitis.. tj. voda zagađena s fosfatima. Ovakovo kretanje ispoljavaju neke vrste Anabaena. i može ostati uspavana ili dormantna kroz tisuće godina (i u akvariju ih ima kad mislimo da ih nema!). U slučaju masovnog razmnožavanja ("vodeni cvijet"). Nakon toga ona će opet početi klijati ili rasti. Kod nitastih (lančastih) oblika može doći do odvajanja (raspadanja) niti na manje dijelove (hormogonije). nakon čega se aktivira gen za proizvodnju sluzi (kompleksni polisaharidi). mikrocistin. anatoksin. a zatim hormogonije klize i izrastu u nove niti. . Microcystisa. eutrofična voda. proljev. Teoretski. Neke namjesto plina koriste kapljice ulja.. uzrokuju trovanje riba.

Fiksiranjem atmosferskog dušika cijanobakterije dobivaju dušik neophodan za sintezu proteina te mogu nastaviti daljnji rast. u procesu koji se naziva fiksacija dušika. nema rezervnih tvari ni plinskih mjehurića. kod izrazito niskog omjera N:P = < 16 (1N :16P). Phosphate remower Green) izvlačimo fosfate iz akvarijske vode. "razbijati" njegove molekule i zatim atome ugraditi u molekulu amonijaka (NH3). proces fiksacije dušika se zaustavi. anaerobnoj sredini može enzim nitrogenaza. odnosno u oblik kojim se mogu koristiti biljke. Međutim. FIKSACIJA DUŠIKA Za cijanobakterije se običava reči da mogu živjeti samo od "zraka". od "ničega". koju nalazimo kod brojnih vrsta.5 mg (0. fosfora) u vodi manja od 0. I kod brojnih nitastih vrsta cijanobakterija nalazimo prilagodbe za preživljavanje nepovoljnih razdoblja.5 ppm (0. Unutar heterociste nalazi se sredina bez kisika (!) jer jedino u takvoj. To su tzv. OPREZ: koncentracija fosfata ispod 0. trajne stanice – ciste.  Cijanobakterije uklopljene u sluz su do 500 puta otpornije na antibiotike (npr. Heterocista se razlikuje od vegetativne stanice prvenstveno po nedostaku fotosintetskog pigmenta za asimilaciju. a ne samo zagađenom vodom. Kad voda postane siromašna s dušikovim spojevima onda se aktivira heterocista. eritromicin).5 mg) zaustavlja rast biljaka. ako je koncentracija fosfata (tj. . tj. Znaći. žučkaste je boje i ima deblju staničnu stijenku.fosfor (P). i od svih stanica u filamentu jedino one prežive nepovoljno razdoblje. zahvaljujući još jednoj prilagodbi na nepovoljne uvjete (heterocista). uzimati dušik iz zraka. Endospore do akvarija mogu doći i zrakom.   POZOR: uzaludna je djelomična zamjena akvarijske vode ako u svježoj vodi ima fosfata! Do razmnožavanja cijanobakterija u akvariju može doći i onda kad je koncentracija dušikovih spojeva (N). važno je upamtiti da je ključni (i ograničavajući) element za rast cijanobakterija .5 ppm). Naime. pa treba pripaziti ako sintetskim smolama (npr. pojedine stanice u filamentu jako se povećaju i omotaju debljom staničnom stijenkom koja štiti uskladištene rezervne hranjive tvari. biljkama ili fecesom (izmetom) riba. čak 16 puta manja od koncentracije fosfata (P).

kao i rast pravih biljaka.. Filamenti mogu biti nerazgranjeni ili razgranjeni (lažno grananje i stvarno grananje). naravno.. Kako neki od tih "akvarijskih terorista" izgledaju ? Red: Chroococcales Ovaj red obuhvaća jednostanične cijanobakterije i vrste čije stanice formiraju skupine koje zajedno održavaju želatinozni polisaharidi.. Najčešći izvor fosfata u akvarijskoj vodi su … U zemljama istočne Azije. (nitrati NO-3 . Neke su okružene samo svojom staničnom stijenkom (npr. Rivularia. sa svakom novom cijanobakterijom još više se smanjuje koncentracija dušika – jer i one papaju nitrate dok ih ima (a zatim aktiviraju heterociste!).. . Scytonema. ako usporeno rastu onda. Lyngbya . često u pločastim kolonijama (debele jednu stanicu i uklopljene u želatinozni omotać).. Heterociste imaju – Anabaena . žive lebdeći u vodi. nikad povezane. a malo fosfora) jer se njihov rast. žive kao fitoplankton. Cijanobakterije su vrlo sitne i raznolika oblika. .. Rod Anacystis. Coccochloris. urea). Nostoc. Ono što golim okom vidimo u akvariju su umrežene i sljepljene cijanobakterije. dok se kod ostalih javlja želatinozni omotać (npr. Najlakše ih je identificirati po izgledu .oblik stanice... usporava (ili zaustavi) kod niske koncentracije dušikovih spojeva u vodi. Za razliku od cijanobakterija. zelene alge i alge kremenjašice (dijatomeje) obožavaju visoki omjer N:P = > 16 (puno dušika.jednostanične vrste. način grananja niti..okruglaste stanice.       U hipoksičnoj vodi (voda s malo kisika) neke jednostanične i neke nitaste cijanobakterije mogu i bez heterociste fiksirati dušik. Rod Gleocapsa i Chroococus . cijanobakterije rastu (brže ili sporije) i kod visoke i kod niske koncentracije nitrata. a možemo ih vidjeti jedino pomoću mikroskopa (izuzetak je jedna vrsta Nostoca koja može narasti do veličine lješnjaka!).najprimitivnije cijanobakterije. Znaći. troše i manje fosfata(PO4-) pa cijanobakterijama ostaje dovoljno "omiljenog" fosfora.. Najčešće se pojavljuju kao sluzave prevlake na stijenama.. Oscillatoria). vrste roda Anabaena (ali i roda Spirullina) godišnje obogate hektar rižinih polja sa 40 kg vezanog atmosferskog dušika. Gleocapsa). okruglih ili jajolikih stanica okruženih koncentričnim slojevima sluzi koja ih ujedinjuje u želatinozne kolonije (cenobij). debljina sluzavog (želatinoznog) omotaća. Heterociste nemaju – Oscillatoria . Rod Merismopedia . Stigonema . ali uz uvijet da u vodi ima dovoljno fosfata.

a tijekom fotosinteze proizvodi plinove. Raste na dnu zagađenih (eutrofnih) voda.brojne okruglaste stanice vezane u masu sluzi – grudaste ili nepravilno režnjevite kolonije koje se mogu uočiti na površini slatkovodnih jezera i bara. proizvode toksine. Red: Oscillatoriales Ove filamentozne cijanobakterije razmnožavaju se hormogonijima. ponekad s tankim "staklastim oklopom". Rod Oscillatoria . ponekad uzrokuju toksično cvjetanje vode. Pretežno su modrozelene boje ali nalazimo i crvene (npr. ravni i nerazgranjeni filamenti sastavljeni od međusobno povezanih pločastih stanica (šire su nego duže).dugi. rubescens). . Nemaju heterociste. Poznato je više od 100 vrsta koje su široko rasprostranjene u slatkim vodama. morima. O. Ove vrste imaju plinske vakuole. vrućim izvorima i zonama u koje dospijeva kanalizacija (eutrofne vode). ali je svaka nit zatvorena u podeblji sluzavi omotać.filamenti sliče na one kod Oscillatoria. Rod Lyngbya . ponekad u tako velikim količina da njezin "zeleni tepih" podignu na površinu vode. Filamenti su nerazgranjeni (ali se kod nekih vrtsa javlja lažno grananje).Rod Microcystis .

režnjevite ili listaste. Stanice su okrugle. Nekoliko vrsta živi simbiotski s drugim biljkama. Rod Nostoc .sličan je predstavnicima roda Nostoc. Kolonije mogu biti okrugle. Rod Anabaena . . a nastaju i heterociste. neke vrste izlućuju toksine ili uzrokuju cvjetanje vode.Red: Nostocales I ove nitaste cijanobakterije razmnožavaju se hormogonijima. ali filamenti nisu uklopljeni u robustnu želatinoznu koloniju. Niti su nerazgranjene. i vlažnom tlu. Postoji oko 50 vrsta koje rastu većinom u slatkim vodama.filmenti sastavljeni od okruglih stanica su nerazgranjeni i uvijeni u želatinoznu masu koja je čvrsta i homogena.

Slične kolonije imaju Gleothrixa. Poznato je oko 20 vrsta koje žive u slatkim vodama i na obali mora. a na vrhu završava nit postupno kao bezbojna dlaka. Postoji oko 60 vrsta koje većinom žive u slatkim vodama. Posjeduju heterociste. U donjem se dijelu nalazi jedna heterocista (H). Rod Rivularia ima izrazitu suprotnost u pogledu građe baze i vrha višestanične niti (primitivni začetak razvoja korijena!). Niti su nerazgranjene. dok mlađe stanice mogu uz zelenu imati i tirkiznu boju. Scytonema myochrous živi na vapnencu i dolomitu gdje formira plave mrlje koje označavaju pravac kretanja vode. Calothrix… Tolypothrix (debele niti s gustim sluzavim oklopom vremenom postanu tamnosmeđe. s oklopom(O) i posl*gane u zvijezdastu želatinoznu koloniju. .filamenti s lažnim grananjem i debelim želatinoznim omotaćem.Rod Scytonema .

Imaju heterociste. . Poznato je oko 25 vrsta koje se javljaju u slatkim vodama i na vlažnim stijenama.Red: Stigonematales Ovo je jedina grupa cijanobakterija kod kojih nalazimo pravo grananje (pretpostavlja se da su iz tog gena – zaduženog za grananje – nastali svi ostali oblici grananja koje poznajemo u biljnom svijetu). Rod Stigonema . a vrhovi mladih grana mogu se transformirati u hormogonije.filamenti se često sastoje od nekoliko redova stanica. Filamenti se sastoje od nekoliko redova stanica.

Neki od najčešćih razloga lošeg stanja vode u akvariju:     previše riba u akvariju (centimetri na jedinicu volumena!) premalo biljaka u akvariju previše (nepojedene) hrane neredovita zamjena vode Ako netko ima volje uzgajati cijanobakterije. tijekom "cikliranja" ili inicijalne faze). Kad ovakve slike vidimo u akvariju to je znak za uzbunu – narušena je biološka ravnoteža! U akvarijskoj vodi nastali su povoljni uvjeti za fenomenalno brzi rast cijanobakterija (svojstven za vodu vrlo lošeg stanja) – jer smo im mi to omogućili !!! (izuzev ako cijanobakterije “procvatu” u vrijeme stvaranja biološke ravnoteže u novopostavljenom akvariju. koje prekrivaju podlogu i guše biljke. sluzave i mekane kožice (ili kao duge paučinaste niti).ZNAK ZA UZBUNU Umrežene i sljepljene cijanobakterije vidimo prvenstveno kao tanke. dok jednostanični Microcystis (fitoplankton) može obojiti vodu modrozeleno i dati joj specifičan močvarni miris. . recept za "juhicu" (B3NM) nalazi se u tablici! Isti recept koristi se i u laboratorijskom uzgoju nekih vrsta crvenih alga. tj.

. pojačano prozračivanje (aeracija) neće ubiti cijanobakterije ali će pojačati strujanje vode i stvoriti uvjete za razvoj (manje štetnih) zelenih alga (pojedu "hranu" cijanobakterijama).     svaka nagla promjena veće količine vode djeluje stresno na ribe (mogućnost pojave bolesti) i na biljke (usporen rast). 6H2O MnCl2. 7H2O K2HPO4 KH2PO4 NaCl vitamin B12 FeCl3.. ancitrusi. 4H2O ZnCl2 CoCl2.) neće ni pogledati ovu "beštiju" i zato ne možemo primjeniti onu. .. a pogotovo zamračenje..algojed (sijamci.012 0. nagle promjene osvijetljenja. već i hranjive tvari (nutrijenti ili makro i mikro elementi) neophodne za normalan rast bilja.MAKRO I MIKRO ELEMENTI NaNO3 CaCl2.. ali ne i na alge – pa su alge ponovno u prednosti (!) jer biljke u stresnom stanju manje "jedu".. Uostalom.. a kad cijanobakterije nestanu onda krenemo u obračun sa zelenim algama. Veće promjene vode ili smanjivanjem jačine i trajanja osvijetljenja mogu privremeno zaustaviti širenje. KAKO SE RJEŠITI CIJANOBAKTERIJA ? Postoje tri načina: (1) mehanički.03 0. na komunalce). puževi.. Promjenom vode uklanjamo iz akvarija ne samo cijanobakterije i njihove spore... kozice.00015 0.. 2H2O MgSO4.. i zato onda algama ostaje više "hrane".6 0. a neke cijanobakterije imaju i heterociste. Alge bolje od biljaka akumuliraju hranjive tvari. kod nekih akvarista omiljenu. ali ne i potpuno uništiti ovu algu (na dodir se raspada i samo djelomično je možemo ukloniti "usisačem" za čišćenje dna akvarija). 2H2O mg/1000 ml 750 25 75 75 175 25 0.24 0. nijedan "komunalni radnik". ali ne škodi im ni slabo svjetlo (obojene su tamnozeleno ili modro) . pa u stresnim sitaucijama prvo stradaju biljke. Cijanobakterije obožavaju jako svjetlo (i tada su najčešće žućkasto-svijetlozelene boje). komunalci i algicidi (bakar . (2) kemijski i (3) biološki. 1.. 6H2O Na2MoO4.024 1ppm = 0.001 mg Cijanobakterije kreću u osvajački pohod najčešće s mjesta na kojem je neznatno strujanje vode. samo pogoršavaju stanje jer djeluju stresno na biljke (usporen rast) – pa su alge ponovno u prednosti (!). uz akvarijsko staklo neposredno ispod površine podloge. "brigo moja pređi na drugoga" (tj. npr..

a nitrobacter nitrite u nitrate (NO3-). hladnija i mekša. Zato je. a ne čega ima previše (izuzev kad je to "previše" nazoćno u toksičnim količinama)! 3. a lakše ako je voda kiselija (pH<7). eritromicin ubija i na neke gram negativne bakterije (npr. ali znanstvena literatura ne spominje denitrifikacijske bakterije.. Istina.Uostalom.. i da je to razlog povećanju koncentracije amonijaka... korisnije upotrijebiti neku od sintetskih smola namjenih za "usisavanje" fosfata (fosfor !).1 ppm). svjetlo. temperature i dGH. uzročnika gonoreje). postoji mogućnost da u dubljim slojevima podloge neke cijanobakterije prežive. Međutim. denitrifikacijske bakterije (kruženje dušika!) u podlozi i filteru prerađuju amonijak (NH3 / NH4+): nitrosomonas amonijak u nitrite (NO2-). klindamicin ili klaritomicin. Zašto treba izbjegavati uporabu antibiotika?    nakon antibiotske terapije cijanobakterije se raspadaju. Osim toga. uz malu dozu strpljenja.. 2. među kojima su i takve koje pomažu u recikliranju hranjivih tvari (organskog otpada). ali je količina naglo oslobođenog amonijaka prevelika da bi ga stigle odmah preraditi.. Prošireno je uvjerenje da u antibiotskoj terapiji antibiotik ubija i denitrifikacijske bakterije u filteru i podlozi (nitrosomonas i nitrobacter su gram negativne bakterije (!). održavanju biološke ravnoteže u akvariju . U akvariju s puno biljaka i dobrim biološkim filterom (debeli sloj keramike !) amonijak nebi smio doseći toksične koncentracije… "Kvaka 22" – odakle cijanobakterije u akvariju s puno biljaka?! Neobuzdano širenje bilo koje alge u bogato nasađenom akvariju je znak da biljkama nešto nedostaje! To "nešto" može biti neki od makro ili mikro elemenata. obradi netopljivih željeznih spojeva u oblik pogodan za ishranu bilja... U alkalnoj (pH>7). Često se . i iz tog truleža se oslobađa amonijak (NH3) koji je toksičan za ribe (³ 0. Zato je prije terapije uputno utvrditi što nedostaje. dGH i temperature vode. CO2 je potreban ne samo za rast biljaka već i da vodu drži u kiselom području pH (cijanobakterije ne vole kiselu vodu!). Iz ovog primjera mogu se izvući najmanje dvije pouke: oprez kod zamjene veće količine akvarijske vode . a ovaj odnos između amonijaka (NH3) i ioniziranog amonijaka (NH4+) ovisi o vrijednostima pH. jer alge će se vratiti ukoliko ne riješimo problem zbog kojeg su počele neobuzdano rasti.. da eritromicin doista ubija denitrifikacijske bakterije onda bi iskustva s njegovom primjenom bila istovjetna kod svih akvarista. Koncentracija izuzetno toksičnog amonijaka u vodi ovisit će o količini ubijenih bakterija ali i od pH.promjena pH vrijednosti vode iz kiselog u lužnato povećat će koncentraciju toksičnog amonijaka. Najefikasnije (biološko) oružje za rat protiv svih vrsta algi u akvariju su biljke.– Cu !) nisu dugotrajno rješenje (djelomice uklanjaju samo posljedicu ali ne i uzrok). Zašto? Amonijak u vodi nalazimo u dva stanja: NH3 + H2O ÜÞ NH4+ + OH-. kao što je eritromicin (5 mg na litru akvarijske vode)... Cijanobakterije je najlakše (ali i najnezahvalnije!) ubiti s nekim od antibiotika (prvenstveno takvim koji ciljano ubija samo G+ ili gram pozitivne bakterije). toplijoj i tvrđoj vodi amonijak teže prelazi u manje toksičan ionizirani amonijak. Vjerojatnije je da su denitrifikacijske bakterije žive. antibiotik ubija i ostale vrste gram pozitivnih bakterija. pa će pritajene vrebati priliku za novi napad.

Osiguramo li biljkama optimalne uvjete za rast (nitrati. biti od pomoći u boljem razumijevanju i nalaženju odgovora na mnoga tako često ponavljana pitanja među akvaristima. onda zasigurno nikada nećemo imati glavobolju zbog algi…To je sporiji i zahtjevniji. Biljke. ugljični-dioksid CO2. ali dugoročno isplativiji način kontrole (obuzdavanja) rasta algi u akvariju. i neke bakterije razvile su sposobnost pretvorbe Sunčeva svjetla u oblik energije potreban za proizvodnju hrane iz jednostavnih kemijskih spojeva. Bez nje bi život na Zemlji. mikroelementi. Ovaj proces pretvorbe i proizvodnje nazvan je fotosinteza. pH. odgovarajuće osvijetljenje. 06 Svibanj 2007 19:32 Novela o Fotosintezi" je pojednostavljena priča o ulozi svjetla u fotosintezi. »> <«     Novela o fotosintezi Autor Šišmiš Nedjelja. koja će. FOTOSINTEZA –SUSTAV ZA PRETVORBU SUNČEVOG ELEKTROMAGNETSKOG ZRAČENJA Riječ fotosinteza znaći "spajanje pomoću svjetla". vjerujem. Tijekom fotosinteze odvijaju se kemijske reakcije ovisne o svjetlu i reakcije koje se mogu odvijati u tami. bio nezamisliv. fosfati.zaboravlja njihova važna uloga u biološkom funkcioniranju akvarija kao cijeline. Sunčevo svjetlo je energija koja u obliku elektromagnetskih valova putuje od Sunca. . alge. U reakcijama na svjetlu proizvodi se električna struja i gorivo potrebno za drugi dio reakcije u kojoj se događa pretvorba ugljičnog dioksida u organske spojeve (fiksacija ugljika). temperatura…). u fototropizmu i fotoperiodizmu. u obliku kakvog danas poznajemo.

I kod jednih i kod drugih u molekularnoj strukturi nalazimo molekule prstenastog oblika (porfirin. Pigmente koje nalazimo u oku zovemo vidni pigmenti. Ključnu ulogu u fotosintezi imaju antene tj. Kad svjetlost (foton – kvant svjetlosti) padne na prstenastu antenu moguća su samo dva odgovora molekule pigmenta: a) molekula svjetlost odbije/reflektira ili b) molekula svjetlost upije/apsorbira. pa taj elektron. ako se nalaze u rezonaciji. ima dvije rezonantne frekvencije (430 nm i 662 nm) pa će iz spektra vidljive svjetlosti (mješavina valnih duljina od 400nm do 700nm) samo fotoni s valnom duljinom od 430 nm (plava boja) i/ili 662 nm (crvena boja) izbaciti iz prstena najviše elektrona. a svaki fotosustav sastavljen je od antene i prijamnika. primjerice u molekuli klorofila-a. Porfirinski prsten.).) koje su po funkciji analogne prijamnim TV ili radio antenama. plava i dr. pigmenti. smeđa. U točki rezonancije foton dio svoje energije preda jednom od "nestašnih elektrona". . poput biljarske kugle udarene štapom. ANTENE Pigmenti su «antene» koje u doticaju s elektromagnetskim valom svjetlosti proizvode električnu struju (fotoelektrični efekt). Pigmente koje nalazimo u biljkama zovemo fotosintetski pigmenti. titranje) fotona i prstena jednake. I dok odbijenu svjetlost vidimo kao boju pigmenta (zelena. 1a. Prstenasta molekula pigmenta ima "nestašne elektrone". crvena. slabo su vezani za svoje atome i zbog toga neprekidno jurcaju oko prstena. nama svima poznatim procesom elektrolize (fotoliza). FS1 i FS2. REAKCIJA NA SVJETLU Reakcije na svjetlu odvijaju se u dva fotosustava. naime. Sastavljeni su od složenih kemijskih spojeva. Do apsorpcije dolazi samo onda ako su valna duljina (ili frekvencija tj. benzen i dr. a u fotosintezi za razgradnju molekula vode. proizvesti najviše električne struje i izazvati najintenzivniji proces fotosinteze.1. apsorbirana svjetlost proizvodi električnu struju. izleti iz prstena (fotoelektron) i sudjeluje u proizvodnji električne struje koja se u vidnom pigmentu koristi za podražaj vidnog živca.

Bakteroklorofil – (700 – 1000 nm. U glavne ubrajamo klorofile. Klorofil daje biljkama njihovu zelenu boju jer uglavnom odbija zeleno svjetlo. a u pomoćne karotene i fikobiline.. Klorofil – c samo kod dijatomeja te crvenih i smeđih alga. imaju ga sve biljke. crvenom (630 – 680 nm) i infracrvenom (700 – 1000 nm) dijelu Sunčeve svjetlosti. hvata svjetlost različitih valnih duljina i njezinu energiju predaje glavnoj anteni. alge i cijanobakterije. . Klorofil – b (453 i 642 nm). oko 870 nm).Fotosintetski pigmenti razvrstani su u dvije "antenske" skupine: glavni (ili primarni) pigmenti i pomoćni pigmenti. dok pomoćna.. purpurne i zelene anaerobne bakterije. i zato apsorbiraju različite valne duljine.) Klorofil – a (430 i 682 nm). pa se zaustavlja njezin rast. 2a. Glavna antena prenosi sunčevu energiju izravno u prijamnik. nikad izravno u prijamnik. sve biljke i zelene alge. poput antenskog pojačala. Apsorpcija je najjača u ljubičastom-plavom (410 – 460 nm). max. (Molekula porfirina u klorofilu ima u svojem središtu atom magnezija – znači da u vodi bez magnezija biljka ne može proizvoditi nove glavne antene. KLOROFILI Poznajemo četiri različite molekule klorofila koje se međusobno tek neznatno razlikuju u građi pa su im i rezonantne frekvencije različite.

obojeni su različitim bojama. sastavni su dio žući. glavni su pigmenti cvijeća. 5a. bilirubin – žutica). voća i povrća. Imaju modru.Glavni antenski sustav alga sastavljen je od: Klorofil –a modrozelene alge (cijanobakterije) i neke crvene alge. POMOĆNE ANTENE U FUNKCIJI FOTOINHIBICIJE . zelenu. 3a. Karoteni imaju dva benzenova prstena za hvatanje svjetlosti. -fitokrom – pigment plave boje. a maksimalno apsorbiraju u plavom-zelenom dijelu spektra (450 – 500 nm). kad biljka prestane s proizvodnjom klorofila. žutu. nezamjenljiv je u različitim fotoperiodičnim procesima. crvenu ili smeđu boju.. KAROTENI Karoteni su u zelenim listovima obično prekriveni (maskirani) klorofilom pa njihovu boju (u lišću) vidimo tek u jesen. -beta karoten je crvene boje i najrasprostranjeniji karoten (npr. Bilini su metabolički produkti nekih porfirina (npr. violaksantin. Klorofil –a i b zelene alge. FIKOBILINI Fikobilini su sastavljeni od fikobiliproteina. -fukoksantin – smeđe alge i diatomeje. Kod cijanobakterija i crvenih alga (Rhodophyta) fikobilini su upakirani u vrećice – fikobilisomi – a nalazimo ih u citoplazmi ili u stromi kloroplasta. Klorofil –a i c crvene i smeđe alge. 4a. hemoglobina kod životinja. -fikocijanin – modri pigment po kojem su cijanobakterije dobile ime. diajtomeje. -fikoeritrin – crveni pigment u crvenim algama.. rajčica) -ksantofil je naranđaste boje kao što su i zeaksantin. linearne/lančaste strukture koja se naziva bilin.

kantaksantin. alofikocijanin. Pomoćni pigmenti poput ksantofila. odnosno. fukoksantin(smeđi). fukoksantin(zlatnožuti). Rhodophyta (crvene alge): klorofil -a.Pomoćni pigmenti daju biljkama.kod jakog svjetla (npr. neoksantin Phaeophyceae (smeđe alge): klorofil -a. Uz sve te kombinacije pigmenta. beta karoten. fikocijanin. alfa i beta karoten. pomoćni pigmenti mogu i fizičkim prekrivanjem (maskiranjem) zaštititi molekule klorofila. diatoksantin. beta karoten. beta karoten. Iz ovoga možemo zaključiti da će od viška svjetlosti u akvariju jedinu korist imati Elektra! A i listovi Ludwigie bit će lijepo obojeni crvenom bojom (maskiranje). fikoeritrin. c2 i c3. apsorpcijski spektar kod nekih alga može izgledati i ovako - . alofikocijanin. zeaksantin. beta karoten. oscilaksantin. violaksantin. Alge su "omiljena" tema akvarista pa pogledajmo sastav "antenskog sustava" kod nekih od njih (po skupinama): Bacillariophyceae (silikatne alge): klorofil -a. zeaksantina ili violaksantina mogu regulirati dotok električne struje iz glavne antene u prijamnik. fikocijanin. diadinoksantin Cyanophyta (modrozelene alge): klorofil -a. miksoksantofil. Chlorophyta (zelene alge): klorofil –a i b.crveni i plavi). sredina ljetnog dana) ili u stresnim situacijama (promjena pH u lumenu tilakoida) zatvaraju glavnu antenu i tako je zaštite od fotooksidacijskog oštećenja. zeaksantin. lutein. fikoeritrin. Druga važna funkcija pomoćnih antena je automatska regulacija jačine osvijetljenja glavne antene (fenomen fotoinhibicije) . algama i nekim bakterijama mogućnost "višekanalnog prijama" svjetlosti te tako maksimalno iskoriste njezinu energiju (samo s klorofilom imale bi "dva kanala" . violaksantin. c1 i c2. c1. ehinenon.

a tu nalazimo i DNA molekulu kloroplasta koja se. . prostor unutar vrećica tilakoida je lumen (L).2. stroma (S) je naziv za prostor unutar kloroplasta (između tilakoida i grana). Tipična biljna stanica ima prosječno 50 kloroplasta. pa su kloroplasti biološki transformatori sunčane energije u električnu struju (elektrokemijsku energiju) potrebnu svim živim bićima. nasljeđuje samo po ženskoj liniji (pa tako svi nosimo biljeg prve Eve!). KLOROPLASTI Antene i prijamnik za hvatanje elektromagnetskih valova nalazi se u kloroplastu. nakupine tilakoida zovemo grana(G). a od ostatka stanice je odvojen membranom. kao i kod mitohondrija. Unutar kloroplasta nalazimo vrećice pločastog oblika zvane tilakoidi (T). Kloroplasti nisu nikada nađeni u životinja Kloroplast izgleda kao okruglo ili jajoliko tijelešce. i u njihovim se membranama nalaze "antene i prijamnici".

rečeno na pojednostavljeni naćin. FOTOSINTETSKI PRIJAMNIK "Fotosintetski prijamnik". Znači.. 3. s atomom željeza (Fe) u centru prstena. Prijamnik proizvodi "gorivo" (molekule ATP i NADPH) potrebno za drugi dio reakcije fotosinteze koje su neovisne o svjetlu (dark reaction).. ovisno o vrsti organizma i količini raspoloživog svjetla) i prijamnika.. u koji dolaze elektroni iz antene. U citokrom kompleksu ključnu ulogu ima molekula citokroma. nazvali smo ih fotosustav –1 (ili crveni FS1) i fotosustav –2 (ili plavi FS2). a kako je dinamika rasta (razmnožavanja) alga ionako puno brža nego kod biljaka. FOTOSUSTAV KLOROPLASTA Do otkrića dva fotosustava u kloroplastu došlo se slućajnim pokusom: biljka osvijetljena istovremeno sa crvenom i plavom bojom proizvodila je više kisika nego što su zajedno proizvele biljke pojedinačno osvijetljene crvenom i plavom bojom. i previsoka koncentracija željeza štetno djeluje na rast bilja (preko nekih drugih mehanizama). citokrom kompleks b559 i dr. I atom mangana (Mn) ima važnu funkciju jer sudjeluje u otimanju elektrona iz molekule vode (oksidacija molekula vode). Neki od herbicida i algocida djeluju upravo na taj način – prekidaju strujni tok.. Prijamnik je izgrađen od nekoliko složenih proteinskih molekula među kojima su najvažniji citokrom-kompleksi (npr. Međutim. 4.Modrozelene alge (cijanobakterije) namjesto kloroplasta imaju samo tilakoidne ploćice koje slobodno plivaju u citoplazmi. a smješteni su u membrani tilakoida. citokrom kompleks bc. višak željeza u vodi algama će samo pospješiti sintezu novih citokrom kompleksa i njihovo razmnožavanje. ako rade zajedno proizvode najviše kisika (i "hrane") tj. citokrom kompleks bf. Svaki fotosustav sastavljen je od antene (100 – 5000 pigmenata. a zovemo ih Calvinov ciklus. tada je fotosinteza najintenzivnija. Anaerobne bakterije imaju samo jedan fotosustav: FS1 ili FS2.).. nedostatak željeza u akvarijskoj vodi onemogućit će biljkama sintezu novih citokrom kompleksa i tako će se prekinuti/zaustaviti električni strujni tok. zovemo centar reakcije fotosinteze ili sustav za prijenos elektrona (electron transpor system – ETS). Ova dva tipa svjetlosnih reakcija. Molekularni sastav FS1 i FS2 u jednom jednostavnom fotosintetskom organizmu izgleda ovako: .

Energija jednog kvanta fotona ili jedan einstein crvenog svjetla ima 42 kcal. 3 klastera Fe4S4. 24 volta (mala baterija!) koji za elektron predstavlja «energetsko brdo» na kojem se iznenada našao. a zaustavi se kad dobivenu energiju potroši. 6 molekula karotena. a zahvaljujući njoj proizvode se molekule ATP-a (vezanje atoma fosfora na molekulu ADP u procesu fosforilacije).50 ili više molekula klorofila-a. ATP je glavna molekula za skladištenje i prijenos energije u stanici jer se njegovom razgradnjom (hidrolizom u ADP) oslobađa velika količina energije (30kJ/mol).. a dio se upotrijebi za elektrolizu vode. Međutim. odnosno. tada jedan od labavo vezanih elektrona. 6 molekula citokrom kompleksa. 4a. FS2 – PROTONSKA CRPKA i ATP Kad foton pogodi porfirinov prsten u anteni FS2. kisik je otpadni proizvod reakcije (i izlazi iz biljke). 22 molekule karotena.42 volta (izvan prstena).. 4 molekule citokrom kompleksa . postoji razlika u korištenju njegove oslobođene energije: dio energije skladišti se u elektrokemijskim vezama molekule NADPH (ekvivalent tri ATP-a).82 volta (u prstenu) elektron se "digne" na −0.42 volta) njezina potencijalna energija je veča (1. U lumenu tilakoida oslobođeni protoni zajedno s protonima iz strome kloroplasta (u lumen ih .. zbog viška energije dobivene od fotona.96 molekula klorofila-a. a atom vodika se "razgradi" na vodikov ion (proton H+) i elektron (e-). "izleti" iz prstena i s električnog potencijala od +0. 2 filoquinona FS2 . ¨ Zamislimo loptu u podnožju brda. Na vrhu energetskog brda "naš" elektron ulazi u ETS i u njemu se počne kontrolirano "kotrljati nizbrdo". Stvorena je razlika električnog potencijala od 1. Kotrljajući se niz brdo lopta postupno gubi dobivenu potencijalnu energiju (prvenstveno u vidu topline).. FS1 – ELEKTROLIZA VODE i NADPH U FS1 je priča o elektronu identična priči iz FS2.82 volta) ali kada je gurnemo/dignemo na vrh brda (−0. Pogledajmo sada pojednostavljeni prikaz pretvorbe svjetla (fotona) u električnu struju i visokoenergetske kemijske spojeve molekula ATP i NADPH (energetski je ekvivalentan s tri molekule ATP). U podnožju lopta ima malu potencijalnu energiju (+0. 4b. U elektrolizi se molekula vode rastavi na dva atoma vodika (H) i atom kisika (O).FS1 . proporcionalna je energiji (fotonu) kojom smo je gurnuli na brdo. 4 molekule lipida (masti).24 volta). Tijekom "kotrljanja" postupno se oslobađa viška energije koja se odmah koristi za pokretanje protonske crpke.

kad energetski korisni elektroni ionako izlaze iz prstena pigmenta?! Odgovor je jednostavan: elektroni oslobođeni u elektrolizi vode potrebni su za krpanje “rupa” u porfirinskom prstenu FS2 koje ostaju iza izbačenih fotoelektrona (za to je zadužen ferodoksin. porfirinski prsten nema na raspolaganju beskonačan broj elektrona (svaka fotočelija ima ogranićeni vijek trajanja!) i zato bi. 4 mangana(Mn) i jedan bakra(Cu). 5. nastaju veće i složenije molekule nazvane ugljikohidrati /šečeri (monosaharidi. stao proces fotosinteze (foton više ne bi imao kome predati energiju). Tako je glukoza (monosaharid) sastavljena od šest "lego kockica". Naime. a škrob i celuloza (polisaharidi) od više stotina molekula glukoze... Možda će se netko upitati: zašto se vodi otimaju elektroni... da nema elektrona iz molekula vode. Sve se događa u nevjerovatno kratkom vremenu – elektron put dug 2 nm (miljarditi dio metra) prevali za jednu nanosekundu. protein s atomom željeza). protein s atomom bakra). te sedam aromatskih grupa. Pritom struja fotoelektrona stvara (elektro)magnetsko polje jačine nekoliko pikotesla (što je otprilike tisuću puta manje od jačine magnetskog polja ljudskog mozga). Energija koja drži zajedno "lego kockice" dolazi iz molekula ATP i NADPH. mogu se odvijati i u tami)... 5 magnezija(Mg). a zatim se atomi ugljika (C). protoni počnu bježati natrag u stromu (gdje je manja "gužva"). U prijenosu elektrona od početka do kraja reakcije (sinteza NADPH !) sudjeluje 19 atoma željeza(Fe). Bježe kroz jedan transmembranski "tunel" – protein CF1 – i tijekom "bijega" oslobađaju energiju (30kJ/mol) potrebnu za vezanje atoma fosfora na molekulu ADP.Calvinov ciklus . vodika(H) i kisika(O) međusobno spoje u organsku molekulu CH2O – a međusobnim povezivanjem više ovih "temeljnih" molekula ("lego kockica"!).upumpava protonska crpka iz FS2) stvaraju "gužvu".. . a događaju se u stromi kloroplasta. disaharidi ili polisaharidi).niz složenih kemijskih reakcija u kojima se uklanja atom kisika iz molekule ugljičnog dioksida (CO2 ). pa kad koncentracija vodikovih iona u lumenu postane kritična (niski pH). Zovemo ih zajedničkim imenom . .. REAKCIJA U TAMI – CALVINOV CIKLUS Fotosintetske reakcije u drugom dijelu procesa fotosinteze (dark reaction) ne zahtjevaju prisutnost svjetla (znaći. Izbačeni fotoelektroni iz FS1 nadomjeste se s energetski oslabljenim fotoelektronima iz FS2 (njih u podnožju energetskog brda pokupi plastocijanin.

i pomoćnog fotosintetskog pigmenta karotena. iz kojeg izlaze jedino molekule ATP.. međutim. Za krpanje "rupa" u prstenu ne koriste se elektroni iz vode. Iako sve tri dijele zajedničku formulu.. Ugljični dioksid se ispušta kao otpadni proizvod tog procesa. osnovni način biološke transformacije energije je isti kao i kod biljaka. 6. To . Veće razlike postoje u reakcijama koje se odvijaju u tami (reakcije u tami). Glukoza je bogata energijom i biljke je upotrebljavaju kao gorivo za svoj rast ali i za proizvodnju škroba (skladište energije) i celuloze (koja gradi stanične stijenke).glukozu. već se oni izvlaće iz organskih kiselina. Kada nema svjetla.koji apsorbira valne duljine iz toplinskog (infracrvenog) spektra svjetlosti (700 – 1000 nm).Kemijska reakcija fotosinteze pojednostavljeno prikazana izgleda ovako: H2O + CO2 + SVJETLO → CH2O ⇔ C6H12O6 + O2 C6H12O6 je kemijska formula za čak tri molekule . Ovi fotosintetski elementi nalaze u klorosomu pričvršćenom na površini fotosintetske membrane. fotosinteza prestaje. razliku među njima stvara drukčiji položaj atoma u molekuli (strukturni izomeri). galaktozu (u mlijeku) i fruktozu (u medu). dok jedemo biljke mi kušamo okus Sunčeve svjetlosti! Stanično disanje je proces suprotan fotosintezi. Pojednostavljeno to izgleda ovako: C6H12O6 + O2 ⇔ H2O + CO2 + ATP (TOPLINA) U procesu staničnog disanja oslobađa se energija (ATP) iz veza koje su držale "lego kockice" zajedno. sumporovodika dr. vodika. Biljka sada koristiti kisik da bi razgradila hranjive materijale (u staničnoj organeli nazvanoj mitohondrij).. 7. ANAEROBNA FOTOSINTEZA U anaerobnim fotosintetskim bakterijama odvija se i anaerobna fotosinteza (okoliš bez kisika). U prijamniku je glavni citokrom-kompleks bc. Dakle. Antene anaeorobnih fotosintetskih bakterija sastavljene su od glavnog fotosintetskog pigmenta bakteroklorofila (sličan je klorofilu) . ČIMBENICI INTENZITETA FOTOSINTEZE Intenzitet fotosinteze (ili fiksacija ugljika i stvaranje kisika) ovisi o više čimbenika (faktora). ali se disanje nastavlja. Anaerobne bakterije imaju samo jedan fotosustav (sličan s) FS1 ili FS2.

na promjene trajanja mraka. elementi u tragovima (oligoelementi) i voda (za kopnene biljke). a u polarnoj regiji od 0 do 24 sata.5W/l) – što je realtivna vrijednost jer ovisi o vrsti biljke i podneblju gdje raste – intenzitet fotosinteze raste s porastom količine svjetla i ne ovisi o temperaturi. tj. ) koji upravlja fiziološkim procesima (ritmom). Znamo za dnevni (ili cirkadijalni).su prije svega svjetlo. gravitacijom. Uz dovoljno svjetla (bolje je reći . mjesečni i godišnji bioritam. I fotorespiracija (biljka "izdiše" mjehuriće kisika) također ograničava intenzitet fotosinteze.. 8. pogotovo ako je ograničen dotok vode (kod kopnenog bilja). a iznad "točke zasićenja svjetlom" (postiže se kod specifičnog svjetlosnog praga) intenzitet ovisi isključivo o temperaturi (uz pretpostavku da su svi ostali čimbenici optimalni). i raste sve do neke "temperaturne točke zasićenja" iza koje se intenzitet više ne povećava. a malo ugljičnog dioksida. FOTOPERIODIZAM U svaki živi organizam ugrađen je i sat (može se "navijati" svjetlom. a ne svjetla (kako se obično misli)! Dan u tropskom pojasu traje tijekom godine približno 11 do12 sati. Uz malo svjetla. zatim vrsta i fiziološki status biljke (zdrava. minerali. intenzitet fotosinteze ovisi o temperaturi. a dovoljno ugljičnog dioksida. Fotoperiodizam je fiziološki odgovor biljke na promjenu omjera dužine dana i noći. Unutar granica optimalne temperature i slabog do umjerenog svjetla (do 0. . temperatura. starost. temperaturom.puno svjetla). cvjetanje). intenzitet fotosinteze NE ovisi o temperaturi. koncentracija ugljičnog dioksida. S povećanjem količine svjetla intenzitet fotosinteze počinje sve više ovisiti o temperaturi.. Kod jakog svjetla (> 2W/l) neke kemijske reakcije iz Calvinovog ciklusa (reakcije u tami) poćinju usporavati fotosintezu.

a biljka bi za nastavak prepisivanja gena morala pričekati sljedeći sumrak (noć). Dolaskom sumraka smanjuje se u Sunčevu svjetlu količina crvenog. Biljke kratkog dana cvatu kad su dani kraći. Kod biljaka kratkog dana (npr. aktivni(PR) i pasivni(PFR).. b. d ili e). Izložen danjem svjetlu aktivni oblik fitokroma (PR) apsorbira 660 nm (crveno) i zbog toga se trenutno promjeni u pasivan oblik (PFR) koji će apsorpcijom infracrvenog svjetla (730 nm) početi s polaganom preobrazbom u akivni oblik. krizanteme) vrijeme pretvorbe iz pasivnog u aktivni oblik traje 8. nakon čega aktivni fitokrom (PR) ulazi u «vozilo» PIF3 (radi se o proteinu) koje ga iz citoplazme odveze u jezgru gdje zajedno aktiviraju «florigen» na lokusu T (i tako počne proces prepisivanja /transkripcije gena zaduženih za stvaranje cvijeta). a kod biljaka dugog dana je kraće. "sat" osjetljiv na svjetlost. Tijeko dana fitokrom u biljci miruje u pasivnom obliku .Biljke dugog dana cvatu samo kad danje svjetlo traje mnogo sati (tj. Ako bi tijekom noći biljku u nekom trenutku samo nakratko osvijetlili sa 660 nm onda bi se trenutno razdvojio PR od PIF3 i prešao bi u pasivan oblik (PFR). Kako taj satni mehanizam radi? Svaka molekula fitokroma ima sposobnost preobrazbe u dva alternativna oblika. i vegetacijska faza (rast) je ovisna o tim promjenama koje kontrolira pigment fitokrom (to se poglavito odnosi na razvoj sjemena i bočnih korijena). tj. . Naravno.. ako biljku na početku noći kratkotrajno osvjetlimo s intenzivnim infracrvenim svjetlom (730 nm) onda se vrijeme pretvorbe PFR u PR skrati za dva sata (namjesto 8 do 9. b. a poveča količina infracrvenog svjetla koje će fitokrom(PFR) potaknuti na "spontani" prijelaz u aktivan oblik (PR). "noć" traje 6 do 7 sati!).. Biljke na promjenu duljine dana reagiraju različito jer sadrže različite molekule fitokroma (fitokrom -a. Fitokromsku «uricu» moguće je i pomaknuti unaprijed! Naime.5 sati. c. Kod biljaka kratkog dana potpuna pretvorba fitokroma traje od 8 do 9 sati. c. d ili e). a vrijeme potrebno za probrazbu određeno je vrstom fitokroma (a. kad je noć kratka!). Fitokrom apsorbira dvije različite valne duljine (660 i 730 nm) i biljci signalizira njihov omjer.

This FAQ has been modified slightly to use on this site. BILJNI HORMONI Postoji pet skupina biljnih hormona. banane koje jedemo često imaju miris po etilenu. Articles with attributions are copyrighted by their original authors. Copyright The FAQs owe their existence to the contributors of the net. (Iako nema izravne veze s akvaristikom. Copies of the FAQs can be made freely. a to je zato jer su transportni kontejneri ispunjeni etilenom potrebnim za dozrijevanje nezrelo ubranih banana). and as such it belongs to the readers of rec.aquaria. FOTOTROPIZAM Nejednako svjetlo uzrokuje nejednaku raspodjelu biljnog hormona auksina u vegetacijskom vršku stabljike i zbog toga se stabljika savija – prema jačem izvoru (podražaju) svjetla (pozitivni fototropizam) ili se otklanja od jačeg izvora svjetla (negativni fototropizam). U ovim procesima sudjeluje i fitokrom.aquaria and alt. Apscizinska kiselina koči rast. and the disclaimers and the copyright notice are included. Please do not copy without permission. Contents . All pictures on this page are copyrighted. Pictures have also been added for easier identification. citokinini i giberelini uzrokuju diobu i povećanje stanica. as long as it is distributed at no charge. a etilen (eten) uzrokuje dozrijevanje voća te otpadanje plodova i listova.9. Auksini. <«   Algae contributed by George Booth The following descriptions and control techniques are for common types of algae found in freshwater aquaria. 10.

Algae Types
Blue-green
Brown
Green water
Film
Spot
Fuzz
Hair
Thread
Staghorn
Brush

Prophylactics
Algae-Eating Fish

Mollies
Otocinclus
Plecostomus
Siamese Algae Eaters
Amano Shrimp
Farlowella
Introduction
There are two categories of algae of concern to aquarists: "good" and "bad". Good algae
is present in small quantities, is indicative of good water quality and is easily kept in
check by algae eating fish or simple removal during routine maintenance. This algae is a
natural consequence of having a container of water with nutrients and a light source.
Bad algae is either an indicator of bad water quality or is a type of algae that tends to
overtake the tank and ruin the aesthetics the aquarist is trying to achieve. The label of
"bad" is entirely subjective. For example, one type of green, hair-like algae is considered
a plague by some American aquarists, yet is cultivated by European aquarists as a
valuable addition to most tanks, serving as a dietary supplement for the fish.

Algae Types
Blue-green, slime or smear algae
Grows rapidly in blue-green, slimy sheets. Spreads rapidly over almost everything and
usually indicates poor water quality. However, blue-green algae can fix nitrogen and
may be seen in aquariums with extremely low nitrates. Sometimes seen in small
quantities between the substrate and aquarium sides. Will smother and kill plants. This
is actually cyanobacteria. It can be physically removed, but this is not a viable long term
solution as the aquarium conditions are still favorable for it and it will return quickly.
Treatment with 200 mg of erythromycin phosphate per 10 gallons of water will usually
eliminate blue-green algae but some experts feel it may also have adverse effects on
the biological filter bed. If erythromycin is used for treatment, ammonia and nitrite
levels should be carefully monitored.

Brown algae
Forms in soft brown clumpy patches. In the freshwater aquarium, these are usually
diatoms. Usually indicates a lack of light or an excess of silicates. Increased light levels
will usually make it disappear. Easily removed by wiping the glass or siphon vacuuming
the affected area.

Green water
Green unicellular algae will sometimes reproduce so rapidly that the water will turn
green. This is commonly called an "algae bloom" and is usually caused by too much light
like direct sunlight. An algae bloom can be removed by filtering with micron cartridges or
diatom filters. UV sterilizers can prevent the bloom in the first place. Green water is very
useful in the raising of daphnia and brine shrimp. Film algae Grows on the aquarium
glass and forms a thin haze. Easily removed by wiping the glass. Considered normal with
the higher light levels needed for good plant growth.

Spot algae
Grows in thin, hard, circular, bright green spots, usually on the aquarium glass but also
on plants under high light conditions. Considered normal for planted tanks. Must be
mechanically removed. On acrylic aquariums, use a cloth pad or a gentle scouring pad
like a cosmetic "Buff-Puff" and a lot of elbow grease. On glass tanks, scraping with a
razor blade is most effective.

Fuzz algae
Grows mostly on plant leaves as separate, short (2-3mm) strands. Considered normal.
It might be a less "virulent" form of "beard" algae. Easily controlled with algae eaters
such as black mollies, Otocinclus, Peckoltia and siamese algae eaters.

Beard algae
Grows on plant leaves and is bright green. Individual strands have a very fine texture
but it grows in thick patches and looks just like a green beard. It grows up to 4 cm. It
cannot be removed mechanically. This does not indicate bad water quality but grows
very fast and overtakes the tank, making it a "bad" alga. Can be eliminated with
Simazine (Aquarium Pharmaceuticals "Algae-Destroyer").

Hair algae
Grows in bright green clumps in the gravel, around the base of plants like Echinodorus
and around mechanical objects. It has a coarser texture than "beard algae". Beard algae

Thread algae Grows in long. Tends toward a dull green color (hard to tell because it is so thin). Chantransia). Difficult to remove mechanically. Individual strands can get to 5 cm or more. thin strands up to 30 cm or more.15 ppm). Staghorn algae Looks like individual strands of hair algae but tends to grow in single branching strands like a deer antler and is grey-green. Seems to grow mostly on tank equipment near the surface. This is actually a red alga in the genus Audouinella (other names: Acrochaetium. This is easy to remove mechanically by twirling a toothbrush in it. This is a popular food supplement for fish among European aquarists. Soak affected equipment in a 25% solution of household bleach and water to remove it. Usually indicates an excess of iron (> 0. hair algae tends to form matted clumps. Equipment can be soaked in a . Can be troublesome if left unchecked. Remove and discard the affected leaves.will ripple in the water current. Easily removed with a toothbrush like hair algae. Brush algae This grows in feathery black tufts 2-3 mm long and tends to collect on slower growing leaves like Anubias. It cannot easily be removed mechanically. Rhodochorton. some Echinodorus and other wide leaf plants. Also tends to collect on mechanical equipment.

conditions that are good for growing plants are also good for growing algae. For this reason and to help the biological filtration get established. plants will usually out-compete algae for the available nutrients. This will kill the algae and only temporarily slow down a healthy plant. this is not a good solution since the UV light will also oxidize trace elements needed by the plants and will limit the plant's growth potential. Algae Eaters The most effective control of algae in a planted aquaria is via algae eating fish. It is especially critical in the set up of a new tank to make sure algae does not get established before the plants have had a chance to establish themselves. Different algae will utilize different nutrients. it is recommended that some hardy algae eaters are added right away. Unfortunately. A really good article on this algae by Neil Frank can be found at http://www. but they probably would not have lasted anyway. algae will opportunistically use whatever is not used by the higher order plants. if there is an imbalance of nutrients. For fish only tanks. Plants in poor condition may succumb to this treatment. For planted tanks. then immerse it water containing a chlorine remover to neutralize any remaining bleach. . To avoid introducing a new algae type to a planted tank with new plants. causing sporadic outbreaks of new algae types in apparently stable tanks when a temporary imbalance occurs.com/Plants/Algae/red-algae. Immediately rinse the plant in running water. Mix 1 part bleach in 19 parts water and dip the new plant in it for 2 minutes. Fortunately. a simple bleach dip seems to work well. a properly set up ultraviolet sterilizer will kill algal spores in the water and prevent them from gaining a toehold. A more drastic measure is treatment with copper.25% bleach solution. An ounce of prevention is worth a pound of cure. then scrubbed to remove the dead algae. Siamese Algae Eaters (Crossocheilus siamensis) are known to eat this algae and can keep it in check. However.html Prophylactics for Algae Algal spores are everywhere and will always be present in an aquarium unless drastic measures are taken.thekrib.

Sometimes broad-leafed plants like Amazon swords will be scraped a little too closely by the plecos. Crossocheilus siamensis. so they bear watching. Otocinclus are diligent algae eaters. Two common types that are useful are the "bristle-nose plecostomus" and the "clown plecostomus" or Pekoltia. Their diet can be supplemented by blanched zucchini and bottom feeder tablets. since the larger varieties tend to eat the plant right along with the algae. Siamese Algae Eater Do not confuse this fish with the Chinese Algae Eater. The most . When they are hungry. it is wise to wait a while before purchasing to account for die offs. Various species of otos are seen in the shops at various times. The only problem is that these fish are hard to find in the United States. One per 10 gallons is a useful rule of thumb. Most people report getting a dozen and having them die over a period of a few months until just a couple are left. Otos seem to be very delicate fish. most are good algae eaters but some seem to prefer the slime coat on fish to algae. It is important to NOT FEED THEM. The siamese algae eater. but this is probably due to capture and shipping abuse rather than an inherent weakness. If they are fed. When a fish shop gets some in. Only the smaller types are useful in a planted tank. there seems to be no way to distinguish the "attack otos" from normal otos. they will not be quite so eager to consume algae. Otocinclus sp.Algae-Eating Fish Black mollies Black sailfin mollies are excellent candidates for the break-in period of a planted tank since they are cheap and easy to find. They also appreciate a chunk of driftwood in the aquarium to satisfy their need for cellulose. Plecostomus is the generic name for a wide range of sucker-mouth fish. but are best kept in schools due to their small size. They are usually considered expendable and are removed after a month or so. is a very good algae consumer and is known to eat black brush (red) algae. they are eager consumers of most algae types seen during the break-in period. which is very aggressive and does not eat algae. Both stay under 4" long and don't seem to cause too much plant damage. "Plecostomus'' sp. There are several fish in this family. Unfortunately. Those then seem to last for a long time.

siamensis may not be very apparent.commonly seen is Epalzeorhynchos kallopterus. sharp-edged black stripe with a distinct. These tend to be very aggressive when they are full grown and don't eat red algae (as far as one aquarium reference is concerned). they are good companions for discus and small tetras. Unfortunately. It tends to have a brownish body with a very distinct. . The Flying Fox is the more attractive of the two. the differences between E. but be prepared to sacrifice it if it turns out to be the wrong kind (unless your fish aren't bothered by it. kallopterus and C. These are definitely not aggressive. most wholesalers don't sell fish to stores by their scientific name and the common names that are used sometimes get pretty silly (like "siamese flying fox"). commonly known as the Flying Fox. The other member is the Siamese Algae Eater. buy it anyway. It is the same shape as the Flying Fox but tends toward a silverish body with a somewhat ragged black stripe. When they are young. thin gold or bronze stripe above it. especially if you haven't seen both types together.There may be an indistinct gold or bronze stripe above the black. of course). If you really can't tell which one the store has.

They are extremely useful for algae control though they will not eat all kinds of algea.Amano Shrimp Amano Shrimp gained popularity when Japanese aquarist Takashi Amano introduced them in his book 'Nature Aquarium World'. Farlowella Farlowella are useful algae eaters although they are very sensitive to water conditions. They type known as the Royal Farlowella will get too large for a plant tank and may cause damage.       . Scientific name: Caridina japonica.

 phosphates and silicates  low if you have a persistant problem ‐ either by the use of reverse  osmosis (RO) or deionised (DI) water.g.Algae Control in the Aquarium Not all algae in the aquarium is necessarily 'bad' . The control or prevention of different algae types is primarily about nutrient control.     Note that in planted tanks (which is not really the same as tanks with a few plants in!). and will be the subject of a future article. but an important nutrient  with regard to plant versus algae growth in a planted tank is Iron. but for the purpose of identification in the aquarium. rather than promote plant growth. the most  effective way to control algae growth is to plant heavily and promote vigorous plant growth of several  different species. Unfortunately.     Consider adding algae eating fish if appropriate to the setup. light and nutrients.  Ancistrus. note that although high levels of such  nutrients may encourage algae. they can be conveniently grouped into the following: 1. There are therefore some general guidelines which can be followed to help minimise algae:   Avoid direct sunlight falling on the tank. However. However. and controlling levels of this nutrient is likely to be important. Peckoltia and Otocinclus species). despite the  pleasant rippling light effects provided by sunlight.   In particular. These include: suckermouth catfish (e. if for no other reason than looking unsightly.a certain amount is inevitable where there is water.     Do not leave lighting on for more than 10‐12 hours a day. some types of algae are certainly a nuisance. it is not generally possible to  completely eliminate algae by attempting to reduce them. and the amount of light. The management of a planted aquarium is  beyond the scope of this article.g. to out‐compete the algae for nutrients. the rich lighting spectrum of the sun is likely to mean  a constant battle against algae in most setups. as algae  can survive at levels below those which can be measured by a  hobbyist test kit.     Minimise nutrient levels with frequent water changes. the Siamese Algae Eater (Crossocheilus siamensis) and  mollies. API Phos‐Zorb). especially for prolonged periods. Longer periods are likely to favour algal  growth. it may help to keep nitrates. or specific adsorption resins  (e. "Brown algae" (Diatoms)     .   The taxonomy of algae and related organisms is complex.

If the silicate (Si) to phosphate (P) ratio is high.2. although you may need several for larger tanks. If a problem does occur. as noted above.avoid overfeeding and carry out the appropriate water changes. Red/Brush algae   4. Increased water changes or more thorough substrate cleaning may be necessary. then diatoms are likely to have a growth advantage over true algae types and Cyanobacteria. It will often appear around the 2-12 week period. when this leaching has slowed. but it will also be leached from the glass of new aquaria. etc. which are important to the growth of this algae. It is eaten by most algae eating fish and is generally fairly easy to remove from the tank glass. unless the edge of one half is used inside the tank . gravel and filter cleaning. Hard 'green dot' algae This appears as small round dots on the aquarium glass. It appears to be a normal part of planted tanks with higher light levels. and they can be difficult to acclimatise initially. Magnetic algae scrapers are usually inadequate. Later. the Si:P ratio will change in favour of phosphate. There are some very plausible theories as to why this algae often appears in newly set up tanks and then later disappears. It is essential to minimise nutrient levels to ensure the algae disappears . this algae may also appear in dimly lit tanks. However. where old fluorescent bulbs have lost much of their output. Limiting the light will not deter this algae. which is likely to favour the growth of green algae instead. If brown algae appears in an established tank. Using a phosphateadsorbing resin will also remove silicates. Green algae A certain amount of green algae is likely to occur in any tank with sufficient lighting. Green algae   3. and may disappear as quickly as it arrived when the conditions stabilise after a couple of months. Due to its ability to grow at low light levels. Algae-eating fish will not remove this algae and manual removal requires hard scraping. and phosphate is accumulating in the maturing tank. as it can grow at low lighting levels and will normally out-compete green algae under these conditions. it is essentially impossible to totally eliminate algae with this strategy alone. otocinclus catfish are known to clear this algae quickly. Some of the silicate may come from the tapwater. "Blue‐green algae" (Cyanobacteria)   "Brown algae" (diatoms) This is often the first algae to appear in a newly set-up tank. where conditions have yet to stabilise.or use a razor blade. Hair algae . and potentially from silica sand/gravel substrates to some extent. check nitrate and phosphate levels.

  Common plec  (Hypostomus punctatus. It can fix nitrogen and may therefore occur in tanks with zero or very low nitrates (but possibly high levels of other nutrients. Siamese Algae Eaters (Crossocheilus siamensis) are are often said to be the only common algae eating fish which will tackle this type of algae.This occurs as long greenish or grey strands. It can appear as a slimy coating in a number of different colours.  . so it will be necessary to check for ammonia and nitrite after dosing.a group of bacteria capable of photosynthesis. leading some to speculate that they may be able to utilise bicarbonates as a carbon source. It seems to be favoured in tanks with a high pH and carbonate hardness. particularly phosphate and organic wastes). Blue-green algae/Cyanobacteria "Blue-green algae" is not really a true algae at all. Improving circulation/aeration in the tank sometimes causes it to decline. Fish will not eat this type of algae. although the common plec appears to eat it too. which will eat green. but Cyanobacteria . but it's likely to return quickly.  brown and brush algae  May grow too large for many tanks. It can be treated with erythromycin (200mg/10 gallons) where antibiotics are available . Limiting phosphate and silicate (either by using RO/DI water or specific adsorption resins) should deter this algae. Some algae eating fish may consume it.  Glyptoperichthys  multiradiatus. etc)  A very hardworking algae  eater. Red/Brush algae Brush or red algae can be very difficult to remove manually. Summary of Algae‐eating fish and inverts Name  For Against  Otocinclus catfish  Tiny size makes them ideal  for small tanks. Its  large size and occasionally boisterous  nature may cause havoc in planted  tanks. It can be removed manually by winding around a toothbrush. as it often forms loose sheets. It can smother plants and may release toxins harmful to fish. It can be removed manually quite easily.  Can be difficult to acclimatise initially. do not  damage plants.this may however affect the filter bacteria.

  Must only be mixed with small. Require good water  quality.  Some are expensive. brown and  brush algae. peaceful  fishes ‐ otherwise they are likely to be  eaten.  Individual species may be difficult to  identify.  hardy and do not grow  large (around 4"/10cm  max).Siamese Algae Eater  (Crossocheilus siamensis)  Eats green.  Algae‐eating shrimp  Well suited to planted tanks  and small 'nano' tanks. although the general care is the  same. Can also grow quite large and may  become aggressive.  Often confused with the Flying Fox  (Epalzeorhyncus kallopterus).  Whiptail catfish  Some species are efficient  algae eaters for medium  sized tanks.  Bristlenose (Ancistrus)  catfish  Excellent algae eaters. which is  more omnivorous.  Some are expensive. Not all species eat  algae.    Getting rid of algae! .  Peckoltia catfish  Many attractive species  available.  Chinese Algae  Eater/Sucking Loach  (Gyrinocheilus aymonieri)  Good algae eater when  young  May be less inclined to eat algae when  older.

algae. Furthermore. N. Conclusion of experiment Despite the lack of controls on the various experiments. 12h/day 10-15ppm CO2 3-5ppm NO3 0. and plant. there is compelling evidence to support the hypothesis that all types of algae (including cyanobacteria) can be effectively controlled in planted aquaria by ensuring that phosphate is the factor limiting plant growth. or K.1ppm Fe 6. It has also been shown in the 160L tank that disturbances to the phosphate-containing substrate result in algal growth if there is significant (more than approximately 1 ppm) nitrate in the water. CO2. effective control of algae was achieved by enriching the tank water with CO2. but it may be necessary to purchase several products to ensure complete nutrient and trace element coverage.Here is an excerpt by two gentlemen.5-7. However. In two aquariums with different volumes. Various commercial aquatic plant fertilizers are also available. N. these items are dosed as some percentage of the measurable nutrients. . and the inability of the authors to directly measure phosphate in the aquaria. micronutrients. and here is an update on Paul's aquarium page. in the 500L tank it was shown that phosphate limiting was occuring by adding phosphate to the tank water and observing the almost immediate growth of green spot algae and cyanobacteria.0 pH Since inexpensive tests are not available for trace elements. and trace elements should be maintained to allow the plants to utilize all of the available phosphate. For those readers wishing to "roll their own". so algae control has not been achieved at the expense of the plants. and fish populations. Recommendations Plants cannot grow without phosphate. micronutrients. who did experiments with algae cause and effect and came up with surprising conclusions found here Control of Algae In Planted Aquaria! Paul Sears was gracious enough to allow us to reprint excerpts as well as point to the original article. Paul Sears and Kevin Conlin. free phosphate in the water column must be minimized. The authors have had considerable success with mixtures that duplicate the relative concentrations present in Tropica Master Grow fertilizer [6]. It is important to note that plant growth in both tanks is excellent. micronutrients. The following recommendations will help achieve this goal: (a) A slight excess of light. K. lighting. Despite high initial algae loads. substrates. Update on Control of Algae in Planted Aquaria We have included the Conclusion below but encourage you to read the whole article. and K. The authors recommend the following: 20-60 lumens/L illumination (about 2-4W fluorescent light per gallon). these tanks are now almost free of visible algae and have remained so for several months. in order to keep a planted aquarium relatively algae free. trace elements. and in growth of cyanobacteria if nitrate is not present at this level. a balanced fertilizer recipe is given in the Appendix.

K2SO4. Avoid gravel cleaning and other substrate disturbances if at all possible. Floating plants (Lemna minor. Otherwise. add enough K2SO4 to the tank every day to drop the nitrate level to as close to zero as possible and keep it there (if the nitrates don't drop. it becomes a simple matter (if desired) to concoct a liquid fertilizer that can be poured into the tank each day.Daily dosing is highly recommended because it may prevent temporary nutrient depletion.5-5. If nitrates are below about 2ppm. and KNO3 have been determined. Substrate circulation should be minimized to prevent phosphate from leaching too rapidly into the water column. making it unavailable to algae. proceed to the next step. the following procedure is suggested: (1) Set the light and CO2 levels. (3) A week or so after reaching the target Fe level. adjusting the quantity on a regular basis to achieve the target iron level. if adding nutrient X causes the nitrate level to drop. It would be an interesting experiment to withhold fertilization for several weeks after a lengthy period (say 6 months to a year) of good plant growth to attempt to induce flowering. Limnobium laevigatum) and stem plants that grow roots at internodes (Hygrophila sp. (4) Add enough KNO3 to the tank every day to get a 3-5ppm nitrate reading (one of the authors [Conlin] obtains satisfactory results with 10ppm). There is a possibility that some of the trace elements will accumulate over time to levels toxic to plants if regular water changes are not done. Using a mix of dry powders is not recommended as powders tend to separate. For mixes without Mg. add Epsom salts as well in the ratio of about 1. These plants will rapidly strip phosphate from the water.) are suggested for this purpose. which could make phosphate available on an intermittent basis and prevent the algae from starving. Incidentally. Substrate fertilizers such as Pond Tabs should be buried deep in the substrate where their nutrients are preferentially available to plant roots. then something other than K is limiting plant growth and some detective work will be required to find it). measuring the nitrate level is helpful for general tweaking. (c) Enriched substrates are probably the best means of supplying phosphates to plants provided steps are taken to minimize the leakage of phosphate into the water column. and this may be the case for some aquatic plants too. check the nitrate level. (b) Grow fast-growing plant species that can efficiently extract nutrients directly from the water column. then the tank is probably deficient in X. (2) Add an iron-containing trace element mix (preferably one that already has Mg) to the tank every day. As a general approach to optimizing plant growth and reducing algae. Once the relative amounts of trace elements.0ppm Mg to 1ppm Fe. The procedure just described ensures that there will always be a slight excess of nitrogen in the tank. Some terrestrial plants will not flower if nitrogen is abundant. Eliminating substrate circulation completely would not be . 25% water changes every second week should prevent this from happening.

the substrate is disturbed. avoid adding fertilizers. Certain water treatment products (Aquasafe. Otherwise. Crossocheilus siamensis) and invertebrates (Caridina japonica shrimp and some snails) is desirable anyway for controlling the algae outbreaks that occur when the tank is first set up. . ancistrus sp. The amount of residual algae will be very small. (g) Algicides such as simazine and copper are not recommended because they damage plants and may be unhealthy for fish as well [7][8]. We will update this page as we work to determine our methodology and report it in as much detail as possible. They may also contain phosphate buffers. (f) Do not use phosphate buffers to control pH.. NovAqua) should be avoided as they bind metals (including iron). or the nutrients are incorrectly dosed. or any other products to one's aquarium unless the products completely disclose the concentration of each ingredient present. and rapid plant growth is likely to deplete the elements far more quickly than they can be replaced.. carbon filtration is not necessary and should be omitted.. (h) Miscellaneous considerations: Tap water is not recommended as a source of trace elements because it may be deficient in one or more elements. Use of these buffers may produce phosphate concentrations as high as 100ppm. (d) There will always be some residual algae in a planted tank because it is impossible to keep the water completely phosphate free. Of course water parameters and other factors come into play when figuring the dosing requirements for each individual aquarium and so there is a little work involved initially to determine the correct proportions. (i) As a general principle. water treatments. Carbon filtration may remove necessary trace elements from the water. making them unavailable to plants. but a good selection of algae-eating fish (otocinclus sp. almost certainly resulting in very impressive algae blooms. Our Conclusion We are currently utilizing this methods and seeing some very positive results. farlowella sp.desirable (even if it were possible) because supplementary fertilizers are usually added to the water and must be transported to the roots somehow. With regular water changes and good plant growth. Simple dechlorinators or products such as Amquel are a better choice for treating tap water during water changes. there is no way to knowing what effect (if any!) these products will have on the aquarium's inhabitants.

Box 1115 Faribault.O.Aquatic Scapes P. MN 55021 Telephone: 507-331-5801 Fax: 507-384-3146 ©Copyright Aquatic Scapes 2002-09 All rights reserved     .

akvarista je suocen sa totalnom odsutnoscu o informacijama. fizicko uklanjanje i upoznavanje sa svim mogucim algojedima. tj. sistem tecnih djubriva. pa resih da ga prevedem. Dve studije slucaja predstavljaju dokaz za ovu hipotezu. koje ukljucuju svetlo. Ovde su date mnoge promenljive. Pored recepture. CO2. Velicanstveni biljni akvarijumi su rutinski odradjeni ovim putem.. u ubiljenim akvarijumima. Jedna od opcija koja je dostupna akvaristima sa dubokim dzepom je da prati nacine Dupla sistema. jer smatram da treba da ide u posebnu temu. Veruje se da.2006 u 02:03     Posto mi je Jancika poslao link. tvrdoglavo se ne predaju. nasao se ovaj tekst koji ce verovatno biti potreban ljudima koji imaju ili ce imati probleme sa algama. Nekada informacije koje postoje deluju kontradiktorno. ali ove komponente su mnogo skupe. mikroelementi.Brainman   Poslato: 29. i ostali mikroelementi i prateci elementi prisutni u odnosu sa fosfatima dostupnim za rast biljaka. grejaci podloge.. jacina. Posto se potrosi malo bogatstvo na rasvetu. da alge uniste akvarijum koji je ogranicen prostor. preparati za obradu vode sa slavine. jer je tekst bio pozamasan. kakvi su parametri u akvarijumu i kojim redom da sprece algu koja je vec prisutna u akvarijumu i koja jos uvek pruza zadovoljavajuce uslove za povoljan rast biljaka.10.Recepturu nisam preveo. tj. tako da odredjene vrste visokih biljaka imaju mogucnost da prestignu alge i cijanobakteriju u trci za fosfate iz vode i time izgladnjuju alge od ovih zivotnih elemenata. za spravljanje vestackog djubriva za akvarijumske biljke. aditive za podlogu. Biljke u trci za osvetljenjem i hraljivim materijama. vrste biljaka i algi kao i njihova kolicina. CO2. U opisu akavarista koji je eksperimentisao sa razlicitim sredstvima sa kontorlu algi. U potrazi za resenjem. gde su i nitriti i nitrati nemerljivi. Izvinjavam se ako se nadje neka gramaticka greska. sastojci se ne prikazuju na pakovanju i veoma malo je opisana veza izmedju biljaka i algi (ili kako treba “podesiti” za optimalne rezultate) . antibiotike za unistavanje cijanobakterije. Hranjenje je smanjeno. ukljucujuci i algicide. dok se nije krenulo sa pokusajima i greskama i na tezi nacin se doslo do resenja. duzina fotoperioda i spekatar svetla. N. izmet riba. ali se ovo ipak dogadja u skroz iscikliranim akvarijumima. tecna djubriva i razne CO2 sisteme u pokusaju da se dobije dobar rast biljaka. kada je svetlo. se javlja u ubiljenim akvarijumima gde je mogucnost da je fosfat ogranicavajuci faktor u rastu biljaka. u razvijanju cijanobakterije vezuje se poviseni nivo nitrita i nitrata. hemizam vode i naravno temperatura vode. K. fotoperiod je smanjen i razlicite kombinacije medju djubrivima je smanjeno. crnih( crvenih)algi i cijanobakterije. makroelementi i koncentracija pratecih elemenata. a to su alge. a akvaristi su obicno nagradjeni ogromnim tepihom od algi. Eksperimentisanje sa ubiljenim akvarijumom pokazuje da rast zelenih. dodaci za podlogu. UVOD: Postoje jedna stvar koja frustrira akvariste koji su zainteresovani da uzgajaju biljke. tableta.

Izfrustrirani svojom nemogucnoscu da dobiju zeljene rezultate. granulacuje 2mm. ali ne fosfatima. tako da se nadaju da ce i ostali akvaristi biti voljni da sprovedu kontrolisanu studiju u svom akvarijumu da bi ili podrzali ili osporili datu hipotezu. Iako. Rast biljaka je bio neprimetan. primetili su da kada se akvarijumska voda jednom obezbedi na dnevnoj bazi sa pratecim elementima. javila se modro-zelena alga (cijanobakterija) koja je preklrila dno i neke biljke. da bi se videlo u koliko hipoteza se javljala takva situacija.5 GH 100 ppm (oko 6GH). leucocephala se brzo izdeformisala ostavljajuci male delove koji rastu pri povrsini. bez dodavanja djubriva. EFEKAT: Rast H. ali su se zelene alge pocele javljaljati na pozadini. Neke crne alge su primecene na listovima Anubias barteri var. bez dodavanja CO2. PROMENA: Eritoromicin sulfat je dodat u vodu tacno 3. NO3-50mg/l. 8cm debljina podloge. gust sloj zelenih algi se razvio na podlozi i na staklu. H. Mesec dana nakon premestanja kod novog vlasnika. Biljke su primetno brze rasle. polyspreme. Razni Echinodorusi i Cryptocoryne su pokazali nedovoljan rast. vec su svi tipovi algi pocele ubrzano da odumiru. pH 7. cak i sastavljanje celokupne slike iz raznih literatura. Akvarijum je kupljen polovan kao kompletan i bio je u funkciji minimum 6 meseci. 12 sati dnaevno. 15W UV sterilizator. Hydrocotyle leucocephala je dodata u akvarijum. PROMENA: Dvadeset tableta terrapura je dodatu u podlogu i Sera tecno djubrivo je dodato direktno u akvarijum. sa jos nekoliko Echinodorusa i Cryptocoryne i druge.giganteae. Hygrophila difformis je zasadjen u akvarijumu i ostalo je bez donjih listova. ali se kasnije ponovo vratila PROMENA: Manje hrane (narocito zamrznuta ziva hrana) je ponudjeno ribama i uvedena je upotreba DIY sistema za CO2 u akvarijumu.2 mg/l EFEKAT: Cijanobakterija se povukla na nekoliko nedelja. STUDIJA SLUCAJA #1 Pocetno stanje u Novembru 1993: Akavrijum 500L sa podnim i kanister filterima.nana i na listovima V. ne samo da su biljke pocele ekstremno da rastu. H. 240W flouroscentna rasveta. gigantea se popravilo. koristeci tipicnu akvarijumsku konfiguraciju i razlicita komercijalna djubriva i aditive za podlogu. mikroelementima i makroelementima K i N. tokom promene vode. difformis i V. Nitrati su bili nemerljivi. EFEKAT: Cijanobakterija je ostala. poceli su sistematski da dodaju specificne sastojke u svoje akvarijume i dokumentovali svoje oglede. lokalizovanje algi nije bilo trenutno resenje njihovih eksperimenata. Posle nekoliko meseci. izmena vode nedeljno oko 25%. autori su pokusali da uzgajaju akvarijumske biljke. cak je i H. polysperma koja je imala male listove oko 3 cm se nije sirila. U . Temperatura vode 27C. Ova hipoteza je moguca i laka za testiranje. Ove studije slucaja su bile pracene diskusijom na dobijene rezultate. zasadjen pretezno sa Hygrophila polysperma i Vallisneria gigantea.Kao i mnogi drugi. oko 40 riba velicine od 3-12 cm.

da bi se uocile.0 PROMENA: Posle nekoliko meseci. na podlozi i biljkama. Rast biljka je bio ubrzan. Mesavina je je podesena da nitrati ne predju 10mg/l kada se doda tecno djubrivo (oko12ml) i da zadrzi kolicinu gvozdja 0. nivo nitrata je posato nemerljiv.difformis i V. dovodeci autora do zakljucka da je sada AZOT. EFEKAT: U ovoj tacki. se primetila na staklu i na listovima Echinodorusa. EFEKAT: Za nekoliko dana. .zavisnosti od stanja kvasca u reaktoru. nedeljno skracivanje.gigantea su zahtevali. koje su rasle na nekim biljkama i na panjevima. novi listovi Echinodorusa su pokazivali normalnu koloraciju.25mg/l. bez izuzetka.polysperma. K2SO4 i KNO3 su bili su spojeni zajedno sa tecnim djubrivom. (1/8 kafene kasicice praska dnevno.8 do 7. Zelena alga je pocela da zamenjuje cijanobakteriju. Da bi su uprostilo doziranje. EFEKTI: Nitrati su skocili oko 20mg/l. pod pretpostavkom da je poboljsava rast cijanobakterije. EFEKAT: Ubrzo nakon toga.1mg/l fosfata) EFEKAT: Sledeceg dana tackasta zelena alga. Nitrati su bili nemerljivi nekoliko dana od kada su bili ubaceni fosfati. PROMENA: Sistem sa kvascem je zamenjen sistemom sa konstantnim protokom (boca i manometri) EFEKAT: Smanjene su oscilacije pH od 6.1 mg/l. Dve nedelje od pocetka ekperimenta. polyspremi su postali savijeni i donji listovi su poceli da otpadaju. gde se moralo vrsiti temeljno pregledanje. dok su biljke odlicno rasle i alge stagnirale.5 PROMENA: SERA djubrivo je ukinuto. jedan od ogranicavajucih faktora za rast biljaka. dodato je (Ca(H2PO4)2) radi eksperimenta (tacno 0.8 do 7. Socivica. PROMENA: K2SO4 je dodat u akvarijum oko ¼ kasicice dnevno. Sumnjalo se na nedostatak Magnezijuma. PROMENA: KNO3 je uvrsten u listu djubriva i dodavan je u akvarijum u dnevnim dozama. rast H. nakon 2 dana su bile prisutne i modrozelene alge. Djubrivo je zamenjeno kupovnim djubrovom koji sadrzi gvozdjei pratece mikroelemente. ali je ubrzo povecano na ¼ kafene kasicice dnevno). ali su se vratili na 10mg/l nakon nedelju ili dve (tuzno. uprkos dodavanju gvozdja. nisu bili izmereni odmah nakon dodavanja fosfata). Cryptocoryne i Echinodorusi su pustali nove listove na nekoliko dana i stvarali su se novi pelceri. Echinodorus je imao neobcnu blede listove. PROMENA: Epsom soli su dodati u djubrivo. Alge svih vrsta su u kratkom roku spale na nivo. H. Kasnije je ubacena i socivica u akvarijum i pocela je da zatvara povrsinu. je zahtevala dnevno izbacivanje iz akvarijuma. Ovo je bio indikator nedostatka kalijuma. Tester za kolicinu gvozdja je je davao prisustvo ovog elementa na oko 0. pH u akvarijumu je varirao od 6. ali listovi na H.

Rast biljaka je usporen. PROMENA: Dodaci mikroelemenata (kucna formulacija Fe. dodavanje CO2. Aktivni ugalj je izbacen iz filtera. 80W hladnog belog svetla . B. a socivica je povratila normalan rast. Riblji izmet se povecao dodavanjem jos 23 ribe. da je to preraslo u dnevnu dozu. imala je mali efetak na ovu algu. Hladno svetlo je zmenjeno cevima (neonkama) za rast biljaka. Ukupno 35g tableta je dodato u periodu od nekoliko nedelja. TRENUTNI STATUS: Rast biljaka je ostao odlican. u maju 1994. EFEKAT: Neke promene u rastu biljaka su primecene. temperatrua oko 25 stepeni C. PROMENA: Djubrivo sa kalijumom i gvozdjem je dodato (0.06 mg/l FeIII) pri izmenama vode. nisu urodile plodom. Mo i EDTA) sa kalijum sulfatom pri izmeni vode. povecavajuci. 12cm podloge. STUDIJA SLUCAJA #2 Pocetno stanje. 17 tetri i 6 otocinklusa. PROMENA: Pocelo je sa dodavanjem kalijum nitrata od 1-2 mg/l.cijanobakterija i zeleno tackaste alge su se povukle. Mn. 3mm granulacije sa primesom 1.7kg Terralit na dnu oko 3cm. da se ne bi poremetili parametri vode. EFEKAT: Jednocelijske alge su bile uhvacene u filteru i zamenjena je voda. odstrane alge. mrke alge koje su se pojavile su ustvari bile forme cijanobakterije. ali se cijanobakterija pojavila i pocela da se siri. ali u malim kolicinama i najvise zelene tackaste alge. Jednocelijske zelene alge su se proaktivirale i smanjili su vidljivost u vodi na oko 25cm. Neki tragovi algi su ostali.1mg/l gvozdja i oko 1mg/l kalijuma u vodi za zamenu. ZN. blizu korena biljaki. izmena vode oko 25% na svakih nekoliko dana.0. PROMENA: Fritz Super Clarifier (Aktivni sastojci nepoznati) je dodato direktno u akvarijum. koje su rasle na biljkama i na podlozi. 160L akvarijum. pH oko 7. EFEKAT: Nisu primecene promene PROMENA: Dodavanje K/Fe je zaustavljeno i tablete za bolji rast biljaka (10-14-8) su dodate u podlogu.9 mg/l K i 0. Cesca izmena vode. veoma malo ribljeg izmet (6 tetri). Dozirano kada su dobijeni rezultati 0. Nitrati su bili nemerljivi. Kanister sa ugljem. Pokusaji da se izmenama vode i mehanickim putem. koji je ranije bio dodavan pri . Cu. EFEKAT: Rast biljaka je poboljsan. Kalijum sulfat. Tvrdoca vode je oko 120 ppm. jednom u 5 dana.

izmenama vode. a povrsinske biljke su trebala biti proredjivane na nekoliko dana. Kupovni elementi (Appendix A) su zamenjeni sa kucnom formulacijom magnezijum sulfat i dodavani do 0. ukljucujuci i Cryptocoryne koje su izgubile neke listove. osim u namernom dodavanju da bi se videlo stanje i odmah zatim je krenuo nagli razvoj algi i socivice.7 ( koji je i bio razlog spustanje tvrdoce) i privremeni skok koncentracije gvozdja u akvarijumi od pocetnih 0. Cryptocoryne Balansae i Bacopi Caroliniani. Posto je evidentno da podloga jos uvek sadrzi fosfate. PROMENA: Smanjenje tvrdoce na oko 60mg/l. Jedina alga koja stoje ostaci cijanobakterije na podlozi i malo zelenih algi na osvetljenim delovima Vallisneria gigantea.25mg/l EFEKAT: Primetno bolji rast biljaka. Primeceno je da nitrati koji su dodati u vodu oko 1-2mg/l nisu bili merljivi dan ili dva kasnije. K i svi mikroelementi i prateci elementi koji su prisutni u malo vecoj kolicini od odnosa kolicine fosfata koji su dostupni za rast biljaka. Zelene alge su se pojavljivale na osvetljenim delovima biljaka. Uznemiravanje podloge (zbog presadjivanja) dovelo je do manjeg rasta algi (zelena alga ako je nivo nitrata svega nekoliko mg/l) Izmena vode je smanjena na 25% svake 2 nedelje. Zasto tacno. Neke biljke zahtevaju nedeljno sisanje. odredjene visoke biljke u akvarijumu su u mogucnosti da pobede u trci alge i cijanobakteriju za fosfate u vodi. zbog nedostatka neke druge materije u vodi. Tip algi zavisi od ostalih elemenata koji se nalaze . zato sto im koren daje neku prednost ili jednostavno im treba mnogo manje fosfata za rast.. sada je doziran kao kalijum nitrat i to oko 1-2mg/l. u formi nerastvorenih tableta i mislilo se da je najbolje da se podloga uznemirava sto je manje moguce. Alge su nastavljale sa povlacenjem. Prema ovoj hipotezi.2 mg/l do 2mg/l. N. PROMENA: Uznemiravanje podloge i pri zameni vode su obustavljene. Mozda. jos nije jasno. Posto biljke rastu veoma dobro. one su evidentno dobile trku za dostupnim fosfatima. Niti je poznato koja je biljka odgovorna za smanjenje fosfata iz vode. CO2. alge ce poceti da se razvijaju. Usisavanje podloge je prekinuto i zamene vode su se dodavale nezno. Sto je rezultiralo padom pH vrednosti na tacno 6. EFEKAT: Sve Cryptocoryne su izgubile po neki list. ali ostaci cijanobakterije su ponovo poceli sa razvojem preko biljaka i podloge. TRENUTNI STATUS: Sve biljke u akvarijumu rastu dobro. DISKUSIJA: Posmatranje u studiji slucaja insistiraju sa sledecim hipotezama: Kada je svetlo. Vise se nisu pojavljile na listovima brzorastucih biljaka i izgleda da su odumirale i otpadale sa starijih listova spororastucih biljaka. Fosfati su ogranicavajuci faktor za rast biljaka i algi u test akvarijumu koji nije dodavan ni kojem slucaju osim u slucaju riblje hrane. ako visoke biljke ne mogu da pokupe fosfate. izgladnjujuci ih od ovog zivotnog sastojka. EFEKAT:Sve vrste algi su pocele da se povlace. vise biljke pobedjuju alge sto se tice fosfata.

zato sto imaju mogucnost da potrose azot iz atmosfere koji se rastvara u akvarijumskoj vodi. 3. Kada su nitrati bili poviseni. podesavajuci kolicinu da dostignete zeljeni nivo gvozdja. slobodni fosfat u vodi. Sledeca procedura je pozeljna za optimizaciju rasta biljaka i smanjenja algi: 1. ovi elementi se dodaju kao i neki merljivi sastojci. U test akvarijumu. zelena alga je dominirala.0 mg/l Mg do 1mg/l Fe  3. Dodavati djubrivo koje sadrzi gvozde i pratece elemente (pozeljno je da sadrze Mg) u akvarijum svaki dan. Podesiti osvetljenje i nivo CO2  2. CO2. Sumnja se da neke crne alge imaju mogucnost da koriste bikarbonate . Posumnjalo se da nedostatak azota pospesuje razvoj cijanobakterije. nitrati su bili nemerljivi. koji skoro da nema algi. 10-15 mg/l CO2 3-5 mg/l NO3 0. Crne alge su se nalazile u akvarijumu od 500L pre dodavanja CO2.u vodi. ali je cijanobakterija pocela da dominira. Ako su nitrati ispod 2mg/l produzite na tacku 4.5‐5.0 pH Neki testovi ne mogu da otkriju stanje mikroelemenata ili kalijum. zato sto mogu spreciti privremene nedostatke kao i pojavljivanje viska fosfata i spreciti rast algi.  Ukoliko  nivo  nitrata  ne  opada  nesto  nedostaje  u  vodi osim  kalijuma  i  malo  detektivskog  posla  ce  morati  da  se  odradi  da  se  vidi  koji  element  fali)  Dodavanje drugih elemenata ce poceti da uticu na smanjenje nitrata. proveriti nivo nitrata. Nedelju kasnije. i visokim pH vrednostima. mikroelementi i prateci elementi moraju da se odrzavaju da bi dozvolilo biljkama da preuzmu dostupne fosfate. Sledece preporuke vam mogu pomoci da postignete taj cilj: Dovoljno svetla. ukoliko nisu dodajte dovoljno K2SO4 u akvarijum svaki dan dok ne spustite  nivo  nitrata  na  sto  manji  nivo.  4. Jedan od autora se  . davajuci sebi prednost u akvarijumu. mora da bude smanjen. Dodavati KNO3 u akvarijum svaki dan da bi imali oko 3‐5mg/l nitrata u vodi. Kako biste imali ubiljen akvarijum. N. PREPORUKE: Biljke ne mogu da rastu bez fosfata. dodavati Epsom soli u razmeri od 1.785 L) 12 sati dnevno. K.5-7. Autori ovog teskta preporucuju sledece: 20-60 lumena/L osvetljenje (oko 2-4W flouroscentne rasvete na galon tj. narocito kod akvarijuma sa velikom tvrdocom. Za smese koje ne sadrze Mg. Dnevno doziranje je preporucljivo. nakon sto ste dostigli zeljeni nivo Fe.1 mg/l Fe 6.

da se ne bi ponavljali oko banalnosti. Tablete i ostala sredstva za obogacivanje podloge. Crossocheilus siamensis. Filtracija preko aktivnog uglja moze ukloniti potrebne elemente iz vode.       . Kolicina preostalih algi ce biti mala. jer ovi puferi mogu da proizvedu fosfate i do 100mg/l i sasvim je sigurno da se mora desiti ogroman rast algi. tako da kasnije nedostaje biljkama. Preparati koji samo odstranjuju hlor iz vode su mnogo bolji izbor. Limnobium laevigatum).zadovoljavao i sa 10mg/l   Gajenje brzorastucih biljaka koje su efikasne da pokupe sastojke direktno iz vode. za tretiranje vode. kao i Caridina japonica) Ne koristite fosfatne pufere za regulaciju pH. da se sto manje uznemirava podloga. Sa redovnom izmenom vode i dobrim rastom biljaka. ali dobar odabir algara (otocinklusi. moraju se ubaciti duboko u podlogu i to biljkama koje se hrane putem korena . Odredjeni preparati za tretman vode nisu preporucljivi (Aquasafe. ali moraju se preduzeti neki koraci da bi se smanjilo “curenje” fosfata u akvarijumsku vodu. Uvek ce biti nekih pojava algi u akvarijumu. Izbegavati ciscenje podloge tj. jer mogu da nanesu ozbiljnu stetu biljkama i mogu da budu nezdravi za ribu. zato sto je prosto nemoguce da se odrzi voda koja je bez fosfata. povrsinske biljke (Lemna minor. farlowele. truditi se. Ove biljke ce brzo da izcrpe fosfate iz vode i time smanjiti ishranu algama. ancitrusi. Obogacena podloga je najverovatnije najbolji nacin da se dostave fosfati biljkama. ukljucujuci i gvozdje. Iz teksta su izbacene suvisne i ocigledne stvari. aktivni ugalj nije potreban i trebalo bi ga izbaciti iz filtera. predlazu se sve vrste Hygrophila. Algicide treba izbegavati. NovAqua) i treba ih izbegavati jer vezuju za sebe metale. i biljke koje pustaju korenje.

Gliga
Poslato: 16.05.2006 u 01:32

Alge su jedan od najvećih i najčešće komentarisanih problema kada su u pitanju biljke u
akvarijumu.Kao i ostali,i ovaj problem se često razmatra,izvode se mnogi zaključci,hipoteze i
objašnjenja,ali rezultati su obično nikakavi.Svi opokušaji borbe sa algama dovode do veće
pojave istih.Utisak je da većina akvarista neće da pogleda istini u oči nego traži neke
alternativne metode borbe sa algama.Zbog toga u akvaristici raste broj hipoteza koje ne daju
nikakve efekte u borbi sa ovim zlom.Pre svega-treba se upoznati sa protivnikom.Alge su drevni
organizmi koji su navikli na opstanak u najrazličitijim uslovima.
U akvarijumima se srećemo sa četiri vrste algi:
1.Zelene alge(Chlorophycophyta)
Jednoćelijski i mnogoćelijski organizmi i kolonije.Neki njihovi vidovi,npr Cladophora,drže se u
akvarijumu kao dekoracija,ali neki su paraziti.U grupu parazita spadaju kratke končaste alge
koje prekrivaju listove biljaka i dugačke končaste alge koje napadaju npr.biljku Riccia fluitans
pričvršćenu za kamen na dnu akvarijuma ili neke druge mekolisne biljke.Zelene tačke na
staklu,listovima biljaka ili kamenju takođe spadaju u zelene alge.
2.Crvene alge(Rhodophyta)
Žbunasti mnogoćelijski vodeni organizmi tamno-sive,tamno-ljubičaste,zelenkaste ili crvenkaste
boje.To su većinom morske alge,ali se 50-ak vrsta može naći i u slatkoj vodi.Najveći protivnik
akvarista je postala Komsopogon(Comphsophogon),alga koja izgleda kao žbun veličine
5cm.Ona se čvrsto drži za staklo,korenje,listove biljaka.Brzo se razmnožava i kvari izgled
akvarijuma.Crvenim algama odgovara tvrda voda jer u takvoj vodi one crpe Ugljenu kiselinu iz
bikarbonata.
3.Braon alge(Bacillariophyta)
Ovo su jednoćelijski ili kolonije braon boje.Javljaju se u vidu svetlo-braon pečata na biljkama ili
kamenju.
4.Cijanobakterije(Cyanophyta)
Ove bakterije se proučavaju zajedno sa gore navedenim algama i poznatije su kao plavo-zelene
alge.U prirodi su ovo primitivni jednoćelijski organizmi.
Pre svega,treba napomenuti da je pojava algi na staklu,podlozi,biljkama ili kamenju prirodna
pojava sviđalo se to nama ili ne.Kao i svaku drugu prirodnu pojavu,alge ne možemo pobediti u
potpunosti,čak i kada bi formirali potpuno sterilan akvarijum u koji bi sadili pažljivo odabrane i
čiste biljke.Kroz neko vreme će se tamo ipak naseliti alge.Bilo kakav pokušaj njihovog uništenja

nekim sredstvom koje će ubiti njihove ćelije završiće se narušavanjem ekološke ravnoteže u
akvarijumu.Pre uginuća algi stradaće nitrifikacione bakterije,ribice i biljke.
U savremenoj akvaristici Braon alge ne predstavljaju neki veći problem.Stvar je u tome da one
vole slabije svetlo tako da ih nema u jače osvetljenim akvarijumima.Ove alge su u stvari neka
vrsta ljigave opne koja se obrazuje na donjoj strani kamenja i korenja.Znači,borba sa ovom
vrstom algi je prosta,one se boje svetlosti.
Cijanobakterije su još jedan skoro zaboravljeni protivnik.Ovec alge obrazuju opnu na biljkama i
podlozi,ali ona nije jako pričvršćena tako da se lako skidaju.Pošto su to bakterije,u
akvarijumsku vodu možemo da ubacimo jednu-dve tablete Eritromicina.Obično je to dovoljno
da bi se zaustavio njihov rast i razvoj.Treba napomenuti da se Cijanobakterije razvijaju samo u
stajaćoj vodi,tako da i pri najmanjoj cirkulaciji vode one ne mogu da obrazuju koloniju.
Borba sa zelenim algama se svodi na gušenje njihove populacije i sprečavanje njihovog
razmnožavanja.To postaje moguće ako smo uvideli koji su to ograničavajući faktori,i tada
možemo da primenimo svoje znanje u praksi.Eksperimenti su pokazali da biljke oduzimaju
algama Fosfor.Ako su obezbeđeni svi uslovi za rast biljaka(Co2,osvetljenje,mikroelementi)alge
će izgubiti bitku za Fosfor.
Ovaj element je glavni razlog za masovnu pojavu algi.Naravno,tome doprinose prejako
svetlo,plavi spektar neonskih lampi,visoka koncentracija Vodonika...
Na primer,primećeno je da se Cijanobakterije razvijaju u vodi lišenoj nitrata,a zelene alge vole
višak jedinjenja Azota,ali na prvom mestu na tom spisku razloga se nalazi višak Fosfora.
Boriti se sa algama je beskorisno ali da bi smanjili njihovo prisustvo pomoći će nam sledeće:
I Biljkama treba obezbediti malo jače svetlo,a takođe i Ugljen-dioksid(Co2),Kalijum i
mikroelemente.Evo i optimalnih parametara akvarijumske vode:
pH-6,5
Co2:20mg/l
No3:3-5mg/l
Fe2+:0,1mg/l
U takvim uslovima osnovni potrošači Fosfora nisu alge nego više biljke.Preporučljivo je
ubacivati tečno đubrivo malo češće,a najbolje je ako to radimo svakodnevno,u manjim
dozama.Ako upotrebljavamo đubrivo,smanjuje se verovatnoća da će neki mikroelementi biti
brzo potrošeni.
1.Veoma je bitno dobro osvetljenje i ubacivanje Co2(Ugljen-dioksida).Treba izbegavati
korišćenje lamp koje provociraju prekomeran rast algi:one brže rastu pod plavim

zracima.Lampe koje daju plavu svetlost postavljaju se napred,iznad prednjeg stakla da bi
pokazale boju ribica.A dalje idu lampe koje daju neutralnu ili toplu svetlost.
2.U vodovodnoj vodi ima dovoljno Gvožđa i Magnezijuma.Ali ako koristimo omekšanu
vodu,npr kišnicu ili vodu dobijenu osmozom,onda bi trebalo da ubacujemo đubrivo koje sadrži
Gvožđe i Magnezijum.Koncentracija Magnezijuma treba da bude 4-5 puta veća od
koncentracije Gvožđa.Tečno đubrivo u akvarijumsku vodu treba ubacivati što češće,u malim
dozama.
3.Posle nekog vremena treba da proverimo da li je dovoljna koncentracija Gvožđa u vodi,i to
proverom Nitrata.Ako je količina No3 manja od 2mg/l znači da je nitrata previše i biljke ih ne
iskorišćavaju zbog nedostatka Kalijuma koji se u tom momentu javlja kao ograničavajući
faktor.Zbog toga u akvarijumsku vodu ubacujemo K2So4,i to doprinosi smanjenju nitrata.Ako
ni to ne pomaže znači da je ograničavajući faktor posao neki drugi element.Vrlo je važno
proveriti tu predpostavku na bilo koji način.Možemo da zamenimo tečno đubrivo koje
ubacujemo u akvarijumsku vodu.Moguće je da će nova koncentracija mikroelemenata biti
uspešnija.Ako ubacivanje nekog elementa vodi ka sniženju nivoa nitrata,znači da je to karika
koja je nedostajala i sprečavala rast i razvoj biljaka.
4.Ako za tim postoji potreba,treba ubacivati rastvor KNo3 u akvarijum,da bi se održala
koncentracija nitrata 3-5mg/l.Obično je količina nitrata u akvarijumskoj vodi
zadovoljavajuća.Orjentišući se na potrošnju mikroelemenata K2So4 i KNo3 u akvarijumu
možemo da pripremimo tečno đubrivo zasvakodnevnu upotrebu.Nikako ne smemo zaboraviti na
redovnu zamenu akvarijumske vode.Ona je neophodna zbog toga što neki mikroelementi mogu
da se nagomilaju u vodi i kroz neko vreme njihov višak može da uspori razvoj biljaka.
Pokušaj borbe sa algama"prostim ko'pasulj" u većini slučajeva osuđen je na propast.Ozbiljni
akvaristi,koji izbegavaju nepredviđen sastav hranjivih materija u vodovodnoj vodi spremaju
vodu iz destilata,i ubacuju u nju neophodne soli.To radi Takashi Amano i mnogi njegovi
sledbenici.Efekat te veoma složene metode je očigledan,jer se mnogi akvaristi oduševljavaju
radovima ovog poznatog Japanca.
II Brzorastuće vodene biljke koriste hranjive materije iz vode i na taj način lišavaju alge
ishrane.U te biljke spadaju Hygrophila,Vallisneria,plivajuće biljke,Elodea...
III Đubriva i dodaci koje stavljamo pod korenje zahtevnijih biljaka postepeno izdvajaju
mikroelemente a to sprečava pojavu štetnih materija u podlozi i iznad nje.Ta đubriva stalno
snižavaju koncentraciju fosfata u vodi,ne lišavajući pri tom biljke hranjivih sastojaka koji su joj
potrebni za rast i razvoj.Treba da se trudimo da što manje muvamo po podlozi i da je čistimo što
ređe,jedino ako to nije baš neophodno.
IV Korišćenje Fosforne kiseline moguće je kod razmnožavanja ribica,ali se nikako ne
preporučuje u dekorativnom akvarijumu sa većom količinom biljaka,jer to može da bude
inicijalna kapisla za razvoj algi.
V Trebalo bi da kontrolišemo ubacivanje Kiseonika u akvarijum.Kiseonik ubrzava rast algi a

minimalna turbulencija vode.manje ribica-više biljaka.ubacivanje većeg broja ribica koje se hrane biljkama(Ancistrusi.Treba izbegavati jaku turbulenciju i talasanje površine vode.strane akvarijuma Teško se otklanja zelena boja (koje stvaraju ove alge) Braon alge (Dijatomae) Plave alge (Cyanopcianophyceae) Odstraniti ih od slabog osvjetljenja.U akvarijumu sa mnogo biljaka nije nam ni potreban raspršivač.Loricaria.nikako preterano hranjenje ribica(jednom nedeljno poželjno je i ne hraniti ih uopšte).kombinovano osvetljenje(ni slabo ni jako).skidanje algi žiletom ili magnetom sa stakla. nadam se da se Gliga neće ljutiti..05.osvetljavanje akvarijuma ne više od 12 sata dnevno.2006 u 11:00 Evo i mog malog doprinosa..Ampularia puževi.takođe stimuliše njihov razvoj vezujući mikroelemente u vodi. Znači:redovna zamena bar 30% vode jednom u 10-ak dana.izbegavanje direktnih sunčevih zraka više od 2-3 sata dnevno. Preuzeto je iz neke knjige bez korica..Gibbiceps.Plecostomus.kamenje.Gyrinoc helius.najviše algi ima baš na onim mestima u akvarijumu gde je najveći protok vode. VII Ribice koje se hrane algama će nam biti od velike pomoći u akvarijumu. SIMPTOMI DIJAGNOZA TERAPIJA Svijetlo braon pečati na kamenju i biljkama Morsko zeleni pečati (sluzavi) napada biljke. VI Najbolje je da koristimo mekšu vodu u koju ubacujemo Ugljen-dioksid jer to sprečava širenje i razvoj algi u akvarijumu. Iz gore navedenog nameće se zaključak da alge nikada nećemo moći sasvim odsraniti iz akvarijuma. Korišćena literatura:"Botanika akvarijuma"-Igor Šermentijev Mostarac Poslato: 16.). Pojačati svjetlo Liječenje Tripaflavinom 100mg na 100l akvarijumske vode Zelene alge (Chlorophyceae) Alge koje se uvijek vraćaju. Odstranjuhu ih same ribe (Epalzeor hynchus sijamensis) .što više filtracionog materijala.Kao po pravilu..ubacivanje Ugljen-dioksida(Co2)u vodu. Ali ako se pridržavamo nekih pravila one neće kvariti opšti izgled akvarijuma.Otocinclus.prilikom formiranja akvarijuma saditi brzorastuće biljke da bi se što pre uspostavila biološka ravnoteža. Izvinjavam se autoru.

sprečavaju rast Napadaju listove malim končićima po cijeloj širini Voda izgleda mutna Končaste alge. spadaju u zelene alge “ Bradate” alge.Zeleni končići (boje spanaća-špinata) napadaju mlade biljke.pojavljuju se kod jakog osvjetljenja i hranjivog dna Uglavnom zelene alge Samo na površini vode se pojavljuju sluzavi zeleni pečati       Borba protiv njih je vrlo teška. padaju u crvene alge (Rhodophicaea) Lebdeće alge. spadaju u zelene alge. Odvajaju se mehaničkim putem uz pomoć drvenih prutića Otklanjaju se kao i zelene alge ili mijenjanjem vode Upotreba ultra-ljubičastog svijetla dijelove vode s vremena na vrijeme mijenjati Više puta mijenjati vodu u kratkim vremenskim intervalima (nastaju zbog đubriva) .

Kako alge gube bitku? . Fokusirajte se na to da se omoguci biljkama hrana jer cete imati konstantnu borbu sa algama. fosfate. a ne obratno. To je vazno da svi akvaristi shvate. Svjetlo je na vrhu svega.U ovom tekstu cemo pokusat na svima razumljiv nacin objasniti kako pobijediti alge u high light biljnim akvarijima. Odgovor je osigurati dovoljno biljne mase i brzinu rasta tih biljaka. onda su to: Svjetlost → CO2 → Makroelementi → Mikroelementi Sad moze netko postaviti pitanje kako onda pobjedit alge kad i njima treba isto to za rast. Sto onda utjece na brzinu rasta biljne mase? To je u prvom redu svjetlost. jer se cesto postavlja pitanje koliko gnojiva. tocnije intezitet svjetlosti odreduje brzinu rasta biljaka. a to je omogucavanje visokog inteziteta svjetlosti. Ono odreduje koliko cemo co2 uvoditi u akvarij i kojom cemo kolicinom makro i mikroelemenata gnojiti akvarij. Mi moramo hranit vise biljke nego ribe. nitrate. Najvaznije za nas biljne akvariste je shvatiti na koji nacin funkcionira biljni akvarij i koji to faktori utjecu na stvaranje ravnoteze i akvariju. sporiji rast. Manje svjetla znaci manje co2. koji omjeri fosfata i nitrata. Pa krenimo odmah na stvar. i alge automatski dobijaju bitku nad biljkama u vrlo kratkom roku. Vise svjetla je sve obrnuto. a analogno tome i kako uspjesno uzgajati biljke. makro i mikroelementima dovodi do sporijeg rasta biljaka. manje gnojiva. Ako cemo napraviti redoslijed najvaznijih elemenata u akvariju. a to je: Zasto svi preporucuju nisku razinu fosfata i nitrata? Zato sto se to odnosi na akvarije sa slabim intezitetom svjetla i obicno bez ili sa vrlo malo biljaka. One ne nastaju ako dodate u akvarij fosfate i nitrate. i prema njemu sve ravnamo. a da se ne prvo ne krene od temelja. Idemo razjasniti drugu predrasudu s kojom se cesto srecemo. pa problemi sa co2. Ogranicavanje biljaka sa svjetloscu. tj. koje ce i ovako nestat ukoliko biljkama omogucimo sve. Znaci dokle god se budete bojali dodati u akvarij kalij. i zeljezo imat cete alge jer ogranicavate rast biljkama. U biljnim akvarijima je drugacije. co2. vec naprotiv.

ali moraju ih dobivati konstantno. puno puno manje nutrijenata za rast od biljaka. Ukoliko pak biljkama uskratimo samo jedan od nutrijenata one ce prestati konzumirati i ostale nutrijente i alge ce zacas nastati. Svjetlo→CO2→Kalij→Nitrati→Fosfati→Mikroelementi Svjetlo smo vec pojasnili. A sto ukoliko alge rastu brze od biljaka? Odgovor losem rastu biljaka treba potraziti u redoslijedu elemenata potrebnih biljkama po prioritetu. al ih zato mogu pospremiti u rezervu. Biljke naravno trebaju puno vise hrane nego alge. Ukoliko im omogucimo ujednacenu prehranu sa nutrijentima. biljke ce ih sve iskoristiti i algama nista nece ostati. Jos cemo navesti sto se smatra high light akvarijem za standardne dimenzije akvarija (prema slavnom Takashi Amanu): Dimenzije Lumeni Broj lampi 3 x 24W/865 T5 HO 60*30*35 4800 – 5500 4 x 20W T8 2 x 36W PC 4 x 39W/865 T5 HO 90*45*45 10 500 – 13 6 x 32W T8 000 1 x MH HQI 150W 2 x MH HQI 150W 120*45*45 21 000 .22000 2 x (4*36W PC) 5 x 54W/865 T5 HO .Alge trebaju puno.

NPK . . PPS Pro P:N=1:10. Kod fosfata se lako uoci ukoliko ih nema i problem se lako rijesi. i to pola cajne zlicice na 100 litara vode (sto daje 10-15 ppm kalija + kalij iz KNO3. jer se svaki akvarij razlikuje po svojim potrebama za makroelementima. ADA preporuca P:N=1:15-25. pa ih ponekad nije potrebno ni dodavat. Kolicine CO2 u akvariju bi trebale biti izmedu 15-30 mg/l. bi trebalo biti dosta za svaki akvarij). dok kod nedostatka kalija i nitrata je problem puno veci. manje fosfata. Jedino sto je bitno je konstatnost njihova dodavanja. te kolicina nekog od makroelemenata padne na nulu. Ukoliko preskacete doziranje iz nekog razloga. Mozete u akvariju imati recimo 2ppm fosfata i samo 3 ppm nitrata. Ukoliko bas netko inzistira evo nekih omjera nitrata i fosfata (u kojem se omjeru dodaju P:N) koji se koriste u svijetu: Tom Barr (EI sistem doziranja) P:N=1:5-10. U vezi njih svi uvijek pitaju koliko cega i u kojim omjerima? Nitko ne moze dati univerzalni omjer za sve akvarije.sto naravno vodi do algi. biljke ce i dalje rast. ili naravno da mozete svaki dan dodavati 2-3 mg/l. Tropica plant nutrition + P:N =1:19. Jedini siguran nacin za ustanovit koliko ima CO2 u akvariju je drop checker sa kh=4 otopinom unutra (bit ce tekst o tome uskoro). Preostaju nam nitrati i fosfati.. Alge nece nastati sve dok vi neprekidno dodajete makroelemente i promjenite 30-50% vode tjedno. Nedostatak i nekonstantnost CO2 su najcesci uzroci algi. ili obrnuto vise nitrata. Dokle god ne ogranicavate biljke sa nutrijentima omjeri nisu bitni.6. Ukoliko ga nema dovoljno za odreden intezitet svjetlosti nastat ce alge. Seachem P:N=1:16.. dobivate alge jer biljke prestaju rast. i na taj odnos treba najvise od svega obratit paznju.3 x MH HQI 150W 180*60*60 31 000 – 35 3 x (4*36W PC) 000 6*54W/865 T5 HO Bez CO2 nema fotosinteze jer omogucava biljkama da iskoriste svjetlost. Kalij se moze dodat kod promjene vode bez ikakvih posljedica.Kalija i Nitrata uvijek mora biti u akvariju u dovoljnim kolicinama. Prednost je velika ukoliko imate podlogu tipa Aquasoil Amazonia koja neprestano pusta nitrate i fosfate u vodu. niti fosfate. Biljke bez ta dva elementa nece konzumirati niti CO2.

5-3 mg/l.adana. Fe 0. svaki drug dan) makro i mikroelemente u kolicini malo vecoj nego sto biljke mogu potrositi. Kako to sve izgleda u praksi? Sve sto trebate napraviti je da uz adekvatan intezitet svjetlosti i co2.3% B.jp  .110mb.dk/ http://www.1-0. To je inace sastav Tropice Master Grow. Odredeni podaci za ovaj tekst preuzeti su sa: http://www.tropica. 1. Sastav bi trebao biti iduci : 7% Fe.5 mg/l ovisno o rastu biljaka.1%Cu.co. Vjerujte samo svojim ocima. oni potiskuju nas glavni alat .barrreport. Treca stvar –vrlo precizna kontrola i precizno dodavanje nutrijenata u akvarij nije potrebno jer nadam se da smo dokazali ovim tekstom. te je dokazano da ovi jeftiniji testeri koje mi akvaristi koristimo (cak i oni navodno jako dobri!!!) su nepouzdani i ne daju tocne rezultate. Mikroelementi se dodaju u kolicinama da povecaju koncentraciju zeljeza u akvariju za 0.com/ http://amania.4% Zn. dodavate redovno (svaki dan . vec samo ukoliko ogranicavate rast biljkama njihovim nedodavanjem. na njih zaboravite. te promjenite tjedno 30-50% vode da izbacite one nutrijente koje bilje nije potrosilo. Druga stvar. K=do 30 mg/l. da koncetracije nutrijenata u vodi ne dovode do algi. 0.promatranje.5 mg/l. 2% Mn. Moze li biti jednostavnije? Kolicine gnojiva koje se tjedno dodavaju bi bile: PO4 0. Treba naglasiti da je to cesto i dva tri puta vise od preporucene doze. 0. 0. jer napravljeno je vec par studija i pokusa.06% Mo. NO3 do 30 mg/l (ne manje od 5-10 mg/l). Nemojte kupovati gnojiva za koja ne znate sta sadrze ili nigdje ne pise.Mikroelemente nalazimo u obliku komercijalnih gnojiva i kad ih kupujete gledajte da su uravnotezeni.com/ http://www. Sto je sa testerima? Prvo.1-0.