AmirHalep-Elektricne Instalacije I Osvetljenje

Amir HALEP
ELEKTRINE INSTALACIJE I OSVJETLJENJE
__________________________________________________________________________
1
PREDGOVOR
Na pisanje ove knjige me ponukala injenica da u naoj strunoj literaturi nije na odgovarajui
nain obraena problematika elektrinih instalacija i osvjetljenja, a svakako i elja da se
pomogne uenicima i nastavnicima kola u kojima se nastava odvija prema novom NPiP za
zanimanje elektriar koji je razraen u okviru PHARE VET programa. Naime, prva verzija ove
knjige je uraena 2000. godine kao skripta, tokom realizacije PHARE VET programa.
Svjestan sam da u knjizi ima izvjesnih nedostaka, te su u tom smislu sve dobronamjerne
primjedbe dobrodole. Na kraju bih iskazao svoju zahvalnost svima koji su mi pomogli pri
izradi knjige.
Autor
__________________________________________________________________________
2
SADRAJ
1.UVOD .....................................................................................................................................4
2.ELEKTROINSTALACIONI MATERIJAL I PRIBOR ............................................................... 5
2.1.Goli provodnici .................................................................................................................. 5
2.2.Kablovi i kablovski pribor ................................................................................................... 5
2.3.Pad napona i strujno optereenje kablova ......................................................................... 9
2.4.Instalacione cijevi i pribor ................................................................................................. 14
2.5.Prikljuni ureaji ............................................................................................................... 14
2.6.Osigurai .......................................................................................................................... 15
2.7.Prekidai .......................................................................................................................... 20
2.8.FID (RCD) sklopke ........................................................................................................... 27
2.9.Odvodnici prenapona ...................................................................................................... 28
2.10.Elementi gromobranske instalacije ................................................................................ 28
2.11.Komponente EIB sistema .............................................................................................. 29
3.ZATITA OD ELEKTRINOG UDARA .............................................................................. 34
3.1.Djelovanje elektrine energije na ljudski organizam ........................................................ 34
3.2.Prva pomo pri elektrinom udaru ................................................................................... 35
3.3.Zatita od direktnog dodira .............................................................................................. 35
3.4.Istovremena zatita od direktnog i indirektnog dodira ..................................................... 35
3.5.Zatita od indirektnog dodira ........................................................................................... 35
3.6.Oznaavanje mehanike zatite ..................................................................................... 36
4.UREAJI ELEKTRINIH INSTALACIJA ........................................................................... 38
4.1.Brojila utroene elektrine energije ................................................................................. 38
4.2.Razvodni ureaji .............................................................................................................. 39
4.3.Kuni prikljuak ................................................................................................................ 40
4.4.Izjednaavanje potencijala u objektu ............................................................................... 45
4.5.Pomoni izvori elektrine energije ................................................................................... 46
4.6.EIB instalacioni sistem i njegovo programiranje .............................................................. 47
4.7.Telefonske centrale .......................................................................................................... 48
4.8.Sistem kablovske TV........................................................................................................ 49
4.9.Interfoni ............................................................................................................................ 50
4.10.Protivpoarni alarmni sistem .......................................................................................... 51
4.11.Protivprovalni alarmni sistem ......................................................................................... 52
4.12.Ureaj za podizanje i sputanje roletni .......................................................................... 54
4.13.Ureaj za stalni nadzor izolacije .................................................................................... 55
5.ELEKTRINO OSVJETLJENJE ......................................................................................... 55
5.1.Osobine svjetlosti ............................................................................................................. 55
5.2.Elektrini izvori svjetlosti .................................................................................................. 55
5.3.Svjetlosne armature ......................................................................................................... 58
5.4.Zahtjevi za dobro osvjetljenje ........................................................................................... 59
5.5.Proraun elektrinog osvjetljenja ..................................................................................... 60
5.6.Proraun elektrinog osvjetljenja primjenom raunara .................................................... 60
5.7.Elektrino osvjetljenje zatvorenih prostora ...................................................................... 61
5.8.Elektrino osvjetljenje otvorenih prostora ........................................................................ 61
6.IZVOENJE ELEKTROMONTERSKIH RADOVA ............................................................. 63
6.1.Izrada uzemljenja ............................................................................................................ 63
6.2.Montaa gromobranske instalacije .................................................................................. 67
6.3.Podzemno polaganje kablova ......................................................................................... 68
6.4.Postavljanje golih vodia ................................................................................................. 69
6.5.Postavljanje samonosivih kablovskih snopova ............................................................... 70
6.6.Izvedba elektrinih instalacija ......................................................................................... 71
6.7.Izvoenje telekomunikacionih instalacija ......................................................................... 78
6.8.Izvoenje signalnih instalacija ........................................................................................ 79
6.9.Izvoenje elektrinih instalacija na mjestima ugroenim eksplozivnim smjesama ......... 80
6.10.Ispitivanje ispravnosti elektrine instalacije .................................................................. 81
6.11.Otklanjanje kvarova na elektrinim instalacijama ......................................................... 85
7.PRILOZI ............................................................................................................................. 87
7.1.Spisak elektroinstalaterskog alata .................................................................................. 87
7.2.Tabele ............................................................................................................................. 88
7.3.Primjer projekta elektrinih instalacija i osvjetljenja ........................................................ 94
__________________________________________________________________________
3
1.UVOD
Elektrine instalacije se izvode u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji,
poljoprivrednim dobrima, gradilitima itd. Postoje sljedee vrste instalacija: elektroenergetske,
gromobranske, telekomunikacione i signalne. Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi
se osiguralo napajanje potroaa elektrinom energijom. Gromobranska instalacija se
postavlja u cilju zatite ljudi i objekata od tetnog djelovanja atmosferskog elektrinog
pranjenja. Telekomunikacione instalacije omoguavaju prijenos podataka. Postoje sljedee
vrste telekomunikacionih instalacija: telefonske instalacije, instalacije interfona, instalacije
zajednikih radio i TV antena, instalacije interne televizije, instalacije razglasa, instalacije
raunarskog sistema, instalacije centralnog sistema asovnika itd. U signalne instalacije
spadaju: instalacije elektrinog zvonca, instalacije protivpoarnog sistema, instalacije
protivprovalnog sistema i instalacije poziva u hotelima i bolnicama. Kao to se vidi, signalne i
telekomunikacione instalacije su srodne i oekivati je da e daljim razvojem tehnike doi do
njihovog integriranja. Elektroenergetske i gromobranske instalacije spadaju u grupu instalacija
jake struje dok se telekomunikacione i signalne instalacije ubrajaju u instalacije slabe struje.
Pitanja i zadaci:
1.Nabrojati vrste elektrinih instalacija !
2.Objasniti ulogu elektroenergetskih instalacija !
3.Objasniti ulogu gromobranskih instalacija !
4.Objasniti ulogu telekomunikacionih i signalnih instalacija !
__________________________________________________________________________
4
2.ELEKTROINSTALACIONI MATERIJAL I PRIBOR

2.1.Goli provodnici
Goli provodnici su metalne ice i ipke razliitih oblika i prijesjeka, bez izolacije.
Upotrebljavaju se u elektrinim postrojenjima i za izvoenje nadzemnih vazdunih mrea. U
postrojenjima se najee koriste pravougaone bakarne ipke (sabirnice) za elektrino
povezivanje elemenata postrojenja. Za izradu nadzemnih telefonskih mrea se koriste
bakarne ice, a za elektroenergetske nadzemne mree provodnici od aluela. Aluel je
kombinacija elinih i aluminijskih ica. eline ice imaju veliku zateznu vrstinu, a
aluminijske su dobri provodnici, tako da aluel predstavlja dobru kombinaciju. Prijesjek aluel
provodnika je prikazan na slici 1.
Sl. 1.
2.2.Kablovi i kablovski pribor
Kablovi slue za napajanje potroaa elektrinom energijom i za prijenos elektrinih odnosno
optikih signala. Elektrini signali se prenose bakarnim vodiima, dok se optiki signali
provode kroz stakleno vlakno. Optiki kablovi su u sve iroj upotrebi u komunikacijama.
Konstrukcioni elementi kabla su prikazani na slici 2.
Sl. 2.
Provodnici (vodii) sa izolacijom se zovu ile. Cjelina od nekoliko ila se zove jezgro. Plat se
postavlja u cilju zatite jezgra. Plat se izrauje od gume, PVC-a ili metala. Omota je
mehanika zatita kabla. Kod telekomunikacionih kablova ile se formiraju u parice i etvorke.
Dvije ile ine paricu, a etiri etvorku. Provodnici mogu biti puni i upredeni od vie tanjih ica.
Za pokretne potroae se obavezno upotrebljavaju upredeni (licnasti) provodnici. Danas se
koriste sljedei izolacioni materijali: guma, polivinilhlorid (PVC), polietilen i silikon. Kablovi
izolirani gumom se koriste za napajanje pokretnih potroaa. Kablovi izolirani polivinilhloridom
su u najiroj upotrebi. Polivinilhlorid gori samo ako je iznad plamena, ali se plamen ne iri.
Polietilen ima sve dobre osobine polivinilhlorida, a uz to ima veu otpornost na poviene
temperature. Silikon se koristi za izolaciju kablova koji napajaju grijae i drugdje gdje je
prisutna visoka temperatura. Kompletna oznaka kabla prema vaeem JUS standardu ima
sedam dijelova, ali u praksi se najee koriste skraene oznake. Npr. kabl sa tri ile povrine
poprenog presjeka provodnika 2,5 mm2 izoliran polivinilhloridom se oznaava:
PP-Y 3x2,5 mm2 .
__________________________________________________________________________
5
Kao to je vidljivo prvi dio oznake se odnosi na vrstu izolacije, a drugi na broj i prijesjek
provodnika. Najee upotrebljavani kablovi su: P/L, GG/J, P, P/F, PP-Y, PP/R, PP 00, PP41,
PP 44, TI, Y(St)Y, X 00-A, X 00/0-A i koaksijalni kablovi (sl. 3).
Sl. 3.
Kabl P/L se upotrebljava za napajanje pokretnih potroaa manje snage kao to su npr. stone
lampe, radio-aparati itd. Sadre dvije ile sa licnastim provodnicima. Za napajanje pokretnih
potroaa kao to su elektrini tednjaci, mjealice i sl. se koriste kablovi GG/J. Sadre tri ili
pet ila ovisno o tome da li napajaju monofazne ili trofazne potroae. Kabl P ima jednu ilu
sa punim provodnikom, a koristi se za oienje u elektroormarima. Kabl P/F ima jednu ilu sa
upredenim finoinim provodnikom, a najee se koristi za galvansko izjednaavanje
potencijala. Kablovi tipa PP-Y i PP/R se koriste za izvoenje elektrinih instalacija niskog
napona. Kabl PP-Y je okruglog, a PP/R pljosnatog prijesjeka. Kabl PP-Y je kvalitetniji u
odnosu na PP/R (sl. 4).
Sl. 4.
Kabl PP/R se ne smije koristiti u vlanim prostorijama kao to su npr. kupatila i podrumi i ne
smije se postavljati direktno na drvo. Kabl PP-Y se smije koristiti u vlanim prostorijama i
smije se postavljati direktno na drvo. Kablovi PP-Y i PP/R se izrauju kao troilni i petoilni.
Troilni se koriste za napajanje monofaznih, a petoilni trofaznih potroaa. Kod troilnog
kabla izolacija faznog vodia (L) je crne boje, izolacija neutralnog vodia (N) je plave, a
zatitnog vodia (PE) uto-zelene boje. Petoilni kabl ima jo dva fazna vodia, jedan smee i
jedan crne boje. S obzirom da kod petoilnog kabla imamo dvije crne ile, one se razlikuju
tako to je jedna na obodu, a druga u sredini kabla. Kabl PP-Y ne smije biti izloen direktnom
sunevom svjetlu. Tamo gdje je prisutno direktno djelovanje sunevih zraka koristi se kabl PP
00. Za kabl PP-Y se koriste i oznake PGP i NYM. Kablovi PP 00, PP 41 i PP 44 se koriste za
napajanje potroaa veih snaga. Kabl PP 00 ima plat i omota od polivinilhlorida, dok PP
41 i PP 44 imaju metalne platove to ih ini daleko otpornijim na mehanika naprezanja.
Plat kabla PP 44 je od pocinane ice to ga ini otpornim na agresivne sredine tako da se
moe polagati u rijeke i more. Druga oznaka za kabl PP 00 je NYY. Kabl TI se koristi za
izvoenje telefonskih instalacija, a Y(St)Y za prijenos podataka brzinom do 10Mbit/s. Za
__________________________________________________________________________
6
visoke brzine prijenosa podataka se koriste osmoilni kablovi UTP, FTP i STP. Kablovi
X 00-A i X 00/0-A imaju provodnike od aluminijuma, a izolaciju od polietilena. Kabl X 00/0-A
za razliku od X 00-A ima nosivo ue. Predstavljaju samonosive kablovske snopove (SKS) i
koriste se za niskonaponske nadzemne mree i za nadzemne kune prikljuke. Koaksijalni
kablovi impedanse 75 se koriste za antenske instalacije i kod pojedinih vrsta raunarskih
mrea.
Usljed proticanja elektrine struje kroz provodnike dolazi do zagrijavanja provodnika i njihove
izolacije. To je naroito tetno u sluaju kratkih spojeva kada kroz kablove teku veoma jake
struje usljed kojih moe doi do izgaranja izolacije. Vrijeme u kojem smije da tee struja
kratkog spoja, a da ne doe do oteenja kabla se rauna po formuli:
gdje je:
kA
tz = ( --------)2 [s],
IKS
A [mm2] - povrina poprenog prijesjeka provodnika
IKS [ A] - struja kratkog spoja
k
- koeficijent ovisan o vrsti kabla.
Energija zagrijavanja provodnika se rauna pomou formula:

l
E = I KS2 R tz = IKS2 -------- tz
A
[J]
E = c l A T [J]
gdje su:
E energija zagrijavanja
- specifini otpor provodnika
l - duina provodnika
A - popreni prijesjek provodnika
c - specifina toplota provodnika
T - dozvoljeno poveanje temperature provodnika.
Iz navedene dvije formule dobivamo:
IKS2 l tz
------------------- = c l A T
A
c T
A2
tz = --------- ------- [s]
IKS2
kA
tz = (-----------)2 [s]
I KS
k=
c T
----------
Koeficijent za bakarne provodnike iznosi:

k = 115 za izolaciju od polivinilhlorida (PVC)
k = 134 za izolaciju od gume
k = 143 za izolaciju od polietilena.
__________________________________________________________________________
7
Zatitni ureaj (osigura ili sl.) mora reagirati u vremenu kraem od tz da izolacija kabla ne bi
izgorila.
Primjer:
Bakarni kabl izoliran polivinilhloridom sa poprenim prijesjekom A = 50 mm2 je optereen
strujom kratkog spoja IKS = 5 kA. Izraunati koliko je maksimalno dozvoljeno trajanje kratkog
spoja !
Rjeenje:
kA
115 50
tz = ( -------- )2 = (--------------)2 = 1,32 [s].
I KS
5 000
Kabl smije biti u kratkom spoju najdue 1,32 sekunde.
Kablovski pribor ine sljedei elementi:
1.)kablovske kape
2.)kablovske glave
3.)kablovske spojnice
4.)kablovske papuice (stopice)
5.)spojne ahure
6.)kablovske obujmice
7.)kablovske uvodnice.
Kablovske kape se upotrebljavaju kao privremena zatita krajeva kablova od prodora vlage
koja moe tetno utjecati na izolaciju kabla. Izrauje se od kablovske mase kojom se zaliva
kraj kabla. Kablovska glava je trajna zatita kraja kabla od prodora vlage, a ujedno
omoguava da se krajevi kabla otvore i ile pripreme za spajanje. Na slici 5 je prikazan kraj
kabla sa kablovskom glavom.
Sl. 5.
Kablovske spojnice se upotrebljavaju za spajanje kablova. Dugo vremena su bile u upotrebi
metalne spojnice, a danas se sve vie koriste spojnice od smolastih masa. Prijesjek metalne
spojnice je dat na slici 6.
__________________________________________________________________________
8
Sl. 6.
Spajanje provodnika se vri lemljenjem ili kablovskim ahurama, nakon ega se spojnica
zaliva kablovskom masom za izolaciju. Kod spojnica od smolastih masa se ne vri zalivanje.
Postoje toploskupljajue i hladnoskupljajue spojnice od smolastih masa. Toploskupljajue
spojnice se zagrijavanjem plinskim gorionikom sljepljuju za kabl. Sljepljivanje
hladnoskupljajuih spojnica se vri hemijskim putem. Kablovske papuice (stopice) se koriste
za spajanje kablova u elektroormarima. Postoji prava papuica i papuica za spajanje pod
pravim uglom, kao to je prikazano na slici 7.
Sl. 7.
Spojne ahure slue za spajanje provodnika. Dva kraja provodnika se uvlae u ahuru, a
zatim se klijetima vri stezanje ahure ime se ostvaruje spoj provodnika. Kablovske
obujmice se upotrebljavaju za postavljanje provodnika na zidove, stropove, uad i metalne
konstrukcije. Izrauju se od metala i plastike, a uvruju se ekserima, vijcima, lijepljenjem i
savijanjem. Na slici 8 su prikazane razliite konstrukcije obujmica.
Sl. 8.
Za uvrivanje kablova na metalne ipke se koriste savitljive obujmice izraene od limene
trake presvuene plastikom. Kablovske uvodnice slue za uvoenje kablova u elektroormare.
Izrauju se od metala i plastike, a uloga im je da tite izolaciju kabla od oteenja i da
omogue zaptivanje uvoda kabla u ormar.
2.3.Pad napona i strujno optereenje kablova
Odabir poprenog prijesjeka kabla se vri prema dva kriterija: prema padu napona na kablu i
prema strujnom optereenju kabla. Uporedimo li provodnik sa vodovodnom cijevi pad napona
se moe uporediti sa padom pritiska, a strujno optereenje sa protokom. Ukoliko kroz
pretanku cijev pokuamo propustiti veliku koliinu vode doi e do pucanja cijevi. Analogno
tome, ako kroz pretanak provodnik pokuamo propustiti jaku struju doi e do pregorijevanja
provodnika. Osim toga pri proraunu strujnog optereenja vodimo rauna i o stalnosti rada
potroaa, jer nije svejedno je li potroa stalno u pogonu ili samo povremeno te o ukupnom
optereenju potroaa. Prema vaeim propisima dozvoljen je pad napona 3% na kablovima
koji napajaju rasvjetu, a 5% za sve ostale potroae. Procentualni pad napona se rauna po
formuli:
U
u = --------- 100 [%]
U
gdje je:
U [V] - apsolutni pad napona
U [V] - napon izvora.
__________________________________________________________________________
9
Primjer:
Izraunati procentualni pad napona ukoliko je apsolutni pad napona U = 11,83 V, a mreni
napon U = 400 V !
Rjeenje:
U
11,83
u = ------- 100 = ----------- 100 = 2,958 %
U
400
Posmatrajmo jedan monofazni potroa (sl. 9a) !
Sl. 9. a)
Apsolutni i procentualni pad napona na vodu se raunaju po formulama:
P
2l
P
U = R I = R ------ = ------------ ----- [V]
U
A
U
U
200 l P
u = ------- 100 = -------------------U
U2 A
[%],
gdje je:
R [] - otpor provodnika
I [A] - struja u provodniku
P[W] - snaga potroaa
l [m] - duina provodnika
[mm2 / m] - specifini otpor provodnika
A[mm2] - povrina poprenog prijesjeka provodnika.
Ukoliko se snaga uvrtava u kW i jo uvrstimo specifine otpornosti bakra i aluminija
dobivamo formule za proraun pada napona na monofaznim kablovima pri naponu U = 220V:
0,0741 l P
u = ------------------- [%] - bakar
A
0,119 l P
u = --------------------- [%] - aluminijum
A
Istim postupkom se dobivaju i formule za trofazni sistem linijskog napona 380 V:
0,0124 l P
u = -------------------- [%] - bakar
A
__________________________________________________________________________
10
0,02 l P
u = ------------------- [%] - aluminijum.
A
Primjer:
Izraunati pad napona na trofaznom bakarnom kablu prijesjeka A = 120 mm2 i duine 160 m
koji napaja potroa snage P = 116 kW.
Rjeenje:
0,0124 l P 0,0124 160 116
u = ------------------- = --------------------------- = 2,9 [%]
A
120
Ukoliko kabl napaja vie potroaa, pad napona na kraju voda se rauna kao suma padova
napona na pojedinim dionicama (sl 9b).
Sl. 9. b)
Za raunanje struja monofaznih i trofaznih potroaa se koriste formule:
P
I = ------------------ [A] - monofazni potroai
Uf cos
P
I = ----------------------- [A] - trofazni potroai
3 Ul cos
Ul = 3 Uf
gdje je:
P [W] - snaga potroaa

cos - faktor snage potroaa
Uf fazni napon
Ul linijski napon.
Primjer:
Izraunati struju monofaznog potroaa snage P = 2500 W, faktora snage cos =0,7 pri
faznom naponu Uf = 230 V !
Rjeenje:
P
2500
I = ----------------- = ---------------- = 15,5 [A]
U f cos
230 0,7
Primjer:
Izraunati struju trofaznog potroaa snage 116 kW, faktora snage 1,0 pri linijskom naponu
400 V !
__________________________________________________________________________
11
Rjeenje:
P
116 000
I = ------------------------ = ---------------------- = 167,4 [A]
3 Ul cos
3 400 1,0
Ovako izraunata struja se mora podijeliti korekcionim faktorima ukoliko se polae vie
kablova u kablovskom kanalu i ako temperatura okoline odstupa od 30 C. Korigirana
vrijednost struje se rauna po formuli:
I
I Z = ---------- [A]
k 1 k2
Korekcioni faktor za broj kablova u kablovskom kanalu k1 je dat u tabeli 1.
Tabela 1.
1
10
1,00
0,90
0,80
0,75
0,70
0,65
0,60
0,60
0,60
0,60
BROJ
KABLOVA
k1
Korekcioni faktor za temperaturu okoline je dat u tabeli 2.

Tabela 2.
C
k2
15
1,15
20
1,10
25
1,05
30
1,00
35
0,94
40
0,88
45
0,82
Kada je u pitanju napajanje elektromotora korigirana struja se dodatno uveava za 50%. Ovo
je neophodno zbog injenice da elektromotori pri uklapanju povlae nekoliko puta jae struje
nego pri normalnom pogonu. Za ovako odreenu struju motora se oitava potreban popreni
prijesjek u tabeli propisanoj standardom DIN VDE 0298 T4 (JUS N B2 752). Navedena tabela
ima est kolona za monofazne i est kolona za trofazne potroae. Npr. za kabl
PP-Y 3x1,5 mm2 koji napaja monofazne potroae imamo dozvoljene struje prema tabeli 3.
Tabela 3.
UVJETI
I [A]
A
15,5
B1
17,5
B2
15,5
C
19,5
E
20
F
20
Prva kolona je oznaena slovom A i odnosi se na provodnike instalirane u termoizoliranim

zidovima i kanalima. Druga kolona B1 se odnosi na kablove instalirane u instalacionoj cijevi ili
kanalu unutar zida od betona ili cigle. Kolona B2 se odnosi na kablove instalirane u
instalacionoj cijevi ili kanalu koji su montirani na zid. Kolona C se odnosi na kablove
instalirane na zid ili u zid od betona ili cigle bez instalacionih cijevi. Kolona E se odnosi na
kablove u vazduhu udaljene minimalno za 1/3 debljine kabla od zida. Posljednja F kolona se
odnosi na kablove u vazduhu udaljene od zida minimalno za jednu debljinu kabla (sl. 10).
Sl. 10.
__________________________________________________________________________
12
Standardom DIN VDE 0100 T430 5.5.1 je predvien izuzetak za kablove koji napajaju
trofazne protone bojlere. Za napajanje trofaznih protonih bojlera vai tabela 4.
Tabela 4.
A [mm2]
4
6
10
A
40 A
50 A
B1
40 A
-
B2
40 A
-
C
40 A
50 A
-
E
40 A
50 A
-
F
40 A
50 A
-
Primjer:
Odrediti potreban prijesjek bakarnog kabla za napajanje monofazne utinice 16 A, ukoliko se
kabl instalira podbukno u juvidur cijevi sa temperaturom okoline do 40 C ! Ukupna duina
kabla je 17 m.
Rjeenje:
Dozvoljen pad napona je u = 5% tako da minimalan prijesjek kabla mora biti:
0,0741 17 220 16 10-3
0,0741 l P
0,0741 l U I 10-3
A -------------------- = -------------------------------- = ---------------------------------------- = 0,89 [mm2].
u
u
5
Korigirana vrijednost struje je:
I
16
I Z = ----------- = ------------- = 18,2 [A].
1 0,88
k 1 k2
Kabl instaliran podbukno u juvidur cijevi spada u skupinu B1. Iz tabele oitavamo da struji
18,2 A odgovara kabl prijesjeka 2,5 mm2.
Primjer:
Odrediti kabl za napajanje elektromotora snage P = 7,5 kW sa iskoritenjem = 0,82 i
faktorom snage cos = 0,80. Duina kabla je l = 35 m, a instalira se na kablovskom regalu u
skupini od est kablova na temperaturi okoline 40 C.
Rjeenje:
Elektrina snaga motora je:
P
7,5
Pel = ------ = --------- = 9,1 [kW].
0,82
Dozvoljeni pad napona je u = 5% tako da minimalni prijesjek kabla mora biti:
3 0,0124 l Pel
3 0,0124 35 9,1
A ---------------------------- = ------------------------------ = 2,37 [mm2].
u
5
Koeficijent 3 je stavljen radi uveanja za tri puta zbog jae struje pri pokretanju.
Struja motora je:
Pel
9 100
I = --------------------- = ---------------------- = 17,3 [A].
3 Ul cos 3 380 0,80
__________________________________________________________________________
13
I
17,3
IZ = ----------- = ----------------- = 30,2 [A].
0,65 0,88
k 1 k2
Ovu vrijednost struje uveavamo za 50%:
IZ1 = 1,5 IZ = 1,5 30,2 = 45,3 [A].
Kabl instaliran na kablovskom regalu pripada skupini B2.
Iz tabele oitavamo da struji I = 45,3 A odgovara prijesjek 10 mm2.
Primjer:
Odrediti kabl za napajanje elektromotora snage P = 7,5 kW sa iskoritenjem = 0,86 i
faktorom snage cos = 0,84. Duina kabla je l = 15 m, a instalira se nadbukno na
temperaturi okoline 35 C.
Rjeenje:
Elektrina snaga motora je:
P
7,5
Pel = ------ = --------- = 8,7 [kW].
0,86
Dozvoljeni pad napona je u = 5% tako da minimalni prijesjek kabla mora biti:
3 0,0124 l Pel
3 0,0124 15 8,7
A ---------------------------- = ------------------------------ = 0,97 [mm2].
u
5
Koeficijent 3 je stavljen radi uveanja za tri puta zbog jae struje pri pokretanju.
Struja motora je:
Pel
8 700
I = --------------------- = ---------------------- = 15,4 [A].
3 Ul cos 3 380 0,86
I
15,4
IZ = ----------- = ----------------- = 16,4 [A].
1 0,94
k 1 k2
Ovu vrijednost struje uveavamo za 50%:
IZ1 = 1,5 IZ = 1,5 16,4 = 24,6 [A].
Kabl instaliran nadbukno pripada skupini E.
Iz tabele oitavamo da struji I = 24,6 A odgovara prijesjek 2,5 mm2.
Prijesjek zatitnog PE vodia, ako je od istog materijala kao i fazni provodnici, se odreuje
prema tabeli 5.
__________________________________________________________________________
14
Tabela 5.
PRIJESJEK FAZNOG PROVODNIKA A [mm2]
A 16
16 < A 35
A > 35
NAJMANJI
PRIJESJEK
2
PROVODNIKA AP [mm ]
ZATITNOG
A
16
A/2
2.4.Instalacione cijevi i pribor

Instalacione cijevi tite kablove od mehanikih , termikih, hemijskih i drugih utjecaja okoline.
Istovremeno cijevi imaju ulogu da tite objekat od poara kojeg mogu izazvati kablovi, jer se
cijevi izrauju od teko gorivih materijala. Cijevi se izrauju od plastike (polivinilhlorid ili
polietilen) i od metala. Postoje savitljive i krute cijevi. Metalne savitljive cijevi se koriste u
industriji za napajanje maina. Velika prednost metalnih cijevi je to komunikacioni i signalni
kablovi instalirani u njima nisu izloeni elektromagnetnim smetnjama. Pri izboru cijevi treba
voditi rauna o unutarnjem prijeniku cijevi i vanjskom prijeniku kabla. Za spajanje krutih
cijevi se koriste spojnice i koljena (lukovi). Na krajeve metalnih cijevi se obavezno postavljaju
zavretci u cilju zatite kablova ili se krajevi cijevi zaobljuju. Metalne cijevi moraju biti
plastificirane sa unutarnje strane, a ukoliko nisu pri instaliranju se moraju uzemljiti radi
sprjeavnja strujnog udara u sluaju oteenja izolacije kabla.
2.5.Prikljuni ureaji
Prikljuni ureaji se koriste za spajanje pokretnih potroaa kao to su npr.: elektrine pegle,
TV aparati, aparati za zavarivanje itd. Prema namjeni, prikljuni ureaji su podijeljeni na:
1.)utinice (prikljunice),
2.)utikae,
3.)natikae i
4.)rave.
Utinice se prema ugradnji dijele na podbukne (p/), nadbukne (n/) i prijenosne koje se
koriste kod produnih kablova. Prema broju faza imamo monofazne i trofazne utinice, a
prema stupnju zatite imamo nezatiene utinice, utinice za vlane prostorije i utinice za
prostore ugroene eksplozivnim smjesama. Posebna vrsta utinica su utinice sa ugraenom
prenaponskom zatitom. Danas su u upotrebi mnogi elektronski ureaji koji su jako osjetljivi
na povienje napona. To su npr. raunari, TV aparati i drugi ureaji. Da bi se ovi ureaji
zatitili preporuljivo je da se napajaju preko utinica sa prenaponskom zatitom. Ove utinice
imaju ugraen osigura koji pregorijeva pri povienju napona. Da bismo znali da li je osigura
ispravan u ove utinice se ugrauje kontrolna lampica. Takoer imamo posebne utinice za
telefonske instalacije, TV instalacije, instalacije mree raunara i instalacije zatitno niskog
napona. Oznake utinica su date na slici 11a.
Sl. 11. a)
Osnovni podaci o utinici su radni napon i radna struja. Standardne struje utinica su: 10A,
16A, 32A, 63A i 125A. Utinice za podbukno instaliranje se montiraju u instalacionim
kutijama prenika 55 mm. Pri instaliranju se obavezno mora izvriti spajanje zatitnog PE
vodia na zatitne kontakte. Kod trofaznih utinica raspored prikljuaka je dat na slici 11b
(pogled sa prednje strane utinice). Treba voditi rauna da se ne zamjene zatitni PE i
neutralni N vodi, jer e u tom sluaju pri ukljuenju potroaa FI sklopka izvriti iskljuenje.
__________________________________________________________________________
15
Sl. 11. b)
2.6.Osigurai
Osigurai su elementi instalacije koji tite ostale elemente od kratkih spojeva i
preoptereenja. Postoje topivi osigurai i automatski prekidai (LS prekidai). Naziv LS potie
kao skraenica od njemakih rijei Leitungs Schutz (zatita vodia). Za automatske osigurae
se jo koristi termin instalacioni automatski prekidai.
2.6.1.Topivi osigurai
Na slici 12 je prikazan prijesjek umetka (patrona) topivog osiguraa.
Sl. 12.
Kroz kvarcni pijesak su provuene olovna nit i nit za zatezanje obojene ploice kroz koju tee
struja. Pri proticanju jae struje nego to je predvieno ove se niti istope ime se prekida tok
struje. Usljed topljenja zatezne niti obojena ploica otpadne to signalizira pregorijevanje
umetka. Topivi osigura se sastoji od sljedeih dijelova:
1.)podnoje,
2.)kalibarski prsten,
3.)umetak i
4.)glava (kapa).
Ovi elementi su prikazani na slici 13.
__________________________________________________________________________
16
Sl. 13.
Uloga kalibarskog prstena je da sprijei postavljanje umetka za jau struju nego to je
potrebno. Ukoliko se pokua staviti vei umetak on nee moi ui u otvor kalibarskog prstena.
Postoje sljedee vrste podnoja osiguraa:
1.)TZ
- spajanje provodnika se vri sa zadnje strane
2.)EZ
- spajanje provodnika se vri sa prednje strane
3.)UZ
- univerzalno podnoje sa spajanjem i sa prednje i sa zadnje strane.
Postoje ponoja osiguraa koja se na podlogu montiraju vijcima i podnoja koja se

postavljaju na montanu inu. Posebna vrsta osiguraa su visokouinski osigurai koji se
prema JUS standardu oznaavaju slovima NV, a prema DIN standardu NH. Na slici 14 su
prikazani umetak i podnoje NV (NH) osiguraa.
Sl. 14.
Za montau NV (NH) osiguraa se koristi poseban alat ruka.
2.6.2.Automatski osigurai
Automatski osigurai iskljuuju vod sa napajanja u sluaju kratkog spoja i u sluaju
preoptereenja. Zatita od kratkog spoja se vri pomou elektromagneta, a od preoptereenja
pomou bimetalne trake. Na slici 15 je prikazana bimetalna traka u prijesjeku.
Sl. 15.
__________________________________________________________________________
17
Kao to se vidi bimetalna traka se sastoji od dvije trake od razliitih metala koje su spojene
zavarivanjem ili zakovicama. Razliiti metali imaju razliite koeficijente temperaturnog
izduenja tako da se bimetalna traka savija pri zagrijavanju (sl. 16).
Sl. 16.
Prijesjek automatskog osiguraa je dat na slici 17.
Sl.17.
Struja tee preko kontakata na bimetalnu traku, a zatim na elektromagnet. Sa slike se vidi da
je bimetalna traka omotana icom kroz koju tee struja. U sluaju preoptereenja ica se
zagrije usljed ega se bimetalna traka savije i otkai ruicu koja dri kontakte. U trenutku
kratkog spoja kroz osigura potee jaka struja, tako da elektromagnet jakom silom povue
kotvu koja otkai ruicu. Oznake topivog i automatskog osiguraa su date na slici 18.
Sl. 18.
Prednost automatskih osiguraa nad topivim je to nije potrebno mijenjati patron pri kratkom
spoju, ve samo izvriti ukljuenje pomou ruice. Slaba strana automatskih osiguraa je to
u sluaju jaih struja kratkog spoja dolazi do zavarivanja kontakta, tako da osigura ne izvri
iskljuenje. Zato se automatski osigurai ne smiju koristiti kao glavni osigurai na objektu.
2.6.3.Podaci o patronama osiguraa
Najvaniji podaci o patronu osiguraa su:
1.)nominalna struja In,
2.)maksimalni radni napon,
3.)radna karakteristika i
4.)tip.
__________________________________________________________________________
18
Nominalna struja se na svakom patronu ispisuje brojevima i oznaava bojom obojene ploice.
Da bi se olovna nit unutar patrona istopila potrebno joj je dovesti energiju Et potrebnu za
zagrijavanje do take topljenja. Ova energija se rauna po formuli:
E t = R I2 t [J]
Et
1
t = ------ -----[s]
R
I2
gdje je R otpor olovne niti, I struja koja tee kroz nit, a t vrijeme za koje se nit istopi. Kriva
prikazana na slici 19 se zove karakteristika osiguraa.
Sl. 19.
Sa slike se vidi da je vrijeme topljenja olovne niti, a to znai i vrijeme iskljuenja, krae to je
struja kroz osigura jaa. Prema obliku karakteristike imamo: trome, brze i ultrabrze osigurae
(sl 20).
Sl. 20.
Pri istoj struji ultrabrzi osigurai najbre pregore. Karakteristika se na patronu oznaava
velikim slovima:
- M tromi
- G(L) brzi
- R ultrabrzi.
Lijevo od oznake karakteristike se nalazi oznaka podruja moi prekidanja:
-
a ogranieno podruje prekidanja

g neogranieno podruje prekidanja.
Primjeri primjene patrona:

a) patron gG (gL) se koristi za zatitu vodova koji napajaju omske i malo induktivne
potroae
b) patron aM se koristi za zatitu vodova koji napajaju elektromotore
c) patron aR se koristi za zatitu elektronskih ureaja.
__________________________________________________________________________
19
Kod automatskih osiguraa oznaka za ultrabrze je A, B za brze, C za trome i D za veoma

trome. Postoje sljedei tipovi patrona:
1.)tip D
2.)tip DO
3.)tip NV (NH).
Patroni D i DO su okrugli i koriste se za navojna kuita TZ, EZ i UZ, s tim to su DO manjih
dimenzija. NV(NH) su noasti patroni.
2.6.4.Upute za osiguravanje
Osigurai se postavljaju:
1.)na poetku svakog neuzemljenog provodnika dueg od 1 m (sl. 21),
Sl. 21.
2.)kod smanjenja prijesjeka provodnika (sl. 22) i
Sl. 22.
3.)na mjestu uvoenja kabla u zgradu kao glavni (tarifni) osigurai (sl. 23).
Sl. 23
Osigurai se ne postavljaju:
1.)na vodovima kraim od 1 m,
2.)na zatitnim PE vodiima,
3.)na neutralnim N vodiima osim u sluaju da je neutralni vodi manjeg prijesjeka od faznih
vodia, a osigurai u faznim vodiima ne tite dovoljno neutralni vodi i
4.)ako bi pregorijevanjem osiguraa nastala opasnost, npr. kod elektromagnetnih dizalica ne
postavljamao osigura na napajanje elektromagneta.
Ako se osigurava neutralni N vodi mora se postii da pri njegovom iskljuenju budu iskljueni
i fazni vodii. Pri spajanju topivih osiguraa potroa se spaja na navoj, a napajanje na
sredinji kontakt podnoja osiguraa. Ukoliko se u glavnom razvodnom ormaru (GRO)
postavlja glavna sklopka ili rastavlja, osigurai se postavljaju iza glavne sklopke (sl. 24).
__________________________________________________________________________
20
Sl. 24.
Pri osiguravanju se mora postii selektivnost iskljuivanja. Selektivnost podrazumijeva da u
sluaju kvara na jednom dijelu mree ostaje sauvano napajanje ispravnog dijela mree.
Selektivnost se postie postavljanjem osiguraa manje struje na krajeve odvoda (sl.25).
Ponekada je potrebno sa karakteristike osiguraa oitati vrijeme pregorijevanja da bi se
provjerilo da li e dalji osigura prije pregoriti.
Sl. 25.
2.7.Prekidai
Koriste se sljedee vrste prekidaa (instalacionih sklopki): taster (tipkalo), jednopolni
prekida, jednopolni prekida sa regulacijom, dvopolni prekida, tropolni prekida, serijski
prekida izmjenini prekida i krini prekida. Uz prekidae se koriste ureaji: impulsni
automat i stubini automat. Koriste se sklopke sa sljedeim strujama: 6A, 10A, 16A i 25A.
2.7.1.Taster
Taster (tipkalo) se koristi za ukljuenje elektrinog zvonca i za davanje signala impulsnom i
stubinom automatu. Oznake tipkala na dvopolnoj i jednopolnoj shemi su date na slici 26.
Sl. 26.
2.7.2.Jednopolni prekida
Jednopolni prekida se koristi za ukljuenje rasvjete, zidnih elektrinih grijalica, ventilatora itd.
Oznake jednopolnog prekidaa su na slici 27.
Sl. 27.
__________________________________________________________________________
21
Na slici 28 su date sheme spajanja jednopolnog prekidaa i sijalice.
Sl. 28.
Za spajanje se koristi kabl PP-Y 3x1,5 mm2 ili PP/R 3x1,5 mm2 koji imaju po tri provodnika.
Nain spajanja je prikazan na slici 29.
Sl. 29.
Prekida se obavezno postavlja na fazni vodi. Pri spajanju sijalinog grla faza se spaja na
sredinji kontakt grla, a neutralni vodi na navoj. Posebna vrsta jednopolnih prekidaa su
potezni prekidai ija oznaka je data na slici 30.
Sl. 30.
Oni se smiju ugraivati i u kupatilima, a najee se koriste za ukljuenje zidne grijalice.
Oznaka jednopolnog prekidaa sa ugraenom regulacijom jaine svjetlosti je prikazana na
slici 31.
Sl. 31.
Ovi prekidai se ponekada zovu potamnjivai.
2.7.3.Dvopolni prekida
Dvopolni prekida se koristi za ukljuivanje bojlera. Obino se izvodi sa polugom (kip
prekida). Oznake dvopolnog prekidaa su na slici 32.
__________________________________________________________________________
22
Sl. 32.
2.7.4.Tropolni prekida
Tropolni prekida se koristi za ukljuenje trofaznih potroaa. Oznake tropolnog prekidaa su
na slici 33.
Sl. 33.
2.7.5.Serijski prekida
Serijski (dvostruki) prekida se koristi kada je potrebno sa jednog mjesta ukljuivati dva
potroaa. Oznake serijskog prekidaa su na slici 34.
Sl. 34.
Sheme spajanja dvije sijalice i serijskog prekidaa su na slici 35.
Sl. 35.
__________________________________________________________________________
23
Sl 36.
Sijalice se spajaju kablom sa tri ile, a prekida kablom sa pet ila (PP-Y 5x1,5 mm2 ili PP/R
5x1,5 mm2), jer su nam potrebna dva fazna provodnika.
2.7.6.Izmjenini prekida
Stubita i hodnici su esto osvijetljeni jednom sijalicom. Da bismo tu sijalicu mogli upaliti i
ugasiti i na poetku i na kraju hodnika, odnosno stubita, konstruirani su izmjenini prekidai.
Oznake izmjeninog prekidaa su na slici 37.
Sl. 37.
Sheme spajanja sijalice i dva izmjenina prekidaa su na slici 38.
Sl. 38.
Sijalica se spaja kablom sa tri ile, a razvodne kutije i prekidai kablom sa pet ila. Nain
spajanja je prikazan na slici 39.
__________________________________________________________________________
24
Sl. 39.
2.7.7.Krini prekida
Krini prekidai su konstruirani da bi se na stubitima i hodnicima mogla paliti i gasiti rasvjeta
sa tri mjesta. Danas se jako malo koriste, jer su ih istisnuli impulsni i stubini automati.
Oznake krinog prekidaa su na slici 40.
Sl. 40.
Funkcija krinog prekidaa je prikazana na slici 41.
Sl. 41.
Kao to se vidi on omoguava ukrtanje provodnika. Sheme spajanja krinog i dva izmjenina
prekidaa su na slici 42.
__________________________________________________________________________
25
Sl. 42.
Sl. 43.
2.7.8.Impulsni automat
Impulsni automat (impulsni prekida) je ureaj koji omoguuje da se sa vie mjesta moe
upaliti i ugasiti jedna svjetiljka. Koristi se u stubitima, hodnicima, predsobljima i holovima.
Svjetiljke se pale i gase pritiskom na tipkalo. Jednim pritiskom na tipkalo svjetiljka se pali, a
narednim pritiskom gasi. Impulsni automati se konstruiraju na bazi bistabilnog multivibratora.
Sheme spajanja impulsnog automata i tri tipkala su na slici. U ovom primjeru su spojena tri
tipkala mada se moe spojiti proizvoljan broj tipkala (sl. 44 i 45).
Sl. 44.
__________________________________________________________________________
26
Sl. 45.
2.7.9.Stubini automat
Stubini automat se spaja na potpuno isti nain kao impulsni automat. Za razliku od
impulsnog automata stubini automat nakon odreenog vremena automatski iskljui rasvjetu.
Oznaka stubinog automata je na slici 46.
Sl. 46.
2.8.FID (RCD) sklopke
FID (RCD) sklopke se koriste kao osnovna zatita od elektrinog udara. Naziv FID potie od
engleskih rijei Fail [feil] greka i Device [divajs] ureaj , odnosno ureaj struje greke, a
naziv RCD potie od engleskih rijei: Residual Current Device [rezidual karent divajs] to
znai ureaj diferencijalne struje. Ponekada se koriste i skraenice FI i ZUDS (Zatitni Ureaj
Diferencijalne Struje). Postoje FI sklopke za monofaznu i trofaznu struju (dvopolne i
etvoropolne). Princip rada sklopke e biti objanjen na primjeru monofazne sklopke (sl. 47).
Sl. 47.
Kada na potroau nema kvara suma struja koje proteku kroz feritni prsten je jednaka nuli
tako da se u namotajima na prstenu ne inducira struja. U sluaju kvara kroz feritni prsten i
zatitni provodnik PE potee struja kvara Id, usljed ega se u namotajima inducira struja.Ova
struja tee kroz elektromagnet koji privue kotvu i iskljui prekida. Radi testiranja FI sklopke
se postavlja taster S i otpornik R. Kada pritisnemo taster sklopka mora iskljuiti napajanje.
Najvaniji podaci o FI sklopki su nominalna struja In i proradna struja greke Id. Najee se
koriste sklopke sa proradnom strujom greke Id = 0,03 A, jer je to struja koja nije opasna po
ljudski ivot. Postoje potroai kao to su npr. jai elektromotori koji u normalnom radu imaju
izvjesnu struju greke koja nije opasna. Ovakvi potroai se napajaju preko FI sklopki sa
jaom strujom greke npr. Id = 0,5 A, Id = 1 A ili vie. Naime, ukoliko bi njih napajali preko FI
__________________________________________________________________________
27
sklopki sa Id = 0,03 A moglo bi doi do iskljuenja sklopke u normalnom radu. Oznaka FI

sklopke je na slici 48.
Sl. 48.
FI sklopka moe imati K, G i S karakteristiku. FI sklopke sa K karakteristikom imaju veoma
kratko vrijeme iskljuenja od maksimalno 200 ms, dok G sklopke, koje se najvie koriste
imaju vrijeme iskljuenja do 300 ms. Sklopke sa S karakteristikom su selektivne i koriste se u
glavnim strujnim krugovima. Imaju veoma dugo vrijeme iskljuenja od 500 ms. Proizvode se
FI sklopke tipova AC, A i B. AC sklopke se koriste samo za izmjeninu struju, sklopka A za
izmjeninu i pulsirajuu jednosmjernu struju dok se B sklopke mogu koristiti i za izmjeninu i
za jednosmjernu struju. Savremene glavne sklopke imaju ugraen modul diferencijalne struje
(DI modul) koji obavlja funkciju FID sklopke. Ove sklopke mogu prekidati struje reda stotina
ampera, a diferencijalne struje greke su reda desetaka ampera. Vrijeme iskljuenja je
podesivo do 1 s.
2.9.Odvodnici prenapona
Usljed udara groma, iskljuenja jakih potroaa ili sl. dolazi do pojave visokih napona u
niskonaponskoj mrei. Ovi visoki naponi (prenaponi) tetno djeluju na potroae, a mogu biti i
opasni po ljude. Da bi se navedene tetne posljedice izbjegle na kunom prikljunom ormaru
ili glavnoj razvodnoj tabli, instaliraju se odvodnici prenapona kao to je prikazano na slici 49.
Sl. 49.
Kao to se vidi odvodnici se spajaju izmeu faza i zatitnog uzemljenja.Odvodnici prenapona
su varistori. Zatitno uzemljenje odvodnika prenapona smije imati otpor do 5 .
2.10.Elementi gromobranske instalacije
Gromobranska instalacija se izrauje od sljedeih elemenata: eline pocinane trake ili trake
od nehrajueg elika pravougaonog prijesjeka 20x3 mm i 25x4 mm, potpora, spojnica,
mjernih kutija i hvataljki. Osim trake esto se koristi i ica odgovarajueg prijesjeka. Potpore
se koriste za uvrenje trake na zidove i krov. Izrauju se potpore za beton, za drvo, za
metal i za krovne koruge (sl. 50).
__________________________________________________________________________
28
Sl. 50.
Spojnice slue za spajanje trake. Mjerne kutije se postavljaju u fasadu kako bi se pri mjerenju
otpora uzemljenja u njima otpojila traka uzemljenja od trake prema hvataljkama. Hvataljke su
element gromobranske instalacije koji prihvata elektrino polje oblaka. Izrauju se od eline
pocinane trake koja se na kraju odsijee pod otrim uglom.
2.11.Komponente EIB sistema
Razvojem tehnologije u privatne kue, stanove i poslovne prostore se ugrauje sve vie
razliitih elektroureaja koji su rasporeeni po cijelom objektu i zahtijevaju komunikaciju
njihovih podsistema. To su npr. ureaji za automatsko ukljuenje rasvjete, ureaji za
sputanje i podizanje roletni, ureaji za reguliranje zagrijavanja prostorija, alarmni ureaji itd.
Da bi se ovi ureaji povezali u jedinstven sistem potrebno je instalirati jako mnogo kablova.
Istovremeno u graevinarstvu se sve vie ugrauju novi materijali. Klasine fasade
zamjenjuje staklo, aluminijum i plastika, pa se instalacije uglavnom polau u sputene
stropove ili dvostruke podove iz kojih se grana prava uma najrazliitijih kablova i cijevi.
Takve hrpetine isprepletanih kablova u kombinaciji sa cijevima centralnog i podnog grijanja
postaju velika opasnost od poara. Da bi se smanjio broj kablova koji se instaliraju odlueno
je da se ureaji konstruiraju tako da vie razliitih ureaja koristi jedan kabl za komunikaciju
BUS kabl. Da bi se ovo omoguilo donijet je evropski standard za prikljuenje i rad ureaja
koji komuniciraju pomou zajednikog kabla. Ovaj standard je nazvan EIB (European
Installation Bus). Za sada je omogueno zajedniko spajanje ureaja za upravljanje
rasvjetom, zagrijavnjem i roletnama, a radi se na razvoju alarmnih i ostalih sistema koji bi
mogli koristiti zajedniki medij. Ve su u upotrebi protivpoarni alarmi po EIB standardu, te
senzori poplave i kretanja.
Trenutno se kao zajedniki komunikacioni medij koristi kabl Y(St)Y 2x0,8 mm ili napojni
energetski kabl. Meutim, u toku je razvoj komunikacije preko IC zraka, radio-vezom, preko
fiberoptikog kabla itd.
Svakodnevno se razvijaju nove i nove komponente EIB sistema, pa emo ovdje opisati samo
one najvanije i najee koritene. To su: taster, postolje za taster, binarni ulaz, svjetlosni
senzor, temperaturni senzor, binarni izlaz, izvrni modul za roletne, analogni izvrni modul,
displej, ispravlja, konektor, RS-232 interfejs i prigunica. Taster slui za runo ukljuenje i
iskljuenje potroaa. Ukoliko se vod energetskog napajanja ne koristi kao komunikacioni
medij mora se do tastera dovesti kabl Y(St)Y 2x0,8mm koji slui za komunikaciju sa ostalim
komponentama (npr. sa binarni izlazom koji ukljuuje i iskljuuje sijalicu). U tom sluaju uz
taster se obavezno naruuje i njegovo postolje u kome je upravljaka elektronika. Ukoliko pak
kao komunikacioni medij koristimo napojni kabl potreban nam je binarni ulaz. Tada nam nije
potreban specijalni EIB taster, ve koristimo obini instalacioni taster. Svjetlosni senzor mjeri
jainu suneve svjetlosti i alje informacije ostalim EIB komponentama putem
komunikacionog medija. Najee se postavljaju etiri svjetlosna senzora usmjerena na etiri
strane svijeta. Izvrni moduli za podizanje i sputanje roletni dobivaju od svjetlosnih senzora
informacije o jaini suneve svjetlosti i u skladu sa tim podiu i sputaju roletne. Istovremeno
binarni izlazi pale i gase rasvjetu. Ponekada se paljenje rasvjete vri postepeno pomou
analognih izvrnih modula. Temperaturni senzor mjeri temperaturu izvan zgrade ili u
pojedinim prostorijama i putem komunikacionog medija informira regulatore jaine grijanja. Na
__________________________________________________________________________
29
pojedinim mjestima u zgradi se postavljaju displeji koji daju informacije o radu sistema.
Ispravlja, prigunica, RS-232 interfejs i konektor se instaliraju na razvodnoj tabli. Ukoliko se
koristi samo jedna BUS linija prigunica nije neophodna, jer je njezina funkcija da razdvaja
linije. Takoer, ukoliko se kao BUS koristi napojni vod 220 V nije neophodan konektor. U tom
sluaju treba voditi rauna da sve komponente budu vezane na istu fazu. Za instaliranje na
razvodnoj tabli se koristi standardna montana ina na koju se nalijepi podatkovna ina. Da bi
se sprijeio eventualni kratki spoj na neiskoritena polja montane ine, postavi se pokriva.
Kabl Y(St)Y 2x0,8mm se na komponente spaja pomou BUS stezaljki koje se nabavljaju
odvojeno. Omota kabla je obino zelene boje. Oznake komponenti su date na slici 51.
Sl. 51.
Shema spajanja binarnog izlaza u svrhe paljenja sijalice je data na slici 52.
Sl. 52.
Binarni izlaz preko BUS kabla Y(St)Y 2x0,8 mm dobiva signal od tastera kada treba da upali
ili ugasi sijalicu. Kao to je ve reeno signal upravljanja se moe voditi i putem kabla za
napajanje, ali se tada mora voditi rauna da sve komponente budu vezane na istu fazu. Na
slici 53 je prikazana struktura male BUS instalacije sa samo jednim tasterom i jednom
sijalicom koja se pali preko binarnog izlaza:
Sl. 53.
__________________________________________________________________________
30
Na jednu BUS liniju se moe spojiti do 256 komponenti, a duina linije moe biti do 1000 m,
ako se kao BUS koristi parica Y(St)Y 2x0,8mm. Po potrebi se u oblast (area) vee do 15 BUS
linija pomou linijskih kaplera, a takoer do 15 oblasti se pomou oblasnih kaplera spaja na
kimu sistema to je ilustrirano na slici 54.
Sl. 54.
S obzirom da je problematika EIB instalacija nova u naoj literaturi da ne bi dolazilo do
problema u interpretaciji pojmova, u tabeli 7 je dat uporedni rjenik. Svaka inteligentna
komponenta ima svoju fiziku adresu koja se ispisuje na komponenti, npr. 11.15.003. Fizika
adresa ima sljedeu strukturu:
XX.YY.ZZZ
broj oblasti
broj linije
broj komponente
Tabela 7
BOSANSKI JEZIK
napojna jedinica
RS-232 interfejs
konektor
binarni ulaz
taster
podatkovna ina
stezaljka
pokriva
postolje za taster
binarni izlaz
ENGLESKI JEZIK
power supply
interface RS-232
connector
binary input
push button
data rail
connection block
cover strip
coupling unit
binary output
NJEMAKI JEZIK
spannungsversorgung
schnittstelle RS-232
verbinder
binaereingang
taster
datenschiene
BUS klemme
abdeckung
busankoppler
binaereausgang
__________________________________________________________________________
31
Pitanja i zadaci:
1.Nabrojati vrste golih provodnika !
2.Koji materijali se koriste za izradu golih provodnika ?
3.Objasniti konstrukcione elemente kabla !
4.ta je parica ?
5.Kakve vodie imaju kablovi za napajanje pokretnih potroaa ?
6.Nabrojati materijale koji se koriste za izoliranje kablova !
7.Koji se kablovi koriste za napajanje pokretnih potroaa velike snage ?
8.Koji se kablovi koriste za izvoenje elektroenergetskih instalacija ?
9.Da li je kabl PP/R okrugao ili pljosnat ?
10.Smije li se kabl PP/R instalirati u kupatilu ?
11.Smije li se kabl PP/R instalirati direktno na drvo ?
12.Objasniti boje izolacije petoilnog energetskog kabla ?
13.Od ega su izraeni platovi kablova PP 00, PP 41 i PP 44 ?
14.Smije li se kabl PP 44 polagati u rijeke i more ?
15.Koji se kablovi koriste za izvoenje telefonskih instalacija ?
16.Koji se kablovi koriste za prijenos podataka ?
17.ta je SKS ?
18.Objasniti razliku izmeu kablova X 00/0-A i X 00-A !
19.Koja je primjena koaksijalnih kablova ?
20.Izvesti formulu za dozvoljeno vrijeme trajanja struje kratkog spoja !
21.Izraunati dozvoljeno vrijeme trajanja kratkog spoja ukoliko je prijesjek bakarnog kabla
izoliranog PVC-om 50 kvmm, a struja kratkog spoja 500 A !
22.Nabrojati elemente kablovskog pribora !
23.Objasniti primjenu kablovskih kapa !
24.Objasniti primjenu kablovskih glava !
25.Objasniti primjenu kablovskih spojnica !
26.Objasniti primjenu kablovskih papuica !
27.Objasniti primjenu spojnih ahura !
28.Objasniti primjenu kablovskih obujmica !
29.Objasniti primjenu kablovskih uvodnica !
30.Koje spojnice se koriste za ravanje kablova ?
31.Nabrojati kriterije za odabir poprenog prijesjeka kabla !
32.Objasniti vaei standard za dozvoljeni pad napona !
33.Izvesti formulu za pad napona na monofaznom vodu !
34.Izraunati pad napona na trofaznom bakarnom kablu prijesjeka 120 kvmm i duine 400 m
koji napaja potroa snage 50 kW !
35.Izraunati struju monofaznog potroaa snage 2 kW, faktora snage 1,0 pri faznom naponu
220 V !
36.Izraunati struju trofaznog potroaa snage 90 kW, faktora snage 0,8 pri linijskom naponu
380 V !
37.Objasniti korekcione faktore strujnog optereenja !
38.Zato i koliko se uveava struja elektromotora pri odabiru prijesjeka kabla ?
39.Objasniti uvjete instaliranja kablova !
40.Koja je razlika izmeu uvjeta E i F ?
41.Koja je uloga instalacionih cijevi ?
42.Od kojih materijala se izrauju instalacione cijevi ?
43.Nabrojati vrste instalacionih cijevi !
44.Kako su podijeljeni prikljuni ureaji prema namjeni ?
45.Kako su podijeljeni prikljuni ureaji prema ugradnji ?
46.Objasniti konstrukciju i namjenu utinica sa prenaponskom zatitom !
47.Nacrtati oznake monofazne utinice i telefonske utinice !
48.Nabrojati standardne struje utinica !
49.Objasniti ulogu zatezne niti u patronu topivog osiguraa !
50.Nabrojati dijelove topivog osiguraa !
51.Objasniti ulogu kalibarskog prstena osiguraa !
52.Nabrojati i objasniti vrste podnoja topivog osiguraa !
53.Koje oznake se koriste za visokouinske osigurae ?
54.Objasniti princip rada automatskog osiguraa !
55.Koja je glavna slabost automatskih osiguraa ?
__________________________________________________________________________
32
56.Smiju li se automatski osigurai koristiti kao glavni osigurai ?

57.Nabrojati podatke o patronu osiguraa !
58.Objasniti oznaavanje karakteristike patrona osiguraa !
59.Koji vodovi se tite patronima gG (gL), a koji patronima gM ?
60.Objasniti oznaavanje karakteristike kod automatskih osiguraa !
61.Nabrojati tipove patrona !
62.Gdje se moraju postaviti osigurai ?
63.Gdje se ne postavljaju osigurai ?
64.Gdje se pri spajanju topivih osiguraa spaja dovod, a gdje odvod (potroa) ?
65.Da li se u GRO osigurai postavljaju prije ili poslije glavne sklopke ?
66.Kako se postie selektivnost iskljuivanja pri osiguravanju ?
67.Nacrtati oznake topivog i automatskog osiguraa !
68.Nacrtati oznake na jednopolnoj i dvoplnoj shemi za taster, jednopolni, dvopolni i tropolni
prekida !
69.Nacrtati oznake serijskog prekidaa !
70.Nacrtati jednopolnu i dvopolnu shemu i nain spjanja serijskog prekidaa i dvije sijalice !
71.Nacrtati jednopolnu i dvopolnu shemu i nain spjanja dva izmjenina prekidaa i sijalice !
72.Nacrtati jednopolnu i dvopolnu shemu i nain spjanja dva izmjenina prekidaa, jednog
krinog prekidaa i jedne sijalice !
73.Nacrtati dvopolnu shemu spajanja impulsnog i stubinog automata !
74.Objasniti namjenu i rad FI sklopke !
75.Navesti dva glavna podatka o FI sklopki !
76.Nabrojati vrste FI sklopki !
77.Zato kod odreenih potroaa koristimo FI sklopke sa strujom greke od 0,5A ili ak 1A ?
78.ta su prenaponi ?
79.Nacrtati emu spajanja odvodnika prenapona u trofaznom sistemu !
80.Nabrojati elemente gromobranske instalacije !
81.Objasniti razloge uvoenja EIB instalacionog sistema !
82.Koji komunikacioni mediji se koriste pri izvoenju EIB instalacija ?
83.Koji elementi EIB instalacije se instaliraju na razvodnoj tabli ?
84.Objasniti strukturu fizike adrese EIB komponente ?
85.Kojim EIB komponentama se dodjeljuje fizika adresa ?
__________________________________________________________________________
33
3.ZATITA OD ELEKTRINOG UDARA

3.1.Djelovanje elektrine energije na ljudski organizam
Djelovanje elektrine energije na ljudski organizam zavisi od sljedea tri faktora:
1.)napona izvora,
2.)frekvencije struje i
3.)vremena djelovanja.
Struje visokih frekvencija teku povrinom koe i uglavnom izazivaju opekotine. Struje niskih
frekvencija i jednosmjerna struja izazivaju grenje miia zbog ega je uobiajen naziv
,,elektrini udar. Naime, pri dodiru dijela pod naponom usljed grenja miia dolazi do brzog
pomjeranja tijela ovjeka. Sumnjiv provodnik nikada ne treba doticati unutarnjom, ve
vanjskom stranom ake, da se usljed grenja ake ne bi vrsto uhvatio provodnik pod
naponom. Doticanje treba vriti desnom rukom da struja ne bi tekla kroz srce. Ljudsko srce je
po svojoj grai mii i u sluaju da kroz njega potee dovoljno jaka struja usljed snanog
grenja srca dolazi do smrti ovjeka. Pri proticanju struje niske frekvencije kroz ljudski
organizam ovisno o jaini struje i vremenu djelovanja nastupaju sljedee posljedice:
1.)struja se ne osjeti (I < 1 mA);
2.)struja se vrlo slabo osjeti (1 mA < I < 30 mA);
3.)osjea se bol (I > 30 mA);
4.)nastupa ukoenost;
5.)nastupa smrt;
6.)nastupa ugljenisanje tijela.
Posljedice su ilustrirane na slici 55.
Sl. 55.
Osim navedenih, kao posljedica elektrinog udara mogu se javiti:
1.)opekotine, od kojih su posebno opasne unutarnje opekotine koje nastaju usljed
direktnog zagrijavanja organizma elektrinom strujom,
2.)mehanike povrede organizma usljed pomjeranja pri elektrinom udaru,
3.)elektrolitika oteenja organizma usljed procesa elektrolize koji nastaje pri
protoku elektrine struje kroz ljudski organizam i
4.)guenje kao posljedica zavraanja jezika u dunik.
3.2.Prva pomo pri elektrinom udaru
Prvi korak pri pruanju prve pomoi jeste odvojiti unesreenog od izvora napona. To se vri
iskljuivanjem ili razdvajanjem unesreenog i dijela pod naponom pomou izolirane kuke ili
__________________________________________________________________________
34
slinog predmeta. U krajnjem sluaju spasilac moe stati nogama na izoliran predmet (suha
daska, komad najlona i sl.) i rukama odvui unesreenog. Nakon toga se pristupa prijegledu
unesreenog. Obino rad srca i disanje nisu zaustavljeni, ali gotovo po pravilu dolazi do
zavraanja jezika u dunik, tako da unesreenom treba prstima izvui jezik kako bi mogao da
die. Ukoliko unesreeni krvari hitno mu treba zaviti ranu kako bi se zaustavilo krvarenje. Rad
srca i disanje se, po potrebi, uspostavljaju tako to se vri masaa srca i vjetako disanje
metodom ,,usta na usta.
3.3.Zatita od direktnog dodira
Zatita od direktnog dodira dijelova pd naponom se vri:
1.)izoliranjem dijelova pod naponom,
2.)stavljanjem dijelova pod naponom u kuita,
3.)stavljanjem dijelova pod naponom iza prepreka i
4.)stavljanjem dijelova pod naponom van dohvata ruke (postavljanje na visinu od
minimalno 2,5 m ili na horizontalnu udaljenost 1,25 m).
Kao dopunska zatita od dodira dijelova pod naponom se vri ugradnja ureaja koji vre
automatsko iskljuenje dijela pod naponom u sluaju dodira.
3.4.Istovremena zatita od direktnog i indirektnog dodira
Ova zatita se izvodi tako to se vri napajanje iz izvora sa niskim naponom. Dozvoljen je
izmjenini napon do 50 V i jednosmjerni do 120 V. Kao izvori niskog napona se koriste:
transformatori, ispravljai, generatori i akumulatori. Utinice i utikai za niski napon imaju
posebnu konstrukciju, tako da se ureaji predvieni za niski napon ne mogu grekom ukljuiti
na visoki napon.
3.5.Zatita od indirektnog dodira
Indirektni dodir nastupa u sluaju kvara ureaja. Npr. u sluaju proboja izolacije grijaa
bojlera na njegovom kuitu se javlja visoki napon. Zatita se izvodi:
1.)ugradnjom ureaja za automatsko iskljuenje napajanja u sluaju kvara,
2.)upotrebom ureaja sa dvostrukom izolacijom,
3.)stavljanjem ureaja u neprovodne (izolirane) prostorije tako da visoki napon na
kuitu nije opasan,
4.)izjednaavanjem potencijala svih provodnih dijelova koji se istovremeno mogu
dodirnuti,
5.)elektrinim odvajanjem napajanjem iz transformatora ili generatora koji nisu
uzemljeni (sl. 56).
Sl. 56
6.)ugradnjom FI sklopke.
Automatsko iskljuenje napajanja u sluaju kvara se najee realizira pomou osiguraa. Na
slici 57 je prikazana situacija u trenutku kvara.
__________________________________________________________________________
35
Sl. 57.
U sluaju kvara preko faznog vodia L1, metalnog kuita i zatitnog vodia PE se
uspostavlja strujni krug kroz koji potee znatno jaa struja nego u normalnom radu. Usljed
toga pregori osigura ime se prekida napajanje ureaja. Da bi zatita djelovala kuite
ureaja mora biti uzemljeno. Postoje sistemi uzemljenja: TN-S, TN-C, TN-C-S, TT i IT.
Njihovo izvoenje je prikazano na slici 58.
Sl. 58.
Stari nazivi za sisteme uzemljenja su: TN nulovanje, TT zatitno uzemljenje i IT nadzor
izolacije. Prema tehnikim preporukama Elektroprivrede BiH u objektima za stanovanje je
obavezna primjena TT sistema uzemljenja.
3.6.Oznaavanje mehanike zatite
Mehanika zatita elemenata i ureaja elektrinih instalacija se oznaava slovima IP iza kojih
slijede dva broja, npr. IP 41. Slova IP su skraenica od engleskih rijei International
Protection [internenl protekn] to znai meunarodna zatita. Prva cifra nakon slova IP
oznaava mehaniku zatitu od dodira dijelova pod naponom. Brojevi znae:
0 bez zatite
1 zatita od dodira rukom
2 zatita od dodira prstom
3 zatita od dodira izvijaem
4 zatita od dodira icom
5 zatita od ulaska praine
6 zatita od ulaska vazduha.
Druga cifra nakon slova znai stepen zatite od prodiranja vode. Brojevi znae:
0 bez zatite
1 zatita od vertikalnog pada vode
2 zatita od pada vode pod uglom od 15
3 zatita od pada vode pod uglom od 60
__________________________________________________________________________
36
4 zatita od prskanja vodom

5 zatita od mlaza vode
6 zatita od zapljuskivanja vodom
7 zatita od potapanja u vodu
8 ureaj moe raditi pod vodom.
Primjer 1:
IP 00 ureaj je bez zatite od dodira dijelova pod naponom i bez zatite od vode.
Primjer 2:
IP 41 ureaj sa zatitom dijelova pod naponom od dodira icom i od vertikalnog
pada vode.
Primjer 3:
IP 20 ureaj sa zatitom dijelova pod naponom od dodira prstom i bez zatite od
vode.
Primjer 4:
IP 68 ureaj hermetiki zatvoren, moe raditi pod vodom.
Pitanja i zadaci:
1.Nabrojati faktore djelovanja elektrine energije na ljudski organizam !
2.Koliku struju ljudski organizam ne osjea ?
3.Koliku struju ljudski organizam vrlo slabo osjea ?
4.Kojom stranom ake dotiemo sumnjiv provodnik ?
5.Objasniti pruanje prve pomoi pri elektrinom udaru !
6.Nabrojati i objasniti metode zatite od direktnog dodira !
7.Nabrojati i objasniti metode zatite i od direktnog i od indirektnog dodira !
8.Nabrojati i objasniti metode zatite od indirektnog dodira !
9.Objasniti automatsko iskljuenje napajanja pomou osiguraa !
10.Nabrojati sisteme uzemljenja !
11.Nacrtati izvoenje sistema uzemljenja !
12.Objasniti oznaavanje mehanike zatite ureaja !
__________________________________________________________________________
37
4.UREAJI ELEKTRINIH INSTALACIJA

4.1.Brojila utroene elektrine energije
Elektrina brojila se upotrebljavaju za registriranje utroene elektrine energije. Dugo
vremena su se ugraivala indukciona brojila koja se danas vie ne proizvode, a sreu se u
starim objektima. Danas se proizvode i ugrauju elektronska mikroprocesorska brojila. Princip
rada elektronskog brojila e biti objanjen na primjeru monofaznog brojila (sl. 59).
Sl. 59.
Podaci o naponu i struji se uzimaju pomou dva analogno digitalna (A/D) konvertora. Ovi
podaci se obrauju u raunaru, a rezultat se ispisuje na displeju. Indukciona brojila su morala
imati poseban ureaj - uklopni sat da bi mogla mjeriti elektrinu energiju u dvotarifnom
sistemu, to elektronskim brojilima nije potrebno, jer imaju ugraen uklopni sat. Takoer,
elektronska brojila imaju ugraen ureaj - maksigraf koji evidentira najveu snagu koja je
povuena iz mree. Prema tehnikim preporukama Elektroprivrede uz brojilo se ugrauje
limitator (ograniava). Uloga limitatora je da u sluaju povlaenja iz mree vee snage od
zadane (npr. vee od 7 kW) izvri iskljuenje. Po svoj konstrukciji limitator je automatski
osigura. Ponovno ukljuenje se vri resetiranjem limitatora. Sheme spajanja brojila su date
na slici 60.
Sl. 60.
__________________________________________________________________________
38
Monofazna brojila se smiju instalirati samo kod potroaa manje snage. Pri izboru brojila se
mora voditi rauna o struji potroaa. Ukoliko imamo veoma jak potroa brojilo se spaja
preko strujnih mjernih transformatora (sl. 61).
Sl. 61.
Oznaka brojila na jednopolnoj shemi je data na slici 62.
Sl. 62.
Brojila se izrauju standardno za struje: 5A, 10A, 30A, 60A i 100A.
4.2.Razvodni ureaji
4.2.1.Razvodni ureaji jake struje
Elektrina energija od mjesta proizvodnje do mjesta potronje prolazi kroz vie faza u kojima
se transformira, prenosi, mjeri i rasporeuje za to su potrebni razni aparati i ureaji. Jedna
cjelina takvih aparata i ureaja se zove razvodni ureaj. Postoje sljedee vrste razvodnih
ureaja: razvodna postrojenja, razvodni ormari (RO), razvodne table (RT) i razvodne kutije.
Razvodna postrojenja se koriste uglavnom na visokom naponu, a to su trafo stanice i sl. U
svakom objektu postoji glavni razvodni ormar (GRO) ili glavna razvodna tabla (GRT) na koju
se dovodi energija, a sa nje se distribuira prema ostalim razvodnim ureajima u objektu kao
to je prikazano na slici 63.
Sl. 63.
Razvodni ormari i razvodne table se izrauju od lima, silumina i od plastike. Zbog dobrih
osobina plastike (otpornost na koroziju, niska teina, dobra elektrina izolacija) danas se sve
__________________________________________________________________________
39
vie razvodnih ureaja proizvodi od plastike. Razvodne kutije mogu biti okrugle i kvadratne.
Okrugle se izrauju sa prenicima 70 mm, 80 mm i 100 mm, a kvadratne dimenzija
80x80 mm i 100x100 mm. Mogu biti nadbukne i podbukne. Postoje specijalne razvodne
kutije za zidove od rigips ploa.
4.2.1.1. Razvodne table
U manjim objektima, kao to su npr. porodine kue, najee postoji samo jedna razvodna
tabla koja se napaja sa kunog prikljuka elektrine energije. U veim objektima, kao to su
stambene zgrade, postavlja se glavni razvodni ormar sa koga se napajaju razvodne table za
stanove. Razvodne table za stanove se moraju napajati kablom minimalnog prijesjeka 6 mm2.
Pored napojnog kabla do stanskih razdjelnika (SR) se vodi i kabl PP 2x1,5 mm2 za napajanje
signalne sijalice vie tarife. U veim stambenim zgradama svaki sprat ima svoj razvodni
ormar koji se napaja osnovnim (ventilacionim) razvodom sa glavnog razvodnog ormara.
Shema glavne razvodne table jednog stana ili manjeg poslovnog prostora je data na slici 64.
Sl. 64.
Tabla se napaja sa kablovskog prikljunog ormara (KPO) u kome su osigurai 63 A. Na tablu
se postavljaju odvodnici prenapona, za svaku fazu po jedan, ukoliko nisu montirani na KPO.
Predvieno je dvotarifno brojilo sa uklopnim satom. Uz brojilo se instalira i limitator
(ograniava) koji se ugrauje na razvodnu tablu. Sa brojila se energija vodi na zatitnu FI
sklopku, a zatim na osigurae pojedinih potroaa. Danas se gotovo iskljuivo koriste
automatski oaigurai. Sa brojila na FI sklopku se energija vodi kablom, a sa FI sklopke na
pojedine osigurae eljevima. ealj je prikazan na slici 65.
Sl. 65.
eljevi su jedan od drugog izolirani plastinim ulocima. Krajevi eljeva moraju biti izolirani
plastinim poklopcima. Za neutralni N i zatitni PE vodi se unutar RT postave sabirnice na
koje se vijcima spajaju provodnici. Osigurai i FI sklopka se postavljaju na montanu inu, a
po potrebi se mogu uvrivati i vijcima. Danas imamo industrijski proizvedene razvodne
__________________________________________________________________________
40
table. Razvodne table se postavljaju podbukno ili nadbukno. Ispod svakog osiguraa se
postavlja natpis sa nazivom ili brojem strujnog kruga kome pripada osigura. Ukoliko su ispod
osiguraa brojevi strujnih krugova na tablu se stavlja tabela 8. Primjeri kvalitetno uraenih
razvodnih tabli su dati na slici 66.
Tabela 8
BROJ
1
2
3
4
5
6
7
%
STRUJNI KRUG
RASVJETA
RASVJETA
PRIKLJUNICE
PRIKLJUNICE
TROFAZNE PRIKLJUNICE
BOJLER
REZERVA
IZJEDNAAVANJE POTENCIJALA
OSIGURA
6A
6A
16A
16A
3x16A
10A
16A
%
Sl. 66.
4.2.1.2.Razvodni ormari
Razvodni ormari se grade od lima. Shema jednog industrijskog razvodnog ormara je data na
slici 67.
__________________________________________________________________________
41
Sl. 67.
RO se napaja kablom PP 00 4x185 mm2 koji se po uvoenju u ormar spaja na glavnu sklopku
400 A. Sa sklopke 400 A se napajaju sabirnice faza i neutralnog voda kao to je prikazano na
slici 68.
Sl. 68.
Ispred glavne sklopke se stavlja stakleni prozori ili je ruica sklopke izvan ormara kako bi
se moglo izvriti iskljuenje u sluaju nude. Strujni mjerni transformatori su navueni na ile
koji spajaju sklopku i osigurae. Osigurai se uvijek postavljaju iza glavne sklopke. Sekundari
mjernih transformatora se spajaju na ampermetre ili brojilo. Osim ampermetara postavljaju se
i voltmetri koji mjere fazne napone. Na sabirnice se vijcima spajaju vodovi koji napajaju
osigurae odvoda. Vazduni razmak izmeu neizolovanih dijelova pod naponom mora biti
minimalno 10 mm, a izmeu dijelova pod naponom i kuita minimalno 20 mm. Svi dijelovi
pod naponom moraju biti zatieni od direktnog dodira sa nivoom zatite IP20. Ormar na slici
ima tri odvoda. Svaki odvod ima po tri osiguraa i sklopku za iskljuenje. Odvodima se
napajaju maine, motorni razvod, dizalini razvod, drugi razvodni ormari itd. Danas se sve
vie koriste glavne sklopke koje se mogu iskljuiti naponskim okidaem. Naponski okida
mora biti stalno pod naponom. U sluaju ispada napona na okidau sklopka se iskljuuje. Pri
ponovnom dovoenju napona na okida sklopka se mora runo ukljuiti. Ovo se koristi za
realizaciju iskljuenja u sluaju hitnosti, u sluaju poara i sl. Napajanje naponskog okidaa
se izvodi preko pomone sklopke ili preko posebnih pomonih kontakata na glavnoj sklopki
(leading auxiliary switch). Preko pomone sklopke se takoer napajaju sigurnosni sistemi koji
moraju funkcionirati u sluaju izbijanja poara. To su npr. liftovi, protivpoarne pumpe itd. Na
spojnjoj strani razvodnog ureaja se postavljaja vidljiva, postojana i trajno uvrena ploica
sa ispisanim: nazivom proizvoaa, oznakom sistema uzemljenja (TT, TN-C ili drugi),
naponskim nivoima i ostalim bitnim podacima o opremi. Osim navedene ploice se postavlja
oznaka visokog napona. Razvodni ormari moraju biti atestirani i opremljeni jednopolnim
shemama, a svi elementi unutar ormara moraju biti jasno oznaeni.
4.2.2.Razvodni ureaji slabe struje
Od instalacija slabe struje najire su rasprostranjene instalacije telefonije i raunarskih mrea
LAN. Postoji vie standarda za telefonske razdjelnike, a kod nas se najvie primjenjuju
razdjelnici standarda LSA KRONE. U ovim razdjelnicima se ugrauju reglete za 10 i za 20
parica. Postoje ormarii Box I, Box II i Box III. Box I prima do 30 parica, Box II do 50 parica i
Box III do 100 parica. Za razvodne ureaje raunarskih mrea postoje standardizovani
razdjelnici u kojima se formiraju krajevi komunikacionih kablova, spajaju HUB ureaji itd.
__________________________________________________________________________
42
4.3.Kuni prikljuak
Postoje dva naina izvoenja kunog prikljuka na distributivnu mreu: nadzemni prikljuak i
podzemni prikljuak. Nadzemni prikljuak se moe izvesti golim vodiima i kablovima.
4.3.1.Nadzemni prikljuak golim vodiima
Nadzemni prikljuak se moe izvesti pomou krovnog nosaa i pomou zidnog (konzolnog)
nosaa. Izvoenje kunog prikljuka pomou krovnog nosaa je prikazano na slici 69.
Sl. 69.
Goli vodii od aluela moraju imati minimalan prijesjek 10 mm2, a jo bolje da imaju prijesjek
16 mm2. Kabl mora biti tipa PP i mora imati prijesjek minimalno 6 mm2, a jo bolje je da ima
prijesjek 10 mm2. Svi metalni dijelovi (nosa, limeni crijep itd.) moraju biti pocinani. Kabl
PP-Y 5x10 mm2 kod trofaznog odnosno PP-Y 3x10 mm2 kod monofaznog prikljuka se kroz
nosa, a zatim kroz instalacionu cijev vodi do kunog prikljunog ormaria (KPO) u kome su
glavni (tarifni) osigurai. Kod monofaznog prikljuka trebamo jedan, a kod trofaznog tri glavna
osiguraa. Sa KPO se vodi kabl do glavne razvodne table (GRT). Izvoenje kunog prikljuka
pomou zidnog nosaa je prikazano na slici 70.
Sl. 70.
Nosa se cementira u zid. Napojni kabl se uvodi u objekat kroz uvodnu lulu i cijev. Zaptivanje
cijevi se vri kitom, silikonom ili poliuretanskom pjenom.
4.3.2.Nadzemni kuni prikljuak pomou kablova
__________________________________________________________________________
43
Ovaj tip prikljuka se moe izvesti preko krova i preko zida zgrade. Najee se koriste
kablovi tipa SKS (samonosivi kablovski snop). Kablovi SKS imaju unutar plata nosivo ue.
Krovni kablovski prikljuak je prikazan na slici 71.
Sl. 71.
Kao to se sa slike vidi, u gredu se uvrne vijak sa kukom na vrhu na koju se vee nosivo ue
kabla. Kabl se kroz limeni crijep provodi u unutarnjost krova. Mjesto ulaska kabla se od
prokinjavanja titi silikonskim kitom. Zidni kablovski prikljuak je prikazan na slici 72.
Sl. 72.
U zid se tiplom postavlja zidni vijak sa kukom na koji se preko vijka za zatezanje spaja nosivo
ue kabla. Kabl se preko uvodne lule uvodi u objekat kroz zid.
4.3.3.Podzemni kuni prikljuak
Podzemni kuni prikljuak se izvodi pomou kunog prikljunog ormara (KPO) koji se
postavlja na fasadu objekta, 80 cm iznad tla. Postoje dvije vrste KPO: sa jednim uvodom
kabla i sa dva uvoda kabla (sl. 73).
__________________________________________________________________________
44
Sl. 73.
KPO sa dva uvoda se koristi kao prolazni i njegova jednopolna shema je prikazana na slici
74.
Sl. 74.
Unutar KPO se nalaze glavni osigurai, stezaljka za prikljuenje uzemljivaa i odvodnici
prenapona. Kablovi za napajanje KPO se ukopavaju na dubini minimalno 60 cm, a najee
80 cm. Iznad kabla se postavljaju plastine crvene koruge (GAL titnici). Kabl se zatrpava
slojem sitnog pijeska debljine 10 cm ili rastresitom zemljom bez kamenja. Zemlju treba nabiti
radi odvoenja toplote. Na 40 cm dubine se postavlja crvena traka upozorenja. Kabl mora biti
minimalnog prijesjeka 6 mm2 tipa PP 00 instalisan u cijevi.
4.4.Izjednaavanje potencijala u objektu
Izjednaavanje potencijala u objektima je dopunska mjera zatite od elektrinog udara. Usljed
kvara na elektrinoj instalaciji, ukoliko se ne provede izjednaavanje potencijala, moglo bi se
desiti da dva razliita metalna predmeta (npr. radijator centralnog grijanja i kada) imaju razliku
potencijala koja je opasna za osobu koja dodiruje dva predmeta istovremeno. Posebno velike
razlike u potencijalu bi nastajale u sluaju udara groma u zgradu. Prema propisima na
sabirnicu za izjednaavanje potencijala se spaja: temeljni uzemljiva, gromobranska
instalacija, zatitni PE vodi elektrine instalacije i svi cjevovodi (vodovod, kanalizacija,
centralno grijanje, gasovod, klimatizacija itd.). Izjednaavanje potencijala posebno veliki
znaaj ima u kupatilu gdje se na sabirnicu za izjednaavanje potencijala moraju spojiti svi
vodljivi dijelovi (esme, sifoni, slivnici, kada, bojler i sl.). Izjednaavanje potencijala se izvodi
kablom P/F 1x6 mm2 utozelene boje. U kupatilu se do kutije za izjednaavanje potencijala
dovodi
kabl P/F 1x6 mm2, a dalje prema vodljivim dijelovima kabl P/F 1x2,5 mm2 ili
P 1x2,5mm2. Kutija za izjednaavanje potencijala se instalira na visini 30 cm od poda, obino
u blizini vrata, unutar kupatila.
__________________________________________________________________________
45
Sl. 75.
Sl. 76.
Svi prirubniki spojevi na cjevovodima, ventilacionim kanalima i sl. se moraju prespojiti u cilju
izjednaavanja potencijala. Ovo prespajanje se izvodi FeZn trakom 20x3 mm ili bakarnom
pletenicom prijesjeka 16 mm2 . U kotlovnici se na 40 cm visine od poda postavlja potencijalni
prsten od FeZn trake 20x3 mm ili koja se montira na zid pomou potpora. U velikim
prostorijama bez zidova kao to su npr. veliki trni centri u podu se betonira mrea za
izjednaavanje potencijala od FeZn trake 20x3 mm. Na odreenim mjestima se postavljaju
vijani izvodi u podu na koje se mogu spojiti npr. metalne police sa robom. Umjesto FeZn
trake se moe koristiti traka od nehrajueg elika kao bolje, ali i skuplje rjeenje.
4.5.Pomoni izvori elektrine energije
U sluaju prestanka napajanja elektrinom energijom iz mree najnunije napajanje
elektrinom energijom se obezbjeuje iz pomonih izvora elektrine energije. Primjeri
potroaa koji ne smiju ostati bez napajanja su: rasvjeta i oprema operacionih sala,
telefonske centrale itd. Danas se kao pomoni izvori koriste agregati i elektronski izvori
UPS. Naziv UPS je skraenica engleskih rijei Uninteruptible Power Supply [aninteraptibl
pauer splaj] to znai neprekidno napajanje energijom. UPS se koriste za neprekidno
napajanje ureaja manje snage kao to su npr. raunari, telefonske centrale, faks aparati itd.
Za napajanje jaih potroaa se koriste agregati. Postoje agregati koji se pokreu runo i
agregati koji se pokreu automatski po prestanku napajanja iz mree. Agregati sa
automatskim pokretanjem imaju ugraene elektrine grijae motora tako da je motor uvijek
zagrijan na radnu temperaturu, pa se moe odmah opteretiti punim optereenjem.
Prespajanje potroaa sa mree na agregat se moe vriti runo pomou grebenaste sklopke
ili automatski pomou kontaktora. Pri odreivanju potrebne snage agregata potrebno je voditi
rauna ne samo o ukupnoj snazi potroaa, ve i o njihovim karakteristikama. Npr.
elektromotori sa direktnim uklapanjem pri pokretanju povlae i do pet puta jau struju nego u
__________________________________________________________________________
46
normalnom radu, tako da nam je za pokretanje motora elektrine snage snage 2,5 kW
potreban agregat snage priblino 10 kW i vie. Kod objekata veeg znaaja instaliraju se UPS
i agregat pri emu se znaajni potroai napajaju sa UPS-a, a manje znaajni sa agregata.
UPS se moe napajati i sa mree i sa agregata.
4.6.EIB instalacioni sistem i njegovo programiranje
Za projektiranje elektrinih instalacija realiziranih EIB komponentama i za programiranje
(parametriranje) samih komponenti se koristi programski paket ETS (EIB Tool Software) koji
se moe nabaviti samo od EIB asocijacije u Belgiji i od ovlatenih distributera. Preko
Interneta se moe dobiti demo verzija programa. Samo instaliranje programa se vri
pokretanjem SETUP programa. U toku instalacije se odabere engleski ili njemaki jezik.
Nakon to se izvri instaliranje potrebno je pokrenutu program, izabrati opciju ProductAdmin,
a zatim importirati datoteku sa podacima o komponentama. Ova datoteka se dobiva od
proizvoaa komponenti. Program ETS omoguava izradu projekta za objekat (veliki
projekat) i projekta za jednu instalaciju (mali projekat). Pri radu nam znaajnu pomo moe
pruiti asistent koji se poziva pritiskom na taster F2.
Nakon to projektant izradi projekat instalateri pristupaju poslovima elektromontae. Pri samoj
montai nije dovoljno komponente samo instalirati, ve je potrebno unijeti softver. Unoenje
softvera u komponente se zove parametriranje komponenti. Postupak parametriranja
komponenti ovisi o tome da li su one ve instalirane. Ukoliko komponente jo nisu instalirane
postupak njihovog parametriranja je sljedei:
1.)na PC raunaru pokrenemo program ETS
2.)jednu po jednu komponentu RS-232 kablom spajamo na PC radi unosa adrese i
programa
3.)miem u otvorenom projektu (Open) oznaimo komponentu i kliknemo na DLoad
4.)u zavisnosti da li smo spojeni RS-232 kablom direktno na komponentu ili na BUS,
odaberemo opciju
5.)saekamo da se izvri unos podataka.
Pri instaliranim komponentama radimo po sljedeem:
1.)spojimo PC raunar na RS-232 interfejs
2.)pokrenemo ETS program i pozovemo projekat (Open u okviru Com.Test menija)
3.)miem oznaimo komponentu i kliknemo na DLoad
4.)na komponenti pritisnemo servisni prekida, da bi se uplila LED dioda
5.)saekati da se unesu parametri (LED dioda se automatski gasi po unoenju
parametara).
Komponente prepoznajemo po njihovim fizikim adresama koje se ispisuju na svakoj
inteligentnoj komponenti. U okviru Com.Test menija imamo opciju Test koja nam omoguava
izvrenje dijagnostike sistema.
4.7.Telefonske centrale
Telefonske centrale se prema namjeni dijele na javne i kune. Kune centrale se instaliraju za
potrebe jedne privatne kue ili stana i za potrebe preduzea. Prema tehnologiji centrale
dijelimo na analogne, digitalne (ISDN) i hibridne. Analogne telefonske centrale su klasine
centrale koje su danas u najveoj primjeni. ISDN telefonija je novi sistem telefonije koji se
intenzivno razvija i sve vie je u primjeni. Naziv ISDN potie od engleskih rijei Integrated
Services Digital Network [integrejted servisis diditl netvk] to znai digitalna mrea sa
integriranim uslugama. ISDN telefonija omoguava niz novih usluga koje analogna nije
pruala, a ovdje emo navesti samo najinteresantnije:
-
konferencijsko telefoniranje
prijenos slike
preusmjeravanje poziva.
__________________________________________________________________________
47
Konferencijsko telefoniranje je telefonski razgovor u kome uestvuju vie od dva sagovornika.

Na ISDN mreu se mogu prikljuivati telefoni koji osim zvuka prenose i sliku, tzv. videofoni.
Preusmjeravanje poziva se koristi npr. ako smo jedno vrijeme odsutni iz svog stana, a elimo
da primimo sve pozive. Tada pozive sa svog telefona preusmjerimo na drugi telefon koji nam
je dostupan. Hibridne telefonske centrale su centrale koje se mogu spajati i na analognu i na
digitalnu mreu. Kod analognih telefonskih aparata postoje dva naina biranja broja: pulsno i
tonsko. Pulsno biranje je stari nain biranja koji se sve manje koristi, jer je tonsko biranje
daleko bre i ugodnije za rad. Na slici 77 je prikazana blok shema telefonskog sistema
privatne kue ili stana.
Sl. 77.
Koristi se telefonska centrala sa dva vanjska prikljuka i est lokala (2/6). Telefonski aparati
se postavljaju u dnevnu, spavau i djeiju sobu. Praktino je u dnevnoj sobi imati beini
telefon. U radnu sobu se postavlja telefon sa telefaksom (FAX-om) i modem za prikljuak
raunara na telefonsku mreu. Na ulazu se postavlja domofon pomou koga razgovaramo sa
ulaza. Telefonska centrala se programira tako da svi vanjski pozivi idu na sve slobodne
telefone. Vezu preuzima onaj ko prvi podigne slualicu i po potrebi je preusmjerava na drugi
aparat. Po istoj blok shemi se moe izvesti telefonski sistem preduzea, uz razliku to se
centrala programira tako da svi vanjski pozivi dolaze na jedan telefon koji se moe nalaziti
kod portira, sekretarice ili sl. Uz telefonske aparate i telefonske centrale se esto postavljaju
brojai impulsa. Da bi broja impulsa mogao da radi potrebno je na javnoj centrali podesiti da
se alje signal 16 kHz o impulsima.
4.3.Sistem kablovske TV
U velikim zgradama je nepraktino za svaki televizor postavljati posebnu TV antenu, ve se
postavljaju zajednike TV antene (satelitske i klasine) za vie televizora. Da bi vie
televizora moglo koristiti istu TV antenu potrebno je instalirati posebno pojaalo koje to
omoguava (sl. 78.).
Sl. 78.
Pojaalo se instalira na najviem spratu, a od njega se koaksijalnim kablom impedanse 75
signal razvodi do utinica pored TV aparata. Osim TV signala na pojaalo se esto spaja TV
kamera koja se instalira na ulazu u zgradu. Za kablovsku TV se esto koristi skraenica
CATV (CAble TV). Pored TV prijemnika na zajedniki sistem se spajaju i radio prijemnici.
Savremeni sistemi kablovske televizije omoguavaju spajanje telefona i raunara u mreu.
__________________________________________________________________________
48
4.9.Interfoni
Interfoni su ureaji koji slue za govornu komunikaciju unutar jedne zgrade ili manjeg
kompleksa zgrada. U zgradama za stanovanje se koriste za povezivanje ulaza i unutranjosti
kue. Posebna vrsta interfona koji se koriste u komunikaciji sa telefonskom centralom se zovu
domofoni. Savremeni interfoni imaju ugraene mini kamere i monitore koji omoguavaju
vizuelnu kontrolu ulaza. esto se u kombinaciji sa interfonom koriste i elektrine brave za
vrata. Vrsta kabla za povezivanje interfona je propisana od strane proizvoaa.
4.10.Protivpoarni alarmni sistem
Protivpoarni alarmni sistem ima ulogu da nadzire objekat na pojavu poara i da alarmira u
sluaju njegove pojave. Savremeni alarmni sistemi imaju ugraene automatske telefone koji u
sluaju poara alju poruku vatrogascima. Protivpoarni alarmni sistem se sastoji od
vatrodojavne centrale (VDC) i odreenog broja javljaa (senzora) koji su rasporeeni po
objektu i koji signaliziraju pojavu poara. Javljai se na centralu spajaju kablom Y(St)Y
2x0,8mm, a montiraju se na stropu prostorije. Razvijeno je mnogo vrsta javljaa poara, ali se
danas najvie koriste:
1.)termiki,
2.)optiki,
3.)viekriterijalni,
4.)runi i
5.)infracrvene (IC) barijere.
Termiki javljai pomou termistora mjere temperaturu u prostoriji. Ako temperatura pree
40C alarmiraju poar. Oznaka termikog javljaa je na slici 79.
Sl. 79.
Optiki javljai pomou LED diode i fotodiode prate pojavu dima u prostoriji i po njegovoj
pojavi alarmiraju. Oznaka optikog javljaa je na slici 80.
Sl. 80.
Viekriterijalni (multikriterijalni) javljai prate temperaturu, pojavu dima i brzinu promjene
temperature. Tek ako su sva tri ova kriterija ispunjena (visoka temperatura u prostoriji,
prisutan dim, temperatura koja brzo raste) javlja alarmira poar. Viekriterijalni javljai su
konstruirani radi eliminacije lanih alarma. Npr. optiki javljai alarmiraju poar i ako je u
prostoriji prisutan dim od cigareta. Oznaka viekriterijalnog javljaa je na slici 81.
__________________________________________________________________________
49
Sl. 81.
Runi javljai poara imaju ugraen taster pomou koga se runo alarmira poar. Oznaka je
na slici 82.
Sl. 82.
IC barijera se satoji od IC predajnika i IC prijemnika koji se postavljaju na dva suprotna zida
prostorije 83.
Sl. 83.
U sluaju pojave dima snop IC zraka se remeti to registrira IC prijemnik koji alarmira poar.
Prema tehnologiji javljai se dijele na:
-
konvencionalne analogne
adresibilne analogne
digitalne.
Konvencionalni analogni javljai su se prvi pojavili. Sadre prekida koji se u sluaju alarma
zatvara. Ovi javljai se na centralu spajaju mreama tipa zvijezda (star) pri emu svakoj
prostoriji ili zoni zatite odgovara jedan krak zvijezde (sl. 84).
__________________________________________________________________________
50
Sl. 84.
Na kraj svakog kraka se postavlja otpornik ija je uloga da zatvara strujni krug. U sluaju
prijekida kabla prema senzoru strujni krug se prekida to dovodi do alarma. Adresibilni
analogni i digitalni javljai se spajaju na centralu prstenastom (ring) mreom. Prsten, u
principu, ne mora biti zatvoren, ali se uvijek zatvara da bi se osiguralo dvostrano napajanje
(sl. 85).
Sl. 85.
Adresa javljaa se podeava pomou prekidaa na javljau. Pri putanju u rad vatrodojavna
centrala se mora programirati prema projektu alarmnog sistema i prema uputama
proizvoaa centrale.
4.11.Protivprovalni alarmni sistem
Protivprovalni alarmni sistem ima ulogu da alarmira u sluaju pokuaja provale. Savremeni
alarmni sistemi imaju ugraene automatske telefone koji u sluaju pokuaja provale alju
poruku policiji. Protivprovalni alarmni sistem se sastoji od centrale za dojavu provale (CDP) i
odreenog broja javljaa (senzora) koji su rasporeeni po objektu. Javljai se na centralu
spajaju kablom Y(St)Y 3x2x0,8mm mreom tipa zvijezda (star) gdje svaki krak odgovara
jednoj zoni zatite. Javljai imaju ugraen prekida sa mirnim kontaktom koji je u odsustvu
alarma zatvoren. U trenutku alarma prekida se nakratko otvori ime daje signal centrali.
Postoje sljedee vrste javljaa:
1.)
2.)
3.)
4.)
5.)
6.)
infracrveni (PIR),
detektori loma stakla,
magnetni,
detektori vibracija i umova,
runi i
noni.
Infracrveni javljai se montiraju na zidove, a reagiraju na kretanje. U literaturi se za njih esto

koristi termin PIR javljai to je skraenica od engleskih rijei Passive Infra Red (pasivni
infracrveni javlja). Oznake javljaa su na slici 86.
__________________________________________________________________________
51
Sl. 86.
Detektori loma stakla se postavljaju na zid, a reagiraju na zvuk loma stakla. Magnetni javljai
se montiraju na okvire vrata i prozora, a alarmiraju u sluaju njihovog otvaranja. Detektori
vibracija i umova se montiraju na zidove, vrata i prozore. Reagiraju u sluaju jae buke koja
je posljedica pokuaja provale. Runi javljai slue za poziv u pomo. Postavljaju se na
prikladna mjesta, na dohvatu ruke. Noni javljai se postavljaju u bankama ispod pultova.
Omoguavaju alterskom slubeniku da pritiskom na pedalu pozove policiju. Postoje beini
alarmni sistemi kod kojih javljai i centrala za dojavu provale komuniciraju radio-vezom.
Nakon instaliranja alarmna centrala se programira prema projektu i prema uputama
proizvoaa.
4.12.Ureaj za podizanje i sputanje roletni
Shema ureaja za podizanje i sputanje roletni je data na slici 87.
Sl. 87.
Roletne podie i sputa elektromotor koji ima dva smjera vrtnje, a smjeten je na prozoru.
Smjer vrtnje, a time i podizanje ili sputanje roletni se bira pomou prekidaa koji se instalira
__________________________________________________________________________
52
pored prekidaa za ukljuenje rasvjete. esto se instalacija rasvjete i ureaja za podizanje i

sputanje roletni izvodi zajedniki (sl. 88).
Sl. 88.
Sl. 89.
4.13.Ureaj za stalni nadzor izolacije
Prema vaeim propisima u IT sistemima uzemljenja se moraju predvidjeti ureaji za stalni
nadzor izolacije koji pri pojavi prve greke daju zvuni i svjetlosni signal. Naime ukoliko na
nekom faznom provodniku u IT sistemu nastupi proboj izolacije prema masi tada u sluaju
oteenja izolacije na nekom potroau ili provodniku druge faze moe doi do poara ili
eksplozije i tavie do strujnog udara. Ureaj za nadzor se spaja na fazne provodnike i na
uzemljenje.
Pitanja i zadaci:
1.Objasniti princip rada mikroprocesorskog brojila utroene elektrine energije !
2.Objasniti ulogu limitatora !
3.Nacrtati shemu spajanja trofaznog brojila preko strujnih mjernih transformatora !
4.Nabrojati standardne struje brojila !
5.Objasniti ulogu maksigrafa !
6.Nabrojati vrste razvodnih ureaja !
7.Koje su standardne dimenzije razvodnih kutija ?
8.Koliki je minimalni prijesjek bakarnog kabla kojim se napaja GRT porodine kue ?
__________________________________________________________________________
53
9.Nabrojati elemente koji se instaliraju na GRT porodine kue !

10.ime se elektrina energija vodi sa FI sklopke na osigurae ?
11.ime su meusobno izolirani eljevi ?
12.Kakvi se natpisi postavljaju ispod osiguraa ?
13.Nabrojati elemente koji se instaliraju u GRO !
14.Nabrojati vrste kunih prikljuaka !
15.Koliki je minimalni prijesjek aluminijskog kabla kojim se napaja porodina kua ?
16.Nabrojati vrste KPO za izvoenje podzemnog kunog prikljuka !
17.Na kojoj visini od tla se postavlja KPO ?
18.ta se instalira u KPO ?
19.Zato se vri izjednaavanje potencijala u objektu ?
20.Koji se kablovi koriste za izjednaavanje potencijala u objektu ?
21.Koji pomoni izvori elektrine energije se danas koriste ?
22.Kako se moe vriti prespajanje potroaa sa mree na agregat ?
24.Zato nam je za napajanje elektromotora potreban priblino est puta jai agregat ?
25.Objasniti postupak parametriranja instaliranih EIB komponenti !
26.Kako su telefonske centrale podijeljene prema namjeni ?
27.Kako su telefonske centrale podijeljene prema tehnologiji ?
28.Objasniti analogne centrale !
29.Objasniti ISDN centrale !
30.Objasniti hibridne centrale !
31.Objasniti razliku izmeu pulsnog i tonskog biranja !
32.ta je domofon ?
33.ta treba podesiti na javnoj centrali da bi radio broja impulsa ?
34.Zato se instalira sistem zajednikih TV antena ?
35.ta je interfon ?
36.Od kojih elemenata je sastavljen protivpoarni alarmni sistem ?
37.Objasniti termike javljae poara !
38.Objasniti optike javljae poara !
39.Objasniti viekriterijalne javljae poara !
40.Objasniti rune javljae poara !
41.Objasniti IC barijere !
42.Zato su konstruirani viekriterijalni javljai poara ?
43.Kako su javljai poara podijeljeni prema tehnologiji ?
44.Koji javljai poara se spajaju mreama tipa RING, a koji mreama tipa STAR ?
45.Objasniti PIR javljae provale !
46.Objasniti detektore loma stakla !
47.Objasniti magnetne javljae provale !
48.Objasniti detektore vibracija i umova !
49.Objasniti rune i none javljae provale !
50.Nacrtati jednopolnu emu spajanja ureaja za podizanje i sputanje roletni !
51.Koja je uloga ureaja za nadzor izolacije u IT sistemu uzemljenja ?
__________________________________________________________________________
54
5.ELEKTRINO OSVJETLJENJE
5.1.Osobine svjetlosti
Svjetlost ima dualnu prirodu: talasnu i korpuskularnu. To praktino znai da se svjetlost moe
istovremeno smatrati i za snop elektromagnetnih talasa i za snop estica. Osvijetljenost neke
povrine se mjeri u luksima [lx], a oznaava se slovom E. Istovremeno tok (fluks) svjetlosti
koji dolazi sa nekog izvora svjetlosti se mjeri u lumenima [lm], a oznaava slovom . Odnos
fluksa i osvijetljenosti je dat formulom:
=EA
[lm],
gdje je A [m2] povrina koja se osvjetljava.

5.2.Elektrini izvori svjetlosti
Danas se koriste sljedei elektrini izvori svjetlosti:
1.)sijalica sa vlaknom,
2.)halogena sijalica,
3.)fluoroscentna sijalica,
4.)ivina sijalica,
5.)natrijumova sijalica i
6.)svijetlee cijevi.
Sijalica sa vlaknom je prikazana na slici 90.
Sl. 90.
U staklenom balonu iz koga je odstranjen vazduh je postavljeno vlakno napravljeno od
volframa. Usljed proticanja struje vlakno se usija i pone da zrai toplotu i svjetlost. Za ovu
sijalicu se u literaturi esto koristi termin inkandescentna sijalica. Stakleni balon moe biti
providan i obojen. Ponekad se balon izrauje u obliku soiva ime se postie usmjeravanje
svjetlosti. Halogena sijalica je posebna vrsta sijalice sa vlaknom u iji balon je ubaen neki
halogeni element (jod, brom ili sl.) ime se postie dui vijek sijalice i vei stepen iskoritenja.
Fluoroscentna sijalica je prikazana na slici 91.
Sl. 91.
__________________________________________________________________________
55
Cijev ima dvije elektrode, a njena unutarnjost je ispunjena ivom Hg i argonom Ar. Sa
unutarnje strane stakla je naneen fluoroscentni prah. Pod djelovanjem napona na
elektrodama, dolazi do jonizacije ive koja pone da zrai ultraljubiaste zrake. Usljed
ultraljubiastih zraka fluoroscentni prah poinje da svijetli. S obzirom na ultraljubiasto
zraenje nije preporuljivo instalirati fluoroscentne sijalice u neposrednoj blizini ljudi (npr.
neposredno na radni sto). Posebno su opasne sijalice bez fluoroscentnog praha koje emitiraju
istu ultraljubiastu svjetlost, a koriste se za dezinficiranje vode i specijalne svjetlosne efekte.
Na slici 92 je prikazan induktivni spoj fluoroscentne sijalice.
Sl. 92.
Uloga startera je da po ukljuenju prekidaa nakratko propusti struju. Starter je neophodan
zbog injenice da je za paljenje fluoroscentne sijalice potreban napon od priblino 1000 V.
Usljed kratkog proticanja struje kroz starter u prigunici se inducira potreban visoki napon. Na
slici 93 je prikazana konstrukcija startera.
Sl. 93.
Kada se na starter dovede napon on propusti struju kroz bimetalni kontakt. Meutim, otpornik
brzo zagrije bimetal koji se savije i prekine tok struje. Pored induktivnog spoja koriste se
kapacitivni, kompenzirani, duo i trofazni spoj.
__________________________________________________________________________
56
Sl. 94.
Kod trofaznog spoja se tri sijalice iz jedne armature veu na tri faze. Sve su vie u upotrebi
elektronske predspojne naprave za napajanje fluoroscentnih sijalica. Ukoliko se fluoroscentne
sijalice napajaju preko elektronske predspojne naprave nisu potrebni starteri, a postie se i
niz drugih povoljnih efekata kao to je uteda elekrine energije, bolji kvalitet rasvjete itd.
Postoje i kompaktne fluoroscentne sijalice kod kojih je elektronska predspojna naprava
ugraena u samu sijalicu. Ove sijalice se uvru u klasina sijalina grla. Uobiajen naziv za
ove sijalice je tedne sijalice. Shema spoja ivine sijalice je data na slici 95.
Sl. 95.
ivina sijalica daje veoma jaku svjetlost i koristi se za osvjetljenje magacina, parkiralita,
ulinu rasvjetu i sl. Nakon to se ugasi moe se ponovo upaliti nakon 2-5 minuta. ivina
sijalica daje bijelu, a natrijeva naranastu svjetlost. Shema spajanja natrijeve sijalice je data
na slici 96.
Sl. 96.
Shema spajanja svijetlee cijevi je prikazana na slici 97.
__________________________________________________________________________
57
Sl. 97.
Svijetlee cijevi se pune inertnim gasovima, a koriste se za izradu reklama.
5.3.Svjetlosne armature
Elektrini izvori svjetlosti se smjetaju u armaturu (svjetiljku). To je neophodno iz dva razloga.
Kao prvo postavljanjem izvora svjetlosti u armaturu postie se odgovarajue usmjeravanje
svjetlosti, a kao drugo sijalica se titi od uticaja okoline. Prema nainu usmjeravanja svjetlosti
na radnu povrinu imamo pet sistema osvjetljenja:
1.)direktno osvjetljenje,
2.)poludirektno osvjetljenje,
3.)mjeovito osvjetljenje,
4.)poluindirektno osvjetljenje i
5.)indirektno osvjetljenje.
Sl. 98.
Direktno osvjetljenje je najekonominije, no ravnomjernost osvjetljenja je vrlo mala. Optimalan
odnos ekonominosti i ravnomjernosti osvjetljenja se postie mjeovitim osvjetljenjem. Prema
nainu privrenja imamo svjetiljke:
1.)za ugradnju u strop (ugradne),
2.)za ugradnju na strop (nadgradne),
3.)za privrivanje na strop pomou nosaa (visee),
4.)za privivanje na zid (zidne),
5.)za privrivanje na stubove (stubne),
6.)stolne svjetiljke,
7.)stojee i
8.)podne ugradne svjetiljke.
Na slici 99 su prikazane nadgradna i ugradna svjetiljka.
__________________________________________________________________________
58
Sl. 99.
Posebna vrsta svjetiljki su antipanik svjetiljke. Ove svjetiljke imaju ugraen akumulator koji se
puni, dok je prisutno napajanje iz mree. Po prestanku napajanja iz mree sijalica se
automatski prikljuuje na akumulator, ime antipanik svjetiljka poinje da svijetli. Antipanik
svjetiljke se obavezno ugrauju u objektima gdje boravi vei broj ljudi (kino-dvorane, banke,
sportske sale itd.), kako bi se obezbijedila najnunija rasvjeta u trenutku nestanka mrenog
napajanja. Na antipanik svjetiljke se obino postavljaju strelice koje pokazuju na izlaz iz
objekta.
Sve vea primjena raunara je nametnula nove zahtjeve za svjetiljke u smislu to manje
refleksije svjetlosti sa ekrana monitora. U tom smislu su konstruisane svjetiljke sa
aluminijskim rasterom. U prostorijama sa malom upotrebom raunara se koristi obini dok je u
prostorijama sa velikom upotrebom raunara u upotrebi parabolini raster. Ovdje emo samo
spomenuti razne vrste specijalnih svjetiljki kao to su: svjetlea crijeva, svjetlei stubovi,
svjetiljke za oznaavanje prostora, reflektori, kombinacije reflektor-projektor itd. Pri montai
svjetiljki veliku panju treba posvetiti njihovom kvalitetnom uvrenju. Svjetiljke moraju biti
fiksirane tako da se ne mogu pomjerati. Ukoliko se svjetiljke montiraju na strop od rigips ploa
potrebno ih je fiksirati za reetku koja dri rigips ploe ili objesiti na strop iznad ploa. Direktna
montaa na rigips je dozvoljena samo kod vrlo lahkih svjetiljki teine do priblino 300 grama.
Pri spajanju vodia na svjetiljku zatitni PE vodi treba ostaviti nekoliko centimetara dui od
ostalih vodia kako bi u sluaju izvlaenja kabla svjetiljka u svakom momentu bila uzemljena.
5.4.Zahtjevi za dobro osvjetljenje
Da bi neki prostor bio dobro osvijetljen moraju biti zadovoljeni sljedei zahtjevi:
1.)dovoljna osvijetljenost,
2.)ravnomjernost osvjetljenja,
3.)izbjegavanje stroboskopskog efekta,
4.)izbjegavanje bljetanja,
5.)dobre sjene i
6.)dobro prepoznavanje boja.
U ovisnosti o namjeni prostora preporukama Meunarodnog komiteta za osvjetljenje je
propisana njegova osvijetljenost. Izvadak iz ovih preporuka je dat u tabeli 9.
Tabela 9
PROSTOR
ULICA, PARKIRALITE
PODRUM, HODNIK, WC
SOBE U STANU, EKAONICE
KANCELARIJE, UIONICE, FABRIKE
LABORATORIJE
OPERACIONE SALE
PREPORUENA OSVIJETLJENOST
E (lx)
10
60
120
250
500
20 000
Potrebna ravnomjernost osvjetljenja je takoer propisana meunarodnim preporukama.

Ravnomjernost se definira kao odnos minimalne i srednje osvijetljenosti u prostoriji:
E min
= --------------E sred
__________________________________________________________________________
59
Vii nivo ravnomjernosti rasvjete se postie postavljanjem veeg broja svjetiljki ili upotrebom
svjetiljki sa indirektnim osvjetljenjem. Ukoliko se osvjetljenje vri fluoroscentnim svjetiljkama
moe doi do pojave tzv. stroboskopskog efekta. Ovaj efekat se manifestira tako to se ne
moe primijetiti rotiranje predmeta, odnosno rotirajui predmeti izgledaju kao da stoje. Da bi
se izbjegao ovaj efekat koristi se osvjetljenje trofaznim ili duo spojem. Do pojave bljetanja
dolazi u velikim prostorijama u kojima su svjetiljke postavljene na maloj visini (sl. 100).
Sl.100.
Da bi se izbjeglo bljetanje potrebno je ugraivati svjetiljke sa sjenilom. Treba nastojati da
sjene predmeta pri dnevnom svjetlu i vjetakoj rasvjeti budu priblino iste. Ovo se postie
odgovarajuim razmjetajem svjetiljki tako to se svjetiljke koncentriraju u blizini prozora.
Dobro raspoznavanje boja se postie tako to se biraju izvori svjetlosti sa bojom koja
odgovara boji dnevne svjetlosti.
5.5.Proraun elektrinog osvjetljenja
Danas se proraun elektrinog osvjetljenja vri pomou raunara. Meutim, za veinu
praktinih primjena proraun se moe izvriti priblinom formulom:
p = 1,7 E A [lm],
gdje je: p [lm] - potrebni fluks svjetlosti,
E [lx] - potrebna osvijetljenost i
A [m2] - povrina prostorije.
Potreban broj svjetiljki (armatura) se odreuje po formuli:
p
n = -------- ,
s
gdje je s svjetlosni fluks odabrane svjetiljke.
Primjer:
Izraunati potreban broj svjetiljki sa etiri fluo cijevi 18/20W za osvjetljenje kancelarije
povrine A = 30 m2 ! Fluks jedne svjetiljke je s = 3 300 lm. Potrebno osvjetljenje je E = 250lx.
Rjeenje:
p = 1,7 E A = 1,7 250 30 = 12 750 [lm]
12 750
n = -------------- = 3,9 4
3 300
Potrebne su etiri svjetiljke.
5.6.Proraun elektrinog osvjetljenja primjenom raunara
Postoji niz softverskih paketa za proraun osvjetljena. Gotovo svaki proizvoa svjetiljki daje
besplatno na upotrebu vlastiti softver. Ovi programi zahtijevaju da se kao ulaz unesu podaci o
prostoriji i da se odabere eljena svjetiljka i eljeno osvjetljenje. Program izraunava potreban
broj svjetiljki i optimalno ih rasporeuje u prostoru. Izvjetaj se dobiva na ekranu monitora, a
moe se i isprintati.
__________________________________________________________________________
60
5.7.Elektrino osvjetljenje zatvorenih prostora

5.7.1.Osvjetljenje stanova
Potrebna osvijetljenost u pomonim prostorijama (hodnici, kupatilo i sl.) je 60 lx, a u ostalim
prostorijama 120 lx. Ravnomjernost osvjetljenja treba da bude 0,3-0,5. Za osvjetljenje se
najee koriste sijalice sa usijanim vlaknom.
5.7.2.Osvjetljenje uionica i kancelarija
U kolama i kancelarijama je potrebna osvijetljenost 250 lx uz ravnomjernost 0,5-0,8.
Najee se koriste fluoroscentne sijalice koje treba postaviti u armature sa sjenilom koje
spreava bljetanje. Za osvjetljenje table se postavlja posebna svjetiljka.
5.7.3.Osvjetljenje fabrika i radionica
Potrebna osvijetljenost u fabrikom pogonu ovisi o vrsti proizvodnje. Za grube radove, kao to
su kovanje i lijevanje, dovoljna je osvijetljenost 120 lx uz ravnomjernost 0,3, dok je za
bravarske radove i rad na alatnim mainama i mainama za obradu drveta potrebna
osvijetljenost 250 lx uz ravnomjernost 0,5. Za fine radove kao to je ivanje, izrada
elektronskih ureaja, montaa fine mehanike i sl. potrebna je osvijetljenost 500 lx uz
ravnomjernost 0,8. Za osvjetljenje se obino koriste fluoroscentne sijalice.
5.7.4.Osvjetjenje prodavnica i izloga
Unutarnjost prodavnice se osvjetljava sa 250 lx uz ravnomjernost 0,5-0,8. Posebna panja se
mora posvetiti osvjetljenju izloga. Za osvjetljenje izloga se koristi kombinirano osvjetljenje
fluoroscentnim sijalicama kao ope osvjetljenje i osvjetljenje sijalicama sa uarenom niti za
naglaavanje. Sijalice sa uarenom niti se postavljaju u reflektorske svjetiljke. Potrebno
osvjetljenje ovisi o boji robe tako da je za svijetlu robu 100-200 lx, a za tamnu 500-1000 lx.
5.7.5.Osvjetljenje ugostiteljskih objekata
Pri izboru svjetiljki neophodno je konsultirati enterijeristu, jer se pri osvjetljenju ugostiteljskih
objekata mora velika panja posvetiti estetskim efektima. Orijentaciono se moe uzeti da je
neophodna osvijetljenost 250 lx.
5.8.Elektrino osvjetljenje otvorenih prostora
Pri osvjetljenju otvorenih prostora kao to su parkiralita, ulice i trgovi potrebna je
osvijetljenost 10-20 lx uz ravnomjernost 0,2-0,3. Za osvjetljenje se koriste ivine, natrijumove i
fluoroscentne sijalice postavljene u odgovarajue svjetiljke za vanjsku montau. ivine i
fluoroscentne sijalice daju ugodnu bijelu svjetlost, dok natrijumove sijalice daju naranastu
svjetlost koja djeluje neprirodno, ali se ipak mnogo koriste, jer troe neto manje elektrine
energije. Za osvjetljenje fasada i spomenika se obino koriste reflektori. Potreban fluks se
moe odrediti prema priblinoj formuli:
p = 300 A [lm],
gdje je A [m2] povrina koja se osvjetljava. Ipak, u praksi se, potreban fluks i raspored
reflektora najee odreuju eksperimentalno.
Pitanja i zadaci:
1.Objasniti prirodu svjetlosti !
2.Napisati i objasniti formulu za odnos fluksa (toka) i osvijetljenosti !
3.ta je lumen ?
4.ta je luks ?
5.Nabrojati elektrine izvore svjetlosti !
6.Koja je razlika izmeu halogene i inkadescentne sijalice ?
7.Objasniti konstrukciju fluoroscentne sijalice !
8.Koja je uloga startera i prigunice u paljenju fluoroscentne sijalice ?
9.Nacrtati sheme induktivnog, kapacitivnog, kompenziranog i duo spoja fluo sijalice !
10.Nacrtati sheme spajanja ivine i natrijumove sijalice !
11.Nacrtati shemu spajanja svijetlee cijevi !
12.Zato se sijalice smjetaju u svjetiljke ?
13.Nabrojati sisteme osvjetljenja !
14.Koji je sistem osvjetljenja najekonominiji, a koji daje najbolju ravnomjernost osvjetljenja ?
15.Nabrojati vrste svjetiljki prema nainu uvrenja !
16.Objasniti antipanik svjetiljke !
17.Definirati ravnomjernost osvjetljenja !
18.Objasniti stroboskopski efekat i njegove tetne posljedice !
__________________________________________________________________________
61
19.ime se izbjegava pojava stroboskopskog efekta ?

20.Kako se postiu dobre sjene ?
21.Izraunati potreban broj svjetiljki za osvjetljenje prostorije povrine 20 kvm, ako je
potrebno osvjetljenje 120 lx, a koriste se svjetiljke sa fluksom 1100 lm !
22.Objasniti postupak prorauna osvjetljenja pomou raunara !
23.Objasniti pravila osvjetljenja stanova !
24.Objasniti pravila osvjetljenja fabrika i radionica !
25.Objasniti pravila osvjetljenja prodavnica i izloga !
26.Objasniti pravila osvjetljenja ugostiteljskih objekata !
27.Objasniti pravila osvjetljenja otvorenih prostora !
28.Izraunati potreban fluks za osvjetljenje fasade povrine 75 kvm !
__________________________________________________________________________
62
6.IZVOENJE ELEKTROMONTERSKIH RADOVA

6.1.Izrada uzemljenja
6.1.1.Izvedba uzemljenja
Uzemljivai su elementi elektrine instalacije koji slue za povezivanje instalacije na Zemlju
koja je provodnik elektrine energije. Uzemljenje je potrebno iz vie razloga: zatita od udara
groma, zatita od dodirnih napona itd. Postoje dvije vrste uzemljivaa: tapni i trakasti.
Posebna vrsta trakastih uzemljivaa su temeljni uzemljivai koji se postavljaju u temelj
objekta (sl. 101).
Sl. 101.
Dobro izvedeno uzemljenje je od presudne vanosti za kompletan sistem zatite bilo da se
radi o pogonskom uzemljenju, zatitnom uzemljenju, uzemljenju gromobranske instalacije ili
zdruenom uzemljenju. Pogonsko (radno) uzemljenje je uzemljenje dijelova koji pripadaju
strujnom kolu, a zatitno uzemljenje je uzemljenje dijelova koji ne pripadaju strujnom kolu.
Zdrueno uzemljenje je uzemljenje koje se postie spajanjem dva ili vie raznih uzemljenja.
Uzemljenjem uspostavljamo vezu izmeu nadzemnih metalnih masa i uzemljivaa poloenih
u tlo da struje zemljospoja, odnosno atmosferskog elektriciteta, odvedemo u Zemlju radi
izjednaavanja potencijala. S obzirom na tu vanu ulogu potrebna je posebna panja pri
izvedbi uzemljenja. Za izradu uzemljivaa se upotrebljava toplopocinano eljezo. U posebno
agresivnom zemljitu gdje postoji opasnost od bre korozije, iznimno se moe koristiti bakar.
Jo bolje rjeenje je upotreba nehrajueg elika. Otpor uzemljenja ovisi od dobre izvedbe,
veliine, rasporeda i broja uzemljivaa, a prvenstveno od zemljita, tj. od njegovog
specifinog otpora. Na slici 102 su prikazane izvedbe spajanja tapnih uzemljivaa.
Sl. 102.
__________________________________________________________________________
63
Spajanje trake ili ice vodia za uzemljenje (zemljovoda) se vri vijcima M8x18 mm. tapovi
se mogu izraivati od punog materijala 10 mm ili vie, cijevi 25 mm ili vie te od profila
(L-profil, krstasti profil itd.). Duina tapova je minimalno 1 m, a meusobna udaljenost
tapova minimalno jednaka duini tapova. Ako se primjene tapovi krai od 1 m dolazi do
izraaja tetni uticaji zamrzavanja i suenja tla. Duina tapova gromobranskog uzemljenja
mora biti minimalno 3 m to esto izaziva probleme pri zabijanju tapova, jer tap "udari" u
kamen. Da bi se olakalo zabijanje, tap treba biti dobro zaotren, a na vrhu tapa se zavari
ploica po kojoj se udara ekiem. Uzemljenja treba po mogunosti postaviti u blizini trajno
vlanog zemljita, odnosno gdje se zemlja prirodnim putem kvasi. Poeljno je uzemjiva
ukopati u vlanu zemlju, koja ima mali specifini otpor. Specifini otpor zemlje zavisi od
njezinog sastava i vlage. U kamenitom i ljunanom terenu se zbog poveanja vodljivosti tla
oko uzemljivaa ukopava treset ili se vri zalijevanje uzemljivaa i njegove neposredne
okoline rastvorom vode i gline. Najpovoljniji je rastvor 100 grama gline na 1 litar vode. Ukoliko
se uzemljiva postavlja u golu stijenu oko uzemljivaa se obavezno postavi sloj zemlje (glina
ili treset) minimalne debljine 10 cm. Nije dozvoljeno ukopavati so oko uzemljivaa, jer ona
ubrzava koroziju metala. Trakasti uzemljivai se izvode od eline pocinane trake
pravougaonog prijesjeka 25x4 mm ili od nehrajueg elika istog prijesjeka. Traka se
ukopava na dubinu 80 cm. Minimalna dubina ukopavanja je 50 cm, jer u suprotnom dolaze do
izraaja tetni uticaji zamrzavanja i suenja tla. Pri ukopavanju traku polaemo "na no" da bi
se izbjeglo slijeganje zemlje ispod trake. Zemlja se mora nabijati pri zatrpavanju. Udaljenost
trake od zida objekta je minimalno 1 m, a od podzemnih kablova minimalno 3 m. U sluaju da
se ukrta sa kablom potrebno ju je na mjestu ukrtanja ukopati 1 m ispod kabla i provui kroz
keramiku ili plastinu cijev duine 3 m (sl.103).
Sl. 103.
Pri izradi temeljnog uzemljivaa traka se ugrauje u spoljne zidove temelja u obliku
zatvorenog prstena. Traka se polae "na no", a sloj betona izmeu trake i tla treba biti debeo
10-20 cm. Potrebna duina trake se odreuje proraunom.
6.1.2.Povezivanje uzemljenja
Na zemljovodu mora postojati pristupaan rastavni spoj radi mjerenja otpornosti uzemljenja.
Povezivanje uzemljenja na elektrinu instalaciju ovisi o vrsti kunog prikljuka. Ako je
prikljuak podzemni uzemljiva se u kunom prikljunom ormariu (KPO) spaja na zatitni PE
provodnik, a ako je prikljuak nadzemni spajanje se vri u glavnom razvodnom ormaru (GRO)
odnosno glavnoj razvodnoj tabli (GRT). Prijesjek kabla za uzemljenje (zemljovoda) ovisi o
prijesjeku faznih vodia, a odreuje se prema tabeli 10. Podzemni dio zemljovoda mora biti
od bakarne pletenice prijesjeka 25 mm2 ili eline trake 25x4 mm (FeZn ili nehrajui elik).
__________________________________________________________________________
64
Tabela 10
PRIJESJEK
FAZNOG
VODIA
A
[mm2]
PRIJESJEK
ZEMLJOVODA
Ap
[mm2]
A
A 16
(minimalno 6 )
16 < A 35
16
35 < A
A/2
Primjer:
Kua se napaja bakarnim kablom PP-Y 5x10 mm2. Odrediti prijesjek zemljovoda !
Rjeenje:
U ovom sluaju zemljovod mora imati prijesjek Ap = 10 mm2, jer je A = 10 mm2 < 16 mm2.
6.1.3.Proraun uzemljivaa
Moe se smatrati da Zemlja ima zanemariv otpor, ali otpor uzemljivaa nije zanemariv i on
zavisi od dva faktora: specifinog otpora tla i povine uzemljivaa koja je u kontaktu sa tlom.
Specifini otpor tla ovisi o hemijskom sastavu tla, a mjeri se u m. Posmatrajmo dva
uzemljivaa na koje je vezan izvor izmjenine struje (sl. 104).
Sl. 104.
Kroz Zemlju i uzemljivae se zatvara strujni krug i tee struja I. Jaina struje ovisi o naponu
izvora U i otporima uzemljivaa R1 i R2, a odreuje se prema Omovom zakonu:
__________________________________________________________________________
65
U
I = ------------- [A].
R 1 + R2
U tablici 11 je dat specifini otpor za najee vrste tla.
Tabela 11
VRSTA TLA
Ilovaa i obradiva zemlja
ljunkovita zemlja
Kamenito tlo
[m]
40
3000
10 000
Propisima je definirano da maksimalni otpor uzemljivaa gromobrana smije biti 20 , otpor

uzemljivaa odvodnika prenapona maksimalno 5 dok se maksimalni dozvoljeni otpor
zatitnog uzemljenja odreuje proraunom. Ukoliko se uzemljiva koristi za gromobransku
instalaciju potrebno je provjeriti udarni otpor uzemljenja koji pri specifinom otporu tla manjem
od 250 m mora biti manji od 20 . Udarni otpor uzemljivaa je otpor koji uzemljiva prua u
trenutku udara groma. Otpor tapnog uzemljivaa se rauna po formuli:
R = ------- [],
l
gdje je l [m] duina tapa. Otpor trakastog uzemljivaa se rauna po formulama:
2
R = ---------- [] - za l 10 [m] i
l
3
R = ---------- [] - za l > 10 [m],
l
gdje je l [m] duina trake uzemljivaa. Otpor temeljnog uzemljivaa se rauna po formuli:
R = ------------ = 0,564 ------- [],

A
A
gdje je A [m2] povrina temelja. Udarni otpor uzemljivaa se rauna po formuli:
Ru = k R [].
Koeficijent k za tapne uzemljivae je k = 1, a za trakaste ovisi o vrsti tla i duini trake.
Ukoliko je tlo ljunkovito ili kamenito k = 1, a za ilovau i obradivo tlo imamo tabelu 12.
Tabela 12
DUINA
TRAKE
[m]
0 - 20
20 - 30
30 - 40
40 - 50
__________________________________________________________________________
66
Primjer:
Pet tapnih uzemljivaa duine 1 m je postavljeno u obradivo zemljite. Izraunati ukupan
otpor uzemljivaa !
Rjeenje:
40
R 1 = ------- = --------- = 40 []
l
1
40
1
R = -------- = ---------- = 8 []
n
5
Ukupan otpor uzemljivaa je = 8 [].
Primjer:
U obradivu zemlju je postavljena traka duine 8 m. Izraunati otpor i udarni otpor !
Rjeenje:
2
2 40
R = --------- = ---------- = 10 []
l
8
Ru = k R = 2 10 = 20 [].
Primjer:
U temelj kue dimenzija 8x7 m je postavljen temeljni uzemljiva. Izraunati otpor uzemljivaa,
ako je kua na ilovai !
Rjeenje:
40
R = 0,564 -------- = 0,564 ---------- = 3 []
A
87
6.2.Montaa gromobranske instalacije
Montaa gromobranske instalacije se vri prema odobrenom projektu. esto se pri izvoenju
graevinskih radova odstupa od projekta, tako da je ponekad potrebno prije montae
gromobranske instalacije izvriti doradu projekta. Najvanije je da se provjeri ima li na krovu i
zidovima objekta metalnih povrina koje nisu u projektu, te da li se odvodi i mjerne kutije
mogu postaviti kako je predvieno. Prvi korak pri izradi instalacije je postavljanje nosaa trake
(potpora) i mjernih kutija. Mjerne kutije se postavljaju na visini 2 m od tla. Nakon to se
montiraju potpore i mjerne kutije pristupa se postavljanju trake. Traka se mora postaviti po
suhom vremenu i to to bre. U sluaju nevremena sa grmljavinom djelomino postavljena
traka moe ugroziti objekat vie nego da je objekat bez gromobrana. Traka se postavlja 10
cm iznad nivoa krova i to okomito na krov "na no". Na zidove se traka montira podbukno
(ispod fasade) ili nadbukno na potporama. Ukoliko se traka postavlja nadbukno izlaz trake
iz tla mora biti premazan katranom i zatien metalnim titnikom izraenim od L-profila duine
160 cm. Metalni titnik se montira na zid pomou tiplova. Sva spajanja trake se vre
pocinanim vijcima M8x18 mm uz prijeklop duine minimalno 10 cm. Bitno je napomenuti da
se na gromobransku instalaciju moraju spojiti sve metalne povrine vee od 2 m2 (oluci, cijevi,
ventilacioni kanali itd.). Ukoliko se gromobran izrauje od trake ili pune ice razmak izmeu
potpora na sljemenu je 1 m, po ostatku krova 1,5 m, a po zidovima 2 m. Meutim ukoliko se
__________________________________________________________________________
67
koristi ue razmak izmeu potora se smanjuje na 0,5 m du cijele trase. Pri odabiru vrste
materijala za izradu gromobrana treba voditi rauna o materijalima iskoritenim za izradu
objekta, jer nije dobro kombinirati raznorodne materijale. Npr. ukoliko su oluci na objektu od
bakra najbolje je koristiti bakar za izradu hvataljki i odvoda, dok se u zemlju polae traka od
nehrajueg elika. Spoj FeZn eline trake i bakarne ice se ostvaruje pomou olovnog
uloka. U sluaju da direktno spojimo raznorodne materijale koji su inkompatibilni dolazi do
ubrzane korozije. Pri udaru groma u objekat olovna ploica se istopi pa je treba zamijeniti.
Zbog toga je bolje rjeenje upotreba trake od nehrajueg elika, jer tada ne moramo
postavljati olovni uloak.
6.3.Podzemno polaganje kablova
Za potrebe podzemnog polaganja kablova se kopa rov dubine minimalno 60 cm, a najbolje 80
cm. irina rova nije bitna, ali se zbog samog kopanja izrauje rov irine oko 35 cm. Ako je tlo
kamenito kopa se rov manje dubine, ali se mora osigurati kvalitetna zatita kabla od
oteenja. Nakon to se iskopa rov prije polaganja kabla se postavlja sloj sitnog pijeska ili
rastresite zemlje. Po polaganju kabla postavljaju se na kabl zatitne plastine koruge (GAL
titnici) koje su za energetske kablove crvene, a za komunikacione kablove ute boje. Iznad
kabla se postavlja sloj sitnog pijeska ili rastesite zemlje bez kamenja debljine 10 cm. Zemlju
treba nabiti radi odvoenja toplote. 40 cm ispod nivoa tla se postavlja traka upozorenja
(crvena za energetske i uta za komunikacione kablove).
Sl. 105.
U cilju zatite kabla preporuljivo je da se isti provue kroz savitljivu cijev. esto se podzemni
kablovi polau u betonske cijevi ili u betonske kanale to je skupo, ali kvalitetno rjeenje.
Posebno su dobri betonski kanali sa poklopcima gdje se u svakom momentu lahko moe
pristupiti kablu.
6.4.Postavljanje golih vodia
Goli vodii od bakra ili aluela se postavljaju na porculanske izolatore (sl.106).
Sl. 106.
Za uvrivanje vodia na izolatore se koristi krini vez. Krini vez (sl.107) se izvodi po
sljedeem redoslijedu radnji:
a)vezna ica se postavi simetrino oko vrata izolatora,
__________________________________________________________________________
68
b)jedan kraj vezne ice se obavije oko vodia i izolatora sa donje strane prema gore, a drugi
sa gornje prema dolje,
c)oba kraja vezne ice se obaviju jo jednom oko vodia i izolatora, pri emu se kriaju sa
prvim povezom,
d)preostali krajevi se obaviju oko vodia sa obje strane sa 6-8 zavoja.
Sl. 107.
Spajanje vodia se vri pomou spojnica koje mogu biti: zakovine, vijane i zarezne.
Sl. 108.
Poseban oblik golih vodia koji se koriste u elektrinim postrojenjima kao to su npr. trafo
stanice su sabirnice. To su bakarne ine pravougaonog prijesjeka koje se postavljaju na
porculanske izolatore. Na sabirnice se spajaju kablovi, transformatori itd.
6.5.Postavljanje samonosivih kablovskih snopova

Samonosivi kablovski snop (SKS) namijenjen je da zamijeni klasinu niskonaponsku
nadzemnu mreu tamo gdje su presjeci ispod 70 mm2. Ispravan nain uvrivanja SKS na
fasadu zgrade je prikazan na slici 109.
Sl.109.
__________________________________________________________________________
69
6.6.Izvedba elektrinih instalacija

6.6.1.Postupci izvoenja elektrinih instalacija
Postoje tri naina izvoenja elektrine instalacije:
1.)izvoenje pomou razvodnih kutija (sl. 110),
2.)izvoenje pomou aparatnih razvodnih kutija (sl. 111) i
3.)izvoenje pomou razvodnog ormara (sl. 112).
Danas se instalacije najee izvode pomou razvodnih kutija. Izvoenje instalacija pomou
razvodnog ormara se esto koristi u industriji. Njegova prednost je u tome to je otklanjanje
kvarova na instalaciji znatno lake.
Sl. 110.
Sl. 111.
Sl. 112.
Izvoenje instalacija pomou aparatnih razvodnih kutija se koristi pri instalisanju kablova u
zidove od rigips ploa. Za rigips postoje specijalne razvodne kutije koje se pomou
samohodnih vijaka priteu za rigips ploe.
6.6.2.Podbukno izvoenje elektrinih instalacija bez instalacionih cijevi
Elektrine instalacije se mogu izvoditi ispod maltera (buke) u instalacionim cijevima i bez
instalacionih cijevi. Izvoenje instalacija u cijevima je skuplje i kvalitetnije pa se sve vie
primjenjuje. Instalacija bez instalacionih cijevi se moe izvoditi kablovima PP (okrugli) i PP/R
(pljosnati). Instaliranje pljosnatih kablova PP/R je jednostavnije, ali se ne smiju koristiti u
vlanim prostorijama. Kablovi se postavljaju na ciglu ili na grubi malter, a nakon to se
postave preko njih se postavlja sloj maltera debeo minimalno 4 mm. Pljosnati kablovi PP/R se
na zid zakivaju ekseriima i dodatno uvruju gipsom, a okrugli kablovi PP se zakivaju
obujmicama. Kada se gips osui ekserii i obujmice se vade. Razmak izmeu dva
uvrenja je maksimalno 25 cm. Pravac postavljanja kabla se iscrtava lenjirom ili jo bolje uz
pomo ice za iscrtavanje pravca. Prema propisima koji vae u Evropskoj uniji udaljenost
kablova od poda i od stropa treba biti 15-45 cm, a najbolje ih je postavljati na udaljenosti 30
cm (sl.113).
__________________________________________________________________________
70
Sl. 113.
Kablovi se takoer postavljaju na visini 90-120 cm, a najbolje na 100 cm iznad poda. Dakle,
postoje tri zone na zidu u kojima se smiju postavljati kablovi (donja, srednja i gornja). Ukoliko
se vode dva kabla paralelno razmak izmeu njih mora biti 1 cm. Udaljenost kabla od ugla,
prozora ili vrata treba da je 10-30 cm, a najbolje 15 cm. Kablovi se smiju ravati samo pod
pravim uglom, a nije dozvoljeno koso postavljanje kablova osim u podu i na stropu gdje je to
dozvoljeno (sl. 114).
Sl. 114.
Prema naim propisima, koji su jo na snazi, pri horizontalnom polaganju kablovi se vode na
rastojanju od 30 cm do 110 cm od poda i 200 cm od poda do stropa, dok pri vertikalnom
polaganju rastojanje od prozora i vrata treba biti najmanje 15 cm. Kablovi se smiju spajati
samo u razvodnim kutijama, a treba ih, po mogunosti, voditi 20 cm od dimnjaka. Razvodne
kutije se ukopavaju u zid dlijetom ili udarnom builicom ili se nadbukno uvruju pomou
tiplova. Ukopane kutije se dodatno uvruju gipsom. Spajanje provodnika u razvodnim
kutijama se vri pomou rednih stezaljki ili pomou spojki, a nije dozvoljeno spajanje
uvrtanjem ica. Utinice u sobama za stanovanje i kancelarijama se postavljaju na visini 30
cm od poda, a u kuhinji na visini 115 cm od poda. U kupatilu se utinice postavljaju na visini
150 cm od poda i na minimalnoj udaljenosti od kade 60 cm. Prekidai za paljenje svjetla se
postavljaju na visini 105 cm od poda. Prekidai za paljenje svjetla u kupatilu i WC se najee
postavljaju izvan kupatila u hodniku. Prema vaeim propisima vodovi slabe struje moraju biti
udaljeni minimalno 10 cm od energetskih vodova premda savremni signalni vodovi imaju
kvalitetnu zatitu od smetnji koje potiu od energetskih vodova. Obino se 10 cm od stropa
__________________________________________________________________________
71
postavlja telefonski vod, 20 cm od stropa signalni vod, a 30 cm od stropa energetski vod (sl.
115).
Sl. 115.
Pri postavljanju razvodnih kutija u svakoj kutiji se ostavlja oko 15 cm kabla za kasnije
spajanje. Preporuuje se na svaki kraj kabla postaviti naljepnicu sa napisanim brojem
strujnog kruga. Treba strogo voditi rauna da se u svim prostorijama sve razvodne kutije
postave na istoj visini. Ovo je neophodno iz estetskih razloga.
6.6.3.Podbukno izvoenje instalacija u instalacionim cijevima
Danas se podbukne instalacije esto izvode primjenom instalacionih cijevi. Telefonski i
raunarski kablovi se obavezno instaliu kroz cijevi. Postoje i metalne instalacione cijevi, ali
se daleko najvie koriste savitljive plastine cijevi izraene od materijala koji ne gore niti
potpomau gorenje. Metalne cijevi moraju imati unutarnji izolacioni sloj, a njihovi krajevi
moraju biti zaobljeni ili moraju imati plastine zaobljene zavretke. Pri izvoenju instalacija
pomou instalacionih cijevi prvo se postavljaju cijevi, a zatim se vri malterisanje. Kada se
malter osui kroz cijevi se provlae kablovi, vri njihovo spajanje i postavljaju se utinice i
prekidai. Kablovi se kroz cijevi provlae pomou elinog ueta koje se zove predvua.
Cijevi se postavljaju na istim udaljenostima od poda, stropa, ugla, vrata i prozora, kao i
kablovi. Cijevi se na zid uvruju pomou obujmica koje se postavljaju na svakih 25 cm (sl
116).
Sl. 116.
Osim obujmica u suhim prostorijama se smije koristiti gips. Na svakih 6 m cijevi se mora
postaviti po jedna razvodna kutija. Prilikom postavljanja cijevi treba voditi rauna da se u
njima ne smije sakupljati voda.
__________________________________________________________________________
72
Sl. 117.
Nakon svake dvije promjene pravca postavlja se razvodna kutija.
Sl. 118.
Osim u zid instalacione cijevi se mogu postavljati u pod to je ponekada veoma efikasan
nain izvoenja inatalacija, jer se betoniranjem cijevi u pod izbjegava mukotrpan posao
instalisanja cijevi u zid.
6.6.4.Nadbukno izvoenje elektrinih instalacija
U poreenju sa podbuknim, nadbukne instalacije se izvode bre i lake, ali imaju i svoje
nedostatke. Prije svega one su skuplje, a u pojedinim sluajevima nisu primjenjive iz estetskih
razloga. Elektrine instalacije u drvenim objektima se najee izvode kao nadbukne. Pri
nadbuknom izvoenju elektrinih instalacija vodovi se na zid privruju pomou obujmica.
Obujmice se na zid postavljaju: uvrivanjem pomou tiplova i vijaka, lijepljenjem i
zakivanjem ekserima vodei rauna da minimalna udaljenost zida i kabla bude 5 mm. Za
instaliranje kablova na metalne konstrukcije se koristi posebna obujmica napravljena od
metalne trake obloene plastikom. Ova obujmica se sijee na trake potrebne duine kojima
se kablovi uvruju na metalne nosae. Na slici 119 su prikazane obujmice za uvrivanje
kablova na zid.
Sl. 119.
Obujmice se moraju postavljati na minimalnoj udaljenosti 25 cm horizontalno i svakih 40 cm
vertikalno. Najvea dozvoljena udaljenost obujmice od razvodne kutije je 10 cm.
__________________________________________________________________________
73
Sl. 120.
Koljeno kabla ima dimenzije 15x15 cm. Ulaz kabla u razvodnu kutiju mora biti zaptiven
gumenom kablovskom uvodnicom ili elektrokitom. Od poda do visine 2 m kablovi moraju biti
dodatno zatieni od mehanikih oteenja. U industriji se esto kompletna trasa kabla titi od
oteenja uvlaenjem kabla u metalne cijevi. Krajevi cijevi moraju biti zaobljeni ili se
postavljaju plastini zaobljeni zavreci. Ukoliko metalne cijevi nemaju unutarnji izolacioni sloj
tada obavezno moraju biti uzemljene, odnosno mora se postii izjednaenje potencijala.
Industrijski objekti su obino graeni od metala tako da se izjednaenje potencijala postie
upotrebom metalnih obujmica kojima se instalacione cijevi uvruju na metalnu konstrukciju
objekta. Kablovi, utinice i prekidai se postavljaju na istim udaljenostima od poda, stropa,
ugla, vrata i prozora, kao i kod podbuknog izvoenja instalacija. Na mjestima gdje postoji
opasnost od oteenja kabla isti se uvlae u fleksibilne ili krute metalne cijevi. Najmanji
dozvoljeni razmak izmeu elektrinog kabla i drugih instalacija je 30 mm. Ako se u blizini
kabla nalaze instalacije grijanja, dimnjak ili drugi izvori toplote kabl se mora izolovati od njih
toplotnom izolacijom ili instalirati na dovoljnu udaljenost od njih.
6.6.5.Instalacija u betonskim kanalima
U industrijskim pogonima u kojima se ne vri esta izmjena pozicija maina u velikoj mjeri se
vri instaliranje kablova u podnim betonskim kanalima. irina i dubina kanala je 30-100 cm.
Nain postavljanja kablova je prikazan na slici 121. Treba izbjegavati instaliranje kablova u isti
kanal sa drugim neelektrinim instalacijama, a ako se to ne moe izbjei potrebno je poduzeti
mjere da se izbjegnu tetni uticaji jednih intalacija na druge.
Sl. 121.
Poklopac kanala se izrauje od betona, eljeza ili drveta. esto se unutar kanala postavlja
nosea konstrukcija za kablove, kao to je prikazano na slici 122.
__________________________________________________________________________
74
Sl. 122.
6.6.6.Instalacija u metalnim kanalima
U velikim radnim prostorijama bez pregradnih zidova kao to su npr. robne kue, laboratorije,
projektni biroi itd. gotovo jedini prihvatljiv nain izvoenja elektrine instalacije jeste
instalisanje u metalnim podnim kanalima. Kanali se proizvode kao jednodijelni i viedijelni,
meutim, daleko najiru primjenu ima dvodijelni kanal prikazan na slici 123.
Sl. 123.
Kanali se proizvode sa visinom 28 mm i duinom 2 m, a postoji vie standardnih irina
kanala. Nain postavljanja kanala u pod je prikazan na slici 124.
Sl. 124.
Podne utinice se prikljuuju preko kanalnog izvoda (sl.125).
Sl. 125.
Razvodna tabla se prikljuuje preko vertikalnog koljena (sl. 126).
__________________________________________________________________________
75
Sl. 126.
S obzirom da su kablovski kanali izraeni od eljeza u jednu polovinu kanala moemo
postaviti telekomunikacione, a u drugu energetske kablove bez straha da e energetski
kablovi izazivati smetnje. Metalni kanali se postavljaju na betonsku plou. Prije njihovog
postavljanja potrebno je prema projektu vrlo paljivo iscrtati mjesto postavljanja kanala.
Nakon to se kanali namontiraju vri se njihovo zalijevanje slojem betona debljine minimalno
60 mm. Nakon to se beton osui vri se uvlaenje kablova.
6.6.7.Vodovi na nosivom uetu
U industrijskim pogonima se ponekad vodovi za elektrinu rasvjetu i za prikljunice postavljaju
na nosivo ue. Kabl se uvruje na elino ue pomou obujmica koje se postavljaju na
svakih 25 cm (sl. 127).
Sl. 127.
Nosivo ue se pomou kuka zatee izmeu zidova prostorije (sl.128).
Sl. 128.
__________________________________________________________________________
76
6.6.8.Vodovi na noseoj konstrukciji

Vrlo est i veoma pogodan nain izvoenja elektrinih instalacija u industrijskim pogonima
jeste postavljanje vodova na noseoj konstrukciji kao to je prikazano na slici 129.
Sl. 129.
Nosea konstrukcija se montira na zidove ili stropove pomou tiplova, a zatim se polau
kablovi. Nosea konstrukcija se esto naziva kablovski regal (polica). Nosee konstrukcije
koje su izraene od metala bez izolacione presvlake moraju biti uzemljene.
6.6.9.Sabirniki razvod
Kod sabirnikog razvoda napajanje elektrinom energijom se ne vri kablovima ve preko
bakarnih ina (sabirnica), koje su postavljene u metalnim kutijama standardne duine 3m.
Bakarne ine su postavljene na izolacione nosae, a njihov raspored unutar kutije je prikazan
na slici 130.
Sl. 130.
Limena kutija se koristi kao zatitni PE vodi. Postoje etiri vrste sabirnikog razvoda:
1.)osnovni (ventilacioni) razvod,
2.)motorni razvod,
3.)rasvjetni razvod i
4.)dizalini razvod.
Osnovni razvod se zove ventilacioni, jer je njegova kutija izraena od izbuenog lima radi
boljeg odvoenja toplote sa sabirnica koje se zagrijavaju usljed proticanja jakih struja.
Osnovni razvod se koristi na svim mjestima gdje se prenosi velika koliina energije na niskom
naponu. Standardno se izrauje za struje: 800 A, 1350 A, 2000 A, 2500 A i 3000 A. Motorni
__________________________________________________________________________
77
razvod ima daleko najveu primjenu. Koristi se za napajanje u industrijskim pogonima gdje se
ee mijenja raspored maina. Ne moe se koristiti u vlanim pogonima i u hemijskoj
industriji. Na metalnim kutijama, koje su standardne duine 3 m, na svakih pola metra je
napravljen otvor za montau prikljune kutije.
Sl. 131.
Prikljuna kutija ima ugraene osigurae za zatitu od kratkog spoja. Kada se vrata prikljune
kutije otvore prekine se strujni krug. Motorni razvod se izrauje za struje 150 A, 250 A, 350 A i
700 A. Motorni razvod se privruje na strop ili na zid pomou nosaa. Pored standardnog
pravog dijela postoje jo ugaoni element, T-element i element za uvoenje kabla. Rasvjetni
razvod se koristi kada je potrebno napajati svjetiljke velike snage koje se moraju pomjerati.
Koristi se uglavnom u velikim industrijskim pogonima. Izrauje se za struje 25 A i 50 A.
Dizalini razvod se koristi za napajanje pokretnih potroaa, kao to su dizalice i sl. Prijesjek
kutije dizalinog razvoda je prikazan na slici 132.
Sl. 132.
Unutar kutije se postavlja oduzima struje pomou koga se napaja dizalica. Oduzima ima
tokie na kojima se kree unutar kutije, a na sabirnice nalijeu grafitni klizai.
6.6.10.Instalisanje u kablovskim kanalicama
Veoma dobar nain instalisanja kako pri gradnji novih objekata tako i pri proirenju instalacije
jeste upotreba kablovskih kanalica (parapetnih kanala). Kablovske kanalice se uvruju na
zid pomou tiplova i vijaka. Nakon to se u kanalicu postavi kabl ista se zatvara poklopcem.
Na pojedine vrste kanalica se mogu montirati utinice. Standardne dimenzije PVC kanala u
milimetrima su 20x15, 20x20, 30x20, 30x30, 30x40, 40x40, 50x35, 50x50 i 50x80. Dakako,
proizvode se i kanali veih dimenzija koje nisu standardizovane. Takoer imamo kanalice sa
pregradama tako da se u jednoj pregradi instaliu signalni, a u drugoj energetski kablovi. U
isti kanal se ne smiju instalisati kablovi visokog i niskog napona. Bitno je napomenuti da se
kanalice ne smiju instalisati podbukno.
6.7.Izvoenje telekomunikacionih instalacija
Od telekomunikacionih instalacija najee se instaliraju instalacije telefona, mree raunara i
radio i TV antene. Telefonska instalacija se uvodi u zgradu:
-
nadzemnom mreom (sl.133) i
podzemnom mreom (sl. 134).
__________________________________________________________________________
78
Sl. 133.
Sl. 134.
Za izvoenje telefonskih instalacija se upotrebljavaju cijevi i pribor kako slijedi:
-za telefonsku instalaciju se koriste samo izolacione cijevi;
-usponski vodovi se izrauju 29 mm za koje je potreban otvor u zidu 60x60 mm;
-za razvod na pojedinim spratovima se upotrebljavaju cijevi 23 mm sa otvorom u zidu
40x40 mm;
-za razvod do pojedinog aparata se koriste cijevi 16 mm sa otvorom na zidu 30x30 mm.
Preporuuju se prjenici provodnika u ovisnosti o duini linije dati u tabeli 13.
Tabela 13
DUINA LINIJE
PREPORUENI
PRIJENIK
PROVODNIKA
[mm]
do 150 m
150-270 m
270-625 m
0,6
0,8
1,2
625-900 m
1,4
Grananje instalacije se vri u razvodnim ormariima (telefonskim razdjelnicima) i razvodnim

kutijama. Najee se za svaki sprat postavi po jedan razdjelnik. Izvedba antenske instalacije
je prikazana na slici (sl. 135).
__________________________________________________________________________
79
Sl. 135.
6.8.Izvoenje signalnih instalacija
Postoje signalne instalacije za: stambene objekte, hotele i bolnice. U stambenim objektima se
od signalnih ureaja uglavnom koristi elektrino zvonce. Postoje zvonca koja se napajaju
naponom 220 V i zvonca na niski napon (3-8 V). Niski napon se dobiva pomou
transformatora koji se ugrauje na glavnoj razvodnoj tabli (GRT). U bolnicama se koristi
zvonce za pozivanje medicinske sestre. U sobi deurne sestre se nalazi zvonce i signalna
tabla na kojoj se u sluaju poziva pali sijalica tako da sestra moe znati iz koje sobe je
upuen poziv. U hotelima imamo tri sistema pozivanja: dozivanje sobarice, dozivanje
konobara i dozivanje nosaa. U kupatilima, iznad kade, ugrauje se potezni prekida za poziv
u pomo (SOS prekida).
6.9.Izvoenje elektrinih instalacija na mjestima ugroenim eksplozivnim smjesama
Mjesta ugroena eksplozivnim smjesama su npr. benzinske pumpe, farbaonice, rudnici,
magacini zapaljivih tekuina itd. Elektrine instalacije na ovim mjestima se izvode, u principu,
na isti nain kao i drugdje, ali se za izvoenje radova smije koristiti materijal i oprema
posebno izraena za ove prostore. Ova oprema prema IEC standardu nosi oznaku ,,Ex. Kod
nas je jo u upotrebi i stara oznaka JUS standarda ,,S (sigurnost). Kablovi koji se instaliu na
mjestima ugroenim eksplozivnim smjesama ili se uvode u takve prostore imaju plat obojen
svijetloplavo. Pri izvoenju radova elektriari moraju posebnu panju posvetiti ovim kablovima
da ih ne bi spojili pogreno ili otetili. Radove na elektrinim instalacijama mjesta ugroenih
eksplozivnim smjesama smiju izvoditi samo posebno obueni elektriari sa poloenim
strunim ispitom.
6.10.Ispitivanje ispravnosti elektrinih instalacija
Prema vaeim propisima potrebno je verificirati elektrinu instalaciju prijegledom i izvriti
ispitivanja. Prijegledom se provjerava:
1.)zatite od elektrinog udara, ukljuujui mjerenje razmaka kod zatite zaprekama ili
kuitima, pregradama ili postavljanjem opreme izvan dohvata ruke;
2.)zatitnih mjera od irenja vatre i od toplinskih utjecaja vodia prema trajno doputenim
vrijednostima struje i doputenom padu napona (ako nije izvrena revizija projekta);
3.)izbora i podeenosti zatitnih ureaja i ureaja za nadzor;
4.)ispravnosti postavljanja odgovarajuih sklopnih ureaja u pogledu razdjelnog (rastavnog)
razmaka;
5.)izbora opreme i zatitnih mjera prema vanjskim utjecajima;
6.)raspoznavanja neutralnog i zatitnog vodia;
7.)postojanja shema, ploica s upozorenjima ili slinih informacija;
8.)raspoznavanja strujnih krugova, osiguraa, sklopki, stezaljki i druge opreme;
9.)spajanja vodia;
10.)pristupanosti i raspoloivosti prostora za rad i odravanje.
Ispitivanja se moraju izvesti ovim redoslijedom:
__________________________________________________________________________
80
1.)neprekidnost zatitnog vodia te glavnog i dodatnog vodia za izjednaavanje potencijala;

2.)izolacijski otpor elektrine instalacije;
3.)zatita elektrinim odvajanjem strujnih krugova;
4.)otpor poda i zidova;
5.)funkcionalnost.
6.10.1.Prijegled instalacije u toku radova
U toku radova (dok zidovi jo nisu omalterisani ili sl.) se vri:
1.)prijegled vrste i kvaliteta postavljenih kablova;
2.)provjera postavljanja kablova pod pravim uglom i na pravilnim udaljenostima od stropa,
poda, uglova, prozora i vrata;
3.)provjera postavljanja kablova u skladu sa projektom.
6.10.2.Ispitivanje rasvjete
Pri ispitivanju rasvjete potrebno je uraditi sljedee:
1.)provjeriti da li su postavljena sva rasvjetna tijela i sklopke prema projektu, vodei rauna o
propisanom nivou zatite od vanjskih uticaja;
2.)ispitati funkciju sklopki i svjetiljki;
3.)visinu postavljanja sklopki (105 cm);
4.)provjeriti da li su na sklopke dovedeni fazni vodii (sklopke moraju dovesti rasvjetna tijela u
beznaponsko stanje);
5.)izmjeriti osvijetljenost i provjeriti da li ispunjava zahtjeve projekta;
6.)provjeriti rad antipanik svjetiljki iskljuivanjem napajanja.
6.10.3.Ispitivanje utinica
Pri ispitivanju utinica potrebno je uraditi sljedee:
1.)provjeriti da li su sve utinice postavljene prema projektu;
2.)provjeriti da li su utinice na propisnoj visini od poda (30 cm, 115 cm, 150 cm) i da li imaju
propisan nivo zatite od vanjskih uticaja, a u kupatilu da li su utinice minimalno 60 cm
udaljene od kade;
3.)provjeriti da li je zatitni PE vodi spojen na zatitne kontakte;
4.)provjeriti prijesjek kabla kojim je utinica napojena i boje vodia;
5.)izmjeriti otpor petlje kvara utinice;
6.)izmjeriti napon.
Otpor petlje kvara utinice se mjeri metodom poznatog predotpora posebnim instrumentom
test metrom (testerom) koji se spaja izmeu faze i zatitnog kontakta utinice (sl. 136).
__________________________________________________________________________
81
Sl. 136.
Tester mora biti atestiran.
6.10.4.Ispitivanje gromobranske instalacije
Pri ispitivanju gromobranske instalacije je potrebno:
1.)provjeriti da li je instalacija izvedena po projektu;
2.)izmjeriti otpor uzemljenja na svim mjernim spojevima;
3.)mjerenjem provjeriti da li su svi odvodi spojeni na hvataljke;
4.)provjeriti da li su na gromobransku instalaciju spojene sve metalne povrine vee
od 2 m2 (oluci, cijevi, ventilacioni kanali itd.).
Otpor uzemljenja se mjeri na mjernom rastavnom spoju. Prije mjerenja uzemljenje se na
mjernom rastavnim spoju otpoji od odvoda. Nakon toga se test metrom vri mjerenje otpora.
Test metar se spaja izmeu faze i uzemljenja (sl. 137).
Sl. 137.
Osim mjerenja otpora uzemljenja uzemljivaa provjerava se otpor uzemljenja odvoda ime se
provjeri kvalitet spoja odvoda na gromobransku instalaciju. Dakle, na svakom spoju vrimo
dva mjerenja.
6.10.5.Ispitivanje razvodne table (razvodnog ormara)
Pri ispitivanju razvodne table (ormara) treba provjeriti:
1.)da li su oznaeni strujni krugovi i elementi;
2.)da li je tabla (ormar) izvedena prema projektu;
3.)megerom izmjeriti otpor izolacije;
4.)provjeriti da li su postavljeni glavni (tarifni) osigurai;
5.)ukoliko je tabla (ormar) od metala izmjeriti otpor uzemljenja ukljuivo i otpor
uzemljenja vrata;
__________________________________________________________________________
82
6.)provjeriti vazdune razmake neizolovanih dijelova pod naponom;

7.)provjeriti da li je postavljena ploica opisana u poglavlju 4.2.1.2.;
7.)provjeriti da li je postavljena jednopolna shema.
6.10.6.Provjera radova u kupatilu
Pri provjeri radova u kupatilu potrebno je provjeriti:
1.)da li su instalacione sklopke postavljene izvan kupatila;
2.)da li su utinice na visini minimalno 150 cm i na udaljenosti minimalano 60 cm od
kade;
3.)izmjeriti otpor uzemljenja svih vodljivih predmeta;
4.)provjeriti mjerenjem kvalitet izjednaenja potencijala svih vodljivih predmeta.
6.10.7.Ispitivanje instalacija slabe struje
Potrebno je provjeriti:
1.)izvedenost po projektu;
2.)funkcionalnost.
6.10.8.Mjerenje otpora uzemljenja
Postoji vie metoda mjerenja otpora uzemljenja, a najvie se koristi U-I metoda i metoda
mjerenja pada napona. Na slici 138 je prikazano mjerenje U-I metodom.
Sl. 138.
Sa utinice se preko predotpora i ampermetra dovede napon na uzemljiva. Na udaljenosti
veoj od 20 m se zabode sonda (metalni tap) u tlo i preko voltmetra spoji na uzemljiva.
Otpor uzemljenja se nakon oitavanja instrumenata izraunava pomou Omovog zakona:
U
R z = --------- [].
I
Metoda mjerenja pada napona je prikazana na slici 139.
__________________________________________________________________________
83
Sl. 139.
Mjerenje se izvodi tako to nakratko pritisnemo taster S i u tom trenutku oitamo struju I na
ampermetru te pad napona Up na predotporu Rp. Otpor ampermatera je zanemariv.
Prethodno smo izmjerili fazni napon. Otpornost uzemljivaa se odreuje po formuli:
U f - Up
R z = ------------------------ []
I
Npr. ako je napon mree Uf = 223 V, pad napona Up = 96 V i struju I = 9,6 A imamo otpor
uzemljivaa:
U f - Up
223 - 96
Rz = ------------------------ = ---------------- = 13,2 []
I
9,6
Savremeni instrumenti za ispitivanje elektrinih instalacija (test metri) pomou mikroprocesora
sami izraunavaju otpor uzemljenja i ispiu rezultat mjerenja na displeju. Glavna prednost ove
metode je izbjegavanje zabadanja sonde ime se znatno ubrzava proces mjerenja.
Opisana dva postupka mjerenja koriste mreni napon. Moramo biti sigurni da je mrea
dovoljno kvalitetna kako bi unutarnji otpor mree mogli smatrati zanemarivim. Kvalitet mree
moemo provjeriti tako to to emo na istu prikljuiti jak potroa npr. grijalicu snage 2 kW.
Nakon ukljuenja napon mree ne smije pasti ispod 215 V. Na terenu esto nemamo na
raspolaganju mreni napon ili je mrea preslaba. U tom sluaju koristimo baterijski napajan
elektronski izvor iji jedan pol moramo uzemljiti pomou sonde koja je udaljena minimalno 20
m od uzemljivaa i od mjerne sonde. Pri samom mjerenju treba poduzeti mjere da se izbjegne
tetan uticaj lutajuih struja.
6.10.9.Mjerenje otpora izolacije kablova
Mjerenje otpora izolacije kablova se vri megaommetrom (megerom). Mjerenje se vri prije
spajanja opreme, jer visoki napon sa megera moe otetiti istu. Shema megera je data na
slici 140.
Sl. 140.
__________________________________________________________________________
84
Izvor promjenljivog napona U se pri mjerenju otpora izolacije kabla podesi na 500 V.
Instrument se spoji prema slici 141.
Sl. 141.
Nakon spajanja se pritisne tipkalo S i oita struja. Otpor izolacije se rauna po Omovom
zakonu:
U
R = ------- [].
I
Otpor izolacije kabla mora biti minimalno 0,5 []. Savremeni megeri imaju skalu
izbadarenu u megaomima tako da nije potrebno raunati. Meger je sastavni dio test metra.
Pri ispitivanju kabla potrebno je izmjeriti otpor izmeu svake dvije ile (,,svaka sa svakom)
to znai da je, ako ispitujemo petoilni kabl, potrebno izvriti ukupno deset mjerenja.
6.11.Otklanjanje kvarova na elektrinim instalacijama
Najea dva kvara na instalaciji su prijekid kabla i kratak spoj na kablu. Oba kvara nastaju
usljed preoptereenja. Zbog preoptereenja moe doi do pregaranja jedne od ica kabla,
dakle do prijekida ili se ice pregriju, istope izolaciju i doe do njihovog kratkog spoja.
Tinjalica (ispitiva) i voltmetar slue za otkrivanje lokacije prijekida kabla. Poev od glavne
razvodne table se prati prisutnost napona na kablu i tako odreuje mjesto kvara. Mjerenja se
vre na razvodnim kutijama. Ommetar se koristi za odreivanje mjesta kratkog spoja na
kablu. Kratak spoj na kablu se manifestira pregorijevanjem osiguraa. Zujalica i signal traser
(pipalica) se koriste za odreivanje mjesta prijekida kabla u sluaju da nemamo napajanje
elektrinom energijom. Zujalica koja ima baterijsko napajanje se spoji na poetak kabla, npr.
kod glavne razvodne table, a pipalicom se prati tok signala kroz kabl i time odreuje mjesto
prijekida kabla. Kao pipalica se mogu iskoristiti obine slualice, a kao zujalica se koristi
astabilni multivibrator. U nedostatku zujalice i signal trasera moemo se posluiti obinom
baterijom od 4,5 V kao generatorom i minijaturnom sijalicom za napon od 3 V kao signal
traserom.
Pitanja i zadaci:
1.Nabrojati vrste uzemljivaa !
2.Od ega se izrauju uzemljivai ?
3.Na koju dubinu se ukopava trakasti uzemljiva ?
4.Objasniti izvoenje ukrtanja kabla i trake uzemljivaa !
5.Izraunati otpor tapnog uzemljivaa sa tri tapa duine po 1 m, ako je otpor tla 40 m !
6.Izraunati otpor trakastog uzemljivaa, ako je traka duine 100 m ukopana u zemljite sa
otporom 3000 m !
7.Izraunati otpor temeljnog uzemljivaa, ako je povrina temelja 70 kvm, a otpor tla 40 m !
8.ta je udarni otpor uzemljivaa ?
9.Objasniti postupak montae gromobrana !
10.Objasniti postupak podzemnog polaganja kablova !
11.Koja su razlike u postupku polaganja energetskih i telekomunikacionih kablova !
12.Na ta se postavljaju goli vodii !
13.Nabrojati postupke izvoenja elektrinih instalacija prema nainu spajanja !
14.Koliki sloj maltera mora biti iznad kabla ?
15.Kako se na zid privruju kablovi PP-Y, a kako PP/R ?
__________________________________________________________________________
85
16.Kolike trebaju biti udaljenosti kabla od poda, stropa, vrata, prozora i ugla prostorije ?
17.Na kojoj visini se postavljaju utinice u kupatilu, kuhinji i sobama ?
18.Na kojoj minimalnoj udaljenosti od kade se postavlja utinica ?
19.Na kojoj visini se postavljaju prekidai za paljenje rasvjete ?
20.Na kojoj udaljenosti od stropa se postavlja telefonski, na kojoj signalni, a na kojoj
energetski vod ?
21.ta se stavlja na kraj kabla ?
22.ta je predvua ?
23.Na koliko metara instalacione cijevi se postavlja razvodna kutija ?
24.Koje su prednosti i nedostaci nadbuknih instalacija u poreenju sa podbuknim ?
25.Kolika je maksimalna dozvoljena horizontalna i vertikalna udaljenost obujmica pri
nadbuknom instaliranju ?
26.Kolika je maksimalna dozvoljena udaljenost obujmice od razvodne kutije ?
27.Gdje se vri instaliranje u betonskim kanalima ?
28.Koje su dimenzije betonskih kablovskih kanala ?
29.Kolika je visina i duina standardnog elementa metalnog kablovskog kanala ?
30.Gdje se koriste metalni kablovski kanali ?
31.Koliko mora biti debeo sloj betona kojim se zalijeva metalni betonski kanal ?
32.ta je kablovski regal ?
33.Kolika je standardna duina kutije sabirnikog razvoda ?
34.Nacrtati raspored sabirnica u kutiji !
35.Nabrojati vrste sabirnikog razvoda !
36.Koje su standardne struje ventilacionog razvoda ?
37.Koje su standardne struje motornog razvoda ?
38.Koje su standardne struje rasvjetnog razvoda ?
39.Gdje se koristi motorni razvod ?
40.Gdje se ne smije koristiti motorni razvod ?
41.Koji se potroai napajaju dizalinim razvodom ?
42.ta je oduzima struje ?
43.ta su telefonski razdjelnici ?
44.Kako su elektrina zvonca podijeljena prema naponu napajanja ?
45.Koje sisteme pozivanja imamo u hotelima ?
46.Navesti oznake opreme namijenjene za instaliranje u prostorima ugroenim eksplozivnim
smjesama !
47.Smiju li svi elektriari izvoditi radove u prostorima ugroenim eksplozivnim smjesama ?
48.Koja ispitivanja elektrine instalacije se vre u toku radova ?
49.Kako se vri provjeravanje rasvjete ?
50.Kako se vri provjeravanje utinica ?
51.Kako se vri provjeravanje gromobranske instalacije ?
52.Kako se vri provjeravanje razvodnih ureaja ?
53.Kako se vri provjeravanje radova u kupatilu ?
54.Objasniti mjerenje otpora uzemljenja U-I metodom !
55.Objasniti mjerenje otpora uzemljenja metodom mjerenja pada napona !
56.Objasniti mjerenje otpora izolacije kablova !
57.Koji su najei kvarovi elektrine instalacije ?
58.Objasniti otkrivanje mjesta prijekida kabla pomou zujalice i pipalice !
__________________________________________________________________________
86
7.PRILOZI
7.1.Spisak elektroinstalaterskog alata
Za izvoenje elektroinstalaterskih radova i odravanje elektrinih instalacija je potreban
sljedei alat:
1.Udarna builica snage 1000 W ili vie
2.Builica sa akumulatorom 12V
3.Brusilica
4.Komplet burgija za metal
5.Komplet burgija za beton (ukljuivo frazer i burgije za postavljanje razvodnih kutija)
6.Komplet burgija za drvo
7.Elektriarska libela
8.eki 300 grama
9.Elektriasko dlijeto
10.partla
11.ica za oznaavanje pravca
12.Sjeice
13.Kombinirana klijeta
14.Kombinirana klijeta uska
15.Kombinirana klijeta savijena
16.Kablovski no
17.Klijeta za skidanje izolacije
18.Klijeta za stezanje kablovskih ahura
19.Klijeta sa stezanje kablovskih papuica
20.Klijeta za telefonske ISDN konektore
21.Klijeta za spajanje kablova
22.Pila za eljezo
23.Komplet izvijaa
24.Mjerna traka 2 m
25.elino ue - predvua
26.Marker za slova
27.Marker za brojeve
28.Ureaj za izradu samoljepljivih natpisa
29.Toka
30.Set za lemljenje (lemilica, pumpica i pinceta)
31.Plinski gorionik
32.Baterijska svjetiljka
33.Prijenosna svjetiljka
34.Univerzalni instrument
35.Test metar
36.Lux metar
37.Ispitiva
39.Strujna klijeta
40.Zujalica (generator signala)
41.Pipalica (slualica)
42.Lupa
43.Ureaj za magnetiziranje izvijaa
44.Ureaj za traenje kablova u zidu
45.LSA KRONE no
46.Tester UTP kablova
47.Produni kabl
48.Ruka za zamjenu NH osiguraa
49.Visak
50.Komplet prve pomoi
51.Francuski klju
52.Pomino mjerilo
53.Univerzalni klju za otvaranje elektroormara
54.Sklopive ljestve
55.Aparat za gaenje poara CO2
56.Drvena krinja za alat dimenzija 80x50x35 cm
57.PC raunar, prijenosni, sa softverom za parametriranje EIB instalacija
__________________________________________________________________________
87
7.2.Tabele
Tabela dozvoljenog strujnog optereenja, u amperima, trofaznih kablova PP-Y i PP 00:
UVJETI
B1
B2
13
18
24
31
42
56
73
15,5
21
28
36
50
68
89
14
19
26
33
46
61
77
17,5
24
32
41
57
76
96
18,5
25
34
43
60
80
101
18,5
25
34
43
60
80
101
75
100
150
960
1 380
2 220
PRIJESJEK
1,5
2,5
4
6
10
16
25
Tabela svjetlosnog toka sijalica sa uarenom niti:

SNAGA
SIJALICE
25
40
60
(W)
TOK (lm)
230
430
730
Tabela svjetlosnog toka fluoroscentnih cijevi sa temperarurom boje 3000K:

NAZIVNA SNAGA (W)
18/20
36/40
TOK (lm)
1 100
2 800
Tabela instalacionih cijevi i odgovarajuih kablova:
UNUTARNJI
ENERGETSKI KABL
PRJENIK CIJEVI (mm)
11
PP-Y 3x1,5 mm2
13,5
PP-Y 5x1,5 mm2
PP-Y 3x2,5 mm2
16
PP-Y 5x2,5 mm2
PP-Y 3x4 mm2
PP-Y 3x6 mm2
23
PP-Y 5x4 mm2
PP-Y 5x6 mm2
PP-Y 3x10 mm2
29
PP-Y 5x10 mm2
Tabela prjenika i prijesjeka provodnika
1,5
2,5
4
A (mm2)
d (mm)
1,38
1,78
2,25
6
2,76
58/65
4 600
KOMUNIKACIONI KABL
do 3 parice 0,6 mm
do 5 parica 0,6 mm
do 10 parica 0,6 mm
do 24 parice 0,6 mm
do 50 parica 0,6 mm
10
3,57
16
4,51
25
5,64
Spisak najee koritenog elektroinstalaterskog materijala i komponenti

Naziv
Naziv
Automat za stubino svjetlo 230V
Provodnik J-Y(St)Y 2x2x0,6 mm2
Brojilo monofazno jednotarifno 10-40A
Brojilo monofazno dvotarifno 10-40A
Provodnik X00-A 2x16 mm2
Brojilo trofazno jednotarifno 10-40A
Provodnik X00-A 4x16 mm2
Brojilo trofazno dvotarifno 10-40A
Provodnik X00/0-A 3x35+71,5 mm2
Brojilo trofazno dvotarifno 10-60A
Provodnik X00/0-A 3x35+71,5+2x16 mm2
Bravica za elektroormar (otkljuavanje alatom) Provodnik X00/0-A 3x70+71,5 mm2
Bravica za elektroormar
Provodnik X00/0-A 3x70+71,5+2x16 mm2
Cijev fluo 4W
Razdjelnik sa 4 DII osiguraa N/
Cijev fluo 6W
Cijev fluo 8W
Cijev fluo 13W
Razdjelnik sa 8 DII osiguraa P/
__________________________________________________________________________
88
Cijev fluo 15W

Cijev fluo 18W
Cijev fluo 30W
Cijev fluo 36W
Cijev fluo 58W
Cijev savitljiva podbukna d 16 mm
Cijev savitljiva IBG d 16 mm
Fotorelej
Gips 1/1 elektriarski
Grijalica elektrina, zidna
Grlo E14
Grlo keramiko E14
Grlo E14 za luster
Grlo E27
Grlo keramiko E27
Grlo keramiko E27 sa kutnikom
Grlo E27 koso
Grlo E27 za luster
Grlo keramiko E40
Grlo za starter
Interfon
Kabelska stopica KSB-C-4/5
Kalibarski prsten VD II 6A
Kalibarski prsten VD III 35A

Razdjelnik sa 12 DII osiguraa P/
Razdjelnik sa 8 automatskih osiguraa N/
Razdjelnik sa 8 automatskih osiguraa P/
Razdjelnik jednoredni, neopremljen
Razdjelnik jednoredni s metalnim vratima
P/
Razdjelnik dvoredni, neopremljen
Razdjelnik dvoredni s metalnim vratima P/
Razdjelnik troredni, neopremljen
Razdjelnik troredni s metalnim vratima P/
Razdjelnik NE-2 prazan
Razdjelnik NE-4 prazan
Reflektor halogeni 150W IP44
Reflektor halogeni 150W IP44 sa IC
sklopkom
Reflektor halogeni 500W IP44 sa IC
sklopkom
Relej impulsni MR-42 ETI
Regulator svjetla P/
Sabirnica za DII osigurae 1 m
Sabirnica za automatske osigurae 1 m,
izolirana
Sabirnica za automatske osigurae 1 m, 3P
izolirana
Sonda za uzemljenje 2" 1,5 m EGRO 57
Sijalica E14/25W
Sijalica E14/40W
Sijalica E14/60W
Sijalica E14/25W u obliku kugle
Sijalica E14/25W u boji
Sijalica E27/25W
Sijalica E27/40W
Sijalica E27/60W
Sijalica E27/75W
Sijalica E27/100W
Sijalica E27/150W
Sijalica E27/200W
Sijalica E27/25W u boji
Sijalica VTFE E27/125W
Sijalica VTFW FLUOSOL E27/160W
__________________________________________________________________________
89
Kapa osiguraa K DII 25A

Kapa osiguraa K DIII 63A
Kanal kabelski perforirani PVC 20x15 mm
Kanal kabelski PVC 20x15 mm
Krovni prikljuak
Kutija razvodna fi 60 mm P/
Kutija razvodna za uplje stijene fi 68x45 mm
P/
P/
P/
Kutija razvodna 100x100 mm P/ sa
poklopcem
Kutija razvodna za uplje stijene fi 105x105
mm P/
Kutija razvodna 145x190 mm P/ sa
poklopcem
Kutija razvodna N/
Kutija razvodna N/ IP43
Kutija razvodna N/ siluminska
Kutija za mjerni spoj gromobrana
Nosa gromobranske trake za krov EGRO 01
Nosa gromobran. trake za ravni salonit
EGRO 07
Nosa gromo.trake za ravni salonit EGRO 08
Nosa gromo.trake za valoviti salonit EGRO
10
Nosa gromobranske trake za sljeme EGRO
16
Nosa gromobranske trake za zid EGRO 24
Nosa gromobranske trake za zid EGRO 25
Nosa gromobranske trake za oluk EGRO 38
Nosa gromo.trake sa betonskom kockom
Sijalica VTFW FLUOSOL E40/250W

Sijalica halogena 100W
Sijalica kompakt fluo G23/5W
Sijalica linestra 35W
Sijalica linestra 60W
Sijalica reflektna E14/25W
Sijalica tedna E27/11W
Sijalica G24 d-2 18W
Sijalica G24 d-3 26W
Stezaljka redna 10 mm2 za montau na
inu
inu
inu
Stezaljka redna 2,5 mm2, 12-polna
Stezaljka redna 4 mm2, 12-polna
Stezaljka bezvijana 5x1,0-2,5 mm2
Stezaljka N i PE vodova sa 6 steznih mjesta
Stezaljka N i PE vodova sa 10 steznih
mjesta
Stezaljka N i PE vodova sa 14 steznih
mjesta
Stezaljka nul PP 00/0 160A
Stezaljka nul PK 1/0 250A
Stezaljka za izjednaavanje potencijala P/
Stezaljka za izjednaavanje potencijala P/
Svjetlo signalno 220V
Svjetlo signalno L1 220V
Svjetiljka brodska 60W
Svjetiljka brodska 75W
__________________________________________________________________________
90
EGRO 40
Obujmica fi 8-18 mm PVC
Obujmica fi 18-26 mm PVC
Obujmica fi 4 mm PVC sa ekserom
Odvodnik prenapona
Ormar razvodni RO1 metalni neopremljen
Ormar razvodni RO1 PVC neopremljen
Ormar razvodni KPMO-1/B PVC neopremljen
Ormar razvodni (RO3) KPMO-2/G PVC
neopremljen
Ormar prikljuni KP0-00/1 160A PVC
neopremljen
Ormar prikljuni KP0-00/1 160A siluminski
neopr.
Ormar prikljuni KP0-1 250A siluminski neopr.
Ormar prikljuni KP0-00/1 160A metalni neopr.
Ormar prikljuni KP0-1 250A metalni neopr.
Osigura automatski 6A, 1P B
Osigura automatski 6A, 1P multi9
Osigura automatski 6A, 1P C
Svjetiljka okrugla 100W

Svjetiljka fluo trana 1x18W
Svjetiljka fluo 1x18W opal
Svjetiljka fluo 2x18W raster parabolini
nadgradni
nadgradni
nadgradni
nadgradni
ugradbeni
Svjetiljka DOWN LIGHT 2x18W sa staklom
Svjetiljka DOWN LIGHT 2x18W sa rasterom
Svjetiljka DOWN LIGHT 2x26W sa staklom
Svjetiljka DOWN LIGHT 2x26W sa rasterom
Svjetiljka panik 6W 1h
Svjetiljka fluo 1x18W vodotijesna nadgradna
Svjetiljka ulina 1xHQL 80/125W
Svjetiljka ulina 125W
Svjetiljka ulina 250W
Svjetiljka stropna fi 200 mm
Svjetiljka stropna fi 250 mm
Spojnica krina 60x60 mm EGRO 35A
elna 1/2" Cu za izjednaavanje potencijala
ina za nizanje DII osiguraa L=1 m
Taster N/ univerzalni
Taster za zvonce P/
Taster za zvonce sa tinjalicom P/
Taster za svjetlo P/
Taster za svjetlo sa tinjalicom P/
Traka izolir L=10 m
Traka izolir L=20 m
Traka pocinana 20x3 mm
Traka pocinana 25x4 mm
__________________________________________________________________________
91

Osnova osiguraa EZN 25A
Osnova osiguraa EZN 63A
Osnova za osigura NV PKOO 160A
Osnova za osigura NV PKOO/3 160A
Osnova za osigura NV PK 1 250A
Osnova za osigura NV PK 1/3 250A
Osigura tarifni-delta 25A/3
Osigura tarifni GJ 25A/3
Osigura tarifni-delta 63A/3
Osigura tarifni GJ 63A/3
Poklopac boni sabirnice za automatske
osigurae
Ploa za brojilo mala
Ploa za brojilo velika
Prigunica za cijev fluo 18W
Prigunica za VTFE 80W
Prikljuak stalni-petopolni
Provodnik P 1,5 mm2
Provodnik P 2,5 mm2
Provodnik P 4 mm2
Provodnik P 6 mm2
Provodnik P 10 mm2
Provodnik P/F 1,5 mm2
Provodnik P/F 2,5 mm2
Provodnik P/F 4 mm2
Provodnik P/F 6 mm2
Provodnik P/F 10 mm2
Provodnik P/L 2x0,75 mm2
Provodnik PP/L 2x0,75 mm2
Provodnik PP/L 3x0,75 mm2
Provodnik PP/R 2x1,5 mm2
Provodnik PP/J 2x1,5 mm2
Traka nehrajua 20x3 mm

Traka nehrajua 25x4 mm
Tipl PVC fi 6 mm
Tipl PVC fi 8 mm
Tipl PVC fi 10 mm
Tipl PVC fi 12 mm
Tipl PVC fi 6 mm sa vijkom
Uklopni sat
Uloak taljivi DII 6A
Uloak taljivi DIII 35A
Uloak taljivi NV/NHOO 35A
Uloak taljivi NV/NH1 35A
Utinica dvopolna uko P/
Utinica dvopolna uko sa poklopcem P/
Utinica dvopolna uko dupla P/
Utinica dvopolna uko trostruka P/
Utinica dvopolna uko N/
Utinica dvopolna uko dupla N/
Utinica dvopolna uko N/ siluminska
Utinica petopolna trofazna P/
Utinica petopolna trofazna N/
Utinica petopolna trofazna N/ siluminska
Utinica 16A, 3P 250V
Utinica gumirana-kablovska
__________________________________________________________________________
92

Provodnik PP-Y 2x1,5 mm2
Provodnik PP-Y 4x4 mm2
Provodnik PP00-Cu 3x1,5 mm2
Provodnik PP00-Cu 4x4 mm2
Provodnik GG/J 3x1,5 mm2
Provodnik antenski-koaksijalni RG-6
Provodnik raunalski UTP Cat.5 4x2x24 AWG
Utinica gumirana sa poklopcem-kablovska

Utinica telefonska P/
Utinica telefonska mikro P/
Utinica antenska P/
Utinica raunarska P/ RJ 45
Utika koaksijalni za TV
Utika sa zatitnim kontaktom
Utika sa zatitnim kontaktom gumirani
Utika "T" sa zatitnim kontaktom
Utika petopolni trofazni
Utika 16A, 3P 250V
Utika 16A, 4P 380V
Utika 16A, 5P 380V
Utika 32A, 4P 380V
Utika 32A, 5P 380V
Utika 63A, 5P 380V
Utika - telefonski mikro 6/2
Utika telefonski
Uvodnica PG9 sa navrtkom
Uvodnica PG13,5 sa maticom
Ventilator fi 100 mm
Ventilator fi 100 mm sa timerom
Ventilator fi 120 mm
Ventilator fi 120 mm sa timerom
Vezica PVC 3x60 mm
Vezica PVC 3x120 mm
Vezica PVC 3x150 mm
Vezica PVC 4x200 mm
Vezica PVC 5x300 mm
Vezica PVC 5x350 mm
Ventilaciona maska fiksna fi 100 mm
Ventilaciona maska fiksna fi 120 mm
Ventilaciona maska vanjska fi 100 mm
Ventilaciona maska vanjska fi 120 mm
Zatita aparata-prenaponski filter
Zatita aparata-prenap. filter i s antenskom
zatitom
Zatita mehanika EGRO 59
Zatitnik osnove osiguraa DII
Zatitnik osnove osiguraa DIII
Zvono elektrino 220V
Zvono elektrino 220V GONG
7.3.Primjer projekta elektrinih instalacija i osvjetljenja

Od naredne stranice se daje primjer tekstualnog i grafikog dijela projekta elektrinih
instalacija i osvjetljenja. U tekstualnom dijelu je predvien sistem uzemljenja TN-C-S, a u
grafikom TT.
__________________________________________________________________________
93
GLAVNI PROJEKAT ELEKTROINSTALACIJA
STEPEN PROJEKTA
INVESTITOR
PROJEKTNA ORGANIZACIJA
PROJEKTANT
DATUM
MJERILO
Idejni
Amir HALEP, dipl. ing. el.

juni 1999.
1:100
__________________________________________________________________________
94
SADRAJ:
TEKSTUALNI DIO
1.Tehniki opis
2.Prorauni
3.Predmjer i predraun
NACRTI
1.Legenda
2.Shema GRO
3.Arhitektonsko-graevinska podloga
4.Osnova rasvjete
5.Osnova tehnolokih potroaa
6.Osnova izjednaavanja potencijala
7.Osnova telefonskog razvoda
Ovaj projekat sadri ukupno deset stranica teksta i sedam listova crtea.
__________________________________________________________________________
95
Tehniki opis
Ope napomene
Ovim tehnikim opisom, predmjerima i priloenim nacrtima obraeni su sljedei elementi
elektroinstalacije:
-prikljuak na izvor elektrine energije, mjerenje potronje elektrine energije,
prijegled instaliranih i vrnih snaga,
-instalacija i oprema vanjske i unutarnje rasvjete,
-instalacija za potrebe tehnolokih potroaa,
-instalacija za izjednaavanje potencijala,
-instalacija telefonskog razvoda,
-sistem zatite od dodirnog napona,
-prenaponska zatita
-mjere zatite na radu
-mjere zatite od poara.
Dokumentacija je raena na osnovu:
-arhitektonsko-graevinskih podloga,
-tehnikih propisa, pravilnika i standarda koji vae u BiH i
-tehnikih preporuka Elektroprivrede BiH.
Napajanje objekta elektrinom energijom, prijegled instaliranih i vrnih snaga,
mjerenje potronje elektrine energije
Prikljuak na distributivnu mreu se vri kablom PP-Y 5x25 mm2 duine 60 m i nadzemnim
vodom 4x70 mm2 duine 150 m. Na fasadi objekta se nalazi kablovski prikljuni ormar
(KPO) u koji se uvodi navedeni kabl i prikljuuje temeljni uzemljiva. Od KPO do glavne
razvodne table se vodi kabl PP-Y 5x25 mm2 . Ukupna instalirana snaga:
faza L1 .............................................................. 7 835 W
faza L2 .............................................................. 2 395 W
faza L3 .............................................................. 3 520 W
faza L1, L2, L3 .................................................10 560 W
-------------------------------------------------------------------P=24 310 W.
Uz faktor istovremenosti ki = 0,7 i faktor snage cos = 0,95 imamo maksimalnu prividnu
snagu:
P
24 310
Smax = ki ----------- = 0,7 --------------- = 17 913 (VA)
cos
0,95
__________________________________________________________________________
96
i termiku struju:
Imax = 27,1 (A).
Mjerenje utroene elektrine energije se vri na naponskom nivou 0,4 kV direktno digitalnim
brojilom predvienim za dvotarifno mjerenje energije u trofaznom sistemu.
Instalacija i oprema rasvjete
Instalaciju rasvjete izvodimo kablovima PP-Y 3x1,5 mm2 . Panik rasvjeta je predviena u
radnoj prostoriji. Proraun osvjetljenja je izvren u skladu sa preporukama CIE 40-52
softverom firme OXYTECH SAS CP1 Milano ITALIA. Tabela rasvjenih tijela je data uz
proraun.
Instalacija za potrebe tehnolokih potroaa
Napajanje tehnolokih potroaa je izvedeno monofaznim i trofaznim prikljunicama koje se
napajaju kablovima PP-Y 3x2,5 mm2 i PP-Y 5x2,5 mm2 .
Instalacija za izjednaavanje potencijala
Zatitni PE provodnik se u KPO spaja na temeljni uzemljiva. U cilju izjednaavanja
potencijala potrebno je uzemljiti GRT, instalaciju centralnog grijanja, te instalaciju vodovoda
i kanalizacije zatitnim provodnikom P/F 1x16 mm2 . U WC-u svi provodni dijelovi moraju
biti dodatno uzemljeni zatitnim provodnicima P/F 1x4 mm2, koji se u kutiji za izjednaavanje
potencijala PS-50 spajaju na provodnik P/F 1x16 mm2 .
Instalacija telefonskog razvoda
Predvieno je jedno prikljuno mjesto telefona u radnoj prostoriji koje se napaja sa krovnog
telefonskog prikljuka kablom TI 44 2x0,6 mm.
Sistem zatite od dodirnog napona
Zatita od direktnog dodira dijelova pod naponom je izvedena upotrebom propisanog
elektroinstalacionog materijala i opreme.
Zatita od indirektnog dodira je izvedena u sistemu TN-C-S sa primjenom automatskih i
topivih osiguraa i ureaja diferencijalne strujne zatite (RCD). Zatitni provodnik PE je u
cijeloj instalaciji obojen uto-zeleno i galvanski odvojen od nultog N provodnika koji je
obojen svijetloplavo.
Prenaponska zatita
Prenaponska zatita je izvedena zajedniki za sve potroae instaliranjem odvodnika
prenapona u KPO.
Mjere zatite na radu
Potrebno je poduzeti sljedee mjere zatite:
a) zatita od napona dodira
b) zatita od kratkog spoja i preoptereenja
c) zatita od pada napona
d) zatita od vlage i praine
e) osiguranje osvjetljenja
f) osiguranje zagrijavanja
__________________________________________________________________________
97
g) zatita od atmosferskih pranjenja

h) zatita od opasnosti izazvanih ureajima slabe struje.
Pri projektiranju su predviene sljedee mjere zatite:
a) zatita od opasnog napona dodira je osigurana izborom propisne elektroopreme
b) zatita od kratkog spoja i preoptereenja je izvedena osiguraima
c) zatita od nedozvoljenog pada napona je rijeena pravilnim dimenzioniranjem vodova
prema stvarnom optereenju i uvjetima polaganja voda
d) zatita od prodora vlage, vode i praine u elektrine ureaje je izvedena izborom opreme
prema uvjetima ugradnje
e) dovoljna osvijetljenost i u odsustvu prirodne je izvedena fluoroscentnim i inkadescentnim
svjetiljkama
f) zagrijavanje prostorija nije predmet ovog dijela projekta
g) zatita od opasnih atmosferskih pranjenja je osigurana propisnom gromobranskom
instalacijom
h) ureaji slabe struje imaju radne napone koji nisu opasni po ivot.
Mjere zatite od poara
Mogui uzroci nastanka poara na objektu pri koritenju elektrinih instalacija su:
a) pregrijavanje elektrinih vodova zbog preoptereenja i kratkog spoja elektrinih vodova
b) zapaljivost izolacije elektrinih vodova
c) toplotni uticaji na elektrine vodove
d) mehaniko oteenje elektrinih vodova
e) iskrenje i preskoci atmosferskih pranjenja.
U cilju zatite od poara poduzete su sljedee mjere:
a) presjeci elektrinih provodnika su propisno odabrani na osnovu prorauna, a na poetku
svakog strujnog kruga je predvieno osiguranje faznih vodia propisno odabranim
osiguraima koji tite strujne krugove od preoptereenja i od kratkog spoja
b) odabrani su kablovi sa kvalitetnom izolacijom koja ne potpomae gorenje, a radna
temperatura provodnika u normalnim uvjetima nije opasna u pogledu zapaljivosti kablova
c) u sluaju ukrtanja kabla sa toplinskim izvorom potrebno je kabl uvui u negorivu cijev ili
izmeu kabla i toplinskog izvora postaviti negorivu plou, a pored svakog razvodnog
ormara se postavlja aparat za gaenje poara suhim prahom S-6
d) na mjestima gdje postoji opasnost od mehanikog oteenja kabl se uvlai u zatitnu cijev
e) objekat je zatien od atmosferskog pranjenja gromobranskom instalacijom.
__________________________________________________________________________
98
Prorauni
Proraun rasvjete
Tabela osvijetljenosti prostorija:
PROSTORIJA
DUINA (m)
IRINA (m)
VISINA (m)
POTREBNA
SVETILJKA
Emin
Esr
Emax
OSVIJETLJEN
RAVNOMJER
NOST
OST (lx)
RADNA
500
HODNIK
4,5
MAGACIN
6,5
WC
3,5
4xS2
419
790
1428
0,53
1,5
60
S1
29
56
89
0,52
60
2xS1
57
89
118
0,64
1,5
60
S1
41
67
94
0,61
PROSTORIJA
Tabela rasvjetnih tijela:

OZNAKA
PROIZVOA I TIP
IZVOR SVJETLOSTI
S1
PLAFONJERA
250mm
ELEKTROMATERIA
L 15 776
INTRA 212 4x36W
INKANDESCENTNA
SIJALICA 75W
IP 20
FLUOROSCENTNA
SIJALICA
36W/3000K
FLUOROSCENTNA
SIJALICA 6W
IP 20
RADNA
PROSTORIJA
IP 65
RADNA
PROSTORIJA
S2
S3
ELEKTROKOVINA
FSN 116LPC PANIK
RASVJETA
NIVO ZATITE
MJESTA
UGRADNJE
ULAZ,
HODNIK,
MAGACIN, WC
Provjera prijesjeka kabla

Provjera pada napona na karakteristinom potroau:
l = 150 m
TS 10/0,4kV
630 kVA
uk = 4%
A= 70 mm Al
u1=0,76 %
l = 60 m
l = 10 m
A=25 mm Cu
A=2,5 mm Cu
u2=0,53 %
17,9 (kVA)
u3 = 0,59 %
BOJLER 2 kW
Pad napona se rauna po formulama:

0,020 l P
u = [%] - za trofazne potroae i aluminijumske provodnike
A
0,119 l P
u = [%] - za monofazne potroae i aluminijumske provodnike
A
0,012 l P
u = [%] - za trofazne potroae i bakarne provodnike
A
0,074 l P
u = [%] - za monofazne potroae i bakarne provodnike
A
l [m] - duina provodnika
__________________________________________________________________________
99
P [kW] - aktivna snaga potroaa

A [mm2] - povrina poprenog prijesjeka provodnika.
Ukupan pad napona je. u = u1 + u2 + u3 = 0,76 + 0,53 + 0,59 = 1,88 [%] to zadovoljava
tehnike propise.
Strujno optereenje kabla se takoer provjerava na karakteristnom potroau prema formuli:
P
2 000
Imax = ------------------ = --------------- = 9,1 (A),
U cos
220 1
to zadovoljava.
Proraun zatite od dodirnog napona i pregrijavanja kablova pri kratkom spoju
Prorauni su izvreni prema vaeem standardu JUS N. B2 741 iz 1989. godine, a zadovoljeni
su i zahtjevi trenutno vaeeg standarda VDE 0100 Teil 410 Abschnit 413.
Oekivan napon dodira je:
m
1
Ud = c Uf = 0,8 220 = 88 [V]
m+1
1+1
c = 0,8 faktor korekcije usljed impedanse izvora napajanja
Uf = 220 [V] - fazni napon
m = 1 odnos otpornosti faznog i zatitnog provodnika.
Prema vaeim standardima, potrebno je da vrijeme iskljuenja bude krae od 0,4 [s].
Struja kvara (minimalna struja kratkog spoja) se rauna po formuli:
0,8 Ul
Imin = [kA]
3 Z1
Ul = 380 [V] - linijski napon
Z1 impedansa petlje kvara pri zagrijanim provodnicima
Z1 = [RT + 1,24 (RM + r l)]2 + (XT + XM + x l)2
[m]
RT i XT [m] otpor i impedansa faza transformatora

RM i XM [m] otpor i impedansa faza mree
__________________________________________________________________________
100
R M = rv l v
XM = xv lv
r [m/m] - poduni otpor kabla

x [m/m] - poduna impedansa kabla
l [m] - duina kabla od osiguraa do izloenog provodnog mjesta.
Napomena:
Za vodie presjeka ispod 35 mm2 se zanemaruje reaktansa (x = 0).
Struja tropolnog kratkog spoja (maksimalna struja kratkog spoja) se rauna po formuli:
1,1 Ul
Imax = [kA]
3 Z3
Z3 = (RT + RM + r l)2 + (XT + XM + x l)2 [m].
Dozvoljeno vrijeme zagrijavanja kablova se rauna po formuli:
115 A
tz = (
)2 [s]
1000 Imax
A [mm2] - povrina poprenog prijesjeka kabla.
Otpor i impedansa faza transformatora 630kVA; 10/0,4 kV; uk = 4%:
RT = 1,8 [m] ;
XT = 9,9 [m].
Otpor mree za 150 [m] aluminijskog voda 70 [mm2] i 60 [m] bakarnog kabla 25 [mm2]:
RM = 107,6 [m];
STRUJNI
OSIGU-
PRIJE-
DUINA
KRUG
RA
SJEK
KABLA
KABLA
DO
PROVO-
In
XM = 45 [m].
r
Z1
Z3
Imin
Imax
tmin
kA
kA
225
232
163
198
198
261
189
184
190
135
163
163
213
156
0,78
0,76
1,08
0,89
0,89
0,68
0,93
1,31
1,27
1,78
1,48
1,48
1,14
1,55
tmax
tz
DNOG
MJESTA
1
2
3
4
5
6
7
mm2
6
6
16
16
16
10
16
1,5
1,5
2,5
2,5
2,5
2,5
2,5
m/m
5,5
6
2
6
6
13
5
12,1
12,1
7,41
7,41
7,41
7,41
7,41
m/m
0
0
0
0
0
0
0
0,01
0,01
0,01
0,01
0,01
0,01
0,01
0,01
0,01
0,01
0,01
0,01
0,01
0,01
0,02
0,02
0,03
0,04
0,04
0,07
0,03
In [A] - nominalna struja osiguraa

__________________________________________________________________________
101
tmin [s] - vrijeme iskljuenja pri minimalnoj struji kratkog spoja

tmax [s] - vrijeme iskljuenja pri maksimalnoj struji kratkog spoja.
Kao to se iz tabele vidi zadovoljena su vremena iskljuenja radi zatite od dodirnog napona i
od pregrijavanja kablova pri kratkom spoju.
__________________________________________________________________________
102
Predmjer i predraun
R.b. Naziv
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Isporuka i instaliranje kablova podbukno u juvidur

cijevi:
PP-Y 5x25 mm2 _______________ 3 m
PP-Y 5x2,5 mm2 ______________ 20 m
PP-Y 3x2,5 mm2 ______________ 50 m
PP-Y 3x1,5 mm2 ______________ 60 m
P/F 1x16 mm2 ______________ 15 m
P/F
1x4 mm2 ______________ 10 m
TI 44 2x0,6 mm ______________ 5 m
Isporuka i instaliranje razvodne kutije 70mm
podbukne
Isporuka i instaliranje kutije za izjednaenje potencijala
PS-50
Isporuka i instaliranje KPO sa tri VU osiguraa 63A i
odvodnicima prenapona
Isporuka i instaliranje podbukne GRT sa opremom
-limitator trofazni ___________ 1 kom
-brojilo ISKRA MT 850 ili
ekvivalent__________________1 kom
-sklopka
FID63/In=63A/Ir=0,03A ______ 1 kom
-automatski osigura 6A ______ 2 kom
-automatski osigura 16A ____ 3 kom
-automatski osigura 3x16A __ 1 kom
-automatski osigura 10A ____ 1 kom
Isporuka i instaliranje monofazne uko utinice
podbukne 16A/IP20
Isporuka i instaliranje trofazne uko utinice podbukne
16A/IP20
Isporuka i instaliranje podbukne telefonske utinice sa
etiri mikrokontakta
Isporuka i instaliranje jednopolnog prekidaa
podbuknog 10A
Isporuka i instaliranje svjetiljki sa ugraenim sijalicama:
-armatura INTRA 212, 4x36W/3000K,
IP20 ili ekvivalent____________4 kom
-plafonjera sa staklom 250mm
ELEKTROMATERIAL LENDAVA 15
776/75W ili ekvivalent ________6 kom
-panik svjetiljka ELEKTROKOVINA
FSN116LPC IP65 ili ekvivalent_ 1 kom
Isporuka i instaliranje bojlera sa grijaem 2kW
Isporuka i instaliranje rozetnog ventilatora 70W
Projektiranje i nadzor
Koliina
Jedinina
cijena
Cijena
14 kom
1 kom
1 kom
1 kom
6 kom
3 kom
1 kom
6 kom
1 kom
1 kom
UKUPNO:
__________________________________________________________________________
103
__________________________________________________________________________
104
__________________________________________________________________________
105
__________________________________________________________________________
106
__________________________________________________________________________
107
__________________________________________________________________________
108
__________________________________________________________________________
109
__________________________________________________________________________
110
LITERATURA:
1.Keler, Marievi, Srb ELEKTROMONTERSKI PRIRUNIK Tehnika knjiga Zagreb 1987.
2.Raajski, Dotli MALI ELEKTROENERGETSKI PRIRUNIK SMEITS-DOS Beograd 1997.
3.grupa autora TEHNIKI PRIRUNIK KONAR Zagreb 1991.
4.Kaiser ELEKTROTEHNIKI PRIRUNIK Tehnika knjiga Zagreb 1953.
5.Dotli, Sokolov, Spai TEHNIKI PROPISI IZ ELEKTROENERGETIKE
SMEITS-SZS Beograd 1995.
6.Kiefer VDE UND DIE PRAXIS VDE Verlag Berlin 1997.
7.Niejodek MODERNE ELEKTROINSTALLATIONEN Compact Verlag Muenchen 1997.
8.Reeves NEWNES ELECTRICAL POCKET BOOK Newnes Oxford 1995.
9.Capel SECURITY SYSTEMS AND INTRUDER ALARMS Newnes Oxford 1997.
10.Seip ELECTRICAL INSTALLATIONS HANDBOOK MCD Verlag Munich 2000.
11.Novinc ISPITIVANJE SIGURNOSTI ELEKTRINIH INSTALACIJA Kigen Zagreb 2005.
12.grupa autora EDZ PRIRUNIK EDZ Zagreb 2000.
13.Tehnika dokumentacija sljedeih preduzea i organizacija:
-Elektroprivreda BiH
-EIB asocijacija
-EDZ Zagreb
-SIEMENS
-MOELLER
-RICO
-STENGLER
-LEGRAND
-SITECO
-TARGETTI
-ISKRA
-BARTEC VARNOST
-ELEKTROKOVINA
-INTRA
-KOPP
-ELEKTROELEMENT
-PANASONIC
-LE TEHNIKA
-ERICSSON
-BOSCH
-CONTEG
-PANDUIT
-RITTAL
-CERBERUS
-FITTICH
-PHILIPS
-POGLIANO
-TEP
-HERMI
-ESPIT
__________________________________________________________________________
111

AmirHalep-Elektricne Instalacije I Osvetljenje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

AmirHalep-Elektricne Instalacije I Osvetljenje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Amir HALEP

ELEKTRINE INSTALACIJE I OSVJETLJENJE

2.ELEKTROINSTALACIONI MATERIJAL I PRIBOR

- koeficijent ovisan o vrsti kabla.

Energija zagrijavanja provodnika se rauna pomou formula:

Koeficijent za bakarne provodnike iznosi:

P [W] - snaga potroaa

Korekcioni faktor za temperaturu okoline je dat u tabeli 2.

Prva kolona je oznaena slovom A i odnosi se na provodnike instalirane u termoizoliranim

2.4.Instalacione cijevi i pribor

- spajanje provodnika se vri sa zadnje strane

- spajanje provodnika se vri sa prednje strane

- univerzalno podnoje sa spajanjem i sa prednje i sa zadnje strane.

Postoje ponoja osiguraa koja se na podlogu montiraju vijcima i podnoja koja se

a ogranieno podruje prekidanja

Primjeri primjene patrona:

Kod automatskih osiguraa oznaka za ultrabrze je A, B za brze, C za trome i D za veoma

Na slici 28 su date sheme spajanja jednopolnog prekidaa i sijalice.

sklopki sa Id = 0,03 A moglo bi doi do iskljuenja sklopke u normalnom radu. Oznaka FI

56.Smiju li se automatski osigurai koristiti kao glavni osigurai ?

3.ZATITA OD ELEKTRINOG UDARA

4 zatita od prskanja vodom

4.UREAJI ELEKTRINIH INSTALACIJA

Konferencijsko telefoniranje je telefonski razgovor u kome uestvuju vie od dva sagovornika.

Infracrveni javljai se montiraju na zidove, a reagiraju na kretanje. U literaturi se za njih esto

pored prekidaa za ukljuenje rasvjete. esto se instalacija rasvjete i ureaja za podizanje i

9.Nabrojati elemente koji se instaliraju na GRT porodine kue !

gdje je A [m2] povrina koja se osvjetljava.

Potrebna ravnomjernost osvjetljenja je takoer propisana meunarodnim preporukama.

5.7.Elektrino osvjetljenje zatvorenih prostora

19.ime se izbjegava pojava stroboskopskog efekta ?

6.IZVOENJE ELEKTROMONTERSKIH RADOVA

Propisima je definirano da maksimalni otpor uzemljivaa gromobrana smije biti 20 , otpor

R = ------------ = 0,564 ------- [],

6.5.Postavljanje samonosivih kablovskih snopova

6.6.Izvedba elektrinih instalacija

6.6.8.Vodovi na noseoj konstrukciji

nadzemnom mreom (sl.133) i

podzemnom mreom (sl. 134).

Grananje instalacije se vri u razvodnim ormariima (telefonskim razdjelnicima) i razvodnim

1.)neprekidnost zatitnog vodia te glavnog i dodatnog vodia za izjednaavanje potencijala;

6.)provjeriti vazdune razmake neizolovanih dijelova pod naponom;

Tabela svjetlosnog toka sijalica sa uarenom niti:

Tabela svjetlosnog toka fluoroscentnih cijevi sa temperarurom boje 3000K:

Spisak najee koritenog elektroinstalaterskog materijala i komponenti

Cijev fluo 15W

Razdjelnik sa 10 DII osiguraa N/

Kapa osiguraa K DII 25A

Sijalica VTFW FLUOSOL E40/250W

Svjetiljka okrugla 100W

Osigura automatski 10A, 3P C

Traka nehrajua 20x3 mm

Provodnik PP/J 4x2,5 mm2

Utinica gumirana sa poklopcem-kablovska

7.3.Primjer projekta elektrinih instalacija i osvjetljenja

GLAVNI PROJEKAT ELEKTROINSTALACIJA

Amir HALEP, dipl. ing. el.

g) zatita od atmosferskih pranjenja

Tabela rasvjetnih tijela:

Provjera prijesjeka kabla

Pad napona se rauna po formulama:

P [kW] - aktivna snaga potroaa

Z1 = [RT + 1,24 (RM + r l)]2 + (XT + XM + x l)2