You are on page 1of 4

Osman- Aziz Pripovijetke

Pogibija i osveta Smail- age engijia


I
Opisuje se kula age engia. Godine 1848. aga kree u Mljeteak da kupi hara od
svoje raje. Tu razapne adore i alje svoje kavaze da kupe hara po Drobnjacima.
II
Nakon dvadeset dana kako je u Mljeteaku, agi u posjetu dou Mirko Aleksi i Novica
Cerovi. Aga ih ugosti i da im zadatak da oni kupe hara u Malinskom i Tuini i da ga
donesu agi. Poto krenu od age, Mirko i Novica razgovaraju kako e lahko pobiti
Turke i agu koji ih tjera na hara (a doli su kod age samo da izvide koliko ih ima).
Skupih ih se oko etiri stotine. Tog 29. kolovoza agi doe njegova posestrima Sekana
koja ga upozorava da se na njih sprema itava vojska. No, aga i Bauk se ne plae jer
obojica mogu doekati puno vojnika koje e ubiti. Do kasno u no uju se gusle u
aginu adoru.
III
Vojska se probija kroz mrak i sve blie pribliava agi. Poalju Luku Vukova da izvidi
da li spavaju te on povede aginog konja Krhata. Poto se Luka vrati vojsci, ona
estoko napada agin ador. Agu ubiju, odsjeku mu glavu, skinu odjeu (poto je agin
konj nestao Hasan, njegov pomonik, mu daje svog vranca, u trenutku kad zajae
konja aga padne mrtav). Ostanu ivi jedino Bauk i Zlatani koji su umakli eti i tako
se spasili. Mirko i Novica povedu svoju etu u Crnu Goru nosei sa sobom aginu
glavu, a Bauk i Zlatani ukopaju agino tijelo u avliji kule odmah pored damije.
IV
Bosnom se brzo pronio glas da je Smail- aga ubijen. Dva mjeseca nakon smrti age
hercegovaki vezir Ali- paa Rizvanbegovi okuplja sve znamenite kapetane, ajane,
da idu osvetiti Smail- agu. Skupili su se na Bari Dajevia. Meu njima su Mjo Jca,
stari kahriman, dva tetia Ahmed Bauk i Begler- beg Ljubovi. Poto dvojica mladia
bijahu nestrpljivi da krenu u boj, Mjo Jca pourivae Hafiz- pau, glavnog vojnog
zapovjednika, ali ovaj odbi da krene prije nego to doe Sulejman kapetan sa
Ljubuacima. Mladii, Ahmed i Begler- beg, krenu preko Tare, a za njima Mjo Jca i
hiljade vojnika. Bitka se bila cijeli dan, a Crnogorci se dadoe u bijeg pred zalazak
sunca. Bauk uhvati Radovana Joana, pritekne mu u pomo brat Junuz. Bauk
posijee Joana, a Junuz i on se izgrle.
***
Turci su htjeli navaliti na kulu Novice Cerovia ali ih Hasan- beg savjetova da
saekaju do sutra. Meutim Novica pobjegne jer ga je pustio sam Hasan- beg.

Sutradan se svi vratie Dajevia bari i skupe oko sto dvadeset odsjeenih
crnogorskih glava kojima su okitili grob age engijia.

Meu dva svijeta


Ljudi sjede uz kahvu i rashladu u Balinovcu, razgovaraju; obiaj je da se nita ne
radi, a jo manje misli. Tu dolazi Hilmija kojeg svi poznaju i vole. Radovali su mu se
jer ih je obiavao razonoditi nekom pripovijetkom i tako im prikratiti dosadno
vrijeme. Sad Hilmija nije bio raspoloen za priu jer je bio tuan. Umro je njegov
roak Mehmed- efendija kojeg su svi prisutni poznavali. Hilmo pria o njemu.
I
Mehmed je meu svojim vrnjacima bio najbolji u svemu; otac i majka jako su ga
voljeli; bio je jako pametan; majka je za njega govorila da e biti hoda. Mehmed se
nije tome protivio. Hilmo i Mehmed nekon mejtefa pou zajedno u medresu gdje su
bili dvije godine.
II
Kao mlade softe ljeti su se zabavljali na selu. Nadmetali se sa kmetovima ko vie
zna. Muhamed tada prvi put uje za njihovo pismo i zamoli starog kmeta Juru da ga
podui tom pismu. Nakon to naui pismo i njih dvojica se vrate sa sela, Muhamed
poe sakupljati knjige i itati.
III
Utom majka mu umre, otac se ponovo oeni, a Muhamed nije vie htio u medresu
jer je smatrao da im hode ne znaju kazivati pa je htio u druge kole. Otac mu to
nije dozvoljavao. Muhamed nije iao u medresu vie, ve je vrijeme provodio u
mehani ispijajui kahvu. Hilmo je i dalje iao u medresu i druio se s Mihamedom to
su mu mnogi uitelji prigovarali. Muhamed je uio poneto iz knjiga ali je htio da vidi
ta se ui u drugim kolama.
IV
Muhamedov otac imao je jednu parnicu sa jednim svojim kmetom i poto ju je
izgubio odlui se seliti u Tursku. Muhamed to pria Hilmi i kae da e u Turskoj ii u
medresu. Nagovarao je i Hilmu da ide u druge kole. On stvarno ode u Sarajevo, a
Muhamed u Carigrad.
V
Poto Hilmo nije vidio svrhu svog uenja u gimnaziji vratio se kui, ali svi su mu se
smijali i izrugivali. Jedini razgovor bilo mu je dopisivanje sa Muhamedom koji je bio
zadovoljan svojim uenjem.

VI
Sastanu se njih dvojica nakon tri godine, a na Muhamedu je bila vidna bolest.
Oslabio je puno, nije bilo one svjeine i rumenila na njegovu licu kao nekad.
VII
Muhamed je priao Hilmi kako je doao u medresu gdje su mu dodijelili starijeg
druga da ga dvori. Opisuje kako je medresa bila vlana zimi ali je on to sve
podnosio.
VIII
Pria kako softe u medresi ue dugo, ali da nita ne znaju. Te softe nisu bile spremne
na napredak, ivjeli su u prolosti
IX
Softom ga je inilo jo jedino to jer je nosio svoje odijelo. Otac mu nije vie slao
novca jer je i otac poeo slabije poslovati. Muio ga je taj dosadan ivot nad
knjigama koji su vodili njegovi drugovi u medresi. Bio je zaprepaten kako su se
prema njemu kao hodi odnosili na ulici.
X
Kad je htio da ue u jednu carigradsku batu straar mu nije dozvolio. Meutim
uvedu ga sa sobom mladi zapovjednik i doktor koji je bio Turin, ali je studirao u
Parizu. Tu mu ova dvojica rekoe da biti hoda znai biti izvrgnut ruglu i ismijavanju.
Ta dvojica mladia priaju mu kako je ivot lo u Turskoj, da nema napretka i sl.
Zapovjednik mu govori da su i Bosanci isti kao i oni, da propadaju.
XI
Nakon tog susreta redovno se Muhamed sastajao sa Rifat-bejom, topnikim
asnikom, i lijenikom Tevfik- efendijom. Oni su ga uili i poduavali zapadnom
svijetu.
XII
Muhamed je nastavio uenje nove knjige, a softe su ga s prezrenjem gledale.
Pripovijedao je Hilmi o svemu to je nauio. Poto ga je spopao kaalj morao je
prekinuti svoju priu.
XIII
Okrivljuje oca to mu nije dao na vrijeme da ui kole, a sad je obolio jer je morao
stalno uiti kako bi stigao ostale, a sve u neadekvatnom prostoru. Kritikuje hode
koji ne prenose znanje na narod ve ga ostavljaju za sebe, svjesno ili ne te tako

narod i umire u neznanju. Obojica su eljeli dobro narodu: Hilmija jednim strpljivim
putem, a Muhamed naglim, brzim putem.
XIV
Kad se Muhamed vratio iz Carigrada, svi su ga srdano doekali. No, on nije mogao
dugo s njima razgovarati niti sluati ih. Ulema ga se klonila jer nije bio bio isti kao
oni. Muhamedu je narod zamjerao i to to ui kaurske knjige.
XV
Hilmija je jako cijenio Muhameda i kao svog roaka, prijatelja, ali i kao uitelja.
Hilmija ga sretne jednom priliko dok se vraao od tetke, kako eta sam. Muhamed je
razmiljao o jednoj djevojci koja je sad udata ena. Hilmiju je to iznenadilo kako
Muhamed da pria o takvoj stvari!!!
XVI
Muhamed ponovo odlazi u Carigrad. Hilmija je napustio kole, a Muhamed ga je
zbog toga prekorio.
XVII
Kad se vratio iz Carigrada potpuno je propao, oslabio i bilo je vidno da mu se smrt
pribliila. Hilmija ga je vodio na planinu ne bi li mu se stanje popravilo, no uzalud.
***
Oni koji su sluali priu bili su puni ideja o napretku, ali sve dok nisu izali iz kahve,
onda su zaboravili sve.