You are on page 1of 12

1.

MU
2. RUKA
Nastanak vokala u:
1) najneposrednije (psl.) porijeklo ovoga vokala je od diftonkog reda u.
kupovati< *kopoati (ovo u je sa polukruiem dolje)
2) srpskohrvatska su porijekla: a) od (on) (10 vijek)
b) od v, v (>v) u otvorenom slogu (10-11 vijek)
c) od l vokalnoga (14-15 vijek)
a) od (on) m>mu, rka-rk>ruka-ruku
Prvi nai spomenici znaju jo za grafije starih nazalinih vokala. U miroslvaljevu
jevanelju pie se jo i on i en, ali se upotrebljavaju mjesto obinog e, odnosno u.
Od slovenskih jezika mazalni izgovor vokala zadrao je poljski jezik: ma-ma
(mu-mua).
Tvrdi vokal (on) razliite je supstitucije dobio u junoslavenskim jezicima:
-slovenaki o (roka<rONka)
-sh u (ruka)
-makednoski a (raka)
-u zapadnijim govorima o (roka)
bugarski (rka)
3. SNIJEG
Jat ()
Porijeklo:
Ovaj stari vokal, diftonkog izgovora, ima svoje dvojako psl. porijeklo:
a) od indoevropskog dugog (* bgos>bg)
b) od diftonga oi (starijeg oi, ai, i) pod posebnim uvijetima: 1) redovno u sredini rijei
(koina>kena>cena; *snoiguh>snaiws, snaygis, stsl. sng)
4. STAKLO
stklo>staklorazdvaja teku suglasniku skupinu
jaki poluglas

ispunjava uvjete za vokalizaciju

postojao je jo jedan oblik: CKLO

stklo>tsklo>CKLO
ts je dalo c; izgubio se poluglas u slabom poloaju; stajao je

metateza (st>ts)

ispred sloga s punim vokalom.

5. DASKA
dska (N) dsko (A) dska-dska dska-daskupoluglas se izgubio kod N, a kod

A se vokalizirao zbog
po vertikalnoj teoriji
akcent stoji na
rastavljanja skupine d i s, jer
A prednjai u odnosu
posljednjem glasu u N,
bi gubljenjem d prelo u t
na druge padee, pa e
a kod A na poluglasu
zbog izjednaavanja
utjecati na N.
(daska-dasku, A utjee na N)
6. GLAS
gols>glas
7. VRATA
vorta>vrata
8. SLAMA
solma>slama

Glasovne kombinacije or, ol, er, el:


Prilikom uporeivanja rezultata dobijenih u procesima zapaamo:
a) da su istona i junoslavenska grupa jezika dobile, svaka za sebe, posebne
rezultate, a da se u zapadnoj grupi razlikuju sjeverni jezici (npr. poljski) i juni (npr.
eki)
b) da je samo juna slavenska grupa dobila jednaku zamjenu i na poetku i u
sredini rijei dok se u obje ostale grupe zamjene razlikuju u zavisnosti od poloaja i
intonacije
c) da su pod odreenim uvjetima intonacije svi slavenski jezici jedinstveni

METATEZA LIKVIDA
Kada je ZOS zahvatio i slogove koji su zavravali likvidama, rjeenje nije bilo uklanjanje
jedne ili vie jedinica, nego je eljeni rezultat dobijen njihovim premetanjem tj.
metatezom. Tradicionalno se te skupine nazivaju tolt, tort, telt, tert, pri emu t oznaava
bilo koji suglasnik.
-sredina rijei:
u istonoj grupi: or>oro; ol>olo; er>ere, el>olo
u junoj grupi: or>ra, ol>la; er>re, el>le
u zapadnoj grupi: or>ro, ol>lo; er>re, el>le
9. ZLATO
*zol-to>*zo-l-to>*zol-to>zal-to>zalto>zlato metateza

a< slabljenje i gubljenje


10. UT
*lt>lt>ut

gubljenje l (krui dolje) > u


11. PUN
*plnos (l sa kruiem dolje)>*pilnos>pln>pun

slabljenje i gubljenje; l>u


12. STO
lat. centum; iransko satm>sto
13. MATER
ie *mater>materes

>a
*matern>mater>mater

14. BRAT
ie *bhrather
stie. bhratar
stsl. bratr
bos. brat

>a

15. ROB,
16. KLADA
17. PLIJEN
U grupu tort, tolt, tert, telt, odnosno *or, *er, *ol, *el spadaju rijei:
*ORBb>ROB
*KOLDA>KLADA
*PELNb>PLIJEN
18. GRLO
*gurdlo>*grdlo>*grdlo>gordlo>gorlo>grolo>grloo>grlo oo>o

>o
dl>l metateza metateza
likvida lik.
(or>ro) (ol>lo)
19. VUK
*vilkos (i sa kvaicom)>* vlkos>*vlko (slogotvorno l)

l (slogotvorno) > u
apsolutni kraj, gubljenje i slabljenje
N mn. *vlkoi>vlki>*vlc>vuci
jd. *vlkoi>vlke>vlc
starobos.
vlk>vuk
20. MLIJEKO
stsl. mlko>mlijeko (b/h/s)

>ije/je/i
mleko-ekavica, mliko-ikavica

21. OVCA
*ovika>ovca>ovca

i> gubljenje
lat. ovis/avis
stind. avik
22. DAN
dns>dns>dnas>danas

vokalizacija razbijanje sugl. skupine


poluglasa
dn>dn>dan

vokalizacija poluglasa
23. GLAVA
*golva>stsl. glava, bug. glava, mak. glava, slov. glava, bos. glava, e. hlava, slovaki
glava, polj. glowa

metateza sugl. Skupina (or, ol, er, el)


24. IV
Porijeklo danaenjeg vokala i:
*giwo>iv
lat. vivus
skr. jiva
stsl. iv
psl. iv, ie. iv *guivos, lit. gyvas, lat. vivus; stind. jivas (=divas)
i<ei, i, oi, y: iv, lit. gyvas, lat. vivus<*guivos
25. DUA
Prva palatalizacija velara:
duh dua (<duhja)

26. GRAD
*gord>gord>grad

metateza likvida (or>ra)

metateza sa duljenjem
(juna grupa)

slov. grad, e. hrad, slova. hrad, polj. grad


27. VIRBA
virba>vrba> v-rba> v-rba (slogotvorno r)> vr-ba>vrba
r, r (diftonke vrijednosti) ~r, r
(sonant + poluglas)
(v+)

vokalno r

28. RALO
*ordlo>*rodlo>radlo>ralo

metateza sa duljenjem
or>ro>ra

ol>lo: dva sugl. jedan do drugog

29. LAKAT
*olkt>lakt(stsl.)>lakat (bos.)
30.BLATO
*balt>blato(stsl.)>blato (bos.)
31.BREZA
*berza>breza (stsl.)>breza (bos.)
32. PET
bos. pet, slov. pet, bug. pet, rus. pjat, e.paty (peti)
pt gubljenje nazalnih vokala do kraja X stoljea
junoslavenske inovacije nazal >e

33. VRANA
vorna>vorna(slogotvorno r)>vrna>vrna>varna>vrana metateza susl. grupa (tort,
tolt, tert, telt.)
34. ZUB
gombhos>stind. jambhas, lit. zambas, stl. zm
>u>gubljenje nazalnog vokala i nastanak vokala u (X stoljee)
(m>mu)
35. SAV
vs(prvi jaki, drugi slabi poluglas)>vs(jaki poluglas)>vas

1.) gubljenje poluglasa na apsolutnom kraju rijei (slaba pozicija)


2.) vokaliziranje poluglasa u jakoj poziciji (>a)
ILI
vs(prvi jaki, drugi slabi poluglas)>vs(jaki poluglas)>sv(jaki poluglas)>sav

ovo je pretpostavka, nema dokaza niti objanjenja za ovo


ponovo vokaliziranje poluglasa u jakoj poziciji
36. DESET
1.) >n (u sredini rijei)
desnt (poluglas u slabom poloaju, kraj rijei)> dest (opet slaba pozicija)>deset

nazalizacija
denazalizacija,
gubljenje poluglsa
2.) > in, im
lit. deimtas: stls. dest
37. CRN
stsl. rn (vokalno r i slabi poluglas, ovaj drugi)> r>crn
slogotvorno r r, r, r, r
>c?

38. CIJENA
*kuoina>*kaina>*kna>cna>cijena

monoftongizacija diftonaga
-kada diftong oi u sredini rijei daje
-osim u sredini rijei, diftong oi je davao i na kraju rijei, a takoer i i na kraju rijei
39. KRAVA
*korva>krva>krava

metateza likvida: odnosi se na junu grupu, to je bila metateza sa duljenjem (or>r>ra)


40. NOV
*neuos>nov>nov

asimilacija (saimanje)
-u ovom sluaju nastanak o< dift. eu
*labilan izgovor glasova u intervokalnom poloaju uzrokovano je estim dodirom vokala.
Tada dolazi do njihove asimilacije ili saimanja. Knjievni jezik trpi udvojeni vokal samo
u sloenicama.
41. PJENA
paina>pna>pna (ai>>)

monoftongizacija diftonaga iz perioda psl. vokalizma


pna>pena

zamjena >i, e, je, ije iz perioda starobos. jezika (13-14. stoljee)


42. SIN
*sns>snus>syn>sin>sin

1. iz perioda pie. jezika us>u>


2. iz perioda psl. vokalizma >y
3. u 12. stoljeu y>i (starobos.)
4. gubljenje poluglasa na kraju rijei

43. DIM
*dhmus>dhmas>dym>dim

isto kao za sin


44. VRETENO
vrtjeti:vreteno:vrat (*vrteti>*verteno>vort)

prijevoj vokala
-Mnoge dananje meusobno srodne rijei u svojim osnovnim dijelovima imaju razliite
vokale to predstavlja prastaru pojavu tzv. vokalskog prijevoja vokala. Razliiti vokali us
istoj glasovnoj kombinaciji srodnih rijei i sl. : rei:rok; tei:tok. Zatim, esto u korijenu
rijei ili nastavku nedostaje vokal koji se u drugim oblicima ili srodnim rijeima nalazi.
Npr. umro:umrijeti.
-Ova osobina zasniva se na pie. pojavama mijenjanja jaine vokala pod odreenim
uvjetima. Ona se na razne naine reflektira u indoevropskim jezicima. Najvie se stari
prijevoj vokala zasniva na uvjetima koji su vladali u odnosima akcentovanog (jai
poloaj) i neakcentovanog (slabiji poloaj). Epoha kojoj pripadaju prijevoji vokala
uvjetovani intonacijom, kako se pretpostavlja, starija je od mlae epohe, iz koje su
indoevropske grupe jezika prenijele akcentski sistem sa razlikom silazne i uzlazne
intonacije u slogu.
Prijevojni stupnjevi se odravaju:
1.) u smislu kvalitativne razlike o:e
2.) u smislu kvantitativne razlike e:, a: i sl.
3.) u smislu kvantitativno-kvalitativne razlike u:ey, i:ei i sl.
U mnogim sluajevima su se odnosi indoevropskog prijevoja na psl. tlu izmijenili, zato
to su to uslovljavale promjene psl. vokalsog sistema: tako je npr. nastao odnos a:a
(kvalitativni)
45. GRAH
*gorh>grah

metateza likvida
-istona grupa: or>oro ruski: goroh>gorh
metateza s polnoglasjem, s tim to je priroda glasa l uslovila o mjesto e
-juna grupa: or>ra: grah
-zapadna grupa: or>ro: groh

46. VID
*vei-dos>*ve-idos>*ve-i-dos>*vi-i-dos>*vidos>vid>vid>vid

1. tautosilabinost (ei>i) veidos>vidos


2. gubljenje slabih poluglasa
3. mijenjanje granice sloga (ZOS djeluje tako da slog ne moe zavravati kosonantom, pa
ako ne dolazi do gubljenja u sredini rijei, onda se granica sloga pomjera)
47. DUH
*deuhos>*douhos>*do-u-hos>*du-u-hos>*duhos>*duh>duh>duh

-diftong ou prelazi u u
-pomjeranje granice sloga
-gubljenje slabih poluglasa
48. MAGLA
*mighla>*migla>stsl. mgla> lit. magla >i

deaspiracija eksploziva (gh>g)


mgla>magla

voklizacija poluglasa
49. TAMAN
Psl. proces slabljenja poluglasa poinje od kraja rijei u otvorenom slogu. Slabljenje
poluglasa u ovakvom poloaju uzrokovalo je jaanje prethodnog vokalskog izgovora, ako
se u prethodnom slogu nalazio poluglas.
tmn (prvi i posljednji slabi, drugi jak)

tmn> tman>tman
Meutim, s obzirom da se prvi poluglas nalazi izmeu t i m, on mora ojaati tj.
vokalizirati, pa e biti:
tmn> tman>taman

50. TAMNICA
Slino kao i kod rijei taman od koje je i nastala rije tamnica.
tmnica (prvi jaki, drugi slabi)
Prvi tj. jaki poluglas nalazi se ispred sloga sa slabim poloajem, ali i rastavlja teku sugl.
skupinu, to znai da mora ojaati (vokalizirati se)
Drugi se nalazi ispred sloga s punim vokalom, to znai sa slabi, iezava.
tmnica> tmnica>tamnica
51. OTAC
*atikos>*otikus>*otk> otk

Za rijei sa * pretpostavlja se da su kao takve postojale u jeziku:


1. iz pie. perioda stapanja vokala tj. prelazak a u o
2. poziciono mijenjanje vokala na kraju rijei (os>us>s>)
3. pretvaranje kratkih vokala i i u u poluglase i
4. ujenaavanje poluglasa u fazi razvoja starobosanskog jezika (, > )
Zatim smo pod djelovanjem III alatalizacije dobili: otk> ots
ots> otc>otac
52. BRIJEG
metateza likvida
berg>brg
53. CVIJET
*kvaitas>kvetas>cvt
Pored ZOS-a djelovao je zakon slogovne harmonije. Djeluje u nizovima kada se velarni
sugl. i vokal prednjeg reda nau u blizini kao i kad je obrnuta situacija. I u tom sluaju i
vokal i sugl. tee da budu artikulirani to blie jedan drugome.
54. ZVIJEZDA
*gvaizda>*gvzda>zvzda>zvijezda
Rije je o II palatalizaciji i dvoslonoj zamjeni .