OSNOVE GRAMATIKE

BIBLIJSKOGA

GRKOG

JEZIKA

Drugo izdanje

William D. Mounce

Originally published in the USA under the title: Basics of Biblical Greek Grammar
Copyright 1993, 2003 by William D. Mounce
Published by permission of Zondervan, Grand Rapids, Michigan, USA
Izvornik izdan u SAD-u pod naslovom: Basics of Biblical Greek Grammar
Copyright 1993, 2003 by William D. Mounce
Izdano s doputenjem izdavake kue Zondervan, Grand Rapids, Michigan, SAD
Osnove Gramatike Biblijskoga Grkog Jezika
Copyright za ovo izdanje 2009, BTRT (Biblijski i teoloki resursi i trening)
Sva prava pridrana. Strogo je zabranjeno pretampavanje ove knjige bez doputenja
izdavaa.
Izdava:

BTRT (Biblijski i teoloki resursi i trening)

Potanski Fah 32
71210 Ilida
Bosna i Hercegovina
(387) 33-628-533
(387) 61-214-535
www.btrt.net
info@btrt.net

Za izdavaa:
Prijevod:
Lektura:
Urednik,
Korektura
grkoga,
prijelom i
formatiranje:
Naslovna
strana:

Todd Price
Miroslav Balint-Feudvarski
Ivana Balint-Feudvarski

Todd Price
Alan Andrews

tampano u Bosni i Hercegovini

487.4
OSNOVE GRAMATIKE BIBLISKOGA GRKOG JEZIKA / preveo Miroslav
Balint-Feudvarski Sarajevo : Biblijski i teoloki resursi i trening, 2009. 465 str.
(xviii-447); 18 x 25 cm
Prijevod djela: Basics of Biblical Greek Grammar, Second Edition
ISBN 978-0-9795491-0-6

Ovaj tekst s ljubavlju posveujem svojim roditeljima

Bobu i Jean Mounce

elja mi je da prouavanje
biblijskoga grkog jezika u vama
proizvede iste kvalitete koje su njih
dvoje imali u svojim ivotima: ljubav
prema Gospodinu i njegovoj Rijei,
upuena sluba utemeljena na Rijei
i osjeaj urnosti navijetanja
Radosne vijesti o Isusu Kristu
ljudima oko njih.

oJ novmo" tou' kurivou a[mwmo",

ejpistrevfwn yucav":
hJ marturiva kurivou pisthv,
sofivzousa nhvpia:
ta; dikaiwvmata kurivou eujqeia,
eujfraivnonta kardivan:
hJ ejntolh; kurivou thlaughv",
fwtivzousa ojfqalmouv":
oJ fovbo" kurivou aJgnov",
diamevnwn eij" aijwn
' a aijwn
' o":
ta; krivmata kurivou ajlhqinav,
dedikaiwmevna ejpi; to; aujtov.

kai; e[sontai eij" eujdokivan ta;

lovgia tou' stovmatov" mou kai; hJ
melevth th'" kardiva" mou
ejnwvpiovn sou dia; pantov", kuvrie
bohqev mou kai; lutrwtav mou.

YALMOI IH 8-10, 15

vi

Sadraj
Uiteljeva zbirka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . x
Satovi iz grkog u audio formatu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . x
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . xi
Izjava naela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . xiv
Skraenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . xviii
Prvi dio: Uvod
1

Grki jezik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

Uenje grkog jezika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

Alfabet i izgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Interpunkcija i tvorba slogova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

Drugi dio: Imenski sustav

5

Uvod u hrvatske imenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

Nominativ i akuzativ; Odreeni lan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

Genitiv i dativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

Prijedlozi i eijmiv

Pridjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

Prva staza ili druga staza? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

10 Trea deklinacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
11 Line zamjenice prvoga i drugoga lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
12 aujtov" . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
13 Pokazne zamjenice/Pridjevi . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . 106

14 Odnosna zamjenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114

Trei dio: Indikativni glagolski sustav
15 Uvod u glagole
16 Prezent aktiv indikativ

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129
vii

viii

Sadraj

17 Kontraktni glagoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138

18 Prezent medij/pasiv indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147
19 Futur aktiv/medij indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155
20 Glagolski korijeni i drugi oblici futura . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
21 Imperfekt indikativ

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180

22 Drugi aorist aktiv/medij indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193

23 Prvi aorist aktiv/medij indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202
24 Aorist i futur pasiv indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212
25 Perfekt indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224
etvrti dio: Participi
26 Uvod u participe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
27 Glagolski prilog sadanji participi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245
28 Glagolski prilog proli participi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257
29 Pridjevski participi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270
30 Perfektni participi i genitiv apsolutni . . . . . . . . . . . . . . . . . . 278
Peti dio: Neindikativni naini i glagoli koji zavravaju na -mi
31 Konjunktiv
32 Infinitiv

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 288

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299

33 Imperativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310
34 mi glagoli; Indikativ glagola divdwmi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 319
35 Dodatni mi glagoli; Neindikativni oblici . . .

. . . . . . . . . . . . . 327

Post scriptum . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 335

Dodatak
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337
Saimanje samoglasnika u Novom zavjetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
Kada su naglasci i aspiracije posebno vani. . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
Tablica praskavih suglasnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
Prostorni prikaz prijedloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339
Kraenje pojedinanih samoglasnika, te samoglasnika i dvoglasa . . . . . 340
Pogodbene reenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 341

Sadraj

ix

Imenski sustav
Grki padei . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342
Glavna tablica padenih nastavaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343
Osam pravila o imenicama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 344
lan

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345

Odnosna zamjenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345

Imenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
Pridjevi

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 350

Glagolski sustav
Hrvatska glagolska vremena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353
Glagolska pravila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 354
Glavna tablica glagola

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356

Glavna tablica participa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 357

Glavna tablica neindikativnih glagola . . . . . . . . . . . . . . . . . . 358
Pregled . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 359
eijmiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 362
Indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363
Konjunktiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 370
Imperativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 373
Infinitiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 375
Particip . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 377
Dodaci
Vremenski nastavci glagola koji se javljaju pedeset i vie puta u NZ 382
Likvidni glagoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396
Drugi aorist . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397
Rijei koje se javljaju pedeset ili vie puta u NZ (prema uestalosti) . 399
Leksikon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 413
Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 443

Uiteljeva zbirka
Uiteljeva zbirka, raunalni program i druga pomagala, dostupni
su na internetu na stranici:
www.teknia.com
Tamo potraite najnovije inaice. Stupiti u kontakt s autorom
moete putem pote na adresi Zondervan, Academic Editorial,
5300 Patterson Ave., Grand Rapids, Michigan 49530. Moete
posjetiti web-stranicu izdavake kue Zondervan:
www.zondervan.com/books/academic

Satovi iz grkog na audio formatu

Bill Mounce je snimio svoj dvosemestralni teaj na kojemu
detaljno prolazi kroz svako poglavlje. Ova predavanja moete
kupiti na njegovoj web-stranici:
www.teknia.com.
Saetak predavanja sadranih na CD-ROM-u predavanja su koja
traju oko 8-10 minuta i prolaze glavne toke poglavlja. Ova
predavanja obuhvaaju sve to se nalazi u poglavljima.
Takoer, moete pisati Tekniji na adresu:
Teknia
PO 28428
Spokane, WA 99228

Predgovor
Izdava mi je jednom rekao da je omjer gramatika grkoga jezika prema
profesorima grkoga jezika deset prema devet. Stoga je razumno upitati zato
je bilo potrebno napisati ovu gramatiku. Postoji nekoliko dobrih razloga.
Veina postojeih gramatika spada u jednu od dvije kategorije: deduktivnu ili
induktivnu. Deduktivne gramatike naglaavaju tablice i rutinsko pamenje,
dok induktivne gramatike uvode studenta u tekst im prije, pokuavajui
oponaati prirodan proces uenja. Obje metode imaju svoje prednosti i
nedostatke. S pomou deduktivne metode student e bolje organizirati grau,
ali se ona u potpunosti razlikuje od procesa pomou kojega jezike uimo na
prirodan nain. Induktivnoj metodi nedostaje strukture to, pak, mnoge
zbunjuje. Moja metoda pokuava pouiti grki koristei ono najbolje iz oba
pristupa. Deduktivna je utoliko to na poetku pouava grau, ali je
induktivna u tome to prilagoava proces uenja. (Vidi sljedeu Izjavu o
naelu za vie detalja.)
Veina gramatika uenju grkoga jezika pristupa prvenstveno kao prema
akademskoj disciplini, dok ja dajem sve od sebe kako bih na uenje grkoga
gledao kao na orue za slubu. Prema mojoj pretpostavci, biblijski grki uite
kako biste mogli bolje razumjeti Boju rije i podijeliti to razumijavanje s
onima kojima sluite. Ukoliko neki vid prouavanja jezika ne slui toj svrsi,
zanemarujem ga.
Mnogo je praktinih naina razvijanja metodologija pouavanja. Na primjer,
potrebno bi bilo ukljuiti sve ono to studente ohrabruje na nastavak uenja.
To moda nee biti uobiajeni nain pisanja prirunika, ali nije mi bio cilj
napisati jo jedan uobiajeni prirunik elja mi je bila pouiti vas jeziku
Novoga zavjeta. Uenje jezika moe biti zabavno i vano.
Najvea prepreka uenju i nastavljanju upotrebe biblijskoga grkog jest
problem uenja napamet. Zbog toga mnogi nadobudni egzegeti izgube
sposobnost koritenja grkoga Novog zavjeta jer nisu u stanju kontinuirano
raditi na jeziku. Meutim, ovdje zapaamo neto zanimljivo. Kada sam ja
poeo uiti grki, znao sam pitati svoga oca to odreeni oblik znai. On bi mi
rekao, a kada bih ga upitao kako to zna, odgovorio bi mi: Nisam siguran, ali
znam da to znai. Ono to me onda frustriralo, sada se odnosi na mene.
Koliko bi ljudi koji su godinama uili grki moglo izrecitirati nepoznate
paradigme ili moda sve vremenske oblike ezdesetak glavnih glagola? Vrlo
malo takvih poznajem. Umjesto toga, nauili smo to trebamo traiti pri
analizi. Ne bi li bilo lijepo kada bi poetnici u uenju jezika doli do ove toke
razumijevanja oblika jezika bez prolaenja kroz iscrpljujui proces napornoga
pamenja napamet? Ovo je prvenstvena znaajka ovoga prirunika: Smanjiti
najvanija svojstva na minimum kako bi se jezik mogao nauiti i zadrati sa
to veom lakoom, kako bi se Boja rije mogla propovijedati u svoj sili i
uvjerenju.
xi

xii

Predgovor

Stil pisanja teksta donekle se razlikuje od onoga to biste moda oekivali.

Naime, ne vodim previe rauna o saetosti. Umjesto toga, o pojmovima
raspravljam nairoko i prijateljskim tonom. Cilj mi je pomoi studentima da
uivaju u tekstu te da na nastavu dolaze poznavajui informacije. Premda
saetost ima svoje prednosti, smatram da ona sprjeava motiviranoga studenta
na rad izvan uionice. Za uitelje kojima je drai jezgrovit stil, uvrstio sam
odjeljke pregleda i saetka, te upute u biljekama i odjeljke s Informacijama za
napredne studente. Takoer, brojevi odjeljaka uiteljima olakavaju da uklone
one informacije koje smatraju nepotrebnima za svoje studente. Na primjer:
Nemojte itati #13.4-5 i #13.7.
Mogue je zanemariti sve biljeke u ovome tekstu, izuzev onih uz rjenik, a
ipak nauiti Koine grki. Informacije u biljekama zanimljive su poslastice
namijenjene uiteljima i izuzetnim studentima. One e najvjerojatnije samo
zbuniti obine studente. Meutim, biljeke uz rjenik, kao i biljeke u radnoj
biljenici, vane su i potrebno ih je paljivo itati.
Dvije tipografske napomene. Kada govorim o nekome grkom slovu, onda ga
nazivam prema njegovu grkom nazivu (npr. o se naziva omikron). To inim
kako bih izbjegao zabunu s, recimo, navoenjem slova o a da pritom nije jasno
je li to hrvatsko slovo o ili grki omikron. Simbol znai da se prethodni
oblik razvio u potonji (npr. korijen *agapa ajgapavw). S druge strane, znai
da se prethodni oblik razvio iz potonjeg.
Mnogo je ljudi kojima bih htio zahvaliti. Da moji studenti nisu stalno
postavljali pitanja i strpljivo prihvaali sve moje eksperimente u pogledu
metoda pouavanja, ova gramatika ne bi ugledala svjetlo dana. elim se
posebno zahvaliti Bradu Rigneyu, Ianu i Kathy Lopez, Mikeu De Vriesu, Bobu
Ramseyju, Jenny (Davis) Riley, Handjarawatanou, Danu Newmanu, Timu
Packu, Jasonu Zahariadesu, Timu i Jennifer Brown, Lynnette Whitworth, Chori
Seraiah, Milesu Van Peltu, i neimenovanom studentu koji je dvaput pao iz
predmeta sve dok nisam u potpunosti razdvojio imenice (poglavlja 1-14) od
glagola (poglavlja 15-35), nakon ega je dobio etvorku. Zahvaljujem se i
mojim studentima na Gordon-Conwell Theological Seminaryju i mojim tzv.
T.A.-ima, Matthewu Smithu, Jimu Critchlowu, Jasonu DeRouchieju, Richu
Herbsteru, Juan Hernndezu, Ryanu Jacksonu, Stevenu Kirku, Davidu
Palmeru, Andyju Williamsu, a posebno mojim kolegama i prijateljima,
Edwardu M. Keazirianu II., Georgeu H. Guthrieju i Paulu Mr. Jacksonu.
elim izraziti zahvalnost profesorima koji su bili voljni isprobati gramatiku u
njezinu ranom stadiju, kao i onima u koje sam se pouzdavao za pomo:
Robertu H. Mounceu, Williamu S. LaSoru, Danielu B. Wallaceu, Thomasu
Schreineru, Jonu Huntu, Nancy Vyhmeister, Keithu Reevesu, Ronu Rushingu,
Georgeu Gunnu, Chipu Hardu, Verlynu Verbruggeu i Craigu Keeneru. Vrlo
veliku zahvalu elim uputiti Walteru W. Wesselu, koji je tekst koristio od
njegova najranijeg oblika te koji je bio srdaan i uporan u svojim ispravkama,

Predgovor

xiii

kritikama i hvali. Nakon to sam ve mislio da je tekst u osnovi gotov, moj

izvrsni urednik Verlyn Verbrugge nastavio je usavravati moje djelo, ne samo
pronalaenjem greaka u tipkanju, nego i bitnim dodavanjem sadraju i tijeku
poglavlj. (Dakako, bilo kakve pogreke moja su krivnja, te u cijeniti ukoliko
mi na njih ukaete ili iznesete svoje prijedloge. Te prijedloge moete poslati na
adresu na x. stranici.) Nadalje, da nije bilo marljiva truda Eda van der Maasa i
Jacka Kragta, ova gramatika nikada ne bi bila tako dobro tiskana i
reklamirana. Ovom prilikom moram spomenuti divne uitelje grkoga jezika
koji su mi prvi usadili ljubav prema ovom jeziku i njegovali njen rast. Bili su to
E. Margaret Howe, Walter W. Wessel, Robert H. Mounce, William Sanford
LaSor i George E. Ladd.
Velik dio posla, posebice u vjebama, ne bi bio mogu bez pomoi raunalnih
programa Gramcord Paula Millera i Accordance Roya Browna. Velika hvala!
Budui da je ovo drugo izdanje prirunika, elio bih zahvaliti mnogim
profesorima i studentima koji su koristili OBG tijekom proteklih devet godina.
Njegovo prihvaanje bilo je i vie nego nagrada, a vjerujem da e prilagodbe
koje smo unijeli u ovo izdanje biti korisne.
Posebno se elim zahvaliti mojoj supruzi Robin za njezino postojano strpljenje
i ohrabrivanje tijekom proteklih dvadeset godina te za vjeru u ciljeve koje smo
si oboje postavili u pogledu ove gramatike. Ujedno se zahvaljujem mojim
prijateljima u Shiloh Hills Fellowshipu i crkvi Garland Avenue Alliance koji su
mi bezrezervno pomagali u mom istraivanju, Richardu Porteru, Steveu
Yoellu, Scottu Meredithu, te mojim dobrim prijateljima Tyleru, Kiersten,
Haydenu, Ryanu, Reganu, Reidu, Ranceu, Nikki, Laytonu, Trentu, Dereku,
Seanu, Chrisu, Juliaji, Grace, Jonathanu, Davidu, Juliei i Lindsay.
Na kraju se elim zahvaliti znanstvenicima koji su, unato svojim pretrpanim
rasporedima, pristali napisati egzegetske uvide za svako poglavlje. itajui
kako im je poznavanje biblijskih jezika pomagalo u njihovu prouavanju,
vjerujem da ete biti ohrabreni u vlastitom uenju i koritenju grkoga jezika.
Hvala vam!

William D. Mounce

Kasnija izdanja
Popis ispravaka unesenih izmeu izdanj moete nai na www.teknia.com.

Izjava naela

Uz toliko mnotvo poetnica iz gramatike grkoga jezika na tritu, ini se

prikladnim poeti s izjavom naela koje e opravdati izlazak jo jedne takve
gramatike. Prirunik Osnove biblijskoga grkog (OBG) nije nov samo kako bi bio
drukiji, ve pouavanju jezika pristupa s jedne posve drukije perspektive
koja se nada da e uenje grkoga jezika uiniti to lakim, to korisnijim i, tako
je, ak i ugodnim.
Sljedea izjava objanjava moj pristup, kazuje po emu je drukiji i zato
mislim da je bolji. Prihvaanje prvog izdanja doista me je ohrabrilo.
Ciljevi
1.

Pristupiti uenju grkoga jezika ne kao intelektualnoj vjebi, nego kao

alatu za slubu.

2.

Ohrabrivati studente pokazujui im ne samo to trebaju nauiti nego i

zato to trebaju nauiti.

3.

Pouavati samo ono to je u tome trenutku potrebno, odgaajui sloenije

pojmove za kasnije.

4.

Okoristiti se suvremenim napretkom lingvistike, ali ne kako bismo

pouavali lingvistiku nego kako bismo olakali uenje grkoga jezika.

1. Alat za slubu
Biblijski grki ne bi se smio uiti samo u svrhu uenja grkog. Premda u tome
pristupu nema niega pogrenog, on nije prikladan za veliku veinu studenata
na fakultetima i poslijediplomskim studijima. Preesto se studente pouava
grkome i govori da e oni jednoga dana uvidjeti zato je toliko vano upoznati
grau. Prema mome miljenju, trebalo bi im se ve tijekom procesa uenja
pokazati zato ue grki i zato je djelatno znanje grkoga jezika kljuno za
njihovu slubu.
2. Ohrabrivanje
Veina studenata grkome jeziku prilazi s razliitim stupnjevima straha.
Njihov entuzijazam esto opada s odmicanjem semestra. OBG je stoga ukljuio
razliite naine njihova ohrabrivanja.
a. Veina vjebi preuzeta je iz Biblije, uglavnom iz Novoga zavjeta, ali neke iz
Septuaginte. Ve od prvoga dana studenti e prevoditi biblijski tekst. Ukoliko
neki odlomak sadri rije koja se pouava kasnije u odlomku, priskrbit emo
prijevod. To studentima daje osjeaj zadovoljstva jer su zapravo preveli

xiv

Izjava naela

xv

odjeljak Biblije. Kada god grki jezik koriten u vjebi pojanjava neko
egzegetsko ili teoloko pitanje u Bibliji, pokuao sam i to istaknuti.
Nedostatak u koritenju biblijskoga teksta jest to to student moda ve
zna stih na hrvatskom. No, uz malo discipline sa studentove strane, ovaj
nedostatak bit e nadaleko premaen prednostima, a u drugom izdanju
dodao sam nekoliko izmiljenih reenica.
b.

Nakon svake rijei u rjeniku, navedena je njezina uestalost. Jedno je

nauiti da kaiv znai i, ali vidjeti da se ta rije pojavljuje 9164 puta u
Novom zavjetu pruit e studentima motivaciju za pamenje.

c.

U Novom zavjetu ima otprilike 5437 razliitih rijei koje se ukupno

pojavljuju 138162 puta. Prema tome, nakon svakoga dijela rjenika
studentu e biti naveden postotak ukupnih rijei koje sada poznaje.
Do osmoga poglavlja, student e poznavati vie od svako druge rijei koja
se javlja u tekstu.

3. Pouavanje iskljuivo onoga to je potrebno

Studenti e nauiti samo ono to im je potrebno kako bi mogli itati tekst.
Nakon to ovladaju osnovama i steknu iskustva u itanju, bit e poueni
nekim detaljima. Kako bi se student dodatno ohrabrio i kako bi ovaj tekst bio
korisniji za vei broj uitelja, ta dodatna iscrpna graa stavljena je u biljeke ili
u odjeljku na kraju poglavlja pod naslovom Informacije za napredne
studente.
Na primjer, neka pravila za naglaske svrstana su u Informacije za napredne
studente, tako da ovisi o studentu ili uitelju hoe li se to uiti ili nee. Priloki
particip prua jo jedan primjer. Studente se ui da koriste glagolski prilog
sadanji -jui ili proli -vi, i da ispred glagola dodaju vremenski prilog
(dok, nakon) ili zato to. U Informacijama za napredne studente
napredni studenti mogu proitati da mogu dodati linu zamjenicu koja
ustanovljuje identitet vritelja radnje participa, te da vrijeme finitnoga glagola
koritenog za prijevod participa mora odgovarati glavnome glagolu.
4. Suvremena lingvistika
Suvremene studije u lingvistici u stanju su puno toga ponuditi uenju jezika.
Poetnik ne bi trebao uiti lingvistiku poradi nje same, ali osnovna naela
mogu se pouiti i primijeniti na openit nain.
Na primjer, Tablica praskavih suglasnika treba se temeljito nauiti zato to
objanjava mnoge morfoloke promjene glagola. Isto tako, ui se osnovni skup
padenih nastavaka, a potom se studentima pokazuje kako se gotovo
neprimjetno mijenjaju u razliitim deklinacijama. Kada vide da se neki osnovni
nastavci koriste u sve tri deklinacije, studenti e ih puno lake upamtiti. U
leksikonu su sve rijei brojem povezane s mojim prirunikom The Morphology
of Biblical Greek (vidi bibliografiju na kraju ove rasprave). Kako studentovo
znanje i zanimanje bude raslo, moi e ulaziti u dublja morfoloka prouavanja
u ovome tekstu.

xvi

Izjava naela

5. Inovativan pristup
OBG radosnom zadatku uenja grkoga jezika eli pristupiti iz novih i
inovativnih kutova, ne samo poradi novine nego iz elje da grki jezik uini to
korisnijim. to je neki jezik lake nauiti, to e se njime pastori i drugi ukljueni
u slubu lake koristiti.
a.

Sve definicije izvedene su iz knjige prof. Brucea Metzgera Lexical Aids for
Students of New Testament Greek te iz knjige Warrena Trencharda The
Students Complete Guide to the Greek New Testament. Na ovaj nain, kada
studenti dou na drugu godinu grkog i ponu koristiti jedan od ovih
izvrsnih prirunika za poveanje studentova rjenikog blaga, nee trebati
ponovno uiti nove definicije.

b.

U priruniku se nalazi leksikon s popisom svih rijei koje se javljaju deset

ili vie puta s oblicima glagolskih vremena za sve jednostavne glagole.
(Svaka rije koja se javlja manje od pedeset puta tijekom vjebi bit e
prevedena u samoj vjebi.) To e biti potrebno za vjebe ponavljanja.
Takoer, nai ete punu zbirku imenskih i glagolskih tablica.

c.

Umjesto da studente neprestano voza izmeu imenica i glagola, OBG

najprije ih pouava o imenicama, a potom o glagolima. Budui da su
glagoli toliko vani, neki su dovodili u pitanje odluku da se o njima pone
govoriti tek u petnaestom poglavlju.
Evo mojih razloga.
Tijekom godina saznao sam da je pretjerano prebacivanje studentove
panje izmeu imenica i glagola neto to unosi najveu zbrku u ostalim
pristupima pouavanju grkog jezika.
Imenice se ue toliko brzo da do petnaestoga poglavlja dospijete puno
bre nego to mislite.
Sluate li djecu kako govore, vidjet ete da je prirodnije najprije nauiti
imenice, a potom krenuti dalje u glagolski sustav.
Premda se ovaj pristup tijekom proteklih devet godina dokazao, htio sam
biti otvoren prema sklonostima drugih uitelja, a posebice prema
vremenskom okviru koji im je na raspolaganju za pouavanje grkog. Neki
uitelji su me izvijestili da su jedva stigli dovriti imenice do boinih
blagdana. Stoga sam, u drugome dijelu, dodao Drugu stazu vjebi. To je
alternativni skup vjebi koje vam doputaju da od devetoga poglavlja
odmah prijeete na petnaesto poglavlje i uenje glagola, a nakon nekoliko
poglavlja o glagolima vraate se natrag i dovravate imenice. To
podrazumijeva samo jedan prelazak izmeu imenica i glagola, a prema
mom iskustvu to se studentima nije pokazalo tekim.

d. Na poetku svakoga poglavlja nalazi se Egzegetski uvid koji se temelji na

biblijskom tekstu. Ove uvide napisali su znanstvenici iz podruja Novoga
zavjeta i oni nam pokazuju vanost gramatike o kojoj se govorilo u tome
poglavlju.

Izjava naela

xvii

e.

Nakon toga dolazi rasprava o hrvatskoj gramatici, a u saetku grke

gramatike, koji slijedi nakon toga, iznijeli smo mnoge usporedbe izmeu
hrvatskoga i grkog s naglaskom na slinostima izmeu ova dva jezika.

f.

Grka gramatika se na poetku pouava s hrvatskim ilustracijama. Kada se

ilustracije za nove gramatike konstrukcije daju na grkom, studenti utroe
previe panje na prepoznavanje grkih oblika, a pritom esto ne razumiju
samu gramatiku. U OBG-u gramatika se iznosi iskljuivo na hrvatskom jeziku, a
tek nakon njezina shvaanja iznose se primjeri na grkom. Na primjer:
Particip ima karakteristike glagola. Nakon jedenja (nakon to
je pojeo), moj uitelj grkoga jezika dao nam je da napiemo
ispit. U ovomu primjeru, jedenje je particip koji nam neto
govori o glagolu dati. Uitelj nam je dao da napiemo ispit
nakon to je pojeo. (Nakon to je prilog koji poblie oznaava
vrijeme odvijanja radnje participa.)
Particip ima i pridjevske aspekte. ena, koja sjedi pokraj
prozora (sjedei pokraj prozora), moja je uiteljica grkog. U
ovome primjeru, particip (koja sjedi) nam govori neto o
imenici ena
Sa web-stranice Teknia, moete besplatno skinuti Uiteljevu zbirku
[naalost, na engleskom jeziku; op. prev.]. Uiteljeva zbirka sadri
sljedee.

g.

Odgovori iz Radne biljenice.

Primjeri kvizova za svako poglavlje (bez odgovora).
PowerPoint slajdovi i prikazi za grafoskop.
Software.

Skraenice

Accordance Roy Brown, The Gramcord Institute.

OBG

Osnove biblijskoga grkog, William D. Mounce (Biblijski i Teoloki

Resursi i Trening, 2009.).

BDAG

A Greek-English Lexicon of the New Testament and Other Early Christian Literature, eds. W. Bauer, F.E. Danker, W.F. Arndt, F.W. Gingrich, tree izdanje (University of Chicago Press, 2000.).

Bl-D

A Greek Grammar of the New Testament and Other Early Christian Literature, urednici F. Blass, A. Debrunner, preveo R. Funk (University of
Chicago Press, 1961.).

Fanning

Verbal Aspect in New Testament Greek, Buist M. Fanning (Clarendon

Press, 1990.).

Gramcord

Paul Miller, The Gramcord Institute.

Klein

A Comprehensive Etymological Dictionary of the English Language,

Ernest Klein (Elsevier Publishing Co., NY, 1971.), o kojemu sam puno
ovisio za srodne rijei i definicije u leksikim odjeljcima.

LaSor

Handbook of New Testament Greek, William Sanford LaSor (Eerdmans, 1973.).

Machen

New Testament Greek for Beginners (Macmillan, 1951.).

MBG

The Morphology of Biblical Greek, William D. Mounce (Zondervan,

1994.).

Metzger

Lexical Aids for Students of New Testament Greek, Bruce M. Metzger

(Theological Book Agency, 1973.).

Smyth

Greek Grammar, Herbert Weir Smyth (Harvard University Press,

1980.).

Wallace

Napredna gramatika grkoga jezika: Egzegetska sintaksa Novoga zavjeta,

Daniel B. Wallace (ameriko izdanje: Zondervan, 1995; hrvatsko
izdanje: Biblijski i teoloki resursi i trening, uskoro).

Wenham

The Elements of New Testament Greek, J.W. Wenham (Cambridge

University Press, 1965.).

xviii

Prvo poglavlje

Grki jezik

Grki jezik ima dugu i bogatu povijest koja se protee jo od trinaestoga

stoljea prije Krista, pa sve do danas. Najraniji oblik jezika naziva se Linearni
B (13. stoljee pr. Kr.). Oblik grkoga jezika koji se koristio od Homera (8.
stoljee pr. Kr.) do Platona (4. stoljee pr. Kr.) naziva se Klasini grki. Bio je
to udesan oblik jezika, kojime su se mogle izraziti tone i suptilne nijanse
znaenja. Njegov alfabet izveden je iz fenianskoga jezika, ba kao i hebrejski.
Klasini grki imao je mnogo narjeja, od kojih su tri bila najvanija: dorski,
eolski i jonski (iji je atiki grki bio ogranak).
Atenu je u etvrtome stoljeu pr. Kr. osvojio kralj Filip Makedonski.
Aleksandar Veliki, Filipov sin, koji je bio uenik grkoga filozofa Aristotela,
uputio se osvojiti svijet i rairiti grku kulturu i jezik. Budui da je Aleksandar
govorio atikim grkim, to je bilo narjeje koje se irilo. Isto tako, to je bilo
narjeje kojime su pisali slavni atenski pisci. To je bio poetak Helenistikoga
razdoblja.
Dok se grki jezik irio po cijelome svijetu i susretao se s drugim jezicima,
mijenjao se (to se dogaa sa svakim jezikom). Ujedno su i narjeja bila u
doticaju jedno s drugim. U konanici je to prilagoavanje rezultiralo u onome
to mi danas nazivamo Koine grkim. Koine (koinhv) znai zajedniki i
opisuje zajedniki, svakidanji oblik jezika, kojime su se koristili obini ljudi.
Nije se smatrao dotjeranim knjievnim oblikom jezika, a zapravo su pisci iz
ovoga razdoblja namjerno imitirali stariji stil grkoga jezika (to je slino kao
kada netko danas pie jezikom Daniieva prijevoda Biblije). Koine je bio
pojednostavljeni oblik klasinog grkog, tako da je finoa klasinog grkog,
naalost, bila uvelike izgubljena. Na primjer, u klasinom grkom a[llo" je
znailo drugo iste vrste dok je e{tero" znailo drugo drukije vrste. Kada
biste u ruci drali jabuku i zatraili a[llo", dobili biste jo jednu jabuku. No,
ako biste zatraili e{tero", primili biste, moda, naranu. Neke od ovih
profinjenih znaajki odrale su se u Svetome pismu ali ne esto. Upravo se ovaj
zajedniki Koine grki jezik koristi u Septuaginti, Novom zavjetu i u spisima
Apostolskih oeva.
Dugo vrijeme Koine grki zbunjivao je mnoge znastvenike. Znaajno se
razlikovao od klasinog grkog. Neki su iznosili pretpostavke da je bio
kombinacija grkog, hebrejskog i aramejskog. Drugi su pokuali objasniti da e
to jezik Duha Svetoga, to bi znailo da je Bog stvorio poseban jezik koriten
iskljuivo za pisanje Biblije. Meutim, prouavanja grkih papirusa
pronaenih u Egiptu tijekom proteklih stotinjak godina pokazala su da je to
bio jezik obinih ljudi koriten za pisanje oporuka, osobnih pisama, recepata,
popisa za kupnju itd.
1

Prvi dio: Uvod

Iz ovoga moemo nauiti dvije pouke. Kao to je Pavao rekao: Ali kada doe
punina vremena, posla Bog svoga Sina (Gal 4,4), a dio te punine bio je i
sveopi jezik. Bez obzira kamo je Pavao putovao, svi su ga mogli razumjeti.
No, ima jo jedna pouka koja je moda neto blia pastorovu srcu. Bog je
koristio zajedniki jezik kako bi saopio evanelje. Evanelje ne pripada samo
obrazovanima; pripada svim ljudima. Sada je naa zadaa nauiti ovaj
predivan jezik koji e nam pomoi da Boju milost objavimo svim ljudima.

Drugo poglavlje

Uenje grkoga jezika

Prije nego ponemo uiti jezik, najprije trebamo govoriti o tome kako uiti.
Ako ste razvili loe navike uenja, to e se jasno primijetiti kada krenete uiti
grki jezik. Porazgovarajmo o nekoliko bitnih stvari.

Cilj
Glavna svrha pisanja ove knjige je pomoi vam da bolje razumijete i
saopavate Boju rije. To morate uvijek imati na umu. To vas treba motivirati,
ohrabriti kada budete frustrirani i pruiti vam perspektivu kada pomislite da
ete puknuti. Sjetite se cilja: jasnije, tonije i uvjerljivije izlaganje Boje
spasonosne poruke.
No, je li poznavanje grkoga jezika stvarno nuno za postizanje ovoga cilja?
Ukoliko niste posve uvjereni u to, bit e vam teko postii taj cilj. Drugim
rijeima, je li jezik vrijedan truda? Blagoslovljeni smo mnogobrojnim dobrim i
razliitim prijevodima [premda autor govori o engleskom jeziku, isto se moe
rei i za hrvatske prijevode; op.prev.]. Paljiva i kritika upotreba tih prijevoda
uvelike pomae propovjedniku da bolje razumije Boju rije. Ne bi bilo
poteno tvrditi da je poznavanje grkoga jezika uvjet bez kojega se ne moe
kako bi se postalo dobrim propovjednikom.
Meutim, dopustite mi da iznesem malenu usporedbu i sve e vam biti jasno.
Recimo da trebate napraviti generalku na motoru vaega automobila. Koje
alate biste odabrali? Pretpostavljam da biste s odvijaem, ekiem, klijetima i
eljeznom polugom mogli neto napraviti. No, sagledajte rizik u koji se
uputate. Bez kljua za matice mogli biste unititi mnoge vijke. Bez kljua s
pokazateljem momentne sile ne moete pravilno namjestiti glavu motora.
Poenta je da biste, bez pravilnih alata, mogli obaviti minimalan posao, a moda
ak i nauditi motoru.
Isto je i s propovijedanjem, pouavanjem, pripremanjem osobnih biblijskih
prouavanja i uenjem grkoga. Bez pravih alata ogranieni ste u svojoj
sposobnosti da prouavate tekst. Kada Ivan pie: A esti izlu svoju au na
veliku rijeku Eufrat. Tada presahnu njezina voda da bude omoguen prolaz
kraljevima s Istoka (Otk 16,12), na to se odnosi njezina? Na au ili na
rijeku Eufrat?1 Kada Pavao pie Efeanima: milou ste spaeni po vjeri. To
ne dolazi od vas; to je dar Boji (Ef 2,8), na to se to odnosi?2 Kada Pavao
pita: Govore li svi jezicima (1. Kor 12,30; Djakovi), podrazumijeva li da je
odgovor Da?3
_____________________________________________
1

Odnosi se na veliku rijeku Eufrat.

Prvi dio: Uvod

No, to nije sve. Gotovo svi najbolji komentari i biblijske studije zahtijevaju
poznavanje grkog jezika. Bez poznavanja grkog, nemate pristupa ivotnom
trudu znanstvenika koji bi se trebali posluati. Vidio sam kako se razvio
zanimljiv obiaj. Jedini ljudi koje ujem da kau kako grki nije vaan su isti
oni koji ne poznaju grki. Nije li to udno? Moete li zamisliti da netko tko ne
zna nita o tenisu kae da nije potrebno uzeti nikakvu poduku iz tenisa? Zvui
besmisleno, zar ne?
Poenta svega ovoga jest naglasiti da morate promisliti o tome zato elite
nauiti grki, a potom morate uvijek imati taj cilj na umu. O Johnu Wesleyju,
moda jednome od najuinkovitijih propovjednika koji su se ikada popeli na
konja, kau da je mogao bolje citirati Pismo na grkom nego li na engleskom.
Koliko daleko elite da dospije vaa sluba? Alati koje sakupite, od kojih je
grki jedan od njih, uvelike e odrediti va uspjeh s ljudskoga gledita. Neka
vai ciljevi budu visoki, te ih uvijek imajte na umu.

Pamenje
Kako biste nauili grki (ili bilo koji drugi jezik, po tom pitanju) pamenje je
kljuno. to se tie grkoga jezika, morat ete pamtiti rijei, nastavke i razne
druge stvari. Primjerice, jedini nain na koji u grkome jeziku moete odrediti
je li neka imenica u jednini ili mnoini, ili je li rije subjekt ili objekt glagola,
jest po nastavku te rijei. Dakle, ako niste upamtili nastavke, bit ete u velikoj
nevolji.
Uz gramatiku, vano je pamtiti rijei. Teko da ete nai ikakve radosti u
prevoenju budete li trebali svaku drugu rije potraiti u rjeniku. Uenje
napamet nekima pada tee nego drugima, tako da vam elim dati nekoliko
prijedloga.
1.

Napravite kartice za pamenje (podsjetnice) na kojima napiite rijei i

nastavke rije. Moete ih staviti u dep i nositi ih posvuda sa sobom.
Koristite ih dok ekate u redu, za vrijeme pauze na poslu, prije nastave itd.
One e postati vai izbavitelji. Moete ih napraviti tako to ete malo tvri
papir izrezati na kartice veliine posjetnice (4 x 2,5 cm).

2.

Kada pamtite rijei koristite mnemonika sredstva. Na primjer, grka rije

za baciti transliterira se kao ball, a moemo ju upamtiti pomou
izraza: baciti balon. ini se da to su ta sredstva lua, to su bolja, tako
da se ne trebate sramiti.

3.

Grke rijei morate dosljedno izgovarati i lijepo ih pisati. Ukoliko se va

izgovor svaki put razlikuje, bit e vam teko upamtiti rijei.

_______________________________________________________
2

Odnosi se na cijeli proces spasenja, koji ukljuuje i nau vjeru.

On kae da je odgovor Ne.

Drugo poglavlje: Uenje grkog

4.

Rijei i njihove nastavke izgovarajte naglas. to vie osjetila ukljuite u

proces uenja, to bolje. Zato izgovarajte rijei, sluajte ih i piite tako da ih
moete vidjeti.

Vjebe
Najvea motivacija za uenje grkoga jezika dolazi tijekom domaih uradaka.
Budui da veina vjebi dolazi iz Novoga zavjeta, stalno se podsjeate zato
uite taj jezik. U biljekama smo pokuali istaknuti svaki put kada vam
poznavanje grkog pomae da u egzegezi ili u osobnoj primjeni bolje razumijete
znaenje stiha.
Takoer, kroz biljeke uz vjebe emo vas uvoditi u drugi stupanj gramatike.
Dok biljeke u gramatici nisu toliko bitne, u vjebama su one vrlo vane.
Svakako se pobrinite da vjebe shvatite kao ispite. Nauite poglavlje, napravite
koliko god moete vjebi, ponovno proite kroz poglavlje, a onda opet
napravite vjebe. to vie budete prema vjebama postupali kao prema ispitu,
bolje ete nauiti grau i bit ete bolji na pravim ispitima.

Vrijeme i dosljednost
Veoma mali broj ljudi moe pokupiti neki jezik. Veini nam je potrebno
vrijeme, i to puno vremena. Planirajte to; podsjeajte se to pokuavate uiniti, i
provodite nuno vrijeme. Meutim, osim vremena, potrebno je biti dosljedan.
Ne moete bubati za ispite; grki vam nee ostati u pamenju, nego ete ga
nakon nekog vremena zaboraviti. Provodite vrijeme s njime svaki dan.
Upoznavanje jezika Novog zavjeta zasluuje barem toliko. Sjetite se: Oni koji
bubaju, propadaju.

Partneri
Veoma mali broj ljudi moe nauiti neki jezik sami. Kako bih vam to ilustrirao,
dopustite mi da vam citiram priu o Johnu Brownu koju je ispriao veliki
gramatiar grkoga jezika, A. T. Robertson.
Kada mu je bilo esnaest godina, John Brown iz Haddingtona,
zaprepastio je knjiara zatraivi primjerak grkog Novog zavjeta.
Bio je bos i odjeven u dronjavu priprostu odjeu. Bio je djeak-pastir
sa kotskih breuljaka. to e tebi ta knjiga? profesor ga je
podrugljivo upitao. Pokuat u je proitati, mome je odgovorilo, i
otvorilo odlomak iz Evanelja po Ivanu kako bi ga proitao. Otiao
je pobjedonosno s poeljnom nagradom, ali se krajem rairila pria
da je arobnjak i da je grki jezik nauio uz pomo crne magije. I
doista, optuili su ga za arobnjatvo, ali su, godine 1746., starjeine
i akoni u Abernethyju izglasali oslobaajuu presudu, iako je

Prvi dio: Uvod

pastor nije htio potpisati. Njegovo pismo obrane, kae Sir W.

Robertson Nicoll (The British Weekly, 3. listopada, 1918.):
zasluuje da ga se ubroji meu najznamenitija pisma svijeta.
John Brown postao je student, a na posljetku i profesor teologije. U
kapeli u Mansfield Collegeu, u Oxfordu, Brownova figura stoji uz
Doddridgea, Fryja, Chalmersa, Vineta i Schleiermachera. Sam je sebe
nauio grki dok je uvao ovce, i to bez gramatike. Sigurno je da John
Brown iz Haddingtona zauvijek posramljuje sve one studente teologije
i prezaposlene pastore koji zanemaruju grki Novi zavjet, premda su
im uitelji, gramatike i rjenici na dohvat ruke.4
Ova pria istie koliko je neobino da netko naui grki jezik bez zajednike
pomoi razreda. Pronaite partnera, nekoga tko e vas ispitivati i davati vam
kvizove, podupirati vas, i obratno.

Disciplina
Disciplina je izrazito vana. Za uenje grkoga jezika nema arobnih rjeenja.
Ono je mogue ukoliko to elite. Ima svoju cijenu, ali nagrada je silna. Stoga,
krenite na putovanje svoga ivota dok budemo putovali kroz stranice Novoga
zavjeta. Uivajte u ushienju otkrivanja i ekajte dan kada e sve to procvjetati
i donijeti roda.

_______________________________________
4

A Grammar of the Greek New Testament in the Light of Historical Research (Broadman,
1934.) 4. izdanje, xix.

Tree poglavlje

Alfabet i izgovor
Pregled
Svako poglavlje poet emo pregledom svega o emu ete u njemu uiti. To e
vam dati osjeaj za ono to dolazi, a ujedno bi vas trebalo ohrabriti kada
shvatite da u pojedinanim poglavljima nema toliko puno podataka.
U ovome poglavlju nauit emo:
pisati i izgovarati alfabet (suglasnike, samoglasnike, dvoglase);
da svaka rije koja poinje samoglasnikom ima hak.

Grki alfabet
3.1

Biljeke u ovome priruniku nije nuno nauiti (iako su esto

zanimljivi), osim u rjenikom odjeljku gdje mogu biti vani. (Biljeke
u Radnoj biljenici obino su vane.)

3.2

Grki alfabet ima dvadeset etiri slova.1 Isprva je samo vano nauiti
hrvatski naziv, mala slova i izgovor. Transliteracije2 e nam u tome
pomoi. U naem dananjem tekstu, velika slova koriste se samo za
vlastita imena, za prvu rije u citatu i prvu rije u paragrafu.3 Postoji
nesuglasje vezano uz ispravan izgovor nekolicine slova, to je
istaknuto u biljekama. Odabrali smo standardan izgovor koji e vam

__________________________________
1

Postojalo je jo nekoliko slova, koja su ispala iz upotrebe prije klasinog razdoblja.

U nekim sluajevima njihov se utjecaj jo uvijek moe osjetiti, posebice u
glagolima.
Transliteracija je ekvivalent nekog slova u drugom jeziku. Na primjer, grko slovo
beta (b) transliterira se hrvatskim slovom b. To ne znai da slina
kombinacija slova u jednome jeziku ima isto znaenje kao ista kombinacija slova
u drugome. meta ne znai meta. Meutim, grko slovo b i hrvatsko slovo
b imaju isti zvuk, a esto i sline funkcije, tako da kaemo da je hrvatsko slovo
b transliteracija grkoga beta.
Biblija je izvorno bila napisana samo velikim slovima bez znakova interpunkcije,
znakova naglaska i bez razmaka izmeu rijei. Na primjer, Ivan 1,1 poinje:
ENARCHHNOLOGOS. Velika slova, ili majuskule, koritena su sve do kasnijih
stoljea nakon Krista, kada je prihvaen kurzivan rukopis. Kurzivan rukopis
slian je naim pisanim slovima u kojima se slova spajaju. U grkim tekstovima
danas Ivan 1,1 poinje: jEn ajrch'/ h\n oJ lovgo".

Prvi dio: Uvod

pomoi da najlake nauite ovaj jezik.

Zamijetit ete slinosti izmeu grkih i hrvatskih slova, ne samo u
obliku i zvuku, nego i po redoslijedu u alfabetu, odnosno abecedi.
Grki alfabet moe se podijeliti na dijelove. Neko vrijeme se slae s
hrvatskom abecedom, potom se razlikuje, a potom se ponovno slae.
Pokuajte pronai te prirodne podjele.
Sljedea tabela pokazuje naziv slova (na hrvatskom i grkom),
hrvatsku transliteraciju (kurzivom), slovo napisano velikim i potom
malim slovom, a nakon toga izgovor.
Alfa

a[lfa

a kao u otac

Beta

bh'ta

b kao u Biblija

Gama

gavmma

g kao u gorina

Delta

devlta

d kao u drati

Epsilon

e] yilovn

e kao u metla (kratko)

Zeta

zh'ta

z kao u zora4

Eta

h\ta

e kao u tafeta (dugo)

Theta

qh'ta

th

th kao u engleskom thing

Iota

ijwt' a

i kao u intriga5

Kapa

kavppa

k kao u kuhinja

Lambda

lavmbda

l kao u lovac

Mu

mu'

m kao u majka

Nu

nu'

n kao u novac

Ksi

xi

ks

ks kao u aksiom6

Omikron

o] mikrovn o

o kao u tovar (kratko)7

Pi

pi

p kao u porez

Ro

rJw'

r kao u rad8

_______________________________________________
4

Neki slovo zeta izgovaraju kao dz. To pomae da ga se razlikuje od

sigma. Wenham (19) kae da se izgovara dz osim ako je prvo slovo u
rijei, kada se izgovara z.
Iota moe biti duga (zima) ili kratka (intriga). Sluajte kako je izgovara
va uitelj i uvidjet ete razliku.
Neki su skloniji jednostavnom ks zvuku za ksi, a ne dvostrukom kss
kao to je sluaj u engleskoj rijei axiom. Mi smatramo da kss kombinacija
pomae da razlikujemo ksi od hi.

Omikron neki izgovaraju s dugim o zvukom kao u rijei ovdje.

Drugi ga izgovaraju kao kratki zvuk o kao u rijei lovina. Ne zna se
kako se to slovo doista izgovaralo u Koine razdoblju. U suvremenom
grkom, ono je dugo kao omega. Odluili smo koristiti kratak izgovor
kako bismo razlikovali omikron od omege.

Neki preferiraju rh zvuk, kao u francuskom.

Tree poglavlje: Alfabet i izgovor

3.3

3.4

Sigma

sivgma

s/"

s kao u studij

Tau

tau'

t kao u trag

Upsilon

u\ yilovn u/y

y kao njemako 9

Fi

fi

f kao u film

Hi

ci

h kao u hrast

Psi

yi

ps

ps kao u psalam

Omega

w\ mevga

o kao u nota (dugo)

Pisanje slova
1.

Zapazite da slova a b d e i k o V t i u izgledaju nalik na svoje

latinike parnjake.

2.

U grkome postoje tri slova koja se transliteriraju pomou dva

slova. q je th; x je ks; y je ps. Ova slova nazivamo duplim
suglasnicima.

3.

Vano je da ne pomijeate h (eta) s hrvatskim slovom n, n (nu) s

v, r (ro) s p, c (hi) sa slovom x ili w (omega) sa slovom w.

4.

U grkom jeziku postoje dvije sigme. " se javlja samo na kraju

rijei, a s se javlja svugdje drugdje: ajpovstolo".

5.

Grki samoglasnici su a, e, h, i, o, u, w.

Izgovor slova
1.

Alfabet ete najbolje nauiti budete li izgovarali slova naglas dok

ih piete, inei to uvijek iznova.

2.

Naziv suglasnika tvori se s pomonim samoglasnikom, ali zvuk

suglasnika ne obuhvaa taj samoglasnik. Na primjer, m je slovo
mu, ali kada se mu javlja u rijei, vie nema zvuka u.

3.

Sljedea slova zvue poput svojih parnjaka u hrvatskom jeziku: a

b g d e i k l m n o p r s/V t.

4.

Gama (g) obino ima tvrdi zvuk g, kao u grabe. Meutim,

kada iza njega neposredno slijedi g, k, c ili x, izgovara se kao n.

_________________________________
9
10

Drugi prijedlozi izgovora su ju i kratko u kao u bukva.

Tvrdo

10

Prvi dio: Uvod

Na primjer, rije a[ggelo" izgovara se angelos, od ega dobivamo

nau rije aneo. Gama koje se izgovara kao n zove se nazalno
5.

gama.11
Alfa i iota mogu biti i dugi i kratki samoglasnici. Mogue je da je
iota promijenila svoj zvuk (usp. zima, intriga); alfa ga pak
moda nije promijenila.12 Epsilon i omikron su uvijek kratki, dok su
eta i omega uvijek dugi.
Dugi i kratki odnosi se na relativnu razmjerno trajanje
vremena potrebnog da bi se izgovorio samoglasnik (npr. otac i
lovac).

6.

Grki jezik takoer ima dvije oznake aspiracije [hakovi]. Svaka

rije koja poinje sa samoglasnikom i sve rijei koje poinju s
glasom ro imaju oznaku aspiracije ili hak.
Otri hak je oznaka J koja se stavlja iznad prvoga samoglasnika, a
rijei dodaje zvuk h. uJpevr se izgovara huper. Svaka rije koja
poinje s ro ili upsilonom prima otri hak.
Tihi hak je oznaka j koja se stavlja iznad prvoga samoglasnika i ne
izgovara se. ujpevr (to nije prava grka rije) bi se izgovarao uper.
ajpovstolo" se izgovara a p sto los.

3.5

Izgovaranje dvoglasa
1. Dvoglas (ili diftong) ima dva samoglasnika koji proizvode samo jedan glas.
Drugi samoglasnik je uvijek i ili u. Evo kako se izgovaraju.13
ai

aj

ai[rw

ei

ej

eij

oi

oj

oijkiva

au

au

aujtov"

ou

ou

oujdev

ui

uj

uiJo"v

eu, hu

oj14

eujquv" / hu[xanen

ui i hu su manje uestali od drugih dvoglasa.

______________________________________
11
12

13

14

Veina nazalnih gama tvore se iz gg kombinacije.

O ovome pitanju znanstvenici puno raspravljaju. Kako bi se izgovorilo dugo alfa (npr.
amac) potrebno je dulje vremena nego za izgovor kratkog alfa (npr. maka).
Dvoglas wu koristio se u klasinome grkom, no u Novom zavjetu javlja se samo u
imenu Mwsh'" u kojemu uvijek stoji dijareza koja oznaava da se ne radi o
dvoglasu.
Neki znanstvenici predlau da bi se hu zapravo trebalo izgovarati heju.

Tree poglavlje: Alfabet i izgovor

2.

3.

11

Nepravilni dvoglas tvori se od samoglasnika i iota subskriptum

(potpisano iota). Iota subskriptum je malo iota potpisano ispod
samoglasnika a, h ili w (a/, h/, w/) koji je obino posljednje slovo
rijei. Ovo iota ne utjee na izgovor, ali je kljuno za prijevod, tako
da na nj morate obratiti veliku panju.
a/
w{ra/
h/
grafh'/
w/
lovgw/
Poinje li rije dvoglasom, hak se u tome sluaju stavlja iznad
drugog samoglasnika dvoglasa (aijtevw).
Poinje li dvoglasom rije s velikim slovom, hak se onda jo uvijek
stavlja iznad drugoga samoglasnika (Aijtevw).
Poinje li rije s dva samoglasnika koji ne tvore dvoglas, hak se
tada stavlja ispred velikog slova ( jIhsou'").

4.

U nekim rijeima nalazimo dva samoglasnika koji inae tvore

dvoglas, ali u tome sluaju ga ne tvore. Kako bi se pokazalo da se
radi o dva odvojena glasa, iznad drugog samoglasnika stavlja se
dijareza ( )> ( jHsai>a"). ai obino tvori dvoglas, ali u ovoj rijei
dijareza pokazuje da tvori dva odvojena glasa: jH sa i a". Usp.
rije naivan u hrvatskom jeziku.

Saetak
1.

Vrlo je vano da grki alfabet pravilno nauite. Ne moete nauiti nita

drugo dok to ne nauite.

2.

Nauite hrvatski naziv, kako trebate pisati slovo i kako ga trebate

izgovarati.

3.

Grki samoglasnici su a, e, h, i, o, u i w.

4.

Svaka rije koja poinje samoglasnikom mora imati otri ili tihi hak. Poinje
li rije dvoglasom, hak se nalazi iznad drugoga samoglasnika. Ako je prvo
slovo veliko, hak stoji ispred prvoga samoglasnika ili iznad drugog
samoglasnika, ovisno o tome tvore li ta dva samoglasnika dvoglas.

5.

Dvoglas tvore dva samoglasnika koji se izgovaraju kao jedan glas. Drugi
samoglasnik je uvijek iota ili upsilon.

6.

Nepravilni dvoglas je dvoglas s iota subskriptum ispod samoglasnika.

Iota subskriptum ne utjee na izgovor, ali je vaan za prijevod.

12

Prvi dio: Uvod

Informacije za napredne studente

U veini poglavlja postoje informacije koje neki uitelji smatraju vrlo vanima,
dok drugi ne. Takve informacije uvrstili smo u odjeljak ovoga poglavlja
Informacije za napredne studente.
3.6 Velika slova. elite li nauiti velika slova, zapazite da ima samo nekoliko
neoekivanih oblika. Oni neuobiajeni oblici napisani su masnim slovima.
veliko

malo

komentari

A
B
G
D

a
b
g
d

E
Z
H

e
z
h

Q
I
K
L
M
N

q
i
k
l
m
n

O
P

o
p

Ne smijemo ga zamijeniti s velikim latinikim slovom P.

s/"

Ne smijemo ga zamijeniti velikim epsilonom (E).

T
U
F
C
Y
W

t
u
f
c
y
w

Ne smijemo ga zamijeniti s velikim theta (Q).

Nekima e velika slova biti poznata zbog toga to se upotrebljavaju za

oznaavanje bratovtina i sestrinstava.

etvrto poglavlje

Stavljanje interpunkcije i tvorba slogova

Egzegetski uvid
Pri pisanju Novoga zavjeta nisu se koristili znakovi interpunkcije. Zapravo,
rijei su bile spojene jedna uz drugu bez ikakva razmaka. Interpunkcija i
pretvaranje u stihove ulo je u tekst rukopisa puno kasnije.
Oigledno je to stvorilo odreene potekoe suvremenim znanstvenicima, jer
nain na koji je neki stih obiljeen znakovima interpunkcije moe imati
znaajan utjecaj na tumaenje stiha. Jedan istaknuti primjer je Rimljanima 9,5.
Stavi li se vea stanka iza kata; savrka (prema tijelu), onda je posljednji dio
stiha izjava o Bogu Ocu (engl. prijevod NEB glasi Neka Bog, koji je iznad
sviju, bude blagoslovljen zauvijek! Amen). Meutim, ako se na tome mjestu
stavi manja stanka, konane rijei u toj reenici govore o Kristu (D/F glasi
Krist, koji je iznad svega, Bog blagoslovljen u vjekove. Amen).
Ima li to ikakve veze? Veina znanstvenika vjeruje da ima. Ukoliko potonja
interpunkcija iznosi ono to je Pavao elio rei, onda u ovom stihu imamo
posve jasnu potvrdu boanstva Isusa Krista. On je, zapravo, Bog. Nain na koji
neki prijevod pristupa ovakvom dvosmislenom stihu otkriva nam teoloke
sklonosti prevoditelja.
Robert H. Mounce

Pregled
U ovome poglavlju nauit emo:
etiri grke oznake interpunkcije i tri oznake naglaska;
kako podijeliti grku rije na slogove kako bismo ju mogli izgovoriti
(tvorba slogova).

Dva najdraa mjesta u Akropoli.

13

14

Prvi dio: Uvod

Grki znakovi interpunkcije

4.1

4.2

Interpunkcija
znak

hrvatski

grki

qeov",

zarez

zarez

qeov".

toka

toka

qeov":

toka iznad crte

toka-zarez

qeov";

toka-zarez

upitnik1

Dijakritiki znakovi
1.

Dijareza. Ovo smo ve objasnili u #3.5.

2.

Apostrof. Kada prijedlog2 zavrava samoglasnikom, a naredna

rije poinje samoglasnikom, posljednji samoglasnik prve rijei
ispada. To se naziva elizijom. Oznaava je apostrof, koji se stavlja
na mjesto izostavljenog samoglasnika (npr. ajpo; ejmou' postaje ajp j
ejmou'). Ovo je slino kontrakciji u hrvatskom jeziku (npr. reko).

3.

Naglasci. Gotovo svaka grka rije ima znak naglaska.3 Stavlja se

iznad samoglasnika i pokazuje koji slog prima naglasak.
Izvorno je naglasak bio znak akcenta: glas se podigao, spustio ili
podigao i spustio na naglaenom slogu. Na kraju je postao obian
naglasak kakav je svojstven engleskom jeziku.4 Veina uitelja
zadovoljna je kada studenti jednostavno stave naglasak na
naglaeni slog.
Akut pokazuje da se glas na naglaenom slogu izvorno malo
podigao (aijtevw).
Gravis pokazuje da se glas na naglaenom slogu malo spustio (kai;
qeo;" h\n oJ lovgo").
Cirkumfleks pokazuje da se glas na naglaenom slogu malo
podigao pa onda spustio (aJgnw'").
Zapazite kako oblik naglaska odaje smjer glasa.
Pitanje je onda: kada koristiti koji naglasak? Mogunosti se
razlikuju prema tome smatramo li pravila o stavljanju naglaska

______________________________________________________
1
2
3

Oblik grkog pitanja ne mora se nuno razlikovati od izjave; interpunkcija i kontekst

trebaju vam biti najvaniji pokazatelji.
O prijedlozima emo govoriti u osmome poglavlju. To su male rijei poput u i
iznad koje opisuju odnos izmeu dvije rijei.
ini se da neke rijei imaju dva naglaska. Neke rijei gube svoj naglasak koji se
prebacuje na narednu rije (proklitike) ili na prethodnu rije (enklitike), tako
da na kraju imate dvostruki naglasak na jednoj rijei, a nijedan naglasak na drugoj.

etvrto poglavlje: Stavljanje interpunkcije i tvorba slogova

15

bitnima ili posve nevanima. Budui da ih izvorni biblijski

rukopisi nisu imali, te budui da oni prema naemu miljenju
samo nepotrebno optereuju studente poetnike, ovaj tekst
zanemaruje pravila stavljanja naglaska (no vidi Informacije za
napredne studente na str. 20).
Ipak, to ne znai da naglasci nemaju vrijednosti i da ih treba
ignorirati. Daleko od toga; naglasci nam vrlo dobro slue u tri
podruja.

Izgovor. Kada bi svi studenti u razredu proizvoljno naglaavali

slogove, postalo bi vrlo teko meusobno komunicirati. Dosljedno
stavljanje naglaska na naglaeni slog stvara eljenu i nunu
jednoobraznost.

Pamenje. Ne natjerate li se da svaki put izgovorite rijei na isti

nain, pamenje rjenika postaje izrazito teko. Zamislite da
pokuavate zapamtiti rije koinwniva kada ne biste znali koji slog
trebate naglasiti. Pokuajte izgovoriti koi no ni a etiri puta,
svaki put naglaavajui razliiti slog. Vidite li zato je dosljednost
poeljna?

Prepoznavanje. Nekoliko rijei su identine izuzev njihovih

naglasaka. tiv moe znaiti tko? i ti moe znaiti netko.
Takoer, postoji nekoliko glagolskih oblika kod kojih je korisno
znati naglasak. Takve rijei i oblike emo istaknuti kako se
budemo s njima susretali. Meutim, upamtite da naglasci nisu bili
dio izvornoga teksta, tako da se o njima da raspravljati.

_________________________________
4

Engleski jezik koristi obine naglaske. To znai da slog koji prima akcent dobiva
neto vei naglasak tijekom izgovora. Klasini grki akcent (grki je u pogledu
naglaska slian hrvatskom jeziku) izvorno se izgovarao razliitim tonalitetom, a ne
naglaskom. Glas se malo podie ili sputa pri izgovoru naglaenog sloga. Veina
uitelja svojim studentima doputaju da prilikom izgovora grkoga jezika koriste
obini naglasak jer je glazbeni tonalitetni naglasak teak. Mogue je da je do
vremena Koine grkog naglasak postao obian.
Postoji jedna zanimljiva pria o plemenu kanibala koje je pogubilo prva dva
misionarska para koji su im doli. Misionari su pokuali nauiti njihov jezik, ali nisu
u tome uspjeli. Trei hrabri brani par naiao je na istu jezinu barijeru kao i dva
prethodna para, sve dok ena, koja je studirala glazbu, nije prepoznala da je pleme
imalo vrlo razvijen skup tonalitetnih akcenata koji su bili vrlo vani za
razumijevanje tog jezika. Kada su shvatili da su naglasci tonalitetni, a ne obini,
uvidjeli su znaajnu ulogu akcenata u tome jeziku, tako da su konano mogli
prevesti Bibliju u taj glazbeno osvijeteni jezik. Na nau sreu, iako su grki akcenti
bili tonalitetni, nisu toliko vani.

16

Prvi dio: Uvod

Tvorba slogova
4.3

Kako dijeliti rijei

Ba kao to je vano nauiti tono izgovarati slova,
vano je i tono izgovarati rijei. No kako biste mogli izgovoriti grku
rije, morate je moi podijeliti na slogove. To se naziva sricanjem
slogova i moete ga nauiti na dva naina.
Prvi nain je prepoznati da se grke rijei dijele po slogovima u osnovi
slino kao i hrvatske. Stoga, budete li to radili prema sluhu, grke
rijei ete moi gotovo nesvjesno dijeliti po slogovima. Budete li
vjebali itati 1. Ivanovu 1, uvrtenu u vjebe za ovo poglavlje, sricanje
slogova vam ne bi trebalo biti problem. Drugi nain je nauiti neka
osnovna pravila tvorbe slogova.
Vrlo je vano ovladati procesom sricanja slogova, jer u protivnom
neete moi dosljedno izgovarati rijei, teko ete ih pamtiti, a teko
ete i komunicirati s drugim studentima u razredu.
1.

Svaki slog ima jedan samoglasnik (ili dvoglas).

aj kh kov a men

mar tu rou' men

Dakle, rije ima tono

samoglasnika/dvoglasa.
2.

onoliko

slogova

koliko

Jedan suglasnik sam po sebi (ne skupina5) pridruuje se narednom

samoglasniku.
eJ w rav ka men
ej qe a sav me qa
Ako je posljednje slovo u rijei suglasnik, onda se pridruuje
prethodnom samoglasniku.

3.

Dva uzastopna samoglasnika koji ne tvore dvoglas dijele se.

ej qe a sav me qa

jH sa i? a"

_______________________________________________________

Suglasniki skup ine dva ili vie uzastopnih suglasnika.

ima

etvrto poglavlje: Stavljanje interpunkcije i tvorba slogova

17

4. Suglasniki skup koji se ne moe zajedno izgovoriti6 dijeli se, a prvi

suglasnik pridruuje se prethodnom samoglasniku.
e[m pro sqen
5.

ajr ch'"

Suglasniki skup koji se moe zajedno izgovoriti pridruuje se narednom

samoglasniku.
Cri stov"

gra fhv

To ukljuuje suglasniki skup koji tvore m ili n.

e[ qne sin

pneu' ma

6. Dvostruki suglasnici7 se dijele.

par rh siv a

aj pag gevl lo men

7. Sloenice8 se dijele na mjestu gdje se spajaju.

ajnti cristov"

ejk bavllw

Saetak
1.

Toka iznad crte je grko toka zarez (doslovno pola dvotoke), a

hrvatski znak toka zarez je grki upitnik.

2.

Postoje tri znaka naglaska. Ne morate znati zato se javljaju tamo gdje se
javljaju, ali pazite na njih dok izgovarate rije.

3.

Grka tvorba slogova u osnovi prati hrvatsku. Sluajte svog uitelja kako
izgovara rijei i ubrzo e vam to ui u naviku.

Rjenik
Jedan od najmunijih dijelova uenja jezika je pamenje, posebno pamenje
rijei. Meutim, elite li uivati u odreenom jeziku, pamenje rijei od
iznimne je vanosti. Morate li svaku drugu rije traiti po rjeniku, jezik koji
uite izgubit e dra. Budui da uimo samo biblijski grki, pred sobom

_________________________________________________
6

Kako provjeriti moe li se neki suglasniki skup izgovoriti zajedno? Otkrijte

zapoinju li ti suglasnici neku rije. Na primjer, znate da se skup st moe izgovoriti
zajedno zato to postoji rije staurovw. Premda vam leksikon nee pokazati sve
mogue suglasnike skupove, pokazat e vam veinu.

Dvostruki suglasnik je kada se isti suglasnik javlja dvaput uzastopno.

Sloenice su rijei sastavljene od dvije zasebne rijei. Naravno, za sada jo ne
znate koje su rijei sloenice jer openito ne znate rijei.

18

Prvi dio: Uvod

imamo odreen broj rijei, a postoji nekoliko statistiki vanih injenica.

U Novom zavjetu se nalazi 5437 razliitih rijei. Javljaju se ukupno 138162
puta.9 No, postoji samo 313 rijei (5,8% od ukupnog broja) koje se javljaju
pedeset i vie puta. Uz to, iz posebnih razloga ete trebati nauiti jo est
dodatnih rijei koje se javljaju manje od pedeset puta. Tih 319 rijei zajedno
ine 110425 javljanja rijei, odnosno 79,92% ukupnog broja rijei, gotovo etiri
od pet rijei.10 Na primjer, kaiv (rije koja odgovara rijei i) javlja se 9153 puta.
Nauite tu jednu rije i znat ete 6,7% ukupnog broja rijei.
Dakle, nauite li ovih 319 rijei, moi ete itati velik dio Novoga zavjeta.
Smatramo da je kontraproduktivno uiti vie rijei od toga, osim ako to stvarno
volite. Svoje vrijeme bolje ete utroiti itajui Bibliju ili uei gramatiku. Isto
tako, 319 rijei nije previe. Veina poetnih prirunika za uenje stranih jezika
sadri oko 2000 rijei.
Kako bismo vas ohrabrili, u zagrade smo napisali koliko se puta svaka rije
javlja u Novom zavjetu, a na kraju svakog poglavlja emo vam otkriti koliko
posto od 138162 pojavljivanja rijei poznajete.
U ovom poglavlju naveli smo neke grke rijei koje je hrvatski jezik izravno
preuzeo iz grkog (srodne rijei).11 esto je korisno vidjeti slinosti meu
jezicima. Neke srodne rijei nisu dio rjenikog blaga velikog broja ljudi, ali
smo ipak smatrali korisnim znati da te srodne rijei postoje. Veina srodnih
rijei i njihovih definicija izvaena je iz vrhunske studije Ernesta Kleina,
Etymological Dictionary, s dobrim savjetima iz knjige Brucea Metzgera Lexical
Aids.
No, imajte na umu da nikada ne smijete definirati neku grku rije prema
srodnoj rijei iz hrvatskoga jezika! Standardni hrvatski jezik nastao je puno
kasnije, tako da nije imao nikakva utjecaja na znaenje grkih rijei. Pokuajte
se sjetiti to je mogue vie srodnih rijei za sljedee rijei. Srodne rijei navest
emo u biljekama.
Kada budete koristili raunalni program Flash Works, primijetit ete da vam on
navodi vie podataka za svaku rije. Na primjer, za a[ggelo" ima a[ggelo", -ou,
oJ. O tim dodatnim podacima vie ete nauiti u narednim poglavljima.
a[ggelo"

aneo, glasnik (175)

ajmhvn
a[nqrwpo"

doista, zaista, amen, neka tako bude (129)

ovjek, ovjeanstvo, osoba, ljudi, ljudski rod,
ljudsko bie (550)12

_______________________________________________________
9
10

11

Sve brojke dolaze iz raunalnog programa Accordance.

Postoji jo nekoliko posebnih oblika rijei koje smo vam dali u rjeniku. Ako za
neku rije nije naveden broj pojavljivanja, onda ta rije nije ukljuena ni u ukupni
broj pojavljivanja.
Kao to ete vidjeti, kappa je u hrvatski jezik ula kao k. Sjetite se i da se upsilon,
kada nije dio dvoglasa, transliterira kao y.

etvrto poglavlje: Stavljanje interpunkcije i tvorba slogova

19

ajpovstolo"

apostol, poslanik, glasnik (80)

Galilaiva

Galileja (61)13

grafhv

pisanje, Pismo (50)14

dovxa

slava, velianstvo, ugled (166)15

ejgwv

ja (1.725)16

e[scato"

posljednji (52)17

zwhv

ivot (135)18

qeov"

Bog, bog (1.317)19

kaiv

i, te, takoer, naime (9.153)20

kardiva

srce, nutrina (156)21

kovsmo"

svijet, svemir, ljudski rod (186)22

lovgo"

rije, Rije, izjava, poruka (330)23

pneu'ma

duh, Duh, vjetar, dah, unutarnji ivot (379)24

profhvth"

prorok (144)

savbbaton

abat, tjedan (68)25

________________________________________________
12

Antropologija, nauka o ljudskim biima.

13

Veina imena i naziva moe se lako prepoznati.

14

Autograf je pisanje vlastitog (aujtov") imena.

15

Doksologija je rije (lovgo", vidi dolje) o slavljenju.

16

Ego, ja neke osobe.

17

Eshatologija je nauka o posljednjim dogaajima.

18

Zoologija je nauka o ivotinjama.

19

Teologija je nauka o Bogu.

20

Triskaidekafobija je strah (fovbo) od broja 13, 3 (trei) i (kaiv) 10 (devka).

21

Kardiologija je nauka o srcu.

22

Kozmologija je filozofska nauka o svemiru.

23

Ova rije ima iri spektar znaenja, kako u grkom tako i u hrvatskom jeziku. Moe se
odnositi na ono to je izgovoreno, ili se moe koristiti filozofski/teoloki kao Rije
(Iv 1,1-18). Kao to moete vidjeti iz gornjih primjera, lovgo" (ili oblik enskoga roda
logiva) esto se koristi u sloenicama sa znaenjem nauka o neemu.

24

Pod Duh mislimo na Svetoga Duha. Pneumatologija je nauka o duhovnim biima.

25

savbbaton se esto javlja u mnoini, ali se moe prevesti u jednini.

20

Prvo dio: Uvod

fwnhv

zvuk, buka, glas (139)26

Cristov"

Krist, Mesija, Pomazanik (529)27

Vlastita imena je posebno lako nauiti.

jAbraavm

Abraham (73)

Dauivd

David (59)

Pau'lo"

Pavao (158)

Pevtro"

Petar (156)

Pila'to"

Pilat (55)

Sivmwn

imun (75)

Postoji jo puno rijei koje bismo vam mogli pokazati, ali uenje rjenika, kao to ste se
uvjerili, ne mora biti toliko teko. Sada navedene rijei nauite.
Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:
Broj rijei koje smo nauili do sada:
Ukupan zbroj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju:
Ukupan zbroj pojavljivanja rijei do sada:
Postotak ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138162
26
16100
16100
11,65%

Imajte na umu da 11,65% znai da znate vie od jedne od deset rijei u tekstu. Jednu od
deset! Nije li to ohrabrujue?

Informacije za napredne studente

4.4

Osnovna pravila za naglaske. elite li znati osnovna pravila za naglaske,

evo ih.
1.

Akut ( v ) se moe pojaviti na bilo kojem od tri posljednja sloga.

2.

Cirkumfleks ( ' ) se moe pojaviti samo na jednome od posljednja

dva sloga i uvijek e biti iznad dugog samoglasnika. h i w su uvijek
dugi samoglasnici. a , i, i u mogu biti dugi ili kratki. a/ je uvijek
dug.

_______________________________________________________
26

Dvostruko znaenje zvuka i glasa, zajedno s dvostrukim znaenjem pneu'ma kao

vjetra i duha, ini igru rijei u Ivanu 3,8. to; pneu'ma o{pou qevlei pnei, kai; th;n

fwnh;n aujtou' ajkouvei", ajll j oujk oi\da" povqen e[rcetai kai; pou' uJpavgei: ou{tw"
ejsti;n pa'" oJ gegennhmevno" ejk tou' pneuvmato". Fonograf je doslovno pisa
zvukova.
27

U Starom zavjetu i ranijim dijelovima Novoga zavjeta izraz cristov" je bio titula, ali dok
prolazimo kroz Djela apostolska postaje toliko tijesno povezan s Isusom da poinje
biti vlastito ime poput Isus i treba poinjati velikim slovom (Cristov").

etvrto poglavlje: Stavljanje interpunkcije i tvorba slogova

21

3.

Gravis ( ; ) se tvori u sluaju kada je rije inae naglaena akutom

na posljednjem slogu. Kada iza rijei ne slijedi znak interpunkcije ,
tada akut postaje gravis. U drugim rijeima, kada je naglasak bio
na posljednjem slogu, Grci su uvijek sputali glas na kraju rijei,
ali ga podizali kada je rije bila na kraju reeninog dijela ili
reenice.

4.

Naglasci na imenicama veinom ostaju na istom slogu. To se zove

dosljedni naglasak. Naglasci na glagolima naginju natrag prema
poetku glagola. To se zove recesivni naglasak.

elite li nauiti vie od naglascima, pronaite moj prirunik

Morphology of Biblical Greek.
4.5

Evo jo nekoliko grkih rijei. Koje su njihove srodne hrvatske rijei?

Za sada ne morate nauiti ove grke rijei.
rije

definicija

ajgavph

ljubav

ajdelfov"

brat

a{gio"

svet

ai|ma

krv

aJmartiva

grijeh

glw'ssa

narjeje, jezik

ejkklhsiva

crkva, Crkva, skuptina, zajednica

e[rgon

rad

eujaggevlion

dobra vijest, evanelje

qavnato"

smrt

qrovno"

prijestolje, tron

jIhsou'"

Isus

jIsrahvl

Izrael

livqo"

kamen

mevga"

velik, vaan

mhvthr

majka

Mwu>sh'"

Mojsije

novmo"

zakon

parabolhv

(us)poredba

pathvr

otac

presbuvtero"

starjeina

pu'r

vatra

u{dwr

voda

Farisaio"

farizej

yuchv

dua, ivot, svoje ja

Peto poglavlje

Uvod u hrvatske imenice

Pregled
U ovome poglavlju nauit emo sljedee:

izraze koritene u hrvatskoj gramatici (sklanjanje, pade, broj, rod, leksiki

oblik);

druge izraze poput lana, predikatnog nominativa i deklinacija;

vrste rijei (imenica, pridjev, prijedlog, subjekt /predikat);

kratak uvod u glagole.

Uvod
5.1

Koliko god to udno zvualo, prva vea prepreka koju veina nas
treba svladati jest nepoznavanje hrvatske gramatike. Iako su razlozi za
to razliiti, injenica je da mnogi ne poznaju dovoljno hrvatsku
gramatiku da bi mogli nauiti grku gramatiku. Ne moemo govoriti o
grkom padeu nominativu dok ne znate to je to uope pade. Prvo
morate nauiti puzati kako biste mogli nauiti hodati.
Iz toga razloga, raspravu o grkim imenicama zapoet emo kratkim
uvodom u dio hrvatske gramatike koji se odnosi na prouavanje
imenica. (Slinu raspravu nai ete prije no to ponemo govoriti o
glagolima.) Na poetku svakog poglavlja, govorit emo o nekim
istananijim pitanjima hrvatske gramatike koja su vana za to
poglavlje.
U ovom poglavlju nalazi se puno informacija. Nismo vas htjeli
preopteretiti, nego vas upoznati s imenicama i pruiti vam mjesto na
kojemu moete potraiti potrebne informacije. Kada u sljedeim
poglavljima budete imali kakva pitanja, vratite se u ovo poglavlje.

Sklanjanje
4.2.1

Ponekad, kada rije vri razliite funkcije u reenici ili kada mijenja
znaenje, oblik rijei se mijenja. Ta se pojava naziva sklanjanje. Na
primjer, lina zamjenica je on ako se odnosi na lice mukoga roda, a
ona kada se odnosi na enski rod. Ona je kada je subjekt reenice
(npr. Ona je moja ena.), ali mijenja se u nju/ju kada je izravni
objekt (npr. Uitelj je udario nju ili Uitelj ju je udario). Ako kralj i
kraljica imaju sina, on je princ, ali ako imaju dva sina, oni su
22

Peto poglavlje: Uvod u hrvatske imenice

23

prinevi. Isto tako, ako je njihovo dijete djevojica, onda se zove

princeza. Sve ove promjene primjeri su sklanjanja.
Kao to je sluaj i s grkim jezikom, hrvatski jezik uvelike je sklon
sklanjanju. U oba ta jezika, gotovo svaka rije mijenja se ve prema
njezinoj upotrebi u reenici i njezinu znaenju.
Sljedei gramatiki pojmovi mogu utjecati na oblik neke rijei u oba
jezika.
5.3

Pade. Rijei vre razliite funkcije u reenici. Te razliite funkcije

nazivaju se padeima. Hrvatski jezik ima sedam padea: nominativ,
genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ, instrumental. (Naredna
objanjenja i primjeri vezani uz padee preuzeti su iz: Bari et al.:
Hrvatska gramatika, [Zagreb, kolska knjiga 2003.], 237-242.)
Pade je morfoloka kategorija koja izrie razliite odnose onoga to
rije znai prema sadraju reenice. Ti se odnosi izriu padenim
nastavcima i naglaskom.
Po odnosu prema ostalim rijeima u reenici padei mogu biti zavisni
(kosi) i nezavisni. ( 237)
Nezavisni su padei nominativ i vokativ. Oni slue za imenovanje, i
to nominativ u pripovijedanju i opisivanju, npr. eva leti visoko, a
vokativ u izravnom obraanju, npr. evo, leti visoko!
Zavisni su padei genitiv, dativ, akuzativ, lokativ i instrumental.
Njima se izrie povezanost onoga to znai njihova osnova s drugim
rijeima u reenici. Ta veza moe biti unutranja, tijesna, uzrona i
prijeko potrebna za razumijevanje reenice, a moe biti i vanjska,
slobodna, kad se daju naknadni podaci i sluajne ili popratne
okolnosti. ( 238)
Unutranju, uzronu vezu izrie:
a. akuzativ, koji pokazuje cjelovitost, ono to radnjom nastaje,
nestaje ili se mijenja ili radnju trpi, zatim ono to se prodire, ulazi,
ono to se hvata, dira, na to se oslanja, sjeda, staje, ono to se
posjeduje;
b. genitiv, koji ima najiru slubu, pokazuje djelominost, otkidanje,
udaljavanje, pribliavanje, potjecanje, pripadanje.
Dodatni podaci mogu biti dinamini i statini.
Dinamine podatke daju:
a. dativ, koji znai usmjerenost, emu je to namijenjeno ili emu se
tei;
b. instrumental, koji izrie popratne okolnosti, mjesto kojim se to
kree, vrijeme u kojemu se to zbiva, gdje se stoji, boravi, miruje,
vrijeme kad se to zbiva itd. ( 239)
Shematski bi se padeni sustav mogao prikazati ovako: ( 240)

24

Drugi dio: Imenski sustav

Padei odgovaraju na pitanja (osim vokativa), a nazivaju se latinskim
imenima i obino se prema klasinoj gramatici redaju ovako:
1. nominativ (N): tko? to?
2. genitiv (G): (od) koga? (od) ega?
3. dativ (D): (prema) komu? (prema) emu?
4. akuzativ (A): koga? to?
5. vokativ (V): dozivanje, pozivanje, oj!
6. lokativ (L): gdje? o komu? o emu?
7. instrumental (I): (s) kim? (s) im? ( 241)
Padei se prepoznaju po pitanjima na koja odgovaraju, po nastavku,
naglasku i iz smisla reenice.
Rod, broj i pade gramatike su kategorije, od kojih svaka ima posebno
gramatiko znaenje, ali nema i svoj posebni izraz. One su sve tri
izraene jednim nastavkom (amalgamom). U nastavku je, prema tome,
jednom izrazu pridrueno vie gramatikih sadraja. ( 242)

5.4

Broj. Rijei mogu biti u jednini ili u mnoini, ovisno o tome odnose
li se na jedan primjerak ili vie primjeraka. Na primjer, Studenti
(mnoina) bi trebali nauiti studirati poput ovoga studenta (jednina).

5.5

Rod. Rijei mijenjaju svoj oblik ovisno o tome odnose li se na objekt

mukog, enskog ili srednjeg roda. Na primjer, On (muki rod) je
dao to (srednji rod) njoj (enski rod). (On, to i njoj oblici su iste
zamjenice, line zamjenice treeg lica jednine.)
Jo jedan primjer je rije princ. Ukoliko je prijestolonasljednik
muko, onda je on princ. Meutim, ako je dijete ensko, onda je ona
princeza. Ukoliko se neka rije odnosi na stvar koja nije ni mukog
ni enskog roda, onda je srednjega roda.

5.6

Prirodni rod znai da neka rije poprima rod objekta koji predstavlja.
Meutim, u hrvatskom jeziku rod je samo donekle vezan i uz
znaenje rijei: imenice koje znae muko bie mukog su roda;
imenice koje znae ensko bie enskog su roda. Imenice koje znae
stvari ili bia kod kojih se spol ne zna, ili nije vano da se zna, imaju
rod prema svom obliku, tj. prema zavretku, i to: imenice koje
zavravaju na suglasnik mukog roda (osim manjeg broja takvih
imenica koje su enskog roda); imenice koje zavravaju na a enskog
su roda, osim vlastitih mukih imena (Marko, Mile) i imenica odmila
(hipokoristika), koje su emocionalno obojene (ujo, medo, braco i sl.)
(Bari et al.: Hrvatska gramatika, [Zagreb, kolska knjiga 2003.], 235).
U grkom jeziku, zamjenice slijede svoj prirodni rod dok imenice to
uglavnom ne ine. aJmartiva je imenica enskoga roda koja znai
grijeh, premda grijeh nije enski pojam; aJmartwlov" moe biti
imenica mukoga roda koja znai grjenik, premda grjenik nije
muki pojam.

Peto poglavlje: Uvod u hrvatske imenice

25

Vrste rijei
5.7

Imenica. Imenica je rije koja predstavlja nekoga ili neto. U reenici:

Marko je bacio svoju veliku crnu knjigu na udnog uitelja, rijei
Marko, knjiga i uitelj su imenice.

5.8

Pridjev. Pridjev je rije koja poblie opisuje imenicu (ili drugi

pridjev). U gornjoj reenici, veliku, crnu i udnog pridjevi su
koji poblie opisuju imenice. U reenici: Tamna smea Biblija je
previe skupa, tamna je pridjev koji poblie opisuje drugi pridjev
smea.

5.9

Prijedlog. Prijedlog je rije koja pokazuje odnos izmeu dvije druge

rijei. Primjerice, odnos moe biti prostoran (Grki tekst nalazi se
ispod kreveta) ili vremenski (Taj student uvijek ui nakon utakmice).
Rije ili izraz koji slijedi iza prijedloga naziva se prijedlonim
objektom (krevet u prvom primjeru, utakmice u drugom).

5.10

Subjekt i predikat. Reenicu moemo podijeliti na dva dijela. Izraz

subjekt opisuje subjekt glagola i ono to poblie opisuje subjekt.
Predikat opisuje ostatak reenice, ukljuujui glagol, izravni objekt itd.

5.11

lan. Za razliku od grkog i engleskog jezika, koji ima odreeni lan

(the), u hrvatskom jeziku nema lana. Tako u reenici na engleskom
jeziku: The student is going to pass, odreeni lan ukazuje na
jednog odreenog studenta (premda bi se ve iz konteksta trebalo
moi shvatiti tko je to). to se tie prijevoda, ponekad je na hrvatskom
jeziku korisno rije poblie oznaiti pokaznom zamjenicom taj, a
ponekad se rije ne mora poblie oznaiti: Taj student e
proi/Student e proi.

Grki subjekti i glagoli

5.12

Formalno prouavanje glagola pomaknuli smo do petnaestog poglavlja.

Za sada se trebate usredotoiti na imenice kako biste ih dobro nauili.
Kasnije emo se latiti glagola.

26

Drugi dio: Imenski sustav

No ipak, postoji jedna vana gramatika napomena koju trebate nauiti

kako biste mogli shvatiti vjebe. Kao to je sluaj s hrvatskim jezikom,
tako i nastavak grkoga glagola oznaava lice i broj. Na primjer, nastavak
ei" u rijei gravfei" govori vam da je subjekt glagola ti. Nastavak ei u
rijei gravfei govori vam da je subjekt on, ona ili ono. gravfei"
znai ti pie, dok gravfei znai on pie. Morat ete shvatiti kako
to funkcionira u vjebama.
Ja i mi smatra se prvim licem, ti i vi je drugo lice, a sve
ostalo (ukljuujui on, ona i ono) je tree lice.
5.13

Vana posljedica: zbog toga grkoj reenici nije potreban izriiti

subjekt, odnosno subjekt se moe dokuiti iz glagola. Dakle, su;
gravfei" i gravfei" zajedno znae: (Ti) pie. Ti dolazi kako iz
zamjenice suv tako i iz glagolskog nastavka.
U vjebama emo uz prijevod glagola uvijek ukljuiti zamjenicu (npr.
on , oni, mi), osim u sluaju kada je subjekt jasno izraen.
a[nqrwpo" gravfei (on/ona/ono pie) to; biblivon.
ovjek pie knjigu.
Ovu reenicu ne biste preveli: ovjek on pie knjigu. Jednostavno
biste rekli: ovjek pie knjigu. Meutim, kada subjekt ne bi bio
izreen, tj. ako a[nqrwpo" ne bi bio prisutan, onda biste preveli: On
pie knjigu.

5.14

Jo jedna napomena. gravfei moe znaiti on pie, ona pie ili ono
pie. Nastavak ei koristi se za sva tri roda. Jedino iz konteksta moete
saznati o kojemu se rodu radi. Do petnaestoga poglavlja u vjebama
emo glagole prevoditi sa sve tri zamjenice, a na vama je da odluite
koji je prikladniji prijevod ovisno o kontekstu.
a[nqrwpo" gravfei (on/ona/ono pie) th;n grafhvn.
ovjek pie pismo.

esto poglavlje

Nominativ i akuzativ;
lan
(Imenice prve i druge deklinacije)
Egzegetski uvid
Nominativ je pade subjekta. Kada se subjektu dodaje izjednaavajui glagol
poput pomonoga glagola biti u prezentu (sam, si, je, smo, ste, su), odnosno
glagol koji izjednaava subjekt s neim drugim, onda se javlja jo jedna imenica
u nominativu predikatni nominativ [na hrv. i predikatno ime. Kad je sa
sponom, naa ga gramatika naziva imenskim predikatom. Za pregled svega to
moe biti predikatno ime, vidi Bari et al.: Hrvatska gramatika, [Zagreb, kolska
knjiga 2003.], 1128-1243; op. prev.]. U reenici: Ivan je ovjek, Ivan je
subjekt a ovjek je predikatni nominativ. U hrvatskom jeziku subjekt i
predikatni nominativ uglavnom se razlikuju po redu rijei (subjekt uglavnom
stoji na prvome mjestu). To pak nije sluaj u grkome jeziku. Budui da je red
rijei u grkom posve fleksibilan i koristi se za naglaavanje te nema strogo
odreenu gramatiku funkciju, za razlikovanje subjekta od predikatnog
nominativa koriste se druga sredstva. Na primjer, kada jedna od dvije imenice
ima lan, onda je imenica sa lanom subjekt.
Kao to smo rekli, red rijei posebno se koristi u svrhu naglaavanja. Openito,
kada se neka rije stavlja na poetak reenice, to se ini zbog naglaska. Kada se
predikatni nominativ stavlja ispred glagola, red rijei daje mu naglasak. Kao
dobra ilustracija posluit e Ivan 1,1c. Hrvatski prijevodi uglavnom glase: i
Rije bijae Bog. Meutim, na grkom jeziku red rijei je obrnut. Glasi:
kai; qeo;" h\n
i

oJ lovgo"

Bog bijae Rije.

Da je Rije subjekt znamo po tome to ima lan, tako da je zbog toga

prevodimo: i Rije bijae Bog. U vezi ovoga stiha potrebno je postaviti dva
teoloki vana pitanja: (1) zato je qeov" isturen naprijed? i (2) zato nema lan?
Ukratko,1 njegov naglaeni poloaj stavlja naglasak na njegovu bit ili kvalitetu:
Ono to bijae Bog, Rije bijae je nain na koji jedan od prijevoda izraava to
znaenje. Nedostatak lana pomae nam da razlikujemo osobu Rijei (Isusa
Krista) od osobe Boga (Oca). Drugim rijeima, red rijei nam kazuje da Isus
Krist ima sve boanske atribute koje ima Otac; izostanak lana

________________________________
1

Ovaj stih podrobnije je obradio Wallace, 266-269.

27

28

Drugi dio: Imenski sustav

kazuje nam da Isus Krist nije Otac. Ivanovo pisanje zbijeno je na predivan
nain! Zapravo, ovo je jedna od najelegantnije saetih teolokih izjava uope.
Kao to je rekao Martin Luther, izostanak lana svjedoi protiv sabelijanizma, a
red rijei svjedoi protiv arijanizma.
Sagledajmo kako bismo preveli razliite grke konstrukcije:
kai; oJ lovgo" h\n oJ qeov" a Rije bijae BOG (tj. Otac;
sabelijanizam)
kai; oJ lovgo" h\n qeov"

a Rije bijae bog (arijanizam)

kai; qeo;" h\n oJ lovgo"

a Rije bijae Bog (pravovjerje).

Isus Krist je Bog i ima sve atribute koje ima Otac. Meutim, on nije prva osoba
Trojstva. Sve ovo saeto je potvreno u Ivanovoj izjavi kai; qeo;" h\n oJ
lovgo".
Daniel B. Wallace

Pregled
U ovome poglavlju nauit emo:
prepoznati radi li se o imenici prve ili druge deklinacije;
dva padea i njihove nastavke: nominativ (koristi se kada je imenica
subjekt); akuzativ (koristi se kada je imenica izravni objekt);
oblike grkog lana i kako se oni slau s imenicom koju poblie opisuju;
dvije upute za uinkovito prevoenje;
prva tri od osam pravila o imenicama.

Uvod
6.1

Ovo je daleko najdulje poglavlje u ovom priruniku. Po prvi puta emo

se susresti s nekim vanim idejama, a svakako ih elimo prikladno
nauiti. Veina sadraja je gramatike naravi, a tek manji dio je
potrebno upamtiti, stoga, ohrabrite se. Negdje na pola puta umetnuli
smo odjeljak za ponavljanje, te saetak na kraju poglavlja.
Poglavlja u ovom priruniku dosljedno su rasporeena. Svako poinje
egzegetskim uvidom osmiljenim kako bi se ilustriralo neto o emu
ete uiti u tom poglavlju, pregledom i raspravom o nunim dijelovima
hrvatske gramatike. Potom ete uiti grku gramatiku, a zavrit ete
saetkom cijele rasprave, rjenikim odjeljkom, a ponekad i s odjeljkom
za napredne studente.

esto poglavlje: Nominativ i akuzativ; lan

29

Hrvatski
6.2

Sve to trebate znati o hrvatskoj gramatici u ovome poglavlju izloeno je

u petom poglavlju.

Grki
Oblik grke imenice

6.3

Nemojte pamtiti nastavke u sljedeim ilustracijama. Samo elimo vidjeti

na koji nain djeluje sklanjanje.
Padeni nastavci. Pade neke rijei u grkome jeziku istaknut je uz
pomo padenog nastavka. To je sufiks dodan na kraju rijei. Na
primjer, osnovna rije za apostol je ajpovstolo. Kada rije vri
funkciju subjekta glagola, onda prima padeni nastavak nominativa: "
(ajpovstolo"). Ako vri funkciju izravnog objekta reenice, tada prima
padeni nastavak akuzativa: n (ajpovstolon).
oJ ajpovstolo" pevmpei to;n ajpovstolon.
Apostol alje apostola.
U hrvatskome jeziku funkciju glagola u reenici, osim po padenim
nastavcima, ponekad odreujemo i prema redu rijei. Ako je rije
subjekt glagola, obino e doi ispred glagola; ako je izravni objekt
glagola, obino e doi iza glagola. U grkome jeziku funkciju rijei
odreuje padeni nastavak, a ne red rijei; prema tome, vrlo je vano
dobro nauiti padene nastavke.
Naredne toke utjeu na to koji e se padeni nastavak koristiti u
odreenom sluaju.

6.4

Osnova. Kada imenici oduzmete padeni nastavak, ostaje vam

osnova. Osnova rijei lovgo" je logo. Osnova rijei nosi stvarno
znaenje rijei.
Vrlo je vano moi prepoznati osnovu rijei.

6.5

Rod. Imenica moe biti mukoga, enskog ili srednjeg roda. Imenica ima
samo jedan rod koji se nikada ne mijenja.2
Rije nije uvijek onoga roda koji biste oekivali (usp. prirodni rod
#5.6). aJmartwlov" znai grjenik i mukog je roda, ali ne znai da je
grjenik muko. aJmartiva znai grijeh i enskoga je roda, ali ne znai
da je grijeh enska crta karaktera.

-------------------------------------------------------------------------2

Postoji nekoliko rijei koje su istovremeno mukoga i enskoga roda, ali se s njima neemo susresti
u bliskoj budunosti.

30

Drugi dio: Imenski sustav

Ipak, postoje odreeni obrasci koji e vam pomoi da se sjetite roda

neke rijei. Rijei navedene u rjenikom odjeljku koje zavravaju na o"
obino su mukoga roda, rijei koje zavravaju na on obino su
srednjega roda, a rijei koje zavravaju na eta ili alfa uglavnom su
enskoga roda.
6.6

Broj. Kao to je sluaj u hrvatskome jeziku, grki jezik na jedninu ili

mnoinu ukazuje pomou razliitih nastavaka. ajpovstolo" znai
apostol dok ajpovstoloi znai apostoli. Razlika izmeu jednine i
mnoine ukazuje se s pomou nastavaka " i i.

6.7

Deklinacije. U grkom jeziku u osnovi postoje tri obrasca deklinacije

koji se koriste za stvaranje razliitih padenih nastavaka. Svaki od tih
obrazaca naziva se deklinacijom. Kojoj deklinaciji pojedina imenica
pripada ne utjee na znaenje dotine rijei. Razliite deklinacije utjeu
iskljuivo na oblik padenog nastavka.

Imenice ija osnova zavrava na alfa ili eta pripadaju prvoj

deklinaciji [odnosno, A-deklinaciji], primaju padene nastavke
prve deklinacije, te su uglavnom enskoga roda (npr. grafhv).

Imenice ija osnova zavrava na omikron pripadaju drugoj

deklinaciji [odnosno, O-deklinaciji], primaju padene nastavke
druge deklinacije i uglavnom su mukoga ili srednjeg roda
(ajpovstolo"; e[rgon).

Zavrava li osnova rijei na suglasnik, onda pripada treoj

deklinaciji. Treu deklinaciju nauit emo u desetom poglavlju.

Na primjer, padenog nastavka prve deklinacije za subjekt glagola

nema; osnova stoji sama (grafhv; w{ra).
hJ w{ra ejstin nu'n.
Sad je as.
Padeni nastavak druge deklinacije za subjekt glagola je "
(ajpovstolo").3
oJ ajpovstolo" levgei to;n lovgon.
Apostol govori rije.
Zapamtite: deklinacija utjee samo na odabir padenog nastavka; ne
utjee na znaenje rijei.

Da su ajpovstolo" (m. r.) i ajpostovlh (. r.) bile postojee rijei, imali bi isto znaenje
(osim to bi rije ajpovstolo" oznaila ovjeka, a ajpostovlh enu).

esto poglavlje: Nominativ i akuzativ; lan

31

Budui da posljednje slovo imenske osnove odreuje kojoj deklinaciji

pripada, imenica moe pripadati samo jednoj deklinaciji.
Rijei koje se ne dekliniraju. Neke rijei u grkome jeziku ne mogu se
deklinirati, kao to su vlastita imena i posuenice iz drugih jezika.
Njihov oblik se, stoga, ne mijenja bez obzira na njihovo znaenje ili
funkciju u reenici.
Prva dva padea

6.8

Nominativ. U ovome poglavlju nauit emo dva od pet grkih

padea. Prvi pade je nominativ. Osnovna funkcija nominativa jest
ukazivanjena subjekt reenice. Drugim rijeima, ako je rije subjekt
glagola, onda e imati padeni nastavak za nominativ.
Kao to smo ve prije vidjeli, jedan od padenih nastavaka za
nominativ jednine jest sigma. Koja je rije subjekt u narednoj reenici?
(ajgapa/ znai on voli a tovn je lan.)
oJ qeo;" ajgapa/ to;n kovsmon.

6.9

Akuzativ. Ako je rije izravni objekt glagola, bit e u akuzativu. To

znai da e imati padeni nastavak za akuzativ.
Jedan od padenih nastavaka za akuzativ jednine je n. Koja je rije
izravni objekt u narednoj reenici?
oJ qeo;" ajgapa/ Cristovn.

6.10

Red rijei. Zapazite da, u reenici gore, ne moete odrediti je li

rije subjekt ili objekt prema njezinu redu u reenici, kao to je
ponekad sluaj u hrvatskom. Subjekt ili izravni objekt grke reenice
moete odrediti iskljuivo prema padenim nastavcima.
To jednostavno ne moemo previe naglasiti. Vi ete prirodno htjeti
zanemariti padene nastavke i pretpostaviti da je rije ispred glagola
subjekt, a rije iza glagola izravni objekt. Borite se protiv toga!
U grkome jeziku, nastavak -" vam pokazuje da je ova rije u
nominativu, tako da je subjekt. Nastavak -n vam pokazuje da je ova
rije u akuzativu, tako da je izravni objekt.4 Pronaite subjekte i
izravne objekte u narednim reenicama. Zapazite da je red rijei u
primjerima drukiji, iako svaki primjer ima isto znaenje (Bog voli
svijet).

_______________________________________________
4

Kao to emo vidjeti, ova slova slue kao padeni nastavci za druge padee, no
cijelu smo stvar pojednostavili u svrhu ove ilustracije.

32

Drugi dio: Imenski sustav

Qeo;" ajgapa/ to;n kovsmon.

to;n kovsmon Qeo;" ajgapa./

ajgapa/ to;n kovsmon Qeov".

ajgapa/ Qeo;" to;n kovsmon.

Kao ope pravilo: kad je god mogue, u prijevodu pokuajte zadrati

isti red koji imaju grke rijei. Premda red rijei ne odreuje njihovu
funkciju, u nekim prilikama nam pomae razumjeti autorovu namjeru.
Na primjer, Efeanima 2,8 poinje: Jer milou ste spaeni po vjeri.
Pavao je, vie od svega, elio naglasiti da spasenje dolazi zbog Boje
milosti, tako da tu injenicu stavlja na prvo mjesto radi naglaska. Va
prijevod trebao bi zadrati taj naglasak, dokle god je hrvatski prijevod
prihvatljiv.
6.11

Leksikoni i leksiki oblik. Premda ih veina ljudi naziva rjenicima,

znanstvenici ih nazivaju leksikonima.
Oblik rijei koju nalazimo u leksikonu naziva se leksiki oblik.
Leksiki oblik grke imenice njezin je oblik u nominativu jednine. Na
primjer, leksiki oblik rijei kovsmon (akuzativ jednine) je kovsmo.
Rijei u vaem rjeniku navedene su u njihovu leksikom obliku. Kada
god se od vas trai da objasnite neki oblik sklanjane grke rijei,
morate moi ukazati na njezin leksiki oblik. U protivnom, neete je
moi potraiti u leksikonu i pronai njezino znaenje.

Pregled
6.12

Doli smo do polovice ove lekcije, stoga emo stati i podsjetiti se na ono
to smo do sada nauili.
a.

Grki jezik koristi razliite padene nastavke za oznaavanje

padea (nominativa; akuzativa), roda (mukog; enskog;
srednjeg), te broja (jednina; mnoina).

b.

Osnova rijei je osnovni oblik rijei koji nosi njezino znaenje.

Otkriva se uklanjanjem padenog nastavka.

c.

Osnove koje zavravaju na alfa ili eta pripadaju prvoj deklinaciji,

osnove koje zavravaju na omikron pripadaju drugoj deklinaciji.

d. Ako je rije subjekt glagola, onda je u nominativu i koristi padene

nastavke za nominativ.
e.

Ako je rije izravni objekt glagola, onda je u akuzativu i koristi

padene nastavke za akuzativ.

f.

Red rijei ne odreuje funkciju rijei, ali moe pokazati na to je

autor stavio naglasak.

g. Leksiki oblik imenice je nominativ jednine.

esto poglavlje: Nominativ i akuzativ; lan

33

Padeni nastavci
6.14

Oblik. Naredna tablica zove se paradigma. Sve paradigme u ovoj

knjizi imaju istu osnovnu strukturu. Evo nekoliko vanih praktinih uputa.

Oblici jednine su na vrhu, a mnoine na dnu.

Redom sljieva nadesno niu se muki, enski i srednji rod.

2 - 1 2 na vrhu znai da muki rod slijedi drugu deklinaciju,

enski rod slijedi prvu deklinaciju, a srednji rod slijedi drugu
deklinaciju. Kao to smo istaknuli, prema prvoj deklinaciji obino
se sklanjaju imenske rijei enskoga roda, a prema drugoj
deklinaciji obino se sklanjaju imenske rijei mukoga ili srednjeg
roda.
Nauite ove nastavke! Bez njih neete moi nita prevoditi.

Svakako nauite same nastavke, a ne samo kako oni izgledaju

kada su pripojeni rijeima. Inae ih neete moi brzo prepoznati
kada su pripojeni drugim imenicama.

Za uenje ovih paradigmi od kljune je vanosti shvaanje da kako

biste mogli prevoditi ne trebate ponavljati paradigme, nego prepoznavati
nastavke.

Starije metode uenja grkoga jezika zahtijevale su pamenje

paradigme za paradigmom, njih ukupno pedeset i dvije. Ako
elite, vi ih moete nauiti, ali to znai da ete ostatak vaega
ivota morati ponavljati paradigmu za paradigmom. Shvaate li?
Mi vam pruamo drukiji pristup. Pamenje lana, jedne druge
paradigme i osam pravila. I to je sve. Kojim putem elite krenuti?

Predlaemo vam da paradigme itate slijeva nadesno, a ne odozgo

prema dolje. Kada prevodite neki stih, trait ete rije u
nominativu koja je subjekt reenice, tako da isprva neete mariti za
njezin rod.

Koristite se podsjetnicama. Svaki nastavak stavite na drugu

podsjetnicu, nosite ih sa sobom posvuda, pomijeajte ih i
ponavljajte.

Nastavke uvijek izgovarajte naglas, a uvijek ih izgovarajte na isti

nain. to vie osjetila upotrijebite u pamenju, to bolje. Nastavak
izgovorite naglas; sluajte sebe dok ga izgovarate; prepisujte
nastavak; gledajte ono to ste zapisali.

Ovo je paradigma padenih nastavaka koju koriste prva i druga

deklinacija, nominativ i akuzativ.5 Crtica (-) znai da se ne koristi
nikakav padeni nastavak, tako da osnova imenice stoji sama.

34

Drugi dio: Imenski sustav

Potcrtano (a) znai da se padeni nastavak spaja s posljednjim

samoglasnikom osnove.6 Ove nastavke potrebno je nauiti savreno.7

N jd.
A jd.
N mn.
A mn.

m. r.

. r.

sr. r.

"
n

n
n

i
u"

i
"

a
a

Kada su pripojeni posljednjem samoglasniku osnove, izgledaju ovako.

2
m. r.
N jd.
A jd.
N mn.
A mn.

1
. r.

2
sr. r.

o
on

h a
hn an

on
on

oi
ou"

ai
a"

a
a

Kao to moete vidjeti, morali smo uvrstiti dva samoglasnika osnove u

enskom rodu i nema potcrtavanja.
6.14

Praktine upute

Padeni nastavci za muki i enski rod esto su jednaki. U

nominativu i akuzativu, srednji rod se obino razlikuje od
mukoga.

U srednjem rodu, nominativ i akuzativ jednine uvijek su isti, a isti

su i nominativ i akuzativ mnoine (vidi #6.19 dolje). Je li rije
subjekt ili izravni objekt obino e biti jasno iz konteksta.
_______________________________________
5

Ako ste ve uili grki jezik, zapazit ete nekoliko razlika. Gotovo svaka gramatika ui
da je posljednji samoglasnik osnove dio padenog nastavka, o" umjesto ". Ne samo
da to nije tono, nego prema naemu miljenju uenje grkog ini puno
zahtjevnijim. Nauite li prave padene nastavke, uvidjet ete da se time pamenje
svodi na minimum!

To se zove kraenje, o emu emo detaljnije govoriti kasnije. Na primjer, osnova

imenice e[rgon je e[rgo. Kada je u srednjem rodu mnoine, njezin oblik je e[rga.
Omikron i alfa kraenjem su postali alfa. e[rgo + a e[rga.

elite li stvarno biti tehniki ispravni, nastavak za muki rod akuzativa mnoine je
n". No, zbog naravi slova nu, ono ispada. Kako bi se nadomjestio gubitak slova,
omikron osnove produljuje se na ou (*logo + n" logo" lovgou"). Stoga je lake
upamtiti nastavak kao u".

esto poglavlje: Nominativ i akuzativ; lan

35

Imenice
6.15

Paradigma rijei i padenih nastavaka. Hajdemo sada padene

nastavke dodati imenicama. Pazite kako biste razlikovali osnovu od
padenog nastavka.

N jd.
A jd.
N mn.
A mn.

m. r.

. r.

sr.r.

lovgo"
lovgon

grafhv
grafhvn

w{ra
w{ran

e[rgon
e[rgon

lovgoi
lovgou"

grafaiv
grafav"

w|rai
w{ra"

e[rga
e[rga

Uoite koji e vam nastavci zadavati najvie muke. Nu se javlja na

nekoliko mjesta. Takoer, vidjet ete da se i alfa koristi na mnogo
mjesta.
6.16

enski rod. U paradigmi postoje dvije imenice enskoga roda, grafhv

i w{ra. Jedina razlika izmeu ove dvije rijei je u posljednjem
samoglasniku osnove. grafhv zavrava na eta, dok w{ra zavrava na
alfa. Ako alfu i etu zamislite kao povezane samoglasnike, onda neete
trebati uiti dva razliita obrasca za imenice enskoga roda. Oni su
identini, osim po pitanju posljednjeg samoglasnika osnove.
Meutim, primijetite da u mnoini osnova imenice grafhv zavrava na
alfa umjesto na eta. Sve imenice prve deklinacije koje imaju eta u
jednini, u mnoini se prebacuju na alfa.

6.17

Analiza. Kada se od vas zatrai da analizirate neku imenicu, trebat ete

odrediti pet stvari vezanih uz tu rije.
1.

pade

(nominativ, akuzativ)

2.

broj

(jednina, mnoina)

3.

rod

(muki, enski, srednji)

4.

leksiki oblik

(nominativ jednine)

5.

znaenje spregnutoga oblika

Na primjer, lovgou" je akuzativ mukoga roda mnoine, od lovgo", a

znai rijei.
Ovo je samo prijedlog. Uitelji mogu traiti da se rezultati analize
iznose razliitim redoslijedom.
6.18

Analiza imenica srednjega roda. Kada analizirate rije srednjega

roda u nominativu ili akuzativu, predlaemo vam da navedete obje
mogunosti.

36

Drugi dio: Imenski sustav

Kad prevodite neku reenicu i naiete na jedan od ovih oblika, vano

je da na temelju prethodne vjebe znate kako je ta rije ili subjekt ili
izravni objekt. Pretpostavite li da je ona subjekt, kada je zapravo
izravni objekt, moda nikada neete moi prevesti tu reenicu. No, ako
ste navikli analizirati je kao nominativ/akuzativ, vjerojatno neete
napraviti takvu pogreku.
Na primjer, e[rgon je nominativ ili akuzativ jednine srednjeg roda, od
e[rgon, i znai rad.

Prva tri pravila o imenicama

6.19

Ovo su prva tri od slavnih osam pravila. Nauite ih doslovce!

1.

Osnove koje zavravaju na alfa ili eta pripadaju prvoj deklinaciji, osnove
koje zavravaju na omikron pripadaju drugoj, a osnove koje zavravaju
suglasnikom pripadaju treoj deklinaciji.

2.

Svaka rije srednjega roda ima isti oblik za nominativ i akuzativ.

e[rgon moe biti nominativ ili akuzativ.

3.

Gotovo sve rijei srednjega roda zavravaju na alfa u nominativu ili

akuzativu mnoine.

Svih osam pravila o imenicama nabrojani su u Dodatku, na stranici 344.

lan
6.20

Saetak. U grkome jeziku postoji samo jedna vrsta lana. Ne postoji

neodreeni lan (usp. #6.26). Iz toga razloga grki odreeni lan
zovemo samo lanom.

6.21

Slaganje. lan ima pade, broj i rod. lan se uvijek slae s imenicom koju
poblie opisuje u padeu, broju i rodu. Drugim rijeima, ako je imenica u
nominativu jednine, mukoga roda (a[nqrwpo"), lan koji ju poblie
opisuje bit e u nominativu jednine mukoga roda (oJ).
Leksiki oblik lana uvijek je u nominativu jednine mukoga roda (oJ).
Kao openito pravilo, leksiki oblik bilo koje rijei koji se javlja u vie
od jednoga roda je oblik u mukome rodu.

6.22

Oblik. Slijedi paradigma lana. Usporedite oblike s padenim

nastavcima kako biste vidjeli sve slinosti. lan enskoga roda slijedi
prvu deklinaciju, a mukoga i srednjeg roda slijedi drugu deklinaciju.

esto poglavlje: Nominativ i akuzativ; lan

N jd.
A jd.
N mn.
A mn.

6.23

37

m. r.

. r.

sr. r.

oJ
tovn

hJ
thvn

tov
tov

oiJ
touv"

aiJ
tav"

tav
tav

Praktine upute

lan nije povezan s deklinacijom kojoj pripada rije koju poblie

opisuje. hJ e poblie opisati imenicu enskoga roda bez obzira
pripada li prvoj ili drugoj deklinaciji.8 Radi toga je lan
konstantan, lako ga je nauiti i vrlo je vaan.

lan poinje s otrim hakom ili s tau. Potom imate samoglasnik

karakteristian za tu deklinaciju i padeni nastavak. Jedina
iznimka je srednji rod jednine.9

_______________________________________________

Jo uvijek se nismo susreli s imenicama enskoga roda druge deklinacije.

Evo jo nekoliko praktinih uputa.

Samoglasnik u lanu enskoga roda uvijek je eta u jednini, a nikada alfa kao u
sluaju imenica.
Nominativ jednine lako je upamtiti. U enskom i mukom rodu nema padenih
nastavaka niti tau. Samoglasnik stoji sam, a budui da ste ve povezali etu s
prvom, a omikron s drugom deklinacijom, ve su vam ti oblici poznati. Ipak,
obratite panju na otri hak. Srednji rod nee pratiti ovo pravilo, jer bi inae bio
slian mukome rodu. Radi toga, imate karakteristian tau iza kojeg slijedi
omikron koji povezujete uz drugu deklinaciju.
I u enskom i u mukom rodu, nastavci nominativa mnoine su samoglasnik iza
kojeg slijedi iota. Ponovno primjeujete karakteristino alfa i omikron. Nauite li
da kombinacija samoglasnik-iota ukazuje na nominativ mnoine, u tome
sluaju, kada je ai, onda je rije enskoga roda, a ako je oi, rije je mukoga roda.
(U narednom poglavlju nauit emo jo jedan oblik koji zavrava na
samoglasnik i na iota, ali iota e biti potpisano ispod samoglasnika.)
thvn i tovn su posve jednaki izuzev to enski rod ima etu, a muki omikron.
U akuzativu mnoine imate karakteristino alfa i omikron. Otkrit ete da je
kombinacija samoglasnik-sigma uobiajena za akuzativ mnoine, a alfa je
uobiajena u rijeima srednjega roda mnoine (pravilo br. 3).

38

6.24

Drugi dio: Imenski sustav

Ovo je imenska paradigma sa lanom.

2

m. r.

6.25

. r.

sr. r.

N jd.

oJ lovgo"

hJ grafhv

hJ w{ra

to; e[rgon

A jd.

to;n lovgon

th;n grafhvn

th;n w{ran

to; e[rgon

N mn.

oiJ lovgoi

aiJ grafaiv

aiJ w|rai

ta; e[rga

A mn.

tou;" lovgou"

ta;" grafav"

ta;" w{ra"

ta; e[rga

Poznavanje oblika lana od velike je vanosti za razumijevanje oblika imenica u

grkome jeziku. Nauite li dobro oblike grkoga lana, nee vam trebati
puno i nauit ete i imenice. Ispred gotovo svih imenica nalazi se lan.
Ukoliko ne moete deklinirati imenicu, moete pogledati na njezin lan i
znat ete o kojoj je imenici rije. Vrlo je malo ljudi, pa ak i onih koji
godinama znaju grki jezik, koji imenske paradigme znaju napamet. ak
i takvi koriste pomona sredstva poput lana.
Drugi razlog zato je lan toliko vaan jest to to veina padenih
nastavaka za imenice nalikuje lanu. Prema tome, ako poznajete lan,
znat ete mnoge padene nastavke.

Postupak prevoenja
6.26

Meu najveim problemima na koje studenti koji poinju uiti grki

jezik nailaze je taj to im reenice koje ele prevesti nalikuju na skup
nepovezanih rijei. to vie uite o ovome predivnom jeziku, taj
problem postaje jo izraenijim.
Za rjeavanje ovoga problema kljuno je poznavanje padenih
nastavaka i lana. Za sada, sve to moete uiniti jest pronai subjekt i
izravni objekt. Korisno je podijeliti reenicu na njezine dijelove.
qeo;" swvsei yucav".
Bog e spasiti due.
Subjekt reenice je qeov" a izravni objekt su yucav". Reenicu biste mogli
podijeliti na ovaj nain:
qeo;" / swvsei / yucav".
Ukoliko postoji lan, drite ga uz imenicu.
oJ lovgo" / swvsei / yucav".

6.27

lan. Za razliku od hrvatskoga jezika, grki jezik ima lan. Prema

opem pravilu, prijevod treba izraziti prisutnost ili odsutnost lana.
Ukoliko je lan prisutan, oznaite to koristei pokaznu zamjenicu taj,
ta, to. Nema li lana, nemojte je koristiti.

esto poglavlje: Nominativ i akuzativ; lan

39

Ukoliko nema lana, umjesto da imenicu prevedete bez pokazne

zamjenice, moete umetnuti neki, neka, neko ispred imenice kako
biste izrazili da nema lana. Na primjer, oJ a[nqrwpo" prevedite taj
ovjek, a a[nqrwpo" prevedite ovjek ili neki ovjek.
6.28

Ubrzo ete otkriti da Grci ne koriste lan na isti nain na koji mi

koristimo taj i neki. Oni ga nekad koriste na mjestima na kojima
mi ostavljamo samu imenicu, a izostavljaju ga tamo gdje mi moramo
oznaiti da se radi o odreenoj imenici. Jezici nisu poput kodova, tako
da ne odgovaraju doslovce jedan drugomu i, zbog toga, moramo biti
fleksibilni u tome pogledu. Dok budemo prouavali naredna
poglavlja, istaknut emo neke razlike. S ovim dvjema razlikama
susrest ete se u ovome poglavlju:
Imena. Grci esto koriste lan ispred vlastitih imena (to se kod nas
rjeava velikim slovom; op. prev.). Primjerice, esto ete nai oJ qeov"
(Bog) ili oJ jIhsou'" (Isus). Iz toga razloga ete, prilikom prijevoda
vlastitih imena, vjerojatno izostavljati pokaznu zamjenicu.
Apstraktne imenice. Grki jezik esto umee lan s apstraktnim
imenicama poput Istina (hJ ajlhqeiva), premda mi obino ne bismo
umetnuli pokaznu zamjenicu (ali bismo stavili veliko slovo; op. prev.).

6.29

Postpozitiv. Postpozitiv je rije koja ne moe stajati na elu reenice,

iako e u vaem prijevodu ona biti prva rije. Obino je druga, a
ponekad trea rije u reenici. Ima tek nekoliko postpozitiva, ali u
ovom poglavlju emo nauiti dev, koji znai ali. oJ de ei\pon ... se
prevodi Ali on ree ... .

Saetak
1. Magla. Sada ulazite u maglu. Nakon to proitate ovo poglavlje mislit ete
da ste ga razumjeli (a moda i jeste) ali e vam se initi maglovitim.
To je u redu; upravo zato ga zovemo magla. Obeshrabri li vas to,
prolistajte etvrto poglavlje i trebali biste ga jasno razumjeti. Nakon jo dva
poglavlja, budete li uili, i ovo ete poglavlje jasno razumjeti.
2.

Grki jezik koristi padene nastavke kako bi pokazao funkciju koju imenica vri.
Razliiti padeni nastavci koriste se kako bi se oznaio rod (muki, enski,
srednji), broj (jednina, mnoina) i pade (nominativ, akuzativ).

3.

Osnova imenice je ono to ostane nakon to oduzmete padeni nastavak.

4.

Grki jezik ima tri razliite deklinacije.

Osnove koje zavravaju na alfa i eta pripadaju prvoj deklinaciji i obino
su enskoga roda.
Osnove koje zavravaju na omikron pripadaju drugoj deklinaciji i
obino su mukoga ili srednjeg roda.
Deklinacija imenice utjee samo na njezin oblik, a ne na njezino znaenje.

40

Drugi dio: Imenski sustav

5.

Subjekt glagola koristi padene nastavke za nominativ, dok izravni

objekt koristi padene nastavke za akuzativ.

6.

Zapamtite paradigmu padenih nastavaka i lana.

7.

lan se s imenicom koju poblie opisuje slae u padeu, broju i rodu.

8.

Uvijek trebate moi prepoznati subjekt i izravni objekt reenice.

9.

Nauite samo nastavke. Potom nauite cijelu paradigmu koja navodi lan,
imensku osnovu i padene nastavke.

N jd.
A jd.
N mn.
A mn.
N jd.
A jd.
N mn.
A mn.

m. r.

. r.

sr. r.

"
n

n
n

i
u"

i
"

a
a

oJ lovgo"
to;n lovgon

hJ grafhv
th;n grafhvn

hJ w{ra
th;n w{ran

to; e[rgon
to; e[rgon

oiJ lovgoi
tou;" lovgou"

aiJ grafaiv
ta;" grafav"

aiJ w|rai
ta;" w{ra"

ta; e[rga
ta; e[rga

10. Prva tri pravila o imenicama.

1.

Osnove koje zavravaju na alfa ili eta pripadaju prvoj deklinaciji,

osnove koje zavravaju na omikron pripadaju drugoj, a osnove
koje zavravaju suglasnikom pripadaju treoj deklinaciji.

2.

Svaka rije srednjega roda ima isti oblik za nominativ i akuzativ.

e[rgon moe biti nominativ ili akuzativ.

3.

Gotovo sve rijei srednjega roda zavravaju na alfa u nominativu

ili akuzativu mnoine.

11. Reenicu koju prevodite podijelite na njezine dijelove: subjekt; glagol;

izravni objekt. lan ostavite uz imenicu koju poblie opisuje.

Rjenik
Sve imenice navedene su zajedno sa svojim lanom (npr. ajgavph, hJ). Vodite
rauna da zapamtite lan zajedno s rijeju kako biste se mogli sjetiti njezina
roda. Osnova rijei oznaena je asteriskom (npr. *ajgaph). Svakako proitajte
biljeke.
ajgavph, hJ

ljubav (116; *ajgaph)10

a[llo"

drugi (155; *allo)11

________________________________________________________
10

Agape je bila gozba ljubavi koju su blagovali prvi krani.

11

Alegorija je opis jedne stvari upotrebom slike druge stvari.

esto poglavlje: Nominativ i akuzativ; lan

41

aujtov"

jednina: on, ona, to (njega, nju) (5 595; *aujto)12

mnoina: oni, one (njih)

basileiva, hJ

kraljevstvo (162; *basileia)13

dev

ali, a (2 792)14

ejn

u, na, meu (2 752)

e[rgon, tov

posao, djelo, rad (169; *ejrgo)15

kairov", oJ

(odreeno) vrijeme, doba (85; *kairo)

nu'n

prilog: sada (147; prilog)

imenica: sadanjost

oJ, hJ, tov

lan (19 870)

o{ti

da, jer, budui da (1 296)16

ouj, oujk, oujc

ne17 (1 606)

w{ra, hJ

sat, prigoda, trenutak (106; *wJra)18

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj rijei koje smo nauili do sada:
Ukupan broj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju:
Ukupan broj pojavljivanja rijei do sada:
Postotak ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
39
34 851
50 951
36,88%

______________________________________
12

13

14
15
16

17

18

Autokrat (aujtokrathv") je osoba koja sama vlada. U dvanaestom poglavlju emo vidjeti
da aujtov" moe znaiti i sebe i isti, to se odraava u veini hrvatskih srodnih
rijei i izvedenica.
Bazilika (basilikhv) je kraljevska palaa. Izvorno je oznaavala kraljevsku kolonadu.
U latinskom jeziku njezina srodna rije oznaava javnu dvoranu s dvostrukim
kolonadama, a poela se koristiti za rane kranske i srednjovjekovne crkve
specifinog arhitektonskog tipa.
dev je postpozitivan veznik. dev se pie d j kada iza njega slijedi rije koja poinje
samoglasnikom (npr. d j a[n...).
Ergonomija je znanost koja prilagoava dizajn strojeva potrebama radnika kako bi im
pomogla u njihovu poslu.
o{ti moe sluiti i u svojstvu navodnika. Na tekst stavlja veliko slovo prve rijei za
koju su urednici smatrali da zapoinje citat; u takvim sluajevima oni oekuju da vi na
o{ti gledate kao na navodnike.
oujk i oujc su razliiti oblici ouj. ouj se koristi kada naredna rije poinje suglasnikom.
oujk se koristi kada naredna rije poinje samoglasnikom i tihim hakom, dok se oujc
koristi kada naredna rije poinje samoglasnikom i otrim hakom. Svi oblici znae
ne. ouj obino stoji ispred rijei koju poblie opisuje.
Ura je vremensko razdoblje dana (sat).

42

Drugi dio: Imenski sustav

Prethodno nauene rijei

Kako budemo uili sve vie gramatikih pravila, s vremena na vrijeme bit e
nuno vratiti se na rijei koje smo ve nauili i prilagoditi nae razumijevanje
te rijei. Kada se to dogodi, takve rijei bit e navedene u ovom odjeljku. Pazite
da svome podsjetniku dodajete nove informacije koje uite. Trebate nauiti
lan zajedno s imenicama u etvrtom pogalvlju te njihove osnove.
jAbraavm, oJ

* jAbraam

kovsmo", oJ

*kosmo

a[ggelo", oJ

*ajggelo

lovgo", oJ

*logo

a[nqrwpo", oJ

*ajnqrwpo

Pau'lo", oJ

*Paulo

ajpovstolo", oJ

*ajpostolo

Pevtro", oJ

*Petro

Galilaiva, hJ

*Galilaia

Pila'to", oJ

*Pilato

grafhv, hJ

*grafh

pneu'ma, tov 19

*pneumat

Dauivd, oJ

*Dauivd

profhvth", oJ

*profhth

dovxa, hJ

*doxa

savbbaton, tov

*sabbato

zwhv, hJ

*zwh

Sivmwn, oJ

*Simwn

qeov", oJ

*qeo

fwnhv, hJ

*fwnh

kardiva, hJ

*kardia

Cristov", oJ

*Cristo

19

______________________________________
19

Jo uvijek nismo uili obrazac deklinacije kojoj pripada ova rije. O njoj emo govoriti
kasnije.

Sedmo poglavlje

Genitiv i dativ

Imenice prve i druge deklinacije

Egzegetski uvid
Na zemlji mir, prema ljudima dobra volja (Lk 2,14; Vrtari). Vjerojatno ste
barem jednom primili boinu estitku na kojoj je bio napisan ovaj dio
aneoske pjesme pastirima na betlehemskim panjacima. Meutim, veina
suvremenih prijevoda glasi drukije: na zemlji mir ljudima koje [Bog] ljubi
(KS); a na zemlji mir ljudima miljenicima njegovim [Bojim] (D/F). Razlika
izmeu Vrtarieva, Karadieva i Bakotieva Prihvaenog teksta [koji je
prijevod Bizantske tekstualne tradicije to ga ini prijevodom srodnim engleskom
KJV prijevodu; op. prev.] i drugih prijevoda razlika je izmeu nominativa i
genitiva.
Grki rukopisi kojima se slui Vrtariev prijevod [kao i Karadiev, Bakotiev i
KJV] sadre eujdokiva (nominativ), dok stariji rukopisi kojima se slue
suvremeniji prijevodi sadre eujdokiva" (genitiv) doslovno prevedeno, dobre
volje ili obiljeeni [Bojom] dobrom voljom. Drugim rijeima, mir o kojemu
su govorili aneli, a koji je pripadao zemlji kao rezultat Kristova roenja nije
opi, svjetski mir cijelomu ovjeanstvu, ve mir ogranien na one koji dobiju
Boju blagonaklonost po vjeri u njegova Sina Isusa (vidi Rim 5,1). U kolikoj
mjeri moe jedno jedino slovo promijeniti znaenje teksta!
Verlyn Verbrugge

Pregled
U ovom poglavlju emo nauiti:

posljednja dva vanija padea, genitiv (kada imenica pokazuje pripadanje,

posvojnost) i dativ (kada se imenica koristi kao neizravni objekt);

pojam kljunih pitanja;

pravila za imenice #4, #5 i #6.

Hrvatski jezik
7.1

Genitiv, posvojni pade u hrvatskome jeziku, koristi se za

oznaavanje pripadanja. Prilikom prijevoda, grki genitiv moete
prevesti hrvatskim genitivom (Rije [od] Boga je istinita.) ili pak
grki genitiv prevesti hrvatskim posvojnim pridjevom (Boja rije je
43

44

Part II: Noun System

istinita.)
7.2

Tehniki gledano, neizravni objekt je osoba/stvar na koju glagolska

radnja utjee neizravno. To znai da je neizravni objekt nekako
ukljuen u radnju koju glagol opisuje, ali ne izravno.
Na primjer, Karina je bacila loptu Branimiru. Izravni objekt je
lopta, jer je izravno povezan s glagolskom radnjom. Ona je to to se
bacilo. Meutim, Branimir je takoer povezan s glagolskom
radnjom, jer je lopta bila baena njemu. Branimir je neizravan objekt.
Da je kojim sluajem Karina bacila Branimira, onda bi Branimir bio
izravni objekt.
Neizravni objekt u reenici moete pronai i tako to ete ispred rijei
staviti k(a) i vidjeti ima li to smisla. Karina je bacila loptu
Branimiru. Karina je bacila loptu k Branimiru. Kome je Karina
bacila loptu? K Branimiru. Branimir je neizravni objekt.1
Naravno, hrvatski jezik neizravni objekt ne izraava samo dativom,
nego cijelom paletom padea: dativom, lokativom, instrumentalom, pa
ak i akuzativom [vidi Sili/Pranjkovi: Gramatika hrvatskoga jezika za
gimnazije i visoka uilita (Zagreb, kolska knjiga, 2005.), 1244 i 1251].

Grki genitiv
7.3

Genitiv u grkome jeziku koristi se, izmeu ostalog, kada se pokazuje

posvojno znaenje. Na primjer, Svi su prekrili zakone Boga.
u je nastavak genitiva jednine, a wn je nastavak genitiva mnoine.2
Kada vidite rije lovgou onda znate da je u jednini i da moe iskazivati
posvojno znaenje. Kada vidite rije lovgwn znate da je u mnoini i da
takoer moe iskazivati posvojno znaenje.
U hrvatskom jeziku posvojni pade moe se izraziti i posvojnim
pridjevom. Svi su prekrili Boje zakone. Grki pak nema ovu
konstrukciju, tako da su sve grke konstrukcije iskljuivo u genitivnom
obliku. Reenica Zakoni Boga [ili Zakoni od Boga] (novmoi tou' qeou')
ne moe se izrei tou' qeou'ji novmoi. Zbog toga, prilikom prijevoda
trebate razmiljati u okviru genitivne konstrukcije.3

_______________________________________________________
1
2

Genitivnoj konstrukciji hrvatskoga jezika moe se dodati prijedlog od.

Posljednji samoglasnik osnove apsorbira omega, kao to to ini alfa u nominativu
i akuzativu srednjeg roda mnoine (logo + wn lovgwn).
Za sada prevodite na taj nain. Nakon to svladate genitiv, uitelj e vam moda dopustiti
da prilikom prijevoda prijeete na konstrukciju posvojnog pridjeva.

Sedmo poglavlje: Genitiv i dativ

45

Rije u genitivu obino slijedi iza rijei koju poblie opisuje (novmoi tou'
qeou'). Rije koju poblie opisuje naziva se glavnom imenicom.
7.4

Sada se susreemo s vanom tehnikom koja je korisna za uenje

grkog. To je upotreba onoga to nazivamo kljunim pitanjima.
Kljuna pitanja su ona pitanja koja su povezana uz odreeni pade, a
koja biste trebali postaviti vezano uz prijevod stvarne rijei. To e vam
pomoi da razumijete funkciju padea.
Kljuna pitanja za genitiv su koga ili ega.
hJ dovxa ajnqrwvpou
Slava od ovjeanstva.

Grki dativ
7.5

Dativ u grkome jeziku ima iroku upotrebu, a donekle odgovara

idejama koje se u hrvatskome jeziku izraavaju dativom, lokativom i
instrumentalom, pa ak i akuzativom. U ova etiri primjera, tw/' je
dativni oblik lana.
a[ggelo" kurivou faivnetai kat j o[nar tw/' jIwsh;f
aneo Gospodnji pojavi se [k] Josipu [D] u snu
Makavrioi oiJ ptwcoi; tw/' pneuvmati
Blago siromanima u duhu [L]
i[sqi eujnow'n tw/' ajntidivkw/ sou tacuv
dogovori se s protivnikom (I) svojim brzo
pa'" oJ ojrgizovmeno" tw/' ajdelfw/' aujtou'
svatko tko se ljuti na svoga brata (A)
Kontekst e vam pomoi da odredite koji hrvatski pade odgovara u
kojem sluaju.

7.6

Pod kategorijom dativa nalazi se neizravni objekt. Neizravni objekt

vri istu funkciju u grkome koju vri i u hrvatskom jeziku. U grkome
jeziku, neizravni objekt stavlja se u dativ, to znai da koristi padene
nastavke za dativ. Na primjer, Bog je svijetu dao svoga Sina. Svijet
je u dativu zato to je izravni objekt.4

_______________________________________________
4

Kao to smo rekli, u hrvatskome jeziku za izraavanje izravnog objekta

koristimo vie padea. Za sada je, za prvu ruku, najbolje da grki dativ
prevodite hrvatskim dativom, a potom odredite radi li se o hrvatskom dativu,
lokativu, instrumentalu ili akuzativu.

46

Drugi dio: Imenski sustav

7.7

Iota je padeni nastavak dativa jednine, a i" je nastavak dativa mnoine.

U jednini se posljednji samoglasnik osnove produljuje5 a iota se potpisuje
ispod njega. (Subscriptum znai da se pie ispod slova.)
basileiva/

ai a/

*basileia + i

hi h/

*ajgaph

i ajgavph/

oi w/

*logo

i logoi

logwi

lovgw/

Kada vidite rije lovgw/ znat ete da je u jednini i da moda vri funkciju
izravnog objekta. Kada vidite rije lovgoi" znat ete da je u mnoini te
da, takoer, moda vri funkciju neizravnog objekta.

Padeni nastavci za genitiv i dativ

7.8

Evo kompletne paradigme za prvu i drugu deklinaciju. Genitiv i dativ

uvrteni su izmeu nominativa i akuzativa.6
2

m. r.

. r.

sr. r.

N jd.

"

G jd.

u7

"

u8

D jd.9

A jd.

N mn.

i
wn
i"
u"

i
wn
i"
"

a
wn
i"
a

G mn.
D mn.
A mn.

_____________________________________________________
5

Budui da se alfa produljuje na dugo alfa, a eta je ve dug samoglasnik, u prvoj

deklinaciji ne zapaate produljenje; no ono je vidljivo u drugoj deklinaciji zato to se
omikron produljuje u omegu.

Prema naem miljenju, padee bi bilo zgodnije svrstati u nizu kao nominativ, akuzativ,
dativ i genitiv. ini nam se lakim razmiljati o padeima od subjekta preko objekta
do neizravnog objekta. U srednjem rodu oblici nominativa i akuzativa su isti, a
takvo bi ih svrstavanje dralo zajedno. Ipak, prihvatili smo dogovorenu upotrebu,
tako da smo padee iznijeli u standardnom formatu.
Kao to je sluaj u pogledu akuzativnog nastavka mnoine mukoga roda u",
genitiv jednine zapravo nije upsilon, ve omikron koji se u kombinaciji s posljednjim
samoglasnikom osnove skrauje na ou. (Ovo je pojednostavljeno objanjenje. Vidi
Smyth #230 D1 za detalje.) Meutim, uvidjeli smo da je lake upamtiti nastavak kao
u.
Kao to je sluaj s mukim rodom jednine, nastavak genitiva jednine srednjeg roda je
omikron koji se, zajedno s posljednjim samoglasnikom osnove, skrauje na ou.
U jednini (prve i druge deklinacije), iota e uvijek biti potpisana. Ovo je jedino mjesto u
imenskom sustavu gdje se iota potpisuje.

Sedmo poglavlje: Genitiv i dativ

47

Ovako izgledaju kada su pripojeni posljednjem samoglasniku osnove.

2

m. r.

. r.

sr. r.

o"
ou
w/
on

h
h"
h/
hn

D mn.

oi
wn
oi"

ai
wn
ai"

a
wn
oi"

A mn.

ou"

a"

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
N mn.
G mn.

a
a"
a/
an

on
ou
w/
on

Evo kako izgledaju kada su pripojeni rijeima.

2

m. r.

. r.

sr. r.

lovgo"
lovgou

grafhv
grafh'"

w{ra
w{ra"

e[rgon
e[rgou

A jd.

lovgw/
lovgon

grafh'/
grafhvn

w{ra/
w{ran

e[rgw/
e[rgon

N mn.

lovgoi

grafaiv

e[rga

G mn.

lovgwn
lovgoi"
lovgou"

grafw'n
grafai"
grafav"

e[rgwn
e[rgoi"
e[rga

N jd.
G jd.
D jd.

D mn.
A mn.

7.9 Praktine upute

a.

I muki i srednji rod imaju iste padene nastavke u genitivu i

dativu. To je uvijek tako.

b.

U dativu je iota uvijek prisutna u sva tri roda. U jednini je

potpisano.

c.

Dativ jednine ima iota subscriptum, a dativ mnoine ima i". Isto
tako, dativ mnoine ima dulji nastavak (dva slova) od dativa
jednine (jedno slovo); dulji moete povezati s mnoinom.

d. Sva tri roda imaju nastavak wn u genitivu mnoine. To je uvijek

tako.
e.

Mnoge imenice enskoga roda koje zavravaju na a" mogu biti

genitiv jednine ili akuzativ mnoine. Kako biste to odredili,
trebate provjeriti lan (th'"/tav") ili kontekst.

48

Drugi dio: Imenski sustav

lan
7.10

Budui da je lan vrlo bitan za uenje imenskog sustava, trebate ga nauiti

napamet. lan nema vie oblika, nema vie mogunosti; to je sve to trebate
znati. Zato ih dobro nauite.

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
N mn.
G mn.
D mn.
A mn.

m. r.

. r.

sr. r.

oJ
tou'
tw/'
tovn

hJ
th'"
th/'
thvn

tov
tou'
tw/'
tov

oiJ
tw'n
toi"
touv"

aiJ
tw'n
tai"
tav"

tav
tw'n
toi"
tav

Potpuna paradigma
7.11

Evo potpune paradigme imenica prve i druge deklinacije sa lanom.

Pazite da prepoznate prave nastavke.
2
m. r.
N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
N mn.
G mn.
D mn.
A mn.

. r.

oJ lovgo"
tou' lovgou
tw'/ lovgw/
to;n lovgon

hJ grafhv
th'" grafh'"
th'/ grafh'/
th;n grafhvn

oiJ lovgoi
tw'n lovgwn
toi" lovgoi"
tou;" lovgou"

aiJ grafaiv
tw'n grafw'n
tai" grafai"
ta;" grafav"

sr. r.

hJ w{ra
th'" w{ra"
th'/ w{ra/
th;n w{ran

to; e[rgon
tou' e[rgou
tw'/ e[rgw/
to; e[rgon
ta; e[rga
tw'n e[rgwn
toi" e[rgoi"
ta; e[rga

Sedmo poglavlje: Genitiv i dativ

49

Pravila o imenicama
7.12

Ve smo nauili prva tri od ukupno osam pravila o imenicama. Sada

emo nauiti sljedea tri pravila. Svakako ih upamtite doslovce.
4. U dativu jednine, iota se potpisuje kada je to mogue.
grafh + i
grafh'./ Ovo pravilo objanjava to se dogaa
padenim nastavcima dativa jednine u prvoj i drugoj deklinaciji.
Samoglasnik se moe potpisati iskljuivo ispod dugog
samoglasnika.
5. Samoglasnici esto mijenjaju svoju duljinu (prijevoj [ili apofonija]).
logo + i logw'./ Prijevoj je tehniki izraz za tu promjenu.
Pod promjenom njihove duljine elimo rei da se mogu
skraivati (omega na omikron), produljivati (omikron u omegu)
kao u dativu jednine, ili pak potpuno nestati.10
6. U genitivu i dativu, muki i srednji rod uvijek su jednaki.11
Nauit emo samo jo dva pravila, a s njima emo se susresti u
desetom poglavlju koje govori o imenicama tree deklinacije.

Drugi obrasci deklinacije

7.13

Djelomino deklinirane rijei. Neke rijei ne dekliniraju se u

potpunosti ili pak slijede rijetke obrasce deklinacije. To se posebno
odnosi na vlastite imenice. Umjesto da navedemo sve te zasebne
paradigme, odluili smo vam ukazati na razlike dok se budemo
susretali s rijeima.
U ovome poglavlju susreemo se s imenom Isus. Ispred vlastitih
imena obino se nalazi lan. Evo njegove deklinacije.
N jd.
G jd.
D jd.
A jd.

oJ jIhsou'"
tou' jIhsou'
tw'/ jIhsou'
to;n jIhsou'n

Kako moete razlikovati izmeu dativa i genitiva? Tako je! To vam

odaje lan koji stoji ispred njegova imena.

_________________________________
10

11

Padeni nastavak za akuzativ mnoine zapravo je n". Kada nu ispadne,

samoglasnik osnove, omikron, produljuje se u ou kako bi nadomjestio gubitak.
To se naziva kompenzacijsko produljenje i vrlo je uestalo (logo + n" logo"
lovgou").
To e vas moda navesti da pomislite da su oblici mukoga i srednjeg roda blii
jedan drugomu nego to je sluaj s mukim i enskim rodom. Meutim, kao to
emo kasnije vidjeti, muki i enski rod zapravo su sliniji.

50

7.14

Drugi dio: Imenski sustav

Alternativan obrazac prve deklinacije. U Novom zavjetu postoji 36

rijei prve deklinacije iji se posljednji samoglasnik osnove u genitivu i
dativu jednine mijenja iz alfa u eta. Jedino se etiri takve rijei javljaju s
nekakvom uestalou (see MBG, n-1c.).
N jd.

dovxa

N/V mn. dovxai

G jd.

dovxh"

G mn.

doxw'n

D jd.

dovxh/

D mn.

dovxai"

A jd.

dovxan

A mn.

dovxa"

Ovo je pravilo za promjenu alfa u eta. Ovo je vano. Ako rije koja
pripada prvoj deklinaciji ima osnovu koja zavrava na alfa a prethodno slovo
je epsilon, iota ili ro, tvorit e genitiv i dativ jednine s alfa. Inae, alfa e se
prometnuti u eta.
Sve osnove enskoga roda mnoine zavravaju na alfa, bez obzira na
njihov oblik u jednini.

Detektivski posao
7.15

Jedan od naina na koji moemo pristupiti analizi rijei jest razmiljati

o tome kao o detektivskoj igri. Neki padeni nastavci javljaju se na
samo jednome mjestu. Na primjer, lovgou mora biti akuzativ
mnoine. Ne moe biti nita drugo. Potpisano iota mora biti dativ
jednine. To su laki padeni nastavci.
No, drugi padeni nastavci javljaju se na jo dva ili vie mjesta. To su
nastavci koji mogu iziskivati vie detektivskog posla, a vano je znati
koji nastavak odgovara kojoj kategoriji. Na primjer, e[rga moe biti
nominativ ili akuzativ mnoine. w{ra moe biti genitiv jednine ili
akuzativ mnoine.

Prijevod
7.16

Praktine upute za prevoenje oblika genitiva i dativa.

a.

Rije svakako najprije prevedite onim padeom u kojemu se

nalazi, dakle grki genitiv hrvatskim genitivom, grki dativ
hrvatskim dativom.

b.

Kada god vidite neku imenicu, nemojte stati nego pogledajte dalje
slijedi li iza nje rije u genitivu.
oJ lovgo" tou' qeou' swvsei yucav".
Rije Boga e spasiti due.

c.

Kada ralanjujete reenicu, ve znate da lan trebate svrstati uz

imenicu koju poblie opisuje. Sada morate svrstati i genitiv (i
njegov lan) uz imenicu koju on poblie opisuje.
oJ lovgo" tou' qeou' / swvsei / yucav".

Sedmo poglavlje: Genitiv i dativ

51

Saetak
1.

U Dodatku se nalazi tablica koja sadri sve grke padee i njihove razliite
upotrebe (str. 342). Koristite je kao referenciju.

2.

Posvojni pade moe imati posvojno znaenje. Koristi padene nastavke

genitiva, a odgovara na pitanje (od) koga ili (od) ega.

3.

Dativ se koristi kako bi se izrazile dativne, lokativne, instrumentalne i

ponekad akuzativne ideje.

4.

Neizravni objekt neizravno prima glagolsku radnju. Ukoliko odgovara

na pitanje: komu ili emu, onda je neizravni objekt. On odgovara na
pitanje: (prema) komu? ili (prema) emu. Koristi kljunu rije prema
i padene nastavke za dativ.

5.

Upamtite sve padene nastavke i dvadeset etiri oblika lana. Kada

prouavate cijelu paradigmu, pazite da prepoznate prave padene nastavke.

6.

Pravilo 4: U dativu jednine, iota se potpisuje kada je to mogue.

7.

Pravilo 5: Samoglasnici esto mijenjaju svoju duljinu (prijevoj [ili apofonija]).

8.

Pravilo 6: U genitivu i dativu, muki i srednji rod uvijek su jednaki.

9.

Kada rije koja pripada prvoj deklinaciji ima osnovu koja zavrava na alfa
a prethodno slovo je epsilon, iota ili ro, u genitivu i dativu imat e alfu. U
protivnom, alfa e se promijeniti u etu.

10. Kada reenicu ralanjujemo na njezine dijelove, moramo paziti da lan i

rije u genitivu svrstavamo zajedno s rijeima koje poblie opisuju.
Sada znate etiri glavna padea i veinu njihovih padenih nastavaka.
estitamo!

Rjenik
Sada kada znate genitiv, moemo objasniti puni oblik leksikog popisa. Iza
navedene imenice slijedi dovoljno slova koja vam trebaju pokazati njezin oblik
u genitivu, a iza toga slijedi lan. aJmartiva je imenica enskoga roda (hJ) s
genitivom aJmartiva". Uvijek zapamtite genitivni oblik zajedno s nominativom.
Ova navika postat e vam posebno vana kasnije.
aJmartiva, -a", hJ

grijeh (173; *aJmartia)12

ajrchv, -h'", hJ

poetak, vladar (55; *ajrch)13

_______________________________________________
12

aJmartiva opisuje kako specifian in grijeha (grijeh), tako i sam koncept

(grijeh, grjenost). Hamartiologija je nauka o grijehu.

13

Arhibiskup [tj. nadbiskup] je glavni biskup odgovoran za arhibiskupiju [tj. nadbiskupiju].

52

Drugi dio: Imenski sustav

gavr

jer, onda (1 041)14

ei\pen

on/ona/ono ree15

eij"

u, meu (1 768)16

ejxousiva, -a", hJ

autoritet, mo (102; *ejxousia)

eujaggevlion, -ou, tov

Dobra [Radosna] vijest, Evanelje (76; *eujaggelio)17

jIhsou'", -ou', oJ

Isus, Joua (917; * jIhsou)

kuvrio", -ou, oJ

Gospodin, gospodin, gospodar, gospon (717; *kurio)18

mhv

ne, da ne [bi] (1 042)19

oujranov", -ou', oJ

Nebo, nebo (273; *oujrano)20

ou|to"

jednina: ovaj (1 388; *ouJto)21

mnoina: ovi

suv

ti (1 069)

uiJo"v , -ou', oJ

sin, potomak (377; *uiJo)22

w{ste
stoga, tako da (83)
______________________________________
14
15

gavr je postpozitivan veznik.

ei\pen je tree lice jednine. On/ona/ono znai da ei\pen moe imati njega, nju
ili to kao svoj subjekt. Neka kontekst odredi to je prikladno. Budui da je ei\pen
samo oblik glagola, nije ubrojan u ukupan Broj rijei nauenih do sada.

16

U klasinome grkom postojalo je manje preklapanje u znaenju izmeu eij" (uA)

i ejn (u(nutar)L), kojeg u Koine grkom ima vie. Eisegeza [it. aizegeza] oznaava
lo hermeneutiki postupak koji uitava znaenje u tekst umjesto da ga vadi iz
(egzegeza) teksta. [Kada god iznad prijedloga vidite povieno veliko slovo, ono
oznaava pade a time i znaenje prijedloga. Npr. razlika izmeu eij" i ejn u
klasinome grkom moe se izraziti primjerom: Idem uA [eij"] kuu i Nalazim se
uL [ejn] kui op. prev.]

17

Evangelizator propovijeda dobru vijest evanelja.

18
19

20

21

22

Kurie eleison je molbena molitva koja se koristi u nekim pravoslavnim i

rimokatolikim crkvama.
mhv u osnovi ima isto znaenje kao i ouj ali se koristi u drukijim situacijama o
kojima emo govoriti kasnije. Kada se ouj mhv pojavi zajedno, onda tvore naglaenu
negaciju: Ne!
Uran je grki bog neba. esto ete naii na oujranov" u mnoini. To je posljedica
idovskog naina razmiljanja. Ukoliko to odgovara kontekstu, vi moete rije u
mnoini prevesti jedninom.
Ova rije ima puno vie znaenja nego to smo to ovdje uspjeli prikazati. Njezin
oblik uvelike se mijenja u razliitim rodovima. ou|to" emo detaljnije prouiti u
trinaestom poglavlju. Kao pridjev znai ovaj (jednina) i ovi (mnoina), a kao
imenica znai ovaj [ovjek].
uiJov se moe koristiti openito sa znaenjem dijete.

Sedmo poglavlje: Genitiv i dativ

53

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj rijei koje smo nauili do sada:
Ukupan broj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju:
Ukupan broj pojavljivanja rijei do sada:
Postotak ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
53
9 081
60 032
43,45%

Prethodno nauene rijei

Trebate nauiti oblike genitiva za sve imenice koje ste nauili u etvrtom i
estom poglavlju. Ovo e biti posljednji put da ete trebati promijeniti vae
podsjetnice za imenice. Zapazit ete da nekoliko imenica nema izraeni
genitivni oblik. To je zato to se ne dekliniraju. Mogu vriti funkciju svakoga
padea ali nikada nee promijeniti svoj oblik.
Oblici genitiva rije pneu'ma i Sivmwn ne trebaju vas zabrinjavati sve do desetog
poglavlja.
jAbraavm, oJ

qeov", -ou', oJ

ajgavph, -h", hJ

kairov", -ou', oJ

a[ggelo", -ou, oJ

kardiva, -a", hJ

a[nqrwpo", -ou, oJ

kovsmo", ou, oJ

ajpovstolo", -ou, oJ

lovgo", -ou, oJ

aujtov", -ou'

Pau'lo", -ou, oJ

basileiva, -a", hJ

Pevtro", -ou, oJ

Galilaiva, -a", hJ

Pila'to", -ou, oJ

grafhv, -h'", hJ

profhvth", ou, oJ23

Dauivd, oJ

savbbaton, -ou, tov

dovxa, -h", hJ

fwnhv, -h'", hJ

e[rgon, -ou, tov

Cristov", -ou', oJ

zwhv, -h'", hJ24

w{ra, -a", hJ

_________________________________
23

24

Jeste li primijetili da se ova rije razlikuje od one na koju ste navikli? Nastavak h"
nalikuje na genitiv jednine, a zapravo je rije o nominativu jednine. Takoer, ova
rije pripada prvoj deklinaciji a mukoga je roda jednine. Sjetite se da smo rekli
da je veina imenica koje pripadaju prvoj deklinaciji enskoga roda, ali ne sve.
Genitiv jednine ove rijei je profhvtou. U sutini, posudio je padeni nastavak
genitiva jednine iz druge deklinacije kako bi se mogao razlikovati od nominativa
jednine. Ostatak paradigme prati uobiajeni obrazac prve deklinacije. Vidi
paradigmu n-1f u Dodatku za potpunu paradigmu.
zwhv se u Bibliji nikada ne javlja u genitivu mnoine, ali glasilo bi zww'n. Dvije omege
ne skrauju se u jednostavniji oblik samo jedne omege.

Osmo poglavlje

Prijedlozi i eijm
j iviv
Egzegetski uvid
Predajte toga ovjeka Sotoni, kako bi se unitila njegova grjena narav a
njegov duh spasio u dan Gospodnji (1. Kor 5,5, dosl. prijevod engl. NIV). Tako
glasi Pavlova zapovijed upuena kranima o ovjeku koji je poinio preljub sa
svojom maehom. U margini prijevoda NIV pie da bi se grjena narav (dosl.
meso) mogla prevesti i kao tijelo. Komentatori su podijeljeni oko toga
govori li Pavao ovdje o jednostavnom izopenju iz crkve ili o stvarnoj smrti,
premda se prva mogunost ini vjerojatnijom. No u svakom sluaju, prema
suvremenim mjerilima ova zapovijed izgleda previe stroga, posebice u veini
naih crkava koje crkvenu stegu bilo koje vrste prakticiraju vrlo rijetko, ako
ikada.
Razumijevanje prijedloga eij" bacilo je neto svjetla na ovaj stih. U prijevodu
NIV ini se kao da se iza Pavlove zapovijedi nalaze dva jednako uravnoteena
cilja: jedan kazneni i jedan popravni. Meutim, u grkome tekstu ispred prve
izjave stoji prijedlog eij" a ispred druge prilog i{na. Eij" moe oznaavati
posljedicu ili cilj/svrhu; i{na puno pak ee oznaava cilj/svrhu. Pavlova
promjena izriaja vjerojatno je namjerna kako bi istaknuo da je njegov cilj u
disciplini posve rehabilitacijske naravi, unato tome to je jedna od posljedica
njegova djela privremeno iskljuenje i izopenje grjenika koji ustraje u svome
buntovnom stavu. Rijeima Gordona Feea: Gramatika konstrukcija, tada,
znai da je unitenje tijela oekivana posljedica ovjekova vraanja u
Sotoninu oblast, a izraeni cilj toga djela je njegovo otkupljenje.
Nee se svaki strunjak sloiti s ovim tumaenjem. Ipak, itamo li iskljuivo
prijevod poput NIV [ili pak hrvatskih prijevoda, koji u ovome stihu ipak
izraavaju razliku izmeu posljedice i cilja; op. prev.], nikada nam nee pasti
na pamet da bi moglo postojati jo jedno mogue tumaenje. Sve vee izlaganje
grkome Novoga zavjeta dovodi nas u uestali kontakt s mnogobrojnim
prijedlozima i drugim veznim rijeima koje se u engleskim prijevodima esto
uope ne prevode, poradi knjievnog stila i tenosti. S druge strane, itanjem
iskljuivo engleskoga prijevoda, moemo u potpunosti previdjeti odnos
izmeu reenic koje je izvorni autor htio istaknuti, a pritom piscima pripisati
motive koje oni nikada nisu imali. Bez obzira na konano rjeenje Prve
Korinanima 5,5 sigurno je istina da je u svakome drugom novozavjetnom
primjeru crkvene stege, cilj bio iskljuivo popravne ili rehabilitativne, a nikada
kaznene ili osvetnike naravi. Jer koga Gospodin ljubi, onoga i stegom odgaja,
iba sina koga voli (Heb 12,6 D/F), a isto bismo trebali initi i mi.
Craig L. Blomberg

54

Osmo poglavlje: Prijedlozi i eijmiv

55

Pregled
U ovome poglavlju nauit emo sljedee:
prijedlozi su male rijei poput preko, ispod i kroz koje odreuju
odnos izmeu dvije rijei;

rije koja slijedi iza prijedloga naziva se prijedlonim objektom;

kako se mijenja znaenje prijedloga;

zavisne reenice;

eijmiv i predikatni nominativi.

Hrvatski jezik
8.1

Prijedlozi. Prijedlog je rije koja oznaava odnos izmeu dvije rijei.

U reenici: Knjiga je ispod stola, prijedlog ispod opisuje odnos
izmeu knjige i stola, a u ovome primjeru taj odnos je prostorne
naravi. Koji su jo neki prijedlozi u hrvatskome jeziku?
Stavila je noge na sjedalicu.
Lopta je prela preko njegove glave.
Ivan je doao sa svojim uenicima.
Ivan je doao prije Isusa.
Rije koja slijedi iza prijedloga naziva se prijedlonim objektom. U
prvome primjeru, objekt prijedloga ispod je stol.
Prijedloni objekt uvijek je u kosom padeu. Ne moemo rei: Knjiga
je ispod on., nego Knjiga je ispod njega. On je u nominativu,
dakle subjekt, a njega je u genitivu, to ga ini objektom.
Prijedlog zajedno sa svojim objektom i modifikatorima [rijeima koje
poblie oznauju] naziva se prijedlonim izrazom.

8.2

Predikatni nominativ. Glagol biti izaziva posebnu situaciju. (Glagol

biti ima mnogo razliitih oblika: sam; si; je; bijasmo;
bijahu itd.) Ako kaete: Uitelj sam ja, zamjenica ja ne prima
glagolsku radnju. Umjesto toga, govori vam neto o subjektu. U
terminologiji gramatiara, zamjenica ja izrie neto o subjektu.
Budui da ne prima glagolsku radnju, zamjenica ne moe biti izravni
objekt. Umjesto toga, naziva se predikatnim nominativom i stavlja
se u nominativ.

56

Drugi dio: Imenski sustav

Grki jezik
8.3

Funkcija prijedloga u grkome jeziku jednaka je onoj u hrvatskom.

Postoji jo jedna vana slinost koju morate razumjeti o grkim
prijedlozima [posebice u pogledu naina na koji ih prevodimo na
hrvatski jezik; op. prev.]. U grkome jeziku znaenje prijedloga ovisi o
padeu njegova objekta. Primjerice, prijedlog diav znai krozA kada je
njegov objekt u genitivu [no kada se prevede na hrvatski jezik, njegov
objekt e biti u akuzativu; op. prev.], ali zbogG ako je njegov objekt u
akuzativu.1 Objekt se gotovo uvijek nalazi neposredno iza prijedloga.
Iza nekih prijedloga slijedi samo jedan pade, tako da imaju samo
jedan skup znaenja. Na primjer, prijedlog ejn uvijek prima objekt u
dativu i ima osnovno znaenje uL. S druge strane, neki prijedlozi
mogu stajati ispred dva, a nekolicina ak i ispred tri padea. Objekt
nee nikad biti u nominativu (osim u rijetkim okolnostima).

8.4

Podsjetnice. U svrhu pamenja, trebate napraviti zasebne podsjetnice

za svaki pade. Drugim rijeima, na jednoj podsjetnici napiite diavG
(odnosno s genitivom), a na drugoj napiite: diavA (odnosno s
akuzativom).

8.5

Kljuna pitanja. Ranije smo nauili koristiti kljuna pitanja (od)

koga ili (od) ega za genitiv i (prema) komu ili (prema) emu
za dativ. Meutim, ako je rije u genitivu ili dativu zato to je prijedloni
objekt, nemojte koristiti ova kljuna pitanja.
Na primjer, oJ lovgo" tou' qeou' znai: rije (od) Boga. Kljuno pitanje i
rije uz njega koristi se zato to qeou' izrie posvojno znaenje.
Meutim, izraz oJ lovgo" ajpo; qeou' (ajpov je prijedlog koji znai od u
smislu potjecanja [a ne pripadnosti; op. prev.] a svoj objekt prima u
genitivu) prevodi se rije od Boga. Neete rei: rije od od Boga,
budui da je qeou' u genitivu zbog prijedloga.

8.6

Ne sklanja se. Oblik prijedloga ne mijenja se ovisno o njegovoj

upotrebi. parav e biti parav bez obzira je li njegov objekt u genitivu,
dativu ili u akuzativu.
Jedini sluaj kada prijedlog mijenja svoj oblik nema nikakve veze sa
sklanjanjem. Kada prijedlog zavrava na samoglasnik, a naredna rije
poinje samoglasnikom, posljednji samoglasnik prijedloga moe

_______________________________________
1

Tehniki govorei, to nije tono. Objekt ne utjee na prijedlog, nego prijedlog

utjee na objekt. Drugim rijeima, kada prijedlog ima odreeno znaenje, onda
nalae da objekt bude u odreenom padeu. Meutim, s prevoditeljeva gledita,
lake je vidjeti u kojem padeu je objekt, te na taj nain ustvrditi znaenje
prijedloga.

Osmo poglavlje: Prijedlozi i eijmiv

57

se izostaviti i oznaiti apostrofom. To se naziva elizijom (usp.

#4.2).
meta; aujtovn

met j aujtovn

Kada prijedlog zavrava na samoglasnik, a naredna rije poinje

samoglasnikom i otrim hakom, tada se esto mijenja i suglasnik ispred
posljednjeg samoglasnika prijedloga. Ove promjene bile su nune za
lake izgovaranje tih kombinacija zvukova.
meta; hJmw'n met j hJmw'n

meq j hJmw'n

Preporuujemo vam da napravite po jednu podsjetnicu za svaki od ovih

izmijenjenih oblika. Svaki oblik bit e naveden u rjeniku.
8.7

Kada pamtite definiciju nekog prijedloga, predlaemo vam da koristite

ovu formulu:
____ s ____ znai ____ s ______.
ejn s dativom znai u s lokativom.
Ujedno moete koristiti sljedee mnemotehniko sredstvo:
ejnD znai uL i izgovarati ga zajedno enD uL.

8.8

Kada se zatrai od vas da objasnite zato je prijedloni objekt u

odreenom padeu, predlaemo vam da odgovorite cijelom
formulom:
____ je u ____ zato to je objekt prijedloga ____ koji ide s _____ a
prevodi se hrvatskim __________.

aujtw/' je u dativu zato to je objekt prijedloga ejn koji ide s dativom a

prevodi se hrvatskim lokativom.

Zavisne reenice
8.9

U ovom poglavlju nauit emo rije i{na koja znai tako da. i{na
je uvijek prva rije u onome to se naziva zavisnom reenicom. U
estome poglavlju nauili smo i rije o{ti. Ona takoer stoji na poetku
zavisne reenice.
Zavisna reenica je skup rijei koji ne moe stajati sam za sebe. Ona
ima znaenje jedino kada je dio glavne reenice; zavisna je o toj
reenici. Na primjer, na hrvatskom jeziku reenica ako odem kui
nije reenica. Nesvrena je kada stoji sama za sebe. Prema tome,
zavisna je o glavnoj reenici. Ako odem kui, ruat u.
Stoga je vano upamtiti sljedee: kad u nekoj reenici traite glavni subjekt
i glagol, nikada ih neete pronai u zavisnoj reenici. U zavisnoj reenici bit
e izreen neki subjekt i glagol, ali to nee biti glavni subjekt i glagol
reenice.

58

Drugi dio: Imenski sustav

eijm
j iv
8.10

Formalno prouavanje glagola odgodili smo do petnaestog poglavlja.

Za sada, trebate se usredotoiti na imenice i dobro ih nauiti. Kasnije
emo se latiti glagola. Meutim, postoji jedan uobiajeni glagol koji je
korisno nauiti odmah, a to je eijmivv.

8.11

Osnovna gramatika. Osnovni dio glagola zove se osnovom. Osnova

nosi osnovno znaenje glagola. Lini nastavci se dodaju na kraju
osnove kako bi se oznailo lice i broj.
Gramatiki govorei, postoje tri lica. Ve smo ih vidjeli u
zamjenicama. ejgwv je prvo lice: ja. suv je drugo lice: ti. aujtov je tree
lice: on, ona ili ono. Ovo su sve zamjenice jednine; postoje jo i
oblici za mnoinu.
Isto tako, lini nastavci na glagolima oznaavaju lice. Na primjer,
nastavak ei u rijei gravfei govori nam da je subjekt ti. Nastavak ei
u rijei gravfei govori nam da je subjekt on, ona ili ono. gravfei
znai ti pie, dok gravfei znai on pie.
Glagol se slae sa svojim subjektom, to znai da je njegov lini
nastavak u istome licu i broju kao njegov subjekt.

8.12

8.13

eijmiv je najuestaliji glagol u grkome jeziku, tako da ga je potrebno zapamtiti. U

donjoj paradigmi, 1. l. znai prvo lice itd. Jd. znai jednina, a mn.
mnoina. Ovo su oblici toga glagola u prezentu.
1. l. jd.

eijmiv

ja jesam

2. l. jd.

ei\

ti jesi

3. l. jd.

ejstiv(n)

on/ona/ono jest

1. l. mn.

ejsmevn

mi jesmo

2. l. mn.

ejstev

vi jeste

3. l. mn.

eijsivn

oni jesu

Pokretno nu. Pokretno nu je nu koje se javlja na kraju neke rijei koja zavrava
na samoglasnik, kada sljedea rije poinje samoglasnikom (npr. eijsi;n
aujtoiv). Nu se dodavalo zato to se htjelo izbjei izgovaranje dva
uzastupna samoglasnika. Dodavanjem nu, stvara se pauza kako bi se
mogla razlikovati ta dva samoglasnika zvuka.

Osmo poglavlje: Prijedlozi i eijmiv

59

Nu u treem licu jednine ejstiv(n) je pokretno nu. Upravo je zato

stavljeno u zagrade. Nu u treem licu mnoine eijsivn takoer je
pokretno nu, ali je u naim tekstovima to nu uvijek prisutno (tj. nikada
se ne javlja oblik eijsiv).
Ponekad se u Koine grkom pokretno nu koristi ak i kada naredna
rije poinje suglasnikom, posebice u dativu mnoine. Kako mi uimo
samo itati, a ne i pisati grki, to nam ne predstavlja nikakav problem.
Jednostavno ga trebamo prepoznati.
8.14

Oblik glagola ejstiv(n) u prolom vremenu je h\n, on/ona/ono bi. Javlja

se esto i trebali biste ga odmah zapamtiti.

8.15

Predikatni nominativ. Druga funkcija nominativa je predikatni2

nominativ. Kao to je sluaj u hrvatskom jeziku, imenica koja slijedi iza
eijmiv ne prima nikakvu glagolsku radnju, ve izrie neto o subjektu.
Radi toga je rije u nominativu. (kuvrio znai Gospodin.)
qeo;" ejstin kuvrio".
Zapazite da je u ovoj reenici i prva i posljednja rije u nominativu. Iz
konteksta bi trebalo biti jasno koja je od tih rijei subjekt a koja
predikat.

Prijevod
8.16

Kada reenice ralanjujete na dijelove, pazite da odvojite prijedloni

izraz (ili bilo koju drugu zavisnu reenicu) kao zasebnu skupinu kako
biste mogli uoiti koju rije prijedlog poblie opisuje. Obino se radi o
glagolu.
oJ lovgo"/ / e[rcetai / eij" to;n kovsmon.
Rije / ide / u svijet.

8.17 Grki jezik u prijedlonom izrazu redovito izostavlja lan.

oJ lovgo" e[rcetai eij" kovsmon.
Rije ide u svijet.

______________________________________________
2

Gramatiki govorei, predikat je glagol i sve to ga slijedi. To je ono to ostaje

kada iz reenice izvadite subjekt i rijei koje ga poblie opisuju.

60

Drugi dio: Imenski sustav

Saetak
1.

Rije koja slijedi iza prijedloga je prijedloni objekt, a prijedlog i njegov

objekt i rijei koje ga poblie oznauju tvore prijedloni izraz.

2.

Znaenje prijedloga odreuje pade njegova objekta. Prijedloge uvijek

pamtite zajedno s padeom (padeima) uz koji idu.

3.

Kada prevodite prijedloni objekt, nemojte koristiti kljune rijei.

4.

Prijedlozi se ne sklanjaju, ali njihov nastavak moe se promijeniti ovisno o

narednoj rijei.

5.

Zavisna reenica ne moe sadravati glavni subjekt i glagol u reenici.

6.

Zapamtite eijmiv. Iza ovoga glagola uvijek slijedi predikatni nominativ.

7.

Iz grkih prijedlonih izraza esto izostaje lan

Rjenik
U ovome poglavlju nauit ete sedam prijedloga, to ini dvije treine svih
glavnih prijedloga. Mnogi studenti smatraju da ih je lake nauiti iz grafike
ilustracije nego pouzdavanjem u uenje napamet. U narednom prikazu vidjet
ete prostorni odnos prijedloga koje smo nauili u ovome poglavlju. Zapazite
da samo neka znaenja mogu biti prostorno prikazana. Pokuajte odrediti
tone definicije s tonom strelicom ili crtom. Vodite rauna da se grafiki
prikazati obino mogu oni prijedlozi iji je objekt u akuzativu.

prov"

ejn ejn

ajpov
diav
ejk

uJpov

parav

eij"

Uenje prijedloga u parovima (npr. prov i ajpov) moe vam pomoi u pamenju.
ajllav3

ali, nego, ipak, osim (638)

ajpovG (ajp j, ajf j)4

G: (udaljavanje) odG, sG (646)5

_________________________________________________________
3
4

Kada rije koja slijedi iza ajllav poinje samoglasnikom, posljednji alfa se izostavlja (elidira)
(ajlla jIhsou'" ajll j jIhsou'").
Kada iza ajpov slijedi rije koja poinje samoglasnikom, omikron se izostavlja (ajp )j . Ako
naredna rije poinje samoglasnikom i otrim hakom, postaje ajf j.

Osmo poglavlje: Prijedlozi i eijmiv

diavG (di )j
diavA (di )j

krozA (667)6
zbogG, poD

eijmiv

ja jesam, postojim, ivim, prisutan sam (2 460)

ejkG, ejxG7

izG, odG (914)8

hJmevra, -a", hJ

dan (389; *hJmera)9

h\n

on/ona/ono bi10

qavlassa, -h", hJ

more, jezero (91; *qalassa)11

qavnato", -ou, oJ

smrt (120; *qanato)12

i{na

kako bi, da (663)

jIwavnnh", -ou, oJ13

61

Ivan (135; * jIwannh)

levgw

kaem, govorim (2 354)

metavG (met j, meq j)14

metavA (met j, meq j)

sI (469)15
poslijeG, izaG

__________________________________________________
5

Apostazija [otpadnitvo] (ajpostasiva) je kada se osoba udalji od istine.

Dijametar (diavmetro") mjeri kroz sredinu nekoga predmeta.

Kada iza ejk slijedi rije koja poinje samoglasnikom, pie se ejx.
Ako ste stvarno znatieljni, pravi prijedlog glasi ejx. Kada naredna rije poinje
suglasnikom, sigma u ksi ispada (kao da je x jednako kss) jer je to
meusuglasniko sigma, tj. sigma se javlja izmeu dva suglasnika (ekss +
suglasnik eks ejk).

Ekstaza (e[kstasi") znai stajati izvan samoga sebe.

Efemeralan (ejfhvmero") znai da postoji samo jedan dan, da je kratkotrajan.

10

Budui da je h]n jedan oblik glagola, ne ubraja se u ukupni Broj do sada nauenih
rijei.

11
12

13
14

15

Talasni (qalavssio") znai koji se odnosi na more.

Eutanazija (laka smrt) odnosi se na bezbolnu smrt ili na doputanje da nastupi
smrt ili usmrivanje suzdravanjem medicinske pomoi. Tanatofobija je prevelik
strah od smrti. Tanatopsija je razmiljanje o smrti, te ime pjesme Williama Cullena
Bryanta, dobre pjesme, ali loe teologije. Kada misli o posljednjemu gorkom asu
nahrupe poput magle na tvoju duu, a tune slike neumoljive agonije, i mrtvakog
pokrova, i kovega, i ustajale tmine, i uske kue, stvore u tebi jezu, i uine da pri
srcu oboli; - izii i pod vedrim nebom nabroj uenje prirode... .
Ova rije slijedi isti obrazac kao profhvth" (n-1f, str. 346).
Kada iza metav slijedi neka rije koja poinje samoglasnikom, alfa se isputa
(met )j . Ukoliko naredna rije poinje samoglasnikom i otrim hakom, onda postaje
meq j.
Objekt prijedloga metav s genitivom obino e biti neka osoba ili osobni pojam. Kada
je objekt neosoban, koristi se jedan drugi prijedlog (suvnD). Metafizika je Aristotelova
rasprava koja dolazi iza njegove rasprave o fizici (ta; meta; ta; fusikav).

62

Drugi dio: Imenski sustav

oijkiva, -a", hJ

kua, dom (93; *oijkia)

oi\ko", -ou, oJ

kua, dom (114; *oijko)

o[clo", -ou, oJ

gomila, mnotvo ljudi (175; *ojclo)16

paravG (par j)
paravD (par j)
paravA (par j)

odG (194)17
uzA, u prisustvuG
pokrajG

parabolhv, -h'", hJ

usporedba (50; *parabolh)18

prov"A

kaD, premaL, sI (700)19

uJpovG (uJp j, uJf j)20

uJpovA (uJp j, uJf j)

odG, poL (220)21

ispodG, podI

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj rijei koje smo nauili do sada:
Ukupan broj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju:
Ukupan broj pojavljivanja rijei do sada:
Postotak ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
72
11 092
71 124
51,48%

estitamo! Sada znate vie od svake druge rijei u Novom zavjetu!

Prethodno nauene rijei

eij"A

uA, uL, doG, izmeuG22

ejnD

uL, naL, kodG

_______________________________________________________
16

Ohlokracija je vladavina oloa, prema Mortonu Bensonu.

17

Paragraf (paravgrafo") je izvorno bila crta napisana u margini teksta koja je oznaavala
podjelu.

18

Usporedba je pria baena pored (parav + bavllw) ivota.

19

Prozelit (proshvluto") je osoba koja je prela iz jedne religije u drugu.

20

Kada iza uJpov slijedi rije koja poinje samoglasnikom, omikron ispada (uJp j). Ukoliko
naredna rije poinje samoglasnikom i otrim hakom, postaje uJf j.

21

22

Objekt prijedloga uJpov obino e biti osoba ili osobni pojam. Hipoteza (uJpovqesi") je
temeljna pretpostavka, koja se stavlja (*qe, koji ini grku rije: stavljam) ispod ostalih
argumenata. Hipodermika [potkona] igla je igla koja se ubada pod kou (devrma).
Eisegeza je loa hermeneutika jer uitava znaenje u tekst umjesto da ga vadi iz
(egzegeza) teksta.

Deveto poglavlje

Pridjevi
Egzegetski uvid
Pridjevi imaju teoloku vanost koju je teko nadmaiti. Oni mogu poblie
oznaiti imenicu (atributivni), tvrditi neto o imenici (predikatni) ili pak stajati
umjesto imenice (poimenieni ili supstantivni). Ponekad je teko odrediti koju
ulogu odreeni pridjev zapravo vri.
Uzmimo za primjer pridjev ponhrou' (zlo) u Mateju 6,13. Prijevod Kranske
sadanjosti (kao i Djakovi i Vrtari) prevode ovaj stih: nego izbavi nas od
zla. Meutim, pridjev ima lan koji ga poblie opisuje (tou'), to znai da ga
trebamo shvatiti supstantivno [kao imenicu; op. prev.]: Zloga.
Isto tako, ovdje se ne radi o nekoj maloj teolokoj razlici izmeu to dvoje. Otac
nee uvijek uvati svoju djecu iz opasnosti, nesrea ili svjetskih gadosti.
Ukratko, on nas ne izbavlja uvijek od zla. Meutim, ono to on ini jest to da
nas izbavlja od Zloga. Ovaj tekst ne nauava da e Bog nae ivote pretvoriti u
ruinjake, nego da e nas zatititi od zloga, odnosno od samoga Sotone (usp.
Ivan 10,28-30; 17,15).
Daniel B. Wallace

Pregled
U ovome poglavlju nauit ete da pridjevi:
vre tri funkcije;
slau se s imenicama koje poblie opisuju, upravo poput lana;
mogu biti u sva tri roda, ba kao i lan.

Hrvatski jezik
9.1

Pridjev je rije koja poblie opisuje imenicu ili zamjenicu. Pridjevi

mogu izvravati tri funkcije.

9.2

Atributivni pridjev daje kvalitetu atribut rijei koju poblie

opisuje. To je uobiajena upotreba pridjeva.
Ona je uila suvremeni grki jezik.

63

64

Drugi dio: Imenski sustav

Izraz koji pridjev poblie opisuje naziva se
glavnim izrazom.
Ona visoka ena igra koarku.

9.3

Poimenieni pridjev vri funkciju imenice.

Ovdje su svi dobrodoli: dobri, loi i runi.
Van sa starim, samo naprijed s novim.
U ovome sluaju, pridjevi nita poblie ne oznauju.1

9.4

Predikatni pridjev izrie neto o subjektu, a oblik glagola biti (npr.

sam, si) obino je izreen ili se podrazumijeva.
Studenti su dobri.
Bog je istinit.

Grki jezik
9.5
9.6

Grki pridjevi vre funkcije koje uvelike nalikuju funkcijama koje vre
hrvatski pridjevi.
Oblik. Svi pridjevi u ovome poglavlju koriste iste padene nastavke
koje smo nauili za imenice. Zapazite da se pridjevi javljaju u sva tri
roda; kasnije emo saznati zato je tomu tako. ajgaqov" je pridjev koji
znai dobar.

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
N mn.
G mn.
D mn.
A mn.

m. r.

. r.

sr. r.

ajgaqov"
ajgaqou'
ajgaqw/'
ajgaqovn

ajgaqhv
ajgaqh'"
ajgaqh/'
ajgaqhvn

ajgaqovn
ajgaqou'
ajgaqw/'
ajgaqovn

ajgaqoiv
ajgaqw'n
ajgaqoi"
ajgaqouv"

ajgaqaiv
ajgaqw'n
ajgaqai"
ajgaqav"

ajgaqav
ajgaqw'n
ajgaqoi"
ajgaqav

Primijetite mnoge slinosti meu ovim nastavcima i onima koje smo ve

nauili za imenice i lan.

__________________________________________
1

U odreenom smislu bismo mogli rei da se imenica koju poblie opisuje pretpostavlja,
a supstantivna funkcija je zapravo podskup atributivne.

Deveto poglavlje: Pridjevi

9.7

65

Leksiki oblik. Leksiki oblik bilo koje rijei koja se moe pojaviti u
vie rodova je nominativ jednine mukoga roda (kao to smo ve vidjeli
sa lanom). Na primjer, leksiki oblik dativa mnoine enskoga roda
ajgaqai" je ajgaqov", a ne ajgaqhv.

Funkcije pridjeva
9.8

Atributivni pridjev. Kada neki pridjev vri funkciju atributa, slae se s

rijeju koju poblie opisuje u padeu, broju i rodu. Ovo je najuestalija
upotreba pridjeva u grkome jeziku.

oJ ajgaqo;" lovgo" ejstivn ...

Dobra rije je ...
Budui da imenice mogu biti u tri razliita roda, te iz razloga to
se atributivni pridjev mora slagati s imenicom koju poblie opisuje
u padeu, broju i rodu, pridjev mora moi biti mukoga, enskoga
ili srednjeg roda.2

9.9

Vrlo je vano zapamtiti rod svih imenica. To e vam pomoi da

odredite koju imenicu pridjev poblie opisuje. Na primjer, pridjev
ajgaqhv ne moe poblie opisivati imenicu a[nqrwpo", jer je ajgaqhv
enskoga, a a[nqrwpo" mukog roda.

Poimenieni pridjev. Kada pridjev vri funkciju imenice, kao u

sluaju svake druge imenice, tako je i njegov pade odreen njegovom
funkcijom. Na primjer, ako pridjev vri funkciju glagolskoga subjekta,
bit e u nominativu.
oJ ajgaqov" ejstin ...
Dobar3 (ovjek) je ...
Njegov rod i broj odreuje njegova funkcija. Primjerice, stoji li za jedno
bie, a to bie je mukoga roda, onda e pridjev biti mukoga roda
jednine (kao u gornjemu primjeru).
Prilikom prevoenja poimenienog pridjeva morate koristiti logiku.
Postavite ova pitanja kako biste preveli pridjev.

U kojemu je padeu?
Na primjer, ako je pridjev u nominativu, onda mora biti subjekt ili
predikatni nominativ.

Kojega je roda i broja?

_________________________________
2

Hoe li osnova pridjeva enskoga roda biti na eta (ajgaqhv) ili na alfa (nekrav) ne
odreuje imenica nego sam pridjev. Pridjev se treba slagati jedino u padeu, broju i rodu.
Nain na koji on to ini i oblik koji pritom poprima, funkcija je pridjeva. Prema tome,
pridjev moe imati -h" u genitivu iako imenica koju poblie opisuje ima -a" (npr. th'"
ajgaqh'" w{ra").
Hrvatski jezik razlikuje neodreeni i odreeni vid pridjeva, tako da se za poimenieni
pridjev esto koristi odreeni vid pridjeva. U tome sluaju, gore navedeni primjer bi
glasio: Dobri je ; op. prev.

66

Drugi dio: Imenski sustav

esto moete pratiti prirodni rod kada odluujete kako ete to prevesti.
Moete staviti dodatnu rije (npr. ovjek, ena, stvar, osoba)
kako bi vaa konstrukcija na hrvatskom imala vie smisla.
sklonidba

analiza

prijevod

ajgaqov"

muki rod jednine

dobar ovjek
dobri

ajgaqaiv

enski rod mnoine

dobre ene

ajgaqovn

srednji rod jednine

dobra stvar

oiJ ajgaqoiv

muki rod opi

dobri
dobri ljudi

Naravno, ajgaqov" se, ukoliko to trai reenica, jednostavno moe

prevesti dobar.
9.10

Predikatni. Kada pridjev vri funkciju predikata, tada ne opisuje neku

drugu rije ve izrie tvrdi neto o subjektu. Ako se glagol eijmiv
podrazumijeva (dakle, nije izriito izreen), moda ete ga trebati
nadomjestiti u svome prijevodu.
oJ a[nqrwpo" ajgaqov"
Taj ovjek je dobar.

Prepoznavanje pridjeva
9.11

Stoga se postavlja pitanje: kako moete prepoznati koju funkciju

pridjev vri? Sve ovisi o tome ima li lan ili nema.

9.12

lan je prisutan. Ako se lan nalazi neposredno ispred pridjeva, onda

imate atributivni ili poimenieni pridjev.

Atributivni pridjev. Ukoliko postoji imenica koju poblie opisuje,

onda je pridjev atributivan. Pridjev moe biti ispred ili iza imenice;
nema znaajne razlike u znaenju. Ipak, ispred pridjeva mora biti
lan. Oba primjera znae: dobar ovjek.
Prvi atributivni poloaj:

oJ ajgaqo;" a[nqrwpo"

Drugi atributivni poloaj:

oJ a[nqrwpo" oJ ajgaqov"

Nikada neete naii na oJ ajgaqo;" oJ a[nqrwpo".4

Deveto poglavlje: Pridjevi

67

Poimenieni pridjev. Meutim, ako pridjev nema imenice koju

poblie opisuje, onda vjerojatno vri funkciju imenice.

9.13

oJ ajgaqov"

dobar (ovjek), dobri

th;n pisthvn

vjerna (ena)

Predikatni pridjev. Ako imenica ima lan a pridjev ga nema

(npr. oJ a[nqrwpo" ajgaqov"), tada pridjev vri funkciju
predikatnog pridjeva. U tome sluaju ete umetnuti glagol je
kako biste pokazali predikatnu narav pridjeva.
oJ a[nqrwpo" ajgaqov"

ovjek je dobar.

ajgaqo;" oJ a[nqrwpo"

ovjek je dobar.

lan izostaje. Ako lan izostaje ispred imenice i ispred pridjeva, tada
kontekst odreuje nain na koji emo ga prevesti. Morate odrediti
opisuje li pridjev imenicu (atributivni pridjev) ili pak izrie neto o
glagolu. Kada glagol eijmiv nije izreen, moda se podrazumijeva, i
moete ga umetnuti u svome prijevodu ako ga hrvatski jezik zahtijeva.
ajgaqo;" a[nqrwpo"

Dobar ovjek ili ovjek je dobar.

a[nqrwpo" ajgaqov"

Dobar ovjek ili ovjek je dobar.

Pridjev bez lana moe biti poimenieni pridjev, ali to nije uobiajena
pojava.
ajgaqov"

dobar (ovjek), dobri

Razno
9.14

lan i prijedloni izraz. esto ete pronai lan iza kojega slijedi
prijedloni izraz. Ponekad se to javlja u konstrukciji lan-imenicalan-modifikator gdje vam drugi lan otkriva da prijedloni izraz
poblie opisuje imenicu. U drugim sluajevima, lan zapravo pretvara
prijedloni izraz u imenicu. Openito ete to prevoditi odnosnom
reenicom.
ejlavlhsan to;n lovgon tou' kurivou pa'sin toi" ejn th'/ oijkiva./
Oni govorahu rije Gospodina svima koji bijahu u kui.

9.15

2-2 pridjev. U ovome poglavlju susrest emo se s pridjevom navedenim

kao aijwn
v io", -on. aijwn
v io" moe biti i mukoga i enskog roda. Kontekst
e pokazati je li dotini oblik mukog ili enskog roda. aijwn
v ion je
srednjega roda.

__________________________________________
4

Postoji i trei atributivni poloaj. Vidi dio za Napredne studente.

68

Drugi dio: Imenski sustav

Govori se o 2 2 obrascu jer i muki i enski oblik slijede drugu

deklinaciju; srednji rod takoer slijedi drugu deklinaciju, uz odreene
preinake.5
9.16

Subjekti srednjega roda mnoine. Grki jezik esto koristi glagol u

jednini kada je subjekt srednjega roda mnoine. To je znak da autor
subjekt u mnoini ne smatra skupinom razliitih stvari ve jednom
cjelinom. Meutim, kako biste izraz preveli pravilnim hrvatskim,
koristit ete glagol u mnoini.
dokimavzete ta; pneuvmata eij ejk tou' qeou' ejstin.
Ispitujte duhove (i vidite) jesu li od Boga.

Postupak prilikom prijevoda

9.17

Kada budete ralanjivali reenice na razne dijelove, pazite da pridjev

drite zajedno s imenicom koju poblie opisuje. Oni ine jednu cjelinu.
oJ ajgaqo;" a[nqrwpo" / gravfei / to; biblivon.
Dobri ovjek pie knjigu.

Saetak
1.
2.

3.

4.
5.
6.
7.
8.

Pridjevi mogu vriti funkciju atributa, imenice ili predikata.

Ukoliko ispred pridjeva stoji lan a pridjev poblie opisuje neku drugu rije,
onda je to atributivni pridjev. Pridjev se slae u padeu, broju i rodu s
imenicom koju poblie opisuje.
Ukoliko ispred pridjeva stoji lan, ali pridjev poblie ne opisuje neku drugu
rije, tada je to poimenieni pridjev. Pade ovoga pridjeva odreuje njegova
funkcija, a njegov rod i broj odreuje ono to predstavlja.
Ako se pridjev bez lana javlja zajedno s imenicom sa lanom, pridjev je u tom
sluaju predikatni tako da trebate dodati glagol je.
Ako ni pridjev ni rije koju on poblie opisuje nema lana, njegovu funkciju
odredite prema kontekstu.
Prijedloni izraz ispred kojega stoji lan moe biti atributivni modifikator ili
imenica.
2-2 pridjev ima isti oblik u mukome i enskom rodu, a pripada drugoj
deklinaciji. Srednji rod takoer pripada drugoj deklinaciji.
Glagol u jednini moe se koristiti kada je subjekt srednjega roda mnoine i
smatra se cjelinom.

_______________________________________________________
5

U naem strunom nazivlju, takvi pridjevi svrstavaju se kao a-3, posebno a-3b(1). Vidi
MBG za cijelu paradigmu.

Deveto poglavlje: Pridjevi

69

Jeste li obeshrabreni svime to trebate nauiti? Vratite se na esto i sedmo

poglavlje i ponovno ih proitajte, i vidjet ete koliko su vam sada ta poglavlja
jednostavna. No, sjetite se koliko vam je bilo teko kada ste ih uili po prvi
put? Magla je upravo prela sa estoga na deveto poglavlje. Nastavite uiti i
magla e se i dalje kretati prema naprijed. Zamolite uitelja da vas podsjeti
zato uite biblijski grki.

Rjenik
Nastavci koji slijede leksiki oblik pridjeva (npr. -hv, -ovn) pokazuju oblik rijei
enskoga i srednjeg roda. enski rod pridjeva ajgaqov" je ajgaqhv a njegov srednji
rod je ajgaqovn. Uz korijen pridjeva navedeni su i posljednji samoglasnici osnove
za muki i enski rod (npr. *ajgaqo/h).
ajgaqov", -hv, -ovn

dobar, koristan (102; *ajgaqo/h)6

ajgaphtov", -hv, -ovn

ljubljen (61; *ajgaphto/h)7

aijwn
v io", -on

vjean (71; *aijwnio)8

ajllhvlwn9

jedan drugoga (100; *ajllhlo)10

ajpekrivqh

on/ona/on odgovori11

dou'lo", -ou, oJ

rob, sluga (124; *doulo)

ejan
v

ako, kada (351)12

ejmov", ejmhv, ejmovn

moj, moje (76; *ejmo/h)13

ejntolhv, -h'", hJ

zapovijed (67; *ejntolh)

kaqwv"
kao, kao to (182)
________________________________
6

Agata je ensko ime.

Ovaj pridjev je srodan imenici ajgavph.

Eon znai vjenost.

Ovo je neuobiajena rije zato to se nikada ne javlja u nominativu ni u jednini.

Njezin leksiki oblik je stoga genitiv mnoine.

10

Paralelne crte (paravllhlo") su crte koje stoje jedna uz (parav) drugu.

11

Ovo je uobiajeni oblik uobiajenoga glagola, koji se javlja 82 puta u Novom zavjetu.
Njegov izravni objekt je u dativu, tako da ne koristi kljunu rije sa svojim izravnim
objektom. ajpekrivqh aujtw'/ znai: Odgovori mu, a ne Odgovori k njemu. Ova
rije nije ukljuena u ukupan broj rijei.
Stoji na poetku zavisne reenice. ejan
v je nastao saimanjem eij i a[n. Saimanje se
dogaa kada su dvije rijei spojene kako bi tvorile jednu.

12

13

Kada se ejan
v pojavi iza odnosne zamjenice (o{"), na taj nain dodaje -god na kraj
zamjenice, ba kao a[n. o{" eja;n ... znai tko god ...
Ovaj pridjev uvijek znai moj, bez obzira na pade. Ako se koristi kao imenica,
uvijek znai moje.

70

Drugi dio: Imenski sustav

kakov", -hv, -ovn

lo, zao (50; *kako/h)14

mou (ejmou')

moj15

nekrov", -av, -ovn

pridjev: mrtav (128; *nekro/a)16

imenica: mrtvo tijelo, mrtvac

pistov", -hv, -ovn

vjeran, vjeruju (67; *pisto/h)

ponhrov", -av, -ovn

zao, lo (78; *ponhro/a)17

prw'to", -h, -on

prvi, prethodni (155; *prwto/h)18

trivto", -h, -on

trei (56; *trito/h)19

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj rijei koje smo nauili do sada:
Ukupan broj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju:
Ukupan broj pojavljivanja rijei do sada:
Postotak ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
87
1 668
72 792
52,69%

Prethodno nauene rijei

Ovo su rijei koje ste ve nauili a javljaju se u vie rodova. Trebate nauiti i
njihove oblike enskoga i srednjeg roda.
a[llo", -h, -o20

drugi

aujtov", -hv, -ov

on/ona/ono, oni

e[scato", -h, -on

posljednji

ou|to", au{th, tou'to20

ovo; ovi
______________________________________
14

15

Kako je vrlo uestao oblik u sloenicama. Kakofonija je neskladan ili lo zvuk.

Kakoepija je lo izgovor. Kakografija je lo rukopis.
Ovo je genitiv jednine od ejgwv. Za razliku od ejmov", mou iskljuivo znai moj kada je
u genitivu. Moe se pisati s poetnim epsilonom i naglaskom ejmou'. O ovoj rijei
emo detaljnije govoriti u jedanaestom poglavlju. Nismo je ubrojili u ukupni zbroj
rijei u rjeniku.

16

Nekrofobija je pretjerani strah od smrti.

17

Ponera je vrsta mrava sa aokom.

18

Prototip je prvi model svoje vrste, obrazac.

19

Triangl je muziki instrument koji ima tri strane.

20

Postoji nekoliko rijei poput a[llo", aujtov" i ou|to" koje ne koriste padeni nastavak
za nominativ i akuzativ jednine srednjega roda, tako da osnova stoji sama (usp.
lan). Ovo su a-1a(2b) pridjevi; njihovu potpunu paradigmu moete pronai u
Dodatku.
Osnova ove rijei znaajno se mijenja. Detaljno smo je objasnili u trinaestom poglavlju.
To je a-1a(2b) pridjev; njegovu potpunu paradigmu vidite u Dodatku.

21

Deveto poglavlje: Pridjevi

71

Informacije za napredne studente

9.18

Genitiv ili akuzativ? Ako je pretposljednje slovo osnove nekog pridjeva

ro ili samoglasnik, tada osnova enskoga roda zavrava na alfa (npr.
nekrav) a nastavak a" moe oznaavati genitiv jednine ili akuzativ mnoine.
N jd.
G jd.
D jd.
A jd.

aJgiva
aJgiva"
aJgiva/
aJgivan

N mn.
G mn.
D mn.
A mn.

aJgivai
aJgiw'n
aJgivai"
aJgiva"

Ako je pretposljednje slovo osnove bilo koje drugo slovo izuzev ro ili
samoglasnika (npr. ajgaqhv), osnova enskoga roda zavravat e na eta,
a nastavak a" moe biti jedino akuzativ mnoine.
Posljednji samoglasnik osnove u mnoini uvijek e biti alfa za sve
imenice enskoga roda. Moe li nekrav" biti genitiv jednine?
9.19

Trei atributivni poloaj. Postoji i trei atributivni poloaj:

a[nqrwpo" oJ ajgaqov". U Novom zavjetu rijetko e se vidjeti da je
modifikator pridjev: ee se radi o izrazu.

72

Drugi dio: Imenski sustav

Ovo je zbirka odlomaka iz Biblije iz trinaestog ili etrnaestog stoljea, a sadri

dijelove Mateja i Ivana. Fotografiju je osigurao Center for the Study of New
Testament Manuscripts (iji je ravnatelj Dan Wallace), a koristi se uz doputenje
Institut fr neutestamentliche Textforschung.

Prva ili druga staza?

Dvije staze tu u utu umu skreu

Kao u pjesmi Roberta Frosta, doli smo do raskrija u ivotu grkoga jezika.
to bismo sada trebali nauiti? Put kojim poete odreuje koje ete vjebe
raditi u sljedeih nekoliko poglavlja.

Druga staza: Ui u glagole

Prva staza: Dovriti imenski sustav

9.

Pridjevi

9.

Pregled #2

Pridjevi
Pregled #2

10.

Imenice tree deklinacije

15.

Uvod u glagole

11.

Line zamjenice prvoga i drugog

lica

16.

Prezent aktiv indikativ

12.

aujtov

17.

Kontraktni glagoli

13.

Pokazne zamjenice

18.

Prezent medij/pasiv indikativ

14.

Odnosne zamjenice

21.

Imperfekt indikativ

Pregled #3 Staza 1

Pregled #3 Staza 2

15.

Uvod u glagole

10.

Imenice tree deklinacije

16.

Prezent aktiv indikativ

11.

Line zamjenice prvoga i drugog

lica

17.

Kontraktni glagoli

12.

aujtov

18.

Prezent medij/pasiv indikativ

13.

Pokazne zamjenice

19.

Futur aktiv/medij indikativ

14.

Odnosne zamjenice

20.

Glagolski korijeni i drugi oblici

budueg vremena

19.

Futur aktiv/medij indikativ

Pregled #4 Staza 1

20.

Glagolski korijeni i drugi oblici

budueg vremena

21.

Imperfekt indikativ

22.

Aorist drugi aktiv/medij

indikativ

Pregled #4 Staza 2
22.

73

Aorist drugi aktiv/medij

indikativ

74

Prva ili druga staza?

Predlaem da najprije zavrite imenski sustav (Prva staza), a tek potom

prijeete na glagole (vidi str. xv za moje naelo). Meutim, neki uitelji ele da
njihovi studenti ranije zarone u glagole, tako da smo za njih pripremili Drugu
stazu. Ako elite slijediti Drugu stazu, onda slijedite drugi redoslijed
poglavlja i koristite vjebe u dodatku Radne biljenice.
Budete li slijedili Drugu stazu, molim vas, uzmite u obzir da vjebe nee
ukljuivati svaku grku rije koja se koristi u tome poglavlju. Rijei u rjeniku
odabrane su na osnovu Prve staze. Isto tako, vidjet ete tri rijei u Rjeniku u
sedamnaestom i osamnaestom poglavlju iji e vam oblici, posebice oblici
genitiva, izgledati udno. Za sada, zapamtite te rijei. One pripadaju treoj
deklinaciji i o njima emo govoriti u desetom poglavlju.
17. pleivwn, pleion
18. nuvx, nuktov, hJ
o{sti, h{ti, o{ti
Ovaj dvojni sustav utjee samo na vjebe. Drugim rijeima, u priruniku
postoji samo jedno deseto poglavlje, a ono je isto bez obzira slijedite li Prvu ili
Drugu stazu.

Deseto poglavlje

Trea deklinacija
Egzegetski uvid
Prosjenom itatelju proslova etvrtog Evanelja (Iv 1,1-18) iz prvoga stoljea
bilo bi sasvim lako razumjeti Ivanov opis lovgo"-a. Kao koncept, bio je dovoljno
jednostavan. Lovgo" je bio shvatljiv zakon stvari. oJ lovgo" tou' qeou' bila je Boja
transcendentna racionalnost koja je svemiru dala red i svrhu. Helenizirani
idov brzo bi dohvatio svezak s mudrosnom knjievnou koja objanjava da je
Boja mudrost, njegova rije (ili lovgo"), svemiru dala njegov oblik i sklad. Kao
takva, oJ lovgo" tou' qeou' bila je strana ljudskim putevima, iznad nas i udaljena
od nas, ona koja nas vodi izdaleka.
S druge strane, Ivan 1,14 bi svakoga takvog itatelja izazvao da zapanjeno
zastane. I rije postade tijelom (savrx) i nastanila se izmeu nas. Savrx je
zemaljska sfera, poprite ljudskih odluka i emocija, ljudske povijesti i ljudske
grjenosti (usp. Iv 1,13; 3,6; 17,2 itd.). Ivan 1,14 sadri rizik, skandal, ali i
evanelje kranske vjere: oJ lovgo" postade savrx. Sredite Bojega ivota i misli
ulo je u dubine naega svijeta i preuzelo njegov oblik, njegovo savrx, njegovo
tijelo, kako bismo ga mi upoznali i kako bi nas spasio.
Ova potvrda o lovgo" i savrx nalazi se u samome srcu nae vjere. Bog nas nije
napustio. Nijedno ponienje, bijeda ili grjenost nije izvan Bojega shvaanja i
dosega. On je doao meu nas, prigrlio na svijet savrx-a svojim utjelovljenjem,
i ljubio nas. Donekle je lako rei da Bog ljubi svijet (Iv 3,16), meutim, rei da
Bog ljubi mene, u svoj mojoj slabosti i nevjeri, da voli savrx to je neto posve
drugo. To je misterij i sila onoga to je Bog uinio za nas u Isusu Kristu.
Gary M. Burge

Pregled
U ovome poglavlju nauit emo:
treu (i posljednju) deklinaciju (tj. osnova koje zavravaju suglasnikom);
etiri praktina savjeta za treu deklinaciju;
glavnu tablicu padenih nastavaka;
pravilo o imenicama br. 7, Tablica praskavih suglasnika, i uinak
sigme na praskave suglasnike;
pravilo o imenicama br. 8.

75

76

Drugi dio: Imenski sustav

Uvod
10.1

Koja je razlika izmeu prve i druge deklinacije? Tako je. Osnove rije
koje pripadaju prvoj deklinaciji zavravaju na alfa ili eta. Osnove rije
druge deklinacije zavravaju na omikron. Kojoj deklinaciji imenica
pripada nema nikakva uinka na njezino znaenje. Bez obzira na to je
li ajpovstolo" imenica prve ili druge deklinacije, jo uvijek znai
apostol.

10.2

Imenice ije osnove zavravaju suglasnikom pripadaju treoj deklinaciji.

To spada u prvo pravilo o imenicama.
*sark + wn sarkw'n

10.3

Posljednji suglasnik i padeni nastavak. Kada po prvi put pogledate

na paradigmu imenica tree deklinacije, vjerojatno ete pomisliti da se
potpuno razlikuje od paradigme prve ili druge deklinacije. Ipak, nije
tako! Budui da osnova imenica tree deklinacije zavrava
suglasnikom, taj suglasnik ponekad ini kombinaciju s prvim slovom
padenog nastavka, posebice ako padeni nastavak poinje na sigma.
Na primjer, osnova druge deklinacije imenice lovgo" je *logo. Omikron
se udruuje s padenim nastavkom za muki rod, sigma, i tvori lovgo"
(*logo + " lovgo"). Nema problema. No, osnova tree deklinacije
rijei savrx glasi *sark. Kapa se spaja s istim padenim nastavkom za
nominativ jednine, a kombinacija ks tvori x (*sark + " savrx).
Premda nastavak rijei savrx moda izgleda posve drukije od lovgo, u
stvarnosti nije.

10.4

Funkcija i znaenje. Upamtite da sve grke imenice, bez obzira

pripadaju li prvoj, drugoj ili treoj deklinaciji, vre istu funkciju.
Razlikuju se jedino po svom obliku.

10.5

Razliiti padeni nastavci. Trea deklinacija koristi nekoliko padenih

nastavaka koji se razlikuju od onih koritenih u prvoj i drugoj
deklinaciji, ali ne puno. Ako ste pamtili padene nastavke zajedno s
posljednjim samoglasnikom osnove (npr. o a ne za nominativ
jednine), onda ete moda poeljeti vratiti se i nauiti prave padene
nastavke.

10.6

Praktine upute. Ako moete upamtiti samo etiri praktine upute,

tada vam ove promjene nee stvarati nikakve probleme. Kao to ete
vidjeti, osnovno pitanje je to se dogaa kada sigma slijedi iza
suglasnika.
1.

Zbog promjena koje se odvijaju u nominativu jednine, esto je

teko odrediti osnovu imenice koja pripada treoj deklinaciji.

Deseto poglavlje: Trea deklinacija

77

Rjeenje ovoga problema uvijek je isto: zapamtiti oblik genitiv

jednine zajedno s leksikim oblikom. Ukoliko izbacite padeni
nastavak genitiva jednine (npr. o), obino ete dobiti osnovu
rijei.
Leksika stavka savrx, sarkov, hJ pokazuje da je osnova te rijei
*sark.
2.

to god se dogaa u nominativu jednine () dogaa se i u dativu

mnoine. To je zato to padeni nastavak dativa mnoine (si)
takoer poinje sigmom.
*sark +
*sark +

si

savrx
sarxiv

3.

Kada iza njega slijedi sigma, nu ispada.

4.

*tin +
tiv
*tin + si tivsi
Tau ispada kada iza njega slijedi sigma ili ako se nalazi na kraju rijei.
*ojnomat + si
*ojnomat

ojnovmasi
o[noma

Ovo je pojednostavljeno objanjenje situacije, ali budete li

zapamtili ove etiri upute, lako ete nauiti ostala pravila tree
deklinacije.
Budui da grki jezik ima samo tri deklinacije, nakon to njima
ovladate bit ete upoznati sa svim osnovnim imenskim paradigmama
u Novom zavjetu. Zato prouavajte ove deklinacije i na dobrom ste
putu za uspjeh. Ipak, upamtite da svaka deklinacija moe imati
nekoliko varijacija.

Pregled
10.7

Slijedi paradigma imenice tree deklinacije: savrx (*sark). Naveo sam

osnovu odvojeno od padenih nastavaka, kao i od dekliniranih oblika.
Ne trebate se bojati, jer savrx zapravo ima samo tri padena nastavka
koja do sada niste vidjeli, te druga dva nastavka slina onima koje ve
znate. Za sada jo nemojte pokuavati upamtiti padene nastavke;
samo vidite na koji nain se tvore. U svrhu usporedbe, navedene su
paradigme rijei lovgo" i grafhv.
N jd.

*sark

savrx

lovgo"

grafhv

G jd.

*sark

o"

sarkov"

lovgou

grafh'"

D jd.

*sark

sarkiv

lovgw/

grafh'/

A jd.

*sark

savrka

lovgon

grafhvn

78

Drugi dio: Imenski sustav

N mn.

*sark

e"

savrke"

lovgoi

grafaiv

G mn.

*sark

wn

sarkw'n

lovgwn

grafw'n

D mn.

*sark

si(n) sarxiv(n)

lovgoi"

grafai"

A mn.

*sark

a"

lovgou"

grafav"

savrka"

Pogledajmo ovu paradigmu kako biste mogli vidjeti koliko ju je zapravo

lako usvojiti.
savrx

Uobiajeni padeni nastavak za nominativ jednine je .

Kada je dodate ovoj osnovi, tada se kombinacija ks pie
slovom ksi. sark + savrx.

sarkov"

Padeni nastavak za genitiv jednine imenica prve

deklinacije je sigma (npr. grafh), a imenica druge
deklinacije zapravo je omikron (koji se s posljednjim
samoglasnikom osnove skrauje na oblik ou, *logo + o
lovgou). Kada ta dva padena nastavka spojite u jedan,
dobivate padeni nastavak za treu deklinaciju: o". sark +
o" sarkov".

sarkiv

savrka

10.8

Padeni nastavak dativa jednine isti je za sve deklinacije:

iota. Budui da osnova tree deklinacije zavrava
suglasnikom a ne dugim samoglasnikom, iota stoga ne
moe biti potpisano. sark + i sarkiv.
Padeni nastavak akuzativa jednine u treoj deklinaciji
drukiji je od druge dvije: a. sark + a savrka.

savrke"

Padeni nastavak nominativa mnoine u treoj deklinaciji je

drukiji od druge dvije: e". sark + e" savrke".

sarkw'n

Kao uvijek, padeni nastavak genitiva jednine predivno je

dosljedan: wn. sark + wn sarkw'n.

sarxiv

Padeni nastavak dativa mnoine tree deklinacije posve

je suprotan od onoga prve i druge deklinacije i ponekad
ukljuuje pokretno nu: si(n). Budui da poinje sa
sigmom, svaka promjenu koju vidimo u nominativu
jednine pojavit e se i ovdje. sark + si(n) sarxiv(n).

savrka"

Padeni nastavak akuzativa mnoine u treoj deklinaciji

drukiji je od druge dvije: a. sark + a" savrka".
Nemojte to zamijeniti s rijeju iz prve deklinacije u kojoj je
alfa dio osnove (grafav"), iako vam njihova slinost moe
pomoi da upamtite taj padeni nastavak.

Eto! To nije bilo teko, zar ne? Susreli ste se samo s tri potpuno nova
nastavka (o, a, e), i s dva koja su slina (si(n), a).
Sada znate sve vanije padene nastavke. estitamo! Proimo sada
kroz prikaz oblika tree deklinacije.

Deseto poglavlje: Trea deklinacija

79

Oblici
10.9

Rijei tree deklinacije svrstavaju se prema posljednjem suglasniku

osnove rijei. Dolje ete pronai paradigmu rijei savrx, a potom jo
dvije paradigme rije tree deklinacije: osnove koje zavravaju na mat
(149 rijei) i osnove koje zavravaju na n (77 rijei). Padeni nastavci
odvojeni su od osnova kako bi se naglasile slinosti s prvom i drugom
deklinacijom. U jedanaestom poglavlju emo nauiti jo nekoliko
obrazaca.
Ne preporuam vam da zapamtite paradigme. itajte biljeke kako
biste mogli vidjeti zato oblici postaju onakvima kakvima postaju, a
potom svakako zapamtite koji su isti nastavci i promjene na drugim
rijeima. U #10.14 doi e vrijeme da ih zapamtite.

10.10

k osnova

mat osnova

n osnova

*sark

*onomat

*tin

N jd.

savrx

o[noma1

tiv"2

G jd.

sark ov"

ojnovmat o"

tivno"

D jd.3

sark iv

ojnovmat i

tivni

A jd.

savrk a

o[noma4

tivna

N mn.

savrk e"

ojnovmat a5

tivne"

G mn.

sark w'n

ojnomavt wn

tivnwn

D mn.6

sarx iv(n)

ojnovma

tivsi(n)

A mn.

savrk a"

ojnovmat a

si(n)

tivna"

__________________________________
1

Ne koristi se nijedan nastavak, a posljednji suglasnik osnove, koji je tau, ispada jer
tau ne moe stajati na kraju rijei (#10.21).

Nu ispada ispred sigme. Vidi dativ mnoine i #10.11 dolje.

Zapazite da se u treoj deklinaciji iota ne potpisuje kao to to ini u prvoj i drugoj.

Sve imenice koje zavravaju na -ma srednjega su roda. To je jedan od nekolicine

To je zato to se iota moe potpisati iskljuivo ispod samoglasnika.

dosljednih obrazaca u treoj deklinaciji. Isto tako, poput svih imenica srednjeg roda,
oblici nominativa i akuzativa uvijek su isti.
5

Uvidjeti razliku izmeu ovog oblika i nominativa jednine moemo tako to emo
vidjeti je li prisutna cijela osnova (npr. *onomat). Ako jest (ojnovmata), onda imate
mnoinu; ako nije (o[noma), onda imate jedninu.

Svaka promjena koju vidite u nominativu jednine prisutna je i u dativu mnoine,

jer oba padena nastavka poinju sigmom. Padeni nastavak je si, to je obrnuto od
nastavka u prvoj i drugoj deklinaciji. Nu u zagradi iza svakog oblika je pokretno nu
(#8.13).

80

10.11

Drugi dio: Imenski sustav

tiv je upitna zamjenica (npr. tko), ti (bez naglaska) je neodreena

zamjenica (npr. netko). Obje su nastale iz istoga korijena: *tin.
Muki i enski rod identina su oblika, a svi rodovi sklanjaju se prema
treoj deklinaciji. Promjenu u nominativu jednine objanjava injenica
da nu ispada kada iza njega slijedi sigma. *tin + tiv.

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.

m. r. & . r.

sr. r.

m. r. & . r.

sr. r.

tiv"
tivno"
tivni
tivna

tiv
tivno"
tivni
tiv

ti"
tinov"
tiniv
tinav

ti
tinov"
tiniv
ti

tivne"
tivna
tinev"
G mn.
tivnwn
tivnwn
tinw'n
D mn.
tivsi(n)
tivsi(n)
tisiv(n)
A mn.
tivna"
tivna
tinav"
tiv" je uvijek naglaen na prvome slogu. ti" ili nije
naglaen na posljednjem slogu (ultima).
N mn.

10.12

tinav
tinw'n
tisiv(n)
tinav
naglaen ili je

ei| je pridjev koji znai jedan. Osnova mukoga i srednjeg roda je *en a
osnova enskog roda pripada prvoj deklinaciji i glasi *mia. U nominativu
jednine, nu ispada ispred sigme, a samoglasnik osnove epsilon
produljuje se na ei (*eJn + e" ei|").
N jd.
G jd.
D jd.
A jd.

ei|"
eJnov"
eJniv
e{na

miva
mia'"
mia/'
mivan

e{n
eJnov"
eJniv
e{n

Zapazite da ova rije ima otri hak u mukom i srednjem rodu. To e

vam pomoi da je razlikujete od prijedloga eij" i ejn. Zato ova rije
nema mnoine? U emu se razlikuje od tiv?
10.13

U prvoj i drugoj deklinaciji, muki i enski rod esto se razlikuju po

obliku. U treoj pak deklinaciji, oni su obino slini. Zapravo, postoji
vie slinosti izmeu mukoga i enskog roda nego izmeu mukog i
srednjeg, jer u nominativu i akuzativu, muki i srednji rod obino se
razlikuju.

Deseto poglavlje: Trea deklinacija

81

Karakteristina obiljeja imenic tree deklinacije

10.14

Glavna tablica padenih nastavaka. Preporuam vam da ne

zapamtite paradigme iz #10.10 nego da zapamtite padene nastavke iz
ove tablice i vidite kako ti padeni nastavci izgledaju kada su pripojeni
imenici. Paljivo ih prouavajte, zapazite koja obiljeja su im
zajednika, a posebice koja obiljeja dijele s prvom i drugom
deklinacijom. Postoje jo neki obrasci unutar tree deklinacije, ali ako
znate ove onda ete relativno lako prepoznati preostale. Pokuajte
navesti sve slinosti.
prva/druga deklinacija
m. r.

. r.

sr. r.

m. r. / . r.

sr. r.

N jd.

"

"

-a

G jd.

ub

"

o"

o"

D jd.

ic

id

A jd.

a/ne

N mn.

e"

af

G mn.

wn

wn

wn

wn

wn

D mn.

i"

i"

i"

si(n)g

si(n)

A mn.

u"h

"

a"i

a.
b.
c.
d.
e.
f.
g.

trea deklinacija

Budite spremni na to da e posljednje slovo osnove proi kroz neke promjene

(pravilo br. 8).
Nastavak je zapravo omikron, koji se skrauje s posljednjim samoglasnikom
osnove i tvori ou (pravilo br. 5).
Samoglasnik se produljuje (pravilo br. 5) a iota se potpisuje (pravilo br. 4).
Budui da osnove tree deklinacije zavravaju suglasnikom, iota se ne moe
potpisati kao u prvoj i drugoj deklinaciji; tako da ostaje napisano na crti.
U nekim rijeima padeni nastavak izmjenjuje se izmeu alfa i nu; vidi #11.11.
Za razliku od prve i druge deklinacije, ovaj alfa je zapravo padeni nastavak a
ne promijenjeni samoglasnik osnove. Isto je i s akuzativom mnoine.
Ovo nu je pokretno nu. Zapazite da je nastavak si okrenuta inaica i" koji
nalazimo u prvoj i drugoj deklinaciji.

h.

Stvarni padeni nastavak za prvu i drugu deklinaciju je n", ali nu ispada zbog
naredne sigme. U prvoj deklinaciji, alfa se jednostavno pridruuje sigmi (*wra +
n" w{ra"), ali u drugoj deklinaciji posljednji omikron osnove produljuje se na ou
(pravilo br. 5; logon" logo" lovgou").

i.

Za razliku od prve deklinacije (npr. w{ra), ovo alfa je dio padenog nastavka.

82

Drugi dio: Imenski sustav

Ovako izgledaju nastavci kada su pripojeni uz posljednji samoglasnik

osnove.
prva/druga deklinacija
m. r.

. r.

trea deklinacija
sr. r.

m. r/. r.

sr. r.

N jd.

o"

on

"

G jd.

ou

a"

h"

ou

o"

o"

D jd.

w/

a/

h/

w/

A jd.

on

an

hn

on

a/n

N mn.

oi

ai

e"

G mn.

wn

wn

wn

wn

wn

D mn.

oi"

ai"

oi"

si(n)

si(n)

A mn.

ou"

a"

a"

10.15

Rod. esto je teko odrediti rod rijei koje pripadaju treoj deklinaciji
zbog toga to se obrasci prema kojima se rijei sklanjaju ne razlikuju
toliko kao oni u prvoj i drugoj deklinaciji. Morate upamtiti rod svake
rijei.
Ipak, postoji nekoliko obrazaca. U ovom poglavlju susreli smo se s
osnovama koje zavravaju na mat (npr. o[noma, mato, tov). Sve ove
osnove su srednjega roda.

10.16

lan. lan sada postaje posebno vaan. Premda sama imenica mijenja
svoj oblik, lan uvijek ostaje isti. tw'/ e uvijek biti tw'/ bez obzira pripada
li imenica koju poblie opisuje prvoj, drugoj ili treoj deklinaciji. lan
poblie opisuje veinu imenica, to nam olakava odrediti rod imenice.

Tablica praskavih [zatvorenih] suglasnika

10.17

Praskavi suglasnik je svaki onaj suglasnik iji se zvuk tvori

usporavanjem ili potpunim zaustavljanjem protoka zraka kroz usta.

10.18

Praskave suglasnike moemo podijeliti na tri kategorije.

Labijalni. p, b i f tvore se tako to se usnama trenutno sprjeava

protok zraka, to je jako vano za stvaranje zvuka. Pokuajte rei p
a da vam se usne ne dodiruju.

Velarni. k, g i c tvore se dodirivanjem mekoga dijela nepca

srednjim dijelom jezika.7

Deseto poglavlje: Trea deklinacija

10.19

83

Dentalni. t, d i q tvore se dodirivanjem stranjega dijela zub jezikom.8

Pravilo broj 7: Tablica praskavih suglasnika. Sedmo od osam pravila o

imenicama zapravo je ova tablica. Morate je tono upamtiti. Ne samo da je
trebate moi ponoviti slijeva na desno, nego i odozgo prema dolje.9
Labijalni

Velarni

Dentalni t

Ova tablica je vana zato to se praskavi suglasnici ponaaju na dosljedan

nain. to god se dogaa s nastavkom osnove koja zavrava na tau dogaa
se i s nastavkom osnove koja zavrava na delta, jer su tau i delta dentalni
suglasnici. Nauite li ovu tablicu, moi ete predvidjeti to e se dogoditi.
To je puno lake od pamenja razliitih paradigmi. Ista ova Tablica
praskavih suglasnika bit e vana kada budemo prouavali glagole, tako da
e vam malo vremena provedenog ovdje kasnije utedjeti sate i sate
frustracije.
10.20

Praskavi suglasnici plus s. Kada god praskavi suglasnik i sigma dou u

doticaj, posljedice su predvidive. Trebate dobro nauiti ove promjene, jer
ete se s njima esto susretati.
Labijalni

+ s

Velarni

+ s

Dentalni

+ s

*skolop + s skovloy.10 *sark + si sarxiv. *ojnomat + si ojnovmasi11

____________________________________________________
7

Kako bi opisali ova tri suglasnika neki koriste izraz nepani jer se odnose na nepce.

Zapravo, ne radi se o zubima nego o alveolarnom grebenu iza zuba koji se koristi, ali
veini je s izrazom dentalni lake povezati rije zubi.

Posljednji stupac praskavih suglasnika, f, c i q, tehniki nisu praskavi ve aspirirani

suglasnici jer se protok zraka ne zaustavlja ve samo usporava. Ipak, iz razloga to se tako
dobro uklapaju u obrazac, lake je na njih gledati kao na praskave suglasnike.
Stupci takoer imaju svoje nazive. p, k i t su bezvuni jer se prilikom njihova izgovora
ne koristi grkljan larynx. b, g i d su zvuni jer se larynx koristi. (Stavite prste na grkljan
i izgovorite ova slova. Osjetit ete kako titra samo kada izgovorite zvune praskave
suglasnike.) f, c i q su aspirirani suglasnici. (Otri hak je takoer aspirirani suglasnik.)

10

Postoji samo sedam imenica u Novom zavjetu ije osnove zavravaju na pi, ali mnoge
osnove zavravaju na kapa ili tau.

84

Drugi dio: Imenski sustav

10.21

Pravilo broj 8: Tau ne moe stajati na kraju rijei i zato u tom

poloaju ispada. Na primjer, osnova rijei za ime glasi *ojnomat. U
nominativu jednine ne koristi se nijedan padeni nastavak, a posljednji
tau ispada.
*onomat

+ -

o[noma

Ovo je posljednje pravilo o padenim nastavcima. Sada znate svih

osam. Navedeni su u Dodatku, na str. 344.

pa'"
10.22 pa'" je pridjev 3-1-312 vrste i esto se koristi kao paradigmatska rije za
treu deklinaciju. Korijen ove rijei je *pant, koji se u enskome rodu
mijenja u *pasa.13 Naoruani ovom spoznajom i pravilima u ovome
poglavlju, trebali biste moi napisati cijelu paradigmu ove rijei a da ne
trebate gledati dolje. Pokuajte. Uspijete li, onda ste dobro nauili.
3

m. r.

. r.

sr. r.

N jd.

pa'"14

pa'sa

pa'n15

G jd.

pantov"

pavsh"16

pantov"

D jd.

pantiv

pavsh/

pantiv

A jd.

pavnta

pa'san

pa'n

N mn.

pavnte"

pa'sai

pavnta

G mn.

pavntwn

pasw'n

pavntwn

D mn.

pa'si(n)17

pavsai"

pa'si(n)

A mn.

pavnta"

pavsa"

pavnta

______________________________________________________
11

Zapravo, dentalni suglasnik tvori sigmu, a dvostruko sigma se pojednostavljuje na

samo jedno sigma (*ojnomat + si ojnomassi ojnovmasi).

12

3-1-3 znai da muki i srednji rod slijede treu deklinaciju, dok enski rod slijedi
prvu deklinaciju. Vidi #10.23.

13

Za vas koje zanima napredna morfologija, mijenja se zato to se obliku enske

osnove dodaje suglasniko iota, i nt + suglasniko iota tvore sa (vidi MBG o pa'").

14

nt ispada ispred sigme (#11.11 i #10.21).

15

Padeni nastavak se ne koristi, a tau ne moe stajati na kraju rijei, tako da ispada
(#10.21).
Sjeate li se pravila koje se odnosi na posljednji samoglasnik osnove u genitivu i
dativu jednine? Ako rije koja pripada prvoj deklinaciji ima osnovu koja zavrava
na alfa tamo gdje je prethodno slovo epsilon, iota ili ro, tada e genitiv i dativ tvoriti
pomou alfa. U svakom drugom sluaju, alfa e se promijeniti u etu.

16

17

nt ispada ispred sigme (#11.11 i #10.21); ujedno i u dativu mnoine srednjega roda.

Deseto poglavlje: Trea deklinacija

85

Ukoliko volite pamtiti paradigme, onda svakako nauite ovu. Ne

samo da pokazuje prvu i treu deklinaciju, nego slui kao klju za
kasnije uenje participa (dvadeset esto poglavlje).
Budui da je pa'" pridjev, moe vriti funkciju imenice. Kada to ini,
ponekad e biti potrebno upotrijebiti dodatne rijei poput ljudi ili
stvari. Meutim, za razliku od drugih pridjeva, kada poblie opisuje
imenicu pa'" obino se nalazi u predikatnom poloaju.
pa' oJ a[nqrwpo znai svaki ovjek.

Kategorije
10.23

Pridjevi spadaju u etiri kategorije, ovisno o tome koju deklinaciju slijede te jesu
li oblici enskoga i mukog roda isti ili se razlikuju. Muki i srednji rod uvijek
slijede istu deklinaciju. U devetom poglavlju susreli smo se s obrascima 2-1-2 i
2-2.
kategorija

muki rod

enski rod

srednji rod

2-1-2

2. deklinacija
ajgaqov, hv, ovn

1. deklinacija

2. deklinacija

3-1-3

3. deklinacija
pa', pa'sa, pa'n

1. deklinacija

3. deklinacija

2-2

2. deklinacija
aijwn
v io, on

2. deklinacija

2. deklinacija

3-3

3. deklinacija
tiv, tiv

3. deklinacija

3. deklinacija

lan
10.24

Postoje dvije posebne situacije vezane uz prijevod lana koje trebamo

sagledati.
Grki lan bismo jo mogli nazvati i slabom pokaznom zamjenicom,
to znai da moe vriti funkciju pokazne zamjenice (taj), odnosne
(koji), a ponekad ak i line zamjenice (on, jedan), ovisno o
potrebama konteksta. Obino ete u prijevod trebati dodati pomonu
rije, poput koji ili koje. Dopustite neka kontekst odredi koja je
rije prikladna.18

Kada naiete na izraz oJ dev, lan obino vri funkciju line zamjenice:
a on.
______________________________________
19

Ovo se vie tie drugog stupnja gramatike, a ne prvoga. Ovo je neto emu se moete
radovati.

86

Drugi dio: Imenski sustav

10.25

Ponekad ete naii na lan ispred prijedlonog izraza (o emu smo

govorili i u #9.14).
pa'sin toi" ejn th/' oijkiva./
lan
vam
pokazuje
da
naredni
prijedloni
izraz
(ejn
th'/ oijkiva)/ stoji u atributivnom poloaju naspram pa'sin. Radi se o istoj
vrsti odnosa koji smo ve vidjeli kod pridjeva: lan-imenica-lanmodifikator, samo to u ovom sluaju prijedloni izraz slui kao
modifikator. Kako biste preveli ovu konstrukciju, obino ete
prijedloni izraz trebati pretvoriti u odnosnu reenicu i nadomjestiti
one rijei koje su potrebne.
svima koji su u kui
lan e se slagati u padeu, broju i rodu s imenicom. Na taj nain
moete znati koju rije prijedloni izraz poblie opisuje.

Saetak
1.
2.
3.

4.
5.

Rijei ije osnove zavravaju suglasnikom koriste padene nastavke tree

deklinacije.
Kada elite saznati osnovu imenice koja pripada treoj deklinaciji, pronaite
genitiv jednine i izbacite padeni nastavak.
Kako biste upamtili rod imenice koja pripada treoj deklinaciji, zapamtite
njezin leksiki oblik zajedno sa lanom. Kako biste upamtili osnovu imenice
tree deklinacije, zapamtite njezin oblik u genitivu.
Zapamtite Glavnu tablicu padenih nastavaka doslovce.
Pravilo broj 7: Tablica praskavih suglasnika.
Labijalni

Velarni

Dentalni

Labijalni + s tvore y. Velarni + s tvore x. Dentalni + s tvore s.

Pravilo broj 8: tau ne moe stajati na kraju rijei, tako da e ispasti.
oJ dev moe se prevesti a on, a lan ispred prijedlonog izraza znai da je
prijedloni izraz vjerojatno u atributivnom poloaju.
9. pa je paradigmatska rije za onaj dio gramatike koji e tek doi, tako da je
trebate dobro nauiti.
10. Morate znati etiri razliite kategorije pridjeva.

6.
7.
8.

Ohrabrite se! Sada znate tri deklinacije i gotovo sve oblike imenica.

Deseto poglavlje: Trea deklinacija

87

Rjenik
Svakako trebate upamtiti nominativ, genitiv i lan svake imenice tree
deklinacije. Leksikon vam obino daje samo posljednja slova genitivnog oblika
za treu deklinaciju, ali mi emo vam ga u ovome poglavlju napisati cijelog.
a{gio", -iva, -ion

pridjev: svet (233; *aJgio/a; 2-1-2)19

imenica u mnoini: sveti (ljudi)

eij

ako (503)20

eij mhv

osim ako; ako ne21

ei|", miva, e{n

jedan (344; *eJn/*mia; 3-1-3)22

h[dh

sada, ve (61)

o[noma, ojnovmato", tov

ime, ugled (231; *onomat)23

oujdeiv", oujdemiva, oujdevn24 nitko, nijedna, nita (234; ouj[de] + *eJn/*mia)

pa'", pa'sa, pa'n

jednina: svaki, svaka (1 244; *pant/*pasa; 3-1-3)25

mnoina: svi

perivG

oL (333)26

perivA

okoG

savrx, sarkov", hJ

tijelo (147; *sark)27

_________________________________________________
19

Hagiografa (aJgiovgrafa) su sveti spisi, trei i posljednji dio idovskog kanona.

Hagiolatrija je tovanje svetaca.

20

To nije isto to i ei\ koji znai ti si. Ovdje morate dobro paziti na naglaske, jer eij
nema vlastiti naglasak.
Poput ejan
v , eij uvijek stoji na poetku zavisne reenice, tako da u eij reenici neete
pronai glavni subjekt ili glagol reenice.

21

22

23

24
25
26

Ove dvije rijei zajedno mogu tvoriti idiom (vidi dolje) koji znai osim ako.
U drugim sluajevima, najbolje ih je prevesti ako ne. esto stoji na poetku
zavisne reenice.
Idiom je izraz koji nema isto znaenje koje imaju njegovi zasebni dijelovi. Kada
gledate na znaenje svake rijei u idiomu, tek rijetko ete nai znaenje idiomatskog
izraza.
Hendijada je figura rijei u kojoj dvije imenice opisuju istu stvar. Potjee od izraza e}n
dia; duoin, koji znai jedna stvar uz pomo dvije. Henoteizam je vjera u jednoga
Boga koja doputa postojanje drugih bogova.
Onomatopeja (ojnomatopoiiva) je pojava kada naziv neke rijei zvui poput njezina
znaenja, kao to su rijei prasak i apat.
Druga polovica ove rijei deklinira se upravo kao ei|".
Panteizam je vjera da je Bog prisutan u svim stvarima.
Posljednji iota isputa se samo onda kada naredna rije poinje s iota. Parametar
(perivmetro") je granica oko nekog predmeta ili podruja.

88

Drugi dio: Imenski sustav

suvnD

sI, saI (128)28

sw'ma, -mato", tov

tijelo (142; *swmat)29

tevknon, -ou, tov

dijete, potomak (99; *tekno)30

tiv", tiv

tko? to? koji? zato? (555; *tin; 3-3)31

ti", ti

netko/neto (525; *tin; 3-3)

neki/neka stvar,
svatko/sve

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj rijei koje smo nauili do sada:
Ukupan broj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju:
Ukupan broj pojavljivanja rijei do sada:
Postotak ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:
10.26

138 162
102
4 779
77 571
56,15%

Praktina uputa. Obino se dogodi da studenti prestanu pamtiti

rijei zato to trebaju uiti mnoga gramatika pravila. ak i ako se
borite s gramatikom, svakako drite korak s uenjem novih i
ponavljanjem ve nauenih rijei. Vae znanje gramatike bit e
vam od male pomoi (ili e imati malu vrijednost) ako ne budete
znali to rijei znae. Neete moi prevesti odlomak. Stoga, drite
se! ostala poglavlja o imenicama puno su laka od ovoga.

Prethodno nauene rijei

pneu'ma, -mato", tov

duh, Duh

Sivmwn, -wno", oJ

imun

______________________________________________
27

28

29

30
31

Sarkofag (sarkofavgo") je kameni lijes. U Grkoj su se radili od vapnenca, za koji se

vjerovalo da e pojesti (fagevw) tijelo.
Sin je uobiajeni prefiks. Sinagoga (sunagwghv) je mjesto na kojemu se ljudi
okupljaju. Sinereza (sunaivresi") je saimane dvaju zvukova u jedan.
Psihosomatski poremeaj je fiziki poremeaj uzrokovan psihikim/emocionalnim
procesima. Somatologija je nauka o tijelu.
Teknonimija je obiaj da se o roditeljima govori koristei imena njihove djece.
Kada ova rije znai zato? obino e biti u srednjem rodu (tiv).

Jedanaesto poglavlje

Line zamjenice prvoga i drugog lica

Egzegetski uvid
Male rijei ponekad nose velika znaenja, posebice kada su spojene s drugim
znaajkama grkoga jezika. Zamjenice mogu biti takve rijei. One, poput
kamiona za selidbe, mogu nositi velik teret. Pritom mislim na jedan posebno
zlosutan primjer u Isusovim kunjama u Luki 4,6. Sotona je odveo Isusa na
kozmiku vonju kako bi mogao vidjeti sva kraljevstva svijeta. Tada je rekao
Isusu: Tebi u dati svu tu vlast i njihovu slavu; jer to je predano meni i ja to
dajem kome ja hou. Ako e me ti, stoga, tovati, to e biti tvoje.
Ovo je velika (ali varljiva) ponuda, a sav teret nose razliite razmjene linih
zamjenica kroz cijeli ovaj odlomak. Kako biste vidjeli to stoji iza ovoga stiha,
morate pratiti lopticu skoicu dok prolazi kroz razne promjene zamjenice.
Sotona (ja, meni) nudi vlast nad svom zemljom (to), bude li Isus (ti, tvoje) samo
iskazao tovanje Sotoni.
Meutim, postoji jo jedna crta u ovome stihu. Kako bi se zasladila ponuda,
zamjenica tebi (soi) stavljena je na poetak grke reenice u estome stihu
poradi naglaska. Premda neki prijevodi ukazuju na taj naglasak (RSV),
poznavanje grkoga jezika otkriva njezin znaaj. Sotona jasno pokazuje da je
ova ponuda osobne i jedinstvene naravi. Sotona kae: Ova ponuda odnosi se
iskljuivo na tebe! Pokuava je prikazati Isusu na to privlaniji nain. Dobro
je da Sotona nije prodava rabljenih automobila! Na sreu, odanost Bogu Isusu
je bila vanija od prisvajanja moi. Nije dopustio da ga Sotonina upotreba (i
zloupotreba) zamjenic zavede i srui.
Darrell L. Bock

Pregled
U ovome poglavlju emo nauiti:

line zamjenice prvoga (ja) i drugog (ti) lica;

da je pade zamjenice odreen njezinom funkcijom u reenici, ba kao u

sluaju imenice;

da je broj zamjenice odreen njezinim antecedentom;

jo nekoliko obrazaca tree deklinacije.

89

90

Drugi dio: Imenski sustav

Hrvatski jezik
11.1

Zamjenica je rije koja zamjenjuje imenicu. Ovo je crveno. Ovo je

zamjenica koja se odnosi na neku rije ispred sebe.
Lina zamjenica je zamjenica koja zamjenjuje imenicu time to se
odnosi na neku osobu [tj. lice]. Ja se zovem Bill. Nauit u grki jezik
to bolje mogu. Ja je lina zamjenica koja se odnosi na mene, Billa
[autora; op. prev.].
Rije na koju se zamjenica odnosi, odnosno Bill, je antecedent.

11.2

Lice. Zamjenice mogu biti u prvome, drugom ili treem licu.

Prvo lice odnosi se na osobu koja govori (ja, mi).
Drugo lice odnosi se na osobu kojoj se govori (ti, vi).
Tree lice odnosi se na sve druge (on, ona, ono, oni).
Zapazite u kolikoj mjeri se sklanja hrvatska zamjenica. Zamjenice se
radikalno mijenjaju, ovisno o njihovoj funkciji.

11.3

Pade, broj i lice

Pade neke zamjenice odreuje njezina funkcija u reenici; njezin broj i lice
odreuje njezin antecedent. Ovo je slino pridjevima koji vre funkciju
imenice u reenici.
Pade zamjenice odreuje njezina funkcija u reenici. Na primjer,
ako je zamjenica subjekt reenice, koristit ete ja a ne mene, jer
je ja u nominativu. Ne smijete rei: Mene bih htio sada jesti,
jer je mene u akuzativu.
Po tome se razlikuje od atributivnoga pridjeva, iji pade odreuje
rije koju poblie opisuje. Zamjenica (osim u genitivu) poblie ne
opisuje rijei.
2. Broj zamjenice odreuje njezin antecedent. Budui da je Bill u
jednini, koristit ete ja a ne mi.
3. Lice zamjenice odreuje njezin antecedent. Ukoliko je njezin
antecedent osoba koja govori (1. lice), koristite ja a ne ti.
4. Prvo i drugo lice nemaju roda. Ja ili ti moe biti i ena i
mukarac. Zamjenica u treem licu ima rod, ali s njom emo se
susresti u sljedeem poglavlju.
1.

Jedanaesto poglavlje: Line zamjenice prvoga i drugog lica

11.4

91

Hrvatski oblici
1. l. jd.

2. l. jd.

1. l. mn.

2. l. mn.

Nominativ

ja

ti

mi

vi

Genitiv2

mene, me

tebe, te

nas

vas

Dativ

meni, mi

tebi, ti

nama, nam

vama, vam

Akuzativ

mene, me

tebe, te

nas

vas

Vokativ

ti

mi

vi

Lokativ

meni

tebi

nama

vama

nama

vama

Instrumental mnom, mnome tobom

Grki jezik
11.5

Grka zamjenica slina je hrvatskoj zamjenici.

Zamjenjuje imenicu.
Njezin pade odreuje njezina funkcija u reenici.
Njezin broj odreuje njezin antecedent.
Zamjenice prvoga i drugog lica nemaju rod.

11.6

Grki oblici
Ve smo nauili neke od ovih oblika, a s mnogima od njih susreli ste se
u vjebama. Trebali bi vam biti poznati i laki za nauiti. Slijede obrazac
tree deklinacije. O zamjenskim oblicima u zagradi govorit emo u
#11.8.
prvo lice
N jd.

ejgwv

G jd.

mou

D jd.

drugo lice

ja

suv

( ejmou' )

me (mene)

sou

( sou' )

te (tebe)

moi

( ejmoiv )

mi (meni)

soi

( soiv )

ti (tebi)

A jd.

me

( ejmev )

me (mene)

se

( sev )

te (tebe)

N mn.

hJmei"

mi

uJmei"

vi

G mn.

hJmw'n

nas

uJmw'n

vas

D mn.

hJmin

nama

uJmin

vama

A mn.

hJma'"

nas

uJma'"

vas

ti

____________________________________________
2

Kada se oblici u genitivu koriste u svojstvu imenice, prevode se moj, tvoj i na.

92

Drugi dio: Imenski sustav

Karakteristike zamjenica prvoga i drugog lica

11.7

Oblik. Zapazite mnoge slinosti izmeu padenih nastavaka

zamjenica i padenih nastavaka imenica koje ste ve nauili.

Nominativ (jednine i mnoine) i akuzativ (jednine) neto se

razlikuju, ali ostali padei su gotovo jednaki imenicama tree
deklinacije.

U mnoini, line zamjenice prvoga i drugog lica identine su u

svemu osim u prvome slovu.3

11.8

Premda postoje mnoge slinosti meu ovim oblicima i onim koje

ve znate, neki studenti vie vole jednostavno upamtiti ovu
paradigmu.

Naglasci. U prvome licu jednine, genitiv, dativ i akuzativ ponekad

imaju epsilon i naglasak (ejmou', ejmoiv, ejmev). Zamjenica drugoga lica nee
dodati epsilon ali ponekad moe imati naglasak (sou', soiv, sev).4 Ovi
oblici s naglaskom [akcentom] nazivaju se naglaenim oblicima
[naglaeni zbog funkcije a ne zbog akcenta; op. prev.].
Naglaeni i nenaglaeni oblici u osnovi imaju isto znaenje. Naglaeni
oblik koristi se kada autor eli neto posebno naglasiti, obino kada
eli pokazati da se lica suprotstavljaju.
ejgw; ejbavptisa uJma'" u{dati, aujto;" de; baptivsei uJma'" ejn pneuvmati aJgivw./
Ja vas krtavah u vodi ali on e vas krstiti Duhom Svetim.
Budui da i hrvatski jezik ima naglaene i nenaglaene oblike, u
prijevodu je ovakav kontrast vrlo lako izraziti.

11.9

Analiza. Kada se od vas zatrai da deklinirate linu zamjenicu prvoga

ili drugog lica, predlaemo vam da navedete pade, broj, lice (ne rod),
leksiki oblik i znaenje dotinog oblika.
sou': genitiv jednine drugog lica od suv znai tebe, te (ili tvoj).
Leksiki oblici line zamjenice prvoga ili drugog lica su u nominativu.
Neki uitelji smatraju da je ejgwv leksiki oblik od hJmei"
dok drugi smatraju da je hJmei" zasebna rije. Isto se odnosi i na
uJmei".

_________________________________________
3

Budui da upsilon s otrim hakom stvara zvuk hu, lica oblika u mnoini moete se
sjetiti tako to ete taj zvuk hu povezati sa su.

Nominativ jednine suv u naim NZ tekstovima uvijek se javlja s naglaskom.

Jedanaesto poglavlje: Line zamjenice prvoga i drugog lica

11.10

93

Postupak prevoenja. Ako je zamjenica u genitivu, onda je prevedite

genitivom s napomenom da je, kada to ima smisla, trebate prevesti
pridjevskom [posvojnom] zamjenicom (moj, tvoj).
ejgwv / pisteuvw / lovgon sou.
Ja vjerujem tvojoj rijei.
Posvojni oblici zamjenica (mou, sou) obino slijede iza rijei koju
poblie opisuju.
kuvriov" mou ei\pen ....
Moj Gospodin ree ....

Vie o treoj deklinaciji

11.11

Osnove koje zavravaju na tau i delta. U desetom poglavlju nauili

smo osnove tree deklinacije. Trebamo nauiti jo nekoliko obrazaca,
premda ti obrasci jo uvijek slijede ista pravila.
Osnove koje zavravaju na tau ili delta ponaaju se na isti nain, jer su
oba slova dentalni suglasnici. Sjetite se da dentali (t, d, q) ispadaju
ispred sigme.
*carit

*fwt, tov

*elpid

*sark

N jd.5

cavri "

fw'

ejlpiv "

savrx

G jd.

cavrit o"

fwt ov

ejlpivd o"

sarkov

D jd.6

cavrit i

fwt iv

ejlpivd i

sarkiv

A jd.

cavrit a7

fw'

ejlpivd a

sarkav

N mn.

cavrit e"

fw't a

ejlpivd e"

savrke

G mn.

carivt wn

fwvt wn

ejlpivd wn

sarkw'n

D mn.8

cavri si(n)

fw' si(n)

ejlpiv si(n)

sarxiv(n)

A mn.

cavrit a"

fw't a

ejlpivd a"

savrka

_________________________________
5

Suglasnik tau iz osnove ispada kada iza njega slijedi sigma (carit + " cavri"). Isto
se odnosi i na delta (ejlpiv").

Iota se u treoj deklinaciji ne potpisuje kako to ini u prvoj i drugoj. To je zato to se

iota moe potpisati iskljuivo ispod samoglasnika.

U nekoliko primjera ova rije (i druge poput nje) moe imati akuzativ jednine u nu
(cavrin).
Bilo koja promjena koju moemo vidjeti u nominativu jednine bit e prisutna i u
dativu mnoine zato to oba padena nastavka poinju sa sigma. Padeni nastavak
je si, obrnuto od padenog nastavka prve i druge deklinacije. Suglasnik nu u
zagradi iza svakoga oblika je pokretno nu (#8.13).

94

Drugi dio: Imenski sustav

11.12

11.13

Osnove sa suglasnikim iota. ini se da je iota posljednji samoglasnik

imenice pivsti".
N jd.

pivsti"

G jd.

pivstew"9

D jd.10

pivstei

A jd.

pivstin11

N mn.

pivstei"12

G mn.

pivstewn13

D mn.

pivstesi(n)

A mn.

pivstei"12

Izvorno je to iota bilo neko drugo slovo koje se zvalo suglasniko iota.
Ovo slovo nestalo je iz grkog alfabeta puno prije helenistikoga
grkog, ali injenica da je ono neko postojalo pomae nam utoliko to
puno objanjava o naoko udnom ponaanju i kod imenica i kod
glagola.14
Posljednje iota u imenici pivsti neko je bilo suglasniko iota. Kada je
suglasniko iota isputeno iz upotrebe, zamijenjeno je iotom ili
epsilonom. S jedne strane, moda nije vano znati kada je koje slovo
preuzelo njegovo mjesto; ali trebate samo prepoznati da e osnove
rijei koje pripadaju pivsti vrsti zavravati na iota ili na epsilon. No,
ako stvarno elite znati, pravilo je sljedee.

Ako padeni nastavak poinje samoglasnikom, posljednji

samoglasnik osnove je epsilon;

ako padeni nastavak poinje suglasnikom, posljednji

samoglasnik osnove je iota. Meutim, u dativu mnoine epsilon
prethodi sigmi.
_______________________________________
9

w" smatrajte produljenim o".

10

Zapazite da se iota u treoj deklinaciji ne potpisuje kako to ini u prvoj i drugoj. To je

zato to se iota moe potpisati jedino ispod samoglasnika.

11

Ovaj pojedinani obrazac tree deklinacije koristi nu kao padeni nastavak akuzativa
jednine.
Padeni nastavak za nominativ isti je kao cavrite" (piste + e" pivstei"). Akuzativ
mnoine koristi isti padeni nastavak kao u nominativu mnoine, kao da je rije
srednjega roda.
Zapazite da padeni nastavak wn ne guta posljednji samoglasnik osnove kao to
to ini u prvoj i drugoj deklinaciji. To je dokaz da je epsilon zamijenio suglasniko
iota.
Suglasnikim iota naziva se zato to je to drevno slovo dijelilo karakteristike
samoglasnika i suglasnika. U gramatikama se pie . O njemu emo detaljnije
govoriti u dvadesetom poglavlju.

12

13

14

Jedanaesto poglavlje: Line zamjenice prvoga i drugog lica

95

11.14

Sve imenice s osnovama koje zavravaju suglasnikim iota enskog su

roda (npr. pivsti", pivstew, hJ).

11.15

Posljednja dva obrasca. Ovo su paradigme za imenice pathvr (otac) i

u{dwr (voda). ajnhvr (mukarac) i mhvthr (majka) takoer se
dekliniraju kao pathvr.
N jd.

pathvr15

u{dwr, tov

G jd.

patrov"

u{dato"

patriv

u{dati

A jd.

patevra

u{dwr

N mn.

patevre"
patevrwn
patravsi(n)
patevra"

u{data
uJdavtwn
u{dasi(n)
u{data

jd.17

G mn.
D mn.
A mn.

16

Saetak
1.

Lina zamjenica je rije koja mijenja vlastitu imenicu.

2.

Hrvatske line zamjenice su ja, mene, meni, mene, mi, nas, nama, nas
(prvo lice) i ti, tebe, tebi, tebe, vi, vas, vama, vas (drugo lice).

3.

Pade zamjenice odreuje njezina funkcija u reenici, dok lice i broj

odreuje njezin antecedent.

4.

Veina oblika ovih dviju zamjenica slini su padenim nastavcima koje ve

znate. Usredotoite se na te slinosti.

5.

pivsti vrsta rijei zavrava na suglasniko iota, koje se sada javlja kao i ili e.

__________________________________
15

16

17

pathvr se tvori od korijena *pater. Drugi samoglasnik osnove je nestalan i mijenja

se izmeu ete (pathvr), epsilona (patevra) i (patrov"). U dativu mnoine
samoglasnik osnove je izgubljen, a dodaje se alfa (patravsi) kako bi se pospjeio
izgovor.
ini se da ova osnova zavrava na tau, kao to moemo vidjeti u veini njezinih
oblika. Meutim, kada nema padenog nastavka (u nominativu i akuzativu
jednine), izvorno ro na kraju rijei ponovno se javlja.
Zapazite da se iota u treoj deklinaciji ne potpisuje kao to to ini u prvoj i drugoj.
To je zato to se iota moe potpisati iskljuivo ispod dugog samoglasnika.

96

Drugi dio: Imenski sustav

Rjenik
ajdelfov", -ou', oJ

brat (343; *ajdelfo)18

a[n

nepromjenjiva estica koja se ne prevodi; koristi se

kako bi se odreena izjava uinila neizvjesnom u
pogledu neega, npr. mijenja tko na tko god (167).
Obino ju ne moete prevesti.

ajnhvr, ajndrov", oJ19

mukarac, muko bie, mu (216; *ajndr)20

ejkklhsiva, -a", hJ

crkva, Crkva, skuptina, zajednica (114; *ejkklhsia)21

ejlpiv", -ivdo", hJ

nada, iekivanje (53; *ejlpid)22

e[xw

prilog: bez (63)

e[xwG

prijedlog: izvanG

ejpivG (ejp j, ejf j)23

naL, prekoG, kada (890)24

ejpivD (ejp j, ejf j)

na temeljuG, uzA

ejpivA (ejp j, ejf j)

naL, kaD, uzA

hJmei"

mi (864)

qevlhma, qelhvmato", tov

volja, elja (62; *qelhmat)25

ijdev

Vidi! Gle! (34; uzvik)26

_____________________________________________________
18
19

20
21
22

23
24
25
26

Filadelfija je grad bratske ljubavi.

Vidi Dodatak za potpunu paradigmu ove rijei (n-3f[2c]). Slina je obrascu pathvr.
n-3f[2c] je primjer kodnoga sustava koji koristimo za uspostavljanje vrsta imenic.
To je objanjeno u uvodu u leksikon.
Android je automat u obliku ovjeka.
Ekleziologija je nauka o crkvi. Eklezijastiko znai u odnosu na crkvenu
organizaciju.
Kranska nada nije puka elja da se neto dogodi ve pouzdano iekivanje
onoga to znamo da e se sigurno dogoditi. Ova rije je vrlo dobra za prouavanje
rijei. U manje ozbiljnom raspoloenju, mogli bismo spomenuti da se Elvisovi
oboavatelji nadaju da on nije doista umro.
Kada iza ejpiv slijedi rije koja poinje samoglasnikom i tihim hakom, iota elidira
ejp j). Ako naredno slovo poinje otrim hakom, iota elidira, a pi aspirira na fi (ejf j).
Epiderma (ejpidermiv") je vanjski sloj koe, ono to je na koi.
Monotelitizam je krivovjerje iz sedmoga stoljea prema kojemu je Isus imao samo
jednu narav a tako i samo jednu volju.
ijdev je izvorno bio aorist aktiv imperativ od ei\don, ali se poeo koristiti kao estica.
Javlja se samo 34 puta, ali zbog svoje slinosti s narednim ijdouv, smatrali smo kako
je najbolje da je nauite. Koristi se s istim osnovnim znaenjem kao naredno ijdouv.

Jedanaesto poglavlje: Line zamjenice prvog i drugog lica

97

ijdouv

Vidi! Gle! (200; uzvik)27

kalov", -hv, -ovn

lijep, dobar (100; *kalo/h)28

mhvthr, mhtrov", hJ29

majka (83; *mhtr)30

oujdev

a ne, ak ni, niti, ni (143)

pathvr, patrov", oJ31

otac (413; *patr)32

pivsti", pivstew", hJ

vjera, vjerovanje (243; *pist)33

u{dwr, u{dato", tov

voda (76; *uJdat)34

uJmei"

vi (1,840)

fw'", fwtov", tov35

svjetlo (73; *fwt)36

cavri", cavrito", hJ

milost, blagonaklonost, dobrota (155; *carit)

w|de

ovdje (61)

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj do sada nauenih rijei:
Broj pojavljivanja rijei nauenih u ovom poglavlju:
Broj pojavljivanja rijei nauenih do sada:
Postotak ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
123
6 193
83 764
60,63%

__________________________________
27

Ovaj oblik glagola javlja se 200 puta. Zapravo se radi o obliku aorista medija
imperativa glagola ei\don, ali zbog toga to se toliko puno puta koristi u ovom
odreenom obliku, smatrali smo kako je najbolje gledati na njega kao na zasebnu
rije.

28

Kaligrafija (kalligrafiva) je lijepo pisanje, odnosno krasopis.

29

Slijedi isti obrazac deklinacije koji slijedi pathvr. Vidi n-3f(2c) u Dodatku.

30

Matrijarhalno drutvo jest ono drutvo u kojemu je majka dominantna linost.

32

Vidi obrazac deklinacije ove rijei u Dodatku.

Patrijarh (patriavrch") je otac i glava obitelji ili plemena.
Pistologija je nauka o vjeri.
Hidrologija je nauka o vodi. Pridjev hidraulian (u{drauli") odnosi se na neto
pokretano vodom.

33
33
34

35

36

Budui da je fw u srednjem rodu, akuzativi e biti slini nominativima. Potpunu

paradigmu moete pronai u Dodatku (str. 347).
Fotografija je slika privuena svjetlom.

Dvanaesto poglavlje

aujtov
Egzegetski uvid
U grkome jeziku zamjenice se koriste u razliite svrhe. Jedna od najuestalijih
zamjenica je aujtov". Obino se upotrebljava kada stoji umjesto imenice kako
bi se izbjeglo ponavljanje. Jakov je volio Mariju, ali Marija nije mogla podnijeti
Jakova skrauje se na Jakov je volio Mariju, ali ga ona nije mogla podnijeti.
Ipak, zamjenica se ponekad koristi zajedno s imenicom kako bi joj se dodao
nekakav naglasak. Tu konstrukciju Petar koristi u 1. Petrovoj 5,10, gdje pie:
Bog, izvor svakovrsne milosti, onaj koji vas je u Kristu pozvao u svoju vjenu
slavu, sm e vas, kad budete neko kratko vrijeme trpjeli, usavriti, uvrstiti,
ojaati i utvrditi. Ovdje Petar pojaava subjekt reenice dodajui zamjenicu
aujtov", a znaenje toga dodatka treba ukazati na injenicu da je Bog osobno
ukljuen u brigu za svoj narod.
U svome komentaru na ovaj stih, P.H. Davids kae: Autor je izraajan istie
da Bog nije udaljen iz njihove situacije, tovie, osobno je u nju ukljuen.
Takav stih bi tako postao jo veom utjehom kranima koji su trpjeli
neprijateljstvo ljudi oko njih. Reeno im je da prepoznaju djelovanje
zlonamjernog Sotone i vrsto mu se odupru, kako ne bi podlegli iskuenju da
odustanu od svoje vjere zato to je situacija u kojoj su se nalazili previe teka.
U takvoj situaciji trebali su se uvjeriti da, kao to Sotona djeluje u njihovim
protivnicima, tako ni Bog nije daleko i ne ostavlja ih da se bore sami nego se
osobno skrbi za svakog pojedinog od njih, jaa ih i odrava, i u konanici e ih
pozvati u vjenu nagradu.
I. Howard Marshall

Pregled
U ovom poglavlju nauit emo:
tri razliita naina koritenja aujtov";
budui da je aujtov" pridjev 2-1-2, ve znamo sve njegove oblike.

98

Dvanaesto poglavlje: aujtov

99

Hrvatski jezik
12.1

Ovo su sklanjani oblici treeg lica line zamjenice.

m. r.

. r.

sr. r.

N jd.

on

ona

ono

G jd.

njega, ga

nje, je

njega, ga

D jd.

njemu, mu

njoj, joj

njemu, mu

A jd.

njega, ga, nj

nju, ju, je, nju

njega, ga, nj

V jd.

L jd.

njemu

njoj

njemu

I jd.

njim, njime

njom, njome

njim, njime

m. r.

. r.

sr. r.

oni

one

ona

N jd.

12.2

G jd.

njih, ih

D jd.

njima, im

A jd.

njih, ih

V jd.

L jd.

njima

I jd.

njima

Jedina razlika izmeu zamjenica treega lica i zamjenica prvoga i

drugog lica jest ta to zamjenice treeg lica imaju rod.
Pade zamjenice odreuje njezina funkcija u reenici.
Rod i broj zamjenice odreuje rod i broj njezina antecedenta.
Na primjer, ako je Ana antecedent, rekli biste: Volio bih razgovarati
s njom. Ne biste rekli: Volio bih razgovarati s njim, jer Ana nije
on. Ne biste rekli ni njima jer Ana je samo jedna. Isto tako, ne biste
rekli: Volio bih razgovarati s ona, jer je ova zamjenica objekt
prijedloga koji prima instrumental (njom).

Ovo je uncijalni rukopis iz 5. stoljea,

nazvan 0301, a sadri Ev. po Ivanu 17,1-4.
Nalazi se u Mnsteru
u Njemakoj.
Fotografiju je osigurao Center for the
Study of New Testament Manuscripts
(iji je ravnatelj Dan Wallace). Koritena uz
doputenje Institut fr neutestamentliche
Textforschung.

100

Drugi dio: Imenski sustav

Grki jezik
12.3

Ve smo se susreli s aujtov koji vri funkciju treeg lica line zamjenice koja
znai on (aujtov) i njega (aujtovn).1 Za razliku od ejgwv i suv, aujtov" koristi
uobiajene padene nastavke te ima rod.

12.4

m. r.

. r.

sr. r.

N jd.

aujtov"

aujthv

aujtov

on

ona

ono

G jd.

aujtou'

aujth'"

aujtou'

njega

nje

njega

D jd.

aujtw/'

aujth/'

aujtw/'

njemu njoj

njemu

A jd.

aujtovn

aujthvn

aujtov

njega

nju

njega

N mn.

aujtoiv

aujtaiv

aujtav

oni

one

ona

G mn.

aujtw'n

aujtw'n

aujtw'n

D mn.

aujtoi"

aujtai"

A mn.

aujtouv"

aujtav"

aujtoi"
aujtav

prijevod

njih
njima
njih

Oblik
aujtov" koristi padeni nastavak koji koriste i pridjevi (2-1-2).
enski rod sklanja se prema prvoj deklinaciji (iji je posljednji
samoglasnik osnove uvijek eta), dok se muki i srednji rod sklanjaju
prema drugoj deklinaciji.
U srednjem rodu nominativa i akuzativa jednine, aujtov" ne koristi
padeni nastavak, tako da rije zavrava posljednjim
samoglasnikom osnove. To je uobiajeni podobrazac za srednji rod,
koji smo ve vidjeli kod lana: tov (vidi paradigmu a-1a[2b] u
Dodatku, str. 350).
aujtov" uvijek ima tihi hak.2

12.5

Deklinacija. aujtov" se deklinira upravo kao pridjev (tj. pade, broj,

rod, leksiki oblik i znaenje dotinog oblika). Njezin leksiki oblik je
aujtov".
aujtoi": dativ mnoine mukog/srednjeg roda od aujtov" a znai njima.

12.6

Rod. Neka vas ne zbuni razlika izmeu grkoga i hrvatskog u mnoini.

Premda u hrvatskom rod oznaavamo samo u nominativu dok su u ostalim
padeima oblici jednaki, u grkome nije tako. Dolje emo vidjeti kako se
to prevodi.
______________________________________

1
2

Slino tome, vidjeli smo da oJ dev znai a on (#12.14).

Ovo je vano upamtiti. U trinaestom poglavlju susrest emo se s rijeju koja ima slian
oblik; jedina dosljedna razlika izmeu ove dvije rijei jest to to aujtov" uvijek ima tihi hak.

Dvanaesto poglavlje: aujtov

101

Tri funkcije aujtov

12.7

Saetak. Nemojte gledati na aujtov" kao na zamjenicu treega lica. Na

aujtov" gledajte kao na rije koja vri tri razliite funkcije.

12.8

Prva funkcija: Lina zamjenica. aujtov" moe vriti funkciju line

zamjenice treega lica. Ovo je njezina najuestalija funkcija.3 Prevodite
je onako kako ste navikli initi.
aujtov" on
aujtoiv
oni
aujthv
ona
aujtaiv
one
aujtov
ono
aujtav
ona
U ovoj upotrebi, pade zamjenice odreuje njezina funkcija. Kada
pokazuje posvojno znaenje, zamjenica obino slijedi iza rijei koju
poblie opisuje.
aujto; levgei ...
ajgapw' aujthvn.
th;n pivstin aujtw'n

subjekt
izravni objekt
posvojno znaenje

Njezin rod i broj odreuje njezin antecedent.

Kada je antecedent osoba, aujtov slijedi prirodan rod.

oJ jIhsou'
Mariavm

aujto; levgei pro; aujthvn.

aujth; levgei pro; aujtovn.

Meutim, ako antecedent nije osoba, tada aujtov slijedi gramatiki

rod. Tako, na primjer, ako je antecedent svijet (kovsmo"), grki
jezik upotrijebit e muki oblik zamjenice (aujtov").

_____________________________________
3

U kosim padeima (G, D, A), aujtov" se koristi 5 203 puta u Novom zavjetu od ukupno
5 595 puta kada se koristi kao lina zamjenica.

102

12.9

Drugi dio: Imenski sustav

Druga funkcija: Pridjevi za pojaavanje. aujtov" ujedno moe vriti funkciju

pojaavanja kada se koristi kao pridjev.4 U tom sluaju aujtov" obino poblie
opisuje neku drugu rije i obino je u predikatnom poloaju.5 Prevedite aujtov"
pomou pridjeva sm.6
aujto;" oJ ajpovstolo"
sm apostol

aujto; to; dw'ron

sm dar

aujtov" se slae s imenicom koju poblie opisuje u padeu, broju i rodu.

U hrvatskom prijevodu pridjev sm prilagodite rodu rijei koju
aujtov" poblie opisuje.
hJ ejkklhsiva aujthv
sma crkva
ejgw; aujtov"
ja sm
Nemojte zamijeniti ovu funkciju s predikatnim poloajem drugih
pridjeva. Kada je pridjev u predikatnom poloaju, morate umetnuti
glagol biti. Kada je aujtov" u predikatnom poloaju, onda poblie
opisuje imenicu u svojstvu pridjeva.
oJ jIhsou' ajgaqov
aujtov oJ jIhsou'

Isus je dobar
sm Isus

-------------------------------------------------------------4

Pridjev za pojaavanje nije standardna terminologija ali je koristan izraz. Ovaj izraz
koristi program Gramcord (Adjectival intensive pronoun; op. prev.) [kao i Bari et al.
Hrvatska gramatika 543, Pokazni zamjeniki pridjev sm].
Gramcord navodi 143 pojavljivanja aujtov" u Novom zavjetu kao pridjevske zamjenice
za pojaavanje, ali pritom ukljuuje i upotrebe aujtov" kao pridjeva isti (dolje).
Navodi etrnaest sluajeva kada se iskljuivo radi o pridjevu za pojaavanje.

Neke poetne gramatike grkoga jezika poput Machena (#105) kau da aujtov" mora
biti u predikatnom poloaju kako bi vrio funkciju pridjeva za pojaavanje. No, kao
to ete vidjeti iz vjebi, to nije uvijek sluaj. Zapravo, ovo poglavlje znaajno se
razlikuje od drugih gramatika. Oni obino prevode aujtov" na temelju njegova
poloaja, a posebice na osnovu toga prethodi li mu lan ili ne. Budui da ima toliko
puno iznimaka u sluaju takvoga gledanja na aujtov", te zato to smatramo da bismo
tome teoretski trebali dati prednost, aujtov" smo svrstali na osnovu funkcije a ne na
osnovu poloaja.

Grka refleksivna/povratna zamjenica ejmautou' nastala je kombinacijom line

zamjenice ejgwv i aujtov". To pokazuje bliski odnos izmeu aujtov" i povratne ideje.

Dvanaesto poglavlje: aujtov

12.10

103

Kada vri funkciju pridjeva za pojaavanje, aujtov" je obino u nominativu

i poblie opisuje subjekt.7
aujto;" Daui;d ei\pen ejn tw'/ pneuvmati tw'/ aJgivw/ (Marko 12,36).
Sam David ree po Svetom Duhu.
jIhsou'" aujto;" oujk ejbavptizen ajll j oiJ maqhtai; aujtou' (Ivan 4,2).
Sam Isus ne krstavae ve njegovi uenici.
Ovo je ista upotreba line zamjenice koju smo vidjeli kod ejgwv i suv.
Sjetite se da je, budui da glagol sm pokazuje vlastiti subjekt, upotreba
aujtov" tehniki nepotrebna, tako da njezina prisutnost moe imati
svrhu naglaavanja.
Postoje razliiti prijedlozi o tome kako prevesti aujtov" kada se javlja u
ovoj situaciji. Neki predlau koritenje pridjeva za pojaavanje koji
smo koristili u gornjim primjerima. Sm David je govorio po Duhu
Svetomu, a ne netko drugi. Zamjenica ujedno pokazuje je li subjekt
mukog, enskog ili srednjeg roda.
Drugi pak predlau da potpuno zanemarimo linu funkciju za
pojaavanje aujtov" u nominativu zato to prijevod ne zvui dobro na
hrvatskom jeziku. Ako zanemarite tu linu funkciju, onda svakako
upamtite da moe pojaati znaenje.
Subjekt glagola ne mora biti u treem licu. Kada se koristi s prvim ili
drugim licem, aujtov" jo uvijek dodaje naglasak.
su; aujto;" levgei" toi" ajnqrwvpoi"
Ti (sm) govori ljudima.

12.11

Trea funkcija: Pridjev isti. aujtov" se ponekad koristi u pridjevskom

znaenju izjednaavanja isti. Kada ima ovu funkciju, obino
nastupa u atributivnom poloaju ali ne uvijek.8 Pade, broj i rod
odreuje rije koju poblie opisuje, kao to je sluaj s bilo kojim
pridjevom.
kai; pavlin ajpelqw;n proshuvxato to;n aujto;n lovgon (Marko 14,39).
I ponovno nakon to je otiao pomoli se za istu stvar.
9

jEn aujth'/ th'/ w{ra/ prosh'lqavn tine" Farisaioi (Luka 13,31).

U isti sat dooe neki farizeji.
________________________________
7

Neki gramatiari tvrde da se aujtov" moe koristiti u nominativu bez toga smisla
naglaska, jednostavno kao lina zamjenica a ne kao pridjevska zamjenica za
pojaavanje.
Gramcord odvaja ovu upotrebu od pridjeva za pojaavanje, nazivajui je lina
zamjenica za pojaavanje. Iz didaktikih razloga spojili smo ih zajedno. aujtov" se
koristi 243 puta u Novom zavjetu kao lina zamjenica za pojaavanje, 239 puta u
nominativu.

aujtov" nalazimo u atributivnom poloaju 60 puta u Novom zavjetu.

Zapazite da u ovom primjeru aujtov nema lan. To pokazuje da i aujtov" bez lana
moe vriti funkciju pridjeva isti, unato tome to kau mnogi gramatiari.

104

Drugi dio: Imenski sustav

Saetak
1.
2.
3.
4.

aujtov" koristi obian padeni nastavak osim za nominativ i akuzativ

jednine srednjega roda, kada izostavlja nu. Ovo je ubiajena varijacija.
Kada aujtov" vri funkciju zamjenice, njezin pade odreuje njezina
funkcija, a njezin broj i rod odreuje njezin antecedent.
Kada aujtov" daje naglasak obino se prevodi pokaznim zamjenskim
pridjevom sm. Obino e biti u predikatnom poloaju, u nominativu.
aujtov" moe vriti funkciju pridjeva isti i prevodi se isti. U tom sluaju
obino je u atributivnom poloaju.

Rjenik
aijwn
v , -w'no", oJ

vijek, vjenost10 (122; *aijwn)11

didavskalo", -ou, oJ

uitelj (59; *didaskalo)12

eujquv"

odmah (51)13

e{w"
e{w"G

veznik: dok (146)

sve doG

maqhthv", -ou', oJ14

uenik (261; *maqhth)

mevn

s jedne strane, doista15 (179)

mhdeiv", mhdemiva, mhdevn

nitko / nita (90; mh[de] + *en/*mia)16

movno", -h, -on

sam, jedini (114; *mono/h)17

o{pw"

kako, da, tako da (53)

o{so", -h, -on18

koliki, toliki (110; *oJso/h)19

_______________________________________________________
10

Idiomi eij" to;n aijwn

' a i eij" tou;" aijwn
v a" tw'n aijwn
v wn znae isto: vjeno.

11

Srodna imenica pridjeva aijwn

v io".

12

Razliiti uitelji imaju razliite didaktike (didaktikov") metode.

Ovaj prilog razlikuje se od pridjeva eujquv", -eia, -uv, koji znai prav i javlja se
samo devet puta u Novom zavjetu.

13

14

15

16
17

maqhthv" se deklinira poput profhvth". Uenik je naunik. Mat je vezano uz

mavqhma, to znai ono to se ui. Matematika dolazi od maqhmatikhv.
Postpozitiv. Ponekad je ova rije neprevediva. Moe se javiti kao
suodnosni veznik s dev. U ovom sluaju, mevn ... dev moete prevesti kao s jedne
strane ... ali s druge.
Deklinira se ba kao oujdeiv".
Monogamni brak je brak u kojemu osoba ima samo jednog suprunika. Svi pridjevi
mogu vriti priloku funkciju. Ova rije ini to vrlo esto, obino kao akuzativ
srednjega roda (movnon).

Dvanaesto poglavlje: aujtov

105

ou\n

dakle, tada, stoga (499)20

ojfqalmov", -ou', oJ

oko, vid (100; *ojfqalmo)21

pavlin

ponovno (141)22

pouv", podov", oJ

stopalo (93; *pod)23

uJpevrG
uJpevrA

radiG, zaA (150)24

iznadG, povrhG

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Ukupan broj do sada nauenih rijei:
Broj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju:
Broj pojavljivanja nauenih rijei:
Postotak ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
138
2 168
85 932
62,2%

_________________________________
18

Poetno oJs zadrava isti oblik, ali druga polovica rijei deklinira se kao odnosna
zamjenica. Na primjer, nominativ mnoine mukoga roda je o{soi.

19

Ova rije je idiomatska; posluite se kontekstom kako biste doli do tone definicije.

20

Postpozitivan veznik.

21

Oftalmologija je nauka o oku.

Palimpsest (palivmyhsto", ponovno ostrugan) je pergament ije se izvorno pisanje
sastrugalo kako bi se mogao ponovno upotrijebiti. Palilogija (palilogiva) je
ponavljanje rijei zbog naglaska. Paligeneza (paliggenesiva) je ponovno roenje, kako
kranina (Titu 3,5) tako i svijeta u stoikoj misli.
pouv se deklinira kao ejlpiv, ejlpivdo, osim to se u nominativu jednine omikron
korijena produljuje na ou (*pod + po pouv). Dativ mnoine glasi posiv(n).

22

23

Podologija je znanost koja se bavi raznim vrstama bolesti stopala. Zapazite da je

korijen rijei u hrvatski doao sa slovom d, premda ono nije vidljivo u nominativu
pouv". Veina srodnih rijei tvori se iz grkog korijena a ne iz ve sklonjenog oblika
poput nominativa.
24

Hiper je uobiajeni prefiks koji oznaava pretjeranost, preobilje. Hiperbola je

pretjerivanje zbog naglaska.

Trinaesto poglavlje

Pokazne zamjenice / Pridjevi

ou|to", ejkei
no"
eino"
Egzegetski uvid
dikaiosuvnh jedna je od velikih rijei u kranskoj teologiji. U osnovi ona znai:
karakter ili kvaliteta bivanja ispravnim ili pravednim. Ova rije koristi se
kako bi se opisao Bog. On je u krajnjemu smislu Pravedni (Rim 3,5. 25). Isto
tako, koristi se za pravedan ivot vjernika, tj. ivot koji se provodi u
poslunosti volji Bojoj (Rim 6,13. 16. 18. 19. 20; Ef 6,14 itd.)
Meutim, najvanija upotreba rijei dikaiosuvnh u Novom zavjetu opisuje
milostivi dar Boji po kojemu se kroz vjeru u Isusa Krista osoba dovodi u
ispravan odnos s Bogom. Takav odnos odvojen je od zakona, tj. odvojen je od
djela zakona ne moemo uiniti nita kako bismo ga dobili. Meutim,
Zakon i Proroci, odnosno Pismo Staroga zavjeta, svjedoe o tome. Sve je to
bio dio Bojeg plana otkupljenja kako bismo mogli imati ispravan odnos s
njime kroz njegova Sina.
Luther je bio u pravu kada je napisao: Jer Bog nas ne eli spasiti naom
vlastitom ve vanjskom pravednou, onom koja ne potjee od nas samih ve
nam dolazi izvan nas samih.
Nada moja ne poiva ni na emu drugom
Ve samo na Isusovoj krvi i dikaiosuvnh.
Walter W. Wessel

Pregled
U ovom poglavlju nauit emo:

pokazne zamjenice i pridjeve ovo i ono;

da se pokazne zamjenice ponaaju upravo kao zamjenice i pridjevi osim

to se, kada vre funkciju pridjeva, nalaze u predikatnom poloaju;

peti i posljednji pade, vokativ, koji se koristi kada se osobi izravno

obraa.

106

Trinaesto poglavlje: Pokazne zamjenice/pridjevi

107

Hrvatski jezik
13.1

Pokazne zamjenice u hrvatskom jeziku su: ovaj/ovi, taj/ti i

onaj/oni (jednina/mnoina). Na primjer: Ova knjiga je najbolji
prirunik iz grkoga jezika. Ti ljudi brzo hodaju. Oni studenti
marljivo ue.1

13.2

Ista rije moe biti zamjenica (To je moje.) ili [pokazni zamjeniki]
pridjev (Taj automobil je moj.).2

Grki jezik
13.3

Pokazne zamjenice u grkome jeziku su ou|to" (ovaj/ovi) i ejkeino"

(onaj/oni). Vre istu funkciju koju imaju u hrvatskom jeziku, kao
zamjenice i pridjevi [pokazni zamjeniki pridjevi]. Kao to je sluaj u
hrvatskom jeziku, i u grkome pokazne zamjenice imaju pade, rod i
broj.

Kada pokazna zamjenica vri funkciju zamjenice, njezin pade

odreuje njezina funkcija u reenici. Njezin broj i rod odreuje
njezin antecedent, tako da je poput svake druge zamjenice.
Kada pokazna zamjenica vri funkciju pridjeva, njezin pade, broj
i rod odreuje imenica koju poblie opisuje, ba kao to je sluaj
kod pridjeva.
U narednim paradigmama, prevedite svaki oblik kao pridjev, a
potom kao zamjenicu.

_________________________________
1

Korisno je imati na umu da postoji nekakva razlika izmeu bliih i daljih

pokaznih zamjenica. Blia je ovaj/ovi a dalja je onaj/oni. Iza toga stoji ideja da
se ovaj/ovi koristi kada se opisuje neto u relativnoj blizini, a onaj/oni kada se
opisuje neto relativno daleko.
Kako bismo zadrali jednostavnost, zvati emo ih pokaznim zamjenicama, a ne
pokaznim zamjenicama i pokaznim pridjevima. [Na engleskom jeziku postoji
ukupan naziv demonstratives koji obuhvaa oboje. Budui da takav naziv u
hrvatskom jeziku ne postoji, koristit emo pokazne zamjenice u oba sluaja, a
student treba sam odrediti govori li se o pokaznoj zamjenici ili o pokaznom
zamjenikom pridjevu; op. prev.]

108

13.4

Drugi dio: Imenski sustav

Oblici ou|to"
2

m. r.

. r.

sr. r.

D jd.

ou|to"
touvtou
touvtw/

au{th
tauvth"
tauvth/

tou'to
touvtou
touvtw/

A jd.

tou'ton

tauvthn

tou'to

N mn.

ou|toi
touvtwn
touvtoi"
touvtou"

au|tai
touvtwn
tauvtai"
tauvta"

tau'ta
touvtwn
touvtoi"
tau'ta

m. r.

. r.

sr. r.

ejkeino"
ejkeivnou
ejkeivnw/
ejkeinon

ejkeivnh
ejkeivnh"
ejkeivnh/
ejkeivnhn

ejkeino
ejkeivnou
ejkeivnw/
ejkeino

ejkeinoi
ejkeivnwn
ejkeivnoi"
ejkeivnou"

ejkeinai
ejkeivnwn
ejkeivnai"
ejkeivna"

ejkeina
ejkeivnwn
ejkeivnoi"
ejkeina

N jd.
G jd.

G mn.
D mn.
A mn.

13.5

Oblici ejkeino"

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
N mn.
G mn.
D mn.
A mn.

Karakteristike pokaznih zamjenica

13.6

Oblik. Pokazne zamjenice koriste uobiajene padene nastavke.

Postoje tri karakteristina svojstva koja trebate dobro nauiti.
1.

Srednji rod jednine u nominativu i akuzativu ne koristi padeni

nastavak, tako da oblik zavrava na omikron iz osnove, a ne na on.
To je isto kao u sluaju aujtov", a[llo" i oJ.

2.

ou|to" uvijek poinje s otrim hakom ili tau. Smatrajte ih

meusobno zamjenjivima. To je vano kada razlikujemo pokaznu
zamjenicu enskoga roda (au|tai) od aujtov", koja uvijek ima tihi
hak (aujtaiv).

Trinaesto poglavlje: Pokazne zamjenice/pridjevi

3.

109

Prvi samoglasnik osnove koriten u ou|to" ovisi o posljednjem

samoglasniku osnove.

Ako je posljednji samoglasnik alfa ili eta, pokazna zamjenica

e u osnovi imati au (npr. tauvtai, tauvth").

Ako je posljednji samoglasnik osnove omikron, osnova e tada

imati ou (npr. touvtou).

Ova toka nije toliko vana koliko prethodne dvije zato to uimo
samo prepoznati oblike umjesto da pamtimo paradigme.
13.7

Zamjenica. Ako pokazna zamjenica vri funkciju zamjenice, onda poblie

ne opisuje rije (poput imenskog pridjeva).
ou|to"

ejkeino"

ou|to"

ovaj (mukarac)

ejkeino"

onaj (mukarac)

au{th

ova (ena)

ejkeivnh

ona (ena)

tou'to

ovo (dijete)

ejkeino

ono (dijete)

ou|toi

ovi (mukarci)

ejkeinoi

oni (mukarci)

au|tai

ove (ene)

ejkeinai

one (ene)

tau'ta

ova (djeca)

ejkeina

ona (djeca)

Budui da se radi o zamjenici, prijevod pokazne zamjenice ponekad

iziskuje dodatnu rije poput onih u zagradama gore. Odaberite onu
rije koja ima najvie smisla, slijedei prirodan rod. Na primjer, ejkeivnh
neete prevesti ona mukarac.
13.8

Pridjevi. Ako pokazna zamjenica vri funkciju pridjeva, onda se nalazi

u predikatnom poloaju iako vri funkciju atributivnog pridjeva.
ou|to" oJ a[nqrwpo"
Ovaj mukarac
oJ a[nqrwpo" ou|to"
Ovaj mukarac
ejkeinoi oiJ a[nqrwpoi
Oni mukarci
To je suprotno od obinih pridjeva, tako da ih ne smijete pomijeati.3

________________________________________________
3

Ve smo vidjeli ovu gramatiku u vezi s aujtov u ulozi pridjeva koji pojaava i s pa'.

110

13.9

Drugi dio: Imenski sustav

Pokazna zamjenica ponekad oslabi u znaenju, tako da vri funkciju

line zamjenice.
ou|to" e[stai mevga" kai; uiJo;" uJyivstou klhqhvsetai (Luka 1,32).
On e biti velik i zvat e se Sin Svevinjeg.
Kao to ste mogli pogoditi, izmeu lana, pokazne zamjenice i line
zamjenice postoji veliko preklapanje.

Vokativ
13.10

Peti, i posljednji, pade je vokativ, pade izravnog obraanja.

Imenica koristi padene nastavke za vokativ onda kada ju se izravno
oslovljava. U narednom primjeru, osoba se izravno obraa
Gospodinu.
Ouj pa'" oJ levgwn moi, Kuvrie kuvrie, eijseleuvsetai eij" th;n basileivan
tw'n oujranw'n (Matej 7,21).
Nee svi koji mi govore: Gospodine, Gospodine ui u
kraljevstvo nebesko.
Oblici vokativa su, uglavnom, vrlo jednostavni. Obino je ve iz
konteksta oito kada je rije u vokativu.

U mnoini, vokativ uvijek ima oblik nominativa mnoine

(a[nqrwpoi).

U jednini prve deklinacije, vokativ ima oblik nominativa (ajdelfhv).

U jednini druge deklinacije, nastavak za vokativ je obino epsilon.

Kada biste izravno govorili apostolu, rekli biste: ajpovstole.

U jednini tree deklinacije, vokativ je obino gola osnova rijei,

ponekad s izmijenjenim samoglasnikom osnove (prijevoj). Vokativ
imenice pathvr je pavter.

Postoji jo nekoliko oblika vokativa, ali za sada su vam dovoljne ove

informacije. Obino e vas kontekst upozoriti da je neki oblik u
vokativu.4

_______________________________________________________
4

Sva pravila navedena su u MBG.

Trinaesto poglavlje: Pokazne zamjenice/pridjevi

111

Razno
13.11

Komparacija pridjeva. Pridjev moe imati tri razine.

Pozitiv je nekomparirani oblik pridjeva: velik (mevga").
Komparativ oznaava veu od dvije stvari: vei (meivzwn).
Superlativ opisuje najveu stvar ili pak usporedbu izmeu tri ili vie
stvari: najvei (mevgisto").
U Koine grkom superlativ je nestajao, a njegovu je funkciju preuzeo
komparativ (vidi BDF, #60). Na primjer, netko bi mogao upotrijebiti
meivzwn kada kontekst tehniki iziskuje mevgisto". Kao obino, kontekst
je klju prilikom prijevoda.

13.12

Sloenice su rijei nastale spajanjem dviju rijei. U ovom poglavlju

susrest emo se s kajgwv, koja je sloenica rijei kaiv i ejgwv. Vidi Dodatak
za popis svih oblika sloenica u Novom zavjetu, str. 338.

13.13

Poluv. Takoer emo se susresti s rijei poluv, koja znai puno. Ona
izgleda poput mjeavine izmeu rijei druge i tree deklinacije.

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
N mn.
G mn.
D mn.
A mn.

m. r.

. r.

sr. r.

poluv"
pollou'
pollw'/
poluvn

pollhv
pollh'"
pollh'/
pollhvn

poluv
pollou'
pollw'/
poluv

polloiv
pollw'n
polloi"
pollouv"

pollaiv
pollw'n
pollai"
pollav"

pollav
pollw'n
polloi"
pollav

Saetak
1.

Pokazna zamjenica ovaj/ovi je ou|to" i onaj/oni je ejkeino". ou|to"

uvijek poinje s otrim hakom ili tau. Nijedna ne koristi padeni nastavak u
nominativu/akuzativu srednjeg roda jednine.

2.

Kada vre funkciju zamjenice, njihov pade odreuje njihova funkcija u

reenici, a broj i rod odreuje njihov antecedent. Ako elite, moete dodati
pomonu rije, koju ete odrediti prema prirodnom rodu.

112

Drugi dio: Imenski sustav

3.

Kada vre funkciju pridjeva, njihov pade, broj i rod slau se s rijeju koju
poblie opisuju. Uvijek e biti u predikatnom poloaju iako se prevode kao
atributni pridjevi.

4.

Pokazna zamjenica moe izgubiti na znaenju i koristiti se kao lina zamjenica.

5.

Vokativ je pade izravnog obraanja.

U mnoini, jednak je nominativu bez obzira na deklinaciju.
U jednini prve deklinacije, jednak je nominativu.
U jednini druge deklinacije, obino ima padeni nastavak epsilon.
U jednini tree deklinacije, obino je gola osnova.

Rjenik
gunhv, gunaikov", hJ5

ena, supruga (215; *gunaik)6

dikaiosuvnh, -h", hJ

pravednost (92; *dikaiosunh)

dwvdeka

dvanaest (75). Ne deklinira se.7

eJautou', -h'", -ou'8

jednina: sam/sama/samo
mnoina: sami9
(319; *eJauto/h)

ejkeino", -h, -o

jednina: onaj mukarac/ona ena/ono dijete

mnoina: oni mukarci/one ene/ona djeca
(265; 2-1-2; *ejkeino/h)

h[10

ili, nego (343)

kajgwv

a ja, ali ja (84). Ne deklinira se.

makavrio", -ia, -ion

blagoslovljen, sretan (50; 2-1-2; *makario/a)11

_______________________________________________________
5

gunhv se deklinira kao savrx (n-3b[1]). ik se gubi u nominativu jednine.

Ginekologija je grana medicine koja se bavi enskim bolestima.

Dodekagon (dwvdeka) je ploha s dvanaest stranica i dvanaest kutova.

eJautou' je povratna zamjenica. Premda se uglavnom javlja u treem licu, moe se
koristiti i u prvom i drugom licu (ja sm, ti sm).

Zbog znaenja rijei, nikada se ne moe pojaviti u nominativu; radi toga leksiki
oblik ove rijei je genitiv jednine. Ona slijedi isti obrazac deklinacije koji slijedi
aujtov".
9

eJautou' u mnoini moe se prevesti prvim (mi sami sebe) ili drugim (vi sami sebe)
licem.

10

Nemojte to zamijeniti sa lanom hJ, koji uvijek ima otri hak.

11

Metzger: Lexical Aids, predlae srodni izraz makarizam, to je blaenstvo.

Trinaesto poglavlje: Pokazne zamjenice/pridjevi

mevga", megavlh, mevga12

velik, slavan (243; 2-1-2; *megalo/h)13

povli", -ew", hJ

grad (162; *pol)14

poluv", pollhv, poluv

jednina: puno (416; 2-1-2; *pollo/h)15

mnoina: mnogo
prilog: esto

pw'"

kako? (103)16

shmeion, -ou, tov

znamenje, udo (77; *shmeio)17

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj do sada nauenih rijei:
Broj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju:
Broj pojavljivanja do sada nauenih rijei:
Postotak ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

113

138 162
151
2 444
88 376
63,97%

Prethodno nauene rijei

ou|to", au{th, tou'to

jednina: ovaj; on, ona, ono (1388; 2-1-2; *touto/h)

mnoina: ovi

___________________________________
12

Vidi paradigmu ove rijei u Dodatku (a-1a[2a]).

13

Mega je uobiajeni prefiks koji znai velik ili slavan: megafon, megavolt,
Megalosaurus, to je vrsta izrazito velikog dinosaura (sau'ro" znai guter).

14

Metropolis (majka-grad) je grad-roditelj jedne kolonije, posebice drevne grke

kolonije. Rije se poela koristiti za bilo koji glavni ili velik grad. Neapolis je luki
grad grada Filipi (Dj 16,11).

15

Poli je est spojni oblik koji znai mnogo: poliandrija, poligamija, poliglot, poligon.

16

Postoji jo jedna rije pwv" koja znai uope, nekako, na bilo koji nain, javlja se
15 puta. Jedina razlika izmeu ove dvije rijei je naglasak.
U Ivanovu Evanelju udesa su znakovi koji svjedoe o Isusovoj istinskoj naravi.
Semio je spojni oblik koji znai znak ili simptom. Semiologija je jezik znakova.
Semiotsko znai: to se odnosi na simptome.

17

etrnaesto poglavlje

Odnosna zamjenica
Egzegetski uvid
Jedan autor o autoru prvoga od naa etiri kanonska Evanelja govori kao o
pedantnome Mateju. Matej redovito pokazuje namjernu tonost u svome
zapisu o Spasiteljevu zemaljskom ivotu i slubi kako bi naglasio istine koje su
vane za pobonost i nauk. Ova tonost vrlo je oigledna u rodoslovlju koje
Matej koristi kako bi predstavio Isusa Krista na poetku svog Evanelja. Kada
je doao do dijela gdje se navodi Isus, kae: ... i Jakov otac Josipa, mua
Marije, od koje je roen Isus, koji se zove Krist (Mt 1,16, NIV). Na koga se rijei
napisane kurzivom od koje odnose? Na Josipa kao oca? Na Mariju kao
majku? Na Josipa i Mariju kao roditelje? Naravno, odnosi se na Mariju kao
majku.
Iza hrvatskoga prijevoda od koje stoji grka odnosna zamjenica h|". enski
rod odnosne zamjenice ukazuje posebno na Mariju kao onu od koje je Isus
Krist bio roen. Rodoslovlje redovito naglaava mukarca koji postaje ocem
djetetu, ali ovdje pedantni Matej daje tonu izjavu o odnosu Isusa Krista
prema Josipu i Mariji. Dok rodoslovlje ustanovljuje Josipa kao Isusova
zakonskog oca, Matej naglaava da je Marija bila bioloki roditelj od koje se
Isus rodio. tovie, pasivno stanje glagola ejgennhvqh (bi roen) jedini pasiv
izmeu etrdeset sluajeva glagola gennavw u rodoslovlju priprema Matejev
naglasak na boanskom djelovanju u zaeu i roenju Isusovu
(1,18-25).
U svome komentaru na ovaj stih, R. H. Gundry kae: enski rod odnosne
zamjenice h|" slui kao priprema za djeviansko roenje tako to skree panju
s Josipa na Mariju. Grka odnosna zamjenica suptilna je oznaka odnosa jedne
imenske rijei naspram drugoj. Ovdje, upotrebom enskog oblika autor
namjerno naglaava da je Marija majka naega Gospodina, a kasnije e
pojasniti da je zaee bilo udesno, da ga je ostvario Duh Boji koji je doao na
nju. Isus Krist je uistinu sin Davidov, sin Abrahamov (1,1), ali je i Sin Boji,
Emanuel, Bog s nama (1,23). To nije bio uobiajeni kralj iz Davidove loze. To
je na Spasitelj i Gospodin, roen od djevice Marije.
Michael J. Wilkins

114

etrnaesto poglavlje: Odnosna zamjenica

115

Pregled
U ovom poglavlju nauit emo:

odnosne zamjenice tko, to, koji, iji, kakav i kolik;

kao to je sluaj u svim drugim zamjenicama, njihov rod i broj odreuje

njihov antecedent, dok njihov pade odreuje njihova funkcija u odnosnoj
reenici;

odnosne reenice uvijek su zavisne reenice, tako da ne mogu sadravati

glavni subjekt i glagol reenice.

Hrvatski jezik
14.1

Odnosne zamjenice u hrvatskome jeziku su: tko, to, koji, iji,

kakav i kolik. Upotreba tih rijei danas se uvelike razlikuje od
sluaja do sluaja, tako da naredni primjeri samo odraavaju openitu
upotrebu.

iji (kao i njegovi padeni oblici) se koristi za ljudska bia, ali

openito govorei, moe se primijeniti i na neljudska bia (npr.,
Prodao sam automobil ija je boja bila ogavna. Volim djevojku ije
oi sjaje na mjeseini.).

Koji se moe odnositi na ivo i neivo (npr., Ogledalo koje se

razbilo bilo mi je vrlo drago. Pomogla sam djeaku koji je pao s
bicikla.)

Zapazite da se odnosne zamjenice mogu odnositi na antecedent u

jednini (student koji) ili mnoini (studenti koji).
14.2

Vano je imati na umu da odnosne zamjenice ne stoje na poetku

pitanja. One se uvijek odnose na imenicu ili imenski izraz. Na primjer,
odnosna zamjenica ne koristi se u pitanjima poput: ije oi su zasjale
na mjeseini? Rije ije u ovome primjeru je upitna zamjenica.

14.3

Odnosna zamjenica stoji na poetku reenice koja obino poblie opisuje

imenicu. U gore iznijetim primjerima:

ija stoji na poetku reenice je boja bila ogavna i poblie

oznaava imenicu automobil;

koje stoji ispred predikata se razbilo i poblie oznaava imenicu

ogledalo.

116

Drugi dio: Imenski sustav

14.4

Odnosna reenica je odnosna zamjenica i reenica koju ona zapoinje.

Uitelj koji ima vijenac oko glave pouava grki.

14.5

Ne zaboravite da reenice mogu vriti mnoge iste funkcije koje vre

imenice i pridjevi. Odnosna reenica moe biti subjekt (Tko je sa mnom
nije protiv mene), izravni objekt (Jedem to je stavljeno ispred mene),
prijedloni objekt (Daj Bibliju svakome tko je zatrai). To postaje vano
za na postupak prevoenja jer odnosna reenica mora se smatrati
cjelinom.

Grki jezik
14.6

Odnosne zamjenice u grkome jeziku su o{", h{ i o{ za muki, enski i

srednji rod.

14.7

Oblici odnosne zamjenice

2

m. r.

. r.

sr. r.

prijevod

N jd.

o{"

h{

o{

koji/koja/koje

G jd.

ou|

h|"

ou|

kojega, koga/koje/kojega, koga

D jd.

w/|

h/|

w/|

kojemu/kojoj/komu

A jd.

o{n

h{n

o{

koji/koju/koje

N mn.

oi{

ai{

a{

koji/koje/koja

G mn.

w|n

w|n

w|n

kojih

D mn.

oi|"

ai|"

oi|"

kojim, kojima

A mn.

ou{"

a{"

a{

koje/koje/koja

Naglasak pomae u razlikovanju odnosne zamjenice od lana u

nominativu koji nema naglasak u mukom i enskom rodu (oJ, hJ; oiJ,
aiJ).

Karakteristike odnosnih zamjenica

14.8

Oblik. Zapazite slinosti izmeu odnosnih zamjenica i padenih

nastavaka za imenice. Gotovo su jednaki. Nominativ i akuzativ
srednjeg roda jednine nemaju nu nego samo omikron, ba kao
aujtov" i pokazne zamjenice.
Odnosne zamjenice su takoer sline lanu. Klju za razlikovanje ovo
dvoje je u obraanju panje na hakove i naglaske. Odnosne zamjenice
uvijek imaju otri hak i naglasak. lan uvijek ima ili otri hak ili tau,

etrnaesto poglavlje: Odnosna zamjenica

117

a moe biti i bez naglaska. Za usporedbu, vidi Dodatak, str. 345.

14.9

Antecedent. Broj i rod odnosne zamjenice isti su kao i u njezina antecedenta,

ba kao u sluaju aujtov". Vidjet ete da vam traenje antecedenta moe
pomoi da provjerite valjanost i tonost vaih prijevoda.
Ponekad antecedent nee biti u istome stihu u kojemu je odnosna
zamjenica, nego ete ga trebati potraiti u prethodnom stihu ili
stihovima. ak ni onda ponekad neete pronai antecedent. Kako ete
u tome sluaju odrediti na to se odnosna zamjenica odnosi? Uz
pomo konteksta!

14.10

Pade odnosne zamjenice. Pade odnosne zamjenice odreuje njezina

funkcija u odnosnoj reenici. Odnosnu zamjenicu ne smijete pomijeati s
pridjevom iji pade odreuje rije koju poblie opisuje.
oJ a[nqrwpo" o}n ginwvskomen didavskei hJma'".
ovjek kojeg poznajemo pouava nas.
U ovome primjeru moete vidjeti da premda je antecedent (a[nqrwpo")
u nominativu, odnosna zamjenica (o{n) je u akuzativu zato to je izravni
objekt glagola ginwvskomen.

14.11

Prijevod. Odnosna zamjenica prevodi se na razliite naine, ovisno o

funkciji odnosne reenice. To je pitanje hrvatskoga a ne grkog jezika.
1.

Ukoliko odnosna zamjenica poblie opisuje neku rije, onda se

odnosna zamjenica prevodi samo jednom od hrvatskih odnosnih
zamjenica: tko, to, koji, iji, kakav i kolik.
ovjek koji sjedi za stolom moj je pastor.

2. Odnosne reenice mogu vriti funkciju subjekta, izravnog objekta,

neizravnog objekta, prijedlonog objekta itd. Drugim rijeima, one
mogu vriti gotovo svaku funkciju koju vri imenica. U takvim
sluajevima, ponekad je reenici potrebno dodati zamjenicu kako
bi bolje zvuala na hrvatskom.
Na primjer, u reenici Koji e biti prvi bit e posljednji, odnosna
reenica je subjekt glagola e biti. Kako bi prijevod bio to
teniji, moete dodati pokaznu zamjenicu: Onaj koji e biti prvi
bit e posljednji.
o}" ouj lambavnei to;n stauro;n aujtou' ... oujk e[stin mou a[xio".
Onaj koji ne uzme svoj kri nije me dostojan.
Dajte dobru ocjenu onima koji je zasluuju.
Upotrijebite svoj kolovani zdrav razum kako biste odredili
prikladnu zamjenicu koju trebate dodati. Rod i broj odreuje
kontekst.

118

Drugi dio: Imenski sustav

Postupak prevoenja
14.12

Kao to je bio sluaj s prijedlonim izrazima, prilikom podjele reenice

odnosnu reenicu je vano drati kao jednu cjelinu.
oJ jIhsou'" / ejlavlhsen / o{ ejstin divkaion.
Isus govorae to je pravedno.

14.13 Odnosne reenice uvijek su zavisne, tako da nikada ne sadre glavni

subjekt i glagol reenice.

Saetak
1.

Odnosne zamjenice stoje na poetku odnosnih reenica koje mogu vriti

mnoge funkcije koje inae vre imenice i pridjevi.

2.

Odnosne zamjenice su o{", h{ i o{. Slijede uobiajeni 2-1-2 obrazac deklinacije

(poput aujtov") i uvijek imaju otri hak i naglasak.

3.

Poput drugih zamjenica, pade odnosne zamjenice odreuje njezina

upotreba u odnosnoj reenici, a njezin broj i rod odreuje njezin
antecedent.

4.

Svome prijevodu odnosne reenice moete dodati drugu zamjenicu;

koristite svoj kolovani zdrav razum i kontekst kako biste odredili najbolju
zamjenicu u tu svrhu.

5.

Odnosne reenice uvijek su zavisne.

Rjenik
ajlhvqeia, -a", hJ

istina (109; *ajlhqeia)1

eijrhvnh, -h", hJ

mir (92; *eijrhnh)2

ejnwvpionG

prijeG (94)

ejpaggeliva, -a", hJ

obeanje (52; *ejpaggelia)

eJptav

sedam (88). Ne deklinira se.3

qrovno", -ou, oJ

prijestolje (62; *qrono)4

_______________________________________________________
1

ensko ime Aletea znai istina. Aleteologija je znanost o istini.

Irenino (eijrhnikov") znai miroljubivo.

Heptagon ima sedam strana [sedmerokut].

Tron.

etrnaesto poglavlje: Odnosna zamjenica

jIerousalhvm, hJ

119

Jeruzalem (77)5

katavG (kaq j)
katavA (kaq j)

nizA, protivG (473)6

poD, premaL, krozA, tijekomG

kefalhv, -h'", hJ

glava (75; *kefalh)7

oJdov", -ou', hJ8

put, cesta, putovanje, ponaanje (101; *oJdo)

o{", h{, o{

koji, koja, koje (1,365)

o{te

kada (103)9

ou{tw"

dakle, tako, na ovaj nain (208)

ploion, -ou, tov

brod, laa (68; *ploio)

rJhm
' a, -mato", tov

rije, izreka (68; *rJhmat)10

te

i (tako), te (215)11

ceivr, ceirov", hJ

aka, ruka, prst (177; *ceir)12

yuchv, -h'", hJ

dua, ivot, osobnost (103; *yuch)13

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj do sada nauenih rijei:
Broj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju:
Broj pojavljivanja do sada nauenih rijei:
Postotak ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
169
3 530
91 906
66,52%

__________________________________
5

jIerousalhvm je imenica koja se ne deklinira, odnosno ne mijenja svoj oblik bez obzira
na upotrebu. Meutim, njezin lan e se sklanjati.

Kata je uobiajeni spojni oblik koji znai niz. Katabaza je opadajui stadij bolesti.
Katalog (katavlogo") je zbrajanje u smislu stvaranja popisa. Katastrofa (katastrofhv) je
iznenadna nesrea, preokret.

Hidrokefalija (uJdrokevfalon) je naziv za stanje poveanog udjela vode u lubanji radi

kojeg dolazi do oteenja mozga.

Zapazite da premda ova rije izgleda kao da je mukoga roda, zapravo je enskog
roda. Radi se o imenici enskoga roda druge deklinacije. Izgleda poput lovgo" ali je
enskoga roda. lan koji je poblie opisuje uvijek e biti enskoga roda.

Nemojte zamijeniti ovu rije s o{ti.

10

Retorika (rJhtorikhv) je umijee uinkovitog koritenja rijei.

11

te je postpozitivan veznik koji ima slabije znaenje od kaiv.

12

Hirografija je rukopis. Hiromant je ovjek koji ita sudbinu iz dlana.

13

Psihologija je nauka o osobnosti.

120

Drugi dio: Imenski sustav

Prethodno nauene rijei

a[n

Kada se koristi zajedno s odnosnom zamjenicom, a[n

tu zamjenicu ini neodreenom (npr. koji postaje
koji god).

ejan
v

ako, kada, kada god14

Informacije za napredne studente

14.14

Privlaenje. Kao to je sluaj sa svakim jezikom, ni grki jezik ne

slijedi uvijek osnovna pravila. Svi ivi jezici (odnosno, oni kojima se
govori) u stanju su stalne promjene, tako da dobra i uredna
gramatika pravila ne djeluju ba uvijek.
Tako je s odnosnom zamjenicom. Njezin pade treba odreivati
njezina funkcija, ali u odreenim situacijama vidimo da je promijenjen
u isti pade koji ima njezin antecedent, kao da ga poblie opisuje. To
se naziva privlaenjem.
Privlaenje se obino dogodi kada odnosna zamjenica stoji u
neposrednoj blizini antecedenta, kada je antecedent u dativu ili
genitivu, te kada bi odnosna zamjenica obino bila u akuzativu.
h[ggizen oJ crovno" th'" ejpaggeliva" h|" wJmolovghsen oJ qeo;" tw'/ jAbraavm.
Priblii se vrijeme obeanja koje je Bog obeao Abrahamu.
Odnosna zamjenica h|" trebala bi biti u akuzativu (h{n) jer je izravni
objekt wJmolovghsen, ali je privuena genitivom prethodne imenice
ejpaggeliva".

_______________________________________
14

Ovu rije nauili smo ve u devetom poglavlju, ali sada znate da trebate
koristiti -god u prijevodu kada stoji zajedno s ovom odnosnom zamjenicom.

Petnaesto poglavlje

Uvod u glagole
Egzegetski uvid
U nekim prijevodima Mateja 18,18, ini nam se kao da je Isus obeao svojim
uenicima da e sve to zaveu na zemlji biti zavezano na nebu i da e sve to
odrijee na zemlji biti odrijeeno na nebu. Drugim rijeima, imali su mo
zavezati i odrijeiti, a Nebo (tj. Bog) bi jednostavno poduprlo njihove odluke.
Ipak, stvar nije tako jednostavna; djela opisana na nebu su futur perfekt pasivi
to bismo mogli prevesti ve e biti zavezani na nebu ve e biti
odrijeeni na nebu. Drugim rijeima, nebeska odredba koja potvruje onu
zemaljsku temelji se na prethodnoj presudi.
Bio je to jezik zakonskog sudita. idovska zakonska pitanja u Isusovo vrijeme
obino su odluivali starjeine u zajednici sinagoge (a kasnije rabini). Mnogi
idovi vjerovali su da je iza zemaljskih sudaca stajao autoritet Neba kada su
odluivali u pogledu sluajeva koji su se temeljili na tonom razumijevanju
Bojega zakona. (Ovaj postupak s vremenom se poeo nazivati zavezivanje i
odrjeivanje.) Isusovi suvremenici Boju pravinost estu su zamiljali kao
nebesku sudnicu. Poslunou Bojem zakonu, zemaljski sud samo bi potvrdio
odluke nebeskog suda. U Mateju 18,15-20, krani koji slijede paljive
procedure opisane u stihovima 15-17 mogu biti sigurni da e djelovati u skladu
s autoritetom Bojega sudita kada budu donosili odluke vezane uz sluajeve.
Kao to se mi borimo kako potvrditi apsolutne istine u relativistikoj kulturi,
dananji krani ponekad se pitaju kako izvravati crkvenu stegu s ljubavlju
protiv lana crkve koji je u grijehu. U ovome tekstu, Isus prua odgovor: kada
se osoba ne eli okrenuti od svoga grijeha nakon opetovane konfrontacije s
ljubavlju, crkva svojim posljednjim korakom stege jednostavno prepoznaje
duhovnu stvarnost koja je ve istinita u Bojim oima.
Craig S. Keener

Pregled
U ovom poglavlju nauit emo:

osnovnu gramatiku vezanu uz hrvatske glagole;

naredne izraze: slaganje, lice, broj, glagolsko vrijeme, stanje, nain;

glavne komponente grkoga glagola (osnova; spojni samoglasnik; lini

nastavak);

121

122

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

predodba o aspektu i njezin znaaj za pravilno razumijevanje grkoga

glagola.

Hrvatska gramatika
15.1

U petom poglavlju obradili smo osnovnu gramatiku vezanu uz

imenice. Sada je vrijeme da ponemo s glagolima. Meutim, ve znate
puno o gramatici glagola iz nae rasprave o eijmiv (osmo poglavlje).
Veina narednoga gradiva bit e pregled.

15.2

Glagoli. Glagol je rije koja opisuje radnju ili stanje stvari.

Ja uim grki jezik.
Grki je nebeski jezik.

15.3

Lice. Postoje tri lica: prvo, drugo i tree.

Prvo lice je lice koje govori (ja, mi).
Drugo lice je lice kojemu se govori (ti, vi).
Tree lice su svi ostali (on, ona, ono, oni, one, ona, knjiga).

15.4

15.5

Broj se odnosi na to je li glagol u jednini (odnosi se na jednu stvar)

ili mnoini (odnosi se na vie od jedne stvari).

Ja sam uitelj.

Oni su studenti.

Slaganje. Glagol se mora slagati sa svojim subjektom u licu i broju.

To znai da kada je subjekt u jednini, tada i glagol mora biti u jednini.
Ako je subjekt u treem licu, tada i glagol mora biti u treem licu.
Na primjer, ne biste rekli: Branko govore razredu da praznik jo nisu
poeli. Budui da su Branko i praznik u jednini, rekli biste:
Branko govori razredu da praznik jo nije poeo.
Takoer, ne biste rekli: Ja sam bili ovdje. Zamjenica ja je u jednini
dok je glagol bili u mnoini. Rekli biste: Ja sam bio ovdje.

15.6

Vrijeme se odnosi na to kada se glagolska radnja odvija. U hrvatskom

jeziku razliita vremena su: prolost, sadanjost i budunost.

15.7

Glagolsko vrijeme u hrvatskom jeziku odnosi se na vrijeme kada se

glagolska radnja odvija i na oblik rijei.

Uite li grki jezik sada, onda je glagol u prezentu (uim).

Petnaesto poglavlje: Uvod u glagole

123

U reenici: vidim loptu, glagol vidim je u prezentu i oznaava

radnju koja se odvija u sadanjem vremenu.

Ukoliko planirate to initi sutra, onda je glagol u futuru (uit

u).
Hrvatski oblici futura koriste oblike pomonoga glagola biti: u,
e, e, emo, ete, e.

Ako ste uili sino, onda je glagol u jednome od prolih vremena:

perfektu (uio sam), aoristu (uih) ili imperfektu (uah).

Premda je to oito, ipak je potrebno naglasiti da je vrijeme glagola s

gledita govornika/pisca, a ne itatelja. Ono to je sadanjost
biblijskome piscu moe ili ne mora biti naa sadanjost.
15.8

Vid. Koncept vida esto se izostavlja iz tradicionalnih gramatika zbog

toga to je vid relativno novo polje lingvistike. Vid nije isto to i
glagolsko vrijeme, premda su te dvije cjeline povezane.
U emu je razlika kada kaemo: Sino sam nauio i Sino sam
uio?

Prva reenicaSino sam nauio kae da je dogaaj bio

dovren sino. Ona vam ne daje naslutiti koliko je tono trajalo
vae uenje osim injenice da je bilo dovreno. Ona na dogaaj
gleda kao na dovrenu cjelinu. To nazivamo svrenim vidom.
Obino se koristi za dogaaje u prolosti.
Svreni vid u hrvatskom jeziku tvori se na razliite naine (vidi
Bari et al., Hrvatska gramatika 612-621)

Druga reenicaJuer sam uio opisuje uenje kao trajnu

radnju, proces, kao neto to je trajalo odreeno vremensko
razdoblje. Ovo se naziva nesvrenim vidom.1
Nesvreni aspekt u hrvatskom jeziku tvori se na razliite naine
(vidi Bari et al., Hrvatska gramatika 612-621).
Vid se moe oznaiti u razliitim vremenima. Razmotrite sljedee
primjere.
sadanjost

svreni
nesvreni

uim

prolost

budunost

nauio sam

nauit u

uio sam

uit u

___________________________________
1

Svreni se takoer naziva perfektivni, a nesvreni se takoer naziva

imperfektivni.

124

15.9

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Svrena i trenutna. Svreni vid nije isto to i ono to se zove trenutni.

Trenutni opisuje radnju koja se dogaa u jednome vremenskom
trenutku.
Udario sam loptu.
To je kao razlika izmeu filma (nesvreni) i fotografije (trenutni). Dok
svreni aspekt moe opisati radnju koja je u biti trenutna, svrene
radnje ne moraju nuno biti trenutne. Jedino kontekst (kao to je
znaenje glagola) moe odrediti je li radnja stvarno trenutna ili nije.

15.10

Stanje se odnosi na odnos izmeu subjekta i glagola.

Ako subjekt ini radnju glagola, onda je glagol u aktivnom stanju.

Boris je udario loptu. Udario je u aktivnom stanju zato to
subjekt, Boris, vri udaranje.

Ako subjekt prima radnju glagola, glagol je u pasivnom stanju.

Boris je udaren loptom. Udaren je je pasivno stanje zato to je
subjekt Boris bio udaren.
Pasivno stanje u hrvatskom jeziku tvori se dodavanjem oblika
pomonog glagola biti (je, u primjeru gore).

15.11

Nain se odnosi na odnos izmeu glagola i stvarnosti. Glagol je u

indikativu ako opisuje neto to jest, nasuprot neemu to bi moglo
biti. To ukljuuje izjave i pitanja. Na primjer, bogat sam. Jesi li ti
bogat? Budui da se ni s jednim drugim nainom izuzev indikativa
neemo susresti sve do 31. poglavlja, ne elimo vas zbuniti time to
emo govoriti o drugim nainima.

Grka gramatika
15.12

Nemojte pokuati nauiti gramatike oblike s kojima ete se susresti u

ovom poglavlju. Oni su navedeni samo kako bismo vas izloili
konceptima. Stvarne oblike poet emo uiti u sljedeem poglavlju.

15.13

Slaganje. U grkome jeziku, glagol se slae sa svojim subjektom. To

postie tako to koristi line nastavke, a to su sufiksi dodani na kraju
glagola. Na primjer, w je lini nastavak prvoga lica jednine, tako da
levgw znai ja govorim. ousi je lini nastavak treega lica mnoine,
tako da levgousi znai oni govore.

Petnaesto poglavlje: Uvod u glagole

125

Glagolska osnova *ajkou znai uti.

15.14

ajkouvw

ja ujem

ajkouvei"

ti uje

ajkouvei

on/ona/ono uje

ajkouvomen

mi ujemo

ajkouvete

vi ujete

ajkouvousi

oni/one/ona uju

Lice. Kao u hrvatskom jeziku, i u grkome postoje tri lica.

Prvo lice je osoba koja govori (ejgwv; eijmiv, ejsmevn).

Drugo lice je osoba kojoj se govori (su; ei\, ejstev).

Tree lice je sve ostalo (aujtov, lovgo, ejstivn, eijsivn).

Glagol se mora slagati sa svojim subjektom u licu. To ini tako to

koristi prikladan lini nastavak.

Na primjer, ei" je uobiajeni nastavak drugoga lica jednine.

Prema tome, ako je subjekt ti (suv), glagol e zavravati na ei". su;
levgei" znai Ti govori.

Ako je subjekt mi (hJmei"), glagol e zavravati na omen. hJmei"

levgomen znai Mi govorimo.

Budui da grki glagol uvijek oznaava lice, grka reenica ne zahtijeva

izraeni subjekt. Radi toga glagol sm moe biti potpuna reenica.
Tako i ejgw; levgw i levgw znae ja govorim [kao uostalom u hrvatskom
jeziku: govorim; op. prev.]
15.15

15.16

Broj. Kao to je sluaj s imenicama, glagoli takoer mogu biti u jednini

ili u mnoini. Za razlikovanje broja koriste se razliiti lini nastavci.

Ako je subjekt ja, onda e lini nastavak biti prvo lice jednine
(w).

Ako je subjekt mi, onda e lini nastavak biti prvo lice mnoine
(omen).

Ako se glagol odnosi na jedan brod, onda je lini nastavak tree

lice jednine (ei); ali ako ima puno brodova, onda je nastavak tree
lice mnoine (ousi).

Glagolsko vrijeme. Izraz glagolsko vrijeme u gramatikama grkoga

jezika koristi se slino kao i u hrvatskim. Moda bi isprva bilo najlake
koristiti glagolsko vrijeme i vrijeme naizmjence. Ipak, to bi
stvorilo pogrenu predodbu u vaem osnovnom razmiljanju koja bi
stalno stajala na putu pravilne egzegeze. Zato emo, od samoga
poetka, koristiti preciznu terminologiju.

126

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Problem je u tome to grko glagolsko vrijeme sadri dvije konotacije:

aspekt i vrijeme. Na primjer, glagolsko vrijeme aorist opisuje
neodreenu radnju (vid) koja se obino odvija u prolosti (vrijeme). U
ovoj gramatici izraz glagolsko vrijeme odnosi se samo na oblik
glagola (npr. glagolsko vrijeme prezent, futur, aorist), tako da taj izraz
ne koristimo kako bismo oznaili kada se radnja glagola odvija. Izraz
vrijeme koristimo kada elimo opisati kada se odvija radnja
glagola. Zato nemojte pobrkati glagolsko vrijeme i vrijeme.
15.17

Vid. Ovo je vjerojatno koncept koji je najtee razumjeti vezano uz

grke glagole, a ujedno je najvaniji i u najveoj mjeri pogreno
shvaen. Osnovna znaajka grkoga glagola nije njegova sposobnost
da pokae kada e se glagolska radnja dogoditi (vrijeme), ve koju vrstu
radnje opisuje, odnosno ono to nazivamo vidom. U grkome jeziku
postoje tri vida.

Nesvreni vid znai da se glagolska radnja prikazuje kao trajni

proces. Po tome je slina hrvatskim nesvrenim glagolima i
imperfektu. Jedem. Oni uae.

Neodreeni vid znai da se glagolska radnja prikazuje

jednostavno kao dogaaj, a da se pritom ne naznauje radi li se o
procesu ili ne.2 Jeo sam. Otila je.

Primjer koji nam pokazuje vanost ove razlike nalazimo u Isusovim

rijeima koje je uputio svojim uenicima: eli li netko poi za mnom,
neka se odrekne samoga sebe i uzme svoj kri i slijedi me (Marko
8,34). Odrekne i uzme su neodreeni dok je slijedi nesvreni
glagol. Vid glagol odrekne i uzme ne govori nam nita o naravi
tih radnji osim da se one trebaju dogaati. Meutim, vid glagola
slijedi naglaava da predanje uenitvu ukljuuje neprekidnu
radnju, a u ovome kontekstu radi se o radnji koja se ponavlja iz dana u
dan.
U grkome jeziku postoji i trei vid, ali s njime emo se susresti u
dvadeset petom poglavlju.
15.18

Stanje. Grki jezik koristi razliite line nastavke kako bi se razlikovalo

aktivno stanje od pasivnoga. ejsqivw znai Ja jedem, dok ejsqivomai
znai Ja sam jeden.

Grki ima i tree stanje koje se zove medij. Premda ima nekoliko
razliitih nijansi, za sada emo medij izjednaiti s aktivnim stanjem. O
mediju emo govoriti u dvadeset petom poglavlju.
_______________________________________
2

Neki tvrde kako neodreeni vid zapravo nije vid, te da pod neodreeni
jednostavno podrazumijevamo izostanak vida. Tehniki govorei, to moe i ne mora
biti tono, ali za sada moe biti korisno razmiljati na taj nain. Neodreeni vid je
izostanak bilo kakvog specifinog vida.

Petnaesto poglavlje: Uvod u glagole

127

Glavni sastavni dijelovi grkoga glagola

15.19

Tablica. Za sada, moemo rei da se grki glagol sastoji od tri dijela.

Osnova + spojni samoglasnik + lini nastavci
lu + o + men luvomen

15.20

Osnova. Osnova glagola jest onaj dio glagola koji nosi njegovo
osnovno znaenje. Slina je osnovi imenice. Oblik luvomen znai Mi
unitavamo. Osnova je *lu.3

15.21

Spojni samoglasnik. Grki esto dodaje samoglasnik iza osnove. To

ini kako bi se olakalo izgovaranje rijei zato to grki iza spojnoga
samoglasnika ujedno dodaje sufikse.
levgete znai Vi govorite. Osnova je *leg. Spojni samoglasnik je
drugo e, a te slui kao lini nastavak.

15.22 Lini nastavci. Kao to smo ve vidjeli, lini nastavci su sufiksi koji se
dodaju na kraju glagola te oznaavaju lice i broj.

15.23

Na primjer, osnova *leg znai govoriti a lini nastavak w znai

ja, tako da levgw znai ja govorim.

levgomen znai mi govorimo, jer lini nastavak men znai mi.

(o je spojni samoglasnik.)

Gramatika

analiza.

Kada

radite

predlaemo vam da inite sljedee:

gramatiku

analizu

glagola,

lice; broj; glagolsko vrijeme; stanje; nain; leksiki oblik; definicija

sprezanog oblika. Na primjer, levgomen je prvo lice mnoine, prezent
aktiv indikativ, glagola levgw, a znai mi govorimo.
Budui da je jedini nain koji emo za sada jedno dulje vrijeme uiti
indikativ, priviknite se govoriti indikativ dok vrite gramatiku
analizu.

____________________________________
3

Premda je mogue da osnova glagola proe kroz neke preinake, veina promjena
dogaa se u nastavku glagola, ba kao i kod imenica. Meutim, do promjena
moe doi i na poetku glagola a ponekad i u samoj osnovi (poput promjene
samoglasnika od pathvr na patrov").

Uitelji mogu predloiti drukiji redoslijed gramatike analize, tako da je ovo samo
prijedlog.

128

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

15.24

Leksiki oblik. Leksiki oblik glagola je prvo lice jednine, prezent

indikativ uvijek!5 U rjenikom odjeljku ove gramatike uvijek e biti
navedeni leksiki oblici.

Zakljuak
15.25

Ovo poglavlje nije osmiljeno kako bi vas pouilo specifinim oblicima

grkih glagola. Primjeri slue samo kako bi vam pruili opu ideju na
to ete obratiti panju u sljedeih nekoliko poglavlja.
Glagoli su najuzbudljiviji dio grkoga jezika. U puno sluajeva,
teologija nekog odlomka ili pak jasniji uvid u njegove nijanse,
skrivena je u glagolskom vidu. Ipak, poznavanje glagola iziskuje
truda, a bez dobroga poznavanja glagola nikada neete moi uivati u
ovome jeziku. Stoga, drite se i nastavite raditi.
Nadalje, bit e vrlo lako nehotice pomijeati imenice i glagole. Na
primjer, glagoli nemaju padee ili rod, ali ete se prilikom njihove
analize moda zbuniti i rei da je neki glagol u akuzativu. Jedan od
glavnih razloga zato smo vas najprije pouili imenicama a tek potom
glagolima jest upravo to to smo eljeli umanjiti ovu prirodnu sklonost
ka njihovu mijeanju.

Saetak
1.

Glagol se slae sa svojim subjektom u licu (prvo; drugo; tree) i broju

(jednina; mnoina).

2.

Slaganje se postie koritenjem linih nastavaka.

3.

Pravi znaaj grkoga glagola jest njegova sposobnost opisivanja vida.

Glagol moe biti nesvren, to znai da je proces koji on opisuje zapravo
radnja koja traje. Nadalje, grki glagol moe biti neodreen, to znai da
nam autor ne daje naslutiti pravu narav radnje osim to nam daje do znanja
da se ona dogodila.

4.

Glagolsko vrijeme opisuje oblik glagola.

5.

Vrijeme opisuje kada se glagolska radnja odvija.

6.

Stanje moe biti aktiv (tj. subjekt vri radnju), pasiv (tj. na subjektu se vri
glagolska radnja) ili medij (koji emo za sada izjednaiti s aktivom).

7.

Indikativ je najraireniji nain, a koristi se za iznoenje neke izjave ili za

postavljanje pitanja.
______________________________________
6

Neke starije gramatike kao leksiki oblik navode oblik u infinitivu (levgein,
govoriti), ali leksikoni su sada dosljedni u navoenju glagola u prvome licu
jednine prezenta (levgw, ja govorim).

esnaesto poglavlje

Prezent aktiv indikativ

Egzegetski uvid
U ovoj lekciji vidjet ete jo jednu znaajku grke gramatike. Naime, u reenici
koja nema rije u nominativu, subjekt je sadran u samome glagolu; pomou
linoga nastavka pripojenog glagolu moete znati koju zamjenicu trebate
koristiti kao subjekt. Meutim, kada grka reenica ima zamjenicu u
nominativu, tada autor stavlja poseban naglasak na subjekt glagola.
Puno puta u Ivanovu Evanelju, poevi od Ivana 6,35, Isus koristi zamjenicu
ejgwv zajedno s glagolom biti u izrazu ejgwv eijmi oJ ... (Ja sam ...; vidi takoer
6,41; 8,12; 9,5; 10,7. 9. 11. 14; 11,25; 14,6; 15,1. 5). Svaki put naglaava tko on jest.
Na primjer, kada Isus kae ejgwv eijmi oJ a[rto" th'" zwh'" (6,35) on kao da
pokazuje prstom na sebe i govori: Ako elite duhovnu okrjepu u svome ivotu,
onda pogledajte na mene i jedino na mene, jer ja sam kruh ivota. Drugi ejgwv
eijmi stihovi imaju slian naglasak. Sve ono to nam nedostaje u naim duhovnim
ivotima moemo pronai u naem blagoslovljenom Spasitelju Isusu Kristu.
No, ima jo. Isusova upotreba ejgwv eijmi doziva u sjeanje starozavjetnu priu o
Mojsiju, kada se pribliio Bogu kod goruega grma (Izl 3).
Kada je Mojsije izazvao Gospodina da mu objavi svoje ime, Bog je odgovorio (u
Septuaginti), ejgwv eijmi oJ w[n (Ja sam onaj koji jest). Drugim rijeima, Jahve je
veliki JA JESAM (Izl 3,14). Isus je ovaj poznati naziv za Boga upotrijebio kada
je idovima rekao: Prije nego to Abraham bje, ja jesam (ejgwv eijmi) (Ivan 8,58),
pripisujui sebi isto ono ime koje je Jahve upotrijebio u Starome zavjetu za sebe.
Isto
ovo
ime
i
izraz
naglaavaju
sve
Isusove
ejgwv
eijmi
izjave u Ivanovu Evanelju.
Verlyn Verbrugge

Pregled
U ovome poglavlju nauit emo:

da glagolsko vrijeme prezent opisuje radnju koja se obino odvija u

sadanjem vremenu;

da glagolsko vrijeme prezent moe opisivati radnju koja traje (nesvreni

vid) ili pak ne govoriti nita o glagolskom vidu (neodreeni);

129

130

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

tri dijela glagola u prezentu aktivu indikativu: osnova glagolskog vremena

prezenta, spojni samoglasnik; lini nastavak;

primarni lini nastavci za aktiv.

Hrvatski jezik
16.1

Prezent indikativ opisuje radnju koja se dogaa u sadanjem vremenu.

Aktivno stanje koristi se kada subjekt vri glagolsku radnju. Nain
indikativ opisuje injenicu ili postavlja pitanje.
Na primjer: Ja vidim visokog ovjeka. Vidim opisuje radnju koju
vri subjekt reenice ja u sadanjem vremenu.

Grki jezik
16.2

Prezent aktiv indikativ u grkome jeziku je u osnovi isti kao i u

hrvatskom. Opisuje radnju koja se obino javlja u sadanjosti. Ona je
nesvrenog vida (Ja uim).
Upamtite: vrijeme glagola odnosi se na gledite govornika/pisca, a ne
itatelja. Ono to je sadanjost za biblijskoga pisca moe ali i ne mora
biti sadanjost za nas.

16.3

Tablica. Na poetku svakoga poglavlja koje uvodi u novi glagolski

oblik, uvrstit emo jednu od ovih saetih tablica.
Osnova prezenta + Spojni samoglasnik +
Primarni lini nastavci za aktiv
lu + o + men luvomen
Tablica je jedan od najbitnijih dijelova svakoga poglavlja, tako da je
morate dobro nauiti. Naravno, kako bi vam postala smislenom,
najprije trebate proitati cijelo poglavlje.
Glagol u prezentu sastoji se od tri dijela: prezentska osnova; spojni
samoglasnik; lini nastavak.

esnaesto poglavlje: Prezent indikativ aktiv

16.4

131

Prezentska osnova. U dvadesetom poglavlju detaljnije emo govoriti

o konceptu osnove glagolskog vremena. Za sada je dovoljno rei da je
osnova glagolskog vremena najosnovniji oblik glagola u pojedinom
glagolskom vremenu (poput imenske osnove). To je ono to ostane kada
oduzmete spojni samoglasnik i line nastavke. Na primjer, osnova
glagola luvete je lu. Osnova je ono to nosi osnovno znaenje glagola.1

16.5

Spojni samoglasnik.2 Spojni samoglasnik je onaj samoglasnik koji

spaja glagolsku osnovu s linim nastavkom. Ukoliko lini nastavak u
indikativu poinje na mu ili nu, spojni samoglasnik je omikron; spojni
samoglasnik u svakom drugom sluaju je epsilon. Ukoliko se ne koristi
nijedan drugi lini nastavak, spojni samoglasnik moe biti ili omikron ili
epsilon.
leg + o + men levgomen
leg + e + te

levgete

leg + o + -

levgw

Spojni samoglasnici isti su za sva glagolska vremena u indikativu. Oni

slue kako bi olakali izgovaranje; lake je izgovoriti levgomen nego
levgmen.3
16.6

Lini nastavak. Lini nastavak dodaje se spojnome samoglasniku kako

bi se oznailo lice i broj. To je nuno iz razloga to se glagol mora
slagati u licu i broju sa subjektom.

Jedna od prednosti jezika koji koristi line nastavke je njegova

sposobnost da oznai tko vri glagolsku radnju tako to nastavak
pokazuje lice i broj. ak i kada subjekt nije izreen, moete ga otkriti iz
linoga nastavka glagola.
__________________________________
1

2
3

Osnova glagola obino ostaje ista u svim glagolskim vremenima. U prolome

glagolskom vremenu, osnova glagola luvw jo uvijek je *lu. Meutim, u mnogim
uobiajenim glagolima osnova se mijenja u razliitim glagolskim vremenima. Na
primjer, bavllw je oblik prezenta i znai Ja bacam. Osnova prezenta je *ball. No u
prolome glagolskom vremenu, osnova se mijenja u *bal (jedno lambda).
Zato je vano spajati osnove s glagolskim vremenima. No, o tome emo vie govoriti
kasnije.
Takoer se naziva tematski samoglasnik.
Veina gramatika ui da je spojni samoglasnik dio linoga nastavka, barem u
prezentu. To je razumljivo: kada se spojni samoglasnik i pravi lini nastavak spoje,
esto se mijenjaju. Na primjer, oblik treega lica mnoine je levgousi. Tvori se od leg
+ o + nsi legv ousi. Nu ispada, a omikron se produljuje na ou.
Ovakva tehnika pouavanja djeluje neko vrijeme, ali nakon to nauite nekoliko
glagolskih vremena postaje izrazito vano vidjeti razliku izmeu spojnog
samoglasnika i linog nastavka. Iz toga razloga, uvijek emo navoditi pravi spojni
samoglasnik i pravi lini nastavak s desne strane svake paradigme. Na taj nain,
moi ete vidjeti prave slinosti kroz cijelu glagolsku paradigmu kao i razliita
pravila koja odreuju konani oblik rijei.

132

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Jo jedna prednost je ta to, u sluaju da je subjekt izraen, moete

provjeriti radi li se o subjektu tako to ete njime provjeriti lice i broj
glagola. Takva dvostruka provjera trebala bi se koristiti uvijek ukoliko
stvarno elite nauiti ovaj jezik.
Na primjer, glagol levgei" znai ti govori. Ako imate dvije rijei suv i
a[nqrwpo" i obje izgledaju poput subjekta, glagol vam govori da subjekt
mora biti suv jer je a[nqrwpo" tree lice.
Nedostatak koritenja linih nastavaka lei u koliini podataka koje
treba zapamtiti, no to je stvarno mala cijena za prednosti koje ete time
dobiti.
16.7

Primarni nastavci. Postoje dvije skupine linih nastavaka koje trebate

nauiti. Primarni lini nastavci koriste se u prezentu, te u glagolskim
vremenima o kojima emo govoriti do dvadesetog poglavlja. O
sekundarnim linim nastavcima govorit emo u dvadeset prvom
poglavlju, kao i o razlikama izmeu ove dvije skupine nastavaka.

16.8

Stanje. Grki jezik razlikuje prezent aktiv (ovo poglavlje) od prezenta

medija i pasiva (osamnaesto poglavlje) tako to koristi dvije razliite
skupine linih nastavaka.

Prezent aktiv indikativ

16.9

Uvod. Oblici u naoj paradigmi navedeni su ovim redoslijedom: prvo,

drugo i tree lice jednine, a potom prvo, drugo i tree lice mnoine.
Slijeva na desno naveli smo konjugirane oblike, definiciju, spojni
samoglasnik i lini nastavak. (Lini nastavci odvojeni su od osnove
glagola kako bi ih se istaknulo.) U neke paradigme uvrstili smo slinu
paradigmu za usporeivanje u krajnjem desnom stupcu.
Obratite posebnu panju na kombinaciju spojnog samoglasnika/linog
nastavka i to se s njima dogaa. To e kasnije biti vano.

Mnogi ulini znakovi u suvremenoj grkoj

napisani su na grkom i engleskom.

esnaesto poglavlje: Prezent aktiv indikativ

16.10

16.11

133

Paradigma: Prezent aktiv indikativ4 Svakako proitajte biljeke vezane

uz ovu paradigmu.
oblik

prijevod

spojni samoglasnik

lini nastavak

1. jd.

luv w

Ja odrjeujem

-5

2. jd.

luv ei"

Ti odrjeuje

"6

3. jd.

luv ei

On/ona/ono odrjeuje

i7

1. mn. luv omen

Mi odrjeujemo

men

2. mn. luv ete

Vi odrjeujete

te

3. mn. luv ousi(n)

Oni odrjeuju

nsi8

Zapazit ete da su lini nastavci ponekad izmijenjeni prilikom spajanja s

glagolima. Ovdje smo suoeni s donekle slinom dilemom kao u sluaju
imenica: trebate nauiti stvarne line nastavke, ali ponekad e se oni
mijenjati.9 S primarnim aktivnim nastavcima najbolje je line nastavke
nauiti kao w, ei", ei, omen, ete, ousi(n), ali uvijek trebate moi prepoznati
spojni samoglasnik i pravi lini nastavak.10

________________________________________________
4

luvw ima irok i raznolik opseg znaenja. Ta rije koristi se za krenje abata, ili za
unitavanje hrama. Obino se koristi u paradigmama zato to je kratak i pravilan.
Odrjeiti je openito znaenje koje u osnovi obuhvaa sva ostala znaenja. Ukoliko
vam odrjeiti zvui udno, onda bi vam moda bilo lake ovaj glagol prevesti kao
unititi.

Ne koristi se nijedan lini nastavak, a spojni samoglasnik omikron produljuje se na

omega kako bi nadomjestio taj gubitak (*lu + o luvw).

Lini nastavak je zapravo si. Sigma je ispalo te su ga, po svemu sudei, ponovno
dodali na kraju (luesi luei luvei"). Ovo objanjenje nalazimo u Smythu (#463b).
Ipak, ini se izglednije da su sigma i iota prole kroz metatezu, tj. zamijenili su
mjesta. Trebate upamtiti samo to da je nastavak sigma, te da se spojni samoglasnik
mijenja.

Pravi nastavak je ti, ali je tau ispalo. Izvorni oblik moemo vidjeti u ejstiv.

Nastavak treeg lica mnoine moe primiti pokretno nu.

Nu ispada zbog narednog sigma (kao to to ini u akuzativu mnoine imenica
druge deklinacije), a spojni samoglasnik omikron produljuje se na ou kako bi
nadomjestio gubitak (luonsi luosi luvousi).
Vano je upamtiti da je nastavak zapravo nsi zato to ete tako lake upamtiti
druge oblike.

Na primjer, padeni nastavak genitiva jednine druge deklinacije je omikron, ali

skrauje se s posljednjim samoglasnikom osnove, tako da mi vidimo lovgou (*logo + o
lovgou). Nauite taj nastavak kao upsilon, ali upamtite da je zapravo omikron.

134

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

16.12

Prva od etiri. Postoje samo dvije tablice koje trebate nauiti za

glagole. Naredna tablica je prva, a zove se Glavna tablica linih
nastavaka. (Preostale tri etvrtine ove tablice dodat emo kako ih
budemo uili.) Oblici u zagradama (izuzev pokretnog nu) stvarni su
lini nastavci, tako da ih svakako morate nauiti. (Druga tablica je
Glavna tablica glagola, a nalazi se u #16.16).
U odreenom smislu, ove dvije tablice sline su tablici za imenice i
osam pravila za imenice. Budete li ih nauili zajedno s nekoliko
pravila, moi ete prepoznati gotovo svaki glagolski oblik u Novom
zavjetu.

luvw
luvei"
luvei
luvomen
luvete
luvousi(n)

sekundarna glagolska vremena

(-)
(")
(i)
(men)
(te)
(nsi)

medij/pasiv

aktiv

primarna glagolska vremena

__________________________________________
10

Moda ste se zaudili to sam od vas traio da nauite prave primarne nastavke za
aktiv zajedno s izmijenjenim oblicima u prezentu aktivu indikativu. To je zato to
e vam poznavanje pravih nastavaka kasnije uvelike olakati uenje.
Na primjer, nastavak za drugo lice jednine je ", a spojni samoglasnik produljuje se
(prijevoj) na ei (lu + e + " luvei"). Zato ne biste nauili nastavak kao i"? Zato
to nastavak drugoga lica jednine u sekundarnom aktivu glasi " te nema
produljivanja spojnoga samoglasnika (e + lu + e + " e[lue"). Nauite li samo "
kao primarni nastavak, onda ve znate sekundarni.
Imajte povjerenja u mene. Ukoliko stvarno elite dobro nauiti grki jezik, tako da
u godinama koje dolaze ne morate uvijek iznova gledati u paradigme, onda
trebate nauiti prave nastavke.

esnaesto poglavlje: Prezent aktiv indikativ

135

Karakteristike prezenta aktiva indikativa

16.13

Vid. Glagolsko vrijeme prezent ukazuje na nesvrenu ili neodreenu

radnju. Prevodi se: Ja uim. Prilikom tumaenja [jer hrvatski glagoli
svojim oblikom ne odraavaju razliku izmeu nesvrenog i
neodreenog vida; op. prev.], trebate odluiti koji se vid najbolje
uklapa u kontekst. Upamtite: vid uvijek ima prednost nad vremenom.

16.14

Vrijeme. Prezentski oblik glagola openito oznaava radnju koja se

odvija u sadanjem vremenu.11

Glagoli i line zamjenice

16.15

Line zamjenice u nominativu. Budui da lini nastavci oznaavaju

lice, openito je nepotrebno nadomjestiti linu zamjenicu kao subjekt
reenice. Kao to je sluaj u hrvatskom jeziku, tako se i na grkom moe
rei: Ja volim Robin piui ejgw; ajgapw' Rovbin 12 ili jednostavno ajgapw'
Rovbin. Kada se lina zamjenica ipak pojavi, ona slui kako bi se neto
naglasilo ili pak kako bi se pojasnio rod subjekta.
Naglasak. ejgw; ajgapw' Rovbin znailo bi: Ja volim Robin.
Kombinacija line zamjenice i ja u glagolu stvara naglaeni izraz.
esto se naglaava pomou kontrasta, kao to moemo vidjeti iz
primjera prikazanih dolje.
oujc wJ" ejgw; qevlw ajll j wJ" suv (Mt 26,39).
Ne kako ja hou nego kako ti (hoe).
jIhsou'" aujto;" oujk ejbavptizen ajll j oiJ maqhtai; aujtou' (Iv 4,2).
Isus nije krtavao, ve njegovi uenici.

Neke gramatike trae da nominativan oblik zamjenice prevodite

zajedno s pokaznim zamjenikim pridjevom koji slui za
pojaavanje: Ja sm volim Robin. Isus sm nije krtavao.
Druge pak doputaju izbjegavanje izraavanja koje nije u duhu
hrvatskoga jezika, a trae samo da uoite naglasak. [Budui da je
hrvatski jezik u tome slian grkome, linu zamjenicu moemo
prevesti onda kada ona postoji, a izostaviti je kada je ona
izostavljena u grkome tekstu; op. prev.]
Rod. Kada naiemo na aujtov u nominativu, to nam odaje rod
subjekta neto to nam lini nastavak ne moe rei.
Ipak, potrebno je obratiti panju da se aujtov" moe koristiti kada je
glagol prvoga ili drugog lica. U tome sluaju, aujtov" se prevodi
prvim ili drugim licem (ja/mi ili ti/vi) a nikada treim licem
(on).
_________________________________
11

12

To je tako iskljuivo u indikativu. Kada prijeemo na ostala glagolska vremena, vidjet

emo da ona nemaju nikakva vremenskog znaaja ili da je vremenski znaaj tek sluajan.
Rovbin nije prava grka rije.

136

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Na primjer, aujth; levgei" (drugo lice jednine ti govori)

ajnqrwvpoi" moglo bi izgledati kao da znai: Ona govori
mukarcima.Meutim, to nije tono. aujthv samo stavlja naglasak
na subjekt, koji je ti. Trebalo bi se prevesti Ti (sma) govori
mukarcima.
16.16

Glavna tablica glagola. Na kraju svakoga poglavlja o glagolima,

uvrstit emo nau Glavnu tablicu glagola. Ona navodi razliite
dijelove svakoga glagolskog oblika. Kako budemo uili nove glagolske
oblike, ova tablica e rasti. Upravo ovu drugu tablicu morate nauiti za
glagole, a ona je zapravo klju cijeloga glagolskog sustava. Nauite je
stoga dobro. Potpunu tablicu moete pronai u Dodatku.
Postoji stupac za Aug(ment)/Redup(likacija) i jo jedan za Osnova
glagolskog vremena. Znaenje tih stupaca nauit emo tek u kasnijim
poglavljima, tako da ih za sada moete zanemariti. Stupac pod
naslovom 1. jd. paradigma je oblik glagola paradigme u prvom licu
jednine.

Glavna tablica glagola

Glagolsko
vrijeme
Prezent aktiv

Aug/
Redup.

Osnova
gl. vrem.
prez.

Formant Spojni Lini

gl. vrem. samogl. nastavci
o/e

prim. akt.

1. jd.
paradigma
luvw

Saetak
1.

Prezent aktiv indikativ opisuje radnju koja se obino javlja u sadanjem

vremenu.

2.

Glagol u prezentu sastavljen je od tri dijela: glagolska osnova za prezent,

spojni samoglasnik i primarni lini nastavak.

3.

Osnova glagolskog vremena je najosnovniji oblik glagola u odreenom

glagolskom vremenu.

4.

Ukoliko lini nastavak u indikativu poinje na mu ili nu, spojni

samoglasnik je tada omikron; u protivnom, spojni samoglasnik je epsilon.
Ukoliko nema linoga nastavka, spojni samoglasnik moe biti omikron ili
epsilon.

5.

Glagol se mora slagati sa svojim subjektom u licu i broju.

6.

Prezent aktiv koristi primarne nastavke za aktiv: w, ei", ei, omen,

ete, ousi(n). Pravi lini nastavci su -, ", i, men, te, nsi.

7.

Pokretno nu moe se dodati linom nastavku za tree lice mnoine.

esnaesto poglavlje: Prezent aktiv indikativ

137

Rjenik
Uitelji imaju razliita miljenja u pogledu ovoga, ali neki bi vas ohrabrili da
ponete nositi grku Bibliju u crkvu. Ugodno ete se iznenaditi kada shvatite u
kolikoj mjeri moete pratiti tekst dok propovjednik ita hrvatski prijevod.
Nakon broja pojavljivanja svakoga glagola, naveli smo prezentsku osnovu
rijei ispred koje se nalazi asterisk. Ohrabrujemo vas da izgovorite svaki glagol
zajedno sa njegovih est moguih linih nastavaka.
ajkouvw

ujem, uim, pokoravam se, razumijem (428; *akou)13

blevpw

vidim, gledam (133; *blep)

e[cw

imam, drim (708; *ec)14

luvw

odrjeujem, odvezujem, unitavam (42; *lu)15

novmo", -ou, oJ

zakon, naelo (194; *nomo)16

o{pou

gdje (82)

pisteuvw

vjerujem, imam vjeru (u), pouzdajem se (241; *pisteu)17

provswpon, -ou, tov

lice, izgled (76; *proswpo)18

tovte

tada, zatim (160)

tuflov", -hv, -ovn

slijep (50; *tuflo/h)19

carav, -a'", hJ

radost, uivanje (59; *cara)

Ukupan broj rijei u Novomu zavjetu:

Broj do sada nauenih rijei:
Broj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju:
Broj pojavljivanja do sada nauenih rijei:
Postotak ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
179
2 173
94 079
68,1%

_________________________________
13

ajkouvw moe primiti izravni objekt u genitivu ili akuzativu. Akustika (ajkoustikov") je
nauka o zvuku.

14

Korijen je zapravo *sec. Sigma ispada i zamjenjuje se otrim hakom, koji se zauzvrat
gubi zbog hi. Ponovno e se pojaviti u futuru kada se hi promijeni. Vidi MBG za
vie informacija, str. 260.

15

luvw se javlja manje od pedeset puta, ali ete je ionako nauiti zato to slui kao
glagol u paradigmi.

16

Autonomna (aujtovnomo") osoba je ona osoba koja vlada sama sobom.

17

pisteuvw moe primiti izravni objekt u dativu ili u akuzativu. Taj glagol srodan je
imenici pivsti" i pridjevu pistov".

18

Prozopografija odnosi se na opisivanje neijega lica.

19

Tiflologija je nauka o sljepoi i slijepima.

Sedamnaesto poglavlje

Kontraktni glagoli
(Prezent aktiv indikativ)
Egzegetski uvid
Prezent aktiv indikativ esto ima imperfektivno znaenje, odnosno priopava
ideju trajne ili nesvrene radnje. Kada je apostol Pavao napisao svoje prvo
pismo kranima u Solunu, htio je uvjeriti te mlade vjernike da ih nisu
zaboravili da on i njegovi sudrugovi jo uvijek mare za njih. Napisao im je:
Uvijek zahvaljujemo Bogu za sve vas, spominjui vas u naim molitvama (1.
Sol 1,2).
Pavao izaava svoju stalnu praksu zahvaljivanja Bogu time to koristi glagol u
prezentu aktivu indikativu eujcaristou'men. Glagol bismo, isto tako, mogli
protumaiti kao neodreene radnje bez prizvuka stalne molitve. Meutim,
prilog uvijek (pavntote) pojaava na dojam kako Pavao naglaava da se
redovito moli za Solunjane. Nadalje, jednako je vjerojatno da koristei mnoinu
mi Pavao podrazumijeva da se on esto sastajao sa Silom i Timotejem kako
bi se molio za ovu dragu brau i sestre. Sigurno, Pavao se Solunjana sjeao i u
svojim osobnim molitvama.
Daleko od toga da je Solunjane nasamarila skupina putujuih moralnih
propovjednika koji su traili njihov novac i hranu. Naprotiv, Solunjane je
evangelizirao trio mukaraca koji su im navijestili ivoga i pravog Boga. Bili su
to mukarci iji su ivoti bili dotaknuti uskrslim Kristom, koji su se posvetili
Solunjanima na brian i privren nain. Njihov iznenadni odlazak nije znaio
manjak zanimanja. Naprotiv, bili su primorani otii i sada su se neprestano
zajedno molili ivomu Bogu za ove mlade i ranjive vjernike!
Clinton E. Arnold

Pregled
U ovome poglavlju nauit ete:
osobine glagolskih osnova koje zavravaju na a, e ili o;
pet osnovnih pravila koja odreuju saimanje samoglasnika.

138

Sedamnaesto poglavlje: Kontraktni glagoli

139

Uvod
17.1

Kontraktni glagoli su oni glagoli ije osnove zavravaju na alfa, epsilon

ili omikron.1 Taj posljednji samoglasnik naziva se kontraktni
samoglasnik. Na primjer, glagol ajgapavw ima osnovu koja zavrava na
alfa (*agapa).
Kontraktni glagoli slijede standardna pravila za glagole, ali postoji jo
jedna dodatna stvar koju je potrebno naglasiti. Kada taj posljednji
samoglasnik osnove doe u dodir sa spojnim samoglasnikom, ta dva
glagola se tada saimaju.2 Dva samoglasnika e se spojiti, a esto e
tvoriti neki drugi samoglasnik ili diftong (npr. *poie + omen
poiou'men).

17.2

Kontraktni glagoli svrstavaju se prema posljednjem samoglasniku

osnove. Vezano uz kontraktne glagole, ohrabrujue je to to se svi
konktraktni glagoli koji zavravaju na alfa slino ponaaju, a isto je i s
kontraktnim glagolima koji zavravaju na epsilon i svima koji
zavravaju na omikron. Drugim rijeima, svi kontraktni glagoli s
osnovama koje zavravaju na alfa svoje razliito konjugirane nastavke
tvore na isti nain. Kada jedanput nauite oblike ajgapavw, znat ete
obrazac konjugacije svih drugih kontraktnih glagola koji zavravaju na
alfa.

Saimanja
17.3

Vano je dobro nauiti #17.5. Kontraktni glagoli su uestali, tako da

trebate znati prepoznati kako se saimaju pojedini samoglasnici. Ne
budete li mogli to uiniti, neete moi otkriti leksiki oblik glagola, a,
prema tome, ni njegovo znaenje.
Na primjer, naiete li na oblik poieite, ei e vam zadati probleme
ukoliko ne prepoznate da ei moe biti rezultat saimanja dvaju
epsilona. Tada moete vidjeti da je poieite drugo lice mnoine
kontraktnog glagola koji zavrava na epsilon (poieite poie + ete).

esto ete otkriti da je isti oblik nastao saimanjem mogao nastati iz

nekoliko samoglasnikih kombinacija. Na primjer, ou se tvori
saimanjem eo, oe i oo. Ako vidite poiou'men, spojni samoglasnik i lini
nastavak su omen, ali je li njihov leksiki oblik poievw ili
poiovw?
___________________________________
1

Prema uobiajenoj definiciji, kontraktni glagoli su oni glagoli ije osnove zavravaju
samoglasnikom. Premda je to tako, ipak je zbunjujue. Osnova glagola ajkouvw
oigledno zavrava samoglasnikom, no ipak, to nije kontraktni glagol.
Zapravo, posljednji upsilon glagola ajkouvw je starije slovo koje se zove digama ()
koje je davno prije ispalo iz grkog alfabeta. U veini sluajeva, zamijenio ga je
upsilon, no budui da je prije bio digama, upsilon se ne saimlje. Usp. MBG, #27.
Isti fenomen vidjeli smo u padenim nastavcima. Padeni nastavak genitiva jednine,
druge deklinacije, zapravo je omikron. Saimlje se s omikronom imenske osnove i
tvori ou (*logo + o lovgou).

140

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Saimanje susreemo samo u dva glagolska vremena: u prezentu i

imperfektu (dvadeset prvo poglavlje). U ostalim glagolskim
vremenima, kontraktni samoglasnik se produljuje tako da ne dolazi do
saimanja, no o tome emo vie govoriti kasnije.
17.4

Unato tome, ne elimo previe naglasiti znaaj razumijevanja

saimanja. Iako je poznavanje samoglasnika koji tvore kontrakciju
vano za prepoznavanje leksikog oblika neke rijei, u veini sluajeva
ono nije vano za gramatiku analizu. Primjerice, moete li napraviti
gramatiku analizu narednih oblika iako ne znate koji su samoglasnici
tvorili kontrakciju?
poiou'men
plhrou'te
ajgapa'/
poiw'
ajgapw'si

17.5

Pravila saimanja.3 Slijede pravila koja pokazuju koje samoglasnike

kombinacije tvore koje kontrakcije. Postoji jo nekoliko mogunosti, ali
emo vam ih pokazati onda kada na njih budemo naili. Pravila #1 i #2
su najuestalija.
Pravilo #7 tie se saimanja diftonga (dvoglasa), a ilustracije diftonga
navedene su kroz pravila.
Moda ete primijetiti da samoglasnici za koje smo naveli da su
kontraktni u pravilima od #1 do #6 nisu pravi lini nastavci nego
izmijenjeni lini nastavci koje smo nauili za luvw.4 To objanjava
pravilo #8.
1. ou nastaje saimanjem eo, oe i oo.
ou

eo

poiou'men

poieomen

ou

oe

plhrou'te

plhroete

poieite

poieete

2. ei nastaje saimanjem ee.

ei

ee

____________________________________
3

Pravila koja odreuju kontrakcije izloit emo na drukiji nain. Obino se pravila
iznose od nekontrahiranog oblika prema kontrahiranom. Na primjer:
Saimanjem epsilona i epsilona nastaje ei. Ukoliko ova pravila elite nauiti
tako, nai ete ih u Informacijama za napredne studente.
Meutim, ini nam se da ovaj proces ide unatrag. Kada itate tekst, poinjete s ve
kontrahiranim oblikom i trebate saznati to je uzrokovalo tu kontrakciju. Isto tako,
dva najuobiajenija pravila (redoslijedom kojim se obino iznose) zapravo su
iznimke (vidi pravila #2 i #4 u Informacijama za napredne studente).
Prema tome, pravila saimanja izloit emo od kontrahiranog oblika prema
nekontrahiranom.

Npr. poiou'sin je nastao saimanjem *poie + ousi (poiouusi poiou'si), a ne *poie + nsi.

Sedamnaesto poglavlje: Kontraktni glagoli

3.

141

w nastaje od gotovo svih kombinacija omikrona i omege s bilo kojim

drugim samoglasnikom, izuzev pravila #1.
w

ao

ajgapw'men ajgapaomen

aou

ajgapw'si

ajgapaousi

Posebnu situaciju imamo u leksikom obliku kontraktnih glagola.

Alfa, epsilon ili omikron osnove navodi se u leksikom obliku zato
to trebate znati o kojemu se samoglasniku radi (npr. ajgapavw).
Ipak, kada se ista rije pojavi u tekstu u prvome licu jednine, bit e
skraena na oblik u paradigmi (ajgapw').5
4.

5.

a nastaje od ae.
a

ae

ajgapa'te

ajgapaete

a/

aei

ajgapa/'

ajgapaei

poih'/

poihi poieai poiesai

h nastaje od ea.
h/

eai

Odnos izmeu ae i ea lako je zapamtiti. Tko prvi djevojci. Ako

je alfa na prvome mjestu (ae), onda tvore dugo alfa. Ako je epsilon
na prvome mjestu (ea), onda tvore eta (kojeg moete shvatiti kao
dugi epsilon).
6.

Razno
oi

oei

plhroi"

plhroei"

plhroi

plhroei

_________________________________
5

Ono to slijedi informacije su za napredne studente, tako da ih, ako elite, moete
zanemariti.
U prvom licu jednine kontraktnih glagola s epsilonom ili omikronom, postoji jo
jedan dodatni korak u saimanju. Ne koristi se nijedan lini nastavak, tako da se
spojni samoglasnik produljuje kako bi ga nadomjestio, pa se saimaju kontraktni
samoglasnik i produljeni spojni samoglasnik.
poieo poiew poiw'.
plhroo plhrow plhrw'.
Da se kojim sluajem saimanje dogodilo s kontraktnim samoglasnikom i
neproduljenim spojnim samoglasnikom, pravilo #1 bi promijenilo oblik prvoga lica
jednine kontraktnih glagola.
poieo poiouvw.
plhroo plhrouvw.

Sigma ispada zato to se nalazi izmeu dva samoglasnika.

Ovaj oblik susrest ete u osamnaestom poglavlju.

Ova kombinacija javlja se u drugom i treem licu jednine kontraktnog glagola s
omikronom.

142

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

7.

Saimanje diftong. to se dogaa s diftongom ovisi o tome jesu li

kontraktni samoglasnik i prvi samoglasnik diftonga isti ili razliiti
samoglasnici.
a. Ako su kontraktni samoglasnik i prvi samoglasnik diftonga
isti, onda se pojednostavljuju (tj. jedno od dvostrukih slova
ispada).
ei
b.

eei

poiei"

poieei"

ou oou
plhrou'si plhroousi
Ako su kontraktni glagol i prvi samoglasnik diftonga razliiti,
onda se saimaju.9 Ako je drugi samoglasnik diftonga iota, ono
se, kada je to mogue, potpisuje; ako je upsilon onda ispada.
a/

aei

ajgapa'/

ajgapaei

ou eou
poiou'sin poieousi`
8. Kontraktni glagoli saimaju se kao da su pravi lini nastavci oni koji
su vidljivi u prezentu aktivu indikativu.
1. jd.

aw

2. jd.
3. jd.

ajgapw'

1. mn.

aomen

ajgapw'men

aei" ajgapa'"/

2. mn.

aete

ajgapa'te

aei

3. mn.

aousi

ajgapw'si(n)

ajgapa/'

Svakako se potrudite tono nauiti ova pravila. Susretat emo se s

drugim kontraktnim oblicima, tako da ete ih, budete li znali ova
pravila, moi gramatiki analizirati.
17.6

Paradigma: Prezent aktiv indikativ (kontraktni glagoli)

ajgapavw znai ja volim, poievw znai ja inim, a plhrovw znai ja
ispunjavam. Kontraktni samoglasnici navedeni su u zagradama.
Proitajte paradigmu i objasnite svako saimanje. Posebnu panju
obratite na bilo koji oblik koji bi vam mogao stvoriti potekoe.
-avw
ajgapw'
ajgapa'"/
ajgapa/'

-evw
(aw)
(aei")
(aei)

ajgapw'men (aomen)
ajgapa'te
(aete)
ajgapw'si(n) (aousi)

poiw'
poiei"
poiei

-ovw
(ew)
(eei")
(eei)

poiou'men (eomen)
poieite
(eete)
poiou'si(n) (eousi)

_______________________________________
9

Do sada se jo niste susreli s ovakvim primjerima.

plhrw'
plhroi"
plhroi

(ow)
(oei")
(oei)

plhrou'men (oomen)
plhrou'te (oete)
plhrou'si(n) (oousi)

Sedamnaesto poglavlje: Kontraktni glagoli

17.7

143

Karakteristike kontraktnih glagola

Iznad kontraktnih glagola u prezentu indikativu uvijek e stajati
cifkumfleks.
Zapazite da su nastavci gotovo uvijek isti, ak i kada nije dolo do
saimanja. Omega je lini nastavak prvoga lica jednine. Sigma je jo
uvijek prisutno u linom nastavku drugog lica jednine. Nastavci za
mnoinu gotovo su isti. Usredotoite se na slinosti.

17.8

17.9

Praktina uputa. Zapamtite pravila za spojne samoglasnike. Kada

vidite ajgapa'te, moda ete prepoznati da je lini nastavak te, no radi li
se o glagolu ajgapavw, ajgapevw ili ajgapovw?

Budui da lini nastavak poinje na tau (ajgapa'te), spojni

samoglasnik mora biti epsilon.

Budui da ei nastaje saimanjem ee, znate da glagol ne moe biti

kontraktni epsilon.

Budui da ou nastaje saimanjem oe, znate da glagol ne moe biti

kontraktni omikron.

Prema tome, osnova mora biti kontraktni alfa: ajgapavw.

U Dodatku (na str. 340) se nalazi tablica svih moguih kontrakcija

pojedinanih samoglasnika, te druga tablica za pojedinane
samoglasnike i diftonge.

Saetak
1.

Velika petorka
Velika petorka
1. ou nastaje saimanjem eo, oe i oo.
2. ei nastaje saimanjem ee.
3. w nastaje saimanjem gotovo svake kombinacije
omikrona ili omege s bilo kojim drugim
samoglasnikom, izuzev pravila #1.
4. a nastaje saimanjem ae
5. h nastaje saimanjem ea.

2.

oi nastaje saimanjem oei.

3.

Ukoliko su kontraktni samoglasnik i prvi samoglasnik diftonga isti, onda

se pojednostavljuju.

144

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Ukoliko su kontraktni samoglasnik i prvi samoglasnik diftonga razliiti,

onda se saimaju. Kada je drugi samoglasnik diftonga iota, ono se, ako je
mogue, potpisuje; ako je upsilon onda ispada.
4.

Kontraktni glagoli saimaju se kao da su lini nastavci oni koji su vidljivi u

prezentu aktivu indikativu (izuzev prvoga lice jednine).

5.

Leksiki oblik pokazuje kontraktni samoglasnik (ajgapavw), ali kada se taj

oblik javlja u tekstu onda e kontraktni samoglasnik i omikron biti
kontrahirani (ajgapw', poiw', plhrw').

6.

U prvome licu jednine, ne koristi se nijedan lini nastavak tako da se spojni

samoglasnik produljuje na omega.

Rjenik
ajgapavw

volim, ljubim (143; *agapa)10

daimovnion, -ou, tov

demon (63; *daimonio)11

zhtevw

traim, elim, pokuavam stei (117; *zhte)

kalevw

zovem, imenujem, pozivam (148; *kale)12

lalevw

govorim, kaem (296; *lale)13

oi\da14

znam, razumijem (318; *oida)

o{tan

kada god (123)15

pleivwn, pleion16

vei, vie (55; *pleio/o)17

plhrovw

punim, dovravam, ispunjavam (86; *plhro)

poievw

inim, radim (568; *poie)18

threvw

drim, uvam, vrim (70; *thre)

_________________________________________
10

Glagol srodan rijeima ajgavph i ajgaphtov".

11

Demon (daivmwn).

12

Parakletos, Sveti Duh, kraninov je savjetnik, branitelj, onaj koji se zove (klhtov",
pozvan) uz (parav) da pomogne. O korijenu vidi na str. 139 biljeka 1. Digama
pomae objasniti navodne nepravilnosti u drugim glagolskim vremenima, kao to
emo vidjeti.
Ovo je onomatopejska rije. Njezino znaenje odgovara zvuku rijei (lala).
oi\da je drukija vrsta rijei. Zapravo, ona je u drugome glagolskom vremenu (perfektu),
ali vri funkciju kao da je prezent. Ovo je njezina paradigma.

13
14

15

1. jd.

oi\da

1. mn. oi[damen

2. jd.

oi\da"

2. mn. oi[date

3. jd. oi\de(n)
3. mn. oi[dasin
Saimanje o{te i a[n. Uvodi u zavisnu reenicu.

Sedamnaesto poglavlje: Kontraktni glagoli

145

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj do sada nauenih rijei:
Broj pojavljivanja rijei u ovome poglavlju:
Broj pojavljivanja do sada nauenih rijei:
Postotak ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
191
1 987
96 066
69,53%

Od kontraktnih glagola koji se javljaju pedeset ili vie puta u Novom zavjetu,
samo je jedan kontraktni omikron (plhrovw), etiri kontraktne alfe (ajgapavw,
gennavw, ejrwtavw, ejperwtavw), ali puno je kontraktnih epsilona.

Informacije za napredne studente

Ovo su pravila za saimanje navedena redoslijedom kojim se obino iznose.
17.10

Pravila za saimanje pojedinanih samoglasnika (tj. ukupno dva

samoglasnika).
Iznijeli smo potpuni oblik pravila, ali naveli smo samo one ilustracije
koje se odnose na kontraktne glagole.19 Iznimke #2 i #4 daleko su
najuestalije.
1.

Dva slina samoglasnika tvore njihov zajedniki dugi samoglasnik.

aa

2.

Iznimka: Kada se saimaju e i e onda tvore ei, a kada se saimaju o i o

onda tvore ou.
ee

ei

poie + e + te poieite

oo

ou

plhro + o + men plhrou'men

3. Samoglasnik o ili w nadvladat e a, e ili h bez obzira na njihov redoslijed, i

tvorit e w.
oa

ao

w
ajgapa + o + men ajgapw'men
_________________________________
16 pleivwn je muki i enski rod, pleion je srednji rod. Radi se o 3-3 pridjevu.
Genitiv oba pridjeva je pleio
v no". Zapazite prijevoj u posljednjem samoglasniku
osnove. Vidi Dodatak za potpuni obrazac deklinacije ovoga pridjeva, na str. 351.
Ukoliko slijedite Drugu stazu, za sada samo zapamtite ovu rije; njezine oblike
objasnit emo u desetom poglavlju.

17
18

19

Poradi svoga znaenja, ovu rije esto e slijediti rije u genitivu. Moete
koristiti kljunu rije nego s rijeju u genitivu.
Pleonazam je zalihosnost, suvino gomilanje istoznanih rijei.
Prijevod ove rijei ponekad moe biti poprilino idiomatski. Ima irok opseg
znaenja. Poema (poivhma) [pjesma] doslovno znai neto uinjeno. Poeta
(poihthv") je onaj koji stvara.
Teko je znati tko treba primiti zasluge za ova pravila budui da se ponavljaju u
toliko puno gramatika. Prvi put nauio sam ih iz gramatike J. Greshama
Machena (143), a on navodi Whiteovu Beginner's Greek Book (1895.), str. 75 i
dalje.

146

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

4.

Iznimka: Kada se samu samoglasnici e i o, tvore ou, bez obzira na njihov

redoslijed.
eo

ou

poie + o + men poiou'men

oe

ou

plhro + e + te plhrou'te

5. Ako a dolazi ispred e ili h, onda e se saeti na a.

Ako e ili h dolazi ispred a, saet e se na h.20
ae
17.11

ajgapa + e + te ajgapa'te

Pravila za saimanje pojedinanog samoglasnika i diftonga

Diftonzi slijede ista pravila po kojima se saimaju pojedinani
samoglasnici. Budui da se radi o tri a ne o dva samoglasnika, u igru
ulazi jo nekoliko pravila. U prezentu aktivu indikativu to se dogaa
jedino u treem licu mnoine.
1.

Kada iza pojedinanog samoglasnika slijedi diftong koji poinje

istim samoglasnikom kao taj pojedinani samoglasnik, ta dva
slina samoglasnika se pojednostavljuju21 a drugi samoglasnik
ostaje isti.

2.

oou

ou

aa/

a/

plhro + ousi plhrou'si

Kada iza pojedinanog samoglasnika slijedi diftong koji poinje

nekim drugim samoglasnikom, onda se pojedinani samoglasnik
i prvi samoglasnik diftonga saimlju prema uobiajenim
pravilima. Ukoliko je trei samoglasnik upsilon, onda e ispasti;
ako je iota, onda e se potpisati.
aou
eou
aai

wu
ouu
ai

eoi

oi

aei

ai

oei

oi

oh/

oi

w
ou
a/

ajgapa + ousi ajgapw'si

poie + ousi poiou'si

ajgapa + ein ajgapa'n

Iznimke

22

plhro + ei plhroi

______________________________________
20

Nema primjera ovoga pravila u prezentu aktivu, ali postoji primjer u prezentu
pasivu. lu + e + sai lueai luhi luvh./

21

Jedan ispada. Tehniki govorei, ovo nije stvarno saimanje.

22

Ova rije je infinitiv, a takve rijei susrest ete tek u trideset drugom poglavlju.

Osamnaesto poglavlje

Prezent medij/pasiv indikativ

Egzegetski uvid
ajrchgov" kao naziv za Isusa javlja se samo etiri puta u Novome zavjetu, dvaput
u Djelima (3,15; 5,31) i dvaput u Hebrejima (2,10; 12,2). Vrlo ga je teko prevesti.
Pregled grkoga prijevoda Staroga zavjeta (LXX) i vanbiblijske upotrebe ovog
izraza dovodi nas do trostruke konotacije: (a) onaj koji kri put (pionir) koji
otvara put drugima, dakle, vodi, junak; (b) izvor ili utemeljitelj, dakle
zaetnik, pokreta, poetak; (c) voa-vladar, dakle kapetan, knez,
kralj.
Ne mora znaiti da ove ideje nuno iskljuuju jedna drugu. Zapravo, one
vjerojatno zajedno govore o nekome koji istrauje neko novo podruje, otvara
put i vodi druge njime. Tamo gradi neki grad ili utvrdu za one koji ga slijede i
vodi ih u obrani protiv napadaa. Nakon to uslijedi pobjeda, on ostaje njihov
vladar a taj grad ili zajednica nosi njegovo ime. Zato mu se daje ast kao
junaku zaetniku.
Stari zavjet govori o nekoliko pojedinaca koji su imali taj poloaj. Naa rije
koristila se barem za jednog od njih. U Sucima 11,6 i dalje, uimo da je narod
traio da Jiftah postane glavar stanovnika Gileada kako bi ih izbavio od
Amonaca (s. 6); jedna inaica grkoga prijevoda ovdje koristi rije ajrchgov".
Jiftah je pristao pod uvjetom da taj poloaj bude trajan. Starjeine su se sloili
tako da je proglaen kefalh; kai; ajrchgov" i prije bitke (s. 8-11). Nakon to su
borbe zavrile, Jiftah je sudio Izraelu est godina (Suci 12,7).
U Djelima 3,15 Petar optuuje idove da su ubili ajrchgov" ivota, a pod time
nije samo mislio da je Isus zaetnik biolokog ivota nego i novoga ivota te
voa-zatitnik-skrbnik-vladar-imenjak onih koji su se s njime poistovijetili.
Kasnije Petar govori o Isusu kao o ajrchgovn i Spasitelju, da dadne Izraelu
pokajanje (5,31). Rije Spasitelj bila je povezivana s drevnim sucima. Isus je
onaj koji se susree s opasnou situacije koja je izazvana grijehom Bojega
naroda. On dolazi kako bi donio izbavljenje ali i neprestanu slubu ajrchgov"-a.
Pisac poslanice Hebrejima govori o ajrchgov" spasenja koji pati (2,10) te o
ajrchgov" i Usavritelju nae vjere (12,2). U svakome sluaju Isus kao ajrchgov"
ne samo da pokree i priskrbljuje novi ivot za svoj narod, nego ostaje s njima
kroz sve dogaaje; oni nose njegovo ime. On je njihov junak.
J. Julius Scott, Jr.

147

148

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Pregled
U ovom poglavlju nauit emo:

glagolsko stanje pasiv u kojemu subjekt prima radnju glagola;

da se prezent medij/pasiv tvori spajanjem prezentske osnove, spojnog

samoglasnika i primarnih nastavaka za medij/pasiv;

da u prezentu medij i pasiv imaju isti oblik;

o deponentnim glagolima koji imaju oblik medija ili pasiva ali aktivno
znaenje.

Hrvatski jezik
18.1

Kada je glagol aktivan, onda subjekt vri glagolsku radnju. Kada je

pasivan, onda subjekt reenice prima radnju.
Aktiv [radno stanje]. Ja udaram loptu. Ja je subjekt reenice i
vritelj radnje glagola udariti.
Pasiv [trpno stanje]. Ja sam udaren od lopte. Ja je subjekt ove
reenice, ali ja ne vri radnju glagola udariti. Glagolsku radnju vri
lopta, a ona se vri na subjektu ja.

18.2

Hrvatski jezik prezent pasiv tvori pomou oblika pomonog glagola biti
(sam/si/je/smo/ste/su) i trpnog pridjeva.

prezent aktiv

Ja udaram
Oni udaraju

prezent pasiv

Ja sam udaran
Oni su udarani

Napomena: U hrvatskom jeziku pasiv nije tako est kao u nekim drugim
jezicima (npr. germanskim, romanskim), pa se pasivne konstrukcije tih jezika
prevode na hrvatski jezik aktivom. Bolje je upotrijebiti aktiv kada je poznat
vritelj radnje, npr. bolje je Uitelj hvali uenike nego Uenici su hvaljeni od uitelja.
Ako se ve upotrijebi pasiv, dovoljan je prijedlog od, a nije dobro rei od strane.
(Bari et al., Hrvatska gramatika, 625)

18.3

Pasivni glagol esto moete prepoznati tako to ete nakon glagola

dodati od kako biste vidjeli ima li to smisla. Udaren sam. Udaren
sam od ega? Udaren sam od lopte. Udaren sam je izraz kojim se
tvori pasivni glagol. Ponekad e postojati prijedloni izraz koji e
poblie opisati tko ili to vri glagolsku radnju (npr. od lopte [ili jo
bolje loptom; op. prev.]).

18.4

Potpunu tablicu hrvatskih glagolskih vremena nai ete u Dodatku, na

str. 353. Ukoliko niste sigurni u svoje znanje hrvatskoga jezika,
preporuujemo vam da prouite tu tablicu.

Osamnaesto poglavlje: Prezent medij/pasiv indikativ

18.5

149

Kada koristite pomone glagole za tvorbu pasiva, vrijeme glagolske

konstrukcije odreuje pomoni, a ne glavni glagol.
Na primjer, aktivna konstrukcija Vozim se u pasivu postaje Voen
sam. Budui da je sam u prezentu, konstrukcija voen sam je u
prezentu.

Grki jezik: Prezent pasiv indikativ

18.6

Tablica: Prezent pasiv indikativ

Prezentska osnova + spojni samoglasnik +
Primarni lini nastavci za pasiv
lu + o + mai luvomai

18.7

Paradigma: Prezent pasiv indikativ. Glagol u prezentu pasivu

indikativu u osnovi vri istu funkciju u grkom koju vri u hrvatskom
jeziku. Za tvorbu prezenta pasiva indikativa, grki jezik glagolskoj
osnovi dodaje primarne nastavke za pasiv. Svakako proitajte biljeku
obliku drugoga lica jednine. (U nekim paradigmama ukljuili smo
stupac koji ve znate kako biste ih mogli usporediti; ovdje smo dodali
prezent aktiv.)
oblik

prijevod

spojni samogl. nastavak prez. akt.

1. l. jd. luv o mai

odrijeen sam

o mai

luvw

2. l. jd. luv h/1

odrijeen si

e sai

luvei"

3. l. jd. luv e tai

on, ona, ono je odrijeen/a/o

e tai

luvei

1. l. mn. lu ov meqa

mi smo odrijeeni

o meqa

luvomen

2. l. mn. luv e sqe

vi ste odrijeeni/e

e sqe

luvete

3. l. mn. luv o ntai

oni su odrijeeni/e/a

o ntai

luvousi(n)

Kao to moete vidjeti, spojni samoglasnici vidljiviji su u pasivu nego

u aktivu.
__________________________________
1

Nastavak drugoga lica jednine zadaje nam probleme. Budui da se sigma javlja
izmeu samoglasnika u dijelu rijei bez osnove (lu + e + sai), esto e ispasti, a
samoglasnici e se saeti. U ovome sluaju, saeli su se na eta prema pravilima, a
iota se potpisalo (lu + e + sai lueai luhi luvh)/ . Svakako se sjetite da je
pravi nastavak sai; kasnije e to postati posebno vano.

150

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

18.8

Glavna tablica linih nastavaka. Sada moemo nauiti jo jedan dio

Glavne tablice linih nastavaka. Sada ste na pola puta. (Naziv tablice je
medij/pasiv. Vidjet emo to znai medij.)

aktiv

primarna glagolska vremena

luvw
luvei"
luvei

medij/pasiv

luvomen
luvete
luvousi(n)

(-)
(")
(i)
(men)
(te)
(nsi)

luvomai
luvh/
luvetai

(mai)
(sai)
(tai)

luovm
v eqa
luvesqe
luvontai

(meqa)
(sqe)
(ntai)

18.9

Lice, broj, glagolsko vrijeme, vrijeme i vid. Nema razlike izmeu

aktiva i pasiva u pogledu ovih stvari.

18.10

U grkoj reenici uobiajeno je nai ekvivalent od iza pasivnog

glagola. Ili e biti uJpov iza kojega e slijediti imenica u genitivu, time
oznaavajui osobu kao vritelja radnje (npr. uJpo; tou' qeou'), ili
jednostavni dativ koji oznaava neosobno sredstvo (logw'/ tou' qeou').

Deponentni glagoli
18.11

Deponentni glagol. Ovo je glagol koji je oblikom medij ili pasiv, a

znaenjem je aktiv. Njegov oblik uvijek je medij ili pasiv, ali njegovo
znaenje uvijek je aktivno. O mediju emo govoriti malo kasnije.
Saznati je li neki glagol deponentan moete po njegovu leksikom obliku.
Deponentni glagoli uvijek se navode u rjenikim odjeljcima s
nastavcima za pasiv. Drugim rijeima, ako leksiki oblik zavrava na
omega, onda nije deponentan (npr. ajgapavw). Ako leksiki oblik
zavrava na -omai, glagol je deponentan (npr. e[rcomai). Morat ete
zapamtiti da je ta rije deponentna.

Osamnaesto poglavlje: Prezent medij/pasiv indikativ

151

18.12

Gramatika analiza. Kada radite gramatiku analizu deponentnog

glagola, umjesto da kaete aktiv ili pasiv preporuamo vam da
kaete deponentan. U prijevodu konjugiranog oblika trebate
koristiti hrvatski glagol u aktivu. Na primjer, e[rcetai je u treem licu
jednine, prezent deponentni indikativ, od e[rcomai, a znai
on/ona/ono dolazi.

18.13

U jednome glagolskom vremenu glagol e biti obian ili deponentan.

Znai, ne moe biti oboje. Ipak, glagol moe biti deponentan u
jednome glagolskom vremenu, a obian u drugome.

Prezent medij indikativ

18.14

Dok hrvatski jezik ima samo dva stanja, grki ima tri: aktiv, medij i pasiv.
U prezentu su medij i aktiv identini oblikom.

18.15

Tablica: Prezent medij indikativ

Prezentska osnova + spojni samoglasnik +

primarni lini nastavci za pasiv
erc + o + mai e[rcomai

18.16

Paradigma: Prezent medij indikativ

oblik

prijevod

1. l. jd.

e[rc o mai

dolazim

o mai

luvw

2. l. jd.

e[rc h/2

dolazi

e sai

luvei"

3. l. jd.

e[rc e tai

on, ona, ono dolazi

e tai

luvei

1. l.mn. ejrc ov meqa dolazimo

o meqa

luvomen

2. l. mn. e[rc e sqe

e sqe

luvete

o ntai

luvousi(n)

dolazite

3. l. mn. e[rc o ntai dolaze

spojni samogl. nastavak prez. akt.

18.17

Znaenje. Znaenje glagola u mediju teko je definirati, djelomino zato

to se esto radi o nijansama. No, mi emo vam to olakati. U sljedeih
nekoliko poglavlja jedini glagoli u mediju bit e deponentni, tako da
_________________________________
2

Nastavak drugoga lica jednine stvara potekoe. Budui da se sigma javlja

izmeu samoglasnika, obino e ispasti, a samoglasnici e se saeti. U ovom
sluaju, saeli su se na h prema pravilima a iota se potpisao (erc + e + sai
ejrceai ejrchi e[rch/).

152

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

e uvijek imati aktivno znaenje. Zapravo, velika veina medijalnih

oblika u Novom zavjetu, otprilike 75%, deponentna je. Pravu upotrebu
medija nauit emo u jednom od narednih poglavlja.

Oblici kontraktnih prezenta medija/pasiva glagola

18.18

Paradigma: Prezent medij/pasiv indikativ (kontraktni glagoli).

Kontraktni glagoli prate ista pravila u mediju/pasivu koja prate u
aktivu.
-avw

-evw

-ovw

1. l. jd.

ajgapw'mai

poiou'mai

plhrou'mai

2. l. jd.

ajgapa/3'

poih/4'

plhroi5

3. l. jd.

ajgapa'tai

poieitai

plhrou'tai

poiouvmeqa
poieisqe
poiou'ntai

plhrouvmeqa
plhrou'sqe
plhrou'ntai

ajgapwvmeqa
2. l. mn. ajgapa'sqe
3. l. mn. ajgapw'ntai
1. l. mn.

Zapazite mnoge slinosti izmeu obinih prezentskih nastavaka za

pasiv i njihovih kontraktnih oblika. Obratite panju na slinosti.
Trebali biste moi otkriti izvorne samoglasnike od kojih su saimanjem
nastali ovi kontraktni oblici.
U mediju/pasivu, moemo vidjeti prave line nastavke (izuzev u
drugom licu jednine). Ne trebamo se baviti pitanjima nastalim zbog
osmoga pravila saimanja kao to je bio sluaj u aktivu.

Saetak
1.

Ako je glagol u pasivu, subjekt prima (trpi) glagolsku radnju.

2.

Hrvatski pasiv tvore pomoni glagol i trpni pridjev. Pomoni glagol

odreuje vrijeme hrvatskog pasiva.

3.

Prezent medij/pasiv tvori se spajanjem prezentske osnove, spojnoga

samoglasnika i primarnih nastavaka za medij/pasiv. Primarni lini

______________________________________

aesai asai aai ai a/. Nemojte to zamijeniti s identinim oblikom koji je

aktiv treega lica jednine. O kojemu je glagolu rije saznat ete iz konteksta.
eesai esai eai hi h/.

oesai oeai oei oi (nepravilni).

Osamnaesto poglavlje: Prezent medij/pasiv indikativ

153

nastavci za medij/pasiv su mai, sai (koji se mijenja u h/ kada se spaja sa

spojnim samoglasnikom), tai, meqa, sqe, ntai.
4.

Deponentni glagoli imaju oblik medija ili pasiva, a znaenjem su aktivni.

Njihov leksiki oblik uvijek je medij ili pasiv, ali njihovo znaenje uvijek je
aktivno. Je li neki glagol deponentan moete saznati po njegovom
leksikom obliku.

5.

U prezentu, medij i pasiv imaju isti oblik. Veina medija je deponentna,

dakle aktivna po znaenju.

______________________________________________________________________

Glavna tablica glagola

Gl. vrijeme

Aug/
Redup

Osnova Formant Spojni Lini nastavci

gl. vrem. gl. vrem. samogl.

Paradigma
1. l. jd.

Prezent aktiv

prez

o/e

prim akt.

luvw

Prezent med/pas

prez

o/e

prim med/pas

luvomai

______________________________________________________________________

Rjenik
ajpokrivnomai

odgovaram (231; *ajpokrin)6

dei

nuno je (101)7

duvnamai8

mogu, moan sam (210; *duna)9

e[rcomai

dolazim, idem (634; *ejrc)

nuvx, nuktov", hJ

no (61; *nukt)10

__________________________________________________
6

ajpokrivnomai moe primiti izravni objekt u dativu.

Ovaj glagol je uvijek u treem licu jednine i ne mijenja svoj oblik, a njegov subjekt
je uvijek srednjega roda. (Ima drukiji oblik za prolo vrijeme.)

duvnamai je jedna je od rijetkih iznimaka u pogledu pravila o spojnim samoglasnicima.

duvnamai uvijek koristi alfa.

9
10

1. l. jd. duvnamai

1. l. mn. dunavmeqa

2. l. jd. duvnasai ili duvnh/

2. l. mn. duvnasqe

3. l. jd. duvnatai

3. l. mn. duvnantai

Dinamo je sprava koja pretvara mehaniku energiju u elektrinu energiju. Metaforiki

se koristi za osobu koja ima puno energije.
Nokturno, noni, izgleda kao da je povezano s grkim nuvx ali prema Kleinu
zapravo dolazi od latinske rijei nocturnus. Slijedite li Drugu stazu, onda za sada
samo zapamtite ovu rije; njezine oblike objasnit emo u desetom poglavlju.

154

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

o{sti", h{ti", o{ti11

tko god, koji god, to god (153; *oJ + *tin)12

poreuvomai

idem, nastavljam, ivim (153; *poreu)

sunavgw

sakupljam, pozivam (59; *sunag)13

tovpo", -ou, oJ

mjesto, lokacija (94; *topo)14

wJ"

kao, poput, kada, da, kako, oko15 (504)

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj do sada nauenih rijei:
Broj pojavljivanja rijei u ovome poglavlju:
Broj pojavljivanja do sada nauenih rijei:
Postotak ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
201
2 200
98 266
71,12%

Informacije za napredne studente

18.19

Grki i hrvatski pasivi. Glagoli koji su bili pasivni u grkome jeziku

ne moraju biti pasivni u hrvatskome jeziku. Postoji nekolicina grkih
glagola koji imaju pasivni oblik ali se na hrvatski jezik prevode
aktivom. Kada prevodite neku grku reenicu, a pasivni prijevod vam
nema smisla, svakako pogledajte grki glagol u leksikonu; moda ima
razliitu definiciju za pasiv koja vam zvui kao aktiv.
Na primjer, fobevw u aktivu znai: straim (to se ne javlja u Novom
zavjetu), a u pasivu znai: Strahujem, bojim se.

_______________________________________
11

12

13

14

Ova rije je kombinacija odnosne i neodreene zamjenice (o{" + ti").

Kao takve, obje polovice se spreu. Vidi Dodatak za potpunu paradigmu, str. 350.
Ako slijedite Drugu stazu, za sada samo zapamtite ovu rije; njezine oblike objasnit
emo u desetom poglavlju.
Budui da se o{sti" tvori s odnosnom zamjenicom, javit e se samo u zavisnoj
reenici; reenica s o{sti" ne moe sadravati glavni subjekt i glagol.
U Koine grkom, ova odnosno-neodreena zamjenica poela se koristiti kao
odnosna zamjenica. Drugim rijeima, moe izgubiti svoje neodreeno znaenje tako
da se o{sti moe prevesti jednako kao o{ ukoliko to trai kontekst.
U dvadeset prvom poglavlju nauit emo srodnu imenicu, sunagwghv, koja oznaava
okupljalite, mjesto gdje se ljudi sastaju.
Topologija je grana nauke koja prouava i pokazuje mjesta gdje se neka pojava najee
i najbolje oituje. Toponimija je nauka koja se bavi prouavanjem toponima mjesnih imena.

15

Oko u smislu otprilike.

Devetnaesto poglavlje

Futur aktiv/medij indikativ

Egzegetski uvid
U hrvatskom jeziku, glagolsko vrijeme futur koristi se kao glagolsko vrijeme
jednostavnog pretkazivanja. Grki takoer esto koristi futur na taj nain, ali u
puno biblijskih odlomaka futur ima drukiji smisao. Posebno kada se citira
Stari zavjet (pod utjecajem usporedne hebrejske konstrukcije), futur se koristi
za davanje naredbe. Nee ubiti, nee poiniti preljub i tako dalje, nisu
pretkazivanja ponaanja Bojega naroda, jer bi se time opetovano dokazivalo
da je Bog bio u krivu! Umjesto toga, to su zapovijedi, to gramatiari esto
nazivaju imperativnom ili eljnom upotrebom futura. Ponekad to inimo i u
hrvatskom, posebice u govornom jeziku. Primjerice, studentica uporno poziva
svoje prijateljice na zabavu koju prireuje i kae: Doi ete! Ovo nije
pretkazanje nego naredba.
Izvrstan novozavjetni primjer nalazimo u prilici kada Isus i Pavao citiraju
Postanak 2,24: Stoga e ovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju enu, i
bit e njih dvoje jedno tijelo. U kontekstu prie o Adamu i Evi, sasvim je
prirodno shvatiti kako se tu radi o Bojemu pretkazivanju tijeka branoga
ivota meu potomcima ovih prvih dvoje ljudskih bia, i mogue je da u tome
ipak postoji element pretkazivanja. Meutim, kada je Isus citirao ovaj odlomak
kako bi opovrgao openito blaa gledita farizeja o razvodu (Mt 19,5), on jako
dobro zna da je puno pripadnika Bojega naroda prekrilo i nastavit e kriti
ovu uredbu iz vremena stvaranja. Isto je uinio Pavao kada je uspostavio
naela kranskoga braka usred veoma promiskuitetne poganske kulture u
Efezu (Ef 5,31). Prema tome, Isus i Pavao koriste glagole u futuru iz teksta u
Postanku prvenstveno u njihovom imperativnom smislu, a time vjernicima
daju na znanje da im Bog zapovijeda da svojim suprunicima budu vjerni do
kraja ivota.
Ta zapovijed vrlo je vana i danas, kada se krani razvode iz mnogih jadnih i
nitavnih razloga koje Biblija nipoto ne doputa. Tijekom predbranog
savjetovanja, pastor koji je vjenao moju suprugu i mene rekao nam je: Moda
postoje krajnje ozbiljni sluajevi u kojima Biblija doputa razvod. Meutim, ako
ulazite u brak traei nain da iz njega izaete, gotovo ete ga sigurno pronai.
Puno je bolje obvezati se jedno drugome da se nikada neete razvesti, pa ak ni
ako bi se takve krajnje ozbiljne okolnosti pojavile. Tada ete se morati okrenuti
Bogu, svojim kranskim prijateljima i jedno drugomu kako biste preivjeli
teka razdoblja. I vidjet ete da je Bog vjeran. Posluni smo njegovu savjetu
ve etrnaest godina i nastavit emo ga se drati dokle god ivimo. U tih

155

156

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

etrnaest godina, iako je bilo problema, zasigurno nije izalo na vidjelo nita to bi
ozbiljno ugrozilo na brak. Bog doista ostaje vjeran kada smo posluni njegovim
zapovijedima. Neke od njih skrivaju se u futuru.
Craig L. Blomberg

Pregled
U ovome poglavlju nauit emo da:
glagolsko vrijeme futur oznaava radnju koja se odvija u budunosti;
futur se tvori dodavanjem sigme futurnoj osnovi (luvsw);
kontraktni glagoli produljuju svoj kontraktni samoglasnik ispred sigme (ajgaphvsw);
poznavanje Tablice praskavih suglasnika posebno je korisno za
prepoznavanje futura.

Hrvatski jezik
19.1

Hrvatski jezik ima dva glagolska vremena koja opisuju radnju koja e
se dogoditi u budunosti: futur prvi i futur drugi. Futur prvi tvori se
dodavanjem nenaglaenog oblika nesvrenog prezenta pomonog
glagola htjeti (u/ e/ e/ emo/ ete/ e) i infinitiva glagola koji se
spree [npr. Pitat u].
Futur drugi (egzaktni) tvori se od svrenoga prezenta glagola biti
(budem/bude/bude/budemo/budete/budu) i pridjeva radnoga glagola
koji se spree [npr. Budem pitao].

Devetnaesto poglavlje: Futur aktiv/medij indikativ

157

Futur aktiv indikativ

19.2

Znaenje. Glagolsko vrijeme futur u grkom jeziku ima isto znaenje

koje ima futur prvi u hrvatskom. Ono opisuje radnju koja e se
dogoditi u budunosti.1 Kao i u drugim glagolskim vremenima, glagol
u futuru oznaava budunost s gledita pisca a ne itatelja.

19.3

Postoje razliiti naini na koje grki glagoli tvore futur. U ovome

poglavlju pogledat emo one rijei koje koriste istu glagolsku osnovu
za futur i prezent.2

19.4

Tablica: Futur aktiv indikativ

Futurska glagolska osnova za aktiv + formant
glagolskog vremena (s) + spojni samoglasnik +
primarni lini nastavci za aktiv
lu + s + o + men luvsomen

19.5

Oblik glagolskog vremena. Potraite li neki oblik u leksikonu u ovoj

gramatici, vidjet ete neto poput ovoga. Ovaj format je standardan u
veini grkih tekstova.3
luvw, luvsw, e[lusa, levluka, levlumai, ejluvqhn
elite li vidjeti futurni oblik nekoga glagola, potraite drugi oblik u
leksikonu. luvsw je futur aktiv glagola luvw.4
Ako je glagol u nekom glagolskom vremenu deponentan, onda se
osnova toga glagolskog vremena navodi u njegovom medijalnom ili
pasivnom obliku. Na primjer, ginwvskw je deponentan u futuru mediju.
ginwvskw, gnwvsomai, e[gnwn, e[gnwka, e[gnwsmai, ejgnwvsqhn

____________________________________
1

Za razliku od drugih glagolskih vremena u kojima vremenski element nije toliko

istaknut, glagolsko vrijeme futur uvijek se odnosi na dogaaj u budunosti.

Neki gramatiari ove nazivaju pravilnim glagolima, ali svi grki glagoli su prilino
pravilni.
Ovih est razliitih oblika gotovo uvijek se nazivaju glavnim dijelovima. Takvo
izraavanje ipak ne smatramo korisnim. Neki gramatiari koriste glavne dijelove
kako bi opisali ono to drugi nazivaju dijelovima govora: imenice, pridjeve,
glagole itd. Drugi govore o tri glavna dijela glagola: sadanjost (jedem), prolost
(jeo sam), pluskvamperfekt (bio sam jeo). Mi ovih est razliitih oblika glagola
nazivamo oblicima glagolskog vremena.

Preostali oblici glagolskoga vremena su aorist aktiv, perfekt aktiv, perfekt medij
pasiv, te aorist pasiv (od kojega se tvori i futur pasiv).

158

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Kada u ovome tekstu umjesto osnove glagolskog vremena stoji crtica,

to znai da se ta pojedina osnova glagolskog vremena ne javlja u
Novom zavjetu.
dokevw, dovxw, e[doxa, -, -, 19.6

Formant glagolskog vremena. Futur se tvori umetanjem sigme

izmeu prezentske osnove i spojnoga samoglasnika. Ovo sigma
naziva se formantom glagolskog vremena zato to pomae u tvorbi
futura.

19.7

Spojni samoglasnik. Spojni samoglasnik isti je kao u prezentu.

19.8

Lini nastavak. Futur aktiv indikativ koristi iste primarne nastavke za

aktiv koje koristi prezent aktiv. Saimaju se sa spojnim samoglasnicima na
isti nain kao to to ine u prezentu.

19.9

Paradigma: Futur aktiv indikativ

U narednoj tablici, formant glagolskoga vremena odvojen je od osnove
glagolskog vremena, ali su spojni samoglasnik i lini nastavak spojeni.
oblik

prijevod

spojni samogl. nastavak prez. akt.

1. l. jd. luv s w

odrijeit u

o -

luvw

2. l. jd. luv s ei"

odrijeit e

e "

luvei"

3. l. jd. luv s ei

on/ona/ono odrijeit e

e i

luvei

1. l. mn. luv s omen

odrijeit emo

o men

luvomen

2. l. mn. luv s ete

odrijeit ete

e te

luvete

o nsi

luvousi(n)

3. l. mn. luv s ousi(n) odrijeit e

Karakteristike futura aktiva indikativa

19.10

Prijevod. Kako biste preveli glagol u futuru trebate dodati nenaglaeni

oblik pomonoga glagola htjeti.
Od svih grkih glagolskih vremena, futur ima najjai naglasak na
vremenu, jer opisuje radnju koja se dogaa u budunosti.

19.11

Kontraktni glagoli. Do sada ste nauili to se dogaa kada kontraktni

samoglasnik doe u doticaj sa spojnim samoglasnikom: saimaju se.
Meutim, to se dogaa ako kontraktni samoglasnik ne doe u doticaj
s drugim samoglasnikom? To je sluaj u futuru gdje iza kontraktnog
samoglasnika neposredno slijedi formant glagolskog vremena.

Devetnaesto poglavlje: Futur aktiv/medij indikativ

159

U tome sluaju, kontraktni samoglasnik produljuje se ispred formanta

glagolskog vremena. Alfa i epsilon produljuju se na eta dok se omikron
produljuje na omega.
*ajgapa + s

+ w

ajgaphvsw

+ s

+ w

poihvsw

*plhro + s

+ w

plhrwvsw

*poie

Kao to emo vidjeti, ovo produljenje ispred formanta glagolskog

vremena javlja se kada god formant glagolskog vremena postoji; ono
nije ogranieno iskljuivo na futur. Zapazite da se naglasak uvijek
nalazi iznad produljenoga kontraktnog samoglasnika.
19.12

Tablica praskavih suglasnika. Ukoliko osnova nekoga glagola

zavrava praskavim suglasnikom, dodavanjem sigme prilikom tvorbe
futura vidimo iste vrste promjena koje smo ve vidjeli u imenicama
tree deklinacije koje zavravaju na praskavi suglasnik (npr. *sark + s
savrx). Kada god vidite psi ili ksi ispred linog nastavka (npr.
blevyw, diwvxw), s relativnom sigurnou moete pretpostaviti da se u
toj rijei nalazi sigma.
Ovo je Tablica praskavih suglasnika, a etvrti stupac pokazuje koji
suglasnik nastaje spajanjem praskavog suglasnika sa sigmom.

velarni

dentalni

ps
bs
fs

y
y
y

blep

+ sw

blevyw

graf

+ sw

gravyw

Velarni

ks
gs
cs

x
x
x

diwk
ag
ejlegc

+ sw
+ sw
+ sw

diwvxw
a[xw
ejlevgxw

Dentalni

ts
ds
qs

s
s
s

baptid + sw
peiq
+ sw

Labijalni

19.13

labijalni

baptivsw
peivsw

Obrasci. Postoje tri osnovna obrasca glagola u pogledu njihove tvorbe

futura. U ovome poglavlju, nauili smo prvi obrazac. Preostale obrasce
nauit emo u narednom poglavlju.

160

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Prvi obrazac: Upotrijebite istu osnovu u prezentu i futuru. Mnogi

glagoli spadaju u ovaj obrazac: te je lako nauiti. Ovaj obrazac ima
etiri kategorije, a tri ste ve nauili.
a. Korijeni koji zavravaju na iota ili upsilon (npr. *ajkou
ajkouvw; *ajkou ajkouvsw);
b. Kontraktni glagoli (*poie poievw; *poie poihvsw);
c.

Korijeni koji zavravaju na praskavi suglasnik (*blep

blevpw; *blep blevyw).

Futur medij indikativ

19.14

U prezentu, medij i pasiv imaju isti oblik. U futuru, oblik medija

razlikuje se i od aktiva i od pasiva. (Futur pasiv nauit emo u
dvadeset etvrtom poglavlju.) Futur medij tvori se od futurne osnove
za aktiv ali koristi primarne nastavke za pasiv (npr. poreuvsomai).
Kao to smo ranije ve rekli, medij nije tek ekvivalent aktivu nego vie
od toga. Meutim, svi mediji koje smo do sada susreli i koje emo jo
neko vrijeme susretati, deponentni su te imaju aktivno znaenje.
Upravo zato su definicije u narednoj paradigmi aktivne.
Budui da luvw nema deponentni futur medij, upotrijebit emo
poreuvomai.

19.15

Tablica: Futur medij indikativ

Futurna osnova za aktiv + formant glagolskog vremena (s) +

spojni samoglasnik + primarni lini nastavci za pasiv
poreu + s + o + mai poreuvsomai

19.16

Paradigma: Futur medij indikativ

oblik

prijevod

spojni samogl. nastavak prez. med.

1. l. jd.

poreuvsomai

ii u

o mai

luvomai

2. l. jd.

poreuvsh/

ii e

e sai

luvh/

3. l. jd.

poreuvsetai

on/ona/ono ii e

e tai

luvetai

1. l. mn. poreusovmeqa

ii emo

o meqa

luovmeqa

2. l. mn. poreuvsesqe

ii ete

e sqe

luvesqe

3. l. mn. poreuvsontai

ii e

o ntai

luvontai

Devetnaesto poglavlje: Futur aktiv/medij indikativ

19.17

161

To to je neki glagol deponentan u prezentu ne mora znaiti da e biti

deponentan u futuru (ili bilo kojemu drugom glagolskom vremenu).
Moete pogledati glagol u leksikonu, i ako drugi navedeni oblik zavrava na
-omai, onda je deponentan u futuru.
ginwvskw, gnwvsomai, e[gnwn, e[gnwka, e[gnwsmai, ejgnwvsqhn
ajkouvw, ajkouvsw, h[kousa, ajkhvkoa, -, hjkouvsqhn

19.18

Futur glagola eijmiviv. Futur glagola eijmiv je deponentan u mediju. Njegov

korijen je *es. Zapamtite ovu paradigmu.
1. l. jd.

e[somai

bit u

poreuvsomai

2. l. jd.

e[sh/

bit e

poreuvsh/

3. l. jd.

e[stai5

on/ona/ono bit e

poreuvsetai

1. l. mn. ejsovmeqa

bit emo

poreusovmeqa

2. l. mn. e[sesqe

bit ete

poreuvsesqe

3. l. mn. e[sontai

bit e

poreuvsontai

Saetak
1.
2.

3.
4.

5.

Glagolsko vrijeme futur opisuje radnju koja e se dogoditi u budunosti.

Obino ima neodreeni vid.
Futur koristi sigmu kao formant glagolskoga vremena. Aktiv koristi
primarne nastavke za aktiv dok medij koristi primarne nastavke za pasiv.
Svi medijalni oblici futura koje smo do sada vidjeli bili su deponentni te
aktivni u svome znaenju.
Kontraktni glagoli produljuju svoj kontraktni samoglasnik ispred
formanta glagolskog vremena.
Poznavanje Tablice praskavih suglasnika posebno je korisno u futuru.
Kada se spoje sa s, labijalni suglasnici postaju y, velarni postaju x a
dentalni ispadaju.
Mnogi glagoli koriste istu osnovu za tvorbu prezenta i futura, ukljuujui
korijene koji zavravaju na iota ili upsilon, kontraktne glagole te korijene
koji zavravaju praskavim suglasnikom.

___________________________________
5

Zapazite da spojni samoglasnik nije vidljiv.

162

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

_____________________________________________________________________

Glavna tablica glagola

Glagolsko vrijeme Aug/
Redup

Osnova Formant Spojni. Lini

gl. vrem. gl. vrem. samogl. nastavci

Prezent aktiv

prez.

o/e

prim. akt.

luvw

Prezent medij/pasiv

prez.

o/e

prim. med/pas

luvomai

Futur aktiv

fut. akt.

o/e

prim. akt.

luvsw

1. l. jd
paradigma

Futur medij
fut. akt. s
o/e
prim. med/pas
poreuvsomai
______________________________________________________________________________

Rjenik
Vano je da ne ponete od samoga poetka jednostavno pamtiti ove razliite
osnove glagolskih vremena. Nauite primjenjivati pravila i usredotoite se na
prepoznavanje. Gledajte razliite oblike glagolskih vremena i upitajte se: Bi li
prepoznao ovaj oblik kada bih ga vidio? Razumijem li kako su ovi razliiti
oblici povezani?
U Dodatku ete nai popis naslovljen: Osnove glagola koji se javljaju pedeset i vie
puta (str. 382-395). Na njemu ete nai sve glagole koje ete nauiti u ovome
tekstu sa svim njihovim razliitim oblicima u razliitim glagolskim vremenima.
Podvukli smo one oblike koje biste trebali zapamtiti. Redovito se njima sluite.
Razliite osnove glagolskih vremena naveli smo na drugoj crti ispod definicije.
U ovome poglavlju naveli smo glagolsko vrijeme futur aktiv. Zanemarite oblike
futura glagola levgw, oi\da i e[rcomai do narednog poglavlja.
basileuv", -evw", oJ

kralj (115; *basile)6

gennavw

raam, stvaram (97; *genna)7

gennhvsw

zavw

ivim (140; *za)8

zhvsw

jIoudaiva, -a", hJ

Judeja (43; * jIoudaia)9

_____________________________________________________
6

Srodna imenica je basileiva. Sufiks eu" esto se koristi za opisivanje osobe povezane s
onim to opisuje imenica (npr. aJlieuv", ribar; grammateuv", pismoznanac; iJereuv",
sveenik). O vidi str. 139n1 i MBG, #27.

Gen je spojni oblik sa znaenjem: neto stvoreno. Hidrogen stvara vodu (u{dwr) kao
posljedica izgaranja.

Zoologija je nauka o ivotu. Klein tvrdi da ta rije potjee od suvremene grke rijei
zw/ologiva, koja se pak temelji na zw'o
/ n + logiva.

Premda se ova rije javlja manje od pedeset puta, smatrali smo da biste je trebali
nauiti zato to je srodna pridjevu jIoudaio".

Devetnaesto poglavlje: Futur aktiv/medij indikativ

jIoudaio", -aiva, -aion

pridjev: idovski (195; * jIoudaio/a)10

imenica: idov

jIsrahvl, oJ11

Izrael (68; * jIsrahl)

karpov", -ou', oJ

plod, usjev, posljedica (66; *karpo)12

meivzwn, -on

vei (48; *meizon)13

o{lo", -h, -on

pridjev: cio, potpun (109; *oJlo/h)14

prilog: potpuno

proskunevw

tujem (60; *proskune)15

proskunhvsw

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj do sada nauenih rijei:
Broj pojavljivanja rijei u ovome poglavlju:
Broj pojavljivanja do sada nauenih rijei:
Postotak ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

163

138 162
211
941
99 207
71,8%

__________________________________
10

jIoudaio" se javlja devet puta kao pridjev, a 186 puta kao imenica.

11

Nema oblika za genitiv zato to se imenica jIsrahvl ne deklinira.

12

Karpologija je nauka o plodovima.

meivzwn se javlja samo 48 puta u Novom zavjetu. Ovdje smo je uvrstili zato to je
komparativan oblik pridjeva mevga" koji je uestaliji. Srednji rod u akuzativu jednine
(meizon) moe se koristiti u svojstvu priloga. Svakako trebate vidjeti njegovu
cjelovitu paradigmu u Dodatku (a-4b[1], str. 351).

13

esto ga slijedi rije u genitivu, ba kao i pleivwn. Moete koristiti kljunu rije od.
14
15

Holistika naobrazba studentu prilazi kao cjelovitoj osobi, a ne samo kao akademskoj
koljci. Ova rije esto se javlja u predikatnom poloaju kada vri funkciju pridjeva.
proskunevw prima izravni objekt u dativu ili u akuzativu.

164

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Prethodno nauene rijei

Kako se susreemo s novim glagolskim vremenima, u odjeljku Prethodno
nauene rijei dodavat emo nove osnove glagolskih vremena za rijei koje
ve znate. Svakako nadopunite svoje rjenike kartice.
prezent

futur

ajkouvw

ajkouvsw

ajpokrivnomai

duvnamai

dunhvsomai

luvw
pisteuvw
poreuvomai

luvsw
pisteuvsw
poreuvsomai

16
17

Osnove koje zavravaju praskavim suglasnikom

blevpw

blevyw

e[cw

e{xw

sunavgw

sunavxw

18

Kontraktne osnove

ajgapavw
zhtevw

ajgaphvsw
zhthvsw

kalevw

kalevsw

lalevw
plhrovw
poievw
threvw

lalhvsw
plhrwvsw
poihvsw
thrhvsw

19

_______________________________________
16

U Novom zavjetu ova rije se ne javlja u obliku futura aktiva ili medija. Kada je tomu
tako, stavit emo crticu umjesto futurnog oblika.

17

Alfa se produljio na etu ba kao u sluaju kontraktnoga glagola.

18

Zapazite da futur ima otri hak. Vidi MBG za objanjenje.

kalevw je jedan od malobrojnih kontraktnih glagola koji ne produljuju svoj
kontraktni samoglasnik. Ako vas stvarno zanima, to je zato to je neko iza epsilona
bilo jo jedno slovo, digama, koje je odavno ispalo (kale; vidi str. 139n1).
Meutim, budui da je ono bilo tamo, glagol ne produljuje epsilon.

19

Dvadeseto poglavlje

Glagolski korijeni,
i drugi oblici futura
Egzegetski uvid
U prvo poglavlje poslanice Hebrejima umetnut je starozavjetni citat, Ps 102,2527, a taj citat sadri nekoliko zanimljivih glagolskih oblika o kojima smo
govorili u ovom poglavlju. Rabini iz prvoga stoljea nanizali bi odlomke kako
bi sastavili nepobitne dokaze za neki argument, a citat iz Psalma 102, koji
nalazimo u Hebrejima 1,10-12, samo je jedan od nekoliko odlomaka koje je
autor nanizao kako bi predstavio snane dokaze da je Isus nadmoniji od
anela i dostojan nae potpune predanosti. Upravo ovaj psalam na poseban
nain navijeta da je Isus nadmoan na osnovu njegove uloge koju je imao kao
Stvoritelj i Dovritelj neba i zemlje. Ovdje se radi o tome da za razliku od
anela koji su bili stvoreni, Boji Sin, koji je nezamislivo moan, vlada nad
svemirom kao Stvoritelj svega te e, na kraju, smotati kao plat sve to je
stvoreno! On e biti krajnji Dovritelj!
Posebno zapazite onaj dio psalma koji poinje u Hebrejima 1,11, koji govori o
zamotavanju svega stvorenoga na kraju vremena. Futur se ovdje koristi kao
pretkazanje jer govori to e se dogoditi na kraju svijeta. Psalam o nebu i
zemlji kae da: Ona e proi. Nadalje, psalmist govori o Isusovu gospodstvu
nad tvorevinom, da e nebo i zemlja ostarjeti kao ogrta. Ti e ih smotati kao
ogrta. I oni e se promijeniti. Premda je Isus svoju tvorevinu uinio
stabilnom, sa vrstim temeljima, on nikada nije namjeravao da ta tvorevina
traje vjeno. Zapravo, nebo i zemlja e se, poput ogrtaa, istroiti do te mjere da
e ih trebati smotati i spakirati zato to vie nee biti korisni (sjetite se neke
stare majice koja se raspada u vaemu ormaru!). Isus je toliko uzvien u svojoj
moi da je upravo on taj koji e to uiniti. No za razliku od tvorevine, on je
isti i njegovim godinama nema kraja. Kao vjeni Gospodar nad svemirom,
onaj koji ima mo stvoriti sve stvari i na kraju ih smotati, Isus, Boji Sin,
dostojan je naeg tovanja i potpune predanosti!
George H. Guthrie

165

166

Trei dio: Indiktivni glagolski sustav

Pregled
U ovome poglavlju nauit ete:

razliku izmeu glagolskoga korijena nekoga glagola, to je njegov

najosnovniji oblik, i osnove toga glagola koja se javlja u odreenom
glagolskom vremenu;

da je glagolski korijen ponekad identian prezentskoj osnovi, a ponekad se

mijenja prilikom tvorbe prezenta;

da se osnove glagolskog vremena ne tvore od prezentske osnove nego od

korijena;

likvidne future.

Glagolski korijeni i osnove glagolskog vremena

20.1

Razliiti naini za tvorbu futura. U prethodnom poglavlju nauili smo

tvoriti futur kada glagol ima istu osnovu u prezentu i futuru (ajkouvw
ajkouvsw). To ukljuuje osnove koje zavravaju praskavim suglasnikom
(blevpw blevyw) i kontraktne glagole (ajgapavw ajgaphvsw).
U ovome poglavlju uit emo o glagolima koji imaju razliite osnove u
prezentu i futuru (bavllw balw').

20.2

Korijeni i osnove. Ipak, prije nego to to uinimo, vano je stati na

trenutak i raspraviti o razlici izmeu glagolske osnove i njezina korijena.
To e vam moda izgledati previe tehnike naravi, ali ako taj pojam
shvatite sada, to e vam kasnije uvelike olakati uenje. Isto tako, to se
ne tie samo futura nego i svih drugih glagolskih vremena. Ovo je
posljednja detaljna rasprava o morfologiji u ovome tekstu.
Tono pamenje glagolskih korijena i prezentskih osnova kljuno je
elite li koristiti ovaj jezik i uivati u njemu.

20.3

Definicije
a.

Korijen nekoga glagola njegov je najosnovniji oblik. Na primjer, korijen

glagola ajgapavw je *ajgapa (ispred glagolskog korijena uvijek
stavljamo asterisk). Ovaj korijen vidi se u glagolu ajgapavw kao i u
imenici ajgavph i pridjevu ajgaphtov".
Svi glagoli navedeni su u rjenikom odjeljku zajedno s njihovim
glagolskim korijenom. Svakako zapamtite korijen zajedno s
leksikim oblikom.
bavllw

b.

bacam (122; *bal)

balw'

Osnova nekoga glagola je osnovni oblik koji taj glagol ima u pojedinom
glagolskom vremenu. Glagolski korijen *lu svoj prezent tvori kao
luvw a futur kao luvsw. U sluaju ovoga glagola, ista osnova (lu)

Dvadeseto poglavlje: Glagolski korijeni i drugi oblici futura

167

koristi se u oba glagolska vremena.No, u sluaju glagola bavllw

(bacam), prezent i futur se razlikuju.

20.4

20.5

*lu luvw

*lu luvsw

*ball bavllw

*bal balw'

Odnos izmeu glagolskog korijena i prezentske osnove. Glagolski

korijen i prezentska osnova mogu biti isti ili korijen prilikom tvorbe
prezentske osnove moe biti izmijenjen.
a.

U nekim glagolima, glagolski korijen je identian prezentskoj osnovi (tj.

glagolski korijen se nije izmijenio prilikom tvorbe njegove
prezentske osnove). Na primjer, korijen *ajgapa u prezent dolazi
neizmijenjen kao ajgapavw.

b.

Neki glagoli svoj glagolski korijen mijenjaju prilikom tvorbe svoje

prezentske osnove. Na primjer, korijen *bal u prezentu se mijenja u
bavllw.

Osnova glagolskog vremena nastaje od glagolskog korijena.

Pretpostavite li da je prezentska osnova temeljni oblik glagola i da se
sva ostala glagolska vremena iz nje izvode, zbunit ete se a moda i
obeshrabriti jer e vas taj pristup prisiliti da nauite napamet na stotine
nepravilnih oblika. S druge strane, nauite li da se razliite osnove
glagolskih vremena tvore od glagolskog korijena a ne od prezentske osnove,
pamenje i frustracija svest e se na minimum.

Glagolski korijen

Prezentska osnova

Futurna osnova

Aorisna osnova

Na primjer, glagolski korijen *bal mijenja se kako bi tvorio svoju

prezentsku osnovu podvostruivanjem lambde: bavllw. Meutim,
kada doete u futur, vidjet ete da je tamo samo jedno lambda: balw'.
(Ovo je posebna vrsta futura koja ne koristi sigmu za formant
glagolskog vremena, ali vie o tome kasnije.) Kada nauite aorist
(dvadeset drugo poglavlje), vidjet ete da i ovo glagolsko vrijeme ima
samo jedno lambda: e[balon. Ovime elimo istaknuti da e vam se oba
ova oblika initi nepravilnima nauite li da je prezent temeljni oblik.
Meutim, ako nauite da je korijen *bal, onda su ova dva oblika
savreno pravilna, tako da trebate zapamtiti dva oblika manje.
Zapravo, prezentska osnova je nepravilna.1

168

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Moda vam to sada ne zvui pretjerano vano, ali jest. Morate imati na
umu da je prezentska osnova najnepravilnija od svih osnov glagolskoga
vremena. Glagolski korijen mijenja svoj oblik kako bi tvorio prezentsku
osnovu vie nego sva ostala glagolska vremena zajedno.
Prezentska osnova sagraena je na glagolskom korijenu, koji prilikom
tvorbe prezentske osnove moe i ne mora biti izmijenjen.

Obrasci promjene
20.6

Obrasci. Kako se budemo susretali s vie glagola, prepoznavat emo

obrasce prema kojima su se razliiti glagolski korijeni izmijenili u svoje
prezentske osnove. S ovim tonim nainom razmiljanja i s
prepoznavanjem ovih obrazaca, otkrit ete da grka glagolska
vremena i nije toliko teko nauiti.

20.7

Upamtite obrasce a ne osnove glagolskih vremena. Glagoli spadaju u

tri osnovna obrasca.
a.

Prvi obrazac: Korijen nije promijenjen. Ove osnove glagolskih

vremena nastaju na pravilan nain, tako da je njihov korijen vidljiv
u svakoj osnovi glagolskog vremena. Ove oblike glagolskih
vremena nije potrebno zapamtiti, jer ih uvijek moete prepoznati.2

b.

Drugi obrazac: Korijen se pravilno mijenja. Postoji puno glagola

ija se glagolska vremena ine nepravilnima ali zapravo slijede
neko pravilo. Pamenje obino nije potrebno ni u ovim
sluajevima, jer ete ta pravila nauiti (kao to smo nauili pravila
za imenice).

c.

Trei obrazac: Razliiti korijeni. Postoji nekoliko glagola ija se

tvorba razliitih osnova glagolskih vremena ini toliko
nepravilnom da je pamenje najjednostavniji odgovor. Na sreu, u
ovu kategoriju ne spada previe glagola, ali oni koji u nju spadaju
obino su uestali u Novom zavjetu.

U Dodatku ete nai popis svih glagola koji se javljaju pedeset ili vie
puta u Novom zavjetu, sa svim njihovim razliitim oblicima glagolskih
vremena (str. 380 i dalje). Oblici koje biste trebali nauiti napamet su
potcrtani. Dok budete napredovali kroz sljedea poglavlja, redovito se
savjetujte s ovom tablicom.
_______________________________________
1

Veina gramatika ove promjene opisuje tako to kau da su futurne i aorisne

osnove izgubile lambda. Premda se ovo objanjenje isprva ini lakim, ono u vae
razmiljanje umee pogreku koja e vas kasnije proganjati. Prezentska osnova se
nikada ne mijenja kako bi od nje nastala osnova za neko drugo glagolsko vrijeme!
Prezentska osnova esto je promijenjeni oblik glagolskoga korijena.
U posljednjem poglavlju, pojednostavili smo ovaj opis zato to jo niste znali za
korijene. Ovo je obrazac u kojemu glagol ima istu osnovu u prezentu i futuru. Sada
znate zato su iste.

Dvadeseto poglavlje: Glagolski korjeni i drugi oblici futura

20.8

169

Prvi obrazac: Korijen nije promijenjen. Glagoli koji slijede ovaj

obrazac ne mijenjaju svoj korijen prilikom tvorbe prezentske osnove.
Mnogi glagoli spadaju u ovu pravilnu3 kategoriju i o njima smo
govorili u devetnaestom poglavlju.
a.

Korijeni koji zavravaju na iota ili upsilon (npr. *ajkou

ajkouvw; *ajkou ajkouvsw);

b.

Kontraktni glagoli (*poie poievw; *poie poihvsw);

c.

Korijeni koji zavravaju praskavim suglasnikom (*blep

blevpw; *blep blevyw).

d.

Likvidni futuri, o kojima emo uiti u ovome poglavlju.

Ovi korijeni obino se koriste bez izmjene u svim glagolskim

vremenima (izuzev posljednjeg samoglasnika osnove koji se izvan
prezenta produljuje), tako da su vrlo prepoznatljivi.
ajgapavw

prezent

ajgaphvsw

futur aktiv

hjgavphsa

aorist aktiv

hjgavphka

perfekt aktiv

hjgavphmai

perfekt medij/pasiv

hjgaphvqhn

aorist pasiv

U svim ovim oblicima glagolskih vremena moete vidjeti isti glagolski

korijen *ajgapa.4
20.9

Drugi obrazac: Korijen se pravilno mijenja. Korijeni u ovoj kategoriji

prilikom tvorbe svoje prezentske osnove pravilno se mijenjaju. U
veini sluajeva, poznavanje obrasca je dovoljno za prepoznavanje
konjugiranog oblika. Meutim, u nekoliko sluajeva najlake je nauiti
odreeni oblik. Ovi korijeni dijele se u tri osnovna podobrasca.

__________________________________
3

Kada govorimo o tvorbi glagolskih vremena, oklijevamo koristiti rijei pravilan i

nepravilan. Dio ljepote grkoga jezika u tome je to je toliko pravilan, ako
poznajete pravila. ak i oni glagoli koji se ine izrazito nepravilnima zapravo su
izrazito pravilni. elite li vidjeti ova pravila, pogledajte u MBG. Trebate samo
potraiti glagol u kazalu i nai ga u prikladnoj kategoriji.
Jo jedna opasnost kada se govori o nepravilnim futurima je to to neete nauiti
pravila onako dobro kako biste trebali. Lako je dopustiti da nepravilne tvorbe
vladaju vaim razmiljanjem, uvjeravajui vas da je future previe teko nauiti i da
ete jednostavno trebati nauiti svaki pojedini oblik. Oduprite se tom iskuenju.
Osnovna pravila vladaju velikom veinom futura.

Promjena prvoga i posljednjeg alfa u eta je pravilan dio tvorbe pojedinih glagolskih
vremena.

170

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

a.

Korijeni koji zavravaju praskavim suglasnikom. Korijeni koji

slijede ovaj obrazac zavravaju praskavim suglasnikom, ali za
razliku od korijena u 1c gore (#20.8c), ovi korijeni mijenjaju se
prilikom tvorbe njihove prezentske osnove.

Glagoli izw/azw
izw azw.
azw Prezentske osnove glagola koji zavravaju na
izw ili azw openito se tvore od korijen koji zapravo zavravaju
dentalnim suglasnikom.
Na primjer, baptivzw (krstim) dolazi od korijena *baptid.
Posljednje slovo glagolskog korijena promijenjeno je na zeta
kako bi se stvorila prezentska osnova.5 Futur tvori kao
baptivsw (*baptid + sw baptivsw), to je posve pravilno.
Zapamtite, dentalni suglasnici ispadaju ispred sigme.

Glagoli assw.
assw Prezentska osnova glagola koji zavravaju na
assw openito se tvori od korijena koji zapravo zavravaju
velarnim suglasnikom.
Na primjer, taravssw (uznemirujem) nastaje od korijena
*tarac. Posljednje slovo glagolskog korijena mijenja se u ss
prilikom tvorbe prezentske osnove.6 Njegov futur tvori se na
pravilan nain kao taravxw (*tarac + sw taravxw).
Zapamtite da velarni suglasnici i sigma tvore ksi.

b. Dvostruki suglasnici. Prezentske osnove koje zavravaju na

dvostruki suglasnik esto potjeu iz korijena sa samo jednim
suglasnikom (izuzev glagola koji zavravaju na -assw).

c.

Na primjer, bavllw je nastao iz korijena *bal. Dvostruko lambda

javlja se jedino u prezentu i imperfektu; jedno lambda nalazimo u
svim drugim glagolskim vremenima (npr. balw').
Dodavanje slova. Neki korijeni prilikom tvorbe prezentske osnove
dodaju jedno ili vie slova. Dodano slovo ili slova ne pojavljuju se u
drugim glagolskim vremenima.
Zapazite da je u donjim primjerima korijen vidljiv u futuru. (Neki
od ovih futurnih oblika ne pokazuju formant glagolskog vremena
sigma u futuru, to emo ispod objasniti.)

Iota. Neki korijeni prilikom tvorbe prezentske osnove dodaju iota.

*ar + i

ai[rw

(prezent)

*ar
ajrw'
(futur)
(i)sk.
(i)sk Neki korijeni prilikom tvorbe prezentske osnove dodaju sk
(ili isk ako osnova zavrava suglasnikom).
8

*ajpoqan

ajpoqnh/vskw

*ajpoqan

ajpoqanou'mai

(prezent)
9

(futur)

_______________________________________
5

Objanjenje potraite u odjeljku Informacije za napredne studente.

Objanjenje potraite u odjeljku Informacije za napredne studente.

ri je promijenilo redoslijed na ir (metateza).

Dvadeseto poglavlje: Glagolski korijeni i drugi oblici futura

*gnw

10

+ sk

*gnw

ginwvskw

gnwvsomai

171

(prezent)
(futur)

Koja je svrha svega ovoga? To je bar lako objasniti. Postoje dva naina
na koja moete nauiti sve oblike glagolskih vremena. Moete nauiti
svaki glagolski oblik svakoga glagola ili moete nauiti korijene i
obrasce koji e vam pomoi da prepoznate veinu osnova glagolskih
vremena, a potom upamtiti nekoliko oblika koji su posebno teki.
20.10

Trei obrazac: Razliiti korijeni. Neki glagoli imaju posve drukije

oblike u futuru.
Na primjer, futur glagola oJravw (vidim, od korijena *oJra) glasi
o[yomai. o[yomai je zapravo pravilni deponentni futur. Njegov korijen je
*ojp. Kada se doda sigma, ps tvore slovo psi prema uobiajenim
pravilima.
Dogodilo se to da se futur glagola oJravw prestao koristiti, jednako kao i
prezent glagola o[yomai. Ta dva oblika su se, stoga, spojila i
funkcioniraju kao da su ista rije.11 U Novom zavjetu ima samo devet
takvih glagola (usp. v-8 u MBG-u). Prva tri naveli smo dolje, tako da
preostaje njih est. Ove morate upamtiti.
*ejrc e[rcomai

dolazim

*ejleuq ejleuvsomai

doi u

*leg levgw

govorim

*ejr ejrw'

rei u

*oJra oJravw

vidim

*ojp o[yomai
vidjet u
U veini sluajeva kada je futur deponentan a prezent nije, ili obratno,
taj glagol koristi razliite korijene za tvorbu prezenta i futura, kao u
sluaju *oJra i *ojp.

________________________________
8

Alfa iz korijena ispao je u prezentskoj osnovi, a iota se potpisalo.

Likvidni futur.

10

Zrnca mudrosti za napredne: prilikom tvorbe prezenta, poetno gama se

podvostruuje, dijeli ga iota, a izvorno gama ispada. Potom se dodaje sk.
*gnw gignw ginw + sk + w ginwvskw.

11

Ovo je vrlo pojednostavljena definicija, ali za sada e biti dovoljna.

172

20.11

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Prijevoj. U nekim imenicama ve smo vidjeli da njihovi samoglasnici

mijenjaju duljinu pa ak i ispadaju (pathvr pavter patrov). Isto se
dogaa i kod glagola.
Na primjer, korijen *apoqan gubi svoj alfa iz osnove prilikom tvorbe
prezentske osnove (i dodaje isk): ajpoqnhv/skw. Ipak, zadrava ga u
futuru: ajpoqanou'mai.

20.12

Pregled. Do sada smo puno toga obradili. Zastanimo na trenutak kako

bismo vidjeli kako napredujete. Upamtite: malo dodatnog truda sada
pomae u smanjivanju gradiva koje je potrebno nauiti napamet i
poveava dugorono razumijevanje jezika. Ovo su glagoli koje ste do
sada nauili i koje ete nauiti u ovome poglavlju, a na koje se odnosi
ova rasprava. Svaki razmotrite i pokuajte prepoznati kojoj kategoriji
pripada. (oi\da je izostavljen.)
korijen

prezent

futur

*agapa

ajgapavw

ajgaphvsw

*akou

ajkouvw

ajkouvsw

*baptid

baptivzw

baptivsw

*blep

blevpw

blevyw

*genna

gennavw

gennhvsw

*gnw

ginwvskw

gnwvsomai

*duna

duvnamai

dunhvsomai

*ejrc, *ejleuq

e[rcomai

ejleuvsomai

*sec

e[cw

e{xw

*za

zavw

zhvsw

*zhte

zhtevw

zhthvsw

*kale

kalevw

kalevsw

*lale

lalevw

lalhvsw

*leg, *ejr

levgw

ejrw'

*lu

luvw

luvsw

*oJra; *ojp

oJravw

o[yomai

*pisteu

pisteuvw

pisteuvsw

*plhro

plhrovw

plhrwvsw

*poie

poievw

poihvsw

*poreu

poreuvomai

poreuvsomai

*proskune

proskunevw

proskunhvsw

*sunag

sunavgw

sunavxw

*swd

sw/zv w

swvsw

*thre

threvw

thrhvsw

Dvadeseto poglavlje: Glagolski korijeni i drugi oblici futura

173

Likvidni futuri
20.13

Likvidni glagoli su glagoli ija je tvorba pravilna, a spadaju u Prvi

obrazac. Ipak, oni koriste neto drukiji formant glagolskog vremena.

20.14

Suglasnici l, m, n i r nazivaju se likvidnim suglasnicima zato to

prilikom njihova izgovora zrak struji oko jezika (l, r) ili pak zvuk
prolazi kroz nos (m, n).12 Ako je posljednje slovo glagolske osnove
likvidni suglasnik, tada se taj glagol naziva likvidnim glagolom.13

20.15

Tablica: Futur aktiv indikativ (likvidni)

Futurna osnova za aktiv + Formant glagolskog
vremena (es) + Spojni samoglasnik + primarni lini
nastavci za aktiv
men + es + o + men menou'men

Umjesto dodavanja slova sigma iza kojega slijedi spojni samoglasnik,

likvidni futur dodaje es a potom spojni samoglasnik. Meutim, sigma
ne moe stajati izmeu dva samoglasnika, tako da ispada, a epsilon i
spojni samoglasnik se saimaju.
men + es + o + men meneomen menou'men
Ovaj, drukiji nain tvorbe futura utjee samo na oblik glagola, a ne na
njegovo znaenje.

________________________________
12

13

Tehniki govorei, jedino su lambda i ro likvidni suglasnici. Mu i nu se zovu

nazalnim suglasnicima. Budui da se esto ponaaju na isti nain, obino ih
se stavlja u istu skupinu pod jednim nazivom: likvidni suglasnici.
Ne svrstavaju se svi glagoli ija prezentska osnova zavrava likvidnim
suglasnikom u likvidne glagole. To ovisi o tome je li taj likvidni suglasnik dio
osnove ili nije. (Neki glagoli prilikom tvorbe prezenta dodaju likvidni suglasnik
na kraju korijena. Ova vrsta glagola ne moe imati likvidni futur jer njegova
futurna osnova ne zavrava likvidnim suglasnikom.) Hoe li neki glagol imati
likvidni futur moete saznati samo tako to ete ga potraiti u leksikonu i
upamtiti.

174

20.16

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Paradigma: Futur aktiv indikativ (likvidni)

likvidni

20.17

definicija

kontraktni prezent likvidni prezent

1. l. jd. menw'

ostat u

2. l. jd. menei

ostat e

3. l. jd. menei

on/ona/ono ostat e

1. l. mn. menou'men

ostat emo

2. l. mn. meneite

ostat ete

3. l. mn. menou'si(n)

ostat e

poiw'

mevnw

poiei"

mevnei"

poiei

mevnei

poiou'men
poieite
poiou'si(n)

mevnomen
mevnete
mevnousi(n)

Tablica: Futur medij indikativ (likvidni)

Futurna osnova za aktiv + Formant glagolskog vremena (es) +
Spojni samoglasnik + Primarni lini nastavci za pasiv

men + es + o + meqa menouvmeqa

20.18

Paradigma: Futur medij indikativ (likvidni)

likvidni

20.19

definicija

kontraktni prezent

1. l. jd. menou'mai

ostat u

poiou'mai

2. l. jd. menh'/

ostat e

3. l. jd. meneitai

on/ona/ono ostat e

1. l. mn. menouvmeqa

ostat emo

2. l. mn. meneisqe

ostat ete

3. l. mn. menou'ntai

ostat e

poih'/
poieitai
poiouvmeqa
poieisqe
poiou'ntai

likvidni prezent

mevnomai
mevnh/
mevnetai
menovmeqa
mevnesqe
mevnontai

Kontraktni prezenti s epsilonom. Futur likvidnoga glagola oblikom je

identian kontraktnom prezentu s epsilonom, ukljuujui naglasak.
Kako ete ih razlikovati? Na primjer, ako vidite oblik menei". Je li to
kontraktni prezent s epsilonom ili likvidni futur?
a.

Upamtili ste da je leksiki oblik ovoga glagola mevnw. Rije menevw

jednostavno ne postoji.

b.

Zapazit ete da je posljednji suglasnik osnove likvidan, tako da se

radi o likvidnom futuru.

Dvadeseto poglavlje: Glagolski korijeni i drugi oblici futura

20.20

20.21

20.22

175

Naglasci. Za prepoznavanje likvidnoga glagola moe biti koristan i

naglasak (ali ne za razlikovanje od kontraktnog prezenta s epsilonom).
Likvidni futur uvijek ima cirkumfleks iznad kontraktnih samoglasnika
izuzev u mediju prvoga lica mnoine.
Likvidni prezent i futur. Kada usporeujete likvidne oblike prezenta i
futura, zapazite dvije razlike.
a.

Imaju razliite naglaske.

b.

U prvome i drugom licu aktiva u prezentskim oblicima, kao ni u

oblicima prezenta medija i pasiva.

Promjene osnove. Zajedno s razliitim formantima glagolskih vremena,

futurna osnova likvidnoga glagola obino se razlikuje od svoje prezentske
osnove (iz razliitih razloga). Ovo su svi primjeri iz rjenika u ovome
poglavlju. Primijetite to se dogaa.
Dodavanje dvostrukog suglasnika:

Dodavanje iote:

ajpostevllw ajpostelw'
bavllw

balw'

ejkbavllw

ejkbalw'

ai[rw

ajrw'

ajpokteivnw ajpoktenw'

Razliiti korijeni:

ejgeivrw

ejgerw'

levgw

ejrw'

Do sada se jedino dva likvidna glagola nisu promijenila u svojim

futurnim osnovama.14
krivnw

krinw'

mevnw

menw'

Ovo su likvidni glagoli koje ete nauiti u ovome poglavlju. Proite

kroz popis i pokuajte prepoznati promjene i njihove obrasce.
20.23

Praktina uputa. esto ujemo da znaenje rijei nose suglasnici, a ne

samoglasnici. Zamislite li glagol prvenstveno u kontekstu njegovih
suglasnika, onda promjene u samoglasnicima nee biti velik problem.
Na primjer, ginwvskw, od korijena *gnw, u futuru postaje gnwvsomai. Ako
ste u stanju prepoznati da osnovni suglasnici nose rije (gn), onda ete
ih jo uvijek znati prepoznati u gnwvsomai.

___________________________________
14

Naravno, dolo je do promjena kada je ispao formant glagolskog vremena a

samoglasnici se saeli. Samo to izgleda kao da se osnova nije promijenila.

176

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Sloeni glagoli
20.24

Sloeni glagol je glagol koji ima dva dijela: prijedlog i glagol. Na

primjer, ejkbavllw (izbacujem) je sloeni glagol sastavljen od
prijedloga ejk (iz) i glagola bavllw (bacam).
Sloeni glagoli svoje osnove glagolskog vremena tvore na isti nain
kao i jednostavni glagoli. Na primjer, futur od bavllw je balw', a futur
od ejkbavllw je ejkbalw'.

Saetak
1.
2.
3.
4.

Korijen glagola je njegov najosnovniji oblik. Osnova glagola je osnovni

oblik toga glagola u pojedinom glagolskom vremenu.
Ponekad se glagolski korijen prilikom tvorbe prezentske osnove mijenja.
Sva glagolska vremena tvore se od glagolskog korijena; prezentska osnova
nije temelj za druga glagolska vremena.
Glagolski korijen slijedi odreene pravilne obrasce.
1. Glagolski korijen i prezentska osnova identini su.
Korijeni koji zavravaju na iota ili upsilon
Kontraktni glagoli
Korijeni koji zavravaju praskavim suglasnikom
Likvidni glagoli
2. Glagolski korijen se prilikom tvorbe prezentske osnove pravilno mijenja.
Glagolski korijen koji zavrava praskavim suglasnikom (izw, azw, ssw).
Dvostruki suglasnik
Dodavanje jednoga ili vie slova (i, (i)sk)
3. Razliiti korijeni.

5.

Glagoli koji su deponentni u jednom glagolskom vremenu ne moraju nuno

biti deponentni u drugom.

6.

Likvidni futuri koriste es kao formant glagolskog vremena u futuru. Sigma

ispada a epsilon se saima sa spojnim samoglasnikom. Izgledaju ba kao
prezentski kontraktni glagol s epsilonom.

7.

Sloeni glagol sastavljen je od prijedloga i glagola. Sloeni glagol uvijek

slijedi oblike glagolskog vremena jednostavnoga glagola.

Dvadeseto poglavlje: Glagolski korijeni i drugi oblici futura

177

Glavna tablica glagola

Glagolsko vrijeme

Aug/ Osnova
Redup gl. vrem.

Formant Spojni Lini

gl. vrem. samogl. nastavci

1. l. jd.
paradigma

Prezent aktiv

prez

o/e

prim. aktiv

luvw

Prezent med/pas

prez

o/e

prim. med/pas

luvomai

Futur aktiv

fut akt.

o/e

prim. aktiv

luvsw

Likvidni futur aktiv

fut akt.

es

o/e

prim. aktiv

menw'

Futur medij

fut akt.

o/e

prim. med/pas

poreuvsomai

Likvidni futur medij

fut akt.

es

o/e

prim. med/pas

menou'mai

Rjenik
Svakako provjerite glagolske korijene kako biste saznali koji su glagoli
promijenili korijen prilikom tvorbe prezentske osnove. Ukoliko glagol koristi
vie od jednoga korijena, iznijeli smo vam razliite korijene.
ai[rw

ustajem, podiem, odnosim (101; *ajr)15

ajrw'

ajpokteivnw

ubijam (74; *ajpokten)

ajpoktenw'

ajpostevllw

aljem (132; *ajpostel)16

ajpostelw'

baptivzw

krstim, umaem, uranjam (77; *baptid)17

baptivsw

ginwvskw

znam, spoznajem, shvaam, uim (222; *gnw)18

gnwvsomai

glw'ssa, -h", hJ

narjeje, jezik (50; *glwssa)19

________________________________________________
15

Vidi objanjenje u #20.22 za promjene osnove glagolskoga vremena. ai[rw moe

primiti izravni objekt u genitivu.

16

Srodan glagol je ajpovstolo".

17

Baptist je pristalica baptizma, a potjee od srodne imenice bavptisma (krtenje). Sufiks

ma esto se koristi u grkome jeziku kako bi se poblie opisala posljedica radnje koju
opisuje korijen (usp. Bl-D #109[2]).

18

O korijenu vidi #20.9. Gnostici su bili oni koji su tvrdili da imaju sigurno znanje.

19

Glosolalija je duhovni dar govora u drugim narjejima ili jezicima. Glosologija je

znanost o jeziku.

178

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

ejgeivrw

podiem, budim (144; *ejger)

ejgerw'

ejkbavllw

izbacujem, aljem (81; ejk + *bal)20

ejkbalw'

ejkei

tamo, na tome mjestu (105)

krivnw

sudim, odluujem, dajem prednost (114; *krin)21

krinw'

laov", -ou', oJ

ljudi, mnotvo (142; *lao)22

mevnw

ostajem, ivim (118; *men)

menw'

oJravw

vidim, primjeujem, iskustvo (454; *oJra; *ojp)

o[yomai23

sofiva, -a", hJ

mudrost (51; *sofia)24

stovma, -ato", tov

usta (78; *stomat)25

sw/zv w26

spaavam, izbavljam, oslobaam (106; *swd)27

swvsw

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj do sada nauenih rijei:
Broj pojavljivanja rijei u ovome poglavlju:
Broj pojavljivanja do sada nauenih rijei:
Postotak ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
226
1 849
101 056
73,14%

_______________________________________
20

ejkbavllw zadrava znaenje njegova dva dijela. To se ne moe uvijek pretpostaviti u

grkoj rijei.

21

Kritiar (kritikov") je onaj koji moe suditi.

Rije laik zapravo potjee od lai i sufiksa k. Lai dolazi od rijei lai>kov", koja
ima isto znaenje kao laov". Laik je ovjek koji se razlikuje od klera, odnosno bilo
koja skupine ljudi odvojena od onih koji pripadaju nekoj specifinoj profesiji.
oJravw i o[yomai tvore se od dva razliita korijena. Korijen oblika futura je *op.
Veina drugih oblika glagolskoga vremena glagola oJravw tvore se od *op.

22

23

24

Filozofija je ljubav prema mudrosti.

25

Stomatologija je nauka o bolestima usta. Stomak (stovmaco") takoer je izvedeno iz

stovma.

26

Potpisano iota pokazuje da je ovo zapravo glagol s izw.

27

Soteriologija je nauka o spasenju.

Dvadeseto poglavlje: Glagolski korijen i drugi oblici futura

179

Prethodno nauene rijei

e[rcomai

ejleuvsomai (*ejrc; *ejleuq; vrsta 8)

levgw

ejrw' (*leg; *ejr; vrsta 8)

oi\da

eijdhvsw28

Informacije za napredne studente

20.25

Suglasniko iota. Jedan od vanijih elemenata u ovoj cijeloj raspravi je

slovo u grkome alfabetu koje se zove suglasniko iota (). S ovim
slovom ve smo se susreli u osnovama tree deklinacije kao u pivstew".
Promjene u osnovama glagolskog vremena uglavnom nastaju zbog
suglasnikog iota.
a.

b.

c.

20.26

Suglasniko iota dodano je korijenima koji zavravaju praskavim

suglasnikom prilikom tvorbe njihove prezentske osnove, a
praskavi suglasnik + postalo je izw (*baptid + baptivzw) ili
ssw (*tarac + taravssw).
Suglasniko iota dodano je nekim korijenima koji zavravaju
suglasnikom prilikom tvorbe njihove prezentske osnove, a
suglasnik + postao je dvostrukim suglasnikom (*bal +
bavllw).
Suglasniko iota dodano je nekim korijenima prilikom tvorbe
njihove prezentske osnove, a je postalo iota i esto zauzelo neko
drugo mjesto u rijei (*ajr + ajri ai[rw). To se zove
metateza.

U knjizi The Morphology of Biblical Greek iznijeli smo potpunu

kategorizaciju ovakvih vrsta promjena. Ovo poglavlje je
pojednostavljena graa iz MBG.

_________________________________
28

Futur aktiv ovoga glagola javlja se samo jedanput u Novom zavjetu (Heb 8,11). Zato
moda nije vrijedan pamenja; pitajte svoga uitelja.

Dvadeset prvo poglavlje

Imperfekt indikativ
Egzegetski uvid
Grki imperfekt ima ogranienu i svestranu upotrebu. Ogranien je u tome to
se javlja samo u indikativu, ali u tome nainu ima zanimljive nijanse znaenja.
U osnovi, imperfekt izraava linearnu radnju u prolom vremenu. Ta radnja
moe biti opetovana, rastegnuta ili pak tek poinje. Meutim, ponekad
imperfekt izraava opetovane pokuaje.
Upravo ga tako trebamo razumjeti u Galaanima 1,13 gdje Pavao kae: Ta uli
ste za moje negdanje dranje u idovstvu: kako sam preko mjere proganjao
Crkvu Boju i htio je [pokuavao je] unititi. Oba glagola u drugoj reenici
ovoga stiha su imperfekti. Prvi (ejdivwkon) jednostavno izraava opetovanu
radnju u prolosti. Pavao kae da je esto progonio crkvu. Drugi (ejpovrqoun) je
tendencijski, tj. izraava pokuavanu radnju. (Iz toga razloga engleski NIV
prijevod dodaje rije pokuavao, koja se ne javlja u grkome tekstu.) Pavao je
opetovano progonio crkvu, ali njegova nasilna djela nisu je mogla unititi.
Njegova djela bila su samo slabani pokuaji. Isusovo obeanje koje je dao o
svojoj crkvi bilo je istinito tada kao i danas: Vrata pakla nee je nadvladati.
Walter W. Wessel

Pregled
U ovom poglavlju nauit emo:

da imperfekt oznaava trajnu radnju koja se obino dogaa u prolosti;

da se imperfekt tvori s augmentom, prezentskom osnovom, spojnim

samoglasnikom i sekundarnim linim nastavcima;

da je augment prefiks koji oznaava prolo vrijeme. Poinje li glagol

suglasnikom, augment je epsilon (luvw e[luon); poinje li glagol
samoglasnikom, augment je onda produljeni samoglasnik (ajgapavw
hjgavpwn);

sekundarne aktivne i pasivne nastavke, posljednje dvije skupine linih

nastavaka.

180

Dvadeset prvo poglavlje: Imperfekt indikativ

181

Hrvatski jezik
21.1

Hrvatski jezik prolo vrijeme izrie u vie aspekata. Tako imamo aorist
(prolo svreno vrijeme), imperfekt (prolo nesvreno vrijeme), perfekt
(ope prolo vrijeme) i pluskvamperfekt (pretprolo vrijeme). Na
primjer: Branko pisa (aorist), Branko pisae (imperfekt), Branko
bijae/bio je pisao (pluskvamperfekt) i Branko je pisao (perfekt).
Imperfekt se tvori od prezentske ili infinitivne osnove i dodavanjem
nastavka, a imaju ga samo nesvreni glagoli.
Imperfekt pasiv tvori se od pomonoga glagola biti u imperfektu i
trpnog pridjeva. Bijah pouavan.

Grki jezik
21.2

Dva prola glagolska vremena. Grki jezik isto tako moe opisivati
radnju koja se odvija u prolosti, te koristi razliita glagolska vremena
za razliite aspekte. Imperfekt opisuje nesvrenu radnju koja se obino
odvija u prolosti, dok aorist (dvadeset drugo poglavlje) opisuje
neodreenu radnju koja se obino javlja u prolosti. hjgavpwn je
imperfekt (nesvrena radnja), koji znai voljeh. hjgavphsa je aorist
(neodreena radnja), koji znai zavoljeh.1

21.3

Augment. Grki jezik oznaava da je glagol u prolom vremenu

dodavanjem prefiksa. Taj prefiks zove se augment. O tome emo
vie rei kasnije, no epsilon koji se stavlja na poetak luvw u paradigmi
u #21.6 je augment (luvw e[luon). Moemo ga usporediti s
imperfekatnim nastavkom u hrvatskom: udariti udarah.

__________________________________
1

Naziv imperfekt dolazi od njegova osnovnog znaaja. Budui da opisuje prolu

nesvrenu radnju, ne govori nam nita o tome je li radnja ikada bila dovrena ili
nije. Tako je imperfekt, tj. im = ne + perfekt = svren.

182

21.4

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Primarni i sekundarni nastavci. Kao to smo ve vidjeli u esnaestom

poglavlju, postoje dvije skupine paradigmi koje trebate nauiti.
Primarna glagolska vremena su ona glagolska vremena koja ne koriste
augment, a sekundarna glagolska vremena su ona koja koriste augment.
etiri skupine linih nastavaka

Primarni aktivni

Sekundarni aktivni

Primarni pasivni

Sekundarni pasivni

Primarna glagolska vremena koriste primarne line nastavke, dok

sekundarna glagolska vremena koriste sekundarne line nastavke.
Primarne nastavke nauili smo vezano uz prezent, a sekundarne emo
nauiti koristei imperfekt.
Prezent aktiv

Imperfekt aktiv

Prezent pasiv

Imperfekt pasiv

Ove etiri skupine ine sve line nastavke koje trebate znati za grki
glagol. Sva druga glagolska vremena crpe iz ovih nastavaka ili neke
njihove varijacije. Ve poznajete dvije od etiri skupine. Nakon to
nauite sljedee dvije paradigme, znat ete sve osnovne line nastavke
za glagole. estitamo.
21.5

Jedna od prednosti uenja o primarnim i sekundarnim nastavcima u

tome je to kada vidite sekundarni nastavak moete pretpostaviti da
glagol ima augment. To je znaajna pomo u gramatikoj analizi i
trebala bi biti uobiajeni dio arsenala kojime se sluite prilikom
gramatike analize. Kada god vidite sekundarni nastavak, potvrdite da
glagol ima augment.

Dvadeset prvo poglavlje: Imperfekt indikativ

183

Imperfekt aktiv
21.6

Tablica: Imperfekt aktiv indikativ

Augment + Prezentska osnova +

Spojni samoglasnik + Sekundarni lini nastavci za aktiv
ej + lu + o + n e[luon

21.7

Paradigma: Imperfekt aktiv indikativ

Razliiti dijelovi glagola odvojeni su zato to je to praktino, a pravi
spojni samoglasnici i lini nastavci navedeni su zajedno s
objanjenjem. Navedite sve slinosti izmeu primarnih i sekundarnih
nastavaka. Usredotoite se na te slinosti.
oblik

prijevod

1. l. jd.

e[ lu o n

odrijeavah

o n

2. l. jd.

e[ lu e "

odrijeavae

e "

3. l. jd.

e[ lu e (n)

spojni samogl. nastavak prezent

on/ona/ono odrijeava

e -

luvw
luvei"
(n)2

luvei

1. l. mn. ej luv o men odrijeavasmo

o men

luvomen

2. l. mn. ej luv e te

odrijeavaste

e te

luvete

3. l. mn. e[ lu o n

odrijeavahu

o n3

luvousi(n)

Zapazite da je nu lini nastavak za prvo lice jednine i za tree lice

mnoine u aktivu. Kontekst e vam pomoi da odluite je li odreeni
oblik u prvom licu jednine ili u treem licu mnoine.

_________________________________
2

Ne koristi se nijedan lini nastavak, tako da spojni samoglasnik stoji sam, s

pokretnim nu. U tome je slian onome to smo vidjeli u prvom licu jednine
aktiva primarnih nastavaka (vidi #16.10).
Imperfekt aktiv koristi iste nastavke za prvo lice jednine i za tree lice mnoine. O
kojemu se tono radi saznat ete iz konteksta.

184

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Imperfekt medij/pasiv
21.8

Tablica: Imperfekt medij/pasiv indikativ

Augment + Prezentska osnova +
Spojni samoglasnik + Sekundarni lini nastavci za pasiv
ej + lu + o + mhn ejluovmhn

21.9

Paradigma: Imperfekt medij/pasiv indikativ. Prijevod koji navodimo je

za pasiv.
oblik

prijevod

spojni samogl. nastavak prez. pas.

1. l. jd. ej lu ov mhn

bijah odrjeivan

o mhn

luvomai

2. l. jd. ej luv o u

bijae odrjeivan

e so4

luvh/

3. l. jd. ej luv e to

on/ona/ono bijae odrjeivan/a/o e to

luvetai

1. l. mn. ej lu ov meqa bijasmo odrjeivani

o meqa

luovmeqa

2. l. mn. ej luv e sqe

bijaste odrjeivani

e sqe

luvesqe

3. l. mn. ej luv o nto

bijahu odrjeivani

o nto

luvontai

Ovi sekundarni nastavci ne razlikuju se puno od primarnih. Zato smo

vam rekli da nauite to se doista dogaa u grkome glagolu. Inae ne
biste mogli tako jasno vidjeti slinosti. Spojni samoglasnik je vidljiv u
gotovo svakom obliku.

Karakteristike glagola u imperfektu

21.10

Augment. Augment oznaava prolo vrijeme. Postoje dva razliita

naina na koja rije tvori augment, ovisno o tome poinje li glagol
suglasnikom ili samoglasnikom.
a.

Ako glagol poinje suglasnikom, augment je epsilon, uvijek s tihim

hakom.5 Na primjer, luvw s augmentom dobiva oblik e[luon.

_______________________________________
4

Ovo je jedini sekundarni lini nastavak koji se znaajno promijenio. Nastavak je

zapravo so. Budui da sigma u konjuktiviranom nastavku obino ne moe stajati
izmeu dva samoglasnika, ono ispada u ovome obliku a spojni samoglasnik i
omikron saimaju se na ou.

Ovo se naziva slogovnim augmentom jer augment dodaje jo jedan slog rijei.

Dvadeset prvo poglavlje: Imperfekt indikativ

b.

185

Kada rije poinje samo jednim samoglasnikom, augment se tvori

produljivanjem toga samoglasnika.6 Na primjer, ajgapavw s
augmentom ima oblik hjgavpwn. Produljivanje slijedi standardni
obrazac nauen u poglavlju o kontraktnim glagolima, osim to se
poetno alfa produljuje na eta a ne na alfa.

c.

augment

izvorni samogl.

augment

izvorni samogl.

Kada glagog poinje diftongom, prvo slovo diftonga se produljuje

(eujcaristevw hujcarivstoun) ili se diftong ne mijenja (euJrivskw
eu{riskon). Glagoli koji poinju na eu esto ne dobivaju augment.
augment

izvorno

augment

izvorno

h/

ai

hu

au

h/

ei

hu

eu

w/

oi

21.11 Prezentska osnova. Prezentska osnova koristi se za tvorbu imperfekta.

Oblik imperfekta obino nije naveden s drugim oblicima glagolskog
vremena u leksikonima, jer se gradi od prezentske osnove. Meutim,
ako se neki glagol u Novom zavjetu javi u imperfektu, uvrstili smo
imperfekt u na popis, ali smo ga stavili u zagrade. Na taj nain, uvijek
ete znati kako izgleda oblik s augmentom.
e[rcomai, (hjrcovmhn), ejleuvsomai, h\lqon ili h\lqa, ejlhvluqa, -, 21.12 Spojni samoglasnici. Imperfekt se tvori s istim spojnim samoglasnicima
kao prezent.
21.13

Sekundarni lini nastavci. Imperfekt koristi sekundarne line nastavke:

n, , -, men, te, n; mhn, so, to, meqa, sqe, nto.

___________________________________
6

Ovo se naziva vremenski augment zato to je potrebno vie vremena kako bi

se izgovorila rije s dugim samoglasnikom. Naravno, dug je relativan izraz.
Vremenska razlika izmeu izgovaranja omega i omikrona nije zamjetljiva ali je
prisutna.

186

21.14

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Glavna tablica linih nastavaka. Sada znate etiri skupine linih

nastavaka. Sva druga glagolska vremena koriste ove nastavke, ili neku
njihovu varijaciju.

primarna glagolska vremena

Primarna glagolska vremena

medij/pasiv

aktiv

luvw
luvei"
luvei

(-)
(")
(i)

sekundarna glagolska vremena

Sekundarna glagolska vremena

e[luon
e[lue"
e[lue(n)

(n)
(")
(-)

luvomen
(men)
luvete
(te)
luvousi(n) (nsi)

ejluvomen
ejluvete
e[luon

(men)
(te)
(n)

luvomai
luvh/
luvetai

(mai)
(sai)
(tai)

ejluovmhn
ejluvou
ejluveto

(mhn)
(so)
(to)

luovmeqa
luvesqe
luvontai

(meqa)
(sqe)
(ntai)

ejluovmeqa
ejluvesqe
ejluvonto

(meqa)
(sqe)
(nto)

21.15 Prepoznavanje. Premda se lini nastavci za imperfekt donekle

razlikuju od prezenta i futura, jo uvijek postoje mnoge slinosti.
Aktiv
2. jd

luvei"

e[lue"

Oba zavravaju na sigma. Ovo je jedini lini

nastavak koji to ini. Stoga, kada god vidite glagol iji lini nastavak
zavrava na sigma, odmah moete znati o kojemu je glagolu rije.

1. mn.

luvomen

ejluvomen

Isti su.

2. mn.

luvete

ejluvete

Isti su.

3. mn.

luvousi

e[luon

Primarni nastavak zapravo je nsi dok je

sekundarni jednostavno n.

Dvadeset prvo poglavlje: Imperfekt indikativ

187

Pasiv
1. jd.
2. jd.

3. jd.

luvomai ejluovmhn Oba imaju tri slova koja zapoinju na mu.

luvh/
ejluvou
Oba imaju sigma koje ispada te rezultira u
znaajno drukijim kontrakcijama. Ovaj
nastavak uvijek stvara najvie problema.
luvetai

ejluveto

tai u primarnom i to u sekundarnom.

1. mn. luovmeqa ejluovmeqa Nastavci su isti, ba kao u aktivu.

2. mn. luvesqe

ejluvesqe

3. mn. luvontai ejluvonto

Nastavci su isti, ba kao u aktivu.

Premda je tau povezan s aktivom (te),
theta je karakteristian za pasiv (sqe);
usporedite theta u prvom licu mnoine
(meqa).
ntai za primarni i nto za sekundarni.

21.16 Deponentni glagoli. Ako je glagol deponentan u prezentu, onda e

biti deponentan i u imperfektu jer oba glagolska vremena koriste istu
osnovu.
21.17

Prevoenje imperfekta. Gotovo sve u imperfektu (lice, broj, stanje,

nain) ponaa se isto kao u prezentu. Jedina razlika je aspekt i obino
vrijeme. Openito, imperfekt se prevodi hrvatskim imperfektom.

21.18

Praktina uputa za prevoenje. Kada vidite neki glagolski oblik,

preporuujemo vam da se najprije upitate: Je li ovo prezentski glagol ili
neto drugo? (Pritom zanemarite bilo kakav augment.) Kada tako
inite, zapravo se pitate: Koji je glagolski korijen sprezanog oblika u
koji gledam? Je li ova glagolska osnova ista kao prezentska osnova
ili nije?
Ukoliko je osnova ista kao prezentska osnova, onda je glagol u
prezentu ili imperfektu (jer se imperfekt tvori od prezentske osnove).
Ako je osnova drukija, onda se radi o nekom drugom glagolskom
vremenu u kojemu se moda izmijenio korijen. Moda ete htjeti
razviti neku drugu metodu, ali najvanije je da nauite da je glagolski
korijen, i pitanje je li proao promjene ili ne, vaan klju za
prepoznavanje glagolskih oblika.7

______________________________________________
7

Ako slijedite Drugu stazu, onda jo niste vidjeli izmijenjenu osnovu.

188

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Sloeni glagoli
21.19

U sloenom glagolu, augment dolazi iza prijedloga a ispred glagolske

osnove. Drugim rijeima, augment se dodaje glagolskom dijelu a ne
prijedlogu. Imperfekt glagola katabaivnw je katevbainon.
Razumljivo je da se augment dodaje glagolskom dijelu sloenice.
Augment oznaava prolo vrijeme, dok prijedlog ne moe oznaavati
vrijeme, tako da augment mora primiti glagolski dio sloenoga
glagola.

21.20

21.21

U obliku katevbainon zapazit ete da se posljednje alfa u katav ne saima

s augmentom, jer bi inae glasio katavbainon (ae a).

Kada prijedlog zavrava samoglasnikom, taj posljednji

samoglasnik obino e ispasti ispred augmenta, kao u katevbainon.

U nekoliko sluajeva (kao to su sloenice s periv), posljednji

samoglasnik prijedloga ostaje ali se ne saima s augmentom (npr.
peripatevw periepavtoun).

Kada augment dodajete sloenom glagolu koji poinje s ejk, kapa

se mijenja u ksi (ejkbavllw ejxevballon).8

Kontraktni glagoli i eijmivi

21.22

Paradigma: Imperfekt aktiv (kontraktni). Trebali biste moi

sagledati naredne kontraktne oblike te sami otkriti koji samoglasnici
su ukljueni u kontrakcije i zato su saeti na taj nain. Ukoliko ne
moete, vratite se u sedamnaesto poglavlje i ponovite pravila.
ajgapavw

poievw

plhrovw

aktiv

2. jd.

hjgavpwn
hjgavpa"

ejpoivoun
ejpoivei"

3. jd.

hjgavpa

ejpoivei

1. jd.

ejplhvroun
ejplhvrou"
ejplhvrou

10

_______________________________________________________
8

elite li stvarno znati zato, pravi oblik ovoga prijedloga je ejx. Sigma koji je dio ksi
gubi se kada je naredno slovo suglasnik (meusuglasniko sigma). Kada je
umetnut augment, sigma se vie ne nalazi izmeu dva suglasnika tako da se ne
treba ispustiti.

Premda nema linog nastavka, samoglasnik osnove (e) jo uvijek se saima sa

spojnim samoglasnikom (e).

Dvadeset prvo poglavlje: Imperfekt indikativ

189

1. mn.

hjgapw'men

ejpoiou'men

ejplhrou'men

2. mn.

hjgapa'te

ejpoieite

ejplhrou'te

3. mn.

hjgavpwn

ejpoivoun

ejplhvroun

medij/pasiv

21.23

1. jd.

hjgapwvmhn

ejpoiouvmhn

ejplhrouvmhn

2. jd.

hjgapw'

ejpoiou'

ejplhrou'

3. jd.

hjgapa'to

ejpoieito

ejplhrou'to

1. mn.

hjgapwvmeqa

ejpoiouvmeqa

ejplhrouvmeqa

2. mn.

hjgapa'sqe

ejpoieisqe

ejplhrou'sqe

3. mn.

hjgapw'nto

ejpoiou'nto

ejplhrou'nto

Upamtite imperfekt glagola eijmiv. Sada znate sve oblike eijmiv u

indikativu.11
1. jd.

h[mhn

bijah

2. jd.

h\"12

bijae

3. jd.

h\n

on/ona/ono bijae

1. mn.

h\men / h[meqa13

bijasmo

2. mn.

h\te

bijaste

3. mn.

h\san

bijahu

Saetak
1.
2.

3.

Imperfekt obino oznaava stalnu radnju koja se obino odvija u prolosti.

Imperfekt se tvori pomou augmenta + prezentska osnova + spojni
samoglasnik + sekundarni nastavci. Imperfekt je sekundarno glagolsko
vrijeme jer koristi augment.
Augment je prefiks glagolu koji oznaava prolo vrijeme.
Ako osnova poinje suglasnikom, augment je epsilon.
Ako osnova poinje jednim samoglasnikom, samoglasnik se onda produljuje.
Ako osnova poinje diftongom, prvi samoglasnik diftonga se produljuje
ili se diftong ne mijenja.

________________________________
10

Premda nema linoga nastavka, samoglasnik osnove (o) jo uvijek se saima sa

11

Ako slijedite Drugu stazu, onda jo uvijek trebate nauiti Futur.

12

Postoji alternativni oblik h\sqa koji se javlja samo dvaput (Mt 26,69; Mk 14,67).

13

h\men se javlja osam puta u Novom zavjetu. Alternativni oblik h[meqa javlja se pet puta.

spojnim samoglasnikom (e).

190

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Ukoliko se radi o sloenom glagolu, augment se stavlja ispred

glagolskog dijela sloenice. Ako prijedlog zavrava samoglasnikom,
ispast e ili se nee saeti s augmentom.

4. Sekundarni lini nastavci za glagolska vremena slini su primarnima.

Aktiv: n, ", -, men, te, n.
Pasiv: mhn, so, to, meqa, sqe, nto.
5. Glagol koji je deponentan u prezentu bit e deponentan i u imperfektu.
6. Kontraktni glagoli slijede uobiajena pravila.
_________________________________________________________________

Glavna tablica glagola

Glagolsko vrijeme

Aug/ Osnova gl.

Redup vremena

Formant Spojni Lini nastavci

gl. vrem. samogl.

Paradigma
1. l. jd.

Prezent aktiv

prez.

o/e

prim. akt.

luvw

Prezent med/pas

prez.

o/e

prim. med/pas

luvomai

Imperfekt aktiv

prez.

o/e

sek. akt.

e[luon

Imperfekt med/pas

prez.

o/e

sek. med/pas

ejluovmhn

Futur akt.

fut. akt.

o/e

prim. akt.

luvsw

Likvidni fut. akt.

fut. akt.

es

o/e

prim. akt.

menw''

Futur med.

fut. akt.

o/e

prim. med/pas

poreuvsomai

Likvidni futur medij

fut. akt.

es

o/e

prim. med/pas

menou'mai

_________________________________________________________________

Rjenik
Ako slijedite Drugu stazu, zanemarite dodatne glagolske oblike koje smo dolje
naveli.
ajkolouqevw

slijedim, pratim (90; *ajkolouqe)14

(hjkolouvqoun), ajkolouqhvsw

didavskw

pouavam (97; *dak)15

(ejdivdaskon), didavxw16

_______________________________________________________
14

Obino prima izravni objekt u dativu. Anakolut je konstrukcija u kojoj gramatika ne

slijedi, odnosno nije tona. Akolit (ajkovlouqo") je poslunik ili sljedbenik, posebice
poslunik za oltarom.

15

Glagol koji je srodan imenici didavskalo". O korijenu vidi MBG, v-5a, str. 312.

16

Zapazite da je sigma iz osnove takoer apsorbiran u ksi.

Dvadeset prvo poglavlje: Imperfekt indikativ

191

ejperwtavw

traim, pitam, potraujem (56; *ejperwta)

(ejphrwvtwn), ejperwthvsw

ejrwtavw

traim, zahtijevam, molim (63; *ejrwta)

(hjrwvtwn), ejrwthvsw

qevlw

hou, elim, eznem za, uivam u (208; *qel)17

(h[qelon),18 qelhvsw19

peripatevw

hodam (okolo), ivim (95; *peripate)20

(periepavtoun), peripathvsw

sunagwghv, -h'", hJ

sinagoga, sastanak (56; *sunagwgh)21

Farisaio", -ou, oJ

Farizej (98; *Farisaio)22

crovno", -ou, oJ

vrijeme (54; *crono)23

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj do sada nauenih rijei:
Broj rijei koje se pojavljuju u ovome poglavlju:
Broj do sada pojavljivanih rijei:
Postotak od ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
236
817
101 873
73,73%

Prethodno nauene rijei24

25

duvnamai

(ejdunavmhn),

e[cw

(ei[con), e{xw

dunhvsomai

26

_______________________________________________
17

Metzger (Lexical Aids) nas podsjea na monotelitno krivovjerje prema kojemu

je Krist imao samo jednu volju, onu boansku.

18

qevlw tvori svoj augment kao da se radi o ejqevlw jer njegov imperfekatni oblik
glasi h[qelon. Zapravo, njegova osnova je neko poinjala epsilonom, ali je
epsilon ispao iako augment pamti da je postojao.

19

Umee etu ispred formanta glagolskog vremena. To nije toliko neuobiajeno.

20

Filozof peripatetik (peripathtikov") hodao je unaokolo od mjesta do mjesta,

uei svoje sljedbenike dok je putovao.

21

Sinagoga je mjesto na kojemu se ljudi sastaju.

22

Farizej.

23

Kronografija mjeri vrijeme. Kronologija je znanost o mjerenju vremena.

24

Uvrstili smo samo one rijei koje svoj augment tvore na neoekivan nain.

25

duvnamai takoer s augmentom glasi hjdunavmhn.

26

O otrom haku vidi #21.24 dolje.

192

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Informacije za napredne studente

21.24

Nepravilni augmenti. Neki glagoli izgledaju kao da imaju nepravilne

augmente, no, zapravo, nisu nepravilni, ve se radi o jednom od onih
sluajeva kada pravila kojima se augmenti ravnaju mogu biti vrlo
sloena. Najoitije nepravilnosti objasnit emo u biljekama, ali u
nekim sluajevima bit e najbolje da ih jednostavno nauite napamet.
Naravno, moete upamtiti pravila, to je puno bolje zato to pravila koja
utjeu na jedan augment vjerojatno utjeu i na druge glagole.
Na primjer, sagledajmo e[cw. Imperfekt glagola e[cw je ei[con. Glagolski
korijen je *sec. U prezentu se sigma zamjenjuje otrim hakom.
Meutim, budui da Grci nisu podnosili da dva aspirirana glasa idu
jedan za drugim, naime otri hak i hi, otri hak se deaspirira na tihi
hak (*sec eJc ejc e[cw).
Prilikom tvorbe imperfekta, i to zato to glagolski korijen zapravo
poinje suglasnikom, augment je epsilon. Meutim, s razloga to se
sigma ovdje nalazi izmeu dva samoglasnika, ono ispada a epsiloni
se skrauju na ei (e + sec eec ei\con).
Futur ima otri hak (e{xw). Formant glagolskog vremena sigma spaja
se s hi i zajedno tvore ksi, no budui da dva aspiranta ne stoje jedan za
drugim, otri hak moe ostati (*sec + s + w eJcsw e{xw).
Moda sve ovo zvui komplicirano i nepotrebno, a za sada moda i
jest. No, vano je da shvatite da se grki glagoli tvore smisleno, da
slijede odreena pravila i da u konanici poznavanje tih pravila
smanjuje gradivo koje je potrebno upamtiti. Kao rezultat toga, stalna
upotreba grkoga jezika postaje puno izglednijom. tovie, upravo je to
razlog zato uimo ovaj veliki jezik: kako bismo ga mogli koristiti
cijeloga ivota da bismo razumjeli i navijetali Boju objavu to je
uinkovitije mogue.

21.25

Pripremna upotreba postoji. Do sada smo nauili samo jedan

neuobiajeni vid glagola eijmiv, a to je njegova osobina da prima
predikatni nominativ a ne izravni objekt. Postoji jo jedan vaan aspekt
glagola. Dopustivo je prevesti eijmiv kao postoji kako bi hrvatski
prijevod imao smisla. Kontekst e vam pokazati je li to nuno ili nije.
Na primjer, ejsti;n oi\ko" para; th;n qavlassan moe znaiti: Postoji
jedna kua pokraj mora. No, moe znaiti i: Kua je pokraj mora.

Dvadeset drugo poglavlje

Drugi aorist aktiv/medij indikativ

Egzegetski uvid
Aorist (ajor
v isto") je neodreeno glagolsko vrijeme koje izrie injenicu da se
radnja dogodila a da pritom ne opisuje njezino trajanje. Kada aorist opisuje
neku radnju kao jedinini dogaaj, onda moe naglasiti jednu od tri
mogunosti, poput, pokuajte to zamisliti, lopte koja je baena: 1) poletjela.
(inceptivni ili ingresivni); 2) letjela (konstantivni ili durativni); 3) udarila
(kulminativni ili teliki).
Ovi aspekti neodreenog aorista moda bacaju svjetlo na Isusovu sloenu
izreku u Govoru na Maslinskoj gori (Marko 13,30 i usporedni odlomci).
Zaista, kaem vam, ovaj narataj nee proi dok se sve ovo gevnhtai.
Potekoa je u injenici da je Isus ve opisao kraj svijeta u s. 24 i dalje u ivim
opisima o prestanku svijetljenja Sunca i Mjeseca, o zvijezdama koje e padati s
neba i o nebeskim tijelima koja e se potresti. Osim ako se izraz ovaj narataj
(hJ genea; au{th) ne rastegne tako da ukljuuje cijelo razdoblje od Isusova prvog
do drugog dolaska (to je manje mogua opcija), aorist gevnhtai mora
sadravati neko rjeenje. Uzmemo li da je taj glagol ingresivni aorist i
prevedemo li ga s perspektive poetne radnje, onda ovu izjavu moemo
prevesti: Zaista, kaem vam, ovaj narataj nee proi dok se sve ovo ne pone
dogaati.
Ovu nijansu istoga aorisnog oblika moemo vidjeti u rijeima anela Gabriela
upuenima Zahariji (Luka 1,20): Ti e zanijemjeti i nee moi govoriti do
dana kad se gevnhtai tau'ta. U stihovima 13-17 Gabriel ne prorie samo
roenje nego i slubu Ivana Krstitelja, ali Zaharija je poeo govoriti im je
napisao ime svoga novoroenog sina na ploicu (s. 62-64). Prema tome, s. 20
bismo trebali prevesti: Ti e zanijemjeti i nee moi govoriti do dana kad se
ovo ne pone dogaati.
Prema tome, studentu preporuujemo da obrati veliku panju kontekstualnom
znaenju irega smisla jedinice i protumai aorist onako kako to perikopa ili
paragraf oekuju.
Royce Gordon Gruenler

193

194

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Pregled
U ovome poglavlju nauit emo da:

aorist oznaava neodreenu radnju koja se obino dogaa u prolosti. Za

sada, trebamo ga prevesti hrvatskim aoristom (pojedoh a ne jeo sam);

Grki jezik aorist tvori na dva naina. Drugi aorist koristi neizmijenjeni
glagolski korijen za svoju aorisnu osnovu, koja e se uvijek razlikovati od
prezentske osnove;

drugi aorist tvori se upotrebom augmenta, druge aorisne osnove i

sekundarnih nastavaka.

Hrvatski jezik
22.1

U hrvatskom jeziku prolo vrijeme tvorimo uz pomo vie glagolskih

vremena. Jedno od njih je aorist koji imaju svreni i rjee nesvreni
glagoli, a tvori se od infinitivne osnove s dvije vrste nastavaka. (Bari
et. al., str. 238).

Grki
22.2

Znaenje. U posljednjem poglavlju, prouavali smo jedno od prolih

vremena u grkome jeziku. Imperfekt opisuje nesvrenu radnju koja
se obino odvija u prolosti. Drugo prolo vrijeme u grkome jeziku je
aorist. Glagolsko vrijeme aorist opisuje neodreenu radnju koja se obino
odvija u prolosti.1

22.3

Prijevod. Budui da je imperfekt uvijek nesvren, aorist je uvijek

neodreen. Govori vam da se radnja dogodila, ali ne govori nita vie
o njenom aspektu.
To znai da ete aorist obino prevoditi hrvatskim aoristom.2

22.4

Dvije tvorbe. Grki jezik tvori glagolsko vrijeme aorist na dva razliita
naina. Grko glagolsko vrijeme koje je slino hrvatskoj pravilnoj tvorbi

_____________________________________________________
1

Rije aorist znai neodreen.

Dvadeset drugo poglavlje: Drugi aorist aktiv/medij indikativ

195

naziva se prvim aoristom (dvadeset tree poglavlje) dok se grko

glagolsko vrijeme koje odgovara hrvatskoj nepravilnoj tvorbi naziva
drugim aoristom. Poet emo s drugim aoristom zato to je gotovo
jednak imperfektu.
Grki glagol moe biti prvi ili drugi aorist, ali ne oba.3

Drugi aorist aktiv

22.5

Tablica: Drugi aorist aktiv indikativ

Augment + aorisna osnova za aktiv +

Spojni samoglasnik +
Sekundarni lini nastavci za aktiv

ej + lab + o + men ejlavbomen

luvw ima oblik prvog aorista aktiva, stoga u paradigmi koristimo drugi
aorist glagola lambavnw (*lab), to znai uzimam. Zapazite da su
nastavci identini onima koji se koriste u imperfektu.
22.6

Paradigma: Drugi aorist aktiv indikativ

oblik

prijevod

1. jd.

e[ lab o n

uzeh

2. jd.

e[ lab e "

3. jd.

e[ lab e (n)

spojni samogl.

nastavak

imperfekt

e[luon

uze

"

e[lue"

uze

- (n)

e[lue(n)

1. mn. ej lavb o men

uzesmo

men

ejluvomen

2. mn. ej lavb e te

uzeste

te

ejluvete

3. mn. e[ lab o n

uzee

e[luon

___________________________________
2

Neki uitelji studentima doputaju upotrebu hrvatskoga perfekta. Uio sam

cijelu no. To je moda prikladan prijevod aorista, ali posljednje glagolsko
vrijeme koje emo uiti je perfekt, a iz didaktikih razloga ini se bolje rezervirati
upotrebu hrvatskog perfekta za prijevod grkog perfekta. Nakon to se
naviknete na glagolski sustav, bit e vam doputen luksuz koritenja perfekta
prilikom prijevoda aorista. Meutim, va uitelj e moda od vas traiti drukiju
didaktiku metodu, pa ga svakako pitajte.

Postoji nekoliko iznimaka ovome pravilu, ali ne puno.

196

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

22.7

Augment. Dodavanje augmenta za aorist slijedi ista pravila koja vrijede

za imperfekt.

22.8

Oblik glagolskog vremena. Oblik aorista aktiva naveden je kao trei

oblik u leksikonu (npr, e[labon).
lambavnw, (ejlavmbanon),
ejlhvmfqhn

lhvmyomai,

e[labon,

ei[lhfa,

ei[lhmmai,

U aktivu, drugi aorist e uvijek imati drukiju osnovu od prezenta zato to e

korijen uvijek biti izmijenjen prilikom tvorbe prezentske osnove. U
protivnom, nikada ne biste mogli razlikovati imperfekt od drugog
aorista.
To ponekad ukljuuje drastinu promjenu, kao kada glagol koristi
drukije korijene prilikom tvorbe osnova glagolskih vremena (npr.
levgw [*leg] postaje ei\pon [*ip] u aoristu). Meutim, veinom su
promjene u osnovi minimalne i ukljuuju pojednostavljenje dvostrukog
suglasnika (npr. *bal bavllw e[balon) ili promjenu samoglasnika
(npr. *leip leivpw e[lipon).
Osnova drugog aorista gotovo je uvijek jednaka njezinu glagolskom
korijenu.
Pamtite tono. Budui da ove promjene esto zahvaaju samo jedno
slovo, vrlo je vano da glagolski korijen i leksiki oblik upamtite tono.
e[ballon (imperfekt) i e[balon (drugi aorist) razlikuju se samo po
jednome slovu.
Praktina uputa za prevoenje. Kada prevodite sprezani glagolski
korijen, zapitajte se: Je li ovo prezentska osnova ili nije? Radi li se o
prezentskoj osnovi, onda je moda prezent ili imperfekt. Ako je osnova
drukija, onda je to moda drugi aorist.
Na prmjer, ako vidite e[lipon, onda znate da to ne moe biti prezent
niti imperfekt zato to je prezentska osnova leivpw, s epsilonom.
22.9

Formant glagolskog vremena. Drugi aorist aktiv nema formanta

glagolskog vremena.

22.10

Spojni samoglasnici. Drugi aorist aktiv

samoglasnike koje koristi prezent (usp. #16.5).

22.11

Lini nastavci. Budui da drugi aorist ima augment, koristi

sekundarne line nastavke. U aktivu, nastavci su identini nastavcima
imperfekta aktiva koje ste ve nauili. Lako moe doi do zabune
izmeu ova dva vremena. Jedina razlika izmeu imperfekta i drugog
aorista aktiva je osnova glagolskog vremena (npr., e[ballon nasuprot
e[balon).

koristi

iste

spojne

Premda prvo lice jednine i tree lice mnoine imaju jednak oblik
(e[balon), obino e vam kontekst pojasniti o kojemu je obliku rije.

Dvadeset drugo poglavlje: Drugi aorist aktiv/medij indikativ

197

22.12

Navoenje rijei. Ako glagol ima drugi aorist koji se javlja u Novom
zavjetu, uvijek emo ga navesti u rjeniku. U Dodatku (str. 397 i dalje)
smo naveli sve glagole koji se javljaju pedeset ili vie puta, a koji imaju
druge aoriste. Moda bi bilo dobro da napravite zasebnu rjeniku
karticu za svaki drugi aorist.

22.13

Nepravilni drugi aoristi. to smo rekli o nepravilnim oblicima

futura primjenjuje se i na aorist. Neki oblici aorista mogu izgledati
nepravilno kada zapravo nisu. Dok budete pamtili rijei i pritom
nailazili na tee oblike drugog aorista, trebate odluiti hoete li pamtiti
drugi aorist na osnovu glagolskoga korijena ili ete ga jednostavno
pamtiti napamet.

Drugi aorist medij

22.14

Tablica: Drugi aorist medij indikativ

Augment + osnova aorista aktiva

Spojni samoglasnik +
Sekundarni lini nastavci za medij/pasiv

ej + gen + o + mhn ejgenovmhn

22.15

Paradigma: Drugi aorist medij indikativ. Budui da glagol lambavnw

nema osnovu deponentnog aorista medija, paradigma koristi aorist
glagola givnomai.
oblik

prijevod

spojni samogl. nastavak

imperfekt

1. jd.

ej gen ov mhn

postah

o mhn

ejluovmhn

2. jd.

ej gevn o u

posta

e so4

ejluvou

3. jd.

ej gevn e to

posta

e to

ejluveto

1. mn.

ej gen ov meqa postasmo

o meqa

ejluovmeqa

2. mn.

ej gevn e sqe

postaste

e sqe

ejluvesqe

3. mn.

ej gevn o nto

postae

o nto

ejluvonto

Ovdje nas nita ne iznenauje. Ovi oblici izgledaju ba poput

imperfekta medija/pasiva izuzev osnove.
_______________________________
4

Sigma ispada zato to se nalazi izmeu dva samoglasnika, a samoglasnici se

skrauju na ou.

198

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

22.16

U aoristu, kao u futuru, medij i pasiv su posve drukiji oblici. U

gornjoj paradigmi definicije su aktivne zato to smo do sada vidjeli
iskljuivo deponentne oblike aorista medija.

Saetak
1.

Aorist ukazuje na neodreenu radnju koja se obino odvija u prolosti. Za

sada emo ga prevoditi hrvatskim aoristom.

2.

Grki jezik tvori aorist na dva naina. Oni se ne razlikuju po znaenju, ve

samo po obliku.

3.

U osnovi drugog aorista obino e doi do promjene samoglasnika kako bi

se razlikovao od prezenta, iako e to ponekad biti suglasnika promjena.
Obino je to nepromijenjeni oblik glagolskoga korjena.

4.

Drugi aorist aktiv tvori se pomou augmenta, osnove drugog aorista,

spojnog samoglasnika i sekundarnih nastavaka za aktiv.

5.

Drugi aorist medij tvori se upotrebom augmenta, osnove drugog aorista,

spojnog samoglasnika i sekundarnih nastavaka za medij/pasiv.

6.

Drugi aorist nalikuje na imperfekt, osim to koristi osnovu drugog aorista.

Glavna tablica glagola

Glagolsko vrijeme

Aug/ Osnova gl. Formant

Redup vremena gl. vrem

Spojni Lini nastavci

samogl.

1. l. jd.
paradigma

Prezent akt.

prez.

o/e

prim. akt.

luvw

Prezent med/pas

prez.

o/e

prim. med/pas

luvomai

Imperfekt akt.

prez.

o/e

sek. akt.

e[luon

Imperfekt med/pas

prez.

o/e

sek. med/pas

ejluovmhn

Futur akt.

fut. akt.

o/e

prim. akt.

luvsw

Likvidni fut. akt.

fut. akt.

es

o/e

prim. akt.

menw'

Futur medij

fut. akt.

o/e

prim. med/pas

poreuvsomai

Likvidni fut. med.

fut. akt.

es

o/e

prim. med/pas

menou'mai

2. aorist akt.

aor. akt.

o/e

sek. akt.

e[labon

2. aorist med.
___

aor. akt.

o/e

sek. med/pas

ejgenovmhn

Dvadeset drugo poglavlje: Drugi aorist aktiv/medij indikativ

199

Rjenik
Obavezno morate dobro nauiti druge aoriste, jer su uestali. U sljedeem
poglavlju nauit emo aorisni oblik glagola proseuvcomai i jo nekoliko drugih
glagola koje ve znamo.
ajpoqnh/vskw

umirem, umrijet u, osloboen sam od

(111; *ajpoqan)
(ajpevqnh/skon), ajpoqanou'mai, ajpevqanon

a[rto", -ou, oJ

kruh, hljeb, hrana (97; *ajrto)

bavllw

bacam (122; *bal)

(e[ballon), balw', e[balon

gh', gh'", hJ

zemlja, kopno, predio, ovjeanstvo (250; *gh)5

givnomai

postajem, jesam, postojim, roen sam, stvoren sam

(669; *gen)6
(ejginovmhn), genhvsomai, ejgenovmhn7

eijsevrcomai

dolazim u, idem u, ulazim

(194; eijs + *erc; eijs + *eleuq)
eijseleuvsomai, eijsh'lqon8

ejxevrcomai

izlazim (218; ejx + *erc; ejx + *eleuq)

(ejxhrcovmhn), ejxeleuvsomai, ejxh'lqon9

e[ti

meutim, ipak, ak (93)

euJrivskw

nalazim (176; *euJr)10

(eu{riskon or hu{riskon), euJrhvsw,11 eu|ron

lambavnw

uzimam, primam (258; *lab)

(ejlavmbanon), lhvmyomai,12 e[labon

ou[te
a ne, ni, niti (87, prilog)
___________________________________
5

Geo se koristi u sloenim oblicima sa znaenjem zemlja: geocentrian,

geologija, geodezija.

Prima predikatni nominativ, poput eijmiv. givnomai ima irok raspon znaenja.
Smatramo da je o njemu korisno razmiljati u dvije kategorije: biti ili
postati. Veina upotreba spada u jednu od ove dvije skupine. Korijen se
jasno vidi izvan prezentske osnove.

Deponentni aorist medij.

Korijen trpi prijevoj, tako da mu ispada eu.

Korijen trpi prijevoj, tako da mu ispada eu.

Heuristian je pridjev koji opisuje osobu koja ui otkrivanjem. Eureka, rije koja
znai pronaao sam, uzvik je koji je Arhimed upotrijebio kada je otkrio nain
mjerenja istoe kraljeve zlatne krune.

10

11

Eta se umee iza glagolske osnove, ba kao u givnomai.

200

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

prosevrcomai

dolazim/idem ka (86; prov" + *ejrc)

(proshrcovmhn), proseleuvsomai, prosh'lqon13

proseuvcomai

molim se (85; *proseuc)

(proshucovmhn), proseuvxomai

pu'r, purov", tov

vatra (71; *pur)14

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj do sada nauenih rijei:
Broj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju:
Broj pojavljivanja rijei do sada:
Postotak od ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
250
2 517
104 390
75,56%

estitamo! Sada znate tri od svake etiri rijei koje se pojavljuju u Novom zavjetu.

Prethodno nauene rijei

prezent

aorist

prezent

aorist

ginwvskw

e[gnwn15

levgw

ei\pon16

ejkbavllw

ejxevbalon

oJravw

ei\don17

e[cw

e[scon

sunavgw

sunhvgagon

e[rcomai

h\lqon

______________________________________
12

Deponentni futur medij nije toliko nepravilan. Alfa se produljuje na eta (prijevoj),
mu se umee ispred beta kao da je u prezentu, a beta se pretvara u psi zbog sigme u
formantu glagolskog vremena. *lab lhb lhmb + somai lhvmyomai.

13

Korijen trpi prijevoj, tako da mu ispada eu.

14

Piroman je osoba koja ima neodoljivu elju zapoeti destruktivne poare.

Njezina paradigma glasi: e[gnwn, e[gnw", e[gnw; e[gnwmen, e[gnwte, e[gnwsan. Moda
oekujete da e tree lice mnoine biti e[gnwn, ali ovaj oblik se nikada ne javlja u
Novom zavjetu. e[gnwsan se koristi svaki put (17 puta).
, digama, jo je jedno slovo koje je, poput suglasnikog iota, ispalo iz grkog
alfabeta puno prije Koine grkog. To to je neko bilo prisutno jo uvijek utjee na
oblike rijei. U ovom sluaju, s razloga to korijen rijei ei\pon glasi *ip, iota se nije
produljila nego je epsilon dodan kao augment a digama je ispalo (e + ip ei\pon).
ei\don je drugi aorist bez oblika za prezent. Sve druge rijei sa znaenjem vidjeti
imaju vlastite aorisne osnove, ali veina gramatiara ovu rije vee uz oJravw. oJravw
ima vlastiti deponentni oblik prvog aorista medija, wjyavmhn (aorist konjunktiv), ali je
vrlo rijedak, tako da se u Novom zavjetu javlja samo u Luki 13,28. Stoga emo i mi
navesti ei\don kao aorist glagola oJravw, kako to uostalom ini veina gramatika.

15

16

17

Dvadeset drugo poglavlje: Drugi aorist aktiv/medij indikativ

22.17

201

Ve znate da je oi\da zapravo perfekt s prezentskim znaenjem. h[/dein

vri funkciju imperfekta i aorista glagola oi\da ali zapravo je
pluskvamperfekt (dvadeset peto poglavlje), to objanjava zato se
njegovi oblici razlikuju.
1. l. jd.
2. l. jd.
3. l. jd.

h[d
/ ein
h[d
/ ei
h[d
/ ei

h[d
/ eimen
2. l. mn. h[d
/ eite
3. l.. mn. h[d
/ eisan
1. l. mn.

Informacije za napredne studente

22.18

Neodreen nasuprot punktilijarnom. Do najeih zabuna u grkoj

egzegezi dolazi kada ljudi smatraju da je grki neodreeni aspekt
zapravo punktilijarni (perfektni), odnosno da opisuje neku radnju koja
se javlja u odreenoj vremenskoj toci. Plimni val udario je u brod.18
Grki neodreeni aspekt nije punktilijaran, odnosno ne govori nam
nita o radnji glagola osim da se dogodila.
Zanimljivo je da je Lukina verzija Isusove izjave koju smo spomenuli u
#15.17 neto drukija od Markove. On kae: Ako netko eli ii za
mnom, neka se odrekne samoga sebe i uzme svoj kri svakodnevno, i
slijedi me (Luka 9,23). On uvrtava svakodnevno kako bi naglasio
da se radnja uzimanja odvija svaki dan. Suprotstavlja li se to
Markovom zapisu koji jednostavno kae: uzme? Ne. I Marko i Luka
koriste isti neodreeni aspekt kada kau uzme. Glagol ne odreuje
narav radnje, ve samo kae da bi se ona trebala dogoditi. No, Luka
uvrtava prilog svakodnevno kako bi pojasnio da je ova radnja
svakodnevna radnja. Mogao je isto tako upotrijebiti nesvreni aspekt
(uzima) i doi do istoga znaenja.19
Djelomina zbunjenost vezana uz grki neodreeni aspekt potjee od
injenice da se on zaista moe koristiti pri opisivanju punktilijarne
radnje. Meutim, takav glagol nije punktilijaran zbog svog aspekta ve
zbog konteksta i znaenja rijei. Ne moete koristiti nesvreni vid kako
biste opisali punktilijarnu radnju, tako da jednostavno morate
upotrijebiti neodreeni vid.

__________________________________
18
19

Nesvrena verzija ove reenice bi glasila: Plimni val je udarao u brod.

elite li biti vrlo specifini, grki neodreeni aspekt ne opisuje ono to se zaista
dogodilo, ve opisuje ono to pisac odluuje otkriti o toj radnji. Vodopad biste
mogli opisati nesvrenim glagolom, naglaujui stalan tok vode. Meutim,
mogli biste upotrijebiti i neodreeni aspekt. To ne bi znailo da vi ne znate pada
li voda stalno ili ne, nego da niste marili opisati njezin stalni tok. Jednostavno ste
htjeli rei da je voda poinjala na vrhu i zavravala na dnu.

Dvadeset tree poglavlje

Prvi aorist aktiv/medij indikativ

Egzegetski uvid
Glagolsko vrijeme aorist esto pogreno tumae i znanstvenici i propovjednici.
Za glagole u aoristu preesto se govori da oznauju radnju koja se dogodila
jednom zauvijek, a da tekst to nipoto ne istie. Bill Mounce sjajno to objanjava
u nastavku. Primivi upozorenje o toj pogreci, ne smijemo otii u drugu
krajnost i ne vidjeti da u nekim kontekstima aorist ipak oznaava radnju koja se
dogodila jednom zauvijek, ne samo zato to je glagol u aoristu nego zbog
konteksta. Rimljanima 6,10 kae o Isusu: o} ga;r ajpevqanen, th'/ aJmartiva/ ajpevqanen
ejfavpax (jer smru kojom umrije, umrije jedanput zauvijek). Aorist ajpevqanen
(on umrije) jasno se odnosi na Isusovu smrt jedanput zauvijek, jer glagol
poblie opisuje prilog ejfavpax (jedanput zauvijek). Pavao nas je htio pouiti da
je svojom smru Isus pobijedio silu grijeha i smrti jedanput zauvijek.
Isusova pobjeda nad grijehom i smru nije samo povijesna zanimljivost, jer
Rimljanima 6 ui da oni koji pripadaju Isusu dijele njegovu pobjedu nad
grijehom. Drugi stih kae: oi{tine" ajpeqavnomen th'/ aJmartiva,/ pw'" e[ti zhvsomen ejn
aujth'/ (mi koji umrijesmo grijehu, kako da nastavimo ivjeti u njemu?).
Naredni stihovi (s. 3-6) pojanjavaju da smo umrli grijehu tako to smo krteni u
Krista, jer kada smo krteni u njega bili smo razapeti zajedno s Kristom. Aorist
ajpeqavnomen (umrijesmo) u drugom stihu stoga oznaava da smo i mi jedanput
zauvijek umrli grijehu prilikom naeg obraenja. Kada smo umrli s Kristom, sila
grijeha bila je presudno prekinuta za nas. To ne znai da vie ne moemo
grijeiti. Da je tako, poticaj da ne doputamo grijehu da vie vlada u naim
ivotima bio bi nepotreban (s. 12-14). To pak znai da je prevlast, mo i
gospodstvo grijeha na presudan nain prekinuto za vjernike. Budui da je Krist
pobijedio grijeh u svojoj smrti, te budui da smo umrli s Kristom, sada
sudjelujemo u njegovoj pobjedi nad grijehom. Stoga ne doputajte da grijeh
vlada u vaem smrtnom tijelu, kako biste se pokoravali njegovim poudama (s.
12).
Thomas R. Schreiner

Pregled
U ovome poglavlju nauit emo da:

prvi aoristi tvore se pravilno dodavanjem augmenta, formanta

glagolskog vremena (sa), i sekundarnih nastavaka aorisnoj osnovi (npr.
e[lusa);

veina osnova prvog aorista jednaka je prezentskim osnovama;

kada se sigma iz formanta glagolskog vremena doda osnovi koja zavrava

praskavim suglasnikom,
202

Dvadeset tree poglavlje: Prvi aorist aktiv/medij indikativ

203

iste promjene koje smo vidjeli u futuru dogaaju se i u prvom aoristu (npr.
blevpw e[bleya);

kontraktni glagoli produljuju svoj posljednji samoglasnik osnove ispred

formanta glagolskog vremena, ba kao to to ine u futuru (npr. gennavw
ejgevnnhsa);

likvidne osnove koriste a kao formant glagolskog vremena a ne sa.

Hrvatski jezik
23.1

Kao to smo rekli u prolom poglavlju, hrvatski jezik prolo vrijeme

tvori uz pomo vie glagolskih vremena. Jedno od njih je aorist koji
imaju svreni i rjee nesvreni glagoli, a tvori se od infinitivne
osnove s dvije vrste nastavaka. (Bari et. al., str. 238)

Grki jezik
23.2

U prolom poglavlju takoer smo rekli da grki jezik ima dva naina
tvorbe aorista. Drugi aorist grki je ekvivalent hrvatskom nepravilnom
glagolu; glagolska osnova mijenja se za tvorbu razliitih glagolskih
vremena.
Prvi aorist grki je ekvivalent hrvatskim pravilnim glagolima. U
prvom aoristu, umjesto izmjene glagolske osnove za tvorbu aorisne
osnove, glagolsko vrijeme koristi formant glagolskog vremena (sa).
Veina grkih glagola slijedi ovaj obrazac.

23.3

Prijevod. Aorist aktiv obino se prevodi hrvatskim aoristom koji

oznaava neodreenu radnju. Uih. Je li glagol prvi ili drugi aorist
nema nikakve veze s njegovim znaenjem, samo s njegovim oblikom.
Upamtite da je od svega vaniji aspekt, a sve to vam aorist kazuje jest
da se dogaaj dogodio; ne kazuje vam nita vie o aspektu toga
dogaaja. Isto tako, aorist ne mora nuno biti punktilijaran, nego je
neodreen.

204

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Karakteristike prvog aorista aktiva

23.4

Tablica

Augment + aorisna osnova za aktiv +

formant glagolskog vremena (sa) + sekundarni lini nastavci za aktiv
ej + lu + sa + men ejluvsamen

Zapazite da nema spojnih samoglasnika. Formant glagolskog vremena

je sa tako da je spojni samoglasnik nepotreban.
23.5

Paradigma: Prvi aorist aktiv indikativ

prvi aorist

prijevod

1. jd.

e[ lu sa1

odrijeih

e[luon

e[labon

2. jd.

e[ lu sa "

odrijei

"

e[lue"

e[labe"

odrijei

- (n)

e[lue(n)

e[labe(n)

3. jd.

e[ lu se

(n)2

nastavak imperfekt

men

drugi aorist

1. mn. ej luv sa men

odrijeismo

ejluvomen ejlavbomen

2. mn. ej luv sa te

odrijeiste

te

ejluvete

ejlavbete

3. mn. e[ lu sa n

odrijeie

e[luon

e[labon

23.6

Augment. Prvi aorist ima augment ba kao i drugi aorist i imperfekt.

23.7

Oblik glagolskog vremena. Aorist aktiv tvori se od osnove prvog

aorista, koja je openito jednaka prezentskoj osnovi. Ako se aorisna
osnova nekoga glagola razlikuje od prezentske, glagol e obino imati
drugi aorist.

23.8

Formant glagolskog vremena. Grki jezik dodaje formant glagolskog

vremena izmeu osnove i linih nastavaka prilikom tvorbe prvog
aorista, na isti nain kao to dodaje sigma za tvorbu futura. Formant
prvog aorista je sa.
sa 3

___________________________________________________
1

Ne koristi se nikakav nastavak, tako da formant glagolskog vremena stoji sam.

Ne koristi se nikakav nastavak, ali u ovom sluaju (za razliku od prvog lica
jednine) alfa iz formanta glagolskog vremena mijenja se u epsilon.

Neki tvrde da je formant glagolskog vremena sigma, a da je alfa spojni samoglasnik.

No, vidi Smyth, #455-456.

Dvadeset tree poglavlje: Prvi aorist aktiv/medij indikativ

205

Budui da formant glagolskog vremena zavrava na samoglasnik,

nema potrebe za spojnim samoglasnikom, tako da su lini nastavci
dodani izravno formantu glagolskog vremena.
Formant glagolskog vremena za aktiv veoma je lako uoiti. Oblik
mijenja samo u treem licu jednine, gdje umjesto sa zapravo glasi se.
23.9

Lini nastavci. Prvi aorist aktiv koristi sekundarne line nastavke zato
to aorist ima augment. To znai da ima iste line nastavke kao
imperfekt i drugi aorist, izuzev u prvom licu jednine.
Ako ste pamtili line nastavke kao kombinaciju spojnoga
samoglasnika i linog nastavka (npr. omen), onda moda niste toliko
jasno uoili slinost izmeu nastavaka u prvom aoristu i imperfektu.
Meutim, ako ste odvajali spojni samoglasnik i lini nastavak (npr. o +
men), onda ve znate nastavke koritene u prvom aoristu.

23.10 Kontraktni glagoli. Kao to je bio sluaj u futuru, kontraktni glagoli

produljuju svoj kontraktni samoglasnik ispred formanta glagolskog
vremena. ajgapavw postaje hjgavphsa.
23.11

Osnove koje zavravaju praskavim suglasnikom. Ve smo vidjeli na

koji se nain praskavi suglasnici mijenjaju kada iza njih dolazi sigma,
kako u treoj deklinaciji imenic tako i u glagolima u futuru. Ono to
se dogaa u futuru, dogaa se i u prvom aoristu aktivu. Osnove prvog
aorista koje zavravaju labijalom tvore psi kada se spajaju s
formantom glagolskog vremena. Osnove koje zavravaju velarnim
glasom (ukljuujui assw glagole) tvore ksi. Osnove koje zavravaju
dentalnim glasom (ukljuujui izw i azw glagolima) gube dental.
ps y

blevp + sa

e[bleya

bs y

trivb + sa

e[triya

fs y

gravf + sa

e[graya

ks x

plevk + sa

e[plexa

gs x

pnivg + sa

e[pnixa

cs x

brevc + sa

e[brexa

ts s
ds s

speuvd + sa e[speusa

qs s

peivq + sa

e[peisa

_________________________________
4

Nema primjera ove kombinacije u aorisnim glagolima u Novom zavjetu.

206

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

23.12

Osnove drugog aorista s nastavcima prvog aorista. Povremeno ete

pronai pojedine oblike drugog aorista s alfom umjesto s omikronom
kao spojnim samoglasnikom. Umjesto ei\pon nai ete ei\pan, a umjesto
h\lqon pronai ete h\lqan. Nema razlike u znaenju, samo u obliku.5

Likvidni aorist aktiv

23.13

Tablica: Prvi aorist aktiv indikativ (likvidni)

Augment + aorisna osnova za aktiv +

formant glagolskog vremena (a) + sekundarni lini nastavci za aktiv

ej + mein + a + men ejmeivnamen

Umjesto dodavanja sa kao formanta glagolskog vremena, likvidni

glagoli dodaju samo alfa a potom ponekad mijenjaju osnovu
glagolskog vremena. Paradigmatski glagol koji koristimo ovdje je mevnw.
Fenomen likvidnih glagola utjee samo na futur i aorist, tako da ih
neemo razmatrati u preostalim poglavljima.
23.14

Paradigma: Prvi aorist aktiv indikativ (likvidni)

aorist likvidni

prijevod

prvi aorist

1. jd.

e[meina

ostah

e[lusa

2. jd.

e[meina"

osta

e[lusa"

3. jd.

e[meine(n)

osta

e[luse(n)

1. mn.

ejmeivnamen

ostasmo

ejluvsamen

2. mn.

ejmeivnate

ostaste

ejluvsate

3. mn.

e[meinan

ostahu

e[lusan

________________________________________
5

Ukoliko vas zanima zato, ovo je razlog tomu. Poput svakoga drugog jezika, grki
je uvijek bio u stanju promjena. Jedna vrsta tvorbe premouje drugu, neke stvari
se dodaju, neke oduzimaju. Jedan dokaz ovoga stanja promjene moemo vidjeti u
nekim oblicima drugog aorista. Koine grki bio je u procesu ukidanja nastavaka za
drugi aorist istovremeno zadravajui osnove drugog aorista. Kao posljedica toga,
ponekad nailazimo na osnove drugog aorista s nastavcima za prvi aorist, kao to
su ei\pan i h\lqan.

Dvadeset tree poglavlje: Prvi aorist aktiv /medij indikativ

207

Kao to moete vidjeti, mevnw je u aoristu izmijenio svoju osnovu:

epsilon je izmijenjeno u ei. Svi glagoli koji se javljaju pedeset ili vie
puta i imaju likvidni aorist, navedeni su u Dodatku, na stranici 396.
23.15

Oblici. Postoje dva kljua za prepoznavanje likvidnih aorista:

posljednji suglasnik osnove je likvidan;
formant glagolskog vremena je a, a ne sa.

Aorist medij indikativ

23.16

Poput futura, aorist koristi razliite oblike za medij i pasiv. (Pasiv

emo uiti u narednom poglavlju.) Poput futura medija, aorist medij je
slian aoristu aktivu osim to koristi line nastavke za medij/pasiv.

23.17

Tablica: Prvi aorist medij indikativ

Augment + aorisna osnova za aktiv +

formant glagolskog vremena (sa) +
sekundarni lini nastavci za medij/pasiv
ej + lu + sa + mhn ejlusavmhn
23.18

Paradigma: Prvi aorist medij indikativ. Prijevodi su jo uvijek u

aktivu zato to svi medijalni glagoli s kojima ete se susresti u ovom
poglavlju imaju aktivno znaenje.
prvi aorist

prijevod

ej lu sav mhn

nastavak

drugi aorist

odrijeih

mhn

2. jd.

ej luv s

w6

odrijei

so

ejgevnou

3. jd.

ej luv sa to

odrijei

to

ejgevneto

1. mn.

ej lu sav meqa odrijeismo

2. mn.

ej luv sa sqe

odrijeiste

sqe

ejgevnesqe

3. mn.

ej luv sa nto

odrijeie

nto

ejgevnonto

1. jd.

meqa

ejgenovmhn

ejgenovmeqa

__________________________________
6

Upamtite, pravi lini nastavak je so. Kada se spoji s formantom glagolskog

vremena, drugo sigma ispada zbog toga to stoji izmeu dva samoglasnika (tj.
izmeu samoglasnika) a dva samoglasnika skrauju se na omega (*sa + so
sao sw).

208

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

23.19

Znate da je glagol deponentni medij u aoristu ako trei oblik glagola u

leksikonu zavrava na mhn.
ajrnevomai

nijeem (33, v-1d[2a])

(hjrnou'mhn), ajrnhvsomai, hjrnhsavmhn, -, h[rnhmai, -

Medijalno stanje
23.20

Do sada je svaki medij koji ste vidjeli bio deponentan, tako da je imao
aktivno znaenje. Postoji jo jedna situacija koju trebamo razmotriti.
Nekoliko glagola ima jedno znaenje u aktivu a drugo u mediju.
Najuestaliji takav primjer je a[rcw, koji u aktivu znai vladam ali u
mediju (a[rcomai) znai poinjem.
a[rcw
a[rcomai

aktiv: vladam
medij: poinjem

Saetak
1.

Glagol koji ima osnovu prvog aorista svoj aorist aktiv tvori dodavanjem
augmenta, formanta glagolskog vremena (sa) i sekundarnih linih
nastavaka aorisnoj osnovi. Aorist medij svojim oblikom razlikuje se od
pasiva, a tvori se na isti nain kao aktiv, osim to koristi line nastavke za
medij/pasiv.

2.

Poput drugog aorista, prvi aorist opisuje neodreenu radnju koja se

obino odvija u prolom vremenu.

3.

Kontraktni glagoli produljuju svoj posljednji samoglasnik osnove ispred

formanta glagolskog vremena.

4.

Glagoli s osnovama koje zavravaju praskavim suglasnikom, u pogledu

sigme iz formanta glagolskog vremena, u aoristu se ponaaju kao i u
futuru.

5.

Likvidni aoristi koriste a a ne sa kao svoj formant glagolskog vremena, a

ponekad mijenjaju vlastitu osnovu glagolskog vremena.

6.

Neki glagoli imaju jedno znaenje u mediju a drugo u aktivu.

Dvadeset tree poglavlje: Prvi aorist aktiv/medij indikativ

209

____________________________________________________________________

Glavna tablica glagola

Glagolsko vrijeme

Aug./ Osnova gl.

redup vremena

Formant Spojni Lini

gl. vrem. samogl. nastavci

1. jd.
paradigma

Prezent aktiv

prez.

o/e

prim. akt.

luvw

Prezent med/pas

prez.

o/e

prim med/pas

luvomai

Imperfekt akt.

prez.

o/e

sek. akt.

e[luon

Imperfekt med/pas

prez.

o/e

sek. med/pas

ejluovmhn

Futur akt.

fut. akt.

o/e

prim. akt.

luvsw

Likvidni futur aktiv

fut. akt.

es

o/e

prim. akt.

menw'

Futur medij

fut. akt.

o/e

prim. med/pas

poreuvsomai

Likvidni futur medij

fut. akt.

es

o/e

prim. med/pas

menou'mai

aor. akt.

sa

sek. akt.

e[lusa

Likvidni aorist aktiv e

aor. akt.

sek. akt.

e[meina

2. aorist aktiv

aor. akt.

sek. akt.

e[labon

1. aorist medij

aor. akt.

sek. med/pas

ejlusavmhn

2. aorist medij

aor. akt.

sek. med/pas

ejgenovmhn

1. aorist aktiv

o/e
sa
o/e

____________________________________________________________________

Rjenik
ajpevrcomai

odlazim (117; ajp + *ejrc; ajp + *ejleuq)

ajpeleuvsomai, ajph'lqon

a[rcw

aktiv: vladam (86; *ajrc)

medij: poinjem7
a[rxomai, hjrxavmhn

gravfw

piem (191; *graf)8

(e[grafon), gravyw, e[graya

diov

stoga, zato to (53)

doxavzw

hvalim, astim, proslavljam (61; *doxad)9

(ejdovxazon), doxavsw, ejdovxasa

duvnami", -ew", hJ

sila, udo (119; *dunam)10

__________________________________________________
7

a[rcw se u Novom zavjetu javlja prvenstveno u mediju. Kao prefiks, znai

glavni (npr. arhiakon, arhaneo).

Grafiki (grafikov") znai: koji se odnosi na pisanje.

Glagol srodan rijei dovxa.

210

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

khruvssw

navijetam, propovijedam (61; *khrug)11

(ejkhvrusson), khruvxw, ejkhvruxa

pivnw

pijem (73; *pi)12

(e[pinon), pivomai, e[pion

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj do sada nauenih rijei:
Broj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju:
Broj pojavljivanja rijei do sada:
Postotak od ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
258
761
105 151
76,11%

Prethodno nauene rijei

Prezent

Aorist

ajkouvw
duvnamai

h[kousa
-

qevlw
luvw
pisteuvw
poreuvomai

hjqevlhsa13
e[lusa
ejpivsteusa
-

Osnove koje zavravaju praskavim suglasnikom

baptivzw
blevpw
didavskw
proseuvcomai
sw/zv w

ejbavptisa
e[bleya
ejdivdaxa
proshuxavmhn
e[swsa

______________________________________
10

11

12

13

Ova imenica srodna je glagolu duvnamai. Dinamit dolazi od rijei duvnami", ali ne
moete definirati drugu rije pomou prve zato to je engleski jezik nastao tek
stotinama godina kasnije. Vidi D. A. Carson: Exegetical Fallacies, str. 32-33.
Kerigma je izraz koji koristi C. H. Dodd kako bi opisao sutinsku narav evaneoske
poruke u ranoj crkvi. Vidi R. H. Mounce: The Essential Nature of New Testament
Preaching (Eerdmans). Kerigma dolazi od srodne imenice khruvgma.
pivnw potjee od korijena *pi kojemu je prilikom tvorbe prezentske osnove dodano
nu (vrsta v-3; vidi #20.24). Engleska rije potion znai napitak (od *pi kroz
francuski: potion).
Korijen glagola qevlw je *eqel. Izgubio je poetni epsilon u prezentu, ali njegov
utjecaj jo uvijek moemo vidjeti u augmentu (npr. h[qelon). Ujedno umee etu
ispred formanta glagolskog vremena kao da se radi o kontraktnom epsilonu (npr.
hjqevlhsan).

Dvadest tree poglavlje: Prvi aorist aktiv/medij indikativ

211

Kontraktne osnove

ajgapavw
ajkolouqevw
gevnnaw
zavw
zhtevw

hjgavphsa
hjkolouvqhsa
ejgevnnhsa
e[zhsa
ejzhvthsa

kalevw
lalevw
plhrovw
poievw

ejkavlesa
ejlavlhsa
ejplhvrwsa
ejpoivhsa

proskunevw
threvw

prosekuvnhsa
ejthvrhsa

14

15

Likvidne osnove

ai[rw
ajpokteivnw
ajpostevllw
ejgeivrw
krivnw

h\ra
ajpevkteina
ajpevsteila
h[geira
e[krina

mevnw

e[meina

16

_________________________________________________
14

Kao to je sluaj u futuru, kalevw ne produljuje svoj posljednji samoglasnik osnove

ispred formanta glagolskog vremena.

15

Zapazite da je proskunevw sloeni glagol (premda se glagol kunevw ne javlja u

Novom zavjetu), tako da augment dobiva kao sloeni glagol.

16

e se mijenja u ei (prijevoj).

Dvadeset etvrto poglavlje

Aorist i futur pasiv indikativ

Egzegetski uvid
Biblijski pisci toliko su otvoreni i izravni kada govore o Bojim djelima za nas i
nae spasenje da e neke studente novozavjetnoga grkog moda iznenaditi da
je Boja suverena milost ponekad skrivena u gramatikim izrazima koji uope
ne sadre Boje ime. Upravo je to sluaj s konstrukcijom koju Max Zerwick
naziva teoloki pasiv. idovska uzdrljivost prema izravnom govorenju o
Bogu esto se pojavljuje u Isusovoj upotrebi futura pasiva indikativa, moda
kao neke vrste ublaenog izraavanja u svrhu retorikog uinka.
Postoje etiri klasina primjera u Blaenstvima, gdje je Isus za one koje naziva
Blaenima kae: bit e utjeeni (Mt 5,4), bit e nasieni (5,6), bit e im
iskazano milosre (5,7) i bit e nazvani djecom Bojom (5,9). To znai da e
ih Bog utjeiti, nasititi, iskazati im milosre i nazvati ih svojom djecom. U
obeanju usliane molitve, Isus kae: Traite i dat e vam se ... kucajte i otvorit
e vam se (Luka 11,9). Jasno je da je Bog taj koji daje i koji otvara vrata.
Aorist pasiv rjee se koristi na taj nain, ali Petar govori o prorocima kojima je
bilo objavljeno (drugim rijeima, kojima je Bog objavio) da su njihova
prorotva bila namijenjena nama (1. Petrova 1,12). Boja suverenost obuhvaa
ak i strahovite dogaaje u Otkrivenju, gdje je etirima konjanicima bila dana
(ejdovqh) vlast da ubijaju maem, glau i bolestima (Otk 6,8), a samom Ivanu bila
je dana (ejdovqh) trska da izmjeri hramsko dvorite za sud (11,1). Bog je i tu bio
neizreeni Davatelj.
Premda se na hrvatskom jeziku pasiv esto smatra oznakom loega stila, u
grkom moe biti jasan pokazatelj Bojeg djelovanja.
J. Ramsey Michaels

Pregled
U ovom poglavlju nauit emo:

aorist i futur pasiv tvore se od iste osnove glagolskog vremena, koja se u

leksikonu navodi na estom i posljednjem mjestu;

212

Dvadeset etvrto poglavlje: Aorist i futur pasiv indikativ

213

aorist pasiv tvori se s augmentom, aorisnom osnovom za pasiv,

formantom glagolskog vremena (qh ili h), i sekundarnim nastavcima za
aktiv.

futur pasiv tvori se s aorisnom osnovom za pasiv bez augmenta,

formantom glagolskog vremena (qhs ili hs), spojnim samoglasnikom i
primarnim nastavcima za pasiv.

Hrvatski jezik
24.1

U hrvatskom jeziku, aorist pasiv tvori se pomou pomonoga glagola

biti u aoristu bih/bi/bi/bismo/biste/bi(e) i trpnog pridjeva. Bih
sruen od uitelja hebrejskog jezika.
Svreni futur pasiv tvori se pomou pomonoga glagola biti
u/e/e/emo/ete/e i svrenoga trpnog pridjeva. Bit u sruen ne
budem li uio.
Nesvreni futur pasiv tvori se na isti nain, osim to se koristi
nesvreni oblik. Bit u ruen.
Tablicu svih hrvatskih glagolskih vremena moete pronai u Dodatku
na str. 353.

Grki jezik
24.2

Ve smo nauili aorist i futur aktiv i medij. U ovom poglavlju,

razmotrit emo aorist i futur pasiv. Oba glagolska vremena tvore se iz
iste osnove, tako da je o njima sasvim prirodno raspravljati u isto
vrijeme.
U ovom poglavlju trebat ete nauiti samo etiri ili pet toaka.
Gramatika je vrlo laka. Gotovo smo zavrili Glavnu tablicu glagola.

Prvi aorist pasiv

24.3

Prijevod. Aorist pasiv prevodi se uz pomo pomonoga glagola

bih/bi/bi/bismo/biste/bi(e) i oznaava dogaaj neodreenog vida,
koji se obino odvija u prolom vremenu. Bih ispitan. Bie
srueni.

214

Trei dio: Indikativni glagoli

24.4

Tablica: Prvi aorist pasiv indikativ

Augment + aorisna osnova za pasiv + Formant glagolskog vremena (qh) +
sekundarni lini nastavci za aktiv
ej + lu + qh + n ejluvqhn
Budui da formant glagolskog vremena qh1 zavrava samoglasnikom,
spojni samoglasnici su nepotrebni. Nadalje, zapazite da ovaj pasiv
koristi nastavke za aktiv.

24.5

Paradigma: Prvi aorist pasiv indikativ

prvi aorist pasiv

prijevod

1. jd.

ej luv qh n

bih odrijeen

e[luon

2. jd.

ej luv qh "

bi odrijeen

"

e[lue"

3. jd.

ej luv qh

bi odrijeen/-a/-o

e[lue

1. mn. ej luv qh men

bismo odrijeeni/-e/-i

2. mn. ej luv qh te

biste odrijeeni/-e/-i

3. mn. ej luv qh san2

bie odrijeeni/-e/-i

nastavak

men

imperfekt aktiv

ejluvomen

te

ejluvete

san

e[luon

24.6

Augment. Aorisna osnova za pasiv koristi augment, koji obino

oznaava prolo vrijeme.

24.7

Oblik glagolskog vremena. Osnova prvoga aorista pasiva openito je

jednaka prezentskoj osnovi. Kada se razlikuje, glagol obino ima drugi
aorist pasiv.
Oblik aorista pasiva glagola naveden je kao esti oblik u leksikonu:
h[cqhn.
a[gw

24.8

vodim (67; *ajg)

(h\gon), a[xw, h[gagon, -, -, h[cqhn

Formant glagolskog vremena. Formant glagolskog vremena je qh i

lako ga je uoiti zato to se nikada ne mijenja. Gotovo svaki put kada
vidite qh moete pretpostaviti da je glagol u aoristu pasivu.3

_______________________________________________________
1

Napredne informacije za znatieljne: formant glagolskog vremena zapravo je qe,

koji je u ovom obliku zapravo produljen na qh. Skraeni oblik u drugim situacijama
vidjet emo kasnije.
Ovaj oblik koristi alternativni nastavak san umjesto nu koritenog u imperfektu i
drugom aoristu. Ovaj nastavak smo ve vidjeli u aoristu aktivu, treem licu mnoine
glagola ginwvskw: e[gnwsan.

Dvadeset etvrto poglavlje: Aorist i futur pasiv indikativ

215

24.9

Sekundarni nastavci za aktiv. Aorist pasiv koristi nastavke za aktiv.

Ova upotreba nastavaka za aktiv u aoristu pasivu pojavit e se jo
nekoliko puta.

24.10

Osnove koje zavravaju praskavim suglasnikom. Praskavi suglasnici

mijenjaju se kada iza njih neposredno slijedi theta, prema narednom
obrascu.4
pq

fq

*blep

+ qh ejblevfqhn

bq

fq

*ejlhmb + qhn ejlhvmfqhn

kq

cq

*diwk

+ qh ejdiwvcqhn

gq

cq

*ag

+ qh h[cqhn

tq

sq

dq

sq

*baptid + qh ejbaptivsqhn

qq

sq

*peiq + qh

ejpeivsqhn

_________________________________
3

Jedina iznimka ovome pravilu jest kontraktni glagol s epsilonom poput ajkolouqevw,
koji kada se koristi s formantom glagolskog vremena ima kombinaciju s qh zbog
produljenoga kontraktnog samoglasnika (npr. hjkolouvqhsa, koji je aorist aktiv, ili
ajkolouqhvsw, koji je futur aktiv).

Za vas, gramatike strunjake, to se zove aspiracija. U odreenom smislu, to je ono

to u engleskom jeziku t pretvara th; to je poput dodavanja zvuka h (koji je
aspiriran). Isto se moe rei i za grki jezik. Theta je neto poput aspiriranog tau.
Drugim rijeima, ako gledate na Tablicu praskavih suglasnika, moete primijetiti
obrazac.
p

t
d
q
s
Ako se praskavi suglasnik javlja u lijevom ili srednjem stupcu, praskavi suglasnik
mijenja se u njegov odgovarajui praskavi suglasnik u desnom stupcu.
5

Ne postoji primjer ove kombinacije kod glagola u aoristu u Novom zavjetu.

216

Trei dio: Indikativni glagoli

Drugi aorist pasiv

24.11

Tablica: Drugi aorist pasiv indikativ

Augment + aorisna osnova za pasiv +
formant glagolskog vremena (h) +
sekundarni lini nastavci za aktiv
ej + graf + h + men ejgravfhmen

Paradigma za drugi aorist pasiv koristi gravfw. U sluaju ovoga glagola,

osnova drugog aorista ne razlikuje se od prezentske (gravfw
ejgravfhn). To slui kako bismo ponovno naglasili koliko je vano da
line nastavke poznajete tono, jer biste inae mogli pogreno misliti da
je neki od ovih oblika u imperfektu. Novi zavjet ima samo 32 rijei koje
se javljaju u drugom aoristu pasivu (vidi MBG).
24.12

Paradigma: Drugi aorist pasiv indikativ

drugi aorist pasiv

prijevod

nastavci

prvi aorist pasiv

1. jd.

ej gravf h n

bih napisan

ejluvqhn

2. jd.

ej gravf h "

bi napisan

"

ejluvqh"

3. jd.

ej gravf h

bi napisan/-a/-o

ejluvqh

1. mn. ej gravf h men

bismo napisani

men

ejluvqhmen

2. mn. ej gravf h te

biste napisani

te

ejluvqhte

3. mn. ej gravf h san

bie napisani

san6

ejluvqhsan

U pasivu, osnova e ponekad biti ista kao u prezentu, a ponekad ista

kao u aoristu aktivu, dok e se ponekad razlikovati od oba. Zato je
vano prepoznati formant glagolskog vremena i line nastavke koji se
koriste u aoristu pasivu.

_______________________________________
6

Neki drukiji nastavci kao u prvom aoristu.

Dvadeset etvrto poglavlje: Aorist i futur pasiv indikativ

217

Prvi futur pasiv

24.13

Prijevod. Futur pasiv prevodi se hrvatskim futurom I. pasivom

(neodreeni), a gotovo uvijek se odnosi na dogaaj u budunosti:
Bit u puten..

24.14

Tablica: futur pasiv indikativ. Futur medij tvori se od osnove futura

aktiva i primarnih linih nastavaka za medij/pasiv. Futur pasiv se tvori
od aorisne osnove za pasiv bez augmenta. Premda aorist pasiv koristi
nastavke za pasiv, futur pasiv koristi nastavke za medij/pasiv.
Aorisna osnova za pasiv (bez augmenta) +
Formant glagolskog vremena (qhs) + spojni
samoglasnik + primarni lini nastavci za
medij/pasiv
lu + qhs + o + mai luqhvsomai

U saetku, ovo su tvorbe koje su relevantne za ovo poglavlje.

glagolsko vrijeme

24.15

formant

nastavci

futur aktiv

primarni za aktiv

futur medij

primarni za medij/pasiv

aorist pasiv

qh

sekundarni aktiv

futur pasiv

qhs

primarni za medij/pasiv

Paradigma: Prvi futur pasiv indikativ

prvi futur pasiv

prijevod

spojni samogl.

nastavak

1. jd.

lu qhvs omai

bit u odrijeen

mai

2. jd.

lu qhvs h/

bit e odrijeen

sai7

3. jd.

lu qhvs etai

bit e odrijeen/-a/-o

tai

1. mn. lu qhs ovmeqa

bit emo odrijeeni/-e

meqa

2. mn. lu qhvs esqe

bit ete odrijeeni/-e/-i

sqe

3. mn. lu qhvs ontai

bit e odrijeeni/-e/-i

ntai

___________________________________
7

Sigma u linom nastavku ispada zato to se nalazi izmeu dva

samoglasnika, a samoglasnici se normalno saimaju.

218

24.16

Trei dio: Indikativni glagoli

Razlike izmeu futura i aorista pasiva

Futur pasiv nema augmenta. Razlog tomu bi trebao biti

oigledan.8

Formant glagolskog vremena je qhs, a ne qh. Ako e vam to

pomoi, o qh moete razmiljati kao o dijelu osnove aorista
pasiva, a sigma ini nune izmjene za tvorbu futura pasiva (kao
to to ini sigma u futuru aktivu i mediju).

Oblik treeg lica mnoine pasiva -qhsan je aorist, a ne futur. Ovo je

jedini put u prvom aoristu pasivu kada ispred qh imate sigmu. Svi
drugi sluajevi qhs oznaavaju futur pasiv.

24.17 Deponentni futuri. Jedini nain tvorbe futura pasiva jest upotrebom
aorisne osnove za pasiv. Meutim, postoje dvije vrste deponentnih
futura: medij deponentni koji se tvore od osnove futura aktiva (npr.
genhvsomai); i pasivi futuri koji se tvore od aorisne osnove za pasiv
(npr. fobhqhvsetai).
______________________________________
8

Augment oznaava prolo vrijeme, a ovo je futur.

Ovaj moete sami dokuiti.

Dvadeset etvrto poglavlje: Aorist i futur pasiv indikativ

219

Drugi futur pasiv

24.18

Tablica. Drugi futur pasiv tvori se jednako kao prvi futur pasiv, osim
to je formant glagolskog vremena hs.
Aorisna osnova za pasiv (bez augmenta) +
formant glagolskog vremena (hs) + spojni
samoglasnik + primarni lini nastavci za
medij/pasiv

ajpostal + hs + o + mai ajpostalhvsomai

24.19

Paradigma: Drugi futur pasiv indikativ

drugi futur pasiv

prijevod

spojni samogl.

nastavci

1. jd.

ajpostal hvs omai

bit u poslan

mai

2. jd.

ajpostal hvs h/

bit e poslan

sai9

3. jd.

ajpostal hvs etai

bit e poslan/-a/-o

tai

1. mn. ajpostal hs ovmeqa

bit emo poslani/-e/-i

meqa

2. mn. ajpostal hvs esqe

bit ete poslani/-e/-a

sqe

3. mn. ajpostal hvs ontai

bit e poslani/-e/-a

ntai

Saetak
1.

Aoristi i futuri pasivi tvore se od iste osnove glagolskog vremena, koja

je navedena na estom i posljednjem mjestu u leksikom unosu.

2.

Aorist pasiv tvori se s augmentom, aorisnom osnovom za pasiv,

formantom glagolskog vremena (qh ili h) te sekundarnim nastavcima za
aktiv.

3.

Futur pasiv tvori se s aorisnom osnovom za pasiv bez augmenta,

formantom glagolskog vremena (qhs ili hs), spojnim samoglasnikom i
primarnim nastavcima za pasiv.

___________________________________
9

Sigma u linom nastavku ispada zato to se nalazi izmeu dva samoglasnika, a

samoglasnici se saimaju na uobiajen nain.

220

Trei dio: Indikativni glagoli

_______________________________________________________________________

Glavna tablica glagola

Glagolsko vrijeme

Aug/ Osnova gl. Formant Spojni Lini

Redup vremena gl. vrem. samogl. nastavci

Paradigma
1. l. jd.

Prezent aktiv

prez.

o/e

prim. akt.

Prezent medij/pasiv

prez.

o/e

prim. med/pas luvomai

luvw

Imperfekt aktiv

prez.

o/e

sek. akt.

e[luon

Imperfekt med/pas

prez.

o/e

sek. med/pas ejluovmhn

Futur aktiv

fut. akt.

o/e

prim. akt.

luvsw

Likvidni fut. aktiv

fut. akt.

es

o/e

prim. akt.

menw'

Futur medij

fut. akt.

o/e

prim. med/pas poreuvsomai

Likvidni futur medij

fut. akt.

es

o/e

prim. med/pas menou'mai

1. futur pasiv

aor. pas.

qhs

o/e

prim. med/pas luqhvsomai

2. futur pasiv

aor. pas.

hs

o/e

prim. med/pas ajpostalhvsomai

1. aorist aktiv

aor. akt.

sa

sek. akt.

e[lusa

Likvidni aor. akt.

aor. akt.

sec. akt.

e[meina

2. aorist aktiv

aor. akt.

sek. akt.

e[labon

1. aorist medij

aor. akt.

2. aorist medij

aor. akt.

1. aorist pasiv

aor. pas.

qh

sek. akt.

ejluvqhn

2. aorist pasiv

aor. pas.

sek. akt.

ejgravfhn

o/e
sa

sek. med/pas ejlusavmhn

o/e

sek. med/pas ejgenovmhn

_______________________________________________________________________
Sada trebate nauiti jo samo jedno glagolsko vrijeme!

Rjenik
U dvadeset petom poglavlju nauit emo i posljednje glagolsko vrijeme:
perfekt. Kada gramatike iznose popis oblika glagolskih vremena, perfekt aktiv
i perfekt medij/pasiv stavljaju izmeu aorista aktiva i aorista pasiva. Budui da
jo ne znate perfekt, u narednom popisu smo na mjestu oblika perfekta stavili
crtice.
vodim, donosim, zaustavljam (67; *ag)10

a[gw

(h\gon), a[xw, h[gagon,11 -, -, h[cqhn12

ai|ma, -ato", tov

krv (97, *aiJmat)13

_______________________________________________________
10
11

Ovo je glagolski dio sloenice sunavgw.

a[gw prolazi kroz ono to se naziva atikom reduplikacijom. To znai da se rije
reduplicira a potom dodaje reduplicirano alfa kao augment (ag agag h[gagon).
Ovo je drugi aorist.

Dvadeset etvrto poglavlje: Aorist i futur pasiv indikativ

221

e{kasto", -h, -on

svaki (82; *eJkasto/h)

iJmavtion, -ou, tov

haljina, ogrta (60; *iJmatio)14

o[ro", o[rou", tov

planina, gora (63; *ojro)15

uJpavgw

odlazim (79; uJp + *ag)

(uJph'gon), -, -, -, -, -

fobevomai16

bojim se (95; *fobe)17

(ejfobouvmhn), -, -, -, -, ejfobhvqhn

caivrw

radujem se (74; *car)18

(e[cairon), carhvsomai,

19

-, -, -, ejcavrhn20

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj do sada nauenih rijei:
Broj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju:
Broj pojavljivanja rijei do sada:
Postotak od ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
266
617
105 768
76,55%

________________________________
12

Gama se promijenilo u hi zbog narednog theta, u skladu s pravilima (#24.9).

13

Hematologija je nauka o krvi.

14

Himation je starogrka gornja haljina koja se nosila preko tunike.

15

I orologija i orografija oznaavaju nauku o planinama.

16

Neki ne navode fobevomai kao deponentan glagol, no njegovo znaenje je uvijek

aktivno. U pasivu moe znaiti ukoen sam od straha, preplaen sam.

17

Hrvatska rije fobija dolazi iz ovoga korijena i obino se koristi u kombinacijama s

drugim rijeima.

18

caivrein (infinitiv, trideset drugo poglavlje) bio je uobiajeni pozdrav na Koine

grkom (usp. Djela 15,23; Jakov 1,1).

19

Deponentni futur medij je vrlo uestao. Diftong iz osnove ai promijenio se u

alfa (prijevoj, kao u aoristu pasivu), a eta je umetnuto iza osnove. *cair
car carhvsomai.

20

Drugi aorist pasiv.

222

Trei dio: Indikativni glagoli

Prethodno nauene rijei

U narednoj tablici naveli smo aorist i futur pasiv, ako se javlja u Novom
zavjetu; u protivnom smo stavili crticu. U Dodatku na str. 382-395 nai ete
daljnju raspravu o osnovama.
prezent aktiv

aorist pasiv

futur pasiv

21

ajkousqhvsomai
-

22

luqhvsomai
-

ajkouvw
a[rcw
duvnamai

hjkouvsqhn
hjdunhvqhn

didavskw
e[cw
luvw
pisteuvw
poreuvomai

ejdidavcqhn
ejluvqhn
ejpisteuvqhn
ejporeuvqhn

Prijevoj i promjena osnove

ajpevrcomai
ajpoqnh/vskw
bavllw
givnomai
ginwvskw
e[rcomai
euJrivskw

ejblhvqhn
ejgenhvqhn
ejgnwvsqhn
euJrevqhn

levgw
pivnw
prosevrcomai

ejrrevqhn
ejpovqhn
-

23

blhqhvsomai
gnwsqhvsomai
euJreqhvsomai
-

Osnove koje zavravaju praskavim suglasnikom

baptivzw
blevpw
gravfw
doxavzw
khruvssw

ejbaptivsqhn
ejgravfhn
ejdoxavsqhn
ejkhruvcqhn

lambavnw
prosevrcomai

ejlhvmfqhn
-

24

baptisqhvsomai
khrucqhvsomai
-

____________________________________________________
21

Nekoliko glagola umee sigmu iza osnove glagolskog vremena, a tako i ispred
formanta glagolskog vremena.

22

Sigma je ispao, a kapa se promijenio u hi u skladu s pravilima (#24.9).

Aorist pasiv glagola levgw tvori se iz drugoga korijena: *er. Isti korijen koristi se
prilikom tvorbe oblika futura aktiva: ejrw'.

23

Dvadeset etvrto poglavlje: Aorist i futur pasiv indikativ

prezent aktiv

aorist pasiv

futur pasiv

proseuvcomai
sunavgw
sw/zv w

sunhvcqhn
ejswvqhn

sunacqhvsomai
swqhvsomai

ajgapavw
ajkolouqevw
gennavw
ejrwtavw
zavw
zhtevw
kalevw
lalevw

ejgennhvqhn
ejklhvqhn
ejlalhvqhn

ajgaphqhvsomai
zhthqhvsomai
klhqhvsomai
lalhqhvsomai

oJravw

w[fqhn

ojfqhvsomai

plhrovw
poievw
proskunevw
threvw

ejplhrwvqhn
ejthrhvqhn

plhrwqhvsomai
-

ai[rw
ajpokrivnomai
ajpokteivnw
ajpostevllw
ejgeivrw
ejkbavllw

h[rqhn
ajpekrivqhn
ajpektavnqhn
ajpestavlhn
hjgevrqhn
ejxeblhvqhn

ajrqhvsomai
ajpokriqhvsomai
ejgerqhvsomai
ejkblhqhvsomai

qevlw

hjqelhvqhn

krivnw
mevnw
caivrw

ejkrivqhn
ejcavrhn

kriqhvsomai
-

223

Kontraktne osnove

25

Likvidne osnove

26

________________________________
24

25

26

Iste promjene koje se javljaju u deponentnom futuru mediju javljaju se i u aoristu

pasivu, zajedno s promjenom posljednjeg beta u fi, u skladu s pravilima (#24.9).
Aorist pasiv glagola oJravw tvori se iz drugoga korijena: *op. Omikronu se dodaje
augment, a pi se mijenja (tj. postaje aspirirano) u fi zbog narednog theta (usp.
#24.9). Isti korijen koristi se u tvorbi oblika deponentnog futura medija: o[yomai.
Zapazite da ovdje dobiva augment ba kao i u imperfektu, jer je osnova izvorno
poela s epsilonom.

Dvadeset peto poglavlje

Perfekt indikativ
Egzegetski uvid
esto je ono prvo i ono posljednje to kaemo najvanije, odnosno ono to se
najvie pamti. Prvi i posljednji utisci traju dugo. Isto moemo rei i u primjeru
Isusa. U prvoj izjavi koju od njega ujemo on govori da treba biti u kui svoga
Oca (Luka 2,49). ak i u dobi od dvanaest godina, bio je svjestan svoga
boanskog rodoslovlja.
Dok je visio na kriu, poto je vodio bezgrjean ivot i platio kaznu za tvoje i
moje grijehe, Isus je izgovorio svoje posljednje rijei. Tetevlestai. Svreno je!
(Ivan 19,30) Ova jedna rije saetak je Isusova ivota i smrti, a moda i
najvanija izjava u cijelome Svetom pismu. Ta rije znai dovriti, dovesti
do svretka. Isus je u potpunosti izvrio posao koji ga je Bog Otac poslao da
izvri. Pavao koristi cijelo peto poglavlje poslanice Rimljanima kako bi
obrazloio upravo tu injenicu da je nae spasenje sigurno zato to je
Kristova smrt u potpunosti porazila uinke Adamova grijeha.
Ipak, glagolsko vrijeme toga glagola, perfekt, iznosi na vidjelo i vie od
onoga to je Isus rekao. Perfekt opisuje radnju koja je u potpunosti izvrena i
koja ima posljedice u vrijeme kada se izgovara. Isus je mogao upotrijebiti
aorist, ejtelevsqh, i jednostavno rei: Posao bi svren. No, tu ima jo neto,
naime, nada za tebe i mene. Budui da je Isus u potpunosti dovrio svoj
zadatak, trajna posljedica jest to da nam se nudi besplatan dar spasenja kako
bismo mogli biti s njime zauvijek. Slava Bogu! Tetevlestai.
William D. Mounce

Pregled
U ovome poglavlju nauit emo da:

perfekt oznaava dovrenu radnju ije se posljedice osjeaju u

govornikovoj sadanjosti. Radnja se obino dogaa u prolosti;

kada glagol poinje suglasnikom, prilikom tvorbe perfekta prima

suglasniku reduplikaciju (luvw levluka);

kada glagol poinje samoglasnikom, prilikom tvorbe perfekta prima

samoglasniku reduplikaciju (ajgapavw hjgavphka);

perfekt koristi formant glagolskog vremena ka i primarne line nastavke;

klasino pravilo za medij glasi da subjekt vri radnju glagola na nain da

ona utjee na njega samoga.

224

Dvadeset peto poglavlje: Perfekt indikativ

225

Hrvatski jezik
25.1

Hrvatski perfekt slian je grkom perfektu.

Hrvatska prola vremena oznaavaju radnju koja se dogodila u

prolosti, koja moe biti svrena ili nesvrena, ovisno o
glagolskom vremenu i vidu koji se koristi. Npr. Pisao sam
(perfekt nesvreni), pisah (imperfekt, dakle nesvreni),
napisah (aorist, dakle svreni), napisao sam (perfekt, svreni).

Postoji problem kod izraavanja grkoga perfekta koji opisuje

radnju koja je svrena, ali ije su posljedice jo uvijek prisutne na
hrvatskom jeziku. Grki perfekt najbolje je prevesti hrvatskim
(svrenim) perfektom, a ukoliko se taj vid grkoga perfekta ba
eli naglasiti, onda ga je najbolje prevesti hrvatskim prezentom
pasivom: napisao sam (svreni perfekt) i napisano je (prezent
pasiv).

Grki jezik
25.2

Znaenje. Grki perfekt jedno je od zanimljivijih glagolskih vremena i

esto se koristi prilikom izraavanja velikih teolokih istina. Grki
perfekt opisuje radnju koja je bila dovrena i ije se posljedice osjeaju u
sadanjosti.1 Budui da opisuje svrenu radnju, podrazumijeva se da se
radnja koju opisuje glagol u perfektu dogodila u prolosti.
Na primjer: Isus je umro jednostavna je izjava o dogaaju koji se
dogodio u prolosti. Na grkome jeziku, bila bi u aoristu. Meutim, ako
bismo upotrijebili grki perfekt da bismo rekli: Isus je umro, onda
moemo oekivati da e u nastavku toga stiha pisati neto o sadanjem
znaaju te radnje koja se dogodila u prolosti. Isus je umro za moje
grijehe.
Drugi primjer je glagol pisati. Kada u Bibliji pie: Pisano je, to je
obino u perfektu. Sveto pismo je bilo napisano u prolosti, ali je
primjenjivo u sadanjosti. Zato su neki prevoditelji odluili prevesti
Pisano je umjesto pisalo se, jer to naglaava njegov trajni znaaj.
Prijevod Stoji napisano jo jasnije izrie ovu nijansu.

25.3

Prijevod. Ponekad moe biti sloeno prevesti grki perfekt zato to

hrvatski perfekt nije ba tona paralela. Moete odabrati izmeu donje
dvije mogunosti, ovisno o potrebama konteksta.
Koristite hrvatski perfekt (npr. pisao je), meutim svakako
upamtite potpuno znaenje grkoga perfekta. To e vam pomoi da
razlikujete izmeu aorista (napisah) i perfekta (napisao sam).
_________________________________
1

Upamtite: vrijeme glagola odnosi se na stajalite govornika/pisca a ne itatelja.

Ono to je sadanjost za biblijskog pisca moe ali i ne mora biti sadanjost za
nas.

226

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Koristite hrvatski prezent pasiv kada kontekst naglaava sadanje

implikacije te glagolske radnje (Napisano je).

Ovo je posljednje glagolsko vrijeme koje ete nauiti (ali vidi

Informacije za napredne studente za pluskvamperfekt). Postoji jo
nekoliko varijacija, ali ovo je posljednje pravo glagolsko vrijeme. Jo
jednom, estitamo!

Perfekt
25.4

Tablica: Perfekt aktiv indikativ

Reduplikacija + Perfektna osnova za aktiv +

formant glagolskog vremena (ka) + primarni lini nastavci za aktiv
l + e + lu + ka + men leluvkamen
Perfekt aktiv je primarno glagolsko vrijeme i koristi primarne
nastavke. Ipak, zbog alfe u formantu glagolskog vremena ini se kao
da nalikuje prvom aoristu.
25.5

Paradigma: Perfekt aktiv indikativ

perfekt aktiv
1. jd. levluka

prijevod

nastavak

aorist aktiv

odrijeio sam

e[lusa

2. jd.

levluka"

odrijeio/-la si

"

e[lusa"

3. jd.

levluke(n)2

odrijeio/-la/-lo je

- (n)

e[luse(n)

1. mn. leluvkamen

odrijeili smo

men

ejluvsamen

2. mn. leluvkate

odrijeili ste

te

ejluvsate

si (n)

e[lusan

3. mn. leluvkasi(n)3 odrijeili su

__________________________________________
2

Formant glagolskog vremena mijenja se iz ka u ke, kao to se u prvom aoristu

mijenja iz sa u se.

Nastavak je zapravo nsi(n), ali nu je ispalo zbog sigme.

Tree lice mnoine moe biti i levlukan, po emu nalikuje na prvi aorist. U Novom
zavjetu ima trideset jedan perfekt aktiv u treem licu mnoine; ovaj izmijenjeni
oblik javlja se devet puta.

Dvadeset peto poglavlje: Perfekt indikativ

25.6

227

Tablica: Perfekt medij/pasiv indikativ

Reduplikacija +
prefektna osnova za medij/pasiv +
primarni lini nastavci za medij/pasiv
l + e + lu + mai levlumai

Zapazite da nema formanta glagolskog vremena i spojnog

samoglasnika. Medij i pasiv u perfektu su isti, kao i u prezentu.
25.7

Paradigma: Perfekt medij/pasiv indikativ. Paradigma daje prijevod

pasiva.
perfekt
med/pas

prijevod

nastavak

prezent
med/pas

1. jd.

levlumai

bio sam odrijeen

mai

luvomai

2. jd.

levlusai

bio/-la si odrijeen/-a

sai4

luvh/

3. jd.

levlutai

bio/-la je odrijeen/-a

tai

luvetai

1. mn. leluvmeqa

bili/-e smo odrijeeni/-e

meqa

luovmeqa

2. mn. levlusqe

bili/-e ste odrijeeni/-e

sqe

luvesqe

bili/-e su odrijeeni/-e

ntai

luvontai

3. mn.

25.8

levluntai5

Reduplikacija. Najuoljivija razlika u obliku izmeu perfekta i drugih

glagolskih vremena jest reduplikacija prvoga slova. injenica da je to
toliko oito olakava prepoznavanje perfekta. Postoji nekoliko razlika
u pogledu pravila koja upravljaju reduplikacijom, ali evo nekih
osnovnih vodilja.

_________________________________
4

Ovo je jedino mjesto na kojemu se pravo drugo lice jednine, primarni nastavak za
pasiv, javlja bez saimanja koje mijenja njegov oblik tako da ga je tee prepoznati.
Drugdje ispred njega dolazi samoglasnik, sigma ispada a samoglasnici se saimaju.

Perfekt pasiv treeg lica mnoine javlja se samo devet puta u Novom zavjetu, od toga
est puta radi se o obliku ajfevwntai (od ajfivhmi). Vidi Informacije za napredne
studente.

228

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

1.

Suglasnika reduplikacija. Ako glagol poinje jednim suglasnikom,6

taj suglasnik se reduplicira, a dva suglasnika dijeli epsilon.
lu lelu levluka
Ako je suglasnik koji se reduplicira f, c ili q, reduplicirani
suglasnici promijenit e se u f u p, c u k i q u t.
fanerovw

fefanero pefanevrwka

carivzomai cecariz

kecavrismai

qerapeuvw qeqerapeu teqeravpeumai

Kao to moete zapaziti u Tablici praskavih suglasnika, praskavi
suglasnik u desnome stupcu (aspirirani) mijenja se u odgovarajui
praskavi suglasnik u lijevom stupcu (bezvuni).7

2.

bezvuni

zvuni

aspirirani

Samoglasnika reduplikacija. Ako glagol poinje samoglasnikom ili

diftongom, samoglasnik se produljuje.8 Samoglasnika reduplikacija
svojim oblikom nalikuje augmentu u imperfektu i aoristu.9
ajgapavw hjgavphka
aijtevw

h[t/ hka

Dakle, kada vidite reduplikaciju prvog augmenta/samoglasnika,

glagol moe biti u jednom od tri glagolska vremena: u imperfektu,
aoristu ili perfektu.
Ako glagol poinje s dva suglasnika,10 u tom e sluaju glagol
obino proi kroz samoglasniku, a ne suglasniku reduplikaciju.11
*gnw (ginwvskw) e[gnwka
____________________________________
6

Jedan suglasnik znai da neposredno iza njega nema drugog suglasnika.

To je upravo suprotno onome to se dogaa praskavom suglasniku iza

kojega slijedi qh; vidi #24.10.

Za diftonge je uobiajeno da se ne redupliciraju. Na primjer, perfekt

glagola euJrivskw glasi eu{rhka.
Meutim, funkcije samoglasnike reduplikacije i augmenta drastino se
razlikuju. Reduplikacija oznaava svrenu radnju, dok augment oznaava
prolo vrijeme.

10

To se naziva suglasnikom skupinom.

Dvadeset peto poglavlje: Perfekt indikativ

3.

Sloeni glagol. Sloeni glagol reduplicira glagolski dio sloenoga

glagola, kao to se u imperfektu i aoristu augment pridruuje
glagolskom dijelu sloenice.
ejkbavllw ejkbevblhka

25.9

229

12

Oblik glagolskog vremena. Perfekt aktiv je etvrto glagolsko vrijeme

koje se navodi u leksikonu, dok je perfekt medij/pasiv peto.
ajgapavw, ajgaphvsw, hjgavphsa, hjgavphka, hjgavphmai, hjgaphvqhn
Perfektna osnova je ponekad identina prezentskoj osnovi, dok se u
drugim sluajevima mijenja (npr. mijenja se samoglasnik osnove).

25.10

Formant glagolskog vremena. Formant glagolskog vremena za

perfekt aktiv je ka (levluka). Perfekt pasiv nema formanta glagolskog
vremena (levlumai).

25.11

Spojni samoglasnik. Perfekt ne koristi spojni samoglasnik. U aktivu,

formant glagolskog vremena zavrava na samoglasnik, tako da spojni
samoglasnik nije potreban. U pasivu, nastavci su pripojeni izravno na
osnovu.
Dobar nagovjetaj koji e vam pomoi da prepoznate perfekt
medij/pasiv je izostanak formanta glagolskog vremena i spojnih
samoglasnika. To se javlja samo u perfektu mediju/pasivu.

25.12

Lini nastavci. Budui da perfekt nema augment, koristi primarne

line nastavke. Meutim, zbog alfe u formantu glagolskog vremena,
perfekt aktiv nalikuje na prvi aorist, koji je sekundarno glagolsko
vrijeme.
U mediju/pasivu nema spojnog samoglasnika. Posljednji suglasnik
osnove i prvi suglasnik linoga nastavka stupili su u izravni doticaj, a
kao rezultat toga esto se mijenja posljednji suglasnik osnove (npr.
gravfw gevgrammai). U odjeljku Informacije za napredne studente u
ovom poglavlju iznijeli smo te promjene. Ukoliko vas to zbunjuje,
jednostavno upamtite da se u perfektu pasivu suglasnik koji dolazi
neposredno iza linog nastavka moe izmijeniti.

________________________________
11

Ako je drugi suglasnik lambda ili ro, glagol e obino imati reduplikaciju
(gravfw gevgrafa).

12

bevblhka je perfekt aktiv glagola bavllw.

230

25.13

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Kontraktni glagoli. Kontraktni glagoli produljuju svoj kontraktni

samoglasnik u aktivu i u pasivu, iako pasiv nema formant glagolskog
vremena.
ajgapavw hjgavphka
ajgapavw hjgavphmai

25.14 Drugi perfekt. Postoji samo nekoliko drugih perfekata u Novom

zavjetu, tako da oni ovdje ne iziskuju dulje razmatranje. Identini su
prvome perfektu osim to u aktivu koriste formant glagolskog vremena
a umjesto ka. Ve znate pet glagola koji imaju drugi perfekt.13
ajkouvw

ajkhvkoa

givnomai gevgona

gravfw gevgrafa
e[rcomai ejlhvluqa

lambavnw ei[lhqa
Ne postoji drugi perfekt u mediju/pasivu zato to nema formanta
glagolskog vremena.

Klasino znaenje medija

25.15

Konano je dolo vrijeme da nauite preostali dio gramatike koji se

odnosi na medijalno stanje.
Ako je glagol aktivan, onda subjekt vri glagolsku radnju. Ako je
glagol pasivan, subjekt tada prima glagolsku radnju. Klasina je
definicija medijalnog stanja da glagolska radnja u medijalnom stanju na
neki nain ostavlja posljedice na subjektu. Mi emo tu nijansu medija
nazvati vlastitim interesom.
To nije nuno povratna ideja. Ako glagolski subjekt vri radnju na sebi,
grki obino trai povratnu zamjenicu (eJautou') [kao, uostalom, i
hrvatski; op. prev.].14 Naprotiv, u mediju subjekt vri glagolsku radnju
na izravnom objektu, ali ta glagolska radnja na neki nain ostavlja
posljedice na subjektu.

_______________________________________
13
14

oi\da je zapravo drugi perfekt.

Mnoge gramatike kau da je medij povratni ili neprelazni glagol, dok mi
smatramo da taj izraz nije dobar. Izravni povratni glagoli bili su uobiajeni u
klasinom grkom, ali ne i u Koine grkom. Jedini takav povratni glagol u Novom
zavjetu nalazimo u Mateju 27,5, no Moule (Idiom Book, 24) osporava ak i taj primjer.
Vidi Wallacea za raspravu. Postoji nekoliko glagola koji su povratni u mediju, ali to
je vie povezano sa znaenjem glagola nego s funkcijom medijalnog stanja.

Dvadeset peto poglavlje: Perfekt indikativ

231

Veina medijalnih paradigmi medij prevode kao: Odrjeujem za sebe,

Oni odrjeuju za sebe [Jo jedan nain: Odrjeujem si., Odrjeuju
si.]. Meutim, problem s ovakvim uenjem medija jest u tome to
stvarno znaenje medija u Koine grkom obino nije refleksivno, jer bi
u protivnom znaenje medija bilo toliko suptilno da bi ga bilo gotovo
nemogue razabrati.
25.16

U veini sluajeva, medij ima isto znaenje kao aktiv. Ili su deponentni ili je
njihovo medijalno znaenje u hrvatskoj misli zapravo aktivno.

25.17

Unato klasinoj upotrebi, ideja vlastitog interesa jedna je od manje

vjerojatnih mogunosti za prijevod medija.15 Kontekst e pokazati je li
ta nijansa vlastitog interesa prisutna ili nije.
aijtevw

16

baptivzw

aktiv: traim
medij: traim (za sebe, si)
aktiv: krstim
medij: uranjam sebe

euJrivskw

aktiv: pronalazim
medij: stiem (za sebe, si)
Mogue je da e drugi glagoli tu nijansu vlastitog interesa imati u
odreenim kontekstima. Kao uvijek, konanu odluku mora donijeti
kontekst, ali sama injenica da je glagol u mediju ne mora znaiti da je
nijansa vlastitog interesa prisutna.17
25.18

Tek nekolicina glagola ima i oblik deponentnoga medija i deponentnog

pasiva. Na primjer, u aoristu givnomai ima i deponentni medij
(ejgenovmhn) i deponentni pasiv (ejgenhvqhn) aorisnog oblika.

__________________________________
15

Usp. Moule, Idiom Book, 24.

16

BDAG ne kae da aijtevw ima smisao vlastitog interesa u Novom zavjetu, ali vidi vjebe.
Dobar primjer problema s kojim se susreemo kada pretpostavljamo da je klasina
upotreba medija uvijek prisutna nalazimo u 1. Korinanima 13,8, gdje Pavao kae da
e darovi jezik prestati (pauvsontai). S razloga to je pauvsontai u mediju, neki tvrde
da Pavao eli rei da e dar jezik prestati sam od sebe.

17

Bez obzira na gledite koje imamo u pogledu duhovnih darova, smatramo da to nije
ispravno tumaenje medija. To gledite pretpostavlja klasinu upotrebu ovoga medija,
premda BDAG ne navodi znaenje vlastitog interesa za medijalno stanje glagola pauvw.
Kada sagledamo preostalih osam puta kada nalazimo ovaj glagol, vidimo da je
zapravo deponentni medij a ne povratni. Najbolji primjer nalazimo u Luki 8,24, gdje je
Isus umirio more. Isus zaprijeti vjetru i smiri vodu, a oni stadoe i postae mirni (oJ de;
diegerqei;" ejpetivmhsen tw'/ ajnevmw/ kai; tw'/ kluvdwni tou' u{dato": kai; ejpauvsanto kai;
ejgevneto galhvnh). Vjetar i voda sigurno nisu stali sami od sebe. Medij ovoga glagola
ne oznaava vlastiti interes, nego je deponentan.

232

25.19

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Gramatika analiza. Premda nain na koji analiziramo medijalni oblik

nije toliko vaan, moramo biti dosljedni, tako da smo eljeli iznijeti
nae smjernice. Va uitelj e moda dati prednost nekom drugom
nainu.

Ako vam je potpuno jasno da se radi o mediju (futuru; aoristu),

onda napiite da je to medij.
Meutim, ako je taj medijalni oblik deponentan, trebali biste
napisati deponentan, a ne medij. Jedini nain na koji ete znati
je li neki glagol u mediju deponentan ili nije jest da ga upamtite.

Ako ne znate je li medijalan (prezent; imperfekt; perfekt), za sada

pretpostavite da je pasivan ili deponentan. Ukoliko to nema smisla
u kontekstu, onda je moda medij.

estitamo
25.20

Sada znate sva glagolska vremena u indikativu. Vano je da provedete

neko vrijeme u tablici Osnove glagolskoga vremena za glagole koji se
javljaju pedeset ili vie puta u Novom zavjetu koja se nalazi u Dodatku
(str. 382-395). Trebate vidjeti koje osnove glagolskog vremena znate a
na kojima jo trebate raditi. Uspijete li ovladati ovom tablicom, puno
ete lake nauiti glagole.
U Dodatku ete nai tablicu glagola luvw u svim glagolskim vremenima
i stanjima (str. 359). Takoer, pronai ete i niz tablica koje obuhvaaju
cijeli indikativ (str. 363-369). Bilo bi najbolje ako biste ih mogli prouiti
sada, tako to ete se pobrinuti da moete prepoznati svaki razliiti
oblik.18

25.21

Glavna tablica glagola. Glavna tablica glagola je sada potpuna za

indikativ. Kako bismo oznaili reduplikaciju, jednostavno smo unijeli
le kao da se radi o reduplikaciji luvw. No, upamtite da i perfekt moe
proi kroz reduplikaciju samoglasnika kako bi tvorio perfekt.

_______________________________________
18

Postoji jo jedna vrsta glagola s kojom se neete susresti sve do trideset etvrtog
poglavlja, a iji leksiki oblici zavravaju na mi umjesto na w (atematski). Do tada
zanemarite takve rijei u tablicama.

Dvadeset peto poglavlje: Perfekt indikativ

233

_________________________________________________________________________

Glavna tablica glagola

Glagolsko vrijeme

Aug./ Osnova gl. Formant Spojni

Lini
Redup. vremena gl. vrem. samoglasnik nastavci

Paradigma
1. l. jd.

Prezent aktiv

prez.

o/e

prim. akt.

luvw

Prezent medij/pasiv

prez.

o/e

prim med/pas

luvomai

Imperfekt aktiv

prez.

o/e

sek. akt.

e[luon

Imperfekt med/pas

prez.

o/e

sek. med/pas

ejluovmhn

Futur aktiv

fut. akt.

o/e

prim. akt.

luvsw

Likvidni fut. aktiv

fut. akt.

es

o/e

prim. akt.

menw'

Futur medij

fut. akt.

o/e

prim. med/pas poreuvsomai

Likvidni futur medij

fut. akt.

es

o/e

prim. med/pas

1. futur pasiv

aor. pas.

qhs

o/e

prim. med/pas luqhvsomai

2. futur pasiv

aor. pas.

hs

o/e

prim. med/pas

ajpostalhvsomai

menou'mai

1. aorist aktiv

aor. akt.

sa

sek. akt.

e[lusa

Likvidni aor. akt.

aor. akt.

sec. akt.

e[meina

2. aorist aktiv

aor. akt.

sek. akt.

e[labon

1. aorist medij

aor. akt.

sek. med/pas

ejlusavmhn

2. aorist medij

aor. akt.

sek. med/pas

ejgenovmhn

1. aorist pasiv

aor. pas.

qh

sek. akt.

ejluvqhn

2. aorist pasiv

aor. pas.

sek. akt.

ejgravfhn

1. perfekt aktiv

le

perf. akt.

ka

prim. akt.

levluka

2. perfekt aktiv

le

perf. akt.

prim. akt.

gevgona

Perfekt medij/pasiv le

perf. pas.

prim. med/pas

levlumai

o/e
sa
o/e

_________________________________________________________________________

Saetak
1.
2.

3.

Perfekt oznaava svrenu radnju ije se posljedice jo uvijek osjeaju u

govornikovoj sadanjosti. Radnja se obino dogodila u prolosti.
Glagoli koji poinju s jednim suglasnikom prilikom tvorbe perfekta dobivaju
reduplikaciju. Ako je prvi suglasnik f, c ili q, suglasnik reduplikacije e biti p, k ili
t.
Glagoli koji poinju suglasnikim skupom ili samoglasnikom obino dobivaju
samoglasniku reduplikaciju (produljenje). Premda ona nalikuje na augment, od
njega se u sutini razlikuje po funkciji. Prvi diftonzi obino ne dobivaju
reduplikaciju.

234

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

4.

Perfekt aktiv koristi ka kao formant glagolskog vremena i primarne

nastavke za aktiv. Perfekt medij/pasiv nema ni formant glagolskog
vremena ni spojnih samoglasnika. Oblici medija i pasiva su jednaki.

5.

Kontraktni glagoli produljuju svoj kontraktni samoglasnik i u aktivu i u

pasivu.

6.

Klasino je pravilo za medijalno stanje da subjekt glagolsku radnju vri na

neki nain koji ostavlja posljedice za njega samoga. Jedino kontekst i
upotreba ove rijei mogu odrediti je li ta nijansa u odreenom stihu
prisutna. To ne moemo automatski pretpostaviti.
U veini sluajeva, medij ima isto znaenje koje ima i aktiv. Medij moe
biti ili pravi medij s aktivnim znaenjem, ili deponentan.

7.

Ukoliko u procesu gramatike analize medijalnih oblika moete jasno rei

da se radi o mediju, onda to uinite. Ako se radi o deponentnom mediju,
izrazite onda to. Ako ne znate je li neki oblik medij ili pasiv, pretpostavite
da je pasiv.

Rjenik
aijtevw

traim, zahtijevam (70; *aite)

(h[t/ oun), aijthvsw, h/t[ hsa, h/t[ hka, -, -

ma'llon

vie, radije (81)19

marturevw

svjedoim (76; *marture)20

(ejmartuvroun), marturhvsw, ejmartuvrhsa,
memartuvrhka, memartuvrhmai, ejmarturhvqhn

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj do sada nauenih rijei:
Broj rijei koje se pojavljuju u ovome poglavlju:
Broj do sada pojavljivanih rijei:
Postotak od ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
269
281
105 995
76,72%

Prethodno nauene rijei

prezent

perfekt aktiv

perfekt medij/pasiv

ajkouvw
a[rcw
duvnamai
didavskw
e[cw

ajkhvkoa
e[schka

__________________________________________________________
19

Kada se ma'llon koristi s h[, h[ obino se prevodi kao od, nego, a ne ili.

20

Srodna imenica mavrtu" znai svjedok. Martir je osoba koja svjedoi za vjeru tako to za
nju umire, muenik.

Dvadeset peto poglavlje: Perfekt indikativ

235

prezent

perfekt aktiv

perfekt medij/pasiv

qevlw
luvw
pisteuvw
poreuvomai

pepivsteuka
-

levlumai
pepivsteumai
pepovreumai

Prijevoj i promjena osnove

ajpevrcomai
ajpoqnh/vskw

ajpelhvluqa
-

bavllw
givnomai
ginwvskw
e[rcomai
euJrivskw

bevblhka
gevgona
e[gnwka
ejlhvluqa
eu{rhka

bevblhmai
gegevnhmai
e[gnwsmai
-

levgw
pivnw

ei[rhka
pevpwka

ei[rhmai
-

21

22

Osnove koje zavravaju praskavim suglasnikom

a[gw
baptivzw
blevpw
gravfw
doxavzw
khruvssw
lambavnw
prosevrcomai
proseuvcomai
sunavgw

gevgrafa
ei[lhfa
proselhvluqa
-

bebavptismai
gevgrammai
dedovxasmai
sunhvgmai

sw/zv w
uJpavgw

sevswka
-

sevsw/smai
-

hjgavphka
hjkolouvqhka

hjgavphmai
-

23

Kontraktne osnove

ajgapavw
ajkolouqevw

__________________________________
21

Ista osnovna promjena dogodila se i u oblicima perfekta (vidi kalevw dolje).

Korijen rijei bavllw je *bal. Samoglasnik osnove je ispao (prijevoj), a eta je
umetnuta iza osnove.

22

Perfektna osnova nastaje iz korijena *er, kao to je sluaj u aoristu pasivu.

swvz/ w se u Novom zavjetu javlja jedanput u indikativu, a sigma se ne umee
(sevswtai, Djela 4,9). Javlja se dvaput kao particip, s umetnutim sigma
(sesw/smevnoi, Ef 2,5. 8).

23

236

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

prezent

perfekt aktiv

perfekt medij/pasiv

gennavw
zavw
zhtevw

gegevnnhka
-

gegevnnhmai
-

kevklhka
lelavlhka
eJwr
v aka
peplhvrwka
pepoivhka
tethvrhka

kevklhmai
lelavlhmai
peplhvrwmai
pepoivhmai
tethvrhmai

ai[rw
ajpokteivnw
ajpostevllw
bavllw
ejgeivrw
ejkbavllw
krivnw

h\rka
ajpevstalka
bevblhka
kevkrika

h\rmai
ajpevstalmai
bevblhmai
ejghvgermai
kevkrimai

mevnw

memevnhka25

caivrw

24

kalevw
lalevw
oJravw
plhrovw
poievw
proskunevw
threvw
Likvidne osnove

Informacije za napredne studente

25.22

Tree lice mnoine, perfekt medij/pasiv. Perfekt pasiv treeg lica

mnoine javlja se samo devet puta u Novom zavjetu, od ega est puta
u obliku ajfevwntai (od ajfivhmi). Tree lice mnoine u mediju nikada se
ne javlja u Novom zavjetu.
Dio ove nenazonosti objanjava se onime to nazivamo
perifrastikom konstrukcijom. Ova konstrukcija koristi oblik
prezenta treeg lica mnoine glagola eijmiv i perfekt particip glagola
(vidi trideseto poglavlje) kao zaobilazni nain izraavanja treeg lica
mnoine. Ovo je pravilo koje odreuje hoe li glagol oblikovati svoje
tree lice mnoine, perfekt medij/pasiv, perifrastiki ili nee.26

__________________________________________________
24

25

Ista osnovna promjena dogodila se u oba oblika perfekta (vidi bavllw gore). Korijen
glagola kalevw je *kale. Samoglasnik osnove (prijevoj) i digama su ispali, a
posljednji epsilon se produljio u eta.
Perfekt glagola mevnw ne javlja se u Novom zavjetu, ali se pluskvamperfekt javlja
jedanput, a pluskvamperfekt se tvori od perfektne osnove.

Dvadeset peto poglavlje: Perfekt indikativ

237

Glagoli koji se tvore perifrastiki:

osnove koje zavravaju na suglasnik (izuzev nu; za osnove koje

zavravaju na praskavi suglasnik, vidi dolje);

osnove koje prilikom tvorbe perfektne osnove za pasiv

dodaju sigma.

Glagoli koji se ne tvore perifrastiki:

25.23

osnove koje zavravaju na nu gube nu i tvore se na obian nain;

kontraktne osnove produljuju posljednji samoglasnik osnove.

Osnove koje zavravaju na praskavi suglasnik. Glagolski korijeni

koji zavravaju na praskavi suglasnik prolaze kroz znaajne
promjene u perfektu pasivu zato to se stavljaju neposredno uz
suglasnik linoga nastavka. Ovo je cjelovita paradigma tih
promjena (usp. Smyth, #409).

mai
sai
tai
meqa
sqe
ntai

labijalni (p b f)

velarni (k g c)

dentalni (t d q)

gravfw

diwvkw

peivqw

gevgrammai
gevgrayai
gevgraptai

dedivwgmai
dedivwxai
dedivwktai

pevpeismai
pevpeisai
pevpeistai

gegravmmeqa
gevgrafqe
eijsi; gegrammevnoi

dediwvgmeqa
dedivwcqe
eijsi; dediwgmevnoi

pepeivsmeqa
pevpeisqe
eijsi; pepeismevnoi

U drugom licu mnoine, u labijalima je oekivano psi postalo fi

(gegrafsqe gegrayqe gevgrafqe), a u velarnima je oekivano ksi
postalo hi (dediwksqe dediwxqe dedivwcqe), suprotno uobiajenim
pravilima.
25.24

Pluskvamperfekt. Postoji jo jedno glagolsko vrijeme koje trebamo

spomenuti. Ne javlja se esto, tako da ga neki uitelji moda nee jo
htjeti razmatrati. U Novom zavjetu postoji 28 glagola koji se javljaju u
pluskvamperfektu ukupno 86 puta.27

Pluskvamperfekt se koristi za opisivanje neke radnje koja je svrena i

ije su se posljedice osjeale u vrijeme iza njezina dovrenja ali prije
vremena govornika. (Posljedice radnje koju opisuje perfekt osjeaju se
u govornikovu vremenu.)
__________________________________
26

27

Usp. Smyth, #408. Perifrastike (periv + fravsi") konstrukcije javljaju se i u drugim

situacijama.
oi\da se javlja 33 puta kao pluskvamperfekt, ali njegov pluskvamperfekt vri
funkciju imperfekta ili aorista (usp. #22.17). Pluskvamperfekt glagola i{sthmi javlja
se 14 puta.

238

Trei dio: Indikativni glagolski sustav

Pluskvamperfekt se tvori od perfektne osnove. Ispred reduplikacije

moe se nalaziti augment, premda to nije nuno, tako da smo augment
stavili u zagrade. Prvi pluskvamperfekt tvori se s formantom
glagolskog vremena (k) no drugi pluskvamperfekt ga nema. Iza
formanta glagolskog vremena slijede spojni samoglasnici ei i
sekundarni nastavci.
1. pluskvamperfekt

2. pluskvamperfekt
aktiv

1. jd.
2. jd.
3. jd.
1. mn.
2. mn.
3. mn.

(ej)leluvkein
(ej)leluvkei"
(ej)leluvkei(n)

(ej)gegravfein
(ej)gegravfei"
(ej)gegravfei(n)

(ej)leluvkeimen
(ej)leluvkeite
(ej)leluvkeisan

(ej)gegravfeimen
(ej)gegravfeite
(ej)gegravfeisan

medij/pasiv

Medij/pasiv pluskvamperfekt slijedi isti obrazac koji slijedi aktiv, osim

to se tvori od perfektne osnove za medij/pasiv i ne koristi formant
glagolskog vremena ni spojni samoglasnik.
1. jd.
2. jd.
3. jd.
1. mn.
2. mn.
3. mn.

25.25

(ej)leluvmhn
(ej)levluso
(ej)levluto
(ej)leluvmeqa
(ej)levlusqe
(ej)levlunto

Futurni perfekt. Futurni perfekt javlja se est puta u Novom zavjetu,

svaki put u perifrastikoj konstrukciji (Mt 16,19; 18,18; Iv 20,23). Postoje
nejasnoe vezano uz njihovo tono znaenje; vidi pregled D. A.
Carsona28 i Egzegetski uvid na poetku petnaestog poglavlja.

______________________________________
28

Matthew, The Expositors Bible Commentary, 8:370-72.

Dvadeset esto poglavlje

Uvod u participe
Pregled
U ovome poglavlju nauit emo:
particip se prevodi hrvatskim glagolskim prilogom sadanjim ili prolim,
koji zavravaju na -ui [gl. prilog sadanji] ili -vi [gl. prilog proli],
poput gledajui, spavajui, oklijevajui [gl. prilog sadanji],
ugledavi odspavavi, oklijevavi [gl. prilog proli];
particip je [u grkome jeziku] glagolski pridjev [a u hrv. glagolski prilog],
koji ima karakteristike glagola i pridjeva;
kao glagol, particip ima glagolsko vrijeme (prezent, aorist, perfekt) i stanje
(aktiv, medij, pasiv);
kao pridjev, particip se slae s imenicom koju poblie oznauje u padeu,
broju i rodu.

Hrvatski jezik
26.1

Participi se tvore dodavanjem nastavka -ui glagolu.1 ovjek,

gledajui pokraj prozora, moj je uitelj grkog. Ugledavi kamion [tj.
nakon to sam ugledao kamion], sklonio sam se s kolnika.2

26.2

Participi su glagolski pridjevi.

Grki particip ima karakteristike glagola. Jedui [tj. dok je jeo], uitelj
grkoga podijelio nam je zavrni ispit. U ovome primjeru jedui je
particip koji nam govori neto o glagolu podijelio je. Uitelj nam je
podijelio zavrni ispit dok je jeo. (U hrvatskome jeziku, particip je
glagolski prilog zato to poblie opisuje glagole. U gornjoj reenici,
particip slui kao prilog dok te poblie opisuje kada se radnja participa
dogodila.)

Grki particip ima i aspekte pridjeva. ena, sjedea pokraj prozora [tj.
koja sjedi pokraj prozora], moja je uiteljica grkog. U ovome
primjeru sjedea je particip [hrv. gl. pridjev trpni] koji govori neto o
imenici ena. [Ipak, potrebno je napomenuti da je ova konstrukcija u
hrvatskome jeziku nezgrapna, tako da ju je bolje prevesti: koja sjedi
pokraj prozora.
__________________________________
1

Tonije, -ui se dodaje prilikom tvorbe glagolskog priloga, a postoji jo i glagolski

pridjev trpni kojim se takoer prevodi grki particip: Ganuti porukom, svi su poeli
plakati.
Hrvatski jezik ima glagolski prilog, pridjev i imenicu. Ponekad se grki infinitivi
(trideset drugo poglavlje) prevode hrvatskim glagolskim imenicama. Na primjer,
imenica Gledanje bi bila glagol gledati, a vjerovanje bi bilo vjerovati.

239

240

etvrti dio: Participi

26.3

Kada particip ima rijei koje poblie opisuju druge rijei poput
izravnog objekta ili priloga, particip i modifikatori tvore participni
izraz. Kada prevodite vano je prepoznati poetak i kraj participnog
izraza, ba kao u sluaju odnosne reenice.

26.4

U reenicama poput: Dok je jeo, vidio ju je hrvatski jezik nalae da

on bude onaj koji jede, a ne ona, jer je on [podrazumijevan u
glagolu vidio] u redoslijedu rijei blii participu.

Grki jezik
26.5

Kao to smo vidjeli gore, grki particip ovisno o znaenju koje nosi
prevodi se pomou nekoliko hrvatskih oblika, prvenstveno glagolskim
prilogom i glagolskim pridjevom. tovie, prevoenje participa
pomou tih hrvatskih gramatikih oblika ponekad je nedovoljno jasno
i stilski nezgrapno, tako da ih je donekle potrebno protumaiti
daljnjim prevoenjem u pridjevske [Sjedea ena = ena koja
sjedi] i priloke [Jedui = Dok je jeo] konstrukcije.
Treba vam biti jasno da je uenje grkoga participa nuno potrebno
elite li prevoditi Novi zavjet s bilo kakvim umijeem. Participi su
uobiajeni i vani.
Od dvadeset estog do tridesetog poglavlja bavit emo se participom.
Premda e vam se ova poglavlja initi poduljima, u pojedinanim
poglavljima nee biti puno novina koje trebate nauiti. Veina
gramatike o participima nalazi se u ovome poglavlju, a vei dio
preostala etiri poglavlja bavi se oblikom participa. tovie, participi
slijede uobiajenu prvu, drugu i treu deklinaciju, tako da ne morate
uiti nove padene nastavke.
Ne trudite se upamtiti grke oblike koje vidite u ovome poglavlju osim
ako se to posebno trai. Oni slue iskljuivo kao ilustracije. Umjesto
toga, usredotoite se na uenje gramatike.

26.6

Priloki i pridjevski. Budui da je grki particip glagolski pridjev,

dijeli karakteristike glagola i pridjeva. Kao glagol particip ima glagolsko
vrijeme (prezent, aorist, perfekt) i stanje (aktiv, medij, pasiv). Kao
pridjev slae se s rijei koju poblie opisuje u padeu, broju i rodu.
Moda vam isprva bude udno da rije moe imati i glagolsko vrijeme
i pade, ali grki particip ima. Nae razmatranje emo poeti s
glagolskim karakteristikama participa, a potom s njegovim pridjevskim
[i prilokim] karakteristikama.

26.7

Tvorba. Particip se moe tvoriti

Particip luvonte tvori se od luvw.

od

bilo

kojega

glagola.

Particip pisteuvonte tvori se od pisteuvw.

Participni morfem je nt. (Morfem je najmanja znaenjska jedinica
prilikom tvorbe neke rijei.)

Dvadeset esto poglavlje: Uvod u participe

26.8

241

Aspekt. Klju za razumijevanje znaenja participa lei u shvaanju da

je njihov znaaj prvenstveno u aspektu, odnosno vrsti radnje. To je
sutina, bit particip. Oni ne moraju nuno oznaavati kada se radnja
dogaa (vrijeme: prolo, sadanje). Budui da ima tri aspekta, ima i
tri participa.
Prezentski particip opisuje nesvrenu radnju i tvori se od prezentske
osnove glagola.
Aorisni particip opisuje radnju bez poblieg opisivanja naravi te radnje
(neodreena) a tvori se od aorisne osnove glagola.
Perfektni particip opisuje svrenu radnju s posljedicama u sadanjosti a
tvori se od perfektne osnove glagola.

26.9

aspekt

osnova glagolskog vremena

prezent

nesvreni

prezent

aorist

neodreeni

aorist

perfekt

svreni

perfekt

Dvije osnovne upotrebe participa. Budui da je particip glagolski

pridjev, vri jednu od dvije osnovne funkcije, ovisno o tome naglaava
li se njegov glagolski [hrv. gl. prilog] ili pridjevski [hrv. gl. pridjev]
aspekt.
Ako je priloki particip [hrv. gl. prilog], radnja koja se opisuje
participom prvenstveno je usmjerena prema glagolu. Ova vrsta
participa obino se prevodi prilokim izrazom. Dok je uio za zavrni
ispit iz grkog [dosl. uei za], Ivan je zaspao.
Ako je pridjevski particip [hrv. gl. pridjev], radnja koja se opisuje
participom prvenstveno poblie opisuje neku imenicu ili zamjenicu.
Ovakva vrsta participa obino se prevodi pridjevskom frazom. Ivan
je vidio Katu koja je sjedila pokraj prozora [dosl. sjedeu pokraj
prozora]. (Kada bismo ispred sjedila umetnuli prilog dok, onda
bi bio priloki particip.)
Kontekst je taj koji odluuje je li particip priloki ili pridjevski. Njegov
oblik se ne mijenja.

242

etvrti dio: Participi

Glagolska strana participa

26.10

Glagolsko vrijeme. Participi se mogu tvoriti od prezentskih, aorisnih

ili perfektnih osnova.3 Upamtite njihove morfeme.4 napisali smo ih
masnim slovima.
Prezentski particip luvonte" tvori se od prezentske osnove glagola luvw
(lu + o + nt + e").
Aorisni particip luvsante" tvori se od aorisne osnove glagola luvw (lu
+ sa + nt + e"). Jeste li primijetili da nema augmenta?
Perfektni particip lelukovte" tvori se od perfektne osnove glagola luvw
(le + lu + k + ot + e").

26.11

Stanje. Particip moe biti aktivan, medijalan, pasivan ili deponentan.

Ako je glagol deponentan, deponentan e biti i njegov particip. Grki
koristi razliite participne morfeme za razliita glagolska stanja.
ajkouvonte" je aktivan, to znai da rije koju poblie opisuje vri radnju
participa.
ajkouovmenoi je pasivan, to znai da se na rijei koju poblie opisuje vri
radnja participa.
ejrcovmenoi je deponentan, jer je e[rcomai, glagol od kojega se tvori,
deponentan.

Pridjevska strana participa

26.12

Kao pridjev, particip se mora slagati s imenicom u rodu, broju i padeu.

ovjek, koji jede okoladu [dosl. jedui okoladu], moj je brat.
Budui da pridjevski izraz koji jede [i gl. pridjev jedui] opisuju
imenicu ovjek (a[nqrwpo") koja je u nominativu, stoga je i pridjevski
izraz [odnosno, gl. pridjev] u nominativu.
e[bleye to;n a[nqrwpon to;n didavskonta th;n koinhvn.
Vidje ovjeka koji je pouavao Koine.
Budui da particip poblie opisuje imenicu a[nqrwpon, a imenica
a[nqrwpon je u akuzativu jednine mukoga roda, particip didavskonta
takoer mora biti u akuzativu jednine mukoga roda. Upravo tako se
ponaa i pridjev, tako da vam ovo ne predstavlja neko nepoznato
gradivo iz gramatike.

________________________________________
3

Postoji jo i particip koji se tvori na futurnoj osnovi, ali javlja se samo dvanaest puta
u Novom zavjetu. Vidi Informacije za napredne studente u dvadeset osmom
poglavlju.
Dolje koristimo oblike u nominativu mnoine zato to pokazuju neizmijenjeni
participni morfem.

Dvadeset esto pogalvlje: Uvod u participe

26.13

243

Subjekt. Tehniki govorei, particip nema subjekt. Ipak, zato to se

particip mora slagati u padeu, broju i rodu s rijei koju poblie
opisuje, relativno je lako otkriti tko vri radnju participa.
Na primjer, kada biste rekli na grkom: Vidio ju je, uei, particip
uei bio bi u nominativu mukoga roda (ako je on uio) ili u
akuzativu enskog roda (ako je ona uila).
U primjeru e[bleye to;n a[nqrwpon to;n didavskonta th;n koinhvn, moete
saznati da ne pouava on (e[bleye) ve ovjek (a[nqrwpon), jer je
particip (didavskonta) u akuzativu. U sluaju daon ui, particip bi bio
didavskwn (nominativ).

Drugi elementi participa

26.14

Modifikatori itd. Particip ima jo neke karakteristike glagola.

Moe imati izravni objekt u akuzativu. Uivi grki [tj. nakon to je
uila grki], studentica je mislila da je umrla i otila na nebo. Grki
je izravni objekt participa uivi.
Particip moe imati modifikatore kao to su prijedloni izrazi, prilozi
itd. Uivi tiho jedno dulje vrijeme, konano sam razumio ovu
paradigmu. Tiho je prilog, a jedno dulje vrijeme je prijedloni
izraz, a oboje poblie opisuju particip uivi.

26.15

Negacija. Negacija ouj obino se koristi u indikativu. Budui da

particip nije indikativni oblik, participi se obino negiraju esticom mhv,
koja ima isto znaenje kao ouj.

26.16

Nema linih nastavaka. Jeste li zapazili da particip ne koristi glagolske

line nastavke. Particip nije finitni glagolski oblik, zato nije ogranien
subjektom.

Ovaj natpis nalazi se na stupu u sinagogi u

Kafarnaumu. Ta sinagoga sagraena je
povrh sinagoge iz prvoga stoljea. Na
natpisu pie: Hrwvdh
Monimou'
kai;
jIou'sto uiJo; a{ma toi tevknoi e[ktisan
to;n kivona, naravno bez naglasaka.
Preveden znai: Herod (sin) Monimosov i
Justos (njegov) sin zajedno sa svojom
djecom podigoe ovaj stup.

244

etvrti dio: Participi

26.17

Gramatika analiza. Budui da je particip glagolski pridjev, potrebno

je upamtiti osam stvari. Preporuamo vam da ponete s njegovim
glagolskim karakteristikama, a potom prijeete na pridjevske. (Uitelji
e se razlikovati u pogledu izbora, tako da svakako pitajte svog
uitelja.)
Glagolsko vrijeme; stanje; particip;5 pade; broj; rod; leksiki oblik;
znaenje sprezanog oblika.
ajkouvonto": prezent aktiv particip, genitiv jednine mukoga roda, od
ajkouvw, znai sluajui.

Naredna poglavlja
26.18

Kako bismo olakali uenje participa, njegove osnovne upotrebe

podijelili smo u zasebna poglavlja.
Dvadeset sedmo poglavlje bavi se prezentskim prilokim participima.
Dvadeset osmo poglavlje razmatra aorisne priloke participe.
Dvadeset deveto poglavlje obuhvaa pridjevsku upotrebu participa.
Trideseto poglavlje govori o perfektnom participu.
Sada ste nauili vei dio gramatike vezane uz participe. Preostaje vam
samo nauiti njihove oblike, a iz svojega prouavanja pridjeva poznati
su vam svi njihovi padeni nastavci.

Saetak
1.

Particip je glagolski pridjev, koji ima karakteristike glagola i pridjeva.

2.

Kao glagol, ima glagolsko vrijeme (prezent, aorist, perfekt) i stanje (aktiv,
medij, pasiv). Ako je glagol deponentan, deponentan je i njegov particip.

3.

Kao pridjev, slae se s imenicom koju poblie opisuje u rodu, broju i

padeu.

_______________________________________
5

Tehniki govorei, particip nije glagolski nain poput indikativa, ali zbog
jednostavnosti (prilikom analize), tamo gdje biste obino napisali glagolski nain,
napiite particip.

Dvadeset sedmo poglavlje

Prezentski (nesvreni) priloki participi

Egzegetski uvid
U samome sreditu kranskog iskustva nalazi se radikalna preobrazba od
onoga to jesmo po naravi u ono to Bog eli da postanemo po njegovoj
milosti. Ova transformacija nigdje se jasnije ne izrie od 2. Korinanima 3,18. U
srcu ovoga stiha nalazi se prezent medij particip koji otkriva tajnu kranskoga
rasta i zrelosti.
Ovaj stih nam otkriva da se u vjernikovu ivotu dogaa predivna promjena.
Premda pokrivalo ostaje nad umom nevjernika (s. 15), to pokrivalo se uklanja s
onih koji su u Kristu (s. 14 i 16). Oni se preobraavaju u sliku Kristovu iz jedne
razine slave u sljedeu.
Tajna boanske preobrazbe nalazi se u participu katoptrizovmenoi. On dolazi iz
glagola koji je, u mediju, izvorno znaio gledati u zrcalo. Potom je poeo
znaiti zagldati se u ili promiljati. Protumaimo li particip u
instrumentalnom smislu, itamo: Svi se mijenjamo u sliku Kristovu gledanjem
slave Gospodnje.
Preobraaj u slinost Kristu neizbjean je rezultat gledanja u njegovu slavu.
Postajemo nalik onome to dominira naim mislima i osjeajima. Poput
velikoga kamenog lica Nathaniela Hawthornea, koje je oblikovalo ivot
onoga koji je provodio dane promatrajui tu golemu sliku svega to se smatralo
dobrim i istim, tako i vjernik preuzima obiteljsku slinost sa svojim
Gospodinom dok provodi vrijeme razmiljajui o slavi Bojoj.
Zapazite da je particip u prezentu. Upravo je stalno promiljanje to to dovodi
do preobraavanja. Budui da je particip u prezentu, u prezentu je i finitni
glagol mijenjamo se (metamorfouvmeqa). Preobraenje ide ukorak s
razmiljanjem. Oni su meusobno neodvojivo povezani. Nastavljajui
promatrati slavu Gospodnju, mi se stalno preobraavamo u njegovu sliku.
Robert H. Mounce

Pregled
U ovome poglavlju nauit ete:

particip nema nikakav vremenski smisao;

prezent particip tvori se od prezentske osnove glagola i oznaava

nesvrenu radnju;

245

246

etvrti dio: Participi

tvorba prezenta participa: prezentska osnova + spojni samoglasnik +

participni morfem + padeni nastavak;

kako biste ga preveli, najprije morate otkriti aspekt, stanje i znaenje

participa. Obino ete ga prevesti s nastavkom i, a ponekad s kljunim
rijeima dok ili zato to.

Grki jezik
27.1

Saetak prezentskog prilokog participa.

a. Prezent particip tvori se od prezentske osnove glagola.
b.

Opisuje nesvrenu radnju.

esto ete teko prenijeti ovu trajnu nijansu u svoj prijevod, ali
to mora biti najistaknutije razmatranje u vaim mislima. Sve ostalo
blijedi u svjetlu aspekta participa.

c. U ovome poglavlju uimo priloki particip, to znai da je radnja

koju opisuje particip vezana uz glagol.
Priloki particip obino se prevodi kao neka vrsta priloke
reenice. U prijevodu koristite glagolski prilog sadanji ili koristite
prilog dok ili budui da.1
oJ a[nqrwpo" ajpevqane didavskwn th;n koinhvn.
ovjek je umro dok je pouavao Koine.
On je upravo pouavao jezik kada je umro. Umro je vrlo sretan!
d.

Premda je particip priloki, jo uvijek se mora slagati s imenicom

ili zamjenicom u rodu, broju i padeu.2 Na primjer, ako je imenica
a[nqrwpo", particip bi bio didavskwn (nominativ jednine mukoga
roda).

e.

Ako je particip aktivan, rije koju poblie opisuje vri radnju

participa. Ako je particip pasivan, rije koju poblie opisuje prima
radnju participa.

f.

Priloki particip nikada nema lan. Vidi primjer u #27.1c. gore.

_______________________________________________________
1

Kako budete napredovali u svome razumijevanju jezika, uvidjet ete da postoje

drugi naini na koje moete prevesti ovaj particip, ali za sada vam preporuamo ovu
praksu.

Ponekad je zamjenica skrivena u glagolu kao njegov subjekt.

Dvadeset sedmo poglavlje: Prezentski (nesvreni) priloki participi

27.2

247

Veina gramatika koristi izraz prezentski particip zato to se ovaj

particip tvori od prezentske osnove glagola. Ta nomenklatura je
korisna za uenje oblika participa. Meutim, ponekad se zna pokazati
velikom preprekom jer student moe zakljuiti da prezentski particip
opisuje radnju koja se odvija u sadanjem vremenu, to ne mora biti
sluaj. Prezentski particip opisuje nesvrenu radnju. Budui da
particip nije u indikativu, particip nema nikakav vremenski smisao.3
Predlaemo vam da prihvatite izraz nesvreni particip jer pravilno
naglaava pravi znaaj participa koji se tvori od prezentske osnove:
njegov aspekt.

27.3

Tablica za saimanje: prezentski (nesvreni) particip

Prezentska osnova + spojni samoglasnik +

participni morfem + padeni nastavci

pisteu + o + nt + e"

Za tvorbu participa na kraju glagola trebate dodati participni morfem

(zajedno sa spojnim samoglasnikom), a participnom morfemu trebate
dodati padeni nastavak.
Participi se tvore samo od etiri morfema (koji prolaze kroz neke male
promjene u razliitim glagolskim vremenima i rodovima). Potrebno ih
je upamtiti.

nt je uobiajeni morfem za aktiv. Javlja se kao nt u mukom i

srednjem rodu, a pripada treoj deklinaciji.

ousa je morfem za aktiv u prezentu enskoga roda.4 U veini

participa, oblik enskoga roda donekle se razlikuje od mukog i
srednjeg roda. Isto tako, znaajno se razlikuje u tri glagolska
vremena. Particip enskoga roda uvijek je u prvoj deklinaciji.

meno/h je morfem za medij/pasiv.5

______________________________________________
3

Izmeu vremena participa i vremena glavnoga glagola postoji implicirani

vremenski odnos, ali je sekundaran naspram pravome znaaju participa. Vidi
Informacije za napredne studente.
ousa i nt morfoloki su povezani. Ako elite nauiti zato su promjene toliko
drastine, vidi MBG, #91.

248

etvrti dio: Participi

Ovo je Tablica participnih morfema.

m. r.

. r.

sr. r.

aktiv

nt

ousa

nt

medij/pasiv

meno

menh

meno

ot je morfem za aktiv koji se koristi s perfektom. Ovaj oblik emo

susresti u tridesetom poglavlju.
Nauite gledati na participne morfeme kao na vane pokazatelje,
poput formanata glagolskog vremena. Kada vidite ont + padeni
nastavak, moete biti prilino sigurni da je rije o aktivnom participu.
Kada vidite meno/h + padeni nastavak, vjerojatno je medij/pasiv
particip.

Prezentski (nesvreni) particip: aktiv

27.4

Tablica
Prezentska osnova + spojni samoglasnik +
participni morfem za aktiv + padeni nastavci

pisteu + o + nt + e" pisteuvonte

27.5

Paradigma: Prezent aktiv particip. Participni morfem za aktiv u

mukom i srednjem rodu je nt, a kada je spojen sa spojnim
samoglasnikom, izgleda ont. U enskom rodu ont je zamijenjen s
ousa.

______________________________________
5

Crtica znai da je ponekad meno (muki i srednji rod) a ponekad je menh (enski rod).
Informacije za napredne studente: stvarni morfem je men; no kako bi vrio funkciju
kao oblik prve i druge deklinacije, trebao je zavravati samoglasnikom, tako da su
dodani uobiajeni samoglasnici za deklinaciju. Samoglasnik smatrajte dijelom
morfema.

Dvadeset sedmo poglavlje: Prezentski (nesvreni) priloki participi

m. r.

. r.

sr. r.

N jd.

luvwn6

luvousa

lu'on7

G jd.

luvonto"

luouvsh"8

luvonto"

D jd.

luvonti

luouvsh/

luvonti

A jd.

luvonta

luvousan

lu'on

N mn.

luvonte"

luvousai

luvonta

G mn.

luovntwn

luousw'n

luovntwn

D mn.

luvousi(n)9

luouvsai"

luvousi(n)10

A mn.

luvonta"

luouvsa"

luvonta

249

Zapazite koliko su nastavci slini onima kod pa'.

27.6

27.7

est oblika. Za uenje participa kljuno je zapamtiti est glavnih

oblika svakog od dolje navedenih participa (nominativ i genitiv
jednine, sva tri roda, sa spojnim samoglasnikom i padenim
nastavcima). Nakon to jednom vidite promjene izmeu oblika
nominativa i genitiva, lako je prepoznati druge oblike. Moda ete
htjeti navesti dativ mnoine pod oblike genitiva jednine, posebno za
oblike tree deklinacije.
m. r.

. r.

sr. r.

N. jd.

wn

ousa

on

G. jd.

onto

oush

onto

Kontraktni glagoli. Kontraktni glagoli su pravilni u svojim

participnim oblicima. Kontraktni samoglasnik saima se sa spojnim
samoglasnikom, kao to to ini u indikativu.

ajgapa + onto" ajgapw'nto"

_________________________________
6

Ne koristi se padeni nastavak, tau ispada zato to ne moe stajati na kraju rijei
(pravilo #8), a omikron se produljuje na omegu kako bi se nadomjestio gubitak
(*lu + ont + - luon luvwn).
Kao to je sluaj s nominativom jednine mukoga roda, padeni nastavak se ne
koristi, tau ispada (pravilo #8), ali u srednjem rodu spojni samoglasnik se ne
produljuje.

Sjetite se, kada je slovo ispred posljednjeg suglasnika osnove epsilon, iota ili ro,
genitiv tada ostaje a". U protivnom, mijenja se u h" (#7.14).
nt ispada zbog sigme, a omikron se produljuje na ou kako bi se nadomjestio
gubitak (ontsi osi ousi). Pazite kako ne biste zamijenili ovaj oblik s
indikativom treeg lica mnoine (luvousi, odrjeuju).

10

Vidi biljeku o obliku mukoga roda mnoine.

250

etvrti dio: Participi

27.8

eijmiviv. Zapazite da aktivni oblici glagola eijmiv nalikuju na participni

morfem s padenim nastavcima. Oni uvijek imaju tihi hak. Prevodite
ih hrvatskim glagolskim prilogom sadanjim bivajui. (Oigledno,
glagol eijmiv nema pasivni oblik.)

27.9

Paradigma: Prezent aktiv particip glagola eijmiviv

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
N mn.
G mn.
D mn.
A mn.

m. r.

. r.

sr. r.

w[n
o[nto"
o[nti
o[nta

ou\sa
ou[sh"
ou[sh/
ou\san

o[n
o[nto"
o[nti
o[n

o[nte"
o[ntwn
ou\si(n)
o[nta"

ou\sai
oujsw'n
ou[sai"
ou[sa"

o[nta
o[ntwn
ou\si(n)
o[nta

Prezentski (nesvreni) particip: medij/pasiv

27.10

Tablica

Prezentska osnova + spojni samoglasnik +

participni morfem za medij/pasiv + padeni nastavci

lu + o + meno + i luovmenoi

27.11

Paradigma: Prezent medij/pasiv particip. Participni morfem za

medij/pasiv je meno/h, koji spojen sa spojnim samoglasnikom izgleda
ovako: omeno/h.

Dvadeset sedmo poglavlje: Prezentski (nesvreni) priloki participi

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
N mn.
G mn.
D mn.
A mn.

m. r.

. r.

sr. r.

luovmeno"
luomevnou
luomevnw/
luovmenon

luomevnh
luomevnh"
luomevnh/
luomevnhn

luovmenon
luomevnou
luomevnw/
luovmenon

luovmenoi
luomevnwn
luomevnoi"
luomevnou"

luovmenai
luomevnwn
luomevnai"
luomevna"

luovmena
luomevnwn
luomevnoi"
luovmena

m. r.

. r.

sr. r.

N jd.

omeno"

omenh

omenon

G jd.

omenou

omenh"

omenou

251

Postupak prevoenja
27.12

Poetna pitanja. Trebate postaviti sljedea tri pitanja o svakom

participu prije nego to ga pokuate prevesti.
1. Aspekt? Ako se particip tvori od prezentske osnove, onda je to
prezentski particip. To znai da bi va prijevod, ako je to mogue,
trebao biti nesvren. (Svi participi s kojima ete se susresti u ovom
poglavlju, kao i sljedeem, nesvreni su.)
2. Stanje? Stanje participa bit e aktivno, medijalno ili pasivno,
ovisno o glagolskoj osnovi i participnom morfemu. (Nemojte
smetnuti s uma deponentne glagole.)
3. Znaenje? to znai leksiki oblik glagola? To ukljuuje
pronalazak padea, broja i roda participa, kako biste mogli vidjeti
koju rije particip poblie opisuje.

27.13

Prijevod. Nakon to ste dobili odgovore na sva tri pitanja, moete

razumjeti to particip znai. Postoji vie naina na koje moete prevesti
priloki particip, ali naredna etiri naina su uobiajena. Iz konteksta
ete saznati koji trebate uporijebiti.

Najlaki nain jest prevoenje pomou glagolskog priloga koji

zavrava na -i.
ajpekrivqh levgwn ...
On odgovori govorei ... .

252

etvrti dio: Participi

Neki priloki participi mogu se prevesti tako to se ispred glagola

doda kljuna rije dok. To se zove vremenska upotreba
participa.
levgwn ejgw; e[rcomai ...
Dok govorim dolazim ... .

Priloki participi mogu izraavati uzrok ili razlog za neto, a mogu

se koristiti kljune rijei zato to (uzroni particip).
jIwsh;f ... divkaio" w]n ... ejboulhvqh lavqra/ ajpolu'sai aujthvn.
Josip je, zato to je bio pravedan, odluio otpustiti je potajice.

Ako je particip pasivan, upotrijebite hrvatski pasiv ili ga

prilagodite hrvatskom aktivu.
doxazovmeno", oJ qeov" ...
Dok je proslavljan, Bog ... .
Dok su ga proslavljali, Bog ...

Kao to emo vidjeti kasnije, postoje i druge upotrebe participa kao i

drugi naini na koje ga moemo prevoditi, ali ovi su za sada dostatni.
esto e u prijevodu biti nemogue priopiti ukupno znaenje aspekta
participa, ali to moete uiniti dok propovijedate, pouavate i
prouavate.
27.14

Glavna tablica participa. Kao to smo imali s glagolima u indikativu,

sada imamo tablicu za participe, koja vam pokazuje na koji nain svaki
oblik nastaje. Pamtite je jednako brino kao i Glavnu tablicu glagola.
Prvi dio odnosi se na participne morfeme. Drugi se odnosi na razliite
kombinacije glagolskih vremena/stanja. Obje emo dodati u narednim
poglavljima.
_____________________________________________________________________
Morfem

glagolsko vrijeme/stanje

padeni nastavci

nt

svi aktivni (aorist pasiv)

3-1-3

meno/h

svi medijalni/pasivni (svi medijalni)

2-1-2

_____________________________________________________________________

gl. vrijeme red. osnova

& stanje

form. gl. vrem. morfem

sp. sam.
& p.n.

N mn.

est oblika za pamenje

prezent
aktiv

prezent o

nt / ousa levgonte

wn, ousa, on
onto, oush, onto

prezent
medij/pasiv

prezent o

meno/h

omeno, omenh, omenon

omenou, omenh, omenou

legovmenoi

Dvadeset sedmo poglavlje: Prezentski (nesvreni) priloki participi

253

Saetak
1.

Prezent particip tvori se od prezentske osnove glagola i oznaava

nesvrenu radnju. Particip nema vremenski smisao. Studente ohrabrujemo
da prihvate naziv nesvreni particip.

2.

Priloki particip opisuje radnju koja je vezana uz glagol. Njegov oblik

odreuje rije koju poblie opisuje.

3.

Priloki particip nema lana.

4.

Tablica participnog morfema (str. 248).

5.

Particip glagola eijmiv nalikuje na participni morfem s padenim

nastavcima, a uvijek ima tihi hak.

6.

Kako biste ga preveli, najprije morate otkriti aspekt, stanje i znaenje

participa. Prezent particip obino moete prevesti pomou glagolskog
priloga (koji zavrava na -i), a ponekad pomou kljunih rijei dok ili
zato to.

Rjenik
ajnabaivnw

idem gore, dolazim gore (82; ajnav + *ba)

(ajnevbainon), ajnabhvsomai, ajnevbhn, ajnabevbhka, -, -

ajrciereuv", -evw", oJ

Veliki sveenik (122; *ajrciere)11

dexiov", -iav, -iovn

desno (54; *dexio/a)12

duvo13

dva (135)14

e{tero", -a, -on

drugi, drukiji (99; *eJtero/a)15

______________________________________________
11

12

13

Dva dijela ove sloene imenice zamjenjuju svoja mjesta u rijei iJeravrch" koja znai
hijerarh (sveti [iJerov"] + vladar [ajrcov"]).
Prilikom prevoenja ove rijei obino ete trebati dodati jo jednu rije. Iz konteksta
ete saznati koju. Obino e to biti ruka ili strana. Povezana je uz latinsku rije
dextra od koje je nastala hrvatska rije dekstrin, ugljini hidrat iz kroba (Klai).
duvo se deklinira na sljedei nain.
N mn.
G mn.
D mn.
A mn.

duvo
duvo
dusiv(n)
duvo

14

Diarhija je dvovlasni sustav upravljanja, dvovlae.

15

Heterodoksija (eJterovdoxo") oznaava krivovjerje, vjerovanje u propoziciju koja se

razlikuje od one ispravne.

254

etvrti dio: Participi

eujaggelivzw

donosim dobre vijesti, propovijedam (54; *eujaggelid)16

(eujhggevlizon), -, eujhggevlisa, -, eujhggevlismai,
eujhggelivsqhn

qewrevw

gledam u, promatram (58; *qewre)

-, ejqewvrhsa, -, -, -

IJ erosovluma, tav or hJ17

Jeruzalem (62; * JIerosovluma). Ne deklinira se.

kavqhmai

sjedam (dolje), ivim (91; *kaqh)18

(ejkaqhvmhn), kaqhvsomai, -, -, -, -

katabaivnw

silazim dolje, dolazim dolje (81; katav + *ba)

(katevbainon), katabhvsomai, katevbhn, katabevbhka,
-, -

ou|

gdje (27; prilog)19

parakalevw

pozivam, potiem, zaklinjem, tjeim

(109; parav + *kale)20
(parekavloun), -, parekavlesa, -, parakevklhmai,
pareklhvqhn

peivqw

uvjeravam (52; *peiq)

(e[peiqon), peivsw, e[peisa, pevpoiqa, pevpeismai,
ejpeivsqhn

trei", triva

tri (68; *tre")21

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj do sada nauenih rijei:
Broj rijei koje se pojavljuju u ovome poglavlju:
Broj do sada pojavljivanih rijei:
Postotak od ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
283
1 121
107 116
77,53%

______________________________________
16 eujaggeliz
v w se obino javlja u mediju (eujaggelivzomai) bez ikakve razlike u znaenju
od aktiva. Propovjednik evangelizira sluatelje s dobrom vijeu evanelja.
17
18

19

20

21

JIerosovluma moe biti srednji rod mnoine ili enski rod jednine.
Kada papa govori ex cathedra (to zapravo dolazi iz latinskog ali s oiglednom
vezom s grkim), on govori s punim autoritetom pape, kao onaj koji sjedi na
sjeditu autoriteta.
Nemojte zamijeniti ovu rije s negacijom (ouj) ili odnosnom zamjenicom
mukoga/srednjeg roda u genitivu (ou|). Premda se javlja samo 27 puta u Novom
zavjetu, toliko ju je lako zamijeniti da smo je morali ovdje navesti.
Isus je upotrijebio srodnu imenicu paravklhto", Paraklet, za Duha Svetoga, onoga
koji se zove (klhvto") da doe uz nekoga (parav) da ohrabri i pomogne kranima (Iv
14,26).
Trijada (triav") je skupina od tri stvari. Tricikl ima tri kola.

Dvadeset sedmo poglavlje: Prezentski (nesvreni) priloki participi

255

Informacije za napredne studente

27.15

elite li upotrijebiti ove napredne informacije u vjebama prevoenja,

tada napravite vjebe prije nego to proitate ovaj odjeljak. Potom se
vratite, proitajte ovu raspravu i ponovite vjebe.

27.16

Veina gramatika smatra da je ono to slijedi kljuan dio participa, a na

duge staze je sigurno vaan. Meutim, budui da ve ima toliko toga
to o participu treba nauiti, smatrali smo kako je najbolje raspravu o
relativnom vremenu participa uglaviti ovdje. Ako to moete nauiti,
zajedno sa svime ostalim u ovome poglavlju, onda to svakako uinite.
No, ako se pritom budete muili, svakako ete se morati vratiti i
nauiti to neki drugi put.

27.17

Relativno vrijeme. Postoji vana razlika izmeu apsolutnog i

relativnog vremena. Glagol u indikativu oznaava apsolutno vrijeme.
Na primjer, ako je glagol u indikativu prezentu, onda obino oznaava
radnju koja se odvija u prolosti. Kada bi grki particip bio oznaen
kao apsolutno vrijeme, onda bi prezent particip oznaavao radnju koja
se odvija u sadanjosti.
Meutim, grki particip ne oznaava apsolutno vrijeme. Umjesto toga,
oznaava relativno vrijeme. To znai da je vrijeme odvijanja participne
radnje relativno naspram vremenu radnje glavnoga glagola. Prezent
particip opisuje radnju koja se odvija u isto vrijeme kao i radnja glavnoga
glagola.22

27.18

Kako biste oznaili relativno vrijeme, trebate promijeniti nain na koji

prevodite particip koristei pomone rijei (uei postaje dok je
uio).

Ako je glavni glagol u aoristu, onda e prezent particip biti

preveden kao nesvreno prolo vrijeme (npr. molio se).
hj\lqe proseucovmeno".
Iao je dok se molio.

Ako je glavni glagol u prezentu, onda e prezent particip biti

preveden kao prezent (npr. moli se).
e[rcetai proseucovmeno".
Ide dok se moli.

________________________________
22

Aorist particip, koji se tvori od aorisne osnove, esto oznaava radnju koja se odvija
ispred vremena glavnoga glagola. O tome emo govoriti u dvadeset devetom
poglavlju.

256

etvrti dio: Participi

Rod i broj koji ete upotrijebiti odreuje rije koju particip poblie
opisuje. Pomoni glagol koji ete upotrijebiti odreuje vrijeme
glavnoga glagola.
To se misli kada se govori o relativnom vremenu. Vrijeme participa
je relativno vremenu glavnoga glagola.
27.19

Kada prilikom prevoenja participa uzmemo u obzir ovu razliku

relativnog vremena, ona nikada ne smije prevladati znaaj aspekta.
Aspekt uvijek ima prvenstvo u odnosu na vrijeme. Kada vam hrvatski jezik
doputa da u svome prijevodu jasno oznaite samo aspekt ili samo vrijeme,
odluite se za aspekt.

27.20

Subjekt participa. Tehniki govorei, particip nema subjekt.

Meutim, s razloga to se particip mora slagati s rijei koju poblie
opisuje, gotovo uvijek moete prepoznati tko ili to vri radnju
participa. Oznaavanje subjekta participa pomoi e u egzegezi.
Potrudite se da, ako je to mogue, koristite nesvreni oblik finitnog
glagola. Vidjet ete da je esto teko, ako ne i nemogue, prevesti to
sasvim doslovno. Morate si postaviti pitanje: Sada kada znam to svi
dijelovi znae na grkom, kako to isto mogu rei na hrvatskom?
Dopustite si malo slobode u prevoenju.

27.21

Kako vam ide? Ako se borite s prijevodom participa, onda za sada

nemojte obraati panju na ovu raspravu za napredne studente. Drite
se osnova participa sve dok ne ovladate njima, a potom ponite
umetati relativno vrijeme.

Dvadeset osmo poglavlje

Aorisni (neodreeni) priloki participi

Egzegetski uvid
Kada se aorist particip koristi kao prilog, onda je to jedna od fleksibilnih
sintaktikih konstrukcija u Koine grkom. Moe se koristiti kako bi se oznaila
gotovo bilo koja vrsta priloke reenice, te je stoga jedna od najuestalijih
gramatikih konstrukcija u Novom zavjetu. Meutim, njezina fleksibilnost
ujedno stvara ozbiljne probleme za prevoditelje i biblijske egzegete (kao i za
poetne studente Koine grkog). Budui da se znaenje aorisnoga prilokog
participa uvijek odreuje po njegovom odnosu naspram glavnome glagolu u
kontekstu, neki od najeih rasprava u tumaenju Novoga zavjeta vode se oko
znaenja aorisnog participa.
Vjerojatno nema boljeg primjera takve rasprave od stalne debate o ispravnom
razumijevanju aorisnog participa pisteuvsante" u Djelima 19,2. Znaenje ovoga
participa odreuje znaenje Pavlova pitanja: Eij pneu'ma a{gion ejlavbete
pisteuvsante" Engleski prijevod The King James Version ovo pitanje prevodi:
Jeste li primili
Svetoga Duha nakon to
ste povjerovali?
Jedna od uobiajenih upotreba aorisnog participa jest oznaavanje radnje koja
se odvija prije radnje glavnoga glagola. Prijevod The King James Version aorisni
particip shvaa na taj nain i oznaava da se vjerovanje dogodilo prije primanja
Svetoga Duha. Pentekostalci su koristili ovaj prijevod kako bi poduprli svoju
tvrdnju da je primanje Svetoga Duha dogaaj koji se razlikuje i dolazi nakon
to netko povjeruje u Krista. Meutim, tradicionalni protestantski egzegeti su
tvrdili da se to tumaenje temelji na pogrenom shvaanju upotrebe aorisnog
participa. Koine grki esto koristi aorisni particip kako bi izrazio radnju koja je
dio radnje aorisnoga finitnog glagola, a to je svakako sluaj u Pavlovu pitanju.
Vjerovanje i primanje Svetoga Duha dio su istoga iskustva. Veina dananjih
prijevoda slae se upravo s ovim razumijevanjem pisteuvsante" i slijede
Kneeviev prijevod: Jeste li primili Duha Svetoga kad ste uzvjerovali?
Dakle, koje je tumaenje ispravno? Od kljune je vanosti prepoznati da se oba
tumaenja temelje na ispravnom razumijevanju upotrebe aorisnoga prilokog
participa u Koine grkom. ak je iz konteksta gotovo nemogue dokazati jedno
ili drugo tumaenje, tako da odabir pojedinoga tumaenja obino ovisi o
teolokim pitanjima. Prema tome, oba tumaenja moemo smatrati ispravnim
razumijevanjem Pavlova pitanja u Djelima 19,2. Pouka ove male egzegetske
napomene je sljedea: kada se bavimo aorisnim prilokim participom,
fleksibilnost i spremnost uzimanja u obzir valjanosti tumaenja koja se
razlikuju od naega jednako su vani kao i poznavanje kompleksnosti grke
gramatike.
J. M. Everts
257

258

etvrti dio: Participi

Pregled
U ovome poglavlju nauit emo:

da se aorist particip tvori od aorisne osnove bez augmenta;

da aorist particip oznaava neodreenu radnju;

da aorist particip koristi participni morfem nt u aktivu i pasivu, a men u

mediju;

da za sada u svome prijevodu trebate koristiti rije nakon.

Uvod
28.1

U ovome poglavlju sagledat emo aorisni priloki particip. Osnovna

gramatika aorisnog participa jednaka je gramatici prezentskog
prilokog participa; jedine dvije razlike su oblik i aspekt participa. Ovo
poglavlje moda e vam izgledati dugim, ali u njemu nema puno
novih podataka koje trebate nauiti. Uglavnom sadri paradigme, a
ve znate veinu oblika.

Grki jezik
28.2

Saetak. Aorisni particip tvori se od aorisne osnove i oznaava

neodreenu radnju.
Veina gramatika koristi izraz aorisni particip zato to se ovaj
particip tvori od aorisne osnove glagola. Ova nomenklatura korisna je
pri uenju oblika participa. Meutim, na kraju se pokae vrlo
nezahvalnom zato to studenti mogu zakljuiti da aorisni particip
opisuje radnju koja se odvija u prolosti, to ne ini. On pokazuje
neodreenu radnju. Budui da particip nije u indikativu, particip nema
nikakva vremenskog smisla.1 Predlaemo vam da prisvojite izraz
neodreeni particip jer tono naglaava pravi smisao participa koji
se zasniva na aorisnoj osnovi, a to je njegov aspekt.

_______________________________________
1

Postoji podrazumijevani vremenski odnos izmeu vremena participa i vremena

glavnoga glagola, ali je sekundaran u pogledu zbiljskog znaaja participa. Ovaj
relativni znaaj obradili smo u odjeljku Informacije za napredne studente.

Dvadeset osmo poglavlje: Aorisni (neodreeni) priloki participi

28.3

259

Prijevod. Najvanija stvar koju trebate upamtiti o aorisnom participu

jest njegov aspekt. On oznaava neodreenu radnju. Ne govori vam
nita o aspektu radnje osim da se ona dogodila.
Kao to moete koristiti rije dok prilikom prijevoda prezentskog
participa, moete koristiti nakon za prijevod aorisnog participa. O
tome emo vie govoriti dolje.
favgonte", h\lqon ....
Nakon to su pojeli, otili su ....
Pojevi, otili su ...
Na hrvatskom jeziku aspekt aorisnog participa moe se izraziti
koristei glagolski prilog proli. U odjeljku Informacije za napredne
studente raspravljat emo o nekoliko alternativnih metoda prevoenja.
Meutim, ak i kada niste u stanju izraziti pravi aspekt aorisnog
participa u svome prijevodu, uvijek ga moete objasniti dok pouavate
ili propovijedate. Drugim rijeima, vaa je odgovornost da uvijek
imate na umu pravi smisao aorisnog participa, a ako do tonoga
prijevoda nije mogue doi bez mrcvarenja hrvatskoga jezika, morate
barem objasniti koncept rijeima koje vae sluateljstvo moe
razumjeti.
Nikada nemojte smetnuti s uma da particip koji se tvori od aorisne
osnove oznaava neodreenu radnju.

Prvi aorisni (neodreeni) particip

28.4

Tablica. Ako glagol ima prvi aorist indikativ, u tvorbi aorisnog

participa koristit e osnovu prvog aorista.
Osnova prvog aorista bez augmenta + formant glagolskog vremena
Participni morfem + padeni nastavci

28.5

aktiv:

lu + sa + nt + e"

medij:

lu + sa + meno + i

pasiv:

le + qe + nt + e

Augment. Augment se koristi u indikativu kako bi se oznailo prolo

vrijeme. Da budemo odreeniji, oznaava apsolutno prolo vrijeme.
Meutim, s razloga to particip ne oznaava apsolutno vrijeme, aorisni
particip ne moe imati augment. Stoga, aorisni particip tvori se od
aorisne osnove bez augmenta.

260

etvrti dio: Participi

Taj postupak neaugmentacije lako je uoiti ako je augment samo

epsilon. e[labon bez augmenta postaje lab. Meutim, ako augment
produljuje prvi samoglasnik, to nas moe zbuniti. Na primjer, ejlqwvn
izgleda kao prezent aktiv particip, ali zapravo dolazi od glagola
e[rcomai, koji ima drugi aorist h\lqon. Prvo eta je produljeni epsilon koje
se prilikom tvorbe aorisnog participa vraa na izvorni epsilon (*ejlq
hjlq hjlqon ejlqwn).
Cijeli taj postupak moe postati posebno zamren u sloenim
glagolima kao to je ejxelqwvn. Moete provesti puno vremena listajui
leksikon u potrazi za nekim oblikom kao to je xelqovw,
pretpostavljajui da se moda radi o imperfekatnom kontraktnom
glagolu. Koja je pouka ove prie? Morate poznavati svoj fond rijei!
Morate poznavati glagolske korijene rijei koje ste nauili!
28.6

Paradigma: Prvi aorist aktiv particip. Participni morfem za aktiv je nt,

nt
a zajedno s formantom glagolskog vremena izgleda sant.
sant U enskom
rodu, nt zamjenjuje sa.
3

m. r.

. r.

sr. r.

N jd.

luvsa"2

luvsasa3

lu'san4

G jd.

luvsanto"

lusavsh"

luvsanto"

D jd.

luvsanti

lusavsh/

luvsanti

A jd.

luvsanta

luvsasan

lu'san

N mn.

luvsante"

luvsasai

luvsanta

G mn.

lusavntwn

lusasw'n

lusavntwn

D mn.

luvsasi(n)

lusavsai"

luvsasi(n)

A mn.

luvsanta"

lusavsa"

luvsanta

m. r.

. r.

sr. r.

N jd.

sa

sasa

san

G jd.

santo

sash

santo

28.7

Formant glagolskog vremena. Premda je augment ispao, jo uvijek ete

viati poznate sa formante glagolskog vremena.
_____________________________________
2

Kao to je uobiajeno u mukom rodu tree deklinacije, padeni nastavak sigma

uzrokuje ispadanje prethodnog nt.

sa i nt morfoloki su povezani. Ako elite nauiti zato su promjene toliko

drastine, vidi MBG, #91.
Kao to je uobiajeno u srednjem rodu tree deklinacije, u nominativu/akuzativu ne
koristi se padeni nastavak, tako da posljednje tau mora ispasti.

Dvadeset osmo poglavlje: Aorisni (neodreeni) priloki participi

28.8

261

Paradigma: Prvi aorist medij particip. Participni morfem za medij je

meno/h
meno h, koji nalikuje na sameno/h
sameno h s formantom glagolskog vremena.

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.

m. r.

. r.

sr. r.

lusavmeno"
lusamevnou
lusamevnw/
lusavmenon

lusamevnh
lusamevnh"
lusamevnh/
lusamevnhn

lusavmenon
lusamevnou
lusamevnw/
lusavmenon

lusavmenoi
lusavmenai
lusavmena
G mn.
lusamevnwn
lusamevnwn
lusamevnwn
D mn.
lusamevnoi"
lusamevnai"
lusamevnoi"
A mn.
lusamevnou"
lusamevna"
lusavmena
___________________________________________________________________
N mn.

m. r.

. r.

sr. r.

N jd.

sameno"

samenh

samenon

G jd.

samenou

samenh"

samenou

Vjerojatno je dobro to je ovaj natpis i na grkom i na engleskom.

Grki izraz doslovno glasi: Ne pribliavaj se! [Engleski glasi: Ne
diraj!]

262

28.9

etvrti dio: Participi

Paradigma: Prvi aorist pasiv particip. Participni morfem za pasiv je nt.

nt
Eta iz formanta glagolskog vremena (qh) skrauje se na epsilon (qe), tako
da particip onda izgleda qent.
qent U enskome rodu nt zamjenjuje isa.
3

m. r.

. r.

sr. r.

N jd.

luqeiv"5

luqeisa

luqevn6

G jd.

luqevnto"
luqevnti
luqevnta

luqeivsh"
luqeivsh/
luqeisan

luqevnto"
luqevnti
luqevn

G mn.

luqevnte"
luqevntwn

luqeisai
luqeisw'n

luqevnta
luqevntwn

D mn.

luqeisi(n)7

luqeivsai"

luqeisi(n)8

A mn.

luqevnta"

luqeivsa"

luqevnta

D jd.
A jd.
N mn.

m. r.

. r.

sr. r.

N jd.

qei"

qeisa

qen

G jd.

qento"

qeish"

qento"

_____________________________________
5

Padeni nastavak je sigma, nt ispada zbog sigme, a epsilon se produljuje kako bi se

nadomjestio gubitak (*qe + nt + " qe" qei").

Ne koristi se nijedan padeni nastavak, a tau ispada zbog toga to ne moe stajati na
kraju rijei (pravilo #8).

nt ispada zbog sigme, a epsilon se produljuje na ei kako bi se nadomjestio gubitak.

nt ispada zbog sigme, a epsilon se produljuje na ei kako bi se nadomjestio gubitak.

Dvadeset osmo poglavlje: Aorisni (neodreeni) priloki participi

263

Drugi aorisni (neodreeni) particip

28.10

Ako glagol u indikativu ima oblik drugog aorista, aorisni particip toga
glagola koristit e osnovu drugog aorista.

Osnova drugog aorista bez augmenta +

spojni samoglasnik +
participni morfem + padeni nastavci

aktiv:

bal + o + nt + e"

medij:

gen + o + meno + i

pasiv:

graf + e + nt + e"

Postoji jedna stvar koju je potrebno naglasiti. Aktiv i medij aorisni

particip koji se tvori od druge aorisne osnove izgledat e poput aktiva
i medija prezentskog participa izuzev glagolske osnove i naglaska.
prezent particip

drugi aorist particip

aktiv

bavllwn

balwvn

medij/pasiv

ballovmeno"

balovmeno"

Ovu slinost jo vie pojaava injenica da osnova aorisnog participa

nema augment. Na primjer, ako vidite oblik balwvn lako moete
pretpostaviti da je prezent particip glagola bavlw. Meutim, takav
glagol ne postoji. balwvn je zapravo aorist particip od bavllw, koji ima
drugi aorist e[balon. To pokazuje zato je dobro poznavanje grkoga
rjenika i glagolskih korijena toliko vano u protivnom biste previe
vremena proveli u druenju s leksikonom.
Za objanjenje promjena u participnim morfemima, vidi nau
raspravu o prezentskom participu.

264

28.11

etvrti dio: Participi

Paradigma: Drugi aorist aktiv particip. Aktivni participni morfem je nt,

nt
koji nalikuje na ont sa spojnim samoglasnikom. U enskome rodu nt se
zamjenjuje s ousa.

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
N mn.
G mn.
D mn.
A mn.

28.12

m. r.

. r.

sr. r.

balwvn
balovnto"
balovnti
balovnta

balou'sa
balouvsh"
balouvsh/
balou'san

balovn
balovnto"
balovnti
balovn

balovnte"
balovntwn
balou'si(n)
balovnta"

balou'sai
balousw'n
balouvsai"
balouvsa"

balovnta
balovntwn
balou'si(n)
balovnta

m. r.

. r.

sr. r.

N jd.

wn

ousa

on

G jd.

onto

oush"

onto

Paradigma: Drugi aorist medij particip. Medij participni morfem je

meno/h
meno h, koji slii na omeno/h
omeno h sa spojnim samoglasnikom.

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
N mn.
G mn.
D mn.
A mn.

m. r.

. r.

sr. r.

genovmeno"
genomevnou
genomevnw/
genovmenon

genomevnh
genomevnh"
genomevnh/
genomevnhn

genovmenon
genomevnou
genomevnw/
genovmenon

genovmenoi
genomevnwn
genomevnoi"
genomevnou"

genovmenai
genomevnwn
genomevnai"
genomevna"

genovmena
genomevnwn
genomevnoi"
genovmena

m. r.

. r.

sr. r.

N jd.

omeno"

omenh

omenon

G jd.

omenou

omenh"

omenou

Dvadeset osmo poglavlje: Aorisni (neodreeni) priloki participi

28.13

265

Paradigma: Drugi aorist pasiv particip. Od glagola koji se javljaju

pedeset ili vie puta u Novom zavjetu, nijedan nema drugi aorist pasiv
particip. Meutim, evo paradigme kako bismo bili kompletni. Participni
morfem za pasiv je nt.
nt Formant glagolskog vremena (h) skrauje se na
epsilon (e), a particip potom izgleda kao ent.
ent U enskom rodu nt se
zamjenjuje s isa
3

m. r.

. r.

sr. r.

N jd.

grafeiv"9

grafeisa

grafevn10

G jd.

grafevnto"

grafeivsh"

grafevnto"

D jd.

grafevnti

grafeivsh/

grafevnti

A jd.

grafevnta

grafeisan

grafevn

N mn.

grafevnte"

grafeisai

grafevnta

G mn.

grafevntwn

grafeisw'n

grafevntwn

D mn.

grafeisi(n)

grafeivsai"

grafeisi(n)

A mn.

grafevnta"

grafeivsa"

grafevnta

m. r.

. r.

sr. r.

N jd.

ei"

eisa

en

G jd.

ento"

eish"

ento"

Budui da u aoristu medij i pasiv imaju razliite oblike, ne bi trebalo

dolaziti do zabune izmeu participa prezenta i participa drugog
aorista pasiva.

Razno
28.14

Da se podsjetimo. Sljedea pravila u jednakoj mjeri se odnose i na

prezentski i aorisni particip.

Particip enskoga roda uvijek koristi nastavke prve deklinacije

(luvousa, lusamevnh).

Kada su participi mukoga i srednjeg roda u aktivu, pripadaju

treoj deklinaciji (luvwn, luvon).

Kada su participi mukoga i srednjeg roda prezent medij ili pasiv,

ili pak aorist medij, onda pripadaju drugoj deklinaciji (luovmeno",
__________________________________
9

Padeni nastavak je sigma, nt ispada zbog sigme (pravilo #7), a epsilon se produljuje
kako bi se nadomjestio gubitak (pravilo #8; *e + nt + " e" ei").

10

Ne koristi se nijedan padeni nastavak, a tau ispada zato to ne moe stajati na kraju
rijei (pravilo #8).

266

etvrti dio: Participi

luovmenon; lusavmeno", lusavmenon), a kada su aorist pasiv, koriste

treu deklinaciju (luqeiv", luqevn).
28.15

Ovo je popis glagola koji bi vam mogli zadati probleme u svojim

aorisnim osnovama bez augmenta. Svakako zapazite razlike izmeu
givnomai (*gen) i ginwskw (*gno).
prezent

aorist

a[gw
ai[rw
oJravw
e[rcomai
euJrivskw

e[cw
qevlw
levgw

a[gwn
ai[rwn
oJrw'n
ejrcovmeno"
euJrivskwn

h[gagon
h\ra
ei\don
h\lqon
eu|ron

ajgagwvn
a[ra"
ijdwvn
ejlqwvn
euJrwvn

e[cwn

e[scon

(scwvn)

qevlwn
levgwn

hjqevlhsa
ei\pon

qevlhsa
eijpwvn

11

Saetak
1.

Aorist particip tvori se od aorisne osnove bez augmenta i oznaava

neodreenu radnju. Za sada, u prijevodu koristite rije nakon, ako se
uklapa u kontekst.

2. Glavna tablica participa

________________________________________________________________________
Morfem

glagolsko vrijeme/stanje

padeni nastavci

nt

svi aktivni (aorist pasiv)

3-1-3

meno/h

svi medijalni/pasivni (svi medijalni)

2-1-2

________________________________________________________________________
gl. vrijeme red. osnova
& stanje

formant gl. vr. morfem

sp. samogl.
& p.n.

N mn.

est oblika za pamenje

prezent
aktiv

prezent o

nt / ousa levgonte

wn, ousa, on
onto, oush, onto

prezent
medij/pasiv

prezent o

meno / h

omeno, omenh, omenon

omenou, omenh, omenou

legovmenoi

___________________________________________
11 Aorist particip od e[cw ne javlja se u Novom zavjetu.

Dvadeset osmo poglavlje: Aorisni (neodreeni) priloki participi

gl. vrijeme redupl.

& stanje
1. aorist
aktiv
1. aorist
medij
1. aorist
pasiv

2. aorist
aktiv
2. aorist
medij
2. aorist
pasiv

osnova formant gl. vr. morfem

sp. samogl.
& p. n.

N mn.

267

est oblika za pamenje

aorist sa
aktiv

nt / sa luvsante

sa, sasa, san

santo, sash, santo

aorist sa
aktiv

meno/h

lusavmenoi

sameno ...

aorist qe
pasiv

nt

luqevnte

qei, qeisa, qen

qento, qeish, qento

aorist o
aktiv

nt

balovnte

wn ...

aorist o
aktiv

meno/h

genovmenoi

omeno ...

nt

grafevnte

aorist
pasiv

ei, eisa, en
ento, eish, ento

Rjenik
ajspavzomai

pozdravljam, salutiram (59; *ajspad)

(hjspazovmhn), -, hjspasavmhn, -, -, -

grammateuv", -evw", oJ

pismoznanac (63; *grammate)12

e[fh13

on/ona/ono govorae; on/ona/ono ree

iJerovn, -ou', tov

hram (71; *iJero)14

kravzw

viem, pozivam (56; *krag)15

(e[krazon), kravxw, e[kraxa, kevkraga, -, -

oujciv

ne (54, prilog)

paidivon, -ou, tov

dijete, beba (52; *paidio)16

______________________________________________
12

Gramatika potjee od grke rijei grammatikhv, koja znai karakteristike pisanja

(gravmma).

13

Tree lice jednine glagola fhmiv; moe biti imperfekt aktiv ili drugi aorist aktiv. Ovaj
oblik javlja se etrdeset tri puta u Novom zavjetu. Ukljuili smo ga u rjenik zato to
ga je studentima prve godine teko prepoznati. Ne ubrajamo ga u zbroj rijei.

14

Hijeroglifi su egipatsko pismo, od srodne imenice iJerov" (sveto) i gluvfw (urezati,

zapisati [na ploice]).

15

Ovo je jedan od vrlo malo azw glagola ija osnova zapravo ne zavrava dentalnim
suglasnikom; usp. v-2a(2) u MBG.
Dijete je ono koje ui, koje je potrebno pouiti. Paideutika (paideutikov") i pedagogija su
vjetine pouavanja. Spojni oblik pedo takoer je uestao, kao to je sluaj u
pedobaptizam.

16

268

etvrti dio: Participi

speivrw

sijem (52, *sper)

-, e[speira, -, e[sparmai, -

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj do sada nauenih rijei:
Broj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju:
Broj pojavljivanja rijei do sada:
Postotak od ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
290
407
107 523
77,82%

Informacije za napredne studente

28.16

Relativno vrijeme. Dok prezent particip oznaava radnju koja se

odvija u vremenu glavnoga glagola, aorist particip openito oznaava
radnju koja se dogaa prije vremena glavnoga glagola. Meutim,
postoje mnoge iznimke ovom opem pravilu. (Zato se zove samo opim
pravilom.) Na primjer, mnogi aorisni participi oznaavaju radnju koja
se odvija istovremeno s radnjom glavnoga glagola.
Koritenje nakon umjesto dok, kada je to prikladno, moe vam
pomoi da oznaite relativno vrijeme participa. Isto tako, moe vam
biti od pomoi savjet koji smo iznijeli u Informacijama za napredne
studente u prethodnom poglavlju.

28.17

Naredna tablica pokazuje odnos meu glavnim glagolima, participima

u prezentu i participima u aoristu. Ako vas bune nazivi hrvatskih
glagolskih vremena, ispod njihovih imena naveli smo prikladne
pomone glagole. Vidi Dodatak za daljnju raspravu o hrvatskim
glagolskim vremenima (str. 353).
glavni gl. prezent particip

aorist particip

Futur

Dok + futur drugi (nesvreni)

bude jeo

Nakon + futur drugi ili gl. prilog proli

to bude jeo ili pojeavi

Prezent

Dok + prezent (nesvreni)

jede

Nakon + pluskvamperfekt ili gl. prilog proli

to je bio jeo/pojeo ili (po)jeavi

Imperfekt Dok + pluskvamperfekt (nesvr.) Nakon + pluskvamperfekt ili gl. prilog proli
bijae jeo
to bijae jeo ili jeavi
Aorist

Dok + pluskvamperfekt (nesvr.) Nakon + pluskvamperfekt

bjee jeo
to bijae (po)jeo ili (po)jevi

Perfekt

Dok + pluskvamperfekt (nesvr.) Nakon + pluskvamperfekt

je bio jeo
to je bio pojeo ili pojeavi

Dvadeset osmo poglavlje: Aorisni (neodreeni) priloki participi

28.18

269

Futurni particip. Particip u futuru koristi se kako bi se opisalo neto

to se namjerava, kani ili oekuje u budunosti (Smyth, #2044).
Futurski particip javlja se trinaest puta u Novom zavjetu. Oblici su
jasni, tako da smo smatrali da ih ne trebamo posebno komentirati.
Evo ih.
Matej 27,49 oiJ de; loipoi; e[legon,

Afe" i[dwmen eij e[rcetai

jHliva"

swvswn aujtovn.
Luka 22,49

ijdovnte" de; oiJ peri; aujto;n to;

Kuvrie, eij patavxomen ejn macaivrh/;

ejsovmenon

ei\pan,

Ivan 6,64

ajll j eijsi;n ejx uJmw'n tine" oi} ouj pisteuvousin. h[/dei ga;r ejx
ajrch'" oJ Ij hsou'" tivne" eijsi;n oiJ mh; pisteuvonte" kai;
tiv" ejstin oJ paradwvswn aujtovn.

Djela 8,27

kai; ajnasta;" ejporeuvqh: kai; ijdou; ajnh;r Aijqivoy

eujnou'co" dunavsth" Kandavkh" basilivssh" Aijqiovpwn, o}"
h\n ejpi; pavsh" th'" gavzh" aujth'", o}" ejlhluvqei proskunhvswn
eij" Ij erousalhvm,

Djela 20,22

kai; nu'n ijdou; dedemevno" ejgw; tw'/ pneuvmati poreuvomai

eij" Ij erousalhvm, ta; ejn aujth'/ sunanthvsontav moi mh; eijdwv",

Djela 22,5

wJ" kai; oJ ajrciereu;" marturei moi kai; pa'n to;

presbutevrion: par j w|n kai; ejpistola;" dexavmeno" pro;"
tou;" ajdelfou;" eij" Damasko;n ejporeuovmhn a[xwn
xwn kai;
tou;" ejkeise o[nta" dedemevnou" eij"
Ij erousalh;m i{na
timwrhqw'sin.

Djela 24,11

dunamevnou sou ejpignw'nai o{ti ouj pleivou" eijsivn moi

hJmevrai dwvdeka ajf j h|" ajnevbhn proskunhvswn eij"
Ij erousalhvm,

Djela 24,17

di j ejtw'n de; pleiovnwn ejlehmosuvna" poihvswn eij" to; e[qno"

mou paregenovmhn kai; prosforav",

Rim 8,34

tiv" oJ katakrinw'n; Cristo;" Ihsou'" oJ ajpoqanwvn,

1. Kor 15,37 kai; o} speivrei", ouj to; sw'ma to; genhsovmenon speivrei" ajlla;

gumno;n kovkkon eij tuvcoi sivtou h[ tino" tw'n loipw'n:

Heb 3,5

kai; Mwu>sh'" me;n pisto;" ejn o{lw/ tw'/ oi[kw/ aujtou' wJ" qeravpwn
eij" martuvrion tw'n lalhqhsomevnwn,
wn

Heb 13,17

Peivqesqe toi" hJgoumevnoi" uJmw'n kai; uJpeivkete, aujtoi; ga;r

ajgrupnou'sin uJpe;r tw'n yucw'n uJmw'n wJ" lovgon ajpodwvsonte",
onte"
i{na meta; cara'" tou'to poiw'sin kai; mh; stenavzonte",
ajlusitele;" ga;r uJmin tou'to.

1. Pet 3,13

Kai; tiv" oJ kakwvswn uJma'" eja;n tou' ajgaqou' zhlwtai; gevnhsqe;

Dvadeset deveto poglavlje

Pridjevski participi
Egzegetski uvid
U Rimljanima 1,3-4 vano je vidjeti da dva atributivna participa (tou' genomevnou,
koji bijae, i tou' oJrisqevnto", koji bijae postavljen) poblie opisuju rije
sin (uiJou') koja se javlja na poetku treeg stiha. Ova dva participna izraza
priopuju dvije nadopunjujue istine o Sinu. Prva, on bijae od sjemena
Davidova po tijelu (tou' genomevnou ejk spevrmato" Daui;d kata; savrka). Budui
da je Isus bio Davidov potomak, ispunio je starozavjetna prorotva da e iz
Davidove loze izii vladar (2. Sam 7,12-16; Iz 11,1-5. 10; Jer 23,5-6; 33,14-17; Ezek
34,23-24).
Kada pie da je Isus Davidov potomak po tijelu, ne podrazumijeva se nikakva
kritika njegova Davidova potomstva. Ipak, drugi atributivni particip opisuje
neto vee od tjelesnog potomstva Davidova. Sin bijae postavljen da bude Sin
Boji u sili po Duhu svetosti uskrsnuem od mrtvih (tou' oJrisqevnto" uiJou' qeou'
ejn dunavmei kata; pneu'ma aJgiwsuvnh" ejx ajnastavsew" nekrw'n).
Ovdje imamo dva stadija povijesti spasenja. Tijekom svog ovozemaljskog
ivota, Isus je bio Mesija i Sin Davidov, ali nakon svog uskrsnua bio je
postavljen kao Mesija koji vlada i upravlja. Naslov Sin Boji u s. 4 odnosi se
na Isusovu mesijansku kraljevsku ast, a ne na njegovo boanstvo. Pavao ne
eli rei da je Isus nakon svog uskrsnua bio usvojen kao Boji Sin. Sjetite se da
izraz koji poinje atributivnim participom tou' oJrisqevnto" u s. 4 poblie
opisuje rije Sin (uiJou') u s. 3. Sina je postavio Bog da bude Sin Boji.
Drugim rijeima, Isus je ve bio Sin kada je bio postavljen da bude Sin Boji!
Prva upotreba rijei Sin (s. 3) se stoga odnosi na Isusovo preegzistentno
boanstvo koje je od vjenosti dijelio s Ocem. Isusovo postavljanje kao Sina
Bojega (s. 4) odnosi se na njegovo ustolienje kao mesijanskoga Kralja
prilikom njegova uskrsnua.
Kako li je Isus Krist velik! On je vjeni Sin Boji koji oduvijek vlada s Ocem.
Meutim, on ujedno zasluuje nae tovanje kao mesijanski Kralj, Bogoovjek
koji je postavljen kao Sin Boji u sili kada je uskrsnuo iz mrtvih.
Thomas R. Schreiner

270

Dvadeset deveto poglavlje: Pridjevski participi

271

Pregled
U ovome poglavlju nauit emo da:

pridjevski particip poblie opisuje imenicu ili zamjenicu, ili vri funkciju
imenice;

ako pridjevski particip vri funkciju pridjeva, onda se zove atributivni

particip i ponaa se kao pridjev;

ako pridjevski particip vri funkciju imenice, zove se imenski particip i

ponaa se kao imenica.

Hrvatski jezik
29.1

Osim to vri ulogu glagolskog priloga, particip moe vriti ulogu

glagolskog pridjeva. Kao takav, on nema samo glagolske nego i
pridjevske karakteristike. Drugim rijeima, particip moe vriti svaku
funkciju koju pridjev moe vriti. Na primjer, moe poblie opisivati
imenicu. ovjek koji jede (dosl. jedui) pokraj prozora je moj uitelj
grkog. U ovome primjeru particip jedui govori nam neto o ovjeku.

29.2

Meutim, particip moe initi vie od poblieg opisivanja imenice.

Jedan od njegovih najoitijih drugih talenata jest vrenje funkcije
imenice. Drugim rijeima, particip se moe koristiti imenski. ivi
(dosl. ivui) imaju nadu. U ovome primjeru, particip ivui slui kao
imenica, posebno kao subjekt reenice. [Meutim, takoer treba
zapaziti da se zapravo radi o poimenienom pridjevu iv, tako da na
neki nain particip se pretvara u pridjev koji se potom pretvara u
imenicu; op. prev.]

Grki jezik
29.3

Gotovo sve to smo do sada nauili o participima odnosi se i na

pridjevske participe. Tvorba participa, njegov aspekt, slaganje s rijei
koju poblie opisujesve se to primjenjuje na sve participe.

29.4

Particip nije samo glagolski prilog (poglavlja 27-28) nego je i glagolski

pridjev, tako da moe vriti funkciju pridjeva u reenici. Stoga ga
nazivamo pridjevskim participom. Pridjevski participi mogu biti
atributni ili imenski.

29.5

Ponavljanje gramatike o pridjevima. Moramo poeti tako to emo

ponoviti dio gramatike koji se bavi pridjevima (deveto poglavlje).
Participi u ovom poglavlju vre funkciju pridjeva, a vi trebate uvidjeti
da u pogledu gramatike ovdje ima vrlo malo novosti.

Pridjevi vre jednu od ove tri funkcije: atributivnu, imensku ili

predikatnu.

272

etvrti dio: Participi

Kada pridjev vri atributivnu funkciju, slae se s rijei koju poblie

opisuje u rodu, broju i padeu, a ispred njega nalazi se lan.
oJ ajgaqo;" lovgo" ejstivn ...

Kada pridjev vri imensku funkciju, njegov pade odreuje

funkcija u reenici. Njegov rod i broj odreuje ono to predstavlja.
oJ ajgaqov" ejstin ...
Ako pridjev vri imensku funkciju, onda nee biti imenice koju
poblie opisuje. esto ete u svoj prijevod trebati unijeti dodatne
rijei, ovisno o prirodnom rodu.
hJ ajgaqhv
dobra ena

Pridjevski particip
29.6

Pridjevski particip ima dvije funkcije, atributivnu (ako vri funkciju

pridjeva) i imensku (ako vri funkciju imenice).
Kljune rijei dok, nakon i zato to primjenjuju se samo na
priloke participe. Ne koriste se s pridjevskim participima.

29.7

Atributivni. Atributivni particip poblie opisuje neku drugu imenicu

ili zamjenicu u reenici, a s tom rijei e se slagati u rodu, broju i
padeu, ba kao pridjev. Za sada ga prevodite koji + glagol.
oJ a[nqrwpo" oJ levgwn tw'/ ojclw'/ ejsti;n oJ didavskalov" mou.
ovjek koji govori mnotvu moj je uitelj.

29.8

Imenski. Budui da pridjev moe vriti i funkciju imenice, moe i

particip. Upamtite: particip je (ujedno) glagolski pridjev, tako da moe
vriti svaku funkciju koju i pridjev vri, obino bolje od njega.
oJ tw'/ ojclw'/ levgwn ejsti;n oJ didavskalov" mou.
Onaj koji govori1 mnotvu moj je uitelj.
to e odrediti rod, broj i pade imenskog participa?
Tono! Pade odreuje funkcija participa u reenici (ba kao u sluaju
imenskog pridjeva). U gornjemu primjeru, levgwn je nominativ zato to
je particip subjekt reenice. Od pomoi e biti i prisutnost lana.

_______________________________________
1

U #29.9 emo objasniti zato smo dodali onaj koji.

Dvadeset deveto poglavlje: Pridjevski participi

273

Njegov rod i broj odreuje ono to ili koga particip predstavlja. U

ovom sluaju, postoji samo jedan uitelj (tj. jednina) i on je mukarac
(tj. muki rod).
29.9

Prijevod imenskog participa. Kao u sluaju imenskoga pridjeva,

prijevod imenskog participa esto e iziskivati umetanje dodatnih
rijei, kao to su onaj koji je u prethodnom primjeru. Pokuajte
prevesti bez tih rijei.
oJ levgwn tw'/ ojclw'/ ejstin oJ didavskalov" mou.
Govorei mnotvu je moj uitelj.
Nema ba puno smisla, zar ne? Time se vraamo na neto to smo
spomenuli prije nekoliko poglavlja. Prijevod grkoga participa esto je
idiomatski. Morate saznati to grki znai, a potom pronai nain da
isto izrazite na hrvatskom jeziku. Doslovni prijevod koji grki prenosi
rije po rije obino nee biti dobar.
Kao i kod imenskih pridjeva, koristite zdrav razum u pogledu rijei
koje dodajete (npr. onaj koji je). Ako je particip u jednini, trebate
izabrati on(aj), ona ili moda ono, ako je u srednjem rodu. Ako
je u mnoini, onda moete upotrijebiti oni, one, ona. Umjesto
koji moete koristiti to, posebno ako je pojam koji particip opisuje
u srednjem rodu. Tu je mogua velika fleksibilnost, a koje rijei trebate
upotrijebiti najbolje ete otkriti ako to najprije saznate na grkom, a
potom prevedete na hrvatski. Dodatna bi vas pravila sada samo
zbunila.
Koji bi rod, broj i pade particip imao u ovome prijevodu?
pade

broj

rod

onaj koji
to to
onima koji
od onoga to

29.10

Aspekt pridjevskog participa. Premda osnovna aspektualna razlika izmeu

nesvrenog (prezent) i neodreenog (aorist) participa jo uvijek postoji, u
atributivnom participu znaaj aspekta se smanjuje, a jo je manji u imenskom
participu. To znai da se ne trebate previe truditi kako biste iznijeli aspekt u
svome prijevodu. On u pridjevskom participu nije toliko prisutan koliko je u
prilokom participu.

274

etvrti dio: Participi

29.11

Atributivni ili imenski? Budui da particip moe vriti funkciju

pridjeva ili imenice, kako moete znati o kojemu je rije? Odgovor je,
ponovno, u kontekstu.
Uzmimo, na primjer, oJ levgwn tw'/ ojclw'/ ejstin oJ didavskalov" mou. Kako
moete znati je li oJ levgwn pridjevski ili imenski particip? Jednostavno.
Pokuajte ga prevesti kao pridjevski. Ne moete, zato to nema niega
to moe poblie opisati. Zato mora biti imenski.

Priloki ili pridjevski

29.12

Priloki ili pridjevski? Primijetit ete da nema razlike u obliku

prilokog i pridjevskog participa. ajkouvonte moe biti pridjevski
(atributivni ili imenski) ili priloki particip. Kako onda moete
razlikovati pridjevski i priloki particip?
Postoje dvije naznake pomou kojih moete odgovoriti na to pitanje.

Prva je stoji li ispred participa lan. Kao ope pravilo, priloki

particip nikada nema lan dok pridjevski particip obino ima lan.
Odnosno, ako particip ima lan, ne moe biti priloki. Ako nema
lan, onda je vjerojatno priloki.
lan e se uvijek slagati s participom u rodu, broju i padeu.2
oJ a[nqrwpo" oJ levgwn tw'/ ojclw'/ ejsti;n oJ didavskalov" mou.

Kontekst. Ako nema lana, druga naznaka koju imate jest kontekst
toga stiha. Koja vrsta participa ima vie smisla? Priloki ili
pridjevski? Pokuajte prevesti particip na jedan a potom na drugi
nain, jer ete tako obino doi do rjeenja.

Upamtite: ako ima lana, particip ne moe biti priloki. Ako nema lana,
vjerojatno je priloki.

_______________________________________
2

To biste trebali oekivati, jer isto je i s pridjevom. Ponekad neka rije ili izraz stoji
izmeu lana i participa, kao to je sluaj s pridjevima (npr. oJ tw'/ ojclw'/ levgwn).

Dvadeset deveto poglavlje: Pridjevski participi

275

Saetak
Vano je da znate etiri razliita izraza.
1.

2.

Priloki particip. Priloki particip slae se s imenicom ili zamjenicom u

reenici, ali radnja koju particip opisuje usmjerena je prema glagolu.
esto koristi kljune rijei dok ili nakon to, ovisno o tome je li u prezentu
ili u aoristu.
Pridjevski particip. Pridjevski particip poblie opisuje imenicu ili
zamjenicu, ili vri funkciju imenice.
a. Atributni particip. Ako pridjevski particip pripisuje neto imenici ili
zamjenici, zove se atributni particip. Na hrvatski ga prevodite koji +
glagol. Particip e se slagati u rodu, broju i padeu s rijei koju
poblie opisuje.
b. Imenski particip. Ako pridjevski particip vri funkciju imenice, zove
se imenski particip. Obino ete trebati unijeti dodatne rijei u svoj
prijevod kako bi ta konstrukcija imala smisla. Koristite one rijei koje
e vam omoguiti da na hrvatskom jeziku ponovite pravi smisao
grkoga participa. Njegov pade odreuje njegova funkcija, dok rod i
broj odreuje rije koju zamjenjuje.

3.

Naredna tablica ilustrira proces prevoenja participa.

Sedam pitanja koje moete postaviti svakom participu

kojeg susretnete
1.

Koji je rod, broj i pade participa, i zato (tj. koju rije poblie
opisuje)?

2.

Je li radnja (ili stanje stvari) u participu usmjerena prema glagolu

(priloki) ili imenici (pridjevski)?

3.

Ako je priloki, hoete li umetnuti dok ili nakon to?

4.

Ako je pridjevski, je li atributni ili imenski?

5.

Koji je aspekt participa? Nesvreni (prezent) ili neodreeni

(aorist)?

6.

Koje je stanje participa?

7.

to taj glagol znai?

276

etvrti dio: Participi

_____________________________________________________________________
1. Koju rije particip poblie opisuje, ako neku uope opisuje?
2. Priloki

Pridjevski

3.

Atributni

Imenski

4. Poblie opisuje

Poblie opisuje

Vri funkciju

(koji, to)

(onaj koji)

(dok/nakon to)
5. Aspekt

(prezent: nesvreni)
(aorist: neodreeni)

6. Stanje

(aktiv; medij; pasiv)

7. Znaenje

(definicija rijei)

_____________________________________________________________________

Rjenik
devcomai

uzimam, primam (56; *dec)

devxomai, ejdexavmhn, -, devdegmai, ejdevcqhn

dokevw

mislim, ini mi se (62; *dok)3

(ejdovkoun), dovxw, e[doxa, -, -, -

ejsqivw

jedem (158; *ejsqi; *fag)4

(h[sqion), favgomai, e[fagon, -, -, -

pevmpw

aljem (79, *pemp)

pevmyw, e[pemya, -, -, ejpevmfqhn

fevrw

nosim, proizvodim (66; *fer; *oi; *enec)5

(e[feron), oi[sw, h[negka, ejnhvnoca, ejnhvnegmai, hjnevcqhn

______________________________________
3

Doketizam je bilo jedno rano kransko krivovjerje koje je pouavalo da je Isus samo
izgledao kao ovjek. Epsilon se dodaje za tvorbu prezentske osnove.

Esofagus se tvori od drugoga korijena, *fag.

Kristofer (Crivstofer) znai onaj koji nosi Krista. Vidi MBG za objanjenje osnova
glagolskog vremena.

Dvadeset deveto poglavlje: Pridjevski participi

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj do sada nauenih rijei:
Broj rijei koje se pojavljuju u ovome poglavlju:
Broj do sada pojavljivanih rijei:
Postotak od ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

277

138 162
295
421
107 944
78,13%

Informacije za napredne studente

29.13

Aspekt i relativno vrijeme. Prezentski i aorisni participi imaju

relativan vremenski smisao bez obzira je li rije o prilokim ili
pridjevskim participima. Meutim, zadravanje tog smisla u
prijevodu pridjevskog participa zahtijeva nekoliko dodatnih koraka.

29.14

Atributivni particip. Ako se atributivni particip prevede koristei

odnosnu reenicu i finitni glagol, mogue je jasnije opisati aspekt i
relativno vrijeme participa. Odaberite onu odnosnu zamjenicu koja
ima najtoniji smisao.
oJ a[nqrwpo" oJ levgwn tw'/ ojclw'/ ejsti;n oJ didavskalov" mou.
ovjek koji govori mnotvu moj je uitelj.
oJ a[nqrwpo" oJ eijpw;n tw'/ ojclw'/ ejsti;n oJ didavskalov" mou.
ovjek koji progovori mnotvu moj je uitelj.
oJ a[nqrwpo" oJ levgwn tw'/ ojclw'/ h\n oJ didavskalov" mou.
ovjek koji je govorio mnotvu bio je moj uitelj.
oJ a[nqrwpo" oJ eijpw;n tw'/ ojclw'/ h\n oJ didavskalov" mou.
ovjek koji je bio govorio mnotvu bio je moj uitelj.

29.15

Imenski particip. Budui da ve znate koristiti line i odnosne

zamjenice u prijevodu imenskih participa, ovdje vie nemate to
nauiti, osim da se trebate usredotoiti na koritenje glagolskih oblika
koji pokazuju ispravan relativni vremenski smisao.

Trideseto poglavlje

Perfektni participi i apsolutni genitivi

Egzegetski uvid
Glagolsko vrijeme perfekt esto se koristi za pouavanje vanih teolokih istina,
a esto nije mogue u potpunosti prevesti njegov smisao. Izraz th/' ga;r cavritiv
ejste sesw/smevnoi dia; pivstew", u prijevodu KS glasi: Da, milou ste spaeni
po vjeri (Ef 2,8a), ali ne otkriva potpuno znaenje izraza ejste sesw/smevnoi.
Perfekt pasiv particip sesw/smevnoi koristi se zajedno s glagolom ejste i tvori ono
to nazivamo perifrastikim glagolom, konstrukciju kojom se eli staviti
poseban naglasak na trajne, nesvrene rezultate. Pavao ovu konstrukciju koristi
kako bi naglasio da su posljedice spasenja trajan dio vjernikova ivota. to to
znai u pogledu sadanjega kranskog iskustva?
Znai da poetna i zavrna crta nisu iste. Spasenje je doista proces. Spasenje
ima svoj poetak, sredinu i kraj opravdanje, posveenje i proslavljenje. Ovo
iskustvo je posve dinamino, a ne statino u pogledu napredovanja. U ovome
trenutku korisna je dobro poznata analogija sa amcem za spasavanje.
Neotkupljeni ivot slian je pogibelji u kojoj se nalazimo dok smo jo uvijek na
onesposobljenom brodu koji tone zbog nepopravljive tete nastale u bijesnoj
oluji. amci za spaavanje stiu kako bi nas izbavili i poinju opasno putovanje
do sigurne obale. Ipak, nakon to smo uli u spasonosnu lau, oluja jo uvijek
bijesni. Nitko nije posve siguran kada e oluja prestati ili kada e druga oluja
nastati dok se vozimo prema sigurnoj luci. Premda neko vrijeme tijekom
putovanja moemo iskusiti putovanje bez neugodnosti, velika je vjerojatnost
da e nas udariti nova opasnost. Dolazak u sigurnost koju prua obala na je
krajnji cilj.
Silazak s broda koji tone u amac za spasavanje jest poetak spasenja, ili
opravdanje; putovanje u amcu za spasavanje provoenje je naega spasenja [u
ivot] (vidi Fil 2,12; hrvatski prijevodi nude razliita rjeenja: nastojte da
postignete svoje spasenje [KS], radite oko svoga spasenja [D/F], radite o
spasenju svojem [ari], gradite spasenje svoje [Danii], radite na svome
spasenju [Kneevi]), ili posveenje; a dolazak na obalu na je konani dolazak
u nebo. To je dokonanje spasenja ili proslavljenje. Aspekt izraza ejste
sesw/smevnoi obuhvaa cijelo putovanje. Ovo shvaanje moe proizvesti bolji
prijevod i primjenu, Jer po milosti se spaavate kroz vjeru.
Nadalje, particip je u pasivu, to znai da postoji vanjski vritelj radnje, Boja
milost, koji takoer sudjeluje u procesu. Premda Pavao nepopustljivo tvrdi da
ne moemo raditi za spasenje, jednako je uvjeren da moramo provoditi
spasenje [u ivot]. Kranin, ba kao i Pavao, poznaje svakidanju borbu koja je
ukljuena u ivljenje kranskoga ivota. Spasenje nije posve automatsko;
278

Trideseto poglavlje: Perfektni participi i apsolutni genitivi

279

nakon to je zapoelo, potreban je ozbiljan trud. Borba u posveenju kao dijelu

naega spasenja koji oznaava na ivot poslije obraenja, ne samo da dokazuje
na odnos s Kristom, nego nas i nagoni da rastemo u dubini naega kranskog
iskustva.
Paul Jackson

Pregled
U ovome poglavlju nauit emo:

perfektni particip tvori se od perfektne glagolske osnove (ukljuujui

reduplikaciju) i oznaava dovrenu radnju s posljedicama koje traju u
sadanjosti (govornikovoj, ne itateljevoj);

apsolutni genitiv je participna konstrukcija u kojoj particip i

imenica/zamjenica u genitivu nisu povezani ni uz jednu rije u ostatku
reenice;

perifrastika konstrukcija sadri particip i oblik glagola eijmiv, a koristi se

umjesto finitnoga glagolskog oblika;

postoje i drugi naini na koje moemo prevesti priloke participe.

Grki jezik
30.1

Saetak. Ovo je posljednji particip koji ete nauiti. Perfektni particip

tvori se od perfektne osnove i oznaava isti smisao koji perfekt ima u
indikativu. Oznaava svrenu radnju koja ima posljedice u sadanjosti.
Kao u sluaju indikativa, tako se i ovdje sadanje vrijeme odnosi na
stajalite govornika, a ne nuno i itatelja. Ova pogreka se esto
potkrade.

30.2

Prijevod. Opi prijedlog jest da koristite (nakon to) + glagol u

pluskvamperfektu (npr. nakon to ste bili pojeli).

30.3

Reduplikacija. Perfektni particip tvori se od perfektne osnove.

Zadrava se reduplikacija samoglasnika, jer nije isto to i augment,
koji oznaava prolo vrijeme.

30.4

Osnova. Ako glagol ima prvi perfekt indikativ, u tvorbi perfektnog

participa koristit e osnovu prvoga perfekta. Samo nekoliko participa
tvori se od drugoga perfekta, a o njima emo govoriti u odjeljku
Informacije za napredne studente.

280

etvrti dio: Participi

Perfektni particip
30.5

Tablica: Prvi perfekt aktiv particip

Reduplikacija + perfektna osnova +
formant glagolskog vremena (k) +
participni morfem +padeni nastavci

le + lu + k + ot + e" lelukovte"
30.6

Paradigma: Prvi perfekt aktiv particip. Aktivni participni morfem za

muki i srednji rod glasi ot,
ot koji nalikuje na kot kada je spojen s
formantom glagolskog vremena. U enskom rodu, ot se zamjenjuje s
uia.1
3

m. r.

. r.

sr. r.

N jd.

lelukwv"2

lelukuia

lelukov"3

G jd.

lelukovto"

lelukuiva"

lelukovto"

D jd.

lelukovti
lelukovta

lelukuiva/
lelukuian

lelukovti
lelukov"

lelukovte"
lelukovtwn
lelukovsi(n)
lelukovta"

lelukuiai
lelukuiw'n
lelukuivai"
lelukuiva"

lelukovta
lelukovtwn
lelukovsi(n)
lelukovta

A jd.
N mn.
G mn.
D mn.
A mn.

m. r.

. r.

sr. r.

N jd.

kw"

kuia

ko"

G jd.

koto

kuia"

koto"

_____________________________________
2

Za detalje vidi MBG, #91.5.

Padeni nastavak je sigma. Tau ispada (pravilo #7) a omikron se produljuje na
omega kako bi se nadomjestio gubitak (pravilo #5). kot" ko" kw".

Padeni nastavak je sigma. Tau ispada (pravilo #7) ali omikron se ne produljuje. kot" ko".

Trideseto poglavlje: Perfektni participi i apsolutni genitivi

30.7

281

Tablica: Prvi perfekt medij/pasiv particip

Reduplikacija + perfektna osnova +

participni morfem + padeni nastavci
le + lu + meno + i lelumevnoi
30.8

Paradigma: Prvi perfekt medij/pasiv particip. Participni morfem za

medij/pasiv je meno/h
meno h, koji pripojen sa spojnim samoglasnikom izgleda
kao omeno/h.

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
N mn.
G mn.
D mn.
A mn.

m. r.

. r.

sr. r.

lelumevno"
lelumevnou
lelumevnw/
lelumevnon

lelumevnh
lelumevnh"
lelumevnh/
lelumevnhn

lelumevnon
lelumevnou
lelumevnw/
lelumevnon

lelumevnoi
lelumevnwn
lelumevnoi"
lelumevnou"

lelumevnai
lelumevnwn
lelumevnai"
lelumevna"

lelumevna
lelumevnwn
lelumevnoi"
lelumevna

m. r.

. r.

sr. r.

N jd.

mevno

mevnh

mevnon

G jd.

mevnou

mevnh"

mevnou

Kao to je sluaj u indikativu, izostaje formant glagolskog vremena i

spojni samoglasnik. To bi trebalo olakati prepoznavanje.4

Genitiv apsolutni
30.9

Gramatika definicija apsolutne konstrukcije jest konstrukcija koja

nema nikakva gramatikog odnosa prema ostatku reenice.5 Primarni
primjer apsolutne konstrukcije u grkome jeziku jest apsolutni genitiv.

_________________________________
4

Naglasak e uvijek biti na pretposljednjem slogu, na penultimi (mevn).

282

etvrti dio: Particip

Genitiv apsolutni je imenica ili zamjenica i particip u genitivu koji nisu

gramatiki povezani s ostatkom reenice.6 Drugim rijeima, u reenici nee
biti neka druga rije koju taj participni izraz poblie opisuje.
Kai; eujqu;" e[ti aujtou' lalou'nto" paragivnetai jIouvda" (Marko
14,43).
I odmah, dok je on to jo bio govorio, doe Juda.
30.10

Praktine upute

Zapazite da aujtou' vri funkciju subjekta participa. Apsolutni

genitiv esto se koristi kada se imenica ili zamjenica koja vri
radnju participa razlikuje od subjekta reenice.

Isto tako, particip moe imati modifikatore, kao to su izravni

objekt, prilog itd.

Genitiv apsolutni u pripovjedakoj knjievnosti obino se javlja na

poetku reenice.

30.11

Prijevod. Prijevod apsolutnoga genitiva je idiomatski. Ne moete ga

prevesti rije po rije. Provjerite to kae u grkom jeziku, a potom isto
to recite na hrvatskom, pokuavajui naglasiti aspekt participa. Budete
li koristili apsolutnu konstrukciju u prijevodu, va hrvatski e
zapravo biti lo hrvatski, ali za sada je to u redu.

30.12

Ove smjernice daju polazinu toku za prijevod.

1.

Veina apsolutnih genitiva u Novom zavjetu su vremenski, tako

da ete apsolutni genitiv prevesti vremenskom reenicom. Koristite
dok ako je particip u prezentu i nakon to ako je particip u
aoristu.7
lalou'nto" ....
Dok je govorio ....
lalhvsanto" ....
Nakon to je govorio ....

______________________________________
5

Apsolutni znai odvojeni. Dolazi od latinske rijei absolutus, koja znai

odrijeen.

Mogua je konstrukcija bez imenice ili zamjenice, ali to nije uobiajeno (vidi Bl-D
#423.6). U sluaju takve konstrukcije, imenicu ili zamjenicu moete pretpostaviti u
svome prijevodu.
Kada prevodite s relativnim vremenom, o emu smo govorili u Informacijama za
napredne studente u prethodnim poglavljima, zadrite predodbu relativnog
vremena u pogledu glavnoga glagola.

Trideseto poglavlje: Perfektni participi i apsolutni genitivi

283

2. Ako postoji subjekt u genitivu, koristite taj subjekt i finitni oblik

glagola.
ajkouvonto" aujtou' ....
Dok je bio sluao ....
ajkouvsanto" aujtou' ....
Nakon to je bio uo ....
30.13

U narednim primjerima, razlikujte obine participe od apsolutnih

genitiva. Napravite gramatiku analizu svakog participa.
levgonte" tau'ta oiJ maqhtai; ajph'lqon ....
legovntwn profhvtwn tau'ta oiJ maqhtai; ajph'lqon ....
eijpovnte" tau'ta oiJ maqhtai; ajph'lqon ....
eijpovntwn profhvtwn tau'ta oiJ maqhtai; ajph'lqon ....
didacqevnte" uJpo; tou' kurivou ejxh'lqon eij" th;n e[rhmon oiJ dou'loi.
didacqevntwn profhvtwn uJpo; tou' kurivou ejxh'lqon eij" th;n e[rhmon oiJ
dou'loi.

Perifrastike konstrukcije
30.14

Jedna od osnovnih razlika koju smo vidjeli izmeu hrvatskog i

grkoga jezika jest ta to grka glagolska vremena ne koriste pomone
glagole. Hrvatski jezik koristi u, e, e, emo, ete, e za tvorbu
futura, sam, si, je, smo, ste, su za prezent itd. Grki koristi razliite
formante glagolskog vremena itd.
Meutim, postoji jedna situacija kada grki koristi eijmiv i particip
zajedno kako bi izrekao jednu ideju, a to se naziva perifrastikom
konstrukcijom.8 Izvorno se perifrastika konstrukcija koristila za
naglaavanje nesvrenoga znaenja participa (to je razlog zato se
aorist nikada ne javlja u ovoj konstrukciji). Meutim, u vrijeme Koine
grkog, taj naglasak je uglavnom bio izgubljen. Zapravo, Koine grki
obino koristi perifrastiku konstrukciju za tree lice mnoine, perfekt
medij/pasiv.
Perifrastiku konstrukciju prevedite onako kako biste preveli obinu
tvorbu glagolskog vremena; nesvrena ideja e moda biti naglaena,
ali to ovisi o kontekstu a ne o glagolskom obliku (vidi Egzegetski
uvid).

________________________________
8

Perifrastiki znai zaobilazni nain da se neto kae, a dolazi od periv

i fravsi".

284

etvrti dio: Participi

Ovdje su svi razliiti oblici koje perifrastina konstrukcija moe primiti.

Oblik eijmiv i particip mogu biti odvojeni s nekoliko rijei.
perifrastino gl. vrijeme konstrukcija
Prezent

prezent gl. eijmiv

Imperfekt

imperfekt gl. eijmiv + prezentski particip

Futur

futur gl. eijmiv

+ prezentski particip

Perfekt

present gl. eijmiv

+ perfektni particip

Pluskvamperfekt

imperfekt gl. eijmiv + perfektni particip

Futurni perfekt

futur gl. eijmiv

+ prezentski particip

+ perfektni particip

(Za raspravu o pluskvamperfektu, vidi Informacije za napredne

studente u dvadeset petom poglavlju.)

Alternativni prijevodi prilokih participa

30.15

Do sada smo nauili nekoliko naina na koje moete prevesti priloke

participe prezent s dok, aorist s nakon to i zato to. Ovo je
izvrstan nain na poetku, ali postoje participi koji se ne mogu ba
dobro prevesti na taj nain. Kako se budete upoznavali s participima,
moi ete prevoditi i na druge naine. Slijede jo etiri mogunosti
zajedno s njihovim tehnikim nazivima.

Instrumentalni particip. Priloki participi mogu oznaavati

sredstvo po kojemu se radnja odvija. Pritom je najbolje koristiti
glagolski prilog proli ili sadanji.
kopiw'men ejrgazovmenoi tai" ijdivai" cersivn.
Trudimo se radei vlastitim rukama.

Kao obini glagol. U nekim konstrukcijama gdje particip slijedi

glagol, particip je najbolje prevesti kao finitni glagol.
oJ de; jIhsou'" ajpokriqei;" ei\pen ....
Ali Isus odgovori (i) ree ....

Dopusni particip. Neki participi izriu dopusnu ideju, a kljuna

rije je premda. (aJmartavnw znai grijeim.)
aJmartavnonta ga;r oJ qeo;" ajgapa'/ me.
Jer premda (sam) grjenik, Bog me ljubi.

Trideseto poglavlje: Perfektni participi i apsolutni genitivi

285

Saetak
1.

Perfektni particip oznaava svrenu radnju iji rezultati traju u

sadanjosti (govornikovoj).

2.

Perfekt aktiv particip tvori se od perfektne osnove za aktiv (ukljuujui

reduplikaciju) s ot/uia.

3.

Perfekt medij/pasiv particip tvori se od perfektne osnove za medij/pasiv

(ukljuujui reduplikaciju) s meno/h.

4.

Apsolutni genitiv je participna konstrukcija u kojoj particip u genitivu

nije spojen s glavnim dijelom reenice. Obino ukljuuje imenicu ili
zamjenicu u genitivu koja vri ulogu subjekta participa, a moe imati
rijei koje je poblie opisuju. Apsolutni genitiv prevodite vremenskom
reenicom koristei dok i nakon to osim ako vam to ne doputa
kontekst.

5.

Perifrastika konstrukcija sadri particip i oblik glagola eijmiv koji se

koriste umjesto finitnoga glagolskog oblika. Izvorno se njime sluilo za
naglaavanje nesvrenog aspekta radnje, ali u Koine grkom to se vie ne
moe pretpostaviti. Obino se koriste umjesto perfekta medija/pasiva
treeg lica mnoine.

6.

Priloki particip moe oznaiti sredstvo ili dozvolu, a ponekad ga je

najbolje prevesti finitnim glagolom.

Saetak grkog participa

1.

Ako se particip koristi u svojstvu priloga, njegov oblik e se slagati s

imenicom ili zamjenicom koja vri radnju participa. Uvijek e biti bez
lana.

2.

Ako se particip koristi kao atributivni pridjev, onda e se slagati s rijei

koju poblie opisuje u rodu, broju i padeu, ba kao i bilo koji pridjev.
(Upamtite, particip je glagolski prilog/pridjev.) Obino ima lan.

4.

Ako se particip koristi u svojstvu imenice, njegov pade odreuje njegova

funkcija u reenici. Njegov rod i broj odreuje rije na koju se odnosi
(poput imenskog pridjeva). U vaem prijevodu ete najvjerojatnije
dodavati rijei na osnovu prirodnog roda.
Budui da particip ne oznaava apsolutno vrijeme, aorisni particip nee
imati augment. Perfektni particip ne gubi svoju samoglasniku
reduplikaciju.

5.

286

etvrti dio: Participi

6. Glavna tablica participa sada je potpuna.

_______________________________________________________________________
morfem

gl. vrijeme/stanje

padeni nastavci

nt

svi aktivni (aorist pasiv)

3-1-3

ot

perfekt aktiv

3-1-3

meno/h

svi medijalni/pasivni (svi medijalni)

2-1-2

_______________________________________________________________________
gl. vrijeme redupl.
& stanje

osnova

formant
morfem
sp. samogl. & p.n.

N. mn.

est oblika za pamenje

prezent
aktiv

prezent

nt / ousa

levgonte

wn, ousa, on
onto, oush, onto

prezent
medij/pasiv

prezent

meno/h

legovmenoi

omeno, omenh, omenon

omenou, omenh, omenou

1. aorist

aorist
aktiv

sa

nt / sa

luvsante

sa, sasa, san

santo, sash, santo

aorist
aktiv

sa

meno/h

lusavmenoi

sameno ...

aorist
pasiv

qe

nt

luqevnte

qei, qeisa, qen

qento, qeish, qento

aorist
aktiv

nt

balovnte

wn ...

aorist
aktiv

meno/h

genovmenoi

omeno ...

aorist
pasiv

nt

grafevnte

ei, eisa, en
ento, eish, ento

le

perfekt
aktiv

ot

lelukovte

kw, kuia, ko
koto, kuia, koto

le

perfekt
medij/
pasiv

meno/h

lelumevnoi

meno ...

aktiv
1. aorist
medij
1. aorist
pasiv

2. aorist
aktiv
2. aorist
medij
2. aorist
pasiv

perfekt
aktiv
perfekt
medij/pasiv

Trideseto poglavlje: Perfektni participi i apsolutni genitivi

287

Rjenik
mhdev

ali ne, niti, ak niti (56)

presbuvtero", a, on

starjeina (66; *presbutero/a)9

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj do sada nauenih rijei:
Broj rijei koje se pojavljuju u ovom poglavlju:
Broj do sada pojavljivanih rijei:
Postotak ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
297
122
108 066
78,22%

Informacije za napredne studente

30.16

Drugi perfektni participi. Postoji est glagola (ne ukljuujui sloene

oblike) koji imaju drugi perfekt. Umjesto da pamtite paradigme, dobro
pogledajte te oblike i zapamtite ih dovoljno kako biste ih znali
prepoznati. Svi su vrlo pravilni.
Njihovi oblici slini su prvome perfektu osim to je formant
glagolskog vremena a umjesto ka. Budui da medij/pasiv ne koristi
formant glagolskog vremena, medij/pasiv ne moe imati drugi
perfekt.
Ako se oblik javlja samo jedanput, navest emo sklonjeni oblik i
odlomak u kojem se nalazi. Ako se oblik javlja vie puta, navest emo
nominativ i genitiv jednine oblika mukoga roda, te koliko se puta svi
vezani oblici javljaju.
leksiki oblik

particip

odlomak ili broj pojavljivanja

ajkouvw

ajkhkoovta"

Ivan 18,21

ajnoivgw

ajnew/govta

Ivan 1,51

givnomai

gegonwv", -ovto"

14

e[rcomai

ejlhluqwv", -ovto"

lambavnw

eijlhfwv"

Matej 25,24

peivqw

pepoiqwv", -ovto"

eijdwv je zapravo perfekt particip glagola oi\da premda ima znaenje

prezenta. Javlja se 51 put u Novom zavjetu, 23 puta kao eijdwv i 23 puta
kao eijdovte.

__________________________________
9

Rije se moe koristiti u svojstvu pridjeva kako bi se opisala starija osoba, ili kao
imenica kako bi se opisao slubenik u crkvi.

Trideset prvo poglavlje

Konjunktiv
Egzegetski uvid
Kada sluamo ljude do kojih nam je stalo i koje duboko cijenimo, onda ne
sluamo samo povrno znaenje njihovih rijei. Sadraj je vaan, ali elimo
upiti i govornikov stav, to njegove rijei podrazumijevaju o naem odnosu s
njime, to je njemu najvanije, to naglaava dok govori i tako dalje. Kada
prouavamo Novi zavjet, moemo potraiti takve elemente znaenja.
Ovo poglavlje opisuje fascinantnu kombinaciju koju grki jezik koristi kako bi
pokazao naglasak: to je upotreba dvije negacije ouj mhv s glagolom u
konjunktivu kako bi se naznaila snana negacija u pogledu budunosti.
Govornik koristi glagol u konjunktivu kako bi ukazao na moguu budunost,
ali u istom izrazu on naglaeno nijee (koristei dvostruku negaciju) da se
takvo neto moe ikada dogoditi. Ova lingvistika kombinacija javlja se oko
osamdeset pet puta u Novom zavjetu, esto u znaajnim obeanjima ili
uvjeravanjima u pogledu budunosti.
U Isusovom opisu samoga sebe kao Dobrog pastira u Ivanu 10, on daje jedno
od najdragocjenijih takvih obeanja: Moje ovce sluaju glas moj. Ja ih
poznajem, i one idu za mnom. Ja im dajem vjeni ivot. One sigurno nee
nigda propasti [ouj mh; ajpovlwntai] (10,27-28a). Ovdje bi bilo sasvim dovoljno
upotrijebiti ouj s glagolom u futuru indikativu, ali Isus neto eli jo vie
naglasiti. Konjunktivna kombinacija snano nijee ak i mogunost da e bilo
koja od Isusovih ovaca propasti: smisao Isusove tvrdnje jest one sigurno nee
propasti, one nipoto nee propasti. To se naglaava dodavanjem izraza eij"
to;n aijw'na, zauvijek [nigda u KS]. Isusovo naglaeno obeanje temelj je
sigurnosti i pobone motivacije za svaku njegovu ovcu!
Buist M. Fanning

Pregled
U ovomu poglavlju nauit emo:

konjunktiv se koristi kada glagol izraava mogunost, vjerojatnost, poticaj

ili aksiomatski pojam;

glagol u konjunktivu nema vremenski smisao; njegov jedini smisao tie se

aspekta;

288

Trideset prvo poglavlje: Konjunktiv

289

konjunktiv u prezentu tvori se od prezentske osnove i oznaava nesvrenu

radnju;

konjunktiv u aoristu tvori se od aorisne osnove bez augmenta i oznaava

neodreenu radnju;

oznaka konjunktiva je produljeni spojni samoglasnik (npr. luvwmen).

Nastavci su posve jednaki u aoristu i u prezentu.

Hrvatski jezik
31.1

Do sada smo prouavali samo indikativni nain. Ako glagol iznosi

neku izjavu ili postavlja zbiljsko pitanje, glagol je u indikativu. Kao to
obino kaemo, indikativ je glagolski nain stvarnosti. On izjavljuje to
jest.
Knjiga je crvena.
elim uiti grki jezik.
Zato je hebrejski jezik bio toliko teak?

31.2

Konjunktiv ne opisuje ono to jest, nego ono to moe (ili bi moglo)

biti. Drugim rijeima, to nije glagolski nain koji opisuje stvarnost
nego mogunost (ili vjerojatnost).
Moda u nauiti hebrejski jezik.
Da sam redovito uio grki jezik, moda bih ga bio nauio.

31.3

Grki konjunktiv slian je hrvatskom kondicionalu prvom ili

sadanjem i kondicionalu drugom ili prolom.
Da sam bogat, uposlio bih privatnog uitelja za grki jezik [kond.
prvi].
Da je govornik doista bio bogat, ne bi bio koristio
konjunktiv/kondicional prvi bih nego indikativni oblik: Ja sam
bogat i zato u uposliti privatnog uitelja. Bila bi to izjava injenice, a
nain bi odraavao stvarnost. Meutim, ako nije bogat, govornik e
koristiti konjunktivni oblik bih: Da sam bogat, uposlio bih... .

31.4

Budui da radnja opisana glagolom u konjunktivu nije ispunjena, esto

se odnosi na neki dogaaj u budunosti.

Peti dio: Neindikativni naini i mi glagoli

290

Grki jezik
31.5

Osnovna definicija konjunktiva i indikativa u grkom jeziku slina je

onoj u hrvatskom jeziku. No ipak, postoji nekoliko znaajnih razlika.

31.6

Aspekt. Grki glagol ima vremenski smisao jedino u indikativu. Jedini

smisao koji glagol u konjunktivu ima jest aspekt. To je isto kao u
sluaju participa.
Glagol u prezentu konjunktivu oznaava nesvrenu radnju; glagol u
aoristu konjunktivu oznaava neodreenu radnju. U konjunktivu ne
postoji koncept apsolutne prolosti ili sadanjosti. Veina gramatika
konjunktiv koji se tvori od prezentske osnove naziva prezent
konjunktivom, dok konjunktiv koji se tvori od aorisne osnove
nazivaju aoristom konjunktivom. Kao i kod participa, ohrabrujemo
vas da prihvatite terminologiju nesvreni konjunktiv i neodreeni
konjunktiv, jer je njihov zbiljski smisao aspekt, a ne vrijeme. [Iz istih
razloga, prezentski konjunktiv ne moete automatski prevesti
hrvatskim kondicionalom prvim ili sadanjim, a aorist konjunktiv ne
moete prevesti kondicionalom drugim ili prolim, ve to morate
saznati iz konteksta; op. prev.]
Aspekt je teko izraziti u prijevodu. Jedan od naina na koji to moete
uiniti jest da s prezentom konjunktivom koristite nesvreni glagol u
kondicionalu. Ako to iz nekog razloga ne moete uiniti, pazite da
aspekt naglasite u pouavanju ili propovijedanju.
Konjunktiv tvore samo dva glagolska vremena: prezent i aorist.1 Ne
postoji futur konjunktiv. S razloga to se aorist konjunktiv tvori od
aorisne osnove bez augmenta, prvi aorist konjunktiv moe nalikovati
futuru (npr. ajgaphvsw). Meutim, zapamtite da nema futura
konjunktiva.

31.7

Oblik. Dobra vijest je to to konjunktiv koristi iste nastavke koje koristi

indikativ. Svi oblici konjunktiva koriste primarne nastavke. Konjunktiv
samo produljuje spojni samoglasnik kako bi oznaio da je glagol u
konjunktivu. Omikron se produljuje na omega (npr. luvwmen), a epsilon
se produljuje na eta (npr. luvhte).2

____________________________________________________
1

Zapravo, postoji nekoliko primjera perfekta konjunktiva; vidi Informacije za

napredne studente.

ousi(n) postaje wsi(n), a h/ ostaje h/.

Trideset prvo poglavlje: Konjunktiv

291

31.8 Tablica: Prezent (nesvreni) konjunktiv. Prezent konjunktiv koristi

prezentsku osnovu glagola, ali produljuje spojni samoglasnik. luvomen u
indikativu postaje luvwmen u konjunktivu.
Prezentska osnova +
produljeni spojni samoglasnik (w/h) +
Primarni lini nastavci

lu + w + men luvwmen

aktiv:

medij/pasiv: lu + w + meqa

luwvmeqa

31.9 Paradigma: Prezent konjunktiv. Ukljuili smo aktiv konjunktiv glagola

eijmiv. Nema pasivnog oblika. Za oblike kontraktnih glagola u
konjunktivu, vidi Dodatak (str. 371).
konjunktiv

(eijmiv)

indikativ

aktiv

2. jd.

luvw
luvh"/

w\
h\"/

luvw
luvei"

3. jd.

luvh/

h\/3

luvei

1. mn.

luvwmen
luvhte
luvwsi(n)

w\men
h\te
w\si(n)

luvomen
luvete
luvousi(n)

1. jd.

2. mn.
3. mn.

medij/pasiv
1. jd.
2. jd.
3. jd.
1. mn.
2. mn.
3. mn.

luvwmai
luvh/
luvhtai

luvomai
luvh/
luvetai

luwvmeqa
luvhsqe
luvwntai

luovmeqa
luvesqe
luvontai

Zapazite da su svi nastavci pravilni, a da prezent i aorist koriste iste

nastavke. Ne morate zapamtiti nijedan novi nastavak samo jedno
pravilo. Zapazite da se nastavak h/ javlja u aktivu treeg lica jednine i u
mediju/pasivu drugog lica jednine.
_______________________________
3

Nemojte zamijeniti ovaj oblik za sline rijei; vidi Dodatak.

Peti dio: Neindikativni naini i mi glagoli

292

31.10

Tablica: Aorist (neodreeni) konjunktiv

Aorisna osnova bez augmenta + (formant glagolskog vremena + )

produljeni spojni samoglasnik + primarni lini nastavci

lu + s + w + men luvswmen

prvi aorist:
drugi aorist:

lab + w + men lavbwmen

Budui da konjunktiv ne oznaava apsolutno prolo vrijeme, augment

se mora ukloniti, ba kao u aoristu participu.
Aorist konjunktiv koristi aorisnu osnovu glagola. Ako se radi o prvoj
aorisnoj osnovi, vidjet ete formant glagolskog vremena. Ako se radi o
drugoj aorisnoj osnovi, onda e se razlikovati od oblika prezentske
osnove. To je jedna od najkorisnijih naznaka u prepoznavanju
konjunktiva.
Kao to aorist pasiv indikativ koristi nastavke za aktiv, jednako tako
aorist pasiv konjunktiv koristi nastavke za aktiv. Aorist konjunktiv
koristi iste line nastavke koje koristi prezent konjunktiv.
31.11

Paradigma: Aorist konjunktiv

konjunktiv
1. aorist

indikativ

2. aorist

1. aorist

2. aorist

aktiv
1. jd.

luvsw

lavbw

e[lusa

e[labon

2. jd.

luvsh/"

lavbh/"

e[lusa"

e[labe"

3. jd.

luvsh/

lavbh/

e[luse(n)

e[labe(n)

1. mn.

luvswmen

lavbwmen

ejluvsamen

ejlavbomen

2. mn.

luvshte

lavbhte

ejluvsate

ejlavbete

3. mn.

luvswsi(n)

lavbwsi(n)

e[lusan

e[labon

medij
1. jd.

luvswmai

gevnwmai

ejlusavmhn

ejgenovmhn

2. jd.

luvsh/

gevnh/

ejluvsw

ejgevnou

3. jd.

luvshtai

gevnhtai

ejluvsato

ejgevneto

1. mn.

luswvmeqa

genwvmeqa

ejlusavmeqa

ejgenovmeqa

2. mn.

luvshsqe

gevnhsqe

ejluvsasqe

ejgevnesqe

3. mn.

luvswntai

gevnwntai

ejluvsanto

ejgevnonto

Trideset prvo poglavlje: Konjunktiv

293

pasiv
1. jd.

luqw'

grafw'

ejluvqhn

ejgravfhn

2. jd.

luqh/"'

grafh/"'

ejluvqh"

egravfh"

3. jd.

luqh/'

grafh/'

ejluvqh

ejgravfh

1. mn.

luqw'men

grafw'men

ejluvqhmen

ejgravfhmen

2. mn.

luqh'te

grafh'te

ejluvqhte

ejgravfhte

3. mn.

luqw'si(n)

grafw'si(n)

ejluvqhsan

ejgravfhsan

Upamtite: futur konjunktiv ne postoji. Lako je ugledati aorist

konjunktiv i pomisliti da se radi o futuru indikativu ili konjunktivu.
Nadalje, nemojte zamijeniti produljeni spojni samoglasnik u
konjunktivu s produljenim kontraktnim samoglasnikom u indikativu.

Upotreba konjunktiva
31.12

Razliite upotrebe. Konjunktiv ima iri raspon upotreba u grkome

jeziku nego to kondicional ima u hrvatskom. Ideja vjerojatnosti
samo je jedna od ideja koje izraava. Prve dvije javljaju se u zavisnim
reenicama, a druge dvije u nezavisnim reenicama.

Zavisne reenice

31.13

1. i{na i konjunktiv. Iza i{na gotovo uvijek slijedi konjunktiv i moe

oznaiti svrhu.
Izrazi i{na mhv i o{pw" mhv mogu se prevesti kako ne ili nekim
ekvivalentom. To su idiomatski izrazi.
e[rcomai pro;" to;n oi\kon i{na proseuvcwmai.
Idem kui kako bih molio.
ejrcovmeqa pro;" to;n oi\kon i{na mh; aJmartavnwmen.
Idemo kui kako ne bismo sagrijeili.

31.14

2. ejan
v i konjunktiv. Ova kombinacija javlja se u pogodbenoj izjavi.
Pogodbena izjava je reenica Ako/da/kada ... onda .... Da sam bio
pametan, bio bih upisao hebrejski. Dio reenice koji poinje s ako
zove se protaza, a dio koji poinje s onda zove se apodoza.
Pitanje na koji nain svrstati i prevesti pogodbene reenice sporno je.
Na samome poetku uenja ne moemo ui detaljno u raspravu. U
vjebama postoje dvije vrste pogodbenih reenica i o njima emo ovdje
govoriti. U Dodatku se nalazi saetak pogodbenih reenica (str. 341).
Pogodbene reenice svrstane su po svom obliku i nazvane prva
vrsta, druga vrsta, trea vrsta i etvrta vrsta.

Peti dio: Neindikativni naini i mi glagoli

294

Trea vrsta pogodbenih reenica uvijek ima protazu koja poinje s ejan
v
i glagol u konjunktivu. Glagol u apodozi moe biti u bilo kojem
glagolskom vremenu ili nainu. Trea vrsta pogodbi ima dvije
podvrste.
Vjerojatnija budua. Budua pogodba kae: ako se neto bude
dogodilo, onda e se neto drugo sigurno dogoditi.
eja;n aJmartavnw, e[ti oJ qeo;" ajgaphvsei me.
Ako sagrijeim, Bog e me jo uvijek voljeti.
Egzegeza postavlja vano pitanje vezano uz to moemo li pretpostaviti
da je protaza realna ili ne. Biblija ima primjere buduih vjerojatnijih
pogodbi u kojima je protaza najvjerojatnije realna i drugih u kojima je
protaza hipotetska. Kao i uvijek, kontekst je klju za prepoznavanje.
Sadanja opa. Opa pogodba oblikom je slina buduoj vjerojatnijoj
pogodbi, osim to glagol u apodozi mora biti u prezentu.
Njeno znaenje donekle se razlikuje od budue vjerojatnije pogodbe.
Umjesto da tvrdi neto o specifinom dogaaju, o neemu to bi se
moglo dogoditi, izjavljuje opu istinu, aksiomatsku istinu. Konjunktiv
je prikladan zato to je istina izjave svevremena.
eja;n aJmartavnw, e[ti oJ qeo;" ajgapa'/ me.
Ako sagrijeim, Bog me jo uvijek voli.
Zapazit ete da je ovaj primjer jednak onomu gore, osim to je voli u
prezentu. To nam pokazuje problem pogodbenih reenica. Bez
glagolskog vremena glagola u apodozi, jedino vam kontekst moe
otkriti daje li govornik neku specifinu izjavu ili izrie opu istinu.
Nezavisne reenice

31.15

3. Zahtjevni konjunktiv. Prvo lice konjunktiva, bilo jednine ili

mnoine, moe se koristiti kao poticaj [Bari et. al., 1446-9]. Obino e
biti u mnoini i na poetku reenice. U prijevodu koristite Hajdemo.
proseucwvmeqa.
Hajdemo se moliti.

Trideset prvo poglavlje: Konjunktiv

295

Samo zato to je glagol u prvom licu konjunktiva, ne znai nuno da je

zahtjevni konjunktiv. To odluuje kontekst.4
31.16

4. Savjetovni konjunktiv. Kada osoba postavi pitanje, a odgovor nije

siguran, glagol o kojemu se radi stavlja se u konjunktiv.
mh; ou\n merimnhvshte levgonte",
5
tiv peribalwvmeqa; (Mt 6,31)

tiv favgwmen

h[:

tiv pivwmen

h[:

Ne brinite se tjeskobno i ne govorite: to emo jesti, ili to emo

piti, ili u to emo se obui?
31.17

Naznake. Koje su onda naznake da je neka rije u konjunktivu?

Ako vidite i{na ili ejavn, naredni glagol e vjerojatno biti u konjunktivu.
Isto je i s narednim rijeima, uglavnom oblicima spojenim s a[n, kao s
ejan
v .
o{tan (o{te + a[n)

kada god

ejavn (eij + a[n)

ako

o}" a[n

tko god

o{pou a[n

gdje god

e{w"

dok

e{w" a[n

dok

Produljeni spojni samoglasnik (w/h)

Nema augmenta u aoristu.

Znakovi konjunktiva
1. Slijedi iza i{na, ejan
v , a[n, i drugih rijei.
2. Produljeni spojni samoglasnik (w/h)
3. Nema augmenta u aoristu.

_________________________________
4

Grki rukopisi Rimljanima 5,1 sadre zanimljivu razliku. Neki glase e[cwmen dok
drugi glase e[comen. Izrecite oba oblika naglas i vidjet ete kako su se lako mogli
zabuniti. Koja je razlika u znaenju, posebice ako sagledate ukupni argument
poslanice Rimljanima?
Moda ste zapazili da mh; merimnhvshte izrie zabranu. Ovo je jo jedna upotreba
konjunktiva o kojoj emo govoriti u #33.15.

Peti dio: Neindikativni naini i mi glagoli

296

Razno
31.18

Negacija. Osnovno je pravilo da se ouj koristi kako bi se negirao glagol

u indikativu, dok se mhv koristi za negiranje svega drugog, ukljuujui
konjunktiv.
Jedna specifina konstrukcija koristi konjunktiv i trebamo je istaknuti.
Konstrukcija ouj mhv iza koje slijedi aorist konjunktiv snana je negacija
budue
situacije,
snanija
od
jednostavne
izjave
ouj.6 Dvije negacije ne ponitavaju jedna drugu, ve pojaavaju
konstrukciju kako bi se naglaenije reklo: Ne! Vidi Egzegetski uvid
za primjer.

31.19

Pitanja. Postoje tri naina postavljanja pitanja.

Ne daje se nikakva naznaka u pogledu odgovora koji govornik

oekuje.
su; ei\ oJ basileu;" tw'n jIoudaivwn (Mt 27,11)
Jesi li ti kralj idova?

Ako pitanje poinje s ouj, govornik oekuje potvrdni odgovor.7

Didavskale, ouj mevlei soi o{ti ajpolluvmeqa (Mk 4,38)
Uitelju, tebe se tie to mi ginemo, zar ne?
Uenici su oekivali da Isus odgovori: Da, tie me se.

Ako pitanje poinje s mhv, govornik oekuje negativan odgovor.

mh; pavnte" ajpovstoloi (1. Kor 12,29)
Nisu svi apostoli, zar ne?

Pitajte svog uitelja kako trebate prevesti posljednja dva. Veina

prijevoda ovakva pitanja ne prevodi dovoljno jasno, tako da ne
naznauju oekivani odgovor. No, kao to gore moete vidjeti, na

______________________________________
6

Kako bi svojim uenicima naglasio da e uvidjeti istinu njegove definicije kraljevstva

Bojeg, Isus veli: jAmh;n levgw uJmin o{ti eijsivn tine" w|de tw'n eJsthkovtwn oi{tine" ouj mh;
geuvswntai qanavtou e{w" a]n i[dwsin th;n basileivan tou' qeou' ejlhluquian ejn dunavmei.
Zaista kaem vam ree im dalje ima nekih ovdje nazonih koji sigurno nee okusiti
smrti (ouj mh; geuvswntai) dok ne vide kraljevstvo Boje koje je dolo sa silom (Marko
9,1).

Postojanje ouj u pitanju ne znai da se oekuje potvrdan odgovor. kai; e[rcontai kai;
levgousin aujtw',/ Dia; tiv oiJ maqhtai; jIwavnnou kai; oiJ maqhtai; tw'n Farisaivwn nhsteuvousin, oiJ de; soi; maqhtai; ouj nhsteuvousi; (Marko 2,18). Netko doe pa
rekne Isusu: Zato uenici Ivanovi i uenici farizeja poste, a tvoji ne poste? Ovdje ouj
neposredno prethodi glagolu i nijee ga. Meutim, kada ouj naznaava oekivani
odgovor, taj odgovor je Da.

Trideset prvo poglavlje: Konjunktiv

297

hrvatskom moete uiniti isto to izraava grki, premda moda malo

udno zvui.

Glavna tablica neindikativnih glagola

31.20

Kao to smo uinili kod indikativa, i ovdje emo se usredotoiti na

uenje ove tablice i naina na koji grki jezik spaja razliite glagolske
naine.
_______________________________________________________________________

Glavna tablica neindikativnih glagola

Konjunktiv
Glagolsko vrijeme

Prezent aktiv
Prezent medij/pasiv
1. aorist aktiv
1. aorist medij
1. aorist pasiv

Aug./

Osnova

Formant Spojni.

Redup.

gl. vr.

gl. vr.

Lini

1. jd.

samogl. nastavci

paradigma

prez.
prez.

w/h
w/h

prim. akt.
prim. med./pas.

luvw
luvwmai

aor. akt. s(a)

aor. akt. s(a)
aor. pas. q(h)

w/h
w/h
w/h

prim. akt.
prim. med./pas.
prim. akt.

luvsw
luvswmai
luqw'

aor. akt.
w/h
prim. akt.
lavbw
2. aorist medij
aor. akt.
w/h
prim med./pas.
gevnwmai
2. aorist pasiv
aor. pas.
w/h
prim. akt.
Gravfw
_______________________________________________________________________
2. aorist aktiv

Saetak
1.

Glagolski nain konjunktiv koristi se kada glagol izraava mogunost,

vjerojatnost ili aksiomatski koncept.

2.

Glagol u konjunktivu nema vremenski smisao. Njegov jedini smisao je

aspekt. Konjunktiv sagraen na prezentskoj osnovi oznaava nesvrenu
radnju. Konjunktiv koji se tvori od aorisne osnove bez augmenta
oznaava neodreenu radnju.

3.

Primarna oznaka konjunktiva je produljeni spojni samoglasnik. Nastavci

su potpuno jednaki u aoristu i u prezentu (primarni nastavci).

4.

Oekujte da ete nai konjunktivni glagol iza i{na i rijei koje se tvore s a[n,
kao to je ejan
v . Konjunktiv se jo koristi u zahtjevnom komentaru (kojemu
moemo dodati pomoni izraz Hajdemo) i u savjetovnim pitanjima.

Peti dio: Neindikativni naini i mi glagoli

298

Rjenik
livqo", -ou, oJ

kamen (59; *liqo)8

toiou'to", -auvth, -ou'ton

takav, takve vrste (57; *toiouto; *toiauth)

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj do sada nauenih rijei:
Broj rijei koje se pojavljuju u ovom poglavlju:
Broj do sada pojavljivanih rijei:
Postotak ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
299
116
108 182
78,3%

Informacije za napredne studente

31.21

Perfekt konjunktiv. Perfekt konjunktiv javlja se samo deset puta u

Novom zavjetu. Svih deset su oblici glagola oi\da. Postoje jo neki
primjeri perfekta konjunktiva, ali su svi perifrastiki.9 Oznaava radnju
koja je svrena do govornikova vremena.
1. jd.

eijdw'

1. Kor 13,2; 14,11

2. jd.

eijdh'"/

1. Tim 3,15

3. jd.

1. mn.

eijdw'men

1. Kor 2,12

2. mn.

eijdh'te

Mt 9,6; Mk 2,10; Lk 5,24; Ef 6,21; 1. Iv 2,29; 5,13

3. mn.

________________________________________
10
11

Litografija je metoda tiskanja koja je isprva koristila plosnati kamen, ali sada koristi
metal. Litomancija je proricanje koristei se kamenom.
Usp. Fanning, 396-7.

Trideset drugo poglavlje

Infinitiv
Egzegetski uvid
Infinitivi esto dovravaju vane ideje. Ne postoji vanija ideja od one koju
Pavao iznosi u 1. Korinanima 15,25, gdje kae: Da, on (Isus) mora kraljevati
(basileuvein), dok (on Bog) ne poloi svoje (tj. njegove) neprijatelje pod svoje
(tj. njegove - Isusove) noge. Grki infinitiv ima glagolsko vrijeme, to u
hrvatskim infinitivima nije jasno. Glagolsko vrijeme u ovome stihu je prezent
koji opisuje nesvrenu radnju. Stoga ovaj prezent infinitiv objanjava to je
nuno potrebno u pogledu onoga to Bog vri kroz Isusa. (Upamtite da ovaj
stih naglaava vrstu radnje.) Prema tome, Pavao naglaava da je Isus vlada dok
se ne dovri djelo polaganja svega pod njegove noge. Napomena o polaganju
aluzija je na Psalam 110,1, jedan od omiljenih starozavjetnih odlomaka u
Novom zavjetu.
Ova ideja je vana zato to neki Isusovu vladavinu zamiljaju kao neto to se
iekuje u budunosti. Jednoga dana e se dogoditi potpuno oitovanje te
vlasti, kao to ostatak 1. Korinanima 15 pojanjava, ali tijek stvari ve je
zapoeo u drugom Adamu, onome koji preokree prisutnost grijeha u svijetu i
ini to u svakome od nas svakodnevno kao izraz svoje vlasti da nas otkupi od
prokletstva grijeha. Neka bi se njegova vladavina oitovala u nama!
Darrell L. Bock

Pregled
U ovom poglavlju nauit emo:

grki infinitiv je glagolska imenica. Ne deklinira se;

svi infinitivni morfemi, izuzev onih za prezent aktiv i drugi aorist aktiv,
zavravaju na ai;

infinitiv nema vremenski smisao, ve samo aspekt: nesvreni,

neodreeni, svreni;

infinitiv nema subjekt, ali esto e postojati rije u akuzativu koja vri
funkciju kao da je subjekt;

postoji pet glavnih naina na koje se infinitiv koristi.

299

Peti dio: Neindikativni naini i mi glagoli

300

Hrvatski jezik
32.1

U hrvatskom jeziku, infinitiv je neodreen glagolski oblik koji kazuje

samo pojam radnje. Stoga se uzima kao osnovni glagolski oblik i navodi
se kada se openito govori o nekom glagolu. Infinitiv ima samo jedan
oblik koji zavrava na ti ili i. (Bari, et.al. 642). Najlake ga je
prepoznati po nastavcima ti i i. Poeo sam se znojiti kada sam
shvatio da zavrni ispiti poinju za tri tjedna. U ovoj reenici, infinitiv
znojiti se dovrava radnju glagola poeo sam. [Meutim, kao to emo
vidjeti, grki infinitiv obuhvaa znaenje hrvatske glagolske, odnosno
radne imenice. Radne su imenice one imenice kojima se izrie vrenje
glagolske radnje, i to u irem smislu, ukljuujui dakle i stanje i zbivanje:
uvanje, spavanje, sijevanje, ali i rezultat radnje: obeanje, pobjeda. Tvore se
od svrenih i nesvrenih glagola sufiksima nje, -enje, -e, odnosno -0 i
ba, dok su ostali slabije plodni. Na infinitivnu osnovu dolaze sufiksi nje i
e, a ostali na prezentsku osnovu. (Bari, et.al., 969)]

32.2

Isto moemo rei i za infinitiv u grkome jeziku, osim to je grki infinitiv

sposoban za iru upotrebu koja nije svojstvena hrvatskom infinitivu.

Grki jezik

Grki infinitiv je glagolska (odnosno, radna) imenica.

Nikada se ne deklinira (to znai da nema padea), ali ga se smatra

srednjim rodom jednine.

Kada se ispred njega nalazi lan, lan je uvijek u srednjem rodu

jednine, a njegov pade odreuje funkcija inifinitiva u reenici.
Na primjer, ako je infinitiv subjekt, lan e biti u nominativu (to;
bavllein). Ako je infinitiv izravni objekt, lan e biti u akuzativu (to;
bavllein).

Grki infinitiv moe imati izravni objekt i priloke modifikatore.

Uenje tijekom duljeg vremena dovodi osobu u stanje ekstaze. U
ovom sluaju, prijedloni izraz tijekom duljeg vremena poblie opisuje
infinitiv uenje.

Grki infinitiv ima glagolsko vrijeme i stanje, ali o tome emo govoriti
dolje. Infinitiv nema lice ni broj!
32.3

Saetak. Infinitivi se javljaju u tri glagolska vremena: prezent, aorist,

perfekt. Kao to moete pretpostaviti, iz razloga to infinitiv nije u
indikativu, ovi oblici ne razlikuju vrijeme ve samo aspekt. Ovu nijansu
e obino biti teko prenijeti u hrvatski prijevod.
glagolsko vrijeme

aspekt

prijevod

prezent
aorist
perfekt

nesvren
neodreeni
svren

neprekidno uiti
uiti
nauiti

Trideset drugo poglavlje: Infinitiv

32.4

32.5

301

Tablica: Infinitiv

prezent

1. aorist

2. aorist

perfekt

aktiv

ein

sai

ein

kenai

medij

esqai

sasqai

esqai

sqai

pasiv

esqai

qhnai

hnai

sqai

Paradigma: Infinitiv
prezent

1. aorist

2. aorist

perfekt

aktiv

luvein

lu'sai

labein

lelukevnai

medij

luvesqai

luvsasqai

labevsqai

leluvsqai

pasiv

luvesqai

luqh'nai

grafh'nai

leluvsqai

Prezent (nesvreni) infinitiv tvori se od prezentske osnove.

Aorist aktiv/medij (neodreeni) infinitiv tvori se od aorisne

osnove za aktiv/medij (bez augmenta).
Aorist pasiv infinitiv tvori se od aorisne osnove za pasiv (bez
augmenta).

Perfekt aktiv (svreni) infinitiv tvori se od perfektne osnove za

aktiv.
Perfekt medij/pasiv infinitiv tvori se od perfektne osnove za
medij/pasiv.

32.6

Praktine upute. Zapazite da svi infinitivi, izuzev prezenta i drugog

aorista aktiva, zavravaju na ai.
Aorist infinitiv koji se tvori od osnove drugog aorista nalikuje na
prezent, osim u pogledu promjene osnove (i naglaska).
Nemojte zaboraviti nepravilne kontrakcije koje se javljaju kod
kontraktnih glagola u prezentu aktivu infinitivu. Kontraktni oblici na
alfa tvore -a'n umjesto oekivanog -a/n (nikaein nikain nika'n),
dok kontraktni glagoli na omikron tvore ou'n umjesto oin (plhroein
plhroun plhrou'n).1

Prezent infinitiv glagola eijmiv je ei\nai, biti. Nema oblik u aoristu.

__________________________________
1

To je zato to je ein zapravo kontrakcija een. Kada samete aeen i oeen,

dobijete an i oun prema uobiajenim pravilima.

Peti dio: Neindikativni naini i mi glagoli

302

32.7

Definicije. Kao to moete vidjeti iz gore iznijetih definicija, teko je

prenijeti smisao prezentskog infinitiva u hrvatski jezik. Moete rei
neto kao: nastaviti odrjeivati, ali to i nije ba stilski kvalitetno.
prezent

1. aorist

2. aorist

perfekt

aktiv

odrijeivati

odrijeiti

primiti

ve odrijeiti

medij

odrijeivati

odrijeiti

primiti

ve baciti

pasiv

biti odrijeivan biti odrijeen

biti napisan

ve biti baen

Ako elite razlikovati znaenje medija od aktiva, moete rei odrijeiti

za sebe.

Znaenje infinitiva
32.8

Aspekt. Kao to je sluaj u participu i konjunktivu, infinitiv nema

nikakav vremenski smisao. Jedina razlika izmeu infinitiv koji se
tvore od razliitih osnova jest njihov aspekt.

Infinitiv koji se tvori od prezentske osnove oznaava nesvrenu

radnju.

Infinitiv koji se tvori od aorisne osnove oznaava neodreenu

radnju.

Infinitiv koji se tvori od perfektne osnove oznaava svrenu

radnju s trajnim posljedicama.

Zbog ogranienja hrvatskoga jezika, obino nije mogue prenijeti ove

nijanse u hrvatski prijevod. Vjerojatno ete koristiti prezentski oblik
glagola u prijevodu svih infinitiva (npr. vidjeti, jesti). [Ipak,
hrvatski glagoli imaju svreni i nesvreni oblik, tako da moete
razlikovati vidjeti (aorist) od recimo gledati (prezent) i pojesti
(aorist) i jesti (prezent) op. prev.].
Kako biste sebi naglasili smisao aspekta, moda ete isprva htjeti
koristiti nastavi u prijevodu prezenta infinitiva. blevpein znai
nastaviti gledati, dok blevyai znai vidjeti. Svakako, ovu tehniku
neete koristiti u svome konanom prijevodu, ali za sada e vam to biti
od pomoi. No, najvanije je to to u svom prouavanju i pouavanju
uvijek moete iznijeti pravi znaaj aspekta.
32.9

Subjekt. Budui da infinitiv nije finitni2 glagolski oblik, tehniki ne

moe imati subjekt. Ipak, esto postoji imenica u akuzativu
_______________________________________
2

Finitni glagolski oblik jest onaj koji je ogranien, posebice subjektom. U reenici
Tomislav ita knjige, glagol ita je finitan, ogranien. Ne primjenjuje se na
svakoga, ve samo na subjekta Tomislava. Isto tako, infinitiv (in- negira
naredni element rijei) nije ogranien subjektom; neogranien je, dakle infinitivan.

Trideset drugo poglavlje: Infinitiv

303

koja vri ulogu subjekta infinitiva. Slino tomu je apsolutni genitiv,

gdje imenica ili zamjenica u genitivu vri ulogu subjekta participa.3
Ako infinitiv ima izravni objekt, ponekad moe biti zanimljivo odrediti
koja je rije u akuzativu subjekt, a koja je izravni objekt. To ete
obino saznati iz konteksta. Kao openito pravilo, prvi akuzativ e biti
subjekt, a drugi izravni objekt. blevpein aujto;n aujthvn obino e
znaiti: on (aujtovn) vidjeti nju (aujthvn). (blevpein je infinitiv.)
Dvije iznimke su glagoli e[xestin (zakonito je) i paraggevllw
(zapovijedam), koji primaju subjekt u dativu. Glagoli koji svoj
izravni objekt primaju u dativu, u dativu e primiti i subjekt svoga
infinitiva.

Razno
32.10

Negacija. Budui da infinitiv nije u indikativu, negira se pomou mhv a ne

ouj.

32.11

Gramatika analiza. Nuni elementi za gramatiku analizu infinitiva

su glagolsko vrijeme, stanje, infinitiv, leksiki oblik i sklonjeno
znaenje.
blevyai. Aorist aktiv infinitiv, od blevpw, znai vidjeti.

32.12

Deponentni. Ako je glagol u odreenom glagolskom vremenu

deponentan, onda e biti deponentan i u indikativu, infinitivu ili bilo
kojem drugom nainu. Prezent deponentan infinitiv glagola e[rcomai je
e[rcesqai, a znai dolaziti.

Prijevod
32.13

1. Imenica. Budui da je grki infinitiv glagolska imenica, moe vriti

funkciju imenice u reenici. Kada se koristi kao imenica, ispred nje e
obino, iako ne uvijek, stajati lan. Prevedite ovu konstrukciju koristei
se hrvatskom glagolskom (radnom) imenicom. Ovo je uobiajena
konstrukcija, no njen prijevod ipak moe biti prilino idiomatski, tako
da je moete prevesti slobodno, a ne rije po rije.
to; ejsqivein ejsti;n ajgaqovn.
Jedenje je dobro.
[Dobro je jesti.]

__________________________________
3

Tehniki govorei, ovaj akuzativ naziva se odnosni akuzativ. blevpein aujtovn

biste preveli vidjeti u odnosu na njega. aujtovn se ponaa kao da je subjekt
infinitiva.

Peti dio: Neindikativni naini i mi glagoli

304

32.14

2. Dopunski infinitiv. Znaenje finitnoga glagola moe biti

nedovreno bez nekih dodatnih informacija. Infinitiv se esto koristi
kako bi se dovrilo to znaenje. Infinitiv prevedite koristei hrvatski
infinitiv.
Na primjer, dei (nuno je) zahtijeva infinitiv kako bi se dopunilo
njegovo znaenje: dei ejsqivein (Nuno je jesti.). Kada se infinitiv
koristi na taj nain, zove se dopunski infinitiv, jer znaenje infinitiva
dopunjuje znaenje glagola.
Iza narednih pet glagola uvijek e slijediti dopunski infinitiv.
dei aujth;n ejsqivein.
Nuno joj je jesti. [Nuno je da ona jede.]
e[xestin ejsqivein aujtw/.'
Doputeno mu je jesti.
mevllw ejsqivein.
Uskoro se spremam jesti.
duvnamai ejsqivein.
Sposoban sam jesti.
a[rcomai ejsqivein.
Poinjem jesti.
Dopunski infinitiv moe se koristiti s drugim glagolima, ali rjee (npr.
qevlw, elim; keleuvw, zapovijedam; ojfeivlw, trebao bih).

32.15

3. Infinitiv sa lanom i prijedlogom. Kada ispred infinitiva stoji lan,

zove se artikulirani infinitiv. Ve smo vidjeli da se ovaj infinitiv
moe koristiti u svojstvu imenice. No, kada se ispred infinitiva sa
lanom nalazi prijedlog, postoje odreena pravila za prijevod. Trebate
ih dobro nauiti, jer je ova konstrukcija uobiajena. Prijedlog e uvijek
biti ispred infinitiva, a nikada iza njega. Pade lana odreuje
prijedlog.
To je moda najsloenija upotreba infinitiva, a sigurno je najvie
idiomatska. Moramo sasvim odustati od doslovnog prijevoda, jer u
hrvatskom jeziku nemamo takvu konstrukciju. Morate sagledati izraz
na grkom, vidjeti to on znai na grkom, a potom isto to izraziti na
hrvatskom. Trebali biste napraviti zasebne rjenike kartice za svaku
od narednih mogunosti.
Dolje smo naveli est uobiajenih konstrukcija; dvije najuestalije su eij"
i metav. Naveli smo prijedlog, pade lana i kljunu rije/izraz koji
trebate povezati s tim prijedlogom.

Trideset drugo poglavlje: Infinitiv

305

Posljedica/namjera

1. diav (akuzativ) znai zato to (oznaava razlog)

dia; to; blevpein aujtovn
Zato to vidi
oJ
Ij hsou'" carhvsetai dia; to; blevpein aujto;n o{ti hJmei"
ajgapw'men aujtovn.
Isus e se radovati zato to vidi da ga volimo.
2. eij" (akuzativ) znai kako bi (oznaava namjeru)
eij" to; blevpein aujtovn
Kako bi vidio
kaqivzw ejn ejkklhsiva/ eij" to; ajkouvein me to;n lovgon tou' qeou'.
Sjedim u crkvi kako bih mogao uti rije Boju.
3.

prov" (akuzativ) znai kako bi (oznaava namjeru)

pro;" to; blevpein aujtovn
Kako bi vidio
khruvssomen to;n eujaggevlion pro;" to; blevyai uJma'" th;n ajlhvqeian.
Navijetamo evanelje kako bi vi mogli vidjeti istinu.

Vremenski

4. provv (genitiv) znai prije (oznaava vrijeme)

pro; tou' blevpein aujtovn
Prije nego to vidi
oJ jIhsou'" hjgavphsen hJma'" pro; tou' gnw'nai hJma'" aujtovn.
Isus je volio nas prije nego to smo mi poznavali njega.
5.

ejn (dativ) znai kada/dok (oznaava vrijeme)

ejn tw/' blevpein aujtovn
Kada on vidi
oJ kuvrio" krinei hJma'" ejn tw/' e[rcesqai aujto;n pavlin.
Gospodin e nas suditi kada ponovno doe.

6. metavv (akuzativ) znai nakon (oznaava vrijeme)

meta; to; blevpein aujtovn
Nakon to vidi
meta; to; blevyai to;n jIhsou'n tou;" aJmartwlouv", e[klause.
Nakon to je Isus vidio grenike, proplakao je.
Dvije doskoice e vam pomoi da prevedete infinitiv sa lanom.
Prvo: zapamtite kljune rijei vezane uz svaki prijedlog kada se koristi
s artikularnim inifitivom. Drugo: koristite izraz in. Na primjer,

Peti dio: Neindikativni naini i mi glagoli

306

kljuna rije povezana s diav je zato to. to znai dia; to; blevpein aujtovn?
Zbog ina gledanja u odnosu na njega. Ponekad je to potrebno
prevesti na tako krut nain, kako bismo vidjeli to znai. No, onda
trebamo prevesti na pravilan hrvatski: Zato to vidi.
32.16

4. Namjera. Jo jedna funkcija infinitiva slui izraavanju namjere: kako

bi.
1.

Namjera se moe izraziti upotrebom infinitiva sa lanom ispred

kojeg stoji prijedlog eij" ili prov" (o emu smo govorili gore).

2.

Infinitiv sa lanom u genitivu (bez prijedloga) takoer moe

izraziti namjeru.
oJ jIhsou'" ajpevqanon tou' ei\nai hJma'" su;n aujtw'/ eij" to;n aijwn
v ion.
Isus je umro kako bismo (mogli) biti s njime zauvijek.

3.

Infinitiv sam po sebi (bez prijedloga ili lana) moe izraziti

namjeru.
poreuvomai nika'n.
Dolazim kako bih pobijedio.

32.17

5. Posljedica. Iza w{ste moe slijediti infinitiv kao nain oznaavanja

posljedice neke radnje. Budui da u hrvatskom jeziku nemamo slinu
upotrebu infinitiva, moramo ga prevesti finitnim glagolom.
oJ jIhsou'" ajgapa'/ me w{ste me ajgapa'n aujtovn.
Isus me voli posljedica ega je to da ja volim njega.
esto je teko razlikovati namjeru i posljedicu, ali to svakako
moete iznijeti u pouavanju i propovijedanju.

Saetak
1.

Grki infinitiv je glagolska imenica. Ne deklinira se, premda se smatra

srednjim rodom jednine, tako da se svaki popratni lan deklinira.

aktiv
medij
pasiv

prezent

1. aorist

2. aorist

perfekt

luvein
luvesqai
luvesqai

lu'sai
luvsasqai
luqh'nai

labein
labevsqai
grafh'nai

lelukevnai
leluvsqai
leluvsqai

Trideset drugo poglavlje: Infinitiv

2.

307

Glavna tablica neindikativnih glagolska: Infinitiv

prezent

1. aorist

2. aorist

perfekt

kenai

aktiv

ein

sai

ein

medij

esqai

sasqai

esqai

sqai

pasiv

esqai

qhnai

hnai

sqai

2. aorist

perfekt

prezent

1. aorist

aktiv

odrjeavati

odrijeiti

primiti

ve odrijeiti

medij

odrjeavati

odrijeiti

primiti

ve baciti

pasiv

biti odrjeavan biti odrijeen

biti napisan

biti ve baen

3.

Infinitiv nema vremenski smisao, ve samo aspekt. Prezent infinitiv tvori

se od prezentske osnove i oznaava nesvrenu radnju. Aorist infinitiv tvori
se od aorisne osnove bez augmenta i oznaava neodreenu radnju. Perfekt
infinitiv tvori se od perfektne osnove i oznaava svrenu radnju.

4.

Tehniki govorei, infinitiv nema subjekt, ali esto e biti neka rije u
akuzativu koja e vriti ulogu subjekta.

5.

Infinitiv se koristi na pet glavnih naina.

a. Imenica
b. Dopunski infinitiv
c. Infinitiv sa lanom ispred kojeg stoji prijedlog
diav

zato to

prov

prije

eij"

kako bi

ejn

kada, dok

prov"

kako bi

metav

nakon to

d. Namjera
eij"/prov" s infinitivom
Infinitiv sa lanom u genitivu
Sam infinitiv
e.

Posljedica, koja se izraava pomou w{ste s infinitivom. Infinitiv

prevedite finitnim glagolom.

Peti dio: Neindikativni naini i mi glagoli

308

Rjenik
divkaio", -aiva, -aion

ispravan, prav, pravedan (79, *dikaio/a)

mevllw

namjeravam (109, *melle)4

(e[mellon ili h[mellon), mellhvsw, -, -, -, -

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj do sada nauenih rijei:
Broj rijei koje se pojavljuju u ovom poglavlju:
Broj rijei koje se pojavljuju do sada:
Postotak od ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
301
188
108 370
78,44%

Informacije za napredne studente

32.18

Neupravni govor. Upravni govor je izvjetavanje to je netko drugi

rekao. Budui da elite prenijeti tono to je druga osoba rekla,
koristite navodnike. Uitelj je rekao: Predajte ispite!
Ako elite prenijeti osnovnu ideju onoga to je netko drugi rekao, ali
ne tvrdite da koristite tono iste rijei, onda koristite neupravan govor.
Umjesto navodnika, koristite veznik da. Rekao je da eli nastaviti uiti.
U grkome jeziku, neupravni govor obino se izraava pomou o{ti iza
kojeg slijedi glagol u indikativu. Meutim, neupravni govor se ujedno
moe izraziti infinitivom.

32.19

Najprije emo opisati do kojih promjena dolazi prilikom pretvorbe

upravnoga u neupravni govor u hrvatskom jeziku, a potom emo
sagledati u kojoj mjeri se to razlikuje od grkoga jezika.
Naredna pojanjenja preuzeli smo iz Hrvatske gramatike, Bari, et.al.
(kolska knjiga, Zagreb 2003., 1765-1768)
Pretvara li se upravni govor u neupravni, mijenjaju se gramatike
oznake lica. a) Ako je u upravnom govoru prvo lice, u neupravnom se
ono izjednauje s licem glagola govorenja, osjeanja i htijenja od kojega
neupravni govor zavisi. b) Ako je u upravnom govoru drugo lice, u
neupravnom se ono izjednauje s licem kojemu se obraa glagol
govorenja, osjeanja ili htijenja od kojega neupravni govor zavisi. c)
Ako je u upravnom govoru tree lice, u neupravnom se ono
izjednauje s licem o kojemu govori glagol govorenja, osjeanja ili
htijenja od kojega neupravni govor zavisi.
Pri pretvorbi upravnog govora u neupravni mijenjaju se i lica linih i
posvojnih zamjenica. a) Prvo lice izjednauje se s licem glavnoga
glagola. b) Drugo lice izjednauje se s licem kojemu se glavni glagol

_____________________________________
4

Drugi epsilon u prezentu i imperfektu se gubi, ali ostaje u futuru.

Trideset drugo poglavlje: Infinitiv

309

obraa. c) Tree lice izjednauje se s licem o kojemu glavni glagol

govori.
Pri pretvorbi upravnoga govora u neupravni, imperativ i zahtjevna
reenica zamjenjuju se izrinom reenicom. a) Imperativ se zamjenjuje
prezentom u izrinoj reenici. b) I zahtjevne reenice s neka ili da u
neupravnom se govoru zamjenjuju prezentom u izrinoj reenici. Pri
pretvorbi upravnoga govora u neupravni vokativ se ukljuuje u
reenicu u kojem drugom padeu, najee u nominativu ili akuzativu.
Prema tome, izmeu grkog i hrvatskog jezika u pogledu pretvorbe
upravnoga u neupravni govora postoji razlika, a ta je da se u grkome
jeziku ne mijenja ni glagolsko vrijeme ni nain, dok u hrvatskom
jeziku glagolsko vrijeme ostaje isto ali se ponekad mijenja nain.
Svakako, kako biste napravili dobar prijevod, morate pretvoriti nain
u hrvatskom prijevodu, a u sluaju grkoga infinitiva prevesti ga
hrvatskim finitnim glagolom.

Trideset tree poglavlje

Imperativ
Egzegetski uvid
Ne postoji snaniji nain da se na grkome jeziku nekome kae da neto treba
nauiti od jednostavnog imperativaposebice imperativa drugog lica. U
sluaju kada se naredba daje u pogledu neke odreene situacije, naredbodavac
vidi sebe kao osobu s autoritetom i oekuje da oni kojima se obraa uine
tono ono to je naredio.
Na svome treem misionarskom putovanju, apostol Pavao je uloio puno
energije pokuavajui navesti crkve koje je osnovao da sudjeluju u skupljanju
za siromane meu svetima u Jeruzalemu (Rim 15,26). Kada je to pitanje
oslovio u 1. Korinanima 16,1-4, Korinanima je jednostavno rekao da ponu
redovito sabirati novac u tu svrhu, i to upotrijebivi imperativ drugog lica
poihvsate (s. 1), iza kojega slijedi imperativ u treem licu tiqevtw (s. 2). Ne prua
nikakav drugi razlog osim da je to ve rekao (dievtaxa) crkvama u Galaciji.
Pavao se vraa na isto pitanje u 2. Korinanima 8 i 9. Meutim, tamo se
susreemo s brojnim nainima koje koristi ne bi li motivirao Korinane da
sudjeluju u sabiranju. Najvie nas iznenauje injenica da u ovih trideset devet
stihova nalazimo samo jedan imperativ (ejpitelevsate, 2. Korinanima 8,11).
Druga mjesta na kojima prijevodi umeu imperative (npr. 8,7. 24; 9,7) puno su
slabiji oblici izraavanja imperativne ideje. Takva radikalna promjena u
Pavlovu pristupu jasno nam govori da je izgubio velik dio svog autoriteta u
Korintu, uglavnom zbog utjecaja njegovih protivnika. Drugi elementi u ovom
pismu pokazuju istu tu injenicu.
Nesumnjivo, jedan od razloga zato je Pavao gubio svoj utjecaj u Korintu lei u
njegovu pokuaju da vodi crkvu iz daljine (tj. iz Efeza). To se jednostavno ne
moe. Ukoliko pastori dosljedno ne provode vrijeme potrebno kako bi
njegovali dobre, korisne odnose s onima kojima slue, vrlo lako mogu izgubiti
sposobnost poticanja crkve na sluanje njihova propovijedanja Boje rijei i
stvarno kransko ivljenje.
Verlyn Verbrugge

310

Trideset tree poglavlje: Imperativ

311

Pregled
U ovom poglavlju nauit emo:

imperativ se koristi prilikom izricanja naredbe (npr. Jedi!);

imperativ se javlja u prezentu i aoristu, a njegov jedini smisao je njegov

aspekt;

postoji nekoliko naina izricanja zabrana i negacija.

Hrvatski jezik
33.1

Glagol je u imperativu kada izdaje naredbu. U hrvatskom jeziku

imperativ se moe izrei za sva dva lica jednine (drugo i tree) i sva tri
lica mnoine, s tim da se za izricanje zapovijedi u treem licu koristi
sloeni oblik neka + prezent. Ponekad se na kraju takve reenice stavlja
usklinik.
Jednina
Mnoina
1. lice

viknimo

2. lice

vikni

viknite

3. lice

neka vikne

neka viknu

Grki jezik
33.2

Imperativ je u osnovi jednak hrvatskom imperativu. On je zapovjedni

nain. Meutim, kao to je sluaj s participima i infinitivima, grki
imperativ ima iri opseg znaenja. Njegov aspekt je vaan, ali ne
oznaava vrijeme.

33.3

Lice. Grki jezik ima imperative i za drugo i za tree lice.

33.4

blevpe (drugo lice jednine) znai Gledaj!

blepevtw (tree lice jednine) znai Neka on gleda, On mora

gledati ili ak Natjeraj ga da gleda.

Aspekt. Imperativ koji se tvori od prezentske osnove zove se prezent

imperativ i oznaava nesvrenu radnju. Imperativ koji se tvori od
aorisne osnove (bez augmenta) zove se aorisni imperativ i oznaava
neodreenu radnju.1 Imperativ nema vremenski smisao. Jo jednom
vas ohrabrujemo da prihvatite izraze nesvreni imperativ i

_______________________________________________
1

U Novom zavjetu postoje samo etiri perfektna imperativa. Vidi Informacije za

napredne studente.

Peti dio: Neindikativni naini i mi glagoli

312

neodreeni imperativ.
Kako biste prenijeli smisao aspekta u hrvatski jezik, uz to to ete
prilikom prijevoda prezentskog imperativa koristiti nesvreni oblik
glagola, moete dodati kljunu rije trajno, premda to u hrvatskom
ne zvui ba najljepe: trajno jedite.

Oblik
33.5

Tablica: Prezent i aorist imperativ. Oblike drugog lica jednine morate

upamtiti, dok su ostali oblici pravilni. Prijevod je isti za oba
imperativa.
prezentska osnova + spojni
samoglasnik + morfem za imperativ
lu + e + tw luevtw

aorisna osnova bez augmenta + formant

glagolskog vremena + morfem za imperativ
lu + sa + tw lusavtw

33.6

Tablica morfema za imperativ.

ini se da je drugo lice jednine

oblik.2

imperativa nepravilan
Zato ih jednostavno trebate upamtiti.
Drugi oblici su predivno pravilni. Zamislite da sq u mediju/pasivu
(npr. sqe) zamjenjuje tau u aktivu (te).

aktiv i

medij/pasiv

aorist pasiv
2. jd.

3. jd.

tw

sqw

2. mn.

te

sqe

3. mn.

twsan

sqwsan

______________________________________
2

Naravno, nisu; usp. MBG, #70.

Trideset tree poglavlje: Imperativ

313

33.7

Imperativni morfemi u prezentu aktivu i aoristu aktivu identini su,

kao i u prezentu mediju i aoristu mediju. Morfemi u aoristu pasivu
identini su aoristu aktivu.

33.8

Paradigma: Imperativ
prezent

prvi aorist

prijevod

aktiv
2. jd.

lu'e

lu'son

odrijei!

3. jd.

luevtw

lusavtw

neka odrijei!

2. mn. luvete

luvsate

odrijeite!

3. mn. luevtwsan

lusavtwsan

neka odrijee!

medij
2. jd.

luvou

lu'sai

3. jd.

luevsqw

lusavsqw

2. mn. luvesqe

luvsasqe

3. mn. luevsqwsan

lusavsqwsan

odrijei za sebe!
neka odrijei za sebe!
odrijeite za sebe!
neka odrijee za sebe!

pasiv
2. jd.

luvou

luvqhti

budi odrijeen!

3. jd.

luevsqw

luqhvtw

neka bude odrijeen!

2. mn. luvesqe

luvqhte

budite odrijeeni!

3. mn. luevsqwsan

luqhvtwsan

neka budu odrijeeni!

Svakako posebno upamtite pet oblika za drugo lice jednine. Prezent

kao spojni samoglasnik koristi epsilon, a u prvom aoristu ispada
augment, ali ostaje formant glagolskog vremena sa.
33.9

Zbunjujui oblici

Neka vas ne zavaraju nastavci (ete, esqe; sate, sasqe) za

imperativ drugog lica mnoine (aktiv i medij). Oni su isti kao u
indikativu. U prezentu, kontekst e obino odluiti je li pojedini
oblik izjava ili zapovijed. U aoristu nee biti augmenta.
Na primjer, Isus je svojim uenicima rekao: e[cete pivstin qeou'
(Marko 11,22). Je li e[cete indikativ, tako da Isus daje izjavu, ili je
imperativ, tako da im Isus nareuje da imaju vjere? Zanimljivo je
da u ovom sluaju postoji tekstualna varijanta: neki rukopisi

Peti dio: Neindikativni naini i mi glagoli

314

dodaju eij ispred e[cete pivstin qeou', Ako imate vjeru u Boga...,
to e[cete ini indikativom.3

33.10

Nastavak oblika luvou (drugo lice jednine pasiv) izgleda poput

drugog lica jednine medija imperfekta indikativa (bez augmenta,
ejluvou).

Zbog nastavka lu'sai izgleda kao aorist aktiv infinitiv.

Drugi aorist. Aorist imperativ koji se tvori od osnove drugog aorista

koristi iste nastavke koje koristi i prezent imperativ. Jedina razlika je u
osnovi glagolskog vremena. Drugi aorist pasiv imperativ izgleda ba
kao prvi aorist pasiv izuzev odsutnosti thete.

2. jd.
3. jd.
2. mn.
3. mn.

33.11

medij

pasiv

lavbe
labevtw

genou'
genevsqw

gravfhti
grafhvtw

lavbete
labevtwsan

gevnesqe
genevsqwsan

gravfhte
grafhvtwsan

Kontraktni glagoli. Sve kontrakcije u imperativu su pravilne. Naravno,

kontrakcija ima samo u prezentu. Prezent aktiv vidite u donjoj tablici.
Vidi Dodatak za paradigmu medija/pasiva (str. 373).

2. jd.
3. jd.
2. mn.
3. mn.

33.12

aktiv

a kontraktni

e kontraktni

o kontraktni

ajgavpa
ajgapavtw

poivei
poieivtw

plhvrou
plhrouvtw

ajgapa'te
ajgapavtwsan

poieite
poieivtwsan

plhrou'te
plhrouvtwsan

eijmiviv. Za tvorbu imperativa glagola eijmiv, obini morfemi dodaju se

korijenu *es. eijmiv nema oblik aorista.
2. jd.
3. jd.
2. mn.
3. mn.

i[sqi
e[stw
e[ste
e[stwsan

_______________________________________
3

Vidi sloeni prijevod Ivana 14,1-2.

Trideset tree poglavlje: Imperativ

315

33.13

Deponentni glagoli. Ako je glagol deponentan u indikativu, bit e i u

imperativu. Prezent imperativ drugog lica jednine glagola e[rcomai je
e[rcou, a znai Doi!

33.14

Gramatika analiza. Kada radite gramatiku analizu imperativa,

predlaemo vam da navedete glagolsko vrijeme, stanje, imperativ,
lice, broj, leksiki oblik, definiciju sklonjenog znaenja.
poieivtw. prezent aktiv imperativ, tree lice jednine, od poievw, znai
neka uini!

Znaenje
33.15

Aspekt. Kao to smo vidjeli u svim drugim neindikativnim nainima,

jedini smisao koji imperativ ima jest njegov aspekt. Nema nikakav
vremenski smisao. Zbog razlika izmeu grkog i hrvatskog jezika, to
e esto biti teko prenijeti u hrvatski prijevod. Isprva moete koristiti
nastavi u prijevodu prezenta imperativa (odnosno koristiti
nesvrene oblike glagola). Na primjer, blevpe (prezent) znai Nastavi
gledati! dok blevyon (aorist) znai Pogledaj!

33.16

Zapovijed. Imperativ se koristi kada glagol izraava zapovijed. Koristi

se kako bi se nekoga ohrabrilo ili zamolilo da neto uini.
To se naziva imperativom usrdne molbe. Vi ne zapovijedate Bogu
da neto uini, nego ga usrdno molite, kako na hrvatskom tako i na
grkom, npr. Kruh na svagdanji daj nam danas.

Zabrana i druge vrste negacije

33.17

U grkom jeziku postoji nekoliko razliitih naina da se kae ili

zapovjedi Ne! Ljepota ovih konstrukcija jest u tome to svaka od
njih ima vlastitu nijansu u znaenju, a te informacije dostupne su
onome koji razumije grki. Naalost, ove nijanse se rijetko prenose u
prijevode.
1.

ouj s indikativom. Ovo je jednostavna negacija. Ovdje je uvrtena

upotreba ouj s futurom indikativom. Nee poeljeti.

2.

mhv plus prezent imperativ. Budui da se radi o prezentu imperativu,

govornik zabranjuje nesvrenu radnju.

3.

mhv plus aorist imperativ. Budui da se radi o aoristu imperativu,

govornik zabranjuje neodreenu radnju.

4.

mhv plus aorist konjunktiv. Ova konstrukcija kae Ne! snanije

nego #1 gore.4

Peti dio: Neindikativni naini i mi glagoli

316

5.

ouj mhv plus aorist konjunktiv. Kada grki koristi dvostruku negaciju,
tada jedna ne negira drugu. ouj i mhv zajedno ine vrlo vrstu izjavu:
Ovo se nipoto nee dogoditi! Ovo je snanije od #4 gore i
odnosi se na neku situaciju u budunosti.5

U odjeljku Informacije za napredne studente rafinirat emo nae

razumijevanje smisla prezenta i aorista imperativa koji se koriste u
zabranama.

Saetak
1.
2.
3.

4.

Imperativ je oblik glagola koji se koristi u naredbama.

Javlja se u drugom i treem licu.
Imperativ koji se tvori od prezentske osnove oznaava nesvrenu radnju.
Imperativ koji se tvori od aorisne osnove (bez augmenta) oznaava
neodreenu radnju. Imperativ nema vremenski smisao.
Glavna tablica neindikativnih glagola. Morate upamtiti oblike drugog lica
jednine.

prezent

1. aorist

aktiv i aorist
pasiv

medij/pasiv

2. jd.

3. jd.

tw

sqw

2. mn.

te

sqe

3. mn.

twsan

sqwsan

aktiv

medij/pasiv

pasiv

2. jd.

lu'e

luvou

luvou

3. jd.

luevtw

luevsqw

luevsqw

2. jd.

lu'son

lu'sai

luvqhti

3. jd.

lusavtw

lusavsqw

luqhvtw

______________________________________
4

Neki gramatiari tvrde da #1 i #4 imaju isto znaenje.

Postoji jo jedan nain za izricanje zabrane (koji zapravo izraava negativnu elju) optativ. Petnaest puta u Novom zavjetu Pavao koristi izraz mh; gevnoito, koji se esto
prevodi Boe sauvaj! [ili Nipoto!] Na primjer, Pavao postavlja retoriko
pitanje: Da dalje ostanemo u grijehu da se povea milost? Daleko od toga!
[Nipoto! Boe sauvaj!] (Rim 6,1-2) O optativu vidi Informacije za napredne
studente u trideset petom poglavlju.

Trideset tree poglavlje: Imperativ

2. aorist

317

2. jd.

lavbe

genou'

gravfhti

3. jd.

labevtw

genevsqw

grafhvtw

5.

Razlika izmeu aspekta stvara nam probleme kada to pokuamo prenijeti

na hrvatski jezik. Kod prevoenja prezenta, moete dodati rije
nastaviti.

6.

Postoji pet razliitih vrsta zabrana i negacija koje koriste indikativ,

imperativ i konjunktiv.
ouj s glagolima u indikativu (ukljuujui ouj s futur indikativom).
mhv plus prezent imperativ. Zabranjuje nesvrenu radnju.
mhv plus aorist imperativ. Zabranjuje neodreenu radnju.
mhv plus aorist konjunktiv. Ne!
ouj mhv plus aorist konjunktiv. Ovo se sigurno nee dogoditi!

Rjenik
ajpovllumi6

aktiv: unitavam, ubijam (90; ajp j + *ojl)7

medij: pogibam, umirem
(ajpwvlluon), ajpolevsw, ajpwvlesa, ajpovlwla, -, -

ajpoluvw

otputam (66; ajpov + *lu)

(ajpevluon), ajpoluvsw, ajpevlusa, -, ajpolevlumai,
ajpeluvqhn

ei[te

ako, je li (65; estica)

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj rijei koje smo do sada nauili:
Broj rijei koje su se pojavile u ovom poglavlju:
Broj rijei koje su se pojavile do sada:
Postotak od ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
304
221
108 591
78,6%

__________________________________
Osnova ovoga glagola je *ol. Pripada onoj vrsti glagola koji korijenu dodaju nu za
tvorbu prezentske osnove, ali nu se asimilira u lambda (usp. MBG, #13 i str. 309).
*ol + nu ollu o[llumi. To je razlog zato u svim drugim glagolskim
vremenima nalazimo jedno lambda.

Budui da je ajpovllumi sloeni glagol, alfa ne dobiva augment, ali omikron ga

dobiva.
U prezentu, ovaj glagol slijedi atematsku konjugaciju (trideset etvrto poglavlje). U
drugim glagolskim vremenima slijedi tematsku konjugaciju o kojoj smo do sada
uili. To moete vidjeti u nainu na koji tvori druge svoje oblike glagolskog
vremena.
7

Apolion, od jApolluvwn, je aneo Zatornik u Otk 9,11.

Peti dio: Neindikativni naini i mi glagoli

318

Informacije za napredne studente

33.18

Suvremeno istraivanje zabrana. Dugi niz godina smatralo se da

smisao prezenta imperativa ima osnovno znaenje: Prestani raditi
ono to sada radi!, ali da je smisao aorisnog imperativa Nemoj
poeti! Moulton8 pripovijeda o razgovoru s Davidsonom koji je uio
suvremeni grki i mislio da je otkrio razliku izmeu nesvrenog i
neodreenog imperativa u zabranama. Njegov prijatelj govorio je
suvremenim grkim i jednoga dana je viknuo na svoga psa da
prestane lajati. Upotrijebio je nesvreni imperativ. Prestani lajati!
Davidson se posavjetovao s Platonovom Apologijom i doao do
zakljuka da se ono to se odnosi na suvremeni grki odnosi i na
klasini grki. Zabrana u prezentu koristi se za zabranjivanje radnje
koja ve traje. To je pak preneseno u Koine grki.
Meutim, nedavno je tonost ove pretpostavke dovedena u pitanje.9
Nae je stajalite da zabrana s prezentom zabranjuje nesvrenu radnju,
dok zabrana s aoristom zabranjuje neodreenu radnju. Susjed je vikao
na psa da prestane stalno lajati.
Od Fanninga smo prihvatili i da se zabrana u prezentu koristi za
stavove i ponaanje (opi propis), dok se aorist obino koristi za
posebne sluajeve (posebna naredba).10
To pak ima izuzetno vane posljedice za egzegezu. Na primjer, Pavao
upuuje Timoteja da nema nikakve veze sa suludim mitovima, a
pritom koristi prezent imperativ (paraitou'; 1. Tim 4,7). Kada bi
prezent imperativ nareivao prestajanje s radnjom koja se trenutno
dogaa, to bi znailo da je Timotej sudjelovao u mitovima. To stvara
sliku o Timoteju koju ne moemo pomiriti s njegovom misijom u Efezu
i s onim to o njemu znamo iz drugih primjera. Meutim, ako prezent
imperativ nema to znaenje, onda Pavao izrie zapovijed vezanu uz
ope pravilo koje je nesvrene naravi neprestano se dri podalje od
mitova a time ne govori nita o Timotejevoj trenutnoj povezanosti, ili
nepovezanosti, s efekim mitovima.

33.19

Perfekt imperativ. U Novom zavjetu postoje etiri perfekta

imperativa: pefivmwso (fimovw, Marko 4,39); e[rrwsqe (rJwn
v numi, Djela
15,29); i[ste (oi\da, Ef 5,5; Jakov 1,19).

_____________________________________________________
8
9
10

A Grammar of New Testament Greek (T & T Clark, 1985) 3. izdanje, 1:122.

Vidi raspravu u Fanningu (str. 325-388) i Wallaceu (str. 485, 714-717).
Na stranici 327; navodi Bl-D, #335. Fanning dodaje: Prezent oslikava dogaaj iz
unutarnje perspektive, usredotoujui se na tijek ili unutarnje detalje dogaaja, ali
ne i na krajnje toke, dok aorist na njega gleda iz vanjske perspektive, razmatrajui
dogaaj kao cjelinu od poetka do kraja i ne usredotouje se na mogue unutarnje
detalje (str. 388).

Trideset etvrto poglavlje

mi glagoli; Indikativ glagola div

vdwmi
didwmi
Egzegetski uvid
Imperfekatni (dvadeset prvo poglavlje) oblik glagola obino se opisuje kao
glagol koji izrie nesvrenu radnju u prolom vremenu (odrjeavah) nasuprot
aorisnog oblika koji oznaava jednostavnu prolost (odrijeih). Ipak, grki
imperfekt moe imati i druge nijanse znaenja koje nije uvijek lako opaziti i
koje mogu uvelike ovisiti o kontekstu.
Jedna od ovih varijacija poznata je kao inkoativni imperfekt, na koji esto
nailazimo u Novom zavjetu. Na primjer, Marko 1,21 (KS) glasi: Odmah u
subotu ue Isus u sinagogu i poe uiti. Ovo se ini prirodnim itanjem teksta.
Na drugim mjestima to nije odmah uoljivo, ali moda je pisac upravo to htio.
Lukina pria o uskrsnuu na putu u Emaus takav je sluaj. Dvojici Isusovih
uenika koji su se vraali u Emaus nakon svog posjeta Jeruzalemu za Pashu,
pridruio se neznanac. U razgovoru su izrazili duboku nadu koju su prije imali
u pogledu Isusa i njegove znaajne uloge u njihovoj vjerskoj tradiciji.
Uobiajeni prijevod Luke 24,21 glasi: A mi smo se nadali (hjlpivzomen) da je on
onaj koji e osloboditi Izraela(KS). itateljima to govori da su ovi uenici
jedno imali to miljenje, ali da su nedavni dogaaji, koji su doveli do Isusove
smrti, sada iskljuili takvu mogunost. Meutim, ako ovdje zapravo imamo
inkoativni imperfekt, onda bismo tekst mogli prevesti: Poeli smo se nadati da
je on onaj koji e osloboditi Izraela.
Isusove suvremenike esto prikazujemo kao ljude koji su imali jasno
razumijevanje njegove poruke i misije. Ovdje moemo zastati kako bismo
razmislili. ak i kod tako bliskog doticaja, cijela pria nije bjelodana. Uenici su
imali mali uvid, ali bilo je potrebno puno vie da ih dovede do vrste vjere.
E. Margaret Howe

319

Peti dio: Neindikativni glagolski naini i mi glagoli

320

Pregled
U ovome poglavlju nauit emo:

drukiju kategoriju glagola koja se tvori na drukiji nain, posebice u

prezentu;

pet pravila za njihovu tvorbu.

Hrvatski jezik
34.1

Na hrvatskom jeziku nemamo nita ni priblino slino mi glagolima.

Grki jezik
34.2

Do sada su nastavci koje glagoli koriste u osnovi bili isti. Zbog

saimanja i promjena u suglasnicima, ovi nastavci su se ponekad malo
razlikovali, ali veim dijelom su bili isti. Prvo lice jednine aktiva
zavrava na omega, a veina glagolskih vremena koristi spojne
samoglasnike ili imaju formante glagolskog vremena koji zavravaju
samoglasnikom. Za sve oblike koje poznajemo kaemo da pripadaju
tematskoj konjugaciji zbog upotrebe tematskog samoglasnika, ili onoga
to smo nazvali spojnim samoglasnikom.
Zapravo, eijmiv je mi glagol, ali toliko se razlikuje od drugih mi glagola da
usporedba nije uvijek korisna.

34.3

Postoji jo jedna konjugacija koja ima nekoliko imena. Ponekad se zove

atematska1 konjugacija jer ne koristi tematski samoglasnik. Ponekad se
zove mi konjugacija, ili mi glagoli, jer leksiki oblik ne zavrava na omega
(luvw) nego na mi (divdwmi: dajem).
U pogledu ovih glagola, ima jedna dobra i loa vijest. Loa vijest je da
se njihovi oblici mijenjaju toliko drastino da mogu postati gotovo
neprepoznatljivi. Dobra vijest je to to ih ima vrlo malo. Loa vijest je
da je ovih nekoliko mi glagola uobiajeno. Dobra vijest je da se veina
promjena dogaa samo u prezentu.
Kao to je sluaj s deklinacijom, razlike ne utjeu na znaenje rijei,
samo na njihov oblik. Nije bitno je li divdwmi nastao kao mi glagol ili kao
tematski glagol (divdw, koji nije prava rije). Jo uvijek bi znaio:
Dajem.

______________________________________
1

Hrvatska rije atematski je sloenica grke negacije (slino kao nai prefiksi
ne- [nevjerojatno] na hrvatskom) s imenicom tematski, koja se odnosi na
upotrebu tematskog samoglasnika. Dakle, atematski znai bez tematskog
samoglasnika. (Isto kao moralno i amoralno.)

Trideset etvrto poglavlje: mi glagoli; Indikativ glagola divdwmi

34.4

321

Postoje dva naina na koja moete nauiti oblike mi glagola. Prvi je

tako da upamtite svih 330 oblika, ali to je gotovo nemogue zato to su
oblici toliko razliiti i neuobiajeni. Drugi je bolji pristup. Upamtite li
pet osnovnih pravila koje smo dolje naveli, moete shvatiti to razliiti
sklonjeni oblici znae kada ih vidite. Uinit emo ono potonje.
Jedini nedostatak uenja mi glagola na ovaj nain je to to neete imati
sigurnost poznavanja potpune paradigme. Meutim, ak i oni koji
redovito koriste grki jezik imaju problema kada se ele sjetiti
paradigmi mi glagola. To jednostavno nije potrebno. Puno je bolje
nauiti pet pravila i usredotoiti se na prepoznavanje.
Pri uenju mi glagola moe nam pomoi jo neto. Premda su mi glagoli
uobiajeni, oni se ne javljaju u velikom broju oblika. Kada biste
upamtili cijelu paradigmu, nauili biste na stotine oblika koji se nikada
ne javljaju u Novom zavjetu. Zato biste ih onda uili?

34.5

etiri vrste. mi glagoli svrstavaju se po svome samoglasniku osnove.

divdwmi ima samoglasnik o-vrste zbog svoga samoglasnika osnove
(*do), a svi mi glagoli sa samoglasnikom o-vrste slijede isti obrazac koji
slijedi i divdwmi. To je slino kontraktnim glagolima u sluaju kojih se
svi alfa kontraktni glagoli spreu na isti nain. U ovome poglavlju
nauit emo obrazac glagola divdwmi.
Druge tri vrste su osnove koje zavravaju na alfa (*sta i{sthmi),
epsilon (*qe tivqhmi), te upsilon (*deiknu deivknumi). O ove tri
vrste govorit emo u narednom poglavlju. U pogledu mi glagola dobro
je to to poznavanjem jednog obrasca poznajete sve druge. Drugim
rijeima, koju god promjenu divdwmi pretrpi u futuru, pretrpjet e je i
tivqhmi, premda e samoglasnik osnove biti eta a ne omega.

Pravila
34.6

Prvo pravilo: mi glagoli redupliciraju svoje prvo slovo osnove za tvorbu

prezenta, a reduplicirani suglasnik odvajaju pomou iote.
Korijen glagola divdwmi je *do. Za tvorbu prezentske osnove, prvi delta
prolazi kroz reduplikaciju, te se odvaja iotom, a dodaje se lini
nastavak mi (vidi tree pravilo dolje). U prezentu jednine, omikron se
produljuje na omegu (etvrto pravilo).
do dido didw divdwmi
Stoga je od kljune vanosti uvijek pamtiti korijen mi glagola zajedno s
njegovim leksikim oblikom. Kao i uvijek, navedeni su u rjenikom
odjeljku. Reduplikaciju s iotom vidjet ete samo kod oblika u prezentu
i imperfektu. U drugim glagolskim vremenima, trebat ete prepoznati
korijen.
Na primjer, napravite analizu glagola dwvsw. Pokuavate li to uiniti
imajui na umu prezentski oblik, neete uspjeti. Meutim, prepoznate

Peti dio: Neindikativni glagolski naini i mi glagoli

322

li da je glagolska osnova *do, onda je jasno da se radi o prvome licu

jednine futura, te da je pravilan glagol (s produljenim samoglasnikom
osnove; etvrto pravilo).
dw + s + w dwvsw
Reduplicirate li glagolski korijen kako biste napravili prezentsku
osnovu, kako moete razlikovati prezent od perfekta? Razmislite o
tome. Tako je! I perfekt e imati reduplikaciju, ali samoglasnik koji
odvaja reduplicirani suglasnik u perfektu je epsilon, ba kao i u
tematskoj konjugaciji. *do dedo devdwka.

34.7

prezent

aorist

perfekt

eijmiv

1. jd.

divdwmi

e[dwka

devdwka

eijmiv

2. jd.

divdw"

e[dwka"

devdwka"

ei\

3. jd.

divdwsi(n)

e[dwke(n)

devdwke(n)

ejstiv(n)

1. mn.

divdomen

ejdwvkamen

dedwvkamen

ejsmevn

2. mn.
3. mn.

divdote
didovasi(n)

ejdwvkate
e[dwkan

dedwvkate
devdwkan

ejstev
eijsivn

Drugo pravilo: mi glagoli obino ne koriste spojni (tj. tematski)

samoglasnik u indikativu. Lini nastavak dodaje se izravno osnovi.
di + do + men divdomen.
Spojni samoglasnik koristi se u imperfektu jednine i futuru. (Vidi
tablicu u #34.11.)

34.8

Tree pravilo: mi glagoli koriste tri razliita lina nastavka u prezentu aktivu
indikativu. Usporedite narednu tablicu prezenta aktiva indikativa.
mi glagoli

tematska konjugacija

1. jd.

divdwmi

mi

luvw

2. jd.

divdw"

"

luvei"

"

3. jd.

divdwsi(n)

si

luvei

1. mn.

divdomen

men

luvomen

men

2. mn.

divdote

te

luvete

te

3. mn.

didovasi(n) asi

luvousi(n)

nsi

Kao to moete vidjeti, mi glagoli koriste iste nastavke koji se koriste u

tematskoj konjugaciji na tri mjesta, divdw", divdomen i divdote. No, na
druga tri mjesta nastavci su drukiji: divdwmi; divdwsi(n); didovasi(n).
Jednostavno ih morate upamtiti.

Trideset etvrto poglavlje: mi glagoli; Indikativ glagola divdwmi

323

Meutim, prezent aktiv jedino je mjesto na kojemu mi glagoli koriste

drukije nastavke. U svim drugim glagolskim vremenima, koriste iste
nastavke koje koristi tematska konjugacija. To ne znai da e izgledati
potpuno jednako (iako uglavnom hoe); to znai da, ukoliko ste
nauili prave line nastavke, neete nita vie trebati nauiti. Na
primjer, ovo je paradigma za prezent medij/pasiv.
mi glagoli
1. jd.
2. jd.
3. jd.
1. mn.
2. mn.
3. mn.

tematska konjugacija

divdomai
divdosai
divdotai

mai
sai
tai

luvomai
luvh/
luvetai

mai
sai
tai

didovmeqa
divdosqe
divdontai

meqa
sqe
ntai

luovmeqa
luvesqe
luvontai

meqa
sqe
ntai

Premda drugo lice jednine (sai) izgleda malo neuobiajeno, kao to

smo vidjeli u perfektu mediju/pasivu (npr. levlusai), to je pravi oblik
linog nastavka; proao je kroz saimanja u veini tematskih oblika
zbog ispadanja sigme.2
34.9

etvrto pravilo: samoglasnik osnove mi glagola moe se produljiti, skratiti

ili ispasti (prijevoj). Premda postoje pravila koja odreuju kada je
samoglasnik osnove kratak ili dug, ili pak ispada, nas zanima jedino
prepoznavanje; zato su ova pravila samo nepotrebno breme. Ne
morate znati kada se skrauju; trebate samo primiti na znanje da to
ine.3
Na primjer, u paradigmi prezenta aktiva samoglasnik je dug u jednini
(divdwmi), ali kratak u mnoini (divdomen). U mediju/pasivu uvijek je
kratak.
Uzmimo kao primjer oblik dwvsw. Zapravo nije vano vidite li oblik
dwvsw ili dovsw. Nakon to prepoznate da je njegov glagolski korijen *do,
dwvsw moe biti samo jedan oblik: futur.
Vidi paradigmu u #34.11 ako vas zanima produljenje samoglasnika
osnove.

________________________________
2

U atematskoj konjugaciji ne ispada zato to se ispred njega ne nalazi spojni

samoglasnik, stoga se ne nalazi izmeu dva samoglasnika.

Va uitelj moda bude imao drukije upute. Svakako ga pitajte.

Peti dio: Neindikativni glagolski naini i mi glagoli

324

34.10

Peto pravilo: Veina mi glagola koristi ka kao svoj formant glagolskog vremena
u aoristu. Nazivamo ih kappa aoristima. Usporedite njihovu
paradigmu s paradigmom prvog aorista i perfekta.
mi glagoli

tematska konjugacija

1. jd.

e[dwka

e[lusa

levluka

2 jd.

e[dwka"

e[lusa"

levluka

3. jd.

e[dwke(n)

e[luse(n)

levluke(n)

1. mn.

ejdwvkamen

ejluvsamen

leluvkamen

2. mn.

ejdwvkate

ejluvsate

leluvkate

3. mn.

e[dwkan

e[lusan

levlukan

Kako moete razlikovati aorist mi glagola i perfekt glagola u tematskoj

konjugaciji koji takoer koristi ka kao svoj formant glagolskog
vremena? Tako je. Perfekt ima reduplikaciju (s epsilonom koji odvaja
reduplicirane suglasnike): e[dwka nasuprot levluka.
34.11

didwmi
vdwmi u indikativu (aktiv). Usredotoite se na prepoznavanje.
prezent

imperfekt

futur

aorist

perfekt

1. jd.

divdwmi

ejdivdoun

dwvsw

e[dwka

devdwka

2. jd.

divdw"

ejdivdou"

dwvsei"

e[dwka"

devdwka"

3. jd.

divdwsi(n)

ejdivdou

dwvsei

e[dwke(n)

devdwke(n)

1. mn.

divdomen

ejdivdomen

dwvsomen

ejdwvkamen

2. mn.

divdote

ejdivdote

dwvsete

ejdwvkate

3. mn.

didovasi(n)

ejdivdosan dwvsousi(n)

e[dwkan

dedwvkamen
dedwvkate
devdwkan

U imperfektu jednine, nastavci se tvore sa spojnim samoglasnikom. U

futuru, slini su oblicima u tematskoj konjugaciji. Neindikativne oblike
vidjet emo u sljedeem poglavlju.

Vjebajmo!
Pogledajmo nekoliko sprezanih oblika te kako je lako primijeniti ova pravila.
dwvsete

Imamo isti glagolski korijen (*do) bez augmenta, reduplikacije ili

ka. Moe biti jedino u futuru: drugo lice mnoine.

ejdivdou"

Reduplikacija s iotom pokazuje da se radi o prezentskoj osnovi;

augment potvruje da je ovo imperfekt. Drugo lice jednine.

e[dwka

Jednostavni glagolski korijen plus augment i formant glagolskog

vremena ka znai da je ovo sigurno aorist. Prvo lice jednine.

Trideset etvrto poglavlje: mi glagoli; Indikativ glagola divdwmi

divdwsin
devdwke

325

Reduplicirana osnova s iotom i bez augmenta potvruje da se radi o

prezentu. Tree lice jednine.4
Premda reduplikacija ukazuje da se moda radi o prezentu, zapazite
pak da je samoglasnik izmeu redupliciranih suglasnika epsilon.
Dakle, ovo mora biti perfekt, tree lice jednine.

Saetak
1.

mi glagoli redupliciraju prvo slovo osnove za tvorbu prezenta, a

reduplicirani suglasnik odvajaju iotom. Stoga je vrlo vano da uvijek
upamtite korijen mi glagola zajedno s njegovim leksikim oblikom.

2.

mi glagoli obino ne koriste spojni samoglasnik u indikativu (atematski).

3.

mi glagoli koriste tri razliita lina nastavka u prezentu aktivu indikativu:

divdwmi; divdwsi(n); didovasi(n).

4.

Samoglasnik osnove mi glagola moe biti produljen, skraen ili moe

ispasti. Nije toliko vano znati kada se to dogaa, ve samo prepoznati da
se dogaa.

5.

Veina mi glagola koristi ka za formant glagolskog vremena u aoristu.

Rjenik
divdwmi

dajem, povjeravam, vraam, stavljam (415; *do)5

(ejdivdoun) dwvsw, e[dwka,6 devdwka, devdomai, ejdovqhn

e[qno", -ou", tov

nacija (162, *ejqne")7

pogani (mnoina)

loipov", -hv, -ovn

pridjev: preostao (55; *loipo/h)

imenica: ostatak
prilog: za ostale, odsada

Mwu>sh'", -evw", oJ

Mojsije (80)8

_______________________________________________
4

Mogao bi biti i konjunktiv, ali o tome emo govoriti u sljedeem poglavlju.

Antidot (ajntiv + doto") je neto to se daje kako bi djelovalo protiv neega drugog, kao
to je otrov (u tom sluaju protuotrov).

Kada se divdwmi koristi izvan indikativa moete pronai oblike drugog aorista kao to
su dw'/ (konjunktiv), dov (imperativ), dou'nai (infinitiv) i douv (particip).

Etniki.

Mwu>sh'" ima nepravilan obrazac deklinacije: Mwu>sh'", Mwu>sevw", Mwu>sei, Mwu>sh'n.

326

Peti dio: Neindikativni glagolski naini i mi glagoli

paradivdwmi

povjeravam, predajem, izdajem (119; parav + *do)

(paredivdoun), paradwvsw, parevdwka, paradevdwka,
paradevdomai, paredovqhn

pivptw

padam (90; *pet)9

(e[pipton), pesou'mai, e[peson or e[pesa,10 pevptwka, -, -

uJpavrcw

jesam, postojim (60; *uJp j + *ajrc)11

(uJph'rcon), -, -, -, -, tav uJpavrconta: neije vlasnitvo

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj rijei koje smo do sada nauili:
Broj rijei koje su se pojavile u ovome poglavlju:
Broj rijei koje su se do sada pojavile:
Postotak od ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
311
981
109 572
79,31%

_____________________________________
9

Glagolski korijen gubi samoglasnik osnove epsilon u prezentu, a osnova se reduplicira,

iako nije mi glagol (*pet pt pipt + w pivptw). Tau ispada ispred sigme u futuru i
aoristu, ali ostaje u perfektu aktivu.

10

Ima i drugi i prvi aorist.

11

uJpavrcw moe primiti predikatni nominativ, kao u sluaju eijmiv i givnomai.

Trideset peto poglavlje

Dodatni mi glagoli;
neindikativni oblici
(i{i{sthmi, tivqhmi, deivknumi)
numi
Egzegetski uvid
U doksologiji na kraju jedanaestog poglavlja poslanice Rimljanima (s. 36),
Pavao je iznio tri istaknuta teoloka pojma u kontekstu rasprave o odnosu
izmeu Boga i svega to postoji. Dok koristi tri razliita grka prijedloga (osmo
poglavlje), jasno pokazuje strukturu svojih misli, a kako bi prenio svoju
poruku oslanja se na specifine razlike u znaenju ova tri prijedloga. Meutim,
ovakva preciznost i tonost lako se moe izgubiti u prijevodu.
ejx aujtou' kai; di= aujtou' kai; eij" aujto;n ta; pavnta:
aujtw'/ hJ dovxa eij" tou;" aijw'na": ajmhvn.
1. Sve to postoji dolazi iz (ejx) njega budui da je on izvor ili podrijetlo svega.
2. Sve to postoji dolazi kroz (di=) njega budui da je on posrednik ili vodi svega.
3. Sve to postoji dolazi ka (eij") njemu budui da je on krajnji cilj svega.
Neka je slava Bogu, naem Stvoritelju, Odravatelju i Uzvienom Gospodaru,
Onome koji je izvor, vodi i cilj svega to postoji!
Deborah Gill

Pregled
U ovome poglavlju nauit emo:

pravila koja se odnose na divdwmi odnose se i na druge mi glagole;

tajna razumijevanja mi glagola lei u promatranju zbivanja u glagolskom

korijenu glagola divdwmi, odnosno u zakljuivanju da se iste vrste promjena
dogaaju i u korijenima drugih mi glagola.

Grki jezik
35.1 U prethodnom poglavlju nauili smo osnove mi glagola, te naine na koje
se pravila primjenjuju na mi glagole iji je samoglasnik osnove omikron
(divdwmi) u aktivu indikativu. Sada nam samo preostaje uvjeriti se da se

327

Peti dio: Neindikativni naini i mi glagoli

328

ono to se odnosi na divdwmi ujedno odnosi i na ostale mi glagole iji su

samoglasnici osnove alfa (i{sthmi), epsilon (tivqhmi) ili upsilon (deivknumi).
Ujedno emo sagledati neke od neindikativnih oblika glagola divdwmi.
35.2

U narednoj tablici prezenta aktiva indikativa moete vidjeti slinost

meu razliitim mi glagolima.

Koriste iste nastavke.

Dobivaju reduplikaciju prilikom tvorbe prezentske osnove

(premda je ta reduplikacija skrivena u i{sthmi te odsutna u
deivknumi).

to se dogodi samoglasniku osnove u divdwmi dogaa se drugim

samoglasnicima osnove premda se radi o drukijim
samoglasnicima (izuzev deivknumi, koji ostaje isti). I alfa i epsilon
produljuju se na eta.
*sta

*qe

*do

*deiknu

1. jd.

i{sthmi

tivqhmi

divdwmi

deivknumi

2. jd.

i{sth"

tivqh"

divdw"

deiknuvei"

3. jd.

i{sthsi(n)

tivqhsi(n)

divdwsi(n)

deivknusi(n)

1. mn.

i{stamen

tivqemen

divdomen

deivknumen

2. mn.

i{state

tivqete

divdote

deivknute

3. mn.

iJsta'si(n)

tiqevasi(n)

didovasi(n)

deiknuvasi(n)

Osnova glagola i{sthmi je *sta. Prilikom reduplikacije, reduplicirano

sigma ispada, a zamjenjuje ga otri hak.
sta sista i{sthmi
Osnova glagola tivqhmi je *qe. Kada se reduplicira, reduplicirano theta
mijenja se u tau.
qe qiqe tivqhmi
Izuzev njegovih linih nastavaka, deivknumi se ponaa slinije
tematskom glagolu.
35.3

U tome je trenutku najkorisnije pogledati mi glagolske paradigme u

Dodatku. Moete vidjeti sve oblike glagola divdwmi i drugih mi glagola.
Sagledajte obrasce. Promotrite pravila na djelu. Usredotoite se na
prepoznavanje.

35.4

U Koine grkom, mi glagoli polako se zamjenjuju tematskom

konjugacijom. Kao posljedica toga, mi glagoli se ponekad javljaju u
atematskom, a ponekad u pravilnom tematskom obliku bez razlike u
znaenju. Na primjer, javljaju se i i{sthmi i iJstavnw.1

Trideset peto poglavlje: Dodatni mi glagoli; Neindikativni oblici

329

To ujedno objanjava oblik drugog lica jednine deiknuvei" umjesto

oekivanoga deiknuve".

Neindikativni oblici divdwmi

35.5

Konjunktiv. Neindikativne oblike mi glagola jo je lake prepoznati

nego indikativne oblike. U konjunktivu je reduplicirana osnova jedina
razlika izmeu prezenta i aorista. Ovo su aktivni oblici.2
prezent

drugi aorist

2. jd.

didw'
didw'"/

dw'
dw'"/

3. jd.

didw'/

dw'/

1. mn.

didw'men
didw'te
didw'si(n)

dw'men
dw'te
dw'si(n)

1. jd.

2. mn.
3. mn.

35.6

Imperativ. Imperative je takoer lako prepoznati. Upamtite da mi

glagoli ne koriste tematski samoglasnik, tako da se imperativni
morfem dodaje izravno glagolskom korijenu. Ovo su oblici aktiva.

2. jd.
3. jd.
2. mn.
3. mn.

35.7

prezent

drugi aorist

divdou
didovtw

dov"
dovtw

divdote
didovtwsan

dovte
dovtwsan

prezent

drugi aorist

didovnai
divdosqai
divdosqai

dou'nai
dovsqai
doqh'nai

Infinitiv

aktiv
medij
pasiv

___________________________________
1

Nu je bilo dodano glagolskom korijenu za tvorbu prezentske osnove; 3. vrsta

glagola. Usp. #20.24.

divdwmi ima oblike prvog aorista u indikativu, a drugdje ima oblike drugog aorista.

U Marku 8,37 napisan je kao doi.

Peti dio: Neindikativni glagolski naini i mi glagoli

330

35.8

Particip
prezent

aorist

aktiv

didouv", didou'sa, didovn

douv", dou'sa, dovn
didovnto", didouvsh", didovnto" dovnto", douvsh", dovnto"

medij

didovmeno", h, on
didomevnou, h", ou

dovmeno", h, on
domevnou, h", ou

pasiv

didovmeno", h, on
didomevnou, h", ou

doqeiv", doqeisa, doqevn

doqevnto", doqeivsh", doqevnto"

Posvetite neko vrijeme pregledavanju svih tablica glagola divdwmi u

Dodatku, jer gore nismo ukljuili sve njegove oblike. Usredotoite se na
prepoznavanje i primjenu pet pravila o mi glagolima. Promotrite na koji
nain drugi mi glagoli slijede isti obrazac koji vidimo u divdwmi.

Saetak
1.

mi glagoli sa samoglasnicima osnove alfom (i{sthmi) i epsilonom (tivqhmi)

ponaaju se poput mi glagola sa samoglasnicima ija je osnova omikron
(divdwmi). Meutim, deivknumi je neto drukiji glagol i umnogome nalikuje
na tematsku konjugaciju.

2.

Atematska konjugacija se u Koine grkom poela gubiti, tako da neki mi

glagoli imaju tematske oblike.

3.

Svakako posvetite neko vrijeme pregledavanju tablica mi glagola u Dodatku.

Usredotoite se na prepoznavanje.

Rjenik
U trideset treem poglavlju nauili ste glagol ajpovllumi, a u trideset etvrtom
nauili ste divdwmi i paradivdwmi, tri od devet mi glagola koji se javljaju pedeset i
vie puta u Novom zavjetu. Preostalih est takvih mi glagola nai ete u ovome
rjeniku. U vjebama za ovo poglavlje ne koriste se svih est, ali trebali biste ih
nauiti.
Prijelazni glagol prima izravni objekt. Neprijelazni glagol ne prima
izravni objekt.
ajnivsthmi

neprijelazni: ustajem, podiem se (108; ajnav + *sta)

prijelazni: podiem
ajnasthvsw, ajnevsthsa, -, -, -

Trideset peto poglavlje: Dodatni mi glagoli; Neindikativni oblici

331

ajnoivgw4

otvaram (77; ajn + *oig)

ajnoivxw, hjnevwx/ a ili ajnevwx/ a, ajnevwg/ a, ajnevwg/ mai ili
hjnevwg/ mai, hjnew/cv qhn ili hjnoivcqhn

ajfivhmi5

putam, naputam, doputam (143; ajf + *se)6

(h[fion), ajfhvsw, ajfh'ka, -, ajfevwmai, ajfevqhn

deivknumi

pokazujem, objanjavam (33; *deiknu)7

deivxw, e[deixa, devdeica, -, ejdeivcqhn

i[d
[ io", -a, -on

neiji vlastiti (114; * ijdio/a)8

i{sthmi

neprijelazni: stojim (154; *sta)9

prijelazni: inim da stoji10
(i{sthn), sthvsw, e[sthsa,11 e{sthka,12 e{stamai,
ejstavqhn

mevso", -h, -on

srednji, u sredini (58; *meso/h)13

________________________________________________
4

Ovaj glagol je isprva bio sloeni glagol, a povremeno dobiva augment kao da je jo
uvijek sloen, dok drugim prilikama dobiva augment kao jednostavni glagol.
Moete pronai i oblike s dva augmenta.
Korijen ovoga glagola je *se. Poput i{sthmi, reduplicirani sigma je ispao, a zamijenio
ga je otri hak. Prvi sigma je takoer ispao jer je stajao izmeu dva samoglasnika. se
sise iJse i{hmi.
Sloen je s ajpov, a pi je aspiriralo na fi zbog otrog haka koji je zapravo ondje
premda se ne vidi. U Novom zavjetu i{hmi se javlja samo kao sloeni glagol.

Afeza je postupan gubitak prvoga nenaglaenog samoglasnika, kao u engleskom

esquire u squire (usp. MBG, #7.10).
Premda se ova rije javlja manje od pedeset puta, uvrstili smo ju u paradigme kako
bi bile potpune. Izvan prezenta i imperfekta, svoju osnovu glagolskog vremena
tvori od korijena *deik i nije mi glagol.

U gramatici, deiktika rije jest ona rije koja je pokazna, koja istie, poput pokazne
zamjenice.
Moe se koristiti u smislu neijega vlastitog naroda ili zemlje. Ujedno se moe
koristiti sa znaenjem pojedinano. Idiosinkrazija (sugkra'si", mijeanje) je
temperament ili ponaanje svojstveno nekoj osobi ili skupini ljudi.

i{sthmi je neprijelazan u drugom aoristu (e[sthn) i perfektu.

10

i{sthmi je prijelazan u prezentu, futuru i prvom aoristu.

11

Ovo je jedini mi glagol koji ne koristi kapa aorist. Umjesto toga, ima drugi aorist: e[sthn.

12

Zapazite promjenu na otri hak.

Mezo je spojni oblik koji kao prvi dio sloenice oznauje sredinu, kao u primjeru
mezomorfian (stanje izmeu tekuine i kristalizacije), mezoplast (sr stanice) i
mezozoik (razdoblje izmeu paleozoika i kenozoika).

13

Peti dio: Neindikativni glagolski naini i mi glagoli

332

tivqhmi

stavljam, polaem (100; *qe)14

(ejtivqoun), qhvsw, e[qhka, tevqeika, tevqeimai, ejtevqhn

fhmiv

kaem, potvrujem (66; *fe)

(e[fh), -, e[fh15, -, -, -, -

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu:

Broj do sada nauenih rijei:
Broj rijei koje su se pojavile u ovom poglavlju:
Broj rijei koje su se do sada pojavile:
Postotak od ukupnog broja rijei u Novom zavjetu:

138 162
320
853
110 425
79,92%

estitamo! Znate svih 320 rijei koje se najee javljaju u Novom zavjetu, to
je gotovo etiri od svakih pet rijei u Novom zavjetu.

Informacije za napredne studente

35.9

Optativ. U Koine grkom postoji jo jedan glagolski nain: optativ.

Dok je konjunktiv glagolski nain vjerojatnosti ili mogunosti, optativ
je glagolski nain elje. Dok je konjunktiv od stvarnosti udaljen
jedan korak, optativ je udaljen dva koraka od stvarnosti.
U Novom zavjetu ima ezdeset osam optativa. Nalazimo ga samo u
prezentu (nesvreni aspekt; dvadeset tri puta) i u aoristu (neodreeni
aspekt; etrdeset pet puta). Dvadeset osam puta javlja se u LukiDjelima, a trideset jednom u Pavlovim poslanicama. ei[h se javlja
dvanaest puta a gevnoito sedamnaest, od toga petnaest u pavlovskom
izrazu mh; gevnoito: Boe sauvaj!

Budui da optativ ne moe imati pravi vremenski znaaj, ne moe

imati ni augment.

Spojni samoglasnik je omikron.

Formant glagolskog vremena za aorist aktiv/medij je sa, koji se

skrauje s formantom glagolskog naina tako da svi oblici imaju
sai.
Formant glagolskog vremena za aorist pasiv glasi qe, a formant
glagolskog naina je ih, to rezultira u qeih u svim oblicima.

Njegov formant glagolskog vremena u tematskoj konjugaciji je i

(izuzev u aoristu pasivu, gdje je ih), a u atematskoj konjugaciji
glasi ih. Svi oblici prezenta optativa imat e to oi.
______________________________________

14

Srodna rije qevsi" znai postavka, propozicija. U logici teza je nedokazana

izjava, postavka, koja se smatra istinitom.

15

e[fh moe biti imperfekt ili aorist, te je u treem licu jednine. Ovu rije smo ve nauili.

Trideset peto poglavlje: Dodani mi glagoli; Neindikativni oblici

333

Optativ koristi sekundarne line nastavke osim u prvom licu

jednine aktiva, gdje koristi mi.

Za potpune paradigme, vidi MBG.

prezent

futur

prvi aorist

drugi aorist

aktiv
1. jd.
2. jd.
3. jd.
1. mn.
2. mn.
3. mn.

luvoimi
luvoi"
luvoi

luvsoimi
luvsoi"
luvsoi

luvsaimi
luvsai"
luvsai

bavloimi
bavloi"
bavloi

luvoimen
luvoite
luvoien

luvsoimen
luvsoite
luvsoien

luvsaimen
luvsaite
luvsaien

bavloimen
bavloite
bavloien

medij
1. jd.
2. jd.
3. jd.
1. mn.
2. mn.
3. mn.

luoivmhn
luvoio
luvoito

lusoivmhn
luvsoio
luvsoito

lusaivmhn
luvsaio
luvsaito

baloivmhn
bavloio
bavloito

luoivmeqa
luvoisqe
luvointo

lusoivmeqa
luvsoisqe
luvsointo

lusaivmeqa
luvsaisqe
luvsainto

baloivmeqa
bavloisqe
bavlointo

pasiv
1. jd.
2. jd.
3. jd.
1. mn.
2. mn.
3. mn.

luoivmhn
luvoio
luvoito

luqhsoivmhn
luqhvsoio
luqhvsoito

luqeivhn
luqeivh"
luqeivh

grafeivhn
grafeivh
grafeivh

luoivmeqa
luvoisqe
luvointo

luqhsoivmeqa
luqhvsoisqe
luqhvsointo

luqeivhmen
luqeivhte
luqeivhsan

grafeivhmen
grafeivhte
grafeivhsan

334

Peti dio: Neindikativni glagolski naini i mi glagoli

Na ovoj fotografiji vidite kurzivni novozavjetni rukopis, prepisan u dvanaestom

stoljeu. Sadri Matejevo Evanelje 15,13-27a. Fotografiju je ustupilo Sredite za
prouavanje novozavjetnih rukopisa (Dan Wallace, ravnatelj) i koristi se uz doputenje
zavoda Institut fr neutestamentliche Textforschung.

Postskriptum

Kamo dalje?

estitamo. Zavrili ste uenje graevnih blokova biblijskoga grkog jezika;

sada poinje prava zabava. No, kamo dalje?
1.

U ovome trenutku nema nadomjestka za itanje biblijskog teksta. Stoga,

itajte to vie moete. Morate se izloiti velikim dijelovima Novoga
zavjeta radi zabave (ako nema nijednoga drugog razloga).

2.

Na mojoj web stranici (www.teknia.com) moete besplatno preuzeti tri

biblijska odlomka u formatu Graded Readera (vidi dolje). Koristim ih u
razredu nakon to zavrimo s prirunikom jer ih je zabavno prevoditi, a
odlomke moete prevoditi bez potrebe za uenjem neega novog.

3.

Napisao sam trei dio ovoga slijeda: A Graded Reader of Biblical Greek.
Poinje s lakim odlomcima i polako ide prema onim teim. Poinjem s
Markom i Ivanom zato to smo toliko upoznati s njima; veina naih vjebi
dolazi iz Markovih prvih poglavlja. Obratite panju na biljeke u tome
tekstu, jer e vam pomoi u narednom stadiju tako to e vas induktivno
izloiti drugom stupnju gramatike grkoga jezika.

4.

Graded Reader sadri saetak gramatike grkog jezika drugog stupnja

Daniela Wallacea (vidi dolje) na etrdeset stranica. To valja proitati.

5.

Graded Reader je povezan s Naprednom gramatikom grkoga jezika: Egzegetska

sintaksa Novoga zavjeta (etvrti svezak ovoga slijeda). Njegova gramatika je
povezana indeksnim brojem s mojim Graded Readerom. Veoma je vano da
barem jednom sjednete i proitate cijelu gramatiku. Meutim, kako budete
napredovali u Graded Readeru, bit e vam lake upamtiti njegove
gramatike rasprave. Ujedno moete provjeriti njegov saetak: The Basics of
New Testament Syntax.

6.

The Morphology of Biblical Greek (peti svezak ovoga slijeda) osmiljena je

kako bi vam pokazala to se stvarno dogaa oblicima grkih rijei s kojima
se susreete. Proitajte uvodnu raspravu kako biste shvatili kako moete
koristiti tu knjigu; i kada se budete susretali s oblicima koje ne razumijete,
pogledajte rije u kazalu, a otuda naite raspravu koja se njome bavi.
Meutim, nemojte odmah utonuti u taj proces. Puno je bolje zabaviti se
itanjem mnotva grkih tekstova.

335

336

Dodatak

7.

Moj The Analytical Lexicon to the Greek New Testament moe vam pomoi s
tekim analizama. Svakako proitajte uvodnu raspravu: How to Use the
Analytical jer ete pronai upozorenja o pogrenoj upotrebi te knjige.

8.

Ne zaboravite ponavljati; to je kljuno. Svaki ar jezika izgubit e se budete

li trebali potraiti svaki drugi glagol kako biste ga analizirali, ili svaku
drugu rije u leksikonu kako biste otkrili njezino znaenje. Kupite The
Students Complete Vocabulary Guide to the Greek New Testament Warrena
Trencharda ili Lexical Aids for Students of New Testament Greek Brucea
Metzgera. Pomoi e vam u ponavljanju nauenih rijei, ispunjavanju
definicija, te e vam, ako to poelite, olakati pamenje novih rijei. Trebali
biste upamtiti barem sve rijei koje se javljaju dvadeset i vie puta, a veina
uitelja drugog stupnja grkoga jezika trae da nauite sve rijei koje se
javljaju deset i vie puta.

9.

No, najvanije od svega, nemojte zaboraviti zato ste nauili jezik Boje
rijei. On je alat za slubu, koji vam pomae da se pribliite onome to je
Bog rekao kroz svoje pisce. To je alat koji vam omoguuje da koristite
druge alate, kao to su dobri komentari.
uo sam jednu priu, koja moda nije istinita, o mornaru koji se zaljubio u
enu iz strane zemlje. Htio se njome oeniti, tako da se pokuao upoznati s
njezinom zemljom. Prouavao je njezine obiaje, povijest itd. Meutim, na
kraju je shvatio da e trebati nauiti njezin jezik eli li je stvarno razumjeti.
Vjerujem da uenje grkoga jezika nije nita vie od prirodnog nastavka
nae ljubavi prema Isusu Kristu. Premda ima puno dobrih prijevoda, oni
su jedan korak dalje od onoga to je Isus rekao. U konanici, elimo to je
mogue bolje upoznati njega i njegovu poruku. Spoznaja grkoga jezika
vrlo je vana za postizanje toga cilja.

Neka bi vai dani bili ispunjeni blagoslovima, a vaa sluba plodovima dok
nastojite podijeliti svoju ljubav prema Kristu i spoznaju o njemu s onima oko
vas.
Bill Mounce

Dodatak
Uvod
Saimanje samoglasnika u Novom zavjetu. . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
Kada su naglasci i hakovi posebno vani. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
Tablica praskavih suglasnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
Prostoran prikaz prijedloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339
Saimanje pojedinanih samoglasnika, i samoglasnika i diftong . . . . . 340
Pogodbene reenice

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 341

Imenski sustav
Grki padei . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342
Glavna tablica padenih nastavaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

343

Osam pravila o imenicama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 344

lan . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345

Odnosna zamjenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345

Imenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
Pridjevi

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 350

Glagolski sustav
Hrvatska glagolska vremena. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

353

Pravila o glagolima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

354

Glavna tablica glagola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

356

Glavna tablica participa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

357

Glavna tablica neindikativnih naina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

358

Pregled . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 359
eijmiviv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 362
Indikativ

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363

Konjunktiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 370
Imperativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 373
Infinitiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 375
Particip . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 377
Dodaci
Osnove glagolskog vremena koje se javljaju pedeset ili vie puta u NZ . 382
Likvidni glagoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396
Drugi aoristi

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397

Rijei koje se javljaju pedeset i vie puta u NZ (po uestalosti) . . . . . . 399

Leksikon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 413
Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 443

337

338

Dodatak

U ovom odjeljku sabrali smo sve tablice koje su vam potrebne kako biste mogli
itati grki tekst. Popis nije iscrpan; elite li vidjeti ba svaku tablicu, vidi MBG.
Upamtite da tablice ne trebate pamtiti. Trebate upamtiti osam pravila o
padenim nastavcima, lan i deset pravila o glagolima. Preostale tablice
koristite kako biste provjerili svoje znanje, odnosno jeste li zbilja nauili
pravila.
Paradigme na narednim stranicama prikazuju oblike eih imenica i
glagolskih obrazaca. Obuhvaaju sve rijei koje trebate nauiti u ovoj
gramatici. Za potpunu zbirku paradigmi, vidi MBG ili Analytical.

Saimanje samoglasnika u Novom zavjetu

kai; ejgwv

kajgwv

kai; ejmoiv

kajmoiv

kai; ejkei

kajkei

kai; ejkeiqen

kajkeiqen

kai; ejkeino"

kajkeino"

kai; ejan
v ili a[n

ka[n

Kada su naglasci i hakovi posebno vani

1.
2.
3.
4.
5.

ti", ti; tiv", tiv

hJ, h{, h[, h|,/ h\/
oiJ, aiJ; oi{, ai{
oJ, o{; o[n, o{n
w[n, w|n

7. aujthv, au{th
8. aujtaiv, au|tai
9. ouj, ou|
10. e[xw, e{xw
11. ejn, e{n

13.
14.
15.
16.
17.

ajllav, a[lla
eij, ei\
eij", ei|"
potev, povte
a[ra, a\ra

6.

h|", h\"/ ; h\n, h{n

12. w\, w\, w|/

18. Likvidni futuri

Tablica praskavih suglasnika

razred
bezvuni

vrsta

zvuni

aspirirani

labijalni

velarni

dentalni

koordinirani

srodni

Prijedlozi

339

Prostorni prikaz prijedloga

Ope smjernice za padee
Genitiv:

Oznaava udaljavanje od (odvojenje; ajpov)

Dativ:

Oznaava mirovanje (ejn)

Akuzativ:

Oznaava kretanje (eij")

uJpevr (A)
ejpiv
periv (A)

prov"

ajpov
ejejnn
diav (G)

parav (A)

eij"

ejk

uJpov (A)
Drugi prijedlozi koje nije mogue prikazati u prostornom dijagramu
ajntiv

G: umjesto, za

diav

A: zbog

ejpiv

A: na, iznad, kada

D: na osnovu, radi

katav

G: protiv
A: prema

metav

G: s(a)
A: nakon

parav

G: od
D: uz, u prisustvu

periv

G: o, oko

uJpevr

G: za

uJpov

G: po

340

Dodatak

Saimanje pojedinanih samoglasnika

Ovo je tablica svih moguih saimanja pojedinanih samoglasnika. etiri
najuestalija (i najtea) napisana su masnim i veim slovima.
a

ai

au

ei

ei

eu

ou

h/

hu

ou

oi

ou

ou

w/

wu

Saimanje samoglasnika i dvoglasa

1

a/a
ai

ei

ei

h//

oi

ou

w//

a/

a/

a/

w/

w/

h/

ei

ei

h/

oi

ou

w/

h/

h/

h/

w/

w/

oi

ou

oi

oi

_______________________________
1
Pravi dvoglas (koji nije stvoren saimanjem).
2

Lani dvoglas (stvoren saimanjem).

Lani.

w/
ou

w/

Pogodbene reenice

341

Pogodbene reenice
Ovo je kratak pregled pogodbenih reenica. Obavezno prouite odjeljke u
Wallaceu u kojima se o njima govori, str. 679-712.
1. Reenini dio koji poinje s ako je protaza; reenini dio koji poinje s onda
je apodoza.
2. Pogodbene reenice najlake se svrstavaju prema njihovoj strukturi,
posebno po rijei kojom zapoinje protaza, glagolskim vremenom i
nainom glagola u protazi, a ponekad glagolskim vremenom glagola u
apodozi.
vrsta

protaza

apodoza

Prva vrsta

eij + indikativ
bilo koje gl. vrijeme;
negacija ouj

bilo koji glagolski nain; bilo

koje gl. vrijeme

Druga vrsta

eij + indikativ
a[n + indikativ
prolo vrijeme; negacija mhv neka gl. vremena kao u protazi

Trea vrsta

ejan
v + konjunktiv
negacija mhv

bilo koji gl. nain; bilo koje gl.

vrijeme

etvrta vrsta

eij + optativ

a[n + optativ

3.

Jedino je protaza pogodbena. Ako je protaza istinita, onda i apodoza mora

biti istinita (ako je izjava zapravo injenino tona izjava).

4.

Jezik je samo prikaz stvarnosti. Bez obzira je li protaza zbilja istinita ili
nije, to autor kae (vidi pogodbe druge vrste) odreuje kontekst i itatelj.

5.

Pogodbene reenice mogu se preklapati; vidi Wallace, NGGJ.

Prva vrsta

Ujedno se naziva injeninom pogodbom. Ove reenice

kau da ako je neto istinito, a pretpostavimo da jest poradi
rasprave, onda e se to i to dogoditi.
Ponekad je jasno da je apodoza istinita, tako da je moete
prevesti: Budui da to i to, onda to i to. U drugim
sluajevima, protaza nije toliko oigledna, tako da ne moete
upotrijebiti budui da.

Druga vrsta

Jo se naziva suprotna injenici. Ove reenice kau da ako je

neto istinito, premda nije, onda bi se dogodilo to i to.
Argument pretpostavlja neistinitost protaze.

Trea vrsta

Predstavlja pogodbu koja bi mogla biti istinita u budunosti,

ili je openito uvijek istinita. Ne znai nuno da je vjerojatno
da e se dogoditi; ponekad je protaza hipotetska (vidi #31.15).

etvrta vrsta

Nema potpunog primjera u Novom zavjetu.

342

Dodatak

Grki padei
Ovo je saetak svih padea. Pitanje je ono to moete pitati rije kako biste
odredili njezin pade. Kljuna rije jest ona rije koju moete koristiti u
vaem prijevodu rijei u tome padeu.
Hrvatski padei

Grki padei i upotrebe

Pitanje

1. Nominativ (on)

1. NOMINATIV

tko? to?

Kljuna rije

a. Subjekt glagola
b. Predikat pomonog
glagola biti
2. Vokativ

2. VOKATIV (izravno obraanje)

3. Genitiv (njegov) 3. GENITIV

oj

koga? ega? iji?

a. Posvojni

od

b. Objekt prijedloga
c. Izravni objekt
d. Ablativ (odvojenje)
4. Dativ (njemu)

od

4. DATIV
a. Neizravni objekt

komu?

ka

emu?
b. Objekt prijedloga
c. Izravni objekt
5. Instrumental

d. Instrumental (nain)

(s) kim? im?

po/s

6. Lokativ (njemu)

e. Lokativ (mjesto)

gdje?

7. Akuzativ (njega) 5. AKUZATIV

a. Izravni objekt glagola

koga?
to?

b. Objekt prijedloga
Rije ima padeni nastavak ____, stoga znam da vri funkciju _______ u
reenici; zato je prevodim zajedno s kljunom rijei _____ .
Ukoliko postoji kljuna rije za odreeni pade, uvijek je stavite ispred nje.

Imenski sustav

343

Glavna tablica padenih nastavaka

Crtica znai da se ne koristi nijedan padeni nastavak. Crta ispod rijei znai
da se posljednji samoglasnik osnove mijenja u onaj naveden u tablici (pravilo
br. 5). Padeni nastavci za muki/enski rod u deklinaciji ponavljaju se poradi
jasnoe, premda su u nekoliko navrata jednaki onima u prvoj i drugoj
deklinaciji.
prva/druga deklinacija
trea deklinacija
m. r.

. r.

sr. r.

m. r./. r. sr. r.

N jd.

"

"

G jd.

u2

"

o"

o"

D jd.

i3

i4

A jd.

a/n

N mn.

e"

a6

G mn.

wn

wn

wn

wn

wn

D mn.

i"

i"

i"

si(n)

A mn.

u"

"

a"

-1

si(n)
a

________________________________
1

Budite spremni da e posljednje slovo osnove proi kroz promjene (pravilo br. 8).

Nastavak je zapravo omikron koji se saima s posljednjim samoglasnikom osnove i

tvori ou (pravilo br. 5).

Samoglasnik se produljuje (pravilo br. 5), a iota se potpisuje (pravilo br. 4).

Budui da osnove tree deklinacije zavravaju suglasnikom, iota se ne moe

potpisati kao to to ini u prvoj i drugoj deklinaciji; tako da ostaje na crti (iota
adscript).

Padeni nastavak izmjenjuje se izmeu alfa i nu.

Nasuprot prvoj i drugoj deklinaciji, ovaj alfa je pravi padeni nastavak, a ne
izmijenjeni samoglasnik osnove. Tomu je tako i u akuzativu mnoine.

7
8

Nu je pokretno nu. Zapazite da je nastavak si zapravo preokrenuta inaica

nastavka i" koji nalazimo u prvoj i drugoj deklinaciji.
Pravi padeni nastavak za prvu i drugu deklinaciju je n", ali nu ispada zbog
narednog sigma. U prvoj deklinaciji alfa se jednostavno pridruuje sigmi (wra + n"
w{ra"), ali u drugoj deklinaciji posljednji omikron osnove produljuje se na ou
(pravilo br. 5; logon" logo" lovgou").
Za razliku od prve deklinacije (npr. w{ra), alfa je ovdje dio padenog nastavka.

344

Dodatak

Osam pravila o imenicama

1.

Osnove koje zavravaju na alfa ili eta pripadaju prvoj deklinaciji, osnove koje
zavravaju na omikron pripadaju drugoj, a osnove koje zavravaju suglasnikom
pripadaju treoj deklinaciji.

2.

Svaka rije srednjeg roda ima isti oblik za nominativ i akuzativ.

3.

Gotovo sve rijei srednjeg roda zavravaju na alfa u nominativu ili akuzativu mnoine.
U drugoj deklinaciji alfa je promijenjeni samoglasnik osnove; u treoj
deklinaciji je padeni nastavak.

4.

U dativu jednine, ako je mogue, iota se potpisuje.

Budui da se iota moe potpisati samo ispod samoglasnika (zbog ega se
taj samoglasnik produljuje), potpisuje se samo u prvoj i drugoj
deklinaciji.

5.

Samoglasnici esto mijenjaju svoju duljinu (prijevoj).

Saimanje se dogaa kada se dva samoglasnika susreu i tvore neki
drugi samoglasnik ili dvoglas.

logo

+ i

lovgw/

(dativ jednine)

logo

+ o

lovgou

(genitiv jednine)

grafh + wn grafw'n
(genitiv mnoine)1
Kompenzacijsko produljenje javlja se kada se samoglasnik produljuje
zbog gubitka jo jednog slova.
logo

+ n" lovgo" lovgou"

(akuzativ mnoine)

6.

U genitivu i dativu, muki i srednji rod uvijek su jednaki.

7.

Tablica praskavih suglasnika

8.

Labijalni

Velarni

Dentalni

Labijalni + sigma tvore psi; velarni plus sigma tvore ksi; dentalni plus
sigma tvore sigma.

Kombinacija nt ispada kada iza nje slijedi sigma (pant + "

pa'").

to god se dogodi u nominativu jednine tree deklinacije dogaa se i

u dativu mnoine. sark + s savrx. sark + si sarxiv.

Tau ne moe stajati na kraju rijei, tako da ispada.

Kada se u osnovama koje zavravaju na mat ne koristi nijedan padeni

nastavak, tau ispada. ojnomat + - ojnomat o[noma.
______________________________________
1

Omega u genitivu mnoine apsorbirat e svaki prethodni samoglasnik.

Imenski sustav

345

Imenski sustav
O nomenklaturi tablica za imenice i pridjeve podrobno se raspravlja u uvodu
u Leksikon (dolje).

lan

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.

m. r.

. r.

sr. r.

oJ
tou'
tw/'
tovn

hJ
th'"
th/'
thvn

tov
tou'
tw/'
tov

N mn.
G mn.
D mn.
A mn.

m. r.

. r.

sr. r.

oiJ
tw'n
toi"
touv"

aiJ
tw'n
tai"
tav"

tav
tw'n
toi"
tav

Odnosna zamjenica

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.

m. r.

. r.

sr. r.

o{"
ou|
w/|
o{n

h{
h|"
h/|
h{n

o{
ou|
w/|
o{

N mn.
G mn.
D mn.
A mn.

m. r.

. r.

sr. r.

oi{
w|n
oi|"
ou{"

ai{
w|n
ai|"
a{"

a{
w|n
oi|"
a{

Imenice prve deklinacije

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
V jd.
N/V mn.
G mn.
D mn.
A mn.

n-1a

n-1b

n-1c

n-1d

w{ra
w{ra"
w{ra/
w{ran
w{ra

grafhv
grafh'"
grafh/'
grafhvn
grafhv

dovxa
dovxh"
dovxh/
dovxan
dovxa

neaniva"
neanivou
neaniva/
neanivan
neaniva

w|rai
wJrw'n
w{rai"
w{ra"

grafaiv
grafw'n
grafai"
grafav"

dovxai
doxw'n
dovxai"
dovxa"

neanivai
neaniw'n
neanivai"
neaniva"

346

Dodatak

Imenice prve deklinacije

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
V jd.
N/V mn.
G mn.
D mn.
A mn.

n-1e

n-1f

n-1g

n-1h

satana'"
satana'
satana/'
satana'n
satana'

profhvth"
profhvtou
profhvth/
profhvthn
profh'ta

Manassh'"
Manassh'
Manassh'
-

mna'
mna'"
mna/'
mna'n
mna'

profh'tai
profhtw'n
profhvtai"
profhvta"

mnai
mnw'n
mnai"
mna'"

Imenice druge deklinacije

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
V jd.
N/V mn.
G mn
D mn.
A mn.

n-2a

n-2b

n-2c

n-2d(1)

n-2d(2)

n-2e

lovgo"
lovgou
lovgw/
lovgon
lovge

oJdov"
oJdou'
oJdw/'
oJdovn
oJdev

e[rgon
e[rgou
e[rgw/
e[rgon
e[rgon

ceimavrrou"
ceimavrrou
ceimavrrw/
ceimavrroun
ceimavrrou"

ojstou'n
ojstou'
ojstw/'
ojstou'n
ojstou'n

kw'"
kw'
kw/'
kw'"

lovgoi
lovgwn
lovgoi"
lovgou"

oJdoiv
oJdw'n
oJdoi"
oJdouv"

e[rga
e[rgwn
e[rgoi"
e[rga

ceivmarroi
ceimavrrwn
ceimavrroi"
ceimavrrou"

ojsta'
ojstw'n
ojstoi"
ojsta'

Imenski sustav

347

Imenice tree deklinacije

n-3a(1)

n-3a(2)

n-3b(1)

n-3b(1)

n-3b(2)

n-3b(3)

N jd.

lailay

a[ray

savrx

gunhv

savlpigx

qrivx

G jd.

laivlapo"
laivlapi
laivlapa
lailay

a[rabo"
a[rabi
a[raba
a[ray

savrko"
sarkiv
sarkav
savrx

gunaikov"
gunaikiv
gunaika
guvnai

savlpiggo"
savlpiggi
savlpigga
savlpigx

tricov"
triciv
trivca
qrivx

a[rabe"
a[rabwn
a[rayi(n)
a[raba"

savrke"
sarkw'n
sarxiv(n)
savrka"

gunaike"
gunaikw'n
gunaixiv(n)
gunaika"

savlpigge"
salpivggwn
savlpigxi(n)
savlpigga"

trivce"
tricw'n
qrixiv(n)
trivca"

n-3c(1)

n-3c(2)

n-3c(3)

n-3c(4)

n-3c(5a)

n-3c(5b)

cavri"
cavrito"
cavriti
cavrin

ejlpiv"
ejlpivdo"
ejlpivdi
ejlpivda

o[rni"
o[rniqo"
o[rniqi
o[rniqa

o[noma
ojnovmato"
ojnovmati
o[noma

ojdouv"
ojdovnto"
ojdovnti
ojdovnta

a[rcwn
a[rconto"
a[rconti
a[rconta

ejlpivde"
carivtwn ejlpivdwn
cavrisi(n) ejlpivsi(n)
cavrita" ejlpivda"

o[rniqe"
ojrnivqwn
o[rnisi(n)
o[rniqa"

ojnovmata
ojnomavtwn
ojnovmasi(n)
ojnovmata

ojdovnte"
ojdovntwn
ojdou'si
ojdovnta"

a[rconte"
ajrcovntwn
a[rcousi(n)
a[rconta"

n-3c(6a)

n-3c(6b)

n-3c(6c)

n-3c(6d)

n-3d(1)

n-3d(2a)

tevra"
tevrato"
tevrati
tevra"

u{dwr
u{dato"
u{dati
u{dwr

fw'"
fwtov"
fwtiv
fw'"

govnu
govnato"
-

ghvra"
ghvrw"
ghvrei
-

swsqevnh"
swsqevnou"
swsqevnhn

fw'ta
fwvtwn
fw'ta

govnata

D jd.
A jd.
V jd.

N/V mn. G mn.

D mn.
A mn.

N/V jd.
G jd.
D jd.
A jd.

N/V mn. cavrite"

G mn.
D mn.
A mn.

N/V jd.
G jd.
D jd.
A jd.

N/V mn. tevrata

G mn.
D mn.
A mn.

u{data
teravtwn uJdavtwn
tevrasi(n) u{dasi(n)
tevrata
u{data

_________________________________
2

U ovoj rijei, poetno slovo izmjenjuje se izmeu thete i tau, ovisno o tome je li
posljednji suglasnik ksi ili hi u nominativu jednine i dativu mnoine. Vidi MBG
za objanjenje.

348

Dodatak

Imenice tree deklinacije

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
V jd.

n-3d(2b)

n-3d(3)

n-3e(1)

n-3e(2)

n-3e(3)

gevno"
gevnou"
gevnei
gevno"
gevno"

aijdwv"
aijdou'"
aijdwv"

ijcquv"
ijcquvo"
ijcquvi
ijcquvn
ijcquv

nau'"
newv"
nau'n
-

basileuv"
basilevw"
basilei
basileva
basileu'

genw'n
gevnesi(n)
gevnh

ijcquve"
ijcquvwn
ijcquvsi(n)
ijcquva"

basilei"
basilevwn
basileu'si(n)
basilei"

n-3e(4)

n-3e(5a)

n-3e(5b)

n-3e(6)

nou'"
noov"
noi>v
nou'n
nou'

nh'sti"
-

povli"
povlew"
povlei
povlin
povli

peivqw
peiqou'"
peiqoi
-

nhvstei"

povlei"
povlewn
povlesi(n)
povlei"

N/V mn. gevnh

G mn.
D mn.
A mn.

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
V jd.

N/V mn. nove"

G mn.
D mn.
A mn.

now'n
nousiv(n)
nova"

Imenski sustav

349

Imenice tree deklinacije

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
V jd.

n-3f(1a)

n-3f(1b)

n-3f(1c)

n-3f(2a)

n-3f(2b)

aijwn
v
aijwn
' o"
aijwn
' i
aijwn
' a
aijwn
v

hJgemwvn
hJgemovno"
hJgemovni
hJgemovna
hJgemwvn

kuvwn
kunov"
kuvwn

swthvr
swth'ro"
swth'ri
swth'ra
-

rJhtv wr
rJhtv oro"
rJhtv ori
rJhtv ora
rJht' or

hJgemovne"
hJgemovnwn
hJgemovsi(n)
hJgemovna"

kuvne"
kusivn
kuvna"

swth're"
swthvrwn
swth'rsi(n)
swth'ra"

rJhtv ore"
rJhtovrwn
rJhtv orsi(n)
rJhtv ora"

N/V mn. aijwn

' e"
G mn.
D mn.
A mn.

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
V jd.
N/V mn.
G mn.
D mn.
A mn.

aijwn
v wn
aijws
' i(n)
aijwn
' a"
n-3f(2c)

n-3f(2c)

n-3f(2c)

n-3f(2c)

n-3g(1)

ajnhvr
ajndrov"
ajndriv
a[ndra
a[ner

qugavthr
qugatrov"
qugatriv
qugatevra
qugavter

pathvr
patrov"
patriv
patevra
pavter

mhvthr
mhtrov"
mhtriv
mhtevra
mhvter

Mwu>sh'"
Mwu>sevw"
Mwu>sei
Mwu>sh'n
-

a[ndre"
ajndrw'n
ajndravsi(n)
a[ndra"

qugatevre"
qugatevrwn
qugatevra"

patevre"
patevrwn
patravsi(n)
patevra"

mhtevra"

350

Dodatak

Pridjevi/Zamjenice
a-1a (2-1-2)
m. r.

. r.

sr. r.

m. r.

. r.

sr. r.

a{gio"
aJgivou
aJgivw/
a{gion
a{gie

aJgiva
aJgiva"
aJgiva/
aJgivan
aJgiva

a{gion
aJgivou
aJgivw/
a{gion
a{gion

ajgaqov"
ajgaqou'
ajgaqw/'
ajgaqovn
ajgaqev

ajgaqhv
ajgaqh'"
ajgaqh/'
ajgaqhvn
ajgaqhv

ajgaqovn
ajgaqou'
ajgaqw/'
ajgaqovn
ajgaqovn

D mn.

a{gioi
aJgivwn
aJgivoi"

a{giai
aJgivwn
aJgivai"

a{gia
aJgivwn
aJgivoi"

ajgaqoiv
ajgaqw'n
ajgaqoi"

ajgaqaiv
ajgaqw'n
ajgaqai"

ajgaqav
ajgaqw'n
ajgaqoi"

A mn.

aJgivou"

aJgiva"

a{gia

ajgaqouv"

ajgaqav"

ajgaqav

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
V jd.
N mn.
G mn.

a-1a(2b) (2-1-2)
m. r.

. r.

sr. r.

m. r.

. r.

sr. r.

G jd.

ou|to"
touvtou

au{th
tauvth"

tou'to
touvtou

mevga"
megavlou

megavlh
megavlh"

mevga
megavlou

D jd.

touvtw/

tauvth/

touvtw/

megavlw/

megavlh/

megavlw/

A jd.

tou'ton

tauvthn

tou'to

mevgan

megavlhn

mevga

N mn.
G mn.

ou|toi
touvtwn

au|tai
touvtwn

tau'ta
touvtwn

megavloi
megavlwn

megavlai
megavlwn

megavla
megavlwn

D mn.

touvtoi" tauvtai" touvtoi"/

megavloi"

megavlai"

megavloi"

A mn.

touvtou" tauvta"

megavlou"

megavla"

megavla

N jd.

tau'ta

a-1a(2a) (2-1-2)

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
N mn.
G mn.
D mn.
A mn.

a-1a(2b) (3-3-3)

m. r.

. r.

sr. r.

m. r.

. r.

sr. r.

poluv"
pollou'
pollw'/
poluvn

pollhv
pollh'"
pollh'/
pollhvn

poluv
pollou'
pollw'/
poluv

o{sti"
ou|tino"
w/t| ini
o{ntina

h{ti"
h|stino"
h/t| ini
h{ntina

o{ti
ou|tino"
w/t| ini
o{ti

polloiv
pollw'n
polloi"
pollouv"

pollaiv
pollw'n
pollai"
pollav"

pollav
pollw'n
polloi"
pollav

oi{tine"
w|ntinwn
oi|stisi(n)
ou{stina"

ai{tine"
w|ntinwn
ai|stisi(n)
a{stina"

a{tina
w|ntinwn
oi|stisi(n)
a{tina

Imenski sustav

351

Pridjevi/Zamjenice
a-2a (3-1-3)

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.

N mn.
G mn.
D mn.
A mn.

a-2b (3-1-3)

m. r.

. r.

sr. r.

m. r.

. r.

sr. r.

pa'"
pantov"
pantiv
pavnta

pa'sa
pavsh"
pavsh//
pa'san

pa'n
pantov"
pantiv
pa'n

tacuv"
tacevw"
tacei
tacuvn

taceia
taceiva"
taceiva/
taceian

tacuv
tacevw"
tacei
tacuv

pavnte"
pavntwn
pa'si
pavnta"

pa'sai
pasw'n
pavsai"
pavsa"

pavnta
pavntwn
pa'si
pavnta

tacei"
tacevwn
tacevsi
tacei"

taceiai
taceiw'n
taceivai"
taceiva"

taceva
tacevwn
tacevsi
taceva

a-3a (2-2)

a-4a (3-3)

m. r. & . r.

sr. r.

m. r. & . r.

sr. r.

N jd.

aJmartwlov"

aJmartwlovn

ajlhqhv"

ajlhqev"

G jd.

aJmartwlou'

aJmartwlou'

ajlhqou'"

ajlhqou'"

D jd.

aJmartwlw/'

aJmartwlw/'

ajlhqei

ajlhqei

A jd.

aJmartwlovn

aJmartwlovn

ajlhqh'

ajlhqev"

V jd.

aJmartwlev

aJmartwlovn

N mn.

aJmartwloiv

aJmartwlav

ajlhqei"

ajlhqh'

G mn.

aJmartwlw'n

aJmartwlw'n

ajlhqw'n

ajlhqw'n

D mn.

aJmartwloi"

aJmartwloi"

ajlhqevsi(n)

ajlhqevsi(n)

A mn.

aJmartwlouv"

aJmartwlav

ajlhqei"

ajlhqh'

a-4b(1) (3-3)
m. r. & . r.

sr. r.

m. r. & . r.

sr. r.

N jd.

pleivwn

pleion

meivzwn

meizon

G jd.

pleivono"

pleivono"

meivzono"

meivzono"

D jd.

pleivoni

pleivoni

meivzoni

meivzoni

A jd.

pleivona

pleion

meivzona

meizon

N mn.

pleivone"

pleivona

meivzone"

meivzona

G mn.

pleiovnwn

pleiovnwn

meizovnwn

meizovnwn

D mn.

pleivosi(n)

pleivosi(n)

meivzosi(n)

meivzosi(n)

A mn.

pleivona"

pleivona

meivzona"

meivzona

352

Dodatak

Pridjevi/Zamjenice
a-4b(2) (3-3; upitne, neodreene)

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
N mn.
G mn.
D mn.
A mn.

m. r. & . r.

sr. r.

m. r. & . r.

sr. r.

tiv"
tivno"
tivni
tivna

tiv
tivno"
tivni
tiv

ti"
tinov"
tiniv
tinav

ti
tinov"
tiniv
ti

tivne"
tivnwn
tivsi(n)
tivna"

tivna
tivnwn
tivsi(n)
tivna

tinev"
tinw'n
tisiv(n)
tinav"

tina
tinw'n
tisiv(n)
tinav

a-4b(2) (3-1-3)

N jd.
G jd.
D jd.
A jd.

m. r.

. r.

sr. r.

ei|"
eJnov"
eJniv
e{na

miva
mia'"
mia//'
mivan

e{n
eJnov"
eJniv
e{n

a-5
1. lice
N jd.
G jd.
D jd.
A jd.
N mn.
G mn.
D mn.
A mn.

ejgwv
ejmou'
ejmoiv
ejmev
hJmei"
hJmw'n
hJmin
hJma'"

2. lice

(mou)
(moi)
(me)

suv
sou'
soiv
sev
uJmei"
uJmw'n
uJmin
uJma'"

(sou)
(soi)
(se)

Glagolski sustav

353

Glagolski sustav
Hrvatska glagolska vremena
Ovo je osnovna tablica glagolskih vremena i terminologija koju smo slijedili u
ovoj gramatici. Premda je gramatika hrvatskoga jezika puno sloenija, ovo je
dovoljno za osnovnu zadau uenja stranoga jezika. Svi oblici navedeni su
najprije u aktivu (nesvreni/svreni), a potom u pasivu.
Perfekt

aktiv
pasiv

aktiv
pasiv

aktiv
pasiv

Aorist

jeo sam/pojeo sam

jedoh/pojedoh
jeden sam/pojeden sam bjeh jeden/pojeden

Imperfekt

jeah
bijah jeden

Pluskvamperfekt

Prezent

Kondicional prvi

bio sam jeo/pojeo

bio sam jeden/pojeden

jedem/pojedem
jeden/pojeden

jeo/pojeo bih

Futur prvi

Futur drugi

jesti u/pojesti u
bit u jeden/pojeden

budem jeo/pojeo
bio bih jeo/pojeo
budem jeden/pojeden bio bih jeden/pojeden

Kondicional drugi

354

Dodatak

Pravila o glagolima
1.

Primarni i sekundarni nastavci

primarni

sekundarni

pravilni

nepravilni

pravilni

nepravilni

aktiv
4

1. jd.

luvw

o -

2. jd.

luvei"
luvei

e "
e i

luvomen
luvete
luvousi(n)

o men
e te
5
o nsi(n) asi(n)

3. jd.
1. mn.
2. mn.
3. mn.

mi

e[luon

on

si(n)

e[lue"
e[lue

e"
e -

ejluvomen
ejluvete
e[luon

o men
e te
on

ejluovmhn

o mhn

ejluvou

e so

san

medij/pasiv
1. jd.

luvomai

o mai
6

2. jd.

luvh/

e sai

3. jd.

luvetai

e tai

ejluveto

e to

1. mn.

luovmeqa
luvesqe
luvontai

o meqa
e sqe
o ntai

ejluovmeqa
ejluvesqe
ejluvonto

o meqa
e sqe
o nto

2. mn.
3. mn.

Primarni nastavci koriste se u glagolskim vremenima koja ne koriste augment.

U indikativu su to prezent, futur i perfekt. U konjunktivu su to sva glagolska
vremena.
Sekundarni nastavci koriste se u glagolskim vremenima koja koriste augment. U
indikativu su to imperfekt, aorist i pluskvamperfekt. U optativu su to sva
glagolska vremena (premda optativ nema augment).
mi konjugacija koristi nepravilne nastavke.
_______________________________________
3
4

Nepravilni nastavci koriste se za mi glagole i za nekoliko tematskih oblika.

Ne koristi se nikakav nastavak. Omega koji se nalazi na kraju prvoga lica jednine
glagola u tematskoj konjugaciji zapravo je produljeni spojni samoglasnik omikron.
U svakom sluaju, nu ispada zbog narednog sigma. to se dogaa prethodnom
samoglasniku varira.
Gotovo u svakom sluaju (izuzev perfekta pasiva), sigma ispada a samoglasnici se
saimaju. To je razlog zato ovaj nastavak varira od jednoga glagolskog vremena do
drugog.
U gotovo svakom sluaju, sigma ispada zbog toga to se nalazi izmeu dva
samoglasnika, a samoglasnici se saimaju. To je razlog zato ovaj nastavak varira od
jednoga glagolskog vremena do drugog.

Glagolski sustav

2.

355

Augmenti se javljaju u imperfektu, aoristu i pluskvamperfektu.

Izostavlja se u neindikativnim glagolskim nainima.

3.

Reduplikacija se javlja u perfektu i prezentu.

Suglasnika reduplikacija reduplicira prvi suglasnik; samoglasnika
reduplikacija produljuje prvi samoglasnik.
Reduplikacija s epsilonom uvijek oznaava perfekt.
Reduplikacija s iotom oznaava prezent mi glagola.

4.

Glagolski korijeni
Izmijenjene glagolske osnove pokazuju neke obrasce, no druge je
potrebno upamtiti. Vidi Glagolske osnove rijei koje se pojavljuju pedeset i
vie puta dolje.

5.

Razlika izmeu glagolskih osnova

Dvostruki suglasnici pojednostavljuju se u pojedinane suglasnike (v-1)
Glagoli koji sadre iotu gube iotu (v-2)
Glagoli koji sadre nu gube nu (v-3)
Glagoli koji sadre tau gube tau (v-4)
Glagoli koji zavravaju na isk gube isk (v-5)
mi glagoli (v-6)

6.

Samoglasnici se produljuju, skrauju ili pak ispadaju (v-7)

Glagoli koji koriste razliite korijene za tvorbu svojih razliitih osnova
glagolskog vremena (v-8)
Formanti glagolskog vremena esto koriste e u treem licu jednine.
sa se Prvi aorist aktiv/medij
ae

Likvidni aoristi

ka ke Perfekt (tree lice mnoine izmjenjuje se izmeu kan i kasi(n))

7.

Samoglasnici
Spojni samoglasnici (o/e) koriste se u prezentu, imperfektu, futuru,
drugom aoristu i participu.
Kontraktni samoglasnici saimaju se u prezentu i imperfektu.
Drugdje se produljuju ispred formanta glagolskog vremena ili ispred
linog nastavka.
Do saimanja dolazi i u likvidnom futuru.

8.

Drugo lice jednine pasiva. Sigma obino ispada.

9.

Razno
x/y

Kada se ova slova nalaze na kraju glagolske osnove, obino su

posljedica spajanja praskavog suglasnika i sigme.

f/c

Kada se ova slova nalaze ispred thete, vjerojatno su aspirirani

labijalni ili velarni suglasnik.

356

Dodatak

Glavna tablica glagola

Glagolsko vrijeme

Aug/ Osnova
Redup gl. vrem.

Form. Spojni
gl. vr. samogl.

Lini
nastavci

Paradigma
1. l. jd.
luvw

Prezent aktiv

prez.

o/e

prim. akt

Prezent medij/pasiv

prez.

o/e

prim. med/pas luvomai

prez.

o/e

sek. akt.

e[luon

Imperfekt medij/pasiv e

prez.

o/e

sek. med/pas

ejluovmhn

Futur aktiv

fut. akt.

o/e

prim. akt.

luvsw

Likvidni futur aktiv

fut. akt.

es

o/e

prim. akt.

menw'

Futur medij

fut. akt.

o/e

prim. med/pas poreuvsomai

Likvidni futur medij

fut. akt.

es

o/e

prim med/pas menou'mai

1. futur pasiv

aor. pas.

qhs

o/e

prim med/pas luqhvsomai

2. futur pasiv

aor. pas.

hs

o/e

prim med/pas ajpostalhvsomai

Imperfekt aktiv

1. aorist aktiv

aor. akt.

sa

sek. akt.

e[lusa

Likvidni aorist aktiv

aor. akt.

sek. akt.

e[meina

2. aorist aktiv

aor. akt.

sek. akt.

e[labon

1. aorist medij

aor. akt.

sek. med/pas

ejlusavmhn

2. aorist medij

aor. akt.

sek. med/pas

ejgenovmhn

1. aorist pasiv

aor. pas.

qh

sek. akt.

ejluvqhn

2. aorist pasiv

aor. pas.

sek.akt.

ejgravfhn

1. perfekt aktiv

le

perf. akt.

ka

prim. akt.

levluka

2. perfekt aktiv

le

perf. akt.

prim. akt.

gevgona

Perfekt medij/pasiv

le

perf. pas.

o/e
sa
o/e

prim. med/pas levlumai

Glagolski sustav

357

Glavna tablica participa

____________________________________________________________
Morfem

glagolsko vrijeme/stanje

padeni nastavci

nt

svi aktivni (aorist pasiv)

3-1-3

ot

perfekt aktiv

3-1-3

meno/h

svi medijalni/pasivni (svi medijalni)

2-1-2

____________________________________________________________
gl. vrijeme redup osnova
& stanje

form. gl. vr. morfem

sp. samogl. & p.n.

N mn.

est oblika koje treba upamtiti

prezent
aktiv

prezent

nt / ousa levgonte

wn, ousa, on
onto, oush, onto

prezent
med/pas

prezent

meno/h

legovmenoi

omeno, omenh, omenon

omenou, omenh, omenou

1. aorist

aorist
aktiv

sa

nt / sa

luvsante

sa, sasa, san

santo, sash, santo

aorist
aktiv

sa

meno/h

lusavmenoi

sameno ...

aorist
pasiv

qe

nt

luqevnte

qei, qeisa, qen

qento, qeish, qento

aorist
aktiv

nt

balovnte

wn ...

aorist
aktiv

meno/h

genovmenoi

omeno ...

aorist
pasiv

nt

grafevnte

ei, eisa, en
ento, eish, ento

le

perfekt
aktiv

ot

lelukovte

kw, kuia, ko
koto, kuia, koto

le

perfekt
med/pas

meno/h

lelumevnoi

meno ...

aktiv
1. aorist
medij
1. aorist
pasiv

2. aorist
aktiv
2. aorist
medij
2. aorist
pasiv

perfekt
aktiv
perfekt
med/pas

358

Dodatak

Glavna tablica neindikativnih glagola

Konjunktiv
Gl. vrijeme

Aug./
Redup.

Osnova
gl. vrem.

Formant Spojni Lini

gl. vrem. samogl. nastavci

prezent
prezent

Prezent aktiv
Prezent medij/pasiv

s(a)
s(a)
q(h)

aor. akt.
aor. akt.
aor. pas.

1. aorist aktiv
1. aorist medij
1. aorist pasiv

aor. akt.
aor. akt.
aor. pas.

2. aorist aktiv
2. aorist medij
2. aorist pasiv

Paradigma
1. l. jd.

w/h
w/h

prim. akt.
luvw
prim. med/pas luvwmai

w/h
w/h
w/h

prim. akt.
luvsw
prim. med/pas luvswmai
prim. akt.
luqw'

w/h
w/h
w/h

prim. akt.
lavbw
prim. med/pas gevnwmai
prim. akt.
grafw'

Infinitiv
prezent

1. aorist

2. aorist

perfekt

aktiv

ein

sai

ein

kenai

medij

esqai

sasqai

esqai

sqai

pasiv

esqai

qhnai

hnai

sqai

prezent

1. aorist

2. aorist

perfekt

aktiv

odrjeavati

odrijeiti

primiti

odrijeiti

medij

odrjeavati

odrijeiti

primiti

baciti

pasiv

biti odrjeavano biti odrijeeno

biti napisano

biti baeno

Imperativ
aktiv

medij/pasiv

2. jd.

3. jd.

tw

sqw

2. mn.

te

sqe

3. mn.

twsan

sqwsan

prezent

2. jd.
3. jd.

1. aorist

2. jd.
3. jd.

2. aorist

2. jd.
3. jd.

aktiv

medij/pasiv

pasiv

lu'e
luevtw

luvou
luevsqw

luvou
luevsqw

lu'son
lusavtw

lu'sai
lusavsqw

luvqhti
luqhvtw

lavbe
labevtw

genou'
genevsqw

gravfhti
grafhvtw

Glagolski sustav

359

Pregled indikativa
prezent

imperfekt futur

1. aorist

2. aorist

perfekt

e[luon

e[lusa

e[labon

levluka

aktiv indikativ
1. jd.

luvw

luvsw

2. jd.

luvei"

e[l
[ ue"

luvsei"

e[lusa"

e[labe"

levluka"

3. jd.

luvei

e[lue(n)

luvsei

e[luse(n)

e[labe(n)

levluke(n)

1. mn. luvomen

ejluvomen luvsomen

ejluvsamen

ejlavbomen

leluvkamen

2. mn. luvete

ejluvete

ejluvsate

ejlavbete

leluvkate

e[labon

leluvkasi(n)

3. mn. luvousi(n) e[luon

luvsete

luvsousi(n) e[lusan

medij indikativ
1. jd.

luvomai

ejluovmhn luvsomai

ejlusavmhn

ejgenovmhn

levlumai

2. jd.

luvh/

ejluvou

luvs
v h/

ejluvsw

ejgevnou

levlusai

3. jd.

luvetai

ejluveto

luvsetai

ejluvsato

ejgevneto

levlutai

1. mn. luovmeqa

ejluovmeqa lusovmeqa

ejlusavmeqa ejgenovmeqa leluvmeqa

2. mn. luvesqe

ejluvesqe luvsesqe

ejluvsasqe

ejgevnesqe

levlusqe

3. mn. luvontai

ejluvonto luvsontai

ejluvsanto

ejgevnonto

levluntai

pasiv indikativ
1. jd.

luvomai

ejluovmhn luqhvsomai

ejluvqhn

ejgravfhn

levlumai

2. jd.

luvh/

ejluvou

luqhvsh/

ejluvqh"

ejgravfh"

levlusai

3. jd.

luvetai

ejluveto

luqhvsetai

ejluvqh

ejgravfh

levlutai

1. mn. luovmeqa

ejluovmeqa luqhsovmeqa ejluvqhmen

ejgravfhmen leluvmeqa

2. mn. luvesqe

ejluvesqe luqhvsesqe

ejgravfhte

3. mn. luvontai

ejluvonto luqhvsontai ejluvqhsan

ejluvqhte

levlusqe

ejgravfhsan levluntai

360

Dodatak

Pregled konjunktiva
prezent

prvi aorist

drugi aorist

aktiv konjunktiv
1. jd.

luvw

luvsw

lavbw

2. jd.

luvh"/

luvsh/"

lavbh/"

3. jd.

luvh/

luvsh/

lavbh/

1. mn.

luvwmen

luvswmen

lavbwmen

2. mn.

luvhte

luvshte

lavbhte

3. mn.

luvwsi (n)

luvswsi (n)

lavbwsi (n)

medij konjunktiv
1. jd.

luvwmai

luvswmai

gevnwmai

2. jd.

luvh/

luvsh/

gevnh/

3. jd.

luvhtai

luvshtai

gevnhtai

1. mn.

luwvmeqa

luswvmeqa

genwvmeqa

2. mn.

luvhsqe

luvshsqe

gevnhsqe

3. mn.

luvwntai

luvswntai

gevnwntai

pasiv konjunktiv
1. jd.

luvwmai

luqw'

grafw'

2. jd.

luvh/

luqh/"'

grafh/"'

3. jd.

luvhtai

luqh/'

grafh/'

1. mn.

luwvmeqa

luqw'men

grafw'men

2. mn.

luvhsqe

luqh'te

grafh'te

3. mn.

luvwntai

luqw'si (n)

grafw'si (n)

Glagolski sustav

361

Pregled imperativa
prezent

prvi aorist

drugi aorist

aktiv imperativ
2. jd.

lu'e

lu'son

lavbe

3. jd.

luevtw

lusavtw

labevtw

2. mn.

luvete

luvsate

lavbete

3. mn.

luevtwsan

lusavtwsan

labevtwsan

medij imperativ
2. jd.

luvou

lu'sai

gevnou

3. jd.

luevsqw

lusavsqw

genevsqw

2. mn.

luvesqe

luvsasqe

gevnesqe

3. mn.

luevsqwsan

lusavsqwsan

genevsqwsan

pasiv imperativ
2. jd.

luvou

luvqhti

gravfhti

3. jd.

luevsqw

luqhvtw

grafhvtw

2. mn.

luvesqe

luvqhte

gravfhte

3. mn.

luevsqwsan

luqhvtwsan

grafhvtwsan

Pregled infinitiva
prezent

prvi aorist

drugi aorist

perfekt

aktiv

luvein

lu'sai

labein

lelukevnai

medij

luvesqai

luvsasqai

gevnesqai

levlusqai

pasiv

luvesqai

luqh'nai

grafh'nai

levlusqai

362

Dodatak

eijmiv
Indikativ
prezent

imperfekt

futur

1. jd.

eijmiv

h[mhn

e[somai

2. jd.

ei\

h\"

e[sh/

3. jd.

ejstiv(n)

h\n

e[stai

1. mn.

ejsmevn

h\men, h\meqa

ejsovmeqa

2. mn.

ejstev

h\te

e[sesqe

3. mn.

eijsiv(n)

h\san

e[sontai

imperativ

aktiv infinitiv

Neindikativni glagoli
konjunktiv
1. jd.

w\

ei\nai

2. jd.

h/\"

i[sqi

3. jd.

h/\

e[stw

1. mn.

w\men

2. mn.

h\te

e[ste

3. mn.

w\si(n)

e[stwsan

m. r.

. r.

sr. r.

N jd.

w[n

ou\sa

o[n

G jd.

o[nto"

ou[sh"

o[nto"

D jd.

o[nti

ou[sh/

o[nti

A jd.

o[nta

ou\san

o[n

N mn.

o[nte"

ou\sai

o[nta

G mn.

o[ntwn

oujsw'n

o[ntwn

D mn.

ou\si(n)

ou[sai"

ou\si(n)

A mn.

o[nta"

ou[sa"

o[nta

Particip

Glagolski sustav

363

Indikativ
Brojevi odjeljka koji se nalaze iza naslova na sredini stranice odnose se na
dotine odlomke u MBG-i.

Prezent Indikativ (#41)

Tematski nekontraktni prezent indikativ
aktiv

medij/pasiv

1. jd.

luvw

luvomai

2. jd.

luvei"

luvh/

3. jd.

luvei

luvetai

1. jd.

luvomen

luovmeqa

2. jd.

luvete

luvesqe

3. jd.

luvousi(n)

luvontai

Tematski kontraktni prezent indikativ

aktiv
1. jd.

gennw'

poiw'

fanerw'

2. jd.

genna/"'

poiei"

faneroi"

3. jd.

genna/'

poiei

faneroi

1. mn.

gennw'men

poiou'men

fanerou'men

2. mn.

genna'te

poieite

fanerou'te

3. mn.

gennw'si(n)

poiou'si(n)

fanerou'si(n)

medij/pasiv
1. jd.

gennw'mai

poiou'mai

fanerou'mai

2. jd.

genna'/

poih/'

faneroi

3. jd.

genna'tai

poieitai

fanerou'tai

1. mn.

gennwvmeqa

poiouvmeqa

fanerouvmeqa

2. mn.

genna'sqe

poieisqe

fanerou'sqe

3. mn.

gennw'ntai

poiou'ntai

fanerou'ntai

364

Dodatak

Atematski prezent indikativ

Aktiv
1. jd.

i{sthmi (*sta)

tivqhmi (*qe)

divdwmi (*do)

deivknumi (*deiknu)

2. jd.

i{sth"

tivqh"

divdw"

deiknuvei"

3. jd.

i{sthsi(n)

tivqhsi(n)

divdwsi(n)

deivknusi(n)

1. mn.

i{stamen

tivqemen

divdomen

deivknumen

2. mn.

i{state

tivqete

divdote

deivknute

3. mn.

iJsta'si(n)

tiqevasi(n)

didovasi(n)

deiknuvasi(n)

medij/pasiv
1. jd.

i{stamai

tivqemai

divdomai

deivknumai

2. jd.

i{stasai

tivqesai

divdosai

deivknusai

3. jd.

i{statai

tivqetai

divdotai

deivknutai

1. mn.

iJstavmeqa

tiqevmeqa

didovmeqa

deiknuvmeqa

2. mn.

i{stasqe

tivqesqe

divdosqe

deivknusqe

3. mn.

i{stantai

tivqentai

divdontai

deivknuntai

Imperfekt indikativ (#42)

Tematski nekontraktni imperfekt indikativ
aktiv

medij/pasiv

1. jd.

e[luon

ejluovmhn

2. jd.

e[lue"

ejluvou

3. jd.

e[lue(n)

ejluveto

1. mn.

ejluvomen

ejluovmeqa

2. mn.

ejluvete

ejluvesqe

3. mn.

e[luon

ejluvonto

Glagolski sustav

365

Tematski kontraktni imperfekt indikativ

aktiv
1. jd.

ejgevnnwn

ejpoivoun

ejfanevroun

2. jd.

ejgevnna"

ejpoivei"

ejfanevrou"

3. jd.

ejgevnna

ejpoivei

ejfanevrou

1. mn.

ejgennw'men

ejpoiou'men

ejfanerou'men

2. mn.

ejgenna'te

ejpoieite

ejfanerou'te

3. mn.

ejgevnnwn

ejpoivoun

ejfanevroun

medij/pasiv
1. jd.

ejgennwvmhn

ejpoiouvmhn

ejfanerouvmhn

2. jd.

ejgennw'

ejpoiou'

ejfanerou'

3. jd.

ejgenna'to

ejpoieito

ejfanerou'to

1. mn.

ejgennwvmeqa

ejpoiouvmeqa

ejfanerouvmeqa

2. mn.

ejgenna'sqe

ejpoieisqe

ejfanerou'sqe

3. mn.

ejgennw'nto

ejpoiou'nto

ejfanerou'nto

Atematski imperfekt indikativ

aktiv
1. jd.

i{sthn

ejtivqhn

ejdivdoun

ejdeivknun

2. jd.

i{sth"

ejtivqei"

ejdivdou"

ejdeivknu"

3. jd.

i{sth

ejtivqei

ejdivdou

ejdeivknu

1. mn.

i{stamen

ejtivqemen

ejdivdomen

ejdeivknumen

2. mn.

i{state

ejtivqete

ejdivdote

ejdeivknute

3. mn.

i{stasan

ejtivqesan

ejdivdosan

ejdeivknusan

medij/pasiv
1. jd.

iJstavmhn

ejtiqevmhn

ejdidovmhn

ejdeiknuvmhn

2. jd.

i{staso

ejtivqeso

ejdivdoso

ejdeivknuso

3. jd.

i{stato

ejtivqeto

ejdivdoto

ejdeivknuto

1. mn.

iJstavmeqa

ejtiqevmeqa

ejdidovmeqa

ejdeiknuvmeqa

2. mn.

i{stasqe

ejtivqesqe

ejdivdosqe

ejdeivknusqe

3. mn.

i{stanto

ejtivqento

ejdivdonto

ejdeivknunto

366

Dodatak

Futur indikativ (#43)

Tematski nekontraktni futur indikativ

aktiv

medij

1. jd.

luvsw

poreuvsomai

2. jd.

luvsei"

poreuvsh/

3. jd.

luvsei

poreuvsetai

1. mn.

luvsomen

poreusovmeqa

2. mn.

luvsete

poreuvsesqe

3. mn.

luvsousi(n)

poreuvsontai

Atematski futur indikativ

aktiv

medij

1. jd.

dwvsw

dwvsomai

2. jd.

dwvsei"

dwvsh/

3. jd.

dwvsei

dwvsetai

1. mn.

dwvsomen

dwsovmeqa

2. mn.

dwvsete

dwvsesqe

3. mn.

dwvsousi(n)

dwvsontai

Likvidni futur indikativ

futur aktiv

futur medij

prezent aktiv

1. jd.

menw'

menou'mai

mevnw

2. jd.

menei"

menh'/

mevnei"

3. jd.

menei

meneitai

mevnei

1. mn.

menou'men

menouvmeqa

mevnomen

2. mn.

meneite

meneisqe

mevnete

3. mn.

menou'si(n)

menou'ntai

mevnousi(n)

Glagolski sustav

367

Aorist aktiv/medij indikativ (#44)

Tematski aorist aktiv i medij indikativ
prvi aorist indikativ
aktiv

medij

1. jd.

e[lusa

ejlusavmhn

2. jd.

e[lusa"

ejluvsw

3. jd.

e[luse

ejluvsato

1. mn.

ejluvsamen

ejlusavmeqa

2. mn.

ejluvsate

ejluvsasqe

3. mn.

e[lusan

ejluvsanto

likvidni aorist indikativ

aktiv

medij

1. jd.

e[meina

ejmeinavmhn

2. jd.

e[meina"

ejmeivnw

3. jd.

e[meine

ejmeivnato

1. mn.

ejmeivnamen

ejmeinavmeqa

2. mn.

ejmeivnate

ejmeivnasqe

3. mn.

e[meinan

ejmeivnanto

drugi aorist indikativ

aktiv

medij

1. jd.

e[balon

ejgenovmhn

2. jd.

e[bale"

ejgevnou

3. jd.

e[bale(n)

ejgevneto

1. mn.

ejbavlomen

ejgenovmeqa

2. mn.

ejbavlete

ejgevnesqe

3. mn.

e[balon

ejgevnonto

368

Dodatak

Atematski drugi aorist indikativ

i{sthmi

tivqhmi

divdwmi

1. jd.

e[sthn

e[qhn

e[dwn

2. jd.

e[sth"

e[qh"

e[dw"

3. jd.

e[sth

e[qh

e[dw

1. mn.

e[sthmen

e[qemen

e[domen

2. mn.

e[sthte

e[qete

e[dote

3. mn.

e[sthsan

ejqevasan

e[dosan

1. jd.

ejstavmhn

ejqevmhn

ejdovmhn

2. jd.

e[stw

e[qou

e[dou

3. jd.

e[stato

e[qeto

e[doto

1. mn.

ejstavmeqa

ejqevmeqa

ejdovmeqa

2. mn.

e[stasqe

e[qesqe

e[dosqe

3. mn.

e[stanto

e[qento

e[donto

aktiv
8

medij

_______________________________________
8

Prvi aorist, e[dwka.

Prvi aorist, ejdwkavmhn.

Glagolski sustav

369

Perfekt indikativ (#45 - #46)

Tematski perfekt aktiv
prvi perfekt

Perfekt medij/pasiv

drugi perfekt

1. jd.

levluka

gevgona

levlumai

2. jd.

levluka"

gevgona"

levlusai

3. jd.

levluke(n)

gevgone(n)

levlutai

1. mn.

leluvkamen

gegovnamen

leluvmeqa

2. mn.

leluvkate

gegovnate

levlusqe

3. mn.

leluvkasi(n)

gegovnasi(n)

levluntai

Aorist/futur pasiv indikativ (#47)

prvi aorist

drugi aorist

1. jd.

ejluvqhn

ejgravfhn

2. jd.

ejluvqh"

ejgravfh"

3. jd.

ejluvqh

ejgravfh

1. mn.

ejluvqhmen

ejgravfhmen

2. mn.

ejluvqhte

ejgravfhte

3. mn.

ejluvqhsan

ejgravfhsan

prvi futur

drugi futur

1. jd.

luqhvsomai

grafhvsomai

2. jd.

luqhvsh/

grafhvsh/

3. jd.

luqhvsetai

grafhvsetai

1. mn.

luqhsovmeqa

grafhsovmeqa

2. mn.

luqhvsesqe

grafhvsesqe

3. mn.

luqhvsontai

grafhvsontai

370

Dodatak

Konjunktiv (#50)
Tematski nekontraktni konjunktiv
prezent

aorist

perfekt

prezent aktiv konjunktiv

1. jd.

luvw

luvsw

leluvkw

2. jd.

luvh"/

luvsh/"

leluvkh/"

3. jd.

luvh/

luvsh/

leluvkh/

1. mn.

luvwmen

luvswmen

leluvkwmen

2. mn.

luvhte

luvshte

leluvkhte

3. mn.

luvwsi(n)

luvswsi(n)

leluvkwsi(n)

prezent medij konjunktiv

1. jd.

luvwmai

luvswmai

lelumevno" w\

2. jd.

luvh/

luvsh/

lelumevno" h\"/

3. jd.

luvhtai

luvshtai

lelumevno" h\/

1. mn.

luwvmeqa

luswvmeqa

lelumevnoi w\men

2. mn.

luvhsqe

luvshsqe

lelumevnoi h\te

3. mn.

luvwntai

luvswntai

lelumevnoi w\si

prezent pasiv konjunktiv

1. jd.

luvwmai

luqw'

lelumevno" w\

2. jd.

luvh/

luqh/"'

lelumevno" h\"/

3. jd.

luvhtai

luqh/'

lelumevno" h\/

1. mn.

luwvmeqa

luqw'men

lelumevnoi w\men

2. mn.

luvhsqe

luqh'te

lelumevnoi h\te

3. mn.

luvwntai

luqw'si(n)

lelumevnoi w\si

Glagolski sustav

371

Konjunktiv

(#50)

Tematski kontraktni konjunktiv

-avw

-evw

-ovw

prezent aktiv konjunktiv

1. jd.

gennw'

poiw'

fanerw'

2. jd.

genna/"'

poih/"'

faneroi"

3. jd.

genna/'

poih/'

faneroi

1. mn.

gennw'men

poiw'men

fanerw'men

2. mn.

genna'te

poih'te

fanerw'te

3. mn.

gennw'si(n)

poiw'si(n)

fanerw'si(n)

prezent medij/pasiv konjunktiv

1. jd.

gennw'mai

poiw'mai

fanerw'mai

2. jd.

genna/'

poih/'

faneroi

3. jd.

genna'tai

poih'tai

fanerw'tai

1. mn.

gennwvmeqa

poiwvmeqa

fanerwvmeqa

2. mn.

genna'sqe

poih'sqe

fanerw'sqe

3. mn.

gennw'ntai

poiw'ntai

fanerw'ntai

372

Dodatak

Konjunktiv (#50)
Atematski konjunktiv
prezent aktiv konjunktiv
1. jd.

iJstw'

tiqw'

didw'

2. jd.

iJsth'"/

tiqh'"/

didw'"/

3. jd.

iJsth'/

tiqh'/

didw/'

1. mn.

iJstw'men

tiqw'men

didw'men

2. mn.

iJsth'te

tiqh'te

didw'te

3. mn.

iJstw'si(n)

tiqw'si(n)

didw'si(n)

prezent medij/pasiv konjunktiv

1. jd.

iJstw'mai

tiqw'mai

didw'mai

2. jd.

iJsth'/

tiqh'/

didw'/

3. jd.

iJsth'tai

tiqh'tai

didw'tai

1. mn.

iJstwvmeqa

tiqwvmeqa

didwvmeqa

2. mn.

iJsth'sqe

tiqh'sqe

didw'sqe

3. mn.

iJstw'ntai

tiqw'ntai

didw'ntai

drugi aorist aktiv konjunktiv

10

1. jd.

stw'

qw'

dw'

2. jd.

sth'"/

qh'"/

dw'"/

3. jd.

sth'/

qh'/

dw'/

1. mn.

stw'men

qw'men

dw'men

2. mn.

sth'te

qh'te

dw'te

3. mn.

stw'si(n)

qw'si(n)

dw'si(n)

drugi aorist medij konjunktiv

1. jd.

stw'mai

qw'mai

dw'mai

2. jd.

sth'/

qh'/

dw'/

3. jd.

sth'tai

qh'tai

dw'tai

1. mn.

stwvmeqa

qwvmeqa

dwvmeqa

2. mn.

sth'sqe

qh'sqe

dw'sqe

3. mn.

stw'ntai

qw'ntai

dw'ntai

_______________________________________
10

i{sthmi takoer ima prvi aorist u aktivu (sthvsw) i mediju (sthvswmai).

Glagolski sustav

373

Imperativ (#70)
Tematski: nekontraktni imperativ
aktiv imperativ
prezent

1. aorist

2. aorist

perfekt

2. jd.

lu'e

lu'son

bavle

levluke

3. jd.

luevtw

lusavtw

balevtw

lelukevtw

2. mn.

luvete

luvsate

bavlete

leluvkete

3. mn.

luevtwsan

lusavtwsan

balevtwsan

lelukevtwsan

medij/pasiv imperativ
2. jd.

luvou

lu'sai

genou'

levluso

3. jd.

luevsqw

lusavsqw

genevsqw

leluvsqw

2. mn.

luvesqe

luvsasqe

gevnesqe

levlusqe

3. mn.

luevsqwsan

lusavsqwsan

genevsqwsan

leluvsqwsan

prvi aorist pasiv imperativ

2. jd.

luvqhti

2. mn.

luvqhte

3. jd.

luqhvtw

3. mn.

luqhvtwsan

Tematski: kontraktni imperativ

prezent aktiv imperativ
2. jd.

gevnna

poivei

fanevrou

3. jd.

gennavtw

poieivtw

fanerouvtw

2. mn.

genna'te

poieite

fanerou'te

3. mn.

gennavtwsan

poieivtwsan

fanerouvtwsan

prezent medij/pasiv imperativ

2. jd.

gennw'

poiou'

fanerou'

3. jd.

gennavsqw

poieivsqw

fanerouvsqw

2. mn.

genna'sqe

poieisqe

fanerou'sqe

3. mn.

gennavsqwsan

poieivsqwsan

fanerouvsqwsan

374

Dodatak

Imperativ (#70)
Atematski imperativ
*sta

*qe

*do

*deiknu

prezent aktiv imperativ

2. jd.

i{sth

tivqei

divdou

deivknuqi

3. jd.

iJstavtw

tiqevtw

didovtw

deiknuvtw

2. mn.

i{state

tivqete

divdote

deivknute

3. mn.

iJstavtwsan

tiqevtwsan

didovtwsan

deiknuvtwsan

prezent medij/pasiv imperativ

2. jd.

i{staso

tivqeso

divdoso

deivknuso

3. jd.

iJstavsqw

tiqevsqw

didovsqw

deiknuvsqw

2. mn.

i{stasqe

tivqesqe

divdosqe

deivknusqe

3. mn.

iJstavsqwsan

tiqevsqwsan

didovsqwsan

deiknuvsqwsan

aorist aktiv imperativ

2. jd.

sth'qi

qev"

dov"

3. jd.

sthvtw

qevtw

dovtw

2. mn.

sth'te

qevte

dovte

3. mn.

sthvtwsan

qevtwsan

dovtwsan

aorist medij imperativ

2. jd.

stw'

qou'

dou'

3. jd.

stavsqw

qevsqw

dovsqw

2. mn.

stavsqe

qevsqe

dovsqe

3. mn.

stavsqwsan

qevsqwsan

dovsqwsan

Glagolski sustav

375

Infinitiv (#80)
Aktiv infinitiv
prezent

futur

1. aorist

2. aorist

1. perfekt

2. perfekt

lu'sai

balein

lelukevnai

gegonevnai

tematski infinitiv
luvein

luvsein

kontraktni infinitiv
genna'n

gennhvsein

gennh'sai

gegennhkevnai

poiein
fanerou'n

poihvsein
fanerwvsein

poih'sai
fanerw'sai

pepoihkevnai
pefanerwkevnai

iJstavnai

sthvsein

sth'sai

tiqevnai
didovnai
deiknuvnai
ei\nai

qhvsein
dwvsein

mi infinitiv

likvidni infinitiv
mevnein

menein

meinai

sth'nai

eJsthkevnai

qeinai
dou'nai

teqeikevnai
dedwkevnai

376

Dodatak

Infinitiv (#80)
Medij i medij/pasiv infinitiv
prezent

futur

1. aorist

2. aorist

perfekt

tematski infinitiv
luvesqai

poreuvsesqai

luvsasqai

leluvsqai

gennhvsasqai

gennh'sqai

poihvsasqai
fanerwvsasqai

pepoih'sqai
pefanerw'sqai

kontraktni infinitiv
genna'sqai

gennhvsesqai

poieisqai
poihvsesqai
fanerou'sqai fanerwvsesqai
mi infinitiv
i{stasqai
tivqesqai
divdosqai

sthvsesqai
qhvsesqai
dwvsesqai
deivknusqai
e[sesqai

sthvsasqai

stavsqai
qevsqai
dovsqai

meneisqai

meivnasqai

luqh'nai

grafh'nai

eJstavnai

likvidni infinitiv
mevnesqai

Pasiv infinitiv
tematski infinitiv
luqhvsesqai
kontraktni infinitiv
gennhqhvsesqai
poihqhvsesqai
fanerwqhvsesqai

gennhqh'nai
poihqh'nai
fanerwqh'nai

gennh'sqai

Glagolski sustav

377

Particip (#90)
Tematski: nekontraktni particip
prezent aktiv particip
N jd.

luvwn

luvousa

lu'on

G jd.

luvonto"

luouvsh"

luvonto"

D jd.

luvonti

luouvsh/

luvonti

A jd.

luvonta

luvousan

lu'on

N mn.

luvonte"

luvousai

luvonta

G mn.

luovntwn

luousw'n

luovntwn

D mn.

luvousi(n)

luouvsai"

luvousi(n)

A mn.

luvonta"

luouvsa"

luvonta

prezent medij/pasiv particip

N jd.

luovmeno"

luomevnh

luovmenon

G jd.

luomevnou

luomevnh"

luomevnou

D jd.

luomevnw/

luomevnh/

luomevnw/

A jd.

luovmenon

luomevnhn

luovmenon

N mn.

luovmenoi

luovmenai

luovmena

G mn.

luomevnwn

luomevnwn

luomevnwn

D mn.

luomevnoi"

luomevnai"

luomevnoi"

A mn.

luomevnou"

luomevna"

luovmena

378

Dodatak

prvi aorist aktiv particip

N jd.

luvsa"

luvsasa

lu'san

G jd.

luvsanto"

lusavsh"

luvsanto"

D jd.

luvsanti

lusavsh/

luvsanti

A jd.

luvsanta

luvsasan

lu'san

N mn.

luvsante"

luvsasai

luvsanta

G mn.

lusavntwn

lusasw'n

lusavntwn

D mn.

luvsasi(n)

lusavsai"

luvsasi(n)

A mn.

luvsanta"

lusavsa"

luvsanta

prvi aorist medij particip

N jd.

lusavmeno"

lusamevnh

lusavmenon

G jd.

lusamevnou

lusamevnh"

lusamevnou

prvi aorist pasiv particip

N jd.

luqeiv"

luqeisa

luqevn

G jd.

luqevnto"

luqeivsh"

luqevnto"

D jd.

luqevnti

luqeivsh/

luqevnti

A jd.

luqevnta

luqeisan

luqevn

N mn.

luqevnte"

luqeisai

luqevnta

G mn.

luqevntwn

luqeisw'n

luqevntwn

D mn.

luqeisi(n)

luqeivsai"

luqeisi(n)

A mn.

luqevnta"

luqeivsa"

luqevnta

N jd.

balwvn

balou'sa

balovn

G jd.

balovnto"

balouvsh"

balovnto"

N jd.

balovmeno"

balomevnh

balovmenon

G jd.

balomevnou

balomevnh"

balomevnou

N jd.

grafeiv"

grafeisa

grafevn

G jd.

grafevnto"

grafeivsh"

grafevnto"

drugi aorist particip

aktiv

medij

pasiv

Glagolski sustav

379

perfekt aktiv particip

N jd.

lelukwv"

lelukuia

lelukov"

G jd.

lelukovto"

lelukuiva"

lelukovto"

D jd.

lelukovti

lelukuiva/

lelukovti

A jd.

lelukovta

lelukuian

lelukov"

N mn.

lelukovte"

lelukuiai

lelukovta

G mn.

lelukovtwn

lelukuiw'n

lelukovtwn

D mn.

lelukovsi(n)

lelukuivai"

lelukovsi(n)

A mn.

lelukovta"

lelukuiva"

lelukovta

perfekt medij/pasiv particip

N jd.

lelumevno"

lelumevnh

lelumevnon

G jd.

lelumevnou

lelumevnh"

lelumevnou

futur particip
aktiv

medij

prvi pasiv

drugi pasiv

N jd.

luvswn

luvsousa

lu'son

G jd.

luvsonto"

lusouvsh"

luvsonto"

N jd.

lusovmeno"

lusomevnh

lusovmenon

G jd.

lusomevnou

lusomevnh"

lusomevnou

N jd.

luqhsovmeno"

luqhsomevnh

luqhsovmenon

G jd.

luqhsomevnou

luqhsomevnh"

luqhsomevnou

N jd.

grayovmeno"

grayomevnh

grayovmenon

G jd.

grayomevnou

grayomevnh"

grayomevnou

380

Dodatak

Atematski particip
prezent aktiv particip
N jd.

iJstav"

iJsta'sa

iJstavn

G jd.

iJstavnto"

iJstavsh"

iJstavnto"

N jd.

tiqeiv"

tiqeisa

tiqevn

G jd.

tiqevnto"

tiqeivsh"

tiqevnto"

N jd.

didouv"

didou'sa

didovn

G jd.

didovnto"

didouvsh"

didovnto"

N jd.

deiknuv"

deiknu'sa

deiknuvn

G jd.

deiknuvnto"

deiknuvsh"

deiknuvnto"

prezent medij/pasiv particip

N jd.

iJstavmeno"

iJstamevnh

iJstavmenon

G jd.

iJstamevnou

iJstamevnh"

iJstamevnou

N jd.

tiqevmeno"

tiqemevnh

tiqevmenon

G jd.

tiqemevnou

tiqemevnh"

tiqemevnou

N jd.

didovmeno"

didomevnh

didovmenon

G jd.

didomevnou

didomevnh"

didomevnou

N jd.

deiknuvmeno"

deiknumevnh

deiknuvmenon

G jd.

deiknumevnou

deiknumevnh"

deiknumevnou

futur aktiv particip

futur medij particip

N jd.

sthvswn

sthsovmeno"

G jd.

sthvsonto"

sthsomevnou

N jd.

qhvswn

qhsovmeno"

G jd.

qhvsonto"

qhsomevnou

N jd.

dwvswn

dwsovmeno"

G jd.

dwvsonto"

dwsomevnou

prvi aorist aktiv particip

N jd.

sthvsa"

qhvka"

G jd.

sthvsanto"

qhkavnto"

Glagolski sustav

381

drugi aorist aktiv particip

N jd.

stav"

sta'sa

stavn

G jd.

stavnto"

stavsh"

stavnto"

N jd.

qeiv"

qeisa

qevn

G jd.

qevnto"

qeivsh"

qevnto"

N jd.

douv"

dou'sa

dovn

G jd.

dovnto"

douvsh"

dovnto"

prvi aorist medij particip

N jd.

sthsavmeno"

qhkavmeno"

G jd.

sthsamevnou

qhkomevnou

drugi aorist medij particip

N jd.

stavmeno"

stamevnh

stavmenon

G jd.

stamevnou

stamevnh"

stamevnou

N jd.

qevmeno"

qemevnh

qevmenon

G jd.

qemevnou

qemevnh"

qemevnou

N jd.

dovmeno"

domevnh

dovmenon

G jd.

domevnou

domevnh"

domevnou

prvi aorist pasiv particip

N jd.

staqeiv"

staqeisa

staqevn

G jd.

staqevnto"

staqeivsh"

staqevnto"

N jd.

teqeiv"

teqeisa

teqevn

G jd.

teqevnto"

teqeivsh"

teqevnto"

perfekt aktiv particip

N jd.

eJsthkwv"

teqeikwv"

dedwkwv"

G jd.

eJsthkovto"

teqeikovto"

dedwkovto"

382

Dodatak

Osnove glagolskog vremena koje se

javljaju pedeset i vie puta u Novom
zavjetu
Tablica na narednim stranicama obuhvaa glagole koji se javljaju pedeset ili
vie puta u Novom zavjetu, ukljuujui njihove razliite osnovne oblike
glagolskih vremena koji su posebno uestali u Novom zavjetu.
Tri glagolske kategorije
to se tie pamenja, postoje tri razliite vrste glagola.

Pravilni glagoli. Nemojte pamtiti oblike glagolskih vremena ovih glagola.

Za to nema razloga.

Glagoli koji prolaze kroz pravilne promjene. Dok smo prolazili kroz OBG,
vidjeli smo obrasce tvorbe razliitih osnova glagolskih vremena. Poznajete
li pravila koja upravljaju tim promjenama, nemate razloga pamtiti i ove
glagole. Pravila koja trebate znati naveli smo dolje, a promjene smo
pojasnili u biljekama o oblicima glagolskih vremena.

Glagolski oblici koje trebate upamtiti. Neki oblici glagolskih vremena ine se
toliko teki da ih je najlake upamtiti. Takve smo oblike u narednoj tablici
potcrtali. Oduprite se iskuenju da zapamtite oblike koji nisu potcrtani.
Nauite pravila i upamtite to je mogue manje oblika.
Ukoliko sloeni glagol ima osnovu glagolskog vremena koju je potrebno
upamtiti, potcrtan je samo njegov jednostavni oblik. Na primjer, potcrtan
je aorist pasiv glagola bavllw (ejblhvqhn), no aorist pasiv glagola ejkbavllw
(ejxeblhvqhn) nije potcrtan. Ako poznajete prvi glagol, trebali biste znati i
drugi.

Trebali biste proi kroz ovu tablicu i primiti na znanje koje oblike trebate
zapamtiti, a koje ete moi prepoznati zato to znate leksiki oblik i pravila.
Postoje li neki oblici koje ne moete prepoznati, a koji nisu potcrtani, svakako
ih obiljeite kako biste ih upamtili.
Pravila o tablici
1.

Nemojte zapamtiti cijelu tablicu. Budete li se pouzdavali u pamenje

napamet, onda vjerojatno neete nastaviti koristiti grki jezik u svojoj
slubi.
Oblici koje trebate nauiti su potcrtani. Smatrate li da trebate obiljeiti i
druge oblike, onda to i uinite, no svedite to na minimum.

2.

Osnove glagolskog vremena slijede uobiajeni redoslijed: prezent, futur

aktiv/medij, aorist aktiv/medij, perfekt aktiv, perfekt medij/pasiv,
aorist/futur pasiv.

Popisi rijei

383

3.

Ukoliko se glagolu svome jednostavnom ili sloenom obliku ne javlja

u grkom novom zavjetu, nismo ga naveli. Na njegovom mjestu ostavili
smo crticu.

4.

Promjene u sloenim glagolima objasnili smo tako to smo naveli

jednostavni glagol. Na primjer, eijsevrcomai smo objasnili pod e[rcomai.
Ukoliko u tablici ne nalazite neki od jednostavnih glagola, to je zato to
jedan od sloenih glagola ima objanjenja, a drugi sloeni glagoli s istim
jednostavnim glagolom ukazuju na taj sloeni glagol. Na primjer, nismo
naveli korijen od *bainw. Opisali smo promjene korijena *bainw pod
ajnabaivnw, a katabaivnw vas upuuje na ajnabaivnw.

5.

Ovaj 91 glagol je najvanije upamtiti. Osnovno je pravilo da to se neka

rije vie koristi, postaje nepravilnija ili izmijenjenija. Prema tome, dok
budete uili glagole koji se javljaju manje od pedeset puta, vea je
vjerojatnost da e biti potpuno pravilni.

6.

Izrazi pravilni i nepravilni zapravo su vrlo nesretni termini, jer su

grki glagoli pravilni. Tek su u nekim sluajevima pravila koja upravljaju
promjenama toliko ezoterina da je najjednostavnije ne upamtiti pravila
ve glagolski oblik.

7.

Sva objanjenja promjena pretpostavljaju da znate glagolski korijen ili

korijene glagola. Glagolske korijene pronai ete u biljekama na
prezentsku osnovu, ispred koje se nalazi asterisk (npr. *ajgapa).
Isto tako, pretpostavlja se da znate Glavnu tablicu glagola.

8.

Ukoliko u biljekama za odreeno glagolsko vrijeme ne pronaete

objanjenje, najprije pogledate biljeku o prezentskom obliku. Ako ga ni
tamo ne pronaete, promjenom tada upravlja neko od osnovnih pravila
koja smo dolje naveli.

Pravila koja upravljaju morfolokim promjenama u ovim osnovama

Nauite li naredna pravila, jedina glagolska vremena koja trebate nauiti su ona koja
smo potcrtali u narednoj tablici. Kao to smo ve istaknuli, oduprite se iskuenju
da pamtite nepotcrtane oblike. Nauite pravila, a pamenje svedite na
minimum, te e biti izglednije da ete u budunosti zbilja koristiti grki jezik.
1.

Prezent je najnepravilniji zato to njegov glagolski korijen esto prolazi

kroz promjene u tvorbi od prezentske osnove.
Jedno lambda postaje dva lambda (*bal bavllw e[balon).
Prilikom tvorbe prezentske osnove dodaje se iota (*ar ari air
ai[rw h\ra).

2.

Glagolima koji zavravaju na azw i izw korijeni zavravaju dentalnim

suglasnikom. Nakon to to primite na znanje, uviate da su druge osnove
glagolskih vremena obino pravilne.
*baptid, baptivzw, baptivsw, ejbavptisa, -, bebavptismai, ejbaptivsqhn.

3.

Kada u glagolu doe do prijevoja, tada je rijetko potrebno znati koji e se

samoglasnik osnove koristiti u kojem glagolskom vremenu.

384

Dodatak

Najvanije je koristiti to kao naznaku koja e vam otkriti je li odreeni glagolski

oblik u prezentu ili nije. Ukoliko je dolo do prijevoja, onda znate da nije u
prezentu, a moete pronai i druge naznake koje e vam omoguiti da
napravite tonu analizu (ajpostevllw ajpevsteila ajpevstalka).
Ukoliko je u nekom glagolu dolo do prijevoja, to je obino naznaeno u
biljeci na prezentski oblik.
4.

Uobiajeno je da se u glagol umetne eta (kalevw ejklhvqhn) ili sigma (ajkouvw

hjkouvsqhn) ispred formanta glagolskog vremena u aoristu pasivu, a
ponekad i ispred nastavka u perfektu mediju/pasivu (bavllw bevblhmai;
doxavzw dedovxasmai).
To je posebno uestalo u glagolima koji zavravaju na izw i azw (baptivzw
ejbaptivsqhn).

5.

Slovo ispred formanta glagolskog vremena u perfektu mediju/pasivu i

aoristu pasivu esto se mijenja, posebno ako osnova zavrava praskavim
suglasnikom (a[gw h[cqhn). Obino ne trebate znati koji e biti novi
suglasnik; jednostavno se pripremite na to da ete tamo viati
neuobiajeni suglasnik, a naznake u pogledu analize glagola potraite
drugdje.

6.

Tablica praskavih suglasnika plus sigma.

labijalni (p b f) + s y

blep + sw blevyw

velarni (k g c) + s x

khrug + sw khruvxw

dentalni (t d q) + s s

baptid + sw baptivsw

Popisi rijei

11

ajgapavw

ajgaphvsw

12

a[gw

15

ai[rw

16

aijtevw

17

ajkolouqevw
18

ajkouvw

hjgavphsa
13

21

24

hjgavphka

hjgavphmai

hjgaphvqhn
14

a[xw

h[gagon

h\gmai

h[cqhn

ajrw'

h\ra

h\rka

h\rmai

h[rqhn

aijthvsw

h/t[ hsa

h/t[ hka

h/t[ hmai

ajkhvkoa

hjkouvsqhn

ajnevsthka

ajnevsthmai

ajnestavqhn

ajkolouqhvsw hjkolouvqhsa hjkolouvqhka

ajkouvsw

ajnabaivnw
ajnivsthmi

385

ajnabhvsomai

19

h[kousa
22

ajnasthvsw

23

ajnevbhn

ajnevsthsa

20

__________________________________
11 *agapa
12

*ag

13

*ag. Neuobiajeni drugi aorist. Zapravo je dolo do reduplikacije i dodavanja

augmenta. Osnova se reduplicira (*ag agag), a potom se reduplicirani samoglasnik
produljuje (agag hgag h[gagon).

14

Posljednji gama osnove promijenio se u hi zbog thete.

15

*ar. Iota se dodaje korijenu za tvorbu prezentske osnove, a nakon toga se ne javlja u
drugim glagolskim vremenima.
ai[rw je likvidni glagol i koristi es i alfa kao formante glagolskog vremena u futuru i
aoristu aktivu.

16
17

*aijte
*akolouqe. Vrlo je lako zamijeniti qh u drugim oblicima glagolskih vremena za
formant aorista pasiva. Ovo je jedini uestali grki glagol koji zavrava na qe, tako da
ovo nije esta pogreka.

18

*akou.

19

Neuobiajeni perfekt. Budui da je ovo drugi perfekt, formant glagolskog vremena je

alfa, a ne ka.

20

Umee sigmu ispred thete formanta glagolskog vremena.

21

*anaba. Sloenica od ajna i *baivnw. Osnova od baivnw je *ba, kojemu se dodaje in za

tvorbu prezentske osnove; stoga se in ne javlja u drugim glagolskim vremenima.
U drugim osnovama glagolskog vremena, alfa se produljuje na eta.

22

Deponentni futur medij.

23

Drugi aorist.

24

*anista. Sloeni glagol koji se tvori od ajna plus *sta. Vidi i{sthmi.

386

Dodatak

25

ajnoivgw

ajpevrcomai

28
29

ajpokrivnomai
35

ajpokteivnw

39

41

ajpoluvw

ajnevwx/ a

32

ajpoqanou'mai

30

ajnew/cv qhn

ajpelhvluqa

33

ajpekrivqhn

ajpektavnqhn

31

ajpevqanon

ajpekrinavmhn 36

37

27

ajpeleuvsomai ajph'lqon

ajpoqnh/s
v kw

ajpovllumi

26

34
38

ajpoktenw'

ajpevteina

ajpolevsw

ajpwvlesa

ajpovlwla

ajpoluvsw

ajpevlusa

ajpolevlumai

ajpeluvqhn

40

___________________________________________
25 *anoig. Ovo je udna rije, jedna od najproblematinijih po pitanju augmenta.
Neko je bila sloeni glagol (ajn[a] plus oijgw), ali u Koine grkom poela je takorei
zaboravljati da je sloenica, a augment se ponekad stavlja na poetku prijedloga
ili ponekad na oba mjesta.
26

27

28
29

Pokazuje dvostruki augment s potpisanim iota (ajnoig + sa ajneoixa ajnewixa

ajnevwx/ a). Moe biti i hjnevw/xa, koje dodaje trei augment produljivanjem prvog
samoglasnika.
Pokazuje isti obrazac augmentacije koji vidimo u aoristu aktivu. Ovdje se posljednji
gama u osnovi zbog thete u formantu glagolskog vremena promijenio u hi. Isto
tako, moe biti hjnew/cv qhn.
*apoerc. Sloeni glagol koji se tvori od ajpov plus *ejrc. Vidi e[rcomai.
*apoqan. ajpoqnh/s
v kw je sloeni glagol, ajpov plus *qan, kao to moete vidjeti po
augmentu u aoristu aktivu (ajpevqanon). Prepoznate li da je korijen te rijei *ajpoqan,
onda vie ne morate znati kako se izmijenio u prezentu.
Meutim, ako ba stvarno elite znati: prilikom tvorbe prezenta, alfa je ispao
(prijevoj), dodani su eta i isk, kao i potpisano iota. apoqan apoqn apoqnh
apoqnhisk ajpoqnh/s
v kw.

30

Futur medij deponentni.

31

Drugi aorist.

32

*apokrin. Svi oblici ove likvidne rijei su deponentni.

33

Likvidni aorist (apekrin + a + mhn ajpekrinavmhn).

34

Gubi nu iz osnove ispred thete. To nije uobiajeno.

35

*apokten. Likvidni glagol. Zapazite prijevoj posljednjeg samoglasnika/dvoglasa osnove.

36

Likvidni futur (apokten + es + w ajpoktenw').

37

Zbog prijevoja, samoglasnik osnove promijenio se iz epsilona u ei. Budui da je to

likvidni aorist, formant glagolskog vremena je alfa.

38

Zbog prijevoja, samoglasnik osnove promijenio se iz e u a.

*apole. Kao to iz augmenta u aoristu aktivu (ajpwvlesa) moete vidjeti, ovo je sloeni
glagol. Potcrtali smo prezentski oblik zato to je teko upamtiti kako se osnova
mijenjala prilikom tvorbe prezenta.

39

40

Drugi perfekt.

41

*apolu.

Popisi rijei

42

ajpostevllw
48

a[rcw

387

43

ajpostelw'
a[rxomai

ajspavzomai

51

49

44

ajpevsteila
50

hjrxavmhn

52

45

46

ajpevstalmai

ajfevwmai

hjspasavmhn

53

ajfhvsw

ajfh'ka

57

balw'

e[balon

bevblhka

bevblhmai

baptivsw

ejbavptisa

bebavptismai

ajfivhmi

58

bavllw

63

baptivzw

54
59

47

ajpevstalka

60

55

ajpestavlhn

56

ajfevqhn

61

62

ejblhvqhn
64

ejbaptivsqhn

___________________________________
42 *apostel. Lambda je udvostruena za prezentsku osnovu. Prema tome, u svim
drugim glagolskim vremenima samo je jedna lambda.
Ovo je likvidni glagol, tako da u svojim formantima glagolskih vremena u futuru i
aoristu aktivu koristi es i alfa. Primijetite prijevoj u posljednjem
samoglasniku/dvoglasu osnove.
Sve te promjene su uobiajene, stoga ne trebate zapamtiti ove glagolske oblike.
43

Likvidni futur.

44

Likvidni aorist. Samoglasnik osnove promijenio se zbog prijevoja.

45

Samoglasnik osnove promijenio se zbog prijevoja.

46

Samoglasnik osnove promijenio se zbog prijevoja.

47

Drugi aorist. Samoglasnik osnove promijenio se zbog prijevoja.

48

*arc.

49

Futur medij deponentni.

50

Aorist medij deponentni.

51

*aspad.

52
53

Medij deponentni.
Premda to zapravo nije tono, korijen ovoga glagola zamiljajte kao *afh, koji umee
iotu u prezentsku osnovu (ajfivhmi). Ovo je mi glagol i slijedi uobiajena pravila.

54

ka aorist.

55

Umee w ispred linoga nastavka.

56

Samoglasnik osnove skrauje se od h na e zbog prijevoja.

57

*bal. Lambda se udvostruuje prilikom tvorbe prezentske osnove. Ovo je likvidni

glagol.

58

Likvidni futur (*bal + es + w balw').

59
60

Likvidni aoristi su obino prvi aorist i koriste alfa kao formant glagolskog vremena.
bavllw slijedi obrazac uobiajenoga drugog aorista.
Zbog prijevoja, samoglasnik osnove je ispao, a ispred formanta glagolskog vremena
umetnuto je eta. Ovaj oblik slijedi uobiajena pravila, ali mnogi studenti jo uvijek s
njime imaju problema, tako da ga je najbolje upamtiti.

61

Vidi pojanjenje za oblik perfekta aktiva.

62

Vidi pojanjenje za oblik perfekta aktiva.

63

*baptid.

64

Kombinacija dentalnog suglasnika + m tvori sm.

388

Dodatak

65

blevpw

blevyw

66

gennavw

givnomai

67
73

ginwvskw
78

gravfw
82

dei

e[bleya

gennhvsw

ejgevnnhsa
68

69

gegevnnhka
70

gegevnnhmai
71

gevgona

gegevnhmai

e[gnwn

e[gnwka

e[gnwsmai

gravyw

e[graya

gevgrafa

gevgrammai

genhvsomai
gnwvsomai

74

ejgenovmhn
75

79

76
80

ejgennhvqhn
72

ejgenhvqhn

77

ejgnwvsqhn

81

ejgravfhn
-

________________________________________
65 *blep.
66

*genna.

67

Korijen glagola givnomai je *gen. To je vano imati na umu kako bismo ga razlikovali
od gennavw (*genna) i ginwvskw (*gno). Evo nekoliko naznaka po kojima ete ih moi
razlikovati.
givnomai uvijek ima samoglasnik izmeu gama i nu. Obino je to epsilon.
gennavw uvijek imaju dvostruki nu i potpuno je pravilan.
ginwvskw, osim u prezentu, nema samoglasnik izmeu game i nu.

68

Futur medij deponentni.

69

Drugi aorist medij deponentni.

70

Samoglasnik osnove promijenio se iz epsilona u omikron zbog prijevoja. To je drugi

perfekt, tako da koristi alfu kao formant glagolskog vremena.

71

Umee eta ispred linog nastavka.

72

Umee eta ispred linog nastavka.

73

*gno. Vidi raspravu o givnomai gore.

Osnova je *gno, emu je dodano isk za tvorbu prezentske osnove. Zapravo, iota u
prezentskoj osnovi potjee od reduplikacije, nakon koje je izvorno gama ispalo, a
samoglasnik osnove je produljen: gno gigno gino + skw ginwvskw. U drugim
glagolskim vremenima, samoglasnik osnove produljuje se od o na w.

74

Futur medij deponentni.

75

Drugi aorist.

76

Umee sigmu ispred formanta glagolskog vremena.

77

Umee sigmu ispred formanta glagolskog vremena.

78

*graf.

79

Drugi perfekt.

80

fm kombinacija tvori mm.

81

Drugi aorist.

82

Ovo je nelino, tree lice jednine, oblik koji se nikada ne mijenja.

Popisi rijei

devcomai

83

devxomai

87

didavskw
divdwmi

89

90

dokevw

doxavzw

389

91

duvnamai

94

97

100

eijmiv

102

103

ejkbavllw

ejxevrcomai

104

85

86

ejdexavmhn

devdegmai

didavxw

ejdivdaxa

ejdidavcqhn

dwvsw

e[dwka

devdwka

devdomai

ejdovqhn

dovxw

e[doxa

doxavsw

ejdovxasa

dedovxasmai

ejghvgermai

eijseleuvsomai eijsh'lqon

eijselhvluqa

ejkbalw'

ejxevbalon

ejkbevblhka

ejkbevblhmai

ejxeblhvqhn

ejxeleuvsomai ejxh'lqon

ejxelhvluqa

dunhvsomai

ejgeivrw

eijsevrcomai

84

95

98

ejgerw'

h[geira

e[somai

h[mhn

101

ejdevcqhn
88

92

ejdoxavsqhn

93

96

hjdunhvqhn
99

hjgevrqhn

_____________________________________
83 *dec.
84

Futur medij deponentni.

85

Aorist medij deponentni.

86

cm kombinacija tvori gm.

*didask. Za razliku od rijei poput ajpoqnhvs
/ kw u kojima se sk dodaje prilikom tvorbe
prezentske osnove, sk ini dio ovoga korijena. Isto tako, ovo nije mi glagol. s nestaje u
saimanju u futuru i aoristu aktivu.

87

88

s se posve gubi kada kq kombinacija tvori cq.

89

*do. divdwmi je pravilan ako znate pravila za tvorbu mi glagola.

90

*dok.

91

*doxad.

92

dm kombinacija tvori sm.

93

dq kombinacija tvori sq.

94

*dun. Koristi alfa kao spojni samoglasnik u prezentu.

95

Futur medij deponentni.

96

Glagol dobiva augment u aoristu pasivu kao da korijen poinje samoglasnikom.

97

*eger. Prilikom tvorbe prezentske osnove dodaje se iota. Ovo je likvidni glagol.
Zapazite prijevoj kroz razliite osnove glagolskog vremena.

98

Osnova se mijenja zbog prijevoja.

99

Reduplicira se i prolazi kroz samoglasniku reduplikaciju: eger egeger eghger

ejghvgermai.

100

Samo upamtite ovaj glagol.

101

Ovo je zapravo imperfekt, ali ovdje smo ga ukljuili kako bi vam bilo jasnije.

102

Vidi e[rcomai.

103

Vidi bavllw.

104

Vidi e[rcomai.

390

Dodatak

105

ejperwtavw
e[rcomai

106

ejleuvsomai

110

ejrwtavw

111

117

euJrivskw
122

e[cw

123
125

126

qevlw

127

qewrevw
i{sthmi

favgomai
114

112

128

kavqhmai

130

131

kalevw

ejphrwvthsa 108

109

118

h\lqon

ejlhvluqa

hjrwvthsa

113

e[fagon

eujhggevlisa -

119

eujhggevlismai
120

115

eujhggelivsqhn

eu|ron

eu{rhka

euJrevqhn

e{xw

e[scon

e[schka

zhvsw

e[zhsa

zhthvsw

ejzhvthsa

ejzhthvqhn

qelhvsw

hjqevlhsa

hjqelhvqhn

ejqewvrhsa

sthvsw

e[sthsa

e{sthka

e{stamai

ejstavqhn

kaqhvsomai

kalevsw

ejkavlesa

kevklhka

kevklhmai

ejklhvqhn

129

116

121

euJrhvsw

124

zavw

zhtevw

107

ejrwthvsw

ejsqivw

eujaggelivzw

ejperwthvsw

__________________________________________
105 *eperwta. Sloeni glagol. Jednostavni glagol ejrwtavw javlja se manje od pedeset puta u
grkome Novom zavjetu, i zato ga ovdje nismo naveli.
106 *erc. Razliite osnove glagolskog vremena ovoga glagola zapravo su posve pravilne.
Izgledaju toliko razliite zato to se temelje na razliitim glagolskim korijenima.
Veini studenata najlake ih je zapamtiti.
107

*eleuq. Futur medij deponentni.

108

*eleuq, ba kao futur. eu je ispao zbog prijevoja (*eleuq elq h\lqon). Drugi aorist.

109

110
111

*eleuq, ba kao futur. Oblik je redupliciran i proao je kroz samoglasniku

reduplikaciju, a e je ispalo. Ovo je drugi perfekt. *eleuq eleleuq elhluq
ejlhvluqa.
*erwta.
Tvori se od dvije razliite osnove: *esqi (koristi se u prezentu) i *fag (koristi se u
futuru i aoristu).

112

*fag. Futur medij deponentni.

113

*fag. Drugi aorist.

114

*euaggelid. Kao to vidimo iz augmenta, radi se o sloenom glagolu.

115

dm kombinacija tvori sm.

116

dq kombinacija tvori sq.

117

Osnova je *euJr. isk je dodano za tvorbu prezentske osnove.

118

Eta je dodano ispred formanta glagolskog vremena.

119

Drugi aorist. Ne prima augment.

120

Eta je dodano ispred formanta glagolskog vremena.

121

Epsilon je dodan ispred formanta glagolskog vremena.

Popisi rijei

132

katabaivnw

133

khruvssw
135

kravzw

137

kratevw

391

katabhvsomai katevbhn

khruvxw

ejkhvruxa

kekhvrugmai

ejkhruvcqhn

kravxw

e[kraxa

kevkraga

krathvsw

ejkravthsa

kekravthka

kekravthmai

136

134

_____________________________________
122 Zbilja je fascinantno to se dogaa s e[cw, ali moda biste isprva trebali samo upamtiti
osnove glagolskih vremena. Ako vas doista zanima to se dogodilo, evo objanjenja.
Korijen je *sec. U prezentu sigmu zamjenjuje otri hak tako da sada imate samo eJcw.
No, budui da Grcima nisu odgovarala dva aspirirana zvuka otrog haka i hi
jedan za drugim, otri hak se deaspirirao u tihi hak (sec eJc ejc ejcw).
Prema tome, budui da glagolski korijen zapravo poinje suglasnikom, prilikom
tvorbe imperfekta augment je epsilon. Meutim, sigma se potom nalazi izmeu dva
samoglasnika, tako da ispada, a ee se saima na ei (e + sec eec ei\con).
U futuru formant glagolskog vremena sigma spaja se s hi s kojim tvori ksi, no tada
vie nema dva aspirirana suglasnika u nizu, tako da otri hak moe ostati.
U aoristu i perfektu aktivu, e izmeu sigme i hi ispada. U perfektu, eta je dodan
ispred formanta glagolskog vremena.
123

*za.

124

Neki ga navode kao deponentnog: zjhs

v omai.

125

*zhte.
Osnova glagola qevlw izvorno je glasila *eqel. To objanjava eta ispred formanta
glagolskog vremena u futur aktivu, augment u aorist aktivu, te augment i
produljeni kontraktni samoglasnik u aorist pasivu. Eta se umee ispred formanta
glagolskog vremena u aorist aktivu i pasivu.

126

129

*qewre.
*sta. Kada je prvi sigma redupliciran prilikom tvorbe prezentske osnove, sigma je
ispao u skladu s pravilima i zamijenio ga je otri hak. Isti fenomen nalazimo u
perfektu aktivu.
Za raspravu o otrom haku vidi biljeku o prezentskoj osnovi.

130

kata + *em. Tvori se od prezentske osnove *kaqh.

131

Osnova ove rijei neko je imala digamu (staro grko slovo koje se u gramatikama pie
) iza epsilona (kale), tako da se epsilon ne produljuje uvijek onako kako bismo
oekivali. U posljednje tri osnove glagolskog vremena, alfa ispada (prijevoj), a epsilon
se produljuje. Moda vam je lake upamtiti ove oblike.

132

Vidi ajnabaivnw.

133

*khrug.

134

gq kombinacija mijenja se u cq.

135

*krag.

136

Drugi perfekt.

137

*krate.

127
128

392

Dodatak

138

krivnw

krinw'

139

lalevw

e[krina

lalhvsw

140

lambavnw
146

ejlavlhsa

lhvmyomai

141

147

levgw

152

153

mevllw

155

mevnw

ei\pon

marturhvsw
154

mellhvsw
156

menw'

e[labon

148

ejrw'

marturevw

142

kevkrika

kevkrimai

lelavlhka

lelavlhmai

143

ei[lhmmai

149

ei[rhmai

ei[lhfa
ei[rhka

ejkrivqhn

144

150

ejlalhvqhn
145

ejlhvmfqhn
ejrrevqhn

151

ejmartuvrhsa memartuvrhka

memartuvrhmai ejmarturhvqhn

157

e[meina

158

memevnhka

_________________________________________
138 *krin. Likvidni glagol. Slovo n gubi se u posljednja tri glagolska vremena.
139
140

141

*lale.
*lab. Zapravo, isti korijen koristi se za tvorbu svih ovih osnova glagolskog
vremena. Objasnit emo razliite osnove glagolskog vremena, koje su prilino jasne,
no moda biste ipak trebali upamtiti razliite oblike.
Klju za pamenje ovih razliitih glagolskih vremena ini korijen *lab, a ova tri
slova uvijek su prisutna u istom obliku. Alfa prolazi kroz prijevoj, a betu mijenja
slovo koje slijedi, no ova tri slova su uvijek prisutna. Mu se umee u osnovama
pasiva prezenta, futura i aorista.
*lab. Alfa se produljuje na eta, umee se mu, a beta se spaja sa sigmom iz formanta
glagolskog vremena i tvori psi. Ovo je futur medij deponentni. *lab lhb lhmb
+ somai lhvmyomai.

*lab. Drugi aorist.

*lab. Samoglasnika reduplikacija je ei umjesto uobiajenog epsilona (vidi MBG za
objanjenje), samoglasnik osnove alfa produljuje se na eta (prijevoj), a beta se
aspirira na fi. Ovo je drugi perfekt, tako da je formant glagolskog vremena alfa
umjesto ka. *lab eilab eilhb eilhf ei[lhfa.
144 Iste promjene prisutne u perfektu aktivu prisutne su i ovdje. Beta se promijenilo u
mu zbog narednog mu.
145 Iste promjene prisutne u perfektu aktivu prisutne su i ovdje, osim to je augment
jednostavni epsilon. Beta se promijenilo u fi zbog narednog theta.
142

143

146

Za tvorbu ovoga glagola koriste se tri razliite osnove: *leg (prezent), *er (futur,
perfekt, aorist pasiv) i *ip (aorist aktiv). Upamtite oblike.

147

*er. Likvidni futur. Digama () je ispalo.

*ip. Drugi aorist. Prima silabiki augment, digama () ispada jer je izmeu dva
samoglasnika, a oni se saimaju. e + ip + o + n ei\pon.
*er. Primio je silabiki augment, a digama () je ispao. Umee eta ispred formanta
glagolskog vremena. e + er + h + ka eerhka ei[rhka.
Slijedi isti obrazac promjene kao u perfektu aktivu.
*er. Kada se digama () bilo izgubilo, ro se oigledno podvostruilo. Ovo je
uobiajeno za glagole koji poinju s ro. Epsilon se umee ispred formanta glagolskog
vremena, isto kao to se eta moe umetnuti.

148
149
150
151

152

*marture.

153

*mell.

Popisi rijei

159

oi\da

393

h/d
[ ein

eijdhvsw

160

oJravw

o[yomai

165

ojfeivlw

paradivdwmi

166

167

parakalevw
168

peivqw

pevmpw
172

peripatevw
173

pivnw

161

162

163

164

ei\don

eJwr
v aka

w[fqhn

paradwvsw

parevdwka

paradevdwka

paradevdomai

paredovqhn

parakalevsw parekavlesa parakevklhka parakevklhmai pareklhvqhn

169

170

171

peivsw

e[peisa

pevpoiqa

pevpeismai

pevmyw

e[pemya

ejpevmfqhn

periepathvqhn

ejpovqhn

peripathvsw periepavthsa pivomai

174

175

e[pion

176

pevpwka

ejpeivsqhn

177

________________________________________________
154

U korijenu, iza drugog lambda, stajao je epsilon (*melle). To se vidi jedino u futuru.

155

*men. Likvidni glagol, a samoglasnici osnove mijenjaju se zbog prijevoja.

156

Likvidni futur.

157

Likvidni aorist, s promjenom samoglasnika osnove (prijevoj).

158

Eta se umee ispred formanta glagolskog vremena.

udan glagol. oi\da je zapravo oblik drugog perfekta koji vri funkciju prezenta, a
h[d
/ ein je zapravo pluskvamperfekt koji vri funkciju aorista. Samo upamtite ove oblike.
Ako vas zanima objanjenje, vidi MBG.
160 Osnova *ora koristi se za tvorbu prezenta i perfekta aktiva. U aoristu je korijen
*id. Druge osnove glagolskih vremena koriste osnovu *op, koja se mijenja prema
uobiajenim pravilima.

159

161

*op. Futur medij deponentni.

162

Postoji drugi aorist medij deponentni oblik wjyavmhn koji se tvori od istoga korijena kao
futur aktiv i aorist pasiv: *op. Javlja se samo u Luki 13,28. Veina gramatiara smatra
da je ei\don aorist glagola oJravw.

163

Postoji i produljenje i augment: ora wra ewra eJwr

v aka.

164

*op. pq kombinacija tvori fq.

165

*ofeil.

166

para + *do. Vidi divdwmi.

167

para + *kale. Vidi kalevw.

168

*peiq.

169

Samoglasnici osnove se zbog prijevoja mijenjaju s ei na oi. Drugi perfekt.

170

qm kombinacija tvori sm.

171
172

Dentalni suglasnik + mu kombinacija obino tvori sm.

*peripate. Sloeni glagol, no jednostavni patevw se ne javlja. Zapazite da nasuprot
veini sloenih glagola, periv ne gubi svoju iotu (elizija) kada mu se doda augment.

173

*pi. Nu se dodaje korijenu prilikom tvorbe prezentske osnove.

174

Futur medij deponentni.

394

Dodatak

178

pivptw

182

pisteuvw

183

plhrovw

184

poievw

poreuvomai

185

prosevrcomai
proseuvcomai

proskunevw

ejpivsteusa

pepivsteuka

pepivsteumai

ejpisteuvqhn

plhrwvsw

ejplhvrwsa

peplhvrwka

peplhvrwmai

ejplhrwvqhn

poihvsw

ejpoivhsa

pepoivhka

pepoivhmai

ejpoihvqhn

pepovreumai

ejporeuvqhn

186

189

proskunhvsw

192

193

sunavxw
194

sw/zv w

swvsw

proselhvluqa -

prosekuvnhsa -

sunhvgagon

sunh'gmai

sunhvcqhn

proseleuvsomai prosh'lqon

proseuvxomai

sunavgw

181

poreuvsomai

188

180

pevptwka

187

191

179

e[peson

pesou'mai

proshuxavmhn

190

195

e[swsa

196

sevswka

sevsw/smai

197

198

ejswvqhn

_____________________________________________________________________
175 Drugi

aorist.

176

Samoglasnik osnove, iota, zbog prijevoja se promijenio u omega.

177

Samoglasnik osnove, iota, zbog prijevoja se promijenio u omikron.

Upamtite razliite oblike. Osnova je zapravo *pet. Prilikom tvorbe prezenta, pi se
reduplicirao, a epsilon je ispao: *pet pt pipt pivptw.
Tau je ispao zbog sigme iz formanta glagolskog vremena, a iz nekog razloga dolo
je do saimanja. *pet + s + o + mai pesomai pesou'mai.

178
179

180

Drugi aorist. Tau je ispao zbog sigme, to podrazumijeva da bi pivptw imao prvi aorist.
No, zapravo je drugi aorist.

181

Epsilon je ispao, a omega je umetnuto ispred formanta glagolskog vremena.

182

*pisteu.

183

*plhro.

184

*poie.

185

*poreu.

186

Futur medij deponentni.

187

*proserc. Vidi e[rcomai.

188

*proseuc.

189

Futur medij deponentni.

190

Aorist medij deponentni.

191

*proskune.

192

*sunag. Vidi a[gw.

193

*swd. Leksikoni se razlikuju po pitanju potrebe ukljuivanja potpisanog iota.

194

Dentalni suglasnici ispred sigme ispadaju.

195

Dentalni suglasnici ispred sigme ispadaju.

196

Delta je ispao.

Popisi rijei

199

threvw

395

thrhvsw

ejthvrhsa

tethvrhka

e[qhka

tevqeika

tevqeimai

205

uJpavxw

uJphvgagon

uJph'gmai

uJphvcqhn

uJpavgw

206

uJpavrcw

uJpavrxomai

207

202

208

uJphrxavmhn

204

ejtevqhn

209

oi[sw

h[negka

ejnhvnoca

ejnhvnegmai

hjnevcqhn

211

ejfobhvqhn

ejcavrhn

fevrw
fhmiv

fobevomai
212

caivrw

carhvsomai

213

210

203

ejthrhvqhn

qhvsw

tivqhmi

201

tethvrhmai

200

214

_______________________________________________
197

dm kombinacija tvori sm. swvz/ w se u Novom zavjetu pojavljuje jedanput u indikativu, a

sigma se ne umee (sevswtai, Djela 4,9). Javlja se dvaput kao particip, sa sigmom
(sesw/smevnoi, Ef 2,5. 8).

198

dq kombinacija obino tvori sq, premda je ovdje sigma ispalo. Nije neobino da
posljednje sigma ispadne iz rijei u aoristu pasivu.

199

*thre.

200

*qe. tivqhmi tvori svoje osnove kao pravilni mi glagol, izuzev prijevoja u perfektu i
premjetanja aspiracije u aoristu pasivu (q t).

201

mi glagoli u aoristu aktivu koriste ka kao formant glagolskog vremena.

202

Samoglasnik osnove zbog prijevoja se promijenio u ei.

203

Samoglasnik osnove zbog prijevoja se promijenio u ei.

204

Vjerovali ili ne, ovaj oblik je pravilan. Malo je udno to to se korijen *qe promijenio u
te (premjetaj aspiracije). Kada je zbog aorista pasiva dodan qh, nastala je qeq
kombinacija. Grci su pokuali izbjei dva aspiranta (theta je aspirant) u
samoglasnicima u nizu, tako da su prvi deaspirirali, tj. promijenili ga u tau. e + *qe +
qh + n eqeqhn ejtevqhn.

205

*uJpag. Vidi a[gw.

206

*uJparc.

207

Futur medij deponentni.

208

Aorist medij deponentni.

209

Samo upamtite razliite oblike. Ovdje smo naveli tri razliite osnove. Vidi MBG za
objanjenje.

210

Drugi perfekt.

211

Vidi MBG za objanjenje. Ovo je zapravo sloeni glagol.

212

*car. Iota je dodan za tvorbu prezentske osnove, tako da nije prisutan u drugim
osnovama glagolskih vremena.

213

Eta je dodan ispred formanta glagolskog vremena. Ono je futur deponentni.

214

Drugi aorist.

396

Dodatak

Likvidni glagoli
(Koji se javljaju pedeset i vie puta u Novom zavjetu)
ai[rw

podiem, uzimam
ajrw', h\ra, h\rka, h\rmai, h[rqhn

ajpoqnh/vskw

umirem
ajpoqanou'mai, ajpevqanon, -, -, -

ajpokrivnomai

odgovaram
-, ajpekrinavmhn, -, -, ajpekrivqhn

ajpokteivnw

ubijam
ajpoktenw', ajpevkteina, -, -, ajpektavnqhn

ajpostevllw

aljem
ajpostelw', ajpevsteila, ajpevstalka, ajpevstalmai,
ajpestavlhn

bavllw

bacam, stavljam
balw', e[balon, bevblhka, bevblhmai, ejblhvqhn

ejgeivrw

ustajem
ejgerw', h[geira, -, ejghvgermai, hjgevrqhn

eijmiv

ja sam
e[somai, h[mhn, -, -, -

ejkbavllw

izbacujem
ejkbalw', ejxevbalon, ejkbevblhka, ejkbevblhmai, ejxeblhvqhn

krivnw

sudim, odluujem
krinw', e[krina, kevkrika, kevkrimai, ejkrivqhn

levgw

kaem, govorim
ejrw', ei\pon, ei[rhka, ei[rhmai, ejrrevqhn

mevllw

namjeravam
mellhvsw, -, -, -, -,

mevnw

ostajem
menw', e[meina, memevnhka, -, -,

pivnw

pijem
pivomai, e[pion, pevpwka, -, ejpovqhn

fevrw

nosim
oi[sw, h[negka, ejnhvnoca, ejnhvnegmai, hjnevcqhn

caivrw

radujem se
carhvsomai, -, -, -, ejcavrhn

Popisi rijei

397

Drugi aoristi
(glagola koji se javljaju pedeset i vie puta u Novom zavjetu)
a[gw

vodim
a[xw, h[gagon, -, h\gmai, h[cqhn

ajnabaivnw

penjem se
ajnabhvsomai, ajnevbhn, -, -, -

ajpevrcomai

odlazim
ajpeleuvsomai, ajph'lqon, ajpelhvluqa, -, -

ajpoqnh/vskw

umirem
ajpoqanou'mai, ajpevqanon, -, -, -

bavllw

bacam
balw', e[balon, bevblhka, bevblhmai, ejblhvqhn

givnomai

postajem
genhvsomai, ejgenovmhn, gevgona, gegevnhmai, ejgenhvqhn

ginwvskw

znam
gnwvsomai, e[gnwn, e[gnwka, e[gnwsmai, ejgnwvsqhn

gravfw

piem
(e[grafon), gravyw, e[graya, gevgrafa, gevgrapmai
ili gevgrammai, ejgravfhn

eijsevrcomai

ulazim
eijseleuvsomai, eijsh'lqon, eijselhvluqa, -, -

ejkbavllw

izbacujem
ejkbalw', ejxevbalon, ejkbevblhka, ejkbevblhmai, ejxeblhvqhn

ejxevrcomai

izlazim
ejxeleuvsomai, ejxh'lqon, ejxelhvluqa, -, -

e[rcomai

dolazim
ejleuvsomai, h\lqon, ejlhvluqa, -, -

ejsqivw

jedem
favgomai, e[fagon, -, -, -

euJrivskw

nalazim
euJrhvsw, eu|ron, eu{rhka, -, euJrevqhn

e[cw

imam
e{xw, e[scon, e[schka, -, -

katabaivnw

silazim
katabhvsomai, katevbhn, -, -, -

lambavnw

uzimam
lhvmyomai, e[labon, ei[lhfa, ei[lhmmai, ejlhvmfqhn

398

Dodatak

levgw

kaem
ejrw', ei\pon, ei[rhka, ei[rhmai, ejrrevqhn

oJravw

vidim
o[yomai, ei\don, eJwr
v aka, -, w[fqhn

pivnw

pijem
pivomai, e[pion, pevpwka, -, ejpovqhn

pivptw

padam
pesou'mai, e[peson, pevptwka, -, -

prosevrcomai

dolazim k
proseleuvsomai, prosh'lqon, proselhvluqa, -, -

sunavgw

sakupljam
sunavxw, sunhvgagon, -, sunh'gmai, sunhvcqhn

uJpavgw

odlazim
uJpavxw, uJphvgagon, -, uJph'gmai, uJphvcqhn

Popisi rijei

399

Rijei koje se javljaju pedeset i vie

puta u Novom zavjetu (po uestalosti)
Kada dovrite ovu gramatiku, sljedei popis e vam pomoi u ponavljanju
rijei koje ste nauili. Ponite s najuestalijim rijeima i idite prema dolje.
Pogl. se odnosi na poglavlje u OBG gdje ste nauili tu rije.
Uest. Pogl. Rije

Definicija

oJ, hJ, tov

lan m. r., . r., sr. r.

9 153 4

kaiv

i, te, takoer, naime

5 595 6

aujtov", -hv, -ov

lina zamjenica: on, ona, ono (njega, nje);

oni (njih)
povratna zamjenica: sebe, se
prilog: isti

2 792 6

dev

ali, a

2 752 6

ejnD

uL, naL, kodG

2 460 8

eijmiv

ja sam, postojim, ivim, prisutan sam

(h[mhn), e[somai, -, -, -, -

2 354 8

levgw

kaem, govorim
(e[legon), ejrw', ei\pon, ei[rhka, ei[rhmai,
ejrrevqhn

1 840 11

uJmei"

vi

1 768 7

eij"A

uA, meuI

1 725 4

ejgwv

ja

1 606 6

ouj, oujk, oujc

ne

1 388 7

ou|to", au{th, tou'to

jednina: ovo; on, ona, ono

mnoina: ovi

1 365 14

o{", h{, o{

tko, koga

1 317 4

qeov" -ou', -oJ

Bog, bog

1 296 6

o{ti

da, jer, budui da

1 244 10

pa'", pa'sa, pa'n

jednina: svaki
mnoina: svi

1 069 7

suv

ti

1 042 7

mhv

ne, kako ne bi

1 041 7

gavr

jer, onda

917 7

jIhsou'", -ou', oJ

Isus, Joua

914 8

ejkG, ejxG

izG, odG

19 870 6

400

890

Dodatak

11

ejpivG (ejp j, ejf j)

naL, prekoG, kada

ejpivD (ejp j, ejf j)

na osnovuG, kodG

ejpivA (ejp j, ejf j)

naA, kaD, protivG

hJmei"

mi

kuvrio" -ou,-oJ

Gospodin, gospodin, gospodar

e[cw

imam, drim
(ei\con), e{xw, e[scon, e[schka, -, -

prov"A

kaD, premaD, sI

givnomai

postajem, jesam, postojim, roen sam,

stvoren sam
(ejginovmhn), genhvsomai, ejgenovmhn, gevgona,
gegevnhmai, ejgenhvqhn

864

11

717

708

16

700

669

22

667

diavG
diavA

krozA
zbogG

663

i{na

kako bih, da

646

ajpovG (ajp j, ajf j)

(dalje) odG

638

ajllav

ali, nego, izuzev

634

18

e[rcomai

dolazim, idem
(hjrcovmhn), ejleuvsomai, h\lqon ili h\lqa,
ejlhvluqa, -, -

568

17

poievw

radim, inim
(ejpoivoun), poihvsw, ejpoivhsa, pepoivhka,
pepoivhmai, -

555

10

tiv", tiv

tko? to? koje? zato?

550

a[nqrwpo", -ou, oJ

ovjek, ovjeanstvo, osoba, ljudi, ljudska

rasa, ljudsko bie

529

Cristov", -ou', oJ

Krist, Mesija, Pomazanik

525

10

ti", ti

netko/neto, onaj/ono,
bilo tko/bilo to

504

18

wJ"

kao, poput, kada, da, kako, o

503

10

eij

ako

499

12

ou\n

473

14

katav
katavA

nizA, protivG
premaL, krozA, tijekomG

469

metavG
metavA

sI
poslijeG, izaG

454

20

oJravw

vidim, primjeujem, doivljavam

o[yomai, ei\don, eJwr
v aka, -, w[fqhn

428

16

ajkouvw

ujem, uim, pokoravam se, razumijem

(h[kouon), ajkouvsw, h[kousa, ajkhvkoa, -,
hjkouvsqhn

stoga, tada, prema tome

G

Popisi rijei

401

416

13

poluv", pollhv, poluv

jednina:
puno
mnoina: mnogi
prilog:
esto

415

34

divdwmi

dajem, povjeravam, vraam, stavljam

(ejdivdoun), dwvsw, e[dwka, devdwka, devdomai,
ejdovqhn

413

11

pathvr, patrov", oJ

otac

389

hJmevra, -a", hJ

dan

379

pneu'ma, -mato", tov

duh, Duh, vjetar, dah, unutarnji ivot

377

uiJo"v , -ou', oJ

sin, potomak

351

ejan
v

ako, kada

344

10

ei|", miva, e{n

jedan

343

11

ajdelfov", -ou', oJ

brat

343

13

h[

ili

333

10

perivG

oL

periA
v

okoG

lovgo", -ou, oJ

rije, Rije, izjava, poruka

330

319

13

eJautou', -h'"

jednina: sam/sama/samo
mnoina: sami

318

17

oi\da

znam, razumijem
eijdhvsw, h/[dein, -, -, -

296

17

lalevw

govorim, kaem
(ejlavloun), lalhvsw, ejlavlhsa, lelavlhka,
lelavlhmai, ejlalhvqhn

273

oujranov", -ou', oJ

Nebo, nebo

265

13

ejkeino", -h, -o

jednina: taj/ta/to (mukarac/ena/stvar)

mnoina: ti/te/ta (mukarci/ene/stvari)

261

12

maqhthv", -ou', oJ

uenik

258

22

lambavnw

uzimam, primam
(ejlavmbanon), lhvmyomai, e[labon, ei[lhfa, -,
ejlhvmfqhn

250

22

gh', gh'", hJ

zemlja, kopno, regija, ovjeanstvo

243

13

mevga", megavlh, mevga

ogroman, velik

241

16

pisteuvw

vjerujem, imam vjeru (u), pouzdajem se

(ejpivsteuon), pisteuvsw, ejpivsteusa,
pepivsteuka, pepivsteumai, ejpisteuvqhn

243

11

pivsti", -ew", hJ

vjera, vjerovanje

234

10

oujdeiv", oujdemiva, oujdevn nijedan, nijedna, nijedno

233

10

a{gio", -ia, -ion

pridjev:
svet
imenica u mnoini: sveti (ljudi)

402

Dodatak

231

18

ajpokrivnomai

odgovaram
-, ajpekrinavmhn, -, -, ajpekrivqhn

231

10

o[noma, -mato", tov

ime, ugled

222

20

ginwvskw

znam, doznajem, shvaam, uim

(ejgivnwskon), gnwvsomai, e[gnwn, e[gnwka,
e[gnwsmai, ejgnwvsqhn

220

uJpovG
uJpovA

odG (prijedlog)
ispodG, podI

218

22

ejxevrcomai

izlazim
(ejxhrcovmhn), ejxeleuvsomai, ejxh'lqon,
ejxelhvluqa, -, -

216

11

ajnhvr, ajndrov", oJ

ovjek, mukarac, suprug

215

13

gunhv, gunaikov", hJ

ena, supruga

215

14

te

i (tako), tako

210

18

duvnamai

sposoban sam, moan sam

(ejdunavmhn ili hjdunavmhn), dunhvsomai, -, -, -,
hjdunhvqhn

208

21

qevlw

hou, elim, prieljkujem, uivam

(h[qelon), qelhvsw, hjqevlhsa, -, -, ejqelhvqhn

208

14

ou{tw"

stoga, tako, na ovaj nain

200

11

ijdouv

Vidi! Gle!

195

19

jIoudaio", -aiva, -aion

pridjev: idovski
imenica: idov

194

22

eijsevrcomai

dolazim u, idem u, ulazim

eijseleuvsomai, eijsh'lqon, eijselhvluqa, -, -

194

16

novmo", -ou, oJ

zakon, naelo

194

paravG
paravD
paravA

odG
uzA, u prisustvuG, sI
pokrajG

191

23

gravfw

piem
(e[grafon), gravyw, e[graya, gevgrafa,
gevgrapmai ili gevgrammai, ejgravfhn

186

kovsmo", ou, oJ

svijet, svemir, ovjeanstvo

182

kaqwv"

kao, ak kao

179

12

mevn

s jedne strane, zbilja

177

14

ceivr, ceirov", hJ

aka, ruka, prst

176

22

euJrivskw

nalazim
(eu{riskon or hu{riskon), euJrhvsw, eu|ron,
eu{rhka, -, euJrevqhn

175

a[ggelo", -ou, oJ

aneo, glasnik

175

o[clo"

rulja, mnotvo

Popisi rijei

403
ojyiva, -a", hJ

veer

aJmartiva, -a", hJ

grijeh

169

e[rgon, -ou, tov

rad, djelo, radnja

167

11

a[n

ne prevodi se, ne deklinira se, koristi

se kako bi se odreenu izjavu
uinilo ovisnom o neemu

166

dovxa, -h", hJ

slava, velianstvo, ugled

162

basileiva, -a", hJ

kraljevstvo

162

34

e[qno", -ou", tov

nacija
mnoina: pogani

162

13

povli", -ew", hJ

grad

160

16

tovte

tada, potom

158

29

ejsqivw

jedem

158

Pau'lo", -ou, oJ

(h[sqion), favgomai, e[fagon, -, -, Pavao

156

kardiva, -a", hJ

srce, unutarnji ovjek

156

Pevtro", -ou, oJ

Petar

156

prw'to", -h, -on

prvi, raniji

155

a[llo", -h, -o

drugi

155

11

cavri", -ito", hJ

milost, blagonaklonost, prijaznost

154

35

i{sthmi

neprijelazni: stojim
prijelazni:
inim da stoji
(i[sthn), sthvsw, e[sthsa, e{sthka,
e{stamai, ejstavqhn

153

18

o{sti", h{ti", o{ti

tko god, koji god, to god

153

18

poreuvomai

idem, nastavljam, ivim

(ejporeuovmhn), poreuvsomai, -, -,
pepovreumai, ejporeuvqhn

150

12

uJpevrG
uJpevrA

zbogG
iznadG

148

17

kalevw

zovem, nazivam, pozivam

(ejkavloun), kalevsw, ejkavlesa,
kevklhka, kevklhmai, ejklhvqhn

147

nu'n

sada, sadanjost

147

10

savrx, sarkov", hJ

tijelo

146

12

e{w"

veznik: dok
prijedlog (G): sve doG

144

20

ejgeivrw

podiem, budim
ejgerw', h[geira, -, ejghvgermai, hjgevrqhn

144

profhvth", -ou, oJ

prorok

175

30

173

404

Dodatak

143

17

ajgapavw

volim, njegujem
ajgaphvsw, hjgavphsa, hjgavphka, hjgavphmai,
hjgaphvqhn

143

35

ajfivhmi

putam, naputam, doputam

(h[fion), ajfhvsw, ajfh'ka, -, ajfevwmai, ajfevqhn

143

11

oujdev

a ne, ak ni, ni, niti

142

20

laov", -ou', oJ

ljudi, mnotvo

142

10

sw'ma, -ato", tov

tijelo

141

12

pavlin

ponovno

140

19

zavw

ivim
(e[zwn), zhvsw, e[zhsa, -, -, -

139

fwnhv, -h'", hJ

zvuk, buka, glas

135

27

duvo

dva

135

zwhv, -h'", hJ

ivot

135

jIwavnnh", -ou, oJ

Ivan

133

16

blevpw

vidim, gledam
(e[blepon), blevyw, e[bleya, -, -, -

132

20

ajpostevllw

aljem
ajpostelw', ajpevsteila, ajpevstalka,
ajpevstalmai, ajpestavlhn

129

ajmhvn

doista, zaista, amen, tako neka bude

128

nekrov", -av, -ovn

pridjev: mrtav
imenica: mrtvo tijelo, mrtvac

128

10

suvnD

sI

124

dou'lo", -ou, oJ

rob, sluga

123

17

o{tan

kada god

122

12

aijwn
v , -w'no", oJ

dob, vjenost

122

27

ajrciereuv", -evw", oJ

Veliki sveenik, veliki sveenik

122

22

bavllw

bacam
(e[ballon), balw', e[balon, bevblhka,
bevblhmai, ejblhvqhn

120

qavnato", -ou, oJ

smrt

119

23

duvnami", -ew", hJ

sila, udo

119

34

paradivdwmi

povjeravam, predajem, izdajem

(paredivdoun), paradwvsw, parevdwka ili
parevdosa, paradevdwka, paradevdomai,
paredovqhn

118

20

mevnw

ostajem, ivim
(e[menon), menw', e[meina, memevnhka, -, -

Popisi rijei

405

117

23

ajpevrcomai

odlazim
ajpeleuvsomai, ajph'lqon, ajpelhvluqa, -, -

117

17

zhtevw

traim, elim, pokuavam postii

(ejzhvtoun), zhthvsw, ejzhvthsa, -, -, ejzhthvqhn

116

ajgavph, -h", hJ

ljubav

115

19

basileuv", -evw", oJ

kralj

114

11

ejkklhsiva, -a", hJ

crkva, Crkva, skuptina,

zajednica

114

35

i[d
[ io", -a, -on

vlastiti (npr. narod, dom)

114

20

krivnw

sudim, odluujem, dajem prednost

(ejkrinovmhn), krinw', e[krina, kevkrika,
kevkrimai, ejkrivqhn

114

12

movno", -h, -on

sam, jedini

114

oi\ko", -ou, oJ

kua, dom

111

22

ajpoqnh/vskw

umirem, umrijet u, slobodan sam od

(ajpevqnh/skon), ajpoqanou'mai, ajpevqanon,
-, -, -

110

12

o{so", -h, -on

velik kao, puno kao

109

14

ajlhvqeia, -a", hJ

istina

109

32

mevllw

namjeravam
(e[mellon ili h[mellon), mellhvsw, -, -, -, -

109

19

o{lo", -h, -on

pridjev: cio, potpun

prilog: ukupno

109

27

parakalevw

zovem, potiem, opominjem, tjeim

(parekavloun), -, parekavlesa, -,
parakevklhmai, pareklhvqhn

108

35

ajnivsthmi

neprijelazni: ustajem
prijelazni: podiem
ajnasthvsw, anevsthsa, -, -, -

106

20

sw/zv w

spaavam, izbavljam, oslobaam

(ejsw/zovmhn), swvsw, e[swsa, sevswka,
sevsw/smai, ejswvqhn

106

w{ra, -a", hJ

sat, prigoda, trenutak

105

20

ejkei

tamo, na tome mjestu

103

14

o{te

kada

103

13

pw'"

kako?

103

14

yuchv, -h'", hJ

dua, ivot, vlastito ja

102

ajgaqov", -hv, -ovn

dobar, koristan

102

ejxousiva, -a", hJ

vlast, sila

101

20

ai[rw

podiem, uzimam, oduzimam

ajrw', h\ra, h\rka, h\rmai, h[rqhn

406

Dodatak

101

18

dei

nuno je, potrebno je

101

14

oJdov", -ou', hJ

put, cesta, putovanje, ponaanje

100

ajllhvlwn

jedan drugog

100

12

ojfqalmov", -ou', oJ

oko, vid

100

11

kalov", -hv, -ovn

lijep, dobar

100

35

tivqhmi

stavljam, polaem
(ejtivqoun), qhvsw, e[qhka, tevqeika, tevqeimai,
ejtevqhn

99

27

e{tero", -a, -on

drugi, drukiji

99

10

tevknon, -ou, tov

dijete, potomak

98

21

Farisaio", -ou, oJ

farizej

97

24

ai|ma, -mato", tov

krv

97

22

a[rto", -ou, oJ

kruh, hljeb, hrana

97

19

gennavw

raam, proizvodim
gennhvsw, ejgevnnhsa, gegevnnhka,
gegevnnhmai, ejgennhvqhn

97

21

didavskw

pouavam
(ejdivdaskon), didavxw, ejdivdaxa, -, -,
ejdidavcqhn

95

21

peripatevw

hodam (okolo), ivim

(periepavtoun), peripathvsw, periepavthsa,
-, -, -

95

24

fobevomai

bojim se
(ejfobouvmhn), -, -, -, -, ejfobhvqhn

94

14

ejnwvpionG

prijeG

94

18

tovpo", -ou, oJ

mjesto, lokacija

93

22

e[ti

ipak, ak

93

oijkiva, -a", hJ

kua, dom

93

12

pouv", podov", oJ

stopalo

92

13

dikaiosuvnh, -h", hJ

pravednost

92

14

eijrhvnh, -h", hJ

mir

91

qavlassa, -h", hJ

more, jezero

91

27

kavqhmai

sjedim, ivim
(ejkaqhvmhn), kaqhvsomai, -, -, -, -

90

21

ajkolouqevw

slijedim, pratim
(hjkolouvqoun), ajkolouqhvsw, hjkolouvqhsa,
hjkolouvqhka, -, -

Popisi rijei

407

90

33

ajpovllumi

90

12

mhdeiv", mhdemiva, mhdevn nitko/nita

90

34

pivptw

padam
(e[pipton), pesou'mai, e[peson ili e[pesa,
pevptwka, -, -

88

14

eJptav

sedam

87

22

ou[te

a ne, ni, niti

86

23

a[rcw

aktiv: vladam
medij: poinjem
a[rxomai, hjrxavmhn, -, -, -

86

17

plhrovw

ispunjam, upotpunjujem, ispunjavam

(ejplhvroun), plhrwvsw, ejplhvrwsa,
peplhvrwka, peplhvrwmai, ejplhrwvqhn

86

22

prosevrcomai

dolazim/idem
(proshrcovmhn), -, prosh'lqon,
proselhvluqa, -, -

85

kairov", -ou', oJ

(odreeno) vrijeme, razdoblje

85

22

proseuvcomai

molim se
(proshucovmhn), proseuvxomai,
proshuxavmhn, -, -, -

84

13

kajgwv

a ja, ali ja

83

11

mhvthr, mhtrov", hJ

majka

83

w{ste

stoga, tako da

82

27

ajnabaivnw

penjem se, dolazim gore

(ajnevbainon), ajnabhvsomai, ajnevbhn,
ajnabevbhka, -, -

82

24

e{kasto", -h, -on

svaki

82

16

o{pou

gdje

81

20

ejkbavllw

izbacujem, aljem van

(ejxevballon), -, ejxevbalon, -, -, ejxeblhvqhn

81

27

katabaivnw

idem dolje, dolazim dolje

(katevbainon), katabhvsomai, katevbhn,
katabevbhka, -, -

81

25

ma'llon

vie, radije

80

ajpovstolo", -ou, oJ

apostol, poslanik, glasnik

80

34

Mwu>sh'", -evw", oJ

Mojsije

79

32

divkaio", -aiva, -aion

prav, ispravan, pravedan

aktiv: unitavam, ubijam

medij: ginem, umirem
(ajpwvlluon), ajpolevsw ili ajpolw', ajpwvlesa,
-, -, -

408

Dodatak

79

29

pevmpw

aljem
pevmyw, e[pemya, -, -, ejpevmfqhn

79

24

uJpavgw

odlazim
(uJph'gon), -, -, -, -, -

78

ponhrov", -av, -ovn

zao, lo

78

20

stovma, -ato", tov

usta

77

35

ajnoivgw

otvaram
ajnoivxw, hjnevwx/ a ili ajnevwx/ a, ajnevwg/ a,
ajgevwg/ mai ili hjnevwg/ mai, hjnew/cv qhn ili
hjnoivcqhn

77

20

baptivzw

krstim, umaem, uranjam

(ejbavptizon), baptivsw, ejbavptisa, -,
bebavptismai, ejbaptivsqhn

77

14

jIerousalhvm, hJ

Jeruzalem

77

13

shmeion, -ou, tov

znak, udo

76

ejmov", ejmhv, ejmovn

moj, moja, moje

76

eujaggevlion, -ou, tov

Radosna vijest, evanelje

76

25

marturevw

svjedoim
(ejmartuvroun), marturhvsw, ejmartuvrhsa,
memartuvrhka, memartuvrhmai, ejmarturhvqhn

76

16

provswpon, -ou, tov

lice, izgled

76

11

u{dwr, u{dato", tov

voda

75

13

dwvdeka

dvanaest

75

14

kefalhv, -h'", hJ

glava

75

Sivmwn, -wno", oJ

imun

74

20

ajpokteivnw

ubijam
ajpoktenw', ajpevkteina, -, -, ajpektavnqhn

74

24

caivrw

radujem se
(e[cairon), carhvsomai, -, -, -, ejcavrhn

73

jAbraavm, oJ

Abraham

73

23

pivnw

pijem
(e[pinon), pivomai, e[pion, pevpwka, -, ejpovqhn

73

22

pu'r, purov", tov

vatra

73

11

fw'", fwtov", tov

svjetlo

71

aijwn
v io", -on

vjean

71

28

iJerovn, -ou', tov

hram

70

25

aijtevw

pitam, zahtijevam
(h[t/ oun), aijthvsw, h/t[ hsa, h/t[ hka, -, -

Popisi rijei

409

70

17

threvw

drim, uvam, vrim

(ejthvroun), thrhvsw, ejthvrhsa, tethvrhka,
tethvrhmai, ejthrhvqhn

68

19

jIsrahvl, oJ

Izrael

68

14

ploion, -ou, tov

brod, amac

68

14

rJhm
' a, -mato", tov

rije, izreka

68

savbbaton, -ou, tov

abat, tjedan

68

27

trei", triva

tri

67

24

a[gw

vodim, donosim, uhiujem

(h\gon), a[xw, h[gagon, -, -, h[cqhn

67

ejntolhv, -h'", hJ

zapovijed

67

pistov", -hv, -ovn

vjeran, vjernik

66

33

ajpoluvw

otputam
(ajpevluon), ajpoluvsw, ajpevlusa, -,
ajpolevlumai, ajpeluvqhn

66

19

karpov", -ou', oJ

plod, usjev, posljedica

66

30

presbuvtero", -a, -on

starjeina

66

29

fevrw

nosim, raam, proizvodim

(e[feron), oi[sw, h[negka, ejnhvnoca,
ejnhvnegmai, hjnevcqhn

66

35

fhmiv

kaem, potvrujem
(e[fh), -, e[fh, -, -, -

65

33

ei[te

ako, je li

63

28

grammateuv", -evw", oJ

pisar

63

17

daimovnion, -ou, tov

demon

63

21

ejrwtavw

pitam, zahtijevam, zaklinjem

(hjrwvtwn), ejrwthvsw, hjrwvthsa, -, -,
hjrwthvqhn

63

11

e[xw

prilog:
bez
prijedlog (G): izvan

63

24

o[ro", o[rou", tov

planina, brdo

62

34

dokevw

mislim, ini mi se
(ejdovkoun), dovxw, e[doxa, -, -, -

62

11

qevlhma, -mato", tov

volja, elja

62

14

qrovno", -ou, oJ

prijestolje

62

27

JIerosovluma, tav or hJ

Jeruzalem

61

ajgaphtov", -hv, -ovn

ljubljeni

61

Galilaiva, -a", hJ

Galileja

410

Dodatak

61

23

doxavzw

slavim, tujem, proslavljam

(ejdovxazon), doxavsw, ejdovxasa, -,
dedovxasmai, ejdoxavsqhn

61

10

h[dh

sada, ve

61

23

khruvssw

navijetam, propovijedam
(ejkhvrusson), khruvxw, ejkhvruxa, -, -,
ejkhruvcqhn

61

18

nuvx, nuktov", hJ

no

61

11

w|de

ovdje

60

24

iJmavtion, -ou, tov

haljina, ogrta

60

19

proskunevw

tujem
(prosekuvnoun), proskunhvsw,
prosekuvnhsa, -, -, -

60

34

uJpavrcw

ja sam, postojim
(uJph'rcon), -, -, -, -, tav uJpavrconta: neije vlasnitvo

59

28

ajspavzomai

pozdravljam
(hjspazovmhn), -, hjspasavmhn, -, -, -

59

Dauivd, oJ

David

59

12

didavskalo", -ou, oJ

uitelj

59

31

livqo", -ou, oJ

kamen

59

18

sunavgw

okupljam, pozivam
sunavxw, sunhvgagon, -, sunh'gmai, sunhvcqhn

59

16

carav, -a'", hJ

radost, uitak

58

27

qewrevw

gledam, vidim
-, ejqewvrhsa, -, -, -

58

35

mevso", -h, -on

sredina, usred

57

31

toiou'to", -auvth, -ou'ton takav, takve vrste

56

29

devcomai

uzimam, primam
devxomai, ejdexavmhn, -, devdegmai, ejdevcqhn

56

21

ejperwtavw

pitam, molim, sumnjam, zahtijevam

(ejphrwvtwn), ejperwthvsw, ejphrwvthsa, -, -,
ejphrwthvqhn

56

28

kravzw

vapim, dozivam
(e[krazon), kravxw, e[kraxa, kevkraga, -, -

56

30

mhdev

ali ne, niti, ak ni

56

21

sunagwghv, -h'", hJ

sinagoga, sastanak

56

trivto", -h, -on

trei, trea, tree

55

ajrchv, -h'", hJ

poetak, vladar

Popisi rijei

411

55

34

loipov", -hv, -ovn

pridjev: preostali
imenica: ostatak
prilog:
uostalom, odsada

55

Pila'to", -ou, oJ

Pilat

55

17

pleivwn, pleion

vei, vie

54

27

dexiov", -iav, -iovn

desni, desna, desno

54

27

eujaggelivzw

navijetam Radosnu vijest, propovijedam

(eujhggevlizon), -, eujhggevlisa, -,
eujhggevlismai, eujhggelivsqhn

54

27

ou|

gdje

54

28

oujciv

ne

54

21

crovno", -ou, oJ

vrijeme

53

23

diov

stoga, zbog toga

53

11

ejlpiv", -ivdo", hJ

nada, oekivanje

53

12

o{pw"

kako, da, kako bi

52

14

ejpaggeliva, -a", hJ

obeanje

52

e[scato", -h, -on

posljednji, posljednja, posljednje

52

28

paidivon, -ou, tov

dijete, dojene

52

27

peivqw

uvjeravam
(e[peiqon), peivsw, e[peisa, pevpoiqa,
pevpeismai, ejpeivsqhn

52

28

speivrw

sijem
-, e[speira, -, e[sparmai, -

51

12

eujquv"

odmah

51

20

sofiva, -a", hJ

mudrost

50

20

glw'ssa, -h", hJ

jezik

50

grafhv, -h'", hJ

spis, Pismo

50

kakov", -hv, -ovn

lo, zao

50

13

makavrio", -a, -on

blagoslovljen, sretan

50

parabolhv, -h'", hJ

poredba

50

16

tuflov", -hv, -ovn

slijep

48

22

meivzwn, -on

vei

43

19

jIoudaiva, -a", hJ

Judeja

42

16

luvw

odrjeujem, odvezujem, unitavam

(e[luon), luvsw, e[lusa, -, levlumai, ejluvqhn

33

35

deivknumi

pokazujem, objanjavam
deivxw, e[deixa, devdeica, -, ejdeivcqhn

11

34

i[de

Vidi! Gle!

Leksikon
Definicije u ovome leksikonu izvedene su iz knjige profesora Brucea Metzgera
Lexical Aids i knjige Warrena Trencharda Complete Vocabulary Guide (obje su
koritene s doputenjem). Ona ukljuuje sve rijei koje se javljaju deset ili vie
puta u grkom Novom zavjetu, ukljuujui vlastita imena. Iza definicije rijei
slijedi njezina uestalost u Novom zavjetu i njezina kategorija u MBG. Iza toga
slijedi kratak saetak nomenklature.
Evo nekoliko jednostavnih kategorija.
im- znai da je rije imenica.
gl-1 Oigledno pravilni glagoli (luvw,
im-1 je prva deklinacija.
ajgapavw).
im-2 je druga deklinacija.
gl-2 Prezent ima suglasniko iota
im-3 je trea deklinacija.
koje se ne koristi u drugim
glagolskim vremenima (*baptid +
prid- znai da je rije pridjev.
baptivzw baptivsw).
prid-1 su pridjevi s tri nastavka u
gl-3 Prezent ima nu koje se gubi u
kojima muki i srednji rod
drugim glagolskim vremenima (*pi
pripadaju drugoj deklinaciji, a
pivnw e[pion).
enski prvoj deklinaciji (a{gio", -iva,
gl-4 Prezent ima tau koje se gubi u
-ion).
drugim glagolskim vremenima
prid-2 su pridjevi s tri nastavka u
(*krup kruvptw e[kruya).
kojima muki i srednji rod
gl-5 Prezent ima (i)sk koji se gubi u
pripadaju treoj deklinaciji, a enski
drugim glagolskim vremenima
pripada prvoj deklinaciji (pa'",
(*are ajrevskw
pa'sa, pa'n).
h[resa).
prid-3 su pridjevi s dva nastavka u
Naredne tri kategorije sadre
kojima muki i enski rod imaju isti
rijei koje spadaju u prvih pet
nastavak (druga deklinacija) a
kategorija, ali su istovremeno i
srednji rod ima odvojeni nastavak
u ove tri kategorije.
(druga deklinacija; aJmartwlov", ovn).
gl-6 mi glagoli (divdwmi).
prid-4 su pridjevi s dva nastavka u
gl-7 Glagoli koji podnose prijevoj
kojima muki i enski rod imaju isti
(ajkouvw ajkhvkoa).
nastavak (trea deklinacija, dok
srednji rod ima zaseban nastavak
(trea deklinacija; ajlhqhv", ev").

gl-8 Glagoli koji koriste razliite

glagolske korijene u tvorbi njihovih
razliitih osnova glagolskog
vremena (levgw, ejrw', ei\pon).

prid-5 su nepravilni pridjevi.

gl- znai da je rije glagol.
Glagoli u ovome popisu dijele se na
skupine od gl-1 do gl-8. Budui da
su ove kategorije donekle
komplicirane, za podrobnije
objanjenje upuujemo vas na MBG.

sgl- znai da je rije sloeni

glagol.

a[lfa
jAbraavm, oJ Abraham (73, im-3g[2])

413

414
ajgaqov", -hv, -ovn dobar, koristan (102, prid1a[2a])
ajgalliavw veselim se (11, gl-1d[1b]) -,
hjgallivasa, -, -, hjgalliavqhn
ajgapavw volim, njegujem (143, gl-1d[1a])
ajgaphvsw, hjgavphsa, hjgavphka,
hjgavphmai, hjgaphvqhn
ajgavph, -h", hJ ljubav (116, im-1b)

Dodatak
ai[rw podiem, uzimam, oduzimam
(101, gl-2d[2]) ajrw', h\ra,
h\rka, h\rmai, h[rqhn
aijtevw pitam, zahtijevam (70, gl1d[2a]) (h/t[ oun), aijthvsw,
h/t[ hsa, h/t[ hka, -, aijtiva, -a", hJ uzrok, opaska,
optuba (20, im-1a)

ajgaphtov", -hv, -ovn ljubljeni (61, prid1a[2a])

aijwn
v , -w'no", oJ dob, vjenost (122,
im-3f[1a])

a[ggelo", -ou, oJ aneo, glasnik (175, im2a)

aijwn
v io", -on vjean (71, prid-3b[1])

aJgiavzw posveujem (28, gl-2a[1]) -, hJgivasa,

-, hJgivasmai, hJgiavsqhn
aJgiasmov", -ou', oJ svetost, posveenje (10,
im-2a)
a{gio", -iva, -ion svet (233, prid-1a[1])
imenica u mnoini: sveti, sveci
ajgnoevw ne znam (22, gl-1d[2a]) (hjgnovoun),
-, -, -, -, ajgorav, -a'", hJ trg, trnica (11, im-1a)
ajgoravzw kupujem (30, gl-2a[1])
(hjgovrazon), -, hjgovrasa, -,
hjgovrasmai, hjgoravvsqhn
jAgrivppa", -a, oJ Agripa (11, im-1e)
ajgrov", -ou', oJ polje, zemlja (36, im-2a)

ajkaqarsiva, -a", hJ besmrtnost (10,

im-1a)
ajkavqarto", -on neist, prljav (32,
prid-3a)
a[kanqa, -h", hJ biljka s trnjem (14,
im-1c)
ajkohv, -h'", hJ sluh, izvjetaj (24, im
-1b)
ajkolouqevw slijedim, pratim (90, gl
-1d[2a]) (hjkolouvqoun),
ajkolouqhvsw, hjkolouvqhsa,
hjkolouvqhka, -, ajkouvw ujem, uim, posluan sam,
razumijem (428, gl-1a[8])
(h[kouon), ajkouvsw, h[kousa,
ajkhvkoa, -, hjkouvsqhn

a[gw vodim, donosim, uhiujem (69, gl1b[2]) (h\gon), a[xw, h[gagon, -, -,

h[cqhn

ajkrobustiva, -a", hJ neobrezanje (20,

im-1a)

ajdelfhv, -h'", hJ sestra (26, im-1b)

ajlevktwr, -oro", oJ pijetao (12, im

-3f[2b])

ajdelfov", -ou', oJ brat (343, im-2a)

a{d
/ h", -ou, oJ Had (10, im-1f)
ajdikevw inim nepravdu, ozljeujem (28,
gl-1d[2a]) ajdikhvsw, hjdivkhsa,
hjdivkhka, -, hjjdikhvqhn
ajdikiva, -a", hJ nepravednost (25, im-1a)
a[diko", -on nepravedan (12, prid-3a)
ajduvnato", -on nemogu (10, prid-3a)
ajqetevw ponitavam, odbacujem (16, gl1d[2a]) ajqethvsw, hjqevthsa, -, -, Ai[gupto", -ou, hJ Egipat (25, im-2b)
ai|ma, -mato", tov krv (97, im-3c[4])

ajlhvqeia, -a", hJ istina (109, im-1a)

ajlhqhv", -ev" istinit (26, prid-4a)
ajlhqinov", -hv, -ovn istinit, iskren (28,
prid-1a[2a])
ajlhqw'" zaista, uistinu, zbilja (18,
prilog)
ajllav ali, ipak, osim ako (638,
estica)
ajllhvlwn jedni drugima (100, prid
-1a[2b])
a[llo", -h, -o drugi (155, prid
-1a[2b])

Leksikon

ajllovtrio", -a, -on nije vlastit, tui (14,

prid-1a[1])
a{lusi", -ew", hJ lanac (11, im-3e[5b])
a{ma u isto vrijeme (10, prilog) prijedlog
(D): zajedno s
aJmartavnw grijeim (43, gl-3a[2a])
aJmarthvsw, h{marton ili hJmavrthsa,
hJmavrthka, -, aJmartiva, -a", hJ grijeh (173, im-1a)
aJmartwlov", -ovn grjean (47, prid-3a)
imenica: grjenik
ajmhvn zaista, zbilja, amen, tako nek bude
(129, estica)
ajmpelwvn, -w'no", oJ vinograd (23, im-3f[1a])

415

ajnakrivnw dovodim u pitanje,

istraujem (16, sgl-2d[6]) -,
ajnevkrina, -, -,ajnekrivqhn
ajnalambavnw uzimam (13, sgl
-3a[2b]) -, ajnevlabon, -, -,
ajnelhvmfqhn
JAnaniva", -ou, oJ Ananija (11, im-1d)
ajnapauvw dajem odmor, osvjeavam
(12, sgl-1a[5]) (medij)
odmaram se ajnapauvsw,
ajnevpausa, -, ajnapevpaumai,
ajnapivptw ispruam se, naslanjam se
(12, sgl-1b[3]) -, ajnevpesa, -,
-, -

ajmfovteroi, -ai, -a oba (14, prid-1a[1])

a[n ova rije se ne prevodi i ne deklinira, a
koristi se kako bi se iznijela
odreena izjava mogunosti o
neemu (166)

ajnavstasi", -ew", hJ uskrsnue (42,

im-3e[5b])

ajnavA: meu, izmeu (13, prijedlog) s

brojevima: svaki

ajnatolhv, -h'", hJ istok (11, im-1b)

ajnabaivnw uzlazim, penjem se (82, sgl2d[7]) (ajnevbainon), ajnabhvsomai,

ajnevbhn, ajnabevbhka, -, ajnablevpw gledam gore, primam vid (25,
sgl-1b[1]) -, ajnevbleya, -, -, ajnaggevllw navijetam, razglaavam,
izvjetavam (14, sgl-2d[1])
(ajnhvggellon), ajnaggelw', ajnhvggeila,
-, -, ajnhggevlhn
ajnaginwvskw itam (32, sgl-5a)
(ajnegivnwskon), -, ajnevgnwn, -, -,
ajnegnwvsqhn
ajnavgkh, -h", hJ nunost, pritisak,
uznemirenost (17, im-1b)
ajnavgw vodim gore (23, sgl-1b[2]) (medij)
iznosim na more -, ajnhvgagon, -, -,
ajnhvcqhn
ajnairevw unitavam, ukidam (24, sgl1d[2a]) ajnelw', ajneila, -, -,
ajnh/revqhn
ajnavkeimai naslanjam se (pri obroku) (14,
sgl-6b) (ajnekeivmhn), -, -, -, -, -

ajnastrofhv, -h'", hJ nain ivota,

ponaanje (13, im-1b)

ajnafevrw nudim, podiem (10, sgl

-1c[1]) (ajneferovmhn), -,
ajnhvnegka ili ajnhvnekon, -, -, ajnacwrevw povlaim (14, sgl-1d[2a])
-, ajnecwvrhsa, -, -, jAndreva", -ou, oJ Andrija (13, im-1d)
a[nemo", -ou, oJ vjetar (31, im-2a)
ajnevcomai trpim (15, sgl-1b[2])
ajnevxomai, ajnescovmhn -, -, ajnhvr, ajndrov", oJ ovjek, mukarac,
mu (216, im-3f[2c])
ajnqivsthmi protivim se (14, sgl-6a)
(ajnqistovmhn), -, ajntevsthn,
ajnqevsthka, -, a[nqrwpo", -ou, oJ ovjek,
ovjeanstvo, osoba, ljudi,
ljudska vrsta, ljudsko bie
(550, im-2a)
ajnivsthmi neprijelazan: podiem se,
ustajem (108, sgl-6a)
prijelazan: podiem
ajnasthvsw, ajnevsthsa, -, -, -

Dodatak

416
ajnoivgw otvaram (77, gl-1b[2]) ajnoivxw, a
hjnevw/xa ili ajnevwx/ a, ajnevwg/ a,
ajgevwg/ mai ili hjnevwg/ mai, hjnew/cv qhn ili
hjnoivcqhn
ajnomiva, -a", hJ bezakonje (15, im-1a)
ajntivG: poradi, za, umjesto (22, prijedlog)
jAntiovceia, -a", hJ Antiohija (18, im-1a)
a[nwqen odozgor, ponovno (13, prilog)
a[xio", -a, -on dostojan (41, prid-1a[1])
ajpaggevllw izvjetavam, govorim (45, sgl2d[1]) (ajphvggellon), ajpaggelw',
ajphvggeila, -, -, ajphggevlhn
ajpavgw odvodim (15, sgl-1b[2]) -,
ajphvgagon, -, -, ajphvcqhn
a{pax jedanput, jedanput zauvijek (14,
prilog)

ajpokavluyi", -ew", hJ otkrivenje (18,

im-3e[5b])
ajpokrivnomai odgovaram (231, sgl
-2d[6]) -, ajpekrinavmhn, -, -,
ajpekrivqhn
ajpokteivnw ubijam (74, sgl-2d[5])
ajpoktenw', ajpevkteina, -, -,
ajpektavnqhn
ajpolambavnw primam (10, sgl
-3a[2b])* ajpolhvmyomai,
ajpevlabon, -, -, ajpovllumi unitavam, ubijam (90,
sgl-3c[2]) (medij) umirem
(ajpwvlluon), ajpolevsw ili
ajpolw', ajpwvlesa, -, -, jApollw'", -w', oJ Apolon (10, im-2e)

ajparnevomai nijeem (11, sgl-1d[2a])

ajparnhvsomai, ajphvrnhsa, -, -,
ajparnhqhvsomai

ajpologevomai branim se (10, sgl

-1d[2a]) ajpologhvsw, -, -, -,
ajpeloghvqhn

a{pa", -asa, -an svi (34, prid-2a)

ajpoluvtrwsi", -ew", hJ otkupljenje

(10, im-3e[5b])

ajpeiqevw neposluan sam (14, gl-1d[2a])

(hjpeivqoun), -, hjpeivqhsa, -, -, -,
ajpevrcomai naputam, odlazim (117, sgl1b[2]) ajpeleuvsomai, ajph'lqon,
ajpelhvluqa, -, ajpevcw primam u punini, udaljen sam (19,
sgl-1b[2]) (medij) suzdravam se
(ajpeicon), -, -, -, -, ajpistiva, -a", hJ nevjera (11, im-1a)
a[pisto", -on nevjerni (23, prid-3a)
ajpovG (dalje) odG (646, prijedlog)
ajpodivdwmi plaam, nadoknaujem (48,
sgl-6a) (medij) prodajem
(ajpedivdoun), ajpodwvsw, ajpevdwka, -,
-, ajpedovqhn
ajpoqnh/vskw umirem, umrijet u, osloboen
sam od (111, sgl-5a) (ajpevqnh/skon),
ajpoqanou'mai, ajpevqanon, -, -, ajpokaluvptw otkrivam (26, sgl-4)
ajpokaluvyw, ajpekavluya, -,
-, ajpekaluvfqhn

ajpoluvw otputam (66, sgl-1a[4])

(ajpevluon), ajpoluvsw,
ajpevlusa, -, ajpolevlumai,
ajpeluvqhn
ajpostevllw aljem (132, sgl-2d[1])
ajpostelw', ajpevsteila,
ajpevstalka, ajpevstalmai,
ajpestavlhn
ajpovstolo", -ou, oJ apostol, poslanik,
glasnik (80, im-2a)
a{ptw palim (39, gl-4) (medij)
dodirujem, hvatam -, h|ya,
-, -, ajpwvleia, -a", hJ unitenje (18, im
-1a)
a[ra onda, stoga (49, estica)
ajrguvrion, -ou, tov srebro, novac (20,
im-2c)
ajrevskw udovoljavam (17, gl-5a)
(h[reskon), ajrevsw, h[resa, -,
-, -

Leksikon
ajriqmov", -ou', oJ broj (18, im-2a)
ajrnevomai nijeem (33, gl-1d[2a])
(hjrnou'mhn), ajrnhvsomai,
hjrnhsavmhn, -, h[rnhmai, ajrnivon, -ou, tov ovca, janje (30, im-2c)
aJrpavzw hvatam, grabim (14, gl-2a[2])
aJrpavsw, h{rpasa, -, -, hJrpavsqhn ili
hJrpavghn
a[rti sada (36, prilog)
a[rto", -ou, oJ kruh, hljepi, hrana (97, im2a)
ajrcaio", -aiva, -aion drevan, star (11,
prid-1a[1])
ajrchv, -h'", hJ poetak, vladar (55, im-1b)
ajrciereuv", -evw", oJ veliki sveenik (122,
im-3e[3])

417
au[rion sljedei dan (14, prilog)
aujtov", -hv, -ov on, ona, ono (5597,
prid-1a[2b]) njega/nju/ono
samo, isti
ajfairevw uzimam, odsijecam (10,
sgl-1d[2a]) ajfelw', ajfeilon,
-, -, ajfaireqhvsomai
a[fesi", -ew", hJ oprotenje, oprost
(17, im-3e[5b])
ajfivhmi putam, naputam,
doputam (143, sgl-6a)
(h[fion), ajfhvsw, ajfh'ka, -,
ajfevwmai, ajfevqhn
ajfivsthmi odlazim, povlaim se (14,
sgl-6a) (ajfistovmhn),
ajposthvsomai, ajpevsthsa, -,
-, -

a[rcwn, -onto", oJ vladar, dunosnik (37,

im-3c[5b])

ajforivzw odvajam se, stavljam na

stranu (10, sgl-2a[1])
(ajfwvrizon), ajforiw' ili
ajforivsw, ajfwvrisa, -,
ajfwvrismai, -

ajsevlgeia, -a", hJ razuzdanost,

raskalaenost, bludnost (10, im-1a)

a[frwn, -on lud, neuk (11, prid

-4b[1])

a[rcw vladam (86, gl-1b[2]) (medij)

poinjem a[rxomai, hjrxavmhn, -, -, -

ajsqevneia, -a", hJ slabost, bolest (24, im-1a)

ajsqenevw bolestan sam, slab sam (33, gl1d[2a]) (hjsqenou'n), -, hjsqevnhsa,
hjsqevnhka, -, ajsqenhv", -ev" slab, bolestan (26, prid-4a)
jAsiva, -a", hJ Azija (18, im-1a)
ajskov", -ou', oJ boca od koe, vinski mijeh
(12, im-2a)
ajspavzomai pozdravljam (59, gl-2a[1])
(hjspazovmhn), -, hjspasavmhn, -, -, ajspasmov", -ou', oJ pozdrav (10, im-2a)
ajsthvr, -evro", oJ zvijezda (24, im-3f[2b])
ajtenivzw pozorno gledam u, buljim u (14,
gl-2a[1]) -, hjtevnisa, -, -, aujlhv, -h'", hJ dvorite (12, im-1b)
aujxavnw rastem, poveavam se (21,
gl-3a[1]) (hu[xanon), aujxhvsw,
hu[xhsa, -, -, hujxhvqhn

jAcai?a, -a", hJ Ahaja (10, im-1a)

a[cri, a[cri"G dok, sve dok (49,
prijedlog) veznik: doG

bh'ta
Babulwvn, -w'no", hJ Babilon (12, im
-3f[1a])
bavllw bacam (122, gl-2d[1])
(e[ballon), balw', e[balon,
bevblhka, bevblhmai,
ejblhvqhn
baptivzw krstim (77, gl-2a[1])
(ejbavptizon), baptivsw,
ejbavptisa, -, bebavptismai,
ejbaptivsqhn
bavptisma, -ato", tov krtenje (19,
im-3c[4])
baptisthv", -ou', oJ Krstitelj (12, im
-1f)
Barabba'", -a', oJ Baraba (11, im-1e)
Barnaba'", -a', oJ Barnaba (28, im-1e)

418

Dodatak

basanivzw muim (12, gl-2a[1])

(ejbasavnizon), -, ejbasavnisa, -, -,
basanisqhvsomai
basileiva, -a", hJ kraljevstvo (162, im-1a)
basileuv", -evw", oJ kralj (115, im-3e[3])
basileuvw vladam, upravljam (21, gl-1a[6])
basileuvsw, ejbasivleusa, -, -, bastavzw nosim (27, gl-2a[1]) (ejbavstazon),
bastavsw, ejbavstasa, -, -, Bhqaniva, -a", hJ Betanija (12, im-1a)
bh'ma, -ato", tov sud, sudaka stolica (12,
im-3c[4])
biblivon, -ou, tov svitak, knjiga (34, im-2c)
bivblo", -ou, hJ knjiga (10, im-2b)
bivo", -ou, oJ ivot (10, im-2a)
blasfhmevw bogohulim, psujem (34, gl1d[2a]) (ejblasfhvmoun), -,
ejblasfhvmhsa, -, -,
blasfhmhqhvsomai
blasfhmiva, -a", hJ bogohula, uvreda (18,
im-1a)
blevpw vidim, gledam (133, gl-1b[1])
(e[blepon), blevyw, e[bleya, -, -, boavw vapim, viem (12, gl-1d[1a]) bohvsw,
ejbovhsa, -, -, boulhv, -h'", hJ naum, plan, svrha (12, im1b)
bouvlomai namjeravam, planiram (37, gl1d[2c]) (ejboulovmhn), -, -, -, -,
ejboulhvqhn
bronthv, -h'", hJ grmljavina (12, im-1b)
brw'ma, -ato", tov hrana (17, im-3c[4])
brw'si", -ew", hJ jelo, jedenje (11, im3e[5b])

gavmma
Galilaiva, -a", hJ Galileja (61, im-1a)
Galilaio", -a, -on Galilejac (11, prid1a[1])
gamevw enim (se), udajem (se) (28,
gl-1d[2a]) (ejgavmoun), -, e[gmha ili
ejgavmhsa, gegavmhka, -, ejgamhvqhn

gavmo", -ou, oJ vjenanje (16, im-2a)

gavr jer, onda (1041, veznik)
ge zaista, barem, ak (26, estica)
gevenna, -h", hJ Gehena, pakao (12,
im-1c)
gevmw pun sam (11, gl-1c[2])
geneav, -a'", hJ narataj (43, im-1a)
gennavw raam, proizvodim (97, gl
-1d[1a]) gennhvsw, ejgevnnhsa,
gegevnnhka, gegevnnhmai,
ejgennhvqhn
gevno", -ou", tov rasa, ljudi, potomak,
vrsta (20, im-3d[2b])
geuvomai kuam (15, gl-1a[6])
geuvsomai, ejgeusavmhn, -, -, gewrgov", -ou', oJ zemljoradnik (19,
im-2a)
gh', gh'", hJ zemlja, regija,
ovjeanstvo (250, im-1h)
givnomai postajem, jesam, postojim,
roen sam, stvoren sam
(669, gl-1c[2]) (ejginovmhn),
genhvsomai, ejgenovmhn,
gevgona, gegevnhmai,
ejgenhvqhn
ginwvskw znam, spoznajem,
shvaam, uim (222, gl-5a)
(ejgivnwskon), gnwvsomai,
e[gnwn, e[gnwka, e[gnwsmai,
ejgnwvsqhn
glw'ssa, -h", hJ jezik (50, im-1c)
gnwrivzw objavljujem (25, gl-2a[1])
gnwrivsw, ejgnwvrisa, -, -,
ejgnwrivsqhn
gnw'si", -ew", hJ spoznaja (29, im
-3e[5b])
gnwstov"v , -hv, -ovn poznat (15, prid
-1a[2a]) imenica: poznanik
goneuv", -evw", oJ roditelj (20, im
-3e[3])
govnu, -ato", tov koljeno (12, im
-3c[6d])
gravmma, -ato", tov pismo, dokument
(14, im-3c[4])

419

Leksikon
grammateuv", -evw", oJ pisar (63, im-3e[3])
grafhv, -h'", hJ spis, Pismo (50, im-1b)
gravfw piem (191, gl-1b[1]) (e[grafon),
gravyw, e[graya, gevgrafa,
gevgrapmai ili gevgrammai, ejgravfhn

deu'te Doi! (12, prilog)

deuvtero", -a, -on drugi (43, prid
-1a[1])
devcomai uzimam, primam (56, gl
-1b[2]) devxomai, ejdexavmhn, -,
devdegmai, ejdevcqhn

grhgorevw paljiv sam, oprezan (22, gl1d[2a]) -, ejgrhgovrhsa, -, -, -

devw veem (43, gl-1d[2b]) -, e[dhsa,

devdeka, devdemai, ejdevqhn

gumnov", -hv, -ovn gol (15, prid-1a[2a])

dhnavrion, -ou, tov denar (16, im-2c)

gunhv, gunaikov", hJ ena, supruga (215, im3b[1])

diavG krozA (667, prijedlog)

diavA zbogG
diavbolo", -on klevetniki (37, prid
-3a) imenica: avao

devlta
daimonivzomai opsjednut sam demonom
(13, gl-2a[1]) -, -, -, -, ejdaimonivsqhn
daimovnion, -ou, tov demon (63, im-2c)
davkruon, -ou, tov suza (10, im-2c)
mnoina: plakanje
Damaskov", -ou', oJ Damask (15, im-2b)
Dauivd, oJ David (59, im-3g[2])
dev ali, a (2792, estica)
devhsi", -ew", hJ molitva, molba (18, im3e[5b])
dei nuno je (101, gl-1d[2c])
deivknumi pokazujem, objanjavam (33, gl3c[2]) deivxw, e[deixa, devdeica, -,
ejdeivcqhn
deipnon, -ou, tov ruak (16, im-2c)
devka deset (25, im-3g[2])
devndron, -ou, tov stablo (25, im-2c)
dexiov", -iav, -iovn desni (54, prid-1a[1])
devomai pitam, traim (22, gl-1d[2c])
(ejdou'mhn), -, -, -, -, ejdehvqhn
devrw tuem, ibam (15, gl-1c[1]) -, e[deira,
-, -, darhvsomai
devsmio", -ou, oJ zatvorenik (16, im-2a)
desmov", -ou', oJ sveza, karika (18, im-2a)
despovth", -ou, oJ gospodar, gospodin (10,
im-1f)

diaqhvkh, -h", hJ savez (33, im-1b)

diakonevw sluim (37, gl-1d[2a])
(dihkovnoun), diakonhvsw,
dihkovnhsa, -, -, dihkonhvqhn
diakoniva, -a", hJ sluba (34, im-1a)
diavkono", -ou, oJ, hJ pomonik,
sluga, akon (29, im-2a)
diakrivnw sudim, prosuujem,
razlikujem (19, sgl-1c[2])
(medij) sumnjam, dvojim,
kolebam se (diekrinovmhn), -,
diekrivna, -, -, diekrivqhn
dialevgomai raspravljam, svaam se
(13, sgl-1b[2]) (dielegovmhn),
-, dielexavmhn, -, -,
dielevcqhn
dialogivzomai razmatram,
uvjeravam (16, sgl-2a[1])
(dielogizovmhn), -, -, -, -, dialogismov", -ou', oJ rasuivanje,
rasprava (14, im-2a)
diamartuvromai svjedoim, sveano
tvrdim (15, sgl-1c[1])
(diemarturovmhn), -,
diemarturavmhn,
-, -, diamerivzw dijelim, raspodjeljujem
(11, sgl-2a[1]) (diemevrizon),
-, diemerisavmhn, -,
diamemevrismai, diemerivsqhn
diavnoia, -a", hJ um, razumijevanje
(12, im-1a)

Dodatak

420

diatavssw nareujem, zapovijedam (16,

sgl-2b) diatavxomai, dievtaxa,
diatevtaca, diatevtagmai, dietavcqhn
diafevrw vrijedim vie, razlikujem se (13,
sgl-1c[1]) (dieferovmhn), -, dihvnegka,
-, -, didaskaliva, -a", hJ uenje (21, im-1a)
didavskalo", -ou, oJ uitelj (59, im-2a)
didavskw pouavam (97, gl-5a) (ejdivdaskon),
didavxw, ejdivdaxa, -, -, ejdidavcqhn
didachv, -h'", hJ uenje, nauk (30, im-1b)
divdwmi dajem, povjeravam, vraam,
stavljam (415, gl-6a) (ejdivdoun),
dwvsw, e[dwka, devdwka, devdomai,
ejdovqhn
dievrcomai prolazim kroz (43, sgl-1b[2])
(dihrcovmhn), dieleuvsomai, dih'lqon,
dielhvluqa, -, divkaio", -aiva, -aion prav, pravian,
pravedan (79, prid-1a[1])
dikaiosuvnh, -h", hJ pravednost (92, im1b)
dikaiovw opravdavam, dokazujem (39, gl1d[3]) dikaiwvsw, ejdikaivwsa, -,
dedikaivwmai, ejdikaiwvqhn
dikaivwma, -ato", tov propis, zahtjev,
pravedno djelo (10, im-3c[4])
divktuon, -ou, tov ribarska mrea (12, im2c)
diov zato, zbog toga (53, veznik)
diovti jer, budui da (23, veznik)
diyavw edan sam, eam (16, gl-1d[1a])
diyhvsw, ejdivyhsa, -, -, diwgmov", -ou', oJ progonstvo (10, im-2a)
diwvkw progonim, traim (45, gl-1b[2])
(ejdivwkon), diwvxw, ejdivwxa, -,
dedivwgmai, diwcqhvsomai
dokevw mislim, ini mi se (62, gl-1b[4])
(ejdovkoun), dovxw, e[doxa, -, -, dokimavzw ispitujem, odobravam (22,
gl-2a[1]) dokimavsw, ejdokivmasa, -,
dedokivmasmai, -

dovlo", -ou, oJ prijevara, izdaja (11,

im-2a)
dovxa, -h", hJ slava, velianstvenost,
ugled (166, im-1c)
doxavzw proslavljam, slavim, astim
(61, gl-2a[1]) (ejdovxazon),
doxavsw, ejdovxasa, -,
dedovxasmai, ejdoxavsqhn
douleuvw sluim, posluan sam,
robujem (25, gl-1a[6])
douleuvsw, ejdouvleusa,
dedouvleuka, -, dou'lo", -ou, oJ rob, sluga (126, prid
-1a[2a])
dravkwn, -onto", oJ zmaj, zmija (13,
im-3c[5b])
duvnamai moan sam, sposoban sam,
mogu (210, gl-6b) (ejdunavmhn
ili hjdunavmhn), dunhvsomai, -,
-, -, hjdunhvqhn
duvnami", -ew", hJ sila, udo (119, im
-3e[5b])
dunatov", -hv, -ovn kadar, sposoban,
mogu (32, prid-1a[2a])
duvo dva (135, prid-5)
dwvdeka dvanaest (75, im-3g[2])
dwreav, -a'", hJ dar (11, im-1a)
dw'ron, -ou, tov dar (19, im-2c)

e] yilovn
ejan
v ako, kada (334, veznik)
eJautou', -h'" jednina: od samog
sebe/same sebe/samog sebe
(319, prid-1a[2b]) mnoina:
od samih sebe
ejavw dozvoljavam, putam (11, gl
-1d[1b]) (ei[wn), ejas
v w, ei[asa,
-, -, ejggivzw prilazim, pristupam (42, gl
-2a[1]) (h[ggizon), ejggiw',
h[ggisa, h[ggika, -, ejgguv" blizu (31, prilog)

421

Leksikon

ejgeivrw podiem, budim (144, gl-2d[3])

ejgerw', h[geira, -, ejghvgermai,
hjgevrqhn
ejgkataleivpw odustajem, naputam (10,
sgl-1b[1]) ejgkataleivyw,
ejgkatevlipon, -, -, ejgkateleivfqhn
ejgwv ja (1802, prid-5)
e[qno", -ou", tov nacija (162, im-3d[2b])
mnoina: pogani
e[qo", -ou", tov obiaj, navika (12, im3d[2b])
eij ako (502, estica)
ei[dwlon, -ou, tov slika, idol (11, im-2c)
ei[kosi dvadeset (11, im-3g[2])
eijkwvn, -ovno", hJ slika, nalije (23, im-3f[1b])
eijmiv ja sam, postojim, ivim, prisutan sam
(2462, gl-6b) (h[mhn), e[somai, -, -, -, eijrhvnh, -h", hJ mir (92, im-1b)
eij"A uA, meuL (1767, prijedlog)
ei|", miva, e{n jedan (345, prid-4b[2])
eijsavgw vodim u, donosim u (11, sgl-1b[2])
-, eijshvgagon, -, -, eijsevrcomai dolazim u, idem u, ulazim
(194, sgl-1b[2]) eijseleuvsomai,
eijsh'lqon, eijselhvluqa, -, eijsporeuvomai ulazim, idem u (18, sgl1a[6]) (eijseporeuovmhn), -, -, -, -, ei\ta tada (15, prilog)
ei[te ako, da li (65, estica)
ejk , ejx iz (914, prijedlog)
G

e{kasto", -h, -on svaki (82, prid-1a[2a])

eJkatovn stotinu (17, prid-5b)
eJkatontavrch", -ou, oJJ stotnik (20, im-1f)
ejkbavllw izbacujem, aljem van (81, sgl2d[1]) (ejxevballon), ejkbalw',
ejxevbalon, -, -, ejxeblhvqhn
ejkei tamo (105, prilog)
ejkeiqen od tamo (37, prilog)

ejkeino", -h, -o jednina: taj

(ovjek/ena/stvar) (265,
prid-1a[2b]) mnoina: oni
(ljudi/ene/stvari)
ejkklhsiva, -a", hJ crkva, Crkva,
skuptina, zajednica (114,
im-1a)
ejkkovptw odsijecam, sijeem (10, sgl
-4) ejkkovyw, -, -, -, ejxekovphn
ejklevgomai odabirem, biram (22, sgl
-1b[2]) (ejxelegovmhn), -,
ejxelexavmhn, -, ejklevlegmai, ejklektov", -hv, -ovn izabran, odabran
(22, prid-1a[2a])
ejkpivptw padam, nasukavam se (10,
sgl-1b[3]) -, ejxevpesa,
ejkpevptwka, -, ejkplhvssw udim se (13, sgl-2b)
(ejxeplhssovmhn), -, -, -, -,
ejxeplavghn
ejkporeuvomai idem van, izlazim (33,
sgl-1a[6]) (ejxeporeuovmhn),
ejkporeuvsomai, -, -, -, ejkteivnw ispruim (16, sgl-2d[5])
ejkteinw', ejxevteina, -, -, e{kto", -h, -on esti (14, prid-1a[2a])
ejkcevw izlijevam (16, sgl-1a[7]) ejkcew',
ejxevcea, -, -, ejkj cuvnnw izlijevam (11, sgl-3a[1])
(ejxecunovmhn), -, -,
ejkkevcumai, ejlaiva, -a", hJ stablo masline (15, im
1a)
e[laion, -ou, tov maslinovo ulje (11,
im-2c)
ejlavcisto", -h, -on najmanji (14,
prid-1a[2a])
ejlevgcw presvjedoujem, korim,
razotkrivam (17, gl-1b[2])
ejlevgxw, h[legxa, -, -,
hjlevgcqhn

Dodatak

422

ejleevw milosrdan sam, iskazujem milosre

(28, gl-1d[2a]) ejlehvsw, hjlevhsa, -,
hjlevhmai, hjlehvqhn
ejlehmosuvnh, -h", hJ milostinja (13, im-1b)

ejntevllw zapovijedam (15, sgl-2d[1])

ejntelou'mai, ejneteilavmhn, -,
ejntevtalmai, ejnteu'qen odavde (10, prilog)
ejntolhv, -h'", hJ zapovijed (67, im-1b)

e[leo", -ou", tov milosre, samilost,

suosjeanje (27, im-3d[2b])

ejnwvpionG ispredG (94, prijedlog)

ejleuqeriva, -a", hJ sloboda (11, im-1a)

e{x est (13, im-3g[2])

ejleuvqero", -a, -on slobodan (23, prid1a[1])

Ellhn, -hno", oJ Grk (25, im-3f[1a])
ejlpivzw nadam se (31, gl-2a[1]) (h[lpizon),
ejlpiw', h[lpisa, h[lpika, -, ejlpiv", -ivdo", hJ nada, oekivanje (53, im3c[2])
ejmautou, -h'" moj (37, prid-1a[2a])
ejmbaivnw ukrcavam, upliem (16, sgl-2d[7])
-, ejnevbhn, -, -, -

ejxavgw izvodim (12, sgl-1b[2]) -,

ejxhvgagon, -, -, -

ejmblevpw promatram, gledam (12, sgl1b[1]) (ejnevblepon), -, ejnevbleya,

-, -, ejmov", ejmhv, ejmovn moj (76, prid-1a[2a])
ejmpaivzw rugam se, ismijavam (13, sgl2a[2]) (ejnevpaizon), ejmpaivxw,
ejnevpaixa, -, -, ejnepaivcqhn
e[mprosqenG ispredG (48, prijedlog; prilog)
ejmfanivzw objavljujem, objelodanjujem,
optuujem (10, sgl-2a[1]) ejmfanivsw,
ejnefavnisa, -, -, ejnefanivsqhn
ejnD uL, naL, meuI (2752, prijedlog)

ejxapostevllw aljem van (13, sgl

-2d[1]) ejxapostelw',
ejxapevsteila, -, -,
ejxapestavlhn
ejxevrcomai izlazim (218, sgl-1b[2])
(ejxhrcovmhn), ejxeleuvsomai,
ejxh'lqon, ejxelhvluqa, -, e[xestin zakonito je, ispravno je (31,
sgl-6b)
ejxivsthmi zauen sam, udim se
(17, sgl-6a) (ejxistavmhn), -,
ejxevsthsa, ejxevstaka, -, ejxomologevw priznajem, ispovijedam,
slavim (10, sgl-1d[2a])
ejxomologhvsomai,
ejxwmolovghsa, -, -, ejxouqenevw prezirem,
omalovaavam (11, gl1d[2a]) -, ejxouqevnhsa, -,
ejxouqevnhmai, ejxouqenhvqhn

e[nato", -h, -on deveti (10, prid-1a[2a])

ejxousiva, -a", hJ vlast, mo (102, im

-1a)

ejndeivknumi pokazujem, prikazujem (11,

sgl-3c[2]) -, ejnedeixavmhn, -, -, -

e[xw bez (63, prilog) prijedlog (G):

izvanG

ejnduvw oblaim (27, gl-1a[4]) -, ejnevdusa, -,

ejndevdumai, -

e[xwqenG izvan, izvana (13, prilog)

eJorthv, -h'", hJ festival (25, im-1b)

e{nekaG ili e{nekenG zbogG, poradiG (19,

prijedlog)

ejpaggeliva, -a", hJ obeanje (52, im

-1a)

ejnergevw radim, djelujem (21, sgl-1d[2a])

(ejnhrgou'mhn), -, ejnhvrghsa, -, -, ejniautov", -ou', oJ godina (14, im-2a)
e[noco", -on odgovoran, kriv (10,
prid-3a)

ejpaggevllomai obeajem (15, sgl

-2d[1]) -, ejphggeilavmhn, -,
ejphvggelmai, e[paino", -ou, oJ slava (11, im-2a)

Leksikon

423

ejpaivrw podiem (19, sgl-2d[2]) -, ejph'ra, 43

-,
-, ejphvrqhn

ejpipivptw padam na (11, sgl-1b[3]) -,

ejpevpeson, ejpipevptwka, -, -

ejpaiscuvnomai sramim se (11, sgl-1c[2]) -, -,

-, -, ejpaiscunqhvsomai

ejpiskevptomai posjeujem, brinem se

za (11, sgl-4) -, ejpeskeyavmhn,
-, -, ejpivstamai razumijem (14, sgl-6b)
ejpistolhv, -h'", hJ pismo, poslanica
(24, im-1b)

ejpavnw iznad (19, prilog) prijedlog (G):

iznadG
ejpauvrion sljedei dan (17, prilog)
ejpeiv budui da, jer (26, veznik)
ejpeidhv jer, budui da (10, veznik)
e[peita onda (16, prilog)
ejperwtavw traim, pitam, zahtijevam (56,
sgl-1d[1a]) (ejphrwvtwn), ejperwthvsw,
ejphrwvthsa, -, -, ejphrwthvqhn
G

ejpiv (ejp j, ejf j) naL, iznadG, kada (890,

D
A
prijedlog) ejpiv na osnovuG ejpiv
naA, kaG, protivG
ejpibavllw stavljam na (18, sgl-2d[1])
(ejpevballon), ejpibalw', ejpevbalon, -,
-, ejpiginwvskw znam (44, sgl-5a)
(ejpegivnwskon), ejpiginwvsomai,
ejpevgnwn, ejpevgnwka, -, ejpegnwvsqhn

ejpistrevfw okreem se, vraam se

(36, sgl-1b[1]) ejpistrevyw,
ejpevstreya, -, -, ejpestravfhn
ejpitavssw zapovijedam, nareujem
(10, sgl-2b) -, ejpevtaxa, -, -, ejpitelevw zavravam, dovravam
(10, sgl-1d[2]) ejpitelevsw,
ejpetevlesa, -, -, ejpitivqhmi polaem (39, sgl-6a)
(ejpetivqoun), ejpiqhvsw,
ejpevqhka, -, -, ejpitimavw korim, upozoravam (29,
sgl-1d[1a]) (ejpetivmwn), -,
ejpetivmhsa, -, -, -

ejpivgnwsi", -ew", hJ spoznaja (20, im3e[5b])

ejpitrevpw doputam, dozvoljavam

(18, sgl-1b[1]) -, ejpevtreya, -,
-, ejpetravphn

ejpizhtevw eznem za, elim, teim za (13,

sgl-1d[2a]) (ejpezhvtoun), -,
ejpezhvthsa, -, -, -

ejpouravnio", -on nebeski (19, prid

-3a) imenica: nebo

ejpiqumevw elim, eznem za (16, sgl-1d[2a])

(ejpequvmoun), ejpiqumhvsw,
ejpequvmhsa, -, -, ejpiqumiva, -a", hJ pouda, elja (38, im-1a)
ejpikalevw zazivam (30, sgl-1d[2b]) (medij)
pozivam, obraam se -, ejpekavlesa,
-, ejpikevklhmai, ejpeklhvqhn
ejpilambavnomai hvatam (19, sgl-3a[2b]) -,
ejpelabovmhn, -, -, ejpimevnw ostajem, ustrajem (16, sgl
-1c[2]) (ejpevmenon), ejpimenw',
ejpevmeina, -, -, -

eJptav sedam (88, im-3g[2])

ejrgavzomai radim, inim (41, gl
-2a[1]) (hjpgazovmhn), -,
hjrgasavmhn, -, -, ejrgavth", -ou, oJ radnik (16, im-1f)
e[rgon, -ou, tov rad, djelo, djelovanje
(169, im-2c)
e[rhmo", -on naputen, opustoen
(48, prid-3a) imenica:
pustinja, pustara (im-2b)
e[rcomai dolazim, idem (634, gl
-1b[2]) (hjrcovmhn),
ejleuvsomai, h\lqon ili h\lqa,
ejlhvluqa, -, -

424

Dodatak

ejrwtavw traim, pitam, zaklinjem (63, gl1d[1a]) (hjrwvtwn), ejrwthvsw,

hjrwvthsa, -, -, hjrwthvqhn

ejcqrov", -av, -ovn neprijateljski

(raspoloen) (32, prid-1a[1])
imenica: neprijatelj

ejsqivw jedem (158, gl-1b[3]) (h[sqion),

favgomai, e[fagon, -, -, -

e[cw imam, drim (708, gl-1b[2])

(ei\con), e{xw, e[scon, e[schka,
-, e{w" dok (146, veznik) prijedlog (G):
sve doG

e[scato", -h, -on posljednji (52, prid1a[2a])

e[swqen iznutra, unutra (12, prilog)
e{tero", -a, -on drugi, drukiji (98, prid1a[1])

e[ti jo, ipak, ak (93, prilog)

eJtoimavzw pripremam (40, gl-2a[1])
eJtoimavsw, hJtoivmasa, hJtoivmaka,
hJtoivmasmai, hJtoimavsqhn
e{toimo", -h, -on spreman (17, prid-3b[2])
e[to", -ou", tov godina (49, im-3d[2b])
eujaggelivzw donosim radosne vijesti,
propovijedam (54, gl-2a[1])
(eujhggevlizon), -, eujhggevlisa, -,
eujhggevlismai, eujhggelivsqhn
eujaggevlion, -ou, tov radosna vijest,
evanelje (76, im-2c)
eujdokevw svia mi se (21, gl-1d[2a]) -,
eujdovkhsa, -, -, eujqevw" odmah (36, prilog)
eujquv" odmah (59, prilog)
eujlogevw blagoslivljam (42, gl-1d[2a])
eujloghvsw, eujlovghsa, eujlovghka,
eujlovghmai, eujloghqhvsomai
eujlogiva, -a", hJ blagoslov (16, im-1a)
euJrivskw nalazim (176, gl-5b) (eu{riskon ili
hu{riskon), euJrhvsw, eu|ron, eu{rhka,
-, euJrevqhn

zh'ta
Zacariva", -ou oJ Zaharija (11, im
-1d)*
zavw ivim (140, gl-1d[1a]) (e[zwn),
zhvsw, e[zhsa, -, -, Zebedaio", -ou, oJ Zebedej (12, im
-2a)
zh'lo", -ou, oJ revnost, ljubomora
(16, im-2a)
zhlovw nastojim, elim, zavidim (11,
gl-1d[3]) -, ejzhvlwsa, -, -, zhtevw traim, elim, pokuavam
postii (117, gl-1d[2a])
(ejzhvtoun), zhthvsw,
ejzhvthsa, -, -, ejzhthvqhn
zuvmh, -h", hJ kvasac (13, im-1b)
zwhv, -h'", hJ ivot (135, im-1b)
zw/o
' n, -ou, tov ivo bie (23, im-2c)
zw/opoievw oivljavam (11, sgl
-1d[2a]) zw/opoihvsw,
zw/opoivhsa, -, -,
zw/opoihvqhn

hta
\ta

eujsevbeia, -a", hJ pobonost (15, im-1a)

h[ ili, nego (343, estica)

eujfraivnw radujem se (14, gl-2d[4])

(eujfrainovmhn), -, -, -, -, hujfravnqhn

hJgemwvn, -ovno", oJ upravitelj (20, im

-3f[1b])

eujcaristevw zahvaljujem (38, gl-1d[2a]) -,

eujcarivsthsa ili hujcarivsthsa, -, -,
eujcaristhvqhn
eujcaristiva, -a", hJ zahvaljivanje (15, im1a)
Efeso", -ou, hJ Efez (16, im-2b)
ejfivsthmi stojim na, stojim blizu (21,
sgl-6a) -, ejpevsthn, ejfevsthka, -, -

hJgevomai smatram, mislim, vodim

(28, gl-1d[2a]) -, hJghsavmhn,
-, h{ghmai, h[dh sada, ve (61, prilog)
h{kw doao sam (26, gl-1b[2]) h{xw,
h|xa, h{ka, -, jHliva", -ou, oJ Ilija (29, im-1d)
h{lio", -ou, oJ sunce (32, im-2a)

Leksikon

425

hJmei" mi (864, prid-5a)

hJmevra, -a", hJ dan (389, im-1a)
Hrwvd
/ h", -ou, oJ Herod (43, im-1f)
jHsai?a", -ou oJ Izaija (22, im-1d)

qh'ta
qavlassa, -h", hJ more, jezero (91, im-1c)
qavnato", -ou, oJ smrt (120, im-2a)
qanatovw usmrujem (11, gl-1d[3])
qanatwvsw, ejqanavtwsa, -, -,
ejqanatwvqhn
qavptw pokapam (11, gl-4) -, e[qaya, -, -,
ejtavfhn
qaumavzw divim se, udim se (43, gl-2a[1])
(ejqauvmazon), -, ejqauvmasa, -, -,
ejqaumavsqhn
qeavomai gledam (22, gl-1d[1b]) -,
ejqeasavmhn, -, teqevamai, ejqeavqhn
qevlhma, -mato", tov volja, elja (62, im3c[4])
qevlw hou, elim, eznem, uivam (208,
gl-1d[2c]) (h[qelon), qelhvsw,
hjqevlhsa, -, -, hjqelhvqhn
qemevlio", -ou, oJ temelj (15, im-2a)
qeov" -ou', -oJ Bog, bog (1317, im-2a)

qrovno", -ou, oJ prijestolje, tron (62,

im-2a)
qugavthr, -tro", hJ ker (28, im
-3f[2c])
qumov", -ou', oJ gnjev, srdba (18, im
-2a)
quvra, -a", hJ vrata (39, im-1a)
qusiva, -a", hJ rtva, prinos (28, im
-1a)
qusiasthvrion, -ou, tov rtvenik (23,
im-2c)
quvw rtvujem, ubijam (14, gl-1a[4])
(e[quon), -, e[qusa, -,
tevqumai, ejtuvqhn
Qwma'", -a', hJ Toma (11, im-1e)

ijwt' a
jIakwvb, oJ Jakov (27, im-3g[2])
jIavkwbo", -ou, oJ Jakov (42, im-2a)*
ijao
v mai lijeim (26, gl-1d[1b])
(ijwm
v hn), ijas
v omai, ijasavmhn,
-, i[amai, ijaq
v hn
i[d
[ e Vidi! Gle! (29)
i[d
[ io", -a, -on vlastiti (npr. narod,
dom; 114, prid-1a[1])

qerapeuvw ozdravljam (43, gl-1a[6])

qerapeuvsw, ejqeravpeusa, -,
teqeravpeumai, ejqerapeuvqhn

ijdouv Vidi! Gle! (200, estica)

qerivzw anjem (21, gl-2a[1]) qerivsw,

ejqevrisa, -, -, ejqerivsqhn

iJerovn, -ou', tov hram (72, im-2c)

qerismov", -ou', oJ etva (13, im-2a)

qewrevw gledam u, vidim (58, gl-1d[2a]) -,
ejqewvrhsa, -, -, qhrivon, -ou, tov ivotinja, zvijer (46, im-2c)
qhsaurov". -ou', oJ blago, spremite (17, im2a)
qlivbw ugnjetavam, muim (10, gl-1b[1]) -,
-, -, tevqlimmai, ejqlivbhn
qliyi", -ew", hJ nesrea, nevolja (45,
im-3e[5b])
qrivx, tricov", hJ kosa (15, im-3b[3])

iJereuv", -evw", oJ sveenik (31, im

-3e[3])
Ierosovluma, tav ili hJ Jeruzalem (62,
im-1a ili im-2c)
jIerousalhvm, hJ Jeruzalem (77, im
-3g[2])
jIhsou'", -ou', oJ Isus, Joua (917, im
-3g[1])
iJkanov", -hv, -ovn znatan, velik,
sposoban (39, prid-1a[2a])
iJmavtion, -ou, tov haljina (60, im-2c)
i{na kako bi, da (663, veznik)
jIovpph, -h", hJ Jopa (10, im-1b)
jIordavnh", -ou, oJ Jordan (15, im-1f)

426

Dodatak

jIoudaiva, -a", hJ Judeja (43, im-1a)

jIoudaio", -aiva, -aion idovski (195,
prid-1a[1]) imenica: idov
jIouvda", -a, oJ Juda, Judeja (44, im-1e)
i{ppo", -ou, oJ konj (17, im-2a)

kaiv i, ak, takoer, odnosno (9018,

veznik)
kainov", -hv, -ovn nov (42, prid-1a[2a])
kairov", -ou', oJ (odreeno) vrijeme,
dob (85, im-2a)

jIsaavk, oJ Izak (20, im-3g[2])

Kaisar, -o", oJ Cezar (29, im-3f[2a])

jIsrahvl, oJ Izrael (68, im-3g[2])

Kaisavreia, -a", hJ Cezareja (17, im

-1a)

i{sthmi neprijelazna: stojim (155, gl-6a)

prijelazna: inim da stoji (i[sthn),
sthvsw, e[sthsa ili e[sthn, e{sthka,
e{stamai, ejstavqhn
ijscurov", -av, -ovn jak (29, prid-1a[1])
ijscuv", -uvo", hJ snaga, mo (10, im-3e[1])

kaivw palim, svijetlim (12, gl-2c)

kauvsw, e[kausa, -, kevkaumai,
ejkauvqhn
kajkei i tamo (10, prilog)
kajkeiqen i od tamo, i tada (10,
prilog)

ijscuvw imam mo, sposoban sam (28, gl1a[4]) (i[scuon), ijscuvsw, i[scusa, -, , -

kajkeino" i onaj (22, prid-1a[2b])

ijcquv", -uvo", oJ riba (20, im-3e[1])

jIwavnnh", -ou, oJ Ivan (135, im-1f)

kakov", -hv, -ovn lo, zao (50, prid

-1a[2a])

jIwshvf, oJ Josip (35, im-3g[2])

kakw'" loe (16, prilog)

kavpa
kajgwv i ja, a ja (84, prid-5)
kaqavper ba kao (13, prilog; veznik)
kaqarivzw istim (31, gl-2a[1]) kaqariw',
ejkaqavrisa, -, kekaqavrismai,
ejkaqarivsqhn
kaqarov", -av, -ovn ist (27, prid-1a[1])
kaqeuvdw spavam (22, gl-1b[3])
(ejkavqeudon), -, -, -, -, kavqhmai sjedim, ivim (91, gl-6b)
(ejkaqhvmhn), kaqhvsomai, -, -, -, kaqivzw sjedam, posjedam (46, gl-2a[1])
kaqivsw, ejkavqisa, kekavqika, -, kaqivsthmi postavljam, ovlaujem (21, sgl6a) katasthvsw, katevsthsa, -, -,
katestavqhn
kaqwv" kao, ba kada (182, prilog)

kakiva, -a", hJ zloba, pokvarenost

(11, im-1a)

kavlamo", -ou, oJ trstika (12, im-2a)

kalevw zovem, imenujem, pozivam
(148, gl-1d[2b]) (ejkavloun),
kalevsw, ejkavlesa, kevklhka,
kevklhmai, ejklhvqhn
kalov", -hv, -ovn lijep, dobar (100,
prid-1a[2a])
kalw'" ispravan, pohvalan (37,
prilog)
ka[n a ako, ak ako (17, estica)
kapnov", -ou', oJ dim (13, im-2a)
kardiva, -a", hJ srce (156, im-1a)
karpov", -ou', oJ plod, usjev, rezultat
(67, im-2a)
katavG nizA, protivG (473, prijedlog)
katavA premaD, krozA,
tijekomG
katabaivnw silazim (81, sgl-2d[7])
(katevbainon), katabhvsomai,
katevbhn, katabevbhka, -, katabolhv, -h'", hJ temelj (11, im-1b)

427

Leksikon

kataggevllw navijetam (18, sgl-2d[1])

(kathvggellon), -, kathvggeila, -, -, kataiscuvnw posramljujem, razoaravam
(13, sgl-1c[2]) (kath/scunovmhn), -, -, , -, kath/scuvnqhn
katakaivw spaljujem, prodirem (12, sgl-2c)
(katevkainon), katakauvsw,
katevkausa, -, -, katekavhn
katavkeimai lijeem, naslanjam se (12, sgl6b) (katekeivmhn), -, -, -, -, katakrivnw osuujem (18, sgl-2d[6]) -,
katevkrina, -, katakevkrimai,
katekrivqhn
katalambavnw postiem, doseem (15, sgl3a[2b]) -, katevlabon, -, kateivlhmai,
katelhvmfqhn
kataleivpw ostavljam, naputam (24, sgl1b[1]) kataleivyw, katevleiya ili
katevlipon, -, katalevleimai,
kateleivfqhn
kataluvw unitavam, dokrajujem (17, sgl1a[4]) kataluvsw, katevlusa, -, -,
kateluvqhn
katanoevw razmatram, zamjeujem (14, sgl1d[2a]) (katenovoun), -, katenovhsa, , -, katantavw postiem (13, sgl-1d[1a])
katanthvsw, kathvnthsa,
kathvnthka, -, katargevw ukidam, ponitavam (27, sgl1d[2a]) katarghvsw, kathvrghsa,
kathvrghka, kathvrghmai,
kathrghvqhn
katartivzw obnavljam, pripremam (13, sgl2a[1]) katartivsw, kathvrtisa, -,
kathvrtismai, kataskeuavzw pripremam (11, sgl-2a[1])
kataskeuavsw, kateskeuvasa, -,
ateskeuvasmai, kateskeuavsqhn

katevrcomai silazim (16, sgl-1b[2]) -,

kath'lqon, -, -, katesqivw unitavam, prodirem (14,
sgl-1b[3]) -, katevfagon, -, -,
katevcw obuzdavam, drim vrsto
(17, sgl-1b[2]) (kateicon), -,
katevscon, -, -, kathgorevw optuujem (23, gl
-1d[2a]) (kathgovroun),
kathgorhvsw, kathgovrhsa, , -, katoikevw nastanjujem, prebivam
(44, sgl-1d[2a]) -, katwvk/ hsa,
-, -, kaucavomai hvalim se (37, gl-1d[1a])
kauchvsomai, ejkauchsavmhn,
-, kekauvchmai, kauvchma, -ato", tov hvala (11, im
-3c[4])
kauvchsi", -ew", hJ hvalisanje (11,
im-3e[5b])
Kafarnaouvm, hJ Kafarnaum (16, im
-3g[2])
keimai lijeem, polegnut sam (24, gl
-6b) (ejkeiovmhn), -, -, -, -, keleuvw zapovijedam, nareujem
(25, gl-1a[6]) (ejkevleuon), -,
ejkevleusa, -, -, kenov", -hv, -ovn prazan, uzaludan (18,
prid-1a[2a])
kevra", -ato", tov rog (11, im-3c[6a])
kerdaivnw dobivam (17, gl-2d[7])
kerdhvsw, ejkevrdhsa, -, -,
kerdhqhvsomai
kefalhv, -h'", hJ glava (75, im-1b)
khruvssw navijetam, propovijedam
(61, gl-2b) (ejkhvrusson),
khruvxw, ejkhvruxa, -, -,
ejkhruvcqhn
klavdo", -ou, oJ grana (11, im-2a)

katergavzomai postiem, proizvodim (22,

sgl-2a[1]) -, kateirgasavmhn, -, -,
kateirgavsqhn

klaivw plaem (40, gl-2c) (e[klaion),

klauvsw, e[klausa, -, -, klavw lomim (14, gl-1d[1b]) -,
e[klasa, -, -, -

428

Dodatak

kleivw zatvaram (16, gl-1a[3]) kleivsw,

e[kleisa, -, kevkleismai, ejkleivsqhn
klevpth", -ou, oJ lopov (16, im-1f)

kravzw viem, vapim (56, gl-2a[2])

(e[krazon), kravxw, e[kraxa,
kevkraga, -, -

klevptw kradem (13, gl-4) klevyw, e[kleya, , -, klhronomevw stiem, nasljeujem (18, gl1d[2a]) klhronomhvsw,
ejklhronovmhsa, keklhronovmhka, -, -

kratevw posjedujem, drim (47, gl

-1d[2a]) (ejkravtoun),
krathvsw, ejkravthsa,
kekravthka, kekravthmai, -

klhronomiva, -a", hJ nasljedstvo, batina

(14, im-1a)
klhronovmo", -ou, oJ nasljednik, batinik
(15, im-2a)
klh'ro", -ou, oJ drijeb, dio (11, im-2a)
klh's
' i", -ew", hJ poziv, pozvanje (11, im3e[5b])
klhtov", -hv, -ovn pozvan (10, prid-1a[2a])
koiliva, -a", hJ trbuh, utroba (22, im-1a)
koimavw spavam, tonem u san (18, gl1d[1a]) -, -, -, kekoivmhmai,
ejkoimhvqhn
koinov", -hv, -ovn obian, obredno neist (14,
prid-1a[2a])
koinovw uiniti neistim, oneistiti (14, gl1d[3]) -, ejkoivnwsa, kekoivnwka,
kekoivnwmai, -

kravto", -ou", tov sila, mo (12, im

-3d[2b])
kreivsswn,-ono" bolji (19, prid-4b[1])
takoer se pie kreivttwn
krivma, -ato", tov osuda (27, im
-3c[4])
krivnw sudim, odluujem, dajem
prednost (114, gl-2d[6])
(ejkrinovmhn), krinw', e[krina,
kevkrika, kevkrimai, ejkrivqhn
krivsi", -ew", hJ osuda (47, im
-3e[5b])
krithv", -ou', oJ sudac (19, im-1f)
kruptov", -hv, -ovn skriven (17, prid
-1a[2a])
kruvptw skrivam (19, gl-4) -, e[kruya,
-, kevkrummai, ejkruvbhn

koinwniva, -a", hJ zajednitvo, sudionitvo

(19, im-1a)

ktivzw stvaram (15, gl-2a[1]) -,

e[ktisa, -, e[ktismai,
ejktivsqhn

koinwnov", -ou', oJ suradnik, sudionik (10,

im-2a)

ktivsi", -ew", hJ stvaranje, stvor (19,

im-3e[5b])

kollavw pridruujem se, prianjam (12, gl1d[1a]) -, -, -, -, ejkollhvqhn

kuvrio" -ou,-oJ Gospodin, gospodin,

gospodar, gospon (717, im2a)
kwluvw zabranjujem, sprjeavam (23,
gl-1a[4]) (ejkwvluon), -,
ejkwvlusa, -, -, ejkwluvqhn

komivzw donosim (10, gl-2a[1]) (medij)

primam komivsomai, ejkomisavmhn, -, , kopiavw trudim se, radim (23, gl-1d[1b]) -,
ejkopivasa, kekopivaka, -, kovpo", -ou, oJ rad, nevolja (18, im-2a)
kosmevw ukraavam, sreujem (10, gl1d[2a]) (ejkovsmoun), -, ejkovsmhsa, -,
kekovsmhmai, kovsmo", ou, oJ svijet, svemir, ovjeanstvo
(186, im-2a)
kravbatto", -ou, oJ strunjaa, paleta,
krevet (siromane osobe) (11, im-2a)

kwvmh, -h", hJ selo (27, im-1b)

kwfov", -hv, -ovn nijem, gluh (14, prid
-1a[2a])

lavbda
Lavzaro", -ou, oJ Lazar (15, im-2a)
lalevw govorim, kaem (296, gl
-1d[2a]) (ejlavloun), lalhvsw,
ejlavlhsa, lelavlhka,
lelavlhmai, ejlalhvqhn

Leksikon

429

lambavnw uzimam, primam (259, gl-3a[2b])

(ejlavmbanon), lhvmyomai, e[labon,
ei[lhfa, -, ejlhvmfqhn
laov", -ou', oJ ljudi, mnotvo (142, im-2a)
latreuvw sluim, tujem (21, gl-1a[6])
latreuvsw, ejlavtreusa, -, -, levgw kaem, govorim (2354, gl-1b[2])
(e[legon), ejrw', ei\pon, ei[rhka,
ei[rhmai, ejrrevqhn
leukov", -hv, -ovn bijel (25, prid-1a[2a])
lh/sthv", -ou', oJ pljaka, revolucionar (15,
im-1f)
livan veoma puno, izrazito (12, prilog)
livqo", -ou, oJ kamen (59, im-2a)
livmnh, -h", hJ jezero (11, im-1b)
limov", -ou', oJ glad, sua (12, im-2a)
logivzomai smatram, mislim (40, gl-2a[1])
(ejlogizovmhn), -, ejlogisavmhn
-, -, ejlogivsqhn
lovgo", -ou, oJ rije, Rije, izjava, poruka
(330, im-2a)
loipov", -hv, -ovn preostali (55, prid-1a[2a])
imenica: ostatak; prilog: uostalom,
od sada
lupevw alostim se (26, gl-1d[2a]) -,
ejluvphsa, leluvphka, -, ejluphvqhn
luvph, -h", hJ alost, tuga (16, im-1b)
lucniva, -a", hJ svjetiljka (12, im-1a)
luvcno", -ou, oJ svjetlo (14, im-2a)
luvw odrjeujem (42, gl-1a[4]) (e[luon),
luvsw, e[lusa, -, levlumai, ejluvqhn

mu'
Magdalhvnh, -h'", hJ Magdalena (12, im-1b)
maqhthv", -ou', oJ uenik (261, im-1f)
makavrio", -ia, -ion blagoslovljen, sretan
(50, prid-1a[1])
Makedoniva, -a", hJ Makedonija (22, im-1a)
makravn daleko (10, prilog)

makrovqen iz daljine, iz daleka (14,

prilog)
makroqumevw strpljiv sam (10, gl
-1d[2a]) -, ejmakroquvmhsa, -,
-, makroqumiva, -a", hJ strpljivost,
uzdrljivost, postojanost
(14, im-1a)
mavlista najvie od svega, posebno
(12, prilog)
ma'llon vie, radije (81, prilog)
manqavnw uim (25, gl-3a[2b]) -,
e[maqon, memavqhka, -, Mavrqa, -a", hJ Marta (13, im-1a)
Mariva, -a", hJ Marija (27, im-1a)
Mariavm, hJ Marija (27, im-3g[2])
marturevw svjedoim (76, gl-1d[2a])
(ejmartuvroun), marturhvsw,
ejmartuvrhsa, memartuvrhka,
memartuvrhmai, ejmarturhvqhn
marturiva, -a", hJ svjedoanstvo (37,
im-1a)
martuvrion, -ivou, tov svjedoanstvo,
dokaz (19, im-2c)
mavrtu", -uro", oJ svjedok (35, im
-3f[2a])
mavcaira, -h", hJ ma (29, im-1c)
mevga", megavlh, mevga velik, uzvien
(243, prid-1a[2a])
meivzwn, on vei (48, prid-4b[1])
mevlei to se tie (10, gl-1d[2c])
(e[melen), -, -, -, -, mevllw namjeravam (109, gl-1d[2c])
(e[mellon ili h[mellon),
mellhvsw, -, -, -, mevlo", -ou", tov lan, dio (34, im
-3d[2b])
mevn s jedne strane, zbilja (179,
estica)

Dodatak

430

mevnw ostajem, ivim (118, gl-1c[2])

(e[menon), menw', e[meina, memevnhka, -,
merivzw dijelim (14, gl-2a[1]) -, ejmevrisa, -,
memevrismai, ejmerivsqhn

misevw mrzim (40, gl-1d[2a])

(ejmivsoun), mishvsw, ejmivshsa,
memivshka, memivshmai, -

merimnavw uznemiren sam, brinem se za

(19, gl-1d[1a]) merimnhvsw,
ejmerivmnhsa, -, -, -

mnhmeion, -ou, tov grob (40, im-2c)

misqov", -ou', oJ plaa, nagrada (29,

im-2a)

mevro", -ou", tov dio (42, im-3d[2b])

mnhmoneuvw sjeam se (21, gl-1a[6])

(ejmnhmovneuon), -,
ejmnhmovneusa, -, -, -

mevso", -h, -on sredina, usred (58, prid1a[2a])

moiceuvw poinjam preljub (15, gl

-1a[6]) moiceuvsw, ejmoivceusa,
-, -, ejmoiceuvqhn

metavG sI (469, prijedlog) metavA nakon

metabaivnw idem preko, prelazim preko
(12, sgl-2d[6]) metabhvsomai,
metevbhn, metabevbhka, -, -

movno", -h, -on sam, jedini (114, prid

-1a[2a])
muvron, -ou, tov pomast, miris (14,
im-2c)

metanoevw kajem se (34, sgl-1d[2a]) -,

metenovhsa, -, -, -

musthvrion, -ou, tov misterij, tajna,

otajstvo (28, im-2c)

metavnoia, -a", hJ pokajanje (22, im-1a)

mwrov", -av, -ovn lud (12, prid-1a[1])

imenica: ludost

metrevw mjerim, dijelim (11, gl-1d[2a]) -,

ejmevtrhsa, -, -, ejmetrhvqhn
mevtron, -ou, tov mjera (14, im-2c)
mevcri ili mevcri"G dok, sve dok (17,
prijedlog; veznik)
mhv ne, kako ne bi (1042, estica)
mhdev ali ne, niti, ak ni (56, estica)
mhdeiv", mhdemiva, mhdevn nitko/nita (90,
prid-4b[2])
mhkevti ne vie (22, prilog)
mhvn, mhnov", oJ mjesec (18, im-3f[1a])
mhvpote kako ne bi (25, estica)
mhvte a ne, niti, ni (34, veznik)
mhvthr, mhtrov", hJ majka (83, im-3f[2c])
mhvti upitna estica u pitanjima (18, estica)
oekuje se negativan odgovor
mikrov", -av, -ovn mali (46, prid-1a[1])
mimnh/s
v komai sjeam se (23, gl-5a) -,
-, -, mevmnhmai, ejmnhvsqhn

Mwu>sh'", -evw", oJ Mojsije (80, im

-3g[1])

nu'
Nazwraio", -ou, oJ Nazareanin (13,
im-2a)
naiv da, svakako (33, estica)
naov", -ou', oJ hram (45, im-2a)
neanivsko", -ou, oJ mladost, mladi
(11, im-2a)
nekrov", -av, -ovn mrtav (128, prid
-1a[1]) imenica: mrtvo tijelo,
truplo
nevo", -a, -on nov, mlad (24, prid
-1a[1])
nefevlh, -h", hJ oblak (25, im-1b)
nhvpio", -ivou, oJ beba, dijete (15,
prid-1a[1])
nhsteuvw postim (20, gl-1a[6])
nhsteuvsw, ejnhvsteusa, -, -, -

Leksikon

431

nikavw osvajam, pobjeujem (28, gl-1d[1a])

nikhvsw, ejnivkhsa, nenivkhka, -,
ejnikhvqhn
nivptw perem (17, gl-4) -, e[niya, -, -, -

oijkodomevw gradim (40, gl-1d[2a])

(wjk/ odovmoun), oijkodomhvsw,
wjk/ odovmhsa, -, -,
oijkodomhvqhn

noevw razumijem (14, gl-1d[2a]) nohvsw,

ejnovhsa, nenovhka, -, -

oijkodomhv, -h'", hJ zgrada, izgradnja

(18, im-1b)

nomivzw pretpostavljam, smatram (15, gl2a[1]) (ejnovmizon), -, ejnovmisa, -, -, -

oijkonovmo", -ou, oJ upravitelj,

administrator (10, im-2a)

novmo", -ou, oJ zakon, naelo (194, im-2a)

oi\ko", -ou, oJ kua, dom (114, im-2a)

novso", -ou, hJ bolest (11, im-2b)

oijkoumevnh, -h", hJ nastanjeni svijet

(15, im-1b)

nou'", noov", oJ um, razumijevanje (24, im3e[4])

oi\no", -ou, oJ vino (34, im-2a)

numfivo", -ou, oJ mladoenja (16, im-2a)

oi|o", -a, -on koje vrste, poput (14,

prid-1a[1])

nu'n sada (148, prilog) imenica: sadanjost

nuniv sada (20, prilog)
nuvx, nuktov", hJ no (61, im-3c[1])

xi
xi
xenivzw zabavljam, iznenaujem (10, gl2a[1]) -, ejxevnisa, -, -, ejxenivsqhn
xevno", -h, -on udan, stran (14, prid1a[2a])
xhraivnw suim (15, gl-2d[4]) -, ejxhvrana, -,
ejxhvrammai, ejxhravnqhn
xuvlon, -ou, tov stablo, drvo (20, im-2c)

o] mikrovn
oJ, hJ, tov lan (19870, prid-1a[2b])
o{de, h{de, tovde ovo (10, prid-1a[2b])
oJdov", -ou', hJ put, cesta, putovanje,
ponaanje (101, im-2b)
ojdouv", -ovnto", oJ zub (12, im-3c[5a])
o{qen odakle, iz kojeg razloga (15, prilog)
oi\da znam, razumijem (318, gl-1b[3])
eijdhvsw, h/[dein, -, -, oijkiva, -a", hJ kua, dom (93, im-1a)
oijkdespovth", -ou, oJ gospodar kue
(12, im-1f)

ojlivgo", -h, -on malo, nekolicina (40,

prid-1a[2a])
o{lo", -h, -on itav, cio (109, prid
-1a[2a]) prilog: potpuno
ojmnuvw ili o[mnumi kunem se,
zaklinjem se (26, gl-3c[2]) -,
w[mosa, -, -, oJmoqumadovn s jednim umom,
jednoduno (11, prilog)
o{moio", -oiva, -oion slian (45, prid
1a[1])
oJmoiovw inim slinim, usporeujem
(15, gl-1d[3]) oJmoiwvsw,
wJmoivwsa, -, -, wJmoiwvqhn
oJmoivw" isto tako, na isti nain (30,
prilog)
oJmologevw priznajem, ispovijedam
(26, gl-1d[2a]) (wJmolovgoun),
oJmologhvsw, wJmolovghsa, -, -,
o[n
[ oma, -mato", tov ime, ugled (231,
im-3c[4])
ojnomavzw imenujem (10, gl-2a[1]) -,
wjnovmasa, -, -, wjnomavsqhn
o[ntw" stvarno (10, prilog) pridjev:
stvaran
ojpivswG izaG, nakonG (35, prijedlog,
prilog)
o{pou gdje (82, estica)

Dodatak

432

o{pw" kako, da, kako bi (53, veznik; prilog)

o{rama, -ato", tov vizija (12, im-3c[4])
oJravw vidim, primjeujem, doivljavam
(454, gl-1d[1a]) o[yomai, ei\don,
eJwr
v aka, -, w[fqhn
ojrghv, -h'", hJ gnjev, srdba (36, im-1b)

ou{tw" tako, na ovaj nain (208,

prilog)
oujciv ne (54, prilog)
ojfeivlw dugujem trebam (35, gl
-2d[1]) (w[feilon), -, -, -, -, -

o{rion, -ou, tov granica, regija (12, im-2c)

ojfqalmov", -ou', oJ oko, vid (100, im

-2a)

o{rko", -ou, oJ zakletva (10, im-2a)

o[fi", -ew", oJ zmija (14, im-3e[5b])

o[ro", o[rou", tov planina, gora (63, im3d[2b])

o[clo", -ou, oJ mnotvo, rulja (175,

im-2a)

o{", h{, o{ tko (1407, prid-1a[2b])

o[yio", -a, -on veer (15, prid-1a[1])

o{so", -h, -on velik kao, puno kao (110,

prid-1a[2a])
o{sti", h{ti", o{ti tko god, koji god, to god
(145, prid-1a[2b])
o{tan kada god (123, estica)
o{te kada (103, estica)
o{ti da, budui da, jer (1296, veznik)
ou| gdje (24, prilog)
ouj, oujk, oujc ne (1623, prilog)
oujaiv jao! teko meni! (46, uzvik)

pi
pi
pavqhma, -ato", tov patnja (16, im
-3c[4])
paideuvw odgajam, vjebam (13, gl
-1a[6]) (ejpaivdeuon), -,
ejpaivdeusa, -, pepaivdeumai,
ejpaideuvqhn
paidivon, -ou, tov dijete, beba (52, im
-2c)

oujdev a ne, ak ni, niti, ni (143, veznik)

paidivskh, -h", hJ slukinja (13, im

-1b)

oujdeiv", oujdemiva, oujdevn nitko, nijedan,

nita (234, prid-2a)

pai", paidov", oJ ili hJ djeak, sin,

sluga; djevojka (24, im-3c[2])

oujdevpote nikada (16, prilog)

palaiov", -av, -ovn star (19, prid-1a[1])

oujkevti ne vie (47, prilog)

pavlin ponovno (141, prilog)

ou\n stoga, tada, prema tome (499, estica)

ou[pw jo ne (26, prilog)

pantokravtwr, -oro", oJ Svemogui

(10, im-3f[2b])

oujranov", -ou', oJ nebo (273, im-2a)

pavntote uvijek (41, prilog)

ou\", wjtov", tov uho (36, im-3c[6c])

paravG odG (194, prijedlog) paravD

uzA, u prisustvuG; paravA uzA

ou[te a ne, niti, ni (87, prilog)

ou|to", au{th, tou'to jednina: ovo, on, ona,
to (1387, prid-1a[2b]) mnoina: ovi;
oni

parabolhv, -h'", hJ usporedba (50,

im-1b)
paraggevllw zapovijedam (32, sgl
-2d[1]) (parhvggellon), -,
parhvggeila, -,
parhvggelmai, -

433

Leksikon

paragivnomai dolazim, stiem (37, sgl1c[2]) (pareginovmhn), -,

paregenovmhn, -, -, paravgw prolazim pokraj (10, sgl-1b[2])
paradivdwmi povjeravam, predajem,
izdajem (119, sgl-6a) (paredivdoun),
paradwvsw, parevdwka, paradevdwka,
paradevdomai, paredovqhn
paravdosi", -ew", hJ predaja (13, im-3e[5b])
paraitevomai odbacujem, odbijam (12, sgl1d[2a]) (parh/touvmhn), -,
parh/thsavmhn, -, parhvt/ hmai, parakalevw zovem, potiem, opominjem,
tjeim (109, sgl-1d[2b])
(parekavloun), -, parekavlesa, -,
parakevklhmai, pareklhvqhn
paravklhsi", -ew", hJ utjeha, ohrabrenje
(29, im-3e[5b])
paralambavnw uzimam, preuzimam (49,
sgl-3a[2b]) paralhvmyomai,
parevlabon, -, -, paralhmfqhvsomai
paralutikov", -hv, -ovn hrom (10, prid1a[2a]) imenica: uzeti
paravptwma, -ato", tov zlodjelo, grijeh (19,
im-3c[4])
parativqhmi stavljam ispred (19, sgl-6a)
(medij) povjeravam paraqhvsw,
parevqhka, -, -, paracrh'ma odmah (18, prilog)

parivsthmi predstavljam, prisutan

sam (41, sgl-6a) parasthvsw,
parevsthsa, parevsthka, -,
parestavqhn
parousiva, -a", hJ dolazak,
prisutnost (24, im-1a)
parrhsiva, -a", hJ hrabrost,
otvorenost (31, im-1a)
pa'", pa'sa, pa'n jednina: svaki, svi
(1243, prid-2a) mnoina: svi
pavsca, tov Pasha (29, im-3g[2])
pavscw patim (42, gl-5a) -, e[paqon,
pevponqa, -, patavssw udaram (10, gl-2b) patavxw,
ejpavtaxa, -, -, pathvr, patrov", oJ otac (413, im
-3f[2c])
Pau'lo", -ou, oJ Pavao (158, im-2a)
pauvw zaustavljam, prestajem (15, gl
-1a[5]) (ejpauovmhn),
pauvsomai, ejpausavmhn, -,
pevpaumai, ejpauvqhn
peivqw uvjeravam (53, gl-1b[3])
(e[peiqon), peivsw, e[peisa,
pevpoiqa, pevpeismai,
ejpeivsqhn
peinavw gladujem, gladan sam (23,
gl-1d[1b]) peinavsw,
ejpeivnasa, -, -, -

pavreimi prisutan sam, stigao sam

(24, sgl-6b) (parhvmhn), parevsomai,
-, -, -, -

peiravzw ispitujem, iskuavam (38,

gl-2a[1]) (ejpeivrazon), -,
ejpeivrasa, -, pepeivrasmai,
ejpeiravsqhn

parembolhv, -h'", hJ barake, tabor (10, im1b)

peirasmov", -ou', oJ iskuenje, ispit

(21, im-2a)

parevrcomai prolazim (29, sgl-1b[2])

pareleuvsomai, parh'lqon,
parelhvluqa, -, -

pevmpw aljem (79, gl-1b[1]) pevmyw,

e[pemya, -, -, ejpevmfqhn

parevcw nudim (16, sgl-1b[2]) (pareicon),

-, parevscon, -, -, parqevno", -ou, hJ djevica (15, im-2a)

penqevw tugujem (10, gl-1d[2a])

penqhvsw, ejpevnqhsa, -, -, pevnte pet (38, im-3g[2])
pevranG na drugoj straniG (23, prilog)
perivG oL, okoG (333, prijedlog)
perivA okoG

434

peribavllw stavljam na, oblaim (23, sgl2d[1]) -, perievbalon, -,

peribevblhmai, peripatevw hodam (okolo), ivim (95, sgl1d[2a]) (periepavtoun), peripathvsw,
periepavthsa, -, -, perisseuvw obilujem (39, gl-1a[6])
(ejperivsseuon), -, ejperivsseusa, -, -,
perisseuqhvsomai
perissovtero", -tevra, -on vei, vie (16,
prid-1a[1])
perissotevrw" vei, vie (12, prilog)
peristerav, -a'", hJ golubica (10, im-1a)
peritevmnw obrezujem (17, sgl-3a[1]) -,
perievtemon, -, peritevtmhmai,
perietmhvqhn
peritomhv, -h'", hJ obrezanje (36, im-1b)
peteinovn, -ou', tov ptica (14, im-2c)
pevtra, -a", hJ stijena (15, im-1a)
Pevtro", -ou, oJ Petar (156, im-2a)

Dodatak

pleivwn, pleion vei, vie (55, prid

-4b[1])
pleonexiva, -a", hJ pohlepa (10, im
-1a)
plhghv, -h'", hJ poast, nesrea, rana
(22, im-1b)
plh'qo", -ou", tov mnotvo (31, im
-3d[2b])
plhquvnw umnaam, poveavam (12,
gl-1c[2]) (ejplhqunovmhn),
plhqunw', ejplhvquna, -, -,
ejplhquvnqhn
plhvn ipak, ali (31, prilog) (G):
osim ako
plhvrh", -e" pun (17, prid-4a)
plhrovw ispunjavam, upotpunjujem
(86, gl-1d[3]) (ejplhvroun),
plhrwvsw, ejplhvrwsa,
peplhvrwka, peplhvrwmai,
ejplhrwvqhn

phghv, -h'", hJ izvor, vrelo (11, im-1b)

plhvrwma, -ato", tov punina (17, im

-3c[4])

piavzw hvatam (12, gl-2a[1]) -, ejpivasa, -, -,

ejpiavsqhn

plhsivon blizu (17, prilog) imenica:

blinji

Pila'to", -ou, oJ Pilat (55, im-2a)

pivmplhmi punim, ispunjavam (24, gl-6a) -,
e[plhsa, -, pevplhsmai, ejplhvsqhn

ploion, -ou, tov amac, brod (68, im

-2c)

pisteuvw vjerujem, pouzdajem se (u) (241,

gl-1a[6]) (ejpivsteuon), pisteuvsw,
ejpivsteusa, pepivsteuka,
pepivsteumai, ejpisteuvqhn

plouvsio", -a, -on bogat (28, prid

-1a[1])
ploutevw bogat sam (12, gl-1d[2a]) -,
ejplouvthsa, peplouvthka, -, plou'to", -ou, oJ bogatstvo (22, im
-2a)
pneu'ma, -ato", tov duh, Duh, vjetar,
dah, unutarnji ivot (379,
im-3c[4])

pivsti", pivstew", hJ vjera, pouzdanje (243,

im-3e[5b])

pneumatikov", -hv, -ovn duhovni (26,

prid-1a[2a])

pistov", -hv, -ovn vjeran, vjeruju (67, prid1a[2a])

planavw zastranjujem, zavodim (39,
gl-1d[1a]) planhvsw, ejplavnhsa, -,
peplavnhmai, ejplanhvqhn
plavnh, -h", hJ pogreka (10, im-1b)

povqen odakle? od koga? (29, prilog)

pivnw pijem (73, gl-3a[1]) (e[pinon), pivomai,

e[pion, pevpwka, -, ejpovqhn
pivptw padam (90, gl-1b[3]) (e[pipton),
pesou'mai, e[peson ili e[pesa,
pevptwka, -, -

poievw inim, pravim (568, gl-1d[2a])

(ejpoivoun), poihvsw, ejpoivhsa,
pepoivhka, pepoivhmai, poikivlo", -h, -on razliit, raznolik,
mnogostruk (10, prid1a[2a])

435

Leksikon

poimaivnw skrbim za ovce, pasem ovce (11,

gl-2d[4]) poimanw', ejpoivmana, -, -, poimhvn, -evno", oJ pastir (18, im-3f[1b])
poio", -a, -on koje vrste? koji? to? (33,
prid-1a[1])
povlemo", -ou, oJ rat (18, im-2a)
povli", -ew", hJ grad (162, im-3e[5b])

provbaton, -ou, tov ovca (39, im-2c)

provqesi", -ew", hJ plan, naum,
svrha (12, im-3e[5b])
prolevgw govorim unaprijed (15, sgl
-1b[2]) -, proei\pon ili
proei\pa, -, proeivrhka ili
proeivrhmai, -

pollavki" esto, uestalo (18, prilog)

prov"A kaD. premaD, sI (700,

prijedlog)

poluv", pollhv, poluv jednina: puno (416,

prid-1a[2a]) mnoina: mnogo prilog:
esto

prosdevcomai primam, ekam na (14,

sgl-1b[2]) (prosedecovmhn), -,
prosedexavmhn, -, -, -

ponhrov", -av, -ovn zao, lo (78, prid-1a[1])

prosdokavw ekam na, oekujem (16,

sgl-1d[1a]) (prosedovkwn), -,
-, -, -, -

poreuvomai idem, nastavljam, ivim (153,

gl-1a[6]) (ejporeuovmhn), poreuvsomai,
-, -, pepovreumai, ejporeuvqhn
porneiva, -a", hJ blud (25, im-1a)
povrnh, -h", hJ bludnica (12, im-1b)
povrno", -ou, oJ bludnik (10, im-2a)
povso", -h, -on koliko velik? koliko puno?
koliko mnogo? (27, prid-1a[2a])
potamov", -ou', oJ rijeka (17, im-2a)
potev u neko vrijeme (29, estica)
povte kada? (19, prilog)
pothvrion, -ou, tov alica (31, im-2c)
potivzw dajem piti (15, gl-2a[1]) (ejpovtizon),
-, ejpovtisa, pepovtika, -, ejpotivsqhn
pou' gdje? (48, prilog)
pouv", podov", oJ stopalo (93, im-3c[2])
pra'gma, -ato", tov djelo, tvar, stvar (11,
im-3c[4])
pravssw inim (39, gl-2b) pravxw, e[praxa,
pevpraca, pevpragmai, prau?th", -h'to", hJ njenost, poniznost (11,
im-3c[1])
presbuvtero", -a, -on starjeina (66, prid1a[1])
privn prije (13, veznik; prijedlog)
provG prijeG (47, prijedlog)
proavgw idem ispred (20, sgl-1b[2])
(proh'gon), proavxw, prohvgagon, -, -,
-

prosevrcomai dolazim/idem k (86,

sgl-1b[2]) (proshrcovmhn), -,
prosh'lqon, proselhvluqa, -,
proseuchv, -h'", hJ molitva (36, im
-1b)
proseuvcomai molim (85, sgl-1b[2])
(proshucovmhn),
proseuvxomai, proshuxavmhn,
-, -, prosevcw brinem se za, pazim na (24,
sgl-1b[2]) (proseicon), -, -,
prosevschka, -, proskalevw pozivam (29, sgl-1d[2a])
-, prosekalesavmhn, -,
proskevklhmai, proskarterevw odan sam, vjeran
sam (10, sgl-1d[2a])
proskarterhvsw, -, -, -, proskunevw tujem (60, sgl-3b])
(prosekuvnoun),
proskunhvsw, prosekuvnhsa,
-, -, proslambavnw primam (12, sgl
-3a[2b]) -, proselabovmhn, -,
-, prostivqhmi dodajem k (18, sgl-6a)
(prosetivqoun), -,
prosevqhka, -, -, prosetevqhn

Dodatak

436

prosfevrw donosim k, nudim (47, sgl1c[1]) (prosevferon), -, proshvnegkon

ili proshvnegka, prosenhvnoca, -,
proshnevcqhn
provswpon, -ou, tov lice, izgled (76, im-2c)
provtero", -a, -on negdanji, bivi, raniji
(11, prid-1a[1])
profhteiva, -a", hJ prorotvo (19, im-1a)

sivgma
savbbaton, -ou, tov abat, tjedan (68,
im-2c)
Saddoukaio", -ou, oJ saducej (14,
im-2a)
saleuvw tresem (15, gl-1a[6]) -,
ejsavleusa, -, sesavleumai,
ejsaleuvqhn

profhteuvw prorokujem (28, gl-1a[6])

(ejprofhvteuon), profhteuvsw,
ejprofhvteusa ili proefhvteusa, -, -, -

savlpigx, -iggo", hJ truba (11, im

-3b[2])

profhvth", -ou, oJ prorok (144, im-1f)

salpivzw puem u trubu (12, gl

prwi? rano, rano ujutro (12, prilog)

prw'to", -h, -on prvi, raniji (155, prid1a[2a])
ptwcov", -hv, -ovn siromaan (34, prid-1a[2a])
imenica: siromah
puvlh, -h", hJ kapija, vrata (10, im-1b)

-2a[1]) salpivsw, ejsavlpisa, , -, Samavreia, -a", hJ Samarija (11, im

-1a)
savrx, sarkov", hJ tijelo (147, im
-3b[1])

pulwvn, -w'no", oJ prolaz, kapija (18, im3f[1a])

satana'", -a', oJ Sotona (36, im-1e)

punqavnomai raspitujem se (12, gl-3a[2b])

(ejpunqanovmhn), -, ejpuqovmhn, -, -, -

pw'lo", -ou, oJ drijebe (12, im-2a)

seautou', -h'" od sebe (43, prid

-1a[2b])
sevbw tujem (10, gl-1b[1])
seismov", -ou', oJ potres (14, im-2a)
shmeion, -ou, tov znak, znamenje,
udo (77, im-2c)

pw'" kako? (103, estica)

shvmeron danas (41, prilog)

pwv" nekako, moda (15, estica)

sigavw utim, utiavam se (10, gl

-1d[1a]) -, ejsivghsa, -,
sesivghmai, -

pu'r, purov", tov vatra (71, im-3f[2a])

pwlevw prodajem (22, gl-1d[2a]) (ejpwvloun),
-, ejpwvlhsa, -, -, -

rJJw'
rJabbiv, oJ rabin, gospodar (15, im-3g[2])
rJab
v do", -ou, hJ tap, palica (12, im-2b)
rJhm
' a, -ato", tov rije, govor, poslovica (68,
im-3c[4])
rJivza, -h", hJ korijen (17, im-1c)
rJuo
v mai spaavam, izbavljam (17, gl-1a[4])
rJus
v omai, ejrrusavmhn, -, -, ejrruvsqhn
Rwmaio", -a, -on rimski (12, prid-1a[1])

Sau'lo", -ou, oJ Savao (15, im-2a)

Sivla", -a', oJ Sila (12, im-1e)

Sivmwn, -wno", oJ imun (75, im
-3f[1a])
sito", -ou, oJ penica (14, im-2a)
siwpavw utim, utiavam se (10, gl
-1d[1a]) (ejsiwvpwn),
siwphvsw, ejsiwvphsa, -, -, skandalivzw potiem na grijeh (29,
gl-2a[1]) (ejskandalizovmhn),
-, ejskandavlisa, -, -,
ejskandalivsqhn
skavndalon, -ou, tov iskuenje na
grijeh, povreda (15, im-2c)

437

Leksikon

skeu'o", -ou", tov orue, posuda (23, im3d[2b]) mnoina: dobra, stvari
skhnhv, -h'", hJ ator, prebivalite (20, im1b)
skotiva, -a", hJ tama, tmina (16, im-1a)
skovto", -ou", tov tama, tmina (31, im3d[2b])
Solomw'n, -w'no", oJ Salomon (12, im-3c[5b])
sov", shv, sovn tvoj (25, prid-1a[2a])
sofiva, -a", hJ mudrost (51, im-1a)
sofov", -hv, -ovn mudar (20, prid-1a[2a])
speivrw sijem (52, gl-2d[3]) -, e[speira, -,
e[sparmai, spevrma, -ato", tov sjeme, potomstvo (43,
im-3c[4])

suv ti (1067, prid-5a)

suggenhv", -ev" u srodstvu (11, prid4a) imenica: roak
suzhtevw osporavam, raspravljam
(10, sgl-1d[2a])
(sunezhvtoun), -, -, -, -, sukh', -h'", hJ stablo smokve (16, im
-1h)
sullambavnw hvatam, zanem (16,
sgl-3a[2b]) sullhvmyomai,
sunevlabon, suneivlhfa, -,
sunelhvmfqhn
sumfevrw koristan sam (15, sgl-1c[1])
(neosobno) korisno je -,
sunhvnegka, -, -, suvn D sI (128, prijedlog)

splagcnivzomai saalijevam, suosjeam

(12, gl-2a[1]) -, -, -, -,
ejsplagcnivsqhn

sunavgw okupljam, pozivam (59, sgl

-1b[2]) sunavxw, sunhvgagon,
-, sunhgmai, sunhvcqhn

splavgcnon, -ou, tov srce, osjeaji (11, im2c)

sunagwghv, -h'", hJ sinagoga,

okupljalite (56, im-1b)

spoudavzw udim, revan sam, urim (11,

gl-2a[1]) spoudavsw, ejspouvdasa, -, -,
-

suvndoulo", -ou, oJ suuznik (10, im2a)

spoudhv, -h'", hJ revnost, marljivost (12, im1b)

staurov", -ou', oJ kri (27, im-2a)
staurovw rtvujem (46, gl-1d[3])
staurwvsw, ejstauvrwsa, -,
ejstauvrwmai, ejstaurwvqhn
stevfano", -ou, oJ vijenac, kruna (18, im-1e)
sthvkw stojim vrsto (11, gl-1b[2])
(e[sthken), -, -, -, -, -, sthrivzw uspostavljam, osnaujem (13, gl2a[2]) sthrivxw, ejsthvrixa ili
ejsthvrisa, -, ejsthvrigmai,
ejsthrivcqhn
stovma, -ato", tov usta (78, im-3c[4])
strathgov", -ou', oJ zapovjednik, sudac (10,
im-2a)
stratiwvth", -ou', oJ vojnik (26, im-1f)
strevfw okreem (21, gl-1b[1]) -,
e[streya, -, -, ejstravfhn

sunevdrion, -ou, tov Sanhedrin, sabor

(22, im-2c)
suneivdhsi", -ew", hJ savjest (30, im
-3e(5b)
sunergov", -ou', oJ pomaganje (13,
im-2a) imenica: pomaga,
suradnik
sunevrcomai okupljam, putujem s
(30, sgl-1b[2]) (sunhrcovmhn),
-, sunh'lqon, sunelhvluqa, -,
sunevcw alostim, ugnjetavam (12,
sgl-1b[2]) (suneicovmhn),
sunevxw, sunevscon, -, -, sunivhmi razumijem (26, sgl-6a)
sunhvsw, sunh'ka, -, -, sunivsthmi pohvaljujem, pokazujem
(16, sgl-6a) -, sunevsthsa,
sunevsthka, -, - isto tako,
tvori se kao pravilan glagol:
sunistavnw

Dodatak

438

sfavzw koljem (10, gl-2a[2]) sfavxw,

e[sfaxa, -, e[sfagmai, ejsfavghn
sfovdra izrazito, uvelike (11, prilog)
sfragivzw peatim, obiljeavam (15, gl2a[1]) -, ejsfravgisa, -, ejsfravgismai,
ejsfragivsqhn
sfragiv", -ido", hJ peat (16, im-3c[2])
scivzw dijelim, razdvajam (11, gl-2a[1])
scivsw, e[scisa, -, -, ejscivsqhn
sw/zv w spaavam, izbavljam (106, gl-2a[1])
(e[sw/zon), swvsw, e[swsa, sevswka,
sevsw/smai, ejswvqhn
sw'ma, -mato", tov tijelo (142, im-3c[4])
swthvr, -h'ro", oJ spasitelj, izbavitelj (24,
im-3f[2a])
swthriva, -a", hJ spasenje, izbavljenje (46,
im-1a)

tau'
tavlanton, -ou, tov talent (grka novana
jedinica) (14, im-2c)
tapeinovw poniavam (14, gl-1d[3])
tapeinwvsw, ejtapeivnwsa, -, -,
ejtapeinwvqhn
taravssw uznemirujem, smetam (17, gl-2b)
(ejtavrasson), -, ejtavraxa, -,
tetavragmai, ejtaravcqhn
tacevw" brzo (15, prilog)
tacuv", -eia, -uv brz, hitar (13, prid-2a)
prilog: brzo
te i (tako), tako (215, estica)

televw dovravam, ispunjavam (28,

gl-1d[2b]) televsw, ejtevlesa,
tetevleka, tetevlesmai,
ejtelevsqhn
tevlo", -ou", tov kraj, cilj (40, im
-3d[2b])
telwvnh", -ou, oJ carinik (21, im-1f)
tevra", -ato", tov udo, znamen (16,
im-3c[6a])
tevssare", -wn etiri (41, prid-4b[2])
tesseravkonta etrdeset (22, im
-3g[2], ne deklinira se)
tevtarto", -h, -on etvrti (10, prid
-1a[2a])
threvw drim, uvam, zapaam (70,
gl-1d[2a]) (ejthvroun),
thrhvsw, ejthvrhsa,
tethvrhka, tethvrhmai,
ejthrhvqhn
tivqhmi stavljam, smjetam (100, gl
-6a) (ejtivqhn), qhvsw, e[qhka,
tevqeika, tevqeimai, ejtevqhn
tivktw raam (18, gl-1b[2]) tevxomai,
e[tekon, -, -, ejtevcqhn
timavw astim, iskazujem ast (21, gl
-1d[1a]) timhvsw, ejtivmhsa, -,
tetivmhmai, timhv, -h'", hJ ast, cijena (41, im-1b)
tivmio", -a, -on skupocjen, dragocjen
(13, prid-1a[1])
Timovqeo", -ou, oJ Timotej (24, im-2a)

tevknon, -ou, tov dijete, potomak (99, im-2c)

ti", ti netko, neto, taj, to, bilo tko,

bilo to (543, prid-4b[2])

tevleio", -a, -on savren, potpun (19, prid1a[1])

tiv", tiv tko? to? koji? zato? (546,

prid-4b[2])

teleiovw usavrujem, upotpunjujem,

postiem (23, gl-1d[3]) -, ejteleivwsa,
teteleivwka, teteleivwmai,
ejteleiwvqhn

Tivto", -ou, oJ Tit (13, im-2a)

teleutavw umirem (11, gl-1d[1a]) -,

ejteleuvthsa, teteleuvthka, -, -

toiou'to", -auvth, -ou'ton takav, od

takve vrste (57, prid-1a[2b])
tolmavw usuujem se, dovodim se k
(16, gl-1d[1a]) (ejtovlmwn),
tolmhvsw, ejtovlmhsa, -, -, -

Leksikon

439

tovpo", -ou, oJ mjesto, lokacija (94, im-2a)

tosou'to", -auvth, -ou'ton tako velik, toliko
puno, toliko mnogo (20, prid-1a[2b])
tovvte tada, nakon toga (160, prilog)
travpeza, -h", hJ stol (15, im-1c)
trei", triva tri (69, prid-4a)
trevcw trim (20, gl-1b[2]) (e[trecon), -,
e[dramon, -, -, triavkonta trideset (11, im-3g[2])
triv" tri puta (12, prilog)
trivto", -h, -on trei (56, prid-1a[2a])
trovpo", -ou, oJ nain, put (13, im-2a)
trofhv, -h'", hJ hrana (16, im-1b)
tugcavnw postiem (12, gl-3a[2b])
(neosobno) dogaa se, ispadne
-, e[tucon, tevteuca, -, -

uJpavrcw jesam, postojim (60, sgl

-1b[2]) (uJph'rcon), -, -, -, -, tav uJpavrconta: neije
vlasnitvo
G
uJpevr poradiG (150, prijedlog)
uJpevrA iznadG
uJphrevth", -ou, oJ sluga, pomonik
(20, im-1f)
uJpovG odG (220, prijedlog)
uJpovA ispodG
uJpovdhma, -ato", tov sandala, cipela
(10, im-3c[4])
uJpokavtwG podI, ispodG (11,
prijedlog)
uJpokrithv", -ou', oJ licemjer (17, im
-1f)

tuvpo", -ou, oJ tip, obrazac (15, im-2a)

uJpomevnw odnosim (17, sgl-1c[2]) -,

uJpevmeina, uJpomemevnhka, -, -

tuvptw udaram (13, gl-4) (e[tupton), -, -, -,

-, -

uJpomonhv, -h'", hJ strpljivost,

uzdrljivost (32, im-1b)

Tuvro", -ou, oJ Tir (11, im-2b)

tuflov", -hv, -ovn slijep (50, prid-1a[2a])

u\ yilovn
uJgiaivnw zdrav sam (12, gl-2d[4])
uJgihv", -ev" cio, zdrav (11, prid-4a)
u{dwr, u{dato", tov voda (76, im-3c[6b])
uiJo"v , -ou', oJ sin, potomak (377, im-2a)
uJmei" vi (1840, prid-5a)
uJmevtero", -a, -on va (11, prid-1a[1])
uJpavgw odlazim (79, sgl-1b[2]) (uJph'gon), -,
-, -, -, uJpakohv, -h'", hJ poslunost (15, im-1b)
uJpakouvw posluan sam (21, sgl-1a[8])
(uJphvkouon), -, uJphvkousa, -,
uJpantavw susreem se, idem se
susresti (10, sgl-1d[1a]) (uJphvntwn), -,
-, -, -, -

uJpostrevfw vraam se, okreem se

(35, sgl-1b[1]) (uJpevstrefon),
uJpostrevyw, uJpevstreya, -, -,
uJpotavssw pokoravam, podreujem
(38, sgl-2b) -, uJpevtaxa, -,
uJpotevtagmai, uJpetavghn
uJsterevw u manjku sam (16, gl
-1d[2a]) -, uJstevrhsa,
uJstevrhka, uJstevrhmai,
uJsterhvqhn
u{stero", -a, -on kasnije, tada (12,
prid-1a[1]) prilog: konano
uJyhlov", -hv, -ovn visok, uzvien (11,
prid-1a[2a])
u{yisto", -h, -on najvii (13, prid
-1a[2a])
uJyovw uzdiem, uzvisujem (20, gl
-1d[3]) uJywvsw, u{ywsa, -, -,
uJywvqhn

fi
fi
faivnw svijetlim (31, gl-2d[4]) (pasiv)
pojavljujem se fanhvsomai,
e[fana, -, -, ejfavnhn

440

fanerov", -av, -ovn vidljiv, oigledan, poznat

(18, prid-1a[1])
fanerovw objavljujem, obznanjujem (49, gl1d[3]) fanerwvsw, ejfanevrwsa, -,
pefanevrwmai, ejfanerwvqhn
Farisaio", -ou, oJ farizej (98, im-2a)
feivdomai poteujem (10, gl-1b[3])
feivsomai, ejfeisavmhn, -, -, fevrw nosim, podnosim, vodim (66, gl1c[1]) (e[feron), oi[sw, h[negka,
ejnhvnoca, ejnhvnegmai, hjnevcqhn
feuvgw bjeim (29, gl-1b[2]) feuvxomai,
e[fugon, pevfeuga, -, fhmiv kaem, potvrujem (66, gl-6b) (e[fh),
-, e[fh, -, -, Fh'sto", -ou, oJ Fest (13, im-2a)
fiavlh, -h", hJ zdjela (12, im-1b)
filevw volim, svia mi se (25, gl-1d[2a])
(ejfivloun), -, ejfivlhsa, pefivlhka, -, Fivlippo", -ou, oJ Filip (36, im-2a)
fivlo", -h, -on ljubljeni (29, prid-1a[2a])
imenica: prijatelj
fobevomai bojim se (95, gl-1d[2a])
(ejfobouvmhn), -, -, -, -, ejfobhvqhn
fovbo", -ou, oJ strah, potovanje (47, im-2a)
foneuvw ubijam, usmrujem (12, gl-1a[6])
foneuvsw, ejfovneusa, -, -, fronevw mislim, smatram (26, gl-1d[2a])
(ejfronouvmhn), fronhvsw, -, -, -, frovnimo", -h, -on razborit, uviavan (14,
prid-3a)
fulakhv, -h'", hJ zatvor, uvanje (47, im-1b)
fulavssw uvam, zapaam (31, gl-2b)
fulavxw, ejfuvlaxa, -, -, fulhv, -h'", hJ pleme, narod (31, im-1b)
fuvsi", -ew", hJ priroda (14, im-3e[5b])
futeuvw sadim (11, gl-1a[6]) (ejfuvteuon), -,
ejfuvteusa, -, pefuvteumai, ejfuteuvqhn
fwnevw pozivam iz, okupljam (43, gl
-1d[2a]) (ejfwvnoun), fwnhvsw,
ejfwvnhsa, -, -, ejfwnhvqhn

Dodatak

fwnhv, -h'", hJ zvuk, buka, glas (139,

im-1b)
fw'", fwtov", tov svjetlo (73, im
-3c[6c])
fwtivzw prosvjetljujem (11, gl-2a[1])
fwtivsw, ejfwvtisa, -,
pefwvtismai, ejfwtivsqhn

ci
ci
caivrw radujem se (74, gl-2d[2])
(e[cairon), carhvsomai, -, -, -,
ejcavrhn
carav, -a'", hJ radost, uivanje (59,
im-1a)
carivzomai dajem besplatno,
opratam (23, gl-2a[1])
carivsomai, ejcarisavmhn, -,
kecavrismai, ejcarivsqhn
cavri", -ito", hJ milost,
blagonaklonost, dobrota
(155, im-3c[1])
cavrisma, -ato", tov dar (17, im
-3c[4])
ceivr, ceirov", hJ aka, ruka, prst (177,
im-3f[2a])
ceivrwn, -on gori (11, prid-4b[1])
chvra, -a", hJ udovica (26, im-1a)
cilivarco", -ou, oJ vojni sudac (21,
im-2a)
ciliav", -avdo", hJ tisua (23, im-3c[2])
civlioi, -ai, -a tisua (10, prid-1a[1])
citwvn, -w'no", oJ tunika (11, im
-3f[1a])
coiro", -ou, oJ svinja (12, im-2a)
cortavzw hranim, punim,
zadovoljavam (16, gl-2a[1])
-, ejcovrtasa, -, -,
ejcortavsqhn
covrto", -ou, oJ trava, sijeno (15, im
-2a)
cravomai koristim, upotrebljavam
(11, gl-1d[1a]) (ejcrwvmhn), -,
ejcrhsavmhn, -, kevcrhmai, creiva, -a", hJ potreba (49, im-1a)

Leksikon

441

crhstovth", -hto", hJ dobrota,

blagonaklonost (10, im-3c[1])
Cristov", -ou', oJ Krist, Mesija, Pomazanik
(529, im-2a)
crovno", -ou, oJ vrijeme (54, im-2a)
crusivon, -ou, tov zlato (12, im-2c)
crusov", -ou', oJ zlato (10, im-2a)
crusou", -h, -oun zlatni (18, prid-1b)
cwlov", -hv, -ovn hrom (14, prid-1a[2a])
cwvra, -a", hJ zemlja, regija (28, im-1a)
cwrevw izlazim, doseem (10, gl-1d[2a])*
cwrhvsw, ejcwvrhsa, kecwvrhka, -, cwrivzw razdvajam (13, gl-2a[1]) cwrivsw,
ejcwvrisa, -, kecwvrismai, ejcwrivsqhn
cwrivon, -ou, tov mjesto, zemlja, polje (10,
im-2c)
cwriv"G bezG , osimG (41, prijedlog)

yi
yi
yeuvdomai laem (12, gl-1b[3]) yeuvsomai,
ejyeusavmhn, -, -, -

yeudoprofhvth", -ou, oJ lani prorok

(11, im-1f)
yeu'do", -ou", tov la (10, im-3d[2b])
yeuvsth", -ou, oJ laac (10, im-1f)
yuchv, -h'", hJ dua, ivot, sebstvo
(103, im-1b)

w\ mevga
w\ O! (20, im-3g[2])
w|de ovdje (61, prilog)
w{ra, -a", hJ sat, prigoda, trenutak
(106, im-1a)
wJ" kao, poput, kada, tako, kako, oko
(504, prilog)
wJsauvtw" slino, poput (17, prilog)
wJseiv kao, poput, oko (21, estica)
w{sper ba kao (36, estica)
w{ste stoga, tako da (83, estica)
wjfelevw pomaem, koristim (15, gl
-1d[2a]) wjfelhvsw, wjfevlhsa,
-, -, wjfelhvqhn

Kazalo pojmova
A

bez lana 246, 274

Blomberg, Craig L. 54, 155-156
Bock, Darrell L. 89, 299
broj 24, 26, 30, 35, 36, 90, 122-125
Brown, John 5
Burge, Gary M. 75

A Graded Reader of Biblical Greek 335

afeza 331
akuzativ, odnosni akuzativ 303
akuzativ, pade 27-42, 342
alfa 8, 10
alfabet 7-12
Analytical Lexicon to the Greek NewTestament,
The 336
antecedent 117
aorist 181
aktiv 301
aorist i futur pasiv indikativ 212-223
kapa aorist 324, 331
pasiv 301
pregled 367-368
prvi aorist 195
prvi aorist aktiv/medij indikativ 202
-211
apostrof 14
apsolutno vrijeme 255
apstraktna imenica 39
Arnold, Clinton E. 138
artikularni 304
aspekt 123-125, 126, 135, 241, 290, 302, 311-312
neodreeni 126, 130, 158, 194, 201
nesvreni 126, 130, 148, 158, 181
aspiracija 215, 223
atematska konjugacija 320
augment 181, 184-185, 196, 204, 214, 218, 228,
238, 301, 355
nepravilni 192
slogovni 184
vremenski 185
aujtov" 98-105
azw glagol 383

C
Carson, D.A. 238

D
dativ, pade 43-53, 342
deklinacija 30-31
druga 30, 36, 48, 346
prva 30, 36, 48, 50, 51, 84, 345-346
trea 30, 36, 75-88, 347-349
deklinirati 100
delta 8
dentalni 83, 159, 205, 267, 338, 344, 383
deponentni 150-151, 157, 161, 187, 218, 221, 303,
315
digama 139, 162, 164, 200
diftong (dvoglas) 10-11, 16, 142, 146, 185, 228,
340
lani 340
pravi 340
dijareza 11, 14
drugi aorist 195, 206, 301, 314
aktiv/medij indikativ 193-195, 202-211
drugo lice 90
dvostruki suglasnik 9, 17

egzegeza 52
ei\don 200
eijmiv 58-59, 189, 192, 236, 250, 283, 291, 301, 314,

beta 8

443

444

Dodatak

320, 362
eisegeza 52
elizija 14
epsilon 8, 10
eta 8, 10
Everts, J. M. 257-258
e[xestin 303

H
hak 10, 338
hi 9
Howe, E. Margaret 319
hrvatska glagolska vremena 353

F
Fanning, Buist M. 288, 298, 318
fi 9
finitni glagolski oblik 302
formant glagolskog vremena 158, 196, 204-205,
214, 218, 229, 238, 332, 355, 384
formant naina 332
futur 242
aktiv/medij indikativ 155-164, 165-172
futur perfekt 238
nesvreni pasiv 213
pasiv 213
pregled 366
futur drugi 156
futur pasiv (svreni i nesvreni) 213
futur prvi 156

G
gama 8, 9
gama nazalni 10
genitiv apsolutni 281-283
genitiv, pade 43-53, 342
gerund 239
Gill, Deborah 327
glagol 25, 122
glagolski korijen 165-179, 187, 196, 326, 355,
383
glagolsko vrijeme 122-126
glavni dio 157
gramatiki analizirati 35-36, 92, 151, 232, 303,
315
grki jezik
atiki grki jezik 1
klasini grki jezik 1, 15
Koine grki jezik 1, 15
Gruenler, Royce Gordon 193

idiom 87
imenica 25
imperativ 310-318, 329
neodreeni 312
nesvreni 312
perfekt 318
pregled 361
saetak 373-374
imperfekt indikativ 180-192
pregled 364-365
indikativ, nain 124, 130
pregled 359
infinitiv 299-309, 329
dopunski 304
imenica 303
infinitiv sa lanom i prijedlogom 304
-306
namjera 306
posljedica 306
pregled 361, 375-376
subjekt 303
instrumental, pade 342
interpunkcija 14-15
iota 8, 10, 47, 49, 78, 81, 344
adskriptum 343
subskriptum 11, 47
izgovor 4, 15
izravni objekt 22, 25, 29, 31, 36, 116, 243, 342
izw glagol 170, 179, 383

J
jaki glagol 194
jednina 24, 30, 122

K
kapa 8

Kazalo pojmova

445

kartica za pamenje (podsjetnica) 4

Keener, Craig S. 121
Klein, Ernest 18
kljuna rije 45, 50, 56, 305
kompenzacijsko produljenje 49, 344
konjugirana rije 127
konjunktiv, nain 288-298, 325, 329
neodreeni 290
nesvreni 290
perfekt 298
pregled 360, 370-372
savjetovni 295
kontrakcija 34, 139-142, 145-146, 301, 340, 344
kontraktni glagol 138-146, 152, 158-159, 188189, 205, 230, 249, 314, 355
ksi 8
kurziv 7

L
labijalno 82, 159, 205, 237, 338, 344
lambda 8
leksiki oblik 32, 35, 36, 65, 92, 128
leksikon 32
lice 26, 91, 122, 125, 311
lini nastavak 124, 127, 131-132, 140, 158, 196,
205, 216
likvidni glagol
aorist 206-207
futur 173-176, 338, 355
saetak 396
lokativ, pade 342

M
magla 39
majuskule 7
Marshall, I. Howard 98
meusamoglasniko sigma 197
meusuglasniko sigma 61
metateza 133
Metzger, Bruce M. xv, 18, 336
Michaels, J. Ramsey 212
mi glagoli 319-326, 327-333
mnemonika sredstva 4
mnoina 24, 30, 122
morfem 240, 247
Morphology of Biblical Greek, The 335

Mounce, Robert H. v, 13, 245

Mounce, William D. 224
mu 8
muki rod 24, 29, 30, 33, 34

N
nain 124
naglasak 14-15, 20-21, 92, 174, 338
akut 14, 20
cirkumfleks 14, 20, 143
enklitiki 14
gravis 14, 21
proklitiki 14
recesivni 21
ne deklinira se 31, 300
negacija 243, 254, 296, 303
neizravni objekt 44, 342
nepravilni dvoglas (diftong) 11
nepravilni glagol 194
nepravilni glagolski oblici 169
neprijelazni 330
neupravni govor 308-309
nominativ, pade 27-42, 342
nu 8

O
objekt prijedloga 25, 55, 116, 342
odnosna reenica 116
odreeni lan 25, 36-38, 48, 67, 82, 85, 116, 274,
300, 304, 345, 345
omega 9, 10
omikron 8, 10
optativ, nain 316, 332-333
osam pravila o imenicama 36, 49, 83, 344
osnova glagolskog vremena 168-172, 214, 355
saetak 382-395
otri hak 10

P
pade 23-24, 35, 36, 90, 117, 342
posvojni 43
padeni nastavak 29, 30, 35, 344
pamenje 15
paraggevllw 303
particip 330

446
aorist 241, 242
aorist priloki 257-269
aspekt 251, 256, 277
atributivni 277
augment 242, 259-260
dopusni 284
formant glagolskog vremena 260
futur 265-269
glagolski pridjev 239, 240, 271
glagolsko vrijeme 242
gramatika analiza 244
imenski 272-274, 277
instrumental 284
kao obini glagol 284
morfem 240
nedefinirani vid 241, 258
nesvreni 247
nesvreni aspekt 241, 246, 283
perfekt 241, 242, 278-287
pregled 377-381
prezent 241, 242, 246
prezent priloki 245-256
pridjevski 241, 242-244, 270-284
priloki 241, 242, 274-275
reduplikacija 279
relativno vrijeme 255, 268, 277
stanje 242, 251
subjekt 243, 256, 282
uvod 239-244
uzroni 284
participna fraza 240
pa'" 84-85
perfekt 195
aktiv 301
drugi perfekt 230
indikativ 224-238
konjunktiv 290
pasiv 236-237
pregled 369
perifrastika konstrukcija 236, 237, 283-284
pi 8
pitanje 115, 296-297
pluskvamperfekt 237-238
pogodbena reenica 293-294, 341
pokretno nu 79, 81, 93, 133, 343
pomoni glagol 124, 225
posvojni pade 43, 91, 342
postpozitiv 41, 104, 105, 119
pravilni glagol 194

Dodatak
predikat 25, 342
prezent, glagolsko vrijeme 156, 168, 185, 187,
196, 229, 246, 301, 383
aktiv indikativ 129-134
medij/pasiv indikativ 147-154
pregled 363-364
pridjev 25, 63-71, 350-352
2-2 67
atributivni poloaj 65-66
isti 103
pokazni 106-113
predikatni poloaj 67, 109, 163
pridjevska zamjenica 102
prijedlog 25, 54-62, 339
prijedloni izraz 243
prijevoj 49, 110, 134, 221, 236, 344, 383
primarni 354
lini nastavak 132, 229
lini nastavak za aktiv 130, 157, 173,
226
lini nastavak za pasiv 149, 151, 160,
174, 217, 219, 227
primarno glagolsko vrijeme 182
pripremna upotreba postoji 192
prirodni rod 24, 29, 102, 109
privlaenje 120
prolo nesvreno vrijeme 181
prvo lice 90
psi 9
punktilijarni aspekt 201

R
redoslijed rijei 31
reduplikacija 227-229, 238, 355
atika 220
samoglasnika 228-229
suglasnika 228
ro 8
rod 24, 29-30, 35, 36, 82, 91, 100, 135

S
samoglasnici 9
saimanje 69, 111, 144, 338
Schreiner, Thomas R. 202, 270
Scott, Jr., J. Julius 147
sekundarno glagolsko vrijeme 182

Kazalo pojmova

447

lini nastavak 132, 238, 333, 354

lini nastavak za aktiv 183, 195, 204,
206, 214, 215, 216
lini nastavak za pasiv 184, 197, 207
sigma 9
sklanjanje 22-23, 29, 30, 32
skup 16
slaganje 36, 122-125
sloenica 17
sloeni glagol 176, 188
spojni samoglasnik 127, 131, 158, 185, 196, 204,
229, 238, 322, 332, 355
srodne rijei 18
stanje 124, 132
aktiv 124, 130, 148
medij 126, 150, 208, 230-232
pasiv 124, 148, 150, 154
subjekt 23, 25, 26, 29, 30, 31, 36, 116, 125, 131,
302-303, 342
suglasnika skupina 228
suglasniko iota 179

T
tablica praskavih suglasnika xiv, 82-83, 159,
215, 228, 338, 344, 384
osnova 29, 35, 127, 131, 204, 229
praskavi suglasnici plus sigma 83
praskavi suglasnik 82, 205, 215, 237
tau 9
tematska konjugacija 320, 323, 328
tematski samoglasnik 131, 320
theta 8
tihi hak 10
tihi suglasnik 19
transliteracija 7
tree lice 90
Trenchard, Warren xv, 336
tvorba slogova 16-17

U
upravni govor 308
upsilon 9

V
velarni 82, 159, 205, 237, 338, 344
veliko slovo 7, 12, 41
Verbrugge, Verlyn 43, 129, 310
vlastito ime 39
vokativ, pade 110, 342
vrijeme 122, 135

W
Wallace, Daniel B. 27, 28, 63, 230, 318, 335, 341
Wessel, Walter W. xi, 106, 180
Wilkins, Michael J. 114

Z
zabrana 295, 315-316
zamjenica
lina 89-97, 110, 135-136
odnosna 114-120, 254, 345
pokazna 106-113, 117
refleksivna/povratna 102
za pojaavanje 103
zavisna reenica 57, 69, 118
zeta 8
znaenje spregnutog oblika 35

enski rod 24, 29, 30, 33, 34, 47