Hamza Muratspahi, Teologija

Sabiranje svih hadisa na jednu temu

Drugi preduvjet za pravilno razumijevanje Sunneta je sabiranje svih vjerodostojnih hadisa
na istu temu da bi onda manje jasni (muteabih) od njih bili razumljivi u svjetlu onih
nedvosmislenih (muhkem), a neuslovljeni (mutlaq) i opti ( 'amm) protumaeni u smislu
uslovljenih (muqajjed) i specifinih (khass). Uzmi za primjer hadise o preputanju pantalona ili
donjeg dijela odjee mukarca preko lanaka i prijetnje koja je dola za to. Kada ljudi bi uzeli u
obzir sve hadise o ovom pitanju, i pokuali ih razumjeti u cjelini i u kontekstu intencija islama u
obavezama koje propisuje u stvarima svakodnevnog ivota, spoznali bi stvarni cilj tih hadisa i
ublaili svoje stavove, i ne bi bili tako strogi i kruti, niti bi ljudima suavali izbor koji im je Allah
ostavio. Biljei Muslim od Ebu Dherra, r.a., koji kae da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Trojici se
ljudi Allah nee obratiti na Sudnjem danu; onome ko udjeljuje pa prigovara, onome ko se krivo
zaklinje da bi prodao robu i ovjeku koji preputa pantalone preko lanaka." Na koga se odnose
prethodni hadis I slini njemu? Je li na svakog ko nosi pantalone due od lanaka makar to bio
obiaj njegova naroda i makar taj obiaj i ne bio podstaknut oholou i uobraenou? Moda
ovakvom miljenju ide u prilog hadis Ebu Hurejre koga biljei El-Bukhari: "Sve to je ispod
lanaka od pantalona u vatri je." Meutim, ko razmotri sve hadise na ovu temu biva mu jasno da
je ispravno ono miljenje koga su odabrali En-Nevevi i Ibn Hader i drugi a koji kau da se ova
apsolutna prijetnja ima razumjeti u svjetlu hadisa koji ispunjenje prijetnje uslovljava oholou, a
svi se slau da je za nju dola najstroa prijetnja. U poglavlju "Ko puta da mu se odijelo vue po
zemlji iz oholosti" (Men derre thevbehu mine-l-khajela') El-Bukhari od Ebu Hurejre biljei da
je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allah ne gleda ovjeka koji povlai svoje odijelo iz oholosti." A hadis
'Abdullah ibn 'Umera prenosi u vie predaja; u jednoj se kae: "uo sam Boijeg Poslanika,
s.a.v.s., ovim svojim uima kako kae: "Ko bude povlaio svoje odijelo, ne elei time nita
drugo do li da pokae svoju oholost, Allah ga nee pogledati na Sudnjem danu. Imam En-Nevevi
Poslanikove, s.a.v.s., rijei "onaj koji preputa odijelo preko nonih lanaka" se odnose na onog
koji preputa odijelo i povlai ga po zemlji iz oholosti kako je pojanjeno u hadisu "Allah nee
pogledati ovjeka koji iz oholosti po zemlji povlai svoje odijelo." Ono to interesuje vjeru ovdje
i emu ona poklanja panju jesu namjere i unutranji motivi koji uzrokuju vanjsko ponaanje.
Ono emu se vjera ovdje suprotstavlja jesu oholost, uobraenost, samoljublje, umiljenost,
naduvenost, obijest i druge bolesti srca i due, jer u dennet nee ui niko u ijem srcu bude i trun
ovih runih svojstava. Iz tog je razloga El-Bukhari knjigu o odijevanju svoga Sahiha zapoeo
Allahovim rijeima: "Reci, ko zabranjuje Allahove ukrase koje je on stvorio porad Svojih
robova?' (El-A'raf: 32) On u njemu navodi slijedee hadise: "Boiji Poslanik je rekao: 'Jedite,
pijte, odijevajte se I udjeljujte bez pretjerivanja i oholosti." Ibn Hader od svog ejha, hafiza
El-'Iraqija, iz komentara Suneni-t-Tirmidhija prenosi da je rekao: "Ono to od odijela dotie
zemlju iz oholosti je nesumnjivo haram...
Ograniavanje na vanjsko znaenje samo jednog hadisa, bez konsultovanja ostalih hadisa
i drugih tekstova vezanih za temu, esto vodi pogrenom zakljuku i onemoguava pravilno
shvatanje hadisa i razloga zbog koga je izreen. Zadrimo se na hadisu koga prenosi El-Bukhari u

Kitabu-1-muzare'a svoga Sahiha od Ebu Umameta el-Bahilija koji je kad je vidio plug rekao:
"uo sam Boijeg Poslanika kad kae: 'Ova (alatka) nije ula u kue jednog naroda a da ih Allah
nije ponizio'. da li islam prezire ratarstvo i sijanje? Tome proturijee mnogi eksplicitni i
vjerodostojni tekstovi. Ensarije su se bavile zemljoradnjom i sijanjem i Poslanik im nije naredio
da se toga okane. El-Bukhari, Muslim i drugi imami biljee od Poslanika da je rekao: "Nijedan
musliman ne zasadi sadnicu ili usije usjev a da nema nagradu kao da je sadaku podijelio u
koliini koju (od te sadnice) pojedu ptice, ljudi ili ivotinje." Meu najdivnije i najljepe
podsticaje na obradu zemljita i zasaivanja voki jeste hadis koga biljee Ahmed u Musnedu i
El-Bukhari u Edebu-l-mufredu od Enesa, u kome se kae da je Poslanik rekao: "Kada bi se
potpuno primakao smak svijeta, a u ruci se jednog od vas zatekla sadnica i on je mogne zasaditi
prije nego Kijamet nastupi, neka je zasadi!"