VIJANI SPOJEVI

2. dio
Pomoni nastavni materijali uz kolegij
"Konstrukcijski elementi I"
Ak. godina 2012./13.
Nositelj kolegija:
Prof. dr. sc. Boidar Krian

-1-

SLUAJEVI OPTEREENJA VIJANOG SPOJA

Definicije:
Sila prednaprezanja (sila prednapona) FV je statika vlana sila koja se u vijku
javlja nakon pritezanja vijanog spoja. Nakon pritezanja je i podloga optereena
tlanom silom iste veliine FV.
Radna sila FA je vlana sila koja djeluje na vijak nakon pritezanja, a moe biti
statika ili dinamika.

1. Vijani spoj bez prednaprezanja (prednapona)

FV = 0
Vijak, tj navoj na zavretku kuke je spojen s maticom. Spoj nije pritegnut, a teina
kuke se zanemaruje.

1 - teretna kuka s navojem, 2 - matica, 3 - osigura protiv odvrtanja matice,

4 - aksijalni kuglini leaj
Teret FA (statika radna sila) izaziva u vijku vlano naprezanje

FA
dop
AS
-2-

Povrina presjeka preko koje se prenosi sila (povrina mjerodavnog napregnutog

presjeka) je
2

2
d 2 d 3 dS
AS

4
2 4

dop

R p 0, 2
Re
odnosno dop

Faktor sigurnosti = 1,25...1,5, maksimalno do 6, npr. kod dizala.

2. Vijani spoj s prednaprezanjem (s prednaponom)

Prilikom pritezanja vijanog spoja u vijku se javlja aksijalna sila prednaprezanja
(prednapona) FV koja direktno zavisi od momenta pritezanja MA = MG + MK:

FV

MA

d dw
d2
tan ' K h
2
4

a) FV > 0; FA = 0
Ako dodatne aksijalne radne sile FA nema ili je zanemariva, vijani spoj e biti
statiki optereen:
- vlano naprezanje v

FV
AS

- fiktivni promjer povrine mjerodavnog napregnutog presjeka

-3-

dS

d2 d3
2

- torzijsko naprezanje t

MG

Wp

FV

d2
tan( ' )
2
d S3
16

Ekvivalentno naprezanje

e v2 3 t2 dop
dop

R p 0, 2
Re
odnosno dop

Faktor sigurnosti = 1,25...1,5..., ovisno o primjeni, opasnosti i sl.

Za ovakve vijke se najee koristi runo pritezanje kljuem gdje sama duljina
kljua onemoguava prevelika naprezanja. Na klju se ne smiju stavljati nastavci,
npr. cijevi, jer je onda moment pritezanja prevelik.
b) FV > 0; FA > 0

Dodatna radna sila FA djeluje na vijak pritegnut silom prednaprezanja FV. Radna
sila moe biti statika ili dinamika.

a) Vijci poklopca posude pod tlakom; b) Vijci koji nose visei leaj
Ovako optereeni vijci imaju statiki dio naprezanja usljed sile prednaprezanja te
dodatni statiki ili dinamiki dio naprezanja uslijed radne sile. Radna sila dodatno
izduuje ve izdueni vijak i smanjuje silu u podlozi (spojenim dijelovima) pa se i
podloga izduuje.
Sluaj optereenja prednapregnutog vijanog spoja s dinamikom radnom silom
FA je najznaajniji i najtei i bit e obraen detaljno.
-4-

PODATLJIVOST I KRUTOST VIJKA I PODLOGE

Hookeov zakon
= E
Za vlano optereenje

F
A

Produljenje
f

Prvobitna duljina L

pa slijedi
F f
E
A L
Koeficijent krutosti je omjer sile F i pripadajue deformacije (produljenja) f:
C

F
f

(N/mm)

Koeficijent podatljivosti je omjer deformacije f i pripadajue sile F, tj. reciprona

vrijednost koeficijenta krutosti:

f
L

(mm/N)
F AE

Vijci se esto prema zahtjevima konstrukcije sastoje od vie duljina razliitog

poprenog presjeka, a time i razliite podatljivosti. Za vijke stanjenog struka koristi
se naziv "elastini vijak" i oni imaju veu podatljivost.

Promjer struka je najee dT = (0,85...0,95)d3

Vijci za visoka optereenja su uvijek elini, dok je podloga u strojarskim

konstrukcijama najee od , L ili SL.

-5-

Primjer prorauna koeficijenta podatljivosti vijka:

LK = debljina podloge
ES = modul elastinosti materijala vijka

U deformaciji sudjeluju:
- dio glave vijka s duljinom 0,4d i s povrinom poprenog presjeka
AN = d2/4;
K

0,4d
AN ES

- duljine L1 i L3 s povrinom poprenog presjeka AN = d2/4;

L3
L1
, 3
1
AN ES
AN ES
- duljine L2 i L4 s povrinom poprenog presjeka AT = dT2 /4;
L2
L4
, 4
2
AT ES
AT ES
- duljina Ln s povrinom poprenog presjeka A3 = d32 /4;
L
n n
A3 ES

-6-

- dio navoja vijka koji se nalazi unutar matice (ili provrta s navojem) s
duljinom 0,5d i s povrinom poprenog presjeka A3 = d32 /4;
G

0,5d
A3 ES

- dio matice s duljinom 0,4d i s povrinom poprenog presjeka AN = d2/4;

M

0,4d
AN ES

Koeficijent podatljivosti vijka jednak je zbroju pojedinih koeficijenata:

S = K + 1 + 2 + 3 + 4 + n + G + M
S

1
ES

0,8d L1 L3 L2 L4 Ln 0,5d

AN
AT
A3

Duljine 0,4d kod glave vijka i matice i duljina 0,5d kod dijela vijka koji se nalazi unutar matice
su vrijednosti koje u proraunu daju najrealnije rezultate.

Sile se kroz podlogu prenose kroz prostor u obliku bave.

DA = promjer podruja utjecaja jednog vijanog spoja u podlozi. DA moe biti

ogranien oblikom podloge (udaljenost do ruba) ili udaljenou do susjednog vijka.
Ispitivanjima se dolo do saznanja da se moe raunati kao da se sile prenose kroz
ekvivalentni prostor u obliku cilindra vanjskog promjera De, koji ima istu
podatljivost kao i stvarna podloga.

-7-

Povrina poprenog presjeka ovog zamiljenog upljeg cilindra izraunava se po

sljedeim formulama:
- ako je dw DA dw + LK,
AP

d w d h2 d w DA d w x 12 1
4
8

gdje je x 3

LK d w
DA2

Promjer provrta za vijak u podlozi je za prolazne rupe dh 1,14d, a za kalibrirane

(dosjedne) vijke je dh = d.
- ako je DA > dw + LK, usvaja se DA = dw + LK i rauna po istoj formuli;
- ako je DA < dw, npr. kod vijaka klipnjae motora ili ako vijak prolazi kroz ahuru,

AP

DA2 d h2
4

Kod ahure je DA jednak vanjskom promjeru ahure.

Za matice je priblino dw 0,9s.
Koeficijent podatljivosti podloge je

LK
AP E P

EP = modul elastinosti podloge.

-8-

DEFORMACIJSKI DIJAGRAM VIJANOG SPOJA

Predavanja

Vijak i njime stegnuti dijelovi (podloga) mogu se zamisliti kao opruni elementi
kod kojih je ovisnost deformacije o sili linearna. Na slici je prikazan vijak kojim su
meusobno privrene dvije ploe, tj. poklopac na blok cilindra.

FA

p
a)

b)

c)

Slika a): u cilindru ne djeluje tlak p; matica nije pritegnuta.

Slika b): u cilindru ne djeluje tlak p; matica je pritegnuta.
Slika c): u cilindru djeluje tlak p.; matica je pritegnuta.

-9-

UTJECAJ HVATITA RADNE SILE

U dosadanjim razmatranjima se pretpostavljalo da radna sila djeluje na
povrinama nalijeganja glave vijka i matice na podlogu. U stvarnosti to nije tako i
poloaj hvatita radne sile ovisi o obliku konstrukcije. Ova se injenica u
proraunu uzima u obzir faktorom rastereenja podloge n. Faktor rastereenja
podloge je manji od jedinice i ovisi o konstrukciji. Najee je n = 0,5...0,75.

n 0,25

n 0,5

n 0,85

Kad bi hvatite sile bilo na povrinama nalijeganja glave vijka odnosno matice na
podlogu, onda bi bilo n = 1.
Podloga nee po itavoj svojoj duljini LK biti rastereena. Dio podloge duljine nLK
bit e rastereen za silu FPA. Preostali dio podloge duljine (LK nLK) bit e
dodatno tlano optereen silom FSA.

- 10 -

Duljina podloge se fiktivno smanjila s duljine LK na duljinu nLK, pa podloga dok

djeluje radna sila privremeno postaje krua, tj. manje se deformira. Koeficijent
podatljivosti podloge se smanjuje od P na radni koeficijent podatljivosti Pr:

Pr = n P
Linija u dijagramu e biti strmija.
Kako radna sila ne optereuje dodatno samo vijak vlano nego i dio podloge
tlano, uinak je isti kao da je fiktivno poveana duljina vijka. Rezultat je taj da
vijak privremeno postaje podatljiviji. Koeficijent podatljivosti vijka se poveava
od S na radni koeficijent podatljivosti Sr:

Sr = S + (1 n) P
vijak
dio podloge koji je stlaen
Linija u dijagramu e biti poloenija.

Iz dijagrama je vidljivo da e sila u vijku FS biti to manja to je linija za vijak

poloenija, tj. to je vijak podatljiviji. U vijanim spojevima je stoga poeljno da se
konstrukcijom postigne maleni faktor rastereenja n to e dati veliki Sr.

fSA = FSA Sr = FPA Pr

Kao to je ve reeno, ako je hvatite radne sile na povrinama nalijeganja glave
vijka odnosno matice na podlogu, onda je

FSA FA

P
S P

- 11 -

Ako je hvatite radne sile izmeu povrina nalijeganja, onda je n < 1 i mora se
raunati s radnim koeficijentima podatljivosti:

FSA FA

Pr
Sr Pr

Sila u vijku

FS = FV + FSA
Dio radne sile koja rastereuje podlogu

FPA = FA FSA
Sila u podlozi

FK = FV FPA
Ukupno izduenje vijka kad djeluje radna sila FA:

fS = fSV + fSA = FV S + FSA Sr

SLIJEGANJE POVRINA

Predavanja

STVARNI DEFORMACIJSKI DIJAGRAM

- 12 -

Predavanja

DEFORMACIJSKI DIJAGRAM
ZA RAZNE SLUAJEVE OPTEREENJA
Radi jednostavnosti, bit e prikazan samo donji dio dijagrama.
a) Statiko optereenje silom prednaprezanja FV. Radna sila FA = 0. Sile u vijku i
podlozi su jednake.

b) Statiko optereenje silom prednaprezanja FV i statikom radnom silom FA. Sile

u vijku i podlozi su razliite i nepromjenljive. Primjer: vijani spoj na prirubnici
posude pod konstantnim tlakom.

c) Nakon pritezanja silom FV, vijani spoj je optereen dinamiki radnom silom
koja varira izmeu nule i vrijednosti FA. Sila u vijku e varirati izmeu FV i FS, a u
podlozi izmeu FV i FK. Dinamika sila u vijku iznosi FSA/2. Primjer: vijani spoj
na poklopcu cilindra klipnog kompresora.

- 13 -

d) Nakon pritezanja silom FV, vijani spoj je optereen dinamiki radnom silom
koja varira izmeu FA' i FA''. Sila u vijku e varirati izmeu FS' i FS'', a u podlozi
izmeu FK' i FK''. Dinamika sila u vijku iznosi (FS'' FS')/2.

PREDNOST KORITENJA ELASTINIH VIJAKA

U dinamiki optereenim konstrukcijama bezuvjetno treba teiti to nioj
vrijednosti dinamike sile FSA/2 ili (FS'' FS')/2, kako bi to tee dolo do
zamora materijala i zamornog loma. Dinamika e sila biti to manja to je vea
podatljivost vijka. Podatljiviji se vijak moe dobiti:
- stanjenjem struka na promjer dT = ((0,7...)0,85...0,95)d3 ("elastini vijak"):

- buenjem rupe uzdu vijka:

- 14 -

- poveanjem duljine vijka, to znai da se moraju koristiti dodatne ahure:

Na gornjim izvedbama je postignut i mali faktor rastereenja podloge n to takoer

rezultira podatljivijim vijkom.
Vijak sa stanjenim strukom moe se opteretiti manjom silom prednaprezanja, ali e
se jo znatnije smanjiti dinamika komponenta pa time i opasnost od zamornog
loma.
Sila

Obini vijak

FV
FSA

100 %
100 %

Podatljivi vijak
dT = 0,9d3
dT = 0,7d3
80 %
50 %
60 %
38 %

Iz usporedbe deformacijskih dijagrama za "kruti" i "elastini" vijak za jednake sile

FV i FA moe se dobro uoiti smanjenje dinamike sile FSA.

"Kruti" vijak

"Elastini" podatljivi vijak

- 15 -

NAPREZANJA U VIJKU
a) Statiki dio naprezanja
Prilikom pritezanja vijanog spoja, u vijku je mogue postii vlanu silu FM max.
Javlja se normalno naprezanje.
- Kod "elastinih" vijaka sa stanjenim strukom je

F
v Mmax
AT

d T2
AT
4

- Kod "krutih" vijaka bez stanjenog struka

F
v M max
AS

2
d d 3 dS
AS 2

4
2 4

Radi svladavanja trenja na navoju vijka i svladavanja uspona navoja, potreban je

moment pritezanja na navoju MG, kojim je vijak optereen torzijski. Pri tome kut
trenja moe varirati izmeu 'min i 'max, a sila u vijku izmeu FM min i FM max. U
daljnji proraun se uzima vea od sljedee dvije vrijednosti:
M G FM min

d2
tan ' max
2

M G FM max

d2
tan ' min
2

arctan

h
d2

' arctan '

Tangencijalno naprezanje uzrokovano torzijom

MG
Wp

Polarni moment otpora poprenog presjeka:

- Kod "elastinih" vijaka sa stanjenim strukom je

- 16 -

Wp

d T3
16

- Kod "krutih" vijaka bez stanjenog struka

d S3
Wp
16
Kod hidraulikog pritezanja nema torzije niti naprezanja t.
Ekvivalentno naprezanje
e v2 3 t2
Potrebni faktor sigurnosti u odnosu na granicu teenja
Se

R p 0, 2
e

treba biti u sljedeim granicama:

- Kod "elastinih" vijaka sa stanjenim strukom: Se = 1,05...1,4
- Kod "krutih" vijaka bez stanjenog struka: Se = 1,4...1,8 (...3)

b) Dinamiki dio naprezanja

Budui da je najvea koncentracija naprezanja na navojnom dijelu vijka, za

dinamika naprezanja je mjerodavan promjer d3, tj. povrina presjeka A3.
Za dinamiku silu FSA/2 e dinamiko naprezanje biti
SA

FSA
2 A3

A3 = d32 /4

Amplituda dinamike vrstoe navoja vijka Ra (u skriptama pie "dinamika

vrstoa A") vezana je za postupak izrade navoja:
- Ako je toplinska obrada poboljavanjem vrena nakon izrade navoja valjanjem ili
narezivanjem

180
Ra 0,75
52

Ra (N/mm2), d (mm)

- 17 -

- Ako je vijak poboljan i zatim navoj izraen valjanjem, na povrini su

proizvedena vlastita tlana naprezanja i vrstoa je vea:

F
180

52 2 V max
Ra 0,75
F0,2
d

FV max = FM max FZ

Rm
Re (Rp0,2)
Rd0
RdG
+Rd-1

=0
Ra
RdD

=1

Ra

Rd-1

Smithov dijagram

Faktor sigurnosti u odnosu na dinamiku vrstou treba biti

SD

Ra
1,5
SA

Treba biti ispunjen i uvjet da dinamika komponenta FSA smije iznositi najvie
10 % najvee sile koju moe prenositi vijak:
FSA 0,1Rp0,2AS
Nosivost vijanog spoja se moe poveati na sljedee naine:
a) Koritenjem materijala vieg razreda vrstoe. Dinamika vrstoa meutim
nee rasti u jednakoj mjeri kao i statika, jer su vri materijali osjetljiviji na
koncentraciju naprezanja pa imaju vei faktor osjetljivosti materijala na
koncentraciju naprezanja k.
- 18 -

b) Stvaranjem vlastitih tlanih naprezanja u povrinskom sloju. Najbolja se

dinamika vrstoa postie hladnim valjanjem navoja.
c) Kod krutih vijaka se dubina navoja na nekoliko zadnjih navoja treba postupno
smanjivati da se dobije pravilniji tok silnica. Ra se moe tako poveati do 30 %.
Kod elastinih vijaka prijelaz s navojnog dijela na struk treba izvesti s kosinom i
velikim polumjerom.
d) Smanjenjem sila koje djeluju na vijani spoj. To se postie veom podatljivou
vijka, veom krutou podloge i manjim faktorom rastereenja podloge n.
e) Pravilnijim rasporedom optereenja po navojima. Kod obinih matica prva dva
navoja nose 55 % ukupne sile. Vlane matice se oblikuju tako da kod prvih navoja
budu podatljivije. Koriste se kod vrlo visokih optereenja, npr. glava motora.

Normalna tlana matica

Matica s rasteretnim utorom

Vlana matica

POPRENO OPTEREENI VIJANI SPOJEVI

Ako sila djeluje okomito na os vijka, vijani spoj je popreno optereen. Takvi su
sluajevi kod sklopova gdje se prenosi okretni moment, npr. kod vijaka kojima se
spajaju polovice krutih kolutnih spojki ili kod spojeva glavina s vijencem punog
kola.

- 19 -

Naini prenoenja poprene sile FQ su sljedei:

a) Izvedba pomou dosjednog (kalibriranog) vijka je dobra za promjenjive sile.

Dosjed je H7/k6, izrada je skupa. Vijak je u poprenom presjeku optereen
posmino (tangencijalno) i kod preoptereenja je mogua njegova trajna
deformacija.
b) Obian vijak prolazi kroz uzduno razrezanu elastinu ahuru izraenu od
elika za opruge. Provrt ne zahtijeva toleranciju (obino buenje). Posmino
je optereena ahura koja zbog svoje elastinosti moe ublaiti udare.
c) Poprenu silu preuzima ahura s dosjedom u provrtu koja je posmino
optereena.
Posmino naprezanje za navedene sluajeve je

FQ
A

sdop

A = povrina poprenog presjeka vijka ili ahure optereena smicanjem

Doputeno posmino naprezanje:

s dop 0,6Re za statiko optereenje

s dop 0,5Re za ishodino dinamiko optereenje
s dop 0,4Re za izmjenino dinamiko optereenje
Povrinski pritisak izmeu vijka ili ahure i povrine provrta je

FQ
d s

pdop

- 20 -

Doputeni povrinski pritisak:

pdop 1,2Re za statiko optereenje i ilavi materijal

pdop 0,9Re za dinamiko optereenje i ilavi materijal
pdop 0,75Rm za statiko optereenje i krhki materijal
pdop 0,6Rm za dinamiko optereenje i krhki materijal
d) Vijak je pritegnut takvom silom prednaprezanja FV koja na nalijenoj
povrini proizvodi silu trenja FT = FV0 koja je vea od poprene sile FQ.
Proraun e biti prikazan za sluaj da se sila trenja postie pomou dva vijka
i da se trenje javlja na dvije povrine:

Svaki vijani spoj proizvodi silu na podlozi FK. Ukupna sila trenja mora za
faktor sigurnosti biti vea od poprene sile:

FK0iz = FQ
Faktor trenja
mirovanja 0

Materijal
Glatke neodmaene povrine

0,1...0,15

elik/elik, elik/elini lijev - suho

0,15...0,2

elik/sivi lijev, elik/bronca - suho

0,18...0,25

Sivi lijev/ sivi lijev, sivi lijev/ bronca - suho

0,22...0,26

Konstrukcije od 0361...0561 u
visokogradnji i mostogradnji

0,5

- 21 -

i = broj povrina na kojima se ostvaruje trenje (na slici i=2)

z = broj vijaka ( na slici z=2)
= 1,2...1,3 za ope strojarstvo i visokogradnju za statiko optereenje, 1,5 za
dinamiko optereenje
= 1,6 za mostogradnju i dizalice
Sila na podlozi

FK

FQ
0 i z

Budui da nema radne sile, sila u podlozi je jednaka minimalnoj montanoj sili
prednaprezanja FV min pa e biti

FM min = FK + FZ
Naprezanje u vijku treba kontrolirati na najveu montanu silu prednaprezanja

FM max = A FM min

POKRETNI VIJANI SPOJEVI (VIJANI POGONI)

Slue za pretvorbu rotacijskog gibanja vijka u uzduno gibanje matice ili vijka pa
se nazivaju i vijanim pogonima. Vijak se naziva vreteno i moe biti velike duljine.
Pokretni vijani spojevi, tj. vretena, primjenjuju se kod obradnih strojeva, ventila,
zasuna, klavirskih stolica itd.
Vretena na tokarskim i drugim obradnim strojevima

- 22 -

Vretena u ventilima

Kod prea se okretni moment pretvara u veliku aksijalnu silu.

Za brzo uzduno gibanje se koriste vienavojna vretena.

Kao navoji se najee koriste trapezni jer imaju manje trenje od metrikih. Ako je
optereenje samo u jednom smjeru, mogu se koristiti i pilasti navoji gdje je nagib
na optereenoj strani navoja samo 3 pa je trenje jo manje:

- 23 -

 'G

G
G
cos 3

Za torzijski moment na vretenu T e aksijalna sila biti

F

2 T
d 2 tan( ' )

Ona e izazvati pritisak na navojima vretena i matice. Zbog stalnog klizanja navoja
matice po navoju vretena, dodirni pritisak na navojima ne smije biti velik, kako ne
bi dolo do habanja.
Srednji dodirni pritisak mora biti manji od doputenog:
F
p
pdop
2
2
d D1 z 0,75
4
_________ Samo oko 75% navoja u matici nosi optereenje

Broj navoja u matici

Povrina jednog navoja (na 360o); D1= unutarnji promjer matice

Materijal
vretena/matice

pdop (N/mm2)
Trajni pogon

Povremeni
(isprekidani) pogon

Rijetki pogon s malim brzinama

i dobrim podmazivanjem

8
5
10
15
2...5

+50%

+100%

elik/elik
elik/sivi lijev
elik/bronca
Kaljeni elik/bronca
elik/polimer

Visina matice

m=zP

Usvajanje dimenzija vretena:

a) Kod vlano optereenih vretena i kratkih tlano optereenih vretena kod kojih
ne postoji opasnost od izvijanja potrebna se povrina presjeka rauna prema
doputenom normalnom naprezanju.

d 32
F
A3

4
dop
Za statika optereenja dop = Re/1,5 , za dinamika optereenja dop = Rd/2.
- 24 -

Treba obavezno kontrolirati i pritisak na navojima jer se po prethodnoj formuli

mogu dobiti premaleni promjeri vretena!
b) Kod tlano optereenih dugakih vretena (kao na primjeru vretena za preu)
postoji opasnost od izvijanja. Promjer vretena se mora kontrolirati po formuli

d3

1,2 4

F l k2
E

d3 (mm), F (N), lk (mm), E (N/mm2)

Faktor sigurnosti 8...10

Raunska duljina izvijanja lk 0,7 l
l = tlano optereena duljina vretena
U novije se vrijeme kod alatnih strojeva radi vee tonosti koriste kuglina navojna
vretena i matice, gdje je trenje klizanja zamijenjeno manjim trenjem kotrljanja.
Kuglice se kotrljaju unutar navoja koji je u obliku polukrunog utora. Kod
pomicanja matice uzdu vretena, kuglice recirkuliraju unutar nje.

- 25 -

- 26 -