You are on page 1of 187

Benson Bobrick SUDBONOSNO NEBO

ZAHVALE
Moj djed, duboko poboan uenjak i biskup Metodistike crkve, u starosti je priznao da se jednom,
premda nerado, dao nagovoriti da pita astrologa gdje je njegova izgubljena lisnica. U lisnici su bile
razliite vrijedne stvari i posvuda ju je uzalud traio. Astrolog je izradio horoskop za pitanje: Gdje
je moja lisnica? i nakon paljivog prouavanja planeta tono mu je rekao gdje ju moe nai.
Biskupa je to razveselilo ali i uznemirilo. Godinama je zbog toga bio oito zbunjen. Intelektualno je
bio previe poten a da bi to odbacio, no nije umio ni nai objanjenje. Pa i u mome je umu pria
ispisala upitnik iznad itave te teme koju sam, etrdesetak godina kasnije, naposljetku poeo
istraivati. Budui da me zanimala povijest, zaao sam daleko unatrag, to mi se na koncu pokazalo
neophodnim za ispravno snalaenje. Otuda je proizala ova knjiga.
Prema astrologiji su moda, barem neki, sumnjiavi; no povijest astrologije neupitna je za svakoga
komu je stalo do povijesti ideja. Zadnjih su godina toj povijesti u svim njezinim aspektima
dragocjen doprinos dala djela mnogih vrsnih znanstvenika -John D. North, Michael Molnar, Ro-bert
Zoller, James Hershel Holden, Patrick Curry, David Plant, Nicholas Campion, J. Lee Lehman,
Tamsvn Barton, Anthonv Grafton, William R. Newman, Hilarv Carev, Annabella Kitson, Demetra
Gorge, Laura Acker-man Soller, Robert Hand i John Frawley, da nabrojimo najistaknutije -koji su
omoguili da se nazre uvid u pravi doseg i opseg toga umijea. Neprocjenjivi rad svakodnevno se
obavlja u okviru projekta Hindsight, koji je posveen otkrivanju i prevoenju klasinih grkih,
latinskih, arapskih i hebrejskih djela, kao i u sklopu ARHAT-a, (The Archive for the
vi

SUDBONOSNO NEBO
Retrieval of Historical Astrological Texts - Arhiv za otkrivanje povijesnih astrolokih tekstova).
Jedno i drugo zasluuje vie pozornosti. Plodonosne su bile i moje prijateljske i srdane veze s
Amerikom Federacijom astrologa i Astrolokim udruenjem Velike Britanije.
Zaista sam se oslonio na napore mnogih, no svi koji su mi izravno i posredno pomagali u stvaranju
ove knjige ne snose odgovornost ni za kakvu pogreku. Medu lanovima obitelji, prijateljima,
kolegama, suradnicima i svima s kojima sam vodio prepisku u vezi s ovom temom s radou
navodim sljedea imena: Eleanor Bach, James i Peter Bobrick, Robin Brownstein, Herschel
Farbman, John Frawley, Svetlana Gorok-hova, Nancy Griffin, Peter Guttmacher, Hagop Merjian,
Gloria Mul-cahy, Peter Murkett, Pamela Robertson, George i Gene Rochberg, David Roell, Lora
Sharnoff, Edward W. Tayler, P.L. Travers, Richard i Bea Wemick, Danielle Woerner koji su, medu
ostalima, tijekom godina, ma koliko neizravno, pridonijeli neto vrijedno ovome tekstu. Russel Galen, moj predani agent, od poetka je vrsto stajao iza ove knjige. Bob Bender moj urednik,
doputao mije, primjerno kao i uvijek, da radim na svoj nain. Johanna Li, njegova pomonica,
korisno se skrbila za pojedinosti. Tri omiljena mjesta u mom rodnome gradu - Mocha Joe's, Amy's
Bakeij Arts Cafe i The Cafe Beyond esto su mi pruala okrepu i bila mi drugi dom. U svemu tome
Hilary i blizanci Zuzu i Jasper uinili su mnogo da ne posustanem. Svima sam njima zahvalan.
VII
BENSON BOBRICK
SUDBONOSNO NEBO
Za Hilary & Blizance
i u spomen na moga uenog prijatelja
Georgea Rochberga, ije je uho bilo ugodeno za Glazbu Sfera
Ima u nebu i na zemlji vie stvari, Dragi Horacije, nego to se i sanja U vaoj filozofiji. - No
doite;...7
Hamlet, Prvi in, prizor 5, str. 187-881
1 Prev. Josip Torbarina, Matica hrvatska, Zagreb, 1979.
Vili
IX
BENSON BOBRICK
PRVI DIO
Svemir, vjenost, beskonano, predstavljeni su sferom... Na sferi je svaka toka sredite, svaka je
toka najvia toka i to objanjava zagonetku vremena i prostora. Nikad nije postojao poetak
vremena, i nikad nee biti ni kraja. Vrijeme uvijek jest. Koliko god bilijuna godina otada i koliko
god... ih prolo, jednako si blizu kraju ili poetku Vremena kao i sada, i nita blie. Ovaj trenutak je
sredite Vremena; ovaj je trenutak najvia toka sfere koja se okree. Isto je i s drugim oblikom
Vremena, Prostorom. Nema kraja Prostoru, i nema poetka. Ova toka u kojoj sada stoji, ovaj
stolac, stablo, sredite je Prostora; sve se uravno-teuje iz te toke. Odi do najudaljenije nepomine
zvijezde i ... tek si stigao Dovde. Tvoj vlastiti kuni prag jednako je blizu ruba, i nimalo blii. To je
zagonetka nad zagonetkama, ali to je tako.
John Burroughs, Dnevnici, 13. sijenja 1882.
BENSON BOBRICK
Prvo poglavlje
Sjeverni nebeski pol
Nebeska duina
Ekliptika
Zimski suncostaj
Ljetni suncostaj
Uspravno uzdizanje
Juni nebeski pol
Da nije bilo arapskih astrologa 9. stoljea iz Bagdada, Kristofor Kolumbo nikad ne bi otkrio
Ameriku. Dok je Kolumbo kretao na veliko putovanje na zapad koje gaje odvelo do obala Amerike,

nadahnjivalo gaje biblijsko proroanstvo, usmjeravala arapska astrologija, uz razna praktina


pomagala trojice kontinentalnih astrologa, ujedno i matematiara: Regiomontanusovu tablicu
planeta, zemljovid Paola Toscanellija i efe-meride Samuela Zacuta. Kasnije je Zacuto izradio sjajan
eljezni astro-lab koji je koristio Vasco da Gama pri oplovljavanju Rta Dobre Nade. Svime time
koristio se Kolumbo za svoje nebeske izraune i plovidbu otvorenim morem. Koristio je i astrolab i
kvadrant za odreivanje visine zvijezda, ravnao svoj pjeani sat prema tranzitu Sunca, prema
Sjevernjaci odreivao magnetski sjever a vrijeme noi procjenjivao prema zvijeu Velikog
medvjeda. Domorocima nekog otoja ulio je strahopotovanje vjetinom predvianja pomrine
Mjeseca, a s odreenim je uspjehom iz astrolokog nauka crpio umijee predvianja vremena
-sklanjajui, primjerice, svoje brodove u luku Santo Domingo jer je aspekt izmeu Jupitera i
Merkura nagovijetao tropsku oluju. No nije se mogao oslanjati samo na nebo. Znanje o nebeskoj
navigaciji u Europi bilo je manjkavo pa je mahom ovisio o magnetskom kompasu kojim je
odreivao kurs ili smjer, a oslanjao se i na vlastitu metodu mrtvog ili izvedenog prorauna kako
bi procijenio svoj poloaj na oceanu.
BENSON BOBRICK
Ipak, vodile su ga zvijezde. Kolumbo je znao daje Zemlja okrugla i vjerovao je da e plovidbom na
zapad najvjerojatnije doploviti do obala Azije (ili Indija). Naravno, nije mogao znati da Amerika
stoji izmeu. No, nije ga najvie oaravalo bajoslovno bogatstvo Indija. Na samo putovanje
potaknula gaje astroloka ideja. Taje ideja bila povijesna teorija velike konjunkcije, prvotno
prikazana u perzijskim spisima, koju su razradili Arapi a usvojio latinski Zapad. Kolumbo se s tom
teorijom susreo u djelu francuskoga kardinala, teologa i astrologa Pierrea d'Aillvja.
Prema toj teoriji, vani povijesni dogaaji, poput uspona i pada carstava, nastajanja religija i
kulturalnih preobrazbi, obiljeeni su velikim planetarnim konjunkcijama Jupitera i Saturna u
njihovim nebeskim ciklusima. Takve velike konjunkcije dogaaju se jednom u 960 godina - to je
temelj nae ideje milenija - kad planeti dovre zodijaki krug u neprestanom spajanju i razdvajanju
u njegovim znakovima. Tijekom toga kruenja dva planeta u konjunkciji - to znai da se nalaze na
istom stupnju nebeske duljine - susretnu se 48 puta. Prema d'Aillvju povijest ovjeanstva
objanjava se razvojem djelovanja tih konjunkcija prema stupnju zodijaka na kojem se dogaaju.
Promjene izmeu tripli-citeta ili elemenata (zemlja, zrak, vatra i voda, prema kojima su razvrstani
znakovi zodijaka) povezivale su se s dinastikim promjenama; velike ili gotovo milenijske
konjunkcije zdruivale su se s epohalnim promjenama kao i s prirodnim katastrofama poput potresa
i poplava. Prema D'Aillvju, velike konjunkcije najavljivale su ili se podudarale s Potopom, padom
Troje, smru Mojsija, osnutkom Rima i Kristovim dolaskom. Svi se astronomi slau, izjavio je,
u tome da nijedna velika konjunkcija nije prola bez velike i znaajne promjene u ovom svijetu.
D'Aillvjev rad uvjerio je Kolumba da je kraj svijeta blizu i da e uslijediti preobraenje svih pogana
na kranstvo. S tog razloga prozvao se Christophorus (ili Christo-ferens, kao to se poeo
potpisivati), Donositelj Krista i zamislio sebe kao predstavnika Bojeg djela u svijetu koji se blii
posljednjim danima. Sve to on objanjava u pismu svojim kraljevskim zatitnicima, Ferdinandu i
Izabeli od panjolske. O Indijama pie: Ova beskrajna kraljevstva naseljena su besmrtnim duama
zbog ijeg je spasenja Krist, sin Boji, podnio rtvu. To je poslanje koje mije dodijelio Bog, da ih
pronaem i donesem im spasonosno Evanelje. Za svoje geslo uzeo je tekst Izaije 11,10-12:
Gospod e... otkupiti ostatak svog naroda... i skupiti rasprene... sa sva etiri kraja zemlje.
SUDBONOSNO NEBO
Ujutro 3. kolovoza 1492. Kolumbo je razvio jedra na trima malim brodovima - imenom Nina, Pinta
i Santa Maria - u Palosu u panjolskoj i zaputio se na Kanarsko otoje, gdje je obnovio zalihe prije
pohoda na zapad. Nakon dva mjeseca naporne plovidbe s posadom na rubu pobune, 12. listopada
napokon je ugledao kopno. U dva sata ujutro topovskom je paljbom dan signal. Sva tri broda
spustila su jedra i stala nestrpljivo ekati zoru. Nakon iskrcavanja s njegovih se brodova razlio
glas molitve i zahvale a on sam smjesta se bacio niice na zemlju. Kolumbo je vjerovao daje kraj
plovidbe poslalo samo nebo. Za domoroce maloga bahamskog otoka to moda i nije bilo sasvim
pogreno, jer su u zoru dozivali svoju brau da dou vidjeti ljude s neba.
Kolumbo je kasnije govorio da je sve to postigao zahvaljujui milosru Bojem i Bojem daru

umijea astrologije, geometrije, navigacije i aritmetike.


Njegov primjerak d'Aillvjeve knjige, Rasprava o slici svijeta, krcat biljekama, jo se moe vidjeti u
Kolumbovoj knjinici u Sevilli.
Prema drevnoj tradiciji, zajednikoj gnostikom i istonom kranstvu kao i perzijskom i
idovskom vjerovanju, Adam je nauk i tajne astrologije primio izravno od Stvoritelja i znalakim
promatranjem sazvijeda na nebu predvidio da e svijet najprije biti uniten vodom a zatim vatrom.
U spomen onima koji dolaze poslije njega, on je (ili njegovi potomci, Set i Enoh) ta znanja uklesao
na dvama stupovima, jednom od opeke a drugom od kamena. Prema Josipu Flaviju, idovskom
povjesniaru i gotovo Kristovom suvremeniku, drugi stup se jo mogao vidjeti u Siriji 63. g. n. e.
Astrologija je najstarija medu okultnim znanostima. Ona je ujedno i poetak znanosti same. Iz
astrologije proizlaze astronomija, raunanje vremena, matematika, medicina, botanika, mineralogija
i, uz druge discipline (preko alkemije) moderna kemija. Logaritmi su osmiljeni za
pojednostavljivanje izrauna nunih za izradu horoskopa; teorija kojom se vid tumai zrakama temelj suvremene optike - nastala je iz astroloke teorije utjecaja zvjezdanih zraka na duu. Tijekom
pet tisua godina, od drevnog Sumera i Babilona do dananjih dana, na zvijezde se gleda kao na
boanske sile koje oblikuju tijek i sudbinu ljudskog ivota. Doista,
BENSON BOBRICK
prema New Catholic Encyclopedia, najstariji simbol nama poznatog boanstva - klinasti znak koji
znai bog - bijae zvijezda (*).
Na je jezik proet astrolokim terminima: konjunkcija, opozicija, prognoza, aspekt, lunatik,
venerini, influencija - od koje se izvodi i influenca iliti gripa, jer su neko sve epidemije
pripisivane nebeskim utjecajima; govorimo o merkurovskom, saturnovskom ili ovijal-nom
temperamentu; ljudi zahvaljuju svojoj sretnoj zvijezdi, ili ako osoba nema sree u ivotu smatra
se daje roena pod nesretnom zvijezdom. Hebrejska rije mazzal znai znak ili sazvijede;
Mazzal tov (razgovorno estitam!) zapravo znai: Neka su vam sretne zvijezde! Termin fali
(engl. pad/jesen) je astroloki, jer jesenja ravnodne-vica oznauje toku opadanja zodijake godine;
revolucija je preuzeta iz astrolokog izrauna zvanog solarni povratak. Aureola zvjezdastog
oblika koja je neko obrubljivala posmrtni lik rimskog cara - sukladno vjerovanju da se uzdigao na
nebo kao zvijezda - kasnije se pretvorila u aureolu kranskih svetaca. Ljekarniki simbol Rx obino smatran kraticom latinskoga glagola recipere (od kojega potjee recept ili sloaj, spoj) potjee od drevnog simbola za rimskog boga Jupitera, temeljenog na simbolu za oko Horusa,
egipatskoga boga arobnih iscjelitelj -skih moi.
Astronomija prouava nebeska tijela da bi odredila prirodne zakone koji njima upravljaju i
razumjela razvoj fizike strukture svemira; astrologija opisuje utjecaj tih tijela na ljudski karakter i
ivot. Ili, kao to je Ralph Waldo Emerson navodno primijetio: Astrologija je prizemljena
astronomija, primijenjena na ljudske postupke. Ona je primijenjena znanost, utoliko to se temelji
na astronomiji; egzaktna znanost utoliko to se njene procjene temelje na matematikim izraunima;
empirijska znanost utoliko to se njeni zakljuci temelje na podacima prikupljenim tijekom
vremena.
Njena metoda je horoskop, zapravo karta ili dijagram nebeskih dogaanja u pojedinom
vremenskom trenutku, a ita se prema utvrenim pravilima. U tim pravilima, ako su tono
primijenjena, nema elemenata sluajnosti ili pogaanja; tovie, vrsto su utemeljena na pisanoj
tradiciji ija vjerodostojnost ne proizlazi iz dogme ili vjerovanja, ve iz
SUDBONOSNO NEBO
tisua godina promatranja. Sredinja je ideja astrologije ta da obrazac ivota osobe - ili karaktera, ili
naravi - odgovara obrascu planeta u trenutku njenoga roenja. Takva je ideja stara koliko i svijet da sve stvari nose biljeg trenutka u kojemu su roene.
O tonosti te ideje moe se raspravljati. No vjerovanje u njenu tonost pokazalo se postojanim.
Astrologija u modernim vremenima doivljava silan preporod i sada (kao stoje Carl Jung predvidio)
ponovo kuca na vrata akademije. Astrolozi nastoje verificirati tradicionalni nauk znanstvenim
metodama i openito nastoje udovoljiti zahtjevu Johannesa Keplera (uvjerenog astrologa) za
odvajanjem ita od kukolja. U mnogim zemljama, ukljuujui Englesku, Francusku, Rusiju,

Njemaku i Sjedinjene Drave, astrologija se ponovo ui na sveuilinoj razini, prvi put od doba
renesanse. U Engleskoj kolegije iz tog predmeta nude Brasenose College u Oxfordu, Bath Spa
Universitv College, Sveuilite Southampton i Sveuilite Kent. Moe se studirati i na Sveuilitu
Cardiff u Walesu, u Bibliotheca Astrologica u Francuskoj, Sveuilitu u Zaragozi u panjolskoj,
Sveuilitu Dogus u Turskoj, Sveuilitu Benares Hindu u sjevernoj Indiji te na Kepler Colle-geu u
Sjedinjenim Dravama, medu drugim kolama. Poeli su se osnivati znanstveni asopisi poput
Culture and Cosmos (asopis za povijest astrologije i kulturalnu astronomiju), The Dublin
Astrologer (asopis Dublinskog astrolokog centra) te Apollon (asopis za psihologijsku
astrologiju), a cijenjeni Warburg Institut u Londonu nedavno je pokrenuo stipendiju Sophia za
astroloka istraivanja.
Ispitivanja su u posljednjih 30 godina pokazala da 30 do 40 posto Amerikanaca (oko 100 milijuna
ljudi) vjeruje u astrologiju i misli da zvijezde upravljaju njihovim ivotima. Priblino deset
milijuna ljudi platilo je astrologu izradu osobnog horoskopa, a gotovo svi znaju koji je njihov
znak. Astroloke kolumne pune veinu nacionalnih dnevnih novina i stotine asopisa, a mogu se
nai i na brojnim internetskim stranicama. Samo Yahoo broji njih 1700 u posljednje vrijeme, dok
Amazon.com broji 3155 knjinih naslova. Veina velikih knjiara danas tom podruju posveuje
itave odjeljke. Prema nedavnoj procjeni, u Sjedinjenim Dravama ima 15.000 astrologa s punim
radnim vremenom i 225.000 zaposlenih na pola radnog vremena.
Nema dvojbe da utjecaj te teme na ljudski um ostaje neuzdrman.
BENSON BOBRICK
Biblija je prebogata astrolokim aluzijama. Poinje objavom neka bude svjetlost na svodu
nebeskoin koja treba biti znak, a u Psalmu 19, na primjer, itamo: Nebesa slavu Boju kazuju,
navjeta svod nebeski djelo ruku njegovih. Dan danu to objavljuje, a no noi glas predaje. Nije to
rije, a ni govor nije, nije ni glas to se moe uti, al' po zemlji razlijee se jeka, rijei sve do nakraj
svijeta seu. Prema rabinskoj tradiciji dvanaest plemena Izraela predstavlja znakove zodijaka, a
astro-loke simbole za etiri fiksna znaka - lav, ovjek, bik i orao - hebrejski je narod nosio kroz
egipatsku pustinju kao toteme. Ti isti simboli ine sloeno stvorenje koje nazivamo egipatskom
Sfingom, a prema Ezeki-jelovoj viziji predstavljaju etiri velika evanelista - Matiju, Marka, Luku i
Ivana. Josip je o Aronovu titu optoenom s dvanaest dragulja pisao: Dok po njemu brojimo
mjesece ili slian broj znakova onog kruga koji Grci nazivaju zodijakom, ne moemo pogrijeiti.
Sedmokraki svijenjak simbolizira sedam planeta a dvanaest hljebova kruha koji se za sabat polau
u hramu predstavljaju dvanaest znakova. Kae se da svaki od dvanaest Kristovih uenika
utjelovljuje jedan znak - zamisao koja je prenesena u srednjovjekovnu romansu o dvanaest vitezova
Okruglog stola kralja Artura (simbol zodijaka), koji takoer predstavljaju dvanaest astrolokih
tipova. Ideja da dvanaest tipova zajedno ine cjeloviti krug ovjeanstva prenesena je i na sustav
porote, koji bi trebao osigurati pravedno suenje od svih predstavnika (ili potpunog uzorka). To,
teoretski, znai da e udruiti svoja iskustva radi savrene prosudbe o sluaju. I hindusi smatraju
dvanaest brojem savrenosti, a Biblija kae daje Krist u dobi od dvanaest godina bio u stanju
pobijati uenjake u hramu jer je njegovo znanje ve bilo savreno.
Sazvijeda i planete u starini su bili slavljeni u svetitima i hramovima uenosti. Bilo je dvanaest
velikih religija misterija, a svaka je tovala i crpila svoju vjerodostojnost iz odreenog znaka
zodijaka. Obredi Ariesa ili Nebeskog ovna, prema kazivanju Manlvja Halla, slavljeni su u hramu
Jupitera Amona u libijskoj pustinji; obredi Taurusa u egipatskim misterijima Serapisa ili grobnice
Nebeskog bika; obredi Blizanaca u Samotrakiji, gdje se tovalo Kastora i Poluksa - Dioskure;
obredi Raka u Efezu, gdje se tovala Dijana (boica Mjeseca); obredi Lava u bakhovskim i
dionizijskim orgijama Grka, i tako redom.
SUDBONOSNO NEBO
Crkveni kalendari svih znanih religija takoer su astroloki povezani s glavnim mijenama Sunca i
Mjeseca. Pasha, na primjer, poinje za prvog punog Mjeseca nakon proljetne ravnodnevice; uskrsna
nedjelja kojom se oznaava kraj korizme ujedno je prva nedjelja nakon toga;2 kranski sabat dan
je Sunca; a idovska Nova godina, Ro Haana, poinje u suton na dan mladog Mjeseca najblii
jesenjoj ravnodnevici. Prvi dan Ramazana odreuje mladi Mjesec u Vagi kojim za muslimane

poinje sveto razdoblje posta i molitve. U Vijetnamu Nova godina, koja se zove Tet, poinje za
prvoga punog Mjeseca kad je Sunce u Vodenjaku. Hanuku odreuje mladi Mjesec u Jarcu, a Purim
puni Mjesec u Ribama. Boi je Crkva preuzela od poganskih proslava zimskog sun-costaja, stoje
ujedno bila i svetkovina Mitre, perzijskog boga Sunca. Tako je ponovno raanje boga Sunca u
kranstvu zamijenjeno raanjem Sina Bojeg.
Zapadnjaki nazivi dana u tjednu, naravno, imena su zvijezda-bogo-va; Mondav/ponedjeljak od
Moon/Mjesec; Tuesdav/utorak je dan Tiwa, poganskog boga rata, srodnog Marsu;
Wednesday/srijeda pripada Wo-denu, srodnom Merkuru (u francuskom Mercredi);
Thursdav/etvrtak Thoru, ili Jupiteru; Friday/petak boici Freyi ili Veneri (francuski Ven-dredi).
Saturdav/subota je Saturnov dan, kojim zavrava ciklus.
Na sedmodnevni tjedan nastao je oko 2. stoljea pr. Kr. pretvorbom idovskog ciklusa sabata u
kojem je sedmi dan smatran svetim a astroloki tjedan temeljio se na planetima (ukljuujui Sunce i
Mjesec) gdje svakim danom vlada jedan od sedam planetarnih bogova. Isto tako, svaki sat u danu
ima vladara prema ciklusu planetarnog sata. Pratei egipatsku praksu, u danu imamo 24 sata, ali u
ono doba sati nisu bili jednake duljine; dvanaest dnevnih sati jednako su podijeljeni od izlaska do
zalaska Sunca, a dvanaest nonih sati od zalaska do zore. Sati su redom pripadali Saturnu, Jupiteru,
Marsu, Suncu, Veneri, Merkuru i Mjesecu u beskonanom ciklusu u kojem svaki u svoje vrijeme
vlada i danom. To je bio Ptolemejev redoslijed planeta u skladu s njihovom brzinom kretanja i
udaljenou od Zemlje.
Planeti su nam dali i sedam humanistikih znanosti i, brojem i vrstom, sedam smrtnih grijeha:
lijenost (Saturn), oholost (Jupiter), srditost
2 Osim kad se crkveni puni mjesec (odreen tablicama) i astronomski puni mjesec ne podudaraju.
BENSON BOBRICK
(Mars), neumjerenost (Sunce), bludnost (Venera), krtost (Merkur) i zavist (Mjesec). Poput
znakova, i planeti su nadahnuli kult i oboavanje te je svako od sedam uda antikoga svijeta,
prema jednom znanstveniku, podignuto u slavu jednog od tada znanih planeta. Kolos s Ro-dosa bio
je oltar Suncu; Dijanin hram u Efezu - Mjesecu; Velika piramida u Gizi - Merkuru; Semiramidini
visei vrtovi - Veneri; Hali-kamasov mauzolej - Marsu; Zeusov hram na Olimpu -Jupiteru, a
svjetionik u Aleksandriji Saturnu.
Mnogi drevni mitovi, k tome, mogu se otkljuati tek astralnim kljuem. Jedan od kljueva je
proljetna ravnodnevica, Sunev godinji prijelaz iz june u sjevernu hemisferu - koji svakih 2160
godina ulazi u novo zvijee. Prije nekih 4700 godina, na primjer, kad je proljetna ravnodnevica
ula u znak Bika, egipatski bog Oziris poprimio je oblik Nebeskog bika a djeca Izraela u egipatskoj
pustinji izradila su i klanjala se Zlatnom teletu. Kad je ravnodnevica kasnije ula u znak Ovna
sunevo boanstvo obino se prikazivalo kao zlatokosi mladi koji zi-ba janje u naruju i dri
pastirski tap. Kad je ravnodnevica ula u znak Riba, Spasitelj svijeta pojavio se kao Ribar
ljudskih dua.
U simbolizmu te velike pripovijesti Ovan (Aries, od grkog eras, to znai janje) je isto to i janje.
Nakon izgona iz Egipta idovi su na sveanosti Pashe prinijeli rtvu janjeta; taje rtva kasnije
postala uskrsno janje rtve i raspea u kranskoj vjeri. Ideja Pashe vezana je uz Sunev prijelaz u
vrijeme ravnodnevice ili krianje, koje je takoer u temelju simbola kria. Moemo ii dalje i
dublje. Nakon raspea, smrti i ukopa, Krist se treeg dana uzdigao u nebo. Upravo tako Sunce
ostaje tri dana u tranzitu u toki ravnodnevice prije ulaska u sjevernu hemisferu.
Ne elim rei daje pria o Pashi ili Kristovu ivotu tek alegorija nebeskih zbivanja. Boe sauvaj!
Astroloki govorei, u boanskom poretku stvari prije je upravo suprotno.
Moda je oboavanje nebesa kao lica onog boanskog poetak istinskog bogotovanja. Mitologije
Egipana i Grka esto sadre parabole i prie o zvijezdama. Trojanski rat, kao to nam u Ilijadi
pripovijeda Homer, izazvali su Zeusov i Letin sin, to jest Jupiter (u Homera Zeus) i Apo10
SUDBONOSNO NEBO
Ion, Sunce. Na strani Trojanaca bili su Apolon, Venera i Mars; na strani Grka Neptun, Mjesec,
Vulkan, Atena i Jupiter. Homer nije spominjao Merkura, ali Iris, boica duge, njegov je enski

oblik. Kao glasnica djeluje potpuno neutralno, ali svaki prizor na zemlji je odraz, ishod ili
namjerna posljedica nekog prethodnog nebeskog prizora. to mislite, to su Homer i Vergilije
imali na umu, pisao je renesansni astrolog Gi-rolamo Cardano, kad su stalno opisivali bogove u
prepirci ili borbi, Homer protiv Grka ili Trojanaca a Vergilije protiv Turnusa ili Eneje?, Oito su
neke zvijezde vie voljele jednu stranu, a druge drugu. To objanjava brojna sastajanja i
savjetovanja bogova... Stoga, kad su govorili da je Venera bila sklonija Eneji jer je on bio veoma
pristao, ili da su Junona, Fortuna, i Mjesec bili naklonjeniji Turnusu, ili da je Apolon, Sunce, bio
skloniji Hektoru zato to je ovaj snaan i pravedan, imali su na umu, pod velom prie, dobrog duha
ili zvijezdu koja je njima zavladala pri roenju. Dvanaest Heraklovih poslova takoer su
figurativan opis Suneva prolaska kroz dvanaest znakova i slini su priama Babi-lonaca o njihovu
solarnom junaku Gilgameu, iji je ivot opisan u dvanaest epskih pjesama.
Ako su poganski mitovi svojevrsne astroloke alegorije, to su moda isto tako i neke biblijske prie
- na primjer, pria o Samsonu, ije ime na hebrejskom znai onaj koji pripada Suncu. Njegova
duga kosa nalik na lavlju grivu bila je njegov ponos i simbolizirala je njegovu snagu; kao mladi
susreo se s lavom i to je bilo prvo iskuavanje njegove snage. Dalila je njegova suprotnost u
svakom smislu. Ako je on lavolik, korijen njezina imena na hebrejskom je rije za Vodenjaka suprotni znak. To je pria u kojoj se astroloke suprotnosti susreu, ljube i su-kobljuju.
Moda emo naposljetku spoznati to sve jest, ali nikad neemo spoznati to to sve znai. Jednom
se Ludwig "VVittgenstein u svome turobnom raspoloenju ganutljivo osvrnuo na tu ideju:
Osjeamo da e, i kad dobijemo odgovore na sva mogua znanstvena pitanja, ivotna pitanja ostati
posve neokrznuta. Religija je skrivena u svetom srcu svih onih pitanja koja proizlaze iz ivotnih
problema, a astrologija je najasnija grana te unutarnje spoznaje iz koje izvire religija.
11
BENSON BOBRICK
Ovo nije knjiga za ili piotiv astrologije, ve knjiga o njenom utjecaju na povijest i na povijest ideja.
Taj je utjecaj bio obiman te je, bez odgovarajueg znanja, gotovo nemogue tono ui u trag ili
rekonstruirati velik dio same povijesti ili ideje koje su upravljale njenim tijekom. Jer ona tee i tekla
je kroz ljudska djela poput podzemne rijeke. tovie, sve do barem sredine 17. stoljea, astrologija
je ulazila u vijea vladara, vladala politikom naroda i upravljala svakodnevnim postupcima
pojedinaca, velikim i malim. Astroloka predvianja esto su imala utjecaj na tijek dogaaja jer su
monici temeljili svoje djelovanje na savjetu astrologa. Govori se da su se Inke predale panjolcima
gotovo bez borbe jer se dolazak konkvistadora podudarao s astrolokim proroanstvom prema
kojemu se njihova civilizacija bliila kraju. Ovisno o tumaenju, proroanstvo se ispunilo ili je,
uslijed pokoravanja sudbini, bilo ispunjeno. Drugim rijeima, astrologija ima mo.
Sama ideja o povijesnom periodu (kojemu su pripadale Inke) je astroloka i temelji se na teoriji
konjunkcije koju je prihvatio Kolumbo. Ta je teorija unijela pravilan slijed u inae nerazluiv tok
vremena i uinila povijest razumljivom pratei njen grozniavi tok uz pomo nebeskih dogaaja.
Isto tako nam je pomogla objasniti zato se ini da se povijest ponavlja, kao to to prispodobljuju
ponavljanja na nebu. Suvremena znanost, poput suvremene povijesti, nastoji omalovaiti
astrologiju, no to je nerazumna predrasuda ili nehaj. Sama povijest znanosti obvezna je astrologiji i
duguje joj potovanje ako ne i obilnu zahvalnost. Moete li vjerovati da bi se znanosti ikada
izdigle i postale velike, primijetio je jednom Friedrich Nietzsche, da nisu svojevremeno postojali
arobnjaci, alkemiari, astrolozi koji su bili edni i gladni tajne i zabranjene moi? Astrologija,
naravno, posjeduje vlastita znanja koja nemaju nita zajedniko s onim to moderna znanost tuje.
Ali u tom smislu je istina da su magija i znanost u poetku napredovale jedna uz drugu. elja za
razumijevanjem tajnog djelovanja prirode stvorila je intelektualno okruenje povoljno za pokuse i
induktivno razmiljanje; kemija je nastala iz alkemije; neoplatonski i hermetiki nain razmiljanja
doveo je do Kopernikovih heliocentrinih hipoteza, Keple-rovih zakona o kretanju planeta i
Harvevjeva otkria krvotoka. Mistino uvjerenje da broj sadri klju svih tajni ubrzao je razvoj
matematike - a potom ju oivio nakon srednjeg vijeka kad je znanje o tom predmetu ve bilo na
izmaku.
12

SUDBONOSNO NEBO
Nepristojni prijezir kojemu je astrologija povremeno izvrgnuta u ko-nanici se temelji na
praznovjerju, tim vie opasnom, kao to je Theo-dore Roosevelt jednom naglasio (u eseju
naslovljenom Potraga za istinom u smjernom duhu), stoga to oni koji jesu praznovjerni duboko
vjeruju da to nisu. Nijedno srednjovjekovno praznovjerje... ne bi moglo biti nesnoljivije... od
onoga... koje ne samo da sebe naziva znanstvenim nego pravo na uporabu tog pojma dodjeljuje
iskljuivo sebi. Bio bi primjereniji odreen stupanj poniznosti pri pokuaju procjene vrijednosti
doktrine - ili uenja - koje je preivjelo tisue godina.
Poput kostiju samoga Kolumba, i kosti astrologije toliko su esto premjetane da su gotovo stekle
vlastiti ivot. Iskapane pa opet zakapane najmanje est puta tijekom triju stoljea, od Valladolida do
Santo Domin-ga, od Havane do Genove i do Seville, ostaci istraivaa kao da se umnaaju poput
relikvija svetaca i danas se mogu nai na barem tri mjesta u Novome i Starom svijetu. Ako je
astrologija mrtva i zakopana kao to bi neki htjeli, njezin grob je nespokojan poput Kolumbova i neodrediv kao i njegova grobnica.
Sir Elias Ashmole (po kojemu je Ashmolean Museum u Oxfordu i dobio ime) jednom je primijetio:
Ima u astrologiji (priznajem) plitkih potoka kroz koje mladi poetnici mogu gacati; ali ima u njoj i
dubokih gazova preko kojih i divovi moraju plivati. Ona nudi mnogo vie no stoje moderno oko
sklono uoiti. Njena pria, naposljetku, obogaena je izuzetnim ivotima, ukljuujui neke od
najsjajnijih (i najozlo-glaenijih) u ljudskoj povijesti, i kronoloki se provlai itavim rasponom
ljudske kulture, od uliica carskoga Rima, u kojima su se gatalice bavile svojim zanatom, do
zatvorenih krugova svjetovne i religijske
moi.
13
Drugo poglavlje
14
I
Oito mjesto roenja astrologije je Mezopotamija, podruje izmeu rijeka Eufrata i Tigrisa, u
dananjem Iraku. Od Kaldejskog istoka, kako je nazvano podruje kraljevstva Kaldeje,
Babilonije i Asirije, astrologija se proirila u Egipat a onda do drevne Grke. Grci su vjerovali da je
astrologija izum Egipana i Babilonaca. Platon ju je u Epinomisu izriito pripisao Asiriji i Egiptu.
Marko Manilije, rimski autor Astronomi-ce, astroloke poeme napisane u Augustovo doba, drao je
da bi se izvorite astronomije moglo nai na podruju izmeu Eufrata i Nila. Dubok je zdenac
prolosti, pisao je Thomas Mann. Ne bismo li ga trebali zvati bezdanim? Moda nikad neemo
sa sigurnou znati duguju li Egipani temelje svoga znanja astrologije Babiloncima ili su
Babilonci, na emu neki i dalje ustrajavaju, barem djelomino crpili iz nekog egipatskog izvora. Ali
kao to religijske ideje i njihov simboliki jezik, ini se, irom svijeta pripadaju nekoj vrsti
prenesenog razumijevanja, tako i astroloki simboli, koji su po svojoj naravi religijski, postoje od
pamtivijeka. tovie, postoje tragovi u vremenu koji doputaju praenje njihova razvitka.
Babilonci i Asirci su etiri tisue godina prije Krista promatrali nebo traei znamenje sudbine i s
vrha svojih zigurata odnosno viekatnih tornjeva ucrtavali putanje planeta i prema tim
promatranjima poeli predviati vrijeme etve, sue, gladi, rata, mira i sudbine kraljeva. Medu
najstarijim znanim tornjevima su Uruk i Ur. Biblijski prorok Abraham,
15
BENSON BOBRICK
otac idovskog naroda, roen je u gradu Uru od Kasdima (izraz koji znai svjetlo astrologa), dok
su vladari Mezopotamije nazivani kralje-vima-astrolozima. Astrologija je cvjetala za vladavine
Asurbanipala (Grci su ga nazivali Sardanapalus), koji je vladao Ninivom sredinom 7. stoljeu pr.
Kr. Asurbanipal je bio sin Asarhadona koji je naslijedio Sanheriba, vladara Asirije, spomenutog u
Izaiji te Prvoj i Drugoj knjizi
0 Kraljevima. U vrijeme biblijskog proroka Danijela pod asirskim vladarima bilo je uobiajeno da
vojskovoe na bojnom polju prati njihov asipu ili prorok, a pokreti vojske oslanjali su se na
njihovo tumaenje nebeskih znakova. Bilo da su tovali planete poput bogova ili su obrasce

njihovih putanja pripisivali uzroku neke vie sile, Asirci su poeli vjerovati u njihovo znaenje pa
su biljeili svoja opaanja na vapnencu
1 valjkastim peatima od zelenog kriljavca. Sunce je opisano kao zra-kasti disk, Mjesec kao srp, a
Venera kao osmokraka zvijezda.
Velika zbirka ploica ispisanih klinastim znakovima, znana kao Enuma Anu Enlil, sauvana je iz
drevnih arhiva Ninive i sadri mnoga opaanja otprije Asurbanipalove vladavine. Veinom imaju
oblik nebeskog znamenja koje je precizno biljeilo izlazak i zalazak Venere s predvianjima na
temelju njenog pojavljivanja i poloaja na nebu. Tipian znamenje: Kad se Venera pojavi u
Dilganu (Djevici), kia na nebu, poplave na [zemlji], urod Aharua e se poveati; a ljudi e opet
naseliti unitene domove. Ili: Ako se Venera pojavi na istoku u mjesecu Airu a Veliki i Mali
Blizanci je okrue, sva etiri, a ona bude tamna, kralj od Elama e se razboljeti i umrijeti. Opet:
Kad vatrena svjetla Venere obasjaju grudi korpiona, kia i poplave opustoit e zemlju. Opisani
su i drugi planeti. Na primjer, ako aureola okrui Mjesec a Jupiter bude uza nj, ivotinje e ugibati
a kralj Akada bit e pod opsadom. Ili: Kad Jupiter stane ispred Marsa bit e ita u polju, a ljudi e
biti ubijani... Kad se Mars priblii Jupiteru nastat e veliko pustoenje... Te e godine kralj Akada
umrijeti.
Prije nastanka drevnoga dvanaestmjesenog kalendara razliita godinja doba odreivala su se
prema posebnim zvijezdama koje su se pri prelasku jednoga godinjeg doba u drugo uzdizale na
horizontu. Kad su odreena sazvijeda (oko 3000. godine prije Krista), Sunce se za proljetne
ravnodnevice nalazilo blizu Aldebarana, najsjajnije zvijezde u zvijeu Bika; za ljetnog suncostaja
blizu Regulusa u zvijeu Lava; za jesenje ravnodnevice blizu Antaresa, najsjajnije zvijezde u
zvijeu
16
SUDBONOSNO NEBO
korpiona, za zimskog suncostaja blizu Fomalhauta, najsjajnije zvijezde Vodenjaka. Te etiri
zvijezde nazvane su kraljevskima, a znakovi (ili zvijea) u kojima se nalaze fiksnima, jer se
nalaze blizu etiri fiksne toke prividne Suneve putanje medu zvijezdama. Oko 700. pr. Kr. Asirci
u Ninivi su vie-manje odredili ekliptiku; podijelili je na etiri dijela u skladu s godinjim dobima;
nainili popis zvijea ije je he-lijaktiko izdizanje iznad horizonta odgovaralo razliitim
mjesecima; razlikovali su planete od fiksnih zvijezda; pratili su njihovu putanju i priblino odredili
trajanje njihove smodike revolucije. To im je omoguilo predvianje pomrina Sunca i Mjeseca i
tono odreivanje lunarnog mjeseca u trajanju od neto vie od dvadeset devet i pol dana.
Najstarije karte zvijezda bile su zapravo popisi zvijezda koje su bile ucrtane prema njihovu poloaju
u odnosu na Mjesec. Rane ploice navode zvijezde na putanji Mjeseca, a najstariji kalendari bili
su lu-narni, i u njima je mjesec trajao od prve etvrti do prve etvrti ili od punog do punog Mjeseca.
To se razvilo u lunarni zodijak od dvadeset osam kua ili podjela koje su grubo oznaavale
udaljenost koju je Mjesec svaki dan prelazio. Kue su povremeno oznaavale privremena odmorita
za Sunce, Mjesec i planete na njihovom putovanju nebom. S vremenom, godinji lunarni kalendar
ili ciklus povezan je s uobiajenim zodijakom od dvanaest znakova ili zvijea, kao stoje veliki
astronom Johannes Kepler jednom objasnio: [U drevno doba] seljaci su morali traiti svoj kalendar
na nebu... Kad je Mjesec bio pun mogli su lako uoiti, na primjer, da se prvi puni Mjesec vidi
izmeu rogova Ovna, drugi blizu Plejada, trei blizu Blizanaca itd. a na kraju da se trinaesti put opet
pojavljuje u prvom zvijeu, izmeu rogova Ovna. Tako je puni Mjesec razdijelio krug na dvanaest
dijelova. Dvanaest zvijea na koncu je ucrtano i oblikovano u krug zodijaka (oko 6. stoljea pr.
Kr.) a znakovi su redom (za razliku od zvijea) utvreni tijekom sljedea dva stoljea kao dvanaest
lukova od trideset stupnjeva.
Takvi su utvrdivi poeci kaldejskog nauka. Rije kaldejski izvorno je zemljopisni naziv od asirskog
Kaldu i odnosi se na Kaldeju ili donju Mezopotamiju, kraj Perzijskog zaljeva. Poslije je oznaavala
lanove babilonskog sveenstva, potom grke astrologe izravno ili posredno povezane s
babilonskom kolom i na kraju sve one koji se bave proricanjem budunosti pomou zvijezda.
Rimski povjesniar Diodor Sicilski govori nam da su Kaldejci nazivali planete Tumaima jer
njihova putanja i

17
BENSON BOBRICK
meusobni poloaji otkrivaju ljudima volju bogova. Dodaje: Zvijezdu koju Grci zovu Kronos
(Saturrij oni nazivaju zvijezdom Sunca [ili Suncem noi] jer im omoguuje brojna i vana
predvianja.
Babilonski zvjezdani nauk stigao je do Egipta s perzijskim osvajanjima u 6. stoljeu pr. Kr., iako su
poloaj veine zvijezda drevni egipatski astronomi ve bili ucrtali jo u 13. stoljeu pr. Kr. U
grobnici Ramzesa II, koji je ivio oko 1292. - 1225. pr. Kr., francuski egiptolog Jean Cham-pollion
u 19. stoljeu naao je goleme krunice izraene u zlatu i podijeljene na 365 stupnjeva, a svaka je
pokazivala izlazak i zalazak zvijezda toga dana. U grobnici Ramzesa V, k tome, naao je papirus s
tablicama zvijea i njihov utjecaj na ljudska bia za svaki sat svakog mjeseca u godini. Vjerovalo
se da odreeni sat odreenog zvijea na ascendentu, na primjer, upravlja odreenim dijelom tijela uima, srcem, rukama itd. -u skladu s astrolokom tradicijom koja traje do danas. Taj tip astrologije
nije bio poznat samo Kaldejcima, pie Ellen McCafferv, nego je uao u usmenu predaju idova,
koji su time dali podrku iskazu Sepher Yet-ziraha (sainjenom za ranoga kranstva) prema kojemu
je astroloko znanje prenio Abraham, roen meu Kaldejcima.
Najstarija sauvana natalna karta napravljena je za dijete roeno na podruju dananjeg Iraka, juno
od Bagdada, 29. travnja 410. pr. Kr. -kad je Sokratu bilo oko ezdeset a Platonu sedamnaest
godina. Sve u svemu, iz antikog doba sauvano je nekih 205 horoskopa pojedinaca, najvie iz
Grke. Koji put se uje da su natalnu astrologiju izumili Grci, no teko daje tako, jer jo iz 1300.
godine prije Krista imamo hetitski prijevod babilonskog teksta koji prorie znamenje osobne
sudbine prema mjesecu djetetova roenja. Herodot u svojim Historijama opisuje da su davno prije
njegova vremena (5. stoljea pr. Kr.) Egipani nauili kako prema datumu roenja ovjeka
pretkazati njegov karakter, sudbinu i dan njegove smrti.
No ini se i da astroloko znanje Grka see dalje u prolost. Filostrat, koji je pisao u vrijeme ranoga
kranstva, govori da su Grci poznavali astrologiju jo 1184. pr. Kr.; Plutarh tvrdi daje Hesiod, grki
pjesnik koji je ivio osam stotina godina prije Krista, bio upuen u astrologiju; razliita zvijea kao
to su Orion, Plejade i Veliki medvjed bila su po18
SUDBONOSNO NEBO
znata Grcima u vrijeme kad je Homer pisao Odiseju (u kojoj su i spomenuta). Postoji i jedna
astroloka aluzija u kojoj Euripid (480. - 406. pr. Kr.) upuuje na predvianja temeljena na izlasku
zvijezda. Plinije, Plutarhov suvremenik (prvo stoljee n. e.), govori nam da su mnogi rani grki
astronomi bili ujedno i astrolozi, ukljuujui Talesa (roenog oko 640. pr. Kr.), koji je bio upoznat s
egipatskim naukom. Tales, ne sluajno, opisuje Zemlju kao kuglu, poput mnogih grkih astronoma,
i odreuje Sunev promjer prema njegovoj prividnoj putanji. Prema He-rodotu, Tales je predvidio
da e potpuna pomrina Sunca 609. pr. Kr. navijestiti kraj rata izmeu Meana i Lidijaca. Pomrina
se dogodila dok je bitka izmeu tih dvaju naroda bila na vrhuncu, a kad je mrak pao na obje
vojske, rat je prestao. Anaksimandar, Talesov uenik i prijatelj, razradio je razliite instrumente,
ukljuujui sunani sat za nebeske proraune; Platon u svome Timeju aludira na astrologiju, a u
poznim godinama poduava ga stariji kaldejski astrolog; Teofrast, koji je naslijedio Aristotela na
elu Liceja, dri da astrologija ne samo da moe predvidjeti svjetske dogaaje ve i tijek ljudskog
ivota. I tako dalje. Moda je pokuaj odreivanja nastanka astrologije uzaludan poput pokuaja
odreivanja povijesti vjere.
Jedno je izvjesno: astroloko znanje obuhvatilo je pitagorejski koncept izjednaavanja i razmjera
(zajedniki svim granama matematike); tajno znaenje brojeva kao i shvaanje daje ovjek
mikrokozmos ili minijaturna verzija svemira, povezan sa zvijezdama sustavom srodnosti. Takve
ideje moda postoje od pamtivijeka i vjerojatno ih nije smislio sam Pitagora, Grk iz 6. stoljea pr.
Kr. koji je ivio u Krotoni, u junoj Italiji. Ali u svojem uenju dao im je mjesto i naziv.
Osvajanjima Aleksandra Velikog irio se okultni nauk, jer su i Mezopotamija i Egipat potpali pod
grku vladavinu. I doista, u helenistikom Egiptu razvila se zapadnjaka astrologija iz spoja
babilonskih, egipatskih i grkih elemenata. Ondje se upostavila kao sustav s vlastitim uenjima i

tradicijom te pitagorejskim uenjem koje je prihvatila, a grka matematika astronomija dala joj je
znanstvenu dimenziju.
Taj sustav ima znakove, vladare znakova, fiksne zvijezde, uenje o kometima i pomrinama,
dekanima (podjelama svakog znaka na treine), dodekatemorije (podjela svakog znaka na
dvanaestine), etiri elementa, planetarni tjedan, pet glavnih digniteta znaka, egzaltacije, triplicitete,
terminuse i faciese, nebeske kue, planete u znakovima,
19
, I N **
BENSON BOBRICK
kuama, u aspektima, i toke sudbine - na primjer, Toku sree, matematiki izraunatu toku na
ekiiptici koja se dobiva zbrajanjem nebeskih duina Mjeseca i ascendenta te oduzimanjem od tog
zbroja duine Sunca. Procvat i razvoj umjetnosti pomae objasniti rasko planetarnog i drugih
zodijakih simbola koji pronalaze izraze u arhitekturi i slikarstvu a pojavljuju se i na kovanicama
toga doba. Egipatske zvjezdane karte krase hramove poput onoga u Esni ili Denderi, a reljef naen
u Samosati prikazuje konjunkciju planeta u Lavu, stoje oznailo krunidbu Antiohija I Egipatskog.
Najstariji astroloki prirunik takoer je bio grko-egipatski rad znan kao Nehepso-Petosiris,
izraen u Alek-sandriji oko 150. g. pr. Kr. Doista, tijekom itavoga tog razdoblja na djeluje bilo
ivo proimanje (ili razmjena) ideja zapada i istoka - od Indije do Egipta - diljem grkog svijeta.
Ujutro 12. srpnja 479. zabrinuti klijent potraio je u Smirni egipatskog astrologa imenom Palhus i u
osam i pol sati upitao hoe li brod iz Alek-sandrije koji je dobrano zakasnio moda ipak sretno stii
i, ako hoe, kada. Astrolog je napravio horoskop za vrijeme kad je pitanje postavljeno (sukladno
uvaenoj, danas manje poznatoj grani astrologije zvanom horama - od hora, sat) i iznio strunu
procjenu sluaja: Kako su vladari dana i sata, poeo je, Saturn i Mars, oba u ascendentu, a
Mjesec aplicira (pribliava se) aspektu sa Satumom, ini se da je brod zapeo u snanoj oluji, ali se
spasio, budui da Jupiter motri Veneru i Mjesec [u aspektu su s Jupiterom]... Kako je ascendent u
dvostrukom znaku... posada broda je preivjela i prela iz jednog broda na drugi. A s obzirom na to
daje Venera, koja upravlja pticama, u opoziciji prema Strijelcu, sa sobom e donijeti neke ptice. A
kako je Mjesec u Marsovoj kui i u satima Merkura [podjela znaka kojom upravlja taj planet],
najvjerojatnije e donijeti sa sobom neke knjige i papire [papiruse], i neke bronane posude budui
da je i Mjesec u korpionu... A s obzirom na to da Eskulap (zvijee Ophiu-chus, Zmijonosac)
izlazi s Mjesecom, u teretu e se nai i lijekovi. Reeno je da se sve stoje Palchus potanko opisao i
dogodilo. tovie, pret-kazao je da e brod uploviti kad Mjesec ude u Vodenjaka. Tako je i bilo.
Naravno, neki su astrolozi bili bolji od drugih, a netemeljito znanje kakvog arlatana moglo je
uroditi katastrofalnim posljedicama. Na pri20
SUDBONOSNO NEBO
mjer, 484. g. dva bizantska dvorska astrologa nagovorili su nekog Le-ontija, ambicioznog plemia,
da sebe postavi za cara nasuprot enu, koji je u to vrijeme legitimno bio na elu drave. Oni su
izabrali vrijeme za njegov prevrat (u skadu s jo jednom uglednom granom astrologije znanom
kao astrologija elekcija) u kojem su Sunce, Jupiter i Mars na uzlazu, Merkur ih slijedi, a Mjesec
je u prijateljskom aspektu sa Saturnom i Jupiterom (to jest u sekstilu ili trigonu). Netko bi pomislio,
sukladno uenju o elektivnoj astrologiji, daje Leontije uspio. Nije bilo tako. Jer, prema onodobnom
izvoru, nakon to je u odabrano vrijeme okrunjen, u isti mah je izgubio i kraljevstvo i sreu.
Saznajemo da su dvojica astrologa propustila primijetiti daje Merkur, vladar dana i sljedeeg sata,
bio u zlokobnom poloaju; bilo je to za njegove najvee udaljenosti od Sunca, to ukazuje na
nasilnu smrt, a jedini aspekt bio je sa Saturnom, velikim tetnikom planetarnog sustava na nebu. I
Venera je bila izolirana pa nije mogla u toj prilici odailjati svoje blagotvorne zrake, jer ju je
presrelo Sunce. Nisu uoili ni injenicu da se Mjesec, dispozitor Sunca, ascendenta Jupitera,
Marsa i prethodeeg mladog Mjeseca (prema odreenim pravilima ih u stvari zamjenjuje), nalazio u
padu i bio u nepovoljnom poloaju. Uslijed toga, injenica da su Sunce, Jupiter, Mars bili na
uzlazu nije bila dovoljna protutea zlokobnoj sili ostalog. tovie, injenica daje Mjesec bio u svom
padu (nasuprot znaku u kojem je egzaltiran) i pribliavao se konjunkciji sa Saturnom, bila je
siguran znak da e Leontije pasti. kakljiv posao! U stvari, nakon prividnog trenutka uspjeha,

Leontije i njegovi sljedbenici poraeni su te su utekli, najprije u Antiohiju u Siriji a zatim u Papirius
u Isauriji (dananjoj Turskoj), gdje su ih etiri godine opsjedali u nekoj tvravi. Prije zavretka
opsade zaklali su astrologe koji su im ulili toliko nade - iako im je to teko moglo pomoi u tim
neprilikama. Leontije je naposljetku bio uhvaen i nasilno usmren, kao to je Merkur i pokazao.
Godine 488. glava mu je odrubljena u Seleukiji na Kalikadnu i odnesena u Konstantinopol, gdje je
podignuta na gradske zidine.
Tradicionalna astrologija dijelila se na etiri osnovne grane: mundanu, natalnu, horarnu i astrologiju
elekcije odnosno izbora prvog trenutka. Prva, mundana (u znaenju svjetovna) sagledavala je
drutvo kao
21
BENSON BOBRICK
cjelinu i predviala vrijeme etve, epidemije, politiku i ratove. Natalna se odnosila na karakter i
sudbinu pojedinca, dok se horama (ili intero-gativna) bavila nekim pitanjem tako to bi nainila
horoskop za trenutak u kojem je pitanje postavljeno. Astrologija elekcije odreivala je najpovoljniji
trenutak za neko djelovanje ili poduhvat. Tri velike krunice temeljne za to umijee bile su i ostale
ekliptika (prividna Suneva putanja oko Zemlje), nebeski ekvator i horizont. Nebeski je ekvator
naprosto Zemljin ekvator projiciran na nebeski svod. Slino tome, nebeski horizont je jednostavno
krunica paralelna s vidljivim ili zamjetljivim horizontom, ije je sredite - sredite Zemlje. Taj se
zamjetljivi horizont mijenja ovisno o mjestu promatranja. U horoskopu ga odreuje mjesto roenja
ili mjesto nekog drugog dogaaja za koji se pravi horoskop. Horizont nije poput ekliptike i
nebeskog ekvatora, ve je jedinstven za svaki pojedinani horoskop. Toka u prostoru tik iznad i
pod pravim kutem u odnosu na horizont je zenit (ili Medium Coeli) a tono ispod njega je Imum
coeli. Ascendent je toka u kojoj ekliptika presijeca horizont na istoku (horoskopi se crtaju tako daje
istok na lijevoj strani); njemu nasuprot je descendent, gdje ekliptika presijeca horizont na zapadu.
Prirodni poetak zodijaka (grka rije koja znai krug ivotinja) jest proljetna ravnodnevica ili
prvi stupanj Ovna, u kojemu se presijecaju ravnine ekliptike i ekvatora. Suprotna toka je prvi
stupanj Vage. Te dvije toke oznaavaju poetak proljea i jeseni. Istodobno, dvije toke u kojima
su ekliptika i ekvator najudaljeniji jedan od drugog oznaavaju poetak ljeta i poetak zime
(solsticiji ili suncostaji), a irine na kojima one lee nazivaju se obratnice (grki trope, toka
obrata). To je kut ekliptike prema ekvatoru koji nam donosi promjene godinjih doba.
Ali Zemlja nije savrena kugla. Oko ekvatora je blago ispupena pa gravitacija Mjeseca i, u manjoj
mjeri, Sunca, uzrokuje nagib Zemljine osi i opisuje u prostoru stoac. Zbog takozvane precesije
toka ravno-dnevice se polagano vraa kroz zodijak za oko jedan luni stupanj svake sedamdeset
dvije godine. S tog razloga se znakovi i zvijea ne podudaraju. Precesija ipak nema utjecaja na
znakove, koji se temelje na godinjim dobima. Znakovi se nikada ne mijenjaju, iako se jednom u
dvadeset est tisua godina znakovi i zvijea priblino podudare.
Kako je gore, tako je i dolje. To je sveta sr ideje astrologije. Gore, kao to je naveo neki
astronom, velianstvena povorka tihih, nedos22
SUDBONOSNO NEBO
tinih zvijezda, tako pravilna i nepokolebljiva: dolje, kao nepogreivi odgovor, slijed proljea, ljeta,
jeseni i zime, sjetve i etve, hladnoe i vruine, kie i sue. To su nebeski nalozi o kojima govori
Knjiga o Jobu i pokazatelji vladavine (zvijezda) nad Zemljom. Bog je Jobu otro uputio pitanja
koja su ga trebala podsjetiti na to da je poredak stvaranja takav i izvan Jobove moi utjecaja.
Moe li, pita On, ti stvoriti Mazzaroth [dvanaest znakova zodijaka], u njihovim dobima?
Zauzdati ili osloboditi utjecaj zvijezda na zimu ili proljee? Upravo je tako astrologija povezivala
karakter i slijed ivotnih zbivanja s prirodom, kojom upravlja nebo, a iji je poredak i kretanje
odredio sam Bog. idovi su poznavali i tovali zodijak davno prije nego stoje bila zapisana Tora ili
Petoknjije, prvih Pet knjiga Mojsijevih. U poetku kranske ere, Ptolemej gaje drao za neupitni
autoritet nepoznata podrijetla i neistraive starine. Koliko god ga paljivo istraivali, podrijetlo
zodijaka (poput stvarne starosti i podrijetla ovjeka) ostaje toliko tajnovito da jami nae uenje te,
na emu neki ustrajavaju, potvruje uvjerenje kako je sam zodijak objavljen. Imena znakova i

zvijea u svakom su sluaju pretpovijesna, nema zapisa o njihovu nastanku, premda se


popularno pretpostavlja da su znakovi proizvoljno imenovani prema nekom zamiljenom liku na
nebu. Na povrini se to ne ini vjerojatnim, budui da tek nekoliko zvijea - ili skupina zvijezda
unutar njih - odgovara svojem imenu. Teko bismo, na primjer, pronali lik ovna u zvijeu Ovna ili
koze u zvijeu Jarca. Unato tomu, tipian pisac na tu temu iznosi neobinu slutnju o nastanku
naziva:
Sumerski se sveenik jedne noi obratio dvojici seljaka: Pravim kalendar, ree im. elim
imenovati skupine zvijezda kroz koje prolaze bogovi u svako godinje doba tako da moemo dobiti
odnosne toke. Trebaju mi nazivi za te toke. Naini stanku i podigne crveno pero. Ponimo s
ljetom. Nazovi ga korpionom, ree Sin-Samuh. Jedan me ubo u stopalo prole godine u to
doba. To je bilo kasnije, ree Za-kir. Ugrizao te ujesen. Sin-Samuh se zamisli. Moe biti da
je to bilo kasnije. Tada emo uzeti to ime za kasnije, ree sveenik. to mislite o lavu? upita
Zakir. Neki dan je jedan povei gonio Benovu enu, ali mislim daje traio vodu. Potok je
presuio. Lav, ha? Sveenik se na trenutak zamisli. Nije loe. Zagledae su se u mirno,
zvjezdano nono nebo. Vidim apu. Ja vidim tijelo, ondje preko. Ne, to je griva.
23
BENSON BOBRICK
Sin-Samuh mahne rukom. Vidi kako je valovita. Mislim da si u pravu, Same, ree sveenik.
Utisrie pero u mokru glinu. Neka bude lav.
To je razlog, zakljuuje pisac, to si ti Lav a ja korpion. Nita drugo.
Vjerojatnije je daje istina obrnuta: zvijea su dala nazive koji simboliziraju ideje. Upravo kao stoje
Anubis, zvijezda Psa u Egiptu, nazvan tako jer njegova godinja pojava upozorava na izlijevanje
Nila, tako su i Vagu, koja oznaava jesenju ravnodnevicu, kada dan i no jednako traju, svi drevni
narodi postojano prikazivali slikom vage ili te-zulje. Ako bi se uvjerljiva slika potom uspjela
pronai selektivnim povezivanjem zvijezda, to bi naposljetku pomagalo prisjeanju na znaenje to
gaje ona izraavala.
Jedna tradicionalna rima tvori draestan splet znakova:
Ovan, Bik, nebni Blizanci,
Rak i Lav su stari znanci,
Djevica, Vaga na svodu sjaje,
korpion, Strijelac, Jarac,
Krag vode nosi starac,
U Ribe blijete peraje.
Sedam planeta vlada tima dvanaestorim znakovima prema starostav-nom poretku i slijedu: Mars
vlada Ovnom, Venera Bikom, Merkur Blizancima, Mjesec Rakom, Sunce Lavom, Merkur
Djevicom, Venera Vagom, Mars korpionom, Jupiter Strijelcem, Saturn Jarcem i Vodenjakom,
Jupiter Ribama. Ovisno o kutnom poloaju postoji pet naina da budu u aspektu, ili da gledaju
jedan drugoga i mijeaju svoje zrake: konjunkcija, sekstil, kvadrat, trigon i opozicija - 0, 60, 90, 120
i 180 stupnjeva. Openito, trigon i sekstil se smatraju laganim aspektima jer povezuju znakove
istog elementa ili topline, dok su kvadrat i opozicija teki jer spajaju nezdruive ili suprotne
znakove.
Dok su znakovi dijelili nebo sukladno proljetnoj ravnodnevici, povezani s kretanjem Zemlje oko
Sunca (ili, svejedno, Sunca oko Zemlje), dvanaest kua horoskopa tvorile su podjelu neba u odnosu
na mjesto roenja, povezanu s obrtanjem Zemlje oko vlastite osi i oko Sunca. U tumaenju
horoskopa kue obuhvaaju svaki aspekt ljudskog ivota. U
24
SUDBONOSNO NEBO
najjednostavnijem opisu, one upravljaju (1) osobom; (2) pokretninama i financijama; (3)
komunikacijom, braom i sestrama, kraim putovanjima; (4) kuom i nekretninama, kao stoje
zemlja; (5) uitkom i djecom; (6) boleu i slugama; (7) otvorenim neprijateljima, partnerstvom i
brakom; (8) smru; (9) uenjem, religijom i dugim putovanjima; (10) karijerom i drutvenim
statusom; (11) prijateljima, nadama i eljama; (12) tajnim neprijateljima, zatvorima, bolnicama i

samounitenjem. U svakoj natalnoj karti, narav djelovanja i iskustava to ih prikazuju tih dvanaest
kua naznaena je stanjem planeta koji ih zauzimaju. Snaga ili slabost planeta ovisi o njegovom
poloaju u znaku, smjetaju, aspektu i kretanju. Planet bez osnovnog digniteta je bez kormila, bez
moi, ili lutalica. Znakovi su se dijelili prema kvalitetu (kardinalni, fiksni, promjenjivi) kao i
prema elementu; sjeverni i juni Mjeseev vor - dvije toke u kojima se presijecaju Mjeseeva
putanja i ekliptika (znane i kao Zmajeva glava i Zmajev rep) - vani su za svaki horoskop.
U najkraem moguem saetku, bila je to elementarna gramatika astrologije kakva se prakticirala u
drevno doba. Ta je astrologija naglaavala dignitet ili snagu planeta u znakovima, uzajamno
prihvaanje i, u predvianjima, aspekte koji ukazuju na mogunost dogaaja - to je uvelike
razlikuje od astrologije Suneva znaka u moderno doba. Isto tako je (jednom zauvijek) potvrdila da
je vidljivo nebo dokaz strukture Prirode, da se kvalitet vremena razlikuje ne samo iz trenutka u
trenutak ve i od mjestu do mjesta, da sve dobiva nebeski otisak trenutka svog roenja i da se iz tog
uzorka ili obrasca moe tumaiti sudbina. Doista, iako se izrauni i izjave Palhusa i drugih
upuenika mogu initi nejasnima, njihovi su postupci bili pravovjerni i uvrijeeni; njihovim
prosudbama, ukoliko su bili struni, upravljali su nauci i tradicije (moda nabujali kroz iskustvo)
koje su usvojili.
25
Tree poglavlje
26
Astrologija se proirila itavim grko-rimskim svijetom, dopirui do svih rasa, naroda, tipova i
slojeva ljudi: vladara, uenjaka, siromanih i bogatih; prodrla je u medicinu, botaniku, kemiju
(preko alkemije) i mineralogiju; zauzela je sredinje mjesto u religijama misterija, osobito
Mitrinim misterijima, i uvjerila sve osim epikurejaca i skeptika.
Dio njene prevlasti moemo pratiti do helenizirajueg utjecaja koji je uslijedio nakon Drugoga
punskog rata (201. pr. Kr.), iako je ve stoljee prije poela proimati dravna tijela, u vrijeme kad
su se rimske legije prvi put susrele s razliitim istonjakim kultovima. Na poetku je privlaila
prvenstveno nie slojeve drutvene ljestvice, no njen je utjecaj jaao, sve dok se, krajem 1. stoljea
pr. Kr., nije potpuno uvrstio. Ulini astrolozi i drugi samozvani poznavatelji umijea preplavili su
Rim, sve dok Pretorijanskim proglasom 139. g. pr. Kr. nisu bili prognani, to je bio tek prvi medu
takvim proglasima u iduih 150 godina. Neki su svoje gatalake tezge postavili u sjeni Cirkusa
Maksimusa, goleme drevne sportske arene u Rimu, u dolini izmeu breuljaka Palatina i Aventina.
Drugi su ugovarali sastanke na novim mjestima, poput Izidina hrama ili u zabitim uliicama
sirotinjske etvrti Subure i drugih dijelova rimskog predgraa. U to doba astrologija je poela
dopirati do sjedita moi. Jedan rimski konzul, zaveden astrolokim predvianjem, ubijen je 86. g.
pr. Kr. u pukoj pobuni. Na njegovu truplu pronaen je dijagram koji gaje namamio u smrt.
27
BENSON BOBRICK
Za to vrijeme astrologija je stjecala stalni ugled zahvaljujui popularnosti stoike misli i fatalizma,
kako astrolokog, tako i drugih uenja, kojima je, ini se, gledala kroz prste. Poduavala se na
nekim istaknutim kolama (poput kole na otoku Rodosu koju je osnovao Posidoni-je). Prigrlili su
je racionalisti, uvjereni da prirodom vladaju nepromjenjivi zakoni, a oplemenila ju je obrazovana
elita. Mnogi politiki vode Rimske republike s povjerenjem su se oslanjali na njena uenja, a kroz
itavo carsko razdoblje, sve do vladavine Domicijana, smatralo se da su astrolozi monici u sjeni
prijestolja. Politika i drutvena previranja, obiljeena iznenadnim, neoekivanim obratima sree,
uvijek su joj ila na ruku, poput svakog pretkazanog ishoda - to se najbolje vidi po sudbini Julija
Cezara na Martovske Ide 44. g. pr. Kr.
Iznimno omiljen lik u danima slabljenja Republike, Cezar se istaknuo uzornom karijerom koja mu
je osigurala okrutnu smrt. Kao lan demokratske stranke, razotkrio je korupciju i potaknuo reforme.
Kao lan Prvoga trijumvirata (s Pompejem i Krasom) osvojio je nizom briljantnih vojnih pohoda
itavu Galiju. Kad se Pompej, podran od Senata, okrenuo protiv njega, Cezar je, usprkos
republikom zakonu, odbio raspustiti svoje legije, preao je Rubikon i time zapoeo graanski rat.
Nakon dvije godine tekih borbi koje su sezale od Egipta do panjolske, trijumfirao je i prihvatio je

vanjske znakove autokratske moi. Prezrevi Senat, dao je iskovati novie s vlastitim likom te
dopustio da se njegovi kipovi rese poput onih bogova, u javnosti je odijevao carsku grimiznu
odjeu. U veljai 44. g. pr. Kr. proglaenje dictatorperpetu-usom, ili doivotnim diktatorom. Mjesec
dana kasnije, na sjednici Senata, doekao gaje pretkazani kraj.
Brinuli su ga strani snovi njegove ene Kalpurnije, a bio je i pokoleban upozorenjima astrologa
Vestricija Spurine (proroka u Shakespe-areovoj drami) - iako Spurina nije uvijek bio u pravu.
Primjerice, 46. pr. Kr. upozorio je Cezara da ne odlazi u Afriku prije zimskog suncos-taja, no u tom
pohodu nita nije polo naopako. Pa ipak, kao to kae povjesniar Dion Kasije, Cezar nije mario za
proroanstva zbog svoga fatalistikog svjetonazora: Unato primljenim upozorenjima, osjeao je
daje, ako mu je sueno umrijeti u odreenom trenutku, besmisleno pokuati izbjei smrt. Nekoliko
minuta nakon to je zauzeo svoje mjesto u dvorani Senata, na martovske ide, oborio ga je kovitlac
bodea.
28
SUDBONOSNO NEBO
Veliki govornik i dravnik Marko Tulije Ciceron nije bio sudionik zavjere, no nakon nje je, zajedno
s Markom Antonijem, postao jedan od vodeih ljudi Rima - Ciceron je postao glasnogovornik
Senata, a Anto-nije konzul i izvritelj Cezarove oporuke. Njih su se dvojica ubrzo razili, i Ciceron
je nizom dramatinih govora ili filipika napao Antonija pred Senatom. Za to vrijeme Antonije se
udruio s Markom Lepidom i Oktavijanom (buduim Augustom) u novom Trijumviratu te proglasio
Cicerona neprijateljem drave.
Ciceron je zapoeo karijeru kao skroman ali briljantan odvjetnik s nenadmanim govornikim
vjetinama, napredovao je korak po korak na ljestvici drutvenog ivota, od kvestora do edila pa do
pretora i konzula, najvie dravne slube. Kao konzul, 63. godine razotkrio je zavjeru Katiline
(biveg pretora i guvernera Afrike) kojoj je cilj bio nasilno preuzimanje vlasti, no u graanskom je
ratu izmeu Pompej a i Cezara izabrao gubitniku stranu. Cezar mu je kasnije oprostio, no takva
milosra u Antonijevu srcu nije bilo. Kako se obru stezao, ispunilo se jo jedno proroanstvo.
Ciceronov horoskop naznaio je da e on jednog dana biti ubijen i Ciceron je samo zbog toga, stoje
posve razumljivo, mrzio astrologiju. Pitao se kako blizanci mogu imati razliitu sudbinu premda su
roeni pod istim zvijezdama, i zato svi roeni pod istim zvijezdama nemaju istu sudbinu. Zar svi
poginuli u bitci kod Kane, pitao se mislei na rimski poraz od Hanibala 216. godine pr. Kr.,
bijahu roeni pod istom zvijezdom? No, ini se daje duboko u sebi ipak popustio. Meu svoje
bliske prijatelje ubrajao je dvojicu vodeih astrologa - Publija Ni-gidija Figula i Lucija Tarucija iz
Firma; hvalio je Jupitera kao zvijezdu koja donosi bogatstvo i zdravlje; bojao se Marsa kao
planeta koji donosi ljudima zlo; prihvatio je astroloku zamisao daje svijet zapoeo sa svim
planetima u Ovnu; vjerovao je da su babilonski astroloki zapisi utemeljeni na empirijskom
promatranju koje see 470.000 godina unatrag; cijenio je Vestricija Spurinu koji je upozorio
Cezara na martovske ide. Suoen s Antonijevim estokim gnjevom, bjeao je zacijelo posve shrvan
prema obali, spaavajui goli ivot. No nita ga nije moglo spasiti. Nekoliko dana kasnije uhvaen
je kose duge i raupane, lica prestravljena te mu je 7. prosinca 43. g. pr. Kr. odrubljena glava.
Kao stravian primjer drugima, njegove odsjeene ruke izloene su na forumskoj govornici; u
konanom skrnavljenju njegova mrtvog tijela
29
BENSON BOBRICK
ena Marka Antonija izvukla mu je jezik i probola ga svojom ukosnicom, osvetivi se za rjeitost
kojom je blatio ime njenog mua.
Antonijev vlastiti uspon bio je kratka vijeka. Ponavljajui sukob Pompeja i Cezara, Antonije i
Oktavijan ubrzo su se razili. Jo jednom je izbio graanski rat i nakon desetljea borbi Oktavijan je
do nogu potukao Antonijeve sljedbenike u pomorskoj bitci kod Akcija te istupio kao gospodar
rimskog svijeta.
Ubrzo po krunidbi Oktavijana, sada Augusta, 31. godine pojavio se komet blistajui sedam
uzastopnih dana za vrijeme svetkovine pukih igara. Igre su odrane u spomen na Cezarov ivot a
novije car vjeto iskoristio pojavljivanje kometa nazvavi ga Julijevom zvijezdom; potaknuo je

ideju da se Cezar nakon smrti pretvorio u zvijezdu. Takva metamorfoza imala je upadljivo obiljeje
grke religije i mitologije, u kojoj su likovi poput Herakla, Perzeja, Andromede te Kastora i Poluksa poprimili oblik zvijea. No Cezar je bio prvi toliko uzvieni Rimljanin, ime je uveden obiaj
koji su sljedei vladari spremno prihvatili. Bilo kako bilo, kad se radilo o divinaciji August je
zacijelo u nju vjerovao. Njegov je horoskop sastavljen pri roenju (iz pera slavnog astrologa i
rimskog senatora Nigidija Figula, koji je prorekao njegov uspon k moi). Godinama kasnije, dok je
studirao na Apoloniji, posjetio je, zajedno s odanim prijateljem Markom Agripom, stanovitog
Teogena, glasovitog mjesnog astrologa. Agripa je prvi okuao sreu i kad mu je predviena velika
i gotovo nevjerojatna karijera (to je bilo posve tono, jer je kasnije postao careva desna ruka)
August je, pomalo plaho, odluio doznati vlastitu sudbinu. Zapravo se bojao da bi mogla biti
skromna. No, zavrivi svoje izraune, Teogen je, navodno, uzdahnuo i bacio mu se pred noge.
Stoje Teogen vidio? Roen u zoru 22. rujna 63. g. pr. Kr., August je imao doista kraljevski i
velianstven horoskop. Njegovo Sunce bilo je u konjunkciji s ascendentom u Vagi; Mjesec u Jarcu u
petoj kui bio je u rastuoj fazi i kretao se prema Jupiteru, egzaltiranom u desetoj kui. Suvremeni
astrolog, vidjevi Marsa i Saturna u osmoj kui, olako bi natuknuo neto o nasilnoj smrti, to bi bilo
pogreno u ovom sluaju. No ovdje je bilo vano neto drugo. Jedan klasini tekst navodi: Kad
Jupiter u vlastitoj kui ili egzaltaciji ili u znaku u kojem uiva, dolazi u aspekt s rastuim Mjesecom
ili kad se Mjesec kree prema Jupiteru, dobivamo nepobjedive vojskovoe koji vladaju itavim
svijetom.
30
SUDBONOSNO NEBO
Prosudba je stoga glasila: U rukama e imati mo nad ivotom i smru. Podjarmit e zemlje i
proglasiti zakone. Pred njim e se klanjati gradovi i kraljevstva, a njima e vladati ezlo jednog
ovjeka.
Od tog doba August je postao otvoreni i odani poklonik astrologije s nepokolebljivom vjerom u
svoju sudbinu. Izuzetno samopouzdanje obiljeilo je sve njegove carske pothvate, od kojih su
mnogi bili okrunjeni uspjehom. U ranim danima svoje vladavine podigao je egipatski obelisk u
sklopu sunanog sata na Campusu Martiusu, iliti Marsovu polju, pos-vetivi ga zvijezdama pod
kojima je roen. S vremena na vrijeme uvodio je zabrane astrologije i drugih divinacijskih praksi,
bojei se da bi lakoumna proroanstva mogla izazvati drutvene nemire, a kad se 27. g. pr. Kr.
pronio glas da bi ga mogao snai nenadani kraj, obznanio je javnosti svoj horoskop i pustio u
optjecaj srebrne novie sa znakom Jarca.
Roenje carstva pod Augustom uvelo je eru gotovo sveopeg prihvaanja astrologije medu
rimskom elitom. Dokazi e nam teko promaknuti, u miru ili ratu. Neke rimske legije uzele su
Bika kao svoj amblem; svako od dvanaest spremita bojnih kola na carskom trkalitu predstavljalo
je znak zodijaka, a sedam traka za utrku bilo je posveeno sedmorima znanim planetima
(ukljuujui Sunce i Mjesec). Astroloki pojmovi proimali su tadanju knjievnost. Najvea
antika rasprava o arhitekturi, koju je napisao Vitruvije, graditelj u Augustovoj slubi, ukljuuje
iskaz potpune vjere u astrologiju, a osobito u kaldejsku tradiciju astronomskih izrauna... vrlo
vjetih i istananih pomou kojih se mogu objasniti prolost i budunost. Horacije, Perzije,
Proper-cije, Ovidije, Juvenal i drugi pjesnici redom su pjevali o planetima koji imaju neobian
utjecaj, bilo dobar ili lo. Plinije Stariji u svojoj Natura-Hs Historia prihvaa vladavinu planetarnih
bogova; Vergilije u svojim Georgikama istrauje astroloka pravila za predvianje vremena i sadnju
prema Suncu i Mjesecu. Temeljem analize horoskopa Horacije je tono predvidio vlastitu smrt, kao
i smrt svoga velikog pokrovitelja Mecene. Propercije se zadubio u horoskop svoje nevjerne
ljubavnice ve-nui od ljubavne enje svoga odbaenog srca; Ovidije nije mogao obuzdati sreu
otkrivi da su nebesa osudila njegova neprijatelja na bijedu. Roen si za nesreu, pisao mu je s
uitkom. Nijedna zvijezda nije bila povoljna i blaga pri tvom roenju. Venera nije blistala, ni
Jupiter [u povoljnom aspektu]. Nisu ni Sunce ni Mjesec. Mars je smjeten tako da ti stalno donosi
jade; Saturn ocrnjuje tvoj horoskop.
31
BENSON BOBRICK

Kao satiriar, Juvenal je podrugljivo gledao na zvijezde:


Ako eli, srea e retora pretvorit
U konzula; a zatim istog ovjeka moe
Unizit na prijanji poloaj njegov.
to bijahu Ventidije ili Tulije [Ciceron]?
Samo sudba i zvijezde to e znati,
Blaen li e bit il propadati.
Istovremeno se zabavljao podbadajui ene visoka roda koje su stalno traile savjet u horoskopu bojei se ak i namazati rane ako ne bi najprije provjerile jesu li aspekti povoljni - kao i stare
bludnice u razdrljenim haljinama koje su redovito urile po savjet nekog arlatana na dokovima i
na tezgama.
Pristojniji Vergilije preklinjao je Muze da mu pomognu shvatiti dublje dosege toga umijea:
Dajte da hodim kano lutalice zvijezde, da spoznam Dubine neba iznad mene i zemlje poda mnom
Poduite me Mjeseevim raznim djelima, I kad e uslijediti pomrine Sunca...
Zvijezde lutalice su, naravno, planeti, koji krue nebom; Mjeseeva djela zadaci su sukladni
svakoj Mjeseevoj postaji, koja se mjeri jednakim odsjecima na eklipsi i kojih je bilo 28. Za sve
postoji pravo doba, i trenutak za svaku nakanu pod nebom. Koje je to pravo doba, koji su pravi
trenuci? Ovdje se, kao to se esto dogaa, udruuju Sveto pismo i klasina astrologija. Jer, imenuje
ih idovski prorok iz Knjige propovjednikove, i to upravo 28 razdoblja - po jedno za svaku
mjeseevu postaju.
August je umro mirno, 14. godine u Noli. Njegov nasljednik Tiberije bavio se astrologijom, a mnogi
carevi koji su uslijedili, poput Kaligule, Klaudija, Nerona, Galbe, Otona, Vitelija, Vespazijana i
njegovih sinova Tita i Domicijana i sami su bili uvjereni sljedbenici. Vespazijan je moda iz opreza
popustio u svome vjerovanju u zvijezde, no i oni po32
SUDBONOSNO NEBO
put Vitelija, koji je nesmiljenom estinom progonio astrologe, inili su to u strahu od njihovih
proroanskih moi. Iz vladavine u vladavinu, ivoti mnogih rimskih odlinika ovisili su o rijeima
nekog carskog adepta koji ih je mogao oznaiti kao prijetnju prijestolju.
Za vrijeme Tiberija, slubu dvorskog astrologa obavljao je Trasil, aleksandrijski Grk, uenjak koji
je stekao ime u znanstvenim krugovima na otoku Rodosu. Svoj je ugled s pravom zasluio, jer
upravo njemu moemo zahvaliti na konanom izdanju svih djela Platona, najveeg filozofa
antikog doba. Tiberije je sreo Trasila u vrijeme izuzetno bolnog otuenja od Augusta, kad je
potajno otiao na Rodos u samona-metnuto progonstvo, za koje se inilo da mu je oduzelo sve
izglede da sjedne na prijestolje. Ukratko, do tog otuenja je dolo zbog prisilnog braka bez ljubavi
to gaje August nametnuo Tiberiju sJulijom, svojom muiavom keri, ija je dva sina iz
prethodnog braka August usvojio. Ponosnom Tiberiju, bivem konzulu i namjesniku Transalpske
Galije, zapovjedniku na Rajni, inilo se da mu je namijenjena jedino uloga slubenog skrbnika
pravih nasljednika.
Tiberije i Trasil vrsto su se povezali, no moglo je biti i drugaije. Ako je pria o njihovu prvom
susretu istinita, taj savez teko daje mogao biti opasnije zamiljen. Tiberije je, ini se, upravo
poduzeo ozbiljnu potragu za astrologom koji bi mu pomagao u karijeri. U svojoj vili na vrhu
breuljka, s pogledom na more, razgovarao je s kandidatima na maloj verandi uza sam rub litice.
Njegova pitanja su bila teka, i pria se daje bacao u more one za koje je sumnjao da samo laskaju
njegovim izgledima. Naposljetku je doao red da Trasil dokae svoje vjetine. Bez oklijevanja je
predvidio da e Tiberije jednog dana vladati Carstvom unato suparnicima koji mu bijahu na putu.
Tiberije ga upita to moe predvidjeti u vezi s vlastitom sudbinom koja mu upravo visi nad glavom.
Trasil zatrai otpust kako bi prouio svoj horoskop, a zatim pro-blijedivi najavi: ini se da moj
ivot upravo visi o niti. Tako je Tiberije uvidio da ima tonog (iako prepredenog) proricatelja, i
zadrao ga u slubi. S vremenom su Tiberijevi suparnici otpali, a August gaje proglasio svojim
nasljednikom.
Tiberije je uvrstio carsku mo koju je uspostavio August, no dao joj je jai autokratski peat. Strog

i tajnovit vladar, omalovaio je Senat i ojaao dvorsku strau. Pa ipak, ivio je u stalnom strahu za
svoj ivot. esto bi se naslijepo obruio na one koje je smatrao prijetnjom svojoj
33
BENSON BOBRICK
vlasti. Trasil se dobrostivo zauzeo u korist nekih od njih, no Tiberija, koji je i sam prouavao
horoskope moguih suparnika, bilo je teko smiriti. Jedan od moguih suparnika bio je Servije
Sulpicije Galba, istaknuti politiki i vojni zapovjednik, koji je sluio kao pretor, guverner Akvitanije
i zapovjednik u Galiji. Tiberije gaje elio proglasiti konzulom, ali ne prije nego to paljivo proui
njegovu natalnu kartu. Navodno je pokazivala visok poloaj, ak blizinu prijestolja, stoje davno
prije opazio August, dok je Galba bio jo dijete. Prema Svetoniju, kad se Galba s ostalom
patricijskom mladei prema obiaju doao pokloniti Augustu, ovaj gaje utipnuo za obraz i rekao:
I ti e se jednog dana, sinko, osladiti ovom mojom moi. Meutim, Trasil je ispravno istaknuo
da se to nee dogoditi sve dok Galba ne ostari. Sukladno tome, Tiberije gaje unaprijedio.
Druga osoba koja je brinula Tiberija bio je njegov neak Kaj Cezar, poznat u povijesti po svome
djejem nadimku Kaligula ili ti izmice. Tiberije je u njemu vidio utokljuno udovite i pri
odreivanju nasljednika upitao Trasila treba li ga iskljuiti iz nasljedne linije. Nainivi vjerojatno
najveu pogreku u svojoj karijeri, Trasil ga uvjeri da Kaligula ima izgleda da osvoji prijestolje
koliko i da vozi bojna kola preko zaljeva Bai-ae. Kad je Tiberije 37. godine (godinu dana nakon
Trasila) umro, Kaligula je preuzeo vlast te svojom nastranou i ludilom nadmaio najgore strahove
sviju. Smjetaje potratio ogroman proraun, opljakao privatne posjede kako bi odrao svoj
raskoni dvor, pokazao se okrutnim sadistom, narugao se civilnoj vlasti, kao to se navodi,
proglasivi svoga konja konzulom, te se uputao u incestuozne veze. Njegov jedini vojni pothvat
vrijedan spomena bio je pljakanje Galije. Uza sve to, zahtijevao je da ga se tuje kao boga.
Istovremeno, kako bi ponitio Trasilovo predvianje, premostio je zaljev Baiae pontonskim mostom
i provezao se svojim bojnim kolima. Toliko se oduevio tim pothvatom daje sebe u vatrenom
govoru okupljenom mnotvu usporedio s Darijem, koji je premostio Dunav, i s Kserksom koji je
preao Helespont.
Kaligulina estogodinja vladavina zavrila je njegovim umorstvom 24. sijenja 41. godine, a na
prijestolje je doao njegov ujak Klaudije. Roen kao Tiberije Klaudije Druz u Lugdunumu (dananji
Lyon) 1. kolovoza 10. g. pr. Kr., njegovi su poeci bili ujedno blagoslovljeni i prokleti. Sjedne
strane, njegov je otac bio rimski guverner Galije, Augustov posinak, a njegova majka ki Marka
Antonija. S takvim porijeklom au34
SUDBONOSNO NEBO
tomatski je stekao bogatstvo i mo. Ipak, bio je boleljivo dijete, ije su se brojne bolesti pripisivale
vodenoj glavi, epilepsiji ili pak obliku djeje paralize uzrokovanom preranim roenjem. Njegova
majka se tuila da ga priroda nije dovrila a njegovo mucanje, nervozni drhtaji, tikovi i ostale
slabosti uvjerile su obitelj daje mentalno zaostao, i u odrasloj dobi nesposoban za dostojanstveno
ponaanje kakvo se oekuje od vladara kue. Svetonije kae daje epao, nervozno zabacivao glavu
s jedne na drugu stranu, neobuzdano se smijao kad je bio radostan, a strano slinio kad je bio ljut.
Bojei se da e Klaudije ispasti smijean pri obavljanju drutvenih obaveza, August se pobrinuo da
uvijek ima pratnju; u jednom gaje trenutku podvrgnuo nadzoru gonia mazgi u nadi da e mu
pomoi otra disciplina.
Klaudije se nije promijenio, ali su se postupno pokazivale njegove sposobnosti. Pokazao je
intelektualnu znatielju marljivim uenjem povijesti, uz podrku povjesniara Livija, i bio
posljednja znana osoba koja je govorila etruanski. S vremenom je iskazao spretnost u dravnim
poslovima. Nauio je u javnosti govoriti bez mucanja (premda je ostao nerazgovijetan) a 41.
godine neoekivano je preuzeo prijestolje. Dokazao se vrijednim tog poloaja i uloge koju mu je
sudbina namijenila. Premda ga ponekad prikazuju kao drhturavu budalu ija je nespretna uprava
pridonijela propadanju carstva, Dion Kasije nam prikazuje Klaudija kao marljiva vladara, sa
smislom za ope dobro. Plini-je ga u Naturalis Historia hvali kao velikoga graditelja i pokrovitelja
umjetnosti. Mnogi manje poznati rimski povjesniari priznaju da su njegov karakter i prosudbe

nadmaili njegove nedostatke.


Kao car, proirio je granice rimske vlasti na sjevernu Afriku, Britaniju je proglasio provincijom
carstva, a ini se daje njegov unutarnja politika pogodovala blagostanju ljudi povjerenih mu na skrb.
Njegovi javni radovi obuhvaali su novi vodovod za glavni grad i novu luku u Portusu, u blizini
Ostije. Premda je prognao idove iz Rima u tekom asu svoje vladavine, drugdje je priznao
idovima prava i povlastice.
Prividan nesklad izmeu poetka koji nije obeavao i vladarskih postignua temelji se na predaji
koju je nesmotreno otpoeo Svetonije i u novije doba nastavio Robert Graves u dvama povijesnim
romanima, a prema kojoj je Klaudije namjerno uveliao vlastite slabosti kako bi djelovao
beznaajno onima koji su bezobzirno teili moi. Njegovo
35
BENSON BOBR1CK
zdravlje, zajedljivo nas podsjea Svetonije, bilo je loe sve dok se nije popeo na prijestolje, a tada
je iznenada postalo odlino.
Ipak, sva njegova lukavost nije ga mogla spasiti, jer ga je u listopadu 54. godine otrovala njegova
druga ena Agripina, kako bi vlast preuzeo njezin sin Neron.
Ako je Klaudije imao dvorskog astrologa, onda je to bio Balbil, Tra-silov sin. Balbil je bio svestran
ovjek, a za vrijeme Klaudija sluio je i kao voda graditeljskih trupa u Britaniji. Kasnije je preuzeo
najviu slubu kao prefekt u upravi Egipta, gdje je bio nadlean za sve carske graevine i javne
radove. Ali um mu je bio izopaen, te se uz Nerona u potpunosti rascvjetao. Njih dvojica bili su
odlian par. Neron je roen 15. prosinca 37. godine; imao je neaspektirani Merkur u Strijelcu (to
znai um bez sidra ili smjera u znaku irenja, koji je u opoziciji znaku kojim vlada.), Mars u
konjunkciji sa Suncem u ascendentu, u kvadratu s uzdignutim Saturnom u Djevici u desetoj kui.
Mjesec mu je takoer bio u Lavu (egzibicionist i egocentrik), u kvadratu s Jupiterom u korpionu i sve to ga je obiljeilo kao osobu priroeno i proizvoljno nasilnu, spremnu uiniti sve da se
domogne moi. Doista, Balbil je povjerio Neronovoj majci Agripini da e je sin jednog dana ubiti.
No ona je, zaluena ambicijom, izjavila: O, neka me i ubije, samo neka postane vladar!
U nadi da se njegova narav moe pripitomiti, Neron je dobio skrbnika, slavnog stoika Seneku, koji
je pokuao izvui najvie iz svoga jadnog uenika, premda se ini da je duboko u sebi znao da su
svi napori uzaludni. U pismu prijateljici koja je nedavno prije toga izgubila sina, Seneka otkriva
uvjerenje da se sudbina ne moe promijeniti:
Zamisli da sam te u trenutku roenja doao savjetovati: Upravo e se prikljuiti ogromnoj
zajednici... koja obuhvaa svemir, u kojoj vladaju nepromjenjivi i vjeni zakoni, koju odravaju
nebeska tijela u svome neumornom kruenju. Tamo e vidjeti blistanje bezbrojnih zvijezda, vidjet
e jednu zvijezdu koja sve ostale preplavljuje svjetlom - Sunce... Vidjet e Mjesec na nonom
nebu... kao blijedi odraz Suneve svjetlosti... Vidjet e pet planeta na njihovim razliitim
putanjama... O njihovu najmanjem pokretu ovise sudbine naroda, najvei i najmanji dogaaj
oblikovan je kretanjem sklone ili nesklone zvijezde.
36
SUDBONOSNO NEBO
Za Seneku su zvijezde i planeti, kometi, oblik ptijeg leta, ak i iznutrice rtvovane ivotinje bili
znakovi, a ne uzroci predstojeih dogaaja. to god se dogodi, jednom je napisao, znak je da e
se neto dogoditi. Na primjer, komet nije znak oluje, kao to recimo pucketanje ulja u svjetiljci
oznaava kiu, ili kao to neveru nagovjeuje igra morskih liski na alu. On je znak kao to je
ravnodnevica znak da se godina okrenula s toplog na hladno, ili stvari koje predviaju Kaldejci,
tuga ili radost koju osobi pri roenju dodjeljuju zvijezde. Jer kako stvari ukazuju na budue
dogaaje ako nisu poslane [od Boga]? Uloga sudbina odvija se prema tom principu, aljui
unaprijed i posvuda upozorenja to e se dogoditi. Jer, to neto jest, u prirodnom smislu, ili kako
postaje, u materijalnom smislu, nije jednako tome to ono znai. Plinije je slino tome smatrao da
meteori i kometi navjeuju nesreu -nesrea se nije dogodila zato to se meteor pojavio, ve se
meteor pojavio zato to se spremala nesrea, objasnio je.
Kad je Neron preuzeo vlast u dobi od sedamnaest godina, jo uvijek gaje vodio Seneka. I dokle god

je to vodstvo trajalo, Neron je dobro pokazivao stanovitu prosvijetljenu samosvijest. Prvih pet
godina njegove vladavine bilo je zapravo uspjeno, oznaeno nizom propisa koji su smanjili
porezna optereenja i donijeli novi i zamjetni stupanj pravednosti carske vladavine u provincijama.
No proradila je narav, i kad je napunio 23 godine otrovao je mogueg suparnika, a njegovu majku
dao nasmrt pretui. Uslijedile su druge strahote, sve dok neodluni Seneka u svojoj ulozi regenta
nije postao zatoenikom nastranog mladia, iju narav nije uspio ukrotiti. Iduih nekoliko godina
Neron se rijeio razliitih pripadnika Augustove kraljevske loze, ubio je mnoge druge koji su imali
nesreu da mu se ne svide, a nou bi se raspojasao kruei sporednim ulicama Rima sa svojim
razbojnikim drutvom, silujui djevojke koje bi mu zapele za oko i reui grlo svakom nevoljniku
koji bi mu se zamjerio. U drugim prilikama volio je besposliariti do zore u sparnoj trulei
najbjednijih brloga ozloglaenih etvrti, u kojima su robovi miljenici, mornari i razvratni sveenici
Velike majke pijanevali u nekoj raskalaenoj orgiji. Istovremeno je napunio vladu piskaralima i
svojim pajdaima, odravao
37
BENSON BOBR1CK
je ekstravagantan dvor i zaduio se ak i vie od Kaligule, koji je postavio prilino visoka mjerila.
Glavni grad je strepio od prijekih sudova u vremenu strahovlade policijske drave.
Za vladavine Klaudija, Balbil je iznosio trijezne i umjerene stavove u dravnim tijelima, moda zato
to je i sam Klaudije bio suzdran ovjek. No pod Neronom se pokazao kao ovjek neutaive
pakosti i okrutnog srca, nimalo poput svog oca. Neron je jednom prilikom, uznemiren pojavom
kometa, upitao Balbila to mu je initi. Ovaj ga je posavjetovao da komet nagovjeuje propast, ali
je on osobno moe izbjei tako da pogubi nekoliko odlinika. Prema njegovoj prosudbi, odreeni
broj manjih rtava, ponuenih kao rtvena janjad, bio bi prihvatljiv nadomjestak Sudbini za ivot
monog vladara. Neron je prihvatio taj okrutni savjet i stao unitavati vladajuu klasu. U odabiru
rtava, svaki razlog je bio dobrodoao. Ne iznenauje stoje medu ubijenim odlinicima bio i sam
Seneka. Ta je mjera, na alost, primijenjena pri svakoj pojavi kometa, pomogavi uvrstiti
tradicionalno uvjerenje da komet donosi katastrofu dravnim tijelima.
Godine 64. izopaeni Neron je nadmaio samoga sebe spalivi Rim do temelja. Vatra je bjesnjela
est dana gusto izgraenim etvrtima i uskim ulicama obrubljenim barakama; tisue su nestale u
tom plamenu. Nitko se nije iznenadio kad je krivnju svalio na krane - iji je nauk o zemaljskom
samoodricanju smatrao osobnom uvredom. Tri godine kasnije, u progonima koji su uslijedili, sveti
Petar i sveti Pavao postali su muenici u Rimu. Nedugo nakon toga Neron je u bijesu ubio svoju
trudnu ljubavnicu Popeju. Zaputio se zatim na putovanje junom Italijom i Grkom, gdje se
zaustavljao u raznim mjestima kako bi pokazao tobonje vjetine - u glumi, pjevanju i sviranju - u
grotesknim kazalinim rugalicama.
U tom udnom trenutku, napokon je kucnuo Galbin pretkazani as. Na brojnim mjestima u Carstvu
upravo su izbile mnoge javne pobune, a ratrkane legije su poele traiti podrku novog vode.
Uinak se irio u koncentrinim krugovim. Za Neronove duge odsutnosti razbjeala se njegova
pretorijanska garda, stoje ohrabrilo Senat da ga proglasi odmetnikom i ukloni s prijestolja. Galba je
ostario u dravnoj slubi, no smatrali su ga pouzdanim i bio je omiljen u vojsci. Tek to je uzdigao
svoj stijeg u pohodu na Rim, Neron sije 9. lipnja 68. godine prerezao grlo.
38
SUDBONOSNO NEBO
Ne bi se moglo rei da Galba nije zasluio svoje mjesto pod suncem. Premda plemenitog podrijetla,
ni roenjem ni posvojenjem nije bio povezan s nekim od prethodnih careva i sam je zasluio svoj
uspjeh. Tijekom karijere valjano je obavljao slubu pretora, a zatim konzula. Kasnije je bio odluan
ali nepristran vojni upravitelj u Germaniji, Africi, panjolskoj i Galiji. Pokazao se nesebino
odanim kada bi mu se vlast prerano osmjehnula - osobito nakon Kaliguline smrti, kad je odbio svoje
pristae te se smjesta zakleo na vjernost Klaudiju, kome je energino i sposobno sluio.
Ipak, kao car nije bio sposoban drati uzde moi. Predvianja su govorila da e njegova vladavina
biti kratka, te se ubrzo uspio otuiti ne samo od svojih prijanjih saveznika u vlasti ve i od samog
puanstva. U nepromiljenom pokuaju da pokae odlunost pogubio je nekoliko senatora koji ga

nisu odrjeito podrali. Propustio je udovoljiti puanstvu uobiajenim milodarima, svetkovinama i


igrama. Moda ga je odmakla dob liila ivotnosti i potrebne sposobnosti prosudbe. Samo est
mjeseci kasnije suprotstavio mu se Marko Salvije Oton, bivi provincijski upravitelj Luzitanije, koji
je uredio da ga ubije dvorska straa.
Oton je imao neznatno pravo na titulu koju je svojato. Bio je jedan od Neronovih dekadentnih
drugova, ak je dozvolio da mu ena postane Neronova ljubavnica u zamjenu za neke povlastice.
No on je bolje od Galbe znao kako se vodi dvorska politika. Kratkim postupkom Oton je
rehabilitirao neke bive slubenike (kojima je Galba oduzeo in ili se raziao s njima), ugaao je
pretorijanskoj gardi da bi osigurao njihovo saveznitvo i obeao zabaviti puanstvo u velikom stilu.
No zapravo je trebao naklonost vojske, koju nije dobio. Nijedna legija mu se nije obvezala.
Uzburkani vojni redovi odluili su umjesto njega poduprijeti Lucija Vitelija. Vitelije je bio general
znatnog ugleda i elni vojskovoa Donje Rajne. Oton je pokuao izbjei graanski rat dogovorom o
podjeli vlasti, no glatko je odbijen. Kad su bitke otpoele, nadmudrili su ga i zaustavili kod
Cremone, gdje su 14. travnja 69. godine njegove snage razbijene. Dva dana kasnije - nakon
tromjesene vladavine - poao je Neronovim putem i oduzeo si ivot.
Viteliju su u djetinjstvu rekli da ima kraljevski horoskop, no da e njegova vladavina, poput
Galbine, biti kratka. Mrzio je astrologe unato openitoj vjeri u divinaciju, no nije se spasio od
ostvarenja proroanstva.
39
BENSON BOBRICK
Na vrtoglavom vrtuljku carske vlasti ubili su ga pristae Tita Flavija Vespazijana, prije isteka
godine.
Vespazijan je sluio kao kvestor u Levantu, s vojskom u Germaniji (kao i svi ostali aspiranti u neko
doba), te kao voda ekspedicijskih snaga poslanih u Britaniju 64. godine. Kao prokonzul u Africi,
nadlean za Palestinu, ratovao je protiv idova. Kad je 66. godine izbila pobuna u Cezareji i
Jeruzalemu protiv surovosti rimske vlasti, okupirao je Judeju i tri godine kasnije zaposjeo
Jeruzalem. Usred krvoprolia, vojska mu je ponudila krunu. Na putu iz Palestine u Rim, obratio se
astrologu Pto-lemeju Seleuku radi naputaka. Seleuk je predvidio da Vespazijan nee imati tekoa u
preuzimanju vlasti te da e, kad sjedne na prijestolje, vladati deset godina. Vespazijanu je to dobro
zvualo te je bio toliko smiren i siguran u vlastitu i sudbinu svoje obitelji koja je zapisana u
zvijezdama da je, unato neprestanim zavjerama protiv sebe, imao hrabrosti obznaniti Senatu da ga
jedino njegovi sinovi mogu naslijediti u Rimu. Kad se 79. godine pojavio komet i proirile se
glasine o njegovoj smrti, sve ih je odbacio.
S obzirom na njegovu prolost, Vespazijanova je vladavina bila zaudno dobroudna. Vratio je
dostojanstvo rimskom Senatu, ukinuo je zakon o izdaji koji je bio legalno pokrie tiranije,
reformirao je sudove i ponovno postavio carsku upravu na zdrave financijske temelje. Uvrstio je
rimsku upravu u Galiji i Britaniji te zapoeo gradnju Kolo-seuma u sklopu programa obnove
nekadanjeg sjaja. Kao to je i predvieno, nadivio je sve spletke i zadrao vlast deset godina, dok
nije umro od bruceloze 24. lipnja 79. godine. Naslijedio gaje stariji sin Tit, koji je uz oca sluio u
Britaniji i u Palestini. Upravo je Tit dovrio stranu opsadu i zauzeo Jeruzalem te razorio i
oskrnavio Hram, a idove poklao i zarobio. Govorilo se daje za estomjesenih borbi poginulo
milijun ljudi, ime je idovska drava unitena za idue dvije tisue godina.
Car Tit nastavio je program javnih radova koje je zapoeo njegov otac, odvojio je velike svote
novca za zavretak Koloseuma, sagradio je novo carsko kupalite na Jugu, otpoeo radove na
proslavljenom Titovom slavoluku, ojaao rimske utvrde na Istoku i sagradio nove ceste irom
Carstva. Bio je popularan car, brzo i dareljivo je ublaio posljedice katastrofalne erupcije Vezuva,
a kad je umro 1. rujna 81. godine, nakon dvogodinje vladavine, obini ljudi su ga oplakivali kao
da su
40
SUDBONOSNO NEBO
izgubili nekog svog. Dok su ljudi oplakivali njegovu smrt, Tit je oplakivao svoj ivot. Njegovi su
posljednji dani bili tmurni i gorki, govorilo se daje okajavao svoja ranija svetogrdna djela, poput

razaranja Hrama i krvoprolia koja je poinio.


Tita je naslijedio mladi brat Domicijan, kojega se oduvijek s pravom bojao. Krajnji cinik,
Domicijan se smjesta proglasio pobornikom tradicionalnih obiteljskih vrijednosti i zapoeo
kampanju protiv krana, ateista i idova. Pod njegovim okriljem bilo je dozvoljeno samo tovanje
rimskih bogova, i to u praznovjerni]im oblicima. Dok je uvelike na-kitio velianstvenu arhitekturu
glavnoga grada, pokazao je udan ukus u zabavljanju javnosti, primjerice u takozvanim
Kapitolijskim igrama. Poevi od 86. godine te su igre odravane svake etiri godine u rano ljeto, a
obuhvaale su utrke bojnim kolima, atletska i gimnastika natjecanja i natjecanje u umjetnosti.
Tome je dodao novosti poput gladija-torskih borbi u polutami veeri, kad su borci jedva vidjeli
jedni druge, te borbe do smrti izmeu ena i patuljaka. Premda se Domicijan nije vojno dokazao,
nadao se stei ugled nizom skupih i neuinkovitih vojnih pohoda koje je pokrenuo uz Dunav i
Rajnu. Senat je povremeno pokuavao obuzdati njegovu volju, ali je odgovor na njihove prigovore
bilo pogubljenje nekoliko predvodnika u znak prezira prema njihovoj ulozi u javnim poslovima.
Svoj je poloaj odravao jedino strahom. A nitko nije bio ustraeniji od samoga Domicijana.
Od najranije mladosti znao je iz svoga horoskopa (koji je pri roenju naruio njegov otac
Vespazijan) tonu godinu, dan, sat, ak i nain svoje smrti. Uistinu, pie Svetonije, jedne veeri
dok je Domicijan jo bio dijete, otac se rugao njegovoj nevoljkosti da pojede gljive, rijeima:
Hajde, mladiu, ne treba od gljiva strahovati, ve od neijeg bodea. No to se jo dugo nee
dogoditi.
No jednom kad je saznao, to je dobro zapamtio. Proganjan izvjes-nou vlastita krvavog kraja,
Domicijan je ivio u strahu. Taj strah se pojaavao s godinama, kako se bliio njegov as, a neko
tek mrana, daleka prijetnja, kako su se godine slijevale u sredovjeje, sve gaje vie titila.
Naposljetku se slutnja udruila sa sudbinom. U strahu od svakovrsnog oruja, odbio je naoruane
straare, odbacujui pratnju u kojoj su drugi vladari uivali. U tjeskobnoj osami, obloio je zidove
svojih odaja ploama od uglaana mjeseevog kamena, koje su poput zrcala odraavale sve to mu
se dogaalo iza lea. Uzalud je pogubio
41
BENSON BOBR1CK
brojne roake i plemenitae za koje je sumnjao da mu rade o glavi. Pokuao je ak obezvrijediti
samu astrologiju - premda je morbidno saznanje o proroanstvu uvjetovalo sva njegova djela i
rijei. Jednom je prigodom (koja podsjea na susret Tiberija i Trasila niz godina prije) zatraio da
astrolog imenom Askletarion samome sebi predvidi nain na koji e umrijeti. Askletarion je
predvidio da e ga rastrgati psi. Da napakosti sudbini i moda dokae da se sudbina moe nekako
nadmudriti, car gaje smjesta dao ubiti i spaliti na pogrebnoj lomai. Lomaa je potpaljena, no kad se
dim poeo dizati, snaan vjetar prevrnuo je lomau a divlji psi koji su vrebali u blizini prodrli su
poluspaljeni le.
U vrijeme njegova roenja Domicijanu je pretkazano da e biti ubijen 18. rujna 96. godine u pet sati
ujutro. Neumoljivo je stigao sudbonosni dan. Dan ranije rekao je svom pomoniku: Sutra e
Mjesec u Vodenjaku biti krvav zbog djela o kojem e govoriti itav svijet. Ipak, te je veeri odbio
jesti jabuke, voe koje je imalo okus prijetnje. Jest u ih sutra, izjavio je, ako budem poteen.
Pokuao je spavati, no u pono je oznojen iskoio iz kreveta. Disao je kao da die utege. S prvim
jutarnjim svjetlom, u nervoznoj napetosti je do krvi razderao bradavicu na obrvi. O, kad bi to
barem bilo sve! uskliknuo je. Vrijeme je prolazilo. Nije to vie mogao izdrati pa je upitao slugu
koliko je sati. ovjek (zavjerenik) mu slae: est je sati.
U zanosu olakanja, Domicijan pojede gurmanski spravljene tartufe i odbacivi odjeu spremi se za
kupanje. U tom trenutku netko zakuca na vrata. Pojavi se vjerni sluga s hitnom porukom. Dok ju je
Domicijan itao, ovjek mu zarije bode u prepone.
Sve to se toga jutra dogodilo Domicijanu potvreno je na nebu. U trenutku ubojstva Mars je
zalazio, a Mjesec u Vodenjaku bio je u kvadratu s Marsom (crveni planet, dakle krvavi) i u
konjunkciji sa Sa-turnom na nadiru njegovog horoskopa. Njegovo tijelo iznijeli su na obinim
nosilima javnog pogrebnika, poput siromaha, i spalili ga u vrtu na Latinskom putu.
Domicijana je naslijedio Marko Kokcej Nerva, bivi konzul, iji je kraljevski horoskop pomogao

uvjeriti Senat u opravdanost njegove pretenzije na prijestolje. Domicijan je odavno znao za Nervine
zvjezdane izglede, jer nije propustio paljivo zabiljeiti dan i vrijeme roenja istaknutih ljudi. No
nitko nikada nije uspio ubiti svoga nasljednika, i premda ga se Domicijan mislio rijeiti, propustio
je potpisati naredbu.
42
SUDBONOSNO NEBO
Nerva je uinio sve to je mogao da vrati dostojanstvo svome visokom poloaju, a nakon to je
esnaest mjeseci kasnije umro od modanog udara (28. sijenja 98. godine) naslijedio ga je Trajan,
ije je glavno uporite bila vojska u Coloniji, dananjem Kolnu.
Trajanje izvanredno dobro nastavio vladavinu i blagostanje koje je zapoelo s Nervom. Preuzevi
slubu, preimenovao je Domicijanovu palau u Narodnu kuu, zajamio podrku Senatu, pustio
iz zatvora mnoge politike zatvorenike i mnogim prognanicima dozvolio povratak kui. Njegov
dvor bio je skroman i dostojanstven te nije dozvolio izradu svojih kipova u zlatu i srebru; odravao
je proraun ak i uz smanjenje poreza seljacima i siromasima; u upravi je namjestio predane
dravne slubenike i poveao povlastice veteranima, uza sve to odravi mo u domovini i u
inozemstvu. U ratu i miru bio je poput drugog Augusta. Kao ratnik, pokorio je Parte u pohodu na
Perzijski zaljev; proirio je rimsku vlast u Arabiji, koja je postala novom provincijom; ispunio je
dugogodinji carski san o smirivanju germanske granice. U spektakularnom pohodu na Dunav
premostio je eljezna vrata (dunavsku klisuru koja dijeli Karpate od balkanskih planina)
postavivi krakove mosta na strmoj strani litice, pa se inilo da vojska marira po vodi. U iduem
pothvatu sagradio je veliki most preko Dunava, poduprt sa ezdeset kamenih stupova. U miru nije
bio nita slabiji. Svoju vlast je uskladio s individualnom slobodom; sagradio je Forum sa sredinjom
Bazilikom (najveom graevinom s drvenim svodom u rimskom svijetu); velike knjinice za grke i
latinske svitke; golema carska kupalita; nove i usavrene luke, ukljuujui heksagonalnu luku u
Os-tiji koja je preuzela vanost Puteolija, jer je preko Tibera tvorila izravnu vezu s Rimom.
Nakon njegove smrti 8. kolovoza 117. godine naslijedio gaje Hadri-jan, usvojeni sin i nasljednik.
Hadrijan je nadmaio i samoga Trajana velianstvenim i blagotvornim vladanjem. Roen u Italici (u
dananjoj panjolskoj) 24. sijenja 76. godine, u mladosti je pristupio vojsci napredujui do
poloaja vojnog tribuna triju legija. Kad su mu bile 32 godine postao je zamjenik konzula i legat
Sirije odmah nakon Partskog rata. Kad je 97. godine Nerva proglasio Trajana svojim nasljednikom,
Hadrijan mu je u ime legija odnio na Rajnu estitke. Tri godine kasnije oenio je Trajanovu
praneakinju. Sedamnaest je godina bio carev povjerenik i miljenik, gotovo suvladar na prijestolju.
43
BENSON BOBRICK
Hadrijanov glavni cilj kao cara bilo je uvrenje uprave pregolemog carstva i svoenje njenog
opsega u granice kojima se moe upravljati. Hadrijan je, pravilno procijenivi situaciju, napustio
neka osvojena podruja na Istoku, jer ih legije nisu mogle, zadrati. Rimski povjesniar Dion Kasije
kae nam daje putovao iz jedne provincije u drugu, obilazio razna podruja i gradove provodei
nadzor nad svim garnizonima i utvrdama... Osobno je vidio i istraio apsolutno sve, ukljuujui
uvjete ivota, smjetaj i navike asnika i vojnika. U tom je procesu uspostavio nove metode
discipline i obuke, i time zadobio potovanje vojnika. Jer, kae Dion, ivio je strogim ivotom,
hodao ili jahao u svim prilikama, nijednom za to vrijeme nije stupio nogom u bojna kola ili neko
vozilo s etiri kotaa. Glavu nije pokrivao ni za vruina ni za hladnoe, na germanskim snjegovima
jednako kao i pod uarenim suncem Egipta uvijek je hodao gologlav. Konano, vlastitim primjerom
i propisima, tako je uvjebao i disciplinirao cjelokupne vojne snage da se njegove metode [Dion je
pisao stoljee kasnije] na pohodima primjenjuju i danas.
U unutranjoj politici Hadrijan je otplatio javni dug i poduzeo mjere za stabilniju opskrbu Rima
itom, posuivao je novac lokalnim zajednicama da potakne njihovu ekonomiju, podupirao je
odgajanje siroadi i openito provodio tedljiv ali human program skrbi o svojim podanicima. Osim
stoje bio spretan na prijestolju, bio je silno nadaren na raznim podujima. Bio je dobar pjesnik,
izvrstan arhitekt, vjet govornik, istanan prozni stilist, mudrac u filozofiji i znanosti te veliki
pokrovitelj umjetnosti. Njegova vila u Tiburu u podnoju breuljka Sa-bine reprezentativni je

primjer njegovih brojnih dostignua. Ondje je izgraeno stotinjak zdanja, od kojih su neka meu
najsmjelijim graevinama antikog doba.
Hadrijan je bio odan astrologiji i nije trebao strunjake za izradu i tumaenje horoskopa. Redovito
je to sam inio i svake je godine sam sebi pisao predvianja. Tako je predvidio sve velike dogaaje
koji su mu bili sueni i tono izraunao vrijeme svoje smrti 138. godine. Njegov horoskop je, poput
Augustova, nepogreivo kraljevski, s dvama planetima - Mjesecom i Jupiterom - u konjunkciji na
ascendentu, Venerom egzaltiranom u Ribama, Marsom i Saturnom u znakovima kojima vladaju.
Merkur mu je bio u Jarcu. Mjesec je brzao prema konjunkciji s blistavom fiksnom zvijezdom koja
udjeljuje kraljevski poloaj i zapo44
SUDBONOSNO NEBO
vjednitvo. Sve to zajedno ukazivalo je, za osobu roenu u najviim krugovima svjetovne moi, na
vladarsku sudbinu. Hefest iz Tebe, antiki astrolog koji je prouio njegov horoskop, kae nam: U
toj natal-noj karti Saturn je vladar Mjeseeve kue. Nalazi se u vlastitoj kui i time oznaava smrt u
dobi od 56 godina. Venera mu je jako sklona, to dodaje 8 godina njegovom ivotu, pa ih je ukupno
64. Ipak, nakon 61 godine i 10 mjeseci, horoskopska toka (ascendent) i Mjesec ulaze u kvadrat sa
Saturnom, no to ga nee ubiti jer mu Venera pomae. Ustvari, umro je kad su mu bile 62 godine,
nakon dvadesetjednogo-dinje vladavine.
Astrologija je odigrala ulogu i u izboru Hadrijanova nasljednika, i oigledno izmijenila sudbinu
jednog od razbatinjenih roaka, Pedani-ja, koji je zatraio ezlo za sebe. Prema Antigonu iz
Nikeje, onodobnom astrologu i lijeniku, nesretni je mladi bio roen da u dobi od 25 godina
postane vinovnikom propasti, svoje i svojih roditelja... Pogrijeio je u prosudbama jer su i Merkur i
Saturn bili u mukim znakovima. Ubijen je zbog Mjeseca koji je bio u opadanju u korpionu i u
kvadratu s Marsom.
ovjek kojega je Hadrijan elio za nasljednika to je i postao. Bio je to Antonin Pio, nazvan tako jer
je, po preuzimanju vlasti, odbio potpisati naloge za pogubljenja koje su mu odmah dostavili na stol.
To je obiljeilo itavu njegovu vladavinu. Bivi pretor i konzul u Rimu, prokonzul u Aziji i lan
Hadrijanova carskog vijea, vladao je u duhu svoga mentora, a njegova dvadesettrogodinja
vladavina bila je neupitno najmirnija i najnaprednija u povijesti Rima. Nije bilo ratova, osim
nunih suzbijanja ustanaka i zatite granica, a njegov jedini kolonijalni pothvat bio je novi zid,
Antoninov zid u podnoju Kaledonskoga gorja u kotskoj izmeu Firtha i Clvdea. Cvjetali su obrt i
trgovina, otvarali se pionirski putevi, novi su gradovi nicali irom rimskog svijeta. Zakonodavstvo
je titilo potlaene, brojne dobrotvorne institucije primale su dravni novac za pomo siromanima.
U kratkom pohodu protiv nekih germanskih plemena na Dunavu sudjelovao je i jedan astrolog.
Dogaaj je kasnije zabiljeen na reljefnom podnoju carskog stupa koji prikazuje Jupitera Pluvija
-Jupitera, vladara Riba i rimskog boga kie. Pria kae daje po izbijanju pobune protiv rimske
vlasti, Antonin uurbano skupio vojsku da suzbije pobunu, no njegove su trupe bile neiskusne.
Gubio je sve bitke dok se nije
45
BENSON BOBR1CK
naao potpuno okruen na breuljku. Nije imao odstupnicu; propast se inila neminovnom.
Neprijatelj je poeo napredovati. Astrolog po imenu Julije iz Kaldeje pristupio mu je i zatraio
doputenje da mu se obrati, te mu rekao da se ne treba bojati. U podne, rekao je, stii e pomo u
obliku strane oluje, netom prije nego neprijatelj navali na njegove redove. Antonin je bespomono
podigao pogled. U tom trenutku nije bilo ni oblaka. No, kako se bliilo podne, nebo se poelo
mraiti a gromovi grmjeti nad njima. Na planine se obruila tua, a uslijedile su bujice kie koja je
zaustavila napad Germana i sprala ih s brijega.
Antonin je umro mirno, nakon kratke bolesti u Loriumu 7. oujka 161., a naslijedio gaje Marko
Aurelije, ovjek osobne svetosti i mudrosti odan Platonovu idealu kralja-filozofa. Kao konzul,
tribun, magistrat i sveenik uspjeno je spajao aktivni ivot javnog slubenika s kontemplativnim
traganjima uenjaka, mislioca i posveenika umjetnosti. Kad je preuzeo vlast, prema obiaju mu je
predan kip Fortune.

Fortuna mu je, pak, namijenila dugu i nemirnu vladavinu. Carstvo se na rubovima poelo uruavati
te je, nakon to je partski kralj postavio svoju marionetu na armensko prijestolje, Aurelije odmah
bio uvuen u petogodinji rat. U poetku su Rimljani loe prolazili u bitkama, no do 166. godine
partsko je uporite u Seleukiji na Tigrisu i Kte-sifonu oslabilo, pa su legije nadrle istono, putevima
koje je utabao Aleksandar Veliki. Veselje pobjede pokvarila je epidemija kozica, koja je harala
netom smirenim provincijama. Za to vrijeme, neprestano jaanje germanskih plemena poprimilo je
zastraujue razmjere kad su Germani organizirano nahrupili kroz rimske obrambene linije u
Akvileji, u prvoj invaziji na Italiju nakon 2. stoljea pr. Kr. Aurelije je pourio na sjever preuzeti
vodstvo nad vojskom, i ostatak svoje vladavine morao je provesti na sjevernoj granici.
Niz nedosljednih vladara uslijedio je za Aurelijem kad je zapoelo propadanje Rima, a s njim je na
neki nain propadala i astrologija jer je slabilo zapadnjako uenjatvo. Jedan od posljednjih koji ju
je prigrlio u svoj njenoj istananosti bio je Septimije Sever, koji je vladao od 193. do 211. godine.
Prije nego stoje postao car sluio je kao vojni legat na Eufratu, tribun u Rimu, zapovjednik legija u
Siriji i upravitelj brojnih provincija od Dunava do Sene. Kad su buntovni vojnici ubili cara Pertinaksa, tamonja vojna struja proglasila je Severa, tada guvernera Gornje Panonije, carem. Uspio je
sprijeiti izbijanje graanskog rata, no
46
SUDBONOSNO NEBO
pravi temelj njegove moi bile su strane provincijske trupe. Umro je 4. veljae 211. u pohodu na
Britaniju u kojem su ga pratila dvojica sinova, Geta i Karakala.
Kad je Sever bio mlad, astrolog mu je navijestio blistavu budunost, a doavi na vlast ukrasio je
svodove svojih carskih odaja freskama koje prikazuju zvijezde pod kojima je roen. Ali svoj
ascendent nije jasno naznaio, kako nitko ne bi mogao doznati kad e umrijeti. Krov svoje palae
pretvorio je u zvjezdarnicu s velikom zbirkom astronomskih instrumenata; postao je znalcem u
izradi natalnih karata; svoju drugu enu, Sirijku Juliju Domnu, oenio je jer je imala kraljevski
horoskop; iz vlastitih prorauna znao je da se, kad krene uguiti pobunu u rimskoj koloniji Britaniji,
vie nee vratiti.
Svojim znanjem Sever je bio suta suprotnost Komodu, Aurelijevu zaostalom sinu, koji je bio
tipian primjer cara u doba propadanja Carstva. Kao to je Dion Kasije to opisao, Komod je neko
zlatno kraljevstvo pretvorio u eljezo i rdu. Odgojen za vojnika, pratio je oca u pohodima na sjever,
no nije mu nimalo bio nalik, neosnovano uobraen a kukavijeg srca. U vlastitu ast preimenovao je
dvanaest mjeseci rimske godine prema svojim carskim naslovima, te preimenovao Senat, vojne
legije, ak i sam Rim, prema udnim varijacijama vlastitog imena. Nezadovoljan uobiajenom
deifikacijom po carevoj smrti, zamiljao je da je ponovo roeni Heraklo, pa se ak ogrtao lavljom
koom i nosio toljagu. U takvom ruhu sudjelovao je u tisuama gladijatorskih okraja, obino protiv
slabo naoruanih protivnika, osakaenih veterana ili bespomonih zvijeri. U drugim stvarima
pokazao se dostojnim Nerona, ak je (kako se sumnja) zapalio Rim. Ne udi da su ga nekoliko puta
pokuali ubiti, dok to 192. godine naposljetku nije uspjeno organizirala njegova ljubavnica,
zajedno s jo nekolicinom, kad gaje atlet imenom Narcis zadavio u kadi.
Komod nije podnosio astrologiju, to moda daje naslutiti da sama astrologija, usprkos nekim
modernim povjesniarima, nije bila posve u krivu tumaei nedae koje su snale Carstvo.
Divinacija u raznim oblicima, u svakom sluaju, uvijek je bila dijelom antike politike i ivota. ak
je i Ciceron pripadao Drutvu augura, specijaliziranom za tumaenje iznutrica rtvovanih ivotinja.
Ipak, znanstvenici rado svu krivnju za uase tirana svaljuju na njihovu sklonost okultnom. Uvani
Samuel Dill, na primjer, kazuje nam:
47
BENSON BOBRICK
Strahove i sumnje careva uvelike su produbili upuenici u mrana umijea Istoka. Astrolozi su imali
veliku i pogubnu mo. Nadahnjivali su nedoputene ambicije ili su ih poticali i esto su plaljivim
vladarima ukazivali na opasnost od zavjere. Te potkupljive prevarante uvijek su proganjali, no oni
bi se uvijek vraali. Jer, ljudi koji su ih tjerali u privremeno progonstvo vrsto su vjerovali u njihovu
vjetinu. Vladar bi nad astrologijom elio zadrati monopol i tako sprijeiti da koristoljubivi adept

dovede njihovu ambiciju u iskuenje... Uz tako iskreno vjerovanje, nije udo to su se carevi bojali
njenog uinka na suparnike, jednako lakovjerne, ili to su pomiljali da bi praznovjerje,
pothranjivano ambicioznim nadama, moglo dovesti do izdaje. Zbog svoga nesigurnog poloaja car
je bio sumnjiav i slutio je izdaju koje esto nije ni bilo. Objekti carevih strahova tako su bili
natjerani na zavjeru, ponekad u samoobrani, ponekad u elji da posegnu za nagradom koja se inila
dohvatljivom.
Sve je to samo djelomino tono i ne objanjava stav Augusta, Sene-ke, Vespazijana, Hadrijana,
Severa i drugih, za koje je astrologija bila religijsko uenje, a ne znanost o moi. U svakom sluaju,
nijedan ozbiljan mislilac toga doba ne dovodi u pitanje utjecaj nebesa na poslove pod Suncem.
Neupitna mo Sunca nad svim ivim biima, Mjeseev uinak na plimu i oseku, ponavljanje
vremenskih obrazaca, poput olujnih razdoblja oko ravnodnevice ili podudarnost uzdizanja Sirijusa i
najtoplijih ljetnih tjedana - pomogli su utjecaj planeta i zvijezda uiniti vjerodostojnim.
Tada, kao i danas, razina znanja i primjene svakog umijea i znanosti uvelike je varirala. Neki
horoskopi iz rimskih vremena primitivni su gotovo kao i babilonsko znamenje. Primjerice: Ako se
[Sirijus] uzdie dok je Mjesec u Strijelcu... ito na poljima... Ako se [Sirijus] uzdie dok je Saturn u
Strijelcu: Kralj [e se] boriti, to potjee iz rimskog Egipta; ili iz samoga Rima u 4. g. pr. Kr.:
Godine 27. Cezara [Augusta], oko treeg sata u danu. Sunce u Vagi, Mjesec u Ribama, Saturn u
Biku, Jupiter u Raku, Mars u Djevici, [Venera u korpionu], [Merkur u Djevici], [korpion se
uzdie], [Lav u zenitu], [Bik] na zalasku. Opasnost. Budi oprezan etrdeset dana zbog Marsa.
Takvu biste vrstu tumaenja mogli dobiti od gatare u mranim ulicama Ostije ili Alek-sandrije, iji
su klijenti pripadali bijednoj, praznovjernoj gomili, koju naziremo na reljefima kolumbarija na Isola
Sacri ili na stranicama Sa-tirikona.
48
SUDBONOSNO NEBO
Rafinirani su oekivali vie. Premda veina horoskopa koje su izradili carski astrolozi poput Trasila,
Balbila i Ptolemeja Seleuka nisu sauvani, moemo stei prilian uvid u njihove metode iz radova
drugih profesionalaca koji jesu sauvani. Zajedniki pruaju sveobuhvatnu predodbu o vrsti
astrologije kojom su se bavili uenjaci iz Aleksandri-je, astrolozi rimskog dvora i helenizirani
idovi u Palestini u Kristovo doba.
Temeljno astroloko djelo klasine starine napisao je u 2. stoljeu Klaudije Ptolemej, roen u
Ptolemais Hermii, grkom gradu u Gornjem Egiptu, koji je radio kao dvorski istraiva u velikoj
Aleksandrij-skoj knjinici, najslavnijoj znanstvenoj instituciji klasinog doba. U neko doba brojala
je 700.000 papirusovih svitaka, koje su paljivo katalogizirali brojni slavni knjiniari (poput
Kalimaha, najistaknutijeg elegiara helenistike Grke), koji su i sami dali trajan doprinos znanosti
i umjetnosti. Upravo su ondje, primjerice, Euklid, Aristarh, Hi-parh, Eratosten, Hipokrat i drugi, kao
i Ptolemej, stvorili svoja temeljna i trajna djela. Aristarh je (u 3. stoljeu pr. Kr.) postavio hipotezu
da se Zemlja okree oko Sunca i daje Mjeseeva svjetlost odraz Sunevih zraka. Hiparh je sastavio
(oko 140. g. pr. Kr.) prvi veliki katalog zvijezda, utvrdio suvremeni oblik tropskog zodijaka te
otkrio i tono izraunao godinju precesiju ravnodnevice, unutar etiri lune sekunde. Eratosten je
odredio opseg Zemlje a Euklid napisao Elemente, najznaajnije matematiko djelo ikad napisano.
Teko nadmaivi Ptolemej na grkom je razmatrao razliite teme, ukljuujui astronomiju,
astrologiju, geografiju i optiku (posebno lomljenje svjetlosti); crtao je karte s koordinatama na
temelju podataka iz logora rimske vojske i razvio modele matematikog predvianja za praenje
drugih planeta osim Sunca i Mjeseca. U svome se astronomskom radu razvijao zahvaljujui
Hiparhu i, koristei kasnije dobivene podatke, razvrstao je etrdeset osam zvijezda te na karti
zabiljeio longitude vie od tisuu zvijezda. U svome je geocentrinom modelu svemira (koji se
odrao sve dok ga nije zamijenio Kopernikov heliocentrini model) uvjerljivo prikazao stvarne
nebeske fenomene, onako kako se nadaju promatrau sa Zemlje. To je predstavio u saetoj knjizi o
matematikoj astronomiji
49
BENSON BOBRICK
pod imenom Mathematike Syntaxis, koja je kasnije postala poznatija pod arapskim naslovom

Almagesc.
Kao popratni svezak napisao je Tetrabiblos (to znai knjiga u etiri dijela), koji kodificira
pojedine principe primijenjene astronomije, ili astrologije, i na zadivljujui nain saima veinu
dostignua helenistike astrologije. U sastavljanju knjige sluio se neizmjernom knjini-kom
zbirkom povezane grae - kaldejskim glinenim ploicama i papirusima, perzijskim, egipatskim i
grkim divinacijama - i tvrdio da ima pristup zapisima o pomrinama koji seu do doba grkog
filozofa Pitagore, tisuu godina prije njega. U nekim vidovima i danas klasini udbenik na tu temu
- stablo i grana astrolokog uenja na Zapadu -Tetrabiblos je ustanovio kanon tropskog zodijaka,
postavio pravila za izradu horoskopa, odredio utjecaj razliitih fiksnih zvijezda, opisao as-troloku
vladavinu nacija i odredio metodu utvrivanja trajanja ovjekova ivota.
Ptolemej je u Knjinici sve to ostvario u prilino ugodnim uvjetima, okruen egzotinim vrtovima,
u sobama opremljenim mramornim umivaonicima i zlatnim kaleima napunjenim uljem. Miomiris
tisuu cvjetova lebdio je sobama. S vremena na vrijeme, kau, pokorno bi se uspeo stubama
Knjinice i, smjestivi se u veliku, kupolom nad-svoenu itaonicu, s pergamentima pred sobom...
uzdahnuo bi iz dna due, kako to samo uenjaci znaju.
Evo to Ptolemej pie o svjetovnoj sudbini Roditelja:
U skladu s prirodom, Sunce i Saturn dodijeljeni su osobi oca, a Mjesec i Venera onoj majke: i nain
na koji ta svijetlea tijela i planeti mogu biti smjeteni jedni prema drugima, kao i prema drugim
planetima i zvijezdama, nagovijestit e stanje stvari koje utjeu na roditelje.
Tako e, na primjer, stupanj njihove sree i bogatstva pokazati sateliti ili pratitelji svijetleih tijela.
Ako su svijetlea tijela u drutvu dobroudnih planeta (bilo da su u istom znaku u kojem su i
svijetlea tijela ili u sljedeem znaku) ili takvih zvijezda i planeta koji imaju iste sklonosti, moe se
predvidjeti istaknuta i briljantna sudbina, osobito ako je Sunce u pratnji jutarnjih zvijezda, Mjesec
pak veernjih, a te zvijezde su dobro utvrene u sklopu spomenutih preduvjeta. Isto tako, ako su
Saturn ili Venera jutarnji i u prikladnom licu (kad aspekt koji svaki od njih ini sa Suncem ili
Mjesecom odgovara onome koji njihova vlastita kua donosi njihovim kuama, to znai kvintil za
Saturn, sekstil za Veneru) ili pod kutom, to,
50
SUDBONOSNO NEBO
prema danoj shemi, zasjenjuje blagostanje obaju roditelja [kad Satuma primjenjujemo na oca, a
Veneru na majku]. Ako, meutim, svijetlea tijela nisu povezana s planetima, ili nemaju pratnju
nikakvog satelita, oznaena je nepovoljna sudbina, skroman i neugledan poloaj.
Ovako Ptolemej zapoinje svoju raspravu (prilino podesnu za rimsko doba) o [Moralno]
nakaznim ili [tjelesno] manjkavim roenjima:
Otkrit e se da su kod opisanih roenja svijetlea tijela [Sunce i Mjesec] ili padajua (u treoj kui)
od ascendenta, ili s njim ni na koji nain povezana; dok u isto vrijeme uglove [prva, etvrta, sedma
ili deseta kua] zauzimaju zloudni planeti (Mars i Saturn). Stoga postaje nuno... smjesta pratiti
sljedei mlaak ili utap i vladara Mjeseca [planet koji vlada znakom u kojemu se Mjesec nalazi];
isto tako i vladare svijetleih tijela... [te, ako nisu u aspektu s Mjesecom i vladarom njegovog
znaka] roenje e biti nakazno. Ako... su svijetlea tijela smjetena u kvadripetalne ili ivotinjske
znakove, a dva zloudna planeta na uglovima, roenje u tom sluaju nee biti ljudsko. A ako
svijetlea tijela ne budu poduprta nijednim blagotvornim planetom, nego samo zloudnima, roeno
stvorenje bit e potpuno neposluno, divlje i zle udi...
Kad svijetlea tijela budu u znakovima ljudskog oblika, dok su druge okolnosti u natalnoj shemi
jednake kao u prethodnom opisu, roeno stvorenje bit e ljudsko, ili e imati ljudsku prirodu,
premda e i dalje biti manjkavo na neki osobit nain. Kako bismo razjasnili prirodu mane, moramo
razmotriti oblik znakova na uglovima koje zauzimaju zloudni planeti, kao i one u kojima se nalaze
svijetlea tijela: i ako nijedan dobroudni planet ne daje podrku bilo kojem od opisanih mjesta,
potomak e biti potpuno lien razuma, tovie neodrediv. Ako pak Venera ili Jupiter daju podrku,
mana e biti zasjenjena varljivom vanjskom pojavom, slinoj onoj u hermafrodita, i onoj u osoba
koje zovemo harpocratiaci (nijemi), ili drugim nesavrenostima. Ako Merkur bude davao podrku,
uz onu Jupitera i Venere, potomak e postati tuma proroanstava i divina-cija; no, uz iskljuivo

Merkurovu podrku, bit e gluh i nijem, premda bistrog i domiljatog uma.


Za Ptolemej a su astronomija i astrologija bile dvije strane iste medalje. U astronomiji, pie,
shvaamo gibanje Sunca, Mjeseca i zvijezda u odnosu jednih prema drugima i prema Zemlji; u
astrologiji, promjene koje [nebesa] donose onome to okruuju. Njegova ljubav prema
51
BENSON BOBRICK
objema bila je ekstatina: Smrtan kakav jesam, znam da sam roen za samo jedan dan. No kad
vidim zvijezde koje krue svojim putanjama, moja stopala vie ne dodiruju zemlju.
Premda je isticao proroansku mo astrologije, upozoravao je protiv pokuaja da se bude odvie
precizan: Nije mogue da odreeni oblik dogaaja, pisao je, obznani bilo koja osoba, koliko god
uena bila, budui da razum poima tek odreenu opu predodbu o nekom opalji-vom dogaaju, a
ne njegov navlastiti oblik. (Na primjer, astrolog moe predvidjeti nezgodu, poput pada, ali ne
nuno i hoe li to biti pad s krova ili s litice.) Dodao je da bi za potpune pojedinosti u tim stvarima
bilo potrebno boansko nadahnue. Kasniji su astrolozi, meutim, smatrali da je vea preciznost
zapravo mogua ako se tehniki aspekti i principi vjetine potpuno svladaju te stalno i marljivo
primjenjuju.
Ptolemej je takoer tvrdio da ope katastrofe imaju nedvosmisleno prvenstvo nad pojedinanim
ivotima. Ako katastrofa zadesi grad, uz zastraujui gubitak ivota, tada treba pogledati horoskop
grada, premda natalna karta svake poginule osobe na neki nain nosi otisak njezine sudbine. No,
kako oni pripadaju veoj cjelini (koja takoer ima svoj horoskop) njihovi ivoti takoer mogu biti
sabrani ili rasuti nekom kolektivnom sudbinom. Pa kad se Ciceron, primjerice, naglas prezrivo pitao
jesu li svi poginuli u bitci protiv Hanibala kod Kane roeni pod istom zvijezdom, iznio je retoriki
ali ne i struan dokaz: nijedan ueni astrolog nikad ne bi drao da je cjelokupna sudbina jedne
osobe zapeaena jednim planetom ili zvijeem, samim po sebi. S obzirom na samu smrt, u
svakom sluaju, znak s njom ima malo toga zajednikog, jer se vrijeme i oblik smrti uvjetuju (meu
ostalim) terminalnim kuama - etvrtom, osmom, i dvanestom i njihovim vladarima - dok su svi
poloaji kua odreeni trenutkom roenja, koji fiksira horoskop ili znak ascendenta i njegov
stupanj.
Premda jedan od najpoznatijih antikih astrolokih tekstova, Ptolemej ev je samo jedan od mnogih i
na neki nain nepotpun. On, na primjer, nije pisao o utjecaju planeta u znakovima ili kuama,
upotrebi toaka (osim sretne toke), ili o metodama tumaenja horoskopa pomou izvedenih kua
ili njihovih vladara. Popunjavanje tih praznina preputeno je drugima. ini se daje bez sustezanja
posuivao iz ranijih djela. Njegov Tetrabiblos, primjerice, sadri odlomke o astrolokim vladarima
naroda, za koje se govorilo da su pod vladavinom odreenog
52
SUDBONOSNO NEBO
znaka. Pred kraj Augustova doba, Marko Manilije, u svojoj velikoj as-trolokoj poemi Astronomica,
koja se temeljila na grkim i latinskim prijevodima babilonskih tekstova, takoer zagovara taj
princip te pripisuje zakone i obiaje razliitih naroda osobinama znaka pod ijom su se vladavinom
nali. Slino tome, on privlanost ili neprijateljstvo meu ljudima i dravama objanjava aspektima
izmeu njihovih vlada-juih znakova. Neka su saveznitva stoga prirodno jaka, a drugi su odnosi
zategnuti. Narodi i ljudi predodreeni su ili za stalni sukob ili uivaju u prijateljskim sponama u
skladu sa silom svojih zvijezda. Za Manilija sudbina je bila sve. Nita i nitko joj ne moe izbjei:
Sudbina vlada svijetom, i sve je potvreno zakonom. Shvatiti tu izjavu znailo je shvatiti
nesmiljen tijek ivota: Nitko ne moe molitvom zgrabiti sudbinu, ako ona izmie, / Niti joj pobjei
ako se blii: svatko podnijet mora to mu je namijenjeno.
Neki su, poput Lucijana iz Samosate, jo jednog poznatog astrologa, takav fatalizam sagledavali u
pozitivnom svjetlu: Tono je da astrologija ne moe uiniti dobrim ono to je zlo. Ona ne moe
izazvati promjenu u tijeku dogaaja, no ona daje radost predvianja i doputa osobi da se unaprijed
zatiti od nesree. U isto vrijeme, elekcije i odgovori na horama pitanja bili su implicitan pokuaj
da se iskoristi svako znanje koje stoji na raspolaganju. U Carmen Astrologicum, udbeniku iz
horarne astrologije, Dorotej iz Sidona, upuenik iz 1. stoljea, navodi smjernice za odreivanje

brane sree nekog nadobudnog mladoenje:


Pogledaj gdje se nalazi Venera i koji je prvi, drugi i trei vladar njenog tri-pliciteta [elementa]. Ako
su oni s Venerom pod kutom ili u trigonu s njom, to je dobar znak. Isto tako, ako su vladari
tripliciteta u kuama koje slijede uglove [sukcesivnima, to jest drugoj, petoj, osmoj i jedanaestoj
kui], uivaju u njihovom svjetlu i kreu se izravno. No, ako se nalaze u padajuim kuama [trea,
esta, deveta i dvanaesta], ili su oteeni, ili su pod Sunevim zrakama [u konjunkciji], u blizini
Zapada, tada predviaj drugaije, jer e natus biti jedan od onih koji se nikad nee oeniti ili e
oeniti robinju, osramoenu staru enu ili bludnicu.
Drugi astrolog, Retorije Egipanin, isto je sastavio koristan prirunik, u kojem, meu ostalim,
iznosi temeljan opis svake kue. Evo dijela rasprave o osmoj kui:
53
BENSON BOBRICK
To je znak okrenut od ascendenta; zbog toga i zato to je njeno znaenje smrt, ona oznaava
prekretnicu u ivotu. Ako se dogodi daje ondje sretna toka, i njen vladar, i vladar ascendenta, to
donosi nesree i nepravilnosti. A ako su ti [vladari] zloudni planeti, tim gore, jer to daje nesretne
osobe, a ako su [one] pod Sunevim zrakama [u konjunkciji sa Suncem], onda ive kratko. Merkur
kao vladar [toke] Demona, [i] u osmoj kui, [daje] neinteligentne, nepismene i lijene osobe.
Merkur kao vladar osme, dvanaeste ili este kue, a smjeten u osmoj pod Sunevim zrakama sa Saturnom i Marsom [daje] gluhe i nijeme osobe. Ako je tamo Mjesec u rastuoj fazi pa ini no
svjetlijom, pogotovo ako je Jupiter u jedanaestoj kui [natus] e imati koristi u poslovima vezanim
uz mrtve i nasljedstvima. Ako je vladar etvrte u osmoj, umrijet e u inozemstvu. Isti se uinak
dobije ako je vladar osme u padajuoj kui. Venera u osmoj daje bijedne i sramotne osobe. Ako je
vladar osme u desetoj kui, jedanaestoj ili petoj, [natus] e se obogatiti na poslovima s mrtvima,
osobito ako je vladar u domicilu ili egzaltaciji, te nije pod Sunevim zrakama, niti im se pribliava.
No ako je pod Sunevim zrakama, tada nema nasljedstva jer bi ono odmah bilo potraeno. Vladar
tree u osmoj prvo unitava brau. Ako je tamo vladar pete, osoba nema djece. Vladar dvanaeste ili
este ondje [daje] smrt neprijatelja i robova.
I tako dalje.
Poetnice i udbenik koje su sastavili rimski astrolog Julije Firmik Matemo i njegov bliskoistoni
kolega Vetije Valens, jo su opirniji. Potonji je vodio astroloku kolu u Aleksandriji u 2. stoljeu,
sastavio je izvanrednu Antologiju uputa, prepunu primjera za svoje uenike, koja obuhvaa sve
aspekte umijea. Knjiga sadri sto dvadeset tri stvarna horoskopa, ukljuujui horoskop cara
Nerona. Evo to Valens pie o pet egipatskih terminusa (nejednake podjele znaka na petine) Bika,
od kojih svaki ima svoga planetarnog vladara: Prvih osam [stupnjeva] pripada Veneri: plodni,
bogati, vodeni, razbludni, za svaku osudu, mrze sukob. Sljedeih est su Merkurovi: otroumni,
razboriti, zlotvori, s malo potomaka, slabovidni, uzronici smrti. Iduih osam su Jupiterovi: irokog
uma, muevni, sretni, vladarski i dobroiniteljski, velikoduni, umjereni, vole skromnost. Sljedeih
pet su Saturnovi: jalovi, bez djece, poput eunuha, skitnice, pokudni, teatralni, alosni, muni. A
posljednja tri su Marsova: muevni, tiranski, vatreni, grubi, ubojiti, pljakai hramova, krajnje zli,
ne neplodni ali ruilaki i kratkog vijeka.
54
SUDBONOSNO NEBO
Na drugim mjestima, na primjeru jedne natalne karte, Valens je objasnio kako predvidjeti dobitak ili
gubitak bogatstva pomou vladara tri-pliciteta Mjeseca i sretne toke zajedno s vladarom znaka u
kome se toka nalazi. U tom je sluaju Mjesec bio u Strijelcu, u vatrenom elementu kojim vladaju
Jupiter i Sunce. Oba planeta imala su sluajan dignitet jer su bili smjeteni na uglovima, to ukazuje
na bogatstvo; ali, naalost, bili su i u suprotnim znakovima, to znai gubitak. Sama sretna toka
bila je u korpionu, pod vladavinom Marsa, pa je stupanj blagostanja pokazan (sukladno toj
metodi) Marsovim stanjem kao i stanjem jedanaeste kue brojano od sretne toke, to je u ovom
sluaju ispala dvanaesta kua. Ondje je naao Marsa u Djevici kako pada od ascendenta i oteenje
kvadratom sa Satumom, u jadnom stanju.
Mathesis ili Drevna astrologija: teorija i praksa Firmika Materna zahtijeva jednaku pozornost kao

najiscrpnije astroloko djelo sauvano iz klasinog doba. Za Firmika kao i za Manilija, astrologija
djeluje prema nepromjenjivim zakonima i pravom adeptu doputa da prislukuje tajne svemira
ako se strogo pridrava pravila umijea. Drao je daje horoskop toliko fino ugoden da uz najmanji
pomak stupnja ascendenta i sjenku prisutnosti planeta natus moe od slavne karijere spasti na
prezren i mukotrpan rad. Ciceronov kolega Nigidije Figul, da bi prikazao kakvu razliku moe
izazvati mali interval, brzo je dvaput uzastopno udario lonarsko kolo i potom pokazao razmak
izmeu tragova. Sam Firmik kae: Ako je pri roenju Mjesec pun i kree se po danu od Merkura
prema Saturnu, natus e imati naporno zanimanje, poput onih koji iznajmljuju svoja tijela da bi na
leima i ramenima nosili teret. Ako su zloudni planeti u aspektu s tom kombinacijom, moe
zavriti u zatvoru ili umrijeti u prljavtini, zaputen i izoblien. Isto tako, ako je Mjesec u
praznom hodu, mimo aspekta s bilo kojim planetom, i bez povlastica kardinalnih [uglova], natus e
biti siromah koji prosi i uvijek treba pomo stranaca. Nadalje: S Venerom u Jarcu i sa Satumom u
opoziciji [u horoskopu mukarca] natusa e ene mrziti... U seksualnim vezama doivjet e prezir i
postati predmetom sablazni zbog svojih niskih nagona... Mjesec, Saturn i Venera u sedmoj kui, to
znai na desecendentu, u kvadratu s Marsom ine enskaste pervertite i sodomite. Takve prosudbe
dobivaju se tek najtonijim izraunima u skladu sa starostavnim pravilima. Firmik je takoer
utemeljio divljenja dostojan etiki kod za profesionalne astrologe, koji je takorei postao njihova
Hipokratova zakletva:
55
BENSON BOBRICK
Prouavaj i slijedi sve oznake vrline... Budi skroman, estit, trezven, jedi malo, budi zadovoljan
skromnim, tako da sramotna ljubav prema novcu ne zagadi slavu ove boanske znanosti... Potrudi
se da svoje odgovore daje javno, jasnim glasom, tako da od tebe ne zatrae ono to nije dozvoljeno
pitati ili odgovoriti... Imaj enu, kuu, mnogo iskrenih prijatelja; budi stalno dostupan javnosti...
izbjegavaj spletke... Pri izradi horoskopa ne pokazuj previe otvoreno loe stvari o ovjeku, no kada
doe do toga odgovaraj suzdrano, da se ne bi inilo kako ne samo da objanjava nego i
potvruje ono stoje zla putanja zvijezda namijenila ovjeku.
Nepotrebno je rei da se nisu svi njegovi kolege i sljedbenici pridravali postavljenih mjerila. I
njegova mjerila analize bila su izuzetno visoka. Evo to Firmik navodi o izraunu sretne toke u
horoskopu:
Ona pokazuje kvalitetu ivota, nasljedstvo i tijek sudbine... Stoga promotri vladara znaka i stupanj
na kojemu je ta toka, to jest u ijem je termi-nusu. Isto tako u kojoj se kui nalazi svaki taj vladar,
bilo u prvom ili drugom uglu, u povoljnim ili nepovoljnim kuama, u svojoj egzaltaciji ili padu. Je
li bilo koji vladar u aspektu sa sretnom tokom i, ako su na uglovima, jesu li u aspektu jedan s
drugim.
Kad si sve to paljivo istraio, pogledaj tko je (po terminusu) vladar Mjeseeva stupnja (u nonom
horoskopu) ili Sunca (u dnevnom horoskopu) i pogledaj je li taj vladar u aspektu sa sretnom
tokom. Ako otkri-je da je samo jedan planet vladar svih tih stupnjeva i povoljno je smjeten u
znaku u kojem uiva, ili je egzaltiran, ili je u vlastitoj kui, to ukazuje na sretan horoskop. Ako je taj
planet dobro smjeten sa Suncem i Mjesecom i u aspektu je sa sretnom tokom, taj viestruki aspekt
pokazuje jo sretniju sudbinu. Ako je sretna toka najednom od uglova u aspektu s Mjesecom, to jo
jae ukazuje na isto. Ako ne postoji jedan [vrsti] vladar znaka u kojem je ta toka, a ni vladar
njenog terminusa kao i terminusa Sunca i Mjeseca, onaj s najveom moi morao bi biti najznaajniji
u predvianjima; a ako je taj dobroudni planet i u povoljnom znaku, u svojoj egzaltaciji ili vlastitoj
kui, ili na prvim uglovima i u aspektu s Tokom, sve to ini horoskop velikim i plemenitim.
Ako nije tako, onda je obrnuto. I tako nadugako nastavlja, s jo vie pojedinosti, dok ne zakljui
znaajnim upozorenjem da se mora silno paziti na duodecatemorion [podjela znaka na dvanaestine]
sretne toke i njenog vladara da nam ne bi promaknulo znaenje horoskopa.
56
SUDBONOSNO NEBO
Moe se rei da je s tim istananim rijeima astrologija antikog svijeta nestala, jer je Firmikovo
djelo bilo labui pjev ere i posljednje poznato djelo na tu temu prije no stoje uenje o kojemu je

ovisilo baeno u sjenu.


Rim je na svome vrhuncu i u svojim najboljim danima bio utoite tom znanju. Na podrujima pod
svojom upravom nametnuo je oblik vojnog drutva, pruajui zatitu svim svojim graanima, bilo
onima po roenju, pokorenim ili slobodnjacima. Glavninu utjecaja carski je glavni grad provodio
preko modela civilne uprave, koja je znaila dobro odravan red, odline sanitarne uvjete, centralno
grijanje (bar za dobrosto: jee), tekuu vodu i druge pogodnosti civiliziranog ivota. O siromanima
je esto skrbila drava. Umjetnost je cvjetala, premda nijedna tako dobro kao umjetnost ratovanja.
Pa ipak, za vrijeme Antonina i Hadrija-na, primjerice, rimske trupe su rijetko bile viene daleko od
granica Carstva, a relativan mir i stabilnost vladali su irom rimskog svijeta.
No tada se poela sputati no. Propast Rima, pie Edward Gibbon, bila je prirodna i neizbjena
posljedica neumjerene veliine. Blagostanje se pretvorilo u siromaenje; uzroci raspada umnoavali
su se brojem osvajanja i im su vrijeme ili sluaj uklonili umjetno stvorene potpore, golemo tkivo
popustilo je pod vlastitom teinom... Pobjednike legije, koje su u dalekim ratovima usvojile poroke
stranaca i plaenika, prvo su zatirale slobodu republike a kasnije krile dostojanstvo carske krune.
Propast je zapoela s Komodom, Hadrijanovim ludim i razuzdanim sinom. Nakon njega, svakog su
cara postavile ili potvrdile samovoljne carske strae, a izniklo je malo sposobnih ljudi, s asnim
izuzetkom Septi-mija Severa. Sever je vodio uspjene pohode protiv Parta i Pikta, no njegov sin
Karakala upleo se u domae istke dok je pokuavao smiriti germansku granicu. U 3. stoljeu,
brojni carevi zanemariva statusa - Ela-gabal (prozvan tako zbog tovanja istoimenog boga Sunca u
Emesi), Sever Aleksandar, Filip Arapski, Decije, Valerijan, Klaudije II, Aurelijan i Dioklecijan,
medu ostalima - slijedili su jedan drugoga u slijepoj povorci koja je samo biljeila faze propadanja
Carstva.
Dioklecijan je sudbonosnim potezom provizorno podijelio politiku upravu Carstva na istonu i
zapadnu. Taje podjela zaivjela s Konstan57
BENSON BOBRICK
tinom Velikim (Konstantinom I) prvim kranskim carem, a postala je trajna nakon Teodozijeve
smrti 395. godine. Kad se sredite carske moi preselilo u Konstantinopol na Istoku, ukinuta je
politika vanost Rima. Strane ili barbarske legije vojske koja se stvarala o troku rimske moi,
sada su se okrenule protiv svojih gospodara i s plemenskom, ako ve ne posve etnikom
solidarnou, iskuale vlastitu snagu. Posljednji zapadni carevi napustili su sada zaputen glavni
grad i nali nova uporita - Ravenu, Milano ili Trier - koja su pretvorena u vojne logore protiv
najezde germanskih plemena. No plima se nije mogla zaustaviti. Godine 410. Alarik, kralj Vizigota,
projurio je Italijom, odbio pregovore te osvojio i opljakao Rim. itava Italija je nakon toga bila
poharana nizom nasrtaja sve dok 476. Got Odoakar nije svrgnuo posljednjega rimskog cara Romula
Augustula. Ono to je ostalo od Carstva uruilo se i zapoelo je mrano doba Europe.
Zapadna civilizacija kao takva nastavila je traiti svoj novi sigurni dom u Istonome rimskom
carstvu, u Bizantu. U 6. stoljeu car Justini-jan nametnuo je jedinstvenu vlast na Mediteranu
uvrujui luke u Maloj Aziji i Sjevernoj Africi te gradei strateku mreu dvoraca, kula i utvrda
po Italiji i Grkoj. Bizantski kulturni svijet zdruivao je rimsku politiku tradiciju, helenistiku
kulturu i kranski nauk, no uvijek je bio tvrava zbijenih redova, dok su Alarikovi Vizigoti, Atilini
Huni, Os-trogoti, Bugari, Vandali, Avari, Slaveni i Perzijanci na razliite naine prijetili dijelovima
njegovih dominiona, pa ak i zauzeli glavni grad. Na koncu, najvea prijetnja stigla je od islamskih
vojski koje su poharale Arapski poluotok u 7. i 8. stoljeu te pripojile podruja od Perzije do
panjolske.
58
etvrto poglavlje
Govorilo se da u opem sumraku znanja koji je zahvatio zapadnu Europu tijekom prvih stoljea
kranstva, ni jedna znanost nije doivjela vee pomraenje od astrologije. Da bi napredovala bile
su joj potrebne knjige, instrumenti, astronomske tablice i znanje koje joj je moglo osigurati samo
okruenje blagonaklono visokom obrazovanju. Mrani srednji vijek zasigurno nije imao tih
kulturnih smjernica. Tako je bilo na Zapadu. Na Istoku, u Bizantskom carstvu astrologija se

nastavila prouavati, a arapski svijet ju je preuzeo i prigrlio. Iako Kur'an zabranjuje tovanje Sunca i
Mjeseca, astronomija i astrologija su se razvijale kao i druge znanosti i umjetnosti.
U meuvremenu je na Bliskom i Srednjem istoku islam postao dominantna vjera. Godine 610.
Muhamed, etrdesetogodinji trgovac iz Meke, imao je viziju u spilji iznad grada koja ga je uvjerila
da ga je Bog izabrao da bude jedinstveni arapski prorok svete istine. U poetku je imao nekoliko
obraenika, dosta neprijatelja pa je, nakon pokuaja atentata, utekao u Medinu u kojoj je osnovao
teokratsku grad-dravu. Okupljao je sve veu skupinu pristaa te poeo iriti svoj utjecaj. Tijekom
nekoliko godina Muhamed je vodio otvorene bitke s protivnicima i suparnicima koje je
neoekivano dobio - stekavi time ugled i temelj - i nije prolo puno vremena prije nego to su se
njegovi misionari proirili diljem arapskog svijeta. Njegovom nauku pristupili su novi sljedbenici,
vojska vjernika je rasla i 630. g. Meka je pala bez borbe.
59
BENSON BOBRICK
Pokazalo se to nagovjetajem njegove neosporive moi i u nevjerojatno kratkom vremenu arapska
su se plemena pod islamom ujedinila u vjeri. Dio te vjere bio je osvajaki (usporedivo s kasnijim
kriarskim ratovima u kranstvu), pa sedam godina nakon Muhamedove smrti (632. godine) Arapi
kreu u napad na sjevernu Afriku. Nasrui istovremeno iz nekoliko smjerova, male konjike
jedinice revnosnih pristaa prodiru u Bizantsko carstvo i od tog trenutka dobivaju silnu snagu i
brzinu. Palestina, Sirija, Egipat, Cipar, Tripoli, Kartaga i itava Perzija padaju jedan za drugim i od
711. godine itava obala Afrike, od Sueza do Gibraltara, pod islamskim je nadzorom. Arapi
napreduju u panjolsku i nezadrivo kreu na sjever, u Provansu. Njihovo napredovanje na Zapad
zaustavio je tek Charles Martel u Poitiersu 732. godine. Do tada je Bizantsko carstvo ve znaajno
smanjeno, dok je jedna mala islamska militaristika sekta upravljala desecima milijuna podanika od
Gibraltara do Aralskog mora.
Upravno je sredite u poetku bilo smjeteno u Siriji, u Damasku. Ali, ubrzo dolazi do borbe za
prevlast medu suparnikim plemenima. Nedugo nakon osvajanja, vladajuu dinastiju, znanu pod
nazivom Omejidi, svrgavaju Abasidi te je donesena odluka da se sjedite vlade premjesti dalje na
istok. Godine 762. Abujafar al-Mansur, drugi kalif nove dinastije, putovao je du obala Tigrisa u
potrazi za prikladnim mjestom. Naposljetku se smjestio u malom selu na zapadnoj obale rijeke, gdje
je ona kanalima bila povezana s Eufratom. Selo je bilo okrueno palmama, bilo je dostupno s obiju
rijeka, kao i za karavane iz Sirije i Egipta; Perzijski zaljev bio je na putu za Bizantsko carstvo a
morskim putem i za Kinu. Izgradnja prijestolnice uslijedila je vrtoglavom brzinom. Sam kalif
poloio je prvu opeku, a golema radna snaga od 100 tisua ljudi dovezena je iz Mosula, Kufe,
Wasita i Basre, kao i iz Sirije, Perzije i drugih zemalja. U osam godina je okrugli grad, kako su ga
nazvali, bio dovren kao vojna utvrda, opasan trima koncentrinim zidinama i opkopima. U sreditu
su bila Zlatna vrata, kalifova palaa nadsvodena velikom zelenom kupolom i povezana s Velikom
damijom. etvora glavna vrata, smjetena na pravokutnim osima, otvarala su se poput etiriju
toaka kompasa prema putovima koji su povezivali palau s podrujima koja su bila pod arapskom
vladavinom.
Tako je osnovan Bagdad - poznat kao Dar es-Salaam, Grad mira. Brzo se razvijao u veliko
trgovite koje je povezivalo Aziju i SredozemSUDBONOSNO NEBO
lje, a pod vladavinom al-Mansurova unuka Harana ar-Rashlda (786. -809.) - iliti Arona Pravednoga,
kalifa iz Tisuu ijedne noi - nadmailo je po blagostanju i veliini ak i Konstantinopol. Uprava
grada uredila je da se vode Tigrisa i Eufrata iskoriste za navodnjavanje polja a savreni sustav
kanala, ustava i spremnika vode isuio je okolne movare. Doseljenici svake vrsti - Perzijanci,
krani, hindusi, zoroastrijanci i drugi -doli su sa svih strana muslimanskog svijeta, ali i iz dalekih
zemalja poput Indije i panjolske. Veina je bila doekana dobrodolicom u ekumenskom duhu, a
mnogo ih je toga mamilo na ostanak. Na izgraenim obalama bilo je puno bogatih bazara i
natkrivenih trgovina gdje su svakojaki obrtnici i rukodjelci - rezai mramora iz Antiohije, izraivai
papirusa iz Kaira, lonari iz Basre, kaligrafi iz Pekinga - obavljali svoj posao. Na tezgama s hranom
prodavala se piletina s limunom ili janjetina na ranju s kardamomom, ili male savici umoeni u

med, ili tanke kore pite namazane mau. Postojalo je veliko sanitarno podruje, brojne esme s
pitkom vodom i javna kupalita, a ulice su se (za razliku od ondanjih europskih gradova i naselja)
redovito prale i mele od otpada. Mnoga su kuanstva imala vodovod, a neka i podzemne odaje
hlaene zavjesama od mokre trstike. Mramorne stepenice vodile su do ruba vode gdje su, du
iroko razvedene obale, bila vezana i usidrena najraz-liitija plovila - od kineskih dunki do asirskih
splavi - koja su plutala na napuhnutim koama. Tisue gondola nakieno zastavicama prevozile su
ljude gore-dolje. Po rubovima grada nalazila su se brojna predgraa s parkovima, vrtovima i vilama,
od kojih neke bijahu ukraene sjajnim freskama u lazuru i cinoberu, ili ploicama od fajanse i
keramike. Golem trg ispred sredinje palae sluio je za turnire i utrke, vojne smotre i parade.
Gradska vreva danju, osvijetljene noi takoer su uvelike privlaile mnotvo. Bilo je tu zabavita i
gostionica, igranica za trik-trak i ah, te-atara sjena, koncerata u prostorima hlaenim golemim
lepezama, akro-bata koji su zabavljali prolaznike na pristanitima. Na uglovima ulini pripovjedai
darivali su prolaznike pripovijestima poput onih koje su nadahnule prie iz Tisuu ijedne noi.
U tim slavnim danima ureenog blistavila Bagdada, London i Pariz su jo bili blatni i kaotini
gradii sazdani od labirinta vijugavih ulica i uliica nakrcanih drvenim straarama ili kuicama od
pletera omaza-nog ilovaom. Veina nastambi bila je bijedna i krcata iteljima koji su
60
Bjftl
61
BENSON BOBRICK
ivjeli i umirali na ulicama. Nije bilo nikakva poploenja, a za odvod je sluila tek jama nasred
puta. Ta je jama obino bila zaepljena smeem - ukljuujui otpad iz klaonica kao i onaj ljudski. U
vlano vrijeme ulice su bile gotovo movare, pod dubokim blatom. Puteljci du glavnih ulica bili su
oznaeni stupiima i lancima. Bilo je, naravno, i trgovina, ali prava trgovina obavljala se veinom
na trgovakim postajama (poput uvene Six Dials u Southamptonu, u Engleskoj), gdje se kupovala
ili razmjenjivala stoka i rukotvorine. U Parizu, sve to je ostalo od razvoja trgovine za vrijeme
Rimljana bile su goleme katakombe ispod Montparnassea.
Tek tada je Zapad poeo pomalo obnavljati nekadanji sjaj i snagu. Dogodilo se to pod Karlom
Velikim, najstarijim sinom Pipina Malog i unukom Charlesa Martela, koji je kod Poitiersa zaustavio
napredovanje Saracena u Europu. Karlo Veliki bio je franaki kralj. Godine 773. njegovu je vlast u
Rimu potvrdio papa Hadrijan I, a svoje je kraljevstvo proirio na Pirineje, sjevernu i sredinju
Italiju, dio Bavarske i podruje sjeverno od Rajne. Godine 778. preao je u panjolsku, zauzevi
podruja oko Pamplone, Barcelone i Navarre, pa je, nakon zauzimanja Pa-vije u Italiji, preuzeo
eljeznu krunu kraljeva Lombardije. Tijekom sljedeih trideset godina okupirao je Sasku,
napredovao na zapad prema Pomeraniji protiv Avara i Slavena, te je oko 800. ujedinio sve
germanske narode zapadne kontinentalne Europe pod svojom vlau. Iste godine, na sam Boi, u
Rimu ga je okrunio papa Leon III i tako je stvoreno Sveto Rimsko Carstvo.
Kao imperator Zapada, Karlo Veliki je stupio u kontakt s al-Ra-shldom u Bagdadu pa su njih
dvojica tijekom iduih desetak godina otvorili nekoliko poslanstava. Notker Mucavac, redovnik
iz Sv. Galla, napisao je izvjetaj o jednoj od tih misija, u kojem je poneto naivnom i
tendencioznom priom pokuao uzvisiti Karla Velikog na raun al-Rashida. Bagdadski izaslanici,
pria nam on, stigli su u zadnjem tjednu korizme 807. godine, ali je Karlo Veliki odgaao
audijenciju sve do uoi Uskrsa. Na sebi je imao punu kraljevsku odoru - sjajno izvezenu tuniku sa
svilenim resama, ukraenu dragim kamenjem - stoje, uvjerava nas Notker, prestravilo Arape jer
njima je izgledao znaajnije od svih kraljeva i careva koje su dotad vidjeli.
Tada ih je Karlo Veliki proveo svojim palaama, a Arapi nisu bili u stanju obuzdati glasni smijeh
zbog svoje radosti. U usporedbi s car62
SUDBONOSNO NEBO
skim sjajem al-Rashidove Palae Zlatnih vrata, s velikom zelenom kupolom, imanje Karla Velikog
u Aachenu ili Aix-la-Chapelleu - mjestu odabranom zbog ljekovitih para toplih sumpornih izvora bilo je prilino skromno unato mramornim stupovima i mozaicima koje je za ukras dobio iz

Ravenne i Rima. (Njegova ladanjska kua u Asnapiumu, koju su arapski izaslanici takoer moda
vidjeli, bila je, prema jednom tadanjem opisu, kraljevska kamena kua izgraena u najljepem
stilu, a imala je tri sobe. Bez obzira na to kako su te sobe mogle izgledati, njihova rasko teko ih
je mogla zatraviti.)
Sutradan, nakon uskrnje mise, Karlo Veliki je ugostio izaslanike na banketu, ali, prema Notkeru,
oni bijahu toliko zapanjeni vienim da su ustali od stola gladni gotovo koliko i kad su sjeli. (U
stvari, hrana im je bila odvratna, ali su nastojali biti pristojni.) Meutim, jedne noi za vrijeme
svoga boravka opili su se jemenim pivom i neizravno odali svoje miljenje o Karlu Velikom. Evo
Notkerova izvjea:
Izaslanici su bili raspoloeniji nego obino i u ali kazali kralju, koji je kao i uvijek bio staloen i
trijezan: Care, vaa je mo doista velika, no mnogo manja od glasina to se ire istonim
kraljevstvima. Zato to govorite, djeco moja? odvrati on. Kako vam je ta misao pala na
pamet? Svi narodi na Istoku vas se boje, odgovorie oni, vie nego mi naega vladara, Harana.
to se tie Makedonaca i Grka, to moemo o njima rei? Strahuju od vae silne veliine vie nego
od valova Jonskog mora. Stanovnici svih otoka koje smo proli na naem putovanju bijahu
pripravni pokoriti vam se ba kao da su odrasli u vaem dvorcu i bili obdareni vaom nemjerljivom
milou. S drage strane, ili nam se tako samo ini, plemii u vaim zemljama gaje malo potovanja
prema vama, osim kad su u vaoj prisutnosti. Kad smo stigli na va veleposjed i poeli traiti
Aachen te plemiima koje bismo susreli objasnili da vas nastojimo nai, uope nam nisu eljeli
pomoi ve su nas slali natrag.
Drugim rijeima, ljudi mogu izdaleka biti zadivljeni glasinama o vaoj moi, ali izbliza se ona i ne
doima tako silnom. Notker je to, meutim, previdio i vjerovao je da Karla Velikog slave zbog
strahopotovanja koje uiva u dalekim zemljama.
Protokol je ipak sauvan i razmijenjeni su lijepi darovi. Arapi su mu donijeli razne zaine i ulja,
bronane svijenjake, ahovske figure od bjelokosti, golem ator s viebojnim zastorima te vodeni
sat koji je od63
BENSON BOBRICK
brojavao sate isputanjem bronanih kuglica u zdjelu. Kako bi kuglica pala, mehaniki vitez ili
konjanik - jedan za svaki sat - izaao bi iza vrataca koja su se za njim zatvarala im bi zakoraio
naprijed. Notker spominje i bijelog slona (neki raniji dar) koji je nekad pripadao indijskom radi a
kasnije je isklesan u kamenu u trijemu katedrale u Baleu. Ovamo je pripadao i prekrasan astrolab,
kao i niz astrolokih knjiga koje je Karlo Veliki, vladar Francuske i Njemake, naredio da se s
arapskog prevedu na latinski. Notker je mislio: inilo se da su opljakali Istok da bi sve to mogli
darovati Zapadu. Karlo Veliki je uzvratio to je bolje mogao izvezenim plastovima iz Frizije, uz
nekoliko panjolskih konja i lovakih pasa, posebno odabranih sa svoje okrutnosti i vjetine.
Kad su se arapski izaslanici vratili u Bagdad, al-Rashid je odmah iskuao pse. Puteni u lov na
divljeg lava, stjerali su ga u kut, a to se (pria Notker) toliko dojmilo kalifa da je drao njihovu
neustraivost simbolinom za veliku mo Karla Velikog. Kao dokaz, Notker je naveo pismo u
kojemu al-Rashid (sa savreno ironinim velikodujem) dirnut ali to je Sveta Zemlja predaleko da
bi je Karlo Veliki branio pa se nudi da je brani u njegovo ime.
Da je izbio rat izmeu njih dvojice, al-Rashid bi vjerojatno imao premo. Kao i Karlo Veliki, bio je
sjajan ratnik, a jo kao mladi vodio je vojsku od 100.000 ljudi protiv Bizantinaca, kojima je tada
vladala carica Irena. Susreo je i pobijedio glasovitog vojskovou Niketasa i potom napredovao do
Krisopolisa (danas Uskudar) nasuprot Konstanti-nopolu na azijskoj obali. Razapevi svoje atore na
uzvisini zaprijetio je gradu pljakom ako odmah ne pristane na veliki godinji danak. Smjesta su
pristali i nekoliko godina od tada prigodom sveanosti i parada u Bagdadu je doekivan s
fanfarama. Godine 802., meutim, bizantski car Nikefor I odbio je obvezu. Njegov je izaslanik
odnio drsku poruku u Bagdad i pod prijetnjom rata bacio snop maeva kalifu pred noge. Izvlaei
svoj vlastiti ma ili sablju, kalif je, prema legendi, jednim zamahom prerezao napola rimske maeve
a da nije okrenuo svoju otricu. Tada je izdiktirao pismo u kojem je stajalo: Harun-al-Rashld,
Zapovjednik vjernika, Nikeforu, rimskom psu: Proitao sam tvoje pismo. Nee uti, nego e

vidjeti moj odgovor. Odmah se zaputio s velikom vojskom, zauzeo i opljakao bizantski grad
Herakleju na Crnom moru i ubrzo prisilio Nikefora na predaju. Nakon po64
SUDBONOSNO NEBO
vlaenja, al-Rashid je susreo i porazio njegovu vojsku u Frigiji u Maloj Aziji, gdje su Bizantinci
izgubili etrdeset tisua ljudi.
Poetkom 9. stoljea Bagdad postaje kulturno i intelektualno sredite islamskog svijeta. Al-Rashid
je tomu uvelike pridonio, ali veliki procvat arapske kulture dosie svoj vrhunac pod vladavinom
njegova sina, Abu-al-Abbas al-Ma'muna. On je bio zasluan za prijevod stotina grkih djela na
arapski, a osnovao je i Akademiju mudrosti u Bagdadu, s velikom knjinicom gdje su uenjaci svih
rasa i vjera mogli zajedniki istraivati.
S vremenom su prevedeni cjelokupni medicinski i filozofski rad Ga-lena, Aristotelova Fizika, Stari
zavjet (s grke Septuaginte), Platon, Hi-pokrat, Ptolemej, Dorotej, Arhimed, Euklid i drugi, jer su
slobodne umjetnosti cvjetale usporedo sa znanstvenim istraivanjima. Napredak je postignut u
sfernoj astronomiji, geometriji, algebri, trigonometriji, integralnom raunu i na brojnim drugim
poljima. Arapi su otkrili algebarske jednadbe, izumili niticu, uveli arapske (zapravo indijske)
brojke, stvorili decimalni sustav, usavrili lunarni kalendar te od panjolske do Samarkanda
izgradili nove zvjezdarnice koje su im na kraju omoguile da udvostrue razinu nebeskih
promatranja do koje su doli Grci. tovie, Arapi su u to vrijeme skovali mnoga imena istaknutih
zvijezda poput Betelgeusea i Rigela te astronomske pojmove poput nadi-ra, azimuta i zenita.
Ako je astroloke ideje koje su nadahnule Kolumba usvojio francuski kardinal, bile su one arapskog
podrijetla, a njihov izvor bile su velike islamske kole. Takve su kole cvjetale u Kairu i
Aleksandriji u Egiptu, u Kainvanu (jednom od prvih sredita islama otvorenih kopt-skim idovima)
juno od Tunisa, te u Cordobi i Toledu u panjolskoj. No njihovo sjedite bilo je u Bagdadu, i svak
tko eli saznati to astrologija znai za svjetsku povijest mora se upoznati s intelektualnom
prijestolnicom svijeta u 9. stoljeu, gdje su sve astroloke ideje starine -babilonske, grke, rimske,
perzijske i egipatske - sazdale svoj blistavi dom. U vrijeme kalifa islamskoga zlatnog doba
inovacije su bujale: Arapi su izumili sunev povratak kao prediktivnu tehniku za natalnu
astrologiju, ingresiju Ovna za mundanu prognozu (javna dogaanja) i
65
BENSON BOBRICK
dodatno razvili perzijsku teoriju konjunkcije. Od 622. zajedno napreduju islamski, idovski,
perzijski, grki i hinduski uenjaci. Ono to danas zovemo arapskom astrologijom zapravo je
korpus astrolokih uenja - uz snaan grki utjecaj i oblikovanje - koja su od 8. do 12. stoljea
sakupili Arapi, idovi i Perzijanci u arapskim zemljama. Poimence, veliki arapski astrolozi kao to
su Masha'allah, al-Kindi, al-Biruni i Abu Ma'shar postupno su dodali grka uenja arapskima,
budui da su im grka djela postala dostupnija za prouavanje.
Roen u Basri na uu Perzijskog zaljeva, Masha'allah (na Zapadu znan i kao Messahalla) bio je
arapski idov koji je imao udjela u astro-lokim savjetovanjima koja su dovela do osnivanja
Bagdada 31. srpnja 762. Jedan od njegovih poznatih kolega u tom pothvatu bio je veliki graditelj
Ibrahim Fazari, koji je bio i konstruktor prvog astrolaba u arapskom svijetu. Tijekom svoje karijere
Masha'allah je pisao o Sunevu povratku, ingresijama, konjunkcijama, elektivnoj astrologiji, no
posebno gaje zanimalo kako astrologiju primijeniti na povijest. Prema Ibn Hibinti, kranskom
astrologu iz 9. stoljea, rad Masha'allaha na tom podruju ukljuivao je i strunu analizu horoskopa
nastanka islama, Kristova dolaska (koji je ukazivao na to da e ga nasilje zadesiti od vlastita
naroda) i Muhameda (kojega je Mjesec u desetoj kui potedio Kristove sudbine). Napisao je i
komentar o Ptolemeju i astroloki udbenik koji je u arapskom svijetu postao mjerilom za sva takva
izuavanja.
Slijedi dio njegove cijenjene rasprave o recepciji, koja je povezana s utjecajem planeta (prema
poloaju u znaku) i njihovom sklonou djelovanju:
Morate znati da se recepcija oblikuje preko egzaltacija i domicila [znakova], no u oba sluaja radi
se o istome: na primjer, ako se jedan od sedam planeta nalazi u egzaltaciji drugog ili u njegovom

domicilu, a isto je i kad je s drugim u vanom aspektu; ili, ako su oba u istom znaku a jedan od njih
je u egzaltaciji drugoga i s njim povezan, utoliko se radi o vezi tijela (konjunkciji). Na primjer,
Saturn na 20 stupnjeva Ovna i Mars na 15 stupnjeva Ovna; u tom sluaju, Mars se tijelom zdruuje
sa Saturnom, a Mars ugouje Saturna u svom domicilu, ali potonji nije u recepciji s Marsom... Jo
jedan primjer spoja i recepcije: kad je Saturn na 20 stupnjeva Ovna a Mars na 10 stupnjeva Jarca, a
nijedan drugi planet nije blii Mar66
SUDBONOSNO NEBO
su u jedinstvu sa Saturnom, to jest unutar par stupnjeva. Ako je Mars zdruen sa Saturnom unutar
stupnja, tada se oni nalaze u uzajamnoj recepciji po domicilu, jer Mars prima Saturna zato stoje on
u njegovom domicilu, a Saturn prima Marsa jer je on takoer u njegovom domicilu. Isto tako, iz
istog razloga, egzaltacija je kao i domicil: ali egzaltacija ima veu vanost u kraljevstvu; tj. ako je
pitanje u vezi s kraljem [zato jer je] vladar egzaltacije jai od vladara domicila. Stoga, kad je Sunce
na 10 stupnjeva Ovna i Mars na 10 stupnjeva Jarca, Sunce je povezano s Marsom a Mars prima
Sunce, jer je u njegovom domicilu; ali Sunce ne prima Marsa jer nije u svome domicilu. Na isti
nain svaki drugi planet moe biti povezan sa svojim sudrugom po domicilu ili egzaltaciji, vanim
aspektom ili poloajem u istom znaku...
U meuvremenu je, 777. godine, idovski uenjak Jakob ben Tarik u Bagdadu osnovao prvu
astroloku kolu. Na elo te kole kasnije su stali al-Kindi i Abu Ma'shar. Al-Kindi je bio Arapin iz
Kufua te je, kao i Masha'allah, stekao obrazovanje u Basri. Oduevljen Aristotelom, bio je plodan
znanstvenik zaudnog dosega. Pripisuje mu se oko dvije stotine radova razliitih tematika od
magije, filozofije i metafizike do matematike, meteorologije i optike. Al-Kindi je preveo
Aristotelova djela na arapski, a njegov rad o teoriji velike konjunkcije sadri najstarije opise
uporabe devedeset sedam dijelova ili toaka koje su, poput sretne toke, aritmetiki izraunate
toke na ekliptici obdarene posebnom silom. (Mnoge od tih takozvanih arapskih toaka grkog su
podrijetla, druge pak predstavljaju izvorni arapski doprinos umijeu.)
Abu Ma'shar (na Zapadu znan i kao Albumasar) postaje profesor astrologije na Bagdadskom
sveuilitu za kalifata al-Ma'muna. Karijeru je zapoeo kao prouavatelj Hadisa, odnosno kazivanja
i tradicije proroka Muhameda. Ipak, 825. poinje prouavati matematiku u svim njenim oblicima,
ukljuujui astrologiju. Studirao je s al-Kindijem i stekao neizmjernu slavu kao vodei astrolog
islamskog svijeta. Nakon preseljenja u Bagdad iz Balkha u Korasanu posveuje se prouavanju
perzijskih, grkih i sirijskih tekstova, a njegov eklektiki um sjedinio je njihove astroloke doktrine
u jedinstveni sustav, iznesen u njegovu temeljnom djelu Veliki uvod u znanost astrologije,
sastavljenom oko 850. g. Pripisuje mu se jo pedesetak knjiga - ukljuujui radove o teoriji velike
konjunkcije i solarnom povratku - i, kao to i dolikuje
67
BENSON BOBR1CK
najistaknutijem studentu al-Kindi'a, njegov rad bio je enciklopedijskog raspona. Jedna od njegovih
izgubljenih knjiga, Knjiga o tisuama, oito je sadravala obrise svjetske povijesti. Nije sluajno to
se Abu Ma'shar pobrinuo da se na arapski prevede velika Ptolemejeva rasprava o astronomiji,
kasnije poznata po njenom arapskom naslovu Almagest.
Sve u svemu, njegov ugled uitelja naroda islama glede utjecaja zvijezda ostaje neosporen za
njegova ivota, iako je doputajui uenicima da se paaju u krivovjema gledita srdio
ekstremiste, a za kalifata al-Musta'ina - izopaenog monarha - ibali su ga jer nije uvijek inzistirao
na njihovu striktnom pridravanju vjerske dogme.
Medu njegovim sauvanim djelima je i mala rasprava naslovljena Kratki uvod u astrologiju najstariji takav prirunik preveden na latinski i dobar saetak naela njegova umijea. To je umijee
bilo pedantno, kao to to oprimjeruje tree poglavlje u kojemu je nabrojao i objasnio dvadeset pet
stanja planeta koja odreuju njihovo zdravlje i snagu. To su redom: domena, napredovanje,
povlaenje, konjunkcija, aspekt, aplikacija, separacija, prazni hod, silovitost, premjetaj, sabiranje,
odraz svjetla, zabrana, nametljiva narav, nametljiva snaga, nametljive dvije naravi, nametljivo
vijee, vraanje, refranacija (prijeenje konjunkcije zbog retrogradnosti nekog planeta, prev.), otpor,

izbjegavanje, rezanje svjetla, naklonost, naknada i prihvaanje. Mnogi od tih pojmova suvremenim
su astrolozima potpuno nepoznati. Na primjer, nametljiva snaga znai da, ako je neki planet u
vlastitoj kui ili u egzaltaciji, ili u dignitetu na neki drugi nain, zbog dijela znaka ili stupnja na
kojem se nalazi, a pribliava se drugom planetu, on drugome namee vlastitu snagu. Refranacija
se, s druge strane, odnosi na planet koji se poinje pribliavati ili se kree prema drugome, a zatim
naputa taj aspekt jer zapoinje obrnuti hod putanjom. Ta razlikovanja nisu bila beznaajna, a u
nekim sluajevima odreivala su procjenu horoskopa.
Sauvane su brojne su anegdote iz ivota Abu Ma'shara. Na primjer, Jednom sam, s jo nekim
putnicima, navodno je ispripovijedao jednom ueniku,
otiao u Bagdad i odsjeo kod prijatelja koji je znao neto malo o astrologiji. Pitao me kakav e
sutradan biti Mjesec, a ja sam mu odgovorio: U kvadratu s Marsom. U tom sluaju ne smije
sutra otii, ree mi, a ja mu odgovorim: Nemam namjeru odlaziti na takav dan. Ali drugi putni68
SUDBONOSNO NEBO
ci ne ele uti moje upozorenje. Iskuajmo ih, ree. Stoga sam im rekao: Sutra je nepovoljan
dan. Priekajte malo povoljniju priliku, a ja u se pobrinuti i da vae ivotinje budu nahranjene.
Ali nisu htjeli sluati. Idue jutro pripremili su se za polazak. Za to vrijeme uoio sam da je
ascendent u Biku, Mars blizu ascendenta, a Mjesec u Lavu u kvadratu s Marsom. Rekao sam im:
Za ime Boje, ne kreite u ovaj sat, no oni su me ismijali i u prezrivoj nevjerici krenuli na put.
Okrenuo sam se prijatelju i rekao: Istinski alim ove nerazumne ljude. Jutro smo proveli u
dokonom obroku, i jo smo pijuckali kad se jedan iz druine posrui vratio unutra. Bili su
opljakani, ostali su bez sve svoje robe, a neki su i ubijeni. Zaudo, neki preivjeli sada su
okrivljavali mene - To se dogodilo zbog vaeg praznovjerja, kazali su i zaprijetili da e me
nasmrt prebiti. Za dlaku sam to izbjegao. Tada sam se zakleo da nikad vie neu raspravljati o
astrologiji s tako neukim svijetom.
Veina drevnih astrologa, bez obzira na ugled, nastojala se drati tog pravila, znajui daje njihovo
znanje mone i svete naravi. Medu istaknute ubrajaju se Muhammad ibn al-Biruni, Haly Rodoam,
Haly Aben-ragel (kadto zvan Albohazen), Alcabitius i Abu Ali al-Khayyat. Aben-ragel je bio
privatni uitelj prijestolonasljednika Tunisa u Kainvanu a napisao je Razlikovnu knjigu horoskopa
prema sazvijedima. Alcabitius, znan i kao al-Qabisi prema rodnome mjestu Qabisi, selu blizu Mosula u Iraku, bio je sredinom 10. stoljea dvorski astronom i astrolog u Aleppu u Siriji, a napisao je
Uvod u umijee astrologije, uglavnom posveen natalnim kartama. Al-Khayyat bio je pak uenik
Masha'allaha i uz mnoga druga djela napisao knjiicu Procjene natalnih karata, s dragocjenim
odjeljcima o tome kako iz natalnog horoskopa odrediti hoe li osoba napredovati, pa sve do toga
kako e ivjeti neija braa. Ovako poinje njegov prirunik Bogatstvo pojedinca i njegovi izvori,
i stvari to ih oznauje druga kua:
Pogledaj drugu kuu od ascendenta, jer ako su sretni planeti [Jupiter i Venera] u njemu ili u aspektu
prema njemu, a zlosretnih [planeta] nema i ne ine nikakav aspekt, a njen je vladar na dobrom
mjestu u krugu i u odnosu na Sunce, to znai veliku sreu. Ali, ako je njihov poloaj obrnut, to sluti
na gubitke u bogatstvu. I opet, ako se vladar druge pribliava vladaru ascendenta, to upuuje na
stjecanje bogatstva bez velikog rada; no ako se, obrnuto, vladar ascendenta pribliava vladaru druge
kue, vidi se naporan rad.
69
BENSON BOBRICK
Jo je dojmljiviji bio al-Biruni, s kojim se malo tko mogao usporediti. Roen 973. godine pokraj
Khive u Khwarizmu na Aralskome moru, ve je prije svoje dvadesete bio vrstan astronom i
matematiar. Uspjeno je izraunao zemljopisnu irinu rodnoga grada pomou promatranja najvee
visine Sunca. Veliki znanstvenik Abu Nasr Mansur, koji je razvio trigonometrijske funkcije, uzeo
gaje pod svoje okrilje i ubrzo ga smatrao sebi ravnim. U dobi od dvadeset dvije godine al-Biruni je
napisao raspravu o crtanju karata, u kojoj je objasnio kako tono prenijeti hemisferu na ravninu, no
njegov znanstveni rad ubrzo je bio prekinut nemirima koji su poeli proimati islamski svijet.
Godine 994. potraio je utoite u perzijskom gradu Rayyu, nedaleko od dananjeg Teherana. Tu je

upoznao i pomagao astronomu al-Kujandiju, koji je na vrhu brda podigao zvjezdarnicu opremljenu
golemim sekstantom, pomou kojeg je izraunavao zakrivljenost ekliptike i solsticijske tranzite
Sunca. Sljedeih desetak godina al-Biruni je sluio kao dvorski astronom i astrolog kod brojnih
kalifa i sultana, odredio zemljopisne duine razliitih gradova usporeujui podatke o pomrinama
dobivene s razliitih lokacija. Napisao je tri knjige o astrologiji, dvije o povijesti i po jednu o
astronomiji, decimalnom sustavu i astrolabu. Godine 1022. kalif kod kojeg je slubovao, Mahmud
od Ghaznija, prodro je u sjevernu Indiju i pozvao al-Birunija da mu se pridrui. Pohod je trajao
etiri godine, tijekom kojih su arapske trupe napredovale prema Indijskom oceanu. Al-Biruni je
iskoristio okolnosti i odredio zemljopisne irine dvanaest gradova oko Pandaba i granica Kamira.
Tijekom istraivanja tog podruja ovladao je i sanskrtom, zapisao opsene biljeke o indijskoj
kulturi, obiajima, znanosti, zemljopisu i povijesti. Kasnije je sve to uklopio u golemu knjigu zvanu
Indija, djelo neprocjenjive vrijednosti za upoznavanje potkontinenta u to doba. U drugim znaajnim
radovima pisao je o sjenama u svim njihovim vidovima, ukljuujui povijest tangencijalnih i
sekantnih funkcija primjenjivih na astrolab, ideji da je ubrzanje povezano s nejednolikim
gibanjem, o uporabi pravokutnih koordinata za odreivanje toke u trodimenzionalnom prostoru,
iracionalnim brojevima, teoriji proporcija, trisekciji kuta, algebarskim jednadbama, mjerenju
vremena, hidrostatici, brzini svjetlosti, sijamskim blizancima, ak o cvijetnim laticama te
funkcioniranju prirodnih izvora i artekih bunara. Takoer je vodio polemiku prepisku s velikim
arapskim znanstvenikom Ibn Sinom (na Zapadu znanim pod
70
SUDBONOSNO NEBO
imenom Avicena) o toplini i svjetlosti, filozofiji, astronomiji i fizici; mnogo stoljea prije teleskopa
koji bi to potvrdio, opisao je Mlijenu stazu kao magliasti zbir bezbrojnih zvijezda. Avicena je
danas poznatiji na Zapadu, jer su njegove enciklopedijske kompilacije iz znanosti, medicine i
filozofije postale primarnim izvorom znanja za latinski Srednji vijek. Ali al-Biruni je bio jo vei
um.
Ne iznenauje stoje njegov udbenik Knjiga naputaka o elementima umijea astrologije briljivo
sastavljen i ima izrazito znanstveni, odnosno matematiki znaaj. Sadri on ne samo podrobna
objanjenja temeljnih elemenata nego i algebarske i geometrijske demonstracije njihovih svojstava.
Napisan 1029., prava je poetnica iz znanosti 11. stoljea, s poglavljima o geometriji, astronomiji,
geografiji, aritmetici i kronologiji, o uporabi astrolaba u astronomske i astroloke svrhe, o tome
kako odrediti irinu ili dubinu izvora i tako dalje. Al-Biruni je bio uvjerenja da se nitko ne moe
smatrati astrologom ako temeljito ne poznaje tu disciplinu. Njegova jezgrovita rasprava o
naslijeenoj tradiciji takoer je zadivljujue jasna. Ima odreenih znakova, pie on,
koji su opisani kao mjesta egzaltacije planeta, poput kraljevskih prijestolja i drugih visokih pozicija.
U takovim znakovima egzaltacija se smatra posebno povezanom s odreenim stupnjem, ali tu je
mnogo razliitih miljenja; neki govore da se to protee na nekoliko stupnjeva ispred ili iza tog
stupnja, dok drugi smatraju da se protee od prve toke toga znaka sve do tog stupnja, a neki opet
daje egzaltacija prisutna u itavom znaku bez nekog posebnog stupnja. Slijedi popis znakova i
stupnjeva prema Perzijancima i Grcima: Saturn, 21. stupanj Vage; Jupiter, 15. stupanj Raka; Mars,
28. stupanj Jarca; Sunce, 19. stupanj Ovna; Venera, 27. stupanj Riba; Merkur, 15. stupanj Djevice,
Mjesec, 3. stupanj Bika; Zmajeva glava, 3. stupanj Blizanaca; Zmajev rep, 3. stupanj Strijelca.
Suprotni znaci i stupnjevi smatraju se mjestima padanja planeta, jer se veli da su ondje u padu.
Slijedi njegov komentar o tome kako procijeniti neki aspekt kua:
Prosperitet je vezan uz kardinalne toke, jer one ukazuju na sreu; nedae s padajuim kuama, koje
ukazuju na razaranje i prekomjerje; ako su u kuama koje slijede iza kutova, znai da su na pola
puta do napretka, jer tvore put koji odvodi od zle kobi. Ali napredak ili nedae nisu
71
BENSON BOBRICK
uvijek isti, ba kao to kardinalne toke nisu iste, ve su vie ili nie u sjaju i dignitetu. tovie,
padajue kue nisu sline ni po svome razornom utjecaju, jer, iako su 3. i 9. kua padajue, 6. i 12.
nisu samo padajue ve su i u inkonjunkciji s horoskopom.

Sve je povezano s nebeskim kotaem. Bagdad je utemeljen u vrijeme to gaje vladajui kalif alMansur procijenio povoljnim. Njegov dvorski astrolog, Perzijanac po imenu Naubakt, izraunao je
odreeni dan i sat, zatim se savjetovao s pomonikom Masha'allahom, koji je za postavljanje
kamena temeljca odabrao rano poslijepodne (dva i etrdeset po lokalnom vremenu) 31. srpnja 762.
godine. Jupiter se u to doba nalazio na istoku i bio tono u konjunkciji s ascendentom, koji je bio u
Strijelcu, njegovu znaku. Sunce u trigonu s Jupiterom bilo je u vlastitom znaku Lava u devetoj kui,
u sekstilu s Marsom u sedmoj, te odmicalo iz kvadrata sa Saturnom u estoj. Bio je to dobar znamen
za ranu slavu Bagdada, prijestolnicu znanja cijelog arapskog svijeta. No malokad je horoskop samo
dobar ili lo, bez suprotne strane. Tako je u ovom sluaju Jupiter, u ascendentu, bio izravno u
opoziciji spram Marsa u kui otvorenih neprijatelja, to je ukazivalo na to da je Bagdadu bio suen
procvat (Jupiter u trigonu sa Suncem) u podruju visokog ue-njatva, iako je bio osuen na propast
u ratu.
Abasidska dinastija ve je doivjela dvorske prevrate, a smrt velikog al-Ma'muna kao da ih je
nagovijestila. Pria nam govori da je tijekom zadnjeg pohoda protiv Bizantinaca stigao do rijeke
Qushairah u Maloj Aziji i ulogorio se na njenoj obali. Oaran bistrinom i istoom rijeke te
ljepotom krajolika odluio je malo zastati da skupi snagu. Voda je bila toliko bistra da se mogao
vidjeti natpis na noviu koji je leao na dnu. No, bila je i iznimno ledena. Odjednom je pred njim
bljesnula riba poput srebrne ploice, pratilac koji ju je pokuao uhvatiti poprskao ga je, pa je tako
navukao prehladu. Pomonici su ga omotali dekama, ali ubrzo je pao u vruicu i duboki san. Kad se
probudio, pitao je kako se zove mjesto gdje se nalazi. Rekli su mu: Qushairah, to na perzijskom
znai isprui noge. Tada je upitao za arapsko ime, pa mu od-govorie: Rakkah. Odmah je
ustao. Astrolog mu je u mladosti predvidio da e umrijeti u mjestu takvog naziva. Sve vrijeme je
mislio da se
72
SUDBONOSNO NEBO
to odnosi na grad Rakkah u Siriji, kamo je uvijek odbijao ii. Sada je znao svoj usud. Kad je pala
no, traio je da ga iznesu van. Promatrao je dugake linije svoga logora te svjetla baklji i logorskih
vatri koja su svjetlucala u daljini dokle god je sezao pogled. O ti, ija vladavina nee proi, tuno
je uzviknuo, imaj milosti prema onomu ija vladavina zavrava sada.
Od osam sljedeih kalifa dvojica su bila ubijena a dvojica umrla u progonstvu, u nemilosti. Na kraju
se sredite arapske kulture premjestilo iz Bagdada u Kairo, pod razliitim dinastijama, te u Cordobu
i To-ledo u panjolskoj.
Horoskop Bagdada se ostvario. Godine 1258. grad su opljakali Mongoli pod Hulagu-kanom,
unukom Dingis-kana, a njegova slavna knjinica spaljena je do temelja. Znanstvenici, svjetovni
vode i velik dio stanovnitva je ubijen i nainjeno je brdo od njihovih lubanja. Kalif al-Musta'sim posljednji abasid - zavaravao se da e mu potedjeti ivot ako se sam preda, ali je u mongolskom
zatvoru bio nasmrt izudaran u vrei. Godine 1401. grad je ponovno opljakao i opustoio Mongol
Timur Lenk. Ti estoki nasrtaji prirodno su vodili drutvenom raspadu i politikoj zbrci. Nakon
toga, u 15., 16. i 17. stoljeu Bagdad je opetovano bio rascijepljen frakcijskim nasiljem i borbama
pod Perzijancima i otomanskim Turcima. Otomansko carstvo gaje zaposjelo 1638., ali tada on ve i
nije bio neki plijen. Izgubio je trgovaku vanost, jer se neko ekstenzivni sustav navodnjavanja
uruio. Pastirski plemenski nomadi zaposjedaju ruevine. No to, naravno, nije bio njegov kraj.
Britanci ga okupiraju za Prvoga svjetskog rata, istjeruju ih Turci, no 1917. vraaju se i osvajaju
grad. Pod njihovim okriljem stvoren je moderni Irak kao neovisna drava. Ona je takoer ve bila a
i opet e biti na kunji. No to je ve druga pria.
73
Peto poglavlje
74
Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskom, za vrijeme kralja Heroda, dooe s istoka magi u
Jeruzalem i upitae: Gdje je novoroeni kralj idovski? Vidjesmo, naime, gdje izlazi njegova
zvijezda, i dodosmo mu se pokloniti....
Tada Herod potajno dozva mage i pomno od njih istrai vrijeme kad im se ukazala zvijezda.

Zatim ih posla u Betlehem govorei: Idite i pomno se raspitajte za dijete. Kad ga pronaete, javite
mi, da bih i ja doao i poklonio mu se.
Oni, sasluavi kralja, pooe. 1 gle! Zvijezda koju vidjee na njezinu izlasku ila je pred njima dok
se ne zaustavi nad mjestom gdje bijae dijete. Kad ugledae zvijezdu magi se vrlo obradovae.
Uoe u kuu i naoe dijete s Marijom, majkom njegovom; padoe niice i poklonie mu se...
Poslije toga, u snu primie uputu od Boga da se ne vraaju k He-rodu, i vratie se drugim putem u
svoju zemlju.
Ovaj pripovjedni odlomak iz drugog poglavlja Evanelja po Mateju jedino je pisano svjedoenje o
Betlehemskoj zvijezdi, koja je postala opi simbol Kristova roenja. Taj su simbol odmah prihvatili
rani kranski vjernici, pa je uivao neosporan ugled tijekom dvije tisue godina. Tu je i malo znana
ali povezana legenda o istoj zvijezdi koja je poetkom dvadesetog stoljea jo kolala Palestinom.
Ona govori o ma-gima koji su vodeni zvijezdom dolazili s Istoka. Konano stigavi do Betlehema,
izgubili su je iz vida na danjem svjetlu, pa su smeteni i oaj75
BENSON BOBRICK
ni lutali selom. Naposljetku, jedan od njih doao je do zdenca da izvue vode i, kad se nagnuo nad
vodu, ugledao zvijezdu koja se zrcalila usred bijela dana. To ih je uvjerilo da su stigli u mjesto
Kristova roenja.
Taj su zdenac pokazivali hodoasnicima sve do 1910.
Tko su bili magi? I kakva je to bila zvijezda? Jedan od prvih biskupa iz Antiohije u pismu
Efeanima poetkom 2. stoljea n. e. (oko 30 godina nakon to je napisano Evanelje po Mateju)
kae: Svjetlo zvijezde bilo je neopisivo i njena je pojava izazvala divljenje. A u 3. stoljeu
crkveni otac Origen napisao je da je to bila nova zvijezda, nimalo nalik ni na koje poznato nebesko
tijelo... ve slino tijelima poput kometa koji su se pojavljivali s vremena na vrijeme. U
apokrifnom Evanelju po Jakovu itamo: 1 [Herod] ispitivae mage i ree im: 'Koji ste znak
vidjeli a odnosi se na novoroenoga Kralja?' Magi odgovorie: 'Vidjesmo kako neopisivo velika
zvijezda sjaji i zasjenjuje druge zvijezde pa zato znamo daje roen kralj Izraela' (21,1).
Pod svjetlom biblijske povijesti zvijezda se pojavila da bi ispunila starozavjetno proroanstvo
proroka Bileama (u Knjizi brojeva 24,17): ...razvija snagu svoju Izrael, Jakov vlada nad
neprijateljima. U dvije tisue godina otkako je zasjala vode se beskrajne rasprave o tome -je li to
bio stvarni ili prirodni dogaaj? Simbolini? Ili udo koje znanost ne moe objasniti? Ako je
prirodni, je li to bio komet, nova, meteor, planetarna konjunkcija ili neki drugi fenomen? Ako je
simbolian, u kojem smislu? Ako je udo, kako ga protumaiti? Prema istonom hijerarhu sv. Ivanu
Krizostomu (oko 347. - 407.), zvijezda uope nije bila zvijezda... ve se neka nevidljiva sila
pretvorila u oblije zvijezde, kao to se vidi iz njene ekscentrine putanje. Njena boanska
priroda, smatrao je, bila je toliko mona da je njena puka pojava bila dovoljna da dovede
barbarske mage Kristu pred noge. Ili, kako je to opisao sv. Augustin:
Zvijezda koju su magi vidjeli kad se Krist rodio u tijelu nije upravljala njegovim roenjem ve mu
je svjedoila; ona ga nije podvrgnula svojoj moi ve je, sluei mu, pokazala put do njega. Ta
zvijezda nije jedna od onih koje od poetka stvaranja slijede svoju uobiajenu putanju prema
zakonima Stvoritelja. U vrijeme poroda Djevice pojavila se nova zvijezda, koja je obavljala svoju
slubu idui ispred maga u njihovoj potrazi za Kristom sve dok ih nije dovela do mjesta gdje je
leala Rije Boja u liku djeteta... Krist se nije rodio zato to je ona zasjala, ve je zasjala zato to
76
SUDBONOSNO NEBO
se Krist rodio; ako moramo govoriti o njoj, ne smijemo rei da je zvijezda bila sudbinska za Krista,
ve daje Krist bio sudbinski za zvijezdu.
Ukratko, zvijezda je bila ujedno nadnaravni dogaaj i nadnaravno odreen prirodni dogaaj. U
svakom sluaju, ni u kojem smislu nije upravljala Kristovim ivotom.
Prvi znani prikaz zvijezde pojavljuje se u 6. stoljeu, u rukopisu poznatom kao Kodeks Egberti;
drugi u 14. stoljeu, na Giottovu Poklonstvu kraljeva, gdje je prikazana kao komet a ne zvijezda.
Veina astrologa (i astronoma) danas dri da se radilo o konj unkcij i Jupitera i Sa-turna koja se

dogodila u Ribama u 7. godini pr. Kr., kao to jejohannes Kepler 1603. i pretpostavio. Dva su se
planeta, misli se, ujedinila u izuzetno blistavo svjetlo, pa je tako nastala betlehemska zvijezda iz
biblijskog nauka. Ta se konjunkcija podudarila i s preklapanjem dvaju zodijakalnih ciklusa tropskog i sideralnog - to se dogaa samo jednom u dvadeset est tisua godina. To ujedno znai i
svitanje novog doba i poetak novog velikog ciklusa era. Kao stoje Kepler napisao: On [Bog] je
odredio roenje svoga sina Krista, naeg Spasitelja, tono u vrijeme velike konjunkcije u znaku
Riba i Ovna, u blizini toke ravnodne-vice - to jest upravo kad se proljetna ravnodnevica, zbog
precesije, pomaknula unatrag u prethodno zvijee zodijaka. I najbolji biblijski strunjaci
dananjice smjetaju roenje Isusa u to vrijeme.
Ostale teorije o toj zvijezdi vrijedne spomena varijacije su na istu temu. Jedna je povezuje s
pomraenjem Jupitera Mjesecom koje se dogodilo 17. travnja 6. godine pr. Kr. u zoru i (zajedno s
ostalim imbenicima) moglo je znaiti roenje idovskog kralja. Druga se odnosi na konj unkcij
u Jupitera i Saturna kojoj je bio sklon Kepler s nizom znaajnih nebeskih dogaanja. idovski
povjesniar Josip, koji je pisao u 1. stoljeu n.e., navodi da je Herod umro nakon pomrine
Mjeseca vidljive u Jerihonu, nedugo prije Pashe, a mi znamo da se takva pomrina dogodila 13.
oujka 4. g. pr. Kr., u godini kad je Pasha padala 11. travnja. Kako se pokolj nevine djeice dogodio
u njegovu kraljevstvu ubrzo nakon Kristova roenja i kratko prije Herodove smrti, proizlazi daje
Krist roen godinu prije, u proljee 5. g. pr. Kr. Prema vienju astronoma Marka Kidgera, ije je
ue podruje upravo ta tema, roenje Krista bilo je najavljeno nizom nebeskog znamenja, a
konjunkcija Jupitera i Saturna koju je Kepler izdvojio tek je prvi u nizu. Za njom je
77
BENSON BOBRICK
uslijedilo, pie Kidger, gomilanje gotovo svih planeta u Ribama (u veljai 6. godine pr. Kr.\ zatim
dva znaajna planetarna susreta, takoer u Ribama, kasnije tog mjeseca - naime pomrina Jupitera
od Mjeseca, pa konjunkcija Saturna i Marsa. Nakon toga dolazi plamtea nova (zabiljeena u
kineskim i korejskim astronomskim godinjacima) koja je osvijetlila nebo u veljai ili poetkom
oujka, proglaavajui roenje Krista djeteta. Kineski ljetopis Ch'ien-han-shu, na primjer, biljei
daje nova zvijezda bila uoena uz Theta Aquilae u oujku 5. godine pr. Kr. i ostala je vidljiva
sedamdeset dana. Sedamdeset dana ili deset tjedana dovoljno je, prema toj teoriji, vremena da magi
slijede zvijezdu na svom putovanju od Istoka preko pustinje. tovie, tijekom njihova putovanja,
zvijezda koja je prvi put viena na istoku postupno bi se na nebu bila okrenula na jug. Kad su magi
krenuli put Betlehema vidjeli su zvijezdu ispred sebe, na jugu, u svitanje. To moe objasniti
neobinu reenicu u tekstu Novoga zavjeta. Oni dolaze, reeno je, s Istoka, iako su vidjeli svoju
zvijezdu na istoku - to znai zapadno od mjesta gdje poinje njihovo putovanje. to to znai?
Prevoditelji kralja Jamesa su pogrijeili. Biblijska reenica na grkom en tai anatolai ne znai na
istoku ve, tonije, u zoru. Toan prijevod (danas mahom usvojen) glasi: vidjeli njegovu
zvijezdu gdje uzlazi - a to se odnosi na helijak-tiko dizanje planeta ili zvijezde.
Sve zvijezde, objanjava Kidger, osim onih koje su blizu nebeskih polova, u odreeno doba
godine su nevidljive. To je zato to Sunce prolazi ispred njih (ako se nalaze na ekliptici) potpuno
zaklanjajui zvijezde koje prolaze iza njega. Inae, ako je zvijezda sjevernije ili junije od ekliptike
- u odreeno doba godine ona e se uzdizati ili zalaziti u isto vrijeme kad i Sunce. To znai da je
zvijezda iznad horizonta samo za danjeg svjetla i nou se uope ne moe vidjeti. Strunije kazano,
od vremena kad zvijezda zalazi u sumrak do vremena, tjednima ili mjesecima kasnije, kad izlazi u
svitanje, ona je u konjunkciji sa Suncem. Tada nevidljiva, naposljetku se ponovno javlja na
jutarnjem nebu, u svitanje. Promatranje Siriusa, ne sluajno, u drevno doba koristilo se za
predvianje poplava Nila. Kad su tako magi rekli da su vidjeli Kristovu zvijezdu na istoku,
mislili su s prvim jutarnjim svjetlom. To je razlog s kojega Herod nije znao o emu govore.
Komet ne bi proao neo-paeno, no skriveniji astroloki dogaaj, znan astrolozima ali ne nuno i
laicima? Moda.
78
SUDBONOSNO NEBO
Magi koji su doli u Betlehem da se poklone djetetu Kristu nisu bili ni mudraci ni kraljevi,

kako ih je kasnija pria nazivala, ve astrolozi. Biblijski grki pojam magos odnosi se na posebnu
perzijsku kastu astrologa vidovnjaka. Pria o tri kralja uvedena je kasnije, u 6. stoljeu, a njihov
opis kao mudraca takoer je bio kasniji, pomalo posramljen pokuaj potvrde njihova razbora, uz
zatakavanje toga tko su doista bili. U 9. stoljeu poeli su se pojavljivati pod imenima Gapar,
Melkior i Baltazar, kao predstavnici triju razliitih kontinenata i rasa - Europe, Afrike i Azije - te su
se nadavali kao prvi pogani koji su svjedoili da je Isus bio Krist. (Suvremena biblijska znanost
prihvatila je tu istinu i danas veina prijevoda mage tumai kao astrologe, bilo u tekstu ili u
popratnoj biljeci.)
Ako je roenje Kristovo najavljeno nebeskim i astrolokim dogaajem, tako je najavljena i njegova
smrt. Biblija govori da je raspee bilo obiljeeno pomrinom Sunca - Bijae ve oko este ure,
prema Luki (23,44), kad nasta tama po svoj zemlji - sve do ure devete, jer sunce pomra... Taje
pomrina, gledana iz Jeruzalema, morala biti potpuna ili gotovo potpuna, kao to potvruje
apokrifno Evanelje po Petru, u kojem se kae: I mnogi su doli s luima, mislei da je no, i pali
suniice.
Rana crkva odbila je zauzeti slubeni stav o astrologiji, iako su neki teolozi - Tertulijan, na primjer bili sumnjiavi prema njenom poganskom podrijetlu. Tertulijan je dokazivao daje astrologija
vrijedila sve do roenja Kristova, kada ju je istisnula kranska objava. To je, prema njegovu
alegorijskom gleditu, bilo skriveno znaenje sna poslanog magima, da se vrate kui drugim
putem - to jest da promijene put. Ali drugi su (ukljuujui Origena, kao i neoplatonskog filozofa
Plotina) drali da su, ukoliko su zvijezde smjetene (prema Knjizi Postanka) na nebesima po
znakovima i godinjim dobima, njihov umjetniki koreo-grafiran ples i konfiguracija Boja
abeceda. Astrologija je zato bila boanska znanost, a oni koji su savladali njena nebeska slova mogli
su samo uveati svoju pobonost i vjeru.
Neki kasniji crkveni oci, ukljuujui i sv. Augustina, slubeno su osudili astrologiju, dok su je drugi
prihvatili kao spojivu s vjerom. Sv.
79
BENSON BOBR1CK
Toma Akvinski, na primjer, potvrdio je utjecaj planeta na ljudski ivot i pokuao pomiriti
astrologiju s kranskom doktrinom slobodne volje. Roger Bacon, franjevac i velikan
srednjovjekovne znanosti, bio je strunjak u prosudbenoj ili mundanoj astrologiji koja nastoji
povezati planetarne cikluse i obrasce sa svjetskim dogaanjima, a posvetio se prouavanju
elekcija. Drugi srednjovjekovni strunjak bio je Giovan-ni da Fidanza, poznatiji kao
Bonaventura, jedan od najveih svetaca srednjeg vijeka. Doista, unato svim svojim bojaznima
Crkva nikad nije mogla posve zaobii injenicu da su astroloki dogaaji imali tako istaknutu ulogu
u Kristovu ivotu. Tko bi osudio uenje o zvijezdama kad je sam Duh Sveti uzeo zvijezdu da najavi
dolazak Spasitelja? Ili zanemario injenicu daje bilo potrebno umijee trojice astrologa da bi se
pronale jaslice u kojima je on leao? Istini za volju, u Svetom pismu nema mnogo toga protiv nje.
Naposljetku, Sunce, Mjesec i zvijezde stvoreni su na poetku kao znakovi, Kristovo roenje
oznaeno je zvijezdom, smrt pomrinom, a drugi dolazak, prema Luki 21, 25, bit e najavljen
znacima na suncu, mjesecu i zvijezdama. Gotovo svi odlomci za koje se ini da poprijeko gledaju
na astralnu divinaciju (Izaija 47, 13; Jeremija 10, 2-3; 2 Kraljevi 23, 54; Sefanija 1, 4-5) zapravo
osuuju idolatriju prirode, to jest oboavanje planeta ili zvijezda kao bogova. Ali ne osuuju ih kao
znakove ili izraze Boje volje. Tako, prema Bojoj volji, u Knjizi o sucima (6, 19-20) proroica
Debora nam govori da su se zvijezde na svojim putanjama borile protiv Sisere, koji je tlaio
Izraelce te su ga na taj ga nain ponizile.3
Ipak, Crkva je na kraju doivjela astrologiju kao konkurenta svome autoritetu i osudila je:
Laodikejski koncil zabranio je sveenicima daje primjenjuju a Toledski koncil je zaprijetio
prokletstvom svakome tko vjeruje u astrologiju ili proricanje. To su stajalite potvrdili koncili u
Bragi, Agdi, Orleansu, Auxerreu, Narbonnei i Rheimsu. U meuvremenu, Apostolskom uredbom iz
4. stoljea zabranjen je obred krtenja onima koji tvrde da proriu; Salijski zakon (franaki
kazneni zakon) osudio je astrologe zbog vraanja, a prvi kranski car Konstantin Veliki (unato
vlastitom prigodnom prakticiranju astrologije) prijetio im

3 U naem prijevodu Biblije nismo mogli nai takvo mjesto. Pria o kanaanskom vojskovoi Siseri
i njegovoj pogibiji kazuje se u etvrtom i petom poglavlju Knjige o sucima. (Nap. red.)
80
SUDBONOSNO NEBO
je smru. Njegov sljednik Konstantin Drugi zakleo se da e ih rasparati eljeznim klijetima.
Ali crkvene vlasti nisu mogle iskorijeniti astrologiju. Na Zapadu se pritajila; cvjetala je na Istoku
diljem Bizantskog carstva; u Indiji pak, arapskom svijetu, Kini i Perziji stekla je ne manje izraenu
sporednu vanost. Marko Polo nam u svojim Putovanjima kazuje da je na dvoru Kublaj-kana bilo
pet tisua astrologa. Hinduski astrolozi djelovali su od rijeke Inda do Cejlona, a islamski kalifi
odravali su kole u svojim velikim uilitima kao to je bila Akademija mudrosti, koju je u
Bagdadu (uz pomo idovskog upuenika Jakoba ben Tarika) osnovao al-Ma'mun. Oko 1136.
Geoffrev od Monmoutha napisao je da se u sedmom stoljeu northumbrijski kralj Edwin savjetovao
s astrologom Pellitusom iz panjolske, a legendarni kralj Artur drao u Caerleonu kolu za adepte
gdje su strunjaci u astronomiji i drugim umijeima marljivo pratili kretanja zvijezda te, u to
vrijeme, pomou pomnih izrauna, kralju Arturu nagovjetali dolazak bilo ega znaajnog.
Redovnici su itali, prepisivali i potajice uili Mathesis Firmika Materna, unato crkvenom
neodobravanju; Gerarda, nadbiskupa od Yorka za Henrika I, njegovi kanonici odbili su kranski
ukopati jer je kad je umro pod njegovim jastukom pronaen primjerak Materna.
Zanimanje za astrologiju oivjelo je i za vrijeme karolinke renesanse, a poveo ju je anglosaski
pjesnik i uenjak Alcuin. Njega je Karlo Veliki postavio na elo velike palatinske kole u Aachenu,
a prije toga je upravljao katedralnom kolom u Yorku. Za vladavine nasljednika Karla Velikog, Luja
Pobonog (vladao 814. - 840.) govorilo se kako svaki karolinki plemi ima svog astrologa
savjetnika, kao to gaje imao Vi-lim Osvaja, koji se oslanjao na Gilberta Maminota, biskupa
Lisieuxa.
Do 12. se stoljea astrologija ve otvoreno vratila na Zapad, obogaena brojnim arapskim
pojmovima, ukljuujui i teoriju konjunkci-je, dvanaestak novih toaka - kao to su toka prijatelja
ili sretna toka - i detaljnim prouavanjem lunamoga kalendara, uz istraivanje fiksnih zvijezda u
odnosu na stupanj ili postaju Mjeseca. Prijevod na latinski arapskih djela (koja djelomino
potjeu od Grka) oarao je uenu zajednicu. Tijekom sljedeih pet stoljea astrologija je proela
europsku kulturu, upravo kao to je neko proela kulturu carskog Rima. Doskora su mnogi gradovi
(poput Firenze) uzdravali gradskog astrologa gotovo kao to dananje zajednice dre lijenika, te
teko da se mo81
BENSON BOBRICK
gla nai vana osoba - papa, general ili kralj - bez dvorskog astrologa koji bije savjetovao: Henrik II
i Karlo IX Francuski; Katarina Medici (i sama vrsna u tom umijeu, kojim se bavila u zvjezdarnici
kraj Pariza); sveti rimski car Karlo IV; Karlo V Francuski i tako dalje. Kad je 1380. umro Karlo V
Francuski, otkriveno je da se gotovo desetina njegove goleme knjinice sastoji od astrolokih djela.
Najmanje dvanaest papa bilo je naklonjeno umijeu - medu njima Julije II, Pavao III, Siksto IV,
Inocent VIII, Leon X i Urban VIII. Julije II se koristio astrologijom da bi odredio dan svoje
krunidbe; Pavao III da bi odredio pravi sat za svako crkveno vijee; Siksto IV odredio je sve vane
datume i primanja prema planetarnom satu, a u reformi kalendara pomogao mu je njemaki astrolog
Regiomontanus. Inocent VIII je konzultirao horarnu astrologiju u ureivanju svojih vanjskih
poslova; Leon X utemeljio je katedru astrologije pri Sapienzi i ne sluajno pridonio pojavi
Reformacije kad je pokuao financirati Baziliku sv. Petra prodajom indulgencija. Leonov omiljeni
astrolog bio je Franciscus Priulus koji je, reeno je, bio toliko zastraen vlastitom sposobnou
tumaenja horoskopa i otkrivanja dogaaja i tajni ljudskih ivota da je postao neutjeno potiten te
je poinio samoubojstvo. Neki su pape u doba Reformacije traili astrologe da bi saznali hoe li
Luther prevladati. U Rimu za Urbana VIII astrologija je medu obinim ljudima bila popularnija od
kartanja ili kockanja. Du obala Tibra i na Korzu, u uliicama Borga i Trasteverea ulini su
prodavai nudili listove zvane avvisi, neto poput dananjih tabloida, koji su sadravali sonu
mjeavinu novosti, traeva i predvianja, s naglaskom na to to zvijezde predviaju u vezi s

velikim i malim dogaajima.


to se tie Luthera, i protestanti i katolici na isti su se nain udublji-vali u njegov horoskop
nastojei otkriti je li on prorok ili Antikrist. To su teko mogli znati, budui da su tona godina i sat
njegova roenja bili pod upitnikom. Sam Luther nije bio sasvim siguran kad je roen, a njegova
majka se toga nije mogla sjetiti. To je ostavljalo prostora raznim nagaanjima. Protestanti su davali
prednost 1483. godini, u kojoj konfiguracija planeta ukazuje na teologa predanog vjeri te vrsto i
nepokolebljivo usmjerenog cilju. Katolici pretpostavljaju daje roen u 1 i 10 ujutro 22. listopada
1484. to ga povezuje sa zastraujuom ko-njunkcijom pet planeta u korpionu u devetoj kui, u
skladu s njegovom osobnou bogohulnog heretika, ljutog neprijatelja kranstva i
82
SUDBONOSNO NEBO
bezbonika. Nijedno od toga nije bilo tono. Ali ni samom Lutheru nita od toga nije bilo vano.
Iako je prihvatio vladajue vjerovanje u nebesko znamenje (to god se na nebesima pokrene na
neuobiajen nain sigurnije znak Boje srdbe, pisao je) i oekivao da e obilje kometa u obliku
kria najaviti drugi dolazak, s nepovjerljivou je gledao na astrologiju u cjelini. Ipak, Philipp
Melanchthon, njegov glavni pomonik u Reformaciji, bio je vjeran sljedbenik tog umijea i prijatelj
Jo-achima Camerariusa, koji je 1535. objavio grko izdanje Ptolemejeva Tetrabiblosa. Melanchthon
ga je proitao i odluio dati ovlatenje za prijevod na latinski te ga 1553. i dovrio.
Da bi se u cijelosti razumio taj silni procvat astrologije na Zapadu treba se vratiti u 12. stoljee i
ponovno osvojenje muslimanske panjolske.
Reeno je da je sv. Jakov apostol, brat sv. Ivana, propovijedao u Galiciji gdje je prema svojoj elji
kasnije pokopan. S vremenom je, na alost vjernika, mjesto njegova ukopa bilo zaboravljeno ili
izgubljeno, sve dok se jedne noi nije javio Karlu Velikom u snu i rekao mu gdje lei tijelo.
Nagovarao ga je da povede vojsku preko Pirineja da ga zatrai natrag, putem koji e biti oznaen
zvijezdama. Zvijezda je kasnije odvela nekog biskupa do tog mjesta, i tako je mjesto njegova groba
dobilo naziv Compostela - od campus stellae, polje zvijezde.
Jo je vei plijen od sveeve grobnice mamio kriare. Dva stoljea nakon osnutka arapska je
panjolska postala najbogatija i najnaprednija zemlja u Europi, iji su najvei gradovi - Cordoba,
Toledo i Sevilla - bili usporedivi s velianstvenim Bagdadom na svome vrhuncu. U vrijeme kad je
Rim bio u ruevinama a London, Pariz, Venecija i Antwerpen jo uvijek neureeni srednjovjekovni
gradii, Cordoba - kupola islama, minaret pobonosti - blistala je poput zlatnog vra sred
glinenih posuda. Najvea od njenih palaa, Azahara, bila je gotovo grad za sebe, a njena velika
damija, Mezquita, izgraena od sruenih crkava, bila je obloena svjetlucavim zlatom. Iznutra,
mozaici u svim bojama prelijevali su se i blistali zrakama deset tisua svjetiljki. Mnoge njene
raskone kue bijahu opremljene mramornim balkonima da uhvate i zadre ljetni povjetarac, a zimi
je topli zrak strujao dovodima ispod podnih mozaika. Vie od tri stotine kupalita sluilo je
populaciji od pola milijuna itelja, koji su u vrijeme molitve hrupili u sedam stotina damija. Ulice
su takoer bile poploane i osvijetljene. U knjinici njene Velike akademije znanja, osnovane 948.,
bilo je pohranjeno priblino 600.000 rukopisa.
83
BENSON BOBRICK
Brojni zapadni uenjaci bili su fvjesni toga kulturnog bogatstva i dolazili ga kuati, poput Gerberta
d'Aurillaca (kasnijeg pape Silvestra II), koji je studirao u Cordobi i Sevijli prije no to je stao na
elo katedralne kole u Reimsu. William od Malmesburvja govori nam da je u panjolskoj, medu
Saracenima, Gerbert prouavao Ptolemejev astrolab i Sudbinu od Firmika. Osim stoje bio predan
prouavatelj astrologije, imao je renesansnu irinu uenosti; konstruirao je globuse, astrolabe,
uveni abakus i cijevi za promatranje (pretee teleskopa) te izumio sat s klatnom. Uveo je na
Zapad arapske brojke.
Otkako su je osvojili Saraceni, panjolska je bila neovisan emirat, osnovan ubrzo nakon to su
svrgnuti Omejidi iz Damaska. Sustavno su je blagoslivljali upraviteljima izuzetne vjetine i
mudrosti, ukljuujui uvenoga velikog vezira Almanzora (Abu 'Amir al Mansur), koji je proirio i
dovrio Mezquitu prije smrti 1002. godine. Almanzor je usto uspio odrati muslimansku panjolsku

na okupu svojom nedostinom vjetinom. No, nakon njega ona se raspala na sitne feudalne posjede,
stoje kranima omoguilo da krenu u ponovno osvajanje. Od planina Asturije i Galicije kriarske
vojske ustrajno su utirale svoj put na jug, zauzimajui Toledo, Cordobu, Valenciju, Sevillu i druge
gradove. Mau-ri (kako su nazivali muslimane u panjolskoj) su se pregrupirali i povratili neke
gubitke, ali do 1248. samo je kraljevstvo Granade ostalo u rukama Saracena. I ono e naposljetku
pasti pred udruenim vojskama Aragona i Castille.
Iako su doli kao osvajai, krani su uskoro postali oarani onime to su zatekli. Pokazalo se to na
mnogim poljima, ali nigdje tako silno kao u uenjatvu, koje je izmijenilo Zapad. Na neki nain
zapadna kultura sada je nanovo stekla svoje izgubljeno uporite uz pomo Arapa, jer je arapska
uenost spasila zapadnu civilizaciju od izumiranja. Kranske su vojske u svome napredovanju
otkrivale da goleme arapske knjinice u osvojenim enklavama sadre mnoge izgubljene radove iz
klasinog doba, kao i napredna djela iz filozofije i matematike koja su stvorili sami Arapi. Iz
panjolske su stigle Aristotelova filozofija i prirodna znanost te njegovi arapski komentatori, u
obliku koji e preobraziti europsku misao; antiki klasici medicine od Hipokrata do Galena; Eu84
SUDBONOSNO NEBO
klid i nova algebra; radovi arapskih lijenika poput Avicene; rasprave o perspektivi i optici, kao i
nove planetarne tablice kralja Alfonsa X Mudrog. Dobivene su novi i izvanredni podaci iz
astrologije, astronomije, farmakologije, psihologije, fiziologije, zoologije, biologije, botanike,
mineralogije, kemije, fizike, matematike, geometrije, trigonometrije, glazbe, meteorologije,
geografije, mehanike, hidrostatike, navigacije i povijesti - da damo tek jedan popis. U jezik zapadne
znanosti i trgovine ulaze arapski nazivi: zero (nula), algebra, cifra, algoritam, almanah, na-dir,
alkemija, alkohol, eliksir, tarifa, arsenal, admiral, alembik. Ponovo steena bogatstva klasine
jednako kao i arapske kulture bila su zadivljujua, koliko i izuzetni prevoditeljski napori koji su
uslijedili. Gotovo od trenutka kad je poelo ponovno osvajanje, europski prouavatelji i uenjaci
poeli su prelaziti Pirineje prema Toledu, Cordobi i drugim sreditima, gdje su suraivali u
prevoenju sauvanih tekstova.
Kao u Aleksandriji u helenistiko doba, idovi, krani i muslimani blisko su suraivali i
sudjelovali u sveopoj razmjeni ideja. Gerard Kre-monski preveo je radove Hipokrata i Galena,
Ptolemejev Almagest, Aristotelovo djelo Analitica.posteriora, Teodozijevu Sfernu geometriju, i
ezdesetak drugih djela; Herman Dalmatinac iliti Koroki posvetio se Aristotelovoj Etici, Poetici i
Retorici; Adelard iz Batha (koji je napisao i raspravu o astrolabu) preveo je Euklidove Elemente i
astronomske tablice Muhammada ibn Musa al-Khwarizmija. Teodor iz Antiohije preveo je razna
djela iz zoologije; Platon iz Tivolija, Rudolf iz Brugesa, Hugo iz Santalle, Robert iz Chestera i drugi
preveli su Aristotelovu Fiziku i Metafiziku, Proklovo djelo O gibanju, Pneumatiku Herona iz
Aleksan-drije, Euklidovu Katoptriku i stotine drugih temeljnih tekstova. Barto-lomej iz Mesine,
Burgundije iz Pie, Egidije de Trebaldis iz Parme, Ar-nold iz Barcelone, Blasius Armegandus iz
Montpelliera, Herman Dalmatinac i Robert iz Retinesa jednako su tako posvetili svoj talent toj
zadai. K tome, do sredine 12. stoljea veina vanih djela iz astrologije postala je dostupna
latinskom Zapadu. Abu Ma'shara, Alcabitiusa i Mash'allaha preveo je Ivan Seviljski; Halvja
Abenragelajuda ben Moses, koji je preveo tekst s arapskog na starokastiljski, koji je kasnije
preveden s kastiljskog na latinski; Centiloquium - zbirku stotinu aforizama koji se pripisuju
Ptolemeju - preveo je Ivan de Luna Hispalensis, koji je napisao i udbenik iz umijea elekcija to ga
je Chaucer koristio pri pisanju Canterburyjskih pria. Abraham Ibn Ezra, sefardski idov, ob85
BENSON BOBRICK
jasnio je uporabu decimalnog sustava u odnosu na kalendar i napisao 1148. vlastiti kratki uvod u
astrologiju pod naslovom Poetak mudrosti. Sve to ini dio velike europske renesanse 12. stoljea,
koja ne samo daje najavila jo slavniji procvat u 15. stoljeu nego je predstavljala vrhunac
romanike umjetnosti, poetak gotike, pojavu puke knjievnosti, obnovu grke znanosti i
oivljavanje rimske klasike, pjesnitva i rimskog prava. Zbog tog pritjecanja znanja nastaju prva
sveuilita, a fakultetski i sveuilini stupnjevi razvijeni su radi vrednovanja steenog znanja. Brojni

uenjaci upueni u arapsko znanje stiu iz panjolske u Englesku, a otuda i naslov oksfordski
don, koji se poeo dodjeljivati profesorima koji su drali katedru - to jest onima koji su zasluili
pravo na akademski tron zbog autoriteta u nekom podruju.
Budui da je Aristotel bio vodea linost nove uenosti, astrologija je sada uivala njegov
skolastiki ugled. Njegova znanstvena misao prvotno je zapravo bila prenesena na Zapad preko
prijevoda jednog djela Abu Ma'shara; a bilo je malo toga u aristotelovskoj znanosti s ime
astrologija nije bila u temeljnom suglasju. Sam je Aristotel govorio u O nastajanju i nestajanju da je
Zemlja na neki nuni nain vezana uz lokalno gibanje nebesa, pa se odozgo upravlja svom moi
koja poiva u ovom svijetu. U samim znanostima, tri koje su se smatrale najvanijima astrologija, astronomija i matematika -jedva da su se razdvajale. Peter iz Bloisa, koji je uio
teologiju kod Ivana Salisburijskog (tajnika nadbiskupa muenika Thomasa Becketa, kasnije sveca),
kae nam: Matematiari su oni koji iz poloaja zvijezda, aspekata na nebu i kretanja planeta
otkrivaju budue stvari. A astronomija, kako je vidi Adelard iz Batha, opisuje cjelokupni oblik
svijeta, putanje planeta, broj i veliinu njihovih orbita, poloaj znakova... Tom znanou stjee se
znanje ne samo o sadanjem stanju svijeta ve i o prolosti i budunosti. Jer su bia gornjeg svijeta,
obdarena boanskim duama, poelo i uzrok donjeg svijeta. U stvari, astronomija, astrologija i
matematika su jedno.
Na Istoku, Bizantince je zahvatio isti plamen. Iako su istoni carevi, barem u ranije vrijeme,
osuivali astrologiju, drugi su ju prihvatili, ili su dopustili da se njeguje na dvoru. Prvi kranski
car, Konstantin Veliki, bio je spreman pripisati astroloki utjecaj prirodnim katastrofama,
86
SUDBONOSNO NEBO
i navodno je od nekog astrologa zahtijevao da odabere najpogodnije vrijeme za utemeljenje
Konstantinopola kako bi se grad odrao. Povjesniar Amijan Marcelin pie daje imperator Valens,
nakon to gaje astrolog Heliodor upozorio na urotu, postavio ovoga u svoj tajni kabinet, a car eno
zaduio je astrologe dok je bio na vlasti da analiziraju izglede politikih protivnika. Izmeu
bizantskog i arapskog svijeta bilo je znatnih razmjena ideja, ukljuujui i astroloke. Krajem 8.
stoljea, na primjer, bizantski uenjak Stjepan Filozof donio je u Konstantinopol blago astrolokih
rukopisa iz Bagdada, gdje je studirao s Teofilom iz Edese, grkofonim vojnim astrologom Kalifa alMahdija. Neki su (poput Retorija Egipanina) imali i arapsko obrazovanje. S vremenom su
sastavljene bizantske antologije astrolokih materijala, a poetkom 11. stoljea kolali su grki
prijevodi djela, medu ostalima, Masha'allaha, al-Kindija i Abu Ma'shara.
Astrologija je stjecala sve vie prostora i ugleda za vrijeme bizantske renesanse u 9. stoljeu
(usporedo s karolinkom renesansom na Zapadu) uz grku astronomiju, koja je dijelom spaena iz
arapskih prijevoda grkih tekstova. Bizantski car Manuel Komnen (vladao 1143. -1180.) oslanjao se
na astrologiju i branio je na temelju prirodnih znanosti, Biblije i crkvenog uenja. Pod njegovom
vladavinom nainjeni su mnogi prijevodi arapskih i perzijskih rasprava na grki, a vrijeme njegove
krunidbe u sv. Sofiji 31. oujka 1143. odreeno je postupkom elektivne astrologije (sauvan je
horoskop dogaaja), to moe i ne mora objasniti uspjeh njegove vladavine. Njegov stalni pratitelj
Ivan Ka-mater, nadbiskup bugarski a kasnije patrijarh Konstantinopola, takoer je bio adept.
Napisao je dva astroloka spjeva posveena svome vladaru i predviao sudbinu svega, od jesenje
etve do vojnih pohoda. Car Andronik II imao je strunog astrologa Teodora Metohita, koji je
ujedno bio i premijer u veem dijelu vladavine. Metohit je autoritativno pisao o filologiji,
povijesti, filozofiji, retorici, pjesnitvu i znanostima; Chaucer je odao priznanje njegovim
astrolokim djelima; pa ipak je nekako uspio uskladiti svoj privatni studij s voenjem dravnikih
poslova. Njegov suvremenik Nikefor Gregoras o njemu je kazao: Od jutra do veeri bio je u
potpunosti i gorljivo predan javnim poslovima, kao da mu znanstveni rad ne znai nita, ali uveer,
nakon to bi napustio palau, toliko bi se prepustio prouavanjima te biste pomislili da se itav
njegov ivot sastoji samo od uenjatva. Drugog cara, Andro87
BENSON BOBRICK
nika IV (koji je svrgnuo svog oca Ivana V Paleologa), astrolog Ivan Abramije savjetovao je pri

opsadi Konstantinopola, pa je uao u grad u elektirano vrijeme u 8 i 30 ujutro 12. kolovoza 1376.
Do 13. stoljea astrologija je na istoku i zapadu zaokupljala velike i najutjecajnije linosti toga doba
- Mihaela kota (oko 1175. - 1234.), jednog od prevoditelja Aristotela s arapskog na latinski i
savjetnika svetog rimskog cara Frederika II; Guida Bonattija, savjetnika gibelinskog kondotijera
Guida da Montefeltra, koji nikada nije poveo bitku a da se nije posavjetovao sa zvijezdama,
Lutberta Hautschilda, opata sv. Bar-tolomeja u Eeckhoutu i tienika vojvode de Berrvja, iji je
glasoviti Tres riches heures ukraen astrolokim simbolima; Jaquesa Coeura, takoer i alkemiara;
roenog jorkirca Ivana Sacrobosca (znanog i kao John od Holywooda, to je engleski prijevod
njegova prezimena), ije je djelo De Sphaera Mundi bilo jedan od izvora koje je Chaucer koristio za
svoju Raspravu o astrolabu, kao i Arnauda de Villeneuvea, autoriteta za hermetike znanosti koji je
postao rektorom Sveuilita u Montpellieru prije no to je uao u spor s Crkvom.
Jedva je ijedan autoritet, ma koje veliine bio, poricao astrologiju. Robert Grosseteste, biskup
Lincolna u 12. stoljeu, napisao je posebnu studiju o kometima. Roger Bacon, ije je
enciklopedijsko znanje obuhvaalo teologiju, matematiku, geografiju, astronomiju, perspektivu,
fiziku, alkemiju i eksperimentalnu metodu, vjerovao je da se dolazak Antikrista moe predvidjeti
pomou astrologije. Albertus Magnus (Albert Veliki), dominikanski fratar i najistaknutiji uenjak
svoga doba, zagovarao je utjecaj planeta na svjetska zbivanja kao i njegov uenik sv. Toma
Akvinski, koji je pomirio astrologiju i crkvenu vjeru.
Toma Akvinski je pak ustrajavao na ulozi milosti. Suprotstavljajui se kruto deterministikom
tumaenju astrologije kao nespojivom s doktrinom slobodne volje, u Summa Theologica tvrdio je
da zvijezde imaju izravan i bitan utjecaj na ovjekovo tijelo, ali neizravan i sporedan utjecaj na
njegovu duu. Bio je uvjeren da astrologija funkcionira, ali je drao da je to tako u mjeri u kojoj
je osoba povezana sa svojom tjelesnom prirodom - sa svojim fizikim tijelom, njegovim nagonima i
potrebama. Tada, kao i svakim drugim tijelom, njime upravljaju zvijezde. Ali kad je ovjekova
dua u skladu s Bogom, njegova se volja oslobaa te spone pa ima mo djelovati iznad i iza te
prinude jer je njegov duh u dodiru s viom moi. S tog razloga, mundana
SUDBONOSNO NEBO
astrologija, koja se bavi drutvima, esto bude u pravu, jer ljudi u skupinama, poput svjetine, ne
mogu posjedovati neovisnu volju ve se po naravi kreu kao stado. Ukratko, zvijezde mogu
usmjeravati, ali ne i prisiljavati, jer je volja slobodna da im se odupre. Mudar ovjek koji gospodari
sobom moe na taj nain gospodariti i zvijezdama. To rjeenje problema sudbine i slobodne volje
postati e klasino za kasnije pisce i iskristalizirat e pravovjerni stav srednjovjekovne crkve prema
astrologiji. No jo je ostalo raspraviti moe li slobodna volja mijenjati ili utjecati na dogaaje ili je
ona samo stanje due. Kao to je sv. Ivan od Kria kasnije rekao: ine me i rainjaju ne stvari koje
mi se dogaaju, nego moji odgovori na njih. A Bog mari jedino za to.
U kasnome srednjem vijeku astrologija je ukljuena u nastavni plan brojnih europskih sveuilita i
smatrala se neizostavnim dijelom izobrazbe svakog lijenika u postavljanju dijagnoze i lijeenju
bolesti. Katedre za astrologiju uspostavljene su, primjerice, na sveuilitima u Parizu, Padovi,
Milanu, Bologni, Firenzi, Beu i Oxfordu, a drali su ih veliki znanstvenici toga doba kao to su
Pietro d'Abano, Regiomonta-nus i Giorgio Peuerbach. Regiomontanus, profesor astronomije i
astrologije u Beu, iji je rad cijenio Kolumbo, napisao je najnaprednije knjige toga vremena iz
trigonometrije, sastavio neke od najranijih efemerida i preveo Ptolemejev Almagest.
No, ostala je odreena podvojenost. Nju su izazvala zastranjela petljanja oko magije, pokuaji
primjene astrologije na Kristov ivot (izradom njegova horoskopa) i druge preuzetne uporabe
umijea. Cecco d'Ascoli, slavni talijanski profesor astronomije i astrologije, spaljen je kao heretik u
Firenci 1327. nakon to je ustvrdio da se iz horoskopa koji je sastavio mogla predvidjeti Isusova
velika mudrost, njegovo roenje u tali i smrt na kriu. On je iskupio grijehe mnogih koji su prije i
poslije njega radili takva predvianja, ukljuujui, ne sluajno, kardinala Pierrea d'Aillvja, koji je
nekako izbjegao ukor.
Bilo je i skeptika. Rabin Moses ben Maimon ili Majmonid, roen u Cordobi u panjolskoj ali
odrastao u Kairu, u Egiptu, drao je da stih Levitskog zakonika 19, 26, Ne smije promatrati
vrijeme, zabranjuje astrologiju, pa ju je osudio kao drvo u sjeni iz kojeg bujaju svi oblici

praznovjerja, pa se mora iskorijeniti da bi osobodilo prostor drvu znanja i drvu ivota. Kad su neki
rabini u junoj Francuskoj zatraili njegov savjet o tome moe li to umijee osigurati neke
smjernice u mo89
BENSON BOBRICK
litvi, on im je odgovorio: Prava znanost o zvijezdama je znanje o obliku sfera, njihovoj veliini,
kretanju, vremenu njihove revolucije, njihovoj sjevernoj ili junoj inklinaciji, njihovoj rotaciji na
istok ili zapad, orbiti svake zvijezde i njihovoj putanji - ukratko, astronomija. Ta znanost nas
moe uputiti u pomrine svijetleih tijela; u to kada i gdje e se one dogoditi; od kojeg se stupnja
[mladi] Mjesec pojavljuje kao rastui do punog, pa se zatim postupno smanjuje; kad je Mjesec
vidljiv ili nevidljiv; zato postoje dugi i kratki dani; zato dvije zvijezde mogu zajedno izlaziti ali ne
moraju zajedno zalaziti; zato se na razliitim mjestima dan razlikuje po trajanju, dok je na nekim
mjestima dan jednak noi. No takoer je primijetio: Budui daje Bog stvorio te zvijezde i kugle
da upravljaju svijetom i smjestio ih visoko i udijelio im ast, a one su sluge koje slue pred njim,
dolino je da ih ljudi slave, veliaju i tuju.
Prevagnuo je stav daje astrologija, unato skolastikom rjeenju problema slobodne volje, po naravi
fatalistika. No elekcije, naravno, uope nisu fatalistike. Albert Veliki otiao je toliko daleko daje
rekao: Prenagliti i ne odabrati astroloki povoljno vrijeme za djelovanje znailo bi raditi protiv
slobode volje. Ta se doktrina odnosila i na astralnu magiju - pokuaj da se mo zvijezda kanalizira,
upregne ili usmjeri u predmete njihovim stvaranjem u vrijeme kad je nebo u najboljem rasporedu za
njihovu uporabu. Bilo je uobiajeno da se ljekarije pripravljaju u prikladno vrijeme, jer se vjerovalo
da su tada uinkovitije. Za neke biljke se vjerovalo da imaju svojstvo ili snagu planeta koji njima
vlada ili s kojim su u skladu. Nasuprot suvremenoj predodbi, zamisao da se nebeska mo moe
unijeti u likove strogo govorei nije idolatrija ili praznovjerje, ve je povezana s naroitim
poimanjem vremena. To vrijeme je astroloko, kao u elekcijama. U pravom trenutku,
pretpostavljalo se, moe se zauzdati snaga ili svojstvo planeta pomou talismana napravljenih iz
prikladnih materijala koji mogu primiti tu snagu - kao to se danas staklene ploe prave tako da
upijaju energiju Sunca. Hvatajui ta astralna zraenja astrolozi, teoretski, mogu preusmjeriti snagu
nebesa na vlastite ciljeve. Tako su se ljubavne ini pravile od bakra (metal Venere) u satu
vladavine Venere, kad je taj planet u dignitetu ili egzaltaciji, a u njih bi se ugravirao prikladan lik ili
simbol koji je izraavao njenu posebnu mo. No to nije uvijek bilo tako jednostavno.
90
SUDBONOSNO NEBO
Jedan od velikih predstavnika astroloke magije bio je astrolog The-bit ben Corat (ili Thabit ibn
Qurrah), koji je sluio bagdadskom kalifu a umro je 901. Evo primjera njegova naprednog
postupka. Poradi promicanja politike karijere, pie on,
kad eli nainiti lik ovjeka koji hoe postati upraviteljem nekog grada ili pokrajine, ili sucem neke
prefekture ili mjesta... izrezbari glavu lika u trenutku kad je Zmajeva glava na ascendentu a vladar
ascendenta neka bude benefik, bez aspekata prema maleficima. Izrezbari tijelo lika pod bilo kojim
uzlazeim znakom u kojem je Mjesec, izrezbari ramena i prsa u vrijeme Venere na ascendentu,
bokove pri izlasku Sunca u jednom od digniteta, bedra uz Merkur u ascendentu u jednom od
njegovih sretnih [dignitetnih] mjesta, ali da ne bude retrogradan ili zapaljiv, ili pak u aflik-ciji; i
stopala pod ascendentom Mjeseca u konjunkciji s Venerom... I nas-toj da je ascendent sretan, kao i
njegov vladar i vladar desete kue. Male-fici moraju biti daleko od ascendenta i njegova vladara; i
neka vladar desete kue bude u konjunkciji s vladarom ascendenta u prijateljskoj konjunkciji ili u
potpunoj uzajamnoj recepciji. Kad si to uinio i napravio lik na opisani nain, kralj e mu ostvariti
elje i dat e mu mjesto koje trai. Sauvaj kip kako sam ti rekao i on e djelovati, ako takva bude
volja Boja.
Albert Veliki je, nimalo sluajno, odobravao graviranje astrolokih slika na dragulje i minerale radi
injenja udesa. 1 Roger Bacon je potpisao vjerovanje da su slike i usmene ini, ako su nainjeni
uz potivanje traenih astrolokih uvjeta, obdareni nebeskom snagom. tovie, bio je uvjeren da
su mnoga uda svetaca izvedena pomou tih sredstava, ukljuujui magijske rijei izgovorene u

pravo vrijeme.
Ipak, utjecaj sv. Augustina nije bilo lako nadvladati. Neobino je to se tako znaajnom misliocu
omaklo toliko nespretnih kontradikcija. Tvrdio je da ga je u mladosti astrologija privlaila, ali da ju
je s godinama odbacio; no, u kasnijim kritikama astrologije kao daje neupuen u veinu njenih
tradicija te posuuje neke zamjerke iz Ciceronovih djela. Na primjer, smatra astrologiju neodrivom
zbog razliite sudbine blizanaca i za primjer upuuje na Jakova i Ezava. Kako, pitao se, nebesa
mogu objasniti tako dramatinu razliku u sudbini dva djeteta -jednoga koji je pustinjski lutalica i
drugoga koji je otac monog plemena - roenih u gotovo isto vrijeme? Astrolog bi odgovorio da je
gotovo
91
BENSON BOBRICK
odgovor na to pitanje. Da bi omoguio umijeu da se samo brani vlastitim sredstvima, nijedan adept
u prvom redu ne bi smatrao njihove horoskope identinima. Svake etiri minute novi stupanj (a tu je
i mogunost novog dekana, podvladara, fiksne zvijezde i tako dalje) izdie se iznad horizonta i daje
potpuno razliito tumaenje djetetove sudbine. Radijski strunjaci, kako istie jedan pisac, rade s
djeliima sekunda, izraivai staklenih lea s milijuntim dijelovima centimetra. I opet, ako
netko zaboravi jednu znamenku kombinacije sefa, moe li ga otvoriti? Tako je i s blizancima, kod
kojih mala razlika u vremenu roenja moe dovesti do znaajne razlike u osobinama i tempiranju
dogaaja. No to Augustin na neki nain nije pojmio. U Petoj knjizi Drave Boje on nam kazuje:
Koliko je do pokuaja [astrologa] da izvedu zakljuke iz tog malog intervala vremena izmeu
roenja blizanaca, na temelju one toke na nebu koja oznauje sat roenja a oni je nazivaju
horoskopom, on je ili nesrazmjerno malen u odnosu na razlike koje se pokazuju u naravi,
djelovanju, navikama i sudbini blizanaca, ili je nesrazmjerno velik kad se usporedi sa staleom, bilo
visokim ili niskim, koji je za oboje isti, a u svakom sluaju njihovu najveu razliku oni pripisuju
satu roenja. Prema tome, nema svrhe iznositi onu slavnu pria o lonarskom kolu, koja nam
prenosi odgovor to gaje navodno dao Nigidije [Figul, rimski astrolog] kad gaje to pitanje smelo...
Zavrtjevi lonarsko kolo svom snagom dvaput ga je najveom brzinom oznaio tintom, pa se inilo
da su oznake pale na isto mjesto. No, kad je vrtnja stala, oznake koje je uinio naene su na obodu
kotaa na nemaloj udaljenosti. Tako, kazao je, s obzirom na veliku brzinu kojom se kreu nebeska
tijela, iako su blizanci roeni u jednako kratkom vremenskom razmakom kao to je bio razmak
izmeu oznaka koje sam napravio na lonarskom kolu, taj kratki vremenski razmak odgovara silnoj
udaljenosti na nebeskoj sferi. Zbog toga, kae, dolazi do razliitosti u navikama i sudbini blizanaca.
U fizici, ili sferinoj geometriji u svome primjeru, Figul je bio potpuno u pravu. I na kraju je, poput
Cicerona, Augustin sjedio na dvije stolice. Priznao je da astrolozi kojiput pokazuju zaudnu mo
predvianja, to je mogao pripisati samo pomoi demona, iako je kasnije priznao, u Dravi Bojoj,
da zvijezde imaju oigledan utjecaj na fiziki ivot (ako ne i na duu) ovjeka. Ako zvijezde utjeu
na zemaljske pro92
SUDBONOSNO NEBO
mjene, dodao je, ne slijedi da je volja ljudi podvrgnuta rasporedu to ga zvijezde mogu odrediti.
(To je dalo Tomi Akvinskom vlastito polazite za razmatranje teme.) Unato tome, bio je bolno
uvjeren da to navodi ljude da se preputaju sudbini umjesto da se slue vlastitom slobodnom voljom
u tenji za milou Bojom. Stoga se gnuao svake prezira vrijedne ovisnosti o tom umijeu. Iznio
je priu o ovjeku koji je tako arko elio da mu se sin rodi u sretnom trenutku kad su zvijezde, kao
stoje pretpostavljao, bile dobro poredane, daje enu, kad su je spopali prerani trudovi, stao u panici
nagovarati da nekako odgodi porod.
Kao nasljednici grke i arapske misli, veina srednjovjekovnih mislilaca, poput Pierrea d'Aillvja,
bili su uvjereni da su povijesne promjene odreene planetarnim ciklusima, poinjui s onima
najkraeg trajanja, mjesenim lunarnim ciklusom, koji dobiva na vanosti ako kulminira u
pomrini, sve do dugih ciklusa konjunkcija Jupitera i Saturna. Prema d'Aillvjevu gleditu, takva
velika konjunkcija navijestila je ili se podudarila s Potopom, padom Troje, smru Mojsija,
osnutkom Rima i Kristovim dolaskom. Element u kojem su se ti dogaaji zbili kao da je ukazivao

na patnju koju e donijeti. Tako, ako eli saznati kakva e biti nevolja i muka (povezana sa
svakim elementom), pisao je Ma-sha'allah, pogledaj smjenu konjunkcije iz jednog elementa u
drugi u toki tranzita, u kojem god znaku bila, a ako je u vatrenim znakovima, nesrea e stii od
vatre. U vodenim znakovima, od vode, ako je u zranim, od vjetra, a ako je u zemljanim
znakovima, od klizita, potresa ili odrona.
D'Aillvjevo apokaliptino stajalite bilo je dijelom pod utjecajem velikog crkvenog raskola koji je
trajao 40 godina, doveo do postavljanja suparnikih papa i podijelio zapadno kranstvo na dvoje.
Cijela Europa bila je zahvaena kugom, ratom, glau, pobunama i gospodarskim kaosom, a to je
sve pridonijelo atmosferi apokaliptinog ludila. D'Aillvju je to nalikovalo, prema uobiajenom
tumaenju Druge poslanice Solunjanima, na dolazak posljednjih dana, pa je vjerovao da e sljedea
velika konjunkcija oznaiti poetak kraja svijeta. Prema D'Ail-lyju, meutim, puni uinak te
sudbonosne konjunkcije nee se pokazati sve do 1789. godine, kada e se pojaviti Antikrist a stari
poredak,
93
BENSON BOBRICK
to znai kraj svijeta, biti potpuno izokrenut. Naravno, nije bio sasvim u krivu, jer je te godine
Francuska revolucija okrenula politiki svijet Europe naglavce. Ako svijet do tada opstane, to
samo Bog zna, zakljuio je D'Aillv, onda e biti puno velikih i udesnih izmjena i promjena na
svijetu, poglavito s obzirom na zakone i sekte [religije]. Oni koji Francusku revoluciju vide kao
poetak trijumfa svjetovnosti mogli bi doi u iskuenje da mu daju za pravo.
Slijedei Abu Ma'shara, d'Aillv je vjerovao da je Jupiter planet koji oznaava religiju, tovanje i
vjeru te, budui da postoji est drugih planeta s kojima bi on mogao biti povezan konjunkcijom, iz
toga je proizlazilo da e svijet vidjeti est glavnih religija, svaku sa znaajkama njenoga
planetarnog para. Prema tom obrascu idovstvo je oznaeno konjunkcijom Jupitera i Saturna;
idolopoklonstvo Jupiterom i Marsom; idolopoklonstvo zvijezda Jupiterom i Suncem; islam
Jupiterom i Venerom; kranstvo Jupiterom i Merkurom, a sekta Antikrista Jupiterom i Mjesecom.
Druge konjunkcije imale su vlastiti utjecaj. Godine 1186., na primjer, Europom je zavladala panika
zbog pretpostavljene konjunkcije Marsa i Saturna u Vagi (zranom znaku), za koju se mislilo da
donosi olujni vjetar kataklizmike snage. U crkvama su odravane posebne mise da pripreme na
najgore, a ljudi su gradili spilje i druga sklonita u planinama, pa ak i podzemne tunele. U
stiavanju straha morala je pomoi via astronomija jednog arapskog astrologa. Ispravljajui predikciju, on je biskupu od Toleda ukazao na to da na predvieni dan konjunkcije, 16. rujna, Mars u
stvari nee biti u Vagi, ve u Djevici (zemljanom znaku), a kako e Venera biti u korpionu, koji je
Marso-va kua, to e ublaiti ili ponititi Marsovu zloudnu snagu.
Od 1345. do 1348. kuga je harala Europom i ubila gotovo treinu njena stanovnitva, pa se po istom
naelu smatralo da i za to postoji as-troloki uzrok. Godine 1348. kralj Filip VI Francuski traio je
od medicinskog fakulteta Sveuilita u Parizu da objasni katastrofu. Slubeni odgovor podnijeli su
u listopadu, a poast su pripisali konjunkciji Saturna, Marsa i Jupitera u Vodenjaku, pogoranom
pomrinom Mjeseca. Kad je Sunce izravno nasuprot Mjesecu, pisao je astrolog Geoffrev de
Meaux, tada snaga svakog od njih dopire do Zemlje pravocrtno, a mijeanje utjecaja Sunca i
Mjeseca s vanim planetima stvara jedinstvenu nebesku silu. Da stvar bude gora, Mars je bio u
Lavu, vatrenom zna94
SUDBONOSNO NEBO
ku, zajedno sa Zmajevom glavom u kvadratu s Jupiterom, stoje pokvarilo itavu atmosferu i uinilo
je zrelom za poast.
I opet, prije 1524., za predstojeu konjunkciju svih sedam planeta u Ribama vjerovalo se da e
navijestiti odreene promjene i preobrazbe za itav svijet... za kakve teko da smo mogli uti
stoljeima prije. Dvije prethodne Mjeseeve pomrine 1523. godine pridonijele su opem strahu.
injenica da se radi o vodenom znaku kao da je najavljivala kine bujice, moda i poplavu biblijskih
razmjera. Da bi preduhitrili potop, mnogi ljudi prodali su zemlju i drugu imovinu za gotovinu,
podigli atore na visoravnima i planinama te izgradilo male arke da ih prenesu preko valova.

Stanoviti nadstojnik Bolton iz samostana sv. Barto-lomeja u Smithfieldu - svojevrstan rani pristaa
preivljavanja - sam si je izgradio utvrenu kuu na Harrow Hillu i uskladitio namirnice koje su
mu bile dostatne za godinu dana. Potopa nije bilo, ali je bilo velike seljake bune u Njemakoj, koja
je bilo prilino zastraujua te je potresla srednju Europu do sri.
Kako je srednji vijek prihvatio teoriju konjunkcije od Arapa, tako je prigrlio i drevni nauk o
kometima i pomrinama koji pripada astrologiji Kaldejaca i Grka. U drevnom Babilonu komete su
povezivali s nestabilnou vladavine i smru kraljeva, a u Grkoj i Rimu drali su ih za donositelje
svjetskih katastrofa. Homer u Ilijadi govori o kometu koji isputa nesreu iz svojih plamteih
uvojaka, a njegovu zlokobnu ulogu vidjeli smo u politici carskog Rima. U Kini takoer, rat,
pogubljenja, smrti generala i lanova kraljevske obitelji i svaki veliki prirodni sraz poput potresa sve je jahalo na repu kometa.
Znaenje se razabiralo u njihovim oblicima - razliito opisivanima kao bradati, kosmati (to i
jest znaenje grkoga kometes) ili slini koplju ili mau - kao straan glasnik i oruje na nebu.
Prema Josipu, padu Jeruzalema 70. n. e. prethodila je pojava kometa iznad grada u obliku koplja.
Plinije u svojoj Naturalis Historia pripisuje kometima graanski nemir, a u 1. stoljeu Seneka
primjeuje da su neki kometi omaeni krvlju i prijetei te navjeuju nadolazee krvoprolie.
Poput konjunkcija, kometima u zemljanim znakovima pripisuje se sua; u vodenima kine bujice i
poplave; u zranima snani vjetrovi i
95
BENSON BOBRICK
poasti; u vatrenima - rat. Marko Manilije ih povezuje s ratom, izdajom, pobunom i prirodnim
nepogodama, a kometu se pripisuje i poast koja je pogodila Atenu na poetku Peloponeskog rata.
Kometi su navodno najavili i bitku kod Filipa (42. pr. Kr.) i Akcija (31. pr. Kr.) te unitenje triju
rimskih legija pod Varom u Germaniji 9. g. n. e. Kad se komet pojavio 11. g. n. e. u puku se
vjerovalo daje to znak predstojee smrti Augusta, koji je objavio svoj horoskop da bi pokazao kako
jo nije vrijeme za njegov kraj. Ali njegov kraj se bliio, a kad je etiri godine kasnije umro vienje
krvavocrveni komet.
Kau da su se kometi pojavili i 337. godine, u doba smrti Konstanti-na Velikog, 453. kad je umro
Atila Hunski i 455. kad je umro car Va-lentinijan III; 729. u vrijeme upada Saracena u Galiju i smrti
anglosas-kog vladara Osrika i sv. Egberta; 1066. u vrijeme normanskog osvajanja; 1199. u vrijeme
smrti Rikarda I Engleskog; 1477. u vrijeme smrti burgundskog Karla elavog; 1515. u vrijeme
pobjede Franje I Francuskog nad vicarskim trupama milanskog vojvode u bitci kod Marignana, a
komet se vidio u Nizozemskoj 15. rujna, na dan kada je bjesnjela bitka; i 1560. u vrijeme smrti
Franje II. Povezuju se i s poetkom Tridesetgodinjeg rata 1618. Kometi su bili ekumenski i
jednako su oznaavali smrt plemenitaa i monika, Arapa, krana i idova. Mu-hamedova smrt,
reeno je, naznaena je na isti nain kao i smrt brojnih papa koji su preminuli pod svjetlom kometa.
Rani crkveni oci (medu inima Origen, Sinezije Sirenski i sv. Jeronim) prihvatili su komete kao
zlokobno znamenje, kao i Izidor Seviljski, sv. Benedikt, Ivan Da-maanin, Petar Abelard i Robert
Grosseteste. Sv. Jeronim je tovie mislio da e kometi biti meu petnaest znakova koji e
prethoditi Sudnjem danu. Obiaj zvonjave crkvenih zvona u podne potjee od papinskog edikta
kojim se trebao udobrovoljiti komet iz 1456. ija se pojava podudarila s najezdom Turaka na
Konstantinopol: Boe, spasi nas, pojao je papa Kalisto III, vraga, kometa i Turaka. Za komet
koji izlazi prije Sunca govorilo se da ubrzava dogaaj koji donosi, a veernji ili noni komet da ga
usporava. Boje su se povezivale s planetima, u skladu s babilonskim obrascem: bijela boja,
Venera; naranasta, Jupiter, zagasita ili siva, Saturn; crvena, Mars; promjenjiva, Merkur; uta,
Sunce; plava, Mjesec.
Solarne i lunarne pomrine takoer su se pomno promatrale. Od vanosti su bili datum i sat
dogaanja (poloaj pomraenog tijela na ne96
SUDBONOSNO NEBO
bu), trajanje, razmjer, smjer sjene, boja, oblik, znak, dekanat i nebeska kua, dio pomraenog diska i
aspekt prema planetima i zvijezdama. Babilonski tekstovi o znamenju veu pomrine uz smrt

monarha - na primjer: esnaestoga dana dogodila se pomrina. Kralj je umro. (1700. pr. Kr.). Ili,
nedugo zatim, dvadesetog dana dolazi do pomrine. Kralj na prijestolju je ubijen. Plinije biljei
daje Suneva pomrina uslijedila nakon ubojstva Julija Cezara. Anglosaski ljetopis povezuje takvu
pomrinu iz 664. uz smrt kralja. Ptolemej je pripisivao veliku vanost pomrinama i predviao je
mjesta koja e biti pod utjecajem dijela zodijaka gdje e se one dogoditi. Tako Kaska u
Shakespeareovu Juliju Cezaru govori: Jer vjerujem da ovo zloslutni su znaci / Onomu kraju protiv
kog su upravljeni.4 Upravo kao to rep kometa pokazuje na dio svijeta koji je pod njegovim
utjecajem, tako, prema tradiciji, pomrina djeluje na one zemlje iz kojih je vidljiva u potpunosti ili
djelomino. Kad pada u fiksnom znaku, jednako kao i u kraljevskom, kae se da e njen uinak na
te zemlje i njihove dinastije biti trajan. Isto tako, ako je prvi put vien u Lavu, na primjer, komet
navjeuje bolest monarhu; ako je u Djevici, slabu etvu. Trajanje pomrine ukazuje na to koliko e
trajati njen utjecaj: u sluaju Mjeseeve pomrine sati su se pretvarali u mjesece, a u sluaju
Suneve u godine.
Daleko na istoku, astrologa je na mongolskom i kineskom dvoru bila sva sila. Svatko tko je planirao
putovanje ili poslovni pothvat elio se savjetovati s astrologom da provjeri izglede i stanje na nebu
koje bi moglo ukazivati na nebeske namjere. Kometi, konjunkcije, okultacije, gostujue zvijezde
ili nova, neobian izgled Sunca i Mjeseca, solarne i lunarne aureole i tako dalje, pie E. C. Krupp,
nisu bile dobrodole vijesti na nebeskoj oglasnoj ploi te su doekivani sa zanimanjem i
zabrinutou.
U Kini, kao i u danima carskog Rima, astrolozi su u palaama zauzimali nesigurna mjesta. Znanje o
nebesima bilo je povlastica i svakom je vladaru bilo u interesu nadzirati to astrolog moe rei. Na
zalasku dinastije Sui (581. - 618.), na primjer, astrolog Geng Xun je rekao caru Yang Diju da e
vojni pohod koji je upravo zapoeo zavriti propau. Car se razbjesnio i osudio ga na smrt. No
prije no to je kazna izvrena,
William Shakespeare, Julije Cezar, preveo Mate Maras, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb,
1981.
97
BENSON BOBRICK
izvjee s bojnog polja pokazalo je da je astrolog bio u pravu. Geng je bio osloboen, nagraen za
svoje umijee i promaknut; no nekoliko godina kasnije car je ubijen i uslijedila je borba za
prijestolje. Geng je konzultirao zvijezde da utvrdi ishod i odmah zakljuio da se nalazi na pogrenoj
strani. No, prije no stoje stigao objaviti promjenu svoje odanosti, umoren je unutar palae. Dvjesto
godina kasnije, 840., u nastojanju da zadri astroloko znanje za dravu, car je izdao edikt kojim je
zabranio carskim adeptima razgovor o svojem radu s drugim dvorjani-ma, pa i s ostalim iteljima.
Godine 1583., kad je Matteo Ricci, slavni isusovaki astronom, putovao za Peking, reeno mu je
daje uenje matematike radi primjene u astrolokim izraunima, a bez carske dozvole, smru
kanjiv zloin.
U natalnoj astrologiji pomrine se tradicionalno smatraju zlokobnima, posebno kada padaju na ugao
ili neki planet u horoskopu. Neki astrolozi vjeruju da je zadnja pomrina prije roenja vana za
dotinu osobu i da njena putanja moe oznaiti podruje na Zemlji koje e joj biti od znaaja u
ivotu. Na primjer, pomrina od 29. veljae 357. g. pr. Kr., koja je prethodila roenju Aleksandra
Velikog, bila je na zenitu njegova mjesta roenja, Pelle u Makedoniji. Njen put potpunog
pomraenja prolazio je kroz zemlje koje e on kasnije osvojiti: Egipat, Mezopotamiju i Perziju.
Slino tome, prema Larousseovoj enciklopediji astrologije, put pomrine koja se dogodila na dan
roenja Karla Marxa (5. svibnja 1818.) izravno je prolazio carskom Rusijom. Na taj se nain, koji
put, presijecaju natalna i mundana astrologija. Prema srodnom obrascu, oni roeni u vrijeme pojave
kometa esto su godinama poslije povezani s epohalnim dogaajima. U godini u kojoj je roen
Mitridat, biljei Justin, pisac iz 3. stoljea, u Povijesti filipika, kao i u godini u kojoj se popeo na
prijestolje (120. pr. Kr.), pojavio se komet koji je svijetlio sedamdeset dana takvim sjajem te se
inilo da nebo gori. Bio je toliko velik da je zauzeo etvrtinu neba i toliko bljetav daje zamraio
Sunevo svjetlo. Protekla su etiri sata od izlaska do zalaska. I pri roenju Aleksandra Velikog
komet je zabljesnuo na nebu.

Neki su, dakako, zamiljali daje Betlehemska zvijezda bila komet, i doista, periodinost kometa e
kasnije imati ulogu pri odreivanju Kristova roenja. U meuvremenu, velike katedrale
srednjovjekovne Europe pretvorene su u solarne opservatorije, i to u nastojanju da se crkveni
kalendar uskladi s kartom neba. Astronomi su jednako kao i asSUDBONOSNO NEBO
trolozi (u poetku nije bilo jasne razlike meu njima) suraivali na toj zadai. Tradicija je kao dan
Boia utvrdila 25. prosinca, jer se taj datum podudarao s poganskom proslavom koja se odravala
sredinom zime, a zvala se Sol Invictus, Nepobjedivo Sunce. Nastojei privui poganske
oboavatelje Sunca vjeri, Crkva je usvojila taj dan. Godine 525. Dionizije Egzigus, skitski monah i
crkveni uenjak, odluio je nazvati prvu godinu Kristova ivota A. D. 1, iako danas znamo daje
Krist roen pet do sedam godina ranije. U meuvremenu, datum Uskrsa (koji ima korijene u
idovskome lunarnom kalendaru) odreen je dvjesto godina ranije na Koncilu u Nikeji, A. D. 325.,
gdje je predloeno da Uskrs padne na prvu nedjelju nakon prvog punog Mjeseca poslije proljetne
ravnodnevice. Pa ipak, odreivanje univerzalnog datuma Uskrsa bilo je muna zadaa za Crkvu.
Kako se puni mjesec i ravnodnevica mogu dogoditi u razliito vrijeme na razliitim mjestima na
Zemlji, Crkva je, u ime jedinstva obreda, nastojala odrediti prosjeni datum koji bi pouzdano
mogao izraunati i unaprijed najaviti. Sve je ovisilo, pie J. L. Heilbron, o tonom prosjenom
izraunu perioda izmeu dvije uzastopne proljetne ravnodnevice i dva uzastopna puna mjeseca. U
isto vrijeme, zadravanje zastarjele julijanske godine iskrivilo je normalne izraune, jer je smanjilo
trajanje solarne godine za oko jedanaest minuta - pogreka zbog koje je kalendar doao u nesklad s
godinjim dobima za itav dan svakih 125 godina. Tako do 12. stoljea pretpostavljeni datum
proljetne ravnodnevice - pa stoga i Uskrsa - vie nije bio u skladu s nebeskim satom. Da bi se
ispravilo nesuglasje i pravilno izraunalo vrijeme Suneva povratka, katedrale diljem Europe - u
Rimu, Milanu, Firenzi, Bologni, Chartresu, Antwerpenu i drugdje - bile su domiljato pretvorene u
solarne opservatorije. Da bi uli u trag liniji meridijana od juga do sjevera (u stvari, od suncostaja
do suncostaja), pratili su ulaz suneva svjetla kroz otvor na krovu i tijekom godine na podu
katedrale iscrta-vali liniju njegova kretanja. Vrijeme koje je trebalo Suncu da ponovno doe do iste
toke - koja se obino oznaavala znakom od mjedi ili metalnom ipkom - bilo je vrijeme trajanja
jedne godine.
Jedan od onih koji su se sjajno domislili tome i kasnije pomogli usavriti postupak bio je Paolo
Toscanelli, astrolog koji je Kolumba snabdio kartama. Toscanelli nije bio samo veliki kozmograf
nego, u svoje vrijeme, i astronom gotovo bez premca. Njegova pomna i tona
99
BENSON BOBRICK
promatranja i izrauni putanja razliitih kometa (ukljuujui i Hallev-jev) koji su se pojavili izmeu
1433. i 1472., sauvani su u rukopisima kao i njegov astroloki komentar o njihovu znaenju. U
lijevoj lai katedrale Santa Maria del Fiore u Firenzi jo se moe vidjeti slavni gno-mon koji je
konstruirao 1468., a sastoji se od mramorne ploe s otvorom u kupoli, koja mu je omoguila da
pomou sjene koja je padala od Sunca odredi podne s tonou unutar pola sekunde.
Mnogi astroloki adepti bili su ivopisne naravi. Galeotti Martius, astrolog Luja XI, na primjer, bio
je visok stameni ovjek duge, valovite brade, odjeven u najskuplji barun, glasoviti hrva i kapetan
konjike legije. Izuzetan ali razmetljiv uenjak, zabavljao je svoje mone klijente u raskono
opremljenoj radnoj sobi sa srebrnim astrolabom (dar njemakog cara) te potpornim tapom od
ebanovine optoenim zlatom (dar ondanjeg pape). No ipak, nijedna karijera za ranog preporoda
nije bila toliko osebujna kao ona Mihaela kota. Roen oko 1175. u Bahvearieju kod Kirkcal-dyja u
Fifeu, u kotskoj, prvo je uio u katedralnoj koli u Durhamu te potom na sveuilitima u Oxfordu i
Parizu, prije no to je preao Piri-neje na putu za Toledo, gdje je nauio arapski, dovoljno da, u
slavu Zapada, pomogne u prevoenju Aristotela na latinski. Iz Toleda se zaputio na Siciliju, postao
sveenik, adutant dvojice uzastopnih papa, Honorija II i Grgura IX, zatim dvorski astrolog svetoga
rimskog cara Fridrika II. Obojica papa su mu ponudili unaprjeenje, ukljuujui istaknuto mjesto
nadbiskupa Cashela u Irskoj i nadbiskupa Canterburv-ja u Engleskoj, ali uspjeh je postigao na
Frederikovu dvoru. Car, koji je vodio redovnu prepisku s arapskim uenjacima, cijenio je kotovo

sveobuhvatno znanje o arapskim uenjima, a govorilo se da posebno cijeni knjigu, danas


izgubljenu, koju je kot napisao o algebri. Druga djela koja mu se pripisuju dvojbena su. Jedno je
bilo takozvana Magina knjiga, pomno ispisana utom, zelenom, crvenom i crnom tintom na
tankom pergamentu od telee koe, tajnovitim pismom s latinskim komentarom. Slova su bila
nevjerojatno lijepa, ali ni iz jednog znanog jezika, premda arapskog stila. Latinski komentar
sugerira da se radilo o naputku za prizivanje ili otputanje duhova i demona unutar kruga pomou
tapa, mitre, odjee, peata i pojanja prikladnih ini.
100
SUDBONOSNO NEBO
kotov posmrtni ugled stranog arobnjaka vjerojatno je nastao kad ga je Dante smjestio u svoj
zamiljeni Pakao. Kasnijih godina taj se mit irio diljem Europe i konano uao u mitove i legende
kotskoga graninog podruja, gdje on postaje romantini lik. U Pjesmi posljednjeg minstrela sir
Waltera Scotta opisan je kao moni arobnjak koji vlada samom prirodom. Pukim pokretom ruke on
moe raskoliti planinu Eil-don na troje i zauzdati [rijeku] Tweed kamenom branom. U Pjesmi
postaje grof i dobiva pastuha crnog kao ugljen, iji je topot mogao uzdrmati tornjeve katedrale, a
svoje je prijatelje gostio jelima izuzetnog okusa koja su duhovi donosili iz kraljevskih kuhinja
Francuske i panjolske.
Nema sauvanih primjeraka kotovih astrolokih djela, ali se zna da je pretkazao mjesto smrti cara
Fridrika II; sam Fridrik je vjerovao da e to biti Firenza ali je to ispala Florentiola u Apuliji, godine
1250. ini se daje kot znao da e jednog dana poginuti tako to e mu pasti kamen na glavu. Da bi
se zatitio, nosio je ispod kapuljae eljeznu epicu; ali skinuo ju je samo jednom, kad je ulazio u
crkvu za blagoslov hostije, i kobni kamen pao je s krova.
kot ostaje neuhvatljiv, jer je njegov stvarni ivot gotovo zasjenjen legendom, a suprotnost mu je
Guido Bonatti, najistaknutiji europski astrolog Srednjeg vijeka. Njegova pisana ostavtina iznimno
je vana, premda se o njegovu ivotu zna razmjerno malo. Roen u Forliju oko 1200., oito je
astrologiju studirao u Bologni, bio je zemljoposjednik, mnogo je putovao i pridobio povjerenje
brojnih vladara i prineva koji su se oslanjali na njegov savjet. Veinu svoje karijere, ipak, proveo je
u talijanskoj politici i trajnom sukobu gvelfa i gibelina. Godine 1246. upozorio je Fridrika II na
zavjeru protiv njega, koja je stoga osujeena; pridruio se pratnji Guida Novella, gibelinskog vode u
Toskani, kojeg je savjetovao u bitkama kod Montapertija i Lucce 1260. i 1261., te kao slubeni
astrolog Firenze zakljuio primirje sa Sienom kojim je otklonjena ratna prijetnja. etiri godine
kasnije vratio se u Forli, koji od 1275. do 1283. godine pod Guidom da Montefeltrom postaje
gibelinsko uporite u Romagni. U godinjacima Forlija zabiljeeno je za godinu 1282. da je grad
bio pod opsadom vojske kojom je zapovijedao papa Martin IV kao saveznik gvelfa. Bonatti je
predloio da njegov gospodar uvue u zamku papinsku vojsku povlaei vlastite snage i tako
dopusti papi zauzeti grad. Tako je uinjeno, i, dok je papinska vojska slavila prividnu pobjedu,
Montefeltro, koji je znao svaku slabu toku obrane grada,
101
BENSON BOBRICK
napao ga je i ponovno zauzeo. Taj je sukob oito uslijedio nakon pounog ali uzaludnog Bonattijeva
ranijeg pokuaja pomirbe dvaju tabora. Zbog neprekidnog frakcijskog sukoba koji je Italiju
bezrazlono dugo vukao u propast i opsjedao njegov rodni grad, predloio je da se dvije strane
udrue u izgradnji novih gradskih zidina. To je trebalo biti uinjeno u pogodno vrijeme koje je on
odabrao, a sroen je i provizoran sporazum. U dogovoreno vrijeme predstavnici obiju strana doli
su poloiti kamen temeljac novih zidina. Kako se bliio sveani trenutak, radnici su ekali sa svojim
alatom dok su dva odabrana lana su-protstavljenih strana podigla svoje kamenove. Bonatti je dao
znak - i gi-belin je odmah poloio svoj kamen. No gvelf je oklijevao sumnjajui u podvalu. Trenuci
su prolazili; planeti su se pomaknuli i drukije rasporedili. Proklet bio, ispalio je Bonatti. Neuka
budalo. Zna li to si uinio? Ovo je bila vie nego prilika ivota, ovakav se trenutak nee ponoviti
u sljedeih petsto godina! Ubrzo nakon toga, kau ljetopisi, u gradu je propala gvelfska frakcija.
Astrolog, pisao je Bonatti, zna sve. Sve to se dogodilo u prolosti, sve to e se dogoditi u
budunosti - sve mu je otkriveno jer zna uinke prolih, sadanjih i buduih nebeskih gibanja i jer

zna u koje e vrijeme djelovati i koje uinke nebesa moraju proizvesti. U velianstvenoj
demonstraciji svoje strunosti, Bonatti je posvetio posljednje godine ivota zavretku svoga remek
djela, Liber astronomiae, sveobuhvatnoj raspravi o astrologiji temeljenoj na arapskim izvorima,
koju je Robert Hand pravedno opisao kao vjerojatno najvaniji pojedinani astroloki rad napisan
u zapadnoj tradiciji od Ptolemeja do Renesanse. Na tim stranicama sabrana je cjelokupna sr
razumijevanja tog umijea.
On je uvijek temeljit. Navodimo nekoliko od njegovih 145 slavnih Razmatranja, vienih kroz
klepsidru vremena:
111. razmatranje odnosi se na poloaj Zmajeva repa u sedmoj kui natal-nog i horarnog horoskopa,
posebno kod zakonskih tubi i prijepora. To znai tetu ili poraz neprijatelja i napredovanje natusa
toga natalnog horoskopa ili postavljaa upita, jer je Zmajeva glava na ascendentu. Ako je u osmoj,
obznanjuje propast i gubitak imovine ili bogatstva a poveanje imovine natusa. U treoj, na tetu je
njegove brae. U etvrtoj, na tetu njegovih roditelja. U petoj, njegove djece. U estoj, njegovih
slugu. U devetoj, na tetu njegovih putovanja. U desetoj na tetu njegovih promak102
SUDBONOSNO NEBO
nua. U jedanaestoj, na tetu njegovih prijatelja. U dvanaestoj na tetu njegove stoke krupnog zuba
itd. Tako je i sa svime stoje oznaeno u odgovarajuoj kui: na isti nain djeluju i Satum i Mars, ali
ne toliko. Slino se zapaa kod drugih loih poloaja, koji umanjuju navedena znaenja, osim kod
Saturna ili Marsa, osim ako oni sami nisu oznaitelji nesrea, a onda je velik dio njihova zla
umanjen.
120. razmatranje odnosi se na to nalaze li se vladari nekih od tih osam kua, naime tree, etvrte,
pete, este, sedme, devete, desete, jedanaeste ili dvanaeste, u sedmoj. Koji god od njih bio tamo,
osoba koju oznauje bit e neprijatelj natusa, osim ako bude savrene recepcije te ako iskrsne neki
dobar aspekt poput trigona ili sekstila. Ipak, kvadrat ili opozicija s recepcijom umanjit e
neprijateljstvo, ali ne i potpuno ga sprijeiti. Ako se radi o vladaru tree, njegova e braa biti
njegovi neprijatelji; o vladara etvrte - njegovi roditelji; pete - njegova djeca itd., niti e toliko
dobiti od ili preko njih niti e izgubiti; ili ako se netko pokae ljubazan, to e biti neiskreno i za
vlastite ciljeve.
Koji put su se takvim pomnim i zakuastim razmatranjima mogla sastavljati predvianja o ivotu i
sudbini. Openito, iziskivala su ona savreno znanje matematike i astronomije, kao i sr
tradicionalnoga as-trolokog nauka; tome je valjalo dodati jo godine uenja i odreenu profinjenu
nadarenost za tumaenje koja je, onkraj naela i pravila, omoguavala astrologu razmrsiti niti
sudbine.
Premda je Bonatti znao biti zastraujue podroban, znao je biti i kratak i jezgrovit. Donosimo
njegove naputke za otkrivanje, opet horarnim sredstvima, toga hoe li se prijetea bitka izmeu
dviju vojski odigrati:
Pogledaj prvu kuu i njenog vladara, Mjesec i sedmu kuu i njenog vladara, zatim vidi jesu li
zdrueni tijelom ili u bilo kojem uglu, jer to znai da e doi do bitke medu njima. Ali ako nisu
spojeni tijelima, vidi jesu li zdrueni kvadratom ili opozicijom, jer i to znai da e doi do bitke. Ali
ako nema nijedne od tih konfiguracija, onda vidi prenosi li ijedan planet svjetlo izmeu njih bilo
kvadratom bilo opozicijom, jer to znai da e bitke biti ukoliko medu njima nema recepcije. Ali ako
tei prima onog koji prenosi medu njima svjetlo, to znai da bitke nee biti, ili ako je bude, da nee
trajati dugo... Ako nema planeta koji bi prenosio svjetlo izmeu njih, bitke uope nee biti.
103
BENSON BOBRICK
Slijedi njegova procjena, na temelju natalnog horoskopa, je li netko predodreen za krunu:
Pogledaj u horoskope roenja kraljeva, bogatih i plemenitaa koji su podobni po pravu roenja,
jesu li oba svijet-lea tijela u stupnju egzaltacije ili u vlastitim kuama, zajedno na istom stupnju i
bez aflikcija? To naime znai da e natusu biti ukazane velike asti, jer e postati carem ili tome
slino; pa e biti takorei vladar svijeta.
Svaki predsjedniki kandidat mogao bi to eljeti nauiti napamet.

Od svih kontinetalnih vladara nijedan nije bio toliko poznat po njegovanju okultnog nauka kao
Karlo V Francuski. Karlo je sakupio biblioteku s vie od tisuu knjiga, za to doba golemu zbirku s
velikim izborom u podruju astrologije i divinacije. Medu njima bilo je djela Ptolemeja, Ibn Ezre,
Abu Ma'shara, Masha'allaha, Guida Bonattija i Ha-lyja Abenragela. Takoer je naruio prijevode
arapskih komentara mnogih tekstova, premda se ne zna u kojoj se mjeri vodio njihovim savjetom.
Christine de Pizan, ki jednog od njegovih talijanskog astrologa, napisala je u Knjizi o dravi daje
Karlo bio opinjen tom temom, a znamo da su horama pitanja i elekcije bile uobiajene na njegovu
dvoru. Isto tako znamo daje glavni vojni zapovjednik u njegovoj slubi -Bertrand du Guesclin stjecao taktiku prednost u bitkama pomou vlastitih astrolokih analiza i udubljivao se u horoskope
barem dvojice engleskih zapovjednika s kojima se suelio u Stogodinjem ratu. Sam Karlo je 1371.
novano podupro studij astrologije i medicine pri Sveuilitu u Parizu te je oito sama sebe
smatrao i elio da ga drugi smatraju uenim ovjekom, vjetim, uz ostalo, u prirodnim i okultnim
znanostima.
Iako Englezi nisu tako brzo prihvatili astrologiju poput svojih talijanskih i francuskih pandana
(najstarija sauvana natalna karta je horoskop Edvarda II, roenog 25. travnja 1284.), astrologija se
vrsto ukorijenila na dvoru, u Crkvi i na velikim sveuilitima na tom podruju za vladavine
Henrika VI (1422. - 1461.). U meuvremenu, to umijee je
104
SUDBONOSNO NEBO
doivljavalo stalan uspon. Iako su raniji kraljevi pokazali tek ogranieno zanimanje za okultno, neki
plemii, posebno oni u kontaktima s Italijom i Francuskom, ve su bili traili savjet od astrologa o
raznim pitanjima. Sve vei broj astrologa-lijenika, kae Hilarv Carev, veinom obrazovani u
medicinskim kolama velikih talijanskih sveuilita - u doba kad je astrologija bila nedjeljivi dio
medicinske dijagnoze i lijeenja - uivao je zatitu engleskih kraljeva.
Pedro Alphonso, lijenik engleskoga kralja Henrika I, pisao je: Pokusi dokazuju da Sunce i Mjesec
i drugi planeti imaju utjecaja na zemaljske stvari... I doista, mnoge od brojnih stvari koje se
dogaaju na zemlji u skladu su s putanjom zvijezda i prolaze nezamijeene osjetilima veine, ali
otkrivaju ih i razumiju istanano otroumlje uenih ljudi vjetih u tom umijeu.
Henrik II (vladao Engleskom 1154. - 1189.), sin Geoffreva Planta-geneta, grofa anujskog,
prouavao je to umijee i 1158. pozvao arap-sko-idovskog astrologa i lijenika Abrahama Ibn Ezru
iz Toleda da dri predavanja u Engleskoj. Kralj je uzimao na znanje i astroloke savjete Adelarda iz
Batha, koji je preveo Euklida, al-Khwarizm!jeve astronomske tablice i Abu Ma'shara. Edvard III
moda astrologiju nije u potpunosti prigrlio, ali je posjedovao osobni primjerak Secretum
Secretorum iliti Knjige tajni, apokrifni saetak magijskih, politikih i medicinskih uenja to gaje
navodno napisao Aristotel za Aleksandra Velikog. Sadravao je on propise iz znanosti vladanja i
obuhvaao sve vrste okultnih znanosti, svrstanih od astrologije do magijskih svojstava brojeva,
dragoga kamenja i biljaka. Sadravao je i onomantiku tablicu (oblik gatanja pomou slova u
imenu) za predvianje ishoda bitaka, ali nije poznato je li se Edvard time koristio. Ipak, kraljev
kapelan Thomas Bradwardine, nakon bitke kod Crecvja 1346., u kojoj su engleski strijelci pokazali
nadmo nad oklopljenim francuskih vitezovima, oito se osjeao obaveznim upozoriti kralja u
svojoj propovijedi povodom pobjede koju je drao u Nevill's Crossu, kraj Durhama, da ne pripie
pobjedu izravno zvijezdama. Izabravi za propovijed Drugu poslanicu Ko-rinanima 2:14 (Ali
hvala Bogu koji nas u Kristu uvijek proslavlja...), izjavio je: Koji bi astrolog to mogao
predvidjeti? Pretkazati takvo to? Postoji pretkazanje koje se nikad nee izjaloviti: to god Bog eli
da se dogodi ili ispuni, to se ispuni: komu Bog eli da bude pobjednik, bit e pobjednik; komu Bog
eli da bude vladar, bit e vladar. I makar nebo i
105
BENSON BOBRICK
zemlja i sve pod nebesima bilo protiv tebe, ako ]e Bog za tebe, to ti moe nauditi? A i ako su nebo i
zemlja i sve pod nebesima za tebe, a Bog je protiv, to ti moe pomoli? Teko da bi tako prikazao
stvari da se astrologija nije poela uvrivati u dvorskim krugovima.
Kao to se doista i jest poela uvrivati. Kalendar to ga je naruio John od Gaunta, jedan od

Edvardovih sinova, sadravao je astroloke tablice za lijenike svrhe, a jedan sauvani horoskop iz
tog vremena jasno pokazuje daje napravljen kao odgovor na pitanje nekog dvorjanina hoe li budui
kralj Rikard II sjesti na prijestolje. U to je vrijeme nasljednik Ed-vard Crni Princ upravo umro, a
vladajui je kralj Edvard III bio na zalasku. Doista, horoskop je ukazivao na to da e Rikard biti
okrunjen. Okrunjen, Rikard je stao ukljuivati okultne znanosti u bogati i eklektini ivot svoga
pomodnog dvora. U tome se njegov ukus podudarao s ukusom Karla V Francuskog, ekoga kralja
Venceslasa (Dobri kralj Venceslas iz boine pjesmice) i drugih vladara. Rikardova lijepo
ukraena knjiga divinacija, iji se veliki dio sastojao od izvadaka iz Secretum Secretorum,
sadravala je zbirku geomantijskih tablica, temeljenih na raspravama nekog arapskog astrologa, u
kojima je dano 3200 moguih odgovora na dvadeset pet oglednih pitanja. Meu tipinim pitanjima
koja je klijent mogao postaviti astrologu bila su i: Trebam li se oeniti? Je li moja ena (ili
ljubavnica) trudna? Hoe li trudnoa dobro proi? Tko e pobijediti u boju? Hou li biti
promaknut na dvoru?
Astrolozi koji su pravili takva predvianja ponekad su ivjeli na rubu otrice. Godine 1441.
Richardu Bolingbrokeu i Thomasu Southwel-lu, uglednim lijenicima i oksfordskim uenjacima,
sueno je zbog izdaje jer je ustanovljeno da su sroili horoskop koji je predvidio smrt Henrika VI.
Kako je kasnije dramatizirano u Drugom dijelu Shakespe-areova Kralja Henrika VI, ta je epizoda
ukljuivala i Eleanor Cobham, enu Lorda zatitnika kraljevstva, koja je zajedno sa enom znanom
kao Vjetica iz Eyea (Eye je bilo selo kraj Suffolka) traila od Boling-brokea i Southwella
astroloku pomo radi zaea. Suenje je zavrilo osudom Bolingbrokea, koji je objeen i
raetvoren u Smithfieldu; Southwell je umro u zatvoru; Eleanor Cobham je protjerana; Vjetica iz
Eyea spaljena. Kralj je u meuvremenu, razumljivo prestraen, naruio od dvojice (drugih)
astrologa da naprave drugaije tumaenje horoskopa, ali prvo se tumaenje ipak pokazalo
tonijim, bar to se tie naina kraljeve smrti.
106
SUDBONOSNO NEBO
Jo je mnogo astrologa toga vremena, poput Johna Holbrokea ijohna Argentinea, takoer uivalo
znatan ugled. Holbroke, doktor teologije, bio je rektor Peterhouse Collegea u Cambridgeu, kancelar
sveuilita te glasoviti matematiar i astronom. Njegovo glavno djelo bile su efemeri-de koje su
tonije biljeile stvarno i srednje kretanje Sunca, Mjeseca i planeta, s tablicama uzdizanja znakova,
pa su ispravile i prepravile Al-fonsinske tablice, dotad u uporabi. John Argentine, ne manje ugledan,
bio je nadstojnik Kings Collegea u Cambridgeu, kao i kraljevski lijenik i astrolog Edvarda IV i
Edvarda V. Henrik V takoer je izuavao reeno umijee i naruio je raskoan astrolab od zlata i
srebra za vlastitu uporabu. Henrik VII cijenio je Bonattijev rad i imao je najmanje dvojicu astrologa
na dvoru, Baptistu Boerioa i Williama Parrona. Henrik VIII se savjetovao s astrologom Johnom
Robynsom i inzistirao je da ga Thomas Cranmer obavjetava o svakom kometu koji se pojavi. Zet
sir Thomasa Morea, William Roper, pripovijeda kako je s vremena na vrijeme pozivao Morea da
zajedno razmotre razliitosti, kretanja, putanje i djelovanje planeta i zvijezda. U meuvremenu,
kardinal Wolsey, Henrikov prvi kancelar, nadao se da e prouavanjem kraljeva horoskopa moi
uspjeno predvidjeti njegove postupke i udovoljiti njegovim muicama. Wolsey je takoer
nastojao izabrati pogodno vrijeme za neke od njegovih diplomatskih misija, ali to mu nije uspjelo
svaki put. Sir Willi-am Paget, dravni tajnik Edvarda VI, jedva je mogao neto izvui iz Bo-nattija,
a njegov nasljednik za vrijeme Elizabete, sir Thomas Smith, jedva da je nou spavao zbog
prouavanja toga umijea. Smithov uenik Gabriel Harvey, prijatelj i savjetnik Philipa Sidneya i
Edmunda Spen-sera, bio je jednako opsjednut.
Ako je vladavina Marije Tudor bila ukaljana papinskim praznovjerjem, Elizabeta se nije stidjela
okultnog. Kad je Elizabeta dola na vlast u listopadu 1558. godine, malo bi tko bio predvidio dugu i
uspjenu vladavinu. Strah i nesigurnost uzeli su maha nakon niza zlosretnih vladara. Gorina i
neprijateljstva zbog vjerskih sukoba doveli su do ruba graanskog rata. ak ni Ivan Grozni u
Moskvi, uhvaen u spletke i na elu podijeljenog carstva, nije englesku krunu mogao doivjeti
stabilnijom od vlastite. Kraljica se suelila s urotom izvana i u svojoj zemlji te je strahovala da e
panjolska i Francuska prijei preko uzajamnog neprijateljstva i ujediniti se protiv njene vladavine.

Astrolozi koji su se priklonili uroti takoer su djelovali. Oni koji su bili skloni Mariji,
107
BENSON BOBRICK
kraljici kotske, pourivali su pobunu u zemlji mislei da Elizabeta ne bi mogla preivjeti svoju
prvu godinu vladavine, i doista, Mjeseeva pomrina 2. travnja 1558., uz koojunkciju Saturna i
Marsa, kao daje navjeivala najgore.
No, tajnovita proroanstva koja su uzrokovala najveu uzbunu kod Engleza bila su ona
Nostradamusa, ije mutne, ifrirane prognoze kao da su se odnosile na Elizabetinu vladavinu.
Prema tijeku javnih dogaanja, mislilo se da ona pretkazuju vjenanje kotske kraljice Marije s
francuskim prijestolonasljednikom; nedavnu smrt Marije, kraljice Engleske; smrt Henrika II
Francuskog na vitekom turniru; prijetnju rata kotske s Francuskom i stupanje same Elizabete na
prijestolje. Elizabe-tin novi kanterberijski nadbiskup Matthew Parker rugao se tim proroanstvima
nazvavi ih fantastinom zbrkom, no puk je bio zbunjen, a cijelo kraljevstvo u neprilici,
zahvaeno stranom sumnjom.
Sama Elizabeta bila je spremna pruiti astrologiji sve to joj pripada. Prihvatila je shvaanje, kao
stoje naznaila u pismu Mariji Stuart, da su nae sklonosti dijelom uzrokovane nadnaravnim
znakovima koji se svakodnevno mijenjaju, no u isto vrijeme obeshrabrivala je svoje podanike da
sami istrauju taj predmet. Od 1581. tumaenje, pa ak i posjedovanje njezina horoskopa, bilo je
kazneno djelo, a najtei je zloin bio predvianje njene smrti. Unato tome, ona se bojala pretkazanja, a ne samih zvijezda. Bila je nepokolebljiva srca. U svibnju 1582., kad je itavu Englesku
uzbunio komet, njezini su dvorjani htjeli odvratiti njezino visoanstvo (koje je tada boravilo u
palai Richmond) da [ga] gleda, no ona je hrabrou koja je odgovarala veliini njezina poloaja
naredila da prozor bude otvoren i izjavila, 'Iacta est alia, Kocka je baena'. Kad ju je uplaena
pratnja pitala: Zar se ne bi trebalo bojati kometa?, odgovorila je s primjernom pobonou da su
njezina nepokolebljiva nada i vjera toliko vrsto ukorijenjene u Boju providnost da je ne mogu
pokolebati ili zaplaiti te zrake svjetla.
Taj je komet bio tek jedan od nekoliko nebeskih dogaaja koji su, inilo se, navijetali zlo. Najvie
se mislilo na 1588., kad se trebala dogoditi nova velika konjunkcija Saturna i Jupitera. Astrologija
me navela na zakljuak, pisao je Richard Harvy, da emo dobiti novi svijet, i to nekom
iznenadnom, estokom i udesnom nepoznatom promjenom, koja se do sada uvijek ve dogaala.
Malo je tko sumnjao da je tako. Godine 1475., uoi svoje smrti, Regiomontanus je objavio go108
SUDBONOSNO NEBO
dinjak u kojem je predvidio da e 1588. biti znaajna za europsku politiku. Mislio je da e biti
najavljena Sunevom pomrinom u veljai i oznaena dvama potpunim pomrinama Mjeseca,
jednom u oujku i drugom u kolovozu, kad Saturn, Jupiter i Mars budu u prijeteoj ko-njunkciji u
Mjeseevoj vlastitoj kui. Nije bio u krivu. Te je znaajne godine panjolska armada bila izbaena
i pobijeena, kralj Danske (Frederik II) je umro, francuski kralj (Henrik III) prognan je iz Pariza, a
za poljsko se prijestolje vodila strana bitka.
Katkad jedva zamjetno, koji put oito, astrologija je dodirivala gotovo svako podruje svjetovnog i
vjerskog ivota. Unato slubenom stavu Crkve, progoni astrologa bili su rijetki. Crkva nije nala
prigovora medicinskoj astrologiji i otvoreno je prigrilila elekcije budui da je njihovo
prakticiranje predstavljalo proraunate napore da se budunost izmijeni nabolje stratekim
djelovanjem slobodne volje. U samoj nebeskoj hijerahiji Crkve, devet redova anela takoer su
astroloki odreeni. Prijestolja su bila pod vladavinom Saturna, jer je Saturn statian, govori nam
jedan pisac. Podruja vladanja bila su pod vladavinom Jupitera, jer je Jupiter planet vladara; Mo
se pripisivala Marsu, planetu snage; Vladavine su se pripisivale Suncu, simbolu kraljeva; Vrline
Veneri; Arkaneli Merkuru a Aneli Mjesecu. Iznad Prijestolja su Kerubim i Serafim, koji nadziru
fiksne zvijezde i Primum Mobile, to ini Devet. Taj dostojanstveni sustav, utemeljen na
astrolokom - ne astronomskom - znaenju svakog planeta moe se vidjeti kao kabalis-tiki pandan
proricanju sudbine igraim kartama, to je astralna metoda proricanja. etiri boje predstavljaju etiri
fiksna znaka kao i etiri godinja doba, a trinaest karata u svakoj boji predstavlja trinaest lunar-nih

mjeseci. etiri boje 13 karata daje 52 (tjedna u godini). Brojevi 1-13 u zbiru daju 91, umnoeni s 4
daju 364 ili priblian broj dana u godini. Doker je dodan da se dobije broj 365.
Umjetnost Srednjeg vijeka i Renesanse nala je nadahnue u astro-lokim motivima. Sve do 18.
stoljea mnoga knjievna djela, graevine i umjetnika djela gotovo su nerazumljiva bez
poznavanja tih ideja. Nalazimo simboline likove koji predstavljaju zodijak u mnogim velikim
katedralama - u Notre Dameu, Amiensu, Reimsu, Cremoni i
109
BENSON BOBR1CK
sv. Marku, na primjer - u skulpturama, mozaicima, slikama, freskama, iluminiranim rukopisima,
ak i kuanskom priboru. uveni astroloki friz krasi Merton College u O^fordu; sam Oxford
nazvan je po znaku zodijaka (od Ox, to e rei nebeski Bik). Mnoge slike Rafaela, Bottice-llija,
Michelangela i Tintoretta, Diirera, Rubensa, Hieronvmusa Boscha i drugih teko se mogu razumjeti
bez upuivanja na astroloke teme. uvena Rafaelova Ezekijelova vizija, na primjer, prikazuje Boga
okruenog etirima fiksnim zodijakim znakovima, a njegove dekoracije kupole palae Chigi
prikazuju planete i zvijea kao boanstva. Guido Reni je portretirao sv. Mihaela Arkanela s
tezuljom Vage u ruci; Dure-rova Melancholia savrenije portret Saturna egzaltiranog u Vagi, na
kojemu lik melankolije, krilat i okrunjen Venerinim liem mirte, savjetuje strpljenje koje e
znaiti pobjedu due nad tugom kroz proimanje smisla ivota i smrti. Brojne Botticellijeve slike ukljuujui Veneru i Mars - astroloke su alegorije; Holbeinova Poslanikova tajna sadri kompletan
horoskop u ifriranom obliku.
Djela Chaucera, Dantea, Rabelaisa, Shakespearea i drugih velikana bogata su takvim temama. Na
primjer, uveni govor u Shakespeareovoj drami Kako vam drago o Sedam doba ovjeka temelji
se na planetarnom obrascu. U Boanskoj komediji Dante poinje svoje putovanje kad je Sunce u
Ovnu - poetku zodijaka, ali takoer (kako sam Dante kae) u znaku koji je vladao kad je Bog
stvarao svijet: Bijae jutrom, te se Sunce zae / da die istim zvijezdama ko tada, / kad boja
ljubav prvi put mae / te stvari divne.5 Ribe, koje simboliziraju Krista, takoer se uzdiu iznad
horizonta; Djevica - zvijee njegove majke, Djevice - nasuprot je, na descendentu, te dvije zajedno
zibaju Zemlju. Venera, egzaltirana u Ribama, predstavlja boansku ljubav u prvom pjevanju
istilita; u Raju Dante jasno pripisuje vlastitu pjesniku nadarenost zvijeu Blizanaca, znaku koji
vlada njegovim natalnim horoskopom. O slavno zvijee!, klie on, O mone zvijezde
bremenite svetom moi. Uza sve to smjestio je dva slavna astrologa u svoj poetski Pakao, a njihov
grijeh nije toliko bila astrologija koliko oholost. Sam Dante, u svakom sluaju, nije dvojio o
utjecaju zvijezda na ljudski ivot. Da nema utjecaja zvijezda, pisao je, djeca bi bila ista kao i
roditelji - to je
1 Dante Alighieri, Boanska komedija, preveo Mihovil Kombol, MH, Zagreb, 1976.
110
SUDBONOSNO NEBO
okrenulo naglavce Augustinov argument o blizancima. Na ivot i ivot svih ivih bia, pisao je,
uvjetuju nebesa, to, kako je napisao u isti-litu, svako sjeme vode k nekom cilju / spram
zvijezda to su pratnja mu u vijeku.6 Markov govor, upuen pjesniku u esnaestom pjevanju
istilita takoer je ista izjava pravovjernog nauka o tom umijeu.
haucer, visoki dvorski slubenik za vrijeme Edvarda III, bio je upoznat s radovima Ptolemeja,
Alkabicija, al-Kindija, Masha'allaha i drugih, te duboko upuen u radove Bonattija i Mihaela kota.
Njegova Rasprava o astrolabu, napisana oko 1391., za Malog Lewisa, deseto-godinjaka koji bi
mogao biti i njegov vlastiti sin, bavi se astrologijom u svakom smislu, kao i tehnikalijama poput
samog astrolaba. Njegov rad, koji je ostao nedovren, objanjava karakteristike znakova, podudaranja s dijelovima ljudskog tijela i planetarne sate. Razmatrajui kako procijeniti je li neki
ascendent sretan ili nije, govori da u njemu ne smije biti zloudnog planeta (Marsa ili Saturna) niti
smije biti u aspektu s njima, ili u konjunkciji sa Zmajevim repom. Ipak, ako se u njemu nalazi sretni
planet (Venera, na primjer), to e biti razlog za veselje. (Pojednostavljeno gledite, naravno, ali
taj je njegov rad imao za cilj uvesti u temu desetogodinjaka.)
Canterbuijjske prie pune su astrolokih predaja. Bestidna ena iz Batha pripisuje svoju pohotu

Veneri, smionost Marsu a opu putenost svome ascendentu u Biku. Vaj!, zapomae ona, zar je
ljubav grijeh tad, reci sada! / Svoj nagon uvijek slijedila sam stoga / Po djelovanju ovog zvijea
svoga.7 Uimo da onima s Merkurom u Ribama (znaku u kojemu je taj planet u padu) slabo ide
u ljubavi jer su Ribe znak u kojemu je Venera egzaltirana; Venera, pak, pati i u Blizancima i u
Djevici, kojima vlada Merkur. Arcit u Vitezovoj prii savjetuje Palamo-nu da prihvati vladavinu
zvijezda nad ovjekovom sudbinom jer je nezaobilazna i savjetuje stoiko prihvaanje sudbine:
Strpljivo snosi ovdje ropstvo to, Zaboga, jer nam nema druge nade. Fortuna nam je dala ove jade.
Poloaj nam slab il upliv zao
' Ibid.
7 Chaucer, Canterburyjske prie, preveo Luko Paljetak, Znanje, Zagreb, 1986.
111
BENSON BOBRICK
Saturnov na nebeska tijela dao Kob nam je ovu, protiv naeg mnijenja; To odredi nam nebo pri
roenju. Treba izdrat; tako je po svemu.8
Pria takoer objanjava planetarne sate i postupak izrauna sretnog ascendenta za elektivni
horoskop. U Odvjetnikovoj prii careva ki, gospa Constance zaruena je za turskog sultana ali
njezin otac proputa izabrati povoljno vrijeme za putovanje pa je nesretni ascendent pod kojim ono
poinje dovodi do niza nesrea. Sve je to, reeno nam je, savjesni astrolog mogao izbjei. Pravnici
su pitali: Zar nije bilo filozofa [astrologa] u cijelom tvome gradu [da odaberu bolje vrijeme]?
Ovan se uzdizao s Marsom, svojim vladajuim planetom, u Raku, znaku svoga pada, upravo kad
se Constance ukrcala, a slabi Mjesec, na katastrofalan je nain izlazio iz Ovna, mjesta
uzajamne recepcije, prema konjunkciji s Marsom. Ishod - eljeno vjenanje je propalo. Ne
moemo uvijek znati kad Chaucer govori u svoje ime, iako je astrologija u Priama podcijenjena tek
iz usta sramotnih likova poput Frankli-na, koji se izruguje Mjeseevim postajama. Chaucer sa
aljenjem zakljuuje: Jer u njima je, ako blistav sjaj / Znade im itat, zapisano, svima / Bez
iznimke, kad umrijeti tko ima.
Neke pripovijesti, poput Prie opatikog sveenika, kao da su nebeske alegorije u kojima sami
likovi predstavljaju planete ili zvijezde. Na taj nain prividno priprosta seoska pria o nadutom
pjetliu koji s tekom mukom izbjegne postati lisiji plijen zrcali trenutni poloaj zvijezda. Pria
se zbiva 3. svibnja, govori nam Chaucer, sa Suncem u Biku. Toan datum bio je 3. svibnja 1392.
Pjetli (koji predstavlja Sunce) najavljuje prekid dana sedmerima svojim kokicama (Plejadama).
Toga dana, lisica (Saturn) pribliila se konjunkciji sa Suncem (dovodei pjetlia u rizian poloaj),
ali Sunce je spaeno pravodobnim dolaskom udovice i njezinih dviju keri, to odgovara izlasku
Mjeseca i dvostruke tezulje Vage. Opet, u Franklinovoj prii Chaucer nam omoguuje tono
odreivanje datuma - Boi, 25. prosinca 1387. - kad je izuzetno visoka plima privremeno potopila
stjenoviti tjesnac britanske obale. U prii, arobnjak namjerava uiniti da se
1 Ibid.
112
SUDBONOSNO NEBO
obala pojavljuje pa nestaje, unaprijed razumijevajui utjecaj Mjeseca na plimu.
U Troilu i Kresidi, drugom Chaucerovu poetskom remek djelu, smjetenom u vrijeme Trojanskog
rata, trojanski astrolog Kalkas bjei kad po izraunima otkrije da e Grci pobijediti. Troilo je
ivio u ljubavi sve dok je Venera bila u Kresidinoj sedmoj kui; Pandarus je odabrao prenijeti
poruku Kresidi kad je Mjesec bio u dobrom poloaju; ljubavnici su konzumirali svoju strast kad
su se Jupiter, Saturn i Mjesec sastali u Raku da uzrokuju bujice kie; a te noi Troilo se mogao samo
nadati da e loi aspekti malefika u njegovu horoskopu kao i njegova spaljena Venera nekako
biti prevladani pod Jupiterovim blagotvornim zrakama. Jupiter ga iznevjeruje, Kresida je prisiljena
napustiti Troju u razmjeni zarobljenika, i na odlasku ali zbog prokletog zvijea pod kojim je
roena.
Gotovo svi koji su bilo to znali o astrologiji bili su ueni, kao to njena znanost nalae. No neto
od te uenosti znalo je procuriti u pojednostavljenom obliku. Najpopularnija dio predaje bio je
lunarni te se bavio tumaenjem Mjeseevih mijena. Naravno, sadnja prema mjeseevim fazama bila

je uobiajena. Brzi ili rastui Mjesec, sve sjajniji, dobro smjeten i aspektiran, obino je
pogodovao veini pothvata ili prigoda - osim ako bi tko krvario; umni napor bilo je najbolje ulagati
kad su Mjesec i Merkur bili u prijateljskom aspektu ili obojica u znakovima kojima vlada Merkur.
Dralo se da e frizura trajati ako Mjesec opada.
113
DRUGI DIO
Ima u astrologiji (priznajem) plitkih potoka kroz koje mladi poetnici mogu gacad; ali ima u njoj i
dubokih gazova preko kojih i divovi moraju plivati.
ELIASASHMOLE
114
115
esto poglavlje
116
Petnaesto i esnaesto stoljee s pravom su nazvani zlatno doba astrologije na Zapadu. Do kraja
renesanse astrologija je proela sve drutvene slojeve - od seljaka koji je provjeravao ljetopis kako
bi sadio prema Mjeseevim mijenama do papa i kraljeva koji su se oslanjali na smjernice sloenih
prorauna okultnih vidovnjaka na dvoru.
Jedan je uenjak lijepo opisao ozraje tipine konzultacije u doba asnijih godina umijea. Poput
pacijenta koji posjeuje ordinaciju modernog zubara ili oftalmologa, pie, klijent koji prelazi
preko praga astrologovih odaja u petnaestom ili esnaestom stoljeu stupa u predjel koji mu se
istovremeno ini neobinim i poznatim, prepun monih simbola i opremljen dojmljivim alatima.
Soba za konzultacije sadravala je referentna djela i instrumente kako bi uvrstila astrologo-vu
profesionalnu vjerodostojnost - nebeski globus, na primjer, ili astro-lab i armilarnu sferu, kao i
ljetopis s planetarnim tablicama i tablicama ascenzije (neophodna stolna referenca) rastvoren na
stalku. Tehniki podaci prikupljeni uz njihovu pomo biljeili su se na obrascu u kojem su bili
razvrstani po kategorijama. Oni su pomagali astrologu da odabere, organizira i zabiljei znaajne
injenice prema uvrijeenoj shemi koja podatke okuplja u smislenu mapu - biljeei znakove,
kue, planete i njihove aspekte, Mjeseeve vorove, fiksne zvijezde, dekanate (potpodjele svakog
znaka), paranatellonte (zvijezde koje se uzdiu s pojedinim stupnjem zodijaka), uglove karte i tako
dalje.
117
BENSON BOBRICK
Ta mapa je, naravno, horoskop, to znai pogled na sat - a napose onaj trenutak u satu kad se
stupanj znaka uzdie iznad horizonta na nekom mjestu na Zemlji. Precizne^ ga se moe usporediti s
nebeskim satom koji prua sveobuhvatnu sliku osobe, njezina ivota i sudbine. Nezgode ili razvoj
tog ivota obiljeeni su tranzitima i progresijama planeta, Mjeseevih vorova, uglova i drugih
osjetljivih toaka, kao i smjerom zvijezda. Prije konane prosudbe, astrolog bi promotrio horoskop
kao cjelinu, temperament osobe koji horoskop otkriva i nain na koji se taj temperament izraava.
Ascendent i njegov vladar (ili vladajui planet) smatrao se tih dana vanijim od Sunca i njegova
znaka i osnovnog digniteta planeta (osnaenog znakom, egzaltacijom, triplici-tetom, terminusom i
faciesom), vanijim od kua i aspekta. Astrolozi su priznali da naslijede, okolina i obrazovanje
igraju ulogu, ali u konani-ci vlada vrijeme roenja. Nagrada za trud nije bila samo prodorna
analiza neijih najskrovitijih osobina, s vrlinama i manama, ve i predvianje kakav e biti ivot.
Kako ete ga vi ivjeti (ako vjerujete u slobodnu volju) ovisilo je o vama.
Sve se to inilo za svaku osobu posebno. Struno govorei, sukladno sistemu kua horoskopa, ne
postoji dvoje ljudi, osim onih roenih u razmaku od etiri minute na istome mjestu, koji bi mogli
polagati pravo na istu sudbinu. ak je i medu blizancima takva istovjetnost rijetka.
Druge dvije vrste konzultacija, kao to smo vidjeli - zvane horama i elektivna - bile su
uobiajene dok je astrologiju jo odlikovala strunost i ugled. Horarni horoskopi daju odgovore na
pitanja - bilo koje vrste, od ishoda bitke do izgleda za putovanje - na temelju poloaja nebeskih
tijela u vrijeme kad je pitanje postavljeno ili primljeno. Elekcije su pruale sredstvo izbora
povoljnog trenutka za bilo koju vrstu djelovanja ili poduhvata.

Kad se sve to uzme u obzir, izrauni su zahtijevali struno znanje matematike, sferne geometrije,
astronomije, trigonometrije, geometrije i tako dalje, te stalno uenje u trajnom procesu, premda su
zraili nekom maginom aurom sveenikog ina i arolije.
To ne znai da su astrolozi uvijek znali o emu govore. U svim boljim obiteljima, biljei Jakob
Burckhardt u svome velikom djelu Kultura renesanse u Italiji,9 podrazumijevala se izrada
horoskopa djece, a
1 V. u nas prijevod Milana Preloga, Matica hrvatska, Zagreb, 1953. (Red.)
SUDBONOSNO NEBO
ponekad bi se dogodilo da ovjek proivi pola ivota progonjen uzaludnim oekivanjima dogaaja
koji se nikad nee dogoditi. Nesumnjivo, mnoga se predvianja nisu obistinila, premda ta
predvianja, da zbune povijest, nisu brino sauvana poput onih koja su se obistinila. Astrologija je,
naravno, imala svoje protivnike, premda oni, koliko god bili briljantni, nisu bili toliko uvjerljivi.
Talijanski ljubavni pjesnik Frances-co Petrarca, na primjer, imao je osobne zamjerke na astrologiju,
to umanjuje snagu njegove kritike. Godine 1350. pripala mu je ast, ini se, da odri slubeni
govor prilikom postavljanja novog vojvode od Milana, te se on, prema svom obiaju, teko
namuio sastaviti savren govor na latinskome. Bio je napol govora kad ga je slubeni astrolog
-ija je zadaa bila najaviti toan trenutak nastupa novog vojvode - pokuao prekinuti jer se govor
oduio. Pred zapanjenim pogledom okupljenog mnotva, njih su se dvojica stala nedostojno
prepirati, no astrolog je, naravno, pobijedio: bez obzira na to koliko je vojvoda moda cijenio
Petrarcinu rjeitost, elio je biti siguran da e na svoj poloaj stupiti u povoljnom trenutku. Ishod je
bio taj da su Petrarci ostali raz-derani ostaci njegova govora.
Znaajniji protivnik bio je Pico della Mirandola, renesansni humanist i ovjek enciklopedijske
naobrazbe, koji je nakon lutanja velikim sveuilitima Europe - gdje je studirao grki, latinski,
hebrejski, sirijski, arapski, filozofiju, znanost i kabalu - odluio odrati devet stotina teza protiv svih
pridolica u javnoj raspravi u Rimu. Kad je trinaest od tih teza papa Inocent VIII osudio kao
heretike, pognuo je svoju kanjenu glavu, unitio svoja poetska djela, odrekao se bezbone
znanosti i odluio posvetiti starost obrani kranstva od idova, muslimana i astrologa. Piu je
proreeno (od astrologa Luciusa Bellantiusa iz Sie-ne) da e umrijeti u trideset prvoj godini. Poput
Cicerona, Pico je takvo proroanstvo smatrao nepoeljnim i ono ga je odvratilo od astrologije.
Obasuo ju je bujicom pogrda, koristei sve stare argumente, od kojih je neke probrao od Augustina,
no opet, kao i u Ciceronovu sluaju, to nije sprijeilo ostvarenje predvianja. Niccolo Machiavelli,
pak, bio je jedan od onih otroumnih realista koji su prihvatili astrologiju a da nisu bili sasvim
sigurni kako ona djeluje. Odakle dolazi, ne znam, napisao je, no drevni i suvremeni primjeri
dokazuju da se nikad nije dogodio velik dogaaj ni u kojem gradu ili zemlji a da ga nisu pretka-zali
ga taci, najavila otkrivenja ili predznaci i drugo nebesko znamenje.
118
i
119
BENSON BOBR1CK
Astrologija toga doba bila je na strani znanosti, a njeni protivnici esto su se sluili
praznovjernim predrasudama koje su brkale matematiku s magijom, a prouavanje neba s
idolopoklonikim oboavanjem zvijezda. Neki od najveih znanstvenih umova toga doba vjerovali
su u to umijee, biljei neki posramljeni povjesniar, i dok prelistavamo njihove knjige, primijetit
emo, na svoje iznenaenje, da su veina tih astrologa otroumni pisci; s druge strane, preesto
susreemo anti-as-trologe koji su istovremeno neznalice i glupani. Postoje brojni razlozi za to. Biti
uvrten medu profesionalne astrologe u esnaestom stoljeu znailo je ovladati astronomijom i
matematikom... Da biste bili protivnik astrologije, morali ste samo znati dovoljno latinskog da
proitate Pia i samete njegove argumente. No, kao stoje razborito rekao jedan astrolog iz
esnaestog stoljea, astrolog nije boanski prorok, ve jednostavno uen i obrazovan ovjek, koji
moe pogrijeiti poput drugih ljudi. Tko se ne bi izgubio izmeu mnogobrojnih sjena; tko ne bi
zalutao u zavijucima takva zakrivljenog labirinta?'
Medu onima koji su rijetko zalutali bio je Marsilio Ficino, jedan od najveih likova talijanske

renesanse. Roen u Figlineu u Italiji, 19. listopada 1433., Ficino je uio pravo, medicinu, teologiju i
glazbu. Rano se proslavio obnovom klasinog obrazovanja pod patronatom Cosima de'Medicija
(Cosima Starijeg). On gaje mudro izabrao za glavara svoje nove Platonske akademije u Firenzi,
koja je postala samo sredite onodobne znanosti i umjetnosti. irokogrudnou od koje bi moderni
znanstvenici pozelenjeli od zavisti, Cosimo gaje smjestio u vilu u Ca-reggiju, na rubu grada, i
podmirivao trokove njegovih znanstvenih pregnua dovoljno dareljivim iznosima da ga oslobodi
svake materijalne brige. Od 1459. nadalje, Ficino se mogao baviti svojim neprocjenjivim radom u
udobnom i idilinom okruenju te se posvetiti prevoenju mnogih novootkrivenih tekstova.
Na Cosimovu molbu, Ficino se prihvatio latinskog prijevoda svih Platonovih djela; preveo je niz
hermetinih tekstova (duboko proetih astrologijom) pripisanih Hermesu Trismegistosu,
legendarnom egipatskom mudracu; djela Sinezija iz Kirene, Psela, Jambliha, Porfirija, Prok-la,
Plotina, Teona iz Smirne i Dionizija Areopagita, Homerske himne, Hesiodovu Teogoniju i
Pitagorine Zlatne misli. Njegov vlastiti rad obuhvaa Tri knjige ivota, Kransku religiju i
nedovren komentar na Poslanicu svetog Pavla Rimljanima, uz razna izdanja obilne prepiske
120
SUDBONOSNO NEBO
objavljene po njegovoj smrti. Zareeni sveenik i kanonik firentinske katedrale, Ficino je ustrajao u
uvjerenju da ne postoji nesklad izmeu klasinog uenja i kranske objave te je u vlastitim spisima
spajao svoja vjerska uvjerenja s astrologijom, alkemijom i magijom. Odravao je vjeni plamen
pred Platonovom bistom u svojoj radnoj sobi i smatrao da Platona treba itati u crkvama, a Sokrata
je smatrao Kristovim prethodnikom. Na neki je nain zaarao cjelokupni intelektualni ivot Firenze,
a mnogi uenjaci i umjetnici, koji su utjelovljivali renesansnu umjetnost i misao na njihovu vrhuncu
- Lorenzo de Medici (kojemu je bio privatni uitelj), Alberti, Poliziano, Landino, Botticelli,
Michelangelo, Rafael, Tizian, Dtirer (u Njemakoj) i drugi - bili su nadahnuti Ficinovim radom. On
je bio njihovo sredite, a oni su bili sredite renesanse.
U inozemstvu se dopisivao sjohnom Coletom, dekanom Katedrale svetog Pavla u Londonu,
kancelarom francuskog parlamenta, kraljem Matijom Korvinom u Maarskoj i s njemakim
humanistom Johan-nom Reuchlinom. Premda Ficino nije prvi oivio prouavanje Platona, Europa
se prvenstveno preko njega potpuno probudila za platonsku misao.
Nizak, sitan ovjek plave kovrave kose, visoka ela i glatke ali rumene puti, Ficino je u svakom
sluaju bio istanan i umjeren ovjek jednostavnih ukusa, s nepcem za dobro vino. Premda prirodno
rjeit, neznatno je zamuckivao i uljetao izgovarajui slovo s, a s vremenom postao i lagano
pogrbljen od znanstvenog rada. Premda srdaan i veseo u drutvu, ponekad bi se umrtvio u
samoi, udubljen u sjetne misli, koje je pokuao odagnati energinim posveivanjem poslu. Veina
njegovih bliskih prijatelja bili su mukarci, no ini se da je u privatnom ivotu eznuo za
sublimacijom svojih strasti, koje su, navodno, bile homoerotske prirode. Upravo je Ficino skovao
izraz 'Platonska ljubav' kako bi izrazio temeljnu estitost sjedinjenja kojem je teio.
Ficinova misao bila je temeljno oblikovana djelom ijoj je obnovi i oivljavanju pridonio. Njegov je
ivot u tom smislu bio od jednog komada. U Timeju Platon govori o planetima kao utjelovljenjima
duhovnih inteligencija, koje ih obdaruju boanskom vlau i moi. Nesmetan tok njihova gibanja,
pie on, postavljenje kao znak i obrazac na nebesima, koji usmjerava nemirne obrate u naem
razumu, koji su
121
BENSON BOBRICK
srodni njima, tako da steknemo predodbu o tome kakvi bismo trebali biti. To je tvorilo dio
Ficinova uvjerenja. Kod Plotina je pak naao: O planetima moemo misliti kao p slovima koja se
uvijek iznova ispisuju na nebu. Oni koji znaju itati tu vrstu pisma... mogu proitati budunost iz
njihovih oblika, otkrivajui to je naznaeno. A tako je vjerovao i Ficino. U mitu o postanku u
Corpus Hermeticumu, pak, pronaao je sliku ovjeka kakvog je stvorio ili zamislio Boanski um, s
utisnutim svojstvima sedam planeta koji upravljaju njegovom sudbinom na zemlji. Ipak, u prirodi
tog stvaranja je apsolutna sloboda od boanskog u kojoj sudjeluje i ovjek te, djelujui iz besmrtnog
dijela svoje due, tei ostvarenju neposrednije spoznaje Boga. Bila je to potajna nada Ficinova

ivota.
Ficino je, kao vjet astrolog, tono predvidio da e Giovanni de'Me-dici, praunuk njegova prvog
velikog pokrovitelja, jednog dana postati papa (1513. ustolien je kao papa Leon X), i redovito je
davao astro-loke savjete prijateljima. Bio je zaokupljen snagom Satuma u vlastitom horoskopu te
je itav ugoaj i tijek svoga ivota pripisao njegovu utjecaju, u dobru i u zlu. Jednom se u pismu
poalio prijatelju: ini se da je Saturn utisnuo u mene peat melankolije od samog poetka.
Muio se pod njegovom teinom, no napokon je otkrio da mu samo duboka predanost donosi
nadahnue i oslobaa ga njegove zloudne moi. I doista, obdario gaje ozbiljnom naravi, snanim
osjeajem odgovornosti i odveo ga u pravcu znanstvenog i kontemplativnog ivota. U tome
navlastitom smislu, Ficino je vjerovao da svatko treba slijediti svoju zvijezdu, ili suraivati sa
svojom nebeskom moi: Nebesa e poduprijeti tvoje pokuaje, pie prijatelju, i nagradit e tvoj
ivot u o noj mjeri u kojoj bude slijedio pokroviteljstvo vladara svog roenja, osobito ako je taj
platonski nauk toan... da svaka osoba pri roenju dobiva jednog posebnog demona, uvara svog
ivota, koji joj je dodijeljen kao osobna zvijezda i pomae mu u svakom zadatku koji su mu nebesa
pri roenju namijenila.
Na koncu, sama astrologija bi mogla... biti opravdana samo ako osigura neka sredstva ili smjernice
kojima bi ljudska dua poela spozna-vati sebe kao sliku Boga. Nita od toga nije bilo nespojivo s
astralnom magijom, koju je Ficino takoer prigrlio. Jer, mislio je da nije mogue da neki
materijalan in, pokret ili dogaaj postigne potpunu ili savrenu uinkovitost osim ako ga sa svih
strana ne vodi nebeski sklad.
122
SUDBONOSNO NEBO
Pomou rituala koji usmjeravaju astralne sile, ljudski se duh moe povezati s duhom nebesa i
primiti darove svoga navlastitog planeta koji vibrira u suglasju, poput dviju struna na lutnji.
Potrebna je svojevrsna domiljatost da bi se horoskop protumaio s dosljednom tonou, ali
vjerodostojnost i tonost ne daju uvijek ispravno tumaenje. To je tako u svim znanostima, naravno,
pa i u medicini - kao to svatko zna iz pogrenih dijagnoza bolesti. Neki astrolozi, poput Abu
Ma'shara, Guida Bonattija i Lue Guarica, ini se da su znali to rade, barem u vlastitim okvirima.
Drugi su bili jedva, ili jedino domiljati - bez potrebnog znanja i vjetine. Ipak, literatura obiluje
zapanjujuim priama.
Na primjer, 1514., pet godina prije nego to se spremio oploviti kuglu zemaljsku sa svojih pet
brodova, Ferdinand Magellan sreo je astrologa Ruya Faleira u sjevernom Portugalu, pa su
zajedniki pokuali odrediti gdje bi se mogli nalaziti Moluki otoci. Njihova astronomska i
zemljopisna nagaanja smjestila su ih u podruje otkrivenog svijeta to gaje papa Ugovorom iz
Tordesillasa dodijelio panjolskoj, pa su se zaputili u panjolsku po podrku. Dobivi je, opremili
su svoje brodove, a u rujnu 1519., tik pred ukrcaj, Magellan je pozvao Faleira da se pridrui
pohodu. Faleiro je to odbio. Nedugo prije toga sastavio je horar-ni horoskop putovanja pomou
kojeg je predvidio ne samo njegovu konanu slavu ve i krvoprolie koje e snai posadu pri
jednom iskrcavanju, na nekom od morskih otoka. Dne 20. rujna brodovi su odjedrili, a u sljedeih
osamnaest mjeseci njihov odluni kapetan otkrio je tjesnace koji su ponijeli njegovo ime, nazvao
ocean Pacifikom, prebrodio zatija i oluje, spasio se od izgladnjivanja jedui sirovu goveu kou i
piljevinu te se, obnovivi zalihe na otoku Guamu, iskrcao sredinom oujka na Filipinima. Ondje se
Magellan nepromiljeno umijeao u sukob suparnikih plemena i 27. travnja 1521. na otoku
Mactanu bio ubijen zajedno s mnogim svojim drugovima.
Osim takvih izvjetaja od povijesnog znaaja, postoji nepresuno obilje upozoravajuih pria (od
kojih su neke i bajkovite, naravno) to podravaju uvjerenje u neizbjenost sudbine.
Svi znaju, ili su neko znali, za priu o bagdadskom trgovcu koji je jednog dana poslao svoga slugu
na trnicu, gdje je ovaj doznao kakav
123
BENSON BOBRICK
ga usud eka. Sluga je pohitao poneto kupiti, ali se ubrzo vrati drui, blijed kao krpa. to se
dogodilo? upita ga gospodar. Sluga odgovori: Na bazaru sam naletio na enu,. No kad sam se

okrenuo i pogledao je, vidio sam lice Smrti. Pogledala me ravno u oi i priprijetila mi. Gospodaru,
molim vas, posudite mi svoga konja, jer moram hitro pobjei. Kamo e otii? upita ga. U
Samaru, gdje nee ni pomisliti da me trai. I tako uzme konja i odjae najbre to je mogao.
Sutradan gospodar sam ode na bazar i ugleda Smrt u gomili. Zato si zaprijetila mom slugi?
odvano je upita. Ona ga pogleda i nasmijei se: O, to nije bila prijetnja, nego izraz iznenaenja.
Zaudila sam se to ga vidim u Bagdadu, jer veeras imamo sastanak u Samari.
Postoji neka ironina fasciniranost takvim priama koju nitko ne moe izbjei, jer je ugodno i u isti
mah strano zamiljati da prividnim kaosom ivota upravlja toan i zakuast plan. Tommaso
Campanella, u djelu objavljenom 1629. u Lyonu, kae nam da je znameniti astrolog Valentin
Naibod predvidio vlastitu nasilnu smrt i uzaludno je pokuao izbjei zakljuavi se u kuu. Lopovi
su, vidjevi da je kua potpuno zatvorena, pomislili da nikog nema kod kue i provalili. Zatekavi
Nai-boda, proboli su ga prije nego to su pobjegli s njegovim stvarima. Drugi adept toga doba,
Bartolommeo della Rocca, jednako je tako, prema prianju, predvidio da e biti ubijen udarcem u
glavu. Kako se pribliavao taj dan, dakako, smanjilo mu se pouzdanje u vlastitu vjetinu i, u strahu
od dogaaja, u nadi da e ga izbjei, poeo je (poput Mihae-la kota) nositi metalnu ploicu ispod
kape. To ga nije spasilo, jer se dogovorenog dana na njegovim vratima pojavio prodava trijea, za
kojeg je mislio da ga poznaje, a ovaj ga je iz nepoznatog razloga udario tapom po sljepooici. Ta
neobina pria slina je onoj o uenjaku Jo-hannesu Stoeffleru, koji je predvidio da bi odreenog
dana mogao biti zgnijeen. Iz sigurnosnih razloga odluio je taj dan provesti kod kue, a da mu
proe vrijeme, pozvao je neke uene prijatelje na razgovor uz kale vina. Tijekom rasprave
posegnuo je za tekim sveskom da rijei neko pitanje, kad itav zid knjiga popusti i poklopi ga.
Nauk koji se vee uz Nostradamusa - lijenika Henrika II, Franje II i Karla IX od Francuske - od
upitnog je interesa, djelomice stoga to se u vezi s njegovim navodnim moima predvianja
pretjerivalo posljednjih petsto godina. U nejasnim i nezgrapnim stihovima navodno je prorekao
uspon Olivera Cromwella u Engleskoj, Veliki poar u Londonu
124
SUDBONOSNO NEBO
1666., roenje Napoleona i brojne dananje ratove. S obzirom na Veliki poar, njegovo
proroanstvo glasi: Krv pravednih trai / to se iz Londona iri, / koji mora vatrom zbrisan biti. / U
godini koja triput dvadeset i est... Za druge stihove, u to doba neshvatljive, kasnije se smatralo da
su proroanstvo Krimskoga rata.
U triput sto godina Medvjed Napast e Polumjesec; No ako Pijetao i Bik se udrue Medvjed nee
prevladat; Za dvaput deset godina opet Nek islam znade i strahuje; Kri e stajat, Polumjesec
gasnut, Rasplinut se i nestat.
Godine 1853. Rusija (Medvjed) napala je Tursku (Polumjesec) a Pijetao i Bik (Francuska i
Engleska) udruili su se da spase Tursku. Unato tome, Polumjesec se ugasio. Takva proroanstva,
ipak, nije mogue smatrati vjerodostojnima samima po sebi. Dovoljno zagonetna da mogu znaiti
bilo to, ili nita, njihovo predvianje nije se razlikovalo od gatanja iz ivotinjskih iznutrica, kao to
su to radili proroci republikanskog Rima.
Nostradamus je isto tako sastavio predvianja za Katarinu Medici dok je ova bila kraljica
Francuske, no ona je bila sklonija savjetu Rug-gierija Starijeg, koji je predvidio glavne dogaaje
njezina ivota, s tonou, pie francuski romanopisac Honore de Balzac, koja e i nevjernike
dovesti u oaj. Ruggieri je predvidio nesree koje su, za opsade Firenze, utjecale na njezinu
mladost, kao i na udaju za francuskog princa, njegov neoekivani uspon na prijestolje te broj i spol
djece koju e roditi. Tri njezina sina, bilo joj je reeno, vladat e nakon nje, a njezine e dvije keri
takoer postati kraljice. No nitko od njih nee imati djece. I to se pokazalo potpuno tonim, pie
Balzac, pa su mnogi povjesniari to smatrali proroanstvom izreenim nakon dogaaja.
Drugi veleugledan astrolog u to doba bio je Lua Guarico, koji je jo oiglednije dokazao svoju
vjetinu u_ brojnim sluajevima, a sluio je kao dvorski savjetnik Katarine Medici, kao i nekolicine
papa. Predvidio
125
BENSON BOBR1CK

je poraz Franje I u bitci kod Parije; smrt vojvode od Bourbona na zidinama Rima tijekom pljake
1527.; pad Giovannija Benvoglija (Signo-rea Giovannija II), tiranina iz Bojogne; izbor Alessandra
Farnesea za papu; kao i promiskuitetno papinstvo Giulija de Medicija, koji je kao Klement VII bio
otac brojnoj vanbranoj djeci. Do danas, povjesniari su ih otkrili dvadeset devetero. U
meuvremenu, kad je Farnese postao papa Pavao III, imenovao je Guarica biskupom od Giffonija, i
u travnju 1543. dao mu zadatak da odredi povoljan trenutak polaganja kamena temeljca za novo,
Farneseovo krilo vatikanskog kompleksa u Rimu. Trenutak je odreen, i im je astrolog uzviknuo
da gradnja moe poeti, Ennio Verulano, veleuvaeni kardinal Albana, odjeven u bijelu stolu s
crvenom tijarom na glavi, smjesta postavi u temelj veliki mramorni blok, prekrasno uglaan i s
ugraviranim papinskim grbom.
Ipak, Guaricova pronicavost nije bila uvijek cijenjena, a njegova ga je iskrenost dovodila u
opasnost. Jedan nezadovoljni klijent, Giovanni Ben-tivoglio, doznavi da e mu uskoro netko
preoteti vlast, Guarica je vezao uzetom i puna dva dana ostavio da se ljulja nad zavojitim stubama
kule, udarajui o zidove. Unato tome, Guarico je 1552. prilino hrabro tiskao svoje tumaenje
horoskopa brojnih znamenitih ljudi, ukljuujui pape, kardinale, vladare i znamenite umjetnike i
uenjake - od kojih su neki jo bili ivui. Knjiga horoskopa slavnih pokrenula je obiaj i ubrzo su
uslijedile sline knjige Francisca Giuntinija iz Firenze i Girolama Carda-na iz Milana. Potonji je
analizirao horoskope stotinu istaknutih pojedinaca, ukljuujui Erazma, Albrechta Diirera i Henrika
VIII.
Godine 1555. nastalo je moda najznamenitije Guaricovo proroanstvo. Na zahtjev kraljice
Katarine Medici, upozorio je kralja Henrika II Francuskog, tada starog trideset sedam godina, da e
otprilike u etrdeset drugoj godini ivota biti u opasnosti da bude ubijen u pojedinanoj borbi u
zatvorenom prostoru ranjavanjem u glavu. Dogodilo se da je iste godine francuski astrolog
Nostradamus takoer predvidio nain na koji e kralj umrijeti. To je zanimljivo zato to je to bilo
njegovo jedino dokazano proroanstvo. Meutim, bilo je dovoljno potanko da nas zapanji. Godine
1555. u njegovoj se slavnoj knjizi proroanskih stihova pojavila sljedea ka trena: Le Lyon jeune
le vieux surmontera, / En champ bellique par singulier duelle, / Dans cage d'or les yeux lui crevera,
/ Deux classes une puis mourir mort cruelle. (Mladi e lav nadvaladati staroga na turniru u
pojedinanoj borbi.
126
SUDBONOSNO NEBO
Kroz zlatni kavez svojih oiju bit e proboden. Dvije e rane postati jedna, a uslijedit e strana
smrt.) Henrik nije bio spomenut poimence, no bio je smjesta prepoznatljiv, ne samo zbog svoje
pozlaene kacige ve i zbog zlatnog lava na svome grbu.
Kobna godina je stigla, i u lipnju 1559. kralj je slavio udaju svoje keri Elizabete Valois za kralja
Filipa II panjolskog. Kao dio sveanosti, odluio je odrati trodnevni viteki turnir u kojem je i
sam elio sudjelovati. Za tu je priliku ulica St. Antoine ispred Tournellesa raiena, njen je
plonik raskopan i podignut je veliki drveni amfiteatar za gledatelje. Prvi srpnja bio je posljednji
dan gozbi, i nakon niza natjecanja stigao je veliki dogaaj. Henrik se osobno pojavio u svome
kraljevskom oklopu, s prepoznatljivom zlatnom kacigom, na turskome pastuhu to ga je netom bio
dobio na poklon od vojvode od Savoje. Pridruivi se nekolicini plemia koji su se prijavili za
natjecanje, Henrik je sudjelovao u tri propisana kruga, i u prva dva je pobijedio. No u treem krugu,
protiv Gabriela Montgomervja, kapetana njegove vlastite kotske garde, gotovo je oboren s konja.
Odluan da se pokae boljim, ustrajao je na drugom pokuaju, premda gaje kraljica preklinjala da
prestane, a Montgo-mery se sam ponudio odstupiti. No kralj nije elio popustiti.
Jo jednom njih dvojica zauzela su poloaje, propela i zatim podbo-la konje, U bijesnom srazu,
obojica su skrhali koplja, ali pritom se kraljev vizir otvorio, a iverje Montgomervjeva koplja
probolo mu je oi sve do mozga. Dok je urlao u agoniji odnijeli su ga s polja, a glasnik je smjesta
pozvao poznatog anatoma Andreasa Vesaliusa iz Bruxellesa da mu pokua spasiti ivot. Versalius je
stigao 3. srpnja, no nije znao to uiniti. U pokusnoj operaciji bilo mu je dozvoljeno otvoriti lubanju
nedavne rtve ubojstva, kako bi srebrnom iglom proao kroz mrtvaevo oko. No kraljev je sluaj
bio oigledno beznadan. U poludelirinom stanju, skrueno se udarao u prsa, zaklinjao da e

iskorijeniti herezu, zavjetovao se otii na hodoae u Bogorodiino svetite pokraj Orlean-sa i


zazivao svoju ljubavnicu Dianu od Poitiersa, koju je kraljica odluno izbacila iz prostorije. Ujutro
10. srpnja primio je posljednju pomast i u jedan sat poslije podne umro.
Kralj Francuske poginuo je u godini koju je predvidio Guarico i na nain koji je opisao
Nostradamus. to su to njih dvojica vidjeli u kraljevu horoskopu? Jedna suvremena astrologinja
pokuala je tome ui u trag djelomice temeljei svoju analizu na Firmiku Maternu. Henrikovo
127
BENSON BOBRICK
Sunce i Mjesec, kae nam ona, bili su u kvadratu sa Satumom, to uvijek nagovijeta nasilnu smrt, a
Mars u kvadratu s Jupiterom u estoj kui (koja opisuje bolest). U godini njegove smrti ascendent je
u primarnoj direkciji ili progresiji doao u konjunkciju s Marsom, koji je bio u kvadratu s njegovim
Suncem u Ovnu i u opoziciji Saturnu, koji usto vlada osmom kuom. Saturn u tranzitu bio je tono
u konjunkciji sa sretnom tokom i Zmajevom glavom, sjevernim vorom Mjeseca. Napokon,
kraljev je ascendent bio blizu Plejada, a Mars na maglici zvanoj Raje oko u Raku, koji oboje,
tradicionalno, ugroavaju vid. Kad sve zbrojimo, ti imbenici po znaku i aspektu ukazuju na ranu na
glavi koja uzrokuje sljepilo. tovie, ranije te godine dogodila se pomrina u vrijeme kraljeva
roendana, koja je pala na njegovu konjunkciju Sunca, Mjeseca i Venere u dvanaestoj kui.
Prosudbu tonosti te analize moramo prepustiti onima koji bi to mogli znati.
Ipak, da se moglo dobiti drugo miljenje, nitko u to doba ne bi bio pozvaniji za to od Girolama
Cardana iz Milana. Astrolozi su esto bili ljudi velikih sposobnosti i izvan svoga podruja, no po
obuhvatnosti svoga genija Cardano je vjerojatno nadmaio sve svoje kolege. Osim strunosti u
divinaciji, pomogao je postaviti temelje moderne algebre, rastumaio pravila rjeavanja kubnih
jednadbi, ovladao podrujima od filologije do perspektive i izumio univerzalni zglob. Uivao je
dobar glas i kao lijenik. Medu prijatelje i pokrovitelje mogao je ubrojiti kardinale, nadbiskupe,
generale i vladare: Andreu Alciatija, vodeeg pravnika toga doba, Vesaliusa najistaknutijeg
anatoma; protestantske plemie engleskog dvora Edvarda VI, francuskog veleposlanika u Engleskoj
i Johna Hamiltona, posljednjega katolikog nadbiskupa St. Andrevvsa u Edinburghu. Takoer je
napisao niz popularnih knjiga, a neki od njegovih uenika izgradili su istaknute karijere, poput
Ludovi-ca Ferrarija, profesora matematike na milanskom sveuilitu. Razliiti su ga europski
dvorovi - danski, kotski, mantovski i francuski medu inima - pokuali namamiti u svoju slubu
unosnom plaom, a mogunost promaknua stigla je i od pape Pavla III i pape Pija IV. Iz njegove
autobiografije doznajemo i da je bio vjet maevalac, dobar ribi, dobar zborski pjeva, i da je
nadvladao brojne tjelesne nedostatke svakodnevnim predanim vjebanjem. Izrazito je pazio na
prehranu i, ispred svoga doba, naglaavao vanost voa, povra i ribe.
128
SUDBONOSNO NEBO
Pa ipak, aa gorine uvijek je bila puna. Roen u Paviji kao izvanbrani sin, Cardano je bio
neeljeno dijete. Majka gaje pokuala pobaciti i kad se rodio tono na vrijeme nakon tri dana
poradanja, izaao je gotovo mrtav. Lijenici su ga smjesta uronili u lavor toplog vina da ga oive,
a kad je zaplakao s prvim dahom - u 6 i 40 ujutro 24. rujna 1501. - oba svijetlea tijela [u njegovu
horoskopu] bila su u padu, kae nam, i nijedno nije bilo aspektom povezano s ascendentom, a
bila su u estoj i dvanaestoj kui. Da stvari budu gore, Mars je bio u kvadratu s Mjesecom. Ipak,
Sunce, oba zloudna planeta te Venera i Merkur bili su u ljudskim znakovima, dodaje, pa barem
nisam roen kao udovite. Ipak je, poput Ficina, mucao (znaajka naslijeena od oca), imao je
neobino oblikovane ruke i stopala, i neku nasljednu slabost koja mu je prijeila normalan seksualni
ivot prije trideset prve godine.
Mladost mu je bila grozniava i od poetka mu je zdravlje bilo krhko. Roditelji su ga davali od
jedne dadilje drugoj, a kad je jedna dadilja umrla od kuge, umoili su ga u ocat radi dezinfekcije
prije nego to su ga dali drugoj. Kad je imao osam godina gotovo je umro od dizente-rije, i budui
da je bio sklon nezgodama pao je niza stube i slomio lubanju. Nekoliko mjeseci kasnije u glavu ga
je pogodio kamen. Bio je pomalo hipohondar, tijekom ivota na razne naine pogoen loom
probavom, bronhitisom, gnojnim upalama, gihtom, hemoroidima, lupanjem srca, nesanicom,

mokranom infekcijom, ekcemom, vrbancem i dvaput je obolio od kuge. Muila ga je, kako nam
kae, tragina strast, tako junaka koja ga je navodila na samoubojstvo. Njegova majka bila je
pomalo hladna, iako naglaeno pobona; njegov otac, istaknuti pravnik, bio je paljiviji i pokuao je
prenijeti sinu svoja znanja. Od desete godine Cardano je sluio kao njegov pa, nauio latinski,
grki, klasinu astrologiju i prvih est Euklidovih knjiga pod njegovim vodstvom, a na sveuilitima
u Paviji i Padovi stekao je diplome iz medicine i umjetnosti.
Nijedan student nije vie obeavao. Ipak zbog njegova nezakonitog roenja Lijeniki zbor u
Milanu ga je iskljuio, pa je postao otrovni kritiar te medicinske elite i godinama je morao
zaraivati za ivot kao siromani seoski lijenik. S vremenom su mu njegovi talenti prokrili put, no
dok je stjecao poloaj zbog razdraljive je naravi nizao neprijatelje. Imao je brojne bliske susrete sa
smru, Inkvizicija gaje uhitila jer je nesmotreno napravio Kristov horoskop, i imao je dva
samovoljna si129
BENSON BOBRICK
na, od kojih se jedan snalazio kao sitni lopov, a drugi je osuen na smrt te mu je odrubljena glava
jer je otrovao enu kolaem ukraenim bijelim arsenovim trisulfidom. Card^ano je bio osjetljiv na
znamenje, a prisjetio se daje na dan roenja svoga sina zabrinuto opazio djetetove male, bijele,
nemirne oi, dva spojena prsta na lijevoj nozi, kao i to da je dijete bilo gluho na jedno uho. U
trenutku kad su ga podigli iz krstionice, u sobu je uletjela velika osa, dvaput preletjela bebinu
kolijevku i glasno zujala kao da udara u bubanj. Cardano se sjea i da je imao muan predosjeaj
da e mu sin doivjeti nasilnu smrt. Godinama kasnije, na dan kad je njegov sin uhapen, najednom
prstu njegove ruke pojavila se crvena mrlja u obliku bodea.
Sve u svemu, Cardano je bio sklon usamljenikom ivotu, koliko god mu je to javna karijera
doputala, i uivao je u svome domu nakrcanom kunim ljubimcima, medu kojima je bilo kunia,
koza i roda. ahovski majstor, volio je igre na sreu, i po vlastitom je priznanju bio roeni kockar premda vjerojatno nitko iv nije bio bolji od njega u izraunu vjerojatnosti u kartakim igrama i
kockanju. Iako je jednom prokockao enin nakit, dobivao je jednako esto kao stoje gubio, a
povremeno se i uzdravao kockarskim dobicima. Kad je gubio, bilo gaje bolje izbjegavati. Jednom
prilikom, u dobi od dvadeset osam godina, u Veneciji za svetkovine Bogorodiina roenja,
pripovijeda nam, oinuo sam maem lice ovjeka koji me prevario na kartama. Bio sam u njegovoj
kui, a on je imao dva pratioca. Dva su koplja visjela s grede a ulazna su vrata bila zakljuana.
Uperio sam ma prema dvojici [pratilaca] i zaprijetio im da u ih ubiti ako ne otkljuaju vrata.
Car-danova knjiica o znanosti igara puna je zanimljivih podataka o kockarskim trikovima (poput
uporabe nasapunanih karata) i opisuje naj-razliitije kartake igre - panjolske, francuske, njemake
i talijanske -koje su se igrale u to doba. Iz raznih je razloga volio svijet kocke. Za kockarskim
stolom, zapisao je, ovjek ne samo da zaboravlja svoje brige i osvjeava duh, ve prijatelji i
poznanici nesvjesno otvaraju svoje due, kako tijekom igre njihove strasti i sklonosti izbijaju na
povrinu. Tada ih vidite kakvi jesu. Kockarski stol, osim toga, pie on, izjednauje koliko i smrt,
te se ondje lako mogu susresti kraljevii i prosjaci.
130
SUDBONOSNO NEBO
U Cardanovo se doba medicinska astrologija razvila do visokog stupnja. Hipokrat, veliki grki
lijenik i tvorac lijenike zakletve, inzistirao je na tome da njegovi studenti savladaju astrologiju
jer ona pomae u odreivanju vremena kad je pacijent u najveoj opasnosti. To mu se inilo toliko
vanim te je ustvrdio da je lijenik koji ne razumije astrologiju - budala. Lijenik je dijelio svoje
pacijente prema etiri tjelesna soka - na kolerike, sangvinike, melankolike i flegmatike - kao stoje
odreeno opom osobinom njegovog znaka, razmatrao je poloaj Sunca i Mjeseca te nastojao
odrediti bilo koji tetan planet koji mu je mogao pomoi u objanjenju bolesti. Kod oboljenja grla,
ramena ili vrata mogao je potraiti Marsa u Biku; kod sranih tegoba Saturna u Lavu; konjunkcija
Jupitera i Saturna u korpionu ukazivala je na venerine bolesti. ak i sitnice poput pelinjeg uboda
mogle su se lijeiti - u jednom slavnom sluaju i uinkovito - uz pomo horoskopa. Na Sveuilitu
u Bologni, geslo medicinske kole je glasilo: Lijenik bez astrologije je poput oka koje ne vidi. U

to je doba student koji bi izaao na ispit najprije dobio pitanje: Gdje trai bolest? Toan odgovor
je bio: U estoj kui. U nekim je pogledima medicina bila vezana uz alkemiju i njen uobiajeni
proces povezivanja sa znakovima zodijaka: Ovan - kalcinacija, Bik - kongelacija, Blizanci fiksacija, Rak - solucija, Lav - digestija, Djevica - destilacija, Vaga - sublimacija, korpion separacija, Strijelac - ceracija, Jarac - fermentacija, Vodenjak - multiplikacija, Ribe - projekcija.
Cardanova lijenika vjetina bila je bez premca, a u godinama dok je predavao na Sveuilite u
Bologni se gledalo s divljenjem. Govorilo se daje izlijeio vie od stotinu pacijenata koji su bili
beznadni sluajevi, ne samo u Bologni ve i u Rimu i Milanu. Izgleda da se njegov prvi uspjeh
dogodio u njegovim ranim tridesetim godinama, dok je bio izdvojen iz medicinskog svijeta, koji je
razgnjevio malom raspravom o medicinskim zlouporabama. Tom su prilikom pozvana tri lijenika
-medu njima i Cardano - uz bolesniku postelju jednog djeteta (sina senatora Francisca Sfondrata)
koje je zbog grenja u groznici ostalo djelomice paralizirano. Dvojica drugih lijenika imali su dulji
sta, no nijedan od njih nije mogao dijagnosticirati uzrok. Kad je dolo vrijeme da Cardano dade
svoje miljenje, bez oklijevanja je rekao: Ovo je sluaj opistotonosa, stoje znailo ekscesno
djelovanje jedne skupine miia
131
BENSON BOBRICK
od kojega se uvijaju udovi. Jedan od dvojice lijenika tupo je zurio jer nikad prije nije uo tu rije.
Drugi je upitao: Kako znate? Cardano je tada pokazao daje djetetova glaYa snano zabaena i
daje nije mogue vratiti u normalan poloaj. Njegovi su kolege pohvalili njegovo otroumlje i
sloili se s njime. Terapija koju je Cardano propisao oito je takoer djelovala, jer je zahvalni
senator (kasnije kardinal, zamalo i papa) nakon toga uinio sve to je bilo u njegovoj moi da
pomogne Cardanu u karijeri.
Sfondrato je bio na poloaju s kojeg je mogao mnogo uiniti. Postavi kardinalom, imenovanje u
Tajno vijee Svetoga rimskog cara Karla V, a nakon smrti Pavla III papinstvo mu je izmaklo za
samo tri glasa. Bio je krupan ovjek, prema jednom opisu, visok, prostoduna izgleda, debeo i
rumen, vedar, elegantan, vesele naravi i ne bez mudrosti i erudicije. U poslu je bio oprezan,
razborit, toan i uspjean. Uivao je u kockanju, i to takoer za velike svote. Vjerovao je u sudbinu i
u Sor-tes Virgilianae (divinacijska upotreba Eneide srodna I Chingu), za koje je tvrdio da su esto
bile u pravu. Godine 1550., godinu dana nakon to se kandidirao za papu, otrovan je i umro umro
u dobi od pedeset sedam godina. Cardano je u to vrijeme bio jedan od pet ili est najpoznatijih
lijenika na svijetu.
Cardanova medicinska astrologija bila je preistanana da bi ostala pri jednostavnijim oblicima
umijea. Je li tono ili nije, jednom je napisao, daje glava ugroena kad je Mjesec u Ovnu, vrat
kad je u Biku, prsa kad je u Raku i srce kad je u Lavu, a utroba kad je u Djevici, ja... ne mogu ni
potvrditi ni zanijekati. No medicina, objasnio je, jest mnogostrano umijee, a prakticiraju je
razni specijalisti - kirurzi, okulisti, specijalisti za kosti (osteopati), travari (farmaceuti) i tako
dalje, i svako od tih posebnih podruja dijele mnoge grupe posveene nekoj pojedinanoj fazi
svoga zanata. Lijenik ope prakse trebao bi biti upuen u sve njih, kae on, i znati se uinkovito
ophoditi sa bolniarkama, pomonicima i ljekarnicima, ak i brinuti se da bolesnika soba bude
ista, dobro zagrijana (zimi) s mnogo vode, te da pacijentova hrana bude pravilno pripremljena. Po
savjesnoj panji spram svega toga, Cardano je bio ispred svog vremena.
Astrologija je, naravno, takoer bila dio njegova umijea. Evo Cardanova izvjetaja o nastupu i
uzroku bolesti koja je snala stanovitog
132
SUDBONOSNO NEBO
Giovannija Antonija de Campionija 23. svibnja 1553. u 3 sata poslije podne.
Od poetka je pacijent imao Mjesec u kvadratu s Venerom. Manjak umjerenosti u jelu i piu uinio
ga je bolesnim, a njegovo se stanje ubrzo pogoralo zbog brzog kretanja Mjeseca. Sedmoga dana
osjeao se znatno loije, jer je Mjesec bio sa Zmajevim repom, i bez ikakva aspekta s Jupiterom, te
se kretao prema opoziciji s Venerom, a Sunce je bilo oslabljeno kvadratom sa Saturnom. Osmoga
dana inilo se da mu je krvarenje iz nosa donijelo olakanje, no opala mu je snaga zbog opozicije

Mjeseca i Venere. Devetoga dana inilo se da slabo die jer je Mjesec bio u trigonu sa Suncem.
Deseti danje zauzeo mjesto jedanaestog, jer je Mjesec dosegnuo ugao, to jest poetak Riba, u
opoziciji s Jupiterom i Marsom. Jedanaestog dana bilo je za oekivati da umre, jer je Mjesec doao
u konjunkciju sa Saturnom u deseti sat, u kvadrat sa Suncem u osamnaesti sat. Umro je 5. lipnja, u
tri sata prije podne, a to je bio poetak etrnaestog dana, kad je Mjesec stigao na toku tono
nasuprot svome [poetnom] poloaju.
Suvremenom itatelju ovo se moe initi pomalo zamrenim. No posrijedi je jednostavan opis,
posve u duhu tradicionalne astrologije. Poput crte pulsa na bolnikome monitoru, hod ili putovanje
Mjeseca du ekliptike opisuje ritminu terapijsku crtu.
Godine 1552. Cardano prihvaa ponudu da ode u kotsku radi lijeenja Johna Hamiltona,
nadbiskupa St. Andrevvsa, koji je patio od zagonetne bolesti. Nakon stoje izradio prelatov
horoskop, otkrio je boljku (oblik astme) i izlijeio je, za to mu je zahvalni nadbiskup dao
istokrvnog konja, nakit velike vrijednosti i devet stotina zlatnih kruna. Ipak, Cardana su zamolili
da pogleda u Hamiltonovu budunost i on je, uz uslunu iskrenost, otiao s rijeima: Mogao sam
vas izlijeiti od bolesti, no ne mogu promijeniti vau sudbinu - niti sprijeiti da vas objese.
Osamnaest godina kasnije toga je prelata regentica kotske optuila za izdaju i dala ga objesiti na
vratima svoje palae. Cardano je iz kotske produio u Englesku, na dvor Edvarda VI, gdje je bio
gost u londonskome domu sir Johna Chekea. (Dok je bio ondje, nainio je jednu od svojih
malobrojnih pogreaka u predvianju, previdjevi da e boleljivi kralj uskoro izdahnuti.) Cardanov
povratak kroz Europu -preko Brugesa, Ghenta, Bruxellesa, Louvaina, Antwerpena, Liegea, Aix--laChapellea, Klna, Basela i Ztiricha - bio je slavodobitno napredova133
BENSON BOBR1CK
nje, jer je sa svih strana bio obasipan priznanjima za svoje sposobnosti, pa su pljutale ponude,
pozivi i pokloni.
U svojoj je praksi Cardano nastojao slijediti etiki kodeks to ga je postavio Firmik Materno,
naglaavajui jasnou i preciznost, i savjetujui suzdranost u procjenama o beznaajnim
stvarima... [I] neka sam astrolog bude razborit, blag, odmjeren u govoru, elegantan, dobro odjeven,
ozbiljan, odan i poten, primjeran na svaki nain. Jer esto umjetnik moe ukrasiti umijee. Isto
tako je razumno savjetovao protiv sigurnog predvianja nekog velikog zla vladaru ili nekoj
drugoj monoj osobi, osim pod pritiskom, jer je astrolog lako mogao potaknuti klijentov bijes ako
ne bi dopustio neku odstupnicu. Istodobno, Cardano je bio opravdano ponosan na svoju vjetinu, i
radosno je navodio primjere kad bi zasjenio nekog kolegu ili suparnika. U knjizi Aforizmi stjeemo
uvid u to kako je otrouman umio biti. Na primjer, 21. oujka 1546. kolega astrolog donio mu je
pokusni horoskop na tumaenje: Gledajui ga, rekao sam: 'Ovaj je ovjek saturnovski i
melankolian tip.' On mi odgovori; 'Odakle ti to?' Odgovoriti mu: 'Zato to Saturn vlada
ascendentom, nalazi se na istom stupnju u opoziciji, i gleda ga. A Saturn je u Lavu, to dodaje tugu.
No,' dodao sam, 'ponaa se zavaravajue mirno i blago te je sposoban teno i lagano govoriti.' 'A
odakle ti to?' 'Otuda, odgovoriti, to je Vodenjak [na ascendentu] ljudski znak, a Saturn [njegov
vladar] daje ljude koji tako govore, dok je Zmajeva glava -stoje vrlo vano - isto tako na
ascendentu, i daje dranje koje sam opisao.' Njegov kolega, oigledno zapanjen, usklikne: Opisao
si ovjeka savreno... No molim te nastavi. Na to sam odgovorio: 'Pa, sigurno je da e umrijeti
nasilnom smru.' 'Ali kako to zna?' 'Ima Saturna koji je osuen Zmajevim repom u sedmoj kui'
'Dakle kako?' 'Vjeanjem.' 'Kako to zna?' 'Stoga to su Saturn i Zmajev rep u sedmoj kui i
pokazuju da e biti objeen.' Tako je i bilo. Horoskop je pripadao krivotvoritelju imenom
Francesco Marsili - kojega je zadesila opisana sudbina.
Drugom mu je prilikom kolega pokazao natalnu kartu jedne bludnice i varalice. Pogledavi je, vidio
je Mjesec u korpionu, Mars sa Satur-nom u Lavu u opoziciji prema Veneri, no u trigonu s
ascendentom, to mu je pak (kako je detaljno obrazloio) odmah pokazalo tko je ona. Zatim je tu
bio Paolo Sforza, plemi koji se nadao postati vladarem Milana. Sforza je drugog astrologa upitao
za svoje izglede; ovaj je pak upitao Cardana za miljenje. Kad mije pokazao horoskop, prisjea se
134

SUDBONOSNO NEBO
Cardano, rekao sam da e Sforza umrijeti te godine. Jer Mjesec je bio medu Plejadama u estoj
kui, u kvadratu s Marsom i Jupiterom, koji su se kretali kroz fiksnu kuu Saturna. To se i
dogodilo.
Neki od Cardanovih Aforizama su britki i dojmljivi. Evo etiriju koji se odnose na horoskope:
Kad se Jupiter nade u desetoj kui, jak i u trigonu s Marsom, Sunce je sa Zmajevom glavom a
Mjesec s Cor Le-onisom [jednom od fiksnih zvijezda], takav natus, makar bio sin najnieg seljaka,
bit e udesno uzdignut. Ili: Kad su Venera i Jupiter u sedmoj kui, Mjesec ih gleda iz svojih
digniteta [pet osnovnih digniteta: triplicitet, znak, egzaltacija, terminus i facies], a Zmajeva glava je
s njima ili s Merkurom, natus e stei velike posjede preko svojih ena. Zatim: Kad je Venera sa
Saturnom i gleda vladara ascendenta, natus je sklon sodomiji ili e u najmanju ruku voljeti stare
neprivlane ene ili siromane prljave bludnice. I konano: Mars je rijetko zdruen s Merkurom u
dobru, jer ini ljude nepristojnima i nerazboritima, no ipak radinima u umjetnosti, a otuda se i
zbiva da su najbolji umjetnici esto najgori ljudi.
Cardano je napisao vie od stotinu knjiga i rasprava o raznim temama - od geometrije i itanja iz
dlana do otrova i snova, kao i ivota svetog Martina i oko sedam tisua stranica uenih komentara o
Galenu i Hipokratu. Takoer je iscrpno pisao o glazbi - o njenoj strukturi, ritmu, instrumentima i
raznolikosti oblika. Jedno djelo pak govori o mehanikim izumima, o polugama i crpkama, o
originalnoj napravi za podizanje potopljenih plovila i napravi koja je prethodila telegrafu. Napisao
je i bogato ilustriranu studiju u vie svezaka o metoposkopiji, umijeu tumaenja crta na elu
pomou astrolokih metoda. itavo je elo, prema toj shemi, zamreno podijeljeno poput grafikona,
sa sedam vodoravnih crta povuenih na jednakim udaljenostima, jedna iznad druge, a koje poinju
iznad oka i ine planetarne zone. Druga njegova djela nisu sauvana. Dva -jedno o slini, a drugo o
venerinim bolestima - unitena su majim urinom (amba hi libris corrupti urina felis), a kad mu
je bilo trideset sedam godina sam je spalio devet rukopisa, jer sam znao da su isprazni i da e biti
beskorisni. Godine 1552. pas ljubimac koji je bio predugo ostavljen sam kod kue, skoio je na
stol i njegova javna predavanja razderao na komadie.
Jedna od Cardanovih poznatijih knjiga, filozofska rasprava O utjesi, kasnije je prevedena na
engleski kao Cardano's Comforte na zahtjev
135
BENSON BOBRICK
SUDBONOSNO NEBO
vojvode od Oxforda 1573. Knjiga ima udan uvod to gaje napisao neki Thomas Churchvard, koji
upozorava itatelje da ne zadrijemaju nad knjigom i slinavim prstima ili glavom ne zamrljaju ili
nagrde ljepotu ove knjige, zbog ega se doimala neprimamljivom. Zapravo ju je resila rjeitost
koja se zadrala i u prijevodu. Ljudi su na ovome svijetu poput drvea, pie on,
neki vitki, neki krupni, neki cvjetaju, neki donose plodove, neki sahnu, neki rastu, neki su oboreni,
kao u etveno doba kad se skupljaju na gomilu... Samo potenje i vrlina uma ini ovjeka sretnim, a
samo kukavika i pokvarena savjest donosi ti nesreu. Jer ono najgore ega se dobar ovjek moe
bojati jest najbolje to zao moe eljeti, a to je unitenje due u smrti. Ali dok se ovaj ne treba tome
nadati, drugi se ne treba toga bojati. Jer Bog, vjeni otac, poslao nas je na ovaj svijet kao djecu i
nasljednike svoga kraljevstva te u potaji gleda kako se borimo i branimo protiv naih osjeaja,
svijeta i Vraga. I tko se u borbi tako hrabro borio, bit e pozvan i smjeten meu prineve
nebeskoga kraljevstva. Onaj pak tko se lijeno i kukaviki ponaao, kao rob po svojim osobinama,
bit e zauvijek sapet.
Cardano je danas moda najbolje znan po svojim pionirskim zapisima o matematici, koji su jo
uvijek zanimljivi jer je bio silno nadaren. U pojedinim je trenucima volio razraivati zakuaste
probleme poput: Napravi mi od deset etiri kvalitete u jednakom omjeru iji zbroj kvadrata daje
ezdeset. Ili: Dvije osobe bile su u drutvu i imale su ne znam koliko dukata. Dobile su kubus od
desetine svoga kapitala, a ako bi dobile tri manje od onoga to jesu dobile, stekle bi svotu jednaku
svome kapitalu. Koliko su dukata imali? Jednom prilikom ovako je izgrdio kolegu matematiara:
Gdje si ikad pronaao [kako si uope mogao pretpostaviti] da otkrie korijena pronica media, koji je

konano rjeenje svih trideset pitanja [koje je zadao kolega] a temelji se na osmom problemu este
Euklidove knjige, moe razrijeiti problem jednadbe treeg stupnja i broja jednakog cen-susu
[vrijednost predstavljena s x na kvadrat], a u tom odjeljku treba biti navedena proporcija koja kae:
Nadi etiri vrijednosti, u kontinuiranoj proporciji, od kojih druga treba biti dva, a prva i etvrta
zajedno ine deset. Govorim na isti nain o drugima, pa dok si se prodavau knjiga
elio prikazati kao udo znanosti, prikazao si se kao veliki neznalica onima koji su u te stvari
upueni; ja te pak ne drim neukim, nego oholim; kao stoje to bio Messer Zuanne da Coi [drugi
matematiar], koji je mislio da e stei ugled zbog znanja koje nije imao, a izgubio gaje zbog znanja
koje je imao.
Ova uljiva kritika upuena je Niccolou Tartalei, matematiaru besmrtne slave. Nekoliko godina
ranije on je otkrio rjeenje jednadbi treeg stupnja, no odbio gaje objelodaniti, a Cardano gaje
ispipavao. Tartalea je bio bijesan i apsurdno je ismijavao Cardanove strune primjedbe kao tako
slabane i loe postavljene da bi ih i slaba enica mogla oboriti.
Dovoljno je rei daje Cardano s vremenom otkrio Tartaleinu tajnu, jer je i sam bio na rubu otkria, a
u svojoj velikoj knjizi Algebra koja je objavljena 1545., odao je priznanje ondje gdje je trebalo. No
isto je tako otiao dalje od svega to je Tartalea ikad napravio. Jer, on je prvi izloio pravila za
jednadbe treeg stupnja u svim njihovim oblicima, sa svim njihovim lanovima, ili bez nekog od
njih, kao i u svim moguim varijantama znakova. Potom je prikazao svako pravilo geometrijski, i
na dotad nepoznat nain primijenio algebru na rjeavanje goemetrij-skih problema. Tako je prvi
put u svijetu objavljen cjelokupni nauk o jednadbama treeg stupnja.
Cardano je jednom primijetio da matematika samu sebe objanjava;... jer je uvid u to daje neto
takvo kakvo jest uzrok na kojemu temeljimo dokaz. Negdje je naveo primjer: Razmotrimo li
pretpostavku da je vanjski kut jednak zbroju dvaju nasuprotnih unutarnjih kutova - vidimo da nema
razloga zato bi bilo tako, ali to da jest tako jednostavno je injenica. Astrolozi, drevni kao i
suvremeni, povremeno su isto to tvrdili za svoje umijee. Jedan od suvremenih, John Frawley,
duboko upuen u tradiciju, primjeuje: Ne postoji oigledan razlog zato bi poloaj planeta trideset
est dana nakon roenja pokazivao iste dogaaje kao solarni povratak koji se dogaa toliko godina
kasnije, i lunami povratak, koji se dogaa svakog mjeseca tijekom te iste godine. Pa ipak, oni to
ine jer u svojoj je beskonanoj mudrosti Svemogui oblikovao svemir iji su dijelovi dobro
uklopljeni u cjelinu. Jedan od brojnih uitaka to ih donosi prouavanje astrologije jest prilika da se
divimo preciznosti i zamrenosti tog ustroja u njegovu okretanju.
136
137
..........j
BENSON BOBRICK
Za Cardana se govorilo da nijedan drugi ovjek njegova doba nije za sobom mogao ostaviti djela
koja bi pokazivala prisnu upoznatost s tolikim podrujima, premda je njihova neobina raznolikost
navela jednog pisca da groteskno usporedi njegov polu-srednjovjekovni, po-lu-modemi um s
velianstvenim nonim leptirom napola izmiljelim iz liinke, ija se glava, noge i prednja krila
probijaju prema slobodnom prostoru i viem zraku, no sve ostalo vezano je nekim nezdravim prijanjanjem za mranu ahuru. To je moderna predrasuda. Za Cardana, svijet i sve u njemu bilo je
povezano i od jednoga komada.
Umro je samo etiri dana prije svoga sedamdeset petog roendana, 20. rujna 1576., i pokopan je u
Crkvi svetog Marka u Milanu.
Cardano je bio jedan od onih koji su uzeli k srcu Ptolemejevo upozorenje da znanost [astrologije]
zahtijeva silno uenje i pozornost stalno usmjerenu na mnotvo razliitih toaka. Takoer je dijelio
gledite svoga prethodnika o skepticima. Pretpostavlja se, pisao je Ptolemej,
da se ak i takvi dogaaji koji su istinski predvieni dogaaju samo sluajno, a ne zbog bilo kojeg
djelatnog uzroka u prirodi. No, treba zapamtiti da se takve pogreke javljaju ne zbog manjkavosti ili
nedostatka snage same znanosti, ve zbog nestrunosti neobrazovanih osoba koje hine daje
primjenjuju... Takve zamjerke... znanosti potpuno su neopravdane, jer bilo bi jednako pravedno
osuditi sve grane filozofije [znanstvene discipline] zato to su brojni meu njenim zagovornicima

pakosni varalice.
Tako je bilo u klasino doba, tako je ostalo u vrijeme Cardana - a i dananje.
Cardanov engleski pandan u uenosti bio je John Dee. Roen 1527., Dee je bio sin Rovvlanda
Deeja, plemia u slubi Henrika VIII, koji je vukao porijeklo sve do Rodericka Velikog, drevnog
princa od Walesa. Malo se zna o njegovu djetinjstvu, no 1542. poeo je pohaati St. John's College
u Cambridgeu, gdje su ga, prema vlastitim rijeima, tako estoko tjerali na uenje da je nou
spavao samo etiri sata. Isticao se na svim podrujima; nastavio je studirati matematiku uz
stipendiju na Tri-nity Collegeu u Cambridgeu kod velikog humanista sir Johna Chekea.
138
SUDBONOSNO NEBO
U svibnju 1547. otputovao je u inozemstvo da bi razgovarao i raspravljao s uenim ljudima.
Njegova preuranjena potraga dovela gaje u Nizozemsku, Italiju, Francusku, gdje je skupljao
rukopise i knjige i uspostavio kolegijalne veze s nekima od najsvestranijih ljudi toga doba. Sreo je
velikog Gerarda Mercatora, poznatog kartografa, Gemmu Fri-siusa, velikog kozmografa i
savjetnika cara Karla V, Pedra Nunesa, portugalskoga kraljevskog kozmografa i profesora
matematike u Coimbri, kao i Oroncea Finea, profesora matematike na College Rovalu. Na iduem
je putovanju posjetio Antwerpen, gdje gaje primio poznati kartograf Abraham Ortelius, i Pariz, gdje
je na sveuilitu predavao o Euklidu okupljenom mnotvu u prostoru za stajanje. Deejeva
kontinentalna putovanja bila su itekako plodonosna. Od Frisiusa, prvaka u uporabi triangulacije u
zemljomjerstvu, Dee je nauio upotrebu mjer-nikog tapa, astronomskih prstenova i drugih
instrumenata; od Mercatora znanost izrade karata u najnaprednijem obliku. Mercator je u to vrijeme
radio na nizu globusa i zemljovida koji su bili revolucionarno oblikovani. Dok su srednjovjekovne
karte opisivale svijet kao disk ili polukrug s trima kontinentima razdijeljenima Mediteranom, s
Azijom na vrhu, Europom s lijeve i Afrikom s desne strane, a Jeruzalemom u sreditu, Mercator je
ukljuio veinu nedavnih otkria istraivaa, i matematiki projicirao zakrivljenu povrinu Zemlje
na pravokutnu ravninu.
Dee se vratio u Englesku odluan (na nain na koji je to u ono doba jo bilo mogue) svladati sve
to se tada znalo o astronomiji, astrologiji, matematici, algebri, geografiji, navigaciji, alkemiji i
kabali, poput svojih uzora Rogera Bacona i Alberta Velikog. No zvijezde je volio vie od svega.
Svake vedre noi, kae nam, pod nebeskim svodom postavio bi svoj kvadrant ili mjerniki tap i
biljeio (u sat i minutu) nebeske utjecaje i trenutana djelovanja... kojih sam zabiljeio na tisue u
sljedeim godinama. Nekoje vrijeme bio privatni uitelj u domu grofa od Pembrokea, estokog,
ratobornog ovjeka koji nije znao ni itati ni pisati i koristio je peat umjesto potpisa. Nakon
toga pridruio se kuanstvu vojvode od Northumberlanda, koji je tada vladao u ime mladog kralja
Edvarda VI.
U tim burnim vremenima naglih smjena na prijestolju, Dee je bio dragocjen izvor znanja i bilo je
neizbjeno da vladari hlepe za njegovim vjetinama. Bio je na dvoru za kratke vladavine Edvarda;
Marija Tudor
139
BENSON BOBRICK
ga je zadrala nakon Edvardove smrti (iako su ga optuili za arobnjatvo) i nastavio je sluiti
Elizabeti I. Za njezine vladavine Dee je uivao znatnu kraljevsku naklonost i medu svoje
pokrovitelje mogao je ubrojiti mnoge mone ljude - Williama Cecila, lorda Burghlevja, vojvodu od
Leicestera, sir Christophera Hattona i sir Francisa Walsinghama.
Bio je duboko zahvalan. Premda je Deejev otac za vrijeme Henrika VIII napredovao kao carinski
slubenik, kraljica Marija mu je oduzela sve svjetovne steevine. To je Deeja ostavilo gotovo bez
nasljedstva - ili primjerenog uzdravanja, kao to je napisao u pismu lordu Burghle-yu - ali mu je
Elizabeta I ubrzo priskoila u pomo. Poznavala ga je i prije nego je postala kraljica, jer su tri
mjeseca bili zajedno zatoeni u Hampton Courtu i bila je zahvalna za njegova ondanja nastojanja
daje obodri. U tim mranim danima napravio je njen horoskop i uvjerio je da e sve izai na dobro.
Kad je dola na vlast, Dee je izraunao najpovoljniji datum i vrijeme njezine krunidbe te predvidio,
unato opem oekivanju, da e vladati dugo i slavno. Takoer je djelovao kao njezin

obavjetajac ili tajni agent, odlazio na zadatke u inozemstvo, prikupljao opise novootkrivenih
zemalja kako bi ona bila u njih upuena, razraivao ifre za njezinu tajnu slubu i na brojne druge
naine bio koristan njezinoj vladavini. Dee je, ne sluajno, imao zanimljiv obiaj da potpisuje svoja
izvjea s 007, s vrhom sedmice koji se protezao iznad nula kako bi uputio na predodbu da
slui kao kraljiine oi. (Romanopisac lan Fleming kasnije je posudio tu ifru za svoga junaka Jamesa Bonda.) Jednom prilikom, kad su pod nekim drvetom u Lincoln's Inn Fieldu pronali
kraljiinu sliku probodenu svinjskim ekinjama poput vudu lutke, Krunsko vijee je zatrailo od
Deeja da suzbije svaku tetu namijenjenu kraljici astrolokim ili magijskim sredstvima.
U zapanjujuoj demonstraciji svojih dometa, u jednom svom djelu Dee je objasnio pojavu nove
zvijezde 1572.; napravio izraune kako bi olakao usvajanje gregorijanskoga kalendara u Engleskoj;
ispitao je teoriju magnetizma koju je (kao Newtonov prethodnik) pridruio optikoj znanosti;
podrao je Kopemikovu heliocentrinu teoriju i pokuao je uiniti prihvatljivom znanou u
Engleskoj; pisao je o plimi i oseki; postavio hipotezu (prije Galileja) da dva tijela nejednake teine
padaju na tlo istom brzinom; uveo je u Englesku Euklidovu geometriju i klasini arhitektonski
nauk. Sir Philipa Sidneva i sir Edwarda Dyera poduavao je kemiji, a sir Humphrevja Gilberta
moreplovstvu; davao je
140
SUDBONOSNO NEBO
neprocjenjive savjete velikim moreplovcima poput Richarda Chancel-lora, Johna Hawkinsa,
Stephena Borougha, Martina Forbishera i Sebas-tiana Cabota pri njihovim istraivanjima novih
zemalja i putovanjima u Kinu iliti Kitaj. On je skovao frazu Britansko carstvo kako bi otjelo-vio
nadu i oekivanja kraljiinih dalekosenih trgovakih ciljeva. Godine 1575., u radu sastavljenom u
njezinu korist, Dee je predloio da Engleska razvije snanu mornaricu kao glavni klju svoje
ekspanzije i predvidio da e jednog dana ugroziti panjolsku, kolonizirati sjevernu Ameriku i
utemeljiti prekomorsko carstvo.
Dee je bio strastveni bibliofil. Pod kraljicom Marijom zagovarao je osnivanje kraljevske ili
nacionalne knjinice i, kad je ona umrla, a protestantski fanatici poharali samostanske knjinice i
druge arhive da bi izbrisali svaki trag papinstva i iskorijenili sve katolike tekstove, Dee je,
premda protestant, intervenirao i spasio to se spasiti dalo. S vremenom je knjinica u njegovoj kui
u Mortlakeu u Surrevu - razbacanom zdanju kojemu je neprestance dodavao prostorije - postala
jedna od najveih i najraznoliki]ih na svijetu. Sadravala je knjige o znanosti i neznanstvenim
temama, religiji, filozofiji, anatomiji, medicini, glazbi, arhitekturi, geografiji, navigaciji,
knjievnosti, povijesti i okultizmu. Imao je djela Ficina, Cardana (kojega je Dee i osobno upoznao),
Pia i drugih renesansnih humanista, kao i spise crkvenih otaca i idovskih uenjaka, te posjedovao
rasprave Luthera i Calvina, brojne primjerke Biblije i ak primjerak Kur'ana.
Uz knjinicu, Dee je sakupio znamenitu zbirku znanstvenih instrumenata - nebeskih i zemaljskih
globusa, kvadranata, mjernikih tapova, pomorskih kompasa, ak i depni sat ili prenosivi
mjera vremena, toan u sekundu; odravao je alkemijski laboratorij s pet ili est kotlova u
kojima je kljualo; arhive vezane uz njegovo prouavanje starina i brojne posebne zbirke,
ukljuujui velke i irske zapise, genealogije i drevne peate. Bila je ondje i tamna komora u kojoj
je jednom zabavljao djevojicu iz susjedstva pokazujui joj sliku pomrine Sunca projiciranu kroz
malen otvor.
Kraljica i njezino Krunsko vijee posjetili su Deeja u Mortlakeu u vie navrata, kao i drugi istaknuti
posjetitelji, ukljuujui veinu vodeih likova engleske renesanse. Kako je njegov ugled rastao, Dee
je uivao u gotovo opem odobravanju i tijekom ivota brojni su mu monici, poput Ivana
Groznog, Borisa Godunova i cara Karla V nudi141
BENSON BOBRICK
li velike svote da doe na njihov dvor. Godinama kasnije, Deejev sin Arthur, takoer astrolog,
izgradio je uspjenu karijeru u Moskvi kao lijenik cara Mihajla I.
Ipak, pratile su ga glasine da je neka vrsta arobnjaka. Tako je bilo jo od vremena kad je studirao
na Trinitv Collegeu i izumio letei stroj koji je zbunio gledatelje na izvedbi Aristofanova Mira.

Kasnije je izvodio 'udesne pothvate i majstorije' koje je javno mnijenje pripisivalo dijabolikim
moima, premda su bile prirodno, matematiki i mehaniki napravljene i izvedene. Ipak, bilo je
to doba u kojemu su se brkale magija i matematika - sama rije kalkulirati opisivala ih je obje.
tovie, tijekom ikonoklastikog divljanja protestantskih reformatora za Edwarda VI, dostajao je
jedan matematiki dijagram pa da se rukopis osudi kao dijabolian tekst. John Aubrev je mnogo
godina kasnije pisao o tim mranim vremenima [koja su] astrologa, matematiara i arobnjaka
smatrala jednakima. Prisjetio se da su Tho-masa Allena, oksfordskog matematiara i astrologa
vojvode od Leicestera, smatrali avlom jednostavno zato stoje u svojoj sobi imao neke matematike
instrumente i staklene boice. Allenov osobni sluga nije mu u tome odvie pomogao, jer je obiavao
govoriti (da namami lakovjerne) kako u kui svoga gospodara ponekad susree duhove koji se
penju stubama poput roja pela. Dee je ipak uivao kraljiinu posebnu zatitu - veliku sigurnost,
kako mu je rekla, od bilo koga u njezinom kraljevstvu - kako bi po volji nastavio sa svojim
prouavanjima.
Povremeno je iskuavao granice dozvoljenog. est se godina u Europi (od 1583.) bavio alkemijom i
proricao budunost iz kristala i, sa sa-moproglaenim medijem po imenu Edward Kellev, astekim
ogledalom od opsidijana i kristalnom kuglom pokuavao prizivati duhove i potinjavati ih svojoj
volji. Zbog takvih mranih rabota car Rudolf II (i sam alkemiar) prognao ga je iz Praga te ga je
1589. kraljica pozvala kui.
Deejeva astroloka teorija bila je eklektina, prikupljena iz svih moguih izvora, arapskih kao i
rimskih i grkih. Astroloke simbole smatrao je univerzalnim rijenikom - znakove proete
besmrtnim ivotom - a astrologiju matematikim umijeem koje razumski demonstrira djelovanje
i uinke prirodnih zraka svjetlosti i tajni utjecaj zvijezda i planeta na svaki element i tijelo
sastavljeno od elemenata u
142
SUDBONOSNO NEBO
svako doba i za svaki dodijeljeni horizont. Na neki nainje opkoraio dva doba. Pitagorejac po
sklonosti, moda, u srcu je bio empirijski znanstvenik i ini se da nikad nije bio siguran gdje lei
srce astrologije. Rimski stoik iz 1. stoljea Gemin s Rodosa primijetio je daje zvijezda esto znak
nekog vremena a ne njegov uzrok, kao to je krije simbol ali ne i uzrok rata. Ljudi misle, zapisao
je, da Sirijus stvara pasje vruine, doim Sirijus samo obiljeava godinje doba kad je suneva
vrelina na vrhuncu. Poloaj planeta u vrijeme roenja, po njegovu vienju, samo ukazuje na igru
razliitih sila koje djeluju u tom trenutku, pa je dijete roeno u tom trenutku vie slika slike - dio
kozmikih sila u tom trenutku, a nije izravno oblikovano njihovom moi. Bila je to moda
tradicionalnija (ili klasinija) ideja o tome to znai nebeski obrazac, premda su mnogi drali da
ipak postoji i neka vrst izravnog uinka - putem zraka svjetlosti itd. Drugi su pak bili uvjereni daje
astrologija zapravo pitagorejsko umijee. Njen temelj, kao to objanjava Robert Zoller, nije
fiziko kretanje planeta ili neko 'zraenje' zvijezda, ve ezoterijska narav geometrije i broja. U tom
smislu, ona se u osnovi bavi stupnjevima i aritmetiki izvedenim tokama na eklipti-ci, kao i
takozvanim arapskim tokama.
Dojmljiv lik prema svim mjerilima, Dee je bio visok i vitak, nosio je odjeu slinu umjetnikovoj
halji sa irokim razrezanim rukavima, imao je rumeno lice i bradu bijelu poput mlijeka. Njegov
vlastiti horoskop, koji je sam izradio, sauvan je i daje podatke o roenju dne 13. srpnja 1527. u 4
sata i 2 minute poslije podne u Londonu ili u njegovoj blizini, na 51 stupanj i 32 minute sjeverne
irine. To stavlja Strijelca (4 stupnja i 54 minute) na njegov ascendent koji je u konjunkciji s
Antaresom, monom fiksnom zvijezdom. Unato svojoj slavi, Dee je posljednje godine ivota
proveo u sjeni. Za vrijeme Jamesa I otjeran je sa skromnog poloaja upravitelja koleda u
Manchesteru (koji mu je 1596. dodijelila kraljica Elizabeta) te se vratio u obiteljski dom u Mortlakeu, gdje je umro u siromatvu u prosincu 1608. godine.
James I bio je pomalo praznovjeran vladar, a njegovo vjerovanje u neprijateljsku mo vraga bilo je
neobino estoko. Ponekad je krivio zle duhove za nesree svog ivota, i bio je uvjeren, na primjer,
nakon to se brod na kojem je plovio gotovo razbio o obale Sjevernog mora, da su vjetice bacile
crne make u valove kako bi stvorile oluju. Nije odvie razbijao glavu astrologijom, no u drugim

pogledima nije se razlikovao


143
BENSON BOBRICK
od pape Urbana VIII, koji je u nju vjerovao. Premda se Urbanov izbor za papu dogodio u
povoljnom trenutku - kad je Sunce bilo u konjunk-ciji s Jupiterom u Lavu, koji jenajsnaniji znak
vode - nebesko znamenje ipak je progonilo njegovu svakodnevnu vladavinu. Svaka naznaka ili
znamen boanskog nezadovoljstva - u obliku kometa, okultacija, gostujuih zvijezda ili udnih
pojava na Suncu ili Mjesecu -jako bi ga uznemirili; jednom prilikom je, prestravljen nadolazeom
pomrinom Sunca, pustio dominikanskog maga Tommasa Campanellu iz na-puljskog zatvora i u
papinskim odajama u Vatikanu uz njegovu pomo napravio umjetni svemir od kristala, u kojemu su
njih dvojica pokuala stvoriti povoljne konfiguracije planeta i zvijezda. Ta ga je simpatika magija
spasila, kako je mislio, i ulila mu takvu sigurnost daje, ironino, kad je neki astrolog lutalica
predvidio da e 1631. godine umrijeti, osudio umijee u cjelini. Unato tome, predvianje je bilo
iroko prihvaeno i znatan broj stranih kardinala doputovao je u Rim, uvjereno iekujui izbor
novog pape.
144
Sedmo poglavlje
U uvrijeenom smislu, nebo je nebeski sat i prema njemu odreujemo uvrijeeno vrijeme - njime
mjerimo svoje ivote u godinama, mjesecima i danima, prema kretanju Sunca i Mjeseca. Kojoj
svrsi onda slue, pitao je Tycho Brahe pet planeta koji krue svojim putanjama?... Ako je Bog
smjestio nebeska tijela tamo gdje stoje u svojim znakovima, ona sigurno neto znae, pogotovo
ovjeanstvu, zbog kojega su poglavito i stvorena. Astrologija i astronomija izvorno su bile jedno.
Svi veliki astrolozi antike (Hiparh, Ptolemej, Manilije, Firmik Materno i drugi) bili su vrlo vjeti
astronomi, dok su mnogi medu zaslunima za najvee napretke u astronomskom znanju
ukljuujui Nikolu Kopemika, Brahea, Jo-hannesa Keplera, Galilea Galileja i Isaaca Newtona - bili
u dodiru s astrologijom. Kopemik je postavio teoriju da se Zemlja dnevno okree oko svoje osi a
planeti se okreu na putanjama oko Sunca; Brahe je znatno usavrio umijee promatranja neba;
Kepler je otkrio zakone koji vladaju eliptinim putanjama planeta, a Newton je odredio zakon
univerzalne gravitacije djelomino utemeljen na Keplerovu radu. Neka od pionirskih djela Brahea i
Keplera - primjerice, o planetarnim putanjama - nastala su kako bi pribavila tone podatke za
astroloke karte. Nijedan od istaknutih umova rane moderne astronomije, istinu govorei, nije bio
imun na ari astrologije. Naprotiv, okultne i mistine enje Kopernika, Brahea, Keplera i Galileja
pomogle su nadahnuti njihov znanstveni rad.
145
BENSON BOBRICK
Ne znamo to je tono Kopemik mislio o astrologiji, no neko vrijeme je prouavao to umijee, to
nam je poznato iz zabiljeki to ih je sam unio u svoj primjerak Ptojemejeva Tetrabiblosa.
Posjedovao je i djela arapskog astrologa Halvja Abenragela (ili Albohazena), koja je cijenio;
zadubljivao se u rad Regiomontanusa, dvorskog astrologa maarskoga kralja i astrologa kardinala
Bessariona u Rimu; tiskanje svoga revolucionarnog djela povjerio je astrologu Georgu Joachimu
Rheticusu, ije je djelo Narratio Prima iz 1540. bilo najraniji tiskani prikaz nove astronomije. U
Narratio Rheticus je ukljuio opaanja o ivotu carstava i njihovoj povezanosti sa zvijezdama,
osudio je Pia della Mirandolu zbog napada na astrologiju i drao da Kopernikov sveobuhvatni
prikaz nebeskih pojava podupire astroloka shvaanja. Tako je nova astronomija donesena na svijet.
Sam Kopernik bio je tota - lijenik, kanonski pravnik, slikar, nu-mizmatiar i slubenik u
katedrali, kao i astronom. No njegovo poimanje svemira s heliocentrinim ureenjem bilo je
nadahnuto neoplaton-skim oboavanjem Sunca, a ne matematikim izraunima. U sreditu svega
na prijestolju sjedi Sunce, pisao je. Zar bismo u tome najljepem hramu mogli to svijetlee tijelo
smjestiti na bolje mjesto s kojeg obasjava sve odjednom? Ono se s pravom naziva Lu, Um, Vladar
svemira. Hermes Trismegistus nazvao gaje Vidljivim Bogom, Sofoklo-va ga Elektra zove
Svevideim. Tako, dakle, Sunce sjedi na kraljevskom prijestolju vladajui svojom djecom,
planetima, koji krue oko njega. Kopernik je bio posve obuzet onime to je nazivao zbornim

plesom zvijezda, a itajui astrologa Manilija prvi se put susreo s idejom da se Zemlja okree oko
osi i krui oko Sunca.
Kopernik je veinu ivota proveo kao povueni kanonik katedrale u istonopruskom gradu
Frauenburgu, danas Fromborku u Poljskoj. Brahe je bio posve drugaija osoba i najvei astronom
promatra nakon Hiparha iz 2. stoljea n. e., Grka koji je razvio trigonometriju i razvrstao vie od
tisuu zvijezda. Falstafski div od ovjeka s nosom od metalne legure (jer mu je pravi bio nos
odsjeen u dvoboju), Brahe je bio roen u Knudstrupu u Danskoj, u bogatoj i uglednoj obitelji.
Njegov je otac bio upravitelj dvorca u Halsingborgu i lan krunskog vijea za to podruje; majka
mu je bila grofica i kraljiina dvorska dama. No pod svoje okrilje gaje uzeo ujak, strogi gospodar
dvorca Tostrup. Pod njegovim vodstvom Brahe je studirao matematiku na Sveuilitu u Kopen146
SUDBONOSNO NEBO
hagenu, pravo u Leipzigu i pripremao se za karijeru u vladi. Astronomija i astrologija takoer su ga
privlaile. Godine 1560., kad je imao etrnaest godina, jedna potpuna pomrina Sunca pobudila je
njegovo zanimanje za zvijezde, jer su mu se predvianje toga dogaaja kao i sam dogaaj inili
neim boanskim. Tri godine kasnije, iz istog gaje razloga oarala konjunkcija Jupitera i Saturna.
Ujak je pokuao potisnuti to novo oduevljenje i dodijelio mu skrbnika koji je ujedno bio njegov
dounik. No Brahe je uspio potajno zadrati neke knjige, ak i nekoliko astronomskih instrumenata,
kao i maleni globus veliine narane na kojemu je uz pomo efemerida ucrtao glavna zvijea.
Braheov ujak je na koncu popustio pod pritiskom i pruio mu podrku, pa je tako zapoela velika
Braheova karijera.
Brahe je studirao astronomiju s Bartholomewom Schultzom u Leipzigu; itao je Ptolemeja,
Kopernika, Regiomontanusa i Sacrobosca, izumio je nove instrumente i usavrio ih kako bi lake
promatrao nebo, ukljuujui golemi kvadrant koji je postavio na brdo iznad Leipziga. Poeo je
graditi zvjezdarnicu u danskoj opatiji Herrevad, upotpunjenu alkemijskim kotlom za destilaciju. U
zvijeu Kasiopeje 1572. godine pojavila se nova zvijezda ili nova, i Brahe ju je jedne veeri kad se
zaputio na pecanje prvi opazio. Sunce je upravo bilo zalo kad je pogledavi uvis svojim savreno
uvjebanim okom na nebu vidio sjajnu zvijezdu koja se isprva inila jednako istaknutom kao
Venera. Svojim je sjajem nadmaila sve ostale zvijezde, zapisao je, i sjajila je gotovo
neposredno iznad moje glave. Budui da sam od djetinjstva savreno poznavao sve nebeske
zvijezde, odmah mi je bilo jasno da na tom mjestu na nebu nikad nije bilo zvijezde, ak ni
najmanje, a da ne govorimo o toliko vidljivoj i sjajnoj zvijezdi poput ove. Nova je bila toliko jasna
da je se golim okom moglo gledati esnaest mjeseci, a prva dva tjedna nakon to se pojavila mogla
se vidjeti i danju. Na kraju je poela blijedjeti i mijenjati boju, od sjajnobijele u utu pa do slabane
ruiaste boje, dok zauvijek nije nestala u vjenoj noi. No paljivim prouavanjem Brahe je
dokazao da nova pripada, kako se vjerovalo, nepromjenjivom kraljevstvu fiksnih zvijezda. To je
naruilo prihvaeno uenje utemeljeno na aristotelovskoj teoriji i poklopilo se s Kopernikovim
razmiljanjima, te staru astronomiju potreslo do temelja.
Nova je nadahnula Brahea da ostatak ivota posveti astronomiji, dok je u srodnom poduhvatu
odluio preispitati i poboljati planetarne ta147
BENSON BOBRICK
blice koje su bile u opoj uporabi. One su bile toliko oajno neprikladne da je prema njihovim
zastarjelim izraunima konjunkcija Jupitera i Saturna, koju je sam vidio 1563., trebala zavriti
mjesecima ranije. To gaje strano razljutilo i otad se laao vlastitih preciznih promatranja kako bi ih
ispravio. Nekako je u to doba poeo sastavljati i vlastitu, jedinstvenu kozmoloku shemu - domiljat
kompromis izmeu koperni-kanskog i ptolemejskog sustava - drei da se, dok se Sunce i Mjesec
okreu oko Zemlje, drugi planeti okreu oko Sunca. To se inilo posve vjerojatnim ondanjim
astronomima i bilo je opeprihvaeno.
Do 1574., u dobi od dvadeset osam godina, Brahe je ve stekao ugled. Objavljena su njegova
revolucionarna otkria o novi, o njegovim se teorijama nairoko raspravljalo, a rad na planetarnim
tablicama poeo je buditi velika oekivanja medu astronomima i astrolozima. Danski kralj Frederik

II smatrao ga je nacionalnim blagom i izjavio je da nema tog prostora koji bi bio preskup ili odve
velianstven da udomi njegov rad. Brahe se sloio i sagradio Uraniborg, polu-podzemnu
zvjezdarnicu na otoku Hvenu (danas Ven) u tjesnacu 0resund i krstio je Stellberg, odnosno Grad
zvijezda. Dne 8. kolovoza 1576., kad su se Sunce i Jupiter uzdizali, poloio je temelje, navjetajui
slavu projektu. Proeljao je Europu u potrazi za najboljim astronomskim instrumentima, na
rotirajuu platformu na vrhu tornjia velianstvene utvrde (opremljene komunikacijskim sustavom,
toaletima s tekuom vodom i drugom naprednom opremom) postavio je kvadrante i armilarije koje
je sam konstruirao i izradio. Krunski dragulj zvjezdarnice bio je nebeski globus od sjajne mjedi,
promjera pet stopa, na koji je Tycho, nanovo pravei kartu vidljivog neba, upisivao jednu po jednu
tisue zvijezda.
U Uraniborgu - nazvanom po Uraniji, muzi astronomije - Brahe i njegova eta pomonika
pridravali su se iscrpljujueg rasporeda, radei od sumraka do zore, uz dugake poslijepodnevne
konzultacije u kojima je Brahe esto strogo kritizirao njihov rad. Kako su prolazili dani, mjeseci i
godine, prikupljali su nemjerljiv niz brojeva, datuma i vremena ispisanih uzdu i poprijeko glatkih
stranica koje su se gomilale na drvenim policama prostorija zvjezdarnice koje su gledale na more.
Bio je to neprekidan i iscrpljujui rad. Kepler e se kasnije diviti opaanjima - odreda provedenima
prije izuma teleskopa - koja su bila tona do unutar lune minute.
148
SUDBONOSNO NEBO
No u ostalim pogledima Brahe je ivio velianstveno poput renesansnog princa. Sama zvjezdarnica
nalikovala je dvorcu, a njegove su privatne odaje bile raskone, s runo izraenim namjetajem,
bogatim tapiserijama i drugim simbolima njegova bogatstva. Osnovao je vlastitu tiskaru da tiska i
uvezuje svoje rukopise, te odabrao nizozemske i talijanske umjetnike da ukrase njegove
astronomske prostorije. Masivna kamena vrata uvala su istoni i zapadni ulaz na bedemima, gdje
su mastifi u tenarama upozoravali na pridole goste. Prostrani posjed obuhvaao je prostor za
privatne igre, est umjetnih ribnjaka, ogromne vrtove i herbarije te botaniki vrt s tri stotine vrsta
drvea. Brahe je veeri provodio u pijanevanju na gozbama, na kojima je okruen etom pratilaca
volio isticati vanost svoga rada. Imao je patuljka imenom Jeppe (s kapom i zvoniima), svoju
vlastitu dvorsku ludu iliti la-krdijaa. Poput kakva kraljevia, Brahe je bio okruen uenjacima koji
su mu se divili. Dolazili su mu iz itave Europe, medu njima i radoznali plemenitai poput Jamesa
VI kotskog, koji je kasnije postao engleski kralj James I.
itavo je to vrijeme Brahe sluio kao dvorski astrolog danskoga kralja. Braheova odanost tom
umijeu bila je strastvena. Bio je uvjeren u medicinsku vrijednost astrologije; drao je da Biblija ne
osuuje astrologiju, ve samo idolatriju zamaskiranu u tovanje zvijezda; odbacio je Augusti-nove
argumente protiv astrologije utemeljene na razliitoj sudbini blizanaca (Brahe je i sam bio blizanac,
ali je brata izgubio pri roenju). Iz uvenog predavanja o astronomiji na Sveuilitu u Kopenhagenu
u rujnu 1574. pamtimo izjavu: Ne moemo porei utjecaj zvijezda a da ne po-reknemo vjeru u
Boju mudrost. Isto tako nije dvojio da nove zvijezde (nove), kometi, pomrine, konjunkcije i
ostala nebeska zbivanja obiljeavaju znaajne zemaljske dogaaje. Kad se 1572. pojavila nova,
itava je Europa, prisjea se jedan pisac, stala zuriti, eljno iekujui udnije i strasnije
promjene nego to su se ikad dogodile od poetka svijeta. Brahe je kao astrolog, u skladu s
vlastitim protestantskim uvjerenjem, mislio da ona oznaava kraj prevlasti Rimokatolike crkve.
Vjerovao je i da kometi navjeuju bune, rat i pad onih na visokim poloajima. Takva neprirodna
roenja na nebu, pisao je, uvijek raaju neto veliko u ovom donjem svijetu. Plamteu
zvijezdu ili komet koji se odjednom materijalizirao sredinom studenog 1577. vidio je kao Boje
proroanstvo. On se najprije pojavio tik iznad Jareve
149
BENSON BOBRICK
obratnice, no za tri se dana pomaknuo iznad glave Strijelca, sjajei jasnim, bijelim svjetlom. Bio
je okruen bezbojnom grivom i imao je dugaak, zakrivljen rep, poput turske sablje. Njegov je
oblik zakrivljene sablje potaknuo strah od turskog napada, premda je glava kometa bila usmjerena
prema zapadu, navodei na pomisao da bi njegov utjecaj mogao krenuti u tom smjeru, prema

Novom svijetu. Brahe je, meutim, uoio da njegov rep pokazuje prema sjeveroistoku, gdje e
'izbaciti svoj otrov' na Ruse i Tatare. (Bio je to isti komet koji je, nimalo sluajno, unio onakvu
pometnju na engleskom dvoru i od kojega je kraljica Elizabeta bila ponukana odvratiti pogled.)
to se tie pomrina, Brahe je takoer slijedio pravila tumaenja koja je davno prije postavio
Ptolemej. Shakespeare e napisati: Repatice se ne viaju kad ubogari umiru. Isto je tako,
objanjava Brahe, s pomrinama: Pomrine vie utjeu na kraljeve i prineve nego na obine ljude
(to sam i sam primijetio), jer su Sunce i Mjesec prinevi medu planetima. Uinak e trajati onoliko
mjeseci koliko je pomrina trajala sati, a njen poetak ovisi o mjeseevoj udaljenosti od horizonta
na poetku pomrine. Naveo je nekoliko skoranjih primjera: pomrinu Mjeseca od 3. travnja
1558. kad je umro Karlo V; pomrinu Sunca 18. travnja 1558. koja nije poela djelovati sve do
kraja godine, kad je umro danski kralj Kristijan III; i ubrzo nakon toga, pomrinu Mjeseca od 7.
studenoga 1565., u blizini Plejada, koja je navijestila kinu bujicu. Pomrina Mjeseca od 28.
listopada 1566. blizu Oriona izazvala je izuzetno vlanu zimu, kao to je Brahe i predvidio.
Predvianje vremena silno gaje zanimalo, kao i Keplera, i vjerovao je, kao to su seljaci vjekovima
vjerovali, da helijaktiko dizanje i za-laenje odreenih zvijezda stvara kiu, vjetar i druge
atmosferske promjene, osobito kad planeti udrue svoj utjecaj sa zvijezdama. Mislio je daje konj
unkcij a Jupitera i Saturna iz 1563., koja se dogodila pokraj Praesaepe, krupne skupine zvijezda u
Raku, koju je Ptolemej smatrao pogubnom, oznaila dolazak kuge.
Ipak, Brahe je takoer redovito ispravno shvaao i astronomiju fenomena. Pokazao je da je nova
bila stvarna zvijezda jer nije imala paralaksu, odnosno nije prividno mijenjala poloaj promatrana iz
dva razliita kuta ili toke; i da, suprotno tradiciji ili aristotelovskom vjerovanju, komet iz 1577.
nije bio sublunarno isparenje Zemljine atmosfere, nego je bio udaljeniji od Zemlje nego Mjesec. U
njegovo je doba
150
SUDBONOSNO NEBO
jo uvijek bilo mogue istovremeno biti empirijski astronom i uvjereni astrolog.
Kao dvorski astrolog Brahe je sastavljao godinja predvianja za dansku kraljevsku obitelj, koja je
biljeio u irokom kvarto formatu lijepo uvezanom u zeleni barun s pozlaenim hrptom. Kad se
rodio sin Fre-derika II, Kristijan IV, pozvali su Brahea da napravi analizu i ivotno predvianje
temeljem horoskopa. Prilikom izrade koristio je dva izvorna i starostavna sistema za predvianje
buduih uvjeta i vremensko odreivanje buduih dogaaja. Jedan, poznat kao primarna direkcija,
uzimao je u obzir stupanj rektascenzije kao ekvivalent godini ivota; drugi, poznat kao sekundarna
direkcija (ili progresija), uzimao je dan ivota kao jednak godini. U prvom sistemu, broj stupnjeva
za koji planet (ili toka, poput ascendenta) napreduje kroz horoskop odgovara godinama ivota
roenog, dok se u drugom izraun pravi po danima. Na primjer, poloaj planeta tridesetog dana
nakon roenja, kao i aspekti koji se mogu formirati s natalnim planetima, predstavljaju uvjete u
tridesetoj godini ivota. Prvi se temelji na prividnom kretanju planeta (svi se kreu jednakom
brzinom i u istom smjeru) kao rezultatu Zemljine rotacije oko osi; drugi, stvarni i promjenjivi,
temelji se na orbitalnom kretanju planeta du ekliptike. (Ukratko, sekundarne progresije smatraju
znaajnom vezu izmeu dnevne Zemljine rotacije oko njene osi i njene godinje putanje oko
Sunca.) U praksi, ta dva sistema bila su blisko povezana i esto su davala iste rezultate.
Kepler je bio skloniji sekundarnoj progresiji. Brahe se drao primarnih direkcija i stoga upozorio
kralja da greka od etiri minute u navedenom vremenu roenja stvara razliku od jednog stupnja ili
greku od jedne godine ivota. Njegovo predvianje za novoroenog princa glasilo je ovako: godine
njegova djetinjstva protei e bez opasnosti, budui daje Venera povoljno smjetena u devetoj kui.
Premda opozicija Mekura i ascendenta u drugoj godini ivota ukazuje na bolest, ona nee biti
ozbiljna. Kada djeaku bude dvanaest godina, meutim, ascendent e biti u kvadratu sa Saturnom,
ukazujui na neku opasnost. Opasnost e se ponovo javiti s dvadeset devet godina, kada Sunce bude
u kvadratu sa Saturnom, a Saturn i Venera u opoziciji. S pedeset est godina princ bi mogao
umrijeti, smatrao je Brahe, kad Venera, vladarka horoskopa, bude u osmoj kui, a Sunce u direkciji
sustigne Marsa. No ako preivi, doivjet e sretnu starost.
151

BENSON BOBRICK
Isprva odredivi vjerojatnu duljinu ivota, nastavio je opisivati narav ovjeka. Iz poloaja planeta,
snage i aspekata, zakljuio je da e Venera uiniti princa ugodnim, pristalim i putenim, ljubiteljem
glazbe i umjetnosti; Mars hrabrim i ratobornim; Merkur pametnim i pronicavim. Bit e
prirodno veseo, dareljiv i ambiciozan, imat e sree u pothvatima, ali e previe uivati u
putenim uicima i upustiti se u borbu s Crkvom. Brojne i vane fiksne zvijezde koje e mu biti
sklone, poput Blizanaca u desetoj kui, pice u prvoj, i June krune na vrhu etvrte, podarit e
princu obilje asti i dostojanstva. Zdravlje mu je pak bilo osigurano time to je sretna toka bila u
konjunkciji sa Suncem. Meutim, korpion na vrhu druge kue pokazuje da e bogatstvo stei u
ratu.
to se tie prineva braka, moe oekivati dosta sukoba, na to ukazuju nepovoljni aspekti izmeu
Venere i Marsa te Venere i Saturna, pogotovo s Mjesecom u estoj kui. Nije vjerojatno da e imati
puno djece, jer je Saturn vladar pete kue i u sterilnom znaku. S druge strane, imat e brojne
izvanbrane veze. to se tie prijatelja, oni e biti sunam ljudi, poput kraljeva i vladara, jer
Sunce vlada jedanaestom kuom prijatelja. Njegovi neprijatelji, pak, bit e sveenici i ratnici. Kako
to? Zato to je Jupiter nesretno smjeten u dvanaestoj kui, a Merkur koji vlada dvanaestom je u
sedmoj, gdje je zamijenio svoje mjesto s Marsom i poprimio njegovu prirodu. Merkur je u kvadratu
sa Satur-nom, to stvara opasnost od zarobljavanja ili progona, no princ e na kraju pobijediti svoje
neprijatelje, jer je Venera, njegov vladajui planet, na apogeju svoje ekscentrine putanje i mnogo
via na nebu od Marsa. Nita nije ukazivalo na nasilnu smrt, pa je Brahe predvidio da e princ
umrijeti od bolesti izazvane neumjerenou, u skladu sa svojom ljubavi prema uicima.
Na ovome mjestu neemo pretresati Kristijanov ivot, no svatko upoznat s njegovim tijekom moe
prosuditi daje Brahe prikladno ocrtao njegovu karijeru.
Frederik II umro je 1588., i pod njegovim sinom Kristijanom IV, iji smo horoskop upravo opisali,
Braheovje utjecaj opao. Kad je novi kralj postao punoljetan, Brahe - koji je dva desetljea bio
gospodar svoga vlastitog malog lena - ostao je bez kraljevske podrke. Isprva se inilo da se njih
dvojica slau. Godine 1592. budui kralj je doao u Urani-borg izraziti svoje potovanje, i nakon
ugodnog dana provedenog u
152
SUDBONOSNO NEBO
razgledavanju i prijateljskog razgovora o raznim temama, Brahe mu je darovao mehaniki mjedeni
globus, koji se pokretao pomou zupanika i prikazivao dnevno okretanje neba. Mladi princ je
smjesta uzvratio ovjesivi Braheu oko vrata zlatni lanac s gravurom svoga lika. No Kris-tijan nije
dovoljno cijenio Braheov rad i druge su se stvari s vremenom isprijeile izmeu njih. Brahe, koji je
bio estoke prirode i ne uvijek pokoran kralju, prepirao se sa zakupcima kojima je dao dio svog
posjeda u najam i zanemario je primjereno odravanje svjetionika koji mu je bio povjeren na brigu.
to je moda jo vanije, zanemario je odravanje kapele Tri kralja u Roskildeu, gdje je bio
pokopan Kristijanov otac. Kralj se posluio tim propustima da obustavi dotok kraljevskih sredstava,
to Brahe u svojem osjeaju veliine jednostavno nije mogao podnijeti. Nakon nekoliko teatralnih
prijetnji da e napustiti domovinu (koje je Kristijan otvoreno ignorirao), Brahe je 1597. napustio
Hven -odvukavi svoj tiskarski stroj, namjetaj, knjinicu, slike te lanove obitelji i osoblje, medu
kojim i Jeppea, svoga patuljka. Nakon kraeg zadravanja u Rostocku i Hamburgu, smjestio se u
ekoj, gdje je postao carski matematiar cara Rudolfa II. Rudolf je bio veliki pokrovitelj nauke i
jedva je mogao povjerovati svojoj srei, te je Braheu dao na raspolaganje dvorac Banetek,
sjeveroistono od Praga. Ondje mu se kao pomonik pridruio Kepler, 4. veljae 1600., a njegovo je
naukovanje potrajalo osamnaest mjeseci.
Uza svu svoju silnu razmetljivost, Brahe je katkada znao biti i previe susretljiv, na vlastitu tetu.
Jedne je veeri ujesen 1601. predugo ostao na sveanoj veeri i uljudno pustio da mu se rasprsne
mjehur, radije nego da ranije napusti veeru i uvrijedi domaina. Delirij je potrajao nekoliko dana a Brahe je uvijek iznova vapio: Ne dajte da moj ivot bude uzaludan! - prije nego je 24. listopada
1601. umro. Kepler je bio uz njega i zabiljeio daje Brahe izdahnuo kad je Mjesec bio u opoziciji
Saturnu i u kvadratu s Marsom. Da mu se prikladno odue, Braheu su u usvojenoj domovini

priredili dravni pogreb u Pragu, gdje je uz oruanu pratnju pokopan u prakoj crkvi Teyn. Njegova
neko raskona, a sada nenastanjena zvjezdarnica na Hvenu naposljetku se uruila, a 1623. ostaci su
prodani kao graevni materijal.
Kepler je naslijedio Brahea na poloaju carskog matematiara, i udesnim stjecajem povijesnih
okolnosti, brojni izrauni koje je Brahe prikupio povjereni su jedinoj osobi sposobnoj da ih ispravno
sastavi.
153
BENSON BOBRICK
Braheu je nedostajala sposobnost da iz njih izvue opu teoriju. Ipak, svi podaci koji bi je
podupirali bili su ondje. Temeljem tih podataka, Kepler je otkrio tri velika zakqna planetarnih
kretanja koja upravljaju eliptinim putanjama planeta, to je kasnije dovelo do Newtonova zakona
ope gravitacije. Danas nitko ne dovodi u pitanje Keplerovo pravo da bude nazivan ocem moderne
astronomije; no takva slava teko bi se mogla predvidjeti iz njegova ivota.
Roen u gradiu Weil der Stadtu u Njemakoj, 27. prosinca 1571., Kepler je bio pravi udak krivih nogu, kratkovidan, nagrden irevima i drugim boljeticama. Prema vlastitom opisu sliio je
psiu koji je ulagi-vaki elio udovoljiti drugima. Otac mu je bio plaeniki vojnik i pijanica; majka
je bila umobolna ena koju je, prema Timothvju Ferrisu, odgojila teta koju su ivu spalili kao
vjeticu. Vei dio svojih dvadesetih Kepler se muio. Radio je kao pera posuda, poduavao
matematiku u mjesnoj srednjoj koli u Grazu i pokuavao zaraivati izradom horoskopa za smijeno
malu naknadu. Pa ipak, bio je to ovjek, pie Ferris, koji e razabrati arhitekturu Suneva
sustava i otkriti fenome-noloke zakone koji upravljaju gibanjem planeta. Immanuel Kant e ga
nazvati najpronicavijim ikad roenim misliocem.
Kepler nije uivao pogodnosti bogatstva i ugleda poput Brahea; bio je odgojen u pretrpanom i
kaotinom domu djeda po oevoj strani, uz vojsku bliskih roaka koji su dolazili i odlazili
nepredvidivo poput prolaznika u pansionu. Mnogi od njih bili su bizarni i nestabilni, a njegovi su se
roditelji neprestano svaali i nasrtali jedan na drugoga. Godine 1576. obitelj se preselila u oblinji
Leonberg, gdje je njegov otac, koji se nakratko vratio iz rata, otvorio gostionicu. Kad je ona prema
oekivanjima propala, poao se boriti u Nizozemsku i nikad ga vie nisu vidjeli.
Unato kaosu tih godina, Kepler je stekao solidnu naobrazbu. U dobi od osam godina krenuo je u
njemako-latinsku Schreibschule u Leonbergu, napredovao do nieg sjemenita samostanske kole i
1586. do visoke kole u Maulbronnu, gdje je pola stoljea ranije studirao povijesni doktor Faust.
Poetak je bio nespretan - u osnovnoj koli druga su djeca svladavala latinski dvostruko bre od
njega - no poboljao
154
SUDBONOSNO NEBO
je ocjene i u vrijeme kad je krenuo na Maulbronn postao je poznat po svojim sposobnostima.
Godine 1588. dobio je najviu nagradu akademije, a 1589. osvojio je udenu stipendiju za
Protestantsko sveuilite u Tubingenu, gdje je studirao latinski, grki, hebrejski, geometriju,
teologiju, filozofiju, matematiku, astronomiju i glazbu. Uitelj astronomije bio mu je Michael
Maestlin, uvjereni kopernikanac istaknut u to doba, a u Kepleru je prepoznao savrenog uenika te
ga uzeo pod svoje okrilje. U vrlo kratkom roku Kepler je stekao diplomu i doktorat i napredovao u
svim predmetima - ukljuujui latinski, na kojemu e sjajno pisati, u prozu kao i u stihu.
Kao student, nije bilo toga to nije umio. Bio je nadaren za pjesnitvo i strastveno je volio
zagonetke i akrostihove. Napisao je, kao stoje sam rekao, mnoge skladbe o neobinim temama,
poput prizora Atlanti-de u oblacima. Volio je matematiku, filozofiju i glazbu i bio je opsjednut
razradom alegorija do najsitnijih pojedinosti. ini se daje uivao u svemu to je bilo intelektualne
prirode, raspravljao s ljudima svih zvanja na dobrobit svog uma, u istraivanju matematike
njegov se um obogatio, prisjeao se, kao daje ona bila njegov izum, a u tom je procesu sam nanovo
otkrivao njena poela i unutarnje ustrojstvo. I astronomija je oaravala Keplera. Knjiica pod
naslovom Somnium ili San, koja je objavljena ppsthumno, ali je njen nacrt djelomino nastao u to
vrijeme, bila je prva moderna znanstveno-fantastina pria, o svemirskom putovanju na Mjesec.
Uza svu raznolikost njegovih interesa nije bilo dvojbe oko toga to je bila njegova prava strast. No

jo nije mogao slobodno zapoeti vlastitu karijeru. Sukladno uvjetima znanstvene stipendije
obvezao se pripremiti za Crkvu pa se 1593. predao teologiji, koju je takoer poeo poduavati.
Ipak, 1594. uplela se sudbina. Promijenio je tijek svoje karijere, napustio sve izglede i preuzeo
slabo plaeno mjesto srednjokolskog uitelja na Luteranskom sjemenitu u Grazu. Ondje je, kao
okruni matematiar i sastavlja kalendara, dopunjavao svoju bijednu plau objavljivanjem
astrolokih almanaha.
Kao razredni uitelj u poetku je bio lo, prekidao je svoja predavanja udaljujui se od teme te
mumljao o neemu to bi mu iznenada palo na um, a to je samo on razumio. Uglavnom su to bile
digresije mistine naravi. Nadahnut pitagorejskim naukom o glazbi sfera, vjerovao je da kretanje
planeta orbitama stvara eterian sklad, a da su intervali izmeu tih putanja matematiki povezani i
da odgovaraju frekvenciji
155
BENSON BOBRICK
tonova glazbene ljestvice. Razvio je taj koncept i konano postao uvjeren da svaki planet ima svoju
posebnu melodijsku liniju. Shakespeare je istu openitu zamisao izrazio u Mletakom trgovcu:
Gle kako je
Ravnica neba gusto naikana
Ko ploicama sva od suhog zlata
I nema niti najmanjeg kruga,
to tu ga gleda, a da ne bi pjevo
Ko aneo u svom kretanju
U vjenom skladu poju s kerubima
Bistrookim. Da, takva harmonija
I sklad u duama je besmrtnih!10
Jednom je prilikom Kepler prekinuo svoje predavanje objavom da postoji suglasje izmeu
astronomskih i glazbenih intervala, koje se temelji na broju. Drugo otkrie bilo je nadahnuto
promatranjem dijagrama koji je prikazivao geometrijski obrazac uzastopnih konjunkcija Jupitera i
Saturna, u obliku uglatog gnijezda. To je navelo Keplera da iznenada izjavi kako pet platonskih
tijela, smjetenih jedno u drugom, odreuju relativnu udaljenost est planeta u njihovim putanjama
oko Sunca. Dogodilo se to 19. srpnja 1595., prisjetio se kasnije,
dok sam u uionici pokazivao kako velike konjunkcije Saturna i Jupitera postupno prelaze iz jednog
trigona [tripliciteta] u drugi, tako da sam u krug ucrtao mnogo trokuta, ili kvazi-trokuta, od kojih je
kraj jednog trokuta bio poetak sljedeeg. Na taj sam nain na manjem krugu nacrtao toke u
kojima se trokuti presijecaju ... I tada mije sinulo... Zemljina orbita je mjera svih stvari: opisi oko
nje dodekaedar i krug koji ga opisuje bit e Mars; opisi oko Marsa tetraedar i krug koji ga opisuje
bit e Jupiter; opisi oko Jupitera kocku, i krug koji ga opisuje bit e Saturn. Zatim unutar Zemlje [tj.
Zemljine putanje] upii ikosaedar, i upisani krug bit e Venera; upii u Veneru oktaedar i upisani
krug bit e Merkur.
10 William Shakespeare, Mletaki trgovac, preveo Milan Bogdanovi, Matica hrvatska,
Zagreb, 1947.
156
SUDBONOSNO NEBO
Ono to je zapoelo kao astroloka postalo je astronomska misao, premda oblikom jo mistina.
Njegovi studenti, vjerojatno neupueni u pet platonskih tijela, zbunjeno su sluali - to je bilo
razumljivo, jer Kepler je iznjedrio potpuno novu ideju.
Na koncu je bio u krivu. No isto tako je bio i u pravu, jer je krenuo putem koji e ga na kraju
dovesti do cilja. Dvije godine kasnije, 1597., Kepler je objavio svoje prvo vano djelo, Tajanstveni
kozmos, u kojem je objasnio tu hipotezu i razradio neka druga nova shvaanja. No tek 1619., u
sljedeem djelu naslovljenom Harmonija svijeta, izloit e zamisao da svaki planet odgovara tonu
glazbene ljestvice: Sunce je C, Saturn D, Merkur E, Mjesec F, Mars G, Venera A i Jupiter H. U
zborskom smislu, ak je opisao Satuma i Jupitera kao basa, Marsa kao tenora, Veneru kao kontraalt,
a Merkura kao soprana nebeskog zbora.

Keplerov rani rad u teorijskoj astronomiji bio je dobro primljen te je uvelike pridonio prihvaanju
kopernikanskog sustava, koji je on oduevljeno prigrlio. Isto tako je objavio astroloki almanah za
nekoliko godina i smjesta se proslavio zbog tonosti predvianja dvaju glavnih dogaaja: rekordne
hladnoe tijekom zime 1595.-96. i nakon toga turske invazije na Austriju. Kao to je te godine pisao
bivem profesoru astronomije Michaelu Maestlinu: Dosad su se predvianja iz almanaha pokazala
tonima. U naoj zemlji vlada neuvena hladnoa... Koliko je do Turaka, prvoga sijenja su
opustoili itavu zemlju od Bea do Neustadta, sve su zapalili. U idua tri desetljea Kepler e
objaviti osamnaest takvih almanaha, a umro je upravo dok ih je sabirao u jednu knjigu.
Kepler je bio omalen ovjek, oiju crnih poput ugljena, crne kose te krhke ali skladne grade. Bio je
boleljivo dijete, a u odrasloj dobi esto su ga hvatale groznice, eluani problemi, razliite kone
bolesti, te je patio od dvostruke slike u jednom oku. Hranio se oskudno, ak spartanski, bio je
sklon odricanju i volio je suhi kruh i ljutu hranu; vjebu je zamiljao ladanjski jednostavno - kao
veranje strmim planinskim
157
BENSON BOBRICK
puteljcima ili dobru etnju padinama obraslim gutikom. Prema vlastitim rijeima bio je pomalo
zajedljiv, a ipak sluganski posluan zbog mahnitog straha od siromatva i zaduenja.
Bio je zaokupljen svojom obitelji, i kad mu je bilo dvadeset est godina opisao je neke njene
lanove prema njihovim horoskopima. Opisao je djeda i baku kao nepodnoljive ljude; majku kao
sitnu, mravu, crnomanjastu, zlobnu i mrzovoljnu; oca kao opakog, strogog, zle udi i osuenog
na lo kraj. Saturn u sedmoj kui odveo gaje u topnike, pie Kepler, dok je Marsovo stanje
pojaalo njegovu zlou. Spaljeni Jupiter (u konjunkciji sa Suncem) na vrhu descendenta uinio ga je
siromahom, no dao mu je prihode preko ene. Teta imenom Kuni-gunda bila je otrovana (Mjesec
joj nije mogao biti gori), a ujak isusovac lutao je u krajnjem siromatvu Francuskom i Italijom,
predstavljao se kao lijenik i vodio neist ivot. Ako se Keplerove prosudbe ine strogima, on je
isto tako bio strog i prema sebi te je ne trepnuvi priznao da je i sam satkan od iste nebeske tkanine.
Smatrao je samoga sebe nevjerojatno nesmotrenim (zbog Marsa u kvadratu s Merkurom u trigonu
s Mjesecom); razbacivao je vrijeme i uvijek alio za tim gubitkom; bio tedljiv preko svake mjere;
eljan okajati svako zlo koje je uinio nekom podlom javnom izjavom; a pa ipak kvaran u srcu.
Njegov prvi seksualni susret (u dobi od dvadeset jedne godine) bio je katastrofa. Na novogodinju
no ponueno mi je sjedinjenje s djevicom, kae nam. To sam ostvario uz najvee mogue
tekoe, trpei otre bolove u mjehuru.
Kepler je imao mlaeg brata Heinricha, ija mu je ivotna pria bila upozorenje kako stvari mogu
poi po zlu. U neko doba djetinjstva, Heinrichje bio strano opeen, zatim se gotovo utopio, te gaje
teko ozlijedio podivljali pas. U dobi od dvanaest godina, pobjegao je od kue kad je otac
zaprijetio da e ga prodati, a iduih godina vukao se po vojnim taborima dok se maarska vojska
borila s Turcima, zatim je bio ulini pjeva, pekar, sobar nekog plemenitaa, prosjak, svira doboa
u regimenti i helebarda. U svemu tome ostao je bespomona rtva jedne nezgode za drugom uvijek bolestan, sa svakog posla su ga najurili, lopovi su ga opljakali, istukli ga drumski razbojnici
- dok se na kraju nije predao, prosio je kako bi se mogao vratiti kui, svojoj majci i drao se
njezinih skuta dok nije umro u dobi od etrdeset dvije godine.
158
SUDBONOSNO NEBO
U Keplerovu se djetinjstvu istiu dva trenutka obiteljske topline i sjaja. Oba su ga usmjerila prema
njegovoj karijeri. Godine 1577. majka ga je odvela na vrh brda i pokazala mu komet na nebu; tri
godine kasnije otac ga je jedne noi izveo van da mu pokae pomrinu Mjeseca.
U Grazu je Kepler uinio sve da uspostavi normalan ivot. Pristao je predavati Vergilijevo
pjesnitvo kako bi zadrao posao (kad se nitko nije pojavio na satu astronomije), oenio se i
zasnovao obitelj. No inilo se da se nita ne moe odrati. Brak je bio teak, a nekoliko mu je djece
umrlo odmah po roenju. Tada je 1600. godine protureformacija protutnjila njegovim okrugom i
otjerala ga iz Graza. Tycho Brahe, koji je proitao Keplerova djela, nije se slagao s njegovim
teorijama, no cijenio je otroumlje kojim su izloene, pa je svjesno iskoristio njegovu nevolju i

pozvao ga u Prag za pomonika, premda pod vrlo skromnim uvjetima. Kepler je u pregovorima
traio veu plau i bolje radne uvjete, no s punim potovanjem prema Braheovom poloaju i
postignuima u sebi je jedva doekao priliku.
Po Braheovu nalogu, Kepler je isprva radio na putanji Marsa i povezujui podatke opaanja s
vlastitom hipotezom o eliptinoj putanji aritmetikim je formulama ispisao tisue stranica. S
Braheom je suraivao i na velikoj novoj zbirci zvjezdanih i planetarnih tablica, koje su na koncu
nazvane Rudolfovim tablicama (u ast cara Rudolfa), a po zakanjelom objavljivanju 1628. postale
su tono mjerilo za iduih stotinu godina. Kao Braheov nasljednik nakon 1601., Kepler je takoer
objavio znamenito djelo (O novoj zvijezdi u stopalu Zmijonosca) o zvijezdi koja se rasprskavala,
sjajnijoj od Jupitera, a koja se pojavila 1604. - danas zvanoj Keplerovom zvijezdom, posljednjoj
vidljivoj novi u Mlijenoj stazi; dao je teorijsku suvislost bar onom dijelu podataka koji su mu bili
povjereni, a 1609. u Novoj astronomiji postavio je svoja prva dva zakona planetarnih kretanja: (1)
da se planet kree eliptinom putanjom, a jedno od arita elipse je Sunce; i (2) da spojnica planet Sunce opisuje jednake povrine u jednakim vremenima. Isto tako je tiskao djelo podrke Galileju na
temu Jupiterovih mjeseca; zapoeo je raspravu o kronologiji kranske povijesti, u kojoj je ispravno
naglasio da kranski kalendar odstupa za pet godina; i napisao prvu raspravu o djelovanju
teleskopa.
159
BENSON BOBR1CK
No marljivost i talent nisu davali nikakva jamstva. Godine 1612., nakon stoje Rudolf odstupio s
prijestolja (zbog ludila) i ubrzo nakon smrti njegove ene i sedmogodinjeg sina, Kepler je morao
napustiti Prag i otii u Linz u Austriji, gdje je iduih esnaest godina jo jednom radio kao okruni
matematiar poduavajui na mjesnoj koli. Rudolfovi nasljednici Matthias i Ferdinand II dali su
mu simbolinu stipendiju, no sve u svemu je ivotario. Iduih se godina ponovno oenio i - takav je
bio njegov inventivni um - na temelju usputnog promatranja zapre -mine pivskih baava na svome
vjenanju stvorio je revolucionarnu metodu izrauna volumena vrstih tijela, to je prethodilo
infinitezimalnom raunu. U narednim je godinama iznio prvi matematiki pristup bliskom
prilijeganju jednakih sfera (stoje dovelo do objanjenja oblika elija u pelinjoj konici); prvi je
dokazao - na temelju Pete knjige Eu-klidovih Elemenata - kako djeluju logaritimi; napisao je
prirunik o kopernikanskoj astronomiji (dok je nastojao ishoditi putanje svoje majke iz zatvora, jer
su je optuili kao vjeticu); a u Harmoniji svijeta postavio je trei veliki zakon planetarnog kretanja
- da je za razliite planete kvadrat razdoblja njihove putanje proporcionalan treem korijenu njihove
srednje udaljenosti od Sunca.
Sam princip gravitacije takoer mu je oito bio nadohvat. U stvari, ini se da ga je i uoio - no iz
nekog razloga nije ga primijenio na svoje planetarne zakone. U uvodu Nove astronomije itamo:
Ako su dva kamena smjetena bilo gdje u prostoru jedan blizu drugog i izvan dosega sile treeg
srodnog tijela, onda e se spojiti kao to se spajaju magnetska tijela na sredinjoj toki, svaki e se
pribliiti drugome razmjerno masi toga drugog. Na primjer, kad Zemlja i Mjesec ne bi bili
zauzdam svaki svojom putanjom, Zemlja bi se pomaknula prema Mjesecu, a Mjesec bi se spustio
prema Zemlji i oni bi se spojili.
itavo to vrijeme nastavljala su se Keplerova astroloka razmatranja. U pismu napisanom 1599,
(kad je imao dvadeset osam godina) Johan-nu Henvartu, njegovu prijatelju i ekom kancelaru,
Kepler razmilja o utjecaju planetarnih obrazaca na karakter ovjeka pri roenju. Njihov utjecaj na
ljudsko bie, pie on, traje itavog ivota... kao to seljak vee vezice oko bundeve, zbog ega
bundeva ne raste, ve joj vezica odreuje oblik.
S obzirom na svoj sluaj mislio je da je trigon Sunca i Saturna odredio ne samo njegov poloaj,
sklonosti i ukus ve i fiziki izgled. Potpu160
SUDBONOSNO NEBO
no je prihvatio teoriju velike konjunkcije povijesnih razdoblja (pogotovo onih koja su obiljeena
promjenom elementa), mislio je da konjunk-cija Marsa i Saturna vodi graanskim sukobima i da
planetarni aspekti imaju utjecaj na vremenske uvjete svih vrsta: primjerice, da Venera u konjunkciji

s Marsom donosi oluju ili da konjunkcija Jupitera i Marsa u srpnju donosi vedro nebo. Kao to
Mjesec utjee na plime i oseke oceana, tako pulsiraju i tjelesni sokovi, a svaki lijenik vrijedan
svoje plae, mislio je, pazit e na Mjesec. itava stvar oko krize [u bolesti], zapisao je, ovisi o
povratku Mjeseca i o njegovim konfiguracijama s ostalim planetima, i uzaludno je tome traiti
objanjenje bilo gdje drugdje.
Ponekad se kae daje Keplerovo zanimanje za astrologiju oslabilo s godinama. No istina je upravo
suprotna. U pismu napisanom 1601., na vrhuncu svoga profesionalnog ivota, objavio je da
vjerovanje u uinak zvijea u prvom redu potjee iz iskustva, koje je toliko uvjerljivo da ga mogu
odbacivati samo oni koji ga nisu propitali i drao se tog uvjerenja do kraja. U astronomskim
knjigama taje Keplerova strana mahom podcijenjena; no, bar za povjesniara, to je budalatina. Jer
time se takoer krivotvori povijest ideja. Kepler je, primjerice, vjerovao da dua svakog pojedinca
sadri geometrijski otisak zodijaka pri roenju. Posredna svjetlost odraena pod pravim kutem od
planeta u pokretu upisuje trokute, kvadrate i heksagone u duu, oblikujui tako izravnu i blisku vezu
izmeu planetarnih gibanja i ovjeka. Ba kao to su Hiparhova astroloka razmiljanja dovela do
razvoja trigonometrije - a ona Johna Napiera, baruna od Merchistona, do logaritama, koje je prvi
put opisao 1614. - tako je Keplerova teorija o prelamanju planetarne svjetlosti, u svome fizikom
smislu, dovela do moderne optike, jer on je prvi oblikovao teoriju zraka svjetlosti da bi objasnio
kako djeluje vid. Takoer je dao prvo tono objanjenje o gradi ljudskog oka.
Njegova privrenost astrologiji tijekom itavog ivota je nesumnjiva. Godine 1601., na primjer, kad
je imao trideset godina, Kepler je napisao knjigu Temelji astrologije, za koju se nadao da e
reformirati neka naela tog umijea. Umanjio je naglasak na podjelu horoskopa na dvanaest
jednakih dijelova ili kua; postavio je pitanje o tradicionalnim vladarima znakova; ali je veliao
planetarne aspekte kao temeljnu silu. Smatraj ovo sigurnim, pisao je prijatelju 1602.: Mars mi
nije nikad preao preko puta a da me nije uvalio u razmirice i doveo me u svadlji161
BENSON BOBRICK
vo raspoloenje. Uveo je tri nova planetarna aspekta - kvintil (72 stupnja), bikvintil (144 stupnja) i
seskvikvadrat (135 stupnjeva) - na temelju djeljivosti kruga s brojem pet.
Dvije godine kasnije, u Izvjetaju o vatrenom trigonu, koji se bavio teorijom velike konjunkcije,
napisao je: Filozofija, a stoga i prava astrologija, svjedoanstvo je Bojeg djela, i otuda je sveta.
To nipoto nije bezvrijedna stvar. I to se mene tie, jaje ne elim obeastiti. Tri godine kasnije, u
raspravi O novoj zvijezdi u stopalu Zmijonosca (1606.), napisao je: Premda se na nebu neprestano
dogaaju svakovrsne promjene - ipak je ouvan znaaj te konfiguracije, naime konfiguracije koja je
bila na nebu kad je pri roenju zaiskrio ljudski ivot te se, takorei, ulio u kalup... Nekako su te
slike nebeskih stvari utisnute u unutranjost ljudskog bia, nekom skrivenom metodom apsorpcije
... Karakter neba ulijeva se u nas pri roenju. I opet je 1610. u Posredovanju treeg ovjeka (djelu
u kojem se usto narugao nepokolebljivim skepticima), objasnio kako progresivni horoskop predvia
budui razvoj:
Narav ljudskog bia u poetku ivota prima ne samo trenutanu sliku neba ve i njegovo kretanje,
kakvim se ono ini odavde sa zemlje, kroz nekoliko iduih dana; i iz tog kretanja izvodi nain na
koji e istjecati ovaj ili onaj tjelesni sok; a vrijeme kad e ta narav to ispuniti vrlo je tono odreeno
direkcijama utemeljenim na prvih nekoliko dana ivota. To je doista udesna stvar, nalik slici ili
pretakanju prirodnih proporcija dana
mu.
Zatim je struno opisao kako se to ini:
Sunce treba direktirati na ekliptici prema njegovu dnevnom kretanju; Medium Coeli [zenit ili vrh
desete kue] rektascenzijom; ascendent kosom ascenzijom; i uvijek, u odnosu na vrijeme roenja,
rektascenzijom direkcijskog poloaja Sunca; tako se horoskop valja uvijek nanovo iscrta-vati.
Mjesec isto tako mora biti direktiran na ekliptici, u skladu s dnevnim kretanjem Sunca, ali ne i
sretna toka, jer ona nije nebesko tijelo niti dio neba. Ostale planete ne treba direktirati, jer one
nemaju same po sebi nita zajedniko s kretanjem Zemlje.
162

SUDBONOSNO NEBO
Objanjavajui kako je slika nebeskih bia utisnuta u novoroene, on pie: Taj karakter [nebesa]
ne prima se tijelom, koje je posve neprikladno za to, ve vie naravlju same due, koja je poput
toke. Deset godina kasnije, u Harmoniji svijeta (istom djelu u kojem je izloio svoja prva dva
zakona planetarnog kretanja), objavljenoj kad je imao etrdeset osam godina, nastavlja tu istu
misao: Prirodna dua ljudskog bia nije vea od jedne toke, a u tu je toku mogue utisnuti oblik i
karakter itavog neba. Kako to? Jednako tako kao to dua u sebi nosi ideju zodijaka, bolje
kazano njegova sredita, isto tako osjea koji planet u koje doba stoji na kojem stupnju zodijaka i
mjeri kutove zraka koje se sreu na Zemlji. U progresivnom horoskopu, stoga, novoroene je
obiljeeno za itav ivot zvjezdanim obrascem u trenutku kada dolazi na svijet, te ga nesvjesno
pamti i ostaje osjetljivo na povratak konfiguracija [to jest ponavljanje odreenih obrazaca] sline
vrste.
U istom djelu, Kepler izraava i vrsto uvjerenje u astralno nasljeivanje.
Vjerujem da pri roenju djece, pogotovo prvoroene, planeti kao i ascendent i zenit obino
zauzimaju isti stupanj zodijaka, ili su u kvadratu ili opoziciji prema tom podruju, kao i pri roenju
oca ili (osobito) majke. Takoer vjerujem da se javljaju slini ili isti aspekti... Ja sam roen kad je
Mjesec bio etrdeset stupnjeva dalje od opozicije sa Suncem. Kod moga prvoroenog djeteta
Mjesec je bio gotovo jednako udaljen od konjunkcije sa Suncem. Kod drugog djeteta Mjesec je
proao opoziciju sa Suncem za isti broj stupnjeva. Kod etvrtog djeteta Mjesec je bio 38 stupnjeva
udaljen od opozicije sa Suncem. Ni kod treeg djeteta nije bilo drugaije, jer se Mjesec odvajao od
Sunca za etrdeset stupnjeva plus jedan dan lu-namog kretanja: roenje se oekivalo prethodnog
dana. Navodim daljnje primjere koji to potvruju.
Takva su uvjerenja s vremenom jaala. U pismu iz 1588. upuenom skeptinom prijatelju itamo:
Razmotri vezu izmeu roenja. Ti si roen pod konjunkcijom Sunca i Merkura, ba kao i tvoj sin.
Merkur je bio iza Sunca u trenutku obaju roenja. Roen si s trigonom Saturna i Mjeseca; tvoj sin je
umalo roen sa Mjesec-trigon sekstilom. U asu obaju roenja praktiki je na djelu bio trigon
Saturna i Sunca. Ti si roen pod Saturnom, dok je tvoj sin roen
163
BENSON BOBR1CK
pod Suncem i Merkurom. Venera je bila u opoziciji u vrijeme tvog roenja kao i u vrijeme roenja
tvoga sina.
Budui da genetika, kao to znamo, prua analogan obrazac ili sustav nasljednih osobina, moemo
se poeti pitati nije li ljudski svemir, u konanici, dvorana zrcala, u kojoj jedna stvar odraava drugu
kao i sebe samu.
Za Keplera je astrologija - koliko god mogla biti iskrivljena u svakodnevnoj primjeni - bila
boanski oblik filozofije prirode. Osuivao je njene nestrune pristae zato to su dopustili da
postane raskalaena mlada ki astronomije, koja se prodaje ama ba svakom klijentu spremnom
platiti, i smatrao daje zbrka nezrelog nauka, u njegovu popularnom izrazu, nainila takav nered od
njenog uenja da je postalo gotovo nemogue odvojiti ito od kukolja. U vlastitom pokuaju da
to uini, usporedio se s marljivom kokoi koja prebire zrnje u potrazi za kukuruzom. Ipak, nitko
ne bi trebao smatrati nemoguim da iz ludosti i bogohuljenja astrologa izroni razumno i korisno
znanje, ili da iz blata i prljavtine izau ostrige, muule, jegulje, dobra hrana. Znanstvenici bi teko
pogrijeili, upozorava Kepler, kad bi s pravom odbacujui praznovjerje promatraa zvijezda, bacili
s vodom i dijete. Pod praznovjerjem nije mislio na njenu mo opisivanja i predvianja, ve na
budalasta uopavanja koja je zatiru, nalik dananjim tumaenjima utemeljenim na znaku Sunca.
Naprotiv, smatrao ju je vrijednom obimnog prouavanja - kao to svjedoe njegova pisana djela jer, kao to je napisao, osoba moe posvetiti jednako toliko marljivosti astrologiji kao stoje
botaniar posveuje travarstvu... tovie, toliko je mara i potrebno. I svakog se dana nalazi novi
dokaz. Nitko ne zna koliko je horoskopa izradio Kepler, no medu tisuama koliko ih je zacijelo
napravio sauvano ih je najmanje osam stotina. Godine 1999. pojavio se jo jedan u zbirci
astronomskih spisa u arhivama Kalifomijskog sveuilita u Santa Cruzu.
Znanstvenicima je danas mahom neugodno zbog svega toga - zbog Keplerove ljubavi prema

neoplatonskoj i pitagorejskoj teoriji, ili njegova vjerovanja u glazbu sfera. Kad bi mogli, ponovo bi
ga stvorili prema vlastitoj predodbi. Ipak, kad se pogleda cjelina onoga stoje imao rei, jasno je da
ju on ne bi bio odbacio usprkos odreenom preziru prema tome kako astrologija moe biti
prikazana. I usprkos svim njegovim
164
SUDBONOSNO NEBO
ograivanjima od arlatana i nevjetih praktiara umijea, u konanici je pokuao reformirati ili
dotjerati tradiciju, a ne odbaciti je. Bilo je to tako sve do njegovih posljednjih dana, kad je mislio
daje vlastitu smrt jasno iitao iz zvijezda.
Kepler je ivio u vrijeme velikih politikih i vjerskih sukoba. itava karta Europe se mijenjala.
Kako su se sukobljavale snage protestanata i katolika, pojavile su se nove drave, a raseljeni ljudi
bili su u stalnom pokretu. Godine 1618. propast Svetoga Rimskog Carstva nagnala je razne drave i
stranke da se time okoriste i uvuku itav kontinent u Tridesetogodinji rat. Kepler je pridavao stoje
bilo mogue manje pozornosti tim previranjima oko sebe, vjerujui, kao to je sam rekao, da kad
oluja bjesni i dravi prijeti brodolom, ne moemo uiniti nita vrednije no da spustimo sidro svoga
mirnog izuavanja na tlo vjenosti. Pa ipak, teko je mogao izbjei vrtlog dogaaja. U mnogim je
prilikama bio iseljen iz svoga doma i inilo se da dobrobit njegove obitelji, stabilnost njegova
ivota, pa ak i nastavak njegova rada, vise o niti. Ne iznenauje stoga to su njegove astroloke
vjetine bile traene. Svakojaki ljudi eljeli su znati to im nosi budunost, ukljuujui Rudolfa II,
koji je zatraio predvianje o ishodu rata izmeu Mletake republike i pape Pavla V.
Kepler je, naravno, umio laskati. Rudolf je svojim pokroviteljstvom nad znanou od Praga stvorio
kulturnu oazu, a Kepler je estitao njemakom caru na njegovu horoskopu, jer tako lijepo sadri
Mars. Mars, objasnio je, vlada znakom na njegovu zenitu (korpionu), egzaltiranje u znaku
ascendenta (Jarac), kod kue je u znaku Sunca (Lav) -jer su Lav i Ovan, kojime Mars takoer vlada,
vatreni znakovi - i zato to Ovan vlada Njemakom, kojom (pazi sad!) vlada Rudolf. Laskavo, ali
vjeto uinjeno. Godine 1608. kontaktirao gaje predstavnik neimenovanog gospodina koji je
naruio horoskop. Kepler je prihvatio narudbu, protumaio horoskop i takoer, uz pomo
progresija, predvidio okolnosti njegova ivota.
Kao tumaenje na slijepo, ono zasluuje nae najvee potovanje. Mogu iskreno opisati tog
ovjeka, pisao je Kepler, kao nemirnog, radinog, brzog, pozornog, nestrpljivog prema svim
konvencijama, prezrivog prema ljudskim zakonima i obiajima, varavog, hrabrog, krajnje
ratobornog, surova srca. Tijekom karijere mogao bi ostvariti velika djela pie Kepler, no ed za
slavom i udnja za svjetovnom
165
BENSON BOBR1CK
asti i moi e mu stvoriti niz ljutih neprijatelja, a s Merkurom u tako egzaktnoj opoziciji s
Jupiterom, ini se da e se upustiti u sulude planove. Kepler je bio iskren, aji njegov se klijent
mogao uvrijediti. To je za Keplera sigurno bio rizik, jer je neimenovani gospodin bio grof
Albrecht von Wallenstein, koji e uskoro postati mona osoba, premda je u tom trenutku bio tek
dvadesetpetogodinji kapetan carske strae. Keplerovo je tumaenje uvao uza sebe gotovo itavo
desetljee, stjeui sve vie inove, dok nije postao najvei i najokrutniji njemaki general u
Tridesetogodinjem ratu.
Roen u Hermanicama u ekoj, 24. rujna 1583., Wallenstein je pripadao ekoj aristokraciji. Od
mladosti je pokazivao snanu sklonost prema vojnikom ivotu, pridruio se vojsci i zasluio svoj
dio asti, te je 1621., tri godine nakon stoje Tridesetogodinji rat zapoeo, dogurao do neovisnog
zapovjednitva. Slubovanjem protiv transilvanijskog princa omilio je caru Ferdinandu II pa je
nakon odluujue pobjede u bitci kod Bijele planine zaposjeo sjevernu eku - otada zvanu
Friedland - i njome vladao eljeznom rukom. Kao prvak Habs-burgovaca i Katolike crkve u
carstvu, skupio je priuvnu vojsku od dvadeset tisua ljudi, a zahvalni ga je car proglasio
kapetanom svih carskih snaga i vojvodom. Njegova je zvijezda i dalje sjala. U drugom dijelu
1625. zaposjeo je Magdenburg i Halberstadt, dvije bogate i strateki vane pokrajine, te u travnju
1626. pobijedio u znaajnoj bitci nad protestantskim snagama na mostu Dessauu nad Elbom. Nakon

neoekivanog ali brzog obrata u leskoj, viestruko je poveao svoju vojsku, na prepad zauzeo
lesku, ujedinio se s drugom snagom za pohod protiv Holsteina, i napredujui sve do Jutlanda
zauzeo Macklen-burg. U sijenju 1628. car mu je kao doivotno leno predao vojvodstvo
Macklenburg.
Drugi su se katoliki vladari smrtno bojali rastue Wallensteinove snage, pogotovo kad se poeo
smatrati diktatorom svih zemalja koje je zauzeo. No kao to je Kepler predvidio, bilo mu je sueno
da pokvari svoja postignua preputanjem ludim planovima. Medu njima je bilo sklapanje
bezbonog saveza izmeu katolikih i protestantskih drava; prokopavanje kanala do Baltika;
podizanje flote koja bi se mogla mjeriti sa vedskom; preotimanje Konstantinopola od Turaka, za
stoje izjavio da bi mu bile potrebne tri godine. U izmaglici ambicije, njegova se srea poela
preokretati. U ljeto 1628. nije uspio osvojiti Stralsund;
166
SUDBONOSNO NEBO
propao je pokuaj zauzimanja Gluckstadta. veani su napredovali. Kad ih nije mogao zaustaviti,
oduzeto mu je zapovjednitvo. Idue je tri godine pothranjivao gorinu dok ga preokreti sudbine
nisu vratili na bojno polje. U iznimnom je pothvatu natjerao vedane da se povuku u Lutzen, no
tada je stupio u pregovore koji su zavrili izdajom carskog prijestolja.
Mnogo prije toga, meutim, dok je grofa jo sluila srea, Kepler je na svoje zaprepatenje u
prosincu 1624., esnaest godina nakon tumaenja naslijepo, primio natrag horoskop s biljekama na
margini ispisanima VVallensteinovom rukom. "VVallenstein, sada vojvoda od Friedlanda, traio je
da Kepler proiri svoja predvianja i priloio je popis pitanja za koja se nadao dobiti Keplerov
odgovor. Kepler je posluao, onoliko koliko se usudio, no nije elio proiriti svoje izraune nakon
konca veljae 1634., jer je za to razdoblje predvidio straan dogaaj. To je svakako bilo
dalekovidno. Jer, Wallenstein je bio ubijen 25. veljae. Stoje Kepler vidio? Moemo samo nagaati.
Wallensteinje roen u 4 sata i 36 minuta poslije podne 24. rujna 1583., a u to je vrijeme imao Marsa
u Ovnu u osmoj kui, dok mu je zenit u progresiji ravnom ascenzijom bio u kvadratu s poloajem
Marsa pri njegovu roenju. Prema Ptolemejevu Tetrabiblosu, taj spoj snano ukazuje na iznenadnu
smrt od bodea. A tako je "VVallenstein i umro.
Tada ni Kepler vie nije bio medu ivima. Tridesetak godina ranije, u svome je almanahu iliti
kalendaru za 1601. napisao: Gotovo svaki pokret tijela ili due u svom prijelazu u novo stanje
nastaje u trenutku kad obrazac neba odgovara obrascu pri njegovu roenju. To je moglo znaiti
tota. Jedno od znaenja bila je smrt. U prosincu 1630. Kepler se zaputio iz Sagana (u Pruskoj, u
dananjoj Poljskoj) u Linz da bi pokupio neke isplate i kamate na obveznice, i ini se da je znao da
e mu to biti posljednje putovanje. tovie, svjesno je nastojao urediti svoje poslove i prikupio sve
dokumente vezane uz svoje financijske poslove. Bio je tako turobno raspoloen, prisjea se njegov
zet, da su njegova ena i djeca oekivala Sudnji dan prije negoli njegov povratak. Biografi vole
rei daje Kepler imao predosjeaj. Zapravo, astroloki govorei, mislio je da zna. Poetkom
svake godine Kepler bi izraunao direkcije i revolucije svoga horoskopa, pa je to uinio i za
svoju pe-desetdevetu godinu. Taj je horoskop sauvan uz zabiljeku da e planeti zauzeti isti poloaj
koji su imali pri njegovu roenju.
167
BENSON BOBR1CK
Stigao je do Regensburga, preao Kameni most i sruio se. Neki su mu lijenici uzaludno pustili
krv, postao je delirian od groznice i u podne 15. studenoga umro^-Njegova posljednja svjesna
gesta bila je upiranje kaiprsta u glavu, a potom u nebo. Njegovi su posmrtni ostaci pokopani na
protestantskom groblju Svetog Petra 18. studenoga -dan nakon kojega je, posve prikladno,
uslijedila pomrina Mjeseca, kako pie jedan tovatelj. Premda je bio siromaan, pratila gaje slava,
pa su mu mnogi, iz visokih i niih slojeva, doli odati poast. Nadgrobni natpis ispravno ga opisuje
kao princa astronomije; ispod toga stajao je epitaf to gaje nedugo prije sam sastavio: Mensus
eram coelos, nunc terrae metior umbras / Mens coelestis erat, corporis umbra jacet. (Moja dua
bijae nebeska, pa sam mjerio nebo ozvjezdano; / Sad mjerim izdubljeni komad zemlje gdje sjena
moja lei.)

Ni grob ni nadgrobni spomenik nisu sauvani. Godinu i pol nakon Keplerove smrti, Bavarskom je
protutnjala vojska Gustava Adolfa i razorila groblje. Nitko ne moe rei ak ni na kojem dijelu
zemljita lee njegove kosti.
U stanovitom smislu, u usporedbi s eklektinom irinom i dubinom njegova razumijevanja, nitko od
Keplerovih nasljednika nije mu bio ravan. No u povijesnom panteonu ima jednako istaknutih
velikana. Po glasovitosti, dakle, ako ne i po naoj prii, slinog je statusa bio Galileo - risooki
astrolog, kao to ga je nazvao jedan isusovac - iji su rad o zemaljskoj dinamici (prema legendi
voden s vrha kosog tornja u Pii), eksperimenti s njihalom i astronomska opaanja uinili od njega
diva svog doba. Galileo je bio zasluan za konano javno prihvaanje koper-nikanske teorije
svemira, izradio je prvi praktini teleskop stvarne moi, otkrio je kratere na Mjesecu, Jupiterove
mjesece, Saturnove prs-tenove, Suneve pjege i injenicu daje Mlijena staza nainjena od
bezbrojnih zvijezda.
I on je sastavljao horoskope. Galileo je isprva doao do astronomije potaknut oduevljenjem to
gaje u njemu izazvala konjunkcija Marsa i Jupitera; pravio je horoskope za svoje keri kao i za
bogate klijente te pokuao odrediti tono vrijeme svoga roenja rektifikacijom natalne karte. U
posveti svoje znamenite knjige Poruka sa zvijezda, o Jupitero168
SUDBONOSNO NEBO
vim mjesecima, nije mogao nai bolji nain zahvale svome pokrovitelju (Cosimu de'Mediciju, ili
Cosimu Velikom) nego hvalei njegov horoskop. U njemu Jupiter - najdobroudni]a zvijezda,
nakon Boga izvor sveg dobra - zauzima ponosno mjesto. Jupiter je, tvrdim, pri roenju Vae
Visosti, proavi ve kroz mutne maglice horizonta, smjestivi se na zenit i iz svoje kraljevske kue
obasjavajui istoni kut, pogledao s toga visokog prijestolja na Vae sretno roenje i izlio sav svoj
sjaj i veliinu u najii zrak, tako da se Vae njeno tijelo svojim prvim dahom i Vaa dua, koju je
Bog ve uresio plemenitim ukrasima, mogla napajati iz toga sveopeg autoriteta i moi. Nakon
Galileove smrti, na poleini jednog od njegovih crtea Mjeseevih planina pronaen je jedan
horoskop. Danas ga se, meutim, obino pamti po pokuaju da pomiri kopemikanski sustav s
kranskom teologijom, to gaje dovelo u sukob s Crkvom. Inkvizicija gaje zatoila u Rimu i nakon
senzacionalnog suenja se povukao. Umro je, uvelike obeshrabren, 1642. godine, kad je roen Isaac
Newton.
169
Osmo poglavlje
170
U itavoj Europi gotovo do konca 17. stoljea znanost i astrologija ostale su blisko povezane.
Valentin Naibod, koji je danas ostao zapamen najvie po izraunu prosjenoga godinjeg kretanja
Sunca, nainio je taj izraun kako bi pomogao astrolozima u umijeu izrade progresivnih
horoskopa; Cvprian Leowitz, matematiar izbornoga kneza palatina, pripremio je povijest svijeta
utemeljenu na teoriji konjunkcije, poevi od Rima pa sve do svoga doba; John Napier, barun od
Merchistona kraj Edinburgha, izumio je logaritme, koji su se izvorno zvali Napierove kosti ili
ipke, kako bi pojednostavnio izraune potrebne za izradu horoskopa. (Napier je takoer izradio
prototipove motornog bojnog broda i tenka.)
U vrlome novom svijetu koji je oznaio svitanje nove znanosti, astrologija se proirila i na druga
podruja. Robert Burton, autor velike Anatomije melankolije, objavljene 1621., bio je sveenik
Anglikanske crkve koji se latio astrologije kako bi dokazao svojim upljanima da je lana. No,
prouavanje astrologije uvjerilo gaje u njenu istinitost. Primijenio je svoje novootkriveno umijee
na psiholoku analizu u kojoj je bio strunjak, kao i na predvianje dogaaja vlastitog ivota.
Njegov glavni doprinos bila je zbirka opaanja o mentalnim bolestima. Zabiljeio je da konjunkcija
Satuma i Jupitera u Vagi izaziva sklonost blagoj melankoliji, dok Saturn i Mjesec (vladari suprotnih
znakova) u korpionu vode teoj boljci iste vrste. Za usporedbu, konjunkcija Mjeseca i
171
BENSON BOBRICK
Marsa u opoziciji Saturnu i Merkuru izaziva manino stanje; Venera u Lavu u aspektu s Mjesecom

pothranjuje poudu, a nekontrolirana iz-opaenost nastaje kad su Venera i Merkur u konjunkciji s


ascendentom ili je Merkur u konjunkciji s Mjesecom.
Astrologija je potaknula otru raspravu. Poetkom 17. stoljea sir Christopher Hevdon, proglaen
vitezom za hrabrost iskazanu u opsadi Cadiza kojeg je Essex poharao, napisao je Obranu astrologije
kao odgovor na Raspravu protiv prosudbene astrologije, koju je pak napisao anglikanski kanonik
John Chamber iz Windsora. Chambers je bio nadjaan (ili je tako mislio) i u oaju se ubio. Mnogo
ustrajniji skeptik bio je William Fulke, puritanski bogoslov koji je bio izvanredno moderan u
poricanju alkemije, maginih osobina kamenja, medicinske vrijednosti astrologije i utjecaja kometa
na civilne i politike poslove. Bolest i zdravlje ovise o boanskim uzrocima, pie, a nipoto o
kretanju zvijezda jer, bez obzira na smjer kojim zvijezde hode, ako u tijelu postoji viak ili manjak,
ili vanjska infekcija pokvarenim zrakom, ono e se morati razboljeti, a ako se nita od toga ne
dogodi, usprkos svim zvijezdama na nebu koje se sa svim svojim opozicijama i zlim znamenjem
nalaze u kui bolesti, tijelo e ipak biti krepko i zdravo. Slino tome, rugao se svakom oslanjanju
na zvijezde u zemljoradnji ili trgovini: Dobri dani za kupnju ili prodaju su svi trni dani i svi drugi
u kojima ovjek sklopi dobru pogodbu. Mislim da e mnogi trgovac izgubiti svoje trite ekajui
nebesku pomo zvijezda. Pa ipak, Fulke je jednom nogom ostao u suparnikom taboru. U Knjizi o
meteorima objasnio je da vidljivi prstenovi oko Sunca i Mjeseca - poput duge ili fatamorgane imaju moralnu svrhu i ne dogaaju se sluajno, ve ih je poslao Bog, kao udesne znakove kojima
objavljuje svoju mo. Na kraju se sloio s moralizirajuim vienjem astronomije to ga je izrazio
tudorski matematiar Robert Recorde: Nikad nije bilo velike promjene u svijetu, niti smjene
carstava, niti i jednog pada glasovitog vladara, ni nevolje i oskudice, niti smrti i smrtnosti a da Bog
nije znacima na nebu upozorio ovjeka, kako bi se pokajao i na vrijeme pripazio.
Astrologija se i dalje mijeala u sva podruja. John Perrin, kapelan St. John's Collegea u Oxfordu,
profesor grkoga na kraljevskoj katedri i (nekoliko godina kasnije) lan skupine koja je sastavila
ovlatenu verziju Biblije ili Bibliju kralja Jamesa, zamolio je mladog astrologa Roberta
172
SUDBONOSNO NEBO
Fludda za pomo u potrazi za novcem ukradenim iz njegove sobe. Fludd je izradio horami horoskop
za to pitanje, razotkrio kradljivca i naao zlatnike. Nekoliko godina kasnije Fludd je otputovao u
Avignon, gdje je njegova sklonost astrologiji naljutila neke isusovce. Odvukli su ga pred papinskog
legata i optuili kao mogueg heretika no, na njihovo iznenaenje, legat je odbacio optube
izjavivi: Zar u Italiji postoji ijedan kardinal koji nije dao izraditi svoj horoskop? Nakon toga
isusovci se nisu mogli nauiti njegove poduke i nukali su ga da ostane. Ipak, ubrzo se vratio u
Englesku, gdje je stekao doktorat iz medicine na Christ's Church u Oxfordu, te je postao
predavaem na Kraljevskoj visokoj koli za lijenike, a s njime se konzultirao sir William Paddy,
lijenik kralja Jamesa I. Drugi kraljev glavni lijenik, takoer blizak Fluddu, bio je William Harvev,
koji je otkrio cirkulaciju krvi. Harvev-jeva hipoteza o krvotoku oigledno je bila nadahnuta
astrolokom zamisli - upravo kao to planeti na nebu ine krugove, tako se i kod ovjeka, koji je
slika nebesa, moe nai paralelno kretanje ili cirkulacija krvi kroz arterije i vene. U posveti svoje
velike rasprave kralju nije ostavio ni najmanje sumnje u svjetonazor iz kojega je to otkrie iznjedreno. Presvijetli vladaru! poinje posveta, Srce ivotinja je temelj njihova ivota, vladar svega u
njima, Sunce njihova mikrokozmosa o kojemu ovisi sav rast, iz kojeg proizlazi sva mo...
Medu plemstvom astroloka znanost bila je, kao i uvijek, potovana, prihvaana i usvajana. U
Elizabetino doba u astrologiju su duboko uronili grof of Leicestera, William Cecil, lord Burghlev,
grof od Es~ sexa; sir Christopher Hatton i grof od Oxforda (da nevedemo samo neke), kao i mnogi
koji su ih naslijedili na dvoru kralja Jamesa. U njegovo vrijeme, na poetku sjednice Parlamenta
esto se izraivao horoskop da se vidi kako e ona protei. Taj se obiaj nastavio i za vrijeme
Charlesa I. Dne 17. oujka 1628. godine kraljev protokatoliki nadbiskup "VVilliam Laud ukazao je
na tu injenicu u propovijedi prilikom otvaranja Parlamenta. Pridruite se i zadrite jedinstvo
duha, jer ja ne osjeam opasnost iako je u ovom trenutku Mars gospodar ascendenta i nalazi se u
drugoj kui, te je zdruen ili u aspektu s gospodarom druge kue, to bi, prema Ptolemeju, ipak
moglo nanijeti mnogo tete dravi. Pa ipak je morao osjetiti opasnost, jer kralj samo to nije

krenuo smjerom kojim e Parlament pretvoriti u svoga smrtnog neprijatelja.


173
BENSON BOBRICK
Astroloki almanasi razliitih oblika poticali su komeanje u javnosti. Neki od njih pripadali su,
poput dananjih tabloida, najniim slojevima svoje vrste, s iskrivljenim astrolokim
nadrilijekovima prikupljenim iz ozbiljnijih astrolokih tekstova. Drugi su bili mnogo ozbiljniji, a
savjetovali su trgovce kao i domaice, kraljeve kao i lopove. U svome najboljem vidu almanah,
poput suvremenih travarskih knjiga, bio je oblikovan tako da zadovolji zahtjeve veine i prosvijetli
ih u strunim pitanjima. Time je stvorio temelje za nepreglednu literaturu o popularnoj znanosti
koja otad plijeni panju javnosti (i poduava je). U doba kad je veina ljudi i dalje ivjela u
bliskom kontaktu sa zemljom i njenim ciklikim promjenama godinjih doba, ciklusa sadnje i etve,
u stalnom drutvu sa suncem, mjesecom i zvijezdama, ljetopis je navodio astronomske dogaaje
nadolazee godine, poput pomrina, konj unkcij a i kalendarski promjenjivih blagdana, crkvenih
svetkovina, praznika, sajmova, plima i oseka i tako dalje. Sve je to bilo popraeno vjerskim i
politikim komentarima, predvianjima vremena (esto vezanim uz Mjeseeve faze) i
predvianjima vanih dogaaja. Prvi takav engleski almanah pojavio se 1545. godine, do 1600. bilo
ih je tiskano vie od est stotina, a do kraja stoljea etiri milijuna primjeraka dvije ili vie tisua
ljetopisa preplavit e kraljevinu. U tom je razdoblju ljetopis nadmaio ak i prodaju Biblije i imao je
znaajan utjecaj na javno mnijenje. Postoji li itko, pita se jedan suvremenik, tko se posve ne
pouzdaje u svoj almanah za praenje dana i vremena, godinjih doba, te voenja svojih poslova uz
najveu korist i zaradu? Ili, kao to kae Kraljevi u Shakespeareovu Henriku IV, 2. dio: Ove su
godine Saturn i Venera u konj unkcij i! to kae kalendar o tome?11 Veina je to eljela znati.
Savjeti su esto bili pojednostavljeni - kao u ovome zvjezdanom naputku za zainjanje mukog
djeteta: Ako eli nasljednika ili muko dijete da naslijedi tvoj posjed, prati vrijeme uzdizanja
mukih planeta i znakova kad su u punoj snazi i zamahu, i tada uzmi svoju enu i ubaci u nju svoje
sjeme.
Druga iskrivljena astroloka ideja bila je ta da su neki dani u mjesecu sami po sebi povoljni, dok
drugi donose zlu sreu. To se ponekad prikazivalo u obliku tablica s naputcima, poput tablice
pripisane Tychu
11 William Shakespeare, Henrik IV, u: Historije, preveo Mate Maras, Matica hrvatska, Zagreb,
2006.
174
SUDBONOSNO NEBO
Bracheu, koju je on navodno objesio na samostanski zid na Hvenu. Sastojala se ona od trideset dva
dana u godini u kojima ne bi trebalo poduzeti ili zavriti nita vano.
Bili su to
l.,2.,4.,6., 11., 12. i 20. sijenja
11., 17. i 18. veljae
1., 4., 14. i 24. oujka
3., 17. i 18. travnja
7. i 8. svibnja
17. lipnja
17. i 21. srpnja
20. i 21. kolovoza
10. i 18. rujna
6. listopada
6. i 8. studenoga
6., 11. i 18. prosinca
Roendan na bilo koji od tih dana takoer bi osudio nesretnika na kratak ivot u siromatvu.
Protestantska je reformacija po svoj prilici bila djelomino odgovorna za to. Katolianstvo je uvijek
bilo gostoljubivije prema astrologiji (i magiji), jer su crkveni rituali, a medu njima i
transsupstancijacija - kojom se kruh i vino na priesti udesno preobraze u tijelo i krv Kristovu -

inovi bijele magije. Gdje god su imali prevlast, protestanti su se rugali takvim ho-kus-pokus
ritualima (zlobno izrugivanje sakramentalnim rijeima hoc est corpus, ovo je moje tijelo) te se
svaka vrsta magije na neki nain smatrala dijabolinom, ba kao to su izjednaavali papinstvo
i praznovjerje. Stoga su se obini ljudi, koji su se oslanjali na bijelu crkvenu magiju, anele
uvare ili duhove i svece zatitnike, sada obraali astrolozima iz susjedstva i drugim mudracima,
kako su ih nazivali, a koji su, inilo im se, posjedovali tajna znanja koja e im pomoi i zatititi ih u
ivotu.
Istovremeno, kad je nekad zakuasta doktrina astrologije postala dostupna javnosti u popularnom
obliku, ona je podigla - ba kao i Biblija na narodnom jeziku - sveopu raspravu i prepirke. Ideja da
je umijee astrologije plemenita grana znanosti nala je odjeka u narodu, iako je njena struna
strana bila izvan dosega puka. Treba samo pogledati s kakvim se povjerenjem i lakoom u svojim
djelima onodobni
175
BENSON BOBRICK
Astroloki almanasi razliitih oblika poticali su komeanje u javnosti. Neki od njih pripadali su,
poput dananjih tabloida, najniim slojevima svoje vrste, s iskrivljenim astrolokim
nadrilijekovima prikupljenim iz ozbiljnijih astrolokih tekstova. Drugi su bili mnogo ozbiljniji, a
savjetovali su trgovce kao i domaice, kraljeve kao i lopove. U svome najboljem vidu almanah,
poput suvremenih travarskih knjiga, bio je oblikovan tako da zadovolji zahtjeve veine i prosvijetli
ih u strunim pitanjima. Time je stvorio temelje za nepreglednu literaturu o popularnoj znanosti
koja otad plijeni panju javnosti (i poduava je). U doba kad je veina ljudi i dalje ivjela u
bliskom kontaktu sa zemljom i njenim ciklikim promjenama godinjih doba, ciklusa sadnje i etve,
u stalnom drutvu sa suncem, mjesecom i zvijezdama, ljetopis je navodio astronomske dogaaje
nadolazee godine, poput pomrina, konj unkcij a i kalendarski promjenjivih blagdana, crkvenih
svetkovina, praznika, sajmova, plima i oseka i tako dalje. Sve je to bilo popraeno vjerskim i
politikim komentarima, predvianjima vremena (esto vezanim uz Mjeseeve faze) i
predvianjima vanih dogaaja. Prvi takav engleski almanah pojavio se 1545. godine, do 1600. bilo
ih je tiskano vie od est stotina, a do kraja stoljea etiri milijuna primjeraka dvije ili vie tisua
ljetopisa preplavit e kraljevinu. U tom je razdoblju ljetopis nadmaio ak i prodaju Biblije i imao je
znaajan utjecaj na javno mnijenje. Postoji li itko, pita se jedan suvremenik, tko se posve ne
pouzdaje u svoj almanah za praenje dana i vremena, godinjih doba, te voenja svojih poslova uz
najveu korist i zaradu? Ili, kao to kae Kraljevi u Shakespeareovu Henriku IV, 2. dio: Ove su
godine Saturn i Venera u konjunkciji! to kae kalendar o tome?11 Veina je to eljela znati.
Savjeti su esto bili pojednostavljeni - kao u ovome zvjezdanom naputku za zainjanje mukog
djeteta: Ako eli nasljednika ili muko dijete da naslijedi tvoj posjed, prati vrijeme uzdizanja
mukih planeta i znakova kad su u punoj snazi i zamahu, i tada uzmi svoju enu i ubaci u nju svoje
sjeme.
Druga iskrivljena astroloka ideja bila je ta da su neki dani u mjesecu sami po sebi povoljni, dok
drugi donose zlu sreu. To se ponekad prikazivalo u obliku tablica s naputcima, poput tablice
pripisane Tychu
11 William Shakespeare, Henrik IV, u: Historije, preveo Mate Maras, Matica hrvatska, Zagreb,
2006.
174
SUDBONOSNO NEBO
Bracheu, koju je on navodno objesio na samostanski zid na Hvenu. Sastojala se ona od trideset dva
dana u godini u kojima ne bi trebalo poduzeti ili zavriti nita vano.
Bili su to
l.,2.,4.,6., 11., 12. i 20. sijenja
11., 17. i 18. veljae
1., 4., 14. i 24. oujka
3., 17. i 18. travnja
7. i 8. svibnja

17. lipnja
17. i 21. srpnja
20. i 21. kolovoza
10. i 18. rujna
6. listopada
6. i 8. studenoga
6., 11. i 18. prosinca
Roendan na bilo koji od tih dana takoer bi osudio nesretnika na kratak ivot u siromatvu.
Protestantska je reformacija po svoj prilici bila djelomino odgovorna za to. Katolianstvo je uvijek
bilo gostoljubivije prema astrologiji (i magiji), jer su crkveni rituali, a medu njima i
transsupstancijacija - kojom se kruh i vino na priesti udesno preobraze u tijelo i krv Kristovu inovi bijele magije. Gdje god su imali prevlast, protestanti su se rugali takvim ho-kus-pokus
ritualima (zlobno izrugivanje sakramentalnim rijeima hoc est corpus, ovo je moje tijelo) te se
svaka vrsta magije na neki nain smatrala dijabolinom, ba kao to su izjednaavali papinstvo
i praznovjerje. Stoga su se obini ljudi, koji su se oslanjali na bijelu crkvenu magiju, anele
uvare ili duhove i svece zatitnike, sada obraali astrolozima iz susjedstva i drugim mudracima,
kako su ih nazivali, a koji su, inilo im se, posjedovali tajna znanja koja e im pomoi i zatititi ih u
ivotu.
Istovremeno, kad je nekad zakuasta doktrina astrologije postala dostupna javnosti u popularnom
obliku, ona je podigla - ba kao i Biblija na narodnom jeziku - sveopu raspravu i prepirke. Ideja da
je umijee astrologije plemenita grana znanosti nala je odjeka u narodu, iako je njena struna
strana bila izvan dosega puka. Treba samo pogledati s kakvim se povjerenjem i lakoom u svojim
djelima onodobni
175
BENSON BOBR1CK
pjesnici, pisci i ostali slobodno na nju pozivaju i poigravaju njenim naelima. Postoji, primjerice,
vie od dvije stotine astrolokih navoda samo u Shakespeareovim komadima, od kojih je veina
nejasna. Astrologija je esto iskrivljena - kao, na primjer, u komediji Na Tri kralja, kad se Andrija
Groznica i Tobija Podrig, dva klaunska viteza, prepiru vlada li Bik grudima i srcem ili nogama i
bedrima. Obojica su u krivu. Bik vlada vratom i grlom. Veina publike morala je to znati da bi ih
Bardovo iskrivljavanje moglo nasmijati. Nekoliko redaka dalje, vitez Andrija aludira na neku
pseudo-astroloku besmislicu koju je vitez Tobija rekao prethodne veeri dok je bio pijan; Bome si
sino sjajno ludovao kad si govorio o Pigrogromitu, o Vapijevcima, koji su preli preko ekvatora od
Quebusa.12 Moglo bi se misliti da Shakespeare ovdje ismijava astrologiju, no vjerojatnije je da
ismijava one koji od nje prave zbrku, jer se upravo tome i ruga.
Njegovi likovi, podsjea nas strunjak za Shakespearea Johnstone Parr, govore o zvijezdama,
planetima, kometima, meteorima, pomrinama, planetarnim aspektima, prevlasti, konjunkciji,
opoziciji, retrogradnom kretanju i tako dalje. Oni znaju
da Zmajev rep vri lo utjecaj, da Merkur upravlja laganjem i lopovlukom, da Luna [Mjesec] vlada
lutalicama i dokoliarima, da je Saturn zloudan a Jupiter dobroudan, da planeti utjeu na gradove
i narode, da svaki trigon ili triplicitet pripada jednom elementu, da zvijezde vladaju u svakom
trenutku kao i pri roenju. Oni takoer esto izraavaju shvaanje da razliite nebeske pojave kometi, meteori, pomrine - navjeuju dolazak stranih dogaaja.
U Rikardu III, dio kraljeve vojske hitro se razbjei kad meteori otjeraju fiksne zvijezde s neba, jer
se vjeruje da oni navjeuju Rikardo-vu smrt; u Henriku IV, 1. dio, Worchestera, kad napusti kralja,
usporeuje se s meteorom i zlogukim znamenjem nesree, a u Henriku VI, 1. dio prizivaju se
kometi da budu nebeski posrednici osvete: Nek' se nebesa zastru crninom, neka / dan ustukne pred
noi. O, repatice to / navjeujete mijenu carstava i vremena, / uzmahnite pletenicama svo12 NVilliam Shakespeare, Na Tri kralja, preveo Milan Bogdanovi, Matica hrvatska, Zagreb, 1979.
176
SUDBONOSNO NEBO
jim sjajnim / po nebu, biujte zle pobunjene zvijezde / na Henrikovu smrt to pristadoe!13 Na

ovaj ili onaj nain, vrijedilo je kao aksiom da kometi znae pad monika, kidanje drutvenog tkiva
ili opasnost za dravu. Repatice se ne viaju, pie Shakespeare, kad ubogari umiru.14 Ili, kako
je Cvril Tourneur, njegov kolega, to sroio u Osvetni-kovoj tragediji: Kad nose uvojke, zvijezde
prijete glavi velikana.
Grozni dogaaji u Kralju Learu popraeni su nizom pomrina; u Juliju Cezaru, Antonije vjeruje da
pomrina Mjeseca pretkazuje njegovu propast. Otelo je uvjeren da pomrina mora popratiti njegov
zloin, a u Hamletu Mjesec bolestan od pomrine gotovo do sudnjeg dana navjeuje dogaaje
koji e uslijediti. Takoer se treba bojati planeta u loim aspektima, kao to to objanjava Odisej u
Troilu i Kresidi:
...no, kad planeti,
U zbrci zlokobnoj zalutaju u nered Kakvi sve jadi, kobni znaci, kakve bune, U moru kakav bijes, na
zemlji potresi, Poremeenje vjetrova, strah, preokreti, Grozote, razvru i trgaju i kre Jedinstvo,
skladni mir i stalnost drava!15
Tako Periklo pripisuje gubitak itavoga svog bogatstva gnjevu ljuti-tih zvijezda; Romeo i Julija
su beznadni ljubavnici ukleti od zvijezda; Hermione u Zimskoj prii objanjava svoju nevolju
vladavinom nekog zlog planeta.
Je li sam Shakespeare u to vjerovao? Moda. Oni koji ga svrstavaju u protivnike astrologije moraju
uzeti u obzir glas njegova najpodlijeg zlikovca - Edmunda u Kralju Learu. U Learu, napaeni
Gloucester za svoje stanje i sav nered u dravi optuuje nedavne pomrine Sunca i Mjeseca.
Edmund nauje te primjedbe i ruga se:
U tom je svijet osobito glup, da onda, kad nam
13 VVilliam Shakespeare, Henrik esti, u: Historije, preveo Mate Maras, Matica hrvatska, Zagreb,
2006.
14 VVilliam Shakespeare, Kralj Lear, preveo Milan Bogdanovi, Matica hrvatska, Zagreb, 1979.
15 William Shakespeare, Troilo i Kresida, preveo Josip Torbarina, Matica hrvatska, Zagreb, 1990.
177
BENSON BOBR1CK
srea stane kunjati - esto zato to smo je sami presitili - bacamo krivnju zbog svojih nevolja na
Sunce, na Mjesec i na zvijezde, kao da ba moramo Biti nitkovi, kao da nas nebo nagoni na ludost,
Kao da nas mo planeta tjera da budemo pijanice, Lasci i preljubnici, kao da nas bogovi potiu na
Sve ono u emu smo zli. Sjajan je to izgovor za ovjeka bludnika da zbog svoje jaree udi
optuuje Zvijezde!16
Kao dokaz nudi svoj primjer: Moj otac se zdruio s mojom materom pod Zmajevim repom, a ja
sam se rodio pod Velikim Medvjedom, pa sam zato tvrd i bludan. - Kojeta! Ja bih bio postao kakav
jesam pa da je i najdjevianskija zvijezda blistala na nebeskom svodu kad sam se zaeo... Fa, sol, la,
mi!17
Shakespeare je ovdje strunjak za astrologiju i daje uenom itatelju na znanje da je Edmund roen
upravo pod takvim aspektima koji dobro opisuju ono to on jest - nastrana i izopaena dua. Za
razliku od sir Andrewa i sir Tobvja, Shakespeareova astrologija je ovdje tona. Ed-mundov poloaj
odgovara poloaju suvremenog realista: osoba roena s bilo kojim drugim horoskopom bila bi
ista. To nama zvui razumno, jer se Edmundovo gledite danas cijeni. No Lear moe objasniti posve
razliite karaktere svojih triju keri jedino astrolokom razlikom pri roenju. Da, zvijezde,
zvijezde nebeske, klie on, nam ud odreuju. Daje Shakespeare elio ocrniti astrologiju, dao bi
Edmun-du sasvim drugaiji horoskop. Kad ve sve to propitujemo, moglo bi nam biti korisno
zapamtiti Julijinu uvenu reenicu: Ime nije nita! to nazivljemo ruom, slatko bi / Mirisalo i s
drugim imenom.18 Dananji itatelji to uzimaju zdravo za gotovo. No i ovdje Shakespeare igra
drugu igru. U komadu se ispostavlja da ime jest itekako vano: u Veroni se zbog imena
Montecchi ili Capuletti moglo poginuti. Vrlo esto on potie publiku da ponovno promisli o
pretpostavkama to ih tako lako usvaja.
16 William Shakespeare Kralj Lear, preveo Milan Bogdanovi, Matica hrvatska, Zagreb, 1979.
17 Ibid.
18William Shakespeare, Romeo ijulija, ibid.

178
SUDBONOSNO NEBO
Napokon, kao to primjeuje Johnstone Parr: Sva se astroloka predvianja kod Shakespearea
obistinjuju.
Slinu istananost nalazimo u Byronovoj uroti Georgea Chapmana, elizabetinskoj tragediji o
propasti vojvode od Bvrona, miljenika kralja Henrvja od Navarre (Henrika IV Francuskog).
Vojvoda se u jednom trenutku odluio posavjetovati s astrologom o zavjeri protiv prijestolja. Stie
inkognito s horoskopom u ruci, no astrolog (La Brosse) ga smjesta prozre i prorekne mu sudbinu:
BYRON:
Preklinjem vas, za krune to vam nosim,
Da sud svoj date o karti ovoj,
Da po horoskopu njeg'vom doznam
Kakav kraj tu osobu e stii
to poslala me k vama i ije to je roenje...
LA BROSSE:
Sinko moj, vidim daje onaj, iji
Kraj zacrtan je ovim likom, plemenita roda,
Te hrabrou se vojnikom uzdigao
Do prinevske asti i mogao bi kraljem postati;
No ovdje vidim Caput Algol
Koji, bojim se, to prijei.
BYRON:
Caput Algol?
to je to, molim vas?
LA BROSSE:
Suzdri se tog pitanja, sinko; Trai od mene da govorim o onome to mi strah nalae da skrijem...
Bolje bi ti bilo nita ne znat.
Vojvoda, meutim, prijeti da e ga ubiti ako se ne izjasni. Astrolog popusti: ovjek taj nedavno
uini / Djelo zbog kojeg izgubit e glavu. Razbjenjeli vojvoda pretue astrologa, a potom prkosno
izjavljuje:
179
BENSON BOBRICK
Unato zvijezdama, i svoj astrologiji, Neu izgubiti glavu; ako je pak izgubim, Prije moje past e
stotinu tisua glava. Plemenitije sam grade ja od zvijezda, Pa zar e loiji nadvladati bolje?... Ja
imam volju i mo izbora, Uiniti ili ne uiniti: i razlog s kojeg inim to il ne inim; zvijezde ga
nemaju. One ne znaju zato sjaje ko ni ova votanica, Niti kako ili to rade; ja u svojim putem. Dio
po dio sastavit u okvir sviju misli svojih, I ubacit svoju volju u drugi kalup: I gdje su svi vai
Caput Algoli tada? Svi vai planeti, pod zemljom budui Pri roenju: to mogu oni? Zloudni
aspekti? Krvave kue? Nek ih proguta vatrena stihija!
Kao i iz Edmundova govora u Kralju Learu, iz ovoga solilokvija doz-najemo da vojvoda ima gadan
horoskop (zloudne aspekte, krvave kue), iako njegove izjave o slobodnoj volji - Plemenitije
sam grade ja od zvijezda - naim romantinim uima zvue kao podsjetnik na Hamletovu
rapsodiku usporedbu ovjeka s anelom ili bogom. No unato volji, vojvoda slijedi svoju zvijezdu.
Ta zvijezda je Caput Algol - bijela binarna i varijabilna fiksna zvijezda u zvijeu Perzeja, koja
ocrtava gorgonsku glavu Meduze. Indijcima je bila poznata kao al Ghul, Demonova glava;
Kinezima kao Tsieh she, ili nagomilana trupla; a drevnim idovima ona je Lilith - nona
vampirica za koju se smatra da je bila Adamova prva ena. Ona je jedna od dvije ili tri najzloudnije fiksne zvijezde, povezana je s ubojstvom, nasiljem gomile, odrubljivanjem glave, a u
horoskopu Karla I uskoro e biti povezana s njegovom groznom sudbinom. U vojvodinom
horoskopu ona se nalazi na vladajuem (premda nenaznaenom) poloaju - zacijelo u konjunk-ciji s
njegovim Marsom ili Suncem. Ptolemej je to davno objasnio: Ako se Mars nade u nesavrenim
znakovima ili blizu Gorgone (Caput Me-dusae) Perzeja, izazvat e smrt odrubljivanjem glave ili

sakaenjem udova. Ako se Sunce nade zdrueno s Gorgoninom glavom (Caput Me-dusae), i ako
nije aspektirano nijednom dobroudnom zvijezdom te
180
SUDBONOSNO NEBO
ako nema dobroudnog planeta u osmoj kui, ako je vladar svijetleeg tijela [u ovom sluaju Sunce]
u opoziciji Marsu ili u kvadratu s njime, natus e ostati bez glave. I upravo se to dogodilo vojvodi.
Shakespeareovo gledite o svemu tome nije posve fatalistino. Prije je klasino, u astrolokom
smislu. U Juliju Cezaru Kasije primjeuje: Ljudi su katkad gospodari svoje sudbe: / U zvijezdama
nam nije krivnja, mili Brute, /Ve je u nama, kad smo roblje.19 Shakespeare ovdje citira Manilija,
gotovo od rijei do rijei: Ne udi se tekim nesreama koje se dogaaju ovjeku i njegovim
poslovima jer greka je esto u nama: nemamo povjerenja u nebeske poruke. Stoje Shakespeare
mislio? Vjerojatno isto to i Manilije, a to je upravo suprotno onome stoje suvremeni itatelj sklon
misliti: ne daje sve u naoj moi, nego da ako zanemarimo to nam nebo govori, moemo za razvoj
stvari kriviti samo sebe. I Prospero u Oluji navodi da su u trenutku brodoloma neprijateljskih
brodova planeti smjeteni povoljno za ispunjenje njegove osvete: Vidovitou svojom / znam da
mi zenit ovisi o jednoj / vrlo povoljnoj zvijezdi, koje utjecaj / ako sad propustim, ne iskoristivi ga, /
vjeno e moja srea naopako. 20
Drugim rijeima, treba iskoristiti priliku koju zvijezde pruaju. Najglasovitiji stih na tu temu
moemo nai u Juliju Cezaru: Ima plime i oseke u ljudskim poslovima: / tko dotok uhvati, taj
plovi prema srei; / tko promai, svi puti njegova ivota / ogranieni su pliinama i bijedom.21
Veina knjievnih likova engleske renesanse nalazi uporite u astrologiji. Povremeno kao da
zagovaraju pojedino naelo njenog uenja; katkad je pak naprosto ugrauju kao neto dato u tkivo
svoga djela. U dvadesetestom sonetu djela Astrofel i Stela, sir Philip Sidnev nam kae, u kontekstu
duhovite usporedbe, da samo budale sumnjaju u astrologiju - da tijela na nebu vladaju onima na
zemlji. U Spenserovoj Vilinskoj kraljici, kao to istie Thomas Allen u svojoj nezaobilaznoj studiji
Zvijezdama ukleta renesansa, kad Saturn zasjedne u kuu agonije (to jest u dvanaestu) rada se
odbojna osoba. Sir Walter Ralegh je
19 William Shakespeare, Julije Cezar, preveo Mate Maras, Matica hrvatska, Zagreb, 1981.
20 NVilliam Shakespeare, Oluja, preveo Antun oljan, Matica hrvatska, Zagreb, 1979.
21
Julije Cezar, ibid.
181
BENSON BOBRICK
u Historiji svijeta podrao skolastiki nauk tvrdei da zvijezde imaju potpunu mo nad svim
bezumnim biima u niem svijetu. One imaju presudan utjecaj na narav ovjeka te ve pri roenju
odreuju prirodu njegova ivota. Pod bezumnim biima Ralegh misli na ivotinje, biljke i
minerale - i one ljudske due bez svjesnog smjera u svome ivotu. One su, u tom smislu, tupe.
Moda na to misli Shakespeareova Helena u Sve je dobro to se dobro svri kada tvrdi: Spas koji
mi pripisujemo nebu / esto u nama lei; kobno nebo hoe / slobodu da nam dadne, al nas koe /
nakane nae spore, glupost vlastita.22
Naravno da je argon astrologa nailazio na podsmijeh. U Nezadovoljnicima Johna Marstona
bludnica daje sljedei savjet: Udvaraj se bilo kojoj eni u pravom znaku i nee pogrijeiti: no
mora je uzeti u pravom duhu: kad je znak Riba, ribareva ena je vrlo drueljubiva; u Raku je ena
puri tanca vrlo prilagodljiva; u Jarcu se trgoveva ena teko suzdrava; u Vagi je odvjetnikova ena
vrlo povodljiva, osobito ako je njezin mu na roitu: samo u korpionu mijeanje je vrlo opasno
(jer se korpion povezuje s venerinim bolestima). Takvih igara rijeima ima posvuda. U Morskom
putovanju Johna Fletchera jedan lik govori drugome: Silno sklon si sjeti: a to mi govori / Da mrki
Saturn prevlast imae / Pri roenju tvome, zloudni planet / A neumekan ko-njunkcijom slatkom
[tj. kopulacijom] / S nekom oblom i rumenom curom, roenom pod Venerom, / Kobnim se pokazat
moe.
Ipak je veina aluzija izrasla na tradiciji standardnih tekstova. U Vojvotkinji od Malfija Johna
Webstera, gledajui u horoskop novoroeneta (vojvotkinjina djeteta), astrolog glatko primjeuje

Vladar prve kue spaljen je na ascendentu i oznaava kratak ivot: a budui da je u ljudskom
znaku, spojen sa Zmajevim repom u osmoj kui prijeti nasilnom smru. To je bilo kratko i jasno!
U drugom prizoru istoga komada sastavlja se horami horoskop. Ah, kako glasi vae pitanje?
netko upita. Smatrate li ga korjenitim? To je bilo tajanstvenije. To znai da takav horoskop mora
biti u skladu s radiksom - korijenom ili natalnom kartom - da bi bio toan.
i
Valjkasti peat od zelenog kriljevca iz Mezopotamije, oko 2300. pr. Kr. Venera (Babiloncima
znana kao Itar) je drugi lik s lijeva. (Uz dozvolu British Museuma)
22William Shakespeare, Sve je dobro to se dobro svri, preveo Antun oljan, Matica
hrvatska, Zagreb, 1979.
Planisfera u klinastom pismu (oko 800. pr. Kr.) koja prikazuje planete i zvijezde (Uz dozvolu
British Museuma)
182
Rimski novi iskovan za Cezara Augusta (63. pr. Kr. - 14. n. e.) s njegovim likom. Na naliju je
Kozoriba iliti Jarac, znak u kojem se nalazi carev Mjesec i kojega je usvojio kao svoj amblem. Nosi
globus kako bi obznanio daje August gospodar svijeta. (Uz dozvolu British Museuma)
Klaudije Ptolemej (oko 100. - 178.), jedan od najistaknutijih astronoma i astrologa antikoga doba.
Njegov Tetrabiblos, napisan na grkom u Aleksandriji, u Egiptu pod rimskom vlau, jedan je od
temelja klasine astrologije.
Ovaj detaljni horoskop -jedan od najstarijih sauvanih u rukopisu - izradio je Retorije Egipanin
497. godine (Uz dozvolu Tamsyn Barton, Ancient Astronomv, Routledge, 1994.)
'I
Muhamed ibn Ahmad al-Biruni (973. - oko 1048.), jedan od najveih arapskih astrologa, ija je
svestrana uenost bila primjer irokog znanja to ga ta disciplina zahtijeva.
Dva zodijaka znaka kako ih opisuje turska rasprava o astrologiji iz 16. stoljea. Ovan (lijevo) i Bik
(desno). Takoer su prikazana tri dekana ili faciesa obaju znakova.
Prikaz Strijelaca u perzijskoj Knjizi zvijezda i sazvijea, 1630.
Geoffrev Chaucer (1342. - 1400.), vodei engleski pjesnik Srednjeg vijeka, ije se struno znanje o
astrologiji odrazilo u njegovu djelu.
Astrolab, oko 1400. Astrolabi su se koristili u antiko i srednjovjekovno doba za promatranje
poloaja nebeskih tijela i za odreivanje njihove visine.
Iluminacija (oko 1250.) iz udbenika De Sphaera Johna Sacrobosca iliti Ivana od Holywooda.
Ovdje je Mjesec prikazan kao vladar znaka Raka i vodenog svijeta. Slika ovjeka kao
mikrokozmosa (oko 1300.) (desno), pokazuje kojim dijelom tijela vlada pojedini znak zodijaka.
(Knjinica Monacensia, Miinchen)
Stranica iz takozvane Magine knjige divinacija, pripisane Mihaelu kotu (oko 1175. - 1235.),
astrologu cara Frederika II. Znakovi, premda izgledaju poput arapskih slova, ne pripadaju nijednom
poznatom jeziku.
Marsilio Ficino (1433. - 1499.), veliki uenjak, prevoditelj, filozof 1 astrolog 15. stoljea kojeg neki
smatraju sredinjim likom talijanske renesanse.
Na ovom drvorezu (iz oko 1500.) klijent konzultira astrologa, koji crta horoskop. Obratite panju na
to daje sam horoskop nacrtan u kvadratu, koji je pak podijeljen na dvanaest jednakih trokutastih
polja koja predstavljaju kue. Bio je to uobiajeni oblik horoskopa sve do modernih vremena.
Horoskop bi mogao biti natalna karta,
no budui da astrolog pokazuje prema planetima i zvijezdama koje se u tom
trenutku nalaze na nebu, vjerojatno je rije o horamom ili elektivnom horoskopu
koji odgovara na pitanje koje je klijent postavio.
Girolamo Cardano (1501. - 1576.) iz Milana. Vrhunski matematiar (prvi je svijetu predstavio
cjelokupan nauk o kubnim jednadbama), Cardano je takoer bio jedan od vodeih astrologa i
lijenika svoga doba.
Drvorez s pamfleta o konjunkciji svih sedam planeta u Ribama 1524. godine. inilo se da ta
konjunkcija prijeti obilnom poplavom, a kasnije su je okrivili za veliku seljaku bunu koja je te

godine potresla srednju Europu. (Uz doputenje British Library, 8610.eA)


Engleski matematiar, alkemiar i astrolog John Dee (1527. - 1608.) (lijevo), koji je odredio dan
krunidbe kraljice Elizabete I, sluio joj je u raznim svojstvima i pridonio poticanju znanstvenih
studija na svim podrujima u doba
engleske renesanse. (Ashmoleam Museum, Oxford)
Drvorez (desno) (oko 1525.) prikazuje Merkura, vladara Blizanaca i Djevice, koji su prikazani kao
ukrasi na kotaima njegove koije. Prikazane su i djelatnosti poput umjetnosti, glazbe, matematike i
astrologije, kojima Merkur vlada.
Deejev horoskop to gaje on sam nacrtao, a koji prikazuje fiksnu zvijezdu Antares u konjunkciji s
njegovim ascendentom. Kao i u gotovo svim horoskopima, istok je lijevo, zapad desno, jug je gore,
sjever dolje - oblik
koji je konano izveden iz drevnih egipatskih karata. (The Bodleian Library, University of Oxford,
MS. Ashmole 1788, fol. 137r)
Tycho Brahe (1546. - 1601.) (lijevo), najvei astronom promatra nakon
Hiparha i dvorski astrolog danskoga kralja Frederika II.
Johannes Kepler (1571. - 1630.) (desno), moda najvei matematiki astronom svih vremena i
uvjereni astrolog. Kao astronom otkrio je zakone koji upravljaju eliptinim orbitama planeta i u
bitnome pojmio zakone gravitacije, koje je kasnije
definirao Isaac Newton. Kao astrolog izradio je stotine horoskopa, pokuao je reformirati neke
aspekte umijea i tono predvidio smrt svoga pokrovitelja, grofa Albrechta von Wallensteina, kao i
godinu vlastite smrti.
Ioannem Kepplenim
i6o8.
XI.
X,
IX.
vin.
ili.
XV.
Slavni horoskop koji je Kepler izradio za von Wallensteina 1608. godine. Iz njega je Kepler oitao
tijek grofova spektakularnog ivota i njegovu stranu smrt.
William Shakespeare (1564. - 1616.), ija su djela proeta astrolokim naukom o kometima,
pomrinama, natalnim kartama, znakovima i odlikama planeta, te planetarnim satima. Postoji u
njegovim djelima vie od 200 aluzija na astrologiju, a sva su se astroloka predvianja u njima
ispunila.
Simon Forman (1553. 1611.) lijenik i astrolog Londonana iz visokih i niih stalea. Kraljevski
zbor lijenika uinio gaje rtvenim janjetom, djelomino zbog vlastitih pogreaka, no on ga je na
kraju nadmudrio.
William Lilly (1602. - 1681.) {lijevo) moda najbolji astrolog kojeg je Engleska ikad
imala i vodei lik Srebrnog doba astrologije. Njegova je vjetina u horarnoj astrologiji
bila nenadmana, no gotovo je jednako vrstan bio i u elektivnoj i natalnoj astrologiji.
Meu njegovim znamenitim javnim postignuima je predvianje ishoda nekoliko
bitaka za Engleskoga graanskog rata, sudbine krnjega parlamenta, odrubljivanje
glave Karlu I, kuga i Veliki poar koji su pogodili London 1665. i 1666. Horoskop koji je izradio
Lilly (desno) u vrijeme kraljeve smrti da bi predvidio budui tijek dravnih poslova.
Drvorez iz jednog od Lillvjevih letaka iz 1648. koji pokazuje Blizance (znak zodijaka koji je na
ascendentu Londona) kako naglavce padaju u vatru. To se smatralo potvrdom njegova predvianja
Velikog poara koji e zahvatiti grad u godini 1665... ili blizu te godine... raznoraznih poara i
harajue kuge.
Elias Ashmole (1617. - 1692.) (lijevo), Lillvjev prijatelj, sunarodnjak i kolega adept koji je sluio
kao neslubeni astrolog na dvoru Karla II. Ashmoleove revne studije o starinama kao i prikupljeni
predmeti pohranjeni su u slavnom
Ashmolean Museumu u Oxfordu.
Jean-Baptiste Morin (1583. - 1656.) (desno), profesor matematike na College de France i najvrsniji
francuski astrolog svih vremena. Prisustvovao je roenju Luja XIV, predvidio spektakularan

razmjer njegova kraljevanja i predstavljao mo na dvoru za njegove vladavine.


Siblvjev slavni horoskop Amerike revolucije, objavljen oko 1788. Predvidio je da e mlada nacija
na koncu postati meunarodna sila i svjetionik slobode za svijet. (5 doputenjem British Library C.
71.h.l4)
OF THE NHHETEENTH i
!"/.** TlreS-tikM>tn.i!naAtrm
MAJDEMOM0EI.UE LE NORMAK,
H.R. 11. THE PHiNCESS OLIVE OF CUMBERtAN'P, THE KJUTOR OF TE PKOPHSTK?
AlSUNACK,
HOROSCOP OF tllS MAJESTY CKORGR IV.
Jl. ltR.-nr-p">.
Naslovnica prvoga ikad objavljenog astrolokog tjednika - u Londonu 1824.
Alan Leo (1860. - 1917.) (lijevo), sljedbenik teozofskog uenja madame
Blavatskv i otac suvremene astrologije Suneva znaka. Walter Gorn Old (desno), takoer poznat
kao Sepharial, prijatelj i mentor Alana Lea, kasnije je napustio teozofiju i pokuao ponovo
prizemljiti astrologiju.
Evangeline Adams (1868. - 1932.) (lijevo). Navodno izravni potomak predsjednika Johna Quincyja
Adamsa, bila je najpopularnija i najuspjenija astrologinja u Americi tijekom prve treine 20.
stoljea. Ova je fotografija snimljena
nekoliko godina prije njezine smrti.
Carl Gustav Jung (1875. - 1961.) (desno), slavni psiholog koji je ponekad izraivao horoskope
svojih pacijenata kao pomo u analizi.
Louis de Wohl (lijevo), neslubeni astrolog Odbora za propagandno ratovanje
Winstona Churchilla za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Primjerak lanoga njemakog astrolokog
magazina Der Zenith (desno), koji je de Wohl pomogao objavljivati u sklopu dezinformacijske
kampanje tijekom rata.
William D. Gann (1878. - 1955.) moda najuspjeniji trgovac u povijesti Wall Streeta, koji je
koristio astroloke proraune kao pomo u predvianju cijena roba i opih kretanja na tritu.
Tipian dananji kompjutorski izraen horoskop (u ovom sluaju Win*Star Express softverom).
Znakovi zodijaka prikazani su u krugu, s planetima u kuama i sa stupnjem i minutom vladajueg
znaka kue koji je oznaen na vrhu kue. Aspekti izmeu planeta oznaeni su u sredim crtama
ispresijecanim poput niti prediva.
SUDBONOSNO NEBO
Kad je astrologija ula u svoje srebrno doba, pojavile su se pojedine istaknute figure. Jedna od njih
bio je Simon Forman, ozloglaeni astro-loki lijenik iz Londona, kako su ga neki nazivali,
premda su ga drugi visoko cijenili. Ako je John Dee svoju klijentelu prvenstveno nalazio na dvoru,
ona njegovog sunarodnjaka obuhvaala je sve slojeve. U razna doba Formana su konzultirali
biskupi, vitezovi, trgovci, glumci, prostitutke i admirali. Izraivao je horoskope za lanove
Shakespeare-ove trupe, pomogao je kapetanu Elizabetine mornarice u borbi sa panjolcima na
otvorenome moru te bio upleten u najsenzacionalnije umorstvo toga doba.
Roen 30. prosinca 1532. u selu Quidhamptonu u "VViltshireu, kao sin slobodnih seljaka zakupnika
iz zdrave loze seoskih maloposjedni-ka, Forman je bio revan uenik, odrana mu je u koli ilo
dobro, a kad je uao u pubertetske godine poeo je teiti viim stvarima. Obiteljski prihod,
meutim, nije mogao pratiti njegovo napredovanje, a iznenadna smrt oca natjerala gaje da se zaposli
kao pomonik mjesnog trgovca mjeovitom robom koji je pripravljao lijekove i trave. To mu je
otvorilo oi za lijenitvo, u kojemu je stekao pristojne temelje, no nakon est godina pomaganja
zakljuio je daje nauio sve to mu je taj ovjek mogao prenijeti i sam se zaputio dalje. Pet je
mjeseci proveo kao ravnatelj kole u samostanu sv. Gilesa, nakon ega se zaputio u Oxford s nadom
u gospodsku karijeru. Upisao se na Magdalen College no, kako bi spojio kraj s krajem, zaposlio se
kao sluga dvojice aristokratskih raspikua koji su, kako nam kae, rijetko otvarali knjige. Dok se
iscrpljivao udovoljavajui njihovim eljama, oni su sve vrijeme provodili u lovu, na gozbama i u
ganjanju djevojaka. Jedan od te dvojice, Forman je kasnije zajedljivo primijetio, postao je biskup.

Nakon godine dana Formanu je bilo dosta. Napustio je Oxford, nakon ega je uslijedio niz loe
plaenih uiteljskih poslova u seoskim kolama. Izgleda daje u jednom trenutku otputovao u
inozemstvo kako bi usavrio svoje obrazovanje, i ini se daje u Nizozemskoj pokuao stei diplomu
iz medicine. Za to je vrijeme sam prouavao medicinu i astrologiju. S vremenom se uspio nametnuti
kao strunjak na oba podruja te je otvorio ordinaciju u predgrau Londona, gdje je stekao odanu
klijentelu. Njegov se ugled irio i od 1580. (stoje ozlojedilo Kra183
BENSON BOBRICK
ljevski zbor lijenika, pridruen Oxfordu) njegova je neovlatena praksa evala. Zbog toga su ga
godinama proganjali, povremeno mu uspjeli zabraniti djelovanje, stigmatizirali ga kao drskog i
besramnog varalicu, te su ga barem dvaput dali uhititi i zatvoriti. No 1592., dok je kuga harala
Londonom, Forman je stekao zahvalnost puka kad je odbio pobjei iz grada u sigurnija podruja,
poput mnogih lijenika s dozvolom. I sam je Forman bio medu tisuama zaraenih, no uspjeno je
izlijeio sebe i pomogao mnogim drugima.
Kad su se lijenici vratili, zahtijevali su objanjenje s ijom se ovla-u mijeao u njihovo
podruje i optuili ga daje nadrilijenik. Ali Forman se nije dao zastraiti. Rugao se njihovoj
bapskoj medicini, kako ju je nazivao, i razumno je dovodio u pitanje praksu putanja krvi i
klistiranja kod plunih tegoba. U nekim je stvarima zacijelo bio u pravu, no 1594. godine, nakon
to je radio esnaest godina, Kraljevski zbor ga je jo jednom pritegnuo da doe na ispit znanja.
Ispitivali su ga o medicini i astrologiji, ocijenili ga nestrunim u objema, globili ga i obiljeili kao
arlatana. No on je odluio nadmudriti svoje klevetnike i nakon mnogo truda napokon je od
Cambridgea dobio dozvolu (27. lipnja 1603.), stoje razbjesnilo oksfordske profesore. Nakon godina
poruge iz njega su provalili veseli stihovi:
Diljem svijeta peat njihov nosim Da radim gdje volja me sada A ja se u Lambeth vratih I puknut
htjeli su od jada!
U meuvremenu se njegova praksa u Londonu irila, pa je kupio kuu, uloio u nekretnine i (kao
to su gospoda u to doba obiavala) dao naslikati svoj portret. Na njemu se, prema jednom opisu,
koilo sitno lice ispod upave brade i nakostrijeenih obrva; mala i profinjena usta; velik,
istraivaki nos; iroko elo i magnetski, opsjednut pogled u krupnim oima. Neko odbaen, sada
stilski dotjeran, dao je kod krojaa saiti ljubiaste halje s barunastim hlaama do koljena i plat od
tafta, pustio je kosu i bradu (prema tadanjoj modi), kupio je ma u izvezenim koricama, optoen
srebrnim ukrasima i imao dovoljno novca da posuuje svote u zalog za srebrninu ili dragulje.
Sva ta nova udobnost nije bila nezasluena. Uz kugu lijeio je sifilis,
184
SUDBONOSNO NEBO
kozice, ginekoloke poremeaje, prehlade, gonoreju, iijas, uticu, vodenu bolest, bolesti mokranih
puteva (polagano i bolno mokrenje) i druge bolesti. Zapravo se ini da je bio jednako dobar lijenik
poput veine, i bolji od mnogih s visokim diplomama. Naglaavao je, poput svih lijenika tog doba,
etiri tjelesna soka i nunost ispravljanja neravnotee medu njima kako bi se sauvalo zdravlje. I
bio je savreno sposoban za sve osnovne stvari koje rade lijenici: mjerio je bilo, podvezivao vene,
rezao ireve, stavljao udlage, obraivao rane, putao krv i znalakim pogledom pregledavao urin.
Kao mladi s pouzdanjem je usvojio veinu onoga emu su uili standardni udbenici. No s
iskustvom postajao je sumnjiaviji i na koncu je razvio vlastitu terapiju za brojne bolesti. U svome
je pristupu bio izrazito eklektian i spreman uzeti poneto iz svake tradicije, ako je bilo djelotvorno.
No u dijagnosticiranju se uvelike oslanjao na medicinsku astrologiju ili dekumbiturske horoskope.
To samo po sebi nije bilo u suprotnosti sa slubenom medicinskom praksom, kakvu je, na primjer,
usvojio Kraljevski zbor lijenika, ija bi veina lanova na pitanje gdje potraiti bolest smjesta
odgovorila: U estoj kui.
Formanov vlastiti opi savjet o tome kako najbolje postupati sadran je u pjesmici koju je napisao
1594.:
Dobar lijenik ako eli biti I o bolesti ispravno prosuditi Upamti to u ti ovdje napisati Jer urin je
od slabe vajde, Al astronomiju dobro proui, Tijek nebesa dobro znaj Jer ona e ti sigurno rei Ono

to urin pokazat nee.


Pa ipak, oigledno je pratio medicinsku literaturu, kakva je ve bila, kao i nove eksperimente i
teorije. Zasigurno je bio sposoban, bez obzira na to kakve bile njegove metode, jer je toliko
istaknutih ljudi - koji su mogli otii bilo kojem ovlatenom lijeniku - dolazilo kucati na njegova
vrata. Njegove zabiljeke, doista, sadre odline opise brojnih stanja, mentalnih kao i fizikih,
ukljuujui ludilo, koje je on zvao mah-nitou, i skorbut, bolest pomanjkanja vitamina. Njegov
izvjetaj o mahnitosti, kao stoje primijetio jedan uenjak, moe dobro posluiti
185
BENSON BOBRICK
kao uputstvo ekspirijanskoj glumici u usavravanju uloge Ofelije u prizoru ludila: Oni e pjevati i
recitirati stihove i nikad se nee prestati igrati rukama i lamatati njim,a jedni oko drugih, & mnogo
e se smijati i goli e ustajati iz postelje, lutati kuom i penjati se na vrh kue ako se oslobode... &
ponekad su prestraeni i iznenada e brinu ti u pla & dozivati & dizati silnu graju, & govoriti
svima oko sebe da ih ljube... i ispriati 20 bestidnih pria. I oni malo jedu i uope ne spavaju. Vidio
sam mnogo ena i mukaraca s tom bolesti. Njegov opis skorbuta jednako je pogoen:
Oboljeli od skorbuta imaju bolove u glavi, u vilici, desnima i zubima, njihove su desni nateene a
meso im raste preko zuba, jako je upaljeno i puno vodenaste krvi, tako da jedva mogu jesti ili
stisnuti zube. Dah im zaudara i imaju jake bolove u trbuhu, osjeaju bockanje u glavi kao da ih
bodu iglama, imaju rane posvuda po tijelu te greve u zglobovima i nogama. Ponekad imaju kvrge u
mesu i ponekad im se itavo tijelo od tjemena do stopala gri u bolovima. A u onih koji imaju tu
bolest najee se mogu primijetiti modrice na tijelu i udovima, kao da su ih tipali.
Kao lijek, Forman propisuje osam lica limunova soka na dan - i to cijelo stoljee prije nego su
limun, limeta i drugi anti-skorbutici bili prepoznati kao lijek.
Forman je lijeio bogate i siromane, a pri naplati je primjenjivao prilagodljiv cjenik. Ponekad, ako
lijekovi nisu pomogli, ne bi naplatio nita. U tome je bio dosljedan, kao i u mnogo emu drugom,
uz to to je bio marljiv, neumoran i posveen svome poslu. No nije se ustruavao spavati s
pacijenticama, ili klijenticama, te je pomou svojih crnoma-njastih drai, ini se, u svoju postelju
privukao beskonaan niz ena. Formanov ljubavni ivot bio je doista grozniav. U seksualnom se
smislu probudio kasno, no to je nadoknadio nezasitnom poudom nakon tridesete godine,
seksualnim apetitom jarca.
Znatan dio njegovih zabiljeki tvore opisi njegovih avantura, pogotovo mune ljubavne afere s Avis
Allen, nepokornom katolkinjom, enom trgovca sirom. Njihova etverogodinja veza unitena je
neobuzdanim enjama, cjelononim preznojavanjima i ljubomornim ispadima, a estoka strast
mogla se usporediti samo s estinom nepovjerenja. Prigovarala mu je kad bi u njegovoj kui
pronala pregau druge ene ili seksom umrljane plahte na njegovoj postelji, ili kad bi srela
186
SUDBONOSNO NEBO
enu koja se sumnjivo motala oko vrata njegova vrta. On se uzrujavao kad bi pomislio da joj se
svia jedan od njegovih slugu, da ga vara s drugim, ili da pokuava prikriti gdje je bila. Povremeno
bi njihove svae postale nasilne, ali bi se pomirili zagrljajima.
Nakon njezine smrti, koju je predvidio dvije godine ranije, tono gotovo u dan, zapisao je sljedei
nekrolog:
Zaeta je oko 4 poslije podne pod brezom u petak nakon Dana svetog Jur-ja. Bila je u majinoj
utrobi 270 dana ijedan i pol sat... bila je udana za trgovca. Bila je katolkinja & nije odlazila u
[anglikansku] crkvu. Umrla je od [modanog udara] 1597. godine, 13. lipnja oko 7 sati ujutro i nije
pokopana po kranskom obredu. Njezina je majka nikad nije voljela. Imala je silnih nevolja zbog
svoje vjere. Imala je dvoje djece, djevojicu i djeaka, i 11 ili 12 [spontanih] pobaaja uz to.
Njezina su djeca umrla prije nje. Bila je povisoka ena, dobroga majinskog i lijepog lica te dobre
naravi i dranja.
Imala je teak ivot.
Ako je Forman ikad brinuo zbog skandala, nikad to nije pokazao; no u seksualnim obiajima toga
doba bilo je slobode jednake dananjoj. Nitko se, ni u kojem sluaju, nije bojao doi na njegova

vrata. Medu onima visoka roda medu njegovim klijentima ili pacijentima bili su kraljevski vitezovi,
vladini slubenici, istaknuti trgovci, barem dvojica kanonika, jedan biskup, istaknuti puritanski
teolog i sir William Monson, najvei mornariki zapovjednik u godinama potkraj vladavine kraljice
Elizabete. Dne 13. travnja 1595. dok se spremao odjedriti s monom flotom koja bi dokrajila
panjolsku, Monson je upitao Formana je li vjerojatno da e se sigurno vratiti iz Cadiza. Forman je
izradio horoskop i zakljuio da e se Monson nai u kripcu, ali e povratak biti siguran. Monson je
na pohodu sluio kao Essexov zastavnik na brodu Rainbow, iskrcao se u Cadizu i bio je zamalo
ubijen dok se probijao kroz grad. Ipak, kao stoje i predvieno, sigurno se vratio kui.
Drugi redoviti klijent bio je dekan Rochestera koji je jedva ita poduzimao ako ne bi dao
napraviti horoskop za svoja djela. Dekan je propovijedao pred samim kraljem Jamesom (koji je sad
naslijedio prijestolje), imao je brojne unosne poslove ukljuujui tri rektorata, i bio je kraljiin
kapelan. No vie od svega elio je postati biskup i stei sav pripadajui javni ugled. Od poetka su,
meutim, njegovi izgledi za napredovanjem bili potkopani ispadima njegove ene. Bila je ona
mlada i
187
BENSON BOBRICK
lijepa, irokih usta i crvenkaste kose, no ohola i nestalna, protratila je muevo bogatstvo
neobuzdanim kupovanjem i prepustila se poudi i mnotvu mukaraca. Uvijek je bila zaljubljena
u nekoga, a ak je imala vezu s muevim kolegom dekanom. Sam Forman s njom je spavao dvaput,
u lipnju i srpnju 1593.
U to gaje vrijeme posjeivala i Martha Webb, ljubavnica sir Thoma-sa Walsinghama; eljela je znati
hoe li joj sir Thomas biti odan. For-manu je bila privlana - bila je vrlo lijepa, skladna stasa,
bucmasta lica, malih usta, njena i ljubazna; eljela je biti vesela - te ju je uzeo, unato riziku
petljanja s plemievom ljubavnicom, kao to nam kae, 15. oujka u 2 i 10 popodne plene et
volenter [potpuno i svojevoljno], biljeei tono vrijeme iz astrolokih razloga, u sluaju daje
zaela. Ipak, ini se daje to spajanje za oboje bilo puka razonoda, jer je Martha i dalje venula za sir
Thomasom, a kako bi joj pomogao osigurati njegovu ljubav, Forman joj je napravio talisman od
kositra (Juptferov metal) kad se Jupiter jednog jutra uzdignuo na nebu.
Hugh Broughton, istaknuti prouavatelj Biblije i puritanski bogoslov, takoer se nadao
promaknuu, a do njega bi i doao da svojim netaktinim jezikom i angrizavou nije pokvario
svaku priliku koja mu se nudila. Broughton je elio postati biskupom od Chestera i zatraio je od
Formana da odredi vrijeme u kojem bi bilo najbolje pristupiti lordu Burghlevu s pismom zamolbe.
Forman je pogledao u zvijezde i vidio da on nee biti biskup i daje najbolje da ide kui.
Broughton je ipak Burghlevu podnio molbu i bio odbijen. (Nekoliko godina kasnije, kad je birano
vijee za prijevod Biblije kralja Jamesa, Broughton, koji je nekoliko godina radio na svome
prijevodu, nije izabran.)
Zanimljivo je da se i Elizabetin nadbiskup od Canterburvja, John Whitgift, s kojim se Broughton
esto sukobljavao, i sam u tajnosti savjetovao s Formanom o svojim boljeticama.
Tu je zatim bila i ki vikonta Howarda od Bindona. Prvi put se savjetovala s Formanom kad je
imala devetnaest godina i reeno joj je da e se udavati tri puta. Kasnije se pokazalo da se redom
udala za dobrostojeeg vinara po imenu Henry Pranell, zatim za grofa od Hartforda te konano za
vojvodu od Richmonda. U meuvremenu je progonila grofa od Southamptona (Shakespeareova
pokrovitelja) ijednom upitala Formana hoe li ga uspjeti osvojiti. On joj je rekao da nee, i opet je
bio u pravu, jer se krajem godine grof oenio drugom.
188
SUDBONOSNO NEBO
Kao to su drugi dolazili traiti odgovore na svoja pitanja, tako je i on izraivao horoskope za
odgovore na svoja. Izraivao ih je da odredi najbolje vrijeme za svoje trgovake transakcije, da
osigura lojalnost slugu, da sazna boravite ljubavnice, kojeg od dva pomonika zaposliti, da
pronae izgubljene stvari kao i da dijagnosticira i izlijei bolest. U vezi sa svojim prognozama,
ponekad bi izraivao skupocjene talismane kako bi upregnuo i usmjerio snagu zvijezda. Jednom,
kad mu se svidjela neka djevojka koju je sreo na ulici, napravio je horoskop da vidi kakva bi ona

bila supruga. Odgovor je bio uznemirujui: Pokazat e se bludnicom. Drugom su se prilikom


izgubile neke kare. Horoskop je pokazao da ih je uzela sobarica. I stvarno, naene su u njezinoj
sobi.
Zanimala su ga i ira pitanja od javnog znaaja. Godine 1599., na primjer, uspio je zapanjujue
tono pogoditi traginu sudbinu Roberta Devereuxa, grofa od Essexa, kad je izradio horoskop da bi
saznao kako e zavriti Essexov pohod na Irsku. Odgovor na to pitanje bio je zamren, ali se
pokazao tonim: ini se da ga na kraju puta eka nemar, izdaja, glad, bolest i smrt... Kraj e za
njega biti lo, jer e biti zatoen ili e se nai u velikoj nevolji. Naii e na mnoge neprijatelje na
povratku i izgubit e veliko bogatstvo i ast; podlosti i izdaje dovest e njegov ivot u opasnost.
Nakon neuspjelog pohoda na irske pobunjenike, Essex je sklopio nepovoljno primirje. Po povratku
u Englesku pokuao se opravdati pred kraljicom, no ona mu je oduzela sve poasti i stavila ga u
kuni pritvor. Pokuao je nahukati stanovnitvo Londona protiv nje, no nije uspio, te mu je zbog
izdaje 25. veljae 1601. odrubljena glava.
Veina Formanovih klijenata bili su vjerojatno trgovci, osobito oni koji su se bavili prekomorskom
trgovinom, s velikom mogunou gubitaka, kao i majke, ene i djevojke moreplovaca, zabrinute
za njihovu sigurnost na moru. Jedan od tih trgovaca bio je Nicholas Leate, trgovac eljezom koji je
prvi uspostavio izravnu trgovaku rutu do Indije preko Rta Dobre Nade i iji su brodovi morali kroz
tjesnace bjeati pred gusarima da doplove do Levanta. On se esto savjetovao s Formanom o
njihovim izgledima, jer je siguran povratak uvijek bio upitan. Izgleda daje Forman ba u svakom
sluaju tono proitao njihovu sudbinu.
Nije bilo pitanja koje ne bi prihvatio. Jedna gaje djevojka upitala je li mukarac koji joj je ponudio
brak uinio to s dobrim namjerama; druga je dola zbog izgubljenog prstena. Jedan je ovjek elio
znati
189
BENSON BOBR1CK
hoe li ponovno sresti enu koju je sreo na sajmu u Sturbridgeu. Odgovor je bio dvojak: srest e je,
no moda e mu zbog toga biti ao! Doista, klijenti nisu uvijek dobivali odgovore kojima su se
nadali. Jedna je ena eljela znati kad e se njezin mu vratiti s putovanja. Forman je izradio
horoskop i ustanovio da se ovjek vratio prije nekoliko dana.
Forman se druio i s nekim poznatim londonskim kazalitarcima. U jednom je razdoblju stanovao
na sjevernom rubu grada - iza Cripple-gatea, uz Red Cross Street - nedaleko od kue u Silver
Streetu u kojoj je ivio Shakespeare. S njime se savjetovao Richard Field, koji je tiskao
Shakespeareovu Veneru i Adonisa i Spenserovu Vilinsku kraljicu; kao i Philip Henslowe,
najpoznatiji kazalini intendant toga doba, te Richard Burbage, glavni glumac Shakespeareove
trupe. Dne 22. studenoga 1597. Shakespeareova stanodavka dola gaje vidjeti zbog nekih
dragocjenosti ukradenih iz njezine torbice. Druga pak klijentica mogla je biti Tamna dama iz
Shakespeareovih soneta (navodno stanovita Emi-lia Bassano), ako se moe vjerovati uenjaku A. L.
Rowseu. Svratio je i unuk sir Thomasa Morea, kao i Jane Sonders, ena sir Thomasa Flud-da,
ratnog rizniara Nizozemske, i ljubavnica sir Thomasa Gatesa. Ga-tes je kasnije postao upravitelj
Virginije, a upravo je brodolom njegova admiralskog broda u uraganu na Bermudskom otoju dao
Shakespea-reu ideju za Oluju i njenu astroloku temu.
Forman je i sam esto odlazio u kazalite, a 1611. je medu ostalim vidio etiri Shakespeareova djela
- Cymbeline, Rikarda II, Zimsku priu i Macbetha. Nije udo to se Forman i sam pojavljuje u
nekim ondanjim komadima. Ben Jonson ga osobito nije volio, pa mu se rugao u djelima Epicoene
ili Mualjiva ena, Alkemiar i Vrag je magarac. U potonjem podrugljivo povezuje Formana s
onima koji imaju svoje kristale, znam, i prstenje / I djevianski pergament i svoje mrtvake
lubanje / Svoja gavranova krila, svoja svjetla i pentagrame / Sa znakovljem: Sve sam ja to vidio. U
Alkemiaru (moda vie nadahnut Johnom Deejem) junak, ili zlikovac, lijenik je skromna umijea
koji svoje nedostatke prikriva okultnim uresima svog zanata: taj Doktor... on je Faust / to
horoskope pravi i arat umije, lijei / Kugu, uljeve i osip pomou efemerida / A iz triju okruga
dounici mu / Svi svodnici i primalje.
Ovi stihovi napisani su nekoliko godina nakon Formanove smrti, kad je bio posthumno (i

nepravedno) umijean u glasovito politiko umorstvo te mu je ugled uniten. To ubojstvo je bilo


trovanje sir Tho190
SUDBONOSNO NEBO
masa Overburvja koje je udesila lady Frances Howard, grofica od Esse-xa, na dvoru kralja Jamesa.
Okolnosti su bile ovakve: u dobi od trinaest godina lady Frances se nesretno udala za maloljetnog
sina grofa od Essexa. Sam kralj bio je pokrovitelj te veze, no ona je prezirala svoga supruga i na
sablazan dvora uporno odbijala dijeliti s njime postelju. To je trajalo neko vrijeme, unato
preklinjanjima s mnogih strana; no ona nije mogla nadii svoje osjeaje, a potom se zaljubila u
kraljeva miljenika Roberta Carra. U mahnitom stanju kontaktirala je Formana preko neke Anne
Turner, alkemiareve ene, traei arobni talisman da iznudi Carrovu ljubav. Ipak je dvojbeno je
li ga ikad isporuio, jer je ubrzo potom - u utorak 8. rujna 1611. - Forman umro.
Za to je vrijeme opsjednuta grofica uspjela ishoditi ponitenje svoga braka - nakon to ju je porota
matrona pregledala pod oblakom velova i odredila da je jo djevica - a Carr joj je poeo uzvraati
ljubav. Njih su se dvoje nakon toga mogli oeniti. Planovi za vjenanje su uznapredovali, ali se
tome otro protivio sir Thomas Overburv, Carrov prisni prijatelj i pratilac. Dogodilo se daje
Overburv zatoen u Towe-ru jer je odbio postati novi poslanik Engleske u Rusiji (to se tada s
pravom smatralo tekim poloajem), a kontesa je iskoristila njegovo zatoenitvo kako bi mu
spletkama osigurala propast. Tijekom etiri mjeseca u njegovu su se hranu kradomice stavljali
rosalger (sastojak arsena), sublimat ive i bijeli arsen. Kad je konano podlegao, njegova je smrt
isprva pripisana sifilisu zbog brojnih plikova i rascjepina koje je otrov izazvao na njegovoj koi.
Prole su dvije godine prije nego to je zloin otkriven i krivci optueni. Uslijedilo je dravno
suenje. Tijekom suenja iskrsnulo je Formanovo ime i uspomena na njega izvrgnuta je
gnuanju vrhovnog suca Edmunda Cokea. Izloeni su razni ljubavni predmeti, slike i talismani,
kao i popis navodnih preljubnica na dvoru. Coke gaje otvorio, no odbio gaje naglas proitati kad je
navodno na vrhu popisa vidio ime svoje ene. Kao to je A. L. Rowe primijetio: injenica da su
neki od tih ljudi bili Formanovi klijenti u ljubavnim pitanjima nije imala nikakve veze s njihovim
nedjelima vezanim uz Overburvja dvije godine nakon Formanove smrti. Pa ipak, posthumna
ozloglaenost koju je stekao na suenju obiljeila ga je kao svojevrsnog Fausta. Dvjesto godina
kasnije Havvthorne e je iskoristiti u Grimiznom slovu, u kojem se Formana usput povezuje s likom
Rogera Chillingwortha, mranog zlikovca iz te pripovijesti.
191
BENSON BOBR1CK
Sve bi to za nj bilo silno razoaranje. itavog ivota Forman je teio drutvenom ugledu koji mu je
bio zanijekan skromnim podrijetlom. Vjenao se sa enom na visokom poloaju (neakinjom
viteza, s vitekim grbom), izmislio svoju obiteljsku povijest ne bi li joj dao daak aristokratskog
sjaja, a u svojoj se autobiografiji prikazao na biblijski nain, s genealokim pretenzijama vladara ili
sveca:
Ovo je knjiga o ivotu i narataju Simona, sina Williama, sina Richarda, sina sir Thomasa Leedsa,
sina sir Thomasa Formana od Fumivalovih i Anne, njegove ene, keri sir Anthonvja Smitha itd.
Roen u godini od roenja naeg gospodina Isusa Krista 1552. 31. prosinca, u subotu i na
Silvestrovo, 45 minuta poslije 9 sati naveer, iz zdravog tijela Mary, ene gorespome-nutoga
Williama Formana i keri Johna Fostera, seoskog plemia, uz pomo Marian Hallam, njegove ene.
U selu zvanom Quidhampton u okrugu Wilts, smjetenom u dolini na sjevernoj strani rijeke izmeu
Wiltona i Salisburyja. Roditelji mu bijahu uglednog podrijetla i na dobru glasu.
U nedjelju prije smrti, Forman je hladno obavijestio svoju enu: Ja u umrijeti u etvrtak naveer.
Prema rijeima jednog suvremenika: Stigao je ponedjeljak i sve je bilo u redu. Doao je utoraknije bio bolestan. Srijeda - i dalje je bio zdrav, to mu je njegova ena drsko predbacivala. U
etvrtak nakon veere spustio se na obalu i uzeo par ve-sala da obie zgrade koje je posjedovao na
pristanitu Puddle. Naavi se nasred Temze, smjesta se sruio i samo rekao [veslau]: 'Dabina,
dabina', te je izdahnuo.
Do Formanovih rukopisa doao je njegov prijatelj i uenik Richard Napier, rektor Great Linforda u

Buckinghamshireu i neak baruna koji je otkrio logaritme. Napier ih je predao Eliasu Ashmoleu,
uvaenom osnivau Ashmoleova muzeja u Oxfordu. Poznati bibliofil i znanstvenik, Ashmole je bio
i predani astrolog, koji se bavio magijskom praksom prizivanja duhova i ovjek, pie Rowe, koji
je mnogo vremena provodio u izradi horoskopa, graviranju talismana, a kad je za svoje potrebe
skupljao korijenje boura i jelensku travu, inio je to za punog Mjeseca uz dolian obred.
Davno prije no stoje Robert Carr pao u nemilost kraljaJamesa, u naklonosti ga je zamijenio George
Villiers, kasnije prvi vojvoda od Buc192
SUDBONOSNO NEBO
kinghama. James mu je dao nadimak Steenie jer je, poput svetog Stjepana, imao aneosko lice,
te ga je nagradio brojnim visokim poloajima i titulama, ukljuujui titulu dvorskoga konjuara i
admirala flote, a vrhunac je bila titula vojvode 1623. godine. Villiers je imao jake katolike veze,
oenio je Katherine Manners, katoliku ker grofa od Rutlanda, pokuao je dogovoriti savez sa
panjolskom putem braka Ja-mesova sina Charlesa I s infantkinjom Marijom, a odmah potom
ugovorio je brak Charlesa s Henriettom Marijom, sestrom Luja XIII. Od 1625. do 1628. on je bio
monik iza prijestolja, nadzorom nad kraljevskim pokroviteljstvom obogatio je svoju obitelj i svim
je svojim djelima izazivao nepovjerenje i neprijateljstvo Parlamenta. Nakon bijedne propasti
pohoda na Cadiz, Parlament ga je pokuao smijeniti pod optubom za korupciju, no umijeao se
kralj i raspustio to tijelo prije glasovanja. Tada nastupa astrolog John Lambe. Ba kao to su
kraljeve pogreke pripisivali vojvodi, tako se utjecaj na vojvodu pripisivao Lam-beu, kojeg su pak
krivili za svaku odluku koju bi Buckingham donio. Uza svu svoju navodnu mo, Lambe je ostao tek
ime u sjeni, bez ijed-nog poznatog horoskopa koji je izradio, a koji bismo danas mogli prouiti, i
nema naina na koji bismo mogli ocijeniti vrsnou njegova savjeta ili prosudbe, osim kleveta
njegovih neprijatelja. Sve to se zna o njegovim ranim godinama, na primjer, jest to da je studirao
li-jenitvo i bio privatni uitelj djeci brojnih plemia prije nego je postao Villiersov povjerljivi
pomonik. Ipak, prema anonimnom pamfletu tiskanom u Amsterdamu 1628. pod naslovom Kratki
opis zloglasnog ivota Johna Lambea, optuivali su ga za arobnjatvo i aranje (kako inae
objasniti Villiersov meteorski uspon?) i druge zle, dijaboline i ogavne vjetine. Posebno je
navedeno daje zaarao Thomasa, lorda Windsora da bi onemoguio, oslabio i iscrpio njegovo
tijelo i snagu; daje pretkazao smrt utapanjem trojice sinova grofa od Mulgravea te da je iz hira
razne mukarce uinio impotentnima. Na kraju bi, kau nam, sigurno bio objeen da najvii sudac
grofovije, predsjednik porote te drugi suci i prisutna gospoda i [lanovi] porote, njih etrdeset, nisu
umrli. Zatim je 1627. Lambe, ini se, ipak bio zatoen u londonskom zatvoru King's Bench zbog
navodnog silovanja jedanaestgodinje djevojice. Dokazi su bili dvojbeni, no suenje je bilo
politiki obojeno, pa je stoga ipak osuen na smrt. Kralj je ishodio njegovo oslobaanje, no Lambe
je ve bio ozloglaen. Sljedeeg lipnja napala ga je nahukana
193
BENSON BOBRICK
rulja, gomila egrta - nazivajui ga vojvodinim viagom - i nasmrt ga pretukla na londonskoj ulici.
Lambeova orkestrirana smrt bila je upozorenje vojvodi. Nakon stoje Lambe ubijen govorilo se:
to god uinili Charles i George, Vojvoda e umrijet ko Doktor Lambe.
U kolovozu 1628. godine mladi mornariki asnik imenom John Felton, potaknut javnim
osjeajima, preuzeo je na sebe izvrenje volje naroda te na smrt izbo vojvodu u Portsmouthu, gdje
se ovaj pripremao osloboditi hugenote iz La Rochellea.
194
Deveto poglavlje
Lambe ostaje enigmom. Jasno je da je Forman, unato svoj ozlo-glaenosti i grekama, mnogo
uinio da siromasima Londona priskrbi pristupanu zdravstvenu skrb. To je za mnoge bilo dovoljno
da okaje svoje grijehe. Sljedei u tom plemenitom nizu bio je engleski botaniar, lijenik i astrolog
Nicholas Culpeper, koga cijene svi moderni zagovaratelji biljne medicine. Roen u Sussexu 1616.
kao sin i unuk puritanskih bogoslova, Culpeper je bio udo od djeteta, studiozno naitan znatno
prije vremena, te je do dvanaeste godine ovladao latinskim i grkim. Tada je ve bio svjestan

astrologije zahvaljujui itanju velike rasprave sir Christophera Hevdona u obranu tog umijea, a
oarao ga je i Novi bilinar Williama Tumera, objavljen 1551., s upeatljivim crteima trava i bilja.
U to je vrijeme poeo istraivati botanika uda iz svoje okolice i uiti anatomiju uz pomo slika i
teksta Thomasa Vicarv-ja, brijaa-kirurga Henrika VIII. Sa esnaest godina krenuo je na Cambridge studirati klasike te se, prema oekivanjima svoje obitelji, pripremiti za crkvenu karijeru. No
to nije bila elja njegova srca. Nakon nekoliko godina mladenake rasputenosti, pokuao je s
bogatom nasljednicom pobjei u Nizozemsku, no ona je poginula na putu prema mjestu sastanka od
udara groma u koiju. Obitelj ga se odrekla, pa je napustio Cambridge i smjestio se u Londonu, gdje
je radio kao apotekarski pomonik prije nego je otvorio vlastitu trgovinu u Red Lion Streetu, u
jednoj londonskoj sirotinjskoj etvrti. Godine 1624. kratko
195
BENSON BOBR1CK
SUDBONOSNO NEBO
su ga vrijeme sumnjiili za arobnjatvo jer je prakticirao medicinu bez dozvole, no on je, poput
Formana, u stvari bio vie lijenik-praktiar, za razliku od mnogih lanova Kraljevskoga zbora.
Malo su toga nauili nakon Hipokrata, biljei Culpeper, te se slue putanjem krvi za tegobe
iznad oita, a klistiranjem za one ispod oita. Drao je da takva praksa ostavlja mnogo eljenog
slobodnog prostora. Za to vrijeme je, uz istraivanje biljnih lijekova, poeo prouavati astrologiju,
umijee koje iz knjige stvorenja, zapisao je, poduava o tome kakav je um nebeske providnosti i
Boja namjera prema ovjeku. Hipokrat, veliki grki lijenik, ustrajao je na tome da njegovi
uenici ovladaju astrologijom, pa ju je i Culpeper smatrao neizostavnom i jednom je primijetio daje
medicina bez astrologije kao svjetiljka bez ulja.
Nakon stoje u Engleskome graanskom ratu sluio kao vojni lijenik i pjeadijski zapovjednik na
strani Parlamenta, otvorio je kliniku u Spitalfieldsu, izvan Londona, gdje je lijeio sve, ak i one
koji nisu mogli platiti. U svojoj praksi ujedinio je klasinu Galenovu anatomiju i nauk o etirima
tjelesnim sokovima sa srednjovjekovnim naukom o simpatiji ili korespondenciji medu svim ivim
biima. Astrologija je bila kljuna. Sagleda li itav svemir, pie on, kao jedinstveno tijelo, a
ovjeka kao jezgru toga tijela, samo e luacima i budalama biti udno to zvijezde imaju utjecaj na
tijelo ovjeka, s obzirom na to da je on (ovjek) jezgra stvaranja i mora u sebi imati zapisan nebeski
svijet... Svakim niim svijetom vlada njegov vii svijet i podloan je njegovom utjecaju.
Culpeper je u medicinskom svijetu bio jo omraeniji od Formana. Navukao je na sebe njegovu
vjenu mrnju kad je preveo standardni medicinski udbenik toga doba - Lijeniko kazalo Hiti
londonska farmakopeja - s latinskoga na engleski. Poput prijevoda Biblije na narodni jezik, taj je
buntovni in odjednom uinio svima dostupnim neko tajno znanje. Razbjenjeli Kraljevski
lijeniki zbor proglasio gaje ateistom (to nipoto nije bio) te pokuao osujetiti prodaju
Culpeperova prijevoda napadajui njegove vjetine. Prijevod je zapravo bio struan i toan, premda
sije uzeo slobodu dodavanja vlastitih komentara prema podacima koje je prikupio o uporabi i
svojstvima svakog lijeka. Dvije godine kasnije objavio je vaan prirunik, Astroloka procjena
bolesti, kao i Prirunik za primalje, koje je savjetovalo ene i majke u svim fazama plodnih godina.
Njegov magnum opus pojavio se 1653. Bio je to
Engleski lijenik, Hiti Astro-fizikalna rasprava o uobiajenom bilju ovoga naroda, saeta astroloka
poetnica o biljnim lijekovima. Danas je poznata kao Culpeperov bilinar i jedina je knjiga u
Engleskoj, osim Biblije kralja Jamesa, koja se neprestano iznova tiska od 1600. godine kad se i
pojavila.
Najprije razmotri koji planet uzrokuje bolest, napisao je. Drugo, razmotri koji je dio tijela
napadnut boleu te je li ona u mesu, u krvi ili u utrobi... Tree, razmotri koji planet vlada
napadnutim dijelom tijela. etvrto, u ovoj knjizi ima ljekovito bilje prikladno za razne bolesti, a
bolesti su, da bi ti bilo lake, smjetene na marginama, pa prema njima moe osnaiti dio tijela,
kao to mozak moe osnaiti Merku-rovim travama, grudi i jetra Jupiterovim travama, srce i
vitalne organe Sunevim travama itd. Sve je to bilo u skladu s jedinstvenom teorijom iz prakse o
meusobnoj povezanosti ili korespondenciji, kako ju je sir Walter Ralegh lijepo objasnio u svojoj
Historiji svijeta: Zato da prekrasnim zvijezdama otmemo njihovu mo djelovanja? pitao se. Jer

kad vidimo koliko su brojne i kako je znatna njihova ljepota i veliina, moemo samo pomisliti
kako u riznici Njegove beskonane mudrosti ne nedostaje posebne vrline i djelatnosti, ak ni za
svaku zvijezdu napose; ba kao i za svaku travku, biljku, voku i cvijet koji krase lice zemlje.
Napokon, kretanje nebesa stvara dnevni ciklus dana i noi, kao i tok godinjih doba, Mjesec
kontrolira plimu i oseku, cvjetovi se otvaraju da pozdrave izlazee Sunce.
U medicinskoj astrologiji natalna se karta koristi da bi se odredio pacijentov temperament, to
pomae lijeniku odrediti odgovarajue lijeenje, dok se dekumbiturna karta - od latinskog
decumbo, to znai pasti ili lei - izrauje za poetak bolesti (ili za trenutak kad je pacijent
odluio posjetiti doktora) a slui kao pomo u dijagnosticiranju bolesti, kao i tome da pokae njen
tijek ili razvoj i da uputi na lijek. Dralo se da raznim dijelovima tijela vladaju razliiti znakovi glavom vlada Ovan; malim mozgom i vratom Bik; rukama i pluima Blizanci; elucem Rak; srcem
i lenom modinom Lav; probavnim traktom Djevica; bubrezima Vaga; spolnim organima i
rektumom korpion; bedrima i bokovima Strijelac; koljenima Jarac; glenjevima Vodenjak i
stopalima Ribe. Dralo se da razliitim travama vladaju razliiti znakovi prema srodnoj shemi.
Prema nauku o signaturama, pojavnost esto oznauje funkciju. Na primjer, uilo se da su etrun,
lavanda, metvica i
196
.A, JA197
BENSON BOBRICK
perin, koji imaju srcolik list, srodni srcu. Stoga je u medicinskoj astrologiji njima vladalo Sunce.
Bilje kojim vladaju Blizanci javlja se u obliku plua, poput kadulje i plunjaka, pa se uilo da je
dobro za plune tegobe. Pa ipak, bilo bi pogreno misliti da su sluajno povezani. Oni su (vjerovalo
se) sutinski povezani, jer pojavnost odaje Ideju.
Culpeperov holistiki pristup, kao to pie John Frawley, barem ima tu vrlinu ... da tretira pacijenta
a ne bolest - to jest da gleda pacijenta kao zaseban organizam sa zasebnim osobinama, a ne kao
jedan od identinih strojeva s mehanikom grekom.
Nakon pregleda pacijenta i njegova horoskopa Culpeper bi primijenio odgovarajue trave. Kopriva
se pokazala korisnom za upaljeno grlo; rabarbara je hladila opekline od sunca; kumin je
poboljavao probavu; mirta je ublaavala proljev; bubrege su proiavali tipavac i utilovka;
livadna zeina (movarna biljka koja djeluje kao sredstvo za zatvaranje) pomagala je pri konim
oboljenjima. Culpeper je lutao itavom Engleskom skupljajui i razvrstavajui biljke i trave koje je
pronaao i za svaki primjerak je tono biljeio svojstva, uvjete u kojima je pronaena, vrijeme
cvjetanja, njenoga zodijakog vladara i bolesti koje moe lijeiti. Najbolji dani za putanje krvi, za
proiavanje i za pripravljanje odreenih napitaka ili lijekova takoer su bili astroloki uvjetovani,
posebno prema Mjeseevim fazama. U medicinskoj je astrologiji vailo kao aksiom, na primjer, da
se zahvat ne izvodi (ako se moglo birati) kad je Mjesec u rastuoj fazi (da se ne pojaa krvarenje) i
da se ne operira odreen dio tijela kad je Mjesec u znaku koji vlada tim dijelom tijela.
Unato dokazanom uspjehu u lijeenju drugih, Culpeper je izgubio bitku s vlastitim slabim
zdravljem. Bio je ranjen u bitci kod Readinga u Engleskome graanskom ratu, i dok je bio u bolnici
zarazio se tuberkulozom koju nije mogao izlijeiti. Kad je umro 10. sijenja 1654. bilo mu je samo
trideset osam godina.
Culpeperove metode koriste se i danas za lijeenje svega, od zakazivanja srca do pelinjeg uboda.
U svakom dekumbiturnom horoskopu, objanjava jedan moderni praktiar, pogledaj ascendent i
planet koji njime vlada te vidi kako simboli opisuju pacijenta, njegovo zdravlje i vitalnost. Zapamti
takoer element vezan uz znak zodijaka, te kako se narav planeta - vrua, hladna, vlana ili suha slae s nara viju elementa znaka u kojem se nalazi. Stanje vladajueg planeta naroito
198
SUDBONOSNO NEBO
opisuje pacijentovu vitalnost - ako je u dignitetu ili egzaltaciji, pacijent je snaan; ako je u
detrimentu ili padu, onda je slab. Nadalje, bit e oslabljen ako je planet retrogradan ili u aspektu sa
Saturnom ili Marsom. Suncu i Mjesecu (ako nisu vladajui planeti) treba pristupiti na isti nain. Sve

to otkriva opu snagu pacijenta. Da bi se odredila bolest, treba pogledati znak na vrhu este kue,
planet koji tim znakom vlada i znak u kojem se on nalazi. Opet, stanje (prema dignitetu) toga
planeta ukazuje na snagu bolesti. Razni planeti mogu ukazati na njenu prirodu - Saturn (kronina),
Mars (akutna) - a kvadrati pokazuju njen vjerojatni tok: kardinalni znakovi ukazuju na brz razvoj
bolesti u jednom ili drugom smjeru, fiksni upuuju na ukorijenjenu bolest a promjenjivi na bolest
koja raste i opada. Moe lije pacijent svladati (bez terapijske njege) ili ne, obino se odreuje prema
tome koji je planet u boljem stanju - vladar ascendenta ili vladar este kue.
Koliko god trajan bio Culpeperov ugled, jo se vea slava mora priznati Williamu Lillvju,
Engleskom Merlinu, koji se openito smatra jednim od najistaknutijih ikad ivuih astrologa.
Upravo je Lilly dao Cul-peperu prvu poduku iz astrologije kad je ovaj s devetnaest godina stigao u
London, posudio mu je efemeride i knjigu aforizama za lijenike da ga usmjerava u uenju; i
upravo su Lillvjev rad mnogi talentirani astrolozi u iduih stotinu godina smatrali mjerodavnim.
Lilly je bio roen u selu Diseworthu u Leicestershireu 1. svibnja 1602., a poeci su mu bili slini
Formanovima. Obeavao je kao nadareni sin seoskog maloposjednika, udio je za viim
obrazovanjem, za koje se inilo da e ga i dobiti, no tada su njegovi mladenaki izgledi propali.
Dok je jo bio mladi njegova su oca zatvorili zbog dugova, i premda je prodano neto zemlje da se
podmire trokovi, obitelj se borila s oskudicom. Unato tome Lilly je stekao dobro temeljno
obrazovanje - majka je uvijek eljela da postanem uenjak - te je nauio latinski, grki i malo
hebrejskog. itao je Katona, Cicerona, Ovidija, Horacija, Vergilija i Homera. Mogao je
improvizirati stihove u svakom metru i na svaku temu. Takoer je, kako se ini, bio zvijezda
kolske debatne grupe. Ako bi doao bilo koji uenik iz kakve udaljene kole na raspravu, kae
nam, ja sam bio kolovoa u raspravi; a ako
199
BENSON BOBRICK
bi nas neki sveenik doao ispitivati, mene bi doveli pred njega, i s njim bih raspravljao na
latinskom, na kojemu su, kako sam ustanovio, tek malobrojni mogli dobro govoriti bez krenja
gramatikih pravila.
Kad mu je umrla majka Lilh/je godinu dana poduavao u koli, to je odgovaralo njegovim
knjikim sklonostima. No to je uzrujalo njegova oca, koji je trebao pomo na imanju. Lilly je
oklijevao, djelomice i zbog izrazite odbojnosti prema seoskim poslovima, kako je on to nazivao,
ali i zato to nije vidio nadu u oporavak propalog imanja priprostim gospodarenjem. Ne
iznenauje to gaje otac proglasio beskorisnim i izbacio iz kue. Lilly je prihvatio svoju sudbinu,
kupio je za putovanje novo odijelo od grube tkanine i (poput Dicka Whittingtona i njegove make) s
dvadeset ilinga u depu zaputio se u London da si prokri put u svijetu. Pjeaio je itavim putem,
kroz vjetar i oluje, i stigao u London s preostalih sedam ilinga i est penija. Pa ipak, njegovi izgledi
nisu bili tako loi kao to su izgledali. Preko obiteljskog je prijatelja dobio pismo preporuke za
Gilberta Wrighta, istaknutog trgovca solju koji je bio i vii sluga sir John Puckeringa, uvara
velikog peata, povremenog predsjedatelja Donjeg doma i velikoga kraljiinog miljenika. Lilly je
postao njegov glavni pomonik, stoje, na njegov jad, povlailo za sobom sve vrste sluinskih
kunih poslova uz inovnike zadatke. Morao je istiti Wrightove cipele, mesti plonik ispred kue,
svakog jutra u vjedru nositi vodu iz Temze, plijeviti vrt, prazniti njegove none posude i nedjeljom
ceremonijalno hodati pred njim na putu do crkve. Prema Lillvjevom sjeanju, za vrijeme trajanja
ugovora o sedmogodinjem slubovanju njegov je gospodar imao tri ene. Druga od njih triju, koja
je umrla od raka dojke, oigledno se u jednom trenutku savjetovala sa Simonom Formanom, jer je
medu njenim stvarima nakon smrti pronaen jedan od njegovih talismana.
Wrightova trea ena, Ellen Whitehaire, ipak ga je nadivjela, a Li-llyja je dopalo da sredi
Wrightove poslove i plati njegove dugove. Lilly je to vrlo sposobno obavio i sauvao posjed
nedirnutim, pa gaje uz divljenje zahvalna Wrightova udovica odluila uiniti svojim. Imala je
mnogo udvaraa, kae nam Lilly, staraca koje je odbila, neto propale gospode koja joj se nisu
svidjela, jer je bila gramziva i tedljiva, no Lillvjev spoj domiljatosti i mladosti bio je
najprivlaniji. Vjenali su se 8. rujna 1627., i premda je Lilly bio gotovo dvostruko mladi od nje,
ivjeli su prilino sretno iduih est godina. Ona je uivala u njegovoj mla-

200
SUDBONOSNO NEBO
denakoj snazi, a on je uivao u mogunosti udobnog ivota u kojem nije morao raditi. Tko bi ga
mogao okriviti? Nakon to je crnio za Wrighta, sad je odlazio pecati na Temzu, provodio vrijeme
igrajui karte, redovito je posjeivao kazalita i sajmove. Ponekad bi odlazio u Lincoln's Inn Field
gledati kako strijelci s dugakim lukovima gaaju metu ili dokono etao sa svojim slugom. Pa ipak,
on nije bio dokona dua. Njegova strast za uenjem bila je golema te je uz privatni studij medicine
(preuranjeno zapoet kad je umirala Wrightova druga ena) nastavio s klasinim studijem i
odravanjem znanja latinskog i grkog.
Jedne subote 1632. Lilly je u crkvi sreo sudskog slubenika koji ga je kasnije upoznao s jednim
astrologom. Taj je astrolog bio John Evans, bogoslov iz "VValesa koji je morao napustiti svoju upu
u Staffordshireu zbog nekog prijestupa. Bio je udna osoba i ne ba jedan od boljih svoje vrste. Kad
gaje Lilly prvi put sreo patio je od monumentalnog mamurluka i ivio u ruevnoj kui u
Gunpowder Allevu, iza Shoe Lanea. Svojom je pojavom Evans bio pomalo izoblien - zdepast i
nizak ovjek, tamnoput i nakostrijeenih obrva, pajeg hoda i spljotenog nosa - pronicav ali
razdraljiv, lupe koji je esto upadao u uline tunjave i gostionike kavge.
Ipak, Lilly je bio radoznao i krenuo je na poduku kod Evansa, te je nakon sedam ili osam tjedana
intenzivnog uenja mogao sasvim dobro izraditi horoskop. To nije bio maji kaalj, jer je u
Londonu u to doba, prema Lillvju, dubinsko akademsko znanje o astrologiji bilo prilino rijetko.
Sam Evans, zapravo, nije imao znatniju zbirku knjiga i uglavnom se oslanjao na Procjenu zvijezda
Halvja Abenragela, dvorskog astrologa tuniskog vladara iz 11. stoljea. Lilly je kruio u potrazi za
drugim upuenicima, no nije imao sree. Primjerice, postojao je stanoviti Alexander Hart, koji je
ivio u Houndsditchu, pristao starac ugodne vanjtine. Bavio se astrologijom pitanja [horarnom
astrologijom] i pomalo medicinom. Njegova je najvea vjetina bila odabir prikladnog vremena za
kockanje, tako da bi mlada gospoda pobijedila i dobila novac. Odlazio sam k njemu u nekoliko
navrata radi odgovora na tri pitanja, no on je svaki put pogrijeio. Trezveno govorei, bio je
varalica. Hart je kasnije optuen kao prevarant, no spasilo gaje upli-tanje Johna Taylora, Vodenog
pjesnika, koji je nagovorio glavnog suca da ga pusti uz jamevinu. Kad su ga pustili, Hart je
pobjegao u Nizozemsku, gdje je i umro. Drugi varalica bio je neki Kapetan Bubb
201
BENSON BOBRICK
koji je ivio u Lambeth Marshu. Bio je tu i William Poole, prigodni astrolog, povremeno vrtlar,
tkalac, tukater i zidar. esto bi se hvalio da je imao 17 zanimanja, bio je odlino drutvo, uglavnom
za zbijanje ala i imao je sklonost prema opscenim stihovima.
Nekolicina drugih adepata bila je bolja. Bio je tu Jeffrev Neve, negdanji gradonaelnik Yarmoutha,
koji je povrno poznavao astrologiju, a mogao je rijeti pitanja krade, ljubavna pitanja i poneto o
bolesti, to nije bilo loe. Jo je bolji bio William Bredon, vikar iz Thorntona, koji se strogo drao
Ptolemeja, kojeg je dobro razumio, i bio je apsolutno najpogodnija osoba za tumaenje natalnih
karata u to doba. Bredon je suraivao sa sir Christopherom Hevdonom na njegovoj Obrani
astrologije i bio je asna dua, no toliko ovisan o duhanu da je jednom, u nedostatku duhana,
odrezao konopce zvona svoje crkve kako bi ih popuio u luli.
Nedugo nakon stoje Lilly sreo Evansa, umrla je njegova ena Ellen i ostavila mu pristojan prihod,
to je iskoristio da iznajmi svoju kuu i kupi udio u trinaest kua na Strandu. To mu je dalo slobodu
da se potpuno posveti zvijezdama. Kupio je sve stoje o toj temi mogao pronai te je naposljetku
njegova knjinica sadravala gotovo svaku vanu knjigu koja je ikad tiskana. Veinu je nabavio od
veleasnog Arthura Bedwella, bivega kapelana sir Henrvja Wottona, ija je zbirka sadravala
mnoga birana djela, ukljuujui Komentar o Alkabiciju Valentina Naiboda, koji je Lilly osobito
cijenio. Studij astrologije posve gaje zaokupio, prema njegovim rijeima i do osamnaest sati
dnevno, a tada je poeo eksperimentirati i s raznim oblicima okultizma, ukljuujui astralnu magiju
i gledanje u kristale, no to je kasnije ipak napustio.
Od Evansa je nauio osnove: kako izraditi i protumaiti natalnu kartu, odgovarati na horama pitanja
i elekcije, protumaiti solarni povratak, horoskope ingresija i ostalo, kao i vanost otroumne

procjene u ispravnom tumaenju horoskopa. Sam Evans je, prema Lillvju, imao najpronicavije
prosudbe, naravno, u pitanjima kraa i mnogih drugih pitanja s kojima sam se usto susreo, stoje
bila vrijedna pohvala s obzirom na to kakav je majstor postao Lilly. Ipak, njih su se dvojica razili
kad je Lillvju postalo jasno da je Evans za novac spreman prila-godavati svoja tumaenja. Jednog je
dana, ini se, Evansu dola neka ena, a ja sam stajao sa strane i promatrao horoskop, pria nam
202
SUDBONOSNO NEBO
Lilly, pa sam ga upitao zastoje dao takvo tumaenje kad su signifika-tori pokazivali upravo
suprotno, te sam mu za to dao svoje razloge. Kad je promislio, zazvao me: 'Mome', i upitao me
zato mu takav poetnik proturjei? No kad se njegov bijes stiao rekao je daje elio udovoljiti eni
jer mu inae ne bi platila, a on mora uzdravati enu i obitelj.
I Lilly je moda imao oportunistiku crtu, no u astrologiji je bio istunac, a pravila koja je usvojio
uinila su ga nepogreivim u primjeni njegove vjetine. Godinama kasnije postavio je etiki kod za
budue astrologe i ponudio sljedei razborit ali uzvien savjet: Budite ovjeni, uljudni, prisni sa
svima, lako pristupani. Nemojte opteretiti jadnike strahom od otre prosudbe [predvianja]. Takve
uputite da zazovu Boga, kako bi s njih otklonio usud to im ga je namijenio. Budite pristojni,
trijezni, ne udite za imanjima. Siromane savjetujte besplatno, ne dopustite da zbog svjetovnoga
bogatstva date pogrenu prosudbu ili takvu koja bi obeastila umijee.
Na vlastitu ast, Lilly se drao svojih savjeta, te je mnoge godine posvetio prakticiranju astrologije
prije nego je poeo tiskati svoja djela. Do tada je ve stekao znatno ime. Njegova klijentela, poput
Formanove, bila je arolika, od plemia i visokih dravnih slubenika do sobarica. Tijekom karijere
napravio je na desetke tisua horoskopa (samo u razdoblju od dvije godine njih etiri tisue)
obuhvaajui sve vrste pitanja, no sve vei broj horoskopa bio je vezan uz pitanja koja su se
odnosila na graanski rat. Godine 1640. privukao je pozornost i prijateljstvo brojnih monih ljudi,
ukljuujui Bulstrodea Whitelockea, kasnije uvara Velikog peata, sir Philipa Stapeltona
(istaknutog parlamentarnog vode), Roberta Revnoldsa, sir Roberta Pyea, Anthonyja Ashleyja
Coopera, kasnije prvoga grofa od Shaftesburvja, Philipa, etvrtog grofa od Pembrokea, te sir
Christophera Wraya. Svi ti ljudi dolazili bi mu u neko doba radi astrolokog ili medicinskog savjeta.
Boleljivi Whiteloc-ke, na primjer, donio mu je uzorak urina, i izraujui horoskop za trenutak kad
gaje primio, Lilly je odredio (ini se tono) pravilno lijeenje bolesti. Doista, Lillvjeva praksa je ve
uvelike cvjetala kad je 1644. objavio svoj prvi almanah, skromno nazvan Merlinus Anglicus Junior,
nakon kojeg je slijedilo Objanjenje proroanstva o Bijelome kralju i stranim mrtvacima. Otada pa
sve do smrti svake bi godine objavio novi almanah.
203
BENSON BOBRICK
Medu svim prirunicima s predvianjima koji su tih godina preplavili knjiare, njegovi su bili
daleko najpopularniji i iroko cijenjeni. Pa ipak, izdavanje prvog almanaha bilo je popraeno
odreenim tekoama. Dogodilo se daje dravne dozvole za izdavanje svih takvih tekstova izdavao
John Booker, takoer astrolog, koji je stekao odreen ugled tonim predvianjem smrti Gustava
Adolpusa i izbornoga kneza pala-tina. Booker je i sam objavljivao svoj godinji almanah i isprva
je bio oprezan prema Lillvju kao moguem suparniku. Stoga je prije nego to je pristao odobriti
Lillvjev rad brojne dijelove drsko izbrisao, kako prenosi Lilly, zbog ega je tekst okljatren i
skraen. Takoer je dao tekst nekim vjerskim cenzorima koji su strogo ispitivali Lillvja o njegovim
osobnim uvjerenjima. Unato tome almanah je bio pun pogodak te su ga pohlepno itali lanovi
Parlamenta kao i svekolika javnost, pa ga je Booker morao ponovo tiskati, ovaj puta u cijelosti.
U meuvremenu je 1642. Engleska ula u graanski rat. I astrolozi su, naravno, zauzeli strane, a
njihova su predvianja esto koritena kao propaganda - svaki od njih naglaavao je ona planetarna
kretanja za koja se inilo da idu u prilog njegovoj strani. Lilly se opredijelio za Parlament, a utjecaj
koji je vrio svojim predvianjima pokazao se toliko monim da je kralj obznanio kako bi mijenjao
pola tuceta svojih regimenti da ga pridobije na svoju stranu. Jednog dana kad se Crormvello-va
vojska u kotskoj pripremala za boj, jedan je vojnik s Lillvjevim almanahom u ruci dovikivao
trupama u prolazu: ujte i poujte to kae Lilly, ovog vam je mjeseca zajamena pobjeda; izborite

je, hrabri momci!, to im je dalo pouzdanja koje bi inae samo Cromvvell mogao potaknuti. Medu
vanim bitkama, uspjeno je predvidio poraz rojalista kod Nasebvja u lipnju 1645. i kapitulaciju
rojalistikog uporita u Col-chesteru 1648. godine. George Wharton, astrolog rojalista, svaki je put
pokuao osporiti Lillvja, no u nadmetanju predvianja gotovo je uvijek bio u krivu. Lilly, istina, nije
osobito cijenio Whartonovu vjetinu. Jednom kad je Wharton poeo kritizirati Lillvjeve primjedbe o
konjunkciji Marsa i Saturna u Biku, Lilly mu je prezrivo napisao: Vi tek svladavate abecedu; kad
nauite morfologiju moi ete brbljati, no ni tada ne tono. To je samo razbuktalo Whartonov
bijes. Godine 1647. ponovno su se sukobili. Lilly je javno obznanio: Bog je na naoj strani.
Nebeska e zvijea nakon nekog vremena potpuno pristupiti Parlamentu. Izazvat e uas, stravu,
prepast i bojazan u svih tih rojalista koji se sada
204
SUDBONOSNO NEBO
bore protiv nas. Wharton se pourio s objavom: Zvijezde su sada tako oigledno na naoj strani a
tako nesklone i razorne za njihovu... da nam pobjeda ne moe izmaknuti. Ipak, Parlament je
prevladao.
Lilly je odbio brojne pokuaje rojalista da ga privuku na svoju stranu i u jednoj je takvoj prilici
izjavio da bi radije jeo kruh i vodu s Parlamentom nego peenku s rojalistima. Pa ipak, za sve
vrijeme sukoba ostao je naklonjen kralju. I stvarno, dok je savjetovao Cromwellova generala
Thomasa Fairfaxa (koji je priznao da ne zna nita o astrologiji, ali se nada daje ispravna i
prihvatljiva Bojoj rijei) nije mogao odbiti zamolbu da pomogne spasiti kraljev ivot. Dogodilo
se daje, nakon to su ga zarobili, Karlo I uputio k Lillvju izaslanika kako bi astrolokim sredstvima
saznao u kojem dijelu ove zemlje moe biti najsigurniji ili kamo da krene ako uspije pobjei.
Lilly je priredio horoskop s odgovorom na to pitanje. Ukazivao je na to da bi bilo mudro potraiti
utoite u Essexu. Umjesto toga kralj se zaputio u Southampton, odakle je elio pobjei brodom u
Francusku. No nije bilo brodova, pa je otplovio na otok Wight, gdje su ga uhvatili. Lilly je kasnije
primijetio: Rekao sam mu da ode na istok, a on je otiao na zapad.
Lilly je bio upuen u sve grane astrologije - horarnu, natalnu, elek-tivnu i mundanu - kao i u utjecaj
kometa, pomrina i parhelija na javne poslove. Bio je zapanjujue toan. U svome djelu Merlinus
Anglicus Junior iz 1644., na primjer, analizirao je odnos izmeu kralja i Parlamenta prema
horoskopu za ulazak Sunca u znak Ovna te godine. Planetarni obrazac pokazivao je obostranu elju
za mirom (jer su planeti koji vladaju dvjema stranama bili u povoljnom aspektu). S druge strane, ti
su planeti sami po sebi predstavljali lanke mirovnog ugovora, a zatim su u pregovorima prevagnuli
na kraljevu stranu. (Planeti o kojima se govori, ini se, bili su u trigonu prema desetoj kui, koja
predstavlja Njegovo Velianstvo, a ne prema ascendentu koji predstavlja Parlament.) S vremenom
su lanci odbaeni upravo zato stoje kralj, temeljem njihovih navoda, traio nepravedne uvjete. U
drugom pamfletu objavljenom iste godine - Proroanski vidovnjak Engleske - Lilly je povezao
Graanski rat s nedavnom konjunkcijom Jupitera i Saturna, premda je pomrina Sunca, koja se
dogodila u Blizancima 1639. godine, nagovijestila kraljevu propast. ini se da su to potvrdila dva
lana sunca ili parhelija, koji su se mogli vidjeti s obje strane Sunca na kraljev roendan 19.
studenoga 1644.
205
BENSON BOBR1CK
Lana sunca odavno su zanimala astrologe i filozofe prirode. Aristotel je smatrao da nastaju
prelamanjem sunevih zraka kroz ledene kristale u gornjem zraku, drugi su mislili da nastaju
nekim isijavanjem sa Zemlje. Gotovo su svi mislili da oznaavaju neke dogaaje. Plinije izvjetava
o parheliju iznad Rima za krunidbe Augusta. Godine 1434. tri vidljiva Sunca navodno su najavila
pad Konstantinopola 1453. Dne 2. veljae 1461. godine u bitci kod Mortimer's Crossa za vrijeme
Rata rua, Edvard IV je takoer vidio tri sunca, to Shakespeare prepriava u Henriku IV, 3. dio.
Edvard kae: II mi se oi mute il tri Sunca vidim? Rikard, vojvoda od Yorka, odgovara:
Tri sjajna sunca, svako savreno sunce; Nerazdvojena zgomilanim oblacima, Nego na
blijedosjajnom nebu svako za se. Gle, spajaju se, grle, regbi da se ljube, Ko da se zaklinju na sveti
savez: sad su Tek jedna svijea, jedno svjetlo, jedno sunce. Tim nebo neki dogaaj objavljuje.23

Nitko nije sumnjao da je Sunce prirodni simbol kralja, pa se inilo posve prirodnim da e se
njegova sudbina ocrtati u solarnim pojavama. Lana su se Sunca mogla pokazati dobrim ili zlim.
Kod Mortimer's Crossa stopila su se u nenadmaivom sjaju kako bi prestraila neprijatelje Edvarda
IV. No, Lilly je u Astrolokom predvianju (1648.) napisao: Kad lana sunca poput gardista
opkole pravo Sunce, kao na roendan kralja Karla, to znai njegovo zarobljavanje, to se ovome
i dogodilo u daljnjem razvoju dogaaja. Lilly je takoer dao sljedeu procjenu horoskopa to gaje
izradio 1647. za kraljevu sudbinu: Luna je s Antaresom, nasilnom fiksnom zvijezdom za koju se
kae da oznaava nasilnu smrt, a to najavljuje Mars koji se pribliava Caput Algo-lu, za koji se kae
da oznaava odrubljivanje glave. U to vrijeme samo je nekolicina pomislila da bi moglo doi do
takvog razvoja dogaaja. Dvije godine kasnije kraljeva glava pala je na panju.
Godine 1647., usred graanskog rata, Lilly je objavio Kransku astrologiju, golemo djelo od 841
stranice koje je bilo prvi sveobuhvatni
23 William Shakespeare: Henrik etvrti, Trei dio, u: Historije, preveo Mate Maras, Matica
hrvatska, Zagreb, 2006.
206
SUDBONOSNO NEBO
prirunik iz teorije i prakse umijea na engleskom. Na njegovim se stranicama zrcalila cjelokupna
tradicija, a u tri dijela bila su saeta temeljna pravila, umijee horarne astrologije te natalne karte.
Njegov je prikaz planeta i znakova najee sadrajan i jezgrovit. Kao strunjak za horarnu
astrologiju vjerojatno je bio neusporediv. Knjiga je puna primjera horoskopa, mnogi od njih su
izuzetni, a panja je uvijek usmjerena na upadljive toke. Ako astrologu postave pitanje: Hoe li se
odsutni vratiti i kada?, on nam kae: Razmotrite kojom je kuom oznaena odsutna osoba i kojim
planetom (u ovom sluaju to je vladar ascendenta), a ako je putovanje kratko, pogledajte treu
kuu, ako je neto dulje petu kuu. Dugo putovanje je deveta kua, a najdulja putovanja su
dvanaesta kua... No ako se nalazi u padajuoj kui [treoj, estoj, devetoj ili dvanaestoj] i ne gleda
svoj ascendent, odsutni ili ne mari za svoj povratak, ili o tome razmilja, ili se ne moe vratiti ak i
kad bi htio. Zatim, da doznate je li dama kreposna ili nije, pogledajte vladara sedme, vrh sedme i
Sunce. Ako su u fiksnim znakovima i dobro aspektirani, moete prosuditi daje estita.
Njegovi opisi planeta bili su istovremeno jetki i zabavni. Na primjer, Merkur, ako je u dobrom
dignitetu, predstavlja ovjeka istanana i politikog uma, intelekta i razmiljanja; odlinog
diskutanta ili logiara, koji raspravlja znalaki i diskretno, vrlo je rjeit i traga za svim vrstama tajni
i uenja, otar i duhovit, gotovo sve ui bez uitelja. U slabom dignitetu ili loe smjeten, pak,
oznaava neugodan razbor, jezikom i perom usmjeren protiv svih, veoma sklon brbljanjem
protratiti svoje vrijeme i posjede te okuavati svoje zakljuivanje bez ikakve svrhe. Veliki laac,
hvalisavac, brbljavac, zabadalo i dvolinjak. Zatim, ako je Mars dobro smjeten odnosno ako je u
dignitetu, u ratnim podvizima i junakim djelima je nepobjediv, omalovaava svakog tko ga
pokua nadmaiti, neprijemiv za razloge, smion, samouvjeren, nepokolebljiv, svadljiv, osporava
svaku ast, hrabar, ljubitelj rata. U slabom dignitetu, upuuje na blebetalo bez skromnosti i
estitosti koje voli pokolj i svae, ubojstvo, pljaku, podstreka pobune, tunjave i nemira, nestalan
poput vjetra, nemirnog duha, krivokletnik, besramnik, nagao, neljudski .
Horama se astrologija mahom bavila izgubljenim predmetima, a prema pravilima koja je postavio
Lilly, da bi se ustanovio kradljivac i mjesto na kojem se predmet nalazi, ascendent je u veini
sluajeva oznaa207
BENSON BOBRICK
vao mjesto odakle je predmet ukraden, vladar ascendenta pokradenu osobu, Mjesec i vladar druge
kue oznaavali su predmet, etvrta kua i njen vladar oznaavali su gdje je predmet skriven, a
sedma kua i njen vladar - lopova. Izgledi za pronalazak izgubljenog predmeta bili su dobri ako se
Mjesec kretao prema vladaru ascendenta, prema vladaru dvanaeste kue ili prema vladaru kue u
kojoj se Mjesec nalazi. Inae nije bilo izgleda - osim ako je Mjesec bio na ascendentu ili u drugoj
kui.
Evo kako je Lilly procijenio jedan horoskop vezan uz kradu novca. Pitanje: Ukraden novac. Tko

gaje ukrao? Moe li se vratiti? 24. svibnja 1647. godine, 5 sati popodne. Rezultat:
korpion se uzdie i djelomice opisuje osobu koja postavlja pitanje; Mars, vladar ascendenta,
pokazuje njegov stav i poloaj... Merkur se nalazi na uglu, ali nema osnovnog digniteta te se nalazi
u razdvajajuoj konjunkci-ji sa Saturnom i u kvadratu s Marsom, pa sam ga izabrao za signifikatora
kradljivca... Mjesec je bio u mukom znaku, pribliavajui se mukom planetu (Marsu), a Merkur je
bio u konjunkciji sa Saturnom, oba u mukom znaku; iz toga zakljuujem daje kradljivac mukoga
spola. Budui da Merkur uvijek oznaava mladost... zakljuio sam da se radi o mladiu, izmeu 15 i
16 godina. Opisao bih ga kao osobu razumnih stavova, uskog lica, objeenih obrva, s oiljkom ili
nekom nepravilnou na licu, jer je Mars u kvadratu s Merkurom. Loeg je vida jer je Merkur sa
zlim fiksnim zvijezdama (Plejadama) koje imaju narav Marsa i Lune [Mjeseca]; tamnokos je zbog
blizine Saturna, podlog izraza lica, ve je prije optuivan za lopovluk i kradu. Budui da je
signifikator mladosti u konjunkciji sa Saturnom, vladarom tree i etvrte kue, procjenjujem daje
dijete nekog susjeda, a budui da je Luna u Blizancima a Merkur u Biku u sedmoj kui, rekao bih
da ivi ili nasuprot pokradenog, ili malo jugozapadno.
Lilly je u tom sluaju bio potpuno u pravu. K tome, budui da Luna ulazi u sekstil s Marsom,
vladarom ascendenta, i nalazi se etiri stupnja udaljena od aspekta, zakljuujem da e [rtva
krade]... povratiti svoj novac za etiri dana. I upravo je u tom roku novac vraen.
Njegov je rad bio openito cijenjen, premda bi ga s vremena na vrijeme napali vjerski fanatici emu se on udio jer je vrsto vjerovao da je astrologija u skladu s kranskim vjerovanjem. Kad
gaje stanoviti veleasni Thomas Gataker prozvao zbog nekog savreno obinog za208
SUDBONOSNO NEBO
paanja, Lilly se u pismu prijatelju naalio: Samo sam napisao 'senes bis pueri' [starci su dvostruka
djeca], a on je napisao 42 stranice protiv astrologije i protiv mene.
No javnost je najvie zapanjio nevjerojatnom vjetinom u politikim predvianjima. Nema nieg
to pripada ljudskom ivotu na ovom svijetu, pie Lilly u Kranskoj astrologiji, a to ovako ili
onako nije povezano s jednom od dvanaest nebeskih kua. Na primjer, lan Donjeg doma upitao je
Lillvja 1646. godine: Hoe li se prezbiterijanci odrati? to jest, hoe li kalvinistika
prezbiterijanska frakcija u vladi uspjeti u preuzimanju vlasti. Rojalisti su se u tom trenutku povukli,
no oni na drugoj strani bili su podijeljeni: sjedne strane bili su Neovisni, koji su vjerovali u slobodu
bogotovlja svih protestanata, a s druge strane u to nisu vjerovali prezbiterijanci. Neovisni su svoje
uporite potraili u Cromwellu i njegovoj vojsci. Prezbiterijanci su na svojoj strani imali Donji
dom. Lilly je izradio horoskop. U njemu su svi uglovi bili u promjenjivim znakovima, a jedini je od
svih planeta Saturn bio fiksni. To je ukazivalo na nepostojanost situacije koja se mogla razviti u
oba smjera. Zatim je provjerio devetu kuu (kuu religije), to mu je dalo tri mogua planeta za
ispitivanje: Jupitera, prirodnog vladara devete kue i opeg signifikatora religije, Saturna koji se
nalazio u devetoj kui i Veneru, vladarku Bika koji se nalazio na vrhu devete kue. Iako egzaltiran u
Raku, Jupiter je slabio na samom ulasku u znak Lava, gdje e aspektirati zloudne fiksne zvijezde i
nai se po terminusu i faciesu u padu. Venera je bila u padu u Ovnu u dvanaestoj kui od svoje
vlastite (kad se broji u suprotnom smjeru od kazaljke na satu, poevi od devete kue kao prve) i
morat e proi kvadrat s Jupiterom i Marsom prije nego stigne u svoj znak. Konano, i Saturn (koji
predstavlja prez-biterijance) bio je u loem stanju: bio je peregrin, zapadni, bez bitnih digniteta,
nije bio u aspektu sa sretnom tokom i, to je bilo najvanije, nije bio u aspektu s Mjesecom (koji
predstavlja narod). Iz svega je toga Lilly zakljuio da prezbiterijanci nee uspjeti u svom pokuaju
da steknu podrku javnosti.
S obzirom na razvoj dogaaja, bio je u pravu. Isto tako je ispravno predvidio da e za tri godine
kralj (tada jo na ivotu) otii i da e vladati mnogo otvorenija vlada. Tri godine kasnije, 30.
sijenja 1649. Karlu I je odrubljena glava i stvorena je republika (pod nazivom Common-wealth). Iz
drugog horoskopa, pripremljenog na dan kraljeva pogubljenja
209
BENSON BOBRICK
- koji je uzeo kao natalnu kartu samoga Commonwealtha - pokazalo se da e Commonwealth biti

smijenjen novim vladarom za dvanaest godina. Upravo tako je i bilo: zavrio je krunidbom Karla II
23. travnja 1661.
Mogao je, naravno, biti i u krivu, no to se rijetko dogaalo. Povremeno je sluio vedskom kralju
Karlu Gustavu, koji gaje nagradio medaljom i zlatnim lancem (dok je usluga jo bila dobra). Posve
sigurno je promaio kad je 1659. predvidio da e Cromwellov sin Richard biti sposoban nastaviti
oevim stopama. Bar jednom, takoer, Lillvjevo otroumlje dotaknulo je rub zakona. Uporaba
astrologije u medicini bila je opeprihvaena, a u horarnoj astrologiji mali broj pitanja nije bio
doputen. No 1655. Lillvje optuen daje nezakonito dao prosudbu a uzvraeno mu je isplatom s
obzirom na pronalaenje ukradenih dobara. Sudac je prihvatio priziv u Lillvjevu korist i sluaj je
odbaen.
Tijekom tih godina Lilly je odravao praksu u svojoj kui na Stran-du, a usluge je naplaivao prema
platenoj moi. Od onih koji su si to mogli priutiti naplaivao bi pola krune; iling od onih slabijih
mogunosti. Ponekad bi siromanima besplatno davao medicinske savjete i preporuivao je
kolegama da ine isto. U meuvremenu je 1648. od vlade primio pristojnu mirovinu (koju je kasnije
opozvao Krnji parlament, iji je pad predvidio), ponovno se oenio (nakon smrti druge ene) i
prebrodio povratak monarhije na vlast. Lilly je prihvatio smjenu bez aljenja i gorljivo je dijelio
nade kancelara lorda Clarendona, koji se u svom govoru Parlamentu o inu pomilovanja molio da
nacionalni horoskop sad poprimi vedriji oblik. Astrolozi su nam ponudili dobar izgovor, rekao je
Clarendon, i iskreno se nadam istinit: sva kretanja posljednjih dvadeset godina bila su neprirodna i
proizlazila su iz utjecaja zloudne fiksne zvijezde, a nemojmo previe prezirati utjecaj zvijezda. Isti
nas astrolozi uvjeravaju daje zloudnost zvijezde istekla: nadvisio ju je dobri duh ovoga kraljevstva
i svladao je tu zlou, pa nad nama opet vladaju nae dobre stare zvijezde.
No vrhunac Lillvjeve slave tek je predstojao. Najslavnije njegovo predvianje nastalo je 1648. kad
je predvidio kugu koja e 1665. poharati London i Veliki poar koji e ga gotovo progutati 1666.
U godini 1665., zapisao je, ili blizu te godine... vie ili manje u to vrijeme u ovom e se
kraljevstvu pojaviti tako udan obrat sudbine, tako velika katastrofa... kakve jo nikad nije bilo... bit
e kobna za London... za sve slojeve ljudi... zbog svakojakih vatri i razorne kuge. Zagonetna
najava te
210
SUDBONOSNO NEBO
dvojake strave nakon toga se pojavila i u njegovom pamfletu pod naslovom Monarhija ili bez
monarhije, objavljenom 1651. godine: slike koje predstavljaju veliku bolest i smrt; na njima
moete vidjeti prikaz ljudi u mrtvakim pokrovima, osobe koje kopaju grobove i pogrebe, lijesove
itd. Na sljedeoj stranici, nakon lijesova i trnokopa prikazuje se veliki grad, sav u plamenim
jezicima. Na naslovnici se nalazio i dojmljiv drvorez blizanaca (koji predstavljaju Blizance, znak
na ascendentu Londona) koji naglavce padaju u veliki poar a ljudi ga pokuavaju ugasiti.
Trinaest godina kasnije, poeli su se pojavljivati zloslutni znakovi same kuge u uzavrelom
londonskom ljetu 1664., kada su muhe hrupile u rojevima. Visjele su u tamnim grozdovima sa
stropova i gomilale se u gnijezdima na prozorima, gredama i vratima. Prve prijavljene smrti sa
stranim, crnim limfnim oteklinama dogodile su se u St. Gilesu i Drury Laneu, no zaraza se ubrzo
irila iz jedne upe u drugu, sve dok u proljee 1665. nije dosegla vrhunac od 400 umrlih tjedno.
Kuga se zatim proirila na istok, obuhvativi srce grada prije nego to je prela Temzu te zahvatila
Rotherhithe i Deptford. U uzaludnom pokuaju da se zaustavi, gostionice i kazalita su zatvorena, a
sva sportska natjecanja i dogaaji u kojima se okupljalo mnotvo zabranjeni su. Uveden je
redarstveni sat u devet sati, no smrti su se irile eksponencijalno svakoga mjeseca, dok krajem ljeta
nije svakodnevno stalo umirati etiri do pet tisua ljudi. Svi koji su mogli pobjegli su iz grada - kralj
i njegov dvor u Oxford, plemii na svoja seoska imanja, inovnici, lijenici, dobrostojei trgovci u
druga utoita. Do rujna nije ostalo dovoljno sposobnih mukaraca da pokapaju mrtve. Nastambe u
kojima je dijagnosticirana zaraza bile su obiljeene crvenim kriem i rijeima Neka im se Bog
smiluje narkanim iznad vrata. Svake noi praznim su ulicama prolazila kola sakupljajui leeve,
a voza je izvikivao: Izbacite svoje mrtve. Gomilani su u velikim pogrebnim jamama i zalijevani
vapnom. Premda su, naravno, takori krcati buhama bili pravi prenositelji zaraze, gradonaelnik je

proveo kontraproduktivnu i pogreno usmjerenu mjeru - potaknutu idejom da kuni ljubimci


pridonose irenju zaraze - te izdao naredbu da se u gradu ubiju svi psi i make. No to je samo
stvorilo vie prostora za takore, sada kad nije bilo njihovih prirodnih neprijatelja.
Iz nekog se nejasnog razloga vjerovalo da e mirisna kitica cvijea odagnati klice, pa su mnogi koji
su podlegli bolesti pronaeni s njenim cvijetom u ruci. Odatle zagonetna rima:
211
BENSON BOBRICK
Krui vjeni ruica Dep je prepun kitica. Apiha! Apiha! Svi mi padamo.
Vjeni ruica bio je okrugli crveni znak izdajnikog osipa; kitice su bile cvjetne kitice; apiha je
bilo snano kihanje koje bi pred kraj spopalo rtve kuge; a svi mi padamo bila je sveopa
sudbina. Prije nego to je kuga potpuno jenjala u zimi 1666. umrlo je oko sto tisua Londonana.
Godinu dana kasnije, uveer 2. rujna u kui i duanu Thomasa Fa-rvnora, kraljevskoga pekara u
Pudding Laneu, poeo je Veliki londonski poar. Farvnor prethodne veeri nije ugasio ugljen u
svojoj pei, pa je rasuta eravica zapalila trijee za potpalu pokraj pei. U jedan ujutro sluga se
probudio i zatekao kuu u plamenu. Iskre su s kue padale na sijeno i slamu u dvoritu susjednog
konaita: odatle su plamenovi poput lave potekli preko slamnatih krovova londonskih gusto
zbijenih koliba, pa zahvatili skladita na Thames Streetu prepuna lako zapaljive mjeavine konoplje,
pirita i ulja. Probudili su gradonaelnika, sir Thomasa Bloodwortha, no on, odavno iscrpljen od
borbe s kugom, nije tome posvetio panju te je jednostavno rekao: I ena bi ga ugasila
mokrenjem. Meutim, za pet sati poar je postao pakao, potaknut snanim istonim vjetrom.
Divljao je kuama izgraenima uglavnom od drva i izoliranima katranom i smolom. Zahvatio je
katedralu Sv. Pavla, ije su opeke pucale poput granata. Sutradan, pie kroniar John Evelyn,
vidjeli smo alostan prizor, itav grad u stranim plamenovima, du rijeke; sve kue od mosta, sve
ulice uz Temzu gore prema Cheapsideu i dolje prema Three Cranesu... Ljudi su bili toliko zapanjeni
da su se na poetku, ne znam uslijed kakva to maloduja ili sudbine, jedva pokrenuli gasiti poar, pa
se nije moglo uti nita osim krikova i alopojki dok su trkarali okolo poput rastresenih stvorenja
ak ni ne pokuavajui spasiti svoju imovinu. Zakanjeli pokuaji stvaranja prepreka poaru
ruenjem kua na putu vatri nisu uspjeli zadrati poar, pa je do etvrte, posljednje noi cijelo
nebo bilo u plamenu, poput vrha uarene pei, a London je u radijusu od esnaest kilometara bio
osvijetljen kao daje dan. Veina preivjelih stanovnika sklonila se na oblinja polja kod Highgatea,
gdje su, najbolje to su
212
SUDBONOSNO NEBO
mogli, sklepali privremena sklonita. Ukupno 80% grada, ukljuujui 13.000 kua i 89 crkava,
spaljeno je do temelja. Gotovo itav Shake-speareov London je nestao.
Nakon to su prole obje katastrofe, Lilly je pozvan da se pojavi pred odborom Donjeg doma, gdje
su ga opseno ispitivali o tome stoje znao o Velikom poaru i njegovom uzroku. (Teko su ga mogli
osumnjiiti za izazivanje kuge.) No uspio se potpuno obraniti jer, kako je kasnije napisao: Odbor
se inio posve zadovoljnim onime to sam im rekao. S obzirom na svoj vidoviti pamflet rekao je
Odboru da ga je smatrao najprikladnijim za oznaavanje svojih namjera i shvaanja putem formi,
oblika, hijeroglifa i ostalog, bez ikakva komentara, tako da moja prosudba ostane skrivena obinom
puku, a obznani se samo mudrima... Kad sam otkrio, sir, da e London biti tragino pogoen
Velikom kugom, a nedugo zatim bezmjernom vatrom, oblikovao sam ta dva hijeroglifa koji su
prikazani u knjizi, to se u konanici pokazalo posve tonim. Lillvje dodao daje nekon toga
pokuao pomou astrolokih sredstava otkriti je li vatra namjerno podmetnuta, no inilo se da to
nije bio sluaj. Zakljuio je stoga daje to bio prst Boji.
Kako je Lilly predvidio poar? Ovdje moramo povui granicu izmeu natalne i mundane
astrologije. U natalnoj se astrologiji konjunk-cija Sunca i Mjeseca ili jednog od etiriju uglova
horoskopa s monom fiksnom zvijezdom smatra silno znaajnom - na primjer, kad je roen Karlo I
Sunce se nalazilo na 8 stupnjeva i 3 minute Strijelca i time u konj unkcij i s Antaresom, zloudnom
fiksnom zvijezdom koja je ukazivala na naglu, prodrljivu i tvrdoglavu osobu, destruktivnu prema
samoj sebi zbog svoje samovolje, to je kralj, malo tko se ne bi sloio, i bio. U mundanoj

astrologiji prosudba od ascendenta prema fiksnoj zvijezdi ima jo veu teinu. Zato? Kao stoje
Guido Bonatti objasnio: Fiksne zvijezde se sporo kreu i zbog toga sporo mijenjaju, no prilikom
svoga prolaska ostavljaju traga na istovrsne subjekte i pacijente, to znai one dugotrajnije [poput
gradova, drava ili naroda] i usklauju se s njima da bi usavrile ili postigle svoj uinak. U
predvianju Velikog poara 1666. Lilly je primijetio blizinu Bikova sjevernog roga - zvijezdu druge
magnitude, Marsove prirode - na londonskom ascendentu (na 17 stupnjeva i 54 minute
Blizanaca) te je izraunao vrijeme tone ko-njunkcije 1666. (Slino tome je i tranzit Saturna preko
londonskog ascendenta slutio na zlo. Pobune i boletine pratile su takve tranzite
213
BENSON BOBRICK
1408., 1439. i 1554.; poklopile su se s Engleskim graanskim ratom; u moderno doba sa zranim
napadima na London.)
Nakon tog odrjeenja, Lilly je dobio medicinsku dozvolu za lijeniku praksu i povukao se u
Hersham u Surrevu, gdje je u svojim pos-ljednim godinama nastavio praksu u neto skromnijem
obimu te bio na dunosti uvara upne crkve sv. Marije. Izuzev kratke i ogorene prepirke sa
Johnom Gadburvjem (uglednim astrologom kojemu je pomogao uvrstiti karijeru), mirno se
povukao uz veliku pomo Henrvja Co-leyja, sposobnoga mladog astrologa koji mu je postao
usvojeni sin i pisar. Od 1676. godine Coley je svakog ljeta dolazio u Lillvjev dom u Hershamu da s
njime radi na ljetopisu, a kad je Lillvja poeo izdavati vid radio je i na engleskom izdanju izvadaka
iz klasinih tekstova. Oni su objavljeni 1676. kao Anima astrologiae, Hiti Vodi za astrologe,
razmatranja Guida Bonatusa [Bonattija] i odabrani aforizmi Cardana [Gi-rolama Cardana]. U
meuvremenu se Lillvjevo zdravlje naglo pogoralo i 9. lipnja 1681. umro je od modanog udara.
Svugdje su ga oplakivali, veliali ga kao engleskog Atlasa zbog njegova zakuastog zanata i
ceremonijalno ga pokopali ispod crnoga mramornog kamena (koji je nabavio njegov prijatelj i
kolega Elias Ashmole) blizu ograenog prostora pred glavnim oltarom njegove crkve. George
Smallridge, kasnije biskup od Bristola, pobrinuo se za epitaf na latinskom.
214
Deseto poglavlje
Astrolozi su se mogli meusobno prepirati o temama u rasponu od politike do strunih pitanja
svoga umijea, no svi su oni pripadali istom bratstvu te povremeno prekidali neprijateljstva radi
graanskog okupljanja na astrolokim sveanostima u organizaciji Drutva astrologa. Bili su to
apolitini, nestranaki susreti na kojima se etrdesetak astrologa, inae sukobljenih, druilo uz
dobro jelo, poneto cehovskog ogovaranja i utapalo svoje razlike u vinu. Sam bi gradonaelnik
Londona ponekad predsjedavao tim skupovima, koji su se obino odravali u poznatim klubovima
ili gostionicama - poput White Harta u Old Bailevu, Painter's Halla ili Three Cranes u Chancerv
Laneu. Sam se Lilly (unato svaama s Gadburvjem, Bookerom i Whartonom) uglavnom odlino
slagao s veinom svojih kolega. Premda se tijekom rata priklonio strani Parlamenta, uspostavio je
prijateljstva i na drugoj strani. tovie, nakon rata, kad je Crormvell zatoio Georgea Whartona te je
ovome prijetilo vjeanje, za pomo mu se obratio veliki prijatelj i kolega Elias Ashmole. Lilly je
milostivo zaboravio Whartonove prijanje uvrede i s uspjehom posredovao kod Bulstrodea
Whitelockea, sada izabranog za predsjednika Dravnog savjeta. Najvru vezu Lilly je zapravo
uspostavio s nepokolebljivim rojalistom Ashmoleom.
Ashmole je roen 23. svibnja 1617. u Lichfieldu kao sin sedlara, studirao je matematiku u Oxfordu,
pravo pod patronatom sir Jamesa Pa-gita, baruna od dravne riznice, i borio se na strani rojalista. Za
vrijeme
215
BENSON BOBRICK
Graanskog rata upoznao je Whartona koji gaje prvi uveo u astrologiju, a godinu kasnije (1646.)
upoznao je Lillvja preko Jamesa Moorea, privatnog uitelja matematike vojvode od Yorka. Upravo
je Moore kasnije uvjerio Karla II da za Johna Flamsteeda, prvoga kraljevskog astronoma, sagradi
Kraljevski opservatorij u Oxfordu.
Prema ondanjem kroniaru Johnu Evelvnu, Ashmole je bio ovisan o astrologiji. Nema sumnje,

okusivi ju jednom, nikad je se vie nije mogao zasititi. S vremenom je ovladao svim njenim
aspektima i postao dovoljno upuen da (poput Lillvja) za petnaestak minuta sastavi horoskop.
Zaarale su ga i alkemija i magija. Ashmoleova zrela dob bila je posve u znaku tih interesa te je
stalno bio u potrazi za knjigama i raspravama o toj temi. S vremenom je doao do biblioteka Johna
Deeja, Johna Napiera, Simona Formana i samoga Lillvja, medu ostalima, stoje inilo dio jezgre
velike zbirke uz pomo koje je kasnije osnovan Ashmoleov muzej u Oxfordu, jedinstveno sredite
za znanstvena istraivanja i prouavanja starina.
Ashmole je osobito volio elekcije, a u svome djelu Theatrum Chemi-cum, uglavnom posveenom
alkemiji, nadobudno je napisao: Pomou elekcija moemo upravljati poretkom i stvarati stvari po
vlastitoj volji. To je, naravno, ovisilo o vjetini. Ponekad se inilo da ima dara. Godine 1647.
Ashmole je poeo pripremati indeks za Lillvjevu Kransku astrologiju, pa je izabrao vrijeme za
koje je mislio da e osigurati dobro napredovanje posla: Oko 10 uveer poeo sam raditi indeks za
ovu knjigu, zabiljeio je u svome dnevniku, Vodenjak se uzdizao, Mjesec je ulazio u sekstil s
Merkurom, vladarom [planetarnog] sata / on je [Mjesec] bio u sedmoj kui / a Merkur je ponirao u
petu kuu / Mjesec se odvajao iz kvadrata sa Saturnom, vladarom ascendenta i pribliavao se
Merkuru. Dugo sam se odluivao ovo nainiti, no sve dosad nisam krenuo. No sada kad je Merkur
uao u Djevicu i kree se sporo, a izmeu nje i Merkura postoji recepcija, a on je vrlo spor,
vjerujem da u kroz to proi vrlo brzo - stoje i uinio (na ravnanje svima koji sastavljaju indekse!).
Ukratko, Merkur je kao planet pisanja u tom izabranom trenutku bio povezan sa Saturnom, preko
Mjeseca koji je uao u Djevicu, znak povezan s panjom prema pojedinostima, kojim Merkur
(pisanje) takoer vlada.
Njegov izbor dana za vjenanje nije bio tako dobar. No to nije bilo zato to se nije trudio. Ashmole
je u prvi brak stupio iz ljubavi. Za svo216
SUDBONOSNO NEBO
ju je drugu nevjestu izabrao bogatu udovicu, dvadeset godina stariju od sebe, da bi mogao ivjeti u
uvjetima koje sam uvijek elio, to znai da mogu ivjeti za sebe i svoja prouavanja, bez prisile na
muku oko svjetovnog uzdravanja. Nekoliko se stvari ipak moralo poklopiti da bi to bilo mogue.
Razmotrio je tri mogua datuma za sklapanje braka kao najbolja, ili ona koja najvie obeavaju,
unutar tri dana (14. - 16. studenoga 1649.). Na koncu se odluio za 8 sati ujutro 16. studenoga
-dodue neugodno rani sat, kao to je sam rekao, za razdraganosti i svadbenu tortu. No Mjesec se
upravo tada odvajao od trigona s Merkurom i ulazio je u sekstil s Venerom, Saturnom i Jupiterom dajui time, kako je mislio, dobre aspekte izmeu Mjeseca i dobroudnih planeta, Venere i
Jupitera, kao i Saturna. Meutim, nije uzeo u obzir direkcije ili progresije vlastitoga natalnog
horoskopa za tu godinu, kao stoje kasnije istaknuo Lilly. Brak je bio katastrofa, a njegova ena tako
nepopravljivo mrzovoljna da ju je u svojim biljekama poeo oznaavati simbolom Saturna 0?).
Astralnom magijom bili su zaneseni mnogi ueni ljudi toga doba. Thomas Hyde, predava
hebrejskoga na Queens's College u Oxfordu i kasnije kustos knjinice Bodleian, 1661. godine
pribavio je Ashmoleu podatke o izradi talismana utemeljene na islamskim tekstovima, a Lilly mu je
poslao jednu zbirku, iako ih je ubrzo i sam nauio izraivati. Jedan zbir, nainjen za konjunkcije
Saturna i Marsa, trebao je oistiti njegovu kuu od gamadi poput buha i mieva. Strateki
razmjeteni po kui - u kuhinji, na tavanu, u spremitu i drugdje - inilo se da odlino djeluju, pa je
stekao visok ugled u uklanjanju gamadi te su mu se i drugi obraali za pomo. Kako bi poboljao
svoje izglede za parlamentarnog kandidata za Lichfield 1678. godine napravio je magini talisman
(u tom sluaju neuspjean) za poveanje vlastita ugleda i potovanja kod monih ljudi. Oni su se
zapravo mogli nainiti za bilo koju svrhu. Drugi je astrolog 1690-ih godina napravio talismane koji
su se prodavali za etiri ilinga protiv zaea sluavki.
Za vrijeme Karla II Ashmole je postao istaknuti dvorski slubenik, sluio je kao windsorski glasnik,
revizor i nadzornik troarina za London, te kao doivotni tajnik i inovnik Surinamskog dvora. Bio
je takoer jedan od osnivaa Kraljevskoga drutva utemeljenog 1662. te je napisao djelo Ustanova,
zakoni i obredi Reda podvezice, plod dugotrajnog i marljivog istraivanja. Kao neslubeni
dvorski astrolog davao

217
BENSON BOBRICK
je uene savjete, a konzultirali su ga mnogi slubenici kabineta, medu kojima je bio rizniar a
povremeno i sam kralj - primjerice, za odreivanje trenutka dranja pojedinjh govora u Parlamentu.
Njegovi su profesionalni standardi bili visoki. Poput Lillvja, smatrao je da je sluba astrologa
sveenike prirode i u svome je etikom kodu naglaavao estitu i trezvenu odanost umijeu. Guido
Bonatti, kojega su i Lilly i Ashmole cijenili, ustrajao je na tome da ga klijenti konzultiraju samo o
ozbiljnim pitanjima. Lilly je, pak, zabiljeio da e oni koji krenu tim putem nai istinu o tome to
pitaju: no tko god radi drugaije, vara i sebe i umjenika [astrologa]; jer budalasti pitalac moe
izazvati pogreku mudrog odgovaratelja. Ipak, od astrologije se ak i pod najboljim okolnostima
teko moglo oekivati da uvijek bude u pravu. Planeti i zvijezde su orue, a ne gospodari,
podsjetio je jednom prilikom Lilly svoje itatelje. Ne oekujte da e se svi dogaaji dogoditi tono
u dan ili tjedan. Ipak, brinuo se da e se neznalice u svojim gorljivim zahtjevima za
nepogreivou izrugivati grekama. Nikakvo pozivanje na asnu tradiciju astrologije tu ne bi
pomoglo, jer teko da bi veina ita znala o njoj. Kao stoje primijetio George Wharton - u tome se
slaui s Lillvjem - S obzirom na to koliko oni znaju o tome, Ptole-mej bi mogao biti neko jelo.
Ashmole se pak grozio astrolokih arlatana - mnogobrojnih varalica koji su poast ovoga doba i bio je siguran da e njihove nepromiljene, neuke izjave u konanici izvrgnuti predmet umijea
poruzi i osudi. U Theatrum Chemicumu upozorio je itatelje da ne vjeruju svim astrolozima...
Ima u astrologiji (priznajem) plitkih potoka kroz koje mladi poetnici mogu gacati; ali ima u njoj i
dubokih gazova preko kojih i divovi moraju plivati.
Takva su upozorenja bila potpuno uzaludna za uvjerene skeptike, naravno, i anatema satiriarima
koji bi jedva doekali priliku da se na-rugaju slabostima astrologije. Nitko je nije s vie zanosa
doekivao te svojim perom sipao obilje poruga i osuda kojih se Ashmole bojao, od Samuela
Butlera. U Hudibrasu, satirinoj poemi u oktosilabikim dvostisima, izvrgnuo je bespotednoj
poruzi sve vidove svakodnevnog ivota, ukljuujui sektake svae prezbiterijanaca i Neovisnih,
popularne razonode poput lova na medvjede te navodne vjetine astrologa u pitanjima ljubavi i rata.
Za Butlera su svi astrolozi bili lopovi, laljiv-ci, skitnice i nitkovi. Kao rojalist i aristokratski
zastupnik (potekao iz skromne loze), ini se da je za lik Sidrophela odabrao Lillvja zbog nje218
SUDBONOSNO NEBO
govih raznovrsnih buntovnih predvianja iz vremena Graanskog rata:
Nisu li nam reformatorske veliine Sluile se Sidrophelom da prorie novine; Da pie o buduim
pobjedama, I dvorcima osvojenim, al u nadama? O bitkama pomorskim i potopljenom Brodovlju
doskora? O pomrini posljednjoj? O kralju to naglavce s trona slijee U Cornwallu, na idue
pramaljee...?
U jednom od upeatljivih prizora poeme, junak Hudibras konzultira Sidrophela o izgledima da
osvoji neku udovicu, a ovaj onda dobiva batina kad se njegova prosudba pokae promaenom. Kao
to je saeto u Radnji za Drugi dio, 3. pjevanje:
Vitez, kojeg dvojbe tite, Da osvoji tu damu ite Od Sidrophela, Rozikrucijanca Odgovore
sudbinskog lanca; A raspru, s kobi kada se sretnu
0 znanstvu astrolokom zametnu, Dok od svae ne nastane boj, Opsjenaru u glavi zvijezda je roj.
Butler je ipak morao uzeti u obzir injenicu da je Lilly esto bio u pravu. On je mislio daje Lilly
jednostavno imao sree u svojim javnim predvianjima, a s privatnim klijentima je imao uspjeha
samo zato to bi unajmljivao privatne istraitelje da unaprijed istrae ivote klijenata. Stoga
Sidrophel u pjesmi ima pomonika imenom Whachum, iji
Posao bijae da laskom se dodvori,
1 da ljude njihovim kljuem otvori; Da privoli ih da odgovore sami daju, Za koje vidovnjacima
plaaju;
Da dozna i donese obavijesti Kome e to, gdje i kad se des'ti...
219
BENSON BOBR1CK

Tako si Whachum razbija glavu Kako da gospodaru donese slavu.


Tome slino posvemanje odbacivanje astrologije moe se nai u Varalicama Johna Wilsona, satiri
iz doba obnove monarhije u kojoj je i sam popis astrologovih tvrdnji smiljen tako da izazove
smijeh. Jedan nevaljalac izjavljuje:
Ovdje rjeavam sljedea astroloka pitanja: hoe li se bolesnici oporaviti ili ne; je li odsutna stranka
iva ili mrtva; koliko e ena imati mueva i djece; hoe li se oeniti osobom koju eli ili ne, je li
ona djevica ili nije. Hoe li ti biti vjerna u braku i hoe li njezin miraz biti dobar. Hoe li ovjek biti
mudar ili glup, je li dobro obui novu odjeu i hoe li postati dvorjanin ove ili sljedee godine.
Slute li snovi na dobro ili na zlo; hoe li dijete biti na ponos ocu ili nee i hoe li biti sretno ili
nesretno. Hoe li brodovi na moru biti sigurni ili ne, treba li se preseliti ili ne; koja e strana bolje
proi u sudskom sporu i, openito sva astroloka pitanja.
Takva vrsta poruge nije prestajala. Pjesnik John Drvden imao je spretniji pristup i bacio je svjetlo na
astrologe koji su mudro predvidjeli prole dogaaje. I ponovno je Lilly zbog svoje istaknutosti
postao metom ale. Tako, gospodo, mi kano Lilly predvidat znamo / No kakav bit e nam usud
upita li nas samo, / Mi do sutra sudbinu emo svoju doznat /Jer on kae sve kad godina ve je
pozna. To, naravno, nije bila Lillvjeva praksa, stoje Drvden dobro znao, no u iskoritavanju Lillvjevog imena vidio je unosnu priliku. Tako je Drvden sebi stvorio izliku, jer je i sam bio astrolog.
Koristio je tu temu za svoje drame, svoj Annus Mirabilis u poast Restauraciji utemeljio je na
astrolokoj ideji, a o svom se horoskopu konzultirao s Ashmoleom. U Annus Mirabilis (Godina
uda, 1666.) Drvden aludira na kugu iz 1665. i Veliki poar iz 1666. koje su obiljeili kometi te
daje Londonu astroloku odgodu smrtne kazne:
Sad najcrnja zloa zvijezda je prah, A dva strana kometa, od kojih sve strada, U kugi su i ognju
zadnji ispustila dah, II tek mrko jo motre spram grada.
220
SUDBONOSNO NEBO
Sad esti su trigoni med sretnijim luima Jupiter iz negvi je odrijeen u visinu, Planet sad njegov
die olakanim pluima, I nova e mu djela u slavi arkoj sinut.
Kad mu se rodio sin Charles, Drvden je zabiljeio toni trenutak njegova roenja, a, nakon stoje
izradio horoskop, sa aljenjem je primijetio da se rodio u zao as. Kao stoje objasnio svojoj eni,
Jupiter, Venera i Sunce odreda su bili pod Zemljom, to jest ispod horizonta, a vladar ascendenta
bio je u kvadratu s Marsom i Saturnom. Kad je napravio progresivni horoskop, Drvden je vidio
opasnost od nasilne smrti svog sina u njegovoj osmoj, dvadesettreoj, tridesettreoj i tridesetetvrtoj godini. To se pokazalo tonim. Kad je Charlesu bilo osam godina, Drvden gaje poveo na
odmor na seosko imanje grofa od Berk-shirea, koji je priredio lov na jelene da zabavi svoje goste.
Da zatiti dijete od nesree, Drvden mu je zadao dvostruku zadau iz latinskog sa strogim
upozorenjem da ne smije napustiti kuu. No dogodilo se da je potjera otjerala jelena ravno prema
kui, dok je mladi Charles mozgao nad svojim deklinacijama. Sluge su pohitale za plijenom, a jedan
je od njih uzeo Charlesa za ruku. Upravo kad su stigli do vrata, jelen i psi preskoili su stari zid,
koji se odmah sruio i zatrpao krhotinama Dry-denova sina. Premda teko ozlijeen, Charles je
preivio. U dvadesettreoj godini ponovno je umalo poginuo kad je na proputovanju Italijom pao s
ruevnog tornja u Vatikanu. U tridesettreoj godini ivota utopio se plivajui Temzom.
Astrologija je u Engleskoj uivala javni ugled dulje nego drugdje, a isti kralj Karlo II koji je
ohrabrio i novano podupro Butlerov satiriki rad, nije bio sklon odrijeiti Ashmolea i druge
dvorske astrologe od njihovih privatnih obaveza prema Kruni. U to se doba inilo da su svi nekoga
konzultirali. Astrolog Richard Saunders (ije e ime kasnije Benjamin Franklin prisvojiti za svoj
Almanah ubogog Richarda) savjetovao je sir Waltera Copea, kapetana dvorske strae; John Booker
lorda Berkelevja, grofa Riversa, sir Edwarda Haringtona, zeta Olivera Cromwella, i brojne dame s
titulama. Ashmole je savjetovao sir Roberta Howarda, sir Johna
221
BENSON BOBRICK
Hoskinsa (predsjedavajueg Kraljevskoga drutva), lijenika Thomasa Whartona i jezikoslovca
Johna Ogilbvja, koji je Ashmolea upitao za najbolje vrijeme da pone uiti grki. Vrijeme je bilo

dobro odabrano, jer je Ogilbv postao proslavljeni prevoditelj homerskih pripovijesti.


Sam kralj je od poetka bio vezan za umijee. U vrijeme njegova roenja 1630. Venera i Plejade
(prozvane Karlovim kolima u pukom jeziku) mogle su se vidjeti i danju, a na nebu se pojavila
podnevna zvijezda, to su neki protumaili kao nebeski blagoslov i dokaz da je roen s
boanskim pravom da vlada. Jer, im se rodio, Nebo gaje primijetilo i pogledalo zvijezdom koja se
pojavila prkosei Suncu u podne da oznai kako e mu ivot sjati poput zvijezde; ili pak kao dokaz,
ako se dovede u pitanje jesu li nam vladari dodijeljeni sluajno ili rukom Svemogueg, daje ovaj
princ doao s Neba. Kad je Karlo okrunjen, ro-jalisti su usporedili tu zvijezdu s betlehemskom
zvijezdom koja je oznaila Kristovo roenje, jer se sama Restauracija smatrala neko vrsnim
uskrsom u kojemu se Karlo pojavio kao spasitelj svoga stada. Kralj je sve to prihvatio, dijelom iz
politikih razloga. I prije kraljeva uspona, sir Ke-nelm Digby napravio je njegov horoskop dok su
zajedno bili u izbjeglitvu u Francuskoj i predvidio njegov povratak na prijestolje.
injenica da je Karlo primao astroloke savjete bila je poznata Luju XIV, koji je imao vlastita
dvorskog astrologa, Jean-Baptistea Morina. Morina je prije toga zaposlio Lujev otac, a pri roenju
prijestolonasljednika prokrijumaren je u odaje Versaillesa da zabiljei djetetov prvi pla. Iz
horoskopa koji je izradio, Morin je oigledno predvidio mnogo toga to se ostvarilo za vladavine
Kralja Sunca.
Morin je roen 23. veljae 1586. u Villefrancheu, studirao je medicinu u Aixu i Avignonu te je
doao na glas kao vrhunski matematiar i lijenik. Godine 1630. imenovanje kraljevskim
profesorom matematike na College de France. Bio je iznimno otrouman, a jedno od njegovih prvih
postignua bio je razvoj pouzdane metode izraunavanja zemljopisne duine na moru. Uzdizanje
Mjeseca, kao to objanjava jedan uenjak, mjerilo se od zvijezde iji je poloaj bio tono poznat i
iz toga se dobivala rektascenzija i irina, kao i njena duina i deklinacija. Zatim je trebalo pomou
vremenskih tablica izraunati vrijeme kad je Mjesec na tom istom poloaju na nebu, na mjestu za
koje su tablice bile pripremljene i ija je duina bila poznata. Razlika u vremenu pretvorila bi se u
stupnjeve i dala bi poloaj broda.
222
SUDBONOSNO NEBO
Kao astrolog, Morin je postao neovisna vlast na francuskom dvoru. U razliitim je razdobljima
sluio biskupu od Boulognea, vojvodi od Luxembourga, vojvodi od Effiata i kardinalu Mazarinu.
Razvio je blizak iako nelagodan odnos s kardinalom Richelieuom (koji je i sam imao svoga
dvorskog astrologa Jacquesa Gaffarela, kraljevskoga kapelana). Birao je za grofa de Chavignvja,
francuskoga dravnog tajnika, najpovoljnije vrijeme za poetak slubenih putovanja. Prema
Larousseovoj enciklopediji astrologije Morin je takoer tono predvidio datum smrti kralja Luja
XIII i kraj kardinala Richelieua do unutar deset sati. Malo je tko tako dobro poznavao tu znanost
kao on, to je obilato pokazao potkraj ivota u golemoj astrolokoj raspravi nazvanoj Astrologia
Gallica, ili Francuska astrologija, objavljenoj 1661., koja se ponekad po svojem znaaju usporeuje
s Lillvjevom Kranskom astrologijom. Evo njegove analize nekih aspekata solarnog povratka:
to je oblik revolucije, bilo solarne ili lunarne, sliniji radikalnom poloaju znakova i planeta, to e
uinkovitije izraziti znaenje natalnog horoskopa, bilo dobro ili loe, a pogotovo ono koje e biti
oznaeno slinom direkcijom. Jer ta slinost nije uvijek poeljna i ne obeava neko veliko dobro,
nego samo pokazuje iste stvari kao i oblik natalnog horoskopa, bilo dobre ili loe. Inae planeti ne
bi djelovali u skladu sa svojim odrednicama... A pogotovo treba paziti na one revolucije u kojima se
ascendent nalazi na istom stupnju ekliptike kao ascendent radiksa. Tada svaki planet vlada istom
kuom u revoluciji kao to je vladao i u radiksu. To se obino ne dogaa bez nekog zamjetnog
uinka na natusa, jer e sila sig-nifikatora znaka biti udvostruena, bar u mjestu roenja ili u
blizini... [S druge strane,] kad su ascendent radiksa i revolucija u opoziciji, to je loe i
uznemiravajue, a jo je gore kad su [sami] stupnjevi u opoziciji, pogotovo u sluaju solarnog
povratka. Jer, budui da revolucija ili unapreuje ili koi djelovanje roenja, a unaprijediti ga moe
samo na temelju slinosti oblika, jasno je da e ta suprotnost poloaja Sunca i itavog neba, zakoiti
radikalno pritjecanje i sprijeiti ga da stupi u akciju, pogotovo u dobru. Donijet e samo neuspjene
napore u vezi s dobrim stvarima oznaenim u direkcijama za tu godinu, s mnogo otpora, tete,

tjeskobe, bolesti i opasnosti po ivot. A razlog je taj to su znakovi tada odreeni signifikacijama
suprotnima radiksu.
223
BENSON BOBR1CK
Morin i Lilly pripadali su izumiruoj vrsti. Nakon Restauracije, unato zanimanju engleskoga
kralja, mnogi su rojalisti sumnjiavo gledali na astrologiju jer je, konano, ona odigrala vanu
ulogu u poticanju 'Oianaca'24 na pobjedu nad rojalistima. Stoga je bila neizbrisivo umrljana
aurom subverzije, pogotovo otkako su Lilly i drugi demokratizirali neke tehnike svoga zanata.
Govorilo se s uasom da svaki postolar, pokuarac, kova i krovopokriva tvrdi da ima mo
predvianja. Njihova nevjesta predvianja - poput svake glasine u koju se nairoko vjerovalo mogla su potaknuti drutvene nemire. Kako istie jedan pisac, predvidjeti vrijeme znailo je
predvidjeti etvu; predvidjeti etvu znailo je predvidjeti nezadovoljstvo koje prati manjak hrane, i
pobunu koja moe slijediti nezadovoljstvo. Zakupnik u Macbet-hu koji se objesio u oekivanju
obilne etve25 (jer bi ona oborila cijene) bio je primjer kako se neki mogu prevariti; drugi je bio
prikladno nazvani Sordido26 u Koliko ljudi, toliko udi Bena Jonsona, koji je temeljem predvianja
u svome almanahu odluio stvarati zalihe ita. Tako je grof od Northamptona bio u pravu kad se
poalio: Pamfleti koji predviaju glad upravo su njen uzrok; to nije zloudnost planeta... ve
pohlepa seoskih gazda koji, prestraeni nekom olujom... unaprijed pokupuju... i potajnim
stvaranjem zaliha ita povisuju cijene u strahu od nestaice. No, vrijedilo je i obratno. Rojalistiki
astrologjohn Gad-bury tvrdio je, na primjer, da bi bolje znanje astrologije moglo spasiti narod od
njegove kobi. Kako? Pa, jedna od mogunosti bila je da kralj uvidi kako prijete previranja i
poduzme mjere da ih sprijei. A kad je rat ve zapoeo, rojalisti su mogli izbjei bitke koje im je
bilo sueno izgubiti.
Iako je naklonost prema astrologiji poela jenjavati, malobrojni su je medu onima koje se vee uz
roenje moderne znanosti otvoreno odbacili. Predvodnici uene i znanstvene zajednice u cjelini su
ostali uvjere24 Engl. Roundheads, pristae parlamenta, odnosno protivnici monarhije u engleskome
graanskom ratu. (Nap. red.)
25 William Shakespeare, Macbeth, prev. Josip Torbanna, Matica hrvatska, Zagreb, 1969., str. 58.
26 Engl. sordid znai, uz ostalo, lakom. (Nap. red.)
224
SUDBONOSNO NEBO
ni u njenu valjanost, no neki su traili njenu reformu; ali veina je mislila da u njoj ima neega i
smatrala je disciplinom koju tek treba potpuno razviti i istraiti. U svome vrednovanju ili
prevrednovanju nadali su se da nee (prema Keplerovu izrazu) s vodom baciti i dijete. ak je i medu
skepticima to dugo vremena bio trend. U svom eseju O uveanju znanja sir Francis Bacon, otac
moderne znanosti, je napisao: Koliko je do astrologije... radije bih je proistio nego potpuno
odbacio... Konano pravilo (kojega su se mudriji astrolozi uvijek pridravali) glasi da nema
sudbinske nunosti u zvijezdama ve da one vie navode nego prisiljavaju. Dodat emo jo jednu
stvar (pri emu e se sigurno initi da stajem na stranu astrologije, ako bi se ona reformirala):
sigurni smo da nebeska tijela imaju i drugaiji utjecaj osim svjetlosti i topline. Neka se ta astrologija
koristi s vie pouzdanja u predvianju, no opreznije u elekcijama i u oba sluaja s dolinom
umjerenou. Veliki pisac, istraiva starine i lijenik sir Thomas Browne zalae se u svojoj Pseudoxia Epidemica za trezvenu i ureenu astrologiju, premda je njegov rad proet odobravanjima
tog umijea.
Za intelektualce openito astrologija je ostala tema od arkog interesa, koja je privlaila razliite
likove poput Samuela Hartliba, drutvenog reformatora i zagovornika opeg obrazovanja,
Anthonvja a Wooda, istraivaa starine koji je napisao iscrpnu povijest Oxforda, drutvenog
filozofa Johna Lockea (ideolokog mentora osnivaa Sjedinjenih Amerikih Drava) koji je, ne
sluajno, vjerovao u astroloki odabir vremena za branje medicinskih trava, i Roberta Hookea,
fiziara koji je otkrio zakon elastinosti, objasnio povezanost disanja i sagorijevanja (preko kisika) i
izgradio prvi gregorijanski reflektirajui teleskop. Wil-liam Gilbert, pionir teorije magnetizma,

rugao se ideji da planeti vladaju metalima, no nije sumnjao da na djecu pri roenju utjeu zvijezde.
Kao to Patrick Curry istie u Proroanstvu i moi, Christopher Wren je 1657. u svome pristupnom
predavanju profesora astronomije pri Greshamovoj katedri izjavio da treba otkriti pravu astrologiju
propitivanjem filozofa, to e biti od znatne koristi fizici, ako bi se ona mogla ispravno utvrditi.
Mnogi osnivai Kraljevskoga drutva bili su jednako tako zainteresirani. Robert Boyle, otac
eksperimentalne kemije, mislio je da mora biti neega u astrologiji, inae bismo znali za planete
tek toliko da ih znamo, to mu se inilo apsurdnim. U eseju naslovljenom O nebeskim
225
BENSON BOBRICK
utjecajima ili isparavanjima u zraku ustrajao je u tvrdoglavom uvjerenju da nebeska tijela (ovisno
o uglu koji tvore jedno s drugim, a pogotovo sa Suncem ili Zemljom jli naim meridijanom, ili
nekom drugom tokom na nebu) mogu imati snagu da uzrokuju takve... promjene i izmjene... koje
e se na koncu osjetiti u svakom od nas. Kad je John Wilkins, osniva Kraljevskoga drutva i
nakon toga biskup od Cheste-ra, 19. studenoga 1672. umro, njegov kolega Hooke zapisao je u svoj
dnevnik: Umro je oko 9 ujutro zbog potiskivanja urina... konjunkcija Saturna i Marsa... Kobni
dan. William Ramsev, lijenik Karla II, smatrao je astrologiju neizostavnom u svojoj praksi, iako
je osudio demokratizaciju tog umijea.
Ueni kroniar John Evelyn bio je isto tako dvojakog miljenja. Dne 12. prosinca 1681. zapisao je:
Nedavno smo imali nekoliko kometa, a iako vjerujem da se pojavljuju zbog prirodnih uzroka i ne
djeluju sami po sebi, ipak ih ne mogu ignorirati. Oni bi mogli biti upozorenje od Boga, jer su obino
prethodnici njegove osude. A kad se komet pojavio na zimskom nebu 1680. John Tillotson, kasnije
nadbiskup od Canter-burvja, napisao je: to on navjeuje samo Bog zna: markiz od Dor-chestera i
moj lord Coventrv umrli su ubrzo potom. Lord Brouncker, prvi predsjedatelj Kraljevskoga drutva,
izradio je horoskop Waltera Charletona, biveg predsjedatelja Kraljevskog zbora lijenika, na
njegov zahtjev. Istraiva starina John Aubrev bio je uvjeren da nama upravljaju planeti, kao to
kotaii i utezi pokreu kazaljke sata, no u potpunosti je potivao beskonane hirove ljudske
osobnosti, kao i potrebu za astrolokim rjenikom kojim bi se one tono izrazile. Sukladno tome,
kad je prikupljao biografske podatke to ih je kasnije uvrstio u svoje Kratke ivote pazio je, kao to
i dolikuje lanu Kraljevskoga drutva, da tono zabiljei roenje svojih likova kad god je to bilo
mogue. Tijekom istraivanja uspio je dobiti podatke, medu inima, za sir Kenelma Digbvja, Roberta
Burtona, Johna Drvdena, Johna Evelvna, Ti-tusa Oatesa, "VVilliama Penna, Anthonvja a Wooda,
Thomasa Hobbesa, Waltera Charletona, Roberta Hookea, Edmonda Hallevja i Christophe-ra Wrena.
Veina njih zanimala se vie nego usputno za svoje horoskope, kao i za 'revolucije' utemeljene na
njima, iz godine u godinu. Aubrev je pak vlastite ivotne borbe pripisao obilju loih direkcija
(progresivnih aspekata) za koje je mislio da objanjavaju brojna svjetovna razoaranja koja je
doivio.
226
SUDBONOSNO NEBO
Jeremv Shakerlev, astronom koji je tono predvidio solami tranzit Merkura u listopadu 1651.,
prihvatio je astrologiju ba kao i akademski astronom Vincent Wing, koji ju je branio kao
boansko umijee i sastavio je astroloki almanah kao i brojne horarne horoskope. Njegov kolega
Thomas Streete, koji je radio s Hookeom i Hallevjem, razvio je metodu izvoenja zemljopisne
duljine prema kretanju Mjeseca, upravo u asu dok se muio oko nekog astrolokog udbenika jer
je, prema Currvju, bio uvjeren da astroloki aspekti imaju veliku snagu. Jo u poodmaklom 18.
stoljeu, u londonskom Popisu umrlih za one koji bi umrli iznenadnom smru od tajanstvene bolesti
ponekad se aludiralo da su bili pogoeni planetom.
Premda je prvi kraljevski astronom John Flamsteed sumnjao u astrologiju i mrzio almanahe -jer ih
svjetina cijeni poput... proroita, a njihova su se predvianja esto koristila za poticanje nemira iz opreza je izabrao povoljan trenutak (10. kolovoza 1675. u 3 i 45 poslije podne) za polaganje
kamena temeljca uvene zvjezdarnice u Greenwi-chu, a horoskop za taj dogaaj stavio je iznad
vrata. Dodue, tu je gestu moda smatrao alom; pa ipak, tri godine kasnije, 4. srpnja 1678. povjerio
se prijatelju: Ti zna da ne drim do astrologije, no ne usuujem se potpuno odbaciti utjecaj

zvijezda, jer one previe zamjetno utjeu [na nas]. Sve u svemu, mislio je da je bolje kladiti se na
obje strane. Isto je mislio i osamnaest godina kasnije, jer je 30. lipnja 1696., kad se spremao poloiti
kamen temeljac za Kraljevsku bolnicu u Greenwichu, paljivo instrumentima pratio tono
vrijeme i precizno zabiljeio vrijeme kad se odigrao taj dogaaj.
U arhivima bogatoga engleskog trgovca Samuela Jeakea iz Ryea, koji je umro 1699., moemo
nazreti kakav uinak moe imati podijeljen pogled na stvari. Jeake je odravao poznanstvo ili
prijateljstvo s Flam-steedom, Hallevjem i drugim poznatim znanstvenicima, uvelike je dijelio
njihove interese i pratio uene izvjetaje Kraljevskoga drutva, no vei je dio ivota vodio astroloki
dnevnik. Premda je Jeake bio skeptian prema Kopemikovim heliocentrinim teorijama,
pretpostavljajui (jo 1670.) da bi, ako se Zemlja okree, bilo razumno zakljuiti da ovjek koji
tri prema istoku pretri vie nego ako tri prema Zapadu - nije u tome bio dogmatian.
Znanstveno se zanimao za vremenske uvjete i povezivao ih s Mjeseevim fazama a kao poslovni
ovjek, primjerice, bio je posve moderan. Brinuo se da njegova ulaganja budu raz227
BENSON BOBRICK
nolika, bavio se dionicama, vjeto se nosio s fluktuacijom cijena dviju glavnih roba kojima je
trgovao (lanenim sjemenom i hmeljom) - sve to, meutim, uz pomo horarnih i elektivnih
horoskopa. Jeake je u stvari bio ovjek novog doba, potpuno usklaen s.novim tenjama kasne stjuartovske Engleske, no svaki put kad bi lupio glavom ili se spotaknuo na stubama, objanjenje je
traio u zvijezdama.
Dan 16. srpnja, etvrtak, oko 11 sati uveer. Ulazei u sobu koja je mrana... pao u podrum koji je
do polovice u vodi. No dobrom Bojom Providnou ne upadam u korito niti udaram glavom o
zidove podruma, premda su blizu, pa nisam ni najmanje ozlijeen. Promatram poloaj neba za taj
trenutak. Za to je izradio horoskop: Ove osobitosti treba razmotriti. Prvo, Saturn se upravo uzdie
u Ribama, vodenom znaku, i blizu stupnja na kojemu se nalazi vrh kue smrti u radiksu (kao kad
sam [prolog sijenja] zamalo slomio nogu).
Opet: Dan 24. prosinca (1672.), utorak, oko 9 i 45. Odlazim s Joh-nom Weeksom mladim i
drugima u drutvu u Westfield. Oko 1 i 50 popodne, dok prelazim preko ivice, primam sluajan
udarac u desnu obrvu od sluge jednog iz drutva, to mije ogulilo kou a mjesto je na-teklo i
pocrvenjelo, te je nakon toga dva tjedna bilo crno. No Bojom providnou udarac me nije pogodio
u oko. Sunce blizu vrha 8. kue u opoziciji poloaju Marsa u radiksu i u kvadratu s Jupiterom i
Marsom i u opoziciji s Mjesecom. Sve u kardinalnim znakovima.
Jo jednom: Dan 14. svibnja (1677.), ponedjeljak. Oko 8 uveer. Silazei sa susjedova potkrovlja
(gdje sam bio da bih sprijeio poar itd.) stao na posljednju stubu, koja je bila polomljena; noga mi
se okliznula, slomio sam lijevu goljenicu i bila je velika milost da nisam slomio nogu. Saturn i
Sunce u konjunkciji na poetku Blizanaca u opoziciji vrhu 1. kue.
Sve je to bio pokuaj pridavanja objektivne suvislosti njegovu ivotu. U tom smislu umio je biti
razoruavajue iskren u opisu sebe sama: Niske sam grade... sjetna izraza, lica blijeda i mrava.
elo visoko, oi sive, nos dugaak, zubi loi i okrnjeni, kosa tamnosmeda i kovrava... Nakon 20.
imao sam je mnogo, no otada se prorijedila i stanjila. Glas mi je promukao otkad sam imao kozice.
Tijelo mi je uvijek bilo mravo, ruke i noge sitne, djelomice sam ljevoruk, a djelomice vjet s
objema rukama. Na mojemu desnom dlanu nalazi se [to je sada itanje iz dlana] savren trigon
sastavljen od vitalne crte [ivota], kefalne
228
SUDBONOSNO NEBO
[glava] i hapatike crte [srce], i sve su cijele; no kefalna crta na lijevom dlanu je prekinuta.
Povremeno se Jeake bavio tranzitima, progresijama i solarnim po-vratcima; na njega je silno utjecao
francuski astrolog i matematiar Jean-Baptiste Morin, istraivao je itanje iz dlana, arobnu mo
brojeva, talismane, pa ak (nakratko) i kune duhove. U svjetlu njegovih raznolikih iskustava i
strunosti, udno je da, poput Ashmolea, nije odabrao povoljniji trenutak za brak. Njegova
astroloka (naknadna) analiza tog trenutka je zajedljiva no iskrena:
Dan 1. oujka, utorak. Oko 9 i 35 ujutro. Oenio sam se gospoicom Elizabeth Hartshorn u Ryeu,

a vjenao nas je gospodin Bruce... Sunce je zasjalo upravo kad smo vezali brani vor, ali poloaj
neba nije se inio ba sretan za... Jupiter je u padu i u opoziciji s Mjesecom, u kvadratu s Marsom,
Merkur oslabljen u opoziciji s Marsom i u kvadratu s Mjesecom. ini se da to oznauje razne
nevolje i nezadovoljstva, kao to Saturn u 2. kui najavljuje promjene u... novcu. Mars... aspek-tiran
u 5. kui: smrt ili nezgode koje se dogaaju djeci. Avaj!
Medu vodeim astrolozima, najistaknutiji zagovornik reforme bio je John Gadburv, neko Lillvjev
protivnik. Roen 1627., studirao je matematiku na Oxfordu, u mladosti se pridruio sekti slobodne
ljubavi, za Graanskog rata bio je naklonjen Parlamentu (no nakon toga roja-listima), a 1652. uio
je astrologiju s matematiarem Nicholasom Fis-keom kao mentorom. Godine 1659. objavio je Nauk
o horoskopima, openitu raspravu o natalnoj astrologiji s nizom astronomskih tablica koje su
omoguavale sastavljanje i tumaenje horoskopa bez ikakva drugog prirunika. Gadburv je tiskao
i brojne almanahe, no danas ga se uglavnom pamti po djelu Collectio Geniturarum iliti Znameniti
horoskopi, u kojem je objavljeno 150 horoskopa (veinom istaknutih osoba, ukljuujui i autora).
Za svaki horoskop obino je naveo glavne nezgode u ivotu osobe, uz komentare o natalnom
horoskopu i primarnim direkcijama povezanim s kljunim dogaajima. Poput Au-breya, nastojao
je uspostaviti astrologiju kao legitimnu znanost, prema empirijskim principima, nadajui se da se
njena vjerodostojnost moe pokazati objektivnim prouavanjem uzroka i posljedica. Jedan pravi
229
BENSON BOBRICK
eksperiment', izjavio je, 'vie vrijedi i treba ga vie cijeniti nego stotinu pompoznih predvianja.'
Istovremeno, budui daje u nekim stvarima bio vrlo tradicionalan, Gadburv je komete smatrao
svjetionicima ija je svrha i zadaa da ovjeanstvo upozore na dolazee opasnosti. Takoer je
slijedio neobian ogranak prenesenog nauka koji je drao da horami astrolozi mogu koristiti fizike
osobine pitaoca kako bi procijenili horoskop. Jer ako ma-dei itd. postavljaa pitanja tono
odgovaraju izraunatoj shemi, astrolog sa sigurnou moe donijeti sud. Pravila su bila razraena i
obuhvaala su veliinu, oblik, boju i poloaj razliitih biljega:
1) Kad si postavio horoskop, razmotri znak koji se uzdie, te kojim dijelom ili udom ovjejeg tijela
on vlada, ima li osoba koja pita made, biljeg ili oiljak na tom dijelu tijela. Primjer, ako je uzdiui
znak Djevica, to moe biti na trbuhu, ako je Vaga na slabinama; ako je korpion na skrivenim
mjestima itd. 2) Zatim razmotri na drugom mjestu u kojem se znaku od njih dvanaest nalazi vladar
ascendenta i recimo da postavlja pitanja ima made i si. na tom udu ili dijelu tijela koji je tim
znakom prikazan. 3) Promotri poloaj Mjeseca i reci postavljau pitanja da ima jo jedan made i si.
u dijelu tijela prikazanom znakom u kome se on nalazi. 4) Razmotri znak 6. kue i znak u kojem se
nalazi vladar 6. kue; jer je obino postavlja pitanja obiljeen na udovima koje prikazuja taj znak.
5) Kad Saturn oznaava biljeg i si. obino je to izraslina tamne ili crne boje. Ako je Jupiter, obino
se radi o ljubiastom madeu itd. Ako je Mars, obino je to oiljak, rasjeklina ili posjekotina,
uglavnom u vatrenim znakovima; ponekad je to crvenkasti oiljak ili tokice baruta. Ako je Sunce,
obino je boja maslinasta ili kestenjasta. Ako je Venera, boja meda. Ako je Merkur ponekad je
bjelkast, ponekad blijedoolovan. Ako je Mjesec, esto je bijel, ali mnogo puta poprima boju planeta
s kojim je u aspektu. 6) Ako su planet i znak koji predstavljaju biljeg, made ili oiljak muki, Mars
itd., nalaze se na desnoj strani tijela; ako su enski, prosudi suprotno.
I tako dalje. Premda je Gadburv naglaavao polumoderni statistiki pristup, drugi su, naprotiv,
vjerovali da se astrologija previe udaljila od svojih klasinih korijena. Oni su svoga vodu pronali
u Johnu Partrid-geu, Gadburvjevu buntovnom ueniku. Roen 1643. u Mortlakeu nedaleko od
doma predaka Johna Deeja, Partridge je zapoeo ivot kao postolar, sam je nauio latinski,
hebrejski i grki, poeo se zanimati za
230
SUDBONOSNO NEBO
astrologiju, studirao je kod Gadburvja i stekao medicinsku diplomu u Levdenu, prije nego stoje
1679. objavio vlastito astroloko djelo. S vremenom se zaljubio u Ptolemejev Tetrabiblos (mjerilo
svih njegovih prosudbi); prezrivo je odbacio horarnu astrologiju kao arapski izum, iskvaren
divinacijom, veliao je natalnu astrologiju kao racionalni oblik znanja; stoga nije podnosio

Gadburvjeve baconovske reforme.


Partridge je u svome Opus Reformatum, iliti Raspravi o astrologiji u kojoj su uobiajene greke tog
umijea skromno izloene i odbaene (1693.), odluio ispraviti razne pogreke u uenju i
prakticiranju astrologije, pogotovo onog dijela koji se tie natalne astrologije, strogim
pridravanjem ptolemejskih metoda, i poput Ashmolea, bio je ogoren na arlatane koji su okaljali
Umijee. Osobito nije volio one koji su se petljali u magiju i koji su hinili da vraaju odsutne ili
odbjegle ljude, ili koji su izraivali astroloke talismane da omogue ili sprijee kopu-laciju,
prema eljama njihovih klijenata, koji su to eljeli bilo iz ljubavi ili iz zlobe, s obiljem slinih stvari
koje bih jo mogao ispripovijedati, a koje druina skandaloznih prevaranata radi pod izlikom
astrologije. Izloio je vlastito umijee u nizu oglednih horoskopa. Jedan od njih bio je horoskop
Olivera Cromwella, s tablicom direkcija od njegova roenja do smrti; za svaki luk njegova prava
mjera, u kojem je pokazao daje ovaj morao umrijeti upravo tada kad je umro.
S obzirom na Cromvvellovo roenje na dan 25. travnja 1599. u 1 sat i 5 minuta ujutro u
Huntingtonu, Engleska, 52 stupnja sjeverne irine, otkrivamo: Vodenjak se uzdie, Saturn je u Vagi,
Jupiter u Raku, Mars u Ovnu, Venera u Biku, Merkur u Biku, Sunce u Biku, Mjesec u Djevici,
Zmajeva glava u Vodenjaku, Zmajev rep u Lavu. U solarnom povratku za posljednju godinu
njegova ivota Partridge nalazi:
Saturn i Jupiter su se vratili na svoja radikalna mjesta; isto tako i Mars i Mjesec u kvadrate sa
svojima; Merkur i Venera su u Biku, gdje su bili i u radiksu, i nisu daleko od svojih radikalnih
poloaja. Tako vidimo da su se svi planeti vratili na svoja vlastita mjesta, osim Marsa i Mjeseca koji
su u kvadratu. Dakle, revoluciju u upotrijebiti na sljedei nain: Mjesec, Mars i Saturn su svi
promisori [primatelji aspekta] u direkciji; Mars je u kvadratu sa Satumom, vladarom radiksa, koji se
vratio na svoje radikalno mjesto; a Mjesec, premda Hyleg [davatelj ivota] ovdje je ipak promi-sor i
ulazi u direktnu opoziciju spram mjesta direkcije i u kvadrat s vlas231
BENSON BOBRICK
titim mjestom; uz to Mars ulazi u mundanu paralelu sa Suncem. I da to sve zbrojimo, i Mjesec i
Mars su u nasilnim sazvijedima, Mjesec s Alde-baranom, koji je Marsove prirode, a Mars s onim
zvijezdama na poetku Raka koje zovemo Kastor i Poluks a koje su Saturnove naravi. Tako iz
Suneva povratka i usporedbe njegovih konfiguracija s direkcijama, moemo zakljuiti da prema
drugom uzroku to ne moje biti drugaije nego smrtonosno.
Da potvrdi svoju dijagnozu, provjerio je i sekundarne direkcije i progresije horoskopa, jer ako se
sve sloi, sa sigurnou moemo procijeniti da ga samo udo moe spasiti. Sve se, kao stoje
ustanovio, podudarilo. Pod ovom revolucijom nalazimo da je ascendent sekundarnog pomaka u
opoziciji Jupiteru, Sunce u kvadratu sa Saturnom... Mjesec u opoziciji Jupiteru, Mjesec u opoziciji
Marsu, kojeg je dotaknuo upravo u trenutku njegove bolesti, no svi su oni bolesni i pokazuju lou
godinu.
Brojni drugi primjeri horoskopa - Nostradamusov, onaj Cardanova nesretnog sina, poznatog
geografa Gemme Frisiusa i tako dalje - na slian su nain izloeni da pokau neumoljivo djelovanje
sudbine. Iako se Partridgeove metode ine nevjerojatno sloenim, one su bile rukovoene
starostavnim pravilima. Kepler bi, primjerice, vjerojatno doao do istih zakljuaka - a zapravo i jest,
kad je za svoju posljednju godinu ivota tuno uoio analogni obrazac u svojoj natalnoj karti.
Jo uvijek uobiajeno miljenje, da je do Newtonova doba prosvijeena znanstvena zajednica
jedinstveno odbacila astrologiju, nije potvreno. William Whiston, koji je 1707. drao predavanja u
spomen na Bovlea, i Newtonov nasljednik kao profesor matematike pri Lucasovoj katedri na
Cambridgeu, na primjer, smatrao je vjerojatnim daje komet oznaio biblijski potop. Isto tako je
smatrao da sveznajui Bog moe sinkronizirati redovite povratke kometa kako bi bacio grenike
na koljena, tako da periodinost nije bila argument protiv znaenja dogaaja. Stoga mu nije bilo
teko vjerovati da e komet jednog dana oznaiti razaranje Zemlje vatrom. U medicini, istaknuti
lijenici poput Richarda Meada, potpredsjednika Kraljevskoga drutva koji je lijeio Newtona i
Halleva, povezao je epileptine napade, menstruaciju i drugo s kvadratima Mjeseca.
232

SUDBONOSNO NEBO
Propast astrologije obino se pripisuje trijumfu Kopernikove helio-centrine hipoteze, Keplerovim
zakonima, Newtonovoj mehanici, otkriu novih planeta poput Urana i Neptuna i na koncu,
posljednje no ne i manje vano, zdravom skepticizmu modernog ovjeka. Ipak, uz iznimku
otkria novih planeta, kako istiu John West i Jan Toonder, ta znanstvena otkria nisu nipoto
natetila ni principima niti prakticiranju umijea. Sam astrolog ne mari, ve je odavno izjavio sir
Christopher Hevdon, je li (kao to Kopemik kae) Sunce u sreditu svijeta. Doista, to u tom
smislu nije se nita mijenjalo na stvari ni za Kopemika kao ni za Brahea, Deeja, Galilea, Keplera,
Lillvja ili Morina. Pa opet se govorilo daje nakon pojave novih zvijezda na neko
nepromjenjivom nebu ili otkria Jupiterovih mjeseca astrologija osporena; no astrologija je bila
zatvoren sustav koji je djelovao prema neopla-tonskim i pitagorejskim naelima. Govorilo se da
poznata periodinost povratka kometa, koju je utvrdio Hallev, od astrolokih predvianja ini
besmislice, jer je postalo tee promatrati komet na nebu kao nebesko upozorenje na konkretnu
nesreu. No ne i astrologu, koji se, naposljetku, oduvijek bavio ciklikim ili povratnim nebeskim
dogaanjima.
Sam Newton bio je poneto upoznat s astrologijom. Raspravljao je
0 njenom podrijetlu u svojoj Ispravljenoj kronologiji drevnih kraljev-stava iz 1728. - u kojoj je
pretpostavio vezu izmeu povijesti naroda
1 zvijezda - i smatrao je da bi neki davni povijesni datumi mogli biti rektificirani ili tono
odreeni pomou astrologije. Prema njegovu roaku Johnu Conduittu, koji se oenio Newtonovom
neakinjom, Newton je zapoeo ozbiljno studirati matematiku tek nakon to je imao problema s
matematikom u astrolokoj knjizi koju je kupio na sajmu u Sturbridgeu. Bio je i kabinetski
alkemiar, napisao je vie od milijun rijei o retortama i kamenu mudraca te je koristio astroloke
koncepte i nain razmiljanja u svome alkemijskom radu. Na primjer, drao je da se najbolja
voda za to djelo dobiva 'snagom sumpora koji lei skriven u Antimonu. Jer, drevno ime Antimona je
Ovan. Ovan je prvi astroloki znak u kojemu se Sunce poinje uzdizati, a Bog je najvie uzdignut u
Antimonu.' Ideja gravitacije takoer je bila nadahnuta (barem djelomice) astrolokom idejom - o
djelovanju jednog tijela na drugo s udaljenosti, stoje Newton poeo smatrati duhovnom silom.
233
BENSON BOBRICK
Astrologija je oslabjela ne zato stoje imala razlog za to, u Doba razuma ili razlonosti, ve stoga
to je Bog napustio svijer to jest, neopla-tonski Bog kozmikoga sklada i korespondencije, spojiv s
kranskim Bogom, kao paradigmom. Premda je samog Newtona oigledno privlailo okultno,
naposljetku je mehanika priroda znanosti koju je podupirao neopipljivom ostavila premalo
ivotnog prostora. Divlji ples sjena koje bacaju zvijezde na zidu Platonove peine, pie Arthur
Koestler, smirivao se u pristojnom i staloenom viktorijanskom valceru. inilo se da su sve tajne
protjerane iz svemira, a boansko je svedeno na ulogu ustavnog monarha, koji se odrava na ivotu
iz razloga pristojnosti, ali bez stvarne potrebe i bez utjecaja na tijek dogaaja.
TREI DIO
Bogovi poprimie tuinski oblik, Divlji seljaci to u udnom kraju Svinje gone. Kroz garava lica
Zvjezdolika lica blistaju.
Pod sivim dronjcima neba napreu se i posru: No posvema prikrit ne mogu Velianstvo i ljepotu,
krasotnost, Vatru to sjaji u oku palom bogu.
Nou se u blatnim kolibicama zgure;
I, a da ni sami to ne znaju,
Sa sobom krunu i ezlo nose
I od prijestolja do prijestolja hodaju.
A. E., Progonstva
... Ovaj nered, ova neprekidna pomutnja Prizemnih htijenja i tenji k plafonu Vode se zvijezdom to
ne dosee je slutnja, I neotkritim planetom na nebosklonu.
I ko to mjesec iz oblanih dveri dobrodi Pa nad more baca most svjetlosti trajne, Po ijim daskama
drhtavim mata nam hodi Prema kraljevstvu tom noi i tajne -

Tako iz svijeta duhova se sputa Most svjetlosti, s onim tvorei sponu, I blude nae misli ponad
bezdana suta Preko poda to ljulja se ko da e tonut.
Henry Wadsworth Longfellow, Kue duhova
234
235
Jedanaesto poglavlje
Godine 1680. neki je oksfordski astrolog uznemireno pisao kolegi: Jesi li uo novosti s Alme
Mater? Svekolika astrologija mora se prognati, tako te e ostati tek u uobrazilji ljudi! Do tada se
susrela s cenzurom i otporom na Sorbonni kao i na Francuskoj akademiji znanosti, dok se u Rimu
protiv nje pripremala papinska bula. Sline su se zabrane proirile itavom Europom - Njemakom,
Maarskom, ekom i drugim zemljama. I u Engleskoj se poela povlaiti u ilega-lu. Jedan od
posljednih visokih dunosnika koji su se pouzdavali u astrologiju bio je sir John Trenchard, dravni
tajnik Vilima III. Tren-chard je na samrtnoj postelji priznao da se obistinilo sve to mu je njegov
astrolog predvidio. Posljednji engleski vladar za kojeg se zna da je primao astroloke savjete - od
Nizozemca imenom Von Galge-broh - bila je kraljica Ana, koja se popela na prijestolje poetkom
18. stoljea. Na njeno inzistiranje, nevoljko joj je otkrio vjerojatni datum njezine smrti,
objanjavajui da e 17. kolovoz 1714. za nju biti vrlo teak dan. Toga je dana umrla. No astrologija
je na veini frontova bila pod opsadom. Oni koji su je prakticirali potpali su pod Zakon o skitnji,
poput lupea, gatara i sijaa razdora i pobune, esto su izjednaavani s vjeticama, ili su im se
rugali kao praznovjernim budalama. Daniel Defoe (u svome Dnevniku kugine godine), Jonathan
Swift i Samuel Johnson svojim su se utjecajnim glasovima pridruili poruzi. U svome velikom
Rjeniku Johnson - koji je ipak vjerovao u
236
237
BENSON BOBRICK
arobnjatvo i cijenio Culpeperov Bilinar- definirao je astrologiju kao praksu predvianja pomou
zvijezda, umijee danas openito odbaeno kao iracionalno i lano. Na slian nain Encyclopaedia
Britan-nica iz 1771. odbacuje astrologiju kao znanost nagaanja koja je odavno s pravom
postala predmetom prezira i poruge.
Dok je Butler Lillvja razapeo posthumno, Jonathan Swift je Johna Partridgea pokopao ivog.
Poetkom 1708. Swift je napravio tobonji astroloki almanah pod pseudonimom Isaac Bickerstaff,
u kojem je vano predvidio da e Partridge, pisac almanaha, sasvim sigurno umrijeti 29. oujka,
oko jedanaest uveer, od strane groznice. Dan 29. je doao i proao, a 30. je Swift, kako se i
prilii, objavio potpun i detaljan Izvjetaj o nagloj smrti g. Partridgea, autora almanaha, u obliku
pisma ugledne osobe koje donosi navodnu ispovijed na samrtnoj postelji. Neslana ala okrunjena
je Elegijom o smrti g. Partridgea ukraenom zlobnim rimama. Poetak joj je glasio: Ovdje, na
metar i po od zemljina lica, / Lei postolar, trgovac zvijezdama i varalica.
Dne 1. travnja Partridgea je probudio mjesni crkvenjak zakucavi na njegov prozor i, mislei da mu
je on neki roak, upitao ima li obitelj ikakvih elja glede pogrebnih tualjki. Kasnije toga jutra stigli
su po-grebnikovi ljudi da izmjere kuu radi pogrebnih priprema. Zatim je stigla skupina balzamera.
A toga popodneva, kad je Partridge izaao u etnju, zaustavljali su ga ljudi da mu kau kako
nalikuje nedavno preminulome kojega su poznavali. U tiskari su, mislei daje mrtav, izbrisali
njegovo ime s popisa klijenata, tako da idue godine nije mogao tiskati svoj rad. A nekoliko je
iduih godina neprestano morao dokazivati da je jo iv.
Partridge je s vremenom ponovno uvrstio prijanji ugled a Swift je umro u ludilu, no pakosna
poruga potonjega upuena estom izdavanju almanaha bila je opravdana, jer su se oni openito
srozali - kao to je i potovanje prema umijeu opalo - i bili su isprazni poput dananjih astrolokih
kolumni u tabloidima. Njihove opaske i predvianja su takva da jednako odgovaraju svakom dobu
ili zemlji na svijetu, alio se jedan itatelj. Ovoga mjeseca [kau] da nekoj znaajnoj osobi prijeti
smrt ili bolest. A krajem svake godine vidimo da nije proao nijedan mjesec a da nije umrla neka
znaajna osoba. I bilo bi udno da nije tako, jer u ovom kraljevstvu ima bar dvije tisue znaajnih
ljudi, od kojih su mnogi stari. Ili, ovog e mjeseca biti unaprijeen istaknuti

238
SUDBONOSNO NEBO
sveenik; takvih ima vie stotina, a polovica njih je jednom nogom u grobu. Istovremeno, kako se
znanost primarno poela baviti mjerenjem materijalnih pojava, astronomija se, koja se bavi
promatranjem zvijezda, odvojila od astrologije, koja tumai njihov utjecaj na ovjeka. Prisiljena
povui se u sjenu, astrologija je pronala djelomino, skriveno utoite u polutajnim drutvima
poput Slobodnih zidara ili Reda rue i kria, gdje se sauvala u simbolinom obliku. U masonskoj
tradiciji, ukorijenjenoj u gradnji velikih srednjovjekovnih katedrala, napose je odjekivao njen nauk s
obzirom na strukturalni naglasak na astronomiju i astrologiju vremena. Primjerice, Mason
kraljevskog luka nazvan je tako u slavu luka ekliptike koji se protee od jedne ravnodne-vice do
druge - od nultog stupnja Ovna do nultog stupnja Vage - iji je vrh (ili sredite) u ljetnom suncostaju
(nulti stupanj Raka), mirnoj toki u vjenom kruenju Sunca.
Bavljenje astrologijom nije posve zamrlo, premda su mnogi njeni predstavnici u nedostatku znanja i
obuke bili oigledni sumnjivci i stoga su - posve opravdano - potpadali pod Zakon o skitnji. Teko
je pojmiti, pie Joseph Addison u Spectatoru, koliko je mnogo arobnjaka, Cigana i mudrijaa
raspreno diljem svih grofovija i trgovita Velike Britanije, a da ne spominjemo gatare i astrologe.
Njihove sumnjive radnje po svoj su prilici bile utjelovljene u djelovanju seoskih vjetica. Tipian
sluaj iz tog doba izgleda ovako:
Prije nekoliko dana Robert Ashworth iz Marlanda u Castletonu posjetio je u Rochdaleu enu
imenom Alice Platt, gataru i prodavaicu vradbina, uroka i lijekova, s nadom da e ga izlijeiti od
epileptinih napada. Prepisan mu je sljedei lijek: Za punog mjeseca treba nabaviti crnog maka,
kojeg mora staviti u mreu. Zatim mu mora izvui rep i odrezati ga u etvrtom zglobu. Naloeno
mu je da uhvati trideset kapi krvi u au najboljega holandskog dina i popije mjeavinu u pono
kad Mjesec bude pun. Odmah zatim mora otii u krevet i pod jastuk staviti zapeaen papir koji mu
je dala vjetica, te ne smije ustati prije est sati ujutro. ena, koja je imala oko pedeset godina i
nosila je muki kaput, uvjerila je Ashwortha da, bude li slijedio njezine upute i ponavljao Oena
ujutro kad ustane iz postelje, nee vie imati napadaje.
Drugi su, meutim, inili sve da sauvaju dostojanstvo umijea i njegovu tradicionalnu primjenu. U
tom su smislu dvojica moda najistak239
BENSON BOBRICK
nutijih i najsposobnijih astrologa kasnoga 18. stoljea bili Ebenezer Si-bly i John Worsdale, koji su
(premda nisu osobito voljeli jedan drugoga) pripadali izumiruem bratstvu adepata. Roen 1766.,
"VVorsdale je bio Partridgeov uenik. Poput svoga mentora i on je odbacio Gadburv-jev
reformirani, empirijski pristup. Divio se Lillvju i njegovu horamom umijeu (premda je prezirao
neke Lillvjeve metode koje su se kosile s tradicijom). Isticao je Ptolemeja kao prvaka svega onog
to je u astrologiji autentino. Besmrtni uitelju ovog boanskog umijea, / Pravila tvoja blistaju
ko najsjajnija svijea. Worsdaleova strogo racionalna vrsta astrologije obuhvaala je, prema
rijeima jednog pisca, vrlo detaljne matematike izraune, posebno u odnosu na direkcije i tajne
pojmove tumaenja poput aphete i hylega, koji su se bavili duljinom ivota. U mranoj tradiciji
Balbila - dvorskog astrologa Klaudija, Nerona i Vespazijana, ija se jedina poznata astroloka
rasprava Astrologumena, ini se (prema sauvanom sinopsisu), u cijelosti bavi pitanjem kako
utvrditi kada i na koji nain e osoba umrijeti - Worsdale je iskoristio svoju strunost da u Zbirci
znamenitih horoskopa... Koji dokazuju istinitost i vjerodostojnost astrologije pokae, sa
zastraujuom tonou, mogunost horoskopa da precizno predvidi vrijeme i okolnosti neije
smrti.
U pogledu vlastitih vjetina nije bio ni najmanje skroman. U Sadraju svoje Nebeske filozofije Hiti
Genetlealogije, na primjer, izjavljuje: Ovo djelo sadri nepristrano izlaganje o grekama svih
drevnih i modernih autora, koje dokazuje da ve nekoliko stoljea nije objavljeno nijedno
originalno djelo o ovoj grani astronomije, te da su sve moderne publikacije o horoskopima
plagirane od drevnih autora. Obeao je da e sam pisati ispravno i osigurati pravu metodu
donoenja prosudbi za sve sluajeve... bez ikakve varave hipoteze. Potkrijepio je to primjerom

horoskopa trideset znaajnih suvremenih osoba, koji dosad nisu objavljeni, ukljuujui (iz
nepoznatog razloga posebno naglaen) horoskop novoroenog vojvode od Bordeauxa. Tumaei
horoskop za horoskopom, u nastavku je prorekao smrt svakoga klijente ili osobe s trajnim
uspjehom. Evo, na primjer, sudbine stanovite Mary Dickinson, roene 1. veljae 1798. u 3 i 48
ujutro, na irini od 53 stupnjeva:
240
SUDBONOSNO NEBO
Kad mi se obratila ta nesretna osoba odmah sam uvidio da prevladavaju upozoravajua
svjedoanstva koja se nalaze na svim dijelovima neba. Bio sam uvjeren da joj se blii nasilna smrt
te da nema niega to bi moglo umanjiti bijes tih neprijateljskih konfiguracija koje su se udruile s
anaretskim direkcijama na odgovarajuim mjestima i smrtnim postajama. Ascendent je oteen
tijelom Marsa (koji je pored srca korpiona) i... taj vani kut je isto tako oteen Mjesecom... dva
svjetla svijeta su u opoziciji a Mars, koji se u vrijeme roenja upravo uzdizao, oteuje Sunce i
Mjesec s mrskih [zloudnih] mjesta i terminusa, to redom navjeuje nasilnu smrt.
Takoer biljei da je Jupiter bio na nadiru horoskopa, oteen Marsom i Saturnom, Venera je
ulazila u kvadrat sa Saturnom... oba bene-fika bila su liena svojih prirodnih i dobroudnih osobina,
zbog poloaja i smjera, i tako dalje. Nastavivi u tom stilu jo neko vrijeme, pretkazao je smrt
utapanjem. I doista, doznajemo da se uboga djevojka pet mjeseci kasnije utopila.
Worsdale nije bio elegantan stilist, njegov okultni argon gotovo se mogao zamijeniti za parodiju iz
Swiftova pera. No ispod bombastinog jezika bila je eljezna logika koja je, barem medu njegovim
sljedbenicima, poticala strah i prepast.
Premda je smrt bila njegovo ue podruje, znao je biti u pravu i na drugim frontovima. Jedanaest
godina prije Napoleonova poraza kod Waterlooa, Worsdale je predvidio da e, ako se Napoleon
Bonaparte i vojvoda od Wellingtona ikad sukobe, Napoleon izgubiti. Tako je mislio jer je
Wellingtonov Jupiter u desetoj kui bio tono u konjunkciji sa Saturnom u Napoleonovu horoskopu.
Wellingtonje volio rei daje bitka bila dobivena znatno ranije, na sportskim igralitima Etona; u
astro-lokom smislu bila je dobivena odvajkada. Jupiter u desetoj kui, kui asti, autoriteta i
promaknua, itamo, podupire dostojanstvo pojedinca; Saturn u desetoj svojim dominantnim
magnetizmom dosnosi uzdizanje, no budui da je zemljan, vodi prema materijalnoj ambiciji da se
uzdigne iznad svoje odrive moi. Sam simbol tog planeta ukazuje na oiglednu prevlast materije
(+) nad sublimiranim esencijama due (rastui Mjesec), preokrenuto stanje koje samo neko vrijeme
moe odrati privid sigurnosti. U Wellingtonovu horoskopu Jupiter i sretna toka takoer su bili u
konjunkciji, dok su mu u sedmoj kui otvorenih neprijatelja ili suparnika Mars i Satum (zapravo
Napoleon) bili u Raku, znaku njihove slabosti, stoje ukazivalo na Wellingtonov uspjeh.
241
BENSON BOBRICK
SUDBONOSNO NEBO
Ebenezer Sibly pripadao je drugaijoj koli. Masonski metar rodom iz Bristola i lijenik pod
utjecajem Primum Mobilea Placidusa de Titu-sa, astrologa redovnika i profesora matematike na
Sveuilitu u Padovi (i neko savjetnika Leopolda Wilhelma, austrijskog nadvojvode i brata svetog
rimskog cara Ferdinanda III), Sibly se u mladosti tako zaljubio u astrologiju da je dvije godine
proveo zakljuan na tavanu, gdje su mu sve obroke slali kroz otvor na podu. Postao je istaknuti
lijenik i tijekom duge karijere objavio je brojne knjige, ukljuujui struno izdanje Culpeperova
Bilinara, biljekama popraenu Zbirku trideset znamenitih horoskopa Placidusa de Titusa, openit
prikaz Lijenitva i okultnih znanosti i sredinom 1780-ih svoje remek-djelo u etiri sveska Nov i
potpun prikaz nebeske znanosti astrologije, koje je do 1817. doivjelo dvanaest izdanja.
Siblvjeva strunost pokrivala je sve grane astrologije. Dok je Wors-dale temeljio svoj rad na onome
stoje smatrao istom klasinom tradicijom, Sibly je potpuno prigrlio njenu takozvanu magijsku
stranu divi-nacije (oprimjerenu u horarnoj i elekcijskoj astrologiji) te se bavio i horoskopima
ingresija i solarnim povratcima. U drugom dijelu svoga Novog i potpunog prikaza, on kozmikim
pojmovima objanjava zato umijee odgovaranja na horama pitanja djeluje: Pitanje od vanosti
za nau dobrobit ne stvara se u umu, ve u toci vremena kad planeti i znakovi koji upravljaju

roenjem osobe djeluju na samu tu osobu te zaokupljaju njezine misli i panju. Dakle, roenje
nekog pitanja, kao stoje horoskop djeteta, prenosi priu o itavoj stvari na njegovo elo. Iz toga
slijedi i ona vjetina prirodnih predvianja pomou koje umjetnik moe pokazati zahtijevane
pojedinosti dogaaja. tovie, za one koji nisu sigurni u vrijeme svoga roenja nauk o horarnim
pitanjima moe popuniti prazninu. Ozbiljno postavljena pitanja o kojeemu mogu biti jednako
zadovoljavajua kao daje poznato vrijeme roenja. Bonatti i Lilly, medu ostalima, sigurno bi se
sloili. Sibly u svom djelu daje potpun prikaz pravila za izraun i tumaenje horarnih horoskopa
spretno obraenim primjerima za pitanja poput: Je li odsutni sin iv ili mrtav?, O izgledima za
bogaenje, O sudbini broda na moru, Hoe li pitalac doi do eljenog promaknua?, Hoe li
mu biti proglaen krivim ili e ga osloboditi? itd. - sve tipina pitanja. No opseg njegova rada bio
je potpun. U Lillyjevu duhu uvrstio je i vodi za planete u znakovima, umjetnost izraunavanja
horoskopa, astroloke
rasprave o Djeci, Prijateljima i neprijateljima i Braku, poglavlje o progresijama i
direkcijama, i na kraju tablice rektascenzije za sjeverne irine, deklinacije za sjeverne irine, kose
ascenzije i tako dalje. Evo primjera na temelju kojega moemo stei dojam o njegovu nainu i
metodi: Jupiter u korpionu predstavlja osobu srednjeg stasa, vrstog tijela, smee kose, mesnatog
lica, tamnog tena, no ponaanjem uzvienu, ponosnu, ambicioznu osobu. To je osoba koja eli i
nastoji nametnuti svoja pravila onima koji su joj jednaki, odluna je, zlobna, gramziva i odgovorna
za pretjerano cjepidlaenje u svim svojim postupcima. Stoga s takvim osobama treba postupati
paljivo.
Evo to Sibly pie o seksualnim sklonostima mukaraca:
Jesu li njihove navike estite ili porone uvelike ovisi o poloaju i konfiguraciji Marsa, jer ako se on
razdvaja od Satuma i Venere i pribliava se Jupiteru, ljudi roeni u tom trenutku bit e diskretni i
skromni, pristojni u susretu sa suprotnim spolom i raspoloeni samo za prirodno ponaanje. Ako su
Jupiter i Venera u konfiguraciji sa Saturnom i Marsom, osoba e se biti agilna i imati skrivene elje
za ljubavnim djelovanjem, ali e izvana pokazati estitost i napor da izbjegne sramotu. Ako su samo
Mars i Venera konfigurirani ili ako Jupiter tome svjedoi, osoba e biti otvoreno lascivna i
preputati se najraskalaenijim uicima sa suprotnim spolom.
Siblvja su esto konzultirali o ljubavnim pitanjima. Jednom gaje prilikom neka ena upitala treba li
nastaviti sa svojim zarukama. Sibly je prouio horoskop, usporedio ga s horoskopom budueg
mladoenje i izjavio da ne moe pronai ni najmanju konfiguraciju koja bi imalo bila skladna ili
slina s onim drugim horoskopom... Dobroudne zvijezde u uglovima jednog horoskopa u opoziciji
su zloudnim planetima drugog. Muki temperament jai je u enskom horoskopu... dok je kod
mukog i odvie oigledno mekutvo enskog utjecaja. Stoga joj je savjetovao da prekine zaruke.
No mukarac je, ini se, bio vrlo bogat i ona je bila odluna da se uda iz financijske koristi. Oenili
su se, a brak se iznenada raspao. Seks se pokazao vanijim nego stoje mislila. Mla-dence su stavili
u postelju - gdje su se trebali ispuniti ljubav i uitak: no [budui da ih nije bilo] mladenka je ustala
sa suncem, pa kad nije nala nikakve drai koje bi nadomjestile taj nedostatak, smjesta je napustila
supruga koji se nije ni potrudio daje vrati. Nakon toga je imala djecu s dvojicom drugih
mukaraca.
242
..i*.
243
BENSON BOBRICK
Sibly je svoje vjetine primjenjivao i na svjetovne poslove. Neka od njegovih mundanih odnosno
politikih predvianja zapravo su bila izvanredna. Kad je zapoela Amerika revolucija, analiza
horoskopa in-gresija za 1776. vrlo mu je jasno rekla kako e se odvijati borba izmeu Krune i
kolonija. Veina je oekivala da e pobuna biti uguena, a Sibly je glatko predvidio njen trijumf i
rezultat rata koji e biti potpuno razdvajanje dviju strana. Desetljee kasnije, u treem dijelu
svoga Novog i potpunog prikaza objavljenog 1787. zakljuio je (gledajui unaprijed) iz horoskopa
ingresije za ulazak Sunca u Ovna 1789.: Svi su izgledi, iz rasporeda signifikatora u ovom
horoskopu, da e se u francuskoj politici dogoditi neki vrlo vaan dogaaj, koji bi mogao svrgnuti

ili na neki drugi nain dotaknuti ivot kralja, te uiniti rtvama mnoge velike i znamenite ljude iz
crkve i drave, i to prije revolucije ili promjene u poslovima carstva, koja e zapanjiti i iznenaditi
susjedne narode. Dvije godine kasnije dogodila se Francuska revolucija (prema rasporedu, 1789.),
koja je poprimila predvieni zapanjujui karakter, upravo kao to je opisano.
Sibly je jo poznatiji zbog horoskopa koji je sastavio ranije, 1784., da utvrdi sudbinu Amerike
nakon revolucije - to jest kad je revolucija trijumfirala, ali su se pobjednike kolonije jo borile za
ujedinjenje. Na 53. ilustraciji u treem svesku njegovoga velikog djela, prikazanje horoskop
Amerike podignut u desnoj ruci anela s trubljom koji lebdi u oblacima iznad eljene federalne
unije, koja je prikazana kao dijete na zemlji. Na temelju horoskopa Sibly je izjavio da e Amerika
jednog dana imati obimnu i plodnu trgovinu, napredan i sveobuhvatan promet sa svim dijelovima
svijeta te veliku sigurnost i blagostanje svojeg naroda te da e, tovie, na kraju utemeljiti novo
carstvo koje e prije ili kasnije davati zakone itavom svijetu. Za nestabilnu, eksperimentalnu
demokraciju -jo jedva naciju - kakva je Amerika tada bila, to je bila izvanredno optimistina
najava, kad se uzme u obzir da ni Washington jo nije imao u vidu Ustavnu konvenciju koja e se
dogoditi tri godine kasnije u Phila-delphiji. (Worsdale, ne elei zaostati, kasnije je napisao da
uzdignuti i dostojanstveni poloaji planeta u vrijeme Amerike neovisnosti jasno najavljuju da
e doi vrijeme kad e TO CARSTVO dati zakone svim narodima i uspostaviti NEOVISNOST i
SLOBODU u svim dijelovima nas-tanjivog svijeta. Premda je to napisao nakon rata 1812., bila je
to prilino odvana izjava.)
244
SUDBONOSNO NEBO
Siblvjevo je predvianje ipak mnogo zanimljivije, jer je povezano s konkretnim horoskopom. A to
je horoskop osnutka Sjedinjenih Drava. Kad su tono roene Sjedinjene Drave? To je pitanje
pobudilo mnoge rasprave. Horoskopi su sastavljani za prvo kolonijalno naselje (u Roanokeu, u
Virginiji), za Bostonsku ajanku, za Prvi kontinentalni kongres, za Deklaraciju neovisnosti, ustavne
lanke o konfederaciji, za britansku predaju u Yorktownu, za Pariki ugovor, za Ustavnu konvenciju
u Philadelphiji, za inauguraciju Georgea Washingtona kao prvog predsjednika Sjedinjenih Drava.
Veina astrologa prihvaa kao kljuni trenutak Deklaraciju neovisnosti - to treba razlikovati od
Proglaenja neovisnosti koje se dogodilo u podne 8. srpnja kad je Deklaracija proitana na trgu
ispred vijenice u Philadelphiji - no pokazalo se da je taj trenutak vraki teko odrediti. ak ni 4.
srpnja nije dan oko kojeg se svi slau. John Adams pie u jednom od svojih pisama da se glasovanje
za neovisnost - za to da te Ujedinjene kolonije jesu, i s pravom trebaju biti, slobodne i neovisne
drave - nije dogodilo 4., ve 2. srpnja, na dan koji e, kako je on predvidio, slaviti idui narataji
kao veliku godinju sveanost... s vatrometima i predstavama... pompom i paradom. No na koncu
je slavu ponio 4. srpnja. ini se da nitko ne zna kad je sam dokument potvren. Dne 2. srpnja, kad je
predloena odluka o neovisnosti, sam dokument, koji je pripremio Jefferson a ispravio Franklin,
posluio je samo kao formalna objava potpore odluci. Tako je na neki nain usvojen, a na neki i
nije. Dva dana kasnije, meutim, Journal of Congress objavljuje: Malo nakon podneva, 4. srpnja
1776. trinaest kolonija se jednoglasno izjasnilo slobodnim i neovisnim dravama. Moglo bi se
initi da je to konano rijeilo stvar. No kopija dokumenta koji to potvruje nije objavljena u to
vrijeme u Journalu. Zapravo, donja polovica stranice ostavljena je prazna. Kopija Deklaracije
umetnuta je tek kasnije i privrena pomou triju naljepnica. Ipak, smatralo se daje Deklaracija
potpisana na taj dan. Nije bilo tako. Godine 1817. pojavilo se pismo koje je tri godine ranije
Thomas McKean, sudionik Drugoga kontinentalnog kongresa, napisao Johnu Adamsu. U njemu
McKean izjavljuje da nijedna osoba toga dana nije potpisala Deklaraciju - premda je Jefferson
tvrdio da njegove biljeke pokazuju da su to uinili gotovo svi lanovi.
Jefferson je vjerojatno pogrijeio. Ni nepotpun, pa ni ispravljen kongresni Journal ne spominju
potpisivanje. No, s pravnog stajalita,
245
BENSON BOBRICK
to je moda samo tehnika pojedinost. Kongresna odluka dobiva legalni status kada dokument
potpie predsjednik Kongresa, a John Hancock, tada na toj dunosti, potpisao ju je 4. srpnja.

Charles Thomson, tajnik Kongresa, takoer ju je potpisao kako bi ovjerovio Hancockov potpis.
Time datum 4. srpnja nema samo veliku tradicionalnu teinu ve i snagu legalnog dokumenta.
Postoji i dokument koji je 20. lipnja 1782. proao u Kongresu, a definira izgled Velikog peata
Sjedinjenih Drava. U posljednjem lanku stoji: Ovaj datum [4. srpnja 1776.] ispod [Piramide, na
naliju peata] je datum Deklaracije neovisnosti, a rijei ispod njega [Novus Ordo Seclorum]
oznaavaju poetak nove amerike ere, koja zapoinje tim datumom.
ini se da to rjeava pitanje datuma, no ne i sata. Predloen je rano-jutarnji sat, to nije vjerojatno,
jer je prethodne veeri sjednica odgoena a u Journalu je zabiljeeno da je poetak sastanka
zakazan za devet sati. Nema razloga pretpostaviti da se Kongres nije okupio u taj sat. Prema
Philadelphijskom povijesnom drutvu, prvi potpis na Deklaraciju [Hancockov] tavljenje otprilike
u pet sati poslije podne, nakon ega su svi lanovi krenuli na veeru. Pokazalo se daje to vrijeme
uzeo Ebenezer Sibly za izradu horoskopa Deklaracije, s londonskim vremenom 10 sati i 10 minuta
uveer, to odgovara 5 sati i 10 minuta u Philadelphiji, kada se Hancock potpisao.
Kako je Sibly dobio pravo vrijeme? Odgovor se vjerojatno krije u njegovim masonskim vezama. U
drugoj polovici 18. stoljea dogodila se eksplozija Slobodnog zidarstva u zapadnim drutvima te su
mnogi (vjerojatno veina) osnivai Amerike pripadali masonskim loama i uzdigli se do visokih
poloaja. Bar devetorica potpisnika Deklaracije neovisnosti bili su masoni, ukljuujui Benjamina
Franklina i Johna Hancocka, a George Washington bio je Veliki metar Sjedinjenih Drava. Loa
sv. Ivana u Philadelphiji, kojoj je pripadao Benjamin Franklin, osnovana je 4. srpnja 1730. i tri je
godine kasnije zatraila slubeno priznanje Velike londonske loe. Masoni u Engleskoj i Americi
bili su povezani unato politikoj podjeli, djelomice i zbog toga to je veina engleskih masona
simpatizirala ameriku revoluciju. Sibly, masonski metar, zacijelo je tono vrijeme dobio od nekog
svog amerikog kolege.
Naposljetku, jedina poznata potvrda vjerojatnog vremena osnutka nacije jest jedna astroloka karta.
246
SUDBONOSNO NEBO
to taj horoskop opisuje? Dne 4. srpnja 1776. u 5 i 10 u Philadelphiji uzdie se Strijelac kojim
vlada Jupiter. Fiksna zvijezda Regulus - koja oznaava kraljeve - na zalasku je, a Sunce u Raku je u
konjunkciji sa sretnom fiksnom zvijezdom Sirijusom, koja tradicionalno donosi uspjeh u ratu i
poslu kao i vjernost i odanost, ast i slavu. Sluajno ili smiljeno, trenutak u kojemu je Hancock
primio pero istovremeno je bio zapanjujue povoljan i simboliki prikladan, jer je odlino povezao
revoluciju s energijom i poduzetnitvom te padom kraljevske moi.
Osnivai Sjedinjenih Drava uistinu nisu bili posve neskloni ezoteri-ji. Veliki peat Sjedinjenih
Drava, naravno, obiluje masonskim simbolima i - u poast trinaest kolonija - neizravnim
priznanjima broju 13: postoji 13 pruga na titu, 13 zvijezda u krugu slave iznad orlove glave, 13
grana i 13 maslina na grani u orlovoj desnoj pandi, 13 strelica u lijevoj, 13 slojeva kamenja u
nedovrenoj piramidi, ak i 13 slova u dva natpisa, Annuit Coeptis i JE Pluribus Unum. Openitije,
glavni simboli peata - sveanj strelica i maslinova granica - simboli su Manaea, sina biblijskog
Josipa, za iji se rod kae da je inio trinaesto izraelsko pleme. Deklaraciju neovisnosti Hancock je
zapravo potpisao kad je Sunce u Raku bilo na 13. stupnju tog znaka.
Ponekad je teko razlikovati numeroloku koncepciju od unutarnje dosljednosti kabalistike ideje.
Odgovor na pitanje je li posrijedi neto vie od nategnutog shvaanja prepustit emo drugima.
Amerika kultura je jo uvijek bila primarno britanska, to znai daje astrologija pripadala tkivu
kolonijalnog ivota. Davno prije nego to je Amerika iznjedrila vlastiti stale profesionalnih
adepata, astrologija se ukorijenila kod prvih doseljenika, koji su sadili prema znakovima, biljeili
dobre ili loe aspekte planeta i pratili bolesti prema Mjeseevim mijenama. Astrolozi su od poetka
ivo poslovali u lukama, gdje su kapetani amerikih brodova poput svojih kolega u Bristolu ili
Calaisu eljeli saznati sudbinu svojih brodova i tereta, a roaci su se nadali saznati sudbinu dragih
osoba. S vremena na vrijeme astrolog bi izraunao najbolje vrijeme za porinue broda ili poetak
puta na Barbados ili u Maroko, te savjetovao putnike o rizicima utapanja ili poslovne ljude o tome
treba li njihov brod biti osiguran. Posebno su oni koji su se bavili trgovinom robljem iz istog
razloga esto odbijali zaploviti prije nego to bi dali izraditi horoskop.

Pratilo se i nebesko znamenje. Na primjer, prije Baconove pobune u Virginiji, koja je prethodila
kasnijoj velikoj kolonijalnoj pobuni, komet
247
BENSON BOBRICK
u obliku konjskog repa protezao se preko neba i inilo se da navjeuje nemire ili rat.
Onima koji su eljeli dublje istraivati temu astroloki tekstovi bili su nadohvat. Izdanja Bonattija,
Cardana, Lillvja, Gadburvja i ostalih uvozili su se iz Engleske u velikim kovezima, a prva tiskana
knjiga pionirske tiskare "VVilliama Bradforda iz 1685. bila je Ameriki glasnik, astroloki almanah.
Druge koje su se pojavile u to vrijeme bile su Holwellova predvianja: O mnogim znaajnim
stvarima koje e se vjerojatno dogoditi i Mjesena zapaanja i predvianja Johna Partridgea za
1692. Utemeljeno je astroloko drutvo u Philadelphiji - osniva Johannes Kelpius pripadao je Redu
rue i kria - kao i astroloka knjinica i konzervatorij na Wissahickon Creeku. Pothvati su se
takoer povremeno poduzimali u odabrano vrijeme - na primjer izgradnja vedske luteranske crkve
u Wi-sacou, u Pennsvlvaniji 1698. godine. Revolucionarni rat nipoto nije oznaio podjelu. Stalni
dotok tiskanih ili uvezenih knjiga nastavio se tih godina i kasnije popularnim prvim izlaskom Nove
knjige znanja, koja pokazuje uinke planeta i drugih astronomskih zvijea, na primjer, godine
1789., ili Predvianjima Johna Noblesa, astrologa i lijenika iz 1793. Disertacije na koledima
povremeno su se bavile astrologijom, a privren joj je bio John Winthrop, profesor matematike i
prirodne filozofije pri Hollisovoj katedri na Harvardu. On je imao knjigu punu praznih karata za
svoje horame ili dekumbiturne horoskope i cijenio je kao prave reference Tablicu 12 astrolokih
kua na nebu (objavljenu u Londonu 1654.) i Astrologica aphoristica Ptolemaei Hermetica
(Ptolemejevi okultni astroloki aforizmi, objavljeni u Ulmu 1641.) Smatrao je da kometi imaju
moralnu i prirodnu svrhu, ne bez odnosa, kao to je rekao, spram minuta boanske pravde
oslikane na nebu. Kalvinist iz Nove Engleske, Jonathan Edwards je slino tome smatrao komete
pogrebnim bakljama koje osvjetljavaju kraljeve u njihovim grobovima. Thomas Jefferson
posjedovao je glavno Gadburvjevo djelo, Zbirku znamenitih horoskopa, a Benjamin Franklin bio je
upoznat s astrologijom, premda nitko ne zna to je o njoj stvarno mislio.
Franklinov Almanah ubogog Richarda na koricama je imao Astro-loke znakove, planete i
aspekte s odgovarajuim simbolima, a ubogi Richard naveden kao autor bio je Richard
Saunders, poznati engleski astrolog (i autor almanaha Apollo Anglicanus) koji je ivio stoljee
ranije. Franklin gaje pisao i tiskao tijekom dvadeset pet godina, a Ubo248
SUDBONOSNO NEBO
gi Richard bio je zbirka izreka i poslovica Bog pomae onima koji pomau sebi, Svakog
gosta tri dana dosta i tako dalje - ispresijecana vremenima dizanja i sputanja Sunca i Mjeseca,
poloajima planeta i predvianjima pomrina i drugih nebeskih dogaaja. Ponekad bi hrabro
ukljuio dugorone vremenske izvjetaje. Pri tome je smislio duhovitu doskoicu: Osobito me
raduje znati da moje predvianje vremena prua takvo sveope zadovoljstvo; i doista, izrauni na
kojima se temelji predvianje napravljeni su s takvom panjom da bih se gotovo usudio rei kako e
se svako od njih, bilo za snijeg, kiu, tuu, inje, maglu, vjetar ili grmljavinu, ispuniti tono i
precizno na reeni dan, na ovom ili onom mjestu na tom naem malom svijetu. Moda se samo
zabavljao.
Neto zagonetnije, arhitektura amerikoga glavnog grada ozvjezdana je zodijacima. Na bronanim
ulaznim vratima Kongresne knjinice nalazi se zodijaki krug, u njenoj glavnoj rotondi zodijaki
sat, zodijaci u jugoistonom paviljonu i na mramornom podu Velike dvorane. Bronani kip ispred
Nacionalne akademije znanosti prikazuje Einstei-na kako promatra mramorni horoskop posut
zvijezdama za 22. travnja 1979., a desna mu noga poiva na dvama zvijeima, Volaru i Herku-lu.
U samoj Akademiji znakovi zodijaka ugraeni su u strukturu metalnih vrata. U susjednoj zgradi s
istone strane - gdje se sastaje Federalni odbor za rezerve - velika Steuben Glass Companv urezala
je druga dva zodijaka kao ukrasni obod svjetiljki.
Sve su to moda puki ukrasni motivi, iako se ini da su neke voing-tonske ceremonije (bar
simbolino) astroloki odreene. Primjerice, u srijedu 18. rujna 1793., kad je George Washington

kao predsjednik i ujedno Veliki metar masona Sjedinjenih Drava poloio kamen temeljac za novu
zgradu Kapitola, uinio je to sa svim masonskim poastima - u skladu s Velikom loom Marvlanda i
Loom br. 22 iz Alexan-drije u Virginiji. Nosio je masonsku pregau koju mu je za tu priliku
darovao Lafavette, a na kojoj su bili brojni simboli reda - oko koje isijava ili oko Providnosti,
Sunce i Mjesec, sedam stepenica, otvorena knjiga, kompas, kutomjer i tako dalje, zajedno s dvama
legendarnim stupovima o kojima govori Josip, a na kojima je urezano tajno znanje astrologije.
Sunce je, prikazujui roenje nove nacije, bilo u Djevici; novootkriveni planet Georgium Sidus
(kasnije Uran), nazvan prema pobijeenom kralju Georgeu III, bio je tono u konjunkciji s fiksnom
249
BENSON BOBRICK
zvijezdom Regulusom, koja znai mali kralj. Tijekom ceremonije, Georgium Sidus je zalazio na
zapadu - ba kao to je zalazio Regulus pri potpisivanju Deklaracije - Uako simboliki oznaio kraj
kraljevske moi. I opet, u etvrtak, 19. travnja 1883. u 4 sata poslije podne, otkriven je bronani
spomenik Josephu Henrvju, osnivau i direktoru Smithsonova instituta, u trenutku kad je Jupiter,
najsretniji od svih planeta, bio tono iznad njega.
Drugdje, diljem Europe, estetsko divljenje takvim kozmikim rasporedima - po kojima se zemaljski
i nebeski dogaaji mogu koordinirati oblikom - nastavilo je poticati matu umjetnika, a djela
Goethea, Schi-llera, Bvrona, Blakea i sir Waltera Scotta, medu ostalima, obilovala su as-trolokim
idejama. Scott je zamislio astroloki okvir za svoj drugi roman iz kotskog ciklusa tj. skupine
Waverley Guy Mannering. Blakeje suraivao sa slikarom i astrologom Johnom Varlevjem kako bi
povezao svoje vizionarske crtee sa stupnjem zodijaka koji se tada uzdie. Goet-he je smatrao
prikladnim zapoeti svoju autobiografiju astrolokim koordinatama svoga roenja. U Americi,
pjesnik Henry Wadsworth Long-fellow udubio se u djela Abu Ma'shara.
Varlev se, nimalo sluajno, posebno zanimao za Uran, koji je otkriven za njegova ivota, 1781.
godine. Prema njegovu sinu Albertu, provodio je mnogo vremena prouavaj ui taj planet u svome
vlastitom i u horoskopu drugih ljudi, paljivo promatrajui kakve dogaaje on uzrokuje. Jednog je
jutra objavio obitelji da e tog dana ostati kod kue jer e se dogoditi neto vrlo ozbiljno, pa je elio
biti kod kue kad se to dogodi. U podne je kuu zahvatio plamen. Odmah je sjeo da to zapie (kao
primjer nepovoljnog aspekta Urana prema Marsu), i premda je na kraju u poaru izgubio sve,
smatrao je to sitnicom u odnosu na otkrie moi tog planeta.
Goetheova autobiografija zapoinje ovako: Bio je 28. kolovoza 1749. i upravo je odbilo podne,
kad sam doao na svijet u Frankfurtu na Majni. Konstelacije su bile povoljne: Sunce u Djevici bilo
je na vrhuncu toga dana. Jupiter i Venera su ga prijateljski gledali a ni Merkur nije bio neprijateljski
nastrojen. Saturn i Mars drali su se neutralno. Samo je Mjesec, koji je tada postajao pun, bio u
poloaju da izazove suprotne sile,
250
SUDBONOSNO NEBO
jer je upravo poeo njegov planetarni sat. On se, doista, opirao mom roenju, koje se nije dogodilo
dok taj sat nije proao.
Byron je takoer bio vjet astrolog. Poput Drvdena, izradio je horoskop svoga sina i, opet poput
Drvdena, tono predvidio glavne dogaaje njegova ivota. U Hodoau Childea Harolda moemo
uti njegov glas pun potovanja:
Vi zvijezde! to ste poezija neba!
Ako po vama itamo sudbinu
Ljudi i carstva - tad oprostit treba
to elje, da bi' stekli veliinu,
Nitavnost nau smrtnu esto minu
1 trae srodnost s vama; jer tu gnijezde
Tajna se i ljepota, kroz daljinu
tovanje tako i ljubav nam jezde,
Stog sreu, slavu, ivot i mo zovu: zvijezde.27
U njegovu komadu Sardanapalus kralja izdaje astrolog koji izjavljuje: Ti sunce koje zalazi i vi

zvijezde koje se uzdiete / Nad vama ja sam bdio, itajui zraku po zraku / Proglase vaih
putanja...
Ipak, ope je razumijevanje tradicije bilo slabo. Scott je u uvodu svoga Guy Manneringa o tome
zapisao: Zamiljena se shema moe pratiti u prva tri ili etiri poglavlja djela, no daljnja su
razmatranja navela autora da odloi svoju nakanu. inilo se, nakon zrelog promiljanja, da
astrologija, premda je njen utjecaj neko prihvatio i cijenio i sam Bacon, vie nema dovoljan utjecaj
na ope mnijenje da stvori glavni izvor ro-manse. Scott se na koncu odrekao svoje izvorne sheme
da prikae ivote svojih likova sukladno njihovim horoskopima. Shvatio sam, zapisao je, da bi
pravian pristup temi iziskivao ne samo vei dar od onog to gaje autor svjestan, ve da bi to
ukljuilo nauke i rasprave koji su preozbiljne naravi za njegovu svrhu i za znaaj pripovijesti.
Ponovno uavi u javni govor, reene su se doktrine pomalo iskrivile. U tom smislu moe se rei da
je popularno oivljavanje astrologije zapoelo u Engleskoj objavljivanjem razliitih almanaha,
poput Vox Stellaruma (Glasa zvijezda) Francisa Moorea, koji je do 1803. imao
27 Hodoae Childea Harolda, 3. pjevanje 88, preveo Luko Paljetak, Znanje, Zagreb, 1988.
251
BENSON BOBRICK
ogromnu nakladu od 200.000 primjeraka. Godine 1824. asopis The Straggling Astrologer prvi je
donosio tjedna predvianja - o ljubavi, braku, poslu, putovanjima i tako dalje - poput dananjih
astrolokih kolumni. Nakon toga je slijedio Proroanski glasnik, koji je doivio jo vei uspjeh i
uveo predvianja za svaki dan u godini. Slijedile su druge publikacije, a glad za astrologijom se
irila.
Vodei predstavnik tog razvoja bio je Robert Cross Smith, koji je sebe prozvao Rafaelom. (Iz
nekog su razloga brojni astrolozi 19. stoljea, u potrazi za eterinom aurom, sebe nazivali prema
anelima ili duhovima - Sefarial, Karubel, Aforel, Rafael, Zadkiel i tako dalje - kao da su eljeli
potvrditi svoju povezanost s duhovnim svijetom. Smith je za pseudonim uzeo ime Rafael, ime je
odredio svoj ton.) Roen u Bristolu, u London je doao 1802. U astrologiju gaje uputio G. W. Graham, poznati profesionalni leta u balonu. Godine 1824. postao je urednik asopisa Straggling
Astrologer i nakon toga Prophetic Messen-ger, iji gaje uspjeh potvrdio kao osnivaa modernoga
popularnog as-trolokog novinarstva.
Na tom je podruju Smitha naslijedio Richard James Morrison, poznat i kao Zadkiel. ovjek iz
otmjene obitelji - djed mu je bio pomorski kapetan, otac rentijer - Morrison je bio bivi asnik
obalne strae i mornariki porunik koji je rano otiao u mirovinu nakon vjenanja s neakinjom sir
Joshue Paula, irskog baruneta. Godine 1830., oponaajui Smitha pokrenuo je svoj prvi almanah s
predvianjima koji je najprije nazvao The Herald ofAstrology a nakon 1836. Zadkiel's Altna-nac.
Prvi se broj potonjeg pojavio u sijenju 1849. i sadravao je lanke o astrologiji, frenologiji,
hipnotizerstvu, meteorologiji i novootkrive-nom planetu Neptunu. Dok je Old Moore's Almanac (ili
Vox Stellarum) privlaio jednostavniji puk, almanasi Smitha i Morrisona bili su omiljeni u srednjem
staleu.
Morrison je razvio stanovitu vjetinu i bio je naroito uspjean u predvianju potresa. U broju iz
1852. iz nadolazee potpune pomrine 6. lipnja 1853. naslutio je da, budui da su Mars i Saturn u
Biku u uglu prethodne pomrine u Panami, ne sumnjam da e se tamo dogoditi zastraujui broj
potresa kao i oko Darienske prevlake, a udari e se protezati do Carthagene, uzdu sjeverne obale
June Amerike do Hondurasa i Kalifornije, Floride itd. te Indije. Ti se dogaaji mogu oekivati u
srpnju 1853. oko esnaestoga. Sruilo se da se strani potres dogodio
252
SUDBONOSNO NEBO
16. srpnja u Cumani, na Karibima. Godine 1864. Morrison je takoer predvidio da e Ameriki
graanski rat zavriti idueg proljea i da e mir biti povezan s pomrinom Mjeseca. To se
dogodilo kad se 10. travnja 1865., na dan pomrine, Robert E. Lee predao generalu Grantu. Od
drugih djela Morrison je 1835. objavio skraenu verziju Lillvjeve Kranske astrologije, vlastitu
Gramatiku astrologije i Prirunik za astrologiju u dva sveska. Godine 1844. osnovao je Britansko
udruenje za promicanje astralnih i drugih znanosti (koje je nadahnulo slina udruenja u Britaniji i

inozemstvu) i poeo je (u Deejevom duhu) eksperimentirati s proricanjem budunosti iz kristala i


divinacijom pomou kristalne kugle. Seansama u njegovoj kui prisustvovali su brojni istaknuti
ljudi, ukljuujui groficu od Errolla, baruna Bunsena (pruskog veleposlanika), admirala
FitzClarencea, markizu od Ailesburvja, biskupa od Litchfielda, vojvodu od Effinghama, lady
Egerton od Tattona, vojvodu od Wiltona i romanopisca sir Edvvarda Buhvera Lvttona.
Zadkielov almanah za to se vrijeme nastavio objavljivati iz godine u godinu, povremno burkajui
valove svojim predvianjima i uzbuujui matu javnosti povremenim aluzijama o lanovima
kraljevske obitelji kao i o tekuim dogaajima. Obino su bile nekodljive ili bezazleno
neodreene, no s almanahom iz 1861. Morrison je upao u ozbiljne neprilike zbog neizravnog
upozorenja suprugu britanske kraljice o njegovu zdravlju. To vjerojatno ne bi privuklo mnogo
panje da kraljiin suprug nije neoekivano umro kasnije te godine, u dobi od etrdeset dvije
godine. Daily Telegraph, razljuen uspjehom almanaha (koji su pripisivali pukoj srei), napao gaje
kao zbrku bezvrijednog smea i zahtijevao da se autora optui kao lupea i skitnicu prema
Zakonu o skitnji. Sutradan je otkriven Morrisonov pravi identitet u pismu novinama koje je napisao
kontraadmiral sir Edward Belcher, koji je pak s njim imao neke nesuglasice i optuio ga za
prijevaru. Morrison je zahtijevao ispriku, a kad je Belcher nije elio dati podnio je tubu. Sljedeeg
lipnja odrano je suenje pred posebnom porotom na sudu Queen's Branch u Guild-hallu, kojim je
predsjedao vrhovni sudac sir Alexander Cockbum. Belcher se pojavio sam, bez ikakve potpore.
Morrison je imao popis istaknutih svjedoka, na kojemu su bili razni vitezovi, lordovi i plemkinje,
jedan biskup, vojvoda, markiza i razni pomorski velikani. U publici su takoer bile brojne
istaknute osobe, plemii i vlastela kojima je izradio horoskope. Vrhovni sudac, meutim, prema
osobnoj je sklonosti pre253
BENSON BOBR1CK
sudio u korist Belchera. Prezrivo je Zadkielov almanah nazvao besmislenom i tetnom
publikacijom i narugao se itavoj astrologiji:
Od svih neobinih zabluda koje su ikad zavele ovjekov um, vjerojatno je najudnija zamisao da na
nau sudbinu utjeu kombinacije zvijezda. Drevni su astronomi iz praktinih razloga utvrdili
odreena imena za odreene zvijezde, posudivi ta imena iz poganske mitologije, a onda su
astrolozi, u svom neznanju, pripisali zvijezdama osobine boanstava ija su imena nosile. Zatim su,
zato to se jedna sjajna zvijezda zove Venera, a druga plameno crvena Mars, zamislili da osobe
roene pod tim zvijezdama imaju osobine tih odreenih poganskih bogova. Nita ne moe biti
apsurdnije i to su besmislice kojima je ovaj almanah ispunjen. Doista je zauujue kako ljudi
mogu biti navedeni vjerovati da planeti imenovani prema poganskim bogovima mogu imati utjecaj
na njihovo roenje i sreu.
Nakon stoje naglas proitao nekoliko odlomaka iz almanaha, stao je iza svakog ponavljati pitanje
Ima li veeg apsurda? i zakljuio je pozivom poroti da u donoenju presude razmotri narav
publikacije s obzirom na koliinu tete koju ete joj pripisati. Porota je shvatila suev mig i nakon
to je Belchera proglasila krivim zbog proceduralne greke osudila ga je na dvadeset ilinga kazne,
to doista nije bila kazna. Ukratko, Morrisonje dobio parnicu ali je izgubio rat u odnosima s
javnou.
Poput Raphaelova almanaha koji je nadivio Smitha, i Zadkielov]t nadivio smrt svoga osnivaa
1875. i nastavio se uspjeno prodavati sve do 1931. No sam se Morrison nikad nije posve oporavio
od suenja.
Engleski su viktorijanci imali, naravno, svoje amerike pandane, od kojih je najistaknutiji
vjerojatno bio Luke Broughton, engleski emigrant. Roen u Leedsu 29. travnja 1828., Broughton je
pripadao staroj lozi astrologa i bio je jedan od nekoliko brae (koji su svi dobili imena po
evanelistima) koji su doli u Ameriku 1850-ih kako bi se bavili svojim umijeem. Godine 1854.
naselio se u Philadelphiji, gdje su dvojica njegove brae, Matthevv i Mark, ve uspostavila skromnu
praksu i suraivala u mjeseniku zvanom Horoscope. Broughton im se pridruio u naporima, radio
je na efemeridama, studirao za lijenika i 1858. stekao diplomu. Te je godine poeo objavljivati i
vlastiti Monthly Planet Rea-der. Nakon toga napisao je prirunik nazvan Elementi astrologije, koji

je pridonio ponovnom uspostavljanju astrologije u amerikom ivotu.


254
SUDBONOSNO NEBO
Broughtonova astrologija bila je matematika i prediktivna. U svome Planet Readeru za sijeanj
1861. (kad je veina oekivala da e Graanski rat biti gadan, brutalan i kratak) predvidio je da mir
nee nastupiti prije ljeta 1865. Godinu dana kasnije predvidio je da general George McClellan
nee uspjeti kao zapovjednik Unije i da e ga smijeniti krajem godine, kad Saturn u tranzitu preko
njegovog ascendenta bude u kvadratu sa svojim poloajem u desetoj kui. Njegovi e ga
neprijatelji svim silama htjeti ukloniti i sve pokazuje da e u tome uspjeti. McClellan je udaljen iz
zapovjednitva 7. studenoga. Broughton je, ini se, naslutio i sudbinu predsjednika Abrahama
Lincolna. U listopadu 1864. tono je predvidio Lincolnov ponovni izbor, no napisao je: Neka
predsjednik pazi na tajne neprijatelje, kao i na pokuaj umorstva tijekom ovog i nekoliko sljedeih
mjeseci. Ptolemej je napisao: Ako jedno od svijetleih tijela bude ugroeno Marsom iz
kardinalnih znakova a Mars je u isto vrijeme uzdignut, osoba e doivjeti nasilnu smrt. Lincoln je
imao uzdignutog Marsa u Vagi, kardinalnom znaku, u kvadratu s natalnim Mjesecom. Broughton se
jednostavno drao knjige. Kad se pribliila 1865. vidio je i daje Lincolnovo progresivno Sunce u
egzaktnoj opoziciji Marsu, za to je mislio da bi moglo pokrenuti dogaaj. U oujku 1865. upozorio
je da e sredinom travnja neki visoki dunosnik umrijeti ili biti smijenjen. Dne 14. travnja
Lincoln je ubijen u Fordovu kazalitu i izdahnuo je sljedeeg dana.
Ta su predvianja podigla njegov ugled, ali ga istovremeno uinila oiglednom metom za one koji
su astrologiju smatrali izopaenom. Bro-ughtonov dom u Philadelphiji opljakala je razbjenjela
gomila, pa se 1866. preselio u New York, gdje je zaposlio pomonika po imenu W. H. Chanev (ili
Chenev, prema izvornoj grafiji), niskog, vrstog mukarca nagle udi i oca romanopisca Jacka
Londona. Pomalo neprilagoen, Chanev je u mladosti bio divlji skitnica, potucalo s gusarskim
tenjama; postao je dravni nadglednik; bio je novinski urednik a nakon studija prava sluio je kao
okruni tuitelj u Iowi i Maineu. Premda odlian matematiar (i astrolog dokazanih vjetina), ivio
je na rubu, upleo se u brojne skandale, od kojih su neki bili vezani uz seksualne afere, i upustio se u
dugaak i ogoren sukob s Katolikom crkvom.
U svojoj Astrolokoj poetnici i drugim knjigama Chanev je teite polagao na primarne direkcije
ili progresije (jedan stupanj za jednu godinu) i proveo posljednje godine ivota muei se nad
ogromnim
255
BENSON BOBR1CK
efemeridama koje bi tono pokrile itavo 19. stoljee. Brougton je glede svoga kolege kasnije
primijetio : Nitko tko ne razumije astrologiju i matematiku astronomiju nema pojma koliko je
truda potrebno da se za pedeset ili sto godina unatrag izrauna irina, duina i deklinacija Mjeseca,
Merkura, Venere, Marsa, Jupitera, Saturna i planeta Urana u stupanj i minutu za svaki dan tog
razdoblja.
Godine 1866. Chanev se preselio u New York i ondje gaje, u listopadu, Broughton, koji je imao
poprilino iroku klijentelu, zaposlio da mu pomogne u matematikim izraunima koji su mu poeli
oduzimati vrijeme. Zajedno su otvorili ured na Broadwayu 814, gdje su predsjedali Eklektikim
medicinskim sveuilitem, nekom vrstom New Age kole gdje su poduavali astrologiju, itanje
iz dlana, travarstvo i druge takve discipline. Njihov relativni uspjeh izazvao je neeljenu pozornost
Jamesa Gordona Bennetta, urednika New York Heralda, najmonijih novina u zemlji u to vrijeme,
koji je odluio napasti kolu. Na Bennettov poticaj vlasnik zgrade je gornji kat iznajmio goropadnoj
skupini Fenijana (drutvu posveenom osloboenju Irske od britanske vlasti) koji su lupali
stolicama o pod i svrdlali izmama dok su Broughton i Chanev pokuavali u prizemlju odravati
nastavu.
Sveuilite je rasputeno, no Chanev je ostao u New Yorku do 1869. predavajui astrologiju,
frenologiju i prirodnu teologiju, piui pamflete i izraujui horoskope. Teko je ivio i esto su ga
ometali na predavanjima; jednom je zbog bogohuljenja bio zatoen est mjeseci bez mogunosti
jamevine u zatvoru u Ludlow Streetu. Kad su ga pustili krenuo je na zapad i od 1871. do 1872.

ivio je u Salemu, u Oregonu, gdje je, kako se kasnije prisjetio, uivao u 'privatnom' drutvu
senatora, kongresmena, guvernera, sudaca vrhovnog i niih sudova... Mnogima sam pomogao da
dou na poloaj, radei u tajnosti, no oni se nisu usudili javno me nagraditi, premda su privatno bili
moji najbolji i odani prijatelji. U tom razdoblju postao je i povjerenik gradonaelnika koji je i sam
bio spiritualist i u ijem je domu prvi put sreo Floru Wellman, ker Marshalla Wellmana, itnog
tajkuna. Flora je bila odrasla na velikom oevom imanju u gradu ita Massillonu u Ohiu (gradu
to gaje pomogao izgraditi njezin otac), no zarana je poela pokazivati boemske sklonosti a u dobi
od esnaest godina pobjegla je od kue. Nekoje vrijeme davale satove iz glasovira, a zatim je
postala (ili se smatrala) medijem i posvetila se svijetu duhova. Upoznavi Chanevja postala
256
SUDBONOSNO NEBO
je njegova ljubavnica i poslovna partnerica, a par se u listopadu 1873. preselio u San Francisco,
gdje su odravali seanse. On je poduavao astrologiju, astronomiju, astro-teologiju i tome slino,
a ondje je roeno njihovo dijete ljubavi, Jack London. Tih su dana u San Franciscu u modi bili
vrlo labavi drutveni odnosi, kasnije je zapisao Chanev, i nije se smatralo sramotnim da dvoje
ljudi ive zajedno izvan braka. Mislim na spiritualiste i one koji su sebe drali reformatorima.
Njihova veza nije dugo trajala. Dne 4. lipnja 1875. u San Francisco Chronicku objavljenje lanak
pod naslovom: Odbaena ena. Zato je gospoda Chanev dvaput pokuala samoubojstvo. Otjerana
od kue jer nije eljela ubiti neroeno dijete - poglavlje o bezdunosti i obiteljskoj bijedi. Slijedila
je mrana pria:
Gospoa Chanev, ena profesora W. H. Chaneva, astrologa, prekjuer se pokuala ubiti popivi
laudanum. Kad u tome nije uspjela, juer se pokuala ustrijeliti pitoljem u elo. Metak se odbio
nanijevi joj samo povrinsku ranu a prijatelji su se umijeali prije nego je uspjela ostvariti svoju
samoubilaku namjeru.
Povod stranog ina bila je obiteljska nesrea. Brani je par protekle godine bio poznat kao sredite
male skupine ekstremnih spiritualista, od kojih je veina zagovarala, ako ve ne i primjenjivala,
gnusni nauk o slobodnoj ljubavi razvratne [Victorije] Woodhull.
Pria se daje ivot branoga para bio obiljeen samoprijegorom i odanom privrenou sa enine
strane te otrim rijeima i runim ponaanjem sa strane mua. On je prakticirao astrologiju,
izraunavao horoskope radi tumaenja, poduavao kemiju i astronomiju, hulio na kransku vjeru,
objavljivao asopis posveen hibridnom nauku zvanom platomatejski i toboe izraivao jeftine
horoskope za tranzite planeta, 10 dolara po komadu...
ena mu je pomagala u poslovnim pojedinostima, odravala kuu, muila se s pranjem rublja, za
novac se brinula o tuoj djeci i velikoduno mu davala sav novac koji bi zaradila i koji bi uzmogla
utedjeti mimo svakodnevnih trokova. Nikad se nije tuila niti priala o svojim najnovijim
nedaama, osim najbliim prijateljima. Kae daje prije tri tjedna zatrudnjela. To je rekla muu i
zamolila daje na dva ili tri mjeseca potedi uvanja djece kojim je pridonosila njihovu zajednikom
uzdravanju. Odbio je njezin zahtjev i uslijedile su srdite rijei.
257
BENSON BOBRICK
Tada joj je rekao da je bolje da ukloni svoje neroeno dijete. To je ona s gnuanjem odbila uiniti...
On ju je tada napustio, i ubrzo nakon toga ona se prvi put pokuala ubiti...
Dvadeset jednu godinu nakon to je lanak objavljen, Jack London je u knjinici u San Franciscu
kopao po starim novinama traei zapis o svom roenju, i tada je otkrio tko mu je pravi otac. U
izdanju Chro-niclea od 13. sijenja 1876. proitao je: Roeni: Chanev - u ovom gradu, 12.
sijenja, sin supruge W. H. Chaneva. Traio je jo dalje dokaz o razvodu ili rastavi te naao gore
navedeni lanak o runom kraju njihove veze.
London je u zao as odluio stupiti u kontakt s Chanevjem (koji je tada bio u Chicagu) da sazna
vie. Dne 28. svibnja 1897. u pismu gaje upitao kakva je bila njegova majka u mladosti i je li
Chanev doista njegov otac. Chanev, koji je vodio Astroloki koled u svome stanu u Calumet
Avenue na broju 2829, smjetaje zanijekao oinstvo bojei se da bi morao plaati nekakvu potporu
te je na druge naine pokuao odbiti Londona u dugakom (i pomalo uvrnutom) odgovoru. U pismu

od 4. lipnja 1897. priznao je daje ivio godinu dana s Florom izvan braka, no u to sam doba bio
impotentan zbog tekog ivota, oskudice i previe posla. Ipak, sugerirao je da je Flora spavala
uokolo. Na primjer, u kui je tog proljea bio sustanar koji joj se sviao - Vrijeme je bilo toplo i
prozori otvoreni. Ja sam rano ujutro odlazio u ured a on je spavao dokasna - a tamo je bio i vrlo
uglaen gospodin, meetar (jedan od njegovih klijenata), ije su ena i ki, mlada dama, tada bile
u Europi. Reeno mi je da je Flora od njega traila deset tisua dolara za utnju. On je tada
financijski bio u vrlo neugodnom poloaju, jer je imao dionice s niskom marom... Kasnije sam u
nekim novinama iz San Francisca proitao da se ubio. No, Chanev je rekao da se ne moe sjetiti
imena nijednog od te dvojice, niti mu moe pomoi u pokuaju da ih pronae. to se tie njegove
veze s Florom, u jednom sam razdoblju prema njoj gajio vrlo njene osjeaje, no dolo je vrijeme
kad sam je mrzio svom silinom svoje nagle naravi i ak sam pomiljao da ubijem i nju i sebe...
Vrijeme je ipak zalijeilo rane i ja vie ne osjeam nita runo prema njoj, a toplo suosjeam s vama
jer mogu zamisliti kako bih se osjeao na vaem mjestu. No, gorina njihova rastanka jo gaje iz258
SUDBONOSNO NEBO
jedala: Taje nevolja unitila deset godina mog ivota, rekao je Londonu. [Lane optube protiv
mene] kopirane su i raspaane irom zemlje. Moje sestre u Maineu su ih proitale i dvije od njih
postale su mi ne-prijateljice. Jedna je umrla u uvjerenju da sam kriv. Druga bi mogla biti mrtva,
nisam se s njom uo ve mnogo godina. Svi moji ostali roaci, osim jedne sestre u Portlandu, u
Oregonu, jo uvijek su moji neprijatelji i smatraju me sramotom. I doista, unato policijskom
izvjeu to ga je sastavio policijski detektiv, a koje pokazuje da su mnoge optube protiv mene
bile lane, nikad nije uspio sprati ljagu sa svoga imena. Tada sam se prestao braniti i godinama
mije ivot bio teret. No na koncu je stigla reakcija i sad imam nekoliko prijatelja koji me cijene. Sad
imam 76 godina i dosta sam siromaan... Iskreno va, W. H. Chanev.
To je strano pismo okiralo Londona. Sadravalo je vie nego stoje elio znati, a manje nego to se
nadao, bar to se tie njegova roenja. U drugi zao as ponovno je pisao Chanevju i dobio jo
muniji odgovor. Ovaj puta Chanev objanjava da je otuenje izmeu njega i Flore poelo kad ga
je poela ispitivati bi li bio spreman na to da ona ima dijete s drugim mukarcem, jer je eljela
uivati u radostima majinstva a on je bio prestar da joj pomogne zaeti. Rekao je da je nevoljko
na to pristao, pod uvjetom da otac takvog djeteta plaa za njegovo uzdravanje. U meuvremenu je
njezina nevjera ve sablaznila pansion u kojemu su ivjeli. Naveo je njezino podlo priznanje i
molbu za oprost koji joj je dao, kao i moralno gnuanje ostalih stanara kue. Da sam slijedio svoj
prvi dojam, nastavlja Chanev, tada sam je trebao ostaviti i to bi mi pritedilo godine jada. No moj
je ivot bio slomljen i, raz-mislivi, oprostio sam joj. Nedugo nakon toga poela je tvrditi daje
trudna sa samim Chanevjem. On u to nije elio vjerovati i rekao joj je daje s njima gotovo. Postala
je histerina i pola po pitolj, a vratila se s ranom na lijevoj strani ela, a po licu joj je curila krv.
Ipak, dodao je, pokuaj samoubojstva bio je laan jer pitolj... nije opalio i nije bilo tragova
opeklina od baruta na njezinu licu.
To je bio kraj veze. Godinu ili dvije kasnije kazao je kako mu je reeno da je Flora otila s
udovcem koji je imao malu djecu i vodio svratiste za ljubavne parove. Takoer je rekao daje od
nekog negdje uo da je oboljela od venerine bolesti. Moj je ivot bio vrlo tuan, pie na kraju,
vie nego to e, mislim, biti tvoj, no izrazio je suosjeanje s Londonovom nevoljom.
259
BENSON BOBRICK
Bila je to zasigurno hladna utjeha. London je kasnije svog oca opisao u prii koju je napisao 1899.
kao vrlo uenog ovjeka i proslavljenog prouavatelja starina [koji] nije mario za obitelj jer je
stalno bio izgubljen u apstrakcijama svojih prouavanja... Mogu samo rei daje bio naj-abnormalniji
primjerak hladnokrvne okrutnosti koji sam ikad vidio. No i London je bio sin svog oca. Drugdje je
napisao, u skladu s vlastitom fatalistikom nastrojenou: ivot je gulikoa. Nikad nisam imao ni
najmanjeg izgleda... Bio sam krivotvoren pri roenju i obma-nut s majinim mlijekom. Kocke su
bile oteane olovom kad ih je bacila, a ja sam roen kao dokaz gubitka.
260

Dvanaesto poglavlje
Poneto tuna saga o nestabilnom ivotu W. H. Chanevja, kao i sramno rasipanje njegova talenta,
mogu posluiti kao parabola za konfuzni smjer kojim je pola sama astrologija pokuavajui nai
uporite u modernom svijetu. Neki e za to okriviti jednog ovjeka. Taj je ovjek bio Alan Leo,
putujui prodava slatkia iz Londona, koji je 1890. pokrenuo Astrologov mjesenik. Njime se na
aljiv nain trebao natjecati s Almanahom staroga Moorea, Raphaeolovim prorokim almanahom,
Zadkielovim almanahom i drugim komercijalnim pothvatima te vrste. Njegov asopis ipak nije
daleko dospio, pa ga je preinaio u Modernu astrologiju, kako bi izgledao potpuno drugaije od
suparnikih i privukao nove itatelje. U isto vrijeme promijenio je ime iz William Allen u Alan Leo,
u skladu sa svojim Sunevim znakom. Tako se astrologija Suneva znaka, u njegovoj osobi i u
vrsti astrologije kojom se bavio, poela brkati sa samom astrologijom. Doskora e postati
najslavniji i najutjecajniji astrolog na svijetu.
Roen u Londonu 7. kolovoza 1860., Leo je bio sin vojnika povratnika iz slube u kotskoj
regimenti u Indiji koji je nastavio raditi u londonskoj ljekarni za sirotinju. Nekoliko godina kasnije
tajanstveno je netragom nestao. U to je doba Leo jo bio dijete, pa se kasnije poalio kako je bio
prisiljen rano poeti raditi. Do esnaeste godine bio je egrt u nekoliko zanata u Liverpoolu, gdje je
spavao na ulici. Nakon toga doivio je dramatine uspone i padove, jedne godine bio bi unosno za261
BENSON BOBRICK
SUDBONOSNO NEBO
poslen (kao dobro plaen voditelj trgovine ivenim namirnicama, na primjer), a idue godine ostao
bi bez iega.
Za to se vrijeme Leo preko nekog travara u Manchesteru upoznao s astrologom koji gaje potom
predstavio jezikoslovcu i kabalistu Walteru Gornu Oldu. Old je bio lan nekoliko elitnih
astronomskih drutava u Britaniji i Francuskoj te je studirao brojne orijentalne jezike, ukljuujui
koptski, asirski, sanskrt, kineski i hebrejski kao i egipatske hije-roglife. No njegova strast je bila
numerologija. Jo u dvadesetima upoznao je madame Blavatskv, rusku okultisticu plemenita roda
koja je 1875. osnovala Teozofsko drutvo. Prema njezinim knjigama Razotkrivena Izida (1877.) i
Tajni nauk (1888.), biljei jedan autor, sve su svjetske religije poduprte istom boanskom
mudrou, koja je prenesena iz davnine. Te su drevne duhovne istine bile skrivene kako bi se
izbjegao progon Zapadne crkve, a sad se ponovno pojavljuju zajedno s tajnama Istoka. Kao njihov
medij, Blavatskv je tvrdila daje u dodiru s 'tajnim uiteljima' koji s njom komuniciraju astralno i
preko 'materijaliziranih' pisama koja joj se dostavljaju kroz eter iz planinske utvrde tih uitelja na
Tibetu. Uskoro su pokusne loe osnovane u zemljama irom svijeta.
"VValter Gorn Old ustro je zastupao teozofiju i postao je lan Blavat-skyne unutarnje skupine
Inicijata, koja mu je od milja nadjenula ime astralnog lutalice (zbog sklonosti izvantjelesnim
iskustvima). Old (koji se kasnije prozvao Sefarijal) vodio je Lea na teozofske sastanke koje je
vodila madame Blavatskv te je Leo uskoro i sam postao lan drutva. Nekoliko godina kasnije
oenio je kolegicu teozofkinju i odrekao se karijere prodavaa kako bi se potpuno posvetio
astrologiji. Tijekom sljedeih pet godina njegov je asopis Moderna astrologija postao iznimno
popularan, djelomice zbog pogodnosti za sve pretplatnike koji bi za jedan iling dobili pokusni ili
skraeni horoskop. Leo je uskoro bio zatrpan narudbama za horoskope. Proirio je osoblje
inovnicima i matematiarima, zapoeo je dopisni teaj, osnovao izdavaku kuu i otvorio
podrunice u Parizu i New Yorku.
Premda su njegove profesionalne aktivnosti imale mnogo aspekata, njegov je relativno brz i
znaajan uspjeh uvelike poivao na masovnoj izradi jeftinih horoskopa koji su tumaili Sunce,
Mjesec, ascendent i poloaje planeta u znakovima na generiki nain. Doskora su tiskane hrpe
gotovih materijala koji su se spajali i kompletirali, a svake je godine slano i do petnaest tisua osobnih horoskopa. Istovremeno, kako bi astrologiju uinio
pristupanijom masama, Sunevom znaku dao je univerzalnost koju on ima i u dananjoj
astrologiji. Za njega je, kako primjeuje Neil Spencer, Sunce bilo 'ope naelo', 'prvotni izvor
postojanja', kojemu su sva ostala planetarna naela podlona. Bilo je to u suprotnosti s glavninom

prijanjeg astrolokog razmiljanja, po kojemu je Sunce samo jedna od sedam planetarnih energija,
i to ne nuno dobroudna, budui da 'spaljuje' planete u blizini.
To je bila istaknuta znaajka astrologije koje se pridravao. No, Leo je bio i uvjereni teozof te je na
neobian nain spajao svoje elementarno razmiljanje i djelovanje s gotovo nedokuivo zakuastom
predodbom o tome stoje astrologija. Njegova je vrsta astrologije bila obilno proeta uenjem
madame Blavatskv i degradirala je predvianja a umjesto toga naglaavala 'duhovnu dimenziju'
zanata. Kao rezultat, teozofsko uenje o inkarnaciji, karmi i evoluciji due kroz mnoge ivote ideje koje je madame Blavatskv preuzela iz hinduizma i budizma - sad su postale dijelom moderne
astrologije.
Leo je ponovno rastumaio itavu tradiciju u svjetlu toga vjerovanja. U lanku objavljenom 1903.
napisao je: Nije pretjerano rei da su svi astrolozi koje sam sreo na poetku karijere bili zadovoljni
samim horoskopom... bilo je jasno da nisu pravilno shvatili znaenje simbola u horoskopu... te sve
dok svjetlost Religije mudrosti [Teozofije] nije rasvijetlila drevnu simboliku, samo je nekolicina
astrologa, usmjeravajui zrake tog svjetla na astroloke simbole, bila u stanju proniknuti iza vela.
Time je tradicija ponovno definirana kao ifrirani jezik koji samo teozofsko uenje moe deifrirati.
Umjesto metode predvianja, horoskop moemo smatrati nekom vrstom ezoterinog dokumenta [u
teozofij-skom smislu] a njegovo tumaenje okultnom vjebom. U skladu s tim uvjerenjem, Leo je
1915. osnovao Astroloku lou Teozofskog drutva, koja je postala uporite za irenje njegovih
ideja. Napisao je i niz pozamanih udbenika o matematici astrologije i tehnici tumaenja:
Astrologija za svakog, Izrada horoskopa, Progresivni horoskop, Klju za vau natalnu kartu, Kako
protumaiti horoskop, Umijee sinteze i Ezoterina astrologija. No u njima se to uenje uvelike
udaljilo od klasinih tekstova. Okolnosti njegova ivota navele su ga da se jo vie od njih udalji jer
je, unato svome spiritualiziranom poimanju astrologije, Leo dvaput bio optuen za gatanje - prvi
put u svibnju 1914., kad je osloboen zbog
262
i
263
BENSON BOBRICK
proceduralne greke i ponovno u srpnju 1917., kad je osuen. Zbog toga je, ini se, odluio
revidirati sve svoje publikacije prema savjetu pravnika da psiholokim indikacijama zamijeni
predvianja buduih dogaaja. Nakon Lea, mnogi su astrolozi odbacili predvianja kako bi
izbjegli sud. I tako je roena psiholoka astrologija.
to god se inae moglo rei o Leu, meutim, bio je on intelektualno privlaan i, ini se, potpuno
iskren. Jedan je njegov tovatelj gledajui unatrag rekao: Imao je dara da privue svakojake ljude,
a mnogi medu njima imali su vrhunske intelektualne sposobnosti i bili su spremni uiti astrologiju,
stoje znailo da su uili sve stupnjeve vie matematike, sfer-ne geometrije i astronomije kako bi
mogli temeljito razumjeti to zapravo rade kad izrauju horoskope. To je nesumnjivo pomoglo u
ouvanju dijela tehnike na ivotu. No umjetnost umijea bila je izgubljena.
Doista, to je astrologija postajala proizvoljnija, uhvaena u zamku ezoterijske teorije, pojavljivalo
se sve vie arlatana koji su je svojatali. -U tom je smislu bio tipian stanoviti dr. Karr. Karrov vodi
prema uspjehu i srei, objavljen 1900., na koricama je prikazivao astrologa s turbanom koji je
izgledao poput Carmen Miranda u Cesti za Rio. Autor, nudei javnosti ovo djelo, poinje knjiga,
ima u vidu samo jedan glavni cilj, naime da u najveoj moguoj mjeri slui svijetu i
ovjeanstvu. Na poleini pamfleta od dvadeset etiri stranice bili su oglasi za nepatvorene
magnete (koji zajameno privlae bogatstvo), arobno korijenje, Knjigu zabranjenog znanja, (koja
objanjava ini, znakove, hipnozu, divinaciju, orijentalnu elektrinu psihologiju, praznovjerje
vezano uz boje, uroke, sretne i nesretne dane te druge skrivene tajne starih), kao i oglasi za
pamflete koji objanjavaju znaenje snova, itanje iz dlana, analizu rukopisa, gatanje iz karata,
gledanje u kristal i fre-nologiju. Astrologija u samom Vodiu bila je generika, te je sadravala
neizbjean popis znamenitih ljudi roenih pod odreenim znakovima - na primjer, u znaku Ovna:
Thomas Jefferson, Otto von Bismarck, William Wordsworth, J. Pierpont Morgan i Mary Pickford; u
znaku Riba: George Washington, Victor Hugo, Voltaire, Frederick Chopin, Kopernik, Geraldine

Farrar i ALLA RAGAH, ovjek koji vidi budunost, moda dr. Karr osobno.
U meuvremenu, iako je Sefarijel (Walter Gorn Old) uputio Lea u te-ozofiju, sam je od nje odustao
vjerujui da to prije spustimo znanost astrologije s oblaka gdje su je tobonji ezoterici bezobzirno
poharali,
264
SUDBONOSNO NEBO
tim prije e ona stei dolino priznanje u praktinom svijetu. Posebno ga je zanimalo moe li se
astrologija koristiti za zaraivanje novca, pa je svoje teorije o tome primjenjivao na trgovanje
dionicama i raznom robom, i to s odreenim uspjehom. Takoer je razvio nekoliko sistema - s
privlanim imenima kao to su Vrhunac, Zlatni klju, Snimak, Bljeskalica i Proljee za predvianje ishoda konjskih trka i drugih natjecanja. U svome Priruniku iz astrologije iznio je
progra-matsku prognozu smrti utemeljenu na planetu u osmoj kui i poloaju Saturna u znakovima:
Fiksni znakovi ukazuju na smrt od krvarenja (Vodenjak), poremeaje u grlu (Bik), bolesti srca (Lav)
i reproduktivnih organa (korpion). Promjenjivi znakovi ukazuju na prehlade i pluna oboljenja
(Blizanci), bolesti mjehura (Djevica) i nervnog sistema (Strijelac i Ribe). Kardinalni znakovi
naznauju smrt zbog bolesti glave, modane groznice itd. (Ovan), eluca (Rak), bubrega i jetre
(Vaga) te zbog crvenog vjetra i konih bolesti (Jarac). Ako je Saturn u osmoj smrt e biti polagana i
muna, ako je ondje Mars brza i bolna, s Uranom iznenadna i neoekivana, s Jupiterom lagana i
oekivana, s Venerom mirna i bezbolna. Merkur i Mjesec su pasivni i djeluju u skladu s prirodom
planeta s kojim su u najbliem aspektu; no Mjesec oznauje smrt u javnosti, na ulici ili u prisustvu
stranaca, u bolnicama ili drugim javnim mjestima, kada druga svjedoanstva na to ukazuju.
Prema tom tumaenju, onaj tko ima Saturna u Lavu kao i Mjesec u osmoj kui (u sekstilu s Marsom
kao najbliim aspektom) trebao bi umrijeti odjednom, iznenada, od sranog udara, i to na javnome
mjestu.
Evo Sefarijelova navoda o preranoj smrti predsjednika Jamesa A. Garfielda. U horoskopu se
Saturn nalazi u dvanaestoj, ukazujui na tajne neprijatelje; Mars je u korpionu u opoziciji Mjesecu,
a Uran u petoj kui u kvadratu s Mjesecom koji je paralelan s Marsom. Mars vlada osmom i
ugroen je Uranom i Jupiterom iz pete kue, koja vlada kazalitem. On je umro u kazalitu i
nastrijeljen je u utrobu (Saturn u Djevici). Horoskop kralja Georgea VI, pak, prua
savren primjer mirne, dobroudne vrste vladara koji je stupio u savren brak i bio silno zaljubljen u
svoju draesnu kraljicu... U njegovom se horoskopu uzdie Vaga, izvanredan zodijaki znak koji
vlada ljubavlju, prijateljstvima i brakom. To je znak ravnotee pa ukazuje na karakter
265
BENSON BOBRICK
vrlo prikladan za upravljanje branom kao i nacionalnom sudbinom. Venera, vladajui planet, nalazi
se s Mjesecom i Uranom u znaku korpiona, gdje ukazuje na njegovu snagu volje i osobnu
vrstou. Odlian trigon Jupitera u Lavu i Marsa u Strijelcu ukazuje na njegovu prijaznost, priroen
arm, dobro raspoloenje i velikodunost. Sunce i Merkur u Strijelcu ine Njegovo Velianstvo
demokratinim i filozofinim te pokazuju njegovo veliko zanimanje za sve oblike drutvenog i
filantropskog rada.
I, naposljetku, evo stoje zapisao o ivotu lorda Byrona: Lord Byron roenje 22. sijenja 1788., u 1
i 18 ujutro. Venera se nalazi u Vodenjaku, u konjunkciji sa Saturnom, Mjesec je s Marsom u Raku u
opoziciji Merkuru, Sunce u Vodenjaku je u opoziciji Uranu u Lavu. etiri planeta su u fiksnim
znakovima, a tri u kardinalnim. Poloaj Venere oteene Saturnom, te Mjesec oteen Marsom i
Merkurom vrlo prikladno pokazuju razoaranje i tekoe koje je doivio taj helenski junak: osujeenost njegove ljubavi, otuenje od roda i domovine te kritika kojoj je bio izvrgnut cijelog ivota,
ak i nakon smrti.
Zakonski progon koji je demoralizirao Alana Lea dotaknuo je i amerike obale. Astrologija je u
Engleskoj bila zabranjena 1736. zakonskom odredbom o arobnjatvu, te ponovno 1825. Zakonom
o skitnji, koji je astrologe svrstao u istu kategoriju s lupeima i skitnicama. Poetkom 20. stoljea
u New Yorku je donesen slian zakon koji je astrologe obiljeio kao poremeene osobe, zajedno s
akrobatima, cirkuskim jahaima i mukarcima koji naputaju svoje ene. Taj je zakon stavljen na

odluujuu kunju 1914. kad je tajni agent uhapsio Evan-geline Adams, uglednu astrologinju koja je
tvrdila daje potomak Joh-na Quincyja Adamsa, estog predsjednika Sjedinjenih Drava. Premda se
Adamsova mogla izvui s globom, ustrajala je na suenju. Na sud je dola oboruana referentnim
knjigama, nairoko je sucima izloila principe astrologije i praktino pokazala svoj rad tumaei
nasumino izabran horoskop za koji se kasnije pokazalo da pripada suevu sinu. Sudac John J.
Freschi bio je toliko impresioniran njezinom analizom da je kategoriki presudio u njezinu korist,
zakljuujui da je ona svojim radom uzdigla astrologiju na razinu dostojanstva egzaktne znanosti.
266
SUDBONOSNO NEBO
Njezin odvjetnik Clark L. Jordan odlino ju je zastupao. U svojoj je obrani objasnio:
Astrologija je znanost koja opisuje utjecaj nebeskih tijela na zemaljske poslove i na ljudski karakter
i ivot. U pitanju je matematika odnosno egzaktna znanost utemeljena na astronomiji koja opisuje
nebeska tijela i objanjava njihovo kretanje itd. Ona je primijenjena znanost utoliko to u ocrtavanju
ljudskog karaktera kao vodilju koristi utvrene astronomske principe, a sve se njene prosudbe
temelje na metematikim izraunima. Ona je empirijska znanost jer se njeni zakljuci temelje na
preciznim podacima koji se prikupljaju tisuama godina. Astrologija je najstarija postojea znanost.
Ona nije samo pretpovijesna nego je i pred-tradicio-nalna i ne smije se staviti u isti ko s gatanjem
ili nekim od brojnih oblika demonologije kakva se primjenjivala kako u davnim, tako i dananjim
vremenima.
Sudac Freschi se sloio. Objanjavajui svoju presudu, naznaio je da je Adamsova u svome
tumaenju do svojih zakljuaka dola apsolutno mehanikim, matematikim procesom... Temeljei
svoj horoskop na poznatoj i utvrenoj znanosti astronomije, ona nije prekrila zakon... Jednostavan
cilj zakona je zatita budala i lakovjernika od lopovluka onih koji tvrde da su mudri i koji
pribjegavaju obmanama i svakojakim prepredenim sredstvima kojima mogu na neki nain stei
korist... Zadovoljan sam time to u ovom sluaju ne postoji element prevare koji obino nalazimo u
sluajevima proricanja sudbine.
Adamsova je u mladosti uila astrologiju kod J. Hebera Smitha, indologa i profesora medicine na
Bostonskom sveuilitu, koji je bio ijedan od vodeih medicinskih dijagnostiara Nove Engleske u
to doba. Smith je esto koristio astrologiju u svome medicinskom radu, a kasnije je postao strunjak
u analizi psihe zatvorenika prema njihovim horoskopima. Imao je veliko povjerenje u Adamsovu,
koja se prvotno smjestila u hotelu Copley u Bostonu. No na glas je dola po predvianju stranog
poara koji je 1899. razorio hotel Windsor u New Yor-ku. Nedugo nakon poara novine su bile pune
zapanjenog svjedoanstva vlasnika hotela koji je priznao daje zanemario njezino upozorenje o
predstojeoj nevolji u kojoj e vatra odigrati ulogu.
Adamsova je na koncu otvorila atelje u Carnegie Hallu, gdje su je konzultirali bogati i slavni.
Posjeivali su je ljudi poput engleskoga kra267
BENSON BOBRICK
lja Edvarda VII, Enrica Carusa, prirodoslovca Johna Burroughsa; brojni slavni kazalitarci
(Geraldine Farrar, Lillian Russel, Tallulah Bankhead, Eva Le Gallienne, Charlie Chaplin i Mary
Pickford, medu ostalima); pisci Eugene O'Neill i Anita Loos; Joseph Campbell, veliki mitologiar,
dobio je u dobi od 21 godine tumaenje cijeloga ivotnog puta koje se (izjavio je kasnije) obistinilo.
Voditelj detektivske agencije Pinkerton O. M. Hanscom konzultirao se s njome o najteim
sluajevima. Poznati kirurg iz Nove Engleske, A. M. Thaver, elio je znati koji su mu najbolji dani
za izvoenje operacija. Dolazili su i istaknuti poslovni ljudi i bankari, ukljuujui Fritza Heinzea,
kralja bakra iz Montane, Jamesa T. Hilla, predsjednika Velike sjeverne eljeznice, Johna P.
Drvdena, koji je bio na elu Osiguravajueg drutva Razborit ivot, Charlesa Schwaba (starijeg) i J.
P. Morgana, kojemu je objasnila opi utjecaj planeta na posao i politiku. Morgan, isprva skeptian,
poeo je istinski vjerovati, a prema njegovim rijeima njezina su mu predvianja pomogla da
postane tako bogat ovjek. Dva predsjednika newyorke burze, Sevmour Cromwell i Jacob Stout,
slijedili su njegov primjer i otvoreno su se zapanjili njezinim vjetinama. Ona se ak nakratko
ukljuila u predsjedniku kampanju. John W. Weeks iz Massachusettsa, vodei kandidat za

republikansku nominaciju 1920. godine, odluio ju je konzultirati o svojim izgledima, da bi odustao


nakon to mu je rekla da e Harding pobijediti. Isto tako je predvidjela izbor Calvina Coolridgea
1924. kao i neoekivanu pobjedu Ala Smitha kao guvernera New Yorka u istoj kampanji.
U travnju 1930. Adamsova je postala prva astrologinja na mjestu voditelja radijske emisije, koja se
davala tri puta tjedno. Sluatelji su je zatrpavali upitima za horoskope (na koje je teko mogla
odgovoriti), no njezina je slava uvrena s nekoliko popularnih knjiga - autobiografijom Nebeska
zdjela i trima prirunicima, Astrologija za svakoga, Vae mjesto u Suncu i Vae mjesto meu
zvijezdama. Sjedne strane Adamsova je iskoristila prednost potranje za astrologijom Suneva
znaka, koju je pomalo prezrivo prozvala solarnom biologijom. S druge strane, ini se da je vrlo
vjeto prakticirala umijee. Kao horarni astrolog razvila je vlastite posebne metode koje su
ukljuivale istovremeno razmatranje natalnog i horarnog horoskopa te horoskop koji je smjetao
natalne planete u kue horarnog horoskopa. Takoer je biljeila stupanj uzdiueg znaka u trenutku
klijentova dolaska, koji je postao sluajni ascendent horoskopa koji bi izradila. Kao vrsna itaica
iz
268
SUDBONOSNO NEBO
dlana, upravo je Adamsova otkrila da e dlan premazan tiskarskom tintom, a ne adom, dati bolji
otisak crta i izboina na dlanu - ponekad bi spajala itanje iz dlana s astrolokim tumaenjima,
premda je u tome bila manje uspjena.
Astrologe ponekad njihovi klijenti mogu navesti na pogrean trag, naravno, stoje ve i Lilly
priznao; no Adamsovu nije bilo lako prevariti. Jednog dana dola je ena s horoskopom za koji je
Adamsova pretpostavila daje djetetov. ena je zatraila tumaenje ivotnog puta (analiza karaktera i
openiti izgledi za budunost). Adamsova je prouila horoskop i rekla eni da je osoba roena u
sirotinjskoj etvrti, da e s vremenom ivjeti otmjeno i uvelike profitirati u vezi s nekom enom,
biti mudra, moda se pojaviti na pozornici, mnogo putovati i doivjeti duboku starost. ena je tada
prezrivo otkrila da podaci roenja pripadaju jednom psu ljubimcu. Ipak, pokazalo se da pas pripada
poznatoj glumici koja gaje kupila od te ene. Nauila gaje trikovima, pa se pas pojavljivao s njom
na pozornici u jednoj njezinoj uspjenoj predstavi te je pratio na turnejama. K tome, ivio je dulje
od osamnaest godina, to je za psa duboka starost.
Adamsova je bila istinska vjernica. Na kraju Nebeske zdjele ona us-klikuje: Astrologija mora biti
u pravu. Ne moe biti priziva protiv Beskonanog. Umrla je mirno, u snu, 10. studenoga 1932. u
dobi od ezdeset etiri godine.
Do tada je i novinska astrologija uzela maha. U ljeto 1930. London Sunday Express pozvao je
astrologa R. H. Navlora da izradi i analizira natalni horoskop novoroene princeze Margarete,
roene 21. kolovoza, keri buduega kralja Georgea VI. lanak objavljen na pola stranice privukao
je veliku pozornost, pa su novine idueg tjedna objavile drugi. Uskoro je Navlor redovito pisao, a
naklada je rasla. Tada je, 5. listopada, napisao lanak koji navjeuje daje Britansko zrakoplovstvo u
opasnosti, a upozorenje se obistinilo kad se veliki zrakoplov R-101 na putu od Cardingtona za
Indiju sruio u Francuskoj. Sljedee nedjelje Express)e na naslovnici masnim slovima pretiskao
predvianje svog astrologa, a Navlor je stekao slavu kazaline zvijezde. I druge su novine poele
objavljivati vlastite astroloke kolumne i nedugo zatim one su postale dio popularnog tiska irom
svijeta. Veina nije bila tako traljava poput dananjih, a nekoliko njih (poput Navlorovih) ponekad
bi pogodile. U oujku 1936., kad je veina astrologa predviala mir, Navlor
269
BENSON BOBRICK
je predvidio izbijanje Drugoga svjetskog rata. U listopadu 1938. predvidio je trei mandat Franklina
Roosevelta, 1944. predvidio je da e Sjedinjene Drave doivjeti unutarnje previranje izmeu 1966.
i 1970. u vezi s ratom u Aziji to se, naravno, ostvarilo u Vijetnamu. Engleski astrolog Edward
Lvndoe, koji je pisao tjednu kolumnu za The People, imao je bar jedan znaajan uspjeh. Nakon
stoje tono predvidio smrt Georgea V, objavio je da e, ako ga naslijedi princ od Walesa (kasnije
Edvard VIII i nakon toga vojvoda od Windsora), njegova vladavina biti kratka i zavriti
abdikacijom, to se i dogodilo. U meuvremenu, godine 1937. u Indiji, u listopadskom izdanju

Astrolokogmagazina B. V. Raman, koji se danas smatra ocem indijske astrologije 20. stoljea,
predvidio je da e 1939. u Europi izbiti rat, nakon ega je uslijedila Hit-lerova nemilosrdna agresija
i konani poraz.
Pod utjecajem Alana Lea i njegovih glavnih uenika - Charlesa E. O. artera, C. C. Zaina, Marca
Edmunda Jonesa i Danea Rudhvara - moderna je astrologija dobila svoj oblik. Svi su oni bili
svojevrsni teozofi koji su zaogrnuli njen nauk i praksu srodnim idejama. Dok je astrologija postajala
uglavnom opisna, njen sve maglovitiji karakter utirao je put psihologiziranoj verziji koja je zapravo
internalizirala planete na nain koji bi Ficino (kojeg ponekad prizivaju kao sveca zatitnika tog
procesa) teko mogao predvidjeti. U to je vrijeme Teozofsko drutvo pod vodstvom Annie Besant,
nasljednice madame Blavatskv, izdavalo tromjesenik Astrologija i odravalo teajeve s dodjelom
diplome ili titule. Godine 1926. Llewellyn George osnovao je Nacionalno astroloko udruenje,
koje je postalo Amerika federacija astrologa. U Engleskoj je 1948. osnovan Fakultet astrolokih
studija.
Nakon to je umro Alan Leo, njegovu je uspjenu astroloku lou preuzeo Charles arter, koji je bio
skloniji izbjegavanju teozofskog argona u korist praktinijeg pristupa. Pa ipak, Leove ideje su se
posvuda vrsto ukorijenile. U Americi je Leov glavni apostol bio Mare Edmund Jones,
prezbiterijanski sveenik, urednik i uitelj koji se u mladosti pridruio skrovitom Redu rue i kria,
a kasnije razvio vlastiti sabejski sustav astrologije kao moje ime za rekonstrukciju kaldejske ili
babilonske znanosti, u mjeri u kojoj sam ovdje ili ondje mogao ui u trag
270
SUDBONOSNO NEBO
njihovim izvorima. To jest, rije je o mojoj obnovi, a ne o mom izumu. Pa ipak, bio je ovo
posljednje. Sabejski simboli za svaki stupanj zodijaka bili su razaznati na psihikoj razini bez
dokazive reference u bilo kojem znanom drevnom sistemu, premda je narod znan kao Sabejci
nastavao drevni Jemen osamstotinjak godina prije Krista. U Jonesovim rukama astrologija je
postala sredstvo istraivanja pojedineva potencijala za ispunjenje, psiholoka metoda za
biljeenje ili mjerenje iskustva, kao to je napisao u Astrologija: Kako i zato djeluje. Pod motom
iz Cervantesa: Napravimo sijeno dok sunce sja, Jones poglavlje o Biku zapoinje ovako: Bik je
fiksni znak u zemljanoj skupini, a to znai da u svakom horoskopu otkriva karakteristini nain na
koji osoba koristi svoja neizravna iskustva kako bi stekla praktinu, svakodnevnu i vanjsku
stabilnost u ivotu. Kljuna rije za tu vrstu djelovanja je INTEGRACIJA. Ovdje je definitivno
najvei naglasak na fizikom od svih znakova u horoskopu, koji pokazuje obrazac oslobaanja
energije u pojedinanom sluaju, kao to odmjerava stanovitu neukrotivost ili jednostavno korijen
postojanosti za koju je osoba sposobna.
Jones se takoer vie zanimao za obrasce planeta nego za njihovu narav. Tako je u svom Vodiu za
tumaenje horoskopa iz 1941. izloio originalnu teoriju o sedam planetarnih grupacija ili obrazaca,
za koje je vjerovao da izraavaju (ili simboliziraju) bitni karakter koji svaki horoskop ima. Ti tipovi
ili obrasci su: pljuskac, sveanj, lokomotiva, zdjela, vjedro, klackalica i kosina. Svaki je obrazac
ilustriran horoskopom neke slavne osobe za koju se kae da oprimjeruje prirodu tog obrasca. Na
primjer, pljuskac Jacoba Boehmea, sveanj Mussolinija, lokomotiva Isaaca Newtona,
zdjela Olivera Cromwella, vjedro Napoleo-na, klackalica Percvja Bvsshea Shellevja i
kosina Henrika VIII. Tu su matovitu inovaciju (s imenima koja zvue poput Motovvnovih hitova) openito prihvatili moderni astrolozi (koji su skloni takvim tipovima), premda je njena
praktina vrijednost upitna, jer ima primjera istog obrasca kod vrlo razliitih ivota.
Unato tome, Jonesov rad je doveo do humanistike astrologije Danea Rudhvara, koji je 1936.
napisao Astrologiju osobnosti. U knjizi tumai natalnu kartu, prema rijeima jednog zajedljivog
promatraa, kao 'mapu psihe' koja omoguuje astrologu da poput terapeuta prodre u najtamnije
zakutke sebstva i da pod vidom planetarnih tranzita shvati psiholoke krize. Nije udo to vas
progoni va odnos s majkom,
271
BENSON BOBR1CK
objanjava astro-psihi, Pluton upravo prelazi preko vaega natalnog Mjeseca. Psiholoka

astrologija, dodue, moe biti i zanimljivija od toga, a nerijetko ete u radovima njenih pobornika
naii na ovakav odlomak: Lunarni simbol, mjeseev srp, opisuje djelominu svijest podsvjesnog,
onu nau stranu koju poznajemo samo u snovima. To poluos-vijetljeno stanje je ivot naeg tijela i
instinkata prije nego dosegnu podruje logike ego-svijesti, a to je stanje Freud opisao kao id.
Naspram toga, poneto bombastian argon nekih starijih astrologa zvui izrazito razgovijetno.
Za to je vrijeme astrologija nastavila privlaiti umjetnike - posebno one s mistinim sklonostima ukljuujui Arnolda Schonberga, Aleksandra Skrjabina i Gustava Holsta; slikare Paula Kleea,
Vasilija Kandin-skog i Pieta Mondriana, arhitekta Waltera Gropiusa i pjesnika Williama Butlera
Yeatsa (koji je i sam bio strunjak za astrologiju te je razradio poetsku sliku povijesti u kojoj se
ljudski ivot razvija u velikim obrascima analognima Mjeseevim mijenama). Henry Miller
posvetio je velik dio svoje knjige Kolos iz Maroussija raspravi o Satumovim obiljejima, pjesnik
Louis MacNeice sastavio je astroloki udbenik, H. G. Wells, T. E. Lawrence, Thomas Hardy, Edith
Sitwell, Anais Nin, Aldous Huxley, William Carlos Williams, Lawrence Durrell, Katherine Anne
Porter i drugi pisci uinili su astrologiju dijelom svog ivota.
Raznorazni slavni ljudi iz kazalinog svijeta takoer su posveivali panju svojim zvijezdama,
ukljuujui (medu modernima) Suan Strasberg, Fanny Brice, Johna Barrvmorea, Dannvja Kayea,
Isadoru Duncan i Lillian Gish. Ako nita drugo, takav popis ukazuju na rairenu privlanost
astrologije. Barrymore je pratio planetarne sate, a ljubavne je prizore izvodio samo za vladavine
Venere - ili borilake scene pod Marsom. Margaret Mitchell neke je svoje likove iz Zameo ih vjetar
dijelom temeljila na znakovima zodijaka. Tako je Ovan, kojim vlada Mars, crveni planet,
nadahnuo lik Scarlett O'Hara, odakle i njezino ime.28
William Butler Yeats spajao je tumaenje tarot karata s astrolokim predvianjima (ponekad
izraunavajui horarni horoskop za trenutak tumaenja karata) a u ezdesetosmoj godini, pet godina
prije smrti, i dalje je izraunavao svoje sekundarne progresije za iduu godinu. Vir-ginia Woolf
zabiljeila je u svoj dnevnik: [Yeats] u potpunosti vjeruje
28
Od engl. scarlet, grimizan. (Nap. red.)
272
SUDBONOSNO NEBO
u horoskope i ne eli ni s kim poslovati prije nego mu ispita horoskop. Nakon to se 1917.
oenio s Georgie Hyde-Lees, Yeats se poeo zanimati i za automatsko pisanje, no uglavnom je
astrologija proimala njegov rad.
Dok se u tradicionalnom astrolokom tumaenju zvijezde smatraju objektivnim silama koje
odreuju nau sudbinu, psiholoka ih je astrologija, ne tako deterministiki, ubrzo poela smatrati
predstavnicima psiholokih aspekata naeg ustroja koji nas navode prema ciljevima do kojih
dolazimo ili prema ivotu kakav vodimo. U tom smislu njen moto je glasio: Karakter je sudbina.
S vremenom su je usvojili mnogi psiholozi, koji su smatrali korisnim opisivati razne planetarne
utjecaje (ili utjecaje koje oni simboliziraju) pod vidom psihologije. Planete su smatrali samostalnim
entitetima, otprilike kao to su Platon i drevni Grci smatrali dvanaest bogova arhetipovima: Saturn
ili Kronos bio je princip ogranienja i zabrane, na primjer, a Venera ili Afrodita ljubavi i udnje. Ovi
su pak bili pridruivani bogovima. Mjesec odraava ego sliku osobne svijesti, itamo u jednom
opisu. Merkur je princip utjelovljen u arhetipu varalice, Venera je djevica u snovima, Mars
herojski element psihe i tako dalje. U svemu tome je utjecaj vicarskog psihologa Carla Gustava
Junga bio veoma velik.
Jung je vrlo rano u svojoj praksi pacijentima poeo izraivati horoskope, koji su mu pomagali u
analizi. U pismu Freudu od 11. lipnja 1911. pie: Moje veeri su uvelike posveene astrologiji.
Izraujem horoskopske izraune kako bih pronaao klju za psiholoku istinu. Pokazale su se neke
izuzetne stvari koje e ti se sigurno initi nevjerojatnima... Usuujem se rei da emo jednog dana u
astrologiji pronai velik dio znanja koji je intuitivno projiciran na nebesa. Na primjer, ini se da su
znakovi zodijaka slike karaktera. Freud, koji je netom posjetio nekog medija u Berlinu, odgovara:
U pitanjima okultnog postao sam ponizan... Obeajem da u vjerovati u sve to moe izgledati
razumno. To ne inim rado, kao to zna. No moja je oholost uzdrmana. Njih su se dvojica ubrzo

razili zbog Freudove teorije seksualnosti, a Freud je zakljuio daje astrologija samo oblik
prenoenja misli - kao
273
BENSON BOBRICK
kad gatara na primjer, postaje poput medija prijemnik klijentovih misli. Kako to objanjava
tumaenje horoskopa naslijepo i s udaljenosti, Freud nikad nije ni pokuao objasniti.
Jung je za to vrijeme nastavio stjecati uvid u astrologiju, sve do svojih posljednjih dana. Godine
1947. napisao je hinduskom astrologu B. V. Ramanu: Kao psihologa poglavito me zanima to
posebno svjetlo to ga horoskop baca na odreene komplikacije karaktera. U sluajevima tekih
psiholokih dijagnoza obino izradim horoskop kako bih imao dodatno gledite iz sasvim drugog
kuta. Moram reci da vrlo esto otkrijem kako astroloki podaci razjanjavaju odreene stvari koje
inae ne bih mogao razumjeti. U jednom je eksperimentu napravio statistiku studiju o
povezanosti izmeu horoskopa 483 brana para i otkrio da veina onih koji imaju dobar brak imaju
planetarne aspekte (Sunca i Mjeseca, Mjeseca i ascendenta ili Mjeseca i Mjeseca) koji na to
upuuju.
Uvijek su postojale razliite teorije o tome kako astrologija djeluje
- neki misle putem zraka, drugi putem gravitacije, a trei putem nekakve elektromagnetske sile.
Najstarije shvaanje, koje nalazimo u Knjizi postanka i drugdje, govori o planetima kao znakovima,
a ne uzrocima
- oni su dio Knjige prirode ili Boje abecede. ini se da je Jung 1930. govorio neto slino: Sve to
se rodi ili uini u ovom trenutku vremena ima osobine ovog trenutka. On je to nazvao
sinkronicitetom ili smislenom podudarnou, to podrazumijeva neuzroni zakon prirode koji
bi objasnio povezanost. Smislena podudarnost ipak je protuslovlje, a klasini tekstovi prije
govore da se sve dogaa ondje gdje se dogaa i upravo kad se dogaa zbog shematskih koordinata
vremena i prostora (ili mjesta). Zatim postoji svojevrsna teorija matrice, koju je smislio bivi
urednik magazina Znanost i astrologija:
U trenutku neposredno prije roenja dijete nema zasebno postojanje, nego se sastoji od skupa ivih
stanica koje se mogu smatrati dijelom majinog organizma. No u trenutku kad udahne svoj prvi dah
dogaa se vitalna promjena. Jer, u tom kritinom trenutku dijete kao da oivljava -to je rezultat
ivotnih sila koje ulaze u njega. U istom trenutku silnice magnetskog polja koje okruuje Zemlju
(kao produkt ili rezultanta sloenih magnetskih polja Sunca, Mjeseca, planeta i zvijezda) prolaze
djetetovim tijelom postavljajui putanje elektrona unutar atoma tvari koja
274
SUDBONOSNO NEBO
ini djetetovo tijelo u utvren i konaan obrazac koji, ini se, postoji za itavog trajanja ivota.
Junga bi to moda zaintrigiralo. Gotovo bi sigurno bio prestraen nainom na koji se psiholoka
astrologija ponekad primjenjuje na njegov ivot. Evo jednog sretno otkrivenog opisa njegovih
godina nakon jeseni 1909., kad je zapoeo privatnu praksu u Sjedinjenim Dravama:
Jung je bio u pokretu, duhovno i intelektualno, a posebno se poeo mijenjati njegov odnos prema
enama. Kad je Neptun okonao drugi tranzit preko njegove natalne Venere, Jung je u ali rekao
Freudu daje preduvjet dobrog braka dozvola za nevjeru. Poetkom godine Venera je prela u
Djevicu a Toni Wolff, Djevica, postala je njegova pacijentica. Ona e mu postati ljubavnica i ostati
druga ena do kraja njegova ivota... Jung je nedvojbeno bio enskar, imao je vatreni Mars u
promiskuitetnom Strijelcu, slatkorjeivu konjunkciju Merkura i Venere te Sunce u Lavu u 7. kui.
Do 1911. ve su se etiri ene natjecale za njegovu naklonost... a uz njegovo Sunce u kvadratu s
Neptunom, strogo potivanje analitikih okvira nije mu bilo jaa strana.
Jedan od onih na vrhu toga novog, dvojbenog razvoja bio je Grant Le-wi, iznimno popularan
astrolog koji je predavao englesku knjievnost na Dartmouth Collegeu i na Sveuilitu North
Dakota prije nego to je profesorsku kapu i talar zamijenio astrolokim platem. U 1930-ima i '40ima bio je pomoni urednik Horoscope Magazinea, preselio se u Ari-zonu, osnovao vlastiti asopis
koji je nazvao The Astrologer, napisao dva romana - Zvijezda carstva i Bogovi stiu - kao i dvije
uspjenice, Astrologija za milijune i Samo nebo zna. U njima je objasnio svoj vlastiti sistem

tumaenja horoskopa, temeljen na izjednaavanju znaka i kue, te svoju iskljuivu uporabu tranzita
u predvianju buduih dogaaja. Takoer je razvio teoriju koja povratke Saturna (koji se dogaaju
prosjeno svakih dvadeset osam godina) dri sredinjim trenucima u ljudskom ivotu. Lewi je
jednom primijetio, s odreenom pitagorejskom duhovitou, da vjeruje u astrologiju iz istog razloga
iz kojeg drugi vjeruju u tablicu mnoenja - zato to funkcionira. Govorilo se daje namjerno odbijao
izvaditi policu ivotnog osiguranja dok nije vido da mu se blii kraj, a tada je, s etrdeset devet
godina (unato naizgled savrenom zdravlju), kupio policu, uplatio jednu premiju i umro.
275
BENSON BOBRICK
Lewijevo shvaanje astrologije pripadalo je svome vremenu. Glavna korist od horoskopa,
napisao je, jest njegova pomo pri otkrivanju sama sebe... Ovo je, medu ostalim, Doba
psihijatrije. U knjizi Samo nebo zna, objavljenoj 1937., pisao je o kombinacijama Sunca i Mjeseca
na vrlo prisan, brbljav nain koji je na neki nain odredio ton dananjih savjetodavnih kolumni. Evo
njegova opisa osobe koja je imala i Sunce i Mjesec u Ovnu:
Vi pripadate pozitivnoj ili izvrnoj skupini... Nitko za vas ne bi mogao rei da ne znate to vam je
na umu. Zapravo, vjerojatnije je da bi za vas rekli da to i predobro znate, te da ste spremni izraziti
sve to vam padne na um, jer neovisnost je izraena crta vae prirode - neovisnost u intelektualnim i
materijalnim pitanjima. Vi ste individualist, od poetka do kraja i zauvijek; vjerujete u sebe i svoju
sposobnost da svladate sile neba i zemlje, ljudi i Boga, kako biste ostvarili cilj osobne ambicije koji
je tako jasno definiran u vaem umu kao daje ve ostvaren. Vjerojatno ste poneto netolerantni
prema razliitim miljenjima drugih ljudi. Ne samo da ih ne tolerirate ve ih vjerojatno i ne
razumijete, jer razumijevanje nije vaa jaa strana. Ne zanimaju vas osobito tekoe drugih ljudi,
premda, paradoksalno, od drugih ljudi redovito oekujete da sluaju o vaim tekoama koje
nadugo prepriavate.
Ipak, nemojte oajavati, kae on, jer ova e vas kombinacija odvesti daleko, jednom kad
nadvladate usmjerenost na sebe koja je svojstvena vaoj prirodi i kad nauite biti objektivni. Grant
Lewi bio je nadaren, no takva besmislena uopavanja - od tako malo prema tako mnogo - postala su
prilino uobiajena.
Lewijeva Astrologija za milijune, objavljena tri godine kasnije, sadri poglavlja: Zato vjerujem u
astrologiju, Vjena potraga: ljudsko traganje za samim sobom, Obrazac ivota: kako ga
prikazuje astrologija u vitasferi, Sudbina ili slobodna volja? Odgovor astrologije, dva odjeljka o
Snanim ljudima sudbine (s astrolokim portretima Lin-colna, Woodrowa Wilsona, Hitlera,
Mussolinija, Staljina i F. D. Roose-velta, medu inima); poglavlje o Samounitenju te lanke o
planetima i njihovu znaenju u znakovima. Stranica o Mjesecu poinje ovako: Dok poloaj Sunca
u znaku odreuje koji motivi i nagoni dominiraju vaim ivotom i uoljivi su, znak u kojem se
nalazi Mjesec govori o eljama vaeg srca, koje mogu a ne moraju biti izraene ili ostvarene u
276
SUDBONOSNO NEBO
vaem ivotu. Kad 'znate to hoete a ne moete to rei, onda je to Mjesec koji zna, a Sunce ono
koje to ne moe rei. 'Misli koje esto lee preduboko za suze'29 misli su vae Mjeseeve prirode.
Ekstaza bez rijei, nijema tuga, tajni san, ezoterina slika vas samih koju ne moete prenijeti u
svijet, ili koju svijet ne shvaa ili ne cijeni - sve je to djelovanje Mjeseca u vaoj vitasferi.
Lewijev stil bio je nevjerojatno utjecajan, a njegov odjek nalazimo u veini otad napisanih
astrolokih knjiga. Evo opisa Sunca u Ribama iz jedne novije knjige: Ribe su vieslojne i
viestruko nadarene. One su posljednji znak... intuitivne i matovite, obdarene su uvidom u ljudsku
prirodu, suosjeanjem i stavom 'drugi ispred mene.' Ribe su empa-tian znak okrenut ljudima. Kao
teoretski znak one pokazuju, hrane i izraavaju svoj ego kroz druge ljude. Doznajemo i da Ribe
pobiru vibracije drugih, to moe biti mentalno i emocionalno iscrpljujue; trebaju samou, a
ipak se boje biti same. Ponekad ele ugoditi drugima iz straha da ne budu odbaene. Mogu biti
lijene, nejasne i liene koncentracije; bit e ovisne o zamiljenim emocionalnim povredama, pa
ipak dobro obrazovane, samosvjesne i hrabre, mogu biti kreativne, umjetnike i stvaralake. U
obaveznom popisu Poznatih Riba okupljeni su uobiajeni osumnjienici: Elizabeth Tavlor,

Albert Ein-stein, Michelangelo, Frederic Chopin, Victor Hugo, Rudolf Nurejev, George Washington
i John Steinbeck - nabrojeni tako da se itatelj --Riba moe okupati u njihovoj svjetlosti.
Neki su astrolozi jednakiji od drugih, naravno, a razliite niti tradicije uvijek su se ispredale.
Mundana astrologija, nesputana zakonskim propisima, takoer je prisvojila svoje prediktivno
podruje. Nastavila je cvjetati, u i izvan novinskih kolumni, a nauk o kometima i eklipsama zadrao
je svoje poasno mjesto. Na neki nain, slubena astrologija - to jest astrologija kakvom se
koriste javni ili dravni slubenici - nikad nije posve izumrla. Otto von Bismarck i njegov glavni
general Hel-muth von Moltke navodno su se savjetovali s astrologom prije izbijanja Francuskopruskog rata. Njegov kasniji tok tako se dobro odvijao za
29
Stih Williama Wordswortha. (Nap. red.)
277
BENSON BOBRICK
njih da su, stigavi do Versaillesa, astrologu poslali pozamanu nagradu. Dravnik ne moe nita
stvoriti sam, jednom je primijetio Bis-marck. On mora ekati i sluati sve dok ne zauje kako
Boji koraci odjekuju u dogaajima; tada skae i grabi skute njegove halje. Nakon jo jednoga
svog trijumfa ustvrdio je: Zadovoljan sam kad vidim kamo Gospodin eli ii a ja mogu stupati za
njim. Godine 1904. japanski su astrolozi pomogli odrediti vrijeme za vojne akcije koje su dovele
do neoekivanog poraza Rusa u Rusko-japanskom ratu. Meu ostalim znamenjem (da se vratimo u
prolost), komet koji se vidio 1704. poklopio se s raspadom Poljske i engleskim osvajanjem
Gibraltara u ratu za panjolsko nasljedstvo. Komet iz 1807. poklopio se s Na-poleonovom
invazijom na Portugal, onaj iz 1812. s francuskom invazijom na Rusiju i ratom izmeu Sjedinjenih
Drava i Britanije; onaj iz 1858. (Donatijev komet) s nevoljama u Kansasu koje su prethodile
Graanskom ratu.
Astrolozi su bili zaokupljeni i znamenjem koje je dovelo do Prvoga svjetskog rata. Tijekom 1914.
Sunce je slijedilo Marsa poput psa, dok se na Boi nisu spojili u konjunkciji. Tom je dogaaju
prethodila, etiri mjeseca ranije, Suneva pomrina 21. kolovoza, koja se dogodila u zadnjem
dekanatu Lava, s velikom fiksnom zvijezdom Regulu-som na ramenu Lava koja, prema rijeima
Katherine Craig, oznauje zastraujui aspekt za careve, kraljeve, prineve i autokracije. Prema
tradiciji, pomrina utjee na one zemlje iz kojih je potpuno ili djelomino vidljiva, a kad se
dogodi u fiksnom znaku, pogotovo kraljevskom, njen e uinak biti trajan na drave i dinastije na
koje se odnosi. Oni koji su konzultirali Raphaelovu knjiicu Mundana astrologija mogli su proitati,
odreenije, da pomrina u zadnjem dekanatu Lava znai: Zatoenitvo, pljakanje i osvajanje
gradova, haranje i skrnav-ljenje svetih mjesta... progonstvo, zatoenje ili ubojstvo nekog kralja,
ugledne osobe ili velikog vladara. Mnogo nezadovoljstva meu ljudima. Pokreti vojski, borbe,
vatre, groznice, boletine i oskudnost plodova zemlje.
U kolovozu 1914. sredinji put pomrine protezao se od Baltikog mora kroz Istonu Europu,
azijski potkontinent, Perziju, Afriku i drave sjevernog Atlantika. Za trajanja pomrine, Sunce se
nalazilo na istome mjestu na kojem je bio Mars u trenutku prvog mladog mjeseca nakon ljetnog
suncostaja 22. lipnja. Tada su se, 26. lipnja, Merkur,
278
SUDBONOSNO NEBO
Mjesec, Sunce i Jupiter pridruili Uranu u istom znaku. Craigova je to protumaila neobino rjeito:
Jednom ranije u povijesti slina planetarna konfiguracija uzburkala je izopaeni stari Rim, a
previranja su izronila na povrinu u likovima Sule, Marija i Katiline, u ubojstvu Julija Cezara i
propasti Rimske republike. Iz Rima, velikog srca civilizacije, virus anarhije i pobune potekao je
venama svijeta. Kult boga Mitre je skren, Azija se raspala, a od Grke je preivjelo samo njeno
ime; panjolska, Britanija i Galija poklonile su se Rimu; Egipat je doivio bitku kod Akcija a
Izidine je sveenike izdao hir bludnice. Tada su se previranja smirila, Marsov ciklus je proao i
uslijedilo je svjetlo... Poraz Britanije, Galije i panjolske otvorio je put novim i jaim narodima;
Rim je zablistao u Augustovo doba, a iz jednih jaslica u okovanoj Judeji zasjalo je svjetlo koje e
otkupiti svijet.

Astroloka predvianja u to doba bila su gotovo jedinstvena u nagovjetaju Kaiserova ponienja i


poraza, djelomino zato to su u njegovu horoskopu Mars i Saturn bili u kvadratu. Pod istim
aspektom, koji se oblikovao na nebu u kasno ljeto 1914., Kaiser je zapoeo rat i time zapeatio svoj
poraz.
Astrologija je odigrala ulogu meu glavnim snagama Drugoga svjetskog rata, Saveznicima i silama
Osovine. U 1930-im godinama postojalo je nekoliko ozbiljnih njemakih asopisa na tu temu, no
Hitler ih je smjesta ukinuo im je doao na vlast. Heinrich Himmler je to objasnio: Ne moemo
dopustiti astrolozima da se bave svojim pozivom, osim ako rade za nas. U nacionalsocijalistikoj
dravi astrologija mora ostati privilegium singulorum. Ona nije za mase.
Hitler je imao razloga biti oprezan. Godine 1923., ubrzo nakon to je doao na elo Nacistike
stranke, astrologinja gospoa Elsbeth Eber-tin, koja je ureivala popularni godinjak Ein Blick in
die Zukunft (Pogled u budunost), javno ga je upozorila da u studenome ne poduzima nita
vano. U broju objavljenom u srpnju 1923. napisala je: ovjek od akcije, roen 20. travnja 1889.,
koji u vrijeme roenja ima Sunce na 29. stupnju Ovna [pogrijeila je za nekoliko stupnjeva], moe
se suvie neopreznom akcijom izloiti osobnoj opasnosti i vrlo lako bi mogao pokrenuti nezadrivu
krizu. Njegove konstelacije pokazuju da tog ovjeka treba uzeti vrlo ozbiljno; sueno mu je da u
buduim bitkama odigra ulogu Voe... [i] rtvuje se za njemaki narod. Nije bilo
279
BENSON BOBRICK
dvojbe da se to odnosi na Hitlera, no kad su njemu pokazali lanak izjavio je: Kakve veze sa
mnom, zaboga, imaju ene i zvijezde? Dana 8. studenoga poduzeo je neuspjeli pu u munchenskoj
pivnici, nakon ega je uhapen i zatvoren na devet mjeseci.
Godinama kasnije, 1939., nakon to je Hitler proglaen za kancelara, vicarski astrolog Karl Ernst
Krafft (za kojeg se kae da je uspjeno predviao trendove u robnoj trgovini) u pismu od 2.
studenoga upozorio je njemaki Glavni ured za dravnu sigurnost da e Hitlerov ivot tog mjeseca
izmeu 7. i 10. biti u opasnosti zbog eksplozivnog materijala. Igrom sudbine, tri mjeseca ranije
vicarski je urar imenom George Elser poeo mirno prikupljati razliit alat i opremu potrebnu za
postavljanje tempirane bombe u stup munchenske pivnice u koju se Hitler 8. studenoga svake
godine vraao da obiljei svoj pu. Elser je doputovao u Munchen 5. kolovoza i zaposlio se kao
drvodjelac u grupi radnika koji su renovirali pivnicu, te se primio posla. U svojoj kutiji s alatom
imao je velik izbor blanja, ekia, kutomjera, kara za lim, klesarskog pribora, pila, libela, karica,
klijeta, drvenih tipaljki te nekoliko obinih i finih drvenih turpija. Drugije komplet sadravao
pedeset kilograma eksploziva, est satova, izolirane ice i baterije od est volti, sve lijepo
zapakirano u 180-milimetarsku mjedenu artiljerijsku cijev koju je nekako nabavio. Iz noi u no
vraao se skrivenim prolazom u zgradu, skrivao se na galeriji dok ne bi svi otili, a zatim radio uz
slabo svjetlo baterije prekrivene plavom maramicom. Paljivo je odvalio komadi buke sa stupa,
uloio finu stolarsku pilu u sitnu rupicu koju je prosvrdlao u uglu panela, te bi vrlo sporo, po tri ili
etiri sata u komadu, buio tek nekoliko milimetara drva. Konano je pomou ekia i builica
prilagoenih svome zadatku uspio u stupu izdubiti upljinu potrebne veliine. Istovremeno je poeo
sklapati dva petnaestodnevna alarma, mehanizam okidaa, detonatore, punila, zupanike i poluge u
bombu, koja se mogla tempirati 144 sata unaprijed. U noi 4. studenoga bomba je bila povezana
icama i tempirana na 8. studenoga u 9 i 20 uveer. Te je veeri Hitler stigao u pivnicu u 8 i 10,
popeo se na pozornicu ispred stupa - ureenu velikom zastavom sa svastikom - i zapoeo govor.
Govor je trebao trajati barem sat i pol. No u 9 i 12 odjednom je zavrio, hitro nacistiki salutirao i
napustio pivnicu. Osam minuta kasnije Elserova je bomba eksplodirala, ubivi sve koji su se
zatekli na pozornici.
280
SUDBONOSNO NEBO
Smjesta su uhitili Kraffta pod sumnjom za suuesnitvo u zavjeri, a zatim ga primorali da radi za
njemaku propagandnu mainu. To je nevoljko inio - i ivotom je platio svoju otvorenost. U
meuvremenu, 1931. "VVinston Churchill poeo je koristiti usluge astrologa Louisa de Wohla, koji
je precizno predvidio izbijanje rata i invaziju na Poljsku na veernjoj zabavi na kojoj je bio i lord

Halifax. De Wohl je kasnije napisao: Bilo mi je jasno, kao i svakom prouavatelju astrologije koji
je poznavao Hitlerov horoskop, da e on pokrenuti svoj veliki napad na Zapad kad Jupiter stupi u
konjunkciju s njegovim Suncem, u svibnju 1940.
Kad su Britanci doznali za Krafftove usluge, pogreno su zakljuili da je on osobni Hitlerov
astrolog. De Wohl je bio upoznat s Krafftovim radnim metodama, a poznavao je i druge adepte koji
su navodno bili u Hitlerovoj slubi. Tako su ga pozvali ne samo da bi iznosio predvianja, ve da bi
predvidio to e oni predvidjeti ili savjetovati. U svome prvom izvjetaju britanskome Ministarstvu
obrane iz 1940. izjasnio se sigurnim da Nijemci nee napasti Englesku ako Hitler bude sluao
savjete svojih astrologa. Kasnije, kad je Hitler saznao da neki astrolozi misle da e njegova invazija
na Rusiju zavriti propau (poput Napoleonove), bio je toliko bijesan daje nekolicinu dao ubiti. U
meuvremenu je Ru-dolf Hess, po savjetu svoga osobnog astrologa Ernsta Schulte-Strathau-sa,
pobjegao malim avionom u kotsku, a prije nego rat zavri gospoda Elsbeth Ebertin poginut e od
saveznike bombe koja e izravno pogoditi njezinu kuu. Krafft e umrijeti na putu za Buchenwald.
Hitler je zapravo mrzio astrologe i gnuao se njihovih savjeta. Prema Hughu Trevor-Roperu (u
knjizi Hitler's Table Talk) na veeri 19. srpnja 1942. potuio se nekim generalima kako je dovoljno
da jednom pogode i sva e njihova pogrena predvianja biti izbrisana.
U meuvremenu, u britanskome Ministarstvu obrane de Wohl je dodijeljen tajnom odjelu Britanske
obavjetajne slube nazvanom Uprava za politiko ratovanje, koja se specijalizirala za
dezinformacijske kampanje. U stanovitom je smislu on bio prikladan za taj posao jer je bio
nedokuiva ponaanja, krokodilskih oiju i imao udan dar da pie istovremeno objema rukama,
piui unatrag lijevom rukom iste rijei koje je desnom pisao normalno. Jedan od njegovih
uspjenih projekata bilo je tiskanje lanog njemakog astrolokog magazina imenom Der Zenith,
ijih je est brojeva tiskano u pravilnim razmacima u 1942.- 43.
281
BENSON BOBR1CK
Svi su sadravali uznemirujua predvianja za Hitlera i njegove snage. Bili su datirani ranije nego
to su tiskani, nakon nekih dogaaja, pa su se inili nevjerojatno tonim i groirili uzbunu. Zenit je
oito stigao i u ruke nekih lanova njemakoga Vrhovnog zapovjednitva. Kad su Britanci doznali
da admiral Karl Donitz obraa pozornost na savjete iz prethodnog broja o nepovoljnim danima,
raspaali su primjerke sa strateki odabranim datumima kako bi ga odgovorili od porinua
podmornica dok su savezniki brodovi na moru. itatelji su u broju od oujka 1943., na primjer,
zamoljeni da razmotre tuni sluaj podmornice 335. To je plovilo imalo dobar horoskop pri
porinuu, no horoskop njegova zapovjednika, kapetana-porunika H. Pelknera, bio je lo.
Posljedica toga bilo je potonue podmornice nakon etiri dana na moru - dne 3. kolovoza 1942. kad je tranzitni Mjesec bio u kvadratu sa Suncem i Plutonom u njegovu horoskopu. Napravljena je
nova tablica s povoljnim i nepovoljnim danima za podmornike operacije. Suvino je rei da u
oujku 1942. nije bilo mnogo povoljnih dana za njemake patrole.
Medu drugim takvim projektima Uprave za politiko ratovanje bili su tiskanje lanih kupona za
opskrbu, uputa njemakim vojnicima kako izai iz vojske glumei bolest, lanaka o rairenoj
nevjeri njemakih ena te slinih stvari koje su trebale demoralizirati njemake trupe. Krivotvoreni
dokumenti koristili su se i za irenje glasina o Hitlerovu naruenom fizikom i mentalnom
zdravlju. Jedan je takav dokument, primjerice, tvrdio da Hitler zbog problema s prostatom uzima
lijek na osnovi kokaina zvan Cvcloform, kao i velike koliine enskih hormona. Dokument daje
naslutiti da su lijekovi izazvali manino stanje, zbog ega je Hitler donio niz katastrofalnih vojnih
odluka, ukljuujui otputanje dvadesetak vrhunskih generala kao i naglu odluku da osobno
preuzme zapovjednitvo na ruskom frontu.
Za to je vrijeme u ulozi saveznikog vidovnjaka de Wohl tono predvidio ishod mnogih bitaka,
ukljuujui i onu u El Alameinu 1942. (usporeujui horoskope Rommela i Montgomervja), a ak
je i Joseph Go-ebbels oajavao nad mranim predvianjima koja su zatrpala njegove izvjetaje.
Napokon, u travnju 1945. Goebbels je iskopao dva horoskopa koji su tono predvidjeli pobjede i
poraze koje je Reich doivio, no oni su isto tako predviali mir do kolovoza 1945. Odluio ih je
pokazati Hitleru u kontekstu povijesnog argumenta koji je iao u prilog nji-

282
SUDBONOSNO NEBO
hovu beznadnom sluaju. Kad je Prusija bila na rubu poraza na kraju Sedmogodinjeg rata, objasnio
je, neoekivano je umrla ruska carica, pa je Prusija izbjegla svojoj oiglednoj sudbini. Isto tako,
rekao je Goebbels, dva horoskopa koja je prouio ukazuju na slian ishod. Predstoji smrt glavnoga
saveznikog vode, koja e preokrenuti tok zbivanja. I doista, Roosevelt je ubrzo umro, pa je
Goebbels telefonirao Hitleru da mu kae kako se sve odvija upravo onako kao to su se nadali.
Hitler se tome sigurno udio, jer se ve povukao u betonski bunker koji e mu postati grob. Moj
Fuhreru, estitam vam, rekao je Goebbels. Roosevelt je mrtav. Zapisano je u zvijezdama da e se
u drugoj polovici travnja za nas dogoditi preokret. Danas je petak, 13. travnja. Ovo je toka
preokreta.
Zvijezde su bile u pravu, no Goebbels ih je krivo protumaio. Mir je doao u kolovozu, no stigao je
sa Saveznicima.
Ispravno ili pogreno, veina astrologa danas prihvaa ulogu vanjskih planeta, medu kojima Uran
(otkriven 1781.), Neptun (otkriven 1846.) i Pluton (otkriven 1930.) predstavljaju silu ili princip
nepredvidljivih ili revolucionarnih promjena, maglovito i okultno, odnosno oslobaanje strahovitih
podzemnih moi. Od tih triju planet Uran je najbolje prouen i kae se da i u materijalnim i u
drutvenim pitanjima ukazuje na nasilne promjene, iznenadne dobitke i gubitke, impulzivne i
neuraunljive postupke i tako dalje. U mundanoj astrologiji za njegove se tranzite kae da ukazuju
na muna razdoblja. Neki je astrolog, retroaktivno razmatrajui astrologiju Drugoga svjetskog rata,
zapazio da se tranziti Urana poklapaju s nizom kriza u nacistikoj dravi. Kao trenutak roenja te
drave uzeo je 30. sijenja 1933. uli prije podne, kad je Adolf Hitler postao kancelar. Uran je bio u
kvadratu s Merkurom (od svibnja 1935. do travnja 1936.) kad je Hitler zauzeo Austriju i okupirao
Porajnje. Zatim je bio u kvadratu sa Saturnom (od svibnja 1936. do svibnja 1940.) kad je napadnuta
Poljska i kad je zapoeo Drugi svjetski rat. Tada je, tijekom 1940., Pluton doao u opoziciju skupini
planeta prema kojoj je Uran prethodno bio u kvadratu. Niz aspekata nastavio je drati korak s
dogaajima. S Plutonom u opoziciji Merkuru Hitler je napao Rusiju, s Plutonom u opoziciji Satumu
(od listopada 1942. do lipnja 1945.) Hitlerove su snage pretrpjele niz katastrofalnih obrata na
terenu.
283
BENSON BOBRICK
Sve nacije, znale to one ili ne, imaju svoj horoskop koji se temelji na trenutku njihova osnutka, a
neke su od njih, ukljuujui Tajland, Mian-mar (bivu Burmu) i ri Lanku (bivi Cejlon) namjerno
osnovane u trenutku izabranom pomou astrologije. Dvanaest znakova zodijaka vidno su utisnuti na
poleini izraelskoga slubenog dravnog peata, a Izraelska tajna sluba (poznata kao Mossad)
navodno koristi horoskop utemeljen na datumu osnutka drave kako bi joj pomogao predvidjeti
prijetnje po sigurnost drave. Pokojna indijska premijerka Indira Gandhi bila je sklona astrologiji i
oigledno je unaprijed znala za opasnost od atentata. Theodore Roosevelt primio je na znanje svoj
horoskop - posebno opoziciju Mjeseca u sedmoj kui s Marsom u prvoj - i stalno gaje imao na
oku. Taj je horoskop bio reljefno izdubljen na drvenoj ploi koja je stajala na stolu u njegovoj
radnoj sobi. Inauguracija Ronalda Reagana za guvernera Kalifornije odrana je, iz strogo astrolokih razloga, usred noi - u 12 i 16, da budemo precizni, kad je Jupiter bio visoko na nebu.
Njegova idua kampanja za Bijelu kuu voena je na slian nain. Prema rijeima Donalda Regana,
predstojnika osoblja predsjednika Reagana, Reagan je doslovno svaki vei potez ili odluku
donosio prethodno je pretresavi s astrolozima, osobito vrijeme objave da e se ponovo
kandidirati, invaziju na Grenadu, napad na Libiju i osjetljive pregovore o razoruanju koje je vodio
s Mihailom Gorbaovim.
Nije sluajno da se takozvani dvadesetgodinji ciklus koji upravlja smru slubujuih amerikih
predsjednika - Harrisona, Lincolna, Gar-fielda, McKinleva, Hardinga, Roosevelta i Kennedvja odnosi samo na one koji su izabrani za vrijeme konjunkcije Saturna i Jupitera u zemljanim
znakovima. U vrijeme kad se Kennedv natjecao za predsjednika, oigledna podudarnost bila je
dovoljno publicirana da mu zaokupi panju. No odbacio ju je primjedbom da e on prvi prekinuti

nesreu. Ta veza nije sluajna (za astrologe), ve je objanjena utjecajem te konjunkcije na


nacionalni horoskop, u kojem su Jupiter i Saturn u kvadratu.
Reaganovo navodno oslanjanje na astrologiju pobudilo je rasprave, djelomice i zato stoje prva dama
njenu ulogu prikazala nevanom. No medu politikim vodama on sigurno nije bio jedini. U
kolovozu 1944.
284
SUDBONOSNO NEBO
Charles de Gaulle sastao se u Toulonu s vojnim kapelmajstorom i astrologom Mauriceom Vassetom,
i od tog se trenutka pa do kraja karijere s njime savjetovao. Frangois Mitterand se pak sedam godina
savjetovao s francuskom astrologinjom Elizabeth Teissier, a u istom je razdoblju Boris Jeljcin
odlazio po savjete u moskovsku Astroloku akademiju.
Teko je znati jesu li savjeti to su ih dobivali imali veu vrijednost. Zapisi su naprosto odve
nejasni.
Neki dananji prouavatelji pokuali su astrologiju iskuati statistikim metodama u duhu
reformatora s kraja 17. stoljea koji su se nadali povezati astroloke podatke s karakternim
osobinama. Prve statistike studije od ikakve vanosti nainjene su u Francuskoj pod vodstvom
Paula Choisnarda, artiljerijskog asnika i inenjera s kraja 19. stoljea, koji je tvrdio da su aspekti
Sunca i Marsa istaknuti u horoskopima onih koji su umrli nasilnom smru. Tvrdio je da aspekti
Merkura i Mjeseca snano obiljeavaju horoskope filozofa i vizionarskih umova te da se aspekti
Sunca i Mjeseca istiu u horoskopima kazalinih zvijezda. Pola stoljea kasnije, druga dva
francuska znanstvenika, Michel i Frangois Gauque-lin, povezani sa Sorbonneom, prikupili su
tijekom dvadeset godina podatke o roenju tisua pojedinaca iz registara irom Europe i prouili
ugaone poloaje planeta s obzirom na karijeru. Sa statistikom uestalou prevelikom da bi bila
sluajnost (zapravo ak 1.000.000:1), pokazalo se da sportski prvaci imaju istaknut Mars - to znai
na uzlazu (blizu ascendenta) ili na donjoj kulminaciji (blizu zenita), znanstvenici imaju istaknut
Saturn, pisci Merkur i tako dalje. Te su rezultate provjerili vrlo sumnjiavi belgijski znanstvenici,
koji su potroili etiri godine u pokuaju diskreditacije rada svojih francuskih kolega. Na kraju su i
njihovi podaci dali iste rezultate. Za to su vrijeme Gauquelinovi nastavili sa svojim radom i
naposljetku 1976. objavili rezultate svojih otkria u trinaest svezaka. Ta otkria, ma koliko
impozantna, manje su dokaz astrologije, a vie njihove paradigme.
Pa ipak, izuzetan procvat astrologije, sa svim njenim inovacijama, moda pokazuje njenu protejsku
raznolikost i snagu. Mogli bismo je isto tako smatrati, sa stanovitim pravom, nekom vrstom
udovita s glavom Hidre, bez dosljedne doktrine i bez iega utvrenog od ega se
285
BENSON BOBRICK
ne bi mogla i udaljiti. Modem?, astrologija ukljuuje jungovsku psihologiju, kozmobiologiju
(tehniko prouavanje utjecaja svemira na pojedinca izraenog u njegovu kozmogramu),
francusku simbolis-tiku kolu (prema kojoj je astroloki simbol jedino dostupno sredstvo za
izraavanje sloene emocionalne stvarnosti koja se ne moe jasno pojmiti), humanistiku
astrologiju s naglaskom na analizu osobnosti, sideralnu astrologiju, heliocentrini zodijak, utjecaj
pretpostavljene skupine jo neotkrivenih transneptunskih planeta, vibracije razliitih asteroida
(poput Lilit, tamnog oblaka sitnih estica praine koji navodno krui oko Zemlje poput drugog
mjeseca). Tu su i novi vladari znakova - vanjski planeti (Uran vlada Vodenjakom, Neptun Ribama, a
Pluton korpionom), teorija sredine, razne konfiguracije poput T-kvadrata (u kojem su dva planeta
u opoziciji a trei na njihovoj sredini), jodovi (u kojima su dva planeta u sekstilu a trei u opoziciji
spram njihova poluzbroja, tvorei s oba planeta kvinkunks), veliki ili kozmiki kri (kojeg tvore
etiri ili vie planeta i u kojem svaki planet uzastopno tvori kvadrat s prethodnim planetom). Zatim
su tu i novi, sporedni aspekti, poput seskvikvadrata (135 stupnjeva), polusekstila (30 stupnjeva),
bikvintila (144 stupnja) i decila (36 stupnjeva).
Uslijedio je kaos, zajedno sa zbrkom iranske, indijske, vedske, as-teke, kineske i ostale astroloke
grade pomijeane s ezoterinim teozo-frjskim i New Age idejama. Iz te su mjeavine takoer
proizila proizvoljna pravila i reforme. U drevnom sistemu uvijek se postavljalo pitanje: koliko je

jak planet u nekom znaku? U 19. stoljeu astrolozi su se pomalo poeli baviti slobodnim
asocijacijama i izjednaavati prirodu znaka s planetom koji njime vlada, to je posve razliit
koncept a danas je prevladao. Iz toga je proizilo ono to J. Lee Lehman zove iskrivljenim
znaenjem planeta u dignitetu i gubitak znaenja pet osnovnih digniteta: znaka, egzaltacije,
tripliciteta, terminusa i faciesa. tovie, ona navodi da su zbog moderne prakse izjednaavanja
planeta, kue i znaka mnogi astrolozi ak izgubili sposobnost razlikovanja tih kategorija. Nadalje,
tradicija smatra da svaki planet ima svoju vlastitu putanju. Alan Leo uveo je koncept da aspekti
imaju putanje, to je neto sasvim drugo.
Moderna astrologija, koja se ravna prema modernoj psihologiji, smatra planete i planete u
znakovima vrstama energije ili ak simbolima energije, to moe biti tono. Meutim, to ima
malo osnove u tradiciji, koja ima
286
SUDBONOSNO NEBO
razumljivu strukturu kojom upravljaju matematika pravila. Nasuprot tome, moderna astrologija
sklona je asocijacijama, vie je impresionistika i dri se pojma unutarnjeg ili subjektivnog
neba. To doputa odreenu proizvoljnu irinu u analizi, tako da se ak i prema njenim vlastitim
pravilima rijetko kad moe iscrtati jasan psiholoki portret.
Naravno, postoji mjesto, i uvijek je postojalo, za psiholoku astrologiju (ili astroloku psihologiju)
koja identificira tipove i otkriva proturjeja ljudske osobnosti u svoj njenoj raznolikosti, i to, mogli
bismo ustvrditi, mnogo istananije i nijansiranije od sirovosti psihoanalize i njenih posve
beskorisnih kategorija superega, ega i ida. Za to u tradiciji nalazimo obilatih potvrda, posebno medu
onima koji su pisali i prakticirali u doba renesanse, kad je roena ideja unutarnjeg ili podsvjesnog
sebstva. Moemo je slijediti u razvoju Shakespeareovih drama, u kojima se javlja unutarnji
monolog, i u novim razmiljanjima renesansnih astrologa poput Marsilija Ficina, koji je napisao:
Ova nebeska tijela ne trebamo traiti izvan nas, na nekom drugom mjestu; nebesa su u cijelosti u
nama, gdje prebiva svjetlo ivota i izvor neba. Valentin Wiegel u Teologiziranoj astrologiji, djelu
iz 16. stoljea, takoer iznosi ideju da su nebesa pri roenju objektivno zrcalo bia. Izreku da e
mudar ovjek vladati svojim zvijezdama, pie on, ne treba shvatiti samo u odnosu na vanjske
zvijezde na nebu ili nebeski svod iznad velikog svijeta, ve u odnosu na unutarnje zvijezde...
Zvijezde nad kojima trebamo vladati ako elimo biti mudri, jesu sva razmiljanja, nagaanja,
pohlepe, sklonosti itd. koje se matom uzdiu iz naih srca... i smjeraju uz pomo slobodne volje i
razuma prema zadovoljstvima i zlouporabama. Nijedan od njih nije, naravno, mislio da su same
zvijezde psiholoki fenomeni ili projekcije, ve objektivni fenomeni utisnuti u nas.
Ako astrologija jo povremeno pokuava predvidjeti budunost, to, medu ostalim disciplinama, ine
i meteorologija, medicina i ekonomija. Meteorolog prognozira vrijeme (ne uvijek tono) prije nego
to se dogodilo, ekonomist (ne uvijek tono) ekonomske trendove, lijenik (ne uvijek tono) tijek
bolesti. Uspjenica Jess Stearn Vrijeme za astrologiju sadri sljedeu anegdotu:
287
BENSON BOBRICK
Bio je vedar lipanjski dan 1970. u sunanoj Kaliforniji. Kate Lyman je sjedila i pila na svom trijemu
pod zrakama sunca te lijeno motrila svoj osobni horoskop, kad je iznenada poskoila. U
progresivnom horoskopu ugledala je nadolazei aspekt koji joj se inio nevjerojatnim dok je
pogledavala mirne poumljene breuljke svoga dragog Malibua.
A ondje su neumoljivo - u etvrtoj kui njezina horoskopa, kui doma, u znaku tuge i propasti ondje su Mars, koji predstavlja poare i nesree, i Saturn koji predstavlja ogranienja i gubitke, bili
u tonoj ko-njunkciji, stapajui se na istom stupnju, to je dodavalo snagu svemu onome to
predstavljaju.
Kao revna prouavateljica astrologije... Kate Lyman nimalo nije dvojila o tome to znae Saturn i
Mars zajedno u etvrtoj kui... Smjetaje odloila horoskop, ula u kuu, posegnula za telefonom i
nazvala svoga osi-guravateljnog agenta. elim povisiti svoju policu osiguranja protiv poara,
rekla je.
Tri mjeseca kasnije, kad su plamenovi koje je donio suhi vjetar iz pustinje zahvatili breuljke

Malibua, gospoda Lyman je zgrabila svoje estogodinje blizance, malu menaeriju maaka i
nekoliko sitnica te pred plamenovima pobjegla autocestom uz pacifiku obalu prema sigurnosti.
Kao to je predvidjela, opasnost je bila u njenoj etvrtoj kui, a ne u prvoj, to bi oznaavalo nju
osobno, ili u petoj, koja oznaava njezinu djecu. Njezin dom u prekrasnom Sierra Retreatu u
Malibuu s pogledom na Tihi ocean bio je sravnjen, sav njezin namjetaj i stvari unitene...
Zadravala je suze dok je pogledom prelazila ruevine koje su se jo uvijek dimile... Zaputila se,
uzdignute brade, po pougljenjene ostatke svoga ivota i plan za novi dom koji e trebati - kao i
dodatni novac od osiguranja to joj gaje osigurala odanost astrologiji.
Aspekti koji su je uzbunili mogli su zapravo znaiti tota, no ne moemo nai zamjerku njezinoj
pretpostavci osobe upuene u astrologiju.
Gdje zavrava predvianje a poinje analiza? U staroj astrologiji oni su bili odijeljeni samo
pitanjem koje astrolog unosi u horoskop. Prokrusto-va postelja modernog pristupa zamjenjuje jedno
drugim, to se moe vidjeti u astralnim portretima u veini horoskopa slavnih. Astroloke su ih
knjige prepune. Pokojna princeza Diana bila je vjena ljubimica, dok njezina iznenadna smrt nije
zatekla struku. Otada se njezin drastini kraj fleksibilno objanjava na stotine razliitih naina.
Drugi je primjer Adolf Hitler, iji se esto psihologizirani horoskop, ako ga uzmemo za primjer,
pokazao kao hrid na kojoj se nasukala veina modernih astrologa.
288
SUDBONOSNO NEBO
Poznat e ih po njihovim plodovima. Taje bibilijska izreka iznimno prikladna za razlikovanje
onih koji znaju to rade i onih koji to ne znaju. Jedan od adepata koji to dokazuju s ubojitom
otrinom je John Frawley, engleski astrolog koji je uinio mnogo u oivljavanju starih uenja. U
usporednom testu sposobnosti drevne i modeme tehnike da odredi to je vano u horoskopu - i to
te vane stvari znae - pogledao je kako bi kod svakog od njih moglo izgledati tumaenje Hitlerova
horoskopa naslijepo.
Roen 20. travnja 1889., Hitler ima Vagu koja se uzdie. Sunce, Venera, Merkur i Mars su u Biku,
Mjesec i Jupiter u Jarcu a Saturn u Lavu, visoko u desetoj kui. Od aspekata, Satum je u
dvostrukom kvadratu prema Veneri i Marsu. Tipini suvremeni vodi, naglaava Frawley, kae nam
daje ovjek roen s Vagom u ascendentu leerna, armantna i ljubazna osoba, diplomatina,
spremna na suradnju i voljna uiniti sve za mir i sklad. Inteligentna je ali sklona neodlunosti pa
drugi lako utjeu na nju. Kad je Venera vladarica ascendenta te se nalazi u Biku i u sedmoj kui,
osoba e biti ugodna, ljubazna, vjerna, cijenit e uglaeno ponaanje, volit e rasko, osobito dom,
imat e ugodan glas, dobar ukus, zanimat e je vrtlarenje, moe biti vrlo posesivna, no imat e
problema u bliskim vezama. Mjesec u Jarcu daje rezerviranu i opreznu narav... Ambiciju i
spremnost na teak rad... Poriv za uspjehom, a budui daje u treoj kui pokazuje snano
razmiljanje kojim upravljaju emocije, sklonost sanjarenju i osobu koja se brzo umara od
monotone rutine. Istovremeno, kvadrat Saturna i Venere ukazuje na enju za panjom i
potovanjem. I tako dalje. Ta smjesa osobina potom se, prema Frawleyevim rijeima, sintetizira
prema ukusu astrologa.
Tradicionalni astrolog, s druge strane (u ovom sluaju temeljei tumaenje naslijepo na Ptolemeju),
najprije e odrediti temperament -tvar od koje je osoba sazdana. Taj temperament (odreen
tradicionalnim metodama) pokazao se u ovom sluaju kolerinim, a ne zemljanim kao to bi
rekli moderni astrolozi (prema pukom brojanju planeta u znakovima). Frawley se pita kako e taj
kolerini temperament pronai svoj izraz? Snaan, dobro smjeten Mars [najprikladniji da ga
izrazi]... upuuje na to da osoba moe uspjeno ukljuiti svoju narav u drutvo... Hitlerov Mars je,
meutim [po dignitetu i aspektu] u stranom stanju. tovie, prema antisciju (drevnom
matematikom izraunu koji daje... sjenu svakog planeta) Saturn pada tono na istu
289
BENSON BOBRICK
konjunkciju Venere i Marsa s kojom je u kvadratu. Satum, veliki male-fik, tako je njihovo sjenovito
ja. Taj zlokobni razvoj pogoranje injenicom da
u Hitlerovu horoskopu nema snanog planeta... Jupiter je u padu, Mjesec i Mars su slabi, Merkur i

Sunce su peregrini. To je snaan pokazatelj izopaene naravi. ak je i Venera, koja ima snagu time
to je u svome znaku Bika, teko hendikepirana time to je retrogradna i u neposrednom dodiru s
dvama zloudnim planetima, Marsom i Satumom. Taj je dodir jo ozbiljniji jer su oba malefika
slaba, a to su malefici slabiji, to je njihov uinak gori. Sve se to dogaa u fiksnim znakovima, to
daje trajnu bolest. S veinom planeta iznad horizonta (horizontalne osi horoskopa) i u ugaonim
kuama, bolest e pronai izlaz u svijet: da su planeti ostali skriveni ispod horizonta, Hitler bi
proveo svoj ivot s groznim mislima a ne bi ih ostvario... [No] sa svim tim teko oteenim
planetima, ishod nije tako povoljan. Ptolemej sugerira da u takvim sluajevima nastaju lopovi,
gusari, preljubnici, ljudi koji se potinjavaju sramotnim postupcima (sjetimo se Hitlerovih
seksualnih sklonosti), uzimaju neasnu dobit, bezbonici, bez srca, uvredljivi, prepredenjaci,
kradljivci, krivokletnici, ubojice, trovai, pljakai crkava i grobova, i potpuni izopaenjaci. Sve e
se to pokazati kroz degenerirano kolerini temperament. Osjeamo da nam je Ptolemej dao neto
bliu sliku osobe od miroljubiva vrtlara to ga je stvorilo moderno tumaenje naslijepo - to nije
loe za nekoga tko je pisao gotovo 2000 godina prije Hitlerova roenja.
Nauk o fiksnim zvijezdama ptolemejske tradicije popunit e portret. Sunce, Mjesec i zenit (ili
vrhunac karijere) Hitlerova horoskopa, pie Frawley, u konjunkciji su sa zloudnim fiksnim
zvijezdama. One su povezane s gomilanjem leeva, razaranjem vatrom i ratom, beskrupuloznim
porazom i nasilnom smru. Ukratko, moderni astrolozi daju nam zemljanu, vedru duu,
ambicioznu i s potrebom da ugodi gomili. Ptolemej nam daje potpuno izopaenu osobu ija e
karijera voditi masovnom pokolju, gomilanju leeva, beskrupuloznom porazu i nasilnoj
smrti.
Pogledamo li vanjske planete, vidjet emo daje Uran u konjunkciji s Hitlerovim ascendentom u
opoziciji Merkuru, to ukazuje na nasilno histerinu narav i nepostojan um.
290
Trinaesto poglavlje
Na dan 21. svibnja 2000. Saturnje uao u konjunkciju s Jupiterom, to prema starostavnom gleditu
nekih astrologa znai da e se svijet promijeniti. Predvianja o tome to bi to moglo znaiti bila su
zlokobna od samog poetka jer se Saturn takoer pribliavao konjunkciji s Aldeba-ranom, fiksnom
zvijezdom koja je poznata kao uzronik gladi, razaranja i rata. Taje konjunkcija poela djelovati
2002. godine, ponavljajui nebeski aspekt koji se posljednji put podudario s Prvim svjetskim ratom
1914. - 18. Brojni astrolozi predvidjeli su prije desetak ili vie godina da e se idui svjetski rat
voditi izmeu Zapada i islamskog svijeta. A to bi se i moglo dogoditi.
Kardinalni dogaaj u tom sukobu dosad je nedvojbeno samoubilaki napad na Ameriku 11. rujna
2001. pod vodstvom Osame bin Ladena, bogatog saudijskog fundamentalista koji nesmiljeno mrzi
Sjedinjene Drave. Retroaktivno, taj je sukob podvrgnut brojnim pouzdanim analizama. Mjesec
dana nakon dogaaja zabiljeeno je u Today's Astrolo-geru (od 16. listopada 2001.) da se 1. srpnja
2000. dogodila iznimno mona pomrina Sunca tono u konjunkciji s Marsom koji je bio u svom
padu u Raku, a kojim vlada Mjesec. Pomrina je trajala dva sata i pedeset jednu minutu, to je
(tradicionalno) ukazivalo na to da e se njen uinak osjeati dvije godine i deset mjeseci. Mjesec je
u tom trenutku bio na perigeju ili u najbliem poloaju u odnosu na Zemlju, a budui da on openito
upravlja javnou, u mundanoj astrologiji nje291
BENSON BOBRICK
gova konjunkcija s Marsom znai nasilje i rat. Budui da se pomrina takoer dogodila u devetoj
kui inozemnih poslova, s aktiviranim Marsom, bilo je vjerojatno da e prije isteka te dvije godine
i deset mjeseci Sjedinjene Drave doivjeti napad izvana, a same napasti strane zemlje i sile. I to
se, naravno, dogodilo. Teroristiki agenti Al-Qaede prekomorskog podrijetla napali su teritorij
Sjedinjenih Drava. Sjedinjene su Drave pak napale Afganistan, a u travnju 2003. napale i
okupirale Irak, a sve to u vremenskom okviru odreenom duljinom trajanja pomrine.
U istom broju Toda/s Astrologera, u drugom lanku pie:
Svi dobroudni Merkurovi aspekti pokazuju uspjeh teroristikih napada. Na zrane letove ukazuje
Merkur u konjunkciji s ascendentom u zranom znaku. Merkur se nalazi u dvanaestoj kui

skrivenih neprijatelja. Takoer vlada devetom kuom putovanja i stranaca. Mjesec je u Blizancima
u devetoj kui, u opoziciji Marsu u Jarcu u treoj kui kratkih putovanja, pri emu Mars vlada
sedmom kuom otvorenih neprijatelja. Sunce je u konjunkciji s natalnim zenitom Sjedinjenih
Drava. Saturn je u osmoj kui u Blizancima i ukazuje na smrt iz zraka. injenica daje tranzitni
Merkur vladar natalne sedme kue i u razdvajajuoj konjunkciji sa Saturnom u desetoj kui, otkriva
namjeru neprijatelja da iz zraka uniti vladu i predsjednika (Djevica vlada desetom kuom).
Bez obzira na to iji se horoskop za 4. srpnja prihvati - uz Siblvjev postoje i drugi za razliita
vremena toga dana - tranziti 11. rujna 2001. za nacionalni horoskop pokazuju tri vrlo znaajna
aspekta: tranzitni Saturn u konjunkciji s Marsom i Uranom, eksplozivno nasilje i frustracija;
tranzitni Pluton u opoziciji Marsu koji sve to naglaava, i tranzitni Uran u konjunkciji s Mjesecom.
Mjeseev aspekt ukazuje na emocionalni ok stanovnika zemlje. Budui da Mjesec vlada i
horoskopom grada New Yorka (koji je osnovan kao New Amsterdam 16. svibnja 1626. u 8 i 52
ujutro, na 74. stupnju zapadne duine te na 40 stupnjeva i 43 minute sjeverne irine) u kojem se
uzdie Rak, taj moni tranzit donosi neoekivano emocionalno previranje i razdor.
Sve se to ini uvjerljivim i domiljatim. Pogotovo nakon to se dogodilo. Retroaktivno, sve se moe
smisleno uklopiti.
to se tie predvianja, ini se da je jedan astrolog tono znao o emu se radi. Uenje Sinedrija (ili
Vijea idovskih starjeina) iz drevnih vre292
SUDBONOSNO NEBO
mena kae nam da astrolog moe prema svojim izraunima odrediti pod kojim e planetom, u
kojem mjesecu i na koji tono odreen dan narod pretrpjeti napad. Za takve astrologe, ako postoje,
moe se rei da su rijetki, no ini se da oni malobrojni koji prihvaaju tradicionalne (matematiki
stroge i zahtjevne) tehnike to su ih njegovali Grci i Arapi, a u svom radu saeli Guido Bonatti,
Girolamo Cardano, William Lilly i drugi, doista kadri pogoditi, barem povremeno. Dogodilo se da
je astrolog Robert Zoller, latinist, strunjak za srednji vijek i (za sluaj prikladno) specijalist za
arapsku astrologiju, posve jasno vidio dolazak napada 11. rujna. Njegovo se predvianje razvijalo
kroz niz prognoza, od kojih je svaka bila otrije fokusirana od prethodne. U svome Nuntiusu,
mjesenom biltenu od etiri stranice posveenom predvianjima iz mun-dane astrologije i kratkim
lancima o srednjovjekovnoj filozofiji i modemom okultizmu, u broju iz srpnja 1999. napisao je:
Ako se Sjedinjene Drave ne prestanu nekompetentno ponaati, izazvat e pustoenje avanturista
poput Osame bin Ladena, Saddama Husseina, Slobo-dana Miloevia [koji jo nije bio svrgnut s
vlasti] i drugih. Ovo je poziv na buenje. Na kocki su na nain ivota i nae kulturne vrijednosti (i
nai ivoti). Opasnosti su, kako ih je on protumaio, bile naznaene nadolazeom pomrinom
Sunca koja se dogodila 11. kolovoza 1999. i koja e, prema ptolemejskim principima, s obzirom na
svoje uinke trajati oko dvije i pol godine. Godinu dana kasnije, u Nuntiusu iz kolovoza 2000.
napisao je: Prisutna je sve vea prijetnja graanima Sjedinjenih Drava, a pogotovo onima na
Istonoj obali. A sljedeeg mjeseca: Ponovno skreem pozornost na rastuu prijetnju od
islamskog terorizma koja e se osjetiti na tlu Sjedinjenih Drava. Razdoblje najvee opasnosti je
rujan 2001.... Pratim islamski terorizam koji je ukorijenjen u islamskom fundamentalizmu i
usmjerenje na obinog graanina koji obavlja svakodnevne poslove u naim gradovima. Razaranje i
gubitak ivota sve e nas okirati, [dodan kurziv] Ponavljam svoje upozorenje sad ve trei put: ako
Sjedinjene Drave ne ostanu budne, bit e uhvaene nespremne i uzdrmane do same sri. Bit e to
ratni in, no sasvim drugaiji od svih dosadanjih u naoj povijesti. Naa kultura, nain ivota i
sami ivoti su u opasnosti. U post scriptumu napomenuo je da e u rujnu 2001. posljedino i burza
doivjeti velike poremeaje nakon kojih e uslijediti strmoglavi pad. To je predvianje izneseno,
naravno, tono godinu dana prije nego to se dogodio napad na Sjedinjene Drave.
293
BENSON BOBRICK
Reklo bi se daje priprost ali sposoban astroloki uenjak zadubljen u nekoliko indikativnih
horoskopa - koristei metode mundanog predvianja Ptolemeja, Masha'allaha, Abu Ma'shara i
Bonattija - znao vie o tome to e se tog dana dogoditi od svih obavjetajnih strunjaka u FBI-u i

CIA-i zajedno.
Moda se ipak, nakon svega, tradicionalna astrologija moe primijeniti na nae vrijeme.
Moda nije neumjesno istaknuti da su Sjedinjene Drave odabrale oujak 2003. za napad na Irak,
kad je Saturn (veliki malefik) bio u ko-njunkciji s Marsom u sedmoj kui (otvorenih neprijatelja) u
nacionalnom horoskopu. Oba su pak bila u konjunkciji ili zdrueni s dvostrukom fiksnom
zvijezdom znanom kao El Nath - od Al Natih, to u arapskom znai Onaj koji udara - na vrhu
Bikova Sjevernog Roga. Ta znaajna trostruka konjunkcija oznaavala je opasnu vojnu situaciju i
odlunu silu. Mars je, k tome, bio egzaltiran u Jarcu (to se moe smatrati dobrim za kampanju
prepasti i strave), ali bez ijednog dobrog aspekta s Jupiterom ili Venerom da ga smire. Otuda bi
astrolog mogao rei - razvuen rat. Merkur, vladar sedme kue (vanjskih poslova) takoer je bio u
Ribama (u svom padu), u aspektu s Caput Algolom, fiksnom zvijezdom koja znai obezglavljenost to moe pomoi objasniti zato je kampanja zapoela gromoglasno najavljivanim a na brzinu
organiziranim napadom obezglavljenja na iraki reim (kako ga je sam Pentagon hvalisavo
nazvao), i zato su strani prizori odrubljiva-nja glave otada postali istaknuto obiljeje rata.
Nadalje, nasuprot Antaresu, jednoj od etiri Kraljevske zvijezde Perzije, znanoj kao uvar
Zapada, stoji drugi Nebeski uvar, najsjajnija zvijezda u zvijeu Bika, Aldebaran, od arapske
rijei koja znai slijedei jer slijedi iza Plejada. Ptolemej je prije dvije tisue godina zapisao da
bilo koji aspekt izmeu Aldebarana i Marsa znai vojnu akciju bremenitu opasnou. Oni su bili u
opoziciji, s Marsom u egzaktnoj konjunkciji s Antaresom 31. sijenja 2003. kad je, kako nam je
reeno, Bushova administracija donijela odluku da krene u rat.
Trenutak nije bio najbolji. Astrolog bi se mogao pitati (s Chaucerom u Odvjetnikovoj prii):
Astrologa zar nema Rim ti grad? / Zar nisi bolji as izabrat znao?30
30 Chaucer, Canterburyjske prie, preveo Luko Paljetak, Znanje, Zagreb, 1986.
294
SUDBONOSNO NEBO
Na nesreu, horoskop predsjednika Georgea W. Busha bio je, ini se, u skladu sa stranim
dogaajima. Kad padne na monu fiksnu zvijezdu, ascendent moe osjetno utjecati na sudbinu
osobe. Ascendent Sal-vadora Dalija bio je na fiksnoj zvijezdi Propusu, koja daje istaknutost,
Freudov na Poluksu, koji daje istanan um, Einsteinov na Sirijusu, koji daje ast i slavu, Bushov na
Prezepi, jednoj od najzloudnijih skupina fiksnih zvijezda na nebu. Ve smo se s njome susreli.
Kad je Marsove i Mjeseeve naravi, uzrokuje avanturizam, drskost, obijest, brutalnost i sramotu.
Povezuje se i sa sljepilom (fizikim i drugim), pa ukazuje na osobu koja ne moe jasno sagledati
posljedice svoga djelovanja. To ne znai da predsjednik nije, na neki nain, osobno ugodan
ovjek ili ak dobronamjeran, koliko god bio sirov (Prezepa i sirovost su ne-raskidivo
povezani). To znai, astroloki gledano, da tei sijanju uasa. Postoji nada u konjunkciji njegovog
Sunca s Kanopusom (bijelom zvijezdom u jednom od Argusovih vesala), koja donosi pobonost i
konzervativnost s potencijalom za pretvaranje zla u dobro. S druge strane, njegov Mjesec je u
konjunkciji sa Seginusom (malom zvijezdom smjetenom na lijevom ramenu Volara), koja daje
nezakonita promaknua za kojima esto slijede propast i sramota. Ili bi barem tako mogao rei
astrolog. Ja nisam jedan od njih, a ovo nisu moje proizvoljne procjene ve ptolemejski nauk.
Vrijeme vlada vladarima, vladari vladaju ljudima, rekao je Cardano. Potrai svretak vremena:
Povijest e ispriati svoju priu.
Taje pria, u odreenom smislu, ve zapisana. Evo politikog predvianja nastalog u oujku 2004.
na horami nain, za ishod predsjednike utrke izmeu Johna Kerrvja i Busha. Pitanje je autor, kao
eksperiment, 17. oujka (kad je Kerry bio izjednaen ili u neznatnoj prednosti po broju glasova)
postavio astrologu u kotskoj koji je bio struno kolovan u tradicionalnim tehnikama. Horoskop je
postavljen za 8 i 33 ujutro po Greenwichu, pa je ascendent bio na 12 stupnjeva i 19 minuta
Blizanaca, sa strukturom koja daje sljedee: Bush, koji je bio na predsjednikom poloaju, oznaen
je desetom kuom; Kerry, kao izaziva i stranka izvan vlasti, oznaen je etvrtom. Druga kua
oznaava ekonomiju, sedma vanjske poslove. (Ovo je sve prema pravilima.) Budui da je znak na
vrhu desete kue bio Jarac, Bush osobno je u horoskopu prikazan Saturnom (koji vlada tim
znakom). Na vrhu etvrte je Rak, pa je Kerry predstavljen Mjesecom. Astrolog je ovdje ci-

295
BENSON BOBRICK
tirao Bonattijev aforizam: Saturn dobiva kraljevstva ili prevlast radom, prijevarom i podlou. U
svakom sluaju, tako kae tradicija.
Na prvi pogled inilo se da horoskop oznaava kraj mandata, to je izgledalo dobro za Kerrvja, jer
su vrhovi desete i etvrte kue bili na posljednjim stupnjevima znakova. No nakon Jarca slijedi
Vodenjak -kojim takoer tradicionalno vlada Saturn - pa vladar ostaje isti. To je samo po sebi
ukazivalo na to da e Bush ostati na vlasti. Nadalje, Mjesec (Kerry) je bio slab ili peregrin (to
jest u neodreenom stanju), premda je i Bushevom Saturnu nedostajalo snage (jer je bio u Raku,
znaku svoje slabosti). To je pokazivalo daje nekompetentan (ponovno navodim rijei astrologa
prema tradicionalnom tumaenju), a Mjesec (koji u horarnom horoskopu takoer oznaava
javnost) je bio pod dominacijom Saturna jer se nalazio u Vodenjaku, znaku tog planeta. Dakle,
Bush e osvojiti glasove javnosti. Dogodilo se da su dva suparnika planeta bila smjetena svaki u
znaku kojim onaj drugi vlada, pa su tako bili povezani uzajamnom recepcijom. To je znailo
openitu izjednaenost u nadmetanju i pokazivalo da Busha brine Kerry, dok Kerry uope nije
bio siguran da e pobijediti. Horoskop je usto pokazivao da e se u kampanji koristiti taktika
ocrnjivanja, da e utrka biti izjednaena, ali e Bush ipak pobijediti zbog terorizma i stabilne
ekonomije - to pokazuje Saturn u drugoj kui (ekonomija) u sekstilu s Jupiterom u sedmoj (vanjski
poslovi). Presuda je zatim potvrena usporedbom horoskopa solarnog povratka za njih dvojicu.
Kerrvjev nije ukazivao ni na to povezano s trijumfom; Busha je pak, ini se, pratila srea. Mars u
njegovu solarnom povratku padao je tono na njegov natalni ascendent, ali i (snaan znak
pobjede) vladao desetom kuom oba horoskopa. inilo se da nikako ne moe izgubiti.
Veina je modernih astrologa, ne sluajno, predviala Kerrvjev trijumf temeljen na povoljnim
tranzitima. Pa ipak, ma kako to eljeli objasniti, sve stoje predvidio tradicionalni astrologu
oujku, sedam i pol mjeseci prije izbora, bilo je tono.
Jednom su Aldousa Huxleyja upitali to bi moderni znanstvenici rekli kad bi neki njihov istaknuti
lan objavio da vjeruje u astrologiju. Odgovorio je: Rekli bi, 'evo velikog znanstvenika s manom.'
Iznimno
296
SUDBONOSNO NEBO
popularni astronom Carl Sagan smatrao je astrologiju beskorisnom, no ipak je odbio staviti potpis
na proglas protiv astrologije koji su potpisala 192 znanstvenika, ukljuujui devetnaest dobitnika
Nobelove nagrade, a koji se pojavio u asopisu Humanist u broju od rujna/listopada 1975. U pismu
uredniku je objasnio:
Ne mogu poduprijeti priopenje pod naslovom 'Prigovori astrologiji', ne zato to mislim da
astrologija ima ikakvu vrijednost, ve zato to sam osjetio i jo osjeam autoritaran ton te izjave. Bit
nije u tome daje porijeklo astrologije zastrto praznovjerjem. Isto vrijedi i za kemiju, medicinu i
astronomiju, da ih navedem samo nekoliko. Raspravljati o psiholokoj motivaciji onih koji vjeruju u
astrologiju ini mi se posve sporednim u procjeni njene valjanosti. To to nam je nezamisliv
mehanizam po kojemu bi astrologija djelovala vano je, ali neuvjerljivo. Nije bio poznat ni
mehanizam djelovanja kojim bi se moglo protumaiti razdvajanje kontinenata kad je svoju teoriju o
tome iznio [Alfred] Wegener. Ipak, vidimo daje Wegener bio u pravu, a oni koji su prigovarali zbog
nepoznatog mehanizma bili su u krivu.
U astrolokoj praksi neka su se predvianja obistinila, a neka nisu. Jacques Gaffarel, astrolog
jednog od najlukavijih francuskih dravnika, kardinala Richelieua, nazvao ju je rukopisom na
nebeskom zidu, a Louis de Wohl je opreznije primijetio: Astrologija nije proricanje. Ona se bavi
tenjama, a ne izvjesnostima. Ima vrlo veliku mogunost pogreke - ali djeluje. Slino je napisala
Evangeline Adams: Horoskop ne donosi presudu... on daje upozorenje., ali je dodala:
Astrologija mora biti u pravu. Ne moe biti priziva protiv Beskonanog. O njenoj se
vjerodostojnosti u svakom sluaju moe raspravljati. Kao to je sir Isaac Newton navodno jednom
rekao Edmundu Hallevju koji je usputnom primjedbom omalovaio astrologiju: Ja sam, sire,
prouavao astrologiju, a vi niste. Pria je moda i izmiljena, ali je u sri istinita.

Vidovitosti je zacijelo bilo poprilino, kao to smo vidjeli. U Stogodinjem ratu izmeu Francuske i
Engleske, francuski su astrolozi tono predvidjeli ishod bitke kod Crecvja 1346. godine,
zarobljavanje francuskoga kralja Ivana II u bitci kod Poitiersa 18. rujna 1356. i njegovo oslobaanja
iz ruku Engleza etiri godine kasnije, smrt Edvarda, Crnog princa, 1376. i svrgnue Rikarda II
1399. godine. Engleski biskup sv. Andrewsa je 1552. konzultirao slavnog astrologa i matematiara
Giro-lama Cardana u vezi s tekom boleu, a nakon to je izradio biskupov
297
BENSON BOBRICK
horoskop (koji je dao tonu dijagnozu i lijeenje) Cardano je otiao s rijeima Mogao sam vas
izlijeiti od bolesti, no ne mogu promijeniti vau sudbinu, niti sprijeiti da vas objese. Osamnaest
godina kasnije regentica kotske optuila gaje za izdaju i dala objesiti na vratima svoje palae.
Johannes Kepler tono je predvidio smrt svoga pokrovitelja grofa Albrechta V/allensteina potkraj
veljae/poetkom oujka 1634. (horoskop za to predvianje je sauvan). William Lilly,
najznamenitiji engleski astrolog, predvidio je 1648. priblian dan izbijanja Velikog poara 1666.
Lillvje ovako protumaio horoskop koji je 1647. izradio za Karla I: Luna je s Antaresom, nasilnom
fiksnom zvijezdom za koju se kae da znai nasilnu smrt, a Mars se pribliava Caput Algolu, za koji
se govori da znai obezglavljivanje. Dvije godine kasnije kraljeva je glava pala na panju. Neki je
njemaki astrolog u broju Berliner Aus-kunftbogena iz prosinca 1958. tono predvidio smrt pape
Ivana XXIII 1963. godine - kada e, objasnio je, Mars doi u opoziciju prema Sa-turnu i Uranu u
papinom horoskopu, a Pluton e biti u kvadratu s njegovim Suncem.
Kako god se odnosili spram drai tog umijea, astrolog, napokon, moe rei da stoji u drutvu
Brahea, Galilea, Keplera i Newtona u astronomiji, Dantea, Chaucera, Shakespearea, Drvdena,
Goethea i Bvrona u knjievnosti, Platona i Ficina u filozofiji, Tome Akvinskog i Bonaventu-re u
teologiji, J. P. Morgana i raznih drugih taj kuna u financijama, kraljice Elizabete, Charlesa de
Gaullea i Ronalda Reagana u politici, Botti-cellija, Tintoretta, Albrechta Durera i Hieronvmusa
Boscha u slikarstvu, Carla Junga u psihologiji, Aleksandra Velikog, Darija od Perzije, Ha-driana, alRashida, Lorenza de'Medicija i brojnih drugih generala i osvajaa u ratu. To je zastrauju popis.
Niz promjena u povijesti znanosti pomogle su astrologiji da se donekle vrati na prijanji poloaj.
Nova fizika predstavlja znaajan izazov uenju znanstvenog materijalizma; drutvene znanosti
nanovo su istaknule ljudsko ponaanje kao prikladan predmet istraivanja; psihoanaliza je ukazala
na skrivene, okultne sile u strukturi ljudske psihe koje vode ljudsko ponaanje neovisno o
svjesnoj volji; a moda je najvaniji razvoj genetike, koja je poela opisivati, na poludeterministiki nain, bioloku kartu ili otisak s kojim smo roeni. Njena analogija s astrologijom
pokazala se zaudno preciznom. Nedavna statistika istraivanja pokazala su da se'astroloki
obrasci u horoskopima roditelja
298
SUDBONOSNO NEBO
esto ponavljaju u horoskopima njihovih potomaka, s uestalou koja slijedi Mendelov obrazac
nasljednih osobina. Ukratko, kao to je in-zistirao Kepler: Dijete koje se sprema ui u svijet vodi
tajni razgovor s planetarnim bogovima, te se ini da iskazuje nasljednu sklonost da se rodi u istim
kozmikim uvjetima koji su prevladali pri roenju njegovih roditelja.
Analogija je, k tome, astroloki potkrijepljena fenomenom astralnih blizanaca. Jedan takav sluaj
dogodio se izmeu engleskog podanika i njegova kralja. Na dan 4. lipnja 1738. u upi St. Martinsin-the-Field, rodila su se dva djeaka u razmaku manjem od minute. Jedan je bio "VVilliam
Frederick, kasnije okrunjen kao engleski kralj Juraj III, a drugi James Hemmings, sin trgovca
eljeznom robom. Posve razdvojeni staleom, a ipak povezani paralelnom sudbinom, ta su dvojica
ivjela svaki u svojoj drutvenoj sferi prema proglasu svojih zvijezda. U listopadu 1760., kad je
Juraj III naslijedio oca na prijestolju, time ispunjavajui svrhu svoga roenja, Hemmings je preuzeo
oev posao. Obojica su se oenila 8. rujna 1761. i imali su isti broj djece (ak, zaudo, i isti broj
sinova i keri), doivjeli su iste nezgode, bolovali od istih bolesti i umrli u razmaku manjem od
jednog sata, u subotu, 29. sijenja 1820. godine.
Druga poznata pria o kraljeviu i prosjaku spojila je dimnjaara i princa od Walesa (kasnije kralja

Jurja IV). E. Oakes-Smith u knjizi Zemlja sjena, Hiti Vidovnjak (1852.) pie:
O karijeri princa od Walesa nije potrebno govoriti - njegove mane, njegove ludosti i njegova
krivokletstva bila su kraljevska, a njegov drug, dimnjaar, nije nimalo zaostajao za njim. Metla i
etka jednako su loe pristajale rukama jednoga kao ezlo rukama drugoga. Dimnjaarevi roditelji,
umorni i posramljeni zbog njegove razuzdanosti, napokon su sina uspjeli zaposliti kao svjeara.
Istog dana Jurju IV odobrili su kraljevsku rentu, i njih su dvojica zapoeli razdvojene ali slino
zloglasne ivote kockara, preljubnika i rasipnika - no na posve razliitim financijskim i drutvenim
razinama. Puanin je nabavio staju magaraca i vodio je najbolje utrke magaraca u to doba. Juraj IV
drao je rasne ponije i vodio najbolje konjske trke u zemlji. Jednog je dana princa Jurja magarac
udario u bedro, a Jurja IV konj je udario u rebra. Obojica su bili ozlijeeni i onesposobljeni na
jednako dugo razdoblje. Kad je princ od Walesa izgubio sve i bankrotirao, to se dogodilo i pukom
princu. A kad je kraljev299
BENSON BOBRICK
ski prodava konja prodao sve kraljeve konje, bivi dimnjaar je pod drabenim ekiem izgubio
svoje magarce.
Kako je gore, tako je i dolje - a, ini se, i unutra. Biblijska ideja daje ovjek stvoren na sliku i
priliku Boju (to je dobar judeokranski nauk) nije nita drugo nego verzija jo starijega
shvaanja prema kojemu je ovjek mikrokozmos ili minijaturna slika kozmosa, po kojoj se otkriva
mo Boja. Jer, i sam nebeski obrazac je slika Boga.
U podruju predvianja - kao to govore sva sveta uenja - moemo rei da su mu poznate sve
stvari. U njegovu vjenom umu, prolost, sadanjost i budunost tvore neprekinuti krug. U tom
smislu sudbina i slobodna volja nisu nespojive, jer Bog unaprijed zna ne samo sve stvari koje su
nam suene ve i svaku nau slobodnu odluku. Po tom znanju unaprijed, budunost ve postoji i
zapravo se u njegovom umu i dogodila. Svemir je vidljivi izraz tog uma, a sposobnost da ga
proitamo - astrolokim sredstvima - prozor je u vjenost, vrata to vode k prijestolju.
Poela se javljati nova, sloena astralna znanost. U vremenskoj prognozi, na primjer, ini se da
planetarne konjunkcije i opozicije utjeu na razvoj tornada (Meteoroloki zrakoplovni centar u
Kansas Citvju koristi takve podatke kao osnovu svojih predvianja), a poremeaji u Sunevu
sveobuhvatnom magnetskom polju (kad na nj djeluju razliite planetarne skupine) prodiru u gornje
slojeve Zemljine astmosfe-re i utjeu na prilike na Zemlji. Elektronski istraivaki centar u NA-SAi koristi planetarne aspekte (pod imenom gravitacijskog vektoriranja) da predvidi magnetske
oluje, kao i NATO da sprijei prekidanje radio frekvencija za trajanja oluje. U studenome 1969.
NASA je navodno pozvala desetoro lanova Amerike federacije astrologa u Cape Kennedv kako bi
prisustvovali lansiranju Apolla XII na Mjesec. Dva dana prije lansiranja bostonska astrologinja
Frances Sakoian objavila je da horoskop lansiranja ukazuje na probleme s gorivom. Na
zaprepatenje dunosnika, neposredno prije polijetanja jedan je spremnik za gorivo morao biti
zamijenjen. Jedan je astrolog kasnije objasnio: Mars je bio u prvoj kui u kvadratu sa Saturnom u
treoj kui komu300
SUDBONOSNO NEBO
nikacija i kratkih putovanja te s Venerom u devetoj kui koja oznaava duga putovanja.
U podruju financija, astrolozi su takoer bili relativno uspjeni u povezivanju trinih fluktuacija s
planetarnim ciklusima, a u brojnim londonskim bankama danas su zaposleni astroekonomisti.
Astroeko-nomija je stara koliko i sama astrologija. Prije gotovo 4.000 godina, kau nam Nicholas
Champion i Steve Eddy, Babilonci su koristili planete za predvianje dobre ili loe etve, stoje
znailo bolju ili loiju zaradu za trgovce. U antikom Rimu te srednjovjekovnoj i renesansnoj
Europi, veina je obrazovanih ljudi konzultirala zvijezde u pogledu svojih financijskih izgleda.
Muslimani su koristili toke na nebu kako bi ispitali pojedine vrste roba. U cjelini, kae se da su
solarni, lunarni i planetarni povratci precizniji od direkcija u prediktivnim tumaenjima poslovnih
horoskopa. Jednu od klasinih izjava na tu temu dao je Clement Hay u Today's Astrologeru 20.
listopada 1941.:

U poslovnom horoskopu solarnog povratka, prva, etvrta, sedma i deseta kua klju su prosperiteta
unutar te godine. Planete u etvrtoj kui treba odmjeriti bez obzira na znak u kojem se nalaze. Ako
se u tim kuama nalaze malefici, no samo s dobrim aspektima, tvrtka e prosperirati. Ako se u etiri
glavne kue nalaze malefici s loim aspektima, biti e gubitaka i nesree. Ako su ondje benefici, ali
oteeni, nee biti dobitka, no ako su benefici dobro aspektirani u etirima glavnim kuama,
prosperitet e biti visok. Ako su Jupiter, Venera i Pluton redom u glavnim uglovima (a ondje nema
drugih planeta) i dobro aspektirani, to e biti zlatna godina.
Razlikuju se miljenja o tome koji je horoskop najbolje rabiti za newy-orku burzu. Jedan horoskop
osnutka burze navodi kao polazno vrijeme podne 17. svibnja 1792. po lokalnom vremenu u New
Yorku, kad je grupa trgovaca, pie GrahamBates, zakljuila sporazum oreguliranju svojih
aktivnosti. Drugi, a neki kau i pouzdaniji horoskop izraenje za 11. svibnja 1869. godine, kad
su se razliite newyorke burze spojile u jednu, a trgovanje je zapoelo u 10 i 25 ujutro prema
istonoame-rikom vremenu. Moda najuspjeniji trgovac u povijesti Wall Streeta bio je
svojevrsni astroekonomist po imenu W. D. Gann, koji je djelomino koristio astroloke metode u
stjecanju svoga golemog bogatstva.
Roen 6. lipnja 1878. na imanju pokraj Lufkina u Texasu, Gann je bio sin krajnje siromanog
uzgajivaa pamuka, gotovo bez izgleda da
301
BENSON- BOBRiCK
izbjegne predodreeni ivotni put. Kao djeak prodavao je novine i cigarete u vlaku, pa je sretao
poslovne ljude i razgovarao s njima. Tako je pronaao posao u brokerskoj kui u Texarkani, a
uveer je pohaao poslovnu kolu. Godine 1903. preselio se u New York i u ranim tridesetima
poeo stvarati ime. U listopadu te godine The Ticker and In-vestment Digest (kuni bilten
newyorke burze) objavio je daje imao 286 dobitaka i 22 gubitka, to je u trgovini za taj mjesec
inilo dobit-nu stopu od 92%. Taj izuzetni uspjeh prvotno se smatrao sretnim sluajem, no
nastavio se mjesecima i godinama. Godine 1919. poeo je objavljivati vlastiti dnevni trini izbor
lanaka, The Supply and De-mand Letter, koji je pokrivao dionice i robnu trgovinu a svojim je
itateljima davao godinja predvianja koja su obino bila tona. Nije potrebno rei da je predvidio
slom burze 1929. Poetkom te godine predvidio je da e trite dosegnuti vrhunac poetkom
travnja, potom iznenada pasti da bi ponovno skoilo, a 3. rujna doivjeti potpuni slom. U
meuvremenu, 1927. napisao je proroanski roman nazvan Tunel kroz zrak, u kojem predvia
iznenadni napad Japana na Sjedinjene Drave i zrani rat izmeu tih dviju sila.
Tijekom 1930-ih Gannovje portfelj rastao: stekao je mjesto na raznim burzama, trgovao je za
vlastiti raun, pisao Wall Street Selector, New Stock Trend Detector i druga kuna glasila za
kontinuirani nadzor trita. No njegove su metode ostale skrivene. Neke od njih su se uvelike
oslanjale na numerike odnose, poput 9 na kvadrat, 144 na kvadrat, kao i na horoskope s
planetarnim aspektima - osobito ciklusom Jupitera i Saturna. Takoer je koristio neke astroloke
formule za odreivanje ishoda natjecanja koje je razradio Sefarijal. Do trenutka kad se povukao - u
sjaju, kupivi prvi privatni mlanjak - zaradio je 50 milijuna dolara (to bi danas bilo dvostruko
vie).
Za njim su uslijedili drugi, sa svojim metodama.
Oigledno je da na sav organski ivot donekle djeluje okretanje Zemlje, njen put i orbita oko Sunca,
promjena godinjih doba, rast i opadanje Mjeseca. Na koncu, mi ivimo u Mlijenoj stazi. Nae
nebesko i zemaljsko okruenje - povezano svjetlom, gravitacijom, ak i ritmikim obrascima u
biolokom smislu - dio su iste cjeline. To znai da smo
302
SUDBONOSNO NEBO
unutarnjim satom dokazivo vezani uz luname i solarne cikluse. Pokazalo se da metabolike razine
biljaka i ivotinja stoje u odnosu spram solarnog i lunamog ciklusa; kemijska taloenja (primjerice
bizmutovog oksiklorida) pod utjecajem su Suneve aktivnosti, a naftalin se najbre stvrdnjava za
mlaaka. To se savreno poklapa s alkemijskom idejom da su planetarni poloaji i kemijske
reakcije povezani.

Thomas Hardy napisao je ljupku pjesmu, upuenu proljetnoj ptici pjevici, o instinktivnoj vezi
izmeu prirode i zvijezda:
Kako zna da trag hodoasnika Du pojasa zodijaka to Sunce ga prividnim krugom iba Slijedit
sad se moe do granica Riba Pa do u Ovna, kad oblani tjedni Umotaju nebo u veo vlani A nikad
jo ni traak proljea Pokazala nije Zemljina odjea: O veernja ptico, kako zna, Kako zna?
Sve na svijetu ima svoj obrazac. Zato ne i ti? Ilija? Imamo ga, naravno, u obliku DNA i drugih
genetskih obiljeja. No tempiranje dogaaja, kao i trajanje namijenjeno svaijem ivotu, takoer
pripadaju vremenu samom. Vrijeme kakvo znamo mjeri se kruenjem Sunca i Mjeseca, pa zato
duljina i obrazac naih ivota ne bi isto tako bili kalibrirani velikim nebeskim satom? Naravno da
jesu (rekao bi astrolog), jer moraju biti. Kako bismo mi mogli biti iznimke? Sve ima predodreeni
vijek trajanja, ba kao to planeti, zvijezde i dva velika svjetla naega svijeta, Sunce i Mjesec, krue
svojim predodreenim putanjama. Kepler bi se sloio s pjesnikom Georgeom Meredithom, koji je
lirski izrazio srodnu zamisao, s obzirom na glazbu sfera:
itat ih moemo, i teko hladnima drat: Nit' lui to su lene to mrtvu prostoru svijetle, Niti tudinci
daleki, a niti beutne sile. U njima je oganj iz kojeg roeni mi smo; Gibanja njihovog glazba
moebit je naa.
303
BENSON BOBRICK
Moda je Paracelzus na to mislio kad je rekao: Na nebu moe vidjeti ovjeka, svaki dio za sebe,
jer ovjek je sazdan od neba. I tvar od koje je ovjek stvoren takoer pokazuje obrazac prema
kojemu je oblikovan.
Jedan nas noviji pisac o zvijezdama uvjerava: elja da se konstruira zodijak motivirana je
prirodnom sklonou koju svi imamao, da traimo poznato u nepoznatom, da izrazimo nepoznato
pod vidom onoga to znamo, u ovom sluaju onog to svi moemo jasno vidjeti na nebu.
Pripisujemo svjetovna obiljeja nevienim silama prirode. Izumljujemo svemir prema sebi
samima. Ja bih ipak pomislio da je svemir izumio nas. Predodbe koje o njemu imamo potjeu iz
naeg sudjelovanja, a ustroj koji mu dajemo - poput uroene strukture koju dajemo jeziku -odraava
stvar iji smo dio. Prirodoslovac John Burroughs to je ovako sroio: Sada smo na nebu upravo
koliko to ikad uope i moemo biti. Ako bi ovjek dospio i do Plejada, ne bi bio u svemiru vie
nego to je [pijanac] u jarku.
BILJEKE
Epigraf Prvog dijela: stranica 1 Svemir, vjenost: The Heart ofBurroughs's Journals, 13. sijenja,
1882., str. 85.
Prvo poglavlje stranica
4 Svi se astronomi slau: Wedel, The Medieval Attitude Toward Astrology, str. 20; Geneva,
Astrologyand the Seventeenth Century Mind, str. 133.
4 Ova beskrajna kraljevstva: Abbot, Makers of American History. Christopher Co-lumbus, str.
19.
5 nestrpljivo ekati: Irving, The Life and Voyages of Christopher Columbus, str. 63. 5 da dou
vidjeti ljude: Ferris, Corning of Age in the Milky Way, str. 57.
5 Bojem daru: NVatts, Prophecy and Discovery, str. 100; Geneva, Astrology and the
Seventeenth Century Mind, str. 133.
6 Astrologija je prizemljena astronomija: MacNeice, Astrology, str. 66.
7 odvajanjem ita: Negus, Kepler's Astrology; West and Toonder, The Case lorAs-trology, str.
87.
7 vjeruje u astrologiju: Brau et al., Larousse Encyclopedia ofAstrology, str. v.
8 neka bude svjetlost: Knjiga Postanka 1, 14
8 Dok po njemu brojimo: McCafferv, An Astrological Key to Biblical Symbolism, str. 80.
9 a svaka je tovala: Hali, The Story of Astrology, str. 123. 9 slavljeni su u hramu: Ibid.
10 Crkva preuzela: Spencer, True as the Stars Above, str. 119. 10 sunevo boanstvo: Ibid., str.
127. 10 pojavio se kao Ribar: Ibid.
10 Zeusov i Letin sin: navedeno u McCafferv, Astrology: Its History and Influence, str. 53.

11 svaki prizor na zemlji: Ibid.


11 to mislite: navedeno u Grafton, Cardano's Cosmos: Worlds and Works of a Renaissance Astrologer, str. 131.
11 iji je ivot opisan: McCafferv, Astrology: Its History and Influence, str. 38.
11 pripada Suncu: Dobin, Kabbalistic Astrology, str. 109.
11 Osjeamo da e: navedeno u Wigzell, Reading Russian Fortunes, str. 14.
12 ulazila u vijea: iz J. M. Ashmand, Introduction to Ptolemv, Tetrabiblos, str. xi. 12 Moete
li vjerovati: navedeno u Krupp, Skywatchers, Shamans & Kings: Astronomy and the Archeology ofPower, str. 223.
12 intelektualno okruenje povoljno: Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 643-44.
304
1
305
BILJEKE
13 tim vie opasnom: Roosevelt, History As Literature, str. 247. 13 Ima u astrologiji:
McCaffery, Astrology, str. 276.
Drugo poglavlje stranica
15 Dubok je zdenac: Mann, Joseph and His Brothers, str. 1.
16 svjetlo astrologa": Dobin, Kabbalistic Astrology, str. 151. 16 prorok: McCaffery,
Astrology, str. 20.
16 Kadse Venera: Stevrart, Astrology; What's Really in the Stars, str. 36.
16 Kad vatrena svjetla: Sachs, The Astrology File, str. 26.
16 ako aureola: Stone, The United States: Wheel ofDestiny, str. 26.
16 Kad Jupiter stane: Krupp, Skywatchers, str. 229.
17 priblino odredili: Cumont, Astrology and Religion Among the Greeks and Ro-mans, str. 7.
17 tono odreivanje: Ibid., str. 8.
17 zvijezde na putanji: Stewart, Astrology, str. 50.
17 privremena odmorita: Cornelius and Devereaux, The Secret Language ofthe Stars,
str. 50. 17 [U drevno doba] seljaci: Kepler, Report on the Fiery Triplicity, navedeno u Negus,
Kepler's Astrologv, str. 2. 17 izravno ili posredno: Cumont, Astrology and Religion, str. 16.
17 sve one koji se bave proricanjem: Ibid.
18 Zvijezdu koju Grci: Ibid., str.28.
18 nije bio poznat samo: McCafferv, Astrology, str. 46.
18 kad je Sokratu: Cramer, Astrology in Roman Law and Politics, str. 5.
18 Egipani nauili: Campion, Mundane Astrology, str. 48.
19 mrakpao: McCaffery, Astrology, str. 54.
20 Kako su vladari: Gleadow, The Origin ofZodiac, str. 69.
21 u isti mah: Ibid., str. 72.
22 Gore, velianstvena: Maunder, The Astronomy olthe Bible, str. 256.
23 neupitni autoritet: navedeno u Steward, The Zodiac and Its Mysteries, str. 5. 23 Sumerski
se sveenik: Stewart, Astrology, str. 135.
Tree poglavlje stranica
28 Unato primljenim upozorenjima: navedeno u Cramer, Astrology in Roman Law and
Politics, str. 5.
29 Zar svi poginuli: navedeno u Wendel, The Medieval Attitude, str. 12-13.
29 zvijezdu koja donosi: Cicero, Nine Orations and The Dream ofScipio, str. 300. 29 planeta
koji donosi ljudima zlo: Ibid.
29 utemeljeni na empirijskom promatranju: On Divination: vidi McCafferv, Astrolo-gy, str. 97.
29 kose duge i raupane: Cramer, Astrology in Roman Law and Politics, str. 78.
30 velika i gotovo nevjerojatna: Suetonius, The Twelve Caesars, str. 103.
30 kadJupiter u vlastitoj kui: Firmik Materno, navedeno u Molnar, The Star of Betlehem: The
Legacy ofthe Magi str. 6.

31 U rukama e imati: Manilius, Astronomica, Book 4, 549-54; str. 267.


306
BILJEKE
31 uvelo je: Cramer, Astrology in Roman Lawand Politics, str. 78.
31 astronomskih izrauna: Vitruvius, The Ten Books on Arhitecture, str. 89.
31 Roen si: navedeno u Cramer, Astrologyin Roman Law and Politics, str. 89.
32 Ako eli, srea: u Temple Hungad, A BriefHistoryofAstrology, str. 3, i ponovo objavljeno u
Lewis, The Beginnings ofAstrology in America.
32 stare bludnice: Barton, Ancient Astrology, str. 173.
32 Dajte da hodim: prijevod Johna Drvdena naveden u Annabella Kitson, Some Va-rieties of
Electional Astrologv, u Kitson, ur., History and Astrology: Clio and Urania Confer, str. 175.
33 ini se da moj ivot: navedeno u Tacit, The Annals oflmperial Rome, str. 205.
34 I ti e se jednog dana, sinko: navedeno u Cramer, Astrology in Roman Law and Politics, str.
131.
34 ima izgleda: Suetonius, The Twelve Caesars, str. 158.
35 priroda nije dovrila: navedeno u Scramuzza, The Emperor Claudius, str. 35. 35
nesposoban za dostojanstveno ponaanje: navedeno u ibid., str. 36.
35 strano slinio: Suetonius, The Twelve Caesars, str. 199.
35 nerazgovijetan: Scramuzza, The Emperor Claudius, str. 37.
36 Njegovo zdravlje: Suetonius, The Twelve Caesars, str. 200.
36 O, neka me i ubije: navedeno u Cramer, Astrology in Roman Law and Politics, str. 117.
36 Zamisli da sam: navedeno u ibid., str. 117.
37 to god se dogodi: navedeno u Schechner Genuth, Comets, Popular Culture, and the Birth
ofModern Cosmology, str. 21.
37 robovi miljenici: Dill, Roman Society from Nero to Marcus Aurelius, i str. 15.
38 komet nije znak: Cramer, Astrology in Roman Law and Politics, str. 18. 38 nadomjestak:
Ibid.
40 toliko smiren: Ibid., str. 138.
40 obini ljudi: Suetonius, The Tv/elve Caesars, str. 293.
41 tonu godinu, dan, sat: Cramer, Astrology in Roman Law and Politics, str. 140. 41 Hajde,
mladiu: Seutonius, The Tv/elve Caesars, str. 305.
41 Tek mrana, daleka: Berlinski, The Secrets ofthe Vaulted Sky, str. 73.
42 Sutra e Mjesec u Vodenjaku biti krvav: Suetonius, The Twelve Caesars, str. 305. Vidi
Michael Molnar, Blood on the Moon in Aquarius: The assassination of Domiti-an.
42 nije propustio: Cramer, Astrology in Roman Law and Politics, str. 155.
44 putovao iz jedne provincije: Cassius Dio, Roman History, Book 69, 1-4.
45 U toj natalnoj karti Satumje vladar: Cramer, Astrology in Roman Law and Politics, str. 164.
46 roen da: Ibid., str. 176-177.
48 Strahove i sumnje careva: Dill, Roman Society, str. 45-46.
48 Ako se (Sirijus) uzdie dok je Mjesec: Stewart, Astrology, str. 10.
48 Godine 27. Cezara: Ibid.
50 sveobuhvatnu predodbu: Campion, Dorotheus of Sidon: His Life and Significance, str. 4.
50 okruen egzotinim vrtovima: Berlinski, Vaulted Sky, str. 42.
50 smjestivi se: Ibid.
50 U skladu s prirodom: Ptolemv, Tetrabiblos, str. 77-81.
51 (Moralno) nakaznim: Ibid., str. 85.
53 shvaamo gibanje Sunca: Berlinski, Vaulted Sky, str. 43.
307
BILJEKE
51 promjene koje [nebesa]: Ibid.
52 Nije mogue da odreeni oblik: McCaffery, Astrology, str. 81.

53 Sudbina vlada svijetom: Manilius, Astronomica, Book 4,1. 14; str. 223.
53 Tono je da astrologija: navedenoj! Mclntosh, Astrology: The Stars and Human Life, str. 20.
53 Pogledaj gdje se nalazi Venera: navedeno u Holden, A History ofHoroscopic As-trology, str.
55.
54 To je znak okrenut: Ibid., str. 83. 54 Prvih osam: Ibid., str. 52.
54 u padajuoj kui: Plant, VettiusValens: An Ancientjudgement ofWealth, str. 2. 54 da
prislukuje tajne svemira: Bram, Preface to Matemus, Ancient Astrology: Theoryand Practice, str. 3.
54 uz najmanji pomak stupnja: Barton, Ancient Astrology, str. 161. 54 Ako je pri roenju
Mjesec: Ibid., str. 161.
54 ako je Mjesec u praznom: Ibid., str. 162.
55 S Venerom u Jarcu: Ibid., str. 165.
56 Prouavaj i slijedi: Maternus, Ancient Astrology: Theory and Practice, str. 68-69.
56 Ona pokazuje kvalitetu: Ibid., str. 136-137.
57 Propast Rima: Gibbon, The Decline and Fali oiRoman Empire, str. 800.
etvrto poglavlje stranica
59 u opem sumraku: Wedel, The Medieval Attitude Tov/ard Astrolog/, str. 25.
61 janjetina na ranju: Berlinski, Vaulted Sky, str. 82.
62 njima je izgledao: Notker, Life of Charlemagne, u Two Lives of Charlemagne, str. 143.
62 Arapi nisu bili u stanju: Ibid.
63 od kraljevske kamene kue: Ogg, A Source Book of Medieval History, str. 127. 63 da su
ustali: Notker, Life of Charlemagne, u Two Lives of Charlemagne, str. 144.
63 Izaslanici su bili raspoloeniji: Ibid., str. 145-146.
64 inilo se da su opljakali: Ibid., str. 146. 64 posebno odabranih: Ibid., str. 147.
64 Harun-al-Rashid, Zapovjednik: Harun al-Rashid, Wikipedia, http://en.wikipe-dia.
org/wiki/Harun_al-Rashid.
65 Arapi su u to vrijeme skovali: Kenton, Astrology: The Celestial Mirror, str. 17.
66 kako astrologiju: Geneva, Astrology, str. 222. 66 nasilje zadesiti: navedeno u ibid., str. 127.
66 Morate znati da se recepcija: navedeno u Holden, A History ofHoroscopic Astrology, str. iii. 68 uitelja naroda: Abu Ma'shar, The Abbreviation of the Introduction to Astrology,
str. 104-6. 68 stanja planeta: Ibid., str. 20-28.
68 jednom sam, sjo nekim putnicima: Holden, A History ofHoroscopic Astrology, str. 113.
(Moje skraenje i parafraza - Benson Bobbrick)
69 Bogatstvo pojedinca: Al-Khayyat, TheJudgements of Nativities, str. 28-30.
71 Ima odreenih znakova: Al-Blruni, The Book of Instruction in the Elements ofthe
Art of Astrology, str. 256. 71 Prosperitet je vezan: Ibid., str. 100.
308
BILJEKE
72 poput srebrne ploice: Al-Masu'di, The Book ofGolden Meadows, str. 100.
72 Rakkah: Ibid.
73 O ti. ija vladavina: Ibid.
73 nasmrt izudaran u vrei: Huxley, From an Antique Land, str. 188.
Peto poglavlje stranica
75 Kad se Isus rodio: Matej 2, 1-2, 7-12.
76 zvijezdu koja se zrcalila: Kidger, The Star of Betlehem: An Astronomer's View, str. 34.
76 Svjetlo zvijezde bilo je neopisivo: navedeno u ibid., str.17-18.
76 nova zvijezda nimalo nalik: navedeno u ibid., str. 18.
76 zvijezda uope nije bila zvijezda: navedeno u George, Manuel I Komnenos and
Michael Glvcas: A Twelfthe-Century Defence and Refutation of Astrologv, Part 1,
Historv and Background, str. 12.
76 Zvijezda koju su magi vidjeli: navedeno u Tester, A History of Western Astrology, str. 112.
77 On [Bog] je odredio: navedeno u Hyde, Jungand Astrology, str. 15.

77 roenje idovskoga kralja: Molnar, The Star of Betlehem: The Legacy ofthe Magi, str. 7.
77 Herod umro nakon pomrine Mjeseca: navedeno u Krupp, Beyond the Blue Hori-zon: Myths
and Legends ofthe Sun, Moon, Stars and Planets, str. 307.
78 gomilanje gotovo svih: Kidger, The Star of Betlehem, str. 88. 78 tijekom svog putovanja:
Ibid., str. 262.
78 Sve zvijezde osim onih: Ibid., str. 26.
78 s prvim jutarnjim svjetlom: Ibid., str. 28.
79 poslanogmagima: George, Manuel I Komnenos and Michael Glvcas, Part 1, str. 11.
80 koji tvrde da proriu : Brau et al., Larousse Encyclopedia ofAstrology, str. 184.
81 strunjaci u astronomiji; Carev, Courting Disaster: Astrology at the English Court and
University in the Later Middle Ages, str. 28.
81 svaki karolinki plemi: Campion, Mundane Astrology, str. 53.
82 astrologija je meu obinim ljudima bila popularnija: Reston, Galileo: A Life, str. 219.
82 teologa predanog: Grafton, Cardano's Cosmos, str. 102.
82 bogohulnogheretika: Ibid., str. 101.
83 togod da se na nebesima pokrene: navedeno u Berlinski, Vaulted Sky, str. 60.
83 kupola islama, minaret pobonosti: Sedgwick, A Short History ofSpain, str. 38-39.
84 Ptolemejev astrolab: navedeno u Introduction to Maternus, Ancient Astrology, Theory and
Practice, str. 6.
86 Matematiari su oni: navedeno u McCafferv, Astrology, str. 193.
86 opisuje cjelokupni oblik: navedeno u Wedel, The Medieval Attitude, str. 49-50.
87 da analiziraju izglede: George, Manuel I Komnenos and Michael Glvcas, Part 1, str. 11.
87 Od jutra do veeri: Vasiliev, History ofthe Byzantine Empire, sv. 2, str. 702.
88 utjecaj planeta: Smoller, History, Prophecy, and the Stars: The Christian Astrology ofPierre
dAilly, 1350-1420, str. 30.
309
BILJEKE
BILJEKE
89 moe nagovijestiti: Ibid., str. 78
89 drvo u sjeni: navedeno u Thejewish Encyclopedia, str. 245.
90 Prava znanost: Epstein, Meira B. The Correspondence, str.14-15.
90 Prenagliti i: Smoller, History, Prpphecy, and the Stars, str. 30.
91 Kad eli nainiti: Gleadow, The Origin ofthe Zodiac, str. 57.
91 graviranje astrolokih slika: Smoller, History, Prophecy, and the Stars, str. 30.
92 rade s djeliima i milijuntim dijelovima: McCafferv, Astrology, str. 137. 92 ako netko
zaboravi: Ibid.
92 Koliko je do: sv. Augustin, The City oi God, str. 145.
93 ne slijedi: Ibid.
93 poinjui s onim najkraeg: Nicholas Champion, Astrological Historiography in the
Renaissance u Kinston, ed., History and Astrology, str. 114.
93 Tako, ako eli saznati: Geneva, Astrologyand the Seventeenth Century Mind, str. 124.
93 pridonijelo atmosferi: Smoller, History, Prophecy, and the Stars, str. 155.
94 Ako svijet do tada opstane: navedeno u ibid., str. 155-156. 94 iz toga je proizlazilo: Ibid.,
str. 62.
94 Kad je Sunce izravno nasuprot: navedeno u Berlinski, Vaulted Sky, str. 156-157.
95 da e navijestiti odreene promjene: navedeno u Grafton, Cardano's Cosmos, str. 53.
95 sve je jahalo: Cramer, Astrology in Roman Lawand Politics, str. 117. 95 koplja: Ryan, The
Bathhouse at Midnight, str. 375.
95 omaeni krvlju i prijetei: Geneva, Astrologyand the Seventeenth Century Mind, str. 98.
96 da ubrzava dogaaj: Brau et al., Larousse Encyclopedia ot Astrology, str. 74.
97 esnaestoga dana: navedeno u Geneva, Astrology and the Seventeenth Century Mind, str. 98.
97 Dvadesetog dana: Ibid. 97 Jer vjerujem: in I, 3. prizor, 31-32.

97 vidljiva u potpunosti ili djelomino: Brau et al., Larousse Encyclopedia ofAstro-logy, str. 101.
97 gostujue zvijezde i neobian izgled: Krupp, Skywatchers, str. 232.
98 posljednja pomrina: Brau et al., Larousse Encyclopedia ofAstrology, str. 184. 98 bila je na
zenitu: Ibid.
98 put pomrine: Ibid.
98 Godina u kojoj je roen Mitridat: navedeno u Larousse Encyclopedia ofAstrolo-gy, str. 73.
99 Sve je ovisilo: Heilbron, The Sun in the Church, str. 3.
101 planinu Eildon na troje i zauzdati [rijeku] Tvveed: Drugo pjevanje, 13. strofa, 9-10.
102 Prokletnici: Burckhardt, The Civilization ofthe Renaissance, str. 325. 102 Astrolog zna
sve: navedeno u Wedel, The Medieval Attitude, str. 79.
102 moda najvaniji: Robert Hand u Introduction to Bonatti, Liber Astronomiae, Part 1, str. i.
102 111. razmatranje: Lilly, ur., Anima Astrologiae, str. 48.
103 120. razmatranje: Ibid., str. 51.
103 Pogledajprvu kuu: navedeno u Holden, A HistoryofHoroscopicAstrology, str. 133.
104pogledaj u horoskope roenja kraljeva: Lilly, ur., Anima Astrologiae, str. 61.
104 horama pitanja i elektivna: Laird, Christine de Pizan and Controversy Concer-ning StarStudy in the Court of Charles V, str. 41.
104 sam sebe smatrao: Carey, Courting Disaster, str. 107.
105 Sve vei broj: Ibid., str. 23.
105Pedro Alphonso, lijenik: Astrology in Medieval Europe, www.meta-reli-gion.com.
105 Koji bi astrolog to mogao predvidjeti .navedeno u Carey, Courting Disaster, str. 83.
106 Trebam li se oeniti?: Ibid. str. 105.
106 traila od Bolingbrokea: Whitfield, Astrology: A History, str. 126.
106 naruio od dvojice: Ibid., str. 127.
107 razmotre: Allen, The Star-Crossed Renaissance, str. 180.
107 udovoljiti njegovim muicama: Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 287.
107 prijatelj i savjetnik: Grafton, Cardano's Cosmos, str. 104.
108 fantastinom zbrkom: Larkey, Astrology and Politics in the First Years ofEliza-beth's Reign,
str. 181.
108 da su nae sklonosti: Parker, Familiar to Ali: William Lilly and Astrology in the Seventeenth
Century, str. 56. 108 htjeli odvratiti: navedeno u Allen, The Star-Crossed Renaissance, str. 180.
108 Astrologija me navela: navedeno u Wooley, The Queen's Conjuror: The Science and Magic
ofDr. John Dee, Adviser to Queen Elizabeth I, str. 141.
109 u Mjeseevoj vlastitoj kui: Geneva, Astrologyand the Seventeenth Century Mind, str. 137.
109 proraunate napore: Anabella Kitson, Some Varieties of Electional Astrology, u Kitson,
ed., History and Astrology, str. 174.
110 proricanju: Ibid., str. 220-21.
110 savjetuje strpljenje:Mc Caffery, Graphic Astrology, str. 298-99. 110 Bijaejutrom:Dante,
Pakao, 11. pjevanje,! 113.
110 zibaju Zemlju: Ovason, The Secret Architecture of Our Nation's Capital, str. 358.
111 Na ivot i ivot: Key, Dante's Christian Astrology, str. 4.
111 svaico sjeme vode: Dante, istilite, 21. pjevanje, 109-11; Key, Dante's Christian
Astrology, str. 4. 111 Vaj!: Chaucer, prolog za Wife of Bath's Tale, 614-16, u The Canterbury
Tales,
u The Works of Geoffrey Chaucer.
111 Strpljivo snosi: Knight's Tale, 1084-91.
112 Astrologa zar nema: Man of Law's Tale, 1. 310. 112 pada: Ibid., 1.303.
112 slabi Mjesec i loem stanju: Ibid., 1. 306.
112 propalo: Ibid., 1. 301.
112 Jer u njima je: Ibid., 194-196.
112 priprosta seoska: Whitfield, Astrology, str. 102.
112 pravodobnim dolaskom: Ibid., str. 102.

113 izraunima: Chaucer, Troilus and Creseyde, Book 1,1. 71, u Works. 113 u dobrom
poloaju: Ibid., Book 2,1. 74.
113 loi aspekti: Ibid., Book 3,1. 716. 113 spaljena Venera: Ibid., 1. 717. 113
prokletogzvijea: Ibid., Book 4,1. 745.
113 koji pojaava svjetlo: Anabella Kitson, Some Varieties of Electional Astrology, u Kitson,
ur., History and Astrology, str. 176.
310
311
BILJEKE
esto poglavlje stranica
117 zlatno doba: Brau et al., Larousse Encyclopedia ofAstrology, str. 240. 117 Poput pacijenta:
Grafton, Cardano's Cosmos, str. 23.
117 biljeili su se na obrascu: Ibid.
118 U svim boljim obiteljima: Burckhardt, The Civilization ofthe Renaissance in Ita-ly, str. 325.
119 teko namuio: Russel, History ofAstrology & Prediction, str. 56 119 Petrarcisu ostali:
Ibid., str. 57-58.
119 Odakle dolazi, ne znam: navedeno u Schechner Genuth, Comets, str. 83.
120 Neki od najveih znanstvenih umova: Allen, The Star-Crossed Renaissance, str. 100.
120 nije bio boanski prorok: navedeno u ibid., str. 78.
121 srdaan i veseo: Clvdesdale, Marsilio Ficino's Holistic Astrologv, str. 25. 121 skovao
izraz: Ibid.
121 Nesmetan tijek: navedeno u ibid., str. 28.
122 Oplanetima moemo misliti: Voss, The Astrologv of Marsilio Ficino, str. 40. 122 ini se
daje Saturn utisnuo: navedeno u Clvdesdale, Ficino's Holistic Astrology, str. 26.
122 Nebesa e poduprijeti: Ibid., str. 94.
122 bi mogla . . . biti opravdana: Voss, The Astrologv of Marsilio Ficino, str. 40. 122
materijalno djelovanje: Ibid., str. 38. 125 Krv pravednih trai: navedeno u Russell, History of
Magic and Experimental
Science, sv. 5, str. 100. 125 U triput sto godina: u Craig, Stars ofDestiny: The Ancient Science
ofAstrology
and How to Make Use ofk To-Day, str. 85. 125 takvom tonou: Balzac, Catherine de Medici,
str. 101.
125 I to se pokazalo: Ibid.
126 Ennio Verulano: Thorndike, A History of Magic and Experimental Science, sv. 5, str. 100.
126 u pojedinanoj borbi: Greene, The Astrology ofFate, str. 143.
126 Le Lyon jeune: Ibid., str. 144.
127 bio je smjesta prepoznatljiv: Ibid.
129 oba svijetlea tijela: Cardan (Cardano), The Book ofMy Life, str. 4.
129 tragina strast: Ibid., str. 25.
130 male, bijele, nemirne: Morlev, Jerome Cardan, sv. 1, str. 120. 130 kao da udara: Ibid., str.
121.
130 na svetkovini Bogorodiina roenja: Ibid., str. 77. 130 prijatelji i poznanici: Ibid., str. 93.
130 istinski izjednaava: Ibid.
131 Lijenik bez astrologije: Ibid., str. 252.
131 Ovan - kalcinacija: Christianson, This Wild Abyss, str. 110.
131 Ovo je sluaj: navedeno u Morlev, Jerome Cardan, sv. 1, str. 165.
132 pohvalili njegovo otroumlje: Ibid.
132 visok, prostoduna izgleda: Ibid., sv. 2, str. 72.
132 Je li tono ili nije: navedeno u Nancy Siraisi, Girolamo Cardan and Medical Astrolog}', u
Grafton and Newman, ur., Secrets of Nature: Astrology and Alchemy in Early Modem Europe, str.
91.

312
BILJEKE
132 medicina jest mnogostrano umijee: Cardan (Cardano), The Book ofMyLife, str. 180-81.
133 Na poetku: Grafton and Newman, ur., Secrets of Nature, str. 70.
133 Mogao sam vas izlijeiti: Forman, The Story of Prophecy, str. 120; Allen, The Star-Crossed
Renaissance, str. 52.
134 o beznaajnim stvarima: navedeno u Grafton, Cardano's Cosmos, str. 19. 134 Gledajuiga,
rekao sam: Ibid., str. 94-95.
134 Kad mije pokazao: navedeno u Grafton and Newman, ur., Secrets of Nature, str. 94.
135 Kadsejupiternae:Cardano, Aphorisms,uLilly,ur.,AnimaAstrologiae, str. 83. 135 Kad su
Venera i Jupiter: Ibid.
135 Kad je Venera sa Satumom: Ibid.
135 Mars je rijetko zdruen: Ibid., str. 89.
135 amba hi libris corrupti: navedeno u Morlev, Jerome Cardan, sv. 1, str. 76.
135 jersam znao: Ibid., str. 223-24.
136 slinavim prstima: Ibid., str. 192.
136 Ljudi su na ovome svijetu: Ibid., str. 196-97. 136 Napravi mi od deset: Ibid., str. 234. 136
Dvije osobe su bile u drutvu: Ibid.
136 Gdje si ikad pronaao: Ibid., str. 132-32.
137 tako slabane: Ibid., str. 238.
137 navodei sve njihove lanove: Ibid., str. 275.
137 na nain dotad: Ibid.
137 matematika samu sebe objanjava: Cardan (Cardano), The Book ofMy Life, str.
246. 137 Razmatranjem pretpostavke: Ibid.
137 Ne postoji oigledan razlog: Frawley, The Real Astrology, str. 119.
138 nijedan drugi ovjek: Morley, Jerome Cardan, sv. 1, str. 90. 138 velianstvenim nonim
leptirom: Ibid., str. 90-91.
138 znanost [astrologije]: Ptolemy, Tetrabiblos, str. 5.
138 tako estoko tjerali: French, John Dee, str. 2.
139 razgovarao i raspravljao: Ibid., str. 25. 139 razdijeljenima Mediteranom: Ibid., str. 26.
139 biljeio: navedeno u Woolley, The Queen's Conjuror, str. 116.
139 estokog, ratobornog ovjeka: Ibid., str. 22.
140 primjerenog uzdravanja: Ibid., str. 27.
140 vrhom sedmice: Holden, History of Horoscopic Astrology, str. 172.
140 suzbije svaku tetu: French, John Dee, str. 7.
141 glavni klju: navedeno u Woolley, The Queen's Conjuror, str. 116. 141 sat: Ibid., str. 85.
141 s pet ili est: Ibid.
141 sliku pomrine Sunca: Ibid., str. 83.
141 uivao u gotovo opem odobravanju: French, John Dee, str. 4.
142 izvodio udesne pothvate: Ibid., str. 8. 142 prirodno, matematiki: Ibid., str. 7. 142
kalkulirati: Ibid.
142 dijabolini: Thomas, Religion and the Decline of Magic, str. 362. 142 tim mranim
vremenima: Aubrey, Aubrey's BriefLives, str. 5. 142 susree duhove: Ibid. 142 veliku
sigurnost: navedeno u French, John Dee, str. 7.
313
BILJEKE
142 znakove proete: Allen, The Star-Crossed Renaissance, str. 53.
142 matematikim umijeem: navedeno u Allen, The Star-Crossed Renaissance, str. 53.
143 zvijezda esto znak: McCafferv, Astrology, str. 61.
143 pitagorejsko umijee: Zoller, T^eArabic Parts in Astrology, str. 2.
143 nije fiziko kretanje: Ibid.
143 aritmetiki izvedenim tokama: Ibid.

143 slinu umjetnikovoj halji: Aubrey, Aubrey's BriefLives, str. 89.


143 bijelu poput mlijeka: Ibid.
144 znatan broj: Parker, Familiar To AH, str. 186.
Sedmo poglavlje stranica
145 Kojoj svrsi onda slue: navedeno u Cowling, lsaac Newton and Astrology, str. 4.
146 U sreditu svega: navedeno u Geneva, Astrology and the Seventeenth Century Mind, str.
178.
146 zbornim plesom: Thorndike, A History ofMagic, sv. 5, str. 406.
146 div od ovjeka: Ferris, Corning ot Age in the Milky Way, str. 74.
147 neim boanskim: Christianson, This Wild Abyss, str. 133.
147 sjajnu zvijezdu koja se isprva inila: navedeno u Gleiser, The Prophet and the As-tronomer,
str. 63.
147 Svojim je sjajem nadmaila: Ibid.
148 nebeski globus od sjajne mjedi: Ferris, Corning ofAge, str. 73.
148 nemjerljiv niz: Berlinski, Vaulted Sky, str. 179.
149 prostor za privatne igre: Ferris, Corning of Age, str. 73. 149 Dolazili su mu: Encyc!opedia
Britannica, Vol. 2, str. 460.
149 Ne moemo porei: Drever, Tycho Brahe, str. 100; Christianson, This WildAbyss,
str. 224
149 itava je Europa stala zuriti: Woolley, The Queen's Conjuror, str. 141. 149 Takva neprirodna
roenja: navedeno u Schechner Genuth, Comets, str. 51.
149 tik iznad Jareve obratnice,: Woolley, The Queen's Conjuror, str. 143.
150 Repatice se ne viaju: Shakespeare, Julije Cezar, in 2, prizor 2,1. 130. 150 Pomrine vie
utjeu na kraljeve: navedeno u Dryer, Tycho Brahe, str. 55. 152 ugodnim, pristalim i putenim:
Christianson, This Wild Abyss, str. 150-52.
152 nakon ugodnog dana: Ibid. str. 194.
153 Ne dajte da moj ivot: navedeno u Christianson, This Wild Abyss, str. 224
154 odgojila gaje teta: Ferris, Corning of Age, str. 74. 154 Pa ipak, to je bio ovjek,: Ibid., str.
75.
154 najpronicavijim ikad roenim misliocem: Ibid.
154 svladavala latinski: Koestler, The Sleepwalkers, str. 240.
155 neobinim temama: Ibid. 155 prizora Atlantide: Ibid.
155 do najsitnijih pojedinosti: Ibid.
155 raspravljao s ljudima: Ibid.
156 Gle kako je: Mletaki trgovac, in 5, prizor 1, 66-71.
156 gnijezda i pet platonskih tijela: Nick Kollerstrom, Kepler's Belief in Astrology, u
Kitson, ur., History and Astrology, str. 156.
156 Dogodilo se to 19. srpnja 1595.: Berlinski, Vaulted Sky, str. 181.
157 nebeskog zbora: Christianson, This Wild Abyss, str. 246.
314
BILJEKE
157 Dosad su se predvianja iz almanaha: navedeno u Casper, Kepler, str. 63.
157 patio od dvostruke: Ibid., str. 369.
158 sunu, mravu, crnomanjastu: Koestler, The Sleepwalkers, str. 227. 158 Na novogodinju
no: Ibid., str. 232.
158 pobjegao je od kue kad: Ibid., str. 230.
160 Ako su dva kamena smjetena: navedeno u Koestler, The Sleepwalkers, str. 337.
160 kad Zemlja i Mjesec: Ibid., str. 228.
160 Njihov utjecaj na ljudsko bie: Ibid., str. 152.
161 itava stvar oko krize: u Kitson, ur., History and Astrology, str. 159. 161 vjerovanje u
uinak: navedeno u Koestler, The Sleepwalkers, str. 243-44. 161 Posredna svjetlost odraena:
Christianson, This WildAbyss, str. 234.

161 Smatraj ovo sigurnim: navedeno u Nick Kollerstrom, Kepler's Belief in Astrolo-gy, u
Kitson, ur., History andAstrology, str. 166.
162 Filozofija, a stoga i: prevedeno u Negus, Kepler's Astrology, str. 3. 162 Premda se na
nebu neprestano dogaaju: Ibid.
162 Narav ljudskog bia: Ibid.
162 Sunce treba direktirati: Ibid.
163 Karakter [nebesa]: Ibid.
163 Prirodna dua: Kitson, ur., History and Astrology, str. 154., Negus, Kepler's Astrology, str. 2. 163 Vjerujem da pri roenju djece: Negus, Kepler's Astrology, str. 2.
163 Razmotri vezu: navedeno u Gauquelin, Cosmic Influences on Human Behaviour, str. 24950.
164 raskalaena mlaa ki: navedeno u West and Toonder, The Case Astrology, str. 87. 164
marljivom kokoi: Negus, Kepler's Astrology, str. 2.
164 nitko ne bi trebao smatrati:}. Allen Hynek, predgovor za Gauquelin, Cosmic Influences, str.
12.
164 moe posvetiti jednako: Negus, Kepler's Astrology, str. 3.
165 kad oluja bjesni: navedeno u Casper, Kepler, str. 248-49. 165 neimenovanoggospodina:
Ibid., str. 340.
165 Mogu iskreno: Ibid. 167 straan dogaaj: Ibid., str. 342.
167 Gotovo svaki pokret tijela ili due: navedeno u Nick Kollerstrom, Kepler's Belief in
Astrology, u Kitson, ur., History and Astrology, str. 160.
167 sve dokumente vezane uz: Casper, Kepler, str. 357.
168 dan nakon kojega je : navedeno u Casper, Kepler, str. 358. 168 princa astronomije: Ibid.,
p. 359.
168 Mensus eram coelos: Ibid.
168 Moja dua bijae nebeska: autorov prijevod.
168 risooki astrolog: Reston, Galileo, str. 18.
169 najdobroudnija zvijezda: navedeno u Sobel, Galileo's Daughter, str. 34. 169 kad je roen
lsaac Newton: Ferris, Corning ofAge, str. 101.
Osmo poglavlje stranica
171 Napierove kosti: McCaffery, Astrology, str. 266.
172 Bolest i zdravlje: navedeno u Aveni, Conversing with the Planets, str. 129. 172 Dobri dani
za kupnju: Ibid.
315
BILJEKE
172 ne dogaaju se: Ibid.
172 Nikad nije bilo velike: navedeno u Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 298
173 Zar u Italiji postoji ijedan kardinal: navedeno u Yates, Theatre ofthe World, str. 63. 173
Presvijetli vladaru!: Modem Histoij Sourcebook, on-line. http://www.fordham.edu 173 potovana, prihvaena: Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 290.
173 Pridruite se i zadrite: navedeno u Geneva, Astrology and the Seventeenth Cen-tury Mind,
str. 266.
174 iskrivljenim astrolokim nadrilijekovima: Stone, The United States, V/heelofDe-stiny, str.
28.
174 stvorio temelje: Wright, Middle-Class Culture in Elizabethan England, str. 602.
174 ivjela na zemlji: Curry, Prophecy and Power, str. 97.
174 Postoji li itko: navedeno u Whitfield, Astrology, str. 176.
174 Ove su godine Saturn i Venera: Shakespeare, Henrik IV, Drugi dio, in 2, prizor
4, 286-87; u Complete Works. Svi ostali citati u ovoj knjizi takoer su iz tog izdanja
njegovih djela.
174 Ako eli: navedeno u Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 331.
175 samostanski zid: Wigzell, Reading Russian Fortunes, str. 41.

176 Bome, sinod si: Na Tri kralja, in 1, prizor 3, 146-49.


176 da Zmajev rep:Johnstone Parr, Shakespeare's Artistic Use of Astrologv, u Lynch,
The Coffee Table Book ofAstrology, str. 259.
176 meteori otjeraju fiksne zvijezde: Rikard II, in 2, prizor 2, 1.8. 176 zloguko znamenje
naete nesree: Henrik IV, Prvi dio, in 5, prizor 1, 1.9.
176 Nek se nebesa zastru: Henrik IV, Prvi dio, in 5, prizor 1, 3-7.
177 Repatice se ne viaju: Julije Cezar, in 2, prizor 2,1. 30.
177 Kad zvijezde nose uvojke: Tourneur, The Revenger's Tragedy, in 5, prizor 3,
1.23.
177 bolestan od pomrine: Hamlet, in 1, prizor 1, 1. 132. 177 ... no, kad planeti: Troilo i
Kresida, in 1, prizor 3, 85-92. 177 gnjevu ljutitih zvijezda: Periklo, in 2, prizor 1, 1. 9. 177
preskoile: Romeo i Julija, Prolog, 1. 6.
177 vladavinom nekog zlog planeta: Zimska pria, in 2, prizor 1, 1.107.
178 Nedavne pomrine: Kralj Lear, in 1, prizor 2, 98-131. 178 Da zvijezde: Ibid., in 4,
prizor 3, 32-35.
178 Ime nije nita!: Romeo i Julija, in 2, prizor 2,46-47.
179 Sva se astroloka: Parr, Tamburlaine's Malady, str. 62.
179 Preklinjem vas: Byron's Conspiracy, in 3, prizor 3, 38-127.
180 al Chul: Robson, The Fixed Stars & Constellations in Astrology, str. 124.
180 Ako se Mars nae u nesavrenim znakovima: Ptolemej, Tetrabiblos, str. 136.
181 Ljudi su katkad gospodari: Julije Cezar, in 1, prizor 2, 139-41.
181 Ne udi se tekim: navedeno u Geneva, Astrology and the Seventeenth Century
Mind, str. 133.
181 Vidovitou svojom /znam da mi zenit: Oluja, in 1, prizor 2, 181-84. 181 Ima plime:
Julije Cezar, in 2, prizor 3, 248-52. 181 tijela na nebu vladaju onima: Sidnev, Astrophel and
Stella, Sonet 26,1. ll.uBender, Five Courtier Poets ofthe English Renaissance, str. 345. 181 u kuu agonije: navedeno u
Allen, The Star-Crossed Renaissance, str. 174.
316
BILJEKE
182 imaju potpunu mo: navedeno u Allen, The Star-Crossed Renaissance, str. 154. 182 Spas
koji mi pripisujemo nebu: Sve je dobro to se dobro svri, in 1, prizor 1,
231-34.
182 Udvaraj bilo kojoj eni: navedeno u Allen, The Star-Crossed Renaissance, str. 158. 182
Siino sklon: Allen, The Star-Crossed Renaissance, str. 174. 182 Vladarprve kue: Allen, The
Star-Crossed Renaissance, str. 177.
182 Ah, kako glasi vae pitanje?: Webster, The Duchess ofMalfi, in 2, prizor 2, 29-30.
183 ozloglaeni astroloki lijenik: Traister, The Notorious Astrological Physician of London,
passim.
183 zdrave loze seoskih maloposjednika: Rowse, Sex and Society, str. 49.
184 drskog i besramnog: kako je navedeno u Traister, The Notorious, str. 3. 184 s ijom se
ovlau mijeao: navedeno u Rowse, Sex and Society, str. 49. 184 nadrilijenik: Ibid.
184 bapskoj medicini: Ibid., str. 33.
184 bio upravu: Ibid.
184 Diljem svijeta: Traister, The Notorious, str. 23.
184 sitno lice: Rowse, Sex and Society, str. 93.
184 da posuuje svote: Ibid.
185 Dobar lijenik ako eli biti: navedeno u Traister, The Notorious, str. 37.
186 Oni e pjevati i recitirati: Ibid., str. 49. 186 Oboljeli od skorbuta: Ibid., str. 58. 186
seksualnim apetitom: Ibid., str. 5.
186 kad bi u njegovoj kui pronala: Ibid., str. 150.
187 Zaeta je: Ibid., str. 151.

187 sigurno vratiti: Rowse, Sex and Society, str. 164.


187 jedva ita poduzimao: Ibid., str. 120
188 ohola i nestalna: Ibid., str. 128. 188 vrlo lijepa: Ibid.
188 2 i 10 popodne: Ibid.
188 on nee biti biskup: Ibid., str. 151.
188 da ide kui: Ibid.
189 Pokazat e se bludnicom: Ibid., str. 191.
189 ini se da: navedeno u Rowse, Sex and Society, str. 220.
189 osobito oni koji su trgovali: Ibid., str. 161.
190 iza Cripplegatea: Ibid., str. 38.
190 imaju svoje kristale: The Devil is an Ass, in 1, prizor 2,44-48.
190 taj Doktor... on je Faust: The Alchemist, in 2, prizor 3,1. 127.
191 da iznudi Carrovu ljubav: Ibid., str. 38. 191 porota matrona: Ibid., str. 255.
191 iskrsnulo je i uspomena na njega izvrgnuta je: Ibid., str. 260.
191 injenica da su neki: Ibid.
192 Ovo je knjiga o ivotu: navedeno u Rowse, Sex and Society, str. 267. 192 Ja u umrijeti:
Ibid., str. 259.
192 magijskom praksom: Rowse, Sex and Society, str. 40.
193 lijenitvo: A Briefe Description ofthe Notorious Life ofjohn Lambe, str. 2. 193 zle,
dijaboline: Ibid., str. 4.
193 da bi onemoguio, oslabio: Ibid., str. 6-7. 193 najvii sudac grofovije: Ibid., str. 14.
317
BILJEKE
194 vojvodinim vragom: Amundsen. The Duke's Devil and Doctor Lambe's Darling,
str. 49. 194 togod uinili: Ibid., str. 51.
Deveto poglavlje stranica
196 Malo su toga nauili: navedeno u Warren-Davis, Culpeper: Herbalist of the People, str. 5
196 umijee koje iz knjige: Ibid. 196 medicina bez astrologije: Ibid., str. 10. 196 lijeio sve,:
Kitnev, Culpeper's Herbal Medicine, str. 12
196 Sagleda li itav: navedeno u Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 332.
197 Najprije razmotri koji je planet: navedeno u Parker, Familiar to Ali, str. 241-43.
197 Zato da prekrasnim zvijezdama ukrademo: navedeno u Thomas, Religion and the Decline
ofMagic, str. 333.
198 ima tu vrlinu . . .: Frawley, The Real Astrology, str. 69.
198 za svaki primjerak je tono: Kenton, Astrology: The Celestial Mirror, str. 27.
198 svakom dekumbiturnom horoskopu :Wanm-Davis, Astrology and Health, str. 76.
199 majka je uvijek eljela: Lilly and Ashmole, Lives ofThose Eminent Antiquaries EliasAshmoleand William Lilly, V/ritten by Themselves, str. 5.
199 mogao je improvizirati: Ibid., str. 8.
199 Ako bi doao neki uenik: Ibid.
200 seoskim poslovima: Ibid., str. 5. 200 nadu u oporavak: Ibid.
200 vii sluga: Ibid. str. 33.
200 nedjeljom ceremonijalno hodati: Ibid., str. 34.
200 Imala je mnogo udvaraa: Lilly and Ashmole, Lives, str. 27.
201 uivao u mogunosti: Parker, Familiar to AH, p. 13. 201 patio je od monumentalnog:
Ibid., p. 45.
201 zdepast i nizak ovjek: Lilly and Ashmole, Lives, str. 31. 201 sasvim dobro izraditi
horoskop: Ibid. str. 30. 201 pristao starac: Ibid., str. 35.
201 Kapetan Bubb: Ibid., str. 36.
202 prigodni astrolog: Ibid., str. 38. 202 povrnopoznavao: Ibid., str. 37
202 kojegje dobro razumio: Ibid., str. 44. 202 imao najpronicavije: Ibid., str. 31.

202 a ja sam stajao sa strane: Ibid., str. 34.


203 Budite ovjeni, uljudni: To the Student in Astrology, predgovor za Christian Astrology,
n.p.
204 koji je stekao: Parker, Familiar to Ali, str. 89.
204 brojne dijelove drsko: Lilly and Ashmole, Lives, str. 64.
204 ujte i poujte to kae Lilly: navedeno u Geneva, Astrology and the Seventeenth
entury Mind, str. 64. 204 Vi tek svladavate abecedu: navedeno u McCaffrey, Astrology, str. 292.
204 Bog je na naoj strani: navedeno u Geneva, Astrology and the Seventeenth en-tury Mind,
str. 64.
205 Zvijezde su sad: Ibid.
318
BILJEKE
205 radije jeo: Parker, Familiar to Ali, str. 153. 205 nezna nita o astrologiji i ispravna: Ibid.,
str. 148. 205 u kojem dijelu: Lilly and Ashmole, Lives, str. 88. 205 Rekao sam mu da ide: Ibid.,
str. 89.
205 koja predstavlja Njegovo Velianstvo: navedeno u Geneva, Astrologyand the Seventeenth
Century Mind, str. 182.
206 II mi se oi mute: Henrik VI, Trei dio, in 2, prizor 1,1. 25.
206 kad lana sunca: navedeno u Geneva, Astrology and the Seventeenth Century Mind, str. 100.
206 Luna je s Antaresom: Lynch, Astrology, str. 32.
207 Hoe li se odsutni vratiti: Lilly, Christian Astrology, str. 50. 207 Je li dama biti kreposna:
Ibid., str. 132.
207 ako je u dobrom dignitetu: Ibid., str. 57-80.
208 Pitanje: Ukraden novac: Ibid., str. 395.
208 budui da Luna ulazi: Ibid., str. 396.
209 Samo sam napisao senes: navedeno u McCaffrey, Astrology, str. 305. 209 nieg to
pripada: Lilly, Christian Astrology, str. 50.
209 Hoe li se prezbiterijanci odrati?: Ibid., str. 439.
209 openitogsignifikatora: Ibid., str. 440.
209 peregrin, zapadni: navedeno u Campion et al., Mundane Astrology, str. 360.
209 za tri godine: Ibid.
209 vladati mnogo otvorenija: Ibid.
210 nezakonito dao: Parker, Familiar to Ali, str. 189.
210 Astrolozi su nam ponudili: navedeno u Geneva, Astrology and the Seventeenth Century
Mind, str. 260.
210 Ugodini 1665.: navedeno u Innes, Horoscopes, str. 75.
211 koje predstavljaju veliku bolest: navedeno u McCaffrey, Astrology, str. 307.
211 nakon lijesova: The Great Plague 1665, http://www.historic-uk.com/HistoryUK/England-History/GreatPlague.htm 211 Neka im se Bog smiluje: Ibid.
211 Izbacite svoje mrtve: Ibid.
212 I ena bi ga ugasila mokrenjem: navedeno u Cities Guide, London.www.tconomist.com/cities.
212 vidjeli smo alostan prizor: www.pepys.info/fire.html
212 nebo je bilo u plamenu: Ibid.
213 Odbor se inio: navedeno u Craig, Stars ofDestiny, str. 87.
213 najprikladnijim za oznaavanje: navedeno u Whitfield, Astrology, str. 82. 213 prst Boji:
Ibid.
213 naglu, prodrljivu: navedeno u Geneva, Astrology and the Seventeenth Century Mind, str.
248.
213 Fiksne zvijezde se sporo kreu:Hazt\rigg, Metaphvsical Astrology, str. 14; u Le-wis, The
Beginnings ofAstrology in America.
214 engleski Atlas: Ashmole, navedeno u McCaffery, Astrology, str. 306.

Deseto poglavlje stranica


215 poneto cehovskog ogovaranja.Parker, Familiar to Ali, str. 164.
216 ovisan o astrologiji: McCaffery, Astrology, str. 296.
319
BILJEKE
216 Pomou elekcija moemo: Annabella Kitson, Some Varieties of Electional Astrology, u Kitson, ed., Histoijand Astrology, str. 171. 216 Oko 10 uveer: Ibid., str. 186.
216 znak povezan s: Ibid.
217 u uvjetima: Lilly and Ashmole, Lives, str. 304.
217 neugodno rani sat: Kitson, ur., History and Astrology, str. 187.
217 dobre aspekte izmeu: Ibid.
217 visok ugled u: Ibid., str. 189.
217 za poveanje vlastita ugleda: Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 635.
217 protiv zaea: Ibid.
217 plod dugotrajnog: Sutherland, English Literature ofthe Late Seventeenth Century, str. 285.
218 oni koji krenu tim putem: navedeno u McCafferv, Astrology, str. 232.
218 Planeti i zvijezde su i Ne oekujte da e se svi: navedeno u Parker, Familiar to
Ali, str. 98.
218 5 obzirom na to koliko oni znaju: navedeno u Curry, Prophecy and Power, str. 96. 218
mnogobrojnih varalica: navedeno u McCafferv, Astrology, str. 296. 218 poruzi i osudi: Ibid.
218 ne vjerujte svim: Ibid.
219 buntovna: Butler, Hudibras, Part 2, Canto 3, 44. 219 Nisu li nam reformatorske veliine:
Ibid., 171-78. 219 Vitez, kojeg dvojbe tite,: Ibid., 295-300.
219 Posao bijae da laskom se dodvori,: Ibid., Part 2, Canto 3, 335-40, 371-72.
220 Ovdje rjeavam sljedea: navedeno u Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 383.
220 Tako, gospodo, mi kano Lilly: navedeno u McCafferv, Astrology, str. 323.
220 Sad najcrnja zloa zvijezda je prah: Annus Mirabilis, strofe 291 i 292, 1161-68,u Poems and
Fables, str. 103.
221 sa aljenjem je primijetio: Luke Broughton, navedeno u McCafferv, Astrology, str. 322.
221 zadao dvostruku zadau: Ibid., str. 323.
222 podnevna zvijezda: Schechner Genuth, Comets, str. 84. 222 im se rodio: Ibid.
222 mjerilo se od zvijezde: predgovor za Morin, Astrologia Gallica, Book 21, str. ii.
223 do unutar deset sati: Brau et al., Larousse Encyclopedia ofAstrology, str. 193.
223 Stoje oblik revolucije: Morin, Astrologia Gallica, Book 22, str. 258-59.
224 odigrala vanu ulogu: Plant, John Gadburv: Politics and the Decline of Astrolo-gy, str. 2.
224 neizbrisivo umrljana: Ibid. 224 demokratizirali: Ibid.
224 predvidjeti vrijeme: Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 334. 224 se oslonio na
predvianja: navedeno u Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 341.
224 Pamfleti koji predviaju: Ibid.
225 Kolikoje do astrologije: Hungard, A BriefHistory ofAstrology, str. 7, u Lewis, The
Beginnings of Astrology in America.
225 trezvenu i ureenu: navedeno u Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 351. 225
vjerovao u astroloki: navedeno u Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 355.
320
BILJEKE
225 treba otkriti pravu astrologiju: navedeno u Curry, Prophecyand Power, str. 164.
225 bismo znali za planete tek toliko da ih znamo: navedeno u Spencer, True As the Stars Above,
str. 74.
226 nebeska tijela: navedeno u Curry, Prophecyand Power, str. 63. 226 Umro je oko 9: Ibid.,
str. 140.
226 Nedavno smo imali: Ibid., str. 51.
226 to on navjeuje: Ibid., str. 141.

226 nama upravljaju: navedeno u Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 325.
226 zanimala se vie nego usputno: North, Horoscopes and History, str. 181.
226 obilju loih direkcija: Ibid., str. 329.
227 boansko umijee: Curry, Prophecy and Power, str. 35. 227 astroloki aspekti imaju: Ibid.
227 pogoeni planetom: Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 633. 227 svjetina cijeni
poput: navedeno u Curry, Prophecy and Power, str. 141. 227 Ti zna da ne drim: Ibid. 227
instrumentima pratio tono vrijeme: Ibid.
227 ako se Zemlja okree: Hunter and Gregory, ur., An Astrological Diary, str. 76.
228 Dan 16. srpnja, utorak: Ibid., str. 104. 228 24. prosinca (1672.): Ibid., str. 145. 228 14.
svibnja (1677.): Ibid., str. 150.
228 Niske sam grae: Ibid., str. 117.
229 Dan 1. oujka, utorak: Ibid., str. 155.
229 openitu raspravu: Holden and Hughes, Astrological Pioneers of America, str. 187.
229 obino je naveo glavne nezgode: Ibid., str. 188.
230 svjetionicima ija je svrha: navedeno u Schechner Genuth, Comets, str. 151. 230 Jer ako
madei: navedeno u Plant, John Gadbury. str. 2.
230 Kad si postavio horoskop: Ibid.
231 prezrivo je odbacio horamu: Curry, Prophecy and Power, str. 83. 231 razne pogreke:
Partridge, Opus Reformatum, str. vi.
231 hinili da vraaju: Ibid., str. xi. 231 da omogue ili sprijee: Ibid. 231 s tablicama
direkcija: Ibid., str. 111.
231 Saturn i Jupiter su: Ibid. str. 45.
232 jer ako se sve sloi: Ibid. 232 Pod ovom revolucijom: Ibid.
232 sveznajui Bog: Schechner Genuth, Comets, str. 111.
232 kvadratima Mjeseca: Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 355.
233 posljednje no ne i manje vano: West and Toonder, The Case Astrology, str. 81. 233 uz
iznimku otkria: Ibid., str. 82.
233 Sam astrologne mari: Hevdon, A Defence ofjudiciall Astrologie, str. 371. 233 pretpostavio
vezu: Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 326. 233 u astrolokoj knjizi: Cowling,
Isaac Newton and Astrology, str. 2. 233 koristio astroloke koncepte: Curry, Prophecy and Power,
str. 143. 233 drao je da se najbolja: Ibid.
233 duhovnom silom: Covvling, Isaac Newton, str. 12.
234 Divlji ples sjena: Koestler, The Sleepwalkers, str. 509.
321
BILJEKE
Jedanaesto poglavlje stranica
237 Jesi li uo: navedeno u Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 353-54. 237 na
samrtnoj postelji priznao: Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 291.
237 sijaa razdora i pobune: navedeno u Curry, Prophecy and Power, str. 105.
238 praksu predvianja: Ibid., str. 108. 238 znanost nagaanja: Ibid., str. 150.
238 Partridge, pisac almanaha: navedeno u Russel, History ofAstrology & Prediction,
str. 72.
238 sasvim sigurno: Ibid.
238 Izvjetaj o nagloj smrti: Curry, Prophecyand Power, str. 90. 238 Ovdje, na metar i po od
zemljina lica: navedeno u McCafferv, Astrology, str. 328. 238 Njihove opaske i predvianja:
navedeno u Thomas, Religion and the Decline of
Magic, str. 336.
238 Ovoga mjeseca: Ibid.
239 Teko je pojmiti: navedeno u Curry, Prophecy and Power, str. 106.
239 Prije nekoliko dana: Hood, The World ofAnecdote, str. 314.
240 Besmrtni uitelju: Worsdale, Celestial Philosophy or Cenethliacal Astronomy, str. xix.
240 vrlo detaljne matematike: Curry, Prophecy and Power, str. 132. 240 Ovo djelo sadri:

Worsdale, Celestial Philosophy, str. i. 240 pravu metodu: Ibid.


240 trideset znaajnih: Ibid.
241 Kad mi se obratila: Ibid., str. 127. 241 Venera je ulazila: Ibid.
241 Jupiter u desetoj kui: Hungard, A Brief Historv of Astrologv, str. 8, u Lewis, The
Beginnings ofAstrology in America.
242 Pitanje od vanosti: Sibly, An IUustration ofthe Celestial Science ofAstrology, str. 278.
242 Ozbiljnopostavljena pitanja: Ibid., str. 277.
243 Jupiter u korpionu: Ibid., str. 377. 243 Jesu li njihove navike: Ibid., str. 456.
243 ne moe pronai ni najmanju: Mclntosh, Astrology, str. 115-16.
243 Mladence su: Ibid.
244 potpuno razdvajanje: navedeno u Ovason, The Secret Architecture of Our Na-tion's Capital,
str. 145.
244 Svi su izgledi: navedeno u Curry, Prophecy and Power, str. 135. 244 imati obimnu: Siblev,
Newand Complete IUustration, str. 1053.
244 uzdignuti i dostojanstveni: Curry, Prophecy and Power, str. 134.
245 da te Ujedinjene kolonije: Adams, Familiar Letters ofjohn Adams and His Wife, str. 191.
245 Malo nakon podneva: Hazelrigg, Metaphvsical Astrologv, str. 23, u Lewis, The
Beginnings ofAstrology in America. 245 triju naljepnica: Stone, The United States: Wheel
ofDestiny, str. 53.
245 nijedna osoba: Ibid.
246 Ovaj datum (4. srpnja 1776.): navedeno u Rudhvar, The Astrology of America's Destiny, str.
19.
246 Prvi potpis na Deklaraciji: navedeno u Stone, The United States, str. 57.
322
BILJEKE
248 minuta boanske: navedeno u Schechner Genut, Comets, str. 196.
248 pogrebnim bakljama: navedeno u Gleiser, The Prophet and the Astronomer, str. 63.
249 Bogpomae onima: navedeno u Steel, Marking time, str. 253.
249 Osobito me raduje: Ibid.
250 provodio mnogo vremena: navedeno u McCafferv, Astrology, str. 335. 250 smatrao je to:
Ibid.
250 Bio je 28. kolovoza: navedeno u Sachs, The Astrology File, str. 17.
251 Vi zvijezde1, to ste: Byron, Hodoae Childea Harolda, 3. pjevanje, 88.
251 Ti sunce koje zalazi: Sardanapalus, in 2, prizor 1, 5-7, u Poetical Works, str. 463. 251
Zamiljena se shema: Hungard, A Brief Historv of Astrologv, str. 8, u Lewis, The Beginnings
ofAstrology in America.
251 Shvatio sam: navedeno u McCafferv, Astrology, str. 338.
252 osnivaa: Howe, Astrology. A Reeni History, str. 29.
252 budui da su Mars i Satum. Ibid., str. 334.
253 mir biti povezan s: Whitfield, Astrology, str. 191.
253 zbrku bezvrijednog: navedeno u Curry, Astrologv on Trial, and Its Historians:
Reflections on the Historiographv of 'Superstition', str. 49. 253 lupea: Ibid.
253 razni vitezovi, lordovi: Ibid., str. 50.
254 besmislenom i tetnom: Ibid., str. 51. 254 Od svih neobinih zabluda: Ibid.
254 Ima li veeg apsurda: Ibid.
255 prijeljeta 1865: Hazelrigg, Metaphvsical Astrology, str. 37,uLewis, TheBegin-nings
ofAstrology in America.
255 sa svojim natalnim poloajem: Ibid.
255 Neka predsjednik pazi na: Ibid.
255 Ako jedno od slijedeih tijela: Ibid.
255 neki visoki dunosnik: Craig, Stars ofDestiny, str. 89.
255 niskog, vrstog mukarca: Holden, Astrological Pioneers, str. 29.

256 Nitko tko ne razumije astrologiju: navedeno u McCafferv, Astrology, str. 348. 256 svrdlali
izmama: O'Connox,Jack London: An American Myth, str. 7.
256 uivao u 'privatnom' drutvu: navedeno u Kingman, A Pictorial Life ofjack London, str. 23.
256 gradu ita: Ibid., str. 21.
257 astro-teologiju: Ibid.
257 vrlo labavi drutveni odnosi: Ibid. 257 Odbaena ena: Ibid., str. 15.
257 Gospoa Chaney: Perry, navedeno ujack London: An American Myth, str. 7.
258 Roeni: Chaney. Ibid., str. 8.
258 Astroloki koled: Kingman, A Pictorial Life, str. i8.
258 u to sam doba bio impotentan: Ibid.
259 otuenje: navedeno u O'Connor, Jack London, str. 20.
259 Da sam slijedio svoj prvi: navedeno u Kingman, A Pictorial Life, str. 20. 259 s ranom na
lijevoj strani: Ibid. 259 pitolj... nije opalio: Ibid., str. 21. 259 daje Flora otila: Ibid. 259
Moj je ivot bio: Ibid.
323
BILJEKE
260 vrlo uenog ovjeka: navedeno u Perry, Jack London, str. 9.
260 ivot je gulikoa: Ibid.
Dvanaesto poglavlje stranica
261 putujui prodava slatkia: Spencer, True as the Stars Above, str. 79. 261 u skladu sa
svojim Sunevim znakom: Ibid.
261 netragom nestao: Howe, Astrology: A Recent History, str. 57.
261 u Liverpoolu: Ibid., str. 58.
262 dre da su sve svjetske: Spencer, True as the Stars Above, str. 81. 262 u dodiru s 'tajnim
uiteljima': Ibid.
262 i odrekao se karijere prodavaa: Holden and Hughes, Astrological Pioneers of America, str.
201.
263 od astrologije Suneva znaka: Spencer, True as the Stars Above, str. 83. 263 degradirala je
predvianja: Ibid.
263 Teozofsko uenje: Ibid.
263 Nije pretjerano: navedeno u Howe, Astrology, str. 56.
263 horoskop moemo smatrati: Ibid.
264 revidirati sve svoje publikacije: Holden and Hughes, Astrological Pioneers of America, str.
202.
264 Imao je dara: McCafferv, Astrology, str. 350.
264 Autor, nudei publici ovo djelo: Karr, Dr. Karr's Guide, str. 17, u Lewis, The Beginnings ofAstrology in America. 264 orijentalnu elektrinu: Ibid., str. 20. 264 ALLA
RAGHAT: Ibid., str. 14.
264 to prije spustimo: navedeno u Howe, Astrology, str. 65.
265 Vrhunac: Ibid.
265 Fiksni znakovi ukazuju na smrt: Sepharial, The Manual ofAstrology, str. 128. 265
Uhoroskopu: Ibid., str. 134.
265 savren primjer: Ibid., str. 133.
266 Lord Byronje roen: Ibid.
266 lupeima i skitnicama: Omarr, My World of Astrology, str. 73. 266 poremeene osobe:
Ibid.
266 uzdigla astrologiju: Coleman, Astrology and the Law, str. 46.
267 dola apsolutno mehanikim: Ibid., str. 56.
268 kralja bakra iz Montane: Christino, Foreseeing the Future: Evangeline Adams and Astrology
in America, str. 81.
268 sluajni ascendent: Adams, The Bowl of Heaven, str. 9.
269 Astrologija mora biti u pravu: Ibid.

270 moje ime za rekonstrukciju: navedeno u Zoller, Mare Edmund Jones and New Age
Astrologv in America, str. 51.
271 psiholoka metoda za biljeenje: Ibid.
271 Napravimo sijeno: Jones, Astrology: Howand Why It Works, str. 186. 271 Bik je fiksni
znak: Ibid.
271 mapu psihe: Spencer, True as the Stars Above, str. 86.
272 Lunarni simbol: Merlin, Character and Fate, str. 25.
272 [Yeats] potpuno vjeruje: navedeno u Heine, W. B. Yeats, Poet and Astrologer, str. 60.
324
BILJEKE
273 Mjesec odraava sliku ega: Kenton, Astrology, str. 31.
273 Moje veeri su uvelike posveene: Main, ur., Jung on Synchronicity and the Paranormal, str. 11. 273 Upitanjima okultnog: navedeno u Begg, Jung, Astrologv & the
Millennium, str.
21.
273 prenoenja misli: navedeno u Campion, Sigmund Freud's Investigation of Astrolog}', str.
52.
274 Kao psihologa: Main, ur., Jung on Synchronicity, str. 11. 274 Sve to se rodi ili uini: Ibid.
274 sinkronicitet: Ibid.
274 U trenutku neposredno prije: navedeno u Stewart, Astrology, str. 122.
275 Jung je duhovno i intelektualno: Hyde, Jung and Astrology, str. 89.
275 uplatio jednu premiju: Holden and Hughes, Astrological Pioneers olAmerica, str. 101.
276 Glavna korist od horoskopa: Lewi, Heaven Knows What, str. 13. 276 Vi pripadate
pozitivnoj: Ibid., str. 25.
276 Dok poloaj Sunca: Lewi, Astrology for the Millions, str. 141-42.
277 Ribe su vieslojne: Aubin i Rifkin, The Complete Book of Astrology, str. 67-70.
278 Dravnik ne moe: navedeno u Tavlor, Bismarck, str. 115 278 Zadovoljan sam kad vidim:
Ibid.
278 s velikom fiksnom zvijezdom: Craig, Stars ofDestiny, str. 100. 278 potpuno ili djelomino
vidljiva: Ibid.
278 Zatoenitvo, pljakanje: Ibid., str. 101.
279 Jednom ranije u povijesti: Ibid., str. 103-4.
279 Ne moemo dopustiti: navedeno u Avery, The Rising Sign, str. 8. 279 nita vano:
navedeno u Howe, Astrology, str. 90.
279 ovjek od akcije: Ibid.
280 Kakve veze sa mnom: Ibid., str. 93. 280 eksplozivnogmaterijala: Ibid., str. 169.
280 radio uz slabo svjetlo: The Lone Assassin - George Elser (1900-1945),
http://www.joric.com/Conspiracy/Elser.htm.
280 ureenu velikom zastavom: Ibid.
281 precizno predvidio: Avery, The Rising Sign, str. 8.
282 nepovoljnim danima: Howe, The Black Game: British Subversive Operations Against the
Germans During the Second World War, str. 225.
282 razmisle o tunom sluaju: Ibid.
282 o Hitlerovu naruenom: Ibid., str. 215.
282 velike koliine: Ibid.
283 Moj Fiihreru, estitam vam: iz H. R. Trevor-Rope's The Last Days ofHitler, navedeno u
Mclntosh, Astrology, str. 94-95.
284 stalno gaje imao na oku: Stone, The United States: Wheel ofDestiny, str. 33. 284 Reaganje
doslovno svaki: Regan, For the Record: From Wall Street to Washington, str. 3.
284 prekinuti nesreu: navedeno u Stearn, A Time for Astrology, str. 275. 286 jedino dostupno:
Brau, et al., Larousse Encyclopedia of Astrology, str. 187. 286 iskrivljenim znaenjem: Lehman,

The Book of Rulership, str. 8.


286 zbog moderne prakse: Ibid., str. 12.
287 Ova nebeska tijela: navedeno u Clydesdale, Marsilio Ficino's Holistic Astrology, str. 26.
325
BILJEKE
287 Izreku da e mudar ovjek: navedeno u McCafferv, Astrology, str. 251.
288 Bio je vedar lipanjski dan: Stearo, Time for Astrology, str. 13-14.
289 Roen 20. travnja: Frawley, The Real Astrology, str. 14. 289 tvar od koje je: Ibid., str. 12.
289 Snaan, dobro smjeten Mars: Ibid., str. 14.
290 u Hitlerovu horoskopu: Ibid., str. 15.
290 gomilanjem leeva: Ibid., str. 14.
Trinaesto poglavlje stranica
291 iznimno mona: Arens, Attack on America, str. 7,
292 s aktiviranim Marsom: Ibid.
292 Svi dobroudni Merkurovi aspekti: Horton, Attack on New York City and the
United States, str. 14.
292 pokazuju tri vrlo znaajna: Ruiz, Chart Comparisons of the U.S.A., str. 12. 292
emocionalni ok: Ibid.
292 taj moni tranzit: Ibid.
293 astrolog moe: Dobin, Kabbalistic Astrology, str. 173.
293 predvianjima iz mundane astrologije: Zoller, Prediction and llth September
2001, http://www.new-library.com/zoller/features. 293 Ako se Sjedinjene Drave ne prestanu:
Ibid. 293 Prisutna je sve vea prijetnja: Ibid. 293 Ponovno skreem pozornost: Ibid. 293
doivjeti velike poremeaje: Ibid. 295 pobonosti konzervativnost: Ibid., str. 150. 295
nezakonita promaknua: Ibid., str. 207.
295 Vrijeme vlada vladarima: navedeno u Morley, Jerome Cardan, sv. 2, str. 31.
296 Satum dobiva kraljevstva: autorove biljeke.
296 Rekli bi: navedeno u Omarr, My World ofAstrology, str. 127.
297 Ne mogu poduprijeti: pismo za The Humanist, sijeanj/veljaa 1976., objavljeno u Today's
Astrologeru od 21. lipnja 2001., str. 10.
297 Horoskop ne donosi presudu: Adams, The Bowl ofHeaven, str. 271.
297 Ja sam, sire, prouavao: navedeno u West and Toonder, The Case for Astrology, str. 96.
298 Mogao sam vas izlijeiti: Forman, The Story ofProphecy, str. 120.
298 Luna je s Antaresom: Lynch, The Coffee Table Book of Astrology, str. 32.
298 dijete koje se sprema: navedeno u Gauquelin, Cosmic Intluences on Human Be-haviour, str.
186.
299 O karijeri princa: Goodavage, Astrology: The Space Age Science, str. 9.
300 Mars je bio u prvoj kui: Stearn, A Time for Astrology, str. 100.
301 Prije gotovo 4000godina: Campion and Eddy, The NewAstrology, str. 254. 301
Uposlovnom horoskopu solamogpovratka: Hay, Business Astrology, str. 12. 301 grupa
trgovaca: Bates, Cycles in the U.S. Stock Market. p.51.
301 pouzdaniji: Ibid.
302 dobitnu stopu: navedeno u Thallon, The Life and Work of W. D. Gunn, str. 1.
303 naftalin se najbre stvrdnjava: Ibid., str. 248.
326
BILJEKE
303 Kako zna: Hardy, The Year's Awakening,l-10, u The Complete Poems, No. 275, str. 225.
303 itat ih moemo: navedeno u Mclntosh, Astrology, str. 116.
304 Na nebu moe vidjeti: navedeno u Woolley, The Queen's Conjuror, str. 256. 304 elja da
se konstruira: Aveni, Conversing with the Planets, str. J53.
304 Sad smo na nebu: Burroughs, The Heart of Burroughss Joumals, December 2, 1860, str. 22.
327

RJENIK
Afel Toka u kojoj je putanja planeta najudaljenija od Sunca. Usporedi s PER1HEL.
Afeta Doslovno davatelj ivota. Isto to i HYLEG. Dobro aspektiran benefik - dobroudan
planet.
Aflikcija - Oteenost Lo, nepovoljan aspekt. Planet je oteen kad je paralelan, u konjunkciji,
kvadratu ili opoziciji Marsu ili Saturnu, ili kad je u kvadratu ili opoziciji s bilo kojim drugim
planetom.
Anareta Iz grkog, to znai razoritelj. Pojam se odnosi na malefike - zloudne planete - koji
zauzimaju anaretni poloaj (u etvrtoj, estoj, osmoj ili dvanaestoj kui) ili anaretni stupanj
(posljednji stupanj bilo kojeg znaka) i oteuju Hyleg. Vidi AFETA i HYLEG.
Antiscij Iz grkog, to znai suprotna sjena. Luna udaljenost planeta od osi ljetno-zimskog
suncostaja, to znai od osi koja prolazi nultim stupnjem Raka i Jarca, zrcalno je projicirana oko te
osi. Projicirana toka koju smo dobili je antiscij. Stupanj na kojem se nalazi neki planet i njegov
antiscij jednako su udaljeni od osi ljetno-zimskog suncostaja. Planeti povezani antiscijem imaju
snagu konjunkcije.
Aplikacija - Pribliavanje Pribliavanje breg planeta sporijem prilikom ulaska u aspekt. Utjecaj
planeta koji se pribliava drugom planetu jai je kod pribliavanja nego prilikom razdvajanja. Ipak,
ako je sporiji planet retrogradan, tada se za oba planeta moe rei da se pribliavaju jedan drugome.
Utjecaj planeta snaniji je kad se pribliavaju, nego kad se udaljavaju. Vidi SEPARACIJA i
RETROGRADNO.
Apogej Toka u kojoj je putanja planeta najudaljenija od Zemlje. Usporedi s PERIGEJ
328
329
RJENIK
Ascendent Znak i stupanj zodijaka koji se uzdie na istonom horizontu mjesta u trenutku roenja.
Svake etiri minute uzdie se novi stupanj zodijaka, novi znak uzdie se otprilike svaka dva sata.
Znak koji je na ascendentu zove se i podznak. Toka ascendenta istovremeno oznaava vrh prve
kue. Vidi HYLEG.
Ascenzija - Uspon Postoje znakovi dugog i kratkog uspona, te ravnog i kosog uspona. Znakovi
dugog uspona su Rak, Lav, Djevica, Vaga, korpion i Strijelac. Znakovi kratkog uspona su Jarac,
Vodenjak, Ribe, Ovan, Bik i Blizanci. Zbog nagiba ekliptike znakovi dugog uspona sporije se
uzdiu u sjevernim irinama, to znai due od prosjena dva sata koliko je potrebno da se svih
dvanaest znakova izmijeni ujednaenom brzinom. Na Junoj hemisferi znakovi kratkog uspona
postaju znakovi dugog uspona i obrnuto. Duina se mjeri na ekliptici ili Sunevom hodu od poetne
toke Ovna. Ravna ascenzija mjeri se na ravnodnevnom ili nebeskom ekvatoru.
Aspekt Kutni odnos izmeu dva ili vie planeta, te izmeu planeta i ugla ili osjetljive toke. Kutni
odnosi mjere se na ekliptici i izraavaju u lunim stupnjevima. Glavni aspekti su: konjunkcija 0
stupnjeva, opozicija 180 stupnjeva, kvadrat 90 stupnjeva, trigon 120 stupnjeva i sekstil 60
stupnjeva. Postoji mnogo daljnjih podjela krunice, ime se dobivaju sporedni aspekti. Aspekt je
egzaktan kad se planeti nalaze na istom stupnju znaka. Aspekt nije egzaktan kad se planeti nalaze
udaljeni jedan od drugog nekoliko stupnjeva, ali se unato tome smatra da snano djeluju jedan na
drugoga i da tvore aspekt. Udaljenost izmeu planeta zove se orbis, a kod glavnih aspekata iznosi 68 stupnjeva. Vidi ORBIS.
Benefik - Dobroudni planet Planeti: Jupiter i Venera. Aspekti: sekstil i trigon.
vorovi Vidi MJESEEV VOR.
Debilitates - Slabost Poloaj planeta u kojem je njegov utjecaj oslabljen. To je poloaj planeta u
znaku koji je nasuprot znaku njegova vladarstva - egzil ili izgon, te u znaku suprotnom od znaka
njegovog ushienja - detriment ili pad.
Dekanat Podjela znaka na treine, od kojih svaka ima 10 stupnjeva.
330
RJENIK
Deklinacija Uglovna udaljenost planeta, sjeverno ili juno od nebeskog ekvatora. Maksimalna

deklinacija Sunca dogaa se za ljetnog suncosta-ja (sjeverna deklinacija) te za zimskog suncostaja


(juna deklinacija), a iznosi 23 stupnja i 27 minuta. Mars, Merkur i Mjesec doseu deklina-cije od
27 stupnjeva sjeverno, a Venera u rijetkim prilikama 28 stupnjeva. Jupiter i Saturn imaju priblino
jednaku deklinaciju kao i Sunce. Planeti koji se nalaze na istom stupnju i smjeru deklinacije su
paralelni; oni koji se nalaze na istom stupnju ali na suprotnom smjeru su kon-traparalelni.
Dekumbitur U medicinskoj astrologiji, horoskop trenutka u kojem je pacijent prvi put konzultirao
doktora ili trenutka kad je bolestan pao u postelju.
Descendent Toka suprotna ascendentu. Znak i stupanj zalaska na zapadnom horizontu dok se isti
stupanj suprotnog znaka uzdie na horizontu. Descendent istovremeno oznaava vrh sedme kue.
Vidi ASCENDENT
Detriment Vidi DEBILITATES
Dignitet - Dostojanstvo Poloaj planeta na kojem je njegov utjecaj uvren. Razlikujemo dvije
vrste dostojanstva, temeljno i sluajno. Temeljno dostojanstvo oznaava poloaj planeta u znaku
kojim vlada - domicilu ili u znaku u kojem je ushien - egzaltaciji. Planet je u temeljnom
dostojanstvu i kad se nalazi u triplicitetu, znaku koji pripada istom elementu kao i znak kojim planet
vlada, te u terminusu ili fa-ciesu kojim vlada. Sluajno dostojanstvo oznaava poloaj planeta u
nekoj od etiri uglovne kue horoskopa - prvoj, etvrtoj, sedmoj ili desetoj, kao i poloaj na najvioj
toki horoskopa. Vidi ZNAK, TERMI-NUS, FACIES.
Direktno Opisuje kretanje planeta prema naprijed, kroz znak, u prirodnom smjeru kretanja.
Suprotno od RETROGRADAN.
Direkcije Brojne metode koje pomiu planete i uglove natalnog horoskopa prema nekom vremenu
nakon roenja, obino u skladu sa sustavima koji uzimaju bilo dan bilo stupanj za godinu ivota.
Efemeride Tablice koje sadre precizno izraunat poloaj svakog planeta svakog dana u godini,
odreen njihovom nebeskom duinom, iri331
RJENIK
nom i deklinacijom. Astroloke efemeride, za razliku od astronomskih, navode poloaj planeta u
geocentrinom smislu, dakle gledano sa Zemlje. Neophodne su za izraunavanje horoskopa.
Egzaltacija - Ushienje Poloaj planeta u znaku kojim ne vlada, ali u kojem je osnaen. Vidi
DIGNITET.
Eklipsa Vidi POMRINA Ekliptika - Vidi Zodijak
Ekvator Zamiljena linija u ravnini pod pravim kutem sa Zemljinom osi, na pola puta izmeu
sjevernog i junog pola. On dijeli Zemlju na dvije hemisfere (polutke) sjevernu i junu. Nebeski
ekvator je projekcija zemaljskog ekvatora u prostor.
Elekcija Astroloki proces odabira najpovoljnijeg trenutka za zapoinjanje neke djelatnosti ili
pothvata.
Elevacija - Uzdignutost Sunce se u podne nalazi u zenitu, najvioj toki neba. to je neki planet
blie zenitu ili vrhu neba, kae se da je uzdignu tij i.
Facies Prema suvremenijim autorima, poput Alana Lea, jedna od podjela svakog znaka zodijaka na
manje dijelove u kojem svaki dio ima svog planetarnog vladara. Takvo se tumaenje razlikuje od
Ptolemejevog. U modernoj astrologiji ovaj je pojam zanemaren.
Fiksni znakovi Bik, Lav, korpion i Vodenjak.
Fiksne zvijezde Zvijezde i skupine zvijezda koje su toliko udaljene od Zemlje, da se ini kako stoje
na istom mjestu.
Helijakalni Helijakalni izlazak zvijezde ili planeta je njegovo vidljivo pojavljivanje kad se odvoji od
konjunkcije sa Suncem.

Horama astrologija Znanost prosudbe razvoja dogaaja iz horoskopa koji je izraen za trenutak
postavljanja pitanja astrologu koji na nj moe dati odgovor.
Horizont Mjesto roenja u astrologiji se smatra najviom tokom na'' Zemlji. Horizont je krug koji
omeuje na pogled, a u kojem se prividno spajaju nebo i zemlja.
332
RJENIK

Horoskop Karta ili simbolina slika neba, nacrtana za roenje bilo ega - ukljuujui osobu, naciju
ili pitanje; takoer i karta izraena za vrijeme koje bi bilo najbolje za neko djelovanje ili pothvat.
Suvremeni horoskop iscrtava se u obliku kruga a oznaava poloaj planeta, liniju horizonta i zenita,
te podjelu na dvanaest kua.
Hyleg Izraz koji su koristili drevni arapski astrolozi za Sunce, Mjesec i ascendent kao glavno
sredite ivotnosti i zdravlja u horoskopu.
Imum coeli - Nadir Od latinskog izraza u znaenju dno neba. Toka nasuprot Medium coeli ili
zenitu koja tvori vrh etvrte kue.
Ingresija Ulazak planeta u znak. Sunev ulazak u kardinalne znakove (Ovan, Rak, Vaga i Jarac)
oznaava poetak svakog godinjeg doba.
Kardinalni znakovi Ovan, Rak, Vaga i Jarac, znakovi koji se prirodno nalaze na kardinalnim
tokama horoskopa. Oznaavaju poetak novog godinjeg doba: Proljetna ravnodnevnica poklapa
se s ulaskom Sunca u znak Ovna i oznaava poetak proljea, a jesen poinje ulaskom Sunca u znak
Vage. Ljetni suncostaj poklapa se s nultim stupnjem Raka s kojim poinje ljeto, a zimski suncostaj s
nultim stupnjem Jarca s kojim poinje zima.
Konjunkcija Aspekt, kutni odnos izmeu dvaju ili vie planeta od 0 stupnjeva. To znai da se dva ili
vie planeta ili planet i ugao ili osjetljiva toka horoskopa nalaze na istom stupnju istog znaka.
Kratki uspon Proljetni i zimski znakovi na sjevernoj hemisferi trebaju manje vremena od ostalih da
se uzdignu iznad horizonta - Ovan, Bik, Blizanci, Jarac, Vodenjak i Ribe.
Kritini stupnjevi To su stupnjevi koji oznaavaju priblian kraj Mjeseeva dnevnog kretanja
(sukladno njegovu prosjenom dnevnom kretanju) kroz dvanaest znakova. Mjesecu je potrebno oko
27 i pol dana da zavri puni obilazak zodijaka, u prosjenom hodu od 13 stupnjeva dnevno. Stoga,
poevi od prvog stupnja Ovna, putovanje prvoga dana zavrit e na 13. stupnju, putovanje drugog
dana na 26. stupnju i tako dalje. Kritini stupnjevi su stoga 1., 13. i 26. stupanj kardinalnih znakova,
9. i 21. fiksnih znakova te 4. i 17. stupanj promjenjivih znakova.
333
RJENIK
Kue Kue su podjela neba na dvanaest dijelova u odnosu na mjesto roenja. U toki mjesta
roenja odreuju se dvije osi: horizont i zenit. Horizont je os koja spaja znak i stupanj zodijaka koji
se uzdie na istoku, a istovremeno isti stupanj suprotnog znaka zalazi na zapadu. To je os ascendent
- descendent, skraeno AC - DC ili vrhovi prve i sedme kue. Os zenita povezuje vrh neba, znak i
stupanj na kojem se Sunce nalazi u podne i dno neba. To je os zenit - nadir, Medium coeli - Immum
coeli, latinski naziv ije se kratice MC - IC najee koriste za ovu os koja predstavlja jug i sjever,
vrh desete i etvrte kue.
Podruja koja u tradicionalnoj astrologiji opisuje svaka od dvanaest kua ukratko su: Prva kua:
osobni znaaj. Druga kua: pokretna imovina. Trea kua: braa i sestre, kratka putovanja. etvrta
kua: svojina, poput zemlje, otac. Peta kua: djeca, uici. esta kua: bolest, sluge. Sedma kua:
partneri u braku, poslu ili drugim vezama, otvoreni neprijatelji. Osma kua: smrt. Deveta kua:
religija, obrazovanje, duga putovanja. Deseta kua: drutveni poloaj, karijera. Jedanaesta kua:
prijatelji, nade i elje. Dvanaesta kua: samounitenje, zatvori, bolnice, tajni neprijatelji.
Kue se dijele na tri skupine. Kardinalne ili uglovne kue su prva, etvrta, sedma i deseta.
Sljedujue kue su druga, peta osma i jedanaesta. Padajue kue su trea, esta, deveta i dvanaesta.
Kulminacija Planet kulminira kad dosegne zenit.
Kvadrat Aspekt, kutni odnos izmeu dva ili vie planeta, ili planeta i ugla ili osjetljive toke, od 90
stupnjeva.
Kvadruplicitet vidi ZNAK
LatLtuda U astronomiji, udaljenost planeta sjeverno ili juno od eklip-tike.
Longituda U astronomiji, poloaj planeta ili toke du ekliptike. Kad se taj poloaj izrauna na
nebeskom ekvatoru, zove se rektascenzija.
Lunacija Pojam se odnosi na konjunkciju Sunca i Mjeseca koju zovemo mladi Mjesec ili mlaak.
Malefik - Zloudni planet Mars i Saturn u tradicionalnoj astrologiji, a suvremeni astrolozi u tu
skupinu svrstavaju i Uran, Neptun i Pluton.

334
RJENIK
Medium coeli - Zenit Od latinskog, sredina neba. Zenit ili najvii stupanj ekliptike.
Mjeseev vor Toka u kojoj putanja Mjeseca presijeca ekliptiku. Kad se Mjesec kree od juga
prema sjeveru presjecite se zove uzlazni ili sjeverni vor, a kad se Mjesec kree od sjevera na jug
presjecite se zove silazni ili juni vor. Vidi EKLIPTIKA, ZMAJEVA GLAVA, ZMAJEV REP
Mjeseeve postaje Podjela zodijaka (ili horoskopa) na dvadeset osam kua ili postaja, temeljenih na
prosjenom Mjeseevom dnevnom kretanju. Vidi KRITINI STUPNJEVI.
Mundana astrologija Grana astrologije koja se bavi zbivanjima u javnom ivotu.
Natalni horoskop Karta neba izraena za trenutak roenja neke osobe.
Nebeska sfera Prividna sfera sa Zemljom u sreditu, za koju su naizgled privrena nebeska tijela.
Nebeski ekvator vidi EKVATOR
Opozicija Aspekt, kutni odnos izmeu dva ili vie planeta od 180 stupnjeva. To znai da se dva ili
vie planeta nalaze na istom stupnju nebeske duine, ali u suprotnim znakovima zodijaka.
Orbis Udaljenost izmeu planeta u aspektu pri kojoj aspekt jo uvijek djeluje zove se orbis. Orbis
ovisi o vrsti aspekta i planetima u aspektu, a prosjeno iznosi 6-8 stupnjeva. Kod glavnih aspekata,
kon-junkcije, opozicije i kvadrata, dozvoljeni su vei orbisi - oko 8 stupnjeva - pogotovo kad su u
aspektu Sunce ili Mjesec. Kod trigona i sekstila aspekti su manji, oko 5 stupnjeva, a kod sporednih
aspekata orbisi iznose 2 stupnja. Kad je orbis 0 kaemo daje aspekt egzaktan.
Os Zemljina os je zamiljena linija oko koje se planet okree, uzrokujui pojavu dana i noi. Os je
uvijek usmjerena prema Sjevernjaci u zvijeu Ursa Minor - Mali medvjed.
Pad Vidi DEBILITATES
Padajue kue Trea, esta, deveta i dvanaesta kua i planeti koji se nalaze u tim kuama.
335
RJENIK
Peregrin Planet koji nije u znaku osnovnog digniteta niti je oslabljen. Peregrini planet je poput
lutalice ili beskunika i u biti mu nedostaje jasna mo djelovanja.
Perigej Toka u kojoj je putanja planeta najblia Zemlji. Usporedi s APOGEJ
Perihel Toka u kojoj je putanja planeta najblia Suncu. Usporedi s AFEL.
Pomrina - Eldipsa Postoje dvije vrste pomrina: pomrina Sunca i pomrina Mjeseca ili solarna i
lunama eklipsa. Kad Mjesec na svojoj putanji prolazi izmeu Sunca i Zemlje, promatrano s
odreenog mjesta na Zemlji, privremeno e zakloniti Sunce i izazvati pomraenje. To je pomrina
Sunca ili solarna eklipsa. Dogaa se kad se Sunce i Mjesec nalaze u konjunkciji. To ne znai da su
samo na istom stupnju nebeske duine, kad imamo obini mladi Mjesec ili mlaak; da bi dolo
do pomrine moraju se nalaziti i na istom stupnju nebeske irine. To znai da se konjunkcija Sunca i
Mjeseca dogaa u blizini Mjeseevog vora, tono na ekliptici. Mjesec se nalazi na istoj ravnini sa
Suncem i Zemljom.
Kad se Zemlja nade izmeu Sunca i Mjeseca, Mjesec e proi kroz Zemljinu sjenu. Kroz itav niz
faza u trajanju od nekoliko sati proi e od djelominog do potpunog pomraenja i polako izai iz
Zemljine sjene. To je pomrina Mjeseca ili lunama eklipsa. Dogaa se kad se Sunce i Mjesec nalaze
u opoziciji, no za razliku od obinog punog Mjeseca ili utapa Sunce i Mjesec se nalaze na istom
stupnju nebeske irine kad se kao i kod pomrine Sunca sva tri nebeska tijela nalaze u istoj ravnini.
Godinje se dogaaju najmanje dvije pomrine, a najvie ih je sedam. Uobiajeni broj pomrina je
etiri: dvije solame i dvije luname. Pomrina Sunca i Mjeseca uvijek se dogaa u paru u razmaku
od otprilike etrnaest dana.
Prazni hod Mjesec se nalazi u praznom hodu kad se nalazi pri kraju nekog znaka zodijaka i ne tvori
nijedan glavni aspekt s bilo kojim od planeta. Prazni hod prestaje kad Mjesec ude u novi znak.
Precesija Prividno, postupno gibanje proljetne ravnodnevice unatrag kroz zodijak, brzinom od 50
lunih sekundi godinje. Precesija ravno336
RJENIK
dnevice se dogaa zbog kolebanja Zemlje na vlastitoj osi, to uzrokuje okretanje pola ekvatora oko

pola ekliptike.
Promjenjivi znakovi Blizanci, Djevica, Strijelac i Ribe. Radiks Isto to i natalni horoskop ili
horoskop roenja.
Ravnodnevica - Ekvinocij Toka na Zemljinoj putanji oko Sunca u kojoj je nagib Zemljine osi pod
pravim kutem na ravninu u kojoj se nalaze Sunce i Zemlja, zbog ega je trajanje dana i noi
jednako, odakle naziv i potjee. Dogaa se dva puta godinje. Proljetna ravnodnevica dogaa se na
nultom stupnju Ovna, oko 21. oujka, a jesenja ravnodnevica na nultom stupnju Vage, oko 23.
rujna.
Rektascenzija - Ravni uspon Izmjereni luk na nebeskom ekvatoru istono od nultog stupnja Ovna,
koji opisuje planetarne poloaje u smislu stupnja, minute i sekunde.
Rektifikacija Metoda provjere pravog vremena roenja prouavanjem planetarnih korespondencija
u vrijeme vanih dogaaja.
Retrogradno Opisuje prividno kretanje planeta prema natrag, u suprotnom smjeru od svog
prirodnog smjera kretanja, gledano sa Zemlje. Usporedi s DIREKTNO
Separacija - Odvajanje Odvajanje breg od dva planeta iz aspekta. Razdvajanjem planeta aspekt
prestaje djelovati. Suprotno: APLIKACIJA.
Sekstil Aspekt koji tvore dva ili vie planeta ili planet i ugao ili osjetljiva toka od 60 stupnjeva.
Sideralni zodijak Vidi TROPSKI ZODIJAK
Sljedujue kue Druga, peta, osma i jedanaesta kua koje slijede uglove kue.
Solsticij - Suncostaj Toka na ekliptici u kojoj je Sunce na najveoj sjevernoj ili junoj udaljenosti
od ekvatora. Tada se ini da Sunce stoji. Ljetni suncostaj dogaaj se na nultom stupnju Raka oko
21. lipnja i njime na sjevernoj hemisferi poinje ljeto. Tada je dan najdui a no najkraa. Zimski
suncostaj dogaa se na nultom stupnju Jarca, oko 21. prosinca i njime na sjevernoj hemisferi
poinje zima. Tada je dan najkrai a no najdua u godini.
337
RJENIK
Solarni povratak ili revolucija Horoskop postavljen za tono vrijeme u danoj godini kad se tranzitno
Sunce vrati na isti poloaj u znaku i stupnju kojeg ima u natalnom horoskopu.
Stacionarna faza Prividno mirovanje planeta, kad mijenja smjer kretanja iz direktnog u retrogradni
ili obrnuto.
Stupanj Ekliptika je zamiljena krunica kojom se, gledano sa Zemlje, kree Sunce. Podijeljena je
na dvanaest znakova zodijaka po trideset stupnjeva. Kretanje planeta Sunevog sustava prati se
njihovim prolaskom kroz znakove zodijaka, a poloaj u odreenom trenutku izraava se lunim
stupnjevima i minutama. Tako se, na primjer, Sunce na prvi dan proljea nalazi na nultom stupnju
Ovna, kojim zodijak zapoinje. Stupanj u tom smislu odreuje toan poloaj planeta kako ga u
odreenom trenutku vidimo sa Zemlje.
Svijetlea tijela Sunce i Mjesec.
Tablica kua Tablini izraun koji pokazuje koji je znak i stupanj zodijaka na vrhu svake od
dvanaest kua u bilo koje vrijeme, a prema mjestu za koje se izraun kua radi.
Terminus Jedan od pet nejednakih dijelova znaka, od kojih svaki ima svog vlastitog vladara.
Toka sree Aritmetika toka izvedena zbrajanjem poloaja ascenden-ta i Mjeseca od kojeg se
odbije poloaj Sunca. Najee je koritena od svih arapskih toaka.
Tranzit Dnevno kretanje planeta.
Trigon Aspekt, kutni odnos izmeu dva ili vie planeta, ili planeta i ugla ili osjetljive toke od 120
stupnjeva.
Triplicitet - vidi ZNAK. Tropski zodijak Vidi ZODIJAK
Uglovi Prva, etvrta, sedma i deseta kua. Isto tako ascendent, descen-dent, zenit i Imum coeli etiri kardinalne toke horoskopa.
Uzajamno prihvaanje Dva planeta smjetena u znaku u kojem je onaj drugi u temeljnom dignitetu primjerice, Mars u Ribama (kojima tradicionalno vlada Jupiter) i Jupiter u korpionu (kojim
tradicionalno
RJENIK

vlada Mars) - tada se meusobno prihvaaju, podupiru jedan drugog i skladno su povezani.
Uzdiui znak Ascendent
Vatreni znakovi Ovan, Lav i Strijelac.
Vladar Svaki znak zodijaka ima svog planetarnog vladara. Sunce je vladar Lava, Mjesec vladar
Raka, Merkur vlada Blizancima i Djevicom, a Venera Bikom i Vagom. Mars je vladar Ovna i
korpiona. Saturn vlada Jarcem i Vodenjakom, a Jupiter Strijelcom i Ribama. To su tradicionalni
vladari znakova. U modernoj astrologiji Uranu je dodijeljeno vladarstvo nad Vodenjakom, Neptun
vlada Ribama, a Pluton korpionom. Kad se planet nalazi u znaku kojim vlada, nalazi se u domicilu
gdje je osnaen i ima temeljni dignitet. Vladar kue je vladar znaka koji se nalazi na vrhu kue.
Vladar horoskopa Planet koji je u horoskopu najjai, to znai povoljno smjeten u znaku svog
digniteta, temeljnog ili sluajnog, uzdignut ili smjeten u jednu od uglovnih kua, te osnaen
povoljnim aspektima. Takav snani planet ima najvei utjecaj na horoskop u cjelini. Ako se ne moe
jasno prosuditi koji je planet najjai, onda se za vladara horoskopa uzima vladar ascendenta.
Vrh Prvi stupanj kue ili znaka. Zemljani znakovi Bik, Djevica i Jarac.
Zmajeva glava Od latinskog caput draconis, Mjeseev sjeverni vor. Vidi MJESEEV VOR
Zmajev rep Od latinskog cauda draconis, Mjeseev juni vor. Vidi MJESEEV VOR
Zodijak Zamiljena putanja Sunca, gledano sa Zemlje, zove se ekliptika. To je krunica koja je
dogovorno podijeljena na dvanaest jednakih dijelova po 30 stupnjeva, poevi od proljetne toke
ravnodnevice ili nultog stupnja Ovna. Svaki dio ima svoje nazive, preteno prema ivotinjama.
Naziv zodijak potjee od grke rijei zoon i znai ivotinjski pojas. To je tropski zodijak na
kojeg ne utjee precesija ravnodnevice. Preteno ga koriste astrolozi na Zapadu. Sideralni zodijak
podijeljen je na dvanaest nejednakih dijelova koji odgovaraju
3