You are on page 1of 9

Meunarodni znanstveno-struni skup KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA

Zagrebaki velesajam, Zagreb, 21. i 22. veljae 2003.

KONDICIJSKA PRIPREMA U TENISU


Boris Neljak1, Ljubomir Antekolovi1, Tomislav Kristievi1, Sandra Vikovi2
1
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
2
O Bartola Kaia, Zagreb

1. UVOD
Kada se samo letimino napravi uvid u napredak igre, trajanje natjecateljske sezone, broj prijavljenih turnira
i odigranih slubenih meeva jednog tenisaa godinje, broj ozljeda, prekida natjecateljske sezone, mukotrpnih
povrataka na rang listu i slino, svakome je jasno da dananji tenis zahtijeva visoko treniranog i zdravog sportaa.
Nakon to su igrai osjetili na svojoj koi da se takvi preduvjeti ne mogu postii samo igrom, u posljednjih desetak
godina znaajno se promijenio odnos prema kondicijskoj pripremi. Njezina se svrha, pa time i odreenje, moe
openito definirati kao; meuzavisna promjena skupa morfoloko-motoriko-funkcionalnih obiljeja
natjecatelja temeljena na zahtjevima teniske igre. Meutim s antropolokog stajalita zadaci kondicijske
pripreme u tenisu mnogo su opseniji, a najkrae bi ih se moglo imenovati kao sprega transformacije,
regeneracije, prevencije i rehabilitacije.

Tenis se ubraja u skupinu tehniki sloenijih sportova koji od natjecatelja zahtijeva izrazitu tehniko-taktiku,
kondicijsku i psihiku pripremljenost. To pogotovo jer je u njemu vie od ostalih sportova svakodnevno
zastupljena konstanta koja se zove - promjenjivost. Ona je uzrokovana izrazito velikim brojem parametara
od kojih su samo neki: vrsta podloge (zemlja, trava, beton, tepih), vrsta loptica (razlikuju se od turnira do turnira),
okruenje (sunce, vjetar, dvorana), prekid mea, odigravanje mea u bilo koje doba dana, taktika igre
natjecatelja A i B u meu X itd. Navedeno je manji dio svima poznatih injenica koji izravno uzrokuju ope
i specifine odnose u meu. Oni primjerice s tehniko-taktikog stajalita izravno utjeu na omjere unutar
strukture udaraca u meu, odreuju promjenu uestalosti vrste udaraca, smjerova odigravanja, trajanja poena,
setova, meeva.
Dosadanja istraivanja o teniskoj igri veinom su provedena na malim uzorcima entiteta, ali i kao takva mogu
pruiti uvid u strukturu igre. Dio tih informacija moe se dobiti uvidom u tablice 1-3., unutar kojih navedene
vrijednosti ukazuju na neke posebnosti ovog sporta. Tako je u tablici 1. uoljivo da se za dobivanje seta najee
odigra devet gemova (Burcar 1999), a da po rangu slijede setovi s deset i osam gemova. Znaajno manji broj
setova zavrava sa sedam i trinaest, a najmanji sa est i dvanaest gemova.

TENIS

2. STRUKTURALNA ANALIZA SA STAJALITA KONDICIJSKE PRIPREME

Tablica 1: Broja odigranih gemova po setu i shematski prikaz istih vrijednosti


Broj odigranih gemova po setu
Broj odigranih setova s navedenim brojem
gemova

6
(6-0)

7
(6-1)

8
(6-2)

9
(6-3)

10
(6-4)

12
(7-5)

13
(7-6)

33

74

99

112

109

34

60

U tablici 2. prikazane su vrijednosti prosjenog broja poena po gemu, prosjeanog broja udaraca po poenu,
prosjeno trajanje poena, prosjena duina tranja za izvoenje jednog udarca i prosjena duina tranja po
jednom poenu (Schoenborn, 1995).

557

Boris Neljak, Ljubomir Antekolovi, Tomislav Kristievi, Sandra Vikovi


KONDICIJSKA PRIPREMA U TENISU

Tablica 2: Opi pokazatelji teniske igre na zemlji

TENIS

Vaijabla
Prosjeano trajanje poena
Prosjean broj udaraca po poenu
Prosjean broj poena po gemu
Prosjean interval lijeta loptice izmeu igraa A i igraa B
Prosjena duina tranja za izvoenje jednog udarca
Prosjena duina tranja u jednom poenu

Vrijednost
7,45"
5,42
6,59
1,36"
4 metra
14 metara

Iz ovih dvaju tablica mogue je dobiti odreeni uvid kako u aktivnost donjih ekstremiteta i trupa, tako i u efektivni
ekstenzitet funkcionalnih sposobnosti. Kada su ve spomenute funkcionalne sposobnosti, mora se kazati da
se udio energetskih sustava procjenjuje na 70% alaktatnog (fosfagenog) anaerobnog, 20% laktatnog
(glikolitikog) anaerobnog i 10% aerobnog kapaciteta. Anaerobni je tip uvjetovan akcijama brzine i eksplozivne
snage kao to su izlasci na mreu, brze izmjene udaraca s osnovne crte s naglim promjenama pravca kretanja,
ali i pojedinanim elementima tehnike u kojima dominira eksplozivna snaga (servis, smash itd.). Suprotno, sve
faze igre niskog intenziteta aerobnog su tipa, pri emu tom prostoru pripadaju i sve stanke izmeu poena i
promjene strana. Za vrijeme njih aerobni sustav otplauje energetski dug (kisikov dug) stvoren u fazama igre
visokog intenziteta.
Poznavanje razlika u strukturi igre na razliitim podlogama takoer je znaajno za planiranje i programiranje
kondicijskog treninga, jer postoje velika odstupanja u strukturi igre izmeu zemlje i brzih podloga (The speed
of game yesterday and today, Tennis Pro, 1992). Kao primjer takvih informacija u ovom su radu prikazani odnosi
na dvije razliite podloge, a temelje se na praenju meeva dva znakovita turnira Roland Gaross-u (1997.
zemljana podloga) i na ATP turniru u Beu (1997. podloga tepih). Na oba su registrirane vrijednosti u 16
sluajno odabranih gemova, pri emu su natjecatelji bili tipini predstavnici igre navedenih podloga. Vrijednosti
praenih varijabli iznesene u tablici 4. ukazuju da je pri identinom broju odigranih poena i gemova, trostruko
vei broj izmjena na zemljanoj podlozi, a sedmerostruko vei broj aseva na tepihu. Zato ne udi da se sukladno
motorikim znanjima, sposobnostima i osobinama igrai specijaliziraju za tip podloge na kojoj ostvaruju najbolje
rezultate, to je u izravnoj svezi s kondicijskim pripremom.
Tablica 3: Razlike izmeu nekih pokazatelja igre tenisa na zemlji i tepihu
NAZIVI PRAENIH VARIJABLI
Broj praenih gemova
Broj poena
Broj prebacivanja
Broj aseva
Broj pogreaka 1. servisa
Broj dvostrukih servis pogreaka
Prosjean broj gemova po setu
Prosjeno prebacivanja po poenu
Maksimalno prebacivanja po poenu

ZEMLJA
16
103
733
4
51
3
9
7.12
29

TEPIH
16
103
247
29
51
5
9
2.4
7.0

Dakako da se veliki skup informacija koji zanima kondicijskog trenera odnosi na vrijednosti kinematike analize
svih elemenata tehnike tenisa. Kao primjer e se iznijeti samo manji dio biomehanikih parametara jednog
udarca - forhenda G. Ivanievia (Goriki, 2002). Tako je u poetnom poloaju prije izvoenja udarca visine
njegova centra teita tijela (CTT) najee iznose 101 cm. Najnie vrijednosti CTT iznose 92 cm, a postignute
su 0.22 sec prije zgoaja (faza zamaha), dok maksimum iznosi 113 cm. Vremensko trajanje cijelog udarca vrlo
je kratko i iznosi samo 0,783 sec. Pritom vrijednosti brzine loptice iznose prije zgoaja 9 m/s, a nakon njega
37.78 m/s, to ovisi o brzini reketa i koliini udarne mase u trenutku zgoaja. Zakljuno vrijedi, za cjelovitije
i preciznije razumijevanje igre valjalo bi realizirati nekoliko opsenijih istraivanja, koja bi kondicijskim trenerima
ponudila vie specifinih informacija.
558

Meunarodni znanstveno-struni skup KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA


Zagrebaki velesajam, Zagreb, 21. i 22. veljae 2003.

Malo je istraivanja u kojima su na metodoloki ispravan nain ispitivane karakteristike vrhunskih sportaa koje
sudjeluju u odreenom sportu, dok praktiki niti ne postoje istraivanja u kojima su provjeravane hipoteze o
postojanju razlika razvijenosti osobina izmeu natjecatelja koji postiu visoke sportske rezultate. Iz tog je razloga
postupak definiranja modela gotovo nemogue potkrijepiti injenicama iz dosadanjih istraivanja, zbog ega
se u ime kondicijske pripreme jedino mogu hipotetski vrednovati neka znaajnija antropoloka obiljeja tenisaaice.
Vrijednosti tog pokuaja iznesene su u tablici 5, na nain da su iste procjenjivane ocjenama od 5 do +5 u
usporedbi s drugim sportovima. Pozitivni predznak ocjene ukazuje na pozitivnu indikaciju uea tog obiljeja
u teniskoj igri, a negativan na kontraindikaciju. Tako je longitudinalna dimenzionalnost skeleta procjenjena s
vrijednou +4, jer je u tenisu zastupljen ipak vei broj iznadprosjeno viih, nego od prosjeka niih osoba.
Transverzalna dimenzionalnost skeleta procjenjena je neto viom vrijednou kod mukaraca, nego kod ena,
jer je primjetljivo da teniai posjeduju prilino velike vrijednosti dijametara (primjerice irina runog zgloba).
Za voluminoznost tijela moe se konstatirati da je vie zastupljena u ena nego u mukaraca, ali je ona u
tenisaica jo uvijek daleko ispod vrijednosti ena u bacakim disciplinama atletike. Potkono masno tkivo kod
mukaraca kontraindicirano je vrhunskom tenisu, dok kod ena ono ne samo da nije prepreka, ve je u mnogih
igraica zbog poveanja ukupne mase tijela znaajno zastupljeno. Naime prosjena koliina potkonog masnog
tkiva kod tenisaica mjerena na m. tricepsu iznosi 14 milimetara, to je npr. mnogo slinije skijaicama nego
gimnastiarkama. U prostoru motorikih sposobnosti, promiljajui prilikom ocjenjivanja istodobno o potrebama
tenisa i apsolutnim usporednim vrijednostima ovih sposobnosti prema drugim sportovima, najviom ocjenom
procjenjene su; agilnost, eksplozivna snaga, brzina, preciznost, ravnotea. Naime, za poetni udarac znaajne
su eksplozivna snaga, ravnotea i preciznost, ali svi ostali udarci u tenisu su neizvedivi bez velikog udjela agilnosti
i brzine. Pritom se brzina u tenisu ne smije sagledavati samo sa stajalita frekvencije pokreta, ve i sa stajalita
brzine reakcije i brzine jednog pokreta. Istodobno, eksplozivna snaga se manifestira u pojavnim oblicima koji
su znani kao udarni (servis, forehand, backhand itd.), sprinterski (prvenstveno sva kretanja dua od 4 metra)
i odrazni (servis, sme sa skokom).Koordinacija i repetitivna snaga vrednovane su s ocjenom +4, jer tenisai
u nezavisinim testovima ovih dvaju sposobnosti, prema sportaima iz nekih drugih sportova, nisu u zoni najviih
vrijednosti. Ova konstatacija jo vie vrijedi za fleksibilnost i statiku snagu koje su jo nie vrednovane. Dakako,
ova se konstatacija ne smije smatrati negativnom ve optimalnom, jer primjerice prevelika fleksibilnost
preponskog dijela kod uklizavanja nepovoljno djeluje na brzi povratak u poetnu poziciju, prevelika koliina
statike snage openito poveava tonizaciju muskulature to u takvom sluaju poprima negativan odnos prema
manifestaciji brzine i preciznosti itd.

TENIS

3. PROCJENA NEKIH ANTROPOLOKIH DIMENZIJA TENISAA-ICA

Tablica 5. Procjena nekih antropolokih obiljeja tenisaa-ice


MORFOLOKE KARAKTERISTIKE
Longitudinalna dimenzionalnost skeleta
Transverzalna dimenzionalnost skeleta
Volumen tijela
Potkono masno tkivo
MOTORIKE SPOSOBNOSTI
Agilnost
Eksplozivna snaga
Brzina
Preciznost
Ravnotea
Koordinacija
Repetitivna snaga Repetitivna snaga
Fleksibilnost
Statika snaga
Statika snaga
FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
Aerobni kapacitet
Anaerobni kapacitet

OCJENA
ZNAAJNOSTI
KOD TENISAA
+4
+4
+2
-3

OCJENA ZNAAJNOSTI
KOD TENISAICA

OCJENA
ZNAAJNOSTI
KOD TENISAA
+5
+5
+5
+5
+5
+4
+4
+2
+2

OCJENA ZNAAJNOSTI
KOD TENISAA

OCJENA
ZNAAJNOSTI
KOD TENISAA
+4
+5

OCJENA
ZNAAJNOSTI
KOD TENISAA
+4
+5

+4
+3
+3
+1

+5
+5
+5
+5
+5
+4
+4
+3
+2

559

Boris Neljak, Ljubomir Antekolovi, Tomislav Kristievi, Sandra Vikovi


KONDICIJSKA PRIPREMA U TENISU

Aerobni i anaerobni kapacitet vrednovani su visokim ocjenama temeljem po ve spomenutim omjerima o


aktivaciji funkcionalnih sposobnosti, pri emu jo valja istaknuti da teniski me na tri seta u enskoj konkuranciji
posjeduje najee znaajno vie od 150 odigranih poena.

TENIS

4. DIJAGNOSTIKA I ANALIZA STANJA TRENIRANOSTI


Velika uspjenost bilo kojeg sportaa moe se postii i bez provoenja procedura dijagnosticiranja stanja,
planiranja, programiranja i kontrole treninga, ali s mnogo manjom matematikom vjerojatnou od mogunosti
dobitka premije kod igara na sreu. Navedena tvrdnja zasniva se na injenici da ljudski organizam posjeduje
vei broj sveza od broja kombinacija bilo koje do sada izmiljene dobitne igre (Neljak 1994). Zbog toga je
dijagnosticiranje stanja temeljni preduvjet za kvalitetno planiranje i programiranje trenanog procesa, jer
specifine osobine, sposobnosti i znanja u meuzavisnom odnosu tvore osobnu iskaznicu kondicijske
kvalitete natjecatelja.
Utvrivanje takvih vrijednosti provodi se u Sportskodijagnostikom centru Kineziolokog fakulteta, pri emu
se jedna dijagnostika odnosi na prikupljanje podataka o morfolokom prostoru, motorikim i funkcionalnim
sposobnostima tenisaa. Poblie:
u morfolokom prostoru provodi se standardno mjerenje 21 antropometrijske mjere i odreuje kompozicija
tijela. Temeljem tih mjerenja dobiva se itav niz parametara od kojih su znaajniji: frekvencija srca u
mirovanju i pod optereenjem, te kompozicija tijela koja ukazuje na odnos masti i bezmasne mase u grai
tijela u odnosu na dob, spol i sportsku disciplinu.
u prostoru motorikih sposobnosti provode se bazini i specifini testovi. Oni procjenuju eksplozivnu snagu
tipa brzine, skonosti i bacanja, koordinacije cijelog tijela i koordinacije tipa agilnosti, brzine frekvencije
pokreta ruku i nogu, fleksibilnosti nogu, karlinog i ramenog pojasa, relativnu repetitivnu snagu i
dinamometrijsku silu.
za odreivanje funkcionalne sposobnosti provodi se spirometrija i spiroergometrija. To podrazumijeva
mjerenje dinog sustava u mirovanju vitalnim i sekundnim kapacitetom plua, te odreuje ekonominost
disanja pri optereenju. Nakon toga utvruje se aerobni kapacitet direktnim mjerenjem primitka kisika
progresivnim kontinuiranim testom na pokretnoj traci. Kako tijekom optereenja tako i u oporavku prati se
EKG, a prema spiroergometrijskim parametrima odreuju se pulsne zone sa svrhom odreivanja intenziteta
optereenja na treningu.

5. METODIKI ASPEKTI BAZINE, SPECIFINE I SITUACIJSKE KONDICIJSKE PRIPREME


Metodiki aspekti kondicijske pripreme podrazumjevaju informacije o razliitostima njezinih pojavnih oblika
kao bazine, specifine i situacijske pripreme. Zato oito pod ovom temom prvenstveno valja razmatrati njihove
posebnosti i naine realizacije, a potom pomno ukazati na njihove razlike od mlaih dobnih kategorija do senioraki. Kako je to preopiran zadatak u nastavku e teksta biti prezentirana samo svrha i osnovne zadae svake
vrste kondicijske pripreme, uz navoenje njima nekoliko tipinih sadraja.

560

Bazina kondicijska priprema


Bazina kondicijska priprema u tenisu podrazumijeva provoenje takvih trenanih stimulusa koji su u funkciji
pretvorbe svih motorikih i funkcionalnih sposobnosti tenisaa, zbog ega se ona pretjerano ne razlikuje od
bazine pripreme u drugim sportovima. Njezina se sredstva dominantno koriste poetkom pripremnog perioda,
a povremeno nalaze svoje mjesto u mikrociklusima (tzv. mini pripremama) unutar natjecateljskog perioda.
Karakteristino je za bazinu kondicijsku pripremu podizanje volumena optereenja, prvenstveno ekstenzitetom
uz blago poveanje intenziteta optereenja. Dakako da trajanje i uestalost treninga u nekom ciklusu presudno
zavisi od bioloke dobi i razine treniranosti tenisaa-ice. Temeljni zadaci bazine kondicijske pripreme tenisaa
preovladavajue se odnose na: razvoj ili odravanje ope izdrljivosti, bazine snage, ope koordinacije, ope
ravnotee, ope preciznosti i fleksibilnosti, sa znaajnim udjelom vjebi zdravstvene prevencije (po potrebi i
rehabilitacije). Tijekom ove pripreme u tenisu, jednak se znaaj mora posvetiti poduci, razvoju ili odravanju
tehnike atletskog i teniskog tranja i kretanja, mikropomicanju i mikroregulaciji rada donjih ekstremitata. Zato
su neki prepoznatljivi sadraji bazine kondicijske pripreme tenisaa:

Meunarodni znanstveno-struni skup KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA


Zagrebaki velesajam, Zagreb, 21. i 22. veljae 2003.

razvoj aerobne izdrljivosti u trajanju 20-40 min. na razini 70-80% maksimalne frekvencije srca 3-4 puta
tjedno,
razvoj bazine snage koritenjem vjebi na spravama, trenaerima, buicama, ipkama, s veim brojem
serija i ponavljanja (3-6 serija, 10-15 ponavljanja) s malim i srednjim optereenjem, pa sve do veih
optereenja (80-90%) u 2-4 serije sa 6-10 ponavljanja,
razvoj ope ravnotee (noenje, voenje, ongliranje na niskoj gredi, razni zadaci s povezanim nogama,
hvatanja i dodavanje lopte pri stajanju na konim medicinkama, hodanje na tri kocke u poluvisokom stavu
premeui ih prema naprijed, razni zadaci ravnotee zatvorenim oima),
razvoj ope preciznosti (dodavanje teniske loptice u paru od tla gaajui krug od kojeg loptica mora odskoiti,
gaanje omeenog prostra na na tlu imitirajui servis, izvoenje slobodnih bacanja - koarka, voenje lopte
po liniji irine 5 cm., vrno odbijanje lopte o markaciju na zidu),
provoenje prevencijskih sadraja s naglaskom na vjebe za rameni pojas, lumbalni dio, koljene i skone
zglobove s malim optereenjem uz vei broj ponavljanja (15-30). Preporuljivo je koritenje guma,
ekspandera, fitness lopti, balans daski i sl.

Neke vjebe koordinacije i ravnotee

voenje jedne ili dviju lopti


prema klupi, pa zatim
hodanje po klupi uz
odbijanje lopti po podlozi
pored klupe

bacanje lopte u zrak i


naprijed, izvoenje koluta
naprijed i prihvaanje lopte
rukama prije nego to
padne na tlo

dodavanje u paru s istodobno


dvije loptice (razne varijante)

TENIS

voenje dviju teniskih loptica


u kretanju (prema naprijed,
natrag, bono, s okretima...)

hodanje po tri drvene kocke,


pri emu se uvijek premjeta
prema naprijed ona kocka na
koju se staje

Specifina kondicijska priprema


Specifina kondicijska priprema temelji se na provoenju stimulusa koji podravaju pretvorbu znaajnijih
motorikih i funkcionalnih sposobnosti tenisaa. Opu tendenciju dinamike trenanih optereenja u ovoj pripremi
odlikuje daljnje umjereno poveanje volumena, koji je vie uvjetovan porastom intenziteta nego ekstenziteta
optereenja. Temeljni zadaci specifine kondicijske pripreme tenisaa prvenstveno odnose se na: razvoj ili
odravanje agilnosti (pokretljivosti) specifinim tenisakim tranjem i kretanjem, eksplozivne snage
(sprinterskog, odraznog, udarnog i izbaajnog tipa), razvoj brzinskih svojstava osobito na vizualni podraaj,
razvoj brzinske izdrljivosti. Jednako je znaajno daljnje odravanje ope izdrljivosti, bazine snage i
fleksibilnosti.
Navedeno se realizira koritenjem trenanih operatora koji su po prostorno-vremenskim parametrima bliski
strukturama gibanja u tenisu, ali se ipak veinom provode izvan teniskog terena. U treningu snage naglaen

561

TENIS

Boris Neljak, Ljubomir Antekolovi, Tomislav Kristievi, Sandra Vikovi


KONDICIJSKA PRIPREMA U TENISU

je razvoj eksplozivne snage, imitacijama udaraca (backhand forhand, smash i poetni udarac), koji se najee
provodi pomou ekspandera, raznim povlacima na trenaerima ili bacanjima medicinke. Kod takvih vjebi
optereenje je donekle smanjeno, kako ne bi sputavalo kvalitetu izvoenja amplitude i primjerenost brzina
pokreta. U treningu brzine dominira tranje kraih dionica (5-30m), a u treningu brzine frekvencije kretne
strukture nogu. Izrazito su znaajne i vjebe agilnosti koje su sazdane od najeih kretanja tenisaa-ice kao
to su; tranja naprijed-natrag, bono, dijagonalno ili kombinacije tranja i skokova. Prilikom izvoenja vjebi
agilnosti koriste se gume oko pojasa tenisaa, iji drugi kraj pridrava partner ili trener. Ovako modificirane
vjebe uzrokuju poveanje otpora tijekom tranja ili promjena smjera, i dodatno oteavaju odravanje ravnotee
tenisaa. Iako su sadrane u treningu agilnosti, dopunski se provode vjebe startne brzine iz razliitih poloaja
s ciljem oteavanja starta i startnog ubrzanja. Takoer jedan od znaajnijih uvjeta u specifinoj pripremi odnosi
se na provoenje kondicijskih treninga upravo na podlozi na kojoj e se odigrati turnir (zemlja, trava tepih),
uz iznimku tvrih betonskih podloga koja se naelno izbjegava u kondicijskom treningu. Zato su neki
prepoznatljivi sadraji specifine kondicijske pripreme tenisaa:
odravanje aerobne izdrljivosti putem intervalnog treniga (primjerice istravanje dionica od 20 do 60m. to
odgovara trajanju poena od 3 do 8 sek. s odmorom od 20 do 25 sek, broj ponavljanja oko 20, broj serija 3-4),
razvoj anaerobne izdrljivosti koritenjem vjebi agilnosti u obliku poligona, skokova, sprinteva, povratnih
sprinteva uz omjer optereenja i oporavka 1:3,
odravanje bazine snage veim optereenjima (80-90%) sa manjim brojem serija 2-3 i manjim brojem
ponavljanja 6-10,
razvoj eksplozivne snage tipa skonosti provoditi u svim smjerovima (bonim, dijagonalnim, skokovima prema
natrag) to e imati pozitivan transfer na ukpnu pokretljivost tenisaa-ice (sunoni boni naskoci i saskoci
s kutije visine 12 cm., boni preskoci preko kutije visine 12 cm uvijek s jednom nogom na njoj), povezivanje
vjebi bacanja medicinke na teniskom zidu (forehand, backhand, poetni udarac) u tempu s 10 do 20
ponavljanja, 3-4 serije (teina medicinke 1-3 kg),
razvoj brzine frekvencije provoditi sadrajima kao to su; brzi skip ili step u mjestu, tenisaki cating s
osloncem, brze izmjene nogu u iskoranoj poziciji, razne igre brzine frekvencije,
razvoj brzine reakcije provoditi sadrajima kao to su; igra sjene oponaanjem kretanja igraa ispred sebe,
pokuaj igraa da jedan drugome stanu na nogu, hvatanje lopti odbijenih od neravnog zida, obrana sedmeraca
iz tranja prema treneru na znak promijeniti smjer (skretniar) itd.,
tijekom ove pripreme za vrijeme izvoenja mnogih zadataka mogue je koritenje dodatnih optereenja na
zglobovima nogu i ruku (ruke 250-500g, noge 500-1000g).
Neke vjebe eksplozivne snage tipa bacanja i skonosti

izbacivanje medicinke objema


rukama bono prema
naprijed iz sunonog stava
paralelnih stopala, ili
iskoranog poloaja, ili iz
poloaja kleka ili sjeda
raznono

562

na udaljenosti od 4 do
5m od teniskog zida
izvoditi suruna forhand
i backhand bacanja

nakon bonog saskoka sa


sanduka visine 30-40 cm
izvesti 5-7 m sprinta

iz iskorane pozicije (razmak 2 stope)


izvesti sputanje u poluuanj, nakon
kojeg slijedi odraz prema gore; u fazi
lijeta izmijeniti poloaj nogu; a nakon
doskoka povezati sljedei skok;
opisano se moe izvoditi sa ili bez
zamaha ruku

sunoni poskoci cik-cak ili


bono mogu se izvoditi
samo iz stopala ili iz pozicije
poluunja; preko crte, od
crte do crte, ili uz pomo
unjeva

Meunarodni znanstveno-struni skup KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA


Zagrebaki velesajam, Zagreb, 21. i 22. veljae 2003.

Situacijska kondicijska priprema


Situacijska priprema u funkciji je kvalitativne prilagodbe dominantnih motorikih i funkcionalnih sposobnosti
specifino-situacijskim potrebama tenisaa-ice. Zato se navedeno realizira pomou stimulusa koji su po
energetskim zahtjevima i prostorno-vremenskim strukturama gibanja vrlo bliski teniskoj igri. Tijekom ove
pripreme volumen optereenja se smanjuje, ruenjem ekstenziteta uz postupno podizanje intenziteta optereenja
do visoke razine. Podizanje intenziteta regulira se poveanjem brzine, tempa ili snanih karakteristika prilikom
izvoenja odgovarajueg zadatka. Zadatak situacijske kondicijske pripreme tenisaa prvenstveno se odnosi
na: razvoj ili odravanje specifine agilnosti i brzine tenisakim tranjem i kretanjem; razvoj ili odravanje
eksplozivne snage izbaajnog i udarnog tipa. Pritom valja posvetiti pozornost odravanju aerobne i brzinske
izdrljivosti, brzine reakcije na vizualni podraaj i odravanju bazine snage.
Budui se izbor vjebi temelji na pojmu situacijski, mogue je odreeni broj kondicijskih treninga ostvariti na
teniskom terenu. U odreivanju trajanja optereenja i odmora moraju se uvaiti spoznaje o trajanju poena na
odreenoj podlozi, stankama izmeu njih itd. Zato su neki prepoznatljivi sadraji situacijske kondicijske pripreme
tenisaa:
razvoj situacijske agilnosti i brzine (boni, dijagonalni i eoni zadaci agilnosti, heksagon, start nakon split stepa
na dodanu lopticu, start iz mjesta nakon mikropomicanja, start iz bonog kretanja po crti, start iz kretanja
unazad) itd.,
razvoj eksplozivne snage koritenjem oteanih reketa (bez oienja) za imitaciju nekih elemenata tehnike,
koritenje medicinki (1-2kg) i ekspandera u imitaciji osnovnih udaraca (ukljuujui i poetni udarac),
odravanje brzine reakcije na vizualni podraaj (hvatanje loptica ispred zida nakon odbijanja bez najave;
hvatanje isputenih lopti od trenera na razmaku do 2 metra, obrana sedmeraca, izmicanje prilikom gaanja
s mekanom loptom) itd.

igra se kree bono


dokorano uz osnovnu crtu iz
jednog kuta do drugog kuta
terena, zatim istri dijagonalno
do mree, nakon ega se opet
kree bono dokorano uz
mreu, da bi na kraju
ponovno dijagonalno istrao,
ali unazad, do poetne
pozicije

samoubojstva povratna
tranja od bone crte za
igru parova i natrag do
svih crta na terenu
(tranje moe biti ravno,
bono dokorano ili
naprijed-natrag)

igra tri od sredine


osnovne crte i natrag
do pet unjeva
postavljenih na
osnovnoj i servis crti

TENIS

Neke vjebe agilnosti kroz poligone

igra tri iz kuta


igralita oko unja
postavljenog na
sredini polovice terena
do stupa mree, pa
od stupa oko unja
do drugog stupa,
zatim oko unja u
drugi kut terena i iz
tog kuta oko unja
do poetne pozicije

igra zapoinje tranje s prve od tri crte


razmaknute za 5m, prvo tri do srednje i
vraa se natrake do prve, potom tri do
tree i vraa se natrake do prve, da bi
ponovo istrao do srednje i vratio se
natrake na poetnu poziciju
563

Boris Neljak, Ljubomir Antekolovi, Tomislav Kristievi, Sandra Vikovi


KONDICIJSKA PRIPREMA U TENISU

6. Planiranje i programiranje kondicijske pripreme

TENIS

Tri su osnova pojma periodizacije treninga; priprema (akumulacija), natjecanje (eksploatacija) i oporavak
(relaksacija). Ukoliko su oni po jednom zastupljeni te pokrivaju cijelu godinu treninga, tada se govori o
jednociklusnoj periodizaciji. Ona se u tenisu upotrebljava naelno u dobnim kategorijama do 10 ili 12 godina
to zavisi od kvalitete natjecatelja, broja godina trenanog staa itd. Ovaj oblik naelno ne podrava natjecanja
tijekom pripremnog perioda, zbog ega omoguuje dugotrajan i nesmetan trening za vrijeme kojeg se kod
mladih natjecatelja mogu uiniti znaajne promjene sa svih, pa tako i kondicijskog stajalita. Meutim, kada
mladi natjecatelji stasaju i zaponu s vie aspiracija igrati i zimske cikluse turnira, tada se poinje primjenjivati
dvociklusnu periodizaciju. Ona sadri dva natjecateljska perioda, jedno obino krae zimsko (oko 3-6 tjedana),
i drugo osjetno due ljetno. Kod seniora i seniorki se primjenjuje i dvo, tro ili vieciklusna periodizacija (vie
podizanja forme u godini), to prvenstveno zavisi od uspjenosti igranja na razliitim podlogama.
U praksi je planiranje i programiranje kondicijskog treninga tenisaa u godinjem ciklusu izrazito individualno.
Naime, svaki tenisa temeljem kalendara natjecanja odabire turnire ili serije turnira koje e igrati te sezone,
a o tome odluuje sukladno svojim mogunostima, sposobnostima, kvaliteti igre, vrsti podloge na kojoj postie
najbolje rezultate i sl. Iz tih se razloga planovi i programi kondicijskog treninga razlikuju utoliko vie, to se
tenisai-ce nalaze na vioj kvalitativnoj razini. Jedino razdoblje kada nema natjecanja na obje hemisfere za
veliku veinu tenisaa-ica u seniorskoj konkurenciji odnosi se na mjesece studeni i prosinac. Tada poinje pravi
prijelazni period, nakon kojeg slijedi pripremni period koji traje do kraja mjeseca prosinca. Najveem broju
seniora-ki prednatjecateljski i natjecateljski ciklus zapoinje s turnirima u sijenju (Australian Open ili dvoransko
prvenstvo Hrvatske), nakon kojih najee slijedi ponovno pripremni i prednatjecateljski period. Drugi
natjecateljski period traje naelno od mjeseca svibnja do listopada. Tijekom natjecateljskog ciklusa ponekad
postoje kraa vremenska razdoblja za provedbu mikrociklusa u trajanju 7-14 dana. Oni imaju funkciju
obnavljanja motorikih funkcionalnih kapaciteta tenisaa-ice, jer nakon dva-tri dana oporavka provodi se
nekoliko viestrano bazinih treninga, nakon kojih slijede specifino-situacijski treninzi. Tim je nainom mogue
zadrati visoku razinu pripremljenosti po nekoliko mjeseci, naravno uz prihvatljive manje oscilacije.
Danas postoji odreeni broj nedostataka u treningu tenisaa-ice, od kojih e se naglasiti samo dva koja imaju
izravne reperkusije na kondicijsku pripremu. Prvi se odnosi na estu pojavu kratkoe roditeljskog povjerenja
prema jednom teniskom treneru, zbog ega je kondicijski trener sputan u ostvarivanju dugoronije suradnje.
Drugi ukazuje na meuzavisnu nepovezanost kondicijskog, tehniko-taktikog i psiholokog treninga ak i za
vrijeme kratkorone suradnje. Zato je u tablici 6. prikazan model skraenog plana megaciklusa s osvrtom na
fond sati kondicijske pripreme, kakav bi trebali zajedno izraditi teniski i kondicijski trener.
Tablica 6. Skraeni model plana megaciklusa s osvrtom na fond sati kondicijske pripreme
VREMENSKI PLAN
UKUPNOG BROJA
2. MAKROCIKLUS
3. MAKROCIKLUS
4.
MAKROCIKLUS
1.
MAKROCIKLUS
TRENINGA
10 GODINA
11. GODINA
12. GODINA
13. GODINA
U POSTOCIMA I
SATIMA
TENISKI TRENINZI,
SATI
BTG SATI
BTG SATI
BTG SATI
BTG
BTT
BTT
BTT
BTT
PROSJENO TJEDNO,
IZRAEN I U
200
200 5 X 60
250
250 4 X 90
200
300 5 X 90
250
375
4 X 60
GODINJEM FONDU
MIN
MIN
MIN
MIN
SATI
SATI
SATI
SATI
BROJ I
BROJ
SATI
BROJ
BROJ
BROJ
APROKSIMACIJA SATI
ZVANINIH
ZVANINIH
ZVANINIH
ZVANINIH
ZA PLANIRANE
MATCH-EVA
MATCH-EVA
MATCH-EVA
MATCH-EVA
45
60
75
75
MATCH-EVE GODINJE
40
50
50
30
KONDICIJSKA
BTT
BTT
BTT
SATI
BTG SATI
BTG SATI
BTG SATI
BTG
BTT
PRIPREMA
PROSJENO TJEDNO, 2 X 60
100
100 3 X 60
150
150 3 X 60
150
150 4 X 60
200
200
IZRAEN I U
MIN
MIN
MIN
MIN
GODINJEM FONDU
SATI
SATI TRENINGA
345
460
525
650
GODINJE

564

Meunarodni znanstveno-struni skup KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA


Zagrebaki velesajam, Zagreb, 21. i 22. veljae 2003.

BROJ PLANIRANIH
MATCH-EVA I
APROKSIMACIJA SATI
GODINJE-BEZ
ANALIZE
PRIGODNI I
KONTROLNI
ZVANINI
ANALIZA MATCH-EVA
SATI MATCH-EVA
GODINJE
PLAN KONDICIJSKE
PRIPREME U
POSTOCIMA I SATIMA
BAZINA PRIPREMA
SPECIJALNA
PRIPREMA
SITUACIJSKA
PRIPREMA
SATI KONDICIJSKE
PRIPREME GODINJE

1. MAKROCIKLUS
10 GODINA

2. MAKROCIKLUS
11. GODINA

BR. MATCHSATI
EVA
30
30 (60 MIN.)
BR. MATCHSATI
EVA
45
30 (90 MIN.)
BR. ANALIZA SATI
10
5
ZVANINI 45
UKUPNO 75

BR. MATCHSATI
EVA
40
40 (60 MIN.)
BR. MATCHSATI
EVA
60
40 (90 MIN.)
BR. ANALIZA SATI
10
5
ZVANINI 60
UKUPNO 100

BR. MATCHSATI BR. MATCH-EVA SATI


EVA
50
50 (60 MIN.)
50
50 (60 MIN.)
BR. MATCHSATI BR. MATCH-EVA SATI
EVA
75
50 (90 MIN.)
75
50 (90 MIN.)
BR. ANALIZA SATI
BR. ANALIZA
SATI
10
10
10
15
ZVANINI 75
ZVANINI 75
UKUPNO 125
UKUPNO 125

1.

2.

3.

MAKROCIKLUS
10 GODINA
80 %
20 %
0%

SATI
80
SATI
20
SATI
0
100

MAKROCIKLUS
11. GODINA
70 %
20 %
10 %

SATI
105
SATI
30
SATI
15
150

3. MAKROCIKLUS
12. GODINA

MAKROCIKLUS
12. GODINA
60 %
20 %
20 %

SATI
90
SATI
30
SATI
30
150

4. MAKROCIKLUS
13. GODINA

4.

MAKROCIKLUS
13. GODINA
50 %
30 %
20 %

SATI
100
SATI
60
SATI
40
200

Oito je da kondicijska priprema iz godine u godinu postaje sve znaajniji initelj ukupne pripremljenosti tenisaa,
zbog ega uloga kondicijskog trenera postaje sve zahtjevnija i odgovornija. U blioj se prolosti njegova
djelatnost najee svodila, bez omalovaavanja, na povremeno kondicioniranje, dok je danas ona tretirana
mnogo vie kao cjelogodinja aktivnost. Ta znaajnost omoguuje kondicijskom treneru vee ukljuenje u
projektiranje budunosti natjecatelja, ime je on ve danas postao osloncem, a uskoro e postati ravnopravnim
stupom upravljanja razvoja tenisaa-ice.
Da bi to ostvario, kondicijski trener budunosti morat e posjedovati mnogo vie spoznaja o tehnikotaktikoj i psiholokoj pripremi tenisaa-ice, kako bi s teniskim trenerom potpuno ravnopravno podjelio
suradniki odnos. Pod takvim uvjetima slobodni smo prorokovati; da e za desetak godina biti ukupno u
sportskoj karijeri tenisaa-ice gotovo izjednaen fond sati kondicijskog i tehniko-taktikog treninga,
pogotovo ukoliko se u istom vremenskom razdoblju znanstvenim istraivanjima kvalitetno povea razina
spoznaja o kondicijskoj pripremi.

TENIS

7. ZAKLJUAK

8. LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Burcar, .(1999). Razlike izmeu igre na zemlji vrhunskih svjetskih tenisaa i vrhunskih tenisaa Hrvatske.
Magistarski rad, Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb. .
Goriki, M. (2002). Kinematika analiza osnovnog udarca u tenisu, Diplomski rad, Kinezioloki fakultet, Zagreb.
Neljak, B. (1996). Fitness i tenis: Zbornik radova meunarodnog savjetovanja.. Fakultet za fiziku kulturu, Zagrebaki
velesajam, Zagreb.
Neljak B.(1994). Konstrukcija jednog situacijskog testa za procjenu specifine izdrljivosti tenisaa. Zbornik
radova 3. ljetne kole pedagoga fizike kulture Republike Hrvatske, Rovinj.
Neljak, B., Vueti, V. (2002). Skup testova za procjenu motorikih sposobnosti tenisaa. Zbornik radova 11.
Ljetne kole kineziologa RH, Rovinj: Hrvatski kinezioloki savez, 362 - 365.
Schoenborn, R. (1995). Usmena predaja, ITF coach seminar, Zagreb.
TennisPro, The speed of game yesterday and today, May/June 1992.

565