You are on page 1of 7

7.

godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA


Zagreb, 20. i 21. veljae 2009.

SPECIFINA IZDRLJIVOST U RUKOMETU

Kada poinjemo priu o izdrljivosti, odmah


pomislimo na dugotrajna tranja kao metoda za
poveanje aerobne izdrljivosti. Kada poinjemo
razvoj funkcionalnih sposobnosti, glavni sadraj
treninga je razvoj aerobnoga kapaciteta. Kada poinjemo pripremni period, poinjemo s aerobnom
izdrljivou. Gotovo na svakom poetku susreemo se s aerobnom izdrljivou.
U pripremnom periodu u sportovima s loptom
duga kontinuirana tranja su uobiajen sadraj treninga. Aerobni energetski sustav igra vanu ulogu
u popunjavanju depoa kreatin fosfata i odstranjivanju laktata pri intenzivnim intermitentnim treninzima u prednatjecateljskom i natjecateljskom ciklusu
treninga. Isto tako sposobnost oporavka poslije visokointenzivnih vjebi visoko korelira s metabolikim indikatorima aerobne sposobnosti, kao to su
poveana gustoa i broj mitohondrija, vea gustoa
kapilara i povean broj aerobnih enzima. Dobar aerobni kapacitet je odgovoran i za normalizaciju pH
vrijednosti u miiima )Aziz, Chia, & Teh, 2000).
Suvrijemeni trening polako poinje zapostavljati duga kontinuirana tranja kao metodu za razvoj
aerobnoga kapaciteta i posveuje se nekim drugim,
alternativnim metodama. Posebno se ovo odnosi na
ekipne sportove, odnosno sportske igre. Mnogi su
razlozi za to, poevi od najbanalnijih razloga da
sportai mrze dugotrajna tranja, da je to dosadan trening, da sportai ne vide svrhu jer nisu
atletiari, do onih pravih razloga koji se tiu uinkovitosti i ekonominosti treninga.
Ponekad sportai ne shvaaju znaaj VO2max,
odnosno aerobnoga kapaciteta.
Visoka je korelacija izmeu VO2max i ukupne distance pretrane na utakmici. Osim toga, visoki primitak kisika (VO2max) omoguava da sporta zadri
visok nivo tehnike, koordinacije i mentalne koncentracije u zavrnicama utakmica (Aziz, Chia, & Teh,
2000). Konkretno, u nogometu to iznosi 20% vie
pretranih metara, 100% povean broj sprintova,
za 24% je povean broj sudjelovanja u igri s loptom
(Denadai, Gomide, & Greco). Jo jedna od kvaliteta
koje donosi dobro razvijen aerobni kapacitet, a tie

se direktno igara s loptom, jest sposobnost uzastopnog ponavljanja sprintova. U istraivanjima je pokazano da bolje rezultate u sposobnosti ponavljanja
sprintova (engl. repeated sprint ability, RSA) imaju
oni sportai koji imaju bolje razvijenu maksimalnu
potronju kisika, drugim rijeima, brzina kretanja
je manje opadala s brojem ponavljanja (Aziz, Chia,
& Teh, 2000; Denadai, Gomide, & Greco, 2005).
Struktura kretanja u modernom rukometu je upravo
takva - esti sprintovi s kratkim pauzama.
Maksimalna potronja kisika, odnosno maksimalna aerobna mo danas je tema o kojoj ima oprenih miljenja - ima svoje zagovornike, ali isto tako
i protivnike (Gazzano, 2003a, b). Zadrao bih se na
dobrobitima koje prua dobro razvijena maksimalna potronja kisika, odnosno VO2max.
U mnogim sportovima, posebno sportovima s
loptom, aktivnost je intermitentna, isprekidana, razliitog tempa, odnosno dobar uinak sportae je
odreen njegovom sposobnou da ponavlja intenzivne aktivnosti (Denadai, Gomide, & Greco, 2005).
Kapacitet za izvoenje visokointenzivnih vjebi je
odreen nekolikim faktorima, miinim glikogenom, CP, laktatima i pH vrijednou. Potvreno je
da aerobni trening pozitivno utjee na koliinu miinog glikogena, resintezu CP i koncentracija laktata (Denadai, Gomide, & Greco, 2005).

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

Nenad Njaradi
Centar za fiziku kulturu Drago Jovovi, Vrbas

30-30
Posebno je interesantna jedna relativno nova
metoda koju razvija francuska znanstvenica Veronique Billat. Metoda se temelji i razvija oko vie
injenica.
Prva je da je za poveanje maksimalne potronje kisika (VO2max) neophodno to dulje trenirati
na optereenju (brzina kretanja i srana frekvenca)
pri kojem se postie VO2max.
Druga injenica je da poslije rada na VO2max,
maksimalna potronja kisika ostaje na 100% iako
smo prestali s radom, to moe potrajati 15 do 20 sekundi. To je vrlo interesantna injenica jer nam prekid intenzivne aktivnosti omoguava da ne uemo u

139

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

Nenad Njaradi
SPECIFINA IZDRLJIVOST U RUKOMETU

140

preoptereenje, da zadrimo nizak nivo laktata, a u


isto vrijeme da funkcioniramo na razini VO2max.
Trea injenica je da postoji i minimalna brzina na kojoj postiemo VO2max. Zato je to vano?
Iz jednostavnog razloga jer rad pri veem optereenju od potrebnog izaziva bru pojavu umora, tako
da skraujemo tlimVO2max, odnosno vrijeme koje
moemo provesti radei na razini VO2max. Ponekad
je pojam vVO2max nedovoljno jasan pojedincima i
pokuat u na primjeru objasniti to je to zapravo.
Kada se tri brzinom tranja u maratonskoj utrci,
tri se zapravo na nekih 80%VO2max, od mogue maksimalne brzine na VO2max. Kada se ubrza tranje
i tri se u ritmu najboljeg rezultata na 10km, tada
trimo na 90%VO2max, na brzini utrke na 5km, trimo na 95%VO2max. Kada se ubrza preko toga, postiemo 100%VO2max. Naravno, moemo jo poveati
brzinu, ali tada ulazimo duboko u anaerobnu zonu
i moemo vrlo kratko funkcionirati pri tim brzinama (ili nedovoljno dugo). To je trenutak kada postiemo vVO2max, odnosno minimalnu brzinu na kojoj
funkcioniramo uz maksimalnu potronju kisika. To
je injenica koja intrigira jer je u rukometu ukupna
udaljenost koju igra pretri tijekom jedne utakmice oko 5 km (Billat, 2001).
VO2max, maksimalna potronja kisika
vVO2max, minimalna brzina na kojoj postiemo
VO2max
tlimVO2max, vrijeme koje moemo provesti na
razini VO2max
VO2max se postie na oko 85-90% od maksimalne frekvencije srca, to znai u zoni iznad anaerobnog praga, tako da se kao glavni ometajui faktor
javljaju i laktati.
Sve te injenice su uzete u obzir i pokuava se
napraviti jednadba kako bi se poveala maksimalna aerobna mo.
Ideja izgleda ovako, postii vVO2max, zatim prekinuti na nekih 30 sekundi (dok smo jo uvijek na
VO2max) i ponavljati te oscilacije to vie puta do
pojave visoke koncentracije laktata. Okviri treninga koji je Billat postavila vrlo su neuobiajeni: 30
sekundi brzog tranja razdvojeno sa 30 sekundi laganog tranja po zadanim dionicama dok sporta
moe ispunjavati zadano vrijeme i duinu. Obino
je to u praksi 16 do 24 ciklusa.
Vrlo lako se moe odrediti pojedinani vVO2max
- na atletskoj se stazi tri 6 minuta, odredi se ukupna duina i uz pomo formule se izrauna vVO2max.
Sljedei korak je izmjeriti tlimVO2max, odnosno duinu trajanja rada na vVO2max. To se ne radi isti dan
kada i inicijalno mjerenje, ve se odgodi za najmanje
48 sati. U meuvremenu se lagano trenira.
Normalno se zagrijati i poeti tranje na vVO2.
Ako
va vVO2max odgovara 1600m/6minuta, to je
max

400m za 90 sekundi, odnosno 200m za 45 sekundi,


ili 100m/22,5sekundi. Osigurajte si pomonika koji
e vam signalizirati odreeno vrijeme i trite to
dulje moete. Naravno da trebate stizati na markere na signal, poput shuttle runa; kanjenje od 5m je
znak da prekinete testiranje. Ukupno vrijeme koje
ste trali na vVO2max je va tlimVO2max.
Ranije se vjerovalo da je vVO2max najvea brzina
pri kojoj se moe kontinuirano trati 11-12 minuta,
drugim rijeima tlimVO2max je 11-12 minuta. Veronique Billat je promijenila to zastarjelo vjerovanje.
Dokazala je da rad na vVO2max moe strahovito varirati od pojedinca do pojedinca - od 3 pa sve do
13 minuta. To pokazuje da je sve vrlo individualna
stvar i za pravilnu primjenu ovog sustava potrebno
je poznavanje i vVO2max i tlimVO2max!
Jednostavna formula za izraunavanje vrijednosti neophodnih za trening u primjeru izgleda
ovako:.
Ispitanik istri 1800m za 6 minuta (1800/
360=5). To znai da se kretao brzinom od 5 metara u sekundi i to je minimalna brzina na kojoj se
postie VO2max, takozvana vVO2max.
Pretvarajui to u metre na 30 sekundi to je 30 x
5=150m i 30 x 2,5m (to je pola od 5m/s) =75m.
Dakle, sporta tri u kontinuitetu cikluse od
150m za 30 sekundi i odmah sputa brzinu kretanja za 50% i tri 75m za sljedeih 30 sekundi, to u
jednoj minuti iznosi 225 metara.
Rezultati koje su pokazala testiranja je podizanje VO2max u roku od 8-10 tjedana rada po dva treninga tjedno i do 10%
Daljnjim se istraivanjima pokuava smanjiti
trajanje intervala i utvreno je da se kraim intervalima, 15 sekundi intenzivno sa 15 sekundi smanjenog intenziteta (14 do 15 ciklusa) za 6 tjedana
(ako se radi 2 puta tjedno) postiu sasvim zadovoljavajui rezultati.
Provedene su tri vrste treninga:
A) 90%-80% vVO2max, brzo i sporo tranje , amplituda (90-80/85*100= 11%) mala
B) 100%-70% vVO2max, amplituda (100-70/85*100=
35%) srednja
C) 110%-60% vVPO2max, amplituda (110-60/
85*100= 59%) velika
Intervali A i B dozvoljavali su da se vie vremena provede u VO2max od intervala C (14min u odnosu
na 7min). Na kraju intervala A i B sportai su imali
manju koncentraciju laktata nego na kraju intervala
C (9mmol u odnosu na 11mmol).
Moe se zakljuiti da se kratki intervali 15-15
na 90% - 80% i 100%-70% vVO2max pokazuju efikasniji od intervala 110%-60%. Sugestija je da se

trenira prema varijanti B jer daje najbolje rezultate


(Billat i sur., 2000).

RUKOMET
Vodei se specifinou sporta, pokuao sam
pribliiti ovu metodu rukometu. Kad govorimo o
specifinosti sporta, onda svakako moramo poznavati strukturu kretanja tijekom natjecateljske aktivnosti. Rukomet je u posljednje vrijeme doivio niz
promjena kako u pravilima tako i u taktici igre i
struktura kretanja se potpuno promijenila u odnosu
na rukomet koji se igrao prije 10 godina. Uvoenjem
pravila o pasivnoj igri, brzog centra, omoguavanje vrataru da odmah izvede loptu najvie se utjecalo na promjenu brzine kretanja tijekom igre, ali i
na skraivanje intervala izmeu sprintova (RSA).
Prema istraivanju Mihalshika (2004), rukometa
prosjeno u igri provede oko 50 minuta, za to vrijeme pretri 3,6km a od toga je oko 11% visokog
intenziteta. Prosjean intenzitet je na oko 70% od
VO2max, a prosjena frekvencija srca oko 157udarca
u minuti. Istraivanje je provedeno u prvoj mukoj
ligi u Danskoj (Thorlund i sur., 2008). U istraivanju provedenom u Sloveniji (Per i sur., 2002) ukupna metraa je vea i iznosi oko 4800m, od toga je
32% u sprintu i brzom tranju. Prema drugom istraivanju (Kotzamanidis, Chatzikotoulas, & Giannakos, 1999) vrijednosti se penju do ogromnih 7000m!
Ovdje govorimo o prosjeku, to znai da neki pretre i vie. Sve ovo uvelike utjee i na promjenu sadraja, optereenja i metoda treninga.

TRENING
Predstavljenu metodu moemo uspjeno iskoristiti u treningu rukometaa. Kako se trening razvija od poetka priprema, tako se razvija i metoda 30-30 . U poetku je to testiranje i nekoliko

treninga na atletskoj stazi kao podloga i uhodavanje za daljnji rad. S obzirom da su dionice prilagoene individualnim sposobnostima, nuno je
barem napraviti homogenizirane grupe i iskoristiti
geometriju i matematiku kako bismo organizirali
prostor za rad.
Druga razina je prenijeti trening u dvoranu.
Tu se susreemo s drugim problemom - duinom
terena. Nama je potrebno 130 do 150 metara, a duina dvorane je 40m! Opet malo raunanja. Akcije
zaustavljanja i kretanja (stop&go) na okretima, koje
nose 0,8 do 1 sekunde moraju se ukalkulirati u ukupnu metrau. Jednostavan primjer: ako treba pretrati oko 130m, onda su to u dvorani 3 duine terena
(3 x 40 = 120m) i dva okreta po 0,8s (2 x 0,8=1,6s).
Pri tim brzinama se prijee oko 5m u sekundi, onda
nam to na 120m dodaje jo oko 8 metara i vrlo smo
blizu traene dionice od 130m.
Sljedei nivo je da se umjesto pravocrtnog tranja poinje koristiti specifina vrsta kretanja po
terenu. Ovdje ve lagano odstupamo od parametara koje smo pratili od poetka (srana frekvencija,
ukupna metraa i koliina laktata). Premda smo laktate od poetka mogli samo pretpostavljati i oslanjati se na istraivanja. Ostaje nam samo da pratimo
sranu frekvenciju i ukupnu metrau. Prelaskom u
dvoranu ve modificiramo metrau, ali frekvenciju
srca i dalje moemo pratiti putem pulsmetra.
Moja je zamisao da uz pomo rezultata srane frekvencije i metodom pretpostavke pokuamo
odrediti optereenje u treningu. Nizom mjerenja,
brojanjem kretnji, zbrajanjem metrae i analizom
rezultata doao sam do zakljuka da je mogue
promijeniti strukturu kretanja ovog tipa treninga i
maksimalno je pribliiti specifinim nainima kretanja u rukometu.
Na osnovi svih tih injenica moe se postaviti
sljedei poligon na terenu.

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

7. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA


Zagreb, 20. i 21. veljae 2009.

141

Nenad Njaradi
SPECIFINA IZDRLJIVOST U RUKOMETU

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

Poligon se sastoji od 4 dionice s razliitim oblicima kretanja:


- tranje tamo-amo samoubojica ( 5, 10, 15,
20m, ukupno 100m, 7 okreta)
- bona kretanja (12 x 6m, ukupno 72m, 11 okreta)
- tranje sa zaustavljanjem na svakih 8 ili 10m,
korak natrag pa nastavak tranja (2 x 40m, ukupno 80m, 9 ili 7 zaustavljanja)
- tranje s kraja na kraj terena (40+40+20+20m,
ukupno 120m, 3 okreta)
Specifino tranje je razdvojeno laganim tranjem na drugu stranu terena (40m)
Ovim nainom kretanja prema ovako postavljenim parametrima dobiva se vrlo slian grafikon srane frekvencije, ak potpuno slian po svim pokazateljima.

30-30 na stazi

142

30-30 sa etiri vrste tranja

Podaci

Value

Trajanje

0:16:00

Broj otkucaja

Sve vea potreba za specifinou prisilila me


je na razmiljanje da i ovako ve vrlo modificiran
trening jo vie pribliim rukometu. Neke uobiajene i dobro poznate stvari sam pokuao ukalupiti i na taj nain sam dobio jednu cjelinu koja vie
uope ne slii poetku prie, ali interesantno je da,
gledajui samo grafikon srane frekvencije,e teko
se moe primijetiti razlika. Kombinacija specifinih
kretanja, bacanje velikih medicinskih lopti (3-5kg),
dodavanja oteanim loptama (800-1000gr), tranja
po zadanim putanjama, skokovi i sve to se u tom
trenutku ini prikladno.
Postavljene su stanice (u ovom sluaju 8 stanica)
na rukometnom terenu, oko terena su postavljena
dva poligona za tranje mali, unutranji, s dvije
stanice agilnosti po 10-12m, i vei krug kontinuiranog tranja.
Opis treninga: igrai u parovima rade na zadanim stanicama (omjer rad/pauza je 30/30 sekundi);
poslije odraene stanice sele se na sljedeu i tako
8 stanica; odmah po zavretku posljednje stanice
poinju trati vanjski krug, kontinuirano u trajanju
od 6 minuta. Poslijee 6 minuta prelaze na unutranji krug s promjenama ritma tranja na zadanim
stanicama.
Promjenjivo trajanje rada i pauza svakako treba uzeti kao opciju. Ako se u ovom sluaju poslije
rada od 30 sekundi ne nastavlja kretanje laganim
tranjem onda svakako treba smanjiti pauzu. Ako

Unit

Podaci

Value

Trajanje

0:16:00

2653

otkucaja

Broj otkucaja

Prosjena frekvencija

165

otk/min

Maksimalna frekvencija srca

183

otk/min

Unit

2653

otkucaja

Prosjena frekvencija

165

otk/min

Maksimalna frekvencija srca

178

otk/min

se podie intenzitet zadanih vjebi, tada je opcija


da se skrati trajanje rada (do 15s).
1. Dodavanje medicinkom (5kg) s prsa, u skipu
2. Sunoni preskok dvije-tri prepone i dodavanje
medicinke (3kg) s prsi
3. Dodavanje medicinkom (5kg) iznad glave, u
skipu
4. Sunoni preskok dvije-tri prepone i dodavanje
medicinkom (3kg) iznad glave
5. Rukometno zabadanje i dodavanje malom
medicinkom (1kg) jednom rukom

6. Dodavanje medicinkom (5kg) s ramena jednom


rukom, u skipu
7. Jednononi preskok dvije-tri prepone i dodavanje medicinkom ( 3kg) s ramena jednom rukom
8. Rukometno zabadanje ulijevo/udesno i dodavanje malom medicinkom (1kg) jednom rukom
Mali krug: preskok 4-6 prepona i podne ljestve i
podne ljestve i vijugavo tranje
Veliki krug: kontinuirano tranje na sranoj frekvenciji ispod anaerobnog praga (150-160 otk/
min)
Postoji jako veliki izbor vjebi koje se mogu
upotrijebiti u ovakvom treningu (slike 1, 2, 3,). Treba naglasiti da izbor vjebi treba dogovoriti s glavnim trenerom zavisno od potreba pojedinaca ili
ekipe (obrambene kretnje, napadake kretnje, agilnost, pliometrija...)
U ovoj fazi je spojeno sve to se do sada izvodilo
odvojeno, odnosno, svaki sadraj treninga je imao
svoj razvojni put i na kaju je stopljen u jedan poligon koji na prvi pogled izgleda poznato i jednosta-

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

7. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA


Zagreb, 20. i 21. veljae 2009.

Sl. 2

Sl. 1

Sl. 3

143

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

Nenad Njaradi
SPECIFINA IZDRLJIVOST U RUKOMETU

144

vno, meutim, svaki detalj je vrlo precizno isplaniran i poligon kao takav se ne moe primjenjivati
bez prethodnog uvjebavanja posebnih elemenata.
Sve to podsjea na priu o analitikoj i sintetikoj
metodi treninga, o periodizaciji, adaptaciji i akomodaciji i na kraju o potrebi za takvim kondicijskim
sadrajem treninga koji e na najbolji nain oslikati
natjecateljsku aktivnost.
Male stvari su bitne, male stvari stvaraju uvjete da se dogode velike stvari.

ZAKLJUAK
Optereenje u treningu definira se pomou dvije
varijable; vremenom trajanja (volumenom) i intenzitetom. Dananji trendovi treninga u vrhunskom
sportu pridravaju se injenice da je uvijek nuan
visok intenzitet, dakle, moe se dozirati samo volumenom. Ovaj primjer i ostali treninzi ovakvog tipa
vrlo su blizu tih trendova. Drugo, trenirati specifino takoer je jedan od zahtjeva kod vrhunskih
sportaa. Ovaj primjer takoer pokriva taj zahtjev.
Ovakvim intervalnim ili intermitentnim tipom
treninga, kojim razvijamo anaerobne sposobnosti,
takoer utjeemo i na razvoj aerobnih sposobnosti prema ve opisanom principu. Trening koji u
sebi sadri skoro sve specifine elemente odreenog sporta takoer se, uz malo modifikacija, moe
prilagoditi svakom sportu. Najvanija stvar je poznavati sutinu, ali isto tako i drati odreene parametre pod kontrolom.
Mike Brungart (Sun Antonio Spurs) je iznio jednu interesantnu informaciju koja kae da se u loptakim sportovima pridrava odreenih granica
u razvoju aerobnih sposobnost. Ideja je da se VO2max razvija do optimalnih 62ml/min/kg jer daljnji
razvoj uzrokuje da gubimo sportaa onakvog kakav je poeljan za takve sportove: brz, agilan, ek-

splozivan. Odreenim tipom treninga utiemo na


promjenu u strukturi miia, odnosno, utjeemo
na odreeni tip miinih vlakana. Ciljana grupa su
uvijek vlakna prelaznog tipa IIa koja se formiraju
po tipu treninga i poprimaju osobine brzih ili sporih vlakana. Dakle, poveanjem broja sporih miinih vlakana gubimo odreenu kvalitetu sportaa.
To je jo jedna injenica koja govori o ispravnosti
gore navedene metode.
Najvanija injenica koja podupire razne teorije i planove treninga jest ipak sposobnost igraa da
igra, odnosno da se natjee i da bude vrlo uspjean.
Sportai razliito reagiraju na odreene sadraje treninga, stoga trening treba prilagoavati pojedincu
koliko god je to mogue. Traite svoj put i ne odustajte dok god daje rezultate.

LITERATURA
1.

2.

3.

4.

Aziz, A. R., Chia, M., Teh K.C.(2000). The


relationship between maximal oxygen uptake and
repeated sprint performance indices in field hockey
and soccer players. Journal of Sports Medicine and
Physical Fitness, 40, 195.
Billat, V. (2001). Interval Training for Performance:
A Scientific and Empirical Practice, Special
Recommendations for Middle- and Long-Distance
Running. Part II: Anaerobic Interval Training.
Skinuto s internetske adrese http://www.lephesport.net/Page/ RecherchePubli.html
Billat,V., Slawinksi, J., Bocquet, V., Chassaing,
P., Demarle, & A., Koralsztein, J.P. (2000). Very
Short (15 s15 s) Interval-Training Around the
Critical Velocity Allows Middle-Aged Runners
to MaintainVO2max for 14 minutes. Skinuto s
internetske adrese http://www.lephe-sport.net/
Page/RecherchePubli.html
Denadai, B. S., Gomide, E. B. G., & Greco, C. C.
(2005). The relation between onset of blood lactate

7. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA


Zagreb, 20. i 21. veljae 2009.

6.

7.

8.

9.

Per, J., Bon, M., Kovai, S., ibila, M., &


Deman, B. (2002). Observation and analysis of
large-scale human motion. Human Movement
Science, 21(2), 295-311.
Thorlund, J. B., Michalshik, L. B., Madsen, K.,
& Aagaard, P. (2008). Acute fatigue-induced
changes in muscle mechanical properties and
neuromuscular activity in elite handball players
following a handball match. Scandinavian Journal
of Medicine & Science in Sports, 18, 462-472.

POZVANA PRAKTINA PREDAVANJA

5.

acummulation, critical velocity, and maximal


lactate steady state in soccer players. Journal of
Strength and Condition Research, 2005, 19(2),
365-368.
Gazzano, F. (2003a). VO2MAX: WHATS
WORTH MONITORING? Skinuto s internetske
adrese http://www.athletemonitoring.com/articles/
whatsworthmonitoring.pdf
Gazzano, F. (2003b). VO2MAX AND TEAM
SPORTS PERFORMANCE. Skinuto s internetske
adrese http://www.athletemonitoring.com/articles/
VO2maxAndTeamSportsPerformance.pdf
Kotzamanidis, C., Chatzikotoulas, K., &
Giannakos, A. (1999). Optimization of the training
plan of the handball game. Handball: periodical
for coaches, referees and lecturers, 6/2, 6471.

145