You are on page 1of 7

Usijanje finansijskog rata

EKONOMIJA MOMIR BULATOVI | AVGUST 29, 2014 00:15

Uzroci ovog rata nalaze se u samoj prirodi globalnog ekonomskog sistema.


Amerika neminovno gubi lidersku poziciju u svijetu, svuda osim u domenu vojne
moi. Dolar je sve ugroeniji na poziciji svjetskog novca a sama ta injenica ima
duboke unutranje posljedice po ovog oronulog dina

Pie Momir Bulatovi

Izvjetavanje o globalnim finansijskim tokovima sve vie lii na ratno dopisnitvo.


Na koju god pojavu da se obrati posebna panja ili na koji god dio svijeta da se
fokusira zakljuak je isti. Oko nas bjesni finansijski rat koji nije poeo jue, niti
e se uskoro zavriti. tavie
Ono to posebno brine jeste lista aktera gigantskog sukoba. U prvim redovima
ovog (za sada) jedva vidljivog, ali uasno razarajueg rata su, ni manje ni vie,
nego SAD, Kina i Rusija. Svaka od ovih drava je dobro pripremila svoju poziciju i
spremna je da je uporno brani. Pri tome ispoljavaju punu svijest da je ulog u
tekuem finansijskom ratu jednak ulogu u svakom drugom ratnom sukobu,
ukljuujui i nuklearni.
HLADNI MIR Devedesetih godina prolog vijeka svijet je uao u fazu hladnog mira.
On je nastao kao rezultat sloma Sovjetskog Saveza i tada jo uvijek nedovoljno
snane Kine. Pobjednik Hladnog rata SAD kao i uvijek u istoriji ovjeanstva,
nametnuo je uslove mira. Narednih decenija svijet se upravljao po jednom pravilu
i jednom interesu. Unipolarnost je donijela velike koristi jedinoj i neprikosnovenoj
svjetskoj sili, ali istovremeno je stvarala uslove da se to (civilizacijski neprirodno)
stanje pone mijenjati. Nezaustavljiv ekonomski rast Kine i jaanje Rusije preveli
su dotadanje stanje u drugi hladni rat koji je otpoeo u oblasti finansija.
Logika hladnog rata poiva na teoriji odvraanja. U doba prvog, povodom
Kubanske krize ezdesetih godina prolog vijeka, dvije nuklearne supersile su se
dovele do totalnog sukoba. Njihovi nuklearni potencijali bili su (i dalje jesu)
dovoljni da vie puta unite sav ivot na ovoj planeti; u takvom ratu ne bi bilo
pobjednika pa, valjda stoga, do njega nije ni dolo. No, da li ono to je vailo za
prvi moe biti primjenjivo i na drugi hladni rat, odnosno na razbuktali svjetski
finansijski rat, tim prije to i svijet globalnih finansija obiluje orujem za
masovno finansijsko unitenje?

NOVO ORUJE U geopolitikom stratekom nadmetanju velikih sila ne koristi se


samo kinetiko oruje ili diplomatska trgovina konjima. Finansije su postale
veoma ubojito novo oruje. Ekonomske sankcije, zamrzavanje sredstava na
bankovnim raunima ili zabrana bankarskih transakcija, uz obavezujue sudske
presude i zaplijenu novca i robe irom svijeta, jesu oruja po slobodnom izboru.
Nedavno je Njujork tajms izvijestio da je visoki slubenik u amerikom
ministarstvu finansija zaduen za zamrzavanje bilo ijih rauna u bankama
omiljeni ratni komandant predsjednika Obame.
Amerika je nedavno imala relativno uspjena iskustva iz finansijskog rata protiv
Irana. Ona je, tokom 2012. i 2013. godine, izbacila Iran iz meunarodnog sistema
plaanja, to je znailo da Iran ne moe da prima stranu valutu (dolare) za naftu
koju je izvezao, ili da plaa uvoz opreme za preradu i transport nafte. To se
pokazalo kao zamalo uspjena taktika. Amerikanci su, decembra 2013. godine,
proglasili pobjedu i odmrzli milijarde iranskih dolara u okviru nove politike detanta
prema ovoj zemlji.
Odmah na poetku ukrajinske krize, pokuali su isti recept da primjene i na
Rusiju. Podsjetimo se, banke na Krimu su odmah prestale da rade i svjetski mediji
su sladostrasno navodili oekivanja haosa koji e neminovno uslijediti. Naravno,
nije ga bilo, jer je Rusija problem zatvorenih zapadnih banaka rijeila ekspresnim
otvaranjem svojih. Drugi udar je izvren preko berzi. Naime, sama najava
uvoenja sankcija za ruske banke i preduzea iz stratekih sektora dovela je do
drastinog pada cijena akcija na ruskim berzama. Prvi preuveliavajui izvjetaji
su govorili o padu berze za dvadeset odsto.
Ogranienja ruskim bankama da se zaduuju u EU i oekivanje njihove
nesolventnosti bio je drugi pucanj u isti cilj. Prole godine su ruske dravne banke
prodale svoje vrijednosne papire (zaduile se na finansijskom tritu) u Evropskoj
uniji u iznosu od deset milijardi dolara, to je predstavljalo treinu njihovog
zaduenja. Stoga su oekivanja bila da e sankcije pogoditi najmanje treinu
dravnih ruskih banaka. Ni to se nije dogodilo, budui da Rusija ima otvorene
ponude i niim ograniene mogunosti da likvidna sredstva obezbijedi ili u Aziji ili
na Bliskom istoku.
Ipak, razumije se da su ovi napadi bili teki i da su nanijeli priline ekonomske
tete Rusiji. Ali, u finansijskim ratovima gube svi, samo neko vie, a neko manje.
Jedan od veih gubitnika je bio Briti petroleum (BP) koji ima velike poslove u
ruskom energetskom sektoru. Uprkos najavama iz ove firme da posluju
profitabilno i da e isplatiti solidne dividende akcionarima, cijena njihovih akcija
je pala za tri odsto prilikom same najave sankcija prema energetskom sektoru
Rusije. BP je tokom ove godine znaajno smanjio svoje investicije u Rusiji. Ali, to
se ne odnosi na proizvodnju, opremu, radnu snagu One su dio realne ekonomije
koja postoji i djeluje. BP prodaje svoj udio u realnom poslu, i to kome drugome do
ruskoj kompaniji Rosnjeft. Rosnjeft je, tako, za dvanaest milijardi dolara
nedavno kupio 19,8 odsto ruske afilijacije BP-a. Skoro treina BP proizvodnje u
Rusiji sad dolazi iz ove ruske korporacije. Dakle, ukoliko bi se nastavilo sa
sankcijama, nije realno oekivati pad proizvodnje nafte na ruskim poljima, nego
sve manji udio stranih kompanija koje imaju ugovore o njihovoj eksploataciji.

MOGUI KONTRAUDAR Da Rusija nije Iran, poinje da biva jasno i najtvrdokornijim


jastrebovima amerike kaznene politike prema svima, posebno prema Rusiji.
Amerika se stoga ne gura u prvi plan, ak ni u odnosu na Gazprom i izgradnju
Junog toka. Na njihovim analitikim sajtovima Gazprom se stavlja u
unakrsnu vatru, javno se razglaba o potrebi njegovog unitenja, ali i savjetuje
oprez, jer Rusija ima mogunosti da uzvrati. I to ne samo da se efikasno brani
nego i da uspjeno napadne.
Uprkos ratnoj retorici, Amerika u ovom ratu nije upotrijebila najtee finansijsko
oruje. Ona nije izbacila ruske banke iz meunarodnog sistema plaanja, nije
zamrzla njihova sredstva i nije sprijeila unutranja plaanja Visa i Masterkard
kreditnim karticama. Zato? Valjda zato to bi na tako drastian napad odgovor
morao biti slian. Rusija bi mogla pristupiti rasprodaji amerikih dravnih zapisa
po cijenama koje bi, ako ne odmah unitile, a ono dobro uzdrmale amerike javne
finansije. Drugo, mogla bi konfiskovati imovinu i uloge stranih korporacija na
svojoj teritoriji, od ega bi imala dobit od vie stotina milijardi dolara.
Prije mjesec dana Biznisvik je obavijestio o otkriu kompjuterskog virusa
nazvanog kod za napad ugraenom u sistem Nasdak najvee amerike berze
akcija. Prole godine, 22. avgusta, ova berza je pola radnog dana bila ugaena
zbog neobjanjivog pada kompjuterskog sistema. Do danas nije ponueno
uvjerljivo objanjenje ta je uzrokovalo gaenje tako monog sistema. Da li je to
bio hakerski napad iz Irana, da li su tu bubicu posadili Kinezi ili je bilo praktino
vjebanje iz Rusije? Po navodima ovog lista, neimenovani visoki slubenik
Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA) izjavio je da je virus u stanju da iskljui
kompletnu berzu. Po navodima istog lista, ruski virus je unutar Nasdaka otkriven
jo 2010. godine. Izgleda da mu je tamo ugodno i da umije strpljivo da ega.
Finansijske ratne igre, dakle, nisu stvar kojom se bave futuristi i kreatori videoigrica. One se deavaju sada i svuda po svijetu. Ameriki finansijski igrai
(investitori) panie pred mogunou da njihove akcije postanu bezvrijedne
ukoliko njihove digitalno zabiljeene investicije budu izbrisane u vremenu
treptanja oka. Unitenje berze nije vie u domenu naune fantastike.
Neprijateljski virus je ve postavljen na mjesto sa kojeg moe da zbrie trilione
dolara sa lica zemlje, i da od sveg tog bogatstva ne ostane ni traga. Ali, u ovim
strahovima se moe nai utjeha i nada. I u ovom ratu ima mjesta za teoriju
odvraanja. Ovog puta to nisu nuklearni projektili, ve strah od unitenja berzi i
plaanja preko bankarskog sistema.
KORIJENI RATA Nezavisno od bilo koje pojedinane krize ili groznog dogaaja koji
okira svjetsku javnost, uzroci ovog rata nalaze se u samoj prirodi globalnog
ekonomskog sistema. Amerika neminovno gubi lidersku poziciju u svijetu, svuda
osim u domenu vojne moi. Dolar je sve ugroeniji na poziciji svjetskog novca a
sama ta injenica ima duboke unutranje posljedice po ovog oronulog dina.
Na emu se zasniva uveno ameriko bogatstvo? U strukturi njenog BDP-a u
2012. godini stavka poljoprivreda, umarstvo, ribarstvo i lov predstavlja samo
1,2 odsto. Iznenaujue za dravu koja je donedavno bila u prilici da hrani cijeli
svijet. Graevinarstvo uestvuje sa 3,6 odsto, sektor informatike sa 4,8, dok je

industrijska proizvodnja zastupljena sa svega 12,5 odsto. Obrazovanje, zdravstvo


i socijalna pomo predstavljaju 8,2 odsto amerikog BDP-a. Pa koja je onda
najvea industrija? Pogaajte!
Finansije, osiguranje, posredovanje kod nekretnina, rentiranje i lizing (zbirno
finansijska industrija) ine 21 odsto njenog BDP-a. Svako razuman zna da se u
ovim djelatnostima ne stvara nikakva nova vrijednost, nita se ne proizvodi, ali se
veoma efikasno preraspodjeljuje. Ova se industrija naziva i Sektor usluga
zasnovanih na povjerenju. Ovdje se, naime, debelo naplauje ime i status
institucije koja garantuje da e novac sa jednog stii na drugi raun. Banke bi, po
pravilu, trebalo da profitiraju iz kamate na date kredite. One to, razumije se, i
rade, ali usputno, kroz nagomilavanje raznih trokova, ostvaruju zaradu koja se
naziva nekamatni prihod i on predstavlja ogromnih 35 odsto njihovih ukupnih
prihoda.
Sve ovo zahvaljujui injenici da je dolar svjetska rezervna valuta. A ta bi bilo
kada bi on to prestao da bude?
Svojevremeno je Sem Zel, po magazinu Forbs jedan od najbogatijih
Amerikanaca, u intervjuu Si-En-Bi-Siju izjavio: Moja najvea i jedina finansijska
briga je da dolar izgubi ulogu svjetskog novca. Ne mogu da zamislim nita
pogubnije za nau zemlju. Nadam se i nadam da se to nee desiti, ali se ve vide
pojave na tritima koje pokazuju da povjerenje u dolar nestaje. Mislim da bi se
moglo vidjeti smanjenje od 25 odsto naeg ivotnog standarda ako dolar izgubi
status svjetske rezervne valute. Toliko je to vrijedno za nas. Slino tvrdi i Dim
Roders, jedan od svjetski najuspjenijih multimilionerskih investitora: Dolar nije
samo na silaznoj putanji, on je u haosu. Ako neto ne bude brzo uraeno,
vjerujem da bi dolar mogao da izgubi status svjetskog novca i sredstva za
razmjenu, to bi vodilo do ogromnog opadanja ivotnog standarda dravljana
SAD kao nita to smo vidjeli u itavom stoljeu. I mnogi drugi autori se slau u
ocjeni da bi ovakav razvoj dogaaja imao deset puta tee posljedice od krize iz
2008. godine. Ne zaboravimo, Amerika se iz ove krize izvukla tako to je
jednostavno tampala trilione i trilione novih dolara. E, sad sve vei broj ljudi
odbija da se zadovolji tim, u osnovi, bezvrijednim papirima. Konano, moe se
zakljuiti da ak ni Amerikanci nisu imuni na osnovne ekonomske i finansijske
zakonitosti.
TAJNI SASTANAK Svakog sata svakog dana amerika vlada potroi oko dvjesta
miliona dolara kojih nema. Da, da, svakog sata i svakog dana, ukljuujui i
nedjelje, Boi i sve druge praznike. Tako ona u samo dva mjeseca pozajmi vie
novca nego to iznosi godinji profit stotinu najveih amerikih korporacija ije se
akcije kotiraju na berzi. Zaduivanje se ubrzava i ne nazire mu se kraj. Javni dug
Amerike se udvostruio otkad je njen predsjednik Barak Obama i prevaziao je 16
triliona dolara. Razne vladine agencije i privatne kompanije koje je vlada preuzela
radi spasavanja duguju dodatnih pet triliona.
Reagujui na takvo bezumlje, Kina i Rusija su jo 2010. napravile prve korake u
zamjeni amerikog dolara. Tada je dogovoreno da se u bilateralnoj trgovini koriste
druge valute i da se podrobno ispitaju sve mogunosti. Njihova meusobna

trgovina je bila na nivou od 50 milijardi dolara, a dolari im vie nisu bili


neophodni.
Prije nekoliko godina, grupa najrazvijenijih zemalja, ukljuujui Kinu, Japan, Rusiju
i Francusku, odrala je tajni sastanak, bez SAD, koje nisu bile ni prisutne niti
obavjetene. O sastanku je izvijestio britanski Independent (Robert Fisk) a
osnovna poruka je bila da e nafta biti prodavana ne vie za dolare, ve za korpu
valuta. Prenosi se i izjava kineskog predstavnika, koji je rekao: Ovi e planovi
promijeniti lice meunarodnih finansijskih transakcija. Amerika mora da bude
veoma zabrinuta. Znaete koliko e biti zabrinuta po grmljavini poricanja koju e
ova vijest izazvati. Odmah po objavljivanju lanka ameriki zvaninici i centralni
bankari su porekli postojanje bilo kakvog slinog plana.
Ipak, Kina je u proteklih nekoliko godina potpisala meunarodne valutne
sporazume sa Njemakom, Brazilom, Rusijom, Australijom, Japanom, ileom,
Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Indijom i Junom Afrikom. Zvanini stav je dat
posredstvom dravne agencije Sinhua: Mora biti uvedena meunarodna
kontrola nad izdavanjem amerikog dolara kao to i nova, stabilna i sigurna
svjetska rezervna valuta moe biti opcija da bi se izbjegla katastrofa stvorena od
bilo koje pojedinane drave. Japan i Indija su, takoe, nedavno potpisali valutni
dogovor drei blie svoje valute i smanjujui njihovu zavisnost od dolara.
Konano, i sam MMF je objavio izvjetaj o moguoj zamjeni dolara kao svjetske
rezervne valute, predlaui oivljavanje svoje kreacije, od prije erdesetak
godina, pod imenom Specijalna prava vuenja.
TAKTIKA NOJA Stvarno stanje amerike ekonomije je blisko katastrofi. U zemlji koja
svim sredstvima i silom oruja namee svoje vrijednosti svijetu 47 miliona
graana prima dravnu pomo u hrani. Moe li drava da bude u dobrom stanju
ako svaki esti njen stanovnik ne moe da sebi kupi osnovnu hranu?
U toj istoj dravi 43 odsto domainstava godinje troi vie novca nego to
zarauje, to znai da su sutinski bankrotirala. Amerikanci su duni za svoje
kue i stanove 13,1 triliona dolara. Uz to, prosjeno dugovanje po kreditnim
karticama je, poetkom godine, iznosilo 15.270 dolara. Srednji prihod po
amerikom domainstvu, po podacima zvaninih institucija, danas je devet odsto
nii nego 1999. godine.
Zvanina statistika o stopi (ne)zaposlenosti se uredno tima, ali ekonomisti se
slau u procjeni da je najmanje dvostruko vea i raunaju je na 13,1 odsto.
Drava je poveala korporacijske namete, tako da brojni biznismeni svoje poslove
prenose u inostranstvo, ime se arolija nazvana nestajanje radnih mjesta
dodatno ubrzava. Ameriki narod je sam izgubio povjerenje u dolar i trai pristup
drugim valutama, ukljuujui i radikalne alternative poput virtuelnog novca
zvanog Bitkoin. Tokom prole godine, vrijednost Bitkoina je porasla za osam
hiljada odsto. Ne zato to je ovaj virtuelni novac dobar (to se jo ne zna) ve to
je dolar toliko oajno lo (to se ve sigurno zna).
Amerika vlada nita od ovog ne eli da vidi. Umjesto smislene reakcije na
stvarnost koja je okruuje spolja i ispunjava iznutra, ona se opredijelila za novi,

nebulozni eksperiment sa izvjesno pogubnim posljedicama. Tokom 2010. Kongres


je usvojio zakon H.R.2847, poznat pod skraenicom FATCA. Zakon je stupio na
snagu 1. jula ove godine. On obavezuje sve banke irom svijeta da sarauju sa
poreskom upravom (IRS) Sjedinjenih Drava ukoliko imaju bilo koju transakciju u
amerikim dolarima. Budui da je dolar i dalje svjetska valuta, to sutinski znai
da sve banke irom svijeta moraju da sarauju sa amerikom poreskom upravom
u svim vidovima transakcija.
Namjera ovog zakona je, izgleda, sprijeavanje izbjegavanja plaanja poreza. Ali,
posljedice u ekonomskom smislu e biti bitno drugaije. Bankama je, dakle,
reeno ako na bilo koji nain poslujete sa dolarima, obavezni ste da nam date
puni i neometani pristup svim tim transakcijama, ili morate da otjerate sve
amerike klijente. Banke, stoga, bilo gdje da su u svijetu, primorane su da potroe
bogatstvo segmentirajui, oznaavajui i eventualno oporezujui (do 30 odsto
vrijednosti) dolarske transakcije ili da takve poslove ne dopuste. Izgleda da im
je mnogo blia varijanta da otjeraju dolarske klijente.
Ovim e se nesumnjivo ubrzati proces naputanja dolara kao svjetske valute to
je, vidjeli smo, cilj brojnih igraa na svjetskoj sceni. S druge strane, obinom
amerikom graaninu je ovim zakonom praktino onemogueno da svoju
uteevinu dri u bilo kojoj drugoj valuti osim u dolarima, kojima sami ne vjeruju.
Tim povodom, Porter Stansberi, strateki finansijski analitiar, rezignirano
zakljuuje: Ovo je isti primjer kontrole kapitala. To je ono to razbijene i
beznadene vlade ine kada znaju da e vrijednost njihove valute biti sruena.
Dosada smo vidjeli, svuda po svijetu, da vlade povlae takve poteze uvijek i
ponovo neposredno prije nego njihova valuta depresira ili propadne. I to se
sada deava ba ovdje u Sjedinjenim Amerikim Dravama.
__________________________________________________________________________________
__

Kolateralna teta
Ovaj rat je u svoje tokove uvukao i nae graane. Istina, niko nas nita nije pitao,
a veina nije ni svjesna da je dovedena u najgoru moguu poziciju svakog ratnog
sukoba da bude kolateralna teta. Naime, od poetka primjene FATCA zakona
banke od svih klijenata trae ispunjavanje odgovarajuih obrazaca koji se potom
transferiu amerikoj poreskoj upravi (IRS). Na stranu to to nije u skladu sa
Ustavom i setom zakona o ljudskim pravima. Ukoliko elite svoj novac, morate
IRS-u da izjavite da li ste (ili niste) ameriki dravljanin i da li ste/niste njihov
poreski obveznik. Takoe, trai se da se navede razlog upotrebe novca. Suoen sa
takvim zahtjevom, prijatelj ovog autora je nedavno, preko svoje banke, amerike
poreznike obavijestio da dio svoje uteevine (500 evra) misli da koristi za
valeraciju i ostale seksualne aktivnosti. Ljubazna slubenica je ukazala da to

obrazloenje ne moe biti tretirano kao ozbiljno, na ta je ovaj uglaeni gospodin


uzvratio da je to mnogo ozbiljnije od namjere da neko postavlja pitanje za ta e
on da troi svoje pare. Ali, ne pomae ni duhovitost, ni arm, a najmanje pobuna.
Tek kada je napisao ozbiljnije objanjenje, mogao je da doe do svog novca.
Ovdje, naravno, nema mjesta ni za kakvu alu. Samim inom prisiljavanja na
obraanje IRS, ak i kada niste dravljanin ili poreski obveznik Amerike, ljudi se
svrstavaju pod njenu nadlenost. Jer, IRS ima pravo da svakog provjeri, na svakog
posumnja da je paravan za neke dolarske monike i svakom blokira sredstva ili ih
trajno prisvoji zbog neke svoje osnovane sumnje. Male drave i njihove banke
su ovdje nemone. One svoje graane ne mogu da zatite od sudbine kolateralne
tete u finansijskom ratu. Zapamtite, odnedavno va novac na bankovnom
raunu nije samo va. On pripada IRS-u.
Bie zanimljivo vidjeti kakva e biti reakcija bankarskog sistema Kine, Rusije,
Indije