You are on page 1of 6

1.

BIOTIKI EKOLOKI FAKTORI


Na svaki organizam osim stanita djeluju i sva iva bia koja ga okruuju. Ti meusobni
utjecaji ivih bia su biotiki imbenici u koje moemo ubrojiti i ovjekov utjecaj tzv.
antropogeni imbenik. Jedinke iste vrste u populaciji povezane su nizom odnosa, prije svega
razmnoavanjem. Populacije se neprestano mijenjaju, brojno se poveavaju ili smanjuju.
Poveavaju se natalitetom, tj. stvaranjem novih jedinki. Brojnost se smanjuje smrtnou ili
tzv. mortalitetom. Osim odnosa razmnoavanja postoji i niz drugih, kao to je nadmetanje za
ivotni prostor, za hranu, za spolnog partnera itd. Takvi odnosi se nazivaju INTRASPECIJSKI
ODNOSI, tj. odnosi unutar vrste. Odnosi izmeu razliitih vrsta zovu se INTERSPECIJSKI
ODNOSI.
Porastom broja jedinki smanjuje se kapacitet stanita, pa se kao posljedica toga javljaju
KOMPETICIJSKI ODNOSI. Smanjenjem kapaciteta stanita smanjuje se i koliina hrane,
uvjeti za razmnoavanje i preivljavanje. Prevladava ona vrsta koja je bolje prilagoena, jaa i
otpornija. Ako kompeticijski (konkurentski) odnosi potraju due, mogu dovesti do potpunog
potiskivanja jedne vrste sa toga stanita.
1.1 SIMBIOZA
Simbioza (mutualizam) je odnos dvaju organizama od kojih oba imaju koristi. Jedan oblik
simbioze biljaka je mikoriza. To je zdruivanje gljive i korijena viih biljaka. Gljive uzimaju
ugljikohidrate i pospjeuju upijanje vode i mineralnih tvari iz tla, te slue biljci kao izvor
duikovih spojeva.
Simbioza djeteline i bakterija omoguuje djetelini iskoritavanje atmosferskog duika.
Ugibanjem djeteline tlo se obogauje duikom. To se naziva zelena gnojidba.
Povoljan je i meusobni utjecaj algi i gljiva koji zajedno tvore liaj. Gljive iskoritavaju
ugljikohidrate i kisik koje fotosintezom proizvode alge, a alge ugljikov dioksid i duikove
ekstrakte koje proizvode gljive. Primjer simbioze je i ivot raka samca u praznoj kuici pua i
moruzgve privrene za puevu kuicu. Rak se kree i tako dovodi moruzgvu u razliite
uvjete okolia, i svojim ostacima hrane pomae joj u prehrani, a moruzgva svojim arnicama
titi raka od napadaa.

Poseban oblik ivota je antibioza, tj. spreavanje razvoja jednog mikroorganizma djelovanjem
drugoga. Metaboliti koje jedna vrsta izluuje u okoli, nepovoljno djeluju na rast i razvitak
drugog organizma.
Postoje odnosi u kojima jedan lan ima koristi, a drugome zajednica ne koristi niti teti. To je
KOMENZALIZAM. Tako morske pse prati jedna vrsta male ribe koja je morskom psu
nezanimljiva kao plijen, a ona je uz njega zatiena od drugih grabljivica, i hrani se ostacima
njegove hrane.

1.2

PREDATORSTVO

U prirodi je vrlo vaan odnos predatora i plijena. To su neposredni odnosi kod ivotinja koji
se oituju u hranidbenim lancima. Brojnost plijena (primjerice biljodera) uvjetovana je
aktivnou grabeljivaca (predatora) koji se njima hrane. Ako se populacija plijena smanji i
predatora e biti manje. Predatori mogu razvijati razne prilagodbe dok su u potrazi za hranom.
Brzo kretanje im osigurava vee lovno podruje. Dobri refleksi i razvijena osjetila (vida i
mirisa), miina snaga, zubi i pande omoguuju im lake hvatanje i savladavanje plijena.
One ivotinje koje ne mogu razviti takve prilagodbe snalaze se na druge naine, primjerice,
grade zamke ili skriveni vrebaju plijen. Osim aktivne obrane plijena od predatora, postoji i
pasivna obrana, kao to je zatitna obojenost ili mimikrija. To je pojava kada organizam
svojom bojom ili ponaanjem slii podlozi na kojoj ivi, biljci ili nekoj otrovnoj ili zatienoj
vrsti, pa ga predatori izbjegavaju. Ako je oblik tijela slian dijelovima biljke, listu, granici,
trnu, ta pojava se naziva fitomimeza.

1.3

PARAZITIZAM

Parazitizam je meusobni odnos nametnika i domaina (domadara). U ovom odnosu jedan


organizam (parazit) ivi na raun drugoga (domaina, domadara), ima koristi od njega, dok
domain trpi tetu. Mnoge su gljive nametnici na drugim organizmima (npr. snijeti). Neke
biljke su nametnici na drugim biljkama, kao to je potajnica, ili polunametnici kao imela.
Mnogi biljni nametnici se u potpunosti hrane na raun svog domadara pa su izgubile i
klororofil i sposobnost fotosinteze (vilina kosa, potajnica). Meu ivotinjama postoje
unutarnji i vanjski nametnici ili paraziti. Vanjski paraziti ili ektoparaziti ive na povrini
domainova tijela. Takvi su paraziti u, krpelj, svrbac i dr. Imaju posebno razvijene usne

organe koji im omoguuju buenje koe domaina i sisanje krvi. Endoparaziti ive u
unutranjosti domainova tijela, kao to su trakavica i glista. Obzirom na poseban nain ivota
paraziti su razvili brojne prilagodbe koje se najee oituju u grai organa za probavu i
razmnoavanje.
Kod nekih endoparazita potpuno je nestao ili je smanjen probavni sustav, osjetilo vida i boja
tijela. Mnogi imaju sloen razvitak tijekom kojeg katkad mijenjaju i vie meudomadara.
Veina ih proizvodi mnogo jaja, pa se djelovanjem nametnika poveava i smrtnost domaina.

1.4

ODNOSI IZMEU JEDINKI RAZLIITIH VRSTA

Biljke su ivotinjama hrana i sklonite. Postoji i obrnut proces kada su ivotinje biljkama
hrana . Saprofiti se hrane ostacima uginulih organizama (gr. sapros- truo). Parazitske gljivice
i bakterije ive na raun ivih domadara. Posebna skupina biljaka mesoderki zamkama hvata
sitne organizme, najee kukce, koji im slue kao dodatni izvor duikovih spojeva. ivotinje
su biljkama potrebne za opraivanje, rasprostranjivanje sjemenki i plodova. Ponekad nastaju
poremeaji ravnotee u odnosima. Tako najezde skakavaca ili gusjenica mogu opustoiti biljni
pokriva ireg podruja. Posredni utjecaj imaju ivotinje koje ive u tlu i time mijenjaju
njegova fizika i kemijska svojstva (gujavica, razlagai).

2. KVANTITET VODE U AKVAKULTURI


Status voda podrazumeva odreen kvalitet strukture i funkcionisanja vodenih ekosistema. On
moe biti odlian, dobar, osrednji, lo i veoma lo. Status voda se definie posebno za
povrinske i posebno za podzemne vode :
1. status povrinskih voda obuhvata:
ekoloki;
hemijski status.
2. status podzemnih voda obuhvata:
hemijski;
kvantitativan status.
Ekoloki status vode je novina u zakonodavstvu EU. On se definie prvenstveno preko
kvaliteta zajednica ivih organizama, ali isto tako podrazumeva i hidromorfoloke i fiziko
hemijske elemente kvaliteta. Hemijski status podrazumeva potovanje graninih vrednosti
emisije zagaenja i potpuno odsustvo prioritetnih supstanci.
Prioritetne supstance su polutanti koji predstavljaju znaajan rizik za vodenu sredinu i
vodosnabdevanje. Pod polutantima se u Direktivi podrazumevaju sve supstance koje su
sposobne da izazovu zagaenje. Na listama prioritetnih supstanci nalaze se polutanti poput
pesticida, metala, PAH-ova, fenola itd. Ove liste su razvijene na osnovu raspoloivih naunih
saznanja o toksinosti i ekotoksinosti supstanci i njihovoj rasprostranjenosti. Za prioritetne
supstance je neophodno preduzeti mere postepenog smanjenja. Posebno su definisane i
prioritetne hazardne supstance (opasne supstance) kojima u potpunosti treba onemoguiti da
dospeju u ivotnu sredinu. Jedan od ciljeva Direktive jeste eliminacija hazardnih supstanci iz
akvatinih ekosistema i smanjenje njihove koncentracije do prirodnog nivoa. Postizanje ovako
visokog hemijskog kvaliteta je uslov da se dobije dobar ekoloki status povrinskih voda i
hemijski status podzemnih voda koje se onda mogu koristiti kao izvor vode za pie.
Kvantitativnim statusom oznaava se stepen korienja vodnog resursa. Kvantitativni status
podzemnih voda moe imati uticaj na ekoloki kvalitet povrinskih voda i kopnene
ekosisteme povezane sa tim podzemnim vodama. Dobar status voda je postignut ukoliko su
obe komponente statusa (u sluaju povrinskih voda ekoloki i hemijski, a u sluaju
podzemnih voda kvantitativni i hemijski) na osnovu ocene parametara kvaliteta dobile ocenu
barem dobar. U sluaju da je ocena statusa odlian voda se moe smatrati nenaruenom
ljudskim aktivnostima.

2.1 KLJUNI OKOLINSKI PROBLEMI


Iz procesa uzgoja ribe-ribnjaka nastaju sljedee emisije u okolnu ivotnu sredinu:
- otpadne vode iz ribnjaka,
- otpadne vode od ienja bazena, kaveza, zemljanih ribnjaka,
- - zauljene otpadne voda iz radionice za odravanje vozila i opreme u okviru ribnjaka,
- emisija vodene pare u toku povienih vanjskih temperatura vazduha (aranski ribnjaci),
- komunalni otpad (plastika, papir, metal i dr.), organski otpad (uginula riba),
- fekalne otpadne vode,
- emisije tetnih materija u vazduh iz kotlovnice,
- emisije tetnih materija u vazduh iz radnih maina i ureaja,emisije buka od radnih maina i
ureaja.

2.2 POTRONJA VODE


Vodeni resursi koji se koriste u akvakulturi mogu ukljuivati more, ua, rijeke, jezera, i
podzemne vode. Uzimanje vode iz ovih resursa moe dovesti do promjena u prirodnom
reimu voda, to moe imati potencijalni uticaj na riblji fond i komercijalne/rekreacijske
aktivnosti (npr., ribarenje i rekreativne aktivnosti nizvodno od take ekstrakcije), ili na
dostupnost i kvalitet podzemne vode.

2.3 ARANSKI RIBNJACI


Kod uzgoja ribe u stajaim vodama, u vrijeme mirovanja ribe, odnosno poslije isputanja
vode i izlova ribe, ribnjaci se isuuju, iste od mulja, ubre vjetakim i stajskim ubrivom,
kre e i oru. U tako pripremljene ribnjake se u proljee ili ve u jesen ubacuje voda, a zatim i
riba za uzgoj.
Ribnjaci se uglavnom iste i dezinfekuju jednom u toku godine i to u vremenu kada su
tovilita prazna i spremna za dovoenje novog turnusa ribe. Takvu vremensku distancu
omogu ava automatizovana, ista proizvodnja i kvalitetna tehnika zatita od emisija u
ivotnu sredinu. Ovaj na in proizvodnje je posljednja rije tehnologije u ovoj djelatnosti, tzv.
iste tehnologije, potpuno u skladu sa najboljim raspoloivim svjetskim tehnologijama.
U skladu sa odabranim tehnolokim procesom rada, objekti za uzgoj i
preradu ribe se uglavnom snabdijevaju sanitarno ispravnom vodom iz
lokalnih vodovoda ili iz vlastitih bunarskih postrojenja.

2.4 UZGOJ PASTRMKE


Imajui u vidu injenicu da ribogojilita koriste bilo protone sisteme bilo kaveze smjetene
u vodotoke nema smisla govoriti o potronji vode za proizvodne svrhe, budui da se sve
zahvaene koliine vode i vrate u rijeke.
Voda koja se koristi za sanitarne potrebe uglavnom dolazi iz vlastitih zahvaenih izvora, te se
njena potronja ne prati.

2.5 POTRONJA ENERGIJE I TOPLOTE


Postojee metode uzgoja ribe koje se koriste u Bosni i Hercegovini sastoje se od manjih "lowtech" operacija. Imajui to u vidu moe se rei da se elektrina energija uglavnom koristi u
svrhu rasvjete, te u pojedinim sluajevima za rad rashladne opreme u kojoj se pohranjuje riblji
otpad. Na taj nain potronja energije je skoro nula po kilogramu uzgojene ribe.

2.6

OTPADNA VODA

Ribogojilita mogu biti uzrokom zagaivanja ili smanjenja kvalitete vode kojom se
opskrbljuju. Tako na primjer, za uzgoj pastrmke potrebna je ista, kisikom bogata voda.
Meutim u ribnjacima se nalazi veliki broj jedinki. Otpadna voda s takvih ribogojilita sadri
veliku koliinu supendiranih materija, amonijak i nutrijente iz fekalija i ostataka hrane, a
mogu sadravati i antibiotike, algicide i fungicide, koji dospijevaju u vodotok koji ih napaja.
Sva ribogojilita u Bosni i Hercegovini isputaju iskoritenu vodu bez bilo kakvog prethodnog
tretmana. Takoer, se ne prakticira niti recirkulacija vode, osim u jednom zabiljeenom
sluaju.

2.7

OTPAD

Otpad iz procesa uzgoja ribe se uglavnom sakupljaju u posebnom kontejnerima, a isti zatim
odvozi na lokalne deponije (ugovor sa lokalnim komunalnim preduzeima).
Sadraj iz septike jame se prazni i odvozi na mjesto koje odredi lokalni komunalni organ
(ugovor sa komunalnim preduzeima ili vlastite crpne cisterne).
Uginula riba ili korovska riba izlovljena u sezoni izlova prikuplja se uglavnom u plastine
sudove (dakove), a zatim se uklanja (jame grobnice) prema uputstvu i uz nadzor
veterinarskog inspektora. Deratizacija se obavlja dva puta godinje (ugovorna obaveza neke
od ovlatenih organizacija).