C Za Apsolutne Pocetnike PDF

C++ programiranje za apsolutne poetnike
programiranje
za apsolutne poetnike
PRO - MIL
Naslov knjige:
Autor:
Jakopec Ratko, ing
Naklada:
PRO-MIL d.o.o. za nakladu, informatiku i edukaciju, Varadin,

R. Bokovia 20, 42000 Varadin, tel: 042 / 203 981, 233 971,
fax: 042 / 203 991, www.pro-mil.hr
Urednik:
Nenad Milija, dipl. inf.
Lektura:
Ruica Greguri, dipl. uitelj
Korektura:
PRO-MIL d.o.o.
Recenzija:
Igor Kos, dipl. inf.
Naslovnica:
Ratko Jakopec, ing., Nenad Milija, dipl. inf.
Tiskara:
Tiskara Varteks, Varadin
ISBN:
953-7156-19-2
Copyright:
PRO-MIL d.o.o. za nakladu, informatiku i edukaciju, Varadin
Sva prava pridrana. Nije dozvoljeno kopirati ili reproducirati ni jedan dio knjige u bilo kojem obliku bez
prethodne pismene dozvole nakladnika.
Sve o emu smo pisali u ovoj knjizi, uspjeno je primijenjeno na raunalima, stoga ne snosimo nikakvu
odgovornost za eventualnu tetu koja bi se mogla povezati s uputama iz knjige.
U ovoj knjizi objanjen je program Dev C++, autora: Colin Laplace, Mike Berg, Hongli Lai. Program se
nalazi na priloenom CD-u, slobodan je za objavljivanje i umnoavanje.
Pojmovi za koje se zna da su zatitni znakovi napisani su poetnim velikim slovom. Nakladnik ne moe
provjeriti tonost niti eli utjecati na vjerodostojnost zatitnih znakova.
PRO - MIL
Saimanje Veliki programi

koda
Objekti
PRO - MIL
Obrada
teksta
Polja
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Sadraj
Na prvi
program
Uvod
Sadraj
Sadraj
Uvod
to je to program, a to programiranje?
Je li teko nauiti programirati?
Zato ba C++?
Zato ba Dev-C++?
10
Kako se ui programiranje?
10
Kako dalje nakon ove knjige?
10
Instaliranje Dev-C++ programskog okruenja
12
Formiranje radne mape
20
Instalacija grafike
22
Na prvi program
25
Formiranje projekta
26
Mogui problem
32
Pokretanje programa
34
Greka u programu
38
Analiza programa
40
Gruba skica programa
42
Varijacije programa
43
Distribucija programa
47
Uitavanje spremljenog projekta
49
Varijable
53
Osnovne raunske operacije
54
Varijable
58
PRO - MIL
71
Grafika
75
Podeavanje programskog okruenja
76
Na prvi grafiki program
77
Analiza programa
78
Varijacije programa
83
Crtanje pravokutnika
86
Crtanje crte
88
Crtanje toke
95
Ispis teksta
97
Donoenje odluke
103
Funkcije
104
Donoenje odluke
108
Switch naredba
126
Petlje
129
For petlja
130
Do while petlja
168
Generator sluajnih brojeva
170
Koritenje sluajnih brojeva
179
PRO - MIL
Uvod
Nekoliko primjera programa
Na prvi
program
69
Varijable
Uljepavanje programa
Donoenje Grafika
odluke
67
Petlje
Problem dijeljenja
Polja
63
Obrada
teksta
Varijacije programa
Objekti
60

koda
Analiza programa
Sadraj
Sadraj
Polja
183
Jednodimenzionalna polja
184
Spremanje brojeva u datoteku
204
Dvodimenzionalna polja
212
Obrada teksta
215
String objekti
216
Polje char tipa
223
Obrada string objekata
234
Premjetanje teksta iz char polja u string
246
Premjetanje teksta iz stringa u char polje
247
Spremanje teksta u datoteku
248
Objekti
251
Jednostavan primjer klase i objekata
252
Sloeniji primjeri klasa i objekata
262
Komunikacija s metodama
265
Razdvajanje deklaracije i definicije
276
Uporaba konstruktora
278
Nasljeivanje
280
Veliki program
283
Jednostavna igra u jednoj datoteci
284
Jednostavna igra u vie datoteka
288
Saimanje koda
301
Primjeri saetog pisanja koda
302
PRO - MIL

koda
Objekti
Obrada
teksta
PRO - MIL
Polja
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Uvod
Varijable
Na prvi
program
Uvod
Sadraj
Uvod
to je to program, a to programiranje?
Program je niz uputa raunalu o tome kako da napravi odreeni posao. Posao
moe bit voenje skladita, izraun plae radnicima ili pretvaranje slike u boji u
crno bijelu sliku. Programiranje je pisanje tih uputa. Za pisanje uputa odnosno
programa koriste se odreene naredbe. Skup naredbi koje ine cjelinu naziva se
programski jezik.
Budui da su naredbe pisane naim jezikom, a raunalo razumije samo nule i
jedinice, program se nakon pisanja mora prevesti u oblik razumljiv raunalu. Taj
postupak se naziva prevoenje. Na engleskom jeziku naziva se Compile. Hrvatski programeri taj postupak obino nazivaju kompajliranje. U programu koji emo
mi koristiti, postupak prevoenja naredbi u oblik razumljiv raunalu naziva se
kompajlaj, a ovoj knjizi koristit emo izraz prevoenje.
Da bismo uspjeno programirali, oigledno je da nam treba program u kojem emo program pisati i program koji e napisani program prevesti u oblik razumljiv
raunalu. U dananje vrijeme sve te funkcije, a i mnoge dodatne objedinjene su u
jedan program koji emo u ovoj knjizi nazivati programska okolina. On e nam
omoguiti pisanje programa, prevoenje programa u oblik razumljiv raunalu,
traenje greaka i pokretanje programa. Postoji cijeli niz takvih programa, a mi
emo koristiti Dev-C++.
Je li teko nauiti programirati?

Da, teko je. Ako mislimo da emo uzeti nekakav programski jezik i da emo za
par dana pisati programe, kao to moemo uzeti FrontPage pa za par dana napraviti WEB stranicu, od toga nee biti nita.
Neki, ako ne i veina profesionalnih uitelja programiranja, zapoet e poduku nekakvim algoritmima i time kako je to sve jednostavno jer mi ionako mnoge stvari
radimo po algoritmu. Npr. ako kuhamo kavu, prvo stavljamo vodu u posudu, zatim
ekamo da zavri, pa onda stavljamo ... da sad ne kompliciramo, mi smo i do sada
stvari radili po nekakvom algoritmu, a programiranje je neto slino.
To su gluposti. Moda i jesmo do sada stvari radili po odreenom algoritmu, ali
nismo o tome na taj nain razmiljali, nemamo um posloen na taj nain. Osim toga u programiranju se upotrebljavaju malo drugaiji algoritmi nego to su algoritmi
za kuhanje kave.
Programiranje je zapravo potpuno drugaiji nain razmiljanja od onog na koji smo
do sada navikli i trebat e godine rada da ponemo razmiljati na taj nain. Cijeli
problem dodatno komplicira injenica da su dananja raunala vrlo sloeni sustavi i
treba nam puno vremena da barem priblino ponemo shvaati kako raunala funkcioniraju.
PRO - MIL
U tom sluaju lako dolazimo do programa, lako dolazimo do literature, puno ljudi
se razumije u to pa moemo dobiti savjet. Konano, ako traimo posao u smislu
da programerska ekipa treba jo jednoga (jednu), vea je vjerojatnost da oni ve
koriste sustav s kojim znamo raditi.
Bjeite od genijalnih raunala, revolucionarnih sustava i drugaijih razmiljanja.
Zamislite koliko je ugodno ivjeti u malom gradu i biti jedini vlasnik takvog genijalnog sustava. Nema literature, nema programa, nema savjeta i kad konano
savladamo rad u takvom sustavu nitko nas ne treba jer svi rade na nekim drugim
sustavima.
Iako po mom sudu C++ ima niz prednosti u odnosu na druge jezike, nemojmo se
suvie optereivati time koji emo jezik zapoeti uiti i koju inaicu tog jezika.
Glavni problem je nauiti jedan jezik, a kad nam to uspije, ako se ukae potreba,
lako emo prijei na drugi. Da bi netko tko nikad nije programirao nauio jedan
jezik, treba mu do tri godine, ali kad ve jedan jezik nauimo, da bismo nauili
drugi, dovoljno nam je do tri mjeseca. Nauivi jedan jezik, poinjemo razumijevati kako se programira, a to je najtee i najdulje traje. Najlake je nauiti nove
naredbe ili bolje reeno novi nain pisanja slinih naredbi u drugom jeziku.
PRO - MIL
Uvod
Na prvi
program
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
Zato to je to trenutno najraireniji jezik, osobito u profesionalnoj uporabi. U raunalstvu se klonite ekskluzivnosti. Ako vas veseli da budete posebni, obrijte
glavu ili obojite kosu na zeleno. Imate bezbroj mogunosti, ali kad su raunala u
pitanju, najbolje je koristiti raunalo koje koristi veina i programski jezik koji koristi veina.
Polja
Zato ba C++?
Obrada
teksta
Ovim uvodom vas nisam htio preplaiti, ve sam vas htio ohrabriti da ustrajete u
uenju programiranja, iako e vam se na poetku moda initi da nita ne razumijete i da sporo napredujete.
Objekti
Zbog svega toga vano je da smo radini i strpljivi. Nemojmo iz injenice da prva
tri mjeseca neemo puno toga razumjeti, zakljuiti da nismo nadareni za programiranje i odustati. Nakon tri mjeseca neemo puno toga razumjeti, ali nakon tri
godine sasvim sigurno hoemo.

koda
Zbog svega toga trebat e nam dvije do tri godine svakodnevnog rada da bismo
koliko - toliko nauili programirati. Pod pojmom nauiti programirati ne mislim na
dobivanje dvojke u koli ili pisanje programa za zbrajanje dva broja. Pod pojmom nauiti programirati mislim na to da smo u stanju napisati program koji zadovoljava neije potrebe i taj netko nam je spreman za to platiti. Nema puno
smisla rei da znam programirati, ali ne znam napraviti nita za to bi netko bio
spreman platiti.
Sadraj
Uvod
Zato ba Dev-C++?
Programsko okruenje koje emo koristiti za pisanje naih programa naziva se
Dev-C++. Zato sam odabrao upravo ovo okruenje? Zato to je besplatno, ugodnog izgleda, na hrvatskom jeziku i malih dimenzija. Zbog toga to je malih dimenzija, zadovoljavajue e raditi i na starijim raunalima, a nove inaice mogue je u
prihvatljivom vremenu uitati s interneta i pomou spore internetske veze.
Iako je taj program relativno malih dimenzija, posjeduje sve osobine koje su potrebne za uenje programiranja, a mogao bi posluiti i za manje sloeno profesionalno programiranje.
Kako se ui programiranje?
Programiranje se ne ui tako da se naui sadraj neke knjige, a zatim se eventualno neto radi na raunalu. Programiranje se ui tako da se ukljui raunalo, otvori
knjiga, ita sadraj knjige i istovremeno prikazano u knjizi nastojimo napraviti na
raunalu.
Nakon to smo odreenu naredbu shvatili, nismo zavrili s uenjem. Nakon toga
treba napraviti nekoliko desetaka manjih programa u kojima emo tu naredbu koristiti da bismo stekli rutinu u njenom koritenju.
Kako dalje nakon ove knjige?

Ova knjiga nije zamiljena kao knjiga iz koje emo saznati sve tajne programiranja,
nego kao knjiga koja bi ljudima koji nikad nisu programirali i nita o tome na znaju
trebala pomoi da zaponu uenje programiranja.
Postoje velike i debele knjige s puno sitnog teksta koje na 1000 stranica objanjavaju sve tajne pojedinih programskih jezika. Takve knjige su korisne i nabavite ih
ako vam se ukae prilika, ali takve knjige nisu pogodne za poetnike. Zbog mnotva detalja i turih opisa, poetnik e se u njima jako teko snai.
Nakon to prouite ovu knjigu, imat ete dovoljno predznanja da moete pratiti knjige koje detaljno govore o programskom jeziku C++. (Ili nekom drugom programskom jeziku.)
Kakve knjige biste trebali nabaviti i s ime biste se trebali baviti nakon to prouite
ovu knjigu i elite dalje napredovati?
- Svakako neku knjigu koja na barem 800 stanica detaljno opisuje programski jezik
koji elite nauiti.
- Budete li odluili koristiti neko sloenije programsko okruenje za pisanje progra-
10
PRO - MIL
- S vremenom emo se specijalizirati za pojedine teme, npr. za pisanje igara, za

grafiku, za obradu zvuka ili neto slino, pa je dobro nabaviti knjigu koja govori o
toj problematici.
Dakle, kad se detaljno upoznamo s nekim programskim jezikom, kad upoznamo
odreeni operacijski sustav, kad se upoznamo s programerskim tehnikama i odreenim programerskim podrujem, tek emo onda biti sposobni pisati kvalitetne
komercijalne programe, odnosno programirati za novce.
Zbog toga sam na poetku rekao da nam treba dvije do tri godine da nauimo
programirati.
Uvod
Na prvi
program
koda
Objekti
Obrada
teksta
Polja
U ovom trenutku to vam moda zvui obeshrabrujue, ali ako sve to savladate,
stei ete vjetinu kojom ne vlada ba svatko i koja ima svoju trinu cijenu.
Varijable
- Dobro je nabaviti i knjige koje govore openito o programiranju i o nainima

rjeavanja pojedinih programskih problema. elimo li napisati program koji sortira odreenu grupu podataka na odreeni nain, ne moramo ga izmiljati. Drugi
ljudi prije nas susreli su se s problemom sortiranja i o tom problemu napisali knjige u kojima iznose optimalna rjeenja za pojedine probleme.
Donoenje Grafika
odluke
- Programi rade unutar nekog operacijskog sustava, najee Windowsa ili

Linuxa. Da bi mogli pisati programe za pojedine operacijske sustave, moramo
razumjeti kako ti sustavi funkcioniraju pa emo morati nabaviti knjigu koja govori
o strukturi operacijskog sustava za koji elimo pisati programe.
Petlje
ma, prouite upute za njegovo koritenje. Naravno, te upute ne moraju biti u obliku tiskane knjige. Najee e biti u obliku teksta na raunalu.
Sadraj
PRO - MIL
11
Uvod
Instaliranje Dev-C++ programskog okruenja

Na CD-u priloenom uz knjigu
nalazi se program Dev-C++.
Ovaj izbornik trebao bi se pokrenuti nakon umetanja CD-a
u raunalo. Ako se to ne dogodi, pokrenite ga sami dvostrukim klikom na program meni.exe koji se nalazi na CD-ju.
Instalaciju pokreemo klikom
na Program.
Nakon klika na Program zapoet e instaliranje Dev-C++ programa. Program

e nas prvo upozoriti da ne smijemo instalirati program, ako je program ve instaliran. Ako zbog nekog razloga instalaciju elimo ponoviti, moramo deinstalirati stari program, a tek nakon toga moemo ga ponovo instalirati.
Ako je Dev-C++ program ve instaliran, zaustavit emo postupak instalacije i deinstalirati staru inaicu programa.
Ako Dev-C++ nije instaliran na naem raunalu, klikom na U
redu nastavljamo instalaciju.
12
PRO - MIL

koda
Objekti
Klikom na Prihvaam izjavljujemo sa se slaemo s uvjetima

koritenja programa.
Obrada
teksta
Polja
Petlje
2 - Klikom na OK nastavljamo
instalaciju.
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na prvi
program
1 - Izaberemo jezik.
Uvod
Sadraj
PRO - MIL
13
Uvod
Ovdje bismo mogli izabrati komponente

koje emo instalirati. Mi neemo nita
mijenjati. Samo kliknemo na Dalje.
1 - Ovdje moemo izabrati mapu u koju e se instalirati DevC++.
2 - Instaliranje nastavljamo
klikom na Instaliraj.
14
PRO - MIL
Sadraj

koda
Objekti
Obrada
teksta
Kliknemo na Da.
Polja
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na prvi
program
Uvod
Nakon klika na Instaliraj zapoet

e instaliranje programa.
PRO - MIL
15
Uvod
Kliknemo na Kraj.
Kliknemo na U redu.
16
PRO - MIL
Klik na Next.
PRO - MIL
Na prvi
program
koda
Objekti
Obrada
teksta
Polja
Petlje
3 - Klik na Next.
Varijable
2 - Izaberemo Use XP
Theme.
Donoenje Grafika
odluke
1 - Izaberemo
hrvatski jezik.
Uvod
Sadraj
17
Uvod
Klik na Next.
Nakon klika na Next zapoet e instaliranje nekih dodatnih funkcija. Na sporijim raunalima taj proces moe
trajati i do pola sata, a na brima nekoliko minuta.
18
PRO - MIL

koda
Objekti
Obrada
teksta
Klikom ovdje ugasimo ovaj prozor.

Time je instaliranje Dev-C++ programa zavreno.
Polja
Petlje
Na kraju klik na OK.
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na prvi
program
Uvod
Sadraj
PRO - MIL
19
Uvod
Formiranje radne mape

Iako to nije nuno, dobro je formirati praznu
mapu u koju emo spremati programe.
Tu mapu moemo otvoriti na bilo kojem
disku na kojem imamo mjesta i moemo je
nazvati prema vlastitom izboru.
Ja u na C: disku otvoriti mapu koju u nazvati Radni.
Klik na disk na kojem elimo otvoriti novu

mapu, u mojem sluaju na C: disk.
Kliknemo na Datoteka, zatim na Novo

i konano na Mapa.
20
PRO - MIL
Ako je sve u redu, na C: disku trebala bi

biti formirana mapa pod nazivom Radni.
PRO - MIL

koda
Objekti
Obrada
teksta
Polja
Petlje
Unesemo naziv mape, u

mojem sluaju Radni.
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na prvi
program
Uvod
Sadraj
21
Uvod
Instalacija grafike
Da bi Dev-C++ mogao koristiti naredbe za rad s grafikom,
runo moramo dodati nekoliko datoteka.
Nakon instaliranja programa

Dev-C++, na disku C: u mapi Dev-Cpp nalazit e se
mapa include i mapa lib.
Na CD-u priloenom uz knjigu u mapi Grafika nalazi se

mapa include i mapa lib.
22
PRO - MIL
kopiramo u mapu include na C:
Bude li potekoa s instaliranjem programa, pogledajmo filmove na kojima moemo vidjeti cijeli tijek instalacije, a nalaze
se na priloenom CD-u.
PRO - MIL
Objekti
mo u mapu lib na C: disku.

koda
Sadraj mape lib na CD-u kopira-
Obrada
teksta
Polja
Petlje
disku.
Donoenje Grafika
odluke
Sadraj mape include na CD-u
Varijable
Na prvi
program
Uvod
Sadraj
23
Na prvi program
24
PRO - MIL
PRO - MIL

koda
Objekti
Obrada
teksta
Polja
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na prvi
program
Uvod
Sadraj
Na prvi program
25
Na prvi program
Formiranje projekta
Prilikom svakog pokretanja

programa pojavit e se prozor sa sugestijama koje e
nam olakati koritenje programa.
Kliknemo ovdje da bismo

ugasili taj prozor.
1 - Kliknemo na Datoteka.
Program je dio vee cjeline koja

se naziva projekt. Zbog toga
emo pisanje programa zapoeti formiranjem novog projekta.
Pogledajmo kako emo formirati novi projekt.
3 - Izaberemo Projekt.
2 - Izaberemo Nova.
26
PRO - MIL
Console Application ne izvodi se unutar klasinog windows prozora,

ve unutar pojednostavljene verzije s crnom pozadinom. Nedostatak ovog
naina pisanja programa jest to je program veoma ruan i to taj oblik
prozora ima manje mogunosti od klasinog prozora. Jedina prednost mu
je to je jednostavan, pa je prikladniji za poetnike.
1 - Izaberemo Basic.
5 - Biranje zavravamo
klikom na OK.
PRO - MIL
4 - Ovdje odredimo da
e na projekt sadravati C++ program.
Uvod
Na prvi
program
koda
Objekti
3 - Ovdje unosimo naziv projekta. Na poetku moemo

ostaviti naziv koje je predloilo
raunalo, a to je Projekt1.
Obrada
teksta
Polja
2 - Zatim Console Application.
Varijable
Windows Application izvodi se unutar klasinog windows prozora. Prednost ovog naina pisanja jest to emo dobiti program koji e izgledati
kao svaki drugi windows program. Nedostatak mu je to je ovaj nain pisanja programa neto sloeniji, pa je manje prikladan za poetnike.
Donoenje Grafika
odluke
U emu je razlika?
Petlje
Otvorit e se novi prozor koji se naziva Novi projekt i u kojem emo izabrati tip projekta. Najvaniji tipovi su Windows Application i Console Application.
Sadraj
27
Na prvi program
Sada emo izabrati mapu u

koju emo spremiti na projekt.
Najbolje je da ga spremimo
u prije pripremljenu praznu
mapu.
Kliknemo ovdje.
1 - Izaberemo disk na koji emo

spremiti na projekt u prije pripremljenu praznu mapu.
U mojem sluaju to je disk C.
Kliknemo na njega.
(Na mojem raunalu disk C naziva se Podaci. Na vaem raunalu moe imati drugaije naziv.
Naziv diska nije vaan, vano je
da izaberemo onaj disk na kojem
smo prije toga pripremili prazni
prostor, kao to je opisano u uvodnom poglavlju ove knjige.)
2 - Kliknemo na Spremi.
28
PRO - MIL
4 - Klik na Otvori.
Varijable
koda
2 - Klik na Spremi.
Objekti
1 - Ovdje bi se trebao nalaziti naziv prostora u koji emo

spremiti na C++ projekt.
Obrada
teksta
Polja
Petlje
3 - Pronai emo mapu Radni i kliknuti na

nju. (Ako mapu Radni niste do sada formirali, formirajte je prema uputama danim u uvodnom poglavlju.
Donoenje Grafika
odluke
2 - Sadraj ovog prozora na vaem raunalu

bit e sasvim sigurno
drugaiji nego na mojem, budui da njegov
sadraj ovisi o programima koji su instalirani
u raunalu i nainu koritenja raunala. Nemojte brinuti zbog toga.
Na prvi
program
Uvod
1 - Ovdje bi se trebala nalaziti oznaka diska na kojem

smo pripremili prazni prostor za smjetaj naeg projekta.
Sadraj
PRO - MIL
29
Na prvi program
Raunalo e automatski
generirati jednostavan
C++ program i time je
otvaranje projekta zavreno.
U programu bismo se lake snalazili kad bi

se ispred svakog reda u programu nalazio
broj reda. Pogledajmo kako emo ukljuiti tu
mogunost.
1 - Kliknemo na Alati.
2 - Kliknemo na Izgled editora.
30
PRO - MIL
PRO - MIL

koda
Vidimo da se sada ispred svakog reda u programu automatski ispisuje broj reda.
Objekti
Obrada
teksta
Polja
Petlje
3 - Kliknemo na OK.
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
2 - Kliknemo na kvadrati ispred

opcije Brojevi linije.
Na prvi
program
Uvod
1 - Kliknemo na karticu
Prikaz.
Sadraj
31
Na prvi program
Mogui problem
1 - Ovo je prije spremljeni projekt.
Prilikom isprobavanja programa moe nam se

dogoditi da pokuamo u prostor za spremanje
projekta spremiti novi projekt, iako projekt pod
tim nazivom ve postoji u tom prostoru. U
istom prostoru ne moe biti vie projekta s
istim imenom.
U tom sluaju, ako elim zadrati stari projekt,
novom projektu moramo dati neki drugi naziv,
npr. Projekt2.dev.
3 - Klik na Spremi.
2 - Ovo je novi projekt. Ako elimo zadrati stari,
moramo mu promijeniti naziv. Ako stari projekt
ne elimo zadrati, ostavimo postojei naziv.
1 - Ako novi projekt

ima isti naziv kao i
stari jer stari projekt
ne elimo zadrati,
raunalo e nas upozoriti da e stari projekt biti obrisan.
2 - Klik na Yes i novi projekt bit e

formiran, a stari obrisan.
32
PRO - MIL
Sadraj
using namespace std;

int main()
{
cout << "Ovo je moj tekst." << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Ovdje se nalazi broj nula,

a ne veliko slovo o.
PRO - MIL
Lijevu vitiastu zagradu dobit

emo tako da pritisnemo tipku
AltGr i ne putajui tu tipku,
pritisnemo tipku b.
Desnu emo dobiti tako da
pritisnemo AltGr i, ne putajui
tu tipku, pritisnemo tipku n.
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
Polja
Obrada
teksta
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Na poetku e nam se esto

dogaati da umjesto toke sa
zarezom ovdje unesemo dvotoje to e uzrokovati greku
u programu.
Objekti
To emo uiniti paljivo jer i najmanja

greka moe prouzrokovati greku u
programu.

koda
Umjesto programa
koji je generiralo
raunalo
prilikom
otvaranja
novog
projekta, unesemo
ovakav program.
Na prvi
program
Uvod
Unos prvog programa
33
Na prvi program
Pokretanje programa
Ve smo rekli da raunalo razumije samo nule i jedinice. Svi sadraji, muzika,
filmovi, slike itd. moraju biti prevedeni u nule i jedinice da bi ih raunalo razumjelo. Tako je i s programom.
Da bi raunalo razumjelo na program, najprije ga iz oblika koji smo upravo
napisali moramo prevesti u nule i jedinice, a tek nakon toga moemo narediti
raunalu da ga pokrene. Taj postupak prevoenja na engleskom se jeziku
naziva Compile, a prevoditelj naeg C++ programskog okruenja preveo je to
sa Kompajlaj. Mi emo u naoj knjizi za taj postupak koristiti izraz prevoenje.
U naem programskom okruenju imamo tri vane naredbe vezane uz prevoenje i pokretanje programa.
Ovo je prevedeno kao Kompajlaj. Izaberemo li ovu opciju, na program

e se prevesti u oblik razumljiv raunalu, ali se nee pokrenuti. elite li
tako prevedeni program pokrenuti, morate izabrati opciju Pokreni.
Ovo je prevedeno kao Pokreni. Ovu opciju moemo koristiti samo ako smo program ve preveli i
elimo ga jo jednom pokrenuti.
Ovo je prevedeno kao Kompajlaj i pokreni. Ve iz

naziva vidimo da je ovdje prevoenje i pokretanje
objedinjeno.
Izaberemo li ovu opciju, na program e se prevesti i odmah pokrenuti.
Prvi put emo odabrati ovu opciju.
34
PRO - MIL
Ovdje se nalazi naziv naeg programa,

main.cpp. Iako bismo taj naziv mogli
promijeniti, na poetku je najbolje da zadrimo naziv koji je predloilo raunalo.
PRO - MIL

koda
Objekti
Obrada
teksta
3 - Prevoenje i pokretanje naeg programa zapoet emo klikom na Spremi.
Polja
Mjesto na koje e raunalo spremiti na

program.
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Raunalo e predloiti da to bude ono isto mjesto u

koje smo spremili projekt to emo mi prihvatiti.
Varijable
2 - Otvara se prozor u kojem nas raunalo pita kamo i

pod kojim nazivom emo spremiti na program.
Na prvi
program
Uvod
1 - Klikom na Kompajlaj i pokreni zapoet emo prevoenje i

pokretanje naeg programa.
Sadraj
35
Na prvi program
Nakon klika na Kompajlaj i pokreni najprije e se otvoriti prozor u kojem emo moi
pratiti tijek prevoenja naeg programa u
nule i jedinice razumljive raunalu.
Nakon prevoenja program e se pokrenuti unutar ovakvog prozora. Ovaj

na program ispisuje tekst
Ovo je moj tekst.
Tekst Press any key to
continue raunalo je generiralo automatski i njime
nas obavjetava da je
dovoljno pritisnuti bilo koju tipku na tipkovnici i prozor u kojem se izvrio na
program e se zatvoriti.
36
PRO - MIL
U tom sluaju, ako elimo zadrati stari program, novom emo dati neki drugi naziv npr.
main2.cpp i kliknut emo na Spremi.
Ako stari program ne elimo sauvati, ostavit
emo novom programu naziv main.cpp i kliknut
emo na Spremi.
PRO - MIL
Obrada
teksta
Objekti
1 - Kliknemo na Yes. Stari program e

se obrisati, novi e se spremiti, a zatim
e zapoeti prevoenje i pokretanje
novog programa. Tijek prevoenja i
pokretanja programa moemo vidjeti
na prethodnoj stranici.

koda
Ako ne elimo zadrati stari program, pa smo u prethodnom koraku

kliknuli na Spremi bez da smo
mijenjali novom programu naziv,
raunalo e nas jo jednom upozoriti da e stari program biti obrisan.
Polja
Petlje
main.cpp
Uvod
u tom prostoru postoji program s istim nazivom.
Na prvi
program
raunalo predloi neki naziv programa, iako ve
Varijable
Tijekom rada moe nam se dogoditi da nam
Donoenje Grafika
odluke
Mogui problem
Sadraj
37
Na prvi program
Greka u programu
Gotovo je nemogue unijeti program, a da
se tijekom unosa ne pojavi greka.
Pogledajmo to e se dogoditi ako pokuamo pokrenuti program u kojem je dolo do
greke prilikom unosa.
2 - Kliknemo na Kompajlaj i pokreni.
1 - Umjesto
toke sa zarezom unesemo
dvotoje.
3 - Uoenu greku uklonimo i ponovno kliknemo na Kompajlaj i pokreni.
1 - Kad raunalo naie na

greku, prevoenje programa se zaustavlja i raunalo oznaava red u kojem je dolo do greke.
2 - Istovremeno se otvara
prozor u kojem moemo
vidjeti dodatne informacije
o uoenoj greki.
Ovdje moemo vidjeti sugestiju da umjesto dvotoja treba staviti toku sa
zarezom.
38
PRO - MIL
1 - Program pokreemo klikom na

Kompajlaj i pokreni.
PRO - MIL
Na prvi
program
koda
Objekti
Obrada
teksta
Zato imajmo na umu da je oznaavanje redova u kojim se pojavila greka samo gruba
orijentacija, a ne precizni pokazatelj.
Petlje
Kad takav program pokuamo prevesti i pokrenuti, kao pogrean bit e oznaen deveti
red, jer je u njemu greka primijeena, iako
se greka zapravo nalazi u osmom redu.
Polja
1 - Ovdje je dolo do greke jer

nismo unijeli toku sa zarezom.
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Oznaavanje pozicije greke prilino je nepouzdano budui da raunalo zapravo ne oznaava poziciju
greke, nego poziciju na kojoj je
greka primijeena. Pogledajmo
ovaj primjer.
Uvod
Sadraj
39
Na prvi program
Analiza programa
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Ove naredbe emo pisati na poetku svakog C++ programa. Zato? C++ organiziran je tako da su njegove naredbe organizirane u grupe ili, kako bi programeri rekli, biblioteke i na poetku programa moramo rei raunalu koje biblioteke naredbi
namjeravamo koristiti.
#include - ovo je naredba kojom na poetku programa obavjetavamo raunalo
koje biblioteke naredbi elimo koristiti.
iostream - skup naredbi koje nam omoguuju komunikaciju s programom, npr.
ako to ne bismo ukljuili, ne bi bio mogu
ispis teksta Ovo je moj tekst. na ekran.
cstdlib - biblioteka standardnih naredbi.
Postoji mnotvo biblioteka naredbi. Moglo

bi se dogoditi da se u dvije razliite biblioteke nau dvije naredbe istog naziva, a razliite namjene.
Ovom naredbom obavjetavamo prevoditelja da emo koristiti standardne nazive naredbi.
int main()
40
Naredba int main() oznaava da na ovom

mjestu poinje sam program. Ono to smo
pisali prije te naredbe ne smatra se programom, nego uputama prevoditelju kako e
prevesti program koji slijedi, npr. koje biblioteke naredbi e koristiti prilikom prevoenja.
PRO - MIL
Prvom naredbom nareujemo

raunalu da tekst koji se nalazi
unutar navodnika ispie na
zaslonu raunala.
return 0;
Ova naredba oznauje kraj programa. Nakon te naredbe program se gasi.
Ova vitiasta zagrada oznaava kraj prostora unutar kojeg se nalazi program.
PRO - MIL
Uvod
Obrada
teksta
Da bismo bolje razumjeli ovu naredbu,

obrisat emo ovaj red u programu, a zatim emo prevesti i pokrenuti program
klikom na Kompajlaj i pokreni.
Objekti
system("PAUSE");

koda
Ovom naredbom nareujemo raunalu

da stane i eka tako dugo dok ne pritisnemo neku tipku.
Polja
Petlje
Drugom naredbom nareujemo raunalu da prijee u novi

red.
Donoenje Grafika
odluke
Ovaj red sadri dvije naredbe.
Varijable
Na prvi
program
{ } - Iako neveliki, ovo su jako vani dijelovi

programa. Oznauju prostor unutar kojeg se
nalazi program, { oznauje poetak, a } kraj
programa.
Sadraj
41
Na prvi program
Gruba skica programa

Da bismo se lake snali u naem programu, podijelit emo ga na nekoliko veih
cjelina.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
Ovo je poetak programa. Ove naredbe

pisat emo na poeku svakog naeg programa. Kasnije emo ovdje dodati jo neke
naredbe.
Iako smo objasnili emu slue pojedine
naredbe, trenutno nije bitno da tono poznajemo znaenje svake od njih.
Dovoljno je da znamo da te naredbe moramo napisati na poeku svakog naeg programa i da ih tono napiemo.
Ovdje se nalazi glavni dio naeg programa i u ovom dijelu

odreujemo to e na program raditi.
U iduim vjebama gornji i donji dio uglavnom neemo dirati,
a sve bitno zbivat e se u
ovom dijelu programa.
Ovo su naredbe koje piemo na kraju programa. Slino kao to je to sluaj s naredbama na poetku programa, vrlo rijetko emo
ih mijenjati i trenutno nije bitno da u potpunost razumijemo znaenje svake od tih
naredbi.
system("PAUSE");
return 0;
}
42
Dovoljno je da znamo da te naredbe moramo napisati na kraju programa da bi program normalno radio.
PRO - MIL
renemo li ovaj program, na

zaslonu raunala dobit emo
ovakav rezultat.
int main()
{
system("PAUSE");
return 0;
}
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Na prvi
program
Kao to smo ve vidjeli, pok-
Varijable
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Donoenje Grafika
odluke
Jedna od najboljih metoda koje nam pomau da bolje razumijemo funkcioniranje programa i pojedinih naredbi jest da u program unosimo manje izmjene, a
zatim opaamo kakve posljedice e takve izmjene izazvati.
Petlje
Varijacije programa
Uvod
Sadraj
Promijenimo li ovaj red dobit emo ovakav rezultat.

Oigledno je da je funkcija ovog reda u programu
ispis teksta koji se nalazi unutar navodnika i da taj
tekst moemo po volji mijenjati.
PRO - MIL
Obrada
teksta
koda
Objekti
int main()
{
cout << "OVDJE STAVLJAMO TEKST." << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Polja
43
Na prvi program
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
cout << "Jaa jesm nism ghgh." << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Promijenimo ponovno ovaj red i pokrenimo program.

Dobit emo ovakav rezultat.
Oigledno je da ovim redom u programa nareujemo raunalu da ispie tekst
unutar navodnika na zaslon raunala, ali da raunalo ne ulazi u to ima li taj
tekst smisla ili nema.
Iako raunalo ne ulazi u

smisao teksta koji smo napisali unutar navodnika,
ovdje ipak postoji jedno
ogranienje, a to je da unutar navodnika ne smijemo
koristiti navodnik.
Navodnici oznauju poetak
i kraj teksta, pa bi raunalo
navodnik unutar teksta
smatralo krajem teksta, a
sadraj iza tog navodnika
grekom.
Preuredimo ovaj red i pokuajmo program pokrenuti.
Vidjet emo da e raunalo
dojaviti greku.
44
Navodnik koji
smo dodali.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
cout << "Jaa jesm " nism ghgh." << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
PRO - MIL
Uvod
Sadraj
Na prvi
program
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Klikom na Kompajlaj i
pokreni pokrenemo program.
Ovako bi trebao izgledati

rezultat izvoenja ove
inaice programa.
Program radi i bez obrisanog dijela, ali nakon
ispisa naeg teksta raunalo nije skoilo u novi
red, nego je sljedei tekst
nastavilo pisati u istom
redu. Oigledno da je <<
endl naredba za skok u
novi red.
PRO - MIL
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
Polja
int main()
{
cout << "Ovo je moj tekst.";
system("PAUSE");
return 0;
}
Obrada
teksta
Da bismo bolje razumjeli

njegovu funkciju, obriemo ovaj dio programa.
Nova inaica programa
trebala bi ovako izgledati.
Objekti
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Vratimo na program u
prvobitno stanje, a zatim
ga pokrenimo klikom na
Kompajlaj i pokreni.
Ovako e izgledati rezultat rada naeg programa.

koda
int main()
{
cout << "Ovo je moj tekst." << endl ;
system("PAUSE");
return 0;
}
Varijable
45
Na prvi program
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Vratimo obrisanu << endl naredbu.

int main()
{
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Postavlja se pitanje ako s <<

endl nareujemo raunalu da
skoi u novi red, bi li s vie
takvih naredbi u nizu vie puta
skoilo u novi red.
Pogledajmo to e se dogoditi
ako u na program dodamo
jo jednu << endl naredbu.
Vidimo da se je dogodilo
ono to smo oekivali.
Izmeu prvog i drugog
reda teksta pojavio se je
jedan prazni red.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
cout << endl;
cout << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Dodajmo u na program
jo nekoliko << endl naredbi.
Pokrenemo li takav program

vidimo da se je razmak izmeu dva reda u programu poveao.
46
PRO - MIL
Varijable
Na prvi
program
int main()
{
cout << "Ovo je moj tekst." << endl << endl << endl << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Pogledajmo sada podrobnije red u kojem se nalaze naredbe za ispis teksta i

skok u novi red.
Propisana rije kojom obavjetavamo raunalo

da emo sadraj koji slijedi poslati na neku izlaznu jedinicu, u naem sluaju na zaslon raunala.
Ove oznake obvezno

se stavljaju ispred
sadraja koji e iz
raunala ii na neku
izlaznu jedinicu, npr.
zaslon raunala.
Uoimo da ovaj dio

ini cjelinu sa <<
oznakama i da bez
tih oznaka nee funkcionirati.
PRO - MIL
Ovom
naredbom
nareujemo raunalu
da prilikom ispisa
skoi u novi red.
Uoimo da ova naredba ini cjelinu s
<< oznakama.
Oznaava kraj
naredbe
ili
grupe naredbi
koje ine cjelinu.
Objekti
Tekst unutar navodnika ispisat e se na

zaslon raunala.
Iako nevelik,
ovo je JAKO
vaan dio programa.

koda
cout << "Ovo je moj tekst." << endl ;
Obrada
teksta
Polja
Uoimo da naredbu << endl ne moemo koristiti ako prije nismo stavili naredbu cout.
Uvod
Pokrenemo li ovu inaicu programa, uvjerit emo se da daje isti rezultat kao i prethodna.
Donoenje Grafika
odluke
Vie naredbi << endl moemo napisati i

unutar jednog reda.
Petlje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Sadraj
47
Na prvi program
Distribucija programa
Nakon to nae programersko remek djelo proradi, osjetit emo potrebu na

program podijeliti s prijateljima ili ga staviti na internet. Postavlja se pitanje
to moramo uiniti da bi na program proradio i na prijateljevom raunalu.
Prilikom prevoenja programa programsko okruenje iz naeg programa generira prevedeni program koji sadri sve elemente koji su mu potrebni da bi
se samostalno pokrenuo u windows programskom okruenju kao i svaki drugi windows program.
A gdje se nalazi prevedena inaica naeg programa?
Otvorimo Windows Explorer i u njemu otvorimo mapu u koju smo koristili tijekom prevoenja programa. U naem sluaju to je Radni mapa na C disku.
Datoteka s nastavkom exe sadri

na preveden program koji moe
samostalno raditi u windows okruenju.
Dovoljno je da tu datoteku poaljemo prijatelju koji e ju pokrenuti
dvostrukim klikom mia.
48
PRO - MIL
Sadraj
Na projekt e se spremiti prilikom prevoenja programa.
Klikom na Yes spremit emo

na program.
3 - Na ovom popisu
kliknemo na projekt
koji elimo otvoriti.
PRO - MIL

koda
Objekti
2 - Zatim na Ponovno otvori.
Na najjednostavniji nain
moemo uitati nekoliko
prethodnih spremanja.
Obrada
teksta
Spremljeni projekt moemo uitati u nae programsko okruenje na vie

naina.
Polja
Petlje
Ako projekt elimo spremiti bez

da smo program preveli, kliknemo
na ikonu Spremi.
Ako pokuamo ugasiti programsko okruenje, a da nismo spremili program, raunalo e nas upozoriti.
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na prvi
program
Uvod
Uitavanje spremljenog projekta
49
Na prvi program
elimo li u nae programsko okruenje

uitati program koji ne moemo uitati
na nain koji smo vidjeli na prethodnoj
stranici, uitat emo ga na neto sloeniji nain.
2 - Zatim na Otvori datoteku

ili projekt.
1 - Otvorit e se dodatni prozor u kojem emo izabrati mapu u kojoj se

nalazi projekt i naziv projekta.
2 - Ovdje biramo mapu u kojoj

se nalazi projekt.
3 - Kliknemo na projekt koji elimo uitati.

Prepoznajemo ga po nastavku dev.
4 - Kliknemo na Otvori.
50
PRO - MIL
Da bismo na program vidjeli, ovdje kliknemo na

naziv programa, u naem sluaju to je main.cpp.
PRO - MIL
Na prvi
program
Varijable
koda
Objekti
Obrada
teksta
Polja
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Nakon
to
se
spremljeni projekt
uitao, mogli bismo
biti zbunjeni injenicom da ga ne vidimo u prostoru u
kojem smo oekivali da emo ga
vidjeti.
Uvod
Sadraj
51
Varijable
52
PRO - MIL

koda
Objekti
PRO - MIL
Obrada
teksta
Polja
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Varijable
Na prvi
program
Uvod
Sadraj
53
Varijable
Osnovne raunske operacije

#include <cstdlib>
#include <iostream>
Sada emo raunalo iskoristiti za raunanje.
Unesimo ovaj program u C++ programsko

okruenje.
int main()
{
cout << 2+3;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Klikom na Kompajlaj i pokreni ga pokrenemo. Dobit emo ovakav rezultat.
Ovaj program zbraja

broj 2 i broj 3, a rezultat koji je u ovom
sluaju broj 5 ispisu#include <cstdlib>
#include <iostream>
je na zaslon.
Pogledajmo
sada
strukturu naeg novog programa.

int main()
{
cout << 2+3;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
Poetak i kraj programa isti su kao i do

sada, dok je srednji
U ovom redu
nareujemo raunalu da zbroj
broja 2 i broja 3,
a to je broj 5,
ispie na zaslon
raunala.
U ovom redu
nareujemo raunalo da skoi
u novi red.
dio promijenjen.
54
PRO - MIL
Pokuajmo neku drugu raunsku operaciju, npr. oduzimanje.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
U ovom programu oduzet emo od broja

12 broj 8.

Polja
Obrada
teksta
koda
Objekti
Pokrenimo program i pogledajmo na

rezultat.
int main()
{
cout << 12-8;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
int main()
{
cout << 8+4;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Uvod
Pokrenimo program i vidjet emo da e

raunalo zbrojiti ta dva broja.
Na prvi
program
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Varijable
Pokuajmo zbrojiti neka druga dva broja,

npr. 8 i 4.
Sadraj
PRO - MIL
55
Varijable
Dok smo za zbrajanje i oduzimanje koristili

oznake uobiajene u matematici, za mnoenje emo koristiti zvjezdicu. Nalazi se iznad
broja devet s desne strane, na brojanoj tipkovnici.
Mnoenje broja 2 i broja 3 zapisat emo kao
2*3.
Pogledamo rezultat.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
cout << 2*3;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Oznaka za dijeljenje takoer ima drugaiji oblik od

onog na koji smo navikli u
matematici. Kao oznaka
dijeljenje koristi se kosa
crta koja se nalazi iznad
broja 8 s desne strane,
na brojanom dijelu tipkovnice.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
12 podijeljeno sa 4 napisat emo kao 12/4.

Pokrenimo program i pogledamo rezultat.
int main()
{
cout << 12/4;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Na prvi pogled uinit e nam se

da je program za dijeljenje ispravan.
56
PRO - MIL
Rezultat je oigledno pogrean.

Pokuajmo ovdje staviti
15/3 i pokrenimo program.
Rezultat je ispravan.
Polja
int main()
{
cout << 15/3;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Obrada
teksta
Umjesto 15/3 stavimo 17/3 i

pokrenimo program.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
cout << 17/3;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
PRO - MIL
Petlje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na prvi
program
int main()
{
cout << 13/4;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Uvod
Pokrenimo program i pogledajmo rezultat.
Rezultat je pogrean. Mogli bismo

zakljuiti da e dijeljenje biti ispravno, ako je rezultat cjelobrojni broj.
Ako je rezultat decimalni broj, dolazi
do greke.
Kako rijeiti taj problem, vidjet emo
neto kasnije u ovom poglavlju.
Objekti
Pokuajmo ovdje umjesto 12/4 staviti 13/4.

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Sadraj
57
Varijable
Varijable
Vidjeli smo da osnovne raunske operacije, osim dijeljenja, funkcioniraju, ali
ne ba na nain kako smo mi zamiljali
da bi program trebao raditi.
Problem naih dosadanjih programa
jest u tome to svaki program vri raunsku operaciju izmeu dva konkretna broja i ako elimo izvriti raunsku
operaciju izmeu druga dva broja, program moramo iznova pisati i prevoditi.
Postavlja se pitanje bismo li mogli napisati npr. program za zbrajanje koji ne bi
zbrajao dva konkretna broja, nego bi
mogao zbrojiti bilo koja dva broja.
To je, naravno, mogue. Unesimo, prevedimo i pokrenimo ovaj program.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int a;
int b;
int c;
cin >> a;
cin >> b;
c = a + b;
cout << c;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Nakon pokretanja programa

ugledat emo zbunjujui crni
ekran bez sadraja.
Na tipkovnici izaberemo prvi broj

koji elimo zbrajati,
npr. broj 3 i zatim
pritisnemo Enter
tipku na tipkovnici.
58
PRO - MIL
PRO - MIL
Uvod
Donoenje Grafika
odluke
Obrada
teksta
Kao rezultat dobit emo

njihov zbroj, a to je broj
26.
Objekti
Na slian nain kao i u

prethodnom primjeru,
dakle tako da nakon svakog unosa broja pritisnemo tipku Enter na tipkovnici, unesimo brojeve 12 i
14.
Vidimo da smo uspjeli

postii ono to smo eljeli. Pomou jednog programa moemo zbrajati razliite brojeve, bez da program moramo mijenjati.

koda
Pokrenimo bez ikakvih izmjena isti program jo jednom, ali sada unesimo neke
druge brojeve, npr. broj 12 i broj 14.
Polja
Petlje
Nakon pritiska na
Enter tipku na tipkovnici, a zaslonu
raunala ugledat
em o
r e zu lt at
zbrajanja broja 3 i
broja 5, a to je broj
8.
Varijable
Na prvi
program
Na tipkovnici izaberemo
drugi broj koji elimo
zbrajati, npr. broj 5 i
zatim pritisnemo Enter
tipku na tipkovnici.
Sadraj
59
Varijable
Analiza programa
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
Poetak programa.
a
Naredbom int formirat

emo u raunalu prostor poput posude. U taj
prostor moemo spremati brojeve.
Formirat emo tri prostora, prostor a, prostor

b i prostor c.
int a;
int b;
int c;
cin >> a;
cin >> b;
Naredbom cin u prostor a i prostor b

spremit emo broj koji smo unijeli
preko tipkovnice, npr. broj 3 i broj 5.
c = a + b;
Zbrojimo sadraj prostora a i prostora

b, a rezultat spremimo u prostor c.
8
cout << c;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
60
3
a
5
b
3
=
Sadraj prostora c, a to je
rezultat zbrajanja, ispiemo
na zaslon raunala.
5
+
c
8
Skok u novi red.
Kraj programa.
PRO - MIL
int b;
int c;
Ovdje se nalazi naziv prostora.

Zato svaki prostor ima naziv???
Ovim naredbama se formiraju jo dva prostora,

prostor b i prostor c.
Zato to u jednom programu moemo imati vie takvih prostora, pa

nam naziv prostora omoguuje da ih
razlikujemo.
Nakon formiranja prostor za spremanje brojeva je prazan i bio bi nam sasvim

beskoristan kad u njega ne bismo mogli staviti neki broj.
Ova oznaka stavlja se

ispred naziva prostora u
koji emo unijeti broj.
PRO - MIL
cin >> a ;
Oznaka ; obvezno dolazi

na kraju naredbe.
Ovdje stavljamo oznaku prostora u

koji emo unijeti broj. Dakle, broj
emo unijeti u prostor a i ne u neki
drugi prostor, npr. b ili c.
Uvod
koda
Naredba za unos.
Objekti
Obrada
teksta
U taj prostor broj moemo staviti na vie naina, a jedan od njih je da ga unesemo pomou tipkovnice. Za to emo koristiti naredbu cin.
Na prvi
program
Oznaka ; obvezno dolazi

na kraju naredbe.
Varijable
int a ;
Donoenje Grafika
odluke
Naredba za formiranje
prostora.
Petlje
Na poetku taj prostor moemo zamisliti kao posudice u koje moemo staviti
brojeve, iako su to zapravo rezervirana mjesta u memoriji naeg raunala.
Polja
Ovom naredbom formiramo prostor u raunalu u koji emo spremati brojeve.
Sadraj
61
Varijable
Naredba slina prethodnoj, samo to e se u

ovom sluaju unijeti broj spremiti u prostor b.
cin >> b ;
Osim to u te prostore moemo spremati brojeve, izmeu njih moemo izvoditi

raunske operacije na isti nain kao to smo ih izvodili izmeu brojeva.
U naem sluaju zbrojit emo sadraj prostora a i sadraj prostora b, a rezultat
tog zbrajanja spremit emo u prostor c.
Prostor c u koji emo spremiti rezultat.
Znak jednakosti ima

istu funkciju kao i u
matematici.
Oznaka ; obvezno
dolazi na kraju naredbe.
c = a + b ;
Oznaka raunske operacije izmeu prostora.
Naziv prvog prostora.
Naziv drugog prostora.
Nakon to se naredba c = a + b; izvri, u prostoru c nalazit e se rezultat zbrajanja sadraja prostora a i prostora b, ali da korisnik vidio rezultat moramo narediti raunalu da sadraj prostora c ispie na zaslon raunala. To emo uiniti
ovom naredbom.
Naredba za ispis.
Oznaka ispred sadraja koji ispisujemo.
62
cout << c ;
Oznaka ; obavezno
Prostor c u koji emo spremiti rezultat.
PRO - MIL
Prevedimo i pokrenimo ovaj program i

vidjet emo da radi jednako kao i prethodni program.
Sad se postavlja pitanje po kojoj logici se biraju nazivi prostora za spremanje brojeva. Pogledajmo neka pravila i sugestije.
- Ne smiju se koristi naredbe; npr. int aaa; je dozvoljeno, a int cout; nije.
- Koriste se samo brojevi i slova engleske abecede, dakle bez .
- Naziv ne smije sadravati razmak; PrviBroj i prvi_broj je dozvoljeno, a
prvi broj nije.
- Ako naziv sadri brojeve, prvi znak mora biti slovo, dakle a1 je dozvoljeno, a 1a nije.
- Pametno je da naziv prostora govori to se u prostoru nalazi. Bolje je da
prostor u koji emo spremati povrinu nazovemo povrsina nego qqy1.
- Dva razliita prostora ne mogu imati isto ime.
PRO - MIL
Na prvi
program
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
Prvi prostor vie se ne naziva a, nego

prvi. Drugi prostor vie se ne naziva b,
nego drugi. Trei prostor vie se ne
naziva c, nego rezultat.
Petlje
int main()
{
int prvi;
int drugi;
int rezultat;
cin >> prvi;
cin >> drugi;
rezultat = prvi + drugi;
cout << rezultat;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Polja
Ovaj program ima potpuno istu strukturu kao prethodni, samo to ima drugaije nazive prostora za spremanje brojeva.
Obrada
teksta
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Objekti
Da bismo bolje razumjeli izradu programa koji koriste prostor za spremanje

brojeva, napravit emo niz izmjena na naem programu i opaat emo kako te
izmijene utjeu na rad program.

koda
Varijacije programa
Uvod
Sadraj
63
Varijable
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Pokuamo li pokrenuti ovaj program, raunalo e dojaviti greku.

int main()
{
int A;
int B;
int c;
cin >> a;
cin >> b;
c = a + b;
cout << c;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
64
Do greke je dolo zato to smo ovdje

formirali prostor A, a ovdje smo pokuali
unijeti broj u prostor a.
Raunalo razlikuje velika i mala slova pa
njemu prostor a i prostor A nisu isto.
S njegove toke gledita mi ovdje pokuavamo unijeti broj u prostor koji ne postoji.
Zato e nas raunalo u komentaru greke
upozoriti da ne zna to je to a.
PRO - MIL
int main()
{
int a;
int b;
int c;
cin >> a;
cin >> b;
c = a + b;
cout << "c";
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Pokrenemo li ovaj program, on e se izvriti

i raunalo nam nee dojaviti nikakvu greku, ali kao rezultat neemo dobiti ono to
smo oekivali.
Vidimo da smo u prostor a unijeli 8, u prostor b unijeli smo 4, ali kao rezultat nismo
dobili broj 12, nego slovo c.
Zato?
cout << c; - ispisuje sadraj prostora c.
To se dogaa zato
to je program formalno ispravno napisan; cout << "c"; je
ispravna naredba, ali
ne radi ono to smo
htjeli.
PRO - MIL
Uvod
Objekti
koda
Ovaj tip greke veoma je teko pronai

u sloenim programima, budui da raunalo nee dojaviti
greku i poziciju greke prilikom prevoenja.
Obrada
teksta
Polja
Petlje
cout << "c"; - ispisuje slovo c.
Na prvi
program
namespace
Varijable
using
std;
U ovom programu ovu naredbu nismo napisali u ispravnom obliku kao cout << c; nego
u obliku cout << "c"; dakle sadraj koji se
ispisuje stavili smo u navodnike kao to
smo to naviknuli prilikom ispisa teksta koritenjem cout naredbe.
Donoenje Grafika
odluke
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Sadraj
65
Varijable
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int broj1;
int broj2;
int rezultat;
cin >> broj1;
cin >> broj2;
rezultat = broj1 - broj2;
cout << rezultat;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Prostore za spremanje brojeva moemo

koristiti i za druge matematike operacije.
Ovdje moemo vidjeti program za oduzimanje.
Od sadraja prostora broj1 oduzet e se
sadraj prostora broj2, a rezultat e se
spremiti u prostor rezultat.
Na slian nain moemo napraviti program

za mnoenje sadraja dvaju prostora.
int main()
{
int broj1;
int broj2;
int rezultat;
cin >> broj1;
cin >> broj2;
rezultat = broj1 * broj2;
cout << rezultat;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
66
PRO - MIL
Ostao nam je nerijeen problem dijeljenja.
Sadraje prostora za spremanje brojeva moemo dijeliti, ali e kao i proli put
kad smo pokuali dijeliti, rezultat biti
ispravan samo za brojeve iji rezultat
dijeljenja nije decimalni broj.

int main()
{
float broj1;
float broj2;
float rezultat;
cin >> broj1;
cin >> broj2;
rezultat = broj1 / broj2;
cout << rezultat;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
PRO - MIL
Pokrenemo li taj program, dobit emo

ispravan rezultat.
Petlje
Polja
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Obrada
teksta
Problem emo rijeiti ovako napisanim

programom. Umjesto naredbom int,
prostor za spremanje brojeva formirat
emo naredbom float;
Objekti
rezultat e biti pogrean.
Donoenje Grafika
odluke
Ako je rezultat dijeljenja decimalni broj,

koda
int main()
{
int broj1;
int broj2;
int rezultat;
cin >> broj1;
cin >> broj2;
cout << rezultat;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Na prvi
program
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Varijable
Problem dijeljenja
Uvod
Sadraj
67
Varijable
Ovo je jo jedan nain na koji moemo formirati prostor za spremanje brojeva.

U emu je razlika izmeu prostora formiranog int naredbom i prostora formiranog float naredbom???
U prostor formiran int naredbom moemo spremati samo brojeve bez decimalnog zareza, a u prostore formirane float naredbom moemo spremati brojeve
s decimalnim zarezom.
Naredba za formiranje prostora za

spremanje brojeva
s decimalnim zarezom.
Oznaka ; obvezno
float broj1 ;
Naziv prostora. Uoimo da izmeu broj i 1 nema razmaka.
Postavlja se pitanje bismo li mogli u na program unijeti broj s decimalnim zarezom. Pokrenimo jo jednom program iz prethodnog primjera i pokuajmo.
Vidimo da je mogue unijeti

decimalne brojeve u na
program.
Broj 16,25 podijelili smo
brojem 2,5 i kao rezultat
ispravno dobili 6,5.
Pri tome moramo imati u
vidu da C++ kao decimalni
zarez zapravo ne koristi
zarez, nego toku.
Dakle, ako elimo unijeti
npr. 3,14 unijet emo 3.14
koritenjem tipkovnice.
68
PRO - MIL
Nai programi dodue rade, ali su tako runi da bi teko bili runiji. Korisnika
doeka crni ekran bez ikakvih uputa. Nakon to unesemo dva broja, dobit
emo trei bez ikakvog komentara to taj trei broj predstavlja.
Petlje
Polja
Ovakav program puno

je ugodniji za upotrebu
od programa bez komentara.

koda
int main()
{
float broj1;
float broj2;
float rezultat;
cout << "Dijeljenje." << endl;
cout << "Unesite prvi broj." << endl;
cin >> broj1;
cout << "Unesite drugi broj." << endl;
cin >> broj2;
cout << "Rezultat dijeljenja je:" << endl;
cout << rezultat;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Obrada
teksta
U ovom programu na
poetku programa, te
prije svakog unosa i
ispisa rezultata naredbom cout ispisali smo
adekvatan komentar
koji pomae korisniku
da lake shvati emu
program slui, to mora
unijeti i to je dobio kao
rezultat.
Objekti
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Budui da smo mi napisali program, mi znamo da treba unijeti dva broja, da

nakon svakog unosa treba pritisnuti tipku Enter i mi znamo to predstavlja
trei broj koji smo dobili kao rezultat, ali netko drugi veoma bi teko koristio
na program. Unesite i pokrenite ovaj program.
Na prvi
program
Uljepavanje programa
Uvod
Sadraj
PRO - MIL
69
Varijable
Prethodni program mogli bismo jo malo uljepati dodavanjem praznih redova.

Unesimo i pokrenimo ovaj program.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Naslov programa.
Dva skoka u novi red.
int main()
{
Komentar prvog unosa.
float broj1;
float broj2;
float rezultat;
cout << "Dijeljenje." << endl;
cout << endl;
Prvi unos.
cout << endl;
cin >> broj1;
Prazni red.
cout << endl;
cin >> broj2;
Komentar drugog unosa.
cout << endl;
cout << "Rezultat dijeljenja je:" << endl;
cout << rezultat;
Drugi unos.
cout << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
Komentar rezultata.
return 0;
}
Dva skoka u novi red.
70
Ispis rezultata.
PRO - MIL
Jedina novost je
komentar na poetku
programa
koji se nalazi iza //
oznaka i opisuje
namjenu programa.
Komentar zapoinje // oznakom i pomae nam da se

lake snaemo ako program
elimo kasnije koristiti.
Komentirati moemo namjenu programa ili pojedine
segmente programa.
PRO - MIL
Prilikom prevoenja programa, kad prevoditelj naie na // oznaku, skae u novi red
ne prevodei ostatak reda.
Na prvi
program
Varijable
koda
Objekti
int main()
{
float stranica_A;
float stranica_B;
float povrsina;
cout << "Povrsina." << endl;
cout << endl;
cout << endl;
cout << "Unesite prvu stranicu." << endl;
cin >> stranica_A;
cout << endl;
cout << "Unesite drugu stranicu." << endl;
cin >> stranica_B;
cout << endl;
povrsina = stranica_A * stranica_B;
cout << "Povrsina je:" << endl;
cout << povrsina;
cout << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Donoenje Grafika
odluke
Struktura je ista
kao i struktura
prethodnog programa, ali su prilagoeni komentari i
nazivi prostora za
spremanje brojeva.
Petlje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Polja
Ovo je program za
izraun povrine
pravokutnika. Unijet emo ga u raunalo i pokrenuti.
// *********************************
// Program za izraun povrine
// *********************************
Obrada
teksta
Nekoliko primjera programa
Uvod
Sadraj
71
Varijable
// ******************************
// Program za izraun brzine
// ******************************
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Osim
to
komentare
moemo pisati u zasebnom redu, moemo ih

pisati i na kraju naredbi.

int main()
{
float put;
// prostor za put
float vrijeme; // prostor za vrijeme
float brzina; // prostor za brzinu
cout << "Brzina." << endl;
cout << endl;
cout << endl;
cout << "Unesite prevaljeni put." << endl;
cin >> put;
cout << endl;
cout << "Unesite vrijeme." << endl;
cin >> vrijeme;
cout << endl;
brzina = put / vrijeme;
cout << "Brzina je:" << endl;
cout << brzina;
cout << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Pri tome imajmo na

umu da je
float put; // komentar
ispravno, ali
// komentar float put;
ili
float // komentar put;
nije. Dakle, ako komentar unosimo u red
s naredbom, komentar
mora biti na kraju reda.
Postavlja se pitanje emu

takvi komentari slue. Ako
smo upravo napisali program, a program ima deset
redova, onda nam komentari ne trebaju.
Ako napiemo vei program, a elimo ga korigirati
nakon dvije godine, onda e
nam komentari pojedinih
dijelova programa uvelike
pomoi pri snalaenju u
programu.
Komentari su korisni i ako
moramo korigirati program
koji je netko drugi pisao.
72
PRO - MIL
Uvod
Na prvi
program
Varijable
koda
Objekti
Pokuajmo za vjebu sami smisliti nekoint main()

liko slinih programa.
{
float stranica_A;
float stranica_B;
float stranica_C;
float volumen;
cout << "Izracun volumena." << endl;
cout << endl;
cout << "Unesite stranicu a." << endl;
cin >> stranica_A;
cout << "Unesite stranicu b." << endl;
cin >> stranica_B;
cout << "Unesite stranicu c." << endl;
cin >> stranica_C;
cout << endl;
volumen = stranica_A * stranica_B * stranica_C;
cout << "Volumen je:" << endl;
cout << volumen;
cout << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
Ovo je primjer programa za izraun volumena kvadrata.
Polja
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Obrada
teksta
// *********************************************
// Program za izraun volumena kvadrata
// *********************************************
Sadraj
PRO - MIL
73
Grafika
74
PRO - MIL

koda
Objekti
PRO - MIL
Obrada
teksta
Polja
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Grafika
Na prvi
program
Uvod
Sadraj
75
Grafika
Podeavanje programskog okruenja

Da bi grafika funkcionirala,
prilikom instalacije programa moramo instalirati dodatke kojim programskom
okruenju omoguuje prikaz grafike.
1 - Kliknemo na Projekt.
2 - Zatim na Postavke projekta.
Ako to nismo uinili, vratimo se na uvodno poglavlje

i instalirajmo potrebne dodatke.
Nakon toga podesit emo
programsko okruenje.
1 - Kliknemo na Parametes.
2 - Ovdje unesemo -lbgi -lgdi32
Kliknemo na Ok.
76
PRO - MIL
Na poetku dodan je ovaj red, a

na kraju je izbaena naredba:
system("PAUSE");
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
initgraph(&gdriver, &gmode, "");
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
Klikom na Kompajlaj i pokreni pokrenemo
cleardevice();
program.
circle(320,240,180);
getch();
Otvorit e se dva prozora:
closegraph();
return 0;
- tekstualni koji smo do sada koristili
}

koda
Objekti
Obrada
teksta
Polja
Petlje
- grafiki u kojem e raunalo nacrtati krug.
Na prvi
program
Unesimo i pokrenimo ovaj program. Uoimo da su poetak i kraj

programa izmijenjeni.
Varijable
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <winbgim.h>
Donoenje Grafika
odluke
Na prvi grafiki program
Uvod
Sadraj
PRO - MIL
77
Grafika
Analiza programa
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
Poetak programa. Za razliku od dosadanjih programa, u ovom smo korigirali poetak dodavi mu jo jednu naredbu.
Ovom naredbom u program ukljuujemo grafike naredbe.
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
Ovdje odreujemo veliinu grafikog

prozora i broj boja.
Otvaranje grafikog prozora.
setbkcolor(WHITE);
Odreivanje boje pozadine.
setcolor(BLACK);
Odreivanje boje crte.
cleardevice();
Brie stari sadraj zaslona i stare postavke boja. Pokuajmo pokrenuti program bez ove naredbe.
circle(320,240,180);
Naredba za crtanje kruga.
78
PRO - MIL
return 0;
}
Zatvaranje grafikog prozora.
Kraj programa. Uoimo da ovdje vie

nema naredbe system(PAUSE); Njenu
funkciju sada ima getch(); naredba.
Ako umjesto broja 9 stavimo

broj 6, dobit emo IBM 8514
prozor ija maksimalna veliina
moe biti 1024 X 768 toaka i
256 boja.
Upotrijebimo li druge brojeve,
dobit emo manje prozore s manjim brojem boja.
PRO - MIL
Uvod
Na prvi
program
Objekti
Ovaj broj moe biti izmeu 1 i

10. Ako je 9, dobit emo VGA
prozor ija maksimalna veliina
moe biti 640 X 480 toaka i 16
boja.

koda
int gdriver = 9 ;
Obrada
teksta
Polja
Pogledajmo sada poblie odreene naredbe. Ovom naredbom odreujemo tip

grafikog prozora.
Varijable
closegraph();
Donoenje Grafika
odluke
Da bismo bolje razumjeli ovu naredbu,

izbacimo je iz programa i pokuajmo
pokrenuti program bez nje.
Petlje
getch();
Ovom naredbom zaustavljamo izvoenje programa do trenutka dok ne pritisnemo neku tipku na tipkovnici. Ima
istu namjenu kao i system(PAUSE)
u normalnim programima.
Sadraj
79
Grafika
Nakon to smo naredbom int gdriver = 9; odabrali tip grafikog prozora, ovom
naredbom biramo rezoluciju grafikog prozora.
int gmode = 2 ;
Znaenje ovog broja ovisi o tipu grafikog prozora koji smo odabrali.
Ako smo naredbom int gdriver = 9; odabrali
VGA prozor, stavimo li ovdje broj 0, dobit emo
prozor veliine 640 X 200 toaka. Stavimo li 1,
dobit emo prozor veliine 640 X 350 toaka, a
stavimo li broj 2 koji smo mi odabrali, dobit emo prozor veliine 640 X 480 toaka.
Ako smo naredbom int gdriver = 6 ; odabrali
IBM 8514 prozor, stavimo li ovdje broj 0, dobit
emo prozor veliine 640 X 480 toaka, a stavimo li broj 1, dobit emo prozor veliine 1024
X 768 toaka.
Ovom naredbom odreuje se boja pozadine. U naem sluaju bit e bijela.
setbkcolor( WHITE );
80
Ovdje unosimo naziv boje. Naziv boje moe biti:

BLACK,
BLUE,
GREEN,
CYAN,
RED,
MAGENTA,
BROWN,
LIGHTGRAY,
DARKGRAY,
LIGHTBLUE,
LIGHTGREEN,
LIGHTCYAN,
LIGHTRED,
LIGHTMAGENTA,
YELLOW,
WHITE.
PRO - MIL
Dodat emo naredbu COLOR iza koje se nalaze tri broja ija vrijednost moe biti izmeu 0 i 255.
Boje u raunalu sastoje se od tri boje; crvene, zelene i plave. Sve ostale
boje nastaju mijeanjem tih boja.
Prvim brojem odreujemo intenzitet crvene boje, drugim intenzitet zelene i
treim intenzitet plave boje.
Varijable
Zelena.
Donoenje Grafika
odluke
Crvena.
Plava.
Petlje
setbkcolor(COLOR( 255, 255, 255 ));
Na prvi
program
Uvod
Osim navoenja imena boja, boje moemo odrediti i navoenjem njihove brojane vrijednosti.
Sadraj
setcolor(BLACK);
setcolor(COLOR (0,0,0));
PRO - MIL
Kao i u prethodnoj naredbi,

boje moemo odrediti navoenjem njihovog naziva, a
moemo i pomou brojeva
upotrebom naredbe COLOR.

koda
Objekti
Ovom naredbom odreuje se boja kojom crtamo. Koristimo iste nazive boja
kao i u prethodnoj naredbi.
Obrada
teksta
Polja
Naredbom setbkcolor(COLOR(255,255,255)); dobit emo bijelu boju, a naredbom setbkcolor(COLOR(0,0,0)); dobit emo crnu boju.
81
Grafika
Ovo je naredba za crtanje kruga.
circle( 320, 240, 180 ) ;
Udaljenost sredita od
lijevog ruba prozora
Udaljenost sredita od
gornjeg ruba prozora
Polumjer kruga.
640
240
320
180
irina prozora,
u naem sluaju 640 toaka.
480
Visina prozora, u naem

sluaju 480 toaka.
82
PRO - MIL
Ovdje se nalaze etiri naredbe za crtanje etiri kruga.

Pokrenemo li ovaj program,
trebali bismo dobiti ovakav
rezultat.
Na prvi
program
Ovaj program slian je prethodnom. Razlika je u tome to je

prethodni crtao samo jedan
krug, a ovaj e nacrtati nekoliko krugova razliitog polumjera, ali sa sreditem u istoj toki.

koda
Pokuajmo promijeniti
brojeve koji odreuju polumjer kruga i poloaj sredita kruga.
Objekti
Pokuajmo program promijeniti tako da poveamo

ili smanjimo broj krugova.
Obrada
teksta
Polja
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
circle(320,240,220);
circle(320,240,165);
circle(320,240,110);
circle(320,240,55);
getch();
closegraph();
return 0;
}
Varijable
Napravit emo nekoliko primjera da bismo lake razumjeli

kako radi naredba za crtanje
kruga.
Donoenje Grafika
odluke
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Petlje
Varijacije programa
Uvod
Sadraj
PRO - MIL
83
Grafika
#include <cstdlib>
#include <iostream>
U ovom primjeru napravit

emo tri jednaka kruga, jedan pored drugoga, to emo
postii promjenom udaljenosti sredita krugova od lijevog
ruba prozora.
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
circle(160,140,80);
circle(320,140,80);
circle(480,140,80);
getch();
closegraph();
return 0;
}
Pogledajmo jo nekoliko mogunosti.

U ovom sluaju promjenom udaljenosti od gornjeg ruba prozora dobili
smo tri kruga, jedan iznad drugoga.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
circle (320, 60, 60);
circle (320, 180, 60);
circle (320, 300, 60);
getch();
closegraph();
return 0;
}
84
PRO - MIL
Uvod
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Sadraj
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
circle(320,240,220);
circle(220,140,50);
circle(420,140,50);
circle(320,240,30);
getch();
closegraph();
return 0;
}
PRO - MIL
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
Polja
Obrada
teksta
Objekti
#include <cstdlib>
#include <iostream>

koda
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
circle (60, 60, 60);
circle (180, 180, 60);
circle (300, 300, 60);
getch();
closegraph();
return 0;
}
Na prvi
program
85
Grafika
Crtanje pravokutnika
Osim krunice moemo nacrtati
i druge oblike, npr. pravokutnik.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Ovdje u program unesemo naredbu za crtanje pravokutnika,

a na zaslonu raunala dobit
emo ovakav rezultat.

int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
rectangle (160, 100, 480, 380);
getch();
closegraph();
return 0;
}
rectangle ( 160, 100, 480, 380 );
640
100
380
160
480
480
86
Naredba za crtanje
pravokutnika.
Naredbom rectangle crtamo pravokutnik, a sa etiri

broja koji se nalaze iza naredbe
rectangle odreujemo poloaj gornjeg lijevog i donjeg desnog ugla
pravokutnika.
Funkciju pojedinih
brojeva moemo
vidjeti na crteu.
PRO - MIL
Uvod
Meusobno moemo kombinirati

vie pravokutnika.
PRO - MIL
Varijable
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
circle (320, 240, 220);
circle (220, 140, 50);
circle (420, 140, 50);
circle (320, 240, 30);
rectangle (260, 342, 380, 338);
getch();
closegraph();
return 0;
}
Polja
Obrada
teksta
Pokuajmo za vjebu sami izmisliti nekoliko primjera, npr.

deblo stabla nacrtamo kao pravokutnik, a kronju kao krug.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Objekti
Pravokutnik moemo kombinirati s drugim oblicima.
Na prvi
program
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
rectangle (160, 100, 480, 380);
rectangle (190, 130, 450, 350);
rectangle (220, 160, 420, 320);
rectangle (250, 190, 390, 290);
getch();
closegraph();
return 0;
}

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Sadraj
87
Grafika
Crtanje crte
Crtu moemo nacrtati na vie
naina, a uporaba naredbe line
jedan je od njih.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
line (120, 100, 500, 380);
getch();
closegraph();
return 0;
}
line ( 160, 100, 480, 380 );
Naredba za crtanje
crte.
640
100
380
120
500
480
88
Naredbom
line
crtamo crtu, a sa
etiri broja koji se
nalaze iza naredbe line odreujemo poetak i kraj
crte.
Funkciju pojedinih
brojeva moemo
vidjeti na crteu.
PRO - MIL
Uvod
Napravimo nekoliko crtea uporabom naredbe za crtanje crte.
Na prvi
program
PRO - MIL
Polja
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
circle (320, 240, 220);
circle (320, 240, 165);
circle (320, 240, 110);
circle (320, 240, 55);
line (100, 240, 540, 240);
line (320, 20, 320, 460);
getch();
closegraph();
return 0;
}
Obrada
teksta
Objekti
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
line (100, 240, 540, 240);
line (320, 20, 320, 460);
getch();
closegraph();
return 0;
}

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Sadraj
89
Grafika
Osim uporabom naredbe line,

crtu moemo nacrtati i uporabom naredbi moveto i lineto.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Naredbom moveto odreujemo poetak crte, a naredbom

lineto odreujemo kraj crte.

int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
moveto (120, 100);
lineto (500, 380);
getch();
closegraph();
return 0;
}
Ovom naredbom odreujemo

poetak crte.
moveto ( 120, 100 );
640
100
Ovom naredbom odreujemo kraj crte.
380
120
500
lineto ( 500, 380 );
480
90
PRO - MIL
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
moveto(160, 240);
lineto(160, 450);
getch();
closegraph();
return 0;
}
PRO - MIL
Polja
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Obrada
teksta
Pogledajmo, korak po korak,

kako je nastao ovaj crte.
Na prvi
program
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
moveto(160, 240);
lineto(160, 450);
lineto(480, 450);
lineto(480, 240);
lineto(160, 240);
lineto(320, 120);
lineto(480, 240);
getch();
closegraph();
return 0;
}
Uvod
Pogledajmo ovaj primjer.
Objekti
Ovaj nain crtanja pogodan

je za crtanje vie crta u neprekinutom nizu.

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Sadraj
91
Grafika
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
moveto(160, 240);
lineto(160, 450);
lineto(480, 450);
getch();
closegraph();
return 0;
}
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
moveto(160, 240);
lineto(160, 450);
lineto(480, 450);
lineto(480, 240);
getch();
closegraph();
return 0;
}
92
PRO - MIL
Sadraj
Uvod
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Petlje
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
moveto(160, 240);
lineto(160, 450);
lineto(480, 450);
lineto(480, 240);
lineto(160, 240);
getch();
closegraph();
return 0;
}
Na prvi
program
PRO - MIL
Obrada
teksta
Objekti
koda
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
moveto(160, 240);
lineto(160, 450);
lineto(480, 450);
lineto(480, 240);
lineto(160, 240);
lineto(320, 120);
getch();
closegraph();
return 0;
}
Polja
93
Grafika
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
moveto(160, 240);
lineto(160, 450);
lineto(480, 450);
lineto(480, 240);
lineto(160, 240);
lineto(320, 120);
lineto(480, 240);
rectangle(400, 320, 480, 450);
rectangle(200, 260, 250, 340);
rectangle(300, 260, 350, 340);
circle (550, 90, 80);
line (0, 450, 640, 450);
getch();
closegraph();
return 0;
}
94
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
moveto(160, 240);
lineto(160, 450);
lineto(480, 450);
lineto(480, 240);
lineto(160, 240);
lineto(320, 120);
lineto(480, 240);
getch();
closegraph();
return 0;
}
PRO - MIL
Crtanje toke
Ponekad nam je potrebna samo
jedna toka, kao u ovom primjeru gdje smo tokom oznaili
sredite kruga.
Na prvi
program
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Uvod
Sadraj
500
480
PRO - MIL
Obrada
teksta
380
Ovdje unosimo boju

toke koju odreujemo na isti nain kao i
boju pozadine ili boju
crte.
Objekti
640
Naredba za crtanje
toke.

koda
putpixel ( 320, 240, BLACK );
Polja
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
circle (320, 240, 220);
putpixel (320, 240, BLACK);
getch();
closegraph();
return 0;
}
95
Grafika
Ispis teksta
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
cout << "Ovo je krug." << endl;
circle (320, 240, 220);
getch();
closegraph();
return 0;
}
96
Moemo li unutar grafikog

prozora staviti tekst? Moemo, ali naalost, ne na nain
na koji smo to do sada navikli
raditi.
Ako prije naredbe za crtanje
kruga stavimo naredbu i za
ispis teksta, tekst e se ispisati, ali ne unutar grafikog prozora, ve unutar tekstualnog
prozora.
PRO - MIL

int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
moveto (320, 240);
outtext ("Ovo je krug.");
circle (320, 240, 220);
getch();
closegraph();
return 0;
}
PRO - MIL
Naredbu za odreivanje pozici-
Uvod
Na prvi
program
Varijable
je poetka crte moemo iskoristiti za odreivanje poetka

teksta.
Polja
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Donoenje Grafika
odluke
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
outtext ("Ovo je krug.");
circle (320, 240, 220);
getch();
closegraph();
return 0;
}
Petlje
Obrada
teksta
grafikog prozora.
Objekti
tekst e se ispisati unutar
#include <cstdlib>
#include <iostream>

koda
Upotrijebimo li ovu naredbu,
Sadraj
97
Grafika
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Naredba outtextxy objedinjuje naredbu za odreivanje

pozicije teksta i naredbu za
ispis teksta.

int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
outtextxy (320, 240, "Ovo je krug.");
circle (320, 240, 220);
getch();
closegraph();
return 0;
}
Brojevima odreujemo
poziciju ispisa.
Unutar navodnika je
tekst koji ispisujemo.
outtextxy ( 320, 240, "Ovo je krug." );
640
240
320
Ovo je krug.
480
98
PRO - MIL
slova te smjer ispisa teksta.

Stavljamo je prije naredbe za
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
ispis teksta.
Polja
Naredba za odreivanje veliine i oblika slova te smjera ispisa.
settextstyle ( 9, HORIZ_DIR, 1 );
Veliina slova.
Ovaj broj odreuje

oblik slova. Njegova vrijednost moe
biti izmeu 0 i 10.
Smjer teksta:
HORIZ_DIR - vodoravni tekst.
VERT_DIR - uspravni tekst od dolje prema gore.

-VERT_DIR - uspravni tekst od gore prema dolje.
PRO - MIL
Obrada
teksta
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
settextstyle (9, HORIZ_DIR, 1);
outtextxy (320, 240, "Ovo je krug.");
circle (320, 240, 220);
getch();
closegraph();
return 0;
}
Objekti
Uvod
emo mijenjati oblik i veliinu
Na prvi
program
Naredbom settextstyle mo-

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Sadraj
99
Grafika
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
circle (320, 240, 220);
settextstyle(9, HORIZ_DIR, 1);
outtextxy(320, 200, "Ovo je krug.");
getch();
closegraph();
return 0;
}
Pogledajmo primjer promjene smjera ispisa teksta.
100
Pogledajmo primjer promjene veliine slova.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
circle (320, 240, 220);
settextstyle(9, VERT_DIR, 1);
settextstyle(9, -VERT_DIR, 1);
getch();
closegraph();
return 0;
}
PRO - MIL
Pogledajmo primjer promjene

oblika slova.
Uvod
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Sadraj
PRO - MIL
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
Polja
Obrada
teksta
Objekti
koda
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
circle (320, 240, 220);
getch();
closegraph();
return 0;
}
Na prvi
program
101
Donoenje odluke
102
PRO - MIL
PRO - MIL

koda
Objekti
Obrada
teksta
Polja
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na prvi
program
Uvod
Sadraj
Donoenje odluke
103
Donoenje odluke
Funkcije
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <cmath>
int main()
{
float broj;
float potencija;
float rezultat;
cout << "Unesite broj:" << endl;
cin >> broj;
cout << endl;
cout << "Unesite potenciju:" << endl;
cin >> potencija;
cout << endl;
rezultat = pow(broj,potencija);
cout << "Rezultat je:" << endl;
cout << rezultat << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Pojam funkcije zvui jako

pametno, ali iza tog naziva
kriju se uglavnom jednostavne stvari, matematike
operacije poput potenciranja ili vaenja kvadratnog
korijena.
Pogledajmo program
potenciranje.
za
Da bismo u programu mogli

koristiti matematike funkcije, moramo u program ukljuiti biblioteku matematikih funkcija.
Varijabla u koju spremamo rezultat potenciranja.
rezultat = pow ( broj, potencija );
Naredba za potenciranje.
104
Potencija na koju
potenciramo.
Broj koji potenciramo.
PRO - MIL
Uvod
Na prvi
program
Vano je uoiti da ova

funkcija veliinu kuta ne
izraava stupnjevima nego radijanima.
Polja
Petlje
int main()
{
float kut;
float rezultat;
cout << "Kut u radijanima:" << endl;
cin >> kut;
cout << endl;
rezultat = sin(kut);
cout << "Sinus kuta je:" << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Ako ne znate to je to
sinus, nemojte se time
optereivati. To nije bitno
za razumijevanje C++
programskog jezika.
Varijable
Ovo je program za izraun sinusa.
Donoenje Grafika
odluke
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <cmath>
Sadraj
Naredba za izraun sinusa kuta.
PRO - MIL
Varijabla u koju spremamo veliinu

kuta kojem emo raunati sinus. Kut
mora biti izraen u radijanima, a ne u
stupnjevima.

koda
rezultat = sin ( kut );
Objekti
Obrada
teksta
Varijabla u koju spremamo rezultat.
105
Donoenje odluke
Ponekad je u programu
potrebno negativan broj
pretvoriti u pozitivan.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <cmath>
int main()
{
float broj;
float rezultat;
cout << "Unesite negativni broj:" << endl;
cin >> broj;
cout << endl;
rezultat = abs(broj);
cout << "Broj bez minusa:" << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
rezultat = abs ( broj );
Naredba za pretvaranje
negativnog broja u pozitivan broj.
106
Varijabla u koju spremamo broj koji

emo iz negativnog pretvoriti u pozitivan.
PRO - MIL
rezultat = sqrt ( broj );
Varijabla u koju spremamo

broj iji kvadratni korijen
elimo izraunati.
Naredba za izraun kvadratnog korijena.
Iako se nam na prvi

pogled moe uiniti
da je program ispravan, to na alost nije
tako. Pokuamo li
kvadratni korijen izraunati iz negativnog broja dobit emo
besmisleni rezultat.
Do toga dolazi zato
to nije mogue izraunati kvadratni korijen iz negativnog
broja.
PRO - MIL
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
Ako je 4 puta 4, odnosno 4 na kvadrat, jednako 16, onda je kvadratni korijen od 16 jedak
4.
Petlje
to je to uope kvadrati
korijen?
Polja
Pogledajmo program
za vaenje kvadratnog
korijena.
Obrada
teksta
int main()
{
float broj;
float rezultat;
cin >> broj;
cout << endl;
rezultat = sqrt(broj);
cout << "Kvadratni korijen je:" << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Objekti

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <cmath>
Na prvi
program
Uvod
Sadraj
107
Donoenje odluke
Donoenje odluke
Pokuajmo kvadrati korijen izraunati pomou ovakvog programa.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <cmath>
int main()
{
float broj;
float rezultat;
cout << "Unesite pozitivan broj." << endl;
cin >> broj;
cout << endl;
if (broj < 0)
{
cout << "Broj je negativan!" << endl;
}
else
{
cout << rezultat;
cout << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
108
Ova inaica programa

izraunava
kvadratni
korijen ako smo unijeli

pozitivan broj ili nas
obavjetava da je unesen negativan broj ako
unesemo
negativan
broj.
PRO - MIL
Broj nula.
if (broj < 0)
Naredbom if ispitujemo
je li sadraj varijable manji od nule.
{
cout << "Broj je negativan!" << endl;
}
Ovaj dio programa izvodi se samo ako je sadraj varijable broj manji
od nule.
Uvod
Na prvi
program
Varijable
float broj;
float rezultat;
cout << "Unesite pozitivan broj." << endl;
cin >> broj;
cout << endl;
Formiranje varijabli i
unos broja iz kojeg emo vaditi kvadratni korijen.
Izvodi se prilikom svakog pokretanja programa.
Donoenje Grafika
odluke
int main()
{
Uobiajen poetak programa. Izvodi se prilikom

svakog pokretanja programa
Petlje
Pogledajmo bitne dijelove naeg programa.
Polja
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <cmath>
Sadraj
cout << rezultat;
cout << endl;
}
cout << endl;

system("PAUSE");
return 0;
}
PRO - MIL
se izvodi samo ako

sadraj varijable broj
nije manji od nule.
Uobiajeni kraj programa. Izvodi se prilikom

svakog pokretanja programa.
Objekti
nje dio programa koji

koda
Naredbom else zapoi-
Obrada
teksta
else
109
Donoenje odluke
Svi programi koje smo do sada vidjeli izvodili su se redom od prve do posljednje naredbe. U sluaju programa za vaenje kvadratnog korijena to nam ne
odgovara jer elimo da program na jedan nain reagira ako unesemo pozitivan broj, a na drugi nain ako unesemo negativan.
Ako unesemo pozitivan broj, izraunat emo kvadratni korijen i neemo ispisivati obavijest da je broj negativan, a ako unesemo negativan broj, ispisat emo obavijest da je broj negativan i neemo raunati kvadratni korijen, budui
da iz negativnog broja nije mogue izraunati kvadratni korijen.
Za razliku od dosadanjih naredbi koje su se nalazile u jednom redu, naredba
koja nam omoguuje izvoenje jednog ili drugog dijela programa proteu se
kroz vie redova. Pogledajmo strukturu tog sustava.
Uvjet na temelju kojeg

e raunalo odluiti hoe
li se izvoditi sadraj a ili
sadraj b.
Naredbom if zapoinje donoenje odluke.
U naem sluaju ispituje se je li sadraj

varijable broj manji od broja nula.
if ( broj < 0 )
{
Sadraj a i sadraj b nalaze

se unutar vitiastih zagrada.
U poetku esto
e nam se deavati da izostavimo vitiaste zagrade ili da ih
krivo napiemo.
sadraj a
}
else
{
sadraj b
}
110
Ovaj dio programa

unutar vitiastih zagrada izvrit e se ako
je uvjet zadovoljen,
tj. ako je sadraj varijable broj manji od
nula.
Naredbom else zapoinje dio programa

koji se izvrava ako
uvjet iza if naredbe
nije zadovoljen, tj.
ako sadraj varijable
broj nije manji od
nule.
U tom sluaju izvodi
se sadraj b, a ne
izvodi se sadraj a.
PRO - MIL
Varijable
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Ovaj program samo

ispituje je li unesen
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Ako je broj vei od
Polja
broj vei od nule.
nule, izvodi se dio

programa koji ispisuje tekst Broj je vei
Obrada
teksta
int main()
{
float broj;
cout << "Unesite broj." << endl;
cin >> broj;
cout << endl;
if (broj > 0)
{
cout << "Broj je veci od nule." << endl;
}
else
{
cout << "Broj nije veci od nule." << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Uvod
Na prvi
program
Da bismo lake shvatili nain koritenja if ... else naredbi, napravit emo niz
programa. Ti programi nee raditi nita osobito korisno, ve e im jedina svrha
biti uvjebavanje pisanja programa unutar kojih raunalo donosi odluku.
Sadraj
nule, izvodi se dio

programa koji ispisuje tekst Broj
vei od nule.
PRO - MIL
nije

koda
Ako broj nije vei od
Objekti
od nule.
111
Donoenje odluke
U ovom programu ispitivat emo je li unesen broj jednak nuli.

Za to ispitivanje koristit emo
dvostruki znak jednakosti.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Ako je odgovor na pitanje

je li sadraj varijable broj
int main()
{
float broj;
cin >> broj;
cout << endl;
if (broj == 0)
{
cout << "Broj je jednak nuli." << endl;
}
else
{
cout << "Broj nije jednak nuli." << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
jednak nuli DA, izvrit e

se ovaj dio programa.
Ispisat e se poruka Broj
je jednak nuli.
Ako je odgovor na pitanje
je li sadraj varijable broj
jednak nuli NE, izvrit e
se ovaj dio programa.
Ispisat e se poruka Broj
nije jednak nuli.
Da smo umjesto broj == 0 napisali broj = 0 program ne bi ispitivao je li sadraj varijable broj
jednak nuli, nego bi broj nula
stavio u varijablu broj.
112
PRO - MIL
Na prvi
program
Uvod
Sadraj
Vidjeli smo da moemo

ispitivati je li varijabla
vea, manja ili jednaka
nekom broju.
U dosadanjim primjerima to je bio broj nula,
ali to moe biti bilo koji
to je to sluaj u ovom
primjeru.
Polja
broj, npr. broj 100 kao

koda
Objekti
Obrada
teksta
int main()
{
float broj;
cin >> broj;
cout << endl;
if (broj < 100)
{
cout << "Broj je manji od sto." << endl;
}
else
{
cout << "Broj nije manji od sto." << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
#include <cstdlib>
#include <iostream>
PRO - MIL
113
Donoenje odluke
Osim varijable i broja, if naredbom moemo usporeivati dvije

varijable.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
float prvi;
float drugi;
cin >> prvi;
cout << endl;
cin >> drugi;
cout << endl;
if (prvi == drugi)
{
cout << "Brojevi su jednaki." << endl;
}
else
{
cout << "Brojevi su razliciti." << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
114
Ovdje ispitujemo jesu li sadraji dviju varijabli u koje

smo prethodno unijeli brojeve jednaki.
Ako unesemo jednake brojeve ispisat, e se obavijest
Brojevi su jednaki.
Ako unesemo razliite, ispisat e se obavijest Brojevi
su razliiti.
PRO - MIL
Uvod
Na prvi
program
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
koda
Objekti
int main()
{
float prvi;
float drugi;
cin >> prvi;
cout << endl;
cin >> drugi;
cout << endl;
if (prvi < drugi)
{
cout << "Prvi broj je manji." << endl;
}
else
{
cout << "Prvi broj nije manji." << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Petlje
Polja
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Obrada
teksta
U ovom primjeru ispitujemo je

li sadraj varijable prvi manji
od sadraja varijable drugi.
Sadraj
PRO - MIL
115
Donoenje odluke
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
float prvi;
float drugi;
cin >> prvi;
cout << endl;
cin >> drugi;
cout << endl;
if ((prvi < 5) && (drugi < 5))
{
cout << "Oba broja su manja od pet." << endl;
}
else
{
cout << "Oba broja nisu manja od pet." << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
116
Osim jednostavnih ispitivanja if naredbom, mogua

su i sloenija
ispitivanja.
PRO - MIL
Prilikom formiranja sloenih uvjeta moramo paziti na raspored zagrada. Svaki
Sadraj
unutar jo jednog para zagrada.
else
Mogue je da je sadraj varijable prvi manji

od 5, a mogue je i da nije. Isto tako, mogu-
e je da je sadraj varijable drugi manji od
sadraj b
}
5, a mogue je i da nije.
Postavlja se pitanje u kojem sluaju e se
izvravati sadraj a, a u kojem sluaju sadraj b.
Ovim oznakama nareujemo raunalu da
e se sadraj a izvoditi samo onda kad su
zadovoljena oba uvjeta; u naem sluaju
kad je sadraj varijable prvi manji od 5 i kad
je sadraj varijable drugi manji od 5.
U svim ostalim sluajevima izvrit e se
sadraj b.
PRO - MIL
Petlje
voljen ili nezadovoljen.
Polja
uvjet. Svaki od ta dva uvjeta moe biti zado-
Obrada
teksta
Ovdje imamo dva uvjeta, prvi uvjet i drugi
Objekti
sadraj a

koda
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
if ( (prvi < 5) && (drugi < 5) )
Na prvi
program
Uvod
uvjet, prvi i drugi nalaze se unutar svojih zagrada, a svi zajedno nalaze se
117
Donoenje odluke
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
float prvi;
float drugi;
cin >> prvi;
cout << endl;
cin >> drugi;
cout << endl;
if ((prvi < 5) || (drugi < 5))
{
cout << "Barem jedan je manji od 5." << endl;
}
else
{
cout << "Niti jedan nije manji od 5." << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Ako umjesto oznaka && stavimo

oznake || ukupni
uvjet bit e zadovoljen ako je barem jedan od dva
uvjeta zadovoljen.
Oznaku | dobijemo tako da drimo lijevu AltGr tipku, a zatim

pritisnemo W tipku.
118
PRO - MIL
if (broj > 0)
Ispitujemo je li sadraj varijable broj vei od broja nula.
if (broj == 0)
Ispitujemo je li sadraj varijable broj jednak broju nula.
if (broj < 50)
Ispitujemo je li sadraj varijable broj manji od broja pedeset.
if (broj > 50)
Ispitujemo je li sadraj varijable broj vei od broja pedeset.
if (broj == 50)
Ispitujemo je li sadraj varijable broj jednak broju pedeset.
if (broj != 50)
Ispitujemo je li sadraj varijable broj razliit od broja pedeset.
if (prvi > drugi)
Ispitujemo je li sadraj varijable prvi vei od sadraja varijable drugi.
if (prvi < drugi)
Ispitujemo je li sadraj varijable prvi manji od sadraja

varijable drugi.
if (prvi == drugi)
Ispitujemo je li sadraj varijable prvi jednak sadraju varijable drugi.
PRO - MIL
Uvod
Na prvi
program
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
Ispitujemo je li sadraj varijable broj manji od broja nula.
Petlje
if (broj < 0)
Polja
Primjeri jednostavnih ispitivanja
Obrada
teksta
Isto tako bilo koje dvije varijable koje se koriste u programu moemo meusobno usporeivati.
Objekti
Ovo su samo neki primjeri, dok je broj moguih kombinacija praktiki neogranien. Bilo koju varijablu koju koristimo u programu moemo usporediti s
bilo kojim brojem.

koda
Ovdje moemo vidjeti primjere jednostavnih ispitivanja na temelju kojih raunalo donosi odluku koji dio programa e se izvoditi, a koji preskoiti.
Sadraj
119
Donoenje odluke
Osim jednostavnih ispitivanja if naredbom, u programu moemo imati i veoma

sloena ispitivanja.
Sloena ispitivanja formiraju se koritenjem zagrada po logici slinoj logici u
matematici i uporabom simbola || i &&.
Simbol && izmeu dva uvjeta znai da oba uvjeta moraju biti zadovoljena da
bi bio zadovoljen ukupni uvjet.
Simbol || izmeu dva uvjeta oznauje da je dovoljno da je barem jedan od
uvjeta zadovoljen da bi bio zadovoljen ukupni uvjet.
Broj moguih kombinacija praktiki je neogranien, a koju kombinaciju emo
upotrijebiti ovisi o cilju koji programom elimo postii.
Primjeri sloenih ispitivanja
if ((prvi < 5) && (drugi < 5))
Uvjet je zadovoljen ako je sadraj varijable prvi manji od 5 i ako je sadraj

varijable drugi manji od 5.
if ((prvi < 5) || (drugi < 5))
Uvjet je zadovoljen ako je ili sadraj

varijable prvi manji od 5, ili ako je sadraj varijable drugi manji od 5, ili ako
su obje varijable manje od 5.
Uvjet je zadovoljen ako je sadraj varijable prvi ili sadraj varijable drugi ili
if (((prvi < 5) || (drugi < 5)) && (treci < 5))
sadraj obiju varijabli manji od 5 i ako
je sadraj varijable treci manji od 5.
if ((prvi < 5) || (drugi < 5) || (treci < 5))
Uvjet je zadovoljen ako je barem jedna

od triju varijabli manja od pet, ili ako su
dvije manje od 5, ili ako su sve tri manje od 5.
Uvjet je zadovoljen ako su sve tri varijable manje od pet. Dovoljno je da jedif ((prvi < 5) && (drugi < 5) && (treci < 5))
na varijabla nije manja od 5 i uvjet nije
ispunjen.
120
PRO - MIL
Sadraj
Uvod
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Varijable
ristiti
za
isprobavanje
kombinacija s prethodne
stranice.
U ovom sluaju ukupni
uvjet je ispunjen ako je
Donoenje Grafika
odluke
grama koji moemo isko-
Petlje
Ovdje vidimo primjer pro-
je drugi broj manji od 5 ili

ako su oba manja od 5 i
Polja
prvi broj manji od 5 ili ako
ako je trei broj manji od

Obrada
teksta
int main()
{
float prvi;
float drugi;
float treci;
cout << "Unesite prvi broj." <<
endl;
cin >> prvi;
cin >> drugi;
cout << "Unesite treci broj." << endl;
cin >> treci;
if (((prvi < 5) || (drugi < 5)) && (treci < 5))
{
cout << "DA" << endl;
}
else
{
cout << "NE" << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Na prvi
program
5.
dio programa.
Ako
ukupni uvjet nije
zadovoljen, izvest e se
ovaj dio programa.
PRO - MIL

koda
voljen, izvest e se ovaj
Objekti
Ako je ukupni uvjet zado-
121
Donoenje odluke
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
float broj;
cin >> broj;
if (broj < 0)
{
cout << "Broj je manji od 0." << endl;
}
else
{
if (broj > 0)
{
cout << "Broj je veci od 0." << endl;
}
else
{
cout << "Broj je 0." << endl;
}
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
122
Osim to moemo u programu imati veoma sloena ispitivanja unutar if

naredbe, mogue je jednu if naredbu staviti unutar druge if naredbe.
To je nuno ako elimo
ispitati vie stvari, npr. je
li neki broj vei od nule ili
jednak nuli ili je manji od
nule. Takvo ispitivanje ne
moemo napraviti s jednom if naredbom, nego
su nune dvije if naredbe.
Pogledajmo
ram.
ovaj
prog-
PRO - MIL
strukturu
Uvod
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Pogledamo
programa.
Sadraj
Poetak programa.
Prva if naredba. Ispituje je li broj manji od 0.
Varijable
int main()
{
float broj;
cin >> broj;
Na prvi
program
if (broj > 0)
{
}
Ako uneseni broj nije

manji od 0, izvodi se
ovaj dio. Unutar ovog
dijela nalazi se druga
if naredba.
else
{
}
Ako je uneseni broj

vei od 0, izvodi se
ovaj dio.
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}

vei od 0, izvodi se
ovaj dio.
ni vei ni manji od
nule, onda znamo da
je nula.
Kraj programa.
PRO - MIL
Petlje
Polja
else
Obrada
teksta
Ako je uneseni broj

manji od 0, izvodi se
ovaj dio.
Objekti

koda
Donoenje Grafika
odluke
if (broj < 0)
123
Donoenje odluke
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
float broj;
cin >> broj;
if (broj < 0)
{
}
else
{
if (broj > 0)
{
}
else
{
}
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Pogledamo li paljivo ovaj

program, vidjet emo da je
potpuno identian programu s
prethodne stranice. Razlika je
jedino u tome to pojedini redovi nisu uvueni.
Pokuamo li pokrenuti ovaj
program, vidjet emo da radi
potpuno jednako kao i inaica
s uvuenim redovima.
U emu je onda razlika? Zato bismo uope uvlaili redove
kad program oigledno radi i
bez toga?
Razlika je u preglednosti. Program s uvuenim redovima
daleko je pregledniji.
Usporedimo li program s uvuenim redovima na prethodnoj
stranici i ovaj bez uvuenih
redova, vidjet emo da je na
inaici s uvuenim redovima
daleko lake uoiti gdje zapoinju, a gdje zavravaju pojedine if naredbe; koje vitiaste
zagrade ine par i sl.
Preglednost programa s uvlaenjima redova osobito dolazi
do izraaja kod veih i sloenijih programa.
Ne postoje vrsta pravila na koji nain

treba uvlaiti redove. Na poetku je
najbolje da u vlastitim programima
uvlaenja izvodimo slino kao u primjerima danima u knjizi.
Osnovna ideja je u tome da se uvue
svaka cjelina za koju bi moglo biti
nejasno gdje poinje, a gdje zavrava.
124
PRO - MIL
{
}
else
{
if (broj > 0)
{
}
Sadraji unutar if naredbe dodatno se pomiu u desnu stranu.

To nam pomae da
lake uoimo gdje poinje, a gdje zavrava if
naredba.
else
{
}
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
PRO - MIL
Ako se unutar jedne if

naredbe nalazi druga if
naredba, njen sadraj
dodatno se pomie u
desnu stranu.
To nam pomae da
lake uoimo gdje poinje i gdje zavrava druga if naredba te pomae da njen sadraj lake razlikujemo od sadraja prve if naredbe.
Varijable
Na prvi
program
Uvod
Na toj razini pie se
veina
jednostavnih
naredbi.
Donoenje Grafika
odluke
if (broj < 0)
Petlje
Sadraj unutar glavnih

vitiastih zagrada uvlai
se u desnu stranu.
Polja
float broj;
cin >> broj;
Bez uvlaenja pie se

poetak programa i dvije
glavne vitiaste zagrade.
Obrada
teksta
int main()
{
Objekti

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Pogledajmo strukturu
uvlaenja redova.
Sadraj
125
Donoenje odluke
Switch naredba
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
float a;
float b;
int od;
cout << "Unesite 1. broj:" << endl;
cin >> a;
cout << "Unesite 2. broj:" << endl;
cin >> b;
cout << "Brojeve cemo:" << endl;
cout << "1 - zbrojiti" << endl;
cout << "2 - oduzeti" << endl;
cout << "3 - mnoziti" << endl;
cout << "4 - dijeliti" << endl;
cin >> od;
switch (od)
{
case 1:
cout << a << " + " << b << " = " << a + b << endl;
break;
case 2:
cout << a << " - " << b << " = " << a - b << endl;
break;
case 3:
cout << a << " x " << b << " = " << a * b << endl;
break;
case 4:
cout << a << " : " << b << " = " << a / b << endl;
break;
default:
cout << "Morate unijeti 1,2,3 ili 4." << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
126
If naredba nam
omoguuje grananje na dvije
grane. Jedna e
se izvriti ako je
uvjet
zadovoljen, a druga ako
uvjet nije zadovoljen.
Primjena naredbe if nije elegantna ako se u
programu
javi
potreba za grananjem u vie
od dvije grane.
U ovom programu biramo jednu od etiri raunske operacije.

Program bismo
mogli realizirati i
uporabom vie
if naredbi, ali
daleko je elegantniji ako upotrijebimo switch
naredbu.
PRO - MIL
cout << "Prvi izbor." << endl;

break;
case 2:
cout << "Drugi izbor." << endl;
break;
case 3:
cout << "Treci izbor." << endl;
break;
Pokuajmo je obrisati.
Pokrenimo
program i promatrajmo posljedice.
Naredbom case 2:
zapoinje dio programa koji e se
izvriti ako je sadraj varijable od
broj 2.
case 4:
cout << "Cetvrti izbor." << endl;
break;
Na temelju sline
logike biraju se
ostali case dijelovi
kojih moe biti proizvoljni broj.
default:
(U naem sluaju
imamo jo case 3:
i case 4:.)
cout << "Greska!!!" << endl;

}
Ovaj dio izvrava se ako ni jedan case uvjet

nije zadovoljen, dakle ako u varijabli od nije bio
ni broj 1, ni broj 2, ni broj 3, ni broj 4.
Kraj switch naredbe.
PRO - MIL
Uvod
Na prvi
program
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
Naredbom break
zavrava case 1:
naredba.
case 1:
Petlje
Polja
e se izvriti ako se u varijabli od nalazi broj 1.
Obrada
teksta
Naredbom case 1: zapoinje dio programa koji
Objekti
switch (od)
Ovdje se nalazi int varijabla. Grananje se vri na temelju broja koji se

nalazi u varijabli. Int tip je obvezan.

koda
Poetak switch naredbe.
Sadraj
127
Petlje
128
PRO - MIL

koda
Objekti
Obrada
teksta
PRO - MIL
Polja
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
Varijable
Na prvi
program
Uvod
Sadraj
129
Petlje
For petlja
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Ovaj program crta niz krugova jednakog promjera. Svakome je sredite

pomaknuto za pet toaka u desnu
stranu u odnosu na sredite prethodnog.
Vidimo da program funkcionira, ali nije

int main()
ba elegantan budui da moramo pu{
no puta ponoviti slinu naredbu.
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
#include <cstdlib>
cleardevice();
#include <iostream>
Ovaj program radi isti
circle(260,240,60);
posao, ali je oigledno
circle(265,240,60);
daleko elegantniji.
circle(270,240,60);
circle(275,240,60);
circle(280,240,60);
int main()
circle(285,240,60);
{
circle(290,240,60);
int gdriver = 9;
circle(295,240,60);
int gmode = 2;
circle(300,240,60);
int x;
circle(305,240,60);
circle(310,240,60);
setbkcolor (WHITE);
circle(315,240,60);
setcolor (BLACK);
circle(320,240,60);
cleardevice();
circle(325,240,60);
for (x = 260; x < 365; x = x + 5 )
circle(330,240,60);
{
circle(335,240,60);
circle(x,240,60);
circle(340,240,60);
}
circle(345,240,60);
getch();
circle(350,240,60);
closegraph();
circle(355,240,60);
return 0;
circle(360,240,60);
}
getch();
closegraph();
return 0;
}
130
PRO - MIL
Uvod
Kljuna naredba u novoj inaici programa je for naredba. Omoguuje nam

izvravanje dijela programa vie puta. To viestruko ponavljanje dijela programa naziva se programska petlja. Slino kao if naredba, i for naredba je
veoma sloena i protee se kroz vie redova programa.
Sadraj
x < 365 ;
{
circle ( x, 240, 60 );
}
Udaljenost sredita kruga od lijevog ruba nije odreena brojem,

nego vrijednou varijable x.
Budui da se pri svakom ponovnom izvoenju sadraj varijable x
mijenja, jednako e se mijenjati i
udaljenost sredita kruga od lijevog ruba.
PRO - MIL
x=x+5 )
Ovdje odreujemo nain na koji e se vrijednost varijable x mijenjati.
U naem sluaju nakon
svakog ponavljanja for
naredbe,
vrijednost
varijable x uveat e se
za 5, a rezultat e se
spremiti u varijablu x.
Sadraj unutar navodnika ponavlja se svaki put

kad for naredba uvea
vrijednost varijable x i
provjeri je li x manji od
365.
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
for ( x = 260 ;
Polja
Kad uvjet vie nije zadovoljen; tj. kad x vie

ne bude manji od 365, program e nastavit
izvoenje od prve naredbe nakon druge
vitiaste zagrade.
Obrada
teksta
U naem sluaju poetna

vrijednost varijable x je
260.
Objekti
Petlja e se vrtjeti, odnosno petlja e ponavljati dio programa, tako dugo dok je
ovaj uvjet zadovoljen; u naem sluaju,
tako dugo dok je sadraj varijable x manji
od 365.

koda
Ovdje se definira poetna

vrijednost varijable koju
koristi for naredba i koju
prije for naredbe moramo
formirati.
Na prvi
program
Pogledajmo sastavne elemente for naredbe.
131
Petlje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Pogledajmo dijelove naeg programa.
Uobiajeni poetak programa.
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
Naredbe za otvaranje grafikog prozora, odreivanje svojstava grafike i

formiranje varijable x koju koristimo u
for naredbi.
Ovdje definiramo petlju. Poetna

vrijednost varijable petlje x je 260,
uveavat e se za 5, a izvravat e
se tako dugo dok je sadraj varijable
x manji od 365.
for (x = 260; x < 365; x = x + 5 )

Pri svakom ponavljanju petlje ponavlja se sadraj unutar vitiastih
zagrada.
U naem sluaju na grafikom ekranu e se crtati krug.
{
circle(x,240,60);
}
getch();
closegraph();
return 0;
}
132
Udaljenost sredita kruga od lijevog ruba nije odreena brojem,

nego vrijednou varijable x.
Budui da vrijednost varijable x pri
svakom ponavljanju raste za 5,
sredie novog kruga bit e za pet
toaka pomaknuto u desnu stranu.
Uobiajeni kraj programa.
PRO - MIL
Jedino to ovaj program

radi jest ispisivanje sadraj
varijable x.
To nam omoguuje lako
opaanje kako se sadraj
varijable x mijenja, te koji
dio programa se ponavlja i
koliko puta.
Unoenjem varijacija u taj
program najlake emo
shvatiti for naredbu.
Vidimo da se ponavlja
sadraj unutar vitiastih
zagrada for naredbe.
Sadraj prije i sadraj poslije for naredbe ne ponavlja se.
PRO - MIL
Uvod
Na prvi
program
Varijable
koda
Objekti
int main()
{
int x;
cout << "Prije for naredbe." << endl;
for (x = 0; x < 9; x = x + 1 )
{
cout << x << endl;
}
cout << "Nakon for naredbe." << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Ovaj e nam program pomoi da lake shvatimo

funkcioniranje if naredbe.
Vrijednost varijable x mijenjat e se od 0 do 9 po 1.
Donoenje Grafika
odluke
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Petlje
Drugaiji je problem ako nam se ne da pisati programe. Onda bismo doista

mogli konstatirati da programiranje nije za nas i trebali bismo se pokuati
baviti neim intelektualno manje zahtjevnim, npr. nogometom ili politikom.
Polja
Takve nedoumice prevladavaju se tako da napiemo odreenu koliinu programa jer emo jedino na taj nain do kraja shvatiti kako for naredba radi i
emu slui.
Obrada
teksta
Nemojmo se obeshrabriti ako nam trenutno nije previe jasno ni kako for
naredba radi, ni emu bi to trebalo sluiti. Na poetku su takve nedoumice
normalne i nipoto nisu dokaz da nismo talentirani za programiranje.
Sadraj
133
Petlje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int x;
for (x = 0; x < 9; x = x + 2 )
{
cout << x << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Mijenjati moemo poetnu i

krajnju vrijednost petlje.
U ovom sluaju x e se mijenjati od 10 do 29.
U prolom primjeru vrijednost varijable x uveavali

smo za 1, a u primjeru prije
toga za 5.
Vrijednost varijable x u for
naredbi moemo uveavati
za bilo koju vrijednost koja
nam u programu treba, npr.
za 2.
U ovom sluaju vrijednost
varijable x raste od 0 do 9
po 2.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int x;
for (x = 10; x < 29; x = x + 2 )
{
cout << x << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
134
PRO - MIL
Uvod
Sadraj
Na prvi
program
#include <cstdlib>
#include <iostream>
U ovom sluaju vrijednost

varijable x mijenja se od 28
do 9 po 2.
Donoenje Grafika
odluke
For naredba moe brojiti i

unatrag.
int main()
{
int x;
for (x = 18; x > -9; x = x - 2 )
{
cout << x << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
PRO - MIL
Obrada
teksta
Objekti
#include <cstdlib>
#include <iostream>

koda
U for naredbi mogu se koristiti i negativni brojevi.
Polja
Petlje
int main()
{
int x;
for (x = 28; x > 9; x = x - 2 )
{
cout << x << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Varijable
135
Petlje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Prilikom formiranja for naredbe mogue je napraviti greku

koja se naziva mrtva petlja.

int main()
{
int x;
for (x = 18; x > -9; x = x + 2 )
{
cout << x << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Pogledajmo jo jedan primjer

mrtve petlje.
Do te greke dolazi kad uvjete

za kraj petlje tako formuliramo
da se oni nikad nee ispuniti,
pa e se petlja vjeno izvoditi.
U ovom primjeru poetna vrijednost je 18. Ta poetna vrijednost uveava se za 2, a
petlja e se ponavljati tako
dugo dok je x vei od 9.
Ako 18 uveavamo za 2, x e
uvijek biti vei od 9 i petlja se
nikad nee prekinuti.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int x;
for (x = 0; x < 9; x = x - 1 )
{
cout << x << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
136
PRO - MIL
Pokuamo sami mijenjati vrijednosti unutar for naredbe i promatrajmo kakve efekte e izazvati te promjene.
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
U ovom sluaju vrijednost varijable x mijenja se od 60 do 580 po

5.

koda
Objekti
Obrada
teksta
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
for (x = 60; x < 580; x = x + 5 )
{
circle(x,240,60);
}
getch();
closegraph();
return 0;
}
Razlika je u tome to su u ovom

sluaju drugaije poetna i krajnja vrijednost x varijable, pa
smo dobili drugaiji niz krugova.
Petlje
Ovaj primjer slian je primjeru

na poetku ovog poglavlja.
Polja
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Na prvi
program
Iako to nije uvijek sluaj, najee se za postizanje eljenih ciljeva koristi varijabla petlje. Pogledajmo nekoliko primjera.
Uvod
Naredba for ne postoji zato da bi se niz brojeva ispisao na zaslon raunala,

nego zato da bi se u programu postigli odreeni efekti.
Sadraj
PRO - MIL
137
Petlje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
for (x = 60; x < 390; x = x + 5 )
{
circle(320,x,60);
}
getch();
closegraph();
return 0;
}
Varijablu x moemo staviti umjesto

broja koji odreuje udaljenost sredita od gornjeg ruba, pa e se krugovi
crtati od gore prema dolje.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Uveavamo li varijablu x za 15 umjesto za 5, pomak sredita krugova

bit e vei.
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
for (x = 60; x < 390; x = x + 15 )
{
circle(320,x,60);
}
getch();
closegraph();
return 0;
Umjesto broja 15 pokuajmo staviti

10, a zatim 20.
138
PRO - MIL
Sadraj
Uvod
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Na slian nain moemo crtati nizove drugih geometrijskih oblika,

npr. crta.
PRO - MIL
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
for (x = 10; x < 640; x = x + 10 )
{
line (x, 20, x, 400);
}
getch();
closegraph();
return 0;
}
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Petlje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Polja
polumjer kruga.
Obrada
teksta
varijablom x moemo mijenjati
Objekti
Osim pozicije sredita kruga,

koda
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
for (x = 20; x < 210; x = x + 10 )
{
circle(320,240,x);
}
getch();
closegraph();
return 0;
}
Na prvi
program
139
Petlje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
for (x = 10; x < 640; x = x + 30 )
{
rectangle (x, 20, x+20, 380);
}
getch();
closegraph();
return 0;
}
Ovo je primjer programa koji crta

niz pravokutnika.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
U dosadanjim programima koristili smo jednu varijablu.

U ovom primjeru koristima dvije,
jednom pomiemo udaljenost sredita od lijevog ruba, a drugom
mijenjamo promjer.
140
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x;
int r;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
r = 20;
for (x = 20; x < 475; x = x + 15 )
{
circle(x,240,r);
r = r + 5;
}
getch();
closegraph();
return 0;
}
PRO - MIL
int r;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
For naredba mijenja vrijednost

varijable x o 20 do 475 po 15.
r = 20;
circle(x,240,r);
r = r + 5;
U naredbi za crtanje kruga upotrijebili smo dvije varijable.

Varijablom x odreujemo udaljenost sredita kruga od lijevog ruba, a varijablom r polumjer kruga.
}
getch();
closegraph();
return 0;
}
I u ovom sluaju promjena pojedinih

elemenata i opaanje rezultata pomoi e nam da bolje razumijemo
program; npr umjesto r = r + 5 pokuajmo staviti r = r + 10; umjesto x = x
+ 15 pokuajmo staviti x = x + 5.
PRO - MIL
Na prvi
program
Obrada
teksta
for (x = 20; x < 475; x = x + 15 )

{
Varijable
Prije for naredbe u varijablu r spremimo poetnu vrijednost polumjera kruga. U naem sluaju spremili
smo broj 20.
Da bi kod svakog ponavljanja

polumjer kruga bio vei, nakon
to smo nacrtali krug, unutar vitiastih zagrada for naredbe, broj
u varijabli r poveavamo za 5.
Zbog toga e pri svakom ponavljaju polumjer kruga biti vei.
Objekti
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x;
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
Za razliku od dosadanjih primjera, u ovom formiramo jo jednu

varijablu koju smo nazvali r.

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Polja
Pogledajmo bitne dijelove ovog programa.
Uvod
Sadraj
141
Petlje
Animacija
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
for (x = 10; x < 620; x = x + 30 )
{
rectangle (x, 20, x+20, 60);
}
getch();
closegraph();
return 0;
}
Ovom inaicom programa dobit

emo privid kretanja pravokutnika.
Pravokutnik koji se kree

na zaslonu raunala.
Ovom naredbom briemo ekran, a

time i pravokutnik na staroj poziciji.
142
Animaciju moemo napraviti

veoma jednostavno.
Ovaj program crta niz pravokutnika.
Dovoljno je da pravokutnik
prije crtanja na novoj poziciji
obriemo na staroj i dobit emo iluziju kretanja.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
for (x = 10; x < 620; x = x + 1 )
{
cleardevice();
rectangle (x, 20, x+20, 60);
}
getch();
closegraph();
return 0;
}
PRO - MIL
Sadraj
Uvod
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Varijable
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Donoenje Grafika
odluke
Sve grafike elemente koje smo

do sada mijenjali moemo animirati.
U ovom programu animiramo
irenje kruga.
Petlje
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
for (x = 10; x < 200; x = x + 1 )
{
cleardevice();
circle (320, 240, x);
}
getch();
closegraph();
return 0;
}
Na prvi
program
Pokuajmo sami smisliti sline programe.
PRO - MIL
Obrada
teksta
Objekti
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
for (x = 10; x < 465; x = x + 1 )
{
cleardevice();
circle (320, x, 10);
}
getch();
closegraph();
return 0;
}

koda
U ovom primjeru animiramo krug

koji pada od gornjeg prema donjem rubu .
Polja
143
Petlje
Petlja u petlji
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x;
int r;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
for (x = 30; x < 610; x = x + 60 )
{
for (r = 5; r < 31; r = r + 5)
{
delay(100);
cleardevice();
circle (x, 240, r);
}
}
getch();
closegraph();
return 0;
}
Slino kao to moemo unutar if

naredbe staviti drugu if naredbu
tako unutar for petlje moemo staviti drugu for petlju.
Kod ovakvih programa veoma je
vano pravilno uvlaiti redove, jer
tako lake uoavamo poetak i kraj
pojedinih for naredbi.
Ovom naredbom nareujemo raunalu da na ovom mjestu stoji

onoliko milisekundi koliki broj smo
stavili u zagradu.
U naem sluaju raunalo e stajati 100 milisekundi.
Ovom naredbom usporavamo izvoenje animacije, ako je animacija suvie brza.
Na vaem raunalu taj broj moete
promijeniti i tako izvoenje animacije prilagoditi brzini svog raunala. (Ako imamo sporo raunalo,
ovu naredbu moemo izbaciti.)
Ovdje vidimo tijek cijele animacije, iako e se tijekom animacije istovremeno vidjeti samo
jedan krug.
Vanjskom petljom pomiemo
sredite kruga u lijevu stranu,
a unutranjom petljom mijenjamo polumjer kruga.
144
PRO - MIL
Uvod
Na prvi
program
Pri tome nismo

ogranieni na to
da moemo staviti
jednu petlju unutar
petlje. Mogue je
unutar petlje staviti
petlju, a unutar te
petlje jo jednu
petlju i tako petlje
dodavati u skladu
s ciljevima koje
elimo postii.
Polja
Petlje
int main()
{
int x;
int r;
cout << "Prije petlje." << endl;
for (x = 0; x < 2; x = x + 1 )
{
cout << "Vanjska petlja. x = " << x << endl;
for (r = 0; r < 3; r = r + 1)
{
cout << "Nutarnja petlja. r = " << r << endl;
}
}
cout << "Nakon petlje." << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Varijable
Analiziranje ovog
programa pomoi
e nam da u potpunosti razumijemo nain funkcioniranja petlje unutar petlje.
Donoenje Grafika
odluke
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Sadraj
cout << "Vanjska petlja. x = " << x << endl;
Tekst unutar navodnika

ispisuje se na zaslon raunala.
PRO - MIL
Sadraj varijable x ispisuje se na zaslon raunala.
Skok u novi
red.

koda
Objekti
Obrada
teksta
Da bi rezultat rada programa

bio bolje vidljiv, ovdje smo
naredbu cout koristili na nain na koji je do sada nismo
koristili. U ovoj inaici sadri
tri dijela.
145
Petlje
Niz petlji
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Osim to petlju moemo staviti unutar

druge petlje, petlje moemo staviti
jednu iza druge.
U ovom sluaju prva petlja mali krug

pomie od dolje prema gore, a zatim
druga petlja mali krug iri tako da sve
zajedno tvori jednostavan prikaz vatrometa.
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x;
int r;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
for (x = 465; x > 100; x = x - 1 )
{
cleardevice();
Analiza ovog progcircle (320, x, 10);
rama pomoi e
}
nam da lake razufor (r = 10; r < 91; r = r + 1)
#include <cstdlib>
mijemo funkcionira{
#include <iostream>
nje niza petlji.
cleardevice();
circle (320, x, r);
}
getch();
int main()
closegraph();
{
return 0;
int x;
}
int r;
cout << "Prije petlji." << endl;
for (x = 2; x > 0; x = x - 1 )
{
cout << "Prva petlja. x = " << x << endl;
}
for (r = 0; r < 3; r = r + 1)
{
cout << "Druga petlja. r = " << r << endl;
}
cout << "Nakon petlji." << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
146
PRO - MIL
Sadraj
for (x = 465; x < 100; x = x - 1)

{
circle (320, x, 10);
for (r = 10; r < 91; y = y + 1)
}
sluaju
PRO - MIL
Na prvi
program
druga for naredba

nalazi se unutar
prve for naredbe.
nost dviju for na-
circle (320, x, r);
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
ovom
Ovakva ispreplete-
Petlje
Polja
Obrada
teksta
for (r = 10; r < 91; y = y + 1)

{
circle (320, x, r);
}
Petlje se mogu nalaziti jedna iza druge
redbi nije dozvoljena.
Objekti
for (x = 465; x < 100; x = x - 1)

{
circle (320, x, 10);
}
Petlje se mogu nalaziti jedna unutar

druge.

koda
for (x = 30; x < 610; x = x + 60)

{
for (r = 5; r < 31; r = r + 5)
{
circle (x, 240, r);
}
}
Uvod
Dozvoljene i nedozvoljene kombinacije petlji
147
Petlje
While petlja
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Do sada smo za svaki novi proraun

programe morali iznova pokretati.
Daleko elegantnije bilo bi kad bi nas

program nakon prorauna pitao elimo li proraun ponoviti ili elimo prekinuti izvoenje programa.
int main()
{
int broj;
int kvadrat;
Ovaj program radi upravo tako. Uneint odgovor;
semo li nakon prorauna broj 1, proodgovor = 1;
raun emo moi ponoviti, a unesewhile (odgovor == 1)
mo li 2, odnosno bilo koji broj razliit
{
od 1 program e se zaustaviti.
cout << "Unesite broj" << endl;
cin >> broj;
kvadrat = broj * broj;
cout << "Kvadrat unesenog broja je:" << endl;
cout << kvadrat;
cout << endl;
cout << "Ponovo = unesite 1." << endl;
cout << "Kraj = unesite 2." << endl;
cin >> odgovor;
}
cout << endl;
U ovom programu koristi se
system("PAUSE");
petlja, budui da se dio proreturn 0;
grama moe ponoviti vie
}
puta. Ova petlje nije realizirana for naredbom, nego
while naredbom.
U emu je razlika?
Naredba for pogodnija je za
tono odreen broj ponavljanja, a naredba while onda kad unaprijed ne moemo znati broj ponavljanja.
(U ovom sluaju mi ne moemo unaprijed znati koliko
puta e korisnik htjeti kvadrirati neki broj.)
148
PRO - MIL
Zato imamo dvije naredbe ako rade isti posao?
Ovdje se unutar zagrada nalazi uvjet koji

while naredba ispituje. Uvjeti se formiraju
po istoj logici kao i kod for naredbe.
Ako je uvjet zadovoljen, izvrit e se naredbe unutar vitiastih zagrada, a nakon
a = 1;
toga se raunalo vraa na while naredbu i

ponovo ispituje je li uvjet zadovoljen.
Uvod
Petlje
Prije naredbe while moramo varijabli koju e

while naredba koristiti
dati neku poetnu vrijednost.
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Zato to se neke stvari mogu lake realizirati for naredbom, a neke while
naredbom. Pogledajmo elemente while naredbe.
Na prvi
program
Kljuna naredba u novoj inaici programa je while naredba. Logika uporabe

te naredbe slina je logici uporabe for naredbe i ako bismo se potrudili svaki
program realiziran for naredbom mogli bismo realizirati while naredbom i
svaki program realiziran while naredbom mogli bismo realizirati for naredbom.
Sadraj
cin >> a;
}
Ako nije, izvodi se prva naredba poslije

druge vitiaste zagrade.
U naem sluaju ispituje se je li sadraj
Da bi se ponavljanje u
nekom trenutku prekinulo, unutar vitiastih
zagrada varijabli koju
while naredba ispituje
treba promijeniti vrijednost.
PRO - MIL
varijable a jednak broju 1. Zato prije while

naredbe moramo u varijablu a staviti broj
jedan. Kad bi u varijabli a bio neki drugi
broj, raunalo bi skoilo na prvi red nakon
druge vitiaste zagrade.
Obrada
teksta
tar vitiastih zagrada.
Objekti

koda
Ako jest, ponovo se izvode naredbe unu-
Polja
while (a == 1)
149
Petlje

#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int broj;
int kvadrat;
int odgovor;
Uobiajeni poetak programa i formiranje varijabli.
U varijablu odgovor stavljamo broj 1.

To moramo uiniti jer naredba while
ispituje je li u varijabli odgovor broj
1.
odgovor = 1;
Naredba while ispituje je li sadraj
varijable odgovor jednak broju 1.
while (odgovor == 1)
Ako jest, izvode se ove naredbe.
{
cin >> broj;
cout << kvadrat;
cout << endl;
cout << "Ponovo = unesite 1." << endl;
cout << "Kraj = unesite 2." << endl;
cin >> odgovor;
}
cout << endl;

system("PAUSE");
return 0;
}
150
U ovom djelu izraunava se kvadrat

unesenog broja.
U ovom dijelu u
varijablu odgovor
unosi se broj na
temelju kojeg e
while naredba odluiti treba li naredbe unutar vitiastih
zagrada ponoviti.
Kraj programa. Izvodit e se kad

while naredba ustanovi da sadraj
varijable odgovor nije broj 1.
PRO - MIL
Zato je u naem sluaju odgovarajua poetna vrijednost 1?
Uvod
Varijablu koju e koristiti while naredba moramo prije while naredbe

formirati i moramo joj dati odgovarajuu poetnu vrijednost.
Sadraj
Ovdje naredbom cin preko tipkovnice unosimo

novu vrijednost varijable
odgovor i time biramo hoemo li petlju ponoviti ili
emo izai iz programa.
PRO - MIL
Petlje
koda
Objekti
int main()
{
int odgovor;
odgovor = 1;
cout << "Prije while naredbe." << endl;
while (odgovor == 1)
{
cout << "Prvi red bloka ponavljanja" << endl;
cout << "1 = nastavak ili 2 = kraj." << endl;
cin >> odgovor;
cout << "Zadnji red bloka ponavljanja" << endl;
}
cout << "Nakon while naredbe." << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Polja
Obrada
teksta
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Ako bi vrijednost varijable odgovor bila npr. 2, nakon while naredbe

program bi skoio na ovu naredbu i sadraj unutar navodnika ne bi se
izvravao.
Na prvi
program
Zato to while naredba ispituje je li vrijednost varijable odgovor 1.
151
Petlje
U prethodnim programima korisnik je mogao izabrati hoe li program izvoditi

ponovo, ali biranje je funkcioniralo na vrlo neprirodan nain. Nije ba logino
unijeti broj 1 za ponavljanje prorauna ili broj 2 za prekid programa.
Ova inaica programa to biranje izvodi na elegantniji nain. Umjesto unoenja
brojeva kao odgovora, u ovom programu unosimo slova.
Da bi to bilo mogue, upotrijebili smo novi tip varijable, varijablu char tipa u
koju moemo spremiti jedno slovo.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int broj;
int kvadrat;
char odgovor;
odgovor = 'd';
while (odgovor != 'n')
{
cin >> broj;
cout << kvadrat;
cout << endl;
cout << "Zelite li ponovo (d/n)?" << endl;
cin >> odgovor;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
152
PRO - MIL

{
cin >> broj;
cout << kvadrat;
cout << endl;
cout << "Zelite li ponovo (d/n)?" << endl;
cin >> odgovor;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Ako jest, izvodi se sadraj

unutar vitiastih zagrada.
Ovdje se izraunava kvadrat unesenog

broja.
Ovdje se unosi slovo d ili slovo n na temelju ega e while naredba ponovo izvesti naredbe unutar vitiastih zagrada
ako smo unijeli slovo d ili e izvesti naredbe nakon vitiastih zagrada ako smo
Kraj programa.
PRO - MIL
unijeli slovo n.
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
while naredbom ispitujemo je li sadraj varijable

odgovor razliit od slova n.
Petlje
char odgovor;
odgovor = 'd';
Polja
int broj;
int kvadrat;
Nakon formiranja u varijablu odgovor spremamo slovo d.
Obrada
teksta
int main()
{
Formiranje varijable tipa char u koju

moemo spremiti jedno slovo.
Objekti
Formiranje varijabli koje emo koristiti

u programu.

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Na prvi
program
Uvod
Pogledajmo poblie dijelove programa.
Sadraj
153
Petlje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
While naredbu moemo iskoris-
grafikih programa.
titi i za viestruko pokretanje
int main()
Mali krug kree se od gore pre{
int gdriver = 9;
ma dolje, a zatim nas raunalo
int gmode = 2;
pita elimo li ponoviti animaciju.
int x;
char odgovor;
odgovor = 'd';
U ovom programu koristimo dviinitgraph(&gdriver, &gmode, "");
setbkcolor (WHITE);
je razliite vrste petlji.
setcolor (BLACK);
{
While naredbom ponavlja se
cleardevice();
animacija, a for naredbom, koja
for (x = 10; x < 465; x = x + 1 )
{
se nalazi unutar while petlje,
cleardevice();
animira se kretanje kruga.
circle (320, x, 10);
}
outtextxy(20, 20, "elite li ponovo (d/n)?");
U grafikom prozoru
odgovor = getch();
za unos slova u vari}
jablu odgovor ne
closegraph();
koristi se cin naredreturn 0;
ba, nego getch() na}
redba.
Ako koristimo getch() naredbu, nakon unosa ne

koristima Enter tipku.
Dovoljno je pritisnuti slovo
d ili slovo n.
154
PRO - MIL
Formiranje varijabli.
Otvaranje
prozora.
grafikog
for (x = 10; x < 465; x = x + 1 )

{
cleardevice();
circle (320, x, 10);
}
Obrada
teksta
For petlja slui za izvoenje animacije.

outtextxy(20, 20, "elite li ponovo (d/n)?");
odgovor = getch();
Nakon izvoenja animacije unosi se odgovor na pitanje elimo li

ponoviti animaciju.
}
closegraph();
return 0;
PRO - MIL
Varijable
Vanjska while petlja.
cleardevice();
Donoenje Grafika
odluke

setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
Petlje
Slui nam za biranje ponavljanja

animacije ili kraja programa. U varijablu odgovor sprema se slovo d.
Polja
char odgovor;
odgovor = 'd';
Kraj programa. Ovaj dio izvodi se kad

while naredba ustanovi da sadraj
varijable odgovor nije razliit od n.
Objekti
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x;
Formiranje varijable odgovor. Ta

varijabla je char tipa i koristit e je
while petlja unutar koje se nalazi
program za animaciju.

koda
int main()
{
Na prvi
program
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Uvod
Sadraj
155
Petlje
Ovaj program omoguit e nam da lijevom i desnom strelicom na tipkovnici

kontroliramo kretanje pravokutnika u lijevu ili desnu stranu.
Program naputamo pritiskom na tipku k.
Ovaj program ve bismo mogli smatrati jednim elementom primitivne igrice.
Dovoljno bi bilo dodati kretanje malih krugova od gore prema dolje i broja koji
bi brojio koliko krugova smo ovim pravokutnikom uspjeli uhvatiti.
Umjesto:
int x;
x =290;
moemo napisati
int x = 290;
Umjesto:
char odgovor;
odgovor = d;
moemo napisati
char odgovor = 'd';
Pravokutnik koji moemo pomicati u lijevu i

desnu stranu.
156
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x = 290;
char odgovor = 'd';
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
while (odgovor != 'k')
{
rectangle(x, 432, x+60, 438);
odgovor = getch();
if (odgovor == 75)
{
x = x - 5;
}
if (odgovor == 77)
{
x = x + 5;
}
cleardevice();
}
closegraph();
return 0;
}
PRO - MIL
rectangle(x, 432, x+60, 438);

odgovor = getch();
if (odgovor == 75)
{
x = x - 5;
}
if (odgovor == 77)
{
x = x + 5;
}
cleardevice();
}
Ovdje se crta pravokutnik koji

pomiemo.
Ovdje program ispituje koja

tipka je pritisnuta, a rezultat
sprema u varijablu odgovor.
Ako pritisnemo lijevu strelicu, varijabla x, koja odreuje udaljenost pravokutnika od lijeve strane, umanjit
e se za 5, pa e se pravokutnik
drugi put crtati pomaknut 5 toaka u
lijevu stranu.
Ako pritisnemo desnu strelicu, varijabla x e se uveati za 5, pa e se

pravokutnik drugi put crtati pomaknut
5 toaka u desnu stranu.
closegraph();
return 0;
}
Kraj programa.
PRO - MIL
Naredbom za brisanje ekrana briemo pravokutnik na staroj poziciji

da bismo ga nacrtali na novoj.
(Pokuajmo ovu naredbu izbaciti.)
Uvod
Na prvi
program
Varijable
Ako pritisnemo tipku k program e izai iz petlje i naa

igrica e se ugasiti.
Donoenje Grafika
odluke

{
Cijelo vrijeme dok naa primitivna igrica radi, vrtjet e

se u ovoj while petlji.
Petlje
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x = 290;
char odgovor = 'd';
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
Polja
Obrada
teksta
Uobiajeni poetak programa,

formiranje varijabli i otvaranje
grafikog prozora.
Objekti
#include <cstdlib>
#include <iostream>

koda
Sadraj
157
Petlje
Dodamo li u prethodni program ispitivanje je li pritisnuta

strelica prema gore ili strelica prema dolje, na pravokutnik moi e se pomicati u sva etiri smjera.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Varijablom x odreujemo udaljenost

gornjeg lijevog ugla pravokutnika od
lijevog ruba grafikog prozora, a
varijablom y od gornjeg ruba grafikog prozora. Brojevi 290 i 220 odreuju poetnu poziciju pravokutnika.
(Pokuajmo mijenjati te brojeve.)
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x = 290;
int y = 220;
char odgovor = 'd';
I u ovom sluaju program e se izvosetbkcolor (WHITE);
diti dok korisnik ne pritisne tipku k,
setcolor (BLACK);
odnosno dok je pritisnuta tipaka razlicleardevice();
ita od k.
{
rectangle(x, y, x+60, y+5);
Ovdje smo dodali dio programa u kojem ispiodgovor = getch();
tujemo je li pritisnuta strelica prema gore ili
if (odgovor == 75)
strelica prema dolje.
{
x = x - 5;
Zato ovdje koristimo broj 72, a ne strelicu
}
prema gore?
if (odgovor == 77)
{
Zato to strelicu prema gore ne moemo unix = x + 5;
jeti u program preko tipkovnice, a broj 72 je
}
ifra za strelicu prema gore. (75 za lijevo, 77
if (odgovor == 72)
za desno i 80 za dolje.)
{
y = y - 5;
}
if (odgovor == 80)
{
y = y + 5;
}
cleardevice();
}
closegraph();
return 0;
}
158
PRO - MIL
PRO - MIL
pravokutnika od lijevog ruba

odreena je sa x + 60, a udaljenost donjeg desnog ugla od gornjeg ruba odreena je sa y+5.
Uvod
Na prvi
program
Polja
Petlje
irina naeg pravokutnika je 60,

a visina 5. (Pokuajmo promijeniti te brojeve.)
Varijable
Udaljenost donjeg desnog ugla
Obrada
teksta
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x = 290;
int y = 220;
char odgovor = 'd';
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
{
rectangle(x, y, x+60, y+5);
odgovor = getch();
if (odgovor == 75)
{
x = x - 5;
}
if (odgovor == 77)
{
x = x + 5;
}
if (odgovor == 72)
{
y = y - 5;
}
if (odgovor == 80)
{
y = y + 5;
}
cleardevice();
}
closegraph();
return 0;
Ako ovu naredbu obriemo, pravokutnik e se crtati na novoj poziciji, ali e ostati i na staroj pa e
rezultat kretanja pravokutnika biti
trag na zaslonu raunala.
Obriimo ovu naredbu i pokrenimo program.
Objekti
Varijablama x i y odreena je
pozicija gornjeg lijevog ugla pravokutnika. Varijabla x odreuje
udaljenost od lijevog ruba, a
varijabla y od gornjeg ruba.

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Donoenje Grafika
odluke
Da bismo dobili primitivni program za crtanje, dovoljno je da u prethodnom programu maknemo naredbu za brisanje zaslona raunala.
Sadraj
159
Petlje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
elimo li napraviti program za crtanje, pogodnije je za

crtanje koristiti toku umjesto pravokutnika.

int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x = 290;
int y = 220;
char odgovor = 'd';
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
{
putpixel(x, y, BLACK);
odgovor = getch();
if (odgovor == 75)
{
x = x - 1;
}
if (odgovor == 77)
{
x = x + 1;
}
if (odgovor == 72)
{
y = y - 1;
}
if (odgovor == 80)
{
y = y + 1;
}
}
closegraph();
return 0;
}
160
Ovom naredbom ispisujemo jednu

toku na zaslon raunala. Varijabla
x odreuje udaljenost toke od lijevog ruba, varijabla y od gornjeg ruba,
a BLACK odreuje boju toke.
elimo li dobiti punu crtu, toku moramo pomicati za 1.

Pokuajmo umjesto 1 staviti 2 ili 5.
PRO - MIL
Sadraj
Uvod
Za crtanje moemo koristiti i krug.
Na prvi
program
#include <cstdlib>
#include <iostream>
PRO - MIL
Imajmo stalno na umu da emo

razumijevanje programa i vjetinu pisanja vlastitih programa
stei jedino tako da svaki primjer
programa koji je dat u ovoj knjizi
mijenjamo na sve naine koji
nam padnu na pamet i onda promatramo kakve posljedice izaziva odreena promjena.
Donoenje Grafika
odluke
Obrada
teksta
Pokuajmo mijenjati taj broj.
Objekti
Broj 5 odreuje pomak novog sredita u odnosu na staro.
Polja
Petlje
Ovom naredbom ispisujemo krug.

Varijabla x odreuje udaljenost
sredita kruga od lijevog ruba,
varijabla y udaljenost sredita od
gornjeg ruba, a 20 je polumjer
kruga.

koda
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x = 290;
int y = 220;
char odgovor = 'd';
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
{
circle(x, y, 20);
odgovor = getch();
if (odgovor == 75)
{
x = x - 5;
}
if (odgovor == 77)
{
x = x + 5;
}
if (odgovor == 72)
{
y = y - 5;
}
if (odgovor == 80)
{
y = y + 5;
}
}
closegraph();
return 0;
}
Varijable
161
Petlje
Objekte na zaslonu raunala osim tipkovnicom moemo pomicati i miem.

#include <cstdlib>
#include <iostream>
Naredbom kbhit ispituje se je li bilo

koja tipka na tipkovnici pritisnuta.
int main()
Naredbom while (!kbhit) nareujemo
{
raunalu da petlju izvodi tako dugo
int gdriver = 9;
dok ni jedna tipka nije pritisnuta.
int gmode = 2;
Pritisnemo li bilo koju tipku na tipkovsetbkcolor (WHITE);
nici, zaustavlja se izvoenje petlje i
setcolor (BLACK);
prekida se program.
cleardevice();
while (!kbhit())
{
rectangle(mousex(),mousey(),mousex()+80,mousey()+80 );
}
closegraph();
return 0;
}
Naredbom mousex() oitava se

udaljenost pokazivaa mia od
lijevog ruba grafikog prozora.
Naredbom mousey() oitava se

udaljenost pokazivaa mia od
gornjeg ruba grafikog prozora.
Gornji lijevi ugao pravokutnika

odreen je poloajem pokazivaa mia, a donji desni tako
da se udaljenost pokazivaa
mia od desnog ruba uveava
za 80, a udaljenost pokazivaa mia od gornjeg ruba uveava isto tako za 80.
Dimenzije naeg pravokutnika
su 80 puta 80.
162
PRO - MIL
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
Otvaranje grafikog prozora.

setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
Unutar while petlje stalno se

oitava pozicija pokazivaa
mia i crta se krug ije sredite
odreuje poloaj pokazivaa
mia, a polumjer je 100.
while (!kbhit())
{
circle(mousex(),mousey(),100);
}
Petlja se izvodi tako dugo dok

niti jedna tipka na tipkovnici
nije pritisnuta.
closegraph();
return 0;
Uvod
Kraj programa.
Isto tako moemo koristiti i

druge grafike elemente,
npr. toke ili crte.
Pokuajmo sami smisliti
varijacije ovakvih programa.
PRO - MIL
Objekti
koda
Jasno je da osim postojeih

dimenzija kruga i pravokutnika moemo koristi pravokutnike i krugove drugih
dimenzija.
Obrada
teksta
Polja
Na prvi
program
Varijable kojima odreujemo tip

grafikog prozora.
Varijable
Poetak programa.
Donoenje Grafika
odluke
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Petlje
Miem moemo pokretati bilo koji grafiki objekt, npr. krug.
Sadraj
163
Petlje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Ako u prethodne programe dodamo naredbu za brisanje sadraja

grafikog prozora, dobit emo program koji nam omoguuje pomicanje objekta miem.
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
while (!kbhit())
{
cleardevice();
}
closegraph();
return 0;
}
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
while (!kbhit())
{
cleardevice();
line (mousex()+40, mousey(), mousex()-40, mousey());
line (mousex(), mousey()-40, mousex(), mousey()+40);
}
closegraph();
Na slian nain moemo miem
return 0;
pomicati neto drugo, npr. dvije
}
crte koje bi u igri mogle biti nian.
164
PRO - MIL
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
while (!kbhit())
{
if (ismouseclick(WM_MOUSEMOVE))
Sadraj unutar vitiastih

zagrada izvrit e se jedino ako je dolo do pomaka mia.
U tom sluaju obrisat e
se sadraj grafikog prozora i objekt e se nacrtati na novoj poziciji.
{
cleardevice();
}
clearmouseclick(WM_MOUSEMOVE);
}
closegraph();
return 0;
}
PRO - MIL
Da bi bilo mogue novo

oitavanje mia, rezultat
starog oitavanja ovom
se naredbom mora obrisati.
Kad ovu naredbu ne bismo upotrijebili, u programu bi bilo mogue samo
jedno oitavanje mia.
Na prvi
program
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
Ovom naredbom ispitujemo je li dolo do pomaka

mia.
Petlje
Polja
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Ovaj program ispituje je li dolo do pomaka

mia ili nije. Ekran se brie i objekt crta na novoj poziciji jedino ako je dolo do pomicanja
mia.
Obrada
teksta
Neprestano brisanje i crtanje moe na sporijim

raunalima izazvati treperenje slike, to je veoma neugodno.
Objekti
Ako nije dolo do pomaka mia, nema potrebe

objekt brisati i ponovo crtati.

koda
Nedostatak prethodnih programa bio je to se

ekran brie i objekt ponovo crta, bez obzira je li
to potrebno ili nije, odnosno bez obzira je li
dolo do pomaka mia ili nije.
Uvod
Sadraj
165
Petlje
Osim to moemo oitati je li dolo do pomaka mia, moemo isto tako oitati je
li pritisnuta neka tipka na miu. Ovaj program e nam omoguiti da pritiskom na
lijevu tipku mia nacrtamo objekt u grafikom prozoru.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
while (!kbhit())
{
if (ismouseclick(WM_LBUTTONDOWN))
{
cleardevice();
}
clearmouseclick(WM_LBUTTONDOWN);
}
closegraph();
return 0;
}
Ovom naredbom ispitujemo je li pritisnuta lijeva

tipka mia.
Ako jest izvodi se sadraj
Ovom naredbom briemo

rezultat oitavanja lijeve
tipke na miu.
Novo oitavanje je mogue jedino nakon brisanja
starog oitavanja.
Uoimo, ako smo oitavali ismouseclick(WM_MOUSEMOVE), briemo

clearmouseclick(WM_MOUSEMOVE),
a ako smo oitavali ismouseclick(WM_LBUTTONDOWN), briemo
clearmouseclick(WM_LBUTTONDOWN).
166
PRO - MIL
ismouseclick(WM_LBUTTONDOWN)
Oitavanje lijevog klika
Brisanje oitavanja lijevog klika.
ismouseclick(WM_LBUTTONDBLCLK)
Oitavanje duplog lijevog klika.
clearmouseclick(WM_LBUTTONDBLCLK)
Brisanje oitavanja duplog lijevog

klika.
ismouseclick(WM_RBUTTONDOWN)
Oitavanje desnog klika.
clearmouseclick(WM_RBUTTONDOWN)
Brisanje oitavanja desnog klika.
ismouseclick(WM_RBUTTONDBLCLK)
Oitavanje duplog desnog klika.
clearmouseclick(WM_RBUTTONDBLCLK)
Brisanje oitavanja duplog desnog klika.
ismouseclick(WM_MBUTTONDOWN)
Oitavanje srednjeg klika.
clearmouseclick(WM_MBUTTONDOWN)
Brisanje oitavanja srednjeg klika.
ismouseclick(WM_MBUTTONDBLCLK)
Oitavanje duplog srednjeg klika.
clearmouseclick(WM_MBUTTONDBLCLK)
Brisanje oitavanja duplog srednjeg klika.
Uvod
Brisanje oitavanja kretanja mia.
Na prvi
program
clearmouseclick(WM_MOUSEMOVE)
Varijable
Oitavanje kretanja mia.
PRO - MIL

koda
Objekti
Obrada
teksta
Polja
Petlje
ismouseclick(WM_MOUSEMOVE)
Donoenje Grafika
odluke
OITAVANJE MIA
Sadraj
167
Petlje
Do while petlja
Pokrenemo li ova dva
programa, vidjet emo
da je rezultat njihovog
rada potpuno jednak,
iako prvi koristi while
naredbu, a drugi do
while naredbu.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
while (!kbhit())
{
{
}
}
closegraph();
return 0;
}
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
do
{
{
}
}
while (!kbhit());
closegraph();
return 0;
}
168
PRO - MIL
cin >> a;
}
Ovaj dio unutar vitiastih zagrada ponavlja se

dok je uvjet zadovoljen, u naem sluaju dok je
sadraj varijable a jednak broju 1.
Petlja do while zapoinje odreivanjem vrijednosti varijable koju e koristiti while naredba.
a = 1;
do
Ovaj tip petlje zapoinje naredbom do nakon

koje slijede vitiaste zagrade unutar kojih se
nalazi dio programa koji se ponavlja dok je uvjet zadovoljen
Uvod
Na prvi
program
Ispitivanje je li uvjet zadovoljen, u naem sluaju, je li sadraj varijable a jednak broju 1.
Varijable
while (a == 1)
Odreivanje vrijednosti varijable koju e koristiti

while naredba.
Donoenje Grafika
odluke
a = 1;
Petlje
Usporedimo strukture while petlje i do while petlje.
Sadraj
while (a == 1);
Uoimo da se ovdje na kraju while naredbe

obavezno pie ; oznaka.
U emu je razlika izmeu ovih dviju petlji, osim oigledne razlike u nainu
pisanja? Razlika je u tome to se sadraj while petlje nee izvesti niti jednom
ako uvjet nije zadovoljen jer se ispitivanje nalazi prije djela koji se ponavlja.
Sadraj do while petlje e se bez obzira na uvjet izvesti barem jednom jer se
najprije izvodi dio koji se ponavlja, a tek nakon toga ispituje se je li uvjet zadovoljen.
PRO - MIL
Obrada
teksta
Ovdje se ispituje je li zadovoljen uvjet po istoj

logici po kojoj se ispituje i u while naredbi.
Objekti
Dio koji se ponavlja i u kojem mora postojati

mogunost promjene vrijednosti varijable a.

koda
cin >> a;
Polja
169
Petlje
Generator sluajnih brojeva

Ponekad, osobito u igricama, htjeli bismo da se neki dijelovi u programu pri
svakom pokretanju programa odvijaju drugaije. Ako piemo igricu u kojoj igra
gaa letee tanjure, htjeli bismo da se pri svakom pokretanju igre oni pojave
na drugom mjestu i da se svaki put kreu drugaijim putanjama. Igrica e nam
brzo dosaditi ako se objekt koji trebamo gaati pri svakom pokretanju igrice
pojavljuje na istom mjestu i kree istom putanjom.
Takve varijacije u odvijanju programa postiemo generatorom sluajnih brojeva. Pogledajmo kako emo formirati program za generiranje sluajnih brojeva.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int x;
for (x = 0; x < 11; x = x + 1)
{
cout << rand() << endl;
}
system("PAUSE");
return 0;
}
Sluajne brojeve generirat

emo naredbom rand().
Problem je u tome to e
ovako napisani program pri
svakom pokretanju generirati iste sluajne brojeve.
Jasno, od takvih sluajnih
brojeva ne moemo imati
puno koristi.
Pokuajmo napisati program koji nee svaki put generirati isti niz brojeva.
170
PRO - MIL
Sadraj
Na prvi
program
Uvod
Problem koji se sastoji u tome

da naredba rand(); uvijek generira isti niz brojeva rijeit emo
naredbom srand(1);.

int main()
{
int x;
srand(2);
for (x = 0; x < 11; x = x + 1)
{
}
system("PAUSE");
return 0;
}
PRO - MIL
Petlje
Problem je u tome to emo za isti broj

unutar zagrade dobivati uvijek isti niz.
Dakle srand(6) davat e pri svakom
pokretanju isti niz brojeva, ali drugaiji
nego npr. srand(5). Oito bi bilo dobro
kad bismo na neki nain broj unutar
zagrade mogli mijenjati.
Polja
Ako umjesto srand(1); stavimo srand

(2); dobit emo neki drugi niz brojeva.
Pokuajmo i vidjet emo da emo za
srand(3); dobit neki trei niz brojeva, a
za srand(4); neki etvrti.
Obrada
teksta
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Stavimo li naredbu srand(1) prije naredbe rand() postii emo da naredba

rand() generira neki niz brojeva.
Objekti
int main()
{
int x;
srand(1);
for (x = 0; x < 11; x = x + 1)
{
}
system("PAUSE");
return 0;
}

koda
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
#include <cstdlib>
#include <iostream>
171
Petlje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <ctime>
int main()
{
cout << time(NULL) << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Da bi naredba time(NULL) funkcionirala,

moramo naredbom #include <ctime> ukljuiti odgovarajuu biblioteku.
Razliite brojeve dobit emo naredbom

time(NULL). Iako se ini loginim da naredba time(NULL) pokazuje trenutno vrijeme, ona to ne ini, nego prikazuje trenutno sistemsko vrijeme. To je vrijeme koje
je proteklo od 1. sijenja 1970. godine.
Budui da program ne moemo

vie puta pokrenuti u istom trenutku, pri svakom pokretanju
ove naredbe dobit emo drugi
broj.
172
PRO - MIL
Taj problem moemo najjednostavnije eliminirati tako da

prvi broj koji generira generator sluajnih brojeva ne koristimo u programu.
PRO - MIL
Uvod
Na prvi
program
koda
Objekti
Obrada
teksta
U ovom rjeenju problematino je to to su esto poetni

brojevi veoma slini. Prvi put
smo dobili 6089, drugi put
6132, a trei put 6171.
Polja
Petlje
int main()
{
int x;
srand(time(NULL));
for (x = 0; x < 11; x = x + 1)
{
}
system("PAUSE");
return 0;
}
Varijable
Stavimo li u naredbu srand(1); umjesto

konkretnog broja jedan naredbu time
(NULL) koja e u svakom trenutku generirati drugaiji broj, naredba rand() pri
svakom e pokretanju generirati drugaiji
brojani niz. Sada smo ve blizu onome
to smo eljeli, a to je generator sluajnih
brojeva.
Donoenje Grafika
odluke
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <ctime>
Sadraj
173
Petlje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <ctime>
int main()
{
int x;
srand(time(NULL));
rand();
for (x = 0; x < 11; x = x + 1)
{
}
system("PAUSE");
return 0;
}
Problem koji bi mogla stvarati pojava da

na generator sluajnih brojeva generira
niz brojeva u kojem prvi broj u nizu ima
slinu vrijednost prilikom vie pokretanja
rijeit emo tako da prvi put pozovemo
naredbu rand(); i tako generirani broj neemo ni za to koristiti.
Koristit emo sluajne brojeve koji e se

generirati prilikom sljedeih pozivanja
naredbe rand();.
Na taj nain postii emo da e pri nizu
uzastopnih pokretanja i prvi broj u svakom od nizova bit razliit.
Vidimo da smo uspjeli dobiti vie

doista razliitih nizova.
174
PRO - MIL
Pokrenemo li takav program kao

rezultat dobit emo samo nule, i
moda ponekad broj 1.
Zato?
Zato to je rezultat rada naredbe
rand() i naredbe RAND_MAX int
tipa, tj. broj bez decimalnog zareza. Rezultat, dodue, spremamo u
varijablu sb koja je float tipa, ali
raunalo radi tako da izrauna rezultat u int formatu, a tek onda broj
pretvara u float.
Prvo podijeli dva int broja, makne
sadraj desno od zareza, jer int tip
nema zarez, i tek onda rezultat
sprema u varijablu float tipa.
PRO - MIL
Uvod
Na prvi
program
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
Maksimalnu moguu vrijednost generiranog sluajnog broja dobit emo

naredbom RAND_MAX.
Polja
int main()
{
int x;
float sb;
srand(time(NULL));
rand();
for (x = 0; x < 11; x = x + 1)
{
sb = rand() / RAND_MAX;
cout << sb << endl;
}
system("PAUSE");
return 0;
}
Obrada
teksta
Najprije emo program preurediti

tako da generira brojeve izmeu 0 i
1. To emo postii tako da generirani broj podijelimo maksimalnom
moguom vrijednou sluajnog
broja. U tom sluaju, ako je generirani sluajni broj nula, rezultat e
biti nula, a ako je jednak maksimalnoj moguoj vrijednosti bit e 1. Za
sve ostale vrijednosti dobit emo
broj izmeu nula i jedan.
Objekti
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <ctime>

koda
Sad kad smo konano dobili niz sluajnih brojeva, postavlja se pitanje kako
postii da ti sluajni brojevi budu unutar unaprijed odreenih granica. Ako
elim da se objekt pojavi na sluajnoj poziciji unutar prozora irokog 640 toaka, bilo bi zgodno da generator sluajnih brojeva generira sluajni broj izmeu 0 i 640.
Sadraj
175
Petlje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <ctime>
int main()
{
int x;
float sb;
srand(time(NULL));
rand();
for (x = 0; x < 11; x = x + 1)
{
sb = static_cast <float> (rand()) / RAND_MAX;
cout << sb << endl;
}
system("PAUSE");
return 0;
Problem koji se javio u prethodnom pro}
gramu rijeit emo tako da raunalu
naredimo da broj koji e generirati naredba rand() i koji je int tipa, prije dijeljenja s RAND_MAX pretvori u float tip. To
emo uiniti naredbom:
static_cast <float> (rand())
Ovom naredbom nareujemo

raunalu da jedan tip podatka
npr. int pretvori u neki drugi tip,
npr. float.
Nakon primjene te naredbe program e

generirati sluajne brojeve izmeu broja
0 i broja 1.
static_cast <float> ( rand() )

Ovdje navedemo tip u koji neki drugi tip elimo
pretvoriti. Mi elimo int tip pretvoriti u float, pa
smo zato ovdje napisali float.
176
Unutar navodnika navedemo varijablu ili izraz

iji tip elimo mijenjati.
Mi emo mijenjati tip
rezultatu izvoenja rand
() naredbe.
PRO - MIL
Sadraj
Uvod
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <ctime>
Ovaj dio pretvara int sluajni broj u float tip.
Za sve ostale vrijednosti rezultat e biti

izmeu 0 i 640, a to je ono to smo htjeli
postii.
sb = ( static_cast <float> ( rand() ) / RAND_MAX ) * 640;
Generira sluajne
brojeve.
Maksimalna vrijednost
koju rand() generira.
Dijeljenjem sluajnog broja maksimalnom moguom vrijednou dobivamo broj izmeu broja 0 i broja 1.
PRO - MIL
Mnoimo li
broj izmeu
0 i 1 brojem
640, dobit
emo brojeve izmeu 0
i 640.
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
Polja
Ako je sluajni broj imao maksimalnu moguu vrijednost 1, rezultat e biti 640.
Obrada
teksta
Pogledajmo dio programa

kojim generiramo sluajni
broj izmeu 0 i 640.
Objekti
Ako je sluajni broj imao minimalnu moguu vrijednost 0, rezultat e biti nula.

koda
int main()
{
int x;
float sb;
srand(time(NULL));
rand();
for (x = 0; x < 11; x = x + 1)
{
sb = (static_cast <float> (rand()) / RAND_MAX) * 640;
cout << sb << endl;
}
system("PAUSE");
Kako emo postii da program ne generireturn 0;
ra brojeve izmeu 0 i 1, nego izmeu 0 i
}
640? Tako da sluajni broj koji raunalo
generira izmeu 0 i 1 pomnoimo sa 640.
Na prvi
program
177
Petlje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <ctime>
Ako elimo da raunalo generira broj izmeu 0 i 640 bez decimalnog zareza, sluajni broj emo spremiti u int varijablu.
Budui da je generirani sluajni broj float
tipa, raunalo e nas pri prvom pokretanju
programa upozoriti da je dolo do pretvaranja float tipa u int tip.
int main()
{
int x;
Kad float tip broja spremimo u int varijablu,
int sb;
raunalo e ga automatski pretvoriti u int
srand(time(NULL));
tip tako da e mu maknuti sve brojeve derand();
sno od decimalnog zareza.
for (x = 0; x < 11; x = x + 1)
{
sb = (static_cast <float> (rand()) / RAND_MAX) * 640;
cout << sb << endl;
}
system("PAUSE");
return 0;
}
Raunalo nas upozorava

da je dolo do pretvaranja
float tipa u int tip.
Budui da je to upravo
ono to smo eljeli, ovo
upozorenje emo zanemariti.
178
PRO - MIL
Sadraj
Uvod
Koritenje sluajnih brojeva
Na prvi
program
Ovaj program e generirati

krugove na sluajno odabranim pozicijama.
Ispis kruga nalazi se unutar petlje pa e se generirati

onoliko krugova koliko puta e se petlja izvesti.
PRO - MIL
Petlje
Polja
int main()
{
int x;
int sx;
int sy;
Prvi emo spremiti u int varijablu
int gdriver = 9;
sx i bit e izmeu 0 i 640. Drugi
int gmode = 2;
emo
spremiti u sy i bit e izmeu
0 i 480.
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
(Dimenzije grafikog prozora su
cleardevice();
640x480).
srand(time(NULL));
rand();
for (x = 1; x < 60; x = x + 1 )
{
sx = (static_cast <float> (rand()) / RAND_MAX) * 640;
sy = (static_cast <float> (rand()) / RAND_MAX) * 480;
circle(sx,sy,20);
}
getch();
closegraph();
return 0;
Poloaj kruga ovisit e o sluajno generiranim brojevima.
}
Obrada
teksta
Budui da poloaj kruga odreuju

dva broja, jedan koji odreuje udaljenost sredita od desnog ruba i
drugi koji odreuje udaljenost sredita od gornjeg ruba generirat
emo dva sluajna broja.
Objekti

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <ctime>
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na taj nain u igrama moemo generirati objekte na sluajno odabranim mjestima.
179
Petlje
Pogledajmo primjer sasvim jednostavne igrice. Raunalo e generirati sluajni

broj izmeu 0 i 100, a mi emo pokuati pogoditi koji je to broj. Ako ne pogodimo, raunalo e nas obavijestiti je li zamislilo vei ili manji broj, pa emo pogaati ponovo, dok ne pogodimo. Na kraju nas raunalo obavjetava koliko pokuaja nam je trebalo da pogodimo zamiljeni broj.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <ctime>
int main()
{
int odgovor;
int slucajni_br;
int brojcanik = 0;
srand(time(NULL));
rand();
slucajni_br = (static_cast <float> (rand()) / RAND_MAX) * 100;
cout << "Zamislio sam broj od 0 do 100." << endl;
cout << "Pogodite koji je to broj" << endl;
do
{
cout << "Unestite odgovor." << endl;
cin >> odgovor;
brojcanik = brojcanik + 1;
if (slucajni_br > odgovor)
{
cout << "Zamislio sam veci broj." << endl;
}
if (slucajni_br < odgovor)
{
cout << "Zamislio sam manji broj." << endl;
}
}
while (slucajni_br != odgovor);
cout << "Pogodili ste " << brojcanik << ". put." << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
180
PRO - MIL
cout << "Zamislio sam broj od 0 do 100." << endl;

cout << "Pogodite koji je to broj" << endl;
do
{
cout << "Unestite odgovor." << endl;
cin >> odgovor;
brojcanik = brojcanik + 1;
Ovdje unosimo odgovor.
Pri svakom unosu odgovora

brojanik poveavamo za 1.
if (slucajni_br > odgovor)

{
cout << "Zamislio sam veci broj." << endl;
}
if (slucajni_br < odgovor)
{
cout << "Zamislio sam manji broj." << endl;
}
Izvodi se ako je
zamiljeni broj vei
od unesenog.
Izvodi se ako je
zamiljeni broj manji od unesenog.
}
while (slucajni_br != odgovor);
cout << "Pogodili ste " << brojcanik << ". put." << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
PRO - MIL
Ispitivanje se
ponavlja dok
uneseni broj
nije
jednak
zamiljenom.
Na prvi
program
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
slucajni_br = (static_cast <float> (rand()) / RAND_MAX) * 100;
Petlje
srand(time(NULL));
rand();
Polja
Ovdje se generira sluajni broj izmeu 0 i 100.
int brojcanik = 0;
Obrada
teksta
int main()
{
int odgovor;
int slucajni_br;
Objekti
Varijablu brojcanik na poetku emo postaviti za nulu, a nakon svakog pogaanja uveat emo je za jedan i tako emo znati koliko
nam je pokuaja trebalo za pogaanje zamiljenog broja.

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <ctime>
Uvod
Sadraj
181
Polja
182
PRO - MIL

koda
Objekti
Obrada
teksta
PRO - MIL
Polja
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Polja
Varijable
Na prvi
program
Uvod
Sadraj
183
Polja
Jednodimenzionalna polja
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
moveto (0, 200);
lineto (10, 200);
lineto (10, 50);
lineto (100, 50);
lineto (100, 200);
lineto (120, 200);
lineto (120, 150);
lineto (300, 150);
lineto (300, 200);
lineto (350, 200);
lineto (350, 30);
lineto (400, 30);
lineto (400, 200);
lineto (450, 200);
lineto (450, 20);
lineto (550, 20);
lineto (550, 200);
lineto (560, 200);
lineto (560, 40);
lineto (600, 40);
lineto (600, 200);
lineto (620, 200);
lineto (620, 20);
lineto (635, 20);
lineto (635, 200);
lineto (640, 200);
getch();
closegraph();
return 0;
}
184
Zamislimo da kao pozadinu neke

jednostavne igrice elimo nacrtati
neto to bi moglo asocirati na
nebodere.
To moemo uiniti nizom lineto
naredbi i to rjeenje funkcionira, ali
i sami vidimo da nije ba osobito
elegantno.
Zamislimo koliko bi to rjeenje bilo
nepraktino ako bismo htjeli nacrtati crte s vie detalja, npr. prozorima.
PRO - MIL
od njega.
Pogledamo li paljivo program,
vidjet emo da su nam svi elementi poznati od prije, osim neobino
#include <cstdlib>
#include <iostream>
definirane varijable polje.
mogli spremiti jedno slovo ili broj,
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
ini se da u ovu varijablu moemo
PRO - MIL
Petlje
dama.
Polja
koliini brojeva u vitiastim zagra-
Obrada
teksta
da broj u uglatoj zagradi odgovara
Objekti
Paljivi analitiar moda bi uoio

koda
spremiti mnotvo brojeva.
Donoenje Grafika
odluke
Dok smo u dosadanje varijable
int polje[54] =
{
0, 200, 10, 200, 10, 50, 100, 50, 100, 200,
120, 200, 120, 150, 300, 150, 300, 200, 350, 200,
350, 30, 400, 30, 400, 200, 450, 200, 450, 20,
550, 20, 550, 200, 550, 200, 560, 200, 560, 40,
600, 40, 600, 200, 620, 200, 620, 20, 635, 20,
635, 200, 640, 200
};
moveto (polje[0], polje[1]);
for (x = 2; x < 54; x = x + 2 )
{
lineto(polje[x], polje[x+1]);
}
getch();
closegraph();
return 0;
}
Uvod
Dobit emo ih tako da drimo pritisnutu AltGr tipku, a zatim kliknemo slovo f ili slovo g.
prethodni, ali je daleko elegantniji
Na prvi
program
Ovaj program radi isti posao kao i
Varijable
U ovom programu pojavljuju se

uglate zagrade.
Sadraj
185
Polja
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int polje[5] = {10, 20, 30, 40, 50};
cout << polje[0] << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Detaljno objanjenje funkcioniranja programa s prethodne stranice vidjet emo kasnije, a sada
emo pogledati kako funkcioniraju neobine varijable koje smo
uoili u prethodnom programu.
Ovaj program pomoi e nam da
lake shvatimo ovaj novi tip varijable.
Naredbom int a = 12; u raunalu formiramo prostor odnosno varijablu kojoj

smo dali naziv a i u koju smo spremili
broj 12;
int a = 12;
12
a
Ovom naredbom kao i prethodnom formiramo varijablu, ali dok

smo u prethodnu varijablu mogli
spremiti samo jedan broj, ova
varijabla sadri 5 pretinaca koji se
razlikuju po brojevima i u svaki od
tih pretinaca moemo spremiti
jedan broj.
int polje[5] = {10, 20, 30, 40, 50};
10
20
30
40
50
polje
186
PRO - MIL
Vrijednosti emo meusobno odvojiti zarezima.
Sadraj polja ispisuje se na slian nain kao i sadraj varijable.
Vidimo da
int main()
{
int polje[5] = {10, 20, 30, 40, 50};
system("PAUSE");
return 0;
}
PRO - MIL
Uvod
Na prvi
program
ispisuje sadraj druge elije.

Pokuajmo na slian nain ispisati sadraj neke druge npr. sa:
Objekti

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Obrada
teksta
Polja
Razlika je u tome da je pri koritenju varijable dovoljno navesti naziv, a ovdje

osim naziva u uglatim zagradama moramo navesti broj elije koju elimo ispisati. U gornjem primjeru imajmo na umu da emo ispisati sadraj druge elije,
a ne sadraj prve. Prvu bismo ispisali naredbom cout << polje[0] << endl;.
Varijable
Za razliku od obine varijable prilikom

formiranja polja u uglatim zagradama
moramo navesti koliko elija sadri polje. U naem sluaju polje koje smo
nazvali polje sadri 5 elija.
U vitiastim zagradama navest emo vrijednosti

pojedinih
elija.
Donoenje Grafika
odluke
int polje[5] = {10, 20, 30, 40, 50};
Petlje
Novi tip varijable ima poseban naziv, naziva se polje. elije polja meusobno
razlikujemo po brojevima, a problem donekle komplicira injenica da prvo
polje nije polje 1 nego polje 0, pa onda polje sa 5 elemenata ne sadri polja
od 1 do 5 nego od 0 do 4. U poetku e nas ta injenica esto zbunjivati.
Sadraj
sadraj prve elije. (U uglatoj

zagradi nalazi se broj nula, a ne
veliko slovo o.)
187
Polja
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Pogledajmo bitne dijelove ovog

programa.

int main()
{
int polje[5] = {10, 20, 30, 40, 50};
Ovdje formiramo polje koje se sastoji od 5 elija. U prvu eliju spremamo broj 10, u drugu 20, u treu
30, u etvrtu 40 i u petu 50.

system("PAUSE");
return 0;
}
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Sadraj polja ispisujemo tako da

uz naziv polja u uglatim zagradama navodimo i broj elije koji elimo ispisati.
Sadraj polja ne mora se ispisivati

po redu, nego se moe ispisivati
bilo kojim redoslijedom.
int main()
{
int polje[5] = {10, 20, 30, 40, 50};
system("PAUSE");
return 0;
}
188
PRO - MIL
Sadraj
Polja mogu biti float tipa.
Na prvi
program
Uvod
(Uoimo da zarezom odvajamo brojeve, a toka ima funkciju decimalnog zareza.)
Polja mogu biti i char tipa.
int main()
{
char polje[5] = {'P', 'O', 'L', 'J', 'A'};
system("PAUSE");
return 0;
}
Pokuajmo iz ispisa izbaciti endl

naredbe:
PRO - MIL

napiimo u obliku
cout << polje[0];
Samo cout << polje[4] << endl;
nemojmo mijenjati.
Objekti

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Obrada
teksta
Polja
int main()
{
float polje[5] = {10.12, 20.14, 30.16, 40.18, 50.19};
system("PAUSE");
return 0;
}
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
#include <cstdlib>
#include <iostream>
189
Polja
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int a[3] = {2, 3, 0};
a[2] = a[0] + a[1];
cout << a[2] << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Polja moemo koristiti na isti nain kao i

varijable, npr. za izraune.
Kao to je sluaj i kod varijabli, sadraj polja ne moramo definirati prilikom formiranja
polja.
U ovom sluaju sadraj prve i druge elije
polja unosimo cin naredbom, a u treu eliju spremamo rezultat zbrajanja.
190
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int b[3];
cin >> b[0];
cin >> b[1];
b[2] = b[0] + b[1];
cout << b[2] << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
PRO - MIL
Sadraj
Na prvi
program
Uvod
Sadraj polja moemo ispisati na ovaj nain. Takav

nain funkcionira, ali je neelegantan. Osobito je neprikladan ako bismo htjeli ispisati
vee polje.
polja daleko je elegantniji.

Formirali smo petlju koja e
se vrtjeti onoliko puta koliko
elija petlje elimo ispisati.
Varijabla petlje mijenja se od
poetnog broja elije koju elimo ispisati, u naem sluaju
od 0, do broja krajnje elije
int main()
{
int polje[5] = {10, 20, 30, 40, 50};
int x;
for (x = 0; x < 5; x = x + 1)
{
cout << polje[x] << endl;
}
system("PAUSE");
return 0;
}
koju elimo ispisati, u naem
PRO - MIL
Objekti
sluaju to je 4.
Pri ispisu umjesto polje[1] koristimo polje[x] to znai da se
ispisuje ono polje iji broj je
jednak
trenutnoj
varijable x.
Obrada
teksta
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Petlje
Ovaj nain ispisa sadraja
vrijednosti

koda
int main()
{
int polje[5] = {10, 20, 30, 40, 50};
system("PAUSE");
return 0;
}
Polja
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
#include <cstdlib>
#include <iostream>
191
Polja
Moemo ispisati dio elija

polja, npr. prvu, drugu i treu.
To emo postii tako da varijablu petlje x mijenjamo od
jedan do tri po jedan.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int polje[5] = {10, 20, 30, 40, 50};
int x;
for (x = 1; x < 4; x = x + 1)
{
}
system("PAUSE");
return 0;
}
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int polje[5] = {10, 20, 30, 40, 50};
int x;
for (x = 4; x > -1; x = x - 1)
{
}
system("PAUSE");
return 0;
}
192
Sadraj polja moemo ispisivati i

unatrag. To emo postii tako da
varijablu petlje x mijenjamo unatrag od etiri do nula po jedan.
PRO - MIL
for (x = 0; x < 5; x = x + 1)
{
cin >> polje[x];
}
cout << "Ispis polja." << endl;
for (x = 0; x < 5; x = x + 1)
{
}
system("PAUSE");
return 0;
Opet umjesto cin >> polje [0]

imamo cin >> polje[x], a varijablu x petlja mijenja od nula do
etiri i tako e se unijeti sadraj
cijelog polja.
Kao i do sada nakon svakog
unosa broja pritisnemo Enter
tipku.
Koristei isti trik ovdje ispisujemo

sadraj polja.
Umjesto cout << polje[0] stavili
Uvod
smo cout << polje[x], a x for petlja mijenja od nula do etiri i tako
e se ispisati sadraj cijelog po-
Polja
Ovu petlju koristimo za unos

brojeva u polje.
Na prvi
program
int main()
{
int polje[5];
int x;
cout << "Unos polja." << endl;
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
Na slian nain pomou petlje moemo uporabom tipkovnice unijeti

brojeve u pojedine elije.
Petlje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Sadraj
Kao to je to vrijedilo za sve elemente programa koje

smo vidjeli do sada, i za polja vrijedi da emo ih najbolje
shvatiti i usvojiti ako napravimo to vei broj varijacija
primjera koje smo vidjeli do sada.
Pokuajmo sami smisliti to vie slinih primjera.
PRO - MIL

koda
Objekti
Obrada
teksta
lja.
193
Polja
Pogledajmo program koji smo vidjeli na poetku ovog poglavlja.
Ovdje se formira polje u kojem se nalazi poloaj

toaka ijim emo spajanjem dobiti crte.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Na prvi pogled moe nam se uiniti da smo to

ovdje uinili drugaije nego do sada. Paljivom
analizom vidjet emo da nismo.
Najprije imamo int polje[54] =, a zatim u vitiasint main()

tim zagradama vrijednosti pojedinih elija.
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
int x;
setbkcolor (WHITE);
setcolor (BLACK);
cleardevice();
int polje[54] =
{
0, 200, 10, 200, 10, 50, 100, 50, 100, 200,
120, 200, 120, 150, 300, 150, 300, 200, 350, 200,
350, 30, 400, 30, 400, 200, 450, 200, 450, 20,
550, 20, 550, 200, 550, 200, 560, 200, 560, 40,
600, 40, 600, 200, 620, 200, 620, 20, 635, 20,
635, 200, 640, 200
};
Ovom naredbom
odreuje se poetak niza crta.

for (x = 2; x < 54; x = x + 2 )
{
}
getch();
closegraph();
return 0;
}
194
Ovom petljom crta se

ostatak crtea.
PRO - MIL
Sadraj
Uvod
Pogledajmo podrobnije neke detalje programa.
moemo napisati i ovako.
int polje[5] =
{
10, 20, 30, 40, 50
};
Ovaj oblik pogodniji je za

koritenje kad u veliko polje elimo unijeti veliku koliinu brojeva.
Ova naredba odreuje poetak niza crta.

Udaljenost od lijevog ruba odreena je
sadrajem elije polje[0], tj. prve elije, a
udaljenost od gornjeg ruba sa polje[1], tj.
sadrajem druge elije.
Petlje
Varijable
naredbu
Donoenje Grafika
odluke
Ovu
Na prvi
program
int polje[5] = {10, 20, 30, 40, 50};
Poetna vrijednost
varijable x je 2.
Udaljenost
kraja
crte od lijevog ruba
grafikog prozora.
PRO - MIL
Varijabla x uveava se za 2. To nam

odgovara zato to je kraj svake crte
odreen s dva broja, pa kad elimo
oitati poziciju novog kraja crte, moramo se u polju pomaknuti za dva
lana polja unaprijed.
Udaljenost kraja crte od gornjeg

ruba grafikog prozora.
Obrada
teksta
for (x = 2; x < 54; x = x + 2 )

{
}
Objekti
od 2 do 52.

koda
da se x uveava za 2 vrijednost varijable x e rasti
Polja
Petlja e se izvoditi dok je x manji od 54. Budui
195
Polja
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int polje[5] = {10, 20, 30, 40, 50};
system("PAUSE");
return 0;
}
Mogli bismo postaviti pitanje trebaju

li nam uope polja, budui da bismo
ovaj program mogli i ovako realizirati, obinim varijablama.
Vidimo da ovakav program moemo realizirati obinim varijabla#include <cstdlib>

#include <iostream>
ma, ali ovakav, koji
moemo realizirati sa-
koristi for naredbu, ne
mo varijablama.
int main()
{
int polje[5] = {10, 20, 30, 40, 50};
int x;
for (x = 0; x < 5; x = x +1)
{
}
system("PAUSE");
return 0;
}
196
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int polje1 = 10;
int polje2 = 20;
int polje3 = 30;
int polje4 = 40;
int polje5 = 50;
cout << polje1 << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
PRO - MIL
Polja nam omoguuju operacije sa elijama polja.
Ovo je primjer programa koji pretrauje uneseno

polje i ispisuje najvei broj u polju.
cout << "Najveci je." << endl;

cout << r << endl;
system("PAUSE");
return 0;
Uvod
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
koda
U ovom dijelu ispisuje se sadraj

varijable r, odnosno najvei broj
unesen u polje.
Polja
r = polje[0];
for (x = 1; x < 5; x = x +1)
{
if (r < polje[x])
{
r = polje[x];
}
}
U ovom dijelu programa pretrauje

se uneseno polje i najvei broj naen u polju sprema se u varijablu
r.
Obrada
teksta

for (x = 0; x < 5; x = x + 1)
{
cin >> polje[x];
}
Unos polja.
Objekti
int main()
{
int polje[5];
int x;
int r;
Varijable
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Na prvi
program
Ne samo da uporabom polja moemo pisati elegantnije programe, nego nam

polja omoguuju realizaciju programa koje bi bilo veoma teko realizirati na
neki drugi nain. Pogledajmo nekoliko primjera takvih programa.
Sadraj
PRO - MIL
197
Polja
Pogledajmo detaljnije najzanimljiviji dio prethodnog program, dio u kojem se

pretrauje polje i najvei pronaeni broj sprema u r varijablu.
Prvi lan polja, dakle polje[0]

sprema se u varijablu r.
Pretraivanje se nastavlja unutar for

petlje, ija se varijabla x mijenja od
1 do 5 po 1.
Zato petlja ne poinje s nula?
r = polje[0];
Zato to smo prvu eliju (polje[0])

ve proitali pa je neemo itati
unutar for petlje.
for (x = 1; x < 5; x = x +1)

{
Unutar for petlje za svaku vrijedif (r < polje[x])

{
r = polje[x];
}
nost varijable x ispituje se je li sadraj varijable r manji od polje[x].

Ako jest, znai da je u eliji polje[x]
vei broj od onog u varijabli r, pa
e se sadraj elije polje[r] spremiti
Ova if naredbe je neobina.
u varijablu r.
Nema else dijela. To je dozvoljeno. Ako nam else dio
Ako nije, znai da je broj u polje[x]
ne treba, moemo ga izos-
manji i u tom sluaju nee se izvo-
taviti.
diti sadraj unutar vitiastih zagrada.
U tom sluaju, ako je uvjet

zadovoljen, izvodi se sadr-
Na kraju, u varijabli r ostaje najve-
aj u vitiastim zagradama,
a vrijednost naena u polju.
a ako nije, nastavlja se izvoenje programa.
198
PRO - MIL
Pokuajmo sami korigirati

program tako da pretrauje je li u polje unesen odreen broj ili koliko puta
se pojavljuje odreen
broj.
Pokuajmo napraviti slina pretraivanja slova.
PRO - MIL
Odgovarajue
obavijesti.
preuredimo
ispis
Uvod
Na prvi
program
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
Dovoljno je da umjesto ispitivanja

je li r < polje[x] stavimo ispitivanje
je li r > polje[x].
Petlje
Na slian nain bismo u programu za voenje videoteke mogli

pronai korisnike koji nisu vratili
film dulje od npr. tjedan dana ili
korisnike koji su u proloj godini
posudili najvie filmova.
Polja
emu slue takvi programski

postupci?
Obrada
teksta
int main()
{
int polje[5];
int x;
int r;
for (x = 0; x < 5; x = x + 1)
{
cin >> polje[x];
}
r = polje[0];
for (x = 1; x < 5; x = x +1)
{
if (r > polje[x])
{
r = polje[x];
}
}
cout << "Najmanji je." << endl;
cout << r << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Objekti
Jednostavnim promjenama program koji pretrauje polje sa

ciljem da nae najvei broj u
polju moemo preurediti u program koji trai najmanji broj.

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Sadraj
199
Polja
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int p[5];
int zamjena;
int privremeni;
int x;
for (x = 0; x < 5; x = x + 1)
{
cin >> p[x];
}
do
{
zamjena = 0;
for (x = 0; x < 4; x = x + 1)
{
if (p[x] < p[x+1])
{
privremeni = p[x];
p[x] = p[x+1];
p[x+1] = privremeni;
zamjena = 1;
}
}
}
while (zamjena ==1);
cout << "Sortirano polje." << endl;
for (x = 0; x < 5; x = x +1)
{
cout << p[x] << endl;
}
Ovo je sasvim sigurno najsloeniji program koji smo do sada vidjeli u ovoj knjizi.
Slui za sortiranje polja. Unesemo razliite brojeve u polje,
a program e ih sortirati tako
da e u prvom polju biti najvei
broj, a u posljednjem najmanji.
U ovom dijelu programa unosimo brojeve u polje.
U ovom dijelu vri se sortiranje

polja.
U ovom dijelu sortirano polje

ispisuje se na zaslon raunala.
system("PAUSE");
return 0;
}
200
PRO - MIL
if (p[x] < p[x+1])

{
privremeni = p[x];
p[x] = p[x+1];
zamjena = 1;
}
If naredbom ispitujemo je li broj

u nekoj eliji polja (p[x]) manji
od broja u sljedeoj eliji (p
[x+1]. Ako nije, znai da imamo
prvo vei broj, a zatim manji.
To je ono to elimo i petlja se
vrti dalje.
}
}
Ako jest, znai da imamo prvo

manji, a zatim vei broj, pa ih
treba zamijeniti.
U tom sluaju u ovom dijelu e
se izvriti zamjena.
Na kraju zamjene u varijablu zamjena stavit e se broj 1.

Zbog toga do ... while petlja e cijeli postupak ponavljati tako dugo dok vie
ne bude obavljena ni jedna zamjena i varijabla zamjena ostane jednaka nuli.
To znai da nije pronaen ni jedan sluaj da je neki broj manji od sljedeeg
tj. da je sortiranje od veeg prema manjem zavreno.
PRO - MIL
Uvod
Na prvi
program
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
for (x = 0; x < 4; x = x + 1)
{
Polja
zamjena = 0;
Obrada
teksta
U for petlji ita se cijelo polje, s

time da se varijabla petlje mijenja za jedan manje od veliine
petlje; dakle u naem sluaju ne
ide do 4 nego, do 3.
Objekti
do
Na poetku ispitivanja u varijablu zamjena stavlja se broj 0.

Ako ne bude potrebno vriti
nikakve zamjene u polju, varijabla zamjena ostat e jednaka
nuli i izvoenje do ... while petlje e se zaustaviti.

koda
Sortiranje se odvija u do ... while petlji. Petlja se ponavlja tako dugo dok je
varijabla zamjena jednaka broju 1.
Petlje
Pogledamo podrobnije dio programa u kojem se vri sortiranje.
Sadraj
201
Polja
Pogledajmo kako funkcionira zamjena sadraja elija.
Za zamjenu sadraja dviju susjednih elija

u polju treba nam pomona varijabla; u
naem sluaju to je varijabla privremeni.
Zato?
privremeni = p[x];
Da smo odmah napravili drugu naredbu,

naredbu p[x] = p[x+1]; onda bi se broj koji
se nalazi u p[x+1]; nalazio i u p[x], a broj
koji se je do tada nalazio u p[x] bi nestao.
Da broj koji se nalazi u p[x] ne bi nestao,
privremeno ga spremamo u varijabli privremeni.
p[x] = p[x+1];
Nakon to smo u prethodnom koraku sadraj elije p[x] spremili u varijablu privremeni,
sadraj elije p[x+1] spremamo u eliju p[x].
Budui da p[x] usporeujemo sa p[x+1], x
mora bit za jedan manji od broja elija.
Sadraj varijable privremeni sada vraam u

polje, ali ne u eliju p[x] u kojoj se taj sadraj do sada nalazio, nego u sljedeu eliju,
u eliju p[x+1].
Time smo sadraje elija p[x] i p[x+1] zamijenili.
Na kraju zamjene u varijablu zamjena stavljamo broj jedan.
zamjena = 1;
202
Time smo obavijestili raunalo da je bilo

potrebno vriti zamjene u polju, tj. da polje
nije bilo sortirano po redu, te da do ... while
petlja mora jo jednom provjeriti je li polje
sortirano. Kad se ni u jednom sluaju nee
dogoditi da je neka elija manja od sljedee, sortiranje je zavreno.
PRO - MIL
Program koji e usporeivati pojedine elije dvaju polja, a zatim e u tree

polje spremiti vrijednost one elije koja sadri vei broj ili manji broj.
Program koji e brojiti koliko puta se neki broj pojavljuje u nekom polju.
PRO - MIL
Uvod
koda
Pokuajmo napisati sline programe koji e vriti neke operacije izmeu polje; npr. programe koji e mnoiti ili dijeliti lanove dvaju polja i rezultat spremati u tree polje.
Objekti
Obrada
teksta
Polja
Petlje
int main()
{
int po1[5] = {10, 15, 20, 25, 30};
int po2[5] = {35, 40, 35, 50, 55};
int po3[5];
int a;
for (a = 0; a < 5; a = a +1)
{
po3[a] = po1[a] + po2[a];
cout << po1[a] << " + " << po2[a] << " = " << po3[a] << endl;
}
system("PAUSE");
return 0;
}
Na prvi
program
Varijable
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Ovaj program e zbrojiti sadraje polja po1 i

polja po2, a rezultat spremiti u polje po3 i zatim
ga ispisati na zaslon raunala.
Donoenje Grafika
odluke
Izmeu polja mogu se vriti matematike operacije kao i izmeu varijabli.
Sadraj
203
Polja
Spremanje brojeva u datoteku

Postavlja se pitanje na
koji nain bismo mogli
podatke umjesto preko
tipkovnice unijeti u polje iz neke datoteke. U
tu svrhu otvorit emo
Nopetad (u hrvatskoj
inaici Blok za pisanje)
i unijet emo osam razliitih brojeva koji e biti
odvojeni praznim mjestima.
Vano je napomenuti
da to moramo uiniti
tim programom, a nipoto Wordom ili nekim
slinim programom.
Te brojeve, odnosno taj tekst spremit emo pod imenom podaci.txt u
onu istu mapu u kojoj se nalazi
na program.
U naem sluaju to je mapa Radni
na C: disku.
Ako smo program spremili u neku
drugu mapu, u tu istu mapu spremimo i ovaj tekst.
204
PRO - MIL
prostoru u kojem se nalazi na

projekt i na program morala bi se
Moramo imati na umu i da broj

koji unosimo ne moe biti neogranieno velik. Koliki broj moemo unijeti u polje, odnosno u
varijablu, ovisi o svojstvima programskog okruenja koje koristimo.
PRO - MIL
Mogu li se u programima koristiti

i vei brojevi? Naravno, ali taj
problem nadilazi potrebe naeg
uvodnog prirunika.
Za sada je bitno imati na umu
da u int ili float varijablu ne moemo staviti neogranieno velik
broj.
Obrada
teksta
Float tip moe imati najveu

vrijednost od 3.40282 * 10-38. To
se u programu pie kao
3.40285e-38.
Objekti
Ako mijenjamo koliinu brojeva,

onda u programu koji e ih itati
moramo na isti nain promijeniti
veliinu polja i for petlju.
Int tip u sluaju da koristimo

Dev-C++ moe biti od
2147483648 do 2147483647.

koda
Jasno je da moemo staviti i

neke druge brojeve, a moemo
ih staviti vie ili manje nego u
naem primjeru.
Polja
Petlje
nalaziti i datoteka podaci.txt.
Donoenje Grafika
odluke
Ako je sve u redu, u onom istom
Varijable
Na prvi
program
Uvod
Sadraj
205
Polja
Ovim programom proitat emo brojeve koji su spremljeni u datoteku podaci.txt, spremit emo ih u polje i na
kraju ispisati na zaslon raunala.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <fstream>
Dodat emo novu biblioteku.

int main()
{
int x;
int polje[8];
ifstream ulaz("podaci.txt");
for (x = 0; x < 8; x = x + 1)
{
ulaz >> polje[x];
}
for (x = 0; x < 8; x = x +1)
{
}
system("PAUSE");
return 0;
}
Ispis sadraja polja.
Ovdje formiramo neto s ime se do sada

nismo sretali, a to je objekt. Trenutno nije
vano to je to tono objekt. Za sada emo rei da je to element programa pomou kojeg emo itati sadraj datoteke.
Ova petlja mora se vrtjeti onoliko puta

koliko brojeva elimo proitati, odnosno
koliko nae polje ima elija. U naem
sluaju to je osam puta.
Ovom naredbom sadraj datoteke

unosi se u polje.
Da smo ovdje napisali:
cin >> polje[x];
brojevi bi se u polje unosili pomou tipkovnice.
ulaz >> polje[x];
je varijacija te naredbe i znai da
se brojevi nee u polje unositi pomou tipkovnice nego pomou
objekta ulaz, a prije smo definirali
da objekt ulaz ita iz datoteke podaci.txt.
206
PRO - MIL
Naziv objekta. Bira se po istoj logici po kojoj biramo nazive varijabli.
Naziv datoteke koju emo itati

pomou objekta ulaz.
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
ifstream ulaz ("podaci.txt");
Na prvi
program
Uvod
Naredba za formiranje objekta pomou kojeg emo itati sadraj datoteke.
Sadraj
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <fstream>
PRO - MIL
U ovom programu izraunat

emo prosjenu vrijednost
unesenih brojeva.
Budemo li eksperimentirali s
drugim brojevima, imajmo na
umu da njihova ukupna suma
ne smije biti vea od maksimalne dozvoljene vrijednosti
varijable.
Polja
Obrada
teksta
Objekti
Kada uitamo brojeve u polje,

s tim brojevima moemo raditi
sve ono to moemo raditi i s
brojevima koje smo unijeli
preko tipkovnice.

koda
int main()
{
int x;
int polje[8];
float a = 0;
for (x = 0; x < 8; x = x + 1)
{
ulaz >> polje[x];
}
for (x = 0; x < 8; x = x +1)
{
a = a + polje[x];
}
a = a / 8;
cout << "Prosjek je " << a << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Petlje
207
Polja
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <fstream>
Ovaj program omoguuje nam da sadraj polja koji

smo unijeli preko tipkovnice spremimo u datoteku.
I u ovom sluaju moramo imati ukljuenu

fstream biblioteku.
int main()
{
int x;
int polje[8];
ofstream izlaz("podaci.txt");
Ovdje formiramo objekt izlaz pomou

kojeg emo brojeve iz polja spremiti
u datoteku podaci.txt.
for (x = 0; x < 8; x = x + 1)
{
cin >> polje[x];
}
for (x = 0; x < 8; x = x + 1)
{
izlaz << polje[x];
izlaz << " ";
}
Na uobiajeni nain unosimo brojeve

u polje.
cout << "Spremanje je gotovo." << endl;

cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Ovdje sadraj polja spremamo u datoteku podaci.txt.

Naredbom:
izlaz << polje[x];
brojeve iz polja pomou
objekta izlaz aljemo u datoteku.
Ova naredba slina je naredbi:
cout << polje[x];
kojom brojeve aljemo na
zaslon raunala.
Naredbom izlaz << " "; izmeu dva broja unosimo
prazno mjesto.
208
PRO - MIL
int main()
{
int x;
int polje[8];
for (x = 0; x < 8; x = x + 1)
{
ulaz >> polje[x];
}
for (x = 0; x < 8; x = x +1)
{
}
system("PAUSE");
return 0;
}
PRO - MIL
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na prvi
program
Uvod
Petlje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <fstream>
Polja
to smo spremili moemo pogledati editorom, a moemo i programom koji

sadraj datoteke ispisuje na zaslon raunala.
Obrada
teksta
Naziv datoteke u koju emo

spremati pomou objekta ulaz.
Objekti
ofstream izlaz ("podaci.txt");
Naziv objekta. Bira se po istoj logici po kojoj biramo nazive varijabli.

koda
Naredba za formiranje objekta pomou kojeg emo spremati sadraj datoteke.
Sadraj
209
Polja
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <fstream>
U ovom programu nema nieg novog. Samo smo

kao lego kocke sloili elemente koje smo do sada
upoznali.
Ovaj program uitava datoteku u polje, sortira polje
i zatim sortirano polje sprema natrag u datoteku.
int main()
{
int x;
int p[8];
int zamjena;
int privremeni;
for (x = 0; x < 8; x = x + 1)
{
ulaz >> p[x];
}
cout << "Zapocinje sortiranje." << endl;
do
{
zamjena = 0;
for (x = 0; x < 7; x = x + 1)
{
if (p[x] < p[x+1])
{
privremeni = p[x];
p[x] = p[x+1];
zamjena = 1;
}
}
}
for (x = 0; x < 8; x = x + 1)
{
izlaz << p[x];
izlaz << " ";
}
cout << "Sortiranje je zavrsilo" << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
210
U ovom djelu programa itamo

sadraj datoteke i spremamo ga
u polje.
Doslovno sa Copy Paste kopiran dio programa koji sortira

sadraj polja od najveeg prema
najmanjem.
U ovom djelu programa sadraj

polja sprema se u datoteku.
Ovdje vidimo i jedan jako vaan element programiranja.

Ne moramo svaku stvar svaki
put kad nam treba iznova programirati. Segment programa
koji dobro radi obilno prokomentiramo i spremimo, a zatim ga ubacujemo u programe
kad nam zatreba, kao to smo
ovdje ubacili segment programa koji sortira sadraj polja.
PRO - MIL
Nakon to smo brojeve

unijeli u datoteku, pokrenemo program za sortiranje
datoteke koji vidimo na
lijevoj stranici.
Programom za itanje sadraja datoteke pogledat emo rezultat sortiranja.
PRO - MIL
Uvod
Na prvi
program
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
int main()
{
int x;
int polje[8];
for (x = 0; x < 8; x = x + 1)
{
ulaz >> polje[x];
}
for (x = 0; x < 8; x = x +1)
{
}
system("PAUSE");
return 0;
}
Petlje
Polja
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <fstream>
Obrada
teksta
int main()
{
int x;
int polje[8];
for (x = 0; x < 8; x = x + 1)
{
cin >> polje[x];
}
for (x = 0; x < 8; x = x + 1)
{
izlaz << polje[x];
izlaz << " ";
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Objekti
Da bismo provjerili funkcionira li na program, najprije emo programom koji

smo malo prije obradili
unijeti brojeve u datoteku.

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <fstream>
Sadraj
211
Polja
Dvodimenzionalna polja
Ako postoje jednodimenzionalna polja, moraju postojati i dvodimenzionalna. (U
suprotnom bismo imali situaciju kao kad je jedan novinar govorio o lokalnim stanovnicima nekog mjesta, iako nam vjerojatno ne bi mogao objasniti kako izgledaju globalni stanovnici istog mjesta.)
1.stupac
2. stupac
3. stupac
4. stupac
1. red
11
12
13
14
2. red
21
22
23
24
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Dvodimenzionalne
matrice pogodne su
za spremanje sadraja tabela.
U ovom programu emo gornju tabelu

spremiti u dvodimenzionalnu matricu, a
zatim emo prvi i drugi red ispisati.

int main()
{
int polje[2] [4] = {{11, 12, 13, 14}, {21, 22, 23, 24}};
int x;
cout << "Prvi red." << endl;
for (x = 0; x < 4; x = x + 1)
{
cout << polje[0] [x] << endl;
}
cout << endl;
Ispis prvog reda.
cout << "Drugi red." << endl;

for (x = 0; x < 4; x = x + 1)
{
cout << polje[1] [x] << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Ispis drugog reda.
212
PRO - MIL
Drugi red polja. Nalazi se

Broj redova polja.
Broj stupaca polja.
Cjelokupni sadraj polja

nalazi se unutar posebnih vitiastih zagrada.
Broj reda kojem pristupamo, u naem sluaju je to prvi red koji se oznaava
brojem nula. Dakle prvi red oznaava broj nula, a drugi broj jedan.
Dvodimenzionalna polja koriste se

na slian nain kao jednodimenzionalna. Osobito su korisna u programima u kojima se odvijaju sloeni
prorauni.
PRO - MIL
Osim dvodimenzionalnih postoje i

trodimenzionalna polja. Funkcioniraju slino kao dvodimenzionalna,
samo to imaju jo i dubinu.
Varijable
Objekti
Broj stupca kojem pristupamo, u naem

sluaju je to sadraj varijable x.

koda
cout << polje [0] [x]
Obrada
teksta
Polja
Budui da su u ovom tipu polja podaci rasporeeni u redove i stupce, prilino

logino je da kad elimo pristupiti nekoj eliji takvog polja moramo navesti u
uglatim zagradama broj reda i broj stupca elije kojoj elimo pristupiti.
Donoenje Grafika
odluke
int polje [2] [4] = { {11, 12, 13, 14} , {21, 22, 23, 24} };
Petlje
Prvi red polja. Nalazi se

Naziv polja.
Na prvi
program
Uvod
Tip polja u naem sluaju je int,

a moglo je biti npr. float ili char.
Sadraj
213
Obrada teksta
214
PRO - MIL
PRO - MIL

koda
Objekti
Obrada
teksta
Polja
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na prvi
program
Uvod
Obrada teksta
Sadraj
215
Obrada teksta
String objekti
elimo li napisati program za voenje telefonskog imenika ili program za voenje videoteke, osim obrade brojeva i grafike sasvim sigurno e nam trebati obrada teksta. Iako smo i do sada koristili tekstove za ispisivanje raznih obavijesti,
ostalo je nejasno na koji nain bismo mogli tekstove pretraivati ili sortirati.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
int main()
{
string odgovor;
cout << "Unesite vase ime." << endl;
cin >> odgovor;
cout << endl;
cout << odgovor << ", dobar dan!" << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Pogledamo li ovaj program, uinit e nam se

da smo za lake baratanje tekstom upotrijebili novi tip varijable,
string tip; te da smo u
programu koristili varijablu koju smo nazvali
odgovor.
Pogledajmo nove elemente u ovom programu.
string odgovor;
Iako ovaj red izgleda kao da formiramo varijablu

string tipa koju smo nazivali odgovor, string nije tip
varijable nego klasa, a odgovor nije varijabla nego
objekt.
Time se trenutno ne moramo optereivati i moemo
objekt odgovor koristiti kao da smo formirali varijablu
string tipa pod nazivom odgovor.
Tek neto vee mogunosti koje e nam string pruiti dat e nam naslutiti da se iza toga naziva krije
kompleksnija struktura od obine varijable.
216
PRO - MIL
U naem programskom okruenju program e

raditi i bez ovog reda, ali je mogue da u nekom drugom programskom okruenju nee.
cin >> odgovor;
U naredbi cin koju koristimo za unos preko tipkovnice objekt odgovor koristimo kao to bismo koristili
varijablu.
Dok smo u varijablu char tipa mogli spremiti jedno
slovo, u objekt klase string moemo spremati vei
tekst.
PRO - MIL

koda
Objekti
Obrada
teksta
Najprije e se ispisati
sadraj objekta odgovor,
zatim tekst unutar navodnika i konano skok u
novi red.
Petlje
Vidimo da objekt odgovor

u naredbi cout koristimo
kao da koristimo varijablu.
Polja
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Zbog toga emo stavljati tu naredbu
Uvod
Da bi program mogao koristiti string objekte,

ovu naredbu moramo staviti na poetak programa.
Na prvi
program
#include <string>
Sadraj
217
Obrada teksta
Oigledno je da u string objekt moemo spremiti tekst i postavlja se pitanje

koliko najvie znakova smije sadravati taj tekst.
U naelu raunalo bi se samo trebalo brinuti da osigura dovoljno mjesta za
spremanje bilo kojeg teksta. U sluaju koritenja kraih tekstova, poput imena,
naziva gradova i slino o tome ne moramo voditi brigu.
elimo li u string objekt unijeti veu koliinu teksta, da bismo bili sigurni da e
sve biti u redu, moemo unaprijed naredbom reserve rezervirati potreban prostor.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
int main()
{
string odgovor;
odgovor.reserve(256);
cin >> odgovor;
cout << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
odgovor.reserve(256)
Objekt na koji se naredba

odnosi, u naem sluaju je
to objekt odgovor.
218
Program radi jednako

kao i prethodni, osim
to smo u ovom sluaju
za spremanje imena
osigurali veliki prostor.
Operacija koja se vri nad objektom.

Ovom naredbom se za objekt odgovor
rezervira 256 mjesta za spremanje znakova.
Obratimo panju na toku koja se obvezno

nalazi izmeu oznake objekta i oznake
operacije koja se nad njim vri.
PRO - MIL
Uvod
Sadraj
Objekt na koji se naredba odnosi.
odgovor.capacity()
Objekt na koji se naredba odnosi.
PRO - MIL
Naredba capacity() slui za odreivanje

broja mjesta koja nam stoje na raspolaganju za unos znakova u objekt odgovor.
Zato ih je na raspolaganju 355, ako
smo naredbom odgovor.reserve(256)
rezervirali 256 mjesta? Zato to je 256
mjesta samo polazite na temelju kojeg
prevoditelj rezervira neto vei prostor.
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
Polja
Naredba size() oigledno slui za odreivanje

broja znakova unesenog teksta. Rije Stjepan
sastoji se od sedam slova.
Obrada
teksta
odgovor.size()
Objekti
int main()
{
string odgovor;
cin >> odgovor;
cout << endl;
cout << endl;
cout << "Imamo " << odgovor.size() << " slova." << endl;
cout << endl;
cout << "Imamo " << odgovor.capacity() << " prostora." << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}

koda
Varijable
Na prvi
program
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
219
Obrada teksta
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
int main()
{
string odgovor;
cin >> odgovor;
cout << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Naredbom cin nije mogue u objekt odgovor

unijeti vie odvojenih
rijei.
Iako smo napisali prezime i ime, uspjeli smo
unijeti samo prezime.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
int main()
{
string odgovor;
getline(cin, odgovor);
cout << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
220
Ako umjesto cin naredbe upotrijebimo ovu naredbu, moi emo unijeti
vie rijei u objekt odgovor.
PRO - MIL
String objekt u koji emo unositi tekst.

U naem sluaju to je objekt odgovor.
Uvod
Sadraj
U ovom sluaju, na
mjestu gdje se oekivalo da emo unijeti tekst,
mi smo unijeli brojeve.
Postavlja se pitanje na
koji bismo nain mogli
sprijeiti ili barem smanjiti mogunost unoenja besmislenih odgovora.
PRO - MIL
U ovom sluaju, umjesto da unesemo

ime, samo smo pritisnuli tipku enter.
Petlje
Polja
Jedan od problema
pri izradi programa
javlja se kad korisnik
unese neodgovarajuu vrijednost.
Obrada
teksta
int main()
{
string odgovor;
cin >> odgovor;
cout << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Objekti

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na prvi
program
Naredba koja nam omoguuje

unos vie rijei u string objekt.
221
Obrada teksta
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
int main()
{
string odgovor;
do
{
}
while (odgovor.size() == 0);
cout << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
Ova inaica programa

e zahtijevati da ponovimo unos ako pritisnemo tipku Enter, a da
prije toga nismo nita
unijeli.
do
{
}
while (odgovor.size() == 0);
Naredbu za unos teksta u objekt odgovor

stavili smo u do ...
while petlju koja se
izvodi tako dugo dok je
broj slova koja smo
unijeli jednak nuli.
Kad je taj broj razliit
od nule, nastavlja se
izvoenje programa.
222
PRO - MIL
Sadraj
Na prvi
program
Uvod
Polje char tipa
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
Donoenje Grafika
odluke
Tekst se moe unijeti u program i obraivati i na drugi

nain; uporabom polja char
tipa.
Petlje
int main()
{
char niz[255];
cin.getline(niz,255);
cout << endl;
cout << niz << ", dobar dan!" << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Varijable
cin.getline( niz, 255);

Broj elija niza.
Naredbe za
unos tekst u
char niz.
PRO - MIL
Naziv niza.
Ovom naredbom preko tipkovnice unosimo tekst u niz char tipa.
Obrada
teksta
Naziv niza, u naem sluaju naziv niza je niz.
Broj elija niza. U

naem sluaju niz
sadri 255 elija
to znai da u taj
niz moemo spremiti 255 slova.
Objekti
char niz[255];

koda
Tip niza. U
naem sluaju
niz je char
tipa.
Polja
Formiranje niza ije elije su char tipa. U svaku moemo staviti jedno slovo.
223
Obrada teksta

Naziv niza char tipa
koji ispisujemo.
Ispisujem tekst
unutar navodnika.
Skok u
novi red.
Sadraj niza char

tipa ispisuje se na
isti nain na koji se
ispisuje
sadraj
varijable.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
Umjesto naredbe:
moemo staviti naredbu:
int main()
{
char niz[255];
cin >> niz;
cout << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
cin >> niz;
ali u tom sluaju moi

emo unijeti samo jednu
rije. Nakon pritiska razmaknice unos e se prekinuti pa, kao to moemo vidjeti na donjoj slici,
iako smo napisali Bunic
Stjepan, uneseno je samo prezime. Jasno, ako
ba elimo unijeti samo
jednu rije onda emo
upotrijebiti ovu naredbu
jer je jednostavnija.
cin >> niz;

Naziv char polja u
koje unosimo tekst.
Naredba za unos
teksta tipkovnicom.
224
PRO - MIL
cout << endl;

cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
PRO - MIL
Ako su uneseni brojevi,

unos se ponavlja.
Oznaku \ dobit emo
pritiskom na AltGr i Q.
Zavrni dio programa,

ime se spaja s pozdravom i gasi se program.
Petlje
Polja
Ovo je glavni dio programa. Ovdje se unosi

tekst i ispituje jesu li
unesena slova ili brojevi.
Obrada
teksta
Poetni dio programa i

formiranje potrebnih varijabli.
Objekti
int main()
{
char niz[255];
int x;
int p;

koda
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
do
{
cout << endl;
x = 0;
p = 1;
while (niz[x] != '\0')
{
if (isdigit(niz[x]))
{
p = 0;
}
x = x + 1;
}
}
while (p == 0);
Uvod
Na prvi
program
U ovu inaicu programa nije mogue unijeti broj na mjestu na kojem oekujemo tekst. U sluaju da unesemo brojeve, raunalo e zahtijevati da ponovimo
upis.
Sadraj
225
Obrada teksta
Pogledajmo podrobnije glavni dio prethodnog programa u kojem se unosi tekst i

ispituje jesu li unesena slova ili brojevi.
Cijeli ovaj dio nalazi se unutar do ... while petlji koja e se ponavljati ako korisnik
umjesto slova unese brojeve.
do
{
cout << endl;
Unos teksta.
x = 0;
p = 1;
Postavljanje odgovarajuih
vrijednosti varijabli.

{
While petlja ita niz, slovo

po slovo, dok ne doe do
kraja niza.
Oznaka \0 nalazi se na
kraju niza pa niz[x] != '\0'
ispituje je li element niza
niz[1] jednak znaku za
kraj, odnosno jesmo li
doli do kraja niza.
To radi tako da je na poetku vrijednost varijable
x nula, a zatim se uveava po jedan
{
p = 0;
}
If naredbom ispitujemo je
li znak u nizu broj.
x = x + 1;
Ako jest, u p varijablu se

sprema broj nula to e
imati za posljedicu da e
se ponoviti do ... while
petlja, odnosno unos.
}
}
while (p == 0);
Ovdje se ispituje je li
vrijednost varijable p
nula i ako jest, do ...
while petlja se ponavlja.
226
Varijabla x uveava se za jedan

da bi se pri svakom ponavljanju
naredbom niz[x]
itao
slijedei
lan niza.
Ako ni jedan lan niza

nije broj, u varijabli p e
ostati broj jedan i do ...
while petlja se nee ponavljati, odnosno upis se
nee ponavljati.
PRO - MIL
Nakon to smo while naredbom ispitali jesmo li

doli do kraja niza, if naredbom ispitujemo je li
elija koju trenutno ispitujemo jednaka nuli. Ako
jest, varijabla p postavlja se na nulu, to znai da
e se ponoviti glavna do ... while petlja.
Ovdje se varijabla x uveava za jedan. To znai da e pri sljedeem izvoenju

while petlje x biti 1, pa e se sa niz[x] ispitivati niz[1], zatim pri sljedeem izvoenju while petlje niz[2] i tako do kraja niza.
PRO - MIL
Uvod
Na prvi
program
Obrada
teksta
While petlja ponavlja se tako dugo dok elija niz[x]

nije jednaka oznaci za kraj. Prvi put se ispituje
prva elija odnosno elija niz[0].
Objekti
x = 0;
p = 1;
{
{
p = 0;
}
x = x + 1;
}

koda
Na poetku se x postavlja na nulu, to znai da e se prvi

put sa niz[x] ispitivati niz[0] odnosno prva elija niza.
Polja
Petlje
do
Ovdje poinje petlja.
{
cout << endl;
x = 0;
p = 1;
{
Ovdje e se varijabla p postaviti na nula ako je
jedan od znakova u nizu broj. To e imati za
{
posljedicu da e se do ... while petlja ponoviti,
p = 0;
odnosno da e se unos teksta ponoviti.
}
x = x + 1;
}
Ovdje se ispituje je li sadraj varijable p jednak
}
nuli. Ako jest do ... while petlja e se ponoviti, a
while (p == 0);
to znai da e se upis ponoviti.
Varijable
Ovdje se u varijablu p
sprema broj jedan. To je
varijabla o kojoj ovisi
hoe li se do ... while
petlja ponoviti ili ne.
Donoenje Grafika
odluke
Ovaj program je veoma sloen pa emo odvojeno pogledati vanije elemente

programa. Pogledajmo prvo glavnu do ... while petlju.
Sadraj
227
Obrada teksta
Ovom naredbom ispitujemo je li jedan znak

broj. Moe se ispitivati varijabla char tipa ili
jedna elija niza char tipa.
if ( isdigit ( niz [x] ) )

Ispitujemo eliju niza char tipa. Broj elije
odreen je vrijednou varijable x.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
int main()
{
char slovo;
cin >> slovo;
if (isdigit(slovo))
{
cout << "Ovo je broj " << slovo <<
endl;
}
else
{
cout << slovo << " nije broj." << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
U ovom jednostavnom
programu moemo vidjeti
kako funkcionira ispitivanje je li unesen znak broj
ili nije.
Osim ispitivanje je li unijeti znak broj, mogua su
i druga ispitivanja.
U tablici s desne strane
moemo vidjeti druge
mogunosti.
Pokuajmo u gornji program

staviti ostala ispitivanja koja
moemo vidjeti u tablici.
U tom sluaju morat emo modificirati obavijesti koje daje program.
228
PRO - MIL
if (iscntrl(slovo))
Ispituje je li sadraj varijable slovo kontrolni znak. To je

znak koji se dobiva ako drimo tipku Ctrl i onda pritisnem npr. slovo v.
if (isgraph(slovo))
Je li sadraj varijable slovo neto to se ispisuje na zaslon raunala, dakle slovo, broj ili interpunkcija. U ovu
grupu ne pripada prazno mjesto izmeu dviju rijei.
if (islower(slovo))
Je li sadraj varijable slovo malo slovo.
if (isprint(slovo))
Je li sadraj varijable neto to se ispisuje. Za razliku od

sline naredbe if (isgraph(slovo)) ovdje pripada i prazno
mjesto izmeu dviju rijei.
if (isupper(slovo))
Je li sadraj varijable slovo veliko slovo.
if (ispunct(slovo))
Je li sadraj varijable slovo neka interpunkcija.
PRO - MIL
Varijable
Ispituje je li sadraj varijable slovo neko slovo.
Donoenje Grafika
odluke
if (isalpha(slovo))
Petlje
Ispituje je li sadraj varijable slovo broj ili slovo. Odgovor

je negativan ako unesemo upitnik, toku ili neto slino.
Polja
if (isalnum(slovo))
Obrada
teksta
Ispituje je li sadraj varijable slovo neki broj.
Objekti
if (isdigit(slovo))

koda
ISPITIVANJE ZNAKOVA
Na prvi
program
Uvod
Osim to moemo ispitivati je li sadraj varijable broj, ispitivati moemo i druga

svojstva sadraja varijable char tipa.
Sadraj
229
Obrada teksta
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
int main()
{
char slovo[9] = {'8','?','b','\v','*','a',' ','A','#'};
if (isdigit(slovo[0]))
{
cout << "Prvi znak je broj." << endl;
}
if (isalnum(slovo[1]))
{
cout << "Drugi je slovo ili broj." << endl;
}
else
{
cout << "Drugi nije ni slovo ni broj." << endl;
}
if (isalpha(slovo[2]))
{
cout << "Treci je slovo." << endl;
}
if (iscntrl(slovo[3]))
{
cout << "Cetvrti je kontrolni znak." << endl;
}
if (isgraph(slovo[4]))
{
cout << "Peti nesto sto se ispisuje." << endl;
}
if (islower(slovo[5]))
{
cout << "Sesti je malo slovo." << endl;
}
230
PRO - MIL
Na prvi
program
Varijable
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
if (isprint(slovo[6]))
{
cout << "Sedmi moze biti prazno mjesto." << endl;
}
if (isupper(slovo[7]))
{
cout << "Osmi je veliko slovo." << endl;
}
if (ispunct(slovo[8]))
{
cout << "Deveti je neka interpunkcija." << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
Uvod
Sadraj
Program moemo korigirati mijenjanjem sadraj polja

ili tako da, umjesto stalnog sadraja polja, sadraj
polja unosimo preko tipkovnice.
Uvijek imajmo u vidu da emo odreenu naredbu
usvojiti tek kad napravimo mnotvo primjera u kojima
se ta naredba koristi. Odreenu naredbu nismo usvojili kad smo je shvatili. Shvaanje naredbe je samo
uvjet da bismo uope mogli poeti uiti. Naredbu
smo usvojili tek kad smo je puno puta uspjeno primijenili u raznim programima i na razne naine.
PRO - MIL
Obrada
teksta
Objekti
Vidimo da ne moemo odjednom ispitivati cijelo polje, nego da ispitujemo pojedine elije u polju.

koda
Moemo vidjeti uporabu naredbi za ispitivanje znakova primijenjenu na polje char tipa.
Polja
Ovaj malo vei program morali smo staviti na dvije

stranice.
231
Obrada teksta
Pogledajmo jo nekoliko detalja vezanih uz char varijable i char polja.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
int main()
{
char slovo1;
char slovo2;
cout << "Unesite prvo slovo." << endl;
cin >> slovo1;
cout << "Unesite drugo slovo." << endl;
cin >> slovo2;
Iako to na prvi pogled nema

smisla, znakovi se mogu usporeivati kao i brojevi.
Na prvi pogled izgleda da se
usporeuju na temelju abecede, ali to nije ba tako.
Ovaj program dobro radi ako
usporeujemo samo velika ili
samo mala slova.
if (slovo1 < slovo2)

{
cout << "Prvo slovo je prije po abecedi." << endl;
}
else
{
cout << "Drugo slovo je prije po abecedi." << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Zato na taj nain ne moemo usporeivati velika i mala slova?

Zato to raunalo smatra da velika slova dolaze prije malih. Ako elimo napisati program koji sva slova rasporeuje po abecedi, morali
bismo najprije ustanoviti je li neko slovo veliko ili malo, odnosno program bi morao biti neto sloeniji. (Pokuajmo ga napisati.)
232
PRO - MIL
Uvod
Sadraj
Mogla bi nas zbuniti

uporaba znaka " i znaka '.
Pravilo je jednostavno,
jedno slovo pie se u
obliku 'a', a vie slova u
obliku "Ovo je tekst.".
Petlje
int main()
{
char slovo = 'A';
char NizSlova[18] = "Ovo je niz slova.";
cout << "Jedno slovo je " << slovo << endl;
cout << "Tekst je: " << NizSlova << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na prvi
program
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
Polja
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
PRO - MIL
Objekti
Slovima moemo dodavati ili oduzimati

brojeve.

koda
int main()
{
char slovo;
cout << "Unesite slovo." << endl;
cin >> slovo;
slovo = slovo - 1;
cout << "Prethodni znak je " << slovo << endl;
slovo = slovo + 2;
cout << "slijedeci znak je " << slovo << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Obrada
teksta
233
Obrada teksta
Obrada string objekata

Do sada smo uglavnom vidjeli operacije koje se mogu provoditi nad jednim slovom spremljenim u char varijablu ili char polje. Pogledajmo sada operacije nad
veim tekstom spremljenim u objekt string klase.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
int main()
{
string tekst1 = "Ovo je prvi tekst.";
string tekst2 = " Ovo je drugi tekst.";
string tekst3;
tekst3 = tekst1 + tekst2;
cout << tekst3 << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
234
Objekte string klase moemo jednostavno zbrojiti i rezultat zbrajanja spremiti u trei objekt.
PRO - MIL
Uvod
Sadraj
Na prvi
program
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
U ovom programu usporeujemo jesu li jednaki.
Polja
Objekti klase string

mogu se meusobno
usporeivati.

koda
Objekti
Obrada
teksta
int main()
{
string tekst1;
string tekst2;
cout << "Unesite prvu rijec." << endl;
cin >> tekst1;
cout << endl;
cout << "Unesite drugu rijec." << endl;
cin >> tekst2;
cout << endl;
if (tekst1 == tekst2)
{
cout << "Rijeci su jednake." << endl;
}
else
{
cout << "Rijeci nisu jednake." << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Varijable
PRO - MIL
235
Obrada teksta
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
int main()
{
string tekst1;
string tekst2;
cout << "Unesite prvu rijec." << endl;
cin >> tekst1;
cout << endl;
cout << "Unesite drugu rijec." << endl;
cin >> tekst2;
cout << endl;
if (tekst1 < tekst2)
{
cout << "Prva je manja." << endl;
}
else
{
cout << "Prva nije manja." << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Dva objekta klase string moemo usporeivati i tako da

ispitujemo je li prvi manji od
drugog.
Ostaje nejasno u kojem smislu se ispituje je li prvi manji od
drugog.
Oito se ne ispituje koliina
slova, nego se objekti rangiraju po abecedi, ab je po abecedi nakon aaaaa, pa u tome
smislu ab nije manje nego je
vee od aaaaa.
Kao i kod char polja, sustav je

prilino primitivan i dobro radi
jedino ako se ne mijeaju velika i mala slova, budui da raunalo smatra da su sva velika
slova prije malih, pa su u tom
smislu manja od malih.
Zato raunalo smatra da je AB
manje od aaaaa.
236
PRO - MIL
Uvod
koda
Objekti
Obrada
teksta
Polja
int main()
{
string odgovor;
cout << "Tekst sadrzi " << odgovor.size() << " znakova." << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
Naredba size().
}
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
Varijable
Na prvi
program
Mogue su i sloenije manipulacije nad tekstom. Ponovno pogledajmo naredbu size() koju smo vidjeli na poetku ovog poglavlja. Omoguuje nam odreivanje broja znakova koje sadri tekst. Pri tome imajmo na umu da raunalo i
prazno mjesto izmeu rijei smatra jednim znakom.
Sadraj
PRO - MIL
237
Obrada teksta
Ovaj program pretrauje sadraj objekta tekst i trai pojavljuje li se u tom objektu
sadraj objekta trazi. Ako se pojavljuje, obavjetava nas na kojoj poziciji zapoinje traeni tekst. (Prva pozicija nema broj jedan nego broj nula.)
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
int main()
{
string tekst;
string trazi;
int pozicija;
cout << "Unesite tekst." << endl;
getline(cin, tekst);
cout << endl;
cout << "Sto trazim?" << endl;
getline(cin, trazi);
cout << endl;
pozicija = tekst.find(trazi);
if (pozicija != string::npos)
{
cout << "Pocetak je na " << pozicija << ". poziciji." << endl;
}
else
{
cout << "Nema trazene rijeci." << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
238
PRO - MIL
pozicija = tekst.find(trazi);
Objekt koji pretraujemo.
Ovom naredbom provjeravamo je li traena rije naena u pretraivanom objektu.
Usporeujemo rezultat pretraivanja u pozicija varijabli i

obavijest da traena rije nije
naena.
elimo li ispitati sva pojavljivanja neke rijei, morat emo napisati malo sloeniji
program.
PRO - MIL

koda
Problem ovog programa,

odnosno ove naredbe, je u
tome to e pronai samo
prvo pojavljivanje neke rijei, ako se ista rije vie puta
pojavljuje u tekstu.
Objekti
Obrada
teksta
Polja
U varijabli pozicija nalazi se rezultat pretraivanja objekta.
Ovom naredbom dobivamo

oznaku koja oznaava da traena rije nije naena.
Donoenje Grafika
odluke
Naredba
za
pretraivanja.
Petlje
Naziv objekta u kojem se nalazi

tekst koji pretraujemo.
Varijable
Na prvi
program
Uvod
Ovom naredbom utvrujemo poziciju traenog teksta, a rezultat spremamo u

varijablu pozicija.
Sadraj
239
Obrada teksta
Ovaj program radi slian posao kao i prethodni, ali pretraivanje zapoinje od
kraja teksta. Ako traimo rije koja se pojavljuje vie puta, ovaj program nai e
posljednje pojavljivanje.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
Program je u potpunosti identiint main()
an prethodnome, samo to
{
ovdje umjesto naredbe find
string tekst;
imamo naredbu rfind.
string trazi;
int pozicija;
Time smo raunalu naredili da
pretraivanje zapone od kraja
teksta koji se nalazi u objektu
cout << endl;
tekst.
cout << endl;
pozicija = tekst.rfind(trazi);
{
}
else
{
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
240
PRO - MIL
U ve poznatu naredbu find dodali smo broj 6 ime smo naredili raunalu da
pretraivanje objekta tekst zapone od znaka na poziciji 6.
Budui da prva rije radi poinje na 5, raunalo je nalo drugo pojavljivanje
rijei radi.
Pomou ove naredbe napravit emo program koji e pronai sva pojavljivanja neke rijei, a ne samo prvo ili posljednje.
PRO - MIL
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
Polja
Obrada
teksta
int main()
Ovaj program smo tako korigirali da
{
smo, iako s naredbom find zapoistring tekst;
njemo pretraivanje s lijeve strane,
string trazi;
pronali drugo pojavljivanje traene
int pozicija;
rijei.
cout << endl;
cout << endl;
pozicija = tekst.find(trazi,6);
{
}
else
{
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
pozicija = tekst.find(trazi,6);
}
Objekti

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
Na prvi
program
Uvod
Sadraj
241
Obrada teksta
Ovaj program moe pronai svako pojavljivanje neke rijei u nekom tekstu.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
int main()
U ovom programu koristimo nared{
bu find, a pozicija poetka pretraistring tekst;
vanja nije odreena brojem, nego
string trazi;
sadrajem varijable trenutno.
int duljina;
int trenutno = 0;
Varijabla trenutno je na poetku 0,
int polozaj;
da bi prvo pretraivanje poelo od
poetka teksta. Ako na nekoj pozigetline(cin, tekst);
ciji pronaemo traenu rije, varicout << endl;
jablu trenutno uveavamo za tu
poziciju + 1, da bi novo pretraivagetline(cin, trazi);
nje poelo nakon poetka ve nacout << endl;
ene rijei i da bi se eventualno
duljina = tekst.size();
pronala nova rije, a ne ponovo
while (trenutno < (duljina + 1))
ista.
{
polozaj = tekst.find(trazi,trenutno);
if (polozaj != string::npos)
{
cout << "Nalazi se na " << polozaj << ". mjestu." << endl;
trenutno = polozaj + 1;
}
else
Budui da smo doavi do ove toe ve
{
prilino napredovali u vjetini programiratrenutno = duljina + 1;
nja, ovaj put je objanjenje funkcioniranja
}
programa neto skromnije.
}
cout << endl;
Pokuajmo shvatiti kako funkcionira progsystem("PAUSE");
ram i pokuajmo ga korigirati tako da ispie
return 0;
adekvatnu obavijest, ako se traena rije
}
uope ne pojavljuje. Pokuajmo isti program napisati koritenjem rfind naredbe.
242
PRO - MIL
Sadraj
Uvod
Na neku poziciju unutar teksta moemo dodati tekst.
Na prvi
program
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
Sadraj koji dodajemo.
tekst.insert(6,umetak);
Polja
Objekt u koji dodajemo tekst.
Donoenje Grafika
odluke
Naredba za dodavanje teksta.
Petlje
int main()
{
string tekst = "Ovo je tekst.";
string umetak = " moj";
tekst.insert(6,umetak);
cout << tekst << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Varijable
Obrada
teksta
Pozicija na koju dodajemo tekst.

#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
PRO - MIL

koda
int main()
{
string tekst = "Ovo je tekst.";
tekst.insert(6," dobar");
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
Naredba insert moe se napisati
}
i na ovaj nain.
Objekti
243
Obrada teksta
Dio teksta spremljenog u objekt klase string moemo obrisati erase naredbom.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
int main()
{
string tekst = "Ovo je dobar tekst.";
tekst.erase(7,6);
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Pozicija od kojem poinje brisanje.
Naredba za brisanje.
Objekt u kojem briemo.
tekst.erase(7,6);
Broj znakova koje emo obrisati.
244
PRO - MIL
Varijable
Na prvi
program
Uvod
Naredbom replace moemo dio teksta koji se nalazi u objektu klase string
zamijeniti nekim drugim tekstom.
Sadraj
Donoenje Grafika
odluke
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
Objekt u kojem mijenjamo dio teksta.
tekst.replace(7,5,drugi);
Sadraj kojim emo zamijeniti tekst u objektu tekst. Zamijenit emo 5 znakova, poevi od sedmog sa sadrajem objekta drugi. Umjesto objekta drugi
mogli bismo staviti i tekst unutar navodnika.
PRO - MIL
Polja
Obrada
teksta
Koliko emo znakova

zamijeniti.
Objekti
Naredba za zamjenu teksta.
Pozicija od koje zapoinje zamjena teksta.

koda
int main()
{
string tekst = "Ovo je dobar tekst.";
string drugi = "dodatan";
tekst.replace(7,5,drugi);
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Petlje
245
Obrada teksta
Premjetanje teksta iz char polja u string

Postavlja se pitanje bismo li mogli tekst iz jednog oblika pretvoriti
u drugi, ovisno o tome koji oblik
nam je pogodniji za obradu.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
int main()
{
Ovdje, na nain koji smo ve vidjeli u ovom pogchar niz[255];
lavlju, ime unosimo u char polje i provjeravamo
string tekst;
jesu li uneseni brojevi ili slova. Ako su uneseni
tekst.reserve(256);
brojevi, unos se ponavlja. Naredba isdigit ne bi
int x;
radila da smo koristili objekt klase string.
int p;
do
{
cout << endl;
cin >> niz;
x = 0;
p = 1;
Ovdje tekst iz polja tipa
{
char premjetamo u obif (isdigit(niz[x]))
jekt klase string koji smo
{
nazvali tekst.
p = 0;
}
To smo uinili da bismo
x = x + 1;
mogli koristiti size nared}
bu.
}
while (p == 0);
cout << endl;
tekst = niz;
cout << "Ime " << tekst << " sadrzi " << tekst.size() << " slova." << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
Naredba niz.size nije dozvoljena. Naredba
return 0;
size radi jedino s objektima, ali ne i s poljima.
}
246
PRO - MIL
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
Formiramo objekt klase string i u

njega spremamo tekst Tekst.
cout << endl;

system("PAUSE");
return 0;
Tekst iz objekta selimo u char

polje koje smo nazvali polje.
Ispisujemo sadraj polja da bismo vidjeli nalazi li se u njemu

doista Tekst.
char *polje = (char*)tekst.c_str();

Naziv char polja u koje emo
spremiti tekst iz objekta. U naem sluaju naziv je polje.
PRO - MIL
Naziv objekta iz kojeg tekst selimo u char polje. U naem sluaju naziv objekta je tekst.

koda
Objekti
Polja

Petlje
char *polje = (char*)tekst.c_str();
Obrada
teksta
int main()
{
string tekst = "Tekst.";
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na prvi
program
Mogue je i tekst iz objekta klase string premjestiti u polje char tipa, ali je naredba kojom to izvodimo neto sloenija.
Uvod
Premjetanje teksta iz stringa u char polje
Sadraj
247
Obrada teksta
Spremanje teksta u datoteku

Pomou objekata klase string moemo formirati liste i te liste moemo spremati u
datoteke na slian nain na koji smo spremali brojane liste
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
#include <fstream>
int main()
{
int x;
Kad smo spremali brojeve, izmeu
string tekst[8];
brojeva
stavljali smo prazno mjesto
da
bismo
znali gdje zavrava jedan
for (x = 0; x < 8; x = x + 1)
broj,
a
poinje
drugi.
{
getline(cin, tekst[x]);
U ovom programu prazna mjesta
}
nisu prikladna za razlikovanje sadrfor (x = 0; x < 8; x = x + 1)
aja pojedinih elija jer se prazna
{
mjesta
nalaze izmeu rijei.
izlaz << tekst[x];
izlaz << " # ";
}
cout << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Umjesto praznih mjesta, izmeu sadraja pojedinih elija stavljamo #
Na ovoj slici vidi se samo

dio datoteke podaci.txt.
Ta oznaka e nam pomoi

prilikom itanja datoteke.
248
PRO - MIL
Na prvi
program
Uvod
Programom slinim programu za itanje datoteka u kojima se nalaze brojevi

itat emo sadraj datoteke u kojoj se nalaze tekstovi.
Sadraj
Varijable
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <string>
#include <fstream>
PRO - MIL
Polja
Petlje
Zbog toga bi program
za unos teksta trebalo
tako modificirati da ne
dozvoljava unos # oznake.
Obrada
teksta
Ovo rjeenje je jednostavno, ali je manjkavo.

Ako bi netko prilikom
unosa teksta unio #
oznaku, poremetio bi
ispravno funkcioniranje
programa.
Objekti
Oznaku # koristit emo

da bismo utvrdili jesmo
li doli do kraja sadraja jedne elije polja.

koda
int main()
{
int x;
string tekst[8];
string privremeni;
for (x = 0; x < 8; x = x + 1)
{
do
{
ulaz >> privremeni;
if (privremeni != "#")
{
tekst[x] = tekst[x] + privremeni + " ";
}
}
while (privremeni != "#");
}
for (x = 0; x < 8; x = x +1)
{
cout << tekst[x] << endl;
}
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Donoenje Grafika
odluke
249
Objekti
250
PRO - MIL

koda
Objekti
PRO - MIL
Obrada
teksta
Polja
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Objekti
Na prvi
program
Uvod
Sadraj
251
Objekti
Jednostavan primjer klase i objekata

U ovom trenutku mogla bi se
javiti dva pitanja koja su meusobno povezana. Jedno pitanje
je imamo li na raspolaganju samo one klase koje su napisali
autor C++ jezika ili bismo mogli
napisati svoje vlastite klase.
Pitanje zato bismo to uope
radili usko je povezano s drugim
pitanjem, a to je na koji nain se
piu veliki programi. Mi smo do
sada pisali male programe. Piu
li se na isti nain programi koji
sadre nekoliko stotina tisua
redova? Piu li se oni na nain
da ponemo s #include
<cstdlib> napiemo nekoliko
stotina tisua redova, na kraju
napiemo } i program je gotov.
Naravno da ne. To bi bilo nepraktino iz niza razloga. U sluaju da program piemo na taj nain (to je tehniki mogue), jako teko bismo pisanje programa raspodijelili na vie osoba i u
tako velikom programu jako teko bismo pronalazili greke.
Postoji jo jedan problem. U
veim programima esto se isti
posao mora obaviti na vie
mjesta u programu. Npr. ako u
telefonski imenik elimo unijeti
ime, prezime, ulicu, grad, zanimanje i tome slino, istu provjeru, npr. provjeru je li umjesto
slova netko unio brojeve morali
bismo ponoviti prilikom svakog
od nabrojenih unosa.
manje cjeline. U tom sluaju

lake se posao podijeli na vie
programera. Svaki radi svoju
manju cjelinu. Manje cjeline lake se piu i u njima se lake
pronalaze greke.
Ako dio programa koji se esto
ponavlja izdvojimo u manju cjelinu, koju pozivamo kad nam je
potrebna, dobit emo manji program u kojem se lake vre
izmjene. Lake je izmjenu unijeti
u jedan dio koji se poziva na
vie mjesta, nego u sluaju kad
se isti dio programa ponavlja na
desetak mjesta. U tom sluaju
trebali bi pronai svih desetak
mjesta i na svima promijeniti
program na isti nain, to je velik posao, a postoji i velika vjerojatnost da e doi do greke.
Vidimo da bi bilo dobro podijeliti
program na manje dijelove pa
se postavlja pitanje kako emo
to uiniti. To emo uiniti kreiranjem vlastitih objekata ili preciznije reeno, kreiranjem vlastitih
klasa na temelju kojih emo formirati objekte.
Postoji jo jedan razlog zato je
dobro poznavati uporabu klasa i
objekata. elimo li pisati programa koji e se umjesto u pojednostavljenom crnom prozoru
odvijati u normalnom windows
prozoru, apsolutno je nuno razumjeti uporabu klasa i objekata.
Svi navedeni problemi rjeavaju

se tako da se program razdijeli u
252
PRO - MIL
Uoimo da taj program radi

potpuno isti posao kao ovaj.
Oito je da se u malim programima ne isplati koristiti klase i
objekte. Njihove prednosti dolaze do izraaja u veim programima.
PRO - MIL

int main()
{
cout << "Ovo je nas tekst." << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Uvod
Obrada
teksta
Objekti
#include <cstdlib>
#include <iostream>

koda
int main()
{
tekst t;
t.pisi();
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Unesimo u programsku okolinu i pokrenimo na prvi program

koji koristi klase i objekte.
Polja
class tekst
{
public:
void pisi()
{
}
};
Petlje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na prvi
program
Imajmo u vidu da prednost uporabe objekata dolazi do izraaja u veim programima. Manji programi koje emo vidjeti u ovom poglavlju mogu se elegantnije napraviti bez uporabe objekata. Unato tome, mi emo vidjeti primjere
uporabe objekata u malim programima jer emo na primjerima malih programa lake shvatiti princip uporabe objekata.
Sadraj
253
Objekti
Najprije emo pogledati zanimljive dijelove naeg programa, a zatim funkcioniranje programa kao cjeline.
Ovaj dio programa izrazito je slian ovom dijelu programa iz prolog poglavlja.
tekst t;
t.pisi();
string tekst;
tekst.reserve(256);
U prvom redu formira se objekt

klase tekst koji smo nazvali t.
U prvom redu formirali smo objekt

klase string koji smo nazvali tekst.
U drugom redu nad objektom t vri

se operacija pisi(). Unutar zagrada
nema sadraja, jer se nita ne unosi u objekt t, ali su zagrade svejedno obvezne.
U drugom redu nad objektom tekst

izvrili smo operaciju reserve(250)
kojom smo osigurali prostor za spremanje teksta. Izmeu naziva objekta
i naziva operacije nalazi se toka.
Oblik t.pisi bez zagrada nije ispravan.
Naziv klase na temelju

koje emo formirati objekt. U naem sluaju
naziv klase je tekst.
tekst t ;
Naziv objekta koji formiramo na temelju klase. U

naem sluaju formiramo
objekt t klase tekst.
t . pisi() ;
Naziv objekta iju metodu emo koristiti. U naem sluaju koristit emo metodu t.
Naziv metode koju sadri

objekt t. U naem sluaju
koristimo metodu pisi().
Obvezna toka.
254
PRO - MIL
Ovdje vidimo da objekt

moemo nazvati i drugaije, npr. reci.
Ako smo formirali objekt reci, onda naredba
koja je do sada imala
oblik:
t.pisi();
int main()
{
tekst reci;
reci.pisi();
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
dobiva oblik:
reci.pisi();
formiranja objekta reci klase tekst i
int main()
{
int a;
a = 12;
cout << a << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
varijable a tipa int.
PRO - MIL
I ovdje se najprije navodi tip varijable, a zatim naziv a.

Nad varijablom moemo vriti razne operacije. U naem sluaju u
varijablu a spremamo broj 12.
Objekti
Uoimo da postoji slinost izmeu

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Obrada
teksta
Polja
Dakle, sad se operacija

pisi vri nad objektom
reci.
Varijable
class tekst
{
public:
void pisi()
{
}
};
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Na prvi
program
Uvod
Sadraj
255
Objekti
#include <cstdlib>
#include <iostream>
class tekst
{
public:
void pisi()
{
}
};
int main()
{
tekst prvi;
tekst drugi;
tekst treci;
prvi.pisi();
drugi.pisi();
treci.pisi();
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
class tekst
{
public:
void pisi()
{
}
};
256
Kao to moemo formirati

vie varijabli int tipa, tako
moemo formirati vie
objekata klase tekst.
U ovom primjeru formirali
smo tri objekta, objekt
prvi, objekt drugi i objekt
trei.
Za biranje naziva objekata vrijede slina pravila
kao i za biranje naziva
varijabli.
Za razliku od klase string

koju je ve netko prije napisao, a mi je samo koristimo, klasu tekst morali
smo sami napisati.
U ovom dijelu programa
formira se klasa tekst.
PRO - MIL
class BrdaIDoline
{
public:
void pisi()
{
}
};
tekst t;
moramo napisati u obliku:
BrdaIDoline t;
Dakle, formiramo objekt t
klase BrdaIDoline.
(Drugo je to je pametno
da nam naziv klase govori emu klasa slui, pa je
loginije da se klasa za
ispis teksta zove tekst, a
ne BrdaIDoline.)
Vidimo da je rezultat rada

takvog programa potpuno
jednak kao i rezultat rada
programa u kojem smo
formirali klasu tekst.
PRO - MIL
Uvod
Na prvi
program
koda
Objekti
Obrada
teksta
int main()
{
BrdaIDoline t;
t.pisi();
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
To je dozvoljeno, samo
to sad naredbu koja je
prije imala oblik:
Varijable
U ovoj inaici programa

klasu smo nazvali BrdaIDoline.
Donoenje Grafika
odluke
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Nakon naredbe class

slijedi naziv klase. U
naem sluaju klasu
smo nazvali tekst, ali
mogli smo i drugaije.
Petlje
class tekst
Polja
Formiranje klase zapoinje

naredbom
class. To je naredba
C++ jezika i ne moe
se mijenjati.
Sadraj
257
Objekti
public:
void pisi()
{
}
U ovom djelu nalazi se

popis varijabli i metoda
koje posjeduje neka klasa. Metode su mudar naziv za operacije koje neka
klasa moe izvriti.
U naem sluaju klasa ne
sadri varijable. Ima samo jednu metodu koju
smo nazivali pisi().
Popis metoda poinje
naredbom public: Poblie znaenje te naredbe
vidjet emo kasnije.
void pisi()
{
}
Ova naa mala klasa ne

sadri varijable i sadri
samo jednu metodu odnosno moe napraviti
samo jednu operaciju. Tu
metodu nazvali smo pisi
().
Ispred naziva metode
nalazi se naredba void.
Njeno znaenje poblie
emo objasniti kasnije.
{
}
Unutar vitiastih zagrada

nalaze se naredbe koje
pojedina metoda izvrava.
Naa jednostavna metoda
samo naredbom cout ispisuje tekst unutar navodnika na zaslon raunala.
258
PRO - MIL
Void naredba ispred

naziva metode oznauje da metoda ne
vraa nikakvu vrijednost.
U kojem smislu ne
vraa vrijednost vidjet emo kasnije kad
ovakvu metodu usporedimo s onima
koje vraaju vrijednost.
PRO - MIL
t.pisi();
pisati u obliku:
t.Pero();
Kao i kod biranja naziva
varijabli i klasa, i ovdje je
pametno da nam naziv
metode govori to metoda radi. Zato je naziv pisi
za metodu koja ispisuje
tekst bolji od naziva Pero.
void pisi ()
Dok naziv metode uz

odreena ogranienja
moemo birati po volji,
ove dvije zagrade se
ovdje moraju obavezno
nalaziti.
Naziv metode biramo po volji, pazei na ogranienja o kojima smo govorili kad smo govorili
o biranju naziva varijabli.
Pametno je da naziv metode tako izaberemo
da nam govori emu metoda slui.
Na prvi
program
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
To je dozvoljeno, samo
to emo naredbu koju
smo do sada pisali u obliku:
Petlje
int main()
{
tekst t;
t.Pero();
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
U ovom primjeru metodu

smo nazvali Pero().
Polja
class tekst
{
public:
void Pero()
{
}
};
Obrada
teksta
Objekti
Kao to smo klasu mogli

nazvati drugaije, mogli
smo i metodu.

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Uvod
Sadraj
259
Objekti
Pogledajmo strukturu naeg programa.

#include <cstdlib>
#include <iostream>
class tekst
{
public:
void pisi()
{
}
};
int main()
{
tekst t;
t.pisi();
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Sadra klase nalazi se

260
U ovom dijelu nalaze se klase

koje program koristi. U naem
sluaju imamo samo jednu
klasu, klasu pisi().
Glavni dio programa. Sada moemo vidjeti zato

smo program zapoinjali s int main() oznakom,
odnosno oznakom da je to glavni dio.
Kad raunalo pokrene program, najprije e se
pokrenuti ovaj dio, a ostali dijelovi e se koristiti
po potrebi.
Klasa se moe sastojati od vie tipova sadraja. Jedan od njih je public. Kasnije emo podrobnije vidjeti to oznaka public oznaava.
class tekst
{
public:
void pisi()
{
}
};
Poetni dio programa.
U klasi se mogu nalaziti varijable i metode. U

naem sluaju varijable
ne koristimo, a imamo
jednu metodu koju smo
nazvali pisi().
Metode su zapravo
programi koji odreuju
koje operacije neka
klasa moe izvesti .
PRO - MIL
Sadraj
Na prvi
program
Uvod
Unutar metode ne mora se

nalaziti program za ispis. Moe se nalaziti bilo to, npr.
program za crtanje kruga.
Umjesto tekst t; tj. umjesto

naredbe formiranja objekta t
klase tekst stavimo slika crtaj. Time emo formirati objekt crtaj klase slika.
Umjesto t.pisi(); tj. umjesto

pozivanja metode pisi() u klasi
tekst stavit emo crtaj.krug();
Izbacimo naredbu cout << endl; i naredbu system("PAUSE");.

Iako program radi i s tim naredbama, bez njih e raditi neto elegantnije. Ovaj
se program odvija u grafikom prozoru pa su nepotrebni razmak i pauza u
tekstualnom prozoru.
PRO - MIL
Petlje
Umjesto void pisi() stavit emo void krug().
Polja
Umjesto class tekst stavit

emo class slika.
Obrada
teksta
int main()
{
tekst t;
t.pisi();
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Iako program i ovako radi,

malo emo ga preurediti.
Objekti
class tekst
{
public:
void pisi()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
circle(320,240,180);
getch();
closegraph();
}
};

koda
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
#include <cstdlib>
#include <iostream>
261
Objekti
Sloeniji primjeri klasa i objekata

Klasa moe sadravati vie
metoda, npr. u ovom sluaju
sadri tri metode.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
class tekst
{
public:
void prva()
{
cout << "Ovo je prva metoda." << endl;
}
Prva metoda koju smo

nazvali prva().
void druga()
{
cout << "Ovo je druga metoda." << endl;
}
Druga metoda koju smo

nazvali druga().
void treca()
{
cout << "Ovo je treca metoda." << endl;
}
Trea metoda koju smo

nazvali treca().
};
int main()
{
tekst t;
t.prva();
t.druga();
t.treca();
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
262
Objekt formiramo jednom, a zatim pozivamo

metode po logici da
najprije navedemo naziv objekta, zatim stavimo toku i konano
naziv metoda. Zagrade
na kraju te ; oznaka su
obvezne.
PRO - MIL
Sadraj
Na prvi
program
Uvod
Program moe sadravati

vie klasa, npr. u ovom
sluaju klasu tekst1 i klasu
tekst2.
PRO - MIL
Polja
Ovdje na temelju
svake klase formiramo objekt, a zatim pozivamo metodu od svake klase odnosno operaciju koju objekt
moe izvriti
Uoimo da je dozvoljeno da se metoda pod istim nazivom pisi() nalazi
u obje klase.
Obrada
teksta
int main()
{
cout << "Zovemo metodu klase tekst1." << endl;
tekst1 t1;
t1.pisi();
cout << endl;
cout << "Zovemo metodu klase tekst2." << endl;
tekst2 t2;
t2.pisi();
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Druga klasa koju

smo nazvali tekst2.
Objekti
class tekst2
{
public:
void pisi()
{
cout << "Ovo je klasa tekst2." << endl;
}
};
Prva klasa koju smo

nazvali tekst1.

koda
class tekst1
{
public:
void pisi()
{
cout << "Ovo je klasa tekst1." << endl;
}
};
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
#include <cstdlib>
#include <iostream>
263
Objekti
#include <cstdlib>
#include <iostream>
class tekst
{
public:
void pisi()
{
cout << "Upravo koristimo objekt." << endl;
}
};
int main()
{
tekst t;
cout << "Objekt koristimo 1. put." << endl;
t.pisi();
cout << endl;
t.pisi();
cout << endl;
t.pisi();
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Sve klase koje smo do sada formirali bile su veoma

jednostavne budui da nisu komunicirale s ostatkom programa na nain da bi bilo mogue u klasu
unijeti neke podatke ili iz klase iitati neke podatke, npr. brojeve ili tekst.
U nastavku ovog poglavlja vidjet emo na koji nain moemo u klase unositi ili iz klasa iitavati podatke.
264
Jednom
formirani
objekt moemo proizvoljni broj puta koristiti u programu.
To je jedna od prednosti koritenja klasa
i objekata.
Operaciju koja se u
programu esto ponavlja stavimo u klasu, u programu formiramo objekt i pozivamo odreenu operaciju kad god nam
zatreba, bez potrebe
da je ponovo piemo.
Uporaba klasa i objekata veoma je sloena ideja, i kao uvijek

do sada, imajmo na
umu da emo te programske tehnike usvojiti tek kad napravimo velik broj primjera.
PRO - MIL
Sadraj
Komunikacija s metodama
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Petlje
private grupi, kla-
};
int main()
{
pravokutnik p;
p.naslov();
cout << "Povrsina je ";
cout << p.povrsina(2,3);
cout << endl << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
PRO - MIL
sa sadri i dvije
metode u public
grupi. To su metoda naslov() i me-
Obrada
teksta
int povrsina (int a, int b)

{
c = a * b;
return (c);
}
Polja
Osim varijable u
toda povrsina (int

a, int b).
U glavnom programu formiramo objekt p klase pravokutnik i koristimo

ga.
Objekti
public:
void naslov()
{
cout << "Povrsina pravokutnika." << endl;
cout << endl;
}
Klasa pravokutnik
sadri jednu varijablu. To je varijabla
c int tipa, a nalazi
se u private grupi.

koda
class pravokutnik
{
private:
int c;
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na prvi
program
Uvod
Pogledajmo sada program

koji sadri klasu u koju je mogue unijeti podatke iz drugih
dijelova programa.
265
Objekti
#include <cstdlib>
#include <iostream>
class pravokutnik
{
private:
int c;
Prethodni program malo smo modificirali da bi

lake mogli shvatiti razliku izmeu naredbe
private i naredbe public.
public:
U public podruju dodali smo
int pov;
varijablu koju smo nazvali pov.
void naslov()
{
cout << endl;
}
Sadraj varijable c koja je formirana u
{
c = a * b;
pov = c;
return (c);
}
};
int main()
{
pravokutnik p;
p.naslov();
cout << endl;
cout << "p.pov je " << p.pov << endl;
// cout << "p.c je " << p.c << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
266
private podruju i u kojoj se nalazi rezultat izrauna povrine spremili smo u

varijablu pov koja je formirana u public
podruju.
Ovdje vidimo da sadraju varijable pov moemo pristupiti u

glavnom programu, iako je formirana u objektu. Pristupamo joj
tako da prvo napiemo naziv
objekta zatim toku i na kraju
varijablu, dakle u p.pov obliku.
Pokuamo li na isti nain pristupiti varijabli c, doi e do greke.
(elimo li probati, maknimo //
oznaku na poetku reda.)
Ve iz ovog primjera bismo mogli zakljuiti u kojem smislu je c
varijabla private, a kojem smislu
je pov varijabla public.
PRO - MIL

{
c = a * b;
pov = c;
return (c);
}
Dakle izvana moemo pristupiti samo onim varijablama koje su u public podruju formirane samostalno kao pov varijabla, a ne moemo onima koje su
formirane unutar neke metode.
PRO - MIL
Uvod
Donoenje Grafika
odluke
koda
Ovdje su formirane jo dvije varijable, varijabla a i varijabla b. Iako bi bilo

logino da tim varijablama moemo pristupiti izvan klase odnosno izvan objekta, jer su formirane u public podruju, to ipak nije sluaj. Pokuamo li im
pristupiti izvan objekta doi e do greke.
Objekti
Obrada
teksta
};
To ne moemo uiniti tako da samo navedemo naziv varijable ili procedure nego tako da prvo navedemo naziv objekta, zatim toku i na
kraju naziv varijable
ili procedure. Ako
pristupamo proceduri, moramo navesti i
zagrade.
Petlje
public:
int pov;
void naslov()
{
cout << endl;
}
Za razliku od private
podruja, svemu to
formiramo u public
podruju
moemo
pristupiti i izvan klase, odnosno izvan
objekta.
Polja
class pravokutnik
{
private:
int c;
Varijable
Na prvi
program
Naredba private oznaava podruje u kojem se nalaze varijable i metode

koje se mogu koristiti unutar klase odnosno unutar objekta, ali se njima ne
moe pristupiti iz glavnog programa, odnosno izvan objekta. U ovom programu u private podruju imamo samo varijablu c. Mogli bismo imati i procedure.
Sadraj
267
Objekti
private:
int c;
Unutar private podruja u ovom sluaju formirali smo samo varijablu c. Mogli bismo staviti i procedure, ali u tom
sluaju bismo tim procedurama mogli pristupiti samo
unutar klase odnosno samo unutar objekta. Nain pisanja bio bi isti kao i unutar public podruja.
Ovdje formiramo pov varijablu int tipa. Varijable unutar klase formiramo na potpuno jednak nain kao i unutar glavnog programa.
public:
int pov;
void naslov()
{
cout << endl;
}
Ovdje formiramo metodu za izraun povrine

pravokutnika. Vidimo
da joj je oblik drugaiji
od oblika naslov() metode pa emo je poblie
pogledati.

{
c = a * b;
pov = c;
return (c);
}
Do sada smo formiranje

metode zapoinjali s void.
Ova metoda zapoinje s int.
Ovdje formiramo metodu za ispis teksta na

zaslon raunala. Takav
tip procedure ve smo
vidjeli u prethodnim
primjerima.
Naziv metode.
Ulazne varijable su
unutar zagrada.
to to znai?
To znai da e ova metoda
biti int tipa, odnosno da e
rezultat njenog rada biti broj
int tipa.
Naredbom:
ispisat emo rezultat rada
metode povrsina na zaslon,
a rezultat je broj int tipa.
268
int povrsina ( int a, int b )

Ovdje je popis varijabli koje moemo unijeti u metodu.
U ovu metodu moemo unijeti dva broja.
Prvi e biti spremljen u varijablu a, drugi u
varijablu b, a oba su int tipa.
PRO - MIL
p.naslov(2,3);
Ispisuje, ali se ispisivanje zbiva

unutar metode.
Mogue je unutar metode staviti

cin naredbu pa neto unijeti npr.
preko tipkovnice, ali nije mogue
nita unijeti na gore opisan nain.
U glavnom programu mogue je

napisati:
void naslov ()
ali nije mogue napisati:
Petlje
cout << p.naslov();
Uvod
Sad e netko upitati, kako ne

vraa kad ispisuje tekst na zaslon.
Na prvi
program
Prazne zagrade znae da u ovu

metodu nita nije mogue unijeti
na nain da se napie:
Varijable
Void naredba znai da metoda

naslov nee vraati nikakav rezultat rada.
Donoenje Grafika
odluke
Pogledajmo jo jednom naredbu za formiranje metode koja zapoinje void

naredbom.
Sadraj
Mogue je jedino s:
Unutar metode mogu se koristiti varijable koje smo

koristili za unos, varijabla a i varijabla b, te se mogu
koristiti sve one varijable koje su formirane u public
ili private podruju, dakle varijabla c i varijabla pov.
return (c);
Ovom naredbom odreujemo koju vrijednost e procedura vraati u glavni program, odnosno to e
naredba cout << p.povrsina(2,3); ispisati.
PRO - MIL

koda
c = a * b;
pov = c;
Objekti
Obrada
teksta
pozvati metodu naslov koja onda unutar sebe ispisuje tekst na

zaslon raunala.
Polja
p.naslov();
269
Objekti
#include <cstdlib>
#include <iostream>
class racunaj
{
private:
int c;
public:
int metoda1(int a, int b)
{
c = a + b;
return (c);
}
{
c = a + b;
return (a);
}
U ovom programu moemo

lijepo vidjeti kako o naredbi
return ovisi to e se naredbom
r.metoda1(2,4) ispisati na zaslon raunala.

{
c = a + b;
return (b);
}
};
int main()
{
racunaj r;
cout << "return(c) daje " << r.metoda1(2,4) << endl;
cout << "return(a) daje " << r.metoda2(2,4) << endl;
cout << "return(b) daje " << r.metoda3(2,4) << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
270
Ako smo u metodi upotrijebili

naredbu return
(c), naredbom
r.metoda1(2,4)
ispisat e se
sadraj varijable
c.
Naredbom
return(a) ispisat
e se sadraj
varijable a, a
naredbom
return(b) ispisat
e se sadraj
varijable b.
PRO - MIL
Sadraj
Uvod
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Obrada
teksta
pozvati metodu za unos

brojeva.
Metodom povrsina izraunava se povrina i ispisuje rezultat.

Rezultat se ispisuje unutar metode. Nije mogua
naredba:
cout << p.povrsina();
PRO - MIL
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
p.unesi();
Polja
Mogue je jedino naredbom:
Petlje
p.povrsina(2,3);
Objekti
int main()
{
racunaj p;
p.unesi();
p.povrsina();
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
U ovom programu imamo

dvije void metode. Metodom unesi unose se brojevi u varijablu a i varijablu b. To se vri unutar
metode. Nije mogue
napisati naredbu:

koda
class racunaj
{
private:
int a;
int b;
int c;
public:
void unesi(void)
{
cin >> a;
cin >> b;
}
void povrsina(void)
{
c = a * b;
cout << "Povrsina je " << c << endl;
}
};
Na prvi
program
271
Objekti
#include <cstdlib>
#include <iostream>
class racunaj
{
private:
int a;
int b;
int c;
U ovom programu najprije raunamo povrinu, a

zatim dobiveni rezultat mnoimo sa cijenom kvadratnog metra povrine da bismo dobili cijenu povrine.
public:
void unesi(void)
{
cin >> a;
cin >> b;
}
int povrsina(void)
{
c = a * b;
return (c);
}
Obratimo panju na
};
injenicu da unutar
glavnog programa smiint main()
jemo koristiti c varijab{
lu, iako c varijabla posint c;
toji u klasi racunaj.
int u;
racunaj p;
p.unesi();
cout << "Cijena kvadratnog metra." << endl;
cin >> c;
u = c * p.povrsina();
cout << "Cijena poda je " << u << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
272
Vidjeli smo da rezultat

izrauna unutar metode moemo ispisati na
dva naina. Ako je metoda tipa void onda se
rezultat ispisuje unutar
metode. Tada naredba
tipa:
cout << povrsina();
nije mogua.
Ako metoda nije void
tipa, nego int ili float ili
char, onda je mogue
napisati gore navedenu
naredbu.
Postavlja se pitanje u
emu je razlika u funkcionalnosti tih dvaju
naina ispisa.
Razlika je u tome da
ako metoda nije void
tipa, onda metodu moemo koristiti unutar
izraza poput:
u = c * p.povrsina();
PRO - MIL
Uvod
Sadraj
Na prvi
program
#include <cstdlib>
#include <iostream>
cout << endl;

system("PAUSE");
return 0;
}
PRO - MIL
Da je to int metoda i da rezultat

vraamo
return
naredbom, mogli
bi napisati ili return
(p) ili return(u), ali
ne bismo mogli
vratiti obje vrijednosti.
Ukratko, koju od
metoda ispisa emo upotrijebiti ovisi o potrebama
koje moramo zadovoljiti.
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
Polja
Obrada
teksta
U ovom sluaju u
metodi cijena mi
ispisujemo povrinu i cijenu.
Objekti
int main()
{
racunaj p;
p.unesi();
p.cijena();
Ako za ispis koristimo void metodu

pa uporaba naredbe return nije mogua, ispisom rezultata unutar metode moemo ispisati vie vrijednosti.

koda
class racunaj
{
private:
int a;
int b;
int c;
int p;
int u;
public:
void unesi(void)
{
cin >> a;
cin >> b;
cout << "Cijena kvadratnog metra." << endl;
cin >> c;
}
void cijena(void)
{
p = a * b;
cout << "Povrsina je " << p << endl;
u = p * c;
cout << "Cijena je " << u << endl;
}
};
Varijable
273
Objekti
Naredba cout << p.povrsina(2,3); zbunjujua je izmeu ostalog i zato to istovremeno slui za unos broja 2 i broja 3 u metodu i za ispis rezultata mnoenja,
odnosno rezultata rada metode.
cout << p.povrsina( 2, 3 );
int povrsina ( int a, int b )

{
c = a * b;
Kad raunalo naie na ovakvu naredbu, najprije e broj

dva i broj tri proslijediti u varijablu a i varijablu b koje se
nalaze u metodi povrsina.
Unutar metode povrsina raunalo e sadraj varijable a i varijable b pomnoiti, a

rezultat spremiti u
varijablu c.
return ( c );
}
cout << p.povrsina(2,3) ;
Kad raunalo naie na

naredbu
return(c),
sadraj varijable c ispisat e na zaslon raunala.
Ova naredba tada e
funkcionirati kao da
smo u programu koji
ne sadri klase i objekte napisali:
cout << c;
274
PRO - MIL
Na prvi
program
Uvod
Sadraj
PRO - MIL
Polja
Obrada
teksta
Vidimo da naredbu:
p.povrsina(a1,b1)
moemo pisati i
tako da unutar
zagrada umjesto
konkretnih brojeva
stavimo varijable.
Objekti
int main()
{
float a1;
float b1;
pravokutnik p;
p.naslov();
cin >> a1;
cin >> b1;
cout << p.povrsina(a1,b1);
system("PAUSE");
return 0;
}
Kao to smo ve
rekli, metode ne
moraju biti int tipa.
Mogu biti i nekog
drugog tipa. U
ovom
programu
imamo
metodu
float tipa.

koda
class pravokutnik
{
private:
float c;
public:
void naslov()
{
cout << endl;
}
float povrsina (float a, float b)
{
c = a * b;
return (c);
}
};
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
#include <cstdlib>
#include <iostream>
275
Objekti
Razdvajanje deklaracije i definicije

Do sada su se metode nalazile
unutar klase. U sloenijim programima najee je deklaracija klase odvojena od definicija
metoda.
U deklaraciji klase metode se
samo nabroje, a definicije metoda se nalaze drugdje.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
class pravokutnik
{
private:
int c;
public:
int povrsina (int a, int b);
};
int pravokutnik :: povrsina (int a, int b)
{
c = a * b;
return (c);
};
U deklaraciji klase samo su

nabrojeni elementi klase i podijeljeni u private i public podruje.
Ovdje se nalazi samo zaglavlje metode pravokutnik u kojem su odreena ulazna i izlazna svojstva metode, ali ovdje
nema sadraja metode.
Sadraj metode pravokutnik, odnosno dio programa

kojim odreujemo to e
metoda pravokutnik raditi
nalazi se ovdje.
int main()
{
cout << "Povrsina pravokutnika" << endl;
cout << endl;
pravokutnik p;
cout << "Povrsina je = " << p.povrsina(2,3) << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
276
Ovako napisanu
klasu koristimo
na isti nain kao
i klase koje smo
do sada koristili.
PRO - MIL
Naziv klase.
Naziv metode.
Popis varijabli preko

kojih se brojevi mogu
unijeti u metodu.
Obvezna :: oznaka izmeu naziva klase i

naziva metode.
U veini sluajeva do sada noviji nain izrade programa bio je elegantniji

od starog. U ovom sluaju to ba ne izgleda tako. Ovakav nain pisanja
klase oigledno je manje elegantan od prethodnog. Postoji vea vjerojatnost da e doi do greke budui da treba uskladiti deklaraciju metode i
definiciju metode.
Ovaj nain pisanja klasa doista je manje elegantan od naina koji smo koristili u prethodnim programima i ima ga smisla upotrebljavati samo kad elimo vei program razdijeliti u vie datoteka. Ako klase piemo na ovaj nain, tada moemo u jednu datoteku staviti sve deklaracije klasa, a u druge
datoteke definicije metoda. Ako se program nalazi u jednoj datoteci, bolje je
definiciju metode napisati unutar deklaracije metode kao to smo to inili u
prethodnim programima.
PRO - MIL
Uvod
Na prvi
program
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
int pravokutnik :: povrsina (int a, int b)
Definicija metode.
Ovdje
se nalazi program koji odreuje to ta
metoda radi,
odnosno svojstva metode.
Polja
int povrsina (int a, int b) ;
Obrada
teksta
Obvezna ; oznaka
Deklaracija metode u deklaraciji klase. Ovdje je naveden naziv metode i ulazno-izlazna svojstva metode, ali ne i program metode.
Objekti
Tip vrijednosti koju e metoda

vraati kao rezultat. U ovom
sluaju je int, a mogao bi biti i
neki drugi npr. float.

koda
Pogledajmo kako su povezane deklaracija metode i definicije metode.
Sadraj
277
Objekti
Uporaba konstruktora
#include <cstdlib>
#include <iostream>
class pravokutnik
{
private:
int a;
int b;
public:
pravokutnik(void)
{
cout << "Stranica a:" << endl;
cin >> a;
cout << "Stranica b:" << endl;
cin >> b;
}
int povrsina(void)
{
return (a * b);
}
};
U ovom programu nalazi se nekoliko neobinosti.

Prva neobinost jest ova metoda.
Neobino je to to ima isti naziv
kao i klasa. Klasu smo nazvali pravokutnik i ova metoda zove se pravokutnik.
Druga neobinost jest to ova metoda nema nikakvu oznaku povratne vrijednosti, nije ni void pravokutnik(), ni int pravokutnik().
int main()
{
pravokutnik p;
cout << "Povrsina je " << p.povrsina() << "." << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Neobino je i to
to je nigdje ne
pozivamo.
U ovom redu
formiramo objekt
p klase pravokutnik, a ve u sljedeem redu pozivamo metodu
povrsina.
Iako nigdje u programu nije vidljivo pozivanje metode pravokutnik, njen sadraj
se oigledno izvrava. Oigledno je da prije izvoenja metode povrina raunalo unosi stranicu a i stranicu b. Takva metoda naziva se konstruktor, a izvrava
se u trenutku formiranja objekta. Dakle, ova metoda izvrila se u trenutku kad
smo naredbom pravokutnik.p formirali objekt p klase pravokutnik.
278
PRO - MIL
PRO - MIL
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
Polja
Obrada
teksta
class pravokutnik
{
U ovom programu imamo
private:
dva konstruktora.
int a;
int b;
Jednome je ulazni dio void
public:
tipa, to znai da se u njega
pravokutnik(void)
ne moe unositi vrijednost
{
tako da napiemo:
cout << "Stranica a:" << endl;
cin >> a;
pravokutnik p2(3,4);
cout << "Stranica b:" << endl;
cin >> b;
}
Drugome je ulazni dio (int a1,
pravokutnik(int a1, int b1)
int b1), to znai da se u nje{
ga moe vrijednost unositi
a = a1;
tako da napiemo:
b = b1;
}
int povrsina(void)
{
return (a * b);
}
Ovdje formiramo objekt klase pravokutnik bez
};
vrijednosti u zagradi. U tom sluaju primijenit
e se pravokutnik(void) konstruktor.
int main()
{
pravokutnik p1;
cout << "Povrsina je " << p1.povrsina() << "." << endl;
cout << endl;
cout << "Za p2(3,4) povrsina je " << p2.povrsina() << "." << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
Objekt p2(3,4); u zagradi ima dva broja, pa e se u
return 0;
tom sluaju primijeniti pravokutnik(int a1, int b1) kon}
struktor. U tom sluaju povrina e se izraunati
mnoenjem brojeva 3 i 4, bez unosa tipkovnicom.
Objekti

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Na prvi
program
Uvod
Sadraj
279
Objekti
Nasljeivanje
#include <cstdlib>
#include <iostream>
class kvadrat
Klasa kvadrat napisana je na
{
uobiajeni nain.
protected:
int br;
public:
void unos (void)
Klasa kub napisana je na nain koji
{
do sada nismo koristili.
cin >> br;
Naredbom:
}
int izracun (void)
class kub : public kvadrat
{
return (br * br);
formiramo klasu kub koja nasljeuje
}
varijable i metode klase kvadrat. Dak};
le klasa kub moe koristiti metodu
unos, iako je ona definirana u klasi
{
unos.
public:
int izracun(void)
{
return (br * br * br);
}
};
Objekt objekt2 klase kub moe koristiti metodu unos koja se nalazi u klasi kvadrat kao da
je njezina klasa. To je mogue jer je klasa
kub naslijedila klasu kvadrat.
int main()
{
kvadrat objekt1;
objekt1.unos();
cout << "Kvadrat je " << objekt1.izracun() << endl;
cout << endl;
kub objekt2;
objekt2.unos();
cout << "Kub je " << objekt2.izracun() << endl;
cout << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
280
Metodu
izracun
posjeduju
obje
klase. U tom sluaju klasa kub koristit e svoju inaicu objekta izracun.
Inaica u klasi kub
prekrila je inaicu
u klasi kvadrat.
PRO - MIL

int izracun (void)
kub objekt2;
Klasa koju klasa kub nasljeuje.
Ovako deklarirana klasa kub

nasljeuje sve varijable i metode klase kvadrat.
Klasa sadri metodu izracun,
iako metodu izraun posjeduje
i klasa kvadrat koju nasljeuje.
U tom sluaju klasa kub koristit e vlastitu inaicu metode
izracun.
objekt2.unos();
Ovdje koristimo metodu unos, iako je klasa kub ne posjeduje. To je mogue jer
klasa kub nasljeuje klasu kvadrat, a klasa kvadrat sadri klasu unos.
objekt2.izracun()
Iako metodu izracun posjeduje i klasa kvadrat, objekt2 koristit e vlastitu inaicu metode izraun.
PRO - MIL
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
Naredba za nasljeivanje klase.
Petlje
Naziv nove klase.
Polja
int izracun (void)
Obrada
teksta
Klasu kvadrat moemo koristiti

na nain koji smo koristili u dosadanjim primjerima.
Objekti
void unos (void)

koda
U klasi kvadrat definirane su

dvije metode, metoda unos i
metoda izraun.
class kvadrat
Na prvi
program
Uvod
Pogledajmo meusobnu povezanost bitnih dijelova programa u kojem je primijenjena tehnika nasljeivanja klasa.
Sadraj
281
Veliki programi
282
PRO - MIL
PRO - MIL
Saimanje Veliki prokoda

grami
Objekti
Obrada
teksta
Polja
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na prvi
program
Uvod
Veliki programi
Sadraj
283
Veliki programi
Jednostavna igra u jednoj datoteci

#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <ctime>
Ovaj program neto je vei od programa koje smo do sada pisali, pa

e se zato protezati kroz nekoliko
stranica.

class objekt
{
private:
int x;
char kretanje;
public:
objekt()
{
x = 290;
}
void pomak(char);
void crtaj();
};
void objekt :: pomak(char tipka)
{
kretanje = tipka;
if (kretanje == 75)
{
setcolor (WHITE);
rectangle(x, 432, x+60, 438);
setcolor (BLACK);
x = x - 5;
}
if (kretanje == 77)
{
setcolor (WHITE);
rectangle(x, 432, x+60, 438);
setcolor (BLACK);
x = x + 5;
}
}
void objekt :: crtaj()
{
rectangle(x, 432, x+60, 438);
}
284
Ovdje se nalazi deklaracija klase

objekt. Sastoji se od dvije varijable, x i kretanje; te od dvije metode,
pomak i crtaj.
Unutar deklaracije klase nalazi se

konstruktor koji varijabli x daje
poetnu vrijednost 290.
Ta varijabla odreuje poziciju objekta koji pomiemo pomou tipkovnice.
Ovdje je sadraj metode pomak.

U metodu se unosi podatak o
tome koja tipka je pritisnuta.
Metoda ispituje je li pritisnuta
strelica u lijevu ili strelica u desnu stranu. Ako je neka od tih
tipki pritisnuta, vrijednost varijable x koja odreuje poloaj objekta koji pomiemo adekvatno e
se poveati ili smanjiti.
Ovdje je sadraj metode crtaj. Ona

crta objekt koji pomiemo pomou
strelica na tipkovnici.
PRO - MIL
PRO - MIL
Uvod
Na prvi
program
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
Polja
class bomba
{
Deklaracija sadri konstruktor koji odreuje poetprivate:
nu poziciju bombe.
int x, y;
public:
bomba()
{
x = (static_cast <float> (rand()) / RAND_MAX) * 620;
y = -((static_cast <float> (rand()) / RAND_MAX) * 480);
}
void crtanje();
void brisanje();
};
void bomba :: crtanje()
Sadraj metode crtanje.
{
rectangle (x,y,(x+20),(y+5));
}
void bomba :: brisanje()
Sadraj metode brisanje.
{
setcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
y = y + 5;
if (y > 490)
{
}
}
Obrada
teksta
Ovdje se nalazi deklaracija klase bomba. Sastoji

se od varijabli x i y koje odreuju poloaj bombe na
zaslonu te metode crtanje koja crta bombu i od
metode brisanje koja brie bombu da bi se dobila
iluzija kretanje bombe.
Objekti
U ovom poglavlju vidjet emo kako podijeliti jedan neto vei program u vie
datoteka. Najprije emo program napisati u jednoj velikoj datoteci, a zatim ga
podijeliti u vie manjih datoteka.

grami
Male programe moemo smjestiti u jednu datoteku. Za vee programe to nije

praktino rjeenje. Ako je veliki program u jednoj velikoj datoteci tee je pronai greku, tee je napraviti izmjenu programa i tee je podijeliti posao izmeu vie programera.
Sadraj
285
Veliki programi
Ovdje se nalazi glavni dio programa koji e koristiti prije formirane klase.
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
char odgovor = 'd';
Odreivanja svojstva grafike, veliine grafikog prozora, boje pozadine i boje objekata.
Formiranje varijable odgovor u kojoj e se nalaziti podatak o trenutno

pritisnutoj tipki.
Formiranje generatora sluajnih

brojeva kojim emo odreivati
mjesto pojavljivanja bombi, odnosno objekata koji se kreu odozgo
prema dolje.
srand(time(NULL));
bomba bomba1, bomba2, bomba3;
objekt brod;
Formiranje triju objekta klase bomba, bomba1, bomba2 i bomba3.

To su objekti koji se kreu odozgo
prema dolje.
Formiranje objekata brod klase

objekt. To je objekt koji mi pomiemo pomou tipkovnice, koristei
strelicu u lijevo i strelicu u desno.
brod.crtaj();
do
{
bomba1.brisanje();
bomba2.brisanje();
bomba3.brisanje();
286
Crtanje objekta koji pomiemo na

poetnoj poziciji koritenjem metode crtaj.
Ovdje se u svakom objektu klase

bomba poziva metoda brisanje
bombe na staroj poziciji.
PRO - MIL
brod.pomak(odgovor);
}
brod.crtaj();
Ovdje se poziva metoda pomak koja e

obrisati objekt na staroj poziciji.
Ovdje se poziva metoda crtaj koja e

nacrtati objekt na novoj poziciji.
Izvoenje igre prekida se pritiskom na

tipku k.
while (odgovor != 'k');
Ovdje se ispituje je li pritisnuta tipka k i,

ako je pritisnuta, izvoenje igre se zaustavlja.
return 0;
}
PRO - MIL
Nemojmo zaboraviti da sva etiri dijela

programa moraju biti unijeta u nau programsku okolinu da bismo mogli pokrenuti program.
Uvod
Na prvi
program
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
Ako je pritisnuta neka tipka na tipkovnici, ovdje se kod pritisnute tipke sprema
u varijablu odgovor.
Petlje
odgovor = getch();
Ovdje ispitujemo je li pritisnuta neka

tipka na tipkovnici.
Polja
if (kbhit())
{
Obrada
teksta
delay(1);
Naredba koja zaustavlja program odreeno vrijeme. Slui za regulaciju brzine

igre.
Objekti
bomba1.crtanje();
bomba2.crtanje();
bomba3.crtanje();
Neprestanim brisanjem bombe na staroj poziciji i crtanjem na novoj stvara

se iluzija kretanja, odnosno padanja
bombi.

grami
Ovdje se u svakom objektu klase

bomba poziva metoda za crtanje bombe na novoj poziciji.
Sadraj
287
Veliki programi
Jednostavna igra u vie datoteka
Pogledajmo sada kako emo prethodni program

raspodijeliti u vie datoteka.
Otvorimo novi projekt na uobiajen nain.
Prije toga otvorimo praznu mapu u koju emo
spremiti novi projekt.
Izaberemo Console Application.
288
PRO - MIL

grami
U Parameters unesemo -lbgi -lgdi32
PRO - MIL
Objekti
Obrada
teksta
Polja
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na prvi
program
Uvod
Sadraj
Izaberemo Postavke projekta.
289
Veliki programi
1 - Desni klik na naziv projekta. U naem sluaju je

to Projekt1.
2 - Klik na Novo.
Otvorit e se nova datoteka

pod nazivom Neimenovano1.
290
PRO - MIL

grami
Objekti
Obrada
teksta
Datoteku preimenujemo u bomba.cpp i kliknemo na OK.
Polja
Petlje
2 - Klik na Preimenuj datoteku.
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na prvi
program
1 - Desni klik na Neimenovano1.
Uvod
Sadraj
PRO - MIL
291
Veliki programi
Na taj nain formirali smo

datoteku bomba.cpp.
Na slian nain formirat emo datoteke:

- bomba.h
- objekt.cpp
- objekt.h
292
PRO - MIL

Ovdje ukljuujmo datoteku u
{
kojoj se nalazi deklaracija klarectangle (x,y,(x+20),(y+5));
se ije metode ovdje definira}
mo.
{
setcolor(WHITE);
Ovaj dio programa isti je kao i u
setcolor(BLACK);
prethodnoj inaici.
y = y + 5;
if (y > 490)
{
}
}
PRO - MIL
Uvod
Petlje
Polja
Ovom naredbom ukljuuje se

datoteka bomba.h u kojoj se
nalazi deklaracija klase bomba.
Obrada
teksta
#include "bomba.h"
Razlika je u tome to su dodane

dvije include naredbe.
Objekti
Ovom naredbom ukljuuje se

biblioteka grafikih naredbi.

grami
Ovaj dio isti je kao u programu koji

se nalazi u jednoj datoteci.
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na prvi
program
U datoteku bomba.cpp spremimo metode klase bomba; metodu crtanje i

metodu brisanje.
Sadraj
293
Veliki programi
U datoteku bomba.h spremimo

deklaraciju klase bomba.
Ovo je dio programa koji se u ovoj inaici razlikuje od inaice sa samo jednom datotekom.
Ako je naziv datoteke bomba.h, ovaj dio imat
e oblik:
#ifndef BOMBA_H
#define BOMBA_H
#ifndef BOMBA_H
#define BOMBA_H
Kad bi se datoteka zvala npr. datoteka.h, ovaj
dio imao bi oblik:
class bomba
{
#ifndef DATOTEKA_H
private:
#define DATOTEKA_H
int x, y;
public:
bomba()
{
}
void crtanje();
void brisanje();
Naredbu #endif pisat emo na kraju
};
svake datoteke koja poinje naredbom #ifndef.
#endif
294
PRO - MIL
PRO - MIL
Naziv datoteka moemo birati,

a nastavak h je obvezan. Na
program naredbom:
ukljuuje samo grafiku biblioteku jer druge biblioteke ne
koristimo. Da npr. neto raunamo morali bismo naredbom:
#include <cmath>
ukljuiti i matematiku biblioteku.
Uvod
Petlje
Polja
#include "naziv.h"
Obrada
teksta
Kad bi se deklaracija klase

nalazila u drugaije nazvanoj
datoteci, npr. datoteci naziv.h,
morali bismo napisati:
Objekti

{
kretanje = tipka;
if (kretanje == 75)
{
setcolor (WHITE);
rectangle(x, 432, x+60, 438);
setcolor (BLACK);
x = x - 5;
}
if (kretanje == 77)
{
setcolor (WHITE);
rectangle(x, 432, x+60, 438);
setcolor (BLACK);
x = x + 5;
}
}
{
rectangle(x, 432, x+60, 438);
}

grami
#include "objekt.h"
Naredbama #include
ukljuimo grafiku biblioteku winbgim.h i datoteku objekt.h u kojoj se
nalazi deklaracija klase
objekt.
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na prvi
program
U datoteku objekt.cpp spremimo

metode klase bomba; metodu
pomak i metodu crtaj.
Sadraj
295
Veliki programi
U datoteku objekt.h unosimo

deklaraciju klase objekt.
I ova deklaracija klase zapoinje naredbom

#ifndef i naredbom #define iza kojih se nalazi
naziv datoteke u kojoj je deklaracija klase.
#ifndef OBJEKT_H
#define OBJEKT_H
class objekt
{
private:
int x;
char kretanje;
public:
objekt()
{
x = 290;
}
void pomak(char);
void crtaj();
};
#endif
296
Budui da se deklaracija klase objekt nalazi

u datoteci objekt.h iza naredbe #ifndef i naredbe #define, pie se OBJEKT_H.
Kad bi se deklaracija klase nalazila npr. u
datoteci klasa.h, ovaj dio imao bi oblik:
#ifndef KLASA_H
#define KLASA_H
Naredbu #endif pisat emo na kraju svake

datoteke koja poinje naredbom #ifndef.
PRO - MIL
kojima se u program ukljuuju datoteke koje sadre

deklaracije klase objekt i
klase bomba.
Glavni program nalazi se

u datoteci mani.cpp.
PRO - MIL
Uvod
Na prvi
program
Varijable
int main()
{
int gdriver = 9;
int gmode = 2;
setbkcolor(WHITE);
setcolor(BLACK);
cleardevice();
char odgovor = 'd';
srand(time(NULL));
bomba bomba1, bomba2, bomba3;
objekt brod;
brod.crtaj();
do
{
bomba1.brisanje();
bomba2.brisanje();
bomba3.brisanje();
bomba1.crtanje();
bomba2.crtanje();
bomba3.crtanje();
delay(2);
if (kbhit())
{
odgovor = getch();
brod.pomak(odgovor);
}
brod.crtaj();
}
while (odgovor != 'k');
return 0;
}
Donoenje Grafika
odluke
#include "objekt.h"
#include "bomba.h"
Petlje
dodati i naredbe:
#include "objekt.h"
#include "bomba.h"
Polja
Obrada
teksta
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Objekti
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <ctime>

grami
Glavni program se u ovoj

inaici razlikuje od inaice
koja se cijela nalazi u jednoj
datoteci po tome to u ovoj
inaici moramo osim:
Sadraj
297
Veliki programi
Rezultat
izvoenja
naeg programa izgledat e otprilike
ovako.
Ovo su bombe koje
se kreu odozgo prema dolje.
Ovo je brod koji
strelicom lijevo moemo pomicati u lijevu stranu i strelicom
desno u desnu stranu.
Prilikom prvog prevoenja i pokretanja ovog programa programska okolina e nas upozoriti da
je dolo do pretvaranja varijable
float tipa u varijablu int tipa.
Upozorenje emo zanemariti,
budui da to nije greka, ve
smo to uinili namjerno prilikom
generiranja sluajnog broja.
Prilikom sljedeeg prevoenja i
pokretanja programa ovo upozorenje se vie nee pojavljivati.
298
PRO - MIL
#ifndef OBJEKT_H
#define OBJEKT_H
#ifndef BOMBA_H
#define BOMBA_H
class objekt
{
class bomba
{
DEKLARACIJA KLASE;
DEKLARACIJA KLASE;
};
};
#endif
#endif
objekt.cpp
bomba.cpp
#include "objekt.h"
#include "bomba.h"

{
SADRAJ OBJEKTA;
}

{
SADRAJ OBJEKTA;
}

{
SADRAJ OBJEKTA;
}

{
SADRAJ OBJEKTA;
}
PRO - MIL
Na prvi
program
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
bomba.h
Petlje
objekt.h
Polja
Koristei ovu logiku, moemo daleko vei program

razdijeliti na vei broj datoteka.
Obrada
teksta
int main()
{
GLAVNI PROGRAM;
}
#include "objekt.h"
Objekti
#include "bomba.h"
U ovom shematskom prikazu naeg programa moemo vidjeti logiku po kojoj se

program podijeljen u vie
datoteka povezuje u jednu
cjelinu.

grami
main.cpp
Uvod
Sadraj
299
Saimanje koda
300
PRO - MIL
PRO - MIL

koda
Objekti
Obrada
teksta
Polja
Petlje
Donoenje Grafika
odluke
Varijable
Na prvi
program
Uvod
Sadraj
Saimanje koda
301
Saimanje koda
Primjeri saetog pisanja koda

Do sada smo, osim u nekoliko izuzetaka, programe pisali na kolski nain
trudei se da naredbe prije svega budu to razumljivije.
Mnoge naredbe mogu se, osim na nain koji smo do sada vidjeli, pisati na nain koji skrauje pisanje, ponekad ak ubrzava rad programa, ali koji je poetnicima moda neto manje razumljiv.
Doavi do kraja knjige, vie nismo poetnici i vrijeme je da se upoznamo s
nekim nainima skraenog pisanja programa.
Obje inaice programa radit e potpuno

isti pisao, zbrojit e
dva broja.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int a;
int b;
int c;
cin >> a;
cin >> b;
c = a + b;
cout << c << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
302
U sluaju da formiramo vie varijabli

istog tipa, ne moramo svaku staviti
u zasebni red, nego ih moemo formirati u jednom
redu.
Dakle umjesto:
int a;
int b;
int c;

int main()
{
int a, b, c;
cin >> a;
cin >> b;
c = a + b;
cout << c << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
moemo napisati:
int a, b, c;
PRO - MIL
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int a;
cin >> a;
if (a > 12)
{
}
else
{
cout << "Broj nije veci od 12." << endl;
}
cout << a << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
int main()
{
int a;
cin >> a;
if (a > 12)
else
cout << "Broj nije veci od 12." << endl;
cout << a << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
PRO - MIL
Ova inaica programa radit e jednako kao i gornja

inaica s vitiastim
zagradama.
Uvod
Na prvi
program
Varijable
Donoenje Grafika
odluke
int a = 12;
int main()
{
int a = 12;
cout << a << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Petlje
Ako se nalazi vie redova, uporaba vitiastih zagrada je obvezna.

moemo napisati:
Polja
U if naredbi mogu se
izbaciti vitiaste zagrade, ako se unutar vitiastih zagrada nalazi
jedan red.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Obrada
teksta
int main()
{
int a;
a = 12;
cout << a << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
int a;
a = 12;
Objekti
Umjesto:

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Sadraj
303
Saimanje koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <cmath>
int main()
{
float a, b;
cin >> a;
if (a < 0)
{
cout << "Broj je negativan." << endl;
}
else
{
b = sqrt(a);
cout << b << endl;
}
system("PAUSE");
return 0;
}
Ovo je program za vaenje kvadratnog korijena.

Ako je broj pozitivan, izraunat e kvadratni korijen, a ako je negativan,
ispisat e obavijest da je
broj negativan.
vitiaste zagrade moemo izbaciti jer se unutar
vitiastih zagrada nalazi
samo jedan red.
vitiaste zagrade ne moemo izbaciti jer se unutar vitiastih zagrada nalazi vie od jednog reda.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <cmath>
int main()
{
float a, b;
cin >> a;
if (a < 0)
cout << "Broj je negativan." << endl;
else
b = sqrt(a);
cout << b << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
304
Ako bismo ovom djelu vitiaste

zagrade izbacili, ne bismo dobili
obavijest o greki, ali program
ne bi ispravno radio, ako bismo
pokuali izraunati kvadratni
korijen iz negativnog broja.
PRO - MIL
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Umjesto
napisati:
x++
int main()
{
int x;
for (x=10; x<17; x++)
cout << x << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Pokrenemo li bilo koju od

ove tri inaice programa,
dobit emo jednak rezultat.
Na slian nain moemo

umjesto:
x = x - 1;
napisati:
x-- (Dva minusa, bez razmaka.)
PRO - MIL
x=x+1
moemo
Uvod
Na prvi
program
Varijable
int main()
{
int x;
for (x=10; x<17; x=x+1)
cout << x << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Donoenje Grafika
odluke
Petlje
U ovoj inaici programa

unutar for petlje ne koriste
se vitiaste zagrade.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Polja
int main()
{
int x;
for (x=10; x<17; x=x+1)
{
cout << x << endl;
}
system("PAUSE");
return 0;
}
Obrada
teksta
Objekti
I u petljama se moe izostaviti vitiasta zagrada ako se unutar vitiaste zagrade nalazi
samo jedan red.

koda
#include <cstdlib>
#include <iostream>
Sadraj
305
Saimanje koda
Umjesto x=x+5; moemo napisati x+=5;
#include <cstdlib>
#include <iostream>
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{

int main()
{
int x;
for (x=5; x<51; x=x+5)
cout << x << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Umjesto
if (x != 0)
moemo napisati
if (x)
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int x;
cin >> x;
if (x != 0)
cout << "Broje nije nula." << endl;
else
cout << "Broje je nula." << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
306
int x;
for (x=5; x<51; x+=5)
cout << x << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Umjesto x=x-5 moemo napisati x-=5.
#include <cstdlib>
#include <iostream>
int main()
{
int x;
cin >> x;
if (x)
cout << "Broje nije nula." << endl;
else
cout << "Broje je nula." << endl;
system("PAUSE");
return 0;
}
Korisnost nekih od navedenih kraenja prilino je dvojbena jer u

nekim sluajevima zbog utede
jednog znaka naruavamo itljivost programa.
PRO - MIL

C Za Apsolutne Pocetnike PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

C Za Apsolutne Pocetnike PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

C++ programiranje za apsolutne poetnike

C++ programiranje za apsolutne poetnike

Jakopec Ratko, ing

PRO-MIL d.o.o. za nakladu, informatiku i edukaciju, Varadin,

Nenad Milija, dipl. inf.

Ruica Greguri, dipl. uitelj

Igor Kos, dipl. inf.

Ratko Jakopec, ing., Nenad Milija, dipl. inf.

Tiskara Varteks, Varadin

PRO-MIL d.o.o. za nakladu, informatiku i edukaciju, Varadin

Saimanje Veliki programi

C++ programiranje za apsolutne poetnike

Je li teko nauiti programirati?

Kako dalje nakon ove knjige?

Instaliranje Dev-C++ programskog okruenja

Formiranje radne mape

Gruba skica programa

Uitavanje spremljenog projekta

Osnovne raunske operacije

Podeavanje programskog okruenja

Na prvi grafiki program

Generator sluajnih brojeva

Koritenje sluajnih brojeva

Nekoliko primjera programa

Saimanje Veliki programi

C++ programiranje za apsolutne poetnike

Spremanje brojeva u datoteku

Polje char tipa

Obrada string objekata

Premjetanje teksta iz char polja u string

Premjetanje teksta iz stringa u char polje

Spremanje teksta u datoteku

Jednostavan primjer klase i objekata

Sloeniji primjeri klasa i objekata

Razdvajanje deklaracije i definicije

Jednostavna igra u jednoj datoteci

Jednostavna igra u vie datoteka

Primjeri saetog pisanja koda

Saimanje Veliki programi

C++ programiranje za apsolutne poetnike

Je li teko nauiti programirati?

Saimanje Veliki programi

C++ programiranje za apsolutne poetnike

Kako dalje nakon ove knjige?

- S vremenom emo se specijalizirati za pojedine teme, npr. za pisanje igara, za

- Dobro je nabaviti i knjige koje govore openito o programiranju i o nainima

- Programi rade unutar nekog operacijskog sustava, najee Windowsa ili

C++ programiranje za apsolutne poetnike

Instaliranje Dev-C++ programskog okruenja

Nakon klika na Program zapoet e instaliranje Dev-C++ programa. Program

Saimanje Veliki programi

Klikom na Prihvaam izjavljujemo sa se slaemo s uvjetima

C++ programiranje za apsolutne poetnike

Ovdje bismo mogli izabrati komponente

1 - Ovdje moemo izabrati mapu u koju e se instalirati DevC++.

C++ programiranje za apsolutne poetnike

Saimanje Veliki programi

Nakon klika na Instaliraj zapoet

C++ programiranje za apsolutne poetnike

Saimanje Veliki programi

Klikom ovdje ugasimo ovaj prozor.

Na kraju klik na OK.

C++ programiranje za apsolutne poetnike