Dani berbe groa

Turizam i poljoprivreda

J u b i l a r n a 6 0 . t u r i s t i k o - k u l t u r n o - g o s p o d ar s t v e n a m a n i f e s t a c i j a
Godina: XI; Broj: 11.

18., 19. i 20. rujna 2015.

Dobrodoli
na Dane berbe groa!

berbe groa i zahvaljujui urednikom timu

ova broura je takoer postala tradicionalna.
Kao to vidite, potovani itatelji, broura ima
bogat i raznovrstan sadraj i uvijek predstavlja nae broanske vinare.

Dragi Brotnjaci, cijenjeni gosti, prijatelji Brotnja,

I
4

DBG

DBG

Naelnik Opine itluk, Ivo Ino Jerki

znimna mi je ast i zadovoljstvo to Vam se mogu obratiti s nekoliko prigodnih rijei i pozvati Vas da nam se pridruite u obiljeavanju jubilarne 60. manifestacije
Dani berbe groa - BROTNJO 2015.
Jo daleke 1956. godine, 16. rujna odrana je prva manifestacija Dani berbe
groa u Brotnju kojom se poelo obiljeavati berbu kao svojevrstan praznik, kojom
se zbrajao jednogodinji trud dobrog dijela stanovnika Brotnja. Proizvodnja vina pa
i samo podrumarstvo ima u Brotnju tradiciju od dva tisuljea o emu svjedoe razni
ostaci iz toga vremena bilo podzemni bilo nadzemni. Najvie tragova o uzgoju vinove
loze i proizvodnji vina imamo iz srednjeg vijeka a kasnije kroz povijest imamo jako
puno povijesnih ostataka koji na to ukazuju.
Brotnjaci su oduvijek bili poznati kao dobri vinogradari, ali naalost meu njima je
bio mali broj dobrih podrumara, odnosno vinara. Na podruju Brotnja pravo podrumarstvo se poelo razvijati dolaskom Austrougarske, a u novijoj povijesti nakon

Domovinskog rata nai vrijedni podrumari (vinari) su izgradili suvremene vinarije kakve se mogu vidjeti u razvijenijim europskim
zemljama. Najbolji pokazatelj tome su vrijedna priznanja koja nai
vrijedni vinari osvajaju na raznim natjecanjima, sajmovima i smotrama vina. Danas su ilavka i Blatina postali zatitni znak Brotnja.
Kao to sam rekao na poetku, ovo je manifestacija koja ima ezdesetogodinju tradiciju i kao takva je jedna od najstarijih manifestacija
u zemlji a vjerujem i ire. Manifestacija je s vremenom poprimila i
meunarodni karakter i na njoj se pojavljuju sudionici iz nekoliko
europskih zemalja pa je to i jedan od razloga da se ovogodinji jubilarni Dani berbe groa odravaju pod visokim pokroviteljstvom
predsjedavajueg Predsjednitva BiH dr. Dragana ovia.
Kroz ovu dugu tradiciju smo nastojali da sadraj i kvaliteta manifestacije iz godine u godinu budu sve bolji i sadrajniji. Prije jedanaest godina smo zapoeli sa izdavanjem prigodne broure Dani

Posljednjih godine manifestacija je bila i prigoda da se na svean nain otvore ili puste u
rad i neki za Brotnjo kapitalni objekti, tako
smo: 2008. godine u sklopu obiljeavanja
manifestacije sveano pustili u rad proista
otpadnih voda na lokalitetu u Potpolju, 2009.
godine, opet u sklopu manifestacije, sveano
smo otvorili novu zgradu Srednje kole dr.
fra Slavka Barbaria. Godinu dana kasnije u
sklopu manifestacije na svean naine je otvorena nova zgrada Djejeg vrtia u itluku.
Takoer, u sklopu obiljeavanja manifestacije
2005. godine potpisana je i Povelja o prijateljstvu sa gradom Poggio San Marcello. Uz manifestaciju je bilo i dosta strunih predavanja
na temu vinogradarstva i vinarstva a takoer
i drugih kulturnih sadraja. Uz manifestaciju
su i neki sportski dogaaji postali tradicionalni, tako da se ove godine uz manifestaciju
odrava deseti meunarodni atletski miting Memorijal Boe Gagro. Dakle, atletski miting
se ove godine organizira jubilarni deseti put,
a od 2013. godine u sklopu manifestacije organizira se i Meunarodni karate turnir DBG
Open.
Potovani itatelji ove broure koju prireujemo za ezdesetu obljetnicu Dana berbe
groa elio sam vam u kratkim crtama predstaviti to se to posljednjih desetak godine
obiljeavalo uz ovu za itelje Brotnja znaajnu manifestaciju. Danas kada je Brotnjo jedna od najposjeenijih turistikih destinacija
ova manifestacija je jo proirila turistiku
ponudu opine itluk.
Na kraju elim estitati svi Brotnjacima ovaj
vrijedni jubilej, od srca elim da i ovogodinja manifestacija protekne u ugodnom i korisnom druenju i veselju, te da i ovogodinja
berba urodi kvalitetnim groem za vrhunska
vina ilavku i Blatinu koja pronose slavu Brotnja irom svijeta. Vama cijenjeni i dragi gosti
ljubitelji vina i prijatelji Brotnja elim da se
ugodno osjeate na ovoj prekrasnoj rujanskoj
manifestaciji.
IVJELI!

PROGRAM 60. DANA BERBE GROA

BROTNJO 2015.
- 14. str VINA NA OVOGIDINJIM DANIMA BERBE
- 16. str. -

Tihomir Prusina
PJENUAVA VINA
- 20. str. Emil Raspudi
KRALJ TVRTKO I. KOTROMANI U BROTNJU
- 22. str Nikola Buhovac i Ferata.hr
BRATOVTINA
HRVATSKIH VINSKIH VITEZOVA
- 24. str. -

Radoslav Dodig
TAJNE HERCEGOVAKIH BILIGA
- 26. str. -

DBG

Radoslav Dodig
IZ POVIJESTI HERCEGOVAKE
FLORE - HRAST
- 28. str. -

Jure Beljo
VINOGRADARSKA ZADRUGA
U ITLUKU
- 60. str. Perica Buli
KVALITETAN SADNI MATERIJAL
- 62. str. Marko Ivankovi
VANOST ZAKONSKOG UREIVANJA
SEKTORA VINA U BiH
- 64. str. Ivan Ostoji
OCTENA MUICA PLODA
NOVI TETNIK VINOVE LOZE
U BiH
- 66. str. -

Danijela Madar, Ivan Madar

UTJECAJ PROMETA NA TURISTIKU
VALORIZACIJU PROSTORA HERCEGOVINE
- 46 str. Ilija Barbari
VINARSTVO - TURIZAM - MARKETING
- 48. str. Stana Krasi
ITALIJA IMA PIZZU, HRVATSKA KRAVATU,
A HERCEGOVINA?
- 50. str. eljko uman
EXPO 2015 MILANO:
GLOBALNA MANIFESTACIJA
ZA GLOBALNE ISKORAKE
- 54. str. Ivan Jurilj
EU FONDOVI U
SLUBI VINSKOG TURIZMA
- 56. str. -

eljko Planini
60 GODINA MANIFESTACIJE
DANI BERBE GROA
- 8. str -

DBG

TEME u ovom broju:

Dobro Zovko
INJENICE O MEDU
- 30. str. Ivo Ravi
DOMAE IVOTINJE I NJIHOV ZNAAJ
ZA HERCEGOVAKOG OVJEKA I PROSTOR
- 32. str RURALNE MOGUNOSTI - DOBRI PRIMJERI
- 34. str. Robert Baac
SEOSKI WELLNESS
- 38. str. Ruica Bunti
VIDIKOVCI KAO TURISTIKE ATRAKCIJE
- 40. str. Blago Krei
TURISTIKA LIGA HERCEGOVINE
- 42. str. Dragan Maga
TURISTIKIM DESTINACIJAMA
TREBA DESTINACIJSKI MENADMENT
- 44. str. -

Intervju: eljko Planini

Vino se pilo i kad nas nije bilo

Vino e se piti i kad nas nee biti

DBG

Borislav imovi

Izreka je posveena ovom boanskom napitku, koja bi

se mogla primijeniti i na broansku turistiko-kulturno
gospodarstvenu manifestaciju Dani berbe groa. Uistinu,
na naim prostorima mali je broj manifestacija koje se u
kontinuitetu odravaju punih 60 godina, a tradicionalna
rujanska manifestacija koja slavi mukotrpan rad vinogradara,
poetak trganja i vrhunska vina po kojima je Brotnjo poznato
diljem svijeta ove godine slavi upravo 60. obljetnicu.
Prvi Dani berbe groa odrani su 16. rujna 1956. godine,
stoga je ova manifestacija stara koliko i sama Opina itluk.
No, tragovi o vinogradarstvu i podrumarstvu na podruju
Brotnja, najveem vinogorju i kolijevci vinogradarstva i
vinarstva u BiH, seu mnogo dublje u povijest. Na podruju
Brotnja ve su stari Iliri proizvodili groe, a o bogatoj
povijesti podrumarstva vjerno svjedoi i najstariji sauvani
vinski podrum u BiH kojeg je u Gradniima 1855. godine dao
sagraditi fra Petar Bakula.
Brotnjak, vinova loza i vino vrsto su isprepleteni pa tako
ne udi da dozrijevanje groa Brotnjake potie na veselje,
veselje koje se najbolje osjeti na manifestaciji Dani berbe
groa. Manifestacija je u svojim zaetcima imala uglavnom

lokalni karakter, trajale je vie od Statutom

propisana tri dana koliko traje sada, ali su se i u
najteim godinama za ovu prigodu uvali najbolji
pruti, sirevi i vina, sve kako bi se Brotnjaci iz
godine u godinu pokazali kao gostoljubivi i vrhunski
domaini.
O cjelokupnoj manifestaciji, a na poseban nain
o posljednjih 30 godina koliko je i sam ukljuen u
organizaciju Dana berbe groa razgovarali smo s
Borislavom Borom imoviem.
Gospodine imovi kakva su manifestacija
Dani berbe groa bili u svojim poecima?
Ne mogu sasvim precizno odgovoriti na vae pitanje
kakva je manifestacija bila na samim poecima, dakle,
prije 60 godina jer sam ipak neto mlai od jubleja
kojega slavi manifestacija. Naravno malo ale.
Na alost nema puno pisanih dokumenata o samim
poecima osim neto fotografija s nastupa folklornih
skupina i velikog broja gledatelja koji su pratili sva
dogaanja na manifestaciji.
Zapravo osnivanjem opine itluk 1956. godine,

DBG

60 GODINA MANIFESTACIJE
DANI BERBE GROA

Kada se dogodio napredak u organizacijskom

i sadrajnom smislu, i kada je manifestacija
poprimila dananji oblik?
Bitni pomaci u organizacijskom i svakom drugom
pogledu, manifetacija je doivjela poetkom 80-tih
godina prolog stoljea. Bolje reeno, ukazanjem
Gospe u Bijakoviima u upi Meugorje, kada je iz
godine u godinu dolazilo sve vie i vie kako domaih
tako i stranih gostiju. Zahvaljujui tome osnovana
je Turistika zajednica opine itluk a potom i RO
Turist biro, koje su zajedno s rukovodstvom Opine
itluk i Organizacijskim odborom organizirala brojna
turistika, kulturno-umjetnika, zabavna, portska i
ina dogaanja.
Sama injenica da je bilo godina kada je manifestacija
trajala po dva tjedna ili po 10-tak dana, dovoljno
govori o tome koliki interes je vladao za manifestaciju
i programe koje je ona nudila. Spomenut u samo
neka poznata imena koja su sudjelovala na Danima
berbe groa u itluku; Oliver Mlakar kao voditelj
programa, Oliver Dragojevi, pokojni Davorin Popovi
i Kemal Monteno, Tereza Kesovija, operna pjevaica
Dubravka Zubovi, Krunoslav Kio Slabinac, Severina,
Sanja Doleal, Miroslav koro, Boris iro Gaparac,
na Mate Buli, Jozo Vui, Galini, Ine Tadi i
Hercegovaki beari, Iko Pehar, grupa Magazin, Gazde,
Baruni, glumci nekad popularne serije Bolnica na
kraju grada, zatim nai glumci Josip Pejakovi, piro
Guberina, Ilija Zovko, Zijad Sokolovi, Hasija Bori,
Miralem Zupevi, brojne klape, tamburai, humoristi,
solisti, itd.

odnosno njeno preseljenje iz erina u itluk, zapoinje

se s organizacijom manifetsacijeDani berbe groa.
Ona je u poetku bila lokalnog karaktera da bi se
ubrzo proirila na susjedne opine u Hercegovini, pa
cijelu Bosnu i Hercegovinu i ire. Dakle, Brotnjaci su
i tada pokazali svoju, ja bih rekao uroenu i Bogom
danu gostoljubivost prema gostima koje su rado
pozivali a naroito za vrijeme trganja groa kako
se u nas oduvijek govorilo.Iako se tada ivjelo dosta
skromno s brojnim lanovima u jednom domainstvu,
te esto ni sami nisu imali dovoljno za ivot, ipak
se tedjelo preko godine da bi se za vrijeme trganja
moglo obilnije blagovati i poastiti prjatelje i goste
koji su im dolazili i pomagali u berbi.

DBG

Dani berbe groa, kao jedinstvena

manifestacija i jedna od najstarijih u iroj
regiji, starija i od Vinkovakih jeseni, u svom je
postojanju proslavila brojne obljetnice. Prije
deset godina proslavljena je 50. obljetnica,
moete li se za nae itatelje prisjetiti ove
velike obljetnice?
Kad bolje razmislim od 60 godina koliko manifestacija

to moemo oekivati od Dana berbe groa

u budunosti?
Prije svega elim da ova manifestacija opstane i da u
budue slavi mnoge obljetnice i jubileje.
Svakako da ima puno prostora za unapreenje ove,
jo jednom ponavljam, jedinstvene manifestacije na
ovim prostorima. Isto tako lokalna politika morala
bi biti puno uikovitija u iznalaenju dodatnih
sredstava od viih nivoa vlasti.
Zahvaljujui prvenstveno Meugorju i brojnim
gostima koji dolaze trebalo bi vie raditi na
osmiljavanju programa za strance kako bi privukli
jo vie gostiju da dolaze na Dane berbe groa bilo
kao turisti ili kao sudionici u programima.

11

10

Svima je poznato da su Dani berbe groa

odavno prerasli granice Brotnja i cijele BiH,
je li Organizacijski odbor Dana berbe groa
uspio manifestaciju koja slavi groe, mot i
vino pretvoriti u meunarodnu manifestaciju
u pravom smislu te rijei?
Dani berbe groa su ve odavno prerasli u
meunarodnu manifestaciju i time se ponosimo, iako
moram rei da smo na tom planu mogli i morali puno
vie uiniti. Po mom miljenju ovu manifestaciju koja
je jedinstvena po mnogoemu i jedna od najstarijih
ne samo u Bosni i Hercegovini nego i mnogo ire, nije
dovoljno prepoznata i podravna od vlasti kako s
upanijskog tako i federalnog i dravnog nivoa. Ona po
svemu zasluuje da bude uvrtena u republiki kalendar
manifestacija, a samim time i u dravni proraun.
Inae, veina trokova pada na teret opine ituk.
Bilo bi teko nabrojati brojna KUD, grupe ili pojedince
koji su do sada sudjelovali u programu Dana berbe
groa. Spomenut u samo zemlje iz kojih su do sada
sudjelovali; Italija, Austrija, Irska, kotska, Poljska,
Slovaka, Slovenija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i
Makedonija.

DBG

to Dane berbe groa ini tako atraktivnom

manifestacijom?
Kao to je poznato, Brotnjak je oduvijek bio i ostao dobar
domain. Kada nekoga ugostite srdano s osmijehom i
rairenih ruku bez interesa taj gost se ponovno vraa
priajui i drugima kako je bio lijepo primljen i ugoen.
Dakako da dobri i atraktivni ponueni programi uz
sudjelovanje vrhunskih izvoaa u mnogome privlae
brojne goste i uzvanike. Ve sam spomenuo neka
poznata imena koja su nastupala i sudjelovala na
Danima berbe groa.

Dani berbe groa postoji, tono polovicu, tj. 30

godina sam ukljuen u organizaciju i vjerojatno
najdugovjeniji sam lan Organizacijskog odbora.
Sve ove godine radio sam na osmiljavanju programa
za nedjelju koja je i sredinji dio manifestacije te
kontakte s KUD-a, grupama i pojedincima.
Svaka od proteklih manifestacija bila je po neemu
specifina i rado ih se sjeam. Meutim, proslava 50.
obljetnice bila je posebna kako u organizacijskom
tako i provedbenom smislu. Gotovo cijelu 2005.
godinu lanovi Organizacijskog odbora su radili
na organizaciji kako bi programski i sadrajno bila
dostojna obljetnice koja se slavila. Danas, 10 godina
poslije mogu biti vie nego zadovoljan i ponosan kako
je cijeli Organizacijski odbor to realizirao.
Pored bogatog kulturnog programa koji je bio
popraen izlobama slika, promocijom knjiga i
kazalinim predstavama, otvaranjem vinskih
podruma i potpisivanjem povelje o prijateljstvu
s talijanskom opinom Poggio San Marcellos, do
nastupa vie od 100 lanica i lanova KUD, grupa
i pojedinaca iz gotovo svih krajeva BiH, Republike
Hrvatske te Austrije.Obueni u narodne nonje
svoga kraja ovi sudionici davali su poseban ugoaj
kako za oi tako i za ui.
Vrhunac ovih 50 dana berbe groa zavrio
je nastupima popularnog Dreleta i njegovog
kompanjona, Matije Vujice, Vlatke Pokos, Maje
uput i naravno, kralja dijaspore, naega Mate
Bulia.

12

13

DBG

DBG

19,00 sati:
Izloba slika akademskog slikara Miroslava etke
Klub Matice hrvatske itluk
20,00 sati:
Promocija knjige Kraljevska gozba, Emila Raspudia
Hotel Brotnjo itluk

*Program od 18,30 sati ovog dana odrat e se na Broanskom

trgu, uz hercegovake specijalitete i kuanje vrhunskih
vina hercegovakih vinara.
ORGANIZACIJSKI ODBOR
MANIFESTACIJE

19. rujna 2015. (s u b o t a)

DBG

14

09,00 sati:
Meunarodni karate turnir Dani berbe groa Brotnjo 2015;
Gradska portska dvorana
19,00 sati:
Struna predavanja iz vinogradarstva i vinarstva Agronomski i
Prehrambeno-tehnoloki fakultet Sveuilita u Mostaru;
- doc.dr.sc. Perica Buli: Kvalitetan sadni materijal osnovni
preduvjet za uspjenu proizvodnju groa
- prof.dr.sc.Ivan Ostoji: OCTENA MUICA PLODA
Drosophila
- doc.dr.sc.Tihomir Prusina: Pjenuava vina
Podrumi Andrija Paoa

asopis
Dani berbe groa - Brotnjo, 2015
Besplatni primjerak
Nakladnik:
Organizacijski odbor
Turistiko-kulturno-gospodarstvene
manifestacije
Dani berbe groa - Brotnjo, 2015
Za nakladnika:
Marin Radii
Urednici izdanja:
Kreimir Milievi i Marin Sivri

Priredili:
eljko Planini, Marin Sivri, Kreimir
Milievi, Emil Raspudi, Nikola Buhovac,
Dobro Zovko, Ivo Ravi, Robert Baac,
Ruica Bunti, Blago Krei, Ilija Barbari,
Radoslav Dodig, Dragan Maga, Danijela
Madar, Ivan Madar, Stana Krasi, eljko
uman, Ivan Jurilj, Jure Beljo, Perica Buli,
Marko Ivankovi, Tihomir Prusina, Ivan
Ostoji i Ivo Ino Jerki.
Fotografije:
eljko Planini, Radoslav Dodig, Ivan Ostoji, Portal Ferata.hr, Ivo Ravi, Arhiva Divina
Proportion Design Studio i nepoznati autor.

Grafiko oblikovanje:
Divina Proportion
Design Studio - Meugorje
www.divinaproportion.com
Tisak:
Grafotisak d.o.o. Grude
www.grafotisak.com
Naklada:
5000 primjeraka

BROTNJO - ITLUK, rujan 2015.

OO DBG BROTNJO

Trg rtava Domovinskog rata 1, 88260 itluk,

BiH.
Info tel.: 036 640 510,
E-mail: info@dbg.ba

www.dbg.ba

15

18.rujna 2015. (p e t a k)

DBG

PROGRAM
obiljeavanja
60.turistiko-kulturno-gospodarstvene manifestacije
DANI BERBE GROA - BROTNJO 2015

20. rujna 2015. (n e d j e l j a)

15,00 sati:
Atletski miting Dani berbe groa Brotnjo
2015;
Gradski stadion Bare
18,00 sati:
Sveani mimohod svih sudionika manifestacije od
Srednje kole fra Slavka Barbaria do Broanskog trga;
18,30 sati:
Sveano otvarenje 60. turistiko-kulturno-gospodarstvene manifestacije
Dani berbe groa Brotnjo 2015 i poetak programa
kulturno-umjetnikih drutava, skupina i pojedinaca;
Broanski trg
21,00 sati:
Koncert : OPA OPASNOST
Broanski trg

DBG
16

9
10
11
17

6
Obiteljski podrum Marijanovi

DBG

8
Vinogradarstvo i podrumarstvo Odak

PODRUMI ANDRIJA d.o.o.

Obiteljski podrum Brki

Vina Zadro

7
Hercegovina produkt

Podrum Vilinka

AG Meugorje

Monako 2000

Vinarija itluk

Podrum Sivri - Proizvodnja vina i rakije

Vina na ovogodinjim Danima berbe

Telefon: +387 (0) 36 640 036, 038 // E-mail: hotelbrotnjo.com

19

Telefon: +387 (0) 36 640 063

Email: info@jp-broting.com
www.jp-broting.com

DBG

DBG

18

JP BROTING D. O. O.
Ulica Kralja Tomislava bb,
88260 itluk

HOTEL SAN - Meugorje

Sluanj b.b., Tromea
88266 Meugorje
TOMO: +387 (0) 63 426 263
Tel.Fax: +387 (0) 36 650 463; 651 463
E-mail: info@hotel-san.com
www.hotel-san.com

DBG

20

jenuava vina osim redovitih prirodnih sastojaka

sadre odreenu koliinu ugljikovog dioksida.
Ugljikov dioksid potjee iskljuivo od naknadne
fermentacije u bocama ili metalnim tankovima
ili umjetno dodan, pa se prema tome dijeli na prirodna
pjenuava, biser i gazirana vina.
ampanjac, najpoznatije pjenuavo vino koje naknadnom
fermentacijom razvija vlastiti ugljikov dioksid, naziv je
dobilo po francuskoj pokrajini Champagni. Glavne sorte
za ampanjac su: Chardonnay, Pinot Noir (crni pinot) i
Pinot Meunier.
Smatra se da je prvi proizvoa ampanjca bio sveenik
Dom Pierre Prignon iz benediktinskog samostana
Hautvillers u pokrajini Champagni. Sredita proizvodnje
ampanjca su pernay i Reims.
Po nainu proizvodnje pjenuci se dijele na one dobivene
klasinom metodom (Dom Prignon) ili dobivene
tankovskom metodom (Charmat metoda). Klasinom
metodom naziva se ona gdje se sekundarna fermentacija
odvija u boci. Klasina metoda je relativno skupa, jer
zahtijeva puno prostora i rada. Svaka se boca mora,
tijekom nekoliko mjeseci, svaki dan lagano protresti,
zaokrenuti za koji stupanj i lagano naginjati kako bi se
na kraju talog od kvasca skupio na grliu boce. Gubici
od pucanja boca zbog unutarnjeg tlaka znaju biti vrlo
veliki, a dio vina takoer se gubi pri degoriranju,
odnosno pri postupku otvaranja boca i odvajanja taloga,
te nadopunjavanja tzv. ekspedicionim likerom, koji
doprinosi okusu pjenuca.
Kod tankovske metode sekundarna
fermentacija
provodi se u tankovima, a naziva se jo i Charmat metoda
po svojem istraivau. Osnovna prednost ove metode
je u industrijalizaciji postupka, to znai i pojeftinjenje
proizvodnje pjenuca i njegova dostupnost irem krugu
potroaa.

Filtrirano vino se puni u boce u kojima protjee proces sekundarne fermentacije i stvaranje potrebne koliine
ugljikovog dioksida. U boce se osnovnom vinu dodaje odgovarajua koliina eera i selekcioniranog vinskog kvasca.
Pjenuac visoke kvalitete mora imati toliko ugljikovog dioksida da tlak u bocama bude 5 do 6 bara. Po zavretku
fermentacije pristupa se hlaenju boca radi potpunijeg izluivanja nestabilnog djela kristala vinskog kamena i
breg taloenja i bistrenja vina. Zbog toga se boce postavljaju na kose police oblika kunog krova. Svaka boca
ima svoje leite u polici i postavlja se koso, grlom nadolje. Talog se sputa postupno da ne bi izazvao zamuenje.
Taloenje traje do 2 mjeseca i obavlja se u hladnom podrumu. Okretanjem boce talog se pokrene, a zatim se boca
stavi na policu u kosi poloaj. Za nekoliko dana talog se nakupi na mjestu blie grlu. Kasnije se svakih deset dana
ova operacija ponavlja, s tim to se boca svaki put postavlja u sve uspravniji poloaj. Radi pokretanja taloga boca
se djelomino okrene i oko svoje osi, tako da kada talog doe u grlo bude okrenuta za 360 u odnosu na prvobitan
poloaj.
Nakon to je iz vina doao u grlo boce, talog se izbacuje. Ovaj postupak se naziva
degoriranje, a predstavlja najosjetljiviju fazu koju obavljaju samo specijalno obueni i
uvjebani radnici. Sastoji se u vaenju epa i izbacivanju taloga, a odmah zatim brzom
epljenju boca. Tijekom ovog postupka uvijek se izgubi odreena koliina ugljikovog
dioksida. Da bi ovaj gubitak bio to manji, boce se pred degoriranje hlade na oka
0 C, jer je tlak na nioj temperaturi uvijek nii, pa su i gubici manji. Da bi mogao
biti izbaen iz grla boce bez zamuenja, talog se pred degoriranje zamrzava, to se
postie uranjanjem grla boce do iznad povrine taloga u specijalnu rashladnu smjesu
temperature -16 do -18 C. Zatim se ep polako izbaci zajedno sa smrznutim talogom.
Prije nego se pristupi degoriranju, odnosno izbacivanju taloga iz grla boce, pripremi
se tzv. ekspedicioni liker koji e se dodati gotovom pjenucu. Koliina ekspedicionog
likera zavisi od tipa pjenuca, odnosno slasti koja se eli postii. Ekspedicioni liker
sadri obino eer, vino koriteno za sekundarnu fermentaciju, stari vinski destilat
dobiven dvokratnom destilacijom kvalitetnog vina koji ima profinjen miris i limunska
kiselina. Ekspedicioni liker se dodaje pjenucu radi zaslaivanja i poboljanja okusa i
mirisa. Zaslaeni pjenuac je harmoninijeg i ljepeg okusa, a mirisne tvari destilata
pojaavaju mu aromatski profil. Sadraj ekspedicionog likera je tajna svakog enologa.
Nakon dodavanju ekspedicionog likera boce se zatvaraju pluto epovima. Radi
sigurnosti preko epa se stavlja metalna kapica sa mreastom icom koja se privrsti
za grlo boce. Boce se promukaju radi mijeanja likera s vinom, a zatim stoje 2-3
mjeseca u hladnoj prostoriji radi harmoniziranja sastojaka likera i vina.
Kvaliteta pjenuavih vina osim od sorte groa i osnovnog vina, ovisi i o koliine
ugljikovog dioksida, odnosno o tlaku u boci. Tlak treba biti oko 5 bara pri temperaturi
od 10 C. Pored koliine ukupnog ugljikovog dioksida, na kvalitetu pjenuca u najveoj
mjeri utjee i koliina vezanog ugljikovog dioksida. Poeljno je da koliina vezanog
ugljikovog dioksida bude to vea. Vezivanje je intenzivnije ako se naknadno vrenje
obavlja pri niim temperaturama. Kemijska veza s alkoholom dosta je nestabilna,
tako da prilikom promjene temperaturnih uvjeta u kojima se vino nalazi, dolazi i do
oslobaanja ovog djela ugljikovog dioksida. Veliko znaenje vezanog dijela ugljikovog
dioksida ogleda se u tome to se on nakon otvaranja boce sporije oslobaa iz vina, to
omoguava due i kvalitetnije perlanje.

21

Tihomir Prusina

DBG

PJENUAVA VINA

Groe za proizvodnju pjenuca se ne mulja, ve se stavlja u pree i mot se direktno cijedi. Izostavljanjem muljanja
izbjegava se jae oteenje koice, te se na taj nain onemoguava prelazak vee koliine bojenih tvari u mot i
vino. Prva frakcija mota je najkvalitetnija, kako po koliini eera i kiselina, tako i po odsustvu bojenih i taninskih
tvari i koristi se za proizvodnju pjenuca. Fermentaciju takvog mota provode kvasci za hladnu fermentaciju na
temperaturi izmeu 12-14 C. Po zavretku fermentacije vino neko vrijeme odleava, a zatim hladno stabilizira na
temperaturi od -5 C tijekom nekoliko dana i onda filtrira.

Emil Raspudi

DBG

22

etom izabrani ban Tvrtko I. Kotromani, koji

e kasnije biti proglaen prvim bosanskim
kraljem, svoj je prvi dravniki posjet uinio
Dubrovniku. Bilo mu je jako vano, da odmah na
poetku svoje vladavine, uvrsti trgovake odnose sa
Dubrovakom Republikom, tada trgovinskom silom u
Europi.
Tvrtko je izabran za bana nakon smrti strica Stjepana
II. Kotromania, koji nije imao muke loze. Prilikom
izbora za bosanskoga bana mladi Tvrtko imao je samo
15 godina, ali mu to nije smetalo da uvrsti vlast
i proiri bosansku dravu i na dijelove Hrvatske i
Rake. U poetku vladavine u dravnikim poslovima
obilato su mu pomagali otac , knez Vladislav i majka
Jelena, roena ubi.
Zanimljivo je to prvo dravniko putovanja mladoga
bana Tvrtka, iznimno zanimljivo za nas Brotnjake.
Naime, Tvrtko se prilikom putovanja u Dubrovnik
nije koristio kraim putom od Bobovca niz Neretvu,
nego je izabrao dulji i sigurniji put. Taj put iao je
preko Bugojna, Kupresa, uice, Duvna, Koerina,
Brotnja / Suhe /, pa Gabele, Stona, Slanoga u
Dubrovnik. Postavlja se i pitanje zato nije prenoio u
Blagaju, gospodara Huma, kod velikaa Draivojevia
- Sankovia, nego je izabrao Suhu ( itluk )i prenoio
kod broanskog knjeza Pavla Komlinovia.
Putovanje niz Neretvu nije bilo sigurno iz politikih
razloga, jer su velikai uz Neretvu bili nepouzdani, i s
vremena na vrijeme priklanjali se i drugim vladarima,
i nisu bili vrsti saveznici s bosanskim banovima. Isti
je razlog i u tom zato Ban nije prenoio u Blagaju,
sjeditu Huma. Banovi savjetnici vjerovali su vie
velikaima iz zapadnih krajeva. Poseban razlog to je
ban Tvrtko za konaite odabrao Suhu ( itluk ) jeste
banova izjava, prilikom sveane veeru na Sutivanu,
u itlukom polju, da je njegova obitelj rodbinski i u
kumstvu povezana s Bronom, te da te odnose treba
nastaviti i uvrstiti.

a veerom, a nakon obilnog

objeda i dobra pia, ban Tvrtko i
dvorski dijak ( pisar ) Draeslav,
ivo su raspravljali, nazdravljajui jedan
drugome, s velikim peharima vina, to
je privuklo veliku pozornost prisutnih.
Najedanput ban Tvrtko ustade, podie
ispred sebe veliki pehar vina i vrlo
glasno povika:
-Evo, popij ovaj pehar vina, u dobru
volju, moj vjerni Draeslave. Ovakvih
vina nikada nisi pio. Ove ljepote nema
nigdje na svijetu. Pij ovo izvrsno vino
u dobru volju, pij i uivaj- ree Tvrtko!
Kasnije je dijak Draeslav te rije, o
izvrsnosti broanskih vina ilavke
i Blatine, spomenuo na jednoj od
dvije povelje koje je ban Tvrtko izdao
u Suhoj (itluku ) 1353. godine, u
kojima priznaje pravo posjeda nekim
bosanskim knezovima, radi uvrenja
svoje vladavine u Bosni.
-I kad ovo pisah, dade mi tada ban
Tvrtko ispred sebe veliki pehar vina
popiti u dobru volju. Ta izjava dijaka
Draeslava, prvi je pisani spomen i
pohvala vrhunskim broanskim vinima
ilavki i Blatini.
Ta pohvala kralja Tvrtka I. Kotromania,
o izvrsnosti broanskih vina, ilavke i
Blatine, vinari Brotnja i Hercegovine,
trebali bi viestruko koristiti u
promidbene svrhe, uz jo neke
viestoljetne zanimljive prie vezane
za groe i vino, te o nainu spravljanja
vrhunskih vina ilavke i Blatine, nekada
i danas, kao autohtonog viestoljetnog
proizvoda hercegovakog podneblja.

23

u Brotnju

Kraljeva pohvala
broanskim vinima
ilavki i Blatini

DBG

Kralj Tvrtko I. Kotromani

In honorem Dei et in honorem vini (U slavu Boga i u slavu vina)

Bratovtina
hrvatskih vinskih vitezova

Povijest
Odlukom Senata Europskog vinskog vitekog reda
2002. godine utemeljen je Hrvatski viteki konzulat
3. studenog 2002. godine u svetitu Sv. Mati Slobode
u Zagrebu. Bratovtina Hrvatskih vinskih vitezova
okuplja preko dvjesto tovatelja vina, meu kojima nisu
samo poznati vinari i vinogradari i enolozi nego i brojne
javne linosti. Vitezovi se zauzimaju za promicanje
vinske kulture, znanstveni, istraivaki i struni rad u
vinarstvu i vinogradarstvu te kulturu pijenja vina, ali i
za temeljne kranske vrednote.
Europski vinski viteki red obnovljen je 1984. godine
u eljeznom, (Eisenstadt) u vinogradarskoj pokrajini
Gradie (Burgenland) u Austriji, a sve u slavu vinu i
slavu Bogu i poiva na tradiciji vitekog reda Sv. Jurja
iz 1468. Europski vinski viteki red okuplja nekoliko
desetaka tisua tovatelja vina diljem Europe, koji se
zalau za vinsku kulturu. Ciljevi su mu unapreenje
i irenje spoznaje i kulture o vinu i proizvodnji vina
te povezivanje meu narodima na kulturnoj osnovi.
irenje ljubavi i injenje dobra bitno je poslanje svih
vinskih vitezova. Osnovno naelo vinskog vitetva glasi:
Tek kad svlada zavist i poinje se zalagati za druge,
biti e istinski viteki ovjek.
Nikola Buhovac i Ferata.hr

Uz otvaranje novog salona u sklopu

restorana Romanca,
te uz 60. jubilarne Dane berbe
predstavljamo savren izbor pia
za jubileje, proslave i sveane trenutke...

BROCCO
PRESTIGE SEC, berba 2013
Vinarija itluk je po prvi puta proizvela prirodno pjenuavo vino,
BROCCO PRESTIGE - SEC, klasinom metodom, od groa sorti
ilavke i Chardonnay, u istom omjeru, s vinogradarskog poloaja
Trtla, na 450 m nadmorske visine.
w w w . h e r c e g o v i n a v i n o . c o m

25

24
DBG

Sveanost je poela okupljanjem sto pedeset lanova

Bratovtine Hrvatskih vinskih vitezova u ivopisnim
odorama i njihovih gostiju u Alkarskim dvorima te
formiranjem sveane povorke koja je krenula do crkve
udotvorne gospe Sinjske. Misno slavlje predvodio
je vitez biskup varadinski monsignor Josip Mrzljak,
zajedno s monsignorom Franjom Komaricom, biskupom
banjolukim. Po zavretku mise obavljena je ceremonija
primanja deset novih lanova Bratovtine uz polaganje
sveane obveze Europskom vinskom vitekom redu, te
promaknua sedam lanova Bratovtine u vie viteke
stupnjeve.
Meu novoprimljenim lanovima, u stupanj vitekog
pripravnika akreditirani su iz BiH banjaluki biskup

mons.dr.sc. Franjo Komarica i doc.dr.sc. Tihomir

Prusina, glavni enolog Vinarije itluk, a iz Hrvatske
izmeu ostalih novinar i publicist gosp. Tihomir
Dujmovi, saborski zastupnik doc.dr.sc. Goran Mari,
povjesniar prof.dr. Josip Jurevi, kardiolog doc.dr.sc.
Edvard Gali, ... Nakon sveanosti svi sudionici pridruili
su se ostalim gostima Sinja na oji, a u veernjim satima
bili su nazoni koncertu Zagrebake filharmonije.

DBG

rigodom proslave 300. obljetnice obrane Sinja,

u crkvi udotvorne Gospe Sinjske odrana je
sveanost primanja (akreditacije) uglednih
vinogradara, vinara, poduzetnika i osoba iz
javnog i crkvenog ivota u viteke pripravnike, te
promaknua u stupanj vitekih savjetnika i vitekih
sudaca Europskog vinskog vitekog reda Bratovtine
hrvatskih vinskih vitezova.
Odlukom Senata Europskog vinskog vitekog reda
2002. godine utemeljen je Hrvatski viteki konzulat
3. studenog 2002. godine u svetitu Sv. Mati Slobode
u Zagrebu. Bratovtina Hrvatskih vinskih vitezova
okuplja dvjestotinjak tovatelja vina, meu kojima su
uz poznate vinare i vinogradare, enologe i brojne javne
linosti. Vitezovi se zauzimaju za promicanje vinske
kulture, znanstveni, istraivaki i struni rad u vinarstvu
i vinogradarstvu te kulturu pijenja vina, ali i za temeljne
kranske vrednote.Primanju i promaknuu lanova u
Sinju bili nazoili su i predstavnici Europskog vinskog
vitekog reda konzul senat-senior Alexander Unger i
legat za Hrvatsku vitez Mate Klikovi.

Tajne hercegovakih biliga (III)

emu su sluile kamenice na

grobovima?

Radoslav Dodig

DBG

26

Studenaki bilig,
M. Vego 1954.

enski lik, Studenci,

V. uri 1933.

Najvee srednjovjekovno groblje s bilizima (stecima)

u Ljubukom nalazi se u Studencima, tik ispod brdske
kose u sjeverozapadnom dijelu Studenakoga polja. Na
istome lokalitetu supostoji danas suvremeno katoliko
groblje. Srednjovjekovno grobite opisao je u prolome
stoljeu Marko Vego (Srednjovjekovni nadgrobni
spomenici BiH, sv. VI, Ljubuki, Sarajevo, 1954, 7-14).
Tom prigodom auktor je evidentirao 74 nadgrobna
spomenika 44 ploe, 25 krinja i 5 sljemenjaka.
Naalost, danas je grobite zaputeno, obraslo u korov,
mnogi su oteeni zubom vremena i utonuli u zemlju,
premda je lokalitet 2008. registriran kao nacionalni
spomenik kulture. Jedan spomenik iz Studenaca plijeni
pozornost svojom izvedbom. Rije je o biligu u obliku
krinje (157 x 69 x 42 cm) ovalna oblika, oteena na
junome rubu, na ijoj je povrini shematski prikazano
ensko poprsje u reljefu (3-3,5 cm). Glava joj je okrugla,
nos i usta nisu izraeni. Vide se izboine dviju dojki.
Glava figure lei prema zapadu, a ispod nje je etvrtasto
udubljeno polje (duljine 58 cm), u kojemu je jo jedno
manje etvrtasto udubljenje (duljine 25 cm), iznad
kojega je je urezan jednostavan krii. Ispod ruku ene,
na kojima su vidljivi prsti, uklesane su dvije okrugla
udubine. Tim spomenikom prvi se pozabavio Vejsiluri
(Napredak, Glasilo HKD Napredak, Godite VII, br.
11-12, Sarajevo, 141-145). Njegovu pomnju privukle su
udubine ispod ruku poprsja. On ih naziva kamenicama
i tvrdi da su one sluile u ljekovite svrhe. Narod bi pio
vodu koja bi se u njima uhvatila iza kie protiv zaraznih
bolesti. Katkad su je nosili kui drugim bolesnicima koji
sami nisu mogli doi. Usto, na nekim bilizima otkrio je
strugotine i zasjeke. Miljenja je kako je puk iz okolice
dolazio do spomenika i strugaoprah s povrine za lijek.
Prah bi razmutili s vodomi davali da piju enama koje
nisu imale dovoljno mlijeka za dojenad. Nastrugani
praak rabio se takoer i protiv bolesti oiju. Bio je
to ei obiaj kod pravoslavnoga ivlja nego kod
katolikoga. Zanimljivo je tumaenje Nikosa ausidisa,
makedonskoga etnologa, o poprsju na studenako
mbiligu. On smatra da se radi o liku nebeskoga boga,
okruenog fazama solarnog i lunarnog ciklusa. Krune
udubine, dakle, predstavljale bi solarne diskove.

Zavjet oko biliga, Posuje, 2011.

Bilizi na Bakrima, itluk.

27

na biligu u Studencima

DBG

Zagonetan lik

O okruglim udubinama na bilizima, esto zvanim

kamenice, prostoji vie miljenja. Otkrivene su na
130 primjeraka nadgrobnih spomenika, najee u
hrvatskom Primorju i u Hercegovini. Obino su 10
do 15 cm promjera i 2 do 5 cm dubine. Nekada su
obrubljene krunim vijencem. Osim urieve tvrdnje
da su sluile za hvatanje kinice koja se pila u ljekovite
svrhe, misli se da su kamenice klesane za posveeno ulje
u ast pokojnika, kao ostava za tekuu hranu pokojniku,
po uzoru na antike i starokranske kultne obiaje,
mogle su sluiti kao rupe za uticanje svijea i paljenje
tamjana, te kao mijeanje krvi izmirenih bratstava
vezanih za krvnu osvetu. U starom groblju u Lovreu
kod Imotskoga postojale su rupe na grobovima. Nakon
mise ene bi umakale spuvice u blagoslovljenu vodu,
a zatim ih na grobu iscijedile, a esto bi uz rupu znale
stavljati jabuku i kiticu bosiljka. Ipak, zabiljeili smo do
dananjih dana odbljesak stare tradicije o nadgrobnim
spomenicima u pukoj medicini. U suvremenom
katolikom groblju Riina kod Posuja nalazi se nekoliko
srednjovjekovnih biliga, meu njima i dva sljemenjaka.
Nedjeljom popodne ustalio se u mjesnom puku obiaj
da se zavjetuje - obilazi i moli oko tih dvaju sljemenjaka,
to najee ine sredovjene i starije ene. Postoji
predaja da se ispod biliga nalaze fratarski grobovi. Usto,
hodoasnici znaju zakititi bilige cvijeem ili krunicom,
ali znaju takoer rupiem obrisati spomenik, pa njime
svoje lice, ali takoer u rupi nakupiti malo praha
s povrine. Obiaj slian onome to je zabiljeio Vejsil
uri.

Iz povijesti hercegovake flore II

na takoer se odnosi na hrastovinu, a potjee iz rijei sr, srika. Uz
bave od strevine bile su i streve grede na starim kuama, kao to je
primjer u Gradniima.

Radoslav Dodig

DBG

28

rast ili dub (latinski Quercus) drvenasta biljka iz porodice bukovki (Fagaceae), s nekoliko
stotina vrsta, raste na irokim podrujima Europe, Azije i Sjeverne Amerike. U Hercegovini
i Dinaridima najee i najpoznatije vrste su hrast lunjak (Quercus robur), kitnjak (Quercus petraea), medunac
(Quercus pubescens), esmina ili crnika (Quercus ilex),
cer (Quercus cerris) i sladun (Quercus frainetto). Hrast
je simbol otpornosti i vrstoe, ali i velikoga i monoga
drveta, koje moe postii i preko tisuu godina starosti.
Trenutano je u Europi najstariji i najvei hrast nazvan
Kvilleken u Rumskullaekenu, vedska, s promjerom debla od 15,10 m u visini ljudskih grudi, ija se starost procjenjuje izmeu 750 i 950 godina. U Rankoviima kod
Novoga Travnika botaniar Karlo Mal opisao je 1930.
tzv. Carski hrast koji je tada imao eliptini opseg od
15,58 m. Naalost, ljudskim nemarom hrast se osuio
i sruio 1998. kada je imao promjer preko 16 metara.
Tako je nestao vjerojatno najstariji hrast u svijetu. Nazivi hrast i dub javljaju se samo u slavenskim jezicima,
njihovo podrijetlo i dalje je nepoznanica za jezikoslovce.
Neki misle da je naziv hrast onomatopejski. U ekome
jeziku postoji glagol chrasteti, u hrvatskome hrustiti,
to znai umiti. S druge strane na hrvatskom govornom podruju brojni su toponimi izvedeni od hrasta - Hrastin, Hrastina, Hrastje, Hrastovec, Hrastovica,
Hrastovljan, Hrastelnica, Hrasno, Hraljani, Rastievo,
Rastovac, Rasno i drugi, kao i od duba - Dubljani, Dubrovina, Dubravsko, Dubrovac, Dubrava, Dubrovina,
Dubravac, Duba, Dubanica, Dubica, Dubrovnik i drugi.
Romanski jezici preuzeli su naziv iz latinskoga quercus,
iji je korijen indoeuropsko *perkwu-, snaga, ivot.

svjetsko drvo
Hrastovina i vino

Izmeu vina i hrasta postoji odavno veza. U staroj Grkoj

i Rimu u vinarstvu u upotrebi su bile amfore, vrevi razliita oblika i mjeine od ivotinjske koe. Mnogi smatraju da su drvene bave izumljene znatno kasnije. Pa
ipak, mnogi dokazi govore da su ve Gali, pa potom Rimljani, koristili drvene bave, najvema od hrastovine.
Rimski pjesnik Marko Anej Lukan (39. 65. po. Kr.)
ostavio je nedovren spjev De bello civili ili Pharsalia, u
kojemu je , izmeu ostaloga, opisao rat izmeu Cezara
i Pompeja 49. godine pr. Kr., koji se vodio i na prostoru
Istre i otoka Krka. U jednom trenutku Cezarov asnik
Bazil (Basilus) spasio se iz neprijateljskoga okruenja
tako to je zapovjedio da se izgradi poseban splav, koji
je bio sastavljen od drvenih baava povezanih lancima: Namque ratem vacuae sustentant undique cupae
(Tako su prazne bave podravale svugdje splav, M. Annaei Lucani, IV, 420). Latinska cupa, -ae, f. odgovarala
bi naim sudovima bavi, burilu ili kaci. Vjerojatno su
vjetinu njihova izradbe znali domai Liburni. O prijevozu vina u bavama ilustrativan je prikaz s kamenoga
nadgrobnog spomenika trgovca vinom iz Neumagena
kod Triera, koji potjee iz 220. godine po. Kr. U lai se
vide etiri velike vinske bave, est veslaa i kormilar.
Temeljni inventar svakoga podruma bio je i ostao drvena hrastova bava. Kakvoa bave ovisi o vrsti hrastova
drva. U slavonskim umama za kvalitetne bave koristi
se hrast kitnjak i lunjak. Prema francuskom Barrique
(iz pukoga latinskog *barrica, bava, barilo) naziva se
tradicionalna hrastova bava volumena 225 litara (bordoki barrique), u kojoj bijela vina mogu fermentirati, a
crna i bijela sazrijevati. Hercegovaki stari izraz strevi-

DBG

HRAST

Hrast ili dub ima sredinje mjesto u vjerovanjima gotovo svih indoeuropskih naroda. On je drvo ivota (arbor vitae) i os svijeta (axis
mundi). Zanimljivo je da u slavenskome svijetu postoje za isto drvo
dva vrlo stara naziva hrast i dub. U dinarskim predjelima vie se Laa s bavama, Muzej u Trieru, Wikipedia
ouvao oblik dub, a u panonskome hrast. Etnolozi tumae da je u
raznih naroda zbog svoje sloene uloge u mitolokim i vjerskim
predodbama dub bio tabuiran, pa se njegovo ime mijenjalo nekom
drugom rijeju s nejasnim podrijetlom. U grkoj Dodoni nalazio se
Zusov hram u dubovu gaju. utanje dubova lia smatralo se kao
glas boanskoga duha. Na dubu, koji je sluio kao glavno proroite,
stajala je zlatna golubica U Latina hrast je bio simbol snage, to se
iskazuje istom rijeju robur (robustan). Na breuljku Kapitolu Romul je sagradio hram na mjestu pokraj svetoga hrasta. Zlatnu krunu
Dub na
spletenu od hrastova lia drao je rob iznad glave visokih magistranovcima
ta kad su se odravala slavlja i prigodom vonje koijom kroz grad.
Keltski sveenici druidi (iz galskoga *derw-, drvo, hrast) tovali su
hrast kao najsvetije drvo, posebice ako je na njemu rasla imela. U
Irskoj poganska rtvovanja odvijala su se ispod svetoga hrasta. U
Germana hrast je bio posveen bogu groma Donnaru (Thunaru). Engleska rije etvrtak Thursday potjee od Thunars day, to je pak ekvivalent uz latinski praznik Dies Iovis (gioved u talijanskome, jeudi
u francuskome). etvrtak je bio dan gromovnika takoer i u Hrvata,
pa se na taj dan nije smjelo prati rublje i vjeati ga na drvo jer bi to
privuklo grom. Slino Jupiteru i nordijskome Thoru u Slavena bog
groma bio je Perun. Kod Novgoroda u Rusiji postojao je do sredine Gromovnik Perun, foto M. Presnyakov
16. st. kip Peruna s munjom u rukama ispod kojega je gorjela vjena vatra od hrastova drveta. Perunovo ime dolazi iz indoeuropskoga *Perkwunos (litvansko Perknas). Izvorno je korijen *perk(w)
u- znaio hrast (lat. quercus), ili pak poumljena planina ili planina,
ali u praslavenskom razvio se u znaenje udariti, srodno sa slubom
gromovnika. Iako je kranstvo izbrisalo mnoge tragove o Perunu,
ostao je pregrt toponima, vezanih uglavnom za brdske vrhunce: Perun (Uka), Peruni i Perunsko (Poljica), te brdski predjeli Perunika
Glava, Perunja Ves, Peruna Dubrava, Perunua, a moda i planina
Prenj. Hrast je bio tvarna manifestacija boga groma, slino kao to
je perunika takoer simbolizirala Peruna, jer je izrastala na mjestu
gdje je udarila njegova munja. Perun je bio vladar svijeta ivih, neba i
zemlje, esto simboliziran orlom koji je sjedio na najvioj grani hrasta i promatrao svijet ispod sebe. U korijenju stabla ivio je njegov
neprijatelj Veles, vodeni bog podzemlja, simboliziran zmijom (zmajem), koji je stalno izazivao Peruna kradui mu stoku, djecu (sina
Jarila) ili enu. Tragovi takvih vjerovanja protezala su se duboko i do
srednjega vijeka. Dokaz tomu je prikaz hrasta kao drveta ivota na
kamenoj stolici, pronaenoj u Bukovici kod Konjica, sada u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu. Na nekoliko grobita biliga (steaka)
u Hercegovini Boljuni, Burmazi, Dabrica, Tale, Trijebanj i Udora,
sve do novijega doba raslo je golemo drvee, obino hrastovi, staro
nekoliko stotina godina koje seljaci nisu posjekli.
I u kranskoj mitologiji drvee je imalo bitnu ulogu. U vrtu Edenu
raslo je drvo spoznaje, pa su zbog uzimanja ploda s tog drveta Eva i
Adam bili prognani iz raja.

29

Perunov hrast

Mogunosti proizvodnje meda u Brotnju su velike

Dobro Zovko

DBG

Zatitna markica
Zatita imena podrijetla
Hercegovaki med

Pele i med, kojeg se proizvodi od nektara cvijea, tisuama su godina stariji

od ovjeka. Pretpostavlja se da su pele na naem planetu ak oko 50 milijuna
godina, a ljudi samo oko 120 tisua, te je posve mogue da je med bio na njihovu
jelovniku u svim fazama razvoja (iako neki povjesniari dre da je ovjek otkrio
med otprilike u isto vrijeme kad i vatru, dakle prije oko 40 tisua godina).
Prvi slikovni zapisi s prizorima sakupljanja meda sauvani su na crteima otkrivenima na stijenama pilja, u blizini Valencije u panjolskoj, a potjeu iz
7000. godine prije Krista. Med i pele imale su vanu ulogu u mnogim starim
civilizacijama. U starom Egiptu meu znakovima hijeroglifskog pisma bio je i
lik pele koji je predstavljao simbol faraona odnosno kraljevstva i kraljevskog
podrijetla.
Med je bio i sredstvo plaanja, a koristio se i u kozmetike svrhe. U staroj Grkoj
med je, izmeu ostaloga, bio sredstvo za njegu, postizanje ljepote i vraanje energije. Jedno od pia za okrjepu na olimpijskim igrama bio je i med razrijeen
vodom koji je sudionicima davao energiju. Med se smatrao hranom bogova i
izvorom znanja, rjeitosti i pjesnitva. I u starom Rimu polagao se u grobove i
darovao bogovima i duhovima mrtvih. Med je takoer bio cijenjen i u srednjem
vijeku. Kod starih Germana bio je hrana bogova koji su, zapisi kau, zahvaljujui njemu bili mudri, snani i besmrtni. U Svetom pismu Bibliji na vie se
mjesta takoer spominju pele i med.

Med ima svojstva koja ga ine nezaobilaznim dijelom

zdrave prehrane, a zima bez meda, propolisa i matine
mlijei je po miljenju mnogih nutricionista nezamisliva.
Eminentni svjetski strunjaci u apiterapiji preporuuju
med u svakodnevnom djejem jelovniku, jer je med idealna namirnica koja uva i unaprjeuje zdravlje djece i
odraslih.

Sastav meda

Znaajna kvalitativna karakteristika meda je u tome

to sadri eljezo koje je u takvu obliku da ga eludac lako prima i prenosi u krv. Zbog toga je med na
prvom mjestu, kada su u pitanju malokrvne osobe.
U svom prirodnom obliku, med se sastoji od eera
(monosaharida), glukoze i fruktoze, kiselina i razliitih
elemenata koje ovjek lako prima, fermenata i vitamina
koji ubrzavaju bioloko-kemijske procese u organima ovjeka. Ima ih i do 80 posto, od ega su oko 38 posto voni
eeri (fruktoza), 30 posto su groani eeri (glukoza),
svega 8 posto ini saharoza, a ostatak ine maltoza i ostali
disaharidi. Inae, u medu ima 26 vrsta raznih eera.
Zbog svoga raznovrsnog i bogatog sastava, kilogram meda
vrijedi kao 3 kg goveeg mesa, 50 komada jaja, 5,5 litara
mlijeka, 3 kg svjee rijene ribe, 5 kg narani, kilogram unke ili kao 12 kg povra. U kilogramu prosjeno kvalitetnog
mesa ima 1000-1300 kalorija, u kilogramu jaja 1630 kalorija, u litri kravljeg mlijeka 665, u kilogramu peninog
brana 2170, a u istoj teini meda ima 3075-3150 kalorija.
Za usporedbu zdravoj odrasloj osobi dnevno treba 2400
kalorija. Desetak vitamina u medu, daju mu posebnu vrijednost. To su: vitamin B1, B2, B3, B5, B6, BC, K, C, E i
karotin.

31

30

Med kroz povijest

Upotreba te visokovrijedne namirnice u svakodnevnoj

prehrani ipak se bitno smanjila negdje od sredine 19. stoljea. Zato je tome tako? Masovna proizvodnja jeftinijeg
sladila eera istisnula je med iz svakodnevnih jelovnika. I danas se prilikom konzumiranja eera i ostalih
zamjenskih sladila naalost zaboravlja na visokovrijedne
nutritivne prednosti meda koje su nezamjenjive, a to su:
Med jaa imunitet
Med se vrlo lako probavi i gotovo posve iskoristi u
organizmu
Med je namirnica koja je bogata vitaminima, mineralima i bjelanevinama
Med je odlina namirnica za ienje organizma od
tetnih tvari i za smirivanje organizma
Med opskrbljuje organizam dugotrajnom energijom i
brzo vraa izgubljenu energiju

DBG

ae Brotnjo i Hercegovina, zahvaljujui podneblju, zemljopisnoj raznolikosti i dobrom stupnju nezagaenosti okolia omoguuju pelama nesmetano sakupljanje nektara medonosnog bilja i time proizvodnju mnogo vrsta medova. Meu poznatije vrste hercegovakih
medova spadaju: kaduljin med, med od drae, med od tilovine, vrijeskov med,
medljikovac i livadni med od trava hercegovakoga gorja.
Svi ovi medovi dobili su certifikat Hercegovaki med zatienog
imena podrijetla i dosada su na mnogim natjecateljskim sajmovima redovito osvajali prva mjesta. No najveu e ocjenu dobiti kada budu nezaobilazan dio nae kulinarske svakodnevnice.
Hercegovaki su pelari doprinijeli da pria o medu ponovno bude za i na naim
stolovima, promocijom pelarstva i pelinjih proizvoda kroz sajmove, predavanja i radionice. Med i pelinje proizvode cijenimo onoliko koliko ih konzumiramo, pritom mislei poglavito na med s certifikatom Hercegovaki med.
Hercegovaki med kao i hercegovaka vina imaju istu prirodnu kolijevku i njihovo e znaenje rasti onoliko koliko budemo ulagali u njih i istinski ih osjeali
dijelom svoga identiteta i ivota.

DOMAE IVOTINJE
I NJIHOV ZNAAJ ZA
HERCEGOVAKOG
OVJEKA I PROSTOR
Ivo Ravi

DBG

tereta moe podnijeti, djeca su se igrala sa mladunadi, esto se djelio

i isti ivotni prostor. Bile su uz ovjeka i u doba mira i nemira. Jako je
puno primjera, koji sa dananje vremenskog uzmaka izgledaju moda
nebitni, ali su itekako bili ivotno vani. ivot ljudi bio je jako odreen
prirodnim ciklusima i potrebama njihovih ivotinja. ivjelo se pratei
bolju ispau, rast trava i biljaka, ugodnije vrijeme i boravak u planinskim
stanitima kroz topliji period godine, te junijim i nizinskim djelovima
tijekom hladnijeg perioda. ovjek je elio i teio boljem i lakem nainu
ivota. Mnoge stvari je trebalo ostaviti iza sebe, no, je li sve novo dobro
i je li sve moderno svrhovito?
Vanost domaih ivotinja su prepoznale mnoge zemlje
Kada govorimo o zemljama Europske unije koje su nama tu blie
postoje nacionalni programi zatite koji se provode na svim moguim
razinama dravne uprave u cilju njihova ouvanja i uzgoja. Naravo za
to su doneene zakonom propisane mjere i svi pratei propisi. Postoji
nacionalna strategija i jedan multidisciplinaran pristup od podruja
struke, znanosti, kulture, turizma, gastronomije, zdravstva, prije svega
poevi od uzgajivaa. Kod nas na nivou drave nemamo jo takvog
zakona, makar postoje sve predpostavke i potreba za njegovo donoenje.
Republika Hrvatska je takoer jako dobar primjer, kako su zakonom
zatitili tu oblast i koliko su uinili na tom polju.
Izumiranje autohtonih ivotinja i identitet prostora
Identitet odreenog prostora odreuje jako puno imbenika. Sigurno
da se gubi jedna velika vrijednost koja je bila jako znaajna za prostor
hercegovine, naravno s time gubi i itav svijet jer su to ivi muzeji, ivi
spomenici, svjedoci nae zajednike prolosti, koji nestaju pred naim
oima. Pri tome ne mislim samo na ivotinje, to se odnosi na mnoge biljne
vrste. Primjerice vinova loza, mnoge stare sorte su izumrle ili zanemarene,
moda iz razloga to smo forsirali dvije ili tri recimo najisplativije, i
opet se vraamo na industrijsku proizvodnju koja je nametnula svoja
pravila i svoje ciljeve. Bitno je ouvati izvorna seoska gospodarstva i
domainstva. Hercegovaki identitet se u dobroj mjeri gubi i promjenio

Domaa koko

se. esto se pozivamo na prola vremena.

No, postoje jo uvijek, generacije, pojedinci
i itave obitelji koji njeguju i ive posebnosti
ovog podruja. Hercegovina je bogata i lijepa,
moda ne cjenimo i ne poznamo dovoljno
ovo to imamo.

kod djece i odraslih. Po naim mjestima,

koje su ene i mukarci imali najdulji
ivotni vijek, a bili su fiziki i mentalno
sposobni do kasne ivotne dobi. U veini
sluajeva odgovor e biti uzgajatelji
odnosno pastiri.

Izvorne ivotinje i njihov doprinos

zdravlju
Izvorne pasminje domaih ivotinja uzgajane
na tradicionalan nain daju kvalitetne
proizvode. Veinu vremena borave u prirodi,
nisu u prenatrpanim nastambama, bolje
iskoritavaju hranu, otpornije su, manje
oboljevaju od metabolikih, zaraznih i
parazitarnih bolesti te drugih patolokih
stanja iji su uzroci razliiti nedostaci
prvenstveno u hrani, manje su izloene
stresnim situacijama. Ostaju dugo u
fiziolokoj reprodukciji. Njihova proizvodnja
je manja ali jako kvalitetna, meso, jaja,
mlijeko i drugi proizvodi imaju poseban i
specifian miris i okus. Njihovi proizvodi
su potpuni i nutritivno visoko vrijedni.
Nisu tretirane, raznoraznim, hormonima,
anitibioticima, probioticima i drugim
dodatcima hrani i vodi, ili izloene tetnim
ostacima raznih kemikalija koje se koriste
u industrijskoj proizvodnji i zatiti biljaka
i suzbijanja korova i tetnika. Industrijska
hrana udovoljava svojom kvanititetom ali
esto puta ne i kvalitetom. Druenje ovjeka
sa ivotinjima, kretanje u prirodi i briga o
njima utjee na fiziko i mentalno zdravlje

Izvorne pasmine domaih ivotinja i

ruralni razvoj
Danas izvorne pasmine jesu atrakcija jer ih
je jako malo, gdje se pojave na sajmovima
i izlobama plijene veliku pozornost
i interesiranje posjetitelja. Dobro bi
bilo da ih bude vei broj i da su manje
atrakcija a vie realnost i svakodnevnica.
U mnogim zemljama na osnovu izvornih
pasmina razvili se brendove i posebnu
ponudu koja je specijalizirana i kao takva
je na cjeni, posebno posjete obiteljskim
gospodarstvima,
uzgajivanicama
te
kuaonicama i zalogajnicama hrane. Kod
nas je to sve jo u zaetku, sigurno ima
velikog potencijala, no hoe li on biti
prepoznat od svih kao naa posebnost
ostaje nam vidjeti. Njihov izgled,
konstitucija, dobar temperament , lijepa
i skladna graa, te vrijednost njihovih
proizvoda idu svakako u prilog tome. Toliko
je toga zaboravljeno, no ljudi se pomalo
upoznaju sa njihovim karakteristikama
i znaajkama. Svakako trebamo slijediti
pozitivne primjere i uvati prirodnu
batinu.

Hercegovaka ovca

Hercegovaka koza

Tornjak

33

32

omae ivotinje znaile su

doslovno ivot. U naem
narodu rabio se za ivotinje
izraz blago. Od njih su
se dobivale i proizvodile namirnice
udovoljavala potreba gladi za ivot
bitnim
sastojcima,
gradidbenim
elementima, potrebnim za normalno
funkcioniranje i odravanje ivota,
za njegov rast, razvoj i raanje . Kada
je bilo manje ivotinja i biljaka tada
su bile teke godine umiralo se, ljudi
su bili iscrpljeni s time izloeni vie
raznim bolestima.
Ne tako davno, prije 50-60 godina dosta
naih mjesta nije imalo, puteve, kole,
bolnice, elektrinu energiju, nije bilo
duana, zamrzivaa, i drugih blagodati
dananjice ono to si proizveo to si i
jeo. Oslanjalo se na ljudsku pamet i
snagu, pouzdanje u Boju providnost
i na pomo od ivotinja pri obavljanu
razliitih poslova. Odjevalo se u odjeu
napravljenu od ivotinjske dlake (vune,
kostrijeti, perja) takoer se pokrivalo
takvom odjeom ili su se izradjivali
razliiti predmeti bilo u svakodnevnoj
uporabi, bilo kao ukrasni predmeti,
koritene su u narodnoj medicini.
Odnos prema ivotinjama bio je proet
potovanjem, vodilo se rauna, jesu
li gladne i edne, jesu li u hladu ili na
suncu, je li imaju mlado ili treba ga
donijeti na svijet, je li stara, koliko

Domai magarac

DBG

Domai konj

Krava Bua

Dobri

DBG

34

e due vrijeme na podruju Brotnja i Hercegovine u zamahu je

proizvodnja razliitih poljoprivrednih kultura koja nisu bila u
domaoj tradiciji.
Zahvaljujui poduzetnikom duhu lokalnih stanovnika
zasigurno e u budunosti ljudi sve vie istraivati mogunosti proizvodnje
mediteranskih kultura. Tako uz vinovu lozu, masline, smokve, mandarine,
vinje, povre, sve vie moemo vidjeti nasade izvornih kultura s ljekovitim
svojstvima, kao to su smilje, lavanda, kadulja, vrijesak, itd.
U Brotnju, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu akota se ve
dvije godine za redom proizvodi kupina. Zbog svojih ljekovitih svojstava
ovo voe je vrlo traeno (100 g kupine sadri samo 44 kcal., pored vitamina
C, E, A sadri minerale Kalcij, Kalij i Magnezij). Flavonoidi (Anthocyane)
kupini daju tipinu boju i imaju viestrani znaaj u zdravlju, izmeu ostalog
smanjuju rizik za oboljenja od malignih bolesti i bolesti krvnih sudova i srca.
Kupina regulira krvni tlak i pozitivno djeluje na imunitet. Na obiteljskom
gospodarstvu akota pored svjee kupine koja se prodaje od po lokalnim
prodajnim mjestima proizvodi se domae eko vino od kupine i eko dem.

primjeri

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Z. PEHAR,

Gradnii, 88260 itluk

Visnja

biteljko poljoprivredno gospodarstvo Z. Pehar iz Gradnia

se u posljednih 5 godina aktivno bavi proizvodnjom likera
od vinje Maraske.
U ovom domainstvu se od davnina, za osobne potrebe, od
vika plodova vinje pravio liker vinja po tradicionalnoj recepturi.
Okus je prvenstveno voni jer u visokom postotku sadri voe vinje
Maraske, a tek kasnije se neprimjetno osjeti okus domae rakije.
Radi se o zdravom proizvodu bogatog, prirodnog okusa i mirisa, te
svega onoga to proizvod ini vrhunskim i traenim. Neto od toga
su ponudili lanovima ire obitelji, te poznanicima. Potaknuti brojnim
pohvalama odluili su se okuati i na tritu.
Svjesni kvalitete svog proizvoda prvo su poveali nasade Vinje
Maraske na brdu Krstivode iznad Dobrog Sela, gdje se na sunanoj
junoj strani sada nalazi najvei nasad vinje Maraske u Hercegovini,
vie od tisuu stabala.
Danas njihove proizvode moete pronai u veini trgovina i trgovakih
lanaca u BiH. Koliine su za sada ograniene.

35

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo AKOTA,

Potpolje, 88260 itluk

mogunosti

DBG

Ruralne

36

37

DBG

DBG

DBG

38

Ro

dananje vrijeme stresa, strke, nedostatka vremena za sebe i pomanjkanja

kvalitetnih aktivnosti, seoski turizam predstavlja odlinu mogunost bijega
iz takve stresom optereene svakodnevnice, te daje mogunost provoenja
ugodnog odmora koji pobuuje nostalgiju za vremenima naih baka.
Koliko je seoski nain ivota te aktivnosti koje se provode na selu prvenstveno kroz
poljoprivredu, koju je jo Sv. Pavao okarakterizirao kao jednu od najplemenitijih
aktivnosti koje ovjek provodi zaista vrijedan i potreban, govori i istraivanje
britanskog asopisa Country Living (ivot na selu) iz 2004. godine sa vrlo zanimljivim
rezultatima. Od 1000 ispitanika, 41% ih je reklo kako je selidba na selu unijela
uzbuenje u njihov ivot, dok je 39% izjavilo kako im se ivot poboljao, ili oekuju
da se to dogodi. Velika veina smatra kako je ivot na selu bolji po zdravlje, ima
manje kriminala i oekuju da e ivjeti due. Meu onima koji su se preselili na
selo, 44% je reklo da provode vie vremena s partnerom, 38% ima vie zajednikih
prijatelja, 27% se rjee svaa, a opa razina zadovoljstva via je meu ljudima koji
su se preselili iz urbane u ruralnu sredinu nego kod onih koji se nisu selili.
Moderan nain ivota dananjeg ovjeka: brzi tempo, stres, otuenost, nedostatak
vremena za sebe i obitelj, nezdrava i brza prehrana, vie bolesti, ne osjeati se dobro,
neproduktivnost na poslu kao potrebu trai: uivanje u hrani i pravilnije hranjenje
uz provjerene namirnice, bolji osjeaj kroz oputanje i ugodu uz zvukove iz prirode,
ponovna fizika aktivnost kroz gibanje i rekreaciju, sprjeavanje nastanka nekih
bolesti, poboljanje kvalitete ivota, vea produktivnost, vie vremena za obitelj,
ponovno zbliavanje s prirodom, buenje pozitivne nostalgije itd. Upravo iz
navedenog motivi za dolazak na selo kao to su: mir, ist okoli, interakcija s novim
ljudima (domaini), zdrava hrana, slow food (sporo jedenje, odnosno uivanje u
hrani), lagani tempo, fizika aktivnost, ne mjeri se vrijeme, dokolica, zasluni su za
nastanak i opstanak seoskog turizma kao turizma okrenutog individualnom gostu
i njegovim potrebama.
Osnovni cilj turizma na selu je wellness, odnosno postizanje harmoninog stanja
tijela i duha. Upravo zbog toga ve se i u seoskom turizmu profilirala posebna
ponuda odnosno specijalizirana agroturistika domainstva ije turistike usluge
poivaju na ponudi seoskog wellnesa. Cjelokupna ponuda takovog agroturistikog
domainstva temelji se na kreiranju konkretnih usuga kroz kreiranje turistikih
proizvoda odnosno doivljaja: antistress programi (boravak u tiini, zvukovi
prirode, meditacija); gibanje tjelesna aktivnost (vjebanje i rekrecija, etnje kroz
polja aromatinih biljaka); kuhinja zdrave prehrane (bioloki uzgojena hrana,
pijenje ajeva od ljekovitih trava); ljepota (beauty kozmetika); oputanje i ugoda
(aromaterapija, masae, kupke u sijenu, oputanje u vodi).
Najdalje u tomu otila je Austrija. Njihova nacionalna udruga seoskog turizma Urlaub
am Bauernhof sainila je posebnu kategorizaciju agroturistikih domainstava

izmeu kojih su jedna kategorija i wellness farme.

Vrlo je zanimljiv marketinki pristup odnosno opis
wellness farmi u Austriji odnosno nain na koji ga
predstavljaju: Wellness farme - pravi dragulj za um,
tijelo i duu. Sretniji su oni koji se bude ujutro i raduju
se ivotu. Ipak, ivjeti zdrav ivot ne znai odustati
od svega to je zabavno i lijepo. Upravo suprotno:
tijekom Vaeg godinjeg odmora na wellness farmi,
moete nastaviti uivati u svemu to vam ivot prua i
srce poeli. Moda zavaljen u kadu sijena, meditirajui
u kamenom krugu, hodajui bos kroz jutarnje rose,
planinarenje do brda farme, uzimanje Kneipp kuru
na planinskom potoku, ili uivajui u prirodnoj hrani.
Nai wellness usmjereni poljoprvrednici su strunjaci
za dobre osjeaje: zdravlje-svjesni kuhari, iskusni
terapeuti. Ugodne wellness oaze ekaju Vas.

Mogunosti za razvoj ponude u

seoskom wellnessu su neiscrpne.
Poglavito se to moe ustvrditi za
podruje Jadranskoga zalea koji
je bogat resursima koji se koriste
u wellness ponudi. Prije svega
tu se misli na jo uvijek ouvanu
bioraznolikost biljnog svijeta,
prisustvo domaih proizvoda
koji ine osnovu za zdravu
prehranu ali i atraktivnu i ouvanu
reljefnu raznolikost, odnosno,
prirodni okoli koji omoguuje
kreiranje zanimljivih i korisnih
tjelesnih aktivnosti u prirodi koje
koriste ljudskom zdravlju.

39

aac
b er t B

DBG

SEO

E
W
SKI

S
S
E
LLN

Vidikovac
(tal.belvedere,belavista,fr.bellevue= lijep vidik,
vidikovac) je povieno mjesto
koje omoguava dobarvidik.

Svjetski poznati
vidikovci
Schloberg - Graz
Aurland Look Out u
Norvekoj
Fly Tree Top etnica u
Australiji
Zagreb Eye
Sv. Ivan Veli Loinj
Eiffelov toranj
Kip Slobode
London Eye

uem smislu pod pojmom

vidikovac
podrazumijeva
se mjesto koje je posebno
ureeno za promatranje okolia,
iako vidikovac moe biti svako uzvieno
mjesto, na primjer vrh brijega ili zgrade.
Naime turistiki trendovi u svijetu se
stalno mijenju pa ih je potrebno konstantno pratiti. U turizmu veoma je vano aktiviranje ne iskoritenih turistikih
resursa i kreiranje novih motiva dolazaka
turista. Turizam u Hercegovini je jo uvijek
u zaecima, kreiranje raznovsne punude uveliko bi se doprinijelo izgradnji, obnovi i podizanju kvalitete smjetajnih kapaciteta i dodatnih turistikih sadraja.
Razvijajui odreene oblike turizma (vjerski, vinski, kulturni, izletniki, avanturistiki,
biciklistiki, ). Hercegovina ide dobrim putem
poveanja konkurentnosti turistikog gospodarstva. U tom pravcu proirenje turistike ponude
moe pridonijeti poveanju turistikih dolazaka i
veoj zainteresiranosti kako turista tako i lokalnog
stanovnitva. Na nekoliko primjera vidjeli smo kako
vidikovci na pozitivan nain utjeu na cjelokupni dojam i zadovoljstvo turista dolaskom u odreenu sredinu. Ugledajui se na ove primjere pitamo se, da li i mi
imamo potencijala za izgradnju vidikovaca?!
Trenutno, najposjeeniji centri u Hercegovini su Mostar
i Meugorje. Na spomenutoj relaciji postoji jedan veliki
potencijal, a to je brdo Hum iznad Mostara. Naime,
brdo Hum je visoko 410 m, a na njegovom vrhu uzdie
se kri visok 33 m. Do vrha brda vijuga asfaltirana cesta.
Uspinjui se brdom lagano se otvara panoramski pogled na

Trenutano postoji biciklistika ruta koja vodi do

brda Hum. Start je na panjolskom trgu u sreditu
Mostara i to je poznata toka svih biciklistikih ruta
na podruju Mostara. Staza vodi preko etalita
Nikole ubia Zrinskog (staro Lenjinovo etalite)
na kojem se put nastavlja prema cestama za itluk
i iroki Brijeg. Na raskriju cesta skree se prema
itluku (lijevo) i uspon nastavlja pored katolikog
groblja pa sve do skretanja za brdo Hum (3,8 km
nakon starta). Podloga je i dalje asfaltna ali bez
prometa. Cesta ujedno predstavlja Krini put i tako
sve do vrha brda. Ovo je samo jedan primjer kako
se vidikovac moe uklopiti u ponudu biciklistikog,
izletnikog, ali i ostalih oblika turizma na naem
podruju.
Vidikovac bi trebao sadravati plato na kojemu bi
se panoramski mogao promatrati grad i okolina,
dalekozor (teleskop), info ploa sa detaljima
krajolika koji se mogu vidjeti, parkiralini prostor
i okretite, klupe, koara za smee, sanitarni vor,
a takoer se moe postaviti i druga oprema za
dodatne sadraje (npr.prostor za djecu, info pult za
informiranje o ostalim ponudama, suvenirnica, i sl.).
Turizam je jedna od najznaajnijih djelatnosti
suvremenog drutva i gospodarskog razvoja
u svjetskim razmjerima. Trendovi se stalno
mijenjaju, turisti trae dodatna iskustva i
doivljaje u destinaciji, sadrajniji programi
odmora postaju komparativna prednost pred
tradicionalnim turistikim destinacijama. Zbog
izuzetne konkurencije na suvremenom turistikom

Hercegovaki vidikovci primjer brdo Hum

tritu namee se potreba za dodatnim sadrajima

i proirenju turistike ponude. Ako se elimo baviti
turistikom djelatnou moramo konstantno pratiti
suvremene turistike tokove i turistima ponuditi to
vie raznovrsnih sadraja.
Prema tome brdo Hum predstavlja jedan izuzetan
potencijal koji bi se mogao iskoristiti u pozitivne
svrhe, kako privlaenju ljudi tako i sprijeavanju
lokaliteta od zaputenosti i devastacije. Hercegovina,
osim poznatih atrakcija poput Starog mosta u
Mostaru ili Meugorja, ima jo tota drugo za
ponuditi. U dananjem vremenu moramo biti svjesni
da ljudima koji ciljano dou moramo ponuditi i neto
drugo, neto drugaije. Moramo im ponuditi jedan
kompletan pregled ljepote naeg prostora u kojem
ivimo.

41

Vidikovci
kao
turistike
atrakcije

DBG

Ruica Bunti

Mostar, na Bie polje juno od Mostara, na zapad

na Mostarsko blato. Potom se mogu vidjeti i ostaci
bunkera iz Drugog svjetskog rata.
Inae, vidikovci su ureeni na lokacijama koje
omoguuju panoramski pogled na krajolik, a
istodobno su i u blizini prometnica. Izgradnja i
prilagoavanje turistima vidikovca na brdu Hum
bila bi idealna lokacija za upotpunjenje turistike
ponude Mostara, Meugorja i Hercegovine. Brdo
je u blizini glave prometnice, cesta do vrha je
asfaltirana, na samom vrhu prostor je prostran,
moe se iskoristi za parkiranje, postaviti klupe za
odmor, prostor za slikanje, promatranje, itd. Sve ove
prednosti koje brdo trenutano ima predstavljaju
dobru podlogu za izgradnju vidikovca.

HERCEGOVAC

TURISTIKA LIGA HERCEGOVINE

H

posjetiteljima ostati u takvoj uspomeni da bi ga

htjeli i ponovno posjetiti.
Hercegovinu treba doivjeti kao poseban kraj koje
pored svojih prirodnih i kulturnih resursa nudi
i kvalitetan smjetaj, te odlinu ponudu domae
eko hrane. Osoblje koje ima kontakt s gostima
mora biti uredno i skladno obueno, te u uniformi
koja bi na neki nain predstavljala regiju. Bilo
bi dobro osmisliti autentian logo za uniforme,
koji bi gostu ostao u sjeanju da je bio u posjeti
regiji koja se razlikuje od drugih te koja njeguje
profesionalno ophoenje prema gostima, uvijek
potujui pravila struke.
Od konkretnih poteza, turisticki djelatnici bi
trebali ee urgirati komunalnim slubama na
uklanjanju divljih odlagalita otpada jer danas
putem interneta nema skrivenih slika, i sramota
je trenutana. Hercegovci su poznati kao radni i
marljivi ljudi koje je meu ostalima u jednoj pjesmi
opjevao poznati pjesnik Ulaga, 400 godina Purger
iz Zagreba svojoj knjizi Zbudite se Purgeri, koju
u ovom prilogu dodajem tekstu.
Zakljuio bih ovaj tekst s prilagoenim sloganom
Probudite se Hercegovci u turistikom smislu
- podrite ovu zamisao o turistikoj ligi za bolji
imid Hercegovine kao posebne turistike
destinacije koju bi svake godine turistiki klaster
bodovao, birao i nagradjivao, te tako kontinuirano
motivirao sve sudionike za rast.

Blago Krei

43

Gradonaelnici gradova i opina koje se natjeu

u ligi bi imali priliku za pozitivno dokazivanje
i tako bi svaka opina dokazala da zaista ima
gradonaelnika koji vodi brigu o uspjehu svoje
opine. Turizam je skup stotine detalja koji
ine odreeno mjesto atraktivnim i koje e

Iz knjige pjesama pjesnika Ulage: Zbudite se Purgeri

DBG

DBG

42

ercegovina svojim poloajem i kulturom

je iznimno zanimljiva turistika regija, i
u zadnje vrijeme se sve ee uspjeno
pozicionira kao takva na svjetskoj turistikoj
karti.
Radi unaprijeenja turizma u Hercegovini, kao
i same struke, bilo bi dobro poeti razmiljati
o novim konceptima koji bi udruili lokalne
zajednice i podigli nivo kvalitete destinacije.
Jedna od moguih ideja jest i osnivanje
tzv.turistike lige Hercegovine. Ovdje bi se
natjecala sva mjesta s vie od 2000 stanovnika.
Kroz ovo natjecanje, cjelokupni nivo
turistikog imida podigao bi se na viu razinu
te tako Hercegovinu predstavio kao specifinu
pokrajinu koja pokraj svoje ljepote nudi i
kvalitetu ponude. Ovdje bi se moglo ukljuiti
konkretne evaluacije poput izgleda glavnih
ulica i trgova: glavna ulica i centar bi trebali biti
ureeni kao primjer opine gdje ulica, plonik
te svjee obojane zebre za pjeake su odravane
tijekom cijele godine. Dvorita i plonici su
mjesta gdje parola vie cvijea, manje smea
treba u potpunosti zaivjeti.

U kamenu kada vidi da povre sadi

Mnogobrojna mu obitelj ne boji se gladi
Iz kamena radom proizvodi novac
To sigurno moe samo Hercegovac.
Hercegovac sve to radi bez urbe i buke,
I jedini zna kroz kakve sve prolazi muke.
S kakvom lakoom obrauje zemlju i kamen
Stoljeima za njih prepoznatljiv znamen.
Vjera, krv, obitelj, zakon mu je prvi
Zakon to se kovao u borbi i krvi.
Zakon sto je prepoznao i na dragi Franjo
I s takvim Hrvatima Hrvatsku dosanjao.
Opstali su jer su bili od kamena jai,
Klanjam se iz Zagreba toj hrvatskoj brai.

44
DBG

Isto tako treba naglasiti injenicu da su nositelji

ponude u destinaciji istovremeno i konkurenti,
destinacijski menadment mora paljivo identificirati
tzv. javnokoordinacijske funkcije u okviru kojih
se stvaraju sinergijski uinci meu mnogobrojnim i
razliitim nositeljima ponude. Dakle, za destinacijski
menadment moemo rei da koordinira one turistike
funkcije u destinaciji koje ne mogu obavljati pojedinani
nositelji ponude ili im zajedniki nastup daje vee
izglede za ostvarivanje ciljeva. Imajui u vidu injenicu
to je bilo Meugorje juer, to je Meugorje danas i to
elimo od Meugorja u budunosti, obvezuje nas da
kroz odreenu destinacijsku organizacijsku formu,
zajedniki odgovorimo na odreena pitanja. Nositelji
ponude u Meugorju, sasvim sigurno nisu konkurenti
meusobno, kada je rije o cestovnoj i komunalnoj
infrastrukturi, nedovoljnom parkiralinom prostoru, ili
odgovoru na pitanje kuda ide Meugorje u budunosti
(itaj strategija).
Stoga, destinacijski menadment Meugorja, bi morao

stvarati pretpostavke sustavnog dovoenja u vezu svih

onih koji su bitni za razvoj destinacijskog proizvoda.
Turistike destinacije moraju poeti upravljati svojim
razvojem. Kotler i drugi dre da bi trebalo odgovoriti na
slijedea pitanja:
Kako danas izgleda destinacija? Koje su njene glavne
prednosti, slabosti, mogunosti, prijetnje, koje su
njezine konkurentske prednosti?
to stanovnici ele od zajednice, a turisti od destinacije?
Koja e iroka strategija pomoi da se postignu eljeni ciljevi?
Koje se specifine akcije moraju poduzeti da bi se
iznijele strateke injenice?
to se mora uiniti da bi se osiguralo strateko provoenje?
SURADNIKO PLANIRANJE I ULOGA JAVNOSTI
Naprijed navedene javnokoordinacijske funkcije
podrazumijevaju suradniko planiranje i ukljuivanje
javnosti u procese upravljanja turistikom destinacijom.
Naravno, takvo ukljuivanje nije bez problema.
Suradnike opcije donoenja odluka uglavnom su
usredotoene na nehitne situacije, gdje ima dovoljno
financijskih, ekolokih i drutvenih resursa da se
omogui nositeljima ponude da rade zajedno unutar
podnoljivog razdoblja.
Destinacijski menadment mora biti spreman i na
tzv. sukobe u turizmu destinacije. To je bitno
napomenuti upravo iz razloga to isti nosi sa sobom
moralne odgovornosti da prizna neuravnoteenosti

moi i da razvije pravedne i praktine naine, da radi s

grupama nositelja ponude na pravedniji nain, odnosno
da prevenira sukobe kroz partnerstvo i poslovnu
suradnju, koje omoguuju nositeljima ponude pristup
pitanjima prije nego se pretvore u probleme.
ODREIVANJE I UKLJUIVANJE GRUPA
Postoje brojni naini za poveanje uloge javnosti u
strategiji turistikog menadmenta. Javni sastanci, radne
grupe, male grupne radionice i osobe koje e putovati i
posredovati izmeu zainteresiranih strana, najee su
mogunosti ukljuivanja javnosti u turistiki razvoj.
Pitanje legitimiteta esto se pojavljuje u odreivanju tko
e predstavljati grupe nositelja ponude u destinaciji.
Pretpostavka za ublaavanje takvih problema su uredno
osnovani struni lobiji (udruge) i njihova legitimna,
demokratska vodstva odnosno njihove komisije i tijela
izabrana prije ili neposredno prije donoenja projekta.
Kada je rije o BIH odnosno Meugorju, formiranje
raznih udruga (udruga hotelijera, udruga iznajmljivaa,
udruga restoratera, udruga trgovaca i slino) drimo
odgovarajuom strukturom.
Drimo posebno korisnim u planiranju, pa i za
Meugorje, tri procesa:
Grupa za fokusiranje,
Delphi tehnika,
Nominalna grupa.
GRUPA ZA FOKUSIRANJE uglavnom se sastoji od
8-10 sudionika koji su dovedeni da zajedno raspravljaju
o ogranienom nizu tema s vodstvom tree strane.

Sudionici su izabrani u skladu sa svojim sposobnostima

da izvre uvid u stavove pojedinih grupa nositelja
ponude.
DELPHI TEHNIKA prednosti ove tehnike su to
individualni sudionici rade u izolaciji i u stvari obino
ostaju anonimni, dok su nedostaci tog pristupa
proputanje prilike poboljanja razumijevanja izmeu
nositelja ponude.
NOMINALA GRUPNA TEHNIKA poinje se
poetnim izjavama o temama koje se daju sudionicima
grupe, koji zatim individualno o njima razmiljaju i
dijele svoje stavove s grupom. Izraavaju se u pisanom
obliku. Prednost je u tome to dovodi razliite grupe
nositelja ponude na konstruktivni forum, gdje navedeni
voditelji osiguravaju da se negativni stavovi klasificiraju
pozitivnim konsenzusom. Navedeno suradniko
donoenje odluka moe postojati samo ako ga podupiru
ustanovljeni donositelji odluka i kljune grupe nositelja
ponude.
Pored funkcije planiranja o kojoj smo dosada neto
rekli, organizacija i monitoring su takoer nerazdvojne
funkcije destinacijskog menadmenta. Kada je rije o
organizacijskoj strukturi, u nedostatku normativne
pretpostavke, sugeriramo za Meugorje, da se formira
Odbor kroz ured gradonaelnika, u koji e se ukljuiti
predstavnici svih znaajnijih udruga nositelja ponude
javnog, privatnog i civilnog sektora.

Dragan Maga

45

itna je karakteristika suvremenog turizma

gledanje na turizam kao ekonomsko i drutveno
odgovorno poslovanje koje osigurava vrijednosti,
kako za nositelje ponude, tako i za zajednicu u cjelini.
Kada je rije o destinacijskom menadmentu, treba
naglasiti da isti proizlazi iz suradnje u destinaciji do
koje e doi samo ako nositelji ponude smatraju da su
im vei izgledi za ostvarivanje ciljeva i stvaranje novih
mogunosti ako djeluju zajedniki, a ne pojedinano
unutar problemske domene.

DESTINACIJSKI MENADMENT

DBG

TURISTIKIM DESTINACIJAMA TREBA

UTJECAJ PROMETA NA TURISTIKU VALORIZACIJU

PROSTORA HERCEGOVINE

Danijela Madar,
Ivan Madar

PROMET

KAO POKRETA TURISTIKE

AKTIVNOSTI

Procjena je WTO-a da suvremene tendencije u

razvoju posebice europskog turizma, a izrazito se
izdvajaju zemlje Sredozemlja, karakterizira s jedne
strane stalno poveanje turistikih kretanja, a s
druge strane je prisutna tenja za pronalaenjem
novih neotkrivenih turistikih destinacija u
sklopu kojega bi Bosna i Hercegovina svakako
mogla pronai svoje mjesto.

U daljnjim istraivanjima posebna pozornost treba

biti poklonjena trenutanom stanju i smjernicama
daljnjeg razvoja zranog prometa prostora
Hercegovine s mogunostima razvoja istog na
prostoru promatrane regije. U promatranom
prostoru udio cestovnog prometa takoer je u
stalnom porastu iako dosadanji sustav cestovnih
mrea nije imao mogunosti (a ni sadraja) udovoljiti
brojnim zahtjevima turista koji u Hercegovinu
dolaze ovim putem.

47
DBG

Meutim, ukoliko se uzmu u obzir svi initelji

koji utjeu na razvoj turizma moe se oekivati da
e Hercegovina uskoro ostvariti promet i prihod
od turizma u skladu sa svojim vrijednostima. U
postojeem, nezadovoljavajuem stanju cestovne
mree, zrani promet bi trebao na sebe preuzeti
vei udio u turistikom prometu, ak vie nego to
bi imao u normalnim uvjetima, to se posebice tie
posjeta stranih gostiju. Iz navedenog se nedvojbeno
namee zakljuak o postojanju razmjerno znaajnih
problema razvoja prometa posebice na unutarnjem
destinacijskom podruju Hercegovine. Oni su
prostorno diferencirani i razliitog su intenziteta, a
pritom je najkritinija i najnaglaenija komponenta
potrebe daljnjeg razvoja prometne mree upravo
na podruju Meugorja. Naznaeni problemi
razvoja i funkcionalnijeg ukupnog infrastrukturnog
prometnog okruenja regije Hercegovina, nalau
potrebu radikalne promjene postojee prometnofunkcionalne organizacije cjelokupnog prostora
s ciljem njegove aktivnije uloge u usklaenijem
razvoju prometa u okruenju.

46

Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina

prolog stoljea postupno se sve vie razvija
svijest da su negativne posljedice intenzivnog
prometnog razvoja, kao i problemi ubrzanog rasta
stanovnitva, svjetski problem, te se u skladu s
tim trebaju i rjeavati. Koncept odrivog razvoja
pojavio se kao kompromisno rjeenje koje, uz
daljnji gospodarski rast i razvoj, podrazumijeva
i drutveni napredak i ekoloku odrivost.
Definicija odrivog razvoja kao razvoja koji
nastoji zadovoljiti potrebe i aspiracije sadanjosti
bez ugroavanja potreba buduih generacija
proizala je iz izvjea Svjetske komisije za okoli
i razvoj, objavljenog 1987. godine pod nazivom
Our common future, a koncept je osobito snano
populariziran nakon velike Konferencije

Udio zranog prometa u dolascima inozemnih

turista na prostor Hercegovine raste posebice u
posljednjih 10 godina. Razlog tomu svakako se
moe traiti i u nepovoljnom poloaju cestovnog
prometa (posebice do otvaranja GP Bijaa),
a zrani bi promet trebao imati dominantnu
ulogu, preuzimajui na sebe veliki udio u
turistikom prometu, posebice u narednom
periodu (ukljuivanjem zrane luke Mostar).
Neadekvatna cestovna infrastruktura unutar
samog promatranog prostora proizvodi brojne
nedostatke koji proizlaze dijelom i iz razvoja

turizma, a trebalo bi svakako za budui turistiki

razvoj ovog podruja razmotriti ulogu i razvoj
Zrane luke Mostar, to bi uvelike moglo pridonijeti
unapreenju turizma promatranog prostora.

DBG

uvremeni promet kao i turizam jedna je od

najrasprostranjenijih drutvenih pojava,
budui da utjee na prostorne procese i
pojave mijenjajui posebice funkcionalna obiljeja
prostora. Promet se vremenski i prostorno razvija
kao rezultat meudjelovanja nekoliko faktora.
Turizam je zasigurno jedan od najznaajnijih
poticajnih faktora za razvoj prometa, a takoer
su brojni faktori koji dodatno utjeu na navedene
elemente, kao to su poveanje ivotnog
standarda, ali i zahtjevniji uvjeti radne i ivotne
okoline. Upravo kvalitetan promet omoguava
turistima komunikaciju, stvaranje ugode tijekom
putovanja. Prometna dostupnost je preduvjet
svakog gospodarskog razvoja, a bez prometne
dostupnosti turistike destinacije u junom
dijelu Hercegovine bile su zakinute u elementima
kvalitetne dostupnosti. U turizmu se koriste
gotovo sve vrste prijevoza, a udio pojedinih
vrsta prometa u ukupnim dolascima bitno se
razlikuje ovisno o razvijenosti prometne mree,
ali i udaljenosti emitivnog trita. Promet ima
vrlo povoljne uinke, posebice u vidu ekonomskih
koristi, a poeljan je element u razvojnoj strategiji
posebice veih urbanih cjelina, ali sve vie danas
i ruralnih podruja. Koncem prolog stoljea
javlja se tenja za usmjeravanjem gospodarske
aktivnosti pa tako i prometa u skladu s konceptom
odrivog razvoja sa tri osnovne sastavnice
(gospodarsku, socijalnu i ekoloku odrivost).

Ujedinjenih naroda o okoliu i razvoju 1992.

godine, odrane u Rio de Janeiru.
Turistiki razvoj odreenog prostora mogue
je postii jedino kompleksnim sagledavanjem
njegova meuovisnog utjecaja u okviru
integralnog prostornog ali i svakog drugog
razvoja. Da bi se osigurala afirmacija Hercegovine
kao jedne od zanimljivijih turistikih destinacija
potrebno je naravno i sustavno povezivanje u
prometnom smislu, a koje je u znatnoj mjeri
rijeeno upravo otvaranjem GP Bijaa 2014.
godine. Glavnina turistikog prometa ostvaruje
se upravo danas preko ovog graninog prijelaza.
To se razliito reflektiralo u razliitim dijelovima
regije. Analizirajui Meugorje kao najjau
destinaciju promatranog prostora, oito je
da opada udio turista koji dolaze cestovnim
putem, dok je u porastu udio turista koji dolaze
zrakoplovom (revitalizacija zrane luke Mostar).
Najvei udio zranog prometa u promatrani
prostor dolazi ponajprije zbog udaljenosti
promatrane destinacije od glavnih emitivnih
zemalja, s tim da je razlog koji je bio takoer u
prethodnom vremenskom periodu vaan i loa
prometna povezanost s emitivnim zemljama.

Tur iz am

Marketi n g

Ilija Barbari

DBG

48

Vinski turizam kao

marketinki alat za
hercegovake vinare

ino predstavlja vrlo vanu identitetsku

sastavnicu naeg ovjeka koja svjedoi
tisuljetnu isprepletenost zajednikog
ivota na ovim prostorima i unato brojnim
povijesnim tekoama postalo je nezaobilazni
dio kulturnog identiteta ovog kraja. Naalost,
vinogradari i vinari Hercegovine se nalaze
gotovo sami suoeni s ogromnim svjetskim
tritem vina na koje se izuzetno teko probiti dok je domae trite otvoreno za svjetska
te pogotovo regionalna vina to predstavlja
ogromnu kvalitativnu i cjenovnu konkurenciju s kojom se teko nositi zbog potpore koju
navedeni vinari imaju u svojim zemljama a
nai vinari o njoj mogu samo sanjati. U takvim
okolnostima plasman i prodaja naih vina
postaje sve zahtjevnija. Opstanak u takvom
nepovoljnom gospodarskom okruenju znai
da vinarije moraju koristiti sve dostupne
alate za prodaju i promociju svojih
vina. Vinski turizam je jedinstveni
alat koji vinarijama moe biti koristan na razliite naine i moe
biti jedan od najvanijih naina
prodaje i marketinga vina na
tritu i znaajno utjecati na
izgradnju snane trine vrijednosti marke , pogotovo za
manje vinarije u Hercegovini.
azvojem
projekta
vinskih cesta uinjen
je prvi korak koji je bio
neophodan za razvoj vinskog turizma u Hercegovini. Za
bilo kakvu kvalitetnu analizu
dosadanjih rezultata vinskog
turizma u Hercegovini potrebno je imati tone podatke kojima sada ne raspolaemo. Osim
podatka da u Hercegovini postoji vie od 30 vinarija koji nude
usluge vinskog turizma drugih
podataka imamo vrlo malo. Iako
je primjetno da vinski turizam
napreduje, potrebno je uraditi
jo dosta stvari kako bi ta vrsta

turizma bila iskoritena u punom kapacitetu. Prvenstveno je neophodno da se uradi dosta toga na edukaciji vinara i ljudi koji
se bave tim turizmom. injenica je da je i
dalje velika veina vinara iskljuivo proizvodno orijentirana dok vinski turizam
doivljavaju kao sporednu djelatnost i jo
uvijek ne vide potencijal koji im prua ne
samo u prodaji ve i u marketingu njihovih
vina. Vinski turizam se moe iskoristiti
kao alat kojim e se poveati poznatost i
izgraditi lojalnost marki vina , a direktnom
komunikacijom sa potroaima se prikupljaju vrijedne informacije o ponaanju
potroaa i tritu vina. Vecina posjeta vinarija odvija se na ili u blizini mjesta gdje
se pravi vino. Posjetitelji obino upoznaju povijest vinarije, posmatraju i
ue kako se pravi vino, a zatim i
probaju i u velikoj mjeri i kupuju vina. Osim to kroz prodaju vina direktno u podrumu
vinari izbjegavaju trokove distribucije i rizik naplate kroz doivljaj posjetitelja mogu educirati
potroae i stvoriti potencijalne ambasadore
u promociji svojih vina.
Ukoliko je iskustvo
pozitivno ,ti posjetitelji
e kroz usmenu predaju
imati utjecaj na druge
potroae. Istraivanja pokazuju da je upravo usmena predaja,
odnosno komunikacija izmeu potroaa,
izuzetno mona trina
sila i da ona predstavlja
jedno od najjaih marketinkih oruja dananjice, a posebno se
to odnosi na marketing
vina. Vinski turizam

moe biti najlaka ulaznica za nova trita ali kada je rije o vinskom turizmu,
ne smijemo zapostaviti i domae goste jer naa vina u prvom redu trebamo
promovirati meu domaim potroaima. Stranci dou i odu, a domai gosti
su potencijalni kupci naih proizvoda u restoranima i trgovinama na tritu
na kojem smo ve prisutni i gdje su nai proizvodi ve dostupni.
ina nastala od autohtonih sorti , oduvijek su bila zanimljiva domaim
potroaima jer sa sobom nose priu, povijest i karakteristike regije i
tradiciju proizvodnje. Na BiH tritu udio prodaje domaih vina iznosi manje od 30 % stoga ogroman potencijal posjedujemo za plasman naih
vina na domaem tritu. Uz bolju zastupljenost naih vina u restoranima
i trgovakim lancima izuzetno je bitna i uloga domaih medija koja moraju
raditi na popularizaciji naih vina. Potrebno je to je mogue vie reportaa
i lanaka o naim vinarijama, organiziranje raznih studijskih putovanja za
eno-gastro novinare,ugostitelje i turistike djelatnike s ciljem predstavljanja
dijela ponude vina i vinskog turizma Hercegovine. Velika prednost vinskog
turizma jest to to je cjelogodinji i uz sebe vee brojne sadraje. Osim vinom, turiste se privlai domaom hranom, kulturom, prirodom, povijeu,
tradicionalnim manifestacijama. Mirisi, zvukovi i okusi pravi su turistiki
magnet. Posjetitelji mogu sudjelovati u berbi groa i uiti o vinogradarstvu
i vinarstvu te posjeivati razne manifestacije,sajmove i festivale vina i hrane
kojih treba biti to vie. Komparativna prednost vinskog turizma u Hercegovini je svakako blizina morske obale i turistikih centara. Na due staze za
razvoj vinskog turizma neophodno je da dravne i lokalne institucije odrade i
svoj dio posla kroz popravku infrastrukture jer nam je prije svega prometna
infrastruktura vrlo loa, posebice u okolini Brotnja, kao jednog od centara vinogradarstva u BiH te nam je potreban vei broj biciklistikih i pjeakih staza u vinskim regijama. Potrebno je i mnogo vee koritenje resursa interneta i
drutvenih mrea. Otvaranje Twiter profila ili bloga ne kota nita, a reklam-

iranje preko facebooka je viestruko

jeftinije od reklamiranja u nekim
medijima i ve se unaprijed moe
ciljati potencijalni korisnik.Meu
poteze koji se mogu odmah uraditi
na razvoju vinskog turizma spadaju
udruivanje vinara i drugih pruatelja usluga koji se nalaze u neposrednoj
blizini vinarija kako bi se stvorila to
adekvatnija ponuda. Vinarije trebaju
aktivno pristupiti vinskom turizmu
kao marketinkom alatu koji mogu
koristiti za istraivanje trita, testiranje novih proizvoda i stvaranje
vee poznatosti i pozitivne percepcije
ne samo svojih marki vina ve i cijele
Hercegovine.
U svijetu , vinarije kontinuirano poveavaju koritenje vinskog turizma u
promociji i izgradnji trine vrijednosti marke svojih vina i male vinarije
koje ne prihvate svjetske trendove
te ne budu koristile punu vrijednost
pozitivnog utjecaja vinskog turizma
kao sastavni dio svoje marketinke
strategije e vrlo teko opstati i imati
svoj udio na tritu vina u budunosti.

49

DBG

V i n a rs t vo

Italija ima pizzu, Hrvatska kravatu, a Hercegovina?

O imidu ili
po emu nas drugi (ne) vide

proveo dva velika istraivanja javnoga mnijenja

meu graanima ove drave (u dva vala 2010.
i 2013.) kako bi utvrdio kako oni doivljavaju
Bosnu i Hercegovinu i njezine potencijale, odnosno
nedostatke u smislu brendiranja te kako bi istraio je
li vidljiv napredak u toj percepciji. Openito gledajui
rezultate njegova istraivanja, moe se zakljuiti
da su ipak vidljivi pomaci u razdoblju izmeu dva
istraivanja, posebno kad su u pitanju meusobna
percepcija i odnosi izmeu tri konstitutivna naroda.
Znaajno je smanjena negativna prizma kroz koju
se narodi meusobno promatraju i procjenjuju
te se ini da, umjesto emocijama nabijenih
zakljuaka, dolazimo u fazu realnijega sagledavanja
bosanskohercegovake
stvarnosti.
Najvea
Imid drave igra sve znaajniju ulogu u konstanta jest pesimizam prema sadanjosti i
suvremenim meunarodnim odnosima jer se budunosti ovakve Bosne i Hercegovine.
izravno odraava na njezin status na politikoj
i ekonomskoj pozornici, a prije svega kroz broj U pogledu stvaranja novoga imida Bosne i
inozemnih turista, razinu stranih investicija, Hercegovine narodi su postigli suglasnost da je
plasman njezinih proizvoda na inozemna najvea zajednika prednost mentalitet ljudi,
trita to je to to bi moglo simbolizirati gostoljubivost i otvorenost te prirodne ljepote i
suvremeni identitet Bosne i Hercegovine i to raznolikost. Uz multikulturalnost to je temeljac na
bi se pojavilo u mislima jednoga stranca na kojem bi Bosna i Hercegovina mogla graditi i novu
spomen ove drave, a da nije rat? to je to po meunarodnu prepoznatljivost jer su to vrijednosti
emu je posebna, odnosno to njezini narodi koje sva tri naroda dijele podjednako i smatraju
nastoje iskomunicirati prema inozemstvu kao svojima. Dakle ipak ima nade za Bosnu i Hercegovinu
svoje simbole, prednosti ili karakteristike kao ukoliko bude snage i volje napraviti pomake koje
zajedniki dravni identitet? Ovim i njima ljudi oito silno ele. Istraivanje je pokazalo da su
slinim pitanjima bavio se B. Skoko koji je obini ljudi, za razliku od svojih politikih voa,
o za vrijeme studija naletjela sam na
podatak da svaki dan 45 milijuna ljudi u
svijetu pojede pizzu, a ak 84 posto njih
zna da je ona talijanski specijalitet. Istodobno
700 milijuna ljudi u svijetu nosi kravatu a samo
jedan posto ljudi zna da se kravata kao proizvod
vee uz Hrvatsku, iako se to moe proitati
u svim enciklopedijama. Istom reenicom
zapoela sam pisanje svog diplomskog rada,
nekoliko godina kasnije i jednog strunog, i
danas, skoro desetljee od prvog uratka ista
reenica slui za inspiraciju i razmiljanje
na temu imida ili pojednostavljeno
prepoznatljivosti rodnoga kraja.

Stana Krasi

spremniji za iskorake i promjene

u smislu stvaranja normalnije
drave i boljih odnosa.

i za Njemce koji su postali

snonim poznate krilatice
red, rad i disciplina,

Rezultati su svakako ohrabrujui

i mogu nam sluiti kao poticaj
za daljnji rad na izgradnji
pozitivnog imida drave ali i
rodnoga kraja. No, vratimo li se
na uvodnu reenicu i postavimo
li sami sebi (a onda i drugima)
pitanje po emu nas (po)znaju?
Koji je to proizvod, suvenir,
usluga, osoba po emu je
Bosna i Hercegovina poznata?
Ili da mikroniziramo situaciju
po emu je ba Hercegovina
poznata? Jesu li mentalitet
ljudi, gostoljubivost i otvorenost
te prirodne ljepote i raznolikost
zaista prepoznati kao nai
najbolji promotori u svijetu,
ili je i dalje rat promotor broj
1? Pokuavajui odgovoriti
na ovakva pitanja neminovno
je da neemo moi izbjei
pitanje predrasuda. Danas je
svaki narod u svijetu podloan
predrasudama i stereotipima.
Tako e se za Japance kazati
kako su pedantan i radian narod
koji voli disciplinu, slino kao

Talijanima,
osim
ve
spomenute gastronomske
poslastice pizze odajemo
priznanja za dizajn, estetiku
i openito stil i dobar ukus.
Engleze smo skloni opisati
hladnima i utogljenima
ali opet jako pristojnim,
poglavito u komunikaciji
gdje su skloni prekomjernom
koritenju pojmova thank
you (hvala, prev. a.) i please
(molim, prev. a.). Ovako
bi se moglo nabrajati do
nemila i nedraga. Veinu
tih predrasuda (i stereotipa)
ljudi usvajaju olako, bez
detaljnije analize. Tako
vrijedi i za Hercegovce i o
predrasudama i stereotipima
koji su prisutni. Stereotipi
o Hercegovcima mogli bi
se sroiti (opisno i aljivo)
upravo ovako: Hercegovac
se prikazuje kao primitivac
kockaste glave, koji se nakrao
na raun hrvatske sirotinje
pa sad ivi u raskonoj vili

i vozi najnoviji Mercedes (da, jo uvijek je

Mercedes vei sinonim za Hercegovca a ne
recimo Njemca koji ga i proizvodi!), iz kojeg
kroi u mokasini i bijeloj arapi pa se, dok
mu kilo zlata zvecka oko ije i akalica
viri izmeu rijetkih zuba, ubacuje preko
reda podiui lanu ratnu invalidninu. Pa i
danas, u 21. stoljeu, predrasude ovoga tipa
nije mogue izbjei, to se nizom novijih
istraivanja viestruko potvrdilo.
Jo je zanimljivije da meu 26 najeih
asocijacija na Hercegovce i Hercegovinu ni
u tragovima nema (u pozitivnom kontekstu
definiranog) mentaliteta poput gostoljubivosti
i otvorenosti ili prirodnih ljepota ve su
tu, uredno visoko rangirane stereotipne
asocijacije poput bijelih arapa, Mercedesa i
tome slinoga. Nije li vrijeme da se rijeimo
istih, ma koliko se i oni mogu pozitivno
usmjeriti? Naime, pojam bijelih arapa, osim
uz sport vee se i uz bonton. Tako prema
istom, jedno od pravila nalae da boju svojih
arapa uskladite s bojom hlaa. S obzirom na
to i trend noenja svjetlijih, nerijetko upravo
bijelih hlaa, tijekom proljetne i ljetne sezone
upravo takve arape su najea i jedina
opcija. Po tome, Hercegovci su, barem u toj
za na kraj, najduljoj sezoni izravno i bez
konkurencije u prednosti i trendu! Druga
najea asocijacija Mercedes, takoer se
moe staviti pod pozitivnu konotaciju. Nije
li Mercedes sinonim dobrog, kvalitetnog i
vjenog automobila i po pitanju estetike i
kvalitete? Ali i cijenom zauzima sam vrh. Ne
bi li se to, onda, moglo protumaiti na nain
da Hercegovci znaju to je lijepo, kvalitetno i
jo imaju love da si to, u opoj, besparici i
krizi bez problema osiguraju?

50

51

DBG

DBG

alu na stranu, vrijeme je da se ozbiljno

uhvatimo u kotac s trendovima i ponemo se
kontinuirano i planski baviti svojim imidom.
Ta ne ivimo li u zemlji gdje je vano to e
selo rei? Iskoristimo tu, staru narodnu u
nau korist jer ni u susjeda trava nije nita
zelenija od nae! Jubilarna 60. turistikokulturno-gospodarstvena
manifestacija
DANI BERBE GROA BROTNJO 2015
idealna je prilika za poetak.

VISA
BRZI
36
GO
TOV
KRED INSKI
IT

Brzi gotovinski krediti

UniCredit Bank
Jer mi cijenimo Vae
vrijeme!
Korisnicima Visa Classic kartice UniCredit
Bank odobravamo najbri gotovinski kredit
na tritu uz poveani maksimalan iznos
kredita do 7.000 KM, te produen rok otplate
do 36 mjeseci.
Visa 36 gotovinski kredit u samo nekoliko
minuta. Bez hipoteke, depozita i slinih
instrumenata osiguranja. U bilo kojoj poslovnici
UniCredit Bank.
Bez ekanja, spremni ste za ljetovanje.

52

53

DBG

DBG

Saznaj vie na unicreditbank.ba ili nazovite besplatni info

telefon 080 081 051

imida te brendiranje drava (nation branding). Ovdje ne treba posebno isticati da imid drave ima izravan uinak
na njezin razvitak i pozicioniranje u svijetu na politikom, gospodarskom i kulturnom planu.
Poznato je da je Bosna i Hercegovina, kao i susjedna Hrvatska, otkazala svoje sudjelovanje praktino u posljednji
tren. Ne ulazei dublje u razloge otkazivanja, autor ovih redaka, koji je izmeu ostalog obnaao i funkciju povjerenika
BiH na Svjetskoj izlobi EXPO 2000 u Hannoveru, smatra da Bosna i Hercegovina svojim nesudjelovanjem proputa
puno. Naime, na tragu ve reenoga, EXPO 2015 je zapravo teko ponovljiva prilika za ostvarivanje stratekih
ciljeva izgradnje identiteta i pozitivnog imida te postizanje vee prepoznatljivosti BiH u najirem meunarodnom
i globlanom kontekstu. Zatim tu svakako treba spomenuti proputenu priliku za pozicioniranje BiH kao jedinstvene
i kvalitetne turistike i eno-gastronomske destinacije, razvoj trgovinske suradnje u oblasti poljoprivrede i hrane i
poveanje plasmana BiH proizvoda i sl.

EXPO 2015
Milano:
globalna
manifestacija
za globalne
iskorake
DBG

54

eljko uman

Nema dvojbe da je EXPO 2015 u Milanu trebao biti jedinstven izlog i za nau eno-gastronomsku ponudu a posebice
za nae vinarstvo, putem kojeg bismo privukli pozornost talijanskih i globalnih medija i naroito dijela 20 milijuna
oekivanih posjetitelja. Ovako, teko se oteti dojmu da je poglavito uslijed pomanjkanja vizije, jasne strategije i
odlunosti te diplomatske taktinosti proputena jo jedna (velika) prilika. Takav si luksuz jednostavno ne moemo
dopustiti na buduim slinim manifestacijama!

55

edna od najznaajnijih i najutjecajnijih globalnih

manifestacija ove godine, Svjetska izloba
EXPO 2015 ,ija je tema Nahraniti planet,
energija za ivot (Feeding the Planet, Energy for
Life) odrava se od 1. svibnja do 31. listopada 2015.
godine u Milanu, Italija. Izlobeni prostor obuhvaa 1,1
milijun etvornih metara a broj zemalja sudionica se
popeo na 145. ak 53 zemlje sudionice su izgradile svoje
nacionalne paviljone. Tijekom tih est mjeseci oekuje
se oko 20 milijuna posjetitelja a poetkom ove godine
ve je bilo prodano 7 milijuna ulaznica. U prva dva i pol
mjeseca izlobu su posjetili brojni svjetski uglednici,
kao predsjednici Putin, Holland i Mattarella, panjolska
kraljica Letizia, amerika prva dama Michelle Obama, a
svoje video poruke uputili su papa Franjo i glavni tajnik
Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon.
Organizatori smatraju da tema Svjetske izlobe EXPO
2015 Nahraniti planet, energija za ivot moe dati
vaan poticaj raspravi o poboljanju proizvodnje i
distribucije hrane, rjeavanju problema rasipanja hrane
i promicanju novih pristupa za suoavanje s izazovima
gladi i pothranjenosti u svijetu. Ujedno planiraju
tijekom izlobe svijetu ponuditi ambiciozan prijedlog
globalnog sporazuma koji bi svima trebao osigurati
pristup sigurnoj i zdravoj hrani, tzv. Milanska povelja
(Milan Charter, Carta di Milano), kao svojevrstan
pandan poznatom Protokolu iz Kyota. Konanu verziju
globalnog sporazuma o hrani organizatori namjeravaju
uruiti glavnom tajniku UN-a u listopadu ove godine ,
kada EXPO 2015 i zavrava.
Osnovna je ideja svjetskih izloaba da sve zemlje
sudionice dobiju priliku prikazati ostatku svijeta svoj
kreativni pogled na neku zadanu temu. Moe se rei
da je tijekom vremena karakter svjetskih izloaba
postupno evoluirao: od poetne ere industrijalizacije
i tehnolokih dostignua, preko ere kulturne razmjene
i interkulturalne komunikacije do najnovije faze u kojoj
se svjetske izlobe sve vie koriste kao najire platforme
za unapreenje i promicanje dravnog (nacionalnog)

Pored glavne teme, dosta je toga na ovoj izlobi po prvi put! Ono to je za nas ovdje posebno interesantno jest
injenica da po prvi put u stoljee i pol dugoj povijesti svjetskih izloaba na EXPO-u u Milanu imamo jedan cijeli
paviljon posebno posveen vinu, u ovom sluaju talijanskim vinima. Paviljon pod imenom VINOA taste of
ITALY, djelo poznatog arhitekta Itala Rote, zajedniki je projekt talijanskog paviljona, Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i umarstva Republike Italije i jednog od najveih sajmova vina u svijetu Vinitaly- iz Verone. U tome
jedinstvenom prostoru od 2.000 etvornih metara u sklopu kojega je i posebna enoteka (Biblioteca del Vino)
mogue je uz multimedijalne prezentacije kuati i uivati u talijanskim vinima (oko 1400 etiketa) te upoznati se s
bogatstvom talijanske vini-vitikulture i talijanskih vinskih sorti od kojih su ak 544 autohtone. Takoer je planiran
itav niz dogaanja koja e za trajanja izlobe povezati vino s modom, klasinom glazbom i knjievnou. Dosad je
ovaj paviljon posjetilo oko pola milijuna posjetitelja, od kojih je svaki peti stranac.
Ni druge zemlje sudionice ne zaostaju u predstavljanju svojih vina. Tako, upravo u trenutku pisanja ovih redaka
poinje tjedan ileanskih vina (Settimana del vino cileno), koji ukljuuje besplatne degustacije i nezaobilazni
showcooking. I zemlje iz naeg neposrednog susjedstva Srbija, Crna Gora i Slovenija imaju ambiciozne programe
promocije svojih vina u sklopu predstavljanja svoje ire eno-gastronomske tradicije i ponude. Takoer je potrebno
istaknuti da su organizatori u doista bogatom programu izlobe predvidjeli i poseban Praznik vina (Festa del
vino) , koji e biti odran 19. rujna 2015.

DBG

Meunarodna prilika za vinare BiH

Ivan Jurilj, REDAH

DBG

56

inski turizma se moe definirati kao posjeta

vinogradima, vinarijama i vinskim podrumima, vinskim festivalima i dogaajima gdje su
degustacija vina i groa i doivljaj jedne vinske regije primarni motivirajui imbenici za posjetitelje
(Hall, 1996). Stoga i vinski turizam u posljednje vrijeme
postaje sve vaniji imbenik u razvoju ruralnih podruja u nekim regijama ili zemljama. Takoer, neizostavan
dio bilo koje turistike ponude je i gastronomija koja je
neodvojiva od vina. U tom je kontekstu jedan od najboljih naina razvoja lanac vrijednosti u turizmu do krajnjeg
primarnog proizvoaa (farmera ili seoskog gospodarstva) jeste hrana i vino.
Prema nekim istraivanjima eno-gastronomija postaje
sredinji element u izboru turistike destinacija za oko
25% turista. U tom se pogledu mogu izdvojiti i neke regije
kao to su Provansa, Toskana, Istra, i dr. koje su primjer
uspjenih pria na meunarodnoj razini.No, gdje se u tom
kontekstu nalazi Hercegovina? Jesmo li prepoznatljiva
vinska regija? Koliko je vinska kultura uistinu prisutna i
koliko je prihvaena u Hercegovini? Imamo li potrebnu
turistiku infrastrukturu da budemo dio svjetske ponude
u vinskom turizmu, a samim tim i dio vrhunske turistike
ponude?

Sve su to pitanja koja na alost ne daju pozitivne

odgovore. Naime, stvarnost je potpuno drugaija.
injenica je da Hercegovina polako postaje zaokruena turistika regija, ali jo nije dovoljno prepoznatljiva po svojoj specifinoj ponudi i sadraju, te jo nije
dovoljno iskoristila svoje komparativne prednosti.
Vino i autohtone hercegovake sorte jo nisu dovoljno afirmirane i pozicionirane kao prepoznatljiva
turistika ponuda. Stvarnost je takva da u Hercegovini jo nemamo vrhunskih vinoteka, vinskih barova,
vinskih dogaanja, degustacija, i drugih popratnih
vinskih sadraja koji su meunarodno prepoznatljivi
i koji bi dopunili svjetsku ponudu i bili dio vrhunske
turistike ponude.
Naime, vino moe igrati jednu od kljunih uloga u
afirmaciji Hercegovine te tako posluiti kao generator
razvoja ne samo vinskog turizma ve turizma openito, a posebice afirmaciju i razvoj ruralnih zajednica
u Hercegovini. Vino kao konaan proizvod najbolji je
medij promocije jedne regije, njenih ljudi i tradicije.
Kvalitetno ispriana pria o vinu moe biti jedan od
glavnih aduta u cjelokupnom razvoju i afirmaciji Hercegovine kao turistike ali i gospodarske regije. Jo
jedna vana prednost Hercegovine kao vinske regije

Kao prvo potrebno je zajedniki pristup u razvoju i promociji Hercegovine kao vinske regije. To podrazumijeva
izgradnju potrebne tzv. meke infrastrukture, kao to su
snana i kapacitirana udruenja koja okupljaju vinare i
vinogradare i koji priaju jedinstvenim glasom kada se
radi o vinu i predstavljaju Hercegovine kao vinske regije.
To mogu biti ve postojea udruenja vinara i vinogradara iji se kapaciteti moraju ojaati, kao i formiranje novih
interesnih udruenja sa konkretnim ciljevima i zadaama kao to su vinski klasteri, i sl. Ovo je vano posebice
stoga to netko mora stati naprijed i nositi priu o vinu.
Jaka udruenja u partnerstvu s drugim organizacijama
i institucijama trebaju razvijati i provoditi projekte kroz
koje e se izgraivati ova pria. S obzirom da su za sve
aktivnosti potrebna financijska sredstva tako je i za ove
aktivnosti potrebno promisliti o alternativnim nainima financiranja jer domai izvori najee ne prepoznaju ove mogunosti ili ih ne prepoznaju u dovoljnoj mjeri.
Stoga je u nedostatku kvalitetnih domaih financijskih
sredstava potrebno iskoristiti sredstva koja stoje na
raspolaganju izvan BiH, a posebice sredstva iz predpristunih i drugih fondova EU u kojima Bosna i Hercegovina
moe sudjelovati.
Za hercegovake vinare i turistike djelatnike svakako
je najzanimljivija prekogranina suradnja s Republikom Hrvatskom i Crnom Gorom, kao i multilateralni
programi prekogranine suradnje kao to su Jadransko-Jonski program i Dunavski program. Naime, kroz

Bosna i Hercegovina ve krajem ove godine, a svakako

idue godine, moe oekivati otvaranje novih poziva za
dostavu projektnih prijedloga iz ovih programa, te je
stoga ve danas potrebno krenuti s pripremama i razvojem projektnih ideja i pronalaskom odgovarajuih partnerskih organizacija ili institucija u zemljama partnerima. Kroz ove se programe mogu kandidirati razliite
ideje koje e dovesti do realizacije vrhunske rie o vinu
u Hercegovini. Ovo su samo neke od ideja koje emo
nabrojiti poradi ilustracije, a koje su potrebne i nune u
naoj vinskoj ponudi: razvoj novih vinskih cesta i njihov
marketing, organizacija specijaliziranih vinskih dogaaja, dovoenje eminentnih vrhunskih vinskih strunjaka, organizacija svjetskih medijskih posjeta vinskim
cestama i podrumima, podizanje vinske ponude i vinske
kulture na viu razinu, edukacija i specijalizacija vinskih
i ugostiteljskih radnika, pa sve do konkretne potpore
proizvoaima vina i turistikim djelatnicama. Meutim, spektar ideja je puno iri i definira se svakim pojedinanim pozivima.
S tim u svezi moemo zakljuiti da e koritenje ovih
sredstava za realizaciju projektnih ideja ovisiti iskljuivo o nama i naoj spremnosti, te se stoga moramo svi
skupa pokrenuti, a posebice vinari i turistiki djelatnici i
pokuati iskoristiti mogunosti koje nam stoje na raspolaganju, te od Hercegovine napraviti jednu vrhunsku
turistiku i vinsku priu.

POPIS KORISNIH LINKOVA

Direkcija za europske integracije BiH: www.dei.gov.ba
Sektor za financiranje programa i projekata pomoi EU pri Ministarstvu financija i trezora BiH: www.cfcu.gov.ba
Interreg IPA program prekogranine suradnje Hrvatska BiH Crna Gora
www.arr.hr/eu-programi-2014-2020/ipa-program-prekogranicne-suradnje-hrvatska-bosna-i-hercegovina-crna-gora
Program transnacionalne suradnje Dunav: www.danube-region.eu
Jadransko jonski program transnacionalne suradnje: www.adriatic-ionian.eu
Program transnacionalne suradnje Mediteran: www.interreg-med.eu
Obzor 2020 (Horizon 2020): http://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/en

57

EU fondovi u
slubi vinskog
turizma

Sagledavajui potencijale i mogunosti postavlja se pitanje to je Hercegovini potrebno kako bi se pozicionirala na vinskoj turistikoj mapi svijeta.

ove se programe mogu realizirati brojne ideje u pravcu

razvoja turizma i turistike ponude, a isto tako i razvoja
vinskog turizma. Bosni i Hercegovini e u predstojeem
razdoblju biti na raspolaganju puno vea sredstva iz
programa prekogranine suradnje i tu je velika ansa
razvijati i kandidirati zajednike projekte kroz koje e
se razvijati ova pria. Meutim, kako bi se ova sredstva
iskoristila potrebno je unaprijed razmiljati i pripremati
se, tj. potrebno je imati spremne projektne ideje i partnere, kao i organizacijske kapacitete prije objave samih
poziva za projekte. Naime, nakon objave javnih poziva
za dostavu projekata najee je ve kasno pripremiti
kvalitetne projekte i pronai odgovarajue partnere i
konkurirati drugima, jaima i spremnijima.

DBG

moe biti u tomu to ona ne konkurira drugim vinskim

sortama i regijama, jer svojom autohtonom ponudom
moe popuniti tzv. nie na meunarodnoj ponudi vina,
te u isto vrijeme obogatiti svjetsku vinsku ponudu. S
obzirom, da Hercegovina kao takva jo nije dovoljno
eksploatirana moe se predstaviti kao neto jo neistraeno i egzotino. Meutim, to ipak mora biti utemeljeno na promiljenoj strategiji i jedinstvenom pristupu
svih vinara i turistikih radnika, kao i institucija, a u
konanom interesu cijele Hercegovine.

58

59

DBG

DBG

DBG

60

rotnjo je oduvijek slovilo kao sredinje

podruje hercegovakog vinogradarstva
ali je bilo malo dobrih kvalitetnih
podruma. Za vrijeme osmanske vlasti
nije ih ni moglo biti, jer je veina Brotnjaka bila u
kmetskom odnosu. Nakon dolaska Austrougarske
pojavljuju se prvi komercijalni podrumi ali se takvi
podrumi otvaraju u Mostaru i tek poneki u Stocu
i Trebinju. Prvi se vei podrumi u Brotnju grade
pri upnim uredima, a tek pred i nakon Prvog
svjetskog rata neki imuniji vinogradari u Brotnju
grade svoje podrume. Broanski vinogradari bili
su prisiljeni vikove groa predavati lokalnim
podrumarima ili velikim vinarima iz Mostara
ali esto ucjenjivani nestimulativnim cijenama.
U travnju 1921. u Mostaru je osnovan Savez
vinogradara za Hercegovinu ali u upravi Saveza
ni u odboru nije bilo nikoga iz Brotnja, srca
hercegovakog vinogradarstva. Vjerojatno je i to
potaklo broanske vinogradare da se sami ponu
organizirati.

Da bi se na neki nain oduprli ucjenama velikih vinarskih

trgovaca iz Mostara seljaci su se poeli samoorganizirati,
pa u rujnu 1922. formiraju vinogradarsku zadrugu pod
nazivom Hrvatska seljaka vinogradarska zadruga s.o.j.
za Brotnjo i okolinu itluka. Cilj formiranja Zadruge je
zajednika prerada i prodaja groa i njegovih proizvoda,
nabava svih vinogradarskih potreptina kao i promicanje
vinogradarske proizvodnje u Brotnju. To je bio znaajan
dogaaj za broanske vinogradare, pa pogledajmo to je
o osnivanju Hrvatske vinogradarske zadruge u itluku
izvijestio list Narodna sloboda u broju 37 od 29. rujna 1922.
Osnivaka skuptina odrana je u itluku 24. rujna nakon
sv. mise. Vrijeme je oito bilo lijepo jer je skup odran
pod brijestom, kako navodi izvjestitelj. Skupu je nazoilo
200 300 seljaka vinogradara na elu s Matom Zupcom, uz
prisutnost predstavnika Saveza hrvatskih seljakih zadruga
za BiH iz Sarajeva. Izvjestitelj sa skupa navodi razloge za
osnivanje Zadruge. Prijeka je nuda natjerala vinogradare iz
Brotnja i okolnih sela da se prihvate u zajedniko zadruno kolo u
cilju da ne moraju prodati svoje groe podrumarima i trgovcima
mostarskim poto zato. ovjeku stane pamet kad razabire, da

znadu vrlo dobro da je lanjske godine galica

bila po 20 24 K, a ove su je godine prodavali
po 40 45 K. Lani je groe bilo 10 12 K.
Na osnovi tonih rauna stoji proizvoaa
1 kg groa u Brotnju 9 K ne raunajui

nikakvu zaradu. Stoga proizvoai trebaju

preuzeti ulogu i podrumara i trgovaca.
Udio u zadruzi iznosio je 50 K po motici
(Jedna motika vinograda iznosila je 500 trsova)

vinograda, upisnina 40 K po zadrugaru i

dvadesetorostruko jamstvo. Predujmovi
za predano groe, odnosno vino, izdavali
su se lanovima do 50% vrijednosti
predane robe, a kad se vino proda do
75%. Zajmovi u obliku robe (sumpor,
modra galica i drugo) davali su se do
peterostruke visine udjela, to iznosi pola
krune po trsu.
Na skuptini se odmah upisalo i platilo
upisninu 98 lanova, ostali su rekli da e
naknadno to uiniti. Izvjestitelj navodi
da Zadruga ima oko 40 vagona vina, a
zadrugari oko 4 000 motika vinograda,
to je prema tadanjem razmaku sadnje
iznosilo oko 200 hektara. S obzirom
na povrine pod vinogradima u to

Udjel se u zadrugu mogao unositi u novcu ili naturi. Zadaa je

zadruge bila unapreenje vinogradarstva i vinarstva. Potie se
suvremeni nain obrade vinograda, obnova vinograda na amerikoj
podlozi, provoenje zatite od bolesti i tetnika. Prerada groa od
zadrugara, kao i njega i prodaja vina bila je zajednika. Na taj nain
mogue je bilo postii povoljniju cijenu. Ova zadruga nije dugo trajala
jer se vjerojatno nije mogla nositi s konkurentnim podrumima
i trgovcima iz Mostara koji su u to vrijeme otkupljivali groe u
Brotnju. Naime prema Statistikom godinjaku Glavnog zadrunog
saveza u Kraljevini Jugoslaviji za 1929. godinu, u poslovnoj 1926.
godini nema ni jedne vinogradarske zadruge u lanstvu Saveza
hrvatskih seljakih zadruga, a im je Vinogradarska zadruga u
itluku osnovana primljena je u lanstvo. Zadruga je vjerojatno ve
1925. prestala s radom. Predsjednik ove zadruge Mate Zubac are,
iako je sam imao za tadanje prilike veliki podrum, prodavao je svoje
groe podrumarima iz Mostara. Prema podacima Odjeljenja za
poljoprivredu seoskog kotara Mostar, vinar iz Mostara Risto Krulj
otkupio je 1931. godine u Brotnju 35.940 kg groa, uglavnom u
itluku i Slunju (sasuto na itluku i dotjerano u vinu u Mostar),
a samo od Mate Zupca kupio je 19.368 kg, vie nego od svih ostalih
Brotnjaka.
Novu inicijativu za osnivanje vinogradarske zadruge u Brotnju
potaknuo je 1936. godine kotarski agronom. No po njegovom planu
uz vinogradarsku zadrugu trebalo je podii i vinarski podrum. Na tom
tragu je Povrarsko-voarska zadruga iz Mostara inicirala osnivanje
jedne vinarsko-vinogradarske zadruge u Mostaru u iji su sastav uli i
vinogradari iz Brotnja. Osnivaka skuptina odrana je u itluku 11.
travnja 1937. godine. U zadrugu se ulanio veliki broja vinogradara
iz Brotnja. Prema popisu zadrugara za 1937. godinu u zadruzi je
bilo 69 Brotnjaka. No oito da su Brotnjaci bili jako zainteresirani za
ovu zadrugu jer je ve polovinom 1938. godine, prema kvartalnom
izvjetaju o upisanim zadrugarima vinogradarske zadruge bilo 122
Brotnjaka iz svih naih sela.
Ova je vinogradarska zadruga radila veoma uspjeno, imala je vlastiti
vinograd, a u Gnojnicama je izgradila podrum kapaciteta 5.000 hl.
Zadruga je otkupljivala groe od lanova zadruge i za njih nabavljala
repromaterijale po povoljnijim cijenama i niim kamatama. Ova
zadruga i podrum nastavili su raditi i nakon Drugog svjetskog rata
dok se koncem 1950-ih godina, nakon izgradnje vinarije u Mostaru,
nije utopila u Poljoprivrednu stanicu, kasniji Hepok.

61

Jure Beljo

cijene su raunate u krunama premda je ve uveden

i dinar, a odnos je bio 1 Din = 4 K) na kilo, a

vrijeme to bi bilo 20 25% svih vinograda u Brotnju. To znai da je

dioniki kapital iznosio 200.000 K, a jamevina etiri milijuna K. Za
predsjednika ravnateljstva zadruge izabran je Mate Zubac iz itluka,
a za predsjednika Nadzornog odbora fra Pako Martinac, upnik u
itluku. Ravnateljstvo se obvezuje da e postaviti jednog naroitog
strunjaka iz vinogradarstva i podrumarstva kako bi se dobile vee
partije jednolinih vina i tako omoguilo i osiguralo glas svojim
produktima. Zadruga e postati lanom Saveza hrvatskih seljakih
zadruga, a predstavnici Saveza su obeali da e vinogradarskoj
zadruzi ii na ruku u svakom pogledu.

DBG

Vinogradarska
zadruga u itluku

su ti ljudi htjeli prisiliti vinogradare da im

prodaju groe po 6 8 kruna (U to vrijeme

KVALITETAN SADNI MATERIJAL

osnovni preduvjet za uspjenu proizvodnju groa

Mjerenje promjera za reznice

podloga, korjenjake i plemke
e se vriti na najiroj toki
vrnog poprenog presjeka.
Ovaj standard ne primjenjuje
se na zelene korjenjake.
Za reznice podloga i reznice
plemki:
a) vrni promjer - 6 do
12 mm;
b) maksimalni promjer donjega dijela- 14
mm osim u sluaju
reznica plemki namijenjenih cijepljenju
biljaka in situ.
Reznice za korjenjake - minimalni vrni promjer- 3,5 mm.
Mjerenje promjera loznih
korjenjaka vri se na sredini gornjega internodija ispod
vrnoga pupa i uzdu najdulje
ose. Promjer e biti najmanje
5 mm. Ovaj standard ne primjenjuje se na lozne korjenjake
iz zelenih mladica.
Duljina za lozne korjenjake namijenjene cijepljenju
odreuje se mjerenjem udaljenosti od pete reznice (baze
korjena) do baze vrnog pupa
i ne moe biti manja od 30 cm,
meutim za lozne korjenjake
namijenjene za Siciliju ta udaljenost bit e 20 cm i za ostale
lozne korjenjake 20 cm. Ovaj
standard ne primjenjuje se
na lozne korjenjake iz zelenih
mladica.
Svaka biljka mora imati najmanje tri dobro razvijena i
smjetena korijena. Meutim
podloga 420 A moe imati

samo dva dobro razvijena korijena, pod uvjetom da se oni

nalaze na suprotnim stranama.
Rez pete mora biti napravljen
na dovoljnoj udaljenosti od dijafragme nodija, tako da nema
oteenja, ali ne vie od 1 cm
ispod nje.
Duljina debla loznih cijepova
mora biti najmanje 20 cm. Ovaj
standard ne primjenjuje se na
lozne cijepove dobivene iz zelenih mladica.
Svaka biljka mora imati odgovarajue i u potpunosti sraslo
spojno mjesto.

Pored svega navedenog, u praksi se

dogaa jako puno nedopustivih stvari, poput:
prodaje sadnog materijala koji
nije prve klase,
nepotpuno srastanje,
druga sorta u odnosu na
traenu,
inficiran sadni materijal,
loe uskladiten.
to je najgore, ovi nedostatci se
uoe tek nakon par godina, kada je
praktino ve kasno.
Zbog svega navedenog, potrebno
je ovoj problematici pristupiti jako
ozbiljno i struno. Neophodno je
nabaviti sadni materijal koji je
proizveden, te na kraju na ispravan
nain obiljeen i uskladiten, kako
to propisuje zakon i podzakonski
propisi.

Perica Buli

63

DBG

DBG

62

spjena proizvodnja kvalitetnog groa mora

se zasnivati na kvalitetnom sadnom materijalu. Sve do pojave filoksere sadnice vinove loze
su se proizvodile od reznica plemenitih sorti. Jednostavno su se reznice oiljavale i koristile kao
jako dobar sadni materijal. Korijen veine kultivara je
izvrsnih karakteristika (dobro podnosi suu, velik postotak aktivnog vapna, dobre je bujnosti ....). Kada je
zbog filoksere dolo da propadanja vinograda u Europi,
moralo se traiti rjeenje na koji nain nastaviti sa vinogradarstvom. Naravno, radi se o cijepljenju plemenitih sorti na podloge koje su otporne na filokseru.
Je li to sasvim dovoljno za uspjenu proizvodnju
kvalitetnog groa? Ne, ni u kom sluaju.
Sadni materijal da bi se naao u prodaji mora zadovoljiti cijeli niz zahtjeva sukladno Pravilniku o stavljanju u
promet materijala za razmnoavanje vinove loze u BIH
a najznaajniji su:
Sadni materijal mora imati odgovarajui identitet i
istou sorte, a ako je neophodno i klonsku istou,
pri stavljanju u promet sadnoga materijala kategorije standardni dozvoljeno je 1 % odstupanja.
Sadni materijal mora imati minimalnu tehniku
istou od 96 %. Tehnikim neistoama smatra se:
a) potpuno ili djelomino isuen sadni materijal ak i kada je nakon isuivanja potopljen u vodu;
b) oteen, savijen, slomljen sadni materijal, gradom ili mrazom.
Rozgve moraju imati zadovoljavajue stanje zrelosti drveta.
Prisutnost tetnih organizama koji smanjuju upotrebljivost sadnog materijala mora biti na najnioj
moguoj razini a posebno:
Grapevine fanleaf nepovirus (GFLV);
Arabis mosaic virus (ArMV);
Grapevine leafroll associated clostervirus
-1 (GLRaV-1);
Grapevine leafroll- associated closteresvirus -3 (GLRaV-3);
Grapevine fleck (GFkV) (samo na podlogama)
Sadni materijal koji pokazuje jasne znakove ili
simptome zaraze tetnim organizmima za koje ne
postoji uinkovito tretiranje, uklanjaju se.
Lozni cijepovi sastavljeni kombinacijom iste kategorije moraju se razvrstati u tu kategoriju.
Lozni cijepovi sastavljeni kombinacijom razliitih
kategorija moraju se razvrstati u niu kategoriju od
onih kategorija od kojih su sastavljeni.

DBG

64

obzirom na ustvano-pravni ustroj Bosne i

Hercegovine, odnosno postojanje etiri razine
vlasti, zakonska legislativa djeluje u vie pravnih
sustava, s velikm brojem neusklaenosti i vrlo
esto zakona i pravnih propisa. Izuzetno sloeni domai
politiki ambijent nije donio jedinstvenu agrarnu
politiku na razini BiH, a iji bi nositelj bilo ministarstvo
poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja, niti je
oblikovao zajedniku sektorsku strategiju kojom bi se
odredili sveobuhvatni prioritetni pravci poljoprivrednog
razvoja u zemlji.
S gledita poljoprivrede u BiH, a posebice s gledita

Godine 2010., kada su svi pravilnici trebali biti doneseni

i kada je trebalo poeti raditi po istima iz resornog
Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
dolazi inicijativa za izradom novoga zakona o vinu s
obrazloenjem da postojei nije dovoljno uskalen s EU
direktivama.
Djelomino rjeenje, iako ne potpuno, je iznaeno
na naina da je donesen Zakon o vinu Federacije BiH
(Slubene novine FBiH;br. 55/12). Ovaj zakon je
donio puno dobrih rjeenja u podruju vinogradarstva
i vinarstva, od ega istiemo da su otkoeni procesi
dobivanja dokumentacije za zatitu geografskog

sektora vinogradarstva i vinarstva poljoprivredni

proizvoai u pravilu trpe ogromne tete. Svjedoci smo
da je u zadnjih pet godina (od 2009.) bilo nemogue
staviti nova vina u promet jer nije postojala mogunost
zatite geografskog podrijetla naih vina.
Postojei Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima
od groa (Slubeni glasnik BiH, br 25/08) nikada
nije doivio donoenje provedbenih propisa odnosno
pravilnika. Vano je kazati da je u istom zakonu
predvieno donoenje 17 pravilnika, ime bi zakon
zaivio u praksi na dobrobit svih proizvoaa groa
i vina. Po istom zakonu je predvieno donoenje
pravilnika.

podrijetla vina i putanje istih u promet.

Imenovana je radna skupina za izradu prijedloga
nacrta zakona o vinu BiH, koja je svoj posao zakljuila
07.02.2013. godine. Prijedlog nikada nije dobio
suglasnost iz Republike Srpske i do daljnjega je
neizvjesna sudbina ovoga zakona. Do sada, ali i dalje
ostat e neureen sektor vinogradarstva i vinarstva u
Bosni i Hercegovini iako u svakom izvjetaju o napretku
kojega EU tradicionalno objavljuje u listopadu, jasno
stoji obveza donoenja Zakona o vinu BiH. Na ovaj nain
sektor vina BiH ostaje nespreman da odgovori izazovima
i obvezama koje proizilaze iz procesa pribliavanja i
konanoga integriranja BiH u Europsku uniju. Ipak,

Donoenje modernoga zakonodavstva u poljoprivredi, po ugledu na EU je put bez alternative.

Kakav zakon o vinu BiH trebamo?

Bosni iHercegovini je potreban sektorski zakon koji e proizvoaima omoguiti ukupan razvoj sektora kroz:
razvoj i poveanje povrina pod vinogradima,
proizvodnju orijentiranu na kvalietetu i
graditi konkurentno unutarnje i iznalaziti vanjsko trite za vino.
Sve zemlje u okruenju, dakako i sve vinogradarske zemlje EU imaju svoje zakone o vinu i pravilnike za provedbu
istih. Zakon o vinu BiH mora omoguiti proizvoaima daljnji razvoj sektora. Donoenje Zakona o vinu BiH e
doprinijeti poboljanju kontrole izvoza i uvoza uvodei vie pravinosti u ovaj sektor u BiH. Takoer e doprinijeti
eliminiranju nezakonitog uvoza i prerade groa i vina.
Nadamo se da e BiH uskoro dobiti kandidatski status za pristup EU, to bi otvorilo IPA fondove za mala i srednja
poduzea u sektoru vina. Prije toga bi bilo vano zakonski urediti sektor vina u BiH kako bismo spremni doekali
moguu implementaciju sredstava iz IPA fondova EU.
U skladu s proklamiranim pribliavanjem legislativi EU to znai da BiH mora oblikovati svoj zakon o vinu
uvaavajui prije svega vlastite potrebe i usvojene razvojne ciljeve uz svakako uvavanje potpisanih meunarodnih
sporazuma, uvaavanje i prihvaanje EU standarda, pravila i preporuke meunarodnih organizacija i institucija, s
ciljem otklanjanja prepreka za slobodan protok ljudi, roba, usluga i kapitala.

ORGANIZATORI: Opinsko vijee itluk, KIC itluk, Matica hrvatska itluk, Udruga vinogradara i vinara HercegoVINA, Turistika zajednica HN - podrunica itluk-Meugorje-Bijakovii, HKUD Brotnjo itluk. SUORGANIZATORI: Atletski klub Brotnjo, Karate
klub Hercegovina, Karate klub Brotnjo i Karate klub Meugorje.
POD VISOKIM POKROVITELJSTVOM: Predsjedatelja Predsjednitva Bosne i Hercegovine,
dr. Dragana ovia
POKROVITELJI: Ministarstvo okolia i turizma FBiH, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo poljoprivrede,
vodoprivrede i umarstva HN, Turistika zajednica HN, HT Eronet Mostar i Elektroprivreda HZ HB.
GENERALNI MEDIJSKI POKROVITELJI: Radio postaja MIR Meugorje
MEDIJSKI POKROVITELJI: Veernji list, Dnevni list, RP Ljubuki, RP apljina, RP Grude,
BH Radio 1, Kupreki Radio, RP Tomislavgrad, RP iroki Brijeg, Radio Herceg-Bosna,
TV1; PORTALI: Brotnjo.info, Citluk.ba, GlasBrotnja.net i Medjugorje-Info.com

SPONZORI: AG Meugorje, Podrumi Andrija, Obiteljski podrum Brki, Vinarija itluk, Hercegovina Produkt,
Obiteljski podrum Marijanovi, Monako 2000, Podrum
Odak, Podrum Sivri, Podrum Vilinka, Vina Zadro, Hotel Brotnjo itluk, Restoran Romanca Mostar, Audio
Team Pro Stage itluk, Croatia osiguranje itluk,
Eurovip itluk, Divina Proportion Design Studio
Meugorje, Ledo itluk, UniCredit Bank itluk,
Limpeh itluk, Syngenta, Agencija Delta Security
itluk, Sjemenarna iroki Brijeg, Bingo Meugorje,
Park and Shop Meugorje, Fortuna Tours Mostar,
Vinarija itluk itluk, Hercegovinaprodukt itluk,
Odiseja 97 itluk, JP Broanac, JP Broting, Alba, Hering, Andrea&Giovanni, MRM, BSO osiguranje i Hercegovka - prirodna voda Mostar.

65

Marko Ivankovi

donoenje modernoga zakona o vinu u BiH, koji e donijeti vinogradari i vinari kako je to kazao talijanski prof.
Gaeta prilikom konzulatcija za izradu novoga zakona o vinu.

DBG

Vanost zakonskog
ureivanja sektora
vina u BiH

OCTENA MUICA PLODA

Drosophila suzukii
novi tetnik vinove loze u BiH

Ivan Ostoji

ctena muica ploda (Drosophila suzukii, Matsumura, 1931), potjee iz Azije. tetnik je prvi put
uoen u Japanu 1916. godine. Kasnije se pojavljuje u Kini, Indiji, Tajlandu i Koreji. Osamdesetih godina prolog stoljea prisutnost ove vrste potvrena
je na Havajima, a krajem 2008. godine tetnik se pojavio u
SAD-u .
U Europi je ustanovljena 2009. godine u Italiji. Tijekom
2010. godine pronaena je u Francuskoj, Rusiji, panjolskoj i Sloveniji. U nama susjednoj Hrvatskoj prvi put je
zabiljeena na podruju Istre u nasadima malina, breskve
i vinove loze. U Bosni i Hercegovini prvi put je utvrena
2013. godine u nasadu vianja na lokalitetu Potpolje itluk. U ovoj godini prisutnost tetnika zabiljeena je u svim
podrujima Hercegovine.
Za razliku od veine pripadnika roda Drosophila koji napadaju prezrelo, trulo voe koje je ve otpalo sa stabla ili
oteene plodove, enke Drosophila suzukii odlau jaja u
plodove voaka ili bobice vinove loze u zriobi.
Liinke octene muice plodova razvijaju se unutar plodova
voaka i bobica groa i izazivaju tzv. crvljivost plodova.
Plodovi voaka i bobice groa postaju meki te neprikladni
za trite.
Octena muica plodova ima veliki broj domaina kako
kultiviranih tako i samoniklih biljaka. U poljoprivrednoj
proizvodnji registrirane biljke domaini su: kivi, kaki,
smokva, jagoda, jabuka, trenja, vinja, ljiva, breskva,
kruka, malina, kupina, borovnica, vinove loza, i dr. Gospodarski vane tete zabiljeene su na trenji, ljivi, breskvi, borovnici, malini, kupini, jagodi i vinovoj lozi.

DBG

66

Morfoloke i bioloke odlike vrste

Odrasli oblici Drosophila suzukii su uto-smee boje,

crvenih oiju, dimenzija tijela 2-3 mm, za razliku od Drosophila melanogaster ije su dimenzije tijela do 2 mm. Mujaci vrste Drosophila suzukii su neto krai od enki i njihova duljina tijela iznosi 2,6-2,8 mm. Duljina tijela enki
je 3,2 do 3,4 mm. Mujaci Drosophila suzukii na vrhu prozirnih krila imaju karakteristinu crnosivu pjegu, za razliku od enki koje tu pjegu nemaju. Takve mrlje na krilima
ostalih europskih vinskih muica nema ili su one drugaije
pozicionirane ili su pak drugaijeg oblika od ovih koje ima

octena muica ploda. Osim toga mujaci octene muice

ploda imaju dvije tamne mrlje na stopalu prednjih nogu.
enke Drosophila suzukii imaju leglicu u obliku pile koja im
slui za rezanje pokoice ploda te kasnije za ubuivanje pri
odlaganju jaja. enke nemaju uoljive oznake na prednjim
nogama.
Jaja su bijele boje, ovalnog oblika duljine 0,6 mm. Na jednom kraju imaju dva cjevasta nastavka. Iz jaja se razvijaju
liinke koje nemaju noge (apodne) niti glavu (acephalne).
Odrasle liinke su bijele ili prozirne, dugake 3-5 mm.
Liinke prolaze kroz tri razvojna stadija prije kukuljenja.
Kukuljica je crvenkastosmee boje, bavastog oblika,duljine 2-3 mm. Na kraju kukuljice nalaze se dvije izrasline.
Octena muica ploda prezimi kao odrasli oblik na skrovitim
mjestima, mada u povoljnim uvjetima moe biti aktivna tijekom cijele godine. U idealnim uvjetima D. suzukii moe
razviti 15 generacija godinje, a ivotni ciklus moe trajati
svega 10 dana, mada tipini ivotni vijek odraslih traje 3-9
tjedana. Poetkom proljea, kada se dnevne temperature
ustale na oko 10o C, muhe postaju aktivne. Odrasli oblici
lete tijekom cijele vegetacijske godine ovisno o razvoju plodova biljaka domaina. Muhe su najaktivnije pri temperaturi 20-30oC. enke aktivno trae plodove domaina koji
sazrijevaju. Nazubljenom leglicom zareu tanku pokoicu
ploda i odlau jaja u njih. enka u prosjeku odloi 1-3 jaja
po ovipoziciji a u svom ivotnom ciklusu odloi oko 300
jaja. enke dnevno mogu odloiti 7-16 jaja, a tijekom ivota odlau oko 380 jaja . Iz jaja se u roku od 2-72 sata izlegu
liinke iji razvoj traje 3-13 dana. Budui da u isti plod jaja
moe odloiti nekoliko razliitih enki octene muice ploda
mogue je da se iz jednog ploda izlee 60-70 liinki. Nakon
zavrenog razvoja, liinke se kukulje u plodu ili na plodu.
Octena muica ploda je izuzetno pokretan kukac koji se
moe lokalno iriti letom, ali na vee udaljenosti iri se
putem trgovine sadnica sa plodovima i zaraenih vonih
plodova. Za sada nije poznato iri li se putem sadnog materijala bez plodova.

tete od octene muice ploda

enke octene muice ploda oteuju plodove voaka i bobice groa u fazi dozrijevanja, zarezivanjem koice ploda

nazubljenom leglicom, u procesu odlaganja jaja. Iz odloenih jaja izlegu

se liinke koje se odmah poinju hraniti mesom ploda i razaraju njegovu
unutranjost. Napadnuti plodovi se prepoznaju po malim rupicama (ulaznom ubodu) te udubljenim mekim tokama na povrini ploda koje mijenjaju boju. Napadnuti plodovi vrlo brzo propadaju. Na oteene plodove
naknadno se nasele i razliiti sekundarni paraziti (gljive i bakterije), koji
uzrokuju trule plodova. Napadnuti plodovi nisu prikladni za jelo te gube
svoju trinu vrijednost. Ovaj tetnik moe priiniti prilino velike tete
na vou neposredno prije berbe, ali i nakon toga.
U Bosni i Hercegovini do sada nisu zabiljeene vee tete uzrokovane ovim
tetnikom. Prole, ali i ove godine primijetili smo tete na bobicama vinove loze, posebno sorti Cardinal.
Prema dostupnim podatcima u pokrajini Trentino u Italiji, octena muica
ploda, prouzroila je veliku tetu. U panjolskoj je u 2011. godini prvi put
utvrena teta na jagodama, a na trenjama, na pojedinim lokalitetima,
zabiljeena je i 100 %-tna teta. U Francuskoj je ovaj tetnik na jagodama
zabiljeen prvi put 2010. godini a u 2011. godini ve je zabiljeena teta
na toj kulturi od 50 do 100 %. u Sloveniji su zabiljeene tete na grou i
malinama, te na nekultiviranom bilju.

Izgled odrasle muice

Izgled lovke

Kontrola i suzbijanje octene muice ploda

Istraivanje prisutnosti ali i dinamika populacije octene muice ploda

moe se provoditi oflaktornim atraktantima i vizualnim pregledom plodova. Najuinkovitija metoda praenja na nekom podruju je pomou oflaktornog odnosno hranidbenog atraktanta. U vrijeme zriobe plodova vano
je postaviti lovke kako bi se utvrdila prisutnost tetnika u vonjaku ili vinogradu. Lovke se mogu izraditi od plastinih boca u koje se kao atraktant stavlja jabuni ocat ili prezrelo voe. Jabunom octu moe se dodati
i malo crvenog vina kako bi se pojaala atraktivnost. Lovke se vjeaju na
poetku zriobe plodova. Kontrola ali i suzbijanje moe se provoditi i utim
ljepljivim ploama kao i Rebel lovkama.
U zatiti protiv octene muice ploda mogu se koristiti preventive i kurativne mjere zatite. Preventivne mjere koriste se u svrhu spreavanja unoenja ali i irenja tetnika, a ukljuuju nadgledanje vonjaka, vinograda
i okolnog podruja pomou specijaliziranih lovki. Osim toga, preventivne
mjere ukljuuju uklanjanje zaostalih plodova iz vonjaka, odnosno groa
iz vinograda koji slue kao izvor hrane te njihovo unitavanje (zakopavanje ili odlaganje u odgovarajue kontejnere).
Kurativne mjere zatite ukljuuju uporabu uinkovitih insekticida koji
smanjuju brojnost tetnika. Obzirom da se radi o novom tetniku, kod nas
trenutno nema registriranih sredstava za njegovo suzbijanje.
Prema EPPO (2010) podatcima, neki organo-fosforni insekticidi, piretroidi i naturaliti (spinosad) smatraju se potencijalno uinkovitim u reduciranju populacije odraslih oblika ovog tetnika. tetnik napada plodove
voaka i vinove loze u fazi dozrijevanja, tako da svaka primjena kemijskih
sredstava mora biti pravilno izvedena uz obavezno potivanje karence.
Octena muica ploda trenutno se nalazi na EPPO A2 listi tetnih organizama. Status ovog organizma nije reguliran u Bosni i Hercegovini - (Pravilnik
o listama tetnih organizama, listama bilja, biljnih proizvoda i reguliranih
objekata, (Slubeni glasnik BiH 48/13)

Liinke octene muice koje izazivaju crvljivost

Odrasle muice na bobici vinove loze

Oteenje na bobici vinove loze

68

69

DBG

DBG

d.d.

ROMANSA
SALON ZAVJESA

KLASIKA * MODERNO
KRALJA TOMISLAVA bb, ITLUK
036-642-351

SVE NA JEDNOM MJESTU

KVALITETA
GARANCIJA
CIJENA

DBG

70

ETA
J
V
RAS ZOR
D
AD
- LE
N
O
DE
- VI RM
AVE
R
B
A
- AL ELSKE
T
A
- HO TROL
N
- KO TUPA
S
PRI

036-650-550; 063-792-616
www.o-tech.ba; info@o-tech.ba
Gospodarska zona Meugorje
88260 itluk
Bosna i Hercegovina

7
9
a
j
e
s
Odi

CREATING ALARMS

CERTIFIED PARTNER

71

SA KVALITETOM I NAJPOVOLJNIJE CIJENE

DBG

RJEENJA ZA DOM I HOTELE

72
DBG

www.dbg.ba

Iz povijesti hercegovake flore II

na takoer se odnosi na hrastovinu, a potjee iz rijei sr, srika. Uz
bave od strevine bile su i streve grede na starim kuama, kao to je
primjer u Gradniima.

Radoslav Dodig

DBG

28

rast ili dub (latinski Quercus) drvenasta biljka iz porodice bukovki (Fagaceae), s nekoliko
stotina vrsta, raste na irokim podrujima Europe, Azije i Sjeverne Amerike. U Hercegovini
i Dinaridima najee i najpoznatije vrste su hrast lunjak (Quercus robur), kitnjak (Quercus petraea), medunac
(Quercus pubescens), esmina ili crnika (Quercus ilex),
cer (Quercus cerris) i sladun (Quercus frainetto). Hrast
je simbol otpornosti i vrstoe, ali i velikoga i monoga
drveta, koje moe postii i preko tisuu godina starosti.
Trenutano je u Europi najstariji i najvei hrast nazvan
Kvilleken u Rumskullaekenu, vedska, s promjerom debla od 15,10 m u visini ljudskih grudi, ija se starost procjenjuje izmeu 750 i 950 godina. U Rankoviima kod
Novoga Travnika botaniar Karlo Mal opisao je 1930.
tzv. Carski hrast koji je tada imao eliptini opseg od
15,58 m. Naalost, ljudskim nemarom hrast se osuio
i sruio 1998. kada je imao promjer preko 16 metara.
Tako je nestao vjerojatno najstariji hrast u svijetu. Nazivi hrast i dub javljaju se samo u slavenskim jezicima,
njihovo podrijetlo i dalje je nepoznanica za jezikoslovce.
Neki misle da je naziv hrast onomatopejski. U ekome
jeziku postoji glagol chrasteti, u hrvatskome hrustiti,
to znai umiti. S druge strane na hrvatskom govornom podruju brojni su toponimi izvedeni od hrasta - Hrastin, Hrastina, Hrastje, Hrastovec, Hrastovica,
Hrastovljan, Hrastelnica, Hrasno, Hraljani, Rastievo,
Rastovac, Rasno i drugi, kao i od duba - Dubljani, Dubrovina, Dubravsko, Dubrovac, Dubrava, Dubrovina,
Dubravac, Duba, Dubanica, Dubica, Dubrovnik i drugi.
Romanski jezici preuzeli su naziv iz latinskoga quercus,
iji je korijen indoeuropsko *perkwu-, snaga, ivot.

svjetsko drvo
Hrastovina i vino

Izmeu vina i hrasta postoji odavno veza. U staroj Grkoj

i Rimu u vinarstvu u upotrebi su bile amfore, vrevi razliita oblika i mjeine od ivotinjske koe. Mnogi smatraju da su drvene bave izumljene znatno kasnije. Pa
ipak, mnogi dokazi govore da su ve Gali, pa potom Rimljani, koristili drvene bave, najvema od hrastovine.
Rimski pjesnik Marko Anej Lukan (39. 65. po. Kr.)
ostavio je nedovren spjev De bello civili ili Pharsalia, u
kojemu je , izmeu ostaloga, opisao rat izmeu Cezara
i Pompeja 49. godine pr. Kr., koji se vodio i na prostoru
Istre i otoka Krka. U jednom trenutku Cezarov asnik
Bazil (Basilus) spasio se iz neprijateljskoga okruenja
tako to je zapovjedio da se izgradi poseban splav, koji
je bio sastavljen od drvenih baava povezanih lancima: Namque ratem vacuae sustentant undique cupae
(Tako su prazne bave podravale svugdje splav, M. Annaei Lucani, IV, 420). Latinska cupa, -ae, f. odgovarala
bi naim sudovima bavi, burilu ili kaci. Vjerojatno su
vjetinu njihova izradbe znali domai Liburni. O prijevozu vina u bavama ilustrativan je prikaz s kamenoga
nadgrobnog spomenika trgovca vinom iz Neumagena
kod Triera, koji potjee iz 220. godine po. Kr. U lai se
vide etiri velike vinske bave, est veslaa i kormilar.
Temeljni inventar svakoga podruma bio je i ostao drvena hrastova bava. Kakvoa bave ovisi o vrsti hrastova
drva. U slavonskim umama za kvalitetne bave koristi
se hrast kitnjak i lunjak. Prema francuskom Barrique
(iz pukoga latinskog *barrica, bava, barilo) naziva se
tradicionalna hrastova bava volumena 225 litara (bordoki barrique), u kojoj bijela vina mogu fermentirati, a
crna i bijela sazrijevati. Hercegovaki stari izraz strevi-

DBG

HRAST

Hrast ili dub ima sredinje mjesto u vjerovanjima gotovo svih indoeuropskih naroda. On je drvo ivota (arbor vitae) i os svijeta (axis
mundi). Zanimljivo je da u slavenskome svijetu postoje za isto drvo
dva vrlo stara naziva hrast i dub. U dinarskim predjelima vie se Laa s bavama, Muzej u Trieru, Wikipedia
ouvao oblik dub, a u panonskome hrast. Etnolozi tumae da je u
raznih naroda zbog svoje sloene uloge u mitolokim i vjerskim
predodbama dub bio tabuiran, pa se njegovo ime mijenjalo nekom
drugom rijeju s nejasnim podrijetlom. U grkoj Dodoni nalazio se
Zusov hram u dubovu gaju. utanje dubova lia smatralo se kao
glas boanskoga duha. Na dubu, koji je sluio kao glavno proroite,
stajala je zlatna golubica U Latina hrast je bio simbol snage, to se
iskazuje istom rijeju robur (robustan). Na breuljku Kapitolu Romul je sagradio hram na mjestu pokraj svetoga hrasta. Zlatnu krunu
Dub na
spletenu od hrastova lia drao je rob iznad glave visokih magistranovcima
ta kad su se odravala slavlja i prigodom vonje koijom kroz grad.
Keltski sveenici druidi (iz galskoga *derw-, drvo, hrast) tovali su
hrast kao najsvetije drvo, posebice ako je na njemu rasla imela. U
Irskoj poganska rtvovanja odvijala su se ispod svetoga hrasta. U
Germana hrast je bio posveen bogu groma Donnaru (Thunaru). Engleska rije etvrtak Thursday potjee od Thunars day, to je pak ekvivalent uz latinski praznik Dies Iovis (gioved u talijanskome, jeudi
u francuskome). etvrtak je bio dan gromovnika takoer i u Hrvata,
pa se na taj dan nije smjelo prati rublje i vjeati ga na drvo jer bi to
privuklo grom. Slino Jupiteru i nordijskome Thoru u Slavena bog
groma bio je Perun. Kod Novgoroda u Rusiji postojao je do sredine Gromovnik Perun, foto M. Presnyakov
16. st. kip Peruna s munjom u rukama ispod kojega je gorjela vjena vatra od hrastova drveta. Perunovo ime dolazi iz indoeuropskoga *Perkwunos (litvansko Perknas). Izvorno je korijen *perk(w)
u- znaio hrast (lat. quercus), ili pak poumljena planina ili planina,
ali u praslavenskom razvio se u znaenje udariti, srodno sa slubom
gromovnika. Iako je kranstvo izbrisalo mnoge tragove o Perunu,
ostao je pregrt toponima, vezanih uglavnom za brdske vrhunce: Perun (Uka), Peruni i Perunsko (Poljica), te brdski predjeli Perunika
Glava, Perunja Ves, Peruna Dubrava, Perunua, a moda i planina
Prenj. Hrast je bio tvarna manifestacija boga groma, slino kao to
je perunika takoer simbolizirala Peruna, jer je izrastala na mjestu
gdje je udarila njegova munja. Perun je bio vladar svijeta ivih, neba i
zemlje, esto simboliziran orlom koji je sjedio na najvioj grani hrasta i promatrao svijet ispod sebe. U korijenju stabla ivio je njegov
neprijatelj Veles, vodeni bog podzemlja, simboliziran zmijom (zmajem), koji je stalno izazivao Peruna kradui mu stoku, djecu (sina
Jarila) ili enu. Tragovi takvih vjerovanja protezala su se duboko i do
srednjega vijeka. Dokaz tomu je prikaz hrasta kao drveta ivota na
kamenoj stolici, pronaenoj u Bukovici kod Konjica, sada u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu. Na nekoliko grobita biliga (steaka)
u Hercegovini Boljuni, Burmazi, Dabrica, Tale, Trijebanj i Udora,
sve do novijega doba raslo je golemo drvee, obino hrastovi, staro
nekoliko stotina godina koje seljaci nisu posjekli.
I u kranskoj mitologiji drvee je imalo bitnu ulogu. U vrtu Edenu
raslo je drvo spoznaje, pa su zbog uzimanja ploda s tog drveta Eva i
Adam bili prognani iz raja.

29

Perunov hrast