You are on page 1of 634

REPUBLIKA HRVATSKA

I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.


DOKUMENTI
Knjiga 8.
DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(sijeanj lipanj 1993.)

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI


KNJIGA 8
BIBLIOTEKA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA
Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat Dokumenti, knjiga 4.
Nakladnik:
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata Zagreb
Hrvatski institut za povijest Podrunica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema Slavonski Brod
Za nakladnika:
Dr. sc. Ante Nazor
Dr. sc. Mato Artukovi
Recenzenti:
Dr. sc. Nikica Bari
Dr. sc. Ozren unec
Urednici:
Mate Rupi, prof.
Janja Sekula, prof.
Suradnici:
Julija Baruni Pletikosi, prof.
Ivan Brigovi, prof.
Mr. sc. Ana Holjevac Tukovi
eljka Krie Graanin, prof.
Mr. sc. Anela Ljubas
Josipa Maras Kraljevi, prof.
Natko Martini Jeri, prof.
Ivan Rado, prof.
Slaven Rui, prof.
Janja Sekula, prof.
Domagoj tefani, prof.
Ilija Vuur, prof.
Lektorica:
Julija Baruni Pletikosi, prof.
Izrada kazala:
Elizabeta Wagner
Prijepis:
Indira Alpeza
Enisa amdi Martini
Priprema za tisak:
Kolumna d.o.o.
Tisak:
##
Naklada:
## primjeraka

REPUBLIKA HRVATSKA
I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.
DOKUMENTI
Knjiga 8.

DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(sijeanj lipanj 1993.)

Zagreb-Slavonski Brod, veljaa 2010.

SADRAJ

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

9.
10.
11.
12.

13.

14.

1993., sijeanj 2., Bratikovci Izvjee zapovjednika SM Bratikovci o ubojstvu


hrvatske obitelji Palini te provedenoj istrazi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9
1993., sijeanj 5., Kistanje Godinje izvjee SM Kistanje SUP-u Knin o krivinim
djelima protiv imovine, ivota i tijela te ope sigurnosti u 1992. godini . . . . . . . . . . . . . . . .11
1993., sijeanj 5., Kistanje Slubena zabiljeka SM Kistanje o provali i krai u
domainstvu Kate Silov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13
1993., sijeanj 5., Kistanje Slubena zabiljeka SM Kistanje o provali i krai u
domainstvu Marka Tepia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13
1993., sijeanj 5., Kistanje Slubena zabiljeka SM Kistanje o provali i krai u
domainstvu Marije Tepi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14
1993., sijeanj 5., Kistanje Slubena zabiljeka SM Kistanje o provali i krai u
domainstvu Krste Silova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15
1993., sijeanj 6., Bratikovci Zabiljeka zapovjednika SM Bratikovci o sastanku s
predstavnicima Uncivpola o uhienju ubojica obitelji Palini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16
1993., sijeanj 9., Beli Manastir Izvjee SUP-a Beli Manastir o sastanku
predsjednika RSK, ministara obrane i unutarnjih poslova RSK te naelnika SUP-ova
Vukovar i Beli Manastir na kojem je razmatrana politiko-sigurnosna situacija u RSK i
istonoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16
1993., sijeanj 9., Okuani Izvjee SUP-a Okuani MUP-u RSK o uhienju
njihova djelatnika u Pakracu, sukobu sa snagama UNPROFOR-a zbog toga, te
uvoenju policijskog sata i ograniavanju kretanja pripadnicima UNPROFOR-a . . . . . . . .18
1993., sijeanj 11., Kistanje Slubena zabiljeka SM Kistanje o obavijesnom
razgovoru s pripadnikom policije u vezi provala i pljake imovine Hrvata u selu
Lakovica u prosincu 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19
1993., sijeanj 11., Petrinja Pismo IS SO Petrinja Vladi RSK zbog slabe opskrbe
elektrinom energijom i pitkom vodom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20
1993., sijeanj 11., Knin Pismo mjetana Petrovca predsjedniku Skuptine RSK
Mili Paspalju o svakodnevnom slijetanju zrakoplova iz Hrvatske koji dostavljaju
pomo opkoljenoj bihakoj enklavi u BiH, te trae njihovo ruenje sukladno
obrambenom ugovoru RSK i RS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22
1993., sijeanj 13., Knin Priopenje za javnost Vlade RSK o zakljucima 43.
sjednice RSK u kojima podrava stavove predsjednika Jugoslavije na pregovorima u
enevi, osuuje pritisak meunarodne zajednice na Srbe u Hrvatskoj i BiH te daje
podrku Srbima u BiH u odbijanju Nacrta ustava za BiH i trai da RS postane
meunarodno priznat pravni subjekt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23
1993., sijeanj 13., Knin Slubena zabiljeka RDB Knin o demonstracijama grupe
mlaih pripadnika PJM u Kninu koji su skandirali Milanu Babiu . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24
V

15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.

22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.

VI

1993., sijeanj 14., Brusnik Provjera OM Brusnik za Zdravka Dobrojevia,


kandidata za pripravnika u MUP-u RSK, poslana SM Pakrac SUP-a Okuani. . . . . . . . . . .25
1993., sijeanj 14., Okuani Ostavka pomonika ministra MUP-a RSK Krste
arkovia zbog sukoba s Veljkom Dakulom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26
1993., sijeanj 15., Stara Gradika Zapovijed SUP-a Okuani Graninom odjeljenju
milicije Most da u sluaju bilo kakvih borbenih djelovanja ne putaju vojno sposobne
osobe preko mosta u BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27
1993., sijeanj 18., Knin Obavjetajno izvjee deurnog RDB Knin o pokretima
hrvatskih snaga u zaleu ibenika i kod Gospia, to upuuje na moguu napadnu akciju .28
1993., sijeanj 22., Knin Prijedlog predsjednika Vlade RSK predsjedniku RSK da
zbog napada Hrvatske vojske u zadarskom zaleu donese odluku o proglaenju ratnog
stanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29
1993., sijeanj 22., Knin Odluka predsjednika RSK o proglaenju ratnog stanja i
ope mobilizacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30
1993., sijeanj 22., Knin Priopenje za javnost Vlade RSK o oslobodilakoj
operaciji Hrvatske vojske u zaleu Zadra, u kojem okrivljuju zatitne snage UN-a
zbog neaktivnosti, ali pozivaju narod da svoje nezadovoljstvo njihovim stavom ne
iskazuje nekontroliranim radnjama te upozoravaju da su akciju doekali spremni i da
u samoobrani nee birati ratne ciljeve, ukljuujui i najvee hrvatske gradove . . . . . . . .31
1993., sijeanj 22., Knin Uredba predsjednika RSK o organizaciji, radu i nadlenosti
redovnih sudova u sluaju rata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .32
1993., sijeanj 22., Benkovac Odluka SO Benkovac o osnivanju Ratnog predsjednitva
opine Benkovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .34
1993., sijeanj 22., Graac Izvjee SJB Graac o pogibiji 22 pripadnika SUP-a na
putu od Svetog Roka do Malog Alana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35
1993., sijeanj 22., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o poetku hrvatske
oslobodilake akcije na podruju Maslenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .36
1993., sijeanj 22., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o estokim borbama
sredinom dana 22. sijenja kod sela Buonje, Rovanjska i Jasenice, te ulasku hrvatskih
snaga u Novigrad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .37
1993., sijeanj 22., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o stanju na ratitu
kod Obrovca do 18 sati 22. sijenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38
1993., sijeanj 23., Benkovac Slubena zabiljeka SJB Benkovac o obavijesti
UNPROFOR-a da ukoliko ne prestane granatiranje Zadra, Hrvatska vojska e
topnitvom napasti Benkovac i Obrovac. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .39
1993., sijeanj 23., Okuani Uputa SUP-a Okuani podreenim odjeljenjima
i policijskim postajama da e odjeljenja MO RSK izdavati graanima propusnice
za izlaz iz RSK, a svima koji to ne budu imali ne smije se dozvoliti izlaz. . . . . . . . . . . . . . . .40
1993., sijeanj 23., Knin Protestna nota Komisije za suradnju s UNPROFOR-om
MUP-a RSK Zapovjednitvu UNPROFOR-a zbog akcije Hrvatske vojske u zadarskom
zaleu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .41
1993., sijeanj 23., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o stanju na ratitu
kod Obrovca tijekom noi 22/23. sijenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42
1993., sijeanj 23., Obrovac Dnevno izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o stanju
na ratitu kod Obrovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .43
1993., sijeanj 23., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o stanju na ratitu
kod Obrovca do 19 sati 23. sijenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .44
1993., sijeanj 24., Knin Zapovijed predsjednika RSK o zabrani izvoza svih proizvoda
iz RSK jer se svi proizvodi smatraju ratnom rezervom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45
1993., sijeanj 24., Knin Poziv Vlade RSK svim Srbima iz SR Jugoslavije da se
ukljue u obranu RSK jer e inae biti prokleti kao izdajice vlastite brae . . . . . . . . . . . . .46

36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.

43.
44.
45.
46.
47.
48.

49.

50.
51.
52.

1993., sijeanj 24., Knin Protest Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a


RSK Zapovjednitvu UNPROFOR-a zbog akcije Hrvatske vojske u zaleu Zadra te
grupiranja snaga na rubnim dijelovima okupiranog podruja u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . .47
1993., sijeanj 24., Vukovar Priopenje Press centra Vukovar o uspjeloj mobilizaciji
na podruju istone Slavonije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .49
1993., sijeanj 24., Knin Izvjee SUP-a Knin MUP-u RSK da je Hrvatska vojska
osvojila Musapstan, Crno i Zranu luku Zemunik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .49
1993., sijeanj 24., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o paninom bijegu
pjeatva s prve crte bojita prema Obrovcu, evakuaciji stanovnitva iz Obrovca te
naporima zapovjednitva brigade da uspostavi obranu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50
1993., sijeanj 24., Okuani Zapovijed SUP-a Okuani svim policijskim postrojbama
za kontrolu svih mukaraca u dobi od 18 do 60 godina, te da sve osobe koje nisu u
jedinicama sprovedu odjeljenjima MO i upute u jedinice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51
1993., sijeanj 24., Musapstan Slubena zabiljeka granine policije SUP-a Knin o
akciji Hrvatske vojske na Musapstan, Crno i Zranu luku Zemunik . . . . . . . . . . . . . . . . . .52
1993., sijeanj 25., Vukovar Priopenje Press centra Vukovar SO SBiZS o
podizanju borbene spremnosti Vojske Jugoslavije, evakuaciji civila iz sela oko Benkovca,
nekorektnom ponaanju UNPROFOR-a, evakuaciji sveenika iz manastira Krka, te
dolasku u Knin kapetana Dragana s 1000 dobrovoljaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .53
1993., sijeanj 25., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o stiavanju borbi
oko Obrovca, stiavanju panike u redovima jedinca SVK te pristizanju pojaanja iz
SUP-a Korenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .54
1993., sijeanj 25., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o napadu Hrvatske
vojske na podruju Maslenice, granatiranju Obrovca i topnikom napadu na prve linije
obrane Obrovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55
1993., sijeanj 25., Udbina Izjava radnika OM Udbina o spremnosti da idu na bilo
koji poloaj u Lici, ali da u Knin ne idu jer ondje ima dovoljno sposobnih za borbu koje
treba mobilizirati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .56
1993., sijeanj 25., Knin Poziv Organizacije civilnih invalida rata RSK invalidima
da se sukladno svojim sposobnostima ukljue u obranu RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .57
1993., sijeanj 26., Knin Odluka Vlade RSK da se sve osobe koje se nalaze u
Okrunom zatvoru Knin, zbog raznih kaznenih djela, puste na slobodu i upute u
jedinice SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58
1993., sijeanj 26., Okuani Priopenje Sekretarijata za informisanje Oblasnog
vijea SOZS o sastanku sa Zapovjednitvom UNPROFOR-a sektor Zapad, na
kojem su dobili obeanje da e snage UN-a jamiti sigurnost stanovnitvu zapadne
Slavonije u sluaju napada Hrvatske vojske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .60
1993., sijeanj 26., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o povlaenju
snaga SVK prema Obrovcu i s podruja Tulovih greda na Velebitu, dolasku Arkana i
dobrovoljaca koji su zajedno s pripadnicima policije sprijeili ulaz hrvatskih snaga u
Obrovac, te nezadovoljstvu pripadnika SVK zapovjednitvom brigade . . . . . . . . . . . . . . . . .61
1993., sijeanj 26., Borovo Izvjee Komiteta za izbjeglice Oblasnom vijeu SO
SBZS o odbijanju Hrvata da prihvate pozive za mobilizaciju, te da su posredstvom
UNPROFOR-a prevezeni na slobodni teritorij Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . .62
1993., sijeanj 27., Knin Izvjee patrole SUP-a Knin o incidentu u selu Potkonje
gdje su obitelji izbjeglica iz zadarskog zalea, pod prijetnjom zike sile i oruja, istjerali
Hrvate iz njihovih kua i uselili se u njih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .63
1993., sijeanj 27., Obrovac Izvjee SJB Obrovac o stabilizaciji bojita kod Obrovca,
obostranom artiljerijskom dvoboju te pronaenim lecima koji pozivaju na suivot u
Republici Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .64
VII

53.
54.
55.
56.

57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.

69.
70.

VIII

[1993., sijeanj 27.], Obrovac Dnevno izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o
jakim borbama na Velebitu oko brda Velika i Mala Bobija te pristizanju dobrovoljaca
na obrovako ratite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .65
1993., sijeanj 27., Benkovac Pismo Ratnog predsjednitva Opine Benkovac
Crvenom kriu Srbije u kojem mole za pomo u hrani i lijekovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . .66
1993., sijeanj 28., Vukovar Priopenje Oblasnog sekretarijata za informisanje i
regionalnu suradnju SO SBiZS o sastanku s predstavnicima UNPROFOR-a o
iseljavanju Hrvata iz Bapske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .66
1993., sijeanj 28., Vukovar Priopenje Oblasnog sekretarijata za informisanje i
regionalnu suradnju SO SBiZS o sastanku s predstavnicima UNPROFOR-a i
Generaltaba Vojske Jugoslavije na kojem je osuena oslobodilaka akcija u
zadarskom zaleu, te da su snage Vojske Jugoslavije spremne osujetiti mogui napad
na okupirana podruja istone Slavonije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .68
1993., sijeanj 29., Okuani Zapovijed SUP-a Okuani postrojbama policije da
sukladno proglaenju ratne opasnosti izvre ureenje ratnih lokacija, evakuaciju
arhivskog gradiva na ratnu lokaciju te zatitu objekata od vitalnog znaaja. . . . . . . . . . . . . .69
1993., sijeanj 29., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK da snage SVK
nisu zauzele Veliku i Malu Bobiju te da je izdana zapovijed za povratak stanovnitva
u Obrovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .70
1993., sijeanj 29., Knin Izvjee Crvenog kria RSK o iseljavanju i zbrinjavanju
74 osobe hrvatske nacionalnosti iz Potkonja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .70
1993., sijeanj 30., Vukovar Priopenje Oblasnog sekretarijata za informisanje i
regionalnu suradnju SO SBiZS o razmjeni ratnih zarobljenika izmeu Republike
Hrvatske i Republike Srpske kod Lipovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .71
1993., sijeanj 30., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK da je no 29/30.
sijenja protekla mirno, bez oruanih sukoba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .72
1993., veljaa 1., Knin Odobrenje UJB MUP-a RSK dobrovoljcu iz Armenije
da napusti teritorij RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .72
1993., veljaa 1., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o topnikom
napadu hrvatskih snaga na srpske poloaje kod Tvornice glinice Obrovac . . . . . . . . . . . . . .73
1993., veljaa 2., Okuani Priopenje Sekretarijata za informisanje Oblasnog
vijea SO ZS jugoslavenskoj javnosti da na podruju zapadne Slavonije nema borbenih
aktivnosti te da hrvatska propaganda pokuava izazvati paniku na tom podruju . . . . . . . . .74
1993., veljaa 2., Knin Odobrenje MUP-a RSK kapetanu I. k. Milanu erbuli
za preseljenje namjetaja iz Knina u Zrenjanin, gdje je premjeten na slubu u
Vojsku Jugoslavije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .74
1993., veljaa 2., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o srpskim gubicima
na ratitu kod Obrovca u napadnoj akciji Hrvatske vojske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .75
1993., veljaa 2., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o sukobima kod
Velike i Male Bobije i na podruju Tulovih greda te razmjeni topnike vatre kod
Zatona i Njivica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .77
1993., veljaa 3., Vukovar Priopenje Oblasnog sekretarijata za informisanje i
regionalnu suradnju SO SBZS o razmjeni topnike vatre na podruju sela Mirlovi
Polje, Krike i Dalak, te protestu G SVK Zapovjednitvu UNPROFOR-a zbog akcije
Hrvatske vojske u zadarskom zaleu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .77
1993., veljaa 3., Glina Zapisnik sastanka sekretara i naelnika SJB s podruja
Banovine i Korduna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .78
1993., veljaa 3., Pakrac Obavijest Optinskog taba civilne zatite Pakrac
povjereniku u Krikama o prioritetima prilikom evakuacije stanovnitva u Republiku
Srpsku i SR Jugoslaviju u sluaju napada Hrvatske vojske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .83

71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.

1993., veljaa 3., Knin Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o snanim topnikim
napadima na Zaton, Njivice, Mukovce i Biliane te pjeakim borbama kod Velike i
Male Bobije i Tulovih greda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .84
1993., veljaa 4., Vukovar Priopenje Sekretarijata za informisanje i regionalnu
suradnju SO SBZS o broju kaznenih djela od razdoblja proglaenja ratne opasnosti na
podruju SUP-a Vukovar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .85
1993., veljaa 4., Knin Izvjee SUP-a Knin MUP-u RSK o ubojstvu Hrvata
u selu Puljani kod Oklaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .86
1993., veljaa 4., Tenja Zakljuak Izvrnog savjeta Srpske opine Tenja o
politiko-sigurnosnoj situaciji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .87
1993., veljaa 5., Borovo Naselje Zapisnik 33. sjednice Oblasnog vijea SO SBZS . . . . . .88
1993., veljaa 5., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o razmjeni topnike
vatre kod Krueva i Biliana te na irem podruju Obrovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .94
1993., veljaa 5., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o ubojstvu Ivana
Mria u selu Medvia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .95
1993., veljaa 5., Knin Prijedlog MUP-a RSK Glavnom tabu SVK za postavljanje
zapovjednika u 56. avijacijskoj eskadrili u Udbini, asnika koji su upueni zapovijeu
zapovjednika RV i PVO Vojske Jugoslavije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96
1993., veljaa 6., Knin Izvjee granine policije s prijelaza Strmica o radu od
proglaenja ratnog stanja 22. sijenja 1993., prolasku dobrovoljaca, provoenju
mjera zabrane izlaska iz RSK te izvozu roba iz RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .97
1993., veljaa 6., Topusko Pismo Biserke Obradovi Milanu Martiu u kojem
trai da ubrza istragu o ubojstvu Dmitra Obradovia, predsjednika Ratnog savjeta
Korduna. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .98
1993., veljaa 6., Vojni Izvjee SUP-a Vojni MUP-u RSK o topnikom napadu
prema poloajima SVK, bijegu Muslimana u Cazinsku krajinu nakon poziva na
mobilizaciju te pretresu kua Hrvata u Vukmaniu i kua Muslimana oko Vojnia . . . . . . .99
1993., veljaa 7., Knin Zapovijed MUP-a RSK svim SUP-ovima za stavljanje
u stanje pune borbene spremnosti zbog oekivanog napada hrvatskih snaga 8.
veljae na podruje Korduna i zapadne Slavonije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .101
1993., veljaa 7., Knin Zapovijed MUP-a RSK svim SUP-ovima da u sluaju
izbjegavanja i sabotiranja borbenih zadataka pripadnike policije odmah otpuste i
stave na raspolaganje mobilizacijskim organima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .101
1993., veljaa 7., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u Knin o cjelodnevnim
topnikim borbama oko Maslenice te pjeakim borbama na Velebitu u kojima
pored voda policije iz Obrovca sudjeluje i vod policije iz SJB Graac . . . . . . . . . . . . . . . . .102
1993., veljaa 7., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o pjeakom napadu
hrvatskih snaga na srpske poloaje kod Kruevca i Zatona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103
1993., veljaa 7., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o pjeakim borbama
kod Malog Alana i Kraljiinih vrata te topnikim napadima na Obrovac, Njivice i Jokie .103
1993., veljaa 8., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o topnikoj vatri na
Obrovac te nestanku elektrine energije na tom podruju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .104
1993., veljaa 9., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o razmjeni topnike
vatre kod Obrovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .105
1993., veljaa 10., Knin Uputa Ministarstva obrane Upravama MO RSK za
obrazovanje ekipa za zdravstvenu zatitu radi oekivanog velikog broja izbjeglica
s rubnih podruja RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106
1993., veljaa 11., Knin Odluka predsjednika Republike RSK o razrjeenju
potpredsjednika Vlade RSK, ministra za promet i veze te ministra obrane . . . . . . . . . . . . .107
1993., veljaa 11., Hrvatska Dubica Slubena biljeka deurnog SM Dubica
o otmici i zastraivanju Tome Kozaranina, Hrvata iz Hrvatske Dubice . . . . . . . . . . . . . .108
IX

92.
93.
94.
95.
96.

97.
98.
99.
100.
101.

102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.

1993., veljaa 12., Obrovac Dnevno izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o napadu
topnitvom na srpske poloaje kod Obrovca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .109
1993., veljaa 12., Knin Zahtjev Vlade RSK MUP-u RSK za pismenom
obavijesti o upadu interventnog voda MUP-a RSK u prostorije Vlade i urede predsjednika
Vlade te uhienju djelatnika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .110
1993., veljaa 12., Knin Zapovijed predsjednika RSK MUP-u RSK za osiguranje
objekata RTV Knin te postavljanje Davida Rastovia za vritelja dunosti direktora
RTV Knin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .111
1993., veljaa 12., Lipik n/p Izvjee patrole OM Lipik o protestu pripadnika
kanadskog bataljuna zatitnih snaga UN-a zbog kopanja novih rovova na liniji
razgranienja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .112
1993., veljaa 13., Benkovac Priopenje za javnost sa sastanka Ratnog predsjednitva
SO Benkovac s predstavnicima Vlade RSK i komandi vojnih jedinica na podruju
opine o sigurnosnim prilikama, te pozivu dobrovoljcima iz SR Jugoslavije i Crne
Gore i Republike Srpske da se ukljue u obranu i da borba ne smije prestati do
zauzimanja stvarnih etnikih granica u kojima ivi srpski narod . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113
1993., veljaa 14., [Glina] Izvjee operativnog deurnog SJB Glina o prijetnjama
Miji Aniiu, Hrvatu iz Ravnog Raa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .114
1993., veljaa 13., Knin Izvjee SUP-a Knin MUP-u RSK o ubojstvu etiri osobe
u zaseoku Krivii kod Oklaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .115
1993., veljaa 14., Okuani Zakljuak Narodne skuptine SO ZS o usvajanju
programa povratka stanovnitva srpske nacionalnosti u zapadnu Slavoniju. . . . . . . . . . . . .116
1993., veljaa 14., Okuani Zakljuak Narodne skuptine SO ZS o proglaenju
ratnog stanja te o kadrovskim promjenama u Vladi RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .117
1993., veljaa 14., Okuani Zakljuak Narodne skuptine SO Zapadna Slavonija
o razvoju mirovnog plana, davanju suglasnosti za aktivnosti oko sigurnog povratka
stanovnitva u podruje Buja pod uvjetom uklanjanja hrvatske vlasti i njenih obiljeja,
a da e oni reciprono tome dozvoliti Hrvatima da obrauju svoje vinograde u junom
dijelu Pakraca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .119
1993., veljaa 14., Okuani Zakljuak Narodne skuptine SO ZS o tekom
materijalnom poloaju Oblasnog vijea te zahtjev da se rijei nanciranje oblasnih
vijea i izvrnih savjeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .120
1993., veljaa 15., Glina Zahtjev SUP-a Glina MUP-u RSK za uputama o nainu
nabave i prodaje robe iroke potronje koja se prodaje na bonove. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .121
1993., veljaa 15., Knin Obavijest MUP-a RSK SUP-u Glina o nainu prodaje
prehrambenih proizvoda i sredstava za higijenu na bonove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .122
1993., veljaa 16., Hrvatska Kostajnica Obavijest Vladi RSK o zakljucima
sastanka predsjednika skuptina opina s Banovine, Komande banijskog korpusa i
predstavnika SUP-a o politiko-sigurnosnoj situaciji nakon uvoenja ratnog stanja . . . . . .123
1993., veljaa 17., Knin Poziv predsjednika Vlade RSK Vojislavu eelju da
posjeti RSK i svojom nazonou podigne borbeni moral . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .127
1993., veljaa 17., Obrovac Dnevno izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK Knin
o topnikoj vatri na podruju Rastovca, Zatona i Glinice u kojoj nije bilo poginulih
i ranjenih ni materijalne tete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .128
1993., veljaa 18., Petrinja Pismo pomonika ministra pravosua zapovjedniku
21. korpusa SVK o osnivanju Vojnog suda u ratnim uvjetima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .129
1993., veljaa 18., Vukovar Slubena zabiljeka javnog tuitelja RSK o sastanku
s predstavnicima pravosua u Belom Manastiru o ubojstvu u Dardi. . . . . . . . . . . . . . . . . .130
1993., veljaa 18., Okuani Zapovijed SUP-a Okuani svim djelatnicima da
sastanke s predstavnicima UNPROFOR-a mogu organizirati samo u domeni poslova
koje obavljaju, te da za svaki kontakt moraju napraviti slubenu zabiljeku . . . . . . . . . . . .131

111. 1993., veljaa 19., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o stanju na ratitu
oko Obrovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .132
112. 1993., veljaa 19., Knin Pismo episkopa dalmatinskog Longina Srpskoj
pravoslavnoj opini u Londonu u kojem im zahvaljuje na pokretanju akcije pomoi
djeci poginulih na ratitu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .133
113. 1993., veljaa 19., Knin Izvjee Doma zdravlja Knin Ministarstvu obrane RSK
o radu u ratnim uvjetima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .133
114. 1993., veljaa 20., Glina Izvjee pomonika ministra Ministarstva pravosua i
uprave o radu pravosudnih organa Knina i Gline u ratnim uvjetima te razgovoru sa
zapovjednikom 39. korpusa SVK o osnivanju vojnog suda Korpusa. . . . . . . . . . . . . . . . . .136
115. 1993., veljaa 21., Knin Obavijest MUP-a RSK svim SUP-ovima i Centru
bezbjednosti Republike Srpske o zabrani ulaska u RSK eljku Ranatoviu i
pripadnicima njegovih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .139
116. 1993., veljaa 21., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o stanju na
ratitu kod Obrovca 20. veljae . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .140
117. 1993., veljaa 22., Benkovac Izvjee SJB Obrovac o pretresu stanova Hrvata za
koje sumnjaju da surauju s hrvatskim snagama te podnoenju kaznenih prijava
protiv pripadnika SVK koji izbjegavaju mobilizacijske pozive ili oslabljuju borbeni
moral u jedinicama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .140
118. 1993., veljaa 24., Knin Ukaz predsjednika RSK o proglaenju Zakona o Srpskoj
vojsci RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .142
119. 1993., veljaa 26., Beli Manastir Zapisnik 34. sjednice Oblasnog vijea SO SBiZS . . . . .142
120. 1993., veljaa 26., Okuani Priopenje za javnost predsjednika Narodne skuptine
SO ZS o potpisivanju Daruvarskog sporazuma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .146
121. 1993., veljaa 26., Vukovar Slubena zabiljeka republikog javnog tuitelja RSK
o sastanku u Vukovaru na temu Suzbijanje kriminaliteta u Baranji . . . . . . . . . . . . . . . . .147
122. 1993., veljaa 28., Drni Bilten SJB Drni o pljakanju pripadnika SVK u Trbounju
i Radeljcima te ukidanju zabrane dolaska u RSK eljku Ranatoviu i pripadnicima
njegove jedinice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .149
123. 1993., veljaa 28. Priopenje predsjednika SO Banovine i Korduna o razgovorima
s predsjednikom Republike Srbije Slobodanom Miloeviem, te predsjednikom i
ministrima u Vladi Republike Srbije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .150
124. 1993., oujak 1., Knin Izvjee SUP-a Knin Komandi 7. korpusa SVK o
ubojstvu jedanaestorice Hrvata u selima Puljani i Krivii kod Oklaja, te poiniteljima
tih zloina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .152
125. 1993., oujak 1., Topusko Priopenje o posjetu predsjednika opina s podruja
Banije i Korduna predsjedniku Republike Srbije Slobodanu Miloeviu i predsjedniku
Vlade Republike Srbije Nikoli ainoviu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .154
126. 1993., oujak 1., Petrinja Izvjee tvrtke Drvoplast iz Petrinje petrinjskom odjelu
Ministarstva obrane RSK, putem kojega se potonjoj ustanovi dostavljaju podaci o
ratnoj organizaciji i sistematizaciji provedenoj unutar navedene tvrtke . . . . . . . . . . . . . . . .155
127. 1993., oujak 1., Okuani Zakljuak Oblasnog vijea SO ZS kojim odbacuju
odgovornost za sklapanje sporazuma s predstavnicima Republike Hrvatske u Daruvaru
18. veljae 1993. godine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .158
128. 1993., oujak 1., Knin Nalog Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK stanicama
javne bezbjednosti u Benkovcu, Obrovcu i Drniu, kao i stanicama milicije u
Kistanjama i Vrlici, u kojemu se potonjima nalae da to hitnije zaponu s
provoenjem kriminalistikih obrada kaznenih djela ubojstava graana hrvatske
nacionalnosti u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .160
129. 1993., oujak 1., Slunj Zahtjev pojedinih odbornika Skuptine opine Slunj u
kojemu, zbog brojnih nepravilnosti u radu opinskih i dravnih organa na podruju
spomenute opine, trae urno sazivanje i odravanje sjednice opinske Skuptine. . . . . . .161
XI

130. 1993., oujak 1., Beograd Zapisnik sa sastanka izaslanstva RSK i predstavnika UN-a
odranog u enevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .163
131. 1993., oujak 2., Kula Otvoreno pismo zahvalnosti Udruenja Srba iz RSK i Hrvatske,
sa sjeditem u mjestu Kula u Republici Srbiji, ministru unutarnjih poslova RSK Mili
Martiu, u kojem mu estitaju na dotadanjem radu i zalaganju za srpsku stvar . . . . . . . . .171
132. 1993., oujak 2., Petrinja Zahtjev energetskih strunih slubi s podruja Banije i
Korduna ministru energetike Republike Srbije, Vladimiru ivanoviu, u kojemu se
ukazuje na teku energetsku situaciju i moli za pomo pri opskrbi elektrinom
energijom toga dijela RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .172
133. 1993., oujak 2., Okuani Informacija potpredsjednika Vlade RSK, Duka Viteza,
o politikoj situaciji na tlu SO ZS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .173
134. 1993., oujak 2., Beograd Zapisnik sa sastanka izaslanstva RSK i predstavnika
UN-a odranog u enevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .175
135. 1993., oujak 3., Drni Izvjee SJB Drni o sigurnosnoj situaciji na tlu istoimene
opine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .177
136. 1993., oujak 3., Obrovac Izvjee SJB Obrovac SUP-u RSK u Kninu, u kojem
obavjetavaju o posljedicama topnikog napada hrvatskih postrojbi na podruje
obrovake opine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .178
137. 1993., oujak 3., Beograd Zapisnik sa sastanka izaslanstva RSK i predstavnika
UN-a odranog u enevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .179
138. 1993., oujak 3., Petrinja Zahtjev skuptina opina s podruja Banije i Korduna
Ministarstvu za energetiku Republike Srbije, u kojemu se trai pomo u rjeavanju
problema opskrbe elektrinom energijom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .185
139. 1993., oujak 4., Knin Naredba MUP-a RSK za formiranje specijalne brigade
MUP-a RSK Milivoj Rauo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .186
140. 1993., oujak 4., Jasenovac Plan evakuacije civilnog stanovnitva s podruja
MZ Jasenovac u sluaju neposredne ratne opasnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .188
141. 1993., oujak 5., Drni Izvjee SJB Drni o sigurnosnoj situaciji na tlu istoimene
opine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .190
142. 1993., oujak 5., Knin Dopis ministra unutarnjih poslova RSK, Mile Martia,
Biserki Obradovi iz Topuskog, supruzi predsjednika SO Vrginmost Dmitra
Obradovia, ubijenog pod nerazjanjenim okolnostima, u kojemu se potonju
obavjetava o rezultatima istrage o stradavanju njezinog supruga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .191
143. 1993., oujak 5., Borovo Naselje Zapisnik i zakljuci sa sjednice Oblasnog vijea
SO SBiZS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .192
144. 1993., oujak 7., Obrovac Izvjee SJB Obrovac SUP-u RSK u Kninu, u kojem
ih obavjetavaju o posljedicama topnikog napada hrvatskih postrojbi na podruje
obrovake opine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .195
145. 1993., oujak 7., Knin Naredba MUP-a RSK SUP-ovima RSK u Glini i Vojniu,
te naelniku Centra SDB za podruje Banovine, u kojoj se trai njihovo angairanje
na razbijanju paravojne skupine pod vodstvom Sinie Martia ilta . . . . . . . . . . . . . . . .196
146. 1993., oujak 8. , Vukovar Izvjee SUP-a Vukovar o uhienju pojedinih osoba za
koje je kriminalistikom obradom utvreno kako su izvrile vie kaznenih djela na tlu
vukovarske opine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .197
147. 1993., oujak 8., Okuani Dopis Koordinacijskog odbora Crvenog kria SO
ZS Ministarstvu obrane RSK, odjeljenju u Okuanima, putem kojeg se osporava
rjeenje gore navedene ustanove o mobilizaciji vozila Crvenog kria
u vojne svrhe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .197
148. 1993., oujak 9., Knin Dopis ministra unutarnjih poslova RSK, Mile Martia,
Udruenju Srba iz RSK i Hrvatske sa sjeditem u mjestu Kula u Republici Srbiji,
u kojem im izraava zahvalnost na njihovom dotadanjem zalaganju za RSK . . . . . . . . . . .198
XII

149. 1993., oujak 9., Drni Izvjee SJB Drni o sigurnosnom stanju na podruju
istoimene opine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .199
150. 1993., oujak 10., Benkovac Izvjee SJB Benkovac MUP-u i SUP-u RSK u
Kninu, kojim ih obavjetavaju o oruanom incidentu koji su u Benkovcu prouzroili
pripadnici dobrovoljake postrojbe Srpske radikalne stranke Milo Obili . . . . . . . . . . .200
151. 1993., oujak 10., Glina Izvjee pripadnika glinske policijske postaje o sigurnosnoj
situaciji na podruju sela Prijeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .201
152. 1993., oujak 10., Knin Dopis Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK centrima
dravne bezbjednosti istog Ministarstva u Kninu, Glini, Vukovaru i Belom Manastiru,
putem kojega se spomenuti izvjeuju o otpoinjanju operativne akcije Kobra . . . . . . . .202
153. 1993., oujak 10., Vukovar Priopenje SUP-a RSK u Vukovaru o oruanom
incidentu u selu Bapska, koji je za posljedicu imao smrt civila Mile Vukovia . . . . . . . . .203
154. 1993., oujak 12., Petrinja Izvjee sa sastanka predsjednika opina, izvrnih
savjeta te poslanika u Skuptini RSK s podruja Banovine i Korduna, na kojemu je
raspravljano o aktualnoj politikoj situaciji na tlu RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .204
155. 1993., oujak 14., Petrinja Dopis SO Banovine i Korduna predsjedniku Republike
Srbije Slobodanu Miloeviu, u kojem mu zahvaljuju na prijemu u Beogradu, te ga
obavjetavaju o istupima predsjednika RSK Gorana Hadia na sastanku predsjednika
opina, izvrnih savjeta i poslanika u Skuptini RSK s podruja Banovine i Korduna,
koji je odran 12. oujka 1993. u Petrinji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .206
156. 1993., oujak 15., Knin Dopis UJB MUP-a RSK SUP-ovima RSK u Kninu i
Korenici, te SJB u Graacu, kojim se spomenute ustanove ovlauje da pomognu pri
osiguranju prelaska skupine graana hrvatske nacionalnosti na teritorij RH. . . . . . . . . . . .207
157. 1993., oujak 16., Pakrac n/p Izvjee Stanice milicije ope nadlenosti Pakrac
o izvrenoj sigurnosnoj provjeri za Krunu Jurgeca, a povodom njegova zahtjeva za
zaposlenjem u MUP-u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .208
158. 1993., oujak 17., Knin Odluka predsjednika RSK Gorana Hadia o imenovanju
ora Bjegovia mandatarom za sastav Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .209
159. 1993., oujak 18., Knin Informacija Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK
o stanju morala, procesu naoruavanja i razmjetaju pojedinih postrojbi Hrvatske vojske. .210
160. 1993., oujak 19., Obrovac Izvjee SJB Obrovac MUP-u i SUP-u RSK u Kninu,
u kojemu se spomenute institucije obavjetavaju o topnikom napadu hrvatskih
postrojbi na podruje obrovake opine, kao i o posjeti vedskog veleposlanika,
akreditiranog u RH, gradu Obrovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .211
161. 1993., oujak 19., Borovo Naselje Zapisnik sjednice Oblasnog vijea SO SBiZS,
na kojoj je raspravljano o aktualnoj vojno politikoj situaciji, te o buduoj suradnji s
institucijama Izvrnog vijea Vojvodine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .212
162. 1993., oujak 19., Vukovar Izvjee o radu Republikog javnog tuilatva RSK,
sa sjeditem u Vukovaru, tijekom 1992. godine, Skuptini RSK u Kninu. . . . . . . . . . . . . .217
163. 1993., oujak 19., Vukovar Dopis Republikog javnog tuilatva RSK, sa sjeditem
u Vukovaru, Okrunom javnom tuilatvu u Glini, kojim dostavljaju na nadleni
postupak spis Vojnog tuilatva Beograd vezan uz nestanak ruskih novinara Nogin
Viktora i Genadij Kurinoja na podruju Hrvatske Kostajnice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .221
164. 1993., oujak 20., Ljetani Zapisnik sa sastanka poslanika Skuptine SO ZS na
kojemu se raspravljalo o sporazumu o normalizaciji odnosa, koji su hrvatski i srpski
predstavnici potpisali u Daruvaru u veljai 1993. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .222
165. 1993., oujak 21., Benkovac Izvjee SJB Benkovac MUP-u i SUP-u RSK u Kninu,
kojim ih se upoznaje s uhienjem civila hrvatske nacionalnosti, Jose epine i njegove
supruge, koji su pokuali prijei na slobodni teritorij RH. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .225
166. 1993., oujak 21., Petrinja Iz zapisnika sjednice Skuptine opine Petrinja na
kojoj se raspravljalo o aktualnoj vojno-politikoj situaciji na tlu opine . . . . . . . . . . . . . . .226
XIII

167. 1993., oujak 22., Obrovac Informacija SJB Obrovac SUP-u RSK u Kninu, u
kojoj ih obavjetavaju o posljedicama topnikog napada hrvatskih postrojbi na
podruje obrovake opine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .233
168. 1993., oujak 22., Donji agli Zabiljeka Odjeljenja milicije Lipik u kojoj se
govori o posjetu novinara BBC-a podruju zapadne Slavonije pod srpskim nadzorom,
te o snimanju dokumentarnog lma u selu Donji agli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .234
169. 1993., oujak 23., Knin Izvjee Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK u
kojemu se navode izriiti primjeri zlouporabe poloaja pojedinih lanova Vlade RSK . . . .234
170. 1993., oujak 23., Knin Informacija Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o
bijegu nekolicine dobrovoljaca s podruja SRJ, osumnjienih da su poinili vie
kaznenih djela na tetu mjesnog stanovnitva, iz vojnog pritvora vojarne SVK u
Benkovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .237
171. 1993., oujak 23. Izvjee o stanju i problemima u funkcioniranju civilne zatite
na podruju Korduna. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .237
172. 1993., oujak 23., Knin Izvjee o topnikom napadu hrvatskih postrojbi na ire
podruje Obrovca i evakuaciji tamonjeg stanovnitva koja je potom uslijedila . . . . . . . . .241
173. 1993., oujak 24., Korenica Prijedlog Skuptine Srpske oblasti Krajina Skuptini
RSK, u kojemu se trai glasanje o povjerenju predsjedniku RSK Goranu Hadiu na
iduoj sjednici republike Skuptine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .242
174. 1993., oujak 24., Korenica Deklaracija o jedinstvu i slozi srpskog naroda u RSK,
sastavljena od strane poslanika Oblasne skuptine Srpske oblasti Krajina . . . . . . . . . . . . . .242
175. 1993., oujak 24., Knin Izvjee sa sastanka predstavnika Komande 92. mtbr,
Odjeljenja Ministarstva obrane Benkovac i taba civilne zatite sa sjeditem u
Benkovcu, na kojemu se raspravljalo o problemima vezanim uz provoenje dodatne
mobilizacije na tlu benkovake opine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .243
176. 1993., oujak 25., Knin Naredba ministra unutarnjih poslova RSK, Mile Martia,
SUP-u u Kninu, u kojoj se zbog uoenog grupiranja postrojbi 126. brigade HV-a
zahtijeva poveanje borbene spremnosti policijskih postrojbi RSK na podruju
sjeverne Dalmacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .244
177. 1993., oujak 27., Beli Manastir Iz zapisnika sjednice izvanredne Skuptine RSK . . . . . .245
178. 1993., oujak 30., Knin Dopis mandatara Vlade RSK, ora Bjegovia,
predsjedniku Vlade Republike Srbije, Nikoli ainoviu, putem kojeg ga moli da
ubrza proces odobrenja kontingenta umjetnih gnojiva za potrebe proljetne sjetve
na tlu RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .295
179. 1993., oujak 31., Obrovac Informacija SJB Obrovac SUP-u RSK u Kninu,
u kojoj ih obavjetavaju o posljedicama topnikog napada hrvatskih postrojbi na
podruje obrovake opine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .296
180. 1993., oujak 31., Knin Izvjee Republikog taba civilne zatite RSK, sa sjeditem
u Kninu, predsjedniku Vlade RSK, u kojem ga obavjetavaju o organizaciji, dosadanjim
aktivnostima i problematici vezanoj uz funkcioniranje ove ustanove . . . . . . . . . . . . . . . . .297
181. 1993., oujak, Knin Izvjee o radu Ministarstva pravosua i uprave RSK u razdoblju
od svibnja 1992. do oujka 1993. godine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .302
182. 1993., travanj 1., Knin Zamolba MUP-a RSK MUP-u Republike Srbije za pomo
u rjeavanju kriminalnih sluajeva u RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .306
183. 1993., travanj 1., Lipik n/p Biograja Milorada Pavia, zapovjednika OM Lipik . . . . . .307
184. 1993., travanj 1., Pakrac n/p Slubena biljeka Stanice milicije Pakrac o izjavi
osobe srpske nacionalnosti o stanju u mjestu Gornji Sreani, koje dre hrvatske snage. . . .309
185. 1993., travanj 1., Kistanje Slubena biljeka Stanice milicije Kistanje o razgovoru s
maloljetnom osobom, svjedokom prijetnji ubojstvom Hrvata u Lakovici kraj Kistanja . . .310
186. 1993., travanj 1., Glina Dnevno izvjee deurnih Stanice milicije Glina o ubojstvu
Hrvatice u Joevici i podizanju krivine prijave protiv odgovornih za navedeni zloin . . . .311
XIV

187. 1993., travanj 1., Okuani Protestno pismo Izvrnog savjeta opine Okuani i
Kluba poslanika Narodne skuptine SO Zapadna Slavonija iz Okuana protiv inicijative
crnogorskih zastupnika u Skuptini SRJ za prihvaanje Vance-Owenovog plana . . . . . . . .311
188. 1993., travanj 2., Drni Iz biltena SJB Drni o prijavi prijetnji ubojstvom Hrvatima
u Trbounju kraj Drnia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .313
189. 1993., travanj 2., Okuani Izvjee SUP-a Okuani o stanju zateenom prilikom
obilaska Spomen-podruja Jasenovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .314
190. 1993., travanj 3., Knin Zamolba MUP-a RSK Komandi RV i PVO Vojske
Jugoslavije da im poalju naoruanje i drugu opremu za pilote koje su im poslali
na ispomo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .314
191. 1993., travanj 3., Knin Obavijest Glavnog taba Srpske vojske i MUP-a RSK
poslana zapovjednitvima korpusa, sekretarima SUP-a i pomonicima ministra
unutarnjih poslova o sadraju pisma upuenog Zapovjednitvu UNPROFOR-a i
zapovjednicima UN-ovih sektora, kojim se izraava nezadovoljstvo Srba Rezolucijom
br. 815, te ograniava kretanje i djelovanje pripadnicima UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . .315
192. 1993., travanj 3., Obrovac Obavijest SJB Obrovac SUP-u Knin o djelovanju
topnitva Hrvatske vojske na podruju mjesta Biliane. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .317
193. 1993., travanj 5., Okuani Zamolba SUP-a Okuani MUP-u RSK za odobrenje
osnivanja odreda milicije iz sastava milicije SUP-a Okuani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .318
194. 1993., travanj 5., Vojni Priopenje za javnost Oblasnog vijea Srpske oblasti
Krajine vezano za provoenje Rezolucije br. 815 UN-a i djelovanje UNPROFOR-a
na podruju RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .319
195. 1993., travanj 5., Drni Dnevno izvjee SJB Drni o provali u stan Hrvata u Drniu,
te nanoenju lakih tjelesnih ozljeda Hrvatu u Trbounju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .320
196. 1993., travanj 6., Drni Dnevno izvjee SJB Drni o provali i nasilnom useljenju u
kuu Hrvatice u Drniu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .320
197. 1993., travanj 6., Benkovac Izvjee SJB Benkovac o krivinim djelima pripadnika
IV. bataljuna i nemogunosti njihova procesuiranja zbog straha graana od osvete
pripadnika navedene postrojbe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .321
198. 1993., travanj 6., Obrovac Obavijest naelnika SJB Obrovac o topnikom napadu
hrvatskih snaga na podruju Mukovaca te veem oteenju dalekovoda i manjim
dijelom privatnih objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .322
199. 1993., travanj 7., Knin Zapovijed Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o
reorganizaciji i razmjetaju djelatnika pojedinih SUP-ova RSK radi boljeg djelovanja . . . .323
200. 1993., travanj 8., Drni Dnevno izvjee SJB Drni o provalama, kraama i
maltretiranjima Hrvata u Trbounju i Drniu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .324
201. 1993., travanj 8., Stara Gradika Izvjee SM Stara Gradika SUP-u Okuani o
njihovoj pomoi Stambenoj komisiji prilikom useljavanja odnosno iseljavanja
stanara iz odreenih stanova na podruju Stare Gradike tijekom 1992. i 1993. godine . .325
202. 1993., travanj 9. Pismo Momila R. ujia upueno svim Srbima nakon
potpisivanja sporazuma u enevi, da nastave s ratnim djelovanjima na zadarskom
podruju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .326
203. 1993., travanj 12., Daruvar Prosvjedno pismo zapovjednika kanadskog bataljuna
UN-a srpskim vlastima u Okuanima zbog oruane pljake civila u UNPA zoni . . . . . . . .327
204. 1993., travanj 12., Drni Informacija SJB Drni SUP-u Knin o suradnji s Vojnom
policijom 75. mtbr Vojske RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .328
205. 1993., travanj 13., Gradusa Zapisnik 21. sjednice Skuptine opine Caprag . . . . . . . . .330
206. 1993., travanj 13., Dvor na Uni Zakljuci s 23. sastanka predstavnika
UNPROFOR-a i taba za suradnju s UNPROFOR-om u RSK odranog u Kampu
UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .340
XV

207. 1993., travanj 15., Knin Zamolba MUP-a RSK MUP-u Republike Srbije da
potaknu uenike Srednje kole unutranjih poslova u Sremskoj Kamenici da dou
ivjeti i raditi u RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .343
208. 1993., travanj 15., Dalj Potraivanje Opine Dalj od novosadske Industrije mesa
Neoplanta za naknadu tete zbog odvoenja stoke s daljskih farmi tijekom 1991.
godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .343
209. 1993., travanj 20., Okuani Iz zapisnika prve redovne sjednice prvog redovnog
zasjedanja Skuptine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .345
210. 1993., travanj 20., Knin Program rada novoizabrane Vlade RSK, predvoene
orem Bjegoviem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .386
211. 1993., travanj 22., Knin Zapisnik s 43. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .391
212. 1993., travanj 23., Okuani Zakljuci Oblasnog vijea SO ZS o zakljucima
Skuptine RSK o nedelegiranju potpisnika tzv. Daruvarskog sporazuma iz Zajednice
skuptina Republike Srpske i Republike Srpske Krajine, te razrjeenju lanova
Oblasnog vijea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .392
213. 1993., travanj 26., Knin Rjeenje Vlade RSK o imenovanju Save trbca sekretarom
Vlade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .394
214. 1993., travanj 26., Knin Izvjee Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK
predsjedniku RSK, predsjedniku Vlade RSK i ministru unutarnjih poslova RSK
o sigurnosnoj i politikoj situaciji na benkovako-obrovakom ratitu . . . . . . . . . . . . . . . .395
215. 1993., travanj 26., Knin Izvjee Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK
predsjedniku RSK, predsjedniku Vlade RSK i ministru unutarnjih poslova RSK
o politikoj situaciji u Republici Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .396
216. 1993., travanj 26., Okuani Zapovijed SUP-a Okuani Odjeljenju milicije za
kontrolu prelaska dravne granice Most kojom se zabranjuje naputanje zapadne
Slavonije odreenim osobama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .398
217. 1993., travanj 27., Petrinja Obavijest Sekretarijata javne bezbjednosti Petrinja
SUP-u Glina o potrebi zatite tvornice Finel od uestalih kraa . . . . . . . . . . . . . . . . . . .399
218. 1993., travanj 27., Obrovac Obavijest SJB Obrovac SUP-u Knin o topnikom
djelovanju HV-a na podruju Obrovca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .400
219. 1993., travanj 28., Knin Zamolba MUP-a RSK predsjedniku Republike Srbije,
predsjedniku srbijanske Vlade i ministru unutarnjih poslova Republike Srbije za
novanu pomo kako bi se isplatile plae djelatnicima MUP-a RSK . . . . . . . . . . . . . . . . .401
220. 1993., travanj 29., Knin Zamolba MUP-a RSK Vladi RSK da izdvoji odreenu
koliinu brana iz robnih rezervi kao pomo djelatnicima MUP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . .402
221. 1993., travanj 30., Knin Prosvjedno pismo MUP-a RSK Glavnom zapovjednitvu
UNPROFOR-a i UNHCR-a u Zagrebu zbog krenja normi meunarodnog prava
prilikom dostave humanitarne pomoi Bonjacima u Velikoj Kladui . . . . . . . . . . . . . . . .403
222. 1993., svibanj 4., Topusko Zapisnik 44. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .404
223. 1993., svibanj 4., Knin Zapisnik sa sastanka delegacije RSK, predvoene
predsjednikom Vlade orem Bjegoviem, s predstavnicima UNPROFOR-a. . . . . . . . . .409
224. 1993., svibanj 4., Knin Stavovi Vlade RSK o Vance-Owenovom mirovnom
planu o podjeli BiH na 9 kantona, uz posebno podruje Sarajeva, te preporuka
Skuptini Republike Srpske da odbaci ponueni plan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .413
225. 1993., svibanj 4., Okuani Izvjee Centra dravne bezbjednosti Glina Resoru
dravne bezbjednosti u Kninu o izboru Veljka Dakule za predsjednika opine Pakrac,
te o njegovim eventualnim razmimoilaenjima sa stavovima politike Vlade RSK . . . . . . . .415
226. 1993., svibanj 5., Drni Iz Biltena SJB Drni za dan 5/6. svibnja 1993. o pljaki
hrvatskog stanovnitva u Drniu i okolici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .416
227. 1993., svibanj 5., Knin Kaznena prijava Okrunog javnog tuilatva u Kninu
protiv dvojice pripadnika SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .417
XVI

228. [1993., svibanj 6.], Knin Zapisnik s 45. sjednice Vlade RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .418
229. 1993., svibanj 6., Knin Prijedlog tema za razgovor predstavnika Vlade RSK s
predstavnicima SR Jugoslavije o otvorenim pitanjima iz djelokruga rada Ministarstva
za upravu i pravosue. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .421
230. 1993., svibanj 6., Lipik Slubena zabiljeka Odjeljenja milicije Lipik o razgovorima
s predstavnicima UNPF-a (United Nations Population Fund) o mogunosti da
stanovnici RSK obrauju zemlju na podruju pod kontrolom hrvatskih vlasti . . . . . . . . . .422
231. 1993., svibanj 7., Knin Naputak Uprave javne bezbjednosti SUP-ovima o potrebi
vee kontrole prijelaza granice zbog uestalih sluajeva verca i izvoza ukradenih stvari . . .422
232. 1993., svibanj 8., Knin Obavijest predsjednika Vlade RSK i predsjednika
Dravnog komiteta za suradnju s UNPROFOR-om voditelju Promatrake misije
EZ-a u Kninu o imenovanju predstavnika u mjeovitu humanitarnu Komisiju . . . . . . . . .423
233. 1993., svibanj 8., Topusko Prijedlog Skuptina opina Banije i Korduna Vladi RSK
o novoj teritorijalnoj organizaciji RSK kojom bi se doprinijelo boljem funkcioniranju
opina te, sukladno tomu, i drave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .424
234. 1993., svibanj 9., Knin Prijedlog Glavnog taba SVK predsjedniku RSK o potrebi
stavljanja nalazita nafte eletovci, kao objekta od stratekog znaaja za privredni
razvoj RSK, pod nadlenost SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .425
235. 1993., svibanj 10., Glina Obavijest Odjeljenja za suzbijanje kriminaliteta SUP-a
Glina MUP-u RSK o pronaenim tijelima ubijenih tefanije Brdari i ure Brdaria
u bunaru kraj njihove kue u mjestu Maja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .426
236. 1993., svibanj 11., Glina Upute SUP-a Glina Stanicama javne bezbjednosti
Petrinja, Kostajnica i Dvor o mjerama kontrole stanovnitva koje je doputovalo iz
Republike Hrvatske (provoenje akcije Povratnik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .427
237. 1993., svibanj 12., Knin Priopenje Srpske demokratske stranke Krajine kojim
se podrava odluka Skuptine Republike Srpske o raspisivanju referenduma o
Vance-Owenovom planu i mogunosti udruivanja s drugim narodima i dravama . . . . . .429
238. 1993., svibanj 12., Knin Priopenje Srpske radikalne stranke Like kojim se
Skuptini Republike Srpske daje puna podrka u neprihvaanju Vance-Owenovog plana. .430
239. 1993., svibanj 12., Knin Priopenje za javnost Predsjednitva Skuptine Srpske
opine Zadar o preseljenju sjedita Srpske opine Zadar u Zemunik Gornji te ostalim
zakljucima donesenim na sjednici Predsjednitva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .431
240. 1993., svibanj 13., Knin Zapisnik s 46. redovne sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . .431
241. 1993., svibanj 13., Knin Zapisnik sa sastanka predstavnika Dravnog komiteta
za suradnju s UNPROFOR-om (izmeu ostalih i predsjednik Vlade RSK ore
Bjegovi) s izaslanikom predsjednika Ruske Federacije i zamjenikom ministra vanjskih
poslova Ruske Federacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .443
242. 1993., svibanj 13., Drni Iz Biltena SJB Drni za 12/13. svibanj 1993. o izvrenom
razbojstvu nad Josipom Konti iz Drnia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .446
243. 1993., svibanj 14., Knin Izvjee Resora dravne bezbjednosti upueno ministru
unutarnjih poslova RSK o boravku zamjenika ministra vanjskih poslova Ruske
Federacije Vitaliya Churkina u Kninu, njegovom razgovoru s hrvatskim predsjednikom
Franjom Tumanom u vezi rjeenja pitanja statusa Krajine, te normalizaciji odnosa
na relaciji Zagreb Knin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .447
244. 1993., svibanj 18., Petrinja Izvjee Informativne agencije RSK ISKRA o
pregovorima u Topuskom izmeu predstavnika Vlade RH i predstavnika pobunjenih
Srba, uz nazonost zamjenika ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Vitaliya
Churkina i voditelja civilnih poslova UNPROFOR-a Cedrica Thornberryja . . . . . . . . . . .448
245. 1993., svibanj 18., Knin Prijedlog Okrunog zatvora Knin o radnjama potrebnim
za ponovno stavljanje u funkciju KPD-a Stara Gradika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .449
XVII

246. 1993., svibanj 19., Knin Izvjee Crvenog kria RSK o broju prognanih i ilegalno
iseljenih Hrvata s podruja Promine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .450
247. 1993., svibanj 20., Knin Izvjee Uprave javne bezbjednosti o kriminalu na
podruju RSK tijekom travnja 1993. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .452
248. 1993., svibanj 20., Knin Zapisnik s 47. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .454
249. 1993., svibanj 20., Knin Odluka Vlade RSK o osnivanju Opeg kazneno-popravnog
doma u Staroj Gradici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .464
250. 1993., svibanj 20., Beli Manastir Zahtjev SUP-a Beli Manastir MUP-u RSK za
odravanje sastanka izmeu predstavnika Vlade RSK i maarske vlade o problemima
vezanim uz dravnu granicu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .465
251. 1993., svibanj 21., Knin Priopenje za javnost Vlade RSK i Glavnog taba SVK o
stavovima vezanim uz pregovore s predstavnicima Vlade RH u Topuskom . . . . . . . . . . . .466
252. 1993., svibanj 22., Okuani Priopenje Narodne skuptine Oblasti Zapadna
Slavonija, kojim je pruena podrka delegaciji Skuptine RSK na sjednici Skuptine
SRJ u Beogradu, o njihovom stavu o neprihvaanju Vance-Owenovog plana za mirno
rjeavanje krize u BiH, te nastojanju da se ubrza proces ujedinjenja RS i RSK . . . . . . . . . .467
253. 1993., svibanj 24., Zemunik Gornji Upit predsjednika Srpske opine Zadar
o vericiranju iste od strane Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .468
254. 1993., svibanj 24., Hrvatska Kostajnica Zakljuci predstavnika lokalnih vlasti s
podruja opine Kostajnica o provoenju mjera kontrole sjee privatnih i javnih uma te
bespravnog odnoenja graevinskog materijala s naputenih objekata na podruju opine 469
255. 1993., svibanj 24., Knin Priopenje za javnost Ministarstva za vanjske poslove
RSK kojim se osuuju pokuaji organiziranja razgovora predstavnika srpske manjine
u Hrvatskoj s predstavnicima vedske manjine u Finskoj o pitanju prava manjina . . . . . . .470
256. 1993., svibanj 24., Obrovac Obavijest SJB Obrovac SUP-u Knin da su hrvatske snage
granatirale Obrovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .471
257. 1993., svibanj 25., Knin Zapisnik s 48. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .472
258. 1993., svibanj 25., Knin Odgovor Ministarstva vanjskih poslova RSK predsjedniku
Komisije za manjinska prava Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji na njegovu
inicijativu da pobunjeni Srbi u Hrvatskoj prihvate status manjinskog naroda u RH . . . . .477
259. 1993., svibanj 25., Stara Gradika Slubena zabiljeka SM Stara Gradika o sukobu
civilne policije UNPROFOR-a i graana Uskoka zbog krae graevinskog materijala iz
naputenih objekata u mjestu Gornji Varo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .478
260. 1993., svibanj 25., Plaki Ostavka v.d. direktora PMI Plaki zbog nemoguih uvjeta
rada na podruju RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .480
261. 1993., svibanj 26., Obrovac Obavijest SJB Obrovac MUP-u RSK o privrednim
subjektima na podruju opine Obrovac koji imaju potraivanja prema UNPROFOR-u .481
262. 1993., svibanj 27., Knin Zabiljeka sa sastanka predstavnika Dravnog komiteta
RSK za odnose s UNPROFOR-om sa supredsjedateljem Mirovne konferencije o
bivoj Jugoslaviji Thorvaldom Stoltenbergom, te zapovjednikom snaga UNPROFOR-a
L. E. Wahlgrenom i njegovim pomonikom, o prekidu vatre i izvjetaju T. Stoltenberga
Vijeu sigurnosti UN-a o novom mandatu UNPROFOR-a na ovom podruju . . . . . . . . .482
263. 1993., svibanj 27., Knin Izvjee Dravnog komiteta RSK za odnose s
UNPROFOR-om supredsjedatelju Mirovne konferencije o bivoj Jugoslaviji u enevi
o gleditima Vlade RSK o vojnoj, politikoj i ekonomsko-socijalnoj situaciji u RSK,
pitanjima suradnje s UNPROFOR-om i stanju ljudskih prava i sloboda . . . . . . . . . . . . . .483
264. 1993., svibanj 28., Knin Zahtjev SUP-a Knin naelniku sigurnosti 7. korpusa
Vojske RSK za privoenje dvojice pripadnika SVK osumnjienih za kaznena djela
teke krae u mjestu Matase. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .489
XVIII

265. 1993., svibanj 29., Knin Izvaci iz programa Kabineta ministra bez portfelja Vlade
RSK za plansko naseljavanje srpskog stanovnitva iz BiH na podruje Republike Srpske
kako bi se osigurali uvjeti za trajno odravanje srpskih teritorija u BiH, odnosno Republici
Srpskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .490
266. 1993., svibanj 30., Obrovac Informacija SJB Obrovac SUP-u Knin o razmjeni topnike
vatre na linijama dodira s hrvatskim snagama kod Obrovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .492
267. 1993., svibanj 30., Bijeljina Izvod iz lista Veernje novosti o odranom sastanku
predstavnika Republike Srpske i Republike Srpske Krajine u Bijeljini na kojem je
raspravljano o mjerama i dinamici ujedinjenja dviju srpskih paradrava . . . . . . . . . . . . . .493
268. 1993., svibanj 31., Knin Priopenje za javnost Dravnog komiteta za suradnju s
UNPROFOR-om o stavovima vezanim uz govor predsjednika RH Franje Tumana,
odran povodom proslave Dana dravnosti RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .494
269. 1993., svibanj 31., Okuani Zapisnik konstituirajue sjednice Oblasnog vijea
SO ZS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .495
270. 1993., lipanj 1., Knin Zapisnik s 49. redovne sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . .499
271. 1993., lipanj 1., Knin Rjeenje Odjela za optu upravu i drutvene djelatnosti
opine Knin o priznanju prava na privremenu vojnu invalidninu Nikoli Macuri . . . . . . .505
272. 1993., lipanj 2., Vukovar Obavijest o prekidu tradicionalne slovake zabave u
Iloku i pucanju po zgradi slovakog Doma. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .507
273. 1993., lipanj 2., [Donji agli] Slubena zabiljeka Odjeljenja milicije Lipik
o izvrenom pretresu u selu Kovaevac u kojem su kanadski vojnici pronali streljivo
i raketne bacae . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .508
274. 1993., lipanj 3., [Knin] Zapisnik sa sastanka lanova Dravnog komiteta za odnose s
UNPROFOR-om i Cedrica Thornberrya. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .509
275. 1993., lipanj 3., Knin Bilten Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK s dnevnim
dogaajima u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .513
276. 1993., lipanj 4., Knin Obavijest Kabineta predsjednika RSK kojom se upozorava
Zapovjednitvo UNPROFOR-a o pripremama RH za napad na RSK . . . . . . . . . . . . . . . .514
277. 1993., lipanj 4., [Donji agli] Slubena zabiljeka Odjeljenja milicije Lipik o
otuivanju imovine Hrvata iz naselja Bukovani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .516
278. 1993., lipanj 4., Knin Bilten Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK s dnevnim
dogaajima u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .516
279. 1993., lipanj 5., Knin Odluka Skuptine RSK o raspisivanju referenduma i
izjanjavanju graana o ujedinjenju RSK i RS u jedinstvenu dravu uz mogunost
ujedinjenja s ostalim Srpskim zemljama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .517
280. 1993., lipanj 5., Plitvice Obavijest za javnost Oblasnog odbora Srpske radikalne
stranke u kojoj se odbacuje bilo kakva autonomija u NDH, te se trai stvaranje
vlade nacionalnog spasa i raspisivanje izbora. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .519
281. 1993., lipanj 7., Knin Obavijest Resora dravne bezbjednosti zapovjedniku G
SVK o moguem napadu RH na RSK s namjerom sprjeavanja referenduma o
ujedinjenju RSK i RS. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .520
282. 1993., lipanj 7., Knin Bilten Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK s dnevnim
dogaajima u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .521
283. 1993., lipanj 8., Knin Odluka Vrhovnog savjeta obrane o zabrani odlaska vojnih
obveznika, obveznika civilne zatite te obveznika radne obveze s teritorija RSK . . . . . . . . .522
284. 1993., lipanj 8., Knin Bilten Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK s dnevnim
dogaajima u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .523
285. 1993., lipanj 8., Graac Operativna provjera SJB Graac za Iliju Brina, kandidata
policijskog teaja u kolskom centru 17. august u Golubiu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .525
XIX

286. 1993., lipanj 9., Knin Obavijest Kabineta ministra unutarnjih poslova o sastanku
Vrhovnog vojnog savjeta RSK te o obvezujuim mjerama zbog oekivanog napada RH . .527
287. 1993., lipanj 10., Knin Bilten Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK s dnevnim
dogaajima u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .528
288. 1993., lipanj 10., Knin Zahtjev Ministarstva za pravosue i upravu Ministarstvu
obrane RSK za mobilizaciju putnikih vozila i vozaa zbog poveanih potreba
opinskih sudova i tuilatva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .529
289. 1993., lipanj 11., Knin Obavijest Resora dravne bezbjednosti o zapaenim
aktivnostima Hrvatske vojske na podruju zapadne Slavonije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .530
290. 1993., lipanj 11., Okuani Obavijest SUP-a Okuani o disciplinskim mjerama
protiv radnika koji odlaze na podruje pod hrvatskom kontrolom . . . . . . . . . . . . . . . . . . .531
291. 1993., lipanj 12., Pakrac n/p Uputa Izvrnog savjeta opine Pakrac o provedbi
referenduma na prostoru opine Pakrac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .532
292. 1993., lipanj 12., Knin Obavijest taba civilne zatite Knin o nasilju nad
Hrvatima u selima Kijevo i Matase. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .533
293. 1993., lipanj 12., Knin Bilten Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK s dnevnim
dogaajima u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .533
294. 1993., lipanj 13., Knin Bilten Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK s dnevnim
dogaajima u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .535
295. 1993., lipanj 14., Knin Zahtjev Republikog taba civilne zatite za osiguranje
potrebnih koliina goriva radi mogueg hrvatskog napada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .536
296. 1993., lipanj 14., Knin Izvjetaj SJB Obrovac o djelovanju hrvatskog topnitva
po poloajima srpske vojske na predjelu Stari Gaj i naselju Zaton . . . . . . . . . . . . . . . . . .537
297. 1993., lipanj 14., Knin Bilten Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK s
dnevnim dogaajima u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .538
298. 1993., lipanj 14., Golubi Obavijest kolskog centra u Golubiu o loim
odnosima meu radnicima, iz koje je vidljiva sprega vlasti i kriminala, te
nepotizam u organima MUP-a RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .540
299. 1993., lipanj 14., [Knin] Zapisnik sa sastanka Milana Martia i zamjenika
zapovjednika mirovnih snaga UN-a Cedrica Thornberrya . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .541
300. 1993., lipanj 15., Beli Manastir Obavijest SUP-a Beli Manastir o zabrani
prelaska pripadnicima milicije i vojske RSK iz Baranje u Republiku Srbiju . . . . . . . . . . . .545
301. 1993., lipanj 15., [Obrovac] Obavijest SJB Obrovac o djelovanju hrvatskog
topnitva po irem podruju grada Obrovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .546
302. 1993., lipanj 16., [Donji agli] Slubena zabiljeka Odjeljenja milicije Lipik
o ulasku kamiona s cigaretama na prostor RSK te o njegovu preuzimanju od strane
vojne policije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .547
303. 1993., lipanj 16., Glina Obavijest SUP-a Glina o razbojnitvu nad zamjenikom
zapovjednika policije UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .547
304. 1993., lipanj 17., Kostajnica Zapisnik sa zajednikog sastanka predsjednitva
Srpske demokratske stranke Kostajnice i poslanika u Skuptini RSK, na kojem je
raspravljano o promjeni referendumskog pitanja za ujedinjenje RSK i RS . . . . . . . . . . . . .548
305. 1993., lipanj 17., Dvor Obavijest Izvrnog savjeta opine Dvor o referendumu i
poziv graanima da se odazovu i glasaju za suverenu RSK i njeno ujedinjenje s
Republikom Srpskom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .550
306. 1993., lipanj 17., Glina Obavijest predsjednika Okrunog suda Glina Ministarstvu
za pravosue i upravu o nasilju nad zatvorenikom Ivicom Kovaeviem od strane
trojice inspektora SUP-a Glina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .551
307. 1993., lipanj 19., [Donji agli] Slubena zabiljeka Odjeljenja milicije Lipik
povodom oduzimanja novaca od vozaa teretnog automobila koji je uao iz RH na
teritorij RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .553

XX

308. 1993., lipanj 19., [Donji agli] Slubena zabiljeka Odjeljenja milicije Lipik o
razgovoru s radnikom odjeljenja koji je prisvojio veu koliinu cigareta iz teretnog
automobila koji je uao iz RH u RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .554
309. 1993., lipanj 19., Obrovac Obavijest SJB Obrovac o djelovanju hrvatskog topnitva
po ciljevima na uem i irem prostoru opine Obrovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .555
310. 1993., lipanj 19., Knin Bilten Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK s dnevnim
dogaajima u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .556
311. 1993., lipanj 20., Knin Bilten Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK s dnevnim
dogaajima u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .558
312. 1993., lipanj 20., Knin Obavijest Resora dravne bezbjednosti Glavnom tabu
SVK o peticiji i prosvjednom pismu 130 vojnika s granine linije na rijeci Kupi i
o njihovim zahtjevima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .560
313. 1993., lipanj 22., Knin Obavijest Stanice milicije za regulaciju i kontrolu saobraaja
Knin o odlasku civila hrvatske nacionalnosti iz naselja Matase u RH . . . . . . . . . . . . . . . .561
314. 1993., lipanj 22., [Donji agli] Slubena zabiljeka Odjeljenja milicije Lipik o
provedbi referenduma u naselju Donji agli. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .561
315. 1993., lipanj 23., Knin Obavijest Kabineta ministra MUP-a RSK o odluci Vlade
RSK kojom se 5. srpanj proglaava praznikom slube unutranjih poslova RSK . . . . . . .562
316. 1993., lipanj 23., [Okuani] Slubena zabiljeka o obavjetajnim spoznajama o
djelovanju nekih osoba, te o drugim zbivanjima u zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . .563
317. 1993., lipanj 23., Knin Bilten Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK s dnevnim
dogaajima u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .564
318. 1993., lipanj 26., Knin Bilten Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK s dnevnim
dogaajima u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .566
319. 1993., lipanj 27., Knin Dnevni izvjetaj Republikog centra za osmatranje i
obavjetavanje o dogaajima i zbivanjima na podruju RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .567
320. 1993., lipanj 27., Knin Bilten Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK s dnevnim
dogaajima u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .568
321. 1993., lipanj 27., Obrovac Dnevni operativni bilten SJB Obrovac koji navodi
agresivno ponaanje i prijetnje jednog kaluera manastira Krupa prema srpskim
izbjeglicama u manastiru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .570
322. 1993., lipanj 29., Drni Bilten SJB Drni u kojem se navode kaznena djela
prema civilima hrvatske nacionalnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .570
323. 1993., lipanj 29., Knin Uputa Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK kojom
se odreuje postupak sa zahtjevima osoba koje ele napustiti RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . .571
324. 1993., lipanj 29., Knin Dopis SUP-a Knin MUP-u RSK s popisom osoba
hrvatske nacionalnosti iz naselja Matase koje ele napustiti teritorij RSK . . . . . . . . . . . . . .572
325. 1993., lipanj 30., Obrovac Izvjetaj SJB Obrovac o topnikom napadu Hrvatske
vojske na podruje MZ Zaton . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .573
326. 1993., lipanj, Beograd Pravna analiza o temeljnim pitanjima postupka ujedinjenja
Republike Srpske Krajine i Republike Srpske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .574
327. 1993., lipanj, [Pakrac n/p] Informacija o politikom, gospodarskom i
humanitarnom stanju na prostoru opine Pakrac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .583
328. 1993., lipanj, [Ilok] Izvjetaj Ministarstva pravosua i uprave Vladi RSK o radu
Ministarstva i prijedlozima mjera za poboljanje rada istog Ministarstva . . . . . . . . . . . . . .585
Kazalo imena. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .589
Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .603

XXI

PREDGOVOR

okumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (sijeanj-lipanj 1993.)


osma su knjiga u seriji koju je pod naslovom Republika Hrvatska i Domovinski
rat 1990.-1995. Dokumenti, od 2007. poeo objavljivati Hrvatski memorijalnodokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje Centar). U knjizi su predstavljeni
dokumenti iz arhivskoga gradiva Republike Srpske Krajine (RSK) koji se uvaju u Centru
i drugim arhivskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Objavljeni su kronolokim slijedom
s potrebnim znanstvenim aparatom, a obuhvaaju razdoblje od 2. sijenja do 30. lipnja
1993. godine. Najvei dio dokumenata nastao je djelovanjem tijela civilne vlasti Republike
Srpske Krajine i govori o odlukama politikoga vodstva pobunjenih Srba u Hrvatskoj te
o svakodnevici na tada okupiranom dijelu Republike Hrvatske. Svi navedeni dokumenti
prepisani su, a njihovi originali ili preslike originala u posjedu su Centra. Prilikom prijepisa
dokumenata izvrene su nune transkripcije radi njihove bolje itljivosti. Vei zahvati u
tekstu naznaeni su stavljanjem teksta u uglatu zagradu, a u biljekama je upozoreno na
dijelove dokumenta koji su u izvorniku oteeni i na dijelove koji su izostavljeni. Jednako
tako, radi boljeg razumijevanja, u biljekama su navedena imena ili prezimena sudionika
koja se ne spominju u dokumentu ili podaci o drugim dokumentima i literaturi u kojima
se spominje isti dogaaj.
Zatitne snage UN-a (UNPROFOR), rasporeene u Hrvatskoj tijekom 1992., uspjele su
osigurati relativno mirnije razdoblje, ali nisu ispunile veinu preuzetih obveza: nisu zatitile
preostalo nesrpsko stanovnitvo u UNPA zonama, nisu omoguile cestovnu komunikaciju
preko okupiranog teritorija Republike Hrvatske i povratak prognanika u svoje domove, a
dokumenti pokazuju da nisu uspjeno provele ni razoruanje pobunjenih Srba. Zatitne
snage UN-a nisu rijeile ni pitanje ruiastih zona, kako su nazvani dijelovi okupiranoga
teritorija RH koji su prema Vanceovom planu trebali odmah i bezuvjetno biti vraeni u
ustavnopravni poredak RH. Ipak, u cilju mirnoga rjeenja problema okupiranoga teritorija,
vodstvo RH pristalo je da ta podruja kao posebne (tzv. ruiaste) zone nakratko pripadnu
UNPA sektorima, ali i da meunarodne snage taj problem rijee u najkraem roku. No,
budui da tu obvezu meunarodne snage nisu ispunile do kraja 1992., Hrvatska je, zbog
prometne i gospodarske izoliranosti Dalmacije, bila prisiljena da 22. sijenja 1993. pokrene
oslobodilaku operaciju Gusar (poznatija pod imenom Maslenica). Oslobaanjem
zadarskog zalea i izgradnjom pontonskoga mosta na mjestu sruenoga Maslenikog
mosta, omoguena je cestovna veza izmeu sjevera i juga Hrvatske. Odmah potom, 28.
sijenja 1993., Hrvatska vojska oslobodila je i Hidrocentralu Perua u okolici Sinja.
Iako je Vijee sigurnosti UN-a osudilo spomenuti napad i zatrailo povlaenje hrvatskih
snaga na prijanje poloaje, hrvatsko vodstvo ustrajalo je u izgradnji pontonskoga mosta i
cestovnom povezivanju juga sa sjeverom Hrvatske. ak je i predstavnik UN-a u razgovorima
s vodstvom pobunjenih Srba konstatirao da su Hrvati 22. 1. 1993. napali jer nisu mogli
1

izdrati razdvajanje drave te da su ruiaste zone teritorij pod hrvatskim suverenitetom


(dok. br. 137). Jednako tako, predstavnici UNPROFOR-a pokuali su uvjeriti predsjednika
RSK Gorana Hadia da se prvo mora ispotovati rezolucija UN-a 762, prema kojoj su
ruiaste zone hrvatski teritorij u kojem ima pravo biti hrvatska policija, no on je inzistirao
da se prvo sprovede rezolucija UN-a 802, tj. traio je bezuvjetno povlaenje HV-a na
poloaje prije operacije Maslenica (dok. br. 130), kako bi UNPROFOR izaao na liniju,
na granicu, jer trupe na srpskoj teritoriji nemaju logike (dok. br. 137).
Dakako, napad hrvatskih snaga izazvao je estoki oruani odgovor SVK-a. Dokumenti
u ovoj knjizi pokazuju da je Vlada RSK oekivala napad hrvatskih snaga te da je vodstvo
pobunjenih Srba u potpunosti bilo spremno na odmazdu, koja je ukljuivala djelovanje
i po najveim hrvatskim gradovima (dok. br. 21). Nastali sukob pokuala je smiriti
meunarodna zajednica, o emu svjedoe zapisnici razgovora izmeu predstavnika UN-a i
vodstva pobunjenih Srba. Neki od njih objavljeni su u ovoj knjizi, a pokazuju da je srpska
strana predstavnicima meunarodne zajednice iznijela niz netonih podataka i pristranih
interpretacija dogaaja iz povijesti. Primjerice, nisu toni navodi da je hrvatska politika
misao jo u 19. veku postavila sebi za cilj istrebljenje Srba (dok. br. 224); nije tono da su
prema Ustavu Socijalistike Republike Hrvatske, lan 1. taka 1. Srbi bili konstitutivni
narod prema Republici Hrvatskoj, ali da su 1990. izbaeni iz Ustava (dok. br. 241, 263
i drugi); nije tono da je predsjednik RH F. Tuman imao iste namjere klanja Srba kao i
Paveli (dok. br. 130); nije tono da je Hrvatska Srbe dravnim terorom prognala iz zemlje
i opljakala njihovu pokretnu i nepokretnu imovinu, inei time najvee etniko ienje na
teritoriju bive Jugoslavije (dok. br. 255); nije tono da je u Hrvatskoj postojala zakonska
odredba da u hrvatskim kolama hrvatski jezik i istoriju mogu predavati samo etniki isti
Hrvati (dok. br. 263).
U jednom od razgovora s predstavnicima UN-a vodstvo pobunjenih Srba u RH
spomenulo je da u RSK, za razliku od Hrvatske u kojoj postoje logori za Srbe (u
dokumentu su navedene neke lokacije za koje nema potvrde da su tu bili logori, a kao
logori navedeni su zatvori, op. ur.), takve vrste logora nisu postojale i da su u cijeloj RSK
svega dva prava zatvora (dok. br. 263). Spomenuti navod nije toan, jer su i srpski zatvori
u Glini, Kninu i Staroj Gradici (dakle, vie od dva zatvora u RSK) zapravo bili logori
(uglavnom za Hrvate), a logori u kojima su zatvarani i mueni Hrvati postojali su u Buju,
Lovasu, Veleprometu u Vukovaru, Ovari kraj Vukovara, Vojniu, Korenici Istodobno,
velik broj zarobljenih branitelja i civila u Hrvatskoj odveden je u logore na teritoriju Srbije
i Bosne i Hercegovine.
Posebnu iracionalnost i totalnu povijesnu neutemeljenost, ali i iskljuivost i nedosljednost
pokazuju pokuaji vodstva RSK da uvjere predstavnike UN-a da Hrvati nisu nikad imali
etnike teritorije, koje bi bile dovoljne za stvaranje drave, da na njihovim teritorijama nije
bilo mogue uspostaviti privrednu, saobraajnu i kulturnu celinu, pa su Srbi velikoduno
pozajmili Hrvatima 1939. i 1944. godine svoje teritorije i svoj narod da bi bila mogua
celina za stvaranje autonomne jedinice u Jugoslaviji pod imenom Hrvatska, da su zato
to su uvek Hrvatima davali svoju teritoriju da bi stvorili svoju dravu Srbi bili u Ustavu,
te da su sad stvorene dve drave i da kako je svet prihvatio raspad Jugoslavije, tako
mora prihvatiti i raspad Hrvatske. Poseban biser bila je izjava dunosnika RSK da u
Zagrebu vie nema Srba (!) (dok. br. 137), te da, kad je rije o pitanju narodnih manjina,
Srbi u RSK mogu raspravljati samo o manjinama kojih ima ovde u Baranji - Maarima,
Hrvatima, Slovencima i dr. (dok. br. 177).
2

Da bi privoljeli vodstvo pobunjenih Srba u RH na primirje, predstavnici UN-a bili su


maksimalno tolerantni i suzdrani u razgovoru s njima, iako srpski zahtjevi uglavnom nisu
bili realni, a esto su i proizvoljno tumaili donesene sporazume, primjerice, da je Vanceov
plan donesen radi zatite Srba. Tako je na njihov zahtjev da u Kninu ne moe biti hrvatska
zastava, predstavnik UN-a odgovorio da UN Srbe nee siliti na to i da to ne moraju
prihvatiti (dok. br. 130), te da ih nitko nee prisiljavati da potpiu neto gde e pisati da su
deo Hrvatske (dok. br. 134). Dakako, mogue je i da su takva obeanja pripadnika UN-a
bila dio politike taktike za pridobivanje Srba na pregovore.
Meu podacima koji u ovdje navedenim dokumentima nisu toni, nalaze se i preuveliani
podaci o broju ili gubicima hrvatskih vojnika. Tako je navedeno da je RSK u sijenju
1993. napalo 14 elitnih hrvatskih brigada i itav niz teroristikih grupa (u dok. br. 177
spominje se 13 brigada koje je podrala i naoruala do zuba Nemaka), te da su hrvatske
snage izvrile itav niz masakara nad nedunim starcima, enama i djecom (dok. br. 35,
42, 48). Preuvelian je i podatak da je u sijenju 1993. Hrvatska izgubila nekoliko brigada
(dok. br. 36), odnosno da je izgubila oko 3000 ljudi (dok. br. 166).
Vodstvo pobunjenih Srba bilo je posebno ustrajno u ponavljanju lai da novi hrvatski
Ustav zapravo znai kontinuitet tadanje SR Hrvatske sa kvislinkom tvorevinom NDH iz
2. svjetskog rata (dok. br. 263). Naime, upravo je u Izvorinim osnovama novoga hrvatskoga
Ustava iz 1990. naglaeno da je suvremena Republika Hrvatska nastavak antifaistike
Hrvatske, odnosno da se novi Ustav temelji na odlukama antifaistikoga pokreta
u Hrvatskoj iz vremena II. svjetskog rata. Tako se u Izvorinim osnovama navodi da se
povijesno pravo Hrvata na punu dravnu suverenost oituje, izmeu ostaloga, i u uspostavi
temelja dravne suverenosti u razdoblju II. svjetskog rata, izraenoj nasuprot proglaenju
Nezavisne Drave Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskog antifaistikog vijea narodnog
osloboenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i
poslije u ustavima Socijalistike Republike Hrvatske (1963.-1990.).
Dokumenti u ovoj knjizi pokazuju da je vodstvo pobunjenih Srba Republiku Hrvatsku
smatralo pravnom kcijom (dok. br. 268). Nasuprot tomu, tvrdili su da Republika
Srpska Krajina faktiki postoji, jer ima svoje granice, stanovnitvo, lokalnu i centralnu
vlast i sve druge elemente koji ine dravu, izuzev meunarodnog priznanja. Kao pravnu
podlogu za odluku o proglaenju RSK isticali su netoan podatak da je prema tada
vaeem Ustavu postojee SFRJ narod imao pravo na samoopredjeljenje do odcjepljenja to
konkretno znai da je dananja RH nastala secesijom to je inae po meunarodnom pravu
protupravni akt. Takvom retorikom vodstvo pobunjenih Srba u Hrvatskoj pokuavalo je
uvjeriti predstavnike meunarodne zajednice da nisu Srbi napravili secesiju od Hrvatske,
ve su Hrvati napravili secesiju od bive SFRJ, pa je pravo srpskog naroda na podruju
Krajine jo uvijek neosporena pravna injenica (dok. br. 263). Da to nije tono, potvruje
Miljenje br. 2 Arbitrane (tzv. Badinterove) komisije Konferencije o miru u Jugoslaviji, od
11. sijenja 1992. godine. Naime, na postavljeno pitanje: Uivaju li srpska stanovnitva u
Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao jedna od konstitutivnih nacija Jugoslavije, pravo na
samoodreenje?, Arbitrana komisija ustanovila je da je dobro utvreno da, bez obzira na
okolnosti, pravo na samoodreenje ne moe rezultirati promjenom granica koje postoje u
trenutku neovisnosti (uti possidetis juris), osim u sluaju suprotnoga sporazuma drava u
pitanju. Istoga dana, u Miljenju br. 3, Arbitrana komisija je na pitanje o meunarodnim
granicama novih drava ustanovila da e se vanjske granice morati u svim sluajevima
potovati, da se demarkacije izmeu Hrvatske i Srbije mogu mijenjati jedino slobodnim
3

i zajednikim sporazumom, da u nedostatku tako postignutoga sporazuma prijanja


razgranienja dobivaju svojstvo granica zatienih meunarodnim pravom te da nikakva
promjena postojeih granica i crta razgranienja postignuta silom ne moe proizvesti pravne
uinke. Prema tome, miljenja meunarodne Arbitrane komisije jasno su pokazala da su
pravo na odcjepljenje imale bive jugoslavenske republike, a ne narodi u Jugoslaviji (kako je
tvrdilo vodstvo pobunjenih Srba)! Jednako tako, vodstvo pobunjenih Srba tvrdilo je da od
12. svibnja 1991. RSK vie nije u sastavu RH, da RSK ne moe pristati na bilo kakav oblik
autonomije u okviru RH jer se narod o tome izjasnio referendumom, te da su referendum
o odcjepljenju od Hrvatske raspisali pod tada vaeim propisima (dok. br. 263), to nije
tono, jer je Ustavni sud RH ponitio kao neustavne sve odluke samoproglaenih vlasti
pobunjenih Srba na okupiranim dijelovima Republike Hrvatske.
Odnos srpskih vlasti prema snagama UN-a prilagoavao se situaciji na terenu. Ipak,
prevladavalo je miljenje koje je u sijenju 1993. iznio predsednik RSK Goran Hadi,
da treba po svaku cenu nastojati da se snage UNPROFOR-a zadre na naem podruju,
smatrajui to dobrim potezom u realizaciji prve opcije stvaranja samostalne drave, a
potom i postizanja krajnjeg reenja - stvaranja Saveza Srpskih zemalja. Naime, uvjereno
da svet nee potegnuti oruje da ospori postojanje RSK, vodstvo pobunjenih Srba
u Hrvatskoj nastojalo je izboriti se za njezino priznanje (dok. br. 8). Kao vaan korak u
ostvarenju toga cilja smatralo se ujedinjenje Republike Srpske Krajine (okupirani teritorij
Hrvatske) i Republike Srpske u Bosni i Hercegovini u jedinstvenu dravu, uz mogunost
ujedinjenja s ostalim srpskim zemljama, zbog ega je donesena i Odluka o raspisivanju
referenduma o izjanjavanju o tom pitanju (dok. br. 291). Zapravo, to je smatrano prvim
korakom ka stvaranju jedinstvene drave s jednim predsjednikom i jedinstvenom vladom
te brisanje rijeke Une kao bilo kakve granice izmeu jednog naroda, a drugi korak trebalo
je biti brisanje rijeke Drine kao bilo kakve granice izmeu Srba. Dakako, to bi na kraju
znailo stvaranje jedinstvene drave svih Srba gdje nee biti nikakvih granica izmeu njih
i kojoj e na elu biti jedan predsjednik, jedna vlada (dok. br. 304). No, da bi izbrisali
rijeku Unu kao granicu, srpske postrojbe morale su zauzeti Biha, ijim je braniteljima
pomo stizala iz Hrvatske (dok. br. 12, 263).
Konani cilj srpske politike oitovao se i u izjavama predstavnika politikih i vojnih
tijela vlasti RSK u pregovorima s predstavnicima UN-a. Primjerice, da nema ni govora
o ustupanju ni pedlja teritorija Republike Srpske Krajine, te da borba srpskog naroda
ne moe i ne smije prestati do zauzimanja stvarnih etnikih granica u kojima ivi srpski
narod (dok. br. 96); da je konani cilj ujedinjenje srpskog naroda (dok. br. 210) te da
nema suivota sa naim neprijateljima (dok. br. 164); da ne dolazi u obzir da Krajina
bude dio Hrvatske (dok. br. 134), te da je RSK samo deo ukupne srpske zemlje, kojoj je
matica i centar u Beogradu (dok. br. 161). Zbog toga su vodstvu RSK bile potpuno
neprihvatljive odluke UN-a (primjerice, Rezolucije 815, 820) u kojima se Republika Srpska
Krajina tretira kao integralni dio teritorija Republike Hrvatske (dok. br. 194). Vodstvu
pobunjenih Srba smetale su i inicijative njihovih sunarodnjaka koji su rjeenje srpskoga
pitanja u Hrvatskoj pokuavali nai u suivotu s Hrvatima i dogovoru s Vladom RH, a ne
u pripajanju dijela teritorija RH Srbiji. Tako je vodstvo pobunjenih Srba, nakon saznanja
da su neki Srbi iz Hrvatske (potpredsjednik Sabora RH Milan uki, bivi potpredsjednik
Vlade RSK Veljko Dakula i sveuilini profesor iz Zagreba Milorad Pupovac) pozvani da
razmotre manjinska prava veana u Alandu u Finskoj kao mogui model ureenja Srba u
4

Hrvatskoj, javno obznanilo da oni nisu legitimni predstavnici Srba u Hrvatskoj (dok. br.
255).
Predstavnici UN-a upoznali su vodstvo pobunjenih Srba da je predsjednik RH F. Tuman
spreman ii na takvu autonomiju koja prua zatitu Srba na ovom podruju, odnosno da
je Zagreb spreman Krajini odobriti bilo koju vrstu autonomije u sastavu Hrvatske, te da
vodstvo RSK ima u rukama zlatni klju za rjeavanje problema to je autonomija Krajine
u sastavu Hrvatske, a da takvi prijedlozi pruaju rjeenja ne samo odnosa u Krajini,
nego i na relaciji Srbija Hrvatska, iz ega bi veliku korist izvukla Savezna Republika
Jugoslavija, kao i Srbi u Bosni. Usprkos tomu, predstavnici pobunjenih Srba tu informaciju
nisu razmotrili, ve su odgovarali da nema anse da ovi narodi ive zajedno u narednih 10
godina (dok. br. 241). Naglaavajui svoju odluku da nema anse da se ivi u jednoj dravi
s Hrvatima, kao granicu u pregovorima ispod koje nije eljelo ii, vodstvo pobunjenih Srba
u Hrvatskoj ostavilo je jedino mogunost da se sa Hrvatskom ivi u nekakvoj balkanskoj
konfederaciji (dok. br. 299).
Upozorenje predsjednika RH da e vojnim putem vratiti okupirani teritorij, vodstvo
SVK smatralo je praznom pukom, jer bi u tom sluaju itava teritorija Republike
Hrvatske bila zahvaena vojnim dejstvima (dok. br. 241). U dokumentima je zabiljeena
informacija dobivena preko pouzdane pozicije bliske hrvatskom politikom vrhu o
moguem napadu jedinica HV-a na RSK radi spreavanja referenduma o pripajanju
RSK Republici Srpskoj, u kojoj se navodi da je nositelj takvoga stava bio Stipe Mesi, a da
ga je najvie podravao ministar obrane Gojko uak (dok. br. 281).
Dokumenti u ovoj knjizi svjedoe i o odgovornosti vodstva pobunjenih Srba za
odbacivanje sporazuma o normalizaciji odnosa, koji su 18. veljae 1993. u Daruvaru (u
mjestu Doljani) potpisali predstavnici vlasti RH s dijelom predstavnika pobunjenih Srba iz
zapadne Slavonije (dok. br. 120, 127). Spomenuto potpisivanje ak je nazvano veleizdajom,
a potpisnici toga sporazuma nositeljima autonomake i separatistike politike, iji je cilj
izdvajanje Oblasti Zapadna Slavonija iz sastava RSK, zbog ega e se protiv aktera ovakve
politike nuno morati provesti istraga i primijeniti odgovarajui pravni tretman (dok.
br. 133). No, da zapravo i nije bilo vee razlike u shvaanju krajnjega cilja srpske politike
izmeu potpisnika Daruvarskog sporazuma i onih koji su osuivali njegovo potpisivanje,
pokazuje izjava jednog od njegovih potpisnika, da sporazum u Doljanima nije potpisan u
Hrvatskoj i nije potpisan na Hrvatskom te da je njegov zahtjev da se vrati u Daruvar isto
kao i va, da se vratimo na nau srpsku zemlju u Daruvar, jer je bio ubeen da Daruvar
nee dobiti ratom (dok. br. 164). I drugi dokumenti pokazuju postojanje animoziteta meu
Srbima u RSK, posebice prema glavnom gradu Kninu (dok. br. 45), ali je u gotovo svim
dokumentima primjetna podrka glavnom cilju tadanje (sve)srpske politike da svi Srbi
moraju ivjeti u jednoj dravi.
Vei broj dokumenata objavljenih u ovoj knjizi, u kojima se spominju ubojstva (dok.
br. 73, 98, 124) ili maltretiranje, pljaka i teror srpskih ekstremista i radikala nad osobama
nesrpske narodnosti (uglavnom Hrvata), ali i Srba, svjedoi o tekim uvjetima ivota
i bezakonju na okupiranom teritoriju RH. Dio Hrvata, primjerice u Iloku i Bapskoj,
mobiliziran je i upuen na prvu liniju (dok. br. 50). Zbog svega toga Hrvati su odlazili na
slobodne dijelove hrvatske drave (dok. br. 50, 59, 109). Istodobno, elja za odlaskom iz
RSK bila je primjetna i kod dijela Srba, a dokumenti svjedoe i o obiteljskim tragedijama,
primjerice o razdvajanju srpske obitelji koja je ivjela u Zagrebu. Naime, njezin muki lan
(suprug, odnosno otac) otiao je u srpsku postrojbu u zapadnoj Slavoniji i dragovoljno se
5

javio za napad na Pakrac, a ostatak obitelji (supruga i dvoje malodobne djece) ostali su
u Zagrebu. Obitelj se opet nala na okupu tek poetkom 1992. u Beogradu, nakon to
su hrvatske snage krajem 1991. oslobodile vei dio zapadne Slavonije, a on se, zajedno sa
svojim suborcima, prebacio u Srbiju, gdje je iz Zagreba dola i njegova supruga s djecom
(dok. br. 184).
Dokumenti pokazuju da je politika situacija u RSK bila vrlo sloena, s tendencijom
znaajnoga zaotravanja, kojemu je pridonosilo neshvatljivo tolerisanje verca i proterstva
od strane nadlenih organa (dok. br. 123, 125). Mnoga ubojstva nisu kanjena, a koliko
je kriminal bio rairen u RSK moda ponajbolje govori izvjee o radu Republikog
javnog tuilatva RSK u kojem se navodi da zbirni podatak o krvnim deliktima pokazuje
da je istima iz stroja izbaena jedna prava brigada (dok. br. 162). Vodstvo pobunjenih Srba
nije uspjelo uvjeriti UN u funkcioniranje RSK, a vrlo teak socijalni poloaj stanovnitva
RSK, koje je bilo slabo opskrbljeno prehrambenim i drugim robama, svakodnevno se
pogoravao. Izvjee u kojem se navodi da policija nije mogla obaviti uviaj o poinjenim
prekrajima zbog nedostatka goriva za slubeni automobil (dok. br. 284), zorno pokazuje
razmjere nestaice sredstava i teko materijalno stanje u RSK. Stoga se poetkom 1993.
javlja zabrinutost zbog trokova rata, koji jo nije zavren, a zbog njegove skupoe apelira
se na racionalno troenje zaliha streljiva, jer nema rata bez municije i jer Srbija nije bez
dna. Tako se navodi da jedan metak kota 3 DM (tadanje njemake marke, op. ur.), da
jedna granata od 10 mm kota 95 dolara, zolja 1000 dolara, maljutka 8000 dolara,
granata za bestrzajni top 800 dolara, za tenk 550 dolara (dok. br. 177). Zbog takvoga stanja
predstavnici pobunjenih Srba traili su pomo od predsjednika Republike Srbije Slobodana
Miloevia (dok. br. 123).
Za razliku od odluke Skuptine RSK iz 1992., da je rat u RSK poeo 17. kolovoza
1990., u jednom od dokumenata u ovoj knjizi spominje se da je rat poeo 2. svibnja
1991. (dok. br. 130), a kao podatak za raspravu o uzrocima i genezi krize koja je dovela
do raspada Jugoslavije (SFRJ) zanimljivo je i razmiljanje da je kriza na ovim prostorima
prisutna od 1979. i da u tom periodu proizvodnja i ivotni standard ne samo da nisu porasli
ve su opali (dok. br. 210).
S obzirom na navedeno, moe se zakljuiti da dokumenti u ovoj knjizi pokazuju stajalita
njihovih stvaratelja, odnosno autora, te da zbog niza neistina i pogrenih interpretacija
povijesnih dogaaja zahtijevaju opirniju kritiku ralambu koja bi ukazala na sve
neobjektivne i netone podatke, zapravo lai u njima.
Urednik

KRATICE

AK automatska puka
AMD auto-moto drutvo
BG Beograd
BiH Bosna i Hercegovina
Bos. Bosanska
br. broj
C.Z. civilna zatita
CANBAT Canadian Battalion (kanadski
bataljun)
CIR civilni invalidi rata
CK crveni kri
CPUN Civilna policija Ujedinjenih naroda
CSDB Centar Slube dravne bezbjednosti
CZ civilna zatita
D.P. drvno poduzee
DB dravna bezbjednost
DEPOS Demokratski pokret Srbije
DM njemaka marka
DP dioniko drutvo
DTG diverzantsko teroristika grupa
EZ Europska zajednica
F formacijski in
FM formacijsko mjesto
GOM granino odjeljenje milicije
GP granini prijelaz
G Glavni tab
G SVK Glavni tab Srpske vojske Krajine
GR graanske rtve rata
HDZ Hrvatska demokratska zajednica
HE hidroelektrana
HRD hrvatski dinar
HMDCDR Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata
HTV Hrvatska radiotelevizija
HV Hrvatska vojska
int. intendantska

IS izvrni savjet
IV izvrno vijee
JKP Javno komunalno poduzee
JNA Jugoslavenska narodna armija
JP javno poduzee
JRM javni red i mir
JT javno tuilatvo
kap. kapetan
KD kaznena djela
KEBS Konferencija evropske bezbednosti i
saradnje (Konferencija za europsku sigurnost
i suradnju)
KP kazneni zakon
KPD kazneno-popravni dom
krimi. kriminalistika
KUD kulturno-umjetniko drutvo
KV kilovat
LARP PVO laki artiljerijski raketni puk
protuzrane obrane
LD lini dohodak
LRL laki raketni lanser
M. Z. mjesna zajednica
M. P. mjesto peata
m/v motorna vozila
MC medicinski centar
MIP ministarstvo inostranih poslova
MO ministarstvo obrane
MTS materijalno tehnika sredstva
MUP ministarstvo unutranjih poslova
MZ mjesna zajednica
NATO North Atlantic Treaty Organisation
(Organizacija Sjeverno-atlantskog saveza)
NDH Nezavisna Drava Hrvatska
NIK Naftna industrija Krajine
NN nepoznata
OBO Odjeljenje bezbjednosti
7

OJT okruni javni tuilac


OJT opinsko javno tuilatvo
Okr. okruni
OM odjeljenje milicije
OUP organi unutranjih poslova
OV oblasno vijee
p. pokojni
P. D. poljoprivredno drutvo
PAM protuavionski mitraljez
Pbr pjeaka brigada
PG platna grupa
PJM Posebne jedinice milicije
PK pomonik komandanta
Pod. Podravska
PP poljoprivredno poduzee
PVO protuvazduna obrana
RDB resor dravne bezbjednosti
RH Republika Hrvatska
RJ ratne jedinice
RJT republiko javno tuilatvo
RO radna organizacija
RS Republika Srpska
RSK Republika Srpska Krajina
RCZ Republiki tab civilne zatite
RTB Radiotelevizija Beograd
RTV radiotelevizija
RV i PVO ratno vazduhoplovstvo i
protuvazduna obrana
SAD Sjedinjene Amerike Drave
SAO Srpska autonomna oblast
SB UN Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija
(Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda)
SDB sluba dravne bezbjednosti
SDG Srpska dobrovoljaka garda
SDK Sluba drutvenog knjigovodstva
SDS Srpska demokratska stranka
SFRJ Socijalistika Federativna Republika
Jugoslavija
SJB stanica javne bezbjednosti
SJS sluba javne sigurnosti
Sl. slubeni
SM stanica milicije
SMON Stanica milicije ope nadlenosti
SNB (SMB) sivomaslinasta boja
8

SO skuptina opine
SO Srpska oblast
SO SBiZS (SBZS) Srpska oblast Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem
SO ZS Srpska oblast Zapadna Slavonija
SOD samostalni odred
SR savezna republika
SRJ Savezna Republika Jugoslavija
srp. srpski
SRS Srpska radikalna stranka
SC srednjokolski centar
St. stara
SUP sekretarijat unutranjih poslova
SVK Srpska vojska Krajine
C kolski centar
CZ tab civilne zatite
TG Tvornica glinice
TO teritorijalna obrana
TV televizija
UJB uprava javne bezbjednosti
UN Ujedinjeni narodi
UNCIVPOL United Nations Civil Police
(Civilna policija Ujedinjenih naroda)
UNHCR United Nations High
Commissioner for Refugees (Visoki
povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice)
UNPA United Nations Protected Area
(Zatieno podruje Ujedinjenih naroda)
UNPF United Nations Protection Forces
(Zatitne snage Ujedinjenih naroda)
UNPROFOR United Nations Protection
Forces (Zatitne snage Ujedinjenih naroda)
UP unutarnji poslovi
UP upravni poslovi
v.d. vritelj dunosti
v.r. vlastitom rukom
VBR viecjevni baca raketa
VES vojno evidencijska sposobnost
VJ Vojska Jugoslavije
VOJ vazduno osmatranje i javljanje
VSO vrhovni savjet obrane
Z. zapadna
ZKP zakon o kaznenom postupku
TP eljezniko-transportno poduzee

1993., sijeanj 2.
Bratikovci
Izvjee zapovjednika SM Bratikovci o ubojstvu hrvatske obitelji Palini te provedenoj
istrazi
Izvetaj o dogaaju sluaju
Stanica: Bratikovci
Prijavio: Truels Jakobsen
1. priroda dogaaja : ubojstvo dve osobe
2. mesto
: Colini (Palini) koordinate 710-580
3. datum
: 02.01.1993.
4. lokalna milicija : Kistanje obaveteni 02.01.1993.
5. osobe umeane
Palini Fabija 1920 Hrvat
Palini Mileva 1927 Hrvatica

Broj: P3-1-93
Dat: 02.01.1993.

[...]1 Istraga Uncivpol, akcije poduzete itd.


Danas u 15.35h ef inspektora Bjorn Erik Flekke, Uncivpol tab Knin, obavestio me je
da su pronaena dva lea ranije danas na podruju Sonkovia. On je dobio informaciju od
ocira za kontakte T.O. (KL) u Kninu. Trenutno nije imao daljnje informacije o tome to
se tano desilo i mesto dogaaja. On me je zamolio da obavestim miliciju u Kistanjama i da
stupim u vezu sa T.O. u Sonkoviu. On i inspektor John Roing e otii na lice mesta.
Monitori Gaardsoe, Karki, i Lama su poslati u Sonkovi da stupe u vezu sa lokalnom
T.O.
Tuma Vera Drakuli i ja smo otili u miliciju u Kistanjama.
U 16.10h Drakula i ja smo stigli u miliciju u Kistanjama, reeno nam je da je milicija
ve obavetena o dva lea i da ekaju na doktora. Kratko nakon to je doktor stigao istrana
ekipa je napustila stanicu.
U 16.48h Flekke, Roing, Drakula i ja smo na mestu dogaaja. Kua je smetena u
zaseoku Colini u podruju Sonkovia. Bilo je mrano u tom momentu ali zaseok je imao
struju. Milicija iz Kistanje jo nije stigla ali nekoliko naoruanih vojnika T.O. bilo je prisutno.
Nisu nam dozvolili da uemo u kuu. Takoer druga ekipa Uncivpola iz Bratikovaca je bila
prisutna.
U 17.02h milicija iz Kistanja je dola na mesto dogaaja. Ekipa je predvoena sa
zamjenikom komandira Draganom Miliem. Oni su uli u kuu ali nam nisu dozvolili da
ih pratimo. Naoruani straar je postavljen na kapiju dvorita kue. S naeg poloaja mogli
smo videti da je milicija upalila svetlo i da je dosta ljudi ulo u kuu meu njima i nekoliko
vojnika T.O. Mogli smo videti da se kreu po kui i da diraju vrata itd. Neki su ak puili
na mestu zloina.
U 17.22h Uncivpolu je napokon dozvoljeno da ue u kuu. Nekoliko T.O. pripadnika
nas je pratilo i niko od milicije ih nije zamolio da napuste mesto zloina. Bilo nas je toliko
da se nije moglo kretati. Prisutan je takoer sudac Pavlica,2 krim. istraitelj Jorgi,3 oba iz
1

Prireivai su izostavili dijelove koji nisu bitni za sadraj istrage.


uro.
3
Vjerojatno je rije o Sretku orgiu.
2

Knina. Istraitelj je slikao, pregledao tela i premerio sobu u kojoj su ubijene dve osobe.
Nismo videli da je iko traio otiske prstiju ili druge tehnike tragove. Osim istraitelja nismo
videli nikog drugog da vodi kakve biljeke.
[...]U 17.52h zamjenik komandira Dragan Mili izjavio je da je milicija zavrila i da
je spremna da napusti mesto dogaaja. Upitana, odgovorila je da nee ispitivati komije.
Uncivpol moe to uraditi ali uz prisustvo T.O. Upitan, odgovorio je da e tela biti uvana
od strane TO i da milicija nee preuzeti brigu o telima. To je UN problem.
Upitan, odgovorio je da milicija nije nala tehnikih tragova. U tom momentu nije bio
voljan da mi da daljnje detalje o zloinu. I dvoje ubijenih ljudi. Rekao je da e mi dostaviti
izvetaj sledee nedelje.
U 17.57h milicija je napustila mesto dogaaja.
Mesto ubojstva je stara kua smetena u zaseoku Colini (sada i opet zvano Palini, to je
porodino prezime). Zaseok je smeten na vrhu brda. Ima oko 82 stanovnika od kojih su
10 Hrvati. Samo jedan put vodi ka zaseoku i on je asfaltiran. Takoer vodi jedan puteljak
do zaseoka i zavrava iza kue rtava. Kua je sagraena zajedno sa kominskim kuama.
Zavrava red kua i kraj je direktno smeten pod junom padinom brda. Kua je sagraena
od granitnog kamena a krovite sa crvenim crepom. Sastoji se od podruma i prizemlja.
U prizemlju ima mali hodnik sa dve sobe. Soba gde se odvio zloin je smetena na kraju
kue prema padini brda. Kerkina soba je smetena u podrumu direktno ispod sobe svojih
roditelja. Ispred kue ima mala veranda i sa nje se moe direktno u prizemlje dok stepenite
vodi na kat. Sa stubita se moe ui u kuu kroz vrata koja imaju bravu. Sa ulice moe se
doi do verande kroz nisku eljeznu kapiju koja takoer ima bravu.
Istraga mjesta zloina, koja je vezana za vreme i mogunosti koje sam imao, pokazala je
da su dve rtve naene u sobi u prizemlju. Naeni su kako lee u branom krevetu. Gledano
sa podnoja kreveta mu je leao na svojoj levoj strani a ena na svojoj desnoj. Leima
okrenuti jedno drugom. Mu je obuen u svetlo plavoj koulji i dugakim belim gaama.
ena je bila obuena u belo donje rublje, sivo smee arape, plavu traftastu jaknu i svetlo
plavu maramu. Mu je upucan kroz svoje desno oko na spavanju. Imao je veliku rupu na
zadnjoj desnoj strani glave gde je metak iziao. Iza njegove glave elnica kreveta ima tri rupe
od metka. Iza elnice kreveta na zidu ima velika rupa. Zbog krvi na zidu i na plafonu oito je
da je izvrilac bio na desnoj strani kreveta kad je pucao. Zbog krvi nisam bio u mogunosti
da vidim da li su rtve upucane jo kojim metkom nego ovim to sam spomenuo. Nisam
otkrio nikakve indicije po kojima su rtve bile budne u vreme zloina. Prema tome ne mogu
iskljuiti prisutnost barem dvojice izvrilaca i da su rtve upucane u isto vreme. U krevetu,
na zidu i na plafonu i na podu naao sam komade lobanje i kose. Nisam naao nikakvih
tragova koji bi mi pomogli da otkrijem poinioca i vrstu oruja koje je upotrebljeno.
U sobi sam naao otvoren prozor sa zatvorenim griljama. Prozor je mogla i milicija
otvoriti. Soba i druge prostorije u prizemlju naene su u dobrom stanju i nisam naao
nikakvih indicija da su sobe. Na ulazu i vratima sobe nisam naao tragova da su ova otvarana
na silu. Brave su bile bez kljueva. Naen je klju u bravi sa unutarnje strane kapije. [...]
Troels Jakobsen
Detektiv Inspektor
(25185)
Komandir stanice
Izvornik, strojopis, rukopis
HR-HMDCDR, 2., kut. 17.
10

1993., sijeanj 5.
Kistanje
Godinje izvjee SM Kistanje SUP-u Knin o krivinim djelima protiv imovine, ivota i
tijela te ope sigurnosti u 1992. godini
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
STANICA MILICIJE KISTANJE
Kistanje, 05. 01. 1993. god.
SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
PREDMET: Godinji izvjetaj o kretanju kriminaliteta
Na osnovu voenja krivinog upisnika u koji se unose krivina djela po nepoznatom
poiniocu za podruje koje pokriva SM Kistanje, a koje obuhvata podruja prvog i drugog
operativnog sektora izvaen je broj izvrenih krivinih djela po nepoznatom poiniocu kao
i ostala problematika koju prati broj izvrenih krivinih djela koja su na ovom podruju u
znatnom porastu. U izvjetaju e biti iznesen broj krivinih djela koja su izvrena u 1992.
godini po nepoznatom poiniocu, kao i broj otkrivenih krivinih djela, samoranjavanja,
smrtni sluajevi i ostali dogaaji koji su od posebnog interesa za slubu SUP-a.
KRIVINA DJELA PROTIV IMOVINE
Na tetu drutvene imovine u 1992. godini izvreno je 26 krivinih djela po nepoznatom
poiniocu, a na tetu privatne imovine izvreno je ukupno 35 krivinih djela po nepoznatom
poiniocu. Od izvrenog broja krivinih djela na tetu drutvene imovine najvie je djela
izvreno provaljivanjem u prodavaonice kao i provaljivanjem u osnovne kole na podruju
koje pokriva SM Kistanje. Od krivinih dijela na tetu privatne imovine najvie je izvreno
krivinih dijela teke krae provaljivanjem u obiteljske stanove i privatne trgovake i
ugostiteljske radnje.
KRIVINA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA
U toku 1992. god. izvreno je etverostruko ubojstvo porodice engi Drage i jedno
ubistvo u mjestu drapanj na tetu Ognjenovi Boje, i jedno krivino djelo nanoenja tekih
tjelesnih povreda. Kod krivinog djela ubistva Ognjenovi Boje poinilac je bio poznat kao
i kod krivinog djela nanoenja tekih tjelesnih povreda, dok je kod ubistva engi Drage i
njegove porodice poinilac naknadno otkriven.
Ubojstvo Mari Milenka izvrilac poznat
KRIVINA DJELA PROTIV OPTE SIGURNOSTI I IMOVINE
Protiv opte sigurnosti izvrena su tri krivina djela koja su naknadno rijeena a protiv
poinilaca podneena je krivina prijava.
OSTALI DOGAAJI OD INTERESA ZA SLUBU
SAMOUBOJSTVO:
Zorica Darinka iz Nunia utapanje u gusternu.
11

Lali Marta iz iste Male utapanje u kamenicu.


Milovi Vesela iz Graaca nailaenje na nagaznu minu.
Stjelja Zdravko iz Nunia utapanje u gusternu.
Krneta Svetozar iz Kistanje u kui pronaen mrtav.
SAMORANJAVANJE
Mili Duan iz Kistanja samoranjavanje vat[renim]. orujem
Peri uro iz Kistanja
Jelaa Milan i aki Marko nailaenje na nag[aznu] min[u].
Letunica Milica iz Goa zapaljenje obiteljske kue.
Ukupno 4
U svim sluajevima gdje je nastupila smrt i samoranjavanje obavljani su uviaji te je
utvreno da kod smrtnih sluajeva nije bilo tragova nasilja, ve da je to samovolja lica koje
sebi ele oduzeti ivot, a uglavnom se radilo o osobama koje su duevno bolesne i koje su se
izvjesno vrijeme nalazile na lijeenju u psihijatrijskim bolnicama.
RIJEENA SU ILI OTKRIVENA KRIVINA DJELA
Ukupno je u toku 1992. god. rijeeno ili otkriveno 59 krivinih djela izvrena po
nepoznatom poiniocu, a od tih krivinih djela najvie je naknadno otkriveno krivinih
djela. U manjem broju izvrenih krivinih djela bilo je istovremeno poznato poinioci djela.
Zbog izvrenja krivinog djela prikrivanja podneeno je ukupno 6 prijava, a obradama se
dolo do poinilaca kod 8 krivinih djela po nepoznatom poiniocu protiv kojih jo uvijek
nisu podneene krivine prijave iz razloga to poinioci tih krivinih djela trenutno borave
van podruja RSK-a.
STANJE KRETANJA KRIMINALITETA ZA 1992. GOD. JE:
BROJ IZVRENIH KRIVINIH DJELA PO NEPOZNATOM POINIOCU 88
BROJ RIJEENIH KRIVINIH DJELA 59
BROJ RIJEENIH DJELA KOD KOJIH POINIOCU NISU DOSTUPNI 8
BROJ DJELA KOD PRIKRIVANJA 6
Na kriminalistiku obradu kod ove SM priveden je vei broj osoba, a uz rjeenje o pritvoru
kriminalistiki je obraivano i zadrano do tri dana 18 osoba zbog postojanja osnovane
sumnje da su na naem podruju poinili krivina djela. Evidentan je porast krivinih
djela izvrenih na tetu privatne imovine od 6-og mjeseca 1992. god. od ega najvie tekih
kraa provaljivanjem u obiteljske stanove. Od poinilaca krivinih djela oduzet je vei broj
predmeta koji su pribavljani izvrenjem krivinog djela koji su predmeti vraani oteenima,
kao i vei broj predmeta koji su upotrebljavani pri izvrenju krivinih djela. Najvei broj
krivinih djela izvrile su maloljetne osobe starosti izmeu 14 i 18 godina i osobe koje su se
ranije bavile izvrenjem krivinih djela i za ista osuivana.
DOSTAVLJENO:
SUP Knin
SM Kistanje
arhiva ovdje.

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 23., kut. 9.
12

Ovlateno slubeno lice:


Suboti Rajko, [v.r.]

1993., sijeanj 5.
Kistanje
Slubena zabiljeka SM Kistanje o provali i krai u domainstvu Kate Silov
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
STANICA MILICIJE KISTANJE
Kistanje, 05. 01. 1993.god.
SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena dana 05.01.1993. god. u prostorijama SM Kistanje, povodom obavljenog
informativnog razgovora sa Silov Katom ena pok. Ante ro. 05.04.1932. god u Rupama
sa prebivalitem u Lakovici, a razgovor je voen u vezi dopisa podneenog od strane
UNPROFOR-a dana 27.12.1992. da je imenovanoj izvrena kraa pruta i dr. koja u vezi
toga daje sljedeu izjavu: Dana 24.12.1992. god. poslije podne ja sam bila u kui kada su
dola trojica u maskirnoj uniformi i preturali po kui i traili neto to ih interesira. Nakon
toga su mi rekli da ne smijem nita dirati da e oni ponovo doi. Isti su doli nakon sat
vremena sa kamionom i odvezli oko 1500 kg bajama.
25.12. naveer oko 19,20 sati isti su doli i odnijeli 16 kom. pruta (7 prvih i 9 zadnjih)
i 2 komada peenica. Kada se to deavalo ja sam ve bila legla, ula sam lajanje psa i neiji
razgovor ali se nisam smjela ustajati. uo se zvuk malog traktoria (motokultivatora) sa
kojim su najvjerovatnije odvezli ukradene prute i ostalo.
Kada su 24.12.1992. god. odnijeli mi bajame, povadili su kljueve iz vrata od konobe i
odnijeli sa sobom da ja ne bi mogla da ih zakljuavam da bi mogli drugi put da lake da
odnesu neku robu.
teta nastala izvrenjem ovog krivinog djela cijeni se na iznos od 800.000 dinara.
Ovlateno slubeno lice:
Medi Petar, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 9.

1993., sijeanj 5.
Kistanje
Slubena zabiljeka SM Kistanje o provali i krai u domainstvu Marka Tepia
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
STANICA MILICIJE KISTANJE
Kistanje, 05.01.1993.god.
13

SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena dana 05.01.1993. god. u prostorijama SM Kistanje, povodom obavljenog
informativnog razgovora sa Tepi Markom pok. Mate ro. 12. 05. 1939. god. u Lakovici,
a razgovor je voen u vezi dopisa podneenog od strane UNPROFOR-a dana 27.12.1992.
god. da je imenovanom izvrena kraa pruta i dr koji u vezi toga daje sljedeu izjavu:
Dana 24.12.1992. god. oko 13,00 sati uniformisana NN4 lica su dola sa teretnim
vozilom 7, i uzeli su mi 6 vrea bajama i odvezli.
25.12.1992. god. uveer isti su doli i odnijeli 5 komada pruta.
teta nastala izvrenjem ovog krivinog djela cijeni se na iznos od 500.000 dinara.
Ovlatena slubena osoba:
Medi Petar, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 9.

1993., sijeanj 5.
Kistanje
Slubena zabiljeka SM Kistanje o provali i krai u domainstvu Marije Tepi
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
STANICA MILICIJE KISTANJE
Kistanje, 05.01.1993.god.
SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena dana 05.01.1993. god. u prostorijama SM Kistanje, povodom obavljenog
informativnog razgovora sa Tepi Marijom enom Ante, ro. 02.09.1940. god. u Lakovici,
a razgovor je voen u vezi dopisa podneenog od strane UNPROFOR-a dana 27.12.1992.
god. Da je imenovanoj izvrena kraa graevinskih blokova od betona i dr. koja u vezi toga
daje sljedeu izjavu: Dana 15.12.1992. god. oko 17,00 sati dola su tri lica u maskirnim
uniformama sa vozilom (nisu sa ovog terena) koji su sa mnom porazgovarali i pregledali po
kui a nakon toga otili a.
16.12.1992. god. doli su isti oko 15,00 sati i utovarili u kamion oko 400 komada
betonskih blokova i rekli su mi da im ulijem vina da se napiju to sam i napravila. Jo su mi
govorili jesi li ila UNPROFOR-u, uli smo da si ila, i uvaj se.
17.12.1992. god. oko 15,00 sati gore pomenuti su doli ponovo i iz kue uzeli metalnu
kasu (registar kasu) i odnijeli i otili. Dok su oni to uzimali dola su dvojica iz granine
milicije sa ovog terena koje pozna, ne znam im ime i rekli ovima to su krali ta to radite, ta
ste doli ovamo krasti, idite a.
teta nastala izvrenjem ovog krivinog djela cijeni se na iznos od 250.000 dinara.
4

Nepoznata.

14

Ovlateno slubeno lice:


Medi Petar, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 9.

1993., sijeanj 5.
Kistanje
Slubena zabiljeka SM Kistanje o provali i krai u domainstvu Krste Silova
SRPSKA REPUBLIKA KRAJINA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
STANICA MILICIJE KISTANJE
Kistanje, 05. 01. 1993. god.
SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena dana 05.01.1993. god. u prostorijama SM Kistanje, povodom obavljenog
informativnog razgovora sa Silov Krste pok. Boe ro. 23.03.1934. god. u Lakovici, a
razgovor je voen u vezi dopisa podneenog od strane UNPROFOR-a podneenog
27.12.1992. god. da je imenovanom izvrena kraa pruta i dr. koji u vezi toga daje
sljedeu izjavu: Dana 12.12.1992. god. izmeu 19,00 i 20,00 sati NN lica u maskirnim
uniformama su mi pokupili iz podruma 350 kg bajama (6 vrea u ljusci i oko 15 kg jezgre).
uo sam razgovor kako pomenuti razgovaraju a jedan je pod prozorom od moje spavae
sobe povraao. Kada sam se vratio iz Kistanja (prije ove krae) kod mene je doao jedan
u uniformi i pitao me zato sam iao i podnosio prijavu u miliciji te da nesmijem ii bez
njihovog odobrenja i sl. Isti je rekao da e mi odnijeti radijo jer da nesmijem da sluam.
Gore pomenutog dana jo mi je odneeno dvije vree orasa i 4 litre jestivog ulja.
17. ili 18. 12. 1992. god. u popodnevnim satima uniformisana NN lica su doli i odnijeli mi
6 komada pruta (lanjski i preklanjski) u toku noi. uo sam kako otvaraju avliju i [za]tvaraju.
23.12.1992. god. uveer NN lica su ula u dvorite preko zida otvorila kapiju zatim
garau kada se uo jedan rafal iz vatrenog oruja, a tada su odvezli poljoprivredni traktor
IMT 539-ferguson bez kabine i motokultivator Casorzo od 10 konjskih snaga sive boje.
25.12.1992. god. uveer oko 18,30 sati kada sam poao lei htio sam ii mokriti, kada
sam uhvatio za kvaku da otvorim vrata neko je prema meni pucao rafalno iz vatrenog oruja
nakon ega sam se povukao u kuu i nisam smio izlaziti. Tada se zauo zvuk traktora sa
kojim je neko dolazio i prikljuio moju traktorsku prikolicu na njega (od 4 tone hidraulik)
to sam kasnije utvrdio.
teta nastala izvrenjem ovog krivinog djela cijeni se na iznos od 16,000.000 dinara.
Ovlateno slubeno lice:
Medi Petar, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 9.
15

1993., sijeanj 6.
Bratikovci
Zabiljeka zapovjednika SM Bratikovci o sastanku s predstavnicima Uncivpola o uhienju
ubojica obitelji Palini
Nastavljeno 6. 01. 1993.
Danas u 9.30h imao sam sastanak sa naelnikom Lazar Komazecom, milicije Kistanje.
Prisutni su takoer bili komandir Kieran oHalloran i tuma Lidija Duji, oboje Uncivpol
Kistanje.
Naelnik Komazec je rekao da milicija poseduje dobre tragove i da e danas milicija
uhapsiti neke osumnjiene. Poto su izvrioci naoruani on oekuje da e doi do pucanja
izmeu milicije i izvrioca. Pa e prema tome hapenje izvriti specijalna grupa iz milicije
Knin. Zbog sigurnosnih razloga preporuio je da Uncivpol ne prisustvuje hapenju. Iz
bojazni da se neki ljudi ne bi svetili Uncivpolu. U tom momentu nije mi elio dati daljnje
informacije o osumnjienima ali je obeao da e stupiti sa mnom u kontakt im se hapenja
izvre. Takoer je rekao da je pucano iz automatske puke.
Troels Jakobsen
Detektiv Inspektor
(25185)
Komandir stanice
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 17.

1993., sijeanj 9.
Beli Manastir
Izvjee SUP-a Beli Manastir o sastanku predsjednika RSK, ministara obrane i unutarnjih
poslova RSK te naelnika SUP-ova Vukovar i Beli Manastir na kojem je razmatrana
politiko-sigurnosna situacija u RSK i istonoj Slavoniji
SUP BELI MANASTIR
Broj: 08-07-02-SP-93.
Beli Manastir, 09. 01. 1993.g.

NARODNA ODBRANA
STROGO POVERLJIVO

Dana 09.01.1993. godine u 12,00 sati u Kneevu odran je sastanak svih struktura vlasti
Republike Srpske Krajine na kome su prisustvovali predsjednik Republike gospodin Goran
Hadi, ministar odbrane Stojan panovi, ministar za unutranje poslove Milan Marti sa
pomonicima, sekretari i naelnici SUP-a Vukovar i B. Manastir. Sastanak je imao sledei:
DNEVNI RED
1. Politiko bezbednosna situacija u Republici Srpska Krajina.
2. Imenovanje komandanta korpusa Regionalne milicije
16

Pod takom 1. predsednik Republike Goran Hadi izloio je da treba po svaku cenu
nastojati da se snage UNPROFORA zadre na naem podruju, to to smo prihvatili
Vensov plan to je bio na dobar potez. Od predstavnika vlasti RSK se zahteva Savez Srpskih
zemalja, ii emo u taj savez ali ne da budemo nekome na teret ve da budemo sposobni
da se izdravamo i da budemo prava Republika, to znai uspostava pravne drave na svim
nivoima. U dobrom delu Republike pravna drava je zavladala, sada trebamo pruiti pomo
nancijskoj miliciji radi naplate poreza. Do sada smo 50 godina plaali porez ustakoj vlasti
a sada kada treba da se porez plati naoj dravi onda to pojedinci odbijaju da uine. Reenje
monetarne politike biti e reeno do kraja 1. meseca ove godine. Svi mi ovde smo srpski
patrioti i neemo izdati interes srpskog naroda. Naa prva opcija je stvaranje samostalne
drave a krajnje reenje je savez srpskih zemalja. Sada kod izbora treba voditi rauna da se
na funkcije izaberu pravi ljudi kojima je interes srpstvo a ne specijalni status u okviru R.
Hrvatske. Da smo izgubili na vojnom planu sada ne bi imali nikakve anse za pregovore. Za
nas nije dobra opcija da Bosna bude podeljena na 10 provincija, nego da bude podeljena
na 3 kantona sa labavim savezom. Sa Republikom Srpskom potpisan je vojni savez i svaki
oruani napad na jednu od ovih Republika smatra se napadom na obe Republike. Nastojati
da se u to skorije vreme ostvari savez Srpskih zemalja. Svi u svetu uglavnom znaju da
su sa etnikim ienjem zapoeli prvo hrvati, muslimani i iptari na Kosovu, meutim
veina granica u svetu nije reena i zato nama ne dozvoljavaju priznanje i reenje srpskog
pitanja. Nastojati da se RSK prizna mirnom opcijom a svet nee potegnuti oruje da ospori
postojanje RSK. Ne treba se plaiti pretnji, treba se organizovati i spremiti za eventualnu
agresiju jer mi traimo samo pravo to imaju i drugi narodi na samoopredelenje. Volja
naroda se mora potovati.
Ministar odbrane panovi, treba u budunosti i dalje oekivati pritisak na Srbiju na
ekonomskom planu i usvajanje rezolucije o upotrebi sile nad vazdunim prostorom Bosne,
vojni pritisak e biti nastavljen i hermetiki e se zatvoriti granice SRJ. Nastojat e da odvoje
C. Goru od Srbije a zatim e krenuti ka Kosovu, Vojvodini i Sandaku. Frontalni napad
oruanih snaga R. Hrvatske sada nije realan, mogu je posle 01.03.1993. g. Meutim mora
se raunati s tim da e RH poveati ubacivanje diverzantsko-teroristikih grupa. Predstavnici
vlasti RH izjavljuju da e se zalagati za produenje mandata snaga UN, meutim to im
nije cilj, jer misle da e krajine dobiti na jeftin nain sukobom unutar RSK, podelom na
etnike, komuniste i SDS. Skuptina RSK treba da denie to mi hoemo i da stane iza
ljudi koji nas predstavljaju. Vlasti RH ozbiljno raunaju da kod nas nee saiveti pravni
sistem. Nai najvei neprijatelji su sada oni koji sada vre ubojstva, vre pljake i proterivanja.
Organizacija vojske, zakonom o regionalnoj miliciji koja je u stvari naa vojska. Jedinstveni
sistem komandovanja, ocirski kadar treba prihvatiti i to moraju biti Srbi i stvaranje novog
ocirskog kadra kroz kolovanje. Regruti iz Baranje obuavat e se 3-5 meseci u Somboru, a
nakon toga biti e rasporeeni po RSK, nee sluiti vojni rok u svom mestu.
Ministar UP-a Milan Marti, situacija u RSK je sloena ali nije bezizlazna, kroz historiju se
pokazalo da je na najvei neprijatelj naa srpska nesloga i na tu kartu svi nai neprijatelji
igraju. Drugi cilj predstavnika vlasti RH je da to nisu uspjeli da ostvare ratom da ostvare
putem snaga UN-a, koji su obina institucija SAD. Prihvatili smo UN iz nude a ne kao
stvarnu zatitu, stvara se klima i u UN da nema zajednikog ivota izmeu Srba i Hrvata.
Ministar Marti je ponovo insistirao na srpskoj slozi, jedinstvenom komandovanju,
pravosue je profunkcionisalo na podruju Baranje. Nadalje ministar napominje da su nai
najvei neprijatelji i neprijatelji ovog sistema borci i prvoborci, koji vre pljake i rade to
17

hoe a naroito vre utaju poreza. Jedan sistem komande, to je korpus a za javnost komanda
regionalne milicije. Mi sa naim potencijalom industrijskim i poljoprivrednim moemo
da ivimo solidnim standardom, meutim treba prihvatiti svaku dobronamernu pomo iz
SRJ. Ne smemo meusobno dozvoliti nikakve podele na komunjare, etnike i sl. Sada pred
viestranake izbore vojska-regionalna milicija i milicija ostaju van politike, da tite interese
krajine i ustavni poredak, uvrivanje ustavnog poretka i vriti pripreme da e do agresije
na RSK doi od strane ustakih oruanih snaga. Na kraju svog izlaganja ministar je ponovo
insistirao da se obezbedi sloga po svaku cenu.
Pomonik ministra UP-a Djuki,5 Oruane snage RH imaju 6 operativnih zona, 6 brigada
vojske sa po 3-5 bataljona profesionalne vojske. Isti e da prema nama naprave sledei
mogui scenario: agresija i otkazivanje mandata UN-a, metoda razbijanja RSK iznutra,
odricanje RSK to Hrvati nee nikada da uine.
Pri MUP-a Knin formirat e se posebna brigada milicije i helikopterska eskadrila.
Vojska-regionalna milicija e se nancirati preko Ministarstva odbrane i sklapat e
se profesionalni ugovori od 1-3 godine. Od 01.09.1993. godine poet e kolovanje
milicionara, otpoela je proizvodnja uniformi, milicija maskirno plava a vojska maskirna
zelena. Pri korpusima biti e osnovana vojna policija.
Izdati naredbu u vezi zabrane upotrebe vatrenog oruja za srpsku novu godinu, jer municije
nemamo u rezervi poto fabrike ne proizvode municiju, cena jednog metka je 3 marke.
Trajno iseljenje iz Krajine mogu dobiti lica vojni obveznici samo uz odobrenje komandanta
korpusa. Evidencija za uee u ratu u radne knjiice upisat e se u dvostrukom trajanju.
Poetak rata 20.08.1991.6 g., a zavretak kada je izvrena demobilizacija TO-a.
Za komandanta korpusa (11. korpus) imenovan je ELEKETI MILAN pukovnik.
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 273.

1993., sijeanj 9.
Okuani
Izvjee SUP-a Okuani MUP-u RSK o uhienju njihova djelatnika u Pakracu, sukobu sa
snagama UNPROFOR-a zbog toga, te uvoenju policijskog sata i ograniavanju kretanja
pripadnicima UNPROFOR-a
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA OKUANI
BROJ: 08-05/1-STR. POV. 2/1-93
OKUANI, 09.01.1993.
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
KNIN
5
6

Borislav, pomonik Milana Martia.


Pogreno napisano, treba pisati 1990. godina.

18

IFRIRANO

PREDMET: BABI MLADEN, INFORMACIJA


DOSTAVLJA SE.
Dana 07.01.1993. g. pod utjecajem alkohola na radnik Babi Mladen je izbjegao kontroli
graninoj miliciji preko punkta UN oko 50 metara preao u teritoriju koja je pod kontrolom
ustaa u Pakracu. Tom prilikom prila su mu etiri pripadnika Hrvatske policije, odvela ga u
policijsku stanicu Pakrac. Odmah smo stupili u kontakt sa UN i protestirali protiv postupka
navodei da se radi o graaninu koji nije uesnik rata i da mu je namjera bila da zapali sveu
u crkvi do koje je i doao. Prilikom dogaaja dolo je do okupljanja graana sa nae strane
koji su imali namjeru da nasilno uu u Pakrac i izuzmu Mladena. Tom prilikom dolo je
do zikog obrauna sa UN gdje smo dvojici pripadnika UN nanijeli zike povrede. Dana
08.01.1993. g. nakon to smo im ponudili da izvrimo razmjenu sa pripadnikom Hrvatske
vojske koga ste nam poslali dogovorena je razmjena za 09.01.1993. g. Nakon svih ovih
dogaaja donio sam odluku i izdao naredbu o zatvaranju svih komunikacija oko zapadne
Slavonije i potpuna kontrola svih bez obzira o kome se radi (Crveni krst, UN i dr.).
Nae punktove pomiemo na linije razdvajanja i zabranio sam kontakte sa UN stanicama
milicije bez odobrenja sekretara. Takoer je potrebno uvoenje milicijskog asa koga su
duni potovati svi kao i UN. U toku dana imati u kontakt sa UN sa predlogom da su
duni obavijestiti nas o svojim pokretima odnosno pokretima transportera ili kolona vozila
ako to ne budu potovali neemo im dozvoliti kretanje. Na ovaj postupak sam se odluio jer
incidenti na prostoru su se deavali uz prisustvo UN.
Pomonik ministra
arkovi Krsta
Predao P. Grkni 9.1.93. 12.02.h
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 22.

10

1993., sijeanj 11.


Kistanje
Slubena zabiljeka SM Kistanje o obavijesnom razgovoru s pripadnikom policije u vezi
provala i pljake imovine Hrvata u selu Lakovica u prosincu 1992.
KU- /93 SR-BS
Kistanje, 11. 01. 1993. god.
SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena dana 08.01.1993. god. u prostorijama SM Kistanje, povodom obavljenog
informativnog razgovora sa Tomasovi Stojanom, sin Rajka, i majke pok. Milke, ro.
25.09.1960. god. u Bribiru gdje je stalno i nastanjen, a razgovor je voen na okolnosti krae
vee koliine pruta i bajama u mjestu Lakovica na tetu mjetana hrvatske nacionalnosti.
U obavljenom razgovoru imenovani je naveo da je trenutno u rezervi kod pogranine
milicije na karauli Roki Slap kao komandir voda pod ijom kontrolom se nalazi i mjesto
19

Lakovica. Dalje navodi da se tanog datuma ne sjea ali je to bilo nazad 15-tak dana kada su
u toku dvije veeri njegovi ljudi kojima je on komandir izvrili krau vee koliine bajama
i pruta na tetu mjetana Hrvatske nacionalnosti. Prvu veer dok su se u patroli nalazili
Toi Milan, Pavi Goran, Manojlovi eljko i Leaji Sveto tom prilikom isti su ispred
komande uzeli vojno vozilo Tam 7, reg. oznaka se ne sjea ali misli da je oznake M-31127 kojeg je vozio Manojlovi eljko kojom prilikom su po povratku u karaulu sa vozilom
dovezli oko 12 vrea bajama koji su bili u kori. Za bajame su rekli da su ih uzeli iz kua u
kojima borave mjetani Hrvatske nacionalnosti koji u toku ovog rata nisu izbjegli. Dalje je
naveo da je drugu veer ista grupa u kojoj se nalazio i on sam ponovno ili u kue mjetana
Hrvatske nacionalnosti, kojom prilikom su mjetane zatekli budne u svojim kuama te su
tom prilikom iz triju kua odnijeli oko 36 komada suvih svinjskih pruta. Prute su istu
veer sa frezom koju su otuili ispred kue jednog Hrvata odvezli u karaulu, a drugi dan
kada im je bila smjena prute su odvezli u kuu kod Manojlovi eljka u mjesto Bribir.
Frezu je vozio tom prilikom on i odvezao je svojoj kui. Dva dana iza toga on i Manojlovi
eljko prute su sa frezom odvezli u mjesto evrske gdje su ih prodali kod Bjelanovi Steve
a isplatu im je izvrio ovjek kojeg neznaju, ali im je poznato da Stevo za njega vri otkup
bajama i pruta. Novac su meusobno podijelili i on je tom prilikom dobio oko 200.000
dinara i dva suva pruta koja se i sada nalaze u njegovoj kui. Za ukradene bajame naveo je
da ih je Toi Milan sa vojnim vozilom odvezao svojoj kui i prodao na isto mjesto ali da on
nije dobio nita od novca. Tih veeri iz kue mjetana Hrvatske nacionalnosti veliki traktor
marke IMT 539 odvezao je urica Zdravko koji se nalazi s njima na istoj karauli, a misli
da je traktor dalje odvezao u mjesto Macure kod eninog mu oca.
Ovlateni radnik:
Suboti Rajko, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 9.

11

1993., sijeanj 11.


Petrinja
Pismo IS SO Petrinja Vladi RSK zbog slabe opskrbe elektrinom energijom i pitkom vodom
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA OPTINE PETRINJA
IZVRNI SAVJET
Broj: 2-1/93
Petrinja, 11. 01. 1993.
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
n/r predsjednika gospodina Zeevia7
KNIN
7

Zdravko.

20

Na osnovu lana 33. Statuta Optine Petrinja, Izvrni savjet Skuptine opine, na sjednici
odranoj 11. januara 1993. godine razmatrao je informaciju o restrikciji elektrine energije
te konstatirao i predloio slijedee:
Izvrni savjet Skuptine optine Petrinja nakon primljene informacije o novom momentu
restrikcije u snabdjevanju sa elektrinom energijom smatra nunim da zatrai pojanjenje
ovakvog naina raspodjele elektrine energije od najviih organa ELEKTRO-PRIVREDE
KRAJINE i Vlade Republike Srpske Krajine.
Razumijemo sve tekoe u kojima jesmo po pitanju ukupnih energenata i uvijek smo
se zalagali za bar priblinu jednaku raspodjelu po mjerljivim i prihvatljivim kriterijima.
Prihvatili smo i dosadanje objanjenje po pitanju nedostatka elektrine energije imajui
u vidu i situaciju u nama susjedne Republike Srpske. Uvjeravani smo od predstavnika
ELEKTRE da su i svi oni koji su nam snabdjevai to korektno odreivali prema nama
i uvaavali smo ove informacije i pored toga to smo imali opravdanih primjedbi da drugi
prije i iza naeg podruja ne koriste racionalno elektrinu energiju na onaj nain kako nam
je prezentirano da je nuno i neophodno.
Posljednjom raspodjelom elektrine energije koja je ula u primjenu od subote 9.01. o.g.
naruila je sve kriterije i principe, pa je i osnovna posljedica ovog naeg dopisa.
Po koji put treba dokazivati kapacitete, resurse i potrebe da bi se uvaili primjenljivi
kriteriji s kojima moemo raunati i planirati u ostvarenju osnovnih ivotnih potreba.
Ne shvatljiv nam je potez ELEKTROPRIVREDE da distributivno podruje Petrinje
svrsta sa jednakim procentom koliine energije sa Okuanima, Dvorom, Kostajnicom,
Glinom, Vrginmostom, Vojniem, Slunjem i Plakim, s tim vie to prije ratna potronja
(podaci iz 1990.g.) kada je bila u Petrinji 81,22 GWh slijedila je u ostalim gore mjestima
Dvor 19,8, Kostajnica 22,25, Glina 58,25 i Vrginmost 17,87 GWh za ostale ne
raspolaemo podacima. Tada kada su jedino i bili mjerljivi pokazatelji Petrinja je bila izrazito
na 1. mjestu po potronji el. energije u prostorima dananje nae Republike Srpske Krajine.
S obzirom da je industrija uestvovala 80-85% od ukupno utroene el. energije, a Petrinja
ima sauvane najvee potroae kao Gavrilovi sa ukupno 14 MVA instalirane snage,
Tvornicu vode sa 7,2 MVA, Tvornicu cipela 2 MVA, Drvoplast 1,26 MVA, slijedi Ciglana
sa 1,26 MVA itd., do ukupno instalirane snage za podruje Petrinje od 43,3 MVA.
Dali od ve odobrene snage od 1 MW za potrebe Gavrilovia koje je dato od Komisije za
izuzimanje od redukcije i primjenjivano do danas ponovo treba traiti slino odobrenje kada
je Gavrilovi u meuvremenu postao preduzee od interesa za Republiku Srpske Krajine,
kada je po prethodno usaglaenom dogovoru na Upravnom odboru iz odobrenih sredstava
selektivne prirode obezbjeen dio za nabavku znatnih koliina sirovine, repromaterijala i
drugih energenata za poetak proizvodnje. Ujedno elimo istai da je Gavrilovi glavni
snabdjeva sa prehrambenim proizvodima snaga odbrane Republike Srpske Krajine i
Republike Srpske, te ostalog graanstva.
Dali treba ponovno obrazlagati da je osnovni sistem za snabdjevanje pitkom vodom
graana Petrinje specian na itavoj regiji i ire, a dok drugi imaju klasine vodovode,
Petrinja ima Tvornicu vode koja u ovim uvjetima min. troi 1,2 MW, uz injenicu da u
gradu Petrinja ivi 60% stanovnitva Skuptine optine Petrinja, iji ivot i zdravlje ovise o
zdravoj pitkoj vodi.
Alarmantno smo upozoreni da sistem vodovoda ne moe raditi u zimskim uvjetima
pod ovakvim reimom snabdjevanja el. energijom (svaki drugi dan) zbog niza tehnikih
problema i prijeti nam opasnost od potpunog prestanka snabdjevanja vodom.
21

elimo dodati da se prekidom napajanja el. energijom PTT centrale u Petrinji ne rade
ni telefoni Glina, Dvor i Kostajnice bez razlike i kada imaju struje u samom gradu, to
dodatno dramatizira ukupno stanje.
Potenciramo ostali niz subjekata i ustanova kao to su pekara, MC, tamparija, Vojska,
Milicija, Pedagoki fakultet, Studentsko-ueniki dom, Dom penzionera, SDK, kole i dr.,
ija djelatnost se direktno odraava na ivot i rad ukupne populacije nae optine.
Uz sve izneeno traimo da se hitno preispita i izmjeni nain raspodjele el. energije za
ukupno podruje, jer je ne shvatljivo da podruja prije nas imaju u odreenim danima
i nou struju, a posebno iritira javna rasvjeta i osvjetljenja pojedinih javnih povrina u
vremenima ovakve redukcije el. energije.
Ponovo podvlaimo da traimo isti tretman svih graana u Republici Srpskoj Krajini
sa uvaavanjem jedinstvenih kriterija i parametara za iste kategorije potroaa. Sve drugo
je neophodno i tetno to moe imati pored materijalnih i drugih posljedica. Iskreno
oekujemo da to moete i hoete rijeiti u emu emo Vam biti korektni saradnici i svoj
dio odraditi. Smatramo da ete uvaiti sve nae argumente, te utvrditi novi nain raspodjele
elektrine energije u cilju realnijeg rjeavanja sveukupne problematike.
PREDSJEDNIK IZVRNOG SAVJETA:
Bandur Nikola, dipl. ing., [v.r.]
M.P.8
Dostaviti:
1. Direktor regije Banije, Korduna i Zap. Slavonije
2.Elektra Petrinja
3.Gavrilovi Petrinja
4. SO Petrinja.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-DASK-SACPE-613, kut. 8.

12

1993., sijeanj 11.


Knin
Pismo mjetana Petrovca predsjedniku Skuptine RSK Mili Paspalju o svakodnevnom
slijetanju zrakoplova iz Hrvatske koji dostavljaju pomo opkoljenoj bihakoj enklavi u BiH,
te trae njihovo ruenje sukladno obrambenom ugovoru RSK i RS
Predsjedniku Skuptine Srpske Krajine
Milan Paspalj
KNIN
Potovani Predsjednie,
Skoro svaku vee sluamo u vijestima da avioni iz Hrvatske slijeu kod Cazina u oraliima.
Dnevno i po nekoliko njih. Sigurno je da ti avioni prenose oruje, prevoze ljude za borbu
8

Okrugli peat: RSK, SO Petrinja, Izvrno vijee.

22

na bihako ratite. Sino na tv ekranu komandant avijacije Republike Srpske ree da su


preko 150 puta povrijedili vazduni prostor bive Republike Bosne i Hercegovine, odnosno
Republike Srpske. Ti avioni preleu teritoriju Srpske Krajine, odnosno vae teritorije od
Zagreba i Karlovca do Cazina i Bihaa. udi nas da Vi te avione ne unitavate, a znamo da
imate im. Do sada je samo jedan avion oboren i to se sa sigurnou moe rei da je prevozio
oruje i municiju jer se ula eksplozija. ta vi ekate i ta radite ako imate odbranbeni
ugovor sa Republikom Srpskom, zato ih ne unitavat kad nee Ujedinjene Nacije. Da to
rade Srpski avioni davno bi ih Amerikanci bombardovali i unitili. Podobro su naoruali
cazinsku krajinu zahvaljujui takvom odnosu. Stalno napadaju nau vojsku i takorei malo
je dana da ne bude ranjenih a bogami i mrtvih. Mi se pitamo graani kako to moe tako.
Mi smo svjesni da vi to bolje znate ali mi nemamo strpljenja da se ne oglasimo sa naim
primjedbama. Dajte ve jednom upotrijebite silu i unitite ih. Neka protestuje ko god
hoe. UNPROFOR svemu tome kumuje. Dogovorite se sa vojskom Republike Srpske i ne
dozvolite vie da to rade.
Srdano vas pozdravljaju graani Petrovca.
Dana 11.01.1993. godine.
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 393.

13

1993., sijeanj 13.


Knin
Priopenje za javnost Vlade RSK o zakljucima 43. sjednice RSK u kojima podrava stavove
predsjednika Jugoslavije na pregovorima u enevi, osuuje pritisak meunarodne zajednice
na Srbe u Hrvatskoj i BiH te daje podrku Srbima u BiH u odbijanju Nacrta ustava za BiH
i trai da RS postane meunarodno priznat pravni subjekt
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
Broj: 04-5-14/93
Knin, 13.01.1993.
SAOPTENJE ZA JAVNOST
Vlada Republike Srpske Krajine na svojoj 43. sjednici bila je svjedok dramatinog raspleta
pregovora u enevi i sudbini Republike Srpske, a posredno i Republike Srpske Krajine.
Nakon saznanja o raspletu koji se dogodio 12. januara 1993. godine u veernjim satima
Vlada je zauzela slijedee stavove:
1.Vlada Republike Srpske Krajine u cjelosti ostaje kod izneenih stavova njezinih
predstavnika na konsultativnom sastanku koji je odran kod predsjednika SR Jugoslavije
gospodina Dobrie osia. To konkretno znai da je ova Vlada duna slijediti usvojenu
Rezoluciju Skuptine Republike Srpske Krajine od 18. maja 1992. godine,9 zatim Odluku
9
Rije je o Deklaraciji o sadanjim i buduim ciljevima RSK, vidi: Republika Hrvatska i Domovinski rat,
Dokumenti, knj. 4, HMDCDR, Zagreb-Slavonski Brod, veljaa 2008., dok. br. 98, str. 288.

23

doneenu na zajednikoj sjednici Skuptine Republike Srpske Krajine i Narodne Skuptine


Republike Srpske u Prijedoru,10 a posebno izraenu volju stanovnika Republike Srpske kroz
Odluke posljednje sjednice Narodne Skuptine Republike Srpske odrane u Bjeljini.11
2. Iz svih nabrojanih dokumenata jasno proizlazi da su na teritoriju bive Jugoslavije nastale
dvije nove faktine Drave, koje jedino tee da [im] se u skladu sa meunarodnim pravnim
normama da mogunost samoopredjeljenja naroda kao najvieg oblika ljudske slobode. Ovo
elementarno pravo kao najvee dostignue moderne demokratije Meunarodna zajednica
uporno pokuava osporiti primjenom ultimatuma, sile, prijetnji i onemoguavanjem da
srpski narod bude svoj na svome pa ak i po cijenu da ga se ekonomski pokuava unititi.
3. Vlada Republike Srpske Krajine podrava Predsjednika Republike Srpske gospodina
Radovana Karadia i njegove saradnike u neravnopravnoj borbi koja se odvijala u
posljednja tri dana u enevi, a protiv svih vrsta ultimatuma sa kojima je bio suoen od
strane predstavnika Meunarodne zajednice.
Vlada Republike Srpske Krajine se nada i trai da se do kraja ispotuju Odluke Skuptine
iz Bjeljine jer je to jedini garant opstanka srpskog naroda na ovim prostorima a kojega je taj
narod morao, mora i morae oito braniti svim sredstvima. U toj borbi narod Republike
Srpske e imati svu podrku naroda Republike Srpske Krajine.
4. Vlada Republike Srpske Krajine ocjenjuje da je ponueni Nacrt za Ustavno ureenje
bive Bosne i Hercegovine, a u skladu sa njezinim ve ranije poznatim stavovima, potpuno
neprihvatljiv, odnosno treba ga tako modikovati da omogui narodu Republike Srpske da
u bliskoj budunosti postane meunarodno pravni entitet.
Vlada Republike Srpske Krajine se nada da e najavljena Skuptina Republike Srpske ostati
kod svojih principjelnih Odluka, te da e i ovoga puta razumno, ali i odluno odgovoriti
zahtjevima koji se pred nju postavljaju u ovim sudbonosnim istorijskim momentima, s tim
da se od pregovora o mirnom razrjeenju krvavog rata nikada ne odustane.
PREDSJEDNIK
Mr Zdravko Zeevi, [v.r.]
M.P.12
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 24.

14

1993., sijeanj 13.


Knin
Slubena zabiljeka RDB Knin o demonstracijama grupe mlaih pripadnika PJM u Kninu
koji su skandirali Milanu Babiu

10
U Prijedoru je 31. listopada 1992. donesena zajednika Deklaracija Skuptina RSK i RS o planovima za
ujedinjenje kao prvom koraku za ujedinjenje sa Srbijom. Vidi: Republika Hrvatska i Domovinski rat, Dokumenti,
knj. 6, HMDCDR, Zagreb-Slavonski Brod, veljaa 2008., dok. br. 143, str. 304.
11
U Bijeljini je Narodna skuptina RS 8. sijenja 1993. ocijenila da su predloeni ustavni principi za rjeavanje
krize u BiH pokuaj cijepanja srpskog naroda u vie provincija.
12
Okrugli peat: Vlada RSK, Knin.

24

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA


MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
RESOR DRAVNE BEZBEDNOSTI
CENTAR KNIN
Broj: 08/2 19/93
Datum, 13. 1. 1993.
SLUBENA ZABILJEKA
Sino je izmeu 19 i 20 sati u centru grada grupa mlaih pripadnika PJM,13 za koju se
kae da je bila zatvarana na koridoru zbog nediscipline i ne izvravanja nareenja, poprilino
alkoholizirana stvarala nered. Njih 20 do 25 meu kojima je bilo nekoliko potpuno mladih
djeaka, oko 13 do 15 godina, su razbijali stakla na oglasnoj tabli na zgradi doma milicije,
inventar u restoranu, prevrtali ardinjere za cvijee i u jednom momentu ak pjevali drue
Tito mi ti se kunemo. Takoer su prepoznavi ministra za kulturu i vjere S.14 Veselinovia
govorili da ne ele vojsku i da hoe Babia.15 Nakon jo nekoliko incidenata (razbijeni izlozi
privatne trgovine Ju Imid) su se rasprili i inltrovali u masu. Kolovoa je najvjerovatnije
bio izvjesni Petar, a i neki ia. Izgrednici su bili uglavnom nenaoruani osim nekoliko
pitolja. Predpostavljam da ovaj anarhistiki pohod nije krenuo spontano ve je iskoriteno
nezadovoljstvo i ogorenost zbog hapenja da bi se inicirao nered na dan zasjedanja Vlade
i enevskih pregovora kao svojevrsna manifestacija nekorektne predizborne kampanje.
Takoer smatram da je izgrednicima namjerno omogueno konzumiranje veih koliina
alkohola te da su sa ubaenim idejama poslani u grad.
Operativni radnik
Zdravko Vujnovi, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 4.

15

1993., sijeanj 14.


Brusnik
Provjera OM Brusnik za Zdravka Dobrojevia, kandidata za pripravnika u MUP-u RSK,
poslana SM Pakrac SUP-a Okuani
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA
ODJELJENJE MILICIJE BRUSNIK
Broj: 08-05/ 5-2/02-8/93.
Brusnik, 14. 01. 1993.
13

Posebna jedinica milicije.


Sergej.
15
Milan, prvi predsjednik Vlade i prvi predsjednik RSK.
14

25

SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA


OKUANI
STANICA MILICIJE OPTE NADLENOSTI
PAKRAC
PREDMET: Provjera podataka za kandidata, dostavlja se.
Kandidat Dobrojevi Zdravko, sin Milana i Mice, roen 02.01.1965. godine u Voinu,
SO Podravska Slatina sa prebivalitem u Brusniku, po zanimanju trgovac, po nacionalnosti
Srbin. Kandidat ispunjava ope uvjete za pripravnika u MUP-u RSK.
Provjerom za predmetnog utvreno je da je kandidat mirne i tihe naravi, nije sklon
izgredima niti drugim porocima koji su nespojivi s naom slubom. Iako nismo u mogunosti
izvriti provjeru u KZ16 evidenciji i evidenciji prekraja na osnovu izjava osoba koja poznaju
kandidata utvreno je da kandidat nije krivino i prekrajno kanjavan.
Kandidat je uestvovao u oruanom sukobu od 02.08.1991. godine kao pripadnik TO
Podravska Slatina sve do povlaenja. Sada se nalazi u Brusniku kao pripadnik PJM na radnom
mjestu podjele hrane tj. rad u kuhinji. Sva rodbina je na strani formacija koje se bore protiv
poretka Republike Hrvatske. Roditelji su bili pozitivni i uvaeni graani u sredini u kojoj su
ivjeli. I prije poetka oruanog sukoba kandidat je bio pripadnik rezervnog sastava Milicije,
u SUP-a Podravska Slatina. Psihoziki nedostatak kod kandidata nije primjeeno.
Provjeru izvrio milicionar Samardija Nenad.
KOMANDIR OM:
Sudar Veljko, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 16.

16

1993., sijeanj 14.


Okuani
Ostavka pomonika ministra MUP-a RSK Krste arkovia zbog sukoba s Veljkom
Dakulom
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA OKUANI
SLUBENO
OKUANI, 14.1.1993.
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
N/R MINISTRU MUP-RSK
KNIN
PREDMET: arkovi Krsta, ostavka
dostavlja se.
16

Kaznenu.

26

IFRIRANO

Radi uvreda koje su mi upuene nakon izvrene razmjene za radnika D.B.17 gosp. Babia
Mladena od strane gosp. podpredsjednika zapadne Vlade RSK Veljka Dakule podnosim
podpuno svjesno ostavku.
Radi vaega znanja gosp. podpredsjednik Vlade RSK i predsjednik oblasti Zap. Slavonija
nazvao me manijakom i ovekom koji eli rat odnosno koji ne eli dobro narodu RSK, a
najvie srpskom narodu Zap. Slavonije. Takoer me gosp. Dakula pred javnou vrea
smatrajui me i optuujui da su moji postupci protiv naroda i da sam bolesno ambiciozan
tip. Nadalje navodi da sam direktno kriv odnosno izvriocem napada na kanadski
transporter u agliu, SO Pakrac.
Iz gore navedenog lino smatram da je jedino u ovom momentu pravilno i radi ostvarenja
ciljeva za dobrobit srpskog naroda moja neopoziva ostavka.
Hvala vam na svemu to ste meni rekli kao oveku pruili i narodu Zap. Slavonije.
Podpuni izvjetaj sa detaljnim obrazloenjem dostavit u vam naknadno.
Predlaem da moju funkciju preuzme do reenja upranjenog radnog mesta sekretar
SUP-a Okuani gosp. Ostroluanin Vaso.
Uz pozdrav i iskrene estitke vama i vaoj porodici povodom srpske Nove godine, da
proivite u zdravlju i veselju i nastavite da vodite miliciju RSK na nain kako ste do sada
inili.
Slavonac
arkovi Krsta
Predao 14.1.93.,1030. edo.
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 22.

17

1993., sijeanj 15.


Stara Gradika
Zapovijed SUP-a Okuani Graninom odjeljenju milicije Most da u sluaju bilo kakvih
borbenih djelovanja ne putaju vojno sposobne osobe preko mosta u BiH
Republika Srpska Krajina
Ministarstvo Unutranjih Poslova
Sekretarijat Unutranjih Poslova Okuani
Stara Gradika 15.01.1993. godine.
N A R E D B A:
Graninom odelenju milicije -MostSvim radnicima milicije graninog odelenja -Most- dostavlja se naredba kojom se zahtijeva
da ukoliko doe do bilo kakvih borbenih dejstava to jest agresije ustakih snaga na podruje
Okuana kao i ire Zapadne Slavonije te blie okoline Opine Bosanska Gradika sledee.

17

Dravne bezbjednosti.

27

Da bez obzira na slubu dou na most sa kompletnim naoruanjem ma bilo gdje da se


nalazili.
Tim povodom nareuje se zabrana prolaza svim licima sposobnim za borbu bez razlike na
njihova opravdanja i razlog prelaska osim ena, djece i staraca.
Zabrana vrijedi i za bolesne osobe, jer je u tim situacijama masa bolesnih.
Takoer zabranjuje se prolaz i osobama bez razlike na njihovu dunost i funkciju koju
obavlja osim pom. Ministra Martia18 arkovi Krste te sekretara Ostroluanin Vase kao i
Zrni Milenka i komandira Dedoevi Duka.
Takoer osim njihovog potpisa niko ne moe prei most.
Ovih propisa strogo se pridravati a za nasilniki prolaz upotrebiti i silu kao i vatreno
oruje.
Komandir:
Dedoevi Duko, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 12.

18

1993., sijeanj 18.


Knin
Obavjetajno izvjee deurnog RDB Knin o pokretima hrvatskih snaga u zaleu ibenika i
kod Gospia, to upuuje na moguu napadnu akciju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
RESOR DRAVNE BEZBEDNOSTI
CENTAR KNIN
Broj: 08/2 26/93
Datum, 18. 1. 1993.
INFORMACIJA
I dalje postoje saznanja o pojaanoj aktivnosti hrvatskih snaga, to najvjerovatnije upuuje
na moguu ofenzivu prema podruju pod kontrolom RSK. Intenzivirane pripreme HV se
mogu povezati sa njihovim eventualnim saznanjima o vojnoj intervenciji na podruju BIH
i eventualnom povlaenju snaga UNPROFOR-a iz zatiene zone u tom sluaju. Takva
situacija se u Hrvatskoj smatra previe dobrom prilikom za vraanje izgubljenih teritorija, a
da bi bila proputena, te su u skladu s tim izvrene odreene vojne pripreme:
popravak puteva i izgradnja novih prema liniji razdvajanja posebno u podruju od
Zadra do ibenika, izgradnja novih utvrenja i bunkera, te ojaavanje pozicija na tom
podruju.
dovravanje avio piste u selu Luii kod Pokrovnika.

18

Milan.

28

Zatvaranje graninog prelaza u Umljanoviima i nagovjeteno zatvaranje graninog


prelaza u Pakovom Selu.
Premjetanje taba drnikog bataljona domobranske brigade iz Crivca u Vrbu (bivi tab
141. brigade), premjetanje taba 1. ibenskog bataljona iz ibenika u Rajie kod Uneia
radi vee operativnosti.
Na podruju Tinja se i dalje utvruju pojaane Hrvatske snage.
Podruje Kriaka prisutne su vrlo uestale provokacije sa hrvatske strane uglavnom
neposredno pri prolasku patrola UNPROFOR-a. Hrvati se pravdaju da ne mogu cjelo
vreme kontrolisati sve ljude. Radi se o namjernom stvaranju zone visoke tenzije zbog svojih
vojnih ciljeva. Svi pokuaji smirivanja tog podruja uz pomo UN su propali.
U Sinju je uoena panina kupovina benzina premda nema oitih razloga za to i nije
rije o poskupljenju.
U Gospiu je pojaana policijska aktivnost i smjenjen je dosadanji komandant brigade
Norac,19 a na njegovo mjesto je postavljen Raji,20 dosadanji pomonik, koji vai za
puno boljeg vojnika. Velebitski dio koji kontroliu Hrvati je zona zabranjena za patrole
UNPROFOR-a.
Teko naoruanje iz Otarija se prebacuje u Klanac (kod Gospia), izmeu ostalog devet
tenkova T-55 sa posadama starosti 20 do 22 godine.
Operativni radnik
Zdravko Vujnovi, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 4.

19

1993., sijeanj 22.


Knin
Prijedlog predsjednika Vlade RSK predsjedniku RSK da zbog napada Hrvatske vojske u
zadarskom zaleu donese odluku o proglaenju ratnog stanja
Na osnovu lana 78. stav 1. taka 6. Ustava Republike Srpske Krajine (Slubeni glasnik
RSK broj 1/92.) i lana 16. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (Slubeni glasnik
RSK broj 3/92.)
PREDLAEM
Predsjedniku Republike Srpske Krajine donoenje
Odluke o proglaenju ratnog stanja
Zbog ugroenosti suvereniteta, nezavisnosti i integriteta Republike Srpske Krajine
izazvana napadom oruanih snaga Republike Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu,
a zbog nemogunosti odravanja Skuptine Republike Srpske Krajine, u skladu sa gore
19

Mirko.
Vjerojatno se misli na Marka Rajia. Obavijest je bila pogrena, Raji nije bio zamjenik Mirka Norca, niti
ga je zamijenio na mjestu zapovjednika.
20

29

citiranim odredbama Ustava i Zakona o Vladi RSK, predlaem Predsjedniku Republike


Srpske Krajine da donese Odluku o proglaenju ratnog stanja.
Knin, 22. 01. 1993.
Broj: 04-5-35/93
PREDSJEDNIK VLADE:
Mr Zdravko Zeevi, [v.r.]
M.P.21
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 24.

20

1993., sijeanj 22.


Knin
Odluka predsjednika RSK o proglaenju ratnog stanja i ope mobilizacije
PREDSEDNIK REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
KABINET PREDSEDNIKA
Str. pov. 38-10
22.01.1993. g.
Na osnovu Ustava Republike Srpska Krajina, lan 78. taka 5. i 6. a u cilju odbrane od
agresije RH:
1. PROGLAAVAM ratno stanje na celoj dravnoj teritoriji Republike Srpska Krajina.
2. NAREUJEM optu mobilizaciju po Planu odbrane.
3. Oruane snage, Vlada i svi dravni organi e se u skladu sa Planom odbrane, u potpunosti
i neprekidno angaovati na svojim zadacima u oblasti odbrane zemlje.
PREDSEDNIK REPUBLIKE
Goran Hadi, [v.r.]
M.P. 22
Dostaviti:
G SV RSK
Predsedniku Vlade RSK
Ministru unutranjih poslova
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 30.

21
22

Okrugli peat: Vlada RSK, Knin.


Isto.

30

21

1993., sijeanj 22.


Knin
Priopenje za javnost Vlade RSK o oslobodilakoj operaciji Hrvatske vojske u zaleu Zadra,
u kojem okrivljuju zatitne snage UN-a zbog neaktivnosti, ali pozivaju narod da svoje
nezadovoljstvo njihovim stavom ne iskazuje nekontroliranim radnjama te upozoravaju
da su akciju doekali spremni i da u samoobrani nee birati ratne ciljeve, ukljuujui i
najvee hrvatske gradove
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
Broj: 04-5-30/93
Knin, 22. 01. 1993. god.
SAOPTENJE ZA JAVNOST
Povodom noanje i jutronje izvrene agresije oruanih formacija Republike Hrvatske na
teritoriju Republike Srpske Krajine na podruju od biveg Maslinikog mosta do aerodroma
Zemunik, a kojega smo oekivali, Vlada je duna da saopti sledee:
1. Vlada Republike Srpske Krajine je upozoravala ovlatene predstavnike UNPROFOR-a,
ukljuujui i generala Satia23 Nambijara, gospodina Sadrika Toriberija,24 a i Savjet
bezbjednosti na mogunost napada hrvatskih oruanih formacija na na teritorij. Oito
je da protesti i upozorenja nisu dali rezultat iz jednostavnog razloga, jer su najvii vrhovi
UNPROFOR-a oito znali za cijelu situaciju koja se sada odvija.
2. Vlada Republike Srpske Krajine ocjenjuje da je UNPROFOR, a posebno gospodin
Sadrik Tonberi pokuao zamaskirati poetak cijele operacije agresije navodnom ponudom
faistikog reima iz Zagreba sa pregovorima i to o itavom nizu otvorenih pitanja. Razgovori
su bili zakazani upravo na dan napada, a UNPROFOR nas je neslubeno obavijestio tokom
jueranjeg dana u popodnevnim asovima da razgovara nee biti bez ikakvog obrazloenja.
To nam daje za pravo da ustvrdimo da se radi o pokuaju koordinisane varke na koju sreom
nismo nasjeli.
3. Vlada ocjenjuje da je UNPROFOR znao za petnaestodnevno gomilanje Hrvatskih
trupa, za dovlaenje artiljerijskih orua i raketnih sistema, ali su to pokuali opravdati
nekakvom vojnom vjebom Hrvatske vojske, to je blago reeno smijeno. Ovim su vrhovi
UNPROFORA kod nas izgubili svaki moralni kredibilitet kao uvari mira u skladu sa
Vensovim25 planom. Vlada e u skladu sa ovom ocjenom donijeti posebne odluke o daljnjim
odnosima sa UNPROFOR-om.
4. Vlada Republike Srpske Krajine u trenutku pisanja ovog saoptenja je obavijetena da
je sa podruja koja su pod udarom artiljerije Hrvatskih oruanih snaga u pravcu Benkovca
izbjeglo izmeu 1500-2000 osoba, veinom staraca, ena i djece to ukazuje da je zatitna
uloga UNPROFOR-a i pored svih upozorenja izigrana. Vlada obavjetava UNPROFOR,
gospodina Vensa i gospodina Ovena,26 gospodina generala sekretara Butrosa Butrosa Galija,
23

Satish.
Cedric Thornberry.
25
Cyrus Vance.
26
David Owen.
24

31

Savjet bezbjednosti i svu svjetsku javnost da je ovom agresijom Republika Hrvatska napala
Ujedinjene Nacije, a iji je lan. Time je Republika Hrvatska pokazala da o bilo kakvom
daljnjem politikom rjeavanju stvari, barem to se nje tie, nema ni govora. Time prestaju
bilo kakve obaveze Republike Srpske Krajine na suzdravanje, jer je pravo na samoodbranu
sveto pravo svakog naroda, a sastavni dio je i povelja Ujedinjenih Naroda. Prema tome
Republika Srpska Krajina branei se na svim svojim granicama, sa svim svojim snagama i u
toj samoodbrani nee birati ciljeve, ukljuujui i najvee hrvatske gradove.
5. Vlada Republike Srpske Krajine u ovim sloenim trenucima poziva sve graane nae
Republike da zadre mir, dostojanstvo, da se suzdravaju od bilo kakvih nekontrolisanih
radnji kojima bi se samo oteala situacija. Tu prvenstveno mislimo na odnose prema
snagama UNPROFOR-a, jer bi to bio samo povod za daljnju moguu eskalaciju sukoba
koju oito Hrvatska strana eli.
6. Vlada Republike Srpske Krajine poziva graane Republike Srpske Krajine da ne
nasjedaju raznim dezinformacijama koje mogu samo tetiti borbi boraca sa prve borbene
linije. Napad, odnosno agresija je oekivana te su stoga predstavnici UNPROFOR-a tokom
dananjeg dana upozoreni da e biti direktno odgovorni za mogue irenje sukoba u koliko
do 13,00 asova sva dejstva Hrvatske vojske ne prestanu i ne pone njihovo povlaenje u
kasarne odakle su i doli.
7. Graani Republike Srpske Krajine!
Situacija u kojoj se sada nalazimo nije bila nepredvidiva. Stoga Vas pozivamo na mir i
disciplinu, jer ete time najbolje pomoi borcima na frontu.
S vjerom u boga i ovaj put emo pobjediti!
PREDSJEDNIK VLADE:
mr Zdravko Zeevi, [v.r.]
M.P.27
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 24.

22

1993., sijeanj 22.


Knin
Uredba predsjednika RSK o organizaciji, radu i nadlenosti redovnih sudova u sluaju rata
SLUBENA TAJNA STROGO POVERLJIVO
Na osnovu l. 78 ta. 7. Ustava Republike Srpske Krajine predsjednik Republike donosi
UREDBU
SA ZAKONSKOM SNAGOM O ORGANIZACIJI, RADU I
NADLENOSTI REDOVNIH SUDOVA ZA SLUAJ RATA
ILI NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI

27

Okrugli peat: Vlada RSK, Knin.

32

lan 1.
Zakon o redovnim sudovima (Slubeni glasnik RSK broj 4/92.) primjenjivat e se i za
vrijeme ratnog stanja ili u sluaju neposredne ratne opasnosti ukoliko ovom uredbom nije
drugaije odreeno.
lan 2.
U vrijeme ratnog stanja ili stanja neposredne ratne opasnosti sva prava, ovlatenja i
dunosti Skuptine RSK u odnosu na sudove odreene zakonima i ovom uredbom prenose
se na Vladu pod uslovima odreenim Ustavom RSK i drugim propisima.
lan 3.
Svi optinski sudovi djeluju s punom nadlenou utvrenom Zakonom o sudovima, te
drugim propisima.
lan 4.
Ako se radi nedovoljnog broja sudija u Optinskom sudu ne moe obrazovati vijee iz l.
23. st. 6. Zakona o krivinom postupku, odluke donosi vijee Optinskog suda sastavljeno
od jednog sudije i dvoje sudija porotnika.
lan 5.
Vlada odreuje koje sudije i sudije porotnici od izabranih nastavljaju vriti sudijsku
funkciju u pojedinom sudu za vrijeme ratnog stanja ili u sluaju neposredne ratne opasnosti.
Izuzetno u naroito opravdanim sluajevima, odluku iz st. 1. ovog lana moe donositi
Ministar pravosua i uprave.
lan 6.
Odredbe Zakona o sudovima o objavljivanju slobodnih sudijskih mjesta i odredbe o
donoenju prijava nee se primjenjivati.
lan 7.
Ako ne postoji mogunost da se za sudiju izabere linost koja ispunjava zakonom
propisane uslove u pogledu kolske spreme, prethodne prakse i pravosudnog ispita, moe se
izabrati i drugo lice, koje je sposobno da funkciju obavlja.
Po prestanku razloga iz st. 1. ove uredbe, licima koja ne ispunjavaju zakonom predviene
uslove, sudijska funkcija prestaje.
lan 8.
Na sve ostale radnike u sudu primjenjuju se propisi koji se odnose na radnike u organima
uprave.
lan 9.
Predsjednik Okrunog suda moe, dok za to traje potreba, pojedine sudije i ostale radnike
okrunog i optinskih sudova za podruje Okrunog suda upuivati na rad u drugi sud na
tom podruju.
Ministar za pravosue i upravu moe, dok za to postoji potreba, sudije kao i druge
radnike u sudovima upuivati na rad u druge sudove u RSK.
lan 10.
Ako sudija moe biti udaljen od dunosti u sluajevima predvienim Zakonom o
sudovima odluku o udaljenju od dunosti donosi organ nadlean za razrjeenje.
U naroito opravdanim sluajevima odluku iz st. 1. ovog lana moe donositi ministar
pravosua i uprave.
33

lan 11.
Sudovi mogu obavljati sve sudijske funkcije van sjedita suda, a izvan svog sudijskog
podruja uz saglasnost predsjednika neposredno vieg suda na ijem se podruju sudska
funkcija treba obaviti.
lan 12.
Ministarstvo pravosua i uprave donijet e potrebna uputstva za primjenu ove uredbe.
lan 13.
Ova Uredba stupa na snagu danom njenog donoenja.
U Kninu, 22.01.1993. god.
Broj: 03.3-16/1-93.
M.P.28

PREDSJEDNIK REPUBLIKE:
Goran Hadi, s.r.

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 4., kut. 30.

23

1993., sijeanj 22.


Benkovac
Odluka SO Benkovac o osnivanju Ratnog predsjednitva opine Benkovac
Na osnovu nastale ratne situacije na podruju optine Benkovac donosim slijedeu
ODLUKU
o formiranju Ratnog predsjednitva optine Benkovac
I
Formira se Ratno Predsjednitvo optine Benkovac u slijedeem sastavu:
1. BOGUNOVI MATE, predsjednik Skuptine,
2. ZEEVI ZORAN, predsjednik Izvrnog savjeta Skuptine,
3. GRAOVAC NEBOJA, sekretar Skuptine
4. KATI NIKOLA, potpredsjednik Izvrnog savjeta Skuptine,
5. KUET RADOMIR, lan Predsjednitva SO Benkovac,
6. DUBROJA JOVAN, lan Predsjednitva SO Benkovac,
7. MARINKO GRAOVAC, lan Izvrnog savjeta SO Benkovac,
8. NIKOLA STAREVI, lan Izvrnog savjeta SO Benkovac,
9. INI MILO, lan Izvrnog savjeta SO Benkovac,
10. TRBAC SAVO, lan Izvrnog savjeta SO Benkovac,
11. VITAS BOKO, lan Izvrnog savjeta SO Benkovac.
II
Ratno Predsjednitvo preuzima sve nadlenosti Skuptine optine i Izvrnog savjeta
Skuptine optine.
28

Okrugli peat: RSK, predsjednik Republike.

34

III
Pri ratnom predsjednitvu djeluju i slijedea lica: lica za koja je Ratno predsjednitvo
utvrdilo konkretne zadatke kao aktivistima Crvenog krsta i to:
RADE KUKAVICA
MILENKO KUET
2. Lica koja ulaze u sastav informativne slube Ratnog predsjednitva i to:
BRANKO MARJANOVI
ALEKSANDAR EELJ
3. Lica koja ulaze u tehniko osoblje Ratnog Predsjednitva i to:
DANILO TINTOR, voza,
MARIJA EELJ, daktilograf
RADOJKA STEGNJAI, daktilograf,
SOKA VUKAS, referent,
JOVANOVI GORAN, radnik obezbeenja i kurir,
KERE LJUBOMIR, radnik obezbeenja i kurir
IV
Ova Odluka stupa na snagu odmah.
Broj: 02-45/1-93.
Benkovac, 22. 01. 1993.

Predsjednik Skuptine optine:


Mate Bogunovi, [v.r.]
M.P.29

Izvornik, strojopis, latinica


HR-Hrvatski informativni centar, A-098-001.

24

1993., sijeanj 22.


Graac
Izvjee SJB Graac o pogibiji 22 pripadnika SUP-a na putu od Svetog Roka do Malog
Alana
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KNIN
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KORENICA
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI GRAAC
DEPEA BROJ: 08-02-1/2-20/93
DANA 22. 01. 1993. GODINE
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA K N I N
SEKRETARIJATU UNUTRANJIH POSLOVA K O R E N I C A
DANA 22. 01.1993 GODINE OKO 11,30 SATI NA RELACIJI SV. ROK MALI
ALAN, SAEKANA JE U ZASJEDI I POBIJENA JEDINICA PLAVOG BATALJONA
29

Okrugli peat: RSK, SO Benkovac.

35

KOJA JE ILA U POMO SVOJIM DRUGOVIMA NA MALOM ALANU KOJOM


SU PRILIKOM POGINULI SLIJEDEI BORCI:
1./ DRAGIEVI MARKA MIODRAG 72 G.
2./ MARJANOVI DRAGE MLADEN R. 70 G.
3./ JOKI ELJKO IZBJEGLICA IZ GOSPIA
4./ VESELINOVI LJUBE DARKO
5./ BRKLJAA DANE IZBJEGLICA IZ ZAGREBA
6./ VONJA STANKO
7./ DRAGIEVI JOVANA MILAN R. 65
8./ JOVANEVI RADE DUAN R. 73
9./ JELAA TODORA NIKOLA R. 53
10./ KOLUNDI SREKA ORE R. 71
11./ URI ILIJE ORE R. 54
12./ VESELINOVI TODORA MILAN RM 41
13./ BUDIMIR JOVANA DUAN R. 53
14./ JELAA NIKOLE OKO RM 56
15./ SEDLAN JOVANA RADOVAN RM 60
16./ GROZDANI STEVANA BOGDAN R. 59
17./ STANISAVLJEVI MILANA BOKO R. 52
18./ MANDI PETRA MILENKO RM 70
19./ VESELINOVI LJUBE BOKO R. 56
20./ GAEA MILOA DUAN[KA]30 6. 67
21./ TRIFKOVI DRAGAN, IZBJEGLICA IZ GOSPIA
22./ JELAA JOVE URO RM 45
SVI POGINULI NA LICU MESTA IZVUENI SU UZ POMO UNPROFORA
NAKON EGA SU PREVEZENI DO DOMA ZDRAVLJA GRAAC GDJE JE
IZVRENO PREPOZNAVANJE POGINULIH I SPREMANJE ISTIH U SANDUKE.
N A E L N I K:
VESELINOVI DRAGAN
PREDAO MARKO 24.01.1992. U SATI 08, 55 A PRIMIO ZA MUP-A: DMITROVI
OK ZZ.
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 6043.

25

1993., sijeanj 22.


Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o poetku hrvatske oslobodilake akcije na podruju
Maslenice

30

U zagradi dopisano rukom.

36

Republika Srpska Krajina


Ministarstvo unutranjih poslova
Stanica javne bezbjednosti Obrovac
broj: 01/1-str.pov./93.
Obrovac, 22. 1. 1993.
Ministarstvo unutranjih poslova rsk k n i n
Sekretarijat unutranjih poslova k n i n
Dana 22. januara 1993. godine oko 06,30 sati, dolo je do artiljerijskog napada na poloaje
brigade za posebne namjene u rejonu Rovanjske, Maslenice, i Jesenica, na podruju optine
Obrovac. Ovom prilikom je izvren napad i na pripadnike Unprofor-a koje su stacionirane u
objektu motela Plitvice na Maslenici. Oko 08,00 sati primjeena su prebacivanja pjeadije
sa podruja Velebita na potezu Libinje Tulove grede i na potezu Starigrad Libinje. Oko
08,00 sati dolo je do pjeadijskog kontakta izmeu pripadnika brigade milicije za posebne
namjene i neprijatelja u rejonu Pukovo plee na podruju Velebita. U ovom okraju nije
bilo na naoj strani poginulih niti ranjenih, dok ne raspolaemo informacijom da li je
bilo gubitaka na neprijateljskoj strani. Oko 11,00 sati primjeeno je prebacivanje jedne
neprijateljske grupe preko saobraajnice Obrovac Sveti Rok u rejonu Alanca, jaine 4050 vojnika.
Nakon poetka artiljerijskog napada, jedinice milicije SJB Obrovac stavljene su u stanje
pune borbene pripravnosti, a trenutno na prvim borbenim linijama nalazi se oko 50
pripadnika milicije SJB Obrovac. Artiljerijski napad i dalje traje /12,30 asova/ a neprijateljska
pjeadija i dalje napreduje prema naim poloajima i dok ovo javljamo nae linije obrane jo
nisu pomjerene. O daljnjem razvoju situacije bit ete na vreme obavjeteni.
Naelnik
ore Jeli
predao Bjelanovi 22. 1. 1993.

13,10 sati

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

26

1993., sijeanj 22.


Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o estokim borbama sredinom dana 22. sijenja kod sela
Buonje, Rovanjska i Jasenice, te ulasku hrvatskih snaga u Novigrad
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI OBROVAC
Broj: 01/1-STR.POV./92-2
Obrovac, 22. 01. 1993. godine

37

MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA


KNIN
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
Veza: Na broj: 01/1-STR. POV./92 od 22. 01. 1993.
Izvjetavamo Vas da je oko 15,30 sati u rajonima Buonje i Rovanjska i Jasenica dolo do
eeg okraja izmeu snaga Republike Srpska Krajina i ustakih snaga.
Trenutno u 16,30 sati, ovaj okraj i dalje traje a na naoj strani trenutno nema ni poginulih
ni ranjenih. I dalje traje artiljerijski napad na nae poloaje u cijeloj liniji fronta, meutim
nai poloaji nisu pomjereni, tako da je stanje trenutno zadovoljavajue.
Dobili smo informaciju da su Ustake snage oko 13,45 sati ule sa dva tenka i peadijom
u Novigrad podruje benkovake optine. Prema informaciji sa grupom koja je dola u
Karin Gornji nisu dola etiri borca.
Prednje Vam se dostavlja na znanje.
Po ovl. N A E L N I K a
ore Jeli
B.31 Gaji [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

27

1993., sijeanj 22.


Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o stanju na ratitu kod Obrovca do 18 sati 22. sijenja
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI OBROVAC
BROJ: 01/1-STR.POV./93-3.
OBROVAC, 22. 1. 1993.
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA K N I N
SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE K N I N
VEZA: NAA DEPEA BROJ GORNJI OD 22. 1. 1993. GODINE.
OBAVJETAVAMO VAS DA JE OD 18,00 SATI NA OBROVAKOM RATITU
DOLO DO ZATIJA. TAKO TO SU PRESTALI NEPRIJATELJSKI ARTILJERIJSKI
I PJEADIJSKI NAPADI. LINIJE FRONTA DO TOG VREMENA NISU POMJERANE
NA NIJEDNOM DJELU FRONTA.

31

Boko.

38

TOKOM DANA U OKRAJU IZMEU NEPRIJATELJSKIH I NAIH SNAGA


IMALI SMO JEDNOG LAKE RANJENOG BORCA, DOK SU USTAKE IMALE
NAJMANJE 10 MRTVIH, A NE RASPOLAEMO PODACIMA ODNOSNO
INFORMACIJOM O BROJU RANJENIH NEPRIJATELJSKIH VOJNIKA.
OKO 17,00 SATI NEPRIJATELJ JE SA TRI GRANATE IZ ARTILJERIJSKOG
ORUA GAAO SELO KRUEVO.
NAELNIK
ORE JELI
PREDAO BJELANOVI 22. 1. 1993. U 22.25 SATI
PRIMIO: ENI
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

28

1993., sijeanj 23.


Benkovac
Slubena zabiljeka SJB Benkovac o obavijesti UNPROFOR-a da ukoliko ne prestane
granatiranje Zadra, Hrvatska vojska e topnitvom napasti Benkovac i Obrovac
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI
BENKOVAC
Benkovac, 23. 01. 1993. godine.
SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena povodom prikupljenih informacija od strane Civilne policije UNPROFOR-a:
Oko 18,05 sati obavjeteni smo od strane komandira civilne policije UNPROFOR-a,
da su preko sredstava doznali ukoliko ne prestanu naa artiljerijska dejstva po Zadru da
e hrvatska vojska iz Zadra napasti artiljerijski Benkovac, Obrovac i Zadar. Po zadnjem
saznanju Komande civilne policije Unprofora u 20,05 sati zadnja granata na Zadar pala
je tano u 18,20 sati. Ustaka strana dala je obeanje da nee dejstvovati artiljerijski po
navedenim gradovima.
Veza koju UNPROFOR prislukuje i u koju je direktno ukljuen je izmeu Knina i
Zadra sa vojnim i civilnim vlastima.
UNPROFOR e nam dostavljati izvjetaje svako sat vremena a po potrebi i prije.
Zabiljeku sast.[avio]
Vukmanovi Dr.,32[v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1601, sn. 59.

32

Draen.

39

29

1993., sijeanj 23.


Okuani
Uputa SUP-a Okuani podreenim odjeljenjima i policijskim postajama da e odjeljenja
MO RSK izdavati graanima propusnice za izlaz iz RSK, a svima koji to ne budu imali ne
smije se dozvoliti izlaz
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA
OKUANI
Broj: 08-05/1-3/1-93
Okuani, 23. 01. 1993. god.

M.P.33

SM ON, SM, OM
svima
Na osnovu odluke Vlade Republike Srpske Krajine o proglaenju neposredne ratne
opasnosti donosi se sledee
UPUTSTVO
1. Ministarstvo ODBRANE odelenje za vojne obveznike izdavat e posebne propusnice
sa kojima graani Republike Srpske Krajine mogu napustiti teritoriju RSK.
Ukoliko graani nemaju takvu propusnicu istima se nee dozvoliti izlaz sa teritorije RSK.
Kontrolu e vriti pripadnici milicije RSK koji imaju obavezu lica koja nemaju propusnice
vratiti nazad na teritoriju RSK.
2. Ova odluka stupa na snagu od 2334. 01.1993. god. od 06,00 asova.
Za pripadnike redovne milicije RSK ovo uputstvo se nee primjenjivati, ve e daljnja
uputstva primati neposredno od rukovodioca.
Sa ovim uputstvom duni ste upoznati stanovnitvo na svom podruju.
ISPRAVKU VRIO:
ARKOVI KRSTA

M.P.35

Za SUP OKUANI
POMONIK MINISTRA
Krsta arkovi, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 10., kut. 2.

33

Prijemni peat: Odjeljenje milicije Lipik, org. jed. 1/01, br. 174/1, 24. 1. 1993.
24 ispravljeno na 23.
35
Okrugli peat: MUP RSK, SUP Okuani.
34

40

30

1993., sijeanj 23.


Knin
Protestna nota Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK Zapovjednitvu
UNPROFOR-a zbog akcije Hrvatske vojske u zadarskom zaleu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 01-39
Knin, 23. 01. 1993. godine
Protest zbog naruavanja primirja
oruane agresije, dostavlja
KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB
KOMANDAMA SEKTORA
DRAVNOM KOMITETU RSK ZA SARADNJU SA
UNPROFOROM (Biro Vlade RSK u Beogradu)
Dana 22.01.1993. godine hrvatske oruane snage otpoele su oruanu agresiju na teritoriji
RSK koji se nalazi pod zatitom snaga UN. Nakon artiljerijskog napada koji je poeo u
ranim jutarnjim asovima i trajao do 09,30 nakon ega su u:
Sektor Jug Severna Dalmacija
09,30 u reonu Zelenog hrasta pokrenuti tenkovi uz istovremeno otvaranje vatre.
09,30 pokrenuto je peadija koja je zaustavljena na liniji Suhovare Zeleni hrast.
10,00 pokrenuta je tenkovska jedinica iz epurina ka Islamu Grkom.
11,10 asova su 4 ustaka tenka (samohotke) u reonu Polinika
U popodnevnim asovima, hrvatske snage su ule u Novigrad.
14,50 sa splitskog aerodroma poletjela su 3-4 aviona
16,50 hrvatske snage su otvarale vatru iz peadijskog naoruanja sa Mosea po naim
poloajima u Ruiu i zaseoku Lunii.
17,45 u reonu Mosea (Medovaa i Crni Vrh) primjeene su vee hrvatske snage.
18,00 u reon Kljaka pristiglo je 10-15 kamiona.
U zadarskom kanalu se nalaze 2 hrvatske topovnjae, od kojih se sa jedne dejstvovalo po
naim poloajima.
23,30 iz reona avoglava otvarana je vatra iz PAM-ova po naim snagama u Baljcima i
Mirlovi polju.
Oko 23,30 iz Splita u pravcu Perue krenula je jedna hrvatska jedinica.
Sektor Sever Lika:
05,25 hrvatske snage su otvorile minobacaku vatru po s. Vrebac i Barii Draga.
Konkretnije podatke o ovoj drskoj agresiji irih razmjera dostavljali smo u naim
protestima i saoptenjima, posebno kad se tie o borbama na zadarsko-benkovakom
pravcu. Napominjemo i to da je RSK u velikoj meri ispotovala princip demobilizacije
i demilitarizacije svodei vei deo jedinica milicije u naseljenim mjestima i na bono
naoruanje (pitolje). Naalost vidjeli smo koliko su ovi pitolji i drugo streljako oruje
uplaili agresora, tj. hrvatsku ustaku stranu. Hrvatska ustaka strana nije potovala ni to to
41

je teritorija RSK pod zatitom snaga UNPROFOR-a a time i itave meunarodne zajednice.
Smatramo da su komanda i pripadnici UNPROFORA konano shvatili nau viemesenu
zabrinutost i stalno upozorenje na pripremu agresije od strane Vlade Republike Hrvatske.
Imamo utisak da se naa upozorenja nisu dovoljno ozbiljno shvatala, te se hrvatsko gomilanje
snaga praktino opravdavalo izvoenjem nekih vebi. Konkretna agresija hrvatskih i ustakih
formacija je pokazala naalost, da smo bili u pravu.
Srpski narod RSK rukovodstvo i posebno organi Glavnog taba. Ministarstvo unutranjih
poslova i Ministarstvo odbrane oekuju konano da dobiju zatitu od snaga UN i ire
meunarodne zajednice. Konano UNPROFOR ima mandat kao zatitne snage UN.
Taj je stav sadran i u nazivu (UNPROFOR).
S potovanjem!
PREDSJEDNIK KOMISIJE
GLAVNI INSPEKTOR
pukovnik mr. Kosta Novakovi, [v.r.]
M.P.36
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.

31

1993., sijeanj 23.


Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o stanju na ratitu kod Obrovca tijekom noi 22/23.
sijenja
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI OBROVAC
BROJ: 01/1-STR.POV./93-4.
OBROVAC, 23. 01. 1993.
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA K N I N
SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE K N I N
VEZA: NAE DEPEE BROJ GORNJI OD 22.1.1993. GODINE.
OBAVJETAVAMO VAS DA JE STANJE NA OBROVAKOM DELU FRONTA, U
JASENICAMA I ROVANJSKOJ MIRNO. TOKOM NOI NIJE BILO ARTILJERIJSKIH
I PJEADIJSKIH NAPADA OD STRANE NEPRIJATELJA.
TOKOM NOI SU USTAKE SNAGE DO ROVANJSKE IZ PRAVCA
STARIGRADA DOVUKLE TENKOVE /NE RASPOLAEMO INFORMACIJOM
KOLIKI BROJ/ PA SE TOKOM JUTRA MOE OEKIVATI I TENKOVSKI NAPAD
NA TOM PRAVCU.
36

Okrugli peat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin.

42

NAELNIK
ORE JELI
DUKIC 23.01. U SATI 07,45 PRIMIO: GRKINI
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

32

1993., sijeanj 23.


Obrovac
Dnevno izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o stanju na ratitu kod Obrovca
Republika Srpska Krajina
Ministarstvo unutranjih poslova
Sekretarijat za unutranje poslove Knin
Stanica javne bezbednosti Obrovac
broj: 01/1-str.pov./93-5
Obrovac, 23. 01. 1993.
Ministarstvo unutranjih poslova
Knin
Sekretarijat za unutranje poslove
Knin
veza: nae depee broj gornji od 22. i 23.01.1993.
U vezi naih depea broj i datum gornji izvetavamo vas da su se napadi ustakih snaga
nastavili i danas i to artiljerijom, tenkovima i pjeadijom.
Artiljerijski napad na poloaje naih snaga poeo je u prijepodnevnim asovima, a oko 12
sati zapoeo je i tenkovski napad iz rejona Modri na poloaje naih snaga u rejonu rudnika
u Jasenicama, neposredno iznad Rovanjske.
Oko 15 sati dolo je do peadijskog napada na cjeloj liniji obrovakog fronta, koji je
naroito bio izraen u rejonu Buonje,37 gdje je dolo do borbe prsa u prsa, meutim ovaj
napad ustakih snaga je odbijen tako da nije dolo do pomeranja linije fronta na ovome
djelu, kao i na drugim djelovima. U ovim borbama ranjena su dvojica naih boraca i to
u rejonu Buonja dok drugih gubitaka u ljudstvu i tehnici nismo imali. Ne raspolaemo
pouzdanim podacima o gubicima neprijatelja ali se predpostavlja da ima mrtvih i ranjenih.
naelnik
ore Jeli
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

37

Buonji.

43

33

1993., sijeanj 23.


Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o stanju na ratitu kod Obrovca do 19 sati 23. sijenja
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI OBROVAC
Broj: 01/1-STR.POV./93-6.
Obrovac, 23. 01. 1993.
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA
KNIN
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
Veza: Nae depee broj gornji od 22. i 23. 01. 1993.
U vezi naih depea broj i datum gornji izvjetavamo Vas da je trenutno stanje na
obrovakom dijelu ratita oko 19 sati stanje slijedee.
Jo uvijek su jaki peadijski napadi u rejonu rudnika Trnovae i Buonjii, koji se izvode
iz pravca Rovanjske, kao i iz pravca Velebita sa bone strane. Nae snage sa ovog podruja
nisu pomjerene, odnosno nisu pomjerene linije odbrane. U ovim napadima ranjen je tee
jedan borac iji identitet do sada nismo saznali. Informacija koju smo vam dostavili u naoj
depei broj: 01/1-STR.POV./93-5 u kojoj smo naveli da su nam lake ranjena dva borca
kasnije je iz taba brigade demantirana, tako da tada nije bilo ranjenih. U ovim borbama
nismo imali poginulih boraca niti gubitaka u tehnici.
Napadi artiljerije sada su slabijeg intenziteta i uglavnom su usmjereni na nae poloaje
u rejonima rudnika Trnovae i Buonjia, dok se ostali poloaji povremeno napadaju. Osim
napada artiljerije i dalje dejstvuju tenkovi iz rejona Modria po rejonu Rudnika.
Tokom veeri zbog snanog peadijskog pritiska od strane neprijatelja na nae poloaje
upuena su pojaanja u peadiji. Neprijateljska peadija je iz pravca Starigrada prila prvim
kuama u naselju Rovanjska, dok se nae snage nalaze u rejonu rudnika, tanije na mestu
Nasip koje se kao kota nalazi neposredno iznad Rovanjske i odatle kontroliu naselje
Rovanjska, kao i prilaze ovom naselju iz pravca Starigrada.
Po ovl. Naelnika
ore Jeli, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

44

34

1993., sijeanj 24.


Knin
Zapovijed predsjednika RSK o zabrani izvoza svih proizvoda iz RSK jer se svi proizvodi
smatraju ratnom rezervom
Republika Srpska Krajina
Predsjednik Republike
broj: str. pov. 2-93
Knin, 24. 01. 1993. godine

M.P.38

Skuptinama optina svima


Upravi carine rsk
Mup RSK
Ministarstvo privrede i trgovine Odelenje Vukovar
na osnovu odluke u proglaenju ratnog stanja d o n o s i m
naredbu
o zabrani izvoza svih proizvoda iz rsk
I
ovom naredbom ostavlja se van snaga uredbu vlade rsk broj 04-2-363/92 o zabrani
prodaje odreenih proizvoda.
II
zabranjuje se izvoz svih proizvoda roba iz rsk sve robe se smatraju ratnom rezervom
republike i stavljaju se pod kontrolu ministarstva trgovine i turizma. U skladu s tim,
ministarstvo trgovine i turizma e izdavati posebne dozvole za potrebe funkcionisanja
privrede u novonastalim uslovima.
III
zbog teritorijalne nepovezanosti nae republike, ministarstvo trgovine i turizma izdat e
posebne tranzitne dozvole.
IV
uprava carina duna je obavetavati ministarstvo trgovina i turizma o realizaciji izdatih
dozvola.
V
stanovnitvu rsk omoguit kupovinu neophodnih ivenih namirnica koje se nalaze u
skladitima trgovina vodei rauna o ravnomjernom snabdjevanju i spreavanju mogunosti
stvaranja nepotrebnih zaliha.
VI
ova naredba stupa na snagu o d m a h.

38

Prijemni peat: OM Lipik, org. jed. 1/01, br. 170/1, 24. 1. 1993.

45

VII
NEPOTIVANJE NAREDBE POVLAI ZA SOBOM ODGOVORNOST PO
ratnim zakonima.
predsednik republike
Goran Hadi
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 2.

35

1993., sijeanj 24.


Knin
Poziv Vlade RSK svim Srbima iz SR Jugoslavije da se ukljue u obranu RSK jer e inae biti
prokleti kao izdajice vlastite brae
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
Broj: 04-5-38/93.
Knin, 24. 01. 1993. god.
SVIM SRBIMA IZ SR JUGOSLAVIJE
Brao Srbi!
Republika Srpska Krajina na vrlo malom prostoru u blizini njezinog glavnog grada
izloena je besprimjerenoj agresiji regularnih i paravojnih snaga Republike Hrvatske. Te
snage su brojano nadmone. U bitku je ubaeno 14 elitnih Hrvatskih brigada, avijacija,
mornarica i itav niz teroristikih grupa. Besprimjerenom hrabrou borci Republike Srpske
Krajine, zadravaju faistike snage koje su ve do sada izvrile itav niz masakara nad
nedunim starcima i djecom. Borci nae Republike prave novi srpski Termopil. Rae e
izginuti do zadnjega nego to e dozvoliti da faistika noga stupi na sveto srpsko tlo. Oni
jo uvijek odoljevaju u odbrani preko 10 000 izbjeglih staraca, ena i djece.
Brao Srbi!
Kucnuo je as da se vidi tko je u srpskom narodu Obili, a tko Brankovi. Pozivamo sve
vojno sposobne ljude i Srbe da priteknu u pomo hrabrim braniocima Zemunika, Islama
Latinskog, Islama Grkog, Obrovca i drugih srpskih mjesta. Ne zaboravite da se ovdje brani
Beograd, Valjevo, Kragujevac, Ni, Podgorica. Ukoliko se smatrate potomkom ovog djela
srpskog naroda koji nikad nije kleknuo pozivamo Vas da se kao dobrovoljci ukljuite u nae
redove. Ako nam priteknete u pomo historija e to pamtiti a u protivnom bit ete prokleti
kao izdajice vlastite brae. To vam historija srpskog naroda nebi oprostila.
Za sve informacije obratite se naem Predstavnitvu na Terazijama broj 3., prvi sprat ili
na telefon 321-325.
OEKUJEMO VAS.
PREDSJEDNIK VLADE
mr Zdravko Zeevi, [v.r.]
46

M.P.39
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 24.

36

1993., sijeanj 24.


Knin
Protest Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK Zapovjednitvu
UNPROFOR-a zbog akcije Hrvatske vojske u zaleu Zadra te grupiranja snaga na rubnim
dijelovima okupiranog podruja u Hrvatskoj
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
Broj: 01-43
Knin, 24. 01. 1993. godine
Protest zbog naruavanja
primirja, dostavlja.
KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB
KOMANDAMA SEKTORA
DRAVNOM KOMITETU RSK ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
(Biro Vlade RSK u Beogradu)
Hrvatsko ustake snage tokom jueranjeg dana (23.01.1993.g.) nastavile su agresiju na
teritoriju Republike Srpske Krajine nesmanjenom estinom. Neprekidno dovlae nove
ustake snage. U vie regija Hrvatske vri se mobilizacija i grupisanje hrvatskih brigada u
Karlovcu, Ogulinu, Sisku, Kutini, Novoj Gradiki, Junoj Dalmaciji i drugim mjestima u
Republici Hrvatskoj.
Pored agresije na juni dio RSK na prostoru Sjeverne Dalmacije, dejstva se prenose i na
sjeverni dio u Lici, a ustake snage se grupiu i prema Kordunu, Baniji, Zapadnoj Slavoniji i
Istonoj Slavoniji i Baranji i Zapadnom Sremu. Neprijatelj je snano dejstvovao artiljerijom,
tenkovskim topovima i pjeadijom. Dejstvo je ispoljeno i sa dvije raketne topovnjae iz
Zadarskog kanala. Avijacija im je bila u gotovosti za dejstvo.
Od ustako-hrvatskih dejstava bilo je vie poginulih boraca i stanovnitva RSK.
Ustako hrvatske snage su ubacile jednu diverzantsko-teroristiku grupu na predjelu Sveti
Rok Mali Alan. Od dejstva ubaene grupe poginuo je 21 borac RSK. Ustae su nakon
ubijanja i streljanja izvrile nevieni masakr nad tijelima poginulih boraca.40
Pored ovog zloina na Zadarsko-Benkovakom pravcu poginulo je 6 krajikih milicionera
i civila.
Ustako hrvatske snage su u jutarnjim asovima 24.01.1993. g. izvrile novu koncentraciju
i dovoenje snaga i u 05,30 . zapoele sa pripremom borbenih dejstava. Uvedeno je vie
39
40

Okrugli peat: Vlada RSK, Knin.


Vidi: Republika Hrvatska i Domovinski rat Dokumenti, knj. 7, dok. br. 24, 36 i 227.

47

novih jedinica iji cilj sigurni nije nekakav pontonski most na Maslenici, a niti je to bio
razlog agresije. Osnovni razlog je rjeavanje tkz. srpskog pitanja u bivoj Hrvatskoj i to na
tri poznata naina:
1. Genocid ubijanje
2. Protjerivanje i unitavanje imovine i
3. Pokrtavanje, promjena imena i prezimena i dr.
Gospodo iz KOMANDA UNPROFOR-a a preko Vas i Gospoda iz Saveta bezbednosti UN
da li je to ta zatita koju smo oekivali od Ujedinjenih nacija i Saveta bezbednosti i ostale
meunarodne zajednice. Da li je to zatita stanovnitva koji je agresiju morao da doeka
sa streljakim naoruanjem i pitoljima. Da li je realno, da li je humano to naa strana
pravovremeno nije upozorena na agresiju i ako nismo gajili iluzije da do nje nee doi, te
su nai borci i sami graani prvog dana agresije gotovo goloruki sa pukama zaustavljali
neprijateljske tenkove.41
Kako objasniti naem narodu toliko zalaganje za demilitarizaciju i demobilizaciju kad
instinkt naeg srpskog naroda o preteoj opasnosti od strane ustake Hrvatske nikad nije
iznevjereno. Gospodo mislimo da je vrijeme da se razbude snage UNPROFOR-a, Savet
bezbednosti i ira meunarodna zajednica. Historija nee oprostiti takvu neaktivnost i nema
posmatranja agresije i genocida nad velikim dijelom jednog naroda odnosno nacije.
PREDSEDNIK KOMISIJE
glavni inspektor
mr. Kosta Novakovi
M.P.42
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 37.

41

Ministar obrane RSK Stojan panovi je na Skuptini RSK 27. oujka ovako opisao kako su pobunjeni Srbi
doekali nespremni i goloruki napadnu akciju HV-a u zadarskom zaleu: Bilo je dosta dezinformacija oko 22og. Istine radi, 15. januara, znai, sedam dana pre agresije, u 22,00 sati na moju linu odgovornost komandant
je bio u poseti jedinicama na Kordunu, otiao sam u Benkovac i naredio mobilizaciju oko Prvog bataljona,
artiljerijskog diviziona, protiv oklopnog diviziona i dela obrovake Brigade. Petnaestom korpusu Likom uputio
telegram broj 01-26 u kome mu je nareeno da sve svoje snage stavi u najvii stepen borbene gotovosti sa
mogunou intervencija prema Maslenici, odnosno Obrovcu. Dakle, sedam dana pre agresije.
esnaestog januara po povratku komandanta informisao sam ga o merama koje sam naredio iako po Ustavu
nisam imao pravo. Komandant je prihvatio to i potvrdio svojim nareenjima i 17-og, dakle pet dana pre toga,
naredio mobilizaciju Benkovake brigade, Obrovake brigade, dela Kistanjske, protivoklopnog puka, dela
artiljerijskog puka, dela kninske brigade, dela protivavionskog puka i najveeg broja oklopno mehanizovanih
jedinica u celoj Krajini. Dakle, to je bilo pet dana pre agresije.
Prie da smo pred ustae stali sa pukama, da su proli 15 20 km bez opaljenog metka velika su uvreda onim
ljudima koji su poginuli u tenku u Kaiu, u Islamu Grkom borei se u tenkovima od gotovo same granice. Da
nije bilo toga od Islama Latinskog do Benkovca ima 22 km, oni su napravili prodor u dubini od 6 km za sedam
dana, pri tom su izgubili nekoliko brigada. Da je hrvatska vojska to napravila jugoslovenskoj vojsci, nanela joj
takve gubitke, ona bi to slavila kao svoju najveu pobedu. I danas nai mnogi ljudi kau izgubili smo tri sela.
Tano je, izgubili smo tri sela, ali smo odbranili Krajinu. Vidi: Dok. br. 177.
42
Okrugli peat: MUP RSK, Komanda PJM, Knin.

48

37

1993., sijeanj 24.


Vukovar
Priopenje Press centra Vukovar o uspjeloj mobilizaciji na podruju istone Slavonije
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SO SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM
OBLASNI SEKRETARIJAT ZA INFORMISANJE I
REGIONALNU SARADNJU PRES CENTAR
VUKOVAR 24. januar 1993.
SAOPTENJE
BARANJA
23.01.1993. g. odrana sednica optine Beli Manastir sa komandantom odbrane.
mobilizacija uspela
o mobilizaciji obaveten UNPROFOR koji i sam nadgleda rad
24.01.1993. nema incidentnih situacija na podruju BARANJE.
SLAVONIJA I ZAPADNI SREM
jutros u 8.00 asova ustae su iz pravca Vinkovaca otvarale vatru iz peadijskog naoruanja.
Tom prilikom smrtno je pogoen snajperskim hitcem pedesetogodinji branilac ZARI
STEVO iz Ostrova.
SUP VUKOVAR izdao saoptenje o trenutnoj situaciji u oblasti.
Stevo Bogi potpredsednik Vlade RSK pohvalio odaziv mobilizaciji, izjavio da je
primeeno koncentrisanje hrvatskih snaga izvan Osijeka u pravcu Sarvaa-Jelenova, i u rejonu
eletovaca. Nakon agresije Hrvatske na RSK teko da e biti uspostavljeni pregovori.
KNIN
jutros pojaan napad ustaa. U 7.30 . ustae su napale Zemunik, a borbe su se vodile i
oko Benkovca i Obrovca. U toku noi ustae su dovukle nove oklopne snage.
D.43 Klaji [v.r.]
44

M.P.
Izvornik, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A-046-08

38

1993., sijeanj 24.


Knin
Izvjee SUP-a Knin MUP-u RSK da je Hrvatska vojska osvojila Musapstan, Crno i Zranu
luku Zemunik

43
44

Dragana.
Okrugli peat: RSK, SO SBiZS, Sekretarijat za informisanje i regionalnu suradnju, Vukovar.

49

SUP KNIN
MUP RSK

ifrirano

OD KOMANDIRA GRANINOG DOBILI SMO SLJEDEE OBAVJETENJE:


DANA 24. 01. 1993. G. OKO 08,00 SATI DOLO JE DO NAPADA NA
KARAULU, MUSAPSTAN, CRNO I AERODROM I HRVATSKA VOJSKA
JE OSVOJILA TA MJESTA. POGINUO JE DANII ZORAN KOMANDIR
POGRANINOG ODELJENJA, A ETVORICA SU ZAROBLJENA. LJUDSTVO JE
NAPUSTILO NAVEDENA MJESTA A SA AERODROMA JE POELO IZVLAENJE.
NAORUANJE JE OSTALO NA GRANINOM PRELAZU, IZVUKLI SU SAMO
LINO NAORUANJE. PRVA LINIJA OBRANE JE SADA U SMOKOVIU.
U 15,40 SATI OD KOMANDE KASARNE DOBILI SMO OBAVIJEST DA SU
NAPADNUTI OD JEDNOG BROJA LJUDI. STANJE SE SMIRILO U KASARNI.
ZA NAELNIKA
[, v.r.]45
Izvornik, rukopis, latinica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1601, sn. 60.

39

1993., sijeanj 24.


Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o paninom bijegu pjeatva s prve crte bojita prema
Obrovcu, evakuaciji stanovnitva iz Obrovca te naporima zapovjednitva brigade da
uspostavi obranu
SRPSKA REPUBLIKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA
KNIN
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI OBROVAC
Broj: 01/1-strogo.pov.9/93. godine
Obrovac, 24. 01. 1993. godine
Ministarstvo za unutranje poslove
KNIN
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA
KNIN
Izvjetavamo Vas da je u popodnevnim satima oko 15,00 sati pjeadija koja se nalazila
na podruju Jesenica i iz rejona rudnika Trnovaa i Buonjii kao i iz vikend naselja
Maslenica poela povlaenje u paninom bjegu, bez ikakve komande prema Obrovcu.

45

Potpis je neitak.

50

Do 19,00 sati povukli su se uglavnom svi pripadnici naih snaga iz navedenih mjesta u
mjesto Obrovac i na TG46 Obrovac gdje se nalazi komanda brigade.47 Dolaskom do komande
brigade vei dio vojske samovoljno je napustio komandu i uputio se svojim kuama, dok
je jedan dio ostao na TG Obrovac i u mjestu Obrovac. Ovakvim ponaanjem naih boraca
dola je u pitanje sigurnost samog mjesta Obrovac tako da je radi toga iz mjesta evakuisano
cjelokupno stanovnitvo koje ne uestvuje u obrani grada.
U toku sinonjih i dananjih borbi prema informacijama sa kojima raspolaemo poginula
su 4 naa borca, 5 je ranjeno, dok je najmanje 11 boraca zarobljeno od strane neprijateljskih
formacija. Prilikom bjega naih boraca sa poloaja, na poloajima je ostalo dosta tehnike i
oruja, a meu njima i tenk koji se navodno pokvario.
Komandant brigade pokuava da konsoliduje redove meu borcima, da bi se pokuao
odbraniti grad od neprijateljskog napada. Za sada odbrana grada jo nije u potpunosti
postavljena tako da postoji velika mogunost da neprijatelj ue u sam grad.
O svim daljnjim promjena na vrijeme emo vas obavijestiti.
N A E L N I K:
Jeli ore, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

40

1993., sijeanj 24.


Okuani
Zapovijed SUP-a Okuani svim policijskim postrojbama za kontrolu svih mukaraca u dobi
od 18 do 60 godina, te da sve osobe koje nisu u jedinicama sprovedu odjeljenjima MO i
upute u jedinice
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA OKUANI
Broj: 08-05/1-2-16/1-93
Okuani, 24. 01. 1993. godine

M.P.48

STANICAMA MILICIJE OPTE NADLENOSTI


STANICAMA MILICIJE
ODELJENJIMA MILICIJE
GRANINIM ODELJENJIMA MILICIJE
JEDINICA ZA POSEBNE NAMJENE
SVIMA

46

Tvornica glinice.
4. lbr. SVK.
48
Prijemni peat: OM Lipik, org. jed. 1/01, br. 171/1, 24. 1. 1993.
47

51

Na osnovu naredbe Vlade Republike Srpske Krajine o proglaenju ratne opasnosti i opte
mobilizacije donosi se sledea
NAREDBA
1. Izvriti kontrolu svih lica mukog spola od 18 do 60 godina i prilikom legitimisanja
zahtjevati uvid u vojne knjiice i regulisan ratni raspored.
2. Sva lica koja nemaju regulisan ratni raspored ili nisu u jedinici /a imaju regulisan ratni
raspored/ upuivati ili sprovoditi Odjeljenjima ministarstva odbrane na ijoj teritoriji imaju
prebivalite /ako su sa podruja Zapadne Slavonije/, kako bi se isti uputili u jedinice.
NAELNIK ODJELJENJA ZA
POSLOVE MILICIJE
Stevo Kresovi, [v.r.]

M.P.49
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 2.

41

1993., sijeanj 24.


Musapstan
Slubena zabiljeka granine policije SUP-a Knin o akciji Hrvatske vojske na Musapstan,
Crno i Zranu luku Zemunik
Republika Srpska Krajina
Ministarstvo Unutranjih Poslova
Knin
Granini prelaz Musapstan
Musapstan dana: 24. 01. 1993. god.
Slubena zabiljeka
Dana 24. 01. 1993. godine oko 08,00 sati dolo je do pucnjave i granatiranja sa tekim
naoruanjem po Karauli Musapstana, Crnom i Aerodromu. Hrvatska vojska je probila
Karaulu i gdje je od Brigadne milicije komandir Danii Zoran poginuo, a dva vozaa Pinca
su zarobljena i to Danii Marinko i Rajevi Sava. U tom vremenu pucnjava je dola sa
lea gde se zatim napustio poloaj na Musapstanu i cijelom duinom Crnoga do Aerobaze
koja se poslednja izvlaila.
Slubenu biljeku sastavio
Erceg Dragia
Izvornik, rukopis, latinica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1601, sn. 61.

49

Okrugli peat, neitko u izvorniku.

52

42

1993., sijeanj 25.


Vukovar
Priopenje Press centra Vukovar SO SBiZS o podizanju borbene spremnosti Vojske
Jugoslavije, evakuaciji civila iz sela oko Benkovca, nekorektnom ponaanju UNPROFOR-a,
evakuaciji sveenika iz manastira Krka, te dolasku u Knin kapetana Dragana s 1000
dobrovoljaca
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SO SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM
SEKRETARIJAT ZA INFORMISANJE I REG.
SARADNJU PRES CENTAR
VUKOVAR 25. JANUAR 1993.
SITUACIJA NA PROSTORU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
NOVOSTI DANA? RADIO BEOGRAD 15.00 asova
konstituisana je skuptina REPUBLIKE SRBIJE Slobodan Miloevi poloio zakletvu.
Vojska Jugoslavije podigla borbenu gotovost.
posle noanjeg pregrupisavanja hrvatske snage su ponovo napale RSK, neka sela u
okolini Benkovca su spaljena, ali nema znaajnih taktikih pomeranja poloaja.
BENKOVAC evakuisani civili iz mnogih okolnih sela koja su ustae zapalile, a mnoge
Srbe masakrirale ili obesile.
UNPROFOR nekorektno ponaanje, pristrano.
predsednik SR Jugoslavije osi50 uputio pismo B. Klintonu51 amerikom preds.52
Kapetan Dragan53 zajedno sa hiljadu dobrovoljaca doao u Knin.
oko Maslenikog mosta obnovljena dejstva ustaa.
u Benkovcu i Kninu mirno (relativno).
evakuisani svetenici u manastiru KRKA.
najvie civilnih rtava u upotrebi su sve vrste naoruanja.
poginuo novinar radio Knina.
Tuman54 izjavio da je hrvatska ofanziva okonana sada kada su ostvarili svoj zadatak.
Bobetko55 izjavio da je zauzet aerodrom Zemunik.
eelj56 predsednik SRS57 okrivljuje predsednika osia zbog hrvatske agresije
Vens58 i Oven59 direktno na strani Hrvata.

50

Dobrica.
Bill Clinton.
52
Predsjednik.
53
Vasiljkovi.
54
Franjo.
55
Janko.
56
Vojislav.
57
Srpske radikalne stranke.
58
Cyrus Vance.
59
David Owen.
51

53

SEKRETARIJAT ZA INFORMISANJE
PRES CENTAR VUKOVAR
POMONIK SEKRET. INFORM. SO SBZS
Dragana Klaji, [v.r.]
M.P.60
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 046-008.

43

1993., sijeanj 25.


Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o stiavanju borbi oko Obrovca, stiavanju panike u
redovima jedinca SVK te pristizanju pojaanja iz SUP-a Korenica
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI OBROVAC
Broj: 01/1-str.pov. 10/93.
Obrovac, 25. 01. 1993. godine
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
Obavijetavamo Vas da je stanje u toku noi ostalo nepromijenjeno u odnosu na poslednje
javljanje. Panika koja je juer u veernjim satima zavladala stiava se. Vojska se jo od ranih
jutarnjih sati ponovo vraa u komandu. U toku noi bilo je manjih oruanih dejstava.
Milicionari se nisu povlaili s poloaja u predjelu Tulovih greda. Jedno odelenje rezervnog
sastava milicije takoer je ostalo na poloaju iznad zaseoka Marune. Jutros u 5,30 sati poela
je da dejstvuje naa i neprijateljska artiljerija. Tijela trojice poginulih naih boraca na bazenu
u Jasenicama u toku jueranjih borbi do sada nisu izvuena.
Sadanje stanje (9,00 sati) vojska se vraa u svoje jedinice u manjim grupama. Jutros
su autobusi ili po MZ61 da sakupljaju vojsku koja se sino povukla sa svojih poloaja.
Neprijateljske snage su dole do centra Jasenica.
Pojaanje iz SUP-a Korenice je stiglo sino i jedan dio pojaanja jutros je otiao na
poloaj. Prema raspoloivim podacima u toku noi primjeeni su pokreti neprijateljske
pjeadije u predjelu Velebita zapadno od Tulovih greda.
U samom mjestu Obrovac neradi nijedna prodavaonica kao ni ugostiteljski objekti.
O daljnjim promijenama biete na vreme obavijeteni.

60
61

Okrugli peat: RSK, SO SBiZS, Sekretarijat za informisanje i regionalnu suradnju, Vukovar.


Mjesna zajednica.

54

NAELNIK
Jeli ore, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

44

1993., sijeanj 25.


Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o napadu Hrvatske vojske na podruju Maslenice,
granatiranju Obrovca i topnikom napadu na prve linije obrane Obrovca
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI OBROVAC
Broj: 01/1-STR.POV./93-11.
Obrovac, 25. 01. 1993.
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA
KNIN
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
Obavjetavamo vas da su 11,00 sati ustake snage nakon artiljerijske pripreme krenule
u peadijsko-tenkovski napad na poloaje naih snaga na pravcu Maslenica-Obrovac.U ovu
borbu sa nae strane ukljuene su sve snage tako da je ovaj napad odbijen, a u borbama oko
15 sati uniten je jedan neprijateljski tenk. Ustake snage su vraene na jutronje poetne
poloaje, a nae linije odbrane nisu pomjerenu u nijednom rejonu obrane. Trenutno
stanje na liniji sukoba je zadovoljavajue. Tokom dananjih borbi na naoj strani nije bilo
rtava. Oko 13,00 sati granatiran je i Obrovac, ali nije bilo materijalne tete u gradu kao ni
povrijeenih i mrtvih jer su granate pale van mjesta.
I dalje traju napadi ustake artiljerije na nae poloaje. Tokom borbi ustake snage su sa
dvije tenkovske granate pogodile komandno mjesto.
Izvjetaj Vam nismo mogli do sada poslati zbog nestanka elektrine energije.
Po ovl. NAELNIKa
ore Jeli
B.62 Gaji [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

62

Boko.

55

45

1993., sijeanj 25.


Udbina
Izjava radnika OM Udbina o spremnosti da idu na bilo koji poloaj u Lici, ali da u Knin ne
idu jer ondje ima dovoljno sposobnih za borbu koje treba mobilizirati
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA KORENICA
ODELENJE MILICIJE UDBINA
Udbina, 25. 01. 1993. godine
IZJAVA
/radnika OM Udbina/
Dana 24.01.1993. u prijepodnevnim asovima iz SUP-a Korenica obavjeteni smo da
svi aktivni i rezervni milicioneri budu u prostorijama Odelenja, a zatim da je potrebno 10
ljudi za odlazak na izvrenje posebnog zadatka u Knin, te da u 13,00 asova kree autobus
iz Korenice.
Shodno tome svi aktivni i rezervni milicioneri bili su u dogovoreno vrijeme u prostorijama
Odelenja gdje su obavjeteni o naprijed navedenom. Istom prilikom kao kolektiv zauzeli
smo stav da smo istog momenta spremni, od prvog do poslednjeg ovjeka, ii na izvrenje
bilo kojeg zadatka na podruju Like, poto nam i na naem podruju preti neposredni napad
od strane ustakih bojovnika, te da u Kninu ima dovoljno ljudi /kada bi se mobilizirali
svi sposobni za borbu, to do sada nije uinjeno/ tako da im naa pomo u ljudstvu nije
potrebna. Takoer smo se dogovorili da emo u punom sastavu saekati dolazak autobusa iz
Korenice, ali poto isti autobus nije doao u reenom vremenu, ljudi su izali u hotel i svojim
kuama da bi ruali. Kada je u prostorije Odelenja doao Tepavac Nikola i ostali iz Korenice
u prostorijama Odelenja nisu se nalazili svi radnici, ali su pristizali u meuvremenu. Nikola
Tepavac je inzistirao da se kree odmah, te da je dovoljno devet ljudi, a u prostorije su
ve ulazili i ostali iz autobusa koji su pourivali Tepavca da se ide prije mraka. U jednom
momentu Tepavac Nikola je rekao: Mi idemo, nemamo kada da vas ekamo, ja sam
zamjenik sekretara i u njegovom odsustvu imam sva ovlatenja.
Poznato je da smo do sada izvravali sve zadatke koje je pred nas postavljala sluba,
te da smo odlazili na ratita u Drniu-Oklaju, u Republici Srpskoj /Derventa, Modria,
Oraje/ i svagdje bili u prvim redovima. Miljenja smo da je dolo vrijeme da se u odsutnom
momentu za Republiku Srpsku Krajinu i srpski narod u cjelini mobilie /konano/ sve ono
to je sposobno za borbu, te da svi oni to se bave svim i svaim /kriminalom, vercom
deviza-konkretno u Kninu/ uzmu puku i brane svoja ognjita.
Prema dosadanjim iskustvima sa ratita u Republici Srpskoj znamo da su oni koji su
dolazili sa tih terena stalno bili u povlatenom poloaju /pozadine i sl./
Molimo naelnika Goji Duka da doe kod nas u Odelenje te da se na licu mjesta
upozna sa injeninim stanjem, te da se upozna sa opremljenou radnika ovog Odelenja.
Izjavu podnose:
ai Slavko
Bara Duan
56

Goji Jovo
Basta Damir

Vidmar Davor
osi Nikola

Eror Jovo
Drai Duan
aki Milorad
Korica Milo
Ugarkovi Duan
Svilar Mane
Mastelica Jovo

Vejnovi Luka
Petkovi Jovo
Lonar Milan
Radakovi Miroslav
Vejnovi Nikola
Radoaj Milorad
Dopua Milorad

Egi Milan
Tomi Milan
Potkonjak Nedjeljko

Preslika, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., kut. 285.

46

1993., sijeanj 25.


Knin
Poziv Organizacije civilnih invalida rata RSK invalidima da se sukladno svojim
sposobnostima ukljue u obranu RSK
ORGANIZACIJA CIVILNIH INVALIDA RATA
REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
Knin, 25. 01. 1993. godine
Broj: 1/93
PREDMET: Osuda agresije i
poziv na obranu Srpske zemlje
Potovani invalidi Graanske rtve rata!
Mi invalidi GR63 i ostali nai lanovi organizacije, koji smo bez dijela svoga tijela ili
smo sa ostalim teim ranama, pojedini nai lanovi trajne rane i invaliditet nose preko 50
godina. Mi znademo to znai biti trajni invalid, mi osjeamo i bole nas rane naih kolega
invalida iz ovoga rata, mi osjeamo bol porodica koje su izgubile svoje najmilije u ovome
ratu. Zato mi invalidi GR najotrije osuujemo, faistiki, divljaki ustako podmukli
napad takozvane demokratske drave Hrvatske, na nau mladu svetu zemlju Republiku
Srpsku Krajinu.
Moda nigdje u svijetu nije zabiljeeno da jedan narod, a to je na Srpski narod u RSK,
ak je radi mira te da ne bude vie rtava dozvolio Ujedinjenim Nacijama da dou kao
mirotvorci na ove nae prostore. ak se ilo toliko daleko da je nae oruje stavljeno pod
kontrolu UN, kao i smanjenje aktivnog vojnog kadra. Naa je Vlada postupila tako, a sve
uzdajui se u povjerenje UN, a suprotna ustaka strana u posljednju godinu dana stalno se
pripremala i to nesmetano, kako vojniki tako i sa legalnim uvozom naoruanja a sve za
novi rat i unitenje Srpstva, kojeg su otpoeli ovih dana.
Republika organizacija CIR kao i nae kolege invalidi iz ovoga rata to ine pozivamo sve
invalide da se ukljue u obranu nae drage Srpske zemlje. Mi znademo da ima naih lanova
koji su ve uzeli puku u ruke, a zato sve ostale invalide pozivamo da se ukljue u odbranu
svoje zemlje. Ukljuite se onoliko koliko dozvoljavaju vae psiho zike mogunosti. U
63

Graanske rtve rata.

57

obrani zemlje od agresora Ustake Hrvatske ima mjesta za svakoga pojedinca. Tako i mi
invalidi moemo obavljati niz poslova gdje se nalaze zdravi i sposobni ljudi, kao na primjer
moemo biti uvari, osmatrai, kuriri, telefonisti, slubenici i niz drugih poslova, a ako
treba sa ostatkom svoje sposobnosti moemo i puku nositi.
Svaki invalid koji se osjea i malo sposoban neka se javi u svoju MZ ili u komande
tabova ili u svoje poduzee gdje su nekada radili. Smatramo da u ratu svatko moe i treba
da pomae a naroito u ovome naem obrambenom i pravednom ratu. Invalidi i svi graani
RSK ne dozvolimo ustaama da vri genocid i ostala zvjerstva nad nedunim Srpskim
narodom.
DOSTAVLJENO:
1 x Vlada Republike Srpske Krajine.
1 x Ministarstvu Unutranjih poslova RSK.
1 x Srpski radio Knin.
ORGANIZACIJA CIVILNIH INVALIDA RATA
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
[.., v.r.]64
M.P.65
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 362.

47

1993., sijeanj 26.


Knin
Odluka Vlade RSK da se sve osobe koje se nalaze u Okrunom zatvoru Knin, zbog raznih
kaznenih djela, puste na slobodu i upute u jedinice SVK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
Broj: 04-5-45-2/93.
Knin, 26. 01. 1993. god.
OKRUNOM SUDU U KNINU
Na osnovu lana 20. Uredbe sa zakonskom snagom o primjeni Zakona o izvrenju
krivinih i prekrajnih sankcija za vrijeme ratnog stanja ili u sluaju neposredne ratne
opasnosti, a na prijedlog Okrunog suda Knin Vlada donosi
ODLUKA
Sva lica koja se nalaze u pritvoru zbog odreenih krivinih djela u Okrunom zatvoru
Knin privremeno se putaju iz pritvora Okrunog zatvora Knin i upuuju se u jedinice
Vojske RSK. Spisak lica iz stava 1. ove Odluke dostavljen pod Posl.br. Su-20/93. od strane
Okrunog suda u Kninu ini sastavni dio ove Odluke. Ova Odluka stupa na snagu odmah.
64
65

Potpis neitak.
Okrugli peat: Organizacija civilnih rtava rata Opine Knin.

58

PREDSJEDNIK VLADE
mr Zdravko Zeevi, [v.r.]
M.P.66
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OKRUNI SUD U KNINU
PREDSJEDNITVO
Posl. Br. Su-20/93
Knin, 25. januara 1993. godine
VLADI REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
KNIN
Na osnovu l. 20. st. 1. i 2. Uredbe sa zakonskom snagom o primjeni Zakona o izvrenju
krivinih i prekrajnih sankcija za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti
predlaemo da se iz Okrunog zatvora u Kninu privremeno puste slijedei pritvorenici:
1. Djurevi Nikola pok. Vase, roenog 13.2.1940. iz Ramljana, optina Knin,
2. Kresovi Milivoja zv. Tito sin Duana, roenog 15. jula 68.g. u Kakmi, optina
Benkovac,
3. Bobi Ilija sin Vladimira roen 2. aprila 1972.g. u Tesliu, s boravitem u Dabru, optina
Korenica,
4. Jankovi Zdravko sina Pavla roenog 9. januara 1967. g. u Bobodolu, optina Drni,
5. Radoaj Dane zv. Gajota sin Bogdana, roen 5. aprila 1953. g. u Visua optina
Korenica,
6. Milanko Vojin sin Ostoje, roen 27. jula 1961. g. u Medvii, optina Obrovac,
7. Radakovi Djuro iz Moroia, optina Graac,
8. Galovi Dragan sin Duana, roen 14. augusta 1970.g. u Mutiliu optina Korenica
9. Milojevi Zdravko sin Save roenog 24. augusta 1953. g. iz Teslingrada,
10. Milju Nikola, optina Korenica,
11. Popovi Duko sin Mirka iz Krupe,
12. Jovi Milan zv. Cari sin Milana, roen 16. juna 1955. u Doljanima, optina Korenica,
13. Mati Saa sin Slobodana, roen 1. maja 1971. g. u Radainovcima, optina Benkovac,
14. kopalja Nikola iz Karina Gornje, optina Obrovac
15. eprnja ivka sina Milana roenog 1. aprila 1948.g. u Riici, optina Sombor.
Napominjem da je za sve naprijed navedene pritvorenike da se privremeno puste iz pritvora,
suglasnost dao i Okruni javni tuilac Knin.
Dostaviti:
1. Vladi RSK
2. Okruno tuilatvo
3. Okrunom zatvoru

M.P.67

PREDSJEDNIK SUDA
Kresovi Djuro, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica


HR-Hrvatski informativni centar, A 113-034.
66
67

Okrugli peat: Vlada RSK, Knin.


Okrugli peat: RSK, Okruni sud Knin.

59

48

1993., sijeanj 26.


Okuani
Priopenje Sekretarijata za informisanje Oblasnog vijea SOZS o sastanku sa
Zapovjednitvom UNPROFOR-a sektor Zapad, na kojem su dobili obeanje da e snage
UN-a jamiti sigurnost stanovnitvu zapadne Slavonije u sluaju napada Hrvatske vojske
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE
OBLASNO VIJEE
SEKRETARIJAT ZA INFORMISANJE
OKUANI, 26. 1. 1993. GODINE
Zbog agresije, koju je izvrila Republika Hrvatska na Republiku Srpsku, nastalih
materijalnih razaranja i pogibije preko 500 Srba, meu kojima je veliki broj djece, ena i
staraca u Republici Srpskoj Krajini proglaena je ratna i opta mobilizacija.
U Srpskoj oblasti Zapadne Slavonije ili po Vensovom planu Sektor Zapad u kome
su snage UNPROFOR-a preuzele potpunu odgovornost naao se u izuzetno delikatnoj
situaciji, iz razloga to bi stavljanje TO u punu ratnu gotovost, izuzimanje naoruanja
i tehnike iz zajednikih skladita znailo direktan sukob sa snagama UN. Zbog toga se
stupilo u direktne kontakte sa generalom Zabalom,68 komandantom snaga UNPROFORA
za Sektor Zapad, koji je garantovao apsolutnu sigurnost stanovnitvu Srpske oblasti
Zapadne Slavonije i izdao naredbe za osiguranje ovog podruja.
Ministar odbrane Republike Srpske Krajine traio je od generala Zabale pismenu garanciju
za sigurnost stanovnitva Srpske oblasti Zapadne Slavonije, te je danas 26.1.1993. u 15
asova u Okuanima odran sastanak sa predstavnicima civilne oblasti i TO Srpske oblasti
Zapadne Slavonije i generala Zabale sa njegovim saradnicima. General Zabala je prihvatio
da napie pismenu garanciju, koja e biti dostavljena Ministarstvu odbrane Republike
Srpske Krajine puk. Stojanu panoviu i objavljena u sredstvima javnog informisanja.
SEKRETAR ZA INFORMISANJE:
IVKO ZAGORAC, [v.r.]
M.P.69
DOSTAVLJENO
TV BEOGRAD
TV NOVI SAD
TV BANJA LUKA
RADIO BEOGRAD
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 3.

68
69

Carlos Maria.
Okrugli peat: RSK, Oblasno vijee SO Zapadna Slavonija.

60

49

1993., sijeanj 26.


Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o povlaenju snaga SVK prema Obrovcu i s podruja
Tulovih greda na Velebitu, dolasku Arkana i dobrovoljaca koji su zajedno s pripadnicima
policije sprijeili ulaz hrvatskih snaga u Obrovac, te nezadovoljstvu pripadnika SVK
zapovjednitvom brigade
SRPSKA REPUBLIKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA
KNIN
Stanica javne bezbednosti Obrovac
Broj: 01/1-13 str.pov. /93. god.
Obrovac, 26. 1. 1993. godine
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KNIN
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA
KNIN
Dana 26.1.1993. godine u jutarnjim satima nije bilo artiljerijskih napada na grad
Obrovac i na okolna mjesta oko Obrovca. Jedinice vojske napustile su prednje poloaje
prema neprijatelju, a takoer su se povukli i iz rejona Velebita /Tulove grede/ u toku prole
noi i jutra. Nakon povlaenja sa prednjih poloaja pripadnici vojske uglavnom su se
udaljili svojim kuama, a jedan manji dio je doao u komandu koja se nalazi u selu Biliani.
Oko 12,00 sati kompletna vojska se povukla na poloaje, a poto je bilo oigledno da e
neprijatelji najvjerojatnije ui u grad Obrovac na poloaje u mjestu Zaton izili su pripadnici
milicije SJB Obrovac i to ukupno 95 pripadnika milicije da bi sprijeili eventualni pokuaj
ulaska neprijatelja u grad.
Oko 15,00 sati u mjesto Biliane ispred komande brigade doao je eljko Ranatovi
Arkan i izvrio postrojavanje preostalog djela vojske koji se tamo nalazio, te je oko 16,20
sati na poloaje u Zaton i Jesenice izilo oko 100 pripadnika vojske i dobrovoljaca.
Pripadnici milicije i dalje su ostali na svojim poloajima gdje e ostati do daljnjega, te e
se pokuati ponovo zauzeti neki dominantni visovi. Veina pripadnika vojske izjavljuje da
nisu zadovoljni sa komandnim kadrom u tabu i zbog toga negoduju.
U toku dananjeg dana od 13,00 sati do sadanjeg vremena traju artiljerijski dueli izmeu
nae i neprijateljske strane. U toku dana do sada nismo imali poginulih boraca, a niti tee
ranjenih samo je jedan borac lake ozlijeen.
O eventualnim promjenama na ratitu biete na vrijeme obavijeteni.
N A E L N I K:
Jeli ore, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.
61

50

1993., sijeanj 26.


Borovo
Izvjee Komiteta za izbjeglice Oblasnom vijeu SO SBZS o odbijanju Hrvata da prihvate
pozive za mobilizaciju, te da su posredstvom UNPROFOR-a prevezeni na slobodni teritorij
Republike Hrvatske
KOMITET ZA IZBEGLICE SO SBZS
BOROVO
Borovo, 26. 01. 1993.
OBLASNOM VEU BOROVO
Predmet: Obavest o stanju u Mesnoj zajednici Bapska
Dana 26. 01. 1993. godine obili smo Mesnu zajednicu Bapska i utvrdili sledee stanje:
1. Prilikom sprovoenja opte mobilizacije u MZ Bapska dolo je do odbijanja da prime
pozive odreeni broj vojnih obveznika Hrvatske nacionalnosti, i u vrlo kratkom roku
preli sa porodicama na punkt UNPROFORA i zatraili da preu u Hrvatsku.
2. Organi odeljenja Milicije i organi MZ pokuali su da se isti metani vrate u svoje kue,
u pregovorima uestvovali su i predstavnici UNPROFORA civilni sektor iz Iloka.
Pregovori nisu dali rezultate i 17 porodica, oko 70 lanova uz pomo UNPROFORA
preveeni su na teritoriju Hrvatske.
3. Prilikom odlaska sva lica dali su pismenu izjavu da svojom voljom odlaze (dokumenti
postoje u stanici Milicije u Iloku kod inspektora Bjelajca)
4. Po pitanju izjava koje su date na HTV a dala su ih lica koja [su] otila u Hrvatsku ona
su netana i tendenciozna. Postoje dokazi a i tvrdnje organa MZ i Stanice Milicije da
ni jedna osoba nije maltretirana niti da je bilo kakvog nedolinog ponaanja. Jedini
incident desio se izmeu predstavnika MZ i jednog metanina kada je dolo do zikog
obrauna a isti je spreila Milicija.
5. Stanje u Mesnoj zajednici je dosta stabilno a ilustracije radi treba navesti da je 36 vojnih
obveznika Hrvatske nacionalnosti dobrovoljno se javilo na mobilizaciju i otilo na prve
linije obrane.
6. Organi Mesne zajednice i organi Milicije u toku dananjeg dana izvrili su popis
naputenih kua i imovine, zapeatili kue i obezbedili zatitu te imovine.
7. Spisak lica koji su napustili Mesnu zajednicu Bapska dostaviti emo naknadno sa spiskom
vojnih obveznika Hrvata koji su dobrovoljno otili na liniju odbrane. (Spisak se nalazi
kod kom.[andira] Milicije a on je na posebnom zadatku).
M.P.70
Izvornik, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A 046-008.

70

Okrugli peat: RSK, SO SBiZS, Sekretarijat za informisanje i regionalnu suradnju, Vukovar.

62

51

1993., sijeanj 27.


Knin
Izvjee patrole SUP-a Knin o incidentu u selu Potkonje gdje su obitelji izbjeglica iz
zadarskog zalea, pod prijetnjom fizike sile i oruja, istjerali Hrvate iz njihovih kua i
uselili se u njih
SUP KNIN
IZVJETAJ
Dana 27.01.93. u 18 sati Operativni centar SUP-a Knin dobio je na tel. 92 informaciju
od NN lica, da su u selo Potkonje SO Knin iz ratom zahvaenog podruja dole porodice
izbjeglica, koje su tamonje hrvatsko stanovnitvo pod pretnjom zike sile i oruja istjerali
iz njihovih kua, a nakon toga u kue smjestili svoje porodice.
Po dobivenoj obavijesti na lice mjesta je upuena patrola u sastavu eni Rade, Baji Damir
i Bojani Obrad, koja povodom toga konstatira:
1. po dolasku u mjesto Potkonje su zateene seoske strae od strane izbjeglikih porodica;
2. radi se o oko 7 porodica koje su izbjegle sa podruja Smokovia;
3. u informativnom razgovoru isti priznaju da su se uselili u neke kue vlasnitvo hrvatskih
porodica;
4. isti nisu identicirani, iako se inzistiralo na utvrivanju njihovog identiteta;
5. sa 3 muka lica uspostavljen kontakt i na neki nain vren pregovor da bi se pronalo
neko praktino rjeenje;
6. meu izbjeglim licima prema navodima tamo prisutnih ima i onih kojima su ustae na
podruju Smokovia izvrile zloin i masakr nad najbliima, te su posebno revoltirani, te
sa istima nije mogue traiti neka razumna rjeenja;
7. od strane patrole kategoriki je zatraeno, da se tamonjem stanovnitvu hrvatske
nacionalnosti, bar u toku noi ne smiju praviti neugodnosti, sve dotle dok se u toku
sutranjeg dana ne nae neko rjeenje;
8. dogovoreno je da u toku sutranjeg dana na lice mjesta doe patrola iz SUP-a i neko od
ljudi iz institucija sistema u ijoj su nadlenosti iskrsli problem;
9. rjeenje se mora nai sutra, jer u isto selo najvjerovatnije stiu i druge izbjeglice, te moe
doi do drastinih posledica;
10. prema prijedlogu izbjeglica, rjeenje je jedino da se stanovnitvo hrvatske nacionalnosti
transportuje autobusima do graninog prelaza, te uputi na teritorij Republike
Hrvatske.
Tamo prisutnim izbjeglicama je ukazano da navedeni dogaaj moe imati veoma sloene
politike posledice, te da takva i slina ponaanja nanose tetu naim nacionalnim interesima,
te da kao takva nisu u skladu sa politikim stavovima naih najviih institucija sistema, to
ipak nije imalo nikakvog uticaja.
IZVJETAJ PODNIO:
Radovan eni, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 24.
63

52

1993., sijeanj 27.


Izvjee SJB Obrovac o stabilizaciji bojita kod Obrovca, obostranom artiljerijskom dvoboju
te pronaenim lecima koji pozivaju na suivot u Republici Hrvatskoj
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI OBROVAC
Broj: 01/1.-str.pov. 13/93.
Obrovac, 27. 01. 1993. godine
MINISTARSTVU ZA UNUTRANJE POSLOVE
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
Stanje na podruju optine Obrovac u odnosu na nae poslednje javljanje je nepromijenjeno.
Artiljerijski dvoboj je poeo u 8,30 sati. Granate padaju u neposrednoj blizini grada. Veina
naih snaga se u toku noi i ranog jutra vratila u jedinice i odlaze na poloaje. Milicija se do
jue nalazi na poloaju. Nae snage su najisturenije prema Jasenicama na zapadnom rubu
talonice bive TGO.71 Panika meu pripadnicima je prevaziena dolaskom Arkanovih
snaga.
U jutarnjim satima na putu Zelengrad Medvia Kistanje u blizini centra Zelengrada
pronaeni su letci sledeeg sadraja:
prvi Narode Krajine
Budimo graani republike hrvatske koja je naa domovina i budimo uvjereni da e
poseban status naih kotara omoguiti zamah razvoja Srpskog naroda. Posebni status
garantuje nam meunarodna zajednica Engleska, Francuska, Rusija
SRPSKA DEMOKRATSKA UNIJA RSK
drugi: Do juer ve nekoliko mjeseci nismo vidjeli ulja, so, eer, kafu i brano. Cigareta
nije bilo ni za lek. Juer sam naao letak kojim mi republika Hrvatska garantira sva
prava kao i ostalim graanima. Odluio sam i predao puku redarstvenim snagama
Republike Hrvatske. Strah je bio velik, ali radost jo vea jer od danas moja porodica
ne gladuje. Ponovo imamo ulje, so, kafu i brano, a deji osmeh je neizmeran kada
vide kolae. Od danas ponovo ivimo kao ljudi, ne bojte se Oslobodite se straha i
omoguite miran i siguran ivot sebi i svojoj porodici.
JOVO OLUJI
trei: Vaa Krajinska milicija se ne bori ni za kakav cilj. Jedini rezultat te borbe su puna
groblja to je via kvadratura stanova vaih voa. Kao to sami znate ivite u bjedi, jer
vie ne zanimate Srbiju. Vi nemate to ponuditi Srbiji a uskoro neete imati ni sami
sebi. Da li je bijeda i grob ono za ta se oajniki hvatate? Ne mislite dobro.

71

Tvornice glinice Obrovac.

64

Prema zapaanjima ljudi s poloaja jutros u 4,00 sati i 4,05 sati uo se helikopter koji je
najvjerovatnije bacio navedene letke. Na drugom letku je potpis Jove Oluia a to je jedan od
naih boraca zarobljenih u borbama na Jasenicama.
Sad u 10,05 sati traje artiljerijski dvoboj, a stanje u naim redovima je dobro.
O svim daljim dogaanjima bie te na vreme obavijeteni.
NAELNIK
Jeli ore, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

53

[1993., sijeanj 27.]


Obrovac
Dnevno izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o jakim borbama na Velebitu oko brda Velika i
Mala Bobija te pristizanju dobrovoljaca na obrovako ratite
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA KNIN
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI OBROVAC
Broj: 01/2.-str.pov. 16/93.
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA
KNIN
U toku dananjeg dana artiljerijski dvoboj trajao je od 8,00 do 17,30 sati. Neprijatelj je
iz tekog artiljerijskog orua granatirao podruje nae optine, koje granate su padale po
rubnim podrujima samog grada, selu Biliane, a nekoliko granata palo je u neposrednu
blizinu revirzibilne hidroelektrane Obrovac. Granatiranjem mjesta Obrovac i njegovog ireg
dela nije priinjena materijalna teta, a niti smo imali gubitaka u ljudstvu i tehnici. Borbe
su utihnule u sumrak.
U popodnevnim satima najvee borbe su se vodile oko brda zv. Velika i Mala Bobija na
koja brda nae snage do sada nisu izale iako se nalaze u neposrednoj blizini Male Bobije.
Borbeni moral pripadnika milicije i vojske RSK je na visokom nivou. U toku dana pristigao
je manji broj dobrovoljaca iz SRJ. Pripadnici civilne zatite ove optine izvrili su sahranu
pronaenih leeva civila Srpske i Hrvatske nacionalnosti za koje se pretpostavlja da su ih
pobile ustake snage dana 26.01.1993. godine. Drugih novosti za sada nema, a o svim
daljnjim dogaanjima bit e te na vreme obavjetavani.
NAELNIK
ore Jeli, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.
65

54

1993., sijeanj 27.


Benkovac
Pismo Ratnog predsjednitva Opine Benkovac Crvenom kriu Srbije u kojem mole za
pomo u hrani i lijekovima
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OPTINA BENKOVAC
RATNO PREDSJEDNITVO
Broj: 02-55/1-93.
Benkovac, 27. 01. 1993.
CRVENOM KRSTU SRBIJE
BEOGRAD
na ruke direktora
Brao!
Ve esti dan bjesni drugi krajiki rat, tei i krvaviji od prethodnog. Od ustakih granata
ne puca i ne rui se tvrdo bukovako i ravnokotarsko stijenje, koliko se rastae ljuti kamen
od suza srpske nejai, ena i starica. Nefali nam odlunosti i hrabrosti. Oskudni smo jedino
u hrani i lijekovima. aljemo vam bratski pozdrav sa krvavog benkovakog ratnog poprita,
uz najskromnije molbe da nam priteknete upomo koliko moete. Netraimo pomo ni za
koga zdravog i za borbu sposobnog. Molimo pomo u hrani za 12000 izbjegle i prognane
nejai, uplakanih ena i nemone staradi. Molimo sanitetski materijal i nune lijekove za
nae junake ranjene srpske vojnike. Srce nam zebe od brige i straha da srpske zbjegove
izmakle ustakim granatama i kama, ne pogodi kakva epidemija. Uzdamo se u boga i srpskog
svetitelja i prosvetitelja, naeg Svetog Savu, da pomo nee u neja i ucviljeni narod. Vaa
pomo bila bi nam dragocjena i umirila bi nau zabrinutost za njihovo zdravlje i sigurnost.
Hvala vam u ime svih onih koji stradaju i ive u iekivanju i nadi da e ih junaka srpska
vojska zatititi i svojim pobjedama vratiti na kune pragove i temelje, koji sada lee porueni
i spaljeni zlikovakim ognjem i mrnjom.
Blagodarimo i bratski vas pozdravljamo.
RATNO PREDSJEDNITVO OPTINE BENKOVAC
Predsjednik:
Mate Bogunovi, [v.r.]
M.P.72
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 393.

55

1993., sijeanj 28.


Vukovar
Priopenje Oblasnog sekretarijata za informisanje i regionalnu suradnju SO SBiZS o
sastanku s predstavnicima UNPROFOR-a o iseljavanju Hrvata iz Bapske

72

Okrugli peat: RSK, IV SO Benkovac.

66

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA


SO SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM
OBLASNI SEKRETARIJAT ZA
INFORMISANJE I REGIONALNU SARADNJU
28. januar 1993.
M.P.73
SAOPTENJE
Danas je u Erdutu odran sastanak kome su prisustvovali predstavnici Ministarstva obrane
RSK, Visokog komesarijata za izbeglice, Komande UNPROFOR-a za istoni sektor.
Razgovori su se vodili [s] oko 64 lica hrvatske nacionalnosti iz sela Bapska, optina
Vukovar, koji su napustili nau Oblast i preli u Republiku Hrvatsku. Po Vensovom planu
svi graani, koji ele napustiti RSK treba da se obrate Visokom komesarijatu za izbeglice,
koji je direktno nadlean za to, ili SUP-u Vukovar da podnesu zahtev za isto.
Gospodin Stig Vesthof,74 ef kancelarije Visokog komesarijata za izbeglice, Srpsku Oblast
Slavonija, Baranja i Zapadni Srem koja se nalazi u Erdutu, izjavio je: Sa ovim sluajem
nemamo nikakve veze, niti smo bili obaveteni. U zadnja tri meseca smo izvrili transfer
teko bolesnih ljudi i nekoliko dece, to je sve. Gospoa B. F. Negga,75 ef civilnih poslova
istonog sektora UNPROFOR-a prekrila je svoja ovlatenja, jer je ona bila reiser odlaska
Hrvata iz Bapske za Republiku Hrvatsku.
Pukovnik Piters,76 zamjenik komandanta istonog sektora UNPROFOR-a, upitan kako
e se ponaati UNPROFOR u istonom sektoru u sluaju hrvatske agresije na Srpsku oblast
SBZS, rekao je sledee: Mi ne verujemo da e doi do sukoba dveju strana, navodi Piters,
kao profesionalni vojnik, i svi mi koji obavljamo ovaj posao, predviamo planove za sve
mogue situacije, koje bi se mogle desiti. Moramo se pripremiti da poduzmemo sve mogue
pre nego to doe do samog problema. Na nama je da odigramo veliku ulogu smanjenja
tenzija na obe strane i ubediti iste da ni jedna strana nema nameru napasti drugu stranu, sve
u cilju spreavanja neeljenog razvoja situacije, zavrava Piters.
Inae dananji dan na prostorima SO SBZS protie mirno, bez incidentnih situacija, svi
branioci su na svojim poloajima, odluni i istrajni u ideji da odbrane slobodu i identitet
srpskog naroda na ovim prostorima.
SEKRETARIJAT ZA INFORMISANJE
SO SBZS
M.P.77
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 089-004.

73

Okrugli peat: RSK, SO SBiZS, Sekretarijat za informisanje i regionalnu suradnju, Vukovar.


Westho.
75
Blandina.
76
Peter Peeters.
77
Okrugli peat: RSK, SO SBiZS, Sekretarijat za informisanje i regionalnu suradnju, Vukovar.
74

67

56

1993., sijeanj 28.


Vukovar
Priopenje Oblasnog sekretarijata za informisanje i regionalnu suradnju SO SBiZS o
sastanku s predstavnicima UNPROFOR-a i Generaltaba Vojske Jugoslavije na kojem je
osuena oslobodilaka akcija u zadarskom zaleu, te da su snage Vojske Jugoslavije spremne
osujetiti mogui napad na okupirana podruja istone Slavonije
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SO SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM
SEKRETARIJAT ZA INFORMISANJE I REG. SARADNJU
PRES CENTAR VUKOVAR
28. januar 1993.
SAOPTENJE
Sino 27. januara u kasnim veernjim satima u Erdutu odran je sastanak predstavnika
Ministarstva odbrane RSK, predstavnika Generaltaba vojske Jugoslavije, predstavnika
Vlade RSK i komande UNPROFORA za Istoni sektor. Tema ovog sastanka je novonastala
situacija u sektoru Istok prouzrokovana dogaajima u sektoru Jug takoer Republika
Srpska Krajina. Svi prisutni zajedno sa komandom Unprofora osudili su hrvatsku agresiju
na RSK, i ocenili kao napad ne samo na nau Republiku ve i na Ujedinjene nacije i Savet
bezbednosti. Poduzete su mere bezbednosti na prostoru SO SBZS od strane vojske RSK i
UNPROFORA.
U sluaju napada vojska RSK e odgovoriti, a i snage iza naih lea su spremne onemoguiti
mogui napad Hrvata na SO SBZS IZJAVIO JE pomonik ministra odbrane RSK
MILAN MILANOVI.
PUKOVNIK LEONID ARINOV komandant ruskog bataljona snaga UNPROFORA za
Istoni sektor dao nam je kratku izjavu da ruski bataljon nee napustiti svoje poloaje na
kojima se sada nalazi bez obzira na daljnji razvoj dogaaja na ovim prostorima.
SEKRETARIJAT ZA INFORMISANJE
D.78 Klaji, [v.r.]
79
M.P.
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 089-004.

78
79

Dragana.
Okrugli peat: RSK, SO SBiZS, Sekretarijat za informisanje i regionalnu suradnju, Vukovar.

68

57

1993., sijeanj 29.


Okuani
Zapovijed SUP-a Okuani postrojbama policije da sukladno proglaenju ratne opasnosti
izvre ureenje ratnih lokacija, evakuaciju arhivskog gradiva na ratnu lokaciju te zatitu
objekata od vitalnog znaaja
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA OKUANI
Broj: 08-05/-3-22/1-93
Okuani, 29. 01. 1993. godine
STANICAMA MILICIJE OPTE NADLENOSTI
STANICAMA MILICIJE
ODJELJENJIMA MILICIJE
GRANINIM ODELJENJIMA MILICIJE
JEDINICA ZA POSEBNE NAMJENE
Na osnovu Odluke Vlade Republike Srpske Krajine o proglaenju neposredne ratne
opasnosti i opte mobilizacije donosi se sledea
NAREDBA
Izvriti detaljno ureenje ratne lokacije vae SMON, SM, OM i JPN i sklonita za
ljudstvo.
Izvriti selektivno razvrstavanje arhive na arhivu koja e se prevesti na ratnu lokaciju i na
arhivu koja e se eventualno unititi.
Osigurati vozila i vozae za prevoz arhive i materijalno tehnikih sredstava na ratnu
lokaciju, ako to ve ranije niste uinili. Interventne vodove SMON, SM i OM drati
konstantno u pripremi u SMON, SM ili OM kako bi uvijek bili spremni za pravovremenu
intervenciju u zoni odgovornosti.
U slobodno vrijeme ljude odmarati kako bi bili uvijek spremni za izvrenje zadatka.
U okviru zone odgovornosti vae SMON, SM i OM izvriti kontrolu obezbeenja
vitalnih objekata i radnih organizacija, ako se nalaze na vaem podruju i ako je potrebno
izvriti korekciju obezbeenja navedenih vitalnih objekata, a za dodatno ljudstvo za to
obezbeenje obratiti se Odjeljenju ministarstva obrane na vaem podruju. Naredba stupa
na snagu o d m a h.
SEKRETAR
Ostroluanin Vaso, [v.r.]
M.P.80
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 24.

80

Okrugli peat: MUP RSK, SUP Okuani.

69

58

1993., sijeanj 29.


Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK da snage SVK nisu zauzele Veliku i Malu Bobiju te da je
izdana zapovijed za povratak stanovnitva u Obrovac
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI OBROVAC
Broj: 01/1. str.pov. 17/93.
Obrovac, 29. 01. 1993. godine
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
Obavjetavamo Vas da je no na naem podruju protekla mirno bez artiljerijskih sukoba.
Linije odbrane nisu pomjerane. Nae snage se sino nisu popele na vrhove Male i Velike
Bobije. Sinona naredba je bila da se izbjeglo stanovnitvo vraa u grad Obrovac, meutim
u vreme kada su autobusi kretali za Obrovac dejstvovala je teka neprijateljska artiljerija
tako da su se autobusi sa stanovnitvom vratili za egar i Krupu.
Dok ovaj izvjetaj piemo 8,30 sati na naem podruju vlada zatije.
Drugih novosti nema a o svim novim dogaanjima biete na vreme obavijeteni.
NAELNIK
Jeli ore
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

59

1993., sijeanj 29.


Knin
Izvjee Crvenog kria RSK o iseljavanju i zbrinjavanju 74 osobe hrvatske nacionalnosti iz
Potkonja
Republika Srpska Krajina
Crveni Krst Srpska Krajina
Knin, 29. 01. 1993. god.
Broj: 1/93.
Izvjetaj na dan 29.01.1993.god. o zbrinjavanju i evakuaciji 74 graana Hrvatske
nacionalnosti iz sela Potkonja, iz Republike Srpske Krajine u Republiku Hrvatsku.
70

Dana 29.01.1993. god. Kneevi Jovo, referent za izbjeglice u CK u RS, i gosp. Drago
Vujatovi, naelnik civilne zatite optine Knin, izvrili su zbrinjavanje i sigurnost 74 graana
hrvatske nacionalnosti iz sela Potkonja koji su dobrovoljno svojom voljom htjeli da napuste
Republiku Srpsku Krajinu.81 Osigurali smo im ziku i materijalnu bezbednost, te sa naim
predstavnicima vlasti i predstavnicima humanitarnog tima UNPROFOR-a, omoguili
prelazak na podruje Republike Hrvatske. Meutim, prilikom dogovora oko samog transporta
tih ljudi obavjeteni smo od gospoe Heder, koja radi po humanitarnim pitanjima civilne
zatite pri UNPROFOR-u, da je mogunost transporta nemogua, jer je upravo hrvatska
strana bombardirala podruje kroz koje je trebala proi. Obeanje od gospoe Heder da e
pokuati ujutro 30.01. kod hrvatske strane urgirati, da se osiguraju bezbjedne mjere za ove
graane, jer je naa vlada omoguila nesmetan prolazak ovih ljudi kroz naa podruja.82
Referent za izbjeglice
u strunoj slubi CK u RS:
Kneevi Jovan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A 053-002.

60

1993., sijeanj 30.


Vukovar
Priopenje Oblasnog sekretarijata za informisanje i regionalnu suradnju SO SBiZS o
razmjeni ratnih zarobljenika izmeu Republike Hrvatske i Republike Srpske kod Lipovca
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SO SLAVONIJA, BARANJA I Z. SREM
SEKRETARIJAT ZA INFORMISANJE I REGIONALNU
SARADNJU PRES CENTAR
VUKOVAR 30. januar 1993.
SAOPTENJE
Dana 29. januara u 13.00 asova kod mesta LIPOVAC REPUBLIKE SRPSKA
KRAJINA izvrena je razmena ratnih zarobljenika izmeu Republike Srpske i Republike
Hrvatske. Razmena se trebala izvriti kod mesta Dragali, ali zbog ratnih dejstava je
prebaena na prostor Republike Srpske Krajine. Razmenjena su 64, ezdeset etri lica na
obe strane, razmena se odvijala po planu bez ikakvih potekoa.
SEKRETARIJAT ZA INFORMISANJE
IREG. SURADNJU PRES CENTAR
VUKOVAR
81

O dobrovoljnosti vidi: Dok. br. 51.


Prireivai su izostavili prilog: Popis imena Hrvata iz Potkonja koji svojom voljom hoe da napuste teritorije
Republike Srpske Krajine.
82

71

D.83 Klaji, [v.r.]


M.P.84
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 046-008.

61

1993., sijeanj 30.


Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK da je no 29/30. sijenja protekla mirno, bez oruanih
sukoba
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI OBROVAC
Broj: 01/1- str.pov. 18/93.
Obrovac, 30. 01. 1993. godine
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
Obavjetavamo Vas da je no na podruju nae optine protekla bez oruanih dejstava.
Snage milicije i vojske RSK su na dostignutim linijama. Dok ovaj izvjetaj piemo 8,00 sati
artiljerijski sukob jo nije poeo. Za sada se jedan pripadnik vojske RSK vodi kao nestali a
radi se o Vojvodi Mladenu roenom 1941. godine koji je bio u tehnikoj slubi. Vojvodi
je dana 26. 01. 1993. godine nestao na predjelu ispod Tulovih greda na Velebitu.
Drugih novosti za sada nema a o svim daljnjim dogaanjima biete na vreme
obavijeteni.
NAELNIK
Jeli ore, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

62

1993., veljaa 1.
Knin
Odobrenje UJB MUP-a RSK dobrovoljcu iz Armenije da napusti teritorij RSK

83
84

Dragana.
Okrugli peat: RSK, SO SBiZS, Sekretarijat za informisanje i regionalnu suradnju, Vukovar.

72

REPUBLIKA SRPSKE KRAJINE


MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-121-1/93.
Knin, 01. 02. 1993. g.
ODOBRENJE
Kojim se odobrava JAKUBI EBRAHIM ALEK, ro. 1958. g. dobrovoljcu iz Armenije i
lanu SRPSKO-ARMENIJSKOG DRUTVA da nesmetano napusti teritoriju Republike
Srpske Krajine. Ovo odobrenje slui za nesmetano putovanje na relaciji Knin Beograd.
Za M I N I S T A R
Milan Marti
[., v.r.]85
M.P.86
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 6.

63

1993., veljaa 1.
Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o topnikom napadu hrvatskih snaga na srpske poloaje
kod Tvornice glinice Obrovac
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI OBROVAC
BROJ: 01/1-Str. pov. 22/93.
OBROVAC, 01. 02. 1993. godine
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
Izjetavamo vas da je no na liniji fronta obrovake optine protekla mirno. Nije bilo
artiljerijskih ni pjeadijskih napada od strane neprijatelja na nae poloaje. Jutros u 8,15
sati poeo je artiljerijski napad od strane naprijatelja u rejonu tvornice Glinice gdje je palo
oko 10-tak artiljerijskih granata. Nae snage na ovaj napad takoer su uzvratile artiljerijom.
Sukoba izmeu pjeadije naih i neprijateljskih snaga nije bilo.
O daljnjim dogaajima u toku dana emo vas redovno, izvjetavati.

85
86

Potpis neitak.
Okrugli peat: MUP RSK, Knin.

73

Pod N A E L N I Ka:
Jeli ore
B.87 Gaji, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

64

1993., veljaa 2.
Okuani
Priopenje Sekretarijata za informisanje Oblasnog vijea SO ZS jugoslavenskoj javnosti
da na podruju zapadne Slavonije nema borbenih aktivnosti te da hrvatska propaganda
pokuava izazvati paniku na tom podruju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE
OBLASNO VIJEE
SEKRETARIJAT ZA INFORMISANJE
OKUANI, 02. 02. 1993. GODINE
Molimo Vas da informirate jugoslavensku javnost da je na podruju Srpske oblasti
Zapadne Slavonije potpuno mirno i da nema nikakvih borbenih dejstava. injenica je da su
jedinice TO i milicije spremne da u sluaju napada hrvatskih snaga na ovaj teritorij isti brane
svim raspoloivim sredstvima. Hrvatska propaganda, koju su iz nama nepoznatih razloga
prihvatila i neka naa sredstva informisanja, pokuava da laima izazove paniku na podruju
Srpske oblasti Zapadne Slavonije. Sasvim sigurno da ne iskljuujemo mogunost napada
na ovo podruje i zbog toga smo uvjereni da zajedno sa prisutnim snagama UN moemo
i moramo obraniti Srpsku oblast Zapadne Slavonije i itavu Republiku Srpsku Krajinu. O
svim promjenama stanja, pravovremeno emo obavijestiti jugoslavensku javnost.
SEKRETAR ZA INFORMISANJE:
IVKO ZAGORAC, [v.r.]
DOSTAVLJENO
TV BEOGRAD, TV NOVI SAD, TV BANJA LUKA, RADIO BEOGRAD
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 10., kut. 3.

65

1993., veljaa 2.
Knin
Odobrenje MUP-a RSK kapetanu I. k. Milanu erbuli za preseljenje namjetaja iz Knina u
Zrenjanin, gdje je premjeten na slubu u Vojsku Jugoslavije

87

Boko.

74

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA


MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
Uprava javne bezbednosti
Broj: 08/3-2-5-608/93.
Knin, [02.] 02. 1993. godine
ODOBRENJE
kojim se odobrava, ERBULA MILANU kapetanu I klase Vojske Jugoslavije sada u
garnizonu Zrenjanin da moe nesmetano iz RSK Knina gdje je bio do sada na slubi
izvesti svoje stvari.
1.) kompletna spavaa soba
2.) dnevni boravak (regal, dvosjed, trosjed, fotelje)
3.) djeji kreveti 2 kom.
4.) vrtna garnitura pletena (stolovi i stolice)
5.) kuhinjski nametaj (stol, stolice, komoda, visei delovi, tednjak, sudoper i dr.)
6.) friider, ve mainu, zamrziva
7.) TV-kolor i mali TV, video, muzika linija, kasete, fotoaparat
8.) tepisi
9.) sue (kuhinjsko i drugo)
10.) garderoba
Navedene stvari e biti preveene na relaciji Knin-Zrenjanin, mobilisanim kamionom SV
RSK. Ovo odobrenje se izdaje u svrhu nesmetanog izvoza navedenih stvari iz RSK i u druge
se svrhe ne moe koristiti.
NAELNIK
Neboja Pavkovi, [v.r.]
Izvornik, strojopis,irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 11.

66

1993., veljaa 2.
Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o srpskim gubicima na ratitu kod Obrovca u napadnoj
akciji Hrvatske vojske
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI OBROVAC
Broj: 01/1- str.pov. 23/93.
Obrovac, 2. februar 1993. godine
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
75

Izvjetavamo Vas da je od poetka neprijateljskog napada na teritorij Republike Srpske


Krajine na naem podruju poginulo 5 (pet) Srpskih boraca, 5 (pet) Srpskih boraca je lake i
tee ranjeno, 12 (dvanaest) Srpskih boraca je zarobljeno i jedan borac se vodi kao nestali.
Poginuli su Veselinovi Zoran sin Duana, roen 25.07.1967. god. u Zelengradu.
Poginuo je na Nasipu iznad Rovanjske 23.01.1993. god. Olui Stevo iz Biliana, roen
1950. godine. Poginuo je dana 24.01.93. godine u Jasenicama. Imena troice boraca koji su
poginuli u Jasenicama u noi 23/24.01.1993. godine jo neznamo, poto njihova tijela jo
nisu izvuena.
Tee ranjeni su eprnja ivko, Vujisi Ratko i Veselinovi Milenko u Jasenicama dana
24.01.1993. godine. Sva troica su pripadnici specijalnog voda SJB Obrovac. Istog dana lake
je ranjen Pupovac Bogdan zv. Boin koji se oporavio i ponovo vratio u svoju jedinicu. Dana
23.01.1993. godine u Jasenicama ranjen je Dupor Jovan sin Jovana iz Karina Gornjeg.
Kao nestali od 26.01.1993. godine vodi se Vojvodi Mladen iz Obrovca roen 1941.
godine. Nestao je u Velebitu.
U noi 23/24.01.1993. godine u Jasenicama su zarobljeni nie navedeni Srpski borci:
1. Olui Jovo sin Miloa roen 1950. godine, komandir voda.
2. Komazec eljko sin Mirka roen 1964. godine.
3. Ljubii Boko sin Nikole roen 1952. godine.
4. Radmilovi Duan sin Miloa roen 1958. godine.
5. Veselinovi Stevo sin ure roen 1951. godine.
6. Olui Ilija sin Petra roen 1950. godine.
7. Grozdani Nikola sin Petra roen 1958. godine.
8. Kurida uro sin Mijata roen 1949. godine.
9. Joki Slobodan sin Mihajila roen 1968. godine.
10. Peelj Obrad sin Ilije roen 1950. godine.
11. vonja Strahinja sin Ilije roen 1967. godine.
12. Kljaji Peri Rade sin Bogdana roen 1959. godine.
13. Lonar (Vojina) Jovan roen 1955. godine.
14. Bada ivko sin Jovana roen 1956. godine.
15. Gnjatovi uro sin Stanka roen 1956?. godine.
Od 15 (petnaest) navedenih srpskih boraca troica su poginula u vreme zarobljavanja ali
neraspolaemo s imenima poginulih.
Prednje Vam se dostavlja na znanje i daljnje koritenje.
NAELNIK
Jeli ore, [v.r.]
M.P.88
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

88

Okrugli peat: MUP RSK, SJB Obrovac.

76

67

1993., veljaa 2.
Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o sukobima kod Velike i Male Bobije i na podruju
Tulovih greda te razmjeni topnike vatre kod Zatona i Njivica
SRPSKA REPUBLIKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI OBROVAC
BROJ: 01/1STR.POV. 24?/93.
OBROVAC, 02. 2. 1993.
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA KNIN
SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
DANA 02.2.1993. GODINE NA PODRUJU OPTINE OBROVAC TOKOM
CJELOG DANA TRAJALE SU ARTILJERIJSKE BORBE IZMEU NAIH I
NEPRIJATELJSKIH SNAGA. NEPRIJATELJ JE TUKAO POLOAJE NAE
ARTILJERIJE I PJEADIJE NA PODRUJU ZATONA I NJIVICA, KAO I NASIP
GDJE SE NALAZE NAE NAVODEE RAKETE.
U PREDJELU VELIKE I MALE BOBIJE DOLO JE DO SUKOBA PJEADIJE
NAIH I USTAKIH SNAGA, KAO I NA PREDJELU TULOVIH GREDA. NA NAOJ
STRANI U TOKU OVOG DANA NIJE BILO MRTVIH, JEDAN BORAC RANJEN
U PREDJELU STOPALA. NA STRANI NEPRIJATELJA IMA NAJMANJE TROJICA
POGINULIH. DOK OVO JAVLJAMO BORBE SU PRESTALE I ZA SADA NEMA
NIKAKVIH DEJSTAVA.
PREDNJE VAM SE DOSTAVLJA NA ZNANJE I DALJNJE KORITENJE.
NAELNIK
ORE JELI
PREDAO BJELANOVI 2.2.1993. U 23.55 H PRIMIO ZA MUP-: JOVAN
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

68

1993., veljaa 3.
Vukovar
Priopenje Oblasnog sekretarijata za informisanje i regionalnu suradnju SO SBZS o
razmjeni topnike vatre na podruju sela Mirlovi Polje, Krike i Dalak, te protestu G SVK
Zapovjednitvu UNPROFOR-a zbog akcije Hrvatske vojske u zadarskom zaleu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA,
BARANJA I ZAPADNI SREM
77

OBLASNI SEKRETARIJAT ZA
INFORMISANJE I REGIONALNU
SARADNJU
VUKOVAR
M.P.89
03. februara 1993.
SAOPTENJE
U kontaktu sa Srpskim radio KNIN saznali smo da su na Krajikom ratitu danas
najei artilerijski okraji bili na drnikom frontu; naroito estoki artilerijski napadi bili su
na podruju sela Dalak, Kriaka i Mirlovi polja. Krajiki borci se hrabro bore, njima su se
pridruili i metani spomenutih sela. U odbranu su se ukljuili i stari i invalidi
Kako iz istog izvora saznajemo Glavni tab Srpske vojske Republike Srpske Krajine uputio
je protest Komandi UNPROFOR-a povodom nastavka hrvatske agresije na Republiku
Srpsku Krajinu, u kojem se navodi: Da Hrvatska vojska dovlai nove snage. Da smo napad
doekali goloruki, jer je teko naoruanje bilo pod komandom UNPROFOR-a. Da smo
ipak zaustavili hrvatsko-ustaku agresiju, koja se nastavila nesmanjenom estinom i da ne
moemo gledati ravnoduno kako umire na narod i kako se unitava naa imovina, kae se
pored ostaloga u saoptenju Glavnog taba Srpske vojske Republike Srpske Krajine.
U Radio Kninu takoe saznajemo da se i dalje ne zna ta se deava sa civilima, koje
su ustae zarobile u srpskim selima u Ravnim Kotarima, prilikom napada pre 13 dana.
Naalost, kako saznajemo postoje indicije da je veina zarobljenih pobijena.
SEKRETAR ZA INFORMISANJE I
REGIONALNU SURADNJU
D.90 Klaji, [v.r.]
M.P.91
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 089-004.

69

1993., veljaa 3.
Glina
Zapisnik sastanka sekretara i naelnika SJB s podruja Banovine i Korduna
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KNIN
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA
GLINA
BROJ: 08-04/3-14/92.
Glina, 03. 02. 1993. g.
89

Okrugli peat: RSK, SO SBiZS, Sekretarijat za informisanje i regionalnu suradnju, Vukovar.


Dragana.
91
Okrugli peat: RSK, SO SBiZS, Sekretarijat za informisanje i regionalnu suradnju, Vukovar.
90

78

ZAPISNIK
sa kolegija sekretara i naelnika SJB odranog dana 03. 02. 1993.g. u Sekretarijatu
unutranjih poslova Glina s poetkom u 11,00 sati, sa slijedeim
Dnevnim redom
1. Podnoenje izvjetaja o radu za proteklo razdoblje.
2. Ostala pitanja.
PRISUTNI:
1. Too Paji, pomonik Ministra UP RSK
2. Bjelac Nikola, sekretar SUP-a Glina
3. Klipa Ljuban, naelnik SJB Slunj
4. Vuleti Nikola, naelnik SJB Tuilovi
5. Radoji Milan, naelnik SJB Dvor
6. Zraki eljko, komandir SM Glina
7. Momilovi Duan, zamjenik sekretara SUP-a Glina
8. kaljac uro, sekretar SUP-a Vojni
9. Reli Miladin SM Vojni
10. Ostoji eljko, naelnik SJB Petrinja
11. Borota Nikola, naelnik SJB Vrginmost
TOO PAJI pozdravlja prisutne, a posebno se obratio borcima koji su doli sa ratita
iz Knina i poelio brzo ozdravljenje ranjenima, te upoznaje prisutne da je Bjelac Nikola
imenovan za Sekretara SUP-a Glina.
Dnevni red jednoglasno usvojen pa se prelo na rad po prvoj toki dnevnog reda.
Ad.1. SJB SLUNJ
Naelnik SJB Slunj Klipa Ljuban podnio je izjetaj o radu navedene SJB za proteklo
razdoblje. Mobilizacija je uspjela tako da u gradu uopte nema mukaraca.
SJB TUILOVI
Za ovu SJB izvjetaj o radu podnio je naelnik Vuleti Nikola navodi da nije bilo
problema oko mobilizacije sem par sluajeva gdje su ljudi odbili primiti poziv za mobilizaciju
ali su naknadno otili na poloaj tako da nitko nije privoen.
SJB DVOR
Za ovu SJB izvjetaj o radu podnio je naelnik Radoji Milan navodi da je bilo
sluajeva bacanja eksplozivnih naprava baena bomba na jednu kuu, te pucanje po jednoj
kui u Dvoru, provala u trgovinu, paljevina sijena i dr. Sva ova krivina djela su u fazi krim.
obrade.
odaziv ljudi na mobilizaciju je bio veoma dobar i nema problema vezano za
mobilizaciju.
policijski as traje i nema problema.
SM GLINA
Komandir SM Glina Zraki eljko podnio je izvjetaj o radu ove SM za proteklo
razdoblje navodei da je bio sluaj bacanja bombe u frizerski salon Kajgani Katice Branka,
4 saobraajne nezgode. Javni red i mir naruavan je u dva navrata.
navodi da je bilo problema Luka92 zauzeo SM, ali i taj sluaj e biti rasvjetljen.

92

Duan.

79

vitalni objekti su obezbjeeni. Nai radnici su sa punktova privodili vojne obveznike


kako sa nae optine tako i sa podruja drugih optina SJB.
oduzimano je gorivo i to veinom od osoba sa Korduna.
radnici ove SM u potpunosti provode Naredbu o zabrani toenja alkoholnih pia, pa je
u vezi s tim zatvoreno vie ugostiteljskih objekata (3), a protiv vlasnika slijedi prijava.
mobilizacija je u potpunosti uspjela.
TOO PAJI
postavlja pitanje komandiru SM Glina Zraki eljku zbog ega se oduzeta roba predaje
Brigadi. U budue robu ne predavati u brigadu.
SJB PETRINJA
Za ovu SJB izvjetaj o radu podnio je eljko Ostoji, naelnik SJB. Navodi da je bio
jedan sluaj nasilnikog ponaanja, jedan sluaj napada na ovlateno slubeno lice, 1 sl.
bacanja eksplozivne naprave na kuu Vojnovi Ostoje.
to se tie razdvajanja punktova sa UNPROFOR-om, razdvojen je tako da su nai ljudi
uli u FINEL. mobilizacija je uspjela.
SJB VOJNI
Izvjetaj o radu podnio je Reli Miladin navodi da je bio jedan sluaj ubojstva, provala
u NK Petrova Gora, te provala u jednu obiteljsku kuu, te kraa zlatnog nakita tk. iz
obiteljske kue. stanje javnog reda i mira je zadovoljavajue JRM naruavan samo u
jednom navratu od strane pijanih osoba.
SJB VRGINMOST
Izvjetaj o radu za ovu SJB podnio je naelnik Borota Nikola.
radnici ove SJB priveli su par lica koja se nisu odazvala na mobilizaciju.
TOO PAJI
predlae da komandiri jedinica koji su bili u Kninu na ratitu upoznaju prisutne ukratko
o problemima kako bi se mogli dogovoriti to treba izmjeniti.
MOMILOVI DUAN
zamjenik sekretara SUP-a Glina a koji se vratio sa ratita iz Knina navodi da su ljudi
bili veoma nezadovoljni, hranu nisu dobivali po tri dana, veze su bile slabe nikakove.
Preivljavalo se od hrane koju su dobivali od posjeta i bilo je neto pruta.
ranjeno nam je 5 boraca i jedan je poginuo.
navodi da je komandir Jedinice milicije za posebne namjene pri SUP-u Glina Ostoji
eljko, zvani Ikan teko ranjen i u ivotnoj je opasnosti. Do sada se nalazio u bolnici u
Kninu i prebaen je u Banja Luku. Obezbeen je avion za prevoz istog u Beograd ali se o
tome jo moraju dogovoriti sa njegovim roditeljima.
napominje da bi trebalo u Kninu zatraiti jo deset kompleta uniformi jer ovo to smo
dobili nisu kompletirani brojevi i fali jo za neke ljude.
VULETI NIKOLA
naelnik SJB Tuilovi koji se takoer vratio sa ratita iz Knina govori o problemima sa
kojima su se susreli nai ljudi prilikom dolaska na ratite, kao prvo ljudi uopte nisu upoznati
sa situacijom na frontu, totalna dezorganizacija, ne funkcionira sistem veza, domai ljudi
se meusobno svaaju i nisu htjeli odrati drati poloaje, ustae su tukle po nama, a da
nitko na njih nije ispalio ni granata da nas titi.
navodi da su bili odsjeeni, bolnika vozila nisu uopte dolazila do njih iako su ih pozivali
radi prevoza ranjenih, tako da su u povlaenju morali nositi svoje ranjene ljude.
to se tie akcija ilo se na osvajanje Raovljeve glave iza kabrnje. Traili smo da se
odobri akcija irih razmjera kako bismo izvukli ranjenike, pa i mrtve ljude.
80

Sve to smo traili iz Knina nismo mogli dobiti, da mi nismo dolje doli iz Banije, ne bi
bilo uopte anse da se taj prostor obrani.
BOROTA NIKOLA
upoznaje prisutne da je iao u Knin na ratite u posjetu naim borcima sa Kolom srpskih
sestara. Kad su doli dolje niko im nije znao rei gdje se nalaze nai ljudi tako da smo sasvim
sluajno naili na jednog naeg ovjeka i on nam je rekao gdje su, dok od komande niko nije
znao gdje su.
obili smo tenkiste, razgovarali sa njima i ljudi su nezadovoljni rukovoenjem, nemaju
veze, borci inzistiraju na tome da ukoliko se do nedelje ne izvri smjena da e se povui.
nezadovoljni su nainom rukovoenja i komandnim kadrom.
borci trae maskirne uniforme.
TOO PAJI
istie da su u Kninu svjesni injenice da nije bilo boraca sa Banije i Korduna da bi ustae
bile u Benkovcu, te su zahvalni naim ljudima i ukazuju im povjerenje.
na inzistiranje prisutnih i sam pomonik ministra je obeao da e u Kninu vidjeti da se
vie ne alju dolje nai ljudi, ali ipak moli da se sada dok se on ne vrati iz Knina radi na tome
u koliko bude trebalo ii na smjenu predlae da se pripreme popisi ljudi.
predlae da se ispita odnos Vuruna Petra iz SJB Kostajnica prema poslu, rukovodstvu
SUP-a i MUP-a Knin kolegiju. Napominje da je o tome razgovarao sa Ministrom
Martiem93 i Ministar je predloio da Vuruna doe u Knin na razgovor ponudi mu neko
drugo radno mjesto i razmiljati o smjeni istog.
zaduuje sekretara SUP-a Glina Bjelac Nikolu da pozove Vurunu na razgovor, neka dade
pismenu izjavu smijeniti ga, dati mu neko drugo radno mijesto. Rok 8 dana.
to se tie UNPROFOR-a velik dio tih snaga je suspendiran misli se na njihov rad. Oni
se uglavnom ogluuju na zbivanja napad ustaa i nita ne poduzimaju. Navodi sluaj kada
je Poljski bataljon u Slunju pokuao sprijeiti mobilizaciju naih snaga. Paji je razgovarao
sa Musom94 i dogovoreno je da se UNPROFOR vrati nazad na te punktove a on je dao
obeanje da vie nee kontrolirati vozila i ljude, oni nemaju to raditi i ukoliko shvatimo da
ih tu ne treba, rei im otvoreno da ih ne elimo na punktu i moraju se toga pridravati.
za izdavanje propusnica za prelazak dravne granice upuivati sve u SUP Vojni (misli se
na izlazak iz Krajine).
milicija ne moe da bude podreena vojsci ve samo ravnopravni
razgovarao je sa pripadnicima francuskog bataljona, odnosno jedinicom Vlade Francuske
koja je odreena da obezbeuje i omoguava prolazak humanitarne pomoi iz Jugoslavije
(nalaze se u Kladui), te poblie upoznaje prisutne o nekim bitnim stvarima moda
povoljnim za nas.
Paji govori o tk. obavljenom razgovoru sa predstavnikom Visokog komeserijata za
izbjeglice iz Belgije akom Franklinom i istie da isti nije naklonjen nama, traeno je od
njega da omogui dolazak humanitarne pomoi i u Krajinu.
zbog svega toga i jo nekih postupaka odlueno je da se isti pri izlasku iz Krajine privede
u SUP Vojni i da se zatrai smjena istog.
SJB PETRINJA
eljko Ostoji upoznaje prisutne da Danski bataljon vri smjenu vojnika i da je
pukovnik Janjanin95 dogovorio da se smjena vri putem Petrinja-Sisak, pa postavlja upit da
93

Milan.
Bamay.
95
Stevan, naelnik OBO 39. korpusa SVK.
94

81

li to omoguiti ili ne s obzirom da je jedan dio ve proao a SJB Petrinja o tome uopte nije
obavjetena ni upoznata u to.
TOO PAJI
napominje da se ne mogu obavljati razgovori koji se tiu granice bez prisustva milicije.
Milicija odreuje to e se deavati na granici jer mi i drimo granice.
ELJKO OSTOJI
navodi da su Nigerijci bili u FINELU te da su nai ljudi proli ispred njih i tu drimo
punktove.
BJELAC NIKOLA
upozorava Ostojia da raspolae informacijom da su nai ljudi u skuenom prostoru kod
FINELA a obzirom da je okolo minsko polje koje treba razminirati. Minsko polje treba
povui napred jer emu minska polja iza lea naim ljudima.
ELJKO OSTOJI
upoznaje prisutne da e se danas zapeati komisijski pogoni Finela u Petrinji s obzirom
da su tu gotovi proizvodi, strojevi i dr. od velike materijalne vrijednosti i u datom momentu
spremno je sve za rad.
Sada se sa naim ljudima u FINELU nalaze i pripadnici UNPROFOR-a. Veoma su
korektni i spremni na suradnju, te pomo. S obzirom na novo nastalu situaciju dozvoljavamo
crncima da voze hranu svojim ljudima u M.96 Goricu. Pita da li se ovako ponaaju i dalje
ili ne. Miljenje kolegija je da treba stvarati prijateljske odnose sa njima i da je to dobar
postupak.
BJELAC NIKOLA
upoznaje prisutne da je razgovarao sa pukovnikom Tarbukom97 o razdvajanju punktova
i dogovoreno je da na irokoj cesti ostaje zajedniki punkt naih ljudi i pripadnika
UNPROFOR-a.
tk. navodi da je potrebno razgovarati sa pukovnikom Janjaninom da nas vie ne moe
dovoditi pred svren in, neke stvari se ne mogu rjeavati bez nas.
dogovoreno je da e se traiti gorivo od vojske za potrebe slube milicije (u Volinji ima
800 tona goriva).
OSTOJI ELJKO
govori o problemima koje ima milicija u Petrinji sa Korpusnom milicijom ba oko
policijskog asa.
TOO PAJI
nareuje Ostojiu da prenese Janjaninu da ne moe nareivati miliciji jer milicija radi
svoj posao i policijski as je naa nadlenost.
poslovi javne bezbednosti nadlenost milicije i ne moe niko razgovarati u nae ime i
bez nas o poslovima iz nae nadlenosti.
upoznaje prisutne s Naredbom da se puste iz zatvora svi zatvorenici, dio redovnih sudova
preuzima poslove vojnih sudova, a vezano za izmene u ZKP-a i KZ-a ita Reli Miladin,
koji je zaduen da tu Naredbu fotokopira i dostavi SJB SUPu.
RELI MILADIN
nakon to je proitao neke odredbe iz Uredbe sa zakonskom snagom vezano za izmene u
voenju istranog postupka, te predlae da se sa OJT98 dogovorimo koje radnje e obavljati
SUP, a koje tuioc, obeao je fotokopirati Naredbu i dostaviti Glini
96

Marija.
Slobodan, zapovjednik 39. korpusa SVK.
98
Opinska javna tuilatva.
97

82

TOO PAJI
predlae da svaki SUP imenuje 3 ovjeka koji e raditi te poslove biti nosioci istrage u
SUP-u. Tu uiniti u toku ove sedmice (tu odrediti naelnice za kriminal i dr.)
RADOJI MILAN
postavlja pitanje to sa onim ljudima koji su odbili ii na ratite u Knin.
TOO PAJI
te ljude dati u neku drugu jedinicu, gotovo je sa takovim sluajevima.
oni koji su ranije suspendirani a sada se javili kao dobrovoljci i otili u Knin, osloboditi
ih kazne, vratiti ih na posao, a oni koji su sada odbili i u budue odbiju sa njima odmah u
zatvor, a zatim na front.
BJELAC NIKOLA
govori o sluaju sa komandirom iz Capraga treba ga maknuti sa dunosti komandira.
Nije doveo svoju jedinicu za Knin, navodno ima bolesnu djecu. Provjerite navode.
RELI MILADIN
govori o potrebi da se ukae razumijevanje ljudima sa bolesnom djecom. to sa djecom
koja su teko bolesna i moraju na lijeenje u bolnicu i sl.
S obzirom da vie nije bilo pitanja i prijedloga, kolegij zavren u 13,00 sati.
Zapisniar
Savka Boromisa, [v.r.]

Pomonik ministra
Too Paji

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., kut. 355.

70

1993., veljaa 3.
Pakrac
Obavijest Optinskog taba civilne zatite Pakrac povjereniku u Krikama o prioritetima
prilikom evakuacije stanovnitva u Republiku Srpsku i SR Jugoslaviju u sluaju napada
Hrvatske vojske
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OPTINSKI TAB CIVILNE ZATITE
PAKRAC
Broj: 03-72/93.
Pakrac, 3. 02. 1993.
VRANEEVI RADOJKA
KRIKE
Predmet: Prioriteti prilikom
evakuacije civilnog
stanovnitva
U sluaju agresije Hrvatske vojske, a u cilju izbjegavanja panike i haosa meu civilnim
stanovnitvom, neophodno je uraditi sledee:
1. O d m a h u svim naseljima izvriti popis civilnog stanovnitva za evakuaciju prema
sledeim kriterijima:
83

a) MAJKE SA DJECOM DO 7 GODINA STAROSTI,


b) STARE I IZNEMOGLE OSOBE KOJIMA JE POTREBNA LIJENIKA
POMO,
c) RANJENI BORCI KOJI IMAJU PRAVO NA POMO I NJEGU.
2. U ovisnosti o broju ovakvih osoba osigurati prevozna sredstva za njihovu evakuaciju.
Evakuacija ovih osoba izvriti e se preko SAVE u REPUBLIKU SRPSKU I SRJ.
3. Ostalo radno sposobno stanovnitvo nee naputati teritoriju Zapadna Slavonija.
Molimo da nam gore navedene popise odmah dostavite.
Srdano vas pozdravljamo.
K O M A N D A N T OZ:
Jovanovi Ilija, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 19., kut. 4.

71

1993., veljaa 3.
Knin
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o snanim topnikim napadima na Zaton, Njivice,
Mukovce i Biliane te pjeakim borbama kod Velike i Male Bobije i Tulovih greda
SRPSKA REPUBLIKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI OBROVAC
BROJ: 01/1-STR.POV. 25/93.
OBROVAC, 03. 2. 1993. GODINE
MINISTARSTVU ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
DANA 03.2.1993. GODINE NA PODRUJU OPTINE OBROVAC OD
JUTARNJIH SATI TRAJU ARTILJERIJSKI NAPADI NEPRIJATELJA NA POLOAJE
NAIH SNAGA. NEPRIJATELJ JE ARTILJERIJOM TUKAO U MJESTA ZATON,
MUKOVCI, BILIANE, NJIVICE KAO I BIVU TVORNICU GLINICE OBROVAC,
A TAKOER SU GAALI NAE POLOAJE U MJESTU KRUEVO.
NA PREDJELU VELIKE I MALE BOBIJE KAO I NA PREDJELU TULOVIH
GREDA I DALJE SE VODE BORBE ZA ZAUZIMANJE NAVEDENIH POLOAJA
KAKO BI SE OVLADALO KOMUNIKACIJOM OBROVAC-ALAN-SVETI ROK.
U TOKU DOSADANJIH BORBI NIJE BILO POGINULIH I POVREDJENIH
NA NAOJ STRANI. DOK OVO JAVLJAMO I DALJE SE VODE ARTILJERIJSKE
BORBE, A O SVEMU EMO VAS NAKNADNO OBAVJESTITI.
NAELNIK
ORE JELI
84

PREDAO BJELANOVI DANA 03.2.1993. U 16,00 SATI


PRIMIO: D ENI
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

72

1993., veljaa 4.
Vukovar
Priopenje Sekretarijata za informisanje i regionalnu suradnju SO SBZS o broju kaznenih
djela od razdoblja proglaenja ratne opasnosti na podruju SUP-a Vukovar
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM
SEKRETARIJAT ZA INFORMISANJE I REGIONALNU
SARADNJU VUKOVAR 4. FEBRUAR 1993.
SAOPTENJE
SUP VUKOVAR SAOPTAVA GRAANIMA OPTINE VUKOVAR
Od vremena proglaenja ratne opasnosti pa do danas, radnici SUP-a Vukovar evidentirali
su 11 sluajeva izvrenih provala u porodine stanove i privatna preduzea, od toga:
3 krivina dela krae manje materijalne vrednosti
3 sluaja naruavanja javnog reda i mira pucanjem iz vatre. oru.
4 saobraajne nesree bez povreenih lica, ali sa veom materijalnom tetom
6 sluajeva krivinog dela ubistva od kojih su tri sluaja rasvetljena, a 4 poinioca su
liena slobode i sprovoena u istrani zatvor u Belom Manastiru
jo 3 lica se nalaze u istranom zatvoru u Belom Manstiru, zbog izvrenog krivinog dela
ugroavanja opte bezbednosti i sigurnosti graana (bacanje bombe)
protiv jednog lica podneta je prijava zbog krivinog dela nedozvoljene trgovine ratnog
proterstva.
Obavetavamo javnost da radnici SUP-a Vukovar permanentno pokrivaju teren svoga
delovanja, a napred navedena delovanja i radnje su poinjena u daleko manjem obliku
negoli to je bilo injeno pre proglaenja ratnog stanja.
SUP VUKOVAR
SEKRETARIJAT ZA INFORMISANJE
SO SLAVONIJA, BARANJA I ZAP. SREM
D.99 Klaji, [v.r.]
100
M.P.
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 046-008.
99

Dragana.
Okrugli peat: RSK, SO SBiZS, Sekretarijat za informisanje i regionalnu suradnju, Vukovar.

100

85

73

1993., veljaa 4.
Knin
Izvjee SUP-a Knin MUP-u RSK o ubojstvu Hrvata u selu Puljani kod Oklaja
SUP KNIN
DEPEA BROJ / 02/2-9-3-73/93
KNIN 4. 2. 1993.
MUP RSK KNIN
PREDMET: BRAI IVAN I DRUGI
OBAVIJEST
DANA 3.2.1993. GODINE OKO 17 SATI OBAVJETEN JE OVAJ SEKRETARIJAT DA
JE NEKOLIKO GRADJANA U MJESTU OKLAJ ZASEOK PULJANI PRONADJENO
MRTVO.
DANA 4.2.1993. GODINE NA LICE MJESTA IZIAO JE ISTRANI SUDAC
OKRUNOG SUDA U KNINU, NA LICE MJESTA LALI ELJKO SA NAIM
RADNICIMA, TE SA RADNICIMA OPTINSKOG TABA CRVENOG KRSTA
KNIN I RADNICIMA KOMUNALNOG PREDUZEA KNIN. U MJESTU OKLAJ
ZASEOK PULJANI PRONALI SMO U KUI BRAI IVANA:
1. BRAI IVANA SIN POKOJNOG LUKE RODJ. 1914.
2. BRAI ANU ENU IVANOVU RODJ. 1921. GOD.
3. BRAI PAVLA POK. PAKA RODJ. 1923. GOD.
4. PARA ANU ENU PAVLA RODJ. 1923. GOD.
5. BRAI MARIJU POK. IVANA RODJ. 1926. GOD.
U NJENOJ KUI PRONALI SMO MRTVU PARA KATU POK. NIKOLE RODJ.
1920. GOD. U NJEGOVOJ KUI PRONALI SMO MRTVA PARA KRSTU SIN
IVANA RODJ. 1940.
SVI NAPRIJED NAVEDENI UVIDJAJOM JE UTVRDJENO DA SU UBIJENI IZ
VATRENOG ORUJA-PUKE. RADNICI KOMUNALNOG PODUZEA KNIN
SU SVE NAPRIJED NAVEDENE POKOPALI U MJESNOM GROBLJU MRATOVOOKLAJ.
ZAPISNIK O POKOPU JE SASTAVIO OPTINSKI TAB CIVILNE ZATITE
KNIN.
NAELNIK
GOJKO DEVRNJA
PILIPOVI 4.2. U 16,30 PRIMIO-: GRKINI OK OK
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 6044.

86

74

1993., veljaa 4.
Tenja
Zakljuak Izvrnog savjeta Srpske opine Tenja o politiko-sigurnosnoj situaciji
IZVRNI SAVET SRPSKE OPTINE TENJA doneo je na 1. sednici odranoj 4.
februara 1993. godine pod takom 1. dnevnog reda na temelju lana 12. stav 1. toka 6.
Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina i lokalnoj upravi (Slubeni
glasnik Republike Srpska Krajina broj 3/92) i lana 11. stav 1. toka 6. Statuta Srpske
optine Tenja (Slubeni glasnik Srpske optine Tenja broj 1/93)
ZAKLJUAK
povodom razmatranja politiko bezbednosne situacije na podruju optine
I
U vremenu sveopte ustake agresije na teritoriju Republike Srpska Krajina, izraavajui
puno poverenje u snagu i odlunost boraca i njihovih komandi jedinica Srpske vojske
Republike Srpska Krajina na svim nivoima, Izvrni savet optine Tenja, ceni stabilnom
politiko bezbednosnu situaciju na podruju optine.
II
Izvrni savet optine Tenja ceni izuzetno povoljnim odaziv na mobilizaciju ljudstva i
tehnike na podruju optine. Zahvaljujui visokom borbenom moralu boraca i gotovosti
jedinica Srpske vojske Republike Srpska Krajina na podruju optine Izvrni savet optine
Tenja je i nadalje unato neposrednoj ratnoj opasnosti u mogunosti da organizuje
neophodne privredne aktivnosti i omogui nesmetan ivot i rad na svom podruju.
U tom smislu Izvrni savet optine Tenja e i nadalje uz punu koordinaciju aktivnosti sa
komandama jedinica Srpske vojske Republike Srpska Krajina preduzimati mere i aktivnosti
za to ekasnije prilagoavanje privrednih i drutvenih aktivnosti na svom podruju ratnim
uslovima. Cenei nunim da se privredne i drutvene aktivnosti moraju odvijati i u sloenim
ratnim uslovima Izvrni savet optine Tenja e preduzeti u okviru ustavnih i zakonskih
ovlaenja sve raspoloive mere da braniocima Krajine pomogne u daljnjem uvrivanju
borbene gotovosti jedinica naroito u organizaciji ivota i rada lanova njihovih porodica sa
podruja optine.
III
Cenei izuzetno osetljivim poloaj naseljenih mesta na podruju optine kao rubnih
naselja na samom prednjem kraju odbrane Izvrni savet optine Tenja ocenjuje da jo uvek
nisu stvoreni uslovi za izvoenje redovne nastave u vaspitno obrazovnim ustanovama na
podruju optine. Izvrni savet optine Tenja nadalje ceni u smislu take II stav 4. ovog
Zakljuka da nisu stvoreni uslovi za neometano i bezbedno putovanje srednjokolske dece
sa podruja optine u Vukovar. Izvrni savet e svakodnevno, u konsultacijama sa Izvrnim
savetima mesnih zajednica sa podruja optine Tenja, procenjivati stanje i o tome doneti
odgovarajuu odluku.
IV
Zabranjuje se svim zikim i pravnim osobama sa podruja optine Tenja toenje i
prodaja alkoholnih pia. Nalae se svim zikim i pravnim osobama sa podruja optine
87

Tenja koja se bave toenjem i prodajom alkoholnih pia da ista vrate u skladita i o tome
saine inventurni zapisnik.
V
Ovaj zakljuak objavit e se u Slubenom glasniku optine Tenja.
Broj: 01-221-93.
PREDSEDNIK
JOVAN REBRAA, [v.r.]
M.P.101
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 260.

75

1993., veljaa 5.
Borovo Naselje
Zapisnik 33. sjednice Oblasnog vijea SO SBZS

ZAPISNIK
sa 33. sednice Oblasnog vea SO SBZS, odrane dana 05.02.1993. god. u 11,30 asova
u Borovu naselju.
PRISUTNI LANOVI: Ili Milan, Petrovi Boidar, Nedi Pajo, Adamovi Ljubinka,
Papi Tomislav, Mati Petar.
OSTALI PRISUTNI: Slobodan Popovi, Lazi Dragan, Soja Joi, Kolar Jovan
Na sednici je predloen i razmatran sledei :
DNEVNI RED
1. Usvajanje zapisnika i zakljuaka sa prole sednice Oblasnog vea odrane 22.01.1993.
god. u Belom Manastiru
2. Izvetaj Komisije za reviziju naseljavanja Iloka
3. Problemi nanciranja zdravstvenog centra Sveti Sava u Vukovaru i fonda zdravstva
Vukovar
4. Prihvatanje Predloga v.d. dir. Muzeja SO SBZS sa seditem u Vukovaru, a o prelasku ove
institucije u nadlenost optine Vukovar
5. Informacija o konanom provoenju konkursa za slubenike OV SO SBZS
6. Razno.
Ad 1.
Proitani su i usvojeni zakljuci sa prole sednice, odrane 22.01.1993. u Belom Manastiru
sa dopunom da se preduzeu Sombor-put uputi obavest da je Oblasno vee spremno
ispuniti svoje obaveze prema istom, onda kada se put Karadievo Gabo osposobi za
normalnu upotrebu. Potrebno je isto tako navesti da su trenutno sva nae sredstva usmerena
na odbranu i da se nadamo da e nas zato preduzee u tome podrati i shvatiti.
101

88

Okrugli peat: RSK, SO SBiZS, Optina Osijek (s privremenim sjeditem u Tenji), Izvrni savet optine.

Ad 2.
Papi: daje kratko objanjenje o dosadanjim aktivnostima komisije, imenovane od strane
Oblasnog vea. Komisija je otila u Ilok, gde se pre svega konsultovala sa predstavnicima
Ministarstva pravosua i uprave, gde je komisiji predoen NACRT ZAKONA o
privremenom davanju na koritenje naputenih stanova i kua (prilog uz Zapisnik). Posle
toga iznosi hronologiju naseljavanja Iloka, poev od vojne uprave do danas.
Lazi: Naseljavanje najveeg broja slobodnih kua u Iloku desilo se jo za vreme vojne
uprave.
Ad 3.
KOLAR JOVO: Istie znaaj zdravstvene slube u svim oblastima ivota, ak i u odbrani.
Glavni problemi: privredne organizacije ne ispunjavaju svoje obaveze u nanciranju
zdravstva
nezbrinuto stanovnitvo, invalidi rata i sl. nemaju reenu zdravstvenu zatitu
nije reen mehanizam uplate zdravstvenog osiguranja od poljoprivrednika i privatnih
preduzetnika
JOI SOFIJA: drastino se smanjuje iznos uplata doprinosa u fond zdravstvenog osiguranja
od strane privrednih organizacija, koje na sve mogue naine izbegavaju plaanje istih ili
ih smanjuju. Svi doprinosi se uplauju u krajinskim dinarima a obaveze fonda se trebaju
plaati u jugo-dinarima. Uopte, odnos celokupne privrede prema zdravstvu je jako lo.
NEDI PAJO: Usmerava diskusiju na realne pokazatelje, u naoj Oblasti ivi oko 100.000
stanovnika, od ega je svega 6000 zaposlenih i taj deo zaposlenih plaa 104 % doprinosa, a
istovremeno zaposleno stanovnitvo ni 20 % ukupnih ivotnih potreba ne moe zadovoljiti
iz svojih plata. Istovremeno 3 % stanovnitva plaaju elektrinu en.[ergiju] Ovakva privreda
nee opstati, a ni nadgradnja. Vukovarski zdravstveni centar morat e, verovatno nai nekoga
ko bi pomogao njegov rad, pod ijim patronatom bi poslovao ovaj centar. Veliko je pitanje
kada se usmeravaju sredstva iz Knina? ta e uraditi novoimenovani direktor nansijske
policije i njegov zamenik, imenovani u Slubenom glasniku RSK br. 17.
Ad 4.
Oblasno vee daje saglasnost na predlog v.d.dir. Muzeja SO SBZS, sa sreditem u Vukovaru
da isti prelazi u nadlenost optine Vukovar.
Ad 5.
ILI daje kratko obrazloenje o raspisanom Konkursu, te kriterijima za prijem novih
radnika.
BOO PETROVI Broj radnika u Oblasnom veu smanjen je za 5, tako da u Oblasnom
veu trenutno, zajedno sa sekretarima, ima 21 lan. I to je krajnji minimum ispod kog
ne bi bilo mogue funkcisanje istog. Reenja za radnike koji su primljeni po propisanom
Konkursu su napisana.
Ad 6.
ILI: U toku idue nedelje izvrit e se poseta jedinicama na svim linijama fronta u SO
SBZS u periodu od utorka, 9.2. pa do petka 12.2.1993. godine
Od strane Oblasnog vea poseti e prisustvovati: ILI MILAN, PETROVI BOIDAR,
ADAMOVI LJUBINKA, MATI PETAR, te predstavnici javnog informisanja. Posete e
se obaviti po sledeem rasporedu
JEDINICE KOJE POKRIVAJU PODRUJE TENJE utorak 9.2.1993.
JEDINICE KOJE POKRIVAJU PODRUJE VUKOVAR I MIRKOVCI-10.2.93.
JEDINICE KOJE POKRIVAJU PODRUJE BARANJE etvrtak 11.2.1993.
89

O ovom obavestiti komandante brigade na svim ovim podrujima.


Sastanak je zavren u 14,30 asova
ZAPISNIAR
Nikoli eljka
ZAKLJUCI
Ad 1.
Usvaja se tekst zakljuaka se sednice Oblasnog vea odrane 22.1.1993. u Belom
Manastiru.
Ad 2.
Oblasno vee je informirano o tekstu NACRTA ZAKONA o privremenom davanju na
koritenje naputenih stanova i kua predloen od strane Ministarstva za pravosue i upravu,
te upuen vladi RSK na usvajanje. Iz istoga sledi po lanu 6. Oblasno vee SO SBZS e
svojom odlukom propisati postupak revizije svih do sada izdatih reenja o privremenom
koritenju i odrediti kriterije i propisati postupak za dodelu stanova i kua koji nisu dodeljeni
na privremeno koritenje.
Ad 3.
a) Gospoa Joi ispred fonda zdravstvenog osiguranja i Ljubinka Adamovi ispred
Oblasnog vea, imaju obavezu da sastave elaborat o problemima zdravstva u kome bi se
navela konkretno imena i prezimena odgovornih ljudi. Isti e se itati na svim sredstvima
javnog informisanja pa ak i u radio Novi Sad. Posle javnog itanja sledi faza traenja
restriktivnog organa koji e preduzimati zakonom odreene konkretne poduhvate
b) predstavnici iz oblasti zdravstva trebaju, to hitnije, dostaviti spisak svojih potreba za
lekovima i sanitetskim materijalom predsedniku Iliu, kako bi on taj spisak prosledio do
vladike Lukijana, a on dalje do fonda srpske pravoslavne crkve. Na taj nain e se pokuati
da se ta sredstva dobiju besplatno.
c) da gosp. Stanimirovi102 ili Ili Milan saine jedan kratak dopis po osnovi ovih
problema i upute ga
minist. zdravlja u Vladi Srbije
minist. zdravlja u Vladi Jugoslavije
sa molbom da ih u dogledno vreme prime na razgovor.
d) da se, posle svega ovoga, otprilike za 14 dana iznese na Oblasno vee to je sve od
ovoga realizovano.
Ad 4.
Reenje kojim se prihvata predlog i odluka IS optine Vukovar da se Muzej SO SBZS sa
seditem u Vukovaru, ustupi na odravanje i brigu IS optine Vukovar. Na taj nain ova
ustanova postaje Muzej gradskog tipa, pod imenom Muzej grada Vukovara.
Ad 5.
Osniva se pravna sluba Oblasnog vea sa 2 izvrioca. za sada e biti popunjena samo sa
jednim izvriocem ijakov Milovanom, koji iz Sekretarijata za urbanizam i graevinarstvo
prelazi u istu.
Ad 6.
a) U toku idue nedelje izvrit e se poseta jedinicama na svim linijama fronta u SO SBZS
u periodu od utorka, 9.2. pa do petka 12.2.1993 godine. Od strane Oblasnog vea poseti e
102

90

Vojislav.

prisustvovati: ILI MILAN, PETROVI BOIDAR, ADAMOVI LUBINKA, MATI


PETAR, te predstavnici javnog informisanja. Ista e se obaviti po sledeem rasporedu:
JEDINICE KOJE POKRIVAJU PODRUJE TENJE utorak 9.2.1993.
JEDINICE KOJE POKRIVAJU PODRUJE VUKOVAR I MIRKOVCI 10.2.93.
JEDINICE KOJE POKRIVAJU PODRUJE BARANJE etvrtak 11.2.1993.
O ovom obavestiti komandante brigada na svim ovim podrujima.
b) Sekreterijat za informisanje, uz konsultovanje Zakona o informisanju, treba podneti
prijavu svim ovim lokalnim sredstvima informisanja, koja obavljaju neistinite ili
neprovesene informacije.
ZADUENJA PO SEKRETERIJATIMA
Sekretarijat za privredu i nansije:
uputiti obavest preduzeu Sombor-put da je Oblasno vee spremno izvriti svoje obaveze
prema istome, ali onda kada put bude izgraen u potpunosti
Sekreterijat za optinu upravu:
Zakljuuje se pravna sluba Oblasnog vea koja radi u sastavu ovog sekretarijata posle
donoenja Zakona o privremenom davanju na koritenje naputenih stanova ili kua od
strane Vlade RSK, donese Odluku kojom se propisuje postupak revizije svih do sada izdatih
reenja o privremenom koritenju naputenih stanova i kua za realizaciju zakljuka pod
Ad 4.
uputiti obavetenja u smislu realizacije zakljuka pod Ad 6.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OBLASNO VEE
SRPSKE OBLASTI SLAVONIJA
BARANJA I ZAPADNI SREM
IZVETAJ
Komisije formirane po zakljuku Oblasnog vea od 25.12.1992. godine od
predstavnika:
Sekretarijata za urbanizam i graevinarstvo optine Vukovar,
Sekretarijata za urbanizam i graevinarstvo Oblasnog Vea,
Komiteta za izbeglice Oblasnog vea,
Sekretarijata unutranjih poslova Vukovar.
Predstavnici Sekretarijata za urbanizam i graevinarstvo Oblasnog Vea: Papi Tomislav
i ijakov Milovan;
Predstavnik Komiteta za izbeglice Oblasnog vea: Sedni Savo.
Komisija je zapoela svoj rad odlaskom u Ministarstvo pravosua i uprave Republika
Srpska Krajina u Iloku gde su primljeni od strane republikog javnog pravobranioca Majski
Radovana i pomonika ministra pravosua i uprave Pukar Sinie 27.01.1993. g.
Radi dobivanja to potpunijih informacija pozvani su predstavnici MZ Ilok i to: ulibrk
uro i Bukvi Bogoljub i dobijene su sledee informacije.
Vlada Srpske Oblasti Slavonija Baranje i Zapadnog Srema svojom Odlukom od
25.12.1991. osniva Komisiju za organizovanje nadl naseljavanja i privremeni smetaj lica sa
podruja zahvaenih ratom. Komisija je radila u sledeem sastavu:
ua Vojin, Vojnovi Bogdan, Bogunovi Boro.
91

Imenovana Komisija propisala je postupak sainivi Uputstvo o privremenom smetaju


lica sa podruja zahvaenih ratom. U skladu sa Uputstvom osnovane su Komisije gde se
trebao ukljuiti predstavnik izvrnog saveta MZ Ilok. Komisije nisu zaivele budui da
je sve funkcije obavljala Vojna uprava preko Koordinacionog odbora koga je osnovala
Vojna uprava od metana te je istom dala zaduenje da saini spiskove slobodnih stanova i
porodinih kua, izvri peaenje istih [te] spiskove dostavi Vojnoj upravi.
Ilok su napustili masovno iloani Hrvati 17.10.1991. god. Koordinacioni odbor preko
stambenih komisija popisuje ranije vlasnike naputenih kua kao i korisnike stanova
i predaju spisak od 592 stambene jedinice. Izbeglice iz zap. Slavonije i ostalih podruja
zahvaenih ratom dolaze sukcesivno i useljavaju u slobodne kue i stanove.
Prisutna milicija 2.11.1991. god. dovodi svoje porodice i prijatelje i naseljavaju cca: 100
stambenih jedinica. Porodica milicionara je cca: 60, a ostalo su njihovi prijatelji i rodbina, a
nakon toga nastaje masovno i stihijsko naseljavanje Iloka.
Koordinacioni odbor radno je u sledeem sastavu: Reli Nikola predsednik MZ
Ilok,ulibrk uro, Bukvi Bogoljub, Reli Zoran, Beg Dragutin, Pucarski Danel, Jeremi
Mitar.
Koordinacioni odbor je osnovao vie stambenih komisija za popis i dodelu stambenih
kua i stanova za privremeni smetaj. Izvrni savet optine Vukovar imenuje Izvrni savet
Ilok od 25 lanova polovinom februara 1992.god. Izvrni savet MZ Ilok ine 10 lanova lica
koja su imali prebivalite u Iloku i prije ratnih dejstava i 15 lica koja su izbegla i privremeno
smetena u Ilok. Novoformirani Izvrni savet MZ imenuje svoju Komisiju za popis i dodelu
stambenih kua i stanova u sastavu: Grkovi Milorad, Bukvi Bogoljub, ulibrk uro,
Reli Zoran, Popovi Rade.
Ova Komisija imenuje vie potkomisija po ulicama i vri popis lica koja su privremeno
smetena sa linim podacima i brojem lanova domainstava. Znaajno je napomenuti da je
u svakoj potkomisiji predsednik lan glavne komisije koju je imenovao Izvrni savet.
Sredinom marta meseca 1992. godine lica koja su smetena privremeno u MZ Ilok trae
formiranje novog Izvrnog saveta MZ Ilok i Izvrni savet optine Vukovar imenuje novi
Izvrni savet MZ Ilok i to: Reli Nikola za predsednika, Tojagi Petar zamenik, Vraari
Zdravko, Posinak Mira, Krajek Andrija, Aleksi Gojko, Suboti Sreten.
I ovaj Izvrni savet MZ formira novu komisiju koja broji 14 lanova od kojih su 13
lanova lica koja su privremeno smetena u Ilok, a i 1 lan lice proveri useljenja koje ima
stalno prebivalite u MZ Ilok i to Bukvi Bogoljub. Komisija radi na proveri useljenja i
preseljenja i izdaju prva privremena reenja za sve useljene stambene jedinice.
Navedena Komisija radila je na nain da je sainila spisak stambenih jedinica i predlog za
useljenje zainteresiranih graana, a svi zainteresirani su taj predlog potvrivali ili odbijali.
Izdano je za podruje MZ Ilok 605 reenja o privremenom smetaju a od toga cca: 300
reenja po kriterijumima koji je sainila Centralna vladina komisija, a ostala reenja izdana
su radi evidencije naseljenih lica u MZ Ilok i inventara s kojim su zaduena privremeno
smetena lica.
U navedenom periodu dolazi do stalnog menjanja lanova komisija za privremeni smetaj,
promena lanova IS MZ i formiranja novih komisija a u isto vreme vri se iseljavanje i
naseljavanje, promena korisnika stambenih jedinica bez evidencija.
Oblasno vee Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zap. Srema osnovano je 1. juna 1992.
god., a ono zakljukom od 20.06.1992. god. imenuje Koordinatora za naseljavanje SO SBZS
Sendi Savu. Imenovani koordinator za naseljavanje odlazi u MZ Ilok kako bi se razreila
problematika privremenog smetaja lica izbeglih sa ratnih podruja. Pokualo se navedeni
92

problem reiti na nain da se izbegla lica koja su se bavila poljoprivredom privremeno smeste
po selima uz davanje na koritenje stambenih kua sa zemljom i poljoprivrednom opremom.
U dogovoru sa Izvrnim savetom MZ bilo je predvieno da se 80 domainstava privremeno
smesti u sela akovce i Mikluevce. U tom cilju sazvan je zbor lica privremeno smetenih
u MZ Ilok gde ovaj predlog nije prihvaen. Nakon toga izbegla lica koja su privremeno
smetena u Iloku sazivaju miting na kojem verbalno napadaju ideju privremenog smetaja u
pomenuta sela [i] nadalje ostaju u MZ Ilok.
Izvrni savet optine Vukovar zakljukom od 25.10.1992. god., osniva Komisiju u
sastavu: Pukar Sinia, ulibrk uro i Miljei Mile,
sa zadatkom reavanja problematike privremenog smetaja izbeglih lica u Iloku.
Imenovana komisija trebala je dati predlog za prevazilaenje nastalih problema, meutim
2 lana pomenute komisije i to Pukar Sinia i Miljei Mile nisu prihvatili rad u komisiji
koja je na navedeni nain formirana i trebala reiti nastale probleme. U meuvremenu od
donoenja zakljuka Oblasnog vea o preispitivanju privremenog smetaja lica u MZ Ilok
Vlada RS Krajine donosi Uredbu o privremenom davanju na koritenje naputenih kua i
stanova a koje je lanom 6., pomenute Uredbe predvieno da Oblasno vee Srpske Oblasti
svojom odlukom propie postupak revizije svih do sada izdatih reenja o privremenom
koritenju i odredi kriterije i propie postupak za dodelu stanova i kua koji nisu dodeljeni
na privremeno koritenje.
Nacrt odluke izradit e Sekretarijat za graevinarstvo Oblasnog vea koja e potom biti
dostavljena optinskim Sekretarijatima na razmatranje a nakon toga e Oblasni sekretarijat
istu odluku dostaviti Oblasnom veu na usvajanje.
U Vukovaru, 2.02.1993.

SEKRETAR:
Papi Tomislav, dipl.in.arh., [v.r.]
M.P.103

ZDRAVSTVENI CENTAR VUKOVAR


Vukovar, Ive Lole Ribara br. 37
Broj: 18/93
Oblasno vee
Borovo nas.
Dana 26.1.1993. god. odran je sastanak na kojem su prisustvovali Direktor i pomonici
direktora Zdravstvenog centra Sveti Sava Vukovar, direktorica fonda zdravstva u Vukovaru,
lanovi Upravnog odbora Centra, te struni saradnici ove organizacije.
Na sastanku je analizirana ukupna situacija u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju.
Problemi zdravstva i zdravstvenog osiguranja zbog opteg interesa, zasluuju iru
angaovanost drutvene zajednice, kao i svih delova drutva.
Nadljudskim naporima pojedinaca i uz svesrdnu podrku i pomo donatora i dobrotvora
iz delova Jugoslavije, kao i graana i udruenja Srba u dijaspori izvrena je adaptacija i
renoviranje dela objekta Oblasne bolnice u Vukovaru, te uspostavljena sluba zdravstvene
zatite na gotovo celom podruju koje pokriva Zdravstveni centar u Vukovaru.

103

Okrugli peat: RSK, SO SBiZS, Sekretarijat za graevinarstvo i urbanizam, Vukovar.

93

Meutim, bez obzira to je uinjeno, javljaju se problemi koji iz dana u dan postaju sve
izraeniji i za ije reavanje treba da se angauje ira drutvena zajednica, kao i svi organi i
organizacije s podruja koje obuhvata i zdravstvenom zatitom pokriva naa ustanova.
Problemi kao; obnavljanje opreme, nabavka unitene i nestale opreme, nabavka lekova i
sanitetskog materijala, hrane i materijala za odravanje istoe, kao i sve prisutniji problemi
kadrova nastale zbog nemogunosti materijalnog obezbeenja, ne spadaju u probleme
koji se reavaju na nain kojim je reen problem saniranja objekta.
Za reavanje ovih problema neophodno je da se obezbede stalni izvori nansiranja, koji
moraju konstantno da udovoljavaju probleme zdravstva i zdravstvenog osiguranja.
U domenu zdravstvenog osiguranja, naroito su izraeni problemi u isplaivanju naknada
trudnicama, isplaivanju trokova leenja i rehabilitacije invalidima rata 1991., bolesnika
koji su obavezni da idu na dijalizu, isplata naknada za vreme privremene spreenosti za rad
zbog bolesti i sl.
Reavanje ovih problema je trajan zadatak svih nas i zahteva angaovanje svih moguih
resursa. Na osnovu analize stanja i nastalih problema, doneeni su sledei zakljuci:
1) da privredne organizacije kao i nadleni organi ne ispunjavaju ili nedovoljno ispunjavaju
svoje zakonske obaveze u nansiranju zdravstva i zdrav. osiguranja, te da se stvaraju razni
mehanizmi za izbegavanje istog.
2) da je potrebno hitno reiti problem zdravstvene zatite i zdravstvenog osiguranja
nezbrinutog stanovnitva, invalida rata 1991., utvrivanjem socijalnih kategorija
stanovnitva,
3) da je potrebno stvoriti mehanizam naplate obaveza poljoprivrednika, kao i revalorizirati
te obaveze revalorizacijom katastarskog prihoda,
4) da je neophodno stvoriti mehanizam naplate obaveza i uplate doprinosa od strane
privatnih preduzetnika i lica koja se bave zanatskom delatnou.
Zdravstveni centar Sveti Sava Vukovar i fond zdravstva Vukovar e i nadalje, u
okviru svojih mogunosti, izvravati obaveze i nastojati da prue zdravstvenu zatitu svom
stanovnitvu, ali bez Vae pomoi to uskoro nee biti mogue.
Vukovar, 26.1.
M.P.104
Zdravstvenog centra Sveti Sava

Direktor
Vukovar
Prim.dr. VOJISLAV STANIMIROVI, [v.r.]
specijalista psihijatar

Preslika i izvornik, strojopis, irilica


Hrvatski informativni centar, A 178-103.

76

1993., veljaa 5.
Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o razmjeni topnike vatre kod Krueva i Biliana te na
irem podruju Obrovca

104

94

Neitko u izvorniku.

SRPSKA REPUBLIKA KRAJINA


MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA
KNIN
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI OBROVAC
Broj: 01/1 str.pov. 26/93.
Obrovac, 05. 02. 1993. godine
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KNIN
SEKRETARIJATU UNUTRANJIH POSLOVA
KNIN
Dana 05.02.1993. godine od 8,15 sati poeo je artiljerijski napad ustakih snaga na nae
poloaje u Kruevu i Bilianima, na ovaj napad nae snage su uzvratile i sada traje artiljerijski
duel.
U toku 03. i 04. 02. 1993. godine neprijateljske snage su u vie navrata granatirale podruje
optine Obrovac odnosno mjesta Biliane, Njivice, Mukovce i Kruevo kao i mjesto Zaton
iznad Obrovca. Prilikom ovih napada dva naa borca su lake ranjena. Od granatiranja
oteena je jedna kua vlasnitvo Tomljenovia Renata koja se nalazi na Njivicama, a takoer
je u blizini navedene kue znatno oteeno skladite RO Bukovanka Obrovac. Jedna
granata pogodila je kamion na kojem su se nalazile pele, te je isti kamion u potpunosti
izgorio, a tom prilikom pogoena je i ljetna kuhinja vlasnitvo Marii Jugoslava. Navedeni
kamion nalazio se u Grkovcu na jedan kilometar puta od Obrovca prema Maslenici, gdje se
nalazila i navedena kuhinja. Prilikom granatiranja ireg podruja optine Obrovac na naoj
strani nije bilo poginulih boraca, niti civila.
O svim daljnjim saznanjima biete na vrijeme obavijeteni.
N A E L N I K:
Jeli ore, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

77

1993., veljaa 5.
Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o ubojstvu Ivana Mria u selu Medvia
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KNIN
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA KNIN
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI OBROVAC
BROJ: 42/93.
OBROVAC, 05. 02. 1993.

95

MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA


KNIN
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
OBAVJETAVAMO GORNJI NASLOV DA JE DANA 3.2.1993. GODINE OKO
18,00 SATI IZVRENO UBOJSTVO MRI IVANA, SIN POK. NIKOLE I JEKE RODJ.
KATUA, RODJEN 18.1.1934. GODINE U MEDVIA, HRVAT, BEZ ZAPOSLENJA,
PO ZANIMANJU ZEMLJORADNIK STALNO NASTANJEN U MEDVII KBR: 9
ZASEOK MRII. UBOJSTVO SU IZVRILE ETIRI NEPOZNATE OSOBE SA
AUTOMACKOM PUKOM IZ NEPOSREDNE BLIZINE. U RTVU JE ISPALJENO
OKO DVA OKVIRA METAKA PO GLAVI I GRUDNOM KOU, STOMAKU I
DRUGO. UVIAJ SU OBAVILI RADNICI SJB OBROVAC SKUPA SA LJENIKOM
SPECIJALISTOM KOMAZEC JOVOM IZ DOMA ZDRAVLJA OBROVAC.
NEPOZNATE OSOBE SU PRETHODNO IZLJEVALE ULJE IZ TRAFO STANICE
PA JE OVE NEPOZNATE OSOBE MRI MOLIO DA MU TO NE INE JER DA
ONDA NEMOE LJUDIMA MLJETI ITO I DA INE SA TIM TETU. NA OVO
SU TE OSOBE JEDNOSTAVNO UBILE IVANA.
DO SADA IZVRIOCI OVOG UBISTVA SU NEPOZNATI A RADI SE NA
NJIHOVOM OTKRIVANJU, PA AKO SE DOE DO PODATAKA NASLOV E
SE NA VREME OBAVJESTITI. OVE ISTE OSOBE POKUALE SU IZVRITI
SILOVANJE NAD . .. U MEDVII, HRVATICA, ALI KADA
JE ISTA POELA VIKATI OVE ISTE OSOBE SU POBJEGLE U NEPOZNATOM
PRAVCU.
PREDNJE SE DOSTAVLJA NA ZNANJE.
NAELNIK:
JELI ORE
PREDAO: SEKULI, DANA 5.2.1993. U 12,35 PRIMIO: BJELINI
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

78

1993., veljaa 5.
Knin
Prijedlog MUP-a RSK Glavnom tabu SVK za postavljanje zapovjednika u 56. avijacijskoj
eskadrili u Udbini, asnika koji su upueni zapovijeu zapovjednika RV i PVO Vojske
Jugoslavije
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
Poverljivo br. 08/1-175-1
Knin, 05. februara 1993. godine
Donoenje naredbi o postavljenju, trai.G PERSONALNA UPRAVA
96

Obzirom da je Nareenjem Saveznog sekretara za narodnu odbranu Strogo poverljivo broj


1943-1 od 28. aprila 1992. godine formirana 56. meovita avijacijska eskadrila predlaemo
da donesete naredbu o postavljenju prema sledeem:
1. KECMAN Slavka JANKA, kapetana I klase
avijacije, lina VES 31503, roen 19. februara 1960. godine
postaviti na FM: Komandira meovite avijacijske eskadrile, VES 31538 F majora (F po
formaciji potpukovnika), PG 13 (PG po formaciji 12) garnizon Udbina.
Sada po MF: Odreen za zastupnika na dunosti komandira 56. meovite avijacijske
eskadrile, F majora, P 13, garnizon Udbina.
2. OBOT Milana ARKA, kapetana I klase
avijacije, lina VES 31503, roen 26. oktobra 1960. godine
postaviti na FM: Zamenika komandira meovite avijacijske eskadrile F majora (F po
formaciji major-potpukovnik), P 14 (P po formaciji 14), garnizon Udbina.
Sada po MF: Odreen za zastupnika na dunosti zamenika komandira 56. meovite
avijacijske eskadrile, F major, P 14, garnizon Udbina.
Imenovani se nalaze na dunosti u 56. meovitoj eskadrili MUP-a RSK od 05.04.1992.
godine, a upueni su naredbom komandanta RV i PVO Vojske SR Jugoslavije broj 1-763
od 01.04.1992. godine i 1-762 od 02.04.1992. godine.105
BR/33
MINISTAR
Milan Marti, [v.r.]
M.P.106
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 1.

79

1993., veljaa 6.
Knin
Izvjee granine policije s prijelaza Strmica o radu od proglaenja ratnog stanja 22. sijenja
1993., prolasku dobrovoljaca, provoenju mjera zabrane izlaska iz RSK te izvozu roba iz
RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA KNIN
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE
GRANINI PRIJELAZ STRMICA
KNIN, 06. 02. 1993. godine
IZVJETAJ O RADU OD 22.01.1993. godine
Izvrili zaustavljanje i upuivanje svih autobusa sa dobrovoljcima u sjevernu kasarnu.
O svakom autobusu i konvoju dobrovoljaca obavijeteni su: Rastovi Ratko, Sankovi

105
106

Prireivai su izostavili Obrazloenje za vanredno unapreenje u in majora kIk obot Marka.


Okrugli peat: MUP RSK, Knin.

97

Milenko i osi Rajko, koji su autobuse saekivali ispred kasarne i od kojih smo dobili
upute za rad.
Dobili naredbu od ministra panovia,107 koju je donio potpukovnik Babi Duko o
zabrani izlaska iz Republike Srpske Krajine i ovjereni potpis Duana Babia, koji je jedini
nadleni za izdavanje potvrde o izlasku iz Republike Srpske Krajine. Postupajui po naredbi
za GP108 Grab za Knin vraena ukupno 72 lica, koja smo sproveli u sjevernu kasarnu.
Izvrili pratnju par lepera sa posebnim teretom za Donicu.
Dobili naredbu od naelnika Devrnje109 i iz ministarstva od Rastovi Ratka da oduzimamo
oruje od dobrovoljaca koji se vraaju iz Republike Srpske Krajine. U par navrata uz
konsultacije sa istim rukovodiocima, grupe dobrovoljaca su putene sa orujem, jer su se
vraali na ratite u Republiku Srpsku, u svoje matine jedinice.
Za GP Grab za Knin vraena 2 kamiona sa robom, koji nisu imali najnoviju dozvolu za
izvoz robe iz Republike Srpske Krajine.
Oduzeli jedan videorekorder, od lica koje nije imalo raun za isti.
Od redovnih poslova na GP Grab izvrili smo kontrolu nad 61 autobusom sa 550 putnika
i 97 putnikih automobila sa 167 putnika.
IZVJETAJ PODNIO:
Jablan Nikola
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 18.

80

1993., veljaa 6.
Topusko
Pismo Biserke Obradovi Milanu Martiu u kojem trai da ubrza istragu o ubojstvu Dmitra
Obradovia, predsjednika Ratnog savjeta Korduna
Topusko, 6.02.1993.
Potovani gospodine Martiu!
Poto nisam u mogunosti da Vam se lino obratim, pokuat u to preko ovog pisma.
Prolo je ve punih sedam mjeseci kako je moj suprug Dmitar Obradovi ubijen, a da istraga
od strane SUP-a Vrginmost nije dala nikakve rezultate. Koliko sam obavijetena od gosp.
kaljca110 naelnika SUP-a Vrginmost istraga se vodi u smislu, kako on kae, ispitivanja
javnih pogovora. Vi ste poznavali mog supruga i vjerujem da znate da nije bio ni izdajica, ni
kukavica, ni kriminalac. Bio je astan i poten ovjek, ovjek visokih moralnih principa to
je i dokazao obavljajui funkciju predsjednika SO Vrginmost i predsjednika Ratnog savjeta
Korduna. Na tim funkcijama iznio je rat 1991/92 god. na svojim leima. Svojim znanjem
i utjecajem pomagao je svuda gdje se to od njega trailo i oekivalo. Ubijen je muki, iz
107

Stojan.
Granini prijelaz.
109
Gojko, naelnik SUP-a Knin.
110
uro.
108

98

zasjede, a ja danas neznam ni zato je ubijen, ni tko ga je ubio. Ne mogu vjerovati da nema u
Krajini ovjeka koji bi bio spreman da stane iza njegovog imena i da mi pomogne u traenju
istine i pravde. Ja i moji sinovi ne traimo osvetu nego istinu i pravdu koju treba izrei
javno. Nisam Vas upoznala lino, ali Vas ipak poznajem preko Dmitrovih prianja. Govorio
je Marti je ovjek kome se treba vjerovati i upravo zato ja Vas molim da mi pomognete.
Svuda oko mene je zid utnje i straha, i ja sam svjesna da o ovom sluaju izrei istinu treba
velika snaga i hrabrost. Vi ste mi posljednja nada.
Molim Vas u ime Dmitrove majke, u ime Dmitrovih sinova i u moje ime da stanete iza
imena Dmitra Obradovia i da javno kaete zato je ubijen i tko ga je ubio. Znam da traim
mnogo, ali moram, jer s ponosom nosim njegovo ime, koje su mnogi njegovi prijatelji i
saborci tako lako zaboravili. Molim Vas da me razumijete. Dmitrovim ubistvom njegova
majka je izgubila sina, jedini oslonac u starosti, ja ne samo supruga nego u ovim tekim
vremenima jedinog druga i prijatelja, njegovi sinovi oca koji im je sada najpotrebniji, ali i
Krajina ovjeka, koji je znao i mogao jo mnogo toga uraditi za dobrobit svih.
Da li je pravedno rei da su ga ubili Srbi i tako ljagu staviti na obraz svih Srba? Da li ubice
zasluuju da se kriju iza srpskog imena? Da li Dmitar Obradovi zasluuje istinu i pravdu?
Vi znate odgovore na ova pitanja. Jo jednom Vas molim da mi pomognete u traenju istine
i pravde za Dmitra Obradovia.
S potovanjem
Obradovi Biserka
Izvornik, rukopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 1.

81

1993., veljaa 6.
Vojni
Izvjee SUP-a Vojni MUP-u RSK o topnikom napadu prema poloajima SVK, bijegu
Muslimana u Cazinsku krajinu nakon poziva na mobilizaciju te pretresu kua Hrvata u
Vukmaniu i kua Muslimana oko Vojnia
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA VOJNI
BROJ: 08-03/1-5-9/8-93.
VOJNI, 06. 02. 1993.

OTVORENO-O-

MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA


(UPRAVA JAVNE BEZBJEDNOSTI)
KNIN
PREDMET: IZVJETAJ ZA PROTEKLA 24 ASA
DOSTAVLJA SE.
TOKOM PROTEKLA 24 ASA NEPRIJATELJ JE IZ ARTILJERIJSKOG ORUDJA
OTVARAO VATRU NA POLOAJE NAE VOJSKE DVA PUTA. PRVI PUTA OKO
99

18 AOVA ISPALIO JE 3 (TRI) GRANATE, A DRUGI PUTA U VREMENU OD


04,20 DO 05,20 ASOVA ISPALIO JE 15 (PETNAEST) GRANATA.
DANA 03.02.1993. GODINE KOMANDA 21. KORPUSA JE UPUTILA POZIV NA
MOBILIZACIJU MUSLIMANIMA I HRVATIMA NA RADNU OBAVEZU. NAKON
TO SU PRIMILI POZIV ILI SU SAZNALI ZA MOBILIZACIJU MUSLIMANI
SU DANA 04.02.1993. GODINE POBJEGLI PREKO GRANICE U CAZINSKU
KRAJINU. ISTI DAN ZA NJIMA SU POBJEGLE I NJIHOVE PORODICE TAKO
DA SU IM DOMAINSTVA OSTALA NAPUTENA. PO RASPOLOENJU
GRANINE MILICIJE PROCJENJUJEMO DA E ISTI PLJAKATI I PALITI
MUSLIMANSKE KUE. ZBOG BLIZINE MUSLIMANSKIH POLOAJA S DRUGE
STRANE PROCJENJUJEMO DA BI NAE LOKALNO STANOVNITVO OVAKVIM
POTEZIMA GRANINE MILICIJE BILO UGROENO, TE MOGUNOST
OTVARANJA SUKOBA VEIH RAZMJERA.
NIJE ZA ZANEMARITI INJENICA DA SU NEKI PRIPADNICI GRANINE I
VOJNE POLICIJE DANA 02. I 03. FEBRUARA 1993. GODINE NEOVLATENO
VRILI PRETRAGU STANOVA I DRUGIH PROSTORIJA KOD MUSLIMANSKOG
IVLJA BEZ ZNANJA SJB KOJA IMA ODELENJE MILICIJE NA TOM PRAVCU.
OVOM PRILIKOM ODUZIMALI SU VOZILA I ORUJE (NA DOZVOLU) OD
MUSLIMANA BEZ IZDAVANJA DOKUMENTACIJE.
DANA 05.02.1993. GODINE U RAZGOVORU S CHARLES KIRUDJOM EFOM
CIVILNOG SEKTORA U SEKTORU SJEVER DOAO SAM DO SAZNANJA DA ISTI
RASPOLAE SA PODACIMA DA SE NA USTAKOJ STRANI I TO NA RELACIJI
REICA-KARLOVAC-DUGA RESA-OGULIN, SMJER PERJASICA KONCENTRIU
USTAKE SNAGE I TEHNIKA (TENKOVI I HAUBICE). KIRUDA JE POTOM
REKAO DA SU USTAKI OFICIRI RAZUVJERAVALI VOJNE PROMATRAE DA
NEMAJU NAMJERU NAPADATI.
PROTEKLIH DANA U SELU VUKMANIE GDJE JE PREOSTALO HRVATSKO
STANOVNITVO RADNICI SJB TUILOVI VRE OBRADU NAD VIE LICA
GDJE SU KOD VEINE GRADJANA PRONALI NEKOLIKO PUAKA, BOMBI
I JEDAN RUNI BACA. OBRADA I PRETRAGA TERENA SE NASTAVLJA.
PREDPOSTAVLJA SE DA JE ORUJE SAKRIVENO PRIJE IZBIJANJA BORBENIH
DEJSTAVA PROLE GODINE, TE DA JE STANOVNITVO VUKMANIA IMALO
ZADATAK TO INITI U DATOM MOMENTU SA SAKRIVENIM ORUJEM.
DRUGIH NOVOSTI I DOGADJAJA NIJE BILO.
SEKRETAR
DJURO KALJAC+++
PREDAO BJELI DANA 06.02.1993. GODINE U 09,10
PRIMIO: JOVAN ZD
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 362.

100

82

1993., veljaa 7.
Knin
Zapovijed MUP-a RSK svim SUP-ovima za stavljanje u stanje pune borbene spremnosti
zbog oekivanog napada hrvatskih snaga 8. veljae na podruje Korduna i zapadne
Slavonije
Republika Srpska Krajina
Ministarstvo unutranjih poslova
Uprava javne bezbednosti Knin
broj: 08/3-1-190-1/93.
Knin, 7. 2. 1993. god.

ifrovano --dd--

sup u rsk s v i m a
Prema najnovijim operativnim saznanjima vrlo je vjerovatno da ustaka agresija na RS
Krajina eskalira i to napadima na gotovo svim granicama RS Krajina, a posebno na podruju
Korduna i Zapadne Slavonije, a mogue je da isto uslijedi dana 08. 02. 1993. godine u
ranim jutarnjim asovima.
Iz tog razloga nareuje se stavljanje svih jedinica milicije u stanje pune borbene gotovosti.
naelnik
Neboja Pavkovi
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 6.

83

1993., veljaa 7.
Knin
Zapovijed MUP-a RSK svim SUP-ovima da u sluaju izbjegavanja i sabotiranja borbenih
zadataka pripadnike policije odmah otpuste i stave na raspolaganje mobilizacijskim
organima
Republika Srpska Krajina

ifrovano --dd--

Ministarstvo unutranjih poslova


Uprava javne bezbednosti Knin
broj: 08/3-1-189-1/93.
Knin, 7. 2. 1993. godine
sup u rsk s v i m a
Od momenta proglaenja ratnog stanja u RS Krajina, odnosno ustake agresije i upotrebe
snaga cjelokupne slube javne bezbednosti primjeene su pojave odbijanja izvrenja borbenih
zadataka od strane pojedinih pripadnika slube.
U ovim sluajevima odbijanja izvrenja borbenih zadataka ili oigledno izbjegavanja
izvrenja istih na nain da se izvrenje odugovlai ili na drugi nain sabotira, postupati
101

krajnje rigorozno i takve pripadnike odmah udaljavati iz naih sastava i staviti na raspolaganje
mobilizacijskim organima.
O svim takvim sluajevima odmah upoznati ovo ministarstvo.
naelnik
Neboja Pavkovi
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 6.

84

1993., veljaa 7.
Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u Knin o cjelodnevnim topnikim borbama oko Maslenice te
pjeakim borbama na Velebitu u kojima pored voda policije iz Obrovca sudjeluje i vod
policije iz SJB Graac
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI OBROVAC
Broj:01/1-Str.pov.27/93.
Obrovac, 7. 02. 1993.
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA
KNIN
SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
Izvjetavamo Vas, da su proteklog dana, 6.02.1993. godine na podruju optine Obrovac,
odnosno pravcu Obrovac-Maslenica i u rejonu Velebita gotovo cijeli dan voene artiljerijske
borbe izmeu naih snaga i snaga neprijatelja. U rejonu Velebita bilo je i peadijskoh borbi
u jutarnjim satima proteklog dana. Na naoj strani nije bilo poginulih i ranjenih. U ovim
peadijskom borbama na podruju Velebita uz snage vojske RSK uestvovao je i jedan vod
milicije SJB Obrovac i vod milicije SJB Graac.
Takoe, tokom noi i jutra 7.02.1993. godine voene su artiljerijske borbe i to vrlo
snanog intenziteta, dok dejstava peadije nije bilo.
Proteklog dana, noi i jutros nije bilo pomjeranja linija fronta.
Pod N A E L N I K a:
ore Jeli
B111. Gaji, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.
111

Boko.

102

85

1993., veljaa 7.
Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o pjeakom napadu hrvatskih snaga na srpske poloaje
kod Kruevca i Zatona
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI OBROVAC
Broj:01/1-str.pov-27/93.
Obrovac, 7. 02. 1993.
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
Obavijetavamo Vas da su u toku noi i ranog jutra neprijateljske snage iz Prigrade
i Jasenica napali nae poloaje u Kruevu i Zatonu. Nai poloaji napadnuti su tekom
artiljerijom iz navedenih neprijateljskih uporita. Oruani sukobi jo traju dok piemo
izvjetaj 14,00 sati. Pripadnici milicije i vojske republike Srpske Krajine vrsto dre svoje
poloaje i neprijatelju je uzvraeno. Prema pristiglim izvjetajima sa ratita do sada u
naim redovima nije bilo gubitaka. Neprijateljske granate padale su po rubnim dijelovima
Obrovca, po mjestu Kruevu i po naselju Karin Gornji Slana. U mjestu Karin Gornji
nanesena je materijalna teta na privatnim objektima. Prednje Vam se dostavlja na znanje a
o svim daljnjim dogaanjima na vreme ete biti obavijeteni.
NAELNIK
Jeli ore, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

86

1993., veljaa 7.
Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o pjeakim borbama kod Malog Alana i Kraljiinih
vrata te topnikim napadima na Obrovac, Njivice i Jokie
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI OBROVAC
Broj:01/1-Str.pov.28/93.
Obrovac, 7. 02. 1993.
103

MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA


KNIN
SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
Tokom prijepodneva voene su pjeadijske borbe izmeu naih snaga i ustakih snaga u
Velebitu u rejonu M. Alan i Kraljiina vrata. Prema informacijama koje smo dobili u ovim
borbama uniten je jedan na tenk, jedan dobrovoljac je poginuo, a jedan je ranjen. Ne
raspolaemo informacijom o gubicima ustakih snaga.
Tokom cijelog dana voeni su snane artiljerijske borbe, pa je u poslijepodnevnim
asovima u 16,30 sati Obrovac gaao i tenk, sa dvije granate, ali je pogodio povrh brine
iznad Obrovca. U 20,00 asova neprijatelj je granatirao i rejon Njivica kod Obrovca sa tri
granate i rejon zaseoka Jokii u Zatonu kod Obrovca. rtava i materijalne tete pri ovim
artiljerijskim napadima nije bilo. Linije fronta u toku dana nisu pomjerane.
Pod N A E L N I K:
ore Jeli,
B112. Gaji, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

87

1993., veljaa 8.
Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o topnikoj vatri na Obrovac te nestanku elektrine
energije na tom podruju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI OBROVAC
Broj:01/1-Str.pov-29/93.
Obrovac, 08. 02. 1993. godine.
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
Dana 08.02.1993. godine od 08,30 sati ustae su u par navrata granatirale bivu Tvornicu
glinice Obrovac, mjesto Zaton, Njivice i samo mjesto Obrovac. Tri granate su oko 14 sati
pale u krug Radne organizacije Trio Obrovac i tom prilikom polupano je vie stakala na
prozorima i oteena je kotlovnica. Ustae su takoer gaale Elektroprenos koji se nalazi
u blizini bive Tvornice glinice Obrovac. Oko Elektroprenosa palo je 15 minobacakih
granata i tom prilikom oteena je elektrina sabirnica, tako da je cijelo podruje Obrovca
112

Boko.

104

ostalo bez elektrine energije u trajanju od dva sata. Nae snage su uzvratile na artiljerijsku
vatru naprijatelja, tako da su artiljerijski napadi neprijatelja oslabili i dok ovo javljamo oni
su sve rjei.
U toku dananjeg dana prema do sad pristiglim podacima nije bilo poginulih ni
povreenih u naim redovima. Prednje vam se dostavlja na znanje, i o eventualnim daljnjim
promjenama bit ete na vrijeme obavijeteni.
N A E L N I K:
Jeli ore, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

88

1993., veljaa 9.
Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o razmjeni topnike vatre kod Obrovca
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETERIJAT UNUTRANJIH POSLOVA KNIN
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI OBROVAC
BROJ:01/1-STR.pov-30/93.
Obrovac, 09. 02. 1993. god.
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
I
SEKRETERIJATU UNUTRANJIH POSLOVA
KNIN
Obavjetavamo vas da je dana 09.02.1993. godine oko 08,30 sati na bliu okolinu
Obrovca od strane neprijatelja poeo artiljerijski napad, gdje je palo oko 15 granata. Na ove
napade odgovoreno je naom artiljerijskom vatrom, tako da su sada oko 12,00 sati napadi
prestali.
Dana 08.02.1993. godine oko 19,00 sati sa ustakih poloaja iz minobacaa tuen je
centar Obrovca, gdje su pale 4 mine. Jedna mina pala je na zgradu kafane Obrovac u kojoj je
smjeten stan ude Duana te isti znatno otetila. Jedna mina pala je ispred zgrade osnovne
kole i otetila stakla na osnovnoj koli i stakla na nekoliko privatnih stanova. Jedan projektil
otetio je stakla na stambenoj zgradi C-16 Obrovac. Vie projektila palo je po samom rubu
mjesta Obrovac koji nisu priinili materijalne tete. Prednje vam se dostavlja na znanje i o
bilo kakvim promjenama na vrijeme emo vas obavijestiti.
N A E L N I K:
Jeli ore, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.
105

89

1993., veljaa 10.


Knin
Uputa Ministarstva obrane Upravama MO RSK za obrazovanje ekipa za zdravstvenu
zatitu radi oekivanog velikog broja izbjeglica s rubnih podruja RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO OBRANE
Republiki tab civilne zatite
Broj: 02-238-1/93
Knin, 10. 02. 1993. godine

prijepis

M.P.113
Upravama Ministarstva odbrane
(za optinske tabove civilne zatite)
Predmet: Obrazovanje ekipa za zdravstvenu zatitu.
Zbog realne mogunosti da Republika Hrvatska izvri agresiju i na druge delove Republike
Srpske Krajine, moe se oekivati novi val izbjeglica, posebno iz rubnih-graninih naseljenih
mjesta. S tim u vezi potrebno je da optinski tabovi civilne zatite odmah obrazuju po
jednu ekipu koja bi organizovala i usmeravala zdravstvenu zatitu izbjeglica. Ekipa treba da
u svom sastavu ima: jednog lijenika i dvije medicinske sestre (poeljno je da jedna bude
voza).
Ekipa ima zadatak da odmah osmisli organizaciju zdravstvenog zbrinjavanja izbjeglica
(osnovu za ovu organizaciju trebaju obezbediti tabovi civilne zatite na nain da izvre
procjenu broja stanovnika koji e se evakuirati i pregled naseljenih mjesta u koja e se i u
kojim objektima smjestiti).
Organizacija zdravstvenog zbrinjavanja izbjeglica podrazumijeva da se planira koja
medicinska sestra e dnevno raditi u svakom punktu za izbjeglice, te dinamiku dolaska
lijenika (i kojeg) u odreeni objekt odnosno naseljeno mjesto. Ovaj zadatak ekipa e
realizovati neposredno u saradnji sa Domom zdravlja odnosno drugom zdravstvenom
ustanovom. U sluaju da doe do evakuacije stanovnitva i njihova smjetaja u odreene
objekte (kole i sl.) ili u privatnom smjetaju, ekipa ima slijedee zadatke:
da u skladu sa nastalom situacijom izvri korekciju planirane organizacije i da takvu
organizaciju stavi u funkciju,
da obilazi izbjeglike punktove, te preduzima mjere na otklanjanju uoenih
manjkavosti,
obilaskom izbjeglica, po potrebi, vri preglede oboljelih te im izdaje odgovarajue
lijekove,
da zdravstvene radnike i druge kadrove koji se brinu o izbjeglicama animiraju po sledeim
pitanjima: grupisanja izbjeglica po spolu i uzrastu, uz obavezno izdvajanje starijih bolesnih
lica, provoenje line i opte higijene (pranje i kupanje, ienje prostorija, primena i podjela
hrane, pranje posua, ienje i odravanje sanitarnih vorova), obezbeenju potrebnih

113

Prijemni peat: MO RSK, Odelenje Kostajnica, pov. br. 55-2/93., primljeno 16. 2. 1993.

106

koliina hrane (a posebno hrane za djecu), posua, sredstava za odravanje istoe i drugih
higijenskih sredstava,
da o stanju i problemima dostavlja izvjetaj optinskom tabu CZ.
Za strunu pomo obraati se olak dr. Mirjani, lanu Republikog taba civilne zatite
koja je zaduena za organizaciju zdravstvene slube na telefon 059/60-143.
Za obavljanje navedenih zadataka, ekipa u pravilu treba da koristi vozilo zdravstvene
ustanove, u koliko to nije mogue, vozilo je duan obezbediti Optinski tab civilne zatite.
O provedenoj aktivnosti pismeno izvjestite ovaj tab.
Naelnik
Milan Trbulin
Dostavljeno:
1.Uprava MO Lika Korenica
2.Uprava MO Kordun Vojni
3.Uprava MO Banija Petrinja
4.Uprava MO Zapadna Slavonija Okuani
5.Uprava MO Istona Slavonija Erdut
Tanost prijepisa ovjerava
NAELNIK
Duan Preanica, [v.r.]

M.P.114
Izvornik, strojopis, latinica
HR-DASK-SACPE, 599., kut. 2.

90

1993., veljaa 11.


Knin
Odluka predsjednika Republike RSK o razrjeenju potpredsjednika Vlade RSK, ministra za
promet i veze te ministra obrane
STROGO POVJERLJIVO DRAVNA TAJNA
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Broj: 03-3-20/2-93.
Knin, 11. 02. 1993. god.
Na osnovu lana 78 Ustava Republike Srpske Krajine (Slubeni glasnik RSK br. 1/92.)
donosi
ODLUKU
lan 1.
Potvruju se Odluke Vlade Republike Srpske Krajine prihvatanjem inicijative
predsjednika Vlade, a koje su doneene na sjednici odranoj dana 11.02.1993. godine i to:
114

Okrugli peat: MO RSK, Uprava Banija, Glina.

107

1. Rjeenje o razrjeenju podpredsjednika Vlade gospodin Veljko akula i imenovanja


gospodina Duana Viteza iz Okuana.
2. Razrjeenju zbog odlaska na novu dunost Ministra odbrane u Vladi Republike
Srpske Krajine pukovnika Stojana panovia, s tim da tu funkciju do imenovanja
novog ministra obavlja predsjednik Vlade.
3. Rjeenje o razrjeenju Savana Grabundije ministra za saobraaj i veze i imenovanjem
Branka impraga iz Knina na istu funkciju.
lan 2.
Ova Odluka stupa na snagu odmah, a donosi se u provedbi l. 1. Odluke o proglaenju
ratnog stanja br. 03-3-20/1/93 od 22.01.1993. godine.
lan 3.
Ova Odluka podljee potvrdi Skuptine Republike Srpske Krajine odmah po prestanku
ratnog stanja.
lan 4.
Odluka stupa na snagu odmah.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE:
Goran Hadi, [v.r.]
M.P.115
Izvornik, strojopis,irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 393.

91

1993., veljaa 11.


Hrvatska Dubica
Slubena biljeka deurnog SM Dubica o otmici i zastraivanju Tome Kozaranina, Hrvata
iz Hrvatske Dubice
SLUBENA BILJEKA
Sastavljena dana 11.02.1993. godine u slubenim prostorijama SM Dubica, povodom
obavljenog informativnog razgovora sa oteenim: Kozaranin Tomom, sin Nikole i Marije,
dj. irkon, ro. 1.11.1925. god. u mjestu Dubica gdje i prebiva Obala Draginje Biukovia
br. 7. SO Kostajnica, po zanimanju zemljoradnik, bez zaposlenja, udovac ima troje djece,
po nacionalnosti Hrvat, koji je u razgovoru izjavio sljedee:
Dana 11.02.1993. godine dok se nalazio u dvoritu svoje obiteljske kue i upao sijeno
za kravu, na ulici ispred kue zaustavio se osobni automobil plave boje, njemu nepoznate
marke i reg. broja. Iz automobila su izala trojica mlaih nepoznatih mukaraca, u civilu i
u rukama su imali automatske puke sa preklapajuim kundakom. Jedan od nepoznatih
mukaraca, kada su mu prili na oko 2-3 m je rekao da su oni iz milicije i da treba sa njima
poi u SM radi davanja nekakove izjave. Nesumnjajui nita krenuo je prema automobilu
115

Okrugli peat: RSK, Predsednik Republike, Knin.

108

i sjeo na zadnje sjedite s lijeve strane. Za volan automobila je sjeo mukarac koji je imao
bradu i brkove i im je sjeo na sjedite i automobil krenuo prema ul. Z. Buzadia mukarac
koji je sjedio pored njega poeo je udarati rukama po tijelu i glavi te mu rekao da se sagne.
Tada mu je i lisicama vezao ruke na leima i nekom krpom zavezao povez preko oiju. Prije
nego mu je vezan povez preko oiju vidio je da je automobil krenuo ulicom Z. Buzadia u
pravcu istoka i skrenuo u makadamsku cestu-ulicu iza pravoslavne crkve. Dalje navodi da
nije mogao ocijeniti kojim se putem automobil kretao, ali je veim djelom put bio neravan
odnosno rupav. Za vrijeme vonje u automobilu oko 10-15 minuta bio je udaran rukama
po itavom tijelu. Nakon toga automobil je stao i njega su iz automobila izveli i ponovno
nastavili tui, rukama, nogama, pukama i prinosei no pod vrat, istovremeno mu pretei
da e ga ubiti ako ne prizna i to dali je u toku ljeta 1991. godine dok su ustae bile u
Dubici nosio pisma iz umarije Dubica, Miljenovi Mili, Miljenovi Jovanu, Popovi
Mili, Manojlovi Duanu i Buzadi Gojku. Odgovorio je da od toga nita nezna, a oni
su nastavili udarati i prijetiti da e mu zapaliti kuu, zatim su zahtjevali da im da 300 DM
koje ima, istovremeno mu pretraujui depove, rekao je da nema para jer ivi sam i da
nema nikoga, te da i sam dobiva pomo kako bi preivio. Onda su mu rekli da e mu uzeti
stoku koju ima, i zato nije otiao u Hrvatsku sa svojima. Takoer su mu govorili da su oni
ustae iz Novske i da im trebaju Miljenovi Mile i Popovi Mile kako bi im pokazali put
kroz umu u pravcu Drenovog Boka. itavo to vrijeme dok su ga tukli, i ispitivali bile su
mu vezane ruke na leima a preko oiju povez i to da je maltretiranje i tuenje trajalo oko
dva sata. Da bi mu na kraju rekli kako ne smije skidati povez sa oiju dok oni ne odu a kada
su krenuli od njega skinuli su mu lisice sa ruku. uo je kako odlaze do automobila, ulaze u
isti te startanje motora i udaljavanje automobila. Nakon 5 minuta kada nije uo vie zvuk
automobila skinuo je povez sa oiju i sa mukom ustao sa zemlje jer ga je boljelo itavo tijelo
od udaraca. Tada je vidio da se nalazi u jednoj upi u ulici ure Trninia, pa je na osnovu
zvuka automobila zakljuio da je isti otiao u pravcu Tanca. Odmah je krenuo prema kui
i kada je doao pjeice do kampa UN otiao je do poznanika Buzadi Gojka i ispriao je
to mu se dogodilo.
Navodi da mu nije poznato tko su trojica mukaraca i razlog zbog ega je odveden od
kue i pretuen.
Ovl. slubeno lice:
Vukoli ivko, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, SM Dubica, kut. 2.

92

1993., veljaa 12.


Obrovac
Dnevno izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o napadu topnitvom na srpske poloaje kod
Obrovca
Republika Srpska Krajina
Ministarstvo unutranjih poslova
sekretarijat za unutranje poslove Knin
109

Stanica javne bezbednosti Obrovac


broj: 01/1-str.pov.-31/93.
12. 02. 93.
Ministarstvo unutranjih poslova
Knin
Sekretarijat za unutranje poslove
Kn i n
Tokom dananjeg dana na liniji fronta na podruju optine Obrovac nije bilo peadijskih
borbi, tako da linije fronta nisu pomaknute. U poslepodnevnim asovima neprijatelj je
dejstvovao artiljerijom po poloajima naih snaga kao i po irem rejonu Zatona, Tvornice
glinice i Mukovaca, i Njivica. Oko 15,00 asova neprijatelj je sa etiri artiljeriska projektila
iz minobacaa pogodio Obrovac, a nekoliko projektila pogodilo je rubne dijelove Obrovca.
Pri ovom napadu poginulih i povreenih nije bilo, a nastala je manja materijalna teta. Pri
ovom napadu u Obrovcu je sirenom proglaena opta opasnost.
naelnik:
ore Jeli
predao: Sekuli 9. 2. 1993. u 23,00 sati
primio: mar
prosledi za mup m a r k o
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

93

1993., veljaa 12.


Knin
Zahtjev Vlade RSK MUP-u RSK za pismenom obavijesti o upadu interventnog voda MUP-a
RSK u prostorije Vlade i urede predsjednika Vlade te uhienju djelatnika
STROGO POVJERLJIVO DRAVNA TAJNA
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
Broj: 04-5-154/93.
Knin, 12. 02. 1993. god.
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
n/r Ministra Martia
Predmet: Informacija MUP-a RSK, trai se.
Dana, 09.02.1993. godine za vrijeme odravanja sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
dolo je do nasilnog upada interventnog voda MUP-a RSK u prostorije Vlade i kancelariju
Predsjednika Vlade. Jednako tako nekolicina ljudi je privedena u SUP Knin, koji su nakon
izvjesnog vremena puteni, a neki su i dalje zadrani u pritvoru. Sve ovo uinjeno je uz
110

primjenu sile, bez ikakvog pravnog osnova, bez ikakvog slubenog naloga i bez znanja i
saglasnosti Predsjednika Vlade to cijelom incidentu daje elemente pokuaja pua. Istog
dana telefonskim putem zatraeno je da MUP RSK dostavi pismenu informaciju o ovom
incidentu, meutim do dana dananjega tom zahtjevu nije udovoljeno.
Zbog svega navedenog, a imajui u vidu razliita tumaenja u javnosti povodom ovog
incidenta i injenice da je oito dolo do prekoraenja ovlatenja traimo da odmah po
primitku ovog zahtjeva dostavite pismenu informaciju Predsjedniku Vlade.
PREDSJEDNIK VLADE:
mr Zdravko Zeevi, [v.r.]
M.P.116
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 24.

94

1993., veljaa 12.


Knin
Zapovijed predsjednika RSK MUP-u RSK za osiguranje objekata RTV Knin te postavljanje
Davida Rastovia za vritelja dunosti direktora RTV Knin
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Kabinet predsednika Republike
predmet: Naredba
veza:
broj: 03-4-67/93.
mesto: Knin
datum: 12. 2. 1993. god.
Na osnovi Ovlatenja iz l. 78. Ustava RSK (Sl. glasnik br. 1/92.) a u provedbi Odluke o
proglaenju ratnog stanja od 22. januara 1993. broj 20/93.
NAREUJEM
1. Ministarstvo unutranjih poslova RSK je duan odmah preuzeti obezbeenje svih
objekata RTV RSK svojim snagama, a za to je direktno odgovoran Ministar UP-a Milan
Marti.
2. Nareujem da se odmah sprovede Odluka Vlade RSK od 11.2.1993. g. o postavljenju
VD Direktora Davida Rastovia, za to je odgovoran Ministar UP-a Milan Marti.
3. Rok izvrenja o d m a h.
4. Po izvrenom pismeno me obavijestiti o d m a h.
Dostaviti:
1.MUP-a RSK na ruke Ministra ili njegovog pomonika
2.Komandantu G SV RSK

116

Okrugli peat: Vlada RSK, Knin.

111

3.Predsedniku Vlade Ugrni Jasminka117


4.Arhiva
Predsednik Republike Srpska Krajina
G o r a n H a d i , [v.r.]
M.P.118
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 1.

95

1993., veljaa 12.


Lipik n/p
Izvjee patrole OM Lipik o protestu pripadnika kanadskog bataljuna zatitnih snaga UN-a
zbog kopanja novih rovova na liniji razgranienja
Inf/163-93.
OM LIPIK
dana 12. 02. 1993. g.
SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena dana 12.02.1993. godine u prostorijama OM LIPIK, a povodom mjeovite
patrole pripadnika UN Kanade i patrole ovog OM.
Dana 12.02.1993. godine u 14,55 asova u ovo OM doao je kanadski porunik Peytner
sa jednim svojim vojnikom i zajedno sa patrolom naeg OM u sastavu: Dobra Miroslav,
Vukovi ore i Krstini Tanja, krenuo u obilazak reona. Uputili smo se prema brdu
Begovac gdje su pripadnici brig. milicije drali poloaje. Dolaskom na pomenuto brdo
vidjeli smo novoiskopani rov i bunker (kopan buldoerom). Por. Peytner je izrazio revolt i
ogorenje nakon ulaska u bunker gdje je naao alat, vjerovatno od ljudi koji su ga i pravili.
Pozivajui se na razgovor sa komandantom bataljona brig. milicije Bodegrajac Ilijom i
kapetanom Harambai Stevom, zamjenikom komandanta brigade, u kome je reeno da
e nai ljudi samo patrolirati (dva ili tri najvie) i da nee biti novo iskopavanje rovova;
kan. porunik je izjavio da mora o pomenutim upoznati svoje nadreene jer, kako je rekao:
jedno se sa Srbima dogovara, a oni drugo ine. Takoer je napomenuo da za daljnje
postupke ne odgovara, i da o tome mi obavjestimo svoje pretpostavljene.
Patrola je zavrena u 15,25 asova, odlaskom kanad. vojnika sa brda.
ZABILJEKU SASTAVILA:
Krstini Tanja, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 3.

117
118

Dopisano rukom.
Okrugli peat: RSK, Predsednik Republike, Knin.

112

96

1993., veljaa 13.


Benkovac
Priopenje za javnost sa sastanka Ratnog predsjednitva SO Benkovac s predstavnicima
Vlade RSK i komandi vojnih jedinica na podruju opine o sigurnosnim prilikama, te
pozivu dobrovoljcima iz SR Jugoslavije i Crne Gore i Republike Srpske da se ukljue u
obranu i da borba ne smije prestati do zauzimanja stvarnih etnikih granica u kojima ivi
srpski narod
SAOPTENJE ZA JAVNOST
Na inicijativu Ratnog predsjednitva Skuptine optine Benkovac dana 13. februara
1993. godine, odran je radni sastanak kojem su prisustvovali: mr Zdravko Zeevi,
predsjednik Vlade RSK sa saradnicima, ministar unutranjih poslova Vlade (RSK) Mile
Marti, te ovlateni predstavnik Komande operativne grupe u zoni dejstava vojnih jedinica
na podruju optine Benkovac.
Na sastanku je razmotreno i analizirano: vojna, politika i bezbednosna situacija na
podruju optine Benkovac i ire. Svi prisutni zakljuili su slijedee:
1. Trenutanu vojnu, politiku i bezbednosnu situaciju opredjeljuje pokuaj rada tzv. pete
kolone kroz irenje dezinformacije o navodnoj saglasnosti najviih vojnih i dravnih organa
Republike Srpske Krajine o okupaciji dijela teritorija Republike Srpske Krajine, ukljuujui
i Masleniki most. Sa stanovita vojne, politike i bezbednosne situacije ovakve glasine ne
samo da se najodlunije demantuju, nego je i zauzet i stav da svi oni koji pokuavaju da ih
ire treba da budu i bie izvedeni po kratkom postupku pred nadlene sudske organe.
Nema ni govora o ustupanju ni pedlja teritorija Republike Srpske Krajine, a to vie
svi prisutni su se jasno izjasnili da borbe srpskog naroda ne moe i ne smije prestati do
zauzimanja stvarnih etnikih granica u kojima ivi srpski narod. To je osnovni cilj ovog
naroda i drugi osim njega ne postoji. Niko nema mandat da izvan ovih okvira razgovara ili
pregovara sa bilo kime i bilo gdje.
2. Borba srpskog naroda je sveopta borba i tu ne moe biti podjele po stranakim,
lokalnim i drugim interesima ili opredjeljenjima. Jedini i osnovni cilj ove borbe je da
se faistikoj nemani konano stane nogom za vrat, bez obzira na stavove kojekakvih
meunarodnih organizacija. Na ovom i drugim podrujima Krajine postoji jedinstveno
komandovanje vojnim operacijama, postoji jedinstvo cilja i volja politikih i vojnih organa, a
bezbjednost stanovnitva mora biti zagarantovana pod prijetnjom najotrijih sankcija prema
bilo kome ko bi je ugrozio. Prua se puna podrka patriotski raspoloenim srpskim ocirima
i njihovom glavnokomandujuem eneralu Mili Novakoviu u planiranju i izvoenju svih
daljnjih vojnih operacija, ne samo na osloboanju trenutno okupiranih teritorija, nego i u
dostizanju utvrenih krajnjih ciljeva borbe ovog naroda.
3. Srpski narod Republike Srpske Krajine, a posebno benkovake optine koji je na
svoja lea preuzeo udar faistikih snaga, zahvaljuje svoj brai koja su se odazvala pozivu i
dobrovoljno pritekla u pomo ovom narodu.
Dobrovoljci!
Pozivamo vas da i dalje stupate u nae redove, organizovano i pod komandom jedne
komande, jer ovdje se ne vodi borba u interesu naroda RS Krajine, ve i vaih najbliih u
Republici Srpskoj, i u Republici Srbiji i u Crnoj Gori. Povedite se za primjerom Vukova
s Vujaka, Srpske dobrovoljake garde, eeljevih dobrovoljaca i svih drugih patriotski
113

opredjeljenih pojedinaca koji su se u pravom trenutku nali na pravom mjestu odbrani


interesa srpskog naroda.
Banijci, Liani, Kordunai, Slavonci i ostali!
Jedinstvena je prilika da imamo svoju dravu. Nemojte dozvoliti da defetisti u vaim
redovima nametnu svoje privatne interese, a da dovedu u pitanje ugled koji ste stekli meu
ovim narodom. Znate da je ratnim proterima, kalkulantima, pekulantima i pristalicama
tzv. suivota denitivno odzvonilo, jer ako to ne bude istina zna se ko e za to biti
odgovoran.
4. Odaje se puno priznanja patnjama, strpljenju i hrabrosti naroda Bukovica i Ravnih
kotara, njihovoj organizaciji i [............]119otvorenim srcima prema svim ljudima koji su im
doli pomoi. Kula Jankovi Stojana, ostaci crkve Sv. Ilije u Kaiu i druga sveta obiljeja
vas i vaih predaka uskoro e biti u naim rukama, a oni koji nisu sudjelovali u toj borbi
bit e prokleti od vlastitog naroda. Ovo vam poruuju borci iz prvih borbenih redova, a
njihov glas vi morate uti. Imajte povjerenja u svoje organe vlasti: Vladu RS Krajine i ratno
predsjednitvo optine Benkovac, koji ine apsolutno sve to je u njihovoj moi da vam
omogue ljudski nain ivljenja.
5. Ovim obavjetavamo sve da e se u najkraem roku poveati ekasnost pravosudnog
sistema, sistema bezbjednosti, sistema obavjetavanja i informisanja. Svi oni koji budu
naruavali jedinstvo ovog sistema odgovarat e pred svojim narodom i njegovim sudom.
Brao i sestre!
Kucnuo je odluni trenutak jer smo preuzeli vojnu inicijativu. Svi se ukljuimo u ovu
svetu borbu, jer mi druge otadbine nemamo osim ove koju branimo.
S Vjerom u Boga pobjeda e biti naa.
Benkovac, 13. februar 1993.

Predsjednik Vlade
mr Zdravko Zeevi, [v.r.]
Ministar unutranjih poslova
Mile Marti, [v.r.]
Predsjednik Ratnog predsjednitva
Bogunovi Mate, [v.r.]
M.P.120

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., kut. 393.

97

1993., veljaa 14.


[Glina]
Izvjee operativnog deurnog SJB Glina o prijetnjama Miji Aniiu, Hrvatu iz Ravnog
Raa
IZVJETAJ
119
120

Jedna rije neitka u izvorniku.


Okrugli peat: RSK, IV SO Benkovac.

114

Operativnog deurnog za dan 13/14.02.1993. godine u vremenu od 07,00 do 19,00


asova.
DEURNI: IMI MILE, u vremenu od 07,00 do 19,00 asova.
U 17,45 asova od strane Unprofora deurnog ocira Nigeriskog Bataljona u R.121 Rau
prijavljeno je da oko 15,30 asova pred kuu Ani Mije dola 4 uniformisana vojnika sa
dugim naoruanjem te u istog uperili puke traei od njega i ene 3000 DM. Kako je tu
bio vojnik od Nigeriskog Bataljona na iste se izderao postupio otro i isti su se udaljili te
saoptili Aniu da e se u toku noi vratiti i iste pobiti, a Unproforci se moraju povui iz
njihove kue. O ovom sluaju sainjena je Slubena zabiljeka.
Na lice mjesta upuena je patrola Reli-kiljo, kao i dva pozornika Jeli-Krkovi te iste
nije pronala kod kue, te pripadnici nigeriskog bataljona o njima neznaju nita, kau da su
nekud otili ali da oni neznaju nita.
DEURNI: Manojlovi Rade u vremenu od 19,00 do 07,00 asova.
U navedenom vremenu nije bilo nikakovih novosti, a sluba se odvijala
normalno.
DOSTAVITI: Sekretaru Izvjetaj zakljuio:
Komandiru SM operativni deurni
Naelniku odelenja Manojlovi Rade, [v.r.]
za suzbijanje krim.
Predsjedniku SO
Dosije deurnih
288 dva posebna dokumenta
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 288.

98

1993., veljaa 13.


Knin
Izvjee SUP-a Knin MUP-u RSK o ubojstvu etiri osobe u zaseoku Krivii kod Oklaja
SUPKNIN
DEPEA BROJ: 08/1-1-07/93.KNIN, 13. 02. 1993. GODINE

OTVORENO
O

MUPRSKKNIN
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
PREDMET: BUCI KRIVI IVAN I DR.,
OBAVIJEST
DANA 12. 02. 1993. GODINE U MJESTU OKLAJ SELO MARII, ZASEOK
KRIVII IZVREN JE UVIDJAJ NA LICU MJESTA OD STRANE ISTRANOG
121

Ravno.

115

SUCA OKRUNOGA SUDA U KNINU PUVAA MARIJANE I NAIH RADNIKA.


U PRISUSTVU RADNIKA OPTINSKOG TABA CIVILNE ZATITE CRVENOG
KRSTA IZ KNINA I RADNIKA KOMUNALNOG PODUZEA IZ KNINA.
U BUNARU GUSTERNI PORED KUE BUCI KRIVI IVANA PRONALI
SMO UBAENE U BUNAR:
1. BUCI KRIVI IVAN, P. MARKA, R. 1913. G. U ITLUKU OKLAJ,
2. BUCI KATA ENA IVANA, R. 1914. U OKLAJU,
3. MUKI LE STAR OKO 70 G. NEIDENTIFIKOVAN,
4. ENSKI LE STAR OKO 70 G. NEIDENTIFIKOVAN.
UVIDJAJEM JE UTVRDJENO DA SU 2 LEA PREDHODNO UBIJENA
VATRENIM ORUJEM U GLAVU, DOK DRUGA DVA LEA NEMAJU NIKAKVIH
TRAGOVA NASILJA. RADNICI KOMUNALNOG PREDUZEA KNIN SU SVE
NAPRIJED NAVEDENE LEEVE POKOPALI NA MJESNOM GROBLJU SVETI
MIHOVIL U OKLAJU. ZAPISNIK O POKOPU JE SASTAVIO OPTINSKI TAB
CIVILNE ZATITE U KNINU.
NAELNIK
GOJKO DEVRNJA
PREDAO MARKO 13. 02. 1993. U SATI 11,50 A PRIMIO: DMITROVI
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 6044.

99

1993., veljaa 14.


Okuani
Zakljuak Narodne skuptine SO ZS o usvajanju programa povratka stanovnitva srpske
nacionalnosti u zapadnu Slavoniju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE
NARODNA SKUPTINA
Na osnovu lana 11. stava 1. take 2. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Narodna
skuptina Srpske oblasti Zapadne Slavonije na sjednici odranoj 14. 02. 1993. godine
donijela je ovaj
ZAKLJUAK
1. USVAJA se PROGRAM povratka srpskog stanovnitva u Srpsku oblast Zapadnu
Slavoniju.
2. Sastavni dio Programa povratka srpskog stanovnitva u Srpsku oblast Zapadnu Slavoniju
je Program ekonomskog razvoja Srpske oblasti Zapadne Slavonije koji je izradio Ekonomski
institut Banja Luka.
3. Program povratka srpskog stanovnitva u Srpsku oblast Zapadnu Slavoniju dostaviti
Vladi Republike Srpske Krajine.
NARODNA SKUPTINA
Broj: 020-63/93-I-01
PREDSJEDNIK
116

NARODNE SKUPTINE:
VELJKO VUKELI

Okuani, 14. 02. 1993.


Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 1.

100

1993., veljaa 14.


Okuani
Zakljuak Narodne skuptine SO ZS o proglaenju ratnog stanja te o kadrovskim
promjenama u Vladi RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE
NARODNA SKUPTINA
Na osnovu lana 11. stava 1. take 2. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Narodna
skuptina Srpske oblasti Zapadne Slavonije na sjednici odranoj 14. 02. 1993. godine
donijela je ove
ZAKLJUKE
1. Dogaaji koji slijede nakon agresije Republike Hrvatske na teritorij Republike Srpske
Krajine od 22.01.1993. godine, zahtijevaju kompletno i sinhronizovano djelovanje svih
civilnih struktura vlasti, komandi Srpske vojske, Ministarstva unutranjih poslova i svih
drugih organa i organizacija od interesa za Srpsku oblast Zapadnu Slavoniju i Republiku
Srpsku Krajinu, zahtijevaju jedinstvenost u ocjenama, mjerama i akcijama koje treba
preduzimati za zatitu cjelovitosti teritorije Republike Srpske Krajine.
2. Da sve strukture iz take 1. ovog zakljuka izvre analizu stanja i spremnosti da se
odgovori zadacima za sluaj direktne agresije i na ovaj dio Republike Srpske Krajine, sa
posebnim osvrtom na segment civilne zatite, naroito na planu sklanjanja ljudi, materijalnih
i kulturnih dobara, evakuacije, zamraivanja i maskiranja, zbrinjavanja ugroenih i
nastradalih, radioloko-hemijsko-bioloka zatita, zatite od ruenja i spasavanja iz ruevina,
zatite i spasavanja od poara i eksplozija, prve medicinske pomoi, a posebnu panju i
mjere preduzeti na planu zatite djece do doba punoljetnosti, starih, iznemoglih i bolesnih,
te zatiti i spasavanju ivotinja i asanaciji terena.
3. Da se na nivou civilnih organa vlasti, komande Korpusa Vojske srpske, Uprave
ministarstva za narodnu odbranu utvrde najnuniji kadrovi u snabdjevakoj funkciji i
obaveu da izvre nabavu najnunijih roba potrebnih za ivot stanovnitva, kako ne bi dolo
do potpunog kolapsa u snabdjevanju.
4. U djelatnosti zdravstvene zatite preduzeti sve mjere da se u kadrovskom smislu stanje
pobolja.
5. Sve dravne institucije, organi i organizacije moraju djelovati u okviru Ustava, Zakona
i Odluke o ratnom stanju, kao i svih drugih odluka na osnovu procjene stanja u kome se
nalazimo. Funkcionisanje svih dravnih organa mora biti obezbijeeno. Saradnja izmeu
civilnih organa, komande Korpusa, Uprave ministarstva za narodnu odbranu i Ministarstva
117

unutranjih poslova mora biti na visokom nivou. Meusobna informiranost mora biti
potpuna.
6. Vlada Republike Srpske Krajine u svom postupanju maksimalno (prije svega na planu
informiranja), gotovo potpuno zaobilazi Oblasno vijee i oblasne organe uprave Srpske
oblasti Zapadne Slavonije.
7. Oblasno vijee Srpske oblasti Zapadne Slavonije u potpunosti je u funkciji od njegovog
izbora 10. maja 1992. godine. Odgovornost je na Vladi i Ministarstvu pravosua i uprave
to nadlenosti oblasnih vijea i oblasnih organa uprave nisu precizno denisane.
U kontaktima sa Vladom Republike Srpske Krajine izanalizirati mogunost da se na podruju
Srpske oblasti Zapadne Slavonije formira jedno koordinaciono tijelo radi usmjeravanja svih
mjera i aktivnosti.
8. Narodna skuptina i Oblasno vijee podrava inicijativu i zahtjeve upuene od strane
Predsjednika Republike i Vlade Republike Srpske Krajine da se ojaaju kadrovski potencijali
povratkom kadrova porijeklom sa ovog na ovo podruje.
9. Nadleni sekretarijati Izvrnih savjeta optina i inspekcijske slube moraju preduzeti sve
mjere u skladu sa ovlatenjima da se sprijei nedozvoljena trgovina, zloupotreba visokih
cijena gotovo svih vrsta roba, a naroito onih koje se teko osiguravaju.
10. Zahtijevamo skidanje informativne blokade sa informacija koje se alju od nadlenih
organa vlasti sa podruja Srpske oblasti Zapadne Slavonije. Mnoge informacije koje se
odnose na ovo podruje kao to su ogromno gomilanje hrvatskih snaga, o poetku agresije
i na ovo podruje Republike Srpske Krajine, pa ak do voenja borbenih dejstava, djeluju
krajnje tetno, uznemirujue i destabilizuje stanje na ovom podruju.
Protivimo se iseljavanju naroda. Gdje je iseljen narod izgubljena je i teritorija.
11. Zabranjuje se nenamjensko koritenje humanitarne pomoi dopremljene od strane
Visokog komesarijata za izbjeglice i drugih humanitarnih organizacija.
12. Ne iskljuujemo mogunost agresije a povodi za nju mogu biti razliiti. Maksimalno
provoditi pripremu za odbranu od agresije uz punu saradnju sa snagama UNPROFOR-a
potujui njegovu preuzetu obavezu za zatitu ovog podruja.
Sve mjere se moraju na svim nivoima preduzimati da do incidentnih situacija ili izazivanja
sukoba ne doe naom grekom, provokacijom, napadom i slino.
13. Skuptina Srpske oblasti Zapadne Slavonije trai od Vlade Republike Srpske Krajine da
jo jednom preispita, analizira i ocijeni politiko bezbednosnu situaciju u Republici Srpskoj
Krajini za Oblast Zapadnu Slavoniju, a ako se ispostavi da su se po najnovijom ocjeni
stekli uslovi za eventualno ukidanje ratnog stanja na naem podruju, da o tome obavijesti
Predsjednika Republike kako bi mogao postupiti u skladu sa svojim, Ustavom i zakonom,
utvrenim ovlatenjima, odnosno da ukine ratno stanje na podrujima gdje nema u ovom
trenutku ratne opasnosti.
14. Skuptina Srpske oblasti Zapadne Slavonije trai od Vlade Republike Srpske Krajine
obrazloenja o razlozima za nedavne kadrovske promjene i razrjeenja pojedinih ministara,122
te oekuje da Skuptina Republike Srpske Krajine zauzme jasne stavove o tim pitanjima
jer je to u njenoj nadlenosti. Narodna skuptina Srpske oblasti Zapadne Slavonije
takoer zahtijeva od Skuptine i Vlade Republike Srpske Krajine da uvaava odgovarajuu

122

Rije je o razrjeenju potpredsjednika Vlade RSK, ministra za promet i veze te ministra obrane 11. veljae
1993. godine. Vidi: Dok. br. 90.

118

zastupljenost funkcionera u Vladi, pojedinim ministarstvima i institucijama na nivou


Republike Srpske Krajine.
NARODNA SKUPTINA
Broj:

PREDSJEDNIK
NARODNE SKUPTINE:
VELJKO VUKELI

Okuani, 14. 02. 1993. godine


Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., OV SOZS, kut. 1.

101

1993., veljaa 14.


Okuani
Zakljuak Narodne skuptine SO Zapadna Slavonija o razvoju mirovnog plana, davanju
suglasnosti za aktivnosti oko sigurnog povratka stanovnitva u podruje Buja pod uvjetom
uklanjanja hrvatske vlasti i njenih obiljeja, a da e oni reciprono tome dozvoliti Hrvatima
da obrauju svoje vinograde u junom dijelu Pakraca
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE
NARODNA SKUPTINA
Na osnovu lana 11. stava 1. take 2. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Narodna
Skuptina Srpske oblasti Zapadne Slavonije na sjednici odranoj 14. 02. 1993. godine
donjela je ove:
ZAKLJUKE
1. USVAJA se informacija o dostignutom stepenu razvoja mirovnog plana na podruju
oblasti Zapadne Slavonije.
2. DAJE se suglasnost na aktivnosti oko bezbednog povratka srpskog naroda na podruju
optine Pakrac u tzv. Buki kraj i sela Trokutskog kraja od 1.200 lica, a za reciprocitet
dozvoljava se da 57 Hrvata obradi svoje vinogradske parcele na junom djelu grada
Pakraca.
3. Od civilnih organa UNPROFOR-a obezbediti pismenu garanciju za bezbedan ulazak
Srba u sela Bukog i Trokutskog kraja, a prethodno sa tog podruja ukloniti Hrvatsku vlast
i sva njena obeleja.
4. DAJE se mandat lokalnim vlastima optine Pakrac da moe pristupiti popravcima
oteenih infrastrukturnih objekata (vodovoda, za struju, za plin i vodu) na podruju koje je
pod naom kontrolom na optini Pakrac.
Broj: 020-62/93-I-01
Okuani, 14. 02. 1993.

NARODNA SKUPTINA
PREDSJEDNIK
NARODNE SKUPTINE
VELJKO VUKELI

Preslika, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., OV SOZS, kut. 1.
119

102

1993., veljaa 14.


Okuani
Zakljuak Narodne skuptine SO ZS o tekom materijalnom poloaju Oblasnog vijea te
zahtjev da se rijei financiranje oblasnih vijea i izvrnih savjeta
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE
OBLASNO VIJEE
Na osnovu lana 11. stava 1. take 2. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Narodna
Skuptina Srpske oblasti Zapadne Slavonije na sjednici odranoj 14. 02. 1993. godine
donijela je na osnovu Informacije o materijalnom poloaju Oblasnog vijea, oblasnih organa
uprave i izvrnih savjeta optina Srpske oblasti Zapadne Slavonije ove
ZAKLJUKE
1. UTVRDJUJE SE da je materijalni poloaj Oblasnog vijea, oblasnih organa uprave i
izvrnih savjeta optina Srpske oblasti Zapadne Slavonije veoma teak i neizvjestan.
injenica je da optine imaju denisane izvorne prihode, ali optine Daruvar, Grubino
polje i Podravska Slatina koje nisu na svom teritoriju, nemaju ni mogunost da ih ostvaruju.
Optina Pakrac ostvaruje vrlo malo izvornih prihoda, optina Okuani neto vie, ali su i
jedni i drugi nedovoljni za nansiranje najnunijih potreba budui da se ne ostvaruju u
potrebnoj visini, pa su i optine upuene na dopunska sredstva Republike.
2. Zahtjevamo od Skuptine i Vlade Republike Srpske Krajine da se primjenjuje ranije
donesen Zakon o javnim prihodima i javnim rashodima prema kome bi srpske oblasti imale
izvornih prihoda.
U koliko nije mogua primjena navedenog Zakona, molimo da se pronae odgovarajue
sistemsko rjeenje za nansiranje Oblasnih organa i izvrnih savjeta optina koji su formirani
na zakonskoj osnovi kako se ne bi kao do sada nansiranje, odnosno dotiranje dopunskih
sredstava vrilo neredovno i nedovoljno.
NARODNA SKUPTINA
Broj: 020-71-93/I-01
Okuani, 14. 02. 1993. godine
DOSTAVITI:
1. Skuptina Republike Srpske Krajine, Knin
M.P.123
2. Vlada Republike Srpske Krajine, Knin
3. Oblasni sekretarijat za privredu i nansije, Okuani
4. Arhiva
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., OV SOZS, kut. 1.

123

Okrugli peat: RSK, Narodna skuptina SO ZS.

120

PREDSJEDNIK
NARODNE SKUPTINE
VELJKO VUKELI, [v.r.]

103

1993., veljaa 15.


Glina
Zahtjev SUP-a Glina MUP-u RSK za uputama o nainu nabave i prodaje robe iroke
potronje koja se prodaje na bonove
MUP KNIN
SUP GLINA
BROJ: 81/93
GLINA, 15. 02. 1993.

VERY URGENT

M.P.124
MUP KNIN
PREDMET: UPUSTVO O KONTROLI DOBAVLJAA
ROBA IROKE POTRONJE, TRAI SE
OVAJ SUP JE OD PROGLAENJA OPTE JAVNE MOBILIZACIJE U
REDOVNOM IZVRAVANJU RADNIH ZADATAKA ODUZEO VEU KOLIINU
ROBA IROKE POTRONJE ZBOG SUMNJE DA JE NAMJENJENA PREPRODAJI
ODNOSNO NEDOZVOLJENOJ TRGOVINI I TO NAROITO OD PRIVATNIH
LICA. MEUTIM, U SAZNANJU SMO DA SE NE POSTUPA JEDINSTVENO NA
PODRUJU REPUBLIKE ZBOG EGA SE NE POSTIE OPTI CILJ, TE STOGA
MOLIMO DA NAM DOSTAVITE STAVOVE I OBRAZLOENJE PO SLIJEDEIM
PITANJIMA:
S OBZIROM NA RATNO STANJE I UVODJENJE BONOVA DA LI SU OD
VLADE RSK ODREDJENI DOBAVLJAI ROBA IROKE POTRONJE, A AKO
JESU DA SE O ISTOM OBAVIJESTE ORGANI UP
DA LI KAO DOBAVLJAI ROBA IROKE POTRONJE MOGU BITI
PRIVATNA LICA
DA LI JE ODREDJEN LIMIT U NABAVI ROBE
KOJU DOKUMENTACIJU DOBAVLJAI MORAJU KOD SEBE IMATI, TE DA
LI SE PRIZNAJE NAKNADNA DOKUMENTACIJA
KAKO POSTUPATI S ODUZETOM ROBOM
S OBZIROM NA RATNO STANJE U KOM DIJELU OSTVARIVATI I KAKVU
SURADNJU S VOJNIM ORGANIMA BEZBJEDNOSTI.
TAKOER SE POSTAVLJA PITANJE I KONTROLE CIJENA S OBZIROM NA
NEEFIKASNOST I NEEKIPIRANOST INSPEKCIJSKIH SLUBI.
OBRAZLOENJA PO NAVEDENIM I DRUGIM PITANJIMA VEZANIM
ZA OVU PROBLEMATIKU MOLIMO DA DOSTAVITE TO HITNIJE RADI
UJEDNAAVANJA PRAKSE, BOLJE EFIKASNOSTI I TO ADEKVATNIJEG
POSTUPANJA U NOVONASTALIM OKOLNOSTIMA.

124

Prijemni peat: MUP RSK, Knin, 0873-248/1, primljeno 15. 2. 1993.

121

SEKRETAR
NIKOLA BJELAC, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 14.

104

1993., veljaa 15.


Knin
Obavijest MUP-a RSK SUP-u Glina o nainu prodaje prehrambenih proizvoda i sredstava
za higijenu na bonove
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-2481/93. R.R.
Knin, 15. 02. 1993. godine
SUP G L I N A
Veza: vaa depea br. 81/93. od 15. 02. 1993. godine.
Ministarstvo trgovine i turizma RSK svojom naredbom broj 10-02-6/93. od 1.02.1993.
godine o nabavci roba i prodaji za bonove naredilo je ratnim predsjednitvima optina da
odrede trgovaka preduzea na podruju optina, koja e vriti nabavku prehrambenih
proizvoda i sredstava za higijenu za potrebe snabdevanja stanovnitva. Nakon toga ratna
predsjednitva nominirala su poduzea koja su sklopila ugovor sa Ministarstvom nansija
RSK, koje je na nerezidentne raune trgovakih poduzea uplatilo jugoslovenske dinare na
ime kupovine prehrambenih proizvoda i sredstava za linu higijenu. Pod prehrambenim
proizvodima i sredstvima za linu higijenu podrazumijevaju se brano, ulje, mast, so, sapun,
deterdenti i pasta za brijanje, te se odobrena sredstva jedino mogu upotrebiti za kupnju
navedenih proizvoda. Nominirana preduzea duna su da do 13.02.1993. godine kupljenu
robu dovezu u RSK i ponude je kupcima na prodaju.
Trgovaka poduzea formirat e prodajne cijene na nain da nabavnoj cijeni dodaju zavisne
trokove nabave, bez mare i poreza na promet. Ako nominirana trgovaka preduzea budu
imala na zalihama prehrambenih artikala i sredstava za linu higijenu duni su ih popisati i
nivelirati na nivo cijena roba koje su nabavljene, a negativni efekti nivelacije cijena regulirat
e se naknadno. Do sada ratna predsjednitva optina nisu nominirala nijedno privatno
preduzee kao nosioca snabdjevanja na svom podruju. Limit u nabavi robe nije odreen ali
je odreena visina sredstava koja je uplaena sa Budeta RSK.
Privatna preduzea sa podruja RSK mogu nesmetano nabavljati i dovoziti robu u RSK
ali sa svojim sredstvima uz obraun i plaanje poreza na promet. Nominirana poduzea
odnosno poduzea koja su dobila sredstva za kupnju roba duna su imati kao i sva druga
poduzea izvornu dokumentaciju (otpremnice, i sl.), te nema nikakve mogunosti da se
priznaje naknadna dokumentacija poto dokument mora pratiti robu.
Sa glavnim trnim inspektorom dogovoreno je da se roba koja nema porjeklo ili je
namenjena nedoputenoj trgovini oduzme i u dogovoru sa trnim inspektorom, zapisniki
122

preda nominiranim rmama, koje e je prodati po utvrenim cijenama a sredstva od prodaje


uplatiti na raun 71100-840-5192 Budeta RSK.
Ratno predsednitvo optina Glina nominiralo je za svoje podruje J.P.PREHRANA i
D.P.TRGOPROMET.
Saradnja s vojnim organima bezbednosti mora se izvoditi po mirnodopskoj emi.
Poslovi milicije u ratu moraju biti vie izraeni u smislu kontrole teritorija po dubini na
svakodnevnim poslovima i uope pojaano po svim vidovima djelatnosti SJB.
S organom vojne bezbednosti uspostaviti kontakt u smislu ispomoi u izvrenju zadataka,
ali nikako ne na nain da im se predpoinjavamo.
NAELNIK UPRAVE
Neboja Pavkovi, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 14.

105

1993., veljaa 16.


Hrvatska Kostajnica
Obavijest Vladi RSK o zakljucima sastanka predsjednika skuptina opina s Banovine,
Komande banijskog korpusa i predstavnika SUP-a o politiko-sigurnosnoj situaciji nakon
uvoenja ratnog stanja
Za predsjednika Zeevia125
INFORMACIJA
VLADI RSK K N I N
sa 2.-og sastanka predsjednika Skuptina optina Banije, Izvrnih savjeta optina Banije,
predstavnika Banijskog Korpusa na elu sa puk. Tarbukom126 i predstavnika SUP-a za
Baniju, odranog 16.02.1993. godine u zgradi Skuptine optine Kostajnica.
Sastanku su prisustvovali: Arbutina Neboja ministar u Vladi RSK i Borojevi Zdravko ef
odsjeka Ministarstva za poljoprivredu za Baniju, Kordun i Zapadnu Slavoniju.
Na sastanku je raspravljano po slijedeem
D n e v n o m r e d u:
1. Upoznavanje prisutnih sa informacijama poslatim Vladi RSK i sredstvima
informisanja sa zajednikog sastanka odranog u Petrinji 31.02127.1993. godine.
2. Organiziranje rada u ratnim uslovima:
a) u privredi Banije
b) saobraaja na teritoriji Banije
c) kola na teritoriji Banije

125

Dopisano rukom.
Slobodan.
127
Vjerojatno treba pisati 31. sijeanj.
126

123

3.
4.
5.

6.

Priprema za proljetnu sjetvu i osiguranje umjetnog gnojiva, sjemena, herbicida i


nafte.
Primjena Naredbi i Uputstava Ministarstva za trgovinu i turizam o:
a) Snabdjevanje artiklima iroke potronje
b) Organiziranje otkupa stoke i osiguranje stone hrane na podruju Banije
Bezbednosna situacija na podruju Banije
a) Informacija o posjeti pripadnicima Banijskog bataljona na benkovakom
ratitu, od strane predstavnika civilne vlasti Banije
b) Zauzimanje jedinstvenog stava prema provoenju mobilizacije Banijaca
privremeno nastanjenih u SRJ, odnosno van granice RSK
Ostala pitanja:
a) Financiranje optinskih budeta
b) Financiranje lista Srpski glas
c) Inicijativa za formiranje Centra za prihvat stranih novinara

Iz rasprava koje su voene po dnevnom redu ovog sastanka usvojeni su slijedei:


ZAKLJUCI
Ad.1. Prisutni su prihvatili informacije upuene Vladi RSK i sredstvima informisanja sa
prvog zajednikog sastanka predstavnika civilnih i vojnih vlasti Banije odranog u Petrinji
31.01.1993. godine.
Ad.2. Organiziranje rada u ratnim uslovima:
a) U privredi Banije svi privredni subjekti koji su prestali sa radom duni su hitno izvriti
pripreme za poetak rada u ratnim uslovima,
neophodne kadrove rasporediti na radnu obavezu uz suglasnost Komandi Brigada
Banije, nakon ispunjenja svih uslova za poetak rada,
izvriti racionalno koritenje trenutno raspoloive elektrine energije za potrebe
proizvodnje.
OD VLADE RSK T R A I M O
da se za potrebe organiziranja proizvodnje u ratnim uslovima, za podruje Banije,
osigura vie elektrine energije u vremenu od 8-14 asova ili u nekom drugom vremenskom
terminu,
da se u skladu sa planovima rada privrednih subjekata u ratnim uslovima, obezbjedi
poticajna sredstva u YU dinarima za nabavu repromaterijala,
da se preko J.P. NIK pogon Dvor osigura minimalnu koliinu naftnih derivata za rad
proizvodnje u ratnim uslovima na podruju Banije.
b) saobraaja na teritoriji Banije (putniki)
Na podruju Banije prii hitno organizaciji javnog prevoza. Nosioci javnog prevoza su
Autoprevoz Dvor i Slavijatrans Petrinja.
u jutarnjim i popodnevnim asovima osigurati saobraajnu vezu izmeu: Petrinja
Glina, Kostajnica Dvor, Dubica Kostajnica, Petrinja Kostajnica i u suprotnim
pravcima,
nosioci javnog prevoza meusobno e dogovoriti linije koje svaki od prevoznika
pokriva, te e utvrditi zajedniku cijenu prevoza koju e naplaivati od korisnika, vodei
rauna o uslovima u kojima se nalazimo,
naftu za javni prevoz prema utvrenom planu nosioca javnog prevoza mora osigurati
J.P. NIK, pogon iz Dvora.
124

c ) kola na teritoriji Banije


na podruju Banije neophodno je odmah prii pripremi poetka II polugodita k.
godine 92/93. kroz obezbeenje materijalnih trokova i prevoza uenika,
ako ne doe do pogoranja bezbjednosne situacije na podruju Banije uz suglasnost
Komande Korpusa sa nastavom zapoeti 1. III. 1993. godine,
u realizaciji nastavnog plana koristiti sve subote i dio ljetnog raspusta kako bi se
planirani program obrazovanja i vaspitanja ispunio.
Ad.3. Priprema za proljetnu sjetvu i osiguranje umjetnog gnojiva, sjemena, herbicida i
nafte
Preduzeti sve potrebne mjere da se utvreni plan proljetne sjetve na nivou Banije realizira
i to:
u optinama koje nisu odredile nosioca proljetne sjetve, hitno uiniti isto,
nosioci proljetne sjetve moraju odmah izgraditi programe, u skladu sa metodologijom
Beobanke, radi kreditiranja proljetne sjetve, te pravovremeno podnijeti zahtjev za
odobravanje kreditnih sredstava,
odobrena sredstva se moraju strogo namjenski koristiti za nabavu sjemena, umjetnog
gnojiva i zatitnih sredstava,
prema utvrenom planu proljetne sjetve J.P. NIK pogon Dvor mora osigurati u
toku II i III mjeseca 1993. godine potrebnu koliinu nafte za svaku optinu Banije, bez
uraunavanja mare u cijenu.
Vlada RSK preko svojih nadlenih ministarstava mora poduzeti sve i pomoi
nosiocima proljetne sjetve da na vrijeme i pod to povoljnijim uslovima nabave potrebne
repromaterijale za proljetnu sjetvu. Predlaemo da se zbog izuzetno tekog socijalnog stanja
naeg stanovnitva potrebna koliina nafte za proljetnu sjetvu oslobodi plaanja poreza na
promet proizvoda.
Ad.4. Naredbe i Uputstva ministarstva za trgovinu
a) Snabdjevanje artiklima iroke potronje
Doneena Naredba br.10-02-6-93 i Uputstvo za provoenje naredbe br. 10-02-7/93 od
1. i 3.2.1993. godine od strane ministarstva Trgovine i turizma prihvaeno je i provedeno
na podruju cijele Banije.
Navedena Naredba je predvidila niz pozitivnih efekata, pa je kao takva dobro primljena
od graana i pripadnika brigada.
Dopunsko Uputstvo br. 10-02-8/93 u potpunosti eliminira pozitivne efekte Uputstva
stavljajui u podreeni poloaj nominirano preduzee, dok ostala preduzea preputa njihovoj
poslovnoj politici, odriui se pozitivnih rezultata zamiljenih prvim dokumentima.
Zbog neadekvatno rjeenog sistema snabdjevanja, zatite stanovnitva, zahtjevamo od
ministarstva za trgovinu i turizam da:
svojom uredbom ogranii mare na podruju RSK,
osigura YU dinara za kupnju decitarnih roba,
putem robnih rezervi osigurati snabdjevanje graana osnovnim artiklima,
Uredbom odrediti nain raspodjele i snabdjevanje graana osnovnim artiklima, kako
bi se za svakog pojedinca osigurala potrebna minimalna koliina.
Vlada RSK i nadleno ministarstvo mora hitno stupiti u kontakt sa nadlenim organima
u SRJ, kako bi se promjenila Odluka o zabrani izvoza stratekih roba iz SRJ u RSK.
125

Ad.4. b) Organiziranje otkupa stoke i osiguranje stone hrane na podruju Banije


Ministarstvo Trgovine i turizma treba hitno donijeti Uredbu i Uputstvo Uredbe za otkup
stoke uvaavajui slijedee:
telad i svinje za tov mogu otkupljivati samo preduzea i PZ128 koje imaju vlastiti tov ili
kooperativni odnos na podruju RSK, uvaavajui realne trine cijene, ne zloupotrebljavajui
ako steknu moda monopolni poloaj
stoku za klanje moraju otkupljivati preduzea sa preraivakim kapacitetima, stvarajui
rezerve tako da nanciranje izvre putem Direkcije robnih rezervi RSK,
posebnu panju obratiti graninim mjestima sa RS, zbog razmjene roba, kod
pojedinanih sluajeva ovlastiti IS-a SO129 da za takve sluajeve graanima moe izdati
dozvolu za kompenzacijsku prodaju,
sve izvozne dozvole mogu se izdati samo za kompenzacijske poslove za uvoz
repromaterijala za poljoprivrednu proizvodnju,
na podruju Banije formirati struni organ koji e izdavati izvozne dozvole za optine
Banije, uz preporuku Izvrnog savjeta svake optine,
putem direkcije RR130 za preduzea koja se bave stoarskom proizvodnjom osigurati
kredite u YU dinarima za nabavku stone hrane iz SRJ.
Ad.5. Bezbednosna situacija na podruju Banije
Na osnovu uvodnog izlaganja i rasprave ocjenjujemo da je bezbednosna situacija na
podruju Banije vrlo dobra, te da je postignuto puno jedinstvo civilnih i vojnih vlasti u svim
sverama ivota, u cilju odbrane Banije i RSK.
a) Informacije o posjeti pripadnicima Banijskog bataljona na Benkovakom ratitu, od
strane pripadnika civilne vlasti Banije
Sudionici sastanka su upoznati sa posjetom predstavnika optina Petrinje i Kostajnice,
banijskim borcima na Benkovakom ratitu.
b) Zauzimanje jedinstvenog stava prema provoenju mobilizacije Banijaca privremeno
nastanjenih u SRJ, odnosno van granice RSK
Nezadovoljni smo odazivom mobilizaciji Banijaca, privremeno nastanjenih u SRJ i
nastanjenih van granice RSK. Svaka optina treba napraviti spisak obaveznika koji se nisu
vratili u RSK i odazvali mobilizaciji, a napustili su Baniju poslije 1. 1. 1991. godine.
Ad.6. Ostala pitanja
a) Financiranje optinskih budeta
Sadanji nain nanciranja optinskih budeta je nazdovoljavajui, jer ne moe materijalno
osigurati funkcioniranje optinskih organa i drutvenih institucija iji se materijalni trokovi
nanciraju iz ovih izvora.
b) Financiranje lista Srpski glas
Predlaemo da nanciranje Srpskog glasa preuzme Ministarstvo za informisanje jer
se ne mogu osigurati potrebna sredstva za kontinuirano izlaenje lista. Napominjemo da
se radi o jedinim novinama koje izlaze na podruju Banije i Korduna, te predlaemo da
preraste u Republiko glasilo.
128

Poljoprivredne zadruge.
Izvrne savjete skuptina opina.
130
Robne rezerve.
129

126

c) Inicijativa za formiranje Centra za prihvat stranih novinara


Predlaemo da se, obzirom da postoje granini prelazi na Baniji, formira Centar za prihvat
stranih novinara u Petrinji, te da se utvrdi protokol njihovog boravka i rada na prostoru
Banije. Molimo puni angaman i uputstvo Ministarstva za informisanje oko rjeavanja ovog
problema.
Svi sudionici na koje se odnose doneseni zakljuci duni su poduzeti sve, da se isti
realiziraju, kako bi odrali stabilnost odbrane i poboljali stanje u svim sferama ivota,
odnosno opstanka Srpskog naroda na Baniji.
PREDSJEDNICI SO I IS-a
OPTINA BANIJE
DOSTAVITI:
Ministarstvo za ekonomske odnose, privredu, razvoj i industriju
Ministarstvo za trgovinu i turizam
Ministarstvo za informisanje
Ministarstvo za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu
Ministarstvo za energetiku
Ministarstvo nancija
Komandi 39. Korpusa
SUP Glina
Svim optinama na Baniji
Preslika, strojopis, latinica
HR-DASK-SACPE-613, kut. 39.

106

1993., veljaa 17.


Knin
Poziv predsjednika Vlade RSK Vojislavu eelju da posjeti RSK i svojom nazonou podigne
borbeni moral
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA-----------------------------------------------------

-----------------------------------------------------

VLADA
Broj: 04-5-183/93.
Knin, 17. 02. 1993. god.
Potovani brate Vojo,131
Povodom zadnjih zbivanja na naim podrujima od poetka ustake agresije upuujem
Ti poziv da nas obie. Na ovim prostorima zapadne granice srpskih zemalja brane i Tvoji
dobrovoljci kojima e kao i ostalim borcima biti drago da ih posjeti i da svojim prisustvom
podigne borbeni moral. Tvoju posjetu oekujemo ovih dana pa bi te molio da na telefon
235-1672 preko Tode Lazia denie termin.
S verom u boga do konane pobede.
131

Vojislav eelj, predsjednik Radikalne stranke u Srbiji.

127

PREDSJEDNIK
Mr Zdravko Zeevi, [v.r.]
M.P.132
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 30.

107

1993., veljaa 17.


Obrovac
Dnevno izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK Knin o topnikoj vatri na podruju Rastovca,
Zatona i Glinice u kojoj nije bilo poginulih i ranjenih ni materijalne tete
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE K N I N
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI OBROVAC
Broj: 01/1-Str .pov.33/93.
Obrovac, 17. 02. 1993. godine.
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA
KNIN
SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
Izvjetavamo Vas da je u toku dananjeg dana neprijatelj u nekoliko navrata ostvario
artiljerijsku vatru iz minobacaa i haubica po rajonima Rastovca, ireg rejona Zatona i
rejonu Glinice. Od neprijateljske vatre nije bilo poginulih i ranjenih boraca, kao ni civilnog
stanovnitva, kao i materijalne tete.
Tokom dana nije bilo peadijske borbe na liniji obrovakog fronta.
Linije fronta nisu pomjerane.
Po ovl. N A E L N I Ka:
ore Jeli
B.133 Gaji, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

132
133

Okrugli peat: Vlada RSK, Knin.


Boko.

128

108

1993., veljaa 18.


Petrinja
Pismo pomonika ministra pravosua zapovjedniku 21. korpusa SVK o osnivanju Vojnog
suda u ratnim uvjetima
TARBUK SLOBODAN
KOMANDANTU 39. KORPUSA
PETRINJA
031-20/6-93-XII-03
Knin
18. 02. 1993.
Potovani gospodine Tarbuk,
Nakon mog dolaska u vaem tabu, a nakon obavjesti od strane ministra Pravosua i
uprave gospodina ua Vojina da je na Okruni sud u Glini na elu sa predsjednikom
Momilovi Milenkom mobiliziran u svojstvu vojnog suda vae jedinice, te mog linog
uvida i razgovora sa vama i predsjednikom Momiloviem o naenom stanju izvjestio sam
mog ministra gospodina ua Vojina. S obzirom da je Predsjednik Republike ve donio
Uredbe sa zakonskom snagom134 a koje nisu na vrijeme bile dostavljene Okrunom sudu u
Glini, a Ministarstvu odbrane su bile dostavljene na vrijeme te iz tog razloga je i dolo do
nesporazuma da se formira vojni sud u vaoj jedinici. Ministar pravosua i uprave je nakon
toga putem Ministarstva odbrane dostavio Vladi Republike Srpska Krajina obavijest o
postupanju i radu svih pravosudnih organa na teritoriji Republike Srpska Krajina u ratnim
uslovima, s tim da se vojni sudovi ne mogu formirati, a sve iz razloga to je Uredbama sa
zakonskom snagom koje je doneo predsjednik Republike precizirao da organi pravosua u
ratnim uslovima rade i poslove iz nadlenosti iz vojnih sudova i vojnih tuilatava, i to u
sjeditu sudova, odnosno organa pravosua do formiranja vojnih sudova i vojnih tuilatava.
Spomenutom obavjesti ministra pravosua a u dogovoru sa Ministarstvom odbrane reeno
je da e se formiranju vojnih sudova i vojnih tuilatava prilaziti sistemskim rjeenjem, a
ne ad hok u ovim ratnim uslovima. S obzirom na injenicu da postojei pravosudni organi
mogu izvravati ovakve obaveze koje proizlaze iz spomenutih Uredbi sa zakonskom snagom
i Uputstvom za rad pravosudnih organa.
Gospodine pukovnie kao prilog ovom pismu moj kolega Radi Simo dostavit e vam i
Naredbu koja je upuena Glavnom tabu Srpske Vojske Republike Srpske Krajine i Naredbu
predsjednika Vlade upuenu predsjedniku Okrunog suda, a ja vas lino molim da ukinete
naredbu o formiranju vojnog suda u vaoj jedinici.135
S potovanjem!
POMONIK MINISTRA136
Vasilije Stevovi, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A-194-208.
134

Vidi: Dok. br. 22.

135

Izvjee o radu pravosudnih organa Knin i Glina u ratnim uvjetima vidi u: Dok. br. 114.

136

Pravosua.

129

109

1993., veljaa 18.


Vukovar
Slubena zabiljeka javnog tuitelja RSK o sastanku s predstavnicima pravosua u Belom
Manastiru o ubojstvu u Dardi
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
REPUBLIKO JAVNO TUILATVO
VUKOVAR
Broj: KTP-18/93.
Vukovar, 18. februara 1993.

M.P.137

SLUBENAZABELEKA
Dana 16. februara 1993. godine zajedno s predsednikom Vrhovnog suda slubeno sam
posetio Beli Manastir. Tom priliom obavio sam, na temu suzbijanja kriminaliteta u Baranji
razgovor s izaslanikom Predsednika Republike gos. Kneevi Milanom, predsednikom
Okrunog suda i Okrunim javnim tuiocem. S predstavnicima SUP-a Beli Manastir nisam
obavio razgovor, jer isti su bili u Beogradu. Meutim, nakon razgovora sa Okrunim javnim
tuiocem stekao sam utisak da za to nema potrebe, jer SUP Beli Manastir obavlja svoj
posao profesionalno i kvalitetno. U razgovoru sa izaslanikom Predsednika Republike kome
je prisustvovao i predsednik Vrhovnog suda RS Krajina, dogovoreno je sledee:
1. Da se sluaj ubistva u Dardi maksimalno aurira uz punu mobilnost organa krivinog
gonjenja i apsolutnu podrku pravosuu od strane politike vlasti.
2. Da se u vezi navedenog sluaja nastavi dalje otkrivanja izvrnih krivinih dela i
poinilaca, te da u tom poslu politiki organi politike vlasti dadu punu podrku organima
krivinog gonjenja.
3. Da se aktivira rad inspekcijskih slubi i nancijske policije.
4. Da se u Baranji posebno angauju organi krivinog gonjenja i sve druge snage na
suzbijanju privrednog kriminala.
5. Da se pravosudnim organima obezbede adekvatni uslovi za rad (sredstva za pristojne
line dohotke, materijalne trokove, automobil za uviaj itd.).
O dogovorenom s izaslanikom Predsednika Republike upoznati su predsednik Okrunog
suda i Okruni javni tuilac, s ime su se isti u potpunosti sloili.
S Okrunim javnim tuiocem vodio sam poseban razgovor, kojom prilikom sam dao
precizne upute o postupanju u navedenom predmetu, kao i upute o kontaktu s SUPom Beli Manastir u vezi otkrivanja drugih krivinih dela i poinioca, a koji imaju veze s
okrivljenima za sluaj dvostrukog ubistva u Dardi. Dogovoreno je da SUP Beli Manastir
postupa iskljuivo po nalogu Okrunog javnog tuioca. Takoe dogovorili smo se da
optunica bude podignuta odmah po zavretku istrage.
Okruni javni tuilac posebno je istakao da je u poslednje vreme izuzetno zadovoljan
sradnjom sa SUP-om Beli Manastir i predstavnikom civilne policije UNPROFOR-a god.
HUSEINOM. Za SUP Beli Manastir istie da je prevaziao strah, te da posao obavljaju
aurno i struno. Za predstavnika civilne policije naveo je da je izuzetno korektan i
137

Prijemni peat: Ministarstvo pravosua RSK, 04-021, primljeno 24. 2. 1993.

130

objektivan, te da sa istim, za razliku od njegovih prethodnika, sarauje bez problema. Kao


dokaz svoje tvrdnje predoio mi je izvetaj gospodina Huseina koji je stvarno objektivan i za
nas povoljan. Posebno znaajna je ocena gospodina Huseina o iseljavanju Hrvata iz Baranje,
u kojoj on navodi da Hrvati naputaju Baranju ne zbog pritiska Srba, ve iskljuivo zbog
agresije Hrvatske na RS Krajina.
Danas,18. februara 1993. godine Okruni javni tuilac obavestio me je telefonom da
je u pomenutom krivinom predmetu istraga okonana, te da su inspektori SUP-a Beli
Manastir otkrili nove zloine i zloince. Dakle klupe se odmotava, meutim potpune
precizne informacije dobit u neposredno poetkom sledee nedelje.
REPUBLIKI JAVNI TUILAC
Milorad Troi, [v.r.]
M.P.138
Dostavljeno:
Ministarstvo pravosua i uprave Ilok
Arhiva ovde
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 121-102.

110

1993., veljaa 18.


Okuani
Zapovijed SUP-a Okuani svim djelatnicima da sastanke s predstavnicima UNPROFOR-a
mogu organizirati samo u domeni poslova koje obavljaju, te da za svaki kontakt moraju
napraviti slubenu zabiljeku
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SLUBENA TAJNA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA OKUANI
Broj: 08-05/str.pov.1-37/1-93.
Okuani, 18. 02. 1993. godine
NAREDBA
1. Nareuje se svim pripadnicima milicije RSK u Oblasti Zapadna Slavonija, da su
duni nakon svakog kontakta sa predstavnicima UNPROFOR-a ili bilo koje meunarodne
institucije u vezi voenog razgovora sainiti slubenu zabiljeku.
2. U slubenoj zabiljeci mora biti naznaeno mjesto i vreme razgovora, tema razgovora i
ko je saziva sastanka odnosno kako je dolo do susreta /organizirano, spontano/.
3. Ovlauju se rukovodioci organizacionih jedinica kao i rukovodioci organizacionih
jedinica kao i rukovodioci resora da mogu organizirati sastanke sa predstavnicima
UNPROFOR-a i drugim meunarodnim institucijama sami iz domena opisa poslova koje
obavlja o emu su takoer duni sainiti slubenu zabiljeku.
4. Slubena zabiljeka dostavlja se istog dana sekretaru kada je i dolo do susreta.
138

Okrugli peat: RSK, RJT, Predstavnitvo u Vukovaru.

131

5. Nepostupanje po ovoj naredbi smatrat e se povredom radne discipline.


6. Naredba stupa na snagu o d m a h.
DOSTAVITI:
1. SUP
2. SMON
3. SM
4. OM
5. Sekretaru
6. Arhiva.-

za SUP OKUANI
POMONIK MINISTRA
arkovi Krsta, [v.r.]
M.P.139

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 10., kut. 73.

111

1993., veljaa 19.


Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o stanju na ratitu oko Obrovca
SRPSKA REPUBLIKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA
KNIN
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI OBROVAC
Broj: 01/1-str .pov.35/93. god.
Obrovac, 19. 02. 1993. godine.
SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
MINISTARSTVU ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
U toku prolog dana na podruju optine Obrovac trajali su artiljerijski napadi ustakih
snaga iz pravca Jesenica i Maslenice. Neprijatelj je otvarao artiljerijsku vatru po naim
poloajima u mjestu Kruevo, Mukovci (Rastovac), Zaton i podruje bive tvornice glinice
u Obrovcu. Od granatiranja nije bilo poginulih niti povreenih na naoj strani, a materijalna
teta je neznatna. Danas dana 19.02.1993. godine neprijatelj je otvorio artiljerijsku vatru na
nae poloaje u mjestu Kruevo i navedeni napadi jo uvijek traju. Prednje vam se dostavlja
na znanje i daljnje koritenje, o svim daljnjim promjenama biete na vrijeme obavijeteni.
N A E L N I K:
Jeli ore, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.
139

Okrugli peat: MUP RSK, SUP Okuani.

132

112

1993., veljaa 19.


Knin
Pismo episkopa dalmatinskog Longina Srpskoj pravoslavnoj opini u Londonu u kojem im
zahvaljuje na pokretanju akcije pomoi djeci poginulih na ratitu
Rukom pisano: FAKS: 071-243 1494
5/93 19.II 93
SRPSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVENOJ
OPTINI U LONDONU
Preko Gospodina Kovaevia iz Engleske, saznali smo da pokreete akciju pomoi Srpskoj
djeci u Srpskim Krajinama koji su ostali bez oca, a koji je poginuo na ratitu. Djece koja su
ostala bez roditelja u Srpskoj Krajini je mnogo. Samih izbjeglica je preko sto hiljada. Svi oni
uglavnom ive od socijalne pomoi, kao i pomoi koja stie iz drugih Srpskih krajeva. Ti
unesreeni ljudi ostali su bez domova, bez imanja, goli i bosi. Jedan veliki egzodus i straan
genocid koji je izvren nad Srpskim narodom u bivoj Hrvatskoj. Narod naivan i bezazlen
gurnut je u kane nemilosrdne zvjeri, a izopaeni um ovjekov je mnogo gori od zvjeri,
jer zvjer zadovoljava prirodne nagone i zasiti se, a ovo to se vri nad Srpskim narodom
to je mrnja, unitenje Rue nam crkve i manastire, iskopavaju i zaravnavaju grobove i
spomenike, pale sela i buldoderima zaravnavaju terene, briu nam postojanje, pale tapije,
prekrtavaju, zatiru nacionalno bie U svoj ovoj tragediji najvie stradaju djeca. Ostaju
bez roditelja, nemona i neotporna na strahote rata.
Ova vaa akcija da pomognete uenicima i djeci zaista je plemenita i visokomoralna.
To e da ublai bol djetinje due i da im se pomogne da odrastu u panji, brizi i ljubavi
drugih, svojih dobrotvora. To je naa budunost, to su novi izdanci iz korijenja, to su naa
neunitiva ognjita, to je iak koji tinja. To nam daje snage da opstanemo i da postojimo.
Vaa akcija ini nas spokojnim. Va poklon brie nam beznae. Vaa ljubav daje nam vjeru
u bolje sutra. Vaa briga produuje nam nadu.
Neka Gospod blagoslovi sve da bi ostali narod Njegov, vrsto utemeljeni u vjeri svojih
otaca, ouvali tradiciju Svetosavlja i odbranili vjekovna ognjita.
Neka blagoslov Boiji bude na svima vama, a od nas blagodarnost.
+EPISKOP DALMATINSKI,
Longin, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, SPC, kut. 2.

113

1993., veljaa 19.


Knin
Izvjee Doma zdravlja Knin Ministarstvu obrane RSK o radu u ratnim uvjetima

133

ZDRAVSTVENA USTANOVA
DOM ZDRAVLJA U KNINU
Broj: 03./133/I-93.
Knin, 19. 02. 1993.g.
MINISTARSTVU ODBRANE RSK
MINISTARSTVU ZA ZDRAVLJE RSK
REPUBLIKOM TABU CIVILNE ZATITE RSK
KNIN
PREDMET: Informacija o nastalim problemima u Domu zdravlja u Kninu
Dom zdravlja u Kninu, sa poetkom rada kao samostalna zdravstvena ustanova, vidno je
osjetio probleme koji su se godinama i decenijama nagomilavali u primarnoj zdravstvenoj
zatiti.
Svakako je ovoj vrsti zdravstvene zatite potrebno hitno pristupiti na sasvim drugi nain,
kako od strane zdravstvenih radnika u Domu zdravlja, tako i od strane drave.
Zajednikim radom moemo stvoriti jeftinu, ekasnu i pristupanu zdravstvenu zatitu
cjelokupnom stanovnitvu Knina i podruja koje gravitira Kninu, te zdravstvenu zatitu
koja bi u ratu i u miru funkcionisala besprekorno.
Upravo u ovom ratu, koji se sada vodi, vidno su doli do izraaja problemi nagomilani
godinama, te i dodatni. Stoga elim naglasiti:
zdravstvo i zdravstvene ustanove ne mogu niti smiju biti poligon za politiko
prepucavanje,
zdravstvo i zdravstvene ustanove ne mogu biti manje i vie vane za stanovnitvo,
zdravstveni radnici jednako se trebaju tretirati i jednako im se trebaju obezbjediti uslovi
za rad.
Konkretno, Dom zdravlja u Kninu, u ovim ratnim vremenima, spreman je u okviru
svojih mogunosti pruiti sve. Zaista, zdravstveni radnici ne tedei sebe, spremni su i
odazivaju se i na prve linije fronta. Kao i druge dravne organizacije oekivali smo upute
za rad od dravnih organa u prvom redu od Ministarstva za zdravlje. Meutim, uputstva i
naloge za rad dobijali smo od Ministarstva odbrane RSK, Republikog taba civilne zatite,
Oblasnog taba civilne zatite i Opinskog taba civilne zatite. U skladu sa ovim uputstvima
uvedena je nova organizacija rada u Domu zdravlja u Kninu, na nain da pored Hitne med.
pomoi, te Hitne med. pomoi na podruju Bukovice, koje rade 24 sata i slube Ope
med. i Stomatoloke slube rade 24 sata, dijelom kroz redovno radno vrijeme, dijelom kroz
deurstvo.
Takoer je organiziran rad u prihvatilitu Vrlika kroz 24 sata putem deurstva zdravstvenih
radnika.
Imajui u vidu nedostatak kadra lijenika u Domu zdravlja i u mirnodopskim uslovima
rada, trebalo je uloiti nadljudske napore, da bi se cijeli teren Knina pokrio primarnom
zdravstvenom zatitom.
Rat je donio nove probleme:
velik broj izbjeglica /iz ranijeg perioda, a iz ovog rata/, to su uglavnom stare i nemone
osobe, ene i djeca,
ranjeni borci koje treba hitno zbrinuti i transportovati do bolnice,
lijenici se na terenu susreu sa specinim vidom rada /terapija per os se distribuira
pacijentima/,
problem goriva /oteano snabdjevanje i poveana potronja/,
problem dotrajalih vozila i nabavljanja rezervnih dijelova,
134

problem trebovanja lijekova i sanitetskog materijala dobijenih u pomoi,


mobilisano 5 lijenika,
zdravstveni radnici preoptereeni trae svoja pojedinana prava /pravo na plaeni dopust,
majke maloljetne i bolesne djece, pravo da ne rade nou i na terenu, radnici u starijim
godinama takoer da ne rade nou i na terenu/,
Sasvim logino da je ova zdravstvena ustanova kao i druge, u ratnim uslovima rada trebala
dobiti uputstva za rad, organizaciju rada, kao i pomo u rjeavanju problema.
Oekivala sam da to uini Ministarstvo za zdravlje, ali umjesto uputstva i pomoi, dana
16.02.1993.g. stigao je u Dom zdravlja Pravilnik o pripravnikom stau i Uputstvo za
polaganje strunih ispita zdravstvenih radnika. Pravilnik o pripravnikom stau je potreban,
ali naalost u ratnim uslovima zdravstvenim radnim organizacijama, su prea druga uputstva,
to bi Ministarstvo za zdravlje moralo shvatiti.
U vie navrata sam se pismeno i usmeno obraala Ministarstvu da mi pomogne u
prevazilaenju problema. Molila sam Ministra da posjeti Dom zdravlja u Kninu. Do posjete
je dolo 17.02.1993.g. sa njegovim pomonikom. Za vrijeme te posjete predoila sam niz
problema, te gos. Ministra i njegovog pomonika upoznala sa organizacijom rada u Domu
zdravlja u ratnim uslovima. Na moje veliko iznaneenje Ministar je iznio da deurstva
u Domu zdravlja i prihvatilitu u Vrlici nisu predviena, te da ne mogu biti plaena, za
razliku od deurstva u bolnici, koja su stalna i koja se plaaju, te predloio da direktor
Doma zdravlja predloi ukidanje istih i da e on to potpisati. to se tie pojedinanih prava
radnika, stav je Ministarstva da se ta prava crpe iz propisa koja postoje, odnosno iz Zakona
o radnim odnosima, Zakona o zdravstvenoj zatiti, Pravilnika i sl.
Oito je da sam po miljenju Ministarstva za zdravlje postupila suprotno od njihovih
stavova u ratnim uvjetima. S obzirom na ono to sam iznijela, dajem sebi za pravo da
utvrdim, da upravo u trenutku kada je Domu zdravlja u Kninu najpotrebnija pomo svih
dravnih organa, on predstavlja poligon za politika prepucavanja, jer navodno osniva
Doma zdravlja nije Vlada RSK, ve Skuptina SO Knin.
Kao direktor Doma zdravlja svjesna sam da je Dom zdravlja dravna ustanova, te da u
ime stanovnitva koje treba zdravstvenu zatitu, mora imati jednak tretman od dravnih
organa, kao i druge zdr. ustanove a politika neka se vodi na drugim mjestima i u drugim
okolnostima. Najbolji primjer nejednakog tretmana, koji izaziva razdor meu zdravstvenim
radnicima je dijeljenje pomoi radnicima Bolnice i Apoteke, za razliku od onih u Domu
zdravlja o kojima treba da vodi brigu osniva.
Stoga, pozivam naslovne da pomognu u rijeavanju problema u Domu zdravlja, te da
se suzdre od aktivnosti koje stvaraju jaz meu zdravstvenim radnicima i zdravstvenim
ustanovama, a sve sa ciljem da u ovom tekom vremenu rata olakamo muke onima koji od
nas oekuju pomo.
Na kraju, predlaem novu organizaciju rada zajedno sa Strunim kolegijem Doma
zdravlja, koja bi vaila u vrijeme rata, koju e nadam se prihvatiti svi naslovni.
O ovom obavijest:
Izvrnom vijeu SO Knin
Prilog:
Prijedlog organizacije rada
Doma zdravlja u ratnim uvjetima140
140
141

Direktor:
Joli Milica dr.med., [v.r.]
M.P.141

Prilog nije pronaen uz izvornik.


Okrugli peat, neitko u izvorniku.

135

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., kut. 592.

114

1993., veljaa 20.


Glina
Izvjee pomonika ministra Ministarstva pravosua i uprave o radu pravosudnih organa
Knina i Gline u ratnim uvjetima te razgovoru sa zapovjednikom 39. korpusa SVK o
osnivanju vojnog suda Korpusa
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO PRAVOSUA I UPRAVE
Broj:
Knin, 20. februara 1993.
PREDMET: Informacija o radu pravosudnih organa Knin i Glina u ratnim uslovima
MINISTRU PRAVOSUA I UPRAVE
ILOK
Nakon proglaenja ratnog stanja i opte mobilizacije u Republici Srpska Krajina predsjednik
Republike Srpske Krajine donio je Uredbe sa zakonskom snagom o nadlenosti pravosudnih
organa, organizaciji, radu i nadlenosti redovnih sudova i radu javnog tuilatva u ratnim
uslovima ili neposrednoj ratnoj opasnosti.142
Takoe je ministar pravosua i uprave donio uputstvo o radu pravosudnih organa u
sudovima ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti koje Uputstvo je stupilo na snagu
zajedno sa Uredbama sa zakonskom snagom 22. januara 1993. godine.
Spomenute Uredbe sa zakonskom snagom dostavljene su lino predsjedniku Okrunog
suda Knin gospodinu Kresovi uri dana 24. januara 1993. godine oko 20 asova, jer je isti
bio odsutan i van sjedita suda u Kninu u dane 23. i 24. januara 1993. bez odobrenja vieg
rukovodioca. Predsjednik Okrunog suda u Kninu nije odmah postupio prema uredbama
i uputstvu da sudovi ponu sa radom u ratnim uslovima na nain da je organizovao samo
normalno radno vrijeme, a van radnog vremena u zgradi Okrunog suda nije uspostavljeno
deurstvo, ve je to injeno na nain da je bilo deurnih sudija koji su deurali u svojim
stanovima i kuama. Na moje usmeno nareenje predsjedniku Okrunog suda dana 8.
februara 1993. godine lino sam mu naredio da je duan uspostaviti deurstvo u zgradi suda,
on to nije uinio sve do dana 13. februara 1993. godine, a kojeg dana sam doao na posao
u 07,30 asova i naiao na zatvorena ulazna vrata od zgrade suda. Kasnije, negdje oko 08,30
kod mene je dola radnica Okrunog suda Jari Janja koja je tog dana bila deurna a stanuje
u blizini ovog suda i saoptila da svi radnici suda toga dana ne rade. Ja sam istog dana stupio
u kontakt sa predsjednikom suda gospodinom Kresoviem kada sam mu pismenim putem
naredio da dostavi pismenu izjavu zato nije postupio po datim uputama i uredbama. Istog
dana po dobijanju pismene izjave gospodina Kresovia radnici suda i drugih organa zapoeli
su sa deurstvom od 15 asova pa na daje. Deurstvo je uspostavljeno u zgradi Okrunog
142

Vidi: Dok. br. 22.

136

suda i ono se vri permanentno. U ponedeljak, dana 15. februara 1993. godine rukovodstvo
pravosudnih organa odralo je sastanak gdje je zakljueno da pravosudni organi podruja
Okrunog suda Knin i Okrunog tuilatva Knin mogu izvravati sve zadatke postavljene
prema Uredbama i Uputstvu u ratnim uslovima, a ovo se odnosi i na nie organe pravosua
na podruju Like i Kninske krajine.
to se tie pravosudnih organa Okrunog suda Glina ja sam dana 5. februara 1993. godine
izvrio uvid u rad tog Okrunog suda i utvrdio da je nakon proglaenog ratog stanja u
RSK komanda 39. Korpusa Srpske vojske RSK mobilisala je predsjednika Okrunog suda
u Glini gospdina Momilovi Milenka sa odreenim brojem sudija i tuioca formiravi
vojni sud prvog stepena i razmestila ga u reonu komande u Petrinji. Iz linog razgovora sa
gospodinom Momiloviem saznao sam da mu je Uredbe predao predsjednik Skuptine
Republike Srpska Krajina gospodin Paspalj Mile, ali u zakanjenju, a s obzirom da je morao
izvriti zadatak po dobijanju vojnog poziva i formirati vojni sud. Lino sam mu rekao da u
o tome izvestiti ministra to sam i uinio nakon zavrnog uvida. Istog dana sam razgovarao
i sa komandantom puk. Tarbuk Slobodanom koji me je obavijestio da je vojni sud formiran
i da e on ostati sve dok mu se ne naredi ukidanje putem Glavnog taba Srpske vojske
RSK-e. U meuvremenu je prije mog odlaska u Petrinju dana 3. februara 1993. godine
izdana naredba broj: 13-4-51/93 predsjednika Republike koju je potpisao po ovlatenju
predsjednika Republike predsjednik vlade Zdravko Zeevi, naredba je izdata Glavnom
tabu srpske vojske da odmah obavijesti potinjene jedinice na podruju Banije i Korduna
i da Okruni sud Glina vrati iz sastava svojih jedinica u sjedite Okrunog suda u Glini
gdje isti treba nastaviti sa radom u ratnim uslovima. Takoe je dana 10. februara 1993.
godine predsjednik vlade izdao naredbu broj: 04-5-135/93 kojom je naredio predsjedniku
Okrunog suda gospodinu Momiloviu da postupi prema Uredbama i vrati se u sjedite
suda u Glinu. O izvrenju ove naredbe predsjednik Okrunog suda Momilovi je pismeno
obavijestio vladu RSK 12. februara 1993. godine, ali iz telefonskog razgovora kojeg sam
ja obavio sa gospodinom Momiloviem dana 18. februara 1993. godine saznao sam da je
on sa sudijama vraen u Glinu, ali i dalje radi kao vojni sud. U cilju utvrivanja stvarnog
stanja rada ovog suda da bih mogao obavijestiti Vas gospodine ministre i predsjednika vlade
gospodina Zeevia izdao sam zadatak gospodinu Radi Simi da otputuje u Petrinju i Glinu
dana 19. februara 1993. godine i iz linog saznanja i uvida dostavi mi slubenu zabiljeku,
koju Vam i dostavljam u prilogu.
Iz svega to sam do sad utvrdio i preduzeo miljenja sam da bez obzira na izjavu gospodina
Momilovia da vojni sud ne moe funkcionisati na jednom dijelu Republike dok u drugom
dijelu Republike se potuju Uredbe sa zakonskom snagom predsjednika Republike Srpske
Krajine i Uputstvo ministra pravosua i uprave.
Ja u lino o ovome obavijestiti predsjednika vlade, a Vama gospodine ministre predlaem
da o ovome upoznate i predsjednika Republike Srpske Krajine Gorana Hadia.
S potovanjem,
POMONIK MINISTRA
Vasilije Stevovi
SLUBENA ZABILJEKA
O obavljenom razgovoru sa predsjednikom Vojnog suda I stepena gospodinom
Milenkom Momiloviem i komandantom 39. Korpusa srpske vojske Republike Srpske
Krajine pukovnikom Slobodanom Tarbukom.
137

Dana 19. februara 1993. godine pomonik ministra pravosua i uprave RSK Simo Radi
otiao je na Baniju radi provjere funkcionisanja pravosudnih organa na tom podruju u
ratnim uslovima. Tom prilikom je konstatovano da se ne potuju Uredbe sa zakonskom
snagom ve da se na podruju Okrunog suda Glina i Komande 39. Korpusa djeluju vojni
sudovi formirani naredbom komandatna korpusa.
Iz razgovora sa predsjednikom Vojnog suda I stepena gospodinom Momiloviem vidljiva
je spremnost da se ispotuje naredba vojnih vlasti ukoliko se donese odluka o ukidanju
vojnih sudova i da se nastavi djelovati kao civilni organi pravosua tim vie to u oba sluaja
sud radi u istom sjeditu i prostorijama Optinskog suda u Glini. Meutim, istakao je
niz negativnih zapaanja koja e imati sprovoenje odluke da civilini organi pravosua u
ratnim uslovima vre sprovoenje odluke da civilni organi pravosua u ratnim uslovima
vre i funkcije vojnog sudovanja. Posebno istie da upravo zahvaljujui vojnim vlastima sud
nema nikakvih problema materijalne prirode poevi od osiguranja grijanja, goriva, odlaska
na uviaje, privoenja i sasluanja svjedoka, osiguranje auta, ofera, obezbeenja suda i dr.
to sve omoguava brzo i ekasno sudovanje a to u uslovima djelovanja redovnih organa
pravosua nije sluaj. Pri tome je posebno naglasio da je u sadanjim uslovima osigurana i
lina sigurnost sudaca dok to u suprotnom nije sluaj i moe imati negativne posljedice na
samostalnost rada suda. Osim toga, navodi da je djelovanje i rad vojnih sudova dobilo iroku
podrku naroda i da je napokon stvoreno uvjerenje da poinje djelovati pravna drava, a to
do sada nije bio sluaj. Ovo posebno iz razloga to su u kriminalne radnje i nepotene rabote
uvueni mnogi uticajni graani pa i pripadnici milicije. Naglasio je da je sadanji sastav
vojnog suda u stanju u potpunosti brzo i ekasno rjeavati sve poslove iz nadlenosti vojnih
sudova, pa ak i ispomagati civilne organe pravosua. Meutim, da provoenjem Uredbe
o nadlenosti pravosudnih organa u uslovima ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti
dovodi u pitanje rad veine sudova na podruju Banije i Korduna jer veina optinskih
sudova nije kadrovski popunjena tako da u par sudova radi svega jedan sudac a nestat e
i one pogodnosti koje im sada obezbeuje Komanda korpusa. Zbog svega toga smatra
kao jedino cjelishodno i pravilno rjeenje daljnje djelovanje vojnih pravosudnih organa,
a ukoliko se od strane komadanta korpusa donese naredba o ukidanju vojnih sudova da
e podnijeti ostavku jer da u sudovima djelovanja civilnih organa pravosua u sadanjim
uslovima ne eli raditi.
Na kraju je postavio i pitanje tko e rjeavati po albama protiv presuda Vojnog suda I
stepena s obzirom da je u periodu od 27. I do 19. II. 1993. godine rjeeno sedam krivinih
predmeta (vidi prilog).143
Nakon razgovora sa gospodinom Momiloviem obavljen je razgovor i sa komandatom
39. korpusa Srpske vojske RSK pukovnikom Slobodanom Tarbukom.
Gospodin Tarbuk je izjavio da kao profesionalni vojnik radi punih 25 godina i da je u
skladu sa zakonom o oruanim snagama SFRJ odmah po proglaenju ratnog stanja izdao
naredbu o formiranju vojnih pravosudnih organa koji djeluju i u ovom momentu u sjeditu
Okrunog suda u Glini. Takoer je izjavio da eli raditi iskljuivo po zakonu te da su i ovi
pravosudni organi u potpunosti samostalni i nezavisni u svom radu te da im Komanda
korpusa osigurava sve potrebne pretpostavke da mogu raditi jo ekasnije a to nije bio sluaj
i sa radom civilnih organa pravosua. Uz iznoenje niza primjera kojima potvruje veu
ekasnost u radu ovih sudova naglasio je da je ove sudove narod prihvatio kao svoje i da bi
svako vraanje na civilne pravosudne organe znailo velik korak unazad.
143

Prilozi nisu pronaeni uz izvornik.

138

Kako je gospodin Tarbuk upoznat i sa Uredbom Predsjednika Republike o teritorijalnoj


nadlenosti sudova i nadlenosti pravosudnih organa u uslovima ratnog stanja kao i
Naredbom Predsjednika Republike glavnom tabu Srpske vojske RSK i istakao je da e o
danas obavljenom razgovoru obavijestiti pretpostavljenu komandu.
Pomonik ministra
Simo Radi, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A 113-037.

115

1993., veljaa 21.


Knin
Obavijest MUP-a RSK svim SUP-ovima i Centru bezbjednosti Republike Srpske o zabrani
ulaska u RSK eljku Ranatoviu i pripadnicima njegovih jedinica
Republika srpska krajina
Ministarstvo unutrasnjih poslova
Kabinet ministra
broj: 112/93. godine
Knin, 21. 02. 1993. godine
sup-a svim na podruju RSK
Centar bezbjednosti
Banja Luka
Na osnovu naredbe komandanta Glavnog taba srpske vojske RSK generala Mile Novakovia,
ministra unutranjih poslova RSK Marti Milana zabranjuje se ulazak u Republiku srpsku
krajinu Ranatovi eljku Arkanu kao i pripadnicima njegovih jedinica radi nekorektnog
ponaanja u borbama tokom januara i februara 1993. godine na podruju Benkovca,
Obrovca i Graaca, te maltretiranja civilnog stanovnistva.
Molimo sve organe unutranjih poslova na podruju Srpske Republike da preduzmu
odlune mjere u cilju spreavanja napred navedenih lica da uu na podruje RSK.
Svi supovi na podruju RSK duni su odmah postupiti po naprijed navedenoj naredbi i po
cjenu oruanog sukoba sprijeiti njegov dolazak.
Zadatak je trajan.144
Ministar
Milan Marti
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 1.

144

Zapovijed je povuena 27. veljae 1993., vidi: Dok. br. 122.

139

116

1993., veljaa 21.


Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u RSK o stanju na ratitu kod Obrovca 20. veljae
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI OBROVAC
BROJ: 01/1-STR.POV. 36/93
OBROVAC, 21. 02. 1993. GODINE
MUP-A K N I N
SUP-A K N I N
U TOKU CIJELOG PROLOG DANA TRAJALI SU POVREMENI ARTILJERIJSKI
NAPADI USTAKIH SNAGA IZ PRAVCA POSEDARJA, MASLENICE I JASENICA.
NEPRIJATELJ JE OTVARAO ARTILJERIJSKU VATRU PO NAIM POLOAJIMA
U MJESTU MUKOVCI, ZATON I KRUEVO. U POPODNEVNIM I VEERNJIM
SATIMA USTAE SU PROJEKTILIMA GAALE MJESTO KARIN GORNJI. OD
GRANATIRANJA U MJESTU MUKOVCI TEE JE RANJEN MILANKO BOO, A
TAKOER MU JE OTEENA I KUA. DRUGIH POSLJEDICA NIJE BILO, OSIM
MATERIJALNE TETE NA POJEDINIM OBJEKTIMA U KARINU GORNJEM I
MUKOVCIMA.
U TOKU DANANJEG DANA NEPRIJATELJ JE TAKOER POVREMENO
GAAO NAE POLOAJE NA PODRUJU KRUEVA I ZATONA OD KOJEG
GRANATIRANJA NIJE BILO POSLJEDICA.
PREDNJE VAM SE DOSTAVLJA NA ZNANJE I DALJNJE KORITENJE,
O SVIM DALJNJIM PROMJENAMA BIT E TE NA VRIJEME OBAVJETENI.
N A E L N I K:
ORE JELI
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

117

1993., veljaa 22.


Benkovac
Izvjee SJB Obrovac o pretresu stanova Hrvata za koje sumnjaju da surauju s hrvatskim
snagama te podnoenju kaznenih prijava protiv pripadnika SVK koji izbjegavaju
mobilizacijske pozive ili oslabljuju borbeni moral u jedinicama
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI
BENKOVAC
140

OTVORENO

BROJ: 08-01-2-KU-19/93.
BENKOVAC, 22. 02. 1993. GOD
MUP-U RSK
SUP-U KNIN NA ZNANJE
DANA 21. 02. 1993. GOD. RADNICI SJB BENKOVAC IZVRILI SU PRETRES
STANA I OSTALIH PROSTORIJA, A ZBOG NAVODNIH ODRAVANJA VEZA SA
NEPRIJATELJSKOM STRANOM, PALE NONA SVIJETLA, TRECAJU UNATO
NAREDBI O ZAMRAIVANJU KOD HRVATA I JEDNOG SRBINA U SELU
ZAGRAD, OPTINA BENKOVAC. PRETRESOM SU TRAENI RADIO-STANICE,
ORUJE, BATERIJSKE LANPE I DRUGI PREDMETI KOJI BI MOGLI UKAZIVATI
DA TA LICA ODRAVAJU VEZU SA NEPRIJATELJSKOM STRANOM.
PRETRESOM STANA ATELJ KRSTE U POJETI U SIJENU NADJENA JE
KONPLET SNB UNIFORMA KOJU JE DUIO NJEGOV SIN MILORAD
INAE RAZERVNI PORUNIK PO VESU RAKETA, A KOJI SE SADA NALAZI
NAJVJEROVATNIJE U NEPRIJATELJSKOJ VOJSCI. ZBOG TOGA SMO ATELJ
KRSTU UZ KRIVINU PRIJAVU PRIVELI ISTRANOM SUDIJI OKRUNOG
SUDA U KNINU ZBOG OSNOVNE SUMNJE DA JE POINIO KRIVINO DJELO
POMAGANJA NEPRIJATELJA.
ISTOG DANA UZ KRIVINU PRIJAVU PRIVELI SMO ISTRANOM SUDIJI
OPTINSKOG SUDA BENKOVAC MRDALJ GROMIKA, JER SE NIJE ODAZVAO
NA OPTI MOBILIZACIJSKI POZIV.
OD STRANE VOJNE POLICIJE PRIVEDENO JE U SJB BENKOVAC ETIRI
VOJNA OBVEZNIKA KOJI SU PRAVILI NEREDE U SVOJIM JEDINICAMA.
SVE SMO IH OBRADILI I UZ KRIVINU PRIJAVU 22.02.1993. GOD. PRIVELI
ISTRANOM SUDIJI OKRUNOG SUDA U KNINU.
ZBOG KRIVINOG DJELA SLABLJENJA BORBENOG MORALA I BORBENE
SITUACIJE IZ L. 233. ST. 1. KZJ ISTRANOM SUDIJI SMO PRIVELI BOTA
SERU, SIN BOGDANA, RODJEN 12.10.1946. GOD. U KOLARINI, ZBOG TOGA
TO JE 16.02.1993. GOD. OKO 21 SAT NA POLOAJU 1. BATALJONA 1. ETE
4. ODELJENJA U KOLARINI PRAVIO NERED, PSUJUI VOJNU KOMANDU
I MILICIJU, A NAKON TOGA SKINUO VRATA SA ROVA I BACIO IH TO JE
IZAZVALO NEZADOVOLJSTVO OSTALIH PRIPADNIKA VOJSKE RSK-E.
ZBOG ISTOG KRIVINOG DJELA ISTRANOM SUDIJI OKRUNOG SUDA
U KNINU PRIVELI SMO GRAOVC ILIJU, POK. BOE, RODJENOG 18.01.1959.
GOD. U SMOKOVIU, GAGI GRUJICU, SIN PAVLA, RODJEN 08.01.1956.
GOD. U ISLAMU GRKOM I GRAOVC VELJKA, POK. JAKOVA, RODJEN
17.11.1949. GOD. U SMOKOVIU, JER SU 15.02.1993. GOD. U VREMENU OD
15 DO 23 SATA PRAVILI NERED, PRETILI KOMANDANTIMA 1. BATALJONA
1. ETE VOJSKE RSK-E I TIME IZAZVALI STVARANJE NEREDA I SLABLJENJE
BORBENOG MORALA JEDINICE.
EF. KRIM OBRADE
KOEVI GOJKO
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 38.
141

118

1993., veljaa 24.


Knin
Ukaz predsjednika RSK o proglaenju Zakona o Srpskoj vojsci RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
KABINET PREDSEDNIKA REPUBLIKE
Broj: 03-6-72/93.
Knin, 24. 02. 1993. g.
Na osnovu lana 78. toka 3. Ustava Republike Srpske Krajine (Slubeni glasnik RSK
broj 1/92.) donosim
UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O SRPSKOJ VOJSCI REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
Proglaava se Zakon o Srpskoj vojsci Republike Srpska Krajina na osnovu lana 78. stav
1. take 6. i 7. Ustava Republike Srpska Krajina i Odluke o proglaenju ratnog stanja broj
03-3-20/93. od 22. 01. 1993. godine.145
Broj: 03-6-72/93.
Knin, 24. 02. 1993. god.

PREDSEDNIK REPUBLIKE:
Goran Hadi, [v.r.]
M.P.146

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 1.

119

1993., veljaa 26.


Beli Manastir
Zapisnik 34. sjednice Oblasnog vijea SO SBiZS

ZAPISNIK
Sa 34. Sjednice Oblasnog vea, odrane dana 26. 02. 1993. godine u Belom Manastiru.
PRISUTNI LANOVI:
Ili Milan, Petrovi Boidar, Nedi Pajo, Grahovac Neboja, Mati Petar, Papi Tomislav,
Ardali Milan, Nei ore, Dai Dragia, Adamovi Ljubinka, Nikoli eljka
OSTALI PRISUTNI:
Kneevi Milan, Nei Milorad, Brnovi Mitar, Lazi Dragan, uki Dragan, Popovi
Slobodan, ivkovi Milenko, Rebraa Jovo, Latas ore, Radakovi Nikola, Bijeli Milenko,
145

Ukaz je ponovljen 20. travnja 1993. kada je Skuptina RSK donijela novi Zakon o Srpskoj vojsci Krajine,
vidi: Slubeni glasnik RSK, br. 2/1993., str. 55.
146
Okrugli peat: Predsednik Republike RSK, Knin.

142

Gavrilovi Milojko, Beki Slobodan, aloevi ore, Vaso Kigi, Vrani Svetislav, Sekuli
Petar, Radan147 dir. Vuteksa.
Na sednici je predloen i proitan sledei :
DNEVNI RED
1. Usvajanje zapisnika i zakljuaka sa sednice OV SBZS odrane dana 05.02.1993. g.
u Borovu naselju
2. Stanje privrede na podruju SO SBZS sa posebnim osvrtom na poljoprivredu
3. Bezbedonosna situacija i pravna sigurnost imovine i lica na podruju SO SBZS
4. Izvetaj o radu Oblasnog vea
5. Problematika u oblasti informisanja SO SBZS
6. Informacija i neki problemi u oblasti kolstva u ratnim uslovima
7. Razno.
AD1. Proitani su i usvojeni svi zakljuci sa prole sednice odrane 05. 02. 1993. godine u
Borovom selu.
AD2. Pajo Nedi: u uvodnom izlaganju navodi da svi koji su bili pozvani na sednicu,
obzirom na privrednu problematiku, nisu prisutni. Navodi tekoe u privreivanju u SO
SBZS: platni promet koji nije funkcionisao sa SR Jugoslavijom, prouzrokovao je kolaps
kompletne privrede u SO: prazne prodavaonice, bonovi ne funkcioniu. Velika preduzea,
kao to Borovo, Vupik i sl. ove tekoe su najvie pogodile, a svi dosadanji pokuaji da
se omogui funkcionisanje platnog prometa, bili su bezuspeni. Uredba o podravljenju je
kasno stigla, a kada je objavljena u Slubenom glasniku RSK, shvatili smo da svi delovi
ove Uredbe nisu primenjeni na naem podruju, jer su stavke o podravljenju na naem
ve odavno usvojene. U ovoj Uredbi Oblasno vee gotovo da i nije spomenuto, sem nekih
malih, koordinativnih uloga, gotovo beznaajnih. Na jednom od sastanaka odlueno je da
je predstavnik Oblasne Privredne Komore Vukosavljevi Ljubia iz Vukovara, sa dopunom
da ta komora ne moe biti samo predstavnitvo iz Knina.
Neophodno je osnovati Zavod za statistiku kao inicijativu predloiti Vladi u Kninu.
Radakovi: Borovo kombinat ima najvie tekoa koje su prouzrokovane nefunkcioniranjem
platnog prometa. Tako da Borovo, iako sve svoje prihode ostvaruje na jugo-tritu
ipak nije u mogunosti obezbediti plate svojim radnicima u jugo-dinarima.Nemogunost
nabavke repromaterijala, a isto tako i uredba o podravljenju dovela su Borovo do
apsolutnog kolapsa.
potrebna je transformacija vlasnitva, kako bi Borovo postalo dioniarsko drutvo
trenutno Borovo imao oko 2000 zaposlenih radnika, od ega je redovno uposleno 1500,
a 500 radnika predstavljaju socijalno ugroene i dodatni teret Borovu
kombinat ima ogromne obaveze u svim smjerovima: nansiranje i pomaganje odbrane,
komunalna sluba, ishrana stanovnitva prevenstveno u Borovu naselju, ime poprima sve
vie socijalnih elementa, a ne proizvodnih.
putevi nansiranja isuvie su dugi BEOGRAD KNIN BELI MANASTIR
VUKOVAR.

147

Jovica.

143

igi: informie Oblasno vee da e platni promet, ali samo iralnim putem profunkcionisati
poem od 01.03.1993. u paritetu 1:1 (1 krajinski dinar : 1 jugo dinar). Sve banke oekuju
pravila igre koja bi se trebala to hitnije dostaviti od strane nadlenih organa i slubi.
u navedenom periodu najveu panju treba posvetiti nansiranju agro kompleksa, te
nabavci nafte i naft. derivata.
Vii: Da li postoje realne mogunosti da na naem podruju napokon pone funkcionisati
naa poslovna banka? Da li e se otvoriti banka RSK odnosno njeno predstavnitvo u SO
SBZS ili e se teiti ka preusmerenju nansijskih puteva prema Beogradu?
igi: U toku je transformacija bankarskog sistema. Vojvoanska banka bi trebala da ima
status pravnog lica u RSK procedura reavanja tog problema je u toku, a transformacija
bankarskog sistema e reiti sve te dileme.
Kneevi: Vojvoanska banka i Beobanka su na naem terenu odigrale vodeu ulogu
onda kada je bilo najpotrebnije i najrizinije i njima treba odati duno priznanje.
Popovi: istie znaaj poljoprivrede na naem terenu. Jesenja sjetva je izvrena na 4 400
ha (penica), jeam i zob 3-4000 ha. Zasejano je na ukupno 57 000 ha 44 000 ha, a u
procentima
93 % u Baranji, 80 % u Sremu, 84 % u Zapadnoj Slavoniji, 59 % na Baniji, 63 % na
Kordunu, 70 % u Lici, 68 % u Dalmaciji. Ukupno zasejano 76 % svih obradivih povrina.
Sa ovim procentom zasejanih povrina moemo biti zadovoljni to se tie proljetne setve, sve
oi su uprte u dravu, obzirom da su nisku prologodinji prinosi i visoka inacija unitili
sve poljoprivredne kapacitete.
prognozira da e politika savezne vlade u oblasti proizvodnje uopte u narednom periodu
biti veoma restriktivna
ograniene kvote iz primarne emisije
znatno vea reeskontna stopa
udio sredstava iz primarne emisije u odnosu na sredstva poslovnih banaka u ovom periodu
e biti znatno manji, a sredstva poslovnih banaka e biti mala
problem stare dotrajale mehanizacije
Vlada mora maksimalno podrati poljoprivredu, jer je ona u ovom momentu kljuna
grana privrede.
Sekuli: osvre se na probleme poslovanja u Vupiku; Vupik snabdeva mesom prve borbene
linije, a mesari su podignuti u rezervu i uopte, snabdevanje vojske RSK treba podjednako
rasporediti na sve privredne subjekte,
Vlada RSK mora izvriti pritisak na UNPROFOR za dozvolu za uvoz nafte, ubriva i
repromaterijala
ne sme se dozvoliti da UNPROFOR ekonomskim restrikcijama vri politiki pritisak na
nas
problem nafte koliko nafte iz Mirkovaca ide raznoraznim kanalima nekontrolisano
treba iznai naine da penica, kukuruz i dr. ostanu ovde na teritoriju SO SBZS, inae
nam preti glad.
igi: apsolutno podrava diskusiju Sekulia i predlae zakljuak:
1. Da Vlada RSK u Kninu izvri pritisak na UN za dozvolu uvoza i izvoza, ne samo
teoretski kao do sad, ve i praktino, poto nismo pod embargom.
2. Da svaki ugovor koji izdaje Ministarstvo trgovine obavezno bude podvrgnut kontroli,
poto sve do sada izdati ugovori ne sadravaju sve Zakonom propisane stavke, jer neko
mora povlaiti konsenkvence sastavljenih ugovora.
144

Ardali: u naoj oblasti ima ukupno 23 000 ha od toga je 19 000 ha u drutvenom


vlasnitvu.
stoni fond je u kolapsu, moraju se hitno stvoriti sredstva za otkup kukuruza
Beki: naglaava potrebu da se mora dati do znanja Oblasnom veu da je ono odgovorno za
neprovoenje odluka o osnivanju poslovnih banaka.
ovo podruje je esto rtvovano upravo zbog toga to poseduje potencijale koji ne postoje
u drugim delovima RSK
pitanje nansijske inspekcije, iako je jasno odreeno zakonom, uopte do dana dananjeg
nije pokrenuto sa mrtve toke odgovoran je pre svih ministar nansija.
Rai: veliki dio robe, koja je, neobjanjivim kanalima, otila sa naeg podruja, zavrila je
ak u Hrvatskoj i Sloveniji.
mora se uskladiti naa primarna emisija novca sa onom u SR Jugoslaviji, inae e mo mi
uvek biti strana koja gubi.
problem NIK-a148 reiti pod hitno.
daje podatke o problemu neplanske see uma na Jelau, koja je prerasla u pravu
pljaku
problem utanja, straha od pojedinaca koji svojim autoritetom spreavaju sve normalne
tokove robe, novca usluga, itd.
ivkovi: Uredba o podravljenju sutinski je svedena na to da nerazvijeni krajevi planiraju
politiku razvijenim krajevima
ista prouzrokuje totalni gubitak kapitala iz kombinata Borovo, a time i cele oblasti,
kritikuje rad Oblasnog Vea koje e u potpunosti predstavljati regiju u svim oblastima
ivota i rada.
Ili: nije udno to se ne poznajemo, kad se gospodin sekretar od prvog dana distancirao od
Oblasnog Vea, ak nam ne alje ni pozive na sednicu IS optine, osim u nekoliko poslednjih
navrata. Meutim, nije udno to jedan sekretar ignorie Oblasno Vee, ve to isto radi i
Vlada u Kninu. U nekoliko uzastopnih navrata su pozivani predstavnici Vlade iz Knina da,
zbog aktualne problematike prisustvuju sednicama Oblasnog Vea, ali niti jednom se to nije
desilo, a kamoli da nam je Vlada poslala makar jedan poziv, ili informaciju o dnevnom redu
sednica Vlade. Potrebno je pozvati149 SO SBZS u svakom pogledu da slinim institucijama
u Srbiji i Vojvodini.
Kneevi: podsea prisutne da je 26.02.1993. dvostruka godinjica:
1. osnivanje Srpskog nacionalnog vea
2. proglaenje Republike Srpske Krajine
istie da se jedinstvo Krajine mora odrati
istie potrebu sazivanja sednice Vlade sa jednom tokom dnevnog reda: status Oblasnog
Vea u SO SBZS.
Rebraa: u izbornom Zakonu RSK nije predvien nain izbora za Oblasno Vee
Ad3. Boidar Petrovi:
istie da je situacija u oblasti kriminala zapanjujua i alarmantna za poslednjih 3
meseca bilo 383 tekih krivinih dela, od toga 200 ubistava pregled ostalih je vidljiv iz
priloga uz zapisnik

148
149

Naftna industrija Krajine.


Vjerojatno povezati.

145

svima je motiv koristoljublje, posledice su masovna iseljavanja Hrvata u Hrvatsku


obzirom na kratkou vremena, ovaj materijal treba upotpuniti, animirati i zauzeti
konaan stav da li e se ubice slobodno etati meu nama ili ne?
uki: primedbe na izvetaj zato se niko nije obratio SUP barem za sitne detalje?
podaci, navedeni u izvetaju ne odgovaraju stvarnom stanju
informie Oblasno Vee o poslednjem dogaaju u Mirkovcima
Lazi: odgovorni predstavnici iz SUP-a trebaju odrati masovne sastanke po svim MZ
zajedno sa predstavnicima lokalnih vlasti.
Ad4. Prihvata se izvetaj o radu Oblasnog Vea SO SBZS, s tim da se kompletni izvetaj
uvee, sa uvodnim izlaganjima Predsednika, i da se kao takav poalje svim MZ, te svim
poslanicima Velike narodne skuptine.
AD5. Grahovac: nije zavrio sistem republike RTV Zakon o informisanju nije usvojen,
ema RTV mree takoer ingerencija Oblasnog Vea nisu odreene ni u ovoj oblasti, tako
da kompletan sistem informisanja nema radnih mogunosti za rad i uopte, ovaj sistem
nema dovoljnu podrku u drutvu.
Mra: Sistem informisanja bi mogao bolje funkcionisati, potoji dobra organizacija Zato
se nismo organizovali tako da postoji par sati zajednikog programa SO SBZS
[]150
Zadnje 2 take nisu razmatrane ostaju za iduu sednicu.
Preslika, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 017-104.

120

1993., veljaa 26.


Okuani
Priopenje za javnost predsjednika Narodne skuptine SO ZS o potpisivanju Daruvarskog
sporazuma
POTPREDSJEDNIK SKUPTINE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE I
PREDSJEDNIK SKUPTINE SRPSKE OBLASTI
ZAPADNE SLAVONIJE
Okuani, 26. 02. 1993. godine
SRPSKI RADIO O K U A N I
SAOPTENJE ZA JAVNOST
Povodom takozvanog tajnog sporazuma od 18.02.1993. godine u Daruvaru (Doljani),
izmeu predstavnika Oblasnog vijea Zapadne Slavonija, predstavnika optina Daruvar,
Grubino polje, Nova Gradika, Novska i Pakrac, a koje se nalaze pod zatitom snaga
UNPROFOR-a i predstavnika hrvatskih vlasti sa druge strane, osjeam moralnu obavezu i
obavezu sa nivoa funkcije na kojoj sam saoptiti slijedee:

150

Prireivai su izostavili zakljuke usvojene na sjednici.

146

1. Trebala je zaista velika politika naivnost da bi se povjerovalo da e tajni sporazum


ostati tajan. Naivnosti sa srpske strane oito nije nedostajalo, a kao dovoljna opomena nije
posluio ni slian sporazum, u smislu tajnosti, Tuman Rakovi.151
2. Iako forma nije sutina ona je neto to nije zanemarujue, ak ta vie, a u konkretnom
sluaju i krajnje neprihvatljiva indikativna, konkretno: hrvatska terminologija, zato ne
srpska, ili bar i hrvatska i srpska. Dakle, hrvatsko pismo, hrvatski dokument.
3. Sadraj u kome srpska strana ne insistira na pominjanju Optine Okuani, injeninom
stanju, ve prihvata tekst o optini Novska i Nova Gradika, prekoraenje ovlatenja koja
im je dala Oblasna skuptina i nepominjanje RSK, a preuzimanje njenih prava vezanih za
strateka pitanja, kao npr. autoput, krajnje su neprihvatljiva.
O moralnom aspektu ovakvog sporazuma u vrijeme ratnog stanja gotovo i nije potrebno
govoriti, a najmanje to se moe uiniti je ograditi se od te pisanije, to i inim, i iza koje
ne stoji ni RSK ni narod Zapadne Slavonije. Vajkanja i jadikovke to hrvatska strana
upotrebljava tajni sporazum, pa ak i zloupotrebljava dodajui u svojim komentarima ak
i ono to ne pie, ostavljam onima to u svojoj politikoj naivnosti stavie svoj potpis.
S potovanjem,
Veljko Vukeli, [v.r.]
M.P.152
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., OV SOZS, kut. 1.

121

1993., veljaa 26.


Vukovar
Slubena zabiljeka republikog javnog tuitelja RSK o sastanku u Vukovaru na temu
Suzbijanje kriminaliteta u Baranji
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
REPUBLIKO JAVNO TUILATVO
VUKOVAR
Broj: KTP-21/93.
Vukovar, 26. februara 1993.

M.P.153

SLUBENA ZABELEKA
Dana 25. februara 1993. godine u prostorijama Ministarstva prosvete u organizaciji
izaslanika Predsednika Republike odran je na temu Suzbijanje kriminaliteta u Baranji
sastanak na kojem su prisustvovali gospoda Kneevi Milan izaslanik predsednika Republike,
Boro ivanovi predsednik Izvrnog saveta optine Beli Manastir, Dai Dragan predsednik
Okrunog suda Beli Manastir, Petar Stupar Okr. Javni tuilac i Troi Milorad RJT154.
151
Slaven Letica je u tjedniku Danas objavio transkript tajno snimljenog razgovora izmeu Jovana Rakovia i
Franje Tumana. Rakovi je tom prilikom iznio psihijatrijsku dijagnozu svojih sunarodnjaka, rekavi da su Srbi
lud narod. Mnogi smatraju da je objava transkripta ubrzala odlazak J. Rakovia s politike scene.
152
Okrugli peat: RSK, Narodna skuptina, Okuani.
153
Prijemni peat: Ministarstvo pravosua i uprave RSK, o1-021, primljeno 8. 3. 1993.
154
Republiki javni tuilac.

147

Izaslanik predsednika Republike i predsednik Izvrnog saveta izrazili su aljenje to na


sastanak nisu doli i Ministar pravosua i uprave i predsednik Vrhovnog suda, jer imaju
odreena pitanja na koja kompetentne odgovore mogu da dobiju samo od navedenih
funkcionera (npr. Primena uredbi o podravljenju drutvene svojine, da li postoje pravne
predpostavke za izvrenje smrtne presude u RS Krajina, izruivanje okrivljenih RS Krajina
od strane SR Jugoslavije itd.).
Nakon due rasprave o pomenutoj temi dogovoreno je sledee:
1. Organi krivinog gonjenja u Baranji dobit e u suzbijanju kriminaliteta u Baranji
punu podrku svih subjekata (politike vlasti, ostalih dravnih organa, itd).
2. U krivinom predmetu protiv okr. Ivii eljka i drugih (ukupno je pokrenut krivini
postupak protiv 8 lica), zbog petostrukog ubistva OJT B: Manastir predloit e spajanje sve
tri optunice u jedan predmet, a suenje treba da otpone u sredu 3. marta 1993. godine.
3. Okruni sud B. Manastir treba HITNO kadrovski ekipirati, pri emu je neophodno
angaovati najmanje pet sudija (tri kriviara, jednog istranog sudiju i jednog sudiju za
maloletnike). Ukoliko istaknuti kadrovski problemi ne budu reeni do 1. aprila 93. godine,
predsednik Okrunog suda B. Manastir najavio je da e podneti ostavku.
Obzirom da kadrovski problemi paraliu rad Okrunog suda B. Manastir dogovoreno je da
Ministarstvo pravosua i uprave HITNO zatrai od Vlade Republike Srbije da pravosudnim
funkcionerima iz RS Krajina (napr. brani par Vai, Prodani itd.) odmah prestane radni
odnos u Srbiji, te da ih HITNO upute u RS Krajina. Sa svoje strane predsednik Izbornog
saveta dao je vrsto obeanje da e istima biti reeno odmah stambeno pitanje, pronai
zaposlenje za branog druga itd.
4. Na sastanku je posebno istaknuto da je u Baranji (naalost kao i u celoj Republici)
posebno teko stanje u pogledu suzbijanja privrednog kriminaliteta. Do sada nadlena
tuilatva nisu primila nijednu krivinu prijavu protiv privrednog kriminala, iako je
privredni kriminal poprimio oblik opte pojave. Naroito je trenutno aktuelno pretvaranje
bive drutvene svojine u privatnu svojinu. Radi spreavanja navedenog Izvrni savet je
doneo odluku o smenjivanju privrednih rukovodilaca koji imaju i privatna preduzea ili
su suvlasnici istih, to ima pozitivan odjek u javnosti. Meutim, kako je izostala aktivnost
drugih dravnih organa, pogotovo otkrivaka delatnost SUP-a, inspekcijskih slubi i
nancijske policije za uspeno suzbijanje privrednog kriminala potrebno je iste potpuno
mobilisati. U tom pogledu dogovoreno je da se sa rukovodiocima navedenih organa odri
sastanak, te da se od istih zahteva da u svojim organima otklone prvenstveno subjektivne
slabosti i aktivno se ukljue u borbu protiv privrednog kriminala.
5. Potrebno je hitno ujednaiti praksu oko primene institucije pritvora, jer dosadanja
neujednaenost u primeni pomenutog instituta izazvala je negodovanje u javnosti i sumnje
u objektivan i poten rad pravosua. U ovom smislu Vrhovni sud trebao bi da zauzme stav
oko primene institucija jamstva (kaucija).
6. Na kraju zakljueno je da je suzbijanje kriminaliteta i drugih negativnih pojava u
Baranji dugotrajan i mukotrpan posao koji moe biti okonan samo ako organi krivinog
gonjenja i drugi dravni organi budu konstantno mobilni u suzbijanju istih.
REPUBLIKI JAVNI TUILAC
Milorad Troi, [v.r.]
M.P.155
155

Okrugli peat: Ministarstvo pravosua i uprave RSK, RJT, Knin.

148

Dostavljeno:
1. Vrhovni sud RSK
2. Ministarstvo pravosua i uprave Ilok
3. Ministarstvo prosvete Beli Manastir
4. Izvrni savet optine Beli Manastir
5. Okr. Sud B. Manastir
6. Okr. JT B. Manastir
7. Arhiva ovde
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 121-103.

122

1993., veljaa 28.


Drni
Bilten SJB Drni o pljakanju pripadnika SVK u Trbounju i Radeljcima te ukidanju
zabrane dolaska u RSK eljku Ranatoviu i pripadnicima njegove jedinice
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA KNIN
SLUBA JAVNE BEZBJEDNOSTI DRNI
Drni, 28. 02. 1993. godine
BILTEN
Za dan 27/28.02.1993.god.
KRIVINA DJELA
Dana 27.02.1993. godine oko 09,45 asova Mati Marija iz Trbounja Gornjeg, SO
Drni, prijavila da su joj etiri do pet vojnika iz kue odnijeli pedeset (50) kilograma brana
i dva teleta, utovarili u vojno vozilo i odvezli u nepoznatom pravcu. Upoznat operativni
radnik Mati Milan.
Dana 27.02.1993. godine oko 13,20 asova komandir saobraajne milicije SUP-a
Knin, zatraio je intervenciju nae slube u Tepljuhu zaseok Radeljci, gdje je grupu vojnika
sa vojnim vozilom, bez registarskih tablica zatekao da kradu po kuama. Na lice mjesta
upueno dvoje slubenih kola, koji po dolasku na lice mjesta nisu nikog zatekli, jer je vojno
vozilo sa vojnicima napustilo mjesto i udaljilo se u nepoznatom pravcu.
O ovom dogaaju poseban izvjetaj dostavit e inspektor Mati Milan.
OSTALI DOGAAJI
Dana 27.01.1993. godine oko 01,00 asova dolo je do pucnjave na PUNKTU II. Na
lice mjesta izaao operativni deurni olovi Duan, koji je utvrdio da je iz vatrenog oruja
pucao na radnik Mudalo Mladen, navodei da je uo neko lupanje oko tvornice INAOKI.
Dana 27.01.1993. godine oko 02,45 asova na radnik aki Milan dojavio je deurnoj
slubi da se uje pucnjava iz vatrenog oruja, iz pravca prema Badnju. Upozoreni radnici na
punktovima i patrola.
149

Dana 27.07.1993. godine oko 22,45 asova dobili smo obavijest od naelnika deurne
slube eni Radovana, da se dobrovoljake jedinice komandira eljka Ranatovia
Arkana mogu nesmetano kretati po Republici Srpskoj Krajini.
PRIVEDENI I ZADRANI
Nije ih bilo.
OPERATIVNI DEURNI
Kneevi Duan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 35.

123

1993., veljaa 28.


Priopenje predsjednika SO Banovine i Korduna o razgovorima s predsjednikom Republike
Srbije Slobodanom Miloeviem, te predsjednikom i ministrima u Vladi Republike Srbije
Predsjednika Skuptine optine Banije (Petrinje, Dvora, Gline i Kostajnice ), Korduna
(Vojni i Vrgin Most), komandanta Srpske vojske za Baniju Republike Srpske Krajine
Slobodana Tarbuka i dekana Pedagokog fakulteta uru Dedi iz Petrinje je 26.02.1993.
godine u svom kabinetu primio Predsjednik Republike Srbije Slobodan Miloevi, a nakon
toga u vladi Republike Srbije predsjednik vlade Nikola ainovi, podpredsjednik vlade
Republike Srbije Srboljub Vasovi i ministar za energetiku u vladi Republike Srbije Vladimir
ivanovi. Nakon odranih sastanaka sa uvaenim rukovodiocima Republike Srbije dajemo
za javnost zajedniko
SAOPTENJE
Proglaenjem ratnog stanja i mobilizacije u Republici Srpskoj Krajini, na Baniji dolazi
do vrstog uvezivanja vojne i civilne vlasti. Predsjednici Skuptina i Izvrnih savjeta optina
odravaju zajednike sastanke sa komandantom i predstavnicima komande 39. Korpusa
i predstavnicima civilne milicije, u cilju organiziranja i funkcioniranja civilnog ivota na
podruju Banije. Donoene Naredbe i Uputstva o provoenju naredbi od strane predsjednika
Republike i Ministarstva za trgovinu i turizam vlade RSK, zbog nepotpunosti i selektivnosti
ne omoguavaju prevoenje, a kontraverznost dopunske naredbe o snabdjevanju artiklima
iroke potronje meu stanovnitvom i borcima izaziva odreena negodovanja.
Uvoenje vojnog suda na Baniji u vladi RSK i kod pojedinih ministara izaziva razliite
reakcije, a cilj mu je uz ostale mjere koje je poduzela Komanda 39. korpusa, odravanje
mira, reda i discipline u sistemu organizacije odbrane, sigurnosti graana, te zatite imovine
na podruju Banije. Pojedini ministri zvanino podravaju provedene mjere na podruju
Banije, dok Ministar pravosua Vlade RSK proglaava ratni vojni sud neustavnim.
Ovako suprotni stavovi Ministra Vlade RSK su posljedica nesuglasica u Vladi nakon
smjenjivanja Ministra odbrane,156 to u ovako tekim trenutcima naruava odbrambenu

156

Stojan panovi.

150

mo Republike Srpske Krajine, a kod stanovnitva izaziva nedoumicu, zabrinutost i


nesigurnost.
Na zajednikim sastancima predstavnika Optina Banije dogovaralo se o pojedinim
mjerama neophodnim za pokretanje prizvodnje u ratnim uvjetima, to je na podruju Banije
i Korduna bio veliki problem u normalnim uvjetima, zbog nestanka elektrine energije,
nakon poetka rata u Bosni. Iako je proteklo 9 mjeseci od nestanka elektrine energije u
svim kontaktima, a i preko sredstava javnog informisanja, odgovorni ljudi iz Vlade RSK su
nas obavjetavali da e struju Banija i Kordun dobiti spajanjem energetskog sistema preko
Bosanskog Petrovca. Dalekovod je izgraen, a Banija i Kordun nisu dobili struju to ukazuje
da se ovom problemu nije temeljito prilo.
Snabdjevanje artiklima iroke potronje otealo je donoenjem Odluke o zabrani
izvoza roba iz Krajine (jedino uz saglasnosti Ministarstva za trgovinu i turizam u Kninu),
nefunkcioniranju platnog prometa sa Republikom Srbijom i nefunkcioniranju zajednikog
monetarnog sistema sa Republikom Srpskom i Saveznom Republikom Jugoslavijom. Ovaj
problem je posebno naglaen u graninim mjestima sa Republikom Srpskom.
Problem organiziranja javnog saobraaja i kolstva na podruju Banije i Korduna i
svakako jedan od najvanijih problema priprema proljetne sjetve kroz obezbeenje sjemena,
umjetnog gnojiva, herbicida i nafte kako bi se sve raspoloive povrine na Baniji i Kordunu
zasijale.
Zagledavajui vrlo sloenu politiku situaciju u RSK sa tendencijom znaajnog
zaotravanja, nezaboravljajui da u proteklih 10 mjeseci nismo uspjeli Ujedinjene Nacije
uvjeriti da nam funkcionira Drava, te vrlo teak socijalni poloaj stanovnitva RSK, odluili
smo da o svemu upoznamo i zatraimo pomo od Predsjednika Republike Srbije Slobodana
Miloevia.
Predsjednik Miloevi nas je primio u svom Kabinetu i u razgovoru koji je trajao 2
asa, upoznali smo ga s ciljem nae posjete, naom zabrinutosti za politiko bezbednosnu
situaciju u RSK i stanjem na Baniji i Kordunu, vrlo tekom socijalnom poloaju stanovnika
RSK, funkcioniranju pojedinih ministarstava Vlade RSK i poloaju organa uprave optina
u sistemu vlasti.
O svim problemima se vrlo konkretno razgovaralo, a posebno nas je ugodno iznenadila
predsjednikova informiranost o svemu to se dogaa u RSK, te spremnost da pomogne
da se nastali problemi hitno rjee. Interesi Srpskog naroda su najvaniji interesi i svi drugi
interesi moraju biti podreeni tom interesu. Dosadanje prisustvo snaga Unprofora na
podruju RSK nije u potpunosti iskoriteno za uspostavljanje pravne drave i zbog toga se
hitno moraju poduzeti konkretne mjere da se im prije uspostavi vlast u RSK i u potpunosti
profunkcionira pravna drava. Skuptina RSK se mora u najkraem roku sastati, razmotriti
krizu u Vladi i konkretnim mjerama je rjeiti, te je neophodno prii pripremi izbora u
RSK. U interesu RSK i Srpskog naroda svi Krajini[ci] u RSK i van granica RSK moraju
dati doprinos stvaranju Drave RSK. U interesu toga Vlada Republike Srbije e razmotriti
privilegije izbjeglica i svih onih koji su potrebni RSK, a nalaze se u Republici Srbiji moraju
se vratiti u Krajinu i pomoi u uspostavljanju pravne Drave. Sve oruane formacije i
dobrovoljci koji dolaze u RSK moraju biti pod jedinstvenoj komandi Glavnog taba vojske
RSK.
Sa predsjednikom Vlade Republike Srbije Nikolom ainoviem, podpredsjednikom vlade
Srboljubom Vasoviem i ministrom za energetiku Vladimirom ivanoviem razgovaralo se
o problemu snabdjevanja Banije i Korduna elektrinom energijom, pokretanju privrednih
kapaciteta, robnim razmjenama izmeu RSK i Republike Srbije, osiguranju repromaterijala
151

za proljetnu sjetvu i snabdjevanju naftnim derivatima. Problem elektrine energije za Baniju


i Kordun mora rjeavati zajedno Ministarstvo za energetiku RSK i Ministarstvo za energetiku
RS sa Ministarstvom energetike Republike Srbije.
U dosadanjem periodu nedovoljna je bila povezanost ministarstava Vlade RSK sa
ministarstvima Vlade Republike Srbije, to je rezultiralo nizom problema u RSK. Problem
Banije i Korduna je specian obzirom da do sada nisu organizirani kao regije, a nalaze se
u sredinjem dijelu RSK pa im je nedostajala bliskija povezanost sa Kninskim dijelom ili
direktno sa Republikom Srbijom, kao to je to sluaj sa Baranjom.
Zbog rjeavanja privredno-ekonomskih problema na Baniji i Kordunu neophodno je
vriti koordinaciju na nivou regije i uspostaviti direktan odnos sa potrebnim institucijama
u Republici Srbiji. Neophodno je hitno napraviti robne bilance i ovlastiti ljude koji e
suraivati sa Vladom Republike Srbije. Plan proljetne sjetve za Baniju i Kordun treba hitno
dostaviti u Vladu Srbije. Na problemu jedinstvenog platnog prometa i monetarnog sistema
se radi i uskoro e doi i do rezultata.
Na nivou Banije i Korduna potrebno je utvrditi minimalne koliine osnovnih artikala
prema broju stanovnika i te podatke dostaviti u Vladu Republike Srbije, takoer neophodno
je napraviti i plan interventnih mjera na nivou Banije i Korduna za organiziranje ivota
stanovnitva. Istaknuti problem fakulteta Pedagokih nauka u Petrinji, kao jedine visoko
obrazovne ustanove u Republici RSK potrebno je rjeiti povezivanjem sa Srpskim
univerzitetima u Republici Srbiji.
Sagledavajui niz problema koji su utjecali na odlazak predsjednika Skuptina
optina Banije i Korduna i komandanta banijskog korpusa, kod predsjednika Republike
Srbije, uoena su i mogua rjeenja pod uvjetom meusobne organiziranosti optinskih
rukovodstava Banije i Korduna i direktne veze sa Vladom Republike Srbije, i Institucijama
u Republici Srbiji.
Banija, 28. 02. 1993.
PREDSJEDNICI SO
BANIJE I KORDUNA:
Preslika, strojopis, latinica
HR-DASK-SACPE-609, kut. 9.

124

1993., oujak 1.
Knin
Izvjee SUP-a Knin Komandi 7. korpusa SVK o ubojstvu jedanaestorice Hrvata u selima
Puljani i Krivii kod Oklaja, te poiniteljima tih zloina
SUP KNIN
Broj: 178/93.
Knin, 01. 03. 1993.god.
KOMANDI VOJNE BEZBEDNOSTI
7. KORPUSA KNIN
Predmet: Brai Ivan i dr.
ubistva
152

Dana 3/4.02.1993.g. u mjestu Oklaj zaseok Puljane od strane NN uinioca izvreno je KD


ubistva u kui Brai Ivana sledeih lica:
Brai Ivana p. Luke r.1914.g.
Brai Ane ena Ivana r.1921.g.
Para Pavla p. Paka r.1923.g.
Para Marije p. Ive r.1926.g.
Takoer istog dana u svojim obiteljskim kuama pronaeni u zaseoku Puljane pronaeni
su ubijeni:
Para Kata p. Nikole r.1920.g.
Brai Krste sin Ivana r.1940.g.
Dana 06.02.1993.g. u Oklaju zaseok Puljani u svojoj kui pronaen je ubijen:
Para Josip p. Ilije r.1919.g.
Uviajem je utvreno da su napred navedena lica ubijena iz vatrenog oruja cal. 7,62 mm,
puana municija jer su na licu mjesta pronaene odgovarajue ahure.
Dana 12.02.1993.g. u mjestu Oklaj zaseok Krivii u bunaru vl. Buci Ivana pronaena su
tijela:
Buci Ivana r. 1913.g.
Buci Kate p. Paka r.1914.g.
Buci Mande r.1914.g.
Buci Ante r.1910.g.
Uviajem je utvreno da tjela Buci Ivana na glavi ima povrede nastale za ivota od
tupotvrdog predmeta i na tjelu Buci Kate tj. na glavi ima prostrelnu ranu, a nakon toga
ubaena u bunar, dok na tjelima Buci Anke i Buci Mande nisu pronaene nikakve rane te
se pretpostavlja da su ivi ubaeni u bunar gdje su se i utopili.
Operativnim radom dolo se do podataka da bi navedena kriv. djela mogli uiniti pripadnici
SV157 RS-Krajine:
Bojani Jovica zv. Doni i Balotan pripadnik 1. bataljona 76158. motorizovane
brigade,
Dujakovi uro bez drugih podataka,
Suboti Stevan sin ura, peadijski potporunik ro. 27.12.1967. g., komandir voda
rasporeen u 75. motoriz. bataljon 7. korpusa.
Takoer raspolae sa podacima da su uestvovala jo trojica mladih vojnika, pripadnici 5.
ete interventnog voda stacioniranih u to vrijeme na podruju Oklaja, kao i dobrovoljci
radikalne stranke, doli iz abca i Kragujevca.
U cilju rasvjetljavanja ovih i drugih ubojstava potrebno je na terenu preko vaih ocira
i pripadnika bezbednosti identicirati sve izvrioce ovakvih krivinih djela, prikupiti
materijalne dokaze a zatim privesti u SUP Knin radi daljnje kriminalistike obrade.159
EF ODSJEKA ZA SUZBIJANJE
KRIMINALITETA
Bjelja Milivoj, [v.r.]

157

Srpske vojske.
Radi se o 75. mtbr.
159
O ubojstvu Hrvata u Puljanima vidi: Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990-1995., Dokumenti, knj. 7,
HMDCDR, Zagreb, 2009., dok. br. 90, str. 122, i dok. br. 191, str. 266-267.
158

153

M.P.160
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1932.

125

1993., oujak 1.
Topusko
Priopenje o posjetu predsjednika opina s podruja Banije i Korduna predsjedniku
Republike Srbije Slobodanu Miloeviu i predsjedniku Vlade Republike Srbije Nikoli
ainoviu
Nakon niza pokuaja ostvarivanja kontakata sa Vladom RSK i drugim odgovornim
republikim organima u Krajini na planu sreivanja tekog politikog, ekonomskog,
socijalnog i bezbjedonosnog stanja na Baniji i Kordunu, koji nisu proizveli nikakove
rezultate, predsjednici optina Banije i Korduna posjetili su 26. 02. 1993. g. predsjednika
Republike Srbije Slobodana Miloevia i predsjednika Vlade Srbije Nikolu ajnovia i
njihove saradnike i obavijestili ih o svim problemima koji ve due vrijeme pritiu narod i
rukovodstvo ovog dijela Republike Srpske Krajine.
O sadraju razgovora u Beogradu kome su prisustvovali: Dragan Vojnovi (Petrinja),
Milenko Jani (Hrvatska Kostajnica), Petar Cvetanovi (Dvor na Uni), Ljubomir Madarac
(Glina), Milan Abramovi i Nikola Dobrijevi (Caprag), Milo Vukovi (Vojni), Milo
ia (Vrginmost), puk. Slobodan Tarbuk, komandant srpske vojske za Baniju, uro Dedi
(Pedagoki fakultet Petrinja) i Dragan ii, privrednik iz Petrinje daje se slijedee
S A O P T E NJ E
Sloeno stanje na Baniji i Kordunu uzrokovano je neradom Skuptine RSK i njezinih
organa, ime je u potpunosti blokirana uspostava pravne drave, funkcionisanje ekonomskog
i pravnog sistema.
Centralizacijom vlasti u Krajini, optine su izuzete iz kreiranja i donoenja odluka, a
istovremeno sva odgovornost za nefunkcionisanje sistema ostala je na njima. To se najbolje
manifestuje na velikom nezadovoljstvu graana zbog: nedostatka preduslova za rad privrede
(nerjeeno snabdjevanje elektrinom energijom, naftom i naftnim derivatima o emu
svjedoi i injenica da pojedine optine ve 4 mjeseca i vie od Naftne industrije Krajine
(NIK) nisu dobile ni litru nafte ili benzina; slabe snabdjevenosti stanovnitva prehrambenim
i drugim robama, i dr.). Pored toga, neshvatljivim tolerisanjem verca i proterstva od
strane nadlenih organa na nivou Republike, koje ima tendenciju porasta stvara se lina i
imovinska nesigurnost graana i pojaava njihovo nezadovoljstvo takvim stanjem.
Na podruju Banije ovo nezadovoljstvo ublaeno je u posljednjih mjesec dana nakon to
su vojni pravosudni organi uinili veliki pomak na suzbijanju verca i drugih vrsta kriminala.
Iako je djelatnost vojnog suda na Baniji naila na veliko odobravanje naroda i boraca,
njegov rad pokuali su da ospore Vlada RSK i Ministarstvo za pravosue i upravu. Usprkos
injenici da je rad ovog suda podran, kako od strane rukovodstava banijskih optina, tako
160

Okrugli peat: MUP RSK, SUP Knin.

154

i od Glavnog taba Srpske vojske RSK i Ministarstva unutranjih poslova RSK, iz Vlade
Krajine i njezinih ministarstava uporno se inzistira na ukidanju banijskog vojnog suda.
Predsjednici banijsko kordunakih optina smatraju da se ovi i drugi problemi moraju
hitno rjeavati. Stoga, zahtjevamo hitno sazivanje Skuptine Republike Srpske Krajine radi
rjeavanja i otklanjanja pomenutih problema, uvrivanja jedinstva i jaanja obrambene
moi Republike Srpske Krajine. Predstavnici optina Banije i Korduna, uesnici razgovora
u Beogradu, kategoriki se ograuju od eventualnih pekulacija da njihove aktivnosti imaju
karakter separatizma i slinih negativnih politikih konotacija.
U Topuskom, 1. marta 1993. g.
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Dragan Vojnovi, [v.r.]


Milenko Jani, [v.r.]
Petar Cvetanovi, [v.r.]
Ljubomir Madarac, [v.r.]
Milan Abramovi, [v.r.]
Nikola Dobrijevi, [v.r.]

7.
8.
9.
10.
11.

Milo Vukovi, [v.r.]


Milo ia, [v.r.]
puk. Slobodan Tarbuk, [v.r.]
uro Dedi, [v.r.]
Dragan ii, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica


HR-DAS-SCP-613, kut. 39.

126

1993., oujak 1.
Petrinja
Izvjee tvrtke Drvoplast iz Petrinje petrinjskom odjelu Ministarstva obrane RSK,
putem kojega se potonjoj ustanovi dostavljaju podaci o ratnoj organizaciji i sistematizaciji
provedenoj unutar navedene tvrtke
DP DRVOPLAST

regeneracija ekstruzija PE folija i crijeva tampanje


polietilena
izrada svih vrsta i dimenzija PE kesa
izrada vodovodnih cijevi brizgana plastika
prerezivanje oblovine nalizacija drveta izrada drvene
galanterije
plasticiranje drvenih predmeta
DRVOPLAST
II DRAGAN

PETRINJA, Partizanska ulica bb Tel. (044) 812-128 * FAX. (044) 812-144 * iro
raun kod Sisake osnovne banke ekspozitura PETRINJA
broj: 34100 620 16 2356621675
RS KRAJINA
MINISTARSTVO ODBRANE
ODJELJENJE PETRINJA

PETRINJA, 1.3.1993.
NA ZNAK:
VA ZNAK:

PREDMET: IZRADA RATNE ORGANIZACIJE I SISTEMATIZACIJE U POGONU


DRVOPLAST DRAGAN II
155

Drvoplast Petrinja, Partizanska bb, zapoljava u pogonima Petrinja 192 radnika, a


ostalih 18 radnika su vezani i uz pogon Drvoplast Petrinja i pogon Drvoplast Kraljevo.
Po vaim uputama prikazat emo raspored naih radnika na podruju ratita u Baniji. Jedan
broj radnika nalazi se u jedinici za podrku mjeovitog sastava III. bataljona pod komandom
porunika eljka Tanasia, a drugi dio radnika nalazi se rasporeen po VES ovima na
podruju Banije.
Jedinica za podrku mjeovitog sastava III. bataljona sastoji se od dva voda, koji se nalaze
na vatrenom poloaju, kao i jednog voda koji se nalazi na obezbeenju Drvoplasta, a u
sluaju borbenih dejstava prebacuje na vatreni poloaj. Jedinicu sainjavaju minobacaka
baterija 120 mm, te LARP PVO. Minobacaku bateriju 120 mm sainjavaju slijedei
radnici:
1. Drobnjak Dragan
10. Trkulja Mile
2. Jeki Milan
11. Grubii Duko
3. Krajinovi eljko
12. Dai Mirko
4. uki Milo
13. Kovarbai Mira
5. Bosani Drago
14. Jeli Nada
6. ii Duan
15. Jovanovi Milenko
7. Zori Ljuban
16. Zlatkov Stojan
8. ikanja Jovo
17. Nikoli Zorica
9. Puzi Zoran
18. Jani Simo
LARP PVO sainjavaju:
1. Vukadinovi Vaso komandir voda
2. uri Neo
3. Vukmanovi Duko
4. ivkovi Dragan
5. Lovri Milan
6. Raji uro
7. Kordi Radovan

8. Milankovi uro
9. Furjan Duko
10. Radianin Duan
11. ii Duan
12. Mikainovi Miladin
13. Radovanovi Goran
14. Jagrovi eljko

Vod koji se nalazi u Drvoplastu na obezbeenju sainjavaju radnici koji uz obezbeenje


vre izradu pei na drva za potrebe vojske te odravanje vozila, te ostale obrade nastale za
potrebe vojnih narudbi, te majstorske poslove za potrebe privrede u Petrinji i to:
1. Grubii Milorad kom. voda
2. Bila Stanislav
3. Marjanovi Stojan
4. Begovi Nikola
5. Begovi Adam
6. uri Milan
7. Avramovi Radenko
8. Arbutina Milorad
9. Tintor Janko
10. Ostoji Milan
11. Studen Mili
12. Rapai Milan
13. Pratljai Dragomir
14. urii Ilija
156

15. Tepi Vaso


16. Tepi Sran
17. Ognjenovi Stojan
18. Ivii Joso
19. Vuji Stevo
20. Polimac Momilo
21. Demi Ostoja
22. Cviki Janko
23. Petrovi Branko
24. Borojevi Branko
25. Kaar Duan
26. uruvija Branko
27. Kljai Miroslav
28. Poznanovi eljko
29. Todorovi Milorad
30. uri Mirko
31. uri Miroslav
32. akalo Ljubia
33. Kljai Mirko
34. Grubii Duan
Vod ima zadatak da u sluaju borbenih dejstava napusti pogon Drvoplasta, te u to
kraem roku sa prevoznim sredstvima koja su obezbeena dou na vilu Gavrilovi, odakle
e po potrebi i nareenju komande III. bataljona zatvoriti odreeni pravac u rejonu u zoni
dejstva III. bataljona koji je ugroen. Svi borci naoruani su linim peadijskim naoruanjem
sa borbenim kompletima koji brzo i ekasno mogu izvriti date zadatke komande u
najkraem vremenskom periodu.
Radnice u pogonu Drvoplasta rade kancelarijske poslove, skladine poslove i poslove u
maloprodaji i to:
1. Boloban Nada
2. Prodani Milica
3. Bulat Vinja
4. Botori Anka
5. Bila Savka
6. Radovanovi Gordana
7. Dupalo Mirjana
8. Jeki Ranka
9. Martinovi Stana
10. Mikainovi Radojka
11. Grahovac Mira
12. Juzbai Danica
13. Marovac Nenadka
14. Adamovi Ivanka
15. Jasi Mara
16. Samardija Borka
17. Badar Mira
18. Laevi Zlata
157

19. Erakovi Rada


20. Demi Davorka
21. Raki Radojka
22. Kovaevi Vesna
23. Kljai Draga
24. Bara Miloje
U sluaju napada svi radnici naputaju pogon Drvoplasta izuzev:
1. Kljai Mirko
2. Grubii Duan
3. Karaica Mio
4. panovi Stanko
5. Raenovi Adam
6. Bara Miloje
Gore navedenih est radnika koji ostaju u obezbeenju pogona bolesni su i mogu pruiti
otpor samo na licu mjesta u sluaju prodora neprijatelja. Iz svega ovog vidljivo je da su
svi radnici mobilizirani po VES ovima na podruju Banije i vodovima na poloajima te
obezbeenju uz izvravanje svih radnih zadataka za potrebe vojske i privrede na podruju
Banije. enska radna snaga dosta uspjeno zamjenjuje muku radnu snagu na radnim
mjestima, kako bi svi muki radnici bili rasporeeni prema potrebama komande na ratnim
zadacima.
Petrinja, 2. 3. 1993.

DRVOPLAST
(DRAGAN II), [v.r.]
M.P.161

Izvornik, strojopis, latinica


HR-DAS-SCP-599, kut. 2.

127

1993., oujak 1.
Okuani
Zakljuak Oblasnog vijea SO ZS kojim odbacuju odgovornost za sklapanje sporazuma s
predstavnicima Republike Hrvatske u Daruvaru 18. veljae 1993. godine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE
OBLASNO VIJEE
Na osnovu lana 23. stava 1. take 3. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije i lana 2.
stava 1. take 3. Odluke o organizaciji i nainu rada Oblasnog vijea Srpske oblasti Zapadne
Slavonije, Oblasno vijee na sjednici odranoj 01. 03. 1993. godine donijelo je ovaj

161

Peat: Drvoplast, Dragan ii, Petrinja, Partizanska bb.

158

Z A K LJ U A K
1. Oblasno vijee Srpske oblasti Zapadne Slavonije nije odgovorno za prihvatanje
naelnog sporazuma sa predstavnicima hrvatskog naroda sa podruja UNPA SEKTOR
ZAPAD i UNPROFOR a od 18. 02. 1993. godine u Daruvaru za prihvatanje takvog akta
budui da zakonom ni odlukom Narodne skuptine Srpske oblasti Zapadne Slavonije nije
bilo ovlateno.
2. Naelni sporazum (odnosno akt dobre volje) sa predstavnicima hrvatskog naroda
sa podruja bivih optina u sastavu UNPA SEKTORA ZAPAD i UNPROFOR a ima
osnova u odredbama Vensovog162 plana i u Programu povratka srpskog naroda na svoja
ognjita, koji je usvojen na Narodnoj skuptini Srpske oblasti Zapadne Slavonije 14. 02.
1993. godine.
3. Oblasno vijee odbacuje metode line kao neprihvatljive u politikom komuniciranju,
a posebno putem sredstava javnog informisanja (tampe, radija i televizije) bez prethodnog
raspravljanja na nadlenim organima, a posebno sada u sloenoj politikoj i bezbedonosnoj
situaciji.
4. Zahtjeva se od Vlade Republike Srpske Krajine da u skladu sa svojim aktom sa sjednice
odrane u Okuanima 08. 12. 1992. godine, kojim je odreeno da Vlada Republike Srpske
Krajine teritorij Srpske oblasti Zapadne Slavonije smatra svojim teritorijem, tj. teritorijem
Vlade Republike Srpske Krajine, i da se potvruju svi dosadanji zakljuci Vlade Republike
Srpske Krajine u vezi sa povratkom stanovnitva na ire podruje zapadne Slavonije,
prihvati Program povratka stanovnitva u zapadnu Slavoniju te pomogne u realizaciji tog
programa.
Zbog veoma kritinih uslova ivota na podruju Srpske oblasti Zapadne Slavonije (preko
10.000 izbjeglica i socijalno ugroenog stanovnitva) molimo da se prie hitnoj i neodlonoj
realizaciji Programa povratka stanovnitva u organizaciji i pod nadzorom organa Republike
Srpske Krajine.
OBLASNO VIJEE
Broj: 020 / 94 / 93 II 02
Okuani, 01. 03. 1993.

PODPREDSJEDNIK
OBLASNOG VIJEA:
Dipl. oec. MLADEN KULI, [v.r.]
M.P.163

DOSTAVITI:
1. predsjednik Vlade Republike Srpske Krajine, Knin
2. Skuptini Republike Srpske Krajine, Knin
3. Vladi Republike Srpske Krajine, Knin
4. arhiva
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 10., kut. 3.

162
163

Cyrus Vance, specijalni izaslanik UN-a.


Okrugli peat: RSK, Oblasno vijee, SOZS, Okuani.

159

128

1993., oujak 1.
Knin
Nalog Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK stanicama javne bezbjednosti u Benkovcu,
Obrovcu i Drniu, kao i stanicama milicije u Kistanjama i Vrlici, u kojemu se potonjima
nalae da to hitnije zaponu s provoenjem kriminalistikih obrada kaznenih djela
ubojstava graana hrvatske nacionalnosti u RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KNIN
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Dep. broj: 08 / 3 362 1 / 93.
Knin, 01. 03. 1993. godine

OTVORENO

SJB BENKOVAC
SJB OBROVAC
SJB DRNI
SM KISTANJE
SM VRLIKA
U cilju savladavanja prioritetnih problema i zadataka slube javne bezbednosti
potrebno je da odmah pone s realizacijom pripremljenih kriminalistikih obrada
krivinih djela ubistava graana hrvatske nacionalnosti poinjenih u proteklom periodu,
odnosno privoenjem poinioca. Budui da je zatita ivota i imovine graana hrvatske
nacionalnosti postala najvei bezbedonosni problem, u svim sluajevima kada takvi graani
izraze elju za izlaskom iz RSK a i to prijave MCK,164 potrebno je uiniti sve da ti
graani budu locirani na mjestu predvienom za njihov boravak do odlaska iz RSK. Takvi
problemi su posebno izraeni u selima Podlug, Medvia, Nuni, Konforte i dr. Prema
pouzdanim informacijama UNPROFOR i CIVPOL165 pripremaju komisije za utvrivanje
svih injenica oko ubistva Hrvata, to bi nas dodatno iskompromitovalo pred svetskom
zajednicom.
NAELNIK
Neboja Pavkovi
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 6.

164
165

Meunarodni Crveni kri.


Civilna policija UN-a.

160

129

1993., oujak 1.
Slunj
Zahtjev pojedinih odbornika Skuptine opine Slunj u kojemu, zbog brojnih nepravilnosti
u radu opinskih i dravnih organa na podruju spomenute opine, trae urno sazivanje i
odravanje sjednice opinske Skuptine
ZAHTJEV
ZA HITNO ODRAVANJE SJEDNICE SKUPTINE OPTINE SLUNJ
Mi, dolje potpisani delegati Skuptine optine Slunj, smatramo da svaka drava, pa tako i
Republika Srpska Krajina, moe da postoji samo kao pravna drava reda i zakona. A ono to
vai za dravu, vai i za optinu i njene odluke koje su doneene na osnovu Ustava i zakona,
kao to je i Statut Skuptine optine Slunj, kao najvii i najznaajniji pravni akt na nivou
optine.
Poto je isti (mislimo na Statut Skuptine optine Slunj) grubo prekren, da ne kaemo
zgaen, prilikom pripremanja i sazivanja skupa koji se proglaava Skuptinom smatramo
sve odluke tog skupa nelegalnim i traimo da se odri sjednica Skuptine optine Slunj na
kojoj e se utvrditi stvarno stanje i odgovornost za krenje zakonitosti od svakog pojedinca
i grupe.
Bez obzira to je rat zakon se mora potovati i ne moe rat biti opravdanje za hitno
neodravanje Skuptine, a mi zahtijevamo da se ista odri u roku od 3 dana od dana prijema
ovog zahtjeva, jer se ne smije dozvoliti, da bez obzira na stanje, egzistira neto to je rezultat
krenja zakonitosti.
Predlaemo sledei
DNEVNI RED
1. Utvrivanje legaliteta skupa od 22. 01. 1993. god. i odgovornosti aktera u nezakonitim
radnjama,
2. Izvjetaj o radu SO Slunj u proloj godini i utvrivanje propusta i odgovornosti u radu.
Obrazloenje:
Toka 1 predloenog dnevnog reda
Skup od 22. 01. 1993. godine sazvan je tako to je prekren l. 37 Statuta SO Slunj,
po kome predsjednik SO e saziva Skuptinu, a isti je sazvao Skuptinu za 28. 01. 1993.
godine u skladu sa Statutom uz dnevni red, peat i potpis.
Mimo zakona Pero Miri, Sveto Sudar i dr. obilaze mjesne zajednice (Kordunski
Ljeskovac, Krlja, Sadilovac) i oni, mada to po zakonu ne smiju, organizuju biranje delegata
uz irenje lai o predsjedniku SO e.
Mimo zakona Pero Miri i Sveto Sudar sami formiraju Mjesnu zajednicu Koransko
Selo i biraju svoje delegate (brat Svete Sudara).
U akciju bezakonja i pripremanja pua ukljuuje se ve dobro poznato drutvo sa
poligona166 (Egi,167 Krni,168 Peke169) dajui nelegalnim predstavnicima vlasti gorivo,
166

Misli se na vojni poligon JNA smjeten nedaleko Slunja.


Dragi, zapovjednik TO Slunj.
168
Simo.
169
Lazo.
167

161

savjete, tampajui pozive za nelegalni skup, vrei pritisak na predsjednika Bosnia170


da i sam mora prisustvovati nelegalnom skupu i na kraju angaovanjem g. Krnia da se
i pod prijetnjom sile legalnom predsjedniku oduzme peat SO e (isti je zvao ministra
Martia171), da bi se bezakonje moglo prikriti. Zna se da je vojnim licima izriito zabranjeno
da se mijeaju u rad civilnih vlasti, pomenuta grupa sa poligona to ini i to na nemoralan
i nezakonit nain. O ovome obavezno treba da budu obavijetene vojne vlasti: komandant
13. brigade g. M.172 Reli, komandant 21. korpusa g. .173 Bulat i komandant Glavnog
taba Srpske vojske RSK g. Mile Novakovi.
Akteri pomenutog nelegalnog skupa grubo su klevetali i oblagivali legitimnog
predsjednika SO e u stilu da je sve pokrao i pobjegao, pa i da nee da sazove Skuptinu.
Na skup je pozvan i g. Mile Paspalj, predsjednik Skuptine RSK. Isti je bio upozoren
da se radi o nezakonitim radnjama, s napomenom da ga predsjednik Skuptine koji je za to
nadlean nije pozvao, ali i pored upozorenja g. Mile Paspalj ostao je u Slunju do 11,00 sati i
aktivno uestvovao u radu skupa. Toga dana u 7,00 sati ujutro ustae su napale nau dravu,
ali Mili Paspalju bilo je vanije uestvovati u ruenju, na nezakonit nain, predsjednika
SO e Slunj, nego da se naao u Benkovcu i Obrovcu na koje su udarile ustae. (O ovome
obavijestiti Skuptinu RSK, jer ako predsjednik Skuptine RSK podrava bezakonje i lino
uestvuje u njemu na nivou jedne optine, ta li nam tek radi u Republici).
Kao to smo upozorili, ako se poinje na nezakonit nain, onda se tako i nastavlja, da se
mimo odluke Vlade RSK u Ratno predsjednitvo SO e Slunj ukljuuju Sveto Sudar i Pero
Miri, koji to ne mogu biti ni po kom na zakonu zasnovanom osnovu.
Krenje zakona i rad u SO e Slunj po principu radi kako i dok ti odgovara, moglo bi
postati praksa ukoliko se to hitno ne presijee. Kako traiti red i zakon u drugim institucijama
drutva, kada se ovako radi u najviem organu, u Skuptini? Mi za odgovornost i posledice
proizale iz bezakonja ne snosimo nikakvu odgovornost i zato traimo hitno zasjedanje
Skuptine optine Slunj.
Toka 2 predloenog dnevnog reda
Na poslednjoj sjednici Skuptine optine Slunj odranoj u decembru 1992. godine,
zakljueno je da se naredna sjednica odri 10. januara 1993. godine. Za ovaj termin nije
sazvana Skuptina, nego je sazvana za 28. januara 1993. godine. U meuvremenu u SO e
Slunj izvren je pu, pa nismo bili u mogunosti da saznamo razlog kanjenja Skuptine, a
ni izvjetaj o radu u proloj godini, kako bi se na osnovu injenica, a ne na osnovu rekla
kazala, mogla utvrditi svaija pojedinana odgovornost.
Da bi se zaustavile neosnovane klevete pojedinaca ili da bi poinioci nedjela biti
adekvatno kanjeni ili smijenjeni sa javne funkcije, potrebno je na Skuptini utvrditi
sledee:
a) da li Mile Bosni ima robne kue, kae i stanove i gdje i da li je neto otuio od
optinske imovine,
b) ta je Sveto Sudar u svojstvu direktora rme uradio za godinu dana, kao i to ta su
uradili i drugi direktori domaih rmi,
c) da li je Pero Miri unitio tri optinska auta i da li je u Slunju promijenio etiri stana
praznei ih usput,
170

Mile, predsjednik SO Slunj.


Mile, ministar unutarnjih poslova RSK.
172
Marko.
173
edomir.
171

162

d) da li je Mili Dudukovi uzimao novce u ogromnim koliinama iz SDK i da li ima


rjeenje o svom postavljenju za direktora poslovnice Jugobanke u Slunju,
e) gdje su krave koje je vojska sakupljala i zatvorila ih u talu Mile Miloevia,
f ) gdje su sada sinovi visokih funkcionera u optini i na poligonu, a koji su vojni
obaveznici,
g) da li gospoda sa poligona (Peke, Krni, Egi) ele da na mala vrata vrate komunistiki
reim u kojem bi opet bili glavni ili ele da dobronamjerno pomognu?
Poznata je stvar da su pomenuta gospoda sa poligona u vrijeme vladavine komunistikog
reima unitavali srpski narod, jer ni u jedno srpsko selo nisu doveli ni asfalt ni vodovod, da
su u doba vladavine HDZ a u Slunju bili njihovi saradnici radei u tabovima i pijunirali
potene Srbe, koji su svojim radom preduzeli sve da se nad srpskim narodom ne ponovi
1941. godina.
Ne treba da ikoga ljuti utvrivanje injenica i pravog i stvarnog stanja, jer samo time
se moe doi do istine i pravde; da krivci budu zaslueno kanjeni, uklonjeni, a potenim
ljudima da se da satisfakcija, makar moralna, ako ne i materijalno pravna.
Nadamo se da e nova Komanda 13. krajike brigade osloboditi borce delegate za sjednicu
Skuptine i obezbijediti prevoz svih delegata na sjednicu, jer ne moe biti opravdanje za
neizlazak u susret ovom zahtjevu ratna situacija, a s obzirom da se u ratnim uslovima odralo
preko 20 sjednica Skuptine Republike Srpske.
Gore navedeni zahtjev zahtijevamo i podravamo dolje potpisani delegati Skuptine
optine Slunj.
U Slunju, 1. marta 1993. god.
[]174
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 595.

130

1993., oujak 1.
Beograd
Zapisnik sa sastanka izaslanstva RSK i predstavnika UN-a odranog u enevi
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
The Republic of Serbian Krajina
Ministarstvo za inostrane poslove
Ministry of Foreign Aairs
Cable Adress
FAX No:
TEL No:

174

396 / 93

Terazije 3 / I
11000 Beograd
S. R. YUGOSLAVIA
Beograd

Izostavljen je popis 36 delegata koji su vlastoruno potpisali zahtjev.

163

ZAPISNIK
SA SASTANKA DELEGACIJE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE SA GOSPODOM
OKUNOM,175 ARENSOM,176 SASOM,177 AMB. I. FOLOM,178 KUTININOM179 I
TORNBERIJEM180 U ENEVI
PONEDELJAK, 01. MART 1993. godine, 11.20 asova
OKUN Konsultovao sam Ovena181 i Vensa.182 Poeleli su nam sreu i uspeh, za obe
strane. Da se razlike smanje. Vae primedbe su uzete u obzir. To e vam pomoi da se krene
dalje. Ulaemo nadu u daljni susret. Pregovori se ne mogu prekinuti. Razgovarao sam sa
Hrvatima, koji e doi sutra. Oseajte se slobodnim pokrenuti svako pitanje.
HADI183 Hvala na dobrodolici. Radimo na istom poslu. elim da posle ovih sastanaka
obradujem svoj narod i da im donesem mir, a sve je drugo manje vano. Dao bi re g.
Arensu.
ARENS Mi smo pod pritiskom da naemo reenje pre 31. 03. 1993. Moemo prekinuti
razgovore i mandat ako ne doemo do rezultata. Mora da ostanemo zajedno dok ne
naemo reenje i da srpski narod oslobodimo opasnosti. Imali smo kontakte sa Hrvatima.
Raspravljali smo o pripremljenom dokumentu. Razgovarao sam i sa generalom Vilsonom184
o ovom papiru. Treba da razgovaramo o neem to je mogue. On je predloio da se u
roku od 5 dana vrati vojska na liniju konfrontacije. Papir nije od hrvatske strane, nego od
UNPROFOR a. Problem je prisustvo policije na teritoriji, koju hrvatska vojska treba da
napusti. Pritiskali smo Hrvate koliko smo mogli.
HADI Ostajemo pri naem stavu iz Nju Jorka. Imate pismeni predlog. Agresija
ne moe da se nagrauje. Pustili smo maksimum, dalje ne moemo ii. Predlaem da
razgovarate sa Hrvatima i da se posle ujemo. Ako se ne potuje Rezolucija 802, razgovori
nemaju svrhe. Mi smo mali narod s malom zemljom i ako nas ne moete zatititi ne trebaju
nam razgovori.
OKUN Vi ste ovo predloili i u Nju Jorku.
HADI Ispod toga ne moemo ii.
ARENS eleli smo nai tekst koji bi zadovoljio obe strane. Mi ne navijamo za drugu
stranu. elimo prekid vatre i da se povuku i da zatitimo srpsko stanovnitvo. Kaite nam
koju taku ne moete prihvatiti?
HADI Oslonite se na na predlog. Ponoviu principijelan stav koji neemo menjati.
Sa agresijom nema dijaloga. Ova komisija je posledica Vensovog plana i on politiko reenje
ne prejudicira. Kad je prihvaen Vensov plan nije postojala Republika Hrvatska. Nastala je

175

Herbert S. Okun, ameriki diplomat.


Geert Ahrens, njemaki diplomat, predsjednik Komisije za manjinska prava Meunarodne konferencije o
bivoj Jugoslaviji.
177
Prireivai nisu ustvrdili ime.
178
Ibrahim Fall, pomonik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava pri UN-u u enevi.
179
Prireivai nisu ustvrdili ime.
180
Cedric Thornberry, pomonik glavnog tajnika UN-a i ef UNPROFOR-a za civilne poslove.
181
Lord David Owen, specijalni izaslanik UN-a i supredsjedatelj Meunarodne konferencije o bivoj
Jugoslaviji.
182
Cyrus Vance, specijalni izaslanik UN-a.
183
Goran, predsjednik RSK.
184
Brigadni general John Wilson, ef vojnih promatraa UN-a.
176

164

posle kad i RSK. Postali smo lokalni autoriteti prisvajanjem Hrvatske ali ga ne priznajemo.
Imali smo vrsta obeanja Guldinga185 i Karingtona186 za ravnopravnost.
ARENS Vensov plan je mirovni okvir za pronalaenje osnovnih naela za reavanje krize.
U njemu nema nita izriito. U ovom predlogu nita nije protiv Vensovog plana. Vidite,
povlaenje hrvatske vojske je obavezno u roku od 5 dana. Ovo Hrvati jo nisu uradili. Broj
2 stavljanje tekog oruja pod kontrolu. Broj 3 imate li sa njom problema?
HADI Da, jer se vee sa takom 4, gde predvia preuzimanje vlasti od strane Hrvatske
u pink zonama.
ARENS Ne moe stajati taka 3 u taki 4. Nemamo nita protiv prisustva i kontrole
UNPROFOR a.
OKUN Bolje je za vas ako UNPROFOR doe pre nego se teritorija napusti.
ARENS Pogledajmo tekst da vidimo gde su problemi, jer nemamo pred sobom razliite
sadraje. Uneli smo unutra sve na osnovu diskusije iz Nju Jorka. Moemo li rei pre nego
ta se oblast napusti u taki 3?
HADI Moe.
ARENS Srpska policija treba da se zameni hrvatskom u pink zonama, prema Rezoluciji
762. Policija e biti zastupljena prema nacionalnoj strukturi. Poeemo odmah debatu o
Rezoluciji 762. G. uak187 je izneo sluaj kabrnje zloini srpske policije i ona se tamo ne
moe vraati. Ne moemo pred Savetom bezbednosti a da se ne sloimo o Rezoluciji 802.
Razumem va stav. Bio je taj napad. Reili smo dve vane stvari povlaenje hrvatske vojske
i stavljanje tekog naoruanja pod kontrolu. Hrvatska je popustila jer povlai i policiju, a
802 je na to ne obavezuje. Znai, moe biti hrvatska policija. Kako e to izgledati u praksi,
govorimo o injenicama, to je prostor od 25 kilometara. Ponudili ste da se ne vraate na tri
objekta. Koliko naseljenih mesta ima na okupiranom podruju? Da li tamo ima ljudi?
HADI Praktino pitanje. Oni koji nisu pobegli pobijeni su i u logorima. Govorimo o
principijelnim stvarima, ako se to ne rei moe izazvati jo agresija. Uspostavimo stanje pre
22. 01. 1993. Ne moemo vratiti ubijene i porueno, ali ugled OUN moemo vratiti. Naa
drava je mala i 25 kilometara je mnogo za nas.
ARENS Taj stav smo razumeli i u Nju Jorku ali kako da prevaziemo razlike? Koliko ste
imali policije tamo?
HADI Nekoliko, prema potrebama. Nije nas bilo mnogo, jer su Hrvati uspeli ui.
Tamo e nas sad biti malo vie.
ARENS im se sloimo oko Rezolucije 802 prelazimo na 762. Uz pomo UNPROFOR
a osnovae se nova policija, a srpska mora otii.
HADI Rezolucija 762 ukljuuje poverenje prema hrvatskoj vlasti, a ko sad ima to
poverenje?
ARENS To mora da izgradimo. Tuman188 nema poverenja u UNPROFOR, jer nije
ispunjena Rezolucija 762. Na obe strane ima dovoljno ljudi da pomognu obostranom
poverenju. Nee biti mogue ako Srbi i dalje budu tvrdi. Nije mogue zadrati ni status
quo.
HADI Mi smo ustupke dali.
185

Marrack Goulding, strunjak za mirovne operacije i podtajnik za posebne politike poslove glavnog tajnika
UN-a.
186
Lord Peter Carrington, predsjednik Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji.
187
Gojko, ministar obrane RH.
188
Franjo, predsjednik RH.

165

TORNBERI itao sam Bibliju o pink zonama. Izvetaj generalnog sekretara od 22. 06.
1992. Sve je jasno, srpska kontrola je privremena. Bie ponovo uspostavljena hrvatska vlast.
Onaj izvjetaj objanjava Rezoluciju 762. Niko nije imao iluzije o pink zonama, o tome
se mora diskutovati. Neki su delovi isto srpski, a neki nisu. Koje je prirode podruje od
25 kilometara? Izvetaj Generalnog sekretara je doslovno jasan. ta vi mislite o budunosti
pink zona? Koje su tu osnove razmiljanja?
HADI Dve take 1) politika, 2) vojna.
Obe su vezane s faktorom poverenja. Ima i hrvatskih teritorija. Nema problema za reenje,
ali ako bismo bili sigurni u Hrvatsku, jer ona moe izvriti agresiju.
ARENS Povui e se.
HADI Bili su povueni, pa su se vratili.
ARENS O emu se sad slaemo, sproveemo. To je vano.
HADI Vano je dok smo u enevi. Oni mogu opet napasti pored francuskog
bataljona. To je vojna toka. Politiki poverenje mora da se uspostavi prema Hrvatskoj
i UNPROFOR-u. Posle agresije izgubljena su ta poverenja, mada ne sumnjamo u
UNPROFOR, ali nas nisu zatitili. Nije potrebno da imaju vie vojnika, nego drugi odnos
prema Hrvatskoj i da se ne insistira na prejudiciranju politikog reenja. I ovi pregovori su
pogreni. Na nas se ini pritisak da prihvatimo politiko reenje, a ne na Hrvatsku.
ARENS Jeste li sigurni?
HADI Da, pritiskate i Hrvatsku ali zato to su agresori. Treba sprovesti Rezoluciju 802,
ali ne tako da Hrvatska dobije poene. Ona ne moe da daje predloge. Iako nas Francuzi nisu
zatitili nego su kasniji dogaaji zabrinjavajui. Hrvatska nije osuena, nego je izjednaena
sa rtvom. Hrvatska je napala OUN i nas. Pobila civile. Problem ima dublju pozadinu
od onog to spominjemo. Da nije te pozadine, lake bismo doli do sporazuma. Vi ovde
niste neobjektivni. uvaju se interesi meunarodne zajednice. ta bi bilo da smo mi napali
Hrvatsku, a da su oni bili pod zatitom? Srpski gradovi ve bi bili razoreni od meunarodnih
oruanih snaga. A Hrvatska jo trai politiku i teritorijalnu dobit.
ARENS Sloili su se da odu.
HADI Kako mogu da se sloe? Zato smo pod zatitom? Pored ovakvih injenica mora
da se usaglaavamo. Zato sad o Rezoluciji 762 i uspostavi hrvatske vlasti? Treba razgovarati
o bezuslovnom povlaenju hrvatske vojske. Vi biste trebali, bez nae inicijative, da pokrenete
odgovornost Hrvatske za ubijene.
TORNBERI Iznenaen sam reakcijom na UNPROFOR i OUN g. Hadia. Znam
da smo g. Nambijar189 i ja bili kod Tumana i govorili smo o hrvatskoj agresiji. Savet
bezbednosti je istog dana osudio Hrvatsku i doneo Rezoluciju 802. Pogledajte sadraj. Ne
prihvatam kritiku OUN i UNPROFOR-a. Hrvatska je za osudu, nema problema. Bila je
tragedija. Sad treba da vidimo ta sad, ne moemo vratiti ubijene kako ste i sami rekli. Pink
zone su pod vlau Hrvatske. Vi ste prihvatili Rezoluciju 762. To je za nas vano. Mi idemo
dalje od osude da naemo reenje.
HADI Vi me niste razumeli. Nisam imao primedbu na vas i generala Nambijara.
Osvrnuo sam se na meunarodni odnos prema Krajini. Vai ljudi su osudili Hrvatsku, sem
francuskog bataljona. Ne govorimo ovde o pink zonama. Doli smo da se dogovorimo o
bezuslovnom povlaenju Hrvatske, a kasnije emo razgovarati i o pink zonama, to e biti
politiki pregovori. Politiko reenje oko Rezolucije 802 nema smisla. Pravimo kuu od
krova.
189

Satish, general-potpukovnik, zapovjednik postrojbi UNPROFOR-a na tlu bive Jugoslavije.

166

OKUN Kua je Vensov plan. Vreme je prolo, pa nije sproveden. Nee to ni biti lako. Sve
rezolucije su delovi istog predloga. Moramo da naemo reenje prihvatljivo za obe strane da
bi se izgradila kua. Moraju se izvriti sve odluke.
HADI Na predlog treba da bude osnova. Ono to smo odbili, konano je. Predlaem
da nastavimo razgovor posle vaeg razgovora sa Hrvatskom.
OKUN Da se na kratko sretnemo sa vama. Dajte nam malo vremena. Moda oko 15.00
asova. Hoemo da razmotrimo ovo to ste rekli.
ARENS elim da diskutujemo o jo jednoj stvari. Hrvatska e doneti praktine predloge
o komunikacijama. Bilo bi korisno da o tome raspravljamo.
HADI Dok se ne povuku nema smisla raspravljati o drugom.
ARENS Nemamo mnogo vremena.
HADI Znam ta Hrvati misle. im smo postavili pitanje aerodroma oni pitaju za
pasoe.
ARENS ele razgovor o razvoju odnosa, da to komentariete.
Nastavak razgovora zakazan za 16.00 asova.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA


The Republic of Serbian Krajina
Ministarstvo za inostrane poslove
Ministry of Foreign Aairs
Cable Adress
FAX No:
TEL No:

402 / 93

Terazije 3 / I
11000 Beograd
S. R. YUGOSLAVIA
Beograd

ZAPISNIK
SA SASTANKA NAE DELEGACIJE I KOPREDSEDNIKA U ENEVI
PONEDELJAK, 01. 03. 1993. godine u 16.00 asova
ARENS Ako Hrvatima damo va predlog, ta ete postii? Ne daje nita Hrvatima, zato
bi ga prihvatili? Moete li im dati neto?
HADI Dajemo im Maslenicu. Tuman je objanjavao da je to razlog rata. Perua i
Zemunik, tamo se vojne snage nee vraati.
ARENS Vaa policija se nee vraati u Maslenicu, u koji deo?
HADI Mislim na objekat.
ARENS Da li je to kilometar sa obe strane? Trebalo bi da i prilazi budu ukljueni u to.
THORNBERI Hrvati ga ele graditi na drugoj lokaciji.
ARENS Pitaemo Hrvate sutra, a vi razmislite koliko biste kilometara kvadratnih ukljuili,
jer oni hoe da ga grade dalje od ostalog. Zemunik, koliko biste ustupili UNPROFOR u?
HADI Samo objekat aerodroma.
ARENS Perua? UNPROFOR je tamo bio.
TORNBERI To bi ilo od Vrlike do Sinja.
ARENS Ovi bi objekti trebali da funkcioniu. Razgovaraemo sa Hrvatima.
TORNBERI Ako govorimo o bezbednosti to e initi UNPROFOR. Moramo misliti o
dometu tekog naoruanja. Oko Perue i Maslenice ovo je vano.
167

HADI Dogovoriemo se. Moemo pucati na 60 kilometara.


ARENS Bie pod kontrolom UNPROFOR-a.
HADI Znam. Kad sporazum potpiemo, potivaemo ga.
TORNBERI Hadi je govorio o plavim putevima. Da li bismo mogli priati o tome.
ta znai plavi put?
HADI Cesta, koju bi kontrolisao UNPROFOR i garantovao slobodu seljaka, a kasnije
i za pun saobraaj.
TORNBERI Kad smo o slinom razgovarali u Bosni govorili smo o pitanju obezbeenja
i okoline puta. Predlog je koristan i za dalje razgovore. Naroito za oblasti pod kontrolom
UNPROFOR-a.
HADI Novi most ne bi bio pontonski, jer su brodovi potrebni za nas i moraju da
prolaze u Karinsko more.
MILOEVI190 Mi imamo luku u Karinskom moru i ona ne moe biti blokirana
mostom.
ARENS Rezolucijom 762, to e biti hrvatska teritorija.
HADI Neemo priati o Rezoluciji 762. Bilo bi nam drago da reimo Rez. 802, pa
bismo duge razgovore spustili na nivo eksperata. Imamo principijelne obaveze, jer se sve
moe komplikovati.
ARENS U vezi sa vaim predlogom, ja ne znam kako e reagovati hrvatska strana.
TORNBERI Od jednake su vanosti i druge odredbe Rez. 802, kao i zahtev da se saobraaj
mora obavljati preko Maslenice. To nije samo va ustupak. To je u taki 8. Sve strane mora
da sarauju sa UNPROFOR om. Tako se i Rez. 762 mora sprovesti.
HADI Podrazumeva se da je obavezno omoguiti civilni saobraaj preko Maslenice.
Zato smo ponudili povlaenje vojnih i policijskih snaga, jer Hrvati ne bi prolazili uz nae
oruane snage, a ni Srbi ne bi prolazili uz hrvatske oruane snage. Sporno je iji e suverenitet
biti na mostu. Jedna strana je u UNPAs, a druga u pink zoni. Moglo bi se desiti da samo
UNPROFOR putuje. Dogovarati se moemo samo o onom to moemo sprovesti. Sve
Hrvate moemo pozvati u Knin i sve Srbe u Zagreb, ali nee doi.
ARENS Putevi od Zemunika do Maslenice morae se kontrolisati od UNPROFOR a,
jer izmeu objekata bie srpska policija i eto tog problema. Mora da doemo do denicije,
jer ne vidim koliko bismo policije morali imati.
TORNBERI Kako bi UNPROFOR kontrolisao ove razvuene objekte? Za puteve bi
trebalo imati punktove, a prolaze i kroz sela.
ARENS Trebali bi nam tani podaci o predelu i karte. Gde su pre 22. 01. 1993. bili vai i
hrvatski policajci? To bi i uak pogledao, a on e doneti i svoje podatke. Kad vidimo mapu,
videli bismo ta UNPROFOR treba da uradi ili treba samo simbolino prisustvo policije.
TORNBERI Bilo bi korisno ako zajedno dovedemo vojne eksperte i sve to bi znailo s
bezbedonosne take.
HADI Ne moemo unapred pristajati na broj policajaca jedne ili druge strane, ali
traimo da ih ne bude na plavom putu. To je mali prostor, ali dobar korak za poverenje.
Mi smo na moru, a oni imaju veze izmeu dva dela zemlje. Spremiu za sutra dovoljno
podataka. Mislio sam da emo govoriti o principima. Predali smo vam mapu u Nju Jorku.
Traiemo pismeno objanjenje iz Knina o svemu.

190

Mia, predsjednik Svjetske srpske zajednice u enevi.

168

ARENS To je nain da napravimo pomak, ali e nam sve uzeti vreme. Mora pre da
primenimo Rez. 802. Treba ubediti Hrvate da prihvate prisustvo srpske policije u oblasti
koju su zauzeli. Razmiljajte o tome, pa emo, moda, prihvatiti dokument. Jo emo
govoriti o tri objekta i o povratku vae policije u pink zone, a da to bude simbolino.
HADI Vojska se nee vraati i predaemo teko naoruanje.
ARENS U pitanju su i druge mnoge rezolucije koje su neispunjene ili su delimino
ispunjene. Vensov plan, takoe. Ako bismo napravili pomake, sve e biti lake. Rezolucije
nisu za to da neko uzme to mu se svia, a ostalo odbaci. Vensov plan govori i o paravojnim
formacijama. Kako emo s tim?
PASPALJ191 Kad govorimo o rezolucijama naputamo Vensov plan, jer su suprotne.
Vensov plan je zatita Srba.
ARENS Ne, samo.
PASPALJ Veina i manjina. Vensov plan nije ispotovan od UNPROFOR-a. Vraamo
se na 268 mrtvih, ne raunajui zadnje rtve. Rezolucije su donoene prema interesima
hrvatske strane. Maslenica i plavi put je jednostavno kontrola UNPROFOR a. Levi
put srpska polovina, a desni hrvatska. Mi neemo pucati na civile, ali druga strana to nee
potivati. Tornberi zna da preko Kupe stalno pucaju. Hrvatski seljaci normalno rade, a nai
ne. Vas ne zanima teritorija Hrvatske. Zanima me ta su Hrvati ustupili. Mi smo objekte
ponudili odmah.
ARENS Povui e policiju iz pink zona jer policija ima pravo da bude tamo po Rez.
762.
PASPALJ U Vensovom planu nema pink zona. Hrvatska je oko pink zona uspela.
To je najistija srpska teritorija jer su tu po Vensovom planu Srbi veina. Vensov plan je
iz vremena kad Hrvatska nije bila drava. Da bismo realno radili, treba znati da smo mi
formirali Republiku Hrvatsku. Mi nismo manjina. To je gubljenje vremena. Hrvati to mora
da uvae. Oko dovoenja eksperata, bolje je tehnike stvari reavati posle.
ARENS Sloili smo se da obe strane ispune rezolucije. Hrvati se ale da se one ne
ispunjavaju. Treba da zatitimo Srbe, Hrvate i Maare. Ovo nas ne vodi napred. ta e se
desiti krajem marta?
PASPALJ Va naziv je Mirovne snage. Zaustavite rat da ljudi ne ginu. Treba da se
povuku.
ARENS Oni su to obeali.
PASPALJ Danas je 01. 03. 1993., a rez. 802 je odavno. Koliko je ljudi poginulo zbog
odlaganja.
ARENS Na putu smo da se Rez. 802 primeni, ali imamo problema oko zbliavanja dve
strane, oko svega to smo pokretali. Ne moemo to ostaviti po strani. Tu se vi sa Hrvatima
razilazite. Ne znam kad e se stei poverenje, jer hrvatska strana nema strpljenja. Svi su
osudili agresiju. Korak po korak vaa bezbednost e biti garantovana. Da li moete izgraditi
snagu RSK ili ete pod drugi krov.
HADI U Kninu ne moe biti hrvatska zastava.
ARENS Ne ubeujem vas u to, ne morate je prihvatiti ali moramo dalje.
HADI Hrvatski i srpski narod ne ele rat. Tuman je hteo lokalne izbore i da srui
enevske pregovore, kao i ruenje OUN i SAD u Evropi. On to, izgleda, sve ostvaruje. Sad

191

Mile, predsjednik Skuptine RSK.

169

pokuava politiki da nas pokori. Da nije bilo agresije, moda bi i uspeo. Zato je izvrio
agresiju, jer ne znam ta bi danas rekao.
ARENS Zato treba ekati godinu dana?
HADI Da se uspostavi poverenje.
ARENS Ne zavisi sve od poverenja. Ni jedna zemlja nema interes za rat u Jugoslaviji.
Najvie je izgubila Nemaka, bila je prvi partner u trgovini. Imamo izbeglice. Izgubila je
Nemaka.
HADI Zato Nemaka nije podrala jau stranu. Pokuala je to sa Hrvatima.
ARENS Bila je to zajednika politika Evrope.
HADI Da se dogovorimo. Predloiemo sutra plan oko mosta i plavog puta, da
bismo lake reili Rez. 802. Kontaktirajte Hrvate pa emo se videti.
OKUN Korisno je bilo sluati vas. esto se ponavljamo. I vi i mi. Trebamo otii dalje
od 22. 01. 1993. Da i vi i Hrvati doete u bolju poziciju. Mora da potpiete dogovor,
u emu emo vam pomoi. U pitanju je mala oblast oko koje razgovaramo. I Hrvati su
bili razumni. Potrebna je samo dobra volja. U duhu Vensovog plana treba da prevaziete
razlike. Mi mnogo priamo. Zato da ne sednemo zajedno u jednoj sobi? Bie moda bolje.
Poverenje se tako stie. Oni su spremni za to. Nai emo uslove prema vaim eljama, zato
da prevodimo vae misli?
HADI Vie bi me obradovalo da ne ratuju. Ako ele razgovarati, dobro je. Trebalo bi
za razgovore imati isti nivo delegacija.
ARENS uak nije beznaajan.
HADI Ovaj put je ministar agresije. Cenim vae napore ali ne mogu prihvatiti predlog.
Uslov je da prestane agresija.
ARENS Da li biste ih videli?
HADI Ako ujemo da je vatra prestala.
ARENS Kako?
HADI Pucaju svaki dan, vodi se rovovska borba. Niko nije kompetentan da vodi vojne
pregovore.
TORNBERI ta mislite o dogaajima na Zapadu?192
HADI Dobro je. Vaa delegacija nije konsultovala Vladu, ali su poduhvati dobri.
ARENS Da probamo to i na jugu?
HADI Posle borbi. Bez mira i poverenja nita nee uspeti. Treba poeti od ljudi. Da se
ne puca u civile. Imali smo 268 mrtvih, jer Hrvat puca im vidi Srbina.
ARENS Ako sednete licem u lice bie lake za sporazume.
HADI Bio sam sa Tumanom pre rata. Traili smo minimum on je odbio sve. Vie ih
je, i sve e diktirati. To je bilo 14. 03. 1991., a rat je poeo 02. 05. 1991.
TORNBERI Ne moemo napraviti progres, ako se politiki ne dogovorimo. Savet
bezbednosti sigurno nee produiti mandat. Drago mi je to ste rekli ovo za Zapad. Ljudi
oko Okuana mnogo trpe.
HADI Bez obzira, pitajte ih da li bi iveli u bogatoj Hrvatskoj i svi e se opredeliti za
siromanu RSK.
TORNBERI To nisu sve alternative.
ARENS Mi Hrvatima sve kaemo.
192

Misli se na UNPA sektor Zapad.

170

HADI Uvek je Tuman zvao Srbe puanstvom. Znate li ta je Ruzvelt193 rekao za


Hrvate?
PASPALJ 1986. godine Tuman je u Kanadi na osnovu karte Velike Hrvatske uzeo pare,
obeavajui Hrvatsku do Rumunije. To im je i danas san. Poeo je da unitava i muslimane
zbog tog sna. Dolazim iz mesta gde je Paveli194 putao golubove mira pa je kretao da
kolje Srbe. U mom gradu za dva dana zaklali su pod istom zastavom 1.500 Srba. To isto
je pokuao i Tuman. Tamo Srbi ne dozvoljavaju ahovnicu, pa nemojte g. Arens vie
spominjati zastave. U toj zemlji ima jo krvi i mi tamo diemo zastavu.
OKUN Zbog toga treba to prevazii i pronai reenje. Verujemo vam. To treba prevazii.
I drugi narodi imaju sline probleme. Nemci i Francuzi imaju tako rune prie. Agresija je
vaa ansa. Niste zadovoljeni. Ako sa Hrvatima ne reite probleme, bie i vea zla. Videemo
se sa Hrvatima sutra posle podne. Budite spremni za razgovor sutra posle podne.
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

131

1993., oujak 2.
Kula
Otvoreno pismo zahvalnosti Udruenja Srba iz RSK i Hrvatske, sa sjeditem u mjestu Kula
u Republici Srbiji, ministru unutarnjih poslova RSK Mili Martiu, u kojem mu estitaju na
dotadanjem radu i zalaganju za srpsku stvar
UDRUENJE SRBA IZ REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE I HRVATSKE
Broj: 14 / 93.
Dana: 2. 03. 1993. godine
KULA
MINISTRU UNUTRANJIH POSLOVA VLADE RSK
KNIN
POTOVANI GOSPODINE MARTIU195!
Udruenje Srba iz Republike Srpske Krajine i Hrvatske u Kuli u svom dvogodinjem
nesebinom angaovanju na pruanju pomoi srpskom narodu u RSK, do sada se mnogo
puta uverilo u vau principijelnu angaovanost u borbi za reenje srpskog pitanja i teritorija
u RSK, vrsto uvereno da ste vi lino jedan od najprincipijelnijih boraca za srpski narod, to
ste mnogo puta dokazali vaim dosadanjim angaovanjem.
U tom smislu dajemo vam punu podrku i traimo od vas da kao i do sada hrabro
vodite srpski narod u borbi za njihovo konano osloboenje od ustakog ugnjetavanja i
eksploatacije. Nae Udruenje e kao i do sada maksimalno se angaovati da bi pruili punu
193

Franklin Delano, predsjednik SAD-a.


Ante, poglavnik NDH.
195
Mile, ministar unutarnjih poslova RSK.
194

171

materijalnu i moralnu pomo vama lino i vaim borcima u RSK, jer smo svesni da se borite
za opti interes srpskog naroda u RSK i za razreenje njegovog pitanja i teritorija jednom za
sva vremena.
SEKRETAR,
Danilo Obradovi, [v.r.]

M.P.196

PREDSEDNIK,
Duan Pejnovi, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica


HR-HMDCDR, 20., kut. 1.

132

1993., oujak 2.
Petrinja
Zahtjev energetskih strunih slubi s podruja Banije i Korduna ministru energetike
Republike Srbije, Vladimiru ivanoviu, u kojemu se ukazuje na teku energetsku situaciju
i moli za pomo pri opskrbi elektrinom energijom toga dijela RSK
VLADA REPUBLIKE SRBIJE
MINISTARSTVO ZA ENERGETIKU
Ministar za energetiku
gos. ivanovi Vladimir
PREDMET: Zahtjev za pomo u rjeavanju snabdjevanja
elektrinom energijom podruja BANIJE i KORDUNA.
U skladu s razgovorima koji su voeni izmeu predsjednika Banije i Korduna s
predsjednikom Vlade RS mr. Nikolom ajnoviem, potpredsjednikom gosp. Vasovi
Srboljubom i ministrom za energetiku ivanovi Vladimirom koji je odran 26. 02.
1993. godine, a s ciljem upoznavanja s problemom snabdjevanja elektrinom energijom u
Republici Srpska Krajina na podruju Banije i Korduna, na osnovu ega Vas upoznavamo
sa slijedeim:
U ratnim i poratnim uvjetima privreivanja na podruju optina Banije i Korduna
jedno od osnovnih tekoa za poetak proizvodnje najosnovnijih proizvoda ini nedostatak
elektrine energije.
Za pokretanje kapaciteta proizvodnih koji se trenutno mogu staviti u funkciju na gore
navedenim regijama, neophodna bi bila potrebna ukupna energija od 30 MW.
Optine planiraju prije svega da pokrenu u svojim sredinama proizvodne kapacitete
koji bi imali obrt kapitala i stvarale novu vrijednost za proirenu reprodukciju, poev od
proizvodnje hrane, sanitetskog materijala, tekstilne i kone galanterije, te drvne i metalne
proizvodnje. Po industrijskim kapacitetima u sadanjim uvjetima to bi iznosilo po optinama
u MW:
DVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 MW
KOSTAJNICA . . . . . . . . . . . . . . . 4 MW
CAPRAG . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 MW
196

Okrugli peat: Udruenje Srba iz Hrvatske Beograd, Podrunica Kula.

172

PETRINJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 MW
GLINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 MW
VRGINMOST . . . . . . . . . . . . . . . 3 MW
VOJNI, KRNJAK, SLUNJ, PLAKI . . . . 5 MW
Za pojanjenje zadnje stavke, optine za sada su energetski limitirane propusnom
transformacijom od 5 MW to e se takoer u dogledno vrijeme rijeiti, a njihove potrebe
su na vrijednosti minimum 8 MW.
Nadamo se da ete na problem razumijeti i iznai adekvatno energetsko rjeenje, jer od
5 tog mjeseca 1992. godine smo ogranieni na dnevno dobijanje elektrine energije na
itavom podruju do 3 MW.
U Petrinji, 02. 03. 1993.
STRUNE SLUBE BANIJE I KORDUNA:
p. o. Milan Abramovi, dipl. prav.
M.P.197
Izvornik, strojopis, latinica
HR-DAS-SCP-609, kut. 9.

133

1993., oujak 2.
Okuani
Informacija potpredsjednika Vlade RSK, Duka Viteza, o politikoj situaciji na tlu SO ZS
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
PODPREDSJEDNIK
Broj: 02 01 156 / 1 93.
Okuani, 2. marta 1993. godine

M.P.198

INFORMACIJA
o politikoj situaciji u Oblasti Zapadna Slavonija
Politika situacija u Oblasti Zapadna Slavonija i ranije je bila nejasna i konfuzna, a nakon
donoenja odluke o proglaenju ratnog stanja i izdavanja Naredbe o optoj mobilizaciji od
22. januara 1993. godine, poela se naglo pogoravati, sa tendencijom sve uestalije pojave
elemenata haosa i anarhije u svim domenima civilnog ivota.
U vrijeme kada Republika Hrvatska vri agresiju na dravni teritorij Republike Srpske
Krajine, veliku pomutnju i zabunu u ovdanje stanovnitvo unose neki politiki potezi i
radnje Oblasnog vijea, odnosno pojedinih njegovih funkcionera koji odlaze na pregovore
sa predstavnicima ustake strane i to u mjesta koja su pod kontrolom hrvatskih vlasti.
Tako, npr., 10. februara podpredsjednik Oblasnog vijea gospodin Mladen Kuli, sekretar
Oblasnog taba za prihvat izbjeglica, gospodin Slobodan Radoevi i funkcioner Oblasnog
197
198

Okrugli peat: RSK, SO Petrinja.


Prijemni peat: MUP RSK, SUP Pakrac, broj: 08 05/1 1 66/1 93., 5. 3. 1993.

173

Crvenog krsta, gospodin Fadil Krupi, odlaze u optinu Podravska Slatina i tamo se sastaju
i razgovaraju sa hrvatskim vlastima ove optine. Postoje ozbiljne indicije da su tzv. nai
predstavnici sa hrvatskim povjerenikom u Podravskoj Slatini razgovarali o povratku srpskog
stanovnitva na podruje ove optine.
18. februara opet predstavnici Oblasnog vijea i to gospoda Veljko Dakula, predsjednik,
Mladen Kuli, podpredsjednik, Duan Eimovi, bivi ministar informisanja u Vladi
Republike Srpske Krajine, Milan Radakovi, predsjednik Izvrnog savjeta optine Pakrac,
ore Lovri, predsjednik Izvrnog savjeta optine Daruvar i Milan Vlaisavljevi, predsjednik
Izvrnog savjeta optine Grubino Polje odlaze na tzv. neutralni teren, mjesto Doljani,
optina Daruvar, da bi sa predstavnicima hrvatskih vlasti pregovarali i potpisali sporazum o
saradnji, uz prisustvo predstavnika UNPROFOR-a.
Ovim sporazumom predvieno je da se saradnja dviju strana ostvaruje na planu:
obnove sistema za snabdijevanje vodom i elektrinom energijom;
omoguiti slobodno kretanje privatnog prometa cestama u UNPA zoni, ukljuujui i
auto put Zagreb Beograd;
omoguiti popravak eljeznike pruge na relaciji Novska Nova Gradika;
popravak telekomunikacijskog sistema;
omoguiti povratak prognanika (misli se na Hrvate), i drugi oblici saradnje.
Ovakve radnje i politiki potezi Oblasnog vijea bez ikakve sumnje predstavljaju akt
obmane i izdaje srpskog naroda i to iz vie razloga:
1. tzv. predstavnici srpske strane u ratnom stanju prelaze na podruje pod kontrolom
neprijateljske strane;
2. odlaze na podruje optine Podravska Slatina, koja je van UNPA podruja, gdje
dogovaraju povratak srpskog stanovnitva koje bi tu bilo ostavljeno bez ikakve zatite, dakle
bilo bi preputeno hrvatskim vlastima od kojih je u jesen 1991. godine moralo pobjei;
3. potpisuju sporazum, kojim bi se omoguio povratak srpskom stanovnitvu na podruje
optine Daruvar, unato postojanju vrstih dokaza o tome da je ista optina dijelom
islamizirana i kroatizirana, jer su hrvatske vlasti na podruju optine Daruvar, u mnoga
srpska naselja naselile dio muslimana i janjevakih Hrvata, kao npr. Miokovievo, Nova
Krivaja, Puklica, Katinac, Veliki Bastaji, kao i sam grad Daruvar;
4. pokreu inicijativu, kao npr. na sjednici Skuptine oblasti Zapadna Slavonija odranoj
14. februara 1993., da se za podruje ove Oblasti razmotri mogunost ukidanja ratnog
stanja i normalizira ivot unato trajanja ratnog stanja, koje se odnosi na itav dravni
teritorij RSK.
Iz svega to je gore reeno slijedi zakljuak, da se u zapadnoj Slavoniji vodi jedna
autonomaka i separatistika politika, koja ima, vrlo realno, ishod izdvajanja Oblasti
Zapadna Slavonija iz sastava RSK, to ocjenjujemo kao in veleizdaje. Protiv aktera ovakve
politike nuno e se morati provesti istraga i primijeniti odgovarajui pravni tretman.
PODPREDSJEDNIK VLADE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE:
Duko Vitez, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., OV SOZS, kut. 1.

174

134

1993., oujak 2.
Beograd
Zapisnik sa sastanka izaslanstva RSK i predstavnika UN-a odranog u enevi
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
The Republic of Serbian Krajina
Ministarstvo za inostrane poslove
Ministry of Foreign Aairs
Cable Adress
FAX No:
TEL No:

405 / 93

Terazije 3 / I
11000 Beograd
S. R. YUGOSLAVIA
Beograd

ZAPISNIK
SA SASTANKA NAE DELEGACIJE I KOPREDSEDNIKA U ENEVI
UTORAK, 02. 03. 1993. godine u 15.00 asova
ARENS199 U vezi sa jednom takom imamo reenje. Doli smo do 13. nacrta. Sa
ukom200 smo razgovarali o poslednjem nacrtu. Razgovarao je sa Tumanom,201 pa je to
stav sa najvieg nivoa. Znai, nee ii u poputanju dalje. Pre toga da jo jednom vidimo
Rezoluciju 802. Ona trai da obe strane potuju, da Hrvati obustave agresiju i da su Srbi
morali vie suraivati. Savet bezbednosti zahteva sve ono to se nalazi u naem predlogu i
to je povlaenje Hrvatske i vae ustupanje tekog oruja. Nekad govorimo, a zaboravimo
sadraj Rez. 802. Ne krivimo nikoga, ali traimo napredak u pregovorima povlaenje i
vae stavljanje tekog oruja pod kontrolu OUN.
Moramo gledati u budunost, to se navodi i u Rez. 802. Hitno treba raspravljati i o Rez.
762 i 769. Vi drugaije tretirate ove rezolucije, jer nema poverenja vaeg stanovnitva u
hrvatsku vlast. Paspalj202 je rekao da treba ekati jednu godinu, a to je rekao i Hadi.203
Savet bezbednosti mora govoriti o tome za nedelju dana, pa se ne moe ekati.
Ostala je otvorena toka o prisustvu srpske policije tamo odakle e se povui hrvatska vojska
i policija. Hrvati su spremni da se policija vrati u UNPAs ali ne u pink zone. Hrvati
su popustili, moe simbolino prisustvo srpske policije u pink zonama. Ostali dodaci u
nacrtu se odnose na UNPROFOR, u smislu pojaanja snaga. Mislim da Hrvati nee vie
poputati. Ako ovo ne moete prihvatiti, nastaje teka situacija, a o svemu emo morati
obavestiti Savet bezbednosti. Moda e Savet bezbednosti doneti odluku da sam formira
policiju, prema etnikom sastavu stanovnitva. Razumem vau poziciju, ali problem se
mora reiti. U 13. nacrtu je neto vie nego to bi Savet bezbednosti mogao da odlui.
Moemo proiriti nacrt, jer je re i o jednom srpskom selu u ovoj oblasti. Hrvati e doi i

199

Geert Ahrens, njemaki diplomat, predsjednik Komisije za manjinska prava Meunarodne konferencije o
bivoj Jugoslaviji.
200
Gojko, ministar obrane RH.
201
Franjo, predsjednik RH.
202
Mile, predsjednik Skuptine RSK.
203
Goran, predsjednik RSK.

175

biti u drugoj prostoriji, a mi emo biti izmeu vas. Mislim da ete se sloiti. Predlaemo da
ovaj nacrt prihvatite.
HADI Mora da prevedemo nacrt. Drago mi je to je sastanak poeo o Rez. 802. Nai
ustupci su ili u cilju olakanja Hrvatskoj, jer mi ne dobijamo nita. elimo samo mir.
Ako se Hrvatska povue, mi emo staviti oruje pod kontrolu, iako je pitanje da li je to
razumno.
G. Ahrens spominje simetrino greke, nae i hrvatske. ta bi bilo da nismo uzeli teko
naoruanje? Naa policija ne moe zaustaviti agresiju. Treba, bar ovde, rei ko spreava
Rez. 802. Mnogo priamo. Agresor mora da se povue bez uslova. Posebno, jer je na
nacrt maksimum. Naa policija je i onako simbolino, ali neemo dozvoliti da to ue u
dokumenta.
ARENS Imate li suverenitet u pink zonama?
HADI Da. Gde god ivi srpski narod.
ARENS Tako mislite vi.
HADI O tome emo razgovarati kad za to bude vreme.
ARENS Treba primeniti sve rezolucije i Vensov204 plan. OUN i svet su na putu da ree
konikt. elimo zatititi va narod. Na vama je da ocenite ta je opasnije za va narod. Na
paljiv put ili drugi. Savet bezbednosti bi vam pomogao, ako vidi vau dobru volju da idete
naim putem.
HADI Ako je re o napretku, onda se misli da bismo trebali biti u okviru Hrvatske.
Tako misli Hrvatska. To ne dolazi u obzir. U Rez. 762 se govori o poverenju u hrvatsku
vlast, a ja se trudim da povratim poverenje u OUN. Mi smo izgubili poverenje u sve strane.
Ne u vas za stolom. Na narod je izgubio poverenje u sve. Vi ste u ali spomenuli hrvatsku
zastavu u Kninu, a rane su svee, ne pominjite to ni u ali. Meunarodno pravo je izgleda
pravo jaeg. Mi smo slabiji i morate nas zatititi. Mi nismo isticali na konani cilj, nego
smo predlagali korak po korak, to bi dovelo do poverenja. Nai i hrvatski stavovi su izvor
stalnih sukoba. Ako se bilo koji stav forsira, izaziva reakciju druge strane. Predlaem da
prevedemo nacrt 13.
ARENS Niko vas nee prisiljavati da potpiete neto gde e pisati da ste deo Hrvatske. To
bi bilo nemogue. Prekid vatre, omoguite povlaenje hrvatske policije, a onda emo graditi
osnove za budunost. Prvo, policiju prema etnikom sastavu, pre rata. Policajci e biti iz
istog kraja. Moda bi to bilo uspeno. To je mala oblast, pa e sigurno uspeti. Hrvati bi
Srbima omoguili i srpske uniforme to su rekli u Nju Jorku. Pisalo bi samo ime optine, a
ne RSK. Molim da ovo ne objavljujete, jer je bilo neformalno. Ovo bismo razradili.
TORNBERI205 Govorimo mimo jedni drugih. Mi jedno vi drugo. Mora da govorimo o
pink zonama. Rez. 762 koju ste vi prihvatili i priznali da je drukijeg statusa od drugih
oblasti. Ne zaboravljajte svoje obaveze, prihvatanjem 762. Ne bi niko razumeo da Srbi ne
prihvataju Rez. 762.
MILOEVI206 Cenim vae analize i rezolucije. Srpska strana nije optuena. Rez. 802
nije u vezi sa primenom drugih rezolucija. Poziva se na njih kao uslove mira. Pogreno je
da insistirate na primeni Rez. 802 sa drugim rezolucijama. Zato se mimoilazimo. Zato to
drukije gledamo na Vensov plan i Rez. 762. Pink zone su apstrakcija, one e biti realnost
kad preduslovi budu spremni. Oigledno je da OUN eli restauraciju Hrvatske na teritoriji
204

Cyrus Vance, specijalni izaslanik UN-a.


Cedric Thornberry, pomonik glavnog tajnika UN-a i ef UNPROFOR-a za civilne poslove.
206
Mia, predsjednik Svjetske srpske zajednice u enevi.
205

176

RSK. Tri objekta dajemo pod UNPROFOR, a hrvatski suverenitet je ogranien. Ne mogu
imati administraciju, dravnost i policiju.
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

135

1993., oujak 3.
Drni
Izvjee SJB Drni o sigurnosnoj situaciji na tlu istoimene opine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA KNIN
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI DRNI
Drni 2./3. 03. 1993. godine
BILTEN
za 2./3. 03. 1993. god.
KRIVINA DJELA
Dana 2. 03. 1993. godine u SJB Drni obratila se Aleksi Olga, ena Paka, sa mjestom
stanovanja u Drniu u Ulici 26. divizije. Ista je prijavila sljedee:
Nou 1./2. 03. 93. godine dola su trojica za nju nepoznatih osoba te joj razbili prozor i
uli u kuu, svjetlili baterijom u oi te naredili da se skine gola, i da ne smije da vie jer e
je ubiti. Sve je to trajalo nekoliko asova, nepoznate osobe su bile u uniformama ali za nju
nepoznato koja. Od navedene su uzeli 6 komada pruta i 30 litara rakije. O svemu ovome
su upoznati rukovodioci, na licu mjesta je iziao operativac Vugdelija Nikica koji e o tome
opirnije.
Dana 2. 03. 1993. god. u 18,30 sati nai radnici sa punkta dva obavijestili su deurnu
slubu, da su nepoznate osobe iz pravca Klaonice nekoliko rafala upueno prema njima.
Upuena patrola i inspektori egar i Marevi koji su obili taj dio terena, ali nikoga nisu
pronali.
OSTALI DOGAAJI
Dana 2. 03. 93. god. u SJB Drni obratila se Mati Manda, ena Jandre, te prijavljuje
da su dvojica mladia nou 1./2. 03. lupali na vrata te prijetili da e je zaklati. Ista napominje
da su bili u zelenim maskirnim uniformama i da su ista dvojica dolazili to raditi u vie
navrata.
PRIVEDENI I ZADRANI
Nije ih bilo.
Izvjetaj podnio:
eni Borislav, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 35.
177

136

1993., oujak 3.
Obrovac
Izvjee SJB Obrovac SUP-u RSK u Kninu, u kojem obavjetavaju o posljedicama topnikog
napada hrvatskih postrojbi na podruje obrovake opine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI OBROVAC
Broj: 01 / 1 str. pov. 41 / 93.
Obrovac, 03. 03. 1993. godine
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
Obavjetavamo Vas da je neprijatelj u toku dananjeg dana dalekometnom artiljerijom
tukao po irem podruju nae optine. Manji broj granata palo je u neposrednu blizinu
samog mjesta grada i to sa june strane. Najvei dio granata padao je po rubnim dijelovima
grada i Kruevu. Od jedne granate u Kruevu je ranjeno 11 naih boraca od kojih tri tee.
est povreenih prevezeno je u kninsku bolnicu. Linije fronta nisu pomjerane. Navodimo
Vam imena povreenih boraca:
kori Mijat, roen 1951. godine u Medvii
Komazec Ljubomir, roen 1941. godine u egaru
Marii oko, roen 1957. godine u Zatonu
Sekuli Stevan, roen 1954. godine u Mukovcima
Bundalo Vlado, roen 1951. godine u egaru
Zeli Petar roen, 1968. godine u egaru
Zeli Neboja, roen 1942. godine u egaru
Simi Slobodan, roen 1966. godine u Mukovcima
Radeka Nikola, roen 1950. godine u Karinu Gornjem
Uljebrka Nikola, roen 1951. godine u egaru
Prodanovi Branko, roen 1958. godine u egaru
Prednje Vam se dostavlja na znanje, a o daljnim dogaanjima na vreme ete biti
obavijeteni.
NAELNIK
Jeli ore, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

178

137

1993., oujak 3.
Beograd
Zapisnik sa sastanka izaslanstva RSK i predstavnika UN-a odranog u enevi
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
The Republic of Serbian Krajina
Ministarstvo za inostrane poslove
Ministry of Foreign Aairs
Cable Adress
FAX No:
TEL No:

418 / 93

Terazije 3 / I
11000 Beograd
S. R. YUGOSLAVIA
Beograd

ZAPISNIK
SA NASTAVKA PREGOVORA NAE DELEGACIJE SA KOPREDSEDNICIMA U
ENEVI
SREDA, 03. 03. 1993. u 10.30 asova
OKUN207 Da ponemo. Dobro doli. Pukovnik Evans208 iz UNPROFOR a. Bie
koristan zbog sporazuma koje smo jue najavili. Priaemo o praktinim aranmanima. Vi
ste na to pristali. Svesni smo kao i vi da ovo nee reiti problem, ali verujemo da e to sluiti.
Priaemo o tri objekta, to je korisno za obustavu neprijateljstava. Priaemo o plavom
putu. Razgovaraemo i o izbeglicama, Srbima iz Hrvatske. O njihovim potrebama, i bilo o
emu. Svi moemo pokretati pitanja. Moda ste razmiljali o naem zadnjem predlogu br.
13.
PASPALJ209 Dobro vas nali. Vie puta smo se sreli. Postavlja se pitanje daljih susreta. 23.
01. 1993. donesena je Rez. 802, pred vie od mesec dana. Poginulo je mnogo ljudi. Troimo
vreme oko papira, a odnosi kod nas 5 ivota se gubi dnevno. Na va predlog imate na
br. 14. Ozbiljni ljudi mora da se slue ozbiljnim principima, Rez. 802 i vae koncesije, koje
e se reiti na terenu i sa komisijama, treba prekinuti ovu agoniju. Hrvatska je lan jedne
porodice ije odluke ne ispunjava. Vaa je obaveza da rat stane. Da se Hrvatska bezuslovno
povue. Sve drugo e preuzeti komisije. Tehniki rad ovde nee biti plodonosan jer rat
besni. Drago nam je to je pukovnik Evans ovde, ali detalji su za komisije, a ne za dravnu
delegaciju. Zadar nije bombardovan, a to e vam potvrditi pukovnik iz Gane. Hrvati i dalje
rue srpske kue u Zadru i ibeniku. Dakula210 je u Beogradu i slobodan je. O tome nas je
izvestio ministar unutranjih poslova.
OKUN Razoaran sam, ak veoma. Mi smo spremni i to smo bili, o bilo kojem problemu,
ak i o Rez. 802. Ali to nije jedini problem. Savet bezbednosti vidi da Rez. 802 nije nezavisna
od drugih dokumenata. Ona je u seriji dogaaja. Hrvatska nije bez odgovornosti, ali nije
ni vaa manja. Na zadatak je da idemo dalje od optubi, moramo ii dalje. Bilo je puno
nacrta, ali osnovni pristup je bio jasan. Treba da reite svoj i hrvatski problem. Nastavljamo
207

Herbert S. Okun, ameriki diplomat.


Prireivai nisu ustvrdili ime.
209
Mile, predsjednik Skuptine RSK.
210
Veljko, predsjednik Oblasnog vijea SO Zapadna Slavonija.
208

179

da verujemo da su obe strane ozbiljne. Jedina nesuglasica je policijsko patroliranje na malom


podruju. Znamo da narod pati na obe strane. Drimo se i dalje 13. nacrta, jer je fer za obe
strane. Ako elite da pokrenete iz njega ono o emu se obe strane slau. Va 14. nacrt je onaj
iz Nju Jorka. To je poetak. Nadamo se da ete videti problem drukije. Moramo da damo
izvetaj Generalnoj skuptini i Savetu bezbednosti, a u ovom trenutku moemo izvestiti
da verujemo da Hrvati ele, a vi ne elite ispunjavanje Rez. 802, jer je 13. nacrt preveden.
Moramo da nastavimo. Moemo nastaviti s nekim problemom koji je deo celog problema.
Recite nam kako da nastavimo. Da bude korisno. Ko bi uzeo re?
ARENS211 G. Okun sve ste dobro rekli.
TORNBERI212 Razoaran sam ovim to je rekao g. Paspalj. Da ponemo s tri objekta i
prilaznim putevima. Vi ste se s tim sloili i trebalo bi da nam pruite objanjenje. Bilo bi
neobino kad ne bismo nastavili rad o ovom to ste naveli u svom nacrtu. ta je g. Hadi213
mislio pod plavim putevima. Trebala bi nam vaa objanjenja o ponudama. Razumem
stradanja naroda dok mi ovde razgovaramo, ali to ne moemo izbei.
ARENS Ovo nisu samo pregovori o prekidu vatre, nego o celom mirovnom planu. Treba
da razgovaramo o svim problemima. Prekid vatre je prioritetan. Zavriemo Rez. 802, pa
idemo dalje. To je jednostavno. Prvo, povlaenje hrvatskih snaga sa okupiranih teritorija.
Zagreb e povui i policiju.
MILOEVI214 Nije istina da Hrvatska pravi koncesije o povlaenju policije. Oni su to
obavezni po Rez. 802.
ARENS To nije vano. Vano je povlaenje hrvatske vojske i va predlog da oruje stavite
pod kontrolu UNPROFOR a. Na ovom traimo kompromis. Druga strana je prihvatila
13. nacrt. Vaa se policija vraa u UNPAs i srpska sela u pink zonama Islam Grki i druga
sela. Ako ne moemo prekid vatre uspostaviti bez policije, moramo o tome diskutovati.
Spremni smo razgovarati o izbeglicama, njih oko 300.000. Bilo bi korisno da prihvatimo
13. nacrt. Moda ne moete sami doneti odluku, ali se prekid vatre mora prihvatiti.
PASPALJ Da raistimo neto to nismo uradili na poetku. Hrvatska je izvrila agresiju na
OUN. Ako tu nismo saglasni, onda je sve uzalud. Tad smo trebali reiti pitanje Maslenice.
Njoj nije u interesu razgovor sa nama. Ni jedna rezolucija nije imala dodatne nacrte, sem
802. I to da agresor i rtva budu izjednaeni. Dali smo ustupke jer smo znali da se Hrvatska
time nee zadovoljiti. To je na maksimum. Detalje o objektima, plavim putevima
dogovorie se pred komisijama. Nae poverenje je na najniem nivou. Stie se i do pitanja
poverenja u mirovne snage. Ovakve snage nisu spremne da nas tite. Ovde je lan OUN
napola OUN, a mi nismo lan pa smo branili i sebe i OUN. Da se Hrvatska povue, imali
bismo vremena za sve dogovore. Mi ne odbijamo Rez. 802, jer smo je bezuslovno prihvatili.
I elimo da se vratimo na Vensov215 plan. Sve je u vaim rukama. Morate prisiliti Hrvate na
povlaenje. To su poetni koraci. Hrvatska jo dovlai vojsku. Morate da mislite na OUN.
Napetost je u RSK zabrinjavajua. Teko je to kontrolisati. Ljudi su u rovovima, bez ivaca.
Zloini u Smokoviu, Islamu Grkom ne omoguavaju povratak izbeglica. O hrvatskim
zloinima ima svedoka. Cenim vae napore, ali stanovnitvo oekuje povlaenje.

211

Geert Ahrens.
Cedric Thornberry.
213
Goran.
214
Mia, predsjednik Svjetske srpske zajednice u enevi.
215
Cyrus Vance.
212

180

MILOEVI Sa g. Okunom radim mesecima i danas sam doiveo drugo razoaranje, prvo
sa kartama u Bosni i Hercegovini, a sad tvrdnja da RSK ne eli primenu Rez. 802. Apsurd.
Tei me ostavka generala Nambijara216 i izjava da hrvatska vojska treba da se bezuslovno
povue. Teko je izvravati neke rezolucije s nae strane, dok je hrvatska vojska na naoj
teritoriji. lan 4. nacrta potvruje hrvatski suverenitet na objektima. Ne moe se stavljati
nikakav znak hrvatske drave.
OKUN Uvek cenim g. Miloeviu vae prisustvo i kad se ne slaemo. Hrvati potuju 802,
jer u 13. nacrtu da je prihvaen, Hrvatska bi prihvatila 802.
ARENS 1) Jasna je osuda hrvatskog napada dva puta u Rez. 802. To sam rekao g.
uku217. On je negodovao.
2) Tri objekta i plavi put imaju politiku i tehniku stranu. Hrvati su 22. 01. 1993.
napali jer nisu mogli izdrati razdvajanje drave. Vi mislite da su drugi motivi. Kad budemo
podneli izvetaj Savetu bezbednosti, treba da imamo detalje vaeg predloga jer su oni Hrvate
naveli na agresiju. Mora da imamo detalje, i vi ste prekjue imali predloge da o tome
razgovaramo.
3) Imam utisak da je Rez. 762 postala vama sumnjiva i nejasna. Pitam vas da li prihvatate
Rez. 762?
4) Miloevi je rekao da ne sme biti hrvatskih obileja na objektima. Kako onda to da
reimo?
PASPALJ Rez. 802 mi prihvatamo. Ustupci na objektima su na korienje Hrvatima. Oni
treba da zbliavaju obe strane. Tehnike detalje e ustanoviti eksperti.
ARENS Jesu li to principi?
PASPALJ Rez. 762 je donesena u Savetu bezbednosti i mora da se ispotuje ali me brinu
predlozi u vezi sa Rezolucijom 802. Rez. 762 treba da bude Biblija. Kljuno u njoj je
poverenje naroda u Hrvatsku. Izlino je o tome govoriti. Ako se i poelo vraati, sad je to
izgubljeno. Ponegde su dve policije snabdevale jedna drugu hranom, sad se i one tuku. Ne
moemo ii ispod svog predloga broj 14. Na vama je da spreite rat irih razmera. Trebalo bi
da danas sa Hrvatima dogovorite bezuslovno povlaenje. UNPROFOR e ui u ta podruja
s naom policijom i hitno emo pristupiti uvoenju objekata u upotrebu. Put od Maslenice
do Zadra e se obezbediti. Ako su ratovali zbog objekata, Hrvati mogu da se pravdaju kod
svog naroda. Ali siguran sam da su Hrvati eleli vie. Vi traite prostor za UNPROFOR
na Maslenici. A on je na naoj teritoriji. Mi ne pucamo na civile. Vojska i oruje nee
moi preko mosta. UNCIVPOL218 e vriti kontrolu civilnih putnika. Obeleja na mostu
nee biti. Bie eksteritorijalno. Put od mosta do Zadra, i Zemunik su slini. Taj put neka
bude po modelu puteva u Bosni i Hercegovini. Ne moemo prihvatiti povratak policije
na okupirano podruje. Ne bi trebalo o tome raspravljati. O drugom i o embargu RSK,
razgovaraemo drugi put.
ARENS Hrvatska delegacija eka. Imam tehniko pitanje ne elite da razgovarate o
izbeglicama i plavom putu.
PASPALJ Vensov plan govori samo o izbeglicama u UNPAs. Mi bismo razgovarali o
Srbima iz Hrvatske. O plavom putu govoriemo na terenu. To nee biti problem. Mi
smo na svim komisijama bili kooperativni. Davali smo i eleznicu, a Hrvati su odustajali.

216

Satish, general-potpukovnik, glavni zapovjednik snaga UNPROFOR-a na tlu bive Jugoslavije.


Gojko, ministar obrane RH.
218
Civilna policija UN-a.
217

181

Auto put, takoe nije problem. Zanemarujete, i Hrvati, mi smo uvek Hrvatima davali
svoju teritoriju da bi stvorili svoju dravu. Bili smo zato u Ustavu. Sad su stvorene dve
drave. RSK na principu samoopredelenja. Kako je svet prihvatio raspad Jugoslavije, tako
mora prihvatiti i raspad Hrvatske. Ovakvo shvatanje mora biti osnova i nee biti problema.
Saraivae kao Nemaka i Francuska.
ARENS Nisam va savetnik, ali elim da vam pomognem. U interesu vam je produenje
mandata. Drave, koje su poslale vojnike, traie znakove o realizaciji Rez. 802 i Vensovog
plana. Ako bismo mogli izvestiti vraanje izbeglica bilo bi nam lake. Vi neete odustati ni
od ega. Sreo sam Prokia219 u Zagrebu.
PASPALJ Nemojte. U Zagrebu nema Srba.
ARENS Koliko je ljudi izbeglo?
JAREVI220 Hrvatska je to inila na oigled UNPROFOR a, raznih misija EZ, KEBS
a221, Crvenog krsta i uz preutnu suglasnost sredstava javnog informisanja Zapada. U
vreme dok je vlast generala Tumana222 progonila Srbe i otimala im imovinu, ceo svet je
dizao galamu na Srbiju. Protiv Srbije su preduzimane stroge mere i izglasavane rezolucije
Saveta bezbednosti. Hrvatska za najvee etniko ienje nije ni opomenuta, mada je morala
biti spreena u ovom nedelu. Mi skupljamo podatke o proteranim, ubijenim i prekrtenim
Srbima u Hrvatskoj i to emo prevesti na engleski jezik. Ovde imamo samo uzorak, dobiven
iz jedne male optine u Krajini, iz Krnjaka. Tu se naselilo skoro 3.000 Srba iz Karlovca,
Zagreba i iz drugih mesta u Hrvatskoj.
ARENS Hoete li mi dati na napravimo kopije tih dokumenata?
JAREVI Da. (Pored spiska proteranih Srba, predat je materijal iz Gorskog kotara,
presuda o oduzimanju i ruenju imovine Kokir Milana iz Karlovca i kopije dokumenata o
pokatolienju Srba).
TORNBERI Pokrenuo bih konkretna pitanja. Razgovor je bio interesantan. Sluao sam
paljivo g. Paspalja. Moram iskreno rei da je delegacija dola da govori ozbiljno o prekidu
vatre i o Rez. 802. Ne kaem da nije vano to to iznosite. U Nju Jork ste doli sa ogromnom
moralnom nadmoi. Da je sve jednostavno, ne bismo ovako dugo sedeli. Vi govorite o
agresiji u pink zonama. To je problem prihvatanja Rez. 762. Ova rezolucija kae da je to
teritorija pod hrvatskim suverenitetom, a vi treba da pomognete vraanju teritorija. Vi ste u
opasnosti. Ne koristite priliku oko agresije. Znamo da je 1992. bila teka. Treba da iskoristite
priliku i da postignete diplomatsku prednost. Opet ete krenuti pogrenim putem. Vi ne
prihvatate Rez. 762, jer vi govorite da su pink zone pod vojnom upravom. Generalni
sekretar e pred Savetom bezbednosti referisati da vi ne prihvatate Rez. 762.
PASPALJ G. Tornberi, UNPAs podruje prelazi jo 10 kilometara, preko Kupe i oko
Sunje. To niste stavili pod kontrolu. Naa policija treba da je tamo. Kako sad pokreete
granice, posle 12 meseci. Uvek smo to pokretali, ali vi niste reagovali. Izgleda da zastupate
Hrvatsku. Pitajte g. Kirudu223 koliko sam puta to pitanje pokrenuo. Shvatili smo da je nae
dokle naa policija dosee. Ako nije tako pomeriemo granicu prema Zagrebu u UNPAs.
TORNBERI Recite nam kad e to biti.
PASPALJ Znali ste i za hrvatsku agresiju.
219

Prireivai nisu ustvrdili ime.


Slobodan, ministar vanjskih poslova RSK.
221
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju.
222
Franjo, predsjednik RH.
223
Charles Kirudja, koordinator za civilna pitanja UNPROFOR-a u UNPA sektoru Sjever.
220

182

TORNBERI Ja nisam znao.


OKUN Uskoro je ruak. Bilo je iskreno i otvoreno. Nismo napravili napredak. ta emo
rei Hrvatima? Idem u Nju Jork da podnesem izvetaj. Uestvovau i dalje. Rei u da emo
nastaviti razgovore.
ARENS Ne moemo se vratiti kui a rat traje, mandat istie. Mora da ostanemo.
JAREVI Gospodine Arens, sve dok budete prilazili srpsko hrvatskom problemu
na dosadanji nain, neete moi doi do reenja. Poite od injenica. Hrvati nisu nikad
imali etnike teritorije, koje bi bile dovoljne za stvaranje drave. Na njihovim teritorijama
nije bilo mogue uspostaviti privrednu, saobraajnu i kulturnu celinu. Srbi su velikoduno,
pozajmili Hrvatima 1939. i 1944. godine svoje teritorije i svoj narod da bi bila mogua
celina za stvaranje autonomne jedinice u Jugoslaviji pod imenom Hrvatska. Hrvati su oba
puta izigrali ovu srpsku velikodunost i poinili genocid nad Srbima. I OUN i Evropa imaju
strune tabove, koji su morali znati za sve ovo i sigurno su znali da e Hrvati 1991. ponovo
krenuti u genocid nad Srbima. Zato su to zapadni istoriari odobrili i pomagali? Srbi vie
nee ustupati svoje teritorije i svoj narod hrvatskoj dravi. Od toga treba polaziti u reavanju
dananjih problema izmeu Hrvatske i RSK.
MILOEVI Nai stavovi su konstruktivni. Eksteritorijalnost. Moemo preciznije
to formulisati, ali mora da se izbaci toka 4. iz dokumenta. Pokrenuli bismo i pitanje
predsedavajueg, jer g. Arens vodi grupu za manjine.
OKUN Shvatamo vau zabrinutost. Ali je pogrena. To je grupa i manjina i etnikih
zajednica. Nije to problem, ako vam to ipak predstavlja problem ponoviemo imenovanje.
ta znai jedno ime? Rua je rua. Zadovoljiemo vae predloge. Izvestiemo Vensa i
Ovena,224 ali su sve ovo i njihovi stavovi. Biu sa vama opet i nadam se da emo neto
potpisati. Ovo nije prepreka.
ARENS Mora da se praktini problemi reavaju. Imamo nekoliko visokih savetnika, ali su
svi zauzeti. Ovde ima samo 6 ljudi i specijalni savetnici, kao g. Sas.225 Ja sam od jula 1991.
u ovom radu.
OKUN Ova grupa je za produenje mandata. Rez. 807 kae da treba osnova na kojoj bi se
obnovio mandat. Sve to radimo je za to. Ne radimo u okviru grupe za manjine.
MILOEVI Uporeenje sa ruama je dobro. Razliite boje su razliiti simboli. Rekli
smo u Nju Jorku da ne odgovara da predsedava predsednik za manjine. To sam ja rekao
Arensu i u Hagu. G. Arens je uinio mnogo usluga Srbima i manjinama. Cenjen je. Mora
da se konsultujemo.
ARENS Dvojica su obavezna, a pitanja su vana.
OKUN Cenimo dobro miljenje o g. Arensu. Svi imamo nekoliko funkcija. Tema je samo
produenje mandata.
ARENS Nismo uvek razgovarali o tome. G. Mur226 je o tome raspravljao i sa Visokim
komesarijatom. O tome e se brinuti humanitarne organizacije.
JAREVI Nije u redu da o Hrvatima iz RSK brine Generalni sekretar, Savet bezbednosti
i UNPROFOR. Da za njihovo vraanje pretite i orujem, a o nekoliko puta veem broju
Srba koji su proterani brine samo Visoki komesarijat za izbeglice i humanitarne organizacije.
Srbe ne spominje ni Vensov plan. Trebalo bi mu zato dopisati deo, ili pripremiti novi plan,
moe da se zove i Arensov plan.
224

Lord David Owen.


Prireivai nisu ustvrdili ime.
226
Jonathan Moore, diplomat UN-a.
225

183

ARENS Razgovarali smo. elimo da izbegnemo izlazak u javnost. Mi emo razgovarati


sa obe strane. Hrvati priznaju da je bilo progona Srba. Oni su rekli da su zabrinuti za
pregovarae iz zapadne Slavonije, boje se da e biti pobijeni.
JAREVI Sigurno nee biti pobijeni, ali znate da niko ne moe da razgovara mimo
odluka Vlade.
OKUN U izvetaju Generalnom sekretaru, koji je prihvaen S 256 246 10. 02. 1993.
osnovno za Rez. 807, u paragrafu 37 pie: Ja, Generalni sekretar, doao sam do zakljuka,
ako se ova dva faktora ne uzmu neprimerno Vensovom planu i ne sklapanje ugovora,
ruiaste zone nee biti osnova za obnavljanje mandata. Sve to kaete uzeemo u obzir.
Moram da idem, nadam se da u vas ponovo videti. Ne zatvaram sastanak. G. Arens e
nastaviti rad.
MILOEVI Imaemo konferenciju za tampu i izloiemo stav.
ARENS Napiite stav, pa emo za sat da ga podnesemo Hrvatskoj.
PASPALJ Na stav je 14. nacrt. Nita nije u suprotnosti sa Rez. 762. Kako se radi sa Rez.
802, a u pitanju je bezbednost naroda. To nas gura u jedinstvo sa Srbima u BiH. To e
izazvati tei rat. Nai ustupci i hrvatsko povlaenje zaustavljaju taj rat. Svesni toga, prvog
dana smo ponudili ustupke. Neka to g. Okun prenese g. Vensu, mi smo svesni problema
i jugoslovenske krize. Rez. 802 prihvatamo, ali ne moemo predati oruje bez povlaenja
hrvatske vojske. Ako hoemo mir, ovi ustupci su dovoljni hrvatskom vodstvu da objasni
narodu da veze izmeu dva kraja nisu odvojene. Imali su, na alost, vee apetite. Braniemo
svoju zemlju, neemo ulaziti u Hrvatsku.
Vensov plan i rezolucije nisu Sveto pismo. Ako elimo mir treba UNPROFOR da izae
na liniju, na granicu. To bi bilo sigurnije. Trupe na srpskoj teritoriji nemaju logike. Rez.
762 uslovljava povlaenje. Neemo otii sa svojih teritorija, niti e nas svet goniti odatle.
Mi emo potovati Vensov plan, ali se mora voditi briga o proteranim Srbima iz Hrvatske.
Pink zone su s pitanjem nekoliko desetina hiljada Hrvata, a iz Hrvatske je proterano
300.000 Srba. Odlazimo u petak i nema razloga da potpisujemo dokumenta uz Rez. 802.
Obustaviemo borbe kad se hrvatska vojska povue. Oko mosta predloite Hrvatskoj da
poalje strunu ekipu i da pone gradnja. Isto i sa aerodromom obostrana upotreba.
G. Arens, oko vaeg rada sa nama, g. Miloevi je rekao da nema nita protiv vas lino.
Predlaem sastanak posle vaeg sastanka sa Hrvatima, recimo sutra. Perua ima status.
Molimo, pokrenite pitanje radijacije, jer su ugroeni i ivoti vojnika OUN. Trebali bi snimci
iz vazduha zapadne Slavonije i da se utvrde injenice.
ARENS Hvala. Dosta ste toga pokrili. Mi moramo da se drimo rezolucija i Londonskog
principa. Miloevi ima primedbe oko take 4. Uzmite nacrt, predloite izmene. To je na,
a ne hrvatski tekst. On je slian vaem. Sreemo se u 10.00 asova. Ne vidim kako emo
prevazii razlike, ali da probamo. Hrvati se ne bi sloili oko upotreba aviona, kako ste vi
predloili, ali o tome bismo sutra u 10.00.
DODATAK
Na sastanku u 10.00 asova sledeeg dana 04. 03. 1993. delegacija je u svom nacrtu broj 18
traila da se u taci broj 3 doda pored oruanih snaga i policijske snage.
G. Arens je izrazio miljenje da e hrvatska delegacija prihvatiti ovaj sporazum i da e on
doputovati u Zagreb i Beograd da obe strane pararaju ovaj sporazum.
184

Posle toga, rekao je, poeemo pregovore o normalizaciji odnosa i o primeni ostalih rezolucija
Saveta bezbednosti.
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

138

1993., oujak 3.
Petrinja
Zahtjev skuptina opina s podruja Banije i Korduna Ministarstvu za energetiku Republike
Srbije, u kojemu se trai pomo u rjeavanju problema opskrbe elektrinom energijom
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINE OPTINA BANIJE I KORDUNA
Broj: 1 3 / 93.
Petrinja, 3. 03. 1993.
VLADA REPUBLIKE SRBIJE
MINISTARSTVO ZA ENERGETIKU
n / r gospodina Maksima
BEOGRAD
PREDMET: Zahtjev za pomo u rjeavanju snabdjevanja
elektrinom energijom podruja Banije i Korduna.
U skladu s razgovorom koji je voen izmeu predsjednika skuptina optina Banije i
Korduna s predsjednikom Vlade Republike Srbije mr. Nikolom ajnoviem, potpredsjednikom
gospodinom Vasovi Srboljubom i ministrom za energetiku gospodinom Vladimirom
ivanoviem, a isti je odran 26. 02. 1993. godine, na kojem su isti upoznati s tekom
problematikom snabdjevanja elektrinom energijom Republike Srpska Krajina, a posebno
podruja optina Banije i Korduna, te Vas jo jednom upoznavamo sa sledeim pokazateljima:
U ratnim i poratnim uvjetima privreivanja privrednih subjekata na podruju optina
Banije i Korduna jednu od osnovnih tekoa za poetak rada privrede te proizvodnje
najosnovnijih proizvoda ini nedostatak elektrine energije, kako do sada taj problem nije
rijeen jer gore navedeno podruje je od V. mjeseca 1992. godine do danas dobivalo i dobiva
dnevno cca 2 3 MW struje, a to je nedovoljno i za pokretanje vodovoda koji postoje na
istom podruju, a da ne govorimo o mogunostima pokretanja privrede s raspoloivom
koliinom elektrine energije.
Za pokretanje proizvodnih kapaciteta koji se trenutno mogu staviti u funkciju u ovim
tekim ratnim uvjetima u gore navedenim regijama bi bila potrebna minimalna koliina el.
energije od 31. MW.
Optine planiraju prije svega da pokrenu u svojim sredinama one proizvodne kapacitete
i isti su sada spremni za otpoinjanje rada, a imaju velik obrt kapitala i stvorili bi novu
vrijednost za proirenu reprodukciju, poev od proizvodnje hrane, sanitetskog materijala,
tekstilne i kone galanterije, te drvne i metalne proizvodnje.
U zavrnoj su fazi i stavljanja u funkciju svih drugih proizvodnih kapaciteta koji bi se
interesno vezali sa privrednim subjektima Republike Srbije jer za to postoje sve materijalno
nancijske i tehnoloke pretpostavke.
185

Imajui u vidu sadanje stanje i postojanje industrijskih kapaciteta dajemo Vam tabelarni
prikaz po optinama koliine minimalne i stvarne potrebe za elektrinom energijom:
OPTINE

Minimalne
koliine

Stvarno potrebne
koliine

DVOR
KOSTAJNICA
CAPRAG
PETRINJA
GLINA
VRGINMOST
VOJNI, KRNJAK, SLUNJ, PLAKI

3 MW
4 MW
2 MW
7 MW
7 MW
3 MW
5 MW

7 MW
14 MW
4 MW
24 MW
24 MW
7 MW
30 MW

Za pojanjenje zadnje stavke, optine su za sada energetski limitirane propusnom


transformacijom od 5 MW to e se takoer u dogledno vrijeme rijeiti.
Nadamo se da ete na problem razumjeti i iznai adekvatno energetsko rjeenje kako bi
se stvorili svi uvjeti za poetak rada proizvodnih kapaciteta i normalizacije ivota na gore
navedenim podrujima.
U Petrinji, 3. 03. 1993. g.
PREDSJEDNICI SKUPTINA OPTINA
BANIJE I KORDUNA
p. o. Abramovi Milan, dipl. prav.
Preslika, strojopis, latinica
HR-DAS-SCP-613, kut. 39.

139

1993., oujak 4.
Knin
Naredba MUP-a RSK za formiranje specijalne brigade MUP-a RSK Milivoj Rauo
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KABINET MINISTRA
Broj: 08 / 1 400 1 / 93.
Knin, 04. 03. 1993. g.

SLUBENA TAJNA
POVERLJIVO

M.P.227
Formiranje specijalne brigade
MUP RSK MILIVOJ RAUO,
n a r e e nj e.

227

SUP BARANJA

Prijemni peat: MUP RSK, SUP Beli Manastir, broj: 02 Sp 26/3, 22. 3. 1993.

186

Na osnovu ukazane potrebe, dosadanjih borbenih iskustava, a shodno odredbama


mirovnog plana (Vensovog228 plana) o postojanju lokalne i regionalne policije
NAREUJEM
1. Formirati specijalnu brigadu MUP RSK MILIVOJ RAUO po formaciji broj 08 /
1 381 1 / 93.
2. U formacijski sastav brigade ulazi ljudstvo redovni i rezervni sastav milicije sa linim,
zajednikim naoruanjem i raspoloivim drugim MTS (m/v, int. oprema, sredstva za zatitu
i dr.).
3. Pripadnici brigade mogu biti oba pola koji ispunjavaju sledee uslove:
da su dravljani RSK,
da su regulisali vojnu obavezu,
da imaju najmanje zavrenu osmogodinju kolu,
da nisu stariji od 35 godine,
da nisu krivino kanjavani i da se protiv njih ne vodi krivini postupak,
da su psihoziki zdravi i sposobni, to utvruje nadlena zdravstvena komisija,
da ispunjavaju ostale uslove iz l. 44. Zakona o unutranjim poslovima Republike
Srpske Krajine.
Sa enama, koje podleu vojnoj obavezi, a imaju odgovarajuu kvalikaciju, popunjavati
formacijska mesta u komandi brigade, pozadinskim jedinicama, int. sluba, sanitetska
sluba, jedinici veze, kancelariji komande brigade. Izuzetno popunu vriti u borbenim
delovima brigade. Popuna se vri na oba naina: po odluci sekretara SUP, SJB ili komandira
StM i na dobrovoljnoj osnovi.
Prioriteti pri popuni dati pripadnicima MUP koji su uestvovali u b / d.
Komandirski kadar birati iz sastava MUP, a sa komandama korpusa predloiti kandidate
od aktivnih ocira i podocira Srpske vojske RSK, za koje dostaviti predlog ministarstvu,
radi postavljanja na predloene formacijske dunosti.
U specijalnim jedinicama sluba e da traje do 35 godine starosti, od kada e se pripadnici
specijalne brigade rasporeivati u stanice javne bezbednosti ili SUP na adekvatne dunosti.
Komandni kadar moi e se zadrati i preko 35 godine starosti.
Lini dohoci e biti 30 % uveani zbog prirode zadatka i pripadnosti specijalnoj
jedinici.
5. SUP e nie jedinice brigade formirati po priloenim izvodima formacija i to:
komanda brigade po odluci ministra UP,
SUP Knin (komandnu etu, izviaki vod i pozadinski vod),
SUP za z. Slavoniju (diverzantsku etu i vod za podrku pd koju formira SUP
Banija),
SUP Banija (protivteroristiku etu bez voda za podrku, odelenje LRL PLAMEN,
2 odelenja MB 120 mm),
SUP Kordun (protivteroristiku etu bez voda za podrku, kog formira SUP za Liku,
odelenje LRL PLAMEN, 2 odelenja MB 120 mm),
SUP Lika (vod za podrku, larv PVO, odelenje LRL PLAMEN),
SUP istona Slavonija i zapadni Srem protivteroristiku etu,
SUP za Baranju (diverzantsku etu).
Rok formiranja jedinica na nivou SUP 15. 03. 1993. godine.
228

Cyrus Vance, specijalni izaslanik UN-a.

187

Od 15. do 19. marta izvesti smotru i obuku jedinica na nivou SUP, a od 20. 03. 1993.
godine biti u gotovosti za upuivanje jedinica na zadatak.
Nie jedinice se do momenta angaovanja od strane ministra mogu angaovati kao
interventne jedinice pri SJB, ali po odobrenju ministra.
6. O zadacima u borbenoj upotrebi brigade razradie se posebno uputstvo, nosilac
zadatka Uprava PJM i MUP RSK.
7. Model uniforme, nain oznaavanja pripadnosti brigade, pesma i zastava brigade bie
naknadno, posebnom naredbom regulisani.
Vae sugestije i predloge dostaviti ovom ministarstvu do 20. 03. 1993. godine.
8. Obuku izvoditi po planu i programu obuke, koji e biti dostavljen.
9. Dana 17. 03. 1993. godine do 14,00 . sekretari SUP a e dostaviti pismeni izvetaj
o stepenu realizacije ove naredbe i problemima.
Za sva nejasna pitanja obratiti se general majoru uki Borislavu na jedan od telefona
iz imenika ili telefon 059 63-817, a radi zatite podataka najekasnije je obraanje pismeno
preko ifro teleprintera.
B / ZZ
za M I N I S T A R a
Milan Marti
[, v.r.] 229
M.P.230
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 276.

140

1993., oujak 4.
Jasenovac
Plan evakuacije civilnog stanovnitva s podruja MZ Jasenovac u sluaju neposredne ratne
opasnosti
MJESNA ZAJEDNICA
JASENOVAC

JASENOVAC
04. 03. 1993. god.

Predmet: PLAN EVAKUACIJE CIVILNOG STANOVNITVA


U sluaju potrebe Mjesna zajednica Jasenovac u koordinaciji sa vojnim vlastima vri
evakuaciju civilnog neborakog stanovnitva u Gradini Donjoj i dalje u pravcu X.
U tu svrhu mjesna zajednica odredjuje 13 osoba i to:
ZAPADNI DIO:
KOTUR STEVO
BAI SVETOZAR
229
230

Potpis neitak.
Okrugli peat: MUP RSK, Knin.

188

ISTONI DIO:
KLINCOV GOJKO
UNJARA URO

KELI MILUTIN
KOTUR DUAN

TRIVUNI MLADEN
ESTANOVI BOGDAN
TRIVUNI SREDOJA
KUKI NEDELJKO
PUA RAJKO
KLINCOV JOVO

Sa zadatkom da izvre prikupljanje i evakuisanje nejai i ne borakog stanovnitva i to:


ISTONI DIO: od ulice Vladimira Nazora, ukljuno, rtava Faizma, Vuka Karadia,
Kolodvorska, sa Pua Rajkom /voa grupe/, Kuki Nedeljko, Klincov Jovo, Trivuni
Sredoja, estanovi Bogdan, Trivuni Mladen, unjara uro, Klincov Gojko i Draa
Duan. Prikupljanje se vri na prostoru pristajanja skele.
ZAPADNI DIO: Savska ulica, od kole prema gore, Preradovieva, i Prvog maja. Prikupljanje
se vri na prostorima kua Bai, Keli, i to po Keli Milutinu /voa grupe/, Bai Svetozar,
Kotur Pero i Kotur Duan.
Evakuisanje se vri po naredbi predsjednika ce mjesne zajednice, a prenosi se na Puu
Gojka i Keli Milutina, koji uz angaovanje navedenih osoba izvravaju zadatak.
Svaki od voa grupa raspolae uvidom u popis osoba koje treba evakuisati.
Prebacivanje preko Save vri se skelom, koja po dogovoru sa komandom iz Gradine
Donje vri prebacivanje stanovnitva na telefonski poziv ili drugi nain obavjetavanja /
signalno ili kurirski /. Grupa iz zapadnog dijela Savske, po prikupljanju na zborite upuuje
se u pravcu skele.
U Gradini Donjoj evakuisano stanovnitvo preuzimaju:
KRNJAJI MOMIR
PANOVI MOMIR
MLADEN ROKI / odnosno jedan od njih trojice /
i smjetaju se u kue:
PJEVI STOJANA
ROKI DESE = Bokova
VUKI MILENE = Ljubana Perice
Daljnji pravac evakuacije se odreuje u pravcu X.
U sluaju iz bilo kojih razloga stanovnitvo ne moe da se evakuira po komandi iz Gradine
Donje i njihovim sredstvima, evakuacija se vri u za to pripremljenim amcima, i to: istoni
dio sa gumenim amcem br. 1, amcem Klincova Jove br. 2 i amcem Borovi Steve br. 3.
amac br. 4 bie po potrebi ubaen kao dopuna.
Pua Rajko organizira rukovaoca amca.
Evakuacija amcima istonog dijela vri se sa prostora ispred kue Klincov Jove, pod
obalom.
Evakuacija skupine iz zapadnog dijela vri se amcima br. 5, 6, 7, i 8, ispred kue Keli
Milutina u Uticu, zatim pravcem most Gradina Donja. Ukoliko ovaj pravac, Utica
Gradina Donja, bude presjeen, prelazi se iz Utice na Unu pa u Gradinu Donju to
je sa komandom u Utici dogovoreno kao i znaci za raspoznavanje za prijem u Utici i
prebacivanje preko Une.
Ako evakuacija nalae i ukae se potreba za prebacivanjem materijalnih dobara, to se radi
tek poslije prebacivanja stanovnitva, a ne uporedo, i to samo sa prostora ljunare.
Za odravanje reda i discipline kod evakuacije stanovnitva dodaje se svakom voi grupe
po jedno slubeno lice, koje stavlja na raspolaganje _____________________.
189

amci po prebacivanju evakuisanog stanovnitva se vraaju na levu obalu Save na polazna


mjesta, gdje ekaju daljnja uputstva.
Poev od dana potpisivanja ovog plana, amci mogu preko voa grupa da se koriste u
svako doba dana i noi, u hitnim sluajevima, za lekarsku intervenciju bilo koje osobe, a
posebno nesretnog sluaja ili ranjavanja, ali samo preko voe grupa Pua Rajka i Keli
Milutina.
Ovaj plan je usuglaen sa vojnim vlastima u Jasenovcu.
PREDSJEDNIK MZ JASENOVAC
Keli Milutin
KURIRI
1. Radulovi Dragica
2. Batar Mira
3. Ljubenkovi Rada
4. Savi Nada
5. Filipovi Milena
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 1.

141

1993., oujak 5.
Drni
Izvjee SJB Drni o sigurnosnoj situaciji na tlu istoimene opine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI DRNI
Drni, 05. 03. 1993. godine
BILTEN
za dan 4. / 5. 03. 1993. god.
KRIVINA DJELA
Dana 4. 03. 1993. godine oko 09,30 asova Brakus Karmela iz Drnia prijavila je deurnoj
slubi da su joj 2. 03. 1993. godine dvojica naoruanih vojnika pucali kroz vrata oko 19,00
asova, iz kue je izveli van, uzeli joj klju od konobe i tom prilikom otuili dvadesetpet
(25) litara vina, tridesetpet (35) litara rakije, par litara soka i oko etrdesetpet (45) dkg kave.
Upoznat operativni radnik Vugdelija Nikica koji e poduzeti odreene operativne radnje.
Dana 4. 03. 1993. godine oko 10,00 asova vojna policija u suradnji sa SJB Drni, u SJB
Drni priveli su Manojlovi Hinka, njegovu enu Mariju i Marin Slavka zv. Komaar, svi
iz Drnia. Osnovano se sumnja da su skrivali radio stanicu, koja je pronaena u jednom
ubrenjaku. Nakon kriminalistike obrade Marin Slavko i Manojlovi Marija puteni su
kui, dok je Manojlovi Hinko zadran do daljnjeg.
190

Dana 4. 03. 1993. godine oko 15,50 asova putem telefona Mireta Milan iz Mioia,
prijavio je deurnoj slubi da su dana 3./4. 03. 1993. godine nepoznate osobe izvrile
provalu u kuu njegovog oca Mile u selu Mioi. Tom prilikom iz kue je otueno est (6)
pruta. Pretpostavlja da su svu krau izvrili pripadnici vojske Republike Srpske Krajine.
Upoznat operativni radnik Vugdelija Nikica.
OSTALI DOGAAJI
Nije ih bilo.
PRIVEDENI I ZADRANI
Dana 4. 03. 1993. godine oko 10,00 asova u SJB Drni privedeni su Manojlovi Hinko,
Manojlovi Marija, ena Hinka i Marin Slavko zv. Komaar. Nakon kriminalistike obrade
Manojlovi Marija i Marin Slavko puteni su kui, dok je Manojlovi Hinko zadran.
OPERATIVNI DEURNI
Kneevi Duan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 35, spis 6.2.2.

142

1993., oujak 5.
Knin
Dopis ministra unutarnjih poslova RSK, Mile Martia, Biserki Obradovi iz Topuskog,
supruzi predsjednika SO Vrginmost Dmitra Obradovia, ubijenog pod nerazjanjenim
okolnostima, u kojemu se potonju obavjetava o rezultatima istrage o stradavanju njezinog
supruga
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
Kabinet ministra
Broj: 08 / 1 420 1 / 93
Knin, 05. 03. 1993. godine
Gospoa:
Obradovi Biserka
Ul. 8. marta bb
Topusko
Potovana gospoo Biserka, dobili smo Vae pismo u kojem izraavate svoje ogorenje
zbog nedovoljne aktivnosti slube unutranjih poslova u pronalaenju i hvatanju ubica
Vaeg supruga Dmitra Obradovia. U cjelosti shvaamo Vae ogorenje i naravno znamo da
ste Vi i Vaa porodica pretrpjeli i trpite najveu bol gubitkom supruga, oca i sina. Znamo i
da bi sve to lake podnosili kada bi zloinci bili otkriveni i primjerno kanjeni.
Sluba unutranjih poslova Republike Srpske Krajine, kao to vam je poznato, poduzimala
je i poduzima odreene operativne mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja zloina o kojem je
rije. Meutim, naalost do sada te mjere nisu donijele zadovoljavajue rezultate.
Budite uvjereni da je u interesu ovog ministarstva da se poinilac ili poinioci ovog tekog
zloina, ubistva Vaeg supruga Dmitra, pronau i najstroije kazne, kao i svih drugih zloina
191

koji se na nau alost deavaju. Uostalom to je naa ustavna i zakonska dunost i obaveza. S
tim u vezi obavjetavamo vas, da emo se zaloiti i poduzeti sve mjere da se kriminalistika
obrada intenzivira i da se aktivno radi na rjeavanju ovog sluaja.
U nadi da smo naili na Vae razumijevanje, primite izraze naeg iskrenog potovanja.
MINISTAR
Milan Marti, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 1.

143

1993., oujak 5.
Borovo Naselje
Zapisnik i zakljuci sa sjednice Oblasnog vijea SO SBiZS
ZAPISNIK I ZAKLJUCI SA SASTANKA
SEDNICE OBLASNOG VEA, odrane
dana 05. 03. 1993. u Borovu Naselju
PRISUTNI: a) LANOVI OBLASNOG VEA: Ili Milan, Petrovi Boidar, Pajo Nedi,
Grahovac Neboja, Ardali Milan, Papi Tomislav, Petar Mati, ore Nei, Adamovi
Ljubinka
OSTALI PRISUTNI: Lazi Dragan, Crnograc Miomir, Slobodan Popovi, Radenko
Vraneevi, Marko Nedi, Milenko Stojanovi, Cimea Drago, aslav Niki, Jelica Polimac,
Sanja Vukievi, Saa Jovii, ore Usti
Na sednici je predloen i razmatran sledei
DNEVNI RED
1. Izvetaj o radu Oblasnog vea
2. Problematika u oblasti informisanja SO SBZS
3. Informacija i neki problemi u oblasti kolstva u ratnim uslovima
4. Razno:
a) informacija o trajku u kombinatu Borovo
b) zauzimanje stava u vezi sa zahtevima lica nesrpske nacionalnosti za iselenje u Hrvatsku
Nakon otvaranja sednice, predsednik Oblasnog vea obrazloio je da se u vezi prve take
dnevnog reda na ovoj sednici nee raspravljati, budui da nisu prisutni predstavnici Vlade iz
Knina, te se problemi iz take jedan dnevnog reda ne mogu reiti.
Ad 2. Problematiku u oblasti informisanja na nivou SO SBZS obrazloio je sekretar
Oblasnog sekretarijata za informisanje, Neboja Grahovac, nabraja sredstva informisanja
iz oblasti novinsko izdavake delatnosti, radio stanice, kao i TV stanice koje trenutno
deluju na podruju SO SBZS, te konstatuje da je za sada to sasvim dovoljno za dobru
informisanost, ali da su problemi u tome to sva ta sredstva deluju potpuno nepovezano, i
svako za sebe. Stoga smatra da bi trebalo povezati sve te informativne organizacije u jedan
jedinstven informativni centar na nivou SO SBZS.
192

Informisanost treba podii na nivou Oblasnog vea, jer je neophodno zalagati se za


regionalni razvoj. Republika takoe mora pomoi. Naglaava se znaaj informisanja za
voenje psiholokog rata, u kome su ustae daleko nadmonije, a mi im pariramo prema
svojim mogunostima.
Uesnici u raspravi pomenuli su i druge znaajne probleme. To je, pre svega, nedostatak
sredstava, tehnike i strunog kadra. TV Beli Manastir nema profesionalnih novinara, sve
se svodi na improvizaciju, a to je nedopustivo. Sve je to svatarenje, a najmanje profesionalni
rad, te, kao takva, televizija moe da koristi samo umiljenim monicima. Stoga se mora
iskoristiti dobra volja Vojvodine i TV Novi Sad da nam pomognu svojim iskustvom.
Odgovorni ljudi iz TV Novi Sad obeali su pomo oko vraanja tehnike i opreme sa
predajnika u Tovarniku.
Nakon rasprave doneseni su sledei
Z A K LJ U C I
1. Za narednu sednicu Oblasnog vea, 19. 03. 1993. koja e se odrati u Belom Manastiru,
pripremiti taku dnevnog reda: problemi ureivake politike u SO SBZS i povezanosti
istih.
Na sednicu pozvati:
DUANKU RADMILOVI urednicu na TV Novi Sad
MARKA KEKOVIA vd. direktora na TV Novi Sad
druge ljude iz TV Novi Sad koji se bave tehnikom
sve koji pretendiraju, ili su trenutno u poziciji da uestvuju u informisanju na podruju
SO SBZS
2. Razgovor sa pomenutim ljudima iz TV Novi Sad treba da obavi sekretar Oblasnog
sekretarijata za informisanje NEBOJA GRAHOVAC.
Ad 3. Zamenik oblasnog sekretara za drutvene delatnosti, ORE NEI, podnosi
informaciju o problemima u oblasti kolstva (prilog uz dnevni red). U raspravi se ukljuuju
i ostali uesnici i istiu da su u toj oblasti problemi viestruki i veliki. Treba angaovati
resornog ministra. Problemi su, u prvom redu, materijalne prirode, poev od zagrevanja
kolskih prostorija, prevoz uenika do kola, opreme koja je trenutno na vrlo niskom nivou,
do plata prosvetnih radnika, koje su kritino niske. To sve uslovljava vrlo nizak standard
nastave. Sredstva za isplatu plata prosvetnih radnika se balansiraju na nivou Republike.
Stoga je aktiv direktora za SO SBZS podnio predlog Vladi za promenu zakona, a u cilju
izjednaavanja poloaja prosvetnih radnika sa ostalima zaposlenim u optinama, a razlika bi
se nansirala iz budeta optina.
Postoji obaveza odreena zakonom o ueu optina u reavanju problema kolstva. Srednje
kole bi trebale biti obaveza svih pet optina u Oblasti. Meutim najvei teret podnela je
optina Vukovar. Ona je sanirala tri srednjokolska objekta vlastitim sredstvima ili sredstvima
iz fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara.
Sve optine imaju izvestan postotak uenika u srednjim kolama, kao i u akom domu, te
bi, stoga, sve optine trebale uzeti uea u reavanju problema u kolstvu.
Primeeno je da ni jedan predsednik izvrnih saveta optina nije prisutan na ovoj sednici.
Predlae da bi trebalo insistirati na provoenju svih odluka od strane izvrnih saveta optina,
koje se u vezi ove problematike donesu.
Nakon rasprave doneseni su sledei
193

Z A K LJ U C I
1. Izvetaj o stanju u kolstvu dostaviti
a) RESORNOM MINISTARSTVU
b) SVIM PREDSEDNICIMA IZVRNIH SAVETA OPTINA
c) DIREKTORIMA SREDNJIH KOLA
d) SVIM SEKRETARIMA ZA DRUTVENE DELATNOSTI U SVIH PET
OPTINA
e) DIREKTORU NIK a KRAJINE
f ) DIREKTORIMA
AUTOSAOBRAAJNIH
PREDUZEA
U
SVIM
OPTINAMA
2. U najkraem moguem roku zakazati sastanak sa gore navedenim sudionicima, u
Borovu Naselju.
Predsednik Oblasnog vea zakljuuje da, ukoliko se na ovom sastanku problemi ne
budu mogli reiti, ostaje jedina alternativa da se za pomo u reavanju istih obratimo Srbiji,
odnosno Vojvodini.
Ad 4. Nedi Pajo iznosi informaciju o trajku radnika kombinata Borovo zbog niskih
plata.
Smatra da su svi radno sposobni graani od proglaenja ratnog stanja trebali biti ukljueni
u radnu ili vojnu obavezu, te da su i plate, odnosno primanja svih u tom periodu, trebala
biti ista.
Smatra da su ovu odluku, odmah po proglaenju ratnog stanja, trebali doneti poverenici
za ovu Oblast, i objaviti je putem sredstava javnog informisanja. Takav stav su zauzeli na
sastancima i svi borci na prvim borbenim linijama, te ga uputili predsedniku Vlade RSK.
Lazi Dragan, naelnik odelenja MUP a RSK, iznosi podatak o sve eim pojavama
da stanovnici ove Oblasti nesrpske nacionalnosti podnose zahtev za prelazak na hrvatsku
stranu, bilo privremeno ili za stalno, te smatra da Oblasno vee treba da zauzme stav o
istom.
Sekretarijat unutranjih poslova vri proveru po ovim zahtevima, a Ministarstvo
unutranjih poslova daje suglasnost o odlasku, ili odbija zahtev. Predlae da se ovo ubudue
prenese na Oblasno vee, te da se ubudue ovi zahtevi podnose Oblasnom veu, te se donosi
sledei
Z A K LJ U A K
1. Prijave za iselenje u Hrvatsku podnose se Oblasnom veu, u Sekretarijat za optu
upravu
2. Sekretarijat za optu upravu duan je pribaviti:
suglasnost optine sa koje lice trai iselenje
suglasnost Sekretarijata unutranjih poslova.
Sednica je zakljuena u 12,15 sati.
Sledea sednica odrae se 09. 03. 1993. u Belom Manastiru.
ZADUENJA PO SEKRETARIJATIMA
1. SEKRETARIJAT ZA INFORMISANJE:
pripremiti taku dnevnog reda za narednu sednicu Oblasnog vea, za 19. 03. 1993. g.
kao u zakljuku pod AD 2.,
sekretar GRAHOVAC NEBOJA treba da do sednice obavi razgovor sa odgovornim
ljudima u TV Novi Sad.
194

2.SEKRETARIJAT ZA DRUTVENE DELATNOSTI:


zakazati sastanak sa ovim sudionicima pomenutim u zakljuku pod AD 3.,
dostaviti izvetaj o stanju u kolstvu istim
3.SEKRETARIJAT ZA OPTU UPRAVU:
preuzima obavezu iz zakljuka pod AD 4. u vezi zahteva za preselenje u Hrvatsku
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 017-105.

144

1993., oujak 7.
Obrovac
Izvjee SJB Obrovac SUP-u RSK u Kninu, u kojem ih obavjetavaju o posljedicama
topnikog napada hrvatskih postrojbi na podruje obrovake opine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI OBROVAC
Broj: 01 / 1 str. pov. 42 / 93.
Obrovac, 07. 03. 1993. godine
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
U toku dananjeg dana neprijatelj je iz dalekometnog artiljerijskog orua gaao ire
podruje optine Obrovac. Granate su padale po naselju Karin Gornji, Kruevo i Zaton,
te po rubnim dijelovima grada. Jedna granata pala je u sami grad, gdje su oteene dvije
privatne kue. Artiljerijskih duela bilo je i u predjelu Tulovih greda, gdje je od minobacake
granate lake povreen jedan na borac, inae pripadnik etvrte ete. Najvei broj granata
pao je u popodnevnim satima, i to u periodu od 15,30 17 sati.
U toku dana linije fronta nisu pomjerane. Drugih novosti za sad nema, a o svim daljnim
dogaanjima na vreme ete biti obavijeteni.
NAELNIK
Jeli ore, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

195

145

1993., oujak 7.
Knin
Naredba MUP-a RSK SUP-ovima RSK u Glini i Vojniu, te naelniku Centra SDB za
podruje Banovine, u kojoj se trai njihovo angairanje na razbijanju paravojne skupine
pod vodstvom Sinie Martia ilta
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KNIN
Broj: 08 / 3 1 424 1 / 93
Knin, 07. 03. 1993. godine

IFROVANO D. D.

SUP Glina i Vojni


na ruke sekretara,
naelnika Centra SDB i
pomonika ministra.
Zbog poznatog problema paravojnog organizovanja na prostoru Banije i tzv. iltove
grupe koji preti nesagledivim posledicama, a u dogovoru sa komandantom G SV RSK,
NAREUJEM
1. Zajedno sa komandantom banijskog korpusa oformiti stalni tab u koji od strane
MUP a ulaze: pomonik ministra, sekretari SUP ova Glina i Vojni, te naelnik
Centra SDB a.
2. Izdvojiti sve raspoloive zajednike snage sa kojima blokirati grad Glinu, a na
eventualnu primjenu sile od strane paravojne grupacije odgovoriti silom.
3. Radio stanice Petrinja, Vrginmost i Press-centar Topusko obezbediti jaim
obezbeenjem i koristiti sve oblike propagande prema pomenutoj paravojnoj grupaciji.
4. Prema konkretno razraenom planu ii na hapenje voa paravojnog organiziranja
ilt,231 Sanader,232 Stiv233 i drugi.
5. O razvoju situacije stalno izvetavati, kao i za sluajeve eventualne pomoi u ljudstvu
ili pojavi drugih problema.
Prema ocjeni ministarstva i G SV ovi zadaci su od presudnog bezbedonosnog znaaja za
RSK i kao takve ih shvatiti te dosledno izvriti.
za M I N I S T A R a
Milan Marti, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 6014.

231

Sinia Marti.
Dragan.
233
Stevo Buni.
232

196

146

1993., oujak 8.
Vukovar
Izvjee SUP-a Vukovar o uhienju pojedinih osoba za koje je kriminalistikom obradom
utvreno kako su izvrile vie kaznenih djela na tlu vukovarske opine
SUP V U K O V A R
BROJ: 08 06 01 / 1 462 / 93.
Vukovar, 08. 03. 1993. godine
IZVETAJ
Zbog osnovane sumnje da su izvrili vie krivinih dela tekih kraa kao i pokuaj ubistva,
radnici SUP a Vukovar liili su slobode i priveli istranom sudiji:
PANOVI MILANA, 35 godina,
BELJI IVKA, 34 godine i
KALINI MIRKA, 38 godina, a nakon kratkog vremena i
KORI PERU, 47 godina.
Naime, ova lica su se udruila za vrenje krivinih dela pri emu su koristili i
poluautomatsku puku koju su takoer pribavili u jednoj od provalnih kraa, a koristili su
putniki automobil sa prikolicom. Utvreno je da su izvrili ukupno sedam tekih kraa.
Prilikom donoenja plena iz provalne krae i pokuaja odlaganja tog plena u za to ve
spremljenu garau, zapaeni su od strane AVRAMOVI PERE, stanara oblinje zgrade,
koji je u tom trenutku pomislio da ova lica vre provalu u garau, te ih je pokuao spreiti,
meutim, panovi Milan je iz puke ispalio metak u Avramovia i naneo mu teku telesnu
povredu opasnu po ivot, te je time poinio jo jedno krivino delo pokuaja ubistva.
SEKRETAR
Dragan uki, [v.r.]
M.P.234
Izvornik, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A 046-008.

147

1993., oujak 8.
Okuani
Dopis Koordinacijskog odbora Crvenog kria SO ZS Ministarstvu obrane RSK, odjeljenju u
Okuanima, putem kojeg se osporava rjeenje gore navedene ustanove o mobilizaciji vozila
Crvenog kria u vojne svrhe
CRVENI KRST REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Koordinacioni odbor Crvenog krsta
234
235

M.P.235

Okrugli peat: MUP RSK, SUP Vukovar.


Prijemni peat: MO RSK, Odeljenje Okuani, broj: 0 02 128 93., 8. 3. 1993.

197

Srpske oblasti Zapadne Slavonije


Broj: XII 01 8 / 93.
Okuani, 08. 03. 1993.
MINISTARSTVO ODBRANE
ODELJENJE OKUANI
PREDMET: Prigovor na reenje
Na osnovu vaeg dopisa broj: pov. 0 02 15 / 1 93. od 06. 03. 1993. godine kojim je
doneto reenje o mobilizaciji vozila Crvenog krsta obavetavamo vas o sledeem:
1) Kod Crvenog krsta Oblasti ne nalazi se vozilo reg. oznake BG 226 635, pa u tom
smislu reenje nije valjano.
2) elimo vas takoe upozoriti na l. 38. stav 1. Dopunskog protokola uz enevske
konvencije koji glasi: Zabranjeno je nepravilno koristiti znak raspoznavanja Crvenog krsta,
Crvenog polumeseca ili Crvenog lava i sunca ili druge ambleme, znakove ili signale utvrene
Konvencijom ili ovim Protokolom. Takoe je zabranjeno namerno zloupotrebljavati u
oruanom sukobu druge meunarodno priznate ambleme, znakove ili signale zatite,
ukljuujui zastavu primirja i zatitni znak kulturnih dobara.
3) U Zakonu o znaku Crvenog krsta (Sl. list SFRJ br. 13 / 82), l. 6 stoji: 1.) U miru i ratu
znak Crvenog krsta mogu upotrebljavati, odnosno biti oznaeni kao znakovi pripadnosti: 1.
radnici, zgrade, sredstva i materijal Crvenog krsta Jugoslavije. 2. osoblje, sredstva i materijal
stranih organizacija Crvenog krsta, za vreme dok u SFRJ, po odobrenju Saveznog izvrnog
vea, vre delatnost Crvenog krsta.
U prilogu dopisa dostavljamo vam takoe telefaks Crvenog krsta Jugoslavije i generalnog
sekretara dr. Radeta Dubajia i njegovo upozorenje povodom ovog presedana.
PREDSEDNIK
Krupi Fadil, [v.r.]
M.P.236
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 19., kut. 8.

148

1993., oujak 9.
Knin
Dopis ministra unutarnjih poslova RSK, Mile Martia, Udruenju Srba iz RSK i Hrvatske
sa sjeditem u mjestu Kula u Republici Srbiji, u kojem im izraava zahvalnost na njihovom
dotadanjem zalaganju za RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
KABINET MINISTRA
Broj: 08 / 1 444 1 / 93.
Knin, 09. 03. 1993. godine
236

Okrugli peat: Crveni kri RSK, Optinska organizacija Podravska Slatina.

198

UDRUENJE SRBA IZ RS
KRAJINE I HRVATSKE
KULA
Potovana brao, lanovi Udruenja Srba iz RS Krajine i Hrvatske najtoplije vam se
zahvaljujemo na materijalnoj pomoi i podrci koju upuujete RS Krajini. Vaa svesrdna i
nesebina pomo dodatno podstie sve nas u Krajini da istrajemo u pravednoj borbi protiv
povampirenog ustakog agresora i samo tako obezbedimo slobodu, mir, prosperitet. Vi koji
zbog objektivnih i subjektivnih razloga niste sa nama u Krajini, ipak ste uz nas i tako dajete
svoj doprinos u odbrani i stvaranju nae zajednike otadbine RS Krajine.
U oekivanju da ete nastaviti i dalje sa ovakvom aktivnou, srdano vas pozdravljamo.
MINISTAR
Milan Marti, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 1.

149

1993., oujak 9.
Drni
Izvjee SJB Drni o sigurnosnom stanju na podruju istoimene opine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI DRNI
Drni, 09. 03. 1993. godine
BILTEN
za dan 08./09. 03. 1993. godine.
KRIVINA DJELA:
Dana 08. 03. 1993. godine u 09,45 asova u SJB Drni pristupila je Mati Ana roena
1916, te prijavila da su joj dana 07. 03. 1993. godine u 20,00 asova dola trojica vojnika
u njenu kuu u Drniu, Ulica Cije Perice br. 1, te joj iz iste otuili sledee predmete: jednu
(1) bocu plina, jedan (1) telefon i trideset (30) kg krompira. Sa ovim sluajem upoznat
operativni radnik Vugdelija Nikica.
OSTALI DOGAAJI:
Nije ih bilo.
PRIVEDENI I ZADRANI:
Nije ih bilo.
OPERATIVNI DEURNI
Gojko Viekruna, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 35, spis 6.2.2.
199

150

1993., oujak 10.


Benkovac
Izvjee SJB Benkovac MUP-u i SUP-u RSK u Kninu, kojim ih obavjetavaju o oruanom
incidentu koji su u Benkovcu prouzroili pripadnici dobrovoljake postrojbe Srpske
radikalne stranke Milo Obili
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI
BENKOVAC
Broj: 08 01 2 03 128 / 93.
Benkovac, 10. 03. 1993. god.
MUP-a KNIN
NA RUKE PAVKOVIU237
SUP-a KNIN
NA RUKE SEKRETARU

OTVORENO DX

U noi dana 07./08. 03. 1993. godine oko 01.30 sati vea grupa 20 30 pripadnika
dobrovoljake jedinice Radikalne stranke koja nosi ime Milo Obili, koja je smjetena
u Benkovcu u osnovnoj koli, napravila je incident koji je uznemirio iru javnost. Naime,
pod izgovorom da se u kui koja se nalazi u Benkovcu, Rivine bb, sklonila diverzantsko
teroristika grupa, opkolili su kuu, lupali po vratima i vikali da im se otvori, predstavljajui
se kao etnika policija. U kui ive etiri porodice sa djecom i muevi im se nalaze na ratitu,
nepoznatim nisu htjeli otvoriti, traei da doe milicija iz Benkovca. Kako su isti nastavili
lupati i razbili su staklo na ulaznim vratima, dolo je do obostrane pucnjave iz vatrenog
oruja (automatskih puaka). Iz kue na vatru nepoznatih uzvratio je Joki Aleksandar, sin
Rade, star 17 godina. Budui da je kua bila opkoljena, a u kui se nalazilo etiri ene i
estero djece koji su vritali od straha, Joki Aleksandar je bacio svoju puku kroz prozor,
kako su nepoznati i zahtjevali. Isti su nakon bacanja puke od strane Jokia provalili ulazna
vrata i nasilno uli u kuu te su postrojili sve u jednu sobu uz pretnju orujem, a Joki
Aleksandra izveli van i maltretirali, pretei mu da e mu odsjei ui i nos. Nakon dolaska
milicije isti su se i uz prepirke povukli i u neposrednoj blizini te kue bacili bombu suzavac
u jednu kuu koja je u izgradnji.
Na licu mjesta poduzete su sve potrebne radnje od strane naih radnika, izvren je uviaj
i utvreno da je u kui nastupila vea materijalna teta. Od puanih zrna polupana su
ulazna vrata, balkonska vrata, vie vrata unutar kue te zidovi i fasada. Nakon izvrenog
uviaja iz navedene jedinice dovedeno je vie pripadnika sa kojima je obavljen informativni
razgovor. Pripadnici navedene jedinice su boravili u mjestu Karin u zaseoku Kukavice, gdje
su pod utjecajem alkohola pravili nered pucajui u zrak, a unutar objekta gdje su boravili
unitavali su namjetaj, te su iz tog razloga dana 08./09. 03. 1993. god. privedena od strane
vojne policije sledea lica: Pulten Mio iz Travnika, Damjanovi Rade, sin Milana iz apca i
Rokovi Ilija iz uprije, koji su nakon zadravanja u vojnom pritvoru u toku jutra puteni.
Dana 01. 03. 1993. god. radnici SJB Obrovac liili su slobode etvoricu pripadnika ove
jedinice i uz krivinu prijavu broj: 15/93. zbog krivinog djela teke krae iz lana 164. KZ
RSK e priveli istranom sudcu Optinskog suda u Benkovcu. Optinski javni tuilac iz
237

Neboja, naelnik Slube javne bezbjednosti MUP-a RSK.

200

Benkovca podigao je optuni predlog KT 27 / 93 dana 02. 03. 1993. god., a sud je imao
raspravu istog dana pod brojem KA 10 / 93 3. Nakon to su prijavljeni sasluani na
glavnoj raspravi i odbili da se brane, branilac istih je traio da se rasprava nakratko prekine.
U meuvremenu je zastupnik javne tube nakon obavljenog razgovora sa komandantom
okrivljenih Stojanovi arkom, potporunikom, odustao od optunog predloga pa je
obustavljen.
Zbog takvog ponaanja navedenih pripadnika kontaktirao je sa pukovnikom Tanjgom238 i
Bursaom239 i njihov je predlog bio da napuste kolu gde borave zbog toga to ne ele primati
zadatke, ali su pripadnici navedene jedinice dobili potvrdu od generala Novakovia240 da
ostanu do daljnjega u koli.
Meutim naknadno se kontaktiralo sa pukovnikom Tanjgom gdje je dogovoreno da je
jedinica pristala da napusti kolu i ide na prvu borbenu liniju u prvu operativnu grupu i
stavi se pod vojnu komandu, a jedan manji dio je napustio jedinicu.
NAELNIK:
Slobodan Vujko
Predao dana 10. 03. 1993. godine Puno u 14,35 sati
Primio: Jovan OK ZD
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 38.

151

1993., oujak 10.


Glina
Izvjee pripadnika glinske policijske postaje o sigurnosnoj situaciji na podruju sela Prijeka
IZVETAJ
Ova sluba vrena je na sektoru III od 13,00 sati dok se do tog vremena nalazio na
sastanku u prostorijama SUP a. Na terenu sektora III u selu Prijeka i u razgovoru sa
mjetanima istog sela dolo se do saznanja da se na istim stanovnicima vri pritisak da se
isele, ali da nema toga ne bi se nikud selili po izjavama da im je u Krajini dobro.
U Glini dana 10. 03. 1993. godine
Kotur Bogdan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 288.

238

Dragan, naelnik stoera 7. korpusa SVK.


Slobodan, pukovnik, naelnik taba OG-1.
240
Mile, naelnik G SVK.
239

201

152

1993., oujak 10.


Knin
Dopis Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK centrima dravne bezbjednosti istog
Ministarstva u Kninu, Glini, Vukovaru i Belom Manastiru, putem kojega se spomenuti
izvjeuju o otpoinjanju operativne akcije Kobra
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
RESOR DRAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08 / 2 74 / 93.
Knin, 10. 03. 1993.
STROGO POVJERLJIVO
AKCIJA KOBRA
CENTRIMA DRAVNE BEZBEDNOSTI MUP a RSK
KNIN, GLINA, VUKOVAR, BELI MANASTIR
Predmet: Akcija KOBRA zavodi se
Da bi u svakom momentu mogli odgovoriti i biti u toku sa svim to Republika Hrvatska
priprema i poduzima na vojnom i politikom planu, namee se potreba kvalitetnog
obavjetajnog rada. Iz tih razloga na nivou Resora dravne bezbednosti MUP a RSK
zavodi se operativna akcija pod nazivom KOBRA.
Kao prioritetan zadatak se namee stvaranje obavjetajnih punktova u vitalnim funkcijama
drave Hrvatske. Tu se u prvom redu podrazumijeva stvaranje agenture u hrvatskoj vojsci,
policiji i politici. Napominjemo da predmet interesovanja mora biti linost ili institucija
koja raspolae ili preko koje moemo doi do kvalitetnih obavjetajnih podataka.
Dajemo odreene smjernice radi lake operativne orjentacije u daljnjem obavjetajnom
radu prema Republici Hrvatskoj.
1. Stvarati mogunosti za obavjetajne prodore u hrvatsku vojsku i hrvatsku policiju. U tom
pravcu je u prvih mah nuno izvriti popise i provjere za Srbe koji su iz bilo kakvih razloga
ostali u navedenim institucijama. Svaki Centar je duan da to uini prema veim hrvatskim
gradovima kojima je gravitirao. Zavisno od naih ocjena i mogunosti, prema pojedincima
bi kombinirali i ulazili u proces otvaranja agenture.
2. Prikupljanje svih obavjetajnih podataka o hrvatskoj vojsci (komandni i stareinski
kadar, organizaciona struktura, lokacije i nazivi kasarni, naoruanje, mobilizacijski planovi,
namjenska proizvodnja, pripadnici vojne policije, pripadnici hrvatske obavjetajne slube i
sl.).
3. Otkrivanje sjedita i aktivnosti iz Centara slube za zatitu ustavnog poretka. Tu
se podrazumijeva prikupljanje podataka o rukovodiocima, svim zaposlenim, nainu i
metodama njihovog rada. Napominjemo da u manjim sredinama gotovo svaki policajac zna
tko radi u kojoj policiji.
4. Prikupljati podatke o Srbima koji su ostali i rade u odreenim civilnim insitucijama,
npr. medicinskom centru, novinsko izdavakom poduzeu, radiu i HTV, optinskoj i
republikoj administraciji, poti, elektri, bankama, carini, i sl. Iste izuavati traiti nain za
uspostavu kontakta, a sve u cilju angaovanja za saradnju.
202

5. Izuavati mogunosti za razne diverzije, sabotae, poare i sl.


6. U cjelokupnom ovom angamanu imati u vidu dosta iroku kategoriju ljudi iz kruga
mjeovitih brakova, nezadovoljnika iz raznih razloga hrvatskim reimom i sl.
Prilikom izuavanja mogunosti za stvaranje pozicija u samoj sri hrvatskog sistema imati
u vidu sve varijante za vrbovanje (ideoloki i nacionalni momenat, kompromitacija, ili pak,
novano ili neko drugo nagraivanje). Za svaki pokuaj prodora i stvaranja pozicije u RH
nuno je izvriti konzultacije i dogovor u Resoru DB MUP a RSK e. Bez zajednikog
dogovora ne moe se ii u sline realizacije. Ovo iz razloga da se maksimalno izbjegne
mogunost podmetanja svoje agenture od strane HOS a, kao i odreene koordinacije.
Akcija ima trajan karakter.
Akcija se ima provoditi na cijeloj teritoriji RSK.
Nakon razumnog roka izvriti e se analiza po zadacima iz akcije KOBRA.
O svim saznanjima do kojih se doe kroz operativni rad pravovremeno obavjetavati Resor
DB MUP a RSK e pozivom na akciju KOBRA.
DOSTAVLJENO:
centrima DB (4)
analitici (1)
PREDLOIO:
NAELNIK
Slobodan Pecikozi, [v.r.]

ODOBRIO:
MINISTAR
Milan Marti, [v.r.]

Izvornik, strojopis, irilica


HR-HMDCDR, 20., kut. 4.

153

1993., oujak 10.


Vukovar
Priopenje SUP-a RSK u Vukovaru o oruanom incidentu u selu Bapska, koji je za
posljedicu imao smrt civila Mile Vukovia
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA
VUKOVAR
BROJ: 08 06 01 486 /93.
Vukovar, 10. 03. 1993. godine
SAOPTENJE
Dana 09. 03. 1993. godine izmeu 19,00 i 19,30 asova bez ikakovog povoda i razloga
VUKOVI MILE zvani Dembela iz Bapske, SO Vukovar, ispalio je rafal iz automatske
puke u smeru SIMI MILUTINA, metanina Bapske koji je u tom trenutku prolazio
ulicom pored VUKOVIEVE kue. Nekoliko puanih zrna pogodilo je SIMI
MILOVANA i nanelo mu teke telesne i po ivot opasne povrede zbog ega je isti preveen
u Zdravstvenu stanicu Ilok radi pruanja prve pomoi.
203

Nakon saznanja za ovaj dogaaj na lice mesta upueni su operativni radnici Sekretarijata
unutranjih poslova Vukovar Stanice milicije Ilok radi poduzimanja odgovarajuih mera.
Dolaskom na lice mesta i ulaskom u dvorite kue VUKOVI MILE u nameri pronalaska
istog i obavljanja razgovora na okolnosti pomenutog dogaaja, VUKOVI MILE je iz
hodnika svoje kue u smeru operativnih radnika ispalio kratki rafal iz automatske puke,
zbog ega su operativni radnici bili prisiljeni zauzeti mesta u zaklonima.
Voa grupe operativnih radnika pozvao ga je da odloi oruje i izae van, to je on
odbio i nastavio pucati u smeru operativnih radnika. Budui da je jedan od operativnih
radnika bio ivotno ugroen, to je u cilju zatite vlastitog ivota bio prisiljen otvoriti vatru
iz svog naoruanja u smeru prostora odakle je pucao VUKOVI MILE. Nakon toga
VUKOVI MILE je prestao sa pruanjem otpora pa se potom ulo u njegovu kuu gde je
u hodniku zateen ranjen. Odmah su poduzete sve potrebne mere u cilju pruanja pomoi
ranjenom VUKOVI MILI koji je izdahnuo na putu ka Medicinskom centru id.
VUKOVI MILE je od ranije ve poznat organima gonjenja kao lice koje je sklono
kriminalu. Zbog vie izvrenih krivnih dela tekih kraa, nasilnikog ponaanja, samovlaa
i drugih krivinih dela bio je lien slobode dana 29. 01. 1993. godine i uz krivinu prijavu
priveden u istrani zatvor u Beli Manastir, odakle je puten nakon provedene istrage.
Nekoliko dana nakon proglaenja ratnog stanja na podruju RSK VUKOVI MILE se
sam postavio za predsednika MZ e Bapska i bespravno vrio provalne krae u naputene
kue iz kojih je otuivao raznu robu, koju je potom delio pojedinim graanima prema
svojim vlastitim kriterijima. Kao komandir voda prostorne strukture TO Bapska veoma
nekorektno se ponaao prema pojedinim graanima, od kojih je pojedine i ziki napadao
i nanosio im telesne povrede.
SEKRETAR
Dragan uki, [v.r.]
M.P.241
Izvornik, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A 089-004.

154

1993., oujak 12.


Petrinja
Izvjee sa sastanka predsjednika opina, izvrnih savjeta te poslanika u Skuptini RSK s
podruja Banovine i Korduna, na kojemu je raspravljano o aktualnoj politikoj situaciji na
tlu RSK
Dana 12. 03. 1993. godine u Petrinji je odran sastanak predsjednika optina, izvrnih
savjeta i poslanika u Skuptini RSK Banije i Korduna.
Sastanku su prisustvovali:
predsjednik RSK, gosp. Goran Hadi,
komandant Glavnog taba srpske vojske RSK general major Mile Novakovi,
241

Okrugli peat: MUP RSK, SUP Vukovar.

204

ministar za UP u Vladi RSK gosp. Milan Marti,


ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju u Vladi RSK,
gosp. Neboja Arbutina.
Sastanku su prisustvovali i predstavnici vojnih vlasti i civilne policije Banije i Korduna.
Visoki republiki funkcioneri upoznali su rukovodstvo Banije i Korduna sa aktuelnom
politikom, vojnom i bezbedonosnom situacijom, te pregovorima voenim u Nju Jorku
i enevi o sudbini Krajine. Po zavretku ovog dijela sastanka i odlasku republikog
rukovodstva nastavljen je sastanak na kome se raspravljalo o politiko bezbedonosnom, te
socijalno ekonomskom stanju na Baniji i Kordunu i realizaciji zakljuaka sa prethodnog
sastanka odranog 05. 03. 1993. godine u Petrinji.
Na osnovu rasprave usvojeni su slijedei:
Z A K LJ U C I
I
1. Zahtijevamo od predsjednika Skuptine RSK gosp. Mile Paspalja da najkasnije u roku
od 8 dana sazove republiku Skuptinu, kako bi se prilo rjeavanju nagomilanih problema
iz politikog, ekonomskog, socijalnog i bezbedonosnog podruja.
2. Republika Skuptina mora utvrditi platformu za istupanje i pregovore RSK sa
meunarodnim faktorima, a posebno sa predstavnicima Republike Hrvatske. Nai
pregovarai obavezno moraju obavjetavati republiku Skuptinu o toku i rezultatima
pregovora.
II
1. Zahtijevamo da Vlada pristupi izradi cjelokupnog programa razvoja drave i to:
podruje obrane,
oivljavanje privrede / sa posebnim osvrtom na problem elektrine energije /,
razvoj poljoprivrede i stoarstva / sada proljetna sjetva /,
snabdjevanje stanovnitva robama iroke potronje i dr.
2. Odmah pristupiti aktivnostima za sprovoenje svih pripremnih radnji za prve
demokratske izbore u RSK.
3. Predlaemo Vladi pokretanje postupka za izmjenu Zakona o teritorijalnoj organizaciji
RSK, kako bi se stvorila stepenica izmeu optina i Republike.
Nefunkcioniranje oblasne Skuptine na podruju bive SAO Krajine osjea se posebno na
naem podruju, pa predlaemo da se pristupi organizaciji okruga ili regiona koja bi se
poklapala sa sadanjom organizacijom ministarstva obrane i ministarstva UP a.
4. Informiranje optina o radu Vlade i donesenim odlukama mora biti mnogo kvalitetnije
i to kroz obaveznu dostavu svih odluka Vlade u optine, te mjeseno pozivanje predsjednika
optina ili izvrnih savjeta na konzultativne sastanke, to do sada naalost nije bilo praksa.
III
Zahtijevamo od Vlade i njezinih ministarstava da se poduzme sve za bolje funkcioniranje
sistema pravne drave u RSK i to prema Ustavu RSK, te helsinkim, parikim i drugim
konvencijama i meunarodnim pravnim dokumentima UN koji tretiraju ovu problematiku
u svojim segmentima, a posebno u dijelu potivanja ljudskih i svojinskih prava.
IV
Sve promjene koje u interesu srpskog naroda moraju uslijediti od optina do Republike,
moraju biti temeljene na strunosti i moralnosti, te obavezne konzultacije sa optinskim,
odnosno oblasnim organima oko izbora kadrova za republike organe vlasti.
205

V
Traimo da se optinskim organima vlasti vrati dio ovlatenja i nadlenosti nad organima
koji su preli u nadlenost Republike, a po prirodi posla vezani su za optinu, kako bi se
postigla bolja funkcionalnost istih slubi.
D O S T A V I T I:
1. predsjedniku RSK
gosp. GORANU HADIU,
2. predsjedniku Skuptine RSK
gosp. MILI PASPALJU,
3. predsjedniku Vlade RSK
gosp. mr. ZDRAVKU ZEEVIU
4. sredstvima informiranja RSK

PREDSJEDNICI OPTINA, IZVRNIH


SAVJETA I POSLANICI U SKUPTINI
RSK BANIJE I KORDUNA

Preslika, strojopis, latinica


HR-DAS-SCP-613, kut. 39.

155

1993., oujak 14.


Petrinja
Dopis SO Banovine i Korduna predsjedniku Republike Srbije Slobodanu Miloeviu, u
kojem mu zahvaljuju na prijemu u Beogradu, te ga obavjetavaju o istupima predsjednika
RSK Gorana Hadia na sastanku predsjednika opina, izvrnih savjeta i poslanika u
Skuptini RSK s podruja Banovine i Korduna, koji je odran 12. oujka 1993. u Petrinji
SKUPTINE OPTINA BANIJE I KORDUNA
Petrinja, 14. 03. 1993. god.
SLOBODANU MILOEVIU
predsjedniku Republike Srbije
BEOGRAD
POTOVANI DRUE PREDSJEDNIE!
Zahvaljujemo se na prijemu koji ste nam upriliili 26. 02. 1993. godine kada ste primili
delegaciju predsjednika optina i privrednika Banije i Korduna. U delegaciji su bili i
komandant banijskog korpusa i dekan Pedagokog fakulteta u Petrinji. Razgovor sa Vama,
vaa razmiljanja i prijedlozi ulili su u nas novu snagu i ideje da istrajemo na putu borbe
za bolji ivot na ovim prostorima, za rad, red, disciplinu i zakonitost. Vae rtve i rtve
naroda Srbije od neprocjenjive su vrijednosti za nas Srbe u Krajinama, i na opstanak bez
Vas ne bi bio mogu. Po povratku iz Beograda izdali smo zajedniko saoptenje, gdje smo
javnost nau upoznali sa ciljevima i rezultatima nae posjete Vama. Narod je pozdravio nau
aktivnost i dao nam punu podrku u ovim akcijama koje doprinose uvrivanju odbrane
granica Krajina i stvaranju uslova za ivot na ovim prostorima.
Nakon ovog posjetili smo Knin, gdje smo bili primljeni kod ministra UP RSK Milana
Martia. On je u potpunosti podrao nae aktivnosti. Pozvali smo na idui sastanak
206

predsjednika optina Banije i Korduna u Petrinju, ministra Martia i predsjednika SDS


Krajine Milana Babia, to su obojica i prihvatili.
Dana 12. 03. 1993. godine, u Petrinji je odran sastanak predsjednika optina, izvrnih
savjeta i poslanika u Skuptini RSK sa Banije i Korduna. Sa ministrom Martiem,
nenajavljeno je doao i predsjednik RSK Goran Hadi i komandant srpske vojske general
major Mile Novakovi, dok predsjednik SDS Krajine Milan Babi nije doao na sastanak.
Visoki gosti upoznali su prisutne sa politikom, vojnom bezbedonosnom situacijom u
RSK, pregovorima u New Yorku i enevi, te odgovarali na pitanja prisutnih. Na pitanje
grupa poslanika: zbog ega se do sada republika Skuptina nije ee odravala i zato
nisu izbori sprovedeni do kraja 1992. godine, predsjednik Hadi je odgovorio da ste Vi
predsjednik Miloevi bili protiv sazivanja skuptine RSK i sprovoenja izbora, a da je on
bio za sazivanje Skuptine i za izbore, ali se nije mogao suprotstaviti Vama.
Takoer je bio indikativan odgovor predsjednika Hadia na pitanje: zbog ega se u
pregovorima i to u prvoj rundi nude Masleniki most, aerodrom Zemunik i brana Perua,
a i danas dok sjedimo i razgovaramo o ovom problemu nai borci ginu za navedene objekte
na sjeverno dalmatinskim ratitima, Hadi je dao odgovor: da je predsjednik Miloevi
naredio da se navedeni objekti ustupe hrvatskim vlastima.
Nakon ovih izjava predsjednici optina zakljuuju da ove izjave nisu saglasne onome to
ste nam Vi govorili prilikom naeg susreta, i mi smo uvjereni da Vi iza ovakovih izjava ne
stojite. Oito je da se predsjednik Hadi za svoje propuste i propuste svojih saradnika eli
zatititi Vaim autoritetom i na Vas prenijeti svu odgovornost za sadanje stanje u Krajini.
I da zakljuimo, predsjednie, stanje u Krajini danas je sloenije i tee nego prilikom naeg
boravka u Beogradu krajem februara 1993. godine, pa Vas molimo da svojim autoritetom,
znanjem i voljom uinite sve, kako bi se stanje u Krajinama normaliziralo i stvorili uslovi za
OPSTANAK NARODA NA OVIM PROSTORIMA.
PREDSJEDNICI OPTINA BANIJE I KORDUNA
Preslika, strojopis, latinica
HR-DAS-SCP-613, kut. 39.

156

1993., oujak 15.


Knin
Dopis UJB MUP-a RSK SUP-ovima RSK u Kninu i Korenici, te SJB u Graacu, kojim
se spomenute ustanove ovlauje da pomognu pri osiguranju prelaska skupine graana
hrvatske nacionalnosti na teritorij RH
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBJEDNOSTI
Depea broj: 08 / 3 361 / 1 93
Knin, 15. 3. 1993.

DX OTVORENO

SUP a KNIN
SUP a KORENICA
SJB i GRAAC
207

Dana 16. 3. 1993. godine, iz kninske bolnice u pravcu graninog prelaza Otoac, u 10,00
sati, britanskim kolima Hitne pomoi kree grupa od 21 graanina hrvatske nacionalnosti
radi prelaska u Republiku Hrvatsku. Osobe su bolesne i nepokretne.
Dana 17. 03. 1993. godine u 10,30 sati iz kole u Vrpolju, optina Knin, autobusima kree
grupa od 172 graanina hrvatske nacionalnosti u pravcu Otoca, radi prelaska u Republiku
Hrvatsku.
Dana 18. 03. 1993. godine u 10,30 sati, iz kole u Vrpolju, SO Knin, autobusima kree
grupa od 172 graanina hrvatske nacionalnosti radi prelaska u Republiku Hrvatsku.
Pravac kretanja je: Knin Graac Vrhovine Otoac granini prelaz.
U cilju obezbeenja i nesmetanog prolaska nareujem da SUP a Knin izvri pratnju do
podruja SJB Graac, SJB Graac do SUP a Korenica, a SUP a Korenica da organizira
daljnje praenje do graninog prelaza. Pratnju izvriti jednim milicijskim patrolnim vozilom
sa posadom od tri milicionara, naoruana dugim orujem.
SUP a Knin, SJB Graac i SUP a Korenica telefonskim putem e dogovoriti mjesto i
vrijeme preuzimanja praenja konvoja.
Dana 16. 03. 1993. godine, do 10,00 sati izvjestite MUP a Knin, o dogovorenom pozivu
na depeu broj gornji.
NAELNIK UPRAVE:
Neboja Pavkovi
Predato 15.3. u 2120
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 6.

157

1993., oujak 16.


Pakrac n/p
Izvjee Stanice milicije ope nadlenosti Pakrac o izvrenoj sigurnosnoj provjeri za Krunu
Jurgeca, a povodom njegova zahtjeva za zaposlenjem u MUP-u RSK
IZVJETAJ O IZVRENOJ PROVJERI
Sastavljen dana 16. 03. 1993. godine u SMON Pakrac, a u vezi izvrene provjere za
Jurgec Krunu, sin Franje i Ivanke, hrvatske nacionalnosti.
Rodjen je 24. 10. 1968 godine u Pakracu, sa prebivalitem u Pakracu, Pepe Polaka bb.
Zavrio srednju kolu u Pakracu, zvanje drvnog majstora stolara, bio zaposlen u Drvno
industrijskom kombinatu DIK PAPUK Pakrac, od 1986. 1991. godine. Armiju
odsluio u Splitu od 17. 03. 1987. godine do 16. 03. 1988. godine.
Uesnik rata u TO Pakrac od 20. 08. 1991. godine do 24. 12. 1991. god., a kasnije od 02.
02. 1992. godine pa do danas nalazi se u raznim jedinicama na podruju zapadne Slavonije.
Veinom bio u specijalnim jedinicama milicije u Okuanima. Sada se od 10 tog mjeseca
1992. godine nalazi u graninoj miliciji SO Pakrac. Kod kue ivi sa majkom Ivankom i
ouhom Ajman Antonom, koji je na naoj strani od poetka rata, a kao i on sam provjereno
jugoslavenski nastrojen. Sada se nedavno oenio Srpkinjom sa kojom jo nema djece, a kroz
svoje uzrastanje i svoju mladost, tj. prije rata, stalno se druio veinom sa Srbima tj. iao na
208

srpske zabave i izlazio sa srpskim djevojkama. Iz vie izvora doznali smo da je isti dobar i
vredan momak, kao i da je zasluio da ga se primi u radni odnos u SMON Pakrac.
Utvreno je da se isti ne odaje svaama i tuama i raznim vrstama opojnih sredstava, kao
ni prekomjernom konzumiranju alkohola. Koliko smo bili u mogunosti doznali smo da do
sada nije prekrajno niti krivino kanjavan, kao i da se protiv istoga ne vodi niti jedan od
navedenih postupaka.
Izvjetaj sastavio:
Kurjak Ljuban, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 16.

158

1993., oujak 17.


Knin
Odluka predsjednika RSK Gorana Hadia o imenovanju ora Bjegovia mandatarom za
sastav Vlade RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
PREDSEDNIK REPUBLIKE
BROJ: 03 3 87 93
KNIN
17. 3. 1993.
Na osnovu lana 78. stav 1 toka 7. Ustava Republike Srpske Krajine donosim sledeu
ODLUKU
O IMENOVANJU MANDATARA ZA SASTAV VLADE
1) Za mandatara za sastav Vlade Republike Srpske Krajine imenuje se dipl. ing. ore
Bjegovi, dosadanji ministar za energetiku i rudarstvo.
2) Ova odluka stupa na snagu danom donoenja.
O b r a z l o e nj e
Dipl. ing. ore Bjegovi, dosadanji ministar za energetiku i rudarstvo, ispoljio je
neosporne kvalitete na dosadanjoj funkciji i smatram da je nakompetentniji da preuzme
ovu dunost, te je na osnovu Ustava Republike Srpske Krajine odlueno kao u dispozitivu.
Dostaviti:
dipl. ing. ore Bjegovi
sekretarijatu Vlade
raunovodstvu
arhivi

PREDSEDNIK REPUBLIKE SRPSKE


KRAJINE:
GORAN HADI, [v.r.]
M.P.242

Izvornik, strojopis, irilica


HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 1.
242

Okrugli peat: Predsjednik Republike RSK, Knin.

209

159

1993., oujak 18.


Knin
Informacija Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK o stanju morala, procesu
naoruavanja i razmjetaju pojedinih postrojbi Hrvatske vojske
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
RESOR DRAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08 / 2 P. J.
Knin, 18. 03. 1993.

STROGO POV.
br. ev._______

Predmet: Podaci o neprijatelju,


informacija dostavlja se.
Prema podacima dobijenim iz vie izvora moral u redovima hrvatskih boraca je u
opadanju. U borbama na podruju zadarskog i ibenskog zalea su imali dosta gubitaka pa
su vrili dopunske mobilizacije, koje su uglavnom bile neuspjene ili djelomino uspjene.
Tako je na primjer u mjestu Grabovci kod Gradine povie Dragiia poginulo 10 ustaa kada
su Hrvati u Vodicama proklinjali zapovjednike tamonjih snaga i inae da zato izazivaju
etnike kad znaju da im ne mogu nita. Prema pouzdanim podacima u toku je mobilizacija
ireg karaktera na podruju Splita i Zagreba. U Zagrebu odreene strukture mobiliu od 16
godina na dalje. Zbog znaajnih gubitaka u svojim redovima a loe popune jedinica, ustae
esto prebacuju jedinice sa jednog mjesta na drugo.
Takoer prema podacima iz vie izvora dobili smo podatke da RH raspolae sa 17 komada
borbenih aviona tipa MIG 21, od toga se dva komada nalaze na splitskom aerodromu, a
15 komada na Plesu i sa 6 komada borbenih aviona tipa MIG 23 koji se takoer nalaze na
Plesu, a neto u Puli. Takoer prema pouzdanim podacima ustake snage raspolau sa oko
250 tenkova klase tipa T 55, M 84 i neto LEOPARDA.
Prema podacima dobijenim sa terena neposrednim zapaanjem primjeeno je da je u
proteklih nekoliko dana auto putem od Zagreba do Karlovca prevezen znaajan broj
borbenih vozila i artiljerije na podruje Korduna. Takoer prema navodima istog izvora
radi se o potpuno novoj opremi. Prema naim procjenama ovakve snage se grupiu na
podruju Korduna i Banije sa ciljem otpoinjanja aktivnosti koordinirane akcije RH i
muslimana iz Cazina i Velike Kladue za presjecanje Krajine, odnosno za pravljenje koridora
za muslimane. Paralelno sa pripremama i pomjeranjima sa hrvatske strane primjeeno je
ojaavanje i grupisanje snaga muslimanske vojske na podruju Cazina i Velike Kladue.
Na podruju Sinja primjeen je pokret jedne tenkovske jedinice od 6 tenkova koji su se
kretali od Sinja prema Hrvacama. Takoer na podruju Livna primjeen je pokret oklopne
jedinice od 7 tenkova T 55. Cilj pokreta i manevra nije poznat. Obadvije jedinice su
u svojoj koloni imali i po par neborbenih vozila kao pozadinsko obezbeenje. Kako izvor
navodi na drnikom potezu nisu primjeene znaajnije oklopno mehanizovane jedinice,
a da meu ustaama vlada strah od srpske artiljerije i raketnih sistema. Prema podacima
dobivenim iz vie izvora ustake snage bi ponovo sa znaajnijim ofanzivnim djelovanjem
prema Krajini trebale poeti 27. marta, to je u krugovima UNPROFOR a oznaeno
kao DAN D, a isti izvor navodi da su zapadni saveznici blesali Hrvatskoj da otkine jo
koji komad od Krajine. Pomenuti datum se spominje i kao jedan od prvih dana kada e iz
210

osvetnikih razloga ustae nekim od sredstava djelovati po samom Kninu. Kao potencijalni
pravci djelovanja navode se kordunsko banijski.
Prema pouzdanim podacima, takoer dobivenim iz vie izvora francusko javno mnijenje
se bitno promjenilo u nau korist poslije hrvatske agresije na Krajinu. Prema pouzdanim
podacima veina vojnika koji su otili iz Krajine u Francusku su izjavili da su ih u vie
navrata Hrvati napadali, a da su im Srbi pomogli da se izvuku. Konstatacija francuskih
ocira koji su otili iz Krajine je da su izgubili na dva polja: prvo kao vojnici, jer se nisu
mogli braniti, a drugo jer su izgubili istorijskog saveznika i njegovo povjerenje tj. Srbe.
Konstatacija jednog visokog ocira UNPROFOR a je da Krajina treba otro protestvovati
zbog neodranih garancija i obeanja koje je dao UNPROFOR te zbog propasti te misije, a
to koristiti kao argumente za jaanje srpske vojske.
OPERATIVNI RADNIK
Pilipovi Jovo, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 4.

160

1993., oujak 19.


Obrovac
Izvjee SJB Obrovac MUP-u i SUP-u RSK u Kninu, u kojemu se spomenute institucije
obavjetavaju o topnikom napadu hrvatskih postrojbi na podruje obrovake opine, kao i
o posjeti vedskog veleposlanika, akreditiranog u RH, gradu Obrovcu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI OBROVAC
Broj: 01 / 1 str. pov. 51 / 93
Obrovac, 19. 03. 1993.
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA
KNIN
SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
Izvjetavamo Vas da je u toku dananjeg dana neprijatelj u dva navrata dejstvovao
artiljerijom po poloajima koje dre pripadnici SJB Obrovac i SUP a Korenica u podruju
Velebita. Prilikom ovih napada povreenih i poginulih pripadnika milicije nije bilo. Osim
artiljerijom, neprijatelj je dejstvovao i protiv avionskim mitraljezima, kao i pjeadijskim
naoruanjem. Napominjemo da je neprijatelj u toku proteklih nekoliko dana na podruju
Velebita znatno pojaao svoje snage, te da kamionima novo napravljenim putem od Jasenica
do kamenoloma dovlai opremu i drugi materijal.
Danas oko 11,00 sati Obrovac je posjetio ambasador vedske, akreditovan u Zagrebu, koji
je nakon kraeg zadravanja u Obrovcu pod pratnjom pripadnika Civpola UNPROFOR a
iz vedske otiao prema Graacu i dalje prema Zagrebu. Ambasadora su zbog bezbedonosnih
211

razloga do Graaca otpratili i milicionari SJB Obrovac. Prilikom zadravanja u Obrovcu


ambasador je zajedno sa pripadnicima Civpola243 UNPROFOR a iz vedske kratko
posjetio i SJB Obrovac, gdje se zadrao oko 20 minuta. Ovom prilikom nisu voeni nikakvi
slubeni razgovori. Ambasador je prema njegovoj izjavi doao iz Benkovca, a prethodnu
veer da je stigao u Knin.
Prednje Vam se dostavlja na znanje.
N A E L N I K:
ore Jeli, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

161

1993., oujak 19.


Borovo Naselje
Zapisnik sjednice Oblasnog vijea SO SBiZS, na kojoj je raspravljano o aktualnoj vojno
politikoj situaciji, te o buduoj suradnji s institucijama Izvrnog vijea Vojvodine
SASTANAK SA SEDNICE OBLASNOG VEA
ODRANE DANA 19. 03. 1993. u Borovu Naselju
PRISUTNI: LANOVI OBLASNOG VEA: Milan Ili, Dragia Dai, Boidar Petrovi,
Pajo Nedi, Tomislav Papi, Neboja Grahovac, Ardali Milan, Mati Pero, Adamovi
Ljubinka, Klaji Dragica
PRISUTNI GOSTI IZ IZVRNOG VEA VOJVODINE:
Peroevi Boko
predsjednik IV Vojvodine
Stojan Berber
potpredsednik IV Vojvodine
urovi Olga
pok. sekretarijat za poljoprivredu
Bareevi Boko
pok. sekretarijat za privredu
Ljubomir Luki
pok. sekretarijat za informisanje
Orlovi Milan
pok. sekretarijat za nansije
Smiljani ivorad
pok. sekretarijat za zdravstvo
Etinski Rodoljub
pok. sekretarijat za kulturu
Jovanovi Slavoljub
pok. sekretarijat za malu privredu
Miroslav Boi
Radio Novi Sad
Radmilovi Duanka
Radio Novi Sad
OSTALI PRISUTNI: Predsednik IS optina: ore aloevi, Jovo Rebraa, Vii dr.
Milorad, sekretar za privredu optine Mirkovci Mio Tanjga
OSTALI: Lazi Dragan, Koji Ilija, Devetak Vitomir, aslav Niki, Crnogorac
Miomir, Brnovi Mitar, Kneevi Milan, ua Vojin, Pera Sekuli, Radakovi Nikola, dr.
Stanimirovi,244 Stojan Novakovi

243
244

Civilna policija UN-a.


Vojislav, ravnatelj Medicinskog centra Sveti Sava, Vukovar.

212

Predsednik Oblasnog vea, Milan Ili, otvorio je sednicu, te pozdravio sve prisutne,
naglaavajui veliki znaaj ove sednice, koja, iako nee imati radni karakter ve gotovo
historijski, treba da pridonese resornom upoznavanju ljudi koji e ubudue suraivati u
reavanju mnogih znaajnih problema sa ovog podruja.
Predsednik je, takoe, upoznao skup sa problemima sa kojima se OV susree, i takoe, sa
tekoama na koje je od poetka svog rada nailazilo.
Istie da OV mora objedinjavati, preko svoje institucije i oblasnih sekretarijata, svih pet
optina SO SBZS. Moramo shvatiti i od toga polaziti, da je RSK samo deo ukupne srpske
zemlje, kojoj je matica i centar u Beogradu. Zato, predsednik nadalje istie, SO SBZS, koja
se neposredno naslanja na Vojvodinu, mora, u svojoj ekonomskoj postavci, biti povezana sa
Izvrnim veem Vojvodine, dok juni delovi Republike, koji se opet, naslanjaju na Republiku
Srpsku, moraju se neposredno povezati sa tom Republikom, a zatim svi zajedno sa maticom
u Beogradu, a tako emo biti povezani i meusobno. U istrajanju za na cilj, moramo imati
jednu maticu, jednog predsednika, jednu vojsku, jednu miliciju.
Ne smemo dozvoliti da se ovi nai prostori zamiljaju ili grade kao neka druga suverena
drava srpskog naroda, koja moe da opstane samostalno bez matice srpskog bia, iako
je, ovakva kakva je, bila neophodna da moe opstati makar kao politika akcija, u cilju
objedinjavanja svih srpskih zemalja u jedno dravno glavno telo.
U diskusiji su se zatim smenjivali gosti, kao i domaini.
BOKO PEROEVI: Predsednik Izvrnog vea Vojvodine obratio se svim prisutnima i
zahvalio na toplom i bratskom prijemu. Na ovim je prostorima bio prisutan i ranije, ali u
jednoj drugoj ulozi, jo od marta meseca 1991., kada su prvi prebezi poeli da dolaze sa ovih
podruja u Vojvodinu. Srpski narod je u veoma tekom poloaju, i zato nam je potrebno
jedinstvo. Shvata da su problemi na ovim podrujima veliki, zato je ovaj sastanak veoma
znaajan, jer e pridoneti da doe do resornog upoznavanja, kako bi se moglo pristupiti
temelju konkretnih problema, jer problemi se moraju reavati na terenu gde se nalaze.
Dosadanja iskustva Izvrnog vea Vojvodine, nakon prestanka ratnih dejstava, sa Oblasnim
veem SO SBZS, bila su u svim oblastima ivota. Ali, smatra predsednik Peroevi, ba kao i
u svakoj kui, tako i u Oblasti, vano je imati domaina, a na ovim prostorima to bi trebalo
da bude Oblasno vee. Ambicije ne bi trebalo da idu u tom pravcu da se ustanovljavaju
elementi dravnosti. Oblasno vee ne treba da se mea ili da diktira poteze optinama, ali bi
one trebale da informiu ta se deava, i koji su problemi u Oblasti.
Izvrno vee Vojvodine je pomagalo i do sada, a eli da pomogne i vie, ali ubudue se
nee primati predstavnici optina ili ak mesnih zajednica, koji su dolazili pojedinano
iznositi svoje probleme, ve je, upravo zbog toga, potrebno rad Oblasnog vea podii na
odgovarajui, vii nivo, i tako reavati probleme, nakon to se izvre kompletna sagledavanja
istih na nivou cele Oblasti SBZS. Nadalje, Oblasno vee se mora konstituisati sa svim
resornim organima za funkcionisanje, i oni moraju obavljati poslove na pravi nain. Izvrno
vee Vojvodine nudi punu pomo u konstituisanju Oblasnog vea. Na ovom podruju je
ratno stanje, i u ratu raditi se mora, ali se u ratnim uslovima ne sme orjentisati na teinu, ve
na ratnu privredu, jer se jedino tako postiu pravi efekti. Ovo vredi za sve oblasti privrede.
Saradnja izmeu optina i OV mora biti svakodnevna, svi problemi treba da se slivaju u OV,
a ne dozvoliti da optine budu drave u dravi, bez kontrole.
Takoe, animacijom koju e raditi Oblasno vee, treba stvoriti uslove za ulaganje kapitala u
Oblast. Primer je Erdut, i takve inicijative treba podrati, jer to moe svima samo koristiti.
Ali oni koji ele da ulau moraju imati informaciju gde se i u to u Oblasti moe ulagati. Tu
213

je i luka Vukovar, kao i poljoprivreda u Baranji. Potencijali su veliki, i treba ih iskoristiti. To


se sve ne moe reavati iz optina, ali je koordinacija neophodna da bi se zajedniki problemi
reavali na praktian nain. Treba stvoriti uslove za ouvanje ove Oblasti, a tamo gde ima
uslova za ivot, ima uslova i za opstanak. Problemi Vojvodine i ove Oblasti su sline, zato
su vrata Izvrnog vea Vojvodine irom otvorena za saradnju, ali ne da se stvaraju debatni
klubovi, ve da saradnja treba da sadri elemente praktinosti.
STOJAN BERBER, potpredsednik IV Vojvodine, smatra da je neophodno da se SO SBZS
i Vojvodina oslanjaju jedna na drugu u svemu. Prirodni potencijali ove Oblasti su veliki, i
treba ih iskoristiti. Prije izbijanja ratnih sukoba i secesije jugoslovenskih republika, Osijek
je bio glavni preradni centar za proizvode sa ovog podruja. Sada bi to trebalo da bude
Vojvodina. Stoga na ovim podrujima ne bi trebalo graditi one privredne kapacitete koje
ima Vojvodina, da ne doe do dupliranja kapaciteta. Meutim, to sve treba biti uraeno
na pravi nain, tako da ova Oblast od toga ima koristi, a ne da se zloupotrebljava, i da se,
za neiji drugi interes, iz ove Oblasti samo izvoze jeftine sirovine, kao to je to u bivoj
Jugoslaviji inila Slovenija u odnosu i na tetu drugih republika. Ova Oblast bi sve objekte u
Vojvodini trebala koristiti kao svoje, tim vie to oni sada svi i ne rade sa punim kapacitetima,
zbog poznate situacije.
Nadalje, treba dati inicijativu za primarnu emisiju, kako bi se zaposlilo to vei broj ljudi.
Treba sve probleme staviti na papir, a zatim napraviti prioritet, i reavati jedan problem.
Prvo bi trebalo osposobiti one objekte gde za obnovu nisu potrebna velika ulaganja. Na
ovim prostorima najvanije je obraditi zemlju, jer su potencijali u poljoprivredi veliki. Ali se
ne smije dozvoliti da se dogodi, kao prole godine, da se ito proda po bagatelnim cenama,
a ovo podruje ostavi bez osnovne namirnice.
LJUBOMIR LUKI, pok.[rajinski] sekr. za informisanje, istie da su u njegovom resoru
svi spremni da uine sve kako bi pomogli, i u to ne treba sumnjati, ali je svestan da na polju
informisanja treba jako puno uiniti. Neinformisan narod je razoruan narod. Svi smo mi
sirotinja, ali gde je dobre volje, nae se i ostalo.
Dr. SMILJANI IVORAD, pok. sekr. za drutvene i javne delatnosti smatra da je dobro
to je do ovog sastanka dolo, jer e tako i saradnja biti bolja. Dunav ne sme biti stvarna
granica izmeu naa dva naroda. Mi imamo vrlo dobru saradnju meu optinama koje se
neposredno naslanjaju jedna na drugu. Veze izmeu nas ne smiju biti takve da smo jedni
gosti, a drugi domaini ve da smo svi domaini, jer ovo je jedna teritorija i jedan narod.
BAREEVI BOKO, pok. sekr. za privredu, trgovinu i ugostiteljstvo, kratko je rekao
da oekuje konkretne dogovore i resorne susrete, ali smatra da se zajedniki moe mnogo
uiniti.
RODOLJUB ETINSKI, pok. sekr. za kulturu, smatra da saradnja iz njegovog resora nee
poeti ovim sastankom, jer takva saradnja ve postoji. Navodi primere dosadanje saradnje
i pomoi, kao to je kupovina udbenika, organizovanje zimovanja uenika osnovnih kola
sa ovog podruja u Vojvodini, i slino. I smatra da ovi prostori Vojvodine moraju imati
jedinstven kulturni proces.
MILAN ORLOVI, pok. sekr. za nansije, istie u svojoj diskusiji da je saradnje u ovoj
Oblasti ve bilo od ranije, ali da se, naalost, nije moglo mnogo uiniti, bar ne do sada, jer je
stanje totalno nesreeno po pitanju platnog prometa. Ali neki su pomaci uinjeni, i reenje
ovog problema krenulo je nabolje. Jer, smatra ministar Orlovi ova je saradnja vrlo bitna,
bez te saradnje i druge idu mnogo tee.
UROVI OLGA, pok. sekr. za poljoprivredu, takoe navodi da je i u njenom resoru
do sada bilo saradnje. Ugovorene su setve suncokreta, soje, eerne repe, ali sve bi moglo i
214

mnogo bolje. Svi raniji ugovori nisu ispotovani. Zatim postoje i problemi sa carinom, a to
rezultira kanjenjem robe, ili roba uopte ne bude isporuena.
MIROSLAV BOI, Radio Novi Sad: Informisanje najbolje pokazuje kako su nas
prethodnici delili. Mnogi ljudi ak nisu ni znali, do izbijanja ratnih sukoba, da i na ovim
prostorima ive Srbi. Tokom rata saradnja je bila dobra, ali se stie utisak da je sada mnogo
loije, kao da sami pridonosimo razdvajanju. U Borovu Selu je tokom rata kriom osnovan
srpski radio. Sada se, meutim, mora to pre dogovoriti da se u oblasti informisanja stvori
neophodno jedinstvo.
DIREKTOR BANJE JUNAKOVI, istie da je saradnja u zdravstvu neophodna.
Raspadom Jugoslavije napravljeno je vetaki kao da su i srpske Krajine izale iz Jugoslavije,
zato je nastao problem sa monetom koja se na teritoriji Jugoslavije ne prizna. Ali, iako
fondovi nemaju prava, osiguranici se primaju na leenje u Vojvodinu.
Najvei problem je nabavka lekova, te treba postii dogovor sa prozvoaima kako bi se
nadoknadili proizvodi onih kua koje vie nisu na teritoriji Jugoslavije. Zbog embarga
nemogue je doi do lekova, jer lekovi su izuzeti iz zabrane samo kad dolaze kao
humanitarna pomo, ali nije mogue ih uvoziti. Zato su ugroeni najvie hronini bolesnici,
to je eutanazija hroninih bolesnika. Ovim podrujima treba pomoi i kadrovski. Trebalo bi
kadrove po zadatku slati na ispomo u Krajinu. Apatin e uvek biti otvoren za saradnju, jer
ovo je jedna zemlja, jedan narod, a hrana i lekovi su najneophodniji.
Dr. STANIMIROVI VOJA, direktor Medicinskog centra Sveti Sava Vukovar, istie da
je stanje u zdravstvu izuzetno teko. Fondovi su prazni. Kao ilustraciju navodi da su za
plate protekli mesec posudili novac od NIK a Mirkovci. Ova oblast se oslanja na Apatin,
Sombor i Sremsku Mitrovicu. No, unato svemu, bolnica u Vukovaru mora opstati, makar
osnovna odelenja. Strunih problema i dalje ima.
PAJO NEDI u svojoj diskusiji istakao je da u ovim uslovima kada imamo dve milicije, dve
vojske i dve carine, privreda teko moe iveti. Moramo se dogovoriti o onome to moe biti
brzo sanirano i brzo realizovano.
RADAKOVI NIKOLA, direktor kombinata Borovo, smatra da bi bilo u ovom momentu
znaajno vratiti iz Srbije sve kadrove sa ovog podruja.
IGI VASO: Paritet za monetu je utvren, i sve je pod kontrolom Narodne Banke
Jugoslavije, meutim, to nee biti generator inacije u Jugoslaviji, ve mora da bude rezultat
svih privrednih resursa Krajine. to se carinske kontrole tie, takva evidencija je neminovna,
radi bilansa roba, kao i smanjenja kriminaliteta.
VII dr. MILORAD, smatra da nije dobro to smo se zatvorili u etiri drave, a ni jedna
nije priznata. Krajina je do sada ivela kao u konzervi sa tri obrua blokade. Jedan od tih
obrua je front, drugi monetarni sistem, a trei UNPROFOR. Problemi su i zbog udaljenosti
Vlade u Kninu. Takoe smatra da izbeglice treba vratiti iz Srbije na ovo podruje, tako da se
sredstva mogu ulagati sa ove strane Dunava.
MATI PERO, istie da je u ratnim i poratnim godinama teko govoriti o kulturi, meutim,
morala bi joj se posvetiti duna panja. Srpske se bliskosti jedna na drugu naslanjati
moraju.
Problemi su i kadrovi, stoga kadrove moramo hitno vratiti iz Srbije, jer bez toga nema nam
opstanka.
ARDALI MILAN, iznosi podatke iz agrara, gde je stanje alarmantno. Razlozi su poznati:
nedostatak rezervnih delova za mehanizaciju, nafta, kini dani, ali takoe i javaluk.
Problem je i u tome to su se zemljoradnike zadruge pretvorile u male prvarnice, koje su
se za vreme rata bavile iskljuivo kupovinom i prodajom. Iz primarne misije dodeljena su
215

sredstva u iznosu od 33 milijuna dinara, to, preraunato u DM, iznosi 1.500, a to znai
samo 30 DM po hektaru obradive povrine, dok je poznato da je cena kotanja samo oranja
po jednom hektaru 50 DM. Pojedinci meetare i prenose robu preko mosta. Poljoprivreda
u drutvenom sektoru je u tekom kolapsu, dok je stanje u privatnom sektoru i gore. Tome
treba dodati i injenicu da se 12 hiljada hektara obradive povrine nalazi u zoni razgranienja
i ne mogu se obraditi.
BRNOVI MITAR, ministar za poljoprivredu RSK, nadovezao se na gornju diskusiju.
Poljoprivreda je glavni deo proizvodnje ove srpske Oblasti. Nai problemi su identini sa
problemima Vojvodine, samo su izotreniji. Dolaskom UNPROFOR a obeali smo da
e granice biti bezbedne, te da emo tako moi osloboditi sve ljude ratne obaveze, te tako
pomoi poljoprivrednoj proizvodnji, budui da su radno najsposobniji mukarci ove Oblasti
mobilisani, pod orujem.
REBRAA JOVO, smatra da je sada potrebno dati naelne okvire u kojima se moe
razgovarati. Trebalo bi vie panje posvetiti ljudima koji poseduju vee koliine novca u
privatnim depovima, osmisliti fondove, te pridobiti te ljude da uloe svoj privatni kapital.
KNEEVI MILAN, ministar za prosvetu RSK, naziva Baranju najlepim delom
Vojvodine, i smatra da je na osnovni pravac kretanja upravo prema Vojvodini. Teko nam
je, ali emo izdrati i neizdrivo.
STOJAN NOVAKOVI, predstavnik SDG Kompanije, smatra ovaj skup historijskim.
Na ovom podruju svakoga se smatra secesionistom, ko samo pone da razmilja o razvoju
u privredi. SDG ulae mnogo u ovo podruje, ali ima i veoma ambiciozne planove za
daljnja ulaganja. Smatra da ova Oblast uz pomo Vojvodine moe proizvesti hrane za 5
miliona ljudi.
Trenutno u SDG Kompaniji radi 118 ljudi. Odluka je da se od istog prihoda sredstva
usmeravaju za obrazovanje, medicinu i kulturu.
PEROEVI BOKO u zavrenoj rei naglaava da je zajednitvo na osnovni moto. Ne
smemo dozvoliti stvaranje drava u dravi. Srpske se zemlje prirodno povezuju. to se tie
SO SBZS najvanije je stvoriti uslove za maksimalno korienje potencijala. Vano je uraditi
bilo to ak i najmanje, i to medijski obraditi, treba razmisliti o stvaranju imida ove Oblasti
i medijski je predstaviti svetu.
LJUBOMIR LUKI iznosi na kraju ideju, za koju smatra da bi okupila sve Srbe, pa i
one u dijaspori. U jednoj humanitarnoj akciji, koja bi se mogla nazvati: Svako naseljeno
mesto obnavlja po jednu kuu u Vukovaru. Ova bi se akcija sastojala u tome da svako
naseljeno mesto u Srbiji, ve prema svojoj veliini obnovi svaki po jedan stambeni objekat u
Vukovaru, dok bi gradovi obnavljali svaki po jednu veliku graevinu. Ovu bi akciju trebalo
da vodi TV i Radio Novi Sad.
PREDSEDNIK MILAN ILI, zatvara sednicu i konstatuje da Srbi moraju graditi onakvu
dravu kakva im je potrebna, da bi ostali kao narod. Moramo se, pri tome, sluiti lukavstvom,
po ugledu na nae neprijatelje, a pred svetom zagovarati mir.
SASTANAK JE ZAVREN u 15,00 asova.
Zapisnik vodila: Radunkovi Dragica
Preslika, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 017-106.

216

162

1993., oujak 19.


Vukovar
Izvjee o radu Republikog javnog tuilatva RSK, sa sjeditem u Vukovaru, tijekom 1992.
godine, Skuptini RSK u Kninu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
REPUBLIKO JAVNO TUILATVO
VUKOVAR
Broj: KTP 27 / 93.
Vukovar, 19. marta 1993. godine

M.P.245

SKUPTINI RS KRAJINA
IZVETAJ O RADU JAVNOG TUILATVA
RS KRAJINA U 1992. GODINI
Organizacija i broj zaposlenih u JT RS Krajina
Javno tuilatvo RS Krajina organizovano je trostepeno konstituisano je osam optinskih
tuilatava, tri okruna tuilatva i Republiko javno tuilatvo. Javno tuilaki posao u
navedenim tuilatvima obavlja 25 javno tuilakih funkcionera, dok administrativni posao
obavlja 19 administrativnih radnika.
Pregled rada javnog tuilatva RSK
a) Optinska javna tuilatva
OJT u 1992. godini ukupno su zaprimila 4771 krivinu prijavu, od toga 2464 protiv
poznatih poinilaca i 2307 protiv nepoznatih poinilaca krivinih dela. Sve zaprimljene
krivine prijave protiv poznatih poinilaca su obraene, te su optinska javna tuilatva u
1992. godini podigla 372 optunice ili optuna predloga, 1031 zahtev za sprovoenje istrage,
254 krivine prijave reenjem su odbaene, jer se nije radilo o krivinom delu, 285 krivinih
prijava ustupljeno je nadlenim sudijama za prekraje i drugim dravnim organima, u 450
sluajeva zatraena su prethodna obavetenja od SUP a, izjavljeno je 33 albe, optinski
javni funkcioneri prisustvovali su na 736 rasprava, 920 istranih roita i 343 uviaja.
b) Okruna javna tuilatva
Okruna javna tuilatva u 1992. godini zaprimila su ukupno 1989 krivinih prijava,
od ega 1163 protiv poznatih poinilaca i 893 protiv nepoznatih poinilaca krivinih dela.
Sve zaprimljene krivine prijave takoe su obraene, tako da su u 1992. godini okruna
javna tuilatva podigla 241 optunicu za najtea krivina dela, podnela 812 zahteva za
sprovoenje istrage, 45 krivinih prijava odbacila reenjem, u 76 sluajeva zatraila od
SUP a prethodna obavetenja, okruni javni tuioci prisustvovali su na 230 rasprava, 613
istranih roita i 207 uviaja.
Javno tuilatvo RS Krajina u 1992. godini pratilo je kretanje kriminaliteta u RS Krajina,
te o istom blagovremeno u formi informacija o stanju kriminaliteta u RSK obavestilo
Skuptinu, Vladu i druge organe. Meutim, oigledno je da Skuptina i Vlada nisu ozbiljno
shvatili upozorenja o stanju kriminaliteta u RSK, jer do sada nisu organizovali pravu
245

Prijemni peat: Ministarstvo pravosua i uprave RSK, broj: 01 052, 2. 4. 1993.

217

raspravu o stanju kriminaliteta u RSK, niti su preduzeli druge mere radi suzbijanja istog.
Vlada je jedino u vie navrata raspravljala o radu organa unutranjih poslova, ali na alost
bez prisustva predstavnika pravosua, iako su isti jedini merodavni, ovlateni i struni da
ocenjuju rad organa unutranjih poslova.
Budui da je izostala neophodna saradnja sa Skuptinom i Vladom, RJT i okruna
javna tuilatva tokom 1992. godine odrali su u cilju utvrivanja jasne politike krivinog
progona vie koordinacionih sastanaka po regijama s predstavnicima organa unutranjih
poslova, sudova i politike vlasti. Na navedenim sastancima, nakon zajednike ocene da
je vrenje krivinih dela postalo masovna pojava u RS Krajina, dogovoreno je da se krene
u selektivni progon poinioca krivinih dela, zavisno od stepena drutvene opasnosti
poinjenih krivinih dela. Meutim, izvetaji optinskih i okrunih javnih tuilatva ukazuju
da postignuti dogovor nije dosledno sproveden u ivot, tako da i dalje ruci pravde nisu
dostupni krupni kriminalci kojih u Krajini ima sve vie, kao i lica koja zbog svojih zasluga
ili moi ostaju i dalje nedodirljiva.
Javno tuilatvo RS Krajina u 1992. godini ukupno je zaprimilo 6760 krivinih prijava
(3627 kriv. prijava protiv poznatih poinilaca i 3133 protiv nepoznatih poinilaca).
Najvei broj krivinih prijava podneli su OUP (oko 90%). Ostale krivine prijave podneli
su graani i privredni subjekti, dok inspekcijske slube i nansijska policija nisu podneli
nijednu kriv. prijavu. Opta karakteristika krivinih prijava zaprimljenih od OUP a je
da je broj krivinih prijava protiv poznatih i nepoznatih poinilaca maltene identian, to
zahteva HITNO poboljanje otkrivake delatnosti OUP a.
Posebnu panju izaziva nespreavanje, a zatim kriminalistiko neobraivanje masovnih
kriminalnih radnji, kao to su naprimer pljake osloboenih mesta, otuivanje drutvene
imovine, prirodnih bogatstava (krivolov, nezakonit ribolov i umska kraa). Kada se zna
da su za navedena krivina dela u 1992. godini podnesene krivine prijave samo protiv
izuzetno malog broja graana RS Krajina, onda je potpuno jasno da je izmeu kriminala
obuhvaenog krivinim gonjenjem i kriminala koji je izbegao svaki progon ipak velika
razlika, ali na alost u korist ovog drugog. Ponekad je masovno vrenje krivinih dela proeto
socijalnim elementima (pogotovo kada je u pitanju umska kraa), ali ipak smatramo da
isto prvenstveno ukazuje na: prvo optu drutvenu nedisciplinu koja preti da preraste u
haos i drugo neekasnost vlasti u suzbijanju iste.
Inae, za bezbednost RS Krajine bez sumnje je naopasnije otuivanje drutvene imovine
kroz razliite oblike privrednog kriminala. Drava u kojoj ne funkcioniu inspekcijske slube,
nansijska i poreska kontrola, u miliciji nema strunog kadra za suzbijanje privrednog
kriminala i kada u drutvu nije reeno svojinsko pitanje, predstavlja pravi eldorado za
kriminalce belog okovratnika. Privredni kriminal je u RS Krajina poprimio oblik pojave i
prouzrokovao ve opaljivo socijalno raslojavanje. Na alost do sada nije podneena ni jedna
krivina prijava za privredni kriminal.
Pratei rast kriminala u 1992. godini uoili smo da je u 11. i 12. mesecu dolo do znatnog
pada istog, to je bio rezultat koordinirane akcije organa krivinog gonjenja na podruju
cele Krajine. Naalost, nastupanjem ratnog stanja ponovo dolazi do porasta kriminaliteta.
Analiza zaprimljenih krivinih prijava ukazuje da su u 1992. godini bile dominantne tri
grupe krivinih dela krivina dela protiv ivota i tela, protiv imovine i protiv bezbednosti
javnog saobraaja.
1. Krivina dela protiv ivota doivela su i doivljavaju punu ekspanziju na podruju
cele RS Krajina, to izaziva ogorenje potenih i mirnih graana, jer su iz dana u dan sve
manje bezbedni. Tanost iznesene konstatacije najbolje potvruju podaci o broju ubistava,
218

pokuaju ubistava, samoubistava i tekim telesnim povredama, koji moraju da budu za vlast
zabrinjavajui. Kada ovome dodamo veliki broj nesreenih sluajeva i nehatnih krivinih
dela koji takoe imaju za posledicu gubljenje ivota ili teko ranjavanje, dolazimo do
zakljuka da je bezbednost graana RS Krajine ugroena kako spolja tako i iznutra.
Obzirom na uestalo izvravanje kriv. dela protiv ivota i tela i injenicu da su rtve
navedenih kriv. dela uglavnom vojno sposobna lica, JT je ocenilo da pomenuta krivina
dela ugroavaju bezbednost RS Krajina, te je zauzeto radikalan stav o primeni instituta
pritvora i o kaznenoj politici. Nadlena tuilatva su za krivina dela protiv ivota i tela
uvek predlagali pritvor i u pravilu najavljivali albu zbog odluke o kazni. Ovakav stav
tuilake organizacije prihvaen je od sudova, te je tokom 1992. godine pritvoreno oko 450
lica, a kaznena politika je pootrena. Koliku stvarnu opasnost za bezbednost RS Krajina
predstavljaju krvni delikti najbolje pokazuje zbirni podatak da je istima iz stroja izbaena
jedna prava brigada. Ako je i u ratu, puno je.
Budui da do sada utvreni motivi koji se kreu od beznaajne svae pa do koristoljublja
i klasine borbe za vlast, ukazuju na moguu dalju ekspanziju u celoj RS Krajina, smatramo
da je dolo vreme da se na suzbijanju istog maksimalno angairaju svi poev od dravnih
organa kojima je to osnovni posao (SUP i pravosue), pa do nosilaca zakonodavne i izvrne
vlasti (Skuptine i Vlade). Pri tome, Skuptina bi morala da utvrdi jasnu politiku krivinog
progona koju e Vlada razraditi i starati se o njenoj realizaciji.
2. Paralelno sa ekspanzijom krvnih delikata u 1992. godini odvijala se i ekspanzija
krivinih dela protiv imovine. Bili smo na alost uglavnom nemi svedoci pljake prirodnog
bogatstva, naputene imovine i drutvene svojine. Nismo u poetku ratnih sukoba pojavne
oblike sasekli u korenu, pa je vremenom uzeti tue postalo normalna stvar.
Pored ovog klasinog protupravnog prisvajanja tue imovine u 1992. godini uznemirenje
i ogorenje potenih graana RSK izazvali su i pokuaji legalizacije protivpravno pribavljenih
motornih vozila. Kako vlast nije imala snage da sva ta vozila oduzme, draoci istih pokuavaju
da ih legalizuju u parninom ili vanparninom postupku, koristei lane svedoke i isprave.
RJT blagovremeno je ocenilo da se tu radi uglavnom o pokuaju legalizacije takozvanog
ratnog plena, pa je OJT u naredilo da se obavezno ukljue u pomenute postupke, a samo
je u istim predmetima izjavilo 17 zahteva za zatitu zakonitosti.
3. Krivina dela protiv bezbednosti javnog saobraaja takoe su poprimila zabrinjavajui
obim, to je u izvesnom smislu bilo i za oekivati, jer se loim cestama RSK kretao veliki
broj tehniki neispravnih vozila, kojima su upravljali vozai pod uticajem alkohola i bez
vozakog iskustva. Ipak, ova krivina dela imaju tendenciju pada, jer su u meuvremenu
proradile slube za registraciju motornih vozila i pootrena je kontrola saobraajne milicije.
U izvetajnom periodu pored navedenih krivinih dela posebnu panju zbog svog
kontinuiteta zasluuju dva krivina dela nedozvoljena trgovina (verc) i izazivanje opte
opasnosti. Nefunkcionisanje inspekcijskih i drugih dravnih slubi, ili bolje reeno izostanak
bilo kakve dravne kontrole, omoguio je skoro legalizaciju nedozvoljene trgovine (verca).
verc je postao toliko masovna pojava, da se trenutno istim bavi vei broj graana RSK kao
svojim osnovnim zanimanjem. Organizovano ili pojedinano verca se sve od duvana
i hrane pa do oruja. Naalost, samo manji broj vercerskih grupa je otkriven i krivino
gonjen.
RSK ve due vreme je u ratu ili stanju neposredne ratne opasnosti, pa je i krivino
delo izazivanja opte opasnosti postalo naa svakodnevica. Kako emo verovatno jo dugo
morati da ivimo idovski (s orujem u ruci) trebamo HITNO preduzeti odreene mere
u cilju kontrole i kontrolisane upotrebe oruja i eksplozivnih materija, jer samo na taj nain
219

moemo znatno smanjiti izvravanje navedenog krivinog dela. Naravno sve ovo moi e se
uspeno uraditi samo ako na tome budu zajedniki angairane i civilne i vojne vlasti.
Kako je ve istaknuto, nastupanjem ratnog stanja ponovo je porastao i kriminalitet.
Meutim, analizom kriv. prijava iz tog perioda uoili smo da je poboljana otkrivaka
delatnost OUP a, jer su uglavnom svi poinioci teih kriv. dela otkriveni, a i primeeno
je da je milicija u pojedinim sredinama prevazila strah i uglavnom obavlja svoju funkciju
propisanu ustavom i zakonom. Ako se ovakav trend OUP a nastavi, pravosue kadrovski
ekipira, Skuptina i Vlada utvrde jasnu politiku krivinog progona i ostvari se potpuna
saradnja i funkcionisanje svih dravnih organa, a posebno saradnja civilne i vojne vlasti, za
oekivati je da e se u budunosti u RSK uspostaviti red i mir.
Ipak, RSK trenutno je u ratu s ustakom dravom i sigurno je da izneseni unutranji
problemi ugroavaju bezbednost Krajine i izazivaju revolt potenih graana, pogotovo onih
koji s pukom u ruci na prvoj liniji brane Krajinu. Zbog toga ukoliko izneseni problemi ne
budu to hitnije reeni, pojava samoorganizovanja graana nikog ne treba da iznenadi, jer to
e im biti jedini preostali nain da zatite svoje najdrae, sebe i svoju imovinu.
Jedna od posebnih karakteristika izvetajnog perioda je i stalni napad na pravosue.
Pravosue je napadao svako i za svata i to u pravilu kada nisu bili prisutni predstavnici
pravosua. Inae, napadi su uglavnom neosnovani, proeti laicizmom i u stilu napad je
najbolja odbrana. Ipak, zbog uestalosti istih meu zaposlenim u pravosuu prevladalo je
miljenje da je pravosue u RSK deurni krivac za sve i da nije iskljueno da jednog dana
bude optueno i za Miljevaki plato, Masleniki most, Glinski trokut, itd. Javno tuilatvo
smatra da su i ovi napadi takoe dokaz loe saradnje izmeu dravnih organa, jer u njima su
veoma esto izneene strune stvari koje su prethodno morale biti raspravljene na sastanku
s predstavnicima pravosua.
Koliko su teki uslovi rada u pravosuu i kakav ugled pravosue uiva u RSK moda
najbolje pokazuje podatak da JT za est meseci nije uspelo da angauje ni jednog pripravnika,
pri emu su mladi pravnici koje smo pokuali da angaujemo izjavili da bi u tuilatvu moda
radili samo kada ne bi mogli nigde da se zaposle. Kako ova agonija traje od formiranja
pravosua, opravdano se postavlja pitanje da li smo mi potrebni ili ne?
Gospodo poslanici, izjasnite se!
REPUBLIKI JAVNI TUILAC
Milorad Troi, [v.r.]
M.P.246
Dostavljeno:
1. Skuptina RS Krajina
2. Ministarstvo pravosua i uprave Ilok
3. Okruno jav. tuilatvo Beli Manastir
4. Okruno jav. tuilatvo Knin
5. Okruno jav. tuilatvo Glina
6. arhiva ovde
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A-121-104.
246

Okrugli peat: Republiko javno tuilatvo RSK, Knin.

220

163

1993., oujak 19.


Vukovar
Dopis Republikog javnog tuilatva RSK, sa sjeditem u Vukovaru, Okrunom javnom
tuilatvu u Glini, kojim dostavljaju na nadleni postupak spis Vojnog tuilatva Beograd
vezan uz nestanak ruskih novinara Nogin Viktora i Genadij Kurinoja na podruju
Hrvatske Kostajnice
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
REPUBLIKO JAVNO TUILATVO
VUKOVAR
Broj: KTR 26 / 93.
Vukovar, 19. marta 1993. godine.

M.P.247

OKRUNOM JAVNOM TUILATVU


GLINA
Predmet: Dostava spisa na nadleni postupak
U prilogu ovog dopisa dostavljaju vam se spis Vojnog tuilatva Beograd br. KI 1459
/ 92. protiv NN uinioca zbog kriv. dela ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz l.
142. st. 1. KZ SFRJ, poinjenog na tetu ruskih novinara Nogin Viktora i Genadij Kurinoja
i spis saveznog dravnog tuioca iz Beograda br. KTR 94 / 92. o istom dogaaju, a na
nadleni postupak.
Kako se tragovi ruskih novinara Viktora Nogina i Genadij Kurinoja gube na podruju
Hrvatske Kostajnice, to vam dostavljamo navedene spise radi nastavka sprovoenja daljnjih
istranih radnji i uvrivanja injenica o njihovom nestanku.
Ukoliko generalni tuilac Ruske federacije bude imao eventualne sugestije u daljnjem
radu na ovom predmetu, isti e vam se neposredno obratiti poto je obaveten da su spisi
ustupljeni na nadleni postupak Jav. tuilatvu Republike Srpska Krajina.
REPUBLIKI JAVNI TUILAC
Milorad Troi, [v.r.]
Prilog:
Spis Vojnog tuilatva Beograd, br. Ki 1459 / 92.
Spis saveznog dravnog tuioca br. KTR 94 / 92.
O tome obavest:
Ministarstvo za pravosue i upravu Ilok
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 103-012.

247

Prijemni peat: Ministarstvo pravosua i uprave RSK, podaci neitki.

221

164

1993., oujak 20.


Ljetani
Zapisnik sa sastanka poslanika Skuptine SO ZS na kojemu se raspravljalo o sporazumu o
normalizaciji odnosa, koji su hrvatski i srpski predstavnici potpisali u Daruvaru u veljai
1993. godine
ZAPISNIK
sa sastanka odranog dana 20. 03. 1993. godine u Ljetanima sa poetkom u 12,00 asova.
M.P.248
Dnevni red
1. Vanredno sazivanje Skuptine oblasti Zapadne Slavonije
2. Ostala pitanja
AD 1
Vanrednu sjednicu je otvorio Ratkovi Stevo poto svi poslanici nisu bili prisutni, kao
ni Lovri ore predsjednik poslanik. Sutra je sjednica vanrednog karaktera, Skuptina
oblasti Zapadna Slavonija, koja e se odrati u Okuanima.
Lovri ore se pojavio na sastanku.
Ratkovi Stevo je citirao intervju Gorana Hadia i Mile Paspalja, koji je izaao u
Politici. Goran Hadi je dao intervju da je politika zapadne Slavonije autonomaka,
separatistika i izdajnika, koja pravi aranman za povratak izbjeglica, tj. da narod bude
odveden u okupacijsku zonu gdje je hrvatsko zakonodavstvo. U kasarni Polom u Doljanima
potpisan je tajni sporazum tj. hrvatski dokument. Hadi i Paspalj su miljenja da su
potpisnici tog dokumenta sa strane Vlade zapadne Slavonije izdajniki.
Lovri ore: oko je dao primjedbu da poto nema vie od pet poslanika, da se ne moe
smatrati kao klub poslanika na ovom sastanku. Smatra da e nam govoriti kao Lovri
ore, poto smo se skupili na ovoj sjednici da govori kao Srbin. Sporazum u Doljanima
nije potpisan u Hrvatskoj i nije potpisan na Hrvatskom. Moja volja i zahtjev za povratak
u Daruvar je isto to i va, da se vratimo na nau srpsku zemlju u Daruvar. Dokument koji
je potpisan u Doljanima je 19. 02. 1993. u 16 sati bio raspravljen na sastanku odranom u
Ljetanima, nije bio tajan kako se proziva. Taj dokumenat je iao u Skuptinu. U Skuptini
je odreeno tko od ljudi je ovlaten za pregovore. Sve primjedbe sam uvaavao i prihvaao
to se tie mojih pregovora. To je sporazum dve strane, i bio je posredan u nadlenosti
UNPROFOR a. Ako sporazum ne odgovara nai poslanici na Skuptini mogu da ga
odbace. Plan i program povratka bio je prihvaen na Skuptini. Nije ni jednom rijeju
govoreno o politikom ureenju na tom terenu. Politiko reenje e biti rjeavano na drugom
mjestu. Ne elim biti izdajnik, a ne elim biti ni takozvani. Uloio sam se maksimalno JA i
moja materijalna dobra od privatnog i kolektivnog dobra. U ratovanju na naem podruju
sam maksimalno ulagao svoje znanje i sposobnosti. Nisam zapoinjao niti jednu politiku
bitku na naem terenu. Ubeenja sam da Daruvar neemo dobiti ratom. Izvinjavam Vam se
248

Prijemni peat: podaci neitki.

222

to Vam nisam mogao donijeti vie, moda drugi koji dou budu radili vie. Ograujem se
da sam govorio Daruvaranima, a ne vojnim obveznicima.
U meuvremenu se pojavio poslanik elajlija Branko.
Bosanac Kosta: Na zadnjoj Skuptini u Okuanima sam bio kada je gospodin Ratkovi
napustio sjednicu. Mislim da sam svoj vrhunac uradio sa pukom u ruci. Ne napadam
politiku, ali sam sit gluposti moje i svaije i treba da to ve prestane. Mi smo sposobni da
omalovaavamo sve, a sami ne inimo nita. Ja sam miljenja da u Republici Srpskoj Krajini
vredi zakon savezni. elja mi je da se to pre vratim na svoje podruje.
Ratkovi Stevo: Politika zapadne Slavonije nije dala zadovoljavajue rezultate ve
kontraproduktivne rezultate. Nema suivota sa naim neprijateljima. Prvi modalitet o
zajednikom ivotu je u Jugoslaviji, drugi pokuaj kroz maglu bratstva i jedinstva. Zar da
to dozvolimo i trei put. Svaki pokuaj traenja formule suivota ne dolazi u obzir. To ja
govorim kroz vojne jedinice i svakome u to rei. Za nas je sporazum nevaei. Narod vie
takve predstavnike nee podravati, ako budu vodili takovu politiku.
Banovi Pero: Da li je obavijetena Vlada u Kninu da je sjednica sutra u Okuanima vanredna?
Mogu ti rei Stevo da ti govori kao poslanik optine Okuani, a ne kao Daruvaran. Daj
mi reci ija politika valja, ako ne valja Lovrieva i Dakulina.249 Na sve strane smo razbacani
gdje nas nitko ne prihvaa, mi neemo uvati Okuane. Da li mi ti Stevo obeava da emo
ii ratnom opcijom. Svima nam je dosta uvanja Okuana, to vojni ociri nisu doli pre da
sa nama obrane zapadnu Slavoniju.
Ratkovi Stevo: Ako se neta moe uraditi mirom bez veze je to reavati ratom, ali ovaj
sporazum ne daje nikakove garancije da emo mi tamo biti zatieni. To znai da se mi
odriemo svega uraenog za ove dve godine, od formiranja naih ustanova. Ova politika je
mnogo lijepoga obeala, a mi nemamo te lijepe rezultate. Nikakova ratna opcija ne dolazi
kao politika, mi znamo to hoemo, hoemo srpsku vlast. Hrvati su doivjeli vojniki poraz,
pa sada ele da kompenziraju, da se vrate stari Srbi, koji e izmreti pa e ta teritorija biti
njihova.
Stjepanovi Savo: Po tvome Stevo politika do sada nuena ne valja, daj nam reci koja politika
se treba voditi za sve nas. Da se nae neko rjeenje koje je bolje za nas i na povratak.
Ratkovi Stevo: Dolazi do sukoba politike cjeline zapadne Slavonije i dijela politike zapadne
Slavonije. Mi elimo da slijedimo politiku Republike Srpske Krajine u cjelini, ne odriemo
se okupiranog dijela zapadne Slavonije, moramo slijediti politiku cjeline.
Banovi Pero: Taj Goran Hadi koga ti toliko slijedi i reproducira nas smatra kolonijalistima
koji mu trebaju u istonoj Slavoniji.
Stjepanovi Blagoja: Po svim radnjama koje su se do sada dogaale vidi se da nas hoe da
rasele na podruja koja odgovaraju Hadiu. Ako je mobilizacija za nas to nije i za one u
Beogradu i drugim podrujima gdje se nalaze.
Komleni Jovan: Treba da se urade izbori da se vlast odabere, a ne da pozivamo samozvane
predstavnike koji su nas izveli sa nae teritorije, a ti nas i dalje vode.

249

Veljko, predsjednik Oblasnog vijea SO Zapadna Slavonija.

223

Lovri ore: Ja sam za Hadia izdajnik, a jo nisam sjeo na optueniku klupu. Zbog
nekih ovdje se velik broj kadrova nee vratiti, a ne zbog Lovria. Hadi je rekao da mi ne
moemo mirnim putem u Daruvar na sastanku u Okuanima, ja nisam bio na sastanku, jer
sam takozvani. Ja imam pravo da u ovom mirnom procesu odluim da li elim da se vratim
ili ne. Zato narod zatvaramo u kaveze? Mandat Hadia e doi na provjeru kao i Lovria.
Vensov250 plan ja nisam potpisao, u Borovu Selu ga je veina prihvatila. Vensov plan kako je
doneen mora se i mjenjati, jer nije dobar za ruiaste zone i stoga je i Babi smjenjen.
Smiljani Duko aktivni porunik: Ova politika kako je voena do dana potpisivanja
sporazuma mora pasti. Da se vratim na vreme trajanja rata na naem podruju. ore, nisi
dao da se napadne Sira i da se spojimo sa Pakracom. Pruena je ansa ustaama da ojaaju
obranu Siraa. Kad smo htjeli da spasimo kasarnu nisi nam dao jer smo balavi. U Bijeloj ste
bili oko na vlasti dok je pomo koja je dolazila nestajala. Nije mi jasno tko je dao ansu
Nikoli Veljku da dobro obavi posao za koji je bio plaen? Tko vas je postavio da predstavljate
narod? to niste zabranili naseljavanje naih Srba u Baranju, jer njima isto treba Srba? Ako
radite za narod, to ga ne branite? Bilo bi bolje da utite i da se asno razreite dunosti, jer
ste ovaj narod doista doveli u sirotinju. Mislim da zajedniki ivot nije mogu. Vi znate da
se mirno ne moemo vratiti u Daruvar. Jer ako se hoemo vratiti, to e biti krvavi rat. Ocir
sam i smatram da je jaka vojska uslov povratka na naa podruja. Kad sam dolazio iz Knina
bilo mi je jasno kako da organizujem za povratak vojsku, da bi dobili pomo jer se sami ne
moemo boriti. Vlast se mora mijenjati da bi neta postigli.
Banovi Pero: Mi ne moemo optuivati Lovria da je predao zapadnu Slavoniju. Dragi
ociri, zato ste predali sve kasarne, zato ih niste branili? Vi znate komandovati iz pozadine.
Ako vi idete ispred mene idem i ja.
Smiljani Duko: Vjerovatno nije bilo sposobnih ocira da brane kasarnu. O komandi da
ociri komanduju iz pozadine nisam upoznat. Treba cijeniti to to dolaze mladi kadrovi, a
ne da ih se sputava u radu.
Lovri ore: Smiljaniu ti mene ovdje okrivljuje za neistinu. Nisam ti nikada rekao da si
balav, kod mene si bio kad sam te primio i uputio kod Marovi Marka da vas raspodijeli.
Lovria je imenovao tab zapadne Slavonije, protiv moje volje. Sporazum sa Siraom nisam
ja potpisao. Predstavnici su bili arkovi251 i Uskokovi252 i Lovri. Na nagovor armije
nismo htjeli odbiti mirovni plan o nenapadanju, ali nije bio potpisan. Opinski tab je bio
za prenoenje od glavnog taba u borbene jedinice. Kasarna je mogla pasti i ona je pala.
Sa komandom oko kasarne je vodio Vukeli Veljko. Ja sam bio samo na vezi da prenosim
nareenja. Analiza borbe za Doljane je uinjena kao prve i druge borbe. Predani su uredno
optinskom tabu iji predstavnik je bio arkovi Krsta. Veljko Nikoli za mene je bio
Srbin koji je doao da se bori sa svojim narodom. On kod mene je toio naftu u kamion i
nita drugo nije radio za mene. Nemam zamerki za mlade i miljenja sam da mlade treba
podrati. Ja se slaem da se povuem, Skuptina e biti pa e se provjeriti mandati. Pomo
to je stizala bila je u vojnom skladitu, sa materijalnim dobrima nemam nita, jer su i moja
materijalna dobra ostala. Analiza poslije svih borbi je uredno zapisana.

250

Cyrus Vance, specijalni izaslanik UN-a.


Krsta, pomonik ministra unutarnjih poslova RSK i naelnik Uprave PJM RSK.
252
edomir, sekretar Oblasnog koordinacionog odbora Crvenog kria.
251

224

elajlija Branko: Skreem na Ratkoviev izraz politika Oblasnog vijea da nije potpisala
sporazum u Doljanima, ve kao predstavnici vlasti savjeta optina Grubino Polje, Podravska
Slatina i Daruvar uz posredovanje UNPROFOR a. U Kninu je reeno da Oblasno vijee
nije potpisalo sporazum. Oblasno vijee na svojoj sjednici trai od Vlade da precizira take
o povratku naroda na podruje zapadne Slavonije.
Lovri ore je napustio skup zbog odlaska na drugi sastanak.
Ratkovi Stevo: ita sporazum koji je potpisan u Doljanima i koji je oiti dokaz o izdaji.
Srpska optina se obezvreuje sa strane Hrvatske politiko rjeenje za nau Krajinu je
silom.
Sastanak je zavren u 15,30 asova.
Zapisniar:
astek Dinka, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 10., kut. 9.

165

1993., oujak 21.


Benkovac
Izvjee SJB Benkovac MUP-u i SUP-u RSK u Kninu, kojim ih se upoznaje s uhienjem
civila hrvatske nacionalnosti, Jose epine i njegove supruge, koji su pokuali prijei na
slobodni teritorij RH
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI
BENKOVAC
Broj: 08 01 2 03 162 / 2 93.
Benkovac, 21. 03. 1993. god.

OTVORENO

MUP RSK
SUP KNIN NA ZNANJE
M.P.253
PREDMET: epina Joso, uputa trai se.
Dana 19. 03. 1993. god. nakon saznanja da su u svojoj kui u selu Jagodnja Donja
pronaeni mrtvi njihove komije epina Stipan, njegova supruga Ljubica, sestra Marica i
arkovi Milovan, epina Joso i njegova supruga, stari oko 70 godina, pokuali su prei u
predjelu Kakme na hrvatsku stranu, iako su oni rekli da su ili u kamp kenijskog bataljona
koji vie ne postoji u Kakmi, ali su ih pripadnici vojske RSK uhvatili i predali radnicima
SJB Benkovac. Prilikom dovoenja u stanicu u prolasku kroz Jagodnju Donju zamolili su
radnike SJB da iz kue uzmu neke stvari, meu kojima su uzeli i 2.275 amerikih dolara
i 40 portugalskih eskudosa. U dogovoru sa optinskim javnim tuiocem, koji obavlja i
odreene poslove oko dobrovoljnog prelaska Hrvata iz RSK u RH, nakon obrade epine
253

Prijemni peat: MUP RSK, Knin, broj: 08 / 3 26 406.

225

su prebaene u Podlug u kamp kenijskog bataljona, obzirom da za pet est dana e jedna
grupa Hrvata moi prei u Hrvatsku, pa bi i epine mogle da sa njima idu.
Od epine smo prije prebacivanja u Podlug uz potvrdu o privremenom oduzimanju
predmeta oduzeli 2.275 amerikih dolara i 40 portugalskih eskudosa.
Molimo vas da nam date instrukcije kako postupiti sa privremeno oduzetim dolarima i
eskudosima i da nas o tome odmah obavjestite depeom.
NAELNIK
Slobodan Vujko
Predao dana 21. 03. 1993. god. Sovulj u 09,50 sati
Primio: Dmitrovi OK ZZZZ
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 14.

166

1993., oujak 21.


Petrinja
Iz zapisnika sjednice Skuptine opine Petrinja na kojoj se raspravljalo o aktualnoj vojnopolitikoj situaciji na tlu opine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPTINA OPTINE PETRINJA
Broj: 1 30 / 93.
Petrinja, 21. III. 1993.
SKRAENI ZAPISNIK
sa sjednice Skuptine optine Petrinja odrane 20. III. 1993. godine u sali Vatrogasnog
doma Petrinja, s poetkom u 10,00 sati. Sjednici je prisustvovalo 46 odbornika.
Sjednicu je otvorio predsjednik SO gospodin Dragan Vojnovi, pozdravio sve uvaene
goste i odbornike SO, te predloio dopunu dnevnog reda u odnosu na prijedlog koji je na
pozivima dostavljen odbornicima. Dopuna dnevnog reda glasi: Za 4. taku dnevnog reda
predlae se informacija o organizaciji zdravstva u Petrinji, a za 5. taku dnevnog reda
ostala pitanja.
Prijedlog je jednoglasno usvojen, te je na osnovu toga utvren slijedei
D n e v n i r e d:
1. Informacija o: a) vojnoj situaciji (referent: kom. petrinjske brigade)
b) politikoj situaciji (referent: predsjednik Skuptine optine)
c) bezbedonosnoj situaciji u optini Petrinja (referent: naelnik SJB)
2. Izvjetaj o realizaciji zakljuaka sa sjednice Skuptine optine Petrinja odrane 17.
XII. 1992. godine (referent: predsjednik Izvrnog savjeta)
3. Rasprava i donoenje zakljuaka
4. Informacija o organizaciji zdravstva u Petrinji
5. Ostala pitanja.
226

Ad. 1. a) Komandant 31. brigade, major Gruborovi Nikola, upoznao je prisutne odbornike
i uvaene goste sa trenutnom vojnom situacijom u Republici Srpskoj Krajini, istiui da
je ustaka vlast u Hrvatskoj izvrila najnoviju agresiju na teritoriju RSK, tako da odgodi
rjeavanje ekonomskih i politikih problema, te da ouva svoje pozicije u izborima. Pored
svih upozorenja da se Hrvatska intenzivno priprema za napad, svjetska javnost i zatitne
snage UNPROFOR a dozvolile su nasilni upad ustakih snaga na teritoriju pod njihovom
zatitom. Neprijatelj je sa pripremama za agresiju zapoeo intenzivno prole godine, te je
pod platom vojnih vjebi na sjevernodalmatinsko podruje skoncentrisana vojna tehnika i
oko 15.000 vojnika. Sa druge strane RSK, potujui dosljedno mirovni plan, imala je du
toga dijela granice oko 150 milicionera naoruanih pjeadijskim orujem. Komandi SV bile
su vezane ruke, jer iako su se i tada znali ciljevi napada, sav potencijal vojne sile, tehnika i
teko naoruanje bili su u skladitima pod kontrolom UNPROFOR a i nisu smjeli biti
izvueni poto bi naa strana bila automatski proglaena za krivca.
Major Gruborovi takoer istie injenicu da je ustaki agresor pretrpio velike gubitke
u ljudstvu (oko 3000). Brana Perua onesposobljena je za rad i prema procjeni strunjaka
potrebno je njeno ruenje. Aerodrom Zemunik se ne moe koristiti jer je miniran eksplozivom
koji se ne da razminirati bez ruenja i unitavanja. Masleniki prolaz je u dometu naih orua
i oruja i nikakvi radovi na izgradnji pontonskog mosta nisu mogui bez prestanka sukoba,
te nije rijeen problem odsjeenosti Dalmacije. Neprijatelj je potcjenio nae snage i naiao je
na otpor, a pored toga je doivio i otru osudu meunarodne javnosti kao agresor. Ustaki
agresor je brojnim provokacijama i ubacivanjima na prostore pod kontrolom UNPROFOR
a, du itave granice sa RSK izazivao sukob za koji bi se RSK optuila kao agresor.
Proglaenjem ratnog stanja u RSK izazvanog hrvatskom agresijom 23. 1. 1993. godine,
izvrena je vrlo uspjeno mobilizacija nae brigade. Odaziv ljudstva bio je gotovo 100 %,
a u pojedinim jedinicama i iznad toga. Protekli period je iskoriten za dobro utvrivanje
poloaja, obuavanje i podizanje borbene gotovosti na nivou koji omoguava uspjeno
suprotstavljanje agresoru i odbranu naeg naroda. Nai borci iskazuju visok stepen odlunosti
da brane srpski narod i RSK na bilo kojem njenom dijelu, to pokazuje primjerno uee
u odbrani na dalmatinskom ratitu. U zadnje vrijeme je bilo estih provokacija, ubacivanja
diverzantskih grupa i najnovije zaposjedanje dijela nae teritorije pod zatitom UNPROFOR
a u rejonu Blinjski Kut. Na te provokacije smo odluno reagovali ne dozvolivi da budemo
okrivljeni kao izazivai.
Nakon svega navedenog, major Gruborovi je zakljuio slijedee:
1. Na teritoriji RSK je stvoren jedinstven sistem odbrane iji je nosioc srpska vojska,
sposobna da odbrani nau teritoriju i narod.
2. U odnosima sa predstavnicima UNPROFOR a i EZ se intenzivno radilo, a tako e
se i nastaviti, da bi se rasvjetlio i pravino prikazao poloaj naeg naroda i njegova spremnost
da mirnim putem ostvari svoja prava, te da politiki promiljeno i smireno uvjerimo svjetsku
javnost u istinu.
3. Vana je i injenica da vojna vlast uspjeno surauje sa svim nosiocima politike
vlasti kao i privrednim subjektima na podruju optine. Uz ovako dobru suradnju sa svim
strukturama drutva i jedinstvenim sistem rukovoenja i komandovanja SV prua garanciju
za uspjeno izvravanje postavljenih zadataka obrane.
4. U narednom periodu bit e potrebno bre i jae angaovanje na dobroj pripremi za
obavljanje proljetne sjetve, kao i stvaranju boljih uslova opskrbe vitalnim namirnicama.
Na ovom planu se moraju angaovati odgovorni faktori vlasti u RSK i SV RSK, kako bi
stvorili sigurnost kod boraca i naroda za egzistenciju.
227

5. Vana je i injenica, da radi spreavanja svih vidova kriminalnih djelatnosti organi


bezbjednosti podnose Vojnom tuilatvu krivine prijave na osnovu kojih se dalje provode
postupci istraivanja i utvrivanja odgovornosti poinioca. Ovi postupci su naili na
odobravanje i podrku kod naroda, a podiu disciplinu i moral boraca.
6. Potrebno je da se na svim mjestima to vie pokrene inicijativa i postupci oko
zbrinjavanja tee ranjenih boraca i porodica palih za slobodu, te da se vie vodi rauna o
zbrinjavanju ugroenih porodica, kolovanja djece i ostvarivanja naknada i penzija.
Predsjednik SO gospodin Dragan Vojnovi se zahvalio komandantu petrinjske brigade
majoru Gruboroviu na datom izlaganju, a zatim on, u kratkim crtama, eli da upozna
prisutne sa politikom situacijom u RSK i u vezi s tim u optini Petrinja.
Ad. 1. b)Prije svega, predsjednik SO osjea potrebu da objasni zbog ega se sjednica
SO nije odrala u 1. mjesecu 1993. godine kako je na prethodnoj sjednici od 17. XII.
1992. godine bilo i dogovoreno, pa se tako nije raspravljalo ni o zakljucima sa prethodne
sjednice.
To je bilo zbog toga to se situacija nije odvijala onako kako nam je to u XII. mj. 92.
obeano, naroito u pogledu elektrine energije. To je bitno utjecalo na planove poslovanja
preduzea za period od I. III. 93. i dovelo je do toga da se dobar dio naih zakljuaka
sa prole sjednice nije niti mogao ispotovati. Oko drugog dijela zakljuaka koji se odnose
na dostavu potrebnog materijala ministarstvu za industriju, kao i oko dostave potreba za
strunim kadrovima, veina preduzea je izvrila svoje obaveze, ali o svemu tome bit e vie
govora i rasprave pod 2. takom dnevnog reda.
Nakon ovog uvodnog izlaganja, predsjednik SO upoznaje odbornike sa tekoama u
radu SO, te izmeu ostalog navodi da predsjednik RSK sa dijelom Vlade donosi uredbe
sa zakonskom snagom bez konzultacije i miljenja svoje baze, a da opet nakon donoenja
odluka na proslijedi iste u optine. Tako smo esto puta prisiljeni da sami traimo rjeenja
i izlaz iz odreenih situacija i da se na razne naine snalazimo, jer nemamo na raspolaganju
potrebna uputstva. Pored toga, predsjednik SO istie da nam je lake otkada imamo ministra
za industriju iz Petrinje, jer nam on donosi potrebne informacije sa sjednica Vlade RSK.
Pored toga, Vladi RSK se zamjera i injenica da nije na vrijeme krajnje ozbiljno shvatila
situaciju na Baniji, to potvruje i svojom odlukom o policijskom asu koja kasni mjesec
dana nakon proglaenja ratnog stanja i provedene mobilizacije. Predsjednik SO gospodin
Dragan Vojnovi istie da je bit svih problema koji nas prate podjela u naoj Vladi, koja se
nije bavila izvrnom vlasti i nije vodila strune poslove, ve se bavila perifernim pitanjima.
Tako je dolazilo i do smjene pojedinih ministara, a o sazivanju Skuptine nije bilo ni govora.
S druge strane, svijet se i dalje licemjerno ponaa prema RSK, a od najavljene blokade
Hrvatske nema nita.
Svi navedeni problemi, motivisali su nas, kao i rukovodstvo SO Kostajnica, da se sami
sastajemo i dogovaramo, tj. da iniciramo sastanke predstavnika SO Banije i Korduna.
Ovi sastanci su do sada bili veoma uspjeni, a zakljuke sa tih sastanaka prosljeujemo
Vladi RSK. Budui da od Vlade nismo dobili nikakve odluke u pogledu proljetne sjetve,
to nam je na sastancima predstavnika SO Banije i Korduna odranima _______________
ovo pitanje prioritetno.
Predsjednik SO je istakao da su motivisani svima navedenim problemima, predstavnici
SO Petrinja i Gradusa uz neke ugledne privatne preduzetnike najavili svoju posjetu
predsjedniku Srbije, Slobodanu Miloeviu, koji ih je na ope zadovoljstvo i primio.
Ova posjeta je imala za cilj da se Srbija upozna sa problemima u kojima se naa optina
nalazi uslijed svih nedaa koje su prisutne u naoj mladoj RSK, a kao rezultat sastanka je niz
savjeta kako da se sami organiziramo, naroito oko proljetne sjetve.
228

Nakon toga, predsjednik SO istie da je jedan od kljunih problema za na budui rad i


sukob nadlenosti i ovlatenja izmeu optinskih i republikih organa, tako to su sve vane
ingerencije u nadlenosti Republike. Tako zakljuci nae SO prema republikoj Skuptini
trebaju biti:
1. Nalau se korjenite izmjene od MZ preko optina pa sve do Republike, i to promjene
na temelju strunosti i mudrosti tako da interes ukupnog srpskog naroda bude prei od
interesa pojedinaca. To znai da se trai hitno provoenje izbora u RSK.
Nakon izlaganja predsjednika SO gospodina Dragana Vojnovia, naelnik SJB Petrinja
gospodin eljko Ostoji govori o bezbednosnoj situaciji na podruju SO Petrinja.
Ad. 1. c)Naelnik SJB je u svom kratkom izlaganju istakao da je SJB Petrinja unato
veoma tekim uvjetima rada, uspjeno obavljala svoje dunosti, tako da se u proteklom
periodu susreemo sa 177 krivinih djela, od ega je uspjeno rijeeno 152 krivina djela,
48 provalnih kraa, 40 umskih kraa, 15 ubistava, 23 saobraajne nezgode i druga manje
opasna djela. Takoer je detaljno provedena kriminalistika obrada za k.d.254 pljake na
Ciglani Petrinje, te je protiv nekih uinioca k.d. pljake ve proveden postupak, a za
druge je jo dokazni postupak u toku. Razotkriveno je krivino djelo nad pripadnicima
UNPROFOR a, registrirana su 4 sluaja bavljenja prostitucijom i niz manjih prekraja.
Zaplijenjeno je 10 vozila Agrokomerca Velika Kladua i 760.000 DEM, u vezi ega je
odmah podnijet zahtjev Okrunom sudu Glina da se donese odluka kojom e se oduzeta
vozila dati na uvanje i koritenje optini Petrinja. Istrani postupak u Glini je okonan i
donijeta je presuda da se devize denitivno oduzimaju, a vozila daju na koritenje optini
Petrinja.
Odlukom MUP a od 1. 1. 1993. g. prestala je egzistirati Stanica milicije Caprag, koja
od tada egzistira pri SJB Petrinja, to trenutno predstavlja dodatno optereenje u radu.
Naa SJB je na inicijativu pogranine milicije zaposjela i Finel nad kojim sada imamo
vlast.
Predsjednik SO se zahvalio na ueu u diskusiji po 1. ta. dnevnog reda i pozvao prisutne
na raspravu.

Prvi se za rije javio odbornik, gospodin Dunovi Momilo, kritikujui predsjednika


Republike i saradnike da su oni krivi to nisu odmah na poetku agresije ustake Hrvatske
na teritoriju RSK proglasili ratno stanje, pa da se razraunamo sa neprijateljem, nego su
olako shvatili nastalu situaciju pa nas je to i dovelo da nam neprijatelj otkida dio po dio
zemlje.
Takoer kritikuje raspored vojnih snaga, tj. pojedinih njenih jedinica u dubini teritorije,
mislei da bi svi trebali biti na prvoj borbenoj liniji. Na kraju zakljuuje da smatra da je
hitno potrebno to prije provesti izbore, izabrati nove strune ljude koji e brinuti o naoj
dravi, ne oslanjajui se previe na meunarodne snage jer nam oni ba nisu nakloni.
Zatim se za rije javio odbornik, gospodin Dragan ii, osvrui se na pregovore koji
se vode u enevi. Smatra da se radi o nekoj politikoj podvali prema vojsci, u kojima e
pregovarai moda ustupiti neprijatelju 3 kapitalna objekta (Perua, Zemunik, Maslenica),
dok vojska tj. narod ide da brani to podruje i pod cijenu vlastitog ivota.
Gospodin Dragan ii trai da se donese ZAKLJUAK:

254

Kazneno djelo.

229

1. da se bez saglasnosti republike Skuptine ne moe pregovarati u enevi, niti se mogu


povlaiti bilo kakvi politiki potezi.
Prijedlog ovog zakljuka je usvojen veinom glasova prisutnih odbornika.
Zatim se za diskusiju javio gospodin Sekuli,255 kritikujui komandu bataljona, traei
da se pootri disciplina u vojsci i da se naprave odreene smjene i promjene kako bi struni
ljudi komandovali SV.
Na ovu diskusiju za repliku se javio gospodin major Gruborovi N., istiui da je ova
diskusija bez osnova. Svima je poznato da je najlake kritikovati, a nita sam ne poduzimati
da bude bolje. U komandama bataljona su struni ljudi koji u potpunosti izvravaju svoje
zadatke i koji mogu da dre situaciju u svojim rukama, ali problem je oito prisutan u
meuljudskim odnosima i u tome to svima nedostaje samodiscipline.
to se tie primjedbe odbornika Dunovia da su starjeine u pozadini a ne na prvoj liniji
zajedno sa vojnicima, gosp. major Gruborovi N. takoer navodi da nije osnovana. Tako
su i vojnici i starjeine II. i III. bataljona svi na prvoj borbenoj liniji, a za razmjetaj ostalih
bataljona, i unutar njih pojedinih jedinica, ipak treba poznavati vojnu nauku, da bi se o
tome moglo raspravljati.
U raspravu se ukljuio i predsjednik SO gosp. Dragan Vojnovi, navodei da je dolaskom
majora Gruborovia za komandanta 31. brigade uspostavljen jedan zaista korektan odnos
izmeu vojne i civilne vlasti i da je dobro za Petrinju, da nam dolaze ociri koji su vie
ratnici, a ne pozadinci.
Sljedei se za rije javio gosp. Ljubomir Radosovi, predlaui da na osnovu izvjetaja
odbornici SO pokrenu na republikoj Skuptini pitanje decentralizacije vlasti, tj. da na
optinu prijeu odluujua pitanja i odgovornost, jer dosadanja praksa ukazuje na to,
kao realnije rjeenje. Na osnovu toga predlae da jedan od zakljuaka dananje Skuptine
optine bude da se trai od rep. Skuptine da se optinskim organima vrati dio ovlatenja
nad organima uprave koji su preli u republike, a po svom radu su usko povezani za rad
optine.
Gospodin Ljubomir Radosovi je takoer traio da se pojasni u kojem su stanju krivine
prijave vezane za otuenje roba i kriminal na Ciglani.
Predsjednik SO gosp. Dragan Vojnovi iznosi pred odbornike pitanje izvoza stvari iz
optine Petrinja i trai da se zauzme stav oko toga. Dok naelnik SJB gosp. Ostoji smatra
da, s obzirom na naredbu ministarstva da se iz Krajine ne smije nita izvoziti dok je ratno
stanje, o tome nije ni potrebno raspravljati, i zamjenik predsjednika SO gosp. Vlado Jagli
smatra da smo doli do teksta koji e ispitati da li smo za otrinu ili slabu stranu, te o
emu treba ozbiljno razmisliti, i odbornik gosp. Prii Milan iznosi svoje miljenje da je
ovo pitanje ujedno i pitanje sigurnosti graana i politiko pitanje: dotle, s druge strane ima
odbornika koji smatraju da o tome pitanju ne treba zauzeti tako jednostran stav.
Takoer odbornik gosp. Luka Janjanin iznosi problem odvoenja ita u mlin u Bosanskoj
Kostajnici, ukoliko bi se donijela odluka o zabrani izvoza stvari.
Odbornik gosp. Nikola Raji takoer smatra da ne bi bila dobra ovakva odluka zbog
injenice da ima dosta nae omladine koja se nalazi na kolovanju izvan RSK, te su tako
njihovi roditelji obavezni da im odavde alju hranu, garderobu pa ak i neke dijelove
pokustva, to bi im bilo onemogueno.

255

Dragan.

230

Odbornik gosp. Stevan Vueti je da bi se rasprava po ovom pitanju to prije privela kraju,
predloio da se napravi spisak stvari koje se ne smiju izvoziti kao npr. osnovna sredstva, tako
da se taksativno navedu sve stvari koje se ne smiju izvoziti, a ostalo da se moe izvoziti uz
potvrdu.
Predsjednik SO gosp. Dragan Vojnovi je nakon svega to je navedeno u prethodnoj
raspravi predloio da se donese
Z A K LJ U A K
1. Do daljnjega se potiva generalna zabrana izvoza stvari iz RSK u skladu sa uredbom
ministarstva, i to bitnih stvari koje e biti taksativno navedene u odluci kao stvari koje se ne
smiju izvoziti, dok se za druge, manje vrijedne i line stvari moe podnijeti zahtjev SJB. U
zahtjevu treba navesti za koje stvari se trai potvrda, a predstavnici vojne vlasti e zajedniki
sa predstavnicima SJB Petrinja komisiji donijeti odluke o tome i izdavati takve potvrde.
Sljedei se za rije javio odbornik gosp. Branko Borojevi, vraajui se na 8. mj. 1991.
godine kada je dosta tehnike i naoruanja izveeno iz Petrinje u naa sela, a zasluga za to
sigurno ima netko od starjeina. Gosp. Borojevi eli da istakne kolika je vanost starjeina
i da se na ovaj nain dade puna podrka sadanjem starjeinskom kadru uz jedinstvenu
komandu.
Predsjednik SO takoer izraava svoje puno povjerenje u komandanta 31. brigade i
komandni kadar bataljona, trai od odbornika da prihvate izvjetaj o vojnoj situaciji u RSK
i optini Petrinja i ovisno o tome izglasaju povjerenje sadanjem komandnom kadru SV u
Petrinji.
Veinom glasova prisutnih odbornika usvojen je izvjetaj i dato je povjerenje komandi
brigade i bataljona.
Nakon rasprave po taci 1. a), predsjednik SO je upoznao prisutne odbornike sa narednim
aktivnostima koje su ustvari priprema za rep. Skuptinu, a izmeu ostalog je napomenuo da
e se sutra, 21. III. 1993. g., u Dvoru na Uni odrati sastanak svih predsjednika SO Banije,
Korduna, zap. Slavonije i Dalmacije, na kojem e se zauzeti zajedniki stavovi i zakljuci
prema Skuptini RSK.
Za rije se javio ministar za privredu, gosp. Neboja Arbutina, iznosei miljenje o
daljnjem planu razvoja za optinu Petrinja. Prije svega je istakao da moramo biti jedinstveni,
jer samo svojim jedinstvom akcije moemo stvoriti mozaik drave, te da se svi trebaju
ponaati u skladu sa svojim ovlatenjima i dunostima jer je to garancija da emo uspjeti
uspostaviti neki bolji ivot. Pored toga je istakao da se petrinjska inteligencija mora ukljuiti
u borbu za srpski narod, te da svoj lini interes mora pretpostaviti opem interesu i izgraditi
sama sebi studij za budunost.
Gledajui sveukupnu situaciju, ipak moramo da uoimo vidljiv i znaajan pomak u
Petrinji u odnosu na 8. mj. 92. g., dodao je ministar za privredu, a to se naroito odnosi
na sljedee: Gavrilovi je proglaen za nosioca snabdjevanja stratekim artiklima za
gravitaciono podruje Hrvatska Kostajnica Gradusa Petrinja i na r. Gavrilovia su
usmjerena kreditna sredstva u iznosu od 30 miliona dinara.
Gavriloviev kompjuterski centar izrauje statistiku i daje informacije za cijelu
RSK,
unutar Gavrilovia osnovano je i konzalting preduzee,
vode se pregovori sa Narodnom bankom da se u Petrinji otvori predstavnitvo te
banke,
otvorena je Beobanka i dr.
231

Nakon izlaganja ministra za privredu gosp. N. Arbutine, za rije se javio odbornik gosp.
Dragan ii, otro kritikujui Vladu RSK, i navodni pokuaj njenog ministra za privredu
da ublaava njene propuste u radu, istiui da ta Vlada za optinu Petrinja nije nita uinila
i da ju je dovela do totalne krize.
Nakon ove izjave dolo je do replike izmeu predsjednika IS gosp. N. Bandura, gosp. D.
iia i gospodina ministra N. Arbutine.
Predsjednik SO je zamolio prisutne na razumno i ovom skupu dostojno ponaanje, da bi
sjednica SO mogla nastaviti sa svojim radom.
Zatim se za rije javio gosp. Mile Gluac, povlaei paralelu, u negativnom smislu, izmeu
predstavnika rep.[ublike] Skuptine koja bez saglasnosti pregovora u enevi, predstavnika
optinske Skuptine koja odlazi na pregovore u Beograd, takoer bez saglasnosti Skuptine.
Odbornik, gosp. Petar Kovaevi predlae da se odbornici najprije izjasne o informaciji o
vojnoj i bezbedonosnoj situaciji, a da se politika situacija povee uz 2. taku dnevnog reda,
te kada se odbornici budu izjanjavali o izvjetaju predsjednika IS da se tada izjasne i o taci
1. b).
Prijedlog je veinom glasova prihvaen i predsjednik SO je pozvao odbornike da se
izjasne o informaciji o vojnoj situaciji.
Jednoglasno je usvojena informacija o vojnoj situaciji.
Zatim je dana na glasanje informacija o bezbedonosnoj situaciji, koja je takoer
jednoglasno usvojena.
Nakon glasanja predsjednik je dao pauzu za odmor do 13,30.
Nakon pauze, predsjednik SO poziva odbornike za daljnje uee na sjednici raspravom
pod takom 1. b) o politikoj situaciji.
Za rije se javio odbornik gosp. Ilija orkovi, odobravajui predstavnicima SO odlazak
u Beograd, a da bez prethodne suglasnosti Skuptine, jer je to jedan od pokuaja da se nae
rjeenje naeg problema.
Odbornik gosp. Lazo imulija trai da se danas donese zakljuak i da nai odbornici na
rep. Skuptini trae da predsjednik Vlade RSK i Vlada podnesu ostavku. Inae ne zamjera,
nego podrava odlazak predstavnika SO u Beograd na razgovor sa predsjednikom Srbije
S. Miloeviem, jer je to pokuaj da se pronae izlaz iz situacije u koju smo doli uslijed
nestrunog rada Vlade RSK.
U raspravu o politikoj situaciji, ukljuio se i gosp. ore Rajak, predstavnik DIS,
podravajui dananju otru diskusiju, jer se samo iznoenjem razliitih miljenja o istoj
stvari i na kraju dogovorom mogu rjeiti problemi. Gosp. Rajak inae naglaava da vojska
treba da radi svoj posao kako najbolje umije, a drugi moraju raditi na razvoju privrede, jer
se Krajina brani i na tom planu. Trai da se prui prilika strunom kadru koji svakako treba
zadrati na ovom podruju, kao i da se izradi plan razvoja privrede u Petrinji tako da se
tano zna koja se grana industrije treba razvijati u Petrinji u narednom periodu.
Budui da se vie nitko nije javio za diskusiju pod takom 1. b) predsjednik SO je zamolio
odbornike da se izjasne o izvjetaju o politikoj situaciji.
Jednoglasno je usvojena informacija o politikoj situaciji, i samim tim dato je ponovno
povjerenje predsjedniku SO za zastupanje na rep. Skuptini.
[]256

256

Prireivai su izostavili ostale toke dnevnog reda.

232

SEKRETAR SKUPTINE OPTINE:


Dragan Vojnovi, upr. Pravnik , [v.r.]
M.P.257
Preslika, strojopis, latinica
HR-DAS-SCP-613, kut. 22.

167

1993., oujak 22.


Obrovac
Informacija SJB Obrovac SUP-u RSK u Kninu, u kojoj ih obavjetavaju o posljedicama
topnikog napada hrvatskih postrojbi na podruje obrovake opine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRANJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI OBROVAC
Broj: 01 / 1 str. pov. 82 / 93.
Obrovac, 22. 03. 1993. godine
MINISTARSTVU UNUTRANJIH POSLOVA
SEKRETARIJATU ZA UNUTRANJE POSLOVE
KNIN
Obavjetavamo Vas da su ustake snage u periodu od 12,15 sati pa do 13,20 sati tekom
artiljerijom gaale ue podruje grada, kojom prilikom je na drutvenim i privatnim
objektima nastupila velika materijalna teta. Na sam gad palo je oko 30 granata iz tekog
orua. Prilikom granatiranja grada povreene su etiri osobe, od kojih jedna tee. Tee je
povreen Milanko Sava, sin Marka, roen 1940. godine iz Mukovaca. Granate su padale i
po rubnim dijelovima grada, dejstvovao je i viecijevni baac raketa po okolnim mjestima.
U toku dana na predjelu Tulovih greda voene su borbe, a o ishodu borbi kasnije ete
biti obavijeteni. U prijepodnevnim satima sirene su u gradu oznaile optu opasnost koja je
jo na snazi. O daljnjim dogaanjima biete obavijeteni naknadno.
Po ovl. NAELNIKa
Jeli ore,
B.258Gaji, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 49.

257
258

Okrugli peat: RSK, SO Petrinja, Petrinja.


Boko.

233

168

1993., oujak 22.


Donji agli
Zabiljeka Odjeljenja milicije Lipik u kojoj se govori o posjetu novinara BBC-a podruju
zapadne Slavonije pod srpskim nadzorom, te o snimanju dokumentarnog filma u selu Donji
agli
OM LIPIK
dana 22. 03. 1993. g.
SLUBENA ZABILJEKA
Sastavljena dana 19. 03. 1993. godine u prostorijama OM LIPIK, a povodom dolaska
novinara BBC u Donji agli i snimanja dokumentarnog lma.
Dana 19. 03. 1993. godine u 12,00 asova iz pravca Lipika naila je unapred najavljena
grupa od est engleskih novinara novinske kue BBC. Navedena grupa u pratnji vojnika UN
uputila se u pravcu Okuana radi pribavljanja potrebnih dozvola za izvoenje snimanja. Iz
Okuana novinari su se vratili oko 13,00 asova ponovo na nau kontrolnu taku i zatraili
da netko od nas krene sa njima. Tom prilikom ja sam se uputio sa njima u pravcu mjesta,
jer oni su objasnili da ele da snime dokumentarni lm o ivotu ljudi zatoenih ratnim
zbivanjima, o izbjeglim licima i njihovim stradanjima. Raspitujui se u mjestu tko eli da
uestvuje u navedenom projektu, saznali smo za dvoje staraca, uro i Jula Maleti, koji su
privremeno smjeteni na imanju Vinka Antunovia i ive u vrlo loim uvjetima. Doavi
kod njih oni su odmah pristali da uestvuju u dokumentarnom lmu.
Snimanje lma trajalo je oko 2 asa, a izjave koje su dali dvoje staraca mnogo e
doprinijeti da istina bre i tanije prodre u svijet. Ovom prilikom moram, poto sam bio
prisutan, da ukaem i na vrlo korektno ponaanje estorice novinara BBC a, kao i samom
formulacijom pitanja, koja su tako formulisana da diskredituju Tumanov259 reim. Mislim
da ovakvi poduhvati mogu samo da nam koriste i da bi takvim ljudima trebalo izai u susret
i pomoi im pri njihovim poslovima, koji najvie koriste nama.
ZABILJEKU SASTAVIO:
Mirkovi Milivoj, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 3.

169

1993., oujak 23.


Knin
Izvjee Resora dravne bezbjednosti MUP-a RSK u kojemu se navode izriiti primjeri
zlouporabe poloaja pojedinih lanova Vlade RSK

259

Franjo, predsjednik RH.

234

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA


MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
RESOR DRAVNE BEZBEDNOSTI
Knin, 23. 03. 1993.
Predmet: Zloupotrebe poloaja pojedinih
lanova Vlade RSK
Detaljnijom analizom politikih sukoba u Vladi RSK uoava se i vjerovatna pozadina
ovih sukoba, izraena prvenstveno u ostvarivanju line koristi pojedinih lanova Vlade.
Zloupotrebljavajui poloaje na visokim funkcijama, raznim malverzacijama i korupcijom
ostvarena je velika materijalna dobit, pa je logino to ova grupacija najvie napada Resor
unutranjih poslova koji je van njihove kontrole. Zbog straha od rasiavanja poinjenih
zloupotreba, stalno se izmiljaju nekakvi drugi motivi za politike sukobe, pa se tako ministar
UP optuuje za stvaranje vojno policijske drave, iznose se argumenti za kojekakve
izdaje, prestavljaju sebe kao jedinu pravu srpsku liniju i sl.
Radom baziranim za sada samo na provjerenim informacijama, bez mogunosti uvida u
pojedina dokumenta, doli smo do niza konkretnih primjera ostvarivanja line koristi.
Predsjednik Vlade RSK Zdravko Zeevi posjeduje zemljite i kuu u izgradnji procjenjeno
na oko 100 000 DM u Beogradu, predio Kumodra. Postoje indicije (do dokumentacije je
nemogue doi bez otvaranja slubene istrage) da su na gradnji kue angairana pojedina
lica zaposlena u Birou Vlade RSK u Beogradu, posebno Veselin Pavlovi, rukovodilac.
Prema naim informacijama dobijenim iz vie izbora, centar zloupotreba i pljake je upravo
ovaj Biro. Zaposleni u Birou uz novane provizije neovlateno su izdali na desetine potvrda
kojekakvim privatnim poduzetnicima kao pokrie za verc naftom i robom. Novani prilozi
kao pomo narodu RSK zavravaju u privatnim depovima, odnosno ne uplauju se u
fondove Vlade. Vrlo esta je pojava preprodaje robe sakupljene kao humanitarna pomo.
Prema naim informacijama sve navedeno moe se dokazati pregledom dokumenata u Birou.
Inae, posebno Duan Orlovi i Veselin Pavlovi smatraju da beogradska policija nema
nadlenost nad Biroom, a MUP RSK se nee usuditi bez dozvole Vlade slati nancijsku
policiju da pregledaju dokumente. Iako nema konkretnih podataka da je Zeevi uestvovao
u ovim pronevjerama, u svakom sluaju snosi odgovornost za pljake u Birou. Naglaavamo
da je Pavlovi kum Zeevia, a Orlovi je takoer doao na njegovu intervenciju. Zeevi je
vie puta upozoravan na situaciju u Birou, meutim nita nije poduzeo da se ovakve pojave
na vrijeme spree.
Boko Boani, podpredsjednik Vlade RSK, za razliku od Zeevia direktno je uestvovao
u poslovima koji su se odvijali preko Biroa. Veina neovlateno izdatih potvrda uruena je
privatnicima koje je Boani dovodio Orloviu.
Postoje ozbiljne informacije da kompletna opskrba korenikog podruja naftom i ostalom
robom bude preko Boania. Izvoz drvnih sirovina sa tog podruja takoer ide preko
njega i u tom segmentu treba imati u vidu njegovu povezanost sa Davidom Rastoviem,
ministrom u Vladi RSK, koji je takoer umjean u izvoz drvnih sirovina za Srbiju. Prema
naim informacijama, za svaki ovaj posao uzimaju proviziju, to se moe utvrditi pregledom
dokumenata likih i beogradskih poduzea koji su poslovno vezani. Boani se trenutno
raspituje o kupnji kue ili stana u Beogradu, to potvruje da posjeduje veu sumu deviznih
sredstava.
Na podruju Korenice i Donjeg Lapca, Boani i Rastovi su zaveli strahovladu i ostvarili
punu uzurpaciju vlasti. Do sada se nitko nije usuivao provjeravati dokumentaciju i javno
235

prozvati ovu dvojicu monika, meutim poslednji dogaaji u Donjem Lapcu, gdje su
radnici DIP a oruano zauzeli fabriku protestirajui protiv Rastovia, pokazuju da je
narodu dozlogrdilo ovakvo ponaanje.
Mile Paspalj, predsjednik Skuptine RSK, vlasnik je stana u Beogradu, predio Banovo Brdo.
Otkup stana od korporacije Stankom vri neka privatna rma iz Beograda u Paspaljevu
korist. Sam nain otkupa i injenica da Paspalj taji posjedovanje stana ukazuje na ilegalne
poslove i zloupotrebu poloaja. Njegovo ime takoer se vee uz verc nafte, meutim
nemamo konkretnih podataka. Interesantno je da sada Zeevieva struja tvrdi da ih je
Paspalj izdao, te je David Rastovi zaduen da prikupi dokumentaciju o Paspaljevom vercu
nafte to planiraju objaviti na Skuptini.
Vojin ua, ministar pravosua u Vladi RSK, zauzeo je u Iloku dvije obiteljske kue, jednu
koristi on, a drugu njegovi roditelji. Takoer koristi stan u Beogradu, za koji tvrdi da mu
je samo privremeno posuen, meutim taji tko je pravi vlasnik stana, odnosno od koga je
dobio stan na koritenje. Vrlo je blizak sa Orloviem i Pavloviem, te je i on sudjelovao u
malverzacijama oko neovlateno izdatih potvrda u Birou Vlade.
Sergej Veselinovi, ministar u Vladi RSK, posjeduje stan u Beogradu, predio Novi Beograd.
Stan je kupljen na ime njegovog brata, a koristi ga iskljuivo Sergej. Napominjemo da je
njegov brat vrlo loeg imovnog stanja i nije u mogunosti kupiti stan. Veselinovi vozi kola
PEO 205 kojeg je dobio na poklon od Davida Rastovia. Nae informacije ukazuju da
se radi o ukradenom vozilu sa podruja Republike Srpske. Osim navedenog, Veselinovi
je uloio veu svotu deviza u DAFINMENT banku. esto i sam navodi da je povezan sa
najjaim privrednicima u Beogradu, to je ostvario preko Klare Mandi, a sa njim se esto
javlja Simo Dubaji, koji je na sebe registrirao vie privatnih rmi.
Sa svim navedenim lanovima Vlade intenzivno kontaktira eljko Ranatovi Arkan, pa
postoji niz indicija koje ukazuju na njegovu povezanost sa ovom grupacijom, prvenstveno u
cilju ostvarivanja line zarade.
Saoptenje predsjednika Republike Gorana Hadia koje se odnosi na smjenu predsjednika
Vlade Zeevia, izazvalo je razdor meu ovom grupacijom koja se sada meusobno optuuje.
Na predstojeoj Skuptini RSK svaki od ovih navedenih namjerava iznijeti neke svoje
argumente optuujui onog drugog. Posebno se intenzivno prikupljaju podaci o navodnim
prljavim poslovima Paspalja i Hadia, za koje sada tvrde da su iskljuivo iz line koristi
podrali ministra Martia,260 raunajui da e se tako zatititi od otkrivanja zloupotreba.
Ovakvo ponaanje i meusobno optuivanje moe dovesti do opteg haosa na sjednici
Skuptine, jer jedan dio delegata obraen od strane navedene grupacije planira zahtjevati
odgovornost one druge strane. Ovakva situacija e se po svemu sudei prenjeti i meu sve
delegate. Interesantno je razmiljanje Milana Babia, koji upravo u svemu navedenom vidi
svoju ansu. Smatra da e on jedini neokaljan izii sa sjednice, te da bi mogao dobiti podrku
veine delegata. Prema njegovom miljenju, politiki sukobi su i onako dosadili borcima i
narodu, a kad se jo dodaju meusobna optuivanja za teki kriminal vjeruje da e delegati
traiti da itava Vlada podnese ostavku.
Preslika, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 4.

260

Mile, ministar unutarnjih poslova RSK.

236

170

1993., oujak 23.


Knin
Informacija Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o bijegu nekolicine dobrovoljaca s
podruja SRJ, osumnjienih da su poinili vie kaznenih djela na tetu mjesnog stanovnitva,
iz vojnog pritvora vojarne SVK u Benkovcu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBJEDNOSTI
Broj: 08 / 3 2 5 408 425 / 93 cc. r.
Knin, 23. 03. 1993. god.

o t v o r e n o
M.P.261

SUP a RSK s v i m a
PREDMET: Putvi Igor i dr.
potraga
Nou 20. / 21. 03. 1993. godine iz vojnog pritvora kasarne srpske vojske u Benkovcu
pobjegli su u nepoznatom pravcu Putvi Igor, sin Nikole, r. 02. 02. 1973. god. u Beogradu,
Alajbegovi Dejan, sin Dragana, r. 31. 07. 1973. god. u Beogradu, Vukovi Miroslav, sin
Ilije, ro. 02. 02. 1973. godine u Beogradu i Simi Rajko, sin Duana, r. 26. 09. 1973.
god. u Beogradu, svi momentalno nastanjeni u Beogradu.Navedeni su se nalazili kao
dobrovoljci na ratitu u selu Kai, SO Benkovac, gdje su poinili vie krivinih djela na
tetu mjetana.
U sluaju pronalaska, iste zadrati i o tome obavjestiti SJB Benkovac pozivom na depeu
broj: 08 01 2 03 163 / 93 od 21. 03. 1993. godine i ovaj MUP na depeu broj i
datum gornji.
Naelnik:
Neboja Pavkovi
TONOST PREPISA OVJERAVA ZA SUP OKUANI
NAELNIK ODELENJA ZA SUZBIJANJE
KRIMINALITETA
Ajdinovi Milan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 2.

171

1993., oujak 23.


Izvjee o stanju i problemima u funkcioniranju civilne zatite na podruju Korduna

261

Prijemni peat: Odeljenje milicije Lipik, broj: 1/02 226 / 1, 30. 3. 1993.

237

IZVJETAJ
o uvidu u stanje i probleme funkcionisanja
civilne zatite na teritoriju Korduna
izvrenom 23. 03. 1993. godine
U okviru obilaska Uprave MO Kordun i odelenja za odbranu sa teritorije njene
nadlenosti, koji je izvrila grupa radnika Ministarstva odbrane, izvren je uvid u stanje i
probleme funkcionisanja civilne zatite u optinama Vojni i Vrginmost.
Uvid u stanje i probleme izvrio je Sava Milovi, struni suradnik za civilnu zatitu u
Republikom tabu civilne zatite.
U Upravi Ministarstva odbrane, uz prisustvo naelnika Uprave Bore Vorkapia i
Ivoevi Duanke koja obavlja dunost naelnika Oblasnog taba civilne zatite, izvreno
je upoznavanje sa svrhom i ciljem obilaska, te su naznaena osnovna pitanja po kojima se
eli stei uvid, odnosno sagledati probleme, te, ovisno o stanju, dati upute u smislu naina
prevazilaenja istih.
1. Stanje u tabu civilne zatite optine Vrginmost
Uvid u stanje ostvaren razgovorom sa naelnikom Optinskog taba civilne zatite
Kajgani Stevanom i saradnikom za pripreme privrede i drutvenih delatnosti Stanoji
Milom, uz prisustvo Ivoevi Duanke, naelnika Oblasnog taba civilne zatite.
Naeno stanje je sledee:
Optina Vrginmost ima 14 000 stanovnika koji ive u 34 mesne zajednice.
Optinski tab civilne zatite ima 7 lanova koji pokrivaju osnovne mere zatite i
spasavanja. Nalaze se na radnoj obavezi, a u tab se angauju po potrebi. Za potrebe taba
angairana su dva kurira i jedan daktilograf.
tab civilne zatite ostvaruje punu saradnju sa optinskim rukovodstvom.
Po mesnim zajednicama aktivirano je 66 poverenika civilne zatite starijih godita, koji
imaju autoritet kod stanovnitva i koji uspeno realizuju postavljene zadatke.
Od jedinica civilne zatite obrazovane su:
veterinarska, koja je trenutno popunjena sa 6 pripadnika CZ (Postoji veterinarska stanica
u kojoj se nalaze 2 veterinara),
vatrogasna, koja je popunjena sa 13 pripadnika.
Najnunija oprema postoji, meutim, vatrogasna cisterna i vatrogasno kombi vozilo
nemaju akumulatore, zbog ega se ova sredstva ne mogu staviti u funkciju. Ovo je tim
aktualnije to na teritoriji optine nema ni profesionalne niti dobrovoljne vatrogasne
jedinice;
jedinica prve medicinske pomoi brojila je 15 ena koje su bile osposobljene za namjenske
zadatke, meutim, iste su se ukljuile u jedinice SV RSK,
jedinica za spasavanje iz ruevina popunjena je sa 9 pripadnika, ija upotreba dolazi u
pitanje iz razloga to se radi o licima koja su rasporeena na osnovu radne obaveze. Kao
takvi, angaovani su na zadacima zatite objekata koje izvravaju kao pripadnici prostorne
strukture. Da bi problem njihova angaovanja bio do kraja problematian, kako sa aspekta
mogunosti, tako i nadlenosti, isto ljudstvo se ukljuuje i u operativne jedinice SV RSK.
U skladu sa dobivenim zadacima od Republikog taba civilne zatite, realizovane su
aktivnosti oko pregleda i izbora objekata za sklanjanje. Izgraenih sklonita nema, a za
sklanjanje 8.341 lica odreene su najpogodnije podrumske i druge prostorije po mesnim
zajednicama. Stanovnitvo je upoznato sa mjestima gdje se sklanjaju, a poverenici civilne
zatite poseduju i spiskove za sklanjanje po objektima.
238

Evakuacija je planirana iz 11 rubnih mesnih zajednica prema Cazinskoj krajini. Ovim


planom za evakuaciju je predvieno 1.213 lica, iji je prihvat i razmetaj planiran u 10
mesnih zajednica. Plan je do te mere detaljno razraen, da je precizirano ko se i kojim
vozilom prevozi. Za izvrenje evakuacije u planiranom obimu potrebno je obezbediti gorivo
i to D 2 1670 litara i MB 98 150 litara.
Na teritoriji optine nalazi se 2.751 izbeglo lice koje se nalazi u prihvatnom smetaju.
Najvei broj izbeglih lica nalazi se kod rodbine. Pomo u hrani za izbegla lica, kao i za oko
5.000 socijalno ugroenih ukljuivo sa porodicama poginulih boraca i ranjenim borcima,
obezbeuje optinska organizacija Crvenog krsta, koja je ostvarila dobru saradnju sa
Visokim komesarijatom za izbeglice Ujedinjenih nacija. U realizaciji aktivnosti raspodjele
humanitarne pomoi istie se kao poseban problem obezbeenje potrebnih koliina
goriva.
2. Stanje u tabu civilne zatite optine Vojni
Uvid u stanje ostvaren razgovorom sa naelnikom Odelenja za odbranu, koji zbog
mobilizacije naelnika taba civilne zatite u RJ obavlja i poslove civilne zatite. Razgovoru i
uvidu u stanje prisustvovala i Ivanevi Duanka, naelnik Oblasnog taba civilne zatite.
Optina Vojni ima 9.500 stanovnika koji ive u 61 naseljenom mestu, a koja su
teritorijalno organizovana u 14 mesnih zajednica.
Optinski tab civilne zatite popunjen je sa 6 pripadnika od kojih je 3 stalno angaovano.
U mesnim zajednicama angaovano je 90 poverenika civilne zatite. Kvalitetno izvravaju
postavljene zadatke, meutim, veina ih je istovremeno ukljuena i u prostornu strukturu.
Organizovane su sledee jedinice civilne zatite:
veterinarski vod sa odelenjem za asanaciju u koji je rasporeeno 15 lica,
(postoji veterinarska stanica sa 4 lica, od kojih su 3 struna lica),
vatrogasni vod od 10 lica koji su zajedno sa raspoloivom tehnikom (2 cisterne i 1
navalno vozilo) mobilisani u brigadu SV RSK.
U akciju gaenja umskih poara moe se ukljuiti 19 radnika umarije koji pored ostalog
posjeduju i motorne pile,
vod za spasavanje iz ruevina u kojem je od 30 pripadnika ostalo 18, dok su ostali
mobilisani u RJ.
Sklanjanje stanovnitva identino je reeno kao i u Vrginmostu.
Evakuacija je planirana za 4 sela sa rubnog podruja prema Velikoj Kladui. Plan i
organizacija prevoza je kvalitetan, meutim, rjeenje evakuacije nije obavljeno na nain da
se obezbedi prihvat u nekim drugim objektima javne upotrebe ili po prihvatnom smjetaju,
ve je evakuacija planirana kao element sklanjanja u neke prirodne objekte prema Petrovoj
Gori.
Preduzea, organizacije i slube od interesa za zatitu i spasavanje slabo su popunjene.
Primjera radi, u delu komunalnog preduzea koje se bavi snabdevanjem stanovnitva pitkom
vodom radi samo jedno lice (!?).
3. Uoeni problemi
Velik broj pripadnika rasporeenih u civilnu zatitu mobilisan je u RJ, u nekim
sluajevima i celi sastavi (jedinica PMP u Vrginmostu i vatrogasna jedinica u Vojniu),
u RJ mobilisan naelnik Optinskog taba civilne zatite Vojni, to ima znatnog uticaja
na kvalitet obavljanja poslova iz nadlenosti taba civilne zatite,
posebno aktuelan problem uoen je u odnosu na raspored ljudi po osnovi radne obaveze
(koji se po toj osnovi mogu koristiti i za izvravanje zadataka zatite i spasavanja), njihova
angaovanja u prostornoj strukturi, a potom i njihovu ukljuivanju u RJ SV RSK,
239

obezbeenje goriva za redovne aktivnosti; provoenja akcija zatite i spasavanja; izvrenja


evakuacije i raspodjele humanitarne pomoi,
nedostatak ljekova za zatitu ivotinja i sl.
4. Date sugestije
U toku razgovora po odreenim pitanjima date su konkretne upute o nainu
organizovanja u konkretnim uslovima i uspostavljanju sistema funkcionisanja civilne zatite
koji bi u datim okolnostima bio optimalan. S tim u vezi, a imajui u vidu raspoloive
ljudske i materijalne potencijale, te velike zahtjeve i potrebe odbrane (oruana komponenta)
usmerena je aktivnost na sledee:
da se odstupi iz obrazovanja jedinica civilne zatite, posebno kad za to ne postoje ni
osnovne pretpostavke: mogunosti u rasporeivanju ljudstva odgovarajue specijalnosti
zanimanja i psihozike sposobnosti za izvravanje namjenskih zadataka,
da se u suradnji sa odelenjem za odbranu i posebno saradnicima za pripremu privrede i
drutvenih delatnosti uine napori u smislu da se popunom preduzea, organizacija i slubi
koje se u okviru svoje delatnosti bave zatitom i spasavanjem, omogui da se kvalitetno
ukljue u izvravanje odgovarajuih zadataka,
da se jedinice odgovarajueg sastava obrazuju samo za izvravanje onih zadataka za koje
ne postoje odgovarajua preduzea i slube,
da se u svim preduzeima i drugim organizacijama od ljudstva rasporeenog po osnovi
radne obaveze obrazuju odgovarajui sastavi, koji bi se ovisno o potrebi ukljuivali u
izvravanje zadataka zatite i spasavanja,
da tabovi civilne zatite uspostave kvalitetnije veze sa preduzeima, organizacijama i
slubama posebno iz oblasti zdravstva, veterinarstva, komunalnih slubi, umarstva i
graevinarstva u smislu meusobnog informisanja o aktivnostima, izvjetavanja i uoavanja
problema ije bi ne reavanje moglo izazvati odreene posledice,
da tabovi civilne zatite, sa k dama RJ (brigada) dogovore mogunost angaovanja
(mobilisanih) snaga i sredstava za sluaj potrebe (npr. ljudstva i tehnike vatrogasne
jedinice).
Naelniku Oblasnog taba civilne zatite dati su sledei zadaci:
da u smislu utvrivanja stanja i usmeravanja aktivnosti u tabovima CZ u Vojniu i
Vrginmostu, isto uini i za optinske tabove civilne zatite Krnjak i Slunj,
da od tabova civilne zatite zahtjeva vei angaman u smislu ostvarivanja pune
koordinacije sa Crvenim krstom i socijalnom slubom po osnovi prihvata i raspodjele
humanitarne pomoi,
da se, po pitanju epidemije utice u Krnjaku, ostvari potrebna saradnja sa zdravstvenom
slubom i strunim ljudima od kojih zatraiti program potrebnih aktivnosti, kako bi tabovi
civilne zatite mogli pratiti i usmjeravati aktivnosti svih subjekata koji se po tom pitanju
trebaju eventualno angaovati (Otvoren stacionar za lijeenje oboljelih).
O stanju i problemima, te datim uputama, kratko je informisan naelnik Uprave MO
Kordun. Ukupna aktivnost po ovom izvjetaju trajala je od 10,00 do 17,00 asova.
IZVJETAJ PRIPREMIO
Sava Milovi, [v.r.]
Izvornik, strojopis, irilica
Hrvatski informativni centar, A 044-015
240

172

1993., oujak 23.


Knin
Izvjee o topnikom napadu hrvatskih postrojbi na ire podruje Obrovca i evakuaciji
tamonjeg stanovnitva koja je potom uslijedila
Knin, 23. 03. 1993.
IZVJETAJ
po izvrenoj evakuaciji stanovnitva Obrovca
Artiljerijski napad vojske Hrvatske po Obrovcu 23. 03. 1993. uvjetovao je u vremenu
oko 18,00 asova evakuaciju stanovnitva iz Obrovca, Zatona i Mukovaca u pravcu egara,
manastira Krupe, s. Krupe, Golubia i u ostala mjesta junog djela optine Obrovac.
Vei dio stanovnitva evakuisan je autobusima Autoprevoznog preduzea Obrovac i
privatnim vozilima. Evakuacija je protekla po planu bez veih problema.
U manastiru Krka smeteno je 68 stanovnika Obrovca uz jo 9 izbjeglica od ranije.
Smjetaj je zadovoljavajui, sve izbjeglice su dobile hranu, a u toku dananjeg dana tj. 23. 03.
obieni su od strane zdravstvenih ekipa, optinskog Crvenog krsta, predstavnika optinske
vlasti, lanova optinskog i republikog CZ.
U zgradi osnovne kole Komazec smeteno je 27 izbjeglica, koje su takoer obiene
od predstavnika gore navedenih ustanova i organizacija. Najvei broj izbjeglica smeten je,
privatno i brojano se radi o oko 1700 do 1800 lica.
Prestavnici CK i taba civilne zatite prikupljaju podatke o broju izbjeglica, potrebama
istih, te o starosnom sastavu i neophodnim potrebama za normalno obezbeenje ivota
izbeglica. Pojava epidemija u kolektivnom smetaju nema.
Najnoviji napad vojske RH na Obrovac uvjetovao je i iseljenje stanovnitva hrvatske
nacionalnosti iz Obrovca i Medvie. Autobusom u Knin je evakuisano 40 stanovnika
hrvatske nacionalnosti iz Obrovca i Medvie koji su smeteni u zgradu SUP a.
Artiljerijski napad koji je predhodio evakuaciji izazvao je i vee materijalne tete u samom
mjestu Obrovac, kao i ranjavanje etiri lica.
Za oekivati je da e se dio izbjeglica smeten prvotno tokom narednog dana i
sledeih dana premestiti u objekte za kolektivni smetaj i u tom smislu treba razmiljati o
mogunostima obezbeenja:
veih smetajnih kapaciteta,
poljskih kuhinja za spremanje hrane,
potpunog zdravstvenog nadzora,
artikala za spremanje hrane,
epidemioloko higijenske kontrole objekata za smjetaj izbjeglica i spremanje hrane.
Izvornik, rukopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A 044-012.

241

173

1993., oujak 24.


Korenica
Prijedlog Skuptine Srpske oblasti Krajina Skuptini RSK, u kojemu se trai glasanje o
povjerenju predsjedniku RSK Goranu Hadiu na iduoj sjednici republike Skuptine
Na osnovu lana 5. Ustavnog zakona za sprovoenje Amandmana I do VI na Ustav
Republike Srpske Krajine (Slubeni glasnik RSK broj 2 / 92) i lana 59. i 76. Poslovnika
Skuptine RSK (Slubeni glasnik RSK broj 16 / 92), Skuptina Srpske oblasti Krajina na
sjednici odranoj 24. 03. 1993. godine, donosi
PRIJEDLOG
za glasanje o povjerenju predsjedniku
Republike Srpska Krajina
Predlae se da Skuptina Republike Srpska Krajina zakazana 27. 03. 1993. godine u
Belom Manastiru glasa o povjerenju predsjedniku Republike Srpska Krajina Goranu
Hadiu.
O b r a z l o e nj e
Kako je lanom 59. Poslovnika Skuptine Republike Srpska Krajina predviena
mogunost da i Skuptina Oblasti moe biti predlaga, a lanom 76. istog Poslovnika
utvren je nain podnoenja prijedloga, to Skuptina Srpske oblasti Krajina podnosi
prijedlog Skuptini Republike Srpska Krajina da glasa o povjerenju predsjedniku Republike
Srpska Krajina Goranu Hadiu.
Broj: 01 8 / 93.
Korenica, 24. 03. 1993. godine
PREDSJEDNIK
SKUPTINE SRPSKE OBLASTI KRAJINA
Petar Cvetanovi s.r.
Preslika, strojopis, irilica
HR-DAS-SCP-609, kut. 9.

174

1993., oujak 24.


Korenica
Deklaracija o jedinstvu i slozi srpskog naroda u RSK, sastavljena od strane poslanika
Oblasne skuptine Srpske oblasti Krajina
DEKLARACIJA
O JEDINSTVU I SLOZI
Srpski narod u Republici Srpskoj Krajini prolazi kroz velika iskuenja. Ugroena su ne
samo njegova sloboda, nego i opstanak. Vie nego ikad do sad potrebno nam je snage,
242

izdrljivosti, vjere i samopouzdanja da se izborimo za opstanak na svojoj zemlji i slobodan


ivot u svojoj dravi. Sve ovo ostvarivo je uz nadljudske napore i uz punu slogu i jedinstvo
svih politikih faktora u Krajini i svakog njenog pojedinca.
S toga, pozivamo srpski narod Republike Srpske Krajine. Prevaziimo sve nesloge
i podjele, regionalne, stranake i bilo koje druge. Zemlja se brani od neprijatelja koji je
krenuo da nas zatre. Padaju ivoti u odbrani srpskih zemalja. U ovom vremenu patriotizam,
odbrana srpstva i pravoslavlja su ciljevi prema kojima moramo ii svi zajedno. To je na
jedini i osnovni program. Podjele i meusobne razmirice slabe nas, a naem neprijatelju
pomau.
Zato, okupimo se svi na jednom putu borbe za opstanak i slobodu, za ouvanje i odbranu
srpstva, pravoslavlja i nae Republike Srpske Krajine. Odbranimo stvoreno. uvajmo i
dograujmo ono to je dobro, uklonimo ono to je loe. Sloni i jedinstveni ostvariemo
vjekovne tenje naeg naroda njegovo dravno jedinstvo. Neslogom i podjelama
preuzimamo rizik krivice pred bogom i narodom, pred buduim generacijama koji nam to
nikada nee htjeti i nee moi oprostiti.
Zato sve nae politike i druge aktivnosti moraju teiti ka tom cilju. Vanijeg i preeg
interesa mi danas nemamo. Samo tako se moemo odbraniti i samo tako moemo opstati.
Ostavimo potomcima slobodnu srpsku zemlju i dravu. Sauvajmo nau Republiku
Srpsku Krajinu.
U Korenici, 24. marta 1993. g.
POSLANICI OBLASNE SKUPTINE
SRPSKE OBLASTI KRAJINA
Preslika, strojopis, irilica
HR-DAS-SCP-609, kut. 9.

175

1993., oujak 24.


Knin
Izvjee sa sastanka predstavnika Komande 92. mtbr, Odjeljenja Ministarstva obrane
Benkovac i taba civilne zatite sa sjeditem u Benkovcu, na kojemu se raspravljalo o
problemima vezanim uz provoenje dodatne mobilizacije na tlu benkovake opine
Knin, 24. 03. 1993.
IZVETAJ
sa sastanka sa predstavnicima K de 92. mtbr.,
predstavnicima Odelenja MO Benkovac i lanovima CZ
Benkovac
Sastanak je odran na osnovu naredbe zamjenika ministra odbrane ppukovnika Babia262 u
vezi dodatne mobilizacije 400 v / o koji su neophodni da se rasporede u 92. mtbr.

262

Duko.

243

Predstavnici K de 92. mtbr. po svojim informacijama smatraju da optina Benkovac


ima vei broj (oko 1000) v / o koji nisu mobilizovani i koje je neophodno mobilizovati. Iz
izlaganja naelnika Odelenja MO Koevia263 vidi se da taj broj iznosi oko 905 ljudi, od
kojih je 150 ve rasporeeno u 2. br., koja se ne popunjava sa podruja Benkovca, 134 v /
o su na radnoj obavezi, 63 rezervni sastav milicije, 84 pripadnika CZ, 127 nerasporeenih
i 332, od kojih je 60 u inostranstvu, 19 studenata, 189 u SRJ i 64 ranjena i bolesna iz
rata 1991. godine. Po njegovim procjenama uz uvjet da se vrati 150 v / o iz 2. br. i ostalih
navedenih kontigenata moi e se izvriti domobilizacija sa 350 400 ljudi.
Iz sastava CZ najvjerovatnije e se mobilizovati 10 15 vojno sposobnih obveznika, a
taj nedostatak u sastavu jedinica CZ nadomjestiti e se sa ljudima koji nisu vojni obveznici
i enama.
Stareine K de 92. mtbr. iznjeli su podatak da se odreeni broj sposobnih i mlaih v /
o nalazi i u samoj brigadi, ali su rasporeeni na sporedne dunosti i boljim prerasporedom u
samoj brigadi i dopunom starijim goditima i enama domobilizacija e se ispuniti.
Stareine brigade su se sloile da vatrogasnu jedinicu i jedinicu za asanaciju treba ostaviti
u sadanjem sastavu.
Isto tako stareine K de brigade su odali priznanje pirpadnicima CZ na izvrenju pred
njih postavljenih zadataka.
[.., v.r.]264
Izvornik, rukopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A 044-013.

176

1993., oujak 25.


Knin
Naredba ministra unutarnjih poslova RSK, Mile Martia, SUP-u u Kninu, u kojoj se zbog
uoenog grupiranja postrojbi 126. brigade HV-a zahtijeva poveanje borbene spremnosti
policijskih postrojbi RSK na podruju sjeverne Dalmacije
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA
Broj: 08 / 1 1 563 1 / 93.
Knin, 25. 03. 1993. godine
Angaovanje snaga SUP
Knin nareenje.
SUP KNIN
Noviji podaci ukazuju o grupisanju snaga 126. ustake brigade na pravcu Svilaja Vrlika
Drni i Senj Vrlika. Ima podataka da su i ubaene DTG.

263
264

Nikola.
Potpis neitak.

244

NAREUJEM:
1. Sa st. milicije ojaati odbranu poloaja Leme Maovice Otii.
2. Diverzantsku etu imati u rezervi i gotovosti za intervenciju prema ugroenim
poloajima.
3. Obezbedite jau kontrolu s. Kijevo.
4. Ukljuite se u obavetajno prikupljanje podataka i ostvarite kontakt sa k tom 1. lbr.
potpukovnikom Boom Kosturom.
MINISTAR
Milan Marti, [v.r.]
M.P.265
Izvornik, strojopis, irilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 2.

177

1993., oujak 27.


Beli Manastir
Iz zapisnika sjednice izvanredne Skuptine RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA


MAGNETOFONSKI SNIMAK SA
VANREDNE SJEDNICE SKUPTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE, ODRANE
27. MARTA 1993. GODINE U BELOM MANASTIRU
Obraivai : Stojakovi Ljubica, Luki Ljiljana, Velikinac Slavica,
Lazi Milena, Stefanovi Peji Vera
Napomena: Tekst nije autorizovan i redigovan, u sluaju veih nejasnoa i neloginosti
molimo da tekst proverite kod autora ili sekretara Skuptine Republike Srpske Krajine
MAGNETOFONSKI SNIMAK
PRVE VLADINE SJEDNICE SKUPTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE,
ODRANE 27. MARTA 1993. U BELOM MANASTIRU
Sednica je poela u 11 asova i 10 min.
Sednicu je otvorio i njome predsedava Mile Paspalj, predsednik skuptine RSK.
Predsednik Mile Paspalj:
Srbi i sestre srpkinje, otvaram vanrednu sjednicu Skuptine Republike Srpske Krajine
(intoniranje himne Boe pravde).
Na osnovu lana 74. Ustava RSK , vanrednu sjednicu skuptine RSK sam sazvao na
predlog Vlade, koja se odrava sa dananjim danom ovdje.
Vlada je za ovu sjednicu vanredne Skuptine predloila ovaj dnevni red:
265

Okrugli peat: RSK, MUP Knin.

245

1. Izvjetaj delegacije RSK koja je uestvovala na pregovorima u Njujorku i enevi,


2. Izvjetaj o radu Vlade od posljednjeg zasjedanja do danas i
3. Usvajanje uredbi sa zakonskom snagom, donesenih u vreme ratnog stanja.
Molio bih da, pre prelaska na rad, sasluate i da vam samo proitam, pre prelaska na
rad, lan 48, koji glasi: Sjednice Skuptine i njenih odbora mogu biti zatvorene za javnost,
ako to predloi Vlada. Ova skuptina, po naem saznanju, treba da bude zatvorena iz vie
razloga, a to je dobro poznato i samim poslanicima da u unutranje stanje i ratno stanje,
a i vanjski faktor nalae da bi ipak bilo dobro da neke stvari rijeimo ovdje u ovoj skuptini,
kako bi mogli izai pred narod sa stavovima koji donese ova skuptina.
Meutim pre prelaska na dnevni red, ja vas molim da minutom utnje odamo poast
poginulima na ratitu, svim poginulim od zadnje Skuptine do danas.
(Odavanje poasti minutom utanja)
Slava poginulim borcima!
Pre usvajanja dnevnog reda, molio bih da svi koji ele diskutovati po bilo kojoj taki
dnevnog reda, da se prijave. Svi koji ele diskutovati mogu odmah da se prijave.
JASMINKA:
Prijavila sam se u vezi vanredne ili redovne sjednice. Primjetila sam da pie Republika
Srpska Krajina i vanredna sjednica. Ovdje fali jedno slovo o, da se dometne i da bude
redovna sjednica, jer znamo da je ova trebala da zasjeda 1. marta. Ona moe biti samo
redovna, sa zakanjenjem. Vanredna ne moe nikako biti.
Moj je predlog takav, a vi sada izvolite se izjasniti.
PREDSEDNIK MILE PASPALJ:
uli smo predlog Jasminke.
Na zahtev Vlade to je po lanu 74. Ustava Republike Srpske Krajine, Vlada ima pravo
da, kao i grupa poslanika sazove vanrednu sjednicu Skuptine.
Ja u jo jednom ovde da proitam lan 74. Ustava:
Skuptina se sastoji od dva redovna zasedanja godinje. Prvo redovno zasedanje poinje
prvog radnog dana marta meseca., a drugo redovno zasedanje poinje prvog radnog dana
oktobra meseca. Redovno zasedanje ne moe da traje [due] od deset dana.
Skuptina se sastaje vanredno na zahtjev najmanje treine od ukupnog broja poslanika ili
na zahtjev Vlade, sa unapred utvrenim dnevnim redom.
Mi takav pimer na ovoj skuptina sada imamo unapred utvreni dnevni red, koji je
utvrdila Vlada.
PETAR CVETANOVI:
Ja sam Petar Cvetanovi, predsednik Oblasne skuptine Srpske oblasti Krajine. Dana
24.03.1993.g. odrana je Oblasna skuptina srpske oblasti Krajina u Korenici. Ta oblasna
skuptina donela je predlog dopune dnevnog reda. Ja sam taj predlog predao predsedniku
skuptine i ona je taj predlog trebao da proita. Dakle, mi bi danas trebali da odluimo o
dnevnom redu i da uvrstimo u dnevni red Predlog oblasne skuptine oblasti Krajine u
Korenici. Ja u sada proitati te predloge dopune dnevnog reda koje je predloila oblasna
skuptina Krajine: Na osnovu lana 5. Ustavnog zakona za sprovoenje amandmana 1-6
na Ustav Republike Srpske Krajine (Slubeni glasnik RSK br. 2/92 ) i lana 16, 59 i 76.
Poslovnika skuptine RSK (Slubeni glasnik Republike Srpske Krajine br. 16/92), Skuptine
Srpske oblasti Krajine na sednici odranoj 24.03.1993. g. donosi
246

PREDLOG ZA DOPUNU DNEVNOG REDA SKUPTINE RSK


Predlae se da prav toka dnevnog reda Skuptine RSK zakazane za 27.03.1993.g. u
Belom Manastiru glasi: Donoenje Odluke o razreenju Mile Paspalja dunosti predsjednika
skuptine RSK.266
Obrazloenje
Skuptina srpske oblasti Krajine analizirala je uzroke nefunkcionisanja institucija sistema
RSK i zakljuila da je glavni uzrok nerada skuptine Republika Srpska Krajina. Paralizu rada
Skuptine izazvao je predsjednik skuptine RSK Mile Paspalj, te je oblasna skuptina odluila
da se isti razrei te dunosti., a da se njegovo razreenje uvrsti kao prva toka dnevnog reda.
Skuptina RSK zakazana za 27.03.1993.g. u Belom Manastiru, kako je lanom
59.Poslanika skuptine RSK predviena mogunost da i skuptina oblasti moe biti
predlaga, a lanom 76. istog poslovnika utvren nain podnoenja prijedloga , to je odluka
o razreenju u skladu sa lanom 16.59 . i 76. Poslovnika Republike Srpske Krajine.
Korenica, 24.03.1993. god.
Druga odluka o razreenju:
Na osnovu lana 5. Ustavnog zakona za sprovoenje amandmana 1-6 na ustav Republike
Srpske Krajine ( Slubeni glasnik Republike Srpske Krajine br. 2/92) i lana 16,59. 76.
Poslovnika Skuptine Republike Srpske Krajine (Slubeni glasnik Republike Srpske Krajine
br. 16/92) Skuptina Srpske oblasti Krajina na sjednici odranoj 24.03.1993. godine
predlae donoenje
ODLUKE
O RAZREENJU PREDSEDNIKASKUPTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
1) Razreava se dunosti predsjednik Skuptine Republike Srpske Krajine Mile Paspalj;
2) Ova odluka objavit e se u Slubenom glasniku Republike Srpske Krajine
O b r a z l o e nj e
Skuptina Srpske oblasti Krajina analizirala je uzroke nefunkcionisanje institucija sistema
Republike Srpske Krajine i zakljuila da glavni uzrok nerada Skuptine Republike je Srpska
Krajina. Paralizu rada Skuptine izazvao je predsjednik Skuptine Republike Srpske Krajine
Mile Paspalj, te je Oblasna skuptina odluila da se isti razrei te funkcije, a da se njegovo
razreenje uvrsti kao prva toka dnevnog reda Skuptine Republike Srpske Krajine, zakazane
za 27.03.1993. godine u Belom Manastiru. Kako je lanom 59. Poslovnika Skuptine
Republike Srpske Krajine predviena mogunost da skuptina oblasti moe biti predlaga, a
lanom 76. istog poslovnika utvren nain podnoenja prijedloga, to je odluka o razreenju
u skladu sa lanom 16, 59. i 76. Poslovnika Republike Srpske Krajine.
Korenica, 24.03.1993. god.
PRIJEDLOG O GLASANJU POVJERENJA VLADI REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE
Na osnovu lana 5. Ustavnog zakona za sprovoenje Amandmana 1-6 Ustav RSK (Slubeni
glasnik Republike Srpske Krajine br.2/92 ) i lanova 59. i 76. Poslovnika Skuptine
Republike Srpske Krajine (Slubeni glasnik Republike Srpske Krajine br. 16/92), Skuptina
Srpske oblasti Krajine na sednici odranoj 24. 3. 1993. g. donosi

266

Vidi: Dok. br. 173.

247

PRIJEDLOG ZA GLASANJE O POVJERENJU VLADI REPUBLIKE


SRPSKE KRAJINE
Predlae se da se skuptina RSK, zakazana za 27.03.1992. u Belom Manastiru glasa o
povjerenju Vladi RSK .
O b r a z l o e nj e
Kako je lanom 59. Poslovnika Skuptine Republike Srpske Krajine predviena
mogunost da i skuptina oblasti moe biti predlaga, a lanom 76. istog poslovnika utvren
nain podnoenja prijedloga, skuptini srpske oblasti Krajina donosi
PRIJEDLOG SKUPTINE O REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE O GLASANJU
POVJERENJA VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Korenica, 24.03.1993.g.
PRIJEDLOG ZA GLASANJE O POVJERENJU PREDSJEDNIKU
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Na osnovu lana 5. Ustavnog zakona za sprovoenje Amandmana 1-6 na Ustav RSK
(Slubeni glasnik Republike Srpske Krajine br. 2/92) i lana 59. i 76. Poslovnika Skuptine
Republike Srpske Krajine (Slubeni glasnik Republike Srpske Krajine br. 16/92), Skuptina
Srpske oblasti Krajina na sednici odranoj 24.03.1993. godine donosi
PRIJEDLOG ZA GLASANJE O POVJERENJU PREDSJEDNIKU
Republike Srpske Krajine
Predlae se da Skuptina Republike Srpske Krajine, koja je zakazana za 27.03.1993.g.
u Belom Manastiru, glasa o povjerenju predsjedniku Republike Srpske Krajine Goranu
Hadiu.
O b r a z l o e nj e
Kako je lanom 59. Poslovnika Skuptine Republike Srpske Krajine predviena
mogunost da i skuptina oblasti moe biti predlaga, a lanom 76. istog pravilnika utvren
nain podnoenja prijedloga, skuptina Srpske oblasti Krajine podnosi
PRIJEDLOG SKUPTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE O
GLASANJU O POVJERENJU PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKE
KRAJINE GORANU HADIU
Korenica, 24.03.1993.g.
Imamo jo pismo koje je usvojila Skuptina oblasti u kome predlae ovoj skuptini da
usvoji to pismo:
Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Butros Galiju
Vaa ekselencijo,
U cilju podnoenja to djelotvornije odluke o daljnjem angaovanju i produenju
mandata mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji, slobodan sam da Vas upoznam s
Odlukom skuptine o daljnjem angaovanju mirovnih snaga Ujedinjenih nacija.
1. Skuptina je nakon svestrane analize efekata jednogodinjeg angaovanja mirovnih
snaga UN zakljuila da mandat mirovnim snagama treba produiti na rok od 5 godina. U
tom roku bilo bi mogue sprovesti detaljno razreenje izmeu Republike Srpske Krajine i
RH, nakon ega bi bilo ostvareno ono politiko reenje koje bi uivalo volju srpskog naroda
u kojoj i kakvoj dravi i s kim eli da ivi. Svako politiko reenje mora uvaiti volju i
srpskog naroda.
248

2. Radi provoenja ekasnosti i zbog djelotvornijeg angaovanja, a i zbog situacije


primjerenog i realnijeg pristupa, skuptina predlae, a na osnovu iskustava iz dosadanjeg
angaovanja mirovnih snaga, Savezu bezbednosti da usvoji izmenu mandatu mirovnih
snaga i da donese odluku o njihovom angaovanja na liniji razdvajanja, nakon hrvatskog
povlaenja sa okupirane teritorije. Angaovanje po principu mrlje od mastila pokazalo je sve
svoje nedostatke i u krajnjem omoguilo najnoviju hrvatsku agresiju i nastavak rata:
3. S obzirom na to da su mirovne snage UN angaovane na dijelu teritorije Jugoslavije,
odnosno teritorije Republike Srpske Krajine, svako produivanje mandata, kao i svaka
njegova izmjena u bilo kom smislu i vidu podrazumjeva suglasnost i Republike Srpske
Krajine i Jugoslavije;
4. Eventualno i jednostrano samo sa hrvatskom stranom potpisivanje mirovnog
sporazuma o novom mandatu mirovnih snaga UN u Jugoslaviji i Republici Srpskoj Krajini,
kako to inae trai hrvatska strana, nee imati obavezujui karakter za Republiku Srpsku
Krajinu.
5. Skuptina pozdravlja napore Jugoslavije za mirno i pravedno reenje krize, usmereno
na odbranu legitimnih prava i pravinih ciljeva srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini
i istovremeno podrava zahtjev Vlade Savezne Republike Jugoslavije za produenje mandata
mirovnih snaga.
6. Mirno reavanje svih sporova skuptina vidi kao jedini mogui i pravian nain da se
rijei kriza u bivoj Jugoslaviji . Polazei od jednakih prava svih naroda, skuptina smatra
da mir i politika sredstva u rjeavanju spornih pitanja, bez upotrebe sile ili prijetnjom,
kao i politika aktivne i miroljubive koegzistencije meu narodima i dravama nemaju
alternative.
7. Skuptina poziva Savet bezbednosti da zaustavi agresiju Hrvatske na Republiku
Srpsku Krajinu i da Hrvatsku primora na ponaanje u skladu s Poveljom UN-a i drugim
meunarodnim dokumentima koja reguliu odnose meu dravama i narodima.
8. Skuptina ostaje u uverenju da e autoritet Ujedinjenih nacija, uz prisustvo mirovnih
snaga na tlu bive Jugoslavije, odluujue doprineti zaustavljanju rata i povratku mira u
bivoj Jugoslaviji i da e samim tim biti neutralisano opasno balkansko arite, koje prijeti da
ugrozi mir u znatno irim razmerama. Uvjeravamo vas gospodine generalni sekretare da e
naa Skuptina i srpski narod, iji je ona reprezentant vlasti, uiniti sve da vam pomognemo
u nastojanju da svi zajedno ostvarimo pravian i trajan mir.
Skuptina Srpske oblasti Krajina predlae na usvajanje Skuptine Republike Srpske
Krajine. To su predlozi skuptine srpske oblasti Krajine za ovu sjednicu i molim da se o
ovim predlozima skuptina izjasni.
Hvala.
PREDSEDNIK MILE PASPALJ:
Hvala, poslaniku Peri Cvetanoviu.
Pero hvala ti za dupliranje moje ostavke.
[]PREDSEDNIK MILE PASPALJ:
[]Ko je za ovakav dnevni red koji je predloila Vlada za vanrednu sednicu?
Ko je protiv ovakvog dnevnog reda ?
Ko je uzdran ? (16 poslanika).
Smatram da je prihvaen ovakav dnevni red.
[]
249

Predlog za dopunu dnevnog reda nije dobio nadpolovinu veinu broja prisutnih i nije
proao.
PREDSEDNIK MILE PASPALJ:
Ja ne znam kako da prevaziemo ovu situaciju. Dajem re predsjedniku Republike.
GORAN HADI: Dame i gospodo, narodni poslanici, gospodo predsjedavajui, dozvolite
da vas pozdravim i da vas zamolim da se svi sjetite trenutka u kojem se danas nalazimo. Velika
je srea to je ova dananja skuptina zatvorena i apelujem na svest eventualnih predstavnika
sedme sile, koji se ovde nalaze, da ovo to se ovde deava, u ovom prvom delu, ne ide u
javnost, ne zbog nas Srba i naeg srpskog posla, nego zbog naih neprijatelja koje smo, oito
je to, bar mi Srbi iz Krajine, poto ovi iz Bosne jo moraju da se bore, porazili.
injenica je da je taj poraz, koji je evidentan, posledica i ovakvog odnosa pojedinaca srba
i shvatili su da bi jedino politiki poraz iznutra mogao da nas rastura, kao to bi se i danas
ovde to moglo desiti, kad pojedinci krenu da ustanu, bilo iz dobre namere i, biu sumnjiav
da kaem, i iz loe namere i govore mimo ove govornice, gde se moe govoriti samo posle
dizanja ruke. Taj fenomen sam prvi put video, nemojte mi zameriti, da se bez dizanja ruke
moe govoriti na sednicama Vlade, kad sam doao za predsednika Republike u Kninu, jer
u Slavoniji i Baranji, na naim vladama, niko nije govorio dok nije dobio rije. Molim sve
poslanike ovde da ne govore dok ne dobiju re, ne zbog nas ovde, nego zbog poginulih,
zbog nae djece i zbog ovog posla, historijskog, kojeg radimo za pokolenja koja dolaze.
O poverenju nisam prije govorio, jer sam smatrao da je logino da posle ovog dnevnog
reda, kakav je bio predloen, da e se glasati o povjerenju posle mog izvjetaja i pismenog
izvjetaja koji ste dobili o povjerenju meni, kao predsedniku Republike, i zbog onog to se
desilo u Vukovaru, gde nisam bio prisutan, gde su pojedini u to vreme, tabovi, TO, glasali,
a bilo je 300 ljudi, dok je svega 50 ili 100 poslanika. Znai, nije bilo veine i radilo se o
jednoj podvali. Posebno posle moje izjave u Njujorku, na konferenciji za tampu, kada sam
rekao da je prvi deo rata u Krajini vodila komunistika JNA protiv faistike Hrvatske i
posle pisanja Veernjih novosti i nekih drugih listova, a posebno ova najnovija izjava naeg
biveg predsednika Vlade, na mene su se okomili neki talasi, ne znam da li su crveni ili neki
drugi, plavi, ustaki, ali injenica je da se to desilo.
Dozvolio bih vam da dozvolimo, bez obzira to se neki poslanici ovde pozivaju na
Poslovnik, Poslovnik je neto sveto, ali, moramo ispotovati i da postoji neto sveto, a to je
pojedinani moral i ast. Zato, dozvolimo predsedniku Skuptine da ovde razreimo neku
dilemu jer ako on nema povjerenje ove skuptine, onda ni ovaj dnevni red koji smo usvojili
nema svrhe. Dozvolimo g. Paspalju da kae ono to je naumio, da odglasamo o poverenju g.
Paspalju i svih nas, ako treba, pojedinano i da nastavimo sa radom, da se sve zavri onako
kako treba za jedinstvo srpskog interesa. Mislim da bi samo naim neprijateljima bio cilj da
se donese zakljuci koji nisu dovoljno izdiferencirani, da pojedinci sa svojih mesta donose
predloge, da se izazove svaa i da se desi ono to je gospoa iz Knina predloila hajdemo
svi na Dedinje, mislei na Miloevia,267 kao da je za sve on kriv. To neemo dozvoliti i
na ovom mjestu ne treba niko da spominje da nam je Srbija kriva. Ako nam je neko kriv,
moemo biti krivi samo sebi.

267

Slobodan.

250

Jo jednom ne dozvolimo da politika DEPOS-a268 prolazi na ovim naim ratitima, jer


znamo ta je DEPOS rekao o nama i o naoj borbi.
Hvala vam
(aplauz)
PREDSEDNIK MILE PASPALJ:
Mislim da ovaj pljesak dozvoljava da se obratim.
Jo jednom pozdravljam sve skupa. Govor nisam pisao a govorit u onako kako mislim
da treba da govorim pred Vama, poslanicima. Slino govorim i na Kupi, ali mogu vam rei,
i u Smiljkievu (?). Ako neko ne vjeruje, vjerovatno e i to na provjeru ii.
U SDS-u sam od prvih dana. U politiku borbu sa ustaama sam uao molim ovo da
potvrde ljudi koji su delegati u ovoj skuptini i koji sjede u onom tamo uglu da denitivno,
posle onoga svega, i sam familiju imam, sa Hrvatskom zavrimo priu za sva vremena.
Jedan SDS je dolazio iz Knina, bio je Rakovi269, pokojni profesor, Bog da mu duu
prosti, drugi je bio Babi,270 a sve vetrometine tih ideja prelijevale se se preko Banije i
Korduna. Sve je to ilo do onog momenta dok nije doao nesretni Vensov plan. Po nekima
nesretni, a po nama, Srbima, po mojim procenama, nekima 60 % sretni, a onih 40% treba
da vidimo kako da i to prilagodimo sebi.
Tada je bilo senzacija u tampi, ogovaranja, pritisak na Paspalja, ovo i ono. Paspalj Vensov
plan nije potpisao ni pod ijim pritiskom, ak ni po zdravstvenom, iako su neki novinari,
ast ovim ljudima koji sjede, rekli da sam izaao iz bolnice, ko zna i kakav, meutim, to se
tie pritiska moram malo iz ale da vam kaem da mi je 135 sa 80 non stop, uvek isti. Znai,
i ovo sada to govorim nije nikakav tenzija.
U to vreme su nastali sukobi. Banija i Kordun kao specina sredina, kad treba ratovati
zna, ali, kad treba da vodi politiku, vrlo teko. To nam je bilo i u onom ratu, to se i sada
dogaa. Na politikoj pozornici predsednika optine sa Banije i Korduna koji su prihvatili
Vensov plan, hou rei oni koji su sledili srpsku politiku globalno, koji slijede politiku i onih
ljudi i sada vode vrh srpske politike, tih predsjednika optina vie nema. Jedni su smenjeni,
jedni zaplaeni, a jedni su ubijeni ali ne od ustaa. Dolazi do udne situacije gdje sigurno
predizborna kampanja ili elja za vlau rastura Baniju i Kordun iz vie pravaca.
Prvi pravac rasturanja su Tumanovi271 pijuni na prostorima Banije u redovima Srba.
Drugi pravac rasturanja Banije i Korduna je ratno proterstvo, vezano preko onih koji su
u prvom poluvremenu pobjegli ili se negdje krili i polako vercali, to Muslimanima a to, sa
nesreom, iz Like. Ta gospoda su se vratila i nansijski sada kroje kapu na Baniji i Kordunu,
ali, opet pljakaju liko bogatstvo.
Trei pravac udara je stalno prisutan u SAO Krajini elja pojedinih ljudi za povratak
na politiku scenu. Ja zvanino u tampi kroz tih godinu dana nikoga od tih ljudi nisam
napadao, dok nije dolo do veeg udara i politike kampanje protiv Paspalja, koji je ostao iz
te garniture politiara koji su prihvatili Vensov plan na Baniji i na Kordunu. I dalje stojim
na stanovitu da je to za nas najbolje i najprihvatljivije reenje, ali ne ovako kako se predlae
sa ovog korenikog skupa, o kome u kasnije neto rei.

268

Demokratski pokret Srbije.


Jovan.
270
Milan.
271
Franjo, predsjednik RH.
269

251

Na podruju Banije i Korduna u estom i sedmom mjesecu vrlo teko se odrava poloaj,
to bi ljudi koji su izali sa poloaja znali. Dotle se nama skupljaju ve predizborni skupovi po
Baniji i Kordunu, to u privatnim kuama, to na nekakvim promocijama. Ja sam se tome
suprostavljao zato jer su skupovi imali jednu apsurdnu situaciju, posebno ovaj koji je odran
kad mene nije bilo u mom gradu, uz 2 vrlo jaka govornika. Sve me ovo pomalo podsea da
idemo u tom pravcu. Jedan od govornika je rekao ovako: Ustav Republike Srpske Krajine
ta je to? To ne postoji. Koja drava? Drugi od govornika, isti je to tim, SAO krajinski,
je rekao ovako: Gospodo, mi, da bi ravnopravno pregovarali sa Hrvatima, moramo se
vratiti u hrvatski ustav. Ovo to sam govorio, citirao sam gospodu Uroa Funduka i Mileta
Dakia.
to se tie daljeg rad i same Skuptine, one se odrava prema prilikama, upravo zbog ove
situacije koju imamo i rovitosti pojedinih podruja.
Izvinjavam se zapadnim Slavoncima i Baranjcima, ali, moram rei da je osnovni krivac
za sva ova maltretiranja to sam ja. Kad sam potpisao Ustav 19. decembra, kao prvi
predsjednik Skuptine republike, dolo je do perdne podvale, jer u isto vrijeme Baranjci i
Slavonci su odrali svoju skuptinu i mi smo odmah trebali biti jedna teritorija. Meutim, za
te dogovore nismo znali. To su dogovorili ljudi iz tadanjeg politikog vrha i tako je nastala
obmana. Ja sam nastojao da to ispravim na skuptini u Borovu selu, kad su prisustvovali
zapadni Slavonci koji su preko Save za neke nema Srba, a za mene, a to sam rekao i u
Pakracu, kad sam bio sa onim gospodinom na 20-30 metara od ustaa, predsedniku optine
Pakrac, koji ivi gore na jednoj uki, jer je samo toliko Pakrac na ova pria sa zapadnom
Slavonijom, gospodo, nije zavrena. Ja to sada potvrujem a mislim da to moe potvrditi i
ministar Marti272 i jo neki ljudi koji ovdje razmiljaju o naoj sveukupnoj teritoriji.
Sigurno da mi Baranjci mogu zamjeriti to sam ih uvukao u ovaj hazard. Ali smatrao
sam to zato jer su ve na bivoj SAO Krajini provejavale prie da e Srbija uzeti Baranju i
Slavoniju a da e njih otpisati. Zato sam ja odluio sam u svom mozgu, u dogovoru kasnije
s predsednikom Republike, Haiem273, kao i sa Veljkom Vukeliem, da mi idemo u jednu
Rupu i samo tako emo biti jai. Da sam bio u pravu potvruje ova cjelokupna situacija.
Rascepkani, ovako kako je na enevskoj konferenciji poeleo gospodin Degoricija274, samo
preneseno, poto se nismo imali sresti, oni bi doli lako do konanog srpskog pitanja.
Meutim, jedinstveni ne mogu da dou. Nisu insinuacije i prie, traenje novih sagovornika
od strane Hrvatske. Nisu lane prie koje neko misli da protura o onome to je g. Herbert
Okun, inae Vensov275 zamenik, pokazao nama u Njujorku, kad nas je pitao da li smo
mi sigurni da stvarno narod hoe dravu. Mi smo mu tada rekli, jer je predsednik Hai
imao konferenciju za tampu, onda sam stajao sa Miom Miloevi, i rekao: Gospodine
Okun, ja sam hiljadu posto siguran da srpski narod nee u hrvatsku dravu. Rekao je: Je,
gospodine Paspalj, ali kod vas je gadna kriza. Gospodin Tuman, po ovom izvjetaju papir
je na engleskom, ali, cifra je na svjetskom jeziku ovog asa je ugurao 200 miliona maraka
da se vi iznutra pojedete. Ja sam mu rekao: Sluajte, narod je ipak jai od toga svega i mi
emo imati svoju dravu.
Da ne bi bilo demantovanja svega ovoga to ja priam, posljednji razvoj dogaaja koji se
deavaju pokazuju da ti bjelosvetski hotapleri ustvari su u pravu. Dolazi do sporazuma da
272

Mile.
Goran Hadi.
274
Slavko.
275
Cyrus Vance.
273

252

smo mi tamo, Daruvarskog, koji ja, kao ovjek, kad ga itam, da smo drava automatski
ga prihvatamo, za protok roba, to je normalno u jednom civilizovanom svijetu i ostalo. Ali
poto smo mi drava u stvaranju moramo drati tvrdou granice ili je poboljati, a ne bih
htio da ulazim u to, ono to sam malo prije rekao, namjere koje se imaju.
Drugi dio se deava da se brzo skuplja Skuptina u Korenici na kojoj, po informaciji
jednog od naih ministara koji je prisustvovao imamo (a i novinar koji nikad nije volio ovu
moju garnituru, ili nau, koja je na vlasti, samo me zanima ta se tada dogodilo kada je vrlo
poteno objavio kako je to u Korenici sve izgledalo) to je pravac secesije i pravac razbijanja
teritorije, kao i ovaj zadnji dokument upuivanja gospodinu Butrosu Galiju pojedinano,
jer sam naiao na jo jedan, vrlo zanimljiv podatak kod g. Vensa: jedna optina pie Sajrusu
Vensu da ne funkcionie pravna drava, da nemaju nita, da je propast.
Mislim da sve ovo to se odigrava ide u pravcu rascepkavanja i da ovo to smo stvorili,
kao i broj rtava koji smo dali, propadne. Nije ovde vie u pitanju Paspalj, u pitanju je jedan
koncept globalne srpske politike, za koji moram da postavim pitanje, sebi i vama: da li ste
vi stvarno za globalnu srpsku politiku koja je sada prisutna, ili ste za DEPOS-ovu politiku,
po uzoru na Milana Pania, sa naslovom: Auto-put otvoriti odmah! Ja se iskreno nadam
da smo za ovo prvo.
to se tie republike Skuptine ja sam ovek koji u ivotu nikome nisam opsovao majku,
ali sam sigurno ovek koji je doiveo da mu skoro svi poslanici opsuju majku. Postoji jedan
prosti razlog. Kad odravamo skuptinu u Kninu onda me Baranjci i Slavonci aste; kad
odravamo Skuptinu na ovim prostorima, onda me aste ovi koji misle da je glavni grad
kamen na kome se sve mora deavati. Moje vjeto razumjevanje je bilo da mi moramo sve
sredine podjednako graditi, poev od onog nesretnog i razruenog Vukovara pa recimo do
jednog Topuskog koje je najljepe kao malo mjestance. Mislim da odravanje skuptine
odreuju i same prilike. Zato ovo govorim?
U devetom mjesecu, 28. 09. predsjednik Hai nam je ovde malo rekao, imali smo vrlo
tempiranu skuptinu. Sreom tad je svijest pobedila i nije se raspala. Zato sam je i drao
onako maratonsku, do 2 sata posle ponoi, iako je bila sasvim druga namjera odreenih
grupacija, onih bratstvo-jedinstvenih u odnosu na srpske.
Tu mi je zduno pomogao i moj prijatelj Milo Vukovi koji se javljao za rije. Njegovi
izlasci su pomogli meni i smirivali situaciju da Skuptina u 2 sata po ponoi zavri onako
kako se zavrilo.
Saziv skuptine nisam uradio iz dva osnovna razloga.
Prvi razlog: dogovorili smo se na toj skuptini da optine u roku 15 dana dostave popis
biraa za formiranje zakon o izbornim jedinicama. Molio bih ministra uu276 (nadam se
da imate podatke) da dokae ovde da je trajalo skoro dva-tri meseca dok su se neke optine
setile da poalju potrebne podatke. ast izuzecima koji su prvi to uputili.
Drugi razlog: Na brzu ruku, a i brzo, radi se zakon o Vojsci koji je itekako bilo bitno
da se donese. Zakon o vojsci je pripreman, doraivan i na Okuanskom zasjedanju Vlade
(po informacijama koje imam, bio sam prisutan ali to tada nisam razumeo) kao takav je
prihvaen i tad se traio datum za odravanje Republike skuptine u Kninu. U Kninu je
skuptina zakazana za 25. januara 1993.g. 22-ga izbija rat. Predsednik Hai proglaava
ratno stanje, znai drava ulazi u rat. Da li je bilo normalno kad smo svi bili mobilisani da se

276

Vojin.

253

pod hitno sastajemo ili da stabiliziramo front. Ja neu ovde biti ni prost ni vulgaran ali ono
to se dogaalo toga asa na junom ratitu je bilo vrlo problematino.
Dolaskom opet onih koji znadu da ginu u prvoj varijantu (a ast svima koji su stizali
naknadno), a to znai Banijac i Korduna, front se uspio stabilizovati. Tada obilazimo front
zajedno, ne znam da li bilo ministra da nije obiao front. Tada sam sa ministrom odbrane
obilazio i Baniju i Kordun, obilazio i Zapadnu Slavoniju, sagledavamo stanje i sigurno je da
postoje stvari koje treba da idu na Skuptinu.
Raskol u Vladi koji je nastao ako je iao zbog toga to je odreena ljudska netrpeljivost
bila meu tim ljudima onda se moe sloiti kockica, ali ako je to ilo iz nekih drugih pobuda
onda je to vrlo problematino i bojim se da ni ova skuptina to nee moi smiriti.
Deava se neto udno gospodo poslanici. Gospodin Milan Babi udara na vlast, hoe da
ide, a i ja da sam na njegovom mjestu moda bi bio i ei. Mi koji smo na vlasti po svim
parametrima i onome kako ivimo, ivimo od pomoi i od onoga to dobivamo sa podruja
nae matice.
Problem koji su izneli predsednici optina Banija i Korduna sigurno je specian. Banija
i Kordun nemaju struju, ne mogu da pokrenu privredu. Ali struju ne moe ni predsednik
Vlade Srbije, ne moe ni predsednik Vlade Republike srpske nama iscuriti.277 Meutim sada
su se pojedinci sjetili da to forsiraju, i mi forsiramo, svaki razgovor skoro poinje i zavrava
sa tim dok smo na tim razgovorima. Meutim, niko se nije sjetio da pita:
Kako je to 50 godina Knin i Dalmacija pripadala Zadru, Lika Gospiu, Kordun Karlovcu
a Banija Sisku? Zapadnu Slavoniju ovog asa kao ovek vrlo teko spominjem iz prostog
razloga to su ti ljudi doiveli najveu nesreu. Meutim ja sam optimista i po njihovom
pitanju jer ja sam stalno optimista.
to se tie tog raskola o kome govorim neki podaci su vrlo udni i muni, na terenu.
Uglavnom su izlazili ljudi koji ele povrat kako se to ve radi. Meutim, zanimljiva je stvar
da se ne javljaju oni ratnici iz Dvora koji su nosili puke nego oni to ostavie moju etu
u okruenju u Glinskoj poljani i poginue 3 moja druga. Ovaj gospodin koji ovde tri,
juri, on je bio taj koji je vratio tu etu, taj bataljon. A ispala je ljaga da su svi Kordunai
bjegunci, ustvari ne Kordunai nego Dvorani, to nije tano. Na onim prostorima Dvor je
prvi udario po selima oko Une, a Glina oko Kupe. To bi morali neki da zapamte, posebno
oni protiv kojih u ja sada stalno biti kada se busaju u prsa da su veliki srbi pa im plua
izlaze van na kimu. Meutim kada smo se morali skrivati po banijskim grudama nije ih
bilo nigdje.
Drugo to elim da kaem, gospodo deava se neto udno. Svi prvaci sa Banije i Korduna
hapse se, progone se oni koji su dizali ustanak. Pitanja koja im se postavljaju su vrlo udna:
Ko vas je naoruavao? Od koga ste dobijali oruje? Koliko ste hrvatskih kua zapalili?
Koga ste Hrvata ubili? Ko su ti i ti ljudi u Srbiji poimenice? Ali i srpske drave.
Slina situacija priprema se, gospodo, svima nama koji smo imali petlje da kaemo
ustaama da su ustae i koji smo imali petlja da kaemo da su komunisti sa ustaama
napravili sporazum 1937.g. o unitavanju srpskog naroda. To je nesrea koja nas razdire u
SAO Krajini, bivoj.
Na skupu u Korenici je bilo, po onima koji dobro vide, 64. Od toga je odbornika bilo
izmeu 20 i 30, a Skuptina biva SAO Krajine, to bi morao predsednik da zna verovatno
najbolje, broji bez drnike optine, koja je novoformirana, 112 poslanika.
277

Vjerojatno izruiti.

254

Molim vas, budite ozbiljni ljudi. Uzmite ovu moju priu kako god hoete ali jedna od
glavno napadajuih stvari kopja se udara na mene, je ono o emu danas nisam hteo govoriti
ovde a to je moja familija.
Gospodo, ja vam moram jednu stvar rei. Sluba dravne bezbednosti i Sluba ministarstva
unutranjih poslova je morala sigurno dobiti od vrha, jer je normalno kad se neto napadne
da se vrh te slube informie ako je to tako uraeno. Gospodo, do osloboenja Gline od
ustaa moja familija je bila u mom selu koje je zadnje frontalno prema Hrvatskoj. To je selo
g. Bogdania278 i on moe to da potvrdi. Kad je osloboena Glina dolazi do poziva, ali pitam
se ijih jer mi nemamo Hrvata a i ono to je bilo malo u Glini sredilo smo, imali smo 37 %
ali vie ih nema. Ostalo je neto malo u Glini i sa nama ive dosta asni ljudi i sa njima nema
nikakvih problema. Preeno mi je, poto imam 2 kerke, silovanjem, ubijanjem, sruie mi
kuu. Postavljam ja sebi pitanje, u kojoj dravi ja to ivim? Gde sam ja to krenuo? Bez mog
odobrenja i volje moja familija, brat koji je ukljuen od prvog dana, mnogi Banijci ga znaju
jer je jedva od Vojske iskamio da izvue svu tehniku sa onim nesretnim Vajagiem279 iz
Dvora i Dobrijeviem280 koji je ovde govorio i rasporedio gde treba da ne bi palo ustaama u
ruke, jedan dan ih pokupi posle jednog delirija ena u koji je upala i odvede njih za Panevo
kod sestre osmoro u dvosoban stan. Nijedan svojim potezom nisam ni traio ni pomagao
dok g. Crnevi281, koga mnoga sirotinja zna jer ne znaju kuda e, mi nije rekao: Prebaci to,
to je sramota jer ti sestra ima 3 sina, koja su dva od 17, a jedan od 19 g. i spavaju sa mojim
kerima, od 17 i 15 g. u istoj sobi. Gospodin Crnevi je opet od nekog uo tu informaciju.
Tako je, gospodo, naen smetaj. Stan nije moj iako sam imao ponuda da samo prihvatim
ovu politiku o kojoj sam malopre govorio.
Imao sam ponuda da imam stan na Dedinju, kako neko ovde spominje. Ministar ua
moe da potvrdi jer sam mu pokazao ugovore. Nueno mi je sve uz rei: Ako nee to na
Dedinju jer ipak nije lepo, evo ti u Novom Beogradu blindirani stan i ne moe ti niko nita.
I jedno i drugo sam kategoriki odbio. ivim u Majskim poljanama u Glini. U Kninu ne
ivim jer mi Vlada koja je vladala nije imala smetaja prva 3 meseca. A kad doem dole
spavam u starakom domu ili odem u Benkovac u hotel. Drugi smetaj nemam. Mislim da
slino i ostali ministri ive.
to se tie naputanja kua koja je jedina u toj ulici napisana od ustaa kad su upali na
podruje Gline. To je gospodo moja kua.
Pred Prijedorsku skuptinu282 se dogodilo jo neto zanimljivo. Ja u vam rei svoje
stavove. Ovog asa sam, a slinu sam priu uo i od predsednika Republike, pa i od dosta
lanova Vlade, samo jedna mala prolazna institucija prema vrhu srpske politike. I od kad
smo uli u ovo radimo po tome. Na Prijedorsku skuptinu 2 dana prije toga, na tu moju
kuu koja je propala totalno iznutra zbog toga to sam pravio dravu sa Milanom Babiem
u Kninu te zime, razbijaju se prozori, ubacuje se kamenje. Ja bih molio da me dame izvinu
jer pria nije dobra ako je orginalno ne kaem. Znam da ima opozicionih novinara, znam
da ima svega ali molim radi Tumana283 i sveta da to ne objavljuju. Na papiru duplome i
kamenju pie ovako: (Ono prvo sa slovom J) Slobodan Miloevi i Radovan Karai.
278

Svetozar.
Nikola.
280
Nikola.
281
Branislav.
282
Rije je o zajednikoj skuptini RS i RSK koja je odrana u Prijedoru 31. listopada 1992.
283
Franjo, predsjednik RH.
279

255

Proe kao kordunski voa. Za vas koji ne znate kordunski voa je bio Mitar Obradovi,
jedan od predsednika koji je pristao na Vensov plan i dobio metak. Zato? Nadam se da e
sluba nekad na to odgovoriti. Nekome smrdi odnos PaspaljHadi-Miloevi-Karai284Koljevi285-Krajinik286 i ostalo. I g. Vojo eelj . Jer kada je dolo stanipani na junom
ratitu pomo je zatraena i stigli su meu prvima i najpre radikali. A pomo, opet neizdana,
je stigla od te matice Srbije po kojoj i neki u predizbornoj kampanji imaju pravo da laju,
pljuju. A ona kakva je takva je, Srbija je naa. Njezino rukovodstvo je izabrao njezin narod.
Mislim da mi koji smo u tom malom sklopu oko rjeenja ovog naeg interesa moramo se
ponaati onako kako neko diktira. Ako neko od vas misli da moe postati eik u svom ataru
gledajui ga sa nekog brdaca grdno se zavarava.
Tuman je pripremio koncert. Degoricija287 ga je preko Arensa288 i Okuna289 saoptio.
Trae se novi pregovarai jer ova dvojica ofera, skladitara, vercera, ratnih protera i ne
bih da izbacujem neke vulgarne stvari, nisu dobri, oni su pretvrdi. Trebaju doi neto
pronjeniji, koji e prodati malo ovog djela oko Siska, pa onog kod Karlovca, pa malo, ako
se ikako bude moglo, i Benkovac i Obrovac. Bitno je da sam ja vladar.
Ponovo podvlaim, Skuptinu sam sazvao za 25. kada su mi bile pripremljene ove stvari
i od 25-og a kako je poeo rat klatarim po junom ratitu (molim ratnike, ne one koji
nisu dole, da kau), samo 3 dana sam obuen boravio sa svojim jedinicama, sa najboljim
prijateljima koji su isto ovako prozivani kao ja pa su sada proterani od odreene oligarhije.
Eno ih kod Bajne Bate na bosanskom ratitu. asni su i poteni, morali su se vui jer su
naoruavali narod. U tim danima sam izgubio svog najboljeg prijatelja koji je odrastao sa
mnom zajedno i onim momcima koji sjede tamo. Mnoge nisam video dole, ali sam ih video
kada dva puta prave Skuptinu u mojoj Glini za moje ruenje. Poslanici iz Gline, ovde
prisutni, mogu to potvrditi tu je i predsednik Skuptine, ne izglasaju meni nepoverenje kao
poslaniku. Znai, dva puta mi rade taj modus. Igrom sluaja, moram rei imam pametnu
sekretaricu i kad ona pozove da se vratim hitno u Glinu onda je to ozbiljno. Kad to nije
prolo onda kreu na ovo formiranje oblasne skuptine, idu i sa te pozicije sruiti Paspalja
jer je on vrlo opasan. On Tumanu otvoreno kae: gospodine, granica je na Kupi. I za
Zapadnu Slavoniju nismo se dogovorili, a o ovom drugom delu emo jo raspraviti. Tu je
moj problem.
Situacija u kojoj se nalazimo nalae upravo ono to su traili neki poslanici ovde a to
je, u ime onih mrtvih, u ime djece ive i svega ostalog ja vas molim , ako nekome neka
pitanja nisu jasna, ako neko treba da me neto pita kao predsednika Skuptine jer moramo
tu najpre raistiti, slobodno me pitajte, slobodno me ogovarajte i napadajte, ali traim da
ova Skuptina izglasa meni povjerenje ili nepovjerenje jer ovaj narod mora jednom da bude
naisto da li smo mi za Srpsko jedinstvo ili smo mi za bratstvo i jedinstvo.
Hvala.
(Aplauz)
Molim poslanike da glasaju o ovome to sam sad rekao.

284

Radovan.
Nikola.
286
Momilo.
287
Slavko, pregovara RH sa srpskim pobunjenicima.
288
Geert Ahrens.
289
Herbert.
285

256

[]Za predlog da ja ostajem i dalje predsednik Republike skuptine od 220 poslanika


glasalo je 141 poslanik.
[]Prelazimo na dnevni red:
1. IZVETAJ DELEGACIJE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KOJA JE UESTVOVALA NA PREGOVORIMA U NJUJORKU I ENEVI
Izvetaj ste dobili u pisanoj formi i zamolio bih predsednika Haia da izae za
govornicu.
Ako neko nije dobio izvetaj dobie.
GORAN HAI:
Jednom sam ve pozdravio i sada ne moram da vas pozdravljam. Moda u svoje izlaganje
poeti neobino i vrlo mi je neugodno to u tako morati da ponem jer sam danas ovde
neto doivio to mi javno niko nije rekao i to da nisam u funkciji u kojoj jesam verovatno
bi se zavrilo drugaije nego kako e se sad zavriti.
Kada se o nekim optubama pria onda im se daje znaenje i pojedinci koji ne znaju
istinu mogu da sumnjaju jer im se neto pria verovatno je istina.
Na sednici Vlade koja je bila pre vie meseci u Oblasnom veu u Beogradu predsednik
ili podpredsednik Vlade, ne seam se tano, predloio je da naa drava uveze marlboro i
novac koji se od cigareta zaradi da se stavi u fond, da se oroi i da se od kamata plaaju ova
deca koje je g. Medi290 pomenuo i da se plaaju ene poginulih i teko ranjenih. Veina
ministara je to prihvatila i ja sam kao predsednik neki svoj amin dao, smatrao sam da je
to bilo mogue. Sada doivljavam ovakvu zamenu teza, da sam ja vercer cigaretama dok
neije ene i deca nemaju ta da jedu ili da (izvinite na izrazu) ene moraju svata da rade
za 10 maraka a predsednik Republike verca marlboro za milon maraka. To je neto to
nije oprostivo nikome. I svakako e morati da snosi odgovornost za ovo to je rekao, a ja
ako sam kriv snosit u mnogo vie nego ostali. Predsednik Vlade e snositi odgovornost to
je tu la iznio. Prvo, zato to je to la, a drugo zato to je direktno otetio Republiku RSK
i za milon nemakih maraka to nije pristao na taj posao. To je uraeno preko Republike
Srpske, naalost preko privatnih depova, tamo to niko nije iznosio na Vladi i ne znam ko
jo iznosi na Vladi neke stvari koje bi ile u privatni dep i napravljene za mnogo manje
para. Ovaj gospodin koji je to izneo vjerovatno e, ako mu se uskrati politiki imunitet,
morati odgovarati.
Toliko o tom uvodnom neobinom djelu. Kaem, vrlo sam, vrlo razoaran u takav nain
razmiljanja. Ponovo idemo na onu logiku: ko neto radi taj je lopov, a ko ne radi nita
taj je poten i ima pravo da kritikuje. Na alost, to je tako a koliko je ko radio ja bih bio
zadovoljan da samo Bog prizna jer narod kao narod kako vjetar piri.
Svi koji su eleli mogli su dobiti pismeni izvjetaj sa enevskih pregovora. Mogue je da
je neko eleo pa nije dobio, ali mislim da je to mali postotak, ali neko nije dobio to je zato
to nije eleo jer je do sada mogao dobiti. U izvetaju je napisano sve ta se tamo deavalo
bez ikakvog ulepavanja. Isto tako, mediji su pratili nau diplomatsku aktivnost i redovno
su obavetavali javnost tako da su svi pojedinci koji su to eleli mogli da prate ta mi tamo
radimo, a o tom da li smo tamo dobro ili loe raditi ovo je pravo mesto gde se o tome moe
komentarisati.
Moram vam rei zato se skuptina nije sastala da bi dala platformu sa kojom bi mi ili.
To je bio prost razlog, zato jer nije bilo vremena. Poziv za Njujork je usledio vrlo brzo, bio
290

Tihomir.

257

je hitan i skuptina bi trebala da se sastane u roku od dva dana, to nije bilo ni po teoriji
mogue. Ja sam izvrio konsultacije sa ljudima, sa kojima je to bilo mogue, i sve greke
koje sam mogao tamo napraviti snosiu ovdje posle vae diskusije i vaeg glasanja o mom
nepovjerenju ili povjerenju.
Odmah da kaem da mi nije jasno zato su od pojedinih izvetaa srpskih listova dole
neke teze da smo mi tamo neto potpisivali, kad mi tamo ne da nismo nita potpisivali
nego nismo nita ni prihvatili, a pogotovo da prihvatimo neto to bi bilo na tetu srpskog
naroda. Smatram da bi svaki potpis na dokument bez verikacije vas kao skuptine bio
nitavan i ne bi nikad sebi dozvolio takav luksuz da tako neto napravim.
Ako se seate u Borovu selu rekao sam da smo ovom promenom Ustava i ovim izborom,
ne mene, ime nije bitno, dobili neto novo to je bilo pokuano da se izostavi a to je bilo
da na prvom mestu bude narod, Skuptina, predsednik Republike pa tek onda Vlada i
ministri. Da predsednik Republike odgovara ovoj Skuptini, a Skuptina narodu. Po onome
to se planiralo i predlagalo da predsednika Republike moe da bira Skuptina a da moe da
ga opozove referendum to je do sada u svetu nezabeleeno. Mislim da takvu drskost imaju
samo Hrvati da to naprave. Ne kaem da su to oni nai Hrvati nego, to je rekao jedan
na srpski pjesnik: Hrvati su dovoljno drski da naprave sve, a ne hrabri. Ovo to je tamo
pokuano prevazilazi svaku vrstu hrabrosti.
Mi ovde imamo tenziju koja na sreu nije prola, a to je tenzija srpske Skuptine, odnosno
da oni koji su u manjini, koji su preglasani, to su verovatno ljudi koji se nisu bavili sportom
pa nisu navikli na poraze ili ih je neko drugaije nagovorio, pa da napuste i da ispadne da
smo ovde ostali i da ne moemo nita da odluimo.
U Njujork smo otili, naalost ne kako bi trebalo da idemo sa budetom koji imamo, sa
sredstvima koja treba da ima svaka drava, navrat nanos, sa sredstvima kako smo se snali.
To je problem koji sam izneo i u Borovu selu pa su mi pojedinci nabijali na nos je li to
predsednik Republike pria o takvim stvarima. Naalost, takva nam je Republika., a kad
bude bolja situacija verovatno e doi i bolji predsednik.
U Njujorku, to moram da vam kaem, i pored svega to vam govorim sad, to je dosta
pesimistiki, mislim da je ovo optimistiki deo i pozitivan je, smo imali status dravne
delegacije uz policijsko obezbeenje i tretman dravne delegacije na svim nivoima od
dolaska na aerodrom tako i u pregovorima tamo.
Nama je bilo jasno, isto kao to je Tumanu bilo jasno da Srbi nee prihvatiti Vensov
plan pa ga je on zato prihvatio, da Tuman nee prihvatiti bilo koji sporazum koji u prvoj
taci kae da se Rezolucija 802 mora ispotovati u potpunosti.
To bi znailo krah njegove politike. To ne bi trebalo da ide u javnost. Mi moemo da
oekujemo svaki as i posle ovih upanijskih izbora da se to desi. Ali, nama ne bi bilo nita
bolje ni sa drugim hrvatskim partijama.
Na princip sa kojim smo prili pregovorima bio je da pregovore podelimo u dva dela.
Prvi deo da se raspravlja o Rezoluciji 802 bezuslovno. To smo i dobili. U prvoj taci naeg
sporazuma koji smo usaglasili sa kopredsednicima i koji je (rei u vam kako je Tuman
na to reagovao) takav da se u prvoj taci kae da Hrvatska mora bezuslovno da ispotuje
Rezoluciju 802. Znai, sve teritorije koje je silom zauzela mora da napusti. U drugoj taci,
dolazi posle toga, da bi se mi eventualno razoruali (kae eventualno jer tamo ne pie ali se
podrazumeva) u skladu sa Vensovim planom, sa planom koji treba da armiemo i koji se
pokazao za nas dosta dobar bez obzira to ima mnogo nedostataka, ali mnogo je vie dobar.
U drugom delu tog dokumenta govorim o naim koncesijama. Kad priam o koncesijama,
poputanjima, imam na umu jedno a to je ne da bi neko tamo doao da prodaje Krajinu
258

i da daje neke teritorije. To nije bilo i rekao sam da se tamo nije nita potpisalo. To je bila
jedna politika i diplomatska igra, ne znam koliko ete me shvatiti ali ko eli shvatie a ko
ne eli taj uvek moe neto da kae protiv, ali mi smo pre 22. januara formirali Vladinu
komisiju, mimo ove redovne komisije koja je pregovarala sa Hrvatima oko nekih sitnih
stvari, i rekli smo da bi Masleniki most i aerodrom mogli eventualno, ako se dogovorimo,
da se osposobi za civilni saobraaj. Poto nema novinara mogu slobodno da kaem da smo
mi i predstavnici Vlade koji su to dogovarali, znali da je to ista utopija i da mi u ovim
uslovima i bar u jo nekoliko godina uslova to ne bi dozvolili. Ovo vam odgovorno kaem:
to nisam ni imao na umu da dozvolim. To sam prihvatio (ne znam koliko sam lukav i da li
mogu da budem lukav, ipak sam naivan posle svih ovih dogaaja koje sam dozvolio da se
dese u dravi u kojoj sam predsednik) kao neko nae lukavstvo kako bi Hrvate navukli da
prihvate ovo za ta naa deca, braa, roditelji ginu svaki dan na junodalmatinskom ratitu.
Znai, da napuste teritoriju bez sile.
Da bi nau dravu, kontinuitet dravnosti, shvatili ozbiljno i tamo se ozbiljno predstavili
nismo smeli da do 22. januara govorimo jedno, a posle 22. januara govorimo drugo, iako je
hrvatska agresija bila dovoljni uslov da i tako moemo govoriti. To nam je bio doker koji
smo uvek imali u depu i mogli smo to ponititi.
Na opte zadovoljstvo naih pregovaraa poslednji dan, to je bila trea runda pregovora
u enevi, postiemo taj sporazum. Hrvatska strana, koja se sa nama nije videla, bukvalno se
nismo videli ni u prolazu i sve insinuacije koje su bile da smo se sastajali sa njima nisu tane
i sva potrebna saoptenja pojedinih stranaka koja su ila, ovde mislim na SDS Krajine, iako
je dobro reeno nije bilo potrebno jer smo mi pre 22. januara rekli da sa ustaama nema
pregovora, a posebno ne posle 22. januara, (to sam ja rekao bar 50 puta), dok Hrvatska
stoji izmom na metru srpske zemlje, ove nae Republike, iako ja smatram da je naa srpska
zemlja mnogo ira nego teritorija Srpske Krajine, sa ustaama nema pregovora! Ponavljati
jednu stvar to je samo sa ciljem da ispadne da smo mi za pregovore kad neko to naglaava.
O tome sad ne bih sudio iako je to dobar predlog ali ga nije trebalo ponavljati.
Moram da naglasim, zaboravio sam, da smo u Njujorku pregovarali sa Vensom i Ovenom,
a u enevi su nastavljeni razgovori sa Arensom i Okunom. Tu je bilo manipulacija i oko
Arensa, da je on predsednik Grupe za manjine. To smo mi prvi dan isterali na istac i Arens
je dobio novu funkciju, privremeno mu je mirovala ona funkcija, tako da tu nema nikakve
dileme. Mi o manjinama moemo raspravljati, ali samo o naim manjinama kojih ima ovde
u Baranji Maarima, Hrvatima, Slovencima i dr.
Na zadovoljstvo kopredsednika Sporazum je prihvaen. Hrvatska delegacija telefonom
se konsultovala sa Tumanom i dobili su dozvolu da bi Sporazum i oni mogli prihvatiti.
Posle vraanja papira u Zagreb i kad su sutra i prekosutra Tumanovi drugi savjetnici videli
taj papir ocjenili su da je to katastrofa za hrvatsku stranu ako bi se takav papir prihvatio.
Tuman je papir odbio, vratio pregovore na poetak a svoju delegaciju osudio, kako nam
rekoe Arens i Okun, da su budale, da su dozvolili da ih Srbi (kao to ree moj prethodnik:
skladitari i oferi) nadmudre i da ih nadpametuju. Ovo je diplomatski presedan to je
Tuman napravio. Nije prihvatio stavove svoje delegacije koje je imenovao. To je moda
jedan mali pomak, moda u promilima, ali sigurno je pomak ka istini o srpskom narodu i
da reavanje srpske politike u celini ide ka pozitivnom.
Mi smo svakog trenutak na pregovorima imali u vidu, govorim u svoje ime, a siguran
sam i u ime ostalih koji su bili a ovu priliku bih iskoristio da zahvalim g. Mii Miloeviu,
mom savetniku i predsedniku Srpske svetske zajednice i gospoi Radmili Milentijevi, koji
su mi tamo pomagali, ne samo interes naroda kojeg mi ovde predstavljamo naroda i nae
259

Republike Srpske Krajine nego i naroda Republike Srpske i Republike Srbije i Crne Gore.
Iz onog to smo videli u Njujorku jer smo tamo imali stalne kontakte sa naim iseljenicima,
emigrantima i narodu srpskom na itavom kugli zemaljskoj, jer su nam tamo ljudi koji su
od 1945.g. u Americi rekli: Ako vi izgubite dravu i mi smo ovde izgubljeni jer mi nemamo
ivota i inostranstvu ako nema jedinstvene srpske drave.
U vaim diskusijama ete se sigurno kritiki osvrnuti, i treba, i budui da se sprema
nova runda pregovora u Njujorku (eventualno u enevi) i eventualnu platformu koju bi
dobili, ako bih ja ostao na ovom mjestu gde se nalazim ili ako bi bio neko drugi i taj sigurno
treba da ima platformu, ali bilo bi mi mnogo lake da nije bilo ove situacije koja je bila
sa Skuptinom i sa ratom i da smo mogli za svaku odluku i pred svaki put da se naemo
pred vama lice u lice, ovako zajedno, iako objektivno mnogi znaju da sam sa pojedincima
razgovarao lino i savjetovao se i da imam platformu sa koje bi mogao da radim.
Ovo sve to se desilo u Korenici je vrlo dobro i podravam. Kaem ovo sve, ograujem
se ne sve sto posto.
Oblasno organizovanje nae drave je neophodno i predsednik Republike pozdravljam
takav nain organizacije jer smo doli u situaciju, zbog objektivno teritorijalne organizacije,
do nemogunosti i paralizi funkcije vlasti na pojedinim terenima. Oblasno vee Slavonije,
Baranje i zapadnog Srema funkcionie. Oblasno vee Zapadne Slavonije naalost moram
rei da bi bilo bolje da nije funkcionisalo ako je mislilo da potpisuje separatne sporazume sa
ustaama. Ja neznam da li ima tu neko meu nama ko vjeruje da ustae kad ti neto prihvati
i kad potpie neki sporazum da on to ostvaruje za nau korist. Ako u to neko vjeruje onda
smo stvarno na nivou razmiljanja male djece. Naalost ovi predstavnici Oblasnog vea su
verovatno i bili su ubeeni da e moi vratiti Srbe pod ahovnicu da ive mirno. Ja sam
pesimista po tom pitanju i mislim da ne bi iveli mirno ni tri dana, ali maksimalno godinu
ili dve dana.
to se tie Daruvarskog sporazuma,291 on nam je bio veliki udarac na pregovorima.
Glavnina pitanja i u privatnom razgovoru sa kopredsednicima i u slubenim razgovorima
bilo je ta o tome mislimo, da li emo uhapsiti akulu,292 kako, ta itd.
Tamo sam rekao da je vrlo dobro to to su oni predloili i da tako treba da se reava
sukob Hrvata i Srba, znai kao dobrih komija dve drave, ali da je problem procedura
odnosno nain kako su oni do tog sporazuma doli. Nismo smeli dozvoliti da niko, pa ni
u Daruvaru, ni u Korenici predlae neto (drago mi je to sam danas ovo uo jer nije isto
miljenje kao u Daruvaru jer je ovo predloeno Skuptini pa da ova skuptina predlae a nije
ilo direktno sa Skuptine iz Korenice to je vrlo bitno i mnogo mi je lake jer smatram da
emo srpsko jedinstvo postii) to nije u interesu nae drave i naeg naroda. Niko ne sme
mimo institucije skuptine odnosno institucije Vlade i ovih naih institucija koje imamo
da se obraa direktno van Republike Srpske Krajine nekim institucijama u svetu. Ne zato
to to pojedinci ne znaju neto pametno da kau u obraanju nego zato to onda ruimo
autoritet nae drave, a ovaj put koji smo zapoeli polako ga zavravamo i ne bi smeli da ga
zbog takvih hirova napustimo.
Oekujem da danas raspravimo vrlo otro o svemu. Republika Srbija, naa matica je
pola u vrlo jasnu diferencijaciju, i to se vidi (moda je jedino slino to u Italiji) u obraun
sa najviim vrhom mita i korupcije. Ova nova Vlada koja treba danas da bude izabrana ili
291

Vidi: Republika Hrvatska i Domovinski rat, Dokumenti, knj. 7, HMDCDR, Zagreb, 2010., dok. br. 180, str.
247-249.
292
Veljko, predsjednik Oblasnog vijea SO Zapadna Slavonija i potpisnik Daruvarskog sporazuma.

260

mandatar, a vama bih predloio da mu dozvolite da 15 [?] jo ostavi da sastavi novu vladu,
da se konsultira sa vama, ako treba pojedinano, u svakom sluaju sa svim predsednicima
optina obavezno i da se napravi jedna nova vlada, ekspertska vlada privrednika koja e
se baviti onim problemima koji ivot znae, a visoku politiku e da vodi onim djelom
koliko to vlada treba da vodi vezano za resore i za svoje djelovanje kako je to uglavnom u
demokratskom svetu.
Kad sam ve za govornicom, da se ne vraam drugi put na neka pitanja da odgovorim,
vidim da neko hoe da mi postavlja replike, i udno je i dobro je kakvu dravu imamo
i kako se odnosimo prema institucijama, dobro je, dobili smo dravu i imaemo je a mi
emo naa srpska posla reiti, da vam kaem da sam pred trei put u enevi bio prisiljen
da donesem odluku da razreim dunosti predsednika Vlade jer sam mu u prijateljskom
razgovoru pomenuo da bi trebalo da podnese ostavku. Ne zbog potenja, ovde se ne radi o
potenju i ovde komunistike teze o nekim stvarima unutranjem neprijatelju, vanjskom
neprijatelju, izdaji itd, ne prihvatam. To su asni ljudi, svi u Vladi koji su bili, posebno
predsednik Vlade, ali zbog situacije, kako to sportski kau smatram da je to tafeta i da treba
da dou sposobniji i zbog odnosa koji su Vladi bili. Ne znam da li vi znate, Srbi smo i to
vam mogu rei. Naa Vlada je po 12 asova raspravljala oko nekih politikih stvari. Po 12
asova su se ministri svaali i jedna toka dnevnog reda je bila po 5-6 asova pa i 10. Svaki
ministar se javljao po 15, 20 pa i vie puta. Na Vladi se bukvalno moglo oekivati da se desi
ubistvo. Jo je malo falilo samo da se pojedinci potuku, to je bilo vrlo realno.
Iz ovih razloga, a te razloge sam video mnogo ranije, i u kojoj smo sada situaciji koja
je sazrela pa se javljaju problemi moete zamisliti da sam takav potez povukao. Ranije kad
sam trebao, za narod bi bio koristan ali bi se mogli posvaati i rasuti, mnogo ranije, i vratiti
na Tumanovu tezu da nas podele na 3 SAO ili JAO pa da posle SAO deli na optine i da
raspravlja ovako kako je pokuao da raspravi.
Zato sam se na ovu odluku odluio dosta kasno i spreman sam da snosim sve posledice
i u tom pogledu.
Ovde moram neto da naglasim da ne bi previe bili opet iz onog starog sistema da neke
ljude optuujemo. Mislim da dobar deo politike i ponaanja koji se pokazao u ovo vreme je
politika srca a ne izdajnika politika , iako ni, naalost , krajnji ishod bio na ruku Tumanu
jer je ono to bi Tuman eleo da nas rasturi.
Ovu priliku koristim isto tako, da se ogradim od svih insinuacija vezano za novi
pregovaraki tim. Gospoda koja su imenovana nijednog trenutka nisu kriva to je to Arens
rekao i to je to spomenuo. Naalost Veljko akula je pokazao da je Arens bio u pravu,
meutim to ne znai da je morao i za druge da bude u pravu i nema potrebe, niti bih
ja dozvolio da se sa ove govornice ljudi napadaju. Ja sam ak mislio posle ove Korenike
skuptine da je ovo saoptenje ilo u svet direktno mimo ove skuptine, mislio bih da je bio
u pravu i za drugu situaciju. Budui da to nije tano ja se od svih ovih insinuacija koje su
bile u novinama ograuje i taj nain raspirivanja mrnje meu Srbima osuujem.
Pozivam vas, po cenu svih moguih kadrovskih promena u ta prvo sebe stavljam, svoje
ime i svoju funkciju, jer kao ovek, to sam hteo da predloim na poetku ali se moje ime
mnogo spominjalo pa sam smatrao da nije momenta, ali u sada to rei da sebe stavljam
na raspolaganje ali da posle ove skuptine izaemo jedinstveni. Ne jedinstveni samo 15
dana i da se ponovo svaamo, nego stvarno jedinstveni da vidimo ko je na putu stvaranja
jedinstvene srpske drave i ko ima zajedniki cilj, a ko eli da se ponaa onako kako se
ponaa pojedini delovi DEPOS-a Srbije.
261

Zahvaljujem i pozivam na jedinstvo.


Hvala vam.
[]
LAZAR MACURA
Pozdravljam sve glasnogovornike i predsednitvo. Moram da se predstavim. Ja sam
Lazar Macura, nekad bio ministar za informisanje, a odmah da kaem da nemam nikakvih
ambicija da se vraam ni u Vladu ni pri Vladi. Prema tome, da ne shvatite da je to neto
radi sebe radim. Po profesiji sam profesor. Neko tamo ree dalmatinska magarad, ja sam
magare koje je prevelo vie knjiga i jedna od njih je i Silovanje Srbije, a meni se ini da
mi silujemo narod zato to neemo da odrimo izbore i da s[v]e bude legitimno. Ali, da
se vratim na ovaj Izvjetaj koji je Goran malo dopunio usmeno. Ja sam dobio taj izvjetaj,
proitao sam ga i malo u analizirati tekst.
Proitau i rei u vam s im se ne slaem.
Broj 1: Kae se: Rapublika srpska Krajina postoji ve treu godinu; da je nastala
istovremeno kad i Republika Hrvatska.. To nije tano. Prema tome o ovim stvarima se
mora voditi rauna. U pravu je bitno ko je prije neto napravio. Republika srpska Krajina
je nastala prije Republike Hrvatske. O tome se vodilo rauna kada se stvarala dane bi posle
bilo problema, od zajednice optine itd. Znai, sve je ilo dan-dva ili pet ranije nije vano,
znalo se kad Hrvatska ima Sabor i onda su ile skuptine. Prema tome, to je bitno ovde
naglasiti. Nije moglo istovremeno nikako da nastane, neto je moralo prije da bude.
Broj. 2: Zahtev za razoruanje na podruju zatienih zona i ruiastih zona to se
odnosi samo na Srbe. Ovo je prigovor nae delegacije i prigovor je u redu. Meutim, u
Vensovom planu pie da se ovo odnosi samo na Srbe. Gospodo, Vensov plan je prihvaen.
Pitanje je da li mi imamo snage da sruimo plan Ujedinjenih nacija. Ako smo mi toliko jaki
pa da moemo da izbriemo onda svaka ast. Ali, u Vensovom planu izriito pie ovo, prema
tome, onaj ko je prihvatio Vensov plan ne moe sada naknadno da daje prigovore na takve
stvari. Ako moe u redu je, onda Srbi nemaju problema.
Broj 3: Zahtevi za uvoenje policijske i carinske kontrole prema SR Jugoslaviji i
Republici Srpskoj su neprimereni ratnoj situaciji i protivni Vensovu planu, prejudiciraju
politiko rjeenje poto ove nae granice tretiraju hrvatskim granicama. Molim vas, tano
je to, ali Vensov plan isto tako tano prejudicira politiko rjeenje i to je nesumnjivo tano.
U Vensovom planu u startu pie da je to mirovni plan u Hrvatskoj. Nema Krajine nijednom
pomenute u Vensovom planu. Pregledajte orginal, pregledajte i prevode, nigde se Krajina
ne spominje u Vensovom planu. Prema tome, ako je neko prihvatio Vensov plan on je
prihvatio da se prejudicira politiko rjeenje. (Upadica s mesta: to nije tano)
To ovde pie. Molim vas lepo. Bora Jovi je nas tamo omalovaavao i pljuvao kao da
smo mulci. Nismo ni nepismeni. On kae: ne prejudicira politiko rjeenje i vi ete se
posle povlaenja Ujedinjenih nacija opredeliti gde ete i kako iveti. Toga nigde nema u
Vensovom planu. Ko mi to nae ja ga astim im god hoe. Prema tome, govorimo o
injenicama i tekstu ta pie u Izvjetaju i Vensovom planu.
Broj 4: Zahtevi za uvoenje hrvatske vlasti u ruiastim zonama. Molim vas, ja sam sa
Viktorom Andrejevom, koji je bio ef civilnih poslova u sektoru jug, razgovarao o ruiastim
zonama koje ne spadaju u Vensov plan. One su nastale kasnije. U Vensov plan samo spadaju
srpske optine od Dvora do Knina. Drni je ruiasta zona, sav Drni. To znai da Hrvati
nam ue na vratu i mogu prakom da nas tuku.
262

Ruiaste zone, za one koji ne znaju a siguran sam da ne zna dobar dio poslanika a kamo
li zadnji vojnik na uki , to se mora narodu rei, nemojte zalagati narod, to nema nikakvog
smisla, su ovako reene:
Niija vojska u ruiastim zonama. Mjeovita policija srazmerno broju stanovnika.
Znai, u Drniu bi 70 % policije bili Hrvati. U drugim zonama uglavnom Srbi, da ne
govorim koje su to zone. Ali proporcionalno broju stanovnika koji je tu bio prije izbijanja
neprijateljstava. Ali, hrvatska vlast, gospodo to pie za ruiaste zone. To emo lako proveriti
preko UNPROFOR-a ima ih ti i gde god hoete. Ja svaki dan sa njima kontaktiram i
nezvanino pitam ta je mogue itd, ali ima i nekih dobrih signala. No sad raspravljamo o
ovom izvjetaju.
Prema tome, ruiaste zone su potpisane kao takve i tu mora da vlada hrvatska vlast, ali
niija vojska ne sme tu da bude. To poslanici moraju znati, a moda onaj zadnji vojnik ne
mora, u to ja ne ulazim, to vi odluite.
Broj 5: Zahtevi za vraanje Hrvata u Republiku Srpsku Krajinu a zanemarivanje brige
oko 300 hiljada proteranih Srba iz Hrvatske i preko 100 hiljada iz Zapadne Slavonije. To
je tragedija srpskog naroda. Mi zato nismo hteli prihvatiti Vensov plan i zato smo bili za
rat, a drugi su bili za mir. Zato sam ja lino prognan iz Knina gospodo i zavrio u Novom
Sadu. Isteran sam od nae policije, ja njima ne zamjeram jer je njima nareeno tako. Ali je
sramota to. Ja sam se vratio sada u Knin jer sam mislio da je hrvatska agresija 22. januara
sruila Vensov plan. Ako nismo bili sposobni da sruimo Vensov plan kad su oni napali
UNPROFOR i kad su tukli Ujedinjene nacije, onda mi nismo za ivot a ne da se igramo
drave. To su injenice i to ne moe niko pobiti. 22. januara pao je Vensov plan i mi nismo
to iskoristili da ga sruimo nego ulazimo i kae: Toka 1., a Tomberi293 kae nama: Ima
9 taaka i on ih tretira ravnopravno. Normalno, bezuslovno povlaenje Hrvata treba da
usledi zbog napada na UNPROFOR a ne zato to vole Srbe. Ja kao ministar nisam primao
plau i molim vas nemojte upadati. Ja sam bio volonter, bio sam direktor Radio Knina i
kao ministar nisam dobio ni centa a nisam nita ni opljakao to mi je SDB294 naturila i
potpisala ekipa Veernjih novosti. Tuio sam Veernje novosti sudu ali nema roite nikako.
Molim vas pitajte ljude u emigraciji, svi imate nekoga, kakav sam ja bio tamo i neprestano
me zovu da doem. U kojoj ulozi ja da idem sad? Da sad odem u Australiju, Ameriku ili
Kanadu, da priam, da odem tamo na poziv naih ljudi. Neko bi me obesio. Zato bih iao
kad nisam ni u jednoj ulozi. Ja sam profesor engleskog i talijanskog jezika, profesionalni
prevodilac i mogu da radim svoj posao i da ivim od njega . Onaj ko nema ta da radi neka
on brine o sebi.
Broj 6: Delegacija je radila u Njujorku od 16. do 23. februara 1993. godine i bila
je odluila da zahteva razoruanje i hrvatske vojske. Molim vas, mi smo to traili ali oni
jednostavno nisu usliili nae molbe jer Hrvatska, Boe moj, ostavlja svoju vojsku. Molim
vas, ja govorim kao neko ko se bavi nekakvim prevoenjem i radom na tekstu, prema tome,
neko moda ne radi dovoljno na tekstu i ne zna ta u tekstu pie. Ali, vidite ta dalje pie: i
svoenje njenog broja (misli se na hrvatsku vojsku) na mirnodopske standarde. Pa, hoe li
to RSK odrediti broj vojske u Hrvatskoj, molim vas lepo. Jesmo li mi normalni ljudi? Nama
se ovaj izvetaj daje da ga usvajamo. Ja ne mogu da prihvatim takav izvetaj. Znai, mi emo
Tumanu rei koliko treba da ima njegova vojska u mirnodopskom sastavu. To je apsurd.
293
294

Cedric Thornberry.
Sluba dravne bezbjednosti.

263

Molim vas, ovo su ozbiljne stvari, odluuje se o sudbini naroda i nemojmo samo frazama
da se sluimo. Mi nemamo mogunosti ni prava da utiemo na one u Zagrebu koliko e
imati vojnika. On moe da izmisli svoje potrebe i da, ne znam koliko da ih ima. Ovde pie:
mi traimo svoenje. Ko smo mi da traimo? Nas nigde nema u Vensovom planu. Nema
Krajine u Vensovom planu, ljudi moji. Ja jo jednom ponavljam: ima samo lokalne vlasti.
Na jednom mjestu se pominje regionalna policija a ne policija Krajine. Molim vas, taj plan
je trebao doi svakom ovjeku i koliko moe da ga shvati i razume. On je u Politici objavljen
sa kljunim izmjenama, gde je dolo da manipulacije javnosti. Prema tome, Boru Jovia,
po meni treba najvie kriviti jer je tada vodio taj komitet, ali Bore Jovia sada nema. Prema
tome, problematino je kako ga sada prozivati.
Broj 7: Predsednik RSK Goran Hai izneo maksimum koncesija. Pie ekavicom,
izvinjavam se ali ja sam ijekavac.
(Upadica s mesta: Kako govori u Novom Sadu)
U Novom Sadu govorim ijekavicu, a prevodim na ekavicu kako mi kau.
Proitau vam tekst pas vi recite jesam li ja konj. Kaligulin, onaj konj to je bio lan
Senata u Rimu. Moda je ovo to pie tamparska greka, ali, neka to onda kae onaj koji
je potpisao izvjetaj. Pie: Masleniki most, aerodrom Zemunik i brana Perua bili bi
van kontrole hrvatske i srpske policije. Dalje tekst slijedi: Ovi objekti sluili bi civilnoj
upotrebi jednog i drugog naroda, a bili bi pod kontrolom civilne policije RSK. Na ta se
misli, kad se kae i van kontrole i pod kontrolom. Molim vas, onaj koji je pisao tekst, to je
trebalo redigovati, ali, ja sada neznam ta je istina a ta nije. Da li je pod naom kontrolom
ili nije? Mi moramo biti naisto. Samo elim da dam dobronamjernu primjedbu. Tekst je
tu, vi ga moete proitati.
Broj 8: nije toliko bitan, ali bih ga proitao, samo radi ilustracije: Delegacija RSK
susrela je g. urkina295. Izrazi su vrlo bitni. Kakav je taj izraz: susrela je? dalje se kae:
koji je sugerisao prihvatanje autonomije u Hrvatskoj, jer u suprotnom unitavamo Srbiju
i postoji pretnja Kosovu. Ovo je delegacija odbila. ta je to urkin i ko je urkin, da
delegacija njega odbija? Ko je taj urkin? Ja nisam imao oseaj da se urkin neto zalae
za Srbiju. Sada odjednom on neto plae nad Srbijom. Druga je stvar ruski narod. Ali,
rusko rukovodstvo nije nita uinilo za Srbiju. Moglo je staviti veto pa ne bi bilo sankcija,
ili su mogli jednostavno da probiju sankcije. Ovo ne treba da pie, da su se oni susreli sa
urkinom i da je on predloio to to je predloio. Mogu ja da vjerujem u to, ali mogu i da
sumnjam u to. Jer, urkin se ba nije pokazao pro srpski.
Pod br. 9. pie: Odlueno je da se mandat UNPROFOR-a produi do 31.3. 1993. a
predloili smo produenje mandata na jo jednu godinu. Ovo to je Goran rekao nije
imao platformu nije prihvatljivo. On je morao imati platformu. Goran i ja se dobro znamo,
prema tome, nema razloga da se neto ljutimo jedan na drugog. On kae da je bilo hitno. Ti
si morao imati davno pripremljenu platformu za eventualne razgovore, pregovore, itd. Neko
ko se bavi diplomatijom i politikom mora unapred neke stvari da predvidi, a ne da se kae
da je odjednom dolo hitno iz Njujorka i da ja nemam vremena. Ti si imao vremena skoro
godinu dana od kako je UNPROFOR tu. Mi smo trebali krojiti mape, planove, platforme i
sve ostalo. Prema tome, tu ne priznajem predsedniku da ima opravdanje i da je poziv doao
hitno. On je morao raditi na tome da doe do poziva. Ako se neko bavi diplomatijom, on
mnoge stvari mora da radi iza lea. Ovde to nam neko kae dolje talijanai, molim vas,
295

Vitaliy Churkin.

264

ja moram vama rei da uvaavam Talijane i da nije bilo pokolja Srba na prostoru e sam ja
roen zato to su tamo bili Talijani. I to bi mi lake palo nego da me ustae kolju.
Umberto Bozi296 (ja malo pratim talijansku politiku scenu, malo sam studirao talijanski
i bio sam kod njih, a ne zato to sam profaistiki orjentisan) je sada u Italiji jai od Vojislava
eelja u Srbiji. Molim vas, zato se nije moglo sa Bozijem razgovarati? Samo bih vas
podsetio na neto: 1670.g. Begova kula u Islamu Grkom daruje se Stojanu Jankoviu,
Srbinu iz Ravnih kotara, iz Venecije. Znai, pod zatitom lava i Sv. Marka on dobija tu
kulu od Venecijanaca. Odkud pravo Hrvatima da sada dre Islam Grki i da rue tu kulu?
Nemojte vi meni sada prebacivati za Talijane ili ovo ili ono. Mi moramo raditi sa onima koji
mogu da nam pomognu.
(Aplauz)
Sa ini Pitersom297, koja radi dole, neki dan sam razgovarao. I ona kae za Istru (to
je za nas vrlo pozitivno, mada moete da kaete da on bleji bez veze, kao to su mi rekli
da sam magare, a to onda znai da njaem) da je ve rjeena. Cijela Istra, slovenaka i
hrvatska, koja im je darovana posle Drugog svetskog rata, dobija dvojno dravljanstvo i
najiru autonomiju. Zar to nije faktor na koji i mi moemo igrati, ljudi moji? Zato i mi ne
bi dobili najiru autonomiju, pa ako treba, dravljanstvo Srbije kao dvojno dravljanstvo?
Volio bih viditi ko e maltretirati one u Istri ako imaju talijansko dravljanstvo. Nama
je Vensov plan smrt, ljudi moji. Sa Talijanima treba raditi, molim vas lijepo, na razbijanju
Hrvata. Ja u raditi i sa onim iz Kine, samo ako hoe da pomogne da sruimo Hrvate.
Ne bih se mnogo osvrtao na line stvari, ali to, to sa Talijanima mi se nije mnogo dopalo,
kao ni ono dalmatinska magarad i sve ostalo. Ne moemo tako razgovarati. Ja nikad ne
bih svom kolegi, sa kojim sjedim u istoj klupi, rekao tako neto. Mislim da to stvarno nema
smisla.
Prema tome, ja ne bih mogao prihvatiti ovaj izvjetaj i mislim da nije u redu, zato to
ovde pie da naa delegacija ne pristaje na ono na ta je ve pristala Vensovim planom. Ako
je mogua ta varijanta, da mi potpiemo plan pa da ga ne potujemo, onda sam ja odmah
za to. Ali, opet vam kaem: ja sam doao nazad u Knin, ponudio se da radim i radim neki
posao tamo, sad nije ni vano ta radim, ali, vratio sam se samo zato to sam mislio da je
Vensov plan pao. Meutim, poto Vensov plan i dalje igra, ja nemam ta da radim u Kninu
i lino, vjerovatno, neu biti ni u ovoj skuptini, jer vidim da ovde ima mnogo ljudi koji ne
ive u Krajini a lanovi su skuptine. Mislim da ni to nije dobro.
Nije dobro da se ne udare proporcije i da se zna na koliko stanovnika dolazi jedan poslanik.
Molim vas lijepo, to se mora pod hitno razrijeiti. Izbore moramo imati, radi legitimiteta
preme vani. Nije vano koga emo izabrati ali je vano da imamo svoj legitimitet. Mi sami
sebe ne priznajemo, kako onda da oekujemo da nas drugi priznaju? Ono to Goran kae
da smo imali status dravne delegacije, na osnovu ega je to zakljuio? Na osnovu policijske
pratnje. Mi smo u svim razgovorima imali policijsku pratnju. Pa ta e on, za mene, nekog
dripca iz neke Bukovice da odgovara to me neko ubije? Spakuju te na aerodrom i ne daju ti
mrdnuti, odvezu u ambasadu kao kofer i vrate te kao kofer. Zato bi se onda blamirala neka
drava zato to je neki tamo poginuo? Prema tome, nema to nikakve veze sa dravnikom
delegacijom. To su pogreeni zakljuci i za to nema nikakvog osnova.
Ja bih imao toliko.
Prijatno.
296
297

Bossi.
Jeannie Peterson.

265

PREDSEDNIK MILE PASPALJ:


Samo bih vas molio da ne idemo u pravcu bratstvo-jedinstvene diskusije, nego da idemo
u pravcu jedinstvene srpske.
GORAN HAI:
Izvinjavam se ovo je posebna replika, poto je oito da se radi o zameni teza. Gospodin
ministar ili Lazo, je tu citirao na dopis pojedinim ambasadorima, elnicima Ujedinjenih
nacija. Moda je greka, ali ne znam zato bi to bila greka, to smo u izvjetaj stavili
hronoloki tok dogaanja o tome ta se tamo prialo. Na posljednjoj strani je ovo to smo
mi na neki nain prihvatili, bez potpisa, na strani 6. Sam Lazo ree da nekad treba biti lukav
i da ne moramo sve jasno rei.
to se tie dvojnog dravljanstva, to sada prvi put ujem od jednog Srbina. Ranije sam
to uo od Milana Pania jedan paso, dva pasoa, heloy, itd. Ja sam mislio da to u Krajini
niko ne podrava.
_____________:
(upadica s mesta)
Dvojno dravljanstvo Srbije, Krajine, i neke sledee, ako je bude.
GORAN HAI:
Onda se izvinjavam, ako se tako mislilo. Jer, Pani je predlagao dvojno dravljanstvo
Srbije i Hrvatske, to nikako ne bih prihvatio.
(Vie govornika govori u isto vreme)
GORAN HAI:
Mislim da je svima nama cilj ovo to je Lazo predloio i to bi bio pravi put. to se
tie dravne delegacije, g. bivi ministar je verovatno pod dojmom Haga i naeg u paketu
odnoenje u ambasadu i vraanja na aerodrom, to ovde nije bilo. Bilo bi mi drago da je
mogao da bude sa nama tih 10 dana na pregovorima i da vidi kakav smo tretman imali.
Nismo mi imali status dravne delegacije zato to nas je uvala policija, nego smo imali
tretman i od ministarstva i od Vlade vajcarske. Imam papir u kome pie: Goran Hai
voa delegacije Republike srpske Krajine i predstavnik Republike srpske Krajine. To mi
je ovde u depu i mislim da je to na prvi zvanini dokument gde se vidi naa dravnost.
Druga je stvar koliko mi elimo da dobijemo dravu mislim da to svi elimo.
to se tie Vensovog plana, mislim da nije niko naivan, pa ni moj prethodnik, da ne zna
da smo Vensov plan mi iskoristili za svoju korist i da emo ga i dalje koristiti.
Zaboravio sam da kaem u ovom dijelu, ovo to je bilo u Korenici moglo je biti opasno,
ako bi ovde dobili podrku, a to je da se mijenja mandat Plavih lemova, odnosno da se
vraamo ponovo na januar prole godine i odbijanje Vensovog plana, odnosno direktno
zabijanje noa u lea zvaninoj politici Srbije. Siguran sam, ako ima neko iz Slavonije
moda e se javiti, da su u Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu plavi lemovi bukvalno na
liniji razgranienja, ima jo nekih 2-3 posto u Baranji da odu do Drave. Nema ruiastih
zona, a ako ih i ima, to su samo dve optine, Vukovar i Beli Manastir, koje bi u tom sluaju
bile Umpa zone, a ostale po onom programu koji je tamo raen, bile bi ruiaste zone.
Ovde nema ruiastih zona.
to se tie manipulacije sa ruiastim zonama, koje su ovde takoe bile prisutne, delegacija
RSK koju sam ja predvodio, ne da ne prihvata ruiaste zone, nego nismo dozvolili ni u
jednom dokumentu da se termin ruiaste zone prihvati ni u bilo kom kontekstu, tako da
mi ruiaste zone ne prihvatamo i one za nas ne postoje.
266

Kada se radi o policiji u Drniu, ili ne znam gde bi dola, rekao bih sledee. Kad je
Vensov plan aksiom, odnosno kad je amin za sve, zato nas zovu na pregovore u enevu i
Njujork, zato ne sprovedu Vensov plan, kad je on prihvaen i potpisan?
Hvala.
PREDSEDNIK MILE PASPALJ:
Zahvaljujem gospodinu predsedniku.
U meuvremenu, hteo sam da vam proitam jedan dokument:
Japanski vojni izaslanici i atae u Beogradu izraavaju svoje potovanje Ministarstvu
inostranih poslova RSK i ima ast obavjestiti ga o sledeem planu putovanja:
Namjeravamo da posjetimo Vukovar i Erdut. Japanski vojni izaslanici koriste i ovu
priliku da Ministarstvu inostranih poslova RSK jo jednom upute izraze svog osobitog
potovanja.
Ovo je original dokument, ko eli, moe da ga dobije na uvid.
Ovo je samo jedan od dokumenata koje smo dobili, a posle emo imati prilike da vidimo
i ostalo. Kina je 20 godina bila nepriznata zemlja, ali je ipak bila Kina.
[]MILAN BABI:
Osjeam veliku zabrinutost za dalju sudbinu srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini
i za samu sudbinu Republike Srpske Krajine.
Danas se na ovoj skuptini pokazalo da problemi koji su nam nametnuti prije godinu
dana i koji su doveli, i pored naeg spajanja, ujedinjavanja i stvaranja Republike Srpske
Krajine, i do politikih podjela, i to podjela oko pitanja opredeljenja za Vensov plan u
potpunosti i besulovno ili za Vensov plan sa modikacijama.
Na alost, moramo se ponovo vraati tom pitanju, jer to je naa sudbina, sudbina koja
zavisi i od nas samih i od meunarodnog okruenja.
Prilikom dolaska, odnosno pravljenje plana za Ujedinjenih nacija, postojale su dvije
opcije za angaovanje mirovnih snaga. U uslovima kada se Jugoslavija raspadala, ali kada
je Jugoslavija na prostoru Republike Srpske Krajine jo uvijek postojala, nama je, od
strane tadanjeg Predsjednitva Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, nametana
jedna koncepcija mirovnog angamana Ujedinjenih nacija, a kod nas je postojala i druga
koncepcija angaovanja Ujedinjenih nacija.
Sigurno je da prole godine malo ko u srpskoj Krajini zagovarao rat i produetak rata. Od
samih poetaka politike i demokratske borbe za svoje pravo na samoopredeljenje insistirali
smo samo na primeni tog prava i ostvarenju tog prava i za srpski narod, kao to su to
traili i dobili drugi narodi na prostoru bive Jugoslavije. Nae opredeljenje uvijek je bilo
demokratsko opredeljenje, opredjeljenje da se srpski narod izjasni za kakvu i koju dravu
jest, da se sam izjasni o svojoj sudbini.
U jesen 1991.g. Evropska zajednica uplela se bitno u arbitriranje unutar prostora bive
Jugoslavije, ali arbitriranje na jedan vrlo pristrasan nain, na nain da je nametala takvo
reenje jugoslovenske krize u kojoj bi se priznala samostalnost i nezavisnost svih bivih
socijalistikih republika Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije koje bi to zatraile,
i to u granicama koje je Tito nametnuo.
Evropska zajednica tada nije nepristrasno arbitrirala, ve je nametala svoju politiku
volju i nije potovala pravo naroda na samoopredeljenje na prostoru bive Jugoslavije,
ve iskljuivo pravo veine u bivim socijalistikim republikama Jugoslavije, da odlue o
statusu i o budunosti tih republika, a ne naroda. Po tom konceptu, u oktobru mesecu,
predstavnici Evropske zajednice nudili su tada srpskom narodu u tadanjim srpskim
267

autonomnim oblastima Krajini i srpskoj oblasti Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu, da


pristanu na takav njihov koncept i da prihvate da rjeavaju svoje pitanje kroz tzv. specijalni
status u okviru Republike Hrvatske. Niko tada nije mogao, niti hteo, a nije ni prihvatao
takvo nametanje od strane Evropske zajednice.
Upravo zato to smo tada u oktobru i novembru mjesecu 1991.g. pokazali svoju odlunost
da neemo da budemo u istoj dravi u kojoj e Hrvati veinom majorizirati srpski narod, u
kojoj e Srbi biti manjina u novoj nezavisnoj hrvatskoj dravi, prisilili smo da se u rjeavanju
jugoslovenske politike krize ukljue i predstavnici Ujedinjenih nacija.
Krajem 1991.g. Ujedinjene nacije tada nisu ule u politiko rjeavanje politike krize
u Jugoslaviji, ve su nastojale da upotrebom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija uspostave
prekid neprijateljstava, prekid rata, i da se u uslovima mira trai politiko rjeenje problema,
pre svega, pitanje statusa Republike Srpske Krajine, koja je tada ve stvorena. Tada je i
prvi put objavljena opcija Sajrus Vensa, po kojoj bi se mir uspostavio na taj nain da se
Jugoslovenska narodna armija povue sa srpskih teritorija sa prostora Srpske Krajine, da
se teritorijalna odbrana Srpske Krajine raspusti, razorua, da se oruje stavi pod kontrolu
UNPROFOR-a, da na prostoru srpske Krajine postoje samo lokalne i regionalne snage koje
bi bile naoruane iskljuivo pitoljima.
Drugi elementi tog plana bili su sledei. Iako je u planu stajalo da on ne prejudicira
politiko reenje, u njemu se pominje prostor na kome bi se angaovale mirovne snage
Ujedinjenih nacija kao razne oblasti u Hrvatskoj.
Trei element tog plana, za nas bitan, bilo je odreivanje prostora tzv. UMPA zatienih
podruja. Podijelili su ih na 4 sektora: sektor istok, zapad, sever i jug. Na prostoru sektora
istok obuhvaena su sva podruja koja su pripadala srpskoj oblasti Slavonija , Baranji i
zapadnom Sremu. U sektoru zapad obuhvaene su optine, pored Okuana, koje su
pripadale srpskoj oblasti zapadna Slavonija i ve bile u sastavu Republike Srpske Krajine i
srpski prostor zapadne Slavonije koji su hrvatske oruane snage okupirale, prostor nekoliko
optina zapadne slavonije. Sektor sever i sektor jug obuhvatao je podruja optina bive
SAO Krajine, ali ne u celosti. Nije obuhvatao prostore koji su se pripojili jednoj od optina
SAO Krajine ili koji se opredelio da formira posebnu optinu u prostoru SAO Krajine, a to
je prostor ranije nekadanje optine Sisak, a jo ranije optine Sunja, odnosno nama poznate
nae optine Sisak-Caprag, prostor Krnjaka, prostor Plakog, prostor Vrhovina, prostor
Teslingrada i Metka, prostor Smokvia, Zemunika, skradinskog zalea, Bratikovaca,
srpskog dijela nekadanje optine Drni, prostor Velike to je bio prostor od otprilike jedne
treine SAO Krajine, na kome je ivelo i ivi i dalje 55 hiljada stanovnika, od ega 98 posto
srpske narodnosti i koji je bio, demokratski izraenom voljom, u sastavu srpske autonomne
oblasti Krajine. To je bio trei element tog Vensovog plana.
Ma koji smo tada, u ime SAO Krajine, zapadne Slavonije, istone Slavonije, Baranje i
zapadnog Srema, odnosno Republike Srpske Krajine, razgovarali o tom planu, traili smo
raspravu o pojedinim elementima tog plana. Vlada srpske oblasti Slavonija, Baranja i zapadni
Srem se na jednoj od svojih sjednica izjasnila za prihvatanje tog plana, a takav svoj stav iznela
je i na sjednici Predsjednitva SFR Jugoslavije, na kojoj smo svi prisustvovali. Takoe, Vlada
srpske oblasti zapadna Slavonija prihvatila je takav plan. Meutim mi predstavnici tadanje,
odnosno ranije SAO Krajine i tog dijela Republike Srpske Krajine, nismo prihvatili, niti
Vlada Krajine, niti Skuptina koja je zasjedala u decembru mjesecu u Kninu, upravo zbog
nedostatka i manjkavosti tog plana.
Koji su elementi bili manjkavi, ponoviu:
268

Prvo, to su se oblasti na koje bi dole mirovne snage Ujedinjenih nacija tretirale kao
razne oblasti u Hrvatskoj; zbog toga to se vrila iskljuivo demilitarizacija, razoruavanje
srpske strane, ne i hrvatske, zato to mirovne snage nisu dolazile kao snage razdvajanja, ve
snage koje su razoruavale iskljuivo srpsku stranu i one predstavljale jedini garant zatite
zone pod zatitom; nismo prihvatili ni zbog toga to planom nisu bili obuhvaeni prostori
koje sam malo prije nabrojao, a koji se danas spominju kao ruiaste zone.
Meutim, na sjednici Predsjednitva Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije
nije nam se dozvolilo da razgovaramo o modikacijama, niti primedbama na pojedine
delove plana, ve iskljuivo da plan prihvatimo u cjelosti, potpuno i bezuslovno. Meni, kao
tadanjem predsedniku Republike Srpske Krajine, preostalo je jedino da odbijemo takav
plan, a to je uinila i Vlada, i svi ministri Vlade RSK koji su tada prisustvovali toj sjednici
Predsjednitva.
Nije se radilo o odbacivanju mirovnog plana, o tome da je neko tada zagovarao rat, ve
iskljuivo o tome da se otklone nedostaci plana koji bi za nas bili tetni. Na alost, poslije
godinu dana, 22. januara pokazale su se sve slabosti toga plana. Hrvatske oruane snage, u
koje niko nije dirao, koje nisu rasputane, koje su se za godinu dana umnoile i organizovale
kao organizovana hrvatska vojska, napala je teritoriju Republike Srpske Krajine i zone pod
zatitom UN-a i tzv. ruiaste zone i zone pod zatitom na prostoru optina Obrovac i
Benkovac.
Posle donoenja Rezolucije 802 Savjet bezbednosti, kojima se trailo povlaenje hrvatske
vojske sa podruja pod zatitom, to se nije ostvarilo, ali istovremeno ta rezolucija je traila
vraanje tekog naoruanja pod kontrolu UNPROFOR-a.
Poslije godinu dana, ponovo smo sada u istoj dilemi. Meni se ini, pored toga to je
ova skuptina ostala na okupu, da su ovi problemi ova razliita iskustva sa primjenom
Vensovog plana i sa ovim dogaajima od posle 22. januara, danas i uslovili pomalo razliito
istupanje pojedinih poslanika, zavisno od regije odakle su doli. Ne moe nikako stajati
neija insinuacija ili klevata da su poslanici srpske oblasti Krajine u Korenici imali namjeru
da se izdvajaju iz RSK, da sami pregovaraju sa UN-om, da vode samostalnu politiku, koja
nije u nadlenosti niti oblasti Skuptine, niti oblasnog vijea. To je samo rezultat muka i
svega onog emu su Srbi sada izloeni na prostoru srpske oblasti Krajine, a bojim se, ne daj
Boe da se to desi i na prostoru Slavonije i Baranje.
eljeli smo u Korenici da tu, svi okupljeni sa prostora Krajine, pokuamo da se popravi
zatita Republike Srpske Krajine, da UMPA zone, kako ih zove, budu zaista zatiene i tu
smo razmatrali tekst pisma generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, Butrosu Galiju jer 31.
marta istie produeni mandat UNPROFOR-a., poto Franjo Tuman ve trai produetak
mandata UNPROFOR-a za est mjeseci, ali na potpuno drugaiji nain od onoga kako
je UNPROFOR odnosno mirovne snage do sada bile angaovane na prostoru Republike
Srpske Krajine. Tuman je zatraio u svom pismu da Hrvatska bude ta koja e sklapati
sporazum sa Ujedinjenim nacijama oko zatitne zone na kojima su rasporeene mirovne
snage. Tuman je takoe traio da se taj novi ugovor izmeu Hrvatske i Ujedinjenih
nacija vee za politiko rjeenje pitanja zona pod zatitom na taj nain da one budu u
sastavu Hrvatske i u ingerenciji hrvatske vlasti. Mi smo se u Korenici zato vodili za tim
da onemoguimo takva Tumanova nastojanja, da svijet uje glas, da mi to neemo, niti
moemo dozvoliti, niti na to pristati.
Mirovne snage su dole na teritoriju Jugoslavije, na teritoriju tadanje Socijalistike
Federativne Republike Jugoslavije, iji je Srpska Krajina bila deo i ne postoji nikakva
mogunost da Hrvatska sada ugovara produetak mandata iskljuivo sa Savjetom bezbjednosti.
269

To bi, u stvari, znailo prejudiciranje politikog rjeenja i stavljanje nas u poziciju na koju
mi ne moemo pristati. Nae pristajanje na takvu poziciju jeste nestajanje srpskog naroda
na prostoru Srpske Krajine. Zbog toga je sada vrlo vano da se mandat Ujedinjenih nacija
produi na takav nain da se ne prejudicira politiko rjeenje, da nam ne nameu politiko
rjeenje koje mi ne elimo, a ne elimo nikakav aranman u sastavu Hrvatske.
elimo sada da se mandat UNPROFOR-a produi, uz modikaciju, na taj nain da
zaista zone pod zatitom, ali i ostala podruja koja se sada ne tretiraju kao UMPA podruja
budu u potpunosti zatiena. S tim smo se rukovodili kada smo u Korenici usvajali tekst
pisma Butrosu Galiju, ali taj tekst pisma prosledili smo Skuptini Republike Srpske Krajine,
da ga ona raspravi i da, ako ona ocjeni da je ispravan, da ga ona poalje Butrosu Galiju i
Savjetu Bezbjednosti, jer naa sudbina, sudbina itave Republike Srpske Krajine, Slavonije,
Baranje i zapadnog Srema, i zapadne Slavonije, i srpske oblasti Krajine, je jedna. Mi smo
na istim mukama i zato moramo zajedno reagovati i traiti naina kako iz ovih muka da
izaemo.
Ujedinjene nacije i dalje treba da ostanu angaovane na prostoru Republike Srpske
Krajine. Njihovo angaovanje treba da ide na taj nain da Krajina bude sigurno zatiena.
Ali da li moe biti Krajina sigurno zatiena ako se ponovo potpuno razorua, preda u ruke
UNPROFOR-u, a Hrvatska i dalje priprema agresiju i sprema se na krajine? Tuman i dalje
poruuje da e orujem rjeiti pitanje Krajine.
Zato bih se osvrnuo na predlog Nacrta sporazuma, koji je naa delegacija, preko
posrednika Mirovne konferencije o Jugoslaviji, predloila hrvatskoj strani.
Na 6. strani ovog izvjetaja , stav 1:
Sigurno da se moramo sloiti sa zahtjevom za potpunim i bezuslovnim povlaenjem
hrvatske vojske na poloaj od 22. januara 1993. g. ali drugi stav tog sporazuma govori
sledee: Paralelan povratak tekog naoruanja pod kontrolu UNPROFOR-a. Ja samo
elim da upozorim ovu skuptinu ta to znai. To znai da se naa artiljerija, nae teko
naoruanje, ono ime se sada branimo, stavi ponovo u magacine, a da sada Ujedinjene
nacije, mirovne snage koje tu borave, sada ne na osnovu estog poglavlja Povelje Ujedinjenih
nacija po kojem odravaju mir, ve na osnovu poglavlja sedam, po kojem prave mir, imaju
pravo da upotrebe oruje. Znai, ne da sjede ponovo skrtenih ruku i prate nae uzimanje
oruja iz kasarne ako budemo napadnuti, ve da orujem brane uzimanje tog oruja. To zai
ovaj stav paralelan povratak tekog naoruanja pod kontrolu UNPROFOR-a.
Stvar je da Masleniki most, aerodrom Zemunik i Perua, ukljuujui i popratne objekte,
te put od mosta preko Zemunika do Zadra i put Perua Sinj, budu stavljeni na upotrebu
svih osoba kako bismo mi mogli koristiti ta dobra koja pripadaju Krajini i koja su Hrvati
uzeli, ako na tim podrujima ostane hrvatska vlast, ili hrvatska policija, kako to stoji u
jednom od stavova?
Dalje stoji da Poetak pregovora u cilju primena rezolucija Saveta bezbednosti,
ukljuuje i Rezoluciju 762. Meni zaista nije jasno zbog ega nae delegacije, koje odlaze,
ili u pojedinanim izjavama predstavnika nae Vlade, upotrebljavaju pojam Rezolucija 762.
ako se misli na njenu odredbu, po kojoj hrvatske oruane snage moraju a se povuku sa
prostora Miljevaca, to je ispravno. Ali, ta rezolucija prihvata i izvjetaj generalnog sekretara
Ujedinjenih nacija, koji je uao u njen sastav, po kome se odreuje sledee:
Proitau samo taku 10. Izvjetaja generalnog sekretara povodom rezolucije 762:
Savjet e zahtjevati da Rezolucija 762 preporui uspostavljanje zajednike komisije, kao
to je opisano u mom izvjetaju od 26. juna 1992.godine, da nadgleda proces ponovnog
uspostavljanja hrvatske vlasti u ruiastim zonama. Drago mi je da mogu da obavestim Savjet
270

da su i hrvatska vlast u tom podruju prihvatile ovaj koncept. Sastav komisije objavljen 17.
juna 1992. nakon konsultacija sa obe strane i sa posmatrakom misijom Evropske zajednice.
Nadam se da e se prvi sastanak komisije odrati u toku sledee nedelje, iako je jedna strana
odbila da uestvuje dok hrvatske vlasti ne povuku sve svoje snage sa drnikog podruja.
Jo se nije postigao dogovor o moguem mjestu prvog sastanka. Znai, Rezolucija 762
ne odnosi se samo na povlaenje hrvatske vojske sa Miljevaca, jer su Hrvati povukli svoju
vojsku a ostavili policiju, ve govori i o uvoenju hrvatske vlasti u ruiaste zone. Dodue,
u jednom pasusu izvjetaja govori se o tome da bi trebale srpske lokalne vlasti da utiu na
to da srpsko stanovnitvo prihvati hrvatsku vlast i da otkloni sva strahovanja i strepnje od
te hrvatske vlasti.
Apelovao bih na sve one koji uestvuju u pregovorima da ne citiraju Rezoluciju 762 bez
dodatnog objanjenja i naeg poimanja odredbi rezolucije.
Ovo bi bile moje glavne primedbe na predloge Nacrta sporazuma koji je dat u ovom
izvjetaju predsjednika Republike, sa kojima ja ne mogu da se sloim, upravo zato jer
proizvode dejstvo koje sam malo pre kazao.
Sigurno da niko od nas ne eli nastavak rata, ne eli stradanja, razaranja, da niku u
Republici Srpskoj Krajini nema pretenzije i na hrvatske teritorije. Ali, samo bih podsetio da
Hrvatska nama duguje, a ne mi njoj. Hrvatska nama duguje skoro itav prostor zapadne i
srednje Slavonije. Hrvatska je napravila genocid nad srpskim narodom od 1941.do 1945.g.
pobivi milion Srba. Ako bi se namirivali u zemlji, a ne u krvi, da Hrvatska za svaku ubijenu
glavu plati u zemlji, srpskom narodu pripada prostor i vei od Slavonije, koji Hrvatska sada
kontrolie.
(aplauz)
Zato i razgovori o naem odnosu prema rezolucijama, provedbi rezolucije 802 i ostalim
aktima, moraju da vode raunao prioritetima i stalnim naim interesima, da u pregovorima
na meunarodnoj sceni ne upadnemo u zamke i prihvatimo odredbe koje su za nas tetne i
iz kojih se moe teko izvui.
Trenutak je da i ova skuptina, cenei napore nae delegacije, predsednika Republike,
ministra spoljnih poslova, koji se mnogo angaovao na pitanjima, vodi rauna o ovim
stratekim interesima i da vodi rauna o svakoj odredbi koju prihvati, u razgovorima sa
posrednicima Meunarodne konferencije o Jugoslaviji. Pogotovo ne bi trebalo da se uputa
u razgovorima sa ambasadorima zaduenim za etika pitanja manjina.
Samo bih vas podsetio da je Londonska konferencija odredila grupe za razgovore
o pojedinim problemima na prostoru bive Jugoslavije: grupu za pitanje bive Bosne
i Hercegovina, za Kosovo, za diobeni bilans, za ekonomska pitanja, itd. Londonska
konferencija nije formirala grupu za reavanja pitanja Republike Srpske Krajine, odnosno
po njima, zona pod zatitom Ujedinjenih nacija.
Na bi zahtev trebao da ide u smislu da se u okviru Londonske konferencije formira
posebna grupa za reavanje pitanja poloaja RSK, a ne da nae delegacije razgovaraju sa
predstavnicima Konferencije zaduenim za etnika pitanja i pitanja manjina.
Cenim sve ovo to je u izvetaju pomenuto, kao problem i tekui rad Konferencije, ali po
meni neprihvatljiv je predlog sporazuma, kako ovde stoji, koji je postignut u razgovorima sa
Arensom i Okunom i hrvatskom delegacijom preko njih.
Predlaem da se ovaj izvjetaj ne prihvati, ve da se doradi i izradi nova platforma za
pregovore sa predstavnicima Konferencije o Jugoslaviji.
Zahvaljujem
(Aplauz)
271

[]ILIJA PETROVI:
Gospodine predsednie, gospodine predsednie Republike, dame i gospodo poslanici dan
posle potpisivanja ili prihvatanja Vensovog plana na onoj famoznoj sjednici Predsjednitva
Jugoslavije, imao sam priliku da u jednoj radijskoj emisiji u Novom Sadu, zajedno sa g.
Paspaljom, govorim o tome ta se to deava na sjednici Predsjednitva. Rekao sam tom
prilikom da Srbi ni u kom sluaju ne bi smjeli prihvatiti plave snage kao nekakav svoj garant,
za mir ili za ivote, ve svaku stopu srpske zemlje moraju oni braniti svojim ivotima i svojim
tijelima. Meni se ini da su ba na tom talasu zatajili neki srpski faktori. Ovde se ve pet ili
est puta pominje zaklana srpska deca pribijena na drvee. Ja jo nisam video te fotograje.
Moda one postoje, moda su dana nekoj instituciji koja se bavi ratnim zloinima, ali ako
nije to uraeno, onda treba shvatiti da toga nije bilo. Na cilj to se deava srpskom narodu
u tom ratu jeste to nije imao osjeaj za beleenje ili snimanje onoga to se desilo. Zbog toga
e i mnogi ratni zloini proi nazapaeni i nekanjeni, jer nijesu upisani i slikani.
Dakle, tu je oigledno neto zatajilo u samoodbrani. Vjerovatno su odreeni faktori
procijenili da je dovoljno prisustvo plavih snaga na jugo-zapadnom dijelu Krajine
i zbog toga se i moglo desiti da srpski policajci, u stvari srpska vojska, doekaju to sve
nepripremljeno. U ovom trenutku mi sada ne moemo, a i nije trenutak za to, utvrivati
poimenino ko je kriv za promaaj to, recimo, linija odbrane kod Zemunika, ili kod
Maslenice, nije funkcionisala. To e morati jednom kasnije da se uradi, a za sada bi bilo
dobro da se pozabavimo konkretnijim pitanjima. Zbog tih konkretnih pitanja, jo jednom
bih pomenuo Vensov plan, jer se tim planom premnogo manipulie. Na alost, manipulie
se i onom famoznom sjednicom Predsjednitva. Najvei deo ljudi ovde prisutnih ne zna
pojedinosti o toj sjednici i ako bismo povjerovali svemu to je gospodin Babi298 malo pre
rekao, onda bi to zaista bila jedna besprimjerna naivnost vlade Slavonije, Baranje i zapadnog
Srema to je dala saglasnost na to ili, moda, jedna prevelika neopreznost ili, u krajnjoj liniji,
kukaviluk.
Na toj sednici Predsjednitva, o Vensovom planu, vjerovali vi ili ne, najvie su govorili
gospoda Karadi,299 Koljevi300 i Krajinik.301 Oni su, ja mislim, najvei dio vremena
utroili da bi ubjedili gospodina Babia na potrebu da se prihvati Vensov plan. Sutina
njihovog ubeivanja, Karadi je to radio energino, (krupan je pa mu valjda to i dolikuje,
Koljevi mali pa miran, Krajinik uporan) svodila se na to da ukoliko Vensov plan ne bi
bio prihvaen, rat u Bosni bio bi odmah otvoren. Srpski narod u Bosni bio je potpuno
nepripremljen u tom trenutku za eventualni rat. Ali, ne samo to. Nepripremljenost srpskog
naroda u Bosni znaio bi istovremeno i potpunu blokadu Krajine. Procenjivali su, svi ovi
pomenuti asnici iz Srpske Republike, da bi to moglo znaiti otprilike i kraj onog jugozapadnog dijela dananje Republike Srpske Krajine.
U jednom trenutku, gospodin Karadi je ak i rekao: Gospodine Babiu, prijatelju,
drue, Milane, daj, kai, ako ti treba jo vremena, da vidimo ta je to, da ti pomognemo.
Bar pet ili est puta njegov odgovor je bio: Nema novih elemenata za promenu stava. To je
bio jedan izuzetno krut stav i on je potpuno odudarao od jedne, u jednom trenutku, molbe
gospodina enerala Mladia da se gospodin Babi ipak malo zamisli. Bilo je postavljeno
298

Milan.
Radovan.
300
Nikola.
301
Momilo.
299

272

pitanje: Znate li vi, gospodine Babiu, da je srpskom narodu ve dosta rata i da treba jedan
trenutak predaha. Babi je odgovarao: Nema novih elemenata za promenu stava.
Na alost, bio je dosta uporan gospodin Babi i ja moram da produim misao gospodina
predsednika Skuptine koju je jednom zaboravio da dovri, a koja protivrei jednoj malo
pre izgovorenoj misli ili formulaciji gospodina Babia on kao predsednik Republike
Srpske Krajine, Vlada Republike Srpske Krajine. Nije bilo ni predsednika Republike Srpske
Krajine u linosti Babia, niti je bilo vlade Republike Srpske Krajine.
Skuptina Slavonije, Baranje i zapadnog Srema, na Nikoljdan 1991.g. bila je
zloupotrebljena. Njoj je bio dat jedan sasvim drugaiji tekst Ustava prva strana Ustava
nego to je to bilo u Kninu. Kninski ustav sadravao je formulaciju: Teritorija Republike
Krajine sastoji se od teritorije autonomne oblasti Krajine.
Tekst koji je usvajan u Belom Manastiru glasio je: Teritorij Republike Srpska Krajina
ini autonomna oblast Krajine i srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. Ne
znajui za tu ujdurmu, u Belom Manastiru prihvaen je taj ustav, a na osnovu one podvale
iz Knina izabran je i predsednik Republike, ali kako ja kaem samoizabrani predsednik
Republike Srpske Krajine i Vlada Srpske Krajine. To je, dakle, bila jedna podvala, koja
je mogu vam rei poteno odnosno saznanje o tome, potpuno je promjenilo tok one
sjednice Predsednitva. Posle toga su videli ljudi da se ipak radi o neemu neobinom u
sluaju gospodina Milana Babia. Milan Babi je napustio sednicu. Posle jedno etri sata
ekanja desilo se ono to se desilo. Gospodin Paspalj je prihvatio taj stav da se ide na
usvajanje Vensova plana.
Vensov plan, bez obzira na sve slabosti, i svi na toj sednici prisutni, znajui za te slabosti,
ali ilo se svesno u jedan predah, u jedan mir koji je zaista tokom ove godine dana i bio.
Mi danas moemo esto uti od nekoga: A ta ako se desi da je Babi bio u pravu? Nije
on mogao biti u pravu. Nije on u pravu ni toliko to je 22. bio napad. To jeste povreda
Vensovog plana, ali ne vredi u ovom trenutku vraati se na to ta je bilo prije godinu dana.
Srpski narod u Republici Srpskoj Krajini imao je godinu dana predaha, mogao je da se
stabilizuje, da formira svoje lokalne organe vlasti
(agor u sali)
I, mogao je, dakle, da poradi mnogo vie nego to je uradio. Mogao je, rekoh, mnogo
vie nego to je uradio. Na nesreu, desilo se da su one tenje izraene i u Borovu Selu i
kasnije u Borovu naselju ipak, na neki nain prevlaivale.
Ja predlaem da se, u interesu jednog mirnog zavretka ovog skupa, u interesu jedne
staloenije odbrane na svem podruju Republike Srpske Krajine, prestane priati o tome
kako je neko izdao tamo kad je prihvatio Plan i da se okrenemo onome od ega ivimo.
Granicu Srpske Krajine moraju uvati Srbi koji su u Srpskoj Krajini. Nije moja stvar
da raspravljam o penzijama ja niti sam ministar za socijalni rad ili za nansije, ali kad
bi bilo malo vie razumijevanja za odnose u Republici Srpskoj Krajini, kad bi bilo malo
vie tolerancije izmeu svih nas, kod bi bilo malo korektnijeg odnosa prema onome to
dobija Republika Srpska Krajina sa strane, izvesno je da bi i pomo, koja stie otud, bila
racionalnije iskoriena, a i ono to je pokrenuto u privredi Srpske oblasti Slavonije, Baranje
i Zapadnog Srema moglo biti racionalnije iskorieno i na drugim podrujima. Ja zbog
toga jo jednom plediram na jednu visoku dozu tolerancije, na spremnost, na saradnju i na
razmiljanje o budunosti srpskog naroda. Sve drugo, se rasprave, priseanje na ono to je
nekad bilo zaista ne vodi niemu, odnosno vie vodi na Tumanovu vodenicu, nego to
koristi narodu.
Hvala vam. (agor u sali)
273

[]STEVO RATKOVI:
Gospodine predsjednie, potovani poslanici, iz konteksta izvjetaja gospodina
predsjednika Republike, a takoer iz obraanja poslanicima, odnosno ovoj skuptini
najmanje dva puta pomenut je tzv. Tajni sporazum koji je sklopljen u Daruvaru, a
sklopljen je izmeu predstavnika oblasnog vjea Srpske oblasti Zapadna Slavonija, odnosno
predsjednika izvrnih savjeta optina Pakrac, Daruvar, Grubino Polje i Podravska Slatina.
Znai, sviju optina Zapadne Slavonije, osim optine Okuani.
S obzirom da na skuptini oblasti Zapadna Slavonija je ovaj sporazum okvalikovan kao
neprihvatljiv i kao akt koji takorei prelama sudbinu Zapadne Slavonije u korist Republike
Hrvatske, ocjenjujemo da bi trebalo voditi rauna da vie optina, koje sam pomenuo, u
Zapadnoj Slavoniji ne mogu predstavljati dosadanji predstavnici, odnosno predsjednici
izvrnih savjeta.
Ugovor, odnosno sporazum u kopiji imam na raspolaganju, a ja pretpostavljam, ako
postoji potreba da se proita integralni tekst toga tajnoga sporazuma da e biti toliko
vremena, odnosno da e biti i dobre volje da se on u cijelosti i saslua. S obzirom da je
ovaj dokument donio takorei neprocjenjivu politiku tetu ne samo interesu Zapadne
Slavonije, ne samo interesu srpskog naroda ove srpske oblasti, nego i itavoj RSK, postavlja se
pitanje: koliko se jo mora upotrijebiti rije trpjeti da nas predstavljaju takvi predstavnici,
odnosno predsjednici izvrnih savjeta, odnosno takvi predstavnici Oblasnog vijea Zapadne
Slavonije?
Hvala.
[]NIKOLA MADAKOVI:
[]Predsednik Republike odluio je da smeni predsednika Vlade zbog razloga to
Vlada ne funkcionie, to nema svojih stalnih slubi, to nije teren pokriven, to nema
praktino nita to jedna Vlada treba da ima. Ja vas pitam: ta ima ova naa skuptina, osim
ovih estomjesenih zasjedanja? Niti jednog skuptinskog odbora , niti jedne skuptinske
komisije. ak ni sekretarijat Skuptine ne radi onako kako bi trebalo, nego tumaenja o
Poslovniku daje ministar pravosua.
[]Imamo sada i situaciju da su praktino propali pregovori o Bosni i Hercegovini.
Znai trebamo i dalje teiti ka naem dravnom ujedinjenju sa Republikom Srpskom, jer
e sad dugo vremena proi dok se mirovni pregovori o Bosni ne nastave, a nas to ne moe
zatei nespremne.
[]GORAN HAI:
Ja se ponovo javljam, jer je bitno da tok ove skuptine usmerimo ka konanom cilju,
odnosno sa konkretnim predlozima, i treba neke stvari objasniti, budui se nekoliko
poslanika javilo sa nekim pitanjima, da to razjasnimo i da neke dileme reimo.
Prvo, ne znam da li vi to znate, veina vas zna da Vensov plan nije potpisao niko od ovih
ljudi ovde prisutnih a ta to znai? To znai (mislim da je to profesor engleskog pomenuo) da
neke stvari moemo raditi ispod ita, odnosno neke stvari moemo raditi da nadmudrimo
drugu stranu.
Vensov plan je prihvaen u onom dijelu koji nam odgovara i ne bi to trebalo sa strahom
vie da se eksploatie. Ako bi bili u situaciji da zbog tog Vensovog plana doemo u situaciju
da neto bude na tetu ovog naroda , mislim treba otvoriti tu posljednju kartu i rei emo:
Vensov plan nismo potpisali i to ne prihvatamo u svako doba ga moemo sruiti.
Sada, ako ga ruimo na ovaj nain, direktno ga ruimo u hrvatsku korist. To je jedna stvar.
Druga stvar, isto tako mom prijatelju g. Babiu u odgovoriti vezano za poglavlje 6. i 7.
pis kiping i pis mejking o promeni mandata. Za sad je na snazi poglavlje 6. i promenu
274

mandata neemo prihvatiti ni u kom sluaju. Jedino ako bi Skuptina donele drugaiju
odluku, jer promena mandata nam ne odgovara. To je jasno i to su stvari kojima ne bi
trebala ova skuptina da poklanja veliku panju, kad je to aksiom, bar za ovu delegaciju koju
ja predvodim. O tome nema rasprave.
Takoe je vrlo bitno to mislim da nema potrebe da raspravljamo, bar dok sam ja voe
delegacije-to se tie ruiastih zona, one za mene ne postoje i Rezolucija 762. isto tako, nju
niko nije potpisao i prihvatamo je samo onoliko koliko nam odgovara, a neko je spomenuo
Miljevaki plato, da se ustae povuku sa svojom policijom sa Miljevakog platoa.
Mi smo prihvatili razgovor o primeni Rezolucije 762, razgovor a ne tu Rezoluciju, i mi
emo u naem daljem radu insistirati da se primeni Rezolucija u onom delu koji nama
odgovara. Ako se trai neto drugo, mi neemo prihvatiti. Kao to Izrael nije prihvatio, ne
znam ve 111 rezolucija je bilo protiv Izraela i on nije prihvatio ni jednu rezoluciju.
to se tie pominjanja skuptine Republike Srpske, je da vas upoznam da je Radovan
Karai je sazvao skuptinu kad je bio u cajt notu i negde na sredini pregovora, ak pri
kraju pregovora iako se njihova Skuptina redovno sastajala mimo toga ali, ovaj primer
koji vi spominjete, to se desilo dok su pregovori trajali. I mi nismo prije pregovora imali
mogunost da sazovemo Skuptinu. Ja nisam iznenaen, kao to je to profesor engleskog
rekao, nego je takva skuptina bila otili smo na pregovore i prihvatili smo Rezoluciju 802,
a nije bilo rei ni o jednoj drugoj, ni o mandatu UNPROFOR-a ni o drugim stvarima koje
su ovde reene.
I da odgovorim Nikoli302 na ovo pitanje ta se tie prevare Vensa, jer mi jo jedan
argument imamo zato nismo prihvatili Vensov plan, i to g. Vens zna. Zato to sam ja lino
kada sam prihvatio Vensov plan rekao Vensu i Guldingu303 da ne prihvatam pola Hrvatske
i kao geografski pojam. Dokle god ovaj Vensov plan ide kako ide i dok nam odgovara, evo
napravili smo dravu to sada pokuavamo da radimo na itavoj teritoriji Krajine i tako
idemo. Ako se pokae da je to nemogue, da nas tim Vensovim planom koe mi emo taj
Vensov plan odbaciti i dobit emo ono to smo mogli dobiti i prije nastavak rata, odnosno
ili zauzimanje naih granica, pa ko voli nek izvoli!
(aplauz)
[]MLADEN KULI:
Gospodo poslanici, gospodine predsednie, nisam imao namjeru da se javljam u raspravi
oko Izvjetaja gospodina predsjednika iz prostog razloga to zadnji put iz Londona, u stvari,
pokazao je danas samo reprizu, ako je u pitanju sadraj jednog dokumenta koji predstavlja
moj interes ili interes onog koga ja predstavljam. Ali, gospodin predsednik Republike je
olako iznio neke kvalikacije za koje nije ni potraio razloge. Dovoljno mu je valjda da mu
sa strane netko suira i onda on odmah uzme, znadete, zdravo za gotovo.
Predstavljam Izvrni savjet optine Podravska Slatina.Valjda je to u redu kad se jedan
potpredsjednik Vlade se smije. Vjerojatno, dragi prijatelju Stevo304 u i ja imati tu priliku.
Ja bih barem pitao nekoga: ta si ti mislio? Jesi li ti lud? Jesi li ti pri sebi? Bilo bi
logino.
Gospodin predsednik Hadi je doao u Okuane i ignorisao je zvanine predstavnike.
Taman da su i kriminalci, kako su neki govorili ovde nije mogao ignorisati instituciju.
302

Medakovi.
Marrack Goulding.
304
Ratkovi.
303

275

Gospodin predsednik kae da institucije trebaju biti. Moda i ne trebaju. Bojim se ak da i


ne trebaju. Evo zbog ega.
Gospodine predsednie Paspalj, molim Vas budite ljubazni, objasnite Skuptini, meni ne
morate, zato dokumenat, a ovo je sedmi po redu mogu vam prezentirati koji je poslala
jedna institucija nae Republike Srpske Krajine ovoj skuptini ovde nije ni spomenut?
Nee ni biti. Radi se o tom sporazumu, radi se o instituciji ove drave, mada mi moemo
ignorisati sve redom, gospodo.
Ne znam da li je trebalo zavladati u nekom minskom polju, da bi neko dokazao da je
patriotizam barem jednak nekome ko po poloaju zauzima funkciju.
Ovaj dokumenat, koji nosi naslov 1.03., naslovljen je, izmeu ostalog, Skuptini
Republike Srpske Krajine, i mogu garantovati da je i dostavljen, mogu garantovati gospodine
predsednie. ao mi je to o takvim kvalikacijama i dokumentima koji saobraaju sa svojim
zvaninim, nadlenim institucijama nema govora.
Dalje, Oblasno vijee srpske oblasti Zapadne Slavonije od 10. maja,305 kad je konstituisano,
radi iskljuivo na sednicama. Ovim dokumentom, o kome vam govorim, radi se o zakljuku
vezano za taj sporazum. U tome Oblasno vijee iznosi nedvosmisleno u zakljuku da nije
odgovorno niti je sastavljalo, niti predstavljalo, ni tu, ni bilo gdje drugdje interese ni
Srpske oblasti Zapadne Slavonije, a kamoli interese Republike Srpske Krajine. Zato nije
oblast. Dakle, ni statutom, ni bilo kojim drugim dokumentom.
Ako su pojedinci iz Oblasnog vijea to radili, molim vas lijepo, ostavimo institucije i
odmjerimo kako valja, a ne bez argumenata i bezrazlono kvalicirati. Zbog toga, gospodine
predsjednie, mi je ao to, s jedne strane, zalaete se za izgradnju institucija, a s druge
strane, te iste institucije prozivate bez provjere.
Tvrdim da smo poslali dokumenat, koji je poslat i Vladi.
Isto tako, elim ovom prilikom da kaem dve-tri rijei, prije nego to kaem neto o
Izvjetaju.
Oblasno vijee od 10. maja izraava, iskljuivo izraava interese srpskog naroda u Zapadnoj
Slavoniji kroz akte i dokumente i ovlatenja koja ima kroz Statut i Zakon o teritorijalnoj
organizaciji Srpske oblasti. Zatim, kroz odluke Vlade o formiranju, kroz odluke Skuptine o
formiranju Oblasnog vijea i iskljuivo radi preko Skuptine, i njoj se obraa Srpska oblast
Zapadne Slavonije.
Usput, moram vam rei dve osnovne stvari.
Nije deniran poloaj Srpske oblasti, pa mnogi ovdje zamjenjuju teze kakva se
vri secesija, autonomaenje, itd. Zato gospodo, kad neko kae valjalo bi da iznosi i
argumenat.
Tvrdim da nitko nije zastupao interese Republike Srpske Krajine, a ne kamo da nekakvi
kvazi tajni sporazum, koga nitko nee ni da proita narodu, nego pria kroz tampu. Sistemom
i metodom lina, uvjerava vas u neto da bi pokrio vlastite brlje. Kad ja govorim o nekome
od mojih prijatelja, a ne izloim ta sam to ja uradio, vjerujte da hou sakriti neke svoje
odgovornosti. O tome na zadnjoj Skuptini bilo je dosta rijei na raun naih institucija
sistema. Ne samo, kolega Medakoviu,306 da nisu razvijene institucije Skuptine, nego nisu
razvijene ni institucije drave, pa danas nitko ne moe da obrazloi kontradiktornost tzv.
ratnog stanja i Zakona o merama o vanrednom stanju u Republici Srpskoj Krajini.
305
306

1992.
Nikola.

276

Ja traim izazov onih koji bi trebali da protumae to. Ne moe se zakonomernost i


zakonodavstvo zamjenjivati. Ovo je zakonodavni organ, a ni jedan drugi. Ako nije, onda
mora da ne znam neke stvari.
Ovo vam govorim zbog toga to proizilazi niz stvari, uvjeren sam da i ljudi koji rade neke
od tih neprimjerenih rabota nisu, niti mogu biti svjesni odgovornosti i konsekvenci.
Na Skuptini Srpske oblasti Zapadne Slavonije pokuao sam da ljudima ukaem da
je dunost u vanrednim prilikama, gdje spada i ratno stanje, a to je pitanje integriteta,
bezbjednosti Republike itd. (lan 2. toga zakona) odmah sazivati Skuptinu. Zbog toga
opravdano zamjeram predsjedniku Skuptine to nije ta skuptina sazvana. I ne samo zbog
toga.
Izvinjavam se ukoliko je netko iz Zapadne Slavonije, od 60 poslanika, primio izvjetaj
gospodina predsjednika. Koliko ja znam, sve one koje ja znam, s kojima sam ja bio nitko
nije primio, i ne sada ni jednom nije primio. I ne ovaj, nego ni jedan sastav dnevnog reda.
I ja tvrdim da ovdje u ovim klupama ima dovoljno i znanja i htenja i volje. Mnogi odavde
su pokazali to, zalaui vlastiti ivot da bi doli do ovih klupa, ne s namjerom da dou do
ovih klupa, da se razumijemo.
Zbog toga je bio neprimjeren nain takve frustracije da raspravljamo o pitanju
odgovornosti za nain voenja ove skuptine. U pet skuptina do sada, ovo je peta danas, ne
mogu nai ni jednog slova opravdanja da ova skuptina ne vodi politiku Republike Srpske
Krajine. Ja vam to moram rei. Ja tako osjeam. Neka me svatko opovrgne, ali molim vas,
argumentirano.
Kod nas se uvijek post festum u ovim klupama dogaa, a ne prije toga. Kod nas se
platforme raspravljaju poslije dogaaja, a ne prije toga. Rekli bi pravnici i za neinjenje i
iz neinjenja se moe nainiti teta, a ne samo iz injenja, a ako ovaj zakonodavni organ nije
inio, onda je vrlo valjano da su proputene neke radnje.
Lino sam uvjeren, zato to sam razgovarao, obavijestili su me ljudi od zanata u diplomatiji
da je predloeno naem gospodinu predsedniku i Republike i Skuptine i Vladi naoj da
napravi platformu ta je to Republika Srpska Krajina, kakav joj je status, koja dokumenta
ima i da se prezentira Mirovnoj konferenciji. To do danas nije nainjeno. U protivnom, ja
onda ne znam za to, mada imam niz dokumenata i one koje spominje jedan vrlo otrcan
mirovni plan, Vensov plan.
Nije napravljen dokumenat ta mi, kao Republika Srpska Krajina, nudimo Evropi,
narodu koji ivi na njenom prostoru. To prosto nije ponueno. Molim vas lepo, volio bih
vidjeti, nisam sam, od 270 poslanika, gospodine (ne razume se), ako ste to negdje strpali
u oak, onda bi bilo zgodno da to ovdje bude raspravljeno, a znam da je raspravljano po
drugi put u Borovu da se potvruje prihvatanje Vensovog plana.
E sad, moe li jedna skuptina igrati se diplomatije, pa malo je, malo nije, a da je se
istovremeno dri kao ozbiljan organ koji garantuje graanska, ljudska i druga prava,
manjinska itd, da imamo atribute, one koji su neophodni da ih jedna drava ima, a da
istovremeno nismo konzekventni u provoenju sistema koji izgraujemo u vlastitoj
republici? To su osnovna pitanja, barem kad sam ja sam sebi postavio dilemu ta je sa tim,
s im smo to izali pred meunarodnu zajednicu. Zbog toga sam uvjeren da bi bilo mnogo
primarnije kad bismo mi ovdje na ovoj skuptini, danas ili sutra, ali u svakom sluaju,
na ovoj skuptini ovlastili ljude i imenovali te ljude koji e zastupati interese Republike
Srpske Krajine. Naravno, kroz prizmu ovog izvjetaja, nema sumnje. Ali, molim vas, ovim
izvetajem nita nije ponueno. U ovom izvetaju, sve to je ponueno ili bar jedan dio,
277

nedostojno je jednog konzekventnog, jednog principjelnog, jednog ustavotvornog naroda.


Ne moemo se igrati s dostojanstvom. Pa, moe Vensov plan da slui i ne mora! Oprostite.
Iole ozbiljan ovek pitae: ko zastupa tezu da danas uzmemo, a sutra to ne priznajemo?
Svaki takav pojedinac bi bio prozvan neozbiljnim i neodgovornim, a jedan ovakav organ,
jedna ovakva skuptina mislim da to ne moe uraditi.
Ako se odluka koju smo donijeli ocjenjuje kao tetnom za ovu nau Republiku, onda
je moramo mjenjati ili u dijelu, ili u cjelosti. Mislim da je to osnovni princip od koga se
mora poi. Nisam vas htio zamarati, ali dozvolite, molim vas, i ja sam strpljivo sluao svakog
pojedinca.
Hvala vam lijepo. (Aplauz)
PREDSEDNIK MILE PASPALJ:
Poto je ovde bila prozivka nekih skuptinskih dokumenata, za platformu svih nas
dokumenti Skuptine Republike Srpske Krajine, koji su bitni za odnose i sa UNPROFORom i sa meunarodnom zajednicom su odluke Skuptine Republike Srpske Krajine od 22.
septembra 1992. godine, Deklaracija o ciljevima i namjerama Republike Srpske Krajine
od 18. maja 1992. godine, na temelj, nae dravnosti Ustav, zakon i o unutranjim
poslovima i o sudovima, i svi zakoni koje smo donijeli.
[]MILE RAENOVI:
Dame i gospodo, dragi poslanici, drago predsednitvo dozvolite da kaem nekoliko rei
kao poslanik ispred optine Okuani.
[] Ako vam kaem Vensov plan za sve, onda treba da vai za sve, a ne sad ispada da
smo mi najpametniji.
Neko je ovdje hteo da uje kako izgleda Plan, odnosno sporazum koji je potpisan u
Daruvaru. Vidite on vam izgleda ovako, a sad u ja da vam proitam i ta u njemu pie. U
isto vrijeme, rekao sam vam dok je predsjednik Republike proglasio ratno stanje, 18.02.
odnosno prije je bio jo jedan dogovor gdje je Mladen Kuli bio u Podravskoj Slatini, a to
je jo vei grijeh, razumete me, kud je rat a udno mi je da njemu nije trebao paso da ide
u Podravsku Slatinu jer koliko se ja sjeam, ona ak nije u ruiastoj zoni. To je druga
drava, Hrvatska je druga drava. A ovamo je Maslenica i ovo dolje okupirano i mi vodimo
rat s njima i proglasili rat, a on je prije toga u Podravskoj Slatini na jednom dogovoru prije,
koji je bio 10.02. A, 12. 02. 1993. g. sporazum u Daruvaru glasi ovako: da su uestvovali u
tom sporazumu akula Veljko, Duan Eimovi, Milan Vojisavljevi, Mladen Kuli, Lovri
ore i Radakovi Milan. Ne moram da vam govorim koji su bili sa strane Hrvatske. Pa,
kae ovako: Na celokupnom podruju koje sainjavaju bive optine Daruvar, Grubino
Polje, Nova Gradika, Novska i Pakrac, a koje je pod zatitom snaga UNPROFOR-a,
osigurae se sljedee:
a) potpuna obnova sustava za opskrbu strujom i vodom.
Pa molim vas, ak i srpske rei. Neki sustav koji sustav?
b) slobodno kretanje privatnog prometa cestama, ukljuujui Zagreb Beograd, auto put a
naknadni e pregovori obuhvatiti i komercijalni prijevoz;
c) omoguiti popravak pruge na relaciji Novska Nova Gradika
d) popravak telekomunikacijskog sustava, u skladu s rezultatima preliminarnog ispitivanja
stanja izvrenog u kolovozu 1992. godine s predstavnicima obiju strana,
278

e) osnivanje zajednike komisije za normalizaciju ivota graana u UNPA podruju, s


posebnim naglaskom na preispitivanju, te kasnije i na uspostavljanju socijalnih djelatnosti,
zdravstva, kolstva i sportskih aktivnosti.
f ) Neometani i redovni sustav na kontrolnim tokama, pod nadzorom UNPROFOR-a.
g) Omoguiti povratak svih prognanika,
h) Dopustiti civilima koji prebivaju na obje strane linije razdvajanje da rade na svojim
posjedima. Posebice je znaajno i hitno u ovom trenutku da se ratarima zajami prinos u
doba etve, kasne tijekom godine,
i) Sastanci predstavnika lokalnih vlasti, kako bi se raspravile metode budue saradnje,
j) Omoguiti postavljanje kontejnera, u skladu s postignutim sporazumom.
k) Za pripremu, provoenje i praenje, nadzor svih toaka formirat e se zajednika
komisija.
Sporazum potpisali drugari koje sam naveo, uz blagoslov trojice UNPROFOR-a sa
gospodinom Fierom307 i jo dvojicom.
[]A ovo svaom ast svima, molim vas, ali Srbi su najjai kad se sloe, a da jesu
najjai ja znam, jer smo u mom selu nas 53 ostali, a ilo e 3500 ustaa, a vojska nam je dala
jedan tenk. Posle toga radio Hrvatska, odnosno radio Novska objavila 146 Hrvata mrtvih,
vozili su ih i na prikolicama i svakako, razumete kao klade, mrtve, asfalt je bio sav krvava to
je bio epilog i nee oni da udare na nas, a bilo nas je 53. A ta velite, ovde, koliko nas ima,
pa koliki narod predstavljamo.
[]NIKOLA PLAVNI:
[]Pa, zar mi jo nismo formirali nae jedinstvene oruane snage ove Krajine? Pa, mi
jo ovde imamo svakakvih vojski. Pa, nama narod, ni vojska, jo nigdje nisam uo da pjeva,
nego ljudi bjee, boje se te vojske. Naa vojska u Pastui, ovjek im dadne kuu u kojoj
spavaju, pa malo prigovorio, pa oni zoljom maznu, pa mu zapale kuu. Pa, kau ta ti
komunjara, ta ti to kae?
[]Molim vas, vrlo je teko, teko je to. Ja se nalazim stalno dolje u bazi, meu ljudima.
Sluam njihove jadikovke, sluam prigovore, a najvie da ne funkcioniu sistemi vlasti. Pa,
kau kakva je to pravna drava, ako ovaj meni prijeti da e me ubiti, ako ovaj noas napio
se, pa ispuca dvije hiljade metaka, cijelu no piju i pucaju, moja djeca jauu, ne moremo
spavati? Svae se puca samo najmanje tamo gdje treba. ta ja, kao poslanik, mogu da
objasnim tome narodu? Pa, zato nema ovog , pa zato nema onog, pa kako onaj moj sin
stalno na poloaju, a ovaj hoda ovuda, ovaj krade, ovaj se bavi pljakom; pa zar za njega ne
vai ta vojna obaveza kao za moje dijete? Ja ne znam da li vi to imate primjera vidjeti, sluati.
Pa kau pa, ovaj se obogatio, ovaj verca, ovaj opljakao, ovaj prodaje cigarete na svakom
koraku poto god ko hoe i sve drugo. Da vidimo, molim vas.
[]Molim vas, ovde je postavljeno pitanje, kae se ta sa dezerterima? Kako utvrditi ko
je dezerter? Kako, na osnovu ega? Ja bih molio g. Martia Milana da na neke stvari ovde
koje se tiu njegove slube unutranjih poslova, kae ovoj skuptini zato se takve stvari
deavaju.
[]SLOBODAN JAREVI:
[] Gospodin Babi je dao primedbu da nismo trebali da razgovaramo ni o jednoj drugoj
stvari sem o primeni Rezolucije 802. Upravo pune tri nedelje mi smo odbijali da raspravljamo
307

Gerald Fischer.

279

o bilo emu drugom sem o povlaenju hrvatske vojske po taki 1. Rezolucije 802. Ali, mi
smo imali preko puta Svetsku organizaciju, koja nije htela da pristane na to, nego koristei
jednu odredbu Rezolucije 802, gde se kae da treba u isto vreme sprovesti i druge rezolucije,
pet dana u Njujorku su nas prisiljavali da istovremeno i sa tom rezolucijom primenimo
Rezoluciju 762 i 679. Ako hoete da znate, Rezolucija 762 je uvoenje hrvatske vlasti u
tzv. ruiaste zone, a Rezolucija 769 je blokiranje nae granice prema Republici Srpskoj i
Saveznoj Republici Jugoslaviji, s uvoenjem carine i policije od strane UNPROFOR-a. To
bi znailo hermetiko zatvaranje nae drave i propast suvereniteta nad svojim teritorijem.
to se tie pritisaka, mi smo ih odbacili. Ali neko je rekao da je diplomatija umetnost
morali smo popustiti, tek toliko da spomenemo da emo o Rezoluciji 762 razgovarati posle
primene Rezolucije 802, a zbog nae vrstine gospoda pregovarai su odustali od Rezolucije
769 I ona se nakon drugog dana u Njujorku vie nije spominjala.
Kad je u pitanju gospodin Arens, koji predvodi Komisiju za manjinska prava, mogu vam
rei da je predsednik Hadi, na prvom sastanku, u prvih 15 minuta, prekinuo pregovore
i zatraio da se ovaj gospodin povue iz pregovarake ekipe. Intervenisali su Oven i Vens
lino, obrazlagali da se njegova funkcija u manjinskoj grupi zaleuje, da nema nikakve
veze sa naim pregovorima I nakon ubeivanja mi smo pristali da nastavimo pregovore sa
njim.U prvoj rundi enevskih razgovora ponovo smo pokrenuli pitanje njegovog uea .
Onda su nam doneli spisak svih ambasadora Ujedinjenih nacija koji rade u enevi i kazali
su da su samo est ambasadora ovlaeni da pregovaraju u ovakvim sluajevima, a od tih
est etvorica su bila zauzeta, na drugim mestima i samo su bili slobodni gospodin Arens i
gospodin Okun, koji su dodeljeni kao zamenici Vensu i Ovenu. Uz takva obrazloenja i takve
garancije, mi smo poverovali da nije u pitanju ovek koji tu radi kao predsednik Komisije za
manjine nego kao predstavnik Ujedinjenih nacija, koji zamenjuje lorda Ovena.
U vezi drugih stvari na koje je ovde data primedba, a to su nae koncesije i neke denicije
u vezi policije, koje bi kontrolisale ove tri take: Masleniki most, Perua i Zemunik, tu su
bile dve faze u razgovorima i, na alost, u jednoj reenici su obe opisane. Mi nismo hteli
da pristanemo da pri upotrebi ova tri objekta ne bude naa civilna policija. itavih sedam
dana su nas oni gnjavili i onda smo mi predloili da hrvatska policija ne bude na delu
hrvatske teritorije a da onda naa ne bude na delu nae teritorije, nego da i na jednoj i na
drugoj teritoriji bude policija UNPROFOR-a, koja e voditi administraciju i obezbeivati
ove objekte za obostranu upotrebu, tako to bi, recimo, na aerodromu u Zemuniku Hrvati
koristili juni deo, a mi bismo koristili severni deo.
to se tie Plavog puta, to je bio na predlog, da bi ovu trasu puta od Maslenice
preko Zemunika do Zadra kontrolisala policija UNPROFOR-a, a ne hrvatska policija na
hrvatskoj teritoriji i ne srpska policija na srpskoj teritoriji. Znai, tu ne bismo izgubili nita
vie od Hrvata oni bi odstupili svoj suverenitet toliko koliko i mi svoj. Morali smo o
tome da razgovaramo, jer, uporno su ovi sagovornici govorili da Hrvatska kao drava ne
moe da ivi ako je mi cepamo na dva dela i ako ne uspostavimo privredne i druge tokove
sa Republikom Hrvatskom. Mi smo rekli: Hoemo sa njima ravnopravne odnose, kao dve
nezavisne, ravnopravne drave, koje su po nesrei susedne drave, navodei da smo te iste
ustupke hteli da uinimo i pre agresije 22. januara 1993. godine.
Ako jo neto ima nejasno, ja bih molio da upitate nas koji smo tamo uestvovali, a ja
sam lino vodio potpun zapisnik sa pregovora, jer su to dogaaji koji su istorijski i naim
generacijama neka ostane svaka re koju je bilo koji delegat nae delegacije izgovorio. Ovi
zapisnici su pri kraju. Oni nisu stenografski, u njima nije zapisana svaka re, ali, sadraj je
zapisan. On je sada u Kninu. Dve treine je gotovo i Vlada e verovatno Skuptini doneti
280

celokupne zapisnike sa ovih pregovora i da znate da u ponedeljak naa delegacija mora opet
da putuje u Njujork. Oni su nas zvali u petak, a mi smo odgodili put do ponedeljka. Sada je
ansa da potovani poslanici zauzmu stav koji emo mi braniti u Njujorku, da se ne bi desilo
ono to nam se dogaalo u Njujorku i enevi kad je skoro celokupna tampa Jugoslavije
pisala protiv nas i kada su nas dva puta prekidali i pitali da li smo legalni predstavnici
Republike Srpske Krajine, jer imaju indicija da smo mi izgubili vlast i da nemamo koga
da predstavljamo, uz stalne primedbe da su mnogo kooperativniji oblasni rukovodioci, sa
kojima se moe razgovarati, koji razumeju hrvatske potrebe i koji razumeju potrebe saradnje
jednog i drugog naroda.
Prvi dan kada smo poeli pregovore gospoda Vens i Oven su nam dali do znanja da smo
manjina u Hrvatskoj i da samo sa tih pozicija moemo da pregovaramo. To je bio jedan
hladan tu prvi dan naeg susreta sa ovim svetskim monicima. Meutim, mi smo otvorili
Glavu VI Povelje Ujedinjenih nacija i saoptili da one zemlje koje nisu priznate i koje nisu
lanice Ujedinjenih nacija mogu da u sva tela Ujedinjenih nacija iznose svoje probleme i
da punopravno o njima bude raspravljano u svakom telu Ujedinjenih nacija. Od tada nas
vie nisu dirali, ali su mislili da e nas preko ovakve primedbe umiriti, pokoriti i prisiliti da
prihvatimo sve ono to su oni u ime Hrvatske hteli da plasiraju.
PREDSEDNIK MILE PASPALJ:
Gospodine Jareviu, samo trenutak. Jedan gospodin sa mesta hoe neto da Vas pita.
___________:
(Govornik govori sa mesta)
Dolazim iz Obrovca. Vi sada u svom govoru rekoste da se u razgovoru govorilo o
prostoru Plave magistrale, od Maslenice, preko Zemunika do Zadra. Mislim da se radi o
dva razliita pravca ili Vi ne stojite dobro sa geograjom naeg dijela june Krajine, ili se
radi o neemu drugom.
JAREVI SLOBODAN:
Ja ne znam ba najbolje geograju, ali cilj je bio da se aerodrom Zemunik vee sa
Zadrom.
___________ :
Aerodrom je drugo, a cestovni prostori, magistralni pravci su neto sasvim drugo
(Govornik govori sa mesta snimak nerazumljiv)
JAREVI SLOBODAN:
Nita mi nismo prodali. Ja sam vama objasnio da hrvatska vlast ne bi ula ni na jednu
stopu srpske zemlje.
___________ :
Ula je duboko.
JAREVI SLOBODAN:
Ula je sada vojskom. Ali, saobraajnice su bile predloene i na drugim pravcima. Mi
smo razgovarali i o saobraaju do Senja, gde bi graanima Republike Srpske Krajine bilo
dozvoljeno da putuju i jadranskim magistralama. Govorili smo i o tome da bismo moda
koristili i luku Zadar, za izvoz i uvoz robe.
PREDSEDNIK MILE PASPALJ:
Ja u objasniti.
281

Niti ministar Jarevi, a i mi koji smo boravili gore, ni jednu stvar nismo odreivali da
nismo traili odreene karte za neke postavke. Jer, ustae su rekle da prihvataju sve, samo
da ne dou nae milicijske snage u kabrnju, Jasenice i Nadin. Mi smo to odbili jer je to
ugroavanje naeg suvereniteta. Kad se tie ove linije o kojoj govori ministar Jarevi, smisao
je bio drugaiji, a to je: da od Maslenikog mosta do Zadra povuemo liniju izmeu Hrvata
i nas, s tim to je na predlog bio da hrvatska strana (kao to je i sada) dri desnu stranu, kad
idemo od Maslenice prema Zadru, a naa da bude kontrola lijeve strane. Iz UNPROFOR-a
su nas samo pitali da li je UNPROFOR-u bezbjedno putovati izmeu ove dve strane. Mi
smo im rekli da su oni autoritet i da oni to treba da obezbede, a mi smo smatrali da je
to toga asa prirodna granica. to se tie ovog drugog pravca, u onoj koncesiji o kojoj je
razgovarano, ako se radi o aerodromu Zemunik, radilo se u tome pravcu da sjevernu pistu
koristimo mi, da se tu UNPROFOR postavi, a junu pistu da koriste Hrvati, iskljuivo za
civilni saobraaj na nadzor, bez vjeanja hrvatskih amblema. To je bila koncesija koju
smo mogli komotno da ponudimo, znajui da se Hrvatska povui nee dok je vojniki
ne istjeramo, a da li e to tjeranje biti dovde, do ove linije, ili do mora, to ovisi o nama,
najvjerovatnije, ni o kome drugome.
___________ :
(Govornik govori s mesta snimak nerazumljiv)
Plava magistrala je 20 kilometara junije od aerodroma Zemunik. Mislim da se radi o
nekim grekama koje ste vi napravili iz nepoznavanja geograje. Iz razloga sa tim ljudima, sa
tog terena, stie se utisak, a i kod nas, u Obrovcu stie se dojam da je Obrovac prodat.
JAREVI SLOBODAN:
Ja ne vidim da smo mi nita prodali, a ovu mapu i puteve smo dobili iz Knina.
___________ :
(Govornik govori s mesta)
Od koga iz Knina?
JAREVI SLOBODAN:
Vlada nam je poslala nacrt puteva.
___________ :
(Govornik govori s mesta)
Neko ree ovde da Vlada u Kninu nije ni radila, zato to nije imala uslova.
JAREVI SLOBODAN:
Na kraju krajeva, mi nismo nita potpisali. Hrvati su obeali da e poslednji dan do
11 asova doi da pararaju to, nisu doli, gospoda je dola u Beograd sa novim nacrtom,
na su potpuno odbacili, doneli su hrvatski, koji smo mi od a) do ) odbacili. Nita nije
potpisano. Od ponedeljka poinju pregovori od nule. Izvolite, predloite platformu, mi
emo nastupiti.
[]GORAN HAI:
Kada sam doao meu srpski narod ovde, mislio sam da ipak trebam da nastupim sa
jednom dozom poverenja. Ponavlja se ono to smo imali u istonoj Slavoniji, Baranji i
zapadnom Sremu gde smo uglavnom sa ustaama borbe vodili, kako smo vodili zna se,
bez ijedne izgubljene bitke a svu energiju sam utroio ja lino u to vreme na ostatku nekog
starog sistema, a ovaj put posle podmetanja i insinuacija, moram energiju da troim umesto
da se pripremim za ponedeljak za put u Njujork. Moram da je troim ovde, ini mi se posle
ovih uoljivih podmetanja.
282

Prvo da kaem ne znam zato je nekome dolo u pitanje put Maslenica-Posedarje, to


je tana linija nae Krajine, onog dijela. Kada bi to dobili, zbog toga je Tuman i poruio
pregovore, jer smo dobili kilometar i sa jedne i sa druge strane bude tzv. plava zona i ne
bi to trebalo da bude. Neko ovde sada spominje Obrovac. Kada bi neko prodao Obrovac
budite sigurni da ne bi bio ni Hai Goran ni ova delegacija ovde. Obrovac moe da proda
narod koji tamo ivi, neko od njih i da napravi ovo to se desilo u momentu sa zapadnom
Slavonijom, da narod iseli. Ovde je bilo postavljeno pitanje ratno stanje moram da kaem
je proglaeno na itavoj teritoriji Republike Srpske Krajine. Nije mi jasno kako jedan
predsednik optine moe to pitanje sada da postavi.
Drugo, to se tie zapadne Slavonije isto to moramo ovde rei odgovorno. Ima mnogo
manipulacija sa tim narodom koji je po meni najvie napaen, od nas svih koji smo napaeni,
neki ziki, neki na drugi nain. U zapadnoj Slavoniji je situacija moe biti jasno svima koji
tamo ive i koji su sa one teritorije a ive na nekoj drugoj teritoriji nae Republike i Srbije.
Republika Srpska Krajina je ona teritorija koju kontrolie naa vojska i milicija. Budui
da je ovo vrlo ozbiljna stvar, nemam pravo da vam to kaem bez obzira to ste vi skuptina.
Vrlo ozbiljni planovi postoje da se taj dio na nekom naem delu Republike ispravi, te
granice, da li je to Zapadna Slavonija, ne moram to da kaem decidno, eventualno da ne
bi saznao neko drugi. Zapadni Slavonci e se vratiti u zapadnu Slavoniju samo tamo kada
se bude srpska zastava vila na njihovim domovima kulture, na njihovim crkvama srpskim
ako su tamo ostale, ako nisu sruene. Pod ahovnicu, i pod neku drugu zastavu i na neku
drugu teritoriju gde nema nikakve zastave nee se nikada vraati. Jer da su to mislili, ja sam
siguran, da ne bi poeli ovaj rat i tamo bi ostali mirni i ekali da ih Hrvatska kolje. Ovo to
im neko obeava da e ih neko vratiti pod hrvatski suverenitet, to je podvala, oni e se tamo
vratiti ako mi svi budemo u stanju da oslobodimo njihovu teritoriju koja je jo naalost,
pod ustakom izmom.
Mislim da bi sve institucije ka drugim tendencijama trebali razbiti. Predlaem ako jo
ima diskutanata da budu kratki po ovoj prvoj taci da se ne usvoji, ili usvoji Izvjetaj.
To usvajanje ja u lino smatrati kao moralni in.
Ako se usvoji, ili ne usvoji sa nekim predlozima koji ovde nisu principijelni, ova gospoda
znaju da avans nije u ovoj ulozi tamo gde je, da je promenio mandat i da im je to reeno. I
ako se taj Izvetaj ne usvoji ostavka predsednika Republike evo sada stoji.
Hvala.
PREDSEDNIK MILE PASPALJ:
Hvala predsedniku Republike, meutim, pre nego to preemo na glasanje, poto smo
svi ozbiljni ljudi a ni ova delegacija nije neozbiljna ila na pregovore. Da vidite okvire iz
kojih mi niti smemo, niti imamo prava. Neka ovde danas diskusije istupaju iz toga.
Strateki pravac odnosa koje smo mi ovog asa imali i okvir naih pregovora. Ja u vama
samo dati okvire svega to smo mi radili. Zahtev za priznanje faktikog stanja drave, a
to je izraeno i u pismu pre naeg odlaska tamo generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija
od 10.11.1992. i mojih pisama meunarodnoj organizaciji kompletnoj, svim dravama,
predsednicima parlamenata vlada. Meunarodni faktor prava naroda i graana iz 1996.g.
Rezolucija 2006 Generalne skuptine Ujedinjenih nacija.
Odluka Vlade, molio bih da zapadni Slavonci ovo dobro zapamte zato mi nismo
denisali granicu u Zapadnoj Slavoniji. Odluka Vlade RSK o jedinstvenosti teritorija
Zapadne Slavonije, optine Pakrac, Daruvar, Grubiino Polje. Dalje, odluke oblasnih
skuptina Zapadne Slavonije i Istone Slavonije. Amandmani na Ustav Republike Srpske na
formiranju vojske Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, odluke zajednike skuptine
283

Republike Srpske Krajine, zajednike skuptine iz Prijedora. Geostrateki poloaj podeljenog


korpusa srpskog naroda na 5 dijelova. Ciljevi borbe iz kojih mi ne smemo istupiti i sve ove
nae igre. Alternativno stvaranje samostalne drave na etnikim srpskim prostorima bive
Republike i raspale Jugoslavije, ili sjedinjenje srpskih drava u jedinstvenu srpsku dravu s
pravom na opredelenje cjelokupnog srpskog naroda. Bjeanje iz bilo kakve tree Jugoslavije
s perspektivom mogueg stvaranja ekonomske unije.
Ovo u jo jednom ponoviti i ti vjetrovi mogu da zapuu a moda i puu.
Druga alternativa je stvaranje jedinstvene srpske drave koja bi se sastojala od teritorije
Republike Srpske Krajine i Republike Srpske kao budueg embriona zapadne srpske drave.
Ovo strateko opredeljenje ovisi o buduem prolisanju buduih teritorija Republike
Srpske u zajednici sa sadanjom Jugoslavijom. Uslovi u kojima su se odvijali ovi dogaaji,
gaenje meunarodnog prava od Saveta bezbednosti . Mi moemo priati ta hoemo, ali
oni donose odluke protiv daleko jaih i monijih nego protiv nas.
Ekonomske sankcije protiv Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srpske Krajine,
Republike Srpske. Latentna pretnja vojnom intervencijom posebno od NATO-a, Amerike
i Francuske. Odsustvo bilo kakve meunarodne podrke. Pojedinani sluajevi prava
koji su se masovno eksploatisali sredstvima stranih medija. Nepostojanost informativnog
sistema, iskakanja radio i TV studija iz sistema na podruju Republike Srpske Krajine,
pokuaji parcijalnih sporazumjevanja sa niim organima o tome je danas bilo diskusije.
Agresija Vojske Republike Hrvatske od 22. 1993. g. Neograniena vojna nansijska pomo
Republici Hrvatskoj, a rezultati koje smo uz sve ovo to vam ovde itam, postigli. Moda
nismo ni svjesni ta smo imali pre godinu dana. Prihvatanje stava da nema pregovora ve
od strane strateke odluke donose unutar centralnih legalnih tela. Znai, unutar Republike
Srpske Krajine. Za ovo je potroeno dobrih pola godine u radu podkomisija koje su sa
nae strane radile da nita ne urade kako bi izale iz okvira Republike Srpske Krajine na
meunarodnu scenu. Razbijanje interakcija nadlenosti i paralelni pregovori pojedinih
funkcionera. To smo razbijali da ne doemo na ono to neki ele lokalni pregovori. Prije
godinu dana Republike Srpske Krajine nije bila profesionalna drava. Ali, time nije mogla ni
uestvovati u bilo kakvoj konferenciji, a danas to vie nije sluaj. Republike Srpske Krajine je
uesnik u radu konferencije bive Jugoslavije na ravnopravnoj osnovi. Vre se soldae odnosi
putem diplomatskih odnosa, redovni kontakti sa najviim organima UNPROFOR-a,
kopredsednicima konferencije o bivoj Jugoslaviji, ambasadorima Evropske zajednice za
bivu Jugoslaviju, posjete naim ministarstvima ruskih ambasada, kontakti s ambasadorima
Bugarske, Francuske, Grke, Japana i Rumunije, SAD, razne politike grupacije paralelnih
delegacija Austrije i Njemake. Kontakt s meunarodnim humanitarnim organizacijama.
Politiki i diplomatski ni jedan milimetar teritorija RSK nije otuen, a posebno se to odnosi
na primenu Rezolucije 762, iz statusa nacionalne manjine, gospodo draga, koje nam je
bilo namenjeno od svijeta, diplomatski pregovori se diu na nivo ravnopravnog partnera
u Njujorku i enevi. Tako da ovo to smo sve radili a i pregovore u ponedeljak koji idu
Republika Srpska Krajina, da li mi to sami sebe priznali ili ne, ona postoji, ona je drava
srpskog naroda i naa unutranja previranja ne bi na tom polju smela da se deavaju.
Mislim da izvetaj predsednika i moje razmiljanje o izvetaju predsednika Republike
i o naoj delegaciji treba prihvatiti u cjelosti. Mi smo meu instanca globalne srpske
politike i tad smo imali sluha i duha odreenih da prihvatimo Vensov plan ali dravu emo
odbraniti sami. Samo svojom tvrdoom stavova bez parcijalnih interesa i bez pojedinanih
pregovaranja osim onih koji su predvieni tako jedino moemo doi do drave. Moram na
284

kraju da vam kaem, jedna dobra idovka je ovako rekla, a sline diskusije sam i ovde vidio
ali u suprotnom.
Gospodine Paspalj ako elite imati dravu onda svakoga ko vam spomene bilo kakav
oblik saradnje sa Hrvatskom ubite na licu mesta iz prostog razloga tri puta mislim da ne
smemo pogreiti. Jer, ne znam za mnoge, ali ja u svojoj familiji a bilo je govornika koji su
govorili, imamo i mrtvih i ranjenih i bez oeva, i bez nogu, i bez oiju i svakako. Molim vas,
ovde je neko govorio i o nekakvim odnosima vianja.
Ja moram ponovo da se vratim na jednu stvar. Mi Srbi smo puno emotivni.
Mi smo uspostavili u Pakracu odnose da se prelazi tamo-amo, ve pomalo poinju etnje.
Na drugim podrujima smo uspostavili odnose da putem papiria se javljamo svojoj rodbini,
onda oni nama. Ja u zavriti svoje izlaganje jednom primedbom, 1941. godine koja je
muna za Baniju i Kordun i kompletnu Krajinu, mojoj majci je odveden otac u Jasenovac ,
do danas nije dobila ni jednu poruku, i iva je ima dva sina i uesnici svega ovoga. Igra oko
Republike Srpske Krajine i njezine vanjske postavke prema Hrvatskoj nema. Ako neko eli
onda nije mesto ili vama ovde ili tome sa nama. Ja vas molim poto verujem da nema vie
diskutanata po pitanju prve take dnevnog reda, a ako ima izvolite.
[]PREDSEDNIK MILE PASPALJ:
Prelazimo na glasanje o prvoj taci dnevnog reda a to je :
IZVETAJ DELEGACIJE SRPSKE KRAJINE KOJA JE UESTVOVALA U
NJUJORKU I ENEVI.
[]Konstatujem da je Izvetaj Delegacije Republike Srpske Krajine prihvaen sa 132
glasa.
[]Druga taka dnevnog reda.
IZVETAJ O RADU VLADE OD POSLEDNJEG ZASEDANJA DO DANAS
Mislim, koliko vidim da predsednika Vlade Zdravka Zeevia koji je pod ostavkom
nema ovde da podnese izvetaj.
[]VOJIN UA:
Dame i gospodo poslanici, koristei svoje pravo koje mu pripada po Ustavu, predsednik
Republike nakon proglaenja ratnog stanja na predlog prvog ministra gospodina magistra
Zdravka Zeevia razreio je funkcije tri ministra. Posle toga, svi ste vi, nadam se, upoznati
sa situacijom to se deavalo na prostoru Krajine. Predsednik Republike je opet legitimno
se koristei svojim pravom smenio i samog prvog ministra. Time je automatski itava vlada
dola u poziciju u kojoj radi i dalje, ali pod specinim okolnostima. Ne moe se konstatirati
da je Vlada pala, i ne moe se konstatirati da je smenjen prvi ministar, sve dok to vi danas ne
potvrdite, kao to ne moete potvrditi i sve one tekstove, a radi se o uredbama sa zakonskom
snagom koje su doneene od 22. januara do danas. Dakle, procedura je sledea: prvo, i po
meni jedino ispravno treba raspraviti o legitimnom stavu predsednika Republike da smeni
prvog ministra. Skuptina e to potvrditi ili ne. Ako to Skuptina potvrdi, pala je itava
Vlada. Nakon toga predsednik Republike upoznae Vas sa svojim opredeljenjem o liku
novog prvog ministra.
[] GORAN HAI:
U om uvodnom delu ja sam dotakao ovaj problem i izgleda da nisam bio dovoljno jasan.
Ponovo se pitam da li stvarno nisam bio jasan ili neko to nije eleo da shvati. Posebno na
optube koje su meni lino dolazile na rad Vlade od jedne grupe ljudi. Sada kada je prvi
ministar smenjen ta strana podrava da se taj ministar smeni.
285

Vlada je u jednom trenutku u duem periodu dola u neku da je tako nazovem krizu
Vlade, u blokadu Vlade. Zbog po meni to je nevezano za line osobine i potenje prvog
ministra nego esto za njegove line nesposobnosti organizacione prirode ta kriza je izazvana.
Rekao sam, i to sada ponavljam da su u Vladi bili najgori meuljudski odnosi to sam ja
ikada u jednom bilo kom kolektivu i grupe ljudi ak i za vrijeme i dok sam bio u bivoj
Hrvatskoj pre etiri i vie godina, gde je bilo vie nacionalnosti a kamo li meu Srbima.
Vlada bukvalno nije mogla da sprovodi svoje odluke. Tu ne samo da su bile odluke od
nekih najvanijih pitanja kao to su policija, vojska, nansije, nego i oko najbanalnijih stvari
po pitanju informisanja i svih drugih stvari. Na prijateljski predlog predsedniku Vlade da
podnese ostavku i da ove tenzije koje sam imao kao predsednik Republike stalno od naroda
i ukazivanja na probleme u Vladi i zahtev za smenu obeano mi je da e predsednik Vlade
podneti ostavku. Ja sam to ekao i budui da je nije podneo ja sam po osnovu ustavnih
ovlaenja donio odluku da razreim dunosti prvog ministra sa obrazloenjem kako tamo
pie zbog nesposobnosti i zbog naruenih meuljudskih odnosa u Vladi to je posle meni
prebaeno da sam upotrebio komunistiki izraz. Ali, na alost ti meuljudski odnosi bili su
narueni.
Na nama je sada da tu moju odluku prihvatite ili ne prihvatite i da takoe prihvatite
ili ne prihvatite novog mandatara Vlade. Iz ovog svega, ovo je formalno ne, ali praktino
da jo dva nova glasanja o poverenju predsedniku Republike. Bez obzira to po Ustavu ne
moe da podnese ostavku normalno je da to mora kao moralni in da uini. Posle ovoga
to sam video prva toka dnevnog reda oseam da ete vi to napraviti po vaoj savesti, neu
da prejudiciram vau odliku, samo bih eleo da postupate kako ste u skladu vaih rasprava
dosadanjih, a ne po svaku cenu radi interesa da predsednik Republike podnese ostavku
da glasate o odlukama koje ste prije predlagali. Ja sam stvarno vrlo iscrpljen posle ovih
svih danas rasprava, i ne znam da li e biti u stanju da se popnem za ovu govornicu, osim
ako bude potrebno bilo da kaem ovu konanu re koju vie da spominjem. Ispada kao da
pretim.
Ja bih molio da shvatite da nemam ovde potrebe da mnogo priam. Imamo samo dve
mogunosti da stvari prihvatimo ili ne prihvatimo a posledice toga e doi same po sebi.
Hvala.
[]VUKOVI308:
Predlaem da se na iduoj Skuptini Zeevi pozove i da podnese on svoj izvetaj.
Ja sam informisan da g. Zeevi bio pozvan ovde, ali da ga je naa policija zaustavila, oduzela
mu auto i nije mogao Zeevi da doe ovde.
[]Iz tog razloga smatram da bi sada glasanje o nepoverenju ili razreenju ili, kako
hoete g. Zeevia i stavljanjem mandata u Vladi sve to zatakali, to Vlada nije radila. Mi
imao danas dosta pitanja i za ministra.
Prema tome, danas bi mogli otvoriti raspravu i postavljati pitanja i ministrima i pojedinim
resorima. Jer nije za sve Zeevi kriv.
Prema tome, moda je Zeevi i najmanje kriv, ali ja mislim da e vreme pokazati svoje.
Zeevi je moda i hteo napraviti red, moda se i ne slaem sa predsednikom Republike,
ali se moram slagati u ovoj Skuptini, jer je ipak gospodin Hai predsednik Republike. Ja
neu da kontriram, ali ja isto znam za neasne radnje mnogih ministara u to Vladi.

308

Milo.

286

Prema tome, nije Zeevi taj koji je trebao da sve to rijei i u tom kontekstu smatram
da je kriv i predsednik Republike i predsednik Skuptine. Ne mogu biti odvojeni od rada
Vlade. Mogli su sugerirati, uputiti, upuivati i tako dalje da Vlada tako radi, a ja vam kaem
sav taj nered, sav taj javaluk se sveo na ovaj na jadni narod.
[]JOI MILO:
Dobro je to moram paziti i na jezik sada, sada se i to prati, to nije loe naprotiv, ali treba
znati da hrvatski jezik ne postoji, postoji srpski jezik koji su Hrvati od nas uzeli ali nisam to
htio da kaem.
[]Ministre Martiu, poenta je svega, esto puta to govorim lopovi i oni sve skupa,
dooe do grla. To su ljudi jue posebno insistirali, ili tu zajedno sa nama, naravno da se
stane konano tome i na put, jer u Vukovaru se zaista svata deava. U Baranji je to, naravno
bilo pre pet est meseci, pa je navodno sreeno ali u Vukovaru je zaista dozlogrdilo. Ja sam
ak mislio i da optinske strukture , dok se danas nisam malo detaljnije upoznao , dobrim
delom krive, iako se mi svi ne moemo izuzeti iz toga. Meutim, video sam da su optinske
strukture ipak pokuavale, iako ne opravdavam onaj in to se desio u Vukovaru, meutim,
nije bilo dovoljno razumevanja da se stane svemu tome to se sada u Vukovaru deava. Ja
govorim o Vukovaru, ja sam tamo 50 godina i vrlo dobro poznajem.
Recimo, preksino transporter milicije ili kako se zove, ja vojnik nikad nisam bio, doe
pred ka u pola jedanaest i moli da se taj ka zatvori.
Ili ima obavetenja policije preko Radio Vukovara kojim policija apeluje da se ne puca
po gradu. Preventivno deluje organ uprave, kola, crkva itd, a policija zna se kako radi.
Ministre Vi to dakle bolje od mene znate.
Ja vas najljudskije, ispred graana Vukovara, dele Vukovara odakle dolazim, molim vas
konano da se stane hotaplerima i ratnim proterima na put jer od 36.000 izbeglica, ako je
tano, moglo bi da se vrlo lako desi i dalje.
Ovde sede predstavnici vojske. ale se vojnici u rovovima da navodno, pazite, nije dobra
hrana, da nemaju oruje a oruja u novom Vukovaru, opet govorim iz moje mesne zajednice
jer tamo vrlo dobro znam situaciju, imate koliko god hoete ak i uniformi. To mi kau
vojnici. Ako je to tano?
S druge strane, po pijaci vukovarskoj dileri su u lepe uniforme obueni i menjaju marke
itd. Molim, bar neka skinu te uniforme pa neka daju ljudima kojima treba.
Dalje, trae graani od mene da prenesem da se ljudima koji mogu nositi puku iz
Republike Bosne, ove Srpske Republike, konano otkae ovo gostoprimstvo i da odu tamo
gde ih itekako jedva ekaju, jer ih u Vukovaru takvih ima dosta.
I naravno, onaj stav da nae izbeglice, jer u Krajini na svu sreu najvei deo Krajine rata
nema, mogu se vratiti i ovde pomoi a ne etati po Beogradu.
[] STOJAN PANOVI
Cenjeni poslanici, umorni smo, mnogo toga se izdeavalo od nae poslednje Skuptine.
Ja sam imao nameru vie da govorim, jer vam se duguje mnogo odgovora na mnogo pitanja,
meutim bilo bi to suvino odnosno bilo bi oito prenaporno.
Ali ono to ovde moram da kaem nama sledi jo jedan rat i uozbiljimo se. Mandat
UNPROFOR-a istie 31. marta. On produen biti nee. Nee biti produen do 31. marta.
Treba realno oekivati da e se Hrvatskoj dati odreeno vreme da izvri jo neke prodore a
zatim eventualno da se trai prekid vatre i razdvajanje na dostignutoj liniji. Hrvatska u ovoj
proloj agresiji koja je poela 22-og nije ostvarila ciljeve rata.
287

O tome moram da vam kaem neto, jer je bilo dosta dezinformacija, to su stvari o kojima
se ne sme ni pisati u novinama, niti govoriti preko radija i televizije, ali neke stvari zbog vas
lino morate da znate.
PREDSEDNIK MILE PASPALJ:
Izvinite to vas prekidam, da li smatrate da se udalje novinari iz sale da napuste sednicu.
STOJAN PANOVI:
Obavezno.
PREDSEDNIK MILE PASPALJ:
Molim gospodu novinare, poto je u pitanju odbrana da se povuete iz sale.
Molim poslanike da se vrate u salu da uju ono to na oekuje.
Molim obezbeenje da pozove poslanike unutra, a novinare molim jo jednom da
napuste sednicu, jer mislim da je dovoljan prvi deo i da su imali sve da zapiu, a ovaj drugi
deo nije za sve.
STOJAN PANOVI:
Ono to moramo znati, situacija u Rusiji je takva kakva je. Dok je Jeljcin309 i Kozirjev310
na vlasti ne treba oekivati da e Rusija ita radikalno poduzeti prema nama, odnosno da e
upotrebiti bilo kakav VETO. Zbog toga Nemaka insistira da Hrvatska to pre ostvari jo
neke ciljeve bojei se obrat u Rusiji. Agresija koja je bila 22-og bila je planirana za 24-ti. Na
insistiranje Njemake pomerena je za dva dana unapred.
Isto tako, treba oekivati poveani pritisak na Republiku Srpsku i na Srbiju uz stezanje
sankcija, uz svesrdnu vojnu pomo Hrvatima i Muslimanima, ne iskljuujui niti mogunost
direktnog vojnog angaovanja.
to se tie nae Krajine, neu elaborirati sve, ali ono to je neosporno, rekoh za 3 do 4
dana izlazi mandat UNPROFOR-a , treba realno oekivati da do tada on nee biti produen
i rekao sam da e se dati Hrvatskoj odreeno vreme, kao to je dato i za ovaj napad koji je
bio 22-og. Ono ta e sigurno Hrvatska nastojati u ovom vremenu da ostvari, a to je ono
to nije uspela u prvoj agresiji, a to je: zauzimanje odreenih komunikacijskih objekata i
odreenih naih privrednih objekata.
Ovde malo pre ovek govori o lijalama. Nemojte sada o lijalama. Govorite o neem
drugom. Vi tano znate svi na svakom podruju ta je interes Hrvatske. Dakle: Slunj, autoput, u istonoj Hrvatskoj zna se ta je to i dole na jugu isto tako zna se ta je to.
Koliko e Hrvatska biti u tome uspena zavisi samo od nas.
Meutim, moramo da shvatimo i da prihvatimo da ivimo u ratu i da se tako ponaamo
i da svako odgovara za ono za ta je odgovoran. O tome u neto kasnije rei.
Ako budemo ili logikom kojom netko namee i eli da se ide, da je za svaku nau rtvu
odgovoran komandant, onda komandanta neemo imati, onda neemo imati ni ministra
itd. Ako ne shvatimo i ne prihvatimo da je Hrvatska ta koja nas napada, da je Hrvatska koja
je ubila nae ljude, onda od nae vojske nema nita, niti od nae odbrane. Ovo u potkrepiti
izmeu ostalog onim ta se deavalo sada 22-og.
Po Ustavu predsednik Republike je vrhovni komandant i nadlean za mobilizaciju, za
nareivanje opte i delimine mobilizacije, za rukovoenje i komandovanje vojskom.

309
310

Boris, predsjednik Rusije.


Andrei Kozirev, ministar vanjskih poslova Rusije.

288

Vertikala je vrhovni komandant-komandant Vrhovnog taba, odnosno po novom zakonu


komandant vojske. Nema izmeu ministara, nema izmeu predsednika Vlade. Samo ta
vertikala funkcionie.
Bilo je dosta dezinformacija oko 22-og. Istine radi, 15. januara, znai, sedam dana pre
agresije u 22,00 sati na moju linu odgovornost komandant je bio u poseti jedinicama na
Kordunu, otiao sam u Benkovac i naredio mobilizaciju oko Prvog bataljona, artiljerijskog
diviziona, protiv oklopnog diviziona i dela obrovake Brigade. Petnaestom korpusu Likom
uputio telegram broj 01-26 u kome mu je nareeno da sve svoje snage stavi u najvii stepen
borbene gotovosti sa mogunou intervencija prema Maslenici, odnosno Obrovcu. Dakle,
sedam dana pre agresije.
esnaestog janura po povratku komandanta informisao sam ga o merama koje sam
naredio iako po Ustavu nisma imao pravo. Komandant je prihvatio to i potvrdio svojim
nareenjima i 17-og, dakle pet dna pre toga, naredio mobilizaciju Benkovake brigade,
Obrovake brigade, dela Kistanjske, protivoklopnog puka, dela artiljerijskog puka, dela
kninske brigade, dela protivavionskog puka i najveeg broja oklopno mehanizovanih
jedinica u celoj Krajini.
Dakle, to je bilo pet dana pre agresije.
Prie da smo pred ustae stali sa pukama, da su proli 15 20 km bez opaljenog metka
velika su uvreda onim ljudima koji su poginuli u tenku u Kaiu, u Islamu Grkom borei
se u tenkovima od gotovo same granice. Da nije bilo toga od Islama Latinskog do Benkovca
ima 22 km, oni su napravili prodor u dubini od 6 km za sedam dana, pri tom su izgubili
nekoliko brigada. Da je hrvatska vojska to napravila jugoslovenskoj vojsci, nanela joj takve
gubitka, ona bi to slavila kao svoju najveu pobedu. I danas nai mnogi ljudi kau izgubili
smo tri sela. Tano je izgubili smo tri sela ali smo odbranili Krajinu. Srpska vojska je izgubila
dravu i otila na Krf i vratila se i tu dravu oslobodila. A naa vojska je zaustavila napad 13
brigada koje je podrala, naoruala do zuba Nemaka.
Artiljerijska priprema 55 minuta koja je trajala u ovim naim ratovima jo nije zabeleena.
I umesto da ovog naeg generala Novakovia311 diemo do neba, imao onih koji trae, ili
moju, a zna se da ja nisam komandant, a preko toga, njegovu glavu, jer su ustae ubile
nekoga od civila itd, itd. Ja sada kaem ovde Beli Manastir moe da bude tuen za 5 minuta.
Neka izae neko i neka kae da iselimo Beli Manastir. Zapadnu Slavoniju smo tako iselili
i bez nje ostali. Ja tvrdim i sad, onaj prostor iz koga iselimo narod, bez tog prostora emo
ostati. Nema rata bez rtava.
Da li je bilo, i kakvih je problema bilo u jedinicama? Bilo ih je sigurno. Kamo sree da
ih nema. Ali to je stvar analize komandanta, vrhovnog komandanta, da vidi da li je trebalo
neto uraditi bolje, ta treba uraditi sutra itd. ali ta naa vojska kakva je takva je. Ona je
stala pred jednu Nemaku i slomila napadnu mo jedne drave. Nemojmo misliti da bi
Istona Slavonija bila ovako spokojna da je tamo ostvaren cilj rata. Cilj je bio u prva 24 sata,
eventualno 48 sati izbiti na liniju Obrovac-Karin-Nadin. U sledea 24 sata zauzeti Drni,
prei preko Alana odsei sela Divoselo, Poitelj, Medak, Radu, Krukovac, Ploe.
Ako bi se stvari razvijale kako treba presei auto put i uzeti neto u istonoj Slavoniji.
ta je od toga ostvareno?
Ako ste proitali neto u novinama ta je bilo u Saboru Hrvatske i ta oni kau o tom
uspehu svoje vojske. Meutim, i ovo sam hteo da kaem, ali pre svega, ono to nam sledi,
311

Mile.

289

ja sam smenjen. Smenjen sam i obrazloenje je bilo, zbog toga to sam iao u General tab.
Jesam iao, ali za tu nau vojsku. Tri stotine lepera sam poslao. ta znai hraniti i snabdevati
sa svim onim to treba vojsku koju imamo odavno. Ono to to je otilo za Krajinu od
22-og do jue kota 4.000 milijardi. Samo da bi uporedili red veliina plate cele Krajine su
50 milijardi. Naa vojska je poela rat. Imala je municije, imala je goriva i imala je ime da
ratuje. To je i zato je bilo odgovoran ministar odbrane.
Meutim, nama rat nije zavren. Rekao sam koliko rat kota. Neko sada pria o ispaljenim
mecima. Jedan metak kota 3 DM. Jedna granata od 10 mm kota 95 dolara, Zolja kota
1.000 dolara, maljutka kota 8.000 dolara, granata za beztrzajni top kota 800 dolara, za
tenk 550 dolara i da ne nabrajam vie, i samo u dolarima. Nema rata bez municije. Srbija
nije bez dna. I, pre svega, ne prekosutra, nego ve sutra moralo bi se svagde sesti i razmisliti
kako da preivimo u ovom ratu? Da tu nau obuemo i nahranimo i da joj damo municiju,
inae nema Krajine.
Tuman je prodao Krk, prodao je Vis, prodao je Lastovo, prodao je Dubrovnik, prodao
je Brione. Mi jo naa nacionalna dobra nismo dirnuli, ali nismo naplatili ni dinar poreza
itd. Hou samo da kaem da je to preozbiljno, da moramo sesti i svi zajedno iz ovoga rata
izai kao pobednici i to jedino tako.
Sada ovde postoji samo jedan ovek za koga svi moramo da radimo general Novakovi .
Kad kaem jedan ovek, simbolizujem u njemu nau vojsku. Kada smo zavrili mobilizaciju
23-eg, prvo to je bilo rekao sam generale mobilizacija je zavrena. Moja je sada briga da
pokuam da Ti obezbedim da ima ime da vodi rat, da moe da komanduje. Ali, to ne
moe jedan ovek, to ne moe ni sama Vlada to moramo svi zajedno.
I ono to je najznaajnije od svega, da shvatimo da nas napadaju ustae, da je najvei i
jedini neprijatelj Krajine u ovom momentu ustaka drava. Pustimo komunjare, pustimo
tvrde i meke Srbe budimo svi Srbi, vojnici. Kad pobedimo ustae, onda se pitajmo koliko
je ko tvrd ili mek, ali sada moramo biti tvrdi i najtvri na granici. Ako budemo meu sobom
traili sad izdajnike ovakve i onakve, onda emo teko proi u onome to nas oekuje. Imamo
snage i imamo mogunosti. Mi jo uvek imamo vie tenkova, nego to ih ima Hrvatska. Jo
uvek imamo i municije dovoljno. Imamo i morala itd. ali ove gluposti ostavimo.
Ja sam smenjen jednom reenicom. U novinama nisam hteo da izaem. Bilo bi to ispod
dostojanstva mog i dostojanstva onog naroda. Nikome nemam te da se pravdam. Sa kim
sam radio znam. ta sam radio znam. A ko me ne pozna, taj me mnoge ne interesuje.
Mi sad doivljavamo gluposti preko novina bljuvotine da pljujemo, da ne znamo kako bi
pljuvali jedan po drugom. Time Krajinu i odbranu Krajine jaati neemo.
I zbog toga, predlaem, iako smo umorni da bilo kroz stavove, bilo kroz zakljuke ali
da jedn