You are on page 1of 512

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI

Knjiga 12.

DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (siječanj – lipanj 1994.)

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. – DOKUMENTI KNJIGA 12. BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat – Dokumenti, knjiga 6.

Nakladnik:

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata – Zagreb Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje – Slavonski Brod

Za nakladnika:

Dr. sc. Ante Nazor Dr. sc. Stanko Andrić

Recenzenti:

Dr. sc. Nikica Barić Dr. sc. Ante Nazor

Urednici:

Željka Križe Gračanin, prof. Ivan Radoš, prof.

Suradnici:

Ivan Brigović, prof. Julija Barunčić Pletikosić, prof. Ivan Brigović, prof. Dr. sc. Ana Holjevac Tuković Mr. sc. Anđela Ljubas Natko Martinić Jerčić, prof. Mate Rupić, prof. Slaven Ružić, prof. Janja Sekula, prof. Domagoj Štefančić, prof. Ilija Vučur, prof.

Lektorica:

Julija Barunčić Pletikosić, prof.

Izrada kazala:

Željka Križe Gračanin, prof.

Prijepis:

Indira Alpeza

Priprema za tisak:

Kolumna d.o.o.

Tisak:

Zebra, Vinkovci

Naklada:

500 primjeraka

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.

DOKUMENTI

Knjiga 12.

DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (siječanj – lipanj 1994.)

Zagreb – Slavonski Brod, listopad 2012.

SADRŽAJ

Predgovor

1

Kratice

7

1. 1994., siječanj, Knin – Iz izvješća o radu SUP-a Knin u 1993. godini

11

2. 1994., siječanj 3., Slunj – Izvješće SJB Slunj o sigurnosnoj situaciji na području njezine nadležnosti u razdoblju od 17. prosinca 1993. do 1. siječnja 1994. godine

42

3. 1994., siječanj 4., Drniš – Izvješće drniške Općinske izborne komisije o rezultatima izbora za odbornike istoimene SO, koji su održani u prosincu

43

4. 1994., siječanj 4., Knin – Dopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martića general-potpukovniku Momiru Taliću i pripadnicima Prvog krajiškog korpusa VRS

u kojemu im u svoje osobno i u ime MUP-a RSK čestita predstojeći pravoslavni Božić

i Novu godinu

45

5. 1994., siječanj 4., Knin – Izvješće Dežurne službe Uprave javne bezbjednosti MUP-a

RSK o zbivanjima na teritoriju RSK u razdoblju od 3. do 4. siječnja 1994. godine

45

6. 1994., siječanj 4., Knin – Izvješće o radu Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK u 1993. godini

47

7. 1994., siječanj 5., Knin – Izvješće o radu Ministarstva financija RSK u razdoblju od 1. travnja do 31. prosinca 1993. godine

50

8. 1994., siječanj 7., Korenica – Izvješće SUP-a Korenica MUP-u RSK u Kninu

o

okolnostima nesretnog slučaja pogibije i ranjavanja pripadnika SVK i dragovoljaca

iz

RS u mjestu Počitelj nedaleko Gračaca

53

9. 1994., siječanj 7., Knin – Izvješće Dežurne službe Uprave javne bezbjednosti MUP-a

RSK o zbivanjima na teritoriju RSK u razdoblju od 6. do 7. siječnja

54

10. 1994., siječanj 11., Knin – Dopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martića kojim se pripadnicima srpske zajednice u kanadskom gradu Torontu izražava zahvalnost za trud uložen u prikupljanje i dostavu medicinskih lijekova u RSK

55

11. 1994., siječanj 11., Knin – Izvješće o radu Ministarstva za zdravlje i zdravstveno osiguranje RSK u 1993. godini

56

12. 1994., siječanj 11., Knin – Obavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK predsjedniku Vlade RSK o detaljima posjete američke delegacije, na čelu sa stalnom ambasadoricom SAD-a pri UN-u Madeleine Albright, lokalitetu Ovčara kod Vukovara

i

njezinom susretu s predsjednikom RSK Goranom Hadžićem i suradnicima u Borovu

Naselju

58

13. 1994., siječanj 13., Slunj – Izvješće o radu SJB Slunj u 1993. godini

59

14. 1994., siječanj 15., Knin – Odluka ministra obrane RSK, kontraadmirala Dušana Rakića, kojom se zabranjuju troškovi na teret sredstava za financiranje MO RSK u svrhu reprezentacije

71

15. 1994., siječanj 16., Okučani – Dopuna žalbe Dragana Vlaisavljevića iz Okučana upućena zapovjedniku 18. korpusa SVK pukovniku Milanu Čeleketiću, kojom se zahtijeva Vlaisavljevićevo puštanje iz KPD-a Stara Gradiška te se navode detalji njegova dotadašnjeg ratnog puta

72

16. 1994., siječanj 18. – Izvadak iz dnevnika Save Radoševića u kojem opisuje situaciju na privremeno okupiranom teritoriju Zapadne Slavonije i RSK u cjelini, kao i tijek pregovora o prekidu ratnih sukoba u BiH vođenih u Ženevi

74

17. 1994., siječanj 19., Vukovar – Zapovijed Uprave PJM MUP-a RSK upućena zapovjednicima PJM u SUP-ovima Knin i Okučani kojom se zahtijeva upućivanje određenog dijela ljudstva pod njihovim zapovjedništvom na vršenje zadatka u istočnu Slavoniju i zapadni Srijem

77

18. 1994., siječanj 27., Knin – Zapisnik istražnog suca Okružnog suda u Kninu o očevidu izvršenom nakon oružanog napada na službeno vozilo UNPROFOR-a u mjestu Radučić

19. 1994., siječanj 28., Knin – Izvješće Centra državne bezbjednosti MUP-a RSK u Kninu

.

.78

o saznanjima operativne veze “Promina” vezanim uz “nedozvoljenu” razmjenu osobnih

poštanskih pošiljaka između RSK i slobodnog područja RH, koja se odvija uz pomoć

pripadnika

UNPROFOR-a

80

20. 1994., siječanj 28., Petrinja – Dopis predsjednice SO Petrinja Dušanke Prečanica predsjedniku Vlade RSK o planiranom posjetu američkog veleposlanika u RH Petera Galbraighta istoimenoj općini i razlozima otkazivanja istoga

81

21. 1994., siječanj 30. – Izvadak iz dnevnika Save Radoševića u kojem opisuje aktualno

stanje na području Zapadne Slavonije i RSK u cjelini, kao i tadašnja politička zbivanja

u

SRJ i BiH

83

22. 1994., veljača 1., Kostajnica – Informacija o radu Izvršnog savjeta SO Kostajnica

u

razdoblju od 16. ožujka 1992. do 31. siječnja

85

23. 1994., veljača 1., Beograd – Sporazum o koaliciji Srpske demokratske stranke Krajine i Srpske radikalne stranke

91

24. 1994., veljača 2., Kistanje – Izvješće o miniranju kuća u vlasništvu osoba srpske nacionalnosti u mjestima Sonković i Prokljan tijekom 1993. i 1994. godine

93

25. 1994., veljača 3., Beograd – Izvješće Ministarstva za inostrane poslove RSK o položaju RSK u međunarodnoj zajednici i pregovorima, njenom položaju na početku

1994. godine i odnosu prema pojedinim državama

94

26. 1994., veljača 5., Beograd – Pravno mišljenje o Daruvarskom sporazumu dr. Vladana Vasiljevića i dr. Konstantina Obradovića, na zahtjev Veljka Džakule, Dušana Ećimovića

i

Mladena

Kulića

99

27. 1994., veljača 6., Knin – Odluka Vlade RSK o prihvaćanju programa rekonstrukcije monetarnog sustava i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije

101

28. 1994., veljače 7., Plaški – Obavijest o masovnoj sječi i preprodaji jelove građe na prostoru općine Plaški

101

29. 1994., veljače 9., Okučani – Molba Branka Vraneša za prijem u PJM Zapadna Slavonija

iz

koje je vidljivo njegovo sudjelovanje na ratištima u Prijedoru i Gradačcu u BiH

102

30. 1994., veljača 9., Okučani – Molba Predraga Bosanca za prijem u PJM Zapadna

Slavonija iz koje je vidljivo njegovo sudjelovanje na ratištima u Kozarcu, Prijedoru

i

Gradačcu u BiH

103

31. 1994., veljača 9., Okučani – Molba SUP-a Okučani MUP-u Knin da im se pošalje desetak ozbiljnih i odlučnih djelatnika PJM iz drugih područja RSK radi vršenja

redovnih postupaka koje dotadašnji pripadnici PJM nisu mogli uspješno obavljati zbog privatnih veza sa stanovnicima općine Okučani

104

32. 1994., veljača 10. – Izvadak iz dnevnika Save Radoševića o pregovorima u Ženevi i

o

otmici Veljka Džakule u Beogradu te o zbivanjima koja su potom uslijedila

105

33. 1994., veljača 10., Knin – Dozvola za odlazak Hrvata iz mjesta Nunić preko graničnog prijelaza Gornje Miranje

106

34. 1994., veljača 17., Knin – Odluka Vlade RSK o korištenju dijela raspoloživih deviznih rezervi kojima upravlja Narodna banka RSK u 1994. godini za pokriće emisije novog dinara

107

35. 1994., veljača 14., Drniš – Odluka Skupštine općine Drniš o imenovanju Ratnog predsjedništva općine Drniš

108

36. 1994., veljača 14., [Knin] – Zapovijed o formiranju vojno-teritorijalnih organa i

jedinica, preustroju uprava Ministarstva obrane RSK i primopredaji poslova mobilizacije

i

vojne obveze

109

37. 1994., veljača 15., Knin – Izvješće Komesarijata za izbjeglice RSK o broju izbjeglih raseljenih lica na području RSK do 15. veljače

110

38. 1994., veljača 17., Knin – Uredba Vlade RSK o novom dinaru

113

39. 1994., veljača 17., Knin – Zapisnik sa 75. sjednice Vlade RSK održane 5., 6., 15. i 17. veljače

115

40. 1994., veljača 17., Beograd – Bilješka o razgovoru s Vjačeslavom Taloninom, tajnikom Veleposlanstva Ruske Federacije u Beogradu, iz koje su vidljivi stavovi krajinske politike prema mogućoj reintegraciji RSK u Republiku Hrvatsku izravno ili putem autonomnog statusa

129

41. 1994., veljača 17., Knin – Obavijest Ministarstva vanjskih poslova RSK Vladi RSK

o

želji profesora Sveučilišta Oxford, dr. Hugha McDonalda, da posjeti RSK i razgovara

s

krajinskim političkim vodstvom

131

42. 1994., veljača 17., Dvor na Uni – Pismo predsjednika SO Dvor na Uni i Izvršnog savjeta

Dvor na Uni, te pismo oca ubijenog pripadnika SVK Šaše Marijana, u kojima se oštro

osuđuje ubojstvo, ukazuje na masovnu pojavu šverca s Muslimanima u Cazinskoj krajini

i

teror švercera nad stanovnicima i pripadnicima SVK na prostoru Banovine

132

43. 1994., veljača 18. – Protokol o reguliranju jedinstvene monetarne politike na području

SR Jugoslavije, Republike Srpske i RSK

135

44. 1994., veljača 21., Kistanje – Službena zabilješka s izjavom Milana Dragovića povodom rušenja njegove obiteljske kuće u mjestu Prokljan od strane mještana Sonkovića

137

45. 1994., veljača 21., Knin – Obavijest SUP-a Knin o potjernicama protiv zapovjednika hrvatskih brigada s prostora Dalmacije

138

46. 1994., veljača 21., Knin – Materijali Resora državne bezbednosti RSK predsjedniku RSK

s

“izuzetim” spisima iz zapovjedništva UNPROFOR-a u Zagrebu o strategiji pregovora

UNPROFOR-a s hrvatskom i srpskom stranom, te novoj strategiji koju žele nametnuti sukobljenim stranama u pregovorima

139

47. 1994., veljača 22., Knin – Ukaz predsjednika RSK Milana Martića o imenovanju Milana Čeleketića zapovjednikom Glavnog štaba SVK

148

48. 1994., veljača 24., Knin – Obavijest Ministarstva pravosuđa i uprave RSK Okružnom

sudu u Glini o nezakonitom vođenju istražnog postupka protiv Zorana Ponedjeljka koji

je

ubio potpukovnika Dušana Lukača

149

49. 1994., veljača 26., Stara Gradiška – Obavijest Uprave PJM o postupku preuzimanja

mosta u Staroj Gradiški od strane vlasti RSK

150

50. 1994., veljača 27., Stara Gradiška – Izvješće Uprave PJM o zbivanjima oko mosta

u

Staroj Gradiški, mogućem sukobu sa snagama UNPROFOR-a i konačnom rješenju

kroz pregovore

151

51. 1994., veljača 28., Knin – Zapisnik sa 76. sjednice Vlade RSK

154

52. 1994., ožujak 1., Žitnić – Zahtjev Branka Baošića Skupštini općine Knin za dodjelu stambene kuće u Drnišu

161

53. 1994., ožujak 1., Knin – Službena zabilješka Ministarstva obrane RSK o sastanku Vlade RSK i UNPROFOR-a

162

54. 1994., ožujak 1., Knin – Skraćeni zapisnik s 1. redovnog zasjedanja Skupštine RSK

164

55. 1994., ožujak 2., Knin – Zapovijed predsjednika RSK i vrhovnog zapovjednika SVK Milana Martića o uvođenju radne obveze

168

56. 1994., ožujak 3., Benkovac – Popis sela na području SO Benkovac upućen Komesarijatu za izbjeglice u Kninu

169

57. 1994., ožujak 4., Slunj – Službene zabilješke SJB Slunj o informativnim razgovorima

upućene SUP-u Vojnić

170

58. 1994., ožujak 11., Knin – Zapisnik sa 77. sjednice Vlade RSK

174

59. 1994., ožujak 4., Plitvička Jezera – Poziv DP-a “Plitvice” SUP-u Korenica, da posjete NP “Plitvička jezera”

183

60. 1994., ožujak 5., Knin – Informacija Uprave javne bezbjednosti SUP-u Korenica

o

djelovanju diverzantske grupe HV-a na području Teslingrada

184

61. 1994., ožujak 8., Knin – Obavijest UNPROFOR-a predsjedniku RSK o imenovanju

predstavnika zapovjednika snaga UNPROFOR-a na UNPA područjima

185

62. 1994., ožujak 10., Plitvička Jezera – Poziv DP-a “Plitvice” Općinskom javnom tužiteljstvu Korenica da spriječe pljačku u NP-u “Plitvička jezera”

185

63. 1994., ožujak 13., Korenica – Brzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova RSK o izvršenoj zadaći 18. pbr 15. korpusa SVK

186

64. 1994., ožujak 15., Korenica – Brzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova RSK o bojnim djelovanjima u zoni odgovornosti 18. pbr 15. korpusa SVK

187

65. 1994., ožujak 16., Knin – Informacija Uprave javne bezbjednosti Skupštini RSK

o

ubojstvu Marijana Šaše i Milana Grmuša u Dvoru

188

66. 1994., ožujak 19., Knin – Zapisnik sa 78. sjednice Vlade RSK

191

67. 1994., ožujak 21., Knin – Skraćeni zapisnik nastavka sjednice 1. redovnog zasjedanja Skupštine RSK

198

68. 1994., ožujak 22., Knin – Dopis Uprave javne bezbjednosti SUP-ovima Vojnić i Glina

o

provedbi monetarnog sustava

203

69. 1994., ožujak 23., Knin – Izvješće Ministarstva informiranja RSK Vladi RSK

o

njihovom posjetu Grčkoj

204

70. 1994., ožujak 23., Knin – Obavijest Ministarstva obrane RSK Izvršnom savjetu Općine

Plaški o ustrojavanju sudova

206

71. 1994., ožujak, 24., Knin – Protokol suradnje potpisan između Republike Grčke i RSK

207

72. 1994., ožujak 25., Novi Sad – Molba Milana Kneževića Općinskom javnom tužiteljstvu

u

Drnišu da spriječi kriminal u selu Štikovo

208

73. 1994., ožujak 26., Knin – Odgovor Ministarstva obrane RSK na poslaničko pitanje Skupštini RSK u vezi nabave goriva za izvršenje evakuacije

210

74. 1994., ožujak 28., Knin – Obavijest Uprave javne bezbjednosti svim SUP-ovima u RSK

o

imenovanju Ilije Prijića vršiteljem dužnosti ministra unutarnjih poslova RSK

211

75. 1994., ožujak 29., Knin – Dnevni red 1. redovnog zasjedanja Skupštine RSK

211

76. 1994., ožujak 30., Knin – Zapisnik sa 79. sjednice Vlade RSK

212

77. 1994., ožujak 30., Glina – Brzojav SUP-a Glina MUP-u Knin o kontroli gotovinskog plaćanja novim dinarom kao valutom

221

78. 1994., ožujak, Petrinja – Procjena sigurnosnog stanja Ministarstva obrane RSK na području uprave “Banija”

222

79. 1994., travanj 1., Vojnić – Obavijest SUP-a Vojnić Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o provedbi kontrole korištenja deviznih valuta u platnom prometu na području odgovornosti SUP-a

227

80. 1994., travanj 2., Pakrac – Obavijest episkopa slavonskog Lukijana SUP-u Okučani

o

posjetu patrijarha srpskog Pavla Zapadnoj Slavoniji

228

81. 1994., travanj 5., Obrovac – Izvješće SJB Obrovac Komandi 4. lake brigade SVK

o

krivičnim djelima koja su počinili pripadnici brigade

229

82.

1994., travanj 6., Knin – Zapisnik s 80. sjednice Vlade RSK

230

83. 1994., travanj 8., Donji Čaglić – Službena zabilješka zapovjednika Odjeljenja milicije Donji Čaglić o prolasku patrijarha Pavla s pratnjom kroz područje njihove nadležnosti

235

84. 1994., travanj 8., Drniš – Zahtjev predsjednika SO Drniš predsjedniku RSK za poduzimanje hitnih mjera protiv kriminala, pokretanje gospodarstva te zaustavljanje iseljavanja stanovništva s područja Općine

236

85. 1994., travanj 8., Knin – Odluka Skupštine RSK o ratifikaciji “Zagrebačkog sporazuma”

o

prekidu vatre

237

86. 1994., travanj 9., Petrinja – Obavijest SO Petrinja nadležnim institucijama RSK

o

spornim točkama linije razgraničenja na području Općine, koje su dogovorene

“Zagrebačkim

sporazumom”

238

87. 1994., travanj 11., Knin – Iz zapisnika sa sastanka gospodarstvenika sjeverne

Dalmacije i Like

 

239

88. 1994., travanj 11., Gradusa – Odluka SO Caprag o osnivanju Srpske mjesne zajednice Sunja

242

89. 1994., travanj 11., Lički Osik – Izvješće SM Teslingrad SUP-u Korenica o političkim aktivnostima djelatnika SM

243

90. 1994., travanj 12., Vukovar – Izvješće SUP-a Vukovar MUP-u RSK o događanjima na političkom skupu u organizaciji Srpske demokratske stranke svesrpskih zemalja

245

91. 1994., travanj 13., Knin – Izvješće Uprave PJM MUP-u RSK o radu Uprave PJM, stanju i aktivnostima postrojba na terenu te trenutnom stanju tehničkih sredstava

u

skladištu PJM

246

92. 1994., travanj 13., Knin – Izvješće Odjela analitike i informatike SUP-a Knin o stanju kriminaliteta na području nadležnosti SUP-a

257

93. 1994., travanj 14., Knin – Zapisnik s 81. sjednice Vlade RSK

259

94. 1994., travanj 15., Knin – Zapisnik sa seminara Komesarijata za izbjeglice RSK

267

95. 1994., travanj 15., Vukovar – Izvješće sekretara SUP-a Vukovar MUP-u RSK

o

prosvjednom skupu građana povodom bombardiranja položaja SVK od strane

NATO-a

 

270

96. 1994., travanj 15., Pakrac – Zahtjev SO Pakrac Republičkoj komisiji za sprovođenje sporazuma za recipročnim mjerama hrvatske i srpske strane u provođenju “Zagrebačkog sporazuma” na području Općine

271

97. 1994., travanj 18., Gradusa – Ostavka predsjednika SO Caprag zbog nezadovoljstva rješenjima iz “Zagrebačkog sporazuma” koja se tiču područja Općine

273

98. 1994., travanj 19., Knin – Odluka predsjednika RSK o imenovanju središnje Komisije RSK za utvrđivanje linije razdvajanja

274

99. 1994., travanj 20., Plaški – Obavijest voditelja javnog poduzeća “Elektroprivreda

Krajine” o krađi imovine poduzeća

275

100. 1994., travanj 20., Knin – Iz izlaganja Borislava Mikelića, mandatara za sastav nove Vlade RSK, zastupnicima Skupštine RSK

276

101. 1994., travanj 21., Knin – Skraćeni zapisnik s 4. sjednice prvog redovnog zasjedanja Skupštine RSK

285

102. 1994., travanj 21., Knin – Odluka predsjednika RSK o formiranju regionalnih i općinskih komisija za određivanje linije razdvajanja

289

103. 1994., travanj 21., Glina – Izvješća o radu SM Glina za 1993. i prvo tromjesečje

1994.

godine

 

290

104. 1994., travanj 22., Knin – Zapisnik s 82. sjednice Vlade RSK

296

105. 1994., travanj 26., Knin – Obavijest Komisije za razmjenu zarobljenika Vlade RSK okružnim sudovima u Kninu i Glini o planiranoj razmjeni zarobljenika s hrvatskom

stranom

 

299

106.

1994., travanj 26., Knin – Zahtjev Službe za platni promet i financijsku kontrolu RSK svim pravnim subjektima na okupiranom području za dostavom podataka

o

financijskim potraživanjima od Republike Hrvatske

301

107. 1994., travanj 27., Knin – Primjedbe načelnika Uprave javne bezbednosti MUP-a ministru unutarnjih poslova RSK na provedbu “Zagrebačkog sporazuma” o prekidu

vatre na terenu

302

108. 1994., travanj 28., Knin – Zapisnik s 83. sjednice Vlade RSK

303

109. 1994., travanj 28., Knin – Obavijest SUP-a Knin podređenim organizacijskim jedinicama o načinu ulaska policije u tampon zone, sukladno “Zagrebačkom sporazumu” 309

110. 1994., travanj 28., Knin – Obavijest ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK

o

provedbi “Zagrebačkog sporazuma”

310

111. 1994., travanj 28., Knin – Prijedlog mjera i djelatnosti ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK za suzbijanje ilegalnog uvoza roba u RSK

313

112. 1994., travanj 29., Glina – Obavijest SUP-a Glina Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o zadržavanju Jordanskog bataljuna UNPROFOR-a na granici prema Cazinskoj krajini

314

113. 1994., svibanj 8., Gradusa – Dopis Izvršnog savjeta općine Caprag pomoćniku vrhovnog zapovjednika za nacionalnu sigurnost, generalu Mili Novakoviću, o problemima na području općine Caprag nakon potpisivanja “Zagrebačkog sporazuma”

315

114. 1994., svibanj 9., Knin – Zapisnik sa sastanka predstavnika vojnih i civilnih vlasti RSK

i

izaslanika glavnog tajnika UN-a Yasushija Akashija

320

115. 1994., svibanj 10., Knin – Zapisnik s 84. sjednice Vlade RSK

326

116. 1994., svibanj 10., Slunj – Obavijest SJB Slunj direktoru državnog poduzeća “Plitivce”

s rezultatima istrage o otuđivanju imovine iz kampa “Čatrnja” od strane pripadnika SVK .333

117. 1994., svibanj 11., Kistanje – Izvješće SM Kistanje SUP-u Knin o naseljenim mjestima

i

stanovništvu u zoni razdvajanja

334

118. 1994., svibanj 12., Glina – Molba Milana Lukača iz Gline predsjedniku Vlade RSK Borislavu Mikeliću da se istraži ubojstvo zapovjednika 24. pbr Dušana Lukača

335

119. 1994., svibanj 12., Benkovac – Zapisnik s osnivanja Inicijativnog odbora za obnovu

i

razvoj porušenih srpskih sela u Ravnim kotarima

338

120. 1994., svibanj 12., Benkovac – Prijedlog Inicijativnog odbora za obnovu i razvoj svete

srpske zemlje iz Benkovca dalmatinskom episkopu Longinu za obnavljanjem pravoslavnih sela

339

121. 1994., svibanj 12., Petrinja – Obavijest SO Petrinja o utvrđivanju linije razgraničenja

i

mogućnosti incidenata između stanovnika naselja “Kolonija” i UNPROFOR-a

340

122. 1994., svibanj 12., Knin – Zapisnik sa sastanka kolegija SUP-a Knin

341

123. 1994., svibanj 16., Knin – Plan SUP-a Knin za osiguranje posjeta šibenskog biskupa

Srećka Badurine Republici Srpskoj Krajini

343

124. 1994., svibanj 17., Beograd – Protokol o reguliranju jedinstvenog carinskog i vanjskotrgovinskog sustava na području SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike

 

Srpske

Krajine

345

125. 1994., svibanj 19., Topusko – Zapisnik sa sjednice kolegija MUP-a RSK

346

126. 1994., svibanj 19., Knin – Zapisnik razgovora ministra vanjskih poslova RSK Milana Babića i predstavnika UNPROFOR-a Enriquea Aguilara

348

127. 1994., svibanj 19., Plaški – Izvješće Izvršnog savjeta općine Plaški Vladi RSK o stanju

u

općini

349

128. 1994., svibanj 19., Knin – Izvješće Komesarijata za izbjeglice RSK Komesarijatu za

izbjeglice Republike Srbije o aktivnostima programa povratka izbjeglica u RSK

351

129. 1994., svibanj 20., Knin – Zapisnik sa sastanka Milana Babića i predstavnika Međunarodne konferencije o Jugoslaviji

353

130. 1994., svibanj 20., Knin – Dopis Komisije za razmjenu zarobljenika RSK o odgodi dogovorene razmjene s RH

356

131. 1994., svibanj 20., Petrinja – Obavijest SO Petrinja o ostavkama općinskih dužnosnika

357

132. 1994., svibanj 22., Knin – Izvješće SM Glina o informativnom razgovoru s Brankom Mađarcem u vezi osiguranja naftnog crpilišta Prekopa

359

133. 1994., svibanj 23., Glina – Izvješće SUP-a Glina o pojavi kriminala i prijedlog mjera za njegovo suzbijanje

360

134. 1994., svibanj 23., Knin – Analiza pojave kriminala na području SUP-a Knin i prijedlog mjera za poboljšanje rada SUP-a

.362

135. 1994., svibanj 24., Knin – Izvješće novog upravitelja Okružnog zatvora Knin o

problemima i uvjetima rada u zatvoru

364

136. 1994., svibanj 24., Knin – Zapisnik s 4. sjednice Vlade RSK

366

137. 1994., svibanj 25., Knin – Zapovijed Okružnog suda u Kninu za izdavanje potjernice za hrvatskim časnicima, vojnicima i stranim dragovoljcima u redovima HV-a

376

138. 1994., svibanj 25., Korenica – Plan mjera i zadataka za poboljšanje službe SUP-a Korenica upućen MUP-u RSK

378

139. 1994., svibanj 26., Kostajnica – Zahtjev Odsjeka Sisak – Caprag Ministarstva obrane RSK za osiguranjem smještaja stanovništva u slučaju evakuacije

382

140. 1994., svibanj 30., Beograd – Obavijest direktora poduzeća “Inox Krajina” iz Beograda Ministarstvu prosvjete RSK o organizaciji ljetovanja u Grčkoj za djecu iz osnovnih škola RSK

383

141. 1994., svibanj 31., [Benkovac] – Zaključci proširenog predsjedništva SO Benkovac

o

političko-sigurnosnoj situaciji na području općine

384

142. 1994., lipanj 2., Knin – Obavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK o posjeti američke delegacije području bivše Jugoslavije

387

143. 1994., lipanj 2., Vukovar – Zahtjev Republičkog javnog tužiteljstva iz Vukovara Općinskom javnom tužiteljstvu u Korenici za informacije o nezakonitim radnjama

u

NP “Plitvička jezera”

388

144. 1994., lipanj 3., Knin – Obavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK predsjedniku i ministru unutarnjih poslova RSK o djelovanju stranih organizacija

u

Zapadnoj Slavoniji

389

145. 1994., lipanj 3., Plitvička Jezera – Osvrt generalnog direktora DP “Plitvice” na

izvješće UNESCO-a o NP-u “Plitvička jezera” kao dijelu svjetske baštine, upućen Vladi RSK i SO Korenica

390

146. 1994., lipanj 4., Knin – Obavijest Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o posjeti američke delegacije Kninu i Gračacu

392

147. 1994., lipanj 6., Knin – Zahtjev Ministarstva obrane RSK Vladi i Ministarstvu financija RSK za dodatnim novčanim sredstvima

393

148. 1994., lipanj 6., Slunj – Službena zabilješka SJB Slunj o pljačkanju, maltretiranju i prijetnjama Hrvatima od strane pripadnika 21. dobrovoljačko-diverzantskog odreda SVK

394

149. 1994., lipanj 6., Slunj – Službena zabilješka SJB Slunj o informativnom razgovoru

s

Matom Barićem u vezi krađe njegove stoke

395

150. 1994., lipanj 6., Knin – Dopis predsjednika RSK predsjedniku Vlade RSK o neslaganju

s

ministrom informiranja RSK

396

151. 1994., lipanj 7., Turanj – Pravila UNPROFOR-a za obavljanje policijskih poslova

u

zoni razdvajanja na osnovi sporazuma o prekidu vatre

397

152. 1994., lipanj 7., Turanj – Naputci UNPROFOR-a za obavljanje policijskih poslova

u

zoni

razdvajanja

398

153.

1994., lipanj 8., Trst – Dopis o. Ilije Ivića predsjedniku Vlade RSK o suradnji Italije

i

RSK

401

154. 1994., lipanj 8., Vojnić – Obavijest Odsjeka za pogranične poslove SUP-a Vojnić

MUP-u RSK o dopuštenju za prijelaz granice konvoju kamiona iz AP Zapadna Bosna

402

155. 1994., lipanj 8., Knin – Zapisnik s 5. sjednice Vlade RSK

 

402

156. 1994., lipanj 8., Knin – Suglasnost Ministarstva prosvjete RSK za školovanje učenika

iz

općine Pakrac u Subotici i Somboru

413

157. 1994., lipanj 8., Knin – Obavijest Komesarijata za izbjeglice RSK općinskim povjerenicima da su u Republici Srbiji određene osobe za međuopćinsku suradnju

s

RSK

413

158. 1994., lipanj 9., Knin – Prijedlog Državne komisije za ratne zločine i zločine genocida RSK Vladi RSK za obnovu Memorijalnog parka Petrova gora

415

159. 1994., lipanj 9., Knin – Izvješće SUP-a Knin ministru unutarnjih poslova RSK

 

o

problemima i incidentima u sigurnosnim zonama

416

160. 1994., lipanj 9., Knin – Dopis SUP-a Knin Stanicama javne sigurnosti Kistanje, Drniš

Vrlika sa zapovijedi ministra unutarnjih poslova RSK o mjerama praćenja djelatnosti UNPROFOR-a

i

419

161. 1994., lipanj 9., Knin – Izvješće SUP-a Knin ministru unutarnjih poslova RSK

 

o

sigurnosnom stanju na području SUP-a Knin

419

162. 1994., lipanj 9., Okučani – Izvješće SUP-a Okučani MUP-u RSK o sigurnosnom stanju na području SUP-a Okučani

421

163. 1994., lipanj 10., Knin – Zabilješka Ministarstva vanjskih poslova RSK o sastanku Milana Babića i Enriquea Aguilara, koordinatora za civilne poslove UNPROFOR-a

423

164. 1994., lipanj 10., Knin – Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK zamjeniku supredsjedatelja Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji o pregovorima Vlada

RSK i RH

 

424

165. 1994., lipanj 11., Bajina Bašta – Poruke i stavovi s gospodarsko-stručnoga skupa

o

rijeci Drini kao stupu srpske ekonomije

426

166. 1994., lipanj 11., Knin – Dopis Uprave javne bezbjednosti svim SUP-ovima RSK

o

suradnji sa SVK u privođenju vojnih obveznika koji su počinili krivična djela

ubojstva.

.427

167. 1994., lipanj 12., Drniš – Izvješće SJB Drniš SUP-u Knin o incidentu s pripadnicima

UNPROFOR-a u Žitniću

 

429

168. 1994., lipanj 13., Knin – Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK predsjedniku RSK

o

posjeti američkoga veleposlanika Petera Galbraitha RSK

430

169. 1994., lipanj 13., Knin – Bilješka Službe predsjednika RSK o najavljenoj posjeti američkoga veleposlanika Petera Galbraitha RSK

 

431

170. 1994., lipanj 14., Glina – Izvješće SUP-a Glina MUP-u RSK o privođenju osoba

u

KPD Stara Gradiška

432

171. 1994., lipanj 15., Drniš – Dopis SJB Drniš MUP-u RSK i SUP-u Knin o okupljanju

Hrvata u Pakovu Selu

 

434

172. 1994., lipanj 16., Knin – Zapisnik sa 6. sjednice Vlade RSK

435

173. 1994., lipanj 16., Kostajnica – Obavijest Sekretarijata za upravu Općine Kostajnica

o

podjeli nafte od strane UNPROFOR-a

441

174. 1994., lipanj 17., Glina – Izvješće SUP-a Glina MUP-u RSK o sigurnosnoj procjeni granica RSK

443

175. 1994., lipanj 18., Okučani – Priopćenje za javnost Srpske radikalne stranke

 

o

neuspjelim pregovorima RSK i RH

445

176. 1994., lipanj 21., Beli Manastir – Dopis SUP-a Beli Manastir načelniku Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK s podacima Baranjske divizije o sigurnosnom stanju

na “granicama” RSK prema Hrvatskoj i Mađarskoj

 

446

177. 1994., lipanj 22., Okučani – Izvješće SUP-a Okučani Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o sigurnosnoj procjeni državne granice RSK

.447

178. 1994., lipanj 23., [Drniš] – Zapisnik sa sjednice predsjednika RSK i tijela vlasti općine Drniš

452

179. 1994., lipanj 23., [Kostajnica] – Zapisnik sa sjednice predsjedništva Srpske radikalne stranke u Kostajnici

455

180. 1994., lipanj 24., Gračac – Zahtjev SJB Gračac SUP-u Korenica za osiguravanjem nogometne utakmice koja bi se trebala odigrati u Gračacu

456

181. 1994., lipanj 26., Knin – Dopis SUP-a Knin MUP-u RSK o sigurnosnoj procjeni državne granice

457

182. 1994., lipanj 27., Knin – Prijedlog ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK

 

o

legalizaciji oružja

459

183.

1994., lipanj 29., [Bojna] – Dopis enklave Bojna Izvršnom vijeću SO Glina o stanju

u

selima s većinskim srpskim stanovništvom u Općini Kladuša

460

184. 1994., lipanj 29., Knin – Dopis Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK ministru unutarnjih poslova RSK o sigurnosnoj procjeni državne granice

462

185. 1994., lipanj 29., Korenica – Dopis SUP-a Korenica MUP-u RSK s osvrtom na provedbu akcije “Ugovor”

464

186. 1994., lipanj 29., Knin – Zapisnik sa 7. redovne sjednice Vlade RSK

468

187. 1994., lipanj 30., [Knin] – Izvješće Međunarodnog komiteta Crvenog križa o posjetu civilnom zatvoru u Kninu

476

Kazalo

imena

479

Kazalo

mjesta

489

PREDGOVOR

D okumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (siječanj – lipanj

1994.) dvanaesta su knjiga u seriji koju je pod naslovom “Republika Hrvatska

i Domovinski rat 1990.-1995. – Dokumenti”, od 2007. počeo objavljivati

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje Centar). U knjizi su predstavljeni dokumenti iz arhivskog gradiva “Republike Srpske Krajine” (RSK) koji se čuvaju u Centru i drugim arhivskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Objavljeni su kronološkim slijedom s potrebnim znanstvenim aparatom, a obuhvaćaju razdoblje prve polovice 1994. godine. Svi navedeni dokumenti prepisani su, a njihovi originali ili preslike

originala u posjedu su Centra. Veći zahvati u tekstu naznačeni su stavljanjem teksta u uglatu zagradu, a u bilješkama je upozoreno na dijelove dokumenta koji su u izvorniku oštećeni

i na dijelove koji su izostavljeni. Jednako tako, radi boljeg razumijevanja, u bilješkama su navedena imena ili prezimena sudionika koja se ne spominju u dokumentu ili podaci o drugim dokumentima i literaturi u kojima se spominje isti događaj. Dakako, dokumenti pokazuju stajališta njihovih stvaratelja i zahtijevaju posebnu kritičku raščlambu koja bi ukazala na neobjektivno i netočno navedene podatke u njima. Primjerice, da je iz Hrvatske od 1990. do travnja 1994. “prognano preko 350.000 Srba, da je prisilno promenilo ime i prezime oko 60.000 Srba, a samo ime 20.000 Srba”, da je “Srba na ovom prostoru u vreme Austro Ugarske 1896. godine bilo 31%, a na prostoru bivše BiH 67%”, da je “preko 100.000 Hrvata dobrovoljno napustilo prostor Krajine”, da je “samo u Jasenovcu na najsvirepiji način poklano i ubijeno oko 700.000 Srba, Jevreja i Roma”, a da je “1.200.000 Srba izginulo i ubijeno u Drugom svetskom ratu” (dok. 100), da je 1991. Srba u Hrvatskoj bilo “najmanje 30%” u ukupnom broju stanovnika (dok. 25), da je u napadnim djelovanjima hrvatskih snaga na prostoru Maslenice i Medačkog džepa 1993. “na jedan zvjerski način ubijeno oko 2000 Srba” (dok. 114), itd. Kao i prethodne knjige Dokumenata “RSK”, tako i ova svjedoči da vodstvo “RSK” nije odustalo od borbe “za jedinstvenu srpsku državu na etničkom srpskom prostoru” i da će za

taj cilj “istrajati do kraja” (dok. 10), te da je i dalje odbijalo mirnu reintegraciju u ustavno- pravni poredak Republike Hrvatske. Tako je, kao i u prethodnom razdoblju, vodstvo pobunjenih Srba u Hrvatskoj tvrdilo da je “RSK jedna od novih država nastalih na tlu SFR Jugoslavije”, da “RSK već četiri godine živi kao i svaka druga država, jer ima ono što je Evropska zajednica zahtevala od Slovenije i Hrvatske radi priznanja: teritoriju, stanovništvo

i zakonodavnu vlast”, da je “RSK jedna od pravnih naslednica SFR Jugoslavije”, “da je

Srba u Hrvatskoj (valjda prema popisu iz 1991., op. u.) moralo biti najmanje 30%, a ne 11% (zapravo 12%, op. u), kako je to tvrdila hrvatska statistika (500.000 Srba u Krajini, 131.000 prognanih Srba iz Hrvatske u Srbiji, 120.000 u Krajini, 60.000 u Republici Srpskoj, te nepoznat broj neregistriranih Srba iz Hrvatske u spomenute tri države i u drugim

zemljama)” (dok. 25). Dakako da su ti brojevi znatno preuveličani, odnosno netočni.

Takav isključivi stav srpskoga vodstva očituje se i u obraćanju mandatara za sastav nove “Vlade RSK” Borislava Mikelića “zastupnicima Skupštine RSK” u travnju 1994., u kojem je

govorio o “državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu RSK (s površinom od 17.000 km²) koja će se prije ili kasnije udružiti sa Republikom Srpskom odnosno Srbijom i Crnom Gorom u jedinstvenu državu”. Pritom je istaknuo (dok. 100):

– da “na nacionalnom planu ova generacija Srba ima misiju da dovrši posao ujedinjenja Srba na njihovom cjelokupnom etničkom prostoru”,

– da je “reintegracija Krajine u okviru Hrvatske pusta želja hrvatskog rukovodstva”,

– da “odluka rukovodstva RSK da uđe u pregovore sa rukovodstvom Hrvatske oko

mirovnog plana i uspostavljanje mirnodopske opcije, nije istovremeno i odluka da se priznaju granice Hrvatske u AVNOJ-skim okvirima”,

– da su “Srbi u Krajini danas još čvršće riješeni da ne žele da budu u zajedničkoj državi sa Hrvatskom i da oni svoju sudbinu vežu sa Srbima iz Republike Srpske i SR Jugoslavije”,

– da “hrvatskom narodu treba biti jasno da je na ovom prostoru više nemoguće uspostaviti

hrvatsku državu i da je potrebno izvršiti međusobno priznanje koje će i međunarodno biti

verifikovano što će omogućiti da se svaki budući konflikt sporazumom riješi”,

– da “postojeće prilike i odnos snaga u svijetu još ne dozvoljavaju formalno ujedinjenje

svih srpskih zemalja, ali da to ne sprečava izgradnju privrednog sistema RSK kao integralnog

dijela jedinstvenog srpskog privrednog prostora”,

– da se “formalno mora provoditi koncepcija ujedinjenja monetarnog i ekonomskog

sistema putem jedinstvenog zakonodavstva, a u neposrednoj praksi da se mora ponašati sa stanovišta faktičkog ujedinjenja RSK sa Republikom Srbijom”,

da su “Hrvati pola vijeka eksploatisali srpska prirodna bogatstva, radnu snagu i drugo,

pa

je nužno da Srpska Krajina proporcionalno svom doprinosu, dobije svoj dio uključujući

tu

i umetnička djela, javne zgrade, infrastrukturu i ostale institucije, te da se to odnosi i na

fabrike, hotele, i na svu imovinu koje je stečena u periodu od petstotina godina”,

– da “od Hrvatske treba tražiti naplatu ratne štete iz prethodnih svjetskih ratova, ali i ovoga rata”,

– da “Svijetu treba da se pokaže da su štete nastale na prostoru RSK, a ne u hrvatskim

gradovima i na njihovim cestovnim pravcima” itd.

S obzirom na činjenicu da je srpsko topništvo razorilo Vukovar, iznimno ciničan je Mikelićev

prijedlog da se “posebno mora sagledati stanje i obnova Vukovara te da treba zahtjevati da sva sredstva koja su odobrena od strane Ujedinjenih nacija a usmerena su prema Hrvatskoj, budu usmerena prema RSK i započeti sanaciju Vukovara” (dok. 100). Jednako tako, u svibnju 1994. Milan Babić je, kao “ministar vanjskih poslova RSK”, međunarodnim predstavnicima ponovio stav “da nema reintegracije u Hrvatsku” te da je “RSK spremna da na ravnopravnoj osnovi pregovara sa Hrvatskom, ali da tu Hrvati prave probleme smatrajući pregovore početkom reintegracije” (dok. 129).

U skladu s takvim isključivim stavom, srbijanska politika radila je na stvaranju jedinstvenog

sustava institucija za sve “srpske države” na prostoru bivše Jugoslavije. Primjerice, na razini “Ministarstava zdravlja Republike Srbije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine

dogovoreni su zajednički stavovi u pogledu jedinstvenog zdravstvenog sistema, mreža zdravstvenih ustanova i snabdijevanja” (dok. 11). Jednako tako, donesen je “Protokol o

reguliranju jedinstvene monetarne politike na području SR Jugoslavije, Republike Srpske

i RSK”, kojim je predviđeno da “novi dinar SRJ predstavlja novac sa svim funkcijama na

području Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpska Krajina” (dok.

43, 58, 100), a potom i “Protokol o regulisanju jedinstvenog carinskog i vanjskotrgovinskog sustava na području SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine” (dok.

124). Istodobno su “MUP RSK” i MUP Republike Srbije zajednički djelovali u provođenju zadataka na teritoriju Republike Hrvatske, primjerice, “u istočnoj Slavoniji i zapadnom Srijemu” (dok. 17). Nastavljena je i suradnja između stranaka u “RSK” i Srbiji. Primjerice, početkom veljače 1994. potpisan je “Sporazum o koaliciji Srpske demokratske stranke Krajine i Srpske radikalne stranke”, koji su potpisali predsjednici tih stranaka dr. Milan Babić i dr. Vojislav Šešelj, te “predsednik Izvršnog odbora Srpske radikalne stranke RSK” Rade Leskovac (dok. 23). Dakako, nastavljena je i suradnja “RSK” s “Republikom Srpskom” u BiH, te podrška političkog vodstva “RSK” vodstvu Srba u BiH. Tako je u travnju 1994. “na platou ispred hotela ‘Dunav’ u Vukovaru održan miting podrške srpskom narodu u Republici Srpskoj, na kojem su govorili Goran Hadžić, Boro Bogunović, Branislav Stanimirović, svi predstavnici stranke SDS-a svesrpskih zemalja, te predsjednik skupštine Vukovar” (dok. 90). Spominje

se i suradnja “RSK” s pojedinim oblastima Grčke, uz “konstataciju da se na zapadnim

granicama RSK brani Grčka” (dok. 69), te da je između Republike Grčke i “RSK” čak potpisan protokol o suradnji (dok. 71).

U prilog tome da je vodstvo “RSK” odbijalo gotovo sve inicijative koje su mogle doprinijeti

normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa svjedoči odgađanje rješenja zahtjeva hrvatske strane

za posjetu vukovarskom groblju, s kojim je “članove Vlade RSK” upoznao “sekretar Vlade

i predsjednik Republičke komisije za razmjenu zarobljenika Savo Štrbac”, kao i odgađanje

“pitanja porodičnih susreta rastavljenih familija”, ili odbijanje zahtjeva Srpske narodne

stranke iz Republike Hrvatske čiji je predsjednik Milan Đukić predložio da se održi sastanak

s predstavnicima “Srba iz UNP-a područja” (dok. 50).

Dokumenti UNPROFOR-a, prezentirani u ovoj knjizi, pokazuju da je “službena pozicija hrvatske vlasti u pregovoru s vodstvom pobunjenih Srba bila sadržana u Ustavnom zakonu od svibnja 1992. godine (dva autonomna kotara s 5 odnosno 6 općina, ali ne i status nacije)”, da su Hrvati “nagovijestili da sve može biti predmet diskusije, izuzev otcjepljenja teritorija

koji drže Srbi”, da je “najhitniji prioritet za hrvatsku Vladu primjena prekida vatre praćena otvorenjem strateških pravaca i obnavljanje energetskih sistema”, te da je za Hrvatsku “od velike političke i ekonomske važnosti vraćanje turista na dalmatinsku obalu”. Nasuprot tome, govoreći o srpskoj poziciji u pregovorima, u dokumentima UNPROFOR-a navodi

se da su “Srbi imali dvije otvorene dugoročne pozicije: ujedinjenje sa Srbijom, moguće

kroz konfederaciju srpskih zemalja ili ujedinjenjem RS i RSK ili nekakva integracija RSK u Hrvatsku kao jednakog partnera” (dok. 46). Prema spomenutim dokumentima UNPROFOR-a, “ultimativni cilj ovih pregovora je postići dogovor između hrvatske Vlade i srpskih vlasti o najvećoj mogućoj autonomiji za područja pod kontrolom Srba kako bi se omogućila mirna reintegracija tih prostora u RH i unapređenje dugoročne stabilnosti u ovoj regiji”. Tom cilju trebali bi pridonijeti ekonomski projekti (proljetna sjetva, prodaja sjemena, insekticida i goriva, opskrba vodom, itd.). No, i samo vodstvo UNPROFOR-a bilo je svjesno da je “neke od zadataka postavljenih

od Savjeta bezbjednosti bilo izuzetno teško sprovesti u tadašnjim prilikama: kompletna demilitarizacija UNPA i ‘ružičastih zona’, obnavljanje UNPROFOR-ove kontrole skladišta

sa srpskim teškim naoružanjem, ponovna uspostava hrvatske uprave u ‘ružičastim zonama’,

nezavisno od UNPA (Srbi ne priznaju razliku između “ružičastih zona” i UNPA, op. u.),

hrvatsko povlačenje sa osvojenih područja, povratak izbjeglica” (dok. 46).

Kao i do tada, predstavnici srpske strane Hrvate su i dalje najčešće nazivali “ustašama”, čime se valjda pokušavalo naglasiti kako je suvremena hrvatska država nastavak NDH iz Drugog svjetskog rata, što je bila jedna od smjernica srpske protuhrvatske promidžbe. No, dokumenti u ovoj knjizi svjedoče o pritužbama na kriminal i teror pojedinih organiziranih grupa kriminalaca nad stanovnicima hrvatske i srpske nacionalnosti, “u cilju iznuđivanja,

krađe i otimanja imovine”, što je poprimilo tolike razmjere da su pojedinci zaključili da takvo “nasilje nije bilo ni u Drugom svjetskom ratu” (dok. 72). Posljedica toga bilo je iseljavanje građana, “što je slabilo odbranu Republike Srpske Krajine”; primjerice, “u opštini Drniš je u travnju 1994. živilo 3500 stanovnika” (dok. 84, 178). Problem iseljavanja Srba iz “RSK” u svom je govoru u travnju 1994. naglasio i novi mandatar “Vlade RSK”, istaknuvši

da je “prioritetan”, zapravo “urgentan zadatak vraćanje izbeglih iz Republike Srpske Krajine

i naseljavanje prostora u Krajini sa Srbima koji su napustili Republiku Hrvatsku” (dok.

100).

U uvjetima političke nestabilnosti i loše ekonomske situacije vodstvo “RSK” zanemarivalo je

održavanje postojeće infrastrukture, a pogotovo kulturno-povijesnog naslijeđa. Primjerice, prometnice su bile u tako lošem stanju zbog neodržavanja, da se javno govorilo da “sigurnost saobraćaja nije bila zadovoljavajuća” (dok. 1, 13). Loše ekonomsko stanje čak je utjecalo i na slabu opremljenost i logistiku “Posebnih jedinica milicije MUP-a RSK”, koja je, prema navodima iz dokumenata, bila ispod svake razine, odnosno “oko 20% od potrebnog” (dok. 91). Jednako tako, nije se poduzimalo ništa da se spriječi uništavanje objekata, inventara, knjiga, muzejske i arhivske građe Memorijalnog parka Petrova gora, tako da su “propadanju

izloženi originalni objekti Centralne partizanske bolnice, muzejski eksponati, arhiva neprocjenjive vrijednosti o žrtvama srpskog naroda, Spomenik Petrova gora, Omladinski

prihvatni centar i strogo zaštićeni predjeli prirode, knjige, kancelarijski inventar i dr.” (dok.

158).

Takvo stanje pogodovalo je masovnom “švercu” pojedinih skupina Srba s muslimanima

u graničnom području s Cazinskom krajinom u Bosni i Hercegovini, te teroru “švercera”

nad stanovnicima i pripadnicima SVK na okupiranom prostoru Banovine (dok. 13, 42). Nastavljeno je paljenje kuća (“stambenih objekata”) u “vlasništvu lica hrvatske nacionalnosti koji su napustili područje RSK-e” (dok. 13), ali i “miniranje kuća u vlasništvu osoba srpske nacionalnosti” (dok. 24). Istodobno, izvješća o stanju kriminaliteta pokazuju da je u 1993. smanjen broj krivičnih djela u odnosu na prethodnu godinu, te da je na to “najviše utjecalo gotovo masovno napuštanje RSK od strane građana hrvatske nacionalnosti” koji su do tada “dosta često bili objekti krivičnih djela” (dok. 13). Uz spomenuto, dokumenti iz toga razdoblja svjedoče o trošenju prirodnih bogatstava RH (primjerice, eksploatacija nafte te masovna sječa i preprodaja šume, naročito jele, dok. 28, 82), o odgovornosti lokalnih srpskih političara za odlazak Srba iz zapadne Slavonije krajem 1991. (dok. 16), o postojanju planova za evakuaciju stanovništva “RSK” u slučaju napada hrvatskih snaga (dok. 73), o tome da su u Hrvatskoj ratovale dobrovoljačke četničke jedinice, koje je u studenom 1991. obišao četnički “vojvoda” Vojislav Šešelj, preporučivši lokalnim Srbima da “kad JNA dođe do Virovitice sazidaju betonski zid” kao granicu srpske

države (dok. 21), itd. Istodobno, pokazuju da u 1994. godini nisu prestale rasprave o “Daruvarskom sporazumu” (18. veljače 1993.), pa su njegovi potpisnici sa srpske strane Veljko Džakula, Dušan Ećimović i Mladen Kulić zatražili pravno mišljenje od “eksperata za međunarodno pravo” dr. Vladana Vasiljevića i dr. Konstantina Obradovića, da bi dokazali da u tom sporazumu

“nema nikakvih elemenata koji bi ukazivali da su nasilno ili na drugi način pokušali otuđiti dio državne teritorije, niti mijenjati državne granice” (dok. 26). Dokumenti u ovoj knjizi govore i o demografskim prilikama na pojedinim područjima “RSK”, zapravo na okupiranom području RH (dakako, navedene brojeve treba provjeriti). Tako je, prema podacima “Ministarstva obrane RSK”, na okupiranom području Banovine (općine Glina, Petrinja, Dvor, Kostajnica i Sisak-Caprag) u ožujku 1994. živjelo “oko 70.924 stanovnika”, a u vojnoj evidenciji bilo je “oko 15.076 v/o (odnosno 21,25% od ukupnog broja stanovnika)”. Na tom je području djelovao “39. korpus SVK sa svojim nižim jedinicama (24., 26., 31., 33. pbr., Samostalni odred Gradusa i 87. pob Čerkezovac),

u kojima je angažirano 11.050 v/o, pretežito srpske nacionalnosti. Od 496 v/o nesrpske

nacionalnosti u jedinicama SVK angažirane su 383 v/o (među njima 137 Hrvata, uključujući 10 oficira i 7 podoficira, i 19 muslimana), u privrednim organizacijama po osnovu radne obaveze 72, a 41 v/o nesrpske nacionalnosti angažirana je u CZ i odbrani (na temelju radne obaveze i CZ angažirano je 86 Hrvata i 2 muslimana). Od v/o koji su se izjasnili kao Jugoslaveni najviše ih je bilo angažirano u Petrinji – 165, zatim u Glini – 49 i u Gradusi 5. Istodobno, 441 v/o s toga područja nalazila se u drugim srpskim zemljama,

što znači van teritorija RSK, a 464 v/o nalazilo se u inozemstvu, što znači van granica bivše Jugoslavije” (dok. 78). Istodobno, prema izvješću “Komesarijata za izbjeglice Republike Srpske Krajine”, sredinom veljače 1994. na području “RSK” bilo je 125.000 “izbjeglih i raseljenih lica”, među kojima 14.353 djece do 18. godine života (dok. 37). Prema tome, činjenica da se sadržaj dokumenata u ovoj knjizi, koji govore o politici vodstva “RSK” ne razlikuje od sadržaja dokumenata “RSK” u prethodnim godinama (od 1990.), svjedoči o kontinuitetu srpske politike u ostvarenju svoga krajnjeg cilja – da svi Srbi žive

u jednoj državi, te o odlučnosti srpskih dužnosnika da je provedu do kraja, bez obzira na žrtve.

Urednici knjige

KRATICE

A – aktivni

DV

– dalekovod

a/a

– ad acta

DZ

– Dom zdravlja

AOP – automatska obrada podataka

e. br. – evidencijski broj

AP

– automatska puška

ECMM – European Community Monitor

AP

– autonomna pokrajina

Mission (Europska komisija za nadzor)

AP

ZB – Autonomna pokrajina Zapadna Bosna

EEZ – Europska ekonomska zajednica

AVL – aktivno vojno lice

EI – Elektronska industrija

AVNOJ – Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije

el. – električni EZ – Europska zajednica

b.

– bataljun

g.

– godina

BiH – Bosna i Hercegovina

g.

– gospodin

BJR – bivša jugoslavenska republika BOV – borbeno oklopno vozilo br. – broj

Bst – bestrzajni top

CARE – Cooperative for Assistance and Relief Everywhere (humanitarna organizacija)

CL – civilno lice

CSB – Centar službe bezbjednosti CVOJ – Centar vođenja, osmatranja i javljanja

CZ – Civilna zaštita

č. – čas

DASK – Državni arhiv Sisak

gbr. – gardijska brigada g-din – gospodin

god. – godina gosp. – gospodin

GP

– građevno poduzeće

GP

– granični prijelaz

SVK – Glavni štab Srpske vojske Krajine

GŠ VJ – Generalštab Vojske Jugoslavije HIC – Hrvatski informativni centar HINA – Hrvatska izvještajna novinska agencija HMDCDR – Hrvatski memorijalno- dokumentacijski centar Domovinskog rata

DB

– državna bezbjednost

HP

– Hrvatska policija

DI

– drvna industrija

HV

– Hrvatska vojska

DIC – dokumentacijsko informativni centar

DIP – drvno industrijski pogon dipl. – diplomirani dipl. ecc – diplomirani ekonomist dipl. ing. – diplomirani inženjer djev. – djevojački DM – njemačka marka

DP – državno poduzeće

Dr./dr. – doktor dr. – drugo DTG – diverzantsko-teroristička grupa

ICRC – International Committee of the Red Cross (Međunarodni odbor Crvenog križa)

IDG – izviđačko diverzantska grupa IGM – industrija građevnog materijala INA – Industrija nafte IO – izvršni odbor IO SO – Izvršni odbor Skupštine općine IS – izvršni savjet IS SO – Izvršni savjet Skupštine općine JB – javna bezbjednost JMBG – jedinstveni matični broj građana

JNA – Jugoslavenska narodna armija

JP – javno poduzeće

JRiM – javni red i mir

K – korpus

kap. – kapetan

kbr. – kućni broj kč – komandant čete

KD – kazneno djelo

K-da – komanda k-dant – komandant k-dir – komandir kIk – kapetan I. klase km – kilometar ko – komandant odjeljenja

kom. bat. – komandant bataljuna KPD – kazneno-popravni dom kriv. – krivičan

KU – kazneni upisnik

kut. – kutija kv – komandant voda KV – kvalificirani

KWH – kilovatsat KZ – kazneni zakon KZ – kriptozaštita

KZJ –Kazneni zakon Jugoslavije

LD – lični dohodak

lpbr – laka pješačka brigada

m – metar

M.P. – mjesto pečata

M.Z./MZ – mjesna zajednica

MC – medicinski centar

MES – minsko-eksplozivna sredstva

mil – milicajac

MIP – Ministarstvo inostranih poslova

mj. – mjesec

MKBJ – Međunarodna konferencija za bivšu Jugoslaviju MKCK – Međunarodni komitet Crvenog križa ml.ins. – mlađi inspektor

mm

– milimetar

MO

– Ministarstvo obrane

MPB – milicijski posebni bataljon

mr. – magistar MTB – motorizirana brigada

mtb – motorizirani bataljun mtbr – motorizirana brigada MTS – materijalno-tehnička sredstva MUP – Ministarstvo unutrašnjih poslova n/r – na ruke NATO – North Atlantic Treaty Organization (Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora) NB – Narodna banka NB SRJ – Narodna banka Savezne Republike Jugoslavije

NC – Nastavni centar NC VJ – Nastavni centar Vojske Jugoslavije ND – novi dinar NIK – Naftna industrija Krajine NIS – Naftna industrija Srbije NN – nepoznati NO – narodna obrana NO – neotkriven NOR – narodnooslobodilačka borba NOSL – neovlašteno službeno lice NR Makedonija – Narodna Republika Makedonija NŠ – načelnik štaba

O

i O – osmatranje i obavještavanje

o.

g. – ove godine

OC – obučni centar OJT – općinsko javno tužiteljstvo OJT – općinski javni tužilac

OM – odjeljenje milicije

ONO – općenarodna obrana OŠ – osnovna škola OSL – ovlašteno službeno lice OSNO – Općinski sekretarijat narodne obrane OUN – Organizacija Ujedinjenih naroda OUP – organi unutrašnjih poslova

p. – pješačka (brigada)

p.b. – pješački bataljun P.K. – poljoprivredni kombinat p.o. – po ovlaštenju P/O – po odluci pbr – pješačka brigada PBS – Privredna banka Sarajevo

PIO – penzijsko i invalidsko osiguranje

PJ – poslovna jedinica

PJM – posebna jedinica milicije

PKD – Poljoprivredni kombinat Drniš PKR – privredna komora PM – puškomitraljez PO – policijski odbor po (pom.) – pomoćnik POB – pozadinska baza PPD – protuprovalna djelatnost ppuk – potpukovnik pred. – predsjednik priv. – privatni prof. dr. – profesor doktor PTM – početna točka mjerenja PTT – pošta, telefon, telegraf PZ – poljoprivredna zadruga R – rezervni

r. – rođen

RBR – ručni bacač raketa reg. – registarske (oznake) REP – republički RH – Republika Hrvatska RIZ – Radio industrija Zagreb RJ – ratna jedinica RJT – Republičko javno tužiteljstvo RK – radna knjižica RO – radna obveza RO – radna organizacija rođ. – rođen RR – ratne rezerve RS – Republika Srpska RSK – Republika Srpska Krajina RŠCZ – Republički štab civilne zaštite RTV – radiotelevizija

RUJP – Republička uprava javnih prihoda RZ – radna zajednica

s. r. – svojom rukom

SAD – Sjedinjene Američke Države SAO – Srpska autonomna oblast SB – Savet bezbednosti SB UN – Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda)

SDB – Služba državne bezbednosti SDP – Socijaldemokratska partija SDS – Srpska demokratska stranka SDS Krajine – Srpska demokratska stranka Krajine

sekr. – sekretar SFRJ – Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija SIGS – specijalni izaslanik generalnog sekretara SJB – stanica javne bezbednosti SL – službeno lice sl. – slično sl. – službeno SM – stanica milicije SMD – surface mounted device (površinski montiran uređaj) SMON – stanica milicije opće nadležnosti SNS – Srpska narodna stranka SO – skupština općine SO – srpska oblast SOd – samostalni odred SPC – Srpska pravoslavna crkva SPP FK – Služba za platni promet i financijsku kontrolu SPS – Srpska partija socijalista SRJ – Savezna Republika Jugoslavija SRS – Srpska radikalna stranka SRT – Srpska televizija SRTV – Srpska radiotelevizija SSSR – Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika SŠC – srednjoškolski centar SUP – Sekretarijat unutrašnjih poslova SV – Srpska vojska SV RSK – Srpska vojska Republike Srpske Krajine SVK – Srpska vojska Krajine SZS – Savezni zavod za statistiku TV – televizija ŠC – školski centar ŠG – šumsko gospodarstvo t. – točka tj. – to jest tj. – tjelesne TKTR – tajna kontrola telefonskih razgovora tkz. – takozvani TO – teritorijalna obrana TOF – tvornica oplemenjenih folija TSCIP – tvornica sulfatne celuloze i papira TU – telekomunikacijski uređaji

TV – televizija UAZ – Uljanovski automobilski zavod UHF – Ultra high frequency (ultra visoka frekvencija) UJB – Uprava javne bezbjednosti UKP – uređaj kriptozaštite UKV – ultrakratki valovi UN – Ujedinjeni narodi UNA – USA – United Nations Association of the United States of America UNCIVPOL – United Nations Civil Police (Civilna policija Ujedinjenih naroda) UNESCO – United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) UNHCR – United Nations High Commissioner for Refugees (Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice) UNICEF – United Nations Children’s Fund (Dječji fond Ujedinjenih naroda) UNPA – United Nations Protected Area (Zaštićena područja Ujedinjenih naroda) UNPROFOR – United Nations Protection Force (Zaštitne snage Ujedinjenih naroda) UP – unutrašnji poslovi UP – upravni poslovi

v.d. – vršitelj dužnosti v.r. –vlastitom rukom v/o – vojni obveznici vbr – višecijevni bacač raketa VES – vojno-evidencijska sposobnost VF – visoko frekventni VHF – Very high frequency (vrlo visoka frekvencija) VIP – very important person (vrlo važna osoba) VJ – Vojska Jugoslavije VKV – visokokvalificiran VMA – Vojnomedicinska akademija VOd – vojni odjeljak VP – vojna pošta VRK – Vojska Republike Krajine VRS – Vojska Republike Srpske VRSK – Vojska Republike Srpske Krajine VSO – Vrhovni savjet obrane VT – vojno-teritorijalni Zgb – zagrebački ZKP – Zakon o kaznenom postupku ZNG – Zbor narodne garde ZOUP – zakon o unutarnjim poslovima ZR – zona razdvajanja zv. – zvani ŽTP – Željezničko transportno poduzeće

1

1994., siječanj Knin Iz izvješća o radu SUP-a Knin u 1993. godini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE KNIN

G O D I Š N J I

I Z V J E Š T A J

Stanica milicije

Kistanje

januar 1994. godine

OPERATIVNO – PREVENTIVNA DJELATNOST, SUZBIJANJE KRIMINALITETA, JAVNI RED I MIR, POGRANIČNI POSLOVI, KRETANJE I BORAVAK STRANACA, REGULACIJA I KONTROLA SAOBRAĆAJA NA CESTAMA, ZAKONITOST U RADU I PRIMJENA SREDSTAVA PRINUDE I STRUČNO USAVRŠAVANJE

[…] 1

U V O D

Tokom 1993. godine aktivnost SUP-a Knin bila je usmjerena na planu zaštite života i lične sigurnosti ljudi, sprečavanju i otkrivanju KD-a, pronalaženju i hvatanju učinilaca KD-a

i njihovom privođenju nadležnim organima, održavanju javnog reda i mira, kontroli i regulaciji saobraćaja na putevima i drugim poslovima javne bezbednosti, kao i učešću u ratnim dejstvima, u čuvanju granice, prelazu preko državne granice i čuvanju i obezbeđenju ličnosti i objekata. Gotovo na samom početku godine SUP je radio u otežanim uslovima

– ratnog stanja i ratnih dejstava kojima je bio obuhvaćen dio područja koja ona pokriva

(područje Obrovca i Benkovca). Radnici SUP-a aktivno su učestvovali i u obrambenim aktivnostima i pravovremeno izvršavali zadatke iz te oblasti. Na kvalitet rada službe utjecali su i materijalno tehnički faktori, međutim i unatoč tome kroz primijenjene načine postupanja i korištenja određenih metoda u operativnom radu postignuti su dobri rezultati što je i vidljivo iz statističkih pokazatelja. Obzirom na postojeći kadar iako su postignuti dobri rezultati mišljenja smo da mogu biti i znatno bolji, a to znači da treba raditi na usavršavanju sektorskog oblika pokrivanja i opsluživanja terena,

kao i primjeni efikasnijih metoda i taktike postupanja službe, kadrovskom i tehničkom opremanju službe, obuci postojećih kadrova, iniciranju kod nadležnih organa da se donesu propisi koji još nisu doneseni, a od značaja su za rad organa UP-a kao i drugih institucija društva, te ažuriranje rada pravosudnih organa i inspekcijskih službi.

I. OPERATIVNO PREVENTIVNA DJELATNOST Teren koji pokriva SUP Knin podijeljen je na teren koji pokriva SUP i teren koji pokrivaju stanice javne bezbednosti.

Stanice javne bezbednosti su:

– Drniš,

– Benkovac,

– Obrovac.

1 Priređivači su izostavili sadržaj izvješća.

SUP Knin u svom sastavu ima 4 odjeljenja i to:

– Odjeljenje milicije,

– Odjeljenja za suzbijanje kriminaliteta,

– Odjeljenje za upravne poslove,

– Odjeljenje za zajedničke poslove.

Odjeljenje milicije podijeljeno je na SM i Odsjek za pogranične poslove.

Stanice milicije su:

– SM opšte nadležnosti,

– SM za kontrolu i regulaciju saobraćaja,

– SM Kistanje,

– SM Vrlika.

Stanica milicije opšte nadležnosti Knin u svom sastavu ima jedno stanično odjeljenje i to Strmicu. Stanična odjeljenja Oklaj i Manojlovac u toku drugog mjeseca potpali su pod

nadležnost VRSK. Odsjek za pogranične poslove u svom sastavu ima jedno odjeljenje milicije za kontrolu prelaska preko državne granice i to Strmicu. U toku ratnih dejstava pet odjeljenja se rasformiralo. Odjel za suzbijanje kriminaliteta ima dva odsjeka i to:

– Odsjek za opšti kriminalitet,

– Odsjek za privredni kriminalitet.

Uže područje SUP-a Knin podijeljeno je na 6 teritorijalnih sektora i 4 sektora za saobraćaj. Stanica milicije Kistanje ima tri teritorijalna sektora. Stanica milicije Vrlika ima dva teritorijalna sektora. Saobraćajni sektor produžuje se na teritorij SJB Drniš, Benkovac i Obrovac, te SM Kistanje i Vrlika. SJB Drniš, Benkovac i Obrovac imaju u svom sastavu:

– Odsjek za krim. obradu,

– Stanice milicije,

– Odsjek za upravne i zajedničke poslove imaju SJB Benkovac i Obrovac, dok će se u SJB Drniš oformiti u narednom periodu. Teritorij SJB je podijeljen na teritorijalne sektore:

SJB Drniš ima dva teritorijalna sektora i jedan saobraćajni.

SJB Benkovac ima šest teritorijalnih sektora, jedan saobraćajni. SJB Obrovac u svom sastavu ima dva teritorijalna sektora i jedan saobraćajni. Isto tako ima dva odjeljenja milicije i to u Karinu Gornjem i Žegaru, dok su se rasformirala Odjeljenja milicije u Muškovcima i Medviđi.

Iz napred navedenog proizlazi da je teritorij koji pokriva SUP Knin podijeljen na 21

teritorijalni sektor i 7 saobraćajnih sektora.

U ovom izvještajnom periodu došlo je do kadrovskih promjena na većini sektora, za vođe

sektora odredili smo iskusnije radnike kojima je bolje poznata problematika na određenom

sektoru. Svi radnici koji opslužuju sektore ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom o unutrašnjoj sistematizaciji radnih mjesta SUP-a Knin.

Djelovanje operativnih radnika je dobro. Poslovi na operativnom sektoru obavljaju se u okviru timskog rada, sa podijeljenim konkretnim zadacima. Vođenje i popunjavanje dosjea

sektora vrši se na propisani način. Radno povezivanje radnika na sektorima sa radnicima Odjela za kriminalitet i radnicima za kontrolu i regulaciju saobraćaja, kao i pozorničko

– patrolna djelatnost, ostvarena je u okvirima timskog rada sa planiranim konkretnim

zadacima, sa kojima se zadužuju radnici kroz planove rada ili radne naloge. Raspored službe vrši se na taj način da se pozorničko – patrolna služba, kao i služba

kontrole i regulacije saobraćaja određuje dnevnim rasporedom, a ostale službe kroz planirano izvršavanje zadataka i prema operativnim potrebama. Služba načelno dnevno traje 8 časova,

a broj ljudstva i vrijeme određivanja službe uvjetovano je operativnom problematikom i

potrebama. Grafikoni događaja vode se kod komandira stanica milicije. Ti grafikoni koriste se radi

preventivnog planiranja određenih zadataka na planu poduzimanja operativnih mjera i radnji. Dnevne rasporede službe vrše komandiri SM i njihovi pomoćnici, odnosno zamjenici, a

u donošenju plana rasporeda učestvuju pored komandira, pomoćnika odnosno zamjenika i

šefovi odsjeka i načelnici odjela. Postavljeni zadaci izvršavaju se uglavnom pravilno i pravovremeno, ali se još kod jednog dijela radnika osjeća nezainteresiranost ili slaba upornost, što nastojimo otkloniti konkretnim ukazivanjem pojedinačno ili na radnim sastancima i stručnoj nastavi. U toku 1993. pozornička i patrolna služba obavljala se u smjenama i to po 8 časova

u smjeni, a po sistemu dvije prve, dvije druge, dvije treće smjene, nakon koje su radnici slobodni dva dana.

Što čini ukupno službi:

– pješice

19652

– motornim vozilom

4824

– kombinovano

1480

 

SVEUKUPNO SLUŽBI

25956

Broj upućenih službi tokom dana: 2

– danju………………………

– noću……………………….

– kombinirano……………….

SM za regulaciju i kontrolu saobraćaja ostvarila je ukupno službi:

– pješice

8054

– motornim vozilom

5740

– kombinirano

1707

 

SVEUKUPNO SLUŽBI

1550

Na samom početku 1993. godine tj. 22. januara izvršena je agresija na RSK od strane neprijateljske vojske Republike Hrvatske i to na Ravne kotare, odnosno na područje opštine Benkovac i Obrovac. Radnici SUP-a Knin, kako aktivni tako i rezervni sastav milicije, učestvovali su u izvođenju borbenih dejstava na pravcu Karin – Novigrad – Pridraga. Tako da su sve aktivnosti koje se odnose na djelokrug SUP-a bile usmjerene prioritetno na izvođenje borbenih dejstava u navedenom području. Po naredbi kninskog korpusa VRSK vođe sektora

2 Nečitko u izvorniku.

i njihovi pomoćnici bili su angažirani na privođenju vojnih obveznika po uručenju poziva, tako da su u periodu 2. i 3. mjeseca ukupno priveli 3003 vojna obveznika. U vrijeme te agresije sa naših okupiranih područja izbjeglice su neorganizirano dolazile na naše područje, gdje ih je nespremno dočekao Štab civilne zaštite. U toj stihiji velika većina njih je ulazila

u napuštene stanove i kuće koje su bile vlasništvo građana hrvatske nacionalnosti, a naša

služba je bila u nemogućnosti da spriječi useljenje. Međutim naša služba je u kratkom roku operativno pokrila teren, te izvršila popis svih izbjeglica koji su se uselili u tuđe stanove i kuće. U 760 slučajeva sačinili su službene zabilješke koje su dostavljene nadležnim organima

kako bi oni izdali privremena rješenja za korištenje objekata. Prema uredbi Vlade RSK provođene su mjere policijskog časa u vremenu od 22,00

– 05,00. Na samom početku većina građana nije poštovala zabranu kretanja, ali su naši

radnici uspješno obavili svoj dio posla tako da su u nekoliko navrata priveli oko 200 punoljetnih građana i to u gradu Kninu, koje su zadržali do isteka policijskog časa, odnosno 05,00 časova. Nakon ovih privođenja građani su ozbiljno shvatili i uglavnom su nakon toga poštivali policijski čas i u tom vremenu zahvaljujući policijskom času imali smo relativno mali broj izvršenih KD-a. Na području Knina izvršeno je 25 racija i 10 zasjeda. Racije koje su vršene u suradnji sa vojnom policijom pretežno su privedeni vojni obveznici koji se nisu odazvali na mobilizaciju, ili su pobjegli iz jedinice bez dozvole. Racija je vršena kako po danu tako i u večernjim časovima i to pretežno na glavnim ulicama grada Knina i otvorenim ugostiteljskim objektima. Privedeno je oko 650 vojnih obveznika u 15 navrata. 10 racija sprovedeno je u samom gradu i to hvatanje i privođenje “dilera” koji su prodavali i kupovali devize. Raciju su sprovodili vođe sektora, operativa skupa

sa pozornicima. Privedeno je 50 lica od kojih je oduzeto 900 DM, 250 $, 30 švajcarskih franaka i dinara u protuvrijednosti 300 DM. Isto tako je oduzeto 1800 kutija cigareta od lica koji su ih prodavali građanima po višoj cijeni nego što je stvarna cijena koštanja. Na području Kistanja provedeno je 6 racija i 3 zasjede. Prilikom provođenja racija privedena su 72 lica, uglavnom se radi o vojnim obveznicima koji se nisu odazvali pozivu. Zasjede su provođene radi hvatanja počinilaca KD-a. Na području SM Vrlika provedene su 4 racije i 10 zasjeda. Prilikom provođenja racija privedeno je 57 lica. Isto se radi o licima koji se nisu odazvali mobilizaciji. Na području SJB Obrovac provedene su 4 racije, 7 pretresa terena, dok blokada i zasjeda nije bilo. Na području SJB Benkovac provedene su 3 racije sa ciljem privođenja vojnih obveznika koji samovoljno napuštaju položaj i nemaju odgovarajuće dozvole, a privedeno je 300 lica. Osim toga zajedno sa pripadnicima vojne policije proveli su posebnu raciju koja je trajala 3 dana i kom prilikom su priveli 272 lica. Na području SJB Drniš provedeno je 9 racija, 7 blokada i 39 zasjeda. Problemi koji se javljaju prilikom provođenja određenih operativnih radnji i mjera su nedostatak određenih materijalnih i tehničkih sredstava i opreme. Kao i protekle godine tako i ove zapaženo je da opštinske službe, tj. njihovi izvršni organi ne funkcionišu kako treba, što nam otežava svakodnevno obavljanje zadataka, pošto moramo koordinirano raditi sa tim službama, a osim toga dosta slabo funkcionišu i službe pod ingerencijom Republike, kao što su inspekcije (tržna i financijska). Otežanom obavljanju poslova doprinosi ratno stanje, zbog čega se pravovremeno ne postupa sa vojnim licima koji učestalo sudjeluju u raznim nedozvoljenim radnjama. Također se vrši presija od strane vojske da demobilišemo rezervni sastav i da ga predamo na raspolaganje vojsci, što smo mi u dobroj mjeri i učinili.

Radnici SUP-a Knin su po potrebi (zadatku) odlazili u druge SUP-ove (Glina, Beli Manastir i Vukovar). A isto tako određeni broj radnika po potrebi je premješten u okviru SUP-a. Na području Drniša naši radnici zajednički djeluju sa pripadnicima granične milicije (vojskom RSK) u cilju zaštite tamošnjeg stanovništva, očuvanja imovine i čišćenju pomenutog dijela od ubačenih elemenata. U tom smislu naši radnici (SJB Drniš) dovedeni su u situaciju da skupa sa pripadnicima VRSK poduzimaju zakonite mjere i radnje u cilju sprečavanja nečasnih radnji (krađa, paljevina i ubistava) prema počiniocima i u tom smislu je dolazilo do određenih problema radi neažurnosti i loše evidencije o dolasku, kretanju

i odlasku pripadnika dobrovoljačkih jedinica VRSK od strane vojnih službi, te prilikom saznanja o počinjenom KD-u (a u većini slučajeva počinioci su dobrovoljci) naši radnici ne mogu doći do istih pošto se premještaju iz jedinice u jedinicu ili se vraćaju kući, a da o tome ne postoje adekvatni podaci. Također su naši radnici angažirani na obezbeđenju vitalnih objekata:

– zgrade SUP-ova,

– zgrade Srpskog radio Knina,

– zgrada TV Knina,

– vodovod,

– zgrada suda,

– zgrada elektro-prenosa.

Osim toga vršili su i obezbeđenje objekata gdje su bili smješteni građani hrvatske nacionalnosti koji su dobrovoljno zatražili preko Crvenog krsta da napuste RSK i da idu u Republiku Hrvatsku, a što im je i omogućeno u više navrata u toku 3., 4. i 5. mjeseca 1993.

godine. U toku januarske agresije život su izgubila 4 pripadnika SUP-a Knin, a 35 ih je ranjeno.

I / 1 Kontrolna djelatnost Kontrolna služba obavlja se u sklopu donesenog plana za obavljanje kontrolne službe. Većinu kontrolnih službi obavljali su dežurni rukovodioci uglavnom noću i u večernjim satima. Na području SJB Obrovac izvršene su 73 kontrole dežurne službe i patrolnih službi, od čega je 26 kontrola bilo noću. U 3 noćne kontrole i jednoj dnevnoj patrole su zatečene neispravne. Na području SJB Benkovac kontrola je izvršena u 160 slučajeva. Kontrolnu službu vršili su načelnik, komandir, zamjenik komandira i dežurni rukovodilac. Kontrola je vršena na punktovima, auto-patrolama, patrolama u gradu i dežurnoj službi. Osim toga kontrolna djelatnost praćena je kroz radne naloge, te pisane izvještaje radnika. Kontrolom je uočeno da postoji visok stepen prijateljstva, solidarnosti te ima slučajeva da radnici još uvijek izbjegavaju preduzeti zakonske radnje koje su dužni po službenoj dužnosti. Uglavnom je bilo slučajeva da pojedini radnici spavaju na radnom mjestu, zatim indolentno postupanje prilikom obavljanja poslova. Protiv takvih radnika preduzete su disciplinske mjere. Od ukupnog broja kontrola, 50 je izvršeno noću, 40 danju i 70 kombinovano. Na području Vrlike izvršeno je 60 kontrola kojom prilikom je uočeno više slučajeva kršenja discipline od strane radnika kao što su kašnjenje u službu, nedolazak u službu, nebudnost itd. Na području SM Kistanje od 12 planiranih kontrola provedeno je 9. Isto tako je uočeno više slučajeva kršenja discipline.

Na području Knina (SMON) izvršena je 381 kontrolna služba, te je uočeno više slučajeva

kršenja discipline od strane radnika. Takvi radnici su za blaže slučajeve opominjani, a za teže

slučajeve protiv istih su pokrenuti disciplinski postupci i izricate mjere.

I / 2 Zakonitost u radu, primjena sredstava prinude, upotreba vatrenog oružja

Kroz svakodnevno izvršavanje službenih zadataka po ovlaštenim službenim licima ovog Sekretarijata, a posebno onih koji se nalaze na izvršavanju konkretnih zadataka, tamo gdje

se očekuje da bi moglo doći, bilo to iz objektivnih ili subjektivnih razloga, do prekoračenja ovlaštenja, dajemo usmena upozorenja kako postupati na tom zadatku u cilju da ne bi došlo do neželjenih posljedica.

U svim slučajevima gdje se pretpostavlja da bi moglo doći do primjene određenih

sredstava prinude i pružanja otpora OSL, takva lica su pozivana i sa njima su obavljeni neposredni razgovori u kojima ih upozoravamo na posljedice koje mogu proizaći iz njihovog vladanja i ponašanja. Na području SJB Obrovac u 8 slučajeva primjenjena je fizička snaga nad 11 lica, dok drugih sredstava prinude nije bilo. U svih 8 slučajeva upotreba fizičke snage ocjenjena je

kao opravdana. Na području SJB Benkovac radnici su u jednom slučaju upotrebili fizičku snagu i to opravdano, a u jednom slučaju su upotrebili vatreno oružje gdje je posljedica smrt napadača. Na području SM Kistanje u dva navrata upotrebljena su sredstva prinude, a kod jednog napada i vatreno oružje radi zastrašivanja lica koje je zatečeno na izvršenju KD-a.

Na području Kistanja bila je jedna žalba građana na postupak OSL, te je predmet predan

na odlučivanje kod SUP-a Knin. Upotrebe hemijskih i plinskih sredstava nije bilo. Na području Drniša nije bilo upotrebe gumene palice, dok su fizičku snagu (zahvat) upotrebili u nekoliko navrata radi privođenja nekoliko lica po raznim osnovama, ali nije bilo posljedica po izvršenje zadataka, kao ni žalbi građana na postupanje istih.

I / 3 Napad na ovlaštena službena lica

Tokom izvještajne godine evidentiran je 21 napad na OSL ovog SUP-a. U većini slučajeva, tj. 12 slučajeva, podnesena je krivična prijava. Na području SJB Obrovac evidentirano je 10 slučajeva napada na OSL pri vršenju službe. Napadi su se uglavnom očitovali upotrebom fizičke snage ili verbalnim napadom, dok je u jednom slučaju pri privođenju vojnog obveznika došlo do aktivnog otpora više lica uz upotrebu vatrenog oružja, pri čemu je došlo do ranjavanja jednog pripadnika milicije. Na području SJB Benkovac imali smo 2 slučaja napada na OSL prilikom obavljanja službene dužnosti. U svakom napadu učestvovalo je po jedno lice. U jednom slučaju radilo se o napadu fizičkom snagom, kojom prilikom su OSL nanesene lakše tjelesne povrede, dok se u drugom slučaju radilo o napadu sa vatrenim oružjem. U tom slučaju radi odbijanja napada u nužnoj odbrani napadač je lišen života. Koliko raspolažemo informacijama nijedan napad nije bio unaprijed organiziran, a postupci OSL bili su ispravni i mislimo da nije bilo netaktičnosti, neopreznosti i drugih grešaka. Oba napada bila su po danu. Napadač koji je lišen života bio je pripadnik vojske RSK. Osim navedenog bio je jedan pokušaj napada gdje su pripadnici VRSK sa vozilom “Bov” pokušali napasti patrolu na punktu, međutim nakon razgovora i intervencije došlo je do smirivanja situacije, tako da nije bilo aktivnog napada.

Na području Drniša evidentirana su 4 napada koji su se dogodili u poslijepodnevnim časovima, a rezultat su netaktičkog postupanja pripadnika službe javne bezbednosti. Na području Knina evidentiran je 1 slučaj gdje je vođa sektora trebao privesti 1 lice radi narušavanja JRM, pucanjem iz vatrenog oružja dao je aktivan otpor nakon čega je savladan

i priveden u stanicu na daljnju obradu.

Na području SM Vrlike evidentiran je 1 slučaj napada. Dva lica su došla u stanicu milicije

i fizički napali 1 milicionara (nakon privatnog konflikta). Na području SM Kistanje evidentirana su 3 napada i to:

– radi razoružanja duševnog bolesnika, napad na patrolu vatrenim oružjem,

– radi lišenja slobode grupe koja je vršila KD-a gdje su 4 lica pružili aktivni otpor sa vatrenim oružjem,

– radi lišenja slobode počinilaca KD-a gdje su 3 lica iz grupe dočekala patrolu sa uperenom AP, a uz primjenu sredstava prinude isti su savladani.

Posljedica u nijednom slučaju nije bilo. Uglavnom se radilo o napadima prilikom konkretnih akcija, dok napada prilikom intervencija nije bilo. Napadi nisu bili planirani već

je došlo do spontanog opiranja i pružanja otpora. Ocjena rukovodioca je da OSL prilikom

pružanja takvih intervencija nisu dovoljno obučeni i ne posjeduju dovoljno iskustva koje im

je potrebno da bi se izbjegla primjena sredstava prinude u tim napadima.

I / 4 Pružanje pomoći ovlaštenim službenim licima

U više navrata evidentirano je pružanje pomoći i saradnje građana sa radnicima i to po

pitanju hvatanja izvršilaca KD i lica koja narušavaju JRM pucajući na javnom mjestu iz vatrenog oružja. Kod većeg djela građana prisutna je doza straha od osvete i nezamjeranja, što je za očekivati za vrijeme rata, jer su sva lica koja dolaze na udar zakona naoružana, te se kod takvih lica u veoma malom broju građani pojavljuju kao svjedoci i ne žele saradnju.

I / 5 Žalbe građana na postupak OSL

U izvještajnom periodu evidentirane su dvije žalbe građana na postupanje prilikom

izvršavanja službenih poslova i zadataka OSL. Jedna žalba je podnešena na području SM Kistanje, a druga na području SJB Benkovac. Što se tiče ove žalbe u Benkovcu ocjenjuje se da je opravdana, a protiv radnika je pokrenut disciplinski postupak i isti je suspendiran.

I / 6 Povreda radne discipline

Tokom izvještajne 1993. godine evidentirano je 140 povreda radne dužnosti i discipline.

Zbog teže povrede radne dužnosti i discipline iz rezervnog sastava SUP-a trajno je udaljeno 69 pripadnika. Novčanom kaznom kažnjena su 43 pripadnika. Mjere suspenzije izrečene su

u 29 slučajeva.

II. STANJE, KRETANJE I SUZBIJANJE KRIMINALITETA

1.

Opšte stanje

U

1993. godini evidentirano je ukupno 1384 krivična djela (vidi tabelu 1). U odnosu

na prethodnu godinu povećan je broj KD-a za 418. U najvećem broju krivičnih djela materijalna šteta je iskazana u dinarima, međutim zbog hiperinflacije kao i dvije provedene denominacije nije imalo nikakvog smisla date podatke sumirati, jer bi došli do nerealnih rezultata. Od 1384 KD-a izvršioci su bili poznati u 186 slučajeva, što je 13,4% u ukupnoj masi prijavljenih KD-a.

Po nepoznatom počiniocu u momentu izvršenja prijavljeno je 1198 KD-a od čega je naknadno otkriveno 649 djela ili 54,1%, a ostalo neotkriveno 549 KD ili 45,9%. Osim ovog otkriveno je još 10 djela za koja su prijave podnešene u 1992. godini. Tako kad se uzmu u obzir i ova djela procent otkrivačke djelatnosti je 55%. Ukupan broj otkrivenih KD-a, što po poznatom, što naknadno otkriveno iznosi 845

KD-a. Gore navedeni podaci ukazuju na dosta visok stepen otkrivačke djelatnosti, što je i pohvalno u mirnodopskim uvjetima, a onda i više od toga u ovim našim ratnim uvjetima. Procent otkrivačke djelatnosti u odnosu na prethodnu godinu povećao se sa 52,27% na

55%.

U izvještajnom periodu prijavljeno je 1014 lica.

Analizirajući strukturu po spolu u većini slučajeva počinioci su muškarci, Srbi i uglavnom

se u svojoj djelatnosti udružuju u grupe, to znači da je većina KD-a počinjena grupno, a manje pojedinačno. Analizirajući dobnu strukturu najveći procent otpada na lica od 16 – 24 godine. U ovoj izvještajnoj godini značajno mjesto zauzimaju recidivisti kojih je bilo u 47 slučajeva. Počinioci KD-a uglavnom spadaju u stalež srednjeg i lošeg imovnog stanja. Najbrojnija KD su teške krađe i krađe koje u ukupnom broju iznose 735 teških krađa i 112 krađa. Vjerojatno tome pridonosi vrijeme u kojem živimo, a to je velik broj izbjeglica i nezbrinutih lica, galopirajuća inflacija, pad životnog standarda, kao i spora reakcija pravosudnih organa, tako da počinioce na vrijeme ne stigne kazna. Također značajno mjesto zauzima razbojništvo, kojih je bilo 37. Isto tako, kao i prethodne godine, ima dosta KD-a izazivanja opšte opasnosti 77 djela. U odnosu na prethodnu godinu smanjeno je za 63 djela. Ovim krivičnim djelima nanose se velike materijalne štete, jer se uglavnom radi o namjernom podmetanju eksplozivnih naprava sa kojim se ruše kuće, sakralni objekti, miniraju automobili, a imamo i slučajeva oštećenja javnih uređaja i objekata. Razlog ovom je vjerojatno što ima dosta lica u formacijama RSK koji su skloni paljenju i napadima na sve što nije srpsko, pa čak i ako je srpsko iz nekog revanšizma.

U ovoj godini za razliku od prethodne ima dosta djela nedozvoljene trgovine (33). Tu se

uglavnom radi o švercu devizama ili ilegalnoj preprodaji robe. Još uvijek značajno mjesto

zauzima i KD-a ubistva.

U ovoj godini evidentirano ih je 25. To je dosta velika brojka. Međutim, tu imamo

tendenciju smanjenja u odnosu na prethodnu godinu kad su bila 43 slučaja ubistva.

Pored navedenih KD-a u izvještajnoj godini evidentirano je 66 događaja i to:

samoubistva

30

ranjavanje

9

požari

3

ostalo

24

U

odnosu na prethodnu godinu imamo znatno manje događaja, posebno samoubistava

kojih je u prethodnoj godini bilo u 53 slučaja. U ovoj godini ima 30 samoubistava i to 18 na području Knina i Drniša, 1 na području Obrovca i 11 na području Benkovca.

Tabela broj 1

Radne jedinice

Broj

Učinilac

%

Učinilac

NO

%

Ostalo

%

NO

%

KD

pozn. u

nep. u

otkr.

neotkr.

iz pr.

 

mo-

mom.

god.

mentu

izvrš.

izvršenja

Knin

917

81

8,8

836

448

53,58

388

46,42

10

54,78

Benkovac

238

48

20,16

190

106

55,7

84

44,3

Obrovac

114

48

42,10

66

42

63,6

24

36,4

Drniš

115

9

7,8

106

53

50,0

53

50,0

U K U P N O

1384

186

13,4

1198

649

54,1

549

45,9

10

55,0

OPŠTI KRIMINALITET

Od ukupnog broja KD-a (1384) na opšti kriminalitet otpada 1228 krivičnih djela. Struktura krivičnih djela opšteg kriminaliteta:

krađa

112 (9,1)

teška krađa

735

(59,8)

oduzimanje vozila

29

(2,3)

ugrožavanje bezbedn. ljudi i imovine

77

(6,2)

ubistvo

25

(2,0)

ostala djela protiv života i tijela

39

(3,1)

ugrožavanje saobraćaja

54

(4,3)

razbojništvo

37

(3,0)

ostalo

120

(9,7)

1.

Krivična djela protiv društvene i privatne imovine

U

ovoj oblasti u izvještajnom razdoblju evidentirano je ukupno 964 djela. U momentu

izvršenja počinilac je bio poznat u 34 slučaja, a nepoznat u 930 slučajeva. Počinilac je naknadno otkriven za 422 KD-a, što u postotku iznosi 45,37%.

U odnosu na prethodnu godinu imamo znatno više KD-a i to za 457 djela.

Broj KD-a učinjen na štetu društvene imovine iznosi 29,10%, a na štetu privatne

imovine 70,90%.

Tabela broj 2

Naziv kriv. djela po zakonu RSK

Broj KD u

Izvršilac

Izvršilac

Izvršilac nak.

%

1993.g.

poznat

nepoznat

Otkriven

Razbojništvo Teška krađa Krađa Oduzimanje vozila Oštećenje tuđ. stvari Oduzimanje tuđ. stvari Pljačka Ostala KD

37

1

36

15

41,6

735

12

723

302

41,7

112

15

97

66

68,04

29

-

29

16

55,17

44

6

38

20

52,63

1

-

1

1

100,0

1

-

1

-

5

-

5

2

40,0

Ukupno

964

34

930

422

45,37

Jedna od karakteristika imovinskog kriminaliteta je velik broj KD-a s nepoznatim počiniocem u vrijeme podnošenja krivične prijave, što je i vidljivo iz gore navedene tabele. Također su i vidljivi dobri rezultati otkrivačke djelatnosti, što se vidi iz broja naknadno otkrivenih KD-a. Prema objektu napada, teške krađe su najviše vršene u vozila, uglavnom se uzimalo gorivo i rezervni dijelovi. Osim vozila, drugi značajan objekat napada jesu obiteljske kuće

i to uglavnom kuće u izgradnji i kuće čiji vlasnici odsustvuju, te to počinioci iskoriste. Također značajan objekat napada bile su i prodavaonice i kiosci. Najčešći predmeti KD-a uglavnom je vrjednija tehnička roba, mada i sve više razni prehrambeni artikli, što je sve vezano sa neprestanim padom životnog standarda, kao i drugim socijalnim problemima. Najčešće vrijeme izvršenja KD-a je uglavnom noću, mada u prijavama nemamo decidirano određen sat napada. U samom gradu Kninu najproblematičnija je ulica Stefana Nemanje, jer se u njoj dešava najviše KD-a. Gledano po strukturi najbrojnije KD je teška krađa, krađa, oštećenje tuđe stvari i razbojništvo.

2. Krivična djela protiv života i tijela

U izvještajnoj godini u ovoj oblasti evidentirano je 64 KD-a. 3

Naziv KD

Ukupan broj

Poznato

izvrš. Nepozn.

%

3

 

izvrš. NO

Ubistvo Ubistvo iz neh. Pokušaj ubist. Teška tjel. pov.

25

4

21

14

7

4

3

2

15

11

4

2

17

10

7

7

100,00

Ukupno

64

29

35

25

71,4

I u ovoj godini imamo velik broj KD-a ove vrste. Mada je došlo do blage tendencije smanjenja, jer je u ovoj godini 5 KD-a manje. Za pozitivno je što se broj ubistava značajno smanjio i to sa 43 djela na 25 djela. Mada još uvijek je mnogo ovih djela što je posljedica

stanja ni rata ni mira kao i većeg posjedovanja različitog oružja od strane stanovništva. Jedan od značajnih faktora koji pridonosi ovim djelima je i česta alkoholiziranost ljudi, ili neki beznačajni verbalni dueli koji se tragično završe. Na području Obrovca evidentirano je ukupno 11 KD-a ove vrste. U momentu izvršenja počinilac je bio poznat u 5 slučajeva, a operativnim radom naknadno je otkriveno još 5 krivičnih djela, tako da je samo 1 slučaj ostao neotkriven. U 5 ubistava u Obrovcu ubijeno je 13 lica i to 8 žena (7 Hrvatica i 1 Srpkinja). U 5 navrata žrtve su bili muškarci (4 Hrvata

i 1 Srbin). Ubijene osobe bile su starije dobi. Sve osobe su ubijene iz vatrenog oružja, glavni razlog je bila mržnja – osveta. Na području Knina evidentirano je 11 ubistava u kojim je ubijeno 12 lica. 7 slučajeva je

rješeno, dok su 4 slučaja ostala nerasvijetljena. Od 12 ubijenih lica, 4 su žene a 8 muškaraca,

a gledano po nacionalnoj strukturi 6 je Hrvata i 6 Srba. Od ubijenih lica troje ih je tridesetih godina, a ostali su uglavnom stariji. Počinioci su muškarci srpske nacionalnosti.

3 Djelomice nečitko u izvorniku.

Na području Benkovca evidentirano je 5 ubistava. Kom prilikom je ubijeno 8 lica, 5 hrvatske nacionalnosti i 3 srpske. Na području Drniša evidentirana su 4 ubistva u kojima su žrtve bili Hrvati, a počinioci Srbi. Broj i nacionalna struktura ubijenih po SJB:

Mjesto

Srbi

%

Hrvati

%

UKUPNO

Knin

6

50

6

50

12

Benkovac

3

37,5

5

62,5

8

Obrovac

2

15,3

11

84,7

13

Drniš

4

4

100,0

4

Ukupno

15

29,8

26

70,2

37

Analizirajući dobnu strukturu ubijenih uglavnom se radi o starijim licima. Analizirajući nacionalnu strukturu, nešto više ubijenih je Hrvata. Na području Knina taj broj je isti. Na području Benkovca imamo 2 Hrvata više ubijena. Na području Obrovca imamo 9 više Hrvata ubijenih. Glavni razlog tih ubijenih Hrvata u Obrovcu uglavnom je bila mržnja, tj. stanje do kog je došlo u januarskoj agresiji. Na području Drniša svi ubijeni su Hrvati, tu se uglavnom radi o starijem stanovništvu koje je tu ostalo, a počinioci su pripadnici VRSK (dobrovoljci) koji obično dođu do dotičnih od kojih traže hranu i piće, a često puta dođe do nesporazuma koji tragično završe. Dobna struktura ubijenih:

Godine starosti

Ukupno

%

Srbi

Hrvati

do 10 god.

10

– 20

20

– 30

1

2,7

1

30

– 40

5

13,5

 

4

1

preko 40 god.

31

83,8

6

25

Ukupno

37

11

26

Naziv radne

Ukupno KD

Ukupan broj

U B I J E N I

 
 

ubijenih

Srbi

M

Ž

Hrvati

M

Ž

Knin

11

12

6

5

1

6

2

4

Benkovac

5

8

3

3

-

5

2

3

Obrovac

5

13

2

1

1

11

4

7

Drniš

4

4

-

-

-

4

3

1

U k u p n o

25

37

11

9

2

26

11

15

3. Krivična djela protiv dostojanstva ličnosti i morala

U izvještajnoj godini na području SUP-a Knin evidentirana su 3 djela ove vrste. Na području Knina evidentirana su 2 silovanja i to jedno po poznatom, a jedno naknadno otkriveno. U jednom slučaju oštećena je bila mlađe dobi, a u drugom starica šezdesetih godina.

Na području Obrovca evidentirano je jedno krivično djelo obljube nad nemoćnim licem. Počinilac je bio poznat u momentu izvršenja. Prijavljena je jedna osoba. Žrtva je bila Srpkinja stara 29 godina, mentalno zaostala.

 

Naknadno

Naziv KD

Učinilac poznat

Učinilac nepoznat

otkriven

%

Silovanje Obljuba nad nemoć. licem

1

1

1

100,0

1

-

-

-

U k u p n o

2

1

1

100,0

U ovoj godini u odnosu na prethodnu imamo za jedno djelo manje. Broj ovih djela

je gotovo beznačajan, kako u ovoj tako i u prethodnoj godini. Sva oštećena lica su srpske nacionalnosti.

4.

Krivična djela protiv sigurnosti ljudi i imovine

U

toku 1993. godine u ovoj oblasti evidentirano je 80 KD-a. U momentu izvršenja

počinilac je bio poznat u 23 slučaja ili 28,7%, počinilac je naknadno otkriven za 30 KD-a (37,5%). Kao što se vidi iz napred navedenih podataka, 27 KD-a je ostalo nerješeno. U odnosu na prethodnu godinu imamo znatno smanjenje broja KD-a i to za 60 djela. Možda jedan od razloga smanjenja ove vrste KD je što se i većina stanovništva hrvatske nacionalnosti koji su uglavnom oštećena ovim djelima iselila sa naših područja, a osim toga ovo stanje rata i mira traje već 3 godine tako da euforija osvetništva pomalo prolazi. Smanjenju broja ovih djela je pridonio i dosta dobar rad naše službe, a što se i vidi u broju naknadno otkrivenih KD-a. Posebno je značajno za ova djela da je došlo do njihovog smanjenja jer su to djela u kojima se uglavnom nanose velike materijalne štete. Najviše tih djela evidentirano je na području Knina i to 54 djela, na području Obrovca 6 djela, na području Drniša 8 djela i na području Benkovca 12 djela.

Naziv KD

Broj KD

Odmah pozn.

Nepoznato

NO

%

Izazivanje opš. opasnosti Ugrožavanje sigur.

77

20

57

30

52,6

3

3

Ukupno

80

23

57

30

52,6

5. Ostala krivična djela opšteg kriminaliteta

Ovdje su iskazane, s obzirom na zaštitni objekat, različite skupine krivičnih djela opšteg kriminaliteta i to protiv:

– slobode i prava čovjeka i građana, radnih odnosa, časti i ugleda, braka, porodice i omladine, zdravlja ljudi, pravosuđa, javnog reda i pravnog saobraćaja, sigurnosti javnog prometa, te ostala KD-a iz krivičnog zakonodavstva RSK i SRJ.

Struktura ovih krivičnih djela za izvještajno razdoblje: 4

Naziv KD

Broj KD

Učinilac

Učinilac

Naknad.

%

u 1993.

poznat

nepoznat

otkriv.

Ugrožavanje saobraćaja Teška djel. prot. bezbed. saobrać. 4 Napad na SL Prevara Sprečavanje SL u vršenju dužnosti Lažno predstavlj. Nasiln. ponašanje Neovlaštena nabav. i držanje oružja Narušav. nepovred. stana Neovlaš. posjedovanje radio stanice Ostala KD

52

49

3

2

66,6

2

2

-

-

100,0

15

14

1

1

100,0

14

1

13

12

92,3

4

2

2

2

100,0

3

-

3

3

100,0

6

4

2

2

100,0

5

-

5

5

100,0

3

3

-

-

100,0

2

-

2

1

50,0

11

6

5

5

100,0

Ukupno

117

81

36

33

91,6

U ovoj oblasti evidentirano je 117 KD-a. Od tog broja djela kod 81 djela počinilac

je poznat u momentu izvršenja. Počinilac je naknadno otkriven kod 33 djela, a ostao neotkriven samo u 3 slučaja. Vezano za ova KD-a posebna se pažnja posvećuje prevenciji i kriminalističkoj obradi KD-a sa elementima nasilja zbog njihovog odražavanja na ukupno stanje javnog reda i

bezbednosti.

III. PRIVREDNI KRIMINALITET

U ovom odsjeku radi se na suzbijanju privrednog kriminaliteta, a isto tako je obuhvaćeno

i suzbijanje javne neprijateljske djelatnosti pa je i po toj vrsti poslova obrađen i prijavljen određeni broj KD-a i njihovih izvršilaca. U toku godine u ovoj oblasti podnešeno je 156 krivičnih prijava. U odnosu na prethodnu godinu imamo 4 prijave manje. Unatoč nastojanju da se u suzbijanju privrednog kriminaliteta angažuju podjednako svi bitni činioci društvene samozaštite, naša služba i dalje ima najveće učešće u otkrivanju i

prijavljivanju delikata iz tog područja. Struktura prijavljenih djela:

Naziv KD

Broj KD

Broj prijavljenih lica

Nedozvoljena trgovina Šumska krađa Prikrivanje Falsifikovanje isprave Utaja Utaja poreza Zloupotreba ovlasti u privredi

33

27

15

16

1

1

4

39

35

20

20

1

1

6

4 Teška djela protiv bezbjednosti saobraćaja.

Navođenje na ovj. neis. sadr. 5 Zauzimanje zemlj. u druš. vla. 6 Nezakonit ribolov Droga Zloupotreba poverenja Pronevjera Zaključenje štetnih ugovora Zloupotreba služb. položaja Falsifikovanje služb. isprava Pomaganje neprijatelju Ugrožavanje terit. cjeline Slabljenje morala Izbjegavanje vojne obaveze Protivljenje pretpostavljenom Služba neprijat. vojsci Nesavjestan rad u službi Bjegstvo iz oruž. snaga Neprijateljska djelatnost Ratni zločin Podstrehivanje Oružana pobuna Ostala djela Nesavjesno poslovanje

5

5

5

5

1

1

5

5

1

1

1

1

3

5

3

3

1

1

1

1

2

2

3

3

11

11

1

1

2

2

2

7

3

3

1

6

2

2

1

1

2

3

1

1

2

4

U K U P N O

156

196

5 , 6 Osnovni uslovi i okolnosti koje pogoduju izvršenju ovih djela su svjesno nepoštivanje i izvrdavanje zakonskih i normativnih akata, zanemarivanje svih funkcija kontrole poslovanja, ostvarivanje sprege na ključnim radnim mjestima unutra i izvan preduzeća, a pogotovu s privatnim sektorom, koncentraciji funkcije kao i neadekvatnoj kadrovskoj politici. Ovo se odnosi na KD-a koja su počinjena u okviru privrednih subjekata. Kada promatramo strukturu prijavljenih KD-a, očigledno je da nedozvoljena trgovina predstavlja jedan od sve prisutnijih oblika kriminalnog djelovanja, što je rezultat trenutnog stanja na tržištu i potražnje za određenim vrstama robe. Služba je kontinuirano u toku cijele godine nastojala da suzbije navedenu pojavu podnošenjem krivičnih prijava protiv izvršilaca i pravovremenim oduzimanjem robe, a što je rezultiralo da je izvjestan broj izvršilaca naknadno kod nadležnih opštinskih organa registrovao djelatnost, tako da se dio sredstava slio u budžet Krajine. U konkretnim predmetima radi se o pojedinačnim slučajevima tako da nije riječ o organiziranim krijumčarskim kanalima ili organiziranim grupama, a uglavnom su predmet trgovine bile robe široke potrošnje. Predmet nedozvoljene trgovine pored navedenih roba široke potrošnje bila su i drva za ogrjev, naročito u 8. i 9. mjesecu ove godine, a što je rezultat slabe snabdjevenosti

5 Ovjera neistinitog sadržaja.

6 Zauzimanje zemlje u društvenom vlasništvu.

građana drugim oblicima energije, a što je izvjestan broj izvršilaca nastojao da iskoristi radi ostvarivanja imovinske koristi. Tom prilikom došlo je do učestalosti izvršenja šumskih krađa, kao i pustošenja šuma. U smislu sprečavanja navedene pojave, radnici ovog Sekretarijata u suradnji sa JP “Šume Krajine” PJ Knin, poduzeli su odgovarajuće mjere i radnje koje su rezultirale podnošenjem krivičnih prijava i oduzimanjem drva, koja su zatim podijeljena porodicama poginulih radnika MUP-a RSK na području regije. Veća pažnja posvećena je nedozvoljenoj trgovini devizama, kao pojavnom obliku koji

je izazvao pozornost građana, u kom smislu su radnici ovog SUP-a planskim akcijama u

više navrata privodili lica koja se bave navedenim poslom, te od istih povremeno oduzimali

devize i novac, a u većini slučajeva isto je vraćeno ili zbog nepostojanja zakona koji sankcioniše navedenu pojavu ili zbog nedostatka dokaza. U slučajevima gdje su postojali elementi KD-a nedozvoljene trgovine devizama podnešene su prijave protiv izvršilaca. Od 33 krivične prijave nedozvoljene trgovine, 8 prijava odnosi se na nedozvoljenu trgovinu devizama. Kao rezultat raznih oblika nedozvoljene trgovine je pojava falsifikovanih novčanica, uglavnom američkih dolara i DM, koje su se pojavile u opticaju pred kraj 1993. godine, a

u toku su odgovarajuće provjere. Uglavnom se radi o pojedinačnim slučajevima. Problem

kod dokazivanja postojanja KD-a je slaba povezanost djelova bivše SFRJ i trenutna ratna situacija. Zbog proizvodnje, odnosno uzgoja opojnih droga (uglavnom se radi o indijskoj konoplji), podnešeno je 5 krivičnih prijava, iako se radi o pojavama koje zahtijevaju veću pažnju i angažovanje s obzirom da se raspolaže informacijama da su u posljednje vrijeme konzumatori maloljetna lica. Nije zabilježeno veće prisustvo jačih opojnih droga, ali se u zadnje vrijeme javljaju neki znakovi istog, te se na tom planu i poduzimaju mjere operativne kontrole koje su u toku.

Pred kraj 1993. radnici ove službe izvršili su kontrolu u više privrednih subjekata na području regije vezano za korištenje kratkoročnih kredita iz sredstava primarne emisije. Tom prilikom utvrđene su izvjesne nepravilnosti u smislu da su odgovorna lica u preduzećima na osnovu fiktivne dokumentacije podnosila zahtjev za odobravanje kratkoročnih kredita,

a u dogovoru sa odgovornim licima “Beobanke” PJ Knin, radi navodnog oživljavanja

proizvodnje u RSK (uzgoj pšenice, kukuruza, tov junadi i sl.), a odobrena sredstva koristili protivno njihovoj namjeni, uglavnom za kupovinu robe široke potrošnje, a u izvjesnim slučajevima i za kreditiranje privatnih preduzeća. Protiv odgovornih lica PZ “Benkovac”, DP “Agroprodukt”, PZ “Đeverske” i PZ “Orlić Markovac” podnešene su krivične prijave zbog osnovane sumnje da su počinili KD-a zloupotrebe službenog položaja i sklapanje štetnog ugovora. U toku je daljnji rad na suzbijanju navedenih problema iz domena korištenja sredstava iz primarne emisije.

U toku je krim. obrada u vezi falsifikovanja saobraćajnih dozvola i prekucavanja brojeva

na šasiji i motoru putničkih vozila koja potječu iz KD-a krađe sa ratom zahvaćenih područja.

U dvanaestom mjesecu privremeno je oduzeto 30 putničkih vozila radi provjere

dokumentacije na osnovu kojih su registrovana i eventualnog prekucavanja brojeva, kojom prilikom je podnešeno 5 krivičnih prijava za krivično djelo falsifikovanja isprave, 10 vozila

je vraćeno vlasnicima pošto je utvrđeno da su dokumenta ispravna, a u toku je daljnji rad na

provjeri ostalih vozila i prikupljanju novih saznanja.

IV. KRIVIČNA DJELA IZ ČLANA 62. – ČLANA 90. KZ RSK

U 1993. godini nije evidentirano niti jedno djelo iz ove oblasti.

V. POTRAŽNA DJELATNOST I POJAČAN NADZOR Na poslovima pojačanog nadzora, a i potražne djelatnosti, u toku 1993. nisu postignuti

baš zadovoljavajući rezultati. Jedan od razloga je što je dolazilo do promjene izvršilaca na tim poslovima, a onda vezano za to i do problema kod objedinjavanja podataka.

U toku 1993. za licima je raspisano 64 potraga. Od toga je 8 potraga realizirano. Za

predmetima je raspisano 38 potraga, od toga niti jedna nije realizirana. Od 27 oduzetih automobila samo su 3 pronađena. Operativna pokrivenost lica pod pojačanim nadzorom i to lica sa našeg područja ostvaruje se putem saradničkih veza, korištenjem informacija, ličnim zapažanjem, kao i preko vođa sektora zaduženih za lica sa njihovih sektora. Informacije o kretanju i boravku lica pod pojačanim nadzorom izmenjuju se na radnim sastancima. Na planu potražne djelatnosti ostvarena je dobra saradnja između svih organa na našem području. Svi radnici su upoznati sa potragama i to za licima, predmetima, vozilima, itd. Upoznavanje putem depeše, sastanaka kao i radnih naloga preko nadležnih rukovodioca. Također su napravljeni registri predmeta. Jedan od problema koji se javlja u našem gradu je što još uvijek ne dobijamo glasnike i registre potraga. Na našem području evidentirano je

26 lica pod lokalnim pojačanim nadzorom.

U toku godine na našem području legitimirano je 1131 lice.

VI. KRIMINALISTIČKO TEHNIČKI POSLOVI

U izvještajnoj godini ukupno su izvršena 682 uviđaja na licu mjesta KD-a.

Uviđaji su vršeni kod krvnih delikata u 87 slučajeva, imovinskih delikata u 212 slučajeva, kod saobraćajnih delikata u 116 slučajeva, kod požara i eksplozija u 69 slučajeva i kod ostalih događaja u 198 slučajeva. Problem koji se javlja kod ovog Sekretarijata je što nema pogodne ustanove gdje bi spomenute tragove mogli slati na vještačenje i ispitivanja. Iako su rezultati dosta dobri, ipak ima problema vezano za nabavku adekvatnog materijala koji je neophodan za rad, isto tako i opreme koja je dosta stara i dotrajala, boljoj stručnosti radnika, a isto tako većoj pažnji od strane ovlaštenih radnika koji bi trebali posvećivati veću pažnju obezbeđenju lica mjesta događaja kako ne bi došlo do uništavanja tragova prije nego što osobe ovlaštene za vršenje uviđaja završe svoj dio posla. Na području Knina prilikom vršenja uviđaja izuzimani su predmeti i tragovi te je u 26 slučajeva zatraženo vještačenje koje je uglavnom davalo pozitivne rezultate. Kod navedenih uviđaja izvršeno je fotografisanje lica mjesta u 303 slučaja, a lice mjesta skicirano je u 97 slučajeva, a kod 3 slučaja izvršeno je snimanje kamerom. Na području Obrovca na licu mjesta uviđaja fiksirano i pronađeno tragova: 10 tragova

papilarnih linija, 5 tragova stopala obuće, 18 tragova krvi, 2 traga kose i dlake, 41 trag kugle i ča(h)ure, 5 tragova baruta, 15 tragova projektila, 23 traga oruđa, 9 tragova boje i lakova,

41

trag stakla, 10 tragova zemlje i prašine, 5 tragova točkova, 8 tragova požara i eksplozija,

13

tragova saobraćajnih nezgoda i 12 ostalih tragova.

Na području Benkovca pronađeno je 1698 raznih tragova. Svi tragovi nađeni na licu mjesta unešeni su u zapisnik o uviđaju, skicu ili fotografisani. Ovi tragovi korišteni su u dokazne svrhe u krivičnom ili prekršajnom postupku, neposredno ili putem vještačenja koje je vršeno u centru za kriminalistička vještačenja i ispitivanja u Banja Luci i Beogradu. Pronađeni tragovi na licu mjesta po vrsti traga su: 82 traga papilarnih linija, 22 traga stopala, 99 tragova krvi, 1 trag izlučevine, 12 tragova kose, 9 tragova tekstilnih vlakana, 5

tragova zubi, 27 tragova zrna, 144 traga ča(h)ure, 33 traga baruta, 385 tragova projektila, 19 tragova oruđa, 155 tragova metala, 32 traga boja i lakova, 191 trag stakla, 52 traga zemlja prašina, 50 tragova točkovi, 13 tragova sijalice, 54 traga narkotici, 6 tragova požari, 60 tragova eksplozija, 6 specifičnih tragova, 16 tragova ostavljenih predmeta i 33 ostala traga. Od ukupnog broja tragova, na vještačenje je poslano 19 dokumenata, krvi i urina 7, oružja i čahura 3 i narkotika 3.

VII. JAVNI RED I MIR Organ unutrašnjih poslova usmjeravao je svoju aktivnost na preventivnom pokrivanju

područja u cilju osiguranja povoljnog stanja javnog reda i mira. Mjere i radnje koje su pri tome poduzimane provođene su kroz sektorski način vršenja službe na osnovi prethodne analize stanja i sigurnosti, u cilju pokrivanja preventivno onih mjesta i prostora gdje se moglo očekivati narušavanje javnog reda i mira. Što se tiče javnog reda i mira u toku 1993. godine, on je najnestabilniji bio na samom početku godine u vrijeme ratnih dejstava na benkovačkom frontu i neko vrijeme iza toga. Za napomenuti je da nije bilo većeg organiziranog narušavanja JRM, a problemi su uglavnom bili nošenje oružja u naselju, na javnom mjestu i pucanje iz istog. To je jedno vrijeme bila masovnija pojava kad su se borci vraćali sa položaja i oružje nosili kući, pa tako jedan dio vremena provodili sa oružjem u kafanama.

U slučajevima kad bi ocijenili da se takva lica nalaze pod utjecajem alkohola, iste

smo privodili i zadržavali do otrežnjenja. Nestabilnosti JRM doprinosilo je samovoljno ponašanje nekih pojedinaca koji su dolazili sa ratišta i smatrali da imaju neke posebne zasluge, međutim, trenutno stanje JRM se dosta poboljšalo i uz maksimalno angažiranje

naših radnika bit će na zadovoljavajućem nivou.

U toku 1993 godine podnešene su 293 prekršajne prijave iz oblasti JRM. Upoređujući

sa prethodnom godinom, evidentna je blaga tendencija porasta, tj. imamo 23 prijave više. Ukupan broj prijavljenih lica je 406.

Naziv prekr. djela

Ukupno

Broj prijavlj.

Drsko ponašanje Tuča na javn. mjestu Omalovažavanje Svađa i vika Neovlašteno pucanje Ostali prekršaji

61

82

50

85

7

10

117

171

37

37

21

21

Ukupno

293

406

Osim ovih prijava evidentirano je i 279 prijava iz oblasti ostalih prekršaja (rad ugostiteljskih objekata), gdje je prijavljeno 279 lica. Ujedno je podnijeto 160 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Najčešće vrste prekršaja su svađe i tuče zbog nerješenih imovinskih odnosa. Najčešće mjesto izvršenja prekršaja su ulice i trgovi u naseljenim mjestima, dvorišta obiteljskih kuća, ili linije na kojima je stacionirana vojska. Najčešća okolnost pod kojom se vrše prekršaji je utjecaj alkohola. Procjena stanja iz ove oblasti mogli bi imati i tendenciju povećanja prekršaja i to iz razloga neadekvatne kaznene politike, kao i usljed neodgovarajuće suradnje drugih organa u postupku.

U toku 1993. godine prijavljeno je više javnih skupova: “Posjelo tromeđe” u Strmici gdje

je bilo prisutno oko 5000 posjetilaca, gdje je naša služba adekvatno obavila svoj posao, te nije bilo nikakvih incidenata ni narušavanja JRM.

Na kninskoj tvrđavi održan je “Pozorišni kninski festival” koji je trajao 10 dana i gdje isto

nije bilo nikakvih incidenata niti primjedbi od strane građana i organizatora na održavanje JRM. Polaganje kamena temeljca crkve Svetog Save u ulici Kneza Lazara, kao i kretanje litije gradom isto je prošlo bez incidenata. Jedino u večernjim satima su bile dvije intervencije gdje je protiv alkoholiziranih prekršioca podnešena prijava.

U SŠC imali smo gostovanje “Bore Čorbe”, a nakon toga i takmičenje u malom

nogometu, koje je trajalo 8 dana i koje je prošlo bez incidenata.

VIII. KONTROLA I REGULACIJA SAOBRAĆAJA Od strane ovog Sekretarijata stalno se prati saobraćajna problematika, te s tim u vezi donose konkretni planovi o pokrivanju i praćenju tokova saobraćaja, njegovom usmjeravanju, kako bih se obezbijedili najoptimalniji uvjeti za njegovo što sigurnije odvijanje. Prema napred izrađenom planu o pokrivenosti puteva svakodnevno se vrši raspored, pri čemu se posebno vodi računa o pokrivenosti određenih pravaca i punktova koji su prema određenim pokazateljima saobraćajno ugroženiji.

Ova pokrivenost nije zadovoljavajuća, razlog tome je dosta velika i razgranata cestovna mreža, te nedostatak ljudstva za te poslove. Ni tehnička opremljenost organa za izvršenje tih zadataka nije zadovoljavajuća. Jednim djelom na pokrivenost utječe stabilizacijsko ponašanje, a što se posebno odnosi na potrošnju goriva i maziva. Svim patrolama se po potrebi daju drugi zadaci koji su neodgodivi, što djelomično negativno utječe na obavljanje poslova iz oblasti regulacije i kontrole saobraćaja.

U toku ove godine u normalnom odvijanju saobraćaja nije bilo poteškoća uvjetovanih

modernizacijom saobraćajnica, a niti je bilo potrebe za privremeno isključivanje iz saobraćaja

teretnih i drugih sporohodnih motornih vozila. Također na našem području nije bilo dužih zastoja u saobraćaju koji su izazvani elementarnim nepogodama ili težim saobraćajnim nezgodama.

U odnosu na prethodnu godinu aktivnost službe je u blagom poboljšanju, mada je i dalje

prisutan problem pokrivenosti cesta potrebnim brojem patrola. Razlog nepokrivenosti je dosta velika i razgranata cestovna mreža, te mali broj ljudstva za obavljanje tih poslova, kao i slaba stručnost radnika koji vrše kontrolu i regulaciju saobraćaja, a istu obavljaju uglavnom milicionari rezervnog sastava. Opremljenost cestovnih pravaca horizontalnom i vertikalnom signalizacijom na magistralnim cestama je haotična (i ono što je i nekad postojalo sve je porušeno), također na regionalnim putevima je ista situacija, dok na lokalnim putevima uopšte nema signalizacije. Što se tiče samog grada Knina ista je stvar kao i sa magistralnim i regionalnim cestama. Bezbednost saobraćaja na cestama na području koje pokriva ova služba nije zadovoljavajuća, a posebno na regionalnim i lokalnim cestama. Nedostaci su uglavnom konstruktivne prirode, a odnose se na suženje puta, nepravilno ili nepropisno izvedene nivelete puta, poprečni i uzdužni nagibi, krivine, odroni materijala na cesti, te nikakvo održavanje cesta od nadležnih preduzeća, a pored iznešenog potrebno je istaći da je saobraćajna kultura vozača na jako niskom nivou.

U toku 1993. godine na magistralnoj cesti Gračac – Obrovac nastupila su veća oštećenja

prouzrokovana granatiranjem. Isto tako na području Benkovca zbog ratnih dejstava kao i čestoga pokretanja težih vozila ratne borbene tehnike na dosta puteva je došlo do oštećenja.

Isto tako u Benkovcu na većini puteva uglavnom nedostaju oznake, nisu obilježeni pješački prelazi, a evidentan je nedostatak većeg broja saobraćajnih znakova. Na području SUP-a Knin ukupna dužina cestovne mreže iznosi

magistralne ceste

249 km

regionalne ceste

230 km

lokalne ceste

345 km

U

toku ove godine na području ovog SUP-a nije vršena rekonstrukcija ni na jednoj

od lokalnih cesta. Bezbednost saobraćaja na području ovog organa nije zadovoljavajuća, a posebno na regionalnim i lokalnim cestovnim pravcima. Poseban problem je loše ili gotovo nikakvo održavanje postojećih puteva. Regulacija i usmjeravanje tokova saobraćaja prvenstveno se vrši saobraćajnim znakovima. Prema potrebi regulaciju saobraćaja vršimo putem milicionara, što se posebno odnosi na vrijeme dolaska radnika na posao i odlaska sa posla, kao i u svim drugim slučajevima kad se za to ukaže potreba. Način vršenja službe, regulacija i kontrola saobraćaja vrši se prema unapred utvrđenom planu i programu. U većini slučajeva pored opštih, daju se i konkretni pismeni zadaci, te prati njihovo izvršenje. Od izvršioca ovih poslova traži se samoinicijativnost, zapažanje i predlozi u cilju poboljšanja efikasnosti i bezbednosti saobraćaja. Radi toga češće se vrše kontrolne službe koju obavljaju načelnici odjela, komandiri stanice, šefovi odsjeka i pomoćnici komandira stanice. I pored navedenih problema prema ukupno evidentiranim izvršenim poslovima i zadacima konstatirano je da je aktivnost milicionara zadovoljavajuća. Akcije iz ove oblasti provedene su prema planu i programu na nivou SUP-a, kao i akcije lokalnog karaktera, koje su se pokazale kao korisne u svim vidovima službe. Postupanje operativnih radnika prema prekršiocima uvjetovano je učinjenim prekršajima

i načinom izvršenja istog. Za teže prekršaje podnose se zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka, dok su česta upozorenja i opomene. Za sada ne primjenjujemo pozivanje vozača na saobraćajnu obuku, već kod izričitih prekršioca vodimo određene razgovore, što je dalo pozitivne rezultate. Saobraćajna preventiva i aktivnost na tom planu odvija se svakodnevno kroz redovno vršenje poslova iz oblasti regulacije i kontrole saobraćaja. Česti su kontakti sa predstavnicima organizacija i organa koji se bave poslovima saobraćaja, održavanja cesta i drugim, a u cilju postizanja veće bezbednosti u saobraćaju. I pored toga zbog nedostatka financijskih sredstava mnogi problemi su duže prisutni. Saobraćajne nezgode u 1993. godini:

Saobraćajne

Smrtno

Lakše

Teže

nezgode

stradalih

povređenih

povređenih

289

18

74

43

U odnosu na prethodnu godinu imamo manje saobraćajnih nezgoda i to za 54 nezgode.

Broj smrtno stradalih se povećao sa 13 na 18, broj lakše povređenih se povećao sa 44 na 74,

a broj teže povređenih se povećao sa 40 na 43.

Za izazvane saobraćajne nezgode podnešene su 54 krivične prijave i 1433 prekršajne prijave. U odnosu na prethodnu godinu broj krivičnih prijava je isti, a broj prekršajnih prijava se povećao sa 1374 na 1433 (za 59 prijava). Najviše prekršajnih prijava podnešeno je na području Knina i to 1270, a najmanje prijava na području Benkovca, glavni razlog tome je što se na tom području izvode ratna dejstva pa se izbjegava prijavljivanje i teži se preventivnom radu, odnosno opominjanju učesnika. Najčešći uzroci saobraćajnih nezgoda gdje je kao posljedica nastupila smrt je nepropisna

i neprilagođena brzina, kao i vožnja pod utjecajem alkohola. Analizirajući stanje u saobraćaju na području ovog Sekretarijata za konstatirati je da je saobraćajna problematika uvjetovana subjektivnim i objektivnim okolnostima. Nedostatak financijskih sredstava onemogućava bržu izgradnju i modernizaciju cesta, kao

i njihovo kvalitetnije održavanje. Kao subjektivni faktor još uvijek je prisutan nizak stupanj saobraćajne kulture. Bitan činilac u ovoj problematici je i dotrajalost motornih vozila.

IX. KONTROLA PROMETA PREKO DRŽAVNE GRANICE Do napada Hrvatske vojske na RSK dana 22. 01. 1993. godine, na području SUP-a Knin postojalo je 6 graničnih prelaza (Žitnić, Peruča, Musapstan, Rovanjska, Kakma i Strmica), kada se ukinuti svi prelazi osim Strmice. Na prelazu posao je organiziran smjenski 12 – 24, 12 – 48, a kad su vanredne prilike prelazi se na rad po sistemu 12 – 24.

U toku godine radnici su po potrebi odlazili na ratište, zatim u ispomoć drugim organima

na području ovog SUP-a. Ova služba je u ratnim dejstvima imala jednog poginulog, jednog ranjenog kao i jednog

poginulog u službi na izvršenju zadatka. Radnicima na prelazu su u toku godine dolazili u ispomoć radnici iz drugih SUP-ova

(Vukovar, Beli Manastir), kao i radnici saobraćajne stanice milicije i interventne jedinice.

U svrhu formiranja prelaza i podizanja na što profesionalniji nivo otvoreni su (formirani)

svi potrebni dosjei za tu vrstu jedinice i uredno vođeni (registrovani) kako ulazi, tako i izlazi iz RSK, bilo da je riječ o putnicima, vozilima, robi, posebno stranim licima, te registar potjernica i potraga za licima, predmetima, vozilima, oružjem i ostalim stvarima.

U toku godine ostvarena je kontinuirana suradnja sa radnicima DB-a, sa carinskim

organima, financijskom policijom i inspekcijskim organima. Sredinom ove godine, a posebno u zadnja 2 mjeseca, na ovom punktu carinski organi su

preuzeli nadležnost u svojoj domeni.

Po naredbi Vlade o zabrani ulaska i izlaska RSK, koja je striktno sprovođena, zabranjivan

je izlazak ili ulazak bez posebnih dozvola članovima EZ i Unprofora.

Za vrijeme vršenja službe radnici GP Strmica nisu u nijednom navratu upotrebili sredstva

prinude.

U navedenom periodu radnici su registrovali ulazak u RSK:

– 1108 autobusa sa 32742 putnika,

– 8773 putnička automobila sa 22175 putnika,

– 2135 kamiona i drugih specijalnih vozila.

U izlasku iz RSK registrovano je:

– 874 autobusa sa 31577 putnika

– 8577 putničkih automobila sa 21433 putnika

– 1015 kamiona i drugih specijalnih vozila.

Sva roba koja je dovožena ili izvožena je posebno registrovana. Zbog toga što nisu imali

ili su imali ali neadekvatnu dokumentaciju za robu, kako u ulasku, tako i pri izlasku iz RSK,

od lica koja su prevozila takvu robu oduzeto je razne prehrambene robe, tekstilne robe, tehničke robe, građevinskog materijala, oružja i druge robe u vrijednosti od 200 000 DM. Za svu oduzetu robu izdate su potvrde o privremeno oduzetim stvarima i napisane službene zabilješke, nakon čega je roba uredno skladištena, a pismena dostavljena u Odjel za društveno ekonomski kriminalitet radi poduzimanja obrade. Zbog neispravnosti od putnika su oduzete 174 legitimacije, 18 pasoša i 7 službenih legitimacija. Od stranih državljana pri ulasku u RSK oduzeto je 240 legitimacija. Sa svim licima, a naročito onim iz Republike Hrvatske, od strane nadležnih iz ovog organa i radnika DB obavljen je informativni razgovor. Na osnovu raspisanih potjernica pronađeno je, lišeno slobode i sprovedeno nadležnim

organima 14 lica. Na GP Strmica registrovano je jedno davanje mita, zbog čega je licu koje je to učinilo određen pritvor i podnešena krivična prijava. Pored registrovanih pojava prilikom rada i kroz druge aktivnosti došlo se do saznanja da

vojni obveznici ili trgovci koji nemaju uredne papire za ulaz ili izlaz iz Krajine koriste puteve preko Like, kako bi izbjegli kontrolu na navedenom punktu. Jedan od takvih puteva koji

je u neposrednoj blizini prelaza je i put Strmica – Tiškovac – Drvar, međutim taj put se u

novije vrijeme sve češće pokriva i postavljaju se zasjede. Radi što profesionalnijeg i kvalitetnijeg obavljanja poslova bilo bi potrebno periodično

po

procjeni nadležnih vršiti zamjenu ljudstva na navedenom prelazu.

X. PROTUPOŽARNA ZAŠTITA U ovom izvještajnom periodu na području koje pokriva ovaj Sekretarijat evidentirano

je

195 požara. Na području Obrovca evidentirano je 8 šumskih požara na otvorenom

prostoru na području MZ Kruševo i Zaton. Svi požari su izazvani kao posljedica ustaškog granatiranja tih područja. Na društvenom zemljištu prouzrokovana je veća materijalna šteta. Izgorjela je uglavnom šuma. Isto tako na području Obrovca evidentiran je jedan slučaj podmetanja požara u privatnoj štali, gdje je nastupila manja materijalna šteta. Na području Benkovca evidentiran je 171 požar. Uglavnom uzroci požara su ratna

dejstva, a dešavali su se većinom na rubnom dijelu opštine. Na sve požare naši radnici nisu

ni izlazili već samo na one veće, dok je kod manjih požara efikasno djelovala vatrogasna

jedinica i nije bilo sumnje u podmetanje. Povrijeđenih i poginulih lica u ovim požarima nije bilo, a u većini slučajeva opožarena je makija i sitno raslinje, tako da se nije radilo o šteti

velikih razmjera.

XI. UPRAVNO – PRAVNI POSLOVI Veoma značajnu funkciju i aktivnost organa unutrašnjih poslova predstavlja i rješavanje

u

upravnom postupku o pravima, obavezama i pravnim interesima građana i pravnih lica.

U

toku 1993. upravno pravni poslovi izvršavani su u skladu sa zakonskim propisima, pri

tome se vodilo računa da se što efikasnije ostvaruju prava i interesi radnih ljudi i građana,

preduzeća i drugih organizacija. Kod zaprimanja zahtjeva i izdavanja radnih isprava nastoji se pravnim i fizičkim licima izaći u susret, tako da se često puta radi i duže od radnog vremena, tj. po potrebi.

Problem koji se javlja kod ovih poslova je naslijeđen iz prethodne godine, a to je mnoštvo

lica bez adekvatnih isprava, te vezano za to poteškoće u prijavljivanju tih lica, izdavanju novih isprava i rješavanju svih drugih pitanja vezanih za to. Također bitan problem koji se ovdje javlja je nepostojanje AOP-a, što onemogućava adekvatnu ažurnost. Zahtjevi za izdavanje javnih isprava rješavaju se istog dana, ili u roku 2 – 3 dana, a također i u ostalim upravnim stvarima zahtjevi se rješavaju u zakonskom roku koji je predviđen Zakonom o opštem upravnom postupku.

U upravnim stvarima gdje se odlučuje o slobodnoj ocjeni uvedena je praksa kolegijalnog

rješavanja i odlučivanja (oružje, municija, eksploziv). Podnosiocima zahtjeva pruža se stručna pomoć u popunjavanju obrazaca, kod putnih isprava i ličnih karata, kao i druga obavještenja, u odnosu na pojedine nejasnoće. Poduzimaju se mjere da se nedostaci koji se pojave u radu otklone.

1.

Oružje, municija i eksploziv

U

ovim poslovima se postupa shodno Zakonu o nabavljanju, držanju i nošenju oružja.

Stranka podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja, a isti se rješava na slijedeći način: nakon što se utvrdi da lice koje je podnijelo zahtjev za nabavku oružja nije osuđivano

za krivična i prekršajna djela koja ga čine nepodobnim za držanje i nošenje oružja, dostavljaju se predmeti Odjelu za operativne poslove, radi provjere. Po izvršenoj provjeri, operativni radnici dostavljaju službene zabilješke radniku koji radi na poslovima oružja i municije. Da li je lice kome je izdano odobrenje za nabavku