REPUBLIKA HRVATSKA

I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.
DOKUMENTI
Knjiga 12.
DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(siječanj – lipanj 1994.)

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. – DOKUMENTI
KNJIGA 12.
BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA
Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat – Dokumenti, knjiga 6.
Nakladnik:
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata – Zagreb
Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje – Slavonski Brod
Za nakladnika:
Dr. sc. Ante Nazor
Dr. sc. Stanko Andrić
Recenzenti:
Dr. sc. Nikica Barić
Dr. sc. Ante Nazor
Urednici:
Željka Križe Gračanin, prof.
Ivan Radoš, prof.
Suradnici:
Ivan Brigović, prof.
Julija Barunčić Pletikosić, prof.
Ivan Brigović, prof.
Dr. sc. Ana Holjevac Tuković
Mr. sc. Anđela Ljubas
Natko Martinić Jerčić, prof.
Mate Rupić, prof.
Slaven Ružić, prof.
Janja Sekula, prof.
Domagoj Štefančić, prof.
Ilija Vučur, prof.
Lektorica:
Julija Barunčić Pletikosić, prof.
Izrada kazala:
Željka Križe Gračanin, prof.
Prijepis:
Indira Alpeza
Priprema za tisak:
Kolumna d.o.o.
Tisak:
Zebra, Vinkovci
Naklada:
500 primjeraka

REPUBLIKA HRVATSKA
I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.
DOKUMENTI
Knjiga 12.

DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(siječanj – lipanj 1994.)

Zagreb – Slavonski Brod, listopad 2012.

SADRŽAJ

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
1.
2.
3.
4.

5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

13.
14.
15.

1994., siječanj, Knin – Iz izvješća o radu SUP-a Knin u 1993. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
1994., siječanj 3., Slunj – Izvješće SJB Slunj o sigurnosnoj situaciji na području njezine
nadležnosti u razdoblju od 17. prosinca 1993. do 1. siječnja 1994. godine . . . . . . . . . . . . . 42
1994., siječanj 4., Drniš – Izvješće drniške Općinske izborne komisije o rezultatima
izbora za odbornike istoimene SO, koji su održani u prosincu 1993. . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
1994., siječanj 4., Knin – Dopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martića
general-potpukovniku Momiru Taliću i pripadnicima Prvog krajiškog korpusa VRS
u kojemu im u svoje osobno i u ime MUP-a RSK čestita predstojeći pravoslavni Božić
i Novu godinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
1994., siječanj 4., Knin – Izvješće Dežurne službe Uprave javne bezbjednosti MUP-a
RSK o zbivanjima na teritoriju RSK u razdoblju od 3. do 4. siječnja 1994. godine . . . . . . . 45
1994., siječanj 4., Knin – Izvješće o radu Ministarstva za ekonomske odnose,
privredni razvoj i industriju RSK u 1993. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
1994., siječanj 5., Knin – Izvješće o radu Ministarstva financija RSK u razdoblju
od 1. travnja do 31. prosinca 1993. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
1994., siječanj 7., Korenica – Izvješće SUP-a Korenica MUP-u RSK u Kninu
o okolnostima nesretnog slučaja pogibije i ranjavanja pripadnika SVK i dragovoljaca
iz RS u mjestu Počitelj nedaleko Gračaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
1994., siječanj 7., Knin – Izvješće Dežurne službe Uprave javne bezbjednosti MUP-a
RSK o zbivanjima na teritoriju RSK u razdoblju od 6. do 7. siječnja 1994. . . . . . . . . . . . . . 54
1994., siječanj 11., Knin – Dopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martića
kojim se pripadnicima srpske zajednice u kanadskom gradu Torontu izražava zahvalnost
za trud uložen u prikupljanje i dostavu medicinskih lijekova u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
1994., siječanj 11., Knin – Izvješće o radu Ministarstva za zdravlje i zdravstveno
osiguranje RSK u 1993. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
1994., siječanj 11., Knin – Obavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK
predsjedniku Vlade RSK o detaljima posjete američke delegacije, na čelu sa stalnom
ambasadoricom SAD-a pri UN-u Madeleine Albright, lokalitetu Ovčara kod Vukovara
i njezinom susretu s predsjednikom RSK Goranom Hadžićem i suradnicima u Borovu
Naselju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
1994., siječanj 13., Slunj – Izvješće o radu SJB Slunj u 1993. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
1994., siječanj 15., Knin – Odluka ministra obrane RSK, kontraadmirala Dušana
Rakića, kojom se zabranjuju troškovi na teret sredstava za financiranje MO RSK u svrhu
reprezentacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
1994., siječanj 16., Okučani – Dopuna žalbe Dragana Vlaisavljevića iz Okučana
upućena zapovjedniku 18. korpusa SVK pukovniku Milanu Čeleketiću, kojom se
zahtijeva Vlaisavljevićevo puštanje iz KPD-a Stara Gradiška te se navode detalji njegova
dotadašnjeg ratnog puta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
V

16. 1994., siječanj 18. – Izvadak iz dnevnika Save Radoševića u kojem opisuje situaciju na
privremeno okupiranom teritoriju Zapadne Slavonije i RSK u cjelini, kao i tijek
pregovora o prekidu ratnih sukoba u BiH vođenih u Ženevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
17. 1994., siječanj 19., Vukovar – Zapovijed Uprave PJM MUP-a RSK upućena
zapovjednicima PJM u SUP-ovima Knin i Okučani kojom se zahtijeva upućivanje
određenog dijela ljudstva pod njihovim zapovjedništvom na vršenje zadatka u istočnu
Slavoniju i zapadni Srijem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
18. 1994., siječanj 27., Knin – Zapisnik istražnog suca Okružnog suda u Kninu o očevidu
izvršenom nakon oružanog napada na službeno vozilo UNPROFOR-a u mjestu Radučić . 78
19. 1994., siječanj 28., Knin – Izvješće Centra državne bezbjednosti MUP-a RSK u Kninu
o saznanjima operativne veze “Promina” vezanim uz “nedozvoljenu” razmjenu osobnih
poštanskih pošiljaka između RSK i slobodnog područja RH, koja se odvija uz pomoć
pripadnika UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
20. 1994., siječanj 28., Petrinja – Dopis predsjednice SO Petrinja Dušanke Prečanica
predsjedniku Vlade RSK o planiranom posjetu američkog veleposlanika u RH Petera
Galbraighta istoimenoj općini i razlozima otkazivanja istoga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
21. 1994., siječanj 30. – Izvadak iz dnevnika Save Radoševića u kojem opisuje aktualno
stanje na području Zapadne Slavonije i RSK u cjelini, kao i tadašnja politička zbivanja
u SRJ i BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
22. 1994., veljača 1., Kostajnica – Informacija o radu Izvršnog savjeta SO Kostajnica
u razdoblju od 16. ožujka 1992. do 31. siječnja 1994. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
23. 1994., veljača 1., Beograd – Sporazum o koaliciji Srpske demokratske stranke
Krajine i Srpske radikalne stranke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
24. 1994., veljača 2., Kistanje – Izvješće o miniranju kuća u vlasništvu osoba srpske
nacionalnosti u mjestima Sonković i Prokljan tijekom 1993. i 1994. godine . . . . . . . . . . . . 93
25. 1994., veljača 3., Beograd – Izvješće Ministarstva za inostrane poslove RSK o
položaju RSK u međunarodnoj zajednici i pregovorima, njenom položaju na početku
1994. godine i odnosu prema pojedinim državama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
26. 1994., veljača 5., Beograd – Pravno mišljenje o Daruvarskom sporazumu dr. Vladana
Vasiljevića i dr. Konstantina Obradovića, na zahtjev Veljka Džakule, Dušana Ećimovića
i Mladena Kulića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
27. 1994., veljača 6., Knin – Odluka Vlade RSK o prihvaćanju programa rekonstrukcije
monetarnog sustava i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
28. 1994., veljače 7., Plaški – Obavijest o masovnoj sječi i preprodaji jelove građe na
prostoru općine Plaški . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
29. 1994., veljače 9., Okučani – Molba Branka Vraneša za prijem u PJM Zapadna Slavonija
iz koje je vidljivo njegovo sudjelovanje na ratištima u Prijedoru i Gradačcu u BiH . . . . . . 102
30. 1994., veljača 9., Okučani – Molba Predraga Bosanca za prijem u PJM Zapadna
Slavonija iz koje je vidljivo njegovo sudjelovanje na ratištima u Kozarcu, Prijedoru
i Gradačcu u BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103
31. 1994., veljača 9., Okučani – Molba SUP-a Okučani MUP-u Knin da im se pošalje
desetak ozbiljnih i odlučnih djelatnika PJM iz drugih područja RSK radi vršenja
redovnih postupaka koje dotadašnji pripadnici PJM nisu mogli uspješno obavljati zbog
privatnih veza sa stanovnicima općine Okučani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
32. 1994., veljača 10. – Izvadak iz dnevnika Save Radoševića o pregovorima u Ženevi i
o otmici Veljka Džakule u Beogradu te o zbivanjima koja su potom uslijedila . . . . . . . . . . 105
33. 1994., veljača 10., Knin – Dozvola za odlazak Hrvata iz mjesta Nunić preko graničnog
prijelaza Gornje Miranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
VI

34. 1994., veljača 17., Knin – Odluka Vlade RSK o korištenju dijela raspoloživih deviznih
rezervi kojima upravlja Narodna banka RSK u 1994. godini za pokriće emisije novog
dinara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
35. 1994., veljača 14., Drniš – Odluka Skupštine općine Drniš o imenovanju Ratnog
predsjedništva općine Drniš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
36. 1994., veljača 14., [Knin] – Zapovijed o formiranju vojno-teritorijalnih organa i
jedinica, preustroju uprava Ministarstva obrane RSK i primopredaji poslova mobilizacije
i vojne obveze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109
37. 1994., veljača 15., Knin – Izvješće Komesarijata za izbjeglice RSK o broju izbjeglih
raseljenih lica na području RSK do 15. veljače 1994. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
38. 1994., veljača 17., Knin – Uredba Vlade RSK o novom dinaru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
39. 1994., veljača 17., Knin – Zapisnik sa 75. sjednice Vlade RSK održane 5., 6., 15. i
17. veljače 1994. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115
40. 1994., veljača 17., Beograd – Bilješka o razgovoru s Vjačeslavom Taloninom, tajnikom
Veleposlanstva Ruske Federacije u Beogradu, iz koje su vidljivi stavovi krajinske politike
prema mogućoj reintegraciji RSK u Republiku Hrvatsku izravno ili putem autonomnog
statusa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129
41. 1994., veljača 17., Knin – Obavijest Ministarstva vanjskih poslova RSK Vladi RSK
o želji profesora Sveučilišta Oxford, dr. Hugha McDonalda, da posjeti RSK i razgovara
s krajinskim političkim vodstvom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
42. 1994., veljača 17., Dvor na Uni – Pismo predsjednika SO Dvor na Uni i Izvršnog savjeta
Dvor na Uni, te pismo oca ubijenog pripadnika SVK Šaše Marijana, u kojima se oštro
osuđuje ubojstvo, ukazuje na masovnu pojavu šverca s Muslimanima u Cazinskoj krajini
i teror švercera nad stanovnicima i pripadnicima SVK na prostoru Banovine . . . . . . . . . . 132
43. 1994., veljača 18. – Protokol o reguliranju jedinstvene monetarne politike na području
SR Jugoslavije, Republike Srpske i RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
44. 1994., veljača 21., Kistanje – Službena zabilješka s izjavom Milana Dragovića povodom
rušenja njegove obiteljske kuće u mjestu Prokljan od strane mještana Sonkovića . . . . . . . . 137
45. 1994., veljača 21., Knin – Obavijest SUP-a Knin o potjernicama protiv zapovjednika
hrvatskih brigada s prostora Dalmacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138
46. 1994., veljača 21., Knin – Materijali Resora državne bezbednosti RSK predsjedniku RSK
s “izuzetim” spisima iz zapovjedništva UNPROFOR-a u Zagrebu o strategiji pregovora
UNPROFOR-a s hrvatskom i srpskom stranom, te novoj strategiji koju žele nametnuti
sukobljenim stranama u pregovorima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139
47. 1994., veljača 22., Knin – Ukaz predsjednika RSK Milana Martića o imenovanju Milana
Čeleketića zapovjednikom Glavnog štaba SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
48. 1994., veljača 24., Knin – Obavijest Ministarstva pravosuđa i uprave RSK Okružnom
sudu u Glini o nezakonitom vođenju istražnog postupka protiv Zorana Ponedjeljka koji
je ubio potpukovnika Dušana Lukača . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
49. 1994., veljača 26., Stara Gradiška – Obavijest Uprave PJM o postupku preuzimanja
mosta u Staroj Gradiški od strane vlasti RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
50. 1994., veljača 27., Stara Gradiška – Izvješće Uprave PJM o zbivanjima oko mosta
u Staroj Gradiški, mogućem sukobu sa snagama UNPROFOR-a i konačnom rješenju
kroz pregovore . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
51. 1994., veljača 28., Knin – Zapisnik sa 76. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
52. 1994., ožujak 1., Žitnić – Zahtjev Branka Baošića Skupštini općine Knin za dodjelu
stambene kuće u Drnišu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
53. 1994., ožujak 1., Knin – Službena zabilješka Ministarstva obrane RSK o sastanku
Vlade RSK i UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
54. 1994., ožujak 1., Knin – Skraćeni zapisnik s 1. redovnog zasjedanja Skupštine RSK . . . . . 164
VII

55. 1994., ožujak 2., Knin – Zapovijed predsjednika RSK i vrhovnog zapovjednika
SVK Milana Martića o uvođenju radne obveze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
56. 1994., ožujak 3., Benkovac – Popis sela na području SO Benkovac upućen Komesarijatu
za izbjeglice u Kninu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
57. 1994., ožujak 4., Slunj – Službene zabilješke SJB Slunj o informativnim razgovorima
upućene SUP-u Vojnić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
58. 1994., ožujak 11., Knin – Zapisnik sa 77. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174
59. 1994., ožujak 4., Plitvička Jezera – Poziv DP-a “Plitvice” SUP-u Korenica, da posjete
NP “Plitvička jezera” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183
60. 1994., ožujak 5., Knin – Informacija Uprave javne bezbjednosti SUP-u Korenica
o djelovanju diverzantske grupe HV-a na području Teslingrada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 184
61. 1994., ožujak 8., Knin – Obavijest UNPROFOR-a predsjedniku RSK o imenovanju
predstavnika zapovjednika snaga UNPROFOR-a na UNPA područjima . . . . . . . . . . . . . 185
62. 1994., ožujak 10., Plitvička Jezera – Poziv DP-a “Plitvice” Općinskom javnom
tužiteljstvu Korenica da spriječe pljačku u NP-u “Plitvička jezera” . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
63. 1994., ožujak 13., Korenica – Brzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova
RSK o izvršenoj zadaći 18. pbr 15. korpusa SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186
64. 1994., ožujak 15., Korenica – Brzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova
RSK o bojnim djelovanjima u zoni odgovornosti 18. pbr 15. korpusa SVK . . . . . . . . . . . 187
65. 1994., ožujak 16., Knin – Informacija Uprave javne bezbjednosti Skupštini RSK
o ubojstvu Marijana Šaše i Milana Grmuša u Dvoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188
66. 1994., ožujak 19., Knin – Zapisnik sa 78. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191
67. 1994., ožujak 21., Knin – Skraćeni zapisnik nastavka sjednice 1. redovnog zasjedanja
Skupštine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198
68. 1994., ožujak 22., Knin – Dopis Uprave javne bezbjednosti SUP-ovima Vojnić i Glina
o provedbi monetarnog sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
69. 1994., ožujak 23., Knin – Izvješće Ministarstva informiranja RSK Vladi RSK
o njihovom posjetu Grčkoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204
70. 1994., ožujak 23., Knin – Obavijest Ministarstva obrane RSK Izvršnom savjetu Općine
Plaški o ustrojavanju sudova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206
71. 1994., ožujak, 24., Knin – Protokol suradnje potpisan između Republike Grčke i RSK . . 207
72. 1994., ožujak 25., Novi Sad – Molba Milana Kneževića Općinskom javnom tužiteljstvu
u Drnišu da spriječi kriminal u selu Štikovo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
73. 1994., ožujak 26., Knin – Odgovor Ministarstva obrane RSK na poslaničko pitanje
Skupštini RSK u vezi nabave goriva za izvršenje evakuacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210
74. 1994., ožujak 28., Knin – Obavijest Uprave javne bezbjednosti svim SUP-ovima u RSK
o imenovanju Ilije Prijića vršiteljem dužnosti ministra unutarnjih poslova RSK . . . . . . . . 211
75. 1994., ožujak 29., Knin – Dnevni red 1. redovnog zasjedanja Skupštine RSK . . . . . . . . . 211
76. 1994., ožujak 30., Knin – Zapisnik sa 79. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212
77. 1994., ožujak 30., Glina – Brzojav SUP-a Glina MUP-u Knin o kontroli gotovinskog
plaćanja novim dinarom kao valutom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
78. 1994., ožujak, Petrinja – Procjena sigurnosnog stanja Ministarstva obrane RSK
na području uprave “Banija” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222
79. 1994., travanj 1., Vojnić – Obavijest SUP-a Vojnić Upravi javne bezbjednosti
MUP-a RSK o provedbi kontrole korištenja deviznih valuta u platnom prometu
na području odgovornosti SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227
80. 1994., travanj 2., Pakrac – Obavijest episkopa slavonskog Lukijana SUP-u Okučani
o posjetu patrijarha srpskog Pavla Zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228
81. 1994., travanj 5., Obrovac – Izvješće SJB Obrovac Komandi 4. lake brigade SVK
o krivičnim djelima koja su počinili pripadnici brigade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229
VIII

82. 1994., travanj 6., Knin – Zapisnik s 80. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230
83. 1994., travanj 8., Donji Čaglić – Službena zabilješka zapovjednika Odjeljenja milicije
Donji Čaglić o prolasku patrijarha Pavla s pratnjom kroz područje njihove nadležnosti . . 235
84. 1994., travanj 8., Drniš – Zahtjev predsjednika SO Drniš predsjedniku RSK za
poduzimanje hitnih mjera protiv kriminala, pokretanje gospodarstva te zaustavljanje
iseljavanja stanovništva s područja Općine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236
85. 1994., travanj 8., Knin – Odluka Skupštine RSK o ratifikaciji “Zagrebačkog sporazuma”
o prekidu vatre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237
86. 1994., travanj 9., Petrinja – Obavijest SO Petrinja nadležnim institucijama RSK
o spornim točkama linije razgraničenja na području Općine, koje su dogovorene
“Zagrebačkim sporazumom” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 238
87. 1994., travanj 11., Knin – Iz zapisnika sa sastanka gospodarstvenika sjeverne
Dalmacije i Like . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
88. 1994., travanj 11., Gradusa – Odluka SO Caprag o osnivanju Srpske mjesne
zajednice Sunja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242
89. 1994., travanj 11., Lički Osik – Izvješće SM Teslingrad SUP-u Korenica o političkim
aktivnostima djelatnika SM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243
90. 1994., travanj 12., Vukovar – Izvješće SUP-a Vukovar MUP-u RSK o događanjima
na političkom skupu u organizaciji Srpske demokratske stranke svesrpskih zemalja . . . . . . 245
91. 1994., travanj 13., Knin – Izvješće Uprave PJM MUP-u RSK o radu Uprave PJM,
stanju i aktivnostima postrojba na terenu te trenutnom stanju tehničkih sredstava
u skladištu PJM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246
92. 1994., travanj 13., Knin – Izvješće Odjela analitike i informatike SUP-a Knin o stanju
kriminaliteta na području nadležnosti SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257
93. 1994., travanj 14., Knin – Zapisnik s 81. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 259
94. 1994., travanj 15., Knin – Zapisnik sa seminara Komesarijata za izbjeglice RSK . . . . . . . . 267
95. 1994., travanj 15., Vukovar – Izvješće sekretara SUP-a Vukovar MUP-u RSK
o prosvjednom skupu građana povodom bombardiranja položaja SVK od strane
NATO-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270
96. 1994., travanj 15., Pakrac – Zahtjev SO Pakrac Republičkoj komisiji za sprovođenje
sporazuma za recipročnim mjerama hrvatske i srpske strane u provođenju
“Zagrebačkog sporazuma” na području Općine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271
97. 1994., travanj 18., Gradusa – Ostavka predsjednika SO Caprag zbog nezadovoljstva
rješenjima iz “Zagrebačkog sporazuma” koja se tiču područja Općine . . . . . . . . . . . . . . . . 273
98. 1994., travanj 19., Knin – Odluka predsjednika RSK o imenovanju središnje Komisije
RSK za utvrđivanje linije razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 274
99. 1994., travanj 20., Plaški – Obavijest voditelja javnog poduzeća “Elektroprivreda
Krajine” o krađi imovine poduzeća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 275
100. 1994., travanj 20., Knin – Iz izlaganja Borislava Mikelića, mandatara za sastav nove
Vlade RSK, zastupnicima Skupštine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 276
101. 1994., travanj 21., Knin – Skraćeni zapisnik s 4. sjednice prvog redovnog zasjedanja
Skupštine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285
102. 1994., travanj 21., Knin – Odluka predsjednika RSK o formiranju regionalnih
i općinskih komisija za određivanje linije razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 289
103. 1994., travanj 21., Glina – Izvješća o radu SM Glina za 1993. i prvo tromjesečje
1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 290
104. 1994., travanj 22., Knin – Zapisnik s 82. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 296
105. 1994., travanj 26., Knin – Obavijest Komisije za razmjenu zarobljenika Vlade RSK
okružnim sudovima u Kninu i Glini o planiranoj razmjeni zarobljenika s hrvatskom
stranom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299
IX

106. 1994., travanj 26., Knin – Zahtjev Službe za platni promet i financijsku kontrolu
RSK svim pravnim subjektima na okupiranom području za dostavom podataka
o financijskim potraživanjima od Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301
107. 1994., travanj 27., Knin – Primjedbe načelnika Uprave javne bezbednosti MUP-a
ministru unutarnjih poslova RSK na provedbu “Zagrebačkog sporazuma” o prekidu
vatre na terenu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302
108. 1994., travanj 28., Knin – Zapisnik s 83. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303
109. 1994., travanj 28., Knin – Obavijest SUP-a Knin podređenim organizacijskim
jedinicama o načinu ulaska policije u tampon zone, sukladno “Zagrebačkom sporazumu” 309
110. 1994., travanj 28., Knin – Obavijest ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK
o provedbi “Zagrebačkog sporazuma” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310
111. 1994., travanj 28., Knin – Prijedlog mjera i djelatnosti ministra unutarnjih poslova
RSK Vladi RSK za suzbijanje ilegalnog uvoza roba u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 313
112. 1994., travanj 29., Glina – Obavijest SUP-a Glina Upravi javne bezbjednosti MUP-a
RSK o zadržavanju Jordanskog bataljuna UNPROFOR-a na granici prema Cazinskoj
krajini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 314
113. 1994., svibanj 8., Gradusa – Dopis Izvršnog savjeta općine Caprag pomoćniku vrhovnog
zapovjednika za nacionalnu sigurnost, generalu Mili Novakoviću, o problemima na
području općine Caprag nakon potpisivanja “Zagrebačkog sporazuma” . . . . . . . . . . . . . . 315
114. 1994., svibanj 9., Knin – Zapisnik sa sastanka predstavnika vojnih i civilnih vlasti RSK
i izaslanika glavnog tajnika UN-a Yasushija Akashija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 320
115. 1994., svibanj 10., Knin – Zapisnik s 84. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 326
116. 1994., svibanj 10., Slunj – Obavijest SJB Slunj direktoru državnog poduzeća “Plitivce”
s rezultatima istrage o otuđivanju imovine iz kampa “Čatrnja” od strane pripadnika SVK . 333
117. 1994., svibanj 11., Kistanje – Izvješće SM Kistanje SUP-u Knin o naseljenim mjestima
i stanovništvu u zoni razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334
118. 1994., svibanj 12., Glina – Molba Milana Lukača iz Gline predsjedniku Vlade RSK
Borislavu Mikeliću da se istraži ubojstvo zapovjednika 24. pbr Dušana Lukača . . . . . . . . . 335
119. 1994., svibanj 12., Benkovac – Zapisnik s osnivanja Inicijativnog odbora za obnovu
i razvoj porušenih srpskih sela u Ravnim kotarima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
120. 1994., svibanj 12., Benkovac – Prijedlog Inicijativnog odbora za obnovu i razvoj svete
srpske zemlje iz Benkovca dalmatinskom episkopu Longinu za obnavljanjem pravoslavnih
sela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339
121. 1994., svibanj 12., Petrinja – Obavijest SO Petrinja o utvrđivanju linije razgraničenja
i mogućnosti incidenata između stanovnika naselja “Kolonija” i UNPROFOR-a . . . . . . . 340
122. 1994., svibanj 12., Knin – Zapisnik sa sastanka kolegija SUP-a Knin . . . . . . . . . . . . . . . . 341
123. 1994., svibanj 16., Knin – Plan SUP-a Knin za osiguranje posjeta šibenskog biskupa
Srećka Badurine Republici Srpskoj Krajini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343
124. 1994., svibanj 17., Beograd – Protokol o reguliranju jedinstvenog carinskog i
vanjskotrgovinskog sustava na području SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike
Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
125. 1994., svibanj 19., Topusko – Zapisnik sa sjednice kolegija MUP-a RSK . . . . . . . . . . . . . 346
126. 1994., svibanj 19., Knin – Zapisnik razgovora ministra vanjskih poslova RSK Milana
Babića i predstavnika UNPROFOR-a Enriquea Aguilara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 348
127. 1994., svibanj 19., Plaški – Izvješće Izvršnog savjeta općine Plaški Vladi RSK o stanju
u općini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 349
128. 1994., svibanj 19., Knin – Izvješće Komesarijata za izbjeglice RSK Komesarijatu za
izbjeglice Republike Srbije o aktivnostima programa povratka izbjeglica u RSK . . . . . . . . 351
129. 1994., svibanj 20., Knin – Zapisnik sa sastanka Milana Babića i predstavnika
Međunarodne konferencije o Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353
X

130. 1994., svibanj 20., Knin – Dopis Komisije za razmjenu zarobljenika RSK o odgodi
dogovorene razmjene s RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356
131. 1994., svibanj 20., Petrinja – Obavijest SO Petrinja o ostavkama općinskih dužnosnika . . 357
132. 1994., svibanj 22., Knin – Izvješće SM Glina o informativnom razgovoru s Brankom
Mađarcem u vezi osiguranja naftnog crpilišta Prekopa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 359
133. 1994., svibanj 23., Glina – Izvješće SUP-a Glina o pojavi kriminala i prijedlog mjera
za njegovo suzbijanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 360
134. 1994., svibanj 23., Knin – Analiza pojave kriminala na području SUP-a Knin i
prijedlog mjera za poboljšanje rada SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .362
135. 1994., svibanj 24., Knin – Izvješće novog upravitelja Okružnog zatvora Knin o
problemima i uvjetima rada u zatvoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 364
136. 1994., svibanj 24., Knin – Zapisnik s 4. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 366
137. 1994., svibanj 25., Knin – Zapovijed Okružnog suda u Kninu za izdavanje potjernice
za hrvatskim časnicima, vojnicima i stranim dragovoljcima u redovima HV-a . . . . . . . . . . 376
138. 1994., svibanj 25., Korenica – Plan mjera i zadataka za poboljšanje službe SUP-a
Korenica upućen MUP-u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 378
139. 1994., svibanj 26., Kostajnica – Zahtjev Odsjeka Sisak – Caprag Ministarstva obrane
RSK za osiguranjem smještaja stanovništva u slučaju evakuacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 382
140. 1994., svibanj 30., Beograd – Obavijest direktora poduzeća “Inox Krajina” iz Beograda
Ministarstvu prosvjete RSK o organizaciji ljetovanja u Grčkoj za djecu iz osnovnih
škola RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 383
141. 1994., svibanj 31., [Benkovac] – Zaključci proširenog predsjedništva SO Benkovac
o političko-sigurnosnoj situaciji na području općine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 384
142. 1994., lipanj 2., Knin – Obavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK o posjeti
američke delegacije području bivše Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 387
143. 1994., lipanj 2., Vukovar – Zahtjev Republičkog javnog tužiteljstva iz Vukovara
Općinskom javnom tužiteljstvu u Korenici za informacije o nezakonitim radnjama
u NP “Plitvička jezera” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 388
144. 1994., lipanj 3., Knin – Obavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK
predsjedniku i ministru unutarnjih poslova RSK o djelovanju stranih organizacija
u Zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 389
145. 1994., lipanj 3., Plitvička Jezera – Osvrt generalnog direktora DP “Plitvice” na
izvješće UNESCO-a o NP-u “Plitvička jezera” kao dijelu svjetske baštine, upućen
Vladi RSK i SO Korenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 390
146. 1994., lipanj 4., Knin – Obavijest Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o posjeti
američke delegacije Kninu i Gračacu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 392
147. 1994., lipanj 6., Knin – Zahtjev Ministarstva obrane RSK Vladi i Ministarstvu financija
RSK za dodatnim novčanim sredstvima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 393
148. 1994., lipanj 6., Slunj – Službena zabilješka SJB Slunj o pljačkanju, maltretiranju
i prijetnjama Hrvatima od strane pripadnika 21. dobrovoljačko-diverzantskog odreda
SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 394
149. 1994., lipanj 6., Slunj – Službena zabilješka SJB Slunj o informativnom razgovoru
s Matom Barićem u vezi krađe njegove stoke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 395
150. 1994., lipanj 6., Knin – Dopis predsjednika RSK predsjedniku Vlade RSK o neslaganju
s ministrom informiranja RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396
151. 1994., lipanj 7., Turanj – Pravila UNPROFOR-a za obavljanje policijskih poslova
u zoni razdvajanja na osnovi sporazuma o prekidu vatre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397
152. 1994., lipanj 7., Turanj – Naputci UNPROFOR-a za obavljanje policijskih poslova
u zoni razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 398
XI

153. 1994., lipanj 8., Trst – Dopis o. Ilije Ivića predsjedniku Vlade RSK o suradnji Italije
i RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 401
154. 1994., lipanj 8., Vojnić – Obavijest Odsjeka za pogranične poslove SUP-a Vojnić
MUP-u RSK o dopuštenju za prijelaz granice konvoju kamiona iz AP Zapadna Bosna . . . 402
155. 1994., lipanj 8., Knin – Zapisnik s 5. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 402
156. 1994., lipanj 8., Knin – Suglasnost Ministarstva prosvjete RSK za školovanje učenika
iz općine Pakrac u Subotici i Somboru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 413
157. 1994., lipanj 8., Knin – Obavijest Komesarijata za izbjeglice RSK općinskim
povjerenicima da su u Republici Srbiji određene osobe za međuopćinsku suradnju
s RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 413
158. 1994., lipanj 9., Knin – Prijedlog Državne komisije za ratne zločine i zločine genocida
RSK Vladi RSK za obnovu Memorijalnog parka Petrova gora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 415
159. 1994., lipanj 9., Knin – Izvješće SUP-a Knin ministru unutarnjih poslova RSK
o problemima i incidentima u sigurnosnim zonama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 416
160. 1994., lipanj 9., Knin – Dopis SUP-a Knin Stanicama javne sigurnosti Kistanje, Drniš
i Vrlika sa zapovijedi ministra unutarnjih poslova RSK o mjerama praćenja djelatnosti
UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 419
161. 1994., lipanj 9., Knin – Izvješće SUP-a Knin ministru unutarnjih poslova RSK
o sigurnosnom stanju na području SUP-a Knin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 419
162. 1994., lipanj 9., Okučani – Izvješće SUP-a Okučani MUP-u RSK o sigurnosnom stanju
na području SUP-a Okučani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 421
163. 1994., lipanj 10., Knin – Zabilješka Ministarstva vanjskih poslova RSK o sastanku
Milana Babića i Enriquea Aguilara, koordinatora za civilne poslove UNPROFOR-a . . . . . 423
164. 1994., lipanj 10., Knin – Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK zamjeniku
supredsjedatelja Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji o pregovorima Vlada
RSK i RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 424
165. 1994., lipanj 11., Bajina Bašta – Poruke i stavovi s gospodarsko-stručnoga skupa
o rijeci Drini kao stupu srpske ekonomije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 426
166. 1994., lipanj 11., Knin – Dopis Uprave javne bezbjednosti svim SUP-ovima RSK
o suradnji sa SVK u privođenju vojnih obveznika koji su počinili krivična djela ubojstva . 427
167. 1994., lipanj 12., Drniš – Izvješće SJB Drniš SUP-u Knin o incidentu s pripadnicima
UNPROFOR-a u Žitniću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 429
168. 1994., lipanj 13., Knin – Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK predsjedniku RSK
o posjeti američkoga veleposlanika Petera Galbraitha RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 430
169. 1994., lipanj 13., Knin – Bilješka Službe predsjednika RSK o najavljenoj posjeti
američkoga veleposlanika Petera Galbraitha RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 431
170. 1994., lipanj 14., Glina – Izvješće SUP-a Glina MUP-u RSK o privođenju osoba
u KPD Stara Gradiška . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 432
171. 1994., lipanj 15., Drniš – Dopis SJB Drniš MUP-u RSK i SUP-u Knin o okupljanju
Hrvata u Pakovu Selu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 434
172. 1994., lipanj 16., Knin – Zapisnik sa 6. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 435
173. 1994., lipanj 16., Kostajnica – Obavijest Sekretarijata za upravu Općine Kostajnica
o podjeli nafte od strane UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 441
174. 1994., lipanj 17., Glina – Izvješće SUP-a Glina MUP-u RSK o sigurnosnoj procjeni
granica RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 443
175. 1994., lipanj 18., Okučani – Priopćenje za javnost Srpske radikalne stranke
o neuspjelim pregovorima RSK i RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 445
176. 1994., lipanj 21., Beli Manastir – Dopis SUP-a Beli Manastir načelniku Uprave
javne bezbjednosti MUP-a RSK s podacima Baranjske divizije o sigurnosnom stanju
na “granicama” RSK prema Hrvatskoj i Mađarskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 446
XII

177. 1994., lipanj 22., Okučani – Izvješće SUP-a Okučani Upravi javne bezbjednosti
MUP-a RSK o sigurnosnoj procjeni državne granice RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .447
178. 1994., lipanj 23., [Drniš] – Zapisnik sa sjednice predsjednika RSK i tijela vlasti općine
Drniš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 452
179. 1994., lipanj 23., [Kostajnica] – Zapisnik sa sjednice predsjedništva Srpske radikalne
stranke u Kostajnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 455
180. 1994., lipanj 24., Gračac – Zahtjev SJB Gračac SUP-u Korenica za osiguravanjem
nogometne utakmice koja bi se trebala odigrati u Gračacu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 456
181. 1994., lipanj 26., Knin – Dopis SUP-a Knin MUP-u RSK o sigurnosnoj procjeni
državne granice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 457
182. 1994., lipanj 27., Knin – Prijedlog ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK
o legalizaciji oružja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 459
183. 1994., lipanj 29., [Bojna] – Dopis enklave Bojna Izvršnom vijeću SO Glina o stanju
u selima s većinskim srpskim stanovništvom u Općini Kladuša . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 460
184. 1994., lipanj 29., Knin – Dopis Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK ministru
unutarnjih poslova RSK o sigurnosnoj procjeni državne granice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 462
185. 1994., lipanj 29., Korenica – Dopis SUP-a Korenica MUP-u RSK s osvrtom na
provedbu akcije “Ugovor” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 464
186. 1994., lipanj 29., Knin – Zapisnik sa 7. redovne sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . 468
187. 1994., lipanj 30., [Knin] – Izvješće Međunarodnog komiteta Crvenog križa o posjetu
civilnom zatvoru u Kninu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 476
Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 479
Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 489

XIII

PREDGOVOR

D

okumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (siječanj – lipanj
1994.) dvanaesta su knjiga u seriji koju je pod naslovom “Republika Hrvatska
i Domovinski rat 1990.-1995. – Dokumenti”, od 2007. počeo objavljivati
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje Centar). U knjizi
su predstavljeni dokumenti iz arhivskog gradiva “Republike Srpske Krajine” (RSK) koji
se čuvaju u Centru i drugim arhivskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Objavljeni su
kronološkim slijedom s potrebnim znanstvenim aparatom, a obuhvaćaju razdoblje prve
polovice 1994. godine. Svi navedeni dokumenti prepisani su, a njihovi originali ili preslike
originala u posjedu su Centra. Veći zahvati u tekstu naznačeni su stavljanjem teksta u uglatu
zagradu, a u bilješkama je upozoreno na dijelove dokumenta koji su u izvorniku oštećeni
i na dijelove koji su izostavljeni. Jednako tako, radi boljeg razumijevanja, u bilješkama su
navedena imena ili prezimena sudionika koja se ne spominju u dokumentu ili podaci o
drugim dokumentima i literaturi u kojima se spominje isti događaj.
Dakako, dokumenti pokazuju stajališta njihovih stvaratelja i zahtijevaju posebnu kritičku
raščlambu koja bi ukazala na neobjektivno i netočno navedene podatke u njima. Primjerice,
da je iz Hrvatske od 1990. do travnja 1994. “prognano preko 350.000 Srba, da je prisilno
promenilo ime i prezime oko 60.000 Srba, a samo ime 20.000 Srba”, da je “Srba na
ovom prostoru u vreme Austro Ugarske 1896. godine bilo 31%, a na prostoru bivše BiH
67%”, da je “preko 100.000 Hrvata dobrovoljno napustilo prostor Krajine”, da je “samo u
Jasenovcu na najsvirepiji način poklano i ubijeno oko 700.000 Srba, Jevreja i Roma”, a da
je “1.200.000 Srba izginulo i ubijeno u Drugom svetskom ratu” (dok. 100), da je 1991.
Srba u Hrvatskoj bilo “najmanje 30%” u ukupnom broju stanovnika (dok. 25), da je u
napadnim djelovanjima hrvatskih snaga na prostoru Maslenice i Medačkog džepa 1993. “na
jedan zvjerski način ubijeno oko 2000 Srba” (dok. 114), itd.
Kao i prethodne knjige Dokumenata “RSK”, tako i ova svjedoči da vodstvo “RSK” nije
odustalo od borbe “za jedinstvenu srpsku državu na etničkom srpskom prostoru” i da će za
taj cilj “istrajati do kraja” (dok. 10), te da je i dalje odbijalo mirnu reintegraciju u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Tako je, kao i u prethodnom razdoblju, vodstvo
pobunjenih Srba u Hrvatskoj tvrdilo da je “RSK jedna od novih država nastalih na tlu SFR
Jugoslavije”, da “RSK već četiri godine živi kao i svaka druga država, jer ima ono što je
Evropska zajednica zahtevala od Slovenije i Hrvatske radi priznanja: teritoriju, stanovništvo
i zakonodavnu vlast”, da je “RSK jedna od pravnih naslednica SFR Jugoslavije”, “da je
Srba u Hrvatskoj (valjda prema popisu iz 1991., op. u.) moralo biti najmanje 30%, a ne
11% (zapravo 12%, op. u), kako je to tvrdila hrvatska statistika (500.000 Srba u Krajini,
131.000 prognanih Srba iz Hrvatske u Srbiji, 120.000 u Krajini, 60.000 u Republici
Srpskoj, te nepoznat broj neregistriranih Srba iz Hrvatske u spomenute tri države i u drugim
zemljama)” (dok. 25). Dakako da su ti brojevi znatno preuveličani, odnosno netočni.
1

Takav isključivi stav srpskoga vodstva očituje se i u obraćanju mandatara za sastav nove
“Vlade RSK” Borislava Mikelića “zastupnicima Skupštine RSK” u travnju 1994., u kojem je
govorio o “državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu RSK (s površinom od 17.000
km²) koja će se prije ili kasnije udružiti sa Republikom Srpskom odnosno Srbijom i Crnom
Gorom u jedinstvenu državu”. Pritom je istaknuo (dok. 100):
– da “na nacionalnom planu ova generacija Srba ima misiju da dovrši posao ujedinjenja
Srba na njihovom cjelokupnom etničkom prostoru”,
– da je “reintegracija Krajine u okviru Hrvatske pusta želja hrvatskog rukovodstva”,
– da “odluka rukovodstva RSK da uđe u pregovore sa rukovodstvom Hrvatske oko
mirovnog plana i uspostavljanje mirnodopske opcije, nije istovremeno i odluka da se
priznaju granice Hrvatske u AVNOJ-skim okvirima”,
– da su “Srbi u Krajini danas još čvršće riješeni da ne žele da budu u zajedničkoj državi sa
Hrvatskom i da oni svoju sudbinu vežu sa Srbima iz Republike Srpske i SR Jugoslavije”,
– da “hrvatskom narodu treba biti jasno da je na ovom prostoru više nemoguće uspostaviti
hrvatsku državu i da je potrebno izvršiti međusobno priznanje koje će i međunarodno biti
verifikovano što će omogućiti da se svaki budući konflikt sporazumom riješi”,
– da “postojeće prilike i odnos snaga u svijetu još ne dozvoljavaju formalno ujedinjenje
svih srpskih zemalja, ali da to ne sprečava izgradnju privrednog sistema RSK kao integralnog
dijela jedinstvenog srpskog privrednog prostora”,
– da se “formalno mora provoditi koncepcija ujedinjenja monetarnog i ekonomskog
sistema putem jedinstvenog zakonodavstva, a u neposrednoj praksi da se mora ponašati sa
stanovišta faktičkog ujedinjenja RSK sa Republikom Srbijom”,
– da su “Hrvati pola vijeka eksploatisali srpska prirodna bogatstva, radnu snagu i drugo,
pa je nužno da Srpska Krajina proporcionalno svom doprinosu, dobije svoj dio uključujući
tu i umetnička djela, javne zgrade, infrastrukturu i ostale institucije, te da se to odnosi i na
fabrike, hotele, i na svu imovinu koje je stečena u periodu od petstotina godina”,
– da “od Hrvatske treba tražiti naplatu ratne štete iz prethodnih svjetskih ratova, ali i
ovoga rata”,
– da “Svijetu treba da se pokaže da su štete nastale na prostoru RSK, a ne u hrvatskim
gradovima i na njihovim cestovnim pravcima” itd.
S obzirom na činjenicu da je srpsko topništvo razorilo Vukovar, iznimno ciničan je Mikelićev
prijedlog da se “posebno mora sagledati stanje i obnova Vukovara te da treba zahtjevati da
sva sredstva koja su odobrena od strane Ujedinjenih nacija a usmerena su prema Hrvatskoj,
budu usmerena prema RSK i započeti sanaciju Vukovara” (dok. 100).
Jednako tako, u svibnju 1994. Milan Babić je, kao “ministar vanjskih poslova RSK”,
međunarodnim predstavnicima ponovio stav “da nema reintegracije u Hrvatsku” te da je
“RSK spremna da na ravnopravnoj osnovi pregovara sa Hrvatskom, ali da tu Hrvati prave
probleme smatrajući pregovore početkom reintegracije” (dok. 129).
U skladu s takvim isključivim stavom, srbijanska politika radila je na stvaranju jedinstvenog
sustava institucija za sve “srpske države” na prostoru bivše Jugoslavije. Primjerice, na razini
“Ministarstava zdravlja Republike Srbije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine
dogovoreni su zajednički stavovi u pogledu jedinstvenog zdravstvenog sistema, mreža
zdravstvenih ustanova i snabdijevanja” (dok. 11). Jednako tako, donesen je “Protokol o
reguliranju jedinstvene monetarne politike na području SR Jugoslavije, Republike Srpske
i RSK”, kojim je predviđeno da “novi dinar SRJ predstavlja novac sa svim funkcijama na
području Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpska Krajina” (dok.
2

43, 58, 100), a potom i “Protokol o regulisanju jedinstvenog carinskog i vanjskotrgovinskog
sustava na području SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine” (dok.
124). Istodobno su “MUP RSK” i MUP Republike Srbije zajednički djelovali u provođenju
zadataka na teritoriju Republike Hrvatske, primjerice, “u istočnoj Slavoniji i zapadnom
Srijemu” (dok. 17).
Nastavljena je i suradnja između stranaka u “RSK” i Srbiji. Primjerice, početkom veljače
1994. potpisan je “Sporazum o koaliciji Srpske demokratske stranke Krajine i Srpske
radikalne stranke”, koji su potpisali predsjednici tih stranaka dr. Milan Babić i dr. Vojislav
Šešelj, te “predsednik Izvršnog odbora Srpske radikalne stranke RSK” Rade Leskovac (dok.
23). Dakako, nastavljena je i suradnja “RSK” s “Republikom Srpskom” u BiH, te podrška
političkog vodstva “RSK” vodstvu Srba u BiH. Tako je u travnju 1994. “na platou ispred
hotela ‘Dunav’ u Vukovaru održan miting podrške srpskom narodu u Republici Srpskoj, na
kojem su govorili Goran Hadžić, Boro Bogunović, Branislav Stanimirović, svi predstavnici
stranke SDS-a svesrpskih zemalja, te predsjednik skupštine Vukovar” (dok. 90). Spominje
se i suradnja “RSK” s pojedinim oblastima Grčke, uz “konstataciju da se na zapadnim
granicama RSK brani Grčka” (dok. 69), te da je između Republike Grčke i “RSK” čak
potpisan protokol o suradnji (dok. 71).
U prilog tome da je vodstvo “RSK” odbijalo gotovo sve inicijative koje su mogle doprinijeti
normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa svjedoči odgađanje rješenja zahtjeva hrvatske strane
za posjetu vukovarskom groblju, s kojim je “članove Vlade RSK” upoznao “sekretar Vlade
i predsjednik Republičke komisije za razmjenu zarobljenika Savo Štrbac”, kao i odgađanje
“pitanja porodičnih susreta rastavljenih familija”, ili odbijanje zahtjeva Srpske narodne
stranke iz Republike Hrvatske čiji je predsjednik Milan Đukić predložio da se održi sastanak
s predstavnicima “Srba iz UNP-a područja” (dok. 50).
Dokumenti UNPROFOR-a, prezentirani u ovoj knjizi, pokazuju da je “službena pozicija
hrvatske vlasti u pregovoru s vodstvom pobunjenih Srba bila sadržana u Ustavnom zakonu
od svibnja 1992. godine (dva autonomna kotara s 5 odnosno 6 općina, ali ne i status nacije)”,
da su Hrvati “nagovijestili da sve može biti predmet diskusije, izuzev otcjepljenja teritorija
koji drže Srbi”, da je “najhitniji prioritet za hrvatsku Vladu primjena prekida vatre praćena
otvorenjem strateških pravaca i obnavljanje energetskih sistema”, te da je za Hrvatsku “od
velike političke i ekonomske važnosti vraćanje turista na dalmatinsku obalu”. Nasuprot
tome, govoreći o srpskoj poziciji u pregovorima, u dokumentima UNPROFOR-a navodi
se da su “Srbi imali dvije otvorene dugoročne pozicije: ujedinjenje sa Srbijom, moguće
kroz konfederaciju srpskih zemalja ili ujedinjenjem RS i RSK ili nekakva integracija RSK u
Hrvatsku kao jednakog partnera” (dok. 46).
Prema spomenutim dokumentima UNPROFOR-a, “ultimativni cilj ovih pregovora je
postići dogovor između hrvatske Vlade i srpskih vlasti o najvećoj mogućoj autonomiji za
područja pod kontrolom Srba kako bi se omogućila mirna reintegracija tih prostora u RH i
unapređenje dugoročne stabilnosti u ovoj regiji”. Tom cilju trebali bi pridonijeti ekonomski
projekti (proljetna sjetva, prodaja sjemena, insekticida i goriva, opskrba vodom, itd.).
No, i samo vodstvo UNPROFOR-a bilo je svjesno da je “neke od zadataka postavljenih
od Savjeta bezbjednosti bilo izuzetno teško sprovesti u tadašnjim prilikama: kompletna
demilitarizacija UNPA i ‘ružičastih zona’, obnavljanje UNPROFOR-ove kontrole skladišta
sa srpskim teškim naoružanjem, ponovna uspostava hrvatske uprave u ‘ružičastim zonama’,
nezavisno od UNPA (Srbi ne priznaju razliku između “ružičastih zona” i UNPA, op. u.),
hrvatsko povlačenje sa osvojenih područja, povratak izbjeglica” (dok. 46).
3

Kao i do tada, predstavnici srpske strane Hrvate su i dalje najčešće nazivali “ustašama”,
čime se valjda pokušavalo naglasiti kako je suvremena hrvatska država nastavak NDH iz
Drugog svjetskog rata, što je bila jedna od smjernica srpske protuhrvatske promidžbe. No,
dokumenti u ovoj knjizi svjedoče o pritužbama na kriminal i teror pojedinih organiziranih
grupa kriminalaca nad stanovnicima hrvatske i srpske nacionalnosti, “u cilju iznuđivanja,
krađe i otimanja imovine”, što je poprimilo tolike razmjere da su pojedinci zaključili da
takvo “nasilje nije bilo ni u Drugom svjetskom ratu” (dok. 72). Posljedica toga bilo je
iseljavanje građana, “što je slabilo odbranu Republike Srpske Krajine”; primjerice, “u opštini
Drniš je u travnju 1994. živilo 3500 stanovnika” (dok. 84, 178). Problem iseljavanja Srba iz
“RSK” u svom je govoru u travnju 1994. naglasio i novi mandatar “Vlade RSK”, istaknuvši
da je “prioritetan”, zapravo “urgentan zadatak vraćanje izbeglih iz Republike Srpske Krajine
i naseljavanje prostora u Krajini sa Srbima koji su napustili Republiku Hrvatsku” (dok.
100).
U uvjetima političke nestabilnosti i loše ekonomske situacije vodstvo “RSK” zanemarivalo je
održavanje postojeće infrastrukture, a pogotovo kulturno-povijesnog naslijeđa. Primjerice,
prometnice su bile u tako lošem stanju zbog neodržavanja, da se javno govorilo da “sigurnost
saobraćaja nije bila zadovoljavajuća” (dok. 1, 13). Loše ekonomsko stanje čak je utjecalo i
na slabu opremljenost i logistiku “Posebnih jedinica milicije MUP-a RSK”, koja je, prema
navodima iz dokumenata, bila ispod svake razine, odnosno “oko 20% od potrebnog” (dok.
91). Jednako tako, nije se poduzimalo ništa da se spriječi uništavanje objekata, inventara,
knjiga, muzejske i arhivske građe Memorijalnog parka Petrova gora, tako da su “propadanju
izloženi originalni objekti Centralne partizanske bolnice, muzejski eksponati, arhiva
neprocjenjive vrijednosti o žrtvama srpskog naroda, Spomenik Petrova gora, Omladinski
prihvatni centar i strogo zaštićeni predjeli prirode, knjige, kancelarijski inventar i dr.” (dok.
158).
Takvo stanje pogodovalo je masovnom “švercu” pojedinih skupina Srba s muslimanima
u graničnom području s Cazinskom krajinom u Bosni i Hercegovini, te teroru “švercera”
nad stanovnicima i pripadnicima SVK na okupiranom prostoru Banovine (dok. 13, 42).
Nastavljeno je paljenje kuća (“stambenih objekata”) u “vlasništvu lica hrvatske nacionalnosti
koji su napustili područje RSK-e” (dok. 13), ali i “miniranje kuća u vlasništvu osoba srpske
nacionalnosti” (dok. 24). Istodobno, izvješća o stanju kriminaliteta pokazuju da je u 1993.
smanjen broj krivičnih djela u odnosu na prethodnu godinu, te da je na to “najviše utjecalo
gotovo masovno napuštanje RSK od strane građana hrvatske nacionalnosti” koji su do tada
“dosta često bili objekti krivičnih djela” (dok. 13).
Uz spomenuto, dokumenti iz toga razdoblja svjedoče o trošenju prirodnih bogatstava RH
(primjerice, eksploatacija nafte te masovna sječa i preprodaja šume, naročito jele, dok.
28, 82), o odgovornosti lokalnih srpskih političara za odlazak Srba iz zapadne Slavonije
krajem 1991. (dok. 16), o postojanju planova za evakuaciju stanovništva “RSK” u slučaju
napada hrvatskih snaga (dok. 73), o tome da su u Hrvatskoj ratovale dobrovoljačke četničke
jedinice, koje je u studenom 1991. obišao četnički “vojvoda” Vojislav Šešelj, preporučivši
lokalnim Srbima da “kad JNA dođe do Virovitice sazidaju betonski zid” kao granicu srpske
države (dok. 21), itd.
Istodobno, pokazuju da u 1994. godini nisu prestale rasprave o “Daruvarskom sporazumu”
(18. veljače 1993.), pa su njegovi potpisnici sa srpske strane Veljko Džakula, Dušan
Ećimović i Mladen Kulić zatražili pravno mišljenje od “eksperata za međunarodno pravo”
dr. Vladana Vasiljevića i dr. Konstantina Obradovića, da bi dokazali da u tom sporazumu
4

“nema nikakvih elemenata koji bi ukazivali da su nasilno ili na drugi način pokušali otuđiti
dio državne teritorije, niti mijenjati državne granice” (dok. 26).
Dokumenti u ovoj knjizi govore i o demografskim prilikama na pojedinim područjima
“RSK”, zapravo na okupiranom području RH (dakako, navedene brojeve treba provjeriti).
Tako je, prema podacima “Ministarstva obrane RSK”, na okupiranom području Banovine
(općine Glina, Petrinja, Dvor, Kostajnica i Sisak-Caprag) u ožujku 1994. živjelo “oko
70.924 stanovnika”, a u vojnoj evidenciji bilo je “oko 15.076 v/o (odnosno 21,25% od
ukupnog broja stanovnika)”. Na tom je području djelovao “39. korpus SVK sa svojim
nižim jedinicama (24., 26., 31., 33. pbr., Samostalni odred Gradusa i 87. pob Čerkezovac),
u kojima je angažirano 11.050 v/o, pretežito srpske nacionalnosti. Od 496 v/o nesrpske
nacionalnosti u jedinicama SVK angažirane su 383 v/o (među njima 137 Hrvata,
uključujući 10 oficira i 7 podoficira, i 19 muslimana), u privrednim organizacijama po
osnovu radne obaveze 72, a 41 v/o nesrpske nacionalnosti angažirana je u CZ i odbrani
(na temelju radne obaveze i CZ angažirano je 86 Hrvata i 2 muslimana). Od v/o koji su se
izjasnili kao Jugoslaveni najviše ih je bilo angažirano u Petrinji – 165, zatim u Glini – 49
i u Gradusi 5. Istodobno, 441 v/o s toga područja nalazila se u drugim srpskim zemljama,
što znači van teritorija RSK, a 464 v/o nalazilo se u inozemstvu, što znači van granica bivše
Jugoslavije” (dok. 78). Istodobno, prema izvješću “Komesarijata za izbjeglice Republike
Srpske Krajine”, sredinom veljače 1994. na području “RSK” bilo je 125.000 “izbjeglih i
raseljenih lica”, među kojima 14.353 djece do 18. godine života (dok. 37).
Prema tome, činjenica da se sadržaj dokumenata u ovoj knjizi, koji govore o politici vodstva
“RSK” ne razlikuje od sadržaja dokumenata “RSK” u prethodnim godinama (od 1990.),
svjedoči o kontinuitetu srpske politike u ostvarenju svoga krajnjeg cilja – da svi Srbi žive
u jednoj državi, te o odlučnosti srpskih dužnosnika da je provedu do kraja, bez obzira na
žrtve.
Urednici knjige

5

KRATICE

A – aktivni
a/a – ad acta
AOP – automatska obrada podataka
AP – automatska puška
AP – autonomna pokrajina
AP ZB – Autonomna pokrajina Zapadna Bosna
AVL – aktivno vojno lice
AVNOJ – Antifašističko vijeće narodnog
oslobođenja Jugoslavije
b. – bataljun
BiH – Bosna i Hercegovina
BJR – bivša jugoslavenska republika
BOV – borbeno oklopno vozilo
br. – broj
Bst – bestrzajni top
CARE – Cooperative for Assistance and Relief
Everywhere (humanitarna organizacija)
CL – civilno lice
CSB – Centar službe bezbjednosti
CVOJ – Centar vođenja, osmatranja i javljanja
CZ – Civilna zaštita
č. – čas
DASK – Državni arhiv Sisak
DB – državna bezbjednost
DI – drvna industrija
DIC – dokumentacijsko informativni centar
DIP – drvno industrijski pogon
dipl. – diplomirani
dipl. ecc – diplomirani ekonomist
dipl. ing. – diplomirani inženjer
djev. – djevojački
DM – njemačka marka
DP – državno poduzeće
Dr./dr. – doktor
dr. – drugo
DTG – diverzantsko-teroristička grupa

DV – dalekovod
DZ – Dom zdravlja
e. br. – evidencijski broj
ECMM – European Community Monitor
Mission (Europska komisija za nadzor)
EEZ – Europska ekonomska zajednica
EI – Elektronska industrija
el. – električni
EZ – Europska zajednica
g. – godina
g. – gospodin
gbr. – gardijska brigada
g-din – gospodin
god. – godina
gosp. – gospodin
GP – građevno poduzeće
GP – granični prijelaz
GŠ SVK – Glavni štab Srpske vojske Krajine
GŠ VJ – Generalštab Vojske Jugoslavije
HIC – Hrvatski informativni centar
HINA – Hrvatska izvještajna novinska agencija
HMDCDR – Hrvatski memorijalnodokumentacijski centar Domovinskog rata
HP – Hrvatska policija
HV – Hrvatska vojska
ICRC – International Committee of the Red
Cross (Međunarodni odbor Crvenog križa)
IDG – izviđačko diverzantska grupa
IGM – industrija građevnog materijala
INA – Industrija nafte
IO – izvršni odbor
IO SO – Izvršni odbor Skupštine općine
IS – izvršni savjet
IS SO – Izvršni savjet Skupštine općine
JB – javna bezbjednost
JMBG – jedinstveni matični broj građana
7

JNA – Jugoslavenska narodna armija
JP – javno poduzeće
JRiM – javni red i mir
K – korpus
kap. – kapetan
kbr. – kućni broj
kč – komandant čete
KD – kazneno djelo
K-da – komanda
k-dant – komandant
k-dir – komandir
kIk – kapetan I. klase
km – kilometar
ko – komandant odjeljenja
kom. bat. – komandant bataljuna
KPD – kazneno-popravni dom
kriv. – krivičan
KU – kazneni upisnik
kut. – kutija
kv – komandant voda
KV – kvalificirani
KWH – kilovatsat
KZ – kazneni zakon
KZ – kriptozaštita
KZJ –Kazneni zakon Jugoslavije
LD – lični dohodak
lpbr – laka pješačka brigada
m – metar
M.P. – mjesto pečata
M.Z./MZ – mjesna zajednica
MC – medicinski centar
MES – minsko-eksplozivna sredstva
mil – milicajac
MIP – Ministarstvo inostranih poslova
mj. – mjesec
MKBJ – Međunarodna konferencija za bivšu
Jugoslaviju
MKCK – Međunarodni komitet Crvenog križa
ml.ins. – mlađi inspektor
mm – milimetar
MO – Ministarstvo obrane
MPB – milicijski posebni bataljon
mr. – magistar
MTB – motorizirana brigada
8

mtb – motorizirani bataljun
mtbr – motorizirana brigada
MTS – materijalno-tehnička sredstva
MUP – Ministarstvo unutrašnjih poslova
n/r – na ruke
NATO – North Atlantic Treaty Organization
(Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora)
NB – Narodna banka
NB SRJ – Narodna banka Savezne Republike
Jugoslavije
NC – Nastavni centar
NC VJ – Nastavni centar Vojske Jugoslavije
ND – novi dinar
NIK – Naftna industrija Krajine
NIS – Naftna industrija Srbije
NN – nepoznati
NO – narodna obrana
NO – neotkriven
NOR – narodnooslobodilačka borba
NOSL – neovlašteno službeno lice
NR Makedonija – Narodna Republika
Makedonija
NŠ – načelnik štaba
O i O – osmatranje i obavještavanje
o. g. – ove godine
OC – obučni centar
OJT – općinsko javno tužiteljstvo
OJT – općinski javni tužilac
OM – odjeljenje milicije
ONO – općenarodna obrana
OŠ – osnovna škola
OSL – ovlašteno službeno lice
OSNO – Općinski sekretarijat narodne obrane
OUN – Organizacija Ujedinjenih naroda
OUP – organi unutrašnjih poslova
p. – pješačka (brigada)
p.b. – pješački bataljun
P.K. – poljoprivredni kombinat
p.o. – po ovlaštenju
P/O – po odluci
pbr – pješačka brigada
PBS – Privredna banka Sarajevo
PIO – penzijsko i invalidsko osiguranje
PJ – poslovna jedinica
PJM – posebna jedinica milicije

PKD – Poljoprivredni kombinat Drniš
PKR – privredna komora
PM – puškomitraljez
PO – policijski odbor
po (pom.) – pomoćnik
POB – pozadinska baza
PPD – protuprovalna djelatnost
ppuk – potpukovnik
pred. – predsjednik
priv. – privatni
prof. dr. – profesor doktor
PTM – početna točka mjerenja
PTT – pošta, telefon, telegraf
PZ – poljoprivredna zadruga
R – rezervni
r. – rođen
RBR – ručni bacač raketa
reg. – registarske (oznake)
REP – republički
RH – Republika Hrvatska
RIZ – Radio industrija Zagreb
RJ – ratna jedinica
RJT – Republičko javno tužiteljstvo
RK – radna knjižica
RO – radna obveza
RO – radna organizacija
rođ. – rođen
RR – ratne rezerve
RS – Republika Srpska
RSK – Republika Srpska Krajina
RŠCZ – Republički štab civilne zaštite
RTV – radiotelevizija
RUJP – Republička uprava javnih prihoda
RZ – radna zajednica
s. r. – svojom rukom
SAD – Sjedinjene Američke Države
SAO – Srpska autonomna oblast
SB – Savet bezbednosti
SB UN – Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija
(Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda)
SDB – Služba državne bezbednosti
SDP – Socijaldemokratska partija
SDS – Srpska demokratska stranka
SDS Krajine – Srpska demokratska stranka
Krajine

sekr. – sekretar
SFRJ – Socijalistička Federativna Republika
Jugoslavija
SIGS – specijalni izaslanik generalnog sekretara
SJB – stanica javne bezbednosti
SL – službeno lice
sl. – slično
sl. – službeno
SM – stanica milicije
SMD – surface mounted device (površinski
montiran uređaj)
SMON – stanica milicije opće nadležnosti
SNS – Srpska narodna stranka
SO – skupština općine
SO – srpska oblast
SOd – samostalni odred
SPC – Srpska pravoslavna crkva
SPP FK – Služba za platni promet i financijsku
kontrolu
SPS – Srpska partija socijalista
SRJ – Savezna Republika Jugoslavija
SRS – Srpska radikalna stranka
SRT – Srpska televizija
SRTV – Srpska radiotelevizija
SSSR – Savez Sovjetskih Socijalističkih
Republika
SŠC – srednjoškolski centar
SUP – Sekretarijat unutrašnjih poslova
SV – Srpska vojska
SV RSK – Srpska vojska Republike Srpske
Krajine
SVK – Srpska vojska Krajine
SZS – Savezni zavod za statistiku
TV – televizija
ŠC – školski centar
ŠG – šumsko gospodarstvo
t. – točka
tj. – to jest
tj. – tjelesne
TKTR – tajna kontrola telefonskih razgovora
tkz. – takozvani
TO – teritorijalna obrana
TOF – tvornica oplemenjenih folija
TSCIP – tvornica sulfatne celuloze i papira
TU – telekomunikacijski uređaji
9

TV – televizija
UAZ – Uljanovski automobilski zavod
UHF – Ultra high frequency (ultra visoka
frekvencija)
UJB – Uprava javne bezbjednosti
UKP – uređaj kriptozaštite
UKV – ultrakratki valovi
UN – Ujedinjeni narodi
UNA – USA – United Nations Association of
the United States of America
UNCIVPOL – United Nations Civil Police
(Civilna policija Ujedinjenih naroda)
UNESCO – United Nations Educational,
Scientific and Cultural Organization
(Organizacija Ujedinjenih naroda za
obrazovanje, znanost i kulturu)
UNHCR – United Nations High
Commissioner for Refugees (Visoki
povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice)
UNICEF – United Nations Children’s Fund
(Dječji fond Ujedinjenih naroda)
UNPA – United Nations Protected Area
(Zaštićena područja Ujedinjenih naroda)
UNPROFOR – United Nations Protection
Force (Zaštitne snage Ujedinjenih naroda)
UP – unutrašnji poslovi
UP – upravni poslovi

10

v.d. – vršitelj dužnosti
v.r. –vlastitom rukom
v/o – vojni obveznici
vbr – višecijevni bacač raketa
VES – vojno-evidencijska sposobnost
VF – visoko frekventni
VHF – Very high frequency (vrlo visoka
frekvencija)
VIP – very important person (vrlo važna osoba)
VJ – Vojska Jugoslavije
VKV – visokokvalificiran
VMA – Vojnomedicinska akademija
VOd – vojni odjeljak
VP – vojna pošta
VRK – Vojska Republike Krajine
VRS – Vojska Republike Srpske
VRSK – Vojska Republike Srpske Krajine
VSO – Vrhovni savjet obrane
VT – vojno-teritorijalni
Zgb – zagrebački
ZKP – Zakon o kaznenom postupku
ZNG – Zbor narodne garde
ZOUP – zakon o unutarnjim poslovima
ZR – zona razdvajanja
zv. – zvani
ŽTP – Željezničko transportno poduzeće

1

1994., siječanj
Knin
Iz izvješća o radu SUP-a Knin u 1993. godini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Stanica milicije
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA Kistanje
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE KNIN
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ
januar 1994. godine
OPERATIVNO – PREVENTIVNA DJELATNOST, SUZBIJANJE KRIMINALITETA,
JAVNI RED I MIR, POGRANIČNI POSLOVI, KRETANJE I BORAVAK STRANACA,
REGULACIJA I KONTROLA SAOBRAĆAJA NA CESTAMA, ZAKONITOST U
RADU I PRIMJENA SREDSTAVA PRINUDE I STRUČNO USAVRŠAVANJE
[…]1
UVOD
Tokom 1993. godine aktivnost SUP-a Knin bila je usmjerena na planu zaštite života i lične
sigurnosti ljudi, sprečavanju i otkrivanju KD-a, pronalaženju i hvatanju učinilaca KD-a
i njihovom privođenju nadležnim organima, održavanju javnog reda i mira, kontroli i
regulaciji saobraćaja na putevima i drugim poslovima javne bezbednosti, kao i učešću u
ratnim dejstvima, u čuvanju granice, prelazu preko državne granice i čuvanju i obezbeđenju
ličnosti i objekata. Gotovo na samom početku godine SUP je radio u otežanim uslovima
– ratnog stanja i ratnih dejstava kojima je bio obuhvaćen dio područja koja ona pokriva
(područje Obrovca i Benkovca). Radnici SUP-a aktivno su učestvovali i u obrambenim
aktivnostima i pravovremeno izvršavali zadatke iz te oblasti.
Na kvalitet rada službe utjecali su i materijalno tehnički faktori, međutim i unatoč tome
kroz primijenjene načine postupanja i korištenja određenih metoda u operativnom radu
postignuti su dobri rezultati što je i vidljivo iz statističkih pokazatelja. Obzirom na postojeći
kadar iako su postignuti dobri rezultati mišljenja smo da mogu biti i znatno bolji, a to
znači da treba raditi na usavršavanju sektorskog oblika pokrivanja i opsluživanja terena,
kao i primjeni efikasnijih metoda i taktike postupanja službe, kadrovskom i tehničkom
opremanju službe, obuci postojećih kadrova, iniciranju kod nadležnih organa da se donesu
propisi koji još nisu doneseni, a od značaja su za rad organa UP-a kao i drugih institucija
društva, te ažuriranje rada pravosudnih organa i inspekcijskih službi.
I. OPERATIVNO PREVENTIVNA DJELATNOST
Teren koji pokriva SUP Knin podijeljen je na teren koji pokriva SUP i teren koji
pokrivaju stanice javne bezbednosti.
Stanice javne bezbednosti su:
– Drniš,
– Benkovac,
– Obrovac.
1

Priređivači su izostavili sadržaj izvješća.

11

SUP Knin u svom sastavu ima 4 odjeljenja i to:
– Odjeljenje milicije,
– Odjeljenja za suzbijanje kriminaliteta,
– Odjeljenje za upravne poslove,
– Odjeljenje za zajedničke poslove.
Odjeljenje milicije podijeljeno je na SM i Odsjek za pogranične poslove.
Stanice milicije su:
– SM opšte nadležnosti,
– SM za kontrolu i regulaciju saobraćaja,
– SM Kistanje,
– SM Vrlika.
Stanica milicije opšte nadležnosti Knin u svom sastavu ima jedno stanično odjeljenje i
to Strmicu. Stanična odjeljenja Oklaj i Manojlovac u toku drugog mjeseca potpali su pod
nadležnost VRSK.
Odsjek za pogranične poslove u svom sastavu ima jedno odjeljenje milicije za kontrolu
prelaska preko državne granice i to Strmicu. U toku ratnih dejstava pet odjeljenja se
rasformiralo.
Odjel za suzbijanje kriminaliteta ima dva odsjeka i to:
– Odsjek za opšti kriminalitet,
– Odsjek za privredni kriminalitet.
Uže područje SUP-a Knin podijeljeno je na 6 teritorijalnih sektora i 4 sektora za
saobraćaj.
Stanica milicije Kistanje ima tri teritorijalna sektora.
Stanica milicije Vrlika ima dva teritorijalna sektora.
Saobraćajni sektor produžuje se na teritorij SJB Drniš, Benkovac i Obrovac, te SM
Kistanje i Vrlika.
SJB Drniš, Benkovac i Obrovac imaju u svom sastavu:
– Odsjek za krim. obradu,
– Stanice milicije,
– Odsjek za upravne i zajedničke poslove imaju SJB Benkovac i Obrovac, dok će se u SJB
Drniš oformiti u narednom periodu.
Teritorij SJB je podijeljen na teritorijalne sektore:
SJB Drniš ima dva teritorijalna sektora i jedan saobraćajni.
SJB Benkovac ima šest teritorijalnih sektora, jedan saobraćajni.
SJB Obrovac u svom sastavu ima dva teritorijalna sektora i jedan saobraćajni. Isto tako
ima dva odjeljenja milicije i to u Karinu Gornjem i Žegaru, dok su se rasformirala Odjeljenja
milicije u Muškovcima i Medviđi.
Iz napred navedenog proizlazi da je teritorij koji pokriva SUP Knin podijeljen na 21
teritorijalni sektor i 7 saobraćajnih sektora.
U ovom izvještajnom periodu došlo je do kadrovskih promjena na većini sektora, za vođe
sektora odredili smo iskusnije radnike kojima je bolje poznata problematika na određenom
sektoru. Svi radnici koji opslužuju sektore ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom o
unutrašnjoj sistematizaciji radnih mjesta SUP-a Knin.
12

Djelovanje operativnih radnika je dobro. Poslovi na operativnom sektoru obavljaju se u
okviru timskog rada, sa podijeljenim konkretnim zadacima. Vođenje i popunjavanje dosjea
sektora vrši se na propisani način. Radno povezivanje radnika na sektorima sa radnicima
Odjela za kriminalitet i radnicima za kontrolu i regulaciju saobraćaja, kao i pozorničko
– patrolna djelatnost, ostvarena je u okvirima timskog rada sa planiranim konkretnim
zadacima, sa kojima se zadužuju radnici kroz planove rada ili radne naloge.
Raspored službe vrši se na taj način da se pozorničko – patrolna služba, kao i služba
kontrole i regulacije saobraćaja određuje dnevnim rasporedom, a ostale službe kroz planirano
izvršavanje zadataka i prema operativnim potrebama. Služba načelno dnevno traje 8 časova,
a broj ljudstva i vrijeme određivanja službe uvjetovano je operativnom problematikom i
potrebama.
Grafikoni događaja vode se kod komandira stanica milicije. Ti grafikoni koriste se radi
preventivnog planiranja određenih zadataka na planu poduzimanja operativnih mjera i
radnji.
Dnevne rasporede službe vrše komandiri SM i njihovi pomoćnici, odnosno zamjenici, a
u donošenju plana rasporeda učestvuju pored komandira, pomoćnika odnosno zamjenika i
šefovi odsjeka i načelnici odjela.
Postavljeni zadaci izvršavaju se uglavnom pravilno i pravovremeno, ali se još kod
jednog dijela radnika osjeća nezainteresiranost ili slaba upornost, što nastojimo otkloniti
konkretnim ukazivanjem pojedinačno ili na radnim sastancima i stručnoj nastavi.
U toku 1993. pozornička i patrolna služba obavljala se u smjenama i to po 8 časova
u smjeni, a po sistemu dvije prve, dvije druge, dvije treće smjene, nakon koje su radnici
slobodni dva dana.
Što čini ukupno službi:
– pješice
19652
– motornim vozilom
4824
– kombinovano
1480
SVEUKUPNO SLUŽBI 25956
Broj upućenih službi tokom dana: 2
– danju………………………
– noću……………………….
– kombinirano……………….
SM za regulaciju i kontrolu saobraćaja ostvarila je ukupno službi:
– pješice
8054
– motornim vozilom
5740
– kombinirano 1707
SVEUKUPNO SLUŽBI
1550
Na samom početku 1993. godine tj. 22. januara izvršena je agresija na RSK od strane
neprijateljske vojske Republike Hrvatske i to na Ravne kotare, odnosno na područje opštine
Benkovac i Obrovac. Radnici SUP-a Knin, kako aktivni tako i rezervni sastav milicije,
učestvovali su u izvođenju borbenih dejstava na pravcu Karin – Novigrad – Pridraga. Tako da
su sve aktivnosti koje se odnose na djelokrug SUP-a bile usmjerene prioritetno na izvođenje
borbenih dejstava u navedenom području. Po naredbi kninskog korpusa VRSK vođe sektora
2

Nečitko u izvorniku.

13

i njihovi pomoćnici bili su angažirani na privođenju vojnih obveznika po uručenju poziva,
tako da su u periodu 2. i 3. mjeseca ukupno priveli 3003 vojna obveznika. U vrijeme te
agresije sa naših okupiranih područja izbjeglice su neorganizirano dolazile na naše područje,
gdje ih je nespremno dočekao Štab civilne zaštite. U toj stihiji velika većina njih je ulazila
u napuštene stanove i kuće koje su bile vlasništvo građana hrvatske nacionalnosti, a naša
služba je bila u nemogućnosti da spriječi useljenje. Međutim naša služba je u kratkom roku
operativno pokrila teren, te izvršila popis svih izbjeglica koji su se uselili u tuđe stanove i
kuće. U 760 slučajeva sačinili su službene zabilješke koje su dostavljene nadležnim organima
kako bi oni izdali privremena rješenja za korištenje objekata.
Prema uredbi Vlade RSK provođene su mjere policijskog časa u vremenu od 22,00
– 05,00. Na samom početku većina građana nije poštovala zabranu kretanja, ali su naši
radnici uspješno obavili svoj dio posla tako da su u nekoliko navrata priveli oko 200
punoljetnih građana i to u gradu Kninu, koje su zadržali do isteka policijskog časa, odnosno
05,00 časova. Nakon ovih privođenja građani su ozbiljno shvatili i uglavnom su nakon toga
poštivali policijski čas i u tom vremenu zahvaljujući policijskom času imali smo relativno
mali broj izvršenih KD-a. Na području Knina izvršeno je 25 racija i 10 zasjeda. Racije koje
su vršene u suradnji sa vojnom policijom pretežno su privedeni vojni obveznici koji se nisu
odazvali na mobilizaciju, ili su pobjegli iz jedinice bez dozvole.
Racija je vršena kako po danu tako i u večernjim časovima i to pretežno na glavnim
ulicama grada Knina i otvorenim ugostiteljskim objektima. Privedeno je oko 650 vojnih
obveznika u 15 navrata. 10 racija sprovedeno je u samom gradu i to hvatanje i privođenje
“dilera” koji su prodavali i kupovali devize. Raciju su sprovodili vođe sektora, operativa skupa
sa pozornicima. Privedeno je 50 lica od kojih je oduzeto 900 DM, 250 $, 30 švajcarskih
franaka i dinara u protuvrijednosti 300 DM. Isto tako je oduzeto 1800 kutija cigareta od
lica koji su ih prodavali građanima po višoj cijeni nego što je stvarna cijena koštanja. Na
području Kistanja provedeno je 6 racija i 3 zasjede. Prilikom provođenja racija privedena
su 72 lica, uglavnom se radi o vojnim obveznicima koji se nisu odazvali pozivu. Zasjede su
provođene radi hvatanja počinilaca KD-a. Na području SM Vrlika provedene su 4 racije i
10 zasjeda. Prilikom provođenja racija privedeno je 57 lica. Isto se radi o licima koji se nisu
odazvali mobilizaciji. Na području SJB Obrovac provedene su 4 racije, 7 pretresa terena,
dok blokada i zasjeda nije bilo. Na području SJB Benkovac provedene su 3 racije sa ciljem
privođenja vojnih obveznika koji samovoljno napuštaju položaj i nemaju odgovarajuće
dozvole, a privedeno je 300 lica. Osim toga zajedno sa pripadnicima vojne policije proveli
su posebnu raciju koja je trajala 3 dana i kom prilikom su priveli 272 lica. Na području SJB
Drniš provedeno je 9 racija, 7 blokada i 39 zasjeda.
Problemi koji se javljaju prilikom provođenja određenih operativnih radnji i mjera su
nedostatak određenih materijalnih i tehničkih sredstava i opreme.
Kao i protekle godine tako i ove zapaženo je da opštinske službe, tj. njihovi izvršni
organi ne funkcionišu kako treba, što nam otežava svakodnevno obavljanje zadataka, pošto
moramo koordinirano raditi sa tim službama, a osim toga dosta slabo funkcionišu i službe
pod ingerencijom Republike, kao što su inspekcije (tržna i financijska).
Otežanom obavljanju poslova doprinosi ratno stanje, zbog čega se pravovremeno
ne postupa sa vojnim licima koji učestalo sudjeluju u raznim nedozvoljenim radnjama.
Također se vrši presija od strane vojske da demobilišemo rezervni sastav i da ga predamo na
raspolaganje vojsci, što smo mi u dobroj mjeri i učinili.
14

Radnici SUP-a Knin su po potrebi (zadatku) odlazili u druge SUP-ove (Glina, Beli
Manastir i Vukovar). A isto tako određeni broj radnika po potrebi je premješten u okviru
SUP-a.
Na području Drniša naši radnici zajednički djeluju sa pripadnicima granične milicije
(vojskom RSK) u cilju zaštite tamošnjeg stanovništva, očuvanja imovine i čišćenju
pomenutog dijela od ubačenih elemenata. U tom smislu naši radnici (SJB Drniš) dovedeni
su u situaciju da skupa sa pripadnicima VRSK poduzimaju zakonite mjere i radnje u cilju
sprečavanja nečasnih radnji (krađa, paljevina i ubistava) prema počiniocima i u tom smislu
je dolazilo do određenih problema radi neažurnosti i loše evidencije o dolasku, kretanju
i odlasku pripadnika dobrovoljačkih jedinica VRSK od strane vojnih službi, te prilikom
saznanja o počinjenom KD-u (a u većini slučajeva počinioci su dobrovoljci) naši radnici ne
mogu doći do istih pošto se premještaju iz jedinice u jedinicu ili se vraćaju kući, a da o tome
ne postoje adekvatni podaci.
Također su naši radnici angažirani na obezbeđenju vitalnih objekata:
– zgrade SUP-ova,
– zgrade Srpskog radio Knina,
– zgrada TV Knina,
– vodovod,
– zgrada suda,
– zgrada elektro-prenosa.
Osim toga vršili su i obezbeđenje objekata gdje su bili smješteni građani hrvatske
nacionalnosti koji su dobrovoljno zatražili preko Crvenog krsta da napuste RSK i da idu u
Republiku Hrvatsku, a što im je i omogućeno u više navrata u toku 3., 4. i 5. mjeseca 1993.
godine.
U toku januarske agresije život su izgubila 4 pripadnika SUP-a Knin, a 35 ih je ranjeno.
I / 1 Kontrolna djelatnost
Kontrolna služba obavlja se u sklopu donesenog plana za obavljanje kontrolne službe.
Većinu kontrolnih službi obavljali su dežurni rukovodioci uglavnom noću i u večernjim
satima. Na području SJB Obrovac izvršene su 73 kontrole dežurne službe i patrolnih službi,
od čega je 26 kontrola bilo noću. U 3 noćne kontrole i jednoj dnevnoj patrole su zatečene
neispravne. Na području SJB Benkovac kontrola je izvršena u 160 slučajeva. Kontrolnu
službu vršili su načelnik, komandir, zamjenik komandira i dežurni rukovodilac. Kontrola
je vršena na punktovima, auto-patrolama, patrolama u gradu i dežurnoj službi. Osim toga
kontrolna djelatnost praćena je kroz radne naloge, te pisane izvještaje radnika.
Kontrolom je uočeno da postoji visok stepen prijateljstva, solidarnosti te ima slučajeva da
radnici još uvijek izbjegavaju preduzeti zakonske radnje koje su dužni po službenoj dužnosti.
Uglavnom je bilo slučajeva da pojedini radnici spavaju na radnom mjestu, zatim indolentno
postupanje prilikom obavljanja poslova. Protiv takvih radnika preduzete su disciplinske
mjere. Od ukupnog broja kontrola, 50 je izvršeno noću, 40 danju i 70 kombinovano.
Na području Vrlike izvršeno je 60 kontrola kojom prilikom je uočeno više slučajeva
kršenja discipline od strane radnika kao što su kašnjenje u službu, nedolazak u službu,
nebudnost itd.
Na području SM Kistanje od 12 planiranih kontrola provedeno je 9. Isto tako je uočeno
više slučajeva kršenja discipline.
15

Na području Knina (SMON) izvršena je 381 kontrolna služba, te je uočeno više slučajeva
kršenja discipline od strane radnika. Takvi radnici su za blaže slučajeve opominjani, a za teže
slučajeve protiv istih su pokrenuti disciplinski postupci i izricate mjere.
I / 2 Zakonitost u radu, primjena sredstava prinude, upotreba vatrenog oružja
Kroz svakodnevno izvršavanje službenih zadataka po ovlaštenim službenim licima ovog
Sekretarijata, a posebno onih koji se nalaze na izvršavanju konkretnih zadataka, tamo gdje
se očekuje da bi moglo doći, bilo to iz objektivnih ili subjektivnih razloga, do prekoračenja
ovlaštenja, dajemo usmena upozorenja kako postupati na tom zadatku u cilju da ne bi došlo
do neželjenih posljedica.
U svim slučajevima gdje se pretpostavlja da bi moglo doći do primjene određenih
sredstava prinude i pružanja otpora OSL, takva lica su pozivana i sa njima su obavljeni
neposredni razgovori u kojima ih upozoravamo na posljedice koje mogu proizaći iz njihovog
vladanja i ponašanja.
Na području SJB Obrovac u 8 slučajeva primjenjena je fizička snaga nad 11 lica, dok
drugih sredstava prinude nije bilo. U svih 8 slučajeva upotreba fizičke snage ocjenjena je
kao opravdana.
Na području SJB Benkovac radnici su u jednom slučaju upotrebili fizičku snagu i to
opravdano, a u jednom slučaju su upotrebili vatreno oružje gdje je posljedica smrt napadača.
Na području SM Kistanje u dva navrata upotrebljena su sredstva prinude, a kod jednog
napada i vatreno oružje radi zastrašivanja lica koje je zatečeno na izvršenju KD-a.
Na području Kistanja bila je jedna žalba građana na postupak OSL, te je predmet predan
na odlučivanje kod SUP-a Knin.
Upotrebe hemijskih i plinskih sredstava nije bilo.
Na području Drniša nije bilo upotrebe gumene palice, dok su fizičku snagu (zahvat)
upotrebili u nekoliko navrata radi privođenja nekoliko lica po raznim osnovama, ali nije
bilo posljedica po izvršenje zadataka, kao ni žalbi građana na postupanje istih.
I / 3 Napad na ovlaštena službena lica
Tokom izvještajne godine evidentiran je 21 napad na OSL ovog SUP-a. U većini
slučajeva, tj. 12 slučajeva, podnesena je krivična prijava.
Na području SJB Obrovac evidentirano je 10 slučajeva napada na OSL pri vršenju
službe. Napadi su se uglavnom očitovali upotrebom fizičke snage ili verbalnim napadom,
dok je u jednom slučaju pri privođenju vojnog obveznika došlo do aktivnog otpora više lica
uz upotrebu vatrenog oružja, pri čemu je došlo do ranjavanja jednog pripadnika milicije.
Na području SJB Benkovac imali smo 2 slučaja napada na OSL prilikom obavljanja
službene dužnosti. U svakom napadu učestvovalo je po jedno lice. U jednom slučaju radilo
se o napadu fizičkom snagom, kojom prilikom su OSL nanesene lakše tjelesne povrede, dok
se u drugom slučaju radilo o napadu sa vatrenim oružjem. U tom slučaju radi odbijanja
napada u nužnoj odbrani napadač je lišen života. Koliko raspolažemo informacijama
nijedan napad nije bio unaprijed organiziran, a postupci OSL bili su ispravni i mislimo da
nije bilo netaktičnosti, neopreznosti i drugih grešaka. Oba napada bila su po danu. Napadač
koji je lišen života bio je pripadnik vojske RSK.
Osim navedenog bio je jedan pokušaj napada gdje su pripadnici VRSK sa vozilom “Bov”
pokušali napasti patrolu na punktu, međutim nakon razgovora i intervencije došlo je do
smirivanja situacije, tako da nije bilo aktivnog napada.
16

Na području Drniša evidentirana su 4 napada koji su se dogodili u poslijepodnevnim
časovima, a rezultat su netaktičkog postupanja pripadnika službe javne bezbednosti.
Na području Knina evidentiran je 1 slučaj gdje je vođa sektora trebao privesti 1 lice radi
narušavanja JRM, pucanjem iz vatrenog oružja dao je aktivan otpor nakon čega je savladan
i priveden u stanicu na daljnju obradu.
Na području SM Vrlike evidentiran je 1 slučaj napada. Dva lica su došla u stanicu milicije
i fizički napali 1 milicionara (nakon privatnog konflikta).
Na području SM Kistanje evidentirana su 3 napada i to:
– radi razoružanja duševnog bolesnika, napad na patrolu vatrenim oružjem,
– radi lišenja slobode grupe koja je vršila KD-a gdje su 4 lica pružili aktivni otpor sa
vatrenim oružjem,
– radi lišenja slobode počinilaca KD-a gdje su 3 lica iz grupe dočekala patrolu sa
uperenom AP, a uz primjenu sredstava prinude isti su savladani.
Posljedica u nijednom slučaju nije bilo. Uglavnom se radilo o napadima prilikom
konkretnih akcija, dok napada prilikom intervencija nije bilo. Napadi nisu bili planirani već
je došlo do spontanog opiranja i pružanja otpora. Ocjena rukovodioca je da OSL prilikom
pružanja takvih intervencija nisu dovoljno obučeni i ne posjeduju dovoljno iskustva koje im
je potrebno da bi se izbjegla primjena sredstava prinude u tim napadima.
I / 4 Pružanje pomoći ovlaštenim službenim licima
U više navrata evidentirano je pružanje pomoći i saradnje građana sa radnicima i to po
pitanju hvatanja izvršilaca KD i lica koja narušavaju JRM pucajući na javnom mjestu iz
vatrenog oružja. Kod većeg djela građana prisutna je doza straha od osvete i nezamjeranja,
što je za očekivati za vrijeme rata, jer su sva lica koja dolaze na udar zakona naoružana, te
se kod takvih lica u veoma malom broju građani pojavljuju kao svjedoci i ne žele saradnju.
I / 5 Žalbe građana na postupak OSL
U izvještajnom periodu evidentirane su dvije žalbe građana na postupanje prilikom
izvršavanja službenih poslova i zadataka OSL. Jedna žalba je podnešena na području SM
Kistanje, a druga na području SJB Benkovac. Što se tiče ove žalbe u Benkovcu ocjenjuje
se da je opravdana, a protiv radnika je pokrenut disciplinski postupak i isti je suspendiran.
I / 6 Povreda radne discipline
Tokom izvještajne 1993. godine evidentirano je 140 povreda radne dužnosti i discipline.
Zbog teže povrede radne dužnosti i discipline iz rezervnog sastava SUP-a trajno je udaljeno
69 pripadnika. Novčanom kaznom kažnjena su 43 pripadnika. Mjere suspenzije izrečene su
u 29 slučajeva.
II. STANJE, KRETANJE I SUZBIJANJE KRIMINALITETA
1. Opšte stanje
U 1993. godini evidentirano je ukupno 1384 krivična djela (vidi tabelu 1). U odnosu
na prethodnu godinu povećan je broj KD-a za 418. U najvećem broju krivičnih djela
materijalna šteta je iskazana u dinarima, međutim zbog hiperinflacije kao i dvije provedene
denominacije nije imalo nikakvog smisla date podatke sumirati, jer bi došli do nerealnih
rezultata.
Od 1384 KD-a izvršioci su bili poznati u 186 slučajeva, što je 13,4% u ukupnoj masi
prijavljenih KD-a.
17

Po nepoznatom počiniocu u momentu izvršenja prijavljeno je 1198 KD-a od čega je
naknadno otkriveno 649 djela ili 54,1%, a ostalo neotkriveno 549 KD ili 45,9%.
Osim ovog otkriveno je još 10 djela za koja su prijave podnešene u 1992. godini. Tako
kad se uzmu u obzir i ova djela procent otkrivačke djelatnosti je 55%.
Ukupan broj otkrivenih KD-a, što po poznatom, što naknadno otkriveno iznosi 845
KD-a.
Gore navedeni podaci ukazuju na dosta visok stepen otkrivačke djelatnosti, što je i
pohvalno u mirnodopskim uvjetima, a onda i više od toga u ovim našim ratnim uvjetima.
Procent otkrivačke djelatnosti u odnosu na prethodnu godinu povećao se sa 52,27% na
55%.
U izvještajnom periodu prijavljeno je 1014 lica.
Analizirajući strukturu po spolu u većini slučajeva počinioci su muškarci, Srbi i uglavnom
se u svojoj djelatnosti udružuju u grupe, to znači da je većina KD-a počinjena grupno, a
manje pojedinačno.
Analizirajući dobnu strukturu najveći procent otpada na lica od 16 – 24 godine. U
ovoj izvještajnoj godini značajno mjesto zauzimaju recidivisti kojih je bilo u 47 slučajeva.
Počinioci KD-a uglavnom spadaju u stalež srednjeg i lošeg imovnog stanja.
Najbrojnija KD su teške krađe i krađe koje u ukupnom broju iznose 735 teških krađa i
112 krađa.
Vjerojatno tome pridonosi vrijeme u kojem živimo, a to je velik broj izbjeglica i
nezbrinutih lica, galopirajuća inflacija, pad životnog standarda, kao i spora reakcija
pravosudnih organa, tako da počinioce na vrijeme ne stigne kazna.
Također značajno mjesto zauzima razbojništvo, kojih je bilo 37. Isto tako, kao i prethodne
godine, ima dosta KD-a izazivanja opšte opasnosti 77 djela. U odnosu na prethodnu
godinu smanjeno je za 63 djela. Ovim krivičnim djelima nanose se velike materijalne štete,
jer se uglavnom radi o namjernom podmetanju eksplozivnih naprava sa kojim se ruše
kuće, sakralni objekti, miniraju automobili, a imamo i slučajeva oštećenja javnih uređaja i
objekata.
Razlog ovom je vjerojatno što ima dosta lica u formacijama RSK koji su skloni paljenju i
napadima na sve što nije srpsko, pa čak i ako je srpsko iz nekog revanšizma.
U ovoj godini za razliku od prethodne ima dosta djela nedozvoljene trgovine (33). Tu se
uglavnom radi o švercu devizama ili ilegalnoj preprodaji robe. Još uvijek značajno mjesto
zauzima i KD-a ubistva.
U ovoj godini evidentirano ih je 25. To je dosta velika brojka. Međutim, tu imamo
tendenciju smanjenja u odnosu na prethodnu godinu kad su bila 43 slučaja ubistva.
Pored navedenih KD-a u izvještajnoj godini evidentirano je 66 događaja i to:
– samoubistva
30
– ranjavanje
9
– požari
3
– ostalo
24
U odnosu na prethodnu godinu imamo znatno manje događaja, posebno samoubistava
kojih je u prethodnoj godini bilo u 53 slučaja. U ovoj godini ima 30 samoubistava i to 18
na području Knina i Drniša, 1 na području Obrovca i 11 na području Benkovca.

18

Tabela broj 1
Radne jedinice Broj
KD

Knin
Benkovac
Obrovac
Drniš
UKUPNO

917
238
114
115
1384

Učinilac
pozn. u
momentu
izvršenja
81
48
48
9
186

%

Učinilac
nep. u
mom.
izvrš.

NO
otkr.

%

Ostalo %
neotkr.

NO
iz pr.
god.

%

8,8
20,16
42,10
7,8
13,4

836
190
66
106
1198

448
106
42
53
649

53,58
55,7
63,6
50,0
54,1

388
84
24
53
549

10

54,78

10

55,0

46,42
44,3
36,4
50,0
45,9

OPŠTI KRIMINALITET
Od ukupnog broja KD-a (1384) na opšti kriminalitet otpada 1228 krivičnih djela.
Struktura krivičnih djela opšteg kriminaliteta:
– krađa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112 (9,1)
– teška krađa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 735 (59,8)
– oduzimanje vozila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 (2,3)
– ugrožavanje bezbedn. ljudi i imovine . . . . . . 77 (6,2)
– ubistvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 (2,0)
– ostala djela protiv života i tijela . . . . . . . . . . . 39 (3,1)
– ugrožavanje saobraćaja . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 (4,3)
– razbojništvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 (3,0)
– ostalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120 (9,7)
1. Krivična djela protiv društvene i privatne imovine
U ovoj oblasti u izvještajnom razdoblju evidentirano je ukupno 964 djela. U momentu
izvršenja počinilac je bio poznat u 34 slučaja, a nepoznat u 930 slučajeva. Počinilac je
naknadno otkriven za 422 KD-a, što u postotku iznosi 45,37%.
U odnosu na prethodnu godinu imamo znatno više KD-a i to za 457 djela.
Broj KD-a učinjen na štetu društvene imovine iznosi 29,10%, a na štetu privatne
imovine 70,90%.
Tabela broj 2
Naziv kriv. djela
po zakonu RSK
Razbojništvo
Teška krađa
Krađa
Oduzimanje vozila
Oštećenje tuđ. stvari
Oduzimanje tuđ. stvari
Pljačka
Ostala KD
Ukupno

Broj KD u
1993.g.
37
735
112
29
44
1
1
5
964

Izvršilac
poznat
1
12
15
6
34

Izvršilac
nepoznat
36
723
97
29
38
1
1
5
930

Izvršilac nak.
Otkriven
15
302
66
16
20
1
2
422

%
41,6
41,7
68,04
55,17
52,63
100,0

40,0
45,37

19

Jedna od karakteristika imovinskog kriminaliteta je velik broj KD-a s nepoznatim
počiniocem u vrijeme podnošenja krivične prijave, što je i vidljivo iz gore navedene tabele.
Također su i vidljivi dobri rezultati otkrivačke djelatnosti, što se vidi iz broja naknadno
otkrivenih KD-a.
Prema objektu napada, teške krađe su najviše vršene u vozila, uglavnom se uzimalo
gorivo i rezervni dijelovi. Osim vozila, drugi značajan objekat napada jesu obiteljske kuće
i to uglavnom kuće u izgradnji i kuće čiji vlasnici odsustvuju, te to počinioci iskoriste.
Također značajan objekat napada bile su i prodavaonice i kiosci.
Najčešći predmeti KD-a uglavnom je vrjednija tehnička roba, mada i sve više razni
prehrambeni artikli, što je sve vezano sa neprestanim padom životnog standarda, kao i
drugim socijalnim problemima.
Najčešće vrijeme izvršenja KD-a je uglavnom noću, mada u prijavama nemamo
decidirano određen sat napada. U samom gradu Kninu najproblematičnija je ulica Stefana
Nemanje, jer se u njoj dešava najviše KD-a.
Gledano po strukturi najbrojnije KD je teška krađa, krađa, oštećenje tuđe stvari i
razbojništvo.
2. Krivična djela protiv života i tijela
U izvještajnoj godini u ovoj oblasti evidentirano je 64 KD-a.3
Naziv KD
Ubistvo
Ubistvo iz neh.
Pokušaj ubist.
Teška tjel. pov.
Ukupno

Ukupan broj

Poznato

25
7
15
17
64

4
4
11
10
29

izvrš. Nepozn.
izvrš. NO
21
3
4
7
35

%3
14
2
2
7
25

100,00
71,4

I u ovoj godini imamo velik broj KD-a ove vrste. Mada je došlo do blage tendencije
smanjenja, jer je u ovoj godini 5 KD-a manje. Za pozitivno je što se broj ubistava značajno
smanjio i to sa 43 djela na 25 djela. Mada još uvijek je mnogo ovih djela što je posljedica
stanja ni rata ni mira kao i većeg posjedovanja različitog oružja od strane stanovništva. Jedan
od značajnih faktora koji pridonosi ovim djelima je i česta alkoholiziranost ljudi, ili neki
beznačajni verbalni dueli koji se tragično završe.
Na području Obrovca evidentirano je ukupno 11 KD-a ove vrste. U momentu izvršenja
počinilac je bio poznat u 5 slučajeva, a operativnim radom naknadno je otkriveno još 5
krivičnih djela, tako da je samo 1 slučaj ostao neotkriven. U 5 ubistava u Obrovcu ubijeno
je 13 lica i to 8 žena (7 Hrvatica i 1 Srpkinja). U 5 navrata žrtve su bili muškarci (4 Hrvata
i 1 Srbin). Ubijene osobe bile su starije dobi. Sve osobe su ubijene iz vatrenog oružja, glavni
razlog je bila mržnja – osveta.
Na području Knina evidentirano je 11 ubistava u kojim je ubijeno 12 lica. 7 slučajeva je
rješeno, dok su 4 slučaja ostala nerasvijetljena. Od 12 ubijenih lica, 4 su žene a 8 muškaraca,
a gledano po nacionalnoj strukturi 6 je Hrvata i 6 Srba. Od ubijenih lica troje ih je tridesetih
godina, a ostali su uglavnom stariji. Počinioci su muškarci srpske nacionalnosti.
3

Djelomice nečitko u izvorniku.

20

Na području Benkovca evidentirano je 5 ubistava. Kom prilikom je ubijeno 8 lica, 5
hrvatske nacionalnosti i 3 srpske.
Na području Drniša evidentirana su 4 ubistva u kojima su žrtve bili Hrvati, a počinioci
Srbi.
Broj i nacionalna struktura ubijenih po SJB:
Mjesto
Knin
Benkovac
Obrovac
Drniš
Ukupno

Srbi
6
3
2
4
15

%
50
37,5
15,3
4
29,8

Hrvati
6
5
11
100,0
26

%
50
62,5
84,7
4
70,2

UKUPNO
12
8
13
37

Analizirajući dobnu strukturu ubijenih uglavnom se radi o starijim licima.
Analizirajući nacionalnu strukturu, nešto više ubijenih je Hrvata. Na području Knina
taj broj je isti. Na području Benkovca imamo 2 Hrvata više ubijena. Na području Obrovca
imamo 9 više Hrvata ubijenih. Glavni razlog tih ubijenih Hrvata u Obrovcu uglavnom je
bila mržnja, tj. stanje do kog je došlo u januarskoj agresiji. Na području Drniša svi ubijeni
su Hrvati, tu se uglavnom radi o starijem stanovništvu koje je tu ostalo, a počinioci su
pripadnici VRSK (dobrovoljci) koji obično dođu do dotičnih od kojih traže hranu i piće, a
često puta dođe do nesporazuma koji tragično završe.
Dobna struktura ubijenih:
Godine starosti
do 10 god.
10 – 20
20 – 30
30 – 40
preko 40 god.
Ukupno

Ukupno


1
5
31
37

%


2,7
13,5
83,8

Naziv radne

Ukupno KD

Ukupan broj
ubijenih

Knin
Benkovac
Obrovac
Drniš
Ukupno

11
5
5
4
25

12
8
13
4
37

Srbi


1
4
6
11

Hrvati



1
25
26

UBIJENI
Srbi
6
3
2
11

M
5
3
1
9

Ž
1
1
2

Hrvati
6
5
11
4
26

M
2
2
4
3
11

Ž
4
3
7
1
15

3. Krivična djela protiv dostojanstva ličnosti i morala
U izvještajnoj godini na području SUP-a Knin evidentirana su 3 djela ove vrste.
Na području Knina evidentirana su 2 silovanja i to jedno po poznatom, a jedno naknadno
otkriveno. U jednom slučaju oštećena je bila mlađe dobi, a u drugom starica šezdesetih
godina.
21

Na području Obrovca evidentirano je jedno krivično djelo obljube nad nemoćnim
licem. Počinilac je bio poznat u momentu izvršenja. Prijavljena je jedna osoba. Žrtva je bila
Srpkinja stara 29 godina, mentalno zaostala.
Naziv KD
Silovanje
Obljuba nad nemoć. licem
Ukupno

Učinilac poznat

Učinilac nepoznat

1
1
2

1
1

Naknadno
otkriven
1
1

%
100,0
100,0

U ovoj godini u odnosu na prethodnu imamo za jedno djelo manje. Broj ovih djela
je gotovo beznačajan, kako u ovoj tako i u prethodnoj godini. Sva oštećena lica su srpske
nacionalnosti.
4. Krivična djela protiv sigurnosti ljudi i imovine
U toku 1993. godine u ovoj oblasti evidentirano je 80 KD-a. U momentu izvršenja
počinilac je bio poznat u 23 slučaja ili 28,7%, počinilac je naknadno otkriven za
30 KD-a (37,5%). Kao što se vidi iz napred navedenih podataka, 27 KD-a je ostalo
nerješeno. U odnosu na prethodnu godinu imamo znatno smanjenje broja KD-a i
to za 60 djela. Možda jedan od razloga smanjenja ove vrste KD je što se i većina
stanovništva hrvatske nacionalnosti koji su uglavnom oštećena ovim djelima iselila sa
naših područja, a osim toga ovo stanje rata i mira traje već 3 godine tako da euforija
osvetništva pomalo prolazi. Smanjenju broja ovih djela je pridonio i dosta dobar rad
naše službe, a što se i vidi u broju naknadno otkrivenih KD-a. Posebno je značajno
za ova djela da je došlo do njihovog smanjenja jer su to djela u kojima se uglavnom
nanose velike materijalne štete.
Najviše tih djela evidentirano je na području Knina i to 54 djela, na području Obrovca 6
djela, na području Drniša 8 djela i na području Benkovca 12 djela.
Naziv KD
Izazivanje opš. opasnosti
Ugrožavanje sigur.
Ukupno

Broj KD
77
3
80

Odmah pozn.
20
3
23

Nepoznato
57

57

NO
30

30

%
52,6

52,6

5. Ostala krivična djela opšteg kriminaliteta
Ovdje su iskazane, s obzirom na zaštitni objekat, različite skupine krivičnih djela opšteg
kriminaliteta i to protiv:
– slobode i prava čovjeka i građana, radnih odnosa, časti i ugleda, braka, porodice i
omladine, zdravlja ljudi, pravosuđa, javnog reda i pravnog saobraćaja, sigurnosti javnog
prometa, te ostala KD-a iz krivičnog zakonodavstva RSK i SRJ.

22

Struktura ovih krivičnih djela za izvještajno razdoblje:4
Naziv KD
Ugrožavanje saobraćaja
Teška djel. prot. bezbed. saobrać.4
Napad na SL
Prevara
Sprečavanje SL u vršenju dužnosti
Lažno predstavlj.
Nasiln. ponašanje
Neovlaštena nabav. i držanje oružja
Narušav. nepovred. stana
Neovlaš. posjedovanje
radio stanice
Ostala KD
Ukupno

Broj KD
u 1993.
52
2
15
14
4
3
6
5
3

Učinilac
poznat
49
2
14
1
2
4
3

Učinilac
nepoznat
3
1
13
2
3
2
5
-

Naknad.
otkriv.
2
1
12
2
3
2
5
-

%
66,6
100,0
100,0
92,3
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0

2

-

2

1

50,0

11
117

6
81

5
36

5
33

100,0
91,6

U ovoj oblasti evidentirano je 117 KD-a. Od tog broja djela kod 81 djela počinilac
je poznat u momentu izvršenja. Počinilac je naknadno otkriven kod 33 djela, a ostao
neotkriven samo u 3 slučaja.
Vezano za ova KD-a posebna se pažnja posvećuje prevenciji i kriminalističkoj obradi
KD-a sa elementima nasilja zbog njihovog odražavanja na ukupno stanje javnog reda i
bezbednosti.
III. PRIVREDNI KRIMINALITET
U ovom odsjeku radi se na suzbijanju privrednog kriminaliteta, a isto tako je obuhvaćeno
i suzbijanje javne neprijateljske djelatnosti pa je i po toj vrsti poslova obrađen i prijavljen
određeni broj KD-a i njihovih izvršilaca.
U toku godine u ovoj oblasti podnešeno je 156 krivičnih prijava. U odnosu na prethodnu
godinu imamo 4 prijave manje.
Unatoč nastojanju da se u suzbijanju privrednog kriminaliteta angažuju podjednako svi
bitni činioci društvene samozaštite, naša služba i dalje ima najveće učešće u otkrivanju i
prijavljivanju delikata iz tog područja.
Struktura prijavljenih djela:
Naziv KD
Nedozvoljena trgovina
Šumska krađa
Prikrivanje
Falsifikovanje isprave
Utaja
Utaja poreza
Zloupotreba ovlasti u privredi
4

Broj KD
33
27
15
16
1
1
4

Broj prijavljenih lica
39
35
20
20
1
1
6

Teška djela protiv bezbjednosti saobraćaja.

23

Navođenje na ovj. neis. sadr.5
Zauzimanje zemlj. u druš. vla.6
Nezakonit ribolov
Droga
Zloupotreba poverenja
Pronevjera
Zaključenje štetnih ugovora
Zloupotreba služb. položaja
Falsifikovanje služb. isprava
Pomaganje neprijatelju
Ugrožavanje terit. cjeline
Slabljenje morala
Izbjegavanje vojne obaveze
Protivljenje pretpostavljenom
Služba neprijat. vojsci
Nesavjestan rad u službi
Bjegstvo iz oruž. snaga
Neprijateljska djelatnost
Ratni zločin
Podstrehivanje
Oružana pobuna
Ostala djela
Nesavjesno poslovanje
UKUPNO

5
5
1
5
1
1
3
3
1
1
2
3
11
1
2
2
3
1
2
1
2
1
2
156

5
5
1
5
1
1
5
3
1
1
2
3
11
1
2
7
3
6
2
1
3
1
4
196

,
Osnovni uslovi i okolnosti koje pogoduju izvršenju ovih djela su svjesno nepoštivanje i
izvrdavanje zakonskih i normativnih akata, zanemarivanje svih funkcija kontrole poslovanja,
ostvarivanje sprege na ključnim radnim mjestima unutra i izvan preduzeća, a pogotovu s
privatnim sektorom, koncentraciji funkcije kao i neadekvatnoj kadrovskoj politici. Ovo se
odnosi na KD-a koja su počinjena u okviru privrednih subjekata.
Kada promatramo strukturu prijavljenih KD-a, očigledno je da nedozvoljena trgovina
predstavlja jedan od sve prisutnijih oblika kriminalnog djelovanja, što je rezultat trenutnog
stanja na tržištu i potražnje za određenim vrstama robe. Služba je kontinuirano u toku cijele
godine nastojala da suzbije navedenu pojavu podnošenjem krivičnih prijava protiv izvršilaca
i pravovremenim oduzimanjem robe, a što je rezultiralo da je izvjestan broj izvršilaca
naknadno kod nadležnih opštinskih organa registrovao djelatnost, tako da se dio sredstava
slio u budžet Krajine. U konkretnim predmetima radi se o pojedinačnim slučajevima
tako da nije riječ o organiziranim krijumčarskim kanalima ili organiziranim grupama, a
uglavnom su predmet trgovine bile robe široke potrošnje.
Predmet nedozvoljene trgovine pored navedenih roba široke potrošnje bila su i drva
za ogrjev, naročito u 8. i 9. mjesecu ove godine, a što je rezultat slabe snabdjevenosti
5 6

5
6

Ovjera neistinitog sadržaja.
Zauzimanje zemlje u društvenom vlasništvu.

24

građana drugim oblicima energije, a što je izvjestan broj izvršilaca nastojao da iskoristi radi
ostvarivanja imovinske koristi. Tom prilikom došlo je do učestalosti izvršenja šumskih krađa,
kao i pustošenja šuma. U smislu sprečavanja navedene pojave, radnici ovog Sekretarijata u
suradnji sa JP “Šume Krajine” PJ Knin, poduzeli su odgovarajuće mjere i radnje koje su
rezultirale podnošenjem krivičnih prijava i oduzimanjem drva, koja su zatim podijeljena
porodicama poginulih radnika MUP-a RSK na području regije.
Veća pažnja posvećena je nedozvoljenoj trgovini devizama, kao pojavnom obliku koji
je izazvao pozornost građana, u kom smislu su radnici ovog SUP-a planskim akcijama u
više navrata privodili lica koja se bave navedenim poslom, te od istih povremeno oduzimali
devize i novac, a u većini slučajeva isto je vraćeno ili zbog nepostojanja zakona koji
sankcioniše navedenu pojavu ili zbog nedostatka dokaza. U slučajevima gdje su postojali
elementi KD-a nedozvoljene trgovine devizama podnešene su prijave protiv izvršilaca. Od
33 krivične prijave nedozvoljene trgovine, 8 prijava odnosi se na nedozvoljenu trgovinu
devizama.
Kao rezultat raznih oblika nedozvoljene trgovine je pojava falsifikovanih novčanica,
uglavnom američkih dolara i DM, koje su se pojavile u opticaju pred kraj 1993. godine, a
u toku su odgovarajuće provjere. Uglavnom se radi o pojedinačnim slučajevima. Problem
kod dokazivanja postojanja KD-a je slaba povezanost djelova bivše SFRJ i trenutna ratna
situacija.
Zbog proizvodnje, odnosno uzgoja opojnih droga (uglavnom se radi o indijskoj
konoplji), podnešeno je 5 krivičnih prijava, iako se radi o pojavama koje zahtijevaju veću
pažnju i angažovanje s obzirom da se raspolaže informacijama da su u posljednje vrijeme
konzumatori maloljetna lica. Nije zabilježeno veće prisustvo jačih opojnih droga, ali se u
zadnje vrijeme javljaju neki znakovi istog, te se na tom planu i poduzimaju mjere operativne
kontrole koje su u toku.
Pred kraj 1993. radnici ove službe izvršili su kontrolu u više privrednih subjekata na
području regije vezano za korištenje kratkoročnih kredita iz sredstava primarne emisije. Tom
prilikom utvrđene su izvjesne nepravilnosti u smislu da su odgovorna lica u preduzećima
na osnovu fiktivne dokumentacije podnosila zahtjev za odobravanje kratkoročnih kredita,
a u dogovoru sa odgovornim licima “Beobanke” PJ Knin, radi navodnog oživljavanja
proizvodnje u RSK (uzgoj pšenice, kukuruza, tov junadi i sl.), a odobrena sredstva koristili
protivno njihovoj namjeni, uglavnom za kupovinu robe široke potrošnje, a u izvjesnim
slučajevima i za kreditiranje privatnih preduzeća. Protiv odgovornih lica PZ “Benkovac”, DP
“Agroprodukt”, PZ “Đeverske” i PZ “Orlić Markovac” podnešene su krivične prijave zbog
osnovane sumnje da su počinili KD-a zloupotrebe službenog položaja i sklapanje štetnog
ugovora. U toku je daljnji rad na suzbijanju navedenih problema iz domena korištenja
sredstava iz primarne emisije.
U toku je krim. obrada u vezi falsifikovanja saobraćajnih dozvola i prekucavanja brojeva
na šasiji i motoru putničkih vozila koja potječu iz KD-a krađe sa ratom zahvaćenih područja.
U dvanaestom mjesecu privremeno je oduzeto 30 putničkih vozila radi provjere
dokumentacije na osnovu kojih su registrovana i eventualnog prekucavanja brojeva, kojom
prilikom je podnešeno 5 krivičnih prijava za krivično djelo falsifikovanja isprave, 10 vozila
je vraćeno vlasnicima pošto je utvrđeno da su dokumenta ispravna, a u toku je daljnji rad na
provjeri ostalih vozila i prikupljanju novih saznanja.
IV. KRIVIČNA DJELA IZ ČLANA 62. – ČLANA 90. KZ RSK
U 1993. godini nije evidentirano niti jedno djelo iz ove oblasti.
25

V. POTRAŽNA DJELATNOST I POJAČAN NADZOR
Na poslovima pojačanog nadzora, a i potražne djelatnosti, u toku 1993. nisu postignuti
baš zadovoljavajući rezultati. Jedan od razloga je što je dolazilo do promjene izvršilaca na
tim poslovima, a onda vezano za to i do problema kod objedinjavanja podataka.
U toku 1993. za licima je raspisano 64 potraga. Od toga je 8 potraga realizirano. Za
predmetima je raspisano 38 potraga, od toga niti jedna nije realizirana.
Od 27 oduzetih automobila samo su 3 pronađena.
Operativna pokrivenost lica pod pojačanim nadzorom i to lica sa našeg područja ostvaruje
se putem saradničkih veza, korištenjem informacija, ličnim zapažanjem, kao i preko vođa
sektora zaduženih za lica sa njihovih sektora. Informacije o kretanju i boravku lica pod
pojačanim nadzorom izmenjuju se na radnim sastancima.
Na planu potražne djelatnosti ostvarena je dobra saradnja između svih organa na našem
području. Svi radnici su upoznati sa potragama i to za licima, predmetima, vozilima, itd.
Upoznavanje putem depeše, sastanaka kao i radnih naloga preko nadležnih rukovodioca.
Također su napravljeni registri predmeta. Jedan od problema koji se javlja u našem gradu
je što još uvijek ne dobijamo glasnike i registre potraga. Na našem području evidentirano je
26 lica pod lokalnim pojačanim nadzorom.
U toku godine na našem području legitimirano je 1131 lice.
VI. KRIMINALISTIČKO TEHNIČKI POSLOVI
U izvještajnoj godini ukupno su izvršena 682 uviđaja na licu mjesta KD-a.
Uviđaji su vršeni kod krvnih delikata u 87 slučajeva, imovinskih delikata u 212 slučajeva,
kod saobraćajnih delikata u 116 slučajeva, kod požara i eksplozija u 69 slučajeva i kod
ostalih događaja u 198 slučajeva.
Problem koji se javlja kod ovog Sekretarijata je što nema pogodne ustanove gdje bi
spomenute tragove mogli slati na vještačenje i ispitivanja.
Iako su rezultati dosta dobri, ipak ima problema vezano za nabavku adekvatnog materijala
koji je neophodan za rad, isto tako i opreme koja je dosta stara i dotrajala, boljoj stručnosti
radnika, a isto tako većoj pažnji od strane ovlaštenih radnika koji bi trebali posvećivati veću
pažnju obezbeđenju lica mjesta događaja kako ne bi došlo do uništavanja tragova prije nego
što osobe ovlaštene za vršenje uviđaja završe svoj dio posla.
Na području Knina prilikom vršenja uviđaja izuzimani su predmeti i tragovi te je u 26
slučajeva zatraženo vještačenje koje je uglavnom davalo pozitivne rezultate.
Kod navedenih uviđaja izvršeno je fotografisanje lica mjesta u 303 slučaja, a lice mjesta
skicirano je u 97 slučajeva, a kod 3 slučaja izvršeno je snimanje kamerom.
Na području Obrovca na licu mjesta uviđaja fiksirano i pronađeno tragova: 10 tragova
papilarnih linija, 5 tragova stopala obuće, 18 tragova krvi, 2 traga kose i dlake, 41 trag kugle
i ča(h)ure, 5 tragova baruta, 15 tragova projektila, 23 traga oruđa, 9 tragova boje i lakova,
41 trag stakla, 10 tragova zemlje i prašine, 5 tragova točkova, 8 tragova požara i eksplozija,
13 tragova saobraćajnih nezgoda i 12 ostalih tragova.
Na području Benkovca pronađeno je 1698 raznih tragova.
Svi tragovi nađeni na licu mjesta unešeni su u zapisnik o uviđaju, skicu ili fotografisani.
Ovi tragovi korišteni su u dokazne svrhe u krivičnom ili prekršajnom postupku, neposredno
ili putem vještačenja koje je vršeno u centru za kriminalistička vještačenja i ispitivanja u
Banja Luci i Beogradu.
Pronađeni tragovi na licu mjesta po vrsti traga su: 82 traga papilarnih linija, 22 traga
stopala, 99 tragova krvi, 1 trag izlučevine, 12 tragova kose, 9 tragova tekstilnih vlakana, 5
26

tragova zubi, 27 tragova zrna, 144 traga ča(h)ure, 33 traga baruta, 385 tragova projektila, 19
tragova oruđa, 155 tragova metala, 32 traga boja i lakova, 191 trag stakla, 52 traga zemlja
prašina, 50 tragova točkovi, 13 tragova sijalice, 54 traga narkotici, 6 tragova požari, 60
tragova eksplozija, 6 specifičnih tragova, 16 tragova ostavljenih predmeta i 33 ostala traga.
Od ukupnog broja tragova, na vještačenje je poslano 19 dokumenata, krvi i urina 7,
oružja i čahura 3 i narkotika 3.
VII. JAVNI RED I MIR
Organ unutrašnjih poslova usmjeravao je svoju aktivnost na preventivnom pokrivanju
područja u cilju osiguranja povoljnog stanja javnog reda i mira.
Mjere i radnje koje su pri tome poduzimane provođene su kroz sektorski način vršenja
službe na osnovi prethodne analize stanja i sigurnosti, u cilju pokrivanja preventivno onih
mjesta i prostora gdje se moglo očekivati narušavanje javnog reda i mira.
Što se tiče javnog reda i mira u toku 1993. godine, on je najnestabilniji bio na samom
početku godine u vrijeme ratnih dejstava na benkovačkom frontu i neko vrijeme iza toga.
Za napomenuti je da nije bilo većeg organiziranog narušavanja JRM, a problemi su
uglavnom bili nošenje oružja u naselju, na javnom mjestu i pucanje iz istog. To je jedno
vrijeme bila masovnija pojava kad su se borci vraćali sa položaja i oružje nosili kući, pa tako
jedan dio vremena provodili sa oružjem u kafanama.
U slučajevima kad bi ocijenili da se takva lica nalaze pod utjecajem alkohola, iste
smo privodili i zadržavali do otrežnjenja. Nestabilnosti JRM doprinosilo je samovoljno
ponašanje nekih pojedinaca koji su dolazili sa ratišta i smatrali da imaju neke posebne
zasluge, međutim, trenutno stanje JRM se dosta poboljšalo i uz maksimalno angažiranje
naših radnika bit će na zadovoljavajućem nivou.
U toku 1993 godine podnešene su 293 prekršajne prijave iz oblasti JRM. Upoređujući
sa prethodnom godinom, evidentna je blaga tendencija porasta, tj. imamo 23 prijave više.
Ukupan broj prijavljenih lica je 406.
Naziv prekr. djela
Drsko ponašanje
Tuča na javn. mjestu
Omalovažavanje
Svađa i vika
Neovlašteno pucanje
Ostali prekršaji
Ukupno

Ukupno
61
50
7
117
37
21
293

Broj prijavlj.
82
85
10
171
37
21
406

Osim ovih prijava evidentirano je i 279 prijava iz oblasti ostalih prekršaja (rad
ugostiteljskih objekata), gdje je prijavljeno 279 lica. Ujedno je podnijeto 160 zahtjeva za
pokretanje prekršajnog postupka.
Najčešće vrste prekršaja su svađe i tuče zbog nerješenih imovinskih odnosa. Najčešće
mjesto izvršenja prekršaja su ulice i trgovi u naseljenim mjestima, dvorišta obiteljskih kuća,
ili linije na kojima je stacionirana vojska.
Najčešća okolnost pod kojom se vrše prekršaji je utjecaj alkohola.
Procjena stanja iz ove oblasti mogli bi imati i tendenciju povećanja prekršaja i to iz
razloga neadekvatne kaznene politike, kao i usljed neodgovarajuće suradnje drugih organa
u postupku.
27

U toku 1993. godine prijavljeno je više javnih skupova: “Posjelo tromeđe” u Strmici gdje
je bilo prisutno oko 5000 posjetilaca, gdje je naša služba adekvatno obavila svoj posao, te
nije bilo nikakvih incidenata ni narušavanja JRM.
Na kninskoj tvrđavi održan je “Pozorišni kninski festival” koji je trajao 10 dana i gdje isto
nije bilo nikakvih incidenata niti primjedbi od strane građana i organizatora na održavanje
JRM.
Polaganje kamena temeljca crkve Svetog Save u ulici Kneza Lazara, kao i kretanje litije
gradom isto je prošlo bez incidenata. Jedino u večernjim satima su bile dvije intervencije
gdje je protiv alkoholiziranih prekršioca podnešena prijava.
U SŠC imali smo gostovanje “Bore Čorbe”, a nakon toga i takmičenje u malom
nogometu, koje je trajalo 8 dana i koje je prošlo bez incidenata.
VIII. KONTROLA I REGULACIJA SAOBRAĆAJA
Od strane ovog Sekretarijata stalno se prati saobraćajna problematika, te s tim u vezi donose
konkretni planovi o pokrivanju i praćenju tokova saobraćaja, njegovom usmjeravanju, kako
bih se obezbijedili najoptimalniji uvjeti za njegovo što sigurnije odvijanje.
Prema napred izrađenom planu o pokrivenosti puteva svakodnevno se vrši raspored, pri
čemu se posebno vodi računa o pokrivenosti određenih pravaca i punktova koji su prema
određenim pokazateljima saobraćajno ugroženiji.
Ova pokrivenost nije zadovoljavajuća, razlog tome je dosta velika i razgranata cestovna
mreža, te nedostatak ljudstva za te poslove. Ni tehnička opremljenost organa za izvršenje tih
zadataka nije zadovoljavajuća.
Jednim djelom na pokrivenost utječe stabilizacijsko ponašanje, a što se posebno odnosi
na potrošnju goriva i maziva. Svim patrolama se po potrebi daju drugi zadaci koji su
neodgodivi, što djelomično negativno utječe na obavljanje poslova iz oblasti regulacije i
kontrole saobraćaja.
U toku ove godine u normalnom odvijanju saobraćaja nije bilo poteškoća uvjetovanih
modernizacijom saobraćajnica, a niti je bilo potrebe za privremeno isključivanje iz saobraćaja
teretnih i drugih sporohodnih motornih vozila. Također na našem području nije bilo dužih
zastoja u saobraćaju koji su izazvani elementarnim nepogodama ili težim saobraćajnim
nezgodama.
U odnosu na prethodnu godinu aktivnost službe je u blagom poboljšanju, mada je i dalje
prisutan problem pokrivenosti cesta potrebnim brojem patrola. Razlog nepokrivenosti je
dosta velika i razgranata cestovna mreža, te mali broj ljudstva za obavljanje tih poslova, kao i
slaba stručnost radnika koji vrše kontrolu i regulaciju saobraćaja, a istu obavljaju uglavnom
milicionari rezervnog sastava.
Opremljenost cestovnih pravaca horizontalnom i vertikalnom signalizacijom na
magistralnim cestama je haotična (i ono što je i nekad postojalo sve je porušeno), također na
regionalnim putevima je ista situacija, dok na lokalnim putevima uopšte nema signalizacije.
Što se tiče samog grada Knina ista je stvar kao i sa magistralnim i regionalnim cestama.
Bezbednost saobraćaja na cestama na području koje pokriva ova služba nije
zadovoljavajuća, a posebno na regionalnim i lokalnim cestama. Nedostaci su uglavnom
konstruktivne prirode, a odnose se na suženje puta, nepravilno ili nepropisno izvedene
nivelete puta, poprečni i uzdužni nagibi, krivine, odroni materijala na cesti, te nikakvo
održavanje cesta od nadležnih preduzeća, a pored iznešenog potrebno je istaći da je
saobraćajna kultura vozača na jako niskom nivou.
28

U toku 1993. godine na magistralnoj cesti Gračac – Obrovac nastupila su veća oštećenja
prouzrokovana granatiranjem. Isto tako na području Benkovca zbog ratnih dejstava kao i
čestoga pokretanja težih vozila ratne borbene tehnike na dosta puteva je došlo do oštećenja.
Isto tako u Benkovcu na većini puteva uglavnom nedostaju oznake, nisu obilježeni pješački
prelazi, a evidentan je nedostatak većeg broja saobraćajnih znakova.
Na području SUP-a Knin ukupna dužina cestovne mreže iznosi
– magistralne ceste
249 km
– regionalne ceste
230 km
– lokalne ceste
345 km
U toku ove godine na području ovog SUP-a nije vršena rekonstrukcija ni na jednoj
od lokalnih cesta. Bezbednost saobraćaja na području ovog organa nije zadovoljavajuća, a
posebno na regionalnim i lokalnim cestovnim pravcima. Poseban problem je loše ili gotovo
nikakvo održavanje postojećih puteva.
Regulacija i usmjeravanje tokova saobraćaja prvenstveno se vrši saobraćajnim znakovima.
Prema potrebi regulaciju saobraćaja vršimo putem milicionara, što se posebno odnosi na
vrijeme dolaska radnika na posao i odlaska sa posla, kao i u svim drugim slučajevima kad se
za to ukaže potreba.
Način vršenja službe, regulacija i kontrola saobraćaja vrši se prema unapred utvrđenom
planu i programu. U većini slučajeva pored opštih, daju se i konkretni pismeni zadaci, te
prati njihovo izvršenje.
Od izvršioca ovih poslova traži se samoinicijativnost, zapažanje i predlozi u cilju
poboljšanja efikasnosti i bezbednosti saobraćaja. Radi toga češće se vrše kontrolne službe
koju obavljaju načelnici odjela, komandiri stanice, šefovi odsjeka i pomoćnici komandira
stanice. I pored navedenih problema prema ukupno evidentiranim izvršenim poslovima i
zadacima konstatirano je da je aktivnost milicionara zadovoljavajuća.
Akcije iz ove oblasti provedene su prema planu i programu na nivou SUP-a, kao i akcije
lokalnog karaktera, koje su se pokazale kao korisne u svim vidovima službe.
Postupanje operativnih radnika prema prekršiocima uvjetovano je učinjenim prekršajima
i načinom izvršenja istog.
Za teže prekršaje podnose se zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka, dok su česta
upozorenja i opomene. Za sada ne primjenjujemo pozivanje vozača na saobraćajnu obuku,
već kod izričitih prekršioca vodimo određene razgovore, što je dalo pozitivne rezultate.
Saobraćajna preventiva i aktivnost na tom planu odvija se svakodnevno kroz redovno
vršenje poslova iz oblasti regulacije i kontrole saobraćaja. Česti su kontakti sa predstavnicima
organizacija i organa koji se bave poslovima saobraćaja, održavanja cesta i drugim, a u cilju
postizanja veće bezbednosti u saobraćaju.
I pored toga zbog nedostatka financijskih sredstava mnogi problemi su duže prisutni.
Saobraćajne nezgode u 1993. godini:
Saobraćajne
nezgode
289

Smrtno
stradalih
18

Lakše
povređenih
74

Teže
povređenih
43

U odnosu na prethodnu godinu imamo manje saobraćajnih nezgoda i to za 54 nezgode.
Broj smrtno stradalih se povećao sa 13 na 18, broj lakše povređenih se povećao sa 44 na 74,
a broj teže povređenih se povećao sa 40 na 43.
29

Za izazvane saobraćajne nezgode podnešene su 54 krivične prijave i 1433 prekršajne
prijave. U odnosu na prethodnu godinu broj krivičnih prijava je isti, a broj prekršajnih
prijava se povećao sa 1374 na 1433 (za 59 prijava).
Najviše prekršajnih prijava podnešeno je na području Knina i to 1270, a najmanje prijava
na području Benkovca, glavni razlog tome je što se na tom području izvode ratna dejstva
pa se izbjegava prijavljivanje i teži se preventivnom radu, odnosno opominjanju učesnika.
Najčešći uzroci saobraćajnih nezgoda gdje je kao posljedica nastupila smrt je nepropisna
i neprilagođena brzina, kao i vožnja pod utjecajem alkohola.
Analizirajući stanje u saobraćaju na području ovog Sekretarijata za konstatirati je da je
saobraćajna problematika uvjetovana subjektivnim i objektivnim okolnostima.
Nedostatak financijskih sredstava onemogućava bržu izgradnju i modernizaciju cesta, kao
i njihovo kvalitetnije održavanje. Kao subjektivni faktor još uvijek je prisutan nizak stupanj
saobraćajne kulture. Bitan činilac u ovoj problematici je i dotrajalost motornih vozila.
IX. KONTROLA PROMETA PREKO DRŽAVNE GRANICE
Do napada Hrvatske vojske na RSK dana 22. 01. 1993. godine, na području SUP-a Knin
postojalo je 6 graničnih prelaza (Žitnić, Peruča, Musapstan, Rovanjska, Kakma i Strmica),
kada se ukinuti svi prelazi osim Strmice.
Na prelazu posao je organiziran smjenski 12 – 24, 12 – 48, a kad su vanredne prilike
prelazi se na rad po sistemu 12 – 24.
U toku godine radnici su po potrebi odlazili na ratište, zatim u ispomoć drugim organima
na području ovog SUP-a.
Ova služba je u ratnim dejstvima imala jednog poginulog, jednog ranjenog kao i jednog
poginulog u službi na izvršenju zadatka.
Radnicima na prelazu su u toku godine dolazili u ispomoć radnici iz drugih SUP-ova
(Vukovar, Beli Manastir), kao i radnici saobraćajne stanice milicije i interventne jedinice.
U svrhu formiranja prelaza i podizanja na što profesionalniji nivo otvoreni su (formirani)
svi potrebni dosjei za tu vrstu jedinice i uredno vođeni (registrovani) kako ulazi, tako i izlazi
iz RSK, bilo da je riječ o putnicima, vozilima, robi, posebno stranim licima, te registar
potjernica i potraga za licima, predmetima, vozilima, oružjem i ostalim stvarima.
U toku godine ostvarena je kontinuirana suradnja sa radnicima DB-a, sa carinskim
organima, financijskom policijom i inspekcijskim organima.
Sredinom ove godine, a posebno u zadnja 2 mjeseca, na ovom punktu carinski organi su
preuzeli nadležnost u svojoj domeni.
Po naredbi Vlade o zabrani ulaska i izlaska RSK, koja je striktno sprovođena, zabranjivan
je izlazak ili ulazak bez posebnih dozvola članovima EZ i Unprofora.
Za vrijeme vršenja službe radnici GP Strmica nisu u nijednom navratu upotrebili sredstva
prinude.
U navedenom periodu radnici su registrovali ulazak u RSK:
– 1108 autobusa sa 32742 putnika,
– 8773 putnička automobila sa 22175 putnika,
– 2135 kamiona i drugih specijalnih vozila.
U izlasku iz RSK registrovano je:
– 874 autobusa sa 31577 putnika
– 8577 putničkih automobila sa 21433 putnika
– 1015 kamiona i drugih specijalnih vozila.
30

Sva roba koja je dovožena ili izvožena je posebno registrovana. Zbog toga što nisu imali
ili su imali ali neadekvatnu dokumentaciju za robu, kako u ulasku, tako i pri izlasku iz RSK,
od lica koja su prevozila takvu robu oduzeto je razne prehrambene robe, tekstilne robe,
tehničke robe, građevinskog materijala, oružja i druge robe u vrijednosti od 200 000 DM.
Za svu oduzetu robu izdate su potvrde o privremeno oduzetim stvarima i napisane
službene zabilješke, nakon čega je roba uredno skladištena, a pismena dostavljena u Odjel za
društveno ekonomski kriminalitet radi poduzimanja obrade.
Zbog neispravnosti od putnika su oduzete 174 legitimacije, 18 pasoša i 7 službenih
legitimacija.
Od stranih državljana pri ulasku u RSK oduzeto je 240 legitimacija. Sa svim licima, a
naročito onim iz Republike Hrvatske, od strane nadležnih iz ovog organa i radnika DB
obavljen je informativni razgovor.
Na osnovu raspisanih potjernica pronađeno je, lišeno slobode i sprovedeno nadležnim
organima 14 lica.
Na GP Strmica registrovano je jedno davanje mita, zbog čega je licu koje je to učinilo
određen pritvor i podnešena krivična prijava.
Pored registrovanih pojava prilikom rada i kroz druge aktivnosti došlo se do saznanja da
vojni obveznici ili trgovci koji nemaju uredne papire za ulaz ili izlaz iz Krajine koriste puteve
preko Like, kako bi izbjegli kontrolu na navedenom punktu. Jedan od takvih puteva koji
je u neposrednoj blizini prelaza je i put Strmica – Tiškovac – Drvar, međutim taj put se u
novije vrijeme sve češće pokriva i postavljaju se zasjede.
Radi što profesionalnijeg i kvalitetnijeg obavljanja poslova bilo bi potrebno periodično
po procjeni nadležnih vršiti zamjenu ljudstva na navedenom prelazu.
X. PROTUPOŽARNA ZAŠTITA
U ovom izvještajnom periodu na području koje pokriva ovaj Sekretarijat evidentirano
je 195 požara. Na području Obrovca evidentirano je 8 šumskih požara na otvorenom
prostoru na području MZ Kruševo i Zaton. Svi požari su izazvani kao posljedica ustaškog
granatiranja tih područja.
Na društvenom zemljištu prouzrokovana je veća materijalna šteta. Izgorjela je uglavnom
šuma. Isto tako na području Obrovca evidentiran je jedan slučaj podmetanja požara u
privatnoj štali, gdje je nastupila manja materijalna šteta.
Na području Benkovca evidentiran je 171 požar. Uglavnom uzroci požara su ratna
dejstva, a dešavali su se većinom na rubnom dijelu opštine. Na sve požare naši radnici nisu
ni izlazili već samo na one veće, dok je kod manjih požara efikasno djelovala vatrogasna
jedinica i nije bilo sumnje u podmetanje. Povrijeđenih i poginulih lica u ovim požarima nije
bilo, a u većini slučajeva opožarena je makija i sitno raslinje, tako da se nije radilo o šteti
velikih razmjera.
XI. UPRAVNO – PRAVNI POSLOVI
Veoma značajnu funkciju i aktivnost organa unutrašnjih poslova predstavlja i rješavanje
u upravnom postupku o pravima, obavezama i pravnim interesima građana i pravnih lica.
U toku 1993. upravno pravni poslovi izvršavani su u skladu sa zakonskim propisima, pri
tome se vodilo računa da se što efikasnije ostvaruju prava i interesi radnih ljudi i građana,
preduzeća i drugih organizacija.
Kod zaprimanja zahtjeva i izdavanja radnih isprava nastoji se pravnim i fizičkim licima
izaći u susret, tako da se često puta radi i duže od radnog vremena, tj. po potrebi.
31

Problem koji se javlja kod ovih poslova je naslijeđen iz prethodne godine, a to je mnoštvo
lica bez adekvatnih isprava, te vezano za to poteškoće u prijavljivanju tih lica, izdavanju
novih isprava i rješavanju svih drugih pitanja vezanih za to. Također bitan problem koji se
ovdje javlja je nepostojanje AOP-a, što onemogućava adekvatnu ažurnost.
Zahtjevi za izdavanje javnih isprava rješavaju se istog dana, ili u roku 2 – 3 dana, a također
i u ostalim upravnim stvarima zahtjevi se rješavaju u zakonskom roku koji je predviđen
Zakonom o opštem upravnom postupku.
U upravnim stvarima gdje se odlučuje o slobodnoj ocjeni uvedena je praksa kolegijalnog
rješavanja i odlučivanja (oružje, municija, eksploziv).
Podnosiocima zahtjeva pruža se stručna pomoć u popunjavanju obrazaca, kod putnih
isprava i ličnih karata, kao i druga obavještenja, u odnosu na pojedine nejasnoće.
Poduzimaju se mjere da se nedostaci koji se pojave u radu otklone.
1. Oružje, municija i eksploziv
U ovim poslovima se postupa shodno Zakonu o nabavljanju, držanju i nošenju oružja.
Stranka podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja, a isti se rješava na slijedeći
način: nakon što se utvrdi da lice koje je podnijelo zahtjev za nabavku oružja nije osuđivano
za krivična i prekršajna djela koja ga čine nepodobnim za držanje i nošenje oružja, dostavljaju
se predmeti Odjelu za operativne poslove, radi provjere.
Po izvršenoj provjeri, operativni radnici dostavljaju službene zabilješke radniku koji radi
na poslovima oružja i municije.
Da li je lice kome je izdano odobrenje za nabavku oružja nabavilo oružje, prati se putem
prispjelih odobrenja i putem registra izdatih odobrenja.
Međutim u ovim slučajevima javlja se neodgovornost takvih lica na način da nabave
oružje, te u zakonskom roku, ili nikako ne prijave oružje. Drugi slučaj je da stranka ne
nabavi oružje u određenom roku, nakon toga nadležnom Sekretarijatu za upravne poslove
ne vrati odobrenje. Iz oba ova slučaja proizlazi da ne možemo imati potpunu sliku o tome
koliko je oružja u zakonskom roku od 6 mjeseci nabavljeno.
U ovom periodu se naročito pojavljivao problem oko nabavljanja, odnosno posjedovanja
oružja bez odobrenja za nabavu. Masovno se pojavilo interesovanje građana za prijavu
oružja koje je na takav način pribavljeno – bez odobrenja za nabavu.
Uglavnom se to pravdalo da se radi o ratnom plijenu, ili nekom drugom načinu
pribavljanja oružja. Takvo oružje smo, ukoliko lice podnese zahtjev za prijavu oružja,
registrovali, jer smo smatrali korisnim da se oružja legalizuje i evidentira u evidenciji.
Također smo imali pojavu kao u prethodnoj godini da su se pojavljivala lica koja nisu imali
prebivalište na ovom području, a koja su našla za shodno da iz nekih razloga prijave oružje
kod ovog Sekretarijata.
Ponašanje i djelovanje imaoca oružja u cilju pokretanja postupka za oduzimanje oružja u
ovom periodu, isključivo se pratilo zapažanjem operativnih radnika na terenu.
U ovom djelu također nije najbolja saradnja između operativnog i upravnog dijela službe.
Oružje oduzeto bez prava na naknadu, nađeno i predano oružje zadržava se u prostorijama
ovog organa.
Na području ovog organa 4 osobe bave se sakupljanjem starog oružja i za to posjeduju
odobrenje. Kod navedenih lica ima 42 komada oružja u posjedu, od čega 17 pištolja, 6
kubura, 14 pušaka i 5 sablji i bodeža.
Provjera za lica koja vrše neposrednu fizičku zaštitu u postupcima ovjerenja za držanje i
nošenje oružja vrši se na način kao kod izdavanja odobrenja za nabavu oružja.
32

Promjene u pogledu ponašanja lica kojima je ovjereno Uvjerenje za držanje i nošenje
oružja, također se prati preko operativne službe.
Nadzor nad oružjem koje je namjenjeno za obavljanje poslova neposredne fizičke
zaštite, oružja koje je u posjedu streljačkih organizacija i školskih kabineta, vrši se od strane
operativnih radnika.
Nije poznato koliko na ovom području ima lica koja ilegalno posjeduju oružje, ali se
pretpostavlja da se radi o većem broju.
Odobrenje za nabavku pištolja i revolvera izdavali smo u svim slučajevima, ako je lice
podobno za držanje i nošenje oružja.
Razlog za držanje i nošenje ove vrste oružja bio je zanemariv.
Izdato odobrenja za
nabavu oružja
184

Knin

Obrovac

Benkovac

125

5

54

U odnosu na prošlu godinu imamo drastično smanjen broj zahtjeva (1023).
Municija
O opravdanosti zahtjeva odlučuje se na taj način, što se prilikom izdavanja odobrenja
prati stanje putem registra o izdanim odobrenjima, da bi se utvrdilo u kojem razdoblju i
koja količina municije je nabavljena.
Na osnovu toga izdaje se 100 komada municije za pištolje i lovačke karabine.
Nije nam poznato da li je bilo slučajeva ilegalnog nabavljanja municije.
U 1993. izdano je 13 odobrenja za nabavu municije.
Eksploziv
Na našem području ima jedna ovlaštena organizacija koja se bavi prometom eksplozivnih
tvari.
Opravdanost zahtjeva utvrđuje se na taj način, što nakon zaprimljenog podneska za
izdavanje odobrenja, operativni radnici izlaze na lice mjesta da bi se utvrdilo da li je zahtjev
opravdan, o čemu se sačinjava službena zabilješka.
Nije nam poznat niti jedan slučaj u 1993. godini da je bilo zloupotrebe eksploziva.
Nismo imali problema sa osobama koje rukuju sa eksplozivom, kako u preduzećima,
tako i sa pojedincima.
U 1993. imali smo dva odobrenja za nabavku eksploziva.
Transport oružja, municije i eksplozivnih tvari
U toku 1993. godine izdana su 2 odobrenja za prevoz eksplozivnih tvari. U oba slučaja
vršen je prevoz cestovnim saobraćajem.
Nadzor nad prometom oružja i municije
Na našem području postoje 3 prodavnice koje se bave prometom oružja i municije. Nisu
evidentirani slučajevi prodaje oružja i municije, a da za nabavljanje nije izdato odobrenje.
Po osnovu člana 33. za neovlašteno nabavljanje, držanje i nošenje vatrenog oružja
podnešeno je 5 krivičnih prijava, za koja djela je prijavljeno 5 lica.
Popravljanje i prepravljanje oružja
Na našem području nema niti jedna radionica koja se bavi popravljanjem i prepravljanjem
oružja.
33

2. Putne isprave
U 1993. godini znatno je opao broj zahtjeva za izdavanje putnih isprava. Razlog tome je
zabrana izlaska iz zemlje vojnim obveznicima.
Pasoši koji su izdati do 30. 07. 1993. izdavani su u skladu sa čl. 5. Zakona o putnim
ispravama (Službeni list SRJ br. 30 / 79) državljana SRJ uz prethodne provjere u indeksu
zabrana da ne postoje smetnje u smislu člana 43. Zakona o putnim ispravama.
Od 30. 07. 1993. izdavale su se potvrde za dobivanje jugoslovenske putne isprave.
Nismo imali slučajeva odbijanja zahtjeva za izdavanje, produženje putnih isprava, kao i
izdavanje potvrda za dobivanje jugoslavenske putne isprave.
Javljaju se problemi kod zahtjeva koje podnose roditelji za djecu koja se nalaze na
studijama u SRJ. U vezi toga problema uputili smo dopis u kojem se traži dodatno mišljenje,
odnosno tumačenje kako postupati u takvim slučajevima, pošto smo zauzeli stav da svako
lice neposredno mora podnijeti zahtjev.
Nije bilo pojava zloupotrebe putnih isprava u ovom organu.
U toku 1993. izdato je novih putnih isprava 165, produženo je 138, a izdato potvrda
(nakon prestanka izdavanja pasoša) 443.
3. Javni skupovi
Na području ovog organa u ovom izvještajnom razdoblju prema Zakonu o javnim
skupovima nije bilo problema u obavljanju poslova iz ove oblasti. Nije bilo zabrana
održavanja javnih skupova. Na području Obrovca nije bilo javnih skupova. Na području
Benkovca isto tako nije bilo javnih skupova, osim što su održana 2 javna skupa u zatvorenom
prostoru. Skupovi su održani u vezi predizbornih aktivnosti i prošli su bez incidenata.
Na području Knina prijavljeno je i održano više javnih skupova: “Posjelo Tromeđe”,
“Pozorišni kninski festival”, “Polaganje kamena temeljca”, to sve je bilo na otvorenom
prostoru. A u zatvorenom prostoru imali smo gostovanje “Bore Čorbe” i takmičenje u
malom nogometu.
Podaci o javnim skupovima:
– broj prijavljenih javnih skupova
– broj zabranjenih javnih skupova
– broj javnih skupova na kojima je došlo do narušavanja JRM

7

4. Državljanstvo
U toku 1993. godine nismo imali slučajeva prijema i otpusta iz državljanstva RSK.
5. Vozačke dozvole
U toku 1993. nismo imali problema oko izdavanja, produžavanja, zamjenjivanja i
oduzimanja vozačkih dozvola, dozvola za upravljanje poljoprivrednim traktorima, potvrda
o poznavanju prometnih propisa i dozvola za vozača instruktora.
Napominjemo kao i do sada, da je kvalitet izrade vozačkih i saobraćajnih dozvola
nezadovoljavajući, što nam je i najčešća primjedba građana, pa bi u tom smislu trebalo nešto
učiniti kako bi kvalitet izrade vozačkih i saobraćajnih dozvola bio bolji.
U smislu člana 170. Zakona o bezbednosti prometa na cestama nismo imali slučajeva
upućivanja vozača na provjeru znanja.
U toku 1993. nismo imali slučajeva upućivanja vozača na izvanredne kontrole
zdravstvenog pregleda.
Isto tako u izvještajnom periodu nismo izvršili niti jednu zaštitnu mjeru bezbednosti i
zabrane upravljanja motornim vozilom.
34

U izvještajnom periodu broj izdatih vozačkih dozvola je 1507, dok su 323 dozvole
produžene.
6. Registracija vozila
Registracija vozila u 1993. godini vršena je na osnovu propisa i Pravilnika o registraciji
motornih vozila, Službeni glasnik RSK 8 / 92.
Poteškoća oko registracije motornih i priključnih vozila imamo iz više razloga, a to je
nedostatak tablica, a neke tablice ni do danas nisu naručene kao što je slučaj za poljoprivredne
traktore, radne strojeve, traktorske prikolice, itd., kao i neadekvatan radni prostor (skučen).
Sekretarijat za unutrašnje poslove u toku 1993. godine registrovao je:
– vozila s plavim reg. tablicama MUP-a . . . . . . . . . . . . . . . 46
– vozila s plavim reg. tablicama SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . . 42
– vozila sa oznakom KNN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2895
Broj oduzetih registarskih tablica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 650 pari
7. Matičarstvo i lično ime
Poslovi iz ovog domena obavljaju se u opštinskom organu uprave koji imaju detaljnije
podatke.
8. Udruženje građana
Kako je već poznato, udruženja građana su se prije nekoliko godina preregistrovala u
društvene organizacije, tako da je u registru udruženja građana ostala svega 3 udruženja.
Iz naših saznanja nismo ustanovili da se neko od udruženja bavi nezakonitim radom.
9. Lične karte, prebivalište i boravište građana
U ovom izvještajnom razdoblju imali smo problema oko prijavljivanja prebivališta
građana, a oni se sastoje u sljedećem:
– građani neredovno prijavljuju prebivalište i promjenu adrese i stana, tako da ima
slučajeva da se građani odjave od jednog organa, a ne prijave u zakonskom roku kod drugog
organa.
Imamo još uvijek problema sa prijavama prebivališta građana (izbjeglica) koji su uslijed
ratnih dejstava prebjegli na naše područje, a nemaju urednu odjavu prebivališta iz organa
gdje su prethodno živjeli.
Nismo imali slučajeva pokretanja prekršajnog postupka iz domena prebivališta i boravišta
građana.
Problem izbjeglica i njihove prijave rješavamo na taj način da im izdajemo lične karte na
osnovu izvoda iz matične knjige rođenih, ili dokumentacije koju posjeduju. Još uvijek nije
riješen problem sa izbjeglicama koje nemaju nikakvu dokumentaciju.
U izvještajnom periodu izdato je ukupno 5315 ličnih karata. Odjavljeno je 486 lica, a
prijavljeno 646 lica.
10. Jedinstveni matični broj građana
Jedinstveni matični broj se određuje na osnovu izvoda iz matične knjige rođenih, zahtjeva
ovjerenog kod nadležnog matičara, ili nekog drugog identifikacionog dokumenta, za svakog
državljanina RSK.
Za sada ne vršimo obavještavanje matičnih ureda o određenom JMBG zbog
organizacionih problema.
U toku 1993. godine na našem području određeno je 5242 jedinstvena matična broja
građana.
35

11. Kretanje i boravak stranaca
U toku ove godine nismo imali slučajeva pokretanja prekršajnih postupaka protiv stranih
državljana.
Isto tako nije bilo slučajeva bjegstva stranaca. Na našem području uredno se vodi
evidencija boravka stranaca. U drugom periodu godine konkretno je i zadužen radnik za
rad sa strancima, ali budući da prvi dio godine nije pokriven nemamo potpunih podataka.
12. XII.
ANALITIČKI POSLOVI
Glavni problem analitičke službe je nedostatak opreme, tj. adekvatnog sistema za AOP-a.
Situacija u ovoj godini je gotovo ista kao i u prethodnoj što se tiče opreme, međutim,
došlo je do napretka u službi što se tiče ručnih evidencija. U toku ove godine sve operativno
kriminalističke evidencije su oformljene i ažurirane sa podacima 1992. i 1993. godine.
Da bi ostvarili veću ažurnost podataka bio bi nam potreban jedan veći sistem multi –
korisnički i multi – programski, koji bi omogućio i povezivanje sa dislociranim jedinicama
našeg Sekretarijata, a zatim i povezivanje sa drugim SUP-ovima, kao i sa Banja Lukom i
MUP Srbije.
Osim hardverske opreme bio bi nam potreban i softver koji bi pratio tu savremenu
opremu.
Da bi se ovo sve ostvarilo trebalo bi dosta financijskih sredstava, što vjerojatno nije
moguće u ovim ratnim uslovima.
Zbog toga bi se trebao više vršiti lagani pritisak na MUP Srbije da oni iznađu kakvu
mogućnost što se tiče opreme, kao i transformacije njihovih softverskih paketa za naše
potrebe.
U okviru ove službe vodi se kaznena evidencija, opšta abecedna, evidencija određenih
kategorija učinilaca KD-a, evidencija KD-a po nepoznatom počiniocu, evidencija lica
oštećenih krivičnim djelom, evidencija ukradenih i nestalih stvari, evidencija nadimaka,
evidencija posebnih osobitih znakova učinilaca KD-a, kao i legitimirana lica.
XIII. POSLOVI TELEFONSKO – TELEGRAFSKIH VEZA
1. Organizacija rada na poslovima veze
Opremljenost sredstvima veze i njena funkcionalnost još uvijek nisu na zadovoljavajućem
nivou na području ovog SUP-a.
Međutim i tu su postignuti zadovoljavajući rezultati ako znamo da je naš sistem veza bio
u sklopu RH, tako da smo se u kratkom roku morali povezati sa Republikom Srpskom i
Srbijom, kao i sekretarijatima, stanicama milicije na području Republike Srpske.
Sistem telegrafskih veza razrađen je prema MUP-a RSK, CSB Banja Luka, SJB Drniš,
Obrovac i Benkovac, SUP Korenica, Vojnić, Glina, Beli Manastir, Vukovar.
Što se tiče telefonskih veza često dolazi do prekida, osim toga dosta se teško uspostavljaju
veze, dok su veze sa specijalnim linijama i teleprinterom vrlo često u prekidu, pa smatramo da
se u narednom periodu ovoj problematici mora posvetiti veća pažnja, kako bi se uspostavile
nove i bolje veze, odnosno već postojeće efikasnije i svrsishodnije koristile.
XIV. VANPROGRAMSKI POSLOVI, RATNI PLIJEN
Od početka ratne agresije naša služba pruža pomoć organima vojne bezbednosti koji
nemaju dovoljno osposobljene kadrove za sve vrste poslova. Možemo reći da na gotovo sve
vrste uviđaja gdje nastupaju teže posljedice izlaze naši ljudi.
36

Prilikom ovih poslova javljaju se poteškoće, pošto često organi bezbednosti
nepravovremeno nam dostave potrebne podatke, ili obave neke druge radnje koje su
potrebne za date događaje.
Što se tiče ratnog plijena, nije se pristupilo generalnoj realizaciji ovog problema, ali u
glavnim slučajevima u kojima se radilo o većim materijalnim stvarima prišlo se realizaciji, te
zajedno sa preduzećima koja su bila zainteresirana, odnosno oštećena išlo se na oduzimanje
tih predmeta i predavanje dotičnim organizacijama.
Kao primjer možemo navesti područje SJB Benkovac gdje su takve stvari realizirane sa
preduzećem “Ravni Kotari”, gdje se sa objekta “Nadin” išlo na vraćanje mašina (traktori,
radne mašine), buradi i drugog materijala, a isto tako i sa objekta “Žažvić” osim toga išlo
se na oduzimanje vozila koja potječu od ratnog plijena, a jedan dio tih vozila predat je i
ondašnjem TO i drugim strukturama kojima su bila neophodna vozila.
U toku 1993. godine oduzeto je:
– putničkih vozila 36
– teretna vozila 4
– bager 1
– traktor 1
– vojna kampanjola 1
– motocikl 6
– ogrevnog drveta 180 m³
– dijelova za vozila 24
– pušaka 74
– pištolja 42
– bomba 32
– zolje 4
– noža 4
– PM 4
– razne municije 14.256 kom.
– aparat za pravljenje sladoleda 1
– tehnika (TV, video, magnetofon, muzičke linije) 25
– aparat poker 1
– mašina (šivaćih, veš) 5
– radijatora 52 kom.
– ključeva od poker aparata 22
– motornih pila 8
– namještaj (kauč, stolice, kuhinjski elementi, zamrzivač) 31
– razne robe 53 kom.
U narednom periodu planiramo nastaviti sa akcijom oduzimanja vozila, kao i drugih
predmeta, a dosta vozila imamo u obradi, pošto čekamo nalaz i mišljenje vještaka zbog
izvršenih falsifikata.
Suradnja sa drugim organima i organizacijama po ovim pitanjima je dosta loša, jer sud
kao i tužilaštvo vrlo slabo rade, a predstavnici opština i MZ su neorganizovani, pa nam i ne
mogu u vezi sa ovim pružiti gotovo nikakvu pomoć.
Što se tiče pojedinaca, većina ide linijom nezamjeranja tako da i tu nemamo neke koristi.

37

XVI. TEHNIČKA I MATERIJALNA OPREMLJENOST
Tehnička i materijalna opremljenost je dosta loša. Nedostaju automobili šareni, civilni,
motocikli, radio veze kolske, motorole, ćirilične pisaće mašine, štampač za lične karte,
poligraf, kratko naoružanje, lisice, palice, dio uniformi, “STOP” palice, pištaljke itd.
Što se tiče objekata SUP-a, SJB i SM potrebno je izvršiti adaptaciju i dogradnju
postojećih.
Od postojeće opreme i vozila koji su u upotrebi sve je u dosta lošem stanju, bilo zbog
nedostatka rezervnih dijelova, dugog vjeka upotrebe, ili nemarnog odnosa prema istoj.
Za potrebe SUP-a Knin neophodno bi bilo nabaviti sljedeće:
– šarenih automobila . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
– civilnih automobila . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
– kolske radio stanice . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
– motorola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
– pištolja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
– štampač za lične karte . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
– pisaće mašine – ćirilične . . . . . . . . . . . . . . 30
– poligraf . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
– motocikla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
– lisica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 600
– palica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 600
– pištolja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
– uniformi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300
– “STOP” palica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300
XVII. KADROVSKA PROBLEMATIKA
Analizirajući problematiku iz oblasti organa unutrašnjih poslova, utvrđeno je da je na
izvršenju tih poslova i zadataka na nivou Sekretarijata ukupno angažirano 646 radnika.
Od tog ukupnog broja radnika 446 ja aktivnih, a 200 je rezervni sastav.
Od ukupnog broja aktivnih radnika 384 su OSL, a 62 NOSL.
Ako izvršimo analizu sistematizacije po Pravilniku, bilo bi nam potrebno 746 radnika.
Kao što se vidi iz prethodnih podataka, ako uključimo i rezervni sastav još uvijek nam
gledano po sistematizaciji nedostaje 100 izvršilaca.
U nekim slučajevima zbog nedostatka stručnog i kvalificiranog kadra nastaju određeni
problemi pri izvršavanju određenih službenih poslova i zadataka. Poseban nedostatak
stručnih i kvalificiranih radnika osjeća se u radu SJB Drniš, Dežurnog operativnog centra,
kao i dežurne službe SJB i SM.
BROJNO STANJE RADNIKA AKTIVNIH I REZERVNIH PO
ORGANIZACIONIM JEDINICAMA NA DAN 31. 12. 1993. GOD.7
Organizaciona jedinica
Rezerv.
radnici
SUP Knin
Odjeljenje milicije
Odsj. za poslove mili.
7

Pravilnik.

38

Aktiv.

3
2

OSL

2
1

NOSL

1
1

Sistem.
po prav.7
3
2
3

sastav


Stanica mil. opš. nad.
SM Kistanje
SM Vrlika
Odsjek za bezbed. saobraćaja
Odsj za pog. poslov.8
Dežurn. operat. cent.
Odjel za suzb. krim.
Odjelj. za uprav. i
drug. unut. poslove9
Odsjek za anal. info.10
Odsjek za vezu i kriptozaštitu
Odjeljenje za ZP11
SJB Drniš
SJB Benkovac
SJB Obrovac
Jedinica za pos. nam.
OM kasarna Strmica
GP Strmica
Ranjenici
UKUPNO

35
30
4
20

18
16

34
29
4
19

16
13

1
1

1

2
3

69
41
34
58
41
11
30

13
6
29
15

14
1

9

9

13

1
5
12
17
97
61
105
1
4

442

2
4
1
11
82
53
105
1
4
380

4
1
11
6
15
8




62


9
30
84
226
88




746

2
18
27
15
19

19
12
10
200

1. Stručno usavršavanje
U toku 1993. godine na nivou SUP-a Knin organizirano je stručno usavršavanje i
osposobljavanje radnika u svrhu podizanja stručnosti i unapređenja metodike i oblika rada
kroz organizovanje nastave po SJB.8 9 10 11
Na području Obrovca obuka nije provođena zbog ratnih dejstava i neposredne opasnosti
koja vlada na tom području. U većini radnih jedinica zbog neadekvatnog prostora nije ni
sprovođena fizička obuka radnika.
U mjesecu decembru na nivou SUP-a Knin provedeni su ispiti radnika (pismeni testovi)
i na osnovu testova dana je ocjena znanja za svakog radnika pojedinačno koja ulazi, tj.
odlaže se u personalni dosje radnika.
2. Stambena problematika
Ovaj organ je vrlo loše riješen što se tiče stambene problematike. Oko 85% radnika
nema rješeno stambeno pitanje.
Pored stambene problematike imamo i problem sa radnim prostorom, koji također nije
adekvatan i kojem bi isto trebalo posvetiti pažnju u narednom periodu.
Što se tiče prostora probleme smo rješili u SM Kistanje, a vjerojatno ćemo iduće godine i
u Kninu jer planiramo nove prostorije tj. šaltersku službu za upravne poslove.

Odsjek za pogranične poslove.
Odjeljenje za upravne i druge unutrašnje poslove.
10
Odsjek za analitiku i informatiku.
11
Odjeljenje za zajedničke poslove.
8
9

39

Tabela broj 1
Sektori

Patrolni
rejoni

Teritorijalni 21
Saobraćajni 7

Pozornički rejon
Stalni
Povremeni
10
6
4

21
5

98
22

14722
11234
15501
683

2793
2029
5740

Kombinirano

11232
8420
8054

Motocikl

Sredstva jav. prevoza

5976
4710

Motornim vozilom

8648
6502

Pješice

Noću

Pozornička
Patrolna
Kontrola saobraćaja
Kontrola službe

Danju

Službe

Ukupno

Kombinirano

Tabela broj 2

697
783
1707

Tabela broj 3
Pregled operativnih mjera i radnji
Ukupno
Zasjeda
Racija
Blokada
Pregled stanova i dr. prostorija
Pretraga lica
Ostalo

Ukupno
138
62
52
7
7
180

Opšti krim.

Dek

Ostali krim.

Tabela broj 4

40

UKUP. broj
napada

BROJ lica
učesnika

21

27

NAPADNAOSL
Posledice napada
Teže
lakše

Mjera poduzeta prema napadaču
Krivične prij.
Prekršajne prij.
12
9

Tablica broj 5
Aktiv.
radn.

Rezer.
radn.

Broj OSL protiv kojih su vođeni postupci

29

108 69

Disciplinski
postupci

Pokrenuto
Dovršeno
Broj izrečenih mjera
Isključeni iz radnog odnosa

Vrsta težih povreda
radne discipline
Krivični
postupci
Žalbe
građana

1 1 2

Izrečene mjere od rukovodioca
Odbijanje izvršenja službenih poslova
Samovoljno napuštanje radnog mjesta
Izdavanje ili izvršenje naređenja
Nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera
Ponašanje koje šteti ugledu služ.
Ostali slučajevi
Pokrenuto
Do v r š e n o
Osuđeno
Oslobođeno
Opravdano
Neopravdano
UKUPNO

Tabela broj 6 a12
Tabela broj 6 b
Broj lokalnih potraga
Raspisano tokom
Realizirano iz
tekuće godine
Tekuće godine
Prethodne godine
129
11

Ukupno na snazi
krajem godine

Tabela broj 6 c13
Broj legitimisanih lica
Pod nadzorom
UKUPNO
1131

12
13

Uhvaćeno na

Centralni

Lokalni

Central.
pot.13

Lokalnu
pot.

-

129

-

-

Otkriveno
počinilaca
krivičnih
djela
-

Izbačena jer u izvorniku nije popunjena.
Centralna potraga.

41

Tabela broj 6 d
Nepoznati leševi
UKUPNO

Od toga
Identifikovano

Ostalo
3

Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 29.

2

1994., siječanj 3.
Slunj
Izvješće SJB Slunj o sigurnosnoj situaciji na području njezine nadležnosti u razdoblju od 17.
prosinca 1993. do 1. siječnja 1994. godine
IZVJEŠTAJ
sastavljen dana 03. 01. 1994. godine u prostorijama SJB Slunj, a u vezi događaja koji su
se dogodili u vremenskom razdoblju od 17. 12. 1993. od 6,00 sati do 01. 01. 1994. godine
do 06,00 sati.
U navedenom vremenskom razdoblju bile su sljedeće novosti:
KRIVIČNA DJELA
Dana 19. 12. 1993. godine u SJB Slunj privedeni su zbog nedozvoljene trgovine
JOVETIĆ DARKO i KRAGULJAC VELJKO iz Plaškog, koji su prevozili veću količinu
robe namjenjene muslimanima u Cazinskoj krajini. Nad istima je izvršena krim. obrada,
roba oduzeta slijedi krivična prijava.
Dana 20. 12. 1993. godine u SJB Slunj privedeni su ĐURIĆ BRANKO iz Tušilovića
i TRKULJA MARKO iz Nove Kršlje, koji su prevozili veću količinu robe namjenjene
ilegalnoj trgovini. Roba i kamion su oduzeti, krim. obrada izvršena, slijedi krivična prijava.
Dana 22. 12. 1993. godine BANDA MILE iz “Elektre” prijavljuje krađu ulja iz trafo –
stanice u Cvitoviću, prijava zaprimljena.
SAOBRAĆAJNE NEZGODE
Dana 20. 12. 1993. godine u 17,30 sati dogodila se saobraćajna nezgoda u Slunju, u
blizini mosta rijeke Korane, u kojoj je učestvovao BABIĆ MILE sa putničkim vozilom
reg. broja KE 12 – 18 i teretno vozilo “Tam – 110” kojim je upravljao vojni policajac
DEVIĆ MILOŠ. Teže tjelesne povrede zadobio je Babić Mile, dok je na vozilima nastala
veća materijalna šteta. Uviđaj izvršen.
Dana 21. 12. 1993. godine dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je došlo do prevrtanja
putničkog vozila reg. oznake KE 29 – 61 kojim je upravljao BAJAČIĆ MILAN, sa Mukinja.
Teže tjelesne povrede zadobio je suvozač ŠUPUT NEDELJKO iz Jezerca, uviđaj izvršen.
Dana 28. 12. 1993. godine u 12,30 sati dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je
vozač putničkog vozila UN-a, reg. broja UNPF 8161 sa kojim je upravljao ALAIN ROUT,
koji je udario u parkirani autobus u Slušnici reg. broja KE 3891, vlasništvo “Auto-prevoza
Korenica”, nastala manja materijalna šteta. Uviđaj izvršen, slijedi sl. zabilješka.
42

OSTALI DOGAĐAJI
Dana 24. 12. 1993. godine u Gornjoj Glini je izvršio samoubistvo vješanjem JURČEVIĆ
NIKOLA, uviđaj je izvršen.
Izvještaj podnio:
Mane Ćaćić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 11., DVD br. 1248.

3

1994., siječanj 4.
Drniš
Izvješće drniške Općinske izborne komisije o rezultatima izbora za odbornike istoimene SO,
koji su održani u prosincu 1993.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OPŠTINA DRNIŠ
Opštinska izborna komisija
Broj: 458 / 7 – 94
Drniš, 04. 01. 1994. godine
Na osnovu člana 47. Zakona o izboru poslanika (Službeni glasnik RSK broj 15 / 92) i
člana 15. Zakona o izboru odbornika skupštine opštine (Službeni glasnik RSK broj 15 /
92), Opštinska izborna komisija donosi
UVJERENJE
o izboru odbornika u Skupštinu opštine
Drniš
Nakon provedenih višestranačkih izbora 12. 12. 1993. g. i 26. 12. 1993. godine u
Republici Srpskoj Krajini, u izbornoj jedinici 13 Drniš, za odbornike u Skupštini opštine
Drniš izabrani su:
Ime i prezime
1. BOŠKO JOŠIĆ
Biračko mjesto: Baljci – Mirlović Polje
2. NEDJELJKO JANKOVIĆ
Biračko mjesto: Baljci – Mirlović Polje
3. NENAD ĐOMLIJA
Biračko mjesto: Oklaj, Lukar, Matase, …
4. DRAGAN ČULINA
Biračko mjesto: Oklaj, Lukar, Matase, …
5. DUŠAN TODOROVIĆ
Biračko mjesto: Siverić
6. SLAVKA LONČAR
Biračko mjesto: Siverić

zanimanje
zidar

godine
adresa predlagača
života
34 Baljci
SDS – Krajine
SDS – Krajine

broj
glasova
151

električar

27

Baljci

145

ugostitelj

22

Mratovo SRS

100

tokar

29

Lukar

SDS – Krajine

121

KV radnik

40

Siverić

SRS

83

nastavnik

38

Siverić

SDS – Krajine

86

43

7. ŽIVKO RAIČ
Biračko mjesto: Velušić, Trbounje
8. NEBOJŠA ŠARIĆ
Biračko mjesto: Žitnić
9. MILAN MANOJLOVIĆ
Biračko mjesto: Razvođe
10. PREDRAG GUŠAVAC
Biračko mjesto: Kanjane, Kadina Glavica, …
11. VOJIN MIODRAG
Biračko mjesto: Kanjane, Kadina Glavica, …
12. DRAGOMIR KOLAR
Biračko mjesto: Kanjane, Kadina Glavica, …
13. VLADIMIR VUKAŠIN
Biračko mjesto: Kričke, Ružić
14. DAMIR PERIŠIĆ
Biračko mjesto: Kričke, Ružić
15. VASO JANJIĆ
Biračko mjesto: Kričke, Ružić
16. ZLATKA ZRNIĆ
Biračko mjesto: Kričke, Ružić
17. ĐORĐE VUKAŠIN
Biračko mjesto: Drniš, Varoš
18. JELENA BORJAN
Biračko mjesto: Drniš, Varoš
19. BORŠKO KRASIĆ
Biračko mjesto: Drniš, Varoš
20. GORAN KRASIĆ
Biračko mjesto: Drniš, Varoš
21. JOVO BIBIĆ
Biračko mjesto: Drniš, Varoš
22. NATAŠA KALINIĆ
Biračko mjesto: Drniš, Varoš
23. RAJKO ANDRIĆ
Biračko mjesto: Drniš, Varoš
24. ŠPIRO MILOŠ
Biračko mjesto: Drniš, Varoš
25. MIRKO SUBOTA
14 15 16 17 18 19 20 21

Strojarski tehničar.
Ekonomski tehničar.
16
Građevinski tehničar.
17
Elektro-tehničar.
18
Diplomirani inženjer poljoprivrede.
19
Inženjer elektrotehnike.
20
Automehaničar.
21
Autoelektričar.
14
15

44

VKV

43

Velušić

SDS– Krajine

66

stroj. teh.14

24

Žitnić

SRS

92

tokar

22

Razvođe SDS – Krajine

66

mehaničar

41

Kanjane SDS

93

ekon. teh.15

37

Kanjane SDS – Krajine

121

vozač

31

Kanjane SDS – Krajine

129

strojobravar

28

Kričke

SRS

139

vozač

35

Kričke

SDS – Krajine

153

VKV vozač

35

Kričke

SDS – Krajine

202

građ. teh.16

39

Kričke

SDS – Krajine

228

el. teh.17

41

Drniš

SRS

220

dipl. ing.
polj.18
konobar

27

Drniš

SRS

243

34

Varoš

SDS – Krajine

219

ing. elektr.19

32

Drniš

SDS – Krajine

250

VKV vozač

33

Drniš

SDS – Krajine

220

profesor

44

Drniš

SDS – Krajine

228

automeh.20

41

Drniš

SDS – Krajine

228

električar

34

Drniš

SDS – Krajine

250

autoelekt.21

43

Drniš

SDS – Krajine

268

Predsjednik KOMISIJE:
Đorđe Popac:
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 2.

4

1994., siječanj 4.
Knin
Dopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martića general-potpukovniku Momiru
Taliću i pripadnicima Prvog krajiškog korpusa VRS u kojemu im u svoje osobno i u ime
MUP-a RSK čestita predstojeći pravoslavni Božić i Novu godinu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KABINET MINISTRA
Broj: 08 / 1 – 7 – / 94.
Knin, 04. 01. 1994. god.
Prvom korpusu
Vojske Republike Srpske
general – potpukovniku
Momiru Taliću
U ime pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova i moje lično, čestitam Vam
predstojeće božićne praznike i pravoslavnu Novu godinu, kao i svim pripadnicima Vašeg
korpusa, sa željama da ih provedete u miru, zadovoljstvu i dobrom raspoloženju.
Uvjeren sam da će korpus, na čijem se čelu nalazite, i dalje ostati jedan od najboljih i da
će i u buduće hrabro i neustrašivo braniti i odbraniti srpske zemlje i srpski narod.
MINISTAR
Milan Martić
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 6014.

5

1994., siječanj 4.
Knin
Izvješće Dežurne službe Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o zbivanjima na teritoriju
RSK u razdoblju od 3. do 4. siječnja 1994. godine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MUP – UJB – DEŽ. SLUŽBA
Knin, 04. 01. 1994.
45

BILTEN
DNEVNIH ZBIVANJA ZA 03/04. 12. 1994.22
KRIVIČNA DJELA:
– Dana 03. 01. 1994. god. oko 12,30 č. u izbjegličkom kampu u Mokrom Polju došlo je
do svađe i tuče između izbjeglica iz Smokovića, Kovačević Jovana i Višić Dušana, kojom
prilikom je Dušan zadobio lakše, a njegova supruga teške tj. povrede. Obrada je u toku.
– U Vukovaru izvršena provala u prodavnicu “Fruška Gora”, vl. Stanišić Đorđa, odakle je
odnešena razna roba (alkoholna pića, cigarete, prašak za veš i sl.). Izvršen uviđaj, obrada u
toku.
– U toku novogodišnjih praznika, izvršena provala u trgovačku radnju “Dva lovca” u Sotinu,
odakle je odnešeno raznog alkoholnog pića, sokova i dr. Izvršen uviđaj, obrada u toku.
– Ivanić Vladimir iz Hajtića, SO Glina, prijavio krađu akumulatora sa osobnog vozila marke
“Z – 128”,23 izvršen uviđaj. Obrada u toku.
– Kukolača Milan iz Gline prijavio je provalu u kuću, vl. Martinović Stanka, koji živi u
Petrinji. Izvršen uviđaj.
– Radnici OM Bilje zatekli u krađi milicionara Daraboš Željka, da krade 300 komada
crijepa. O svemu je upoznat rukovodilac SM Darda. Operativni rad u toku.
OSTALI DOGAĐAJI:
– Mještani zaseoka Turić – Polača, zapazili su na padinama planine Kozjak nepoznato lice
u vojničkoj uniformi, koje se raspitivalo o selu i tražilo prenoćište i kada su mu ponudili,
isto je pobjeglo. Organizirana je istraga terena, pa je lice pronađeno i privedeno u SUP
Knin, te je ustanovljeno da se radi o duševnom bolesniku Uzelac Nedeljku, r. 1969. g. u
Vrhovinama. Isti je smješten u MC Knin radi lječenja.
SAOBRAĆAJ:
– Za protekla 24 časa, na području RSK desile su se 3 saobraćajne nezgode i to u Vukovaru,
gdje su Dobrić Dragan iz Tenja i Dobrić Ratko iz Borova, vozači bicikla, zadobili teže
tjelesne povrede.
ZADRŽANA LICA:
– Dereta Marko iz Knina – SUP Knin – radi krim. obrade
– Bošković Mihajlo iz Beograda – SUP Knin – radi krim. obrade
DEŽURNI
Jovan Rašuo
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 19.

U izvorniku je očito došlo do pogreške, budući da je uvidom u spis razvidno kako isti prikazuje sigurnosnu
situaciju u RSK tijekom 3., odnosno 4. siječnja 1994. godine.
23 �
Misli se na osobno vozilo tipa “Zastava 128”.
22

46

6

1994., siječanj 4.
Knin
Izvješće o radu Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK u
1993. godini
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Ministarstvo za ekonomske odnose,
privredni razvoj i industriju
Knin, 04. 01. 1994. godine
IZVJEŠTAJ
o radu Ministarstva za ekonomske odnose, privredni
razvoj i industriju u 1993. godini
Na osnovu člana 43. i 44. Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u
Ministarstvu za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju (prečišćeni tekst, jun 1993.
godine), zadaci i poslovi iz djelokruga Ministarstva obavljaju se prema godišnjem programu
rada kojeg donosi ministar.
Na osnovu ovog programa, rukovodioci organizacionih jedinica Ministarstva sastavljaju
operativne planove rada sa definisanim zadacima i rokovima za njihovo provođenje, a isti se
izrađuju za svaki kvartal.
U nastavku iznosim realizaciju najavljenih aktivnosti utvrđenih Programom rada
Ministarstva za 1993. godinu, kao i ograničenja radi kojih neke od započetih aktivnosti nisu
dovedene do kraja.
1. Organizacijsko – kadrovska pitanja
– izvršene su izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj organizaciji Ministarstva.
Organizacionim rješenjima, te rasporedom organizacionih jedinica omogućeno je pokrivanje
cjelokupne teritorije RSK svim aktivnostima Ministarstva.
– Kadrovsko ekipiranje Ministarstva izvršeno je djelomično. Popuna kadrovima vršena je u
skladu s Terminskim planom popunjavanja, a u zavisnosti od objektivno utvrđenih potreba,
uz napomenu da do dijela visokostručnog kadra Ministarstvo nije uspjelo doći unatoč
objavljenim oglasima, zbog slabe materijalne stimulacije.
– osigurane su odgovarajuće materijalne pretpostavke za rad Ministarstva u svim
organizacijskim jedinicama (poslovni prostor u Kninu u Petrinji, te minimum neophodnih
osnovnih sredstava i inventara).
2. Realizacija zadataka po područjima rada Ministarstva
2.1. Privredni sistem i svojinski odnosi
U cilju stvaranja zakonodavnih pretpostavki za funkcionisanje privrednog sistema RSK,
u 1993. godini Ekonomski savjet Ministarstva izradio je nacrte zakona i u saradnji s
Privrednom komorom RSK organizirao javnu raspravu o istima u Republici, nakon čega je
Skupština RSK ovaj paket zakona donijela na sjednici 28. 10. 1993. godine, i to:
– Zakon o preduzećima,
– Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim preduzećima,
– Zakon o zadrugama,
– Zakon o davanju u zakup preduzeća ili dijelova preduzeća u državnoj svojini,
47

– Zakon o informacijskom sistemu Republike Srpske Krajine,
– Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ličnom radu,
– Zakon o koncesijama.
Također izrađeni su nacrti zakona i dati u proceduru:
– nacrt Zakona o transformaciji svojine,
– nacrt Zakona o denacionalizaciji.
Pored navedenih aktivnosti u području zakonske regulative, realizirani su i ostali zadaci
od kojih spominjem samo najbitnije:
– praćenje provođenja Odluke o podržavljenju
a) imenovanja upravnih odbora preduzeća od republičkog i oblasnog značaja,
b) praćenje rada upravnih odbora uz aktivno učešće i stručnu pomoć,
– izrada Programa ekonomskog opstanka i oporavka privrede RSK, s posebnim osvrtom na
anti – inflacioni program,
– izrađen je i ponuđen Vladi Program mjera na oživljavanju industrijske proizvodnje RSK,
– ostvarena je saradnja i stalni kontakt s preduzećima i opštinskim rukovodstvima vezano za
problematiku poslovanja industrijskih preduzeća,
– izrađen je i dostavljen Vladi Nacrt ekonomske politike u 1994. god.
2. 2. Područje privrednog razvoja
Svim izvršnim savjetima opština početkom maja 1993. godine Ministarstvo je dostavilo
dopise sa tezama i odgovarajućom metodologijom za izradu razvojnog koncepta opštine,
kojem je poslu trebalo pristupiti odmah. Razvojni koncepti opština bili bi dobra polazna
osnova za izradu razvojnog koncepta oblasti, odnosno Republike u cjelini i modeliranje
njenog privrednog sistema.
Na žalost, do danas razvojni koncept osim opštine Donji Lapac nije izradila niti jedna
druga opština (odnosno nije dostavila o tom povratnu informaciju).
Vezano za realizaciju zadatka iz nadležnosti Ministarstva, treba napomenuti da je veći
stepen saradnje ostvaren direktnim kontaktom sa preduzećima nego li sa sekretarijatima za
privredu opština, od kojih neki nisu pokazali niti minimum interesa za saradnju.
Prikupljanje i obrada (bilansiranje) podataka iz planova proizvodnje industrijskih
preduzeća za 1993. godinu (mjesečno i kvartalno) za preduzeća u državnoj svojini, te
praćenje realizacije istih i to:
a) podaci o asortimanu, količini i vrijednosti proizvodnje,
b) bilans energetskih potreba (dostavljan je redovno nadležnom Ministarstvu),
c) potrebe za kadrovima (preduzeća su izradila ratne sistematizacije sa neophodnim
brojem izvršilaca, ali je popuna išla dosta teško zbog angažovanosti najvećeg broja muške
radne snage u ratnim jedinicama. S tim u vezi Ministarstvo je tražilo rješenja u saradnji s
Ministarstvom za odbranu i Vladom),
d) potrebe za financijskim sredstvima (preduzeća su u svojim planovima proizvodnje
iskazivala potrebu za financijskim sredstvima za tekuće obrtne potrebe, odnosno za
oživljavanje proizvodnje, a Ministarstvo je iste redovno bilansiralo i izradilo za svaki kvartal
plan raspodjele sredstava iz primarne emisije koji je upućen Vladi).
Vezano za spomenuti Program oživljavanja industrijske proizvodnje kojeg je ovo
Ministarstvo izradilo u julu 1993. godine, snimljena je cjelokupna problematika u oblasti
industrijske proizvodnje, utvrđeni bilansi potreba kao i ograničavajući faktori, te je na Vladi
inicirana tematska sjednica vezana za ovu aktivnost.
48

Tematska sjednica Vlade održana je 18. 08. 1993. godine i tek nakon toga plasirana su
prva sredstva iz primarne emisije za oživljavanje industrijske proizvodnje, ali nedovoljna za
veće i kvalitetnije pomake.
Vezano za područje investicija, a polazeći od obima i uslova u kojima se ova aktivnost
odvija, Ministarstvo je izradilo, a Vlada donijela u maju 1993. godine Metodologiju za
izradu i ocjenu efikasnosti investicionih programa u RSK.
Koncem oktobra 1993. godine, Ministarstvu za industriju Republike Srbije ovo je
Ministarstvo ponudilo program poslovne saradnje industrijskih preduzeća RSK i Republike
Srbije za konkretna preduzeća (uglavnom republičkog značaja), gdje očekujemo pomoć i
saradnju.
Dobra saradnja ostvarena je i sa naučnim institucijama, institutima i preduzećima
van RSK (Ekonomski fakultet Banja Luka, Ekonomski institut Beograd, CIP Beograd,24
“Simpo” Vranje, itd.), a sve u cilju povezivanja kako na području nauke tako i privrednog
razvoja.
2. 3. Područje informatike
Resor za informatiku imao je zadatak da u okviru Ministarstva za ekonomske odnose,
privredni razvoj i industriju radi na razvoju informatičke djelatnosti, s ciljem da osigura
preduslove za organizirano djelovanje i praćenje dugoročne razvojne politike države. S tim
ciljem osmišljena je strategija razvoja informatike u RSK i naznačeni su osnovni pravci
kojima se treba kretati polazeći pri tome od uslova u kojima živimo.
U tom smislu određeno je da do kraja 1995. godine projekat informacijskog sistema
RSK počne funkcionisati.
Strategijom razvoja informacijskog sistema država određeni su:
– veliki sistemi (platni promet i financijska kontrola, bankarske organizacije, Privredna
komora RSK i statistika),
– računski centri – nosioci razvoja informatike u RSK,
– standardi podataka od zajedničkog interesa države,
– mreže elektroničkih računala u institucijama države s ciljem da se informatiziraju organi
državne uprave.
Za ostvarenje strategije razvoja informatike Vlada RSK je prihvatila:
– Zakon o informacijskom sistemu Republike Srpske Krajine,
– kontrolu nabave računske opreme na prijedlog Ministarstva,
– koncept idejnog projekta komunalnog informacijskog sistema,
– prijedlog glavnog projekta razvoja informacijskog sistema Republike Srpske Krajine,
– uvođenje i informatizaciju poslovanja u organima državne uprave,
– plan obrazovanja informatičara.
M. P.25

Ministar
Arbutina Nebojša, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 36.

24
25

Saobraćajni institut CIP Beograd.
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, Knin.

49

7

1994., siječanj 5.
Knin
Izvješće o radu Ministarstva financija RSK u razdoblju od 1. travnja do 31. prosinca 1993.
godine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO FINANSIJA
Broj: 04 – 01 – 10 / 1 / 94
Knin, 5. 01. 1994.
IZVJEŠTAJ
O RADU MINISTARSTVA FINANSIJA ZA PERIOD OD
1. 04. DO 31. 12. 1993.
Knin, januar 1994. godine
IZVJEŠTAJ O RADU
MINISTARSTVA FINANSIJA
UVOD
Ministarstvo finansija kao organ državne uprave obavlja poslove državne uprave koji se
odnose na financijski sistem Republike Srpske Krajine, budžet, sredstva solidarnosti, poreski
sistem i poresku politiku, sistem obezbeđenja sredstava za finansiranje društvenih djelatnosti
i socijalno osiguranje, bankarski sistem, sistem osiguranja imovine i lica, svojinsko pravne
i druge stvarno pravne odnose na nepokretnostima, režim i promet nepokretnosti i druge
poslove određene zakonom. Pregled organizacije i djelokrug rada Ministarstva i sa kojim
se sve problemima susreće ovo Ministarstvo iznijet ćemo u nastavku teksta ovog izvještaja.
I. Organizacija i djelokrug rada Ministarstva finansija
Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu
finansija utvrđene su organizacione jedinice i njihov djelokrug, način rukovođenja
organizacionim jedinicama, ukupan broj radnih mjesta s nazivom i opisom poslova za svako
radno mjesto.
U Ministarstvu su obrazovane osnovne organizacione jedinice – resori i to:
1. Resor za privredno finansijski sistem,
2. Resor za poreski sistem,
3. Resor za budžet i finansiranje javnih rashoda i prihoda,
4. Resor za imovinsko pravne poslove.
U Resoru za budžet i finansiranje javnih rashoda i prihoda obrazovana su dva odjeljenja
kao niži organizacioni oblik i to:
a) Odjeljenje za bilanse javnih rashoda i prihoda,
b) Odjeljenje za izvršenje rashoda budžeta Republike. Kao posebna organizacija
obrazovan je Sekretarijat Ministarstva.
Što se tiče funkcionisanja pojedinih resora, sem Resora za imovinsko pravne poslove
možemo istaći da su ostali u potpunosti zaokružili pravnu regulativu iz oblasti koju pokrivaju.
Resor za imovinsko pravne poslove na žalost do danas nije profunkcionisao iz sljedećih
razloga.
50

Kako se radi o vrlo složenim poslovima koje mogu da rješavaju dipl. pravnici sa velikim
iskustvom isključivo u toj struci, nismo bili u mogućnosti da obezbjedimo takve kadrove i
pored naše upornosti, jer na oglas kojega smo raspisali za 15 slobodnih radnih mjesta nismo
imali adekvatan odaziv kadrova.
Smatrali smo da Ministarstvo za pravosuđe i upravu ima najveći broj pravnih kadrova
stručnih za ove poslove da ih može kvalitetno rješavati, pa smo zato vršili pregovore sa
Ministarstvom pravosuđa da se poslovi iz imovinsko pravnog resora sistematiziraju u okviru
njihovog Ministarstva, gdje smo u kontaktima sa njima imali određena razumijevanja, ali do
danas ovaj posao nije završen. To ujedno predstavlja prioritetni zadatak ovog Ministarstva,
obzirom da svakodnevno stiže pošta iz ove oblasti, ali zbog nepopunjenosti kadrovima ovog
resora nismo u mogućnosti isto rješavati.
II. Kadrovska problematika, te tehnička i ostala opremljenost Ministarstva
Za obavljanje poslova iz oblasti koju pokriva u Ministarstvu finansija su sistematizirana
ukupno 32 radna mjesta, od kojih 25 neposrednih izvršilaca i 6 pored ministra su postavljena
lica.
Veliki problem nam predstavlja nedostatak stručnih kadrova u svim resorima. Za
ilustraciju navodimo slijedeće:
– u Sekretarijatu Ministarstva od sistematiziranih 4 popunjena su 2 radna mjesta,
– u Resoru za privredno finansijski sistem od sistematiziranih 8 popunjena su 3 radna
mjesta,
– u Resoru za poreski sistem od sistematiziranih 7 popunjeno je 1 radno mjesto,
– u Resoru za budžet i finansiranje javnih rashoda i prihoda od sistematiziranih 9
popunjeno je 6 radnih mjesta,
– u Resoru za imovinsko pravne poslove nije popunjeno nijedno radno mjesto.
Pored nedostatka kadrova veliki problem predstavlja nedostatak adekvatnog prostora
za rad, jer obezbeđenje prostora uslovljava i dolazak novih kadrova. Za napomenuti je da
Ministarstvo finansija raspolaže sa 4 kancelarije, a za normalno funkcionisanje istom je
potrebno obezbjediti 12 kancelarija s obzirom na strukturu i broj izvršilaca, na što smo u
više navrata ukazivali. Nemoguće je da u jednoj prostoriji radi čak 5 radnika i to: (zamjenik
ministra, pom. ministra, sekretar Ministarstva). Da REZIMIRAMO:
Po našoj ocjeni postojeći republički aparat u cjelini nema potrebnu stručnost, popunjenost
i materijalno obezbjeđenje za provedbu seriozne politike.
III. Izvršeni poslovi i radni zadaci
Već smo u prethodnom tekstu naveli da i pored mnogih nedostataka ovo Ministarstvo je
uradilo kompletne zakonske propise i provedbene akte iz oblasti fiskalne politike.
Navodimo najznačajnije donešene akte:
– iz oblasti privredno finansijskog sistema:
– Zakon o računovodstvu,
– Zakon o finansijskom poslovanju,
– Uredbu o kontnom planu,
– Uredbu o nomenklaturi sredstava za amortizaciju sa godišnjim amortizacionim stopama
i načinu obračuna amortizacije, odnosno otpisa vrednosti nematerijalnih i materijalnih
ulaganja,
– Pravilnik o načinu u rokovima vršenja popisa i usklađivanje knjigovodstvenog stanja sa
stvarnim stanjem,
51

– Pravilnik o sadržini konta u kontnom planu,
– Pravilnik o načinu revalorizacije i razgraničenja rashoda finansiranja,
– Zakon o igrama na sreću, koji zbog trajanja ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti
još uvijek nije saživio.
– Iz oblasti poreskog sistema:
– Zakon o izmjenama i dopunama zakona o javnim potrebama,
– Zakon o izmjenama i dopunama zakona o neposrednim porezima,
– Zakon o stopama neposrednih poreza, pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda
teritorijalnim jedinicama,
– Zakon o izmjenama i dopunama zakona o porezu na promet,
– Zakon o izmjeni i dopuni zakona o kontroli utvrđivanja i naplati javnih prihoda,
– Zakon o izmjenama i dopunama zakona o administrativnim taksama i 4 uredbe o
usklađivanju visine administrativnih taksa,
– Uredba sa zakonskom snagom o posebnim porezima koji se plaćaju za vrijeme ratnog
stanja i neposredne ratne opasnosti,
– Uredba sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli utvrđivanja
i naplati javnih prihoda,
– Dvije (2) uredbe sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o stopama
neposrednih poreza, pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda teritorijalnim jedinicama,
– Uredba o obračunavanju i plaćanju poreza na lične dohotke,
– Odluka o visini posebne takse koja se plaća pri izdavanju odobrenja za jednokratno
organiziranje prigodne lutrije tombole i ostale slične igre,
– Odluka o visini posebne takse koje se plaća pri izdavanju odobrenja za otvaranje
igračnica,
– Odluka o visini posebne takse koja se plaća pri izdavanju odobrenja za priređivanje
igara na sreću i zabavnih igara,
– Pravilnik o načinu obračunavanja i plaćanja posebnog poreza na finansijske transakcije.
– Iz oblasti budžeta RSK:
– Zakon o budžetu RSK za 1993. godinu,
– Odluka o privremenom finansiranju budžeta za 1. 3. 94. godine,
– Uredbe (3) sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu za
1993.
– i razne druge odluke koje je nametala ratna svakodnevica.
Veliki problem Ministarstva finansija predstavlja što mnogi od ovih akata nisu objavljeni
u Službenom glasniku RSK, a ako su i objavljeni isto je uređeno sa nekoliko mjeseci
zakašnjenja, tako da javnost nije upoznata sa tim propisima.
Na kraju da kažemo da sav naš trud za oživljavanje monetarne i fiskalne strategije u
ovim uslovima imao je malo rezultata. Zbog blokade u provedbi zašto se ne smatramo
odgovornim po važećim zakonima, jer su precizno propisane obaveze i odgovornosti.
M. P.26
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 37.
26

Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo finansija, Knin.

52

MINISTAR FINANSIJA
Vojin Peurača, dipl. ecc. [v.r.]

8

1994., siječanj 7.
Korenica
Izvješće SUP-a Korenica MUP-u RSK u Kninu o okolnostima nesretnog slučaja pogibije i
ranjavanja pripadnika SVK i dragovoljaca iz RS u mjestu Počitelj nedaleko Gračaca
RSK MUP
SUP Korenica
broj: 08 – 02 / 1 – 3 / 94.
Korenica, 07. 01. 1994. godine
MUP-a RSK Knin

šifrovano – dx –

U cijelosti vam prenosimo depešu od SJB Gračac broj: 08 – 02 – 1 / 2 – 08 / 94. od 05.
01. 1994. godine.
RSK MUP M. P.27
SUP Korenica
SJB Gračac
broj: 08 – 02 – 1 / 2 – 08 / 94.
Gračac, 05. 01. 1994. godine
MUP-a RSK Knin
SUP Korenica
Dana 05. 01. 1994. godine oko 12,00 časova u mjestu Počitelj, SO Gračac, na borbenom
položaju “Krovije” smrtno su stradali Radmilo Sretko i Dukić Vlade, dok je Srebro Miloš
lakše povređen, a Marčeta Nikola teže povređen. Radmilo Sretko, Srebro Miloš i Marčeta
Nikola su pripadnici jedinice iz Glamoča koja se nalazi u mjestu Počitelj.
Do stradanja je došlo usljed nestručnog rukovanja sa topom tipa “bst – bo – 82 mm”,
kojom prilikom je iz istog ispaljena jedna granata, a napred navedeni su stradali od barutnih
gasova pošto su se u momentu ispalenja granate nalazili iza topa.
Tijela poginulih Dukića i Radmila nalaze se u Domu zdravlja Gračac koja će nakon
izvršenog doktorskog pregleda preuzeti vojni organi radi sahrane.
Povređeni Marčeta Nikola i Srebro Miloš nalaze se u MC Knin na oporavku.
Na licu mjesta izvršen uviđaj od strane istražnog suca Opštinskog suda u Gračacu Miljuš
Olivera i radnika SJB Gračac.
U vezi sa navedenim događajem podnijet će se odgovarajuća pismena Okružnom javnom
tužilaštvu Knin.
Načelnik:
Drago Veselinović
Sekretar: M. P.28
Marko Veselinović
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 6.
27
28

Prijemni pečat: RSK, MUP, Knin, broj: 08-98-1/94., primljeno 10. 1. 1994.
Prijemni pečat: RSK, SUP Korenica, primljeno 7. 1. 1994.

53

9

1994., siječanj 7.
Knin
Izvješće Dežurne službe Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o zbivanjima na teritoriju
RSK u razdoblju od 6. do 7. siječnja 1994.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MUP – UJB – DEŽ. SLUŽBA
Knin, 07. 01. 1994.
BILTEN
DNEVNIH ZBIVANJA ZA 06./07. 12. 1994.29
KRIVIČNA DJELA:
– Noću 5. / 6. 1. u B. Vrhu30, SO B. Manastir31, izvršena krađa 10 kokošiju, vl. Opančar
Milana. Krađu izvršili Petrović Zlatko i Todorović Dalibor, koji su zatečeni, te su kokoši
vratili, a protiv istih će biti podnešena kriv. prijava.
– Dana 6. 1. u B. Manastiru, po NN izvršena provala u prostorije Centra za socijalni rad,
otuđena 4 televizora i 4 grijalice. Uviđaj izvršen, krim. obrada u toku.
– Dana 6. 1. u mjestu Bapska, SO Vukovar, po NN počiniocu izvršena krađa 4 točka sa put.
vozila, 3 svinje, bure rakije, vl. Karlović Ane.
Krim. obrada u toku.
– Dana 6. 1. u Vukovaru, po NN počiniocu izvršena krađa prednjeg vjetrobranskog stakla
sa put. vozila, vl. VRS. Obrada u toku.
– Dana 6. 1. Popović Nada iz Vukovara prijavila krađu put. vozila “Golf ” reg. oznake VU –
92 – 42, po NN počiniocu. Zaprimljena kriv. prijava
– Dana 6. 1. u Borovu Naselju, SO Vukovar, po NN počiniocu izvršena provala u
prodavaonicu “Auto – Bačka”, otuđeno razne robe, vrijednosti oko 2.000 DEM. Uviđaj
izvršen, krim. obrada u toku.
– Noću 6./7. 1. oko 22,00 č. u Kovačiću (zaseok Kotaraši), došlo je do ranjavanja u glavu
Matijaš Radomira iz Strmice, pripadnik rezervnog sastava milicije SUP-a Knin, koji se
kretao put. vozilom “Z – 125”32, reg. oznake KNN – 26 – 17, pored grupe ljudi koji su
bili uz Badnjak, iz grupe je pucano iz AP, gdje istog metak pogađa u glavu, te dolazi do
prevrtanja vozila. Isti je zadobio teške tj.33 povrede, opasne po život, te prebačen u MC
Knin. Zbog osnovane sumnje da je to djelo počinio Zečević Špiro, r. 1958. g., isti je lišen
slobode i priveden u SUP Knin. Uviđaj će biti izvršen ujutro.
OSTALI DOGAĐAJI:
– Noću 6. / 7. 1. u mjestu Pavićima kod Đevrska, oko 21,40 č. pronađen mrtav Milošević
Zoran, r. 1967. g., koji je izvršio samoubistvo eksplozivnom napravom. Uviđaj će biti
naknadno izvršen.
U izvorniku je očito došlo do pogreške, budući da je uvidom u spis razvidno kako isti prikazuje sigurnosnu
situaciju u RSK tijekom 6., odnosno 7. siječnja 1994. godine.
30 �
Branjin Vrh.
31 �
Beli Manastir.
32 �
Misli se na vozilo tipa “Zastava 125”.
33
Tjelesne.
29

54

– Noću 5. / 6. 1. u Dom zdravlja u Belom Manastiru, dovezen Jaka Želimir, r. 1972. g., koji
se sam ranio iz AP. Uviđaj će biti naknadno izvršen.
PREK. DJELA34:
– Nije bilo.SAOBRAĆAJ:
– Na području RSK, u toku 24 časa, desile su se 2 saobr. nezgode, i to SUP Korenica i
Vukovar. Manja mater. šteta.
ZADRŽANA LICA:
– Zečević Špiro iz Knina – SUP Knin – radi krim. Obrade.
DEŽURNI
Đorđe Bjelinić
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 19.

10

1994., siječanj 11.
Knin
Dopis ministra unutarnjih poslova RSK Milana Martića kojim se pripadnicima srpske
zajednice u kanadskom gradu Torontu izražava zahvalnost za trud uložen u prikupljanje i
dostavu medicinskih lijekova u RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KABINET MINISTRA
Broj: 08 / 1 – 7 – 125 – 1 / 94.
Knin, 11. 01. 1994. god.
Draga braćo Srbi, iz Toronta!
Primili smo vašu pošiljku vrijednih i neophodnih lijekova, koje nam je predao gospodin
Boro Mirković. Prijatno smo iznenađeni vašom pažnjom i brigom za nas ovdje, koji se već
treću godinu grčevito borimo za slobodu srpskog naroda i jedinstvenu srpsku državu na
etničkom srpskom prostoru.
Najtoplije se zahvaljujem, u ime svih onih koji će lijekove koristiti, osoblja Oblasne
bolnice “Sveti Sava” Knin, kojima ćemo ih ustupiti, kao i u svoje lično ime, na pomoći koju
ste nam pružili.
Posebno se zahvaljujem uvaženom i cjenjenom dr. Drobac Miši, dr. Vlaović Branislavu
i dr. Vasiću, za koje nam je rečeno da su od samog početka dali najveći doprinos i iskazali
najveću brigu za našu patnju i teškoće.
Možemo vam obećati da ćemo do kraja istrajati i u što skorijem vremenu stvoriti snažnu,
jedinstvenu srpsku državu na srpskom etničkom prostoru.
34

Prekršajna djela.

55

Primite izraze našeg dubokog poštovanja.
MINISTAR
Milan Martić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 6014.

11

1994., siječanj 11.
Knin
Izvješće o radu Ministarstva za zdravlje i zdravstveno osiguranje RSK u 1993. godini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
M I N I S T A R S T V O ZA Z D R A V L J E
M. P.35
Broj: 11 / 94
Knin, 11. januar 1994. g.
IZVJEŠTAJ
O RADU MINISTARSTVA ZA ZDRAVLJE ZA PERIOD
od 01. 01. do 31. 12. 1993. g.
Ministarstvo zdravlja je Planom rada za 1993. g. prihvaćenim od strane Vlade RSK
utvrdilo radne zadatke za razdoblje od 01. 01. 1993. do 31. 12. 1993. g.
I pored brojnih problema objektivne prirode koje ćemo sabrati u zaključku ovog
izvještaja, Ministarstvo zdravlja je tokom 1994. godine obavila slijedeće zadatke:
– izradilo konačan tekst Plana mreže zdravstvenih ustanova kojeg je Vlada i usvojila i
time zaokružila proces uspostave mreže zdravstvenih ustanova Republike Srpske Krajine,
– u 1993. g. formirane su specijalizovane bolnice u Petrinji (psihijatrijska i grudna
bolnica),
– bivša ratna bolnica Petrova Gora formirana je u Vojniću kao Opšta bolnica “Sveti
Georgije” Vojnić,
– u više navrata izvršen je obilazak zdravstvenih ustanova na teritoriji cijele RSK,
– Ministarstvo je aktivno učestvovalo u organizaciji zdravstvene službe u izvanrednim
uslovima nastalim agresijom od 22. 01. 1993. godine. S tim u vezi Ministarstvo je
uspostavilo bliži kontakt sa zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj i Republici Srbiji
i obezbedilo dovoljan broj medicinskog kadra,
– nakon izbijanja rata uspostavljen je brz kontakt sa predstavnicima UNPROFOR-a i
uspostavljen je vazdušni most za prevoz ranjenika iz Knina prema Banja Luci i Beogradu,
– Ministarstvo je uspostavilo dobar kontakt sa međunarodnim i domaćim humanitarnim
organizacijama i aktivno učestvovalo u usmjeravanju svih vrsta pomoći,
– utvrđen je i najvećim dijelom izvršen Plan specijalizacija za 1993. g. za sve zdravstvene
ustanove na teritoriji RSK,
35

Prijemni pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin, broj: 06-5-28/94., primljeno 12. 1. 1994.

56

– donesen je i na Skupštini potvrđen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
zdravstvenoj zaštiti,
– u junu 1993. g. na tematskoj sjednici Vlade podnesen je izvještaj o stanju u zdravstvu
i predložen je paket od 18 mjera za poboljšanje situacije u zdravstvu. Ove predložene mjere
Vlada RSK je prihvatila kao mjere Vlade,
– formirana je komisija za polaganje stručnih ispita koja je i radila u nekoliko seansi,
– izvršena kontrola poslovanja zdravstvenih ustanova čiji je osnivač Vlada RSK,
– donešen je Pravilnik o bližim uslovima za dobivanje naziva primarijus,
– u saglasnosti sa Ministarstvom energetike donešena je bilansa snabdjevanja zdravstvenih
ustanova gorivom za potrebe prevoza i grijanja. Na žalost u najvećem broju slučajeva zbog
objektivnih razloga nije se radilo po ovim bilansama,
– Ministarstvo je učestvovalo sa jednim stručnim referatom na I. kongresu domova
zdravlja SRJ, kojom prilikom je organizovan i sastanak predstavnika Ministarstava zdravlja
Republike Srbije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Na istom sastanku na nivou
ministara dogovoreni su zajednički stavovi u pogledu jedinstvenog zdravstvenog sistema,
mreža zdravstvenih ustanova i snabdijevanja,
– republički inspektor za lijekove je obišao sve republičke zdravstvene i apotekarske
ustanove i podnio izvještaj po regijama. S tim u vezi poduzete su odgovarajuće mjere za
poboljšanje stanja u vezi sa lijekovima,
– republički sanitarni inspektor za vode i sisteme vodosnabdijevanja izvršio je kompletan
pregled vodnih objekata u čitavoj RSK i podnio detaljni izvještaj. S tim u vezi donešena
su rješenja i upute kao i naređenja nadležnim komunalnim vlastima u vezi snabdjevanja
pitkom vodom,
– tokom 1993. g. Ministarstvo je koordiniralo poduzimanje mjera protiv dvije epidemije
hepatitisa na Kordunu i u Sjevernoj Dalmaciji. Uz velike teškoće obe epidemije su pod
kontrolom,
– u septembru 1993. g. organizovan je sastanak direktora svih zdravstvenih ustanova i
apotekarskih ustanova RSK u Topuskom sa temom: “Stanje u zdravstvu RSK sa pregledom
mjera”. Po ocjeni Ministarstva sastanak je uspio i doneseni su vrijedni zaključci,
– u novembru 1993. g. održan je sastanak na nivou ministarstava RSK, Republike Srbije
i Autonomne Pokrajine Vojvodine u vezi kadrova i kadrovske pomoći naročito u vezi sa
ljekarima opšte prakse. Zbog vremenskih neprilika i drugih tehničkih okolnosti realizacija
ovog dogovora je odgođena,
– tokom 1993. g. Ministarstvo se je i kadrovski proširilo imenovanjem još 2 pomoćnika
ministra. Zahvaljujući tome prikupljeni su i izvještaji iz svih zdravstvenih ustanova kojih u
našoj Republici ima 26, u kojim izvještajima su podneseni svi relevantni podaci o kadru,
prostoru i opremi što predstavlja solidnu osnovu za daljnji koordinirani rad Ministarstva.
ZAKLJUČAK
Po našem mišljenju na ukupan rad zdravstva u RSK utjecali su:
– ratno stanje i energetska kriza,
– ekonomska blokada,
– nerješen status izbjeglica i drugih lica čije zdravstveno osiguranje zavisi od budžeta.
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 27.
57

12

1994., siječanj 11.
Knin
Obavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK predsjedniku Vlade RSK o detaljima
posjete američke delegacije, na čelu sa stalnom ambasadoricom SAD-a pri UN-u Madeleine
Albright, lokalitetu Ovčara kod Vukovara i njezinom susretu s predsjednikom RSK
Goranom Hadžićem i suradnicima u Borovu Naselju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA M. P.36
RESOR DRŽAVNE BEZBJEDNOSTI
Broj: 08 / 2 – 10 / 94.
Knin, 11. 01. 1994.
– PREDSJEDNIK VLADE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

KNIN
Dana 6. 01. 1994. godine, RSK su posjetili stalni ambasador SAD pri UN gospođa Merlin37
Albright, američki ambasador u RH Piter38 Galbraith, asistent državnog sekretara za ljudska
i humanitarna pitanja SAD Smatuch39 i još osmero članova delegacije kao i njihova pratnja.
U delegaciji su još bili:
Elaine Shocas
David Schlfler
James Rubin
Thlophilius Rose
Laura Bovman40
Daum Levis
Rick Boltzaple
Thomas Grej41
Američka delegacija je 06. 01. 1994. godine doletela helikopterom u Erdut, u jutarnjim
satima, odakle su vozilima produžili na farmu “Ovčara” nedaleko od Vukovara.
Na “Ovčari” je američka delegacija tražila i ispitivala postojanje masovne grobnice u koju su,
prema njihovim navodima, zakopani pobijeni Hrvati iz Vukovara i okoline za vrijeme ratnih
dejstava 1991. godine. Na “Ovčari” je američka delegacija kontaktirala sa predstavnicima
UN. Ambasadorica Albright je sa sobom ponjela dvije ljudske lubanje, iskopane na farmi,
koje je dobila od pripadnika UN prisutnih na farmi “Ovčara” od ranije.
Nakon posjete “Ovčari” američka delegacija je u Radničkom domu u Borovu Naselju
održala sastanak i razgovor s delegacijom RSK. Delegaciju RSK su činili predsjednik RSK
Goran Hadžić, Milan Ilić i Božidar Petrović. Sastanak je trajao oko 1 čas, a američka
delegacija je u razgovoru inzistirala na ispitivanju mogućnosti zajedničkog suživota Hrvata
Prijemni pečat: RSK, Vlada RSK, Knin, broj: 05-5-70/94., primljeno 17. 1. 1994.
Madeleine.
38 �
Peter.
39
Priređivači nisu utvrdili ime.
40
Bowman.
41 �
Grey.
36

37 �

58

i Srba na području RSK, kao i mogućnost povratka Hrvata u Slavoniju, Baranju i zapadni
Srem. Naročito je američki ambasador u RH Piter Galbraith tražio od predsjednika RSK
Hadžića odrješit odgovor “da” ili “ne” da se iseljeni i “protjerani” Hrvati mogu vratiti u
RSK. Predsjednik Hadžić je odgovorio ambasadoru Galbraithu da nema nikakvih zapreka
da se oni Hrvati koji se nisu ogrešili o Ustav i zakone RSK, vrate u RSK, poštujući važeću
proceduru.
Nakon završenog razgovora, američka delegacija je oko 14 časova iz Erduta helikopterom
napustila RSK istog dana
M. P.42 N A Č E L N I K
Drača Aco, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 30.

13

1994., siječanj 13.
Slunj
Izvješće o radu SJB Slunj u 1993. godini


REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆ
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI SLUNJ
Broj: 08 – 03 / 1 – 2 – 2 – str. pov. 2 / 1994.
Slunj, 13. 01. 1994. godine.SEKRETARIJATU UNUTRAŠNJIH POSLOVA
VOJNIĆ
PREDMET: Godišnji izvještaj,
dostavlja se.UVOD
Područje opštine koje pokriva SJB Slunj veličine je 1100 km², sa istočne strane graniči
sa teritorijom koja je pod kontrolom muslimanskih snaga, dok je sa zapadne strane teritorij
koji kontrolišu ustaške snage.
U toku 1993. godine radnici SJB Slunj pored poslova iz nadležnosti organa unutrašnjih
poslova bili su angažirani i na benkovačkom ratištu prilikom agresije ustaških snaga na
Republiku Srpsku Krajinu.
OPERATIVNO PREVENTIVNA DJELATNOST
Služba u Stanici javne bezbjednosti Slunj organizirana je sektorskim načinom rada.
Područje opštine podijeljeno je na 6 sektora, a služba se vrši povremenim obilascima, a
Okrugli pečat: RSK, MUP, Knin.

42 �

59

sektor Slunj je sektor I. kategorije koji je podijeljen na dva pozornička rajona i pokriven je
stalno. Vođe sektora su stručni radnici sa dužim radnim iskustvom u organima unutrašnjih
poslova. Služba se vrši u 8 sati automobilom i pješice kao i kombinirano.
/ Vidi tabelu broj 1 i 2 /.
KONTROLNA DJELATNOST
Kontrolna djelatnost provodi se svakodnevno, a ponekad i više puta dnevno radi
specifičnosti zadataka koje patrole obavljaju.
Prilikom kontrole radnici su u većini slučajeva službu vršili ispravno, dok u manjem
broju primjećeni su manji propusti na koje im je ukazano, a isti propusti nisu se ponavljali.
Prilikom kontrole radnicima su pružene stručne pomoći od strane rukovodioca gdje su im
dana uputstva za pravilan rad. / Vidi tabelu broj 2 /.
ZAKONITOST U RADU, PRIMJENA SREDSTAVA PRINUDE,
UPOTREBA VATRENOG ORUŽJA
U vremenskom periodu 1993. godine u SJB Slunj nije bilo niti jednog slučaja primjene
sredstava prinude, a niti upotrebe vatrenog oružja od strane ovlaštenih službenih lica
aktivnog, a tako niti rezervnog sastava milicije.
NAPAD NA OVLAŠTENA SLUŽBENA LICA
Napad na ovlaštena službena lica u 1993. godini evidentiran je jedan slučaj na patrolu
koja je obilazila sektor uz neposrednu blizinu granice kod mjesta Bogovolja. Patrola je dana
31. 08. 1993. godine oko 19,30 sati kontrolisala zaustavljeno vozilo “Jugo 45” reg. broja
VN 34 – 22 koje je iza sebe imalo laku prikolicu u kojoj su se nalazile 2 bačve po 200 litara
nafte namjenjene za prodaju muslimanima. Patrola je pokušala izvršiti operativnu radnju,
ali je jedan od prisutnih repetirao vatreno oružje, “puškomitraljez” cal. 7, 62 mm uperio
u patrolu i zahtijevao da se patrola udalji sa lica mjesta kako bi navedenu naftu prodali
muslimanima u Cazinsku krajinu. Operativnim radom došlo se do saznanja počinioca gdje
je ova SJB podnijela krivičnu prijavu OJT Vojnić protiv dva izvršioca napada na ovlaštena
sl. lica. / Vidi tabelu broj 4 /.
PRUŽANJE POMOĆI OVLAŠTENIM SLUŽBENIM LICIMA
U vremenskom periodu 1993. godine u SJB Slunj nije evidentiran niti jedan slučaj
pružanja pomoći ovlaštenim službenim licima od strane građana, jer se zato nije ukazala
potreba.
ŽALBE GRAĐANA NA POSTUPAK OVLAŠTENIH SLUŽBENIH LICA
U navedenom periodu nije bilo žalbi građana na rad i postupak ovlaštenih službenih lica.
POVREDA RADNE DISCIPLINE
U navedenom vremenskom razdoblju u 1993. godini povreda radne discipline bilo je
u jednom slučaju, gdje su učestvovali dva aktivna radnika milicije i dva rezervna radnika
milicije. Aktivni radnik milicije je dao mito patroli u kojoj se nalazio jedan aktivni radnik
milicije i dva rezervna radnika. Isti su primili mito i od drugih građana radi propusta
robe kroz punkt u Kordunskom Ljeskovcu, koja je povežena radi prodaje muslimanima u
Tržačkoj Rašteli.
Protiv aktivnih ovlaštenih lica vodi se disciplinski postupak radi povrede radne discipline,
dok su rezervni radnici otpušteni iz službe i poslani na raspored u TO opštine.
Protiv sve četvorice podnešena je krivična prijava Opštinskom javnom tužilaštvu Vojnić.
60

II. STANJE, KRETANJE I SUZBIJANJE KRIMINALITETA
Opšte stanje
U toku 1993. godine na području SJB Slunj ukupno je evidentirano 138 krivičnih djela,
a materijalna šteta procjenjuje se na oko 347420 DM, što je u usporedbi sa 1992. godinom
smanjenje za 57 krivičnih djela. Na takvo smanjenje broja krivičnih djela najviše je utjecalo
gotovo masovno napuštanje RSK od strane građana hrvatske nacionalnosti koji su dosta
često bili objekti krivičnih djela analizirajući podatke za 1992. godinu.
Po poznatom počiniocu u momentu izvršenja bilo je 25 krivičnih djela i to uglavnom
nedozvoljene trgovine “šverca” sa muslimanima iz zapadne Bosne, dok je po nepoznatom
počiniocu evidentirano 113 kriv. djela, a od toga je 56. kriv. djela naknadno otkriveno,
dok 57 nije otkriveno što u postocima iznosi 49% naknadne otkrivenosti, a u usporedbi
sa 1992. godinom postotak naknadne otkrivenosti smanjen je sa 63% na 49%. Na takvo
stanje dosta je utjecalo smanjenje broja operativnih radnika u SJB Slunj, nedovoljna
sektorska pokrivenost terena, kao ignoriranje zakona od strane počinilaca. Za istaći je i
činjenica da opština Slunj nema opštinskog suca već se krivične prijave dostavljaju OJT
Vojnić i OJT Glina, što dosta utječe na operativnost i efikasnost izvršnih organa vlasti i
usporava izgradnju pravnog poretka u cjelini.
Od ukupnog broja 121 prijavljenog lica u 1993. godini, 113 su muškarci, a 8 su žene.
Više od 50% počinilaca pripada starosnoj skupini od 25 – 35 godina starosti, a uglavnom
su to lica sa završenom osmogodišnjom i srednjom školom. Tri počinioca su recidivisti –
povratnici koji su počinili u različito vrijeme tri krivična djela razbojništva i dva krivična
djela teške krađe.
Praćenjem stanja kriminaliteta uočeno je da se efikasnije i brže rješavaju ona krivična
djela gdje se krim. obrada poduzima odmah po zaprimljenoj prijavi od građana.
Najugroženiju skupinu krivičnih djela čine djela iz glave 14. KZ RSK, a to su krivična
djela protiv imovine. Od težih krivičnih djela u grupaciji krivičnih djela protiv života i tijela
ostvareno je smanjenje sa 31 krivičnog djela u 1992. na 9 kriv. djela u 1993. godini.
MALOLJETNIČKA DELIKVENCIJA
Učešće maloljetničke delikvencije je zanemarivo, jer su prijavljena tri počinioca i to
dva maloljetnika za nedozvoljenu trgovinu koji su ispitivani uz prisutnost roditelja i jedan
maloljetnik za dva krivična djela teške krađe provaljivanje, koji je obrađivan uz prisutnost
socijalnog radnika, jer taj maloljetnik od ranije predstavlja socijalni problem i ima poteškoće
u razvoju.
OPŠTI KRIMINALITET
Najugroženiju skupinu krivičnih djela u 1993. godini sačinjavaju kriv. djela protiv
imovine, gdje je od ukupno evidentiranih 138 kriv. djela 75 kriv. djela protiv imovine, a
sličan je podatak za 1992. godinu, gdje je od 195 evidentiranih kriv. djela 93 bilo protiv
imovine.
Potrebno je istaći da se dosta često prilikom izvršenja kriv. djela pojavljuju uniformisana
naoružana lica o čemu je nadležna vojna komanda pravovremeno obaviještena, ali nije
ostvarena saradnja na odgovarajućem nivou. Oštećeni i saradnici koji bi mogli dati korisna
obavještenja zaplašeni su takvim radnjama, kao i opštom političkom i bezbednosnom
situacijom, te se jako teško dolazi do informacija. Nakon kratke bolesti krajem 1992. i
krajem 1993. godine preminula su dva operativna radnika inspektora sa dugogodišnjim
iskustvom, dok je jedan napustio posao najviše zbog materijalne situacije, tako da SJB Slunj
nije kadrovski stručno popunjena, što u narednom periodu treba predstavljati zadatak ne
61

samo SJB Slunj već SUP-a Vojnić i MUP-a Knin. Do sada je presudan faktor bio entuzijazam
operativnih radnika i njihovo samoodricanjem izvršavanje zadataka, međutim treba se
osvrnuti na materijalni status radnika koji je u ovakvoj situaciji sveden na egzistencijalni
minimum. Normalno funkcioniranje službe, vraćanje autoriteta i ugleda, kao i povećanje
postotka naknadne otkrivenosti moglo bi biti dovedeno u pitanje ako se u dogledno vrijeme
ne riješi način financiranja službe i radnika.
U Beogradu je osnovana policijska akademija, što treba iskoristiti u stručnom
osposobljavanju operativnih radnika, jer je porast organiziranog kriminala neminovan i
potrebno je stalno usavršavanje i specijalizacija krim. tehničara, pirotehničara, operativnih
radnika iz oblasti opšteg i privrednog kriminaliteta i dr.
KRIVIČNA DJELA PROTIV IMOVINE
U izvještajnom periodu evidentirano je 75 krivičnih djela, što iznosi preko 50% od
ukupnog broja evidentiranih kriv. djela u 1993. godini, dok je u 1992. godini od 195
evidentiranih na ovu vrstu kriv. djela prijavljeno 93. Materijalna šteta procjenjuje se na oko
201120 njemačkih maraka i to za društvenu imovinu 24700 DM, a za privatnu imovinu
176420 DM. Za ovu vrstu kriv. djela ukupno je prijavljeno 55 počinilaca.
Od evidentiranih 75 kriv. djela u ovog grupaciji, 38 je naknadno otkriveno a 37 je ostalo
neotkriveno, a najugroženija su kriv. djela velike krađe, gdje je evidentirano 45 kriv. djela
što predstavlja povećanje za 5 kriv. djela u odnosu na 1992. godinu. Također je indikativan
porast kriv. djela razbojništva sa dva u 1992. godini na 13 u 1993. godini, ali je operativnim
radom 9 naknadno otkriveno. U otkrivanju počinilaca i pronalaženju predmeta ima
određenih problema, jer situaciju otežava slaba komunikacijska povezanost sa susjednim
SJB i SUP-ovima. Također je bilo slučajeva prodaje otuđenih predmeta muslimanima u
zapadnu Bosnu, što je za sada nemoguće pronaći i realizirati.
STRUKTURA KRIVIČNIH DJELA PROTIV IMOVINE
Naziv KD po KZ
RSK

Broj KD u
93. g.

– krađa
– teška krađa
– razbojništvo
– oduzimanje vozila
– oštećenje
tuđe stvari
– prevara
– prikrivanje

12
45
13
1

Učinilac
Učinilac
poznat u mom. nepoz. u mom.
izvršenja
izvršenja

12

45

13

1

Nakn. otkriv.

%

5
21
9

45
48
75

2

2

2

100

1
1


1
1


1


100

KRIVIČNA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA
U odnosu na 1992. godinu kada je evidentirano 31 kriv. djelo protiv života i tela, u 1993.
je evidentirano 9 kriv. djela, a na takvo smanjenje najviše je utjecalo napuštanje RSK od
strane građana hrvatske nacionalnosti. Naknadnim otkrivanjem otkrivena su i prijavljena 3
počinioca za 3 kriv. djela i to jedno ubistvo i dva kriv. djela teške tjelesne povrede. Od 6 kriv.
djela ubistava 5 je neotkriveno, dok je 1 naknadno otkriveno, a žrtve su u 3 slučaja bili Srbi i
u 3 slučaja Hrvati. Sve žrtve su ubijene vatrenim oružjem sa manjeg odstojanja, a izvršenim
uviđajem nisu pronađeni tragovi koji bi ukazivali na prethodno iživljavanje nad žrtvom.
62

U suradnji sa SUP-om Vojnić i SDB operativnim radom naknadno su otkrivena 4 kriv.
djela ubistava, odnosno terorizma koje su pripadnici ubačene DTG počinili i na okrutan
način masakrirali 9 lica srpske nacionalnosti u toku 1992. godine.
Naziv KD po
KZ RSK
– ubistvo
– teška tj.
povreda

Broj KD
u 1993. g.
6

Učesnik poznat

NO

%

Učesnik
nepoznat
6

1

20%

3

3

2

66%

KRIVIČNA DJELA PROTIV DOSTOJANSTVA LIČNOSTI I MORALA
U izvještajnom periodu evidentirano je 1 krivično djelo pokušaja silovanja koje je
operativnim radom naknadno otkriveno, a radilo se o pokušaju silovanja koje je počinio
pripadnik dobrovoljačke jedinice nad jednom starijom ženom. U tok 1992. godine
evidentirana su 2 kriv. djela silovanja, koja su također naknadno otkrivena.
Naziv KD
– silovanje

Broj KD
1

Poznati

Nepoznati
1

NO
1

%
100

KRIVIČNA DJELA PROTIV OPŠTE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE
Od ukupnog broja evidentirano je 16 kriv. djela izazivanja opšte opasnosti i to 15
namjerno izazvanih paljevina i jedno postavljanje eksplozivne naprave pod vozilo koje je
koristio predsjednik SO Slunj. Naknadnim otkrivanjem otkrivena su dva kriv. djela, dok
je 14 ostalo neotkriveno, što je slab postotak otkrivenosti, oko 10%. Sličan je podatak za
1992. godinu, kada je evidentirano 20 kriv. djela izazivanja opšte opasnosti, 4 su naknadno
otkrivena a 16 je bilo neotkriveno.
Najčešći motiv za izvršenja kriv. djela je osveta prema imovini Hrvata koji su bili uključeni
u oružanu pobunu protiv srpskog naroda RSK, a otkrivanje počinilaca kao i dokazivanje je
veoma otežano.
Namjerno postavljanje eksplozivne naprave pod vozilo SO Slunj imalo je određene
političke konotacije i došlo je do uznemirenja, kako građana tako i lica zaposlenih u SO
Slunj, međutim prema do sada prikupljenim obavještenjima postoji osnov sumnje da je to
uradilo lice koje je u vreme izvršenja bilo bitno smanjeno uračunljivo zbog opšteg revolta
prema funkcioniranju organa opštinske vlasti, bez ikakve političke ili stranačke isključivosti
i opredeljenosti.
OSTALA KRIVIČNA DJELA OPŠTEG KRIMINALITETA
Evidentirano je 1 kriv. djelo oduzimanja vozila na štetu UNPROFOR-a koje je drugog
dana pronađeno, ali počinilac još nije otkriven, međutim greškom pripadnika civilne
policije43 ključ je ostao u vozilu, a vrata otključana što je počinilac iskoristio.
Osim toga evidentirana su dva oštećenja tuđe stvari koja su oba naknadno otkrivena,
jedna prevara i jedno prikrivanje, ali ova kriv. djela ne predstavljaju posebne probleme sa
bezbedonosnog aspekta.

Misli se na Civilnu policiju UNPROFOR-a.

43 �

63

NEDOPUŠTENA TRGOVINA I ZLOUPOTREBA OPOJNIH DROGA
Krivična djela nedopuštene trgovine i zloupotrebe opojnih droga u izvještajnom
periodu nisu se pojavljivala, a osim toga operativni radnici za sada ne raspolažu nikakvim
informacijama koje bi ukazivale na pojavu droge na području SJB Slunj.
KRIVIČNA DJELA PROTIV PRIVREDE
U izvještajnom periodu evidentirana su i obrađena 24 kriv. djela iz oblasti kriv. djela
protiv privrede i to 20 kriv. djela nedozvoljene trgovine, jedno kriv. djelo nesavjesnog rada u
službi, 1 kriv. djelo primanja mita i dva kriv. djela davanja mita, što je pad u odnosu prema
podacima za 1992. godinu gdje je evidentirano 38 kriv. djela.
U toku 1993. godine poduzeto je više raznih akcija na suzbijanju nedozvoljene trgovine sa
muslimanima iz zapadne Bosne, uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta oduzeta
je veća količina robe, međutim najveći broj počinilaca je prekršajno prijavljen što je u ovoj
situaciji efikasniji i operativniji način. Vrijednost oduzete robe gdje je pokrenut krivični
postupak procjenjuje se preko 60000 DM, a ukupno su prijavljena 23 lica. SJB Slunj
trenutno nema operativnog radnika stručno osposobljenog za privredni kriminalitet, što
će u narednom periodu predstavljati problem i to je potrebno uzeti u obzir u programskoj
orijentaciji za 1994. godinu.
KRIVIČNA DJELA čl. 62. do 90. KZ RSK
Prema pokazateljima za 1993. godinu nije bilo evidentiranih krivičnih djela ugrožavanja
sigurnosti ili nasilja nad građanima pripadnicima drugog naroda, narodnosti ili etničke
grupe, a također niti pojava iznuđivanja iskaza, otmice, prinude i slično.
KRETANJE I BORAVAK STRANACA
SJB Slunj je novoformirana stanica koja za sada ne rješava problematiku boravka stranaca,
jer izuzev pripadnika UNPROFOR-a na području SO Slunj ne borave strani državljani.
U tri slučaja u prostorije SJB Slunj privedeni su pripadnici UNPROFOR-a koji su
fotografirali bez potrebnog odobrenja, te su im filmovi uz potvrdu oduzeti.
POTRAŽNA DJELATNOST I POJAČANI NADZOR
U toku 1993. godine nije bilo centralnih potraga, a raspisane su 2 lokalne potrage i to
jedna je istog dana uspješno realizirana u saradnji sa SUP-om Šabac, dok je jedna lokalna
objava za vozilom UNPROFOR-a još uvijek na snazi.
– Pojačani nadzor
SJB Slunj za sada nema lica pod pojačanim centralnim i lokalnim nadzorom, a praćenja
lica za koja smo operativno zainteresirani ostvaruje se preko vođa teritorijalnih sektora i
saradničkom mrežom.
KRIMINALISTIČKO – TEHNIČKI POSLOVI
U toku 1993. godine radnici SJB Slunj izvršili su ukupno 57 uviđaja, što iznosi 50%
u odnosu prema 113 kriv. djela zaprimljenih po nepoznatom počiniocu. Prilikom vršenja
uviđaja, na licu mjesta u dva slučaja pronađeni su i fiksirani tragovi otisaka papilarnih linija
i poslani na vještačenje u Odelenje krim. tehnike Banja Luka. Kod krvnih delikata u tri
navrata na licu mjesta pronađene su ča(h)ure koje su za sada pohranjene u SJB Slunj.
U tri slučaja o događaju je putem telefona obaviješten istražni sudija OJT Vojnić koji
nije izašao na lice mjesta, a takva međugradska udaljenost i nepovezanost stvara određene
poteškoće u radu. U jednom slučaju vršena je rekonstrukcija kriv. djela ubistva koje je
zahtijevao OJT Glina.
64

Iz oblasti krvnih delikata izvršeno je 6 uviđaja, iz oblasti imovinskih delikata 18, kod
saobraćajnih nesreća 6 i kod požara i eksplozija 16 uviđaja. Osim toga izvršeno je 11 uviđaja
kod ostalih događaja, kao što su samoubistva, samoranjavanja, saobraćajne nesreće sa
materijalnom štetom i drugi događaji.
Kronični nedostatak kriminalističko – tehničke opreme djelimično je rješen putem
pomoći mještana Kordunskog Ljeskovca i Kremena zaposlenih u Njemačkoj, ali je prilikom
vršenja uviđaja vidljiv nedostatak nesesera za uviđaj, filmova, raznih praškova, četkica, folija
i drugo. U posljednje vrijeme razvijanje filmova i izrada fotografija također predstavlja
problem. Dvojica krim. tehničara za sada su sasvim dovoljno, međutim njihovo stručno
usavršavanje treba dalje nastaviti u većim centrima što također treba predstavljati zadatak za
1994. godinu.
PRIMJENA NEKIH ODREDBI ZKP-a
Osim krvnih delikata gdje se ostvaruje izvjesna saradnja sa javnim tužilaštvom u Glini,
u drugim oblastima kriminaliteta nije ostvarena saradnja. U jednom slučaju i to za kriv.
djela nedozvoljene trgovine smo pismeno obavješteni da se kriv. prijava odbacuje, a devize
oduzimaju, dok o ostalim podnešenim kriv. prijavama nismo obavješteni, niti su nam
naknadno upućeni zahtjevi za prikupljanje obavještenja u smislu čl. 151. ZKP-a.
Izvršeno je 15 pretraga stanova i drugih prostorija na temelju čl. 210. st. 1. ZKP, ali uz
prisutnost svjedoka i sastavljanje zapisnika.
Ukupno su izdane 64 potvrde o privremenom oduzimanju predmeta na temelju čl. 211.
st. 4., čl. 151. i čl. 154. ZKP vezano za podnošenje krivič. prijava i to sve bez naredbe
istražnog sudije, jer se na takav način najefikasnije mogu pronaći predmeti i osigurati dokazi.
PROTIVDIVERZIONA ZAŠTITA
SJB Slunj u svom formacijskom sastavu ima jedno odelenje koje djeluje pri SUP-u Vojnić
po pozivu u slučaju ubacivanja DTG.
Odelenje do sada nije bilo angažirano, a u slučaju potrebe bit će stavljeno u funkciju pod
jedinstvenom komandom komandira posebne jedinice milicije. Ta jedinica je u osnivanju i
ne raspolaže savremenom protiv – diverzantskom opremom.
ODNOS PREMA PRIPADNICIMA UNPROFOR-a
U toku 1993. godine nije bilo većih problema u odnosima prema pripadnicima
UNPROFOR-a, tako da se odnosi u cjelini mogu ocijeniti kao korektni.
U tri slučaja radnici SJB Slunj su intervenirali i u prostorije SJB Slunj priveli pripadnike
UNPROFOR-a zbog osnovane sumnje da su vršili fotografiranje zabranjenih zona i
objekata, kojom prilikom su im uz potvrdu oduzeti filmovi. Vojne institucije do sada nisu u
svim za fotografiranje zabranjenim zonama i objektima postavile potrebna upozorenja, što
stvara određene probleme u radu.
Pripadnici civilne policije UNPROFOR-a prijavili su tri nestanka vozila otuđenih od
strane nepoznatih lica, a operativnim radom dva vozila su pronađena i vraćena, dok jedno
vozilo nije pronađeno i za njim je raspisana lokalna objava.
Prilikom vršenja uviđaja kod težih kriv. djela obavezno se obavještava civilna policija
UNPROFOR-a koja prisustvuje vršenju uviđaja i tu je odnos veoma korektan.
Određenih problema sa pripadnicima poljskog bataljona UNPROFOR-a u Slunju bilo
je iz razloga što su građanima bez odobrenja nadležnih organa omogućili telefoniranje u
inozemstvo, ali rješavanje te problematike je u toku. Osim smrtnih i drugih hitnih slučajeva
za sada se telefoniranje od UNPROFORA zabranjuje.
65

JAVNI RED I MIR
U navedenom periodu stanje javnog reda i mira na području koje pokriva SJB Slunj je
zadovoljavajuće.
Nije bilo narušavanja javnog reda i mira u većem obimu, već se radi o svađama,
neovlaštenom pucanju iz vatrenog oružja na javnim mjestima, a u manjoj mjeri o drskom
ponašanju.
Podnešeno je u 1993. godini 103 prekršajne prijave i prijavljeno je 127 lica.
VRSTA PREKRŠAJA
– drsko ponašanje
– tuča na javnom mjestu
– neovlaštena pucnjava
– svađa i vika
– prelazak ilegalni državne granice
– Zakon o ličnom radu

Broj prekršaja
1
5
2
8
2
85

Broj prijavljenih lica
2
10
2
14
7
92

REGULIRANJE I KONTROLA SAOBRAĆAJA NA CESTAMA
Područje saobraćajnog sektora SJB Slunj prelaze magistralne ceste Zagorje, Slunj, Plitvice
i Grabovac, Vaganac, regionalne ceste Slunj – Tržić i Slunj – Cetingrad, te lokalne ceste koje
povezuju naselja na području opštine Slunj.
Stanje cesta na području saobraćajnog sektora Slunj je nezadovoljavajuće iz razloga što
su ceste dosta oštećene i na njima ima dosta udarnih rupa. Osim toga nedostaje vertikalna i
horizontalna signalizacija.
Ceste su u ovakvom stanju zbog toga što od nastanka rata, tj. 1991. godine, nije vršena
popravka niti rekonstrukcija istih.
Iz razloga što bezbednijeg saobraćaja potrebno je izvršiti popravak cesta, te postaviti
oštećene ili uklonjene saobraćajne znakove, te ocrtati središnje i rubne linije na cesti.
Na području koje pokriva saobraćajni sektor SJB Slunj dužine cesta su sljedeće:
– magistralne ceste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 km,
– regionalne ceste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 km.
Kadrovske mogućnosti SJB Slunj su takve da ne mogu obezbediti dovoljan broj radnika
za obavljanje poslova oko kontrole i regulacije saobraćaja.
Tehničke mogućnosti organa su loše iz razloga što nedostaje oprema i pribor za obavljanje
uviđaja kod saobraćajnih nezgoda, te je dosta loše stanje vozila.
Da bi se ovakvo stanje popravilo potrebno je pribaviti dovoljan broj “STOP” tablica sa
ličnim izvorom svjetlosti, lampe jačeg kapaciteta za osvjetljavanje većeg prostora, komplet
saobraćajnih znakova koji se koriste za obezbeđenje lica mjesta, pribor za izradu skica lica
mjesta, u što se ubrajaju: cestovni krivuljari, ravnala, trokuti, razmjernik, rotring pera, paos
papir i tuš. Osim toga potrebno je pribaviti fotoaparat sa blicom i baterijom, te ostali pribor
koji je potreban u tu svrhu.
Saobraćajno odelenje je bilo formirano u 12. mjesecu 1992. godine, ali zbog agresije
Hrvata na RSK 22. 01. 1993. godine zbog odlaska ljudstva na benkovačko ratište, a isto
tako velika angažiranja milicije u suzbijanju nedozvoljene trgovine / šverca / sa muslimanima
zapadne Bosne, odelenje se rasformiralo i do danas nije formirano radi nedostatka ljudstva.
U 1993. godini na području koje pokriva SJB Slunj evidentirano je 24 saobraćajnih
nezgoda, od toga 4 teške nezgode u kojoj su dva lica smrtno stradala i 2 teško povređena.
66

Najčešći uzroci kod prometnih saobraćajnih nezgoda su neprilagođena brzina uvjetima
i stanju puta.
KONTROLA PROMETA PREKO DRŽAVNE GRANICE
Područje koje pokriva SJB Slunj ima jedan granični prijelaz, Maljevac, na kojem službu
vrše radnici SJB Krnjak – Tušilović, te nismo upoznati sa problematikom na graničnom
prelazu.
KRIPTOZAŠTITA
Ova Stanica javne bezbednosti Slunj u toku 1993. godine nije popunila radno mjesto
kriptozaštite.
ZAŠTITA OD POŽARA
U navedenom vremenskom periodu evidentirano je 15 podmetanja požara stambenih
objekata vlasništvo lica hrvatske nacionalnosti koji su napustili područje RSK-e.
UPRAVNI POSLOVI
U Stanici javne bezbjednosti Slunj u toku 1993. godine obavljani su poslovi vezani
za: putne isprave, nabavljanje, držanje i nošenje oružja, državljanstvo, vozačke dozvole,
registracije vozila, lične karte i ostali upravni i opći poslovi.
Kako je zgrada SJB Slunj u toku ratnih dejstava zapaljena, u njoj je uništena sva arhiva
vezana za vozačke dozvole i saobraćajne dozvole, pa se susrećemo sa problemima koji ne prate
ostale SJB na našem području. Uz veoma mali broj izvršilaca i na malom i neadekvatnom
poslovnom prostoru, te uz nedostatak odgovarajućih mašina, aparata i pomagala, ova SJB i
radnici koji rade opće i upravne poslove izvršili su slijedeće poslove:
– Putne isprave
Ova SJB u toku 1993. godine izdala je 45 suglasnosti za izdavanje putnih isprava naših
građana, koji su putne isprave izradili na području Jugoslavije.
– Nabavljanje, držanje i nošenje oružja
Poslovi oko izdavanja odobrenja za nabavku oružja, municije i eksploziva koje obavlja
Stanica javne bezbjednosti Slunj u toku 1993. godine izgleda ovako:
– podnešeno zahtijeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39,
– izdato odobrenja za nabavku oružja . . . . . . . . . 32
– odbijeno zahtijeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2,
– u postupku zahtijeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11,
– izdato oružanih listova . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19,
– zamjena oružnih listova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.
Što se tiče registracije u 1993. godini registrirano je i to:
– pištolja – revolvera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15,
– lovačke puške . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5,
– lovački karabin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.
Problemi koji se javljaju po pitanju oružja jesu nedostatak određenih registara, jer do
danas nismo dobili potreban broj registara za izdavanje odobrenja za nabavu oružja, registar
za izdavanje oružnih listova, te registar za izdavanje municije i eksploziva, već se koriste
pomoćni registri. Smatramo da bi navedene registre trebalo u što skorije vrijeme odštampati
i dostaviti na upotrebu.
67

Problemi registracije oružja koje su građani pronašli ili su ga zarobili u toku ratnih
dejstava, gdje navedeno oružje smatraju ratnim plijenom, ova SJB nije dobila potrebno
uputstvo od MUP-a Knin kako postupati sa ovakvim zahtjevima građana. Ova stanica javne
bezbjednosti nije imala u toku 1993. godine niti jedan pismeni zahtjev za legalizaciju takvog
oružja, već su se građani usmeno obraćali. Smatramo da bi bilo potrebno donijeti određena
uputstva radi boljeg i ažurnijeg rješavanja zahtijeva za registraciju ovakve vrste oružja.
Što se tiče izdavanja odobrenja za nabavu municije, ova SJB Slunj u toku 1993. godine
nije izdala niti jedno odobrenje, a isto tako nije izdala niti jedno odobrenje za nabavu
eksploziva.
– Državljanstvo
Poslovi vezani uz državljanstvo su manjeg obima, a do sada SJB Slunj riješila je dva
zahtjeva otpusta iz državljanstva. Razlog nerješavanja državljanstva jeste taj, što do sada nije
rješeno pitanje državljanstva u RSK. Međutim, treba po organizacionoj šemi odrediti tko
će raditi te poslove, da li SJB ili sekretarijati, jer se već sada pokazalo da zahtjevi za otpust iz
državljanstva se dugo ne rješavaju upravo zbog toga što nije precizirano tko će posao raditi.
Mišljenja smo da to treba biti isključivo u nadležnosti SJB kako bi predmeti bili ažurnije
riješeni.
– Vozačke dozvole
– podnešeno zahtijeva i izdato
vozačkih dozvola u 1993. g . . . . . . . . . . . . . . . 260
Već smo u početku naveli da su poslovi oko izdavanja vozačkih dozvola u SJB Slunj
specifični, jer smo jedina SJB koja je ostala bez arhive, pa je nužno oformiti nove dosjee
vozača. Mnogi vozači u toku ratnih dejstava ostali su bez vozačkih dozvola, pa je to još jedan
dodatni problem koji bi trebalo rješiti na nivou MUP-a.
– Registracija vozila
– U toku 1993. godine registrirano . . . . . . . . . 262,
– produženo registracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . 430.
Poslovi oko registracije motornih vozila su isto tako problematični što nije sačuvana
arhiva – kartoteka, pa je to jedan od dodatnih problema kada se gubi trag vozilima i njihovo
praćenje. Počinjemo od formiranja novih dosjea vozila kao i kartoteke vozila. U više navrata
potraživali smo kartone za vozila koje nismo do danas dobili. Nemoguće je pratiti vozila bez
kartoteke, a sve je veća potreba traganja za ukradenim vozilima. Sva tehnička oprema koju
je posjedovala SJB Slunj ukradena je i uništena tokom ratnih dejstava, tako da kompjuter
koji je sadržavao sve podatke o vozilima nestao je iz SJB.
Registraciju poljoprivrednih traktora, motora i ostalih vozila nismo u ovoj godini vršili
zbog toga što nismo dobili tablice za registraciju istih.
– Poslovi matičarstva i ličnog imena nisu ni rađeni u SJB Slunj, već u opštini Slunj, a do
danas nismo dobili uputstvo da bi se radilo kod nas. Poznato nam je da su građani tražili
promjenu imena ili prezimena, ali nisu podnosili zahtjeve.
– Jedinstveni matični broj građana za RSK za područje Korduna isključivo radi SUP
Vojnić zbog kompjutera. To je za nas još jedan dodatni problem, što građani moraju više
puta dolaziti sa sela u Slunj da bi rješili svoje građanske obaveze, ili su prinuđeni u slučaju
hitnosti sami odlaziti u Vojnić.
68

– Poslovi vezani za udruženje građana nisu započeti u SJB Slunj, jer nije došlo uputstvo
tko radi te poslove, pa smo imali u toku godine jedan slučaj registracije udruženja građana,
a registraciju je provela opština Slunj.
Lična karta, prebivalište i boravište građana
– izdato ličnih karata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396,
– prijava prebivališta u SO Slunj . . . . . . . . . . . 200,
– odjava prebivališta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26,
– prijava i odjava boravišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7,
– zahtjevi za iselenje iz RSK . . . . . . . . . . . . . . . . 13.
Izrada ličnih karata je ove godine vršena u većem obimu zbog izmjena lične karte. Zbog
nedostatka mašine za pričvršćivanje slika na ličnoj karti, te nedostatka kompjutera, prisiljeni
smo lične karte slati u SUP Vojnić na doradu, što i SUP-u Vojnić i SJB Slunju čini dodatne
probleme.
– Stalno nastanjene strance nismo imali u SJB Slunj, ali smo imali 13 zahtijeva građana
za iselenje u Hrvatsku kojima zahtjev nije rješen dosta dugo vremena, a uglavnom se radi o
starijim i bolesnim licima.
Ova SJB Slunj u toku 1993. godine izdala je raznih uvjerenja i potvrda građanima 248.
Potvrde su najčešće izdavane građanima koji su selili u Republiku Srbiju radi selidbe njihove
imovine.
Sve navedene poslove, te poslove vođenja blagajničkog poslovanja, obračuna ličnih
dohodaka, otpreme pošte, vode dva referenta i dva daktilografa. Mišljenja smo da se hitno
mora nešto učiniti na popuni radnih mjesta kako bi poslovi bili ažurni i efikasniji.
STRUČNO OBRAZOVANJE
U toku 1993. godine 2 radnika su završila kurs za krim. tehničara, a 5 milicionara
pripravnika je završilo tečaj u Golubiću.
Što se tiče obuke rezervnog sastava milicije, povremeno se održava teoretska nastava.
KADROVSKI POSLOVI
Brojno stanje SJB Slunj na dan 31. 12. 1993. godine izgleda ovako: 28 aktivnih ovlaštenih
službenih lica, 9 pripadnika rezervnog sastava milicije i 6 neovlaštenih radnika. Navedeno
brojno stanje u svakom slučaju nije zadovoljavajuće i najozbiljnije treba uzeti u razmatranje
kadrovsku problematiku, te navedenu stanicu pokušati popuniti sa odgovarajućim brojem
ovlaštenih službenih lica, kao i neovlaštenih osoba koji obavljaju upravne poslove. Kod
upravnih poslova nismo vršili popunu radnih mjesta po sistematizaciji iz razloga što nismo
imali adekvatan prostor da potrebne radnike razmjestimo kako bi mogli nesmetano obavljati
svoje poslove, ali čim se izvrši rekonstrukcija stanice navedeni radnici biti će primljeni i
raspoređeni po sistematizaciji radnih mjesta. Kod ovlaštenih službenih lica također imamo
problema oko popunjavanja radnih mjesta gdje je predviđena viša i visoka stručna sprema,
jer za sada takovih profila radnika nemamo, ali ćemo ubuduće i to pokušati rješiti na
zadovoljavajući način.
TEHNIČKA I MATERIJALNA OPREMLJENOST
Od tehničko materijalnih sredstava u SJB Slunj sada su u upotrebi: jedno teretno vozilo
“Tam 110”, putnički automobil “Zastava 101” 5 komada, “Jugo 55” 2 komada, “Zastava
128” 1 komad, “Golf ” dizel 1 komad, specijalno vozilo marica “Renault” 1 komad, “Lada
Niva” 1 komad.
69

Od sredstava veze posjedujemo 4 male prenosne stanice UKV […]44 i 2 komada stanica
“RIZ” 4800.
Što se tiče opreme uniforme i oružja trenutno imamo dovoljno uniforma i oružja.
Nedostaju nam sredstva za vezivanje lisice i gumene palice za sve radnike.
Od tehničkih pomagala nedostaje nam skoro sve:
– terminal, teleprinter, električno računalo, dvije električne pisaće mašine, oprema za
laboratorij za krim. tehniku, 4 telefona, komplet automehaničarskog alata sa dizalicama,
potrebne bušilice za izradu ličnih karata i pasoša, kao i kutija za uzimanje otisaka papilarnih
linija.
POSLOVI TELEFONSKO – TELEGRAFSKIH VEZA
SJB Slunj trenutno koristi telefonske veze koje su u dosta lošem stanju i često dolazi do
prekida telefonskih veza, tako da sve razgovore koje moramo obaviti telefonskom redovnom
linijom nismo u mogućnosti obaviti već koristimo vojnu centralu preko vojnog poligona,
koja nas po potrebi dalje prespaja. Teleprinterske veze do sada nisu uspostavljene, a niti
stanica raspolaže sa teleprinterom koji bi eventualno u skorije vrijeme proradio. UKV veze
također ne funkcioniraju jer nije uključen repetitor.
OBRAMBENE PRIPREME
Radnici SJB Slunj u toku 1993. godine direktno su bili uključeni u ratna dejstva ukupno
40 dana, a bila su uključena 64 radnika. Krajem 1. i 2. mjeseca 1993. godine na južno –
dalmatinskom ratištu u trajanju od 30 dana u tri grupe bilo je ukupno 54 radnika SJB
Slunj.
Polovinom 9. mjeseca 1993. godine nakon eskalacije ratnih dejstava na Kordunu, u
formacijski sastav 13. pješadijske brigade bilo je uključeno 1 odelenje SJB Slunj, odnosno
10 radnika u trajanju od 10 dana.
U toku 1992. i 1993. godine ukupno su poginula – umrla 3 radnika SJB Slunj i to
Bunčić Željko, koji je učestvovao u akcijama oslobođenja “Koridora” u Republici Srpskoj
gdje je i poginuo, dok su dvojica radnika i to Bjeljac Ranko i Pilja Ilija umrli prirodnom
smrću.
Bjeljac Ranko i Pilja Ilija umrli su prirodnom smrću, međutim njihovu smrt treba
usko povezati sa ratnom psihozom i situacijom u kojoj se nalazimo, jer i izlječive bolesti
se iskompliciraju i postanu neizlječive, tako da se i Bjeljac Ranko i Pilja Ilija po našem
mišljenju mogu smatrati žrtvama rata.
Za vrijeme ratnih dejstava na južno – dalmatinskom ratištu polovinom 2. mjeseca 1993.
godine, ranjen je načelnik SJB Slunj Klipa Ljuban, što predstavlja i ukupan broj ranjenih
pripadnika SJB Slunj.


Prijepis, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1068 – 2.

44

Nečitko u izvorniku.

70

NAČELNIK
Ljuban Klipa

14

1994., siječanj 15.
Knin
Odluka ministra obrane RSK, kontraadmirala Dušana Rakića, kojom se zabranjuju
troškovi na teret sredstava za financiranje MO RSK u svrhu reprezentacije
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ODBRANE
Broj: 01 – 118 – 1
Knin, 15. 01. 1994.
Na osnovu člana 299. stav. 2. Zakona o Srpskoj vojsci Krajine (“Službeni glasnik RSK” br.
2/93), a zbog izuzetnih poteškoća u mat. i financijskom obezbeđenju Ministarstva odbrane
RSK i Srpske vojske Krajine, d o n o s i m
ODLUKU
1. Zabranjujem stvaranje rashoda na teret sredstava odobrenih za finansiranje MO RSK
na ime reprezentacije / pića, kava, ručkovi i slično /, svim licima na dužnosti u MO RSK i
upravama MO.
2. Zabranjujem priznavanje i isplatu troškova pića, jela, telefonskih i drugih usluga, osim
troškova prenoćišta – smeštaja / uključujući i doručak, ako se obavezno naplaćuje uz smeštaj
/, po računima hotelsko – ugostiteljskih organizacija prilikom obračuna i isplate naknade
za službeno putovanje. Ako se na službenom putovanju koristi pansion ili polupansion
priznaju se stvarni troškovi pansiona, odnosno polupansiona i 20% dnevnice – ako se
koristi pansion, odnosno 40% dnevnice – ako se koristi polupansion.
3. Izuzetno, priznavanje ograničenih troškova iz tačke 1. i 2. ove odluke može se vršiti samo
po mome odobrenju.
4. Sa odredbama ove odluke upoznati sva lica na službi u MO RSK i upravama MO.
5. Ova odluka se primjenjuje od dana donošenja.
NK / ŠR
Dostavljeno:
– MO RSK,
– upravama MO M. P. 45 M I N I S T A R
– arhiva. kontraadmiral
Dušan Rakić (v. r.)
Izvornik, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A-030-5.

45

Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo odbrane, Knin.

71

15

1994., siječanj 16.
Okučani
Dopuna žalbe Dragana Vlaisavljevića iz Okučana upućena zapovjedniku 18. korpusa SVK
pukovniku Milanu Čeleketiću, kojom se zahtijeva Vlaisavljevićevo puštanje iz KPD-a Stara
Gradiška te se navode detalji njegova dotadašnjeg ratnog puta
DRAGAN VLAISAVLJEVIĆ
OKUČANI, N. Vujasinović 12.
Dopunu žalbe,
dostavlja
KOMANDI 18. KORPUSA
– na ličnost k – danta, pukovnika
Čeleketić Milana –
Naredbom br. 18 – 19 k – danta VP 9162 Okučani od 12. 01. 1994. godine izrečena
mi je disciplinska kazna 180 (stoosamdeset) dana vojničkog zatvora sa obrazloženjem da
sam počinio disciplinski prestup iz člana 179. tačka 3. Zakona o službi u SVK. Takođe u
obrazloženju je naznačeno da je disciplinski prestup dokazan prijavom patrole vojne policije
VP 9162 Okučani i mojim priznanjem.
U blagovremeno ostavljenom roku na navedenu naredbu izjavio sam žalbu u kojoj sam
detaljno obrazložio sled događaja od 04. 01. 1994. godine do 11. 01. 1994. godine kada
sam priveden od strane patrole vojne policije u KPD St.46 Gradiška.
Ovom prilikom bi detaljnije obrazložio svoj rad od izbijanja sukoba u z.47 Slavoniji do
privođenja:
– po izbijanju sukoba u z. Slavoniji, u saglasnosti sa načelnikom štaba NO Gradiška Pucar
Boškom organizovao sam sa kap. I klase Grujičić Milutinom ISTURENI ŠTAB TO
OKUČANI gdje smo obavljali sledeće poslove:
– naoružavanje, oblačenje, pripremanje ljudstva i prebacivanje preko Mlake u z. Slavoniju,
– prihvatanje – materijalno obezbeđivanje i upućivanje svih dobrovoljačkih odreda i
pojedinaca (“Vukovi sa Vučjaka”, Odred Save Ostojića, dobrovoljaca iz Srbije i sl.) u z.
Slavoniju,
– uspostavljanje i održavanje (danonoćno) svih radio veza u trokutu Okučani – Mlaka –
Gradiška, te prenošenje naređenja, obavijesti za Banja Luku i Beograd,
– neprestana veza sa CVOJ Banja Luka – Bihać – Beograd radi davanja svih potrebnih
podataka o upotrebi helikoptera i lokaciji za spuštanje, te koridora za prolaženje,
– davanje svih potrebnih informacija pukovniku Džubiću48 radi utvrđivanja ciljeva za
avione i ostala dejstva,
– svakodnevno davanje istih podataka u isturena komandna mjesta (pukovnik Simić
Ratomir i Simić Novica),
– kompletno kontaktiranje – organizovanje dolazaka i izvještavanje sa područja z. Slavonije
(TV i radio i sve novinske kuće),
46
47
48

Stara.
Zapadnoj.
Priređivači nisu utvrdili ime.

72

– svakodnevno kontaktiranje sa svim bolnicama i medicinskim ustanovama (VMA
Beograd, MC Banja Luka, Gradiška) gdje su se nalazili naši ranjenici, radi praćenja liječenja
i oporavka i slanje izvještaja komandi Štaba TO Okučani,
– prihvatanje i organizovanje boravka svih pojedinaca koji su dolazili na područje z.
Slavonije (političara, aktivnih i rez. oficira, predstavnika SPC, Udruženja Srba i opštinskih
delegacija),
– organizirano prihvatanje izbjeglica preko Mlake (organizovanje prevoza na relaciji Međeđa
– Banja Luka) i praćenje njihovog upućivanja u Republiku Srbiju,
– organizacija prihvatanja izbjeglica sjeverno od Pakraca do Podravske Slatine, kada sam sa
VP i redovnom policijom Gradiška i Banja Luka nekoliko dana radio na prebacivanju istih,
a poslije više od mjesec dana na dobijanju i davanju informacija gdje se ko od izbjeglica
nalazi,
– do odlaska kIk Grujičić Milutina u Banja Luku radio sam na pripremi i organizaciji prvih
razmjena ranjenika i poginulih u rejonu Srbac – Davor, gdje smo dobili naše ranjenike
liječene u Pakracu, a što je dugo vremena bio prioritetan zadatak,
– radio sam na informativnom djelovanju sa Udruženjem Srba, te Crvenim krstom
Jugoslavije i Vojvodine, te sa sveštenicima Ivišević Boškom iz Medara, ocem Radovanom iz
Gradiške, a po pitanju upućivanja potrebne pomoći izbjeglicama,
– radio sam na neprestanim kontaktima i prihvatao delegacije Vlade Banja Luke i svih
ostalih opština po Republici Srpskoj i Srbiji,
– bio sam ovlašten od strane k – danta TO Okučani, a radi odlazaka u vojne komande i
institucije, a radi ostvarivanja zahtjeva TO Okučani,
– takođe sam otvorio deviznu štednu knjižicu u PBS Gradiška, na koju su pristigle dvije
devizne uplate (jedna od Mirić Dušana iz Kanade, a druga iz SR Njemačke), obe uplate su
upisane i tako upisane predane u Opštinu Okučani predsjedniku Opštine Vitez Milutinu.
Opunomoćenici za dizanje uplata sa knjižice bili smo ja i kIk Grujičić Milutin, i za to
vrijeme na knjižicu su stigle samo dvije uplate.
– takođe otvorena je i dinarska štedna knjižica (opunomoćenici smo bili ja i kIk Grujičić
Milutin), izvršena jedna uplata Vlade Banja Luke za potrebe novih tabli Okučani,
– radio sam na izdavanju dozvola za prelazak preko mosta na rijeci Savi (dnevno se izdavalo
i preko 300 dozvola),
– za cijelo vrijeme radio sam na izuzimanju opreme, oružja i municije po svim skladištima
banjalučkog korpusa, pa i iz Srbije, sa vlastitom organizacijom utovara i prevoza,
– radio sam na izradi reklamnog materijala za uniforme vojske i milicije z. Slavonije.
Sve ove nabrojane poslove radio sam zajedno sa kIk Grujičić Milutinom u periodu od 15.
08. 1991. godine do sredine aprila 1992. godine, kada je kompletna dokumentacija o radu
predana Opštini Okučani predsjedniku Opštine Vitez Milutinu.
Polovinom aprila, po predaji dokumentacije isturenog štaba TO Okučani Opštini Okučani,
na poziv sada pokojnog poručnika Veljka Milankovića, tada k – danta “Vukova sa Vučjaka”,
odlazim na Vučjak gdje obavljam dužnost pomoćnika za informacije i propagandnu
djelatnost i sa jedinicom sam prošao sva ratišta na “Koridoru”, a po oslobađanju “Koridora”
sa jedinicom sam bio na gradačačkom ratištu.
U septembru mjesecu 1992. godine uz suglasnost poručnika Milanković Veljka odlazim
u Bugarsku, radi pripreme izvođenja vitalnih poslova – dobijanju licence bugarskog
ministarstva za vanjsku trgovinu za izvoz nafte i naftnih derivata za Republiku Srpsku i
Srpsku Krajinu.
73

Po uspješnom obavljanju toga posla i pribavljanju potrebnih licenci 24. 12. 1992. godine
ponovo dolazim u z. Slavoniju, gdje boravim do 20. januara 1993. godine. U tom periodu
obilazim sve institucije u Okučanima (vojne – političke), gdje ne dobijam nikakva zaduženja,
a između ostalog odlazim u UNPROFOR i u mandatu šefa za z. Slavoniju Fišera49 i od
gđice Grunrung dobivam potvrdu da su Okučani pod kontrolom UNPROFOR-a, što je
stvorilo mogućnost prihvatanja roba iz inostranstva u z. Slavoniju (Okučane) u tranzitu
preko Republike Srbije. Kako u Okučanima nisam dobio nikakva zaduženja, niti sam dobio
poziv da se javim u vojsku, ponovo odlazim u Bugarsku radi nastavka započetih poslova i
dobivam radnu vizu koja važi do 30. 04. 1994. godine.
Posrednim putem preko firmi u Srbiji, a nakon što sam uspio dobiti rješenje od Komiteta
za sankcije, organizujem i upućujem u područje z. Slavonije robu široke potrošnje (so, šećer,
prašak), kao i vojnu opremu – vojničke čizme, s napomenom da je mojim posredstvom, a
preko preduzeća “Nada” Okučani, uveženo preko 1.400 pari čizama.
Prilikom razgovora sa majorom Babcem50 dogovorio sam se da uputim novu pošiljku
vojničkih čizama, što se obavezujem da realizujem odmah po povratku u Bugarsku, s
napomenom da sam uspio ugovoriti isporuku 5.000 pari vojničkih čizama, što daje
mogućnost obezbeđenja vojničke opreme i za druge jedinice. Osim toga spreman sam
pomoći jedinice 18. korpusa uvijek i u skladu sa mojim mogućnostima.
Ujedno molim da riješite i moj zahtjev za privremeno oslobađanje iz ratne jedinice, a radi
odlaska na rad u Bugarsku za vrijeme trajanja radne vize – to znači do 30. aprila 1994.
godine, do kojeg datuma sam se spreman ponovo javiti u svoju jedinicu, a u međuvremenu
obezbjediti pomoć, kako je to već gore naznačeno.
Na osnovu gore izloženog predlažem kao i u žalbi od 14. 01. 1994. godine, tj. da se naredba
stavi van snage i da mi se odobri odlazak na rad u Bugarsku.
KPD St. Gradiška, 16. 01. 1994. godine
Podnosilac žalbe
Dragan Vlaisavljević, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 596.

16

1994., siječanj 18.
Izvadak iz dnevnika Save Radoševića u kojem opisuje situaciju na privremeno okupiranom
teritoriju Zapadne Slavonije i RSK u cjelini, kao i tijek pregovora o prekidu ratnih sukoba u
BiH vođenih u Ženevi
Utorak, 18. 01. 1994.
Jutros odlaze Jelena i Tanja. Kažu da im je bilo ugodno i da smo im baš pravi prijatelji.
Naš narod kaže: siromašan čovjek daje sve od sebe, bolje rečeno sve što ima. Eto, takvi smo
i mi. Danas još imaju posla i u Rajiću, pa će vjerovatno otići do Jeleninog rođaka – on je
Gerald Fischer.
Stevo.

49 �
50 �

74

liječnik specijalista pedijatar u bolnici u Gradiški n/S,51 da kod njih prespavaju pa bi u
četvrtak dalje za Beograd.
Palo je noćas i snijega. Pobijelio je – palo ga je oko pet centimetara, ali je put čist.
Danas u 13 sati počeli su razgovori u palati nacija u Ženevi o krizi u Bosni, o srpsko –
hrvatskim odnosima.
Prilikom slijetanja na ženevski aerodrom došlo je do kvara na oba dva lijeva točka na
avionu kojim je dolazio predsjednik Milošević52 i Karadžić.53
Po dolasku, predsjednik Milošević je rekao da je srpska strana ispunila svoje obaveze, na
muslimanskoj je strani da ispuni svoje i mirovni sporazum može biti potpisan.
Mi smo iskazali svoju opredijeljenost za mirovni proces i želimo da ga uspješno završimo,
izjavio je predsjednik Crne Gore Momir Bulatović. Skidanje sankcija je uslov sa srpske
strane da se potpiše mirovni sporazum – to je u korpusu mirovnog sporazuma. Ne možemo
više vjerovati na riječ i obećanja rekao je predsjednik Bulatović.
Novina je što hrvatsku stranu u ime Republike Herceg Bosne u razgovorima zastupa
Mile Akmadžić umjesto Mate Bobana.
Danas mi je bio težak dan. Pokušao sam montirati metalni prihvatnik za bravu na
vratima, ali su mi tri vijka pukla – nisam imao s čim izvršiti kvalitetno predbušenje, drvo
je tvrdo (jasen) i došlo je do pucanja. Sad bi mi trebao vidija borer i ručna bušilica da to
izbušim.
Navečer, pred sami mrak, došao je Dragan Kolundžić sa još dvojicom momaka po kola
(nabraja Dragan da je to naredio Zoran,54 da je tamo i Dobrijević55 i Fadil56 – valjda time
hoće da naredbu učini zastrašujućom i po mene ozbiljnijom u koliko bi se ja protivio da
ih predam). “Stojadin” je star – može on još da ide, za “Ladu” ja ne mogu osigurati gorivo,
ali mi je žao tih vozila jer znam da će to oni brzo raskupusiti. Pozajmili su od Ćuće iz
daruvarskog odreda točkove i odšlepali sa Pincom57 “stojadina” i rekli da će sutra doći po
“LADU NIVU”.
Zajedno sa Dželajlija Brankom slušam na Radiju “Zapadna Slavonija” izlaganja, valjda
članova nekakvog izbornog štaba Milana Martića za područje Srpske oblasti Zapadne
Slavonije: Prodanović Milorada – Cape, Milana Mrzić, Steve Ratković, Zorana Miščević,
Dragana Dobrojević i još jednog kome nisam glas prepoznao.
Pljuju li pljuju i mnoge neistine govore. Zastupnik “višeg srpskog interesa” se pita kako
se može glasati za čovjeka koji je odgovoran za egzodus zapadne Slavonije. Pazi molim te –
odgovoran Babić,58 a mi bili Autonomna oblast Zapadna Slavonija bez ikakvog, odnosno
ikakve formalno pravne povezanosti sa tadašnjom Republikom Srpskom Krajinom. Istina,
neke opštine (mislim da su to bile Pakrac i Daruvar) donijele su i odluke o pripajanju
RSK, na našem području brdski dio stanovništva izjasnio se pored kulturne i za političku
autonomiju, ali to i formalno nije provedeno. Gospodin Dobrojević zaboravlja da je
on ispred mjesnog ureda Voćin pozvao narod da se pakuje i da ide pravac Banja Luka.
Misli se na Bosansku Gradišku.
Slobodan.
53
Radovan.
54
Miščević.
55
Dragan.
56
Krupić.
57
Misli se na vojno vozilo tipa “Pinzgauer”.
58 �
Milan.
51 �
52 �

75

Zaboravlja da je Vukelić59 bio predsjednik najvišeg organa vlasti na području zapadne
Slavonije – predsjednik Narodne skupštine Autonomne oblasti Zapadna Slavonija. Oni su
valjda za sva vremena i od svakog dobili oprost za sve svoje neurađene poslove i za sve
odgovornosti po sudbinu srpskog naroda zapadne Slavonije.
Zoran Miščević misli da će pod predsjedavanjem gospodina Martića prošetati se
Viroviticom, Podravskom Slatinom, što znači vojno osloboditi i preostalo područje zapadne
Slavonije.
Srijeda, 19. 01. 1994.
Savezna Republika Jugoslavija i Republika Hrvatska danas su u 14,10 sati potpisale
zajedničku izjavu o daljoj normalizaciji odnosa, kako kaže ministar vanjskih poslova SRJ
Vladislav Jovanović, koji je ispred jugoslovenske vlade potpisao izjavu da je to dokument od
značaja jer sankcioniše nastojanja ka normalizaciji odnosa između dvije države.
Potpisivanju su prisustvovali predsjednici Milošević, Bulatović, Karadžić i Tuđman.60
Ispred hrvatske strane izjavu je potpisao predsjednik, odnosno p. predsjednik Vlade Mate
Granić. Što se tiče ostalih rezultata pregovora između tri zaraćene strane u Bosni, Britanci
smatraju da je jaz između pregovarača velik i da se neće moći prevazići. Srbi su učinili i na
ovom mirovnom razgovoru određene ponude, ali sa njima muslimani nisu zadovoljni.
Ni između hrvatske ni muslimanske strane nisu postignuti sporazumi po pitanju
teritorijalnih razgraničenja. Muslimani svojim teritorijalnim zahtjevima smanjuju hrvatski
teritorij na nekih 12%, traže gotovo cijeli prostor srednje Bosne i izlaz na more uz obalu
Neretve. Na ove zahtjeve hrvatska strana diplomatski izjavljuje da je bar došlo do jasnih
teritorijalnih zahtjeva muslimana i da se sada bar mogu utvrditi sporni teritoriji.
Francuska se saglasila da se sa dužnosti glavnog komandanta mirovnih snaga u Jugoslaviji
povuče general ŽAN KOT.61
U Petrinji promotivni skup Milana Martić. U izbornom štabu koji će večeras govoriti
na ovom skupu nalaze se novinar Stanko Bjelica, ministar za fizičku kulturu u Vladi SRJ,
Zoran Bingulac, Borislav Mikelić, načelnik banijskog korpusa pukovnik Stanko Letić.
Narodna volja – demokratska i slobodna biće pretvorena u privolu.
Za tu privolu pomagao je izgleda i sam Babić i njegov izborni štab svojim neodmjerenim
izjavama da je Radovan Karadžić samo strani državljanin, da veze između Republike Srbije
i Republike Srpske Krajine postoje samo autobusne…, pomogao je da ga se tuče vlastitim
riječima.
Strani izvještači na udarnim mjestima svojim informativnih glasila javljaju da je između
SRJ i RH postignuta suglasnost da se pristupi mirovnim načinom procesu normalizacije
odnosa. Talijani smatraju da je mir u Bosni sve dalje, posebno što su muslimanske snage
ohrabrene najnovijim uspjesima na području srednje Bosne. Srbi i Muslimani spremaju
oružje.
Politika zapada prema Bosni je krahirala, smatraju Englezi. Da li će engleskih 2.400
pripadnika mirovnih snaga ostati u Bosni mora se odlučiti u narednih petnaest dana,
odnosno pet sedmica. Muslimani su bolje naoružani zahvaljujući kršenju embarga o uvozu
oružja, izjavio je dosadašnji belgijski general Fransis Brikmon,62 koji kaže da su muslimani
Veljko.
Franjo.
61 �
Jean Cot.
62 �
Francis Briquemon.
59 �
60 �

76

ocijenili da na taj način mogu promijeniti situaciju u svoju korist ohrabreni novim uspjesima
u srednjoj Bosni. Interesantno je da ovako iskrene i poštene izjave komandanti mirovnih
snaga daju tek kad odu sa dužnosti komandanta mirovnih snaga.
Njemačka priprema da do 30 aprila `94. u Hrvatsku vrati sto hiljada izbjeglica.
U naseljima u graničnom pojasu sa Hrvatskom u Sloveniji je nekoliko stotina Hrvata
dobilo otkaze, čak i oni koji su pred mirovinom. Ovo je rezultat sve zategnutijih odnosa
između ove dvije zemlje.
Do sada je u južnoj Kaliforniji od posljedica zemljotresa poginulo 42 lica, preko tri
hiljade ih je povrijeđeno.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 596.

17

1994., siječanj 19.
Vukovar
Zapovijed Uprave PJM MUP-a RSK upućena zapovjednicima PJM u SUP-ovima
Knin i Okučani kojom se zahtijeva upućivanje određenog dijela ljudstva pod njihovim
zapovjedništvom na vršenje zadatka u istočnu Slavoniju i zapadni Srijem
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA POSEBNIH JEDINICA MILICIJE ŠIFRIRANO “DX”
DEPEŠA BROJ: 056 / 94
VUKOVAR, 19. 01. 1994. GODINE
SUP-A K N I N
M. P.63
(KOMANDIRU PJM)
SUP-A O K U Č A N I
(KOMANDIRU PJM)
NA OSNOVU NAREDBE MINISTRA UNUTRAŠNJIH POSLOVA REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE – UPRAVA POSEBNIH JEDINICA IZVRŠAVA ODREĐENE
POSLOVE I ZADATKE IZ DJELOKRUGA RADA OUP-A, U SARADNJI S MUP-A
REPUBLIKE SRBIJE, A NA TERITORIJU ISTOČNE SLAVONIJE I ZAPADNOG
SREMA.
OBZIROM DA CJENIMO DA SU POSTOJEĆE SNAGE PRIPADNIKA MILICIJE
NEDOVOLJNE ZA IZVRŠENJE OVOG ZADATKA
NAREĐUJEM
1. SUP-A OKUČANI IZ SASTAVA PJM ODABRATI 30 PRIPADNIKA I STAVITI U
GOTOVOST ZA IZVRŠENJE OVOG ZADATKA.63

Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac, broj: 08 – 05/1 – 352/1 – 94., primljeno 19. 1. 1994.

77

2. SUP-A KNIN IZ SASTAVA PJM ODABRATI 10 PRIPADNIKA I STAVITI ODMAH
U GOTOVOST ZA IZVRŠENJE.SVI PRIPADNICI TREBA DA BUDU OPREMLJENI:
– DUGIM I KRATKIM NAORUŽANJEM,
– GUMENA PALICA,
– SREDSTVA ZA VEZIVANJE,
– BATERIJSKA LAMPA,
– PANCIR KOŠULJA (KOLIKO IH IMA),
– KOMBINEZON SVEČANI,
– CIVILNO ODELO,
– TRENERKA I PATIKE,
– PRIBOR ZA LIČNU HIGIJENU,
– PRIBOR ZA ČIŠĆENJE ČIZAMA.
IZ SASTAVA JEDINICE OBAVEZNO ODREDITI I RUKOVODIOCE, KOJI ĆE
PREDVODITI LJUDSTVO PRI IZVRŠENJU ZADATAKA.NAVEDENI SUP-A OBEZBEDITI SREDSTVA ZA PREVOZ PRIPADNIKA PJM DO
ODREDIŠTA.O MOMENTU POLASKA NA IZVRŠENJE ZADATKA PRAVOVREMENO ĆEMO
VAS IZVESTITI DEPEŠOM KAO I O ODREDIŠTU GDJE ĆE BITI IZVRŠEN
PRIHVAT JEDINICE.NAČELNIK
TAČNOST PREPISA ZA SUP OKUČANI OVJERAVA
KRSTA ŽARKOVIĆ
V. d. S E K R E T A R A-a64
Relić M.,65 [v.r.]
M. P.66
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 33.

18

1994., siječanj 27.
Knin
Zapisnik istražnog suca Okružnog suda u Kninu o očevidu izvršenom nakon oružanog
napada na službeno vozilo UNPROFOR-a u mjestu Radučić
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OKRUŽNI SUD U KNINU

Posl. br. Kri – 5 / 94

OKRUŽNO JAVNO TUŽILAŠTVO KNIN

KNIN
64
65
66

Potpis nečitak.
Miladin.
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Okučani.

78

U prilogu dopisa dostavljamo vam Zapisnik od 23. januara 1994. god., s lica mjesta u
Radučiću, zaseok Ljevaje, povodom oružanog napada na vozilo Unprofora “Nissan Patrol”,
reg. br. UNPF 2943.
U Kninu, 27. januar 1994.
Istražni sudija:
Željko Lalić
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OKRUŽNI SUD U KNINU

Posl. br. – Kri – 5 / 94

ZAPISNIK
od 23. januara 1994. god.
sastavljen u ime Okružnog suda u Kninu, na licu mjesta u Radučiću, kod zaseoka Ljevaje,
povodom oružanog napada na vozilo Unprofora “Nissan Patrol”, reg. br. UNPF 2943.
Od suda prisutni:
Željko Lalić – istražni sudija
Skorić Zorka – zapisničar

Početak uredovanja 9,30 časova

Od strane SUP-a:
Šorgić Dušan – krim. tehničar
Babić Željko – oper. radnik

Povodom obavijesti dežurne službe SUP-a Knin da je u rajonu Radučića zaseok Ljevaje
došlo do oružanog napada na vozilo Unprofora “Nissan Patrol” reg. br. UNPF 2943, 22.
januara 94. u poslijepodnevnim časovima oko 17,30, dana 23. januara 1994. zajedno sa
operativnim radnicima SUP-a Knin izišao sam na lice mjesta radi vršenja uviđaja.
Lice mjesta neosigurano, promjenjeno na način da je oštećeno vozilo uklonjeno sa lica
mjesta i nalazi se na parkiralištu u kasarni “Boško Žunić”.
Lice mjesta kako je rečeno nalazi se u rajonu Radučića kod zaseoka Ljevaje na asvaltnoj
cesti Kistanje – Knin. Kao početna točka mjerenja uzet je telegrafski stup br. 64. Na cesti i to
na njenoj desnoj strani gledajući u smjeru Knina, pronađena su zrnca stakla, vjerojatno od
ostakljenih dijelova automobila i to u dužni 4 m x 2,5 m. Na desnoj strani ceste pronađene
su i dvije čahure cal. 7,62 mm, čahura br. 1 na udaljenosti 26 m od PTM, a čahura br. 2 na
udaljenosti od 23,20 m od PTM, obadvije gledano od PTM u pravcu Radučića, gledano u
istom smjeru od PTM pored lijeve strane ceste na udaljenosti od 90 cm od njenoga ruba a
20,50 m pronađena je čahura 7,62 mm. Gledano u pravcu Knina sa desne strane od ceste
pronađene su dvije grupe čahura i to prva grupa od 8 čahura 7,62 mm u promjeru 2 x 3
m rasuta u krugu na udaljenosti od 31,50 m od PTM u pravcu istoka, u istom pravcu na
udaljenosti od 43,60 m od PTM pronađena je grupa od 6 čahura cal. 7,56 mm.
Na licu mjesta drugih tragova nema.
Pregledom terenskog vozila “Nissan Patrol” UNPF 2943 vidjela su se slijedeća oštećenja,
razbijeno zadnje staklo na poklopcu prtljažnika, lijevo staklo, zadnji blatobran, vidljiva
oštećenja karoserije automobila u vidu prostrela od vatrenog oružja na zadnjem poklopcu
karoserije vozila četiri prostrela promjera 0,5 x 0,5 cm i to u predjelu zadnjeg branika,
također jedan prostrel na lijevoj strani vozila neposredno iznad zadnjeg lijevog točka
promjera 0,5 x 0,5 cm. Također oštećen zadnji točak vozila na način da je izduvan. Drugih
79

oštećenja nema, osim jednog prostrela koji je prošao kroz lijevu stranu vozila oštetivši
naslonjač od sjedišta zadnjeg suvozača na desnoj strani, odnosno lijevoj suvozača i vozača i
zaustavlja se neposredno ispod volana, odnosno upravljača vozila. Drugih oštećenja nema.
Lice mjesta snimljeno i fotografisano od strane krim. tehničara, pa će foto elaborat i skica
lica mjesta biti sastavni dio ovog zapisnika.
Dovršeno u 12,30 sati.
Zapisničar M. P.67 Istražni sudija
Zorka Skorić, [v.r.] Željko Lalić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, Okružni sud Knin, KRI-5/94.

19

1994., siječanj 28.
Knin
Izvješće Centra državne bezbjednosti MUP-a RSK u Kninu o saznanjima operativne veze
“Promina” vezanim uz “nedozvoljenu” razmjenu osobnih poštanskih pošiljaka između RSK
i slobodnog područja RH, koja se odvija uz pomoć pripadnika UNPROFOR-a
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
CENTAR DRŽAVNE BEZBDJENOSTI – KNIN
Broj: 08 / 2 – 4 – 275 / 94
Knin, 28. 01. 1994. AKCIJA “HORIZONT”
IZVJEŠTAJ OPERATIVNE VEZE
I. PODACI O IZVORU SAZNANJA:
Operativna veza “Promina”, na njenu inicijativu održan je sastanak 19. 01. 1994. godine u
Drnišu, podacima se može vjerovati.
II. PODACI O NEPRIJATELJSKOJ DJELATNOSTI:
Operativna veza “Promina” obavještava da se u mjestu Tepljuh i Siverić nalaze punktovi
UNPROFOR-a. U poslednjih mjesec dana primjećeno je da pripadnici UNPROFOR-a
sa ovih punktova odlaze u Šibenik preko Žitnića, a prilikom ovih odlazaka građanima
hrvatske i srpske nacionalnosti čine usluge prenoseći pisma i pakete. Kao primjer “Promina”
navodi da su Kalinić Petar i Nataša iz sela Varoš, SO Drniš, poslali paket u Split Natašinim
roditeljima Šarac Vladi i Nadi, u paketu se nalazilo meso, vino, rakija i dr. Paket je poslan
oko nove 1994. godine. Iz Splita Šarac Vlade je po istim pripadnicima UNPROFOR-a
poslao Petru i Nataši muzičku liniju, a ne zna se da li je bilo drugih predmeta.
Preko UNPROFOR-a iz Zagreba dobio je paket Mrđen Ante iz Siverića, Hrvat, od svoje
kćerke Antice. Sadržaj paketa nije poznat.
Lukavac Anđelka iz Tepljuha poslala je pismo preko UNPROFOR-a u Split kćerki Vujević
Edi udatoj za Hrvata, rodom iz Štikova.
67

Okrugli pečat: RSK, Okružni sud Knin.

80

Poseban uticaj na stvaranje prijateljskih odnosa ovih sela sa pripadnicima UNPROFOR-a
i omogućavanje slanja pisma i paketa ima Ćosić Vladimir iz Tepljuha, inače zaposlen u
Crvenom krstu Knin. Kod Ćosića vrlo često navraćaju pripadnici UNPROFOR-a, EZ-a i
MKCK-a.
III. PODACI O IZVRŠIOCIMA NEPRIJATELJSKE DJELATNOSTI:
IV.
V. NAPOMENA, OCJENA I PREDLOZI OPERATIVNOG RADNIKA:
Operativna veza “Promina” upućena je da i dalje prati ponašanje pripadnika UNPROFOR-a
i ostvarene kontakte mjesnog stanovništva sa istima.
DOSTAVLJENO: OPERATIVNI RADNIK
1. načelniku Centra, Tesla Đuro, [v.r.]
2. analitici,
3. operativnom radniku.
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 5.

20

1994., siječanj 28.
Petrinja
Dopis predsjednice SO Petrinja Dušanke Prečanica predsjedniku Vlade RSK o planiranom
posjetu američkog veleposlanika u RH Petera Galbraighta istoimenoj općini i razlozima
otkazivanja istoga
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE PETRINJA
Broj: 1 – 14 / 94.
Petrinja, 28. 01. 1994.
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

n/r predsjednika
PREDMET: Informacija o najavljenoj posjeti
američkog ambasadora.Vezano za tel. razgovor sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Krajine, g. Bjegovićem68
od 28. 01. 1994. godine, dostavljam slijedeću informaciju:
Dana 21. 01. 1994. godine (petak) g. Mark Baskin, predstavnik UNPROFOR-a za
civilna pitanja, izrazio je htjenje i želju američkog ambasadora da 26. 01. 1994. godine, u
okviru svog boravka u Republici Srpskoj Krajini, posjeti Petrinju. G. Baskinu je odgovoreno
da o tako nečemu ne odlučujemo u Petrinji, već da je neophodno zatražiti suglasnost
nadležnog ministarstva, odnosno Vlade.
68

Đorđe.

81

Napominjem da je kretanje američkog ambasadora za 26. 01. 1994. godine prema izjavi
g. Baskina bilo: oko 8,30 časova dolazak u Turanj, zatim u Topuskom posjeta pripadnicima
UNPROFOR-a, posjet pravoslavnoj crkvi u Glini, te oko 15,00 časova dolazak u Petrinju
i posjet opštini i školi.
Dana 22. 01. 1994. godine (subota) u 14,15 časova uspostavila sam vezu sa g. S.
Petkovićem,69 pomoćnikom ministra inostranih poslova, upoznala ga sa nastalom situacijom
i iznijela lični stav da ovaj posjet ne bi trebalo prihvatiti jer se radi o američkom ambasadoru
u Hrvatskoj i mogućim konotacijama tog posjeta, nakon čega je g. Petković odgovorio da
se posjet i razgovor mogu prihvatiti, dati čak i obavjest na radiju, uz napomenu da se ne
prihvaćaju zadaci, obaveze, operacionalizacija istih itd., uz upućivanje na institucije sistema
i države. Isti dan o svemu je informisan načelnik Stanice javne bezbednosti u Petrinji g.
Željko Ostojić, s kojim je dogovoreno da 26. 01. prisustvuje primanju. (Inače, načelnik SJB
obavezno prisustvuje svim sastancima koje organizuje UNPROFOR sa civilnim vlastima i
saradnja sa g. Ostojićem je izuzetno dobra).
24. 01. 1994. godine (ponedjeljak) obavješten je g. Baskin da je prijem američkog
ambasadora moguć.
26. 01. do 12,00 časova g. Baskin dostavlja poruku u opštinu da će posjetilac kasniti oko
1 čas.
Isti dan oko 15,00 časova slučajno saznajem da je na radiju u dnevniku čitano saopštenje
– protest g. Petkovića američkoj ambasadi u Beogradu, vezano upravo za posjet američkog
ambasadora Republici Srpskoj Krajini.
Nakon toga, telefonom zovem g. Ostojića, molim ga da pokuša provjeriti šta se zapravo
događa. G. Ostojić mi, nakon razgovora sa svojim kolegama u Glini, predlaže da američkog
ambasadora ne primimo u Petrinji, već da ga, ili vratimo nazad ili proslijedimo prema
Mošćenici, odnosno Hrvatskoj.
Ovaj prijedlog prihvaćam, nakon čega su o našoj odluci obavješteni pripadnici civilnog
sektora UNPROFOR-a.
Na kraju podvlačim, g. američki ambasador nije bio u Petrinji, Dušanka Prečanica nije
organizirala njegov posjet Republici Srpskoj Krajini, odnosno Petrinji, a s tim nikakve veze
nema ni Željko Ostojić, načelnik SJB Petrinja.
Smatram da se u konkretnom slučaju radi o propustima određenih ministarstava i
nedostatku uputstva za rad lokalnih organa vlasti.
Napominjem na kraju da su svim razgovorima sudjelovali i moji saradnici.
S poštovanjem,
M. P.70

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE OPŠTINE PETRINJA
Prečanica Dušanka, dipl. pravnik, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica
HR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 4.

69
70

Sretko.
Okrugli pečat: RSK, Skupština opštine Petrinja.

82

21

1994., siječanj 30.
Izvadak iz dnevnika Save Radoševića u kojem opisuje aktualno stanje na području Zapadne
Slavonije i RSK u cjelini, kao i tadašnja politička zbivanja u SRJ i BiH
Nedjelja, 30. 01. 1994.
Novi komandant mirovnih snaga za bivšu BiH, engleski general MAJKL ROUZ,71 na
Palama se sastao sa predsjednikom RS dr. Radovanom Karadžić.
Sa vojničkog aspekta bombardovanje srpskih položaja u Bosni ne bi postiglo cilj – to
zapadni stručnjaci znaju. Zapadne sile su područje bivše Jugoslavije predvidjele za podjele
i stavljanje pod svoje interesne sfere, zato su i inicirali rat, ali je on sada izmakao njihovoj
kontroli i boje se da se ne proširi i ugrozi Evropu i svijet, rekao je načelnik Generalštaba
Vojske Jugoslavije, general – potpukovnik MOMČILO PERIŠIĆ.
Direktor francuskog instituta za međunarodne odnose smatra da zračni udar i uništenje
neke artiljerijske baterije srpske u Bosni ne bi značilo mnogo. Ostaje staro pravilo da je
najjači onaj tko vlada terenom. Da je zračni udar tako jednostavan i da garantuje uspjeh, to
bi odavno bilo učinjeno.
Žirinovski danas u popodnevnim satima stiže u Jugoslaviju i nosi, kako kaže, poruku
Srbima da postoji i drugačija Rusija.
U Wašinktonu72 se sve otvorenije govori o učešću regularne hrvatske vojske u Bosni i
upućuju se prijetnje i nagovještaji mogućim sankcijama.
Organi UN u Zagrebu saopštili su da raspolažu podacima da u Bosni u ratu učestvuje
šest armijskih brigada Hrvatske vojske od 3.000 vojnika (pretpostavljam da to ima svaka
brigada).
Sinoć je na zasjedanju Demokratske stranke izabran novi predsjednik stranke ZORAN
ĐINĐIĆ, umjesto Dragoljuba Mićunovića.
U Beogradu se danas održava 3. otadžbinski kongres SRS u Domu sindikata. Za
predsjednika stranke je ponovo izabran Vojislav Šešelj.
Siniša i ja smo iskopali rupu za banderu radi dovoda struje od Kraguja prema Brusniku.
Tom prilikom sam upoznao i Dragana Dragaš, diplomiranog inženjera geodezije iz
Knina, koji je po nečijoj volji deportovan sa još desetak ljudi sa područja Knina i Benkovca
u zapadnu Slavoniju. Dragan je inače i direktor Republičke geodetske uprave RSK i umjesto
da radi na sređivanju katastarskih podataka i katastarskog premjera od interesa za RSK,
njega je neki Titov oficir na brzinu pretvoren u srpskog oficira, vjerovatno iz nekog inata,
poslao ovamo, čisto kao opomenu radi pune poslušnosti. Dijete mu je imalo operaciju u
predjelu mošnica i jednostavno je želio da sačuva zdravlje djeteta nakon operacije te je ostao
malo kod kuće, a njegova viša komanda iz nesposobnosti, neznanja i straha nije smjela ostati
sama na terenu bez njegove pomoći – inače je uspješan Dragan artiljerac, pa se odlučila
proglasiti ga i dezerterom.
Na krimskom poluostrvu provode se predsjednički izbori od kojih će zavisiti i eventualno
pripajanje krimskog poluostrva Ruskoj Federaciji, a od 1953. godine odlukom tadašnjeg
Michael Rose.
Washington.

71 �
72 �

83

predsjednika Hruščova73 ovo područje je pripojeno Ukrajini i sada se nalazi u sastavu
Ukrajine.
Ponedjeljak, 31. 01. 1994.
Dan sunčan, lijep sa kraćim naoblakama.
Komšija Siniša je danas zaklao svinjče. Bilo je teško 135 kg. Platio ga je 270 DM.
Vladimir Žirinovski je sinoć održao u hotelu “Jugoslavija” u Beogradu konferenciju za
novinare, gdje je pored ostalog rekao da će njegova stranka vazdušni napad snaga NATO na
bosanske Srbe smatrati i objavom rata Rusiji. Rekao je dalje da Rusija još uvijek u Evropi
ima 300 hiljada vojnika, ako bude trebalo doći će svi na Balkan da zaštite srpski narod. Da
li je on samo bukač ili ozbiljan političar ostaje da se vidi. Svijet se pribojava onoga šta on
govori – uspoređuje ga sa Hitlerom.74
Da li vjerovati Vojislavu Šešelju kada je u pitanju rješenje srpsko – hrvatskih odnosa između
Srba iz bivše Republike Hrvatske i sadašnje hrvatske države, koji je bio vatreni zagovornik
granice Virovitica, Karlovac, Karlobag, a navodno u hrvatskom listu “GLOBUS” izjavljuje
da je za nas (pod ovim “nas” ne znam na koga sve misli) hrvatski teritorij bivše jugoslovenske
republike Hrvatske koji je izvan teritorije Republike Srpske Krajine. Pa zapadna Slavonija je
gotovo cijela izvan teritorija RSK, gledajući na onaj teritorij koji bi trebao biti, nezavisno i
od Vensovog75 plana, pod kontrolom Srba, odnosno srpski prostor. Bez obzira što on neka
Miloševićeva76 obećanja Tuđmanu,77 ako ih je i dao, smatra mrtvo slovo na papiru, mislim
da je i on političar bez velikog uticaja kao i te 1991. kada je nama obećavao i govorio da
se ništa ne iznenadimo ako već 15. 12. 1991. JNA bude kod Podravske Slatine i kad dođe
do Virovitice da ziđemo betonski zid i da im ne damo dalje, jer oni koliko su ludi vratiće
nam i Slovence. Eto, to su doslovno njegove riječi izgovorene u novembru mjesecu prilikom
posjete pripadnicima dobrovoljačkih četničkih jedinica.
Dr. Nikola Koljević vidi rasplet događaja između Republike Hrvatske i RSK na dva
načina. Jedan od načina bi mogao biti i neka “POVIJESNA NAGODBA”, na temelju koje
bi se moglo prići mirnomu mijenjanju granice. Drugi pristup mogao bi da se, uz jamstva
Republike Hrvatske, dade neka vrsta vrlo visoke autonomije Srbima u Krajini.
Šešelj smatra da najnoviji sporazum postignut između Tuđmana i Miloševića šteti Krajini,
u toliko što njih dvojica trguju teritorijima, iako ne zna tačno kojom prilikom su se o svemu
vrlo konkretno dogovorili, ali kaže da zna da Milošević žrtvuje Dalmaciju, Liku, Baniju,
Kordun i zapadnu Slavoniju, a za uzvrat bi se Tuđman trebao odreći zahtjeva prema istočnoj
Slavoniji i Baranji.
Kad su u pitanju izbori u Krajini i zašto se Milošević zalaže za Milana Martića kao svojeg
kandidata, Šešelj smatra da Milošević gura Martića jer mu je ovaj beskrajno odan. Preko
njega može provesti sve šta mu padne na pamet. A Babić78 je, ipak, čvrsta i jaka ličnost, ima
izrazite političke sposobnosti i talent, a ne želi bespogovorno slušati Miloševića. Zbog toga
Milošević zna: pobijedi li na izborima Babić, svi njegovi sporazumi sa Tuđmanom padaju
u vodu.
Nikita Sergejevič Hruščov.
Adolf.
75 �
Cyrus Vance.
76 �
Slobodan.
77 �
Franjo.
78 �
Milan.
73

74 �

84

Jelena mi je poslala pismo, kaže da je sa nogom nešto bolje, da se malo može osloniti
na prste i da će sa Ećimovićem79 i Mladenom80 pokušati otići za Beograd. Spakovao sam
slanine i jabuka da ponese za djecu. Poslao sam i pisma koja je poslala Saška i baka Nevenka
sa preporukom da se ne sekira na stalne tugovaljke njene mame.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 596.

22

1994., veljača 1.
Kostajnica
Informacija o radu Izvršnog savjeta SO Kostajnica u razdoblju od 16. ožujka 1992. do 31.
siječnja 1994.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE KOSTAJNICA
IZVRŠNI SAVJET
INFORMACIJA O RADU IZVRŠNOG SAVJETA SO KOSTAJNICA
U PERIODU 16. 03. – 31. 01. 1994.
Kostajnica, februar, 1994.
I UVODNI DIO
Izvršni savjet SO Kostajnica izabran je na sjednici Skupštine opštine Kostajnica održanoj
16. 03. 1992. godine na osnovu programa rada koji je predložen Skupštini, a s radom je
počeo 01. 04. 1992. godine.
U sastav izvršnog savjeta ušli su:
1. Ljubomir Marajnović, predsjednik IS-a
2. Željko Damjanić, Komandant Štaba TO, zadužen za resor bezbjednosti i unutrašnjih
poslova
3. Stevo Trubić, načelnik Ministarstva odbrane, zadužen za resor odbrane
4. Perica Kutlić, v.d., sekretar organa uprave, zadužen za resor organa uprave i finansija
5. Stevo Glušac, direktor JP Banijakoop zadužena za resor poljoprivrede
6. Boško Milojević, direktor Srednje škole Kostajnica, zadužena za resor školstva, kulture,
sporta
7. Niko Štrbac, direktor Šumarije Šaš, zadužen za resor poljoprivrede i šumarstva
8. Savo Kačar, direktor Doma zdravlja Sv. Arhangeli, zadužen za resor zdravstva i socijalne
zaštite
9. Bogdan Šarengaća, direktor JP “Komunalac” Kostajnica, zadužen za resor infrastrukture
i stambeno-komunalnih djelatnosti
79
80

Dušan.
Mladen.

85

10. Mićo Bašić, direktor Fonda stambeno-komunalnih djelatnosti i puteva, zadužen za resor
energetike, saobraćaja i veza
11.
Nikola Maljković, direktor PP “Kolibri” Panjani, zadužen za resor privatnog
poduzetništva koji je postao članom IS-a znatno kasnije.
Cilj informacije je da novi sastav Skupštine opštine i novi Izvršni savjet upoznao s tim kako
smo radili, šta smo uspjeli rješiti, a što nismo. Vrlo važno je napomenuti da nam je mandat
počeo u ratnom haosu gdje nikakvih ni začetaka države nismo imali tako da su Odluke koje
smo donosili bile aktuelne za vrijeme u kojem su se događaji odigravali.
Ovaj problem konstantno prati rad Izvršnog savjeta, a mislimo da će se novi Izvršni
savjet susresti sa istim problemima. Posebno se to odnosi na nepostojanje pravne države,
nemogućnost uspostave vlasti, posebno na nivou Republike, nedostatak zakonskih propisa
i Uredbi potrebnih za njihovo provođenje, međusobna neusklađenost postojećih propisa i
njihova totalna neprimjenjivost u ratnim uslovima.
I Skupština i obje Vlade RSK su donijele mnogo propisa koje je bilo nemoguće provesti na
terenu. Dodatni problem je bio trajanje rata u Republici Srpskoj tako da su veze RSK i sa
RS i sa SRJ potpuno popucale, a posebno se bitno situacija promijenila uvođenjem sankcija
prema SRJ, što su isto tako osjetile i RSK i RS. Dakle, radili smo u situaciji kad se raspadao
i ostatak bivše Jugoslavije, a mi smo našu Državu morali graditi od nule kada nismo znali
radimo li za mir ili za rat jer su nam ratni sukobi visili nad glavom.
Grad Kostajnica je posebno nastradao u ratnim sukobima tako da smo imali još jedan
dodatni problem. Osnovni zadatak Izvršnog savjeta tada je bio uspostava civilnih funkcija
života, procjena budućih događaja i postavljenje sistematskih rješenja i pravila ponašanja
kao i neprestana borba sa običnim životnim problemima stanovništva opštine Kostajnica.
Možemo reći da smo na ovom polju uradili zaista mnogo što je rezultiralo i pozitivnim
pomacima, a o njima će biti riječi u informaciji. Izvršni savjet je za svog mandata održao
31 redovnu i 7 vanrednih sjednica i na sve i jednoj je postojao kvorum što dovoljno govori
o ozbiljnosti rada. Problematika kojom smo se bavili je različita, a pokušavali smo da svaku
sjednicu posvetimo određenoj grupi problema kako bi naški najbolji način da ih riješimo.
Najveći dio vanrednih sjednica bio je posvećen problemima 26. Kostajničke brigade i našoj
želji da im se pomogne što je moguće više.
Mislimo da je važno napomenuti da je u RSK skoro potpuno centralizirana vlast tako da
su i Opštinske skuštine i Izvršni savjet skoro sasvim razvlašteni što se pokazalo kao veliki
nedostatak jer se većina problema morala rješavati u opštinama.
Sa istim problemom će se susresti i nova Skupština i novi Izvršni savjet.
Što se tiče saradnje sa Skupštinom opštine ona je, po Izvršnom savjetu, morala biti bolja
obzirom na vrijeme u kojem smo radili, iako ne možemo reći da nije bile korektna.
Mislimo da je bilo nekoliko bitnih stvari u čijem rješavanju nismo naišli na podršku
Skupštine. Mislimo prije svega na rješavanje problema Osnovne škole Vuk Karadžić u
Kostajnici, Dom zdravlja Kostajnica, rješavanje stambene problematike, posebno kadrova i
izbjeglica, benzinske pumpe u Kostajnici itd.
II RESOR BEZBJEDNOSTI I UNUTRAŠNJIH POSLOVA
Što se tiče bezbjednosti možemo konstatirati da je Opština Kostajnica jedna od
najbezbednijih u RSK. Da bi se to potvrdilo potrebno je vratiti se u vrijeme kad je Izvršni
savjet preuzeo funkciju, vrijeme ratnog haosa, paljevina, ubistava, miniranja itd.
Kostajnica danas nema:
86





paravojnih formacija
političkih ili drugih nerazjašnjenih ubistava
paljevina, miniranja, rušenja
“reketa” koji je popularan na svim opštinama oko nas
upada diverzantskih grupa koje su sve na vrijeme osujećene, i slično

Na nekoliko sjednica Izvršni savjet je razmatrao problematiku bezbjednosti na opštini
Kostajnica i uvijek na vrijeme procjenjivao i rješavao sve prisutne tenzije koje su mogle
dovesti do bilo kakvih poremećaja ili pogoršanja.
Ovdje moramo posebno naglasiti izuzetnu podršku i pomoć Komande 26. Kostajničke
brigade u rješavanju svih problema na koje smo nailazili, a mislimo da je i 26. brigada
osjetila da je Izvršni savjet stajao iza nje u svim segmentima gdje joj je mogao pomoći.
Od krupnijih stvari koje je preduzimao Izvršni savjet potrebno je napomenuti osnivanje
Fonda za privremeno i dopunsko finansiranje potreba odbrane, a čija sredstva su usmjerena
na opremanje brigade, podjele pomoći borcima 26. brigade iz Opštinskih robnih rezervi,
iniciranje pomoći koje su Kostajnički kolektivi upućivali brigadi, obezbjeđivanje goriva za
prevoz boraca, obuće, odjeće, ostale opreme itd.
Cjelovitu informaciju o svemu ovom izradiće Odjeljenje Ministarstva Odbrane iz Kostajnice
za potrebe 26. brigade, a tražićemo da se informacija prezentira i SO Kostajnica, razumljivo
dijelovi koji ne budu vojna tajna.
Saradnju sa SJB Kostajnica možemo isto tako nazvati korektnom obzirom da je ona povezana
u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova RSK, ali je u nekoliko akcija pokazala da može
odraditi svoj dio posla kvalitetno bez obzira na lošu, posebno tehničku opremljenost.
Izvršni savjet, inače, nema nikakvih nadležnosti ni nad 26. brigadom niti nad Stanicom
javne bezbjednosti.
III RESOR ODBRANE
Nad Odjeljenjem Ministarstva odbrane u Kostajnici Izvršni savjet također nema nikakvih
nadležnosti iako smo zajednički pokrivali dio poslova, posebno oko organizacije civilne
zaštite, radne obaveze i slično. Izvršni savjet je jedno vrijeme finansirao Odjeljenje Odbrane
sve dok ovaj problem nije rješen u okviru Ministarstva odbrane RSK.
Moramo napomenuti da je i na ovom polju urađeno dosta, od ustrojavanja evidencija,
organizacije jedinica civilne zaštite, razgraničenja poslova sa 26. brigadom i ostalim
institucijama, spremanja skloništa posebno uz objekte škola, pripremanje vatrogasne
jedinice.
Mislimo da smo na svim poljima uspostavili doista korektnu saradnju.
IV RESOR ORGANA UPRAVE I FINANSIJA
Uvođenjem totalne centralizacije vlasti opštine su sa ovlaštenjima svedene na nivo Mjesnih
kancelarija. Najveći problem je bio nepostojanje nadležnosti Izvršnog savjeta za rješavanje
problema na terenu i nepostojanje sistematskih rješenja koja su trebale dati Skupština RSK
i Vlada RSK. Izvršni savjet je ne osnovu svojih procjena pokušao postaviti organizaciju
organa uprave kako bi se omogućio njihov efikasniji rad, kao i pronaći odgovarajuća
kadrovska rješenja. Uslovi za rad su bili izuzetno složeni obzirom na stalno prisutne tenzije
i nedostatak zakonske regulative.
Uspjeli smo riješiti problem ekiširanja Sekretarijata za poslove uprave i upravni nadzor,
inspekcijske službe i slično. Većina službi koje su prije bile pod nadležnosti Izvršnog savjeta,
87

postale su dijelovi Republičkih institucija tako da Izvršni savjet nije imao nikakve nadležnosti
kontrolom njihova rada. To se odnosi na upravu prihoda, finansijsku policiju, tržišnu i
sanitarnu inspekciju, službu za socijalnu zaštitu, službu za boračko-invalidsku zaštitu
itd. Poseban problem su bili dijelovi javnih preduzeća nad kojima ni Skupština opštine
ni Izvršni savjet nisu imali nikakvih nadležnosti. Isto tako Vlada RSk je obećala donijeti
propise kojima bi se na jednoobrazan način riješio rad organa uprave u svim opštinama u
RSK.
Mislim da će pitanje rješavanja nadležnosti po pitanju ovih resora biti najveći kamen
spoticanja u radnu novog Izvršnog savjeta, kao i nedostatak zakonske regulative.
Što se tiče finansija, mislim da će one predstavljati najveći problem i Skupštini opštine
i novom Izvršnom savjetu. Sistematski su rješenja postavljena tako da se sva prikupljena
sredstva slijevaju u Budžet RSk, a za potrebe opština se vraćao iznos od 10% što u uslovima
inflacije koja je vladala i kašnjenja doznaka nije predstavljalo ništa.
Opština Kostajnica je jedna od rijetkih koja je poštovala ovakav sistem finansiranja tako da
su sva sredstva od poreza prikupljena na području Opštine upućivana prema budžetu RSK,
a otud se vraćao iznos koji je bio zanemarljiv.
Najveći problem su predstavljali materijalni troškovi škola, odnosno troškovi grijanja,
javnog prevoza i slično, koji su se trebali finansirati iz budžeta RSK.
Ovaj problem će ostati otvoren sve dok se kvalitetno na riješi na nivou Republike.
V RESOR POLJOPRIVREDE
Izvršni savjet je ovom problemu posvetio izuzetno veliku pažnju posebno i razloga uslova u
kojima živimo.
Izvršni savjet je odredio tri nosioca razvoja poljoprivrede na području opštine Kostajnica i to
JP “Banijakoop” Kostajnica, PZ Crkveni Bok i PZ Dubica iako ni ostali nisu zanemarivani.
I na ovom polju pokazalo se da Republičke institucije koje su na sebe preuzele većinu
poslova oko organizacije poljoprivredne proizvodnje nisu u stanju da kvalitetno obave svoj
dio posla, a posebno se to odnosi na Ministarstvo za energetiku.
Isto tako veliki problem su bile mnogo puta nerazumljive Odluke određenih republičkih
organa koje nisu imale veze sa stanjem na terenu. Izvršni savjet je u svom mandatu osim
pomoći nosiocima poljoprivredne proizvodnje posebno pomogao u slijedećem:
– obezbeđivanje kreditnih sredstava za poljoprivrednu proizvodnju iz primarne emisije NB
RSK i NBJ
– obezbeđivanje potrebnih količina goriva
– obezbeđivanje potrebnih količina repromaterijala za poljoprivredu
Isto tako uređena je stočna pijaca u Rosuljama, mlin u Rosuljama, izrađeno 30-ak vodenica
po selima i slično.
Na planu veterinarske zaštite pokušali smo da omogućimo bolje uslove Veterinarskoj stanici
Kostajnica za rad tako da je rješeno pitanje snabdjevanja dovoljnim količinama goriva,
pomoć pri nabavi lijekova, pomoć u akciji cjepljenja pasa i svinja kako bi se spriječila pojava
zaraznih bolesti i slično. Ostao je neriješen problem veterinarske zaštite stoke na području
Mjesnih zajednica koje su se prije rata vratile u sastav opštine Kostajnica.
I novom Izvršnom savjetu će biti problem sa kojim smo se i mi borili, a to je da se za
potrebe poljoprivrede obezbjede dovoljne količine goriva i repromaterijala za sjetvu i žetvu,
ponovna organizacija otkupa mlijeka po selima, zaštita stoke, nedostatak lijekova i slično.
88

Izvršni savjet je u nekoliko navrata raspisivao natječaj za dodjelu na korištenje napuštenog
zemljišta, a naše rješenje je koristila i Vlada RSK prilikom donošenja Uredbe.
Isto tako planirano je zasijavanje većih površina u organizaciji nosilaca poljoprivredne
proizvodnje što je samo djelomično urađeno.
IV RESOR ŠKOLSTVA, KULTURE, SPORTA
Organizacija školstva i nastava u ratnim uslovima je bio jedan od prioritetnih zadataka
Izvršnog savjeta. Mislimo da smo ovaj dio posla izuzetno dobro odradili.
U uslovima stalne ratne prijetnje, neprestanih podizanja borbene gotovosti i prekidanja
nastave i prošla školska godina i polugodište ove su završeni bez većih problema.
U proteklom periodu obezbeđeno je gorivo za grijanje škola, pripremljena skloništa za djecu,
izvršena dezinfekcija školskog prostora, na vrijeme demobilisani nastavnici i profesori,
obezbeđeni udžbenici itd.
I ovdje je najveći problem bio nesposobnost Ministarstva za prosvjetu da odradi svoj dio
posla, a to se prije svega odnosi na izradu odgovarajućih nastavnih programa, osiguranje
udžbenika, rješavanje pitanja ogrjeva i goriva za razvoz učenika, usklađenost nastavnog
kalendara, obezbeđivanje većih LD za nastavnike i profesore, obezbeđivanje sredstava za
materijalne troškove i slično.
U ovom periodu je potpuno sanirana zgrada srednje škole u Kostajnici i započeta sanacija
zgrade Osnove škole u Kostajnici. Najveći problem je predstavljala zgrada Osnovne škole
u Kostajnici koja ja najviše uništena, a posebno nakon oslobođenja grada Kostajnice. O
kompletnom problemu je upoznata Skupština opštine koja je i dala zadatak Izvršnom
savjetu da se zgrada hitno sanira. Najveći dio radova na sanaciji zgrade i sportske dvorane
je završen, a najveći problem je nedostatak sredstava i materijala da se zgrada završi. Izvršni
savjet se nekoliko puta obraćao Vladi za pomoć i usprkos obećanjima nije bilo rezultata.
Stanje ostalih školskih objekata na području opštine je loše, posebno onih u kojima je
boravila vojska tako da će se i oni vrlo hitno sanirati.
Što se tiče sporta, aktiviran je rad FK “Mladost”, osnovano je sportsko društvo, aktiviran
je rad bokserskog kluba uz pokušaje aktiviranja ostalih sportova, održana su tri turnira u
malom futbalu pod pokroviteljstvom Izvršnog savjeta, itd.
Od aktiviranja kulturnog života posebno je važan rad KUD-a “Una” Kostajnica, gostovanje
Krajiškog narodnog pozorišta iz Banja Luke. U planu su povećanje bibliotekarskog fonda u
Narodnom univerzitetu, izdavanje knjige pjesama kostajničkih pjesnika.
Važno je napomenuti i gostovanje raznih grana umjetnika u Narodnom univerzitetu kao i
organizacija nekoliko izložbi.
Izvršni savjet je maksimalno pomogao u opremanja Srpskog radija Kostajnica. Obezbeđen
je 250vatni predajni, a instalisanjem – novog antenskog sistema umnogome će se pojačati
čujnost radio stanice.
Obezbeđena je i satelitska oprema kao i dio potrebne opreme za početak rada lokalne stanice
koja bi trebala početi sa radom u najskorije vrijeme.
VII RESOR PRIVREDE
Opština Kostajnica je jedna od rijetkih u RSK koja uspjela pokrenuti dio svojih proizvodnih
kapaciteta. Ovdje prije svega mislimo na GP “Nina Maraković”, Tvornicu obuće “Una”, ali
isto tako i na IPD Kostajnica koja radi kao i “Pounje” koje je također radilo jedno vrijeme
kao i dubički IPD.
89

Čitav prošli period konstantno je prisutan problem nedostatka električne energije, goriva,
nemogućnost dobijanja ljudi iz vojske na radnu obavezu, nefunkcionisanje platnog prometa
sa SRJ i RS, nedostatak novaca, nedostatak materijala, prisutne sankcije, itd.
Ukratko, možemo reći da je privreda radila u nemogućim uslovima.
Iz tog razloga i smatramo da je održavanje i ovog nivoa proizvodnje izuzetan uspjeh.
Opština Kostajnica ima dva preduzeća od Republičkog interesa GP N. Maraković i Trikotaža
“Pounje”. To je i najbitniji razlog za to da Izvršni savjet nije uspio rješavati bar dio problema
u “Pounju”, iako smo pokušali i preko Ministarstva za industriju i preko Vlade RSK.
Preduzećima od opštinskog značaja Izvršni savjet je formirao Upravne odbore i od svih
preduzeća je zatražen izvještaj o radu poslije predaje završnih računa za 1993. god.
Potrebno je napomenuti izuzetno korektnu saradnju sa Ministarstvom za industriju po svim
ovim pitanjima.
VIII RESOR INFRASTRUKTURE I STAMBENO KOMUNALNIH DJELATNOSTI
Od mjera i aktivnosti koje je preduzeo Izvršni savjet su sanacija mosta između dvije
Kostajnice, djelomična sanacija mosta u Dubici, popravak drvenih mostova, čišćenje grada
sve do nestanka goriva, sanacija zgrada oštećenih od ratnih dejstava, sanacija željezničke
pruge na dijelu Volinja-Kostajnica-Majur-Hrastovac, nasipanja seoskih puteva.
Na području stambeno-komunalnih djelatnosti još uvijek ne postoji gotovo nikakva
zakonska regulativa tako da je Izvršni savjet radio na osnovu svojih procjena i konzultacija
sa susjednim opštinama.
U proteklom periodu popisan je kompletan stambeni fond kojim raspolaže opština
Kostajnica i dati prijedlozi kako da se on koristi, ali Skupština opštine nije usvojila date
prijedloge.
Poseban problem predstavlja nedefinisan status napuštene imovine.
O kompletnoj stambeno-komunalnoj problematici treba da se brine Fond za stambeno
komunalne djelatnosti i puteve opštine Kostajnica.
IX RESOR ZDRAVSTVA I SOCIJALNE ZAŠTITE
Što se tiče zdravstvene zaštite moramo napomenuti izuzetno velike probleme u Domu
zdravlja u Kostajnici, a mislimo da su mogli biti mnogo manji. Izvršni savjet je tražio od
Skupštine opštine na nekoliko sjednica da se problemi u Domu zdravlja rješavaju hitno i
na odgovarajući način. Skupština opštine nije usvojila prijedloge Izvršnog savjeta tako da je
situaciju u Domu zdravlja izuzetno loša.
Dom zdravlja Kostajnica je nosilac organizacije zdravstvene zaštite na području opštine
Kostajnica i njegove probleme je potrebno hitno rješavati.
Što se tiče socijalne zaštite, ona se svodila uglavnom na humanitarnu pomoć.
Izvršni savjet je uspio pomoći Opštinskoj organizaciji Crvenog krsta da poboljša svoj rad
tako da je on mnogo bolji nego prije.
Pokušali smo i ojačati Centar za socijalni rad, ali je osnovni problem nedostatak kadrova.
Obje ove institucije, kao nosioci socijalne politike, su pod nadležnosti odgovarajućih
republičkih institucija.
Pozitivni rezultati su svakako očiti uzevši u obzir čitav protekli period.
Izvršni savjet je pokušao sve probleme ublažiti i imenovanjem Komesara i Komisije za
izbjeglice, a rezultatu njihovog rada tek se trebaju očekivati.
90

Osim ovih problema Izvršni savjet, je u skladu sa mogućnostima pokušao pomoći stvarno
najugroženijim slojevima stanovništva kao što su stalni primaoci novčanih pomoći, djeca
bez roditelja, porodice poginulih boraca, ranjeni borci, itd.
Situacija na ovom području je i inače vrlo složena i teška.
Čitavo stanovništvo opštine je u sve težem materijalnom položaju tako da mu je neophodna
pomoć. Ovaj problem je pokušavan riješiti putem jednokratnih pomoći svom stanovništvu.
PREDSJEDNIK
IZVRŠNOG SAVJETA
Ljubomir Marjanović, dipl. oec.
Preslika, strojopis, latinica
HR-DASK-SCPE – 612, kut. 1.

23

1994., veljača 1.
Beograd
Sporazum o koaliciji Srpske demokratske stranke Krajine i Srpske radikalne stranke
SPORAZUM
O KOALICIJI SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE
I SRPSKE RADIKALNE STRANKE
Na osnovu slobodno izražene političke volje, Srpska demokratska stranka Krajine
i Srpske radikalna stranka formiraju koaliciju političkih stranaka za teritoriju Republike
Srpske Krajine (u daljem tekstu: Koalicija).
II
Koalicija se formira radi ostvarivanja zajedničkih političkih ciljeva koji afirmišu
prioritetne nacionalne, državne i političke interese srpskog naroda u Republici Srpskoj
Krajini, i radi obezbeđivanja stabilnih i demokratskih uslova za funkcionisanje njenih organa
vlasti. Osnovni cilj koalicijskih partnera je ujedinjenih svih srpskih zemalja i formiranje
jedinstvene srpske države.
III
Koalicija će zajednički politički delovati u Skupštini Republike Srpske Krajine kao
parlamentarna koalicija, formirati vladu i zajednički učestvovati u formiranju drugih organa
vlasti.
IV
Učešće članica koalicije u Vladi i drugim organima vlasti srazmerno je broju poslaničkih
mandata koje članice imaju u Skupštini Republike Srpske Krajine.
V
Koalicioni partneri su se sporazumeli da svojim udruženim poslaničkim glasovima
obezbede izbor člana Srpske radikalne stranke za predsednika Skupštine Republike Srpske
91

Krajine, a člana Srpske demokratske stranke Krajine za predsednika Vlade Republike Srpske
Krajine.
Dva potpredsednika Skupštine Republike Srpske Krajine biće iz reda Srpske demokratske
stranke Krajine, kao i sledeći ministri i drugi državni funkcioneri:
– ministar odbrane
– ministar inostranih poslova
– ministar finansija
– ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju
– ministar pravosuđa i uprave
– ministar informisanja
– ministar za saobraćaj i veze
– ministar zdravlja i zdravstvenog osiguranja
– ministar za rad, boračka i socijalna pitanja
– ministar kulture i vera
– ministar fizičke kulture i sporta
– generalni sekretar Vlade Republike Srpske Krajine
– generalni direktor Naftne industrije Krajine, i
– guverner Narodne banke Krajine.
Iz Srpske radikalne stranke biće sledeći ministri i drugi državni funkcioneri:
– ministar unutrašnjih poslova
– ministar energetike i rudarstva
– ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
– ministar trgovine i turizma
– ministar prosvete
– ministar za urbanizam, stambeno-komunalne poslove
i građevinarstvo, i
– generalni direktor Radio-televizije Krajine.
PREDSEDNIK SRPSKE RADIKALNE STRANKE
Dr Vojislav Šešelj, [v.r.]
M.P.81
PREDSEDNIK SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE

Dr Milan Babić, [v.r.]

M.P.82
PREDSEDNIK IO SRPSKE RADIKALNE STRANKE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Rade Leskovac, [v.r.]
U Beogradu, 01. februara 1994. godine.
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, Političke stranke i pokreti u RSK, kut. 6.
81
82

Okrugli pečat: Glavni odbor Srpske radikalne stranke, Beograd 1881. – 1991.
Okrugli pečat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

92

24

1994., veljača 2.
Kistanje
Izvješće o miniranju kuća u vlasništvu osoba srpske nacionalnosti u mjestima Sonković i
Prokljan tijekom 1993. i 1994. godine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE

KNIN
STANICA MILICIJE K I S T A N J E
Datum, 02. 02. 1994. god.
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE

KNIN
PREDMET: Izvještaj.Obavještavamo Vas da je u periodu od 1993. god. što se je nastavilo i 1994. god. u
zoni izvođenja borbenih dejstava, minirano nekoliko kuća čiji su vlasnici mještani srpske
nacionalnosti, a da do današnjeg dana nismo dobili nijedno obavještenje o počiniocima
navedenih krivičnih djela, te vam je dobro poznato da smo u jednom slučaju bili sprečeni da
obavimo uviđajne radnje, pa ćemo u ovom izvještaju istaknuti karakteristična djela koja su
izvršena na području mjesta Sonković i Prokljan.
1. Dana 20. 07. 1993. god. od strane Dragović Milana iz Prokljana obavješteni smo
da mu je u mjestu Prokljan minirana obiteljska kuća sa poslovnim prostorijama, ali smo
sprečeni pri obavljanju uviđajnih radnja zajedno sa kom.83 uviđajnom ekipom vraćeni s
rampe u mjestu Prokljan.
2. U toku noći 26/27. 01. 1994. god. izvršeno je miniranje i druge obiteljske kuće
Dragović Milana koja se nalazi u mjestu Prokljan, a u sklopu kuće Dragović Milana minirana
je i stambena kuća Računica Kate koja stanuje u mjestu Kistanje, kao i štala Računica Ilije
iz Prokljana.
3. U toku noći 29/30. 01. 1994. god. u mjestu Sonković minirana je obiteljska kuća na
kat, sa kompletnim namještajem Dragović Milana pok Petra, koju kuću je dao na korištenje
svojim sinovima koji nemaju stalno mjesto boravka u Sonkoviću, odnosno na mjestu koje
se nalazi pod zonom izvođenja borbenih dejstava.
4. Dana 26. 01. 1994. god. u mjestu Prokljan, prilikom ulaska u kuću Dragović Milana
(koja je srušena red.br. 2), sa namjerom da u kući ugasi svjetlo koje je gorilo ušao je v/o Skočić
Petar rođen 1950. god. ali je u kući bila postavljena ručna obrambena bomba na potez koja
se po otvaranju vrata aktivirala, te je isti ranjen i prevežen u bolnicu “Sveti Sava” u Knin,
a da predpostavljena komanda o događaju nije obavijestila SM Kistanje, radi obavljanja
uviđajnih radnji i pronalaženje NN izvršioca koje je postavio ručnu obrambenu bombu.
5. Dana 09. 01. 1994. god. u mjestu Kistanje iza restoteke “Kondor”, na postavljeno
minsko polje ušle su dvije žene od kojih je jedna aktivirala postavljenu minu na potez, a
radi se o Macura Savi koja je zadobila teške tj. povrede i prevežena u bolnicu Sveti Sava u
Kninu, a što postavljeno fizičko obezbeđenje koje se nalazilo radi upozorenja lica da se tuda
83

Kompletnom.

93

ne kreću nije se nalazilo na svom mjestu, te da navedeno minsko polje nije ni do današnjeg
dana uklonjeno, niti su od strane iz predpostavljene komande bilo koja lica prijavljena radi
nesavjesnog obavljanja svoje dužnosti.
Prema prikupljenim saznanjima i obavještenjima na području trećeg operativnog sektora
došli smo do saznanja da se radi o v/o sa područja Sonkovića i Prokljana koji ne slušaju
predpostavljenu komandu, žele pojedinačne osvete sa svim licima koji posjeduju kuće u
navedenim zonama a tamo se ne nalaze, prikrivanje slučajeva koji su doveli do miniranja
nekoliko kuća, kao što je slučaj ranjavanja Skočić Petra što je imalo za posljedicu da je
odmah u večernjim časovima izvršeno miniranje kuće Dragović Milana na Prokljanu.
Stoga od predpostavljene komande da se zahtijeva izvještaj o svim okolnostima pod
kojim je došlo do ranjavanja Skočić Petra, da poduzmu radnje oko utvrđivanja lica koji su
izvršili naprijed navedena krivična djela pošto se radi isključivo o zoni izvođenja borbenih
dejstava, pošto je vidljivo da navedenim područjima pojedinci uzimaju zapravo da vrše
veoma teška i opasna krivična djela, da se poduzmu mjere i radnje radi uklanjanja ili radi
što boljeg fizičkog obezbeđenja minskog polja koje je postavljeno u mjestu Kistanje iza
restoteke “Kondor”, te da se o svim navedenim slučajevima upozna komanda glavnog štaba
u Kninu, radi poduzimanja hitnih i istražnih radnji i mjera oko utvrđivanja NN izvršioca,
što bez njih u zoni izvođenja borbenih dejstava ne možemo odraditi.
U Kistanjama, 02. 02. 1994.god.
M.P.84 K O M A N D I R:
Subotić Rajko, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 10.

25

1994., veljača 3.
Beograd
Izvješće Ministarstva za inostrane poslove RSK o položaju RSK u međunarodnoj zajednici
i pregovorima, njenom položaju na početku 1994. godine i odnosu prema pojedinim
državama
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
The REPUBLIC OF Serbian Krajina
Ministarstvo za inostrane poslove
Ministry of Foregin Affairs
KNIN, KRALJA PETRA I OSLOBODIOCA 27 OFFICE IN BELGRADE
TEL. 011-235-16-72 TERAZIJE No 3/1
0780-60-126/079-719-023
TEL: (011) 3221-325; 3226-778; 3227-346
FAX: (011) 235-16-72
FAX: (011) 3224-573
REPUBLIC OF SERBIAN KRAJINA
YUGOSLAVIA
84

Okrugli pečat: RSK, MUP, Stanica milicije Kistanje.

94

Broj: 127/94
Beograd, 03. 02. 1994.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA – JEDNA OD NOVIH DRŽAVA,
NASTALIH NA TLU SFR JUGOSLAVIJE
Evropska zajednica OUN i sve članice Međunarodne zajednice saglasile su se 1990.
i 1991. da prihvataju stvaranje novih država na tlu SFR Jugoslavije. Odluke KEBS-a iz
1976. o nepromjenjivosti evropskih državnih granica nisu branjene. To je objašnjeno u
stavu Badenterove85 arbitražne komisije, gde je rečeno da međunarodno priznanje jedne
države (mislilo se na SFRJ) predstavlja samo deklarativni akti i ništa više. Komisija je izložila
narodima Jugoslavije princip Zapada, kojeg treba da poštuju, a koji je isticao: entitet se
smatra državom kad ima teritoriju, stanovništvo i zakonodavnu vlast (mislilo se na Sloveniju
i Hrvatsku).
Tako je, po odlukama i principima međunarodne zajednice, Republika Srpska Krajina
ispunila sve uslove za međunarodno priznanje:
1) Republika Srpska Krajina je nastala po volji svog naroda, što je u saglasnosti sa pravom
naroda na samoopredelenje i što, time, nije narušila odluku Međunarodne zajednice da
se odobri formiranje više država na teritoriji SFRJ. (Drugo je pitanje što je bilo planirano
6 država: Srbija, Crna Gora, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija i,
eventualno sedma država Kosovo, a stvoreno je, za sada, deset: Srbija, Crna Gora, Slovenija,
Hrvatska, Makedonija, Muslimanska Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, Hrvatska,
Herceg-Bosna, Republika Srpska Krajina i Muslimanska Zapadna Bosna);
2) Republika Srpska Krajina, već četiri godine živi kao i svaka druga država, jer ima
ono što je Evropska zajednica zahtevala od Slovenije i Hrvatske – radi priznanja: teritoriju,
stanovništvo i zakonodavnu vlast.
Tako je RSK jedna od pravnih naslednica SFR Jugoslavije. Ona će naslediti imovinu i
dugove bivše države prema principima važećim i za ostale naslednice (sukcesore).
Do sada, Republika Hrvatska je koristila teritoriju, stanovništvo, privredne i druge
objekte Republike Srpske Krajine, kao svoje, i kalkulisala njima u deobnom bilansu. Čak
je, preko svojih lobija u svetu, obezbedila pismenu preporuku Saveta bezbednosti o pomoći
obnove Hrvatske u visini od 20 milijardi dolara, od čega samo za Vukovar 6,2 milijarde.
Svakako, u pitanju je 90% državna teritorija Krajine.
RSK je 1992. zatražila učešće na pregovorima o sukcesiji, ali u Međunarodnoj konferenciji,
to ne prihvataju, jer Hrvatska nije saglasna. Ovo pitanje, s obzirom na učesnike, jedino bi,
u korist RSK mogle pokrenuti SRJ i RS. Trebalo bi da preporuče razgovore sa Hrvatskom
samo za teritorije koje kontroliše Vlada u Zagrebu, a da ona postigne dogovor sa Vladom
RSK o ostalim teritorijama bivše SR Hrvatske.
S obzirom da je Republika Hrvatska jednostrano stavila van snage ugovor Srba i Hrvata
iz 1944. u Topuskom i pokušala anektirati srpske teritorije, izazvala je rat i presudno uticala
na stvaranje dve države RSK i RH. To je imalo za posledicu razgraničenje dve etničke
zajednice i preseljenja stotine hiljada lica u oba pravca. Tako su stvorene kategorije izbeglica
Badinterove; Badinterova komisija, prema svom predsjedniku, francuskom pravniku Robertu Badinteru, bila
je arbitražna komisija koju je ustanovilo Vijeće ministara Europske ekonomske zajednice 27. kolovoza 1991.
godine, a čija je zadaća bila da rješavanjem spornih pravnih pitanja pridonese mirnom okončanju krize u bivšoj
Jugoslaviji.
85

95

sa izgubljenom pokretnom i nepokretnom imovinom i izgubljenim pravima iz radnog
odnosa: stečene penzije, invalidnine, zdravstveno osiguranje, penzije itd.
Proterani Srbi iz Hrvatske su bez mogućnosti da dođu do ličnih dokumenata, jer su svi
univerzitetski i arhivski centri van teritorije RSK.
Pitanje izbeglica, Hrvatska je u svetu prikazala jednostrano, jer i proterane Srbe smatra
svojim izbeglicama, a uzroke izbeglištva predstavlja kao posledicu agresije na Hrvatsku.
To je tako vešto planirano da ni u Vensovom planu nema ni jedne odrednice o zaštiti
proteranih Srba sa teritorija Hrvatske. Govori se samo o izbeglicama iz UNPA zona i
obavezi njihovog vraćanja, što podrazumeva samo pripadnike hrvatske nacionalnosti. To
isto ponovljeno je i u Rezoluciji SB br. 762 (1992). U ovakvoj situaciji delegacija RSK je u
februaru 1993. u Nju Jorku zahtevala od Vensa86 i Owena87 da se u dokumentima Saveta
bezbednosti mora registrovati činjenica o proteranim Srbima iz Hrvatske.
Rezultat je bio polovičan. To nije učinjeno u rezolucijama, nego samo u Izveštaju B.B.88
Ghalija Savetu bezbednosti 15. 05. 1993. gde je navedeno da je Hrvatska, do 18. 03. 1993.
proterala (samo u Srbiju i Krajinu) 251.000 Srba. Ovde nisu spomenuti proterani Srbi u
Republici Srpskoj, evropskim i vanevropskim zemljama i Srbi koji su, još, ostali u Hrvatskoj.
S obzirom da u Krajini nije bilo (ukupno) toliko Hrvata pre 1991. koliko Gali broji
proteranih Srba u pitanju je stradanje Srba u bivšoj Hrvatskoj daleko većih razmera, nego
Hrvata.
Sabiranjem broja Srba u Krajini (500.000), s brojem prognanih u Srbiju (131.000),
Krajinu (120.000), Republiku Srpsku (60.000), zatim neregistrovanih u ove tri države i u
drugim zemljama, zaključuje se lako da je Srba u Hrvatskoj moralo biti najmanje 30%, a ne
11%, kako je to tvrdila hrvatska statistika.
U celokupnoj problematici srpsko-hrvatskih odnosa, najteže je, za RSK, dokumentacija
Saveta bezbednosti. U prvom redu, rezolucije, koje su suprotne duhu Vensovog plana,
prejudiciraju politiko rešenje, smatrajući RSK integralnim delom Hrvatske. Ovu
paradoksalnost Hrvati pokušavaju da eliminišu tvrdnjom da i Vensov plan predviđa
reintegraciju svih “hrvatskih” teritorija. Svakako, tako nešto Vensov plan ne predviđa, pa
nam ostaje da rezolucije SB tretiramo:
1) kao dokumenta suprotna duhu Vensovog plana i
2) kao dokumenta niže pravne vrednosti,
pa, kao takva, ne mogu staviti van snage pravo naroda na samoopredelenje, garantovano
Poveljom OUN.
Političko rešenje u bivšoj Hrvatskoj, praktično, rešeno je stvaranjem države Republike
Srpske Krajine. Činjenica je da je ona, trenutno, u ratu sa Republikom Hrvatskom, ali
spremna da sa njom uspostavi mir i normalizuje odnose.
U tom cilju, pristajemo na dogovor o:
– pravima iz socijalnog osiguranja,
– nadoknadi štete izbeglicama i državljanima druge zemlje,
– uspostavljanju saobraćaja, PTT veza, dalekovoda, naftovoda, vodovoda, korišćenja
električne energije, trgovine, proizvodnje itd.
Republika Hrvatska je, potrebe za korišćenjem krajinskih saobraćajnica i ostalog,
prikazala u OUN kao humanitarno pitanje i pitanje opstanka svoje države. Pri takvim
86
87
88

Cyrus Vance.
David Owen.
Boutros Boutros Ghali.

96

obrazloženjima čelnika UNPROFOR-a i Međunarodne konferencije, Vlada Krajine je
isti tretman tražila i za svoje životne potrebe. Pri tome, zahtevano je za Krajinu korišćenje
hrvatskih saobraćajnica, izlazak na more i ostale ustupke, po principu reciprociteta.
Vlada RSK je kopredsednicima izložila stav o obavezi Međunarodne zajednice da prihvati
razgraničenje između RH i RSK, kad već u nekoliko državnih tvorevina, za 2 veka, nije
moglo doći do mirnog zajedničkog života dve etničke zajednice. Očigledno je da su Hrvati
1991. pokazali da ne žele da žive sa Srbima, a Srbi ne smeju da ostanu sa Hrvatima u istoj
državi.
POLOŽAJ REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE POČETKOM 1994.g.
Država je dalje međunarodno nepriznata i, što je još gore srpskom narodu u njoj, još nije
priznato pravo na samoopredelenje mada bi bivšu Hrvatsku bilo lakše podeliti na dve, nego
bivšu Bosnu i Hercegovinu na tri države.
Ovakva situacija onemogućavala je kontakte sa vladama, pa nije sa njima bilo razmene
informacija i stavova. Poštovana je potpuna blokada RSK, što su sledila, dugo, i sredstva
javnog informisanja.
Kad se zna da države, u svakom regionu, traže i štite svoje interese, postavlja se pitanje
(s obzirom na njihovo jednoobrazno ponašanje) da li je moguće da one svoj interes vide
u realizaciji politike Hrvata i muslimana u bivšoj Jugoslaviji? Odgovor bi se mogao naći
u velikom stepenu integracije zapadnih zemalja, kojima u ovom trenutku, to više znači
od pojedinačnih dobitaka na Balkanu, koji su ipak neizvesni. Ostale zemlje, uključujući i
Rusiju, u ovom trenutku nemaju značajniji uticaj na svetsku politiku. Naziru se pukotine
savezništvu zapadnih država i pokušaji artikulacije posebnih interesa ali su to procesi za duži
period. Za rad te male nesuglasice su dobro došle, jer onemogućavaju potpunu suglasnost
za angažovanje NATO snaga protiv Srba u Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini.
U protekloj 1993. godini postignut je na spoljnom planu nesumnjiv uspeh, jer je RSK
izvučena iz anonimnosti i na nju se sve počelo navikavati. U poslednje vreme, suprotno
novijoj praksi, sredstva javnog informisanja na Zapadu često uz puno ime Krajine više
ne stavljaju oznaku “takozvana”. Sve češće se informacije iz RSK plasiraju kao i iz drugih
zemalja. U svemu su nam pomogli Srbi koji su delovali u inostranstvu poput ambasada.
Ovu internacionalizaciju treba dalje eksploatisati. MIP mora da ima više ljudi, tako da
osposobi službe za posebne oblasti i da sa Ministarstvom za informisanje, kvalitetnijim
materijalima, iziđe u svet. Obavezno je koristiti radove i znanja intelektualaca svih profila.
Biće neophodno korišćenje i kulture i sporta. To će biti najefikasnije za afirmaciju RSK kao
države.
Za ovo će trebati novac, koji se mora naći.
ODNOS RSK PREMA POJEDINIM DRŽAVAMA
Republika Hrvatska
Teži da Krajinu ekonomski i vojno iscrpi. Nada se da će duže i lakše od Krajine izdržati
ekonomske teškoće i da će ponudama visokih penzija Krajišnicima i nafte i drugih proizvoda
po cenama koštanja umrtviti želju Srba za sopstvenom državom. Taktika malih pobeda biće
u upotrebi, jer će tako povratiti uzdrmano samopouzdanje naroda i vojske. Na potpisane
ugovore o prekidu vatre neće se obazirati.
Računa se sa konačnim vojnim rešenjem, uz pripremu odvajanja Republike Srpske i SR
Jugoslavije od RSK. Računa sa povoljnim stavom OUN i Međunarodne zajednice.
97

Hrvatska će primoravati kopredsednike da nas prisile na ustupke oko saobraćajnica i
ostalog, ali će odbiti da ugovori budu potpisani na ravnopravnoj osnovi, uz hrvatske ustupke
Krajini.
Hrvatski rat sa muslimanima je otklonio, trenutno, vojnu pretnju većih razmera. Evropska
unija preti Hrvatskoj sankcijama, ali samo s ciljem da je primora na mir sa muslimanima.
To je poslednja karta Evrope da pokušaju i muslimane i Hrvate (kao saveznike) još jednom
suprotstaviti Srbima. Verovatno se od Hrvata traži da se odreknu dela srednje Bosne i dela
morske obale. Računa se da bi to, konačno, zadovoljilo muslimane – što se tiče zahteva
prema Hrvatima.
Svi su izgledi da Hrvatska, već sad, može računati na savezništvo sa Abdićem, ukoliko
Hrvatskoj bude uspelo da uzdrma odbranu Krajine.
Ruska Federacija
Naklonost Parlamenta još uvek ne može imati željeni uticaj na Izvršnu vlast da bi se
Rusija efikasnije angažovala na zaštiti Srba. Ali i najmanji pomaci nam mogu mnogo
pomoći – dovoljno je da se Rusija suprostavi vojnom napadu na Srbe.
Kozaci su spremni poslati dobrovoljce, primiti naše lakše ranjenike, oficire i podoficire,
decu na oporavak i razmeniti sportske i kulturne grupe. Ovo mora da prihvatimo – što pre,
jer obilazak dvadesetak ruskih gradova sportista iz Krajine mnogo bi značio.
– Kozaci predlažu i naseljavanje neograničenog broja porodica u Krajinu. Nude privrednu
i trgovačku saradnju, otvaranje predstavništava u Kninu i Petersburgu.
– Univerzitet u Moskvi nudi saradnju našem, kao i obezbeđenje nastupa krajiškog
državnika u Parlamentu. Takođe, učešće na Sveslovenskom kongresu naše delegacije.
– Fond Slovenske pismenosti je, takođe, spreman za informativno izdavačku delatnost.
– Partijaršija Ruske pravoslavne crkve je otvorena za sve naše zahteve. Pomoći će koliko
mogu.
– Nekoliko listova je potpuno na našoj strani.
Ukrajina, Jermenija, Nagorno Karabah
Sa Ukrajinom moguća privredna i kulturno-prosvetna saradnja, ali za to potrebne službe,
koje će to obavljati. U ovoj zemlji sukob uticaja pravoslavaca (većina) i unijata.
Ove zemlje su prve priznale Sloveniju i Hrvatsku, i zato su Jermenija i Nagorno Karabah
povukle svoje obećanje da će pristati na priznavanje RSK.
Rumunija
Uzdržava se od direktnih kontakata sa nama. Oprezne i političke stranke, mada su neke
poslale posmatrače na izbore.
Radio i štampa otvoreni za naše argumente. Mogući kontakti i saradnja sa Županijom
Temišvara i u trgovinu, i u kulturi i u sportu. Posebna prednost što jugoslavenski konzulat
u Temišvaru aktivan za srpske interese i ima dobre veze sa domaćinom.
Bugarska
Najmanje poštovala sankcije. Izvršna vlast se uzdržava od kontakata sa RSK, a političke
stranke nacionalno se orjentišu i razumeju srpske probleme. Naš parlament mora da nastavi
započetu saradnju sa partijama koje su poslale posmatrače na naše izbore.
Štampa prihvata naše izvore informisanja.
Grčka
Političke stranke spremne za saradnju, treba da se za to pripreme naše, posebno, ili u
okviru Parlamenta.
Humanitarna pomoć najobimnija iz ove zemlje, kao i od Grka u Americi: U januaru
posebno zainteresovali grčke novinare za stanje u RSK.
98

Grčka je bila ranije, zapostavljena od Amerike u odnosu na Tursku, a sad joj se isto desilo
u odnosu na Makedoniju i Albaniju. To je opredeljuje da se tešnje veže sa srpskim zemljama.
Pošto ove godine predsedava Evropskom unijom, moramo više kontaktirati njene partije,
novinare i humanitarne organizacije.
Vlada se, za sada, nije usuđivala direktno kontaktirati MIP RSK. Tražila je samo
informacije preko svoje ambasade u Beogradu.
Italija
Štampa više ne podržava Hrvatsku, kao ranije. Sve više koristi naše informacije. Vlada se
ne usuđuje postavljati teritorijalne zahteve prema Hrvatskoj.
Političke stranke, zbog izbora u toku, ne prihvataju našu saradnju, jer se boje štetnih
posledica kod birača, koji u većini veruju u srpsku krivicu.
Humanitarne organizacije učestale kontakte sa srpskim zemljama što može značiti i
pripremu promene politike.
Arapske zemlje
Odlučujuće bile za finansijsku pomoć Hrvatskoj i muslimanima.
Poslije neprijateljstava muslimana i Hrvata, postoji prilika da se otupi njihova oštrica
prema Srbima.
MIP će pripremiti pogodan propagandni materijal na arapskom jeziku.
Španija i Portugalija
U ovim zemljama primetno da štampa počinje kritički prikazivati Hrvatsku.
SAD
Od ostalog, što znamo, treba izdvojiti inicijativu da se, tajno, u Engleskoj sastanu eksperti
Krajine i Hrvatske u martu 1994. čiji bi dijalog bio pripremljen u vidu informacije za vlade
SAD i Velike Britanije.
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 10.

26

1994., veljača 5.
Beograd
Pravno mišljenje o Daruvarskom sporazumu dr. Vladana Vasiljevića i dr. Konstantina
Obradovića, na zahtjev Veljka Džakule, Dušana Ećimovića i Mladena Kulića
dr Vladan Vasiljević
ekspert za međunarodno krivično pravo
Institut za kriminološka i sociološka istraživanja
Beograd, Gračanička 18
tel: 626-425, 626-770
dr Konstantin Obradović
ekspert za međunarodno pravo
Institut za međunarodnu politiku i privredu
Beograd, Makedonska 25
tel: 3225-611
99

Na zahtev gg. Veljka Džakule, Dušana Ećimovića i Mladena
Kulića dajemo sledeće ekspertsko
MIŠLJENJE
o “Sporazumu” zaključenom 18. 02. 1993.
1. Iako nosi naslov “Sporazum” tekst o kome je reč ne može se smatrati bilo kakvim
ugovorom u smislu međunarodnog prava. Naime, da bi bilo kakav dogovor između dviju
strana bio smatran međunarodnim aktom (ugovor, sporazum, konvencija itd.) on mora
odgovarati uslovima postavljenim bečkom konvencijom o ugovornom pravu (1969.) koju
je ratifikovala bivša SFRJ, a koja je prihvaćena od strane svih država nastalih na teritoriji
bivše Jugoslavije. Jedan od bitnih uslova je da je takav akt zaključen od strane država, a
preko njihovih opunomoćenih predstavnika, koji su, prethodno, razmenili punomoćja,
što se u pravilu u tekstu ugovora konstatuje. Osim toga, međunarodni ugovor sadrži
odredbe o izvršenju, što će reći o načinima sprovođenja u život, a vrlo često i odredbu o
ratifikaciji, što će reći o ozakonjenju od strane predstavničkih tela ugovornih strana. Tekst
o kome je reč nema ni jednu od tih odredbi, štaviše podpisnici tog “sporazuma” označeni
su samo imenom i prezimenom, bez ikakvih, eventualno, zvaničnih funkcija. Ukratko, po
formi, ali i sadržini, te imajući u vidu svojstvo podpisnika, reč je o sporazumu između
privatnih osoba. Drugim rečima, budući da nema svojstvo međunarodnog ugovora, tekst
o kome je reč ne može obavezivati ni Republiku Hrvatsku, niti, pak, Srpsku Krajinu, niti
može – u međunarodnom smislu – imati bilo kakvih pravnih posledica. Radi se, dakle, o
privatnopravnom aktu, sporazumu između u tekstu navedenih pojedinaca, što se, uostalom,
vidi i iz kvalifikacija koje su sami sebi dali predstavnici UNPROFOR-a, stavljajući uz svoj
potpis oznaku “svedok”.
2. Što se pak tiče same sadržine, pomenuti pojedinci su se, kao privatne osobe, obavezali
da će na određenom području, tj. u opštinama Daruvar, Grubišno Polje, Nova Gradiška,
Novska i Pakrac, za koje se zna (što u sporazumu ne piše) da je podeljeno linijom prekida
vatre između hrvatskih i srpskih-krajiških snaga, a koje se – što je tekstom konstatovano – u
celini nalazi pod zaštitom snaga UNPROFOR-a, delovati da se ponovo uspostave razne veze
prekinute oružanim sukobom, a koje su precizirane tačkama a) – 1) teksta. U najboljem
slučaju čitav tekst se može shvatiti kao izraz namera podpisnika da porade na uspostavljanju
tih veza a nikako kao nekakva čvrsta obaveza.
3. Zamolivši nas za ekspertizu teksta o kome je reč, g. Džakula i drugovi su nam ukazali da
je, zbog tog “sporazuma”, protiv njih pokrenuta krivična istraga (koja još traje), a na osnovu
optužbe kako je pomenuti tekst dokaz o njihovoj nameri da izvrše “secesiju” navedenih
opština i predaju ih Republici Hrvatskoj. Kada se pogleda tekst u celini i u pojedinostima,
može se samo zaključiti da nema nikakvih elemenata koji bi ukazivali na nasilno ili na
drugi način izvršeno otuđenje dela državne teritorije, niti na iste načine menjanja državnih
granica.
U Beogradu, 5. februara 1994. godine
dr Vladan Vasiljević, [v.r.]
dr Konstantin Obradović, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1932.
100

27

1994., veljača 6.
Knin
Odluka Vlade RSK o prihvaćanju programa rekonstrukcije monetarnog sustava i strategije
ekonomskog oporavka Jugoslavije
Na osnovu člana 2. točka 16. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (“Službeni
glasnik RSK”, broj 3/92) Vlada RSK na sjednici održanoj 06.02.1994. godine, donosi
ODLUKU
o prihvatanju programa rekonstrukcije monetarnog
sistema i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije
Član 1.
Prihvata se program rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog
oporavka Jugoslavije.
Član 2.
Program iz člana 1. ove Odluke primjenjuje se na teritoriju Republike Srpske Krajine od
01. 03. 1994. godine.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
Broj: 05-3-338/94. Predsjednik
Knin, 06. 02. 1994. Đorđe Bjegović, [v.r.]
M.P.89
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 10.

28

1994., veljača 7.
Plaški
Obavijest o masovnoj sječi i preprodaji jelove građe na prostoru općine Plaški
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA M.P. 90
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE KORENICA
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI P L A Š K I
Broj: 08-02-3/01-1-74/94.
Plaški, 07. 02. 1994.
89
90

Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
Prijemni pečat: Pisarnica opštine Plaški, Sekretarijat za opštu upravu, 9. 2. 1994., 32/1-94.

101

1. SUP K O R E N I C A
2. SJB S L U N J

PREDMET: Jelova građa
preprodaja
Na području opštine Plaški, a i šire, u zadnje vreme je prisutna masovna sječa šume
naročito jelove. U dogovoru sa najodgovornijim subjektima (Šumarija, Milicija, Komanda
brigade i predstavništvo opštine i Financijska policija) odlučeno je da se sa ovakvom
pojavom stane, odnosno da se taj sječa spreči):
SJB Plaški u tom smislu ima određene zadatke i obaveze od kontrole saobraćajnica do
davanja asistencije ostalim subjektima. Kako nećemo biti u mogućnosti na svim izlaznim
pravcima iz Plaškog prema Slunju i Korenici, istovremeno vršiti kontrolu od 0 – 24 časa,
molimo Vas da nam u tom smislu pomognete. Naime radi se o tom da na Vašim kontrolnim
punktovima posebnu pažnju obratite na vozila da građu koja ide iz Plaškog, u slučaju da
takvo vozila naiđe bez odgovarajuće dokumentacije građu je potrebno zapljeniti i o tom nas
obavjestiti.
Obzirom na značaj akcije smatramo da će te nam maksimalno pomoći kroz rad napred
navedene aktivnosti.
Uz pozdrav
O TOM OBAVIJEST: N A Č E L N I K
1. SO Plaški Dušan Latas, [v.r.]
2. ŠUMARIJA PLAŠKI M.P.91
3. ARHIVA OVDJE
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

29

1994., veljača 9.
Okučani
Molba Branka Vraneša za prijem u PJM Zapadna Slavonija iz koje je vidljivo njegovo
sudjelovanje na ratištima u Prijedoru i Gradačcu u BiH
Vraneš Branko Zaprimljena u Okučanima
Gavrinica Milenka Ivanovića bb dana 09. 02. 1994.
Pakrac
Posebna jedinica milicije Zapadna Slavonija
Okučani
40/94

91

Okrugli pečat: RSK, SUP, Stanica javne bezbednosti Plaški.

102

Molba
Rođen sam 11. 5. 1967. u Aleksandrovcu opština Podravska Slatina. Od oca Milana i majke
Marije, rođ. Stupar. Osnovu školu završio sam u Mikleušu, a srednju u Podr.92 Slatini smer
građevinski zidar. Vojni rok služio sam u Zaječaru ves Vezista. Dosad nisam kažnjavan niti
krivično gonjen. Radni odnos sam zasnovao u “DI GAJ” Podravska Slatina 1987. pa do
1991. (4 god.). U ratna dejstva stupam 2. 8. 1991. pa do 15. 12. 1993. bez prekida bio
sam stalno u Zapadnoj Slavoniji u izviđačkoj jedinici. Išao sam dva puta na ratište u Bosnu
na čišćenje Prijedora, i u Gradačac gdje bivam i ranjen. Za vreme povlačenja sa opštine
Podravska Slatina 13. 12. ostao sam sa Zoranom Miščevićem na Pakracu. Neoženjen. Radi
čestih odlazaka vaše jedinice na teren zamoljavam vas za prijem u vašu jedinicu u koju imam
želju da dođem. Imam čin vodnika.
U Okučanima, 9. 2. 1994. god. Podnosilac:

Vraneš Branko [v.r.]
Izvornik, rukopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 33.

30

1994., veljača 9.
Okučani
Molba Predraga Bosanca za prijem u PJM Zapadna Slavonija iz koje je vidljivo njegovo
sudjelovanje na ratištima u Kozarcu, Prijedoru i Gradačcu u BiH
PREDRAG BOSANAC Zaprimljena u Okučanima
GAVRINICA BB Dana 09. 02. 1994.
PAKRAC 42/94
POSEBNA JEDINICA MILICIJE
ZAPADNA SLAVONIJA
OKUČANI
MOLBA
ROĐEN SAM 20. 10. 1970. GOD. U VOĆINU (OPŠ. PODR. 93 SLATINA) OD OCA
STEVANA I MAJKE SMILJE (DJEV. ČEVIZOVIĆ) OSNOVNU ŠKOLU ZAVRŠIO
SAM U VOJNIĆU, A SREDNJU ŠKOLU U SARAJEVU KAO ŠUMARSKI TEHNIČAR
OPŠTEG SMJERA SREDNJA STRUČNA SPREMA. VOJSKU SAM OSLUŽIO U
ANDRIJEVICI KAO PRIPADNIK GRANIČNIH JEDINICA VES 11101 STRELA
GODINE 1989/90. PO DOLASKU RADIO SAM U ŠUMARIJI VOĆIN KAO SJEKAČ,
PO U JUNU 1991. GOD. DOBIVAM OTKAZ KAO VIŠAK RADNE SNAGE. U RATU
AKTIVNO UČESTVUJEM OD 02. 08. 1991. GOD. KAO PRIPADNIK IZVIĐAČKE
JEDINICE U KOJOJ BIVAM LAKŠE RANJEN. ZA VRIJEME POVLAČENJA TO P.
SLATINA PRIKLJUČUJEM SE JEDINICI MIŠČEVIĆ ZORANA SA KOJIM SAM
92
93

Podravskoj.
Podravska.

103

UČESTVOVAO U RATU NA PAKRAČKOM PODRUČJU. PO POTPISIVANJU
PRIMIRJA ODLAZIM U JEDINICU KARANOVIĆ RAJKA U KOJOJ SAM BIO
DO 30.11.1993. GOD. KAO PRIPADNIK TE JEDINICE UČESTVOVAO SAM
U ČIŠĆENJU KOZARCA I PRIJEDORA JUNA `92. U AVGUSTU 1992. GOD.
ODLAZIM SA ISTOM JEDINICOM NA RATIŠTE KOD GRADAČCA GDJE SAM
PROVEO MJESEC DANA. NISAM OŽENJEN.
RADI ČESTIH ODLAZAKA VAŠE JEDINICE NA TEREN ZAMOLJAVAM VAS
ZA PRIJEM U VAŠU JEDINICU, U KOJOJ BI MOGAO PUNO DA PRUŽIM.
U OKUČANIMA, 09. 02. 1994. GOD.
PODNOSILAC:
PREDRAG BOSANAC [v.r.]
Izvornik, rukopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 10., kut. 33.

31

1994., veljača 9.
Okučani
Molba SUP-a Okučani MUP-u Knin da im se pošalje desetak ozbiljnih i odlučnih djelatnika
PJM iz drugih područja RSK radi vršenja redovnih postupaka koje dotadašnji pripadnici
PJM nisu mogli uspješno obavljati zbog privatnih veza sa stanovnicima općine Okučani
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
OKUČANI
Broj: 08-05/1-308/1-94
Okučani, 09. 02. 1994. godine
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
K N I N
Sadašnje potrebe službe u SUP-u Okučani zahtijevaju poduzimanje određenih mjera i
radnji (npr. lišenje slobode, privođenje pretraga stana, oduzimanje predmeta i dr.) prema
licima koja imaju prebivalište na ovom području. Iz dosadašnjih nekoliko službenih zadataka
vidljivo je da takve radnje nisu u stanju profesionalno i efikasno izvršiti sadašnji milicionari
ovog SUP-a, s obzirom da je većina milicionera sa takvim licima u rodbinskoj, prijateljskoj,
komšinskoj ili nekoj drugoj vezi, pa je očita linija nezamjeranja i površno obavljanje posla.
Određeni zadaci su se pokušali kvalitetnije izvršiti sa pripadnicima posebne jedinice milicije,
međutim i ovi radnici su također većinom mještani tako da se i sa njihove strane ne očekuje
službeni odnos prema postavljenom zadatku.
Iz napred navedenih razloga molimo Vas da nam, ako je moguće što hitnije uputite
na određeno vrijeme 10-tak ozbiljnih i odlučnij[ih] i pripadnika posebne jedinice milicije
sa drugog područja, koji bi zajedno sa radnicima ovog SUP-a u svakom momentu mogli
104

izvršiti postavljeni službeni zadatak. Predlažemo da se izvrši zamjena u posebnoj jedinici
milicije Okučani tj. da se 10-ak pripadnika iz ove jedinice zamijeni sa istim brojem radnika
sa drugog područja, radi lakšeg osiguranja smještaja i izbjegavanja nepotrebnih troškova.
Ukoliko ste saglas[ni] sa ovim predmetom ili ako imate neku drugu viziju rješenja našeg
problema o rezultatu nas što hitnije obavijestite pozivom na depešu gornji broj.

M.P.94

V.d. S E K R E T A R-a
Relić Miladin, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 73.

32

1994., veljača 10.
Izvadak iz dnevnika Save Radoševića o pregovorima u Ženevi i o otmici Veljka Džakule u
Beogradu te o zbivanjima koja su potom uslijedila
Četvrtak, 10. februar 1994.
STANJE NA BROJILU JE: 4.130,1 KWH sati i priključili su i nas na električnu mrežu.
Prosvijetlilo je u 15.00 sati. Jedan od majstora se šali da ne zna pogasiti sva svjetla koliko u
sobi ima šaltera. Pravi je to preporod. Nećemo morati nositi ni akumulatore na punjenje.
Mladen95 će donositi ispravljač – on je lakši, pa ćemo puniti ovdje da pripremimo za dane
kada bude bez struje. Toga će sigurno biti. Zavisit će to od hidroloških prilika i stanja u
akumulacijama.
U Ženevi danas nastavljaju pregovori između tri zaraćene strane u Bosni.
Savjet bezbjednosti zahtijeva od Srpske strane povlačenje artiljerije oko Sarajeva i
stavljanje pod kontrolu UN.
Predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zahtijeva prvo da se utvrde činjenice u
vezi sa napadom na civile na staroj pijaci u Sarajevu prije svih drugih pregovora.
Informacija koju mi je rekao Pero Bosanac da je čuo da je Džakula u Beogradu uhapšen
je tačna. No to po pričanju Mladena i Jelene više je ličilo na kidnapovanje nego na hapšenje.
Uhapšen je prošli petak. U prošli četvrtak 03. 02. 1994. Veljko96 je učestvovao u emisiji
“Intervju gledalaca” na NTV STUDIO “B” – govorio je o situaciji u Zapadnoj Slavoniji od
izbijanja prvih nesporazuma sa “hrvatskom demokracijom” pa otprilike do današnjih dana.
Kažu da je intervju bio dosta uspješan. Snimljena je i traka o toku intervjua – nadam se da
ću imati priliku da je preslušam.
Uhapšen je u ulici Srpskih Vladara (bivša Maršala Tita) kod parka iza zgrade Jugoslovenskog
dramskog pozorišta. Šetao je sa Dušanom Ećimovićem. Razlog ne može biti ništa drugo do
učešća u navedenoj emisiji. Suviše je izgleda spominjao ime Slobodana Milošević. Nadam se
ne zlonamjerno nego objektivno. Ako je procjena službe državne bezbjednosti da to u ovom
94
95
96

Okrugli pečat: MUP, SUP Okučani.
Kulić.
Vukelić.

105

trenutku predsjedniku Republike škodi moralo je doći do hapšenja. Tko je taj drznik koji
se u ova vremena usuđuje analizirati šta se sve dešavalo i šta propuštalo. Nakon hapšenja
Ećimović je dotrčao do Jelene Šantić koja je dalje animirala članove Centra za antiratne
akcije koji je odmah formirao Odbor za zaštitu Veljka Džakule i njegovih ljudskih prava
i slobode. Od strane centra određeni su i advokati: Nikola Barović, Borović97 i Popović.98
Znam da netko mora biti na čelu toga odbora iz opozicije ali mi se ne sviđa što je to gospođa
Pešić.99 Pokušano je plasirati saopštenje da se Veljko nalazi u Glini u istražnom zatvoru, da
su ga zapravo uhapsili pripadnici milicije RSK i to iz razloga što je napustio privremeno
boravište bez prethodne prijave sudu u Glini prema potpisanoj izjavi u istražnom postupku
nakon hapšenja 21. septembra 1993. godine. Provjerom preko advokata Mirića100 utvrđeno
je da se Veljko ne nalazi u zatvoru u Glini.
U sljedećoj emisiji “Intervju gledalaca” učestvovao je advokat Nikola Barović na temu
spektakularnog hapšenja Veljka Džakule u Beogradu za koga se još uvijek ne zna gdje se
nalazi. Alarmirani su i neki međunarodni diplomate. Jan Edberg je čujem lično došao u
Beograd da se interesira za konkretni slučaj. U Skupštini Srbije gospođa Pešić postavila
je pitanje ministru Sokoloviću101 gdje se nalazi Veljko Džakula. Kada je ovaj pokušao da
objasni da je to izvela policija RSK, Vuk Drašković je postavio pitanje zar Martić102 na
području Srbije može i smije hapsiti građane bez obzira tko su i odakle su. Nije li to, pitam
se ja, uplitanje u suverenitet određene države. Nisu dobili ni tačne ni istinite odgovore.
Advokati su primili punomoći Veljkovih sestara. Na njima je da dalje tragaju gdje se
njihov klijent nalazi.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 596.

33

1994., veljača 10.
Knin
Dozvola za odlazak Hrvata iz mjesta Nunić preko graničnog prijelaza Gornje Miranje
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-3-1-505-2/94.
Knin, 10. 02. 1994. godine
ODOBRENJE
kojim se odobrava dolje navedenim licima da mogu dana 16. 02. 1994. godine nesmetano
napustiti teritorij RS Krajine:
Borivoje.
Borivoje.
99
Vesna.
100
Ninko.
101
Zoran.
102
Milan.
97
98

106

– KARDUM Mate
1917. Nunić
– KARDUM Mara
1927. ˝
– KARDUM Stoja
1923. ˝
– KARDUM Marko
1927. ˝
– KARDUM Stoja
1931. ˝
– KARDUM Pilip
1934. ˝
– KARDUM Tereza
1935. ˝
Transfer navedenih lica obavit će se preko GP Miranje Gornje u organizaciji Visokog
komesarijata UN za izbjeglice /UNHCR/.
Ovo odobrenje izdaje se u svrhu nesmetane realizacije planiranog transfera i u druge se
svrhe ne može koristiti.
M.P.103 N A Č E L N I K
Pavković Nebojša, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 17.

34

1994., veljača 17.
Knin
Odluka Vlade RSK o korištenju dijela raspoloživih deviznih rezervi kojima upravlja
Narodna banka RSK u 1994. godini za pokriće emisije novog dinara
VLADA
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Na osnovu člana 79. Zakona o deviznom poslovanju (“Službeni glasnik RSK”, br. 3/93),
na predlog Narodne banke Republike Srpske Krajine, Vlada Republike Srpske Krajine
donosi
ODLUKU
o korišćenju dijela raspoloživih deviznih rezervi
kojima rukuje Narodna banka Republike Srpske Krajine u 1994. godini
za pokriće emisije novog dinara
1. Dio raspoloživih deviznih rezervi u efektivnom stranom novcu u zlatu kojima rukuje
Narodna banka Republike Srpske Krajine, u iznosu od 1,5 miliona SAD dolara, koristiće se
u 1994. godini za pokriće emisije novog dinara.
Devize iz stava 1. ove tačke koristiće se za servisiranje i zamjenu novih dinara za stranu
valutu koja je predmet kupovine i prodaje na jedinstvenom deviznom tržištu.
2. Ova odluka stupa na snagu 01 .03. 1994. godine, a objaviće se u “Službenom glasniku
Republike Srpske Krajine”.
103

Okrugli pečat: RSK, MUP, Knin.

107

O. br. 05-3-335/94.
Knin, 17. 02. 1994. god.
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
M.P.104 PREDSJEDNIK
Đorđe Bjegović, dipl. ing. [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 10.

35

1994., veljača 14.
Drniš
Odluka Skupštine općine Drniš o imenovanju Ratnog predsjedništva općine Drniš
Na osnovu člana 33. Statuta opštine Drniš Skupština opštine Drniš na svojoj sjednici
održanoj dana 14. 02. 1994. godine donosi s l i j e d e ć u
ODLUKU
o imenovanju Ratnog predsjedništva
1. Ratno predsjedništvo opštine Drniš broji sedam članova i imenuju se:

1. Goran Krasić, predsjednik,

2. Nataša Kalinić, zamj. predsjednika

3. Đorđe Vukšić, član

4. Zlatka Zrnić, član

5. Jelena Borjan, član

6. Boško Krasić, član

7. Dragomir Kolar, član
2. Ratno predsjedništvo vršit će funkciju Skupštine opštine za vrijeme vanrednih
okolnosti kada se Skupština nije u mogućnosti sastati i redovno zasijedati.
3. Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana donošenja.
Broj: 78/1/94. Predsjednik SO Drniš:
Drniš, 14. 02. 1994. god. Goran Krasić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., SO Drniš, kut. 3.

104

Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.

108

36

1994., veljača 14.
[Knin]
Zapovijed o formiranju vojno-teritorijalnih organa i jedinica, preustroju uprava
Ministarstva obrane RSK i primopredaji poslova mobilizacije i vojne obveze
NAREDBA broj 123-3 VOJNA TAJNA
KOMANDANTA SVK i STROGO POVERLJIVO
MINISTRA ODBRANE RSK
Od 14. 02. 1994. god
Formiranje vojno-teritorijalnih organa i jedinica, preformiranje
uprava MO i primopredaja poslova mobilizacije i vojne obaveze,
n a r e đ e n j e.Na osnovu Uredbe o formiranju vojno-teritorijalnih organa i jedinica i primopredaji poslova
mobilizacije i vojne obaveze organa MO komandama SVK. broj 03-1-24/94 od 08.02.1994.
god. predsednika Vrhovnog saveta odbrane, komandant SVK i ministar odbrane RSK.
N A R E Đ U J U:
1. – U SVK formirati vojno-teritorijalne organe i jedinice:
a) Vojne odseke u:
– 7. K: u Kninu sa odeljcima VOd u Benkovcu, Obrovcu i Drnišu
– 15. K: u Korenici sa odeljcima VOd u Gračacu, D.105 Lapcu i Plaškom
– 21. K: u Vojniću sa odeljcima VOd u Vrginmostu, Slunju i Karlovcu – Krnjaku
– 39. K: u Petrinji sa odeljcima VOd u Glini, Kostajnici, Dvoru na Uni i Sisku – Capragu
– 18. K: u Okučanima sa odeljkom VOd u Pakracu
– 11. K: u Erdutu sa odeljcima VOd u Belom Manastiru, Vukovaru, Mirkovcima, Dalju i
Tenji.
b) Vojno – teritorijalne odrede u :
– 7. K ukupno 4 VT odreda za opštine: Knin (uključujući Vrliku i Đevrske), Benkovac,
Obrovac i Drniš
– 15. K ukupno 4 VT odreda za opštine: Korenica (uključujući i Teslingrad i Vrhovine),
Gračac (uključujući i Medak), D. Lapac i Plaški
– 21. K ukupno 3 VT odreda za opštine: Vojnić (uključujući i Karlovac – Krnjak), Slunj i
Vrginmost (uključujući i Topusko)
– 39. K ukupno 4 VT odreda za opštine: Petrinja (uključujući i Sisak – Caprag), Glina,
Kostajnica i Dvor na Uni
– 18. K ukupno 2 VT odreda za opštine: Okučani i Pakrac
– 11. K ukupno 5 VT odreda za opštine: B. Manastir, Tenja, Dalj, Vukovar i Mirkovci.
Ukoliko potrebe efikasnog obezbeđenja teritorije to zahtevaju planirati formiranje i većeg
broja vojno-teritorijalnih odreda.
2. – Preformirati uprave MO u Odelenja za odbranu za:
105

Donji.

109

– Severnu Dalmaciju: u Kninu sa Odsecima za odbranu u Benkovcu, Obrovcu i Drnišu
– Liku: Korenici sa Odsecima za odbranu u Gračacu, D. Lapacu i Plaškom
– Kordun: u Vojniću sa Odsecima za odbranu u Karlovcu – Krnjaku, Slunju i Vrginmostu
– Baniju: u Petrinji sa Odsecima za odbranu u Sisku – Capragu, Glini, Kostajnici i Dvoru
na Uni
– Zapadnu Slavoniju: u Okučanima sa Odsekom za odbranu u Pakracu,
– Baranju, Istočnu Slavoniju i Zapadni
– 
Srem: u Erdutu sa Odsecima za odbranu u Vukovaru, Belom Manastiru, Dalju,
Mirkovcima i Tenji.
3. – Izvršiti primopredaju poslova i odgovarajuće dokumentacije i evidencije iz oblasti
mobilizacije i vojne obaveze (regrutnih poslova, poslova obaveze služenja vojnog roka,
poslova obaveze služenja u rezervnom sastavu) MO RSK komandama i organima SVK po
planu aktivnosti u prilogu ove naredbe.
MINISTAR ODBRANE RSK za KOMANDANT SVK – a
kontra-admiral
general-major
Dušan Rakić, [v.r.] M.P.106 M.P.107 Mile Novaković
B. 108 Đukić [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 5., kut. 1.

37

1994., veljača 15.
Knin
Izvješće Komesarijata za izbjeglice RSK o broju izbjeglih i raseljenih lica na području RSK
do 15. veljače 1994.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
KOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE
Knin, 15. 02. 1994. god.
Komesarijat za izbjeglice Republike Srpske Krajine od svog osnivanja prati i evidentira
broj izbjeglih i raseljenih lica na području Republike Srpske Krajine.
Na dan 15. 02. 1994. godine broj izbjeglih i raseljenih lica na području RSK je 125.000
1. Knin
10.503
2. Benkovac
12.022
3. Obrovac
2.700
4. Donji Lapac
3.200
5. Gračac
4.550
6. Korenica
4.140
7. Drniš
1.050
106
107
108

Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo odbrane, Knin.
Okrugli pečat: RSK, Glavni štab Srpske vojske.
Borislav.

110

Starosna struktura je takva da ima 14.353 djece od rođenja do 18 godina od toga,
do 1 god.
1.298
od 1 – 3 god.
1.641
od 3 – 7 god.
2.176
od 7 – 14 god.
5.039
od 14 do 18 god.
4.199
Punoljetnih osoba ima 23.821 od toga od 18 do 60 god 17.102 i preko 60 godina 6.719.
To znači da na području Južnog dijela RSK ima ukupno 38.174 izbjeglice i raseljena
lica. Izbjeglice su smještene u privatnim smještajima uglavnom, a 1.617 je u kolektivnim
smještajima.
Kolektivni smještaji se nalaze na području:
Knin ima 8 kolektivnih smještaja i 6 mini kampova 545 + 90 izbjeglica
Benkovac ima 5 kolektivnih smještaja
340 izbjeglica
Obrovac ima 1 kolektivni smještaj
60 izbjeglica
Gračac ima 2 kolektivna smještaja
422 izbjeglice
Korenica ima 2 kolektivna smještaja
160 izbjeglica
od toga djece do 18 godina ima
497
i to do 1 god.
19
od 1 – 3 god.
56
od 3 – 7 god.
72
od 7 – 14 god.
194
od 14 – 18 god.
156
Punoljetnih osoba ima 1.030 od toga
od 18 – 60 god.
693
preko 60 god.
337.
Ovi ljudi u kolektivnim smještajima žive u izuzetno teškim uslovima. Problemi izbjeglica
smještenih u kolektivnim centrima su
– uslovan smještaj
– hrana
– odjeća
– obuća
– održavanje lične higijene
– plaćanje troškova prevoza izbjeglica
– socijalno-zdravstveno osiguranje
– ogrjev
– pribor za djecu i učenike itd.
Komesarijat za izbjeglice se svakodnevno susreće sa problemima izbjeglica koji su svakim
danom sve teži i uporno vodi jednu veliku bitku da svim izbjeglicama pomogne kako bi im
život na području RSK bio što snošljiviji.
Na sjevernom djelu RSK tj. na području Banije i Korduna broj izbjeglica i raseljenih lica
je sljedeći:
1. Slunj
2.820
2. Plaški
970
3. Krnjak
2.860
4. Vojnić
3.961
5. Vrginmost
2.980
6. Glina
3.890
111

7. Dvor na Uni
2.986
8. Kostajnica
2.840
9. Petrinja
4.567
10. Caprag
2.463
Na području sjevernog djela RSK ima 30.337 izbjeglica koje su smještene u privatnim
smještajima jer na tom djelu nema kolektivnih smještaja.
U ovom djelu ima djece od rođenja do 18 god. 12.681 i punoljetnih osoba 17.656 i to
djece do 1 god
759

od 1 – 3 god
1.729

od 3 – 7 god
2.275

od 7 – 14 god
4.490

od 14 – 18 god
3.428
punoljetne osobe od 18 – 60 god. 12.195

preko 60 god.
5.461
Na području Zapadne Slavonije imamo
1. Okučane sa 7.085 izbjeglica
2. Pakrac sa 3.874 izbjeglica.
Na tom području nalazi se jedan kolektivni smještaj u kome trenutno boravi 75 izbjeglica.
Na području Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema imamo
1. Vukovar
15.749
2. Dalj
3.981
3. Mirkovci
4.890
4. Tenja
4.581
5. Beli Manastir
15.980 izbjeglica
Ukupan broj izbjeglica za ovo područje je 56.140 izbjeglica od toga djece od rođenja do
18 godina ima 23.213 i to

do 1 god.
1.532

od 1 – 3 god.
1.416

od 3 – 7 god.
7. 316

od 7 – 14 god.
11.809

od 14 – 18 god.
3.640
Punoljetnih osoba ima 30.412 od toga od 18 do 60 god. 26.039 i preko 60 godina 4.373
osobe.
STATISTIKA
Podaci o broju, starosnoj i polnoj strukturi izbjeglica smještenih po kolektivnim smještajima
na području sektora “J U G”
UKUPAN BROJ IZBJEGLICA
Prema podacima Komesarijata
za izbjeglice
1.527
STAROSNA STRUKTURA
Djeca (od rođenja do 18 god.) 380
od toga: do 1 god.
12

od 1 – 3 god.
42

od 3 – 7 god.
59

od 7 – 14 god.
150

od 14 – 18 god.
117
112

Punoljetne osobe
od toga od 18 – 60 god.
preko 60 god.

693
337

POLNA STRUKTURA PUNOLJETNIH OSOBA
žene
602
muškarci
428
Preslika, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A/075 – 7.

1994., veljača 17.
Knin
Uredba Vlade RSK o novom dinaru

38

VLADA
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Na osnovu člana 84. t. 2. Ustava Republike Srpske Krajine, Vlada Republike Srpske
Krajine donosi
UREDBU
o novom dinaru
Član 1.
Uvodi se novi dinar kao sredstvo plaćanja na teritoriji Republike Srpske Krajine.
Pored novog dinara sredstvo plaćanja u Republici Srpskoj Krajini je dinar (u daljem
tekstu: stari dinar).
Novi dinar se dijeli na 100 para.

Član 2.

Član 3.
Novi dinar je zamjenjiv za stranu valutu.
Član 4.
Narodna banka Republike Srpske Krajine utvrđuje odnos vrijednosti novog i starog
dinara.
Član 5.
Narodna banka Republike Srpske Krajine pustiće u opticaj novčanice i kovani novac
novog dinara 01. 03. 1994. godine.
Član 6.
Stari dinar ne može se zamjenjivati za novi dinar kod Narodne banke Republike Srpske
Krajine.
113

Član 7.
Platni promet u zemlji obavljaće se u novim i starim dinarima, preko odvojenih računa
koji se vode kod Službe za platni promet.
Iznosi iskazani u platnom prometu u starim dinarima preračunavaće se i iskazivati u
poslovnim knjigama u novim dinarima.
Član 8.
Novčani iznosi u propisima i opštim aktima, na hartijama od vrijednosti, instrumentima
platnog prometa i drugim dokumentima i u ugovorima iskazivaće se u novim dinarima,
osim na instrumentima platnog prometa i drugim novčanim dokumentima kojima se platni
promet u zemlji obavlja u starim dinarima.
Član 9.
Cijene proizvoda i usluga iskazuju se u novim dinarima.
Član 10.
Pravna lica i fizička lica koja su obavezna da vode poslovne knjige iskazivaće stanja u tim
knjigama u novim dinarima.
Pravna lica i fizička lica koja su obavezna da vode poslovne knjige preračunavaće stanja u
tim knjigama na dan 01. 03. 1994.
Član 10a.
Pravno lice koje vrši naplatu u starim dinarima u iznosu koji nije utvrđen u skladu sa
članom 4. ove uredbe kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 500 do 3.000
novih dinara.
Za radnju iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj i odgovorno lice u pravnom licu
novčanom kaznom u iznosu od 100 do 1.000 novih dinara.
Za radnju iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj i fizičko lice koje je obavezno da
vodi poslovne knjige, novčanom kaznom u iznosu od 200 do 1.000 novih dinara.
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana pravnom licu izreći će se zaštitna mjera zabrane vršenja
određene djelatnosti u vremenu od tri mjeseca do jedne godine.
Za prekršaj iz st. 2. i 3. ovog člana odgovornom licu i fizičkom licu koje je obavezno
da vodi poslovne knjige izreći će se zaštitna mjera zabrane vršenja određenih poslova u
vremenu od tri mjeseca do jedne godine.
Član 11.
Ova uredba stupa na snagu danom donošenja a objaviće se u “Službenom glasniku
Republike Srpske Krajine”, a primjenjivaće se od 01.03.1994. godine.
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Broj: 05-2-334/94.
Knin, 17. 02. 1994. M.P.109
PREDSJEDNIK

Đorđe Bjegović, dipl.ing. [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 10.
109

Okrugli pečat: Vlada RSK, Knin.

114

39

1994., veljača 17.
Knin
Zapisnik sa 75. sjednice Vlade RSK održane 5., 6., 15. i 17. veljače 1994.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
ZAPISNIK
sa 75. sjednice Vlade RSK održane 5., 6., 15. i 17.
02. 1994. godine
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Spiro Kostić, Vojin Peurača, Lazić Đorđe, Krička Milivoj.
Sjednica je počela s radom u 16.40 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.
Za sjednicu je predložen slijedeći
DNEVNIRED
1. Novi ekonomski program,
2. Ministarstvo finansija;
2.1. Donošenje Odluke o visini osnovice za isplatu naknade za materijalne troškove za
mjesec januar 1994. godine,
2.2 Donošenje Odluke o utvrđivanju najniže cijene rada za mjesec januar 1994. godine,
3. Ministarstvo pravosuđa i uprave;
3.1. Donošenje Uredbe o valorizaciji sudskih taksa,
3.2. Donošenje Uredbe o valorizaciji novčanih kazni za prekršaje iz republičkih propisa,
3.3. Donošenje Uredbe o valorizaciji novčanih iznosa u Zakonu o vanparničnom
postupku,
3.4. Rješenje o razrješenju predsjednika Opštinskog suda u Petrinji,
3.5. Rješenje o izboru predsjednika Opštinskog suda u Petrinji,
3.6. Rješenje o razrješenju sudije i predsjednika Opštinskog suda za prekršaje Knin,
3.7. Odluka o podržavljenju zgrade Gimnazije,
4. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju;
4.1. Donošenje Odluke o određivanju DP “Kamen” Obrovac za državno preduzeće od
republičkog značaja,
4.2. Donošenje Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Kamen” Obrovac,
4.3. Rješenje o imenovanju Upravnog odbora DP “Marko Orešković” Teslingrad,
4.4. Inicijativa za formiranje Holding-korporacije,
4.5. Inicijativa za formiranje Holding-korporacije kožarske industrije,
4.6. Odluka o usvajanju programa za zadržavanje pograničnog stanovništva u RSK,
4.7. Uredba o načinu i uslovima za obavljanje djelatnosti preduzeća,
4.8. Uredba o upisu u sudski registar preduzeća i drugih pravnih lica koja obavljaju
privrednu djelatnost,
4.9. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o transformaciji državne svojine,
115

4.10. Prijedlog glavnog projekta razvoja informacijskog sistema RSK i uvođenje
informatizacije poslovanja u organima državne uprave.
4.11. Sanacija fabrike “Pneumatike” u Kombinatu “Borovo”
5. Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo;
5.1. Informacija o izvršenim pripremama na izradi prostornog plana RSK,
5.2. Program rada, dinamički i finansijski plan na izradi prostornog plana RSK,
5.3. Donošenje Odluke o osnivanju Urbanističkog zavoda RSK,
5.4. Rješenje o imenovanju direktora Urbanističkog zavoda,
5.5. Donošenje Metodologije za popis i procjenu ratne štete,
6. Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja;
6.1. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o visini zarada, naknada i drugih primanja zaposlenih
za vrijeme ratnog stanja,
6.2. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o posebni uslovima za zasnivanje i prestanak radnog
odnosa za vrijeme ratnog stanja,
6.3. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o društvenoj brizi o djeci,
6.4. Uredba o kriterijima za raspodjelu humanitarne pomoći u RSK (Pravilnik o
bodovanju porodične i socijalne karte),
7. Ministarstvo odbrane;
7.1. Donošenje Odluke o stavljanju na korištenje dijela robe iz Republičkih robnih
rezervi SVK,
7.2. Donošenje Odluke o školovanju kandidata za kontrolore letenja,
8. Ministarstvo trgovine i turizma;
8.1. Donošenje Rješenja o razrješenju pomoćnika ministra,
8.2. Donošenje Uredbe o ukidanju Uredbe o obavezi obavještavanja o promjenama
cijena određenih proizvoda i usluga,
8.3. Uredba o ukidanju Uredbe o prometu motornog benzina i dizel goriva,
8.4. Donošenje Odluke o visini osnovice za obračun zarada za republičke tržišne
inspektore,
8.5. Donošenje Odluke o plaćanju prve faze uslužne prerade sirove nafte Rafineriji nafte
Pančevo,
8.6. Privredna komora RSK – Odluka o odobrenju deviznih sredstava,
9. Ministarstvo zdravlja;
9.1. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut Specijalne bolnice za psihijatrijske
bolesti u Petrinji,
9.2. Donošenje Rješenja o imenovanju direktora Specijalne bolnice za psihijatrijske
bolesti u Petrinji,
9.3. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut Specijalne bolnice za plućne
bolesti u Petrinji,
9.4. Donošenje Rješenja o imenovanju direktora Specijalne bolnice za plućne bolesti u
Petrinji,
10. Ministarstvo informisanja;
10.1. Donošenje Rješenja o razrješenju članova Upravnog odbora SRT Krajine,
10.2. Donošenje Rješenja o imenovanju članova Upravnog odbora SRT Krajine,
10.3. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut SRT Krajine,
11. Ministarstvo energetike i rudarstva;
11.1. Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,
116

12. Ministarstvo prosvjete;
12.1. Odgovor Univerziteta “Nikola Tesla” Knin vezan za visinu školarine,
13. Verifikacija ugovora o davanju na korištenje poslovnog (skladišnog) prostora na
Beogradskom sajmu – hala “2”,
14. Razmatranje zahtjeva za finansijsku pomoć u ostvarenju filma “Kninska vartolomeja”,
i izmjenjen i nadopunjen sa
4.12. razmatranje elaborata o ekonomskoj opravdanosti pokretanja proizvodnje u DP
“Finel” Petrinja,
6.5. Donošenje Odluke o jednokratnoj novčanoj pomoći ranjenicima pripadnicima
SVK koji se nalaze na liječenju u Srbiji,
7.3. Donošenje Odluke o stavljanju na korištenje dijela robe (naftnih derivata) iz robnih
rezervi Ministarstva odbrane za potrebe SVK,
7.4. Donošenje Odluke o formiranju komisije,
9.5. Donošenje Rješenja o razrješenju i imenovanju člana Upravnog odbora Opšte
bolnice “Sveti Georgije” iz Vojnića,
9.6. Informacija o stanju u zdravstvu,
15. Ministarstvo inostranih poslova;
15.1. Stanje i odnosi na spoljnom planu,
16. Donošenje Odluke o postavljenju Izvršnog savjeta Srpske opštine Zadar.
Nakon ovih nadopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.
Budući je sjednica počela kasno neke tačke dnevnog reda su odgođenje za sutra, a
počelo se sa 5. tačkom dnevnog reda – materijalom Ministarstva za urbanizam, stambenokomunalne poslove i građevinarstvo.
Ad-5
5.1. i 5.2. Informacija o izvršenim pripremama na izradi prostornog plana (prilog broj 1)
podnio je ministar Ljubiša Budić, a potom su o programu rada dinamičkom i finansijskom
planu na izradi prostornog plana govorili dr Milan Bursać, gosp. Vujatović Miroslav, gosp.
Vidić Vlado i geolog Đujić Anđa.
Potom je donesena
ODLUKA
o prihvaćanju Programa za izradu Prostornog plana sa dinamičkim i finansijskim planom
(pr. br. 104)
5.3. Donesena je
ODLUKA
o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Republičkog zavoda za prostorno uređenje,
zaštitu okoline i izgradnju objekata (prilog br. 2)
5.4. Doneseno je
RJEŠENJE
o imenovanju direktora Urbanističkog zavoda RSK (prilog broj 3)
5.5. Nakon što je ministar Ljubiša Budić ukratko obrazložio Metodologiju, elemente i
kriterijume za popis i procjenu ratne štete (prilog broj 4) donesena je
117

ODLUKA
o donošenju Metodologije, elemenata i kriterijuma za popis i procjenu ratne štete (prilog
broj 5)
Ad-3
3.1. Na prijedlog i uz obrazloženje ministra pravosuđa i uprave Radomira Kužeta
donesena je
UREDBA
o valorizaciji sudskih taksa (prilog broj 6)
3.2. Donesena je
UREDBA
o valorizaciji novčanih kazni za prekršaje iz republičkih propisa (prilog broj 7)
3.3. Donesena je
UREDBA
o valorizaciji novčanih iznosa u Zakonu o vanparničnom postupku (prilog broj 8)
3.4. Doneseno je
RJEŠENJE
o razrješenju predsjednika Opštinskog suda u Petrinji (prilog broj 9)
3.5. Doneseno je
RJEŠENJE
o izboru predsjednika Opštinskog suda u Petrinji (prilog broj 10)
3.6. Doneseno je
RJEŠENJE
o razrješenju sudije i predsjednika Opštinskog suda za prekršaje Knin (prilog broj 11)
3.7. Donesena je
ODLUKA
o podržavljenju zgrade Gimnazije u Kninu (pr. br. 12)
Ad-4
Zbog kratkoće vremena na današnjoj sjednici odrađena je samo točka 4.9., a ostalih 11
podtačaka odradiće se sutra.
4.9. Nakon uvodnog izlaganja ministra Arbutine110 Nacrt Zakona o transformaciji
državne svojine (prilog broj 13) obrazložio je gosp. Jovan Drobnjak.
U raspravi su potom učestvovali ministar Jarčević,111 ministar Arbutina, pomoćnik
ministra Bezbradica112 a nakon završetka rasprave donesen je
ZAKLJUČAK
o provođenju javne rasprave po ponuđenom Nacrtu Zakona o transformaciji državne
svojine (prilog broj 14).
110
111
112

Nebojša.
Slobodan.
Radovan.

118

6.1. Skida se s dnevnog reda.
6.2. Skida se s dnevnog reda.
6.3. Utvrđen je prijedlog

Ad-6

ZAKONA
o društvenoj brizi o djeci (prilog broj 15) koji će se shodno Ustavu i Poslovniku Vlade
proslijediti u skupštinsku proceduru.
6.4. Donesena je
UREDBA
o kriterijima za raspodjelu humanitarne pomoći u RSK (prilog broj 16) čiji je sastavni dio
Pravilnik o bodovanju porodične i socijalne karte (prilog broj 17)
6.5. Nakon obrazloženja sekretara ministarstva Mile Čubrilovića donesen je
ZAKLJUČAK
Zatražiti mišljenje Ministarstva finansija i Ministarstva zdravlja i odbrane i da oni na
spisak ranjenika daju svoj potpis, s tim da se vidi kako je ovaj problem rješen u Republici
Srpskoj.
10.1. Doneseno je

Ad-10

RJEŠENJE
o razrješenju članova Upravnog odbora SRT Krajine (prilog broj 18)
10.2. Doneseno je
RJEŠENJE
o imenovanju članova Upravnog odbora SRT Krajine (prilog broj 19)
10.3. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na STATUT SRT KRAJINE (prilog broj 20)
Na kraju sjednice na prijedlog ministra Kričke, a vezano za pravilno i zakonito
raspolaganje sredstvima u JP “NIK” Mirkovci donesena je
ODLUKA
(prilog broj 21)
S ovim je dnevni rad iscrpljen i sjednica završva s radom u 19.00 časova.
NASTAVAK 75. SJEDNICE 06. 02. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Spiro Kostić, Peurača Vojin, Lazić Đorđe, Dragica Bakić.
Sjednica je počela s radom u 10.15 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović. Dnevni red je isti kao i na
sjednici od 05. 02. 1994. godine.

119

Ad-15
O stanju i odnosima na spoljnom planu (prilog broj 22) govorio je ministar inostranih
poslova Slobodan Jarčević.
U raspravi su potom učestvovali ministri Arbutina, Budić,113 Knežević,114 Crnogorac115 i
predsjednik Bjegović, a po završetku rasprave donesen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se izvještaj ministra Jarčevića.
Ad-1
Uvodnu riječ o novom ekonomskom programu dao je potpredsjednik Vlade Branko
Lubovac.
On je u svom izlaganju istakao da bi mi svakako morali ići na ovaj program i da ga nije
usvojila Jugoslavija jer već duže vremena u nas sistem uopšte ne funkcioniše, sve se finansira
iz budžeta, a njega praktično nema. Na Vladi je danas da se izjasni prihvata li ovaj Program
ili ne.
Potom je bilo govora o Zaključku Vlade sa 74. sjednice i propisima koje naša Vlada treba
donijeti da bi Program profunkcionisao na teritoriji RSK.
U raspravi su potom učestvovali gotovo svi ministri i pozvani na sjednicu Vlade, a po
završetku rasprave donesena je
ODLUKA
o prihvatanju programa rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog
oporavka Jugoslavije (prilog broj 23)
te
(prilog broj 24)
2.1. Donesena je

ZAKLJUČCI
Ad-2

ODLUKA
o utvrđivanju visine osnovice za isplatu naknade na teret materijalnih troškova za mjesec
januar (prilog broj 25)
2.2. Donesena je
ODLUKA
o utvrđivanju najniže cijene rada za mjesec januar (prilog broj 26)
i
ZAKLJUČAK
o prodaji deviza iz devizne blagajne Narodne banke RSK (prilog broj 27)
Ad-4
4.1. Donesena je
ODLUKA
o određivanju DP “Kamen” Borovac za državno preduzeće od republičkog značaja (prilog
broj 28)
113
114
115

Ljubiša.
Milan.
Miomir.

120

4.2. Doneseno je
RJEŠENJE
o imenovanju Upravnog odbora DP “Kamen” Obrovac (prilog broj 29)
4.3. Doneseno je
RJEŠENJE
o imenovanju članova Upravnog odbora DP “Marko Orešković” Teslingrad (pr.br. 30)
4.4. O inicijativi za formiranje holding Korporacije šumarstva i drvne industrije RSK
(prilog broj 31) govorio je ministar Arbutina.
Potom je donesena
ODLUKA
o izradi prijedloga organizacije Holdinga šumarstva i drvne industrije RSK (pr.br. 32)
4.5. Ministar Arbutina obrazložio je inicijativu za formiranje holding Korporacije
kožarske industrije (prilog broj 33), a potom je donesena
ODLUKA
o izradi prijedloga organizacije Holdinga proizvođača kože, obuće i galanterije RSK (prilog
broj 34)
4.6. Donesena je
ODLUKA
o usvajanju Programa za zadržavanje pograničnog stanovništva u RSK (prilog broj 35)
4.7. Donesena je
UREDBA
o načinu i uslovima za obavljanje djelatnosti preduzeća (prilog broj 36)
4.8. Donesena je
UREDBA
o upisu u sudski registar preduzeća i drugih pravnih lica koja obavljaju privrednu djelatnost
(prilog broj 37)
4.10. Prijedlog glavnog projekta razvoja informacijskog sistema RSK i uvođenje
informatizacije poslovanja u organima državne uprave (prilog broj 38) obrazložio je ministar
Arbutina.
Potom je donesena
ODLUKA
o usvajanju Prijedloga glavnog projekta razvoja informacijskog sistema RSK (prilog broj 39)
ODLUKA
o proglašenju DP “Elektroničko računski centar “Gavrilović” Petrinja za nosioca razvoja
informatičke djelatnosti u RSK (prilog broj 40)
4.11. Skida se s dnevnog reda.
4.12. Ministar Arbutina ukratko je obrazložio elaborat o ekonomskoj opravdanosti
pokretanja drvne industrije “Finel” Petrinja (prilog broj 41).
Nakon toga donesen je
ZAKLJUČAK
o usvajanju elaborata (prilog broj 42)
i
121

ZAKLJUČAK
Pitanje bezbjednosti rada fabrike pokušaće u što kraćem roku riješiti Predsjednik
Republike, Predsjednik Vlade i Komandant GŠ SVK.
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 13.00 časova.
NASTAVAK 75. SJEDNICE 15. 02. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Kostić Spiro, Lazić Đorđe, Milan Knežević, Miomir Crnogorac, Dragica Bakić,
Mitar Brnović, Slobodan Jarčević.
Sjednica je počela s radom u 16.30 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.
Dnevni red je isti kao i na sjednici od 05. 02. 1994. godine.
Na ovoj sjednici nije bilo kvoruma, te je iz tog razloga a budući je već donesena odluka o
prihvatanju Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka
Jugoslavije raspravljano samo o propisima koje naša Vlada mora donijeti da bi Program
profunkcionisao na teritoriju RSK.
Nakon što su predstavnici ministarstva finansija referisali što je do sada urađeno i koje su
uredbe pripremili otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali gotovo svi prisutni na sjednici
Vlade.
Po završetku rasprave sjednica je zaključena u 19.00 časova
NASTAVAK 75. SJEDNICE 17. 02. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Milan Knežević, Miomir Crnogorac, Dragica Bakić, Mitar Brnović, Slobodan
Jarčević.
Sjednica je počela s radom u 8.30 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade RSK gosp. Đorđe Bjegović.
Dnevni red je isti kao i na sjednici od 05. 02. 1994. godine.
U vezi zaključka sa 74. sjednice Vlade RSK i propisa koje treba donijeti naša Vlada da bi
Program rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije
profunkcionisao na području RSK nakon obrazloženja propisa od strane zaduženih
ministarstava, institucija i odgovornih lica, a po završetku rasprave po predmetnim
propisima doneseno je
ODLUKA
o korišćenju dijela raspoloživih deviznih rezervi kojima rukuje Narodna banka RSK u 1994.
Godini za pokriće emisije novog dinara (prilog broj 43)
ODLUKA
o zamjeni, prodaji i kupovini novog dinara za strana sredstva plaćanja (prilog broj 44)
ODLUKA
o obrazovanju kursa dinara (prilog broj 45)
o novom dinaru (prilog broj 46)
122

UREDBA

UREDBA
o visini i načinu utvrđivanja poreza na dobit preduzeća i rokovima za plaćanje mjesečnih
akontacija poreza za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti (prilog broj 47)
UREDBA
o prestanku obaveze obračunavanja i plaćanja posebnog poreza na finansijske transakcije
(prilog broj 48)
UREDBA
o visini i načinu plaćanja akontacija poreza i doprinosa i drugih javnih prihoda koji se
plaćaju na prihode građana u prvom polugodištu 1994. godine (prilog broj 49)
UREDBA
o utvrđivanju i plaćanju poreza na promet za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne
opasnosti (prilog broj 50)
UREDBA
o određenim proizvodima na koje se ne plaća porez na promet proizvoda (prilog broj 51)
UREDBA
o valorizaciji određenih novčanih kazni za privredne prekršaje (prilog broj 52)
UREDBA
o uvođenju posebne republičke takse koja se plaća za vrijeme ratnog stanja i neposredne
ratne opasnosti (prilog broj 53)
UREDBA
o valorizaciji boravišnih taksa (prilog broj 54)
UREDBA
o načinu obračunavanja kamate zbog neplaćenih poreza i drugih javnih prihoda u zakonom
propisanom roku (prilog broj 55)
UREDBA
o valorizaciji administrativnih taksa (pr.br. 56)
UREDBA
o izmjenama i dopunama Uredbe o uslovima i o načinu obavljanja prevoza domaćih
prevoznika u međunarodnom drumskom saobraćaju (pr.br. 57)
UREDBA
o valorizaciji katastarskog prihoda (pr.br. 58)
UREDBA
o visini naknade za korišćenje podataka premjera i katastra nepokretnosti radova i za
pružanje usluga Republičkog geodetskog zavoda, oblasne geodetske uprave i opštinske
uprave za katastar (prilog broj 59)
UREDBA
o valorizaciji sudskih taksi (prilog broj 60)
UREDBA
o valorizaciji novčanih kazni za prekršaje iz republičkih propisa (prilog broj 61)
123

UREDBA
o visini godišnje naknade za drumska motorna vozila, traktore i priključna vozila (pr.br. 62)
UREDBA
o ostvarivanju prava na naknadu zarade za vrijeme porodiljskog, produženog porodiljskog
odsustva zaposlenog roditelja i odsustva sa rada usvojioca radi njege djeteta (prilog broj 63)
UREDBA
o visini pomoći za opremu novorođenčeta (pr.br. 64)
UREDBA
o materijalnom obezbjeđenju boraca NOR-a, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova
njihovih porodica (prilog broj 65)
UREDBA
o visini invalidnina vojnih invalida i porodica palih boraca (prilog broj 66)
UREDBA
o ostvarivanju prava na materijalno obezbjeđenje i dodatak za pomoć i njegu drugog lica u
oblasti socijalne zaštite (prilog broj 67)
Osim navedenih uredbi donesen je i slijedeći
ZAKLJUČAK
Zadužuje se Ministarstvo finansija i Ministarstvo inostranih poslova da pripreme sve
aktivnosti oko formiranje Agencije za rad kod UNPROFOR-a.
Formira se radna grupa za izradu nacrta zakona o zajmu za potrebe odbrane RSK u
sastavu: Peurača Vojin, Lazić Đorđe, Kužet Radomir, Pavao Marjanović.
Spomenuta radna grupa dužna je pripremiti nacrt navedenog zakona za slijedeću sjednicu
Vlade.
Pod ovom tačkom donesena je još i
ODLUKA
o primjeni carinske tarife SRJ (pr.br. 68)
7.1. Donesena je

Ad-7

ODLUKA
o stavljanju na korištenje dijela robe iz Republičkih robnih rezervi SVK (prilog broj 69)
7.2. Donesena je
ODLUKA
o školovanju kandidata za kontrolore letenja (prilog broj 70)
7.3. Donesena je
ODLUKA
o stavljanju na korištenje dijela robe (naftnih derivata) iz robnih rezervi Ministarstva
odbrane za potrebe SVK (prilog broj 71)
124

7.4. Donesena je
ODLUKA
o formiranju komisije za reviziju Odluke o preduzećima od posebnog značaja za odbranu
RSK i kontrolu ratnih organizacija i sistematizacija preduzeća, drugih organizacija i pravnih
lica (prilog broj 72)
8.1. Doneseno je

Ad-8

RJEŠENJE
o razrješenju pomoćnika ministra za razvoj trgovine (prilog broj 73)
RJEŠENJE
o razrješenju pomoćnika ministra za marketing (prilog broj 74)
8.2. Donesena je
UREDBA
o ukidanju Uredbe o obavezi obavještavanja o promjenama cijene određenih proizvoda i
usluga (prilog broj 75)
8.3. Donesena je
UREDBA
o ukidanju Uredbe o prometu motornog benzina i dizel goriva (prilog broj 76)
8.4. Nakon što je ministar Lazić obrazložio odluku o visini osnovice za obračun zarada za
republičke tržišne inspektore i rasprave u kojoj su učestvovali ministar Arbutina, pomoćnik
ministra Radovan Bezbradica, predsjednik Bjegović predložio je slijedeći
ZAKLJUČAK
Skida se s dnevnog reda i razmotriće se na idućoj sjednici Vlade što je jednoglasno
prihvaćeno.
8.5. Donesena je
ODLUKA
o plaćanju prve faze uslužne prerade sirove nafte Rafineriji nafte Pančevo (prilog br. 77)
8.6. Donesena je
ODLUKA
o odobrenju sredstava za popravku automobila (prilog broj 78)
Po završetku naprijed navedenih podtačaka Ministarstvo trgovine i turizma ministar Lazić
predložio je donošenje 3 Uredbe sa zakonskom snagom po hitnom postupku i to:
UREDBA
sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini (prilog broj 79)
UREDBA
sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o ličnom radu (prilog broj 80)
UREDBA
sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o robnim rezervama (prilog br.
81)
125

Nakon njegovog izlaganja donesen je
ZAKLJUČAK
Načelno se prihvataju spomenute Uredbe tim da se zatraži po hitnom postupku mišljenje
Ministarstva pravosuđa i uprave prije nego se Uredbe prosljede na potpis predsjedniku RSK
Milanu Martiću.
9.1. Donesena je

Ad-9

ODLUKA
o davanju saglasnosti na Statut Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti u Petrinji (pr.br.
82)
9.2. Doneseno je
RJEŠENJE
o imenovanju direktora Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti u Petrinji (pr.br. 83)
9.3. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Statut Specijalne bolnice za plućne bolesti u Petrinji (prilog broj
84)
9.4. Doneseno je
RJEŠENJE
o imenovanju direktora Specijalne bolnice za plućne bolesti u Petrinji (prilog broj 85)
9.5. Doneseno je
RJEŠENJE
o razrješenju i imenovanju člana Upravnog odbora Opšte bolnice “Sveti Georgije” u Vojniću
(prilog broj 86)
9.6. Ministar Kostić116 podnio je informaciju o trenutnom stanju u zdravstvu RSK,
teškoćama sa kojima se zdravstvo susreće i preduzetim mjerama za poboljšanje položaja
zdravstva.
Potom je donesen
ZAKLJUČAK
Prihvata se izvještaj ministra Kostića o stanju u zdravstvu Republike Srpske Krajine.
11.1. Donesena je

Ad-11

ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta (prilog broj
87).
U međuvremenu od zakazivanja 75. sjednice 05. 02. 1994. godine Ministarstvo
energetike dostavilo je još neke materijale tako da je pod tačkom 11.2. raspravljano o
116

Spiro.

126

prijedlogu Odluke o ratnoj organizaciji i sistematizaciji u Ministarstvu energetike i rudarstva
u vezi koje je donesen
ZAKLJUČAK
O ovoj Odluci se Vlada neće danas izjašnjavati budući je na prijedlog ministra odbrane
osnovana komisija za reviziju preduzeća od značaja za odbranu RSK i ratnih sistematizacija,
te će spomenuta odluka ići na verifikaciju spomenute komisije.
11.3. Ministar Krička117 predočio je članovima Vlade informaciju o aktivnostima
ministarstva u vezi poboljšanja poslovanja JP “NIK” Mirkovci, te prijedloge mjera za dalje
aktivnosti (prilog broj 88).
Potom je otvorena rasprava, a po završetku rasprave donesen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija i prosljediće se predsjedniku RSK.
Ad-12
12.1. Odrađeno u tački 1.
Pomoćnik ministra prosvjete Dušan Badža predočio je članovima Vlade zahtjev za
obezbjeđenje interventnih količina goriva (prilog broj 89), te upoznao predsjednika Vlade
da predstavnici granskog sindikata traže sastanak sa njim u vezi problema prosvjete. Potom
je na prijedlog predsjednika Bjegovića donesen
ZAKLJUČAK
Prihvata se sastanak sa predstavnicima granskog sindikata, a što se tiče goriva zahtjev jest
opravdan, ali treba iznaći mogućnosti finansiranja. Zahtjev se prima na znanje kao zadatak
i pokušaće se iznaći neko rješenje.
Prima se na znanje i verificira

Ad-13

UGOVOR
o davanju na korišćenje poslovnog (skladišnog) prostora na Beogradskom sajmu – hala “2”
(prilog broj 90)
Ad-14
U vezi zahtjeva za finansijsku pomoć u ostvarenju filma “Kninska vartolomeja” donesen
je (prilog broj 91)
ZAKLJUČAK
Načelno se prihvata, s tim da zahtjev prođe Ministarstvo kulture i “Krajina-film”, te će se
nakon toga sa Republikom Srbijom vidjeti hoće li biti sredstava.
Ad-16
Na prijedlog Ministarstva pravosuđa i uprave donesena je
ODLUKA
o postavljenju Izvršnog savjeta Srpske opštine Zadar (prilog broj 92)
S ovim je dnevni red iscrpljen, ali su donesene još neke odluke na prijedlog pojedinih
ministarstava i to kako slijedi:
117

Milivoj.

127

RJEŠENJE
o izmjeni Odluke br. 05-3-8/94. od 30. 12. 1993. godine (prilog broj 93)
RJEŠENJE
o imenovanju članova Upravnog odbora “KNINEH-a” (prilog broj 94)
RJEŠENJE
o imenovanju komisije za procjenu automobila “Opel Askona” (prilog broj 95)
ODLUKA
o odobrenju goriva za 3 autobusa na relaciji Knin – Beograd – Knin (prilog broj 96)
o eksproprijaciji (prilog broj 97)

RJEŠENJE

RJEŠENJE
o razrješenju člana stručne radne grupe za pružanje stručne pomoći u vođenju investicija
humanitarnih organizacija i nevladinih i drugih institucija (pr.br. 98)
Osim navedenih akata doneseni su i zaključci po pojedinim pitanjima i to kako slijedi:
1. Šahovski turnir na Plitvicama i nastup fudbalske reprezentacije RSK (prilog broj 99) u
načelu se prihvata, ali treba napraviti finansijski plan.
2. Poziv gradonačelnika Ksantija118 u Grčkoj (prilog broj 100) – zauzet je stav da se treba
ići, a predsjednik Vlade će razgovarati sa predsjednikom Republike i potom će obavjestiti
Vladu.
3. Prijedlog MIP-a za pomoć u štampanju knjige Petra Zinajića iz Slunja (prilog broj
101) – načelno se prihvata s tim da se ostvari kontakt “ISKRE” Ministarstva informisanja i
Ministarstva kulture i vjera.
4. Zaključak u vezi prijedloga predsjednika Vlada za dodjelu prostorija ministarstvima i
vladinim institucijama – zadužuje se Sekretarijat Vlada da sazove sekretare svih ministarstava
da u roku od 5 dana ponude predsjedniku Vlade plan razmještaja. U protivnom prijedlog
predsjednika Vlade smatra se prihvaćenih. (Prilog broj 102)
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 12.30 časova.
Napomena: Vezano za tačku 8.6. greškom je izostavljena UREDBA sa zakonskom snagom
u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora u oblasti trgovine (pr. br. 103) Za spomenutu
Uredbu vrijedi isti zaključak kao i za navedene 3 Uredbe.
Predsjednik Vlade
Đorđe Bjegović119
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 10.

118
119

Xanthi.
Priređivači su izostavili Pregled prisutnih na sjednici Vlade RSK s njihovim vlastoručnim potpisima.

128

40

1994., veljača 17.
Beograd
Bilješka o razgovoru s Vjačeslavom Taloninom, tajnikom Veleposlanstva Ruske Federacije u
Beogradu, iz koje su vidljivi stavovi krajinske politike prema mogućoj reintegraciji RSK u
Republiku Hrvatsku izravno ili putem autonomnog statusa
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO INOSTRANIH – STR. POV. –
POSLOVA
17. 02. 1994.
ZABELEŠKA
o razgovoru dana 17. 02. 1994. u MIP-u RSK sa Vjačeslavom
Taloninom, prvim sekretarom Ambasade Ruske Federacije u Beogradu
Razgovor održan u vremenskom terminu između 11.00 – 12.15 h., a shodno inicijativi V.
Talonina.
Iz razgovora najvažnije sledeće
1) Talonin se interesovao da li je u poslednje vreme bilo kontakta između Republike
Hrvatske i RSK, a prvenstveno u vezi ekonomske saradnje. Odgovoreno mu da je kontakt
bio posredan, odnosno da je tokom prošle nedelje održan sastanak sa Gerdom Ahrenson,120
zamenikom ko-predsednika Konferencije o bivšoj Jugoslaviji, gde je razmatrana mogućnost
ekonomske saradnje Zagreba i Knina. Nikakav dogovor nije postignut, jer Srpska strana
insistira da preduslov za ekonomsku saradnju mora biti ukidanje sankcija prema RSK,
odnosno povlačenje rezolucije 820 koja je sve ekonomske aktivnosti Krajine podredila
jurisdikciji Zagreba.
Talonin se interesovao da li su razgovori uključili i pitanje otvaranja drumskih i železničkih
saobraćajnica. Odgovoreno mu da Srpska strana prihvata otvaranje saobraćajnica pod uslovom
da se rezolucija 820 ukine, kao i hrvatskom saglasnošću davanja jedne luke na upotrebu, jer bi
tim putem RSK izbegla zamku tihe ekonomske i političke podređenosti Hrvatskoj.
Interesovao se da li Zagreb i dalje insistira na primeni rezolucije 820. Potvrdno mu
odgovoreno.
Posebno interesovanje pokazao za autoput Zagreb – Beograd, odnosno da li Beograd “vršio
pritisak na Knin” da se odobri njegovo otvaranje, odnosno “da li bi Knin popustio ukoliko
bi Beograd vršio pritisak”. Odgovoreno mu negativno.
2) Talonin se posebno osvrnuo na političko rešenje sukoba između Zagreba i RSK. U tri
– četiri navrata podvukao da je problem Krajine kompleksan, i da se ne može uporediti
sa problemom Bosne. Tražio naše mišljenje za najsvrsishodniji način rešavanja sukoba,
uključujući i mišljenje o mogućnosti ujedinjenja “do kraja godine” RSK i Republike Srpske,
“kako je izjavio predsednik Martić”.
Odgovoreno mu da politička budućnost RSK ne može biti zasnovana niti u povratku pod
direktnu jurisdikciju Zagreba, niti u indirektnu, putem davanja “autonomije”, jer bi obadve
120

Geert Heinrich Ahrens.

129

solucije značile, dugoročno gledajući, nestanak Srpskog etničkog prisustva u Krajini, jer
bi Hrvatska primenila tihe i suptilne metode genocida. Što se pak tiče ujedinjenja RSK sa
Republikom Srpskom, ta mogućnost je svakako realna. Skrenuta mu pažnja da vreme radi
za RSK, koja homogena, za razliku od Hrvatske, koja heterogena, i koja podeljena između
germanskog severa i latinskog juga, i da će taj faktor na kraju dovesti do raspada same
Hrvatske. Eventualno priznanje u ovom konkretnom momentu RSK od strane Zagreba bi
samo još više pospešilo raspad Hrvatske.
Talonin ukazao da bi Zagrebu ostala na raspolaganju samo vojna opcija ukoliko se politički
kompromis ne bi mogao postići. Odgovoreno mu da je krajiški front dugačak 1.000 km,
i da Tuđman121 nema dovoljno trupa za široke frontalne nastupe, pogotovo ne sada kada
je deo svojih jedinica prebacio u Bosnu. Takođe, skrenuta mu pažnja da je u Hrvatskoj (a
pogotovo u Dalmaciji) opao moral među stanovništvom za bilo kakva vojna dejstva.
3) Talonin se interesovao za raspored snaga u Skupštini RSK i uticaju SPS-a među narodom
u Krajini. Odgovoreno mu da je činjenica da SRS i SDS imaju većinu u Parlamentu, ali
da ta većina gubi podršku u samom narodu, koji uviđa lične ambicije poslanika navedenih
stranaka. Rezultat toga je da SPS dobija na snazi i popularnosti, što direktno vodi još jačem
učvršćivanju pozicija predsednika Martića122 koji, za razliku od dr. Babića123, ima razvijeniji
osećaj za međunarodnu politiku.
4) MIP RSK se interesovao za situaciju u bivšem SSSR-u i problemu unutrašnjih granica.
Talonin dosta opširno izneo sadašnju problematiku. Ukazao da u Ukrajini ima 25 miliona
Rusa, a u Kazahstanu 8 miliona. Podvukao da pitanje unutrašnjih granica još uvek ne
predstavlja takav problem koji bi se mogao uporediti sa situacijom u bivšoj Jugoslaviji, i to
iz razloga što
a) Rusi još uvek nisu svesni svojih (tačnih) etničkih granica,
b) Što ih je brojčano toliko van granica same Rusije, da u susednim republikama
predstavljaju značajan faktor,
c) Značajnost tog brojčanog faktora se ogleda u činjenici da u susednim republikama
predstavljaju impozantan činilac u infrastrukturama.
Međutim, interesantno da Talonin podvukao da za sada baltičke republike predstavljaju
najveći problem za Ruse, jer se Ruska etnička grupacija diskriminiše, što je jako nezgodno,
jer u baltičkim republikama Rusija i dalje ima vojno prisustvo od kojeg baltički Rusi
očekuju zaštitu. S tim u vezi, situacija na Baltiku i pokušaji ostalih republika da uvedu
diskriminacione, anti-ruske zakone, među samim Rusima polako ali sigurno uliva u svest
dozu nelagodnosti. Počinju da se prave paralele sa situacijom u bivšoj Jugoslaviji, odnosno
počinje da sazreva uverenje da bi moralo doći do izmena unutrašnjih granica bivšeg SSSR-a.
Činjenica da autonomne regije u samoj Rusiji pokazuju znakove secesionizma ni malo ne
pomaže, već naprotiv pospešuje svest ruskom “ujedinjenju”.
ZAKLJUČAK:
Utisak da je Talonin posetio MIP RSK po direktivi iz Moskve, pogotovo što je i sam izjavio
16. 2. 1994.g. da je sastanak hitnog karaktera. Utisak takođe da Moskvu prvenstveno
interesuje da li je u RSK, po izboru predsednika Martića možda došlo do izmene stavova
121
122
123

Franjo.
Milan.
Milan.

130

u pogledu političkog rešenja/kompromisa sa Hrvatskom. Talonin očigledno tragao za
znakove “slabosti” koji bi ukazali na mogućnost ulaska RSK pod jurisdikciju Hrvatske, bilo
u direktnoj, bilo u indirektnoj “autonomnoj” formi.
Interesantno da je u potpunosti prihvatio rezonovanje MIP-a RSK kada je Hrvatska
u pitanju, izjavivši, između ostalog, da “ako Beograd popusti sa Krajinom, moraće i sa
Bosnom, a potom i sa Vojvodinom i Kosovom”.
S tim u vezi, kao opšti zaključak se može konstatovati da je glavni cilj Taloninovog dolaska
bila analiza srpskih stavova i čvrstina daljih zastupanja istih, kako zbog otvaranja biroa u
Beogradu i Zagrebu, tako i situacije oko Sarajeva.
NAČELNIK I UPRAVE
Branko Filipović, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

41

1994., veljača 17.
Knin
Obavijest Ministarstva vanjskih poslova RSK Vladi RSK o želji profesora Sveučilišta
Oxford, dr. Hugha McDonalda, da posjeti RSK i razgovara s krajinskim političkim
vodstvom
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
The REPUBLIC OF Serbian Krajina
Ministarstvo za inostrane poslove
Ministry of Foregin Affairs
KNIN, KRALJA PETRA I OSLOBODIOCA 27 OFFICE IN BELGRADE
TEL. 011-235-16-72
TERAZIJE No 3/1
0780-60-126/079-719-023 TEL: (011) 3221-325; 3226-778; 3227-346
FAX: (011) 235-16-72
FAX: (011) 3224-573
REPUBLIC OF SERBIAN KRAJINA
YUGOSLAVIA
STR. POV. 157/94 – POSLATI ŠIFROVANO –
17. 02. 1994.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
KNIN
ZA PREMIJERA, GOSPODINA ĐORĐA BJEGOVIĆA
Profesor Oksfordskog Univerziteta, dr. Hugh McDonald, ponovo je izrazio želju da poseti
RSK, gde bi razgovarao sa:
a) Predsednikom Milanom Martićem,
b) Premijerom Đorđom Bjegovićem,
131

c) Predsednikom Skupštine, Brankom Vojnicom,
d) Generalom Miletom Novakovićem,
e) Novim ministrom za unutrašnje poslove,
f ) Direktorom TV RSK na Plitvicama,
g) Lokalnim organima u Opštini Okučani
Cilj posete predočenje zvaničnih stavova Londona u vezi političke situacije na prostorima
bivše Jugoslavije, odnosno razmena mišljenja sa zvaničnim predstavnicima Krajine. Boravak
bi bio iskorišćen i za analizu genocida na prostorima Zapadne Slavonije.
NAPOMENA: Poznato da je dr. McDonald vrlo blizak vladinim institucijama u Velikoj
Britaniji, i da bi njegova poseta svakako imala obaveštajni karakter. I pored toga, predlažemo
da se ista prihvati, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da je MIP RSK do sada imao
koristi od profesora, jer ne samo što je dosta precizno prenosio zvanične stavove Londona,
već je takođe prosleđivao sve materijale koje mu je MIP RSK dostavljao (između ostalog
dokumentaciju o Marinom Selu, Pakračkoj Poljani i hrvatskim pokušajima uklanjanja svih
tragova zločina). Dr. McDonald je izjavio da će biti u mogućnosti da poseti RSK u periodu
posle 26. februara o.g. Njegova poseta bi bila u svojstvu gosta Vlade RSK.
Molimo za Vašu odluku.
P/O MINISTRA ZA INOSTRANE POSLOVE RSK
Branko Filipović, [v.r.]
Načelnik I uprave M.P.124
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 5010.

42

1994., veljača 17.
Dvor na Uni
Pismo predsjednika SO Dvor na Uni i Izvršnog savjeta Dvor na Uni, te pismo oca ubijenog
pripadnika SVK Šaše Marijana, u kojima se oštro osuđuje ubojstvo, ukazuje na masovnu
pojavu šverca s Muslimanima u Cazinskoj krajini i teror švercera nad stanovnicima i
pripadnicima SVK na prostoru Banovine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OPŠTINA DVOR NA UNI
PREDSJEDNIK SO DVOR NA UNI
PREDSJEDNIK IS SO DVOR NA UNI
Broj: 01-5-58/4-1994.
Dvor, 17. 02. 1994. godine
PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN
124

Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za inostrane poslove, Knin.

132

SKUPŠTINI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN
GLAVNOM ŠTABU SRPSKE VOJSKE KRAJINE
KNIN
KOMANDI BANIJSKOG KORPUSA
PETRINJA
MUP RSK, SUP
GLINA
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
OKRUŽNI SUD G L I N A
Dana 13. februara 1994. godine na vršenju vojničkog zadatka mučki s leđa, hicem u
potiljak ubijen je pripadnik Srpske vojske Krajine Šašo Marijan, rodom sa sela D.125
Stupnice, opštine Dvor na Uni.
Njegove ubice su: Grmuša Milan, Čavić Dragan, Bunčić Stevo i Puzić Ranko, svi iz
Petrinje. Jedan od ubica Grmuša Milan je mrtav dok se ostali nalaze u Istražnom zatvoru
Glina.
Imenovani su iz do sada poznatih činjenica imali zadatak da sa svojim saradnicima razbiju
napore Srpske vojske Krajine, da se prekine šverc oružja i robe sa Muslimanima iz Cazinske
Krajine. Imenovani su uhapšeni u Dvoru na Uni od strane pripadnika MUP-a RSK, SJB
Dvor na Uni i predati nadležnim državnim organima i sada se trenutno nalaze u Istražnom
zatvoru u Glini.
Kako se radi o poznatim kriminalcima koji su se nakon izvršenog zločina pozivali na
poznate ličnosti iz političkog života, bivšeg predsjednika Skupštine RSK Milu Paspalja i
sadašnjeg poslanika Skupštine RSK Dragana Čičića došlo je do velikog uznemirenja građana
opštine Dvor na Uni.
Nakon sagledane političko-bezbjedonosne situacije na području opštine Dvor na Uni,
upozoravamo sve nadležne institucije da bi eventualno puštanje iz zatvora uhapšenih ili
njihov inscenirani bijeg dovelo do eksplozije nezadovoljstva naroda ove opštine i time
paralize svih javnih institucija na području ove opštine, kako vojske i policije, tako i civilnih
organa.
Upozoravamo sve nadležne da se sve strukture vlasti počev od predsjednika opštine,
predsjednika Izvršnog savjeta Skupštine opštine, Izvršnog savjeta, kao i svi građani opštine
Dvora na Uni jednodušni u stavu da se počinioci zlodjela izvedu pred lice pravde i kazne.
Također zahtjevamo da se u istražnom postupku razotkriju svi oni koji su umiješani
u mafijaške poslove u RSK, pa i makar to bili i predstavnici najviših političkih, vojnih,
policijskih i drugih funkcija.
Pošto je zločin učinjen na području naše opštine zahtjevamo do Ministarstva pravosuđa
i uprave da suđenje ubica bude javno i da se održi u Zgradi opštinskog suda Dvor na Uni.
Tražimo od svih nosilaca pravosudnih, vojnih i policijskih službi da nas o cijelom toku ovog
slučaja svakodnevno pismeno izvještavaju.
125

Donje.

133

Zahtjevamo da nam se po ovom dopisu od zatraženih institucija i organa odgovori
u pismenoj formi u roku od 24 časa da bi građanima ove opštine mogli dati zvanične
informacije o čitavom događaju što bi dovelo do smirivanja situacije.
M.P.126 PREDSJEDNIK SO DVOR NA UNI
dipl.ing.polj. Ljubomir Carić, [v.r.]
M.P.127 PREDSJEDNIK IS DVOR NA UNI
Marijan Janošević, pravnik, [v.r.]
Komandantu vojske Republike Srpske
(na ruke general potpukovnika RATKA MLADIĆA)
Poštovani komandante!
Uzimam sebi za pravo, a u ime naroda moga kraja da Vam se obratim.
13. 02. 1994. god. na zvjerski način od grupe naoružanih srpskih ubica i kriminalaca iz
Petrinje ubijen je moj sin Šašo Marijan. Život je izgubio u trideset drugoj godini života na
vršenju vojničkog zadatka u mjestu Kobiljak kod Dvora na Uni.
Cilj pomenute grupe kriminalaca i ubica je bio da u saradnji sa kriminalcima iz Kobiljaka
i Dvora, razbiju 33. brigadu i njenu vojsku, te stvore na području Kobiljaka bazu za šverc
oružja, municije i ostale robe. Dobro je poznato da na području Banije i Korduna uveliko
cvjeta šverc oružja, municije i hrane.
Predpostavljam da Vama ovo sve nije poznato, a kako Vas izuzetno cijenim kao časnog
oficira i čovjeka, želim da Vas zamolim da uložite svoj autoritet i u saradnji sa poštenim
ljudima iz RSK spriječite ovo zlo.
Ova grupa kriminalaca i ubica se debelo uzdalo u zaštitu naših političara Paspalja Milana,
Čičić Dragana i Gorana Hadžića što se može vidjeti iz izjava uhapšenih. Poznato je da je
ubica mog sina do sada izvršio četiri takva djela i da je zajedno sa ostalim saučesnicima
rastjerivao ljude i djecu po kafićima i zabavama, ubijajući ih ranjavajući ili tukući ih, ali su
uvijek uspjevali izbjeći ruci pravde zahvaljujući svojim zaštitnicima.
Ova grupa kriminalaca i ubica kao i slične grupe nisu nepoznate vlastima u Krajini.
Svima su poznata imena Rambova,128 Stivova,129 i drugih sa kojima su se oni ponosili i
harali, po Petrinji, Glini i Kostajnici da bi stigli i u Dvor, gdje se narod diže da ih spriječi.
Ovaj narod je rekao stop kriminalcima, i bez obzira na prepreke na koje nailazimo mi ćemo
ovo presjeći. Naša trula vlada Vas ubjeđuje kako stoji uz srpski narod Republike Srpske, ja i
narod mog kraja mislimo da to nije tako. Srpski kriminalci potpomažu Cazinsku Krajinu,
oružjem, municijom i hranom da bi Muslimani mogli bolje da tuku i Vas i nas.
Ovakovo ponašanje i laži bog zna dokle nas mogu odvući, a Vi procjenite i recite da li
je ovo dobro ili nije. Prođite borbenu liniju prema Cazinskoj Krajini pa će te vidjeti među
borcima da li je ovo tačno ili nije, ali pitajte borce u rovovima kako im šverceri i kriminalci
mlate svežnjevima maraka ispred nosa, a busaju se u prsa kako su časni i pošteni Srbi, kako
su za Srbiju i srpski narod.
126
127
128
129

Okrugli pečat: RSK, Skupština opštine Dvor na Uni.
Okrugli pečat: RSK, Izvršni savjet Dvor na Uni.
Dragan Čavić “Rambo”, pripadnik “Stivove” paravojne skupine.
Stevo Bunčić “Stiv”, vođa paravojne skupine (Petrinja).

134

Poznati kriminalci iz Kobiljaka i Dvora još su na slobodi i prijete policiji Dvora i vojsci
kako će se smijati kad ih napadnu kriminalci iz Petrinje sa svojim saradnicima iz okolnih
opština, a možda čak iz Srbije.
Napominjem da sam i ja sam ranjen od muslimanskog snajpera na Suvoj Međi. Moj sin
Šašo Marijan svirepo je ubijen jer je na rukavu svoje uniforme imao natpis Milicija Krajine
koju je dobio na Orašju, ratujući zajedno sa vašim borcima našom braćom, a i sa borcima
Republike Srpske Krajine sa kojima je komandovao sadašnji predsjednik Milan Martić.
Što se mene tiče ja sam već u borbi protiv tih kriminalaca i ratnih profitera. Ja ću osvetiti
prolivenu krv moga sina i boriću se sa njima dok i ja ne budem u zemlji, ali preko Dvora
prolaziti neće dok postoji Šašo Rade i narod ispod Šamarice.
Mogao bi još toga da pišem, ali ne mogu više izdržati. Ako budete u prolazu preko Dvora
pozovite me preko 33. Brigade. Sve što znadem reći ću Vam, a što kažem ja i učinim.
Ako odlučite o svom stavu možete obavijestiti preko predsjednika Skupštine Dvor ili
predsjednika Izvršnog savjeta Skupštine Dvor.
S poštovanjem Šašo Rade.
D. Stupnica, 24. 02. 1994. god.
DOSTAVLJENO:
– Predsjedniku RSK
– Komandantu SV RSK
– Komandantu SV RS130
– Baniskom korpusu
– 33. brigadi
– SVB Dvor
Primljeno 25. 02. 1994. 131
[……., v.r.]132
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1001/1.

43

1994., veljača 18.
Protokol o reguliranju jedinstvene monetarne politike na području SR Jugoslavije, Republike
Srpske i RSK
STROGO POVERLJIVO
PROTOKOL O REGULISANJU
JEDINSTVENE MONETARNE POLITIKE NA PODRUČJU
SAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE, REPUBLIKE SRPSKE
I REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Rukom je dopisano da je navedenima pismo upućeno teleksom.
Priređivači su izostavili telegram upućen Skupštini RSK jer je gotovo identičan pismu koje je naslovljeno na
Ratka Mladića.
132
Potpis nečitak.
130
131

135

U dosadašnjem periodu Narodna banka Jugoslavije imala je samostalnu [….]133
Republike Srpske i Republike Srpska Krajina. Na monetarnim područjima egzistirale
su posebno novčane jedinice čiji je odnos prema jugoslovenskom dinaru bio 1 : 1, s
tim što se dinari Republike Srpske i Republike Srpska Krajina kao efektivni novac, nisu
mogli koristiti za plaćanje u Jugoslaviji, dok se na tim područjima jugoslavenski dinar
prihvatao kao platežno sredstvo. Narodna banke Republike Srpske i Republike Srpska
Krajina su utvrđivale monetarnu politiku, s tim što su kvantitativne zadatke usklađivale sa
kvantitativnim zadacima Narodne banke Jugoslavije. Na taj način održavan je odnos 1 : 1 a
obim primarne emisije koji je emitovan na tim područjima kretao se oko 15 – 20% obima
na području Savezne Republike Jugoslavije.
Što se tiče platnog prometa Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike
Srpska Krajina, on se odvijao preko posebnih računa u Službi platnog prometa tako da je
Služba platnog prometa svaki dan preko posebnih evidencionih računa imala tačan uvid
u novčane tokove i stanje potraživanja i obaveza između Savezne Republike Jugoslavije,
Republike Srpske i Republike Srpska Krajina.
Polazeći od činjenice da su Vlade Republike Srpske i Republike Srpska Krajina u celosti
prihvatile Program rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka
Jugoslavije, a Savezna vlada prihvatila da novi dinar kao novčana jedinica Savezne Republike
Jugoslavije bude sredstvo plaćanja sa svim funkcijama novca i na ovom području, predlaže
se sledeći
PROTOKOL
1. Novi dinar SRJ predstavlja novac sa svim funkcijama na području Savezne Republike
Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpska Krajina;
2. Narodna banka Jugoslavije će jedina emitovati novi dinar na području Savezne Republike
Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine i obezbeđivati stabilnost valute i
finansijsku disciplinu na tim monetarnim područjima. Narodna banka Jugoslavije utvrđuje
ciljeve i zadatke monetarne politike i preduzima mere za ostvarivanje tih ciljeva i zadataka na
celom monetarnom području. Narodna banka Jugoslavije će primarnu emisiju za područje
Republike Srpske i Republike Srpske Krajine vršiti preko računa 615, koji će biti otvoreni
za Narodnu banku Republike Srpske u Banja Luci i Narodnu banku Republike Srpske
Krajine u Kninu;
3. Narodna banka Republike Srpske i Republike Srpska Krajina obavljaće poslove koje
sada obavljaju glavne filijale Narodne banke Jugoslavije i druge poslove u saglasnosti sa
Narodnom bankom Jugoslavije;
4. Narodne banke Republike Srpske i Republike Srpska Krajina prestaju sa emisijom dinara
Republike Srpske i Republike Srpska Krajina, s tim da on ostaje u opticaju u roku u kome
će postojati paralelno važenje starog i novog dinara u Saveznoj Republici Jugoslaviji;
5. Propise Savezne Republike Jugoslavije iz oblasti monetarne politike i platnog prometa u
celosti preuzimaju organi Republike Srpske i Republike Srpska Krajina;
6. Projekcija platnog i deviznog bilanca je jedinstvena sa područja Savezne Republike
Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpska Krajina. Devizne rezerve Republike Srpske
i Republike Srpska Krajina su sastavni deo deviznih rezervi Narodne banke Jugoslavije i
posebno se evidentiraju na podračunima kod Narodne banke Jugoslavije. Za iznos novih
dinara koji se emituje za potrebe Republike Srpske i Republike Srpska Krajina devizno
133

Nečitko u izvorniku.

136

pokriće se deponuje kod Narodne banke Jugoslavije, o čemu se vodi posebna evidencija.
Poslovne banke sa područja Republike Srpske i Republike Srpska Krajina kupovinu i
prodaju deviza vrše preko narodnih banaka Republike Srpske i Republike Srpska Krajina,
s tim što će se dekadno vršiti obračun između ovih narodnih banaka i Narodne banke
Jugoslavije;
7. Platni promet sa inostranstvom obavlja se u skladu sa Odlukom o vršenju platnog
prometa sa inostranstvom tako da svi učesnici u platnom prometu imaju isti status;
8. Narodna banka Jugoslavije uspostavlja jedinstvenu kontrolnu funkciju koja podrazumeva
kontrolu boniteta i zakonitost poslovanja banaka i drugih finansijskih organizacija kao i
jedinstvenu primenu svih mera monetarne i devizne politike. Narodna banka Jugoslavije
u Narodnoj banci Republike Srpske i Narodnoj banci Republike Srpska Krajina formira
odgovarajuće organizacione jedinice za kontrolu;
9. Narodna banka Jugoslavije obezbeđuje jedinstven informacioni sistem preko koga su
banke i druge finansijske organizacije dužne da dostavljaju relevantne podatke koji se odnose
na monetarna, kreditna i devizna kretanja i kreditne odnose sa inostranstvom. Narodna
banka Jugoslavije formira jedinstven konsolidovan bilans svih banaka;
10. Uspostavlja se platni promet između svih učesnika u platnom prometu čiji se računi
vode kod organizacionih jedinica Službe za platni promet u Saveznoj Republici Jugoslaviji,
Republici Srpskoj i Republici Srpska Krajina, preko odvojenih računa za nove i stare dinare,
primenom jedinstvenog sistema računa i jedinstvenih instrumenata platnog prometa.
Ovako uspostavljen platni promet kontrolisaće Narodna banka Jugoslavije i Služba za platni
promet SRJ preko jedinstvenog evidencionog računa, dnevnih, sedmodnevnih i mesečnih
izveštaja, kao i uz stalnu kontrolu obavljanja platnog prometa u filijalama platnog prometa
na području Republike Srpske i Republike Srpska Krajina;
11. Centralne Službe za platni promet i finansijsku kontrolu u Republici Srpskoj i Republici
Srpska Krajina, funkcionišu kao Glavne filijale Službi za platni promet Savezne Republike
Jugoslavije, a filijale Službi u Republici Srpskoj i Republici Srpska Krajina funkcionišu kao
filijale Službe Savezne Republike Jugoslavije;
12. Utvrđuje se jedinstveni bilans svih budžeta po jedinstvenoj metodologiji;
13. Za sprovođenje jedinstvene monetarne politike u potpunosti se usaglašavaju svi propisi
iz oblasti cena, poreza, carine i odnosa sa inostranstvom;
14. Primena programa počinje 16. februara 1994. godine.
Preslika, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A – 160/3.

44

1994., veljača 21.
Kistanje
Službena zabilješka s izjavom Milana Dragovića povodom rušenja njegove obiteljske kuće u
mjestu Prokljan od strane mještana Sonkovića
KU – 92/94.J.M.
Kistanje, 21. 02. 1994. godine.
137

SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Sastavljena dana 15. 02. 1994. godine povodom obavljenog informativnog razgovora
sa Dragović Milanom pok. Gojka, rođen 12. 04. 1948. godine u Prokljanu, SO Knin, sa
mjestom stanovanja u Đevrskama, po zanimanju priv. ugostitelj, u vezi miniranja njegove
obiteljske kuće u mjestu Prokljan.
Isti navodi da je od početka hrvatske agresije na RSK-a bio u jedinici u odbrani mjesta
Prokljan, a sa njime je bio i njegov sin. U šestom mjesecu 1993. godine isti je napustio
jedinicu zbog zdravstvenih razloga o čemu posjeduje dokumentaciju od vojne komisije.
Nakon toga sa ženom je prešao stanovati u mjesto Đevrske, a sin mu je ostao na položaju
u mjestu Gračac. Odmah nakon napuštanja jedinice i njegovog prelaska u mjesto Đevrske,
njegovi mještani počeli su mu pretiti i govoriti da će mu srušiti kuću ako se ne vrati u
jedinicu. U više navrata Dragović Milan o istim pretnjama upozoravao je vojnu komandu II
brigade u Đevrskama. Negdje u sedmom mjesecu 1993. godine Dragović Milanu minirana
je nova kuća u čemu su radnici SM Kistanje sprečeni od strane komande u Sonkoviću da
izvrše uviđaj.
Dana 28. 01. 1994. godine u jutarnjim časovima kod Dragović Milana u Đevrske došao
je Računica Milorad sin Ilije iz Prokljana te ga obavjestio da mu je minirana kuća. Nadalje
Dragović navodi da je neke stvari iz kuće u Prokljanu izvezao a da mu je u kući ostao jedan
namještaj, dva ormara i jedan regal. U konobi su mu ostale četiri bačve a u gostioni šank,
sudoper, sedam stolica i dva stola. Isti u nikoga ne sumnja a pretpostavlja da su mu to učinili
mještani mjesta Sonković.
Sa izvršenjem ovoga krivičnog djela Dragović Milan oštećen je za oko 300.000.- DM.
Ovlašteni radnik:
Jelača Milan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 10.

45

1994., veljača 21.
Knin
Obavijest SUP-a Knin o potjernicama protiv zapovjednika hrvatskih brigada s prostora
Dalmacije
SUP KNIN
Odjel za oper. posl. JB
Dep. broj: 08-01/2-5-282/2-94. – DH –
Knin, 21. 02. 1994. god.
MUP RSK-e
SUP KNIN (svim SJB)
Istražni sudac Okružnog suda u Kninu, Medić Goran radi počinjenih kriv. djela iz čl.
142. st. 1. KZJ-u, izdao je naredbu za izdavanje potjernice za sljedećim licima:
138

1. ČULINA MARKO, puk, komandant gardijske zadarske brigade,
2. TULIČIĆ JOSIP, puk., komandant IV operativne zone,
3. BARIĆ RODOLJUB, ˝ 134. biogradske brigade,
4. ŠARIĆ FRANO, ˝ 159. šibenske brigade,
5. VUKIĆ BRUNO, ˝ 141. splitsko-kaštelanske brigade,
6. VIDUKA ANTE, ˝ 104. splitske brigade,
7. BRKLJAČ MILAN, ˝ bataljona u Biogradu.
Molimo MUP RSK da za navedena lica raspiše potjernice na području RSK, RS i SRJ.
U slučaju pronalaska navedenih lica, lišiti ih slobode pri čemu biti vrlo oprezan, te o
tome obavijestiti istražnog suca Okružnog suda Knin, Medić Gorana, na broj: Ki-153/94.
i SUP Knin, na broj gornji.
NAČELNIK ODJELA
Jarić Milojko, [v.r.]

M.P.134
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 23., kut. 25.

46

1994., veljača 21.
Knin
Materijali Resora državne bezbednosti RSK predsjedniku RSK s “izuzetim” spisima iz
zapovjedništva UNPROFOR-a u Zagrebu o strategiji pregovora UNPROFOR-a s hrvatskom
i srpskom stranom, te novoj strategiji koju žele nametnuti sukobljenim stranama u
pregovorima
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
RESOR DRŽAVNE BEZBJEDNOSTI
Broj: 08/2-125/94.
Knin, 21. 02. 1994.
– PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

KNIN
Predmet: UN, strategija za pregovore.Dostavljamo Vam materijale koje smo operativnim putem izuzeli iz Komande
UNPROFOR-a u Zagrebu. Tekst se odnosi na strategiju pregovora UN sa hrvatskom i
srpskom stranom, te na strategiju koju UN planiraju nametnuti ovim stranama kao novu
platformu za pregovore.
NAČELNIK RESORA
134

Prijemni pečat centra veze: primljeno 21. 2. u 14,30; predano 22. 2. u 8,50.

139

Drača Aco, [v.r.]
M.P.135
Nacrt 21. januara 1994.
MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O BIVŠOJ JUGOSLAVIJI
Datum: januar 1994.
Predmet: Pregovori između hrvatske Vlade i srpskih vlasti–predložena strategija pregovaranja
UVOD
1.
12. januara smo dogovorili postavku pregovora i raspodjelu odgovornosti za sledeću rundu
pregovora o Hrvatskoj. Finalni tekst ovog dogovora je u aneksu A. Ovaj dokument sadrži
naše poglede na predmet na kojem radimo i na strategiju koju predlažemo za primjenu.
Također sadrži neke detalje kako namjeravamo pristupiti sledećoj fazi pregovora. Mi doista
vjerujemo da aktivnosti Međunarodne konferencije bi trebale biti uže povezane sa istima
uredom SRSG i uopšte sa UNPROFOR-om. Mi vjerujemo da ovaj papir može služiti kao
korisno sredstvo za diskusije i kao dogovor za zajedničku strategiju.
TEKUĆA SITUACIJA
2. U posebnom dokumentu ambasador Arens136 skicira širu historiju pregovora. Za potrebe
ovog dokumenta samo ćemo spomenuti nekoliko relevantnih činjenica koje se tiču skorašnje
historije pregovaranja. Kao rezultat francusko-njemačke inicijative MKBJ je provela 4 runde
tajnih pregovora između Srba i Hrvata tokom zadnja dva mjeseca 1993. godine. Ovo je
identifikovalo tri faze strategije koje su se odnosile na prekid vatre, zatim ekonomska pitanja
i konačno političko rješenje. Oni su također skicirali područje ekonomskih interesa objema
stranama. Čini nam se da su strane veoma blizu postizanju dogovora o općem prekidu
vatre. Ultimativno nije bilo nikakvih rezultata inter alia137 zbog predstojećih izbora u Kninu.
Prekid vatre je u međuvremenu bio pod nadzorom UNPROFOR-a. Mi smo podržali
napore koji su bili urađeni na ovom polju. Ne samo da su nam pomogli da se približimo
prekidu vatre, nego su služili u održavanju kontakata i podržali neke pregovaračke napore.
Usprkos političkoj situaciji u Kninu bili smo obavještavani o vojnim pregovorima.
Naša točka udaljavanja jest francusko-njemačka inicijativa od prošlih godina koja namjerava
da dade novu pokretačku snagu ovoj MKBJ pregovorima o Hrvatskoj. Naša namjera je da
radimo na toj inicijativi davanjem jačeg političkog pritiska na obe strane, kao npr. većim
učestvovanjem podpredsjednika MK više nego ranije i potpunom upotrebom ekonomskih
podstrekača i interesima obiju strana u napredovanju na konkretnim ekonomskim
projektima. Pozicije ovih dviju strana mogu biti sumirane slijedećim:
a) Hrvatska pozicija
Politički cilj hrvatske Vlade je vraćanje RSK u Republiku Hrvatsku uz garanciju Srbima
autonomije kako je zahtjevana. Službena pozicija je sadržana u Ustavnom Zakonu od
maja 1992. godine, dva autonomna kotara sa 5 odnosno 6 opština, ali ne i status nacije.
U kontaktima sa MKBJ Hrvati su išli dalje nagovještavajući da sve može biti predmet
135
136
137

Okrugli pečat: RSK, MUP, Resor državne bezbednosti, Knin.
Geert Heinrich Ahrens.
Lat. “između ostalog”.

140

diskusije, izuzev otcjepljenja teritorija koji drže Srbi. Sa druge strane upotreba vojne sile
za povratak teritorija već se desila u prošlosti, a mogla bi se desiti ponovo. Najhitniji
prioritet za hrvatsku Vladu je primjena prekida vatre praćena otvorenjem strateških pravaca
i obnavljanje energetskih sistema. Od velike političke i ekonomske važnosti jeste vraćanje
turista na dalmatinsku obalu.
b) Srpska pozicija
Srbi imaju dvije otvorene dugoročne pozicije. Ujedinjenje sa Srbijom, mogući kroz
konfederaciju srpskih zemalja ili ujedinjenjem RS i RSK ili nekakva integracija RSK u
Hrvatsku kao jednakog partnera. U svijetlu dogovora o normalizaciji odnosa između
Zagreba i Beograda potpisanoj u Ženevi 19. 1. 1994. godine veoma je nejasno koja je
pozicija izabrana i ostaje mogućnost da će RSK biti napuštena od Beograda u podtekstu
ovog ugovora.
CILJ PREGOVORA
4.138 Ultimativni cilj ovih pregovora je postojeći dogovor između Hrvatske Vlade i srpskih
vlasti o najvećoj mogućoj autonomiji za područja pod kontrolom Srba kako bi se omogućila
mirna reintegracija tih prostora u RH i unapređenje dugoročne stabilnosti u ovoj regiji.
NACRT PRIMJENE
5. Uloga podpredsjednika
U cilju da se inicira takav proces i da se izgradi ekonomski i politički utjecaj koji bi mi
trebali imati, trebali bismo predložiti da se sastanak pregovarača sa podpredsjednikom treba
održati što je prije moguće u sledećoj rundi pregovora. Ovi pregovori bi trebali služiti da
definiraju napredovanje sa stranama u pregovorima i da pregovorima dade novi zamah. U
cilju da se utvrdi put takvim sastancima MKBJ pregovarači će inicirati razgovore sa stranama
učesnicama, što znači sa hrvatskom Vladom, sa vlastima u Beogradu, sa vlastima u Kninu.
6. Prvi kontakti u Kninu
Početak nove runde pregovora je bio odgođen zbog nejasne političke situacije u Kninu.
Vjerujemo da će izbori od 23. 1. 1994. godine razjasniti situaciju, odrediti stupanj
mogućnosti za iniciranje novih razgovora. Međutim moraćemo se saživjeti sa komplikacijama
i mogućnostima političkih preokreta u RSK za veliki vremenski period. Bili smo obavješteni
da će rezultati izbora biti jasni prema kraju tjedna odnosno tjedan poslije izbora. Bili smo
savjetovani da odgodimo našu prvu posjetu Kninu tek nakon 30. januara. Ono naravno
znači gubljenje vremena do nove pregovaračke inicijative. Na kraju čini mi se da imamo mali
izbor i da sada možemo planirati da idemo u Knin krajem januara ili početkom februara.
U međuvremenu imamo nastaviti naše diskusije sa vlastima u Zagrebu. Također planiramo
da posjetimo Beograd, dok čekamo da politička situacija u Kninu postane dovoljno jasna.
7. Nastavak pregovora
Podjela pregovora u tri komponente je učinjena da bi omogućila proces u prve dvije
komponente čak i u odsustvu napretka prema političkom rješenju. Vjerujemo da je ova
strategija u osnovi čvrsta i da treba biti provedena. Tokom zadnje runde pregovora obe
strane su naglasile važnost o neometanju napretka. U vojnim pitanjima i građenju mjera
povjerenja kao jamstva za političko rješenje.
8. Međutim mi u isto vrijeme ne smijemo ignorirati činjenicu da su tri komponente usko
vezane. Perspektive ekonomske koristi bi nam doista trebale pomoći da postignemo dogovor
138

Točka 3 ne postoji u izvorniku.

141

o opštem prekidu vatre. Ovo je gotovo bilo uzeto u obzir u pregovorima krajem 1993. godine
štoviše, to su doista granice kako daleko možemo ići u ekonomskim pitanjima bez nekih
posebnih pristupa političkom polju. Doista, opći prekid vatre također ostaje najznačajnije
pitanje dok ne bude postignuto političko rješenje. Navodno su Hrvati predstavili dokument
naslovljen “Polazno stajalište RH u vezi primjene miroljubive reintegracije ružičastih zona
i UNPA zona kao i rješenje srpskog pitanja u Hrvatskoj”, koji sadrži brojne elemente za
političko rješenje i rješenje za ekonomske mjere.
9. Dakle, čini se jasnim da dijeljenje tri pregovaračke komponente ne može biti primjenjeno
bez fleksibilnosti. Naša pregovaračka strategija će zahtjevati prevashodno razmatranje načina
političkog rješenja mogućeg izgleda krajnjeg rezultata naših naroda. Trebamo inicirati rad
na tom predmetu u Ženevi što je moguće ranije uvođenjem eksperata MKBJ koji su na
raspolaganju.
10. Glavne teme pregovora
Mi planiramo pregovarati uz podršku koordinirane strategije diplomatske, ekonomske i
vojnog djelovanja na različitim nivoima. Pregovori o globalnom prekidu vatre će se nastaviti
istovremeno sa ekonomskim aktivnostima istaknutim napred i trebali bi biti završeni
prije napretka u ostalim područjima. Štaviše pregovori o primjeni ekonomskih problema
su sada inicirani. Ovi pregovori će se usredotočiti prvenstveno na predmete sa određenim
vremenskim limitom koji je od zajedničkog interesa za obje strane. Teme koje će biti
raspravljane su: proljetna sjetva, nabavka goriva, otvaranje strategijskih trgovačkih pravaca,
turisti i moguće populacije općenito, uvoz materijala potrebnih za obnavljanje objekata
u područjima koje drže Srbi, obnavljanje snabdjevanja strujom i izbor produkata hotela
uz obalu (obnavljanje stranog turizma), izgradnja međusobnog povjerenja u odgovornosti
obiju strana koja će dovesti do konačnog političkog rješenja.
PRIPREME ZA PREGOVORE
11. Priprema
Pripremna faza namjerava osigurati da ključni igrači koji su umješani u provedbu i podršku
pregovora su u dogovoru sa strategijom koja je bila razvijena. Kroz ovu fazu početna
poboljšanja i promjene će biti sjedinjene u planu. Plan će biti neprestano vrednovan i
ažuriran u svjetlu događaja.
12. Politička osnovica
Naša iskustva nas uče kako da se pripremimo i započnemo svaku etapu pregovora. Najprije
ćemo izvršiti pripremu političkih temelja (osnovicu) u cilju unapređenja izgleda za postizanje
rezultata. To treba uključiti učestvovanje podpredsjednika kao i odgovornog na najvišem
nivou, u UN, EU zatim sa pregovaračima MKBJ na srednjem nivou, sa diplomatima i
našim sugovornicima u Zagrebu, Beogradu i Kninu i civilnim predstavnicima na nižoj
razini, bilo da su Srbi ili Hrvati koji žive u Hrvatskoj.
DETALJI PRIMJENE
13. Prekid vatre
Pregovore o općem prekidu vatre će se za sada nastaviti pod vodstvom glavnokomandujućeg
UN snaga. Međutim u skladu sa našim dokumentom o načinu pregovaranja i podjeli
odgovornosti treba biti naznačena da pregovori o prekidu vatre nisu čisto vojna stvar, nego
podložne političkoj situaciji i političkom razmatranju strana u sukobu, kao i prisustvo važnih
političkih implikacija. Pored toga dvije strane mogu da uključe političke predstavnike još
direktnije. Mi također možemo sa naše strane dati vojnim pregovorima političke impulse,
142

kao npr. kroz uključenje podpredsjednika i pregovarača MKBJ, čak i korišćenje ekonomske
mrkve. Takva politička umješanost treba da bude raspravljena u Stering group (upravna
grupa) i da bude primjenjena kao dio dogovorene strategije. To treba izvršiti NAT.
14. Ekonomska pitanja
Što se tiče ekonomskih pitanja strane su tokom pregovora u Norveškoj predstavile brojne
projekte koje bi trebalo da stimuliraju ekonomski razvoj kao i međusobno povjerenje. Mi
namjeravamo da radimo na projektima koji su strane predložile a gdje je jasna međusobna
korist. Neke od stavki su vremenski osjetljive ako ne budu kompletirane unutar određene
sezone, mogućnost da se koriste je za tu godinu izgubljena, pa je naš predlog koji sljedi
sastavljen tako da se to ima na umu.
15. Proljetna sjetva
Prvi važan ekonomski projekt bi bio podržati proljetnu sjetvu ove godine. To će omogućiti
sveobuhvatne kontakte na vojnim, ekonomskim i političkim nivoima. MKBJ će inicirati
pregovore na tu temu koji bi ako bude napretka bili prosljeđeni SIGS-u za primjenu. ključni
elementi će biti:
a) Sjemena, goriva, insekticidi. Hrvatska Vlada je ponudila prodaju ovih proizvoda po
tržišnim cjenama. To bi sada trebalo biti inicirano na višem nivou sa sufinanciranjem treće
strane. Kratko nakon otvaranja granica ovo bi trebalo imati najveći utjecaj na većinu Srba.
b) Gorivo. Predsjednik INA hrvatske državne kompanije je rekao da će napuniti sve srpske
benzinske crpke ako plate komercijalnu cijenu za gorivo. Pošto je distribuciju goriva teško
kontrolisati, a postoji i spremno crno tržište, odgovor je da se opskrbljuje sa toliko koliko
Srbi imaju kupovne moći. Na taj način makar će nešto otići poljoprivrednicima kojima se
zapravo namjerava pomoći.
c) Sigurnost na granici razgraničenja. Poljoprivrednici sa obje strane imaju zemlju koja
je nepristupačna ili opasna za obradu zbog sigurnosne situacije. Glavna mjera gradnje
povjerenja treba biti dogovor na nižoj razini o toj lokalnoj sigurnosti. To može uključiti
čišćenje mina na poljima i prilaznim putevima, i ako se stvari budu odvijale dobro čak i
omogućiti pristup zemlje sa druge strane razgraničenja.
d) Opskrba vodom. Ako se postigne zadovoljavajući napredak moglo bi se omogućiti u ovoj
fazi i uključivanje vodovoda kao predmet rasprave. To bi podrazumjevalo da se opskrba
vodom obnovi u nekim područjima, što bi povratno uključilo da se ostali energetski sistemi
također obnove. To bi bilo od naročite korist za Hrvate u Zadru, npr..
e) Nastavak poljoprivrede. Ovo će biti trajan projekt koji će se protezati kako sezone
prolaze, i omogućavati da se poljoprivreda i šumarstvo normalno razvijaju. Namjera je da se
omogući prodaja proizvoda u cilju da se stvore trgovačke veze.
16. Rute za opskrbu
Drugi važan projekt je otvaranje strateških ruta za prolaz robe. Te rute uključuju:
a) Ceste. Cesta od Zagreba za Sektor Istok preko Okučana, iz Zagreba za Split preko Plitvica
i Knina i Zagreb do Zadra preko Plitvica i Maslenice.
b) Pruge. Pruga od Zagreba za Sektor Istok preko Okučana, od Zagreba za Split i Zadar
preko Knina.
c) Rijeke. Riječni promet na Dravi od Osjeka do Dunava, od Save kod Siska do Dunava i
kroz masleničko ždrijelo.
17. Temeljna načela ovog procesa bi trebala biti izvoz sjemena i goriva u područja koja drže
Srbi. Sljedeći korak je omogućiti da robe uđu i izađu iz područja koja drže Srbi. Ovo bi bilo
od bitne koristi za obje strane. Ključni problemi u ovome bi bili:
143

a) Rezolucija 820, paragraf 12. Kontrola izvoza robe na područja koja drže Srbi je temeljno
pitanje sa očiglednim ograničenjima na vojnoj opremi – hrvatska Vlada treba dozvoliti
Srbima da uvezu bez ograničenja sve što su sposobni platiti. Srbi trebaju prihvatiti da čak
i kao nezavisna država moraju podmiriti carinske obaveze, svake zemlje kroz koju prolazi
roba što znači da neće moći zlorabiti carinske obaveze u svoju korist.
b) Značenje sigurnosti. Imajući na umu da je ultimativan cilj slobodnog kretanja populacije
kroz prelazne tačke, detaljno planiranje primjena trebaju biti utvrđeni za kretanje srpskih
roba kroz hrvatske teritorije i hrvatskih roba kroz srpske teritorije sa sigurnosnim provjerama
na prelaznim tačkama.
18. Energija. Treći bitan projekt će biti proizvodnja i transmisija energije kad infrastrukture
prorade. Jedan od prvih projekata bi trebao biti ponovno otvaranje Jadranskog naftovoda.
Dok je relativno lagano osposobiti sistem za rad postoje brojna ključna pitanja za raspravu:
a) Kontrola resursa. Tko je odgovoran za prenosne pravce uključujući naftovod, gdje će se
tranzitno područje kod Srba i Hrvata kontrolisati, eksploatacija i vlasništvo nad naftnim
poljima (Đeletovci, Privlaka i Ilača u Sektoru Istok npr.) i eksploatacija (Dinaridi, Sektor Jug)
i pitanje kontrole objekata kao što je brana Peruča treba biti razjašnjeno. Najbolje rješenje bi
bilo kombinirana kontrola gdje je to moguće. Međutim to vodi do sledećeg pitanja:
b) Plaćanja. Srbi bi željeli prodavati el. energiju iz elektrana koje oni kontroliraju, Hrvatima
u cilju da osiguraju prihod i vjerovatnu kontrolu naftnih resora na isti način. U drugim
područjima energija koju koriste Srbi bi dolazila iz Hrvatske. Predmet mora biti detaljno
razrađen prije nego što se detaljizira objema stranama.
19. Rekonstrukcija i obnova. Čak i ako se postigne dogovor izvjestan broj onih projekata će
ovisiti o primjeni rekonstrukcije i obnove ključnih postrojenja (objekata) kako bi se osiguralo
sprovođenje narednih faza. Ovo bi moglo biti glavni izvor kratkoročnog zapošljavanja i
prihoda te uključuje:
a) Rute – Ceste, željeznice, riječne luke će trebati podvrgnuti rekonstrukciji te će biti
prioritet br. 1.
b) Energija. Prijenos energije i transformatorska postrojenja prije uspostavljanja opskrbe
energijom infrastruktura će morati se pregledati i sprovesti obnova. To će biti dobro
područje za bilateralne programe pomoći.
c) Dovod vode. Vodovodni sistem uključujući i sistem za pročišćavanje će morati obnoviti i
ponovo staviti u upotrebu čim opskrba energijom bude dozvoljena. Prioritet hrvatske vlade
je otvaranje Zrmanja – Zadar vodovoda.
d) Telekomunikacije. Obnova i ponovno spajanje telekomunikacija trebalo bi biti relativno
jednostavno, sastoji se od dva dijela – međunarodna transmisija – linija prekinuta u
Okučanima i linije koje vode na područje koje drže Srbi. Uz to pitanje vezane su poštanske
usluge. To je nešto složenije i moglo bi se ostaviti za kasnije.
e) Turistička infrastruktura. Da bi turizam ponovo postao turistička industrijska grana
osnovna infrastruktura će se morati brzo obnoviti posebno u područjima koja drže Srbi.
To će uključiti obnovu smještaja, restorana, trgovina te pronalaženje osoblja koje će istim
upravljati. Ključni element ovog procesa bit će pozitivni publicitet da bi se ponovo privukli
turisti, onome što se trenutno smatra ratnom zonom.
20. Turističke rute. Peti značajni projekt bit će otvaranje strategijskih puteva za turiste. U
početku će to biti značajan korak. To će biti prvi put da lokalna industrija može početi
zarađivati što će sa druge strane biti od značenja političke važnosti za političare koji o tome
pregovaraju.
144

21. Putevi za lokalno stanovništvo. Kao šesti projekat javlja se otvaranje puteva za Srbe i
Hrvate. To će po prvi put značiti da će i privatne osobe, a ne samo recimo vozači kamiona
moći prelaziti teritoriju pod kontrolom druge strane. To implicira da se sigurnosna situacija
stabilizira i postoji doza međusobnog povjerenja među stranama. Ovo će također biti od
izuzetnog političkog značaja.
22. Sloboda kretanja. Finalni projekat će se sastojati u otvaranju granica i prelaza za
slobodan pristup stanovništvu u oba pravca. To će omogućiti Srbima da kupuju u hrvatskim
gradovima duž granice i vrate na posao u Hrvatskoj – Tvornicama. Ovo pitanje će se
raspravljati u okvirima MKBJ, ali će značajan progres se morati učiniti i na lokalnom nivou,
kada i ako se stvori politička klima.
23. Politička pitanja. Londonska konferencija poduprla je rezultate konferencije u Hagu
pod predsjedavanjem Lorda Ovena139 iz dokumenta usvojenog od strane konferencije
usprkos negativnom glasanju Miloševića,140 odredbe o specijalnom statusu od posebnog su
značenja za RH. Dokument glasi: “Područja u kojima osobe koje pripadaju nacionalnim ili
etničkim grupama uživat će specijalni status u autonomiji”. Takav status će osigurati:
a) pravo na posjedovanje i pokazivanje nacionalnih amblema tog područja,
b) edukacioni sistem koji poštuje vrednosti i potrebe te grupe,
c) 1. zakonodavno tijelo
2. administrativnu strukturu uključujući nacionalne policijske snage,
3. sudstvo odgovorno za pitanja tog područja koje održava sastav stanovništva tog
područja,
d) odredbe za odgovarajući međunarodni nadzor.
Ta područja, ukoliko nisu definirana međunarodnim granicama sa državom koja nije
član ove konvencije trebaju biti trajno demilitarizirana, te nikakve vojne snage, vježbe ili
aktivnosti na kopnu ili u zraku neće biti dozvoljene.
24. Osnovni koncept dviju strana naširoko se razlikuju. Obje strane ne sljede ciljeve
konferencije iako Srbi su udaljeniji od njih nego Hrvati. “Modus vivendi” bi se mogao
ostvariti ali bi se izbjegla statusna pitanja. Bit će poteškoća sa osiguravanjem prisustva
direktno oba kandidata za RSK, predsjednici su se izjasnili da će se inzistirati na reciprocitetu.
To znači da će Babić prisustvovati samo ako dođe i Tuđman.141 Pregovori o prekidu vatre
mogli bi biti ugroženi statusnim pitanjima jer Srbi inzistiraju na hrvatskom povlačenju sa
onog što nazivaju problematična područja i koja smatraju njihovom suverenom teritorijom.
25. Neke od zadataka postavljenih od Savjeta bezbjednosti je izuzetno teško sprovesti u
sadašnjim prilikama: kompletna demilitarizacija UNPA i “ružičastih zona”, obnavljanje
UNPROFOR-ove kontrole skladišta sa srpskim teškim naoružanjem, ponovna uspostava
hrvatske uprave u “ružičastim zonama”, nezavisno od UNPA (Srbi ne priznaju razliku
između “ružičastih zona” i UNPA). Hrvatsko povlačenje sa osvojenih područja, povratak
izbjeglica. Zbog izmjenjenih prilika u protekle dvije godine ovi ciljevi će se morati uključiti
u MKBJ paket za pregovore i sa njima će se morati pozabaviti u određenom kontekstu, i
prikladnom vremenu.
26. Povratak raseljenih. Jedno od političkih najosjetljivijih pitanja je povratak raseljenih.
Slijedi plan predložen od strane hrvatske Vlade, međutim jednako se može upotrebiti za
povratak Srba u područja pod hrvatskom kontrolom
139
140
141

David Owen.
Slobodan.
Franjo.

145

a) Planiranje. Planirati povratak po naseljima, dati prioritet manje uništenim selima i
naseljima. Učiniti liste povratnika za svako naselje počevši sa radnim stanovništvom.
b) Rekonstrukcija. Razminiravanje i rehabilitacija područja, rekonstrukcija stambenih i
ekonomskih objekata, rekonstrukcija infrastrukture uključujući opskrbu vodom i energijom,
zdravlje, obrazovanje i socijalna skrb, penzije.
c) Ekonomska rekonstrukcija. Obnova poljoprivrede kroz kupovinu mašina, oživljavanje
stočnog fonda, priprema zemljišta. Reaktiviranje i rekonstrukcija industrijskih i trgovačkih
kapaciteta. Integracija u bescarinski monetarni, fiskalni i sistem vanjske trgovine.
ZAKLJUČAK
27. Predlažemo da se provedu koordinirane serije pregovora i drugih akcija kako bi se postigao
dogovor između srpskih vlasti i hrvatske Vlade o najvećem mogućem stupnju autonomije
za područja koja drže Srbi. Na osnovi našeg razumjevanja stavova dviju strana razvili smo
strategiju koja se bazira na nekoliko ključnih tema na koje ćemo se koncentrirati za vreme
pregovora. Uz punu podršku i aktivno sudjelovanje svih agencija, MKBJ i UNPROFOR-a,
nadamo se da ćemo biti u mogućnosti napraviti značajan progres u toku naredne godine.
MEĐUNARODNA KONFERENCIJA ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU (MKBJ)
Palata nacija, 1211 Ženeva 10
ZA: Specijalnog izaslanika Generalnom sekretaru (SIGS)
Podpredsjedniku međunarodne konferencije za bivšu Jugoslaviju (MKBJ)
Ambasadoru Arensu
Od: Ambasadora Eide142
Datum: 10. 01. 1994.
Predmet: Pregovori između hrvatske Vlade i srpskih vlasti – predlog za organizaciju i
koordinaciju
Uvod
1.
5. januara SIGS je tražio dokument s predlogom organizacije pregovora sa UNPROFOR/
MKBJ za njihovo učešće u pregovorima između Hrvatske i RSK. Niže je naveden komplet
predloga za koje ja smatram da su prihvatljivi i UNPROFOR/MKBJ. Hitni ciljevi ovih
predloga su sledeći:
a) ubrzati što je moguće više pregovore kada oni ponovo krenu, po mogućnosti pre kraja
ovog mjeseca.
b) Što više možemo angažirati sve eksperte i pregovaračke timove UNPROFOR-a i MKBJ.
c) Obezbjediti da su svi dobro koordinirani i primijeniti iste pregovaračke ciljeve, i uložiti
dodatne napore svih pojedinaca.
Organizacija pregovora
2. Umješanost podpredsjednika
Za razliku od bosanskih pregovora, pregovorima između Hrvatske i RSK vjerojatno u
prošlosti nije dana dovoljna važnost na visokom nivou. Ako u predstojećim pregovorima
trebamo postići više, smatram da bi bilo bitno umješati podpredsjednika MKBJ više nego
142

Kai Aage Eide.

146

ranije. Oni vjerojatno neće biti u mogućnosti da prate te pregovore što bliže i sa što više
direktne i konstantne umješanosti kao što je to bilo na bosanskim pregovorima. Ipak, mi
treba da nastojimo da oni više budu redovno zastupljeni. Kao prvi korak sastanak strana i
podpredsjednika trebaju se planirati čim se [s]miri politička prašina u Kninu. U međuvremenu
bit će naravno neophodno razviti strategiju kojom bi se u potpunosti iskoristili politički,
vojni i ekonomski kapaciteti, koje bismo morali stvoriti tokom pregovora.
3. Upravljačka grupa
Kako pregovori (van vojnog polja) budu napredovali bit će također važno da osiguramo da
mi svi radimo po istoj strategiji i da pregovaračka nastojanja na svim nivoima podržavaju
jedni druge. Upravljačka grupa u Zagrebu bi mogla biti koristan instrument za osiguranje
postizanju ovih ciljeva. Ja bih predložio da se takva grupa osnuje i da njome predsjedava
predstavnik MKBJ prisutan u Zagrebu. Taj predstavnik će također imati odgovornost da
osigura odgovarajuću vezu između SIGS i podpredsjednika. Izgleda stoga logično da bi on
također predsjedavao upravljačkom grupom. Ta grupa treba da se sastoji od predstavnika
različitih elemenata štaba UNPROFOR koji učestvuje u pregovorima, predstavnika
komandanta snaga UN i predstavnika civilnog odsjeka. Također treba da uključi i relevantne
organizacije kao što je UNHCR. Zadatak upravljačke grupe bi bio da održava pregled
pregovora na svim nivoima, raspravlja o strategiji i usklađuje nastojanja u pregovorima.
4. Pregovori o primirju
Za sada pregovore o primirju vodi vojni pregovarački tim komandanta snaga. Njihovi ciljevi
su prije svega produženje božićnog primirja, zatim da se postigne sporazum o primjeni
skupine vojnih mjera za izgrađivanje povjerenja i treće da se postigne sporazum o primjeni
sveobuhvatnog primirja. Moje je mišljenje da se takvi pregovori trebaju nastaviti što je duže
moguće na vojnom nivou, vođeni timom komandanta snaga. Ipak treba uočiti da pregovori
o primirju nisu čisto vojne prirode. Na njih utiče politička situacija i političko uvažavanje
pregovaračkih strana. Oni će također imati važne političke implikacije. Predstavnik MKBJ
stoga treba učestvovati na vojnim pregovorima da bi obezbedio usklađenost i savjetovao o
osjetljivim političkim stvarima i problemima koji mogu izaći. Također će biti važno ukazati
na iskustvo i znanje koje Civilni odsjek ima na ovom polju. Na dalje dvije strane će možda i
same željeti direktnije umješati političke predstavnike u kasnijoj fazi. To bi mogao biti slučaj
u vezi sa političkom situacijom u RSK. Mi bi također sa naše strane mogli dati političke
impulse vojnim pregovorima, npr. uključivanjem podpredsjednika i pregovarača MKBJ,
te korištenjem ekonomske mrkve (mamca). Takva politička umješanost treba da bude
diskutirana sa pregovaračkom grupom i primjenjena kao dio dogovorene strategije.
5. Ekonomski pregovori
Ovaj dio pregovora treba da vode pregovarači MKBJ. Od velike važnosti da EZ preko svog
predstavnika Lord Ovena bude uključena u ovim nastojanjima. EZ ima važne ekonomske
mogućnosti koje će biti potrebne da se postignu i primjene praktični rezultati na ovom polju,
što može voditi ekonomskoj koristi za obje strane, kao i povraćanju povjerenja među njima.
Pregovaračka grupa treba da uključi i predstavnike civilnog odsjeka i da bi se obezbedila
saradnja između pregovora na visokom nivou i lokalnih pregovora i vojnog predstavnika sa
ciljem postizanja bliske saradnje vojnih i ekonomskih pregovora. To će također uključivati
po potrebi pomoć UNPROFOR-a raznim poljima kao što su inženjerija i infrastruktura.
6. Politički pregovori
Za pregovore o političkom rješenju ja bih predložio isti okvir kao što je prethodno navedeno
za ekonomska pitanja. To ne isključuje mogućnost da politički pregovori, naročito u
147

osjetljivim fazama, budu vođeni isključivo od strane pregovarača MKBJ dok se ne ukaže
potreba svakodnevnog informiranja svih učesnika političke pregovaračke grupe.
7. Lokalni pregovori
Paralelno sa tri vrste pregovora koji su prethodno spomenuti određena količina lokalnih
pregovaračkih nastojanja će se uložiti s ciljem ugrađivanja povjerenja između strana,
ekonomskih i političkih. Ja ne bih predložio stalni okvir za takve lokalne pregovore. Pitanja
od važnosti i učešće treba da se riješe na fleksibilan način da bi se izašlo u susret posebnim
zahtjevima svakog od problema. Naime civilni odsjek će morati odigrati važnu ulogu u
većini ovih pitanja. ja naime smatram važnim da se održava bliska saradnja između tih
lokalnih pregovora i napora uloženih na višem nivou. Mi ćemo morati osigurati da su svi
učesnici što je bolje moguće obavješteni o statusu različitih pregovora. Mi ćemo također
morati osigurati da možemo na različitim nivoima iskoristiti napredak postignut na onim
drugim nivoima da bi se što je brže moguće kretali napred. Upravljačka grupa će služiti kao
važan instrument za to.
8. Politička strategija
U ovom dokumentu ja sam naveo tko će imati ulogu tokom predstojećih pregovora.
To također moramo nadopuniti političkom strategijom sa kojom se možemo svi složiti.
Zaseban dokument će vam biti dostavljen po tom pitanju. To će uključivati uzimanje u
obzir različitih stvari kao što je dio naših nastojanja i potreba da se izgrade mostovi između
različitih aspekata naših pregovora.
(Preporuka Savjetu bezbjednosti da nam omogući odgovarajući mandat za primjenu
političke strategije.)
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 4.

47

1994., veljača 22.
Knin
Ukaz predsjednika RSK Milana Martića o imenovanju Milana Čeleketića zapovjednikom
Glavnog štaba SVK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Kabinet Predsednika Republike
predmet: Postavljenje
veza:
broj: 03-3-55/94.
mesto: Knin
datum: 22. 02. 1994.
Na osnovu člana 78 stav 1 točka 5 i 6 Ustava Republike Srpske Krajine (“Službeni glasnik
RSK” br. 1/93) i člana 153 stav 2 točka 1 Zakona o odbrani (“Službeni glasnik RSK” br.
2/93) Predsjednik Republike Srpske Krajine, d o n o s i
148

UKAZ
O POSTAVLJENJU
General-major Srpske vojske Krajine ČELEKETIĆ (Pere) MILAN, rođen 12. avgusta
1946. godine
POSTAVLJA SE NA DUŽNOST
KOMANDANTA GLAVNOG ŠTABA SRPSKE VOJSKE KRAJINE
– s danom 22. februara 1994. godine.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
M.P.143 Milan Martić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 1.

48

1994., veljača 24.
Knin
Obavijest Ministarstva pravosuđa i uprave RSK Okružnom sudu u Glini o nezakonitom
vođenju istražnog postupka protiv Zorana Ponedjeljka koji je ubio potpukovnika Dušana
Lukača
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
BROJ: 713-87/94-XII-04
KNIN, 24. 02. 1994. god.
OKRUŽNI SUD
GLINA
Glavni štab SV obratio se ovom ministarstvu podneskom o navodnom nezakonitom
sprovođenju istražnog postupka tog suda protiv Ponedjeljak Zorana koji je lišio života
potpukovnika Lukač Dušana, a koji se nalazi u pritvoru u Glini-Okružni zatvor.
Molimo da nas izvjestite o navedenom kao i drugim okolnostima koje Glavni štab SV
navodi u svom podnesku, koji Vam u prilogu dostavljamo.
M.P.144 MINISTAR
Radomir Kužet, [v.r.]
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
GLAVNI ŠTAB SRPSKE VOJSKE
Int. br. 18-37-1 M. P.145
Knin, 19. 03. 1994. god.
143
144
145

Okrugli pečat: RSK, Predsjednik Republike, Knin.
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Knin.
Prijemni pečat: Ministarstvo pravosuđa i uprave, 22. 3. 1994., 713-87-04.

149

MINISTRU PRAVOSUĐA R S K
Dana 16. 03. 1994. godine dostavljena nam je informacija od strane komande 39. K o
nezakonitom sprovođenju istražnog postupka u Okružnom sudu Glina.
U prilog ovoj konstataciji imenovana komanda navodi primjer predugog vođenja istražnog
postupka protiv Ponedjeljak Zorana koji je lišio života ppukovnika Lukač Dušana, a koji se
nalazi u pritvoru u Glini gdje mu se svakodnevno od strane suda odobravaju posjete.
Navedena komanda također ističe da je od ukupno 15 lica protiv kojih se vodi postupak
zbog krivičnog djela ubistva, sedam pušteno da se brane sa slobode što unosi nemir i
nespokojstvo kod građana a i utječe na moral boraca SVK.
Kako u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima nismo ovlašteni da provjeravamo niti
utječemo na rad pravosudnih organa, molimo da Vi u okviru Vaših nadležnosti izvršite uvid
u rad okružnog suda Glina.
Također molimo da provjerite navode komande 39. K te da nam u cilju otklanjanja sumnji
u zakonitost rada pravosudnih organa dostavite Vaše zapažanje.
S poštovanjem!
POMOĆNIK KOMANDANTA
pukovnik
M.P.146 Mr. Kosta Novaković, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A – 103/69.

49

1994., veljača 26.
Stara Gradiška
Obavijest Uprave PJM o postupku preuzimanja mosta u Staroj Gradiški od strane vlasti
RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA ZATVORENO-DXUPRAVA POSEBNIH JEDINICA MILICIJE
BROJ: 08-4-839/94.
STARA GRADIŠKA, 26. 02. 1994.
– PREDSJEDNIK RSK
– VLADA – PREDSJEDNIK
– VOJSKA RSK – KOMANDANT
– MUP – KABINET MINISTRA
– UPRAVA POSEBNIH JEDNICA MILICIJE
NA OSNOVU DOGOVORA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
MILANA MARTIĆA I GOSPODINA AKAŠI147 DANA 25.02.1994. GODINE
146
147

Okrugli pečat: RSK, Glavni štab SVK, Knin.
Yasushi Akashi, posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za bivšu Jugoslaviju.

150

ODLUČENO JE DA SE REALIZACIJA PREUZIMANJA MOSTA OD STRANE RSK
IZVRŠI NA SLIJEDEĆI NAČIN:
– DANA 26. 02. 1994. G. U 06.30 ČASOVA OTVORENA JE SAOBRAĆAJNICA
U OBA SMJERA, ISTOVREMENO SA NAŠE STRANE POSKIDANE SU MINE I
ZAPREKE NA CESTI.
– DANA 26. 02. 1994. GODINE U 07.30 ČASOVA GOSPODIN ČELEKETIĆ
KOMANDANT VOJSKE RSK I PREDSTAVNIK MUP-A DRAŽI,148 TE
PREDSTAVNICI UN NA PUSTARI DOGOVORILI SU SE O DETALJIMA OKO
SELEKTIVNOG POVLAČENJA SNAGA JEDNE I DRUGE STRANE U TOKU
DANAŠNJEG DANA.
– ISTOG DANA U 11.00 ČASOVA ZAJEDNIČKI SE NA LICU MJESTA – MOSTU
UTVRĐUJE OD STRANE UN I NAS (DEGEVARA149 – ČELEKETIĆ) DA IMOVINA
UN NIJE OŠTEĆENA NI OTUĐENA.
– ISTOVREMENO U TOKU DANA SELEKTIVNO SE IZVLAČI PO SEKTORIMA
OBOSTRANA TEHNIKA I NAORUŽANJE KAO I LJUDSTVO S CILJEM
VRAĆANJA STANJA NA STANJE OD PRIJE 18. 02. 1994. GODINE.
– NAJKASNIJE DANA 27. 02. 1994. GODINE U 08 ČASOVA STANJE NA MOSTU
BIT ĆE KAO ŠTO JE BILO PRIJE 18. 02 1994. GODINE KAD ĆE SE NA LICU
MJESTA UVJERITI PREDSTAVNICI OBADVIJU STRANA.
– VREME DO 11.45 SATI DVA MILICIONERA ĆE VRŠITI KONTROLU NA
KONTROL – PROPUSNOJ RAMPI ZAJEDNO SA PRIPADNICIMA UN.
– DANA 27. 02. 1994. GODINE UZ PRISUSTVO TV GOSPODIN KOT150 I
GOSPODIN ČELEKETIĆ SVEČANO ĆE OBJAVITI PREUZIMANJE MOSTA
OD STRANE RSK GDJE ĆE PRIPADNICI UN BITI POSMATRAČI. RAD I
ORGANIZACIJA RADA UTVRDIT ĆE SE NA LICU MJESTA PO PRIJEDLOGU I
DOGOVORU IZ BEOGRADA.
RUKOVODILAC OBEZBJEĐENJA
DRAŽIĆ BOŠKO

M. P.151

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 20.

50

1994., veljača 27.
Stara Gradiška
Izvješće Uprave PJM o zbivanjima oko mosta u Staroj Gradiški, mogućem sukobu sa
snagama UNPROFOR-a i konačnom rješenju kroz pregovore
Republika Srpska Krajina
Ministarstvo unutrašnjih poslova “šifrirano – dx”
148
149
150
151

Boško.
Evergisto de Vergara, zamjenik zapovjednika UNPROFOR-a – sektora Zapad.
Jean Cot.
Prijemni pečat centra veze: primljeno 26. 2. u 20,35.

151

Uprava posebnih jedinica milicije
Broj: 08-4-842/94.
Stara Gradiška, 27. 02. 1994. god.
MUP-a RSK Knin
– Kabinet ministra –
– Uprava posebnih jedinica milicije –
– Uprava javne bezbednosti –
Dana 18. 02. 1994. godine akcijom SUP-a Okučani i posebne jedinice milicije regije
zapadna Slavonija preuzelo se od snaga UN obezbeđenje i kontrolu mosta u Staroj Gradišci.
U toku preuzimanja do upotrebe sredstava prinude nije došlo, ali su tenzije između
stanovništva i UN-a naglo počele rasti, jer UN su pokazivale sve veći interes za povrat stanja.
Dana 21. 02. 1994. godine ispred MUP-a RSK preuzeo sam aktivnosti na području
Zapadne Slavonije, vezano za obezbeđenje mosta koji se nalazi između RS i RSK u St.152
Gradišci. Snage specijalne jedinice MUP-a zatim svi pripadnici posebne jedinice milicije
regije Zapadna Slavonija i svi pripadnici milicije SUP-a Okučani uključeni su u akciju
“Most” očekujući da snage UN-a krenu u protivofanzivu i povrat mosta nad kojim smo mi
preuzeli kontrolu dana 18. 02. 1994. god. u 08.00 časova.
Sva predviđanja su se potvrdila u toku 21. i 22 .02. 1994. god. kada se snage UN
raspoređuju duž komunikacije lijevo i desno od baze Pustara. Istog dana na oko 3 km od
mosta raspoređuje se u borbenom rasporedu oklopni transporteri u rejonu Strug okrenuti
u pravcu mosta. Uvidjevši što se dešava, a isto se potvrđuje dana 23. 02. 1994. godine
kada UN grupišući snage i uključuju borbenu tehniku, popunjavaju sa kamionima punih
ljudstva iz baze Pustara. Po naređenju predsjednika RSK i pomoćnika ministra MUP-a
most nesmije pasti u ruke UN i nesmije se dozvoliti po cijenu života da UN preuzme
ponovo organizaciju i kontrolu na mostu.
U toku 23. 02. 1994. godine izvršene su zadnje pripreme oko obezbeđenja mosta i
zaprečavanja prilaznih komunikacija u slučaju da dođe do nasilnog pokreta borbene tehnike
UN u pravcu mosta.
Dana 23/24. 02. 1994. god. u 03.00 časova naša predviđanja su se potvrdila kada su
se snage nepalskog, jordanskog i argentinskog bataljona priključili oklopni transporteri i
ljudstvo francuskog i engleskog bataljona iz pravca R.153 Hrvatske.
Do 05.00 časova kada je obrazovana borbena kolona UN preko Struga i dalje mi smo
uspjeli obavjestiti lokalnu vlast, koja je reagirala okupljanjem na mostu u znak protesta za
eventualnu upotrebu sile. U 05.30 časova došlo je do kontakta sa 50 m razmaka između
prvog oklopnog transportera argentinskog bataljona i mina ježeva i vozila u barikadi,
kao i naših pripadnika sa svim protiv-oklopnim sredstvima na raskršću okučanska vrata.
Zahvaljujući prisebnosti komandira jedinice nije došlo do otvaranja vatre, iako je realno
za to bilo mogućnosti. Istovremeno vojska je odbila pomoć jer nemaju nikakva naređenja,
unatoč predhodnim obećanjima, a predsjednik SO-e Okučani također nije mogao pomoći,
jer njegovi radnici dolaze tek u 07.00 časova. Ostali smo sami i po naređenju predsjednika
RSK svi smo bili spremni do posljednjeg braniti most. Ipak izašavši ispred cijevi na naš
152
153

Staroj.
Republike.

152

poziv za pregovore komandantu argentinskog i francuskog bataljona obustavljeni su daljnji
pokreti i to je spasilo da nije došlo do žestokog vatrenog okršaja.
Od tada do 27. 02. 1994. godine u 08.00 časova, kad je preuzeo nepalski bataljon
ponovo kontrolu mosta stanje se nije mjenjalo, uz napomenu da smo od 07.30 časova, dana
24. 02. 1994. god. dobili novo naređenje, ne otvarati vatru po cijenu predaje mosta, što je
bilo u podpunoj suprotnosti sa dotadašnjim naređenjima. Tada se u pregovore uključuju
predstavnici Vlade, predsjednik RSK, komandant vojske RSK i drugi, tako da smo od
tada bili u puno lakšoj situaciji jer smo počeli raditi isključivo svoj dio posla oko držanja
postojećih punktova oko mosta, borbeno obezbeđenje mosta, kao i kontrolu saobraćaja na
istom.
Dana 24. 02. 1994. godine saobraćajnica St. Gradiške do Okučana bila je blokirana sa
oko 55 oklopnih transportera i nešto više kamiona i drugih vozila, tako da ni kola hitne
pomoći, kao i vozila sa hljebom za snabdjevanje stanovništva nisu mogla proći. Narednog
dana, sa pregovorima u Beogradu između najviših predstavnika UN, na čelu sa gospodinom
Akašijem154 i predsjednikom RSK Martićem i drugih uzvanika, riješili su se svi problemi
i nesporazumi u vezi novonastale situacije. Tako je već 26. 02. 1994. god. u 07.30 časova
na dogovor kod komandanta vojske RSK dogovoreno sa predstavnicima UN obostrano
selektivno izvlačenje ljudstva i tehnike. Istog dana u 16.00 časova cesta je bila u potpunosti
slobodna, kao i most, uz napomenu da već ujutro u 06.30 časova saobraćaj se je normalno
odvijao. Sve ove dane narod St.155 Gradiške okupljao se i protestirao u cilju podrške vlastima
RSK da istraju u borbi za most srpskog jedinstva, što je također popraćeno mitinzima
podrške i istovremeno u Okučanima, Kninu, Vojniću itd.
Na ponovnom dogovoru dana 26. 02. 1994. godine u 20.00 časova zaključeno je da
narednog dana u 08.00 časova predajemo most nepalskom bataljonu, a da na mostu ostanu
isključivo dva milicionara na rampi nepalskog bataljona radi kontrole, a ciljem da kod
naroda ova nagla promjena ne izazove revolt i nepotrebne tenzije. Po dogovoru istoga dana
u 12.00 časova komadant Čeleketić156 razgovarao je sa gospodinom Kotom157 i ostalim
časnicima UN na mostu i pri tom su doneseni slijedeći zaključci:
1. sve vratiti na stanje prije dana 18. 02. 1994. god.
2. jedan plavi milicionar bez aktivnog učešća sa pištoljem biti na rampi, gdje nepalski
bataljon vrši kontrolu i prisustvom doprinijeti da se nesporazumi tokom rada
pripadni[ci]ma UN sa stanovništva RSK smanji na što manju mjeru.
3. jedan pripadnik srpske vojske sa pištoljem na slobodnoj strani /desna/ mosta i
prisustvom od 7 dana također pozitivno doprinijeti situaciji vezano za navedene
promjene.
Svi učesnici akcije sa radom na dogovoreni način nastupit će dana 28. 02. 1994. godine
u 08.00 časova.
Rukovodstvo SUP-a koje je izvršilo prvi dio zadatka na čelu sa sekretarom Relićem158 i
štab akcije na čelu sa Dražićem u 16.00 časova upoznali ljudstvo sa zaključcima na osnovu
kojih su svi pripadnici koji su učestvovali u akciji vraćeni na redovno izvršavanje poslova i
zadataka.
154
155
156
157
158

Yasushi Akashi.
Stara.
Milan.
Jean Cot.
Miladin.

153

Specijalna jedinica milicije MUP-a po planu u toku jutarnjih časova 28. 02. 1994.
godine kreće na izvršavanje novog zadatka u novoj regiji RSK.
Rukovodioc obezbeđenja:
Dražić Boško M.P.159
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 20.

1994., veljača 28.
Knin
Zapisnik sa 76. sjednice Vlade RSK

51

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 76. sjednice Vlade RSK održane dana 28. 02. 1994.
01. 03. i 02. 03. 1994. godine
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Vojin Peurača, Đorđe Lazić, Milan Knežević, Miomir Crnogorac, Mitar Brnović,
Jarčević Sloboda[n].
Sjednica je počela s radom u 16.25 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.
Za sjednicu je predložen sljedeći
DNEVNIRED
1. Ministarstvo finansija;
1.1. Nacrt zakona o rasporedu sredstava za privremeno finansiranje RSK u 1994. godini,
1.2. Prijedlog Odluke o osnivanju agencije za angažovanje lokalnih lica i poslovne
saradnje sa međunarodnim organizacijama,
1.3. Nacrt Zakona o zajmu za potrebe odbrane RSK,
1.4. Preispitivanje Odluke o usvajanju Uredbe o prestanku obaveze obračunavanja i
plaćanja posebnog poreza na finansijske transakcije,
1.5. Informacija o stanju Republičkoj upravi javnih prihoda sa programom mjera i
Planom rada na provođenju programa rekonstrukcije monetarnog sistema i privrednog
oporavka,
1.6. Informacija o stanju u Republičkom deviznom inspektoratu sa programom mjera i
aktivnosti u 1994. godini,
159

Prijemni pečat centra veze: primljeno 27. 2. 1994. u 23,05.

154

2. Ministarstvo trgovine i turizma;
2.1. Donošenje Rješenja o razrješenju pomoćnika ministra i postavljenju sekretara
ministarstva,
2.2.Program mjera za provođenje rekonstrukcije monetarnog sistema,
3. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju;
3.1. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama
Pravilnika o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji ranih mjesta u ministarstvu,
4. Republički fond penzijskog i invalidskog osiguranja;
4.1. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta,
5. Javno preduzeće “Krajinašume”.
5.1. Pokretanje inicijative za ocjenu ustavnosti Uredbe sa zakonskom snagom –
informacija,
6. Odnosi s međunarodnim organizacijama;
6.1. Donošenje odluke o izmjeni i dopuni Odluke broj: 05-3-1698/93.,
6.2. Zauzimanje stava po zahtjevu UNPROFOR-a za prelazak BOV-ova Jordanskog
bataljona preko Miranja,
6.3. Iseljenje UNPROFOR-a iz Južne kasarne po zahtjevu Predsjednika Republike.
7. Republička uprava carina;
7.1. Donošenje Odluke o dopuni odluke Vlade br: 05-5-112/93.
8. Humanitarna pitanja;
8.1.Odnosi sa Muslimanima iz Bihaća,
8.2. Problemi u Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu.
i izmjenjen i nadopunjen sa:
1.0. Šahovski turnir na Plitvicama,
1.7. Donošenje Odluke o zaduženju kod Narodne banke RSK
1.8. Donošenje Odluke o prolongiranju roka predaje završnih računa za 1993. godinu,
3.2. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora
DP “Gavrilović” Petrinja,
3.3. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora
DP “Vrelo Une” Srb,
3.4. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora
DP “TOF” Drniš,
3.5. Rješenje o izmjeni Rješenja br: 05-4-1752/93. od 14. 12. 1993. godine,
3.6. Nacrt Programa statističkih istraživanja,
9. Ministarstvo odbrane;
9.1. Odobrenje sredstava za adaptaciju prostorija Vojnog suda,
9.2. Plaćanje vojnika SVK u gorivu,
10. Ministarstvo pravosuđa i uprave;
10.1. Razrješenje sudije Okružnog suda Glina,
11. Donošenje Odluke o jednokratnoj novčanoj pomoći ranjenicima, pripadnicima SVK
koji se nalaze na liječenju u Republici Srbiji.
Ad-1
1.0. Nakon što je Sretko Petković, zamjenik ministra inostranih poslova obrazložio
zahtjev za finansiranje I. šahovskog turnira RSK na Plitvicama (prilog broj 1) donesen je
155

ZAKLJUČAK
Zadužuju se Sretko Petković i Jovan Vučenović da otputuju na Plitvice i podnesu izvještaj
o broju učesnika i gostiju, a ministar Jarčević da za dva dana dostavi Vladi finansijski plan
turnira.
1.1. Nacrt Zakona o rasporedu sredstava za privremeno finansiranje RSK u 1994. godini
(prilog broj 2) obrazložio je zamjenik ministra Vladimir Dmitrović.
Potom je otvorena rasprava u kojoj je učestvovala većina prisutnih, a po završetku
rasprave donesen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se u načelu, s tim da se kod utvrđivanja Prijedloga interresorski razmotri
problematika uz uključenje Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju,
Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva energetike.
Utvrđeni prijedlog dostaviti Sekretarijatu Vlade, kako bi se shodno Ustavnoj proceduri
zakon uputio na potpis Predsjedniku Republike po hitnom postupku.
1.2. odluku o osnivanju Agencije za odnose sa međunarodnim organizacijama obrazložio
je zamjenik ministra finansija Vlado Dmitrović.
Potom je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali gotovo svi prisutni, a po završetku
rasprave donesen je
ZAKLJUČAK
Razmotriti interresorski i dostaviti prijedlog odluke zajedno s prijedlogom za direktora
Agencije za sjednicu Vlade iduće sedmice. Zadužuje se gosp. Dušan Badža.
8.3. Nacrt Zakona o zajmu za potrebe odbrane RSK (prilog broj 3) obrazložio je Vladimir
Dmitrović.
Po završetku rasprave u kojoj su učestvovali gotovo svi prisutni donesen je
ZAKLJUČAK
Zakon uputiti na mišljenje Ministarstvu pravosuđa i uprave, a prije toga da se razmotri
interresorski uključivši Ministarstvo odbrane, pravosuđa i finansije. Tako utvrđen prijedlog
Zakona dostaviti Sekretarijatu Vlade radi prosljeđivanja na potpis predsjedniku Republike
po hitnom postupku.
1.4. Donesena je
UREDBA
o visini stope poreza na finansijske transakcije (Prilog broj 4)
Nakon ove tačke sjednica je prekinuta u 18.00 časova i zakazan nastavak za sutra u 8.30
časova.
NASTAVAK 76. SJEDNICE 01. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Lazić Đorđe, Knežević Milan, Krička Milivoj, Crnogorac Miomir, Brnović Mitar.
Sjednica je počela s radom u 9.40 časova.
Dnevni red je isti kao i na sjednici od 28. 02. 1994. godine.
1.5. Nakon što je direktor Republičke uprave javnih prihoda podnio informaciju o stanju
u Republičkoj upravi javnih prihoda sa programom mjera i planom rada na provođenju
156

programa rekonstrukcije monetarnog sistema i privrednog oporavka (prilog broj 5) dana je
suglasnost Vlade na
PRAVILNIK
o izmjeni i dopuni Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republičkoj
upravi javnih prihoda (prilog broj 6)
Također je na prijedlog direktora Republičke uprave javnih prihoda gosp. Branka Škorića
doneseno
RJEŠENJE
o razrješenju glavnog inspektora finansijske policije Republičke uprave javnih prihoda
(prilog broj 7)
i
RJEŠENJE
o imenovanju glavnog inspektora finansijske policije Republičke uprave javnih prihoda
(prilog broj 8)
1.6. Informaciju o stanju u Republičkom deviznom inspektoratu sa programom mjera i
aktivnosti u 1994. godini (prilog broj 9) podnio je glavni devizni inspektor Nikola Velebit.
Potom je donesen
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija uz sugestiju da se usljed nedostatka kadra pokuša naći izlaz
angažovanjem ženske radne snage.
Pitanje radnog prostora rješavati u direktnom kontaktu sa predstavnicima opština,
a Vlada će pokušati riješiti prostorno ekipiranje Republičkog deviznog inspektorata
Republičke uprave javnih prihoda, finansijske policije i ministarstva trgovine koji bi trebali
biti na jednom mjestu.
Nakon ove tačke sjednica je prekinuta u 11.00 časova i zakazan je nastavak za sutra.
NASTAVAK 76. SJEDNICE 02. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Đorđe Lazić, Milan Knežević, Milivoj Krička, Miomir Crnogorac, Bakić Dragica,
Brnović Mitar.
Sjednica je počela s radom u 9.30 časova.
Dnevni red je isti kao i na sjednici 28. 02. 1994. godine.
1.7. Donesena je
ODLUKA
o zaduženju kod Narodne banke RSK za mjesec decembar 1993. godine (prilog broj 10)
i
ODLUKA
o zaduženju kod Narodne banke RSK za mjesec januar 1994. godine (prilog broj 11)
1.8. Donesena je
ODLUKA
o prolongiranju roka predaje završnih računa za 1993. godinu (prilog broj 12)
157

2.1. Doneseno je

Ad-2

RJEŠENJE
o razrješenju pomoćnika ministra za tržišnu inspekciju i cijene (prilog broj 13)
i
RJEŠENJE
o postavljenju sekretara ministarstva (prilog broj 14)
2.2. Program mjera za provođenje rekonstrukcije monetarnog sistema (prilog broj 15)
obrazložio je gosp. Milan Lukić.
Potom je otvorena rasprava, a po završetku rasprave donesen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se program mjera, osim stimulativnog nagrađivanja za koje treba vidjeti kako je
to riješila Republika Srbija.
Shodno navedenom zaključku donesena je i
ODLUKA
o korištenju poslovnih prostorija i obavljanju zajedničkih poslova za Republičke tržišne
inspektore (prilog broj 16)
3.1. Donesena je

Ad-3

ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sistematizaciji i
unutrašnjoj organizaciji radnih mjesta (pr. br. 17)
3.2. Doneseno je
RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora DP “Gavrilović”
Petrinja (prilog br. 18)
3.3. Doneseno je
RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora DP “Vrelo
Une” Srb (prilog br. 19)
3.4. Doneseno je
RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora DP “TOF”
Drniš (prilog broj 20)
3.5. Doneseno je
RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja broj 05-4-1752/93. od 14. 12. 1993. godine (prilog broj 21)
3.6. Prihvaćen je
PROGRAM
statističkih istraživanja (prilog broj 22) koji će se, s obzirom da se radi o nadležnosti
Skupštine prosljediti u Skupštinsku proceduru na usvajanje.
158

Potom je redovni tok sjednice Vlade prekinut budući su na sjednici došli predsjednik
RSK Milan Martić i predsjednik Skupštine RSK Branko Vojnica.
Na sastanku se razgovaralo o zasjedanju Skupštine koja već drugi dan zasjeda u Kninu,
o radu Vlade do imenovanja novog mandatara i izbora nove Vlade i nekim aktuelnim
pitanjima. Nakon što su usklađeni stavovi o daljnjem radu Vlade i toku Skupštinskog
zasjedanja donesena je na prijedlog predsjednika RSK Milana Martića
ODLUKA
o dodjeli 20.000 novih dinara za potrebe nastavnih centara MUP-a (prilog broj 23)
Nakon toga, zbog konsultacija sa predstavnicima poslaničkih klubova Skupštine RSK
oko daljnjeg nastavka zasjedanja Skupštine sjednica Vlade je prekinuta i zakazan nastavak
za poslijepodne.
NASTAVAK 76. SJEDNICE OD DANA 02. 03. 1994. U 17.25 časova.
Daje se suglasnost na

Ad-4

PRAVILNIK
o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republičkom fondu za penzijsko
i invalidsko osiguranje (prilog broj 24)
Ad-5
U vezi zahtjeva JP “Krajinašuma” (prilog broj 25) članove Vlade informisao je sekretar
Vlade Savo Štrbac.
Potom je donesen
ZAKLJUČAK
Vlada je primila znanju informaciju i kompletnu dokumentaciju prosljediće Ustavnom
sudu koji zasjeda u ponedjeljak 07. 03. 1994. godine. u Kninu.
6.1. Donesena je

Ad-6

ODLUKA
o izmjeni i dopuni Odluke Vlade RSK broj: 05-3-1698/93. od 14. 12. 1993. godine (prilog
broj 26)
6.2. U vezi zahtjeva Jordanskog bataljona (prilog broj 27) donesen je
ZAKLJUČAK
Ne može se udovoljiti zahtjevu iz razloga što prijelaz Miranje zvanično nije otvoren.
Treba tražiti drugo rješenje i pregovori su u toku.
6.3. U vezi iseljenja UNPROFOR-a iz Južne kasarne u Kninu po zahtjevu predsjednika
RSK gosp. Milana Martića (prilog broj 28) donesen je
ZAKLJUČAK
Predmet je u toku i razmotriće se s najvišim predstavnicima UNPROFOR-a.
Donesena je

Ad-7
159

ODLUKA
o dopuni Odluke Vlade broj: 05-5-112/93. (prilog br. 29)
Ad-8
8.1. U vezi pregovora i odnosa s Muslimanima iz Bihaća (prilog broj 30) donesen je
ZAKLJUČAK
Ne mogu se voditi pregovori na nivou opština, već samo na republičkom nivou. Opštine
mogu razgovarati ali ne mogu zaključivati nikakve sporazume. O svakom sastanku treba u
vidu zapisnika obavjestiti Vladu.
8.2. Sekretar Vlade i predsjednik Republičke komisije za razmjenu zarobljenika Savo
Štrbac upoznao je članove Vlade sa zahtjevom hrvatske strane za posjetu Vukovarskom
groblju. Komisija je dobila negativan stav Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih
poslova tako da je to pitanje odgođeno za izvjesno vrijeme. Također je za izvjesno vrijeme
odgođeno i pitanje porodičnih susreta rastavljenih familija. Potom je predsjednik Bjegović
upoznao Vladu da je gosp. Abdala160 iz civilnih poslova UNPROFOR-a donio zahtjev
Srpske narodne stranke iz Republike Hrvatske čiji je predsjednik Milan Đukić da se održi
sastanak sa predstavnicima “Srba iz UNP-a područja”.
Vezano za to donesen je
ZAKLJUČAK
Odbacuje se inicijativa SNS i gosp. Đukića i zadužuje ministar Jarčević da napiše odgovor
UNPROFOR-u.
Ad-9
9.1. Odgođeno za iduću sjednicu Vlade.
9.2. Odgođeno za iduću sjednicu Vlade.
Doneseno je

Ad-10

RJEŠENJE
o razrješenju sudije Okružnog suda Glina (pr. br. 31)
Donesena je

Ad-11

ODLUKA
o jednokratnoj novčanoj pomoći ranjenicima, pripadnicima SVK koji se nalaze na liječenju
u Republici Srbiji (prilog broj 32)
S ovim je dnevni red iscrpljen ali je prije završetka sjednice donesen, vezano za šahovski
turnir na Plitvicama slijedeći
ZAKLJUČAK
Vlada je preuzela obavezu da isfinansira 24x58 lica
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 19.30 časova.
Napomena: Donesena je Odluka o odobrenju deviznih sredstava za službeni put u Grčku
(prilog broj 33)
160

Priređivači nisu utvrdili točno ime i prezime.

160

Predsjednik Vlade
M.P.161 Đorđe Bjegović162
Donesena je Odluka “odobrenju sredstava (….) 163 festival “Plitivice – 94” (prilog br. 34.)164
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 10.

52

1994., ožujak 1.
Žitnić
Zahtjev Branka Baošića Skupštini općine Knin za dodjelu stambene kuće u Drnišu
BAOŠIĆ BAOŠA BRANKO M.P.165
Žitnić, 1. 03. 1994. godine
SKUPŠTINA OPĆINE DRNIŠ
(Izvršno vijeće)
Predmet: Zahtjev za dodjelu Stambene kuće u Drnišu.Obraćam se Naslovu s molbom da mi se dodjeli stambena kuća u Drnišu kao izbjeglici iz
Šibenika. Sada se nalazim kao v/o u 2. mtb Žitnić od 20. 02. 1994.godine, a kao izbjeglica
nalazio sam se u Stanišinci kod Vrnjačke Banje u Srbiji, a doselio sam se iz Šibenika gdje
sam imao mjesto boravka i rođenja sve do 1991 godine kada sam izbjegao i nalazio sam se
kako sam naveo kod Vrnjačke Banje. 20. 02. 1994. godine vratio sam se u RSK i stavio na
raspolaganje VRK i raspoređen sam u Žitnić.
Rođen sam 2. 01. 1935. godine u Šibeniku gdje sam stalno i prebivao, nosilac sam
stanarskog prava u Šibeniku ulica Rogoznička 15. Dakle, moja porodica ostala je u Šibeniku
u zatočeništvu, pa više i ne znam što je sa njima. Odmah sam po dolasku bio zainteresiran
da zatražim stan ili kuću, a i dobio sam određene informacije da se moram sam pobriniti
i naći određeni smještaj, s tim da se javim Naslovu gdje sam pronašao kuću, i zaista ja
sam našao kuću koja još nije zauzeta a niti određena, a to je kuća PATIERA VICE u ulici
26 Divizije u Drnišu (Kevića strana). Ističem, da mi ta kuća odgovara pa čak u njoj ima
namještaja kojeg mogu koristiti.
Iz napred iznijetog, Naslov može zaključiti moje neprilike i nevolje, pa još jednom molim
da mi se odobri stambena kuća kao izbjeglici iz Šibenika.
Podnosilac zahtjeva:
Kuća Ante Pavičića166 Baošić Branko, [v.r.]
161
162
163
164
165
166

Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Priređivači su izostavili Pregled prisutnih na sjednici Vlade RSK s njihovim vlastoručnim potpisima.
Nečitko u izvorniku.
Dopisano rukom.
Prijemni pečat: RSK, Općina Drniš, primljeno 2. 3. 1994.; broj 150/1.
Dopisano rukom, ćirilicom.

161

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, SO Drniš, kut. 5.

53

1994., ožujak 1.
Knin
Službena zabilješka Ministarstva obrane RSK o sastanku Vlade RSK i UNPROFOR-a
MINISTARSTVO ODBRANE
Pov. br. 01-773-1
Knin, 01. 03. 1994.
SLUŽBENA ZABELEŠKA
sa sastanka predstavnika
Vlade RSK i UNPROFOR-a
Dana 01. 03. 1994. godine u kabinetu Ministra odbrane održan je sastanak članova Vlade
RSK i predstavnika UNPROFOR na temu: Predislokacije sastava UNPROFOR iz južne
kasarne Knin i drugih vitalnih objekata sektora “jug”.
Sastanku su prisustvovali:
– predstavnici Vlade
– kontraadmiral, Dušan Rakić, Ministar odbrane
– dipl. pravnik, Kužet Radomir, Ministar pravosuđa
– dipl. ecc. Lubavac Branko, član Vlade.
– predstavnici UNPROFOR
– pukovnik Ering,167 komandant sektora “jug”
– oficir iz štaba sektora “jug”.
Sastanak je otvorio Ministar odbrane, kontraadmiral Dušan Rakić uobičajenim pozdravom
i uvođenjem u temu. Imajući u vidu proces konstituisanja organa vlasti na prvim
višestranačkim izborima u RSK i potrebe za adekvatnim prostornim smeštajem Organa
kao pretpostavke kvalitetnog rada i imperativa vremena za stalnim zasedanjem Vlade,
Predsednik RSK i Vlada odlučili su da se Organi vlade smeste u zgradu GŠ SVK.
To pretpostavlja promenu lokacije organa GŠ SVK. Kao jedini adekvatan prostor za
normalno funkcionisanje organa GŠ SVK vidi se u prostorima južne kasarne Knin.
Motivisani željom da se problemi sa RH rešavaju mirnim putem odlučeno je da se određeni
kontigenti odbrambenih snaga RSK smeste u istu kasarnu.
Iz navedenih razloga prinuđeni smo da otkažemo gostoprimstvo jedinicama UNPROFOR-a
u južnoj kasarni Knin, napominjući da postoji bilo koje drugo rešenje na ovakav potez se
ne bi odlučili. Potrebe za ovim prostorom javile su se i ranije, ali zbog vremenskih uslova i
trajanja zime prolongirali smo rešavanje ove potrebe.
Nadam se /MO/ da uvažavate i shvatate ovu argumentaciju i da ćemo zajednički pronaći
rešenje za smeštaj štaba i jedinica UNPROFOR putem kontejnera i adekvatnog logora, što
bi trebalo realizirati u narednih 30-45 dana. Također je zamolio gospodina Eringa da svojim
George J. Oehring.

167 �

162

autoritetom utiče na intenziviranje procesa iseljenja jedinica UNPROFOR iz prostora
“Jadran” Kistanje.
– Ering
Ovo doživljava i naglašava kao vrlo iznenađujuće. Napominjemo da je u toku proces
iseljenja iz “Jadran-a” i da još nisu uspeli naći alternativno rešenje za ovaj problem, a ono
koje su pronašli bilo je odbijeno. Na osnovu toga pretpostavlja da će problem iseljenja iz
južne kasarne Knin imati posebnu težinu, te da je u ovom trenutku taj problem van njegove
kompetencije, zbog čega će morati konsultovati gen. Kota168 da se vide mogućnosti novih
aranžmana. Izražava skeptičnost u pogledu vremenske artikulacije rešavanja problema
i doživljava naznačen problem kao ultimatum. Gospodin Ering pokušava manevar
kontraargumentacije navodeći i druge međunarodne organizacije koje su smeštene u južnoj
kasarni, a od “posebnog su značaja za Krajinu i njeno stanovništvo”.
Sve skupa odnosno problem, doživljava kao poražavajući činjenicu, ali kurtoazno izjavljuje
da su oni dobri i civilizovani gosti i kao takvi će i postupiti u skladu sa zahtevima.
Admiral Rakić napominje da mi ne postavljamo nikakav ultimatum, jer nam to kao Srbima
i nije imanentno, već da se prosto radi o problemu koji je neophodno kroz jedan normalan
dijalog i dogovor rešiti. Također, ističe da nijedan zahtev alternativnih lokacija za jedinice
UNPROFOR-a do njega nije došao za vreme njegovog mandata.
Gospodin Ering, racionališe upotrebljeni pojam “ultimatum” time da ga upotrebljava da
naznači nemogućnost ispoštovanja roka, nakon čega uopšteno izražava da nema ideje, da
mora istražiti mogućnost i sl.
Admiral Rakić, ističe da nije ni mislio da se problem trenutno reši, već da se kroz razgovor
traži kompromisno rešenje i predlaže u smeru produktivnosti i kooperativnosti formiranje
zajedničke komisije koje će sagledati sveobuhvatno problem i predložiti optimalno rešenje.
Admiral upoznaje skup sa odlukom da je u toku formiranje Agencije za rad sa UNPROFORom koja će biti ovlašćena da sklapa aranžmane i nudi dobre usluge u ime Vlade RSK.
Gospodin Ering prihvata predlog za formiranje Komisije i izražava stav da će time biti
eliminisani problemi i negativna iskustva i opet dovodi u pitanje pomenuto vreme iseljenja
zbog angažovanja njihovih inženjerijskih jedinica u ovom trenutku, te predlaže sastanak
komisije što pre.
Admiral Rakić zaključuje sastanak i obaveštava g. Eringa da će u toku dana biti upoznat sa
vremenom sastanka Komisije.
M.P.169 ZABELEŠKU SASTAVIO
kapetan korvete
Srećko Zelenbaba, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 6043.

Jean Cot.
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo obrane II, Knin.

168 �
169

163

54

1994., ožujak 1.
Knin
Skraćeni zapisnik s 1. redovnog zasjedanja Skupštine RSK
SKRAĆENI ZAPISNIK
SA PRVOG REDOVNOG ZASJEDANJA SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE,
ODRŽANE 1., 2. i 3. marta 1994. GODINE U KNINU
Sjednici je prisustvovalo 67 poslanika, te predstavnici pojedinih resornih ministarstava
Vlade RSK i predsjednik RSK gospodin Milan Martić.
Sjednica je počela u 11.10 časova u Sali Doma milicije u Kninu.
Sjednicu je otvorio i predsjedavao Branko Vojnica, predsjednik Skupštine RSK.
Predsjednik Vojnica je pročitao predloženi
Dnevnired
1. Izmjene i dopune poslanika o radu Skupštine.
2. Konstituisanje skupštinskih odbora.
3. Informacija o političko-bezbedonosnoj situaciji u RSK.
U okviru predloženog dnevnog reda predsjednik Republike gospodin Milan Martić je
predložio da treća točka dnevnog reda ide kao prva i da on podnese informaciju o političkobezbedonosnoj situaciji. Skupština je prihvatila prijedlog, pa je prije davanja informacije,
zbog materije na koju se odnosila, isključena javnost.
Ad.1.
U okviru ove tačke dnevnog reda, predsjednik Republike je informisao poslanike o
bezbedonosnoj situaciji u Republici, nakon čega su se javili za riječ poslanici:
Ležajić,170 Maljković,171 Đurković,172 Kovačević173 i Čubra174 i konstatirali da je
informacija nedovoljna.
Za riječ se javio i Marko Atlagić, potpredsjednik Skupštine RSK i postavio niz pitanja
koja su se odnosila na mobilizaciju u RSK i smjenu komandanta SVK, te predložio da
predsjednik Republike da javno saopštenje u vezi smjenjivanja generala Novakovića.175
Nakon izvještaja postavljeno je i pitanje koje se odnosilo na proceduru oko imenovanja
generala Milana Čeleketića za komandanta SVK.
Pojedini poslanici su tvrdili da je prekršen Ustav pozivajući se na Amandman 12., dok se
predsjednik Republike pozivao na svoja ovlaštenja iz člana 78. Ustava RSK.
Rasprava je prekinuta na prijedlog sekretara Vlade gospodina Štrbca,176 koji je naveo
da je postavljanje komandanta izvršeno na osnovu Zakona o vojsci RSK, a da je taj Zakon
u koliziji sa Ustavom, te je predložio da se pokrene pitanje ustavnosti ovog Zakona pred
Ustavnim sudom RSK.
Stevo.
Radovan.
172 �
Boško.
173 �
Drago.
174 �
Milan.
175 �
Mile.
176 �
Savo.
170 �
171 �

164

Na kraju rasprave po ovoj tački, Skupština je donijela
ZAKLJUČAK
1. Predsjednik Republike, odnosno Vrhovni savjet odbrane za nastavak sjednice trebaju
pripremiti kompletan izvještaj koji obuhvata bezbjedonosnu situaciju u RSK.
2. Predsjednik RSK takođe za nastavak sjednice izbor komandanta SVK da podnese na
verifikaciju Skupštini RSK.
Ad.2.
IZMJENE I DOPUNE POSLOVNIKA O RADU SKUPŠTINE
U okviru ove tačke dnevnog reda Skupštini je predočen prijedlog izmjene i dopuna
Poslovnika Skupštine RSK, uz obrazloženje gospodina Kovačevića, šefa Poslaničke grupe
SDS Krajine, o razlozima donošenja.
Nakon pauze od 20 minuta i obavljenih konsultacija u okviru poslaničkih klubova, oko
prijedloga Poslovnika, uz manje izmjene i dopune, prijedlog je jednoglasno usvojen.
Predložene izmjene odnose se na broj skupštinskih odbora kojih ima 17 i na poslaničke
grupe koje sačinjavaju 4 poslanika.
Ad. 3.
KONSTITUISANJE SKUPŠTINSKIH ODBORA
U okviru ove tačke dnevnog reda za riječ se javio gospodin Kovačević i predložio da u
svakom odboru, s obzirom na poslaničke stranke u Parlamentu budu po 4 člana iz SDS
Krajine, 2 člana iz SDS srpskih zemalja, 2 člana iz SRS i 1 član po dogovoru između
poslaničkih grupa SDS i SDP-a i grupe građana.
Prijedlog je jednoglasno usvojen.
Predsjednik Skupštine gospodin Vojnica je upoznao prisutne da će odbori ići na usvajanje
u paketu. Iz tog razloga je dao pauzu od 13.50 do 16.00 časova, kako bi se izvršili dogovori
oko sastava odbora. Sjednica je nastavljena u 16.00 časova, kada su iznijeti prijedlozi članova
odbora i izvršeno njihovo konstituisanje.
U pojedinim odborima koji su ostali nepopunjeni naknadno će biti imenovani članovi.
Ovim je bio završen rad Skupštine u plenumu prvog dana.
Drugog dana radili su skupštinski odbori po pitanjima iz svoje nadležnosti.
U nastavku rada u plenumu predsjednici odbora su ukratko upoznali Skupštinu o svom
radu u prijepodnevnim časovima.
Nakon podnošenja izvještaja od strane odbora, dat je prijedlog od strane Kluba poslanika
SDS krajine da se izvrši formiranje privremenog skupštinskog odbora za Zapadnu Slavoniju,
što uz protivljenje poslanika sa tog područja nije prihvaćeno.
Trećeg dana Skupština je počela rad u plenumu sa početkom u 11.00 časova.
Nastavku zasjedanja bilo je prisutno 59 poslanika.
Predsjednik Skupštine gospodin Vojnica je predložio dnevni red koji je jednoglasno
usvojen.
1. Izvještaj Vlade o jedinstvenom monetarnom sistemu.
2. Izvještaj o političko-bezbjedonosnoj situaciji.
3. Izvještaj odbora o svom radu.
4. Poslanička pitanja.
Ad.1.
Izvještaj po prvoj tački dnevnog rada, vezano za jedinstveni monetarni sistem RSK i SR
Jugoslavije, podnio je ministar finansija u Vladi RSK gospodin Vojislav Peurača.
165

Prema Odluci nadležnih organa, Republika Srpska Krajina je ušla 1. 3. 1994. godine u
jedinstveni monetarni sistem SR Jugoslavije. U svom izvještaju ministar Peurača je ukazao da
Vladu i Skupštinu RSK očekuje veliki posao na pronalaženju sredstava za potrebe Budžeta
u novonastalim okolnostima. Upoznao je prisutne da je Vlada RSK sačinila program za
sprovođenje Programa rekonstrukcije monetarnog sistema, u koji moraju biti uključene sve
institucije sistema, jer emisije novca više neće biti.
SR Jugoslavija je ušla u Program sa 12.5 pokrića deficira Budžeta, a tako i RS Krajina što
znači da ostatak deficita treba da sami isfinansiramo.
Nakon podnošenja izvještaja uslijedila su pitanja poslanika gospodina Đurića177 i
gospodina Lemića, a koja su se odnosila na pitanje prioriteta u Budžetu vezano za zdravstvo,
koliko je novca stavljeno u opticaj, a kolike su potrebe RSK i iz kojih izvora isfinansirati
sredstva koja nedostaju.
Prema riječima ministra Peurače178 u RSK je izvršeno trebovanje od 30 miliona ND.
Potrebe Budžeta su daleko veće i treba izgraditi poresku politiku, tako da se uzme svaki
dinar od obaveznika poreza.
Gospodin Dmitrović Branko je naveo da nije samo zdravstvo u teškoj situaciji već i
školstvo i sudstvo, te dolazi do migracije kadrova.
Ministar zdravlja u Vladi RSK je iznio podatak da zdravstvo u RSK košta 1,5 miliona
dinara da bi cjelokupno stanovništvo bilo osigurano.
Fond zdravstva je punjen samo sa 16%, a od oktobra 1993. godine nije uplaćivano ni tih
16%, pa je pravo čudo da zdravstvo uopšte radi.
Gospodin Vujić je napomenuo da ministar nije spomenuo prosvjetu, kulturu i sport,
odnosno tešku situaciju u kojoj se nalaze ove djelatnosti.
Gospodin Atlagić je predložio da se prije donošenja Budžeta za 1994. godinu izvrši analiza
postojećeg stanja, zašto poreska politika i politika doprinosa nije zaživjela, te podvuko da je
isplata ličnih dohodaka u robi od strane preduzeća u stvari način da se izbjegnu doprinosi, a
tim putem se išlo na rušenje države i potkopavanju njene moći, i u tim uslovima nastupila
je opšta pljačka.
Gospodin Bjegović179 je upoznao prisutne da je Vlada učinila samo 1% na tehnici
sprovođenja monetarnog sistema, a ostalo ostavlja parlamentu.
Predložio je da Vlada za slijedeću sjednicu Parlamenta podnese izvještaj o svom radu i da
se o istom raspravlja.
Glavna blokada u radu Vlade je nepostojanje pravne države, jer se nalazimo u ratu.
Naglasio je da su vremena teška i da nam svima zajedno treba dosta strpljenja i tolerancije.
Nakon ovog prijedloga, Skupština je donijela
Zaključak
1. Za nastavak sjednice Skupštine RSK, Vlada će po svojim resorima pripremiti izvještaj
o svom radu i dostaviti ga Skupštini.
Ad.2.
Za drugu tačku dnevnog reda poziv je dobio ministar odbrane gospodin Rakić, koji
je, pozivajući se na Ustav i Zakon o Vojsci RSK, odbio to da učini ukazujući da o toj
temi izvještaj treba da podnese Vrhovni savjet odbrane, a ne ministar odbrane, Skupština je
donijela
Stevan.
Vojin.
179 �
Đorđe.
177

178 �

166

Zaključak
1. Vezano za ovu tačku dnevnog reda uputiti poziv Vrhovnom savjetu odbrane RSK.
U okviru ove tačke pročitano je pismo iz SO Dvor, dostavljeno na adresu Skupštine,
a koje se odnosi na nedavna događanja u ovoj opštini kada su dva lica lišena života. U
cilju rasvjetljavanja ovog slučaja koji je imao i dublje konotacije u zbivanjima na ovim
područjima, Skupština je donijela
Zaključak
1. Zatražiti kompletnu informaciju o ovim događajima od Ministarstva pravosuđa i
uprave RSK i Ministarstva unutrašnjih poslova RSK.
Gospodin Ležajić je naveo nekoliko slučajeva nerasvjetljenih ubistava u Benkovcu, i
naglasio da bi i te slučajeve trebalo ponovo razmotriti i zatražiti izvještaje od nadležnih
organa. U diskusiji na ovu temu ukazano je da je ovakvih slučajeva u našoj Republici bilo
više, te je predloženo da se ta tema stavi na dnevni red na nekoj od narednih sjednica.
Ad. 3.
U okviru ove tačke dnevnog reda, dolje navedeni skupštinski odbori su podnijeli izvještaj
o svom radu.
1. ODBOR ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST
2. ODBOR ZA INFORMISANJE
– predložio je izmjene i dopune Zakona o radiju i televiziji, koji je po hitnom postupku
upućen u proceduru.
Za ovaj prijedlog glasala su 43 poslanika, a protiv je glasalo 13.
Vladi je određen rok od 8 dana da dostavi svoje mišljenje po pitanju ovog Zakona.
1. ODBOR ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST
– predložio je izmjene i dopune Zakona o vojsci, koji je takođe po hitnom postupku
upućen Vladi na proceduru.
3. ODBOR ZA POLJOPRIVREDU
– predložio je donošenje Odluke o formiranju Državnog odbora za kontrolu i realizaciju
proljetne sjetve, što je Skupština i prihvatila.
Odbor je formiran kao privremen i radiće dok traju poslovi oko proljetne sjetve.
Broji 5 članova iz sastava Skupštine, 1 iz Ministarstva unutrašnjih poslova i 1 predstavnika
Ministarstva odbrane.
4. ODBOR ZA INOSTRANE POSLOVE
– Predložio je da se postojeća Platforma za pregovore dopuni prijedlozima odbora za
inostrane poslove, što je jednoglasno i prihvaćeno.
5. ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO
– Predložio je upućivanje u hitnu proceduru Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o izboru odbornika SO, što je Skupština i prihvatila.
6. ODBOR ZA PRAVOSUĐE I UPRAVU
– Predložio je da se Uredba sa zakonskom snagom o organizaciji, radu i nadležnosti
redovnih sudova, u slučaju rata i neposredne ratne opasnosti, stavi van snage, što je na
prijedlog ministra pravosuđa gosp. Kužeta odloženo dok se ne utvrdi šta je sve Vlada radila
po ovoj Uredbi i ne dostavi Skupštini na uvid.
Skupština je donijela
Zaključak
1. Od Sekretarijata Vlade zatražiti sve odluke donijete po ovoj Uredbi.
167

2. Takođe zatražiti na uvid sva pitanja o kojima je odlučivala Vlada, a odnose se a
nadležnost Skupštine.
Na prijedlog gosp. Kužeta, a zbog navedene Uredbe koja je označena kao strogo pov.,
isključena je javnost, odnosno prekinut TV prenos rada skupštine.
Nakon završene rasprave po ovoj tački, kada je predsjednik Skupštine zatražio da televizija
nastavi praćenje rada sjednice, utvrđeno je da je TV ekipa napustila skupštinsku salu, što je
izazvalo negodovanje poslanika.
U pauzi koja je slijedila čekalo se zvanično objašnjenje takvog postupka, kada je
predsjedniku Skupštine donijeta na uvid Naredba predsjednika Republike gosp. Milana
Martića poslata faksom, kojom se zabranjuje dalji TV prenos rada Skupštine.
Poslije ovog događaja, Skupština je odlučila da dozvoli Odboru za energetiku da podnese
svoj izvještaj, a da četvrtu tačku dnevnog reda, koja se odnosila na poslanička pitanja (…)180
za nastavak sjednice, kada će biti osigurana javnost rada Skupštine.
Sjednica je prekinuta u 17.00 časova.
Knin, 5. 03. 1994. godine
Skraćena forma zapisnika je rađena na osnovu vlastitih bilježaka, jer od Televizije nisam
mogla dobiti snimljeni materijal, uz obrazloženje da je presnimljen.
SEKRETAR SKUPŠTINE
Mirjana Rodić, dipl.prav.
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 5.

55

1994., ožujak 2.
Knin
Zapovijed predsjednika RSK i vrhovnog zapovjednika SVK Milana Martića o uvođenju
radne obveze
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Kabinet Predsednika Republike
predmet: Naredba.veza:
broj: 03-4-82/94.
mesto: Knin
datum: 02. mart 1994. g.
Na osnovu člana 78. stav 1. tačka 5. Ustava Republike Srpske Krajine (“Službeni glasnik
RSK” br. 1/92.), člana 40. stav 1. tačka 1. Zakona o Srpskoj vojsci Krajine (“Službeni
glasnik RSK” br. 2/93.) i Odluke o proglašenju ratnog stanja, broj 03-3-20/1-93. godine,
180

Nečitko u izvorniku.

168

NAREĐUJEM
1. Odmah pristupiti organizaciji i uvođenju r a d n e o b a v e z e, u privrednoj grani:
“Šumarstva i drvne industrije”, u Republici Srpskoj Krajini, u skladu sa Zakonom o odbrani
i Zakonom o Srpskoj vojsci Krajine.
2. Za izvršenje i sprovođenje ove naredbe određujem Vladu Republike Srpske Krajine i
Glavni štab Srpske vojske Krajine,
3. Ova naredba stupa na snagu odmah i dostavlja se Vladi RSK i GŠ Srpske vojske
Krajine.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
VRHOVNI KOMADANT SVK
Milan Martić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 2.

56

1994., ožujak 3.
Benkovac
Popis sela na području SO Benkovac upućen Komesarijatu za izbjeglice u Kninu
SKUPŠTINA OPŠTINE B E N K O V A C
Komesarijat za izbjeglice
Benkovac, 3. 03. 1994. godine
Broj: 6/1-1/94.

Predmet: Spisak sela na području opštine
Benkovac u koja je moguće naseljavanje

KOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE
KNIN
/S. Bjelanovića 11./

Poštovana gospodo!
Na Vaš zahtjev telefonom 3. 03. 1994. g., šaljemo Vam spisak sela na području opštine
Benkovac u kojima postoje mogućnosti naseljavanja stanovništva.
Radi se o selima koja su napustili Hrvati, dosta su oštećena i uz određeno ulaganje može
se dovesti u funkciju, a to su sljedeća sela: Škabrnja, Nadin, Raštević, Polača, Vukšić, Prović,
Lišane O., Bulić, Lepuri, Bruška, Popovići, Pridraga.
Srdačno Vas pozdravljamo!
POVJERENIK:
Olujić Anka, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A/072-42.
169

57

1994., ožujak 4.
Slunj
Službene zabilješke SJB Slunj o informativnim razgovorima upućene SUP-u Vojnić
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆ
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI SLUNJ
Broj:08-03/1-2-1-649/93.
Slunj, 04. 03. 1994. godine.
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
V O J N I Ć
Veza vaš broj: 08-03-1-1574/93. od 25. 10. 1993.U vezi vašeg dopisa broj i datum gornji u kojem ste tražili da se ustanovi na koji način je
došlo do otuđivanja opreme iz fabrike televizora u Slunju obavještavamo vas da smo obavili
informativne razgovore sa Trbojević Dušanom, Đipalo Đurom i Bosnić Milom preko kojih
smo utvrdili da je navedena oprema u toku ratnih dejstava iz navedene fabrike otuđena od
strane Srpske vojske i premještena na području SO Vojnić i SO Vrginmost.
U informativnim razgovorima navedene su tačno osobe koje su učestvovale u otuđenju
navedene opreme pa vam u prilogu dostavljamo te službene zabilješke.
PRILOG: Službene zabilješke o obavljenom

Informativnom razgovoru.a/a 20,0 M.P.181 N A Č E L N I K
09. 01. 1995.182 Ljuban Klipa, [v.r.]
SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Sastavljena dana 29. 10. 1993. godine u prostorijama SJB Slunj povodom obavljenog
informativnog razgovora sa:
BOSNIĆ MILOM, sin Milivoja rođen 30. 10. 1958. godine u
Virovitici, sa stanom u Slunju, Školska bb, po zanimanju dipl.
politikolog, oženjen, otac dvoje djece.
Informativni razgovor obavljen je na okolnosti otuđenja opreme iz poduzeća
Telekomunikacioni uređaji, /TU/ iz Slunja.
Nakon oslobođenja Slunja 16. 11. 1991. godine obavljao je funkciju predsjednika ratnog
predsjedništva a kasnije predsjednika SO Slunj do 1. mjeseca 1993. godine. U više navrata
inženjer elektrotehnike Đipalo Đuro je sa njim kontaktirao vezano za otuđivanje opreme iz
kruga poduzeća RIZ odnosno TU te se lično angažirao radi vraćanja te opreme.
Koliko je njemu poznato opremu je odvezla Srpska vojska iz Slunja u Blatušu a put je
obezbeđivao tadašnji šef bezbednosti za Kordun podpukovnik Ajdinović Pero koji se sada
181
182

Okrugli pečat: RSK, MUP, SJB Slunj.
Dopisano rukom.

170

nalazi u SR Jugoslaviji. Oprema je vojnim kamionima pod obezbeđenjem odvežena desetak
dana poslije oslobođenja Slunja.
U vezi toga u dva navrata je kontaktirao sa komandantom Korpusa Bulat Čedomirom
koji je rekao da je oprema odvežena da bi je sačuvali tj. iz bezbednosnih razloga a tom
prilikom su se dogovorili da po navedenu opremu dođu sa kamionima. U dva do tri navrata
sa kamionima su išli po opremu međutim na razne načine su odgađali da im dadu opremu
navodno tražeći kod koga je ključ te ih upućivali kod odgovornog lica Ajdinović Pere,
Kobac Nikole i drugih ali nije bilo nikakve pomoći. U toku 1992. godine sa njim je u
jednom navratu bio tadašnji predsjednik Izvršnog savjeta Matijević Milovan a lično je na
put za Blatušu uputio Đipalo Đuru i Katić Peru, međutim sve se svelo na traženje ključa u
poduzeću i na traženju Ajdinovića jer se navodno bez njega nije mogla dobiti ta oprema.
Komandant Korpusa Bulat Čedomir mu je lično potvrdio da je dio te opreme na
Blatuši i sa njim se dogovorio u vezi preuzimanja opreme međutim nikad nije naišao na
razumjevanje.
Bosnić Mile napominje da može u slučaju potrebe pribaviti dopis koje je slao Komandi
Korpusa vezano za problematiku otuđivanja opreme iz poduzeća Telekomunikacionih
uređaja iz Slunja, a također je u vezi toga upoznao predsjednika opštine i predsjednika
Izvršnoj savjeta u Vrginmostu, međutim ni oni nisu mogli ništa pomoći.
Ovlašteno sl. lice:
Škorić Ljuban, [v.r.]
SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Sastavljena dana 29. 10. 1993. godine u prostorijama SJB Slunj povodom obavljenog
informativnog razgovora sa:
ĐIPALO ĐUROM, sin Milana rođen 28. 04. 1954. godine u
Cvijanović Brdu, SO Slunj sa stanom u Slunju, XV Kordunaške brigade
bb, po zanimanju diplomirani inženjer elektrotehnike neoženjen.
Informativni razgovor obavljen je na okolnosti otuđenja opreme iz poduzeća
Telekomunikacioni uređaji /TU/ iz Slunja.
Od 1985. godine u tvornici TU usvojena je nova tehnologija a također je kupljena i nova
oprema a u tom postrojenju koji se nalazio u krugu bivšeg poduzeća “RIZ” radilo je oko 80
radnika on je radio u svojstvu glavnog tehnologa tako da je bio upoznat sa svim sredstvima
kojima su raspolagali. U TU je bila veoma stroga disciplina usvojena je nova oprema a
čistoća je bila na zavidnom nivou čemu su se iznenadili poslovni ljudi iz Njemačke, Švicarske
i dr. koji su dolazili u posjetu Slunju. Do 21. 08. 1991. godine u TU je radio kao glavni
tehnolog ali je morao napustiti posao zbog dolaska ustaške vlasti u opštinu i poduzeće.
U dogovoru sa ratnim predsjedništvom opštine Slunj negdje početkom 12. mjeseca 1991.
godine nakon oslobođenja Slunja zajedno sa inženjerom Manojlović Dragomirom otišao je u
poduzeće “RIZ” odnosno TU u Slunju kojom prilikom je vidio da je od granatiranja oštećena
krovna konstrukcija u poduzeću te da je otuđen veći dio opreme i instrumenata. Iza jednog
zida u poduzeću primijetio je jedan stroj za SND montažu elemenata marke “Siemens” koji
je bio sklonjen tako da je ostao čitav a također je jedan stroj za valno lemljenje proizvodnje
poduzeća “Zeva”. Daljnjim pregledom utvrdio je da nema potrebne upravljačke opreme
kompjutera, monitora, tastatura i drugo, a takvi kompjuteri kao i softver je namjenski
i ne može se koristiti za druge procese proizvodnje niti programiranju, što je i predočio
ratnom predsjedništvu SO Slunj. Tom prilikom je u razgovoru sa tadašnjim predsjednikom
171

Izvršnog savjeta Matijević Milovanom dobio zadatak da utvrdi tačno što sve nedostaje, a
također da materijalnu štetu predoči nadležnim licima a potom je u krugu poduzeća TU
našao pismeni elaborat za sve instrumente sa cijenama iskazanim u američkim dolarima i
njemačkim markama tako da mu nije bilo teško da sačini specifikaciju. U više navrata lično
on i preko ratnog predsjedništva tražio je fizičko obezbeđenje navedenog objekta kojom
prilikom je kontaktirao sa Egić Dragićem, Paič Milošem i drugim odgovornim ličnostima
ali nitko nije htio dati obezbeđenje u RIZ– odnosno TU.
Ne sjeća se tačnog vremena u toku 1992. Došli su iz poduzeća “Rudi Čajevec” iz Banja
Luke radi preselenja određene opreme jer po njihovoj izjavi Slunjsko područje je dosta
nesigurno te iz tog razloga treba preseliti u Banja Luku, međutim on im nije dozvolio da
odvezu preostali dio opreme jer za to nije bio ovlašćen.
Prilikom pregovaranja u jednom navratu u toku 8. mjeseca 1992. godine sa
predstavnicima poduzeća “Rudi Čajavec” u Banja Luci je susreo Kobac Nikolu koji je u
to vrijeme bio direktor poduzeća “Petrovac” u Blatuši, a tada su međusobno razgovarali
te je on spomenuo stroj za SND montažu a Kobac je rekao “jebem mu nedjelju, kako ga
nisam vidio da ga lapim”. Za vrijeme dok je kontaktirao sa predstavnicima poduzeća “Rudi
Čajavec” generalnim direktorom Kuštrin Slobodanom i drugima vidio je da su to ozbiljni
i poslovni ljudi spremni za saradnju kojih pre svega zanima posao i lično ga je bilo sramota
od tih ljudi zbog te otuđene opreme jer je vidio da su imali čvrstu namjeru da im pomognu,
ali im lično ništa nije obećavao jer je dobro ocijenio tu situaciju i razna prepucavanja, lokal
patriotizma i druge interese.
Predsjednik ratnog predsjedništva odnosno SO Slunj Bosnić Mile u više navrata je
kontaktirao sa komandantom Korpusa za Kordun Bulat Čedomirom koji je izjavio da mu
je poznato da se dio opreme nalazi na Blatuši, a također je u dva tri navrata tražio da se
dođe po tu opremu da neće biti nikakvih problema međutim kada su kamionom došli po
opremu u poduzeću u Blatuši su ih slali od jednog do drugog navodno radi ključa. Lično
je to doživio kada je u jednom navratu išao po opremu sa Katić Perom i tom prilikom su
tražili odgovorno lice te su ih slali kod Kobac Nikole, kod oficira Korkuta, također su tražili
oficira bezbednosti Ajdinović Peru, međutim nisu naišli na razumjevanje, a Bulat Čedomir
im je rekao da su bezbednjaci uvijek na terenu i ako je prethodno Bosniću obećao da može
preuzeti navedenu opremu.
Određeni dio instrumenata početkom 1992. godine tj. monitor od stroja za SND
montažu, tastaturu, dva mjerača modulacije, ispravljač, osciloskop i drugo lično je vidio
vezista Trbojević Dušan zv. “Stampi” koji je službeno išao u Blatušu i u radioni koja se nalazi
u krugu poduzeća “Petrovac” prepoznao je te instrumente, a to postrojenje je ustvari bio
pogon od EI Niš, a radili su na proizvodnji prekidača za struju prije rata ali su bili nelikvidni
tako da su u poduzeću “EI Niš” odustali od daljnjih investicija, a Kobac Nikola kao direktor
poduzeća je vršio pregovore sa poduzećem “Rudi Čajevec” iako se poduzeće “Petrovac” bavi
kupoprodajom građevinske opreme, prodajom gumenih čizama i slično.
U toku 1993. godine ponovo su aktualizirali tu problematiku i u kontaktu sa gospodinom
Bjegovićem Đorđem predsjednikom vlade i gospodinom Bursać Draganom iz Ministarstva
za industriju kojem je bio prisutan predsjednik SO Slunj Mile Milošević donešen je
zaključak da se sačini specifikacija otuđenih predmeta te da se o tome obavjesti Ministarstvo
industrije, Glavni štab SV RSK, Ministarstvo odbrane i vlada što je i napisano 28. 04. 1993.
godine a lično je bio prisutan sa Miloševićem i Savić Jovanom kada su uručivali dopis i
specifikaciju otuđene opreme.
172

Prilikom mobilizacije u 1. mjesecu 1993. godine dobio je ratni raspored u Kuplenskom
SO Vojnić na topovima kojom prilikom je susreo poznanike Maćešić Mišu i Karan Jovu sa
kojima je razgovarao, a u razgovoru je saznao da jedan dio opreme iz TU-a u Slunju kod
vojnih vezista u Kuplenskom. Maćešić Mišo lično mu je rekao da tu ima instrumenata iz
Slunja ali da sa njima ne znaju raditi te su njega zamolili da im pokaže a također i da ostane
kod njih na oporavku radio-uređaja.
Nije pristao da ostane u Kuplenskom, a lično se dosta angažirao na tome da se oprema
vrati u Slunj odkud je i otuđena jer se na programu Telekomunikacionih uređaja odnosno
profesionalne elektronike može zaposliti 80 do 100 ljudi što je za nerazvijenu opštinu Slunj
dosta značajno.
Ovlašteno sl. lice:
Škorić Ljuban, [v.r.]
SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Sastavljena dana 29. 10. 1993. godine u prostorijama SJB Slunj povodom obavljenog
informativnog razgovora sa
TRBOJEVIĆ DUŠANOM, zv. “Stampi” sin Mirka rođen 01. 02.
1947. godine u Veljunu, SO Slunj gdje i stanuje Veljun bb.
Informativni razgovor obavljen je na okolnosti otuđenja opreme iz poduzeća
Telekomunikacionih uređaja /TU/ iz Slunja.
Trenutno je zaposlen na održavanju radiouređaja kod 13. Pješadijske brigade a inače je
vezista a također se početkom ratnih dejstava odnosno u 11. mjesecu 1991. godine nalazio
na Poligonu u Slunju. Iz tog razloga poznato mu je da je jedan dio opreme odnosno aparata
televizora monitora i video-aparata odnešeno iz poduzeća na poligon gdje se i sada nalaze,
ali je veći dio opreme kompjutera, tastatura i drugo odvežen od strane Srpske vojske iz
Slunja u Blatušu. Službeno je bio u krugu poduzeća “Petrovac” kojom prilikom je i vidio
dobar dio te opreme u radionici odnosno pogonu “EI Niš” u Blatuši.
Smatra da je oprema otuđena sa znanjem odgovornih lica Ajdinović Pere, Kobac Nikole
i oficira Korkuta koji su bili u 21. korpusu. Također mu je poznato da je dopis sa
specifikacijom otuđenih predmeta bio kod komandanta 21. korpusa Bulat Čedomira koji je
sa istim zadužio načelnika veze majora Kopača, međutim major Kopač u vrijeme otuđivanja
opreme tj. krajem 11. mjeseca 1991. godine nije bio u Slunju tako da ne zna puno vezano
za otuđivanje opreme, a najviše obavještenja moglo bi se dobiti od Kobac Nikole, oficira
Korkuta inače iz Vrginmosta i Ajdinović Pere koji je bio oficir bezbednosti pri 21. korpusu.
Napominjem da više obavještenja vezano za otuđivanje opreme iz TU-a može dati Đipalo
Đuro koji je govorio da je jednom prilikom u razgovoru rekao da je u poduzeću ostao
sakriven jedan stroj za SMD montažu elemenata u vrednosti 600 000 njemačkih maraka
dok je kompjutor sa tastaturom lično vidio u Blatuši, a Kobac Nikola je na to uzvratio
pitanjem gdje se taj nalazio.
Druge pojedinosti vezano za otuđivanje opreme iz TU nisu mu poznate.
Ovlašteno sl. lice:
Škorić Ljuban, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1073/8.
173

1994., ožujak 11.
Knin
Zapisnik sa 77. sjednice Vlade RSK

58

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 77. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine održane
4., 9., 10. i 11. 03. 1994. godine u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.
Odsutni: Kostić Spiro, Budić Ljubiša, Milan Knežević, Dragica Bakić, Mitar Brnović,
Nebojša Arbutina, Jarčević Slobodan.
Sjednica je počela s radom u 9.00 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade g-din Đorđe Bjegović.
Za sjednicu je predložen slijedeći
D n e v n i r e d:
1. Informacija u vezi provođenja Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i ekonomskog
oporavka SRJ na teritoriji RSK,
2. Priprema materijala za Skupštinu i odgovora Vlade po zahtjevu skupštinskih odbora,
3. Ministarstvo finansija – Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja;
3.1. Donošenje Odluke o visini akontacije ličnih dohodaka za III mjesec 1994. godine,
3.2. Donošenje Odluke o visini osnovice za materijalne troškove,
3.3. Donošenje Odluke o dodjeli interventnih sredstava fondu zdravstva,
4. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede;
4.1. Plan proljetne sjetve,
4.2. Donošenje Odluke o davanju ovlaštenja graničnoj inspekciji za zaštitu bilja SRJ,
5. Ministarstvo trgovine i turizma;
5.1. Donošenje akata vezanih za rad carine,
6. Ministarstvo odbrane
6.1. Utvrđivanje Prijedloga Amandmana XVII na Ustav RSK i Prijedloga Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o SVK,
6.2. Donošenje Rješenja o postavljenju pomoćnika ministra odbrane,
6.3. Donošenje Odluke o davanju na korištenje Ministarstvu odbrane za potrebe vojnopravosudnih organa prostorija u potkrovlju zgrade pravosudnih organa u Kninu.
6.4. Donošenje Odluke o davanju na korištenje prostorija Ministarstva odbrane za Vojni
sud u Glini,
6.5. Pitanje iseljenja UNPROFOR-a iz objekata SVK
7. Ministarstvo pravosuđa i uprave
7.1. Donošenje Uredbe o valorizaciji novčanih kazni za privredne prestupe,
7.2. Imenovanja i razrješenja,
8. Problematika Ministarstva prosvjete,
9. Ministarstvo za saobraćaj i veze;
9.1. Donošenje Rješenja o imenovanju glavnog inspektora za saobraćaj i veze.
174

Ad-1
Veselinović Ratko, zamjenik guvernera Narodne banke RSK informisao je članove Vlade
o potpisanom Protokolu kojim je RSK ušla u jedinstven monetarni i platni sistem SRJ.
Jedina emisiona ustanova sada je Narodna banka SRJ, a NB RSK je filijala. Od 01. 03. 1994.
godine, pored našeg starog dinara je novi jugo dinar. Osnovna koncepcija je anuliranje svih
budžetskih deficita i razdvajanje monetarne i fiskalne politike. Program polazi od toga da
funkcionira fiskalni sistem i odmah treba napraviti ono što nije urađeno u vezi specifičnosti
u odnosu na SRJ. Hitno treba odrediti robne režime i uspostaviti deviznu kontrolu. Ovaj
Program treba shvatiti krajnje ozbiljno jer u slučaju minusa šanse za popravni nema.
Veljko Korolija – potrebno je donijeti Uredbu kojom bi se regulisalo da oni koji su stekli
devize do kraja marta ih polože u Narodnu banku u zamjenu za novi dinar. U trezore NB
stigao je novi dinar, a od ponedjeljka će se vršiti otkup i zamjena novca.
Vojin Peurača – slažem se s prijedlogom gosp. Korolije i molim NB da prihvati tekst
Uredbe ili odluke SRJ pa da je donesemo na idućoj sjednici. Što se tiče obaveze Ministarstva
finansija u iduću sjednicu Vlade. Što se tiče Zakona o budžetu i Zakona o zajmu Uredbe sa
zakonskom snagom potpiše predsjednik Martić.183 U raspravi je zatim bilo govora o potrebi
formiranja štaba za kordinaciju praćenja Programa rekonstrukcije monetarnog sistema
koji bi sačinjavali najodgovorniji ljudi u RSK. Već je formiran jedan štab na čelu kojega je
Nebojša Pavković i čiji zadatak je rad na terenu, a ovaj štab za kordinaciju bi trebao zasjedati
svakodnevno i podnositi izvještaj u Beograd.
U tu svrhu donesen je
Z A K L J U Č A K (prilog broj 1)
Potom je diskusija usmjerena na model obračuna plata. Ministar Peurača184 je obrazložio
varijantu plata po kojoj bi se osnovica od 20 din. množila sa koeficijentom radnika (prilog
broj 2) u kom slučaju bi potrošili gotovo sva sredstva i drugu varijantu da se akontativno za
III mjesec svakom radniku isplati 20 dinara.
U raspravi koja je nakon izlaganja ministra Peurače otvorena učestvovali su gotovo svi
prisutni na sjednici.
Po završetku rasprave doneseni su slijedeći
ZAKLJUČCI
1. Odluku iz XI mjeseca 93. godine proširiti i za XII mjesec s tim da se uključe i radnici
zaposleni u zdravstvu.
2. Od Glavnog štaba i Ministarstva odbrane zatražiti odgovor po kom osnovu su AVL i
CL u Vojsci Jugoslavije dobili robe namjenjene za plate iz budžeta RSK.
3. Konačna odluka o platama donijeće se na idućoj sjednici Vlade.
Zatim je zamjenik ministra finansija Vladimir Dmitrović govorio o dilemama
ministarstva vezanim za Zakon o porezu na promet gdje nisu mogli izdefinirati stav oko
poreske osnovice kod akciza. Postoje tri varijante;
1) da poštujemo jedinstveno tržište i da se ne plaća akciza već opšti porez na promet. Ova
varijanta daje manji priliv budžetu, ali sprečava sivu ekonomiju.
2) ponovno obračunavanje akciza sa porezom na promet i akcizom (to je najskuplja
varijanta).
Milan.
Vojin.

183 �
184

175

3) kompromis ove dvije varijante na način da se iz nabavne cijene izbije iz osnovice
akciza u Srbiji na to da se plati porez.
Dmitrović je još istaknuo da su min. fin. kod izrade budžeta ulazne podatke dostaviti 9
naslova, a što se tiče dubioza od nikoga nisu dobili ništa.
Zatim je donesen
ZAKLJUČAK
Stav Vlade RSK je da se roba kupljena u SRJ i Republici Srpskoj ne smatra uvozom i
da se u pogledu primjene poreskih stopa primjenjuje samo odgovarajuća stopa poreza na
promet tj. bez dvostrukog obračuna akciza.
Što se tiče stvorenih obaveza uputiti pismo svim ministarstvima od strane Ministarstva
finansija sa rokom dostave podataka u ponedjeljak.
Ad-2
Predsjednik Bjegović – ostaje problem vezan za Uredbe sa zakonskom snagom koje je
potpisao bivši predsjednik Hadžić185 i koje bi morala verificirati Skupština. Naša obaveza
je da sve te uredbe potpišemo i dostavimo Skupštinskom odboru. Moramo se dogovoriti
i zauzeti stav po pitanju izmjena 4 zakona po hitnom postupku što su nam dostavili iz
Skupštine. Vrhovni savjet odbrane traži od Vlade da ga o zauzetom stavu obavijesti do
utorka navečer. Također moramo napraviti i izvještaj Vlade za Skupštinu. Svoj izvještaj o
radu nisu dostavili još MIP, Ministarstvo informisanja, Ministarstvo za saobraćaj i veze,
MUP, državne rezerve i carine.
Krajnji rok navedenim za dostavu izvještaja je utorak.
Kužet Radomir – obaveza je Ministarstva pravosuđa i uprave i Sekretarijata Vlade da
uredbe sa zakonskom snagom dostave Skupštinskom odboru za zakonodavstvo. Predlažem da
svako ministarstvo koje je predlagalo uredbe, dostavi uredbu sa obrazloženjem u Sekretarijat
Vlade. U vezi izmjene 4 zakona po hitnom postupku koje je predložila Skupština predlažem
da se svaki od ovih zakona dostavi na mišljenje nadležnim ministarstvima.
Ovakav prijedlog ministra Kužeta je prihvaćen, a prije kraja sjednice predsjednik Bjegović
upoznao je članove Vlade da je na Vrhovnom savjetu odbrane donesena odluka da se preko
Žitnića dozvoli prelaz logistike i dati us uslovi za prelazak Jordanskog bataljona.
Što se tiče pregovora na opštem nivou, opštine mogu razgovarati ali ne mogu donositi
nikakve odluke. Na svakom sastanku moraju praviti zaključke i dostavljati ih Vladi.
Nakon ove informacije predsjednika Bjegovića sjednica je završila s radom u 12.00
časova.
NASTAVAK SJEDNICE VLADE 09. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.
Odsutni: Dušan Rakić, Krička Milivoj, Crnogorac Miomir, Dragica Bakić, Arbutina
Nebojša, Jarčević Slobodan, Milena Tanjga.
Sjednica je počela s radom u 10.45 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.
Dnevni red je isti kao i na sjednici od 04. 03. 1994. godine.
Ad-3
Na početku sjednice ministar Peurača obrazložio je odluke vezane za isplatu akontacije
LD naknada na teret materijalnih troškova i dotacije fondu zdravstva. Govorio je i o
Goran.

185 �

176

materijalima koje priprema Ministarstvo finansija za Skupštinu. Zatim su o problemima
i teškoćama u zdravstvu govorili ministar Kostić Spiro, direktor Republičkog zavoda za
zdravstveno osiguranje Mirko Sinobad, predsjednik Bjegović i potpredsjednik Lubovac.186
U raspravi su još učestvovali ministri Peurača i Budić.
Po završetku rasprave donesena je
ODLUKA
o visini akontacije za lične dohotke za mjesec mart 1994. godine (prilog br. 3)
ODLUKA
o utvrđivanju osnovice za isplatu materijalnih troškova za mart mjesec 1994. (pr. br. 4.)
ODLUKA
o dotaciji sredstava iz budžeta RSK Fondu zdravstva RSK za nabavku lijekova (prilog
broj 5)
Također je donesen i
ZAKLJUČAK
Do petka snimiti troškove po ministarstvima. Popodne rasprava u tom dijelu.
Dostava podataka do 10.00 časova u petak.
Isto važi za period I-III 1994. godine. Zamoliti koordinacioni štab da sjedne u nedjelju –
ponedjeljak i napravi koordinaciju sa Republikom Srpskom.
Nakon ovog sjednica je završila s radom i zakazan nastavak za poslije podne.
NASTAVAK 77. SJEDNICE VLADE RSK, 09. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Rakić Dušan, Krička Milivoj, Crnogorac Miomir, Dragica Bakić, Nebojša
Arbutina, Jarčević Slobodan i Milena Tanjga.
Sjednica je počela s radom u 18.00 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.
Dnevni red je isti kao na sjednici od 04. 03. 1994. godine.
Na početku sjednice ponovo je rasprava usmjerena na II tačku dnevnog reda – priprema
materijala za Skupštinu.
Kužet Radomir – stavljanjem van snage Uredbe o prenošenju nadležnosti za imenovanje
sudija na Vladu doći ćemo u blokadu. Predlažem da Vlada i dalje u ratnom stanju imenuje
sudije, a da Skupština vrši verifikaciju. Parlament je stavio u hitnu proceduru izmjene
Zakona o SVK i Zakona o SRTV i na predložene izmjene dobili smo mišljenje odbora za
zakonodavstvo min. pravosuđa. Mišljenja smo da treba ići i sa Amandmanima na Ustav
RSK kojim bi se regulisalo da komandanta SVK i generale postavlja predsjednik RSK tako
da bi bili usaglašeni i zakon i Ustav.
Predsjednik Bjegović – akti Ministarstva finansija predani su Skupštinskom odboru za
budžet 09. 03. 1994. godine. Radi se o
1. Uredbi sa zakonskom snagom i rasporedu sredstava za privremeno finansiranje RSK
u 1994.,
2. Uredbi sa zakonskom snagom o finansiranju odbrane RSK,
3. Prijedlogu Zakona o porezu na promet,
4. Prijedlogu Zakona o posebnom porezu i posebnoj rep. taksi koji se plaćaju za vrijeme
trajanja ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti
186

Branko.

177

5. Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o neposrednim porezima
6. Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o stopama neposrednih poreza, pripadnosti
poreza, taksa i drugih prihoda terit. jedinicama
7. Odluci o utvrđivanju ljestvice katastarskog prihoda.
Potom je donesen
ZAKLJUČAK
Obaveze Vlade za zasjedanje Skupštine su da se pripreme po ministarstvima uredbe sa
zakonskom snagom koje je potpisao bivši predsjednik Hadžić i podnesu na verifikaciju
Skupštini, zatim odgovor tj. stav Vlade na predložene izmjene po hitnom postupku Zakona
o SVK i Zakona o SRTV i paket Ministarstva finansija od sedam naprijed navedenih akata.
Pored navedenog predsjednik Vlade podnijeće i izvještaj o radu Vlade.
Prije završetka sjednice donesen je nakon kraće rasprave i slijedeći
ZAKLJUČAK
Na cijeloj teritoriji RSK treba sprovesti akciju čišćenja skloništa, za šta se zadužuje
Republički štab civilne zaštite i g-din Sava Milović.
S ovim je sjednica završena u 19.10 časova.
NASTAVAK 77. SJEDNICE 10. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Dušan Rakić, Krička Milovoj, Crnogorac Miomir, Dragica Bakić, Nebojša
Arbutina, Jarčević Slobodan i Milena Tanjga.
Sjednica je počela s radom u 9.45 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade g-din Đorđe Bjegović.
Dnevni red je isti kao na sjednici 04. 03. 1994. godine.
Pred nastavak utvrđenog dnevnog reda još jednom se osvrnulo na obaveze Vlade prema
Skupštini i napravljena je analiza učinjenog, te podjeljena zaduženja.
Vezano za rekonstrukciju monetarnog sistema zaključeno je da Sekretarijat Vlade dostavi
u štampu sve uredbe vezane za Program rekonstrukcije monetarnog sistema.
Ad-4
Nakon što je ministar Brnović obrazložio plan proljetne sjetve (prilog broj 6) otvorena
je rasprava.
Predsjednik Vlade – naš plan da deponujemo 6.000 tona nafte nije uspio zbog
nemogućnosti uvoza. Nekoliko puta smo posuđivali od Srbije po 1.000 tona nafte pa
vraćali. Povećanje proizvodnje nije učinjeno kako se obećavalo u NIK-u, već je opala. Dva
su osnovna zadatka povećanja proizvodnje NIK-a na 400-500 tona i zadatak oko uvoza.
Što se tiče đubriva iz Srbije je osigurano 10.000 tona, ali je to daleko ispod potreba. Dio
finansiranja je najveći problem jer nema primarne emisije.
U raspravi su još učestvovali ministri Peurača, Kostić, Lazić,187 Knežević, Budić i
potpredsjednik Lubovac.
Potom je ministar Brnović pročitao Odluku o stvaranju uslova za normalno odvijanje
proljetne sjetve nakon čega je donesen
187

Đorđe.

178

ZAKLJUČAK
Doraditi odluku, prepraviti je i dostaviti na potpis.
4.2. Donesena je
ODLUKA
o davanju ovlašćenja Graničnoj inspekciji za zaštitu bilja SRJ (prilog broj 7).
Donesena je

Ad-5

ODLUKA
o utvrđivanju vrijednosti robe na koju se primjenjuje jedinstvena carinska stopa (prilog broj
8)
ODLUKA
o visini kamate na iznos carine i drugih uvoznih dadžbina koji nije naplaćen u propisanom
roku (prilog broj 9)
ODLUKA
o utvrđivanju iznosa za koje se neće donositi rješenje o naknadnoj naplati i za koje se neće
vršiti prinudna naplata (prilog broj 10)
ODLUKA
o kriterijima na osnovu kojih se odobravaju carinski kontigenti (prilog broj 11)
ODLUKA
o slučajevima u kojima i uslovima pod kojima se neće naplaćivati obezbjeđenje za privremeno
uvezenu robu (prilog broj 12)
ODLUKA
o utvrđivanju predmeta, količina i vrednost predmeta na koje se pri uvozu primjenjuju
carinske povlastice (prilog broj 13)
RJEŠENJE
o određivanju luka za utovar u prevozu određene robe na brodove koji saobraćaju na
redovnim linijama u međunarodnom saobraćaju (prilog br. 14)
RJEŠENJE
o ustupanju carinske robe u humanitarne svrhe crvenom krstu RSK u 1993. god. (prilog
br. 15)
UREDBA
o carinskom postupku u željezničkom i drumskom saobraćaju, saobraćaju vodenim
putevima, vazdušnom i poštanskom saobraćaju i putničkom prometu (prilog broj 16)
UREDBA
o carinskom nadzoru i postupku carinjenja robe smještene pod carinski nadzor (prilog br.
17)
UREDBA
O USLOVIMA ZA PRIVREMENI UVOZ I IZVOZ ROBE
(prilog broj 18)
UREDBA
o postupku za naknadu štete koju carinarnica nanese u carinskom postupku (prilog broj 19)
UREDBA
o postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja carine (prilog broj 20)
179

UREDBA
o uslovima pod kojima se mogu otvarati posebne carinske prodavnice i pod kojima se može
prodavati strana roba u tim prodavnicama (pr. br. 21)
UREDBA
o uslovima i postupku za vraćanje carine i drugih uvoznih dadžbina za robu vraćenu u
inostranstvo (prilog broj 22)
UREDBA
o uslovima za podizanje robe ispod carinskog nadzora pre uplate carine i drugih uvoznih
dadžbina i o načinu obezbjeđenja naplate carine i drugih uvoznih dadžbina (prilog broj 23)
UREDBA
o posebnim mjerama carinskog nadzora i o posebnim olakšicama u pogledu carinskog
postupka u carinskim zonama (prilog broj 24)
UREDBA
o postupku prodaje carinske robe (pr. br. 25)
UREDBA
o uslovima i načinu carinjenja robe za koju nije podnesena potpuna dokumentacija i o
slučajevima u kojima se ne podnosi carinska deklaracija (prilog broj 26)
Ad-6
6.1. Utvrđen je prijedlog
AMANDMANA XVII na Ustav RSK
(prilog broj 27)
i utvrđen prijedlog
ZAKONA
o izmjenama i dopunama Zakona o Srpskoj Vojsci Krajine (pr. br. 28) koji će se prosljediti
u Skupštinsku proceduru.
7.1. Donesena je

Ad-7

UREDBA
o valorizaciji određenih novčanih kazni za privredne prestupe (prilog broj 29)
Doneseno je
RJEŠENJE
o razrješenju sudije Opštinskog suda Dvor na Uni (prilog broj 30)
RJEŠENJE
o razrješenju sudije Opštinskog suda Okučani (Miloš Bojić, prilog broj 31)
RJEŠENJE
o razrješenju sudije i predsjednik Opštinskog suda za prekršaje Petrinja (Kojić Milena,
prilog broj 32)
RJEŠENJE
o razrješenju sudije Opštinskog suda Knin (Mirko Jolić) (prilog broj 33)
RJEŠENJE
o razrješenju sudije Opštinskog suda za prekršaje Beli Manastir (Siniša Bjelica, prilog broj
34)
RJEŠENJE
o izboru sudije Opštinskog suda Okučani (Bjelić Ilija prilog broj 35)
180

RJEŠENJE
o izboru opštinskog javnog tužioca u Opštinsko javno tužilaštvo Beli Manastir (Siniša
Bjelica) (prilog broj 36)
RJEŠENJE
o izboru sudije i predsjednika Opštinskog suda za prekršaje u Petrinji (Štrbac Bosiljka,
prilog broj 37)
RJEŠENJE
o izboru sudije Republičkog suda za prekršaje Knin (Jolić Mirko, prilog broj 38)
Ad-8
Ministar prosvjete Milan Knežević govorio je o završnom ispitu i maturi 93/94. gdje je
prihvaćen način ako i u Srbiji štampanju svedočanstava i diploma gdje je zaključeno da ne
bi trebali ići na novo štampanje iz razloga što ima od prošle godine samo su svjedočanstva
sa grbom bez drune, zatim o planu upisa za škol. god. 94/95. koji je rok pomaknut sa 31.
03. na 30. 04. 1994., o nabavci udžbenika i pokušaju da se za osnovce nabave besplatno
udžbenici što će se pokušati riješiti preko JP “Krajinašume”, te o prijedlogu Vlade Upravnom
odboru “Belje” i Izvršnom savjetu opštine Beli Manastir o dodjeli katastarskih čestica
Poljoprivrednom fakultetu prema spisku katastarskih čestica u vezi čega je zaključeno da
Ministarstvo pravosuđa i urbanizma dadu mišljenje, a nakon toga bi Ministarstvo prosvjete
dostavilo odluku na sjednicu Vlade.
Nakon izlaganja ministra Kneževića pomoćnik ministra Dušan Badža govorio je o
problemu prevoza učenika, te je donesena
ODLUKA
o interventnom finansiranju 100 tona goriva (prilog broj 39)
Doneseno je

Ad-9

RJEŠENJE
o imenovanju glavnog inspektora u Ministarstvu za saobraćaj i veze (prilog broj 40)
Prije završetka sjednice na prijedlog ministra za rad, boračka i socijalna pitanja donesena je
ODLUKA
o visini osnovice za isplatu akontacije boračko-invalidske i socijalne zaštite za mjesec mart
1994. godine (prilog broj 41)
Donošenjem naprijed navedene Odluke sjednica je završila s radom u 14.00 časova.
NASTAVAK 77. SJEDNICE 11. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Crnogorac Miomir, Dragica Bakić, Jarčević Slobodan i Milena Tanjga.
Sjednica je počela s radom u 10.15 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.
Dnevni red je isti kao na sjednici od 04. 03. 1994. godine
Prije nego što se prešlo na odrađivanje zaostalih obaveza iz dnevnog reda predsjednik
Bjegović je u uvodnom izlaganju istaknuo da su podjeljene akontacije LD za III mjesec u
iznosu od 20 dinara, a za I i II 1994. godine ići će se na model u robama na način da svaki
radnik dobije 2 litre ulja. Osvrnuo se i na provođenje Programa rekonstrukcije monetarnog
181

sistema i vezano za tu informaciju da je oformljena vladina komisija za raspored na radnu
obavezu s tim da ko do 01. 04. ne bude na radnoj obavezi biće u jedinici.
Potom je ministar odbrane admiral Dušan Rakić izložio paket Ministarstva odbrane.
6.2. Doneseno je

Ad-6

RJEŠENJE
o imenovanju pomoćnika ministra (Počuča Milan, pr. br. 42)
RJEŠENJE
o imenovanju pomoćnika ministra (Dobrijević Branko, prilog broj 43)
6.3. Donesena je
ODLUKA
o davanju na korištenje MO za potrebe pravosudnih organa prostorija u potkrovlju zgrade
pravosudnih organa u Kninu (prilog broj 44)
6.4. U vezi odluke o dodjeli prostorija MO za vojni sud u Blini donesen je
ZAKLJUČAK
Ministar odbrane i pravosuđa otputovaće u Glinu radi nalaženja rješenja na obostrano
zadovoljstvo.
6.5. U vezi iseljenja UNPROFOR-a iz vojnih objekata predsjednik Bjegović je istakao
da tu imamo strahovite probleme. Treba riješiti mrežu njihovog smještaja i naše potrebe.
SVK mora znati koji su njeni objekti. U ovaj zadatak pored Ministarstva odbrane trebalo bi
uključiti i Ministarstvo za urbanizam.
Potom je donesen
ZAKLJUČAK
Ovaj problem pokušaće riješiti tim na čijem čelu je general Novaković. U rad ovog tima
uključiće se i ministar Budić.
S ovim je dnevni red utvrđen za 77. sjednicu vlade iscrpljen a potom je nastavljen rad
Vlade dolaskom predsjednika RSK gosp. Milana Martića.
Sastanak s predsjednikom Martićem počeo je u 11.20 časova.
Na početku je predsjednik Bjegović pozdravio predsjednika Martića i predložio da se
raspravlja o tri teme: informacije u vezi programa rekonstrukcije monetarnog sistema i s
njim u vezi Naredbi koje je potpisao predsjednik Martić i pripreme za Skupštinu.
Zatim je ministar Peurača informisao predsjednika Martića što je do sada urađeno na
provođenju Programa rekonstrukcije monetarnog sistema i što još treba da se uradi. Založio
se da se ovom programu posveti veća pažnja u sredstvima informisanja i da se organizuju
seminari za građanstvo.
Na pitanje predsjednika Martića što je s njegovom naredbom za uključenje žena u
rad inspekcijskih službi ministar Peurača je odgovorio da do danas nemamo povratnih
informacija iz opština.
U raspravi su potom učestvovali gotovo svi prisutni na sjednici Vlade, a nakon izlaganja
gosp. Veselinovića, zamjenika guvernera NB donesen je
ZAKLJUČAK
Zatražiti pismenu izjavu od ministra informisanja zbog čega je predstavnicima NB
zabranjen nastup na televiziji.
Nakon toga predsjednik Martić je upoznat sa aktivnostima Vlade vezanim za sjednicu
Skupštine i materijalima koji su pripremljeni za zasjedanje Skupštine. Na kraju sastanka
predsjednik Martić je istakao da Vlada sada mora raditi više nego ikad i da do izbora novog
mandatara i nove Vlade ova Vlada mora biti u stalnom zasjedanju.
182

Sastanak s predsjednikom Martićem završen je u 13.00 časova.
Prije završetka današnjeg zasjedanja Vlada RSK, a shodno obavezi sa 76. sjednice usvojen
je izvještaj delegacije RSK o prisustvovanju proslavi Dana zaštitnih snaga Rusije od 21.
do 26. 02.1994. (prilog broj 45), finansijski izvještaj (prilog broj 46), te su verifikovane
slijedeće odluke
ODLUKA
o odobrenju deviznih sredstava za službeni put u Rusiju – Moskvu (prilog broj 47)
ODLUKA
o odobrenju deviznih sredstava za vozne karte na relaciji Beograd – Moskva (prilog broj 48)
i
ODLUKA
o odobrenju razlike deviznih sredstava za vozne karte Beograd – Budimpešta – Moskva (pr.
br. 49)
Predsjednik
Đorđe Bjegović188
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 11.

59

1994., ožujak 4.
Plitvička Jezera
Poziv DP-a “Plitvice” SUP-u Korenica, da posjete NP “Plitvička jezera”
DRŽAVNO PREDUZEĆE “PLITVICE”
PLITVIČKA JEZERA
– Generalni direktor
Broj: 272/94. Plitvička jezera 04. 03. 1994.
SEKRETARIJATU UNUTRAŠNJIH POSLOVA ZA LIKU
KORENICA
(Na ruke sekretara gospodina Marka Dragičevića)
Kao što Vam je poznato Nacionalni park Plitvička jezera predstavlja dio svjetske baštine.
U ovom trenutku ta neprocjenjiva vrijednost ugrožena je mnogostruko, a pogotovo biljni
i životinjski svijet, koji je nedjeljivi dio prirodnog fenomena. Pojedine vrste životinjskog
svijeta, kao ukrasa ovog Parka nestaju zbog nesmiljenog krivolova i nesavjesnih ljudi te
upotrebe automatskog oružja. Ulov ribe vrši se ne samo udicom (i u doba mrijesta) već i
mrežama i dinamitom što predstavlja opasnost i za sedrene barijere. Posebno su ugrožena,
devastirana i opljačkana pojedina turistička naselja i objekti DP Plitvice.
Žalosno je da u otuđivanju imovine Parka ne učestvuju samo pojedinci i organizovane
grupe, već i organi vlasti iz susjednih općine te grupe iz pojedinih nižih vojnih jedinica
Ličkog i Kordunaškog korpusa Vojske RSK te pripadnici milicije. (To su informacije interne
inspekcije i kontrole Preduzeća.)
188

Priređivači su izostavili Pregled prisutnih na sjednici Vlade RSK s njihovim vlastoručnim potpisima.

183

Da bismo spasili ono što je ostalo od pojedinih turističkih naselja i objekata te postrojenja
ovog Preduzeća (dislociranih na širem prostoru), molimo Vas da sa grupom svojih najbližih
saradnika posjetite Nacionalni park i da Vas konkretno upoznamo o čemu se radi.
Vaša pomoć i do sada bila nam je dragocjena i nadamo se da ćete i dalje pružati pomoć koja
nam je neophodna.
U očekivanju Vašeg stava i dolaska
Srdačno Vas pozdravlja

M.P.189

Generalni direktor:
Dr. Ilija Drakulić [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

60

1994., ožujak 5.
Knin
Informacija Uprave javne bezbjednosti SUP-u Korenica o djelovanju diverzantske grupe
HV-a na području Teslingrada
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-1-996-1/94. šifrirano dd
Knin, 05. 03. 1994. godine
SUP KORENICA
GŠ SVK raspolaže informacijama da je u reon Teslingrada190 jutros ubačena ustaška
diverzantska grupa, jačine dva voda. Neprijatelj se ubacio u našu dubinu, bliža lokacija
Golo Trlo t. 1267 i Kuzmovaču, odnosno reon od Teslingrada prema Ljubovu, a vjerovatno
s namjenom da udara s leđa prema odbrani Teslingrada.
Vojna komanda već preduzima mjere. Sav sastav SUP-a staviti u stanje pripravnosti, a u
dogovoru s komandom Korpusa preduzimati daljnje mjere.
NAČELNIK
M.P.191 Pavković Nebojša, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 7.
Pečat: “PLITVICE”, Javno preduzeće za zaštitu i upravljanje Nacionalnim parkom, turizam, trgovinu,
građevinarstvo, poljoprivredu i proizvodnju, p.o. PLITVIČKA JEZERA 1.
190
Lički Osik.
191
Prijemni pečat: primljeno 5. 3. 1994. u 11,40; predano 5. 3. 1994. u 12,20.
189

184

61

1994., ožujak 8.
Knin
Obavijest UNPROFOR-a predsjedniku RSK o imenovanju predstavnika zapovjednika
snaga UNPROFOR-a na UNPA područjima

Njegova Ekselencija
Gospodin Milan Martić

UJEDINJENI NARODI
UNPROFOR

M.P.192

Ekselencijo,
General-potpukovnik TAYYEB193 je imenovan za predstavnika Komandanta snaga za
UNPA područja. Njegova uloga je da koordinira vođenje operacija u UNPA područjima
i da pruži stručni savet Komandantu snaga u svim operativnim pitanjima kao i da se
bavi pitanjima administracije, logistike i infrastrukture snaga. On se mora uveriti da su
direktive, odrednice i politika Komandanta snaga dobro shvaćene i da ih Komandanti
sektora provode. On takođe treba da razvije i sprovodi nastavnu politiku koja je skrojena
za specifične potrebe bataljona koji su raspoređeni u UNPA područjima. Takođe mora
voditi planiranje nepredviđenih situacija i vežbe za rezerve snaga za UNPA područja, kao i
nadgledati ograničenja slobode kretanja i predlagati adekvatne reakcije i pratiti moral trupa.
Od svog dolaska u Štab UNPROFOR-a, general-potpukovnik Tayyeb još nije imao
priliku da se sretne sa kninskim političkim i vojnim vlastima. Ekselencijo, ja bih Vam bio
veoma zahvalan ako me možete obavestiti kada bi se mogao održati takav sastanak u Kninu
da bi General Tayyeb uspostavio taj prvi kontakt.
S poštovanjem,
Yasushi Akashi
Specijalni izaslanik
Generalnog sekretara za bivšu Jugoslaviju
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 1.

62

1994., ožujak 10.
Plitvička Jezera
Poziv DP-a “Plitvice” Općinskom javnom tužiteljstvu Korenica da spriječe pljačku u NP-u
“Plitvička jezera”
DRŽAVNO PREDUZEĆE “PLITVICE”
PLITVIČKA JEZERA
Prijemni pečat: RSK, Kabinet Predsednika Republike, Knin; primljeno 9. 3. 1994.; org. jed. 03-2, broj
136/94.
193
Ghazi Tayyeb.
192

185

– Generalni direktor
Broj: 325/94. Plitvička Jezera, 10. 03. 1994.
OPĆINSKOM JAVNOM TUŽILAŠTVU
KORENICA
Kao što Vam je poznato Nacionalni park Plitvička jezera predstavlja dio svjetske baštine.
U ovom trenutku, tačnije od 1991. godine, ova neprocjenjiva vrijednost ugrožena je
mnogostruko, kako životinjski svijet, a pogotovo turistička naselja, objekti i vrijednosti DP
Plitvice.
Slika pojedinih turističkih naselja i objekata više je nego tragična. Žalosno je da u devastaciji
i otuđivanju imovine parka ne učestvuju samo pojedinci i organizovane grupe, već i organi
vlasti iz susjednih općina te grupe iz pojedinih nižih vojnih jedinica (sa nalogom ili bez
naloga) predpostavljenih komandi.
Da bismo spasili ono što je ostalo od pojedinih objekata te postrojenja ovog Preduzeća
(dislociranih na širem prostoru), molimo Vas da u saradnji sa drugim državnim organima
preduzmete najenergičnije mjere da se spreči pljačka. O toj tužnoj slici piše svjetska štampa
i na osnovi toga širi odiozu prema srpskom narodu. Vaša pomoć i prije bila nam je potrebna
i o tome ste informisani svojevremeno kao i javni pravobranilac.
Nadali smo se da ćete u saradnji i na osnovi naših saznanja i saznanja organa milicije poduzeti
određene mjere i zajedničkim naporom svih subjekata stati na put ovakvom ponašanju i
pljački, ali do sada od organa javnog tužilaštva to nismo primjetili.
Iako je teško vrijeme, moramo činiti da ovaj dragulj srpske zemlje zaštitimo. Pokažimo
pojedinačno i svi zajedno da smo spremni prihvatiti izazove. To od javnog tužilaštva
očekujemo.
U tom smislu bilo bi dobro da posjetite naše Preduzeće i dobijete određene informacije.
U nadi Vaše pomoći
Srdačno Vas pozdravlja Generalni direktor:
M.P.194 Dr Ilija Drakulić, [v.r.]
O tome obavijest:
1. Državni javni tužilac
2. Ministarstvo UP
3. Općinski sekretarijat UP Slunj i Plaški
4. Arhiva
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

63

1994., ožujak 13.
Korenica
Brzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova RSK o izvršenoj zadaći 18. pbr 15.
korpusa SVK

Pečat: “PLITVICE”, Javno preduzeće za zaštitu i upravljanje Nacionalnim parkom, turizam, trgovinu,
građevinarstvo, poljoprivredu i proizvodnju, p.o. PLITVIČKA JEZERA 1.
194

186

RSK MUP
Uprava posebnih jedinica milicije
M.P.195
broj: 08/4 šifrirano – dh –
Korenica, 13. 03. 1994. godine
MUP R S K
– kabinet ministra
– uprava PJM
veza: vaša depeša broj 08/4-21/94.
Uprava PJM MUPa u sklopu aktivnosti na području 18. p. brigade 15. korpusa u toku
11 i 12. 03. 1994. izvršila je povrat teritorija na pravcu k 1105-1050 do Čardaka i tako
izvršila kompletan zadatak na lijevom krilu. Dostignuta linija na tom djelu je izravnata kao
što je bilo i prije ustaške agresije.
Na drugom pravcu Trlo-Šikara napredovalo se obuhvatno i potrebno je izvršiti
pregrupisavanje naših snaga te sa kompletnim ljudstvom pokušati povratiti i ovaj dio
teritorija.
Napomena, u svim ofenzivnim akcijama učestvujemo sa kompletnim našim sastavom,
dok od 15. korpusa dobivamo samo razočarenja, bježanje sa bokova i kada se krene napred
redovno ostajemo sami do kraja akcije. Iz tog razloga i niz drugih razloga koji pokazuju da
pripadnici vojske ne žele ratovati, da borci bježe, komande se ne poštuju, psihičko stanje
boraca nestabilno došlo je do situacije opravdanog nezadovoljstva i kod naših ljudi.
Unatoč navedenom svi spremno čekaju (osim nekoliko lakše povređenih i ugruvanih)
izvršavanje narednih borbenih zadataka pa ako treba i sami bez s “dobrovoljačkih grupa iz
vojske”. Dio jedinica nalazi se na položaju, a preostali su po pravcima napada u rejonima
razmještaja spremni za dejstvo.
Povređenih u našem sastavu nije bilo.
n a č e l n i k:
Žarković Krsta
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 20.

64

1994., ožujak 15.
Korenica
Brzojav Uprave PJM Uredu ministra unutarnjih poslova RSK o bojnim djelovanjima u zoni
odgovornosti 18. pbr 15. korpusa SVK
RSK–MUP
Uprava posebnih jedinica milicije šifrirano dx
broj: 08/4-28/94.
Korenica, 15. 03. 1994. godine.
195

Prijemni pečat: primljeno 13. 3. 1994. u 10,35.

187

M U P – a RSK
(kabinet ministra)
Uprava posebnih jedinica milicije.
Dana 13. 03. 1994. godine nastavljeno je borbeno izviđanje na pravcima napada i
priprema po rejonima razmještanja za nastavak akcija. Oko 02.00 časova 14. 03. 1994.
godine iz očekujućih rejona krenulo se na posjedanje vatrenog položaja najkasnije 05 časova
gotovo u 05.30 časova.
U toku prije podneva posebno od 14 do 18 časova vodili su se žestoki pješadijski i
artiljerijski okršaji, pri čemu ustaške snage su imale većih gubitaka. kod nas je bilo četri
ranjenika i tri povređena, od toga je jedan ranjenik pripadnik PJM Zapadne Slavonije. Ustaše
su ispalile preko hiljade projektila, od toga 29 punih punjena sa VBR po prostoriji u zoni
odgovornosti 18. brigade, s težištem na našim pravcima napada. Uz dosta napora potisnuli
smo ustaše i postojala je opasnost da im kompletno uzmemo glavni cilj pećina “Trlo” i zato
ustaše naglo vrše artiljerijsku pripremu uvode rezervu iz Gospića i protunapadom u kojem
su imali 2 mrtva onemogućavaju daljni prodor. Ta linija je ostala i sada nepromjenjena.
Zaključak, u ovom angažovanju Uprava PJM povratila je zajedno sa manjim snagama
15. korpusa kompletnu liniju lijevu stranu (…,196 Grič i dr.) teritorija koje je ustaškom
agresijom bilo oduzeto. Dio oko Trla je ostao nepromjenjen uz napomenu da su ustaške
snage pretrpile znatne gubitke, što je doprinijelo znatno u stagnaciji fronta i stvaranju
ravnoteže.
U cilju daljnjeg povratka teritorija neophodno je angažovanje jačih snaga. Komandant
Čeleketić naredio je zabranu ofanzivnih dejstava do daljnjeg.
Posebne jedinice milicije Uprave MUP-a vraćaju se iz sjedišta sa kompletnom opremom
i ljudstvom. Imamo dva ranjena i dva povređena, od toga ništa teže.
Drugih napomena nije bilo.
po- načelnika
Dražić Boško M.P.197
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 20.

65

1994., ožujak 16.
Knin
Informacija Uprave javne bezbjednosti Skupštini RSK o ubojstvu Marijana Šaše i Milana
Grmuša u Dvoru
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
196
197

Nečitko u izvorniku.
Prijemni pečat: primljeno 15. 3. 1994. u 16,55.

188

Broj: 08/3-2-5-1181-2/94
Knin, 16. 03. 1994. godine
SKUPŠTINA
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
PREDMET: Informacija o ubistvu Šašo Marijana
i Grmuša Milana u Dvoru – dostavlja se.Veza: Vaš dopis br. 02-18/94. od 15. 03. 1994. g.U prilogu dopisa vam dostavljamo Informaciju o ubistvu Šašo Marijana i Grmuša Milana
u Dvoru, koju ste tražili vašim dopisom broj gornji.
S poštovanjem,
Prilog: Kao u tekstu. NAČELNIK
M.P.198 Pavković Nebojša, [v.r.]
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBJEDNOSTI
Knin, 16. 03. 1994. godine
INFORMACIJA O UBISTVU ŠAŠO MARIJANA I
GRMUŠA MILANA U DVORU
Dana 13. 02. 1994. godine u 23.10 č. izvršeno je ubistvo ŠAŠO MARIJANA, sin Rade
i Zorke, r. 27. 06. 1962. godine u selu D. STUPNICA br. 41 a – Dvor, pripadnik vojne
policije.
Navedeno ubistvo je izvršeno u prostorijama OS u Kobiljaku, gdje je bio smješten
vod vojne policije 33. pbr., a koji je tu smješten zbog suzbijanja šverca s Muslimanima iz
Cazinske krajine. Oko 21.00 č. vojne policajce provocirala je grupa momaka iz Petrinje koji
su došli u prostorije škole, a sačinjavali su je: Grmuša Milan, zv. “Grm”, Bunčić Stevo zv.
“Stiv”, Čavić Dragan, zv. “Rambo”, Puzić Ranko, zv. “Puza”, te Stanar Stevo i Stanar Rade
iz Kobiljaka. U kritično vrijeme, iz neutvrđenih razloga, Grmuša Milan je ispalio dva hica
iz pištolja, od kojih je jedan pogodio u glavu Šašo Marijana. Nakon navedenog događaja
naprijed spomenuti mladići su se udaljili s lica mjesta u nepoznatom pravcu, a na licu
mjesta je ostao Grmuša Milan, koji je pomogao vojnim policajcima da se unesrećeni preveze
u bolnicu.
Radnici SJB Dvor su na licu mjesta obavili uviđaj, te Grmuša Milana lišili slobode i
smjestili u prostorije SJB Dvor. Sa predstavnicima vojne bezbednosti SVK je dogovoreno da
će oni obaviti potrebne radnje i podnijeti krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu.
Dana 14. 02. 1994. g. oko 18.00 č. oko SJB Dvor se okupilo između 50 – 60 lica –
vojnika, naoružanih /puške, zolje, ose i dr./, uglavnom iz Donje i Gornje Stupnice, Ljeskovca,
Pedlja, Rujevca i drugih okolnih sela. Isti su opkolili zgradu SJB Dvor i nisu dozvolili ulazak
niti izlazak licima iz zgrade SJB. Desetak uniformisanih lica je ušlo u zgradu SJB – prostorije
Dežurne službe i od dežurnog radnika zatražilo da im se preda pritvoreno lice, Grmuša
198

Okrugli pečat: RSK, MUP, Knin.

189

Milan. Dežurni radnik je to odbio s obrazloženjem da to neće učiniti jer je privedeno lice
zadržano zbog krivičnog djela ubistva i da se nad istim vrši kriminalistička obrada. I pored
takvog obrazloženja, naoružana lica su i dalje uz prijetnju oružja zahtijevali da im se preda
pritvoreno lice, komentirajući to riječima: “da iz dosadašnjeg iskustva znaju da će kroz
nekoliko dana navedeno lice biti pušteno iz zatvora, što je bio slučaj u nekoliko navrata
ranije, sa dosta onih koji su počinili zlodjela i slobodno se šeću, kao da se ništa nije desilo”.
Nakon ovog, Komandir SJB Dvor je otišao u komandu 33. pbr, gdje je komandanta
brigade, predsjednika SO i podpredsjednika IS SO Dvor upoznao sa novonastalom
situacijom.
U međuvremenu, oko 19.00 časova, naoružana lica su uz prijetnju oružjem milicionerima,
uzeli ključ od pritvora koji se nalazio u prostorijama Dežurne službe, te uz prijetnju nasilno
odveli Grmuša Milana iz prostorije SJB u nepozantom pravcu. (U vrijeme ovog događaja, u
prostorijama SJB se nalazilo 5 radnika milicija, kojima je zaprećeno ako bilo šta pokušaju da
će doći do upotrebe oružja i dizanje stanice u vazduh).
Istog dana, oko 21.00 č. patrola milicije u redovnom obilasku terena, “na magistralnom
putu Dvor – Glina, u neposrednoj blizini preduzeća “Krajina putevi”, uz cestu, pronašla je
leš Grmuša Milana, izrešetan mecima.
Na lice mjesta je izišla ekipa SJB Dvor i liječnik Doma zdravlja u Dvoru, koji je
konstatovao smrt. O događaju je obavješten istražni sudija Okružnog suda u Glini, koji je
uviđaj prepustio radnicima SJB Dvor.
Dana 15. 02. 1994. u Dvoru, u ul. Svetog Save ispred broja 61, radnici SJB Dvor su
zaustavili putničko vozilo marke “Golf ”, reg. oznake GN 23-37, kojim je upravljao Puzić
Ranko, a u vozilu su se nalazili, kao saputnici, Bunčić Stevo i Čavić Dragan.
Prilikom lišavanja slobode, isti su pružili otpor i tom prilikom je upotrebljeno vatreno
oružje pa je ranjen Bunčić Stevo, zv. “Stiv” u predjelu stopala, od strane patrole SJB Dvor.
Povređenog Bunčića, patrola SJB Dvorje prevezla u Dom zdravlja u Dvor, a potom u MC
Glina radi pružanja liječničke pomoći, dok su Čavić Dragan i Puzić Ranko lišeni slobode i
prepraćeni u SUP Glina, radi daljnje obrade, a na okolnosti ubistva Šašo Marijana 13. 02.
1994. oko 23.10 č. u Kobiljaku.
SUP-a Glina je 16. 02. 1994. podnio Okružnom javnom tužilaštvu Glina krivičnu
prijavu pod br. K-9/94. protiv I prijavljenog Bunčić Steve, II prijavljenog Puzić Ranka i
III prijavljenog Čavić Dragana, radi krivičnog djela iz člana 47. stav 2. tačka 2. KZ RSK,
počinjenog na štetu Šašo Marijana.
Dana 18. 02. 1994. g. su nakon izvršene krim. obrade nad Bunčić Stevom, radnici SJB
Dvor istog prepratili u Okružni zatvor u Knin, gdje su u međuvremenu prepraćena i druga
lica koja su učestvovala u navedenom događaju.
Iz naprijed navedenog, vidljivo je da su OUP-a preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti,
te podnijeli odgovarajuće prijave nadležnim organima na kojima je da utvrde sve okolnosti
i motive ovih ubistava, kao i sve relevantne činjenice koje su predhodile ovim događajima.
M.P.199 N A Č E L N I K
Pavković Nebojša, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 12.
199

Okrugli pečat: RSK, MUP, Knin.

190

1994., ožujak 19.
Knin
Zapisnik sa 78. sjednice Vlade RSK

66

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 78. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
održane 18. i 19. 03. 1994. godine u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Đorđe Lazić, Dragica Bakić, Milena Tanjga.
Sjednica je počela s radom u 8.30 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.
Za sjednicu je predložen slijedeći
D n e v n i r e d:
1. Ministarstvo finansija;
1.1. Utvrđivanje Prijedloga završnog računa budžeta Republike Srpske krajine za period
I-XII/93. godine,
1.2. Utvrđivanje Prijedloga Zakona o budžetu za 1994. godinu,
1.3. Socijalni program,
2. Program i dogovor za sastanak sa specijalnim izaslanikom generalnog sekretara UN-a za
bivšu Jugoslaviju gosp. Jasušijem Akašijem,200
3. Pripreme za Skupštinu,
4. Ministarstvo odbrane;
4.1. Donošenje Rješenja o postavljenju zamjenika ministra odbrane,
4.2. Donošenje Odluke o nabavci birotehničke opreme, materijalnih sredstava i vozila za
potrebe vojno-personalnih organa,
4.3. Donošenje Odluke o davanju na korištenje vojnom sudu i vojnom tužilaštvu
Vukovar deset prostorija u zgradi kombinata Borovo,
4.4. Zahtjev za osiguranje neophodno potrebnih finansijskih sredstava,
4.5. Donošenje Odluke o djelomičnom priznanju u vojni rok vremena učešća u ratu i
upućivanju na dosluženje dijela vojnog roka “regruta-dobrovoljaca”,
4.6. Donošenje Odluke o stavljanju na korištenje dijela robe (naftnih derivata) iz RR za
potrebe SVK,
5. Ministarstvo energetike i rudarstva;
5.1. Donošenje Odluke o prodaji uvezene količine dizel-goriva za potrebe poljoprivrednih
proizvođača,
5.2. Donošenje Odluke o odobrenju uvoza D-2,
6. Ministarstvo unutrašnjih poslova;
Yasushi Akashi.

200 �

191

6.1. Donošenje Odluke o kupovini vozila za potrebe MUP-a RSK,
7. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju;
7.1. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Nina Marković”
Kostajnica,
7.2. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Pounje” Kostajnica,
7.3. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Jugoturbina”
Vojnić,
7.4. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Pamučna prediona”
Glina,
7.5. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “krajina-konzalting”
Petrinja,
7.6. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o dopuni Pravilnika o
unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republičkom zavodu za statistiku
i informatiku,
8. Privredna komora RSK;
8.1. Zaključak sa sastanka privrednika Korduna, Banije i Zapadne Slavonije održanog u
Topuskom 11.03.1994. godine,
9. Ministarstvo inostranih poslova;
9.1. Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u MUP-u,
9.2. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za izdanje knjige,
10. Ministarstvo trgovine i turizma;
10.1. Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za trgovinu
i turizam,
10.2. Donošenje Uredbe o ukidanju Uredbe o trgovini u vrijeme rata i neposredne ratne
opasnosti,
10.3. Zaključak u vezi Uredbe o zabrani prodaje određenih proizvoda Republike Srbije,
10.4. Donošenje Odluke o osnivanju turističkog koncerna,
10.5. Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republičkoj direkciji
za robne rezerve,
11. Ministarstvo prosvjete;
11.1. Informacija,
12. Ministarstvo zdravlja;
12.1. Informacije,
13. Srpsko društvo “Sinđelić” Geteborg201,
13.1. Proslava 20 godina postojanja društva,
14. Sekretarijat Vlade – Sektor za finansijsko-računovodstvene poslove;
14.1. Donošenje odluke o obustavljanju dotacije.
i izmjenjen i nadopunjen sa:
15. Ministarstvo za saobraćaj i veze;
15.1. Donošenje Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora JP
“PTT saobraćaja” SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, Vukovar,
15.2. Donošenje Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora JP
“Vukovar – put” Vukovar,
17. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede;
Göteborg.

201 �

192

17.1. Donošenje Odluke o dodjeli sredstava veterinarsko-stočarskom centru Banja Luka,
17.2. Donošenje odluke o stvaranju uslova za normalno odvijanje proljećne sjetve,
18. Dodjela pomoći opštini Pakrac,
Nakon ovih nadopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad-1
1.1. nakon što je zamjenik ministra finansija dao obrazloženje utvrđen je
PRIJEDLOG
završnog računa budžeta RSK za period I-XII/93. (prilog broj 1) koji će se uputiti u
Skupštinsku proceduru na razmatranje i usvajanje.
1.2. Nakon obrazloženja zamjenika ministra finansija vlade Dmitrovića202 utvrđen je
PRIJEDLOG
Zakona o budžetu RSK za 1994. godinu (Prilog br. 2) koji će se uputiti u Skupštinsku
proceduru na razmatranje i donošenje.
1.3. Branislav Hrnjak, glavni republički inspektor rada izložio je probleme sa kojima
se susreće Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja vezano za socijalni program.
Predložio je da se s ovim projektom prekine jer kako got da se završi rezultat će biti da
nema smisla, budući se ne isplati koristiti podatke iz porodične socijalne karte. predlaže da
humanitarne organizacije rade svoj dio posla, a službe socijalne zaštite će voditi posebnu
brigu, a najugroženijim kategorijama stanovništva gosp. Hrnjak se također založio da
se napravi novi zakon o socijalnoj zaštiti pri čemu bi trebali prihvatiti ponudu kolega iz
Ministarstva za rad Republike Srbije da nam pomognu pri izradi zakona.
Potom je na prijedlog predsjednika Đorđe Bjegovića donosen
ZAKLJUČAK
Napraviti program rada i terminski plan za realizaciju socijalnog programa.
Na prijedlog predsjednika Bjegovića doneseno je
RJEŠENJE
o razrješenju glavnog republičkog inspektora rada (prilog broj 3)
RJEŠENJE
o postavljenju pomoćnika ministra za socijalna pitanja (prilog broj 4)
Ad-2
Predsjednik Bjegović ukratko je informisao članove Vlade o današnjem sastanku sa
specijalnim izaslanikom generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za bivšu Jugoslaviju,
g-dinom Jasušijem Akašijem. Našu delegaciju predvodiće predsjednik Martić,203 a u delegaciji
će biti još 6 članova. Razgovaraće se o učešću Republike Srpske Krajine u pregovorima,
povlačenja Hrvatske sa okupiranih područja, spornim pitanjima oko realizacije ugovora
smještaja UNPROFOR-a itd. Očekuje se i rasprava oko Rezolucije 820. točka 12., te o
slobodi kretanja UNPROFOR-a.
Ad-3
U vezi priprema za Skupštinu konstatirano je da je vlada pripremila paket Uredbi koje je
potpisao bivši predsjednik Hadžić za verifikaciju na Skupštini, urađeno je mišljenje Vlade
na predložene izmjene 4 zakona po hitnom postupku, paket Ministarstva finansija od 7
akata, te izvještaj Vlade o radu u proteklom periodu koji će podnijeti predsjednik Bjegović.
Vladimir.
Milan.

202 �
203 �

193

Nakon izvršene rekapitulacije učinjenog doneseni su slijedeći
ZAKLJUČCI
Za sve zakone koji će biti predmet rasprave na Skupštini Vlada će tražiti provođenje
javne rasprave.
Na zasjedanju Skupštine mora se utvrditi platforma za pregovore u Zagrebu.
4.1. Doneseno je

Ad-4

RJEŠENJE
o postavljenju zamjenika ministra odbrane (pr. br. 5)
4.2. Daje se suglasnost Vlade za nabavku birotehničke opreme, materijalnih sredstava i
vozila za potrebe vojno-pravosudnih organa prema prijedlogu Ministarstva odbrane (prilog
broj 6).
4.3. U vezi odluke o davanju na korištenje vojnom sudu u tužilaštvu Vukovar deset
prostorija u zgradi kombinata “Borovo” donesen je
ZAKLJUČAK
Vlada ne može donijeti takvu odluku jer je to u nadležnosti Upravnog odbora kombinata
“Borovo”. Stoga se zadužuje Ministarstvo odbrane da uz preporuku Vlade uputi zahtjev
Upravnom odboru kombinata “Borovo”.
4.4. Skida se s dnevnog reda.
4.5. Donesena je
ODLUKA
o djelimičnom priznavanju u vojni rok vremena učešća u ratu i upućivanju na dosluženje
djela vojnog roka “regruta-dobrovoljaca” (prilog broj 7)
4.6. Donesena je
ODLUKA
o stavljanju na korištenje dijela robe (naftnih derivata) iz RR za potrebe SVK (prilog br. 8)
5.2. Donesena je

Ad-5

ODLUKA
o odobrenju uvoza D-2 (prilog broj 9)
5.1. U vezi Odluke o prodaji uvezene količine dizel-goriva za potrebe poljoprivrednih
proizvođača, nakon izlaganja ministra Kričke otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali
ministri Krička,204 Peurača,205 Brnović,206 Crnogorac207 i potpredsjednik Lubovac.208
Po završetku rasprave donesen je
ZAKLJUČAK
Zadužuje se ministar Brnović, a po potrebi i ministri Lazić i Peurača da iziđe s ovim
materijalom na Skupštinski odbor za poljoprivredu pa neka Skupština odluči koja će biti
cijena nafte i da li će se osloboditi poreza ili ne.
Milivoj.
Vojin.
206 �
Mitar.
207 �
Miomir.
208 �
Branko.
204 �
205 �

194

6.1. Donesena je

Ad-6

ODLUKA
o kupovini vozila za potrebe MUP-a (prilog br. 10)
7.1. Doneseno je

Ad-7

RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja o imenovanju Predsjednika I članova Upravnog odbora DP “Nina
Marković” Kostajnica (prilog broj 11)
7.2. Doneseno je
RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja o imenovanju Predsjednika i članova Upravnog odbora DP “Pounje”
Kostajnica (prilog br. 12)
7.3. Doneseno je
RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja o imenovanju članova Upravnog odbora DP “Jugoturbina” Vojnić
(prilog br. 13)
7.4. Doneseno je
RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora DP “Pamučna
prediona” Glina (prilog broj 14)
7.5. Doneseno je
RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja o imenovanju članova Upravnog odbora DP “Krajina konzalting”
Petrinja (pr. br. 15)
7.6. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o dopuni Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta (prilog broj 16)
S ovim je dnevni red današnje sjednice završen i zakazan nastavak za sutra u 8.00 časova.
NASTAVAK 78. SJEDNICE 19. 03. 1994. GODINE
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Lazić Đorđe, Dragica Bakić, Radomir Kužet.
Sjednica je počela s radom u 08.00 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.
Dnevni red je isti kao na sjednici od 18. 03. 1994. godine
Ad-8
Potpredsjednik Lubovac je pročitao zaključak sa sastanka privrednika Korduna, Banije i
Zapadne Slavonije koji je održan 11. 03. 1994. godine u Topuskom (prilog broj 17)
Potom se za riječ javio ministar Arbutina209 koji je kritizirao rad Privredne komore
i Konzorcijuma i upozorio na stvaranje paralelnog sistema jer Privredna komora i
Konzorcijum bez znanja i saglasnosti Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i
Nebojša.

209 �

195

industriju preuzimaju poslove iz nadležnosti ministarstva. Što se tiče imovine u SRJ vraćeni
pravnim sljednicima, čak i onima koji to nisu kao to je primjer “Knin-gipsa” koji je dobio
poslovne prostorije “Dalmacijacementa”.
Potom su usvojeni slijedeći
ZAKLJUČCI
Zaključci sa sastanka privrednika Korduna, Banije i Zapadne Slavonije ne odgovaraju
činjeničnom stanju i ne mogu se prihvatiti jer su već usvojeni na Vladi.
Iduće nedjelje održaće se sastanak u užem krugu na kojem će se raspravljati o Konzorcijumu
i na koji će se pozvati predsjednik Privredne komore i svi članovi Konzorcijuma.
O rezultatima sastanka izvještaj podnijeti na sjednici Vlade.
Ad-9
9.1. Na primjedbu ministra Peurače da on u svom ministarstvu neće raditi Pravilnik o
ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova ovaj materijal skinut je s dnevnog reda i riješiće
se u paketu za cijelu Vladu.
9.2. Ministar Jarčević210 obrazložio je članovima Vlade dopis kojeg je dobio od gosp.
Ilkića iz Bazela211 u Švajcarskoj (prilog broj 18) i založio se da se prikupljenih 18.000
švajcarskih franaka uloži u štampanje tri knjige o srpskoj istoriji i istini o Srbima.
Potpredsjednik Lubovac – molim adrese ovih ljudi iz Bazela jer mora i MUP-u to ići. Mi
nemamo ni jedne banke preko koje bi prikupljali ta sredstva. Možda bi se to moglo uraditi
preko “Karić – banke”. Stupili smo u vezu sa direktorom poslovnice u Kninu i očekujemo
odgovor.
Ministar Jarčević – Vlada bi bila sponzor štampanja ove knjige, a dobiće onoliko
primjeraka koliko želi. Ugovor Vladi ponudiće “Fond istine”.
Potom je donesen
ZAKLJUČAK
Vlada odobrava da se sredstva ulože u štampanje knjige, a za iduću sjednicu će se donijeti
ugovor na potpis da bi se moglo ići na realizaciju.
Skida se s dnevnog reda.

Ad-10

Ad-11
Ministar Knežević212 – u SŠC u Kninu je štrajk od prije dva dana. Povod je bila nepravda
vezana za lične dohotke, a najviše ih je iritiralo plate Doma zdravlja u Kninu. Ima istine
da je prosvjeta zapostavljena u finansiranju. Potom je ministar Knežević pročitao zahtjeve
štrajkačkog odbora i postavio pitanje može li se na teret budžeta isplatiti topli obrok za
prosvjetne radnike.
Peurača – materijalni troškovi za osnovno i srednje obrazovanje idu na teret opština i ne
možemo kršiti zakon.
Potom je na prijedlog predsjednika Bjegovića koji je konstatirao da materijalni uslovi
ostalih u državi nisu ništa bolji ni gori, te da treba izvršiti podjelu u robama za I i II mjesec
1994. god. kao i zaostatak za XI i XII/93. donesen je
Slobodan.
Basel.
212 �
Milan.
210 �
211 �

196

ZAKLJUČAK
Predsjednik Bjegović će razmotriti problem popodne sa predsjednikom Martićem213 i
primiti predstavnike sindikata škole.
Ad-12
Ministar Kostić214 ukratko je informisao članove Vlade esa stanjem u zdravstvu i upozorio
na velike dugove zdravstva i probleme oko nabavke lijekova i sanitetskog materijala. Istaknuo
je da se šire dezinformacije po pitanju plata zdravstvenih radnika i da ni izdaleka nisu visoke
kao što se priča.
Potom je donesen
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija ministra zdravlja vezano za stanje u zdravstvu.
Ad-13
Nakon što je sekretar Štrbac215 pročitao dopis Srpskog društva “Sinđelić” iz Geteborga
(prilog broj 19) u kojem pozivaju predstavnike naše Vlade na proslavu 20 godina rada
Društva, otvorena je rasprava.
Ministar Jarčević – predlažem da osnujemo ogranak društva “Skandinavija” i oni će
nam omogućiti putovanje kao da smo državljani Švedske. Sada ne možemo dobiti vize,
osim za one zemlje s kojima je SRJ ukinula vize. “Skandinavija” je jedna od najpoznatijih
humanitarnih društava u Evropi.
Potom je donesen
ZAKLJUČAK
Zadužuju se potpredsjednik Lubovac i sekretar Štrbac za osnivanje ogranka društva
“Skandinavija” kao udruženja građana, a ministar Jarčević se zadužuje da napiše pismo
srpskom društvu “Sinđelić” iz Geteborga,216 zahvali se na pozivu i čestita jubilej.
Ad-14
Nakon što je potpredsjednik Lubovac obrazložio odluku o obustavljanju dotacija
opštinama koje su prisvojile vladine automobile “Jugo 45”, a na prijedlog ministra Arbutine
donesen je
ZAKLJUČAK
Iz ove Odluke izostaviti opštinu Pakrac, a ostalima dati rok od 15 dana da vrate
automobile. U protivnom obustaviće im se dotacije u visini vrijednosti automobila.
15.1. Doneseno je

Ad-15

RJEŠENJE
o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora JP PTT saobraćaja “SO Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem” Vukovar (prilog broj 20)
15.2. Doneseno je
RJEŠENJE
o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora JP “Vukovar-put” Vukovar (prilog
broj 21)
Milan.
Radoslav.
Savo.
Göteborg.

213 �
214 �
215
216

197

Skida se s dnevnog reda.
17.1. Donesena je

Ad-16
Ad-17

ODLUKA
o dodjeli sredstava veterinarsko-stočarskom centru Banja Luka (prilog broj 22)
17.2 Donesena je
ODLUKA
o stvaranju uslova za normalno odvijanje proljećne sjetve (prilog broj 23)
Ad-18
U okviru dodjele pomoći opštini Pakrac donesena je
ODLUKA
o odobravanju novčanih sredstava opštini Pakrac (prilog broj 24)
Prije kraja sjednice raspravljano je i o zahtjevu ministra Jarčevića za snimanje
dokumentarnog filma “Kninska vartolomeja” u režiji Puriše Đorđevića. Vezano za to
donesen je
ZAKLJUČAK
treba snimiti minimalne troškove jer novaca nema. U načelu se stoga prihvata i zadužuje
se Petković, Jarčević i Bjegović, a operativni nosilac će biti Sretko Petković.
Na kraju je na prijedlog ministra pravosuđa i uprave doneseno je
RJEŠENJE
o izboru sudije Opštinskog suda Benkovac (Čeprnja Stevan) (prilog broj 26)
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 12.00 časova.

Predsjednik Vlade
Đorđe Bjegović217

Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 11.

67

1994., ožujak 21.
Knin
Skraćeni zapisnik nastavka sjednice 1. redovnog zasjedanja Skupštine RSK
SKRAĆENI ZAPISNIK
Sa nastavka sjednice prvog redovnog zasjedanja Skupštine RSK održanog dana 19., 20. i
21. 03. 1994. godine u Kninu.
Nastavku zasijedanja prvog dana rada prisustvovalo je 77 poslanika.
Za sjednicu je usvojen dnevni rad od 26 tačaka:
1. Usvajanje zapisnika sa prvog dijela prve sjednice prvog redovnog zasjedanja.
217

Priređivači su izostavili Pregled prisutnih na sjednici Vlade RSK s njihovim vlastoručnim potpisima.

198

2. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o RTV-RSK
3. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o SVK
4. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izboru odbornika S.O.
5. Stavljanje na potvrdi Uredbi sa zakonskom snagom iz oblasti pravosuđa
6. Izvještaj ministarstva inostranih poslova o zakazanim pregovorima u Zagrebu 22. 03.
1994. godine. – prijedlog platforme za pregovore RSK sa Republikom Hrvatskom
7. Izvještaj Vlade o svom radu
8. Prijedlog za razrešenje Ministra informisanja u Vladi RSK
9. Prijedlog Predsjednika Republike za prvog ministra Vlade
10. Obrazovanje parlamentarne delegacije za odlazak na razgovore kod Predsjednika
Republike Srbije
11. Informacija o stanju Republičkoj upravi javnih prihoda sa programom mjera i planom
rada na provođenju programa rekonstrukcije monetarnog sistema i privrednog oporavka
12. Informacija o stanju u Republičkom deviznom ministarstvu sa programom mjera i
aktivnosti u 1994. godini.
13. Prijedlog završnog računa Budžeta RSK za period 1-12-1993. god
14. Zakon o rasporedu sredstava za privremeno finansiranje RSK za 1994. godinu
15. Prijedlog Zakona o Budžetu za 1994. godinu
16. Zakon o zajmu za potrebe odbrane RSK
17. Zakon o porezu na promet
18. Zakon o posebnom porezu i posebnoj Republičkoj taksi koji se plaćaju za vrijeme
trajanja ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti
19. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima
20. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stopama neposrednih poreza, pripadnosti
poreza, taksa i drugih prihoda teritorijalnim jedinicama
21. Odluka o utvrđivanju ljestvica katastarskih prihoda
22. Izvještaj o vojno-bezbedonosnoj situaciji u RSK
a) postavljanje komandanta glavnog štaba SVK
b) agresija u reonu Korenice
c) Propusti i zloupotrebe u mobilizaciji obveznika
s područja Knina, Obrovca i Drniša
d) pojave političkog terorizma u RSK
23. Izvještaj skupštinskih odbora
24. Prijedlog Zakona o nacionalnim parkovima
25. Prijedlog Zakona o obaveznom osiguranju imovine u državnom vlasništvu
26. Poslanička pitanja
AD 1. Glasanjem je usvojen skraćeni zapisnik sa prošle sjednice.
AD 2. Po ovoj tački dnevnog reda rasprava je odložena za naredni dan.
AD 3. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o SVK je povučen sa dnevnog reda
na zahtjev predlagača, odnosno šefa poslaničkog kluba SDS Krajine. Glasanjem je odlučeno
da Zakon ide u redovnu proceduru i da Vrhovni savjet odbrane da svoje mišljenje na dati
prijedlog.
AD 4. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izboru odbornika SO jednoglasno
je usvojen.
AD 5. Na prijedlog Odbora za pravosuđe i upravu 8 uredbi iz ove oblasti je stavljeno van
snage dok su dvije dobile potvrdu Skupštine.
199

Ova točka dnevnog reda prije donošenje Odluke glasanjem izazvala je diskusiju koja
se kretala od prijedloga da se Uredbe ne stavljaju na glasanje, već da se umnože i podijele
poslanicima, do zahtjeva da im se da odmah potvrda. Ministar pravosuđa i uprave gospodin
Kužet218 je inzistirao da Uredbe ostanu na snazi zbog ratnih uslova u kojima radi pravosuđe,
i zbog njegovog efikasnijeg rada. Predsjednik odbora gosp. Vještica219 je ostao pri stavu
odbora da se 8 uredbi ne potvrdi od strane Parlamenta, već da resorno ministarstvo odnosno
Vlada daju prijedloge za izmjene i dopune važećih osnovnih Zakona. Na kraju diskusije
iskristalisala su se 2 prijedloga. Jedan je imao u pravcu umnožavanja materijala i odlaganja
ove tačke dnevnog reda za nastavak zasjedanja što su podržali sekretar Vlade gospodin
Štrbac220 i poslanici Ličina221 i Čičić.222 Drugi prijedlog Odbora je bio da se Uredbe stave na
glasanje što je i učinjeno.
Sa 45 glasova ZA i 24 glasa PROTIV i 8 UZDRŽANIH glasova Parlament je dobio
Odluku o ukidanju Uredbi sa zakonskom snagom koje je donio tadašnji predsjednik Goran
Hadžić. Ovom Odlukom ukinute su slijedeće Uredbe:
Uredba br. 03-3-23/1-93.,
Uredba br. 03-3-16/1-93.,
Uredba br. 03-3-17/1-93.
Uredba br. 03-3 /1-93.,
Uredba br. 03-3-19/1-93.,
Uredba br. 03-3-12/1-93.,
Uredba br. 09-3-15/1-93.,
Uredba br. 03-3-14/1-93.,
AD 6. Izvještaj Ministarstva inostranih poslova o zakazanim pregovorima u Zagrebu, 22.
03. 1994. godine.
Ministar odbrane gospodin Rakić223 predložio je da se isključi javnost zbog teme koja je
na dnevnom redu. Na prijedlog poslanika Vojnovića,224 Parlament je dao suglasnost da se
u buduće sve tačke dnevnog reda koje nisu za javnost, raspravljaju u zakazanom terminu
kako nebi dolazilo do čestih prekida u javnosti rada Skupštine. Ova točka dnevnog rada je
odložena nakon pauze za ručak.
AD 7. Predsjednik Vlade gospodin Bjegović225 nije bio u sali kad je ova točka došla na
dnevni red, pa se prešlo na slijedeću tačku dok se on ne vrati.
AD 8. Predlagač za razrješenje Ministra informisanja je poslanički klub SDS Krajine koji
je uz prijedlog za razrješenje priložio i obrazloženje. Nakon čitanja obrazloženja prešlo se na
glasanje po prijedlogu za razrješenje. ZA razrješenje glasala su 54 poslanika, PROTIV je bio
jedan poslanik, dok je uzdržanih bilo 21. Većinom glasova Skupština je donijela
ODLUKU
o razrješenju Ministra informisanja gospođe Milene Tanjge.
Radomir.
Dušan.
220 �
Savo.
221 �
Ratko.
222 �
Dragan.
223 �
Milan.
224 �
Dragan.
225 �
Đorđe.
218 �
219 �

200

AD 7. Izvještaj Vlade o njenom radu i aktivnostima podnio je predsjednik Đorđe
Bjegović. Izvještaj je priložen za arhivu Skupštine i činit će sastavni dio ovog zapisnika u
skupštinskoj službi.
Nakon pauze za ručak prešlo se na šestu tačku dnevnog reda koja je bila zatvorena za
javnost.
Predsjednik Skupštinskog odbora za inostrane poslove gospodin macura upoznao je
poslanike da je ovaj Odbor prihvatio ponuđenu Platformu za pregovore koju je sastavila
Vlada, uz neke dodatne predloge od strane ovog Odbora. Obzirom da je na taj način
Platforma iskristalisana predložio je da je Skupština prihvati odnosno potvrdi što je i
učinjeno. Poslanik Džodan Petar je inzistirao da u platformi posebno bude ugrađeno
pitanje Zapadne Slavonije i o okvirima njenih granica za pregovore. Ministar inostranih
poslova gospodin Jarčević226 je odgovorio da o granicama za sada ne može biti govora već
da sve naše ciljeve i interese možemo ostvariti samo za zelenim stolom. Poslanik Ležajić227
je postavio pitanje Ravnih kotara i njihovog vraćanja u granice RSK, i dali će u Platformu
ući i definisanje granica RSK. Ministar odbrane gospodin Rakić je odgovorio da je zadatak
Skupštine i odbora da odrede granice u okviru kojih se pregovori mogu voditi. Prijedlog
onoga što sada nudi suprotna strana je prijedlog koji je već ranije viđen u Dobanovcima.
Ministar Jarčević je rekao da ne možemo uticati na granice RSK, već samo na uspostavljanju
stanja od 22. 01. 1993. Nakon završene rasprave je z a k l j u č e n o da delegacije za pregovore
koju je odredio predsjednik Republike podnese izvještaj Parlamentu s pregovorima koje će
voditi između 2 zasjedanja. Apsolviranjem ove tačke dnevnog reda, završen je prvi radni dan
sa nastavka zasjedanja.
Drugog dana zasjedanja je nastavljeno sa tačkom dnevnog reda
1. Rasprava o ekspozeu Vlade
Za riječ se javio Ministar energetike gospodin Krička228 koji je upoznao Parlament sa
radom svog ministarstva u proteklom periodu.
Nakon diskusija u kojoj su se javili za riječ poslanici Perić,229 Atlagić,230 Vojnović i Ležajić
konstatovano je da ova Vlada nije u potpunosti zadovoljila svojim radom, ali da su uzrok
tome u velikoj mjeri i okolnosti vremena i uslova u kojima je radila.
Svoj izvještaj o radu podnijeli su i resorni ministri Arbutina231 i Brnović.232
Šef poslaničkog kluba Srpske radikalne Stranke gospodin Vujić233 predložio je da se
podneseni izvještaj Vlade prihvati kao informacija, i da se o njemu ne raspravlja.
Poslanik Gondi234 se kritički osvrnuo na rad Ministarstva unutrašnjih poslova Ministarstva
pravosuđa i uprave i Ministarstva za saobraćaj i veze, koje je po njemu odgovorno za ne
funkcionisanje PTT-sistema u Baranji.
Slobodan.
Stevo.
228 �
Milivoj.
229 �
Danko.
230 �
Marko.
231 �
Nebojša.
232 �
Dmitar.
233 �
Slobodan.
234 �
Ratko.
226 �
227 �

201

Nakon duže diskusije javio se za riječ predsjednik Vlade gospodin Bjegović sa
konstatacijom da se diskusija previše odvukla i da je treba prekinuti. Upoznao je prisutne o
državnim projektima koje je usvojila i započela sa realizacijom Vlada RSK, a to su:
– PTT sistem
– energetski sistem
– sistem “Gavrilović”
– sanacija Ravnih kotare
Na kraju svog izlaganja predsjednik Bjegović podnio svoju pismenu ostavku na mjesto
predsjednika Vlade, uz obrazloženje koje je pročitao prisutnim poslanicima.
Predsjednik Skupštine gospodin Vojnica je dao pauzu radi konsultacija šefova poslaničkih
grupa. Poslije završenih konsultacija gospodin Vojnica se obratio Parlamentu sa predlogom
da se o ovoj ostavci ne izjašnjavam, jer je Vlada nakon izbora novog parlamenta dužna po
Ustavu RSK sve dok se ne izabere nova.
AD 9. Po ovoj tački dnevnog reda predsjednik Skupštine gospodin Vojnica je pročitao
pismeni prijedlog Predsjednika Republike za prvog ministra Vlade, u kojem predlaže za
ovu funkciju gospodina Boru Mikelića. Na predlog predsjednika Skupštine o dostavljenom
predlogu se nije raspravljalo, već će se to učiniti onda kada prvi ministar izađe sa listom i
imenima članova svog kabineta odnosno Vlade. Za te konsultacije Predsjednik Republike
je u svom pismenom predlogu zatražio dvadeset dana pa će se o ovoj tački raspravljati na
sledećoj sjednici Skupštine RSK.
Poslanici Srpske Radikalne Stranke Krajine i SDS Krajine svojim potpisima su se izjasnili
da ne prihvataju predloženog mandatara Vlade.
AD 10. Glasanjem je na predlog predsjednika Skupštine, odlučeno da delegaciju čine
predsjednik Skupštine RSK i oba podpredsjednika.
AD 11. AD 12. Izvještaj po ove dvije tačke podnio je direktor Republičke uprave javnih
prihoda gospodin Škorić.235
AD 13. Predsjednik skupštinskog odbora za Budžet poslanik Veljko Popović je predložio
spajanje tačaka od 13. do 21. i usvajanje navedenih zakona u paketu. Svi zakoni su usvojeni
jednoglasno, s tim što je Zakon pod tačkom Ad 18 usvojen sa pismenom dopunom
poslanika Kalembera.236
AD 2. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o RTV RSK usvojen je sa 43 glasa.
AD 22. Izvještaj po ovoj tački nije podnijet iz razloga što je zahtjev za izvještajem
dostavljen Vrhovnom savjetu odbrane sa zakašnjenjem. Iz tog razloga ova točka dnevnog
reda je odložena za nastavak zasjedanja.
Trećeg radnog dana Skupština je radila po sljedećem dnevnom redu:
1. Izvještaj skupštinskog odbora
2. Prijedlog zakona o nacionalnim parkovima
3. Prijedlog Zakona o obaveznom osiguranju imovine u državnom vlasništvu
4. Pokretanje inicijative za izmjenu Zakona o […]237
5. Poslaničko pitanje
6. Donošenje odluke o razrješenju bivšeg sekretara Skupštine RSK
Branko.
Milan.
Nečitko u izvorniku.

235 �
236 �
237

202

U okviru prve tačke izvještaja […]238 Odbori za inostrane poslove i Odbor za poljoprivredu
i šumarstvo. Treća točka dnevnog reda nastavlja se nakon izvještaja odbora za poljoprivredu
i šumarstvo. Obzirom da se poslanici nisu složili oko predloženog Zakona o nacionalnim
parkovima donijet je
Zaključak
da se pripremi tekst Uredbe o nacionalnim parkovima, i Zakon te da se umnože i podijele
svim poslanicima kako bi se upoznali sa njihovom sadržinom.
AD 3. Prijedlog navedenog Zakona umnožiti, dostaviti poslanicima i uputiti u zakonsku
proceduru. O usvajanju zakona raspravljaće se na jednom od narednih zasjedanja Skupštine.
AD 4. Predloženi zakon umnožiti, i uputiti u zakonsku proceduru. O usvajanju ovog
Zakona raspravljaće se na jednom od narednih zasjedanja Skupštine.
AD 6. Skupština je donijela odluku o razrješenju bivšeg sekretara Skupštine RSK Radmile
Bjelice sa danom 01. 01. 1994. godine.
AD 5. Poslanička pitanja su dostavljena u pismenoj formi, te će biti proslijeđena na
navedene adrese i zatražen odgovor.

Zapisnik sastavila
Rodić Mirjana

Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 1.

68

1994., ožujak 22.
Knin
Dopis Uprave javne bezbjednosti SUP-ovima Vojnić i Glina o provedbi monetarnog sustava
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-1-1283-1/94. šifrirano dh
Knin, 22. 03. 1994. godine
SUP VOJNIĆ
SUP GLINA
Na jučerašnjoj sjednici Štaba za praćenje provođenja monetarnog sistema, kojim
predsjedava Predsjednik Republike, konstatovano je da na području Korduna i Banije
novi dinar vrlo slabo ulazi u upotrebu i da su i dalje u najširoj upotrebi […]239. Ta pojava
ocijenjena je kao vrlo zabrinjavajuća i pogubna za novi dinar.
Kako bi se eliminisala ova pojava i novi dinar uveo u upotrebu, sa nivou SUPova potrebno je preduzeti hitnu i energičnu akciju u saradnji sa tržnom inspekcijom i
238

Nečitko u izvorniku.
Nedostaje dio teksta u izvorniku.

239 �

203

finansijskom policijom, a i samostalno i to u svim trgovačkim radnjama i drugim mjestima
gdje se vrše gotovinska plaćanja.
U vezi s predstojećim poslom, razmotriti planove akcija na nivou Sekretarijata i angažovati
cjelokupnu operativu, tako da cijelo područje obuhvati u isto vrijeme.
Takođe ići sa izmjenama operativaca iz mjesta u mjesto, radi lakše provedbe akcije.
O svim učinjenim mjerama i radnjama, detaljno izvještavati ovo Ministarstvo. Ovom
zadatku dati maksimalan prioritet jer se radi o trenutno najvažnijem zadatku države.
NAČELNIK
M.P.240 Pavković Nebojša, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 7.

69

1994., ožujak 23.
Knin
Izvješće Ministarstva informiranja RSK Vladi RSK o njihovom posjetu Grčkoj
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO INFORMISANJA
Knin, Kralja Petra I Oslobodioca 30
Faks: 078/719-023
Broj: 04-14-37/94.
Knin, 23. 03. 1994.
I Z V J E Š T A J ZA V L A D U
Na poziv gradonačelnika grčkog grada Ksantija,241 od 10. do 14. marta 1994. god.,
delegacija Republike Srpske Krajine boravila je u posjeti provinciji Trakiji. Osim ministra
informisanja RSK, u delegaciji su bili g-din Savo Štrbac sekretar Vlade RSK i predsjednik
informativno-dokumentacionog centra “Veritas”, g-din Rajko Nikolić advokat i zamjenik
predsjednika “Veritasa”, direktor biroa RSK u Beogradu Slavko Prijić.
Osim zvanične krajinske delegacije sa nama su putovali novinar i snimatelj redakcije
“Hronike Krajina” TV Beograd, a vozač i pratilac bio je Jovica Vlahović, šef štaba “Blokada
Dunava”.
Radni dio boravka započeo je u petak, 11. marta posjetom Mitropolitu Trakijskom,
g-dinu Antoninisu. Uz srdačnu dobrodošlicu u zgradi Mitropolije, g-din Antoninis je
pozdravio našu delegaciju, te istakao da je RSK “… središte srpske duhovnosti”. Istakao je
da će srpska crkva sve učiniti da se što više pomogne RSK, ne samo od strane grčkog naroda
u Grčkoj nego i pet miliona Grka koji se nalaze širom svijeta. Nakon što smo upoznali
g-dina Antoninisa sa situacijom u Krajini, razmjenili smo simboličke poklone, koji su veoma
240

Prijemni pečat: primljeno 22. 3. 1994. u 12,05; poslano 22. 3. 1994. u 15,30; broj 640.
Xanthi.

241 �

204

obradovali g-dina Mitropolita. Nakon posjete Mitropolitu domaćini su nam pokazali stari
dio grada i njegov muzej, a nakon toga posjetili smo školu gdje se školuju djeca sklonjena iz
ratom zahvaćenih područja. Sa djecom su bili i članovi familija u kojima su sada naša djeca
našla utočište. Ovaj susret, kako s djecom, tako i sa njihovim domaćinima bio je izuzetno
dirljiv. Ministar obrazovanja u Vladi Srbije, g-din Lazić242 zahvalio se u ime srpskog naroda
za sve što grčke familije čine da se djeca ne osjećaju napuštena.
Nakon susreta sa djecom bili smo primljeni kod Prefekta Trakije, g-dina Lazarosa
Zornadisa. G-din Zornadis je govorio o situaciji u Grčkoj u fokusu sukoba u Jugoslaviji.
Upoznao nas je sa svim pritiscima koje Grčka trpi radi pomoći Srbiji i srpskom narodu
u cjelini. Rekao je da je Trakija “najnežniji dio Grčke”, misleći na blizinu Turske granice i
na turske pritiske koji se osjećaju u Trakiji. Na području Trakije živi 25% muslimanskog
stanovništva, i to je, po g-dinu Zornadisu stalni destabilizirajući faktor u Trakiji. Sa
konstatacijom da se na zapadnim granicama RSK brani Grčka, g-din Zornadis je obećao
svu pomoć koju zatražimo: od naučke do ekonomske i kulturne. Smotra folklora Balkana
koja je poslužila kao povod posjeti bila je u toku našeg boravka sasvim sporedan događaj.
Vlada koja je sa našim domaćinima pripremila našu posjetu odredila je grad Ksanti, [kao]
koordinatora saradnje sa RSK.
To je nam u ličnoj posjeti gradonačelniku Filiposu Zornadisu potvrdio domaćin upoznavši
nas sa grčkom političkom koncepcijom prema RSK. U tom smislu je protekao i razgovor sa
potpredsjednikom grčkog Parlamenta, koji je doputovao iz Atine da bi se susreo sa našom
delegacijom. Potpredsjednik Parlamenta zatražio je spisak potreba kao i sugestiju od nas što
može da učini za Krajinu. Sugerisali smo mu da grčki parlament pozove predsjednika RSK,
g-dina Milana Martića u službenu posjetu Grčkoj, što je ovaj prihvatio i rekao da će poziv
uslijediti. Što se tiče eventualne pomoći Grčke nismo mogli dati konkretan spisak potreba,
ali je dogovoreno da im se on dostavi.
U subotu 12. marta, general Trakijske IV armije priredio je u čast naše delegacije prijem
gdje se sabralo oko 400 zvanica političke, kulturne i ekonomske elite Trakije. Prilikom
pozdrava general je posebno pohvalno govorio o hrabroj borbi naših boraca, a suvenire koje
smo mu tad poklonili, obećao je čuvati u svojoj radnoj sobi, sa zadovoljstvom.
Osim zvaničnih susreta sa gradonačelnikom Filiposom Amiridisom, Prefektom
Zornadisom, potpredsjednikom parlamenta i komandantom odbrane Trakije, domaćini su
koristili svaki naš slobodan trenutak da vidimo što više kulturnih i duhovnih znamenitosti
Trakije i Ksantija. Obilazili smo crkve, manastire, antička nalazišta, prisustvovali brojnim
susretima sa grčkim građanima. Poseban doživljaj bio je svečani defile za vrijeme karnevala,
gdje su nas pozdravili građani duž cijele ulice kojom smo se kretali. Za nas je bio poseban
doživljaj podizanje naše zastave na glavnom trgu Ksantije, i pred zgradom pozorišta, što je
znak zvaničnog priznanja od strane Grčke.
Na kraju, zaista napornog programa uslijedila je zvanična večera gdje smo gradonačelniku
Ksantija predali brojne poklone – od propagandnog materijala i dokumenata o genocidu
do skulpture ptice pod nazivom “Stop ratu” koja je napravljena od djelova oružja, što je
posebno fasciniralo prisutne.
Na kraju je potpisan sporazum o naučnoj, političkoj, kulturnoj i ekonomskoj saradnji.
osim službenih razgovora održana je konferencija za štampu, a državna televizijska stanica
“Antena I” prenosila je čitav jedan dan posjete naše delegacije.
242

Priređivači nisu utvrdili ime.

205

Ono što je važno na kraju reći, jeste, da je osim naše delegacije u Ksanti pozvan ministar
kulture Republike Srpske, g-din Zukovi243 sa kojim je doputovao rektor Banjalučkog
univerziteta, g-din Mirjanić.244 Nas i g-dina Mirjanića primio je rektor univerziteta u
Ksantiju g-din Galusis, te je dogovorena pomoć i posjeta rektora univerziteta “Nikola Tesla”
univerzitetima Grčke. Iz Republike Srbije pozvan je ministar kulture g-din Đoko Stojčić
i ministar obrazovanja g-din Lazić. Iz Crne Gore pozvan je ministar kulture g-din Gojko
Čelebić, tako da je Ksanti četiri dana bio domaćin svim ministrima kulture i informisanja
srpskih zemalja.
MINISTAR
Milena Tanjga
Preslika, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A 132-101.

70

1994., ožujak 23.
Knin
Obavijest Ministarstva obrane RSK Izvršnom savjetu Općine Plaški o ustrojavanju sudova
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ODBRANE M.P.245
Telefon: 60-145, tel./faks 011-235-1179
Žiro-račun: 71100-637-399
SPP i FK KNIN
Broj: 03-1000-1
Knin, 23. 03. 1994. IZVRŠNI SAVET OPŠTINE PLAŠKI
Predmet:
Vlada RSK donela je Odluku br. 05-3-1714/93 od 14. 12. 1993. o prioritetnom formiranju
vojno-pravosudnih organa – Vojnih sudova i tužilaštva sa sedištima u Kninu, Glini i
Vukovaru a koju treba da realizuje ministarstvo odbrane u koordinaciji sa Ministarstvom za
pravosuđe i upravu.
Funkcije u Vojnopravosudnim organima mogu vršiti lica koja ispunjavaju uslove propisane
u Zakonu o vojnim sudovima, odnosno Zakonu o vojnom tužilaštvu, a između ostalog da
su završila pravni fakultet i položila pravosudni ispit i koja dadu suglasnost za obavljanje te
funkcije.
Prema navedenim zakonima sudije i tužioci su oficiri pravne službe što znači da bi kandidati
za vojnopravosudne funkcije osim navedenog trebala biti lica koja prihvataju da dobiju
status aktivnog oficira sa svim statusnim pitanjima izjednačenim u VJ.
243
244
245

Ljubomir.
Dragoljub.
Prijemni pečat: Pisarnica općine Plaški. Sekretarijat za opću upravu; primljeno 6. 4. 1994.; br. 141/1-94.

206

Ministarstvo odbrane nema podataka za većinu takvih lica državljana RSK, pa molimo
da nam te podatke za lica iz sastava vaše jedinice – ustanove, odnosno teritorije opštine,
dostavite što prije.
S obzirom na do sada iskrsle probleme kadrovske popune vojnopravosudnih organa popuna
istih bit će izvršena licima iz rezervnog sastava-mobilizacijom. Kako takav način popune ne
može biti trajno rešenje i kako bi se obezbedila kadrovska popuna tih organa po prestanku
ratnog stanja, potrebno je da dostavite podatke i za lica sa završenim pravnim fakultetom
koja nemaju položen pravosudni ispit a koja bi prihvatila status aktivnog oficira i funkciju
u vojnom pravosuđu za koja bi posredstvom Ministarstva za pravosuđe Republike Srpske
organizovali pripreme i polaganje tog ispita.
Za kandidate treba dostaviti sledeće podatke: prezime, očevo ime i ime, godinu i mesto
rođenja, porodične i stambene prilike, gde i kada je završio pravni fakultet, odnosno položio
pravosudni ispit, dosadašnje radno iskustvo, sadašnje zanimanje i mesto službovanja, da li
ima čin aktivnog, odnosno rezervnog oficira – podoficira, te da li je koje vreme i u kom
svojstvu bio angažovan u sastavu jedinica SVK.
Od kandidata po mogućnosti pribaviti potpisanu i overenu pismenu izjavu sledećeg
sadržaja: “Pristajem da budem primljen u aktivnu vojnu službu i postavljen na funkciju
sudije – tužioca u Vojnom sudu – tužilaštvu…….” /navesti sedište Knin, Glina, Vukovar/.
Kod dostavljanja podataka u obzir uzmite i lica koja trenutno nemaju prebivalište – boravište
na teritoriju RSK, a ispujavaju propisane kriterije za vršenje pravosudnih funkcija, a koja su
državljani RSK, RS ili SRJ.
VM/ŠR
M.P.246 POMOĆNIK MINISTRA ODBRANE
Počuča Milan, dipl. prav. [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., SO Plaški, kut. 2.

71

1994., ožujak 24.
Knin
Protokol suradnje potpisan između Republike Grčke i RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO INFORMISANJA
Knin, Kralja Petra I Oslobodioca 30
faks: 078/719-023
Broj: 04-14-38/94.
Knin, 24. 03. 1994.
GRČKA REPUBLIKA Ksanta, 12. marta 1994. g.
OPŠTINA KSANTI
246

Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo obrane II, Knin.

207

PROTOKOL SARADNJE
Danas 12. marta 1994. god. u subotu u 18.00 časova ministar informisanja Republike
Srpske Krajine gospođa Milena Tanjga, koja je posetila naš grad, a na poziv opštine Ksanta,247
sastala se sa gradonačelnikom gospodinom Filipom Amiridisom.
U svom razgovoru oni su se kosnuli nezaobilaznih istorijsko-religioznih i prijateljskih
veza između dva naroda, naglasili potrebu tešnje suradnje koja će praktično potvrditi tu
neophodnu vezu.
Posle razgovora zajednički su se saglasili u sledećem:
a) Potrebna je građanska saradnja-razmene poseta.
b) Pokrenuti ekonomsku saradnju RSK i Ksante.
c) Opština Ksante da pojača nastojanja da saradnju, unutar programa EEZ, između
opština Grčke i RSK.
d) Uspostaviti veze sa predstavnicima opštine Grčke i RSK radi razmene pogleda i
iskustava i potenciranja tema koje su od zajedničkog interesa kao npr.: Turizam (domaći
turizam (seoski), turizam istorijskog karaktera itd.)
e) Ministar informisanja RSK se saglasila da uzme učešće susretu predstavnika balkanskih
zemalja koji će se na predlog mjesnih vlasti, održati u Ksanti juna 1994. god.
Ovaj protokol su prihvatili i potpisali kako slijedi:
GRADONAČELNIK KSANTE MINISTAR INFORMISANJA RSK
Filip Amiridis Milena Tanjga
Preslika, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A/132-101.

72

1994., ožujak 25.
Novi Sad
Molba Milana Kneževića Općinskom javnom tužiteljstvu u Drnišu da spriječi kriminal u
selu Štikovo

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

– OPŠTINSKOM JAVNOM TUŽILAŠTVU –
DRNIŠ

Novi Sad, 25. 03. 1994. g.
M.P.248

Obraćam se Naslovu sa molbom da se preduzmu odgovarajuće i prema situaciji primerene
zakonske mere, u cilju sprečavanja ugrožavanja lične, građanske i imovinske sigurnosti, od
strane organizovane kriminalne grupe u selu Štikovu.
Ta grupa besposličara i siledžija, teroriše i fizički zlostavlja mirne građane, mahom starce,
manjinske (5%) Hrvatske, kao i Građane većinske (95%) Srpske nacionalnosti, koji bi
pokušali da im se suprostave, a sve u cilju iznuđivanja, krađe i otimanja imovine.
247
248

Xanthi.
Prijemni pečat: Okružno javno tužiteljstvo Knin, primljeno 12. 4. 1994.; org. jed. KTR, broj: 31/94.

208

Deluju otvoreno, tako da izgleda kao da im niko ništa ne može, ili da su u sprezi sa onima
koji treba da ih otkrivaju i privedu na odgovornost. Među meštanima je zavladao paničan
strah za ličnu i imovinsku sigurnost, a grupa zbog toga postaje još drskija, pa koriste
nametnutu “atmosferu straha” za pljačku i nasilje pod pretnjom i upotrebe raznovrsnog
vatrenog oružja.
Rođen sam u Štikovu pre 60 godina, odakle sam za vreme II svetskog rata (1942.) izbegao
kao dečak od 8 godina. Tada je narod u siromašnom Štikovu umirao od gladi, ali ovakvo
nasilje bilo je nezamislivo. Današnji nasilnici i lopovi, u odnosu na ono vreme, kradu i
pljačkaju ne birajući sredstva iz čistog besa. Zašto je tada bilo onako, a danas suprotno,
ovako, dobro je poznato svima u Štikovu, naročito starim?!
Te mlade delikvente, neke jedva da i poznajem, ali u selu su dobro svima po zlu poznati.
Svojim razbojničkim delovanjem stvorili su alarmantno stanje i nesigurnost, koje preti da
preraste u “hajdučiju” i strahovladu.
U zimu 1991/93 god. obijena je i opljačkana kuća, koju sam počeo da gradim za moj dugo
željeni “Povratak Zavičaju”, na lokaciji “Brijeg”. Vrednost pokradene opreme materijala i
alata je oko 8.000 DM. Ima indicija i osnovanih sumnji, da je to počinila ta ista grupa,
koja je tada počela da se organizuje i hara po Štikovu i ne samo po Štikovu. Moj konkretan
slučaj, navodim samo kao ilustraciju – primer, koji me jako žalost, kao i drugi bezbrojni
primeri takve i slične vrste.
Kao indicija, mogao bi da se obavi službeni razgovor sa Eraković Đurom, vlasnikom
prodavnice (zadruge), kod škole u Štikovu, sa pitanjem odakle mu cevi 11/2 (jedan i po col)
sa kojima je napravio ogradu oko kuće (kod škole), a napravio je posle pljačke moje kuće na
“Brijegu” odakle su ukradene, između ostalog i potpuno nove, baš takve, neupotrebljavane
crveno minizirane cevi ½ (jedan i po col), skelu 18 komana dužine po metra. Spisak ostale
pokradene opreme sa cevima, kao i 2 benzinska motora za betonsku mešalicu, od čega jedan
potpuno nov ne raspakovan “Tomos” i drugi polovan “DMB”, mogao bi dati moj sestrić
Ilija Graovac pok. Vase, koji je bio graditelj moje kuće na “Brijegu” i brinuo o tome.
Pritužbe na tako neodrživo stanje, iznela mi je grupa nezadovoljnih i ogorčenih građana iz
Štikova, a koji žive u Bat [..]249 Inđiji, Beogradu u nedavnoj poseti kod mene. Zabrinuti
su za sudbinu svojih starih roditelja i rodbine, koji žive na svojim […]250 ognjištima u
selu Štikovac, kao vredni i pošteni domaćini. To su Građani iz raznih Odbora za slanje
humanitarne pomoći Krajini, pa i Štikovu, te im takvo stanje još teže pada.
Prema njihovom saznanju, radi se o mladim ljudima, od 17 do 26 godina, besposličarima,
koje za sada niko ne sprečava u kriminalnom delovanju, do te mere da je zavladalo beznađe
i pitanje daljeg opstanka u inače tradicionalno mirnom, patrijahalnom selu Štikovu, a to su:
1. […],251 Ivana DAMIR – vođa grupe, sin bivšeg učitelja u Štikovu.
2. BURA, Milana GORAN – zv. “Gaćo”
3. DEBIĆ, Vase RAJKO
4. KNEŽEVIĆ, Bore JOVAN
5. KNEŽEVIĆ, Špire NIKOLA
6. KNEŽEVIĆ, Davida RADOVAN
7. GRAOVAC, Petra MILAN
8. ERAKOVIĆ, Đuro, zadrugar, otkupljivač ukradene robe
249
250
251

Nečitko u izvorniku.
Nečitko u izvorniku.
Nečitko u izvorniku.

209

Svi stalno nastanjeni u Štikovu i naoružani, automatima, pištoljima i bombama.
Zahvaljujem u ime Građana i lično ime, u nadi i našoj podršci, da će se zavesti red i
poštovanje Zakonske sigurnosti ovih Građana, kao i da će se zaustaviti eskalacija bezakonja
i da će se protiv vinovnika preduzeti zakonske mere.
S poštovanjem,
Milan S. Knežević, [v.r.]
21000 NOVI SAD
Fruškogorska 27
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., Okružni sud Knin, KTR, kut. 4.

73

1994., ožujak 26.
Knin
Odgovor Ministarstva obrane RSK na poslaničko pitanje Skupštini RSK u vezi nabave
goriva za izvršenje evakuacije
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ODBRANE
Broj: 01-1020-2/94
Knin, 26. 03. 1994. godine
SKUPŠTINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
– S E K R E T A R I J A T –
Predmet: Odgovor na poslaničko pitanje
Sa sjednice Skupštine Republike Srpske Krajine od 21. 03. 1994. godine, aktom br. 0234/94 od 24. 03. 1994. godine, ovom Ministarstvu je dostavljeno poslaničko pitanje
poslanika Branka Bibića: “Kada će biti obezbjeđeno gorivo za izvršenje evakuacije?”
Po osnovi postavljenog pitanja daje se sljedeći
o d g o v o r:
Opštinski štabovi civilne zaštite izradili su planove evakuacije stanovništva, te su iskazali
potrebe u pogonskom gorivu za njeno izvršenje. Ukupne potrebe u gorivu za izvršenje
evakuacije ovom Ministarstvu iskazao je Republički štab civilne zaštite, koji je u više
navrata tražio da se ovaj veoma značajan problem riješi. Međutim, zbog poznatih teškoća
oko obezbeđenja nafte i naftnih derivata, te povećanih potreba za obavljanje tekućih
funkcionalnih zadataka, ovo Ministarstvo nije bilo u mogućnosti obezbjediti ukupno
potrebne količine. Obezbjeđene količine se čuvaju i bit će, u datoj situaciji, dostavljene svim
Opštinskim štabovima civilne zaštite kojima bude naređeno izvršenje evakuacije. U takvoj
situaciji, pogonsko gorivo bi se dostavilo neposredno nakon donošenja odluke o evakuaciji
stanovništva sa određenog dijela teritorije.
U vezi s navedenim, ovo Ministarstvo će uložiti napore u iznalaženju rješenja da se obezbedi
gorivo za evakuaciju u ukupno potrebnoj količini, nakon čega će se izvršiti distribucija po
Opštinskim štabovima civilne zaštite, odnosno nosiocima izvršenja evakuacije.
210

SM/MB
M.P.252 M I N I S T A R
kontraadmiral
Dušan Rakić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 5., kut. 5.

74

1994., ožujak 28.
Knin
Obavijest Uprave javne bezbjednosti svim SUP-ovima u RSK o imenovanju Ilije Prijića
vršiteljem dužnosti ministra unutarnjih poslova RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-1-1374-1/94. šifrirano dh
Knin, 28. 03. 1994. godine
SUP-a u RSK – svima –
Dana 28. 03. 1994. godine, na osnovu saglasnosti Vlade i Vrhovnog savjeta odbrane, za
vršioca dužnosti Ministra unutrašnjih poslova RSK, imenovan je mr. Ilija Prijić, dosadašnji
Sekretar Sekretarijata za unutrašnje poslove Knin.
Svi pomoćnici, Sekretari i ostali rukovodioci na terenu, dužni su se upoznati sa navedenim
kadrovskim postavljanjem.
N A Č E L N I K
M.P.253 Pavković Nebojša, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 7.

75

1994., ožujak 29.
Knin
Dnevni red 1. redovnog zasjedanja Skupštine RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA
Knin, 29. 03. 1994. godine
252

Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo obrane III, Knin.
Prijemni pečat: primljeno 28. 3. 1994. u 14,45; poslano 29. 3. 1994. u 9,13; broj: 694.

253 �

211

Na osnovu člana 72. i 73. Ustava RSK zakazujem nastavak I. redovnog zasjedanja
Skupštine RSK i predlažem sljedeći
D N E V N I R E D:
1. Usvajanje zapisnika sa prošle sjednice.
2. Predlog za izbor Vlade RSK.
3. Izvještaj o političko bezbedonosnoj situaciji.
4. Izvještaj o rezultatima pregovora RSK i RH održanim 22. 03. i 29. 03. 1994. godine
u Zagrebu.
5. Razmatranje uredbi sa zakonskom snagom iz oblasti pravosuđa i uprave.
6. Informacija Ministarstva pravosuđa i uprave o imenovanim funkcionerima i donijetim
aktima na osnovu uredbi sa zakonskom snagom iz oblasti pravosuđa i uprave.
6a. Predlog Ministarstva pravosuđa i uprave za verifikaciju izabranih funkcionera, i
potvrdu donijetih akata na osnovu navedenih uredbi.
7. Izvještaj Ministarstva unutrašnjih poslova o svom radu.
8. Predlog zakona o izmjeni zakona o državnim praznicima.
9. Amandman Vlade RSK na Ustav RSK i Zakon o vojsci RSK.
Nastavak zasjedanja održaće se 08. i 09. 04. 1994. godine u Kninu u Domu milicije sa
početkom u 10 časova.
M.P.254 PREDSJEDNIK SKUPŠTINE
Branko Vojnica, s.r.
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 5.

1994., ožujak 30.
Knin
Zapisnik sa 79. sjednice Vlade RSK

76

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
ZAPISNIK
sa 79. sjednice Vlade RSK održane dana
30. 03. 1994. godine.
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Budić Ljubiša, Crnogorac Miomir, Dragica Bakić.
Sjednica je počela s radom u 9.15 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Đorđe Bjegović.
254

Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.

212

Za sjednicu je predložen slijedeći
D N E V N I R E D:
1. Ministarstvo trgovine i turizma;
1.1. Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za trgovinu i
turizam,
1.2. Uredba o ukidanju Uredbe o trgovini u vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti,
1.3. Zaključak u vezi Uredbe o zabrani prodaje određenih proizvoda Republike Srbije,
1.4. Donošenje Odluke o osnivanju turističkog koncerna,
1.5. Donošenje Odluke o dopuni Odluke br. 05-5-112/93. od 07. 05. 1993. godine,
1.6. Izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,
1.7. Uredba sa zakonskom snagom o dopuni carinskog zakona,
1.8. Donošenje Odluke o uvođenju informacijskog sistema u Upravi carina RSK,
1.9. Donošenje Rješenja o postavljenju pomoćnika ministra.
2. Ministarstvo odbrane;
2.1. Donošenje Odluke o odobrenju mirnodopske formacije,
3. Ministarstvo za urbanizam;
3.1. Donošenje Rješenja o izmjeni Rješenja br. 05-4-18/94. o imenovanju Savjeta
Prostornog plana RSK,
4. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju;
4.1. Prijedlog radne grupe za oživljavanje industrijske proizvodnje,
5. Ministarstvo sporta;
5.1. Zahtjev za odobrenje D-2 za potrebe učešća fudbalske reprezentacije RSK na turniru
u Prnjavoru.
i izmjenjen i nadopunjen sa:
0. Izvještaj delegacije u vezi sporazuma potpisanog u Zagrebu,
3.2. Donošenje Rješenja o postavljenju pomoćnika ministra
3.3. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta,
4.2. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora
DP “Simo Dimić” Plaški,
4.3. Rješenje o razrješenju pomoćnika ministra,
4.4. Informacija u vezi zahtjeva DP “Borovo”,
4.5. Problem štampanja “Službenog glasnika RSK” u DP “Mladost” Knin
6. Ministarstvo zdravlja:
6.1. Informacija o aktivnostima u Ministarstvu zdravlja,
7. Ministarstvo pravosuđa i uprave,
7.1. Donošenje Odluke o izboru sudija porotnika Okružnog suda Glina,
7.2. Donošenje Rješenja o izboru sudije Opštinskog suda za prekršaj Vukovar,
8. Izvještaj delegacije o posjeti Grčkoj,
9. Ministarstvo energetike i rudarstva;
9.1. Informacija o stanju u “NIK”-u,
9.2. Preispitivanje Odluke o kupovini vozila za MUP,
9.3. Donošenje Odluke u vezi plaćanja 30 tona nafte za potrebe škole,
10. Donošenje Odluke o odobrenju deviznih sredstava za službeni put u Moskvu.
Nakon ovih izmjena i dopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.
213

Ad-0
Na početku sjednice ministri Jarčević255 i Rakić256 podnijeli su izvještaj o političkim i
vojnim rezultatima pregovora u Ruskoj ambasadi u Zagrebu.
Oni su ukratko izložili glavne odredbe potpisanog sporazuma i odgovarali na pitanja
prisutnih planova Vlade. Naglašeno je da je ovo prvi korak i da će se pregovori nastaviti
u vezi rješenja ekonomskih pitanja prilikom kojih će se morati razriješiti korištenje brane
Peruča, Masleničkog mosta i Aerodroma Zemunik.
Na kraju rasprave donesen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se izvještaj delegacije o pregovorima i daje puna podrška potpisanom sporazumu.
Ad-2
Na prijedlog ministra Rakića usvojeno je da se prije tačke 1. odradi točka 2. današnjeg
dnevnog reda, te je nakon obrazloženja mirnodopske formacije od strane ministra Rakića
donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na predloženu formaciju Ministarstva odbrane (prilog broj 1)
i
ODLUKA
o odobrenju mirnodopske formacije Ministarstva odbrane (prilog broj 2)
Ad-1
1.1. Nakon što je ministar Lazić257 obrazložio Pravilnik o ratnoj organizaciji i
sistematizaciji poslova u Ministarstvu trgovine i turizma usvojeni su u paketu svi pristigli
pravilnici ministarstva i vladinih institucija i to kako slijedi:
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za trgovinu i turizam (prilog
broj 3)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za rad, boračka i socijalna
pitanja (prilog broj 4)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu prosvjete (prilog broj 5)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu energetike i rudarstva (pr. br. 6)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu pravosuđa i uprave (prilog broj 7)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu inostranih poslova (prilog broj 8)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za zdravlje (prilog broj 9).
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu finansija (prilog broj 10)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu informisanja (prilog broj 11)
Slobodan.
Milan.
257 �
Đorđe.
255 �
256 �

214

PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu za saobraćaj i veze (prilog broj
12)
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu
za urbanizam, stambeno komunalne poslove i građevinarstvo (prilog broj 13)
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u
Urbanističkom zavodu RSK (prilog broj 14)
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Republičkoj
geodetskoj upravi (prilog broj 15)
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u
Republičkom zavodu za statistiku i informatiku (prilog broj 16)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Sekretarijatu Vlade (prilog broj 17)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Republičkoj direkciji za robne reserve (prilog
broj 18)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova inspektorata rada, kao organizacione jedinice
resora za rad u Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja (prilog broj 19)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova Centra za socijalni rad kao organizacione
jedinice resora za socijalna pitanja u Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja (prilog
br. 20)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Srpskom narodnom pozorištu RSK Knin (pr.
broj 21)
PRAVILNIK
o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u Republičkom hidrometeorološkom zavodu
(pr. br. 22)
1.2. Donesena je
UREDBA
o ukidanju Uredbe o trgovini u vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti (prilog broj 23)
1.3. Donesen je
ZAKLJUČAK
u vezi Uredbe o zabrani prodaje određenih proizvoda Republike Srbije (prilog br. 24)
1.4. U vezi odluke o osnivanju turističkog koncerna donesen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Nacrt Odluke prosljediti upravnim odborima radi zauzimanja stava, s tim da se ovo
prihvata kao inicijativa, a konačnu odluku će donijeti nova Vlada.
1.5. U vezi dopune Odluke br. 05-5-112/93. od 07. 05. 1993. godine donesen je
215

ZAKLJUČAK
Usuglasiti sa direktorom carina gosp. Vinčićem258 i naredbom predsjednika Martića.259
interresorski razmotriti Ministarstvo finansija i carine.
1.6. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj
organizaciji I sistematizaciji radnih mjesta (prilog broj 25)
1.7. Vezano za Uredbu sa zakonskom snagom o dopuni Carinskog zakona donesen je
ZAKLJUČAK
Dostaviti na mišljenje carini SRJ, a potom dostaviti na potpis.
1.8. Donesena je
ODLUKA
o uvođenju informacijskog sistema u Upravi carina RSK (prilog broj 26)
1.9. Doneseno je
RJEŠENJE
o postavljenju pomoćnika ministra (prilog broj 27)
3.1. Doneseno je

Ad-3

RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja br. 05-4-18/94. o imenovanju Savjeta prostornog plana RSK (prilog broj
28)
3.2. Doneseno je
RJEŠENJE ODLUKA
o imenovanju pomoćnika ministra za stambeno-komunalne poslove (prilog broj 29)
3.3. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta (prilog broj 30)
4.1. Prihvaćen je

Ad-4

PRIJEDLOG
radne grupe za oživljavanje industrijske proizvodnje (prilog broj 31)
i donesen
ZAKLJUČAK
Radnu grupu za spoljnu trgovinu sačinjavaju: Milovanović,260 Krga261 i Todić262 s tim da
i ministarstvo trgovine treba dati svoj prijedlog.
Prehrambena industrija također nije obuhvaćena u prilogu broj 31, to je u nadležnosti
Ministarstva poljoprivrede.
Zadužuju se resorna ministarstva da do slijedeće sedmice dostave timove za ostale resurse
(saobraćaj i veze, školstvo, zdravstvo itd.)
4.2. Doneseno je
Svetozar.
Milan.
Mirjana.
Priređivači nisu utvrdili ime.
Priređivači nisu utvrdili ime.

258 �
259 �
260
261
262

216

RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora DP “Simo
Dimić” Plaški (pr. br. 32)
4.3. Doneseno je
RJEŠENJE
o razrješenju pomoćnika ministra (Plavljanić Dušan) (prilog broj 33)
4.4. Ministar Arbutina263 upoznao je članove Vlade sa informacijom kombinata “Borovo”
o nemogućnosti direktnog plasmana robe u Jugoslaviji i prijedlogom da se vezano za to
osnuje preduzeće “Borovo – Beograd” sa sjedištem u Beogradu.
Potom je donesen
ZAKLJUČAK
Obaviti kontakt sa carinama Jugoslavije i Ministarstvom trgovine Srbije radi iznalaženja
rješenja u ovom slučaju.
4.5. Ministar Arbutina upoznao je članove Vlade sa problemima s kojima se susreće DP
“Mladost” iz Knina vezano za štampanje “Službenog glasnika RSK”. navedeno preduzeće
traži finansiranje određene opreme kako bi se udovoljilo zahtjevima za brže štampanje
i distribuciju “Službenog glasnika” u koju svrhu im treba 78.000 novih dinara, a oni bi
isfinansirali 15.000 novih dinara.
Potom je donesen

ZAKLJUČAK
Uputiti zahtjev JP “NIK” i još nekim državnim preduzećima s molbom da se pomogne
finansiranje opreme za JP “Mladost”.
Ad-5
Ministar Knežević264 je obrazložio zahtjev za dodjelu 380 litara D-2 za potrebe učešća
omladinske i olimpijske reprezentacije RSK na turniru u Republici Srpskoj (prilog broj 34).
Potom je donesena
ODLUKA
o odobrenju goriva (prilog broj 35)
Ad-6
6.1. Ministar Kostić265 je govorio o problemima sa kojima se susreće zdravstvo usljed
nedostatka finansijskih sredstava i založio se za uvođenje participacije kao jedinog rješenja
za prevazilaženje nastalog stanja.
Nakon njegovog izlaganja i kratke diskusije donesen je
ZAKLJUČAK
Prima se na znanje informacija i podržavaju mjere ministarstva zdravlja, s tim da će
konačnu odluku donijeti nova Vlada.
7.1. Donesena je

Ad-7

ODLUKA
o izboru sudija porotnika Okružnog suda Glina (prilog broj 36)
7.2. Doneseno je
Nebojša.
Milan.
265 �
Spiro.
263

264 �

217

RJEŠENJE
o izboru sudije Opštinskog suda za prekršaje Vukovar (Marko Rogulja) (prilog broj 38) I
(Petrović Milovan – prilog broj 37)
Ad-8
Izvještaj za Vladu (prilog broj 39) o boravku naše delegacije u Grčkoj podnijela je Milena
Tanjga. Potom je otvorena rasprava u kojoj je osim posjete Grčkoj od strane ministra
Kužeta266 i Arbutine potencirana i finansijska pomoć DIC-u “Veritas”.
Po završetku rasprave donesen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se izvještaj iz Grčke, a što se tiče pomoći DIC-u “Veritas” neka prijedlog dostavi
Upravni odbor “Veritasa”.
Ad-9
9.1. Ministar Krička267 je upoznao članove Vlade sa naredbom predsjednika Martića
o stavljanju van snage Naredbe bivšeg predsjednika Hadžića268 o imenovanju Gojka
Kovačevića za generalnog direktora NIK-a. U toj naredbi između ostalog je i postavljen
nalog Vladi da imenuje novog direktora NIK-a.
Potom je otvorena rasprava u kojoj je učestvovala većina ministara, a po završetku
rasprave donesena je
ODLUKA
o postavljenu predsjednika Upravnog odbora “NIK”-a za vršioca dužnosti direktora (prilog
broj 40).
9.2. U vezi Odluke o kupovini vozila za potrebe MUP-a donesene na prošloj sjednici
Vlade zbog uočenih grešaka u tekstu odluke donesena je nova
ODLUKA
o kupovini vozila (prilog broj 41)
9.3. Vezano za račun “NIK”-a u iznosu od 27.000 novih dinara za 30 tona nafte za škole
donesen je
ZAKLJUČAK
o plaćanju sa budžetske pozicije prosvjete (prilog broj 42)
Potom je na zahtjev ministra Kneževića da se iz 2.000.000 novih dinara dodjeljenih
prosvjeti odobri 1.000 novih dinara za knjigu koju je izdala škola u Pakracu donesen
ZAKLJUČAK
U konkretnom slučaju nije potrebna Odluka vlade već to može rješiti Ministarstvo
prosvjete.
Također je pod ovom tačkom donesena i
ODLUKA
o odobrenju nabavke osnovnih sredstava (pr. br. 43) uz napomenu da će se isplata izvršiti
kad se ostvare prihodi za ministarstvo prosvjete.
Donesena je

Ad-10

ODLUKA
o odobrenju deviznih sredstava za službeni put u Moskvu (prilog broj 44)
Radomir.
Milivoj.
268 �
Goran.
266 �
267 �

218

S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 14.30 časova.
U poslijepodnevnim časovima održana je sjednica Vlade s mandatarom za sastav nove
Vlade g-dinom Borislavom Mikelićem.
Sjednica je počela u 15.30 časova.
Predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.
Za sjednicu je predložen slijedeći
1. Državni projekt Vlade RSK
2. Pripreme za Skupštinu.

D n e v n i r e d:

Ad-1
Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Bjegovića o državnim projektima iz oblasti
energetike i rudarstva govorio je ministar Milivoj Krička. Mi smo u odgovarajućem
nedostatku električne energije jer istočni dio RSK nema vlastite izvore pa uvozi iz Srbije.
Glavni zadaci su kvalitetnije napajanje Baranje kojoj treba 110 kilovoltni vod, a ima 35
kilovoltni, nije rješeno područje Korduna i radimo dalekovod Pltivice-Slunj za što nam
treba 1,5 miliona dinara za završetak radova, zatim vod između Slunja i Plaškog da bi se
riješio Plaški, te u Dalmaciji problem Obrovca. Potrebno je također sufinansirati i izraditi
dalekovod od Ugljevika do Lončara za povezivanje sa Srbijom.
Za sada preko ljeta možemo dobivati 80 megavata struje dnevno što je ¼ naših potreba.
Što se tiče “NIK”-a situacija je dosta teška jer do početka godine nismo imali gotovo nikakve
kontrole nad njim. U NIK-u se dnevno proizvodi 330 tona goriva, a planiramo do kraja
godine s nekim investicionim ulaganjima u proizvodnju povećati dnevnu proizvodnju na
450 tona. Ugalj eksploatišemo u Modrinom selu i Siveriću ali je eksploatacija vrlo mala
zbog velikih teškoća transporta.
Potom je o PTT sistemu govorio Boško Vitas, pomoćnik ministra. Čitav PTT saobraćaj
bio je naslovljen na glavne centrale koje su izvan Krajine i bio je veliki posao to prebaciti na
istok. Ostao je državni projekat (prenosni putevi i glavne centrale Knin, Vojnić, Korenica,
Petrinja) koje se naslanjaju na tranzitnu centralu u Banja Luci. Za opremu treba 300400.000 DM. U Petrinji treba proširenje, a ostale tri treba nanovo napraviti. Zato treba
1,5 miliona dinara. Treba razmišljati i o kadrovima jer tu smo deficitarni što se tiče PTT-a.
Jednom rječju, što se troškova tiče, za najosnovniji dio posla treba nam 2,5 miliona dinara.
Borislav Mikelić – od direktora PTT Srbije dobio sam informaciju da će oni uložiti
u naše područje 10 miliona američkih dolara, oni dolaze na Plitvice za 10-15 dana radi
uvezivanja u jedinstveni PTT sistem Jugoslavije.
Zatim je dijelu poljoprivrede govorio ministar Brnović. Osnovna aktivnost je bila u
zaustavljanju pada proizvodnje, a sa druge strane aktivnosti za budućnost (Ravni kotari,
Gavrilović, Šećerana Beli Manastir, te govedarstvo (proizvodnja mlijeka i mesa)). Zahtjevi
poljoprivrede su 46 miliona dinara, ali će se napraviti veliki posao ako osiguramo pola od
ove sume.
Nikola Milanović – ciljali smo 40 tona đubriva za poljoprivredu, a do sada je nabavljeno
10 tona. Vlada je donijela odluku da se mazut stavi u funkciju nabavke đubriva i uložili smo
10.000 tona mazuta.
Milivoj Krička – potpisan je ugovor za uvoz 5.000 tona nafte. Sredstva su deponovana u
banci i po zadnjim informacijama iz NIK-a količine su na pripremi i utovaru.
Đorđe Bjegović – ako sutra ne dobijemo informaciju pod hitno treba ići u “NIS” u
Beograd i tražiti interventno bar 1.000 tona nafte.
219

Vojin Peurača – na zadnjoj Skupštini je usvojen budžet za cijelu godinu koji je rađen
po potrebama korisnika. Država je “teška” 453 miliona dinara, a planirano je 332 miliona
vlastitih prihoda da bi deficit bio 120 miliona. Po sadašnjim pokazateljima mjesečno imamo
vlastitih prihoda 1,5 miliona što je daleko ispod planiranog.
Đorđe Bjegović – u državne projekte iz budžeta ne možemo računati ni na jedan dinar.
Ministar Arbutina je potom govorio o ostala 3 državna projekta. Na početku izlaganja
ministar je sugerisao da se uradi slijedeće: izmjena Ustava RSK, donošenje Zakona o
teritorijalnog organizaciji, vraćanje finansijskih tokova u tokove platnog prometa jer bez
toga nema budžeta i kontrolu protoka roba (carine i kontrola unutar RSK). To su četiri
ključne aktivnosti koje mora izdefinisati nova Vlada. Peto se odnosi na Dekret o radu jer mi
imamo kadrove ali ne žele raditi. Što se tiče industrijske proizvodnje Ministarstvo industrije
je nadležno za sve grane industrije osim građevinske i prehrambene industrije, što je jedan
od problema u finansiranju ovog ministarstva. Tek u 9/93. uspjeli smo jedan dio sredstava
(2,5 mil. DM) plasirati u industrijsku proizvodnju preko odluke Vlade, a planirano je bilo u
zadnjem kvartalu 1993. ulagati 10 mil. DM mjesečno. U narednih 3-6 mjeseci možemo biti
zadovoljni ako se postojeći nivo proizvodnje ne smanji. Što se državnog projekta (trgovine
stočne grane “Gavrilović”, Pamučna prediona “Glina” i Ravni kotari, njih bi finansirala
“Beobanka” i “Mješovita Krajinska banka” Mirkovci.
Nakon ministra Arbutine o problemima zdravstva i školstva kratko su izlagali ministri
Kostić i Knežević.
Đorđe Bjegović, predsjednik Vlade je potom zaključio raspravu na ovu tačku dnevnog
reda konstatacijom da osim ovih državnih projekata ova Vlada nema operativnih mogućnosti
više ništa da radi.
Borislav Mikelić je potom konstatirao da sve što je u kontinuitetu dobro treba dograđivati.
Jedan dio ljudi će raditi i u novoj Vladi, a i nemoguće je izvršiti primopredaju za jedan dan.
Zbog toga će stara i nova Vlada jedno vrijeme morati raditi zajedno.
Ad-2
Nakon što je sekretar Štrbac pročitao dnevni red Skupštine zakazane za 08. i 09. 04.
1994. na molbu mandatara Borislava Mikelića Vlada je preuzela obavezu da utvrdi prijedlog
Zakona o izmjenama i dopunama zakona o ministarstvima koji će uz već utvrđen prijedlog
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi biti na dnevnom redu Skupštine kao i
izbor nove Vlade.
Na kraju sjednice predsjednik Bjegović upoznao je članove Vlade da će se sutra održati
sastanak sa Fikretom Abdićem, te je shodno tome donesen
ZAKLJUČAK
Za razgovore i sklapanje poslova sa AP Zapadna Bosna ovlašćuje se preduzeće “Knineh”.
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 19.00 časova.269
Predsjednik Vlade
Đorđe Bjegović
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 11.
269

Priređivači su izostavili Pregled prisutnih na sjednici Vlade RSK s njihovim vlastoručnim potpisima.

220

77

1994., ožujak 30.
Glina
Brzojav SUP-a Glina MUP-u Knin o kontroli gotovinskog plaćanja novim dinarom kao
valutom
RSK–MUP
SUP–GLINA
BROJ: 004-08/3-26/134-94.
GLINA, 30. 03. 1994. GODINE.
MUP–KNIN
VEZA VAŠA DEPEŠA BROJ: 08/3-1-1283-1/94. OD 22-03-1994. GODINE
OBAVJEŠTAVAMO VAS SLEDEĆE:
DANA, 28. 03. 1994. GODINE SA POČETKOM U 08.00 ČASOVA NA
PODRUČJU SUP-A GLINA PODUZETA JE AKCIJA KONTROLE GOTOVINSKOG
PLAĆANJA NOVIM DINAROM U PRIVATNIM I DRUŠTVENIM (DRŽAVNIM)
PODUZEĆIMA.
KONTROLOM JE BILO OBUHVAĆENO UKUPNO 169 OBJEKATA,
DRUŠTVENIH JE 68 A 101 SU PRIVATNA PODUZEĆA, SAMOSTALNE
TRGOVAČKE RADNJE, UGOSTITELJSKI I DRUGI REGISTRIRANI OBJEKTI,
U SVIM OBJEKTIMA JE UTVRĐENO DA JE U UPOTREBI NOVI DINAR I TO
U MANJIM KOLIČINAMA, A PRETEŽNO SE KORISTI DEVIZNO SREDSTVO
PLAĆANJA (DM), KONTROLOM DEVIZNE BLAGAJNE U DRUŠTVENIM
(DRŽAVNIM) PREDUZEĆIMA ZAPISNIČKI JE KONSTATIRANA KOLIČINA
DEVIZA U ISTOJ, ODGOVORNO LICE UPOZORENO DA DO 01.04.1994.
DEVIZNA SREDSTVA PREDAJU NA DEVIZNI RAČUN TE SE IZVRŠI ZAMJENA
ZA NOVI DINAR. ISTO TAKO ZAPAŽENO JE DA U POJEDINIM BANKAMA
NIJE BILO NOVIH DINARA U DOVOLJNIM KOLIČINAMA TE DA POJEDINE
SLUŽBE SU NEADEKVATNO ORGANIZOVANE.
U TOKU PRIPREME AKCIJE KONTROLE GOTOVINSKOG PLAĆANJA DOŠLI
SMO DO SAZNANJA DA SU FINANCIJSKA POLICIJA I TRŽNA INSPEKCIJA
IMALI SASTANAK U VEZI PROMJENA PROPISA I UVOĐENJA NOVOG DINARA
KAO OSNOVNOG SREDSTVA PLAĆANJA TE DA IM JE NA TOM SASTANKU
SUGERISANO DA SE DOSLEDNOM PRIMJENOM PROPISA ZAPOČNU 01.04.94.
GOD. S TIM U VEZI DANA 29. 03. 1994. GODINE JE ODRŽAN SASTANAK SA
PREDSTAVNICIMA PRAVNIH I FIZIČKIH LICA REGISTRIRANIH U GLINI
SA CILJEM UPOZNAVANJA SA PROMJENAMA PROPISA, KOJEM SASTANKU
SU PORED PREDSTAVNIKA FINANCIJSKE POLICIJE, TRŽIŠNE INSPEKCIJE
PRISUSTVOVALI I PREDSTAVNICI I SUP-A GLINA, SDK TE DEVIZNOG
INSPEKTORA.
PREDNJE VAM DOSTAVLJMO NA ZNANJE.
221

SEKRETAR
NIKOLA BJELAC M.P.270
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 7.

78

1994., ožujak
Petrinja
Procjena sigurnosnog stanja od strane Ministarstva obrane RSK na području uprave
“Banija”
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ODBRANE
Uprava “Banija” Petrinja
BROJ: SP-05-27/1
Petrinja, mart 1994.
PROCENA BEZBEDNOSTI STANJA NA PODRUČJU
MO UPRAVE “BANIJA”
Područje Banije čine opštine Gina, Petrinja, Dvor, Kostajnica i Sisak-Caprag. Na ovom
području živi oko 70.924 stanovnika. U vojnoj evidenciji na području Banije evidentirano
je oko 15.076 v/o što čini 21,25% od ukupnog broja stanovnika.
Na području Banije formacijski je organiziran i djeluje 39. korpus SVK sa svojim nižim
jedinicama.
Uprava “Banija” preko svojih Odelenja odbrane u Glini, Petrinji, Dvoru, Kostajnici i SisakCapragu popunjava jedinice 39. korpusa SVK i to: 24., 26., 31., 33. pbr. Samostalni odred
Gradusa i 87. pob Čerkezovac. Prema raspoloživim podacima u jedinicama 39. korpusa
SVK angažirano je 11.050 v/o. Na ovom prostoru u zoni odgovornosti 39. korpusa SVK
vodio se građanski – nacionalni rat za oslobođenje srpskih prostora od ustaške vlasti
Republike Hrvatske. Na osnovu ovoga može se zaključiti da je u redovima 39. korpusa SVK
najviše v/o srpske nacionalnosti.
Na osnovu podataka kojima raspolažemo vidljivo je da imamo v/o nesrpske nacionalnosti
koji su angažirani u SVK, na radnoj obavezi ili civilnoj zaštiti.
Tabelarni prikaz angažiranih v/o nesrpske nacionalnosti po opštinama – Prilog br.1.
Iz tabele vidljivo je da su 496 v/o nesrpske nacionalnosti angažirano u jedinicama SVK, na
radnoj obavezi i CZ.
U jedinicama 39. korpusa SVK nalazi se 383 v/o nesrpske nacionalnosti, 72 v/o nesrpske
nacionalnosti angažirano je u privrednim organizacijama po osnovu radne obaveze, a 41 v/o
nesrpske nacionalnosti angažirano je u CZ i odbrani.
270

Prijemni pečat: primljeno 30. 3. 1994. u 15,40.

222

U jedinicama SVK 39. korpusa angažirano je 137 Hrvata i 19 Muslimana a upravo jedinice
39. korpusa u svojoj odgovornosti vodile su borbe protiv jedinica hrvatske i muslimanske
vojske.
U jedinicama 39. korpusa SVK angažirano je 10 Hrvata oficira i 7 podoficira hrvatske
nacionalnosti.
Najveći broj v/o hrvatske i muslimanske nacionalnosti angažiran je u 24. pbr SVK – 51, 26.
pbr SVK – 39, 31. pbr SVK – 34, 33. pbr SVK – 24 i Samostalni odred Gradusa 8.
V/o koji su se izjasnili kao Jugoslaveni najviše ih je angažirano u Petrinji 165, zatim Glini
49 i Gradusi 5.
Po osnovu radne obaveze i CZ angažirano je 86 Hrvata i 2 muslimana koji su v/o na
području Banije.
Najviši v/o hrvatske nacionalnosti angažiranih po osnovu radne obaveze je u Kostajnici
– 19, Glini – 16, Petrinji – 11, a po osnovu CZ i odbrane angažirano je 39 v/o hrvatske
nacionalnosti.
Sa područja Banije prema raspoloživim podacima i informacijama iz Odelenja odbrane 441
v/o nalazi se u drugim srpskim zemljama što znači van teritorije RSK. Isto tako 464 v/o
nalazi se u inozemstvu što znači van granica bivše Jugoslavije.
Ovi podaci su trenutni i promjenjivi a podatke za opštinu Petrinja o v/o koji su u inozemstvu
ili van RSK teže je utvrditi iz razloga što je sva evidencija i kartoteka iz bivšeg OSNO
Petrinja odnešena od strane ustaške vlasti Republike Hrvatske.
Također raspolažemo sa podatkom da na našem području Banije ima registriranih 424
privatnih preduzeća, trgovačkih, ugostiteljskih i ostalih radnji čiji su vlasnici u većini v/o.
Proglašenjem ratnog stanja u RSK od 22. 01. 1993. godine i opšte mobilizacije pristupilo se
mobilizaciji v/o i MTS za potrebe RJ na čitavom području MO Uprava “Banija”.
Odaziv v/o nakon uručivanja mob. poziva u svoje RJ bio je zadovoljavajući, tako da se
procenat odaziva kretao od 81,6% do 117% po nižim RJ.
Na osnovu informacija o neodazivu v/o iz jedinica i Odelenja odbrane a na osnovu
proglašenja ratnog stanja i javnog poziva na opštu mobilizaciju, a u skladu sa naređenjem
MO Knin preko k-de Korpusa i nižih jedinica pristupilo se nasilnom privođenju tamo gdje
je to bilo potrebno.
U periodu iza 22. 01. 1993. godine na našem području Banije nastale su da djeluju dvije
grupe v/o (paravojne formacije). Specijalna jedinica “Šilt” u Glini i grupa “Stiv” u Petrinji,
dok u ostalim opštinama u našoj zoni odgovornosti nismo imali tako sličnih primjera.
Najviše problema bilo je sa grupom “Šilt” koja se nije htjela staviti pod komandu 24. pbr.
U početku opšte mobilizacije od k-danta 24. pbr Glina usmeno je rečeno da se Specijalnoj
jedinici “Šilt” ne uručuju pozivi za mobilizaciju. Nakon nekoliko dana tačnije 06. 02.
1993. godine stigao je usmeni zahtjev za mobilizaciju grupe “Šilt”. Nakon zaprimanja
pismenog zahtjeva od 07. 02. 1993. za mobilizaciju od mob. organa 24. pbr sa imenima i
prezimenima. Odelenje je uzimalo podatke iz svoje evidencije i u dogovoru sa k-dantom 07.
02. 1993. godine otpočelo se pozivanjem v/o grupe “Šilt”.
Na spisku se nalazilo 45 v/o nakon sravnjenja evidencije i pisanja poziva ustanovljeno je
da su 2 regrutni obaveznici (Korica Steve Goran, rodj. 1974. i Vujaklija Branka Boro, rođ.
1974), da se 6 v/o ne vode u evidenciji Odelenja odbrane Glina (Beronja Đuro, Tintor
Pero, Tepšić Simo, Vuković Milan, Martinović Stojan i Vajagić Marko), tako da je upućeno
37 poziva a raspored prema VES-u vršio je mob. organ 24. pbr, a Odelenje odbrane je
obavešteno o rasporedu po nižim RJ u sastavu 24. pbr – Prilog br. 2.
223

S obzirom da su vođena borbena dejstva na Severno-dalmatinskom ratištu nesmanjenom
žestinom toku II i III mj. 1993. godine odlazak jedinica sa Banije u Benkovac na ispomoć, a
istovremeno pojačano obezbeđenje granice koju brani 39. korpus SVK uslijedio je telegram
39. korpusa SVK 24. pbr. da se u potpunosti mobiliše Grupa “Šilt” i rasporedi po VES-ima.
MO Uprava “Banija” je uputila naređenje Odelenju odbrane Glina od 18. 03. 1993. godine
broj SP-351-21/2-93. o ponovnom upućivanju poziva v/o grupe “Šilt” zbog usložavanja
situacije u zoni odgovornosti 24. pbr., a isto tako na osnovu primjedbi i pritužbi boraca
kao i građana da na našem području ima nemobilisanih v/o (privatnika, imućnijih građana,
mlađih ljudi i ostalih). Odelenje odbrane Glina na osnovu naređenja Uprave “Banija”
uputila je 28 poziva 19/20. 03. 1993. godine od kojih je uručeno 25, a 3 v/o su se nalazila
u RJ.
Na području Opštine Petrinja Grupa “Stiv” isto tako u samom početku mobilizacije djeluje
samostalno da bi kasnije bila podjeljena u 4 podgrupe i po jedna pridodata svakom bataljonu
31. pbr kao izviđačka grupa (k-diri grupa Bunčić Stevo “Stiv”, Sanader,271 Krajčinović272).
Iz ove grupe pojedinci su se borili nedozvoljenim radnjama pa su došli pod udar zakona i
protiv njih su pokrenute određene istražne radnje da bi se mogle odrediti sankcije.
U periodu ljetnih mjeseci dio v/o na našem području demobilisan je po dogovoru sa k-dama
brigade i upućen na radnu obavezu do otpočinjanja borbenih dejstava, a dio je napustio
jedinice po raznim osnovama (privatni zahtjevi, samovoljno napuštenje i ostalo).
Povodom ponovne agresije Republike Hrvatske na dijelu Like 09. 09. 1993. godine
ponovno se vrši mobilizacija v/o svih koji su napustili svoje RJ po bilo kom osnovu osim
onih koji su imali utvrđen RR po osnovu radne obaveze.
Naročitu pažnju mobilisanja v/o trebalo je posvetiti mobilizaciji vlasnika privatnih
preduzeća, radnji, pripadnika paravojnih formacija kao i imućnijih i uglednijih ljudi koji bi
svojim ponašanjem i djelovanjem mogli negativno utjecati na moral i raspoloženje boraca
na prvim borbenim linijama. Obzirom da je bilo usmenih primjedbi od strane pojedinih
k-di, boraca i ostalih građana da ima mladih ljudi koji se šeću, obavljaju svoje privatne
radnje pa i bave se nedozvoljenim poslovima, izvršen je uvid po svim Odelenjima odbrane i
k-dama brigada 15. i 16. 09. 1993. godine po svim tim pitanjima i ustanovljeno je slijedeće:
– da su uglavnom RJ same vršile pozivanje v/o (demobilizaciju) i to Kostajnica, Dvor i
Sisak-Caprag,
– da je Odelenje odbrane u Petrinji, a na zahtjev VP 9142 vršila pozivanje 240 v/o,
– da je Odelenje odbrane u Glini za potrebe VP 9138 vršilo pozivanje 118 v/o koji su bili
privremeno na radnoj obavezi,
– u Odelenju odbrane Glina nakon uručivanja mob. poziva odaziv je bio dobar i nije bilo
potrebno privođenje v/o.
U Odelenju odbrane Petrinja zbog neodaziva v/o na uručene mob. pozive napisan je nalog
za privođenje 17 v/o. – Prilog br. 3.
U Odelenjima nema podataka o neodazivu v/o koje su pozivale same RJ koji su bili odsutni
po bilo kom osnovu, jer RJ nisu dostavile povratne informacije.
Na osnovu ovih podataka i informacija može se zaključiti da bi se mobilizacija v/o mogla
izvršiti uspješno odnosno u koliko bi bili ispunjeni ostali uslovi za mobilizaciju (vozila, gorivo,
kurirski sistem razrađen, organizirani prihvat v/o u RJ) da bi odaziv bio zadovoljavajući u
271
272

Dragan.
Željko.

224

prvom momentu od 12 časova za uspješnu organizaciju odbrane od eventualne agresije
vojske RH.
Na osnovu podataka i izvještaja iz Odelenja odbrane oko demobilizacije od 09. 09. 1993.
godine opet se pojavljuju problemi prisutnosti v/o u 24. pbr Glina pojedinaca grupe “Šilt”
i ostalih privatnih preduzetnika, vlasnika privatnih radnji. Iz razgovora sa predstavnicima
k-de 24. pbr (major Ćupović, major Dodoš, kap. Manojlović) 15. i 16. 09. 1993. godine dio
pomenutih v/o su na spisku RJ ali se ne nalaze u njoj, a nije ni napisan nalog za privođenje,
a ranije ni jednom naredbom k-de nisu demobilisani.
Na području Gline ima dosta privatnih trgovačkih, ugostiteljskih i ostalih radnji, blizina
granice sa Cazinskom krajinom na kojoj se dosta vršilo nedozvoljenih radnji (Šentilj
trgovina, šverc) pa se može procjenjivati da su se pojedinci upuštali u te nedozvoljene radnje
što je u suprotnosti sa zakonskim propisima tako da su došli pod udar zakona. Sve ove
pojave negativno se mogu odraziti na odbranu u zoni odgovornosti 24. pbr SVK, tako i
zoni odbrane 39. korpusa SVK.
Na području Opštine Glina u svojoj kancelariji ubijen je i k-dant brigade p.puk Lukač
Dušan.
Iz grupe “Šilt” 3 v/o su lišeni slobode zbog sumnje da su se ogriješili o zakonske propise i to:
1. Martić Vlade Siniša, rođ. 1962.
2. Vignjević Dušana Nebojša, rođ. 1969.
3. Ponedeljak Ivana Zoran, rođ. 1965.
U posljednje vrijeme poslije 09. 09. 1993. godine pojavila se Grupa “Trgovački odred” u
Petrinji sa 39 v/o od kojih se neki vode u evidenciji Odelenja odbrane Glina i Kostajnica, a
smešteni su na području “PIGIK-a”.273 Najveći dio njih su privatnici, trgovci, ugostitelji ili
se bave nedozvoljenim radnjama. Nalaze se na rasporedu uglavnom u 31. pbr., 3 pb i to 24
v/o, a 6 v/o se ne vode u evidenciji Odelenja odbrane Petrinja. – Prilog br. 4.
Najveći broj njih vlasnici su skupih automobila, kombija, kamiona i ostale vredne imovine
stečene u ratu. Pojedinci od njih su često putovali sa svojim vozilima na relaciji PetrinjaGlina-Topusko pa se može zaključiti da su i učesnici trgovine sa Cazinskom krajinom
(Šentilj).
Ovakovo ponašanje ove ili sličnih grupa može imati negativan uticaj na borce i njihov moral
kao i na poštene građane Petrinje, što može imati i negativnosti u zoni odgovornosti 31. pbr.
Zajednička njihova česta druženja su u lokalima “AS” – vlasništvo ____________ , zatim
Bifeu u Starom hotelu vlasništvo Fićur Nikole koji je bio ujedno k-dant 3. pb.
Nakon izvršenih ovih nekoliko zapažanja postavlja se pitanje da li postoji sprega između
pojedinih k-dira, k-danata jedinica sa pripadnicima paravojnih formacija, privatnicima,
ugostiteljima i imućnijim građanima pa se oslobađaju iz jedinica i obavljaju svoje privatne
radnje u civilu, a kritike se upućuju Ministarstvu odbrane da nisu mobilisani svi v/o.
U svakom slučaju može da ima i onih koji nisu mobilisani, ali je to mali broj, a veći je broj
onih koji se šeću jer su pušteni iz jedinice od pretpostavljenog starešine.
Ministarstvo odbrane – Uprava “Banija” je izvršila svoju obavezu u 1993. godini po pitanju
uputa regruta na odsluženje vojnog roka kako slijedi:
– 15. 01. 1993. u NC Knin upućeno je 92 regruta
– 15. 10. 1993. u NC Bruška upućeno je 15 regruta
– 08. 11. 1993. u NC Zrenjanin i Vršac upućeno je 51 regrut
273

Dio grada Petrinje.

225

– 01. 12. 1993. u NC Ćuprija upućeno je 98 regruta
– 09. 01. 1994. u NC VJ upućeno je 165 regruta.
Ukupno u 1993. godini upućeno je na služenje 421 regrut, a za 18 regruta prema
raspoloživim podacima priznato je služenje vojnog roka u RJ SVK odnosno 39. korpusu.
Zbog agresije Republike Hrvatske 22. 01. 1993. regruti iz Nastavnog centra Knin vraćeni
su na Baniju u 39. korpus.
Slobodnih za uput nema do nove regrutacije u 1994. godini. Za regrutaciju u 1994. godini
ukupno je uvedeno 504 regruta.
Vidimo da je najviše regruta upućeno krajem 1993. godine i to na obuku u NC Vojske
Jugoslavije jer postoje bolji uvjeti za stručniju i kvalitetniju obuku. U toku 1993. godine u
Odelenja odbrane dolazili su pojedinci i informisali se za odlazak u vojsku kako regruti tako
i pojedini roditelji. S obzirom da je uput realiziran krajem 1993. godine u VJ pojavljuju se
pojedine informacije i kritike (zašto se služi u VJ – pitanje obilježja u SRJ, polaganje svečane
obaveze, kao i druga pitanja koja se pojavljuju u RSK).
Kako je u RSK bila aktivnost oko izbora u 12. mjesecu 1993. i prvom mjesecu 1994. godine
problemi su u pojedinim NC bili i izražajniji (Zrenjanin, Ćuprija).
Tako su pojedini regruti u Garnizonu Ćuprije bili nedisciplinirani, neposlušni, razbijali
i stvarali nered. Organizatori su bili povezani sa pojedinim predstavnicima SDS Krajine,
pa su se i postavljala tako razna politička pitanja, (zašto se služi u SRJ, polaganje svečane
obaveze, državna obilježja druge države, da li će se glasati na izborima u RSK i drugo), što
znači da nisu bila pitanja oko obuke, života i rada u NC VJ već druga razna pitanja koja se
mogu dovoditi u vezi sa stranačkim predizbornim i izbornim aktivnostima u RSK.
Prilog br. 5 – Informacija o prekidu obuke vojnika SVK u VP 2875 Zrenjanin
Zbog svih negativnosti i problema koji se javljaju na našem području potrebno je ostvariti
što veću saradnju, koordinaciju i povezanost kao i uvažavanje između organa civilne vlasti
SVK, SJB i Ministarstva odbrane da bi sistem odbrane i vlasti funkcionisao što bolje uz što
manje negativnih pojava i posljedica.
Na naše području ima dosta građana koji imaju članove familije, rodbine, prijatelja i ostale
u RH i na razne načine ostvaruju kontakte sa njima u RH što se ne smije nikako zanemariti.
Može se pretpostaviti da li možda netko radi i u korist RH, a kod nas zauzima određeno
rukovodno ili komandno mjesto. Prema informacijama od pojedinih građana koji dolaze
iz Republike Hrvatske najveći dio Srba izbjeglih iz Petrinje nalaze se odmah iza Kupe
angažirani u jedinicama hrvatske vojske na ovom našem području.
ZAKLJUČNI DIO
Na području Banije većina v/o u redovima SVK su pripadnici srpske nacionalnosti.
Od samog izbijanja ratnih sukoba na našem području može se zaključiti da smo sada
u obrambenom smislu jači i organiziraniji, međutim neophodno je da civilna vlast
profunkcioniše u potpunosti jer ne funkcionisanje sistema vlasti kao i neaktivnost u
pokretanju privrede u znatnoj mjeri utječe na stanje u vojsci i odbrani RSK.
U sadašnjoj organizaciji SVK ne smije se dozvoliti neke nove paravojne formacije, grupe,
što može imati negativnih posljedica na odbranu naše zone odgovornosti.
Potrebno je ostvariti daleko veću saradnju i koordinaciju svih učesnika u RSK – organa
civilne vlasti, organa MUP-a, SVK, MO kao i svih ostalih na organizaciji i uspostavljanju
pravne države i stvaranju RSK.
Posvetiti veliku pažnju mjerama bezbednosti i razotkrivati one koji žele zajedništvo sa RH
kao i sve izdajnike koji iz bilo kojih razloga rade u interesu Republike Hrvatske.
226

Raditi na sprečavanju šverca, kriminala i otkrivanju prekršioca zakona i na taj način
uspostavljanju povjerenja naroda u vlast i SVK.
Posvetiti daleko veću aktivnost oko pokretanja pojedinih poduzeća i privrede u cjelini jer se
svaki dan povećavaju socijalni problemi i nezadovoljstvo.
Prilog br. 1
PRIKAZ ANGAŽOVANIH v/o NESRPSKE NACIONALNOSTI PO OPŠTINAMA
OPŠTINA
NACIONALN.
1
Hrvati
Muslimani
Jugoslaveni
Albanci
Bugari
Makedonci
Rusi
Sveukupno:

GLINA
SVK RO
2
3
45 16
6
49
2
-

PETRINJA
CZ SVK RO
4
5
6
11 30 11
4
1
1 163 20
1
1
2

KOSTAJNICA

CZ SVK RO
7
8
9
36 19
3
1
1

SISAKCAPRAG

DVOR

CZ SVK RO
10 11 12
10 20
1
4
1
-

CZ SVK RO
13 14 15
18
6
2
5
-

1

1

UKUPNO
2-13

CZ SVK RO
16 17 18
- 137 47
19
2
- 218 22
1
1
3
1
383 72

CZ
19
39
1
1

41

SVEUKUPNO
17-19
20
223
21
241
2
1
3
1
496

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1002-1.

79

1994., travanj 1.
Vojnić
Obavijest SUP-a Vojnić Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o provedbi kontrole
korištenja deviznih valuta u platnom prometu na području odgovornosti SUP-a
RSK – MUP -šifriranoSUP – VOJNIĆ M.P.274
Broj: 08-03-1-sp-42/94
Vojnić, 1. 4. 1994. godine
Ministarstvo unutrašnjih poslova
/uprava javne bezbednosti/
Veza: vaš broj 08/3-1-1283-1/94 od 22. 03. 1994. godine.
U vezi vaše depeše broj i datum gornji obavještavamo vas da je na području koje pokriva
sup-a vojnić od 28. 03. 1994. do 1. 4. 1994. godine u suradnji s tržnom inspekcijom i
financijskom policijom provedena akcija s ciljem kontrole plaćanja i naplate u devizama, te
držanja nezakonito stečenih deviza i blagajni.
274

Prijemni pečat: RSK, MUP, Knin, primljeno 4. 4. 1994., br. 08/3-1-1283-3/94.

227

U akciju su obuhvaćene sve privatne i društvene trgovačke radnje, javna i društvena
poduzeća i druga mjesta gdje se vrše gotovinska plaćanja pri čemu kod privatnih lica
nisu zatečene devize, dok je u društvenim poduzećima zatečeno deviznih sredstava. Zbog
različitog tumačenja vremenskog roka za početak uvođenja dinara u platni promet i
nedostatka novog dinara u bankama nismo išli na oduzimanje deviznih sredstava već je
zatečeno stanje zapisnički konstatirano, te naloženo da se devizna sredstva predaju u banke,
što je i učinjeno.
Akcija je i dalje na snazi i u dogovoru s nadležnim službama poduzimaće se potrebne
mjere i radnje.
zamjenik sekretara: M.P.275
Veljko Vujaklija
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 7.

80

1994., travanj 2.
Pakrac
Obavijest episkopa slavonskog Lukijana SUP-u Okučani o posjetu patrijarha srpskog Pavla
Zapadnoj Slavoniji
SRPSKI PRAVOSLAVNI
EPISKOP SLAVONSKI
E. br. 103/94
2. 4. 1994. god.
PAKRAC
KOMANDI MILICIJE ZAPADNE SLAVONIJE
OKUČANI
Predmet: Dolazak Patrijarha srpskog gospodina Pavla u Zap. Slavoniju.
Izveštavamo vas da će Patrijarh srpski gospodin Pavle sa pratnjom 6. i 7. aprila boraviti
u Zapadnoj Slavoniji.
S tim u vezi želimo sa odgovornim nosiocima vlasti učiniti dogovor kako bi ova poseta
bila što bolje organizovana, dostojno ove visoke posete i našeg pravoslavnog srpskog naroda.
Izveštavajući vas o prednjem, očekujemo da nas posetite u parohijskom domu u Okučanima
radi detaljnijih dogovora.
S poštovanjem,
Prilog: EPISKOP SLAVONSKI
Program posete Patrijarha.276 Lukijan [v.r.]
275
276

Prijemni pečat: primljeno 1. 4. 1994. u 12,45.
Prilog je izostavljen.

228

M.P.277

Izvornik, strojopis, ćirilica,
HR-HMDCDR, 10., kut. 71.

81

1994., travanj 5.
Obrovac
Izvješće SJB Obrovac Komandi 4. lake brigade SVK o krivičnim djelima koja su počinili
pripadnici brigade
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE

KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI OBROVAC
Broj: 01/1-303/94.
Obrovac, 05. 04. 1994. godine
KOMANDI 4. LAKE BRIGADE
OBROVAC
Na vaš pismeni zahtjev dostavljamo vam podatke vojnih obaveznika koji su u 1993.
godini i u prvom tromjesečju 1994. godine prijavljeni za krivična djela:
– Milanko Vojin r. 1961. godine za krivično djelo pokušaj ubistva.
– Milanko Milorad r. 1971. godine za krivično djelo razbojničke krađe.
– Milanko Bore r. 1975. godine za krivično djelo razbojničke krađe.
– Komazec Milorad r. 1962. godine za krivično djelo teške krađe.
– Buljević Nikola r. 1965. godine za krivično djelo razbojništva
– Pršo Dušan r. 1963. godine za krivično djelo krađe.
– Škorić Dušan r. 1959. godine i Milanko Boško r. 1967. god. za više krivičnih djela
ubistva građana hrvatske nacionalnosti te za krivična djela teške krađe i krađe.
– Olujić Marko r. 1973. godine za više krivičnih djela teške krađe i krađe.
– Olujić Branko r. 1973. godine za krivično djelo teške krađe i krađe.
– Gužvica Dragan r. 1973. godine za krivično djelo teške krađe i krađe
– Dubroja Branko r. 1971. godine za više krivičnih djela teške krađe, napad na ovlaštenu
službenu osobu i nasilničko ponašanje.
– Lončar Marinko r. 1964. godine za više krivičnih djela krađe i teške krađe
– Jajić Predrag r. 1969. godine za više krivičnih djela krađe i teške krađe.
– Olujić Nikola r. 1962. godine za krivična djela nasilničkog i napad na ovlaštene
službene osobe.
– Komazec Branko r. 1965. godine za krivična djela nasilničkog ponašanja i napad na
ovlaštene službene osobe.
277

Okrugli pečat: Srpski pravoslavni episkop slavonski, Pakrac.

229

– Veselinović Marko r. 1971. godine za krivična djela teške krađe i krađe.
– Berber Veselko r. 1974. godine za krivična djela teške krađe i krađe
– Ćoso Stanko r. 1964. godine za krivična djela teške krađe, krađe i napad na ovlaštene
službene osobe.
– Radmilović Mirko r. 1967. godine za krivična djela teške krađe i krađe.
– Zelić Vladimir r. 1959. godine i Zelić Veljko r. 1955. god. za krivično djelo i pokušaj
ubistva i napad na ovlaštenu službenu osobu.
– Škorić Milenko r. 1951. godine za krivično djelo teške krađe.
– Mlinar Vasilj r. 1941. godine za krivična djela ubistva i pokušaj ubistva.
– Alavanja Mladen r. 1974. godine za krivična djela krađe i teške krađe.
Napomena: u ovaj izvještaj nisu evidentirane osobe koje su prijavljene za počinjena krivična
djela gdje je materijalna šteta neznatna, kao ni za krivična djela iz oblasti
saobraćaja.
za
N A Č E L N I K-a
Jelić Đorđe,
[……],278 [v.r.]
Preslika izvornika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 153.

1994., travanj 6.
Knin
Zapisnik s 80. sjednice Vlade RSK

82

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
ZAPISNIK
sa 80. sjednice Vlade RSK održane 06. aprila 1994. godine u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Milan Knežević, Milivoj Krička, Miomir Crnogorac, Dragica Bakić, Mitar
Brnović,
Sjednica je počela s radom u 9.30 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade g-din Đorđe Bjegović.
Za sjednicu je predložen slijedeći
D n e v n i r e d:
1. Ministarstvo finansija;
278

Potpis nečitak.

230

1.1. Zauzimanje stava o Odluci Skupštine RSK broj: 02-31/94. od 19. 03. 1994. godine
(nafta),
1.2. Informacija o isplati plata i utvrđivanju vrijednosti boda po odluci VSO,
1.3. Preispitivanje Odluke o stavljanju na raspolaganje sredstava od novčanih kazni,
sudskih taksa, jamstva kao i predmeti izvršenja krivičnih djela broj: 05-3-514/93. od 22.
06. 1993. godine.
1.4. Preispitivanje zakonitosti Odluke Vlade RSK od 10. 11. 1993.,
1.5. Prijedlog Zakona o obaveznom osiguranju imovine u državnom vlasništvu,
1.6. Prijedlog za izmjenu i dopunu Zakona o obnovi i podsticanju obnove grada
Vukovara,
1.7. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli, utvrđivanju i naplati
javnih prihoda,
1.8. Donošenje Uredbe o određenim proizvodima na koje se ne plaća porez na opšti
promet proizvoda i akciza,
1.9. Donošenje Odluke o utvrđivanju osnovice za isplatu materijalnih troškova za april
1994. godine,
1.10. Donošenje Odluke o visini akontacije za lične dohotke za april 1994. godine,
1.11. Donošenje Odluke o visini mase za isplatu akontacije boračko-invalidske i socijalne
zaštite za april 1994.,
2. Sporazum potpisan u Zagrebu,
3. Pripreme za Skupštinu,
4. Problematika vezana za rad carina,
5. Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja;
5.1. Donošenje Uredbe o isplati jednokratne novčane pomoći korisnicima prava iz
socijalne zaštite sa područja opštine Vukovar,
6. Ministarstvo inostranih poslova;
6.1. Program 13-dnevnog boravka Ruskih umjetnika u RSK,
7. Republički hidrometeorološki zavod;
7.1. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,
7.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o hidrometeorološkim poslovima od interesa za RSK,
8. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju,
8.1. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora
DP “Tof ” Drniš.
Dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad-1
Odluku Skupštine RSK broj: 02-31/94. o utvrđivanju cijene nafte (prilog broj 1)
obrazložio je ministar Peurača.279 On je između ostalog istakao da je odluka u suprotnosti
sa Zakonom o porezu na promet donesenim na istoj sjednici Skupštine prije ove odluke.
Stoga je ministar Peurača zatražio mišljenje ministra pravosuđa, Radomira Kužeta nakon
čijeg izlaganja je usvojen
ZAKLJUČAK
Skupštinskom odboru za zakonodavstvo uputiti zahtjev za preispitivanje zakonitosti
sporne odluke (prilog broj 2).
Vojin.

279 �

231

1.2. Nakon duže rasprave u kojoj su učestvovali gotovo svi prisutni na sjednici Vlade
donesena je
ODLUKA
o utvrđivanju mase sredstava za isplatu profesionalnih vojnika i oficira u SVK (prilog broj 3)
U sklopu ove tačke podjeljeni su materijali o strukturi ostvarenih troškova za period
1-3/1994. (prilog broj 4), i zaključeno da se popodne održi rasprava u nastavku sjednice
Vlade.
Također je na zahtjev ministra zdravlja Spire Kostića da Vlada odobri traženje kredita od
400.000 dinara za potrebe zdravstva donesen slijedeći
ZAKLJUČAK
Vlada ne može ići u obaveze koje ne može izmiriti. To je problem fonda zdravstva koji
treba od banke zatražiti uslove kreditiranja, a po dobijanju uslova Vlada će se izjasniti po
pitanju garancija za vraćanje kredita.
1.3. Nakon što je pomoćnik ministra finansija Mirko Martinović zatražio preispitivanje
Odluke o stavljanju na raspolaganje sredstava od novčanih kazni, sudskih taksi, jamstva, kao
i predmeta izvršenja krivičnog djela koja je pod brojem 05-3-514/93. usvojena na sjednici
Vlade 22. 06. 1993. godine (prilog broj 5) za riječ se javio ministar pravosuđa Radomir
Kužet.
Ministar Kužet je obrazložio donošenje takve odluke teškom situacijom u pravosuđu i
istaknuo da je slično urađeno i u Republici Srbiji. Na njegov prijedlog usvojen je potom
slijedeći
ZAKLJUČAK
Za iduću sjednicu Vlade zadužuje se ministarstvo pravosuđa da dostavi nacrt Zakona o
sudskim taksama po kojem će se 25% naplaćenih sredstava usmjeravati sudu koji je naplatio
taksu, a 25% ministarstvu pravosuđa.
Također je na zahtjev pomoćnika ministra finansija Mirka Marjanovića usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
Sva ministarstva, državni organi i organizacije dužni su prije usvajanja prijedloga
zakonskih i podzakonskih akata koji se odnose na finansijski sistem RSK iste dostaviti na
saglasnost ministarstvu finansija.
1.4. Branko Škorić, direktor Republičke uprave javnih prihoda je zatražio preispitavanje
zakonitosti odluke Vlade od 10. 11. 1993. god. po kojoj je Republička uprava javnih
prihoda eliminisana iz akcije prikupljanja novčanih sredstava za obnovu i razvoj RSK od
strane naših građana zaposlenih u inostranstvu. Republička uprava javnih prihoda je od
početka učestvovala u ovom projektu, pripremila je način oporezivanja i stoga je stav RUJP i
Ministarstva finansija da to treba u saradnji sa MIP-om odraditi do kraja Republička uprava
javnih prihoda.
Potom je na prijedlog predsjednika Bjegovića usvojen
ZAKLJUČAK
Prima se na znanje informacija s tim da se zadužuju Republička uprava javnih prihoda i
Ministarstvo inostranih poslova da pripreme izvještaj koji će se uvrstiti na jednu od narednih
sjednica Vlade.
1.5. Nakon što je pomoćnik ministra Vladimir Dmitrović iznio primjedbe na prijedlog
Zakona o obaveznom osiguranju imovine u državnom vlasništvu donesen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Spomenuta materija razmotriće se na sjednici Vlade iduće nedjelje.
232

1.6. Nakon što je pomoćnik ministra Mirko Martinović obrazložio nacrt Zakona o
obnovi i podsticanju obnove grada Vukovara (prilog broj 6) usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Doraditi tekst zakona, dostaviti ga na mišljenje Ministarstvu pravosuđa i po dobijenom
mišljenju dostaviti na sjednicu Vlade radi utvrđivanja prijedloga.
1.7. Nakon obrazloženja gosp. Branka Škorića da je 05. 11. 1993. godine bivši predsjednik
Hadžić280 potpisao Uredbu sa zakonskom snagom budući Skupština u to vrijeme nije imala
redovnih sjednica i da bi novi Parlament to trebao verifikovati i donijeti zakon (prilog broj
7) usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Spomenuti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli, utvrđivanju i naplati
javnih prihoda, kao i Uredbu sa zakonskom snagom prosljediti u Skupštinsku proceduru.
1.8. Donesena je
UREDBA
o određenim proizvodima na koje se ne plaća porez na opšti promet proizvoda i akciza
(prilog br. 8)
1.9. Donesena je
ODLUKA
o utvrđivanju osnovice za isplatu materijalnih troškova za april mjesec 1994. godine (pr.br.
9).
1.10. Donesena je
ODLUKA
o visini akontacije za lične dohotke za april mjesec 1994. godine (prilog broj 10)
1.11. Donesena je
ODLUKA
o visini mase za isplatu akontacije boračko-invalidske i socijalne zaštite za april 94. godine
(prilog broj 11)
Ad-2
Predsjednik Đorđe Bjegović – danas je šesti dan od potpisivanja sporazuma, a Vlada
nema nikakve saradnje ni sa Ministarstvom odbrane ni GŠ SVK. Najveći problem je što
život nosi rješenja, a ne projekt. Nije uvezan rad opštinskih tj. lokalnih komisija, sektorskih
i državnih komisija tj. Vlade. Treba vidjeti kako sprovesti razgraničenje i obnovu naselja za
povratak izbjeglica.
Potom je ministar Budić281 govorio o razgraničenju u Zapadnoj Slavoniji, a nakon
njegovog izlaganja usvojen je
ZAKLJUČAK
Potrebno je ostvariti svakodnevnu koordinaciju sa informacijama od najnižeg do najvišeg
nivoa. Opštinske – lokalne komisije prilikom utvrđivanja granica razgraničenja moraju
raspolagati katastarskim podacima koje će im dostaviti geodetska uprava.
Potom je prije završetka prijepodnevnog zasjedanja Vlade na zahtjev – prijedlog
stambenog rješenja upravnika Srpskog Narodnog Pozorišta (prilog broj 12) usvojen sljedeći
Goran.
Ljubiša.

280 �
281 �

233

ZAKLJUČAK
Ugovore sa stanodavcima za ministarstva će potpisivati ministri, a za ostale Sekretarijat
Vlade.
S ovim je sjednica prekinuta i zakazan nastavak za poslijepodne.
NASTAVAK 80. SJEDNICE VLADE
S istim dnevnim redom utvrđenim jutros sjednica je nastavljena u 17.20 časova.
Prije nastavka rada po utvrđenom dnevnom redu raspravljalo se o dijelu izvanrednih
prihoda na koje Vlada računa i to: šume, nafta i agencije za saradnju sa UNPROFOR-om,
prikupljanje sredstava od naših građana u inostranstvu. Najprije je riječ dobio pomoćnik
ministra za šumarstvo Veljko Stoisavljević koji je govorio o programu “Drvo”. Šumarstvo je
krenulo sa proizvodnjom i očekuje se da će prvi trupci drvnoj industriji stići u ponedjeljak.
Postoji mogućnost prodaje na beogradskom i italijanskom tržištu, a Vlada bi trebala odrediti
firme za prodaju. Pilot program od 20.000 kubika trupaca privodi se kraju za naredna dva
mjeseca.
Predsjednik Bjegović – povratna informacija mora ići ministarstvu finansija i trgovine.
Odnos DIP-a i JP “Krajinašume” je postignut, treba još odrediti cijene i stupiti u kontakt
sa mandatarom kao i ostvariti kontakt sa “Srbijašumama”. Mi kao Vlada smatramo da će
naš posrednik biti “Knineh” koji će držati pod kontrolom čitav kontigent. Nosilac posla je
ministarstvo šumarstva zajedno sa ministarstvom finansija jer predsjedniku Republike treba
prezentirati finansijske rezultate. U dijelu eksploatacije nafte sa Banije i Korduna treba imati
svoju dinamiku i da se kaže šta je s tim programom jer do danas nemamo informaciju. Kod
eksploatacije nafte neto prinosi bi trebali biti oko 5.000.000 dinara. Taj dio posla bi morao
biti daleko bolje organiziran na osnovu iskustava iz prošle godine.
Zatim je g-din Badža282 izložio program aktivnosti oko početka rada Agencije za saradnju
sa međunarodnim organizacijama (prilog broj 13).
Nakon kraće rasprave na tu temu usvojen je
ZAKLJUČAK
Treba početi operativno djelovati. Zadužuju se g-din Badža i MIP da pripreme sastanak
sa ministarstvom finansija i Republičkom upravom javnih prihoda da bi se taj posao
zaokružio.
Također se zadužuje g-din Badža da se za iduću nedjelju pripreme svi akti potrebni za
početak rada Agencije i da se obave konzultacije sa mandatarom za sastav nove Vlade.
Vezano za prikupljanje 100 dinara od naših građana zaposlenih u inostranstvu donesen je
ZAKLJUČAK
Bez odlaska na teren od realizacije neće biti ništa. Zadužuju se Republička uprava javnih
prihoda i Ministarstvo inostranih poslova za organizaciju mreže za dobijanje podataka i
prikupljanje sredstava.
Ad-3
U okviru priprema za Skupštinu najprije je sekretar Štrbac283 pročitao dnevni red, a
nakon toga su izanalizirane obaveze Vlade. Po pitanju Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o ministarstvima po prijedlogu mandatara g-dina Mikelića donesen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Pismene primjedbe na nacrt Zakona dostaviti do petka ujutro u Sekretarijat Vlade.
Dušan.
Savo.

282 �
283 �

234

Također je usvojeno i

MIŠLJENJE
Vlada na predloženi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o praznicima Republike
Srpske Krajine (prilog broj 14).
Ad-4
Na prijedlog i na obrazloženje ministra Đorđe Lazića i direktora carina Svetozara Vinčića
doneseni su slijedeći akti:
RJEŠENJE
o razrješenju dužnosti v.d. upravnika carinarnice Vukovar (saglasnost Vlade na predmetna
rješenja) (prilog broj 15)
RJEŠENJE
o imenovanju upravnika carinarnice Vukovar (saglasnost Vlade na predmetno Rješenje,
prilog broj 16)
ODLUKA
o stavljanju van snage Odluke o uvođenju informacijskog sistema u Upravi carina RSK
(prilog br. 17)
ODLUKA
o prijavi robe i prevoznih sredstava carinskoj službi u RSK (prilog broj 18)284
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 11.

83

1994., travanj 8.
Donji Čaglić
Službena zabilješka zapovjednika Odjeljenja milicije Donji Čaglić o prolasku patrijarha
Pavla s pratnjom kroz područje njihove nadležnosti
OM LIPIK
Donji Čaglić, 08. 04. 1994. god.
SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Sastavljena dana 08. 04. 1994. godine u ovom OM, a povodom posjete patrijarha Pavla
Opštini Pakrac i osiguranja trase od strane radnika ovoga OM.
Dana 06. 04. 1994. godine izvršena je priprema u ovome OM a povodom posjete
patrijarha Pavla Opštini Pakrac. Po planu SUP-a Okučani izvršena je priprema i raspored
ljudi kao i sa upoznavanjem sa potrebnim mjerama i radnjama.
Dana 07. 04. sa početkom u 07.00 časova izvršeno je postavljanje ljudstva na trasu
prolaska patrijarha Pavla, a po planu SUP-a Okučani. Kolona automobila sa patrijarhom
Pavlom je stigla na teren u 09.35 časova, zadržala se u Donjem Čagliću ispred i u crkvi oko
15 minuta i nastavila put u pravcu Pakraca. Istog dana u 14.30 časova kolona automobila sa
patrijarhom Pavlom i pratnjom vratila se iz Pakraca u pravcu Okučana.
Priređivači su izostavili priloge.

284 �

235

Oba prolaska patrijarha Pavla sa pratnjom preko terena a koji pokriva OM Lipik je
prošao u najboljem redu, tako da se nije desio nikakav događaj i nisu poduzete nikakve
vanredne mjere.
Zabilješka se podnosi radi znanja i daljnjeg postupanja.

v.d. komandir OM:
Pavić Milorad, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 63.

84

1994., travanj 8.
Drniš
Zahtjev predsjednika SO Drniš predsjedniku RSK za poduzimanje hitnih mjera protiv
kriminala, pokretanje gospodarstva te zaustavljanje iseljavanja stanovništva s područja
Općine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M.P.285
SKUPŠTINA OPŠTINA DRNIŠ
Broj: 311/1-94
Drniš, 08. 04. 1994.
PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKE
KRAJINE GOS. MILANU MARTIĆU
Predmet: Zaštita opštine Drniš od pljačke i uništavanja
materijalnih dobara i pokretanje privrede.
Molim vas da iskoristite vaš ugled i da Drnišku opštinu uz pomoć milicije zaštitite od
daljnje pljačke i uništavanja. Da bi se ovo sprovelo u djelo smatram da bi u SJB Drniš
trebalo zaposliti građane Drniške opštine i takve milicionere postaviti na punktove prema
opštini Knin.
U Komandi grada bi također trebalo da ima veći broj građana Drniške opštine. Ovo
ističem jer u Komandi grada 75. MTB se nalazi mali broj građana Drniške opštine.
Povrat sredstava koja su otuđena opštini Drniš u jeku ratnih dejstava također se ne
vraćaju, što našu opštinu dovodi u nezavidan položaj.
Ovakva politika ima za posljedicu iseljavanje građana što slabi odbranu Republike Srpske
Krajine, jer danas u opštini Drniš živi 3500 stanovnika.
Zato vas molim da poduzmete zajedno sa vladom hitne mjere u cilju zaustavljanja pljačke
i u cilju oživljavanja privrede i zaustavljanja iseljavanja stanovništva iz opštine Drniš.
M.P.286 Predsjednik SO Drniš:
Krasić Goran, [v.r.]
285
286

Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Knin; primljeno 27. 4. 1994., br. 965/1-94.
Okrugli pečat: RSK, Skupština opštine Drniš, Drniš.

236

Dostavljeno:
1. Predsjedniku Vlade RSK
2. Glavni štab srpske vojske
3. Komandi 75. MTB
4. Sekretaru SJB Knin
5. Načelniku SJB Drniš
6. Arhiva
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 23., kut. 24.

85

1994., travanj 8.
Knin
Odluka Skupštine RSK o ratifikaciji “Zagrebačkog sporazuma” o prekidu vatre
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
S K U P Š T I N A P r e p i s !
Broj: 02-68/94.
Knin, 8. 04. 1994. godine
Na osnovu člana 68. stav 1. tačka 7. Ustava Republike Srpske Krajine, Skupština
Republike na svom Prvom redovnom zasjedanju, dana 8. 04. 1994. godine, d o n o s i
ODLUKU
o ratifikaciji Sporazuma
1. Ratifikuje se Sporazum o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine sklopljen u Zagrebu
između hrvatske i srpske strane uz prisustvo i svjedočenje predstavnika UNPROFOR-a.
2. Na osnovu tačke 5. Aneksa B, utvrđuju se sporne linije razdvajanja u slijedećim
područjima: Prokljansko jezero, Ravni Kotari, Divoselo, Plaški (Kapela), Petrinja, Sunja,
Zapadna Slavonija, Mirkovci, Baranja.
3. Na području Opštine Benkovac u dijelu Ravnih kotara utvrđuje se između ostalih
sporna linija Petrim – Kakma, Izvor Kakma, Stabanj – Izvor Stabanj – Mala Čelinka, te se
zadužuje lokalna, sektorska i centralna komisija da rješe na zadovoljavajući način.
4. UNPROFOR može preuzeti odgovornost na spornim područjima tek po postizanju
sporazuma na lokalnom, sektorskom ili centralnom nivou.
5. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.
Predsjednik:
M.P.287 Branko Vojnica, s.r.
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 3., kut. 5.
Prijepis nije ovjeren.

287 �

237

86

1994., travanj 9.
Petrinja
Obavijest SO Petrinja nadležnim institucijama RSK o spornim točkama linije
razgraničenja na području Općine, koje su dogovorene “Zagrebačkim sporazumom”
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE PETRINJA
Broj: 01-33/94
Petrinja, 09. april 1994.
– PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
n/r predsjedniku g. Bjegoviću288
– PREDSJEDNIKU SKUPŠTINE R S K
n/r g. Vojnica289
PREDMET: Obavjest.Dana 08. aprila 1994. godine pismeno sam obavještena od načelnika SJB Petrinja o toku
razgovora vezanim za realizaciju sporazuma o prekidu vatre od 29. 03. 1994. godine, a koji
se odnose na područje opštine Petrinja.
Prema usmenoj i pismenoj informaciji, osnovna sporna tačka je razgraničenje između
Srpske i Hrvatske strane u mjestu Mošćenica, odnosno kod fabrike “Finel”.
“Finel” je državno preduzeće od republičkog značaja, u kojem su stvoreni uslovi za početak
proizvodnje i rada dijela fabrike – pilana, a važnost fabrike pored pokretanja proizvodnje i
zapošljavanja određenog djela radnika je i povratak odnosno opstanak na ovom graničnom
području stanovnika, tj. građana opštinske mjesne zajednice Petrinja V.
Prema dobivenoj informaciji, Srpska strana je ispoštovala sporazum o prekidu vatre i
povukla se na udaljenost 1000 m, dok se hrvatska strana praktično primakla preduzeću –
granici na svega 200, što u nastavku otvara mogućnost njihovog zaposjedanja fabrike.
Molim Vas da u okviru ovlaštenja poduzmete odgovarajuće mjere.
NAPOMENA: P 
redsjednici SO i IS nisu sudjelovali u razgovorima na bilo kom nivou,
jer su prema tumačenju komande korpusa i brigade predstavnici
vlasti isključeni iz razgovora.
S poštovanjem,
PREDSJEDNIK SKUPŠTINE OPŠTINE
PETRINJA
Dušanka Prečanica, dipl. pravnik [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-DAS-SCP-599, kut. 4.
Đorđe.
Branko.

288 �
289 �

238

87

1994., travanj 11.
Knin
Iz zapisnika sa sastanka gospodarstvenika sjeverne Dalmacije i Like
PRIVREDNA KOMORA REPUBLIKE

SRPSKE KRAJINE
Broj: 03-59/94.
Knin, 11. 04. 1994.
ZAPISNIK
OD 09. 04. 19994. god.
sa sastanka privrednika Sjeverne Dalmacije i Like održanog u Domu Srpske vojske u Kninu.
Prisutni: prema spisku u prilogu ovog Zapisnika.290
Na inicijativu Privredne komore RSK, Ministarstva za trgovinu i turizam Vlade Srbije i
RSK organiziran je sastanak privrednika za koji je utvrđen slijedeći
DNEVNI RED
RASPRAVA O PROBLEMATICI U PROMETU ROBA I USLUGA U PROMETU
ROBA
Predsjednik Privredne komore RSK gospodin Jovan Kablar, otvorio je sastanak, pozdravio
prisutne privrednike, te obrazložio svrhu i potrebu održavanja ovog sastanka.
Zamolivši prisutne da pripreme pitanja sa predlozima da se postojeće stanje mijenja na
bolje, odnosno da pored monetarne unije koju imamo sa SRJ insistiramo i na carinskoj
uniji. Obavijestio je prisutne da je predsjednik Privredne komore Jugoslavije inicirao
sastanak sa Privrednim komorama srpskih zemalja koji se treba uskoro održati i na kojem će
biti jedna od tema i carina i otvorio raspravu.
[…]
Snežana Aleksić, pomoćnik ministra za trgovinu i turizam u Vladi Srbije, izražavajući
zadovoljstvo svojim dolaskom u RSK i zahvalivši se prisutnim privrednicima što su se odazvali
ističe da počima da se realizuje dogovor koji već postoji da se srpske zemlje ekonomski
povezuju. Republika Srbija zbog nametnutih sankcija, morala je zaštititi određene artikle
radi manjkova na tržištu.
Distribucija roba išla je pod određenim režimom. Sada je taj režim liberizovan i na
strogom režimu ostalo je svega nekoliko artikala. Istakavši da u Vladi Srbije pripremaju
jedan materijal koji će omogućiti da promet roba funkcioniše, te da će sankcije malo
popustiti, izrazila je nadu da će se u toku ovih razgovora mnoge stvari iskristalizirati.
Radomir Bubanja, pomoćnik ministra za trgovinu i turizam u Vladi Srbije, pozdravljajući
prisutne privrednike izrazio je lično zadovoljstvo što se nalazi u ovoj sredini.
Okolnosti u kojima se našla Srbija navele su Vladu da zaštiti određeni dio roba. Međutim
donešena je nova Uredba po kojoj je ostao mali broj proizvoda pod strogim režimom, a to
su pšenica, brašno, ulje, šećer, mineralna đubriva, sredstva za zaštitu bilje i cigarete. I u
ovim uslovima, komercijalne potrebe RSK i Republike Srpske bile su zadovoljene. I ako je
290

Priređivači su izostavili prilog.

239

kompenzacija najprimitivniji vid trgovine, to je u situaciji u kojoj smo se našli bilo najbolje
rješenje.
U proteklom vremenu bilo je dosta negativnih pojava, a kako jača pravna država te
pojave stavljaju se pod kontrolu.
Potrebno je da se hitno da bilans veličina potreba, kako bi sve srpske zemlje imale
dovoljno za potrebe stanovništva.
Zamolio je prisutne da iznesu sve probleme na koje nailaze u prometu roba i tranzitu,
kako bi iznašli najbolja rješenja za sve.
Mr Veselin Milošević, Savezna uprava carina,
Zahvalivši se narodu RSK i RS za ugodan i bezbjedan boravak u ovim srpskim zemljama,
izrazio je zadovoljstvo da prisustvuje ovom skupu. Smatra da je pri kraju užasno vrijeme rata
i da je došlo vrijeme ekonomske integracije sa RSK i RS i da će se samim tim organizirati
i carinska služba. Iz Savezne uprave carine su sa carinom RSK imali dobru saradnju. Sa
pažnjom će saslušati sva pitanja i probleme, kako bi to mogao prezentirati pri povratku.
[…]
Radomir Bubanja, pom. ministra za trg. i tur. Srbije
U tranzitu kroz Srbiju iz Baranje ili iz uvoza ne smije biti problema. Ako ima onda je
to neodgovornost pojedinaca. Potrebno je da se ima dokumentacija da se radi o robi koja
je poreklom iz Banije ko je isporučilac, ko naručilac, a ako bude kakvih problema da se
obavesti ministarstvo pismeno ili usmeno. Ako smo došli u situaciju da igramo igru koju
nam je rat nametnuo, moramo naše nevolje svesti na najmanju moguću meru.
Sirovine iz RSK i RS koje dolaze u Srbiju radi prerade i dorade i vraćaju se u RSK
(nafta, uljarice i dr.) također ne smiju imati nikakvih problema. Ističe, ako ima onda je to
neodgovornost pojedinaca.
Potrebno je izraditi precizne bilanse o potrebama RSK.
Dakle, čim raspolaže i šta je u deficitu i na što može računati iz Srbije.
Napraviti prezentaciju mogućnosti RSK na tržište Srbije.
Mi smo se upoznali i znamo da jedni drugima možemo štošta ponuditi.
Dopala mu se ideja da se primirje iskoristi da se zakonska regulativa usaglasi, naročito u
carini, jer su sada velike razlike i sve ostalo.
Učiniti će sve da se čekanja po ministarstvu i na granicama svedu na minimum.
Veselin Milošević, Savezna uprava Carina
Moto ovog sastanka je “nema carina”. Niko ih ne voli, ali carinska služba nije u situaciji
da sama donese odluku o ukidanju carinske službe, da ocjeni opravdanost uspostavljanja
carina.
Carina je dio Savezne vlade i ona to reguliše. Carine su u roku od 24 časa morale
zauzeti 30 graničnih prelaza. Ponašanje nekih carinskih radnika i zloupotreba svakako su
prisutni. No molim da ukoliko do takvih situacija dođe da se obavijesti Savezna carina. Na
graničnim prelazima postoji uz carinsku službu, još dosta raznih službi, tržišna inspekcija,
policija MUP, špedicija. Iz Carinske uprave prenosim informaciju da se ide u ekonomsku
integraciju sa Republikom Srpskom i Republikom Srpskom Krajinom.
Snežana Aleksić, pomoć. ministra za trg. i turizam Srbije
Ako su ovi problemi, problemi svih onda to potvrđuje našu ideju po pitanju bilansa
proizvoda. Bilansi u Srbiji nisu rađeni bez vas.
Kad dajemo predlog, onda dajemo i vaš predlog. Bilansne potrebe se moraju dobiti i u
ovom mjesecu to će biti ljudski odrađeno.
240

Opredelenje Srbije je da učini sve da se pokrene privreda RS i RSK. Dakle da dođe do
ekonomske integracije.
U julu mjesecu očekuju se prvi rezultati popularno nazvanog Avramovićevog programa.
Da znamo prve vidljive rezultate proizvodnje u Srbiju.
Do kraja godine nadamo¸se da ćemo biti ekonomski integrisani prostor. Molim vas da
dajete predloge i inicijative, da o vašim problemima obavještavate nadležno ministarstvo,
a mi ćemo pomoći u svemu što je u našoj moći. Opredjeljenje je da se pruži pomoć u
osposobljavanju kadrova i svaka stručna pomoć koju zatražite.
[…]
ZAKLJUČAK
1. Konstatira se da je sastanak bio potreban i od koristi.
2. Zahtjevati od Vlade RSK i Vladinih institucija da se otklone smetnje na graničnim
prelazima koje remete protok roba i usluga u prometu roba.
– Da se ukine Uredba o zabrani prodaje određenih proizvoda u Republici Srbiji jer je
izgubila smisao uvođenjem jedinstvenog monetarnog sistema;
– Da se ukinu carinske takse i pojednostavi procedura u protoku roba na graničnim
prelazima SRJ;
– Da se ukinu sva špediterska posredovanja osim kad špediter vrši usluge u prevozu;
– Da se ukinu sve takse (depozit) na prevoz (tranzit) roba iz RSK u RSK kroz SRJ.
3. Sve smetnje na prelazima i u protoku roba na prostoru Republike Srbije, koji nisu u
skladu sa propisima, obratiti se Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srbije, pomoćniku
ministra Snežani Aleksić i savjetniku Bubanja Radomiru, ili nadležnim carinskim organima
SRJ.
4. Da se izanalizira mogućnost i opravdanost stvaranja regionalnih veletrgovinskih
preduzeća radi objedinjavanja nabava i smanjenja zavisnih troškova (transport, skladištenje,
veletrgovinska marža i sl.).
5. Smanjenje cijena nabava i podizanje kupovne moći stanovništva na prostorima RSK.
6. Usklađivanje propisa kojima se reguliše ekonomski sistem na prostorima srpskih zemalja.
7. Zaključke dostaviti:
– Vladi RSK
– Ministarstvu za trgovinu i turizma Vlade RSK
– Ministarstvu za trgovinu i turizam Republike Srbije
– Saveznoj upravi carina
– Upravi carina RSK
– Privrednoj komori Jugoslavije
M.P.291 PREDSJEDNIK
Jovan M. Kablar [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A/ 219-15.

291

Okrugli pečat: Privredna komora Republike Srpske Krajine, Knin.

241

88

1994., travanj 11.
Gradusa
Odluka SO Caprag o osnivanju Srpske mjesne zajednice Sunja
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE CAPRAG
Odbor za odbranu i bezbjednost
Broj: I-01-01/418/1-94.
Gradusa, 11. 04. 1994. g.
Odbor za odbranu i bezbjednost Skupštine opštine Caprag na svojoj 2. sjednici održanoj
dana 11. 04. 1994. godine zajedno sa članovima izvršnog savjeta Skupštine opštine Caprag
razmatrao je inicijativu o potrebi osnivanja Srpske mjesne zajednice Sunja, te nakon
rasprave, a u skladu s čl. 15. i 26. Statuta opštine Caprag, donosi
ODLUKU
1. Osniva se Srpska mjesna zajednica Sunja.
2. Istom Odlukom imenuje se Savjet mjesne zajednice, odnosno legalni predstavnici srpskog
stanovništva Sunje, u slijedećem sastavu:
1. DRAGAN ŠAPONJA iz Sunje
2. VELJKO BANJANAC iz Sunje
3. MILAN TOMIĆ iz Sunje
4. DUŠANKA KROŠL iz Sunje
5. GOJKO LAĐEVIĆ iz Sunje
6. MILAN SAMARDŽIĆ iz Sunje
7. MIRKO TRAVORIĆ iz Sunje
– Za predsjednika Savjeta mjesne zajednice imenuje se VELJKO BANJANAC, a za
sekretara MIRKO TRAVORIĆ.
3. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
O b r a z l o ž e n j e:
Grupa srpskih građana, u ime srpskih građana koji su živjeli u Sunji, a uslijed pritiska
neprijateljske vlasti 1991. godine, protjerani sa svojih ognjišta, inicirala je potrebu hitnog
osnivanja srpske mjesne zajednice Sunja i imenovanja Savjeta mjesne zajednice, odnosno
legalnih predstavnika lokalnih Srba iz Sunje.
Argumenti za osnivanje Srpske mjesne zajednice leže na činjenici apsolutno većinskog
srpskog stanovništva konkretno na prostoru Sunje II živjelo je 196 srpskih domaćinstava sa
611 članova.
Obzirom da su Srbi protjerani sa svojih ognjišta na koja polažu neotuđivo pravo,
neophodno je organizovanje u pravcu zadovoljavanja zajedničkih interesa i ostvarivanja
prava, odnosno povratka na svoja ognjišta.
S osnova Sporazuma o prekidu vatre, potpisanog 29. marta 1994. godine u Zagrebu
između Republike Srpske Krajine i neprijateljske strane, potrebno je imenovati i legalne
predstavnike srpskih građana koji će vršiti službene pregovore s UNPROFOR–om u vezi
stvaranja uslova za organizovani povratak u Sunju na svoja srpska ognjišta.
242

Odbor za odbranu i bezbjednost (zajedno s članovima izvršnog savjeta Skupštine opštine
Caprag) podržao je potrebu organizovanja protjeranih srpskih građana iz srpskog dijela
Sunje i donio Odluku kao u dispozitivu.
Dostavljeno: PREDSJEDNIK ODBORA ZA ODBRANU
1 x puk. Topp292 – Komandat I BEZBJEDNOST:
Danbat/UNPROFOR
1 x Glavni koordinator za M.P.293 MILAN ŽIVKOVIĆ, [v.r.]
Civilne poslove Sektora
“Sjever”
1 x komanda 39. korpusa
1 x komanda 31. pbr
1 x komanda 26. pbr
1 x Stanica javne bezbjednosti
– Petrinja
1 x Stanica milicije Caprag
7 x članovi Savjeta srpske mjesne
zajednice Sunja
1 x Skupština opštine Caprag
1 x Odbor za odbranu i bezbjednost
1 x Izvršni savjet Skupštine opštine
Caprag
1 x Arhiva
Izvornik, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A/ 083-021.

89

1994., travanj 11.
Lički Osik
Izvješće SM Teslingrad SUP-u Korenica o političkim aktivnostima djelatnika SM
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA KORENICA
STANICA MILICIJE TESLINGRAD
broj: 07-4/94
Teslingrad, 11. april 1994.
I Z V J E Š T A J
SEKRETARIJATU UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KORENICA
292
293

Priređivači nisu utvrdili ime.
Okrugli pečat: RSK, Opština Caprag – Gradusa.

243

Na Vaš predmet broj: 08-02-UP-18/94 od 04. 04. 1994. godine.
Kao komandir Stanice milicije Teslingrad294 analitički osvrćući se na rad op. radnika za
suzbijanje kriminaliteta u Stanici milicije Teslingrad mil. Uzelac Nikole, koji se od dana
20. decembra 1993. godine rješenjem na radno mjesto izdanom od strane ministra U.P.
RSK gosp. Martić Milana nalazi u SJB Gračac, a vezano za predizborne i izborne aktivnosti
ispred SDS na području M.Z. Teslingrad, mogu istaći:
Uzelac Nikola, rođen 1957. godine u Širokoj Kuli, do početka ratnih sukoba živio u
Gospiću, radio u RO “MOB” u Teslingradu. Od početka “balvanrevolucije” aktivno
učestvuje u otporu (gdje je bio povezan i s Kninom) i organizaciji.
U redovima MUP-a nalazi se od oktobra 1991. godine kao pripadnik rez. sastava da
bi kurs za aktivnog milicionera završio kao polaznik prve klase u Golubiću 1992. god. da
bi čitavo vreme se nalazio u SM Teslingrad, a 1993. godine obavljao poslove op. rad. za
suzbijanje kriminaliteta (po predlogu komandira).
Po pitanju stranačke opredjeljenosti, Uzelac Nikola je od samog osnutka bio član SDS
te je posjedovao i člansku kartu. Iznad svega je sebe isticao “Srbinom” i želju za borbom do
konačnog oslobođenja Krajine.
Za vreme obavljanja poslova nikada nije posezao za stranačkim opredjeljenjem do izbora
1993. godine.
Samoinicijativno je pristupio kandidaturi ispred SDS za opštinskog odbornika izborne
jedinice Teslingrad-istok, gdje je prije no što je dospio na izborni listić, prikupio potreban
broj potpisa te se kandidovao u izbornom Štabu SDS u Korenici gdje je glavni nosioc bio
izvjesni Borić Jovo. Od imenovanog je dobivao potrebne upute o radu te je više puta sa
njim kontaktirao. Također je od imenovanog donio izvjesni broj plakata koje je sam ljepio
na vidnim mjestima u Teslingradu i Širokoj Kuli (ispred svoje kuće gdje je iza toga bio
zaljepljen i plakat nezavisnog kandidata M.295 Martića te nije otrgnut).
Prilikom provođenja izbora na listićima Odbornika za S.O. Korenica na svim mjestima
je dobila SDS ispred protukandidata iz Srpske radikalne stranke. Tako da je za područje
Teslingrad istok-zapad povjerenje dobio Uzelac – Kovač.
Kao neposredni rukovodioc sam nekoliko puta skrenuo pažnju Uzelcu da se ove radnje
kose sa ZOUP-a na što bi isti odgovorio da zna što radi te mi dao do znanja ali ne jasno o
čemu zapravo on razmišlja.
SDS je postojao u Teslingradu od 1990. godine, dok je ogranak SRS osnovan neposredno
pred izbore i njihova kampanja – mi dolazimo – u narodu pobudila neke čudne osjećaje.
U odbor SRS ulaze pred. MZ Vukmirović Zdravko (k.dir čete i dir. banke), Gojić Srđan
“firga” zam. Vukmirović Z. u jedinici, koji svojim “manirima” i ponašanjem već počinju se
ponašati bahato i samouvjereni u njihovu pobjedu na izborima što je bilo jasno izraženo na
njihovu ponašanju i ophođenju sa mještanima.
Uzelac je istakao ovakvo ponašanje gore imenovanih kao i osoblja Mjesne kancelarije,
Crvenog krsta koje je sve poslove obavljalo “familijarno” te želju da se isto “rasturi” i spreči
njihov daljnji rad.
Po provođenju izbora, ovo se obistinilo, Vukmirović smjenjen sa dužnosti pred M.Z.,
njegova supruga i Gojića supruga sa obavljanja poslova u Crvenom krstu.
Za vreme obavljanja gore navedenih radnji Uzelac Nikola se je nalazio na bolovanju.
Lički Osik.
Milan.

294 �
295 �

244

prilog:
• potvrda RO “mol” s podacima iz RK
• zapisnik uzete izjave od Kovač Milana
• potvrda iz Srednjoškolskog Centra “N. Tesla” Teslingrad
k o m a n d i r
ml. ins. Mandarić Miloš, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

90

1994., travanj 12.
Vukovar
Izvješće SUP-a Vukovar MUP-u RSK o događanjima na političkom skupu u organizaciji
Srpske demokratske stranke svesrpskih zemalja
Ministarstvo unutrašnjih poslova M. P.296
Sekretarijat unutrašnjih poslova
Vukovar
depeša broj: 08-06-01/1-538/3-94.
Vukovar, 12.04.1994. godine.
Mup RSK
Uprava javne bezbednosti
Kn i n
veza: naša depeša broj gornji od 11. 04. 1994. godine.
U vezi naše depeše broj i datum gornji obaveštavamo vas da je danas sa početkom u 14.15
časova na platou ispred hotela “Dunav” u Vukovaru održan miting podrške srpskom
narodu u republici srpskoj. Miting je održan u organizaciji stranke sds svesrpskih zemalja i
grupe građana koji su tokom jučerašnjeg dana delili pozive po Vukovaru. Početak mitinga
otvorio je Goran Hadžić a pored njega za govornicu su izašli Boro Bogunović, Branislav
Stanimirović svi predstavnici stranke SDS-a svesrpskih zemalja, te predsjednik skupštine
Vukovar, Ljubinko Vukičević koji je sobom doveo i predstavnike grčkog grada Korinte sa
kojim se danas pobratimio grad Vukovar, te je njihov gradonačelnik pozdravio skup u ime
svog naroda i grada izrazio podršku srpskom narodu. Pored navedenih govornika na skupumitingu podrške govorili su i učenici srednjih škola Vukovara te su poslana dva telegrama,
i to jedan protesta protiv bombardovanja srpskih položaja i vođenja politike Sjedinjenih
Američkih Država protiv srpskog naroda naslovljen na adresu Bila Klintona,297 a drugi
telegram je bio telegram podrške Radovanu Karadžiću i srpskom narodu u Republici
Srpskoj.
Prijemni pečat: RSK, MUP, Knin; primljeno: 13. 4. 1994., br. 08/3-1-1684-1/94.
Bill Clinton, predsjednik SAD-a.

296 �
297 �

245

Na skupu se okupilo oko 2000 građana Vukovara i ostalih opština našeg područja, a isti
je trajao oko 45 minuta i protekao je dostojanstveno i bez ikakvog incidenta.
Oko 12.15 časova grupa oko 25 meštana došla je pred zgradu civilne policije Unprofora
i sa postolja na ulazu zgrade skinulo zastavu Unprofora i bacila je u blato, a postavila dve
srpske zastave. Članovi SM Unprofora nisu izlazili iz objekta, i tek kad se grupa razišla i
krenula prema platou ispred hotela komandir SM UN Dmitrij Pankretin zastavu je unio u
službene prostorije svoje SM.
Prilikom razilaženja mase nije bilo nikakvih ekcesa.
Prednje vam dostavljamo znanja radi, a u slučaju novih saznanja naknadno ćemo vas
obavestiti.
p.o. sekretara: M. P.298
Babić Slavko
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 7.

91

1994., travanj 13.
Knin
Izvješće Uprave PJM MUP-u RSK o radu Uprave PJM, stanju i aktivnostima postrojba na
terenu te trenutnom stanju tehničkih sredstava u skladištu PJM
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA POSEBNIH JEDINICA MILICIJE
Broj: 08/4-1787-1/94.
KNIN, 13. april 1994. godine.IZVJEŠTAJ
ZA PERIOD OD 01. 09. 1993. – 10. 04. 1994. god.
M. P.299 NAČELNIK
Krsta Žarković, [v.r.]
UVOD
Na osnovu iskustva Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske Krajine, u vrijeme
neposredne ratne opasnosti, kao i u vrijeme rata, odlučeno je da se formira posebna Uprava
Posebnih jedinica milicije, s ciljem vraćanja ugleda Ministarstvu unutrašnjih poslova, kao i
zauzimanje značajnog mjesta u sistemu odbrane Republike Srpske Krajine.
Po regijama i Sekretarijatima unutrašnjih poslova, postojale su negdje manje jedinice,
tzv. Posebne jedinice milicije, a svi ostali pripadnici milicije nisu znali ratnu formaciju, kao
ni šta i kuda, ako dođe do ustaške agresije, odnosno do angažovanja ratne jedinice milicije.
298
299

Prijemni pečat: primljeno 12. 4. 1994. u 21,15.
Okrugli pečat: RSK, MUP, Knin.

246

Iz svega navedenog, vidljivo je da su se formiranjem Uprave PJM poslovi i zadaci, vezano
za rat i pripreme za rat, odvojili od poslova Javne bezbednosti, što je rezultiralo da su se ovi
poslovi mogli lakše i organiziranije obavljati, bez posebnog opterećenja na rat i prilike koje
su vladale s tim u vezi.
Sa formiranjem Uprave PJM i stvaranjem specijalne brigade /ofanzivne jedinice/, milicija
je znatno dobila na ugledu, a i efikasnosti (pr. osjetljivije i opasnije represivne poslove, uvijek
je obavljala Uprava PJM sa svojim pripadnicima).
Do 01. 09. 1993. godine, jedino jedinice iz Sjeverne Dalmacije i Zapadne Slavonije su
bile nešto organiziranije, dok su preostale bile slabo ili nikako u funkciji.
Probleme unutrašnje organizacije, sistematizacije radnih mjesta i ratne formacije, rješavali
smo startujući od nule, uz napomenu da je bilo dosta nerazumijevanja kod SUP-ova, jer
smo postali iznenadna “konkurencija”, a u stvarnosti to je bilo za Javnu bezbednost SUP-a,
SJB i SM, najveća korist u radu.Uz pun angažman radnika Uprave PJM i razumijevanje Ministra, postavljen je kostur,
donešeni su Pravilnici o unutrašnjoj organizaciji br. 08/1-3341-1/93., o sistematizaciji
radnih mjesta, o platama, kao i dopune istih, zatim proveden Kurs, provjera i prijem
novih pripadnika i dr. tako da smo za kratko vrijeme stvorili radni dan i pokrenuli zamajac
specijalne brigade MUP-a RSK.Napominjem da smo sve vrijeme paralelno izvršavali niz poslova “na brzu ruku” i sl. po
zahtjevu MUP-a ili direktno Ministra, i to na početku sa PJM Z. Slavonije i S. Dalmacije,
a poslije i sa ostalima i to nam je mnogo usporavalo organizaciju i pripreme oko formiranja
Uprave.
Po formiranju i novoj organizaciji PJM, u okviru Uprave, po Uputstvu br. 08/1- […],300
u vrijeme kada nisu angažovane u okviru Uprave, potčinjavaju se regionalnim SUP-a, uz
napomenu da sav pozadinski dio SUP reguliše za potrebe pripadnika područnih jedinica.
Na taj način, stvorili smo puno bolju kontrolu jedinica, funkcionalnost i efikasnost, ako i
određeno zadovoljstvo kod ljudi, s tim da vrijeme provedeno na terenu i sl. se reguliše sa
isplatom dnevnica ili stimuliše na drugi način.
Koncept ovih jedinica je zaživio i opravdanost njegovog opstanka i daljeg razvoja je više
nego očigledna. Iz tog razloga, predlažemo da MUP RSK maksimalno podrži stvaranje i
razvijanje profesionalne PJM MUP-a, kao i regionalnih jedinica koje u svom sastavu imaju
A+R, iz čega proizlazi da je kostur profesionalan, a ostali po principu okupljanja, tj. po
pozivu se uključuju u PJM regije, odnosno u specijalnu brigadu. Na taj način, problemi
PJM se smanjuju na minimum, a funkcionalnost pojedinih jedinica je maksimalna.
Sada predstoji utvrđivanje i precizno definisanje statusa jedinice i njenih pripadnika
(A+R), kao i otklanjanje uočenih nedostataka i popunjavanje sa pripadnicima tamo gdje to
nije dovršeno, uz uslov većeg učešća i razumijevanja Uprave JB, Sekretara SUP-a, kako za
vrijeme redovnih, planiranih, tako i za vrijeme borbenih, neplaniranih aktivnosti.Planovi sa bezbjedonosnim procjenama i predviđenom taktikom postupanja, s obzirom
na DTG, moguće pravce njihovog upada i objekte napada, moraju se daleko ozbiljnije
shvatiti i preventivno više izvršavati sa PJM kroz izviđanja, zasjede, pretrese terena i dr. a
sve s ciljem bolje kontrole teritorija, uigravanja i provjere spremnosti jedinica za te vrste
poslova.
300

Nedostaje u izvorniku.

247

IZVJEŠTAJ PO REGIONALNIM JEDINICAMA:
Specijalna jedinica milicije – MUP-a RSK –
Dana 05. 11. 1993. god. s ciljem formiranja, formacijom predviđene jedinice,
osposobljene, dobro naoružane i opremljene, formirana je specijalna jedinica milicije, koja
je odmah nakon toga dobila ulogu Jedinice za obezbeđenje izbora 93/94. godine. Nakon
15-dnevne obuke, jedinica jačine 32 pripadnika izvršavala je poslove i zadatke na području
cijele RSK, posebno na poslovima obezbeđenja državničkih ličnosti, promotivnih i sličnih
javnih skupova, pratnje i preprate preko dijela teritorija, obezbeđenja glasačkih mjesta,
kutija i listića i sl. što je trajalo sve do 23. 01. 1994. godine, odnosno do kraja izbora u RSK.
U periodu od 12. – 18. 01. 1994. g. obezbeđivao se je glavni repetitorni centar
“Ćelavac”, zatim kompletno jedinica je izvršavala redovne poslove i zadatke oko sprečavanja
nedozvoljenih radnji, kao i otkrivanja, hvatanja i lišavanja slobode raznih počinioca krivičnih
djela na području I. Slavonije i Z. Srema.
Dana 12. – 14. 02. 1994. g. Jedinica je uspješno obezbeđivala održavanje Skupštine
RSK, a period od 21. 02. do 26. 03. 1994. g. je nastavila sa poslovima i zadacima u Istočnoj
Slavoniji i Zapadnom Sremu, gdje je postigla rezultate od posebnog državnog značaja.
Značaj ove Jedinice je i u tom da se heterogenom popunjenošću ne potpada pod uticaj
nikakvih lokalnih moćnika, a sa druge strane, to joj omogućava lako snalaženje u svim
regijama RS Krajine.Ova činjenica pruža pripadnicima Jedinice, mogućnost još većeg profesionalizma
i upravo iz tog razloga, u nju se mora materijalno ulagati, kako bi sve poslove ratnog i
poratnog vremena, kojih će biti na pretek, mogla izvršavati uspješno i kvalitetno, kao dobro
uigrana, kompaktna, osposobljena i opremljena, dobro naoružana Jedinica.
Jedinica trenutno, kroz konstantnu pasivnu pripravnost pri sjedištu, izvršava dio
poslova oko sticanja opšte fizičke kondicije, oko uvježbavanja taktičkih situacija, te vrši
razna gađanja, kontrolno-ocjenska i […]301 iz svih vrsta naoružanja. Takođe se nastavlja
sa kursevima koji se konstantno provode / snajperski, minobacački, protuoklopna borba,
preživljavanja, život i rad u sniježnim uslovima i dr. / u raznim dijelovima Krajine, sve s
ciljem da se održi efikasnost koja je potvrđena u aktivnostima prilikom obezbeđenja Ruske
federacije, na čelu sa g. Žirinovskim302 u Vukovaru, predsjednika Martića,303 profesora
Univerziteta “N. Tesla” iz Kragujevca, javnih skupova u Vojniću, KO304, Glini, OK,305
Kninu. Zatim, akcija zauzimanja i kontrola mosta u Gradišci306 od 18. – 28. 02. 1994. g.
zatim izviđačke aktivnosti oko pripreme akcija na Kašić i Islam Grčki, koje su trenutno
odgođene do daljnjeg, kao i niz drugih akcija gdje je pokazana odlučnost, spremnost i
profesionalnost Jedinice da istraje do kraja u izvršavanju svih zadataka.
U akciji u Lici, povodom ustaške agresije od 05. 03. do 16. 03. 1994. dio Jedinice takođe
je uspješno izvršavao i najteže zadatke, što je mnogo doprinijelo ugledu i rezultatima naše
brigade.
Kao zaključak, ističemo da je Jedinicu potrebno povećati, dati joj veći primat i za kratko
vijeme postat će najjača i najkvalitetnija jedinica, spremna za izvršavanje svih vrsta planiranih
Nedostaje u izvorniku.
Vladimir, predsjednik Liberalno-demokratske stranke Rusije.
303 �
Milan.
304
Korenica.
305 �
Okučani.
306 �
Stara Gradiška.
301

302 �

248

i neplaniranih poslova i zadataka u MUP-a. Za isto je neophodno više razumijevanja
drugih Uprava i puno više saradnje u radu, što do sada ovo Ministarstvo nije u potpunosti
omogućilo.PJM Sjeverne Dalmacije
U okviru regija S. Dalmacije, jedinica jačine 110 pripadnika sa pratećim vodom –
mješovita minobacačka grupa od 15 pripadnika vršila je poslove iz djelokruga Uprave PJM
MUP-a RSK na zadovoljavajući način. Jedinica je djelovala i prije formiranja Uprave, tako
da je rad, koordinacija i rukovođenje bilo daleko lakše i upravo zbog toga, ista je korištena u
prvom dijelu daleko više nego pojedine jedinice dr. regija.
Rezultati koje je Jedinica postizala prije potvrdili su se i u ovom periodu:
– od 03. – 06. 09. 1993. g. jedan vod je, na zahtjev SVK, popunio liniju u Velebitu, i
istovremeno izviđačka grupa je vršila pripreme za akciju u tom dijelu, koja se trebala
realizirati u to vrijeme;
– 10. 09. 1993. rad Jedinice sudjelovao je u izvršenju redovnih poslova na području SUP-a
Glina / hapšenje počinioca KD, za koje je postojala opasnost da će upotrebiti vatreno oružje
kod lišavanja slobode /;
– Ponovno od 12. – 24. 09. 1993. Jedinica je vršila ispomoć u predjelu Tulove grede –
Velebit;
– 26. 09. 1993. 16 pripadnika, na području SUP Ok.307 ponovo lišeno slobode, gdje se
očekivao otpor i upotreba vatrenog oružja;
– 03. – 26. 10. 1993. kompletna Jedinica – pripravnost za akciju Velebit;
– 07. – 13. 12. 1993. obezbeđenje GP u Miranjama (4 čovjeka);
– 07. – 14. 12. 1993. u predjelu Otišića 10 pripadnika vršilo je posjedanje linije i izviđanje
– 14. – 22. 12. 1993. 5 pripadnika vrši intenzivno izviđanje za akciju na Kašić;
– 23. – 31. 12. 1993. – pretres terena i dr. radnje Jedinice, vezano za informaciju da se je
ubacila DTG (ponovno 28. – 31. 12. 1993.);
– 03. – 06. 02. 1994. – 19 pripadnika linija u […],308 vojska napustila položaj, ranjen 1
pripadnik od mine;
– 12. 02. – 28. 02. 1994. kurs minobacačlija Gračac;
– 21. 02. – 21. 03. 1994. 11 pripadnika vršilo je redovne poslove Službe na području I.309
Slavonije i Z.310 Srema;
– 23. 02. 1994. – pretres terena Drniš
– 28. 02. – 21. 03. 1994. obezbeđenje GP Grab, sa 4 čovjeka;
– 09. – 16. 03. 1994. 13 pripadnika (MPB) učestvovao u Lici, u vezi ustaške agresije;
– 10. – 20. 03. 1994. – vršena […]311 u Kašiću sa 5 pripadnika za ponovno planiranu akciju
u Kašiću.
Sve nabrojeno nije i konačno što je radila PJM S.312 Dalmacije, jer je tu bilo i drugih
aktivnosti, pripravnosti za izvršavanje ovih zadataka, i sl.
Problemi oko ove Jedinice bili su tehnički /pozadinski i sl./, tako da možemo konstatovati
da je ova Jedinica homogena i da se za buduće na nju može i mora računati. Posebno je
307
308
309
310
311
312

Okučani.
Nedostaje u izvorniku.
Istočne.
Zapadnog.
Nedostaje u izvorniku.
Sjeverne.

249

potrebno istaći i rezultate koje je Jedinica postigla prilikom izvršavanja redovnih poslova
Javne bezbednosti, u sklopu SUP-a Knin, što govori još više o njihovoj snazi.PJM Z.313 Slavonije:
U okviru Odreda PJM za Zapadnu Slavoniju, postoji PJM koja broji oko 50 pripadnika,
aktivnih, koji su u zadnje vrijeme obučili i vlastitu podršku, tako da su stasali u pravu
borbenu jedinicu, samostalnu i spremnu za izvršavanje i najtežih zadataka.
PJM regije Zapadna Slavonija postoji od početka rata i prošla je mnoga ratišta. U više
slučajeva bilo je poginulih i ranjenih i s pravom možemo reći da je jedinica sa najjačim
borbenim iskustvom.
Od planiranih i neplaniranih poslova, koje je jedinica izvršavala za navedeni period,
ističemo:
– period od 29. 09. – 08. 10. 1993. g. tada je vršena paralelno obuka i priprema za moguću
akciju na pravcu M.314 Alana u okviru akcije “Oluja”, sa ukupno 31 pripadnikom;
– u periodu od 22. 10. – 24. 10. 1993. g. PJM Z. Slavonija, sa ukupno 40 pripadnika vršila
je poslove oko priprema za obezbeđenje Skupštine RSK koja je odgođena nakon poznatih
političkih problema;
– od 27. 10. – 11. 11. 1993. u rejonu Šumetlice, opština Pakrac, nakon ustaške agresije
Jedinica je zauzela navedeno selo i držala položaj do dolaska vojske, sa ukupno 37 pripadnika;
– u vremenu od 24. 11. – 02. 12. 1993. g. uspostavljena je kontrola terena i pretres u
rejonu Košutarica sa 29 pripadnika, prilikom čega se omogućilo SVK RSK da povrati
samopouzdanje i otkloni sumnju da tu ima ustaša;
– od 23. – 25. 12. 1993. PJM se nalazila na izviđanju terena u rejonu Brusnik – Dragović
– Šumetlice, sa 20 pripadnika;
– dana 31. 12. 1993. pripadnici PJM, zajedno sa UN, izvršili su uspješno raciju na području
Okučana, sa 20 pripadnika, prilikom čega se postiglo i više od planiranog;
– u vremenu od 10. 01. – 11. 01. 1994. izvršeno je patroliranje sa dva broda, sa odjeljenjem
milicionara u rejonu Gređani – Ilok;
– u trajanju od 19. 01. – 31. 01. 1994. jedinica je bila u pripravnosti u vezi sa akcijom u I.
Slavoniji i Z. Sremu, da bi dana 05. 02. zajedno sa SUP-a Okučani na području MZ Rajići
uspješno izvršila operativno-taktičku radnju – raciju za 10 pripadnika;
– u dijelu obuke mješovite minobacačke grupe, dio voda za podršku, u vremenu od 15. 12.
1993. – 29. 02. 1994. izvršila je kurs za 19 pripadnika na području Like i Dalmacije;
– dana 18/19. 02. 1994. do 01. 03. 1994. u saradnji sa SUP-a Okučani i PJM MUP-a
RSK, Jedinica je izvršila preuzimanje i kontrolu mosta kod Stare Gradiške, prilikom čega
je pokazana odlučnost i spremnost za izvršavanje i ovakvih zadataka. Ukupno je bilo
angažirano 35 pripadnika.
NAPOMENA: U navedenom periodu, Jedinica je izvršavala niz borbenih zadataka, i to:
– od 14. – […],315 na Velebitu sa ukupno 38 pripadnika;316
– u vremenu od 09. 03. – 16. 03. takođe Jedinica se nalazila na izvršenju zadatka u Lici,
sa ukupno 39 pripadnika PJM u rejonu Teslingrada317 povodom ustaške agresije na Trlo.
Zapadne.
Mali.
Nedostaje u izvorniku.
U dokumentu je izostavljen mjesec.
Lički Osik.

313 �
314
315
316
317

250

Posebni rezultati na tom dijelu ratišta postignuti su upravo zahvaljujući samostalnosti i
odlučnosti PJM Z. Slavonije da istraju u oslobođenju ovog dijela teritorija RSK.
Za navedeni period, jedan pripadnik (Gatarić Z.318) je poginuo prilikom izvršavanja
redovnih borbenih zadataka, a 7 pripadnika je lakše i teže ranjeno.
Pored navedenog, Jedinica je konstantno dijelom u pripravnosti, a dijelom se uključuje
po zahtjevu Sekretara SUP-a u redovne poslove Javne bezbednosti, prilikom čega pokazuje
visok nivo profesionalnosti i zahvaljujući autoritetu stečenom kroz rat, spremna je da izvrši
svaki zadatak i najteži koji redovni pripadnici SUP-a, u svakom slučaju, nisu u mogućnosti
da izvrše. Stoga, ova Jedinica u Zapadnoj Slavoniji nosi opravdano ime najuspješnije i
najorganiziranije jedinice i za borbene i neborbene poslove i zadatke, i kao zaključak se
nameće činjenica da je neophodno da se preduzme sve kako bi se stvorili uslovi za normalan
život i rad te Jedinice u koju za sada nije javno investirano a tako se puno traži i još više
dobija.
Po mnogim procjenama, ovo je Jedinica najvećih borbenih iskustava i ujedno najvećih
borbenih mogućnosti na području Republike Srpske Krajine.PJM Banije:
Jedinica po formaciji ima 102 pripadnika sa vodom podrške, sada broji 22 pripadnika
koji u aktivnom statusu izvršavaju poslove i zadatke na području Banije i po potrebi cijele
RS Krajine. Ostali dio Jedinice popunjava se po potrebi iz aktivnog i rezervnog sastava
SUP-a Glina, po principu okupljanja /po pozivu/, s napomenom da jedino ova regija nema
vlastitu mješovito-minobacačku grupu.
Jedinica je uspješno izvršavala sve poslove koji su od strane Uprave traženi, ali isto tako,
sve poslove pri potčinjavanju SUP-a Glina, takođe su izvršavali maksimalno uspješno.
Potrebno je naglasiti da i na ovom području sve “opasnije” i osjetljivije poslove nije smjela
raditi redovna milicija bez “specijalaca”, jer je postojala mogućnost otpora, upotrebe
vatrenog oružja i okršaja.
Od važnijih borbenih zadataka, mogu se istaći:
– dana 24. i 25. 09. 1993. vršena je zasjeda u rejonu Martin Brod – D. Jame, s ciljem
otkrivanja DTG, sa ukupno 10 pripadnika;
– ponovno 26. i 27. 09. 1993. u istom rejonu, kod “Hrastnika”, Jedinica sa 9 pripadnika
nalazila se u zasjedi, s ciljem otkrivanja ustaških DTG za koje se pretpostavljalo da su tim
područjem prolazile i dalje u dubinu;
– 27. i 28. 09. 1993. u rejonu Martin Broda, ukupno 9 pripadnika je vršilo zasjedu, a
28. i 29. 09. u drugom dijelu navedenog rejona, kod Zaloja i Gračanice, kod groblja 11
pripadnika je kroz zasjedu pokušalo otkriti ustašku DTG. Po dubini u RH čule su se
eksplozije u toku noći 27. 09. Drugih zapažanja nije bilo. Isto je ponovljeno 29., 30. i 01.
10. 1993. g. bez znatnih rezultata;
– u vremenu od 09. 03. – 16. 03. 1994. Jedinica je uspješno izvršavala zadatke pri
oslobođenju teritorija koje je bilo zahvaćeno ustaškom agresijom 05. 03. 1994. u rejonu
Teslingrada.Pored navedenog, Jedinica je izvršavala redovne poslove milicije, učestvovala u
obezbeđenju prilikom dolaska Predsjednika RSK i Republike Srpske, a u vrijeme pred
izbore, kao i u vrijeme glasanja, pripadnici Jedinice bili su angažovani na mnogim poslovima
oko obezbeđenja i slično.
318

Zdravko.

251

U više navrata, sudjelovali su na graničnom prelazu, s ciljem kontrole ulaska lica i vozila,
tako od 15 – 17. 10. 1993. kontrolisali su ulaz kod Matijevići – Novi Grad,319 sve s ciljem
ulaska Arkana320 i drugih paravojnih jedinica. Isto je ponovno realizirano za nastavak
Skupštine na Plitvicama 27. – 29. 10. 1993. godine.
Za obezbeđenje državne granice, Jedinica je u periodu od 10. 11. do 16. 11.1993. godine,
sa 12 pripadnika popunila međuprostore u rejonu Stankovačkog Brda.
– U periodu od 26. 11. – 30. 11. 1993. po zahtjevu SV RSK, 9 pripadnika je imalo
intervenciju u nezaštićenom i pošumljenom dijelu kod zaseoka Šanovići i taj zadatak je
uspješno izvršen.
U dijelu obuke Jedinice, neophodno je istaći da ista ne raspolaže sa potrebnim kadrovskim
rješenjima, a i tehnička opremljenost i naoružanost nije na potrebnom nivou.
Uglavnom, u slobodno vrijeme vrši se kondiciono gađanje i ponavljanje stečenog znanja,
jedina organizovanija obuka provela se je u Omsici sa kompletnom Jedinicom, u vremenu
od 02. 10. – 13. 10. 1993. godine, kada su se ujedno vršile pripreme za borbene aktivnosti
u rejonu Velebita – “Oluja”.
Mnogi zadaci manjeg značaja koje je Jedinica izvršavala nisu navedeni, a za ovaj period
nije bilo ranjenih ni poginulih.PJM Kordun:
Jedinica jačine oko 30, sada broji 19 pripadnika aktivnih, sa obučenom mješovitom
minobacačkom grupom, po pozivu iz redova A i R sastava SUP-a Vojnić. Da bi ova Jedinica
bila ponovno i u borbenom smislu spremna, potrebno je izvršiti popunu i ažurirati postojeće
spiskove, a to je moguće zajedno sa PJM Banije, na način da se imenuju K-diri odreda koji
bi to objedinio.
Jedinica je učestvovala u izvršenju više borbenih zadataka:
– 10. 09. 1993. u sklopu 11. pbr Kordunaškog korpusa, na području Turnja, prilikom čega
su ranjena 3 pripadnika (Mekeč, Zavišić i Vukmirović);321
– ponovo na zahtjev SV RSK, 20. – 21. 09. 1993. vršili smo zajedno pretres terena u rejonu
Topuskog;
– u Gračacu od 03. 10. – 11. 10. 1993. priprema i obuka zbog akcije u Velebitu, kompletna
Jedinica;
– 15. 10. 1993. priprema zbog održavanja Skupštine;
– 20. 10. 1993. učestvovanje na obezbeđenju Skupštine na Plitvicama /3 dana/;
– cijeli 11. mjesec 1993. g. zajedno sa SV RSK, Jedinica je vršila pratnju muslimanskih
konvoja, sudjelovala u sprečavanju nedozvoljene trgovine koja se raširila na tom području;
– od 01. 12. 1993. sve ovo vrijeme Jedinica je bila angažovana na poslovima vezano za
izbore i obezbeđenje istih;
– 12. 02. 1994. ponovno obezbeđenje Skupštine u Kninu sa 1 odjeljenjem, zatim
obezbeđenje radio stanice Petrova Gora od 20. 02. – 09. 03. 1994. g.
– dana 09. 03. 1994. Jedinica je izvršavala borbeni zadatak do 17. 03. u rejonu Teslingrada,
kada nije bilo ni mrtvih ni ranjenih, a zadatak je uspješno izvršen i povraćen na teritorij koji
su ustaše bile zauzele.
319
320
321

Bosanski Novi.
Željko Ražnatović.
Priređivači nisu utvrdili točna imena.

252

Ostalo vrijeme, Jedinica je bila u pripravnosti i na raspolaganju na izvršenje vanrednih
poslova SUP-a Vojnić, kako i po potrebi poslova i zadataka Uprave.
Neophodno je imenovanje novog Komandira u Jedinici, prijem djela ljudstva i
imenovanje K-danta odreda. Sve je moguće napraviti samostalno, ali i uz pomoć Sekretara
SUP-a koji je obećao da će Jedinicu od 102 pripadnika ubrzo popuniti po našem zahtjevu
i odobrenju.PJM Lika:
Jedinica jačine 36 pripadnika djeluje na području regije Like, a po pozivu se uključuju
i preostali pripadnici, zajedno sa mješovitom minobacačkom grupom, ukupno 102
pripadnika. Jedinica je izvršavala uglavnom redovne poslove milicije, kada nije bila
angažovana na posebnim zadacima Uprave.
Tako je sve vrijeme od 03. 01. – 01. 04. 1994. godine ista obezbeđivala SRT, studio
Plitvice i reportažna kola. Prethodno, od 03. 10. 1993. do 14. 10. 1993. godine, Jedinica se
nalazila na zadacima oko pripreme akcije u Velebitu, takođe, dok je dio jedinice konstantno
bio na obezbeđenju objekta “Cerovačke Pećine”, kao i repetitorni centar “Ćelavac”, posebno
u vrijeme izbora, tada je bilo zloupotreba i samovoljnog uključivanja i isključivanja i struje
i programa TV Beograd i TV Knin. Takođe, Jedinica je bila 20. – 22. 10. na obezbeđenju
Skupštine na Plitvicama.
Dana 09. 02. 1993. 1 pripadnik nalazio se na kursu Komandira PJM u sklopu SV RSK
u Kninu.
Iz voda za podršku, mješovita minobacačka grupa nalazila se na kursu minobacačlija, u
vremenu od 15. 12. – 26. 02. sa 15 pripadnika u “Cerovačkim Pećinama”.
U vremenu od 05. 03. – 24. 03. 1994. u vrijeme ustaške agresije na predjelu Like, rejon
Trlo, Jedinica je uspješno, u sklopu Uprave, izvršavala borbene zadatke oko povrata teritorija
koje je bilo privremeno zaposjednuto.
Posebno se isticala mješovita minobacačka grupa, koja je bila pridopuna našim
jedinicama, po pravcima sa MB 60 mm.
Potrebno je podržati novog K-dira Barića322 i stanje na području regija Like odgovarat će
formaciji Jedinice koju smo tražili.PJM Baranja:
Jedinica broji ukupno 52 pripadnika, spremnih za izvršenje svih borbenih i neborbenih
zadataka. Posjeduje samostalnu minobacačku grupu i po pozivu popunu sa A i R
pripadnicima SUP-a B. Manastir do broja kako je formacijom predviđeno.
Aktivno vrše po dnevnom rasporedu rada obuku i održavaju gotovost Jedinice, tako da
se može opravdano reći da je uvijek spremna za izvršenje svih zadataka, unatoč tome što je
nismo puno koristili.
U dijelu obuke, uključili su 15 pripadnika na kurs u “Cerovačkim pećinama” za
minobacačlije i to su uspješno završili. Drugi dio obuke koji je planom predviđen, nije iz
poznatih razloga rata izvršen.
U 09. mjesecu, Jedinica je izvršavala dio borbenih zadataka u rejonu Velebita, prilikom
čega je 1 pripadnik smrtno stradao.
Drugih aktivnosti, Jedinica nije imala, već je izvršavala u sklopu SUP-a Beli Manastir
redovne poslove i zadatke milicije.322

Priređivači nisu utvrdili ime.

253

PJM Istočne Slavonije i Zapadnog Srema:
Jedinica u ovoj regiji, nije u potpunosti našla svoje mjesto, trenutno imamo oko 25
pripadnika spremnih za izvršenje borbenih zadataka, a ostale po principu okupljanja nismo
ubjeđeni da bi mogli aktivirati. Inače, mješovita minobacačka grupa prošla je obuku i nakon
toga nije bila aktivirana.
Jedinica je, uglavnom, pretpotčinjena SUP-a i izvršava redovne poslove i zadatke iz
djelokruga Službe. Za potrebe Uprave, Jedinica je bila angažovana 14. 09. – 05. 10. 1993.
godine, sa 19 pripadnika na borbenom zadatku u Velebitu, prilikom čega je 10 pripadnika
napustilo zadatak i Službu.
U vremenu od 20. 12. – 07. 01. 1994. 5 pripadnika je vršilo smjenski obezbeđenje
objekta u Erdutu, a za vanredni zadatak koji je Uprava izvršavala, na području Iloka, bilo je
uključeno takođe 5 pripadnika.
Potrebno je naglasiti da je sve poslove oko obezbeđenja skupova i ličnosti za vrijeme
izbora, kao i obezbeđenja objekata i dr. takođe izvršavala ova jedinica.Helikopterska jedinica:
Jedinica djeluje u sklopu Uprave i izvršava sve poslove i zadatke ovog MUP-a, SV RSK
i dr. Posebno vrše poslove i zadatke oko pružanja pomoći i transporta ranjenih na svim
relacijama.
Zatim, u sklopu Uprave, sve poslove izviđanja /borbeno i neborbeno/, transport sredstava,
opreme, oružja i municije, desant, protuoklopna borba i niz drugih poslova.
Jedinica nije popunjena ni sa sredstvima ni sa ljudstvom, ali zahvaljujući entuzijazmu
trojice pilota, uspiju sve da izvršavaju uspješno i na vrijeme.
Pozadinski problemi uglavnom se rješavaju preko Uprave i SV RSK i Vojske SR
Jugoslavije.
U cilju dizanja borbene gotovosti ove Jedinice, s obzirom na njene mogućnosti, potrebno
je daleko više ulagati u nju.Dobrovoljačka jedinica “Cigina”:
Jedinica u rezerviranom sastavu MUP-a, aktivira se samo za izvršenje borbenih zadataka,
broji ukupno 115 pripadnika koji nisu jednoobrazno obučeni, opremeljni i naoružani, te ne
posjeduju vozila za prevoz, kao ni drugih vozila.
Do sada, učestvovali u svim značajnijim borbenim dejstvima na području RSK, a posebno
S. Dalmacije i Like. Tako su učestvovali u akciji u rejonu Svilaje, Velebita, Teslingrada,
Kašića i Islama Grčkog, Sunje, Medačkog džepa i niz drugih, manjeg značaja.
Prilikom izvršavanja navedenih zadataka, imali su ranjenih i povređenih.
Trenutno je pola jedinice u pripravnosti, u sjedištu, a drugi dio je aktiviran na području
Z. Slavonije, zajedno sa SV RSK.
Ova jedinica, potrebno je naglasiti, značajna je borbena formacija i potrebno je podržati
njen opstanak, razvoj i ojačavanja, jer će u slučaju eventualnog rata biti zasigurno jedna od
prvih i među najkvalitetnijim jedinicama koje će izići na liniju odbrane.
Jedinica je heterogeno popunjena i to iz Banije, Like i Dalmacije, što joj daje mogućnost
lake orjentacije i snalaženja u svim krajevima RS Krajine.Veza:
– Izvršavati redovne poslove MUP-a, kao i borbene zadatke sa policijskom vezom (UKV
motorolom), praktično je nemoguće. Međutim, koristeći razne izbore od vojske i dr. kroz
posuđivanja i razne improvizacije, uspjeli smo ostvariti uglavnom šta se tražilo od nas. Ovako
254

je izgledao početak, u posljednje vrijeme nešto je bolje sa novim samostalnim repetitorom,
sa posebnim, fiksiranim korakom na UHF i BHF području i kao zaključak možemo reći da
je sistem veza sada bolji, odnosno da je za redovne poslove MUP-a odličan, ali za borbene
aktivnosti nedovoljan i još uvijek slab. Isto se može riješiti samo sa zaštitom – stremblerom,
što je obećavano ali nikako da se izvrši.
U cilju pravilnog korištenja Jedinice, a onda i veze, moramo daleko ozbiljnije shvatiti
vezu jer je to ključ i uspjeh svega, na taj način moći ćemo […]323 ustašama i nećemo biti
podređeni kao do sada.
Takođe, Uprava bi se puno lakše mogla uklopiti u postojeći sistem veza MUP-a na
području čitave RSK, ako bi svaka regija imala kvalitetno riješen sistem veze, dok npr. Lika
sistem veze ima slab, unatoč fantastičnim mogućnostima.
Kada se otklone ovi problemi u MUP-a, naša Uprava odmah je jača i efikasnija jer do
sada smo sve morali sami, sa vlastitim sredstvima, što je izuzetno teško i nemoguće i zahtjeva
puno gubljenja dragocjenog vremena prilikom dolaska na teren u bilo kom dijelu RSK.
Svi problemi oko veze bili bi rješeni sa jedinstvenim unificiranim sistemom veze na
području čitave RSK. Mi imamo potrebu za 1-2- pokretna repetitora i to sa stremblerima /
zaštita/ na UHF i BHF području, više problema neće biti ili će biti daleko manji i zanemarivi.
Tome treba dodati da sistem veze SV RSK sa prislušnim i radio goniometarskim sistemima
koji postoje po čitavim regijama, takođe nam olakšavaju i pružaju mogućnosti, međutim
bez uvezivanja sistema veza i više surađivanja sa Službom, nećemo znati to iskoristiti.Stanje veze u Upravi PJM:
– svaka PJM regije ima VHF policijski sistem veze sa potrebnim brojem prenosnih,
ručnih i dr. radio stanica /motorola/;
– PJM ima 1 repetitor na UHF području, zatvoren sistem sa 7 motorola podešenih za
rad;
– ostale GP 300 motorola, kojih ima dovoljno, koriste se za svaku veću akciju, tada
učestvuju PJM regija jer je neophodno da u tim slučajevima sve veze moraju biti iste.
MUP raspolaže sa još sredstava veze koji su uglavnom po regijama i još nisu dovoljno
uvezane, a prema tome ni iskorištene.
Potrebno je sve centre veze pri SUP-a i veziste PJM regija, uvezati da traju u jednom
sistemu i problem veze bit će riješen adekvatno, u svim uslovima mira i rata.
Posebno ističemo da pokretni centar veze postoji u MUP-a, ali je posuđen SV RSK /
posudio Šuša Marko/ i da je kontaktirano sa GŠ SV RSK i oni su obećali povrat ili zamjenu
za neki drugi. Sa ovim centrom veze, koji bi imao KZ i UKP, specijal /novitel/ i dr. kao i sve
veze na UHF i VHF području, mi bismo lako uvezivali rad brigade na svim regijama i sa
milicijom i sa Srpskom vojskom.Vozni park:
Da bi vozni park funkcionisao, potrebno je puno više uložiti da bi Uprava PJM
funkcionisala jer sa terenskim UAZ-ima problem nije ni dotaknut a kamoli riješen. Posebno
to dolazi do izražaja u vrijeme pokušaja brze organizacije regionalnog lepezastog sistema
Uprave, gdje su zahtjevi bili veliki a naše mogućnosti male, uz posebnu napomenu da su to
redovno pratili zadaci MUP-a, jedan za drugim, na svim područjima “jer mi sve možemo”.
Takav sistem rada nas je rastrgao na sve strane i stvorili smo objektivno dosta
neorganiziranosti u radu, što smo manjim dijelom mi odgovorni, a većim dijelom onaj ko
Nečitko u izvorniku.

323 �

255

nas je slao iz zadatka u novi zadatak a nismo to pozadinski mogli pratiti. Opet uz određene
improvizacije, uspjeli smo premostiti te probleme, međutim službe koje su nas trebale
pratiti i pomagati samo su nas gušile jer njima ne pašu promjene koje ih tjeraju da moraju
raditi i poslije 15.00 č. zatim subotom i nedjeljom i naravno ne odgovara im da se ugrožava
“familijarnost” i privatno-sopstvenički duh koji vlada kod njih u službeno.
Međutim, sve ovo ne oslobađa nas dijela odgovornosti oko kontrole korišćenja vozila,
utroška goriva, maziva, tečnosti i dr. što je bilo u pojedinačnim slučajevima i kod nas u
Upravi, ali ne u tolikoj mjeri da nije i opravdano.
Poslovi koje mi obavljamo su nepredviđeni po mjestu i vremenu i zahtjevaju punu
mobilnost, a neko umjesto to da shvati kao i činjenicu da niko ne želi držati “glavu u torbi”,
osim nas, i da pomogne u radu, on se buni “zašto uprava PJM troši više goriva” i sl. Taj
koji tako razmišlja, neka se uključi u djelokrug poslova Uprave PJM i tek nakon toga neka
prigovara za pojedine propuste, ako ih je i bilo.
Mi redovnu popunu sa mazivima i tečnošću, rezervnim dijelovima teško smo provodili,
jer pomoć od službe iz MUP-a nismo imali a kvarovi su bili često, što zbog navedenih
poslova nismo stizali otklanjati na vrijeme.Trenutno raspolažemo sa samo malim dijelom vozila /teretnih, terenskih i putničkih/,
u odnosu kada je predviđeno formacijom Uprave /po regijama i u PJM/, a dio vozila nije
za upotrebu na duži put /UAZ/ jer se lako kvari i sl. a upravo za naš rad potrebna su nam
vozila da brzo i efikasno možemo biti u svakom dijelu RS Krajine.
“Landrover–e”sa kojima raspolažemo, teško je održavati jer su potrebe velike, a rezervni
dijelovi i opravak je otežan, jer nema ni servisa ni prodavaone koja je namjenjena za tu vrstu
vozila.Za potrebe Jedinice, korištena su slijedeća vozila:
– 3 “Landrover-a”,
– 1 kombi – mini bus,
– 2 “Lade”,
– “Audi 80”,
– 14 “UAZ-a”, od toga je 10 po jedan dat Z. Slavoniji, Baranji, Kordunu i Lici, a S.
Dalmaciji 2, zatim
– “Deitz 5000”,
– auto-cisterna “TAM 110”.
Pored navedenog, u Upravi se koriste 2 “Golf-a” – Subotić M.324 i Dražić B.325 i “Reno 9”
– Karna D.326 Ovaj vozni park ne može ni približno zadovoljiti potrebe specijalne brigade
MUP-a RSK.
Kao zaključak, ističemo da je neophodno napraviti više reda u svim Upravama pa tako i
u našoj, ako želimo funkcionalnost i potpunu kontrolu, ali uz uslov da vozni park i radiona
postanu servis za sve Uprave a ne samo za pojedine, kako je bilo do sada.
Isto tako, da MUP-a shvati koliko je neophodan prevoz u radu i efikasnosti naše Uprave
i da shodno tome i omogući popunu sa terenskim, putničkim, specijalnim, borbenim i
drugim vozilima.[…]327
324
325
326
327

Priređivači nisu utvrdili ime.
Boško.
Dragan.
Priređivači su izostavili prilog “Trenutno stanje na skladištu”.

256

ZAKLJUČAK:
Iz dosadašnjeg iskustva, kako prije rata, tako i tokom borbenih dejstava, smatram da za
vrijeme neposredne ratne opasnosti i nefunkcionisanja državnih aparata, postoji potreba za
postojanjem prave PJM, na način kako je prvobitno zamišljena i odobrena od strane bivšeg
Ministra unutrašnjih poslova RS Krajine, g. Milana Martića.
Uprava PJM nije mogla funkcionisati onako kako je zamišljena, radi oglušavanja
pojedinih Sekretara SUP-a, na Uputstva i Naredbe Uprave PJM. Ovakvo ponašanje
pojedinaca treba spriječiti da ne djeluju kao apozicionari i dozvoliti Upravi da zaživi kako bi
što prije profunkcionisala.
Opremljenost kao i pozadinska obezbeđenost, jedinica je ispod svakog nivoa, od voznog
parka do naoružanja i odjeće, tako generalno gledavši opremljenost jedinica je oko 20% od
potrebnog.
Nedostatak stručnog kadra u samoj Upravi se takođe odrazio na neefikasnost same
Uprave, iz čega proizlazi potreba za popunjenjem kadrovima.
Radni prostor je jedan od bitnih segmenata za stručno obavljanje poslova iz nadležnosti
Uprave, međutim do sada Uprava nije dobila radni prostor ni približno onom što bi makar
minimalno zadovoljilo uslovima rada i postavljenim zadacima. Smatramo da je i ovo jedan
od bitnih zadataka što mogu nadležni riješiti.
Sagledavajući uslove pod kojima je Uprava egzistirala, te njeno pozadinsko obezbeđenje
slobodan sam da ocijenim da je rad Uprave više nego dobar, uzimajući u obzir postignute
rezultate.Prilog:328
– izvještaji Uprave o pojedinim akcijama;
– izvještaji SUP-a o aktivnostima Uprave na području
Sekretarijata unutrašnjih poslova.Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 20.

92

1994., travanj 13.
Knin
Izvješće Odjela analitike i informatike SUP-a Knin o stanju kriminaliteta na području
nadležnosti SUP-a
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE
K N I N
Odjel za analitiku i informatiku
Knin, 13. 04. 1994.
Broj: ______________
Priređivači su izostavili priloge.

328 �

257

IZVJEŠTAJ
za period od 01. 01.-31. 03. 1994.g.
U prvom tromjesečju 1994. godine u KU Upisniku SUP-a Knin evidentirano je 295
KD-a. Za navedena djela podnešene su 274 krivične prijave. 37 prijava je podnešeno po
poznatom počiniocu u momentu izvršenja, a 237 po nepoznatom počiniocu.
Na području Knina podnešene su 152 krivične prijave, 95 prijava podnešeno je Okr. JT a 57
Opš, JT. Na području Drniša podnešeno je 15 prijava, sve prijave su podnešene Okružnom
JT. Na području Obrovca podnešene su 32 krivične prijave, 4 prijave su podnešene Okr. JT
a 28 Opš. JT. Na području Benkovca podnešeno je 75 krivičnih prijava (nemamo podataka
koliko Okr. JT a koliko Opš. JT).
Od ukupnog broja podnešenih prijava imamo podatke da su dvije prijave odbačene.
Za navedena KD-a prijavljena su 223 lica. Na području Knina prijavljeno je 126 lica,
od toga 19 maloljetnika a 22 lica su recidivisti. U 32 slučaja prijavljena lica su djelovala u
grupama a u 66 slučajeva pojedinačno. Svi počinioci su srpske nacionalnosti. Analizirajući
spolnu strukturu od ukupnog broja počinilaca samo su dva počinioca žene.
Na području Drniša prijavljeno je 9 lica. Svi počinioci su punoljetni, muškog spola, srpske
nacionalnosti.
Na području Obrovca prijavljeno je 37 lica, od čega je 7 maloljetnik. Dvojica maloljetnika
prijavljeni su za 3 KD-a.
Na području Benkovca prijavljeno je 51 lice. Svi prijavljeni su srpske nacionalnosti, muškog
spola, a od ukupnog broja prijavljenih 16 su maloljetnici. Sumirajući ove podatke znači
da na cijelom području u ovom periodu imamo 42 maloljetnika kao počinioca KD-a ili
procenat od 18 kao učešće maloljetničke delikvencije.
Od 295 KD-a izvršioci su bili poznati u momentu izvršenja za 37 djela, što je 12.5% u
ukupnoj masi prijavljenih djela.
Po nepoznatom počiniocu u momentu izvršenja prijavljeno je 258 KD-a, od toga je
naknadno otkriveno 132 djela ili 51.16%, a ostalo neotkriveno 126 djela (48,84%).
U izvještajnom tromjesečju otkriveni su (naknadno) počinioci za 19 KD-a za koja
su prijave podnešene u prošloj godini. Sva ta djela otkrivena su na području Knina. Za
navedena djela prijavljena su 33 lica. Analizirajući strukturu tih djela radi se o 16 teških
krađa i 3 razbojništva.
Kad se uzmu u obzir i ta djela koja su otkrivena u ovom tromjesečju, a za koja su prijave
podnešene u prošloj godini onda procenat otkrivačke djelatnosti iznosi na nivou SUP-a
58,52%, a ako promatramo samo područje Knina onda iznosi 65,2%.
U izvještajnom razdoblju i to na području cijelog Sekretarijata šteta nastala izvršenjem
KD-a iznosi: 1.147.434 ND. Od toga na društvenoj imovini iznosi – 127.432 ND, a šteta
na privatnoj imovini iznosi – 1.020.002 ND.
Prilikom obrade KD-a izvršeno je 18 privođenja, u kojim je privedeno 26 lica.
Na području Knina društvena imovina je oštećena u 53 slučaja, a privatna imovina u 99
slučajeva. Od društvenih subjekata u najviše slučajeva oštećena je “Šumarija” Knin (12
puta) i UNPROFOR (11 puta). Na području Obrovca u 15 slučajeva oštećena je društvena
imovina, u 21 slučaju privatna.
U izvještajnom razdoblju evidentirano je 16 događaja. Na području Knina evidentirano
je 5 događaja i to 2 samoubistva, 1 ranjavanje, 1 požar i 1 iskakanje (ispadanje) iz voza. U
tim događajima stradala su 4 lica, 2 muška lica, 1 od 27 godina a 1 od 48 godina i 2 ženska
lica, 1 od 38 godina a drugo od 44 godine. Na području Drniša evidentirana su 2 događaja
258

i to obadva samoubistva. Na području Benkovca evidentirano je 9 događaja. Jedan požar, 6
eksplozija i 2 samoubistva (od toga 1 vješanje).
Stradala su 2 lica, 1 muškog spola i 1 ženskog spola.
Na području Obrovca nemamo evidentiranih događaja u izvještajnom razdoblju.
[…]329
za SEKRETAR-a
Mr. Ilija Prijić
[……]330, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 29.

1994., travanj 14.
Knin
Zapisnik s 81. sjednice Vlade RSK

93

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
ZAPISNIK
sa 81. sjednice Vlade RSK održane dana 14. 04. 1994. godine u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Sjednica je počela s radom u 9.00 časova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Đorđe Bjegović.
D N E V N I R E D:
1. Skupštinski zahtjevi (pregovori, odbor za poljoprivredu, vojni sporazum o razdvajanju)
2. Pripreme za sastanak sa Izvršnim savjetima opštine,
3. Kolaudacija radova u 1993. godine i donošenje Odluke o izradi temelja za četiri barake
u krugu “Senjaka”,
4. Provođenje programa rekonstrukcije monetarnog sistema i ekonomskog oporavka,
4.1. Operativni zadaci unutar RSK,
4.2. Saradnja i koordinacija sa Republikom Srpskom i SR Jugoslavijom,
5. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju,
5.1. Pomoć u informatičkoj opremi,
5.2. Izvještaj,
6. Ministarstvo trgovine i turizma,
6.1. Donošenje Odluke o oslobađanju naknade za carinsko evidentiranje,
6.2. Donošenje Odluke o ograničenju marže,
Priređivači su izostavili dio teksta.
Potpis nečitak.

329 �
330

259

7. Ministarstvo odbrane;
7.1. Program obezbjeđenja vode za stanovništvo u 1994. godini,
7.2. Rješenje o razrješenju pomoćnika ministra,
8. Glavni štab SVK,
8.1. Pitanje materijalnog statusa i bezbjeđenje porodica poginulih i invalida rata,
8.2. Zahtjev za ograničenje izvoza žive stoke iz RSK,
9. Ministarstvo za urbanizam, stambeno komunalne poslove i građevinarstvo.
9.1. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Rep. komisije za popis i procjenu
ratne štete,
10. Ministarstvo sporta,
10.1. Zahtjev za odobrenje D-2 za osnivačku skupštinu rukometnog saveza RSK,
11. “ISKRA”
11.1. Zahtjev za oslobađanje poreza na promet knjige magistra Mile Dakića “Srpska
Krajina-istorijski temelji i nastavak”.
11.2. Donošenje Odluke o sufinanciranju knjige “Srpska Krajina – istorijski temelji i
nastav[n]ak”, mr. Mile Dakić.
12. Osnivanje državne Agencije za saradnju sa međunarodnim organizacijama,
13. Izvršni Savjet opštine Caprag
13.1. Aktivnosti vezane za pravno nasljedstvo imovine na području SRJ,
13.2. Zahtjev za finansijsku pomoć,
14. Predstavništvo Vlade RSK u Beogradu,
14.1. Zaključak u vezi zahtjeva advokata Lazovića.331
15. Zaključak kordinacionog odbora za privredu Korduna,
16. Izvršni savjet opštine Daruvar i P.332 Slatina
16.1. Zahtjev za dodjelu automobila,
17. Razmatranje programa šuma i humanitarne pomoći u nafti od strane UNPROFOR-a.
i izmjenjen i nadopunjen sa:
4.3. Odluka o koeficijentima revalorizacije,
5.3. Republički zavod za statistiku i informatiku sa sastanka u Banja Luci.
Nakon ovih nadopuna dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad1) Predsjednik Bjegović – pod ovom tačkom morali bi danas zauzeti stav o vojnom
sporazumu o razdvajanju, ekonomskim pregovorima, zahtjevu skupštinskog odbora za
poljoprivredu, kako i o Odluci Skupštine o razvlašćivanju Vlade za pregovore. Ispred Vlade
ne želim i neću slati nikoga u Zagreb na pregovore dok ne dobijem pismenu naredbu pred.
Skupštine i Republike.
Potom je potpredsjednik Lubovac333 obrazložio nacrt sporazuma o ekonomskoj saradnji
(prilog br. 1.).
U raspravi koja je potom otvorena ministar Arbutina334 zatražio je odgovor na pitanje SO
Petrinje (prilog br. 2.) na što mu je odgovorio ministar Rakić335 da je taj problem predviđen
tek u 3 fazi realizacije sporazuma.
331
332
333
334
335

Priređivači nisu utvrdili ime.
Podravska.
Branko.
Nebojša.
Dušan.

260

Potom je usvojen.
ZAKLJUČAK
1. Prihvata se izvještaj o problemima na terenu s tim da će Vlada zatražiti od predsjednika
Skupštine i predsjednika RSK da se imenuju lokalne, regionalne i državne komisije zadužene
za realizaciju sporazuma. Vlada ne zna kome da šalje primjedbe sa terena i zato mora znati
adrese.
2. Vezano za razvlašćenje Vlade za pregovore od strane Skupštine Vlada će razgovarati sa
međunarodnim faktorima i o sastancima praviti zapisnike, a na pregovore sa RH neće slati
nikoga bez potpisa predsjednika Skupštine i Republike.
Potom je nastavljena rasprava o zahtjevima Skupštinskog odbora za poljoprivredu koji
između ostalog traži smjenu Upravnog odbora “NIK-a”, direktora i Upravnog odbora
PIK-a Belje, itd.
Predsjednik Bjegović konstatovao je da je Vlada, kao privremeno rješenje za v.d. direktora
NIK-a postavila predsjednika Upravnog odbora ministra Crnogorca.336 Vlada čini sve da
osigura uvoz nafte za poljoprivredu učinjen je veliki korak u nabavci derivata, ali što se
tiče novčanih sredstava ova Vlada to ne može osigurati i rješenje treba tražiti u direktnom
kontaktu sa bankama.
Potom je vezano za raspravu o ovoj temi sekretar ministarstva trgovine gosp. Lukić337
obrazložio i zatražio usvajanje dvije odluke, te su donesene
ODLUKA
o oslobađanju naknade za carinsko evidentiranje (prilog 3.)
ODLUKA
o ograničenju marže (prilog br. 4.)
Gospodin Lukić obrazložio potom zahtjev Republičke uprave carina (prilog br. 5.) u
kojem traže objašnjenje tačke 4. Odluke o stvaranju uslova za normalno odvijanje proljetne
sjetve koja je donesena na 78. sjednici Vlade 18. 03. 1994.
Vezano za ovo Vlada je usvojila
ZAKLJUČAK
(prilog br. 6.)
Potom je prijedlog predsjednika Bjegovića usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
Zadužuje se ministarstvo poljoprivrede i energetike da razrješe nastale dileme i pismeno
obavijeste o zauzetom stavu predsjednika Bjegovića.
Predsjednik Vlade napisat će odgovornom Skupštinskom odboru čiji će sastavni dio
činiti i naprijed usvojene Odluke čiji je predlagač ministarstvo trgovine.
Ad2)
Predsjednika Bjegović upoznao je članove Vlade da će se na inzistiranje predsjednika
Martića u ponedjeljak održati sastanak sa predsjednicima izvršnih savjeta opština. U tu
svrhu pročitao je dnevni red predviđen za sastanak (prilog br. 7).
Potom su izanalizirane tačke dnevnog reda i obaveze Vlade, a po završetku rasprave usvojen je
ZAKLJUČAK
Vezano za tačku 1. sastanka zadužuje se Branko Škorić da napravi pismeni izvještaj o
realizaciji Naredbe pre. Rep. koji će se podijeliti predsjednicima IS opština.
336
337

Miomir.
Milan.

261

Sastanku obavezno moraju prisustvovati predstavnici tržišne, finansijske i devizne
inspekcije, Službe za platni promet, MUP-a, NB i carina.
Vezano za tačku 2. zadužuje se min. za urbanizam i urban. zavod.
Vezano za tačku 3. i tačku 4. materijale su dužni pripremiti ministarstvo finansija (Zakon
o zajmu za potrebe RSK i operativno uputstvo) te MIP. Zadatak Vlade je da kaže da su ove
dvije točke u toku, a da je zadatak opštine da odrede jednog čovjeka koji će to zajedno sa
dva predstavnika Vlade pratiti na terenu.
Također se zadužuje Sekretarijat Vlade da za sve opštine pripremi po 3 komada “Službenih
glasnika RSK”, koji su izišli iz štampe za 1993.g. uz “Glasnike” treba biti pripremljen
formular da su primljeni i žiro-račun sa iznosom koji se treba uplatiti.
Ad3)
Predsjednik Bjegović – kupili smo dosta opreme, vozila, ušli u investicije energetike,
PTT-a i ostalih državnih projekata. Potrebno je vidjeti koja je to dubioza imovina. Molim
da donesemo odluku o izvršenju kolaudacionih radova za 1993. godinu i da se napravi
popis imovine na način kako je to uradilo ministarstvo za ekonomske odnose.
Ministar Arbutina – s obzirom da će nova Vlada biti iduće nedjelje mi smo napravili
inventuru i dobro bi bilo da to urade i drugi. Tamo gdje je izvršena primopredaja opreme
napravljeni su ugovori. Potom je na prijedlog pred. Bjegovića donesen
ZAKLJUČAK
Zadužuje se ministarstvo za ekonomske odnose da po jedan primjerak materijala za popis
imovine dostave u Sekretarijat Vlade kako bi ostali mogli vidjeti ogledni primjerak.
Potom je gosp Vidić Vlado govorio o dosada urađenim poslovima na lokaciji “Senjak”, a
nakon njegovog izlaganja na prijedlog predsjednika Bjegovića donesen je
ZAKLJUČAK
Iz Zavoda i ministarstva odrediti po jednog čovjeka i iz pozadine GŠ SVK inžinjerku i
da to bude tim koji će voditi brigu. Nosilac tima je urbanistički zavod. Za radove na iskopu
angažovati će se zatvorenici, za betonski temelj GP “Dinara” za jednu baraku, a ostali dio
uključujući i cement i željezo pokušati osigurati preko ministarstva za rad Srbije.
U ovu baraku uselit će MO – tj. Vojni sud. Donesena je Odluka o prihvatanju ponude
GP “Dinara” (prilog br.41)338
Ad4) 4.1. i 4.2.
U okviru ove tačke analizirana je bilješka sa sastanka u Beogradu o organizaciji NB SRJ
(prilog br. 8)
Potom je informaciju o provođenju Programa, zadacima unutar RSK i saradnji sa
Republikom Srpskom i SRJ podnio predsjednik Bjegović. On je istaknuo da treba osigurati
ljude za teren po opštinama, a na republičkom nivou da se komisija smjesti u TVIK radi
uvezivanja posla. Oko industrijske proizvodnje inovina339 firma koji se imaju uvezati i to
je zadatak ministarstva za industriju, spoljno trgovinski sistem treba staviti pod kontrolu
što je zadatak ministarstva trgovine. Moramo pripremiti modele oko usaglašavanja propisa
na nivou Jugoslavije i potrebno je da sva ministarstva o problemima s kojima se oko toga
338

Posljednja rečenica u zaključku je dopisana rukom.
Nejasno u izvorniku.

339 �

262

susreću upoznaju predsjednika ove komisije ministra Kužeta.340 O svemu ovome predsjednik
Vlade upoznat će predsjednika Martića341 i mandatara Mikelića.342
Potom je donesen
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija
4.3. Na zahtjev službe za platni promet i finansijsku kontrolu (prilog br. 9.) donesena je
ODLUKA
o koeficijentima revalorizacije (prilog br. 10)
Ad5)
5.1. Ministar Arbutina obrazložio je zahtjev DP “Krajina Konzalting” (prilog br. 11.), a
potom je donesena
ODLUKA
o osiguranju osnivačkog uloga DP “Krajina-konzalting” (prilog br. 12.)
Kao sastavni dio ove Odluke verifikovani su Rješenje o imenovanju za procjenu
kancelarijske opreme, zapisnik komisije i ugovor Vlade i DP “Krajina-konzalting”.
5.2. Potpredsjenik Lubovac – mandatar je tražio obrazloženje za ekonomsku politiku
za ovu godinu. Materijali su rađeni 1993. godine i za ovu godinu ekonomska politika nije
usvojena. Htio je vidjeti na osnovu čega smo predvidjeli porast zaposlenosti, produktivnosti
i industrijske proizvodnje. Opštinama treba reći da ako se ovako nastave ponašati određene
institucije neće moći raditi. Od 15. 04. bi mogli vidjeti kako to izgleda ako opštine dostave
statistici podatke.
Ministar Arbutina – nisam bio u mogućnosti tumačiti ekonomsku politiku jer smo ušli
u jedinstveni monetarni sistem Jugoslavije i jel ona nije usvojena na ekonomskom savjetu
Vlade. Mi smatramo da se stopa porasta industrijske proizvodnje od 20%, zaposlenosti
10% i produktivnosti od 20% može ostvariti. To je danas zvanično dostavljeno mandataru.
Što se tiče ostvarenja proizvodnje za prvi kvartal podatke su dostavila samo 2-3 poduzeća.
Očekujem da će tek od maja Repu. zavod za statistiku moći izići sa zvaničnim podacima
vezanim za industrijsku proizvodnju.
Potom je na prijedlog gosp. Bjegovića usvojen
ZAKLJUČAK
Na sastanku u ponedjeljak požuriti predsjednike IS oko proizvodnje i da se zaduže za dio
planiranja na nivou opštine.
5.3. Ministar Arbutina upoznao je članove Vlade sa zapisnikom sa sastanka u B343. Luci
(prilog br. 13.) i zamolio Vladu da rješi pitanje prostora344 za Republički zavod za statistiku
i informatiku.
Potom je usvojen
ZAKLJUČAK
Prima se na znanje informacija i preuzima obaveza za osiguranje prostora.
U sklopu ove tačke razmatrana je i tačka 13.1. i 13.2.
13.1. Zahtjev IS SO Caprag (prilog br. 14.) obrazložio je ministar Arbutina.
Radomir.
Milan.
Branko.
Banja.
Dopisano rukom.

340 �
341 �
342
343
344

263

Po završetku rasprave u kojoj su učestvovali predsjednik Bjegović i ministar Arbutina
usvojen je
ZAKLJUČAK
Predložit će se novoj Vladi da pokuša ovo institucionalno riješiti na nivou SRJ, a nada
će se to proširiti na Rep. Srbiju, Crnu Goru i Rep. Srpsku. Načelno za sada prema Uredbi
Srbije nema mogućnosti da se to riješi, ali neka se stavi u pokret i pokuša nešto uraditi.
Istovremeno, s obzirom na pregovore koje potpredsjednik Lukić vodi u Ženevi potrebno
je da predstavnici pravosuđa, finansija i ekon. odnose otputuju u Beograd na razgovore sa
potpredsjednikom Simićem.345
13.2. Vezano za zahtjev IS opštine Caprag za finan. pomoć (prilog br. 15.) usvojen je
ZAKLJUČAK
Predlaže se nosiocima poljoprivredne i stočarske proizvodnje da se obrate poslovnoj
banci budući ova Vlada nema novaca.
Kopiju pisma-zahtjeva uputiti novoj Vladi.
Potom je na zahtjev ministra Arbutine usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
Prihvata se zahtjev ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju da
se iz procedure javne rasprave povuče nacrt Zakona o transformaciji državne svojine, da
se stopiraju aktivnosti na izradi elaborata o opravdanosti formiranja holdinga šumarstva i
drvne industrije Krajina, te da se zaustave aktivnosti na izradi elaborata o opravdanosti
formiranja holdinga kožarstva i obućarske ind. Krajine.
Ad 6)
Određeno u sklopu tačke 1.
Ad 7)
7.1. Nakon što je ministar Rakić ukratko obrazložio program obezbjeđenja vode za
stanovništvo u 1994. god. (prilog br. 16.) usvojen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se kao inicijativa, s tim da se zadužuje ministarstvo za poljoprivredu i energetiku
da to iskoordiniraju sa opštinama i operativno pripreme za iduću sjednicu.
7.2. Doneseno je
RJEŠENJE
o razrješenju pomoćnika ministra odbrane (Dobrijević Branko) i [(Počuča Milan) (prilog
br. 17.)]346 (prilog br. 18.)
Ad 8)
8.1. Nakon što je ministar Rakić obrazložio zahtjev GŠ SVK (prilog br. 19.) usvojen je
ZAKLJUČAK
Odgovarajuća sredstva su osigurana u SRJ i ovaj zahtjev treba kanalizirati u min. za rad,
bor. i soc. pitanja koje treba kontaktirati pravobranilaštvo u Iloku i napraviti evidenciju
stanja za novu Vladu.
345
346

Željko.
Dopisano rukom.

264

Ujedno se zadužuje min. za rad, bor. i soc. pitanja da odredi jednog predstavnika za
osnivačku skupštinu udruženja boraca u Okučanima.
8.2. Nakon što je ministar Rakić obrazložio zahtjev GŠ SVK (prilog br. 20.) usvojen je
ZAKLJUČAK
Izvoz stoke staviti pod kontrolu i napraviti operativni plan u saradji sa MUP-om.
Ad 9)
9.1. Donesena je

ODLUKA
o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Rep. komisije za popis i procjenu ratne štete (prilog
br. 21.)
i prečišćen tekst
ODLUKE
o osnivanju Rep. komisije za popis i procjenu ratne štete (prilog br. 22.)
Ad 10)
U vezi zahtjeva Inicijativnog odbora za osiguranje Rukometnog saveza RSK (prilog br.
23 usvojen je)
ZAKLJUČAK
Skida se sa dnevnog reda budući se zahtjevu ne može udovoljiti.
Ad 11)
11.1. Nakon što je gosp. Zdravko Janković obrazložio zahtjev za oslobađanje poreza na
promet knjige mr. Mile Dakića “Srpska Krajina – istorijski temelji i nastav[n]ak” (prilog br.
24.) doneseno je
RJEŠENJE
o oslobađanju poreza na promet (prilog br. 25.) koje je s obzirom da nemamo ministra
kulture i vjera potpisao Predsjednik Vlade Bjegović Đorđe.
11.2. Nakon obrazloženja gosp. Zdravka Jankovića (prilog br. 26.) donesena je
ODLUKA
o sufinansiranju knjige “Srpska Krajina – istorijski temelji i nastav[n]ak” mr. Mile Dakića
(prilog br. 27.)
Ad 12.
Vezano za osnivanje Državne agencije za saradnju sa međunarodnim organizacijama
(prilog br. 28.) usvojen je
ZAKLJUČAK
U ovaj posao pored gosp. Badže347 treba uključiti još jednog čovjeka i Ministarstvo
financija te pokušati naći rješenje oko prostora.
Ad 13) Određeno u sklopu tačke 5. uz napomenu pred. Bjegovića da ova opština ima
program javnih radova i da im organizaciono treba pomoći. Od GŠ SVK i UNPROFOR-a
očekuju pomoć u mašinama, resora za javne radove, a predsjednik Vlade će obavjestiti
resorna ministarstva što su još tražili.
Ad 14. Vezano za dopis Predstavništvu Vlade u Beogradu donesen je
347

Dušan.

265

ZAKLJUČAK
Zadužuje se ministarstvo za ekonom. odnose, priv. razv. i ind. da uputi dopis Predstavništvu
u Beogradu i upozori ili da se treba ispoštovati procedura propisana Zakonom.
Ad 15)
Vezano za zaključak koordinacionog odbora za Kordun (prilog br. 29.) donesen je
ZAKLJUČAK
Zadužuje se ministarstvo trgovine, poljoprivrede i finansija da pripreme informaciju
za sastanak s predsjednicima IS opština u ponedjeljak, a Vlada će na Skupštini izići sa
zahtjevom da se ovako ne može više raditi.
Ad 16) U vezi zahtjeva predsjednika IS opština Daruvar i Podravska Slatina koji su inače
poslanici u Skupštini RSK (prilog br. 30) usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Automobile treba vratiti u Knin da se registruju, a potom će se jedno vozilo dati
inspekcijskim službama, a jedno predsjednicima IS opštine Daruvar i P. Slatina.
Ad 17)
Nakon informacije predsjednika Bjegovića o programu šuma i šum. pomoći u nafti od
strane UNPROFOR-a usvojen je
ZAKLJUČAK
Program šuma u dogovoru sa predsjednikom RSK i mandatarom može ići samo kao
državni projekt i zadužuje se pom. ministra za šumarstvo da dostavi evidenciju moguće
proizvodnje i realizacije.
Budući da UNPROFOR osigurava određene količine goriva zadužuje se ministarstvo
poljoprivrede da dopuni zahtjev procjenama podjele prema opštinama.
Potom je predsjednik Vlade iznio neke činjenice vezane za trgovinu sa Cazinskom
Krajinom (prilog br. 31. a nakon njegovog izlaganja usvojen je
ZAKLJUČAK
Predsjednik Vlade obavjestit će predsjedništvo RSK i mandatara da trgovina sa Cazinskom
Krajinom može ići samo preko institucija države. Sve ostalo je protiv ove države.
S ovim je dnevni red iscrpljen ali je u međuvremenu stigao zahtjev organizacionog odbora
komemoracije ustaškog genocida “Jasenovac 94” te je shodno tome donesen
ZAKLJUČAK
(prilog br. 33.)348
uz napomenu da se u utorak očekuje zvanične informacije iz Srbije vezano za nabavku
D-2 za poljoprivredu pa će se tada razmotriti mogućnost osiguranja D-2 za navedenu
komemoraciju.
Prije završetka sjednice zaključeno je da se ministru informisanja napiše pismo sa
upozorenjem da nije izvršen ni minimum procedure oko realizacije programa drž. televizije
i da naprave finansijski plan za 1994. god. kako bi se mogli uvrstiti u budžet.
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 12.00 č.
Doneseno je i Rješenje o izmjeni rješenje o imenovanju predsjednika i članova Upravnog
odbora DP “Finel” Petrinja (prilog br. 34). Odluka o kupovini telefaksa (prilog br. 35.) i
Mišljenje (prilog br. 36.)349
348
349

Priređivači su izostavili priloge.
Naslovi priloga od br. 34 do 40 dopisani su rukom na ćirilici.

266

PREDSJEDNIK
M.P.350 Đorđe Bjegović
Takođe je doneseno sledeće:
ODLUKA
– o stavljanju na korištenje 3000 tona pšenice (prilog br. 37.)
ODLUKA
– o davanju na korištenje službenog stana (prilog br. 38.)
ODLUKA
– o odobravanju kratkoročnog kredita (čiji je sastavni deo ugovor), (prilog br. 39.)
ODLUKA
– o obustavljanju dotacija opštinama (prilog br. 40.)
TAČNOST TVRDI I
OVJERAVA:
M.P.351 […]352
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 11.

94

1994., travanj 15.
Knin
Zapisnik sa seminara Komesarijata za izbjeglice RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
KOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE
Knin, 15. 04. 1994. god.

ZAPISNIK
SA SEMINARA NA TEMU PRIZNAVANJA STATUSA IZBJEGLICA

PRISUTNI:
Komesar: Milan Trbulin
Pomoćnici Komesara: Knežević Jovo i Perić Krste
Regionalni povjerenici: Opačić Ilija, Sendić Savo i Počuča Nada
Opštinski povjerenici: Knin – Popac Boško, Drniš – Manojlović Petar, Plaški – Kosanović
Mile, Korenica – Prica Radmila, Benkovac – Olujić Anka, Gračac – Canković Milan,
Predsjednici Opština i Izvršnih savjeta opština: Plaški – Tatalović Jovo, Drniš – Krasić
Goran, Korenica, Gomirac Milan, Benkovac – Ćoso Stevan, Gračac – Kesić Branko.
Pravnik Komesarijata za izbjeglice –Matanić Rada,
Regionalno povjereništvo Istočne Slavonije: Amidžić Nada, Marić Milica
Radnici Komesarijata: Trbojević Predrag, Bursać Milorad, Miloš Slaven
Zapisničar: Šijan Dragana
Republički Crveni krst: Pupavac Branko i Vuković Petar.
350

Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Potpis nečitak.

351 �
352

267

Pomoćnik Komesara Knežević Jovo otvorio je seminar i pozdravio sve prisutne u ime
Komesarijata i Komesara i zahvalio im se na odazivu i saradnji.
Rječ je preuzeo Komesar Milan Trbulin, zahvalio se na odazivu, pozdravio Predsjednike
opština, Predsjednike izvršnih savjeta opštine, Regionalne povjerenike, Opštinske
povjerenike i radnike Komesarijata.
Komesar je upoznao prisutne sa Dnevnim redom a to je revizija statusa izbjeglica.
Komesar je iznio da će se izvršiti popis i revizija izbjeglica u skladu sa Zakonom kako bi
se zaštitila prava izbjeglica i raseljenih lica.
Da bi Komesarijat mogao voditi organiziranu brigu o izbjeglicama trebaju mu pomoći i
opštinski organi a posebno u problemu distribucije i raspodjele robe i humanitarne pomoći.
Komesarijat propisuje uslove kako će se voditi pregovori sa međunarodnim humanitarnim
organizacijama: UNHCR-om, ICRC-om, UNICEF-om kao i svim ostalim nevladinim
humanitrnim organizacijama.
Za ostvarivanje ovih zadataka potrebna je saradnja sa opštinskim, republičkim i
nevladinim organizacijama.
Komesar je pozvao sve opštinske strukture na saradnju, a oni koji ne mogu prevazići
probleme bilo bi dobro da odmah odustanu.
Nakon toga Komesar je upoznao prisutne sa članovima Zakona koji se odnose na
priznavanje statusa izbjeglice i nepriznavanje statusa izbjeglice čl. 1 i 22.
Komesar se zahvalio na pažnji i učestvovanju i zamolio predsjednike SO da pređu u
drugu salu.
Pomoćnik Komesara Knežević Jovo je naglasio da sebi ne možemo više dozvoliti da
izbjeglice ne znaju da li imaju status izbjeglice i koja su im prava. Revizijom koja je sada u
toku, putem ZBEG-ova i rješenja o priznavanju i nepriznavanju statusa izbjeglica imaćemo
jasnu sliku o stanju na terenu.
Najveći dio posla treba da obave Regionalna povjereništva sa opštinskim Komisijama.
Gđa Nada Počuča Regionalni povjerenik za Zapadnu Slavoniju je iznjela podatak da u
dvije opštine, Pakrac i Okučani, ima oko 10.000 izbjeglica koji su smješteni u privatnom
smještaju i 3 kolektivna centra u kojima su uglavnom starci.
Izbjeglice iz Okučana i Pakraca zbog nedostatka zdravstvenih ustanova pravo na
zdravstvenu zaštitu ostvaruju u Republici Srpskoj i moraju plaćati lječničke usluge budući
da im se ne prizna status izbjeglice. Gđa Počuča je istakla da imaju dobru saradnju
sa nevladinom humanitarnom organizacijom HELP AGE INTERNACIONAL. Od
UNHCR-a dobivaju naftu a drugu robu im ne dostavljaju zbog tehničkih problema.
Gospodin Opačić Ilija Regionalni povjerenik za Sjevernu Dalmaciju i Liku naglasio je
da se distribucija nafte uspješno realizira da jedino ima problema sa dostavom izvještaja o
raspodjeljenoj nafti. Na ovom području ima 16 kolektivnih centara o kojima potpunu brigu
treba da vodi Regionalno povjereništvo a susreću se sa mnogim problemima.
Gospodin Savo Sendić, regionalni povjerenik za Istočnu Slavoniju iznio je da ima 5
opština i da su u reviziji izbjeglica uradili veći dio posla. Formirane su komisije za naseljavanje
izbjeglica u slobodne prostore, popunjeni ZBEG-ovi 1, 2, 3 i početo sa izdavanjem rješenja
o priznavanju statusa izbjeglica. Rade na otvaranju centralnog skladišta sa sanitarnom
apotekom u suradnjisa UNHCR-om.
Pravnik gospođca Rada Matanić, je sa pravne strane pojasnila pojedine članove Zakona
o izbjeglicama i raseljenim licima kao što su priznavanje statusa izbjeglica, zaštita izbjeglica,
kontrola i distribucija pomoći, prestanak statusa izbjeglice i dr.
Objasnila je popunjavanje ZBEG-a 1, 2 i 3, evidencijskog lista, rješenja o priznavanju i
nepriznavanju statusa izbjeglice.
268

Prilikom probnog popunjavanja ZBEG-ova svi povjerenici su se uključili u diskusiju
iznoseći primjere iz svojih opština.
Kosanović Mile Povjerenik iz opštine Plaški ima problem sa nosiocima domaćinstva koji
su radili na području Hrvatske a familije su im živjele na teritoriji RSK.
Manojlović Petar Povjerenik opštine Drniš ima problem sa raseljenim licima koji trenutno
nisu u mogućnosti da se vrate svojim kućama na teritoriji RSK zbog ratnih dejstava jer ne
za kako ih tretirati.
Pravnik Matanić Rada je upozorila sve prisutne da zaštite sve izbjeglice i da im pomognu
u rješavanju njihovih problema.
Gospodin Knežević je zaključio izlaganje i tražio da se odredi rok završetka svih poslova
oko revizije izbjeglica.
Određen je rok od mjesec dana od dana preuzimanja materijala.
Gospodin Krsto Perić šef računovodstva je objasnio prisutnima da je isplata ličnih
dohodaka izvršena za mart i april mjesec ove godine u vidu akontacije od 20 dinara po
zaposlenom. Topli obrok isplaćen je za mjesec januar i februar od po 7 dinara po zaposlenom
a za mart po 10 dinara. Konačni obračun ličnih dohodaka za ova dva mjeseca vjerovatno će
ovisiti od realnih izvora prihoda u budžetu Vlade RSK budući da se Komesarijat financira
kroz budžet Vlade.
Gospodin Perić naglašava da smo dužni da se ekonomično ponašamo u stvaranju obaveza
Komesarijata, jer nam je svima poznato da je naša Vlada donjela i usvojila program o
rekonstrukciji monetarnog sistema i ekonomskog oporavka privrede. Upravo od oživljavanja
privrede ovise realni izvori prihoda budžeta, a od prihoda budžeta ovise i naše mogućnosti
povećanja ličnih dohodaka.
Nakon izlaganja gospodina Perića uzela je riječ Anka Olujić povjerenik iz opštine
Benkovac i tražila je da joj se objasni način isplate ličnih dohodaka opštinskih povjerenika.
Gospođa Olujić kaže: “Perić iznaša u svojoj diskusiji ono što čujemo svakog dana na
televiziji, a ne kaže da radnici Komesarijata u Kninu primaju platu u naturi”. Prisutnima je
pročitala vrstu i količinu artikala i naglasila da ona to nije primila. Na ovu temu diskusija
nije nastavljena jer je gospodin Knežević prekinuo i pristupio raspodjeli pripremljenih
materijala po opštinama.
Službeni glasnik po 1 komad:
Plaški, Benkovac, Drniš, Korenica, Gračac

Benkovac
Drniš
Korenica
Plaški

Eviden. list
ZBEG 1
653
57
225
53

2.512
220
865
202

Rješ. o priz. statusa
ZBEG 2
6.530
2.514
570
220
2.248
865
527
202

ZBEG 3
10.048
880
3460
8210

ZAPISNIK VODILA
ŠIJAN DRAGANA
Preslika, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A 072/-031-001.

269

95

1994., travanj 15.
Vukovar
Izvješće sekretara SUP-a Vukovar MUP-u RSK o prosvjednom skupu građana povodom
bombardiranja položaja SVK od strane NATO-a
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
V U K O V A R M.P.353
DEPEŠA BROJ: 08-06-01/1-564/94.
VUKOVAR,15. 04. 1994.
MUP RSK
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
KNIN
VEZA: NAŠA DEPEŠA BROJ 08-06-01/1-538/94. OD 11. 04. 1994. G.
DANA 14. 04. 1994. G. S POČETKOM U 13.00 ČASOVA ISPRED PODUZEĆA
“AGROKOMERC 2” U ILOKU ODRŽAN JE MITING PROTESTA U ORGANIZACIJI
GRUPE GRAĐANA IZ ILOKA. INICIJATIVNI ODBOR MITINGA PROTESTA
PROTIV BOMBARDOVANJA SRPSKIH POLOŽAJA U REPUBLICI SRPSKOJ
SAČINJAVALI SU JOVANOVIĆ BOŠKO, PREDSEDNIK MZ ILOK, BOLIĆ
DRAGUTIN POTPREDSEDNIK SO VUKOVAR, ALEKSIĆ GOJKO DIREKTOR OŠ
ILOK, ZLATIĆ RADOSLAV, RADNIK MINISTARSTVA PRAVOSUĐA I UPRAVE I
VUKOVIĆ MILKA PREDSEDNICA KOLA SRPSKIH SESTARA IZ ILOKA.
MITINGU PRISUSTVOVALO OKO 700 GRAĐANA KOJOM PRILIKOM
JE JOVANOVIĆ BOŠKO OTVORIO MITING I POZDRAVIO PRISUTNE A
PREDSEDNIK SKUPŠTINE OPŠTINE VUKOVAR VUKIČEVIĆ LJUBOMIR I
PREDSEDNIK IZVRŠNOG SAVETA KOSIĆ VLADIMIR UZELI SU UČEŠĆE
U MITINGU I GOVORILI O POLOŽAJU SRPSKOG NARODA NA NAŠIM
PROSTORIMA I PROSTORIMA REPUBLIKE SRPSKE. PO ZAVRŠETKU
PROTESNOG MITINGA KOJI JE PROTEKAO DOSTOJANSTVENO I BEZ
EKSCESA BOLIĆ DRAGUTIN ZATIM, CRNOGORAC MILKA I JEDNA
UČENICA OŠ PROČITALI SU TELEGRAME PODRŠKE SRPSKOM NARODU U
REPUBLICI SRPSKOJ I PROTESNO PISMO UPUĆENO BILU KLINTONU354 I
PREDSTAVNICIMA UJEDINJENIH NACIJA.
PREDNJE VAM DOSTAVLJAMO ZNANJA RADI A O EVENTUALNIM NOVIM
SAZNANJIMA NAKNADNO ĆEMO VAS OBAVESTITI.
S E K R E T A R M.P.355
ĐUKIĆ DRAGAN
353
354
355

Prijemni pečat: RSK, MUP Knin, primljeno 13. 4. 1994., broj: 08/3-1-1747-1/94.
Bill Clinton.
Prijemni pečat: primljeno 15. 4. 1994. u 16,20.

270

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 7.

96

1994., travanj 15.
Pakrac
Zahtjev SO Pakrac Republičkoj komisiji za sprovođenje sporazuma za recipročnim mjerama
hrvatske i srpske strane u provođenju “Zagrebačkog sporazuma” na području Općine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE PAKRAC
IZVRŠNI SAVJET
Predsjednik
Broj: 031-232/94-I-01
Pakrac, 15. 04. 1994.
REPUBLIČKA KOMISIJA ZA
SPROVOĐENJE SPORAZUMA
PREDMET: Zahtjev.Izvršni savjet Skupštine opštine Pakrac na svojoj redovnoj 6. sjednici raspravljao je o
problematici sprovođenja sporazuma o prekidu vatre potpisanog u Zagrebu 29. marta
1994. godine.
Osnovna primjedba koja se stavlja provođenju sporazuma jeste ta što je srpska strana
u neravnopravnom položaju u odnosu na hrvatsku stranu. Na potpisanim kartama Z.
Slavonije na prostoru opštine Pakrac načinjena je velika greška jer nije ucrtana tampon zona
od linije razdvajanja na hrvatskoj strani, dok je na srpskoj strani to urađeno.
Pošto su u ugovoru postavljeni određeni rokovi i datumi do kojih se određeni zadatci
moraju sprovesti, UNPROFOR je na području opštine Pakrac na srpskoj strani već postavio
svoje punktove na liniji razdvajanja kako je to ucrtano na karti, dok to isto nije učinjeno i
na hrvatskoj strani jer to na karti nije naznačeno.
Zbog tako velikog propusta koji je učinjen mi smo održali sastanak u prostorijama
opštine Pakrac 12. 04. 1994. godine sa šefom civilnih poslova sektora Zapad Husseinom
All Alfijem i upoznali ga sa problemom oko sprovođenja sporazuma, odnosno recipročnog
povlačenja vojske i milicije i stvaranja tampon zone od linije razdvajanja.
Šef sektora Zapad priznao nam je da je to veliki propust i greška i dao nam je do znanja da
su tu veliku grešku učinili pregovarači u Zagrebu jer nisu na karti ucrtali i liniju razdvajanja
sa hrvatske strane. Zatim nas je upoznao da su oni o tom problemu upoznali svoje šefove i
komandante UNPROFOR –a u Zagrebu i zahtjevali hitno rješavanje.
Izvršni savjet opštine Pakrac na osnovu dosadašnjih iskustava i propusta koji su učinjeni
u sektoru Zapad od strane prije svega podpisivača Vensovog356 plana kada je jednim
356

Cyrus Vance.

271

nesmotrenim i nepromišljenim potezom ispušten iz Vensovog plana srpski etnički prostor
opštine Podravske Slatine, zatim dijelova opštine Virovitice, D.357 Miholjca, S.358 Orahovica
i 45 etnički čistih srpskih sela bivše opštine Sl.359 Požega, Z.360 Slavonija ostala bez jedne
trećine svog etničkog prostora koji se sada ne nalazi pod zaštitom UN već je prepušten
hrvatskoj strani, zatim podsjećamo na još jednu veliku grešku kada su predstavnici naše
vojske predavali linije dodira na srpskoj strani predstavnicima UNPROFOR-a da bi oni
postavljali svoje punktove još 1992. god., ispustili Bukovčansku ulicu kao veoma važnu
saobraćajnicu i već tada pomakli naše položaje od rijeke Pakre na brdo iznad Bukovčanske
ulice, što već dvije godine predstavlja veliki problem u opštini Pakrac.
Ponukani takvim gorkim iskustvima Izvršni savjet opštine Pakrac je razmatrao sadašnji
problem koji je također veliki i od vitalnog interesa srpskog naroda i inzistira da komisija
izvrši do kraja svoje slijedeće obaveze:
– Da se hitno izvrši korekcija mape i da se na terenu sprovede tampon zona od linije
razdvajanja na hrvatskoj strani. Mora se srpska strana staviti u ravnopravan položaj, a to
znači da se izvrši označavanje linije i na karti i na terenu do koje će dolaziti hrvatska policija.
Pri tome se mora voditi računa da se ucrtavanjem tampon zone od linija razdvajanja
obuhvati Lipik i Pakrac. Tako bi ta dva grada bila demilitizirana, a oni su strateški veoma
važni zbog svog položaja u odnosu na srpska sela prema Trokutu i prema Bučju.
– Nikako ne dozvoliti formiranje milicijskih stanica u tampon zoni jer je to suprotno
potpisanom sporazumu, a pogotovu interesima srpskog naroda.
Napominjemo da se linija razdvajanja i tampon zona prelamaju po sredini srpskog
etničkog prostora i svaki nepromišljen potez ili pogreška donosi veliku štetu srpskom
narodu u Z. Slavoniji koji je do sada već dosta stradao ne svojom krivicom.
– Nedopustivo je da se u srpskim selima koji čine čisti etnički prostor dozvoli formiranje
milicijskih stanica jer je to suprotno i Vensovom planu, a pogotovo što se kosi sa interesima
srpskog naroda. Hrvatska strana se zalaže da se formiraju milicijske stanice u tampon zoni
što njoj odgovara i što na taj način srpskom narodu sužavaju prostor kretanja i stavljaju ga
u neprihvatljiv položaj.
Na osnovu svoga saznanja o težini problema propusta prilikom provođenja potpisanog
sporazuma, a i dosadašnjeg položaja i tretmana kako opštine Pakrac tako i Z. Slavonije
Izvršni savjet opštine Pakrac zahtjeva od regionalne i opštinske komisije odlučnost i
istrajnost da se ovaj problem riješi.
Napominjemo da u aneksu B sporazuma o prekidu vatre od 29. marta 1994. tačka 5 tog
sporazuma daje mogućnosti komisijama da svojim angažovanjem i sugestijama zahtjeva od
UNPROFOR-a određene korekcije i ispravke koje se mogu i moraju izvršiti. Nema nitko
pravo da svojim nesmotrenim potezima ili ličnim slabostima dovodi u pitanje i još teži
položaj srpski narod koji se nalazi u izuzetno teškom položaju.
Ne tražimo ništa više nego da budemo ravnopravno zastupljeni i da se ništa ne čini na
štetu srpskog naroda.
O ovom problemu obavjestićemo Republičku Centralnu komisiju Republički parlament
i Vladu.
357
358
359
360

Donjeg.
Slavonska.
Slavonska.
Zapadna.

272

DOSTAVITI:
1. Oblasna komisija za sprovođenje
sporazuma
2.
Opštinska komisija za sprovođenje PREDSJEDNIK IS:
sporazuma Ivanović Obrad
3. Vlada RSK – Knin
4. Skupština RSK – Knin
5. Arhiva IS
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 15., kut. 9.

97

1994., travanj 18.
Gradusa
Ostavka predsjednika SO Caprag zbog nezadovoljstva rješenjima iz “Zagrebačkog
sporazuma” koja se tiču područja Općine
MILAN ŽIVKOVIĆ P r e p i s!
Predsjednik Skupštine
opštine C a p r a g
Gradusa, 18. 04. 1994. g.
SKUPŠTINA OPŠTINE CAPRAG
OSTAVKA NA FUNKCIJU
PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE
OPŠTINE CAPRAG
Sagledavajući cjelokupnu političku situaciju na prostoru opštine Caprag, nastalu nakon
potpisivanja Sporazma o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine između Republike Srpske
Krajine i neprijateljske strane, za koju smatram da je loša, a na poboljšanje situacije, kao
predsjednik Skupštine opštine, ne mogu utjecati, pa iz tih i još nekih razloga podnosim
ostavku na funkciju predsjednika Skupštine opštine Caprag.
Sporazum u tekstualnom smislu kao predsjednik Skupštine opštine podržao sam s
obzirom na namjere iz teksta u smislu mirnog rješenja sukoba s neprijateljskom stranom.
Rješenje na kartama koje sam kasnije uspio dobiti na uvid, a na čiju izradu nisam mogao
direktno utjecati, izuzetno su nepovoljne za opštinu Caprag.
Uvažavajući sve napore onih koji su izrađivali karte i dogovarali s UNPROFOR-om liniju
razdvajanja, odnosno s neprijateljskom stranom, očigledna je nepravda prema oslobođenom
području opštine Caprag. Neprijateljska strana na 70% svojih linija ne povlači se nazad
skladno Sporazumu na pravcu opštine Caprag, dok naša vojska na pojedinim mjestima
povlači se i do 2000 metara.
Pošto se radi isključivo o vojnom sporazumu, na čiju realizaciju ne mogu utjecati, i pored
upornih pokušaja da se nepravda po opštinu Caprag, kod usaglašavanja linije razdvajanja,
273

ispravi, nije pozitivno rezultiralo. Sebi, kao čovjek, ne mogu dozvoliti da budem na čelu
Opštine kojoj je učinjena ovakva nepravda.
Također, nepravda od strane nekih organa, institucija i državnih preduzeća prema ovoj
Opštini očigledna je već jedno duže vrijeme. Izvršni savjet Skupštine opštine i Skupština
opštine Caprag donosili su zaključke, prijedloge i odluke, međutim, u odnosu na naše dobre
namjere, nije bilo pozitivnih rezultata. Stičem dojam da se oni, na čiju adresu su upućivani
naši akti, namjerno oglušuju.
Sve ostalo pojedinosti usmeno ću obrazložiti na prvoj narednoj sjednici Skupštine
opštine.
Ostavku podnosim u skladu s čl. 13. Poslovnika o radu Skupštine opštine Caprag.
Milan Živković, s.r.
Prijepis, strojopis, latinica
HR-DAS-SCP-609, kut. 2.

98

1994., travanj 19.
Knin
Odluka predsjednika RSK o imenovanju središnje Komisije RSK za utvrđivanje linije
razdvajanja
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
NA OSNOVU ČLANA 40. ZAKONA O ODBRANI (“SLUŽBENI GLASNIK RSK”,
BR. 2/93), I TAČKE 6. SPORAZUMA O PREKIDU VATRE OD 29. MARTA 1994.
GODINE, D O N O S I M
ODLUKU
O IMENOVANJU CENTRALE REPUBLIČKE KOMISIJE
I IMENUJE SE CENTRALNA KOMISIJA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE ZA
UTVRĐIVANJE LINIJA RAZDVAJANJA ZARAĆENIH STRANA ODNOSNO
TERITORIJE RSK I REPUBLIKE HRVATSKE, U SKLADU SA POSTIGNUTIM
SPORAZUMOM O PREKIDU VATRE I ANEKSOM C. SPORAZUMA, POTPISANIH
29. MARTA 1994. GOD. U RUSKOJ AMBASADI U ZAGREBU.
II U KOMISIJU SE IMENUJU:
1. MILE NOVAKOVIĆ, GENERAL-MAJOR, POM. VRHOVNOG KOMANDANTA
ZA NACIONALNU BEZBEDNOST – PREDSJEDNIK KOMISIJE.1.A- BORO POZNANOVIĆ, PUKOVNIK SVK – ZAMJENIK PREDSJEDNIKA
KOMISIJE.2. NEBOJŠA PAVKOVIĆ, NAČELNIK UPRAVE JAVNE BEZBEDNOSTI MUP-A
RSK-A.- ZAMJENIK NAČELNIKA UPRAVE JAVNE BEZBEDNOSTI MUP-A RSK
– ZAMJENIK ČLANA.3. LAZAR MACURA, PREDSJEDNIK ODBORA ZA VANJSKU POLITIKU
SKUPŠTINE RSK – ČLAN.274

3.A. MARKO ATLAGIĆ, PODPREDSJEDNIK SKUPŠTINE RSK – ZAMJENIK
ČLANA.III KOMISIJA POČINJE SA RADOM ODMAH.
IV U SLUČAJU DA SUPROTNA STRANA ZA PREDSJEDNIKA KOMISIJE
IMENUJE LICE RANGA PUKOVNIK ILI NIŽE, RADI USPOSTAVE
RECIPROCITETA PREGOVARAČA KOMISIJU ĆE PREDVODITI PUKOVNIK
POZNANOVIĆ.
V OVA ODLUKA IZRAŽENA JE U SEDAM ISTOVJETNIH PRIMJERAKA I
DOSTAVLJA SE SVIM ČLANOVIMA I ZAMJENICIMA ČLANOVA KOMISIJE, TE
ARHIVI.
BROJ: 03-4-293/94.
KNIN, 19. APRILA 1994. GODINE.

PREDSJEDNIK REPUBLIKE
MILAN MARTIĆ, V.R.

Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

99

1994., travanj 20.
Plaški
Obavijest voditelja javnog poduzeća “Elektroprivreda Krajine” o krađi imovine poduzeća
J.P. “ELEKTROPRIVREDA KRAJINE” KNIN
DIS. PODR. BANIJE, KORDUNA I ZAP. SLAVONIJE
DVOR NA UNI
R.J. PLAŠKI M.P.361
Znak br: 12/94. J.R.
Plaški, 20. 4. 1994. god.

Predmet: Krađa trafo ulja i konzola.

SUP – KORENICA
SJB – PLAŠKI

Obaviještavamo Vas da je u vremenu od 16. – 20. 4. 94. došlo do krađe ulja na trafou
1000 kVA u TS 35/10 kV Bunčići. Količina cca 1,5 t. O prijašnjim krađama bili ste
obaviješteni usmeno.
Na trafou 2500 kVA tada je ukradeno cca 1,6 tona trafo ulja. Šteta se ne cijeni samo
ukradenim uljem već je mnogostruko veća.
1. Demontaža trafoa (potrebna specijalna dizalica za dizanje tereta do 10 tona).
2. Prevoz sa specijalnim vozilom do prvog servisa (Banja Luka).
3. Radovi na sanaciji transformatora i popuna uljem.
4. Dovoz transformatora i servisa specijalnim vozilom.
5. Montaža transformatora (potrebna dizalica za dizanje tereta do 10 tona).
361

Prijemni pečat: Pisarnica opštine Plaški, Sekretarijat za opštu upravu, primljeno 26. 4. 1994.

275

Također ste usmeno obaviješteni o krađi dijagonala sa stubova 35 kV-DV Plaški – Vojnovac
koja se i dalje nastavlja. Otuđivanjem dijagonala šteta može biti ogromna jer se slabi statička
čvrstoća stuba, te sa prvim opterećenjima, jači vjetrovi ili led, doći će do rušenja istih.
Molimo Vas da u ovim teškim uvijetima iznađete mogućnost za zaštitu državne imovine, te
ukradeno da se vrati.
S poštovanjem !
1. Dostaviti direktoru Dvor na Uni
2. Arhiva
3. S.O. Plaški
M.P.362 Rukovodilac R.J. Plaški
Jakšić Rade ing. [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., SO Plaški, kut. 2.

100

1994., travanj 20.
Knin
Iz izlaganja Borislava Mikelića, mandatara za sastav nove Vlade RSK, zastupnicima
Skupštine RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
EKSPOZE
dipl. ing. Borislava Mikelića
mandatara za sastav Vlade Republike Srpske Krajine
KNIN, 20. april 1994. godine
POŠTOVANI PREDSJEDNIČE RSK,
POŠTOVANI PREDSJEDNIČE SKUPŠTINE RSK,
POŠTOVANI POSLANICI SKUPŠTINE RSK,
POŠTOVANA GOSPODO
Zahvaljujem na povjerenju koje mi je ukazao predsjednik RSK gosp. Milan Martić
imenujući me za mandatara Vlade RSK.
Uz priznanje i čast, to je u ovako teškom i složenom trenutku za srpski narod u cjelini,
a posebno u REPUBLICI SRPSKOJ KRAJINI velika obaveza i odgovornost. Prihvatio
sam ponudu nakon mnogo zajedničkih dogovora i konsultacija isključivo iz patriotskih
razloga, kao što sam u ostalom u prethodne 3 godine radio na konkretnim zadacima koji
su se odnosili na borbu srpskog naroda da ostane živjeti na svojim vjekovnim etničkim
prostorima kako u RSK, tako i u Republici Srpskoj.
Okrugli pečat: Javno preduzeće za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, Elektroprivreda
krajine Knin, Distributivno područje Banije, Korduna i Zapadne Slavonije.
362

276

Svoju sposobnost i iskustvo koje posjedujem spreman sam staviti u funkciju pokretanja i
obnove proizvodnje i razvoja, te onih zadataka koji će RSK jačati na unutarnjem planu.
Nisam postavio bilo kakve uslove, osim naravno principa na kojima mislim da vodim Vladu,
polazeći od Ustava Republike Srpske Krajine, i obaveza koje Vlada ima prema srpskom
narodu, Parlamentu i Predsjedniku RSK.
U ovih mjesec dana od kada sam imenovan za mandatara radio sam u prvom redu na
programskim zadacima i konsultacijama oko formiranja Vlade narodnog jedinstva. Koliko
sam u tome uspio kazaće ovaj Parlament nakon što sasluša moje izlaganje i prijedlog sastava
Vlade RSK.
STANJE NI RATA NI MIRA
Republika Srpska Krajina se nalazi u iscrpljujućem stanju ni rata ni mira koji se
produžava i može potrajati neograđeni rok. Pritisnuti smo pre svega političkim, ali i
vojnim pretenzijama Tuđmanovog363 režima u Hrvatskoj. Da srpski narod u ovom dijelu
bivše Jugoslavije silom zadrži u “avnojevskim granicama”, te nespremnošću međunarodne
zajednice da uvaži naše prirodno pravo na nacionalno samoopredeljenje. Međutim, tu
su i ne manji unutrašnji problemi ratom razorene zemlje sa desetkovanim ekonomskim i
političkim strukturama, koje su dugo morale ostati u drugom planu spram prioritetnog
zadatka odbrane novouspostavljene države i golog opstanka naroda u njoj. No, najteža faza
je za nama jer ako još uvek nismo ubedili svet u pravednost ciljeva naše borbe ono je bar
svima postalo jasno da nećemo popustiti ni pred kakvom silom i da zato imamo dovoljno i
moralnih i materijalnih snaga. To je i razlog što su posrednici iz Ujedinjenih nacija i Evropske
zajednice, odnosno predstavnici velikih sila dugoročno odložili iznalaženje konačnog
političkog rješenja na relaciji RSK – Republika Hrvatska, te kao kratkoročni cilj istakli
uspostavljanje stabilnog mira na liniji prestanka sukoba, a kao sređivanje – normalizaciji
odnosa i slobodan protok ljudi, roba, kapitala informacija itd. Ukratko tek naposljetku i
to isključivo pregovora i demokratskog izjašnjavanja srpskog naroda na našim nacionalnim
teritorijama, tražiće se političko rješenje, a do tada će “plavi šljemovi” obezbeđivati održanje
status quo. Ni za jednog krajišnika sigurno ni u toj bližoj ili daljoj budućnosti jednako
je kao i danas neće biti dilema, ako naša nedvosmislena i pregovaračka pozicija: državni
suverenitet i teritorijalni integritet RSK koja će se prije ili kasnije udružiti sa Republikom
Srpskom odnosno Srbijom i Crnom Gorom u jedinstvenu državu.
USLOVI ZA NORMALAN ŽIVOT
Međutim, odajući i ovom prilikom dužno priznanje svima koji su iznijeli najteži dio
oružane borbe, posebno onima koji su pali u njoj. To uvažavajući činjenicu da odbrana
zemlje i dalje ostaje naš prvorazredni zadatak, mi se u novim relativno mirnodopskim
odnosima moramo odlučno okrenuti i našim, istina, manje teškim, ali složenim zadacima.
Uz iskren doprinos obustavi sukoba i stabilizaciji mira, uz aktivnu participaciju u
normalizaciji prvenstveno ekonomskih odnosa i sistema komuniciranja, te uz konstruktivno
učešće u političkim programima mi moramo pristupiti obnovi naših porušenih kapaciteta i
oživljavanje ekonomskih tokova, izgradnji političkog sistema i uspostavljanju pravne države.
U narednom periodu, naime, vanjski front odbrane RSK zavisiće ponajviše od toga
koliko ćemo uspeti da dobijemo bitku na unutrašnjem planu i problemima: naše unutrašnje
materijalne rezerve su naime već uveliko iscrpljene a pomoću sunarodnika Srbije i Crne
363

Franjo.

277

Gore koje su pod sankcijama, takođe nije neiscrpljena. Krajnji je, dakle, čas da počnemo
stvarati novu vrijednost i akumulacije, da se počne živjeti i raditi u skladu sa mirnodopskim
pravilima igre koliko god je to realno moguće.
Egzodus Srba iz Hrvatske
Egzodus srpskog naroda iz sadašnje Hrvatske započeo je još 1990. godine, i traje sve do
današnjih dana. Do ovih dana iz Hrvatske je na različite načine prognano preko 350.000
Srba. Dodamoli k tome da je prisilno promenilo ime i prezime oko 60.000 Srba, a samo
ime 20.000 Srba i to kroz akciju koja je bila provedena kroz mupovske stanice u kojima je
stajao šalter sa natpisom za promenu imena i prezimena, onda je sasvim jasno zbog čega su
Srbi u sadašnjoj Hrvatskoj svedeni na svega 3%.
Međunarodna zajednica i svjetska javnost iako ne žele da čuju moraju znati da je Srba na
ovom prostoru u vreme Austro Ugarske 1896. godine bilo 31%, a na prostoru bivše BiH
67%.
Potrebno je takođe istaći da je preko 100.000 Hrvata dobrovoljno napustilo prostor
Krajine, što ukazuje na zaključak da svaki od ova dva naroda ostaju svoji na svome.
Reintegracija Krajine u okviru
Hrvatske je pusta želja hrvatskog rukovodstva
Odluka rukovodstva RSK da uđe u pregovore sa rukovodstvom Hrvatske oko mirovnog
plana i uspostavljanje mirnodopske opcije, nije istovremeno i odluka da se priznaju granice
Hrvatske u AVNOJ-skim okvirima.
Naprotiv, htio bih sa ovog mjesta da kažem hrvatskom rukovodstvu da su Srbi u Krajini
danas još čvršće riješeni da ne žele da budu u zajedničkoj državi sa Hrvatskom i da oni svoju
sudbinu vežu sa Srbima iz Republike Srpske i SR Jugoslavije.
Pokušaj da se kroz stvaranje zajedničke države na prostoru bivše BiH između Hrvata
i Muslimana nametne kao riješenje Srba u Republici Srpskoj, a zatvori mogućnost
samoopredjeljenja u RSK, bezuspješan je pokušaj i novi avanturizam hrvatskog rukovodstva.
Vjerujem da je i hrvatskom narodu jasno da je na ovom prostoru više nemoguće
uspostaviti hrvatsku državu i da zbog svoje mladosti i njene budućnosti, kroz ovaj mirovni
sporazum koji je upravo u fazi realizacije potrebno da izvršimo međusobno priznanje koje će
i međunarodno biti verifikovano što će omogućiti da se svaki budući konflikt sporazumom
riješi.
Diobna bilanca sa Hrvatskom
Usporedo sa diobnom bilancom Jugoslavije, valja postaviti pitanje sudjelovanja Krajine
u toj diobnoj bilanci. Hrvati su, naime, pola vijeka, eksploatisali srpska prirodna bogatstva,
radnu snagu i drugo, pa je nužno da Srpska Krajina proporcionalno svom doprinosu, dobije
svoj dio uključujući tu i umetnička djela, javne zgrade, infrastrukturu i ostale institucije.
Jasno, taj zahtjev se mora odnositi i na fabrike, hotele, na svu imovinu koje je stečena u
periodu od petstotina godina.
Osim toga, od Hrvatske treba tražiti naplatu ratne štete iz prethodnih svjetskih ratova, ali
i ovoga rata. Svijetu treba da se pokaže da su štete nastale na prostoru RSK, a ne u hrvatskim
gradovima i na njihovim cestovnim pravcima.
U sklopu toga, posebno se mora sagledati stanje i obnova Vukovara i sva sredstva koja su
odobrena od strane Ujedinjenih nacija a usmerena su prema Hrvatskoj, treba zahtjevati da
budu usmerena prema RSK i započeti sanaciju Vukovara.
278

Pokretanje postupka utvrđivanja ratne štete i obilježavanje
zločinaca za vreme delovanja Vensovog plana
Važno je istaći da od vremena potpisivanja Vensovog364 plana i njegove primjene od
2. februara 1992. godine, hrvatska ustaška vlast je sa svojom soldateskom koju predvodi
general Janko Bobetko u tri navrata izvršila vojnu agresiju na teritorij RSK.
Podnoseći zahtjev međunarodnoj zajednici odnosno Ujedinjenim nacijama, prvo, za
nadoknadu štete, istovremeno treba pokrenuti postupak za utvrđivanje ratnog zločina
gospode Bobetka, Stipe Mesića, predsednika Sabora, te predsednika Republike Hrvatske
gospodina Franje Tuđmana. Potrebno je uz dokumentaciju koju posjedujemo započeti
proces dokazivanja ratnog zločina ustaša na nedužnim srpskim stanovništvom pri
Ujedinjenim nacijama i Savjetom bezbjednosti. Posebno je to važno učiniti jer je to urađeno
pred očima mirovnih snaga Ujedinjenih nacija i u vrijeme dok oni nose odgovornost pred
svijetom za zaštitu srpskog naroda u RSK.
Jasenovac kao opomena i dokaz da zajedničkog
života sa hrvatskom državom nema
U borbi protiv fašizma u drugom svetskom ratu na našem prostoru su se Njemačkoj
u genocidu nad srpskim narodom pridružile i ustaške snage. Izvršeni su stravični pokolji
nad srpskim življem, posebno na području Korduna, Banije i Podkozarja, kao i zapadne
Slavonije. Jasenovac je najveći srpski grad pod zemljom, najveća grobnica Srba. Istovremeno,
u Jasenovcu leže kosti nevinih Jevreja i Roma. Svijetu je poznato da je samo u Jasenovcu
na najsvirepiji način poklano i ubijeno oko 700.000 Srba, Jevreja i Roma. Dodamo li
tome i druga mnogobrojna mjesta pokolja posebno na prostoru sadašnje RSK i Republike
Srpske, onda ne treba da se čudi brojci od 1.200.000 Srba koliko ih je izginulo i ubijeno
u drugom svetskom ratu. Upravo zbog prethodno rečenog Jasenovac je opomena i zavjet
sadašnjim Srbima i onima koji će doći da se prošlost ne sme ponoviti i da život sa Hrvatima
jednostavno više nije moguć.
Odbrana – zadatak broj jedan
Očuvanje granica, državnog suvereniteta, bezbednosti i opstanka RSK, važan je
element zbog kojeg je odbrana prioritetan zadatak Vlade RSK. Granice RSK su što zbog
naših subjektivnih slabosti, a što zbog agresija ustaških snaga u nekoliko navrata ozbiljno
ugrožena,a uvećanje i broj žrtava koji je srpski narod u RSK imao u građanskom ratu.
Agresija Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu izvršena je na dalmatinsko-ličkom
području gde hrvatske vlasti smatraju da im prisustvo Srba i njihova država najviše smeta.
Pozitivan primer odlučnosti Vrhovne komande da očuva granice RSK pokazao se pre
izvesnog vremena u Teslingradu,365 a duboko vjerujem da smo vojno toliko ojačali da bi u
slučaju novih agresija na bilo kojem području za ustaše to značilo definitivan poraz.
Zato, potpisivanjem mirovnog plana sa Hrvatskom, treba iskoristiti da se u normalnoj
atmosferi ojača profesionalizacija Vojske RSK. Potpisom ovog sporazuma i dovođenjem
mirovnih snaga na liniju razdvajanja, pažnja prema odbrani treba da bude još veća.
Ojačavanjem političko-diplomatske aktivnosti koja se neće odnositi samo na rad
Ministarstva za inostrane poslove, već dakako i na veće angažovanje istaknutih Srba u
dijaspori i koji će na svoj način da budu naši ambasadori u inostranstvu.
364
365

Cyrus Vance.
Lički Osik.

279

Potrebno je u tom kontekstu izgraditi pristup za buduće pregovore kako na pitanjima
teritorija, tako i na pitanjima ekonomskih odnosa, saobraćajnica, do otvaranja našeg zahteva
prema Hrvatskoj da se Rezolucija 820 stavi van snage.
Racionalizacija i profesionalizacija vojske RSK
Uvođenjem profesionalne vojske omogućićemo ne samo efikasniju odbranu, već i
osloboditi istaknute stručnjake majstore i radnike specijalnih zanimanja da se vrate u
proizvodnju i na taj način pokrenemo našu industriju.
Provođenje mirovnog sporazuma o prekidu vatre i uspostavljanju mira, treba uzeti
samo kao jedan iskorak u pozitivnom smislu koji će nam omogućiti stvaranje zajedničke
odbrambene moći sa Vojskom RSK i SR Jugoslavije. No, potrebno je i dalje zadržati puno
mobilnost svakog čoveka na pitanjima odbrane.
Prostor RSK je izuzetno velik i iznosi 17.000 km², a izrazito je nepovoljno povezan
komunikacijama između zapadnog i istočnog dijela. Ako tome dodamo da RSK ima izrazito
dugačku granicu prema Hrvatskoj i Mađarskoj i naravno prema zapadnoj muslimanskoj
državi sasvim je razumljivo da sve to traži brojnu i dobro osposobljenu armiju koja će biti u
stanju da efikasno dejstvuje u svakom trenutku.
Zbog toga će na tom području uskoro doći do korjenitih promjena, kako u onim
zadacima koji pripadaju Vladi RSK, tako i onim zadacima sa kojima pred narod izlazi
Vrhovna komanda Srpske Vojske Krajine. Iz toga će proizaći i ravnomjernije opterećenje
opština u odbrambenim granicama RSK.
Povratak prognanih i izbjeglica u Republiku Srpsku Krajinu
Naglasio sam da je ogroman broj srpskog življa protjeran iz Republike Hrvatske, sada
moram da istaknem, da i određeni broj građana Republike Srpske Krajine privremeno
napustio njen teritorij. Polazeći od shvatanja da Republika Srpska Krajina ne može da
opstane bez stanovništva, prioritetan, da ne kažem, urgentan zadatak je vraćanje izbeglih
iz Republike Srpske Krajine i naseljavanje prostora u Krajini sa Srbima koji su napustili
Republiku Hrvatsku.
Da bi se ovaj posao mogao obaviti neophodno je da Komesarijat za izbeglice RSK i prateće
službe uz svesrdnu pomoć Vlade naprave detaljnu analizu slobodnih stambenih površina,
porušenih objekata ili oštećenih objekata koji se mogu adaptirati kao i analizu potrebnih
pratećih objekata koje je nužno izgraditi da bi se stvorili potrebni uslovi za normalan život.
U tom pravcu Republika Srbija i njeno ministarstvo za odnose sa Srbima izvan Srbije,
kao i Komesarijat za izbjeglice moraju biti konsultovani i moraju biti uključeni u izradu
našeg elaborata o povratku navedenih kategorija lica u Krajinu.
Vjerujem da je moguće najveći broj prognanika – izbeglica vratiti u Krajinu, ali i znam
da moramo sprovesti konkretnu akciju da se to i dogodi. To znači daje potrebno obnoviti
proizvodnju, otvoriti nove škole i vrtiće, izvršiti komunikacijsku povezanost i ojačati
odbrambenu moć Republike Srpske Krajine.
Obnova proizvodnje
Privredna aktivnost u RSK odvija se u uslovima neposredne ratne opasnosti ili ratnim
uslovima. To znači da je najvitalniji dio radno sposobnog stanovništva izvan privrednih
aktivnosti i da je najveći dio sveukupnog potencijala RSK angažovan na odbrani zemlje.
Na nacionalnom planu ove generacija Srba ima misiju da dovrši posao ujedinjenja Srba na
njihovom cjelokupnom etničkom prostoru. Bez takvog strateškog opredjeljenja, RSK nema
šanse na dugoročan opstanak. Na regionalnom, evropskom planu, položaj Srbije i Srba je
280

takav da je to čvorna tačka zapada i istoka, sjevera i juga, hrišćanstva i islama, razvijenog
sjevera i nerazvijenog juga. Kontrola toga prostora je istorijska težnja svjetskih sila, ali je
ujedno i šansa za privredni razvoj toga prostora. Za svjetske centre moći Srbija i srpski
narod u cjelini predstavljaju prepreku formiranju tzv. novog svjetskog poretka. Konkretna
posljedica jesu hermetička blokada i getoizacija SRJ, RS i RSK. Nerealno je očekivati
promjenu u stavu svjetskih centara moći, ali je činjenica da nije u interesu pravoslavnih
zemalja, posebno susjednih, daljnje održavanje sankcija i one će se po zakonima ekonomske
prinude same od sebe raspasti.
Privredni sistem SRJ je u procesu velikih transformacija, a privredni sistem RSK tek
je u prvom krugu konstituisanja. Strateške promjene su vezane uz procese vlasničke
transformacije – efikasnije korištenja privrednog potencijala i izgradnje tržišne privredne bez
velikog arbitriranja politike i administriranja države. Paralelno se moraju stvarati svi pravni
i institucionalni uslovi za strana ulaganja i davanje koncesija. U regionalnim i svjetskim
relacijama postoje brojne konvencije koje regulišu pravila igre i koje privreda RSK tek treba
da nauči.
Privreda RSK bila je izrazito vezana za privredu bivše SR Hrvatske i njezine infrastrukturne
sisteme (saobraćaj, energetika, telekomunikacije,...) Industrija RSK je u značajnoj mjeri
uvozno ovisna, a kapaciteti koji se oslanjaju na sopstvenu sirovinsku bazu (prehrambena
i drvna industrija) nedovoljno su razvijeni i spadaju u kategoriju niže faze prerade. Većina
razvojnih programa za tu privredu kreirana je izvan RSK, tako da je razvojni potencijal
privrede, posebno industrije mali. Veze sa svijetom privrede RSK najvećim dijelom su išle
preko Hrvatske i njezine trgovačke mreže u inostranstvu. Dobar dio kapaciteta je bio dio
velikih poslovnih sistema Hrvatske, tako da on nema izgrađen tržišni program proizvoda
i usluga. RSK trenutno nema gotovo nikakvu infrastrukturu ekonomskih odnosa sa
inostranstvom. Strateški je zadatak brzo orjentisanje privrede RSK na privredu Srbije i
Jugoslavije i izlazak na svjetsko tržište. Trenutno tržišnu situaciju privrede RSK karakteriše
veliko suženje tržišta i veliki pad kupovne moći na dostupnom segmentu tržišta (SRJ, RS i
RSK).
RSK je raspadom SFRJ praktično ostala bez monetarnog deviznog i bankarskog sistema.
Mada nema preciznih podataka finansijski potencijal privrede RSK je minimalan, tako da
vlastitim potencijalom veoma teško može održati i postojeći nivo privredne aktivnosti. Veze sa
bankarskim sistemom Srbije i Jugoslavije su u formiranju i daju početne rezultate. Osnovno
strateško opredelenje RSK mora biti primjena Programa rekonstrukcije monetarnog sistema
i strategije ekonomskog oporavka Jugoslavije. Kao i privredi SRJ, privredi RSK je blokiran
bilo kakav pristup svjetskom tržištu kapitala. Također treba utvrditi koliki je kapital ostao
blokiran u stranim bankama i kolika su nenaplaćena potraživanja, ali i dugovanja privrede
RSK.
U ratu su značajni privredni kapaciteti uništeni i oštećeni, a nekorištenjem izloženi su
daljem propadanju. Tehnološki nivo privrede RSK je u stalnom nazadovanju, jer su RSK
i SRJ u uslovima blokade potpuno odsječene od rezultata naučno-tehnološkog progresa u
svijetu. Pozitivna promjena, koja se i u ovim teškim vremenima počinje sve više osjećati,
jeste oslanjanje na sopstvene snage i porast inventivnosti i preduzetničkog duha. Država
sa svoje strane mora maksimalno podržati ovakve procese. U sklopu izgradnje privrednog
sistema moraće se donijeti strategija tehnološkog razvoja RSK kao integralnog dijela srpskog
privrednog prostora. Također se sistematski moraju koristiti sve mogućnosti, posebno
potenciranjem veza sa Srbima u svijetu, da se prati tehnološki razvoj u svijetu.
281

Jedan od najvećih problema privrede RSK je nedostatak stručnjaka i rukovodilaca
(menadžera). Privredu danas vode kadrovi koji imaju veoma malo iskustva u rukovođenju, a
po obrazovanju su u pravilu usko stručni. S druge strane veoma je velik pritisak nekvalifikovane
radne snage na zapošljavanje po svaku cijenu, tako da su preduzeća više socijalne ustanove,
nego li ekonomski subjekti. Primanja po osnovu rada su ispod egzistencijalnog minimuma,
tako da je kriminal postao legalno sredstvo preživljavanja. Tu cijenu preživljavanja mogla je
jedino da plati privreda RSK u gubitku supstance, tako da se njezin potencijal pogoršava,
privredna situacija nalaže posve suprotno. Enormni porast broja socijalno ugroženih lica
(ranjenici i njihove porodice, penzioneri, izbjeglice i nezaposleni bez sredstava za život) i
neizgrađeni kriteriji socijalne pravde i politike strahovito opterećuju ukupnu privredu i
društvenu situaciju u RSK.
Bez nepotrebnog dramatizovanja, situacija je krajnje ozbiljna. Robni fondovi su se tokom
rata gotovo ispraznili, a privreda, umjesto da je zabilježila porast supstance, bilježi rapidan
gubitak po osnovu socijalnih davanja i rasprostranjenog kriminala.
Republika Srpska Krajina ima površinu od 17.000 km². Na tom prostoru živjelo je 1990.
godine 543.000 stanovnika. Ukupni broj zaposlenih bio je 129.000, što znači da je 23,7%
stanovništva bilo zaposleno. Ovaj postotak govori da je RSK i u ono vrijeme bila na donjoj
granici zaposlenosti kojom je moguće osigurati normalno funkcionisanje društva.
Društveni proizvod po stanovniku u RSK 1990. godine u odnosu na prosjek u SFRJ
iznosio je 75,9%, a prema SR Hrvatskoj tek 58,1%. Ako se današnja SR Jugoslavija
promatra kao dio nekadašnje SFRJ, onda je društveni proizvod po stanovniku RSK 1990.
godine iznosio 87,6% društvenog proizvoda SRJ.366
Ovi podaci govore da je RSK spadala u nerazvijena područja. Slika bi bila još
nepovoljnija, kad bi se uzeli podaci po pojedinim područjima, jer su vukovarsko (37%
zaposlenost stanovništva), osječko i belomanastirsko područje bili iznad ili na nivou
razvijenosti SR Hrvatske. To znači da u RSK imamo sa stanovišta razvijenosti klasičan
primjer razvijenog sjevera i nerazvijenog juga, što dodatno opterećuje privredu i političku
situaciju u RSK.
Iz statističkih podataka SZS mogu se dosta precizno rekonstruisati podaci o predratnom
privrednom potencijalu Republike Srpske Krajine. Na žalost nije učinjeno mnogo da se
prikupe i sistematiziraju podaci o privrednoj aktivnosti u RSK u zadnje dvije i po godine.
Tako da su sve ocjene stanja privrede prije rezultat usmenog predanja, pojedinačnog iskustva
i impresija, nego li pouzdanih i provjerenih podataka. No, nije samo problem sa podacima
u time što su nam ocjene nepouzdane i netačne, već je daleko veći problem sa upravljanjem
privredom Krajine, jer nema osmišljenog i efikasnost upravljanja privrednim aktivnostima i
privrednim razvojem bez informacija.
[…]
UJEDINJENJE SVIH SRPSKIH ZEMALJA
Postojeće prilike i odnos snaga u svijetu još ne dozvoljavaju formalno ujedinjenje svih
srpskih zemalja. To nas međutim ne sprečava da izgrađujemo privredni sistem RSK kao
integralni dio jedinstvenog srpskog privrednog prostora. To konkretno znači da je osnova
izgradnje privrednog sistema RSK i programa rada Vlade RSK “Program rekonstrukcije
monetarnog sistema i strategija ekonomskog oporavka Jugoslavije”.
366

Podaci Saveznog zavoda za statistiku.

282

Formalno se mora provoditi koncepcija ujedinjenja monetarnog i ekonomskog sistema
putem jedinstvenog zakonodavstva, a u neposrednoj praksi se moramo ponašati sa
stanovišta faktičkog ujedinjenja RSK sa Republikom Srbijom (razlika u odnosu na koncept
jedinstvene savezne države u kojoj bi RSK bila jedna od republika, koncept Unije SRJ sa
RS i RSK i koncept ujedinjenja monetarnog i ekonomskog sistema putem jedinstvenog
zakonodavstva), jer takvo rješenje najviše odgovara interesima naroda i primjerno je veličini
problema sa kojim smo suočeni.
Konstituisanje RSK kao subjekta sa svim atributima državnosti, zahtjevao je i ujedinjenje
samostalnog monetarnog i ekonomskog sistema, čemu se pristupilo već sredinom 1992.
godine.
Pri uvođenju samostalnog monetarnog i ekonomskog sistema bilo je dosta nesnalaženja,
različitih pristupa u pojedinim djelovima Republike, neusklađenosti sa politikom SR
Jugoslavije, što je rezultiralo vrlo negativnim posljedicama na funkcionisanje privrede i
lošim ekonomskim stanjem znatnog dijela stanovništva RSK.
Ovaj program će se nasloniti na realizaciju istog programa u SR Jugoslaviji i RS kroz
unifikaciju monetarnog i ekonomskog sistema, a putem jednoobraznog zakonodavstva
RSK, RS sa zakonodavstvom SR Jugoslavije. Ovaj oblik podrazumjeva uvođenje i
jedinstvenu primjenu monetarnog sistema, bankarskog sistema i carinskog sistema, platnog
prometa, konsolidovan bilans javne potrošnje, statistički informativni sistem, jednoobraznu
zakonsku regulativu u ovim oblastima i jedinstvenu ekonomsku politiku, a obuhvatiće i
unifikciju poreskog, spoljnotrgovinskog i deviznog sistema, kao i tehničko-tehnoloških
sistema, regionalni razvoj i drugo.
Uključivanje RSK i RS u monetarni sistem SR Jugoslavije, omogućuje da novi dinar
postane sredstvo plaćanja i u RS i RSK, pri čemu će Narodna banka Jugoslavije funkciju
jedinstvene monetarne ustanove koja uspostavlja jedinstvenu kontrolu vrši[ti] emisiju novca
na bazi deviznog pokrića i robnog pokrića RS i RSK. Isto tako uspostavljen jedinstveni
platni promet između učesnika na teritoriji SR Jugoslavije, RS i RSK, donijeće jedinstveni
konsolidovani bilans svih budžeta i utvrdiće nivo deficita i način njihovog pokrića.
U oblasti monetarnog sistema, na osnovu dogovora nadležnih organa SR Jugoslavije, RS i
RSK, potrebno je obezbediti da NBJ faktički postane jedina emisiona ustanova monetarnog
sistema odgovorna za monetarnu politiku, za stabilnost valute i finansijsku disciplinu na
cjelokupnom području. Ovo istovremeno podrazumjeva da Narodna banka RSK svoje
funkcije ostvaruje u skladu sa nadležnostima utvrđenim na osnovu dogovora.
Opredelenja iz Programa koja se odnose na monetarni sistem operacionalizovaće se na
istovjetan način kao što je to urađeno na nivou SR Jugoslavije. To znači da je neophodno
da RSK donese sve potrebne uredbe i odluke koje regulišu ovu oblast. Također, obezbediće
se uspostavljanje jedinstvene kontrole funkcije NBJ, što podrazumjeva kontrolu platnog
prometa, kontrolu boniteta i zakonitosti poslovanja banaka i drugih finansijskih organizacija,
kao i jedinstvenu primjenu svih mjera monetarne i devizne politike.
U oblasti bankarskog sistema neophodno je zakonsku regulativu RSK i RS koja se odnosi
na osnivanje banaka i drugih finansijskih organizacija usaglasiti sa Zakonom o bankama i
finansijskim organizacijama koje se primjenjuje na teritoriji SR Jugoslavije.
Ovo podrazumeva da se osnivanje i poslovanje banaka i drugih finansijskih organizacija
u svemu izjednačava sa kriterijumima koji važe za banke i druge finansijske organizacije na
teritoriji na SR Jugoslaviji.
283

Finansijski, monetarni i bankarski sistem svuda u svetu pokazuje stepen ekonomske
usklađenosti u državi i koliko je država spremna da poštuje vrednost nacionalne valute. Mi
moramo, u skladu sa našim sadašnjim mogućnostima da razvijamo poslovno bankarstvo i
da stvorimo banku koja će relativno brzo moći da preuzme ulogu razvojne banke sa svim
njenim ingerencijama i obavezama. Mislimo da te poslove preuzme naša “Krajinska banka”
iz Mirkovaca. I za ovu oblast važi ono što sam rekao za proizvodni lanac naše poslovno
bankarstvo mora povezati s onim poslovnim bankarstvom van naših granica koje je
spremno na dugoročnu saradnju. Sada, u ovoj fazi izgradnje i razvoja naše državnosti i
naše ekonomije, nama je u ovoj oblasti potrebna i stručna pomoć, s obzirom na činjenicu
da je u bivšoj jugoslovenskoj Republici Hrvatskoj ono bilo centralizovano i dirigovano iz
republičkog centra, u kojem su donešene sve najvažnije odluke koda je reč o emisionoj i
kreditnoj oblasti. Nema nikakvog razloga da tu pomoć ne zatražimo od svih onih koji su
spremni da nam je pruže.
Ovo podrazumjeva da osnivanje i poslovanje banaka i drugih finansijskih organizacija u
svemu izjednačava sa kriterijumima koji važe za banke i druge finansijske organizacije na
teritoriji SR Jugoslavije.
[…]
U cilju uspostavljanja jedinstvenog sistema platnog prometa na prostoru SR Jugoslavije
RS i RSK potrebno je izvršiti usklađivanje zakonskih i podzakonskih akata u oblasti platnog
prometa RSK. U oblasti platnog prometa već sada treba postaviti dugoročne strategijske
ciljeve. Zbog nepovoljnih uslova u kojima se nalazimo, naše poslovno bankarstvo mora biti
stabilno, efikasno i fleksibilno. Platni promet će se odvijati u samom poslovnom bankarstvu,
jer nema nikakve potrebe da se platni promet paralelno odvija u Službi platnog prometa ili
sličnim institucijama. Kontrolna uloga države u poslovnom bankarstvu mora postojati, ali
ne kroz glomazan i skupi aparat Službe platnog prometa, već kroz buduću centralnu banku
koja se generalnim ovlašćenjima parlamenta u Vlade RSK, u praksi sprovodi monetarnu
politiku i svojim inspekcijskom službom kontroliše rad banaka.
[…]
U oblasti deviznog sistema neophodno je da RSK obezbedi jedinstvenu primjenu
propisa u pogledu plaćanja u inostranstvu, mjenjačkih i drugih poslova deviznih rezervi,
raspolaganja devizama od strane preduzeća, uslova iznošenja i unošenja deviza i zamjena
stranog novca za dinare i obrnuto, te da se obezbedi kontrola i jedinstvena primjena propisa
iz oblasti deviznog poslovanja.
U oblasti carinskog sistema podrazumjeva se:
– istovjetnost instituta Carinskog zakona
– isti uslovi za oslobađanje od plaćanja carine za određene korisnike,
– jednoobrazno utvrđivanje momenata nastanka obaveze plaćanja carine,
– primjenu mjera carinskog nadzora,
– istovjetnost carinskog postupka sa privremeno uvezenom robom,
– istovjetnu primjenu kaznene politike u ovoj oblasti,
– obezbeđenje carinskom tarifom zaštite roba koje se proizvode na teritoriji SR Jugoslavije
i RS i RSK,
– utvrđivanje visine instrumenata vancarinske zaštite, zaštite na jednoobrazan način i na
istom nivou.
Realizacijom navedenih mjera prestaje potrebe carinske kontrole između RSK, RS i SR
Jugoslavije.
284

U oblasti poreske politike, koncepcija uklapanja RSK u jedinstveni monetarni sistem
SR Jugoslavije i RS, podrazumjeva usaglašavanje poreskog sistema i poreske politike sa
poreskim sistemom RS, Srbije Crne Gore i SR Jugoslavije.
U dobro organizovanim državama plaćanje poreza i taksi je najvažnija obaveza svih firmi
građana koji su na bilo koji način uključeni u proces stvaranja dobiti i profita. Moramo
stvoriti svijest da su poreske obaveze ne samo prihod države, nego i životni interes svakog
građanina. Njemu država obazbeđuje odbranu od neprijatelja, imovinsku i ličnu sigurnost,
ekonomski, pravni, školski i zdravstveni sistem u kome se on i njegova porodica nalaze.
[…]
Preslika, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A161-005.

101

1994., travanj 21.
Knin
Skraćeni zapisnik s 4. sjednice prvog redovnog zasjedanja Skupštine RSK
SKRAĆENI ZAPISNIK
SA 4. SJEDNICE PRVOG REDOVNOG ZASJEDANJA SKUPŠTINE RSK ODRŽANE
20. i 21. APRILA 1994. GODINE U KNINU
Sjednicu su prisustvovali 73 poslanika.
Sjednicu je otvorio i predsjedavao Branko Vojnica predsjednik Skupštine RSK.
Nakon izvršenog prozivanja prešlo se na utvrđivanje dnevnog reda koji je usvojen kako
slijedi.
Prvog radnog dana utvrđen je slijedeći
Dnevni red
1. Usvajanje skraćenog zapisnika sa prošle sjednice,
2. Političko-bezbedonosna situacija u RSK,
3. Izvještaj o radu MUP-a RSK za 1993. godinu,
4. Razmatranje uredbi sa zakonskom snagom iz oblasti pravosuđa i uprave
U okviru dnevnog reda poslanik Simo Rajšić je predložio da se na dnevni red stavi i
Zakon o Nacionalnim parkovima. Predsjednik Skupštine je dao predlog da se ovaj Zakon
nađe na dnevnom redu nakon provedene javne rasprave, što je glasanjem i prihvaćeno.
Ad. 1
Glasanjem je usvojen skraćeni zapisnik sa prošle sjednice sa dva uzdržana glasa.
Ad 2. i Ad. 3 su raspravljane bez prisustva javnosti. Izvještaj o političko-bezbedonosnoj
situaciji je umnožen pod oznakom “Strogo povjerljivo” i podijeljen poslanicima. Poslanici
su u okviru ove tačke postavljali pitanja Ministru odbrane Rakiću367 (slede izbori).
367

Dušan.

285

Perić Slobodan pitao kada će se izvršiti jedinstvena mobilizacija na teritoriji RSK. Ministar
odbrane je dao odgovor da se mobilizacija vrši u onoj mjeri koja će biti dovoljna da se
podnese prvi eventualni napad od strane RH.
Poslanik Maljković Radovan je imao više pitanja vezanih za ovu tačku dnevnog reda i
dostavljen je izvještaj.
– pitanje tampon zona
– pitanje kompromitacije pojedinih autoriteta koji se baziraju na moći sile i straha, te kada
će se izvršiti profesionalizacija vojske, i da se pojasni predloženi izraelski model organizovanja
vojske.
Poslanik Godni Ratko u svom izlaganju vratio se na pitanje ratifikacije sporazuma o prekidu
vatre i razgraničenja sa RH koji je potpisan 29. 03. 1994. godine. Skupšina je izvršila
ratifikaciju sporazuma, ali poslanici nisu imali karte ispred sebe, pa je došlo do problema u
nekim mjestima razgraničenja. Upozorio je da na terenu oficiri Srpske vojske ne surađuju
sa lokalnim vlastima.
Poslanik Vojnović Milivoj je predložio da se recidirano odredi ko imenuje sastav komisija na
lokalnom nivou, misleći na opšte rješenje a ne na personalna.
Dok su poslanici postavljali navedena pitanja Ministar Rakić je napustio sjednicu, te su
stoga ostali uskraćeni za odgovore.
Poslanik Kovačević Drago je konstatovao da je izvještaj u cjelini koristan i da daje dobru
analizu postojećeg stanja.
Na kraju rasprave izvještaj je prihvaćen sa jednim glasom protiv i dva uzdržana.
Ad. 3.
Opširan izvještaj po ovoj tački dnevnog reda podnio je pomoćnik Ministra za unutrašnje
poslove Nebojša Pavković. Izvještaj je podijeljen poslanicima i čini sastavni dio ove tačke.
Podnijeti izvještaj je jednoglasno usvojen.
Ad. 4.
Uredbe sa zakonskom snagom iz oblasti pravosuđa i uprave koje su ranije umnožene i
predate poslanicima, a koje su donijete za vrijeme trajanja rata i neposredne ratne opasnosti
od strane tadašnjeg predsjednika RSK Gorana Hadžića glasanjem su stavljene, odnosno
neke od njih potvrđene uz izvjesne korekcije, a na prijedlog Odbora za pravosuđe i upravu.
Apsolviranjem ove tačke dnevnog reda Skupština je završila svoj prvi radni dan.
Drugog radnog dana 21. 04. 1994. godine usvaja se slijedeći
DNEVNI RED
1. Program rada mandatara za sastav Vlade i prijedlog za izbor resornih Ministara,
2. Izmjene i dopune Zakona o odbornicima SO
3. Zakon o dopuni Zakona o političkim organizacijama,
4. Izmjene i dopune Zakona o STV RSK.
5. Imenovanje upravnog odbora STV RSK.
6. Poslanička pitanja.
Ad. 1.
Na prijedlog Predsjednika RSK za prvog ministra Vlade predložen je gospodin Borislav
Mikelić. U dvočasovnom ekspozeu gospodin Mikelić je iznio svoj program rada i program
rada buduće Vlade.
286

Na njegov prijedlog da se izabere Vlada nacionalnog jedinstva za resorne ministre su
izabrani:
1. mr Borivoj Rašuo – ministar za informacije
2. Mile Bosnić – ministar za trgovinu, ugostiteljstvo i turizam,
3. Uroš Funduk – dipl. prav. – ministar za pravosuđe i upravu,
4. dr Stevan Đurić – ministar za zdravstvo
5. Milivoj Vojnović, prof. – ministar za sport i fizičku kulturu,
6. mr Ilija Prijić – ministar za unutrašnje poslove,
7. dr Milan Babić – ministar za inostrane poslove,
8. Bolić Dragutin – ministar za kulturu i vjere,
9. dr Rade Tanjga – ministar za odbranu,
10. Ratko Veselinović, dipl. ecc. – ministar za financije,
11. Simo Šijan, dipl. ing. – ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu,
12. Milivoj Krička, dipl. ing. – ministar za energetiku i rudarstvo,
13. Milan Pađen – ministar za saobraćaj i veze,
14. dr Branko Petrović – ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju,
15. Ljubiša Budić, dipl. ing. – ministar za urbanizam,
16. Stevo Ratković, prof. – ministar za prosvjetu,
17. Slobodan Perić, dipl.prav. – ministar za rad, boračka pitanja i socijalna pitanja.
Ekspoze prvog ministra Vlade čini sastavni dio ovog zapisnika u čuva se u arhivi Sekretarijata
Skupštine.368
Izvodi iz rasprave o ekspozeu:
Džodan Petar: “Konstatacija postojećeg stanja u ekspozeu je iscrpno. Sve što se u prošlosti
činilo išlo je na štetu RSK i štetu naroda. Situacija nalaže da za mjesec dana
nova Vlada mora imati rezultate iza sebe. Ja postavljam pitanje kako stvoriti
inicijalna sredstva da bi iznijeti program mogao oživjeti”.
Vujić Ranko: “Srpske radikalne stranke nema u Vladi, a oni predstavljaju veliki dio ovog
naroda, sto hiljada glasova je dato ovim poslanicima. Ni jednim primjerom
se nismo ponašali neparlamentarno već kontruktivno. Dužan sam da kažem
da smo pristali da uđemo u vladu jedinstva koja bi garantovala operativnost
po proporcionalnom sistemu. Neću da vjerujem da smo diskvalifikovani
nekom naredbom. Svi koji su glasali za nas glasali su za Srpsku Radikalnu
Stranku koja će uvijek biti uz narod. Unutar Parlamenta imali smo obavezu
da se prema vama ne ponašamo neprijateljski. Ja znam da će srpski radikali
sa ponosom i časti ići ka sve srpskom zagrljaju.”
Macura Lazar: “Postojeći problemi u RSK su ozbiljni i teški i ja nisam optimista u pogledu
njihovog rješavanja. Imamo još vremena da radikale uključimo u Vladu.”
Vujić Ranko: “Radikalima je ponuđeno jedno resorno mjesto, Ministarstvo prosvjete, ali
to nismo prihvatili jer nismo proporcionalno zastupljeni.”
Dobrojević Dragan: “Mi iz Zapadne Slavonije se nadamo da ćemo se tamo vratiti. Ekspoze
je prije svega stručan, obuhvatan i iscrpan. Programu dajem podršku i
sugerišem da se prihvati zajedno sa predloženim ministrima.”
368

Izlaganje predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelića vidi u Dok. br. 101.

287

Čubra Milan: “O programu ne bi htio govoriti, obzirom da treba da ga iznese cio narod.
Predlažem da se svi ministri presele gdje žive, i gdje im se nalaze porodice,
dali na teritoriji RSK ili van nje.”
Ernjaković Milan: “RSK danas bije bitke, vojničku i ekonomsku. Dužni smo da gledamo
politiku realno a emocije moramo odbaciti.”
Mikelić Borislav: 
“Ako dođe do reorganizacije postojećih ministarstava pokušat ću da
iznađem mogućnosti da SRS dobije neko od resornih ministarstava.”
Beldar Zoran: “Dužan sam da pred vama iznesem nekoliko stvari da nebi na nama ostala
ljaga. Mogla je i naša stranka da dobije pet ili šest ministarskih mjesta ali
bez partnera što mi nismo htjeli. Smatram da je loše što u Vladi nema
predstavnika iz istočnog dijela RSK.”
Nakon završene diskusije Predsjednik Skupštine je zaključio pretres po ovoj tački dnevnog
reda i prešlo se na pojedinačno glasanje o prvom ministru i njegovoj Vladi.
Nakon ličnog izjašnjavanja konstatovano je da je predloženi sastav vlade prihvaćen od strane
Skupštine.
Ad. 2.
Izmjene i dopune Zakona o odbornicima SO je usvojen.
Ad. 3.
Izmjene i dopune Zakona o političkim organizacijama je također glasanjem usvojen.
Ad. 4.
Izmjene i dopune Zakona o STV RSK koje su ranije bile izglasane, a ne potvrđene odnosno
potpisane od strane Predsjednika RSK stavljene su ponovno na glasanje. Sa 36 glasova ZA,
11 glasova PROTIV i 6 UZDRŽANIH Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o STV
RSK je prihvaćen.
Ad. 5.
U sastav Upravnog odbora STV RSK imenovani su slijedeći članovi:
1. Drago Kovačević – Knin, Predsjednik
2. Nikola Živković – Beli Manastir
3. Danko Perić – Knin
4. Dragan Pjevač – Vrginmost
5. Branko Šegan – Knin
6. Pešut Milan – Korenica
7. Ćujo Bogdan – Beli Manastir
8. Lazić Todor – Knin
9. Jergić Živojin – Vukovar
Ad. 6.
Poslanička pitanja su skinuta sa dnevnog reda zbog odnosa TV ekipe na montažu, i
odložena za slijedeću sjednicu kada će biti obezbeđeno direktno prenošenje.
Zapisnik sastavila:
Mirjana Rodić
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 2.
288

102

1994., travanj 21.
Knin
Odluka predsjednika RSK o formiranju regionalnih i općinskih komisija za određivanje
linije razdvajanja
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
NA OSNOVU ČL. 40. ZAKONA O ODBRANI (“SLUŽBENI GLASNIK RSK”
BR. 2/93), I TAČKE 6. SPORAZUMA O PREKIDU VATRE OD 29. MARTA
1994. GODINE, TE NA OSNOVU ZAUZETOG STAVA VRHOVNOG SAVJETA
ODBRANE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE, D O N O S I M
ODLUKU
I ODMAH PRISTUPITI FORMIRANJU SEKTORSKIH (REGIONALNIH) I
LOKALNIH (OPŠTINSKIH) KOMISIJA ZA ODREĐIVANJE LINIJA RAZDVAJANJA
IZMEĐU ZARAĆENIH STRANA, ODNOSNO TERITORIJE REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE I REPUBLIKE HRVATSKE, U SKLADU SA POSTIGNUTIM
SPORAZUMOM O PREKIDU VATRE I ANEKSOM – C SPORAZUMA,
POTPISANIH 29. MARTA 1994. GODINE U RUSKOJ AMBASADI U ZAGREBU.
II KOMISIJE SE SASTOJE OD TRI ČLANA, KOJI IMAJU ZAMJENIKE.
KOMISIJU SAČINJAVAJU PREDSTAVNICI VOJNIH, MILICIJSKIH I CIVILNIH
VLASTI, SA SEKTORA (REGIJE), ODNOSNO OPŠTINE ZA KOJU SE FORMIRA.
ODREĐUJE SE DA SE ZA PREDSJEDNIKA SEKTORSKIH I LOKALNIH
KOMISIJA IMENUJE PREDSTAVNIK VOJNIH VLASTI.
III SEKTORSKU KOMISIJU PREDSTAVLJA:
– KOMADANT KORPUSA, SEKRETAR SEKRETARIJATA UNUTRAŠNJIH
POSLOVA I JEDAN OD PREDSJEDNIKA OPŠTINA SA TOG SEKTORA (PREMA
DOGOVORU SVIH PREDSJEDNIKA OPŠTINA SA SEKTORA), ILI NJIHOVI
ZAMJENICI.
IV LOKALNU (OPŠTINSKU) KOMISIJU SAČINJAVAJU:
– KOMADANT BRIGADE, NAČELNIK STANICE JAVNE BEZBEDNOSTI,
PREDSJEDNIK OPŠTINE, ILI NJIHOVI ZAMJENICI.
V TERITORIJALNA ORGANIZACIJA SEKTORA OSTAJE ISTA, DAKLE
DALMACIJA, LIKA, KORDUN, BANIJA, ZAPADNA SLAVONIJA, ISTOČNA
SLAVONIJA, BARANJA.
VI SEKTORSKE I LOKALNE KOMISIJE TREBAJU BITI U STALNOM
KONTAKTU I DOGOVORU SA CENTRALNOM REPUBLIČKOM KOMISIJOM I
SVA EVENTUALNO SPORNA PITANJA RJEŠAVATI PREKO TE KOMISIJE.
VII ODLUKU O IMENOVANJU O SASTAVU SEKTORSKE I LOKALNE
KOMISIJE SAČINITI U PISANOJ FORMI I JEDAN PRIMJERAK DOSTAVITI
CENTRALNOJ REPUBLIČKOJ KOMISIJI.
VIII OVU ODLUKU DOSTAVITI CENTRALNOJ REPUBLIČKOJ KOMISIJI,
KOMADANTIMA KORPUSA I BRIGADA, PREDSJEDNICIMA OPŠTINA TE
SEKRETARIMA I NAČELNICIMA SLUŽBE UNUTRAŠNJIH POSLOVA.
289

BROJ: 03-4-299/94.
KNIN, 21. APRILA 1994. GODINE PREDSJEDNIK REPUBLIKE
MILAN MARTIĆ, V.R.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

103

1994., travanj 21.
Glina
Izvješća o radu SM Glina za 1993. i prvo tromjesečje 1994. godine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KNIN
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE GLINA
STANICA MILICIJE GLINA
Broj: 08-04/3-26/195-94. KD/ŠB
Glina, 21. 04. 1994. godineINFORMACIJA
o radu SM-e Glina za 1993. godinu i I tromjesečje 1994. godine
U V O D:
Rad službe javne bezbednosti u 1993. god. karakteriše razdoblje stalne pretnje ratom
zbog proglašenog ratnog stanja na cijeloj teritoriji R.S. Krajine od 23. 01. 1993. godine.
Ovo stanje je uzrokovalo angažiranost dijela službe u odbrani i čuvanju državne granice
RSK te poduzimanje radnji radi sprečavanja ulaska ustaških diverzantsko-terorističkih
grupa, te njihovog hvatanja i uništenja.
Dokaz tome je učešće 42 pripadnika ove SM-e i kompletnog sastava Specijalne jedinice
milicije na zaustavljanju ustaške agresije na području Benkovca u I. i II. mjesecu 1993.
godine. Tokom učešća u pomenutim ratnim dejstvima smrtno su stradala 2 i ranjeno 6
pripadnika ove službe.
Pokazatelji složenosti uslova rada SM-e Glina su, pored pomenutog: znatno pogoršanje
socijalnog i ekonomskog položaja stanovništva, širenje glasina i neprijateljske propagande,
nedovoljno funkcionisanje drugih subjekata sistema, loša materijalno-tehnička opremljenost
te nedovoljna stručna ekipiranost.
Navedeni faktori i činjenice da su velike količine oružja bez kontrole, te da se lica koja
posjeduju oružje često dovode u alkoholizirano stanje, neposredno su uticali na raširenost i
pojave oblike nekih krivičnih djela do te mjere da su po posljedicama predstavljali politički
i opšte društveni problem. Dominirala su djela nedozvoljene trgovine i pustošenja šuma, te
djela sa elementima nasilja što dokazuje već pomenuto.
U toku protekle godine stalno su bili prisutni problemi nedostupnosti zakonskih propisa
premalo izlazaka istražnih sudaca na mjesto izvršenja KD, te nedovoljna saradnja sa sucem
za prekršaje i bezvrednost izrečene kazne što direktno utiče na izvršioca da ponovi prekršaj.
290

Unatoč ovakvim uslovima rada postignut je napredak u organizaciji službe, disciplini,
profesionalnom odnosu prema izvršenju zadatka, te je u odnosu na 1992. god. znatno
poboljšana otkrivačka djelatnost. Valja napomenuti da je rad službe bio otežan mnogim
političkim previranjima, te direktnim napadima na Stanicu i njene radnike od strane
naoružanih grupa i pojedinaca, a sve sa političkim ciljem.
I OPERATIVNO – PREVENTIVNI RAD
U protekloj godini služba je bila postavljena tako da operativno pokriva mjesta najveće
saobraćajne frekventnosti, odnosno gdje je najveća mogućnost prolaska lica sklonih izvršenju
KD i roba namijenjene za njihovo izvršenje, te mjesta na kojima se KD i remećenje javnog
reda i mira najčešće dešavaju. U cilju pronalaska predmeta KD najčešće su poduzimane
operativno-taktičke mjere i radnje u vidu pretresa stana i drugih prostorija, a u vezi čestog
ubacivanja ustaških “IDG” grupa na naše područje poduzimane su blokade, zasjede i
pretresi terena na područjima gdje su iste djelovale.
U većini izvršenih pretresa stana i drugih prostorija pronađeni su traženi predmeti, dok
mjere poduzimane u cilju hvatanja i uništenja ustaških “IDG” grupa nisu imale efekta.
II ZAKONITOST U RADU, PRIMJENA SREDSTAVA PRINUDE I VATRENOG
ORUŽJA
Pripadnici SM-e Glina su u svom radu primjenjivali samo blaže oblike sile u svrhu
pokoravanja pojedinih lica prilikom poduzimanja službenih radnji.
U protekloj godini nije bilo upotrebe vatrenog oružja od strane radnika ove SM-e, niti
fizičke snage i kemijskih sredstava u većem obimu jer nije bilo težih ekscesnih situacija u
kakvima se ova sredstva primjenjuju.
III STANJE, KRETANJE I SUZBIJANJE KRIMINALITETA
U toku 1993. god. na području SM-e Glina evidentirano je 219 KD što je za 11 ili
9% više nego prethodne godine. U momentu izvršenja KD bio je poznat izvršioc u 62
slučaja, dok su izvršioci 98 KD ili 58,68%, dok je u 1992. godini naknadno otkriveno
39% izvršioca. U momentu izvršenja su uhvaćena 4 izvršioca KD, a 1992. nije nijedan.
Od ukupnog broja prijavljenih djela ostalo je nerasvjetljeno 69, a zbog počinjenih djela
prijavljeno je 215 lica.
Na stanje u ovoj oblasti uticao je rat i psihosocijalni i ekonomski poremećaji kao
posljedica rata, a sve više i socijalni faktor. Socijalni faktor je naročito dominantan kod KD
nedozvoljene trgovine i šumskih krađa čiji se broj u 1993. god. izrazito povećao, a samim
tim i povećao ukupan broj krivičnih djela.
U strukturi KD preovladavali su imovinski delikti, odnosno krađe i teške krađe. Objekti
napada su podjednako privatno i društveno vlasništvo.
III. 1. OPŠTI KRIMINALITET
Krivična djela iz ove oblasti čine nadpolovičnu većinu ukupnog broja krivičnih djela, a
imovinski delikti su najbrojniji i ujedno prouzrokuju najveću društvenu i materijalnu štetu.
IMOVINSKI DELIKTI
– ukupno evidentirano . . . . . 55 KD
– teška krađa . . . . . . . . . . . . . 27 ˝
– razbojništvo . . . . . . . . . . . . . 5 ˝
– oduzimanje vozila . . . . . . . . . 1 ˝
– otuđenje tuđe stvari . . . . . . . 1 ˝
Od 50 prijavljenih KD sa nepoznatim izvršiocima naknadno je rasvijetljeno 20 KD.
291

KRIVIČNA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA
– ukupno evidentirano . . . . . . 20 KD
– ubistvo . . . . . . . . . . . . . . . . 14 ˝
– ubistvo na mah . . . . . . . . . . . 1 ˝
– teške tjelesne povrede . . . . . . 4 ˝
– lake tjelesne povrede . . . . . . . 1 ˝
Od 12 krivičnih djela prijavljenih po nepoznatom izvršiocu naknadno je rasvijetljeno 5.
KRIVIČNA DJELA PROTIV DOSTOJANSTVA LIČNOSTI I MORALA
Ukupno evidentirano . . . . . . . . 2 KD
– silovanje . . . . . . . . . . . . . . . . 2 ˝
Jedno djelo je izvršeno po nepoznatom i naknadno otkriveno.
NEDOPUŠTENA TRGOVINA I ZLOUPOTREBA OPOJNIH DROGA
Iz ove oblasti je evidentirano 1 krivično djelo čiji je izvršioc u momentu izvršenja bio
nepoznat, te naknadno otkriven.
2. KRIVIČNA DJELA IZ KZ-a SRJ
Od krivičnih djela iz ove oblasti na području SM-e Glina u protekloj godini je
evidentirano 8 slučajeva terorizma. Terorizam i ubistva vezana za terorizam događala su se
u selima koja u to vrijeme nisu bila naseljena, a radi se o terenima pogodnim za kretanje i
boravak diverzantskih grupa, tj. granični pojas prema R. Hrvatskoj i ratna zona po dubini
koju obezbjeđuju vojnici vojske R. S. Krajine.
Posljedice nastale ovim djelima su 16 mrtvih, 32 teže i lakše povređena lica, te velike
materijalne štete nastale na štetu “Glikoma” i “ŽTP” Krajine.
U cilju pronalaženja počinioca ovih djela SM-e je poduzimala radnje u vidu uviđaja
na licu mjesta, pretresa terena, zasjeda, blokada terena, a sve u saradnji sa vojskom R. S.
Krajine odnosno pripadnicima 24. brigade iz Gline. Na osnovu pronađenih tragova na licu
mjesta, praćenjem tragova kretanja, pronalaskom odbačenih predmeta i hrane hrvatskog
porijekla, te pronađenih ostavljenih minsko-eksplozivnih sredstava, došlo se do činjenica
koje nepobitno ukazuju da su ova djela počinile ubačene ustaške diverzantsko-terorističke
grupe.
Na otkrivanju i uništenju ovih grupa SM-e je radila planski, ali je efikasnost izostala iz
razloga kašnjenja informacija, odnosno saznanja za djelo.
III. 3. DRUŠTVENO – EKONOMSKI KRIMINALITET
U toku 1993. godine evidentirano je 88 KD iz ove oblasti i to po poznatom izvršiocu
29, po nepoznatom izvršiocu 59, te je 55 naknadno rasvjetljeno. Nedozvoljena trgovina je
najprisutnije krivično djelo sa tendencijom rasta u odnosu na proteklu godinu Veći broj
KD je registrovan kako zbog angažiranosti službe, tako zbog lošeg društveno ekonomskog
stanja, te radi socijalnog faktora odnosno radi preživljavanja.
Brojnost ovih djela je uveliko povećavalo i učešće organizovanih grupa za šverc sa
Cazinskom krajinom. Na našem području su bile evidentne teškoće dokazivanja ovih djela
jer je roba na našoj opštini bila u tranzitu, a mjesto izvršenja preprodaje na području drugih
opština.
U ovoj oblasti je vidljiva slabija saradnja sa ostalim opštinskim institucijama kao što su
inspekcije i financijska policija, a što je imao direktno posljedicu u slaboj prevenciji.
292

IV. KRIMINALISTIČKO – TEHNIČKI POSLOVI
Poslovi iz ove oblasti su obavljeni u otežanim uslovima zbog kadrovske nepopunjenosti
te velikog nedostatka krim. tehničke i zastarjelosti opreme.
Pored svih poteškoća izvršeno je 94 uviđaja, te pronađeno i fiksirano 309 tragova na licu
mjesta KD.
V. JAVNI RED I MIR
Zbog prekršaja protiv javnog reda i mira sucima za prekršaje je podnešeno 45 zahtjeva za
pokretanje prekršajnog postupka, a ukupno je prijavljeno 54 lica.
Promatrajući strukturu prekršaja uočljivo je da je najviše prekršaja izazvano svađom i vikom
9, tučom 16 i prijetnjom 5, te pucanjem na javnom mjestu 13. Mjesto izvršenja su najčešće bili
ugostiteljski objekti i ulica, a izvršioci su pretežno bili pod utjecajem alkohola. Broj prijavljenih
prekršaja je manji od stvarnog jer velik dio istih nije prijavljen Stanici milicije Glina.
Efikasnost suca za prekršaje nije na zadovoljavajućem nivou zbog niskih kazni i dužine
trajanja postupka.
VI. REGULISANJE I KONTROLA SAOBRAĆAJA
Stanje na cestama koje pokriva Stanica milicije Glina je jako loše zbog velikih oštećenja
kolnika te nedostatka horizontalne i vertikalne signalizacije.
Veliki broj vozila je tehnički neispravan i neregistrovan, a jedan od osnovnih uzroka je
materijalni položaj stanovništva.
U 1993. god. dogodilo se 50 saobraćajnih nesreća u kojima su smrtno stradala 3 lica,
te teže povređeno 7 i lakše 8 lica. Kod 34 nesreće nastala je materijalna šteta na vozilima i
objektima.
Za ostale prekršaje iz oblasti saobraćaja ova Stanica milicije u 1993. god. je podnijela 46
zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
Osnovni problem službe je nedostatak osnovne opreme za operativno-preventivni rad u
ovoj oblasti – oprema za vršenje uviđaja, uređaji za mjerenje brzine, alkotesti i dr.
VII. UPRAVNI POSLOVI ZA 1993. GODINU
U toku godine u Odjeljenju za upravne poslove izvršeno je
– izdano vozačkih dozvola . . . . . . . 480
– registrirano vozila . . . . . . . . . . . . 890
– jedinstveni matični broj . . . . . . 1476
– izdano ličnih karti . . . . . . . . . . . 1476
Prijavljeno prebivališta i boravišta
– prijavljeno lica . . . . . . . . . . . . . . . 39
– odjavljeno lica . . . . . . . . . . . . . . . . 11
S e k r e t a r:
Nikola Bjelac, s.r.
INFORMACIJA
o radu SM-e Glina za period od 1. I. 1994. do 31. III. 1994. god.
I OPERATIVNO PREVENTIVNI RAD
U ovom izvještajnom periodu služba je bila preventivno i operativno postavljena tako da
pokriva mjesta i saobraćajnice gdje se najčešće dešavaju krivična djela ili prevoze lica sklona
vršenju krivičnih djela i predmeti koji potiču od izvršenja krivičnog djela.
293

Služba se redovno odvijala kroz sektorsku, patrolnu i djelatnost na stalnim kontrolnim
punktovima.
Najčešće poduzimanje operativne mjere i radnju su pretresi stana, zasjede i blokade i
to u svrhu pronalaska predmeta koji potiču od krivičnog djela, te pronalaska i uništenja
ubačenih ustaških IDG grupa.
Stanja milicije Glina je preventivno djelovala i profesionalno obezbedila sve javne
skupove te promotivne-stranačke i predsjedničke skupove.
Saradnja sa drugim organima i institucijama je i dalje nedovoljna. Isto tako nedovoljan
je broj izlazaka istražnih sudaca na lice mjesta krivičnog djela radi obavljanja uviđaja.
Operativnim radom radnici SM-e Glina su u ovom periodu rješili dva KD iz protekle godine.
II. ZAKONITOSTI U RADU I PRIMJENA SREDSTAVA PRINUDE
U prvom tromjesečju 1994. god. ovlaštena službena lica SM-e Glina nisu upotrebljavala
silu, gumene palice i vatreno oružje radi izvršenja službenih zadataka koji su pred njima bili
postavljeni.
III. STANJE, KRETANJE I SUZBIJANJE KRIMINALITETA
U pomenutom periodu na području SM-e Glina evidentirano je 21. krivično djelo, za
koje je podnešeno 19 krivičnih prijava. U 9 slučajeva izvršioc je bio poznat u momentu
izvršenja krivičnog djela, dok je u 12 slučajeva izvršioc bio nepoznat. Naknadno je otkriveno
4 izvršioca krivičnih djela, odnosno 33% dok je 8 djela ostalo nerasvijetljeno.
Primjetno je znatno smanjenje broja krivičnih djela u odnosu na isti period protekle
godine, dok je otkrivačka djelatnost nešto slabija što se djelomično može opravdati
angažiranošću službe na drugim poslovima (obezbeđenje promotivnih, stranačkih i
predsjedničkih skupova, ispomoć na čuvanju državne granice R. S. Krajine i dr.).
III/1. Opšti kriminalitet
Na području SM-e Glina u prvom tromjesečju je evidentirano 13 krivičnih djela iz oblasti
opšteg kriminaliteta. U 3 slučaja izvršioca je bio poznat u momentu izvršenja, dok je kod
10 djela bio nepoznat. Naknadno je otkriveno 4 izvršioca krivičnih djela što je pokazatelj
ozbiljnog i stručnog rada u ovoj oblasti i pored nedostataka u kriminalističkoj tehnici i
stručnim kadrovima.
Posebno vidljivo je smanjenje ukupnog broja krivičnih djela iz ove oblasti iako je
služba bila angažirana na drugim poslovima, tako da se stanje može okarakterizirati kao
zadovoljavajuće.
IMOVINSKI DELIKTI
– Ukupno evidentirano KD . . . . . . . 5
– teška krađa . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
– razbojništvo . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Od 5 prijavljenih djela po nepoznatom počiniocu jedan je naknadno otkriven.
KRIVIČNA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA
– ukupno evidentirano KD . . . . . . . 2
– ubistvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
Jedno ubistvo je prijavljeno sa nepoznatim počiniocem kojeg je služba naknadno otkrila.
KRIVIČNA DJELA PROTIV DOSTOJANSTVA LIČNOSTI I MORALA
Iz ove oblasti kriminaliteta u ovom periodu na području SM-e Glina nije evidentirano ni
jedno krivično djelo.
294

III/2. Krivična djela iz KZ-a SRJ
Iz ove oblasti imamo evidentirano jedno krivično djelo terorizma koje se dogodilo od 13.
do 15. 03. 1994. god. u selu Viduševac, a gdje je od postavljene minsko-eksplozivne naprave
oštećen vodovod vl. “Glikom” Glina. Počinioci ovog krivičnog djela su ostali neotkriveni.
Poduzetim mjerama i radnjama na licu mjesta krivičnog djela te u užoj i široj okolici,
došlo se do podatka koji nedvojbeno ukazuju da je ovo djelo počinila ubačena ustaška
diverzantska-teroristička grupa iz R. Hrvatske.
III/3. Ostala krivična djela
Na području SM-e Glina u ovom periodu su evidentirana 4 krivična djela iz ove oblasti
i to:
– napad na ovlašteno službeno lice u vršenju službe bezbednosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
– ugrožavanje sigurnosti – čl. 69 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1
– neovlašteno nabavljanje, držanje i nošenje oružja, municije i eksplozivnih sredstava . . . 2
III/4. Društveno – ekonomski kriminalitet
U prvom tromjesečju ove godine SM-e Glina je evidentirala 19 krivična djela šumske
krađe. Ovo krivično djelo je stalno prisutno, njegovo izvršenje je usko povezano sa
materijalnim statusom stanovništva.
Broj krivičnih djela iz ove oblasti kriminaliteta je posve opao, a naročito broj krivičnih
djela nedozvoljene trgovine što je vidljiv rezultat rada službe, promjena u društvu, postizanja
ugovora sa zaraćenim stranama i početka rada državnih institucija.
IV Bezbednost saobraćaja
Na području SM-e Glina u ovom periodu dogodilo se 14 saobraćajnih nesreća u kojima
je smrtno stradalo 1 lice, te jedno lice teže povređeno. Kod 12 nesreća nastala je materijalna
šteta na vozilima i usputnim objektima.
Zbog počinjenih krivičnih djela i prekršaja u saobraćajnim nesrećama SM-e Glina
je podnijela 1 krivičnu i 12 prekršajnih prijava. Za ostale prekršaje iz oblasti saobraćaja
podnešena su 23 zahtjeva za pokretanja prekršajnog postupka.
V JAVNI RED I MIR
Opšte stanje javnog reda i mira za navedeni period može se smatrati zadovoljavajući. Nije
bilo slučajeva narušavanja JRM-a u većem obimu.
Uzroci pojavnih i učestalih oblika kršenja JRM-a i dalje su u uskoj vezi sa ratnim stanjem,
lošim materijalnim statusom građana, te bezvrijednosti kazni koje izriče sudac za prekršaje i
dužinom postupka koji isti sprovodi.
Pored pomenutog vidljiva je tenzija blagog opadanja broja prekršaja protiv javnog reda
i mira.
U prvom tromjesečju 1994. godine SM-e Glina je podnijela 9 zahtjeva za pokretanje
prekršajnog postupka i to protiv 11 prekršitelja.
K o m a n d i r:
Željko Zrakić
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

295

1994., travanj 22.
Knin
Zapisnik s 82. sjednice Vlade RSK

104

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 82. sjednice Vlade održane dana 22. 04. 1994.
u Kninu sa početkom u 10.30 časova.
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Borivoje Rašuo, ministar informisanja.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Borislav Mikelić, a prisutan je dosadašnji
predsjednik gosp. Đorđe Bjegović.
Za sjednicu je predložen slijedeći
D n e v n i r e d:
1. 
Hitni zadaci Vlade (realizacija sporazuma o prekidu vatre, pregovori u Turnju,
pripreme za sastanak sa Akašijem,369 te zadaci na unutrašnjem planu),
Dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad-1
Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Borislava Mikelića o hitnim zadacima Vlade
govori dosadašnji predsjednik Đorđe Bjegović.
Najprije je bilo govora oko realizacije sporazuma o prekidu vatre. Osnovni zaključak
današnje Vlade bi trebao biti da centralna komisija mora profunkcionisati. U rad lokalnih
komisija moraju biti uključeni predsjednici opština. Zadatak lokalne komisije je da
konstatuje neslaganja, sektorske da ih objedinjuje, a centralna komisija da odlučuje. Princip
za sve komisije trebao bi biti jedan predstavnik vojske, jedan milicije i jedan civilne vlasti.
Predlažem također da se na šest područja koja imamo delegiraju po jedan predstavnik ispred
Predsjednika Republike, jedan ispred Skupštine i jedan ispred Vlade koji bi bili domaćini
na ovim područjima.
Milan Babić, ministar inostranih poslova – sve ove komisije se formiraju na osnovu
sporazuma i treba definisati šta je zadatak svake od njih. Koordinirajuće tijelo treba biti
centralna komisija gdje bi, po mom mišljenju, trebao biti predstavnik ministarstva odbrane,
a ne Parlamenta.
Ministar odbrane trebao bi biti na čelu centralne komisije.
Borislav Mikelić – ministarstvo odbrane i Ministarstvo unutrašnjih poslova imaju tu
izuzetno važnu ulogu. Moramo odrediti ljude od najnižeg do najvišeg nivoa. Ministri Tanjga
i Prijić trebali bi odrediti ljude s tim da bi lokalne komisije trebali sačinjavati predsjednik
opštine, komandant brigade i načelnik stanice milicije, a regionalne (sektorske) komisije
komandanti korpusa i sekretar SUP-a.
369

Yasushi Akashi.

296

Ni jedan se sporazum ne može voditi, a da se ne vidi s narodom na terenu i zbog toga
narod Zapadne Slavonije apsolutno ima pravo na revolt i nezadovoljstvo.
U raspravi su još učestvovali predsjednik Mikelić, gosp. Bjegović, ministri Babić, Perić,370
Prijić, Budić i Tanjga, a po završetku rasprave usvojen je
ZAKLJUČAK
Prijedlog Vlade je da Centralnu komisiju sačinjavaju ministri Rade Tanjga, Iija Prijić i
Ljubiša Budić. Budući je predsjednik Martić imenovao Centralnu komisiju koju sačinjavaju
gen. Novaković, Nebojša Pavković i Lazar Macura i da bi imenovana komisija sutra trebala
da se sastane u Turnju sa hrvatskom stranom prijedlog – stav Vlade na sastanku u Topuskom
sutra u 9.00 časova izložiće predsjednik Mikelić. Sastanku su dužni prisustvovati ministri
Tanjga, Prijić i Budić i na tom sastanku će se odlučiti ko će ići na pregovore u Turanj.
Potom je o drugom važnom zadatku Vlade – sutrašnjem sastanku centralnih komisija u
Turnju govorio ministar Ilija Prijić. On je istaknuo da će osnovni problem biti najavljivanje
milicije 24 časa unaprijed i zahtjev hrvatske strane da njihova vlast bude tamo gdje je
bilo hrvatsko selo što mi ne možemo prihvatiti, a nije regulisano ni sporazumom. Što se
tiče linije razdvajanja dosta je urađeno na terenu, ali ima još spornih situacija (Smoković,
Kakma, Medački džep, Zapadna Slavonija).
Milan Babić – za sastanak u Turnju treba se dobro pripremiti i razmotriti karte. Mi
moramo vrlo brzo poslati miliciju u Kašić, Islam Grčki i Divoselo da zaposjednu ono što su
Hrvati napustili.
U raspravi su još učestvovali ministri Budić i Prijić, gosp. Bjegović i predsjednik Mikelić,
a potom je usvojen
ZAKLJUČAK
Ostaje dio usvojenog zaključka da se ujutro na sastanku u Topuskom, kojem će
prisustvovati i predsjednik Martić371 i general Novaković372 odredi sastav naše delegacije za
razgovore u Turnju.
Također se zadužuju ministri Tanjga i Prijić da za iduću sjednicu Vlade pripreme pismeni
izvještaj o dosad učinjenom na realizaciji sporazuma o prekidu vatre.
O trećem dijelu vezanom za sastanak sa specijalnim izaslanikom Generalnog sekretara
Ujedinjenih nacija g-dinom Jasušijem Akašijem govorio je gosp. Đorđe Bjegović. On je
istaknuo da je Vlada dobila zadatak od predsjednika Martića da napravi nacrt sporazuma o
ekonomskoj saradnji. Vlada je to uredila (prilog broj 1), razmotrila na sjednici i sa sadržajem
upoznala predsjednika Martića i Skupštinski odbor.
Rade Tanjga – predlažem da se na sastanku sa Akašijem razgovara i o preseljenju
UNPROFOR-a iz južne kasarne jer je Srpska Vojska Krajine suočena sa nedostatkom
prostora.
Đorđe Bjegović – predsjednik Martić je izdao nalog da se UNPROFOR iseli iz južne
kasarne u roku od mjesec dana, taj rok je istekao 15. aprila. Na prvom sastanku sa Akašijem je
dogovoreno da UNPROFOR napravi svoju mrežu, a SVK svoju. Mislim da bi ministarstvo
za urbanizam trebalo ponuditi lokaciju za smještaj UNPROFOR-a, a Vlada bi morala imati
sporazum sa UNPROFOR-om.
Slobodan.
Milan.
Mile.

370 �
371
372

297

Milan Babić – za početak treba utvrditi gdje ćemo voditi pregovore, a drugo o čemu
razgovarati. Što se tiče ekonomske saradnje treba odrediti prioritete iz humanitarnog dijela.
Iza toga dolazi pitanje trgovine. Mi moramo zaobići da dozvole za izvoz dobijamo od Vlade
u Zagrebu.
Đorđe Bjegović – oni nude jedan sastanak u Kninu, a jedan u Zagrebu, Mi sa Ujedinjenim
nacijama nemamo što razgovarati o ekonomskoj saradnji sa Republikom Hrvatskom, već
sa Evropskom zajednicom i predstavnicima Konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Zadatak
UNPROFOR-a je da ide na liniju razdvajanja i ništa drugo.
Potom je usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
Na sastanku sa Akašijem u ponedjeljak ponuditi da se sa hrvatskom stranom nađemo u
Turnju i počnemo razgovore o humanitarnim pitanjima.
Slijedeće nedjelje organizirati sastanak sa Kontićem,373 Simićem374 i Jovanovićem375
vezano za status i smještaj UNPROFOR-a u Republici Srpskoj Krajini.
Zadužuje se ministar Budić da za iduću sjednicu pripremi pismeni izvještaj o dosadašnjim
aktivnostima na obnovi Vukovara s prijedlogom mjera.
Potom je g-din Bjegović govorio o hitnim zadacima na unutrašnjem planu. Hitno treba
napraviti zakon o teritorijalnoj organizaciji, a do tada odrediti koordinatore na području
bivših oblasnih vijeća da bi Vlada imala kontrolu na tim područjima. Država mora imati
kontrolu tržne inspekcije, devizne, carina, tokova roba i novca. Zakon o platama se treba
razmotriti i ponuditi Skupštini na usvajanje jer imamo haos na terenu. Urgentno treba
osigurati robe za plate I i II mjeseca (ulje, šećer). Također bi trebalo izvršiti primopredaju
između starih i novih ministara.
Bjegović je još govorio o započetim državnim projektima Vlade (dalekovod SlunjPlitvice, Ravni Kotari, eksploatacija nafte na Baniji i Kordunu, projekt “DRVO”).
Potom je usvojen
ZAKLJUČAK
Do donošenja Zakona o teritorijalnoj organizaciji, funkciju koordinatora vršiće ministri
u Vladi sa određenog područja ili lica koja oni odrede. Na idućoj sjednici imenovaće se lica.
Zadužuje se ministar Funduk376 da se hitno pripremi nacrt spomenutog zakona.
Zadužuje se Sekretarijat Vlade da pozove bivše ministre u Knin u ponedjeljak, najkasnije
utorak radi primopredaje dužnosti.
O najavljenom štrajku prosvjetnih radnika koji su nezadovoljni platom od 20 dinara
uvodno izlaganje podnio je ministar Vojnović.
Potom su o nastalom problemu govorili ministri Ratković,377 Veselinović,378 Perić,
Krička379 i gosp. Bjegović i predsjednik Mikelić, a po završetku rasprave usvojen je
ZAKLJUČAK
Treba podijeliti robe u ponedjeljak, a prosvjetnim radnicima reći da će Vlada razmotriti
njihove zahtjeve i u roku od 15 dana pokušati ponuditi rješenje.
373
374
375
376
377
378
379

Radoje.
Željko.
Vladislav.
Uroš.
Stevo.
Ratko.
Milivoj.

298

Zadužuju se ministri Ratković i Veselinović da provjere koje su opštine isplatile još po 20
dinara prosvjetnim radnicima da bi Vlada mogla intervenisati kod onih opština koje to nisu
uradile iz nedostatka sredstava.
Na dnevnom redu potom se našao problem proljetne sjetve o čemu su govorili ministri
Šijan i Krička.
O problemu osiguranja pogonskog goriva i vještačkog đubriva govorio je ministar Simo
Šijan (prilog broj 2). On je obrazložio i Uputstvo o primjeni tačke 4. Odluke Vlade broj
05-3-518/94. o potpunom oslobađanju carinskih dadžbina, sirovina, repromaterijala i
rezervnih dijelova koji su u funkciji ostvarenja proljetne sjetve (prilog broj 3).
Potom je na prijedlog predsjednika Mikelića usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
Što hitnije početi sa eksploatacijom nafte sa Banije i Korduna i iznaći mogućnost ukoliko
ne dođe do realizacije uvoza 5.000 tona D-a da se interventno osigura makar 1.000 tona.
Ovo pitanje pokrenuti na razgovoru sa predstavnicima AO Zapadna Bosna.
Na kraju sjednice usvojen je i
ZAKLJUČAK
Zadužuje se Sekretar Vlade da riješi pitanje legitimacija za članove Vlade.
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom 15.05 časova.
SEKRETAR VLADE M.P.380 M.P.381 Predsjednik Vlade
SAVO ŠTRBAC, [v.r.] Borislav Mikelić, [v.r.]
BROJ: 06-5-598/94 BROJ: 05-5-314/94
KNIN, 22. 04. 1994.382 KNIN, 22. 04. 1994.
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 11.

105

1994., travanj 26.
Knin
Obavijest Komisije za razmjenu zarobljenika Vlade RSK okružnim sudovima u Kninu i
Glini o planiranoj razmjeni zarobljenika s hrvatskom stranom
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
Komisija za razmjenu zarobljenika
Broj: 06-5-316/94.
Knin, 26. april 1994.
OKRUŽNI SUD KNIN
–Knin–
380
381
382

Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
Dopisano rukom.

299

OKRUŽNI SUD GLINA
–Glina–
OKRUŽNI ZATVOR KNIN
OKRUŽNI ZATVOR GLINA
Predmet: Razmjena zarobljenika
Na sastanku Komisija za razmjenu zarobljenika RH i RSK održanom dana 22. aprila
1994. godine u Okučanima, postignut je sporazum da se dana 30. aprila 1994. godine
(subota) na prelazu Zemunik u 12.00 časova izvrši razmjena zarobljenika.
PRIMAMO: DAJEMO:
1. BOTIĆ MILOVAN
1. MEDVED MIJO
2. PAVLOVIĆ DRAGAN
2. BRKIĆ IVAN
3. VRANJEŠEVIĆ MILE
3. PAVLOVIĆ IVAN
4. TRIFUNOVIĆ ALEKSANDAR
4. MANDIĆ RADOSLAV
5. RAK MILAN
5. OVANIN ZLATKO.
Napomena: Trifunović Aleksandar je teško ranjen i sada se nalazi u bolnici u Osijeku.
Prema dogovoru Trifunović će biti predat našoj strani na prelazu Nemetin, a svi ostali na
prelazu Zemunik.
Ministarstvo pravosuđa i uprave svojim dopisom broj: 021-138/94-XII-01 od 20.
aprila 1994. dalo je saglasnost da u razmjenu mogu ići gore navedena lica koja se nalaze u
zatvorima RSK.
U Okružnom zatvoru u Glini nalazi se Medved Mijo, a protiv njega se vodi postupak
pred Opštinskim sudom u Vojniću, dok se ostala lica sa spiska nalaze u Okružnom zatvoru
u Glini. U Okružnom zatvoru u Glini nalazi se Pleš Slavko protiv kojeg se vodi krivični
postupak pred Okružnim sudom u Glini. Gore citiranim dopisom Ministarstva pravosuđa
i uprave data je saglasnost da u razmjenu može ići i imenovani Pleš Slavko. Pleš Slavko je
prema načelnom planu razmjene zarobljenika predviđen za razmjenu najdalje do 07. maja
1994. godine.
Da bi mogli realizovati dogovorenu razmjenu potrebno je da nadležni sudovi izdaju
potrebnu dokumentaciju (Rješenje o ukidanju pritvora), a Okružni zatvor u Kninu da
najdalje do 29. 04. 1994. god. prebaci zatvorenike Medved Miju i Pleš Slavka iz Okružnog
zatvora u Glini u Okružni zatvor u Kninu, te da izvrši pripremu svih zatvorenika sa spiska
za razmjenu.
S poštovanjem !
Predsjednik Komisije
M.P.383 Savo Štrbac, [v.r.]
Na znanje:
– Ministarstvo pravosuđa i uprave
– Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1248.
383

Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.

300

106

1994., travanj 26.
Knin
Zahtjev Službe za platni promet i financijsku kontrolu RSK svim pravnim subjektima na
okupiranom području za dostavom podataka o financijskim potraživanjima od Republike
Hrvatske
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SLUŽBA ZA PLATNI PROMET M.P.384
I FINANSIJSKU KONTROLU
CENTRALA KNIN
Broj: 171/94
Knin, 26. 04. 94.
PRAVNI SUBJEKTI
–svima–
PREDMET: Potraživanja od Republike Hrvatske
Vezano za napore koje čini rukovodstvo Republike Srpske Krajine na prevazilaženju
problema sa Republikom Hrvatskom, od Ministarstva za finansije RSK dobili smo
zahtjev da u što kraćem roku od svih pravnih subjekata pribavimo podatke o njihovim
potraživanjima od Hrvatske.
Naime, prije raspada bivše Jugoslavije pravni subjekti sa teritorije Republike Srpske
Krajine imali su poslovne veze sa korisnicima iz Hrvatske.
Tako su na primjer vršena izdvajanja (udruživanje sredstava) za infrastrukturu
(vodoprivreda, elektroprivreda, željeznica i ceste), udruživanje sredstava u Republički fond
za nerazvijene, u Fond zajedničkih rezervi, potraživanja od banaka, te potraživanja od kupca.
Posebno treba navesti kod pravnih subjekata, kojima su u Republici Hrvatskoj ostale
razne nekretnine, kao i ostala osnovna sredstva i druga roba, te ukoliko postoje bilo kakva
druga potraživanja.
Sva potraživanja bi trebala biti iskazana sa stanjem 31. 12. 1991. g. a ista bi Službi trebalo
dostaviti najkasnije do 10. maja 1994. godine.
Uz pozdrav!
M.P.385 GENERALNI DIREKTOR
Korolija Veljko, dipl.oec., [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

384
385

Prijemni pečat: Dom zdravlja Kostajnica, primljeno 16. 5. 1994., br. 31.
Okrugli pečat: RSK, Služba za platni promet i finansijsku kontrolu, Centrala, Knin.

301

107

1994., travanj 27.
Knin
Primjedbe načelnika Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK ministru unutarnjih poslova
RSK na provedbu “Zagrebačkog sporazuma” o prekidu vatre na terenu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-2-4-1906-1/94.
Knin, 27. 04. 1994. god.
MINISTRU UNUTRAŠNJIH POSLOVA RS KRAJINA
PREDMET: Primjedbe na sporazum o prekidu vatre od 29. 03. 1994. god.Na teritoriju koje pokriva Sekretarijat UP-e Korenica, tačnije na prostoru od Poduma
prema Kapeli, sela koja su prema zacrtanoj liniji razgraničenja ostala u RS Krajini izvan
tampon zone, ali je cesta koja ih spaja presječena tako da jednim djelom prolazi kroz tampon
zonu. Kako ne postoje drugi putni pravci stanovnici tih sela u međusobnom saobraćaju i
kretanju su kontrolisani od strane pripadnika UNPROFORA. Također, naselja na prostoru
od Teslingrada prema Metku, kontrolišu pripadnici UNPROFORA. Uzvišenja i kote koje
su po objektivnim kriterijima trebali ostati u RS Krajini izvan tampon zone, neutralizirani
su na način da su stavljeni u tampon zonu, pod kontrolu UN-a. Hrvatska strana ne poštuje
lokalne mješovite komisije i na te sastanke uopšte ne dolazi.
Stanovništvo koje se nalazi u naseljima koja su ušla u tampon zonu planiraju iseljenje s
tog područja, jer kako navode da su napušteni i da nemaju određenu bezbednost prilikom
obavljanja radova na svojim imanjima u dubini tampon zone. Uplašeni su od stroge
kontrole pripadnika UNPROFORA na njihovim propustnim punktovima. Postavljen je
i GP Vojnovac na oko 50 m prema dubini našeg teritorija, tj. do neposredne blizine prve
kuće naselja Vojnovac gledano iz pravca tampon zone, drugi GP Otočac pod nazivom
GP Podum-Markovac kroz brojne predloge za pomjeranjem linije razgraničenja na širem
prostoru prema dubini tampon zone očekuje se da će se zadržati pozicija na kojoj je naš
punkt bio i prije zaključivanja sporazuma.
Na području prelaza Medak zaposjednuta je pozicija koja u odnosu na liniju razgraničenja
najbolje odgovara sa aspekta kontrole državen granice. Na lokalnoj komisiji nije postignut
dogovor oko linije razgraničenja na prostoru tkz. Medačkog džepa, već je to ostavljeno da
riješi centralna komisija.
Na teritoriji koji pokriva Sekretarijat UP-a Glina, što se tiče linije razgraničenja
hrvatske strane ostale su na istim pozicijama ojačane specijalnim jedinicama. Svakodnevna
je pojava provociranje od strane hrvatskih građana i hrvatske policije prema našim
radnicima zaposlenih na prijavnici tvornice “Finel” koja je ostala nezaštićena povlačenjem
naših milicionara. Ucrtani prostor između linija razdvajanja u Mošćenici je nastanjen
pretežno srpskim stanovništvom, što bi pomjeranje linije s hrvatske strane prema “Finelu”
onemogućio povratak Srba u sporno područje.
Nužno je potrebno da selo Klobučak kod Komareva uđe u zonu između linija razdvajanja,
kao što je dogovoreno u Zagrebu, jer se radi isključivo o srpskim selima.
302

Selo Blinjski Kut je kompletno ušlo u zonu između linija razdvajanja, koje je prema
dogovoru u Zagrebu pomjerena sa naše strane, dok su Hrvati u Blinjskom Kutu ostali na
istim pozicijama. Također je nužno potrebno da Blinjski Kut uđe u zonu razdvajanja samo
do škole i da se tu otvori granični prelaz, umjesto u Glinskoj poljani.
U svim tim navedenim zonama srpsko stanovništvo je uplašeno, nesigurno zbog prisustva
hrvatske policije i građana hrvatske nacionalnosti koji dolaze do naših kontrolnih punkteva,
dok naši građani još uvijek ne prelaze linije na kojoj se nalazila naša vojska prije povlačenja
po sporazumu.
Postavljen je kontrolni punkt u Mošćenici na oko 1 km u dubini našeg teritorija. U
toj zoni ostao je dio grada zv. “Kolonija” i državno preduzeće “Finel” gdje se svakodnevno
pojavljuju problemi, a ulazak u tu zonu je zabranjen civilnoj policiji.
Civilna policija UNPROFORA nije dala kartice milicionarima koji su određeni za
kontrolu bezbednosne zone. Na granici se svakodnevno pojavljuju veliki broj stanovnika
iz R. Hrvatske, gdje su primjećeni i pripadnici regularne vojske R. Hrvatske sa oružjem
– hekleri. Pripadnici UNPROFORA, Danski bataljon u prisustvu civilne policije strogo
zabranjuje ulazak naših milicionara u zonu razdvajanja.
N A Č E L N I K:
Pavković Nebojša, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HM-HMDCDR, 20., kut. 10.

1994., travanj 28.
Knin
Zapisnik s 83. sjednice Vlade RSK

108

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 83. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
održane dana 28. aprila 1994. u Kninu.
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Simo Šijan, Rade Tanjga.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Borislav Mikelić.
Za sjednicu je predložen slijedeći
D n e v n i r e d:
1. Informacija o razgovorima sa međunarodnim predstavnicima;
1.1. Razgovori između predstavnika RSK i RH u vezi provođenja sporazuma o prekidu
vatre,
1.2. Donošenje stavova o pregovorima sa RH u vezi regulisanja ekonomskih odnosa,
303

1.3. Razgovori predstavnika RSK sa predstavnicima “Dume”.
2. Informacija o proljetnoj sjetvi;
3. Informacija o primopredaji dužnosti između stranih i novih ministara,
4. Informacija o materijalnom položaju prosvetnih radnika,
5. Ministarstvo finansija;
5.1. Informacija o finansijskom stanju u RSK,
5.2. Informacija o fri-šopovima,386
5.3. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama
Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnika u Republičkom deviznom inspektoratu.
6. Ministarsvo energetike i rudarstva;
6.1. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na elektro-energetsku bilansu RSK za
1994. godinu,
6.2. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut o izmjenama i dopunama Statuta
JP “Elektroprivreda Krajine” Knin,
7. Ministarstvo unutrašnjih poslova;
7.1. Informacija o preduzetim mjerama na suzbijanju nedozvoljene trgovine;
8. Služba za platni promet i finansijsku kontrolu;
8.1. Davanje saglasnosti na Odluku o iznosu naknade za poslove usluga u SPP i FK,
9. Republički hidrometeorološki zavod;
9.1. Donošenje Rješenja o razrješenju direktora,
10. Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo;
11. Operacionalizacija zadataka iz Ekspozea Predsjednika Vlade.
i izmjenjen i nadopunjen sa:
Tačka 1.2. i 1.3. se zamjenjuju u redosljedu,
8. tačka dnevnog reda skida se i zamjenjuje tačkom Ministarstvo informisanja – Idejna skica
projekta – Monografija RSK,
Nakon ove izmjene dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad-1
1.1. Informaciju o realizaciji Sporazuma o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine
(prilog broj 1) podnio je ministar Ilija Prijić.
Potom je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali predsjednik Mikelić, ministri Prijić i
Bolić,387 te gosp. Jarčević Slobodan.
Po završetku rasprave usvojeni su slijedeći
ZAKLJUČCI
Delegacija Vlade u sastavu: ministri Prijić, Tanjga,388 Rašuo389 i gen. Novaković390
zadužuje se da obiđe područje opštine Caprag i razmotri nepravdu učinjenu srpskom
narodu u toj opštini (33 srpska sela sa 5500 ljudi). Centralna komisija mora obići područje
Capraga, Zapadne Slavonije, Petrinje i Medačkog džepa.
Free shop.
Dragutin.
388 �
Rade.
389 �
Borivoj.
390 �
Mile.
386 �
387 �

304

Zadužuju se: Republička geodetska uprava, Urbanistički zavod i Statistika da naprave
elaborat o tampon zoni s linijom razdvajanja kao unutrašnjom linijom graničnog pojasa –
tampon zonom u kojoj važi poseban režim.
Donesena je i
ODLUKA
o režimu kretanja i boravka u bezbjedonosnoj zoni prema Republici Hrvatskoj (prilog broj
2)
1.3. O razgovoru s predstavnicima “Dume” govorio je gosp. Slobodan Jarčević – sa
predstavnicima “Dume” koja je brojala 11 članova sastali smo se u Vukovaru. Vidjelo se
koliko su oni neobavješteni o čitavoj situaciji. Nakon razgovora sa našom delegacijom 8
članova “Dume” je odustalo od puta u Zagreb i otišla su samo 3. Mi smo ih zamolili da
od svoje Vlade zatraže mišljenje zašto je njihov ambasador u UN-u nekoliko puta glasao
protivno stavu svoje Vlade, te su nam obećali da će od Kozirjeva391 tražiti izvještaj vezano
za to. Tražili smo da se u Parlamentu Rusije sagleda situacija na prostoru bivše Jugoslavije
Predstavnici “Dume” obećali su da će predložiti svom Parlamentu da zatraži ukidanje ili bar
ublažavanje Rezolucije 820.
Nakon izlaganja gosp. Jarčevića usvojen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se izvještaj o razgovoru s predstavnicima “Dume” uz napomenu da ubuduće
svi pregovori sa stranim parlamentarnim delegacijama moraju biti pod strogom kontrolom
Vlade tj. Ministarstva inostranih poslova.
1.2. Informaciju u vezi regulisanja ekonomskih odnosa podnio je također gosp. Jarčević.
On je informisao članove Vlade o jutrošnjem razgovoru sa gosp. Agiljarom.392 Gosp. Agiljar
je obećao tražiti od UN-a pomoć u gorivu za proljetnu sjetvu. Mi smo tražili 1000 tona do
15. maja, a on je ponudio cijenu 1 DM. Pokrenuto je i pitanje dugova UNPROFOR prema
Republici Srpskoj Krajini i zatraženo je s naše strane da se naši objekti ne tretiraju kao
hrvatski već da se traži saglasnost SRJ. Gosp. Agiljar je, vezano za to, obećao lično založiti
kod gosp. Akašija.393 Predloženo nam je da se sastanemo sa zamjenicima kopredsjednika
o bivšoj Jugoslaviji što smo prihvatili poslije Vaskrsnih praznika. Na kraju izlaganja gosp.
Jarčević je predložio našim pregovaračima da u zamjenu za saobraćajnice preko Knina
obavezno inzistiraju na korištenju jedne hrvatske luke.
Predsjednik Mikelić – gosp. Agiljaru smo rekli, da prenese gosp. Akašiju da nam se mora
dati mogućnost otvorenog tržišta i da ni jedna saobraćajnica ne smije biti jednosmjerna.
Babić Milan – zadnji put smo se dogovorili da ne idemo sa konkretnim prijedlogom
sporazuma već da na Turnju otvorimo listu prioriteta (socijalna humanitarna pitanja i
otvaranje tržišta – Rezolucija 820., tačka 12). Treba razvlačiti sa pregovorima, a nametati
pitanja koja su nama interesantna, a dotle da svako ministarstvo dostavi svoju listu pitanja
Vladi prije susreta sa gosp. Akašijem.
Potom je usvojen
ZAKLJUČAK
Zadužuje se ministar Rašuo da vezano za tačku 1.1., 1.2. i 1.3. napiše informaciju za
javnost.
Andrej.
Enrique Aguilar.
393 �
Yasushi.
391 �
392 �

305

Zadužuju se sva ministarstva da dostave Sekretarijatu Vlade listu pitanja o kojima
smatraju da bi vezano za program ekonomskih mjera trebalo razgovarati sa gosp. Akašijem
i predstavnicima RH.
Ad-2
Informaciju o proljetnoj sjetvi podnio je ministar Krička Milivoj i nastavio – stupio sam
u vezu sa ministrom Šijanom394 koji me je obavjestio da sjetva ovisi o dizelu. Što se tiče
preraspodjele idućih 5-10 dana ne bi trebalo biti problema jer je poljoprivreda favorizovana.
Međutim, treba razmišljati što poslije toga i zato smo se obratili Vladi Crne Gore s molbom
za pomoć. Oni traže da im se obrati predsjednik naše Vlade što je i učinjeno.
Predsjednik Mikelić – jučer je sa Cazinskom krajinom izdefinisano 150 tona dizela u
zamjenu za pšenicu iz naših rezervi. Imamo na raspolaganju i 240 tona u vojnom skladištu
u Volinji, a za dan-dva ćemo konkretizovati ponudu gosp. Agiljara.
Ministar Krička – do sada smo sa Banije obezbjedili 15 cisterni i svaki dan imamo po 8
cisterni što nam je od velike koristi. Molio bih Ministarstvo odbrane da uputi zahtjev 21.
korpusu za osiguranje kompresora koji se treba ugraditi radi veće eksploatacije nafte s tog
područja.
Po završetku rasprave usvojen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija ministra Kričke uz napomenu da svu raspoloživu naftu treba
staviti u funkciju poljoprivrede.
Ad-3
Nakon što su ministri izložili probleme s kojima su se suočili prilikom primopredaje i
izložili svoje zahtjeve usvojeni su slijedeći
ZAKLJUČCI
Zadužuju se ministar Budić395 i predsjednik Mikelić da riješe pitanje prostora ministarstva.
Tehnička služba Sekretarijata Vlade preseliće u prizemlje zgrade. Potrebno je kompletno
preurediti zgradu Vlade.
Sjednice Vlade moraju se snimati i potrebno je zaposliti stenografa i portparola Vlade.
Ad-4
O materijalnom položaju prosvjetnih radnika i zahtjevu sindikata školstva za povećanje
plata govorio je ministar Ratković.396
U raspravi su još učestvovali ministri Perić397 i Veselinović,398 predsjednik Mikelić, te
gosp. Bučak, a po završetku rasprave usvojeni su
ZAKLJUČCI
Potrebno je što hitnije riješiti Zakon o platama i kolektivne ugovore.
Vezano za problem nastao u Kninu sutra će se sastati ministar prosvjete i ministar
finansija sa predsjednikom opštine Knin radi iznalaženja Rješenja.
Izdvojiti selektivno opštine i vidjeti gdje je potrebna intervencija Vlade što se tiče plata, a
što se tiče materijalnih troškova, oni moraju ići na teret opština.
394

Simo.
Ljubiša.
Stevo.
Slobodan.
Ratko.

395 �
396
397
398

306

Vlada je saglasna sa prijedlogom ministra prosvjete da zbog zaostatka sa programom neće
biti proljetnog raspusta u školama u trajanju od 7 dana.
Problem škole za retardiranu djecu u Udbini u kojoj je sad smješten UNPROFOR
riješiće se u paketu s ostalim zahtjevima prema UNPROFOR-u i do početka nove školske
godine osposobiti za prijem djece i nastavu.
Ad-5
5.1. Informaciju o finansijskom stanju u RSK podnio je ministar Veselinović. On je
iznio podatke o stanju prihoda i rashoda i istakao da treba pojačati mjere kontrole. Procjena
je ministarstva finansija da će se u maju udvostručiti budžetski prihodi. Predložio je da
se sačeka sa realizacijom Odluke bivše Vlade o isplati profesionalne vojske do maja kada
bi trebao da se donese Zakon o platama. Ministarstvo finansija će izići sa prijedlogom
da se jedan dio obaveza podmiri sa obaveznicama iz Zakona o zajmu za potrebe SVK.
Dogovorena je revizija poslovanja u 1993. svih banaka u RSK i javnih preduzeća. Tu
realizaciju vršiće Republička uprava javnih prihoda, Služba za platni promet i finansijsku i
devizni inspektorat. Također će kontrola biti upućena i u fond za obnovu Vukovara, jer su
se sredstva trošila nenamjenski.
Potom je otvorena rasprava, a po završetku rasprave usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Formirati interresorsku grupu koju će sačinjavati ministri Veselinović, Krička, Bosnić,399
Petrović400 i Funduk. Na čelu grupe je ministar Veselinović. Zadatak ove grupe je da
do, najkasnije, 20. maja, izvrši usklađenje propisa sa SRJ u vezi provođenja Programa
rekonstrukcije monetarnog sistema. U rad ove grupe koja treba da otputuje u Beograd treba
uključiti i guvernera Narodne banke Pavla Marjanovića i bivšeg ministra finansija Vojina
Peuraču.
Ministar finansija će dostaviti Sekretarijatu prijedlog programa mjera.
5.2. Nakon izlaganja direktora carina Svetozara Vinčića, ministar finansija gosp.
Veselinović je upozorio da Narodna banka treba da dade saglasnost na ugovore koji se
moraju staviti pod kontrolu.
Potom je nakon primjedbe predsjednika Mikelića da te prodavnice više ne mogu uvoziti
robu u RSK pod dosadašnjim uslovima usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
Sutra poslati inspekciju da izvrši kontrolu na cijelom terenu Republike Srpske Krajine.
5.3. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj
organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Republičkog deviznog inspektorata (prilog broj
3)
Usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Zatražiti preko Ministarstva odbrane demobilizaciju Gorana i Krlić Dragana i rasporediti
ih na radnu obavezu (prilog br. 4).
Mile.
Branko.

399 �
400 �

307

Ad-6
6.1. Nakon što je ministar Krička obrazložio elektroenergetski bilans RSK (prilog broj
5) donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na elektroenergetski bilans RSK za 1994. godinu (prilog br. 6)
6.2. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na Statut o izmjenama i dopunama Statuta JP “Elektroprivreda
Krajine” (prilog broj 7)
1.7. Prijedlog mjera i aktivnosti na sprečavanju ilegalnog uvoza roba u RSK (prilog broj
8) obrazložio je ministar Prijić Ilija.
Potom je nakon kraće rasprave usvojen
ZAKLJUČAK
Prihvata se prijedlog mjera i daje puna podrška MUP-u.
U četvrtak sastanak milicije, carine i finansijske policije. Pozvati sve ljude koji rade na
prelazima i upoznati ih sa stavom Vlade. Ministar Prijić je sazivač sastanka, a osim njega
sastanku su dužni prisustvovati ministar Veselinović i direktor carina Svetozar Vinčić.
Ad-8
Nakon kratkog obrazloženja ministra Rašuo Borivoja o potrebi izrade Monografije RSK
(prilog broj 9) donesen je
ZAKLJUČAK
Prima se na znanje informacija i daje podrška idejnom projektu.
Doneseno je

Ad-9

RJEŠENJE
o razrješenju direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda (Lepša Marić) – (prilog
broj 10)
Ad-10
Ministar Budić je podnio informaciju o programu obnove i podsticanja razvoja grada
Vukovara (prilog broj 11), a potom je usvojen
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija s tim da će se o ovoj temi šire raspravljati na idućoj sjednici Vlade
10.05.1994. godine pod tačkom 2. dnevnog reda.
Ad-11
Skida se s dnevnog reda s tim da će to biti 1. tačka dnevnog reda sjednice vlade
10.05.1994. godine. U toku sjednice prihvaćena je informacija za javnost koja je vezana za
1. tačku dnevnog reda sačinio ministar Rašuo. (Prilog broj 12)
Na prijedlog predsjednika Mikelića doneseno je
RJEŠENJE
o postavljenu sekretara Vlade (prilog br. 13)401
Završeno u 22.30.
401

Priređivači su izostavili priloge.

308

Sekretar vlade M.P.402 M.P.403 Predsjednik
Savo Štrbac, [v.r.] Borislav Mikelić, [v.r.]
BROJ: 06-5-599/94. BROJ: 05-5-315/94.
KNIN, 28. 04. 1994.404 KNIN, 28. 04. 1994.405
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 11.

109

1994., travanj 28.
Knin
Obavijest SUP-a Knin podređenim organizacijskim jedinicama o načinu ulaska policije u
tampon zone, sukladno “Zagrebačkom sporazumu”
RSK – MUP-a
SUP-a Knin otvoreno – dh –
Del. broj: 08-01-386/94.
Knin, 28. 04. 1994. god.
STANICE JAVNE BEZBEDNOSTI – OBROVAC
BENKOVAC
DRNIŠ
SM KISTANJE
SM VRLIKA
Radnici milicije koji imaju pravo ulaska u tampon zone dužni su svoje akreditacije
predati rukovodiocima organa na čuvanje. Rukovodioci organa naveden akreditacije daće
radnicima kad budu išli obavljati poslove u tampon zonu, a nakon povratka radnici su
dužni ponovno vratiti akreditacije rukovodiocu organa.
Ovu mjeru početi primjenjivati o d m a h.
M.P.406 S E K R E T A R:
Vujko Slobodan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 23., kut. 1.

402

Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Knin.

403 �
404
405
406

309

110

1994., travanj 28.
Knin
Obavijest ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK o provedbi “Zagrebačkog
sporazuma”
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
Broj: 08/1-1/94.
Knin, 28. 04. 1994.
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
PREDMET: Informacije o realizaciji Sporazuma o
prekidu vatre od 29. 03. 1994. god.
Prema ocjeni zvaničnika UNPROFOR –a iznesenoj na sastanku centralne komisije
u Turnju od 24. 04. 1994. godine (gen. Macinnis407 i gen. Piters408) obje strane imaju
pozitivan pristup realizaciji sporazuma. Po njima glavni cilj sporazuma je postignut –
prestali su oružani incidenti između hrvatske i srpske strane, lokalne komisije dobro rade,
poštuje se dogovor o otvaranju graničnih prelaza (nisu otvorena samo dva prelaza), čišćenje
minskih polja dobro napreduje – mada obje strane još uvjek nisu dostavile zapise minskih
polja, nema restrikcija u kretanju UNPROFOR-a.
Srpskoj strani se zamjera da nije povukla indirektno naoružanje iz Vojnića, Vrginmosta,
Turnja, Gradiške, Veljuna a da se pješadijske snage nisu povukle iz Kakme, Stabnja,
Marinaca, Cerića, Bršadina i Mirkovaca.
Hrvatska strana koju je predvodio gen. Stipetić409 smatra da realizacija sporazuma ne
ide kako treba. Ne prihvata da lokalne komisije mogu da pomjeraju liniju razdvajanja te
na taj način osporava već postignute sporazume na nivou lokalnih i sektorskih komisija o
isključenju Novog Tenja, Ostrova, Mirkovaca i Ivanovca iz zona bezbjednosti. Na njegov
zahtjev centralna komisija obići će sva ta područja i donijeti definitivnu odluku. Inzistira
na povlačenju indirektnog naoružanja sa svih, već predhodno navedenih, mjesta, a posebno
inzistira na izvlačenju oružja iz Stare Gradiške. Smatra da srpska strana namjerno odugovlači
sa realizacijom sporazuma kako se ne bi prešlo na drugu fazu razgovora o ekonomskim
pitanjima.
Srpska strana smatra da realizacija sporazuma dobro napreduje.
Stanje na terenu
SUP KNIN
Naše oružane snage nisu se povukle iz Kakme, Stabnja i Petrima kako je to predviđeno
sporazumom. Mjesno stanovništvo ne pristaje na povlačenje snaga preteći da će i ono
napustiti to područje njihovim povlačenjem. Smatramo da se ne smijemo povući iz tog
područja (politički i vojni razlozi) pošto je linija razdvajanja između hrvatske i srpske strane
John Archibald MacInnis.
Pierre Peeters.
409 �
Petar.
407
408

310

negdje šira i od 4 km i rađena je na štetu srpske strane. UNPROFOR shvaća problem i
spreman je da ga rješi u našu korist. Sporno pitanje je i agrarni kompleks “Baštica” (150 h
breskve, 50 h jabuke, 50 h vinograda i 60 h slobodnog prostora) koji katastarski pripada
Benkovačkoj opštini, a Hrvati smatraju da to područje treba pripasti njima jer je sjedište
firme bilo u Zadru.
SUP OKUČANI
Ima dosta spornih pitanja a najveće je selo Ivanovac. Lokalne komisije kao i UNPROFOR
su se složile da to selo sa pripadajućom komunikacijom ostane van zone bezbjednosti.
Hrvatska strana je na istočnoj i zapadnoj strani u većoj mjeri ispoštovala sporazum ali je
problem sjeverna strana gdje nema linije razdvajanja za hrvatsku stranu, te postoji spor
oko povlačenja hrvatske policije. Na istočnoj strani prema Novoj Gradiški prošli smo
najnepovoljnije jer smo morali napustiti sela Dragalić, Gorice i Trnavu (ta sela su naseljavali
Hrvati). Treba sprečiti nastojanja UN-a i Hrvata da se oni ponovno nasele.
SUP VUKOVAR
Na lokalnom nivou nepovoljne strane sporazuma iz Zagreba su ispravljene – Novo Tenje,
Ostrovo i najveći dio spornog dijela Mirkovaca nisu više u zoni bezbjednosti. Od većih
mjesta jedino je Karadžićevo ostalo u zoni bezbjednosti. Međutim, još jednom naglašavamo
da će se na osnovu prigovora hrvatske strane o svim pomjeranjima linija donjeti definitivni
sud na centralnoj komisiji.
SUP VOJNIĆ
Nema spornih pitanja.
SUP GLINA
Što se tiče linije razgraničenja hrvatske snage ostale su na istim pozicijama ojačane
specijalnim jedinicama. Svakodnevna je pojava provociranja od strane hrvatskih građana i
hrvatske policije prema našim radnicima zaposlenim na prijavnici tvornice “Finel” koja je
ostala nezaštićena povlačenjem naših milicionara. Ucrtani prostor između linija razdvajanja
u Mošćenici je nastanjen pretežno srpskim stanovništvom, što bi pomjeranje linije s hrvatske
strane prema “Finelu” onemogućilo povratak Srba u sporno područje.
Nužno je potrebno da selo Klobučak kod Komareva uđe u zonu između linija razdvajanja,
kao što je dogovoreno u Zagrebu, jer se radi isključivo o srpskim selima.
Selo Blinjski Kut je kompletno ušlo u zonu između linija razdvajanja, koje je prema
dogovoru u Zagrebu pomjereno sa naše strane, dok su Hrvati u Blinjskom Kutu ostali na
istim pozicijama. Također, je nužno potrebno da Blinjski Kut uđe u zonu razdvajanja samo
do škole i da se tu otvori granični prelaz, umjesto u Glinskoj poljani.
U svim tim navedenim zonama srpsko stanovništvo je uplašeno, nesigurno zbog prisustva
hrvatske policije i građana hrvatske nacionalnosti koji dolaze do naših kontrolnih punkteva,
dok naši građani još uvijek ne prelaze linije na kojoj se nalazila naša vojska prije povlačenja
po sporazumu.
Postavljen je kontrolni punkt u Mošćenici na oko 1 km u dubini našeg teritorija. U
toj zoni ostao je dio grada zv. “Kolonija” i državno preduzeće “Finel” gdje se svakodnevno
pojavljuju problemi, a ulazak u tu zonu je zabranjen civilnoj policiji.
Na granici se svakodnevno pojavljuje veliki broj stanovnika iz R. Hrvatske, gdje su
primjećeni i pripadnici regularne vojske RH sa oružjem – hekleri. Pripadnici UNPROFOR-a,
311

Danski bataljon u prisustvu civilne policije strogo zabranjuje ulazak naših milicionara u
zonu razdvajanja.
SUP KORENICA
Na prostoru od Poduma prema Kapeli, sela koja su prema zacrtanoj liniji razgraničenja
ostala u RS Krajini izvan tampon zone, cesta koja ih spaja je presječena tako da jednim
djelom prolazi kroz tampon zonu. Kako ne postoje drugi putni pravci stanovnici tih sela u
međusobnom saobraćaju i kretanju su kontrolisani od strane pripadnika UNPROFOR-a.
Također, naselja na prostoru od Teslingrada prema Metku, kontrolišu pripadnici
UNPROFOR-a. Uzvišenja i kote koje su po objektivnim kriterijima trebali ostati u RS
Krajini izvan tampon zone, neutralizirani su na način da su stavljeni u tampon zonu, pod
kontrolu UN-a.
Hrvatska strana ne poštuje lokalne mješovite komisije i na te sastanke uopšte ne dolazi.
Stanovništvo koje se nalazi u naseljima koja su ušla u tampon zonu planiraju iseljenje s
tog područja, jer kako navode da su napušteni i da nemaju određenu bezbjednost prilikom
obavljanja radova na svojim imanjima u dubini tampon zone. Uplašeni su od stroge
kontrole pripadnika UNPROFOR-a na njihovim propustnim punktovima. Postavljen je
i GP Vojnovac na oko 50 m prema dubini našeg teritorija, tj. do neposredne blizine prve
kuće naselja Vojnovac gledano iz pravca tampon zone, drugi GP Otočac pod nazivom GP
Podrum – Markovac, kroz brojne predloge za pomjeranjem linije razgraničenja na širem
prostoru prema dubini tampon zone očekuje se da će se zadržati pozicija na kojoj je naš
punkt bio i prije zaključivanja sporazuma.
Na području prelaza Medak zaposjednuta je pozicija koja u odnosu na liniju razgraničenja
najbolje odgovara sa aspekta kontrole državne granice. Na lokalnoj komisiji nije postignut
dogovor oko linije razgraničenja na prostoru tkz. Medačkog džepa, već je to ostavljeno da
riješi centralna komisija.
Rad milicije u zonama bezbjednosti
Hrvatska strana nastoji da ospori pravo miliciji da stalno bude prisutna u zonama
bezbjednosti; Smatra da je sporazumom utvrđeno da se milicija može angažirati samo na
poziv CIVPOLA. CIVPOL nastoji nametnuti stav da se milicija mora 24 časa unapred
najaviti da bi mogla da radi u tim zonama. I jedan i drugi stav nisu u duhu sporazuma i
srpska strana ga je odbacila. Dogovoreno je da sa 26. 04. milicija starta sa radom u zoni
bezbjednosti. I prije a i tog datuma radnici organa UP-a radili su u tim zonama. CIVPOL
i dalje nastoji da spreči ulazak milicije u zone bezbjednosti – MUP je poslao instrukcije
svim Sekretarijatima kako da se ponašaju. Posebno sporno pitanje bila su nastojanja
UNPROFOR-a i hrvatske strane da se snage milicije i policije angažiraju u zonama
bezbjednosti po principu etničke podjeljenosti sela. Naime, tamo gdje su sela sa pretežnim
hrvatskim stanovništvom da tamo radi hrvatska policija i obrnuto gdje su sela sa srpskim
stanovništvom da tamo radi srpska milicija. Kad to nije prošlo oni su prihvatili da prijašnja
linija dodira – “državna granica” bude linija razdvajanja srpske i hrvatske policije.
Mi se nismo složili ni s tim jer bi se na taj način srpska sela Islam Grčki, Kašić, Smoković,
Divoselo, Čitluk i Počitelj našli u situaciji da budu pod hrvatskom jurizdikcijom.
Na kraju je prihvaćeno da linija razdvajanja srpske i hrvatske milicije u zoni bezbjednosti
bude linija dodira osim navedenih sela u koje neće smjeti ulaziti hrvatska policija, ali gdje
još decidno nije utvrđeno da u njih može ulaziti srpska milicija.
312

Neovisno od toga kakav će definitivan stav o ovom spornom pitanju zauzeti hrvatska
strana u UNPROFOR, pripadnici Ministarstva UP-a Republike Srpske Krajine ulaze i rade
u području Ravnih kotara, te na osnovu toga 21. 04. u selu Islam Grčki došlo do hapšenja
dva pripadnika ZNG RH koji se danas nalaze u zatvoru u Kninu. Na drugi područjima do
sada je uhapšeno 5 građana hrvatske nacionalnosti koji su ilegalno prešli državnu granicu.
Privedeni su sudu za prekršaje te će po izvršenju kazne biti vraćeni nazad u Hrvatsku.
M.P.410 M I N I S T A R
mr. Ilija Prijić [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 2.

111

1994., travanj 28.
Knin
Prijedlog mjera i djelatnosti ministra unutarnjih poslova RSK Vladi RSK za suzbijanje
ilegalnog uvoza roba u RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
Broj:08/1-2/94.
Knin, 28. 04. 1994.
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
PREDMET: Predlog mjera i aktivnosti na sprečavanju
Ilegalnog uvoza roba u RS Krajinu.Na osnovu Uredbe o određivanju graničnih prelaza i kontroli državne granice broj 05-2923/93. od 12. 08. 1993. godine određuju se prelazi:
a) na dijelu državne granice prema SRJ:
– drumski i željeznički prelazi – Ilok, Erdut, Tovarnik i Batina
b) na djelu državne granice prema Republici Srpskoj:
– drumski prelazi – Strmica, Donji Lapac, Matijevići, Dubica, Kostajnica, Okučani,
– željeznički prelazi – Volinja.
Odlukom je određeno da uredbu sprovode Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava
carina RSK. Da bi se sprečio ilegalni uvoz roba u RSK potrebno je da organi UP-a zajedno
sa Carinskom službom i Financijskom policijom vrše potpunu kontrolu roba i putnika na
graničnim prelazima. Prema Zakonu organa UP-a OUP su zaduženi za kontrolu kretanja
na državnoj granici i kontrolu prelaska državne granice, dok su organi Carine zaduženi
za kontrolu uvoza i izvoza roba preko graničnih prelaza. Smatramo da bi bilo neophodno
da se na granične prelaze postavi i Financijska policija iz razloga što bi se lakše dolazilo
do podataka o poreskim obaveznicima, kao i mogućnosti da se u što kraćem roku izvrši
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Knin.

410 �

313

naplata akcize. Financijska policija bi trebala iznaći mogućnost da akcizu naplaćuje odmah
u Carinarnici ili da se od strane Carine zabrani stavljanje robe u promet dok se ne izvrši
uplata akcije. Također bi bilo neophodno da se svakodnevno dobija izvještaj sa graničnog
prelaza Rača i Pavlović Ćuprija, kao bi se moglo pratiti stvarno ulaženje roba u RSK. Kada
se radi o robama kao što su cigarete, kafa, nafta i naftni derivati bilo bi neophodno iste
pratiti od graničnog prelaza do Carinarnica. Organi UP-a zajedno sa radnicima Carine
trebali bi organizirati mjere dubinske kontrole u cilju pronalaska roba koje su prošle
neevidentirane na graničnim prelazima, a da bi se to uspješno i moglo sprovesti potrebno je
izvršiti ekipiranje komisija za prekršaje u carinarnicama za vođenje prekršajnog postupka.
Carinskim zakonom RSK predviđene su efikasne mjere za suzbijanje ilegalnog prevoza roba
u RS Krajinu, (krijumčarenje).
Uočeno je da se kao uvoznici roba često pojavljuju i nepostojeća poduzeća pa bi u tom
smislu bilo neophodno oformiti registar poduzeća iz kojeg bi se moglo vidjeti tko je stvarno
ovlašten za uvoz – izvoz roba.
Na kraju napominjemo da se organi UP-a osjećaju sposobnim za izvršenje ovog zadatka
za koji smatramo da je od velikog značaja za normalno funkcionisanje Republike Srpske
Krajine u narednom periodu.
M.P.411 M I N I S T AR
mr. Ilija Prijić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 2.

112

1994., travanj 29.
Glina
Obavijest SUP-a Glina Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o zadržavanju Jordanskog
bataljuna UNPROFOR-a na granici prema Cazinskoj krajini
RSK – MUP
SUP GLINA
BROJ: 08-04/3-29/94.
GLINA, 29. 04. 1994.
MUP K N I N
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
VEZA: VAŠ BR. 08/3-2-5-1810-2/94. OD 22. 04. 1994.
DANA 28. 4. 1994. GODINE NA GRANIČNOM PRELAZU “FINEL” U
MOŠĆENICI STIGAO JE JORDANSKI BATALJON U NAMJERI DA IDE ZA
CAZINSKU KRAJINU. POSTUPILI SMO PREMA VAŠOJ DEPEŠI BROJ GORNJI
OD 22. 04. 1994. GODINE TE IH ZADRŽALI NA PRELAZU.
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Knin.

411 �

314

OČEKUJEMO VAŠA DALJNJA UPUTSTVA.
SEKRETAR
NIKOLA BJELAC M.P.412
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

113

1994., svibanj 8.
Gradusa
Dopis Izvršnog savjeta općine Caprag pomoćniku vrhovnog zapovjednika za nacionalnu
sigurnost, generalu Mili Novakoviću, o problemima na području općine Caprag nakon
potpisivanja “Zagrebačkog sporazuma”
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE CAPRAG
IZVRŠNI SAVJET OPŠTINE
Broj: II-01-01-17/1-94
Gradusa, 08. 05. 1994. g.
G-din:
MILE NOVAKOVIĆ, general-major
(pomoćnik Vrhovnog komandanta
za nacionalnu bezbednost)
PREDSJEDNIK CENTRALNE KOMISIJE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
PREDMET: Informacija o problematici
– A P E L!
Cijeneći Vašu brigu o svakom milimetru srpske zemlje i sudbini srpskog naroda,
obraćamo Vam se s molbom, da pored svih svojih obaveza, iznađete mogućnost i zajedno
s ostalim članovima Centralne komisije posebno razmotrite problematiku na području
opštine Caprag, kojoj je linijom razdvajanja u skladu s potpisanim Sporazumom o prekidu
vatre od 29. marta 1994. godine, učinjena velika nepravda, imajući u vidu naše pozicije iz
1992. godine.
Naša prva linija pomjerena je nazad na cijeloj dužini (na pojedinim dijelovima i 2 do
3 km) dok je nasuprot nas neprijateljska vojska ostala na ranije utvrđenim položajima na
gotovo cijeloj dužini (70%), osim u rejonu Željezničke stanice Sunja, gdje su se povukli
sjeverno za 500 metara.
Obzirom da se nikako ne možemo i ne smijemo pomiriti s utvrđenom linijom razdvajanja,
jer ista ide na štetu naše Opštine, uvjereni smo da ćete učiniti sve što se može učiniti,
rukovodeći se saznanjima i predloženom linijom razdvajanja (u prilogu karta s ucrtanom
412

Prijemni pečat: primljeno 29. 4. 1994. u 15,50; nečitak potpis.

315

linijom razdvajanja) koju je na svojoj sjednici utvrdio Izvršni savjet Skupštine opštine
Caprag u interesu rješavanja novonastale političke situacije nakon potpisanog “Sporazuma”.
Iskreno smo opredjeljeni za mir, ali ne mir pod svaku cijenu, a cijena je u ovom slučaju
velika, jer su učinjeni znatni ustupci neprijateljskoj strani na našu štetu.
Sagledavajući argumentovanu problematiku (kroz priložene akte i kartu s predloženom –
realnom linijom razdvajanja) sigurni smo da ćete ostati u uvjerenju očigledne nepravde po
oslobođeno područje naše Opštine i potrebe interventnog djelovanja.
Činjenica je da smo potpisivanje “Sporazuma” dočekali nespremni, pa su cjelokupne
aktivnosti tekle nesinhronizovano i nesistematično od vojnih komandi, organa unutrašnjih
poslova pa do civilnih vlasti.
Naša opština, koja je podijeljena u zonu odgovornosti dvije ratne jedinice: 26. pbr. –
Kostajnica i 31. pbr. – Petrinja i nema Stanicu javne bezbjednosti, već nižu organizacijsku
jedincu – Stanicu milicije, nije sinhronizovano konsultovana u realizaciji “Sporazuma”,
izuzev povremenog uključivanja u aktivnosti od strane Komande 31. pbr. – Petrinja.
Obzirom da kao društveno-politička zajednica nismo dobili nikakve zvanične informacije
i smjernice za aktivnosti s osnova potpisanog “Sporazuma”, organizovali smo 02. 04.
1994. godine, sastanak užeg rukovodstva Skupštine opštine Caprag i članove Izvršnog
savjeta s predstavnicima vojnih komandi 26. i 31. pbr. 1. pb/26. pbr., i Sod “C”/31.
pbr., te komandirom Stanice milicije Caprag u vezi informisanja, odnosno upoznavanja s
potpisanim “Sporazumom o prekidu vatre” i linijom razdvajanja na području naše Opštine.
Ta prva saznanja o liniji razdvajanja izazvala su opravdani nemir, gnjev i nezadovoljstvo,
koje je i danas prisutno.
Kako su aktivnosti i dalje tekle nesinhronizovano, zabrinuti i svjesni problematike na
području naše Opštine, 11. 04. 1994. godine, sazvali smo vanrednu sjednicu Odbora za
odbranu i bezbjednost Skupštine opštine Caprag, članova Izvršnog savjeta, predstavnika
privrednih i političkih subjekata, te društvenih organizacija i vojnih komandi u čijoj
zoni odgovornosti nalazi se područje naše opštine u interesu: informisanja o sprovođenju
“Sporazuma o prekidu vatre”; utvrđivanje kompetencija Stanice javne bezbjednosti i
UNCIVPOL-a (jer područje opštine Caprag, prekriva Stanica javne bezbjednosti Petrinja
i nelogično tome UNCIVPOL iz Kostajnice); te pokretanja aktivnosti na oživljavanju
privrednih subjekata u dijelu Sunje, na koje polažemo isključivo pravo, pa su u tom pravcu
donešene određene odluke i zaključci.
Na pomenutoj sjednici prihvaćena je i inicijativa grupe srpskih građana za osnivanje
Srpske mjesne zajednice Sunja s prvenstvenim ciljem pokretanja aktivnosti i stvaranja
mogućnosti organizovanog povratka na svoja ognjišta u Sunju, odakle su 1991. godine
uslijed pritiska neprijateljske vlasti, protjerani.
Dana 13. 04. 1994. godine održan je informativno-operativni sastanak s predstavnicima
Komande 26. i 31. pbr. Stanice javne bezbjednosti Petrinja, predsjednikom Izvršnog savjeta
Skupštine opštine Petrinja i komandirom Stanice milicije Caprag.
Ponovo su akceptirani problemi oko utvrđivanja kompetencija Stanica javne bezbjednosti
– Petrinja i UNCIVPOL-a na području naše Opštine, te problematika i situacija u zoni
odgovornosti 26. i 31. pbr. na području opštine Caprag, nakon potpisivanja “Sporazuma o
prekidu vatre”.
Obzirom da se radi, prvenstveno, o vojnom “Sporazumu”, na osnovu činjenice o
nedovoljnoj informiranosti i ukazane potrebe, 14. 04. 1994. godine, organizovano je
tumačenje “Sporazuma o prekidu vatre” od 29. marta 1994. godine za sve predsjednike
316

Savjeta mjesnih zajednica, odbornike Skupštine opštine, članove Izvršnog savjeta Skupštine
opštine, predstavnike komandi ratnih jedinica, pripadnika Stanice milicije, predstavnike
privrednih i političkih subjekata, te društvenih organizacija i svih zainteresovanih građana
opštine Caprag.
“Sporazum” je tumačio gospodin puk. Stanko Letić, komandant 39. korpusa, s posebnim
osvrtom na liniju razdvajanja i nastalu situaciju na području opštine Caprag.
Dana 15. 04. 1994. godine, ponovo je održan operativni sastanak s predstavnicima
Stanice javne bezbjednosti Petrinja i komandirom Stanice milicije Caprag u vezi neriješenog
problema UNCIVPOL-a, obzirom da je na našem području i dalje prisutan UNCIVPOL
iz Kostajnice, a ne iz Petrinje.
Utvrđivanjem linije razdvajanja, i pri tome učinjena nepravda po našu Opštinu, kod
većine stvara osjećaj i razmišljanje da smo “prodani”, da nas je netko izdao, itd. Ovu
situaciju nemira i zbunjenosti neprijatelj maksimalno pokušava iskoristiti (u dijelu Sunje) i
to na najperfidniji način, raznim psiho i drugim metodama “pridobijanja” naših ljudi.
Radi interventnog suzbijanja pojava “druženja s neprijateljem” zatražena je pomoć u
angažovanju visokostručnih kadrova – ranga inspektora iz Stanice javne bezbjednosti –
Petrinja.
Dana 18. 04. 1994. godine održana je hitna sjednica Odbora za odbranu i bezbjednost
Skupštine opštine Caprag, na kojoj su ponovo inicirani problemi nastali nakon potpisivanja
“Sporazuma” i linije razdvajanja, po kojoj je naša Opština dovedena u nezavidnu poziciju i
lošu političku situaciju. Narod je uvjeren da je naša Opština oštećena na račun određenih
ustupaka učinjenih za neki drugi dio Republike Srpske Krajine.
U nemogućnosti da utječe, pored svih napora, na poboljšanje nastale situacije, gospodin
Milan Živković podnosi ostavku na funkciju predsjednika Skupštine opštine Caprag.
Ostavka je ocijenjena kao moralan i principijelan čin, odnosno posljednji pokušaj da se
skrene pažnja na problematiku u našoj Opštini.
Pored brojnih pokušaja da se ispravi nepravda učinjena našoj Opštini kod utvrđivanja
linije razdvajanja, ostajemo neshvaćeni, kao da nikoga nije briga za ovaj narod i prostor.
Dana 03. 05. 1994. godine održana je 12. sjednica Izvršnog savjeta Skupštine opštine
Caprag na kojoj se raspravljalo u vezi “Sporazuma o prekidu vatre” od 29. marta 1994.
godine i realizaciji Odluke predsjednika Republike Srpske Krajine gospodina Milana
Martića u vezi formiranja lokalne i sektorske komisije, poslije čega su donešeni konkretni
zaključci (u prilogu ovog dopisa).
Na sjednici je utvrđen prijedlog linije razdvajanja, koja je odraz realnosti i čvrst stav od
kojeg se ne može i neće odstupiti, jer u protivnom Izvršni savjet, odnosno civilna vlast nema
osnove za sudjelovanje u daljnjim pregovorima, kada su u pitanju pregovori o ekonomskim
odnosima.
Dana 05. 05. 1994. godine održan je hitan radni sastanak o vojnim komandama,
pripadnicima organa unutrašnjih poslova, poslanikom u Skupštini Republike Srpske
Krajine iz naše Opštine, potpredsjednikom Skupštine opštine i članovima Izvršnog savjeta
Skupštine opštine, iniciran na 12. sjednici Izvršnog savjeta Skupštine opštine Caprag,
održanoj 03. 05. 1994. godine.
Učesnici sastanka upoznati su sa:
– aktivnostima Izvršnog savjeta Skupštine opštine vezano uz “Sporazumu o prekidu
vatre” od 29. marta 1994. godine
317

– zaključcima Izvršnog savjeta Skupštine opštine (s 12. sjednice) vezano za “Sporazum o
prekidu vatre” od 29. marta 1994. godine
– prijedlogom, odnosno konačnim stavom, Izvršnog savjeta Skupštine opštine u vezi
linije razdvajanja na području opštine Caprag
– prijedlogom realizacije Odluke predsjednika Republike Srpske Krajine, gospodina
Milana Martića (u vezi formiranja lokalnih i sektorskih komisija za pregovore).
Sastanak je sazvan u namjeri da najkompetentnije vojne i civilne strukture još jednom
izanaliziraju situaciju na području opštine Caprag, međusobno informišu o dosad
učinjenom, te zauzmu stav o zajedničkim aktivnostima na poboljšanju situacije.
Učesnici sastanka, na osnovu svih dokumenata koje su dobili uz Poziv, uključujući i
kartu s ucrtanom linijom razdvajanja, kao konačan prijedlog Izvršnog savjeta, pozitivno su
ocijenili i podržali sve naše namjere, pokušaje i aktivnosti u pravcu rješavanja problematike
na području opštine Caprag.
Dogovoreno je da će se 07. 05. 1994. godine u Petrinji održati zajednički sastanak svih
članova lokalnih (opštinskih) komisija i sektorske komisije (za Baniju), na kome će se
akceptirati problemi u opštini Caprag i prijedlozi Izvršnog savjeta Skupštine opštine Caprag
za njihovo rješavanje.
Prihvaćen je i naš prijedlog u vezi poimeničnog imenovanja članova (i njihovih zamjenika)
lokalne komisije (za opštinu Caprag) obzirom da dosada nije postojala, a na isto obavezuje i
Odluka predsjednika Republike Srpske Krajine, gospodina Milana Martića.
Obzirom da na nivou Banije zvanično nije imenovan član Sektorske komisije (jedan od
predsjednika pet opština na Baniji) prihvaćena je inicijativa da se predsjednicima Opština
sugeriše da član Sektorske komisije bude gospodin Milan Živković, poslanik u Skupštini
Republike Srpske Krajine iz opštine Caprag.
Kako je područje naše Opštine u najvećem dijelu sporno – nerealno utvrđenom linijom
razdvajanja, opština Caprag dovedena je u tešku i nezavidnu situaciju.
Učestvovanjem u pregovorima o korekciji linije razdvajanja na području naše Opštine i
dalje na Baniji, čovjek koji dobro poznaje situaciju, moći će dati veći doprinos. Obzirom
da je gospodin Živković vrstan poznavalac cjelokupne situacije u privrednim i političkim
tokovima Banije, Republike Srpske Krajine i šire, time će njegov doprinos biti veći.
Na sastanku održanom 06. 05. 1994. godine od gospodina puk. Stanka Letića, komadanta
39. korpusa i predsjednika Sektorske komisije (za Baniju), koji se zbog drugih obaveza nije
mogao odazvati hitnom radnom sastanku – 05. 05. 1994. godine, dobili smo informaciju
da se više ništa ne može napraviti po pitanju korekcije – pomjeranja linije razdvajanja
oslobođenom području Opštine Caprag, osim što će se na sastanku sektorske komisije 11.
05. 1994. godine na dnevnom redu naći i pitanje, odnosno problem Blinjskog Kuta.
Gospodina pukovnika upoznali smo sa zaključcima sastanka održanog 05. 05. 1994.
godine po kojima je 07. 05. 1994. godine potrebno u organizaciji vojne komande održati
zajednički sastanak članova lokalnih (opštinskih) komisija i sektorske komisije (za Baniju),
te obavezom realizacije Odluke predsjednika Republike Srpske Krajine gospodina Milana
Martića u vezi formiranja lokalnih komisija i sektorske komisije. Gospodin pukovnik Letić,
komandant 39. Korpusa, ocijenio je da nema potrebe da se održava napred predloženi
sastanak u Petrinji i naglašava da je on imenovao lokalne komisije i sektorsku komisiju prije
Odluke predsjednika Republike Srpske Krajine, te da će Centralnoj Republičkoj komisiji,
dostaviti poimenični spisak članova komisija (lokalnih i sektorske).
318

Kako 07. 05. 1994. godine nije održan sastanak članova lokalnih komisija i sektorske
komisije, nismo imali prilike na tom nivou iznijeti našu problematiku. Stoga se direktno
obraćamo Vama s molbom da se naš problem apostrofira na nivou Centralne (Republičke)
komisije i učini sve što se može učiniti.
Ne možemo shvatiti inertno ponašanje odgovornih ljudi i struktura, kojima smo dosad
ukazivali na prisutnu problematiku u vezi “Sporazuma” i spornosti linije razdvajanja na
oslobođenom području opštine Caprag.
Stičemo dojam da se naši apeli, s argumentovanom problematikom, shvaćaju kao
prolazni reklamni spot male, pete, opštine na Baniji, i kao, oprostite, da na ovom području
ne žive ljudi – Srbi.
Činjenica je da naša Opština nije sinhronizovano konsultovana i nije imala priliku
kontinuirano i adekvatno učestvovati u pregovorima oko korekcije linije razdvajanja, jer do
danas nije imenovana zvanična lokalna komisija za opštinu Caprag.
Parcijalno uključivanje (u dva navrata) u pregovore, na poziv Komande 31. pbr. – Petrinja
(od komande 26. pbr. – Kostajnica, nijednom) svakako nije dovoljno u odnosu na težinu
problema, tj. spornost linije razdvajanja.
Revoltirani inertnim odnosnom odgovornih ljudi i struktura, ponovo smo sazvali hitnu
13. sjednicu Izvršnog savjeta Skupštine opštine Caprag i Odbora za odbranu i bezbjednost
Skupštine opštine Caprag, dana 08. 05. 1994. godine, konstatovali što smo, kao civilna
vlast, dosad sve poduzeli (djelimično vidljivo iz ove Informacije) u namjeri da se shvati i
adekvatno riješi problematika u vezi “Sporazuma” i linije razdvajanja.
Obzirom da vojne strukture nisu ispoštovale Odluku (broj: 03-4-299/2-94. od 21.
04. 1994.g.) predsjednika Republike Srpske Krajine, gospodina Milana Martića u vezi
formiranja lokalnih i sektorskih komisija za određivanje linija razdvajanja između zaraćenih
strana i da nije ispoštovana Odluka (broj: 02-68/94.) o ratifikaciji “Sporazuma o prekidu
vatre” od 29. marta 1994. godine, koju je donijela Skupština Republike Srpske Krajine
na svom Prvom redovnom zasjedanju održanom dana 08. 04. 1994. godine, Izvršni savjet
Skupštine opštine Caprag, ocjenjuje da nema osnove za učestvovanje u pregovorima, dok se
ne ispoštuju spomenute Odluke i linije razdvajanja, koju je Izvršni savjet Skupštine opštine
(na svojoj 12. sjednici održanoj dana 03. 05. 1994. godine) utvrdio kao minimum za daljnje
pregovore.
Vjerujemo da smo kroz ovu Informaciju dali dovoljno elemenata, koji će zainteresovane
potaknuti na hitno intervenisanje u pravcu zajedničkog rješavanja naznačene problematike.
S poštovanjem,
Dostaviti: M.P.413 PREDSJEDNIK IZVRŠNOG SAVJETA:
1.
Naslov Vanja Zdjelarac, [v.r.]
2. Predsjednik RSK, g-din
Milan Martić (na uvid)
3. Predsjednik Skupštine RSK
g-din Branko Vojnica (na uvid)
4. Predsjednik Vlade RSK
g-din Borislav Mikelić, dipl. ing (na uvid)
5. Komandant 39. korpusa SVK,
g-din puk Stanko Letić
413

Okrugli pečat: RSK, Izvršni savet opštine Gradusa.

319

6. Komandant 31. pbr.
g-din p.puk. Milorad Janković
7. Komandant 26. pbr.
g-din p.puk. Vaso Vukmirović
8. Sekretarijat za unutrašnje poslove za Baniju
9. Načelnik SJB Petrinja
10. Skupština opštine Caprag
11. Arhiva
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1248, sn. 1044-3.

114

1994., svibanj 9.
Knin
Zapisnik sa sastanka predstavnika vojnih i civilnih vlasti RSK i izaslanika glavnog tajnika
UN-a Yasushija Akashija
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa sastanka vojnih i civilnih vlasti Republike Srpske Krajine sa specijalnim
izaslanikom generalnog sekretara Jasušijem Akašijem414 i saradnicima, održanog
dana 09. maja 1994. godine s početkom u 10.45 časova na Tvrđavi u Kninu.
Sastanku prisustvuju ispred RSK: Predsjednik Republike – Milan Martić, Predsjednik
Vlade – Borislav Mikelić, ministar inostranih poslova Milan Babić, ministar odbrane –
Rade Tanjga, ministar unutrašnjih poslova – Ilija Prijić, komandant SVK – Milan Čeleketić,
predsjednik Centralne komisije – Mile Novaković, savjetnik za ekonomska pitanja – Branko
Lubovac, šef kabineta Predsjednika Republike – Kužet Radomir, šef službe informisanja
Kabineta Predsjednika Republike – Petar Damjanić i sekretar Vlade – Savo Štrbac.
Prisutni ispred međunarodnih predstavnika: specijalni izaslanik – Jasuši Akaši, komandant
snaga UNPROFOR-a – gen. De Laprel,415 šef vojnog posmatračkog tima UNPROFOR-a
– brig. gen. Piters,416 ambasador Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji – Kan
Ande,417 visoki komesar civilne policije UNPROFOR-a – Frederiksen,418 šef portparola
UNPROFOR-a – Majkl Vilijams,419 visoki koordinator civilnih poslova UNPROFOR-a
Yasushi Akashi.
Bertrand de Sauville de La Presle.
416 �
Pierre Peeters.
417
Kai Aage Eide.
418
Sven Frederiksen.
419 �
Michael Williams.
414 �
415

320

– Enrike Agiljar,420 zamjenik komandanta UNPROFOR-a, Sektor “Jug” – puk. Morton,421
Glavni štab civilnih poslova UNPROFOR-a Zagreb – Zijad Rad,422 Civilni poslovi komanda
Zagreb – Žak Grinberg,423 pukovnik Diburg424 i asistent ambasadora – Čarls Meklaud.425
Sastanku predsjedava Predsjednik Milan Martić. Najprije je u ime svoje i u ime cijele
delegacije izrazio srdačnu dobrodošlicu visokom i uvaženom gostu g-dinu Akašiju i
njegovim saradnicima, podsjetio na protokol današnjeg sastanka koji se sastoji od tri dijela i
to: dvosatni razgovori, konferencija za štampu od 15 minuta, razgledanje galerije i zajednički
ručak. Nakon toga je Predsjednik podsjetio na današnji datum koji je kod nas obilježen kao
Dan pobjede nad fašizmom i izrazio žaljenje zbog toga što je srpski narod i danas primoran
da se bori sa ostacima toga fašizma koji nije iskorjenjen od II svjetskog rata do danas.
Predsjednik Martić je rekao g-dinu Akašiju da ga smatra kao čovjeka mira, čovjeka koji
je nepristran, a nama trebaju samo takvi ljudi jer naš narod vodi pravednu borbu. Na kraju
uvodnog izlaganja Predsjednik je predstavio članove svog pregovaračkog tima i predložio
slijedeći
DNEVNI RED
1. Razgovori o sporovođenju Sporazuma o prekidu vatre,
2. Razgovori o dijelu ekonomskih odnosa sa RH,
3. Regulisanje odnosa UNPROFOR –a i vlasti RSK.
Dnevni red je prihvaćen bez izmjena i dopuna.
Ad-1
Jasuši Akaši se zahvalio na toplim riječima dobrodošlice i izvinuo se zbog toga što je
prošli sastanak morao odložiti. Posebno je istakao da mu je drago što se u RSK uvažava
uloga zaštitnih snaga UN-a i što će danas upoznati nove članove Vlade. Nakon toga je g-din
Akaši predstavio članove svog pregovaračkog tima. Po njemu je napravljena velika stvar
potpisivanjem Sporazuma o prekidu vatre samim tim što su utihnuli topovi, spašeni mnogi
ljudski životi i počela normalizacija života na ovim prostorima, ali to je samo početak,
tek sada dolaze ona teža pitanja. I faza Sporazuma, kako ističe g-din Akaši, je pri kraju
realizacije, II faza predviđa otpočinjanje pregovora o ekonomskim pitanjima gdje je jasno
naglašeno da se ne smije prejudicirati političko rješenje i III faza predviđa vođenje političkih
pregovora i konačno rješenje. G-din Akaši je izrazio žaljenje što je većinu prekršaja u toku
realizacije I faze Sporazuma počinila srpska strana. G-dinu je poznato da je srpskoj strani
dostavljen nacrt od 12 tačaka koji je sačinila Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji.
Prema tome prijedlog bi bio da se podrži inicijativa međunarodnih faktora o prihvatanju
pregovora po II fazi Sporazuma (ekonomska pitanja) u narednih 10-ak dana. Ukoliko se
ovaj prijedlog ne prihvati postoji mogućnost podkopavanja Sporazuma i bojazan da sve ne
padne u vodu.
Enrique Aguilar.
Priređivači nisu utvrdili točno ime i prezime.
422
Priređivači nisu utvrdili točno ime i prezime.
423 �
Jacques Grinberg.
424
Priređivači nisu utvrdili točno ime i prezime.
425 �
Charles McLeod.
420 �
421

321

U nastavku diskusije g-din Akaši je obavijestio naše pregovarače o tome da je pozitivno
odgovorio na naš hitan zahtev za gorivom u humanitarne svrhe i da bi realizacija trebala
otpočeti vrlo brzo.
Predsjednik Martić – izuzetno cenim Vaše napore i smatram da ste vi istinski borac za
mir. Zahvaljujući Vama i Vašim saradnicima vraćeno je poverenje u snage UNPROFOR-a.
Ukoliko danas dogovorimo bilo šta, naša strana će to, kao i do sada, dosljedno ispoštovati.
Što se tiče prekršaja, mislim da je druga strana počinila veći broj, npr. hrvatska strana,
konkretno gen. Stipetić želi da prejudicira političko rješenje, a u Sporazumu stoji da se to
mora izbjeći.
General Novaković – kada je riječ o Sporazumu od 29. marta 1994. godine, dodao bih da
smo mi za Sporazum jer je on u našem nacionalnom interesu. Dozvolite da Vas podsjetim
da je Sporazum postignut samo zato što smo izostavili politička pitanja. Ovo želim da
naglasim zato što mi se čini da bi svako uvođenje politike u ovu fazu Sporazuma moglo
da ugrozi njegovu realizaciju. Mi smo razumjeli da je ovaj prostor pod punom kontrolom
UNPROFOR-a kao vojne strukture, a da faktička vlast ostaje onakva kakva je bila s jedne
i druge strane kontakt linije. Kad govorimo o problemu politizacije Sporazuma želim da
naglasim i slijedeće; svako potenciranje krajnjeg političkog rješenja, dok još ostvarujemo
Sporazum o prekidu vatre, kao što to inače čine neki međunarodni učesnici, štetno je
i neproduktivno. Ovdje je bilo riječi o rokovima, i slažem se da i naša strana snosi dio
odgovornosti za nepridržavanje ovih rokova. Zašto je to tako? Najprije, čini mi se da smo
suviše optimistički projektovali te rokove u Sporazumu. General Piters i pukovnik Diburg
mogu potvrditi da je naša strana izvršavala sve komande UNPROFOR-a. Kada je riječ
o ocjenjivanju krivice jedne i druge strane za nepoštovanje rokova, molio bih da obratite
pažnju i na sledeće; vojni posmatrači, koji su dužni da kontrolišu miliciju s jedne i druge
strane su još uvijek u vrlo malom broju. Ne koriste se helikopteri za kontrolu ovih linija iako
je to rečeno paragrafom 5. Poricanje prava sektorskih lokalnih komisija je do danas imalo
štetne posljedice. Mislim da je najvažnije da postoji rješenost sa naše strane da Sporazum
primjenjujemo do kraja.
Jasuši Akaši – srećan samo što čujem da ste potpuno poredjeljeni da nastavite sa
provedbom Sporazuma. Hvala vam, generale Novakoviću na kooperativnsoti i slažem se s
vama u potpunosti kad kažete da je mali broj vojnih posmatrača za nadgledanje.
General De Laprel – prvi problem je prisustvo policijskih snaga. Na žalost, ovo
ponašanje punog razumjevanja i dobre volje nije pokazalo svoje pravo lice na terenu. Prvo
bih iznio problem oko poštivanja rokova. Zatim je bilo problema oko premještanja teškog
oružja van linije, a najveći i najopasniji problem u ovom dijelu je, svakako to što nisu dati
precizni i tačni planovi miniranih zona. Veliki problem predstavlja i veliki broj održavanja
sastanaka komisija što na lokalnom, što na sektorskom i centralnom nivou. UNPROFOR
je konstatovao 48 prekršaja, a od toga je srpska strana napravila 30. Što se tiče ponašanja
policijskih snaga u zoni razdvajanja, u duhu Sporazuma od 29. 03. 1994. postavljena su
pravila i procedura ponašanja policije u tim zonama. Vrlo je jasno napisano u Sporazumu
da je zona razdvajanja pod isključivom kontrolom UNPROFOR-a. Zbog te situacije se
nalazimo pred tri uslova: djelovanje policije mora da se ostvaruje sa jednim članom koji ima
ovlaštenja ili ajdi-karticu, policija mora da bude u pratnji sa jednim članom CIVPOL-a i taj
zadatak mora da se provede u saradnji sa UNPROFOR-om.
322

Ministar Prijić426 – g-dine Akaši i g-dine generale, neosporno je da su se učesnici složili
da se Sporazum uglavnom realizuje. Mislim prije svega na prekid neprijateljstava i prekid
oružanih dejstava. Insistiram na povlačenju oružja tamo gdje to nije učinjeno i vojske tamo
gdje se nije povukla, ali pitanje rada policije na način kako ga hrvatska strana pokušava
protumačiti se ne može prihvatiti jer prejudicira političko rješenje. Srpska strana oduvijek
tu ima principijelan stav. Za nas je neosporno da UNPROFOR mora imati kontrolu nad
tim područjem. Na području naše strane žive ljudi koji će imati dokumenta naše države i
ponašaće se po zakonima naših vlasti.
De Laprel – imam osjećaj da smo u potpunom dogovoru što se tiče procedure i isto tako
da zona razdvajanja ne može da utiče na dalje političke dogovore. Zato smo sasvim spremni
da se sastanemo sa g-dinom Prijićem i njegovim saradnicima i dogovorimo detalje.
Ministar Prijić – Zamrznuti stanje kakvo je bilo prije, da se ne prejudicira političko
rješenje. Slažemo se sa sva tri uslova; ajdi-kartice, zajednički rad sa CIVPOLOM i kontrola
rada.
Ad-2
Predsjednik Martić je podnio uvodno izlaganje po ovoj tačci dnevnog reda. Dalje je
istakao da se mora dogovoriti o mjestu pregovora i datumu njihovog održavanja. Predsjednik
predlaže da se prihvati Ženeva i to 18. maja 1994. godine. Isto tako je poželjno da se na te
pregovore ide na ravnopravnoj osnovi. Zamolio je g-dina Akašija da upotrebi svoj autoritet
i da se založi na modifikaciji Rezolucije 820. tačka 12.
Ministar Babić – drago mi je da mogu sa Vama sarađivati po pitanjima uspostavljanja
mira na cijelom području bivše Jugoslavije. Još za vrijeme bivše Jugoslavije, prije raspada
mi smo imali velike unutrašnje probleme. Jedan od problema bio je ekonomski položaj
srpskog naroda na prostorima sadašnje naše države. Problemi sa Hrvatima su otpočeli oko
ekonomskih pitanja.
Bez obzira na ustavno rješenje po kojem je srpski narod bio konstitutivan, nije nam
omogućeno da ostvarimo taj svoj položaj. Sada bih želio govoriti o dokumentu koji smo
dobili od predstavnika međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Želim da izrazim
našu spremnost da Sporazum o prekidu vatre shvatimo kao početak pregovaračkog procesa.
Pošto želimo da ostvarimo svoje ekonomske interese, potrebno je što prije otpočeti sa
pregovorima o ekonomskim pitanjima. Mi u ovom trenutku ne bismo postavljali nikakve
preduslove niti ograničenja za ove pregovore, ali inzistiramo da pregovore vodimo kao
ravnopravna strana sa vlastima RH. Spremni smo, također, da razgovaramo o konkretnim
rješenjima odgovarajućih pitanja za koja bismo našli zajednički interes. Mi imamo jedno
veliko ograničenje i opterećenje, a to je stav SB UN-a prema ekonomskom funkcionisanju
RSK, odnosno zoni pod zaštitom UN-a. Naime, naše je mišljenje da su Rezolucija 820. i
sankcije na čitavom prostoru SR Jugoslavije nepravedno uvedene. Takva pozicija nas stavlja
u neravnopravan položaj.
Što se tiče mjesta održavanja pregovora o ekonomskim pitanjima ministar Babić je
obrazložio razloge zbog kojih je ranije bio predložen Zagreb, odnosno Knin. Zatim je
predložio da to mjesto ubuduće bude Ženeva. On smatra da bi se tamo imali odgovarajući
tehnički uslovi i potrebna pomoć od svih međunarodnih faktora. Što se datuma tiče naš
prijedlog je da pregovori počnu 18. maja ove godine. Naše je mišljenje da u ovom trenutku
želimo početi pregovore bez utvrđivanja nacrta Sporazuma. Međutim, ako postoji saglasnost
Ilija.

426 �

323

sa druge strane, i ako gospoda posrednici smatraju da bi to bio dobar pristup, mi bismo bili
spremni da svoj prijedlog napravimo.
Zatim je g-din Mikelić postavio pitanje g-dinu Akašiju; “Da li postoji neki komentar na
ovo što je rekao naš ministar”?
Jasuši Akaši – zadovoljan sam i drago mi je da ste spremni započeti pregovore po
ekonomskim pitanjima. Mislim da bismo trebali početi sa onim pitanjima koja su
interesantna za obje strane. I g-din Babić i g-din Martić su imali pregmatičan pristup koji
je vredan hvale. Što se tiče Rezolucije 820., mora vam biti jasno da se rješenje tog pitanja ne
može naći u skoroj budućnosti.
Kai Ajdi427 – dostavljanjem ovog dokumenta, naša namjera je bila da dotaknemo obe
strane da počnu razmatrati mogućost za početak pregovora. Ukoliko naša strana smatra da
ponuđeni nacrt nije dobar, ja ću ga staviti u džep dok ne dođe novi.
Predsjednik Mikelić – poštovani gospodine Akaši, poštovana gospodo, izražavam
veliko zadovoljstvo što smo mi i RSK domaćini Vama, cjeneći Vašu ulogu pred svjetskom
javnošću, kao specijalnog izaslanika g-dina Butrosa Galija, te uvažavajući i cjeneći ulogu
komandanta UNPROFOR-a generala De Laprela i njegovih saradnika, mislim da postoje
svi uslovi da vodimo uspješne pregovore. Isto tako bih želio da pozdravim ambasadora Ajda
sa kojim sam vodio izvjesan dio razgovora u Petrinji. Mi smo ipak izašli iz jednog teškog
stanja. Prvo smo izašli iz ratne opcije koja je počela 1991., odnosno, 1990. godine. Ušli
smo u Sporazum u prekidu vatre uz Vaše lično posredovanje sa rukovodstvom Hrvatske,
iako smo svjesni da smo prošli put imali dvije teške agresije Hrvatske u kojima je na jedan
zvjerski način ubijeno oko 2000 Srba, a mnoga naselja uništena i spaljena. Kad smo ulazili
u jedan takav Sporazum, nismo ušli zato što vjerujemo Hrvatskoj, već da pokažemo svijetu
i međunarodnoj zajednici da nam je stalo do mira i mirnog rješenja. Ono što sam hteo
da istaknem Vama g-dine Akaši, kao pravednom čoveku, čoveku koji u međunarodnoj
organizaciji predstavlja veliku zemlju na ovom području, to je da Vi lično na naš prijedlog
budete inicijator sazivanja generalne skupštine UN-a, posebno raspravu o bivšoj Jugoslaviji
i kao moguću III fazu političko rješenje.
Vensov428 plan, koji je počeo sa delovanjem 1992. godine, sa naše strane nije narušen u
osnovi. Sporazum je potpisala i tadašnja SFRJ koje u takvom sastavu više nema i od toga
treba polaziti i ubuduće u našim pregovorima. U međuvremenu, ´92. godine, priznavanjem
Bosne i Hercegovine – muslimanske države, zapaljena je nova vatra koja je prouzrokovala
sankcije prema SRJ. Iz tih razloga mi smo i reagovali na ovaj nacrt koji nam je uručio g-din
Aide. Prvo, zbog toga što su na prvom mjestu stavljene saobraćajnice koje su strateško pitanje
hrvatske države. Drugo je industrija i energija sa vodom, treće trgovina i poljoprivreda, a na
četvrtom mjestu su socijalna i humanitarna pitanja. Mi u Vladi RSK i ja lično smatram da
socijalna i humanitarna pitanja treba izvući van naših ekonomskih interesa jer su to pitanja
koja se moraju prethodno i posebno rješavati. Prije nego što izađem sa našim prijedlogom
kada je u pitanju ekonomski dio saradnje, želim da istaknem da je jedino ovo područje
bilo duboko nerazvijeno. Cestovni pravci koji su građeni na tim područjima, građeni su
sredstvima za nerazvijene iz fonda Jugoslavije i to više sa ciljem povezivanja industrijskih
centara Hrvatske, nego što je to bio cilj pomoći srpskom narodu. Privreda RSK je bila
ovisna o tokovima RH i zato je imala takav stupanj razvijenosti i osposobljenosti. I kada je
427

Kai Aage Eide.
Cyrus Vance.

428 �

324

bilo povučeno pitanje oko Rezolucije 820. tačka 12., onda mi zaista smatramo da razgovori
o ekonomskim pitanjima trebaju da budu ravnopravni u smislu da i mi imamo mogućnost
izvoza naših roba i da uvozimo robe i da UNPROFOR u tom smislu pomogne. Ono što je
veoma bitno za istaći je naše poverenje prema snagama UNPROFOR-A i vama lično i mi
želimo da sarađujemo u nekoliko grana na ekonomskom planu. Dakle, mi nemamo razloga
da se povežemo sa hrvatskom privredom niti da budemo njihov sastavni dio. Obnova
proizvodnje jeste životno pitanje srpskog naroda na ovom prostoru. Naravno, mislimo da
sad predložimo Vama i UN-a, da se predloži svjetskoj banci za razvoj da nam se odobri
20 miliona dolara nepovratno, a 50 miliona kao dugoročni kredit za obnovu proizvodnje.
Predlažem isto tako da zajedno sa vama idemo u zajedničke carinske zone. Ovih dana ćemo
to učiniti sa lukom Vukovar. Ima još područja koja bi mogli razmotriti kao bescarinska
područja. Dakle, uz veliku zahvalnost što ste nam pomogli sa humanitarnom naftom
za proljetnu sjetvu, bili bi zadovoljni kada bi se odredila ekipa stručnjaka UN-a koja bi
sarađivala sa stručnjacima naše Republike. Dakle, kada je riječ o našem mogućem pristupu
oko daljih pregovora sa hrvatskom stranom, moguće da dogovorimo oko HE Obrovac,
snabdjevanja Zadra vodom, zatim oko brane Peruča, moguće da pustimo vodu iz Petrinje za
Sisak, a da zauzvrat dobijemo naftu i gas.
I na kraju molim da humanitarna i socijalna pitanja stavimo hitno na dnevni red van
ekonomskih pregovora između dvije strane.
Akaši je istakao da je pažljivo slušao izlaganje g-dina Premijera i upoznao prisutne o tome
da ima zakazan sastanak sa Tuđmanom429 u Zagrebu.
Premijer Mikelić – je pozvao g-dina Akašija u Vukovar i istakao da je Vlada razmatrala
problem Vukovara, njegove obnove i sanacije. Neka se Vukovar obnovi i neka bude pod
punom kontrolom UN-a.
Ad-3
Po ovoj tačci dnevnog reda uvodno izlaganje je podnio Predsjednik Martić. Podsjetio
je prisutne da je na prošlom sastanku postignut nekekav dogovor ali da je on krajnje
neproduktivan i neefikasan. Zatim je predložio da se imenuje komisija i naprave ugovori
koje bi potpisali UNPROFOR i vlasti RSK. Zatim je riječ dao g-dinu Branku Lubovcu –
savjetniku za ekonomske odnose sa UNPROFOR-om.
Branko Lubovac – danas je ovdje dosta govoreno o ekonomskim problemima RSK i
RH. Ja bih ovdje iznio problem koji se vezuje za ekonomske odnose RSK i UNPROFOR-a.
Poznato je da organizacija UNPROFOR koristi više vrsta naših objekata od kojih je jedan
dio u vlasništvu države, a dio je vlasništvo privrednih subjekata. Pitanje naknade za korištenje
ovih objekata do danas još nije riješeno. Vlasti naše države su pokretale ovo pitanje u više
navrata, ali rezultata još nema. Predložio bih da se u najkraćem roku potpiše sporazum
između vlasti RSK i organizacije UN-a s druge strane na način kako je to riješeno u drugim
zemljama. Druga važna stvar koju bih istakao je vražanje protjeranih lica na područja koja su
nam vraćena ovim Sporazumom. Molim pomoć od organizacije UN-a u dijelu obezbeđenja
uslova za život i organizacije života.
Jasuši Akaši – mislim da je na ovom sastanku postignut korak naprad što se tiče odnosa
sa UNPROFOR-om. Ja nestrpljivo očekujem i ostalu dokumentaciju koja će doprineti
rješenju ovih problema. Što se tiče humanitarnih pitanja, UNPROFOR će učiniti sve da
Franjo.

429 �

325

pomogne u njihovoj realizaciji. Morate shvatiti da standardi koje budemo primjenjivali
ovdje ne mogu biti veći od standarda koje primjenjujemo u drugim zaštićenim zonama.
Sastanak je završio u 14.00 časova.
Zapisnik vodila: Predsjednik Republike
Rosa Kurobasa Milan Martić
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

1994., svibanj 10.
Knin
Zapisnik s 84. sjednice Vlade RSK

115

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 84. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine (3. sjednica u novom sazivu)
održane dana 10. 05. 1994. godine u Kninu s početkom u 12.30 časova.
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.
Odsutni: Stevan Đurić, Stevan Ratković.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gosp. Borislav Mikelić.
Za sjednicu je predložen slijedeći
D N E V N I R E D:
1. Informacija o razgovorima sa međunarodnim predstavnicima;
1.1. Razgovor sa gosp. Jasušijem Akašijem,430
1.2. Sastanak sa zamjenicima kopredsjednika konferencije o bivšoj Jugoslaviji Arensom431
i Aidom,432
1.3. Sastanak sa ambasadorima Njemačke, Francuske i Belgije.
2. Operacionalizacija zadataka iz Ekspozea Predsjednika Vlade,
3. Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo;
3.1. Informacija o utvrđenim sredstvima za obnovu i razvoj grada Vukovara,
3.2. Nacrt Zakona o građevinsko-urbanističkoj inspekciji,
3.3. Usvajanje generalnih postavki za izradu Prostornog plana RSK,
3.4. Davanje saglasnosti na izuzeće stana iz dodjele po Uredbi o davanju na privremeno
korištenje i čuvanje objekata stambenog prostora po zahtjevu banskog lječilišta “Toplice”
Topusko i DP “Prehrana” Glina.
4. Imenovanje državne komisije za kontrolu poslovanja JP “NIK” Mirkovci,
Yasushi Akashi.
Geert Heinrich Ahrens.
Kai Aage Eide.

430 �
431 �
432

326

5. Ministarstvo trgovine i turizma;
5.1. Donošenje Odluke o oslobađanju naknade za carinsko evidentiranje,
6. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju;
6.1. Odobrenje za dobijanje saglasnosti u Vladi SRJ za izuzimanje određenih količina
srednje vlaknastog pamuka za potrebe DP “Pamučna predionica” Glina.
7. Ministarstvo finansija;
7.1. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Službi za platni promet i
finansijsku kontrolu,
7.2. Davanje saglasnosti na prijedlog Odluke o iznosu naknada za poslove usluga u Službi
za platni promet i finansijsku kontrolu
7.3. Donošenje Odluke o imenovanju lica ovlaštenih za potpisivanje naloga
8. Ministarstvo energetike i rudarstva;
8.1. Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o utvrđivanju i plaćanju poreza na promet za
vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti,
8.2. Donošenje Odluke o prihvatanju ponude za izradu projekta “Geozavod – nemetali”
Beograd,
8.3. Problematika zakonske regulative iz oblasti Ministarstva energetike i rudarstva,
9. Ministarstvo pravosuđa i uprave;
9.1. Nacrt Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi,
9.2. Informacija o oduzetim vozilima kroz carinski, prekršajni i sudski postupak,
10. Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja;
10.1. Nacrt Zakona o platama,
10.2. Nacrt Zakona o socijalnoj zaštiti i socijalnoj sigurnosti građana,
10.3. Donošenje Odluke o visini osnovice za isplatu ličnog dohotka,
11. Ministarstvo za saobraćaj i veze;
11.1. Davanje dozvole za prijelaz kroz teritorijalne vode RSK,
12. Republički hidrometeorološki zavod RSK;
12.1. Rješenje o imenovanju v.d. direktora.
i izmjenjen i nadopunjen sa:
Sve tačke se pomjeraju za jedan s tim da je 1. tačka dnevnog rada Informacija o proljetnoj
sjetvi.
Nakon ove izmjene dnevni red je jednoglasno usvojen.
Ad-1
Informaciju o proljetnoj sjetvi podnio je najprije ministar Simo Šijan. On je napomenuo
da se sjetva uz sve nedaće, ipak odvija po planu.
Najveći problem je nedostatak D-2, a što se tiče đubriva pre[…]433 “Knineha”dobili
smo 38% od predviđenog kontigenta od 6.500 tona. Očekujemo da ćemo ostatak dobiti
do početka 6. mjeseca. Što se tiče sjetve najveći problem je što će na PIK-u “Belje” ostati
nezasijano oko 3.000 hektara.
Ministar Krička Milivoj – sve isporučene količine goriva išle su preko ministarstva
energetike. Rebalans je napravljen 15. aprila i namjerno je napravljen poremećaj da bi
se obavila proljetna sjetva. Na području Dalmacije i Like od predviđenih 780.000 litara
isporučeno je 240.000 tj. preko 50%. Još nije realizovan uvoz 5.000 tona, te pokušavamo
naći rješenje preko UN-a.
433

Nečitko u izvorniku.

327

Od velike koristi nam je i što na Baniji i Kordunu dnevno izvlačimo 6 – 7 cisterni. Postoji
rezervna varijanta od 1.000 tona iz Crne Gore od koje smo za sada odustali, ali je držimo u
alternativi. Od sutra do ponedjeljka dnevno bi trebali 160 tona dizela i deponovati u Volinji.
Predsjednik Mikelić – otvorit ćemo dio radova na izvlačenju nafte u Zapadnoj Slavoniji
i uz dio koji dobivamo sa Banije i Korduna očekujemo da ćemo izvršiti zadatak u narednih
20-ak dana.
Tražili smo od UNPROFOR-a još 1.000 tona koje kreću od sutra i očekujemo da će se
i to rješiti.
Mihajlo Tanjga, predsjednik Krajinske banke – govorio je o realizaciji uvoza 5.000 tona
nafte. Banka je tu bila samo posrednik. “NIK” i Vlada su pozvali banku da učestvuje kod
izdavanja garancije.
Predsjednik Mikelić – mora se utvrditi dug UNPROFOR-a prema Republici Srpskoj
Krajini i Akaši je pristao da UN dade naftu za svoj taj dug. Sa Vladom Srbije moramo
riješiti da dva maršrutna voza iz Makedonije dođu u RSK. Imamo načelnu saglasnost
UNPROFOR-a za uvoz 10.000 tona nafte – mi njima drvo po svjetskoj cijeni, a oni nama
naftu po svjetskoj cijeni. Ako to uspješno riješimo, riješit ćemo sve probleme sa naftom do
osmog – devetog mjeseca.
U raspravi su još učestvovali ministar Perić,434 predsjednik Mikelić, gosp. Crnogorac,435
gosp. Tanjga, ministar Veselinović436 i ministar Krička, a po završetku rasprave usvojen je
ZAKLJUČAK
Treba intervenisati tamo gdje su veliki zaostaci u isporuci nafte. Tražiti i dalje izvore gdje
nabaviti naftu. Ispitati koliko je deviza, slično primjeru opštine Korenica, koja je uplatila
75.000 DM za naftu, a nije dobila ni naftu ni novac, stiglo u NIK za što se zadužuje gosp.
Crnogorac da dostavi izvještaj za iduću sjednicu Vlade. Poslove inspekcije izvršiće devizni
inspektorat i finansijska policija.
Ad-2
2.1. i 2.2. Informaciju o razgovorima sa gosp. Akašijem i kopredsjednicima Konferencije
o bivšoj Jugoslaviji gosp. Ajdom i Arensom podnio je ministar Milan Babić. Na početku
izlaganja ministar Babić je pročitao hrvatski prijedlog sporazuma o ekonomskoj saradnji
i Program ekonomskih poslova – april 1994. koji su uradili kopredsjednici Arens i Ajd
(prilog broj 1). Dogovoreno je da se pregovori o ekonomskoj saradnji nastave 18. maja, a naš
prijedlog je da mjesto sastanka bude Ženeva. Tražili smo da sa hrvatske strane pregovarači
moraju biti iz Vlade ili ako nisu da imaju verifikaciju njihove Vlade. Mi bi morali sačiniti
našu listu pitanja i inzistirati na skidanju sankcija sa srpskog naroda i ukidanju Rezolucije
820. tačka 12. Predlažem da 18. 05. u Ženevu idemo sa svojom listom pitanja, dakle da
prihvatimo datum, mjesto da bude Ženeva i da pripremimo listu pitanja.
Predsjednik Mikelić – u subotu smo se sastali sa generalom De Laprelom.437 U delegaciji
su još bili ministar Prijić i gen. Novković. Razgovarali smo o realizaciji sporazuma o prekidu
vatre.
Ministar Prijić438 – Sporazum o prekidu vatre ima tri dijela: 1) linija razdvajanja, 2)
život i rad u zoni bezbjednosti i 3) tehnička pitanja vezana za vojnu metodologiju. Oni
Slobodan.
Milivoj.
436 �
Ratko.
437
Bertrand de Sauville de La Presle.
438 �
Ilija.
434

435 �

328

su zadovoljni povlačenjem vojnih snaga i inzistiraće na smanjenju oružanih snaga na liniji
razdvajanja – dakle tehničkih problema nema. Što se tiče linije razdvajanja tu ima problema.
Lokalne i sektorske komisije su usaglasile rad sa Centralnom komisijom. Hrvati lokalnim i
sektorskim komisijama ne daju pravo da odlučuju mimo Centralne komisije. U Sjevernoj
Dalmaciji je sporno Kakma – Stabanj, sa Islamom Grčkim, Kašićem i Smokovićem ima
isto problema. U Kašiću i Islamu Grčkom je svaki dan naša milicija i uskoro ćemo otvoriti
milicijsku stanicu. Što se tiče Capraga, nama mora ostati pilana, na tome treba inzistirati.
General Novaković439 ima zaduženje što se tiče Zapadne Slavonije. Ivanovac definitivno
ostaje kod nas, a najspornija je linija razdvajanja sa hrvatske strane koja nije povučena. Oni
tu ne bi smjeli imati više od 75 policajaca i to bi trebala biti linija razdvajanja – linija UNPA
zone. U Baranji nema problema, N.440 Tenja je van zone, ali je problem s jednim dijelom
Mirkovaca. Režim života i rada u zoni bezbjednosti je ono oko čega se lomi koplje i na
čemu inzistira i UNPROFOR i hrvatska strana. Što se tiče naše strane, jučer je sa Akašijem
i de Laprelom dogovoreno da će na našoj strani biti onako kako smo precizirali u odluci sa
zadnje sjednice Vlade.
Potom je shodno zaključku sa zadnje sjednice Vlade ministar Budić441 obrazložio uz
asistenciju gosp. Vidića442 priložene karte o demografskoj strukturi stanovništva u pojasu
linije razdvajanja i teritorijalni razmještaj Srba unutar pojasa linije razdvajanja i UNP-a zoni.
Nakon toga usvojen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se izvještaj o pregovorima sa gosp. Akašijem i gosp. Arensom i Eidom.
2.3. Predsjednik Mikelić podnio je izvještaj o razgovorima vođenim sa ambasadorima
Njemačke, Francuske i Belgije. Bio je to težak i do sada najdirektniji način ispoljavanja
njihovih stavova. Oni su naš dnevni red odbili. Njihovo saopštenje je bilo jako uvredljivo i
došlo je do reakcije najprije predsjednika Martića, a onda i ostalih članova naše delegacije.
Oni su nakon toga tražili hitnu pauzu i pretila je opasnost da se razgovori prekinu. Došli su
sa ultimativnim političkim stavom koji je zastupao Njemački ambasador koji je mijenjao
Grčkog ambasadora, inače predsjedavajućeg EZ-a. Poslije pauze mi smo iznijeli istorijske
okvire i rekli im da su oni podmetnuli bombu za dalje pregovore. Postojao je strah pred
razgovore sa gosp. Akašijem koji se ogradio od nastupa ovih ambasadora. Prva stvar na
pregovorima 18. maja trebaju biti humanitarna pitanja i to će pripremiti Savo Štrbac.
Ministar Rašuo443 – imam načelnu primjedbu vezano za sastanak sa ova 3 ambasadora jer
oni su ambasadori svojih zemalja u Hrvatskoj. Slažem se da je naš odgovor imao efekta, ali
predlažem da se ubuduće vodi računa o rangu pregovarača i njihovom statusu.
Predsjednik Mikelić – oni su došli kao ambasadori iz Evropske unije i došli su sa tih
pozicija, a ne sa pozicije ambasadora u RH.
Potom je usvojen
ZAKLJUČAK
Prima se na znanje izvještaj Predsjednika Vlade o razgovorima sa ambasadorima
Njemačke, Francuske i Belgije.

Mile.
Nova.
441 �
Ljubiša.
442 �
Vlado.
443 �
Jovan.
439 �
440 �

329

Ad-3
Predsjednik Mikelić – ovo će biti samo dio operacionalizacije jer će se zadaci rješavati
u hodu. Informisao je članove Vlade o zaključcima Vrhovnog savjeta odbrane vezano za
Brčko, o razoružanju i demobilizaciji, skidanju uniformi sa onih kojima sada ne treba i to
treba da u narednih desetak dana odrade Ministarstvo odbrane i Ministarstvo unutrašnjih
poslova. Vojska nam treba osloboditi oko 100 inspektora neophodnih za rad na terenu.
Ministar Tanjga – Vrhovni savjet odbrane je usvojio da se general Domazetović444
imenuje za savjetnika vrhovnog komandanta i komandanta GŠ SVK i to pozdravljam sa
zadovoljstvom. Od 07. 07. počinju raditi vojni sudovi na RSK, a na narednoj sjednici će se
razmotriti realizacija Zakona o zajmu za potrebe SVK.
Ministar Prijić – zaključak sa prošle sjednice je bio da se nađu predstavnici MUP-a,
carine, devizne inspekcije vezano za suzbijanje kriminala na terenu. Sastanak je održan i na
svaki prelaz upućena su 3 inspektora i 8 milicionera. O rezultatima ovakve akcije Vlada će
biti upoznata na jednoj od narednih sjednica.
Predsjednik Mikelić – najveći dio zadataka iz mog ekspozea odnosi se na Ministarstvo
za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, Ministarstvo finansija i Ministarstvo za
rad, boračka i socijalna pitanja. Poseban dio zadataka vezan je za socijalnu politiku, jer ovo
područje je izuzetno osjetljivo i molim da dio operacionalizacije ovoga bude na idućoj sjednici
Vlade. Treba izvršiti popis stanovništva i nužno je početi raditi pripreme i odrediti nosioce
jer to je dug i težak posao. Imat ćemo sastanak sa Krajišnicima u Beogradu, biznismenima iz
dijaspore i izbjeglicama. Dio oko statusa invalida rata i porodica poginulih se mora zahvatiti i
uraditi precizan spisak, te dio oko penzionera koji su pravo na penziju ostvarili u RH.
Potom je ministar Petrović445 govorio o operacionalizaciji programa pokretanja
proizvodnje u privredi RSK (prilog broj 2).
Nakon toga o operacionalizaciji sa finansijskog aspekta i u sklopu toga zakonskim aktima
koje treba donijeti govorio je ministar Veselinović.
Zatim je kratko govorio ministar Perić446 (prilog broj 3), a potom je usvojen
ZAKLJUČAK
Svi ministri dužni su uraditi pismeni program operacionalizacije po svojim resorima i
dostaviti Sekretarijatu Vlade.
Ad-4
4.1. Ministar Budić je ukratko obrazložio da je o ovome bilo riječi na prošloj sjednici
Vlade i predložio zaključak koji je usvojen i to kako slijedi:
ZAKLJUČAK
Budući je Ministarstvo finansija predložilo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
obnovi Vukovara o ovome će se raspravljati nakon što se utvrdi prijedlog izmjena i dopuna
pomenutog zakona.
4.2. Skinuto sa dnevnog reda za iduću sjednicu Vlade.
4.3. Nakon što je ministar Budić zamolio ministarstva koja se do sada nisu uključila u
izradu prostornog plana i nakon što je generalne postavke (prilog broj 4) obrazložio gosp.
Vidić usvojen je
ZAKLJUČAK
Usvajaju se generalne postavke za izradu prostornog plana RSK.
Ljubomir.
Branko.
446 �
Slobodan.
444

445 �

330

4.4. Donesena je

ODLUKA
o davanju saglasnosti za izuzeće stana iz dodjele po Uredbi o davanju na privremeno korišteje
i čuvanje objekata stambenog, poslovnog i drugog prostora (“Toplice” Topusko) – (prilog
broj 5)
ODLUKA
davanju saglasnosti za izuzeće stana iz dodjele po Uredbi o davanju na privremeno korištenje i
čuvanje objekata stambeno, poslovnog i drugog prostora (“Prehrana” – Glina) (prilog broj 6)
Doneseno je

Ad-5

RJEŠENJE
o imenovanju Komisije za kontrolu poslovanja u JP “NIK” Mirkovci (prilog broj 7)
uz
ZAKLJUČAK
Komisija počinje s radom u ponedjeljak, a u radu Komisije pomagaće ministar Krička i
gosp. Crnogorac Miomir.
Donesena je

Ad-6

ODLUKA
o oslobađanju naknade za carinsko evidentiranje (zgrada Skupštine RSK i Službe
predsjednika RSK) – (prilog br. 8)
ODLUKA
o oslobađanju naknade za carinsko evidentiranje (Hotel “Dinara”) – (prilog broj 9)
Skida se s dnevnog reda.

Ad-7

Ad-8
8.1. Skida se s dnevnog reda za iduću sjednicu Vlade.
8.2. Donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti (prilog broj 10)
8.3. Donesena je
ODLUKA
o imenovanju lica ovlaštenih za potpisivanje naloga (prilog broj 11)
Na prijedlog ministra Veselinovića donesena je i
ODLUKA
o stavljanju van snage Odluke broj: 05-3-514/93. od 23. 06. 1993. (prilog broj 12)
Ad-9
9.1. Nakon obrazloženja ministra Kričke usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Treba sačekati objavu u “Službenom glasniku RSK” Zakona o porezima pa nakon toga
tražiti izmjenu Zakona.
9.2. Donesena je
ODLUKA
o prihvatanju ponude za izradu projekta Geozavod – nemetali Beograd (prilog broj 13)
331

9.3. Nakon što je ministar Krička iznio problematiku zakonske regulative iz oblasti svog
ministarstva (prilog broj 14) usvojen je, na prijedlog ministra Petrovića slijedeći
ZAKLJUČAK
Spomenuti zakoni jesu nekonzistentni, ali za sada ne treba vršiti usklađivanje dok se ne
vidi provođenje Programa rekonstrukcije monetarnog sistema.
Kroz Program treba ubrzati rad na donošenju cjelovitih sistemskih zakona.
Ad-10
10.1. Skida se s dnevnog reda za iduću sjednicu Vlade.
10.2. Vezano za informaciju o oduzetim vozilima kroz carinski prekršajni i sudski
postupak usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Budući informacija nije pripremljena za iduću sjednicu Vlade zadužuju se ministri Prijić
i Funduk,447 te direktor carine Vinčić448 da pripreme izvještaj.
Ad-11
11.1. i 11.2. ukratko je obrazložio ministar Perić, a potom je donesen
ZAKLJUČAK
Spomenute zakone podnijeti svim članovima Vlade na razmatranje do iduće sjednice kad
će se utvrditi prijedlog za Skupštinu.
11.3. Donesena je
ODLUKA
o visini osnovice za isplatu akontacije za mjesecmaj 1994. (zaposleni u državnim organima)
– (prilog broj 15)
ODLUKA
o visini osnovice za isplatu akontacije za mjesec maj 1994. (zaposleni u MUP-u) – prilog
broj 16
ODLUKA
o visini osnovice za isplatu akontacije za mjesec maj 1994. (SVK) – prilog broj 17
ODLUKA
o visini osnovice za isplatu akontacije za mjesec maj 1994. (prosvjeta) – prilog broj 18
ODLUKA
o visini osnovice za isplatu akontacije za mjesec maj 1994. (bor. inval. i soc. zaštiti) – pr. br.
19.
Ad-12
Ministar Pađen449 obrazložio je molbu Pomorsko – riječne agencije “Dunav – agent”
koju zastupa austrijska firma STS gdje se traži dozvola za prelaz kroz teritorijalne vode
Republike Srpske Krajine iz Osijeka ka Austriji (prilog broj 20).
Potom je otvorena rasprava, a po završetku rasprave donesen je
ZAKLJUČAK
Ministar za saobraćaj i veze i ministar inostranih poslova zadužuju se da ispitaju stav
vezano za molbu i da o zauzetom stavu obavijeste Vladu na idućoj sjednici.
Uroš.
Svetozar.
Milan.

447 �
448
449

332

Ministar Pađen je potom zamolio Vladu da zauzme stav po zahtjevu ŽTP Knin za
odobrenje goriva za prevoz učenika. Potrebno im je do kraja školske godine 15.000 litara
D-2. U protivnom za dan, dva biće obustavljen saobraćaj i prevoz učenika željeznicom.
Sekretar Štrbac – predstavnici ministarstva prosvjete dolazili su sa istim zahtjevom u
Sekretarijat i izrazili spremnost da gorivo plati Ministarstvo prosvjete.
Potom je na prijedlog predsjednika Mikelića usvojen
ZAKLJUČAK
Mora se iznaći rješenje jer prevoz učenika ne smije stati. Vidjeti jeli zahtjev realiziran kroz
Ministarstvo prosvjete, a ako nije gorivo će se platiti iz budžeta. (prilog broj 22)450
Zadužuje se ministar Krička da to riješi.
Doneseno je

Ad-13

RJEŠENJE
o imenovanju v.d. direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda (prilog broj 21)
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica završava s radom u 21.30 časova.
SEKRETAR VLADE M.P.451 M.P. Predsjednik
Savo Štrbac, [v.r.] BorislavMikelić, [v.r.]
BROJ: 06-5-600/94. BROJ: 05-5-316/94.
KNIN, 10. 05. 1994.452 KNIN, 10. 05. 1994.
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 11.

116

1994., svibanj 10.
Slunj
Obavijest SJB Slunj direktoru državnog poduzeća “Plitivce” s rezultatima istrage o
otuđivanju imovine iz kampa “Čatrnja” od strane pripadnika SVK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆ
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI SLUNJ
Broj: 08-03/1-2-2-271/94.
Slunj, 10. 05. 1994. godine.DRŽAVNO PREDUZEĆE “PLITVICE”

Generalni direktor
PLITVIČKA JEZERA
450
451
452

Dopisano rukom.
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Dopisano rukom.

333

PREDMET: Otuđivanje imovine iz
kampa “Čatrnja”, obavjest.Veza vaš dopis od 14. 03. 1994. godine.
U vezi vašeg dopisa od 14. 03. 1994. godine u kojem ste nas obavjestili o krađi imovine
iz DP “Plitvice” Auto-kamp “Čatrnja” obavještavamo vas da smo poduzeli sve operativne
mjere u cilju utvrđivanja tko je navedenu imovinu odvezao sa gore navedenog mjesta. Tko
smo došli do pouzdanih podataka da je Diverzantsko-dobrovoljački odred 21. Korpusa iz
navedenog Auto-kampa odvezao dva bungalova koja je montirao na Vojnom poligonu u
Slunju za potrebe Srpske vojske. Isto tako postoji informacija da su iz Auto-kampa “Korana”
odvezli još 3 do 4 kućice bungalova no međutim te objekte nismo u mogućnosti da vidimo
jer je u navedeni logor gdje su smješteni dobrovoljci zabranjen ulaz. Također raspolažemo sa
informacijom da je navedena jedinica u više navrata skidala lamperiju i stolariju sa navedenih
objekata te istu odvozila na vojni poligon gdje su vršili uređivanja svojih prostorija.
Pored Dobrovoljačko-diverzantskog odreda koji je smješten u Slunju na vojnom poligonu
krađu navedene imovine vršile su i jedinice Ličkog korpusa koje su također navedene
bungalove odvozili i uređivali kontrolne punktove. Pripadnici srpske vojske iz Plaščanske
brigade također su sa vojnim kamionima zaticani u Čatrnji i postoje informacije da su i oni
objekte i imovinu iz navedenog kampa odvozili prema Plaškom.
S obzirom da je najveći dio otuđivanja predmeta i objekata iz navedenog kampa odvezla
srpska vojska sa vojnim vozilima, mišljenja smo da bi se trebali obratiti predstavnicima
vojske njihovim organima bezbednosti koji bi bez ograničenja mogli ući u sve jedinice i
tačno utvrditi šta su pojedine gore navedene jedinice otuđile. Dali su vojnici navedenu
imovinu odvozili samoinicijativno ili po naredbi komande nama nije poznato, no međutim
kada su god bili zatečeni izjavljivali su da to voze za potrebe srpske vojske.
NAČELNIK
M.P.453 Ljuban Klipa, [v.r.]
M.P.454
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 603.

117

1994., svibanj 11.
Kistanje
Izvješće SM Kistanje SUP-u Knin o naseljenim mjestima i stanovništvu u zoni razdvajanja
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE
K N I N
STANICA MILICIJE K I S T A N J E
453
454

Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Vojnić.
Prijemni pečat: Nacionalni park “Plitvice”, Radna zajednica, primljeno 24. 5. 1994., br. 985.

334

Broj:
Datum, 11. 05. 1994. god.
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE
K N I N
PREDMET: Izvještaj o naseljenim mjestima
i stanovništvu u tampon-zoni-.
Područje koje pokriva stanica milicije Kistanje, obuhvata i dio područja koje potpada
pod tampon-zonu a proteže se od mjesta Laškovica do mjesta Čista Velika, gdje graniči sa
područjem SJB Benkovac. Naseljena mjesta u tzv. “tampon-zoni” – liniji razdvajanja, koje
pokriva SM Kistanje i u koja ulaze patrole SM Kistanje su: kod Čiste Male naselje Donji
Lalići, u kojima žive 4 porodice ukupno 8 stanovnika uglavnom stariji, a naselje je bliže
našim položajima u mjestu Čista Mala. Područje Velike Glave /Vujci, Travice, Pozderi/.
U Travicama živi samo 1 stanovnika i to starija žena, Pozderima 5 porodica ukupno 10
stanovnika uglavnom stariji, dok 5 porodica dolazi na područje Velike Glave radi obrađivanja
zemlje a stalno žive u mjestu Kistanje.
Područje mjesta Prokljan gdje žive dvije porodice i to 1 porodica Hrvata i 1 porodica
Srba, ali se još uvijek na Prokljanu nalaze naše snage iako je to mjesto po sporazumu potpalo
pod tampon zonu. Kod mjesta Gračaca u tampon zonu potpada zaseok Smolići naseljeno
sa dvije porodice i to hrvatsko stanovništvo koje je izbjeglo. Gardijani gdje živi najveći broj
stanovništva, žene, djeca, starci i to pretežno sve srpsko stanovništvo 30 do 40 porodica, a
uspostavljeno je stalno dežurstvo od strane vojnih snaga UNPROFOR-a. Uzvišenje Rogovo,
gdje nitko ne živi, a nalaze se pripadnici UNPROFOR-a, odakle kontrolišu područje
Roškog Slapa. Područje Roškog Slapa nalazi se u tampon zoni, a naš dio je do mosta cestom
Laškovica Roški Slap, te se prije radilo o neutralnoj zoni.
Područje tampon zone nije u potpunosti bezbedno i to mjesta na Velikoj Glavi jer su
snage UNPROFOR-a ostali u zaseoku Pozderi, kao ni područje Roškog Slapa koje se još
uvijek ne kontroliše, tako da nije bezbedno za ulazak naših patrola na predio Roškog Slapa
do mosta.
PRILOG: karta označena sa linijama razdvajanja snaga-.
K O M A N D I R:
M.P.455 Subotić Rajko, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 10.

118

1994., svibanj 12.
Glina
Molba Milana Lukača iz Gline predsjedniku Vlade RSK Borislavu Mikeliću da se istraži
ubojstvo zapovjednika 24. pbr Dušana Lukača

455

Okrugli pečat: RSK, MUP, SM Kistanje.

335

MILAN LUKAČ
Nikole Tesle 55/B
44260 G L I N A
GOSPODIN BORISLAV MIKELIĆ
PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
K N I N

Lično na ruke
Poštovani gospodine predsjedniče!
Vrlo mi je teško što Vas opterećujem sa mojim problemom i sa onim što me je zadesilo,
a zadesilo me je što ja smatram da nije moglo teže ni gore.
Poštovani gospodine predsjedniče, ja sam svjestan da imate pune ruke posla i obaveza na
dužnosti koju ste preuzeli ali sam prisiljen da Vam se obratim za pomoć, a to je. Pukovnik
Dušan Lukač komadant 24. brigade u Glini hladnokrvno je ubijen 6. 09. 1993. u svojoj
kancelariji na radnom mjestu u 17.30 časova.
Gospodine predsjedniče, ubica se znade. To je Zoran Ponedjeljak. Vojni obveznik koji je
prošao kroz kapiju na kojoj je trebalo biti 5-6 policajaca a i bila je zgrada komandnog kadra,
ali je ubica pod punom ratnom spremom prošao kroz kapiju, popeo se na gornji sprat
zgrade i ubio komadanta brigade, a to je komadant brigade moj rođeni brat.
Gospodine predsjedniče, ubica se znade, ali se ne zna tko je naručio ubistvo, tko je platio
ubistvo i tko stoji iza tog ubistva.
Gospodine predsjedniče, kako je ubica prošao kroz kapiju i izvršio ubistvo i vratio se
nazad kroz kapiju, a da komadanta brigade nije nitko zaštitio, čak da mu nitko nije ni
pomogao da ga zaštiti. Kako sam rekao na kapiji je trebalo biti 5-6 dežurnih policajaca, u
zgradi je bio načelnik brigade Vlado Ćupović, potpukovnik Solar456 komadant za pozadinu,
prizemno desno i zaključali se u sobu, dopustili da ubica prođe pokraj njih i izvrši zločin
koji je izvršio. U drugoj prostoriji isto prizemno je bio major Dodoš Vlado načelnik
bezbednosti kao i njegov suradnik Boromisa Ratko. Nije mi poznato gdje je bio obavještajac
Arbutina Dragan. Možda je bio i on u komandi kao i ostalo osoblje. Na spratu je bio
referent financijski Dejan Đuričić, sekretarica Nada Miljević i jedan vojnik kod centrale.
Kako reče, svi su se zaključali i dozvolili da ubica ubije komadanta brigade.
Poštovani gospodine predsjedniče, prilažem uz ovu moju molbu […]457 Komisije
Generalštaba Vojske Jugoslavije o nesreći u danilovgradskoj […]458 objavljeno 22. oktobra
1993. godine pa bih Vas molio u ime porodice ožalošćene Lukač kako smatram Vas jednim
pravednim čovjekom da Vi naredite istragu i da se postupi ovako kako je postupljeno u ovoj
nesreći koja se dogodila u kasarni “Milovan Šaranović”. Jer ovo stanje kakvo je sada u Glini
u Komandi brigade da se dosad nikome ništa nije dogodilo smatram da nije u redu.
Gospodine predsjedniče, ubica kada je izvršio ubistvo je izgovorio ove riječi: Stanku
Prečanici koga je držao tobože kao taoca: Zovite mi Milu Paspalja ubio sam čovjeka.
Smatram da te riječi nešto znače.
Gospodine predsjedniče, mi porodica Lukač smatramo da ćete Vi nešto poduzeti ne
da utječete na presudu, nego poslije presude što mi smatramo da mora biti osuđen da ne
456
457
458

Mićo.
Nečitko.
Nečitko.

336

bi kaznu izdržavao u Glini koja nam mnogo smeta nego da bude premješten u Knin, Beli
Manastir ili neki vojni zatvor u Jugoslaviji.
Gospodine predsjedniče, mi smatramo da ćete iz ovog saopštenja od 22. oktobra 1993.
godine vrlo dobro razumjeti što mi želimo, a mi želimo da svi akteri u ubistvu našeg Dušana
budu žigosani, osuđeni i kažnjeni, a ne kao dosad da se nikome ništa nije dogodilo. To nas
još više vrijeđa i pogađa. Smatramo da ćete Vi sve poduzeti što je u Vašoj moći da se pravdi
udovolji.
Gospodine predsjedniče, da Vas samo podsjetim jer mi je to poznato. To je onaj Dušan
Lukač što Vas je zvao sa Šamarice da mu pomognete da dobije stan u Beogradu, s kojim ste
Vi razgovarali par puta.
Gospodine predsjedniče, kako na sahrani u Beogradu koja je obavljena 09. 09. 1993.
godine od Vlade Republike Srpske Krajine kao i od Komande nitko nije bio prisutan pa
Vas mi molimo da bi za godišnjicu bili prisutni lično Vi, a imamo još molbi da se pomogne
toj porodici. Prvo, da li postoji mogućnost da Vlada podigne spomenik pukovniku Dušanu
Lukaču u Beogradu što smatramo da to Vlada ima tolike mogućnosti. Lično se obraćamo
Vama da pomognete da porodica od pukovnika Dušana Lukača dobije što prije stan, da se
zaposli supruga Radmila Lukač iako ona kaže da je na par mjesta tražila zaposlenje ali nigdje
nije dobila. Po struci je medicinska sestra. Da se zaposli starija kćerka Lukač Irena, da se
pomogne mlađoj kćerci Lukač Ljiljani da završi školovanje.
Gospodine predsjedniče, da bi Vi bili na godišnjici, mi bi željeli ako se bude znalo do
toga motiv ubistva da to prenese kninska, banjalučka i srpska beogradska televizija.
Gospodine predsjedniče, mi imamo želju da se na zgradi u kojoj je ubijen pukovnik
Dušan Lukač kao komadant brigade postavi spomen ploča sa portretom i natpisom Zašto je
ubijen za sjećanje svim budućim generacijama.
Gospodine predsjedniče, ako postoji mogućnost da ova brigada dobije naziv po
pukovniku Dušanu Lukaču ili ulica u kojoj se nalazi zgrada.
Gospodine predsjedniče, to je moj rođeni brat kojeg prežalit ne mogu, zašto je tako
prošao ni po jada ne bi bilo da je ubijen sa ustaške strane. […]459 duboko uvjeravam da je
ubijen sa mafijske strane koja u Glini ima velike korijene mislim da u Krajini toliko mafije
nema.
Gospodine predsjedniče, ja Vas ne bih više zamarao sa ovim mojim pisanjem i molbom
ali Vas ukratko molim, molim po hiljadu puta da poduzmete sve da se rasvijetli slučaj
ubistva, da svi akteri ubistvu budu žigosani koji su bili prisutni, a i koji nisu bili prisutni a
pronađu se prilikom istrage i budu primjerno kažnjeni.
Gospodine predsjedniče, da budem iskren nemam sredstava ni za život, ali kada bi Vi
htjeli da dođem kod Vas da mi primite ja bi došao bez razlike na sve moje poteškoće što se
odnose na put do Knina.
U ime ožalošćene porodice mi Vas svi skupa molimo da poduzmete sve da se pravdi
udovolji i da pomognete ožalošćenoj i unesrećenoj njegovoj supruzi Radmili Lukač, kćerki
Ireni Lukač i mlađoj kćerki Ljiljani Lukač koje su ostale bez svoga najmilijeg supruga, oca
i hranitelja. Sada se pitaju što i kako dalje. Da Vam budem iskren ja im pomoći ne mogu
jedina nam je nada gospodine predsjedničke Vi i nitko drugi nego samo Vi. U koliko bi
odredili nekoga da ide obići tu porodicu ja bih rado priključio se toj recimo grupi ili komisiji
Nečitko.

459 �

337

da idem sa njima, ali ako ne porodica od Dušana Lukača stanuje u ul. Veljka Lukića-Kurjaka
broj 1, treba samo pitati vojnika na kapiji i on sigurno znade gdje su smještene, a smještena
je u jednu sobu gdje su nekada bili vojnici.
Gospodine predsjedniče, mi se nadamo da ćete nam pomoći i da ćete učiniti sve da toj
porodici pomognete pa Vam se u ime toga unaprijed zahvaljujemo i puno hvala.
U ime ožalošćene porodice!
Milan Lukač [v.r.]
Prilog 460:
1. Saopštenje od 22. oktobra 1993. g.
U Glini, 12. 05. 1994. g.
Izvornik, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A 103-025.

119

1994., svibanj 12.
Benkovac
Zapisnik s osnivanja Inicijativnog odbora za obnovu i razvoj porušenih srpskih sela u
Ravnim kotarima
Zapisnik sa osnivanja inicijativnog odbora za obnovu
i razvoj porušenih srpskih sela u Ravnim Kotarima
Dana 12. maja 1994. godine u Benkovcu je osnovan inicijativni odbor za obnovu
porušenih srpskih sela – Islama Grčkog, Kašića i Smokovića. Odbor broji osam članova,
a to su: Mirko Škrobonja, Radomir Drača, Jovo Mlinar, Damir Kožul, Grujo Novaković,
Gligorije Rnjak, Marko Gnjidić i Ka…461 Mladen.
Za predsjednika inicijativnog odbora je izabran Gligorije Rnjak, koji je inače bio inicijator
osnivanja ovog odbora i tvorac ideje kako obnoviti i revitalizirati pomenuta sela. Ideja
koju je iznio gospodin Rnjak se sastoji u slijedećem: – Pomenuta srpska sela se nalaze na
najzapadnijem dijelu srpske zemlje, odnosno pravoslavlja uopšte i zbog toga obnovu mora
pomoći cijeli pravoslavni svijet. Konkretnije: Svaka pravoslavna opština u cijelom svijetu
bi trebala da obnovi jednu kuću u nekom od tih sela i ta kuća bi bila trajna zadužbina te
pravoslavne opštine.
Svi prisutni su se sa ovom idejom složili i u diskusiji naglasili da se sa ovom idejom mora
upoznati cijeli pravoslavni svijet. Na sastanku je odlučeno da se pošalje cirkularno pismo
preko episkopa dalmatinskog gospodina Longina svim pravoslavnim velikodostojnicima u
svijetu. Takođe sa idejom i uopšte o osnivanju ovog inicijativnog odbora treba upoznati
predstavnike [općine] Benkovac, vladu RSK, te ministarstvo za Srbe van Srbije u vladi
Srbije. Ocjenjeno je takođe da je neophodno i medijski promovisati ovu akciju. U tom cilju
je zadužen Damir Kožul da razradi i predloži načine kako to raditi.
Priređivači su izostavili prilog.
Nečitko, vjerojatno Kalapać.

460 �
461

338

Benkovac, 12. maja 1994.
Damir Kožul, [v.r.]
Preslika izvornika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1642.

120

1994., svibanj 12.
Benkovac
Prijedlog Inicijativnog odbora za obnovu i razvoj svete srpske zemlje iz Benkovca
dalmatinskom episkopu Longinu za obnavljanjem pravoslavnih sela
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OPŠTINA BENKOVAC
INICIJATIVNI ODBOR ZA OBNOVU
I RAZVOJ SVETE SRPSKE ZEMLJE –
SRPSKIH PRAVOSLAVNIH SELA
ISLAMA GRČKOG, ISLAMA LATINSKOG,
KAŠIĆA, SMOKOVIĆA I MURVICE
Br. 49/94
12. maja 1994. godine
U BENKOVCU
VAŠE PREOSVEŠTENSTVO,
Udar na pravoslavlje na kraju dvadesetog veka desio se ponovo na našim prostorima, a
geografija pravoslavlja uči nas da je ovo njegova najzapadnija tačka u Evropi. Epicentar udara
od 22. januara 1993. godine, ovde u Ravnim Kotarima, ostavio je katastrofalne posledice:
pravoslavna srpska sela Islam Grčki, Islam Latinski, Kašić, Smoković i Murvica porušeni su
do temelja. Preko šest hiljada i petstotina pravoslavnih duša ostalo je bez ičega. Ovo nije
prvi put da stradamo samo zato što smo pravoslavci i Srbi – kroz vekove smo stradali i bili
izloženi progonima, prekrštavanju, paljenjima, ali ovog puta nad nama je izvršen genocid.
Na ovim prostorima kroz vekove “traje borba neprestana za krst časni i slobodu zlatnu...”
Naš krst i naša vera ne mogu biti slomljeni. Mi se moramo vratiti na svoja ognjišta i
ponovo oploditi svoju svetu srpsku pravoslavnu zemlju.
Naša predhodnica u povratku, Njegovo Preosveštenstvo Vladika dalmatinski Gospodin
Longin, obišao je 10. maja 1994. godine naše domove, naša ognjišta, naše svetinje i škole
gde je zatekao dramatično i žalosno stanje; sve je porušeno, sve je uništeno, čak i naše mrtve
izbacili su iz grobova.
Tužno jest, ali mi ne očajavamo. Organizujemo se i tražimo načina kako da se povratimo,
kako da obnovima naša pravoslavna sela. Mnoge nam ideje padaju napamet, ali jedna od
njih sadržana u izreci PRAVOSLAVLJE – PRAVOSLAVLJU čini nam se najplemenitijom,
čini nam se najrealnijom.
PRAVOSLAVLJE – PRAVOSLAVLJU ideja je za koju želimo da proklija u Vaseljenskoj
crkvi i da svoje plodove počne širiti po vaskolikom pravoslavlju. Mi smo iscrpljeni
četverogodišnjim ratom i zato, bez skromnosti, želimo da se kroz pomoć nama počne čvršće
339

štititi vjekovno pravoslavlje ovde pred kapijama Vatikana. To je razlog više da našu ideju
prihvatite kao svoju i stoga Vam konkretno predlažemo da: svaka pravoslavna opština – grad
gde deluje Vaseljenska crkva preuzme obavezu da podigne jedan dom, jednu kuću, jednoj
srpskoj pravoslavnoj porodici i da to bude zadužbina te opštine – grada. Tako bi se ponovo
obnovila naša sela kao zadužbine vaskolikog pravoslavlja i tako ne bi bili uništeni vekovni
koreni našeg postojanja na ovim prostorima.
Bogu se molimo da prihvatite našu ideju kao svoju i da budete nosioci njenog ostvarenja
u interesu pravoslavlja od Vladivostoka do Smokovića.
NJEGOVOM PREOSVEŠTENSTVU M.P.462 Predsednik Odbora:
EPISKOPU DALMATINSKOM diplomirani ekonomista
GOSPODINU L O N G I N U Gligorije Rnjak, [v.r.]
MANASTIR KRKA
Preslika izvornika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1642.

121

1994., svibanj 12.
Petrinja
Obavijest SO Petrinja o utvrđivanju linije razgraničenja i mogućnosti incidenata između
stanovnika naselja “Kolonija” i UNPROFOR-a
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE PETRINJA
Broj: 01-190/94.
Petrinja, 12. 05. 1994.
– PREDSJEDNIKU REPUBLIKE
– PREDSJEDNIKU SKUPŠTINE
– PREDSJEDNIKU VLADE
– CENTRALNOJ KOMISIJI ZA
UTVRĐIVANJE LINIJA RAZDVAJANJA
PREDMET: Obavjest o mogućem incidentu između
stanovnika naselja “Kolonija” i UNPROFOR-a.Dana 30. aprila 1994. godine na sastanku predsjednika Vlade RSK, Ministra unutrašnjih
poslova i predsjednika Centralne komisije za utvrđivanje linije razdvajanja, sa jedne strane
i Komandanta snaga UNPROFOR-a za bivšu Jugoslaviju sa druge strane: održanom u
Petrinji, dogovoreni su sporni detalji vezano za utvrđivanje linija razgraničenja, odnosno