You are on page 1of 356

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI

Knjiga 14.

DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (srpanj – prosinac 1994.)

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. – DOKUMENTI KNJIGA 14.

BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat – Dokumenti, knjiga 7.

Nakladnik:

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata – Zagreb Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje – Slavonski Brod

Za nakladnika:

Dr. sc. Ante Nazor Dr. sc. Stanko Andrić

Recenzenti:

Dr. sc. Nikica Barić Dr. sc. Ozren Žunec

Urednici:

Dr. sc. Ana Holjevac Tuković Dr. sc. Slaven Ružić

Suradnici:

Julija Barunčić Pletikosić, prof. Ivan Brigović, prof. Željka Križe, prof. Mr. sc. Anđela Ljubas Josipa Maras Kraljević. prof. Natko Martinić Jerčić, prof. Ivan Radoš, prof. Mate Rupić, prof. Dr. sc. Janja Sekula Gibač Domagoj Štefančić, prof. Ilija Vučur, prof.

Lektorica:

Julija Barunčić Pletikosić, prof.

Izrada kazala:

Natko Martinić Jerčić, prof.

Prijepis:

Indira Alpeza

Priprema za tisak:

Kolumna d.o.o.

Tisak:

##

Naklada:

500 primjeraka

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.

DOKUMENTI

Knjiga 14.

DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (srpanj – prosinac 1994.)

Zagreb, lipanj 2013.

SADRŽAJ

Predgovor

1

Kratice

15

1. 1994., srpanj 1., Knin – Izvješće Ministarstva energetike i rudarstva RSK o energetskoj situaciji u Krajini

19

2. 1994., srpanj 4., Vojnić – Dopis kordunske Uprave Ministarstva obrane RSK motelu u Vojniću o osnivanju tijela za koordinaciju mobilizacije na teritoriju Korduna i najznačajnijim zaključcima koji su usvojeni na njegovoj prvoj sjednici

20

3. 1994., srpanj 4., Ilok – Dopis Republičkog javnog pravobranilaštva RSK kojim se Vladi RSK predlaže osiguravanje financijskih sredstava u “republičkom” budžetu za isplatu novčanih naknada obiteljima poginulih krajinskih boraca i ranjenicima

23

4. 1994., srpanj 4., Knin – Obavijest predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelića o sazivu 8. sjednice Vlade RSK s predloženim dnevnim redom

24

5. 1994., srpanj 5., Beograd – Čestitka pomoćnika ministra unutarnjih poslova i načelnika Resora državne bezbednosti MUP-a Republike Srbije Jovice Stanišića rukovodstvu i djelatnicima MUP-a RSK povodom Dana bezbednosti RSK

26

6. 1994., srpanj 5., Knin – Zamolba kojom kninski Centar za socijalni rad poziva tamošnju javnost na sudjelovanje u humanitarnoj akciji prikupljanja financijskih sredstava nužnih za organiziranje ljetovanja djeci iz socijalno ugroženih obitelji s područja Dalmacije

i

južne Like na crnogorskom primorju

27

7. 1994., srpanj 5., Knin – Izvješće Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK o problemima

i

incidentima u zonama razdvajanja koje su nakon sklapanja Zagrebačkog sporazuma o

prekidu vatre između RSK i hrvatskih vlasti, u ožujku 1994. godine, uspostavljene duž dotadašnje linije bojišta

28

8. 1994., srpanj 6., Knin – Zapisnik s 9. sjednice Vlade RSK

29

9. 1994., srpanj 7., Knin – Informacija pomoćnika vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RSK za nacionalnu bezbjednost i međunarodne odnose, general-majora Mile Novakovića, čelnim osobama krajinske civilne i vojne vlasti o održanom sastanku s hrvatskim pregovaračem Hrvojem Šarinićem na Turnju

37

10. 1994., srpanj 7., Petrinja – Zamolba kojom predsjednik SO Petrinja od predstavnika Civilne policije UN-a traži osiguravanje neophodne količine naftnih derivata za potrebe komunalnog uređenja grada

40

11. 1994., srpanj 8., Vojnić – Dopis SUP-a Vojnić rukovodstvu civilnih poslova UNPROFOR-a u sektoru Sjever o problemima vezanim uz nemogućnost lokalnog stanovništva da pravnim putem naplati štetu koju su mu nanijeli pripadnici mirovnih snaga nesavjesnim vršenjem dužnosti

40

12. 1994., srpanj 17., Knin – Pismo kojim zastupnici Skupštine RSK pružaju bezrezervnu potporu poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske glede njihovog razmatranja prihvaćanja mirovnog plana Kontaktne skupine za BiH

41

13. 1994., srpanj 18., Knin – Zapisnik s 10. sjednice Vlade RSK

42

14. 1994., srpanj 18., Knin – Otvoreno pismo Saveza sindikata Krajine u kojem se vodstvo RSK proziva zbog teške ekonomske i socijalne situacije u RSK, te se traži njihovo obraćanje javnosti s konstruktivnim prijedlozima koji bi, uz prevladavanje uočenih poteškoća i nepravilnosti, doprinijeli konačnoj uspostavi “pravne države”

51

15. 1994., srpanj 18., [Knin] – Dopis kojim predsjednik RSK Milan Martić u svoje i “u ime naroda” RSK čestita brazilskom predsjedniku Itamaru Francu na uspjehu nogometne reprezentacije Brazila na Svjetskom nogometnom prvenstvu u SAD-u, te ukazuje na “tradicionalne” veze brazilskog i srpskog naroda u prošlosti

52

16. 1994., srpanj 19., Knin – Smjernice Odbora za odbranu i bezbjednost i Odbora za inostrane poslove Skupštine RSK o načinu vođenja budućih mirovnih pregovora između predstavnika RSK i hrvatskih vlasti, kao i o prevladavanju problema koji se javljaju pri provedbi Zagrebačkog sporazuma o prekidu vatre iz ožujka 1994., te nužnosti jačanja krajinskih obrambenih i ekonomskih potencijala

53

17. 1994., srpanj 21., Knin – Zapisnik s 11. sjednice Vlade RSK

55

18. 1994., srpanj 21., Vojnić – Upit Odsjeka za granične poslove SUP-a Vojnić kojim se od MUP-a RSK traži očitovanje o postupanju prema konvoju motornih vozila iz AP Zapadna Bosna, koji je zbog odbijanja hrvatskih vlasti da mu dopuste ulazak na prostor pod njihovim nadzorom ostao blokiran nedaleko “granice” na Turnju

62

19. 1994., srpanj 21., Beograd – Izvadak iz stenografskog zapisnika s 23. sjednice Vrhovnog savjeta obrane SRJ na kojoj je, između ostalog, raspravljano i o problematici vezanoj uz RSK

63

20. 1994., srpanj 21., Knin – Deklaracija Skupštine RSK o primjeni sporazuma o prekidu

vatre koji su predstavnici RSK i hrvatskih vlasti potpisali 29. ožujka 1994. u Zagrebu

71

21. 1994., srpanj 21., Knin – Izvješće Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RSK Vladi RSK o teškom stanju u Javnom poduzeću “Krajinašume”

72

22. 1994., srpanj 25., Knin – Zapisnik sa sastanka predsjednika RSK Milana Martića

s

čelnikom Promatračke misije Europske unije za područje bivše Jugoslavije Paulom

Joachimom von Stülpnagelom

74

23. 1994., srpanj 25., Obrovac – Izvješće obrovačkog Odjeljenja Ministarstva obrane RSK Upravi Ministarstva obrane RSK za Sjevernu Dalmaciju o općem stanju i uvjetima života lokalnog stanovništva u mjestima SO Obrovac smještenim uz liniju razdvajanja

78

24. 1994., srpanj 28., Manastir Dragović – Obavijest Srpskog pravoslavnog manastira Dragović o “vojničkom parastosu” koji će se na Ilindan 1994., povodom 48. godišnjice njegove “mučeničke smrti” održati u slavu četničkog zapovjednika iz Drugog svjetskog rata, generala Dragoljuba Draže Mihailovića i njegovih suboraca

81

25. 1994., kolovoz 1., Knin – Predsjednik Kluba zastupnika Srpske demokratske stranke

Krajine, Drago Kovačević, u pismu upućenom predsjedniku Skupštine RSK Branku Vojnici zahtijeva da se izvanredna sjednica Skupštine održi u Kninu, a ne na Plitvičkim jezerima

82

26. 1994., kolovoz 2., Zagreb – Dopis Petera Galbraitha, američkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, putem kojega obavještava Milana Martića, predsjednika RSK, da mu američko veleposlanstvo šalje knjigu Willliama Urya, stručnjaka za pregovore, te nudi mogućnost organiziranja seminara srpskim pregovaračima pod njegovim vodstvom

83

27. 1994., kolovoz 2., Knin – Priopćenje sa sjednice Izvršnog odbora Srpske demokratske stranke Krajine o radu Vlade RSK, Skupštine RSK i javnih poduzeća na području RSK

84

28. 1994., kolovoz 4., Knin – Priopćenje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine

u kojem je iznesen zahtjev da se na dnevni red izvanredne sjednice Skupštine RSK uvrsti

i pitanje ujedinjenja RSK i Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom

85

29. 1994., kolovoz 4., Plitvička jezera – Skraćeni zapisnik s 3. sjednice izvanrednog zasjedanja Skupštine RSK

86

30. 1994., kolovoz 5., Knin – Obavijest Ministarstva vanjskih poslova RSK svim ministarstvima i skupštinama općina u RSK o primjeni nepotpisanog sporazuma između Vlade RSK i UN-a o statusu Zaštitnih snaga UN-a, koji je, s ciljem reguliranja nesređenih odnosa između krajinskih vlasti s jedne te mirovnih snaga UN-a stacioniranih u RSK s druge strane, inicirala Vlada RSK, no čelništvo UN-a u New Yorku ga je odbilo potpisati

89

31. 1994., kolovoz 15., Knin – Priopćenje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine, kojim ta stranka podržava inicijativu Narodne skupštine Republike Srpske o ujedinjenju svih srpskih zemalja u jedinstvenu srpsku državu

91

32. 1994., kolovoz 17., Slunj – Izvješće o puštanju na slobodu osoba s prijavljenim prebivalištem na području slunjske općine iz zatvora u Staroj Gradišci, te podaci o izvršenim ubojstvima u Slunju i okolici u razdoblju od 1992. do 1993. godine, koje je SJB Slunj uputila nadređenom SUP-u u Vojniću

92

33. 1994., kolovoz 17., Knin – Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK Ministarstvu vanjskih poslova Rumunjske u kojem se moli odobrenje za sudjelovanje predstavnika RSK na Konferenciji o dunavskoj suradnji u Bukureštu te ujedno zahtijeva da se predstavnicima Republike Hrvatske onemogući sudjelovanje na tom skupu

95

34. 1994., kolovoz 18., [Knin – Pale] – Prijedlog o ujedinjenju svih srpskih zemalja koji su Skupština RSK i Narodna skupština Republike Srpske uputile skupštinama Srbije i Crne Gore

97

35. 1994., kolovoz 20., Knin – Zapisnik sa sastanka predsjednika RSK Milana Martića i predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića

98

36. 1994., kolovoz 22., Knin – Zapisnik s 13. sjednice Vlade RSK

103

37. 1994., kolovoz 22., Knin – Odluka Vlade RSK o kretanju i poslovanju u graničnom pojasu prema AP Zapadna Bosna

116

38. 1994., kolovoz 23., Knin – Zapisnik s 14. sjednice Vlade RSK

118

39. 1994., kolovoz 24., Gračac – Deklaracija odbornika SO Gračac o ujedinjenju svih srpskih zemalja

120

40. 1994., kolovoz 25., Knin – Naputak predsjednika Vlade RSK upućen predsjednicima općina i izvršnih savjeta općina u RSK, o načinu poslovanja i protoku roba prema Republici Srpskoj i SR Jugoslaviji nakon prekida dotadašnjeg jedinstvenog platnog prometa

121

41. 1994., kolovoz 26., Okučani – Dopis kojim direktor Srpskog radija Okučani Đorđe Vodogaz traži pomoć i financijska sredstva od ministra informiranja RSK Borivoja Rašua za izgradnju Radiotelevizijskog centra Okučani

122

42. 1994., kolovoz 29., Glina – Zaključak Izvršnog savjeta SO Glina putem kojega se, uz podupiranje dotadašnje politike Narodne skupštine Republike Srpske, a vezano uz kulminaciju političkog sukoba između Beograda i vodstva pobunjenih bosanskohercegovačkih Srba, zahtijeva žurno ujedinjenje RSK i RS, kao prvi korak prema budućem “svesrpskom” ujedinjenju

123

43. 1994., kolovoz 30., Slunj – Službena zabilješka SJB Slunj o krađi stupova visokonaponskog dalekovoda nedaleko od Sadilovca

124

44. 1994., rujan 4., Slunj – Zamolba Branka Zinaića Ministarstvu kulture i vjera RSK kojom traži financijsku potporu za izdavanje vlastitog autorskog romana “Nevini đavo”

125

45. 1994., rujan 6., [Vojnić] – Izvješće SUP-a Vojnić o posjetu predsjednika AP Zapadna Bosna Fikreta Abdića Vojniću, Topuskom i Plitvičkim jezerima i njegovu susretu s predsjednikom Vlade RSK Borislavom Mikelićem

126

46. 1994., rujan 6., Beograd – Obavijest Uprave carina SRJ svim carinarnicama o načinu prolaska roba namijenjenih RSK preko jugoslavenskog teritorija

127

47. 1994., rujan 7., Knin – Prijedlog pomoćnika vrhovnog zapovjednika SVK za nacionalnu sigurnost i međunarodne odnose, general-majora Mile Novakovića, Komandi 18. korpusa SVK i načelnicima uprava Ministarstva obrane RSK za korištenje srpskog jezika i ćiriličnog pisma u odnosima s međunarodnim organizacijama

128

48. 1994., rujan 7., Knin – Zahtjev Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje RSK Vladi RSK za hitno iznalaženje financijskih sredstava potrebnih za njihov daljnji rad

130

49. 1994., rujan 8., Knin – Zapisnik s 15. sjednice Vlade RSK

131

50. 1994., rujan 8., Rajić – Službena zabilješka Stanice milicije Rajić o obavljanju patrolne službe u “tampon-zoni” u mjestu Paklenica

140

51. 1994., rujan 11., Slunj – Zapisnik s izvanredne sjednice SO Slunj na kojoj se raspravljalo

o

političko-sigurnosnom stanju na području Korduna

141

52. 1994., rujan 12., Knin – Priopćenje Srpske demokratske stranke Krajine vezano za

održavanje tematske sjednice Glavnog odbora stranke pod nazivom “Uloga i zadaci

Srpske demokratske stranke Krajine u ostvarivanju politike mira i nacionalnog jedinstva

u

Republici Srpskoj Krajini”

143

53. 1994., rujan 14., Knin – Dopis kojim Ministarstvo vanjskih poslova RSK, na zahtjev vlasti Republike Ukrajine, od Glavnog štaba SVK i MUP-a RSK zahtijeva dodatne informacije o padu ukrajinske letjelice u Lici u kolovozu 1994. godine

144

54. 1994., rujan 15., Knin – Izvješće ministra unutarnjih poslova RSK Ilije Prijića o rezultatima akcije “Prsten”, provedene s ciljem suzbijanja raširene pojave krijumčarenja

na području RSK

145

55. 1994., rujan 15., Glina – Zaključak kojim odbornici SO Glina pružaju bezrezervnu potporu politici Narodne skupštine Republike Srpske, osuđuju ekonomsku i informativnu blokadu srpskog naroda “zapadno od Drine” i traže ujedinjenje RSK i RS u jednu državu

147

56. 1994., rujan 16., Vukovar – Obavijest SUP-a Vukovar Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o miniranju katoličke crkve u Lovasu

148

57. 1994., rujan 18., Vojnić – Izvješće SUP-a Vojnić MUP-u RSK o incidentu koji se dogodio u Izbjegličkom centru Batnoga, kada su ondje smještena bošnjačka djeca, izbjegla s područja AP Zapadna Bosna, provalila u skladište hrane i odjeće i otuđila dio sredstava

149

58. 1994., rujan 19., Knin – Dopis putem kojega Komesarijat za izbjeglice RSK od predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelića traži mišljenje o mogućnostima iskorištavanja bošnjačkih izbjeglica iz AP Zapadna Bosna za dobivanje humanitarne pomoći za srpske izbjeglice i socijalno ugrožene Srbe u RSK

150

59. 1994., rujan 20., Knin – Zapisnik sa 16. sjednice Vlade RSK

151

60. 1994., rujan 20., Knin – Program oživljavanja proizvodnje u RSK Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK

162

61. 1994., rujan 20., Pakrac – Skraćeni zapisnik s 4. sjednice SO Pakrac

165

62. 1994., rujan 27., [Beograd] – Izvadak iz stenografskog zapisnika s 27. sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije

171

63. 1994., rujan 28., Topusko – Stavovi i zaključci Glavnog odbora Srpske demokratske stranke Krajine sa stranačke sjednice održane u Topuskom, vezani uz razmatranje tadašnje političke situacije u RSK

176

64. 1994., rujan 29., Zagreb – Pismo Petera Galbraitha, američkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, predsjedniku RSK Milanu Martiću, vezano za održavanje seminara “Program za pregovore” dr. Williama Uryja u Kninu

177

65.

1994., rujan 29., Knin – Dopis Ministarstva pravosuđa i uprave RSK Vladi RSK

sa zahtjevom da oformi komisiju koja će ispitati osnutak i djelovanje “nelegalne”

zatvorske ustanove u Vojniću

178

66. 1994., rujan 29., Glina – Rezolucija Skupštine općine Glina o teškom općem, političkom i vojno-sigurnosnom stanju u RSK

180

67. 1994., rujan 30., Knin – Dopis Državne komisije za ratne i zločine genocida RSK Ministarstvu pravosuđa i uprave RSK s popisom osoba hrvatske nacionalnosti koje su smatrane odgovornima za izbijanje hrvatsko-srpskog sukoba u Hrvatskoj i za počinjene ratne zločine nad krajinskim Srbima

181

68. 1994., rujan 30., Vojnić – Zamolba SUP-a Vojnić Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK kojom traže suglasnost za izdavanje dozvola za prelazak hrvatskih obitelji iz Izbjegličkog centra Batnoga u Republiku Hrvatsku

182

69. 1994., listopad 3., Knin – Obavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK resornom ministru o postavljanju hrvatske zastave na zgradu SO Benkovac

183

70. 1994., listopad 6., Benkovac – Priopćenje za javnost benkovačkog Općinskog odbora Srpske demokratske stranke Krajine o aktualnim političkim zbivanjima u toj općini

184

71. 1994., listopad 7., Knin – Izvješće Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o izvršenim krivičnim djelima (ubojstvima i samoubojstvima) u RSK u razdoblju od početka siječnja do kraja rujna 1994. godine

185

72. 1994., listopad 7., Knin – Dopis predsjednika RSK Milana Martića političkom vodstvu Republike Srbije i načelniku Generalštaba VJ u kojem ih izvješćuje o prisutnosti paravojnih formacija pod nadzorom srbijanskog MUP-a na teritoriju SO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema te neugodnostima kojima je bio izložen prilikom službenog posjeta toj oblasti

186

73. 1994., listopad 7., [Vukovar] – Izvješće sa sastanka policijskog i vojnog vodstva SO

Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema na kojem se, kao posljedica neugodnosti što ih

je

predsjednik RSK Milan Martić doživio za posjeta Vukovaru 4. listopada 1994.,

raspravljalo o aktualnoj sigurnosnoj situaciji na tom području

188

74. 1994., listopad 8., Knin – Izvješće glavnog operativnog radnika za upravne i druge unutarnje poslove Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o radu u 1994. godini

189

75. 1994., listopad 10., Dalj – Dopis Izvršnog savjeta SO Dalj putem kojega se predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelića upoznaje s poteškoćama u funkcioniranju organa vlasti u toj općini

193

76. 1994., listopad 12., Knin – Dopis sekretara Crvenog križa RSK Jovana Opačića predsjedniku Vlade RSK Borislavu Mikeliću o poteškoćama u radu te organizacije

195

77. 1994., listopad 16., Vukovar – Obavijest SUP-a Vukovar MUP-u RSK sa zahtjevom MUP-u Republike Srbije da se slobode liši Damir Grubješić, osumnjičen za sudjelovanje

u

ubojstvu dvaju hrvatskih civila u selu Jankovci

197

78. 1994., listopad 17., [Beograd] – Zabilješka šefa Predstavništva Ministarstva vanjskih poslova RSK u Beogradu, Branka Filipovića, o posjetu britanskog sveučilišnog profesora Hugha MacDonalda Republici Srpskoj i njegovu susretu s čelnikom pobunjenih bosanskohercegovačkih Srba Radovanom Karadžićem

198

79. 1994., listopad 18., Beograd – Izvješće o problematici vezanoj uz pitanje sukcesije imovine bivše SFRJ, koje je, s naglaskom na nužnost sudjelovanja RSK u spomenutom procesu, predsjedniku Vlade RSK Borislavu Mikeliću uputio savjetnik predsjednika RSK Milana Martića za vanjske poslove Slobodan Jarčević

200

80. 1994., listopad 24., Knin – Proglas predsjednika RSK Milana Martića kojim upoznaje krajinsku javnost sa stanjem u “državi”, pozivajući tamošnji narod, a posebice političare, na jedinstvo i slogu u idućem razdoblju

201

81. 1994., listopad 26., Knin – Zapisnik s 19. sjednice Vlade RSK

203

82.

1994., listopad 27., Knin – Priopćenje Službe za informiranje Ureda predsjednika RSK kojim se krajinska javnost upoznaje s osnovnim tezama prosvjednog pisma koje

je Milan Martić, ponukan Rezolucijom Glavne skupštine UN-a u kojoj se RSK naziva

“okupiranim područjem” u sastavu Republike Hrvatske, uputio glavnom tajniku UN-a Boutrosu Ghaliju

205

83. 1994., listopad 28., Slunj – Izvješće SJB Slunj o sigurnosnoj situaciji na području njezine nadležnosti

206

84. 1994., listopad 29. – Dopis specijalnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Yasushija Akashija predsjedniku RSK Milanu Martiću o nužnosti omogućavanja posjeta

pojedinim katoličkim grobljima u RSK osobama hrvatske nacionalnosti 1. studenoga 1994., u skladu s prethodno dobivenom suglasnošću krajinskog političkog vodstva o tom pitanju

207

85. 1994., listopad 30., Beli Manastir – Analiza političke situacije u RSK koju je načinio tadašnji zastupnik krajinske Skupštine iz redova Srpske radikalne stranke RSK Ratko Gondi

208

86. 1994., studeni 1., Knin – Dopis Ministarstva prosvjete RSK Sekretarijatu Vlade RSK

kojem se žale na rješenje o raskidu ugovora o zakupu poslovnih prostorija na kninskoj željezničkoj postaji

u

212

87. 1994., studeni 2., Knin – Otvoreno pismo ministra informiranja Vlade RSK Borivoja Rašua predsjedniku Skupštine RSK Rajku Ležajiću u kojem kritizira rad Vlade i obavještava Skupštinu o podnošenju ostavke

213

88. 1994., studeni 3., Knin – Izvješće Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK krajinskoj Vladi o mogućnosti proizvodnje šivaćih strojeva u RSK

215

89. 1994., studeni 7., Knin – Zapisnik s 1. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK

216

90. 1994., studeni 9., Knin – Politička platforma o problematici vezanoj uz moguće načine ostvarenja “svesrpskog” ujedinjenja, koju je izradio čelnik Srpske demokratske stranke Krajine i ministar vanjskih poslova RSK Milan Babić

222

91. 1994., studeni 10., Knin – Skraćeni zapisnik s 2. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK

226

92. 1994., studeni 10., Knin – Zapisnik s 21. sjednice Vlade RSK

229

93. 1994., studeni 11., Knin – Zapisnik s 22. sjednice Vlade RSK

231

94. 1994., studeni 17., Vukovar – Zapisnik s 23. sjednice Vlade RSK

234

95. 1994., studeni 17., Vukovar – Zapisnik s 24. sjednice Vlade RSK

236

96. 1994., studeni 19., Vukovar – Zapisnik s 3. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK

238

97. 1994., studeni 22., Knin – Plan blokade UNPROFOR-a u zoni odgovornosti 7. korpusa SVK koji je, nakon napada zrakoplova NATO-a na udbinsku zračnu luku, izradio SUP u Kninu, bojeći se mogućeg izvlačenja pripadnika “plavih kaciga” na teritorij pod nadzorom legalnih hrvatskih vlasti

242

98. 1994., studeni 25., Kostajnica – Zaključci Izvršnog savjeta SO Kostajnica usvojeni

s

ciljem prevladavanja poteškoća u radu općinskih organa vlasti te funkcioniranja

tamošnjih javnih ustanova i privrednih poduzeća u uvjetima proglašene opće mobilizacije

 

u

RSK

243

99. 1994., studeni 25., Benkovac – Izvješće o sastanku pripadnika benkovačke specijalne jedinice milicije sa zastupnicima Skupštine RSK iz te općine, koje je SJB Benkovac uputila ministru unutarnjih poslova RSK i sekretaru kninskog SUP-a

.245

100. 1994., studeni 28., Glina – Apel koji je Izvršni savjet SO Glina uputio lokalnim žiteljima zahtijevajući od njih da zbog teške elektroenergetske situacije u RSK maksimalno štede električnu energiju i podmire neplaćene račune za potrošenu struju

246

101.

1994., studeni 30., Knin – Zapisnik s 25. sjednice Vlade RSK

247

102. 1994., studeni 30., Vojnić – Izvješće SUP-a Vojnić o izvršenim razbojništvima nad pripadnicima UNPROFOR-a na području Korduna

257

103. 1994., prosinac 1., Knin – Skraćeni zapisnik s 4. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK

258

104. 1994., prosinac 1., Knin – Zapisnik s 4. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK

260

105. 1994., prosinac 1., Knin – Zapisnik s 26. sjednice Vlade RSK

293

106. 1994., prosinac 1., Knin – Otvoreno pismo pripadnika Specijalne jedinice milicije SUP-a Knin Skupštini RSK povodom smjene ministra unutarnjih poslova RSK Ilije Prijića

295

107. 1994., prosinac 2., Knin – Prijedlog Vlade RSK Skupštini RSK o stavljanju izvan snage Uredbe predsjednika RSK kojom su poslovi mobilizacije stavljeni pod nadležnost Glavnog štaba SVK, te njihovom vraćanju pod ingerenciju Ministarstva obrane RSK

296

108. 1994., prosinac 7., Vukovar – Izvješće regionalnog povjerenika Komesarijata za izbjeglice RSK za područje SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem o poteškoćama

kojima se u radu na teritoriju te oblasti susreću predstavnici međunarodnih humanitarnih organizacija

s

297

109. 1994., prosinac 8., Okučani – Otvoreno pismo Srpske radikalne stranke SO Zapadna Slavonija kojim se odbacuje početkom prosinca 1994. potpisani Gospodarski sporazum između predstavnika RSK i hrvatskih vlasti, jer se istim RSK odrekla svoje “državnosti”

i

prihvatila po nju nepovoljne uvjete

298

110. 1994., prosinac 8., Glina – Informacija Odjeljenja za privredu i komunalne djelatnosti SO Glina općinskom Izvršnom savjetu o rušenju glinske katoličke crkve i uređenju lokalnih prometnica

300

111. 1994., prosinac 9., Glina – Obavijest predsjednika Okružnog suda u Glini Ministarstvu pravosuđa i uprave RSK o osnivanju vojnog zatvora u zgradi Općinskog

suda u

Vrginmostu

305

112. 1994., prosinac 9., Knin – Priopćenje za javnost Službe za informiranje Ureda predsjednika RSK o pismu predsjednika RSK Milana Martića glavnom tajniku UN-a Boutrosu Ghaliju, u kojem se traži da NATO zaustavi napredovanje hrvatskih postrojbi na području Grahova i Glamoča u BiH

305

113. 1994., prosinac 12., Knin – Obavijest voditelja kninske radne jedinice “Elektroprivrede Krajine” Stanici milicije Knin o učestalim pojavama samovoljnog uključivanja električne energije za vrijeme redukcija na području općine

306

114. 1994., prosinac 12., Plitvička jezera – Obavijest direktora Državnog poduzeća “Plitvice” predsjedniku RSK o devastaciji objekta DP “Plitvice” koju su tijekom tamošnjeg boravka počinili pripadnici MUP-a RSK

308

115. 1994., prosinac 16., Knin – Odluka Vlade RSK o dodjeli goriva obiteljima poginulih boraca i invalidima rata

309

116. 1994., prosinac 17., [Knin] – Zapisnik s 5. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK

310

117. 1994., prosinac 17., Knin – Odluka SUP-a Knin o upućivanju policajaca iz SJB Benkovac, SJB Obrovac, SM Kistanje i SMON Knin u Zapadnu Slavoniju, kao ispomoć pri regulaciji prometa i osiguravanju tamošnje dionice autoceste Zagreb – Lipovac koju su nadzirali pobunjeni Srbi

.322

118. 1994., prosinac 21., Knin – Zapisnik sa sastanka ministra vanjskih poslova RSK Milana Babića i šefa civilnih poslova UNPROFOR-a za područje bivše Jugoslavije Michela Moussallija

323

119. 1994., prosinac 23., Okučani – Proglas Srpske radikalne stranke SO Zapadna Slavonija kojim se osuđuje otvaranje za promet dionice autoceste Zagreb – Lipovac između Novske i Nove Gradiške, koju su nadzirali pobunjeni Srbi

326

120. 1994., prosinac 31., Vrlika – Izvješće Stanice milicije Vrlika o radu u 1994. godini

328

Kazalo

imena

331

Kazalo

mjesta

338

PREDGOVOR

D okumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (srpanj-prosinac

1994.) četrnaesta su knjiga u seriji koju je pod naslovom “Republika Hrvatska

i Domovinski rat 1990.-1995. – Dokumenti”, od 2007. počeo objavljivati

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje Centar). U knjizi su predstavljeni dokumenti iz arhivskog gradiva “Republike Srpske Krajine” (RSK) koji se čuvaju u Centru i drugim arhivskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Objavljeni su kronološkim slijedom s potrebnim znanstvenim aparatom, a obuhvaćaju razdoblje druge polovice 1994. godine. Svi navedeni dokumenti prepisani su, a njihovi originali ili preslike originala u posjedu su Centra. Prilikom prijepisa dokumenata izvršene su nužne transkripcije radi njihove bolje čitljivosti. Veći zahvati u tekstu naznačeni su stavljanjem teksta u uglatu zagradu, a u bilješkama je upozoreno na dijelove dokumenta koji su u izvorniku oštećeni i na dijelove koji su izostavljeni. Jednako tako, radi boljeg razumijevanja, u bilješkama su navedena imena ili prezimena sudionika koja se ne spominju u dokumentu ili podaci o drugim dokumentima i literaturi u kojima se spominje isti događaj. Dakako, dokumenti pokazuju stajališta njihovih stvaratelja i zahtijevaju posebnu kritičku raščlambu koja bi ukazala na neobjektivno i netočno navedene podatke u njima. Primjerice, navod da je ”samo u Drugom svjetskom ratu u jednom logoru (Jasenovac) ubijeno 700.000 Srba” i da je “više protjeranih Srba iz Hrvatske i to prije početka rata nego što je to slučaj sa Hrvatima iz RSK u Hrvatsku” (dok. 22), da je “samo Drugi svjetski rat odnio 1.200.000 srpskih života” (dok. 39), da je “u periodu od tri mjeseca 1991. godine, hrvatska država protjerala srpsko stanovništvo iz gradova Virovitica, Podravska Slatina, Donji Miholjac, Slavonska Orahovica, Slavonska Požega, Grubišno Polje, Daruvar, Pakrac, Lipik, Nova Gradiška i Novska i iz 185 srpskih naselja, sve sa područja zapadne Slavonije” (dok. 61) i drugi primjeri. Kao i prethodne knjige dokumenata RSK, tako i ova svjedoči da je glavni cilj vodstva “RSK”, kao i vodstva “Republike Srpske”, ali i svih srpskih stranaka na tom području, bilo ujedinjenje sa Saveznom Republikom Jugoslavijom, odnosno Srbijom i Crnom Gorom, u “jednu državu”, odnosno “stvaranje jedinstvene srpske države” (dok. 31, 34, 39, 80 i drugi). Tako je na zasjedanju “Skupštine RSK” 17. prosinca 1994. “predsjednik RSK” Milan Martić zaključio da “svi zastupnici imaju zajednički cilj, a taj je da ostvarimo svoju državu i da se ne vratimo nikad više u Hrvatsku, a ako bude sreće i ujedinimo tu državu sa ostalim srpskim državama” (dok. 116). Tome u prilog govori i priopćenje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine, sa zahtjevom “da se na dnevni red izvanredne sjednice Skupštine RSK uvrsti i pitanje ujedinjenja RSK i Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom”, ističući da je “ovaj zahtjev u skladu sa osnovnim političkim opredjeljenjem Srpske demokratske stranke Krajine i cjelokupnog srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini, iskazan na dva provedena referenduma” (dok. 28). Posebno je “nadahnuta” bila “Deklaracija o sve srpskom

ujedinjenju” Kluba odbornika Srpske radikalne stranke Skupštine općine Gračac, od 24. kolovoza 1994., u kojoj se navodi da su se “mračne svjetske sile, stvarajući novi svjetski ekonomski poredak, nemilosrdno okomile na ponosni, nepokorivi i prkosni srpski narod”, da je ovoj “generaciji Srba sveti zadatak da u potpunosti riješi srpsko nacionalno pitanje”, da “rat započet na krajiškim prostorima 1990. g. nije samo rat za očuvanje zapadnih srpskih država, nego i rat za očuvanje svekolikog Srpstva i pravoslavlja”, da su “od Kosova pa na ovamo Srbi nebeski narod – opredeljen za Carstvo Nebesko – za Pravednost i Mir”, te da ih na to “obavezuju i referendum naroda Srpske Krajine o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom Gorom iz maja 1991. g., referendum o prisajedinjenju Republike Srpske Krajine Republici Srpskoj iz juna 1993. g., odluka zajedničkog prijedorskog zasjedanja Skupštine Republike Srpske i Skupštine RSK, inicijativa plitvičkog zasjedanja Skupštine RSK i poziv Narodne

skupštine Republike Srpske o ujedinjenju svih srpskih zemalja” (dok. 39). Snažnu podršku tadašnjem velikosrpskom projektu čiji je cilj bio ujedinjenje “zapadnih srpskih država” u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj sa Srbijom, pružao je dio svećenstva Srpske pravoslavne crkve, koji je veličao četničku ideologiju. Da su takvi svećenici SPC-a djelovali

i na okupiranom području Republike Hrvatske svjedoči obavijest “nastojatelja manastira

i manastirišta Sv. Dragovića, Ilariona sa braćom” od 28. srpnja 1994., da je u srpskom

pravoslavnom manastiru Sv. Dragovića, na Ilindan (2. kolovoza) 1994. najavljen “vojnički

parastos”, posvećen 48. godišnjici “mučeničke smrti đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića

i svim srpskim voždima i vojnicima koji su braneći Otadžbinu život svoj položili”. U

obavijesti se ističe da je “ceo srpski narod uglavnom bio uz počivšeg velikog junaka đenerala

Mihailovića” i da “duh slavne vojske đenerala Draže do danas, kao i oduvjek, a naročito sada oličava duh našeg naroda u onoj poslovičnoj: jaki smo, jer smo sami” (dok. 24). Iako su u drugoj polovici 1994. odnosi između vlasti u Beogradu i Kninu bili pod utjecajem pogoršanih odnosa između srbijanskog vodstva u Beogradu i vodstva Republike Srpske na Palama, ova knjiga dokumenata “RSK” svjedoči da Savezna Republika Jugoslavija (SRJ), zapravo Srbija, i Vojska Jugoslavije nisu prestale pružati pomoć pobunjenim Srbima

u Hrvatskoj. To se očituje i u čestitci pomoćnika ministra unutarnjih poslova i načelnika

Resora državne bezbednosti MUP-a Republike Srbije Jovice Stanišića poslanoj 5. srpnja 1994. rukovodstvu i djelatnicima MUP-a “RSK” povodom “Dana bezbednosti RSK”, u kojoj je naglasio da “ulaze u odlučujuću fazu borbe za ostvarenje zajedničkih ciljeva svih srpskih zemalja, spremniji i odlučniji nego ikada ranije” (dok. 5). O pomoći “RSK”, ali i o stanju u Vojsci Jugoslavije svjedoče zapisi sa sjednica Vrhovnog savjeta obrane SRJ. Tako je na 23. sjednici, 21. srpnja 1994., navedeno da je “saveznim budžetom za 1994. godinu utvrđen vojni budžet od 1.264.000.000 dinara, ili 57 % od predloženog minimalnog iznosa”, kojim je omogućeno “samo preživljavanje”, pa je “Generalštab Vojske Jugoslavije u osnovi pokrio redovan život i rad vojske, no bez povećanja mera borbene gotovosti i popune ratnih materijalnih rezervi”. Zbog takvog budžeta “još više se pogoršalo stanje opremanja, naoružanja, vojne opreme, ratnih materijalnih rezervi i tehničkog obezbeđenja”, posebice zato što su “veće količine ubojnih sredstava, 3.640 tona, ustupljene Srpskoj vojsci Krajine i Vojsci Republike Srpske”, čime je “povećan broj kritičnih

vrsta ubojnih sredstava, čija je popuna ispod 50 % potreba (pešadijske municije za podršku bilo je 37 %, artiljerijske municije za podršku 46 %, protivavionske municije cevne 49 %)”.

U tom trenutku su “rezerve bile veoma kritične za 29 vrsta značajnije municije”. Sa stanovišta

vođenja rata “posebno je kritična bila popuna sa minama 120 mm za minobacač – 16 %; raketa ‘zolja’ 25 %; metak 100 mm za top ‘T-12’ 17 %; raketa protivoklopna ‘maljutka’

10 %; metak 122 mm za haubice ‘M-38’ 26 %; metak 122 mm za haubicu ‘D-30’ 25 %; metak 152 mm za ‘noru’ 0 %; raketa 128 mm ‘plamen’ 18 %; metak 125 mm za tenk ‘M- 84’ 13 % (u SRJ je tada bila moguća proizvodnja mina 120 mm i raketa ‘zolja’, dok se ostalo u tom trenutku nije moglo proizvoditi)”. Ništa bolje nije bilo s rezervama goriva (“pogonska goriva: motorni benzin 44 %; dizel gorivo 21 %; mlazno gorivo 8 %”) i intendantskim sredstvima (“hrana 57 % i odeća 27 %”). Prijeko potrebno bilo je pronaći “oko 3 miliona dolara za uvoz 720 protivavionskih raketa ‘igla’ sa 120 lansirnih mehanizama” te osigurati “mesečnu isporuku 2.500 tona mlaznog goriva za avione”. Vojska Jugoslavije tada je – “u gotovosti do tri časa” – ukupno imala “snage ekvivalenta 81 bataljona diviziona, sa 22.469 ljudi, 177 tenkova, 187 oklopnih transportera, 286 artiljerijskih i 192 protivavionska oruđa

i 24 aviona” (dok. 19). Vrhovni savjet obrane je “čitavo vrijeme, zaista, usaglašeno i jedinstveno vodio računa da maksimalno kadrovski popuni i ojača i Vojsku Jugoslavije, ali i da izađe u susret zahtjevima Vojske Republike Srpske Krajine”. Tome u prilog govori i podatak da je u “Vojsci Republike Srpske i Republike Srpske Krajine ukupno ostalo 6.800 starešina, koji su prihvatili sisteme, narod i organizaciju i uspešno vode borbu”, a da je “na njihove zahteve, poslano još ukupno 3.795 stalno u prekomandu i 187 ljudi koji se naizmenično menjaju, jer su deficitarni kadrovi – i ovde i tamo, pa su bitni!” (dok. 19). U jednom dokumentu navedeno je da “u SVK ima 1227 profesionalnih oficira i podoficira koji su upućeni iz Vojske Jugoslavije, a rođeni su na bivšim područjima RH”, što je “oko 50 % ukupnog broja oficira i podoficira rođenih na bivšim područjima Hrvatske, a oko 50 % se nalazi još u Vojsci Jugoslavije” (dok. 8). Na jednoj od sjednica Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije, 27. rujna 1994., u razdoblju kad su, uz pomoć međunarodne zajednice, vođeni pregovori oko statusa Prevlake, predsjednik Crne Gore Momir Bulatović je izjavio da bi mu bio “merak” da Hrvatima potopi jedan čamac i predložio da Vojska Jugoslavije “potopi prvi hrvatski policijski čamac koji uđe u ‘plavu zonu’, pa da se izvine i da kaže da je nesporazum”. Taj “prijedlog” nije naišao na odobravanje Slobodana Miloševića, koji je zamolio da se “u narednih nedjelju dana ne potapa ništa i ne puca”, nego da se pričeka “da nam skinu ove sankcije” (dok. 62). Jednako teška kao i u SR Jugoslaviji, ako ne i teža, bila je ekonomska situacija u “RSK”. Posebice se osjećao nedostatak goriva. Primjerice, na području Obrovca, zbog četverogodišnjeg nefunkcioniranja privrede, stanovništvo se isključivo bavilo poljoprivredom

i stočarstvom, a zdravstvena briga stanovništva i “boraca na liniji”, kao i prijevoz učenika do

škola, bili su omogućeni gorivom dobivenim od UNPROFOR-a (dok. 23). O kroničnom nedostatku materijalno-tehničkih sredstava za “Srpsku vojsku Krajine” svjedoče podaci sa sjednice “Vlade RSK” u srpnju 1994., da SVK raspolaže “sa minimumom rezervi osnovnih sredstava”, da su osnovna sredstva stara od 20 do 30 godina (kao “bitna sredstva navedeni su: minobacači, bestrzajni topovi 82 mm, haubice, PA topovi i borbena vozila svih tipova, a kao sredstva RV i PVO: avioni ‘Jastreb J-21’, helihopteri tipa ‘Gazela’ i avioni ‘Jastreb J-20’, koji su u upotrebi 26 godina, pa im ističe rok upotrebe”), da “minsko eksplozivnih sredstava ima dovoljno”, no da “postoji nedostatak municije za složene borbene sisteme” i da je “u

identičnoj situaciji i Vojska Jugoslavije”, te da “ulje u sisteme nije dolijevano u ovom ratu, što je veoma ozbiljan problem” (dok. 8). Uz to, u “RSK” je bilo problema i s opskrbom električnom energijom. Naime, “elektroenergetski sistemi SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine međusobno su bili povezani 110 kV vezama, uz mogućnost prenosa električne energije u

međusobnim razmjenama”, no uz “ograničenu prenosnu moć kroz koridor od 80 MW”, te su uz tu energiju “zapadni dijelovi srpskih republika iz sopstvenih hidroelektrana

imali prosječnu satnu snagu od 50 MW”, što nije bilo dovoljno za zadovoljenje potreba za električnom energijom u “RSK” jer je “prosječna potrošnja zapadnih srpskih zemalja iznosila 160 MW” (dok. 1). Zbog toga su u “RSK” uvedene redukcije struje, no pojedinci na području općine Knin nisu se mogli pomiriti s time, pa su samovoljno uključivali električnu energiju za vrijeme redukcija (dok. 113). Da bi poboljšalo ekonomsku situaciju, vodstvo “RSK” pristalo je na Gospodarski sporazum s hrvatskim vlastima, nastojeći pritom sačuvati “suverenitet nad cijelim teritorijem RSK”. U tom cilju, već prilikom ponuđenog nacrta “Sporazuma o krajinsko-hrvatskoj saradnji o ekonomskim pitanjima” (od 15. studenoga 1994.), “Vlada RSK” nije htjela prihvatiti “da poslije otvaranja autoputa Beograd – Zagreb onaj njegov dio koji prolazi kroz zapadnu Slavoniju ne kontroliše srpska milicija, već samo UNPROFOR”, jer bi to “bilo odricanje od suvereniteta Krajine na tom dijelu njene teritorije” (dok. 95). Usprkos teškoćama u pregovorima, Gospodarski sporazum je potpisan početkom prosinca 1994., a njegovo potpisivanje izazvalo je burne rasprave u “RSK”. Protiv njegova potpisivanja bila je Srpska radikalna stranka SO Zapadna Slavonija, jer se “istim RSK odrekla svoje ‘državnosti’

i prihvatila po nju nepovoljne uvjete” (dok. 109). Ista stranka osudila je i otvaranje dionice autoceste Zagreb – Lipovac između Novske i Nove Gradiške (zakazano za 21. prosinca u 14. sati), zaključivši da se ”kao i uvek, pa i sada, pokazalo da Hrvati vode mudru i diplomatsku politiku potpomognuti od Njemačke i Vatikana” (dok. 119).

Ekonomsko stanje u “RSK”, između ostaloga, očituje se na primjeru grada Vrlike, čija privreda nije radila, a grad nije imao ni općinske vlasti, osim “Mjesne zajednice”. U njemu je živjelo oko 200 stanovnika (od toga 30 Hrvata), a s okolnim selima Vrlika je imala oko 2000 stanovnika. Prijeratne dvije tvornice su propale tijekom rata, a glavni “poduzetnici” ostali su “privatni gostioničari” i prodavači: u gradu je bilo 7 kafića – “koji su radili bez dozvole” te “jedna prodavnica i jedna mesnica, dok se za ostalo može reći da ne postoji” (dok. 120). Da je, uz ekonomske probleme, “SVK” imala problema i s nedostatkom ljudstva (”boraca”), pokazuje odluka “GŠ SVK o popuni ratnih jedinica SVK sa ženama vojnim obveznicima” (dok. 45). Tome u prilog govori i podatak da je jedna od brigada SVK “dnevno imala 2.526 ljudi na 240 km, odnosno 1,5/1 km, pa da bi zbog toga trebalo mobilizirati žene od 19 do 45 godina. Istodobno, zbog problema s gorivom, predložena je i “mobilizacija 1.146 konja da bi se uštedila nafta za traktore i motore” (dok. 51). O pitanjima opskrbe “SVK” i stanju na bojištima često se raspravljalo na sjednicama “Vlade RSK” i zasjedanjima “Skupštine RSK”. Tako je na 9. sjednici “Vlade RSK”, 6. srpnja 1994., navedeno da ratište u “RSK” ima nepovoljan geografski položaj, da veličinom

i oblikom spada u male teritorije, da manevar snaga po frontu otežavaju rijeke, koje teku

smjerom sjever – jug, da su materijalne mogućnosti skromne, da će “uz snažnu podršku artiljerije i avijacije, oružane snage Hrvatske napasti na izabranom, a ne na cjelokupnom pravcu”, te da su mogući smjerovi napada: “Zadar – Benkovac – Knin; Split – Drniš – Knin; Šibenik – Oklaj – Knin i Sinj – Vrlika – Knin”. Zapadna Slavonija istaknuta je kao “vrlo osjetljivo područje”, za čiju obranu su formirane “2 brigade, uz plan oslonca na Republiku Srpsku” (dok. 8). Međunarodna zajednica pokušavala je vodstvo “RSK” dovesti za pregovarački stol

i omogućiti dogovor s hrvatskim vodstvom. Među takvim pokušajima je i dopis Petera

Galbraitha, američkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 2. kolovoza 1994., u kojem obavještava Milana Martića, “predsjednika RSK”, da mu američko veleposlanstvo šalje knjigu Willliama Urya, stručnjaka za pregovore, te nudi mogućnost organiziranja seminara srpskim pregovaračima pod njegovim vodstvom. Ista ponuda upućena je i hrvatskom vodstvu (dok. 26). Dokumenti u knjizi svjedoče o sadržaju nekih od sastanaka između predstavnika hrvatske vlasti i vodstva “RSK”. Primjerice, u organizaciji UNPROFOR-a, u srpnju 1994. na Turnju su razgovarali “pomoćnik vrhovnog komandanta Oružanih snaga RSK za nacionalnu bezbjednost i međunarodne odnose, general-major” Mile Novaković i hrvatski pregovarač Hrvoje Šarinić. Tema razgovora bila je “problem vodosnabdevanja Drniša, Biograda i Teslingrada (Lički Osik) te linija razdvajanja kod sela Kakma”. Navodi se da

je Šarinić tvrdio “da se posle Zagrebačkog sporazuma provodi Kiprizacija Hrvatske”, da “pregovaranje kao metod rešavanja problema samo koristi Srbima da politički jačaju, a ništa se ne rešava”, da se “priprema projekt autonomije za Srbe”, da je spreman prihvatiti i “Galbrajtov predlog da Srbi imaju svoju zastavu”, te da “jedino o čemu ni on ni Tuđman neće pregovarati je suverenitet Hrvatske”. Zanimljivo je da je srpska strana tonski tajno snimila cijeli tijek sastanka – “od susreta pa do razdvajanja”, a da se o daljnjem nastavku “ovakve vrste kontakata s neprijateljem” tražilo mišljenje “Resora državne bezbednosti” Republike Srbije (dok. 9).

U kolovozu 1994., u Stožeru UNPROFOR-a u Kninu, uz nazočnost predstavnika

UN-a, sastali su se “predsjednik Vlade RSK Borislav Mikelić i ministar Milan Babić” s

predstavnicima hrvatske vlasti Hrvojem Šarinićem i Ivićem Pašalićem, savjetnikom predsjednika F. Tuđmana za unutarnju politiku. Raspravljalo se o ekonomskim

(vodoopskrba, autocesta Zagreb – Slavonski Brod i željeznički promet preko Knina za Split) i političkim pitanjima (povratak prognanika i traženje nestalih) (dok. 36).

U pregovorima s Hrvatskom predstavnici “RSK” držali su se smjernica “Odbora za

odbranu i bezbjednost” i “Odbora za inostrane poslove Skupštine RSK”, nastojeći prihvatiti “samo ono što vodi jačanju ‘krajinskih’ obrambenih i ekonomskih potencijala”. Tako je, 19.

srpnja 1994., predstavnicima “RSK” koji su određeni za pregovore o prevladavanju problema u provedbi Zagrebačkog sporazuma o prekidu vatre iz ožujka 1994., sugerirano da ”uđu u pregovore, ali da se sporazumevaju samo o onom što doprinosi jačanju samostalnosti RSK”, kako bi se “skrenula pažnja sa sporazuma i bez velike buke moglo i formalno promeniti

linije razdvajanja tamo gdje je to potrebno”. Istodobno je zahtijevano da se posebno “vodi

), kao i da se

briga za srpske teritorije pod okupacijom (zapadna Slavonija, Gorski kotar

“posebna pažnja obrati terminima koji se odnose na Hrvatsku” i da se oni “zvanično (ili

poluzvanično) odrede”, jer nema razloga upotrebljavati nazive “Republika Hrvatska” ili

“Hrvatska vojska”, ako hrvatska strana koristi nazive “lokalni – pobunjeni Srbi” i “četnici” (dok. 16).

U knjizi su navedeni i dokumenti koji svjedoče o sastancima između vodstva “RSK” i

predstavnika međunarodne zajednice. Tako je 25. srpnja 1994. “predsjednik RSK” Milan Martić čelniku Promatračke misije Europske unije za područje bivše Jugoslavije Paulu Joachimu von Stülpnagelu naglasio da su ”RS i RSK geografski vezane, da je to isti narod, isti interes, pa je zato svaki napad na RS i napad na RSK i obratno”, da će se “u slučaju agresije na RS uključiti RSK i SRJ, a nudi se i veliki broj Rusa, posebno Kozaka”, te da se “govori i o nuklearnim bojevim glavama”, čime bi se “rat proširio na veliki dio Evrope”. Pritom je zatražio “uvažavanje zahtjeva Srba za korekturom teritorija i rješavanje Ustavnog

pitanja, te ukidanje sankcija prema Jugoslaviji” (dok. 22). No, činjenica da je međunarodna zajednica priznala granice RH i BiH, te da je u rezolucijama Glavne skupštine UN-a “RSK” vrlo jasno navedena kao “okupirano područje” Republike Hrvatske, znatno je otežavala prihvaćanje Martićevih zahtjeva. Naravno da je to vodstvu “RSK” bilo neprihvatljivo, pa je pisalo prosvjedna pisma glavnom tajniku UN-a Boutrosu Ghaliju (dok. 82). Ignorirajući odredbe UN-a i činjenicu da je Republika Hrvatska bila međunarodno priznata država, članica UN-a, vodstvo “RSK” pokušavalo je na sve moguće načine dobiti međunarodno priznanje za “RSK”, ali u tome nije uspijevalo. Nisu prolazila ni nastojanja da se “na mala vrata”, potpisivanjem pojedinih sporazuma, neizravno prizna državnost ”RSK”. Primjerice, čelništvo UN-a u New Yorku je u srpnju 1994. odbilo potpisati “sporazum između Vlade RSK i UN-a o statusu Zaštitnih snaga UN-a u RSK”, koji je inicirala “Vlada RSK”, ponudivši tek razgovore “na sektorskim nivoima, koje Ministarstvo inostranih poslova RSK nije moglo prihvatiti” (dok. 30). U kolovozu 1994. vodstvo “RSK” zamolilo je Ministarstvo vanjskih poslova Rumunjske da odobri sudjelovanje predstavnika “RSK” na Konferenciji o dunavskoj suradnji u Bukureštu (jer “kroz teritoriju RSK protječe Dunav u dužini od 150 kilometara i na tom dijelu plovnosti Dunavom, organi vlasti Republike Srpske Krajine ‘de facto’ vrše potpunu kontrolu, upravljanje i korištenje režima plovidbe Dunavom”) te ujedno zahtijevalo da se predstavnicima Republike Hrvatske onemogući sudjelovanje na tom skupu, jer “Dunav ne protječe Hrvatskom” (dok. 33). Osim toga, u cilju međunarodne afirmacije “RSK” upućivani su razni dopisi stranim državama. Tako je 18. srpnja 1994. “predsjednik RSK” Milan Martić čestitajući “u svoje i u ime naroda RSK” brazilskom predsjedniku Itamaru Francu “uspjeh nogometne reprezentacije Brazila na Svjetskom nogometnom prvenstvu u SAD-u” istaknuo “tradicionalne” veze brazilskog i srpskog naroda u prošlosti (dok. 15). U cilju promidžbe, “Ministarstvo kulture

i vjera RSK” pokrenulo je snimanje dokumentarnog filma “Istorijsko pravo Srba Krajišnika

na državu” (dok. 101). Međunarodnu afirmaciju “RSK” njezino vodstvo pokušalo je ostvariti i kroz pitanje raspodjele (“sukcesije”) imovine bivše SFRJ, pokušavajući već od 1992. u spomenuti pregovarački proces uključiti i “delegaciju RSK”, no bez uspjeha. Moglo je samo zaključiti da “Republiku Srpsku Krajinu niko nije ni spominjao kao naslednicu, jer se podrazumevala kao deo Republike Hrvatske” (dok. 79). Svojevrstan pregled važnijih datuma i mogućih načina ostvarenja “svesrpskog” ujedinjenja, sadrži politička platforma predsjednika Srpske demokratske stranke Krajine i “ministra inostranih poslova RSK” Milana Babića, objavljena 9. studenoga 1994. godine

(dok. 90). U tekstu, čiji naslov poručuje da je “ostvarenje srpske federacije osnovni pravac spoljne politike RSK”, navedeno je da su 22. svibnja 1992. Republika Slovenija, Hrvatska

i Bosna i Hercegovina “priznate za nezavisne i suverene države članice Ujedinjenih nacija,

da je Savezna Republika Jugoslavija (27. travnja 1992.) sastavljena od federalnih jedinica Republike Srbije i Crne Gore “kao stvarni nasljednik bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, kojoj je takvo isključivo naslijeđivanje od strane međunarodne zajednice osporeno Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija broj 777 od 18. 09. 1992. godine pozivom na Rezoluciju 757 (47. zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih naroda), iako su neke zemlje nastavile odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom bez posebnog priznavanja”. Navodi se i da je “Država Republika Srpska Krajina proglašena 19. 12. 1991. usvajanjem Ustava od strane Skupštine Srpske autonomne oblasti Krajine (koja

se proglasila ustavotvornom) i Velike narodne skupštine Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, kojoj se priključila Srpska oblast Zapadna Slavonija odlukom Skupštine Srpske oblasti Zapadne Slavonije od 21. 12. 1991. godine, a na osnovu:

– plebiscita održanog 19. 08. 1990. godine kojim je potvrđena Deklaracija o suverenosti srpskog naroda Krajine donesena 25. 07. 1990. godine na Srpskom saboru u Srbu,

– Rezolucije o razdruživanju SAO Krajine i Hrvatske usvojene 28. 02. 1991. godine i

odluke o odvajanju od 18. 03. 1991. godine,

– suverenosti Republike Srpske Krajine potvrđene referendumom građana Republike Srpske Krajine 20. juna 1993. godine”.

Za Republiku Srpsku navodi se da je nastala Rezolucijom “Skupštine srpskog naroda Bosne i Hercegovine” koja teži formiranju “Srpske Republike Bosne i Hercegovine” u

okviru Savezne Republike Jugoslavije iz prosinca 1991. godine i proglašavanjem nezavisnosti “Srpske Republike Bosne i Hercegovine” 9. 1. 1992. godine. Potom je izraženo mišljenje da “na principima međunarodnog javnog prava koji služe da definišu uslove pod kojima se konstituiše država, a koji suverenu državu definišu kao zajednicu koja sadrži teritoriju i stanovništvo podređeno organizovanoj političkoj vlasti; kao i to da je postojanje ili nestanak jedne države pitanje ‘de facto’ (mišljenje Arbitražne “Badinterove” komisije broj 1 od 10. 12. 1991. godine), Savezna Republika Jugoslavija, Republika Srpska Krajina i Republika Srpska ispunjavaju kriterijume zasnovane na navedenim principima za njihovo definisanje kao faktičkih i suverenih država (za Saveznu Republiku Jugoslaviju potvrđeno od strane Arbitražne komisije – Međunarodne konferencije o Jugoslaviji, mišljenje broj 10 od 04. jul 1992. godine) kao i od strane mnogih država koje je priznaju”. U tom smislu se navodi da je “priznavanje od strane drugih država suverene države konstituisane na navedenim principima međunarodnog javnog prava čisto deklarativne prirode (mišljenje Arbitražne komisije br. 1 od 10. 12. 1991.) te nepriznavanje Republike Srpske Krajine i Republike Srpske od strane drugih država nimalo ne umanjuje njihovu suverenost i postojanje de facto”.

U prilog tome istaknuto je “da se narod Srpske Krajine izjasnio za ostajanje u Jugoslaviji

sa Srbijom i Crnom Gorom i drugima koji žele da očuvaju Jugoslaviju (Deklaracija Srpskog sabora u Srbu 25. 7. 1990. godine, Rezolucija Srpskog nacionalnog vijeća od 28. 02. 1991. godine i referendum naroda Srpske autonomne oblasti Krajine od 12. 05. 1991. godine i Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema u junu 1991. godine)”, te da je “na referendumu održanom u Republici Srpskoj Krajini 20. 06. 1993. godine srpski narod Krajine odlučio da se suverena Republika Srpska Krajina ujedini sa drugim srpskim državama, čemu su prethodile Grahovska deklaracija (SAO Krajine i Zajednice opština Bosanske Krajine) i Prijedorska deklaracija (Skupština Republike Srpske i Skupština Republike Srpske Krajine) o međusobnom ujedinjenju, kao i mogućnost (ugrađena u Ustav SR Jugoslavije) kojom Savezna Republika Jugoslavija dozvoljava da se u njenom sastavu nađu i druge republike koje to žele”.

U svom tekstu M. Babić je, kao “ministar inostranih poslova RSK”, otkrio da “pregovarački

proces sa Hrvatskom pod okriljem međunarodne zajednice treba da pomogne stabilizaciji međunarodnih pozicija Republike Srpske Krajine i omogući barem indirektnu podršku, ili ne suprotstavljanje međunarodne zajednice, glavnom cilju spoljne politike Republike Srpske Krajine: traženju zajednički prihvatljivog modela integracije (ujedinjenja) Republike Srpske Krajine, Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srpske”! Naveo je da za “RSK” postoje dva optimalna modela ujedinjenja, “koji su uslovljeni prostornim razdvojenjem

Republike i opredjeljenjem srpskog naroda za što čvršćim sjedinjenjem sa matičnom državom Jugoslavijom: mogućnost (istovremenog ili pojedinačnog) uključivanja Republike

Srpske Krajine i Republike Srpske kao posebnih federalnih jedinica u Saveznu Republiku Jugoslaviju uz moguću konfederalnu vezu kao prelazno rješenje ili (respektujući stabilniji međunarodni položaj Savezne Republike Jugoslavije) ujedinjenje Republike Srpske Krajine

i Republike Srpske u federaciju koja bi se u početnoj fazi konfederalno vezala za Saveznu

Republiku Jugoslaviju”. Pritom je primijetio da “za ovakav model postoji već međunarodno verifikovana praksa oličena u konstruisanju bošnjačko-hrvatske federacije koja je dobila mogućnost da se konfederalno veže sa Hrvatskom”. Ako navedena dva “optimalna” modela ne bi prošla, “treći model međusrpskog ujedinjenja bio bi stvaranje u početnom periodu federacije Republike Srpske Krajine i Republike Srpske

koja bi prerasla u unitarnu državu”, no taj model bi “sa gledišta Republike Srpske Krajine mogao biti samo model iz nužde za učvršćenje i međusobnu zaštitu Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, ali u sebi krije opasnost trajne podjele na istočne i zapadne Srbe sa granicom na Drini, što nije srpski niti nacionalni niti državni interes, a za samu Republiku Srpsku Krajinu nosi opasnost odvajanja dijela istočne Slavonije i Baranje koji

bi postali lak plijen još uvijek nezatomljenim težnjama Hrvatske za prisvajanjem teritorija

Republike Srpske Krajine. Zavisno od stava Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srpske, kao i odnosa snaga u međunarodnoj zajednici, Republika Srpska Krajina može biti otvorena za sva tri navedena modela ujedinjenja”. Na kraju je zaključio da “put za konačno priznanje Republike Srpske Krajine i ujedinjenje

srpskog naroda u srpsku federaciju, reintegracijom u Jugoslaviju, neće biti brz ni lak, da nosi

u sebi više neizvjesnosti nego izvjesnosti, ali da srpski narod i Republika Srpska Krajina

drugog puta ne žele” (dok. 90). Neplanirani problem za “RSK”, naravno i za “Republiku Srpsku” u BiH, u tom razdoblju predstavljalo je pogoršanje odnosa između vodstva Srbije i vodstva Republike Srpske, koje je odbilo poslušati srbijansko vodstvo u Beogradu i prihvatiti prijedlog međunarodne zajednice (“Kontaktne skupine”) o unutarnjoj podjeli BiH. U tom cilju vodstva “RSK i RS” sastajala

su se da bi dogovorili zajedničko djelovanje. Na jednom od sastanaka, 20. kolovoza 1994., R. Karadžić rekao je da je dobio “teleks poruku od Engleza, koji su dali najviše informacija i mole za sastanak, jer Muslimani preko njih traže pregovore”, što je on protumačio kao znak

“pobjeda je naša”. Upozorio je da je Mirovni plan Kontaktne skupine za BiH “paklen”, jer

je

“teritorija isječena”, što Srbima u Srbiji nije jasno, pa se pitaju zašto ga Srbi u BiH ne žele

prihvatiti, a “dobili su pola Bosne”. Naveo je da “iza svega stoji Njemačka i plan Vatikana,

te

hrvatski interesi da se RSK reintegriše u Hrvatsku”, da “Hrvati imaju prave prijatelje

u

Nijemcima koji vode računa o njihovim interesima”, da je “Amerika uz muslimane ali

ne u mjeri koliko su Nijemci uz Hrvate”, da “Rusi ništa ne rade za Srbe”, da “po njima,

treba ostvariti cjelovitu (veliku) Hrvatsku, te joj pripojiti Bosnu i onemogućiti ujedinjenje Srba”. Stoga je zaključio da je važno ne pristati na plan, jer predviđa “jedinstvenu Bosnu”

i jer “Republika Srpska planom gubi 26 % teritorija i 20 što većih što manjih gradova

i naselja, koja bi Srbi napustili, a ne bi se ostali boriti za svoja prava na tom području,

kako misle u Srbiji”. Istodobno, “Muslimani bi dobili strateške pozicije i opasno ugrozili Srbe”, a ni “sankcije ne bi bile skinute potpuno, budući da bi strateška roba (čelik, nafta) bili i dalje pod embargom”. R. Karadžić je bio uvjeren da “potpisivanjem spomenutoga plana Republika Srpska ne bi mogla opstati, te da u tom slučaju ne bi opstala ni RSK, ali ni Srbija”, a “Crna Gora bi spas našla u Italiji”. Stoga je odlučio da se Republika Srpska

brani “i za RSK i Srbiju”. Kao pravo rješenje naveo je “ujedinjenje svih srpskih zemalja u jednu srpsku državu s Beogradom kao glavnim gradom”, koja bi tako imala “13 (!) milijona stanovnika i bila garant stabilnosti na Balkanu”. Naglasio je da se ne smije popustiti, jer se svijet boji rata, a “mi smo u ratu i teže nam ne može biti”. O potrebi “mudre politike” na tom je sastanku govorio Momčilo Krajišnik, “predsjednik Skupštine RS”, upozorivši da “ovo što se dešava može biti kobno za srpsku budućnost”, jer nije Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora (1992.-1994.) “džaba rekao – Srbe na Srbe”. Nakon njega, “predsjednik RSK” Milan Martić rekao je da bi “bio najsrećniji da odmah potpiše akt o ujedinjenju”, no da “bi bilo štetno po obe strane ići odmah na ujedinjenje”, te da se “mora izvući korist od Srbije” i da “naš mirotvorni stav ne da Hrvatima za pravo da nas napadnu”. Potom se nazočnima obratio i Brana Crnčević iz Srbije, rekavši da se “dva miliona Srba ne može dati”, da “nije opasno kad je celi svet protiv Srba, ali da ne valja kada je svet i Srbi protiv Srba”, te da u Srbiji “misle da je RS više bradata, a da on misli da je SRJ previše crvena”, pa “sporazum traži lagani kompromis”, koji je moguć, jer “misli da je Milošević na strani RSK i RS, ali je pritisak sveta velik”, no da “onaj ‘ko napusti RSK i RS neće dugo vladati u Srbiji”. Predložio je da se uvjeti postave “51:49 sa garancijama međunarodne zajednice”. Nakon završetka sastanka i ručka, “delegacije su posjetile manastir Krka” (dok. 35). Među dokumentima koji govore o mogućim rješenjima problema odbijanja “Republike Srpske” da prihvati plan “Kontaktne skupine”, je zabilješka (od 17. listopada 1994.) “šefa Predstavništva Ministarstva vanjskih poslova RSK” u Beogradu, Branka Filipovića, o posjetu britanskog sveučilišnog profesora Hugha MacDonalda Republici Srpskoj i njegovu susretu s čelnikom pobunjenih bosanskohercegovačkih Srba Radovanom Karadžićem (15. listopada 1994.) u Banja Luci. Zabilješka, koja je klasificirana kao “državna tajna”, navodi da bi Radovan Karadžić “mogao prihvatiti podelu BiH po principu 50 – 50 % (kako je predložio MacDonald), pod uslovom da se mape koriguju u korist Srba, gde bi se prihvatio princip teritorijalnog obuhvatanja većine srpskih etničkih zemalja u BiH, te da Republika Srpska mora biti suverena država sa glavnim gradom Srpsko Sarajevo, koje bi bilo podeljeno u dva grada, a NE u dva dela, što znači da bi muslimanski deo Sarajeva postao muslimanska prestonica, a srpski deo grada srpska prestonica”. Uz to, “u zamenu za enklave u istočnoj Bosni, Srbi bi se odrekli dviju opština na severu Sarajeva, a Sarajevo bi privuklo većinu muslimana iz istočne Bosne”. U slučaju potpisivanja “sporazuma o podjeli BiH po principu 50 – 50 %”, R. Karadžić je zahtijevao da se istodobno (“u roku od pet minuta”) potpiše i “dodatni sporazum o razmeni teritorija između Republike Srpske i hrvatsko-muslimanske Federacije s jedne strane i Republike Hrvatske i SRJ oko zapadne Slavonije, gde bi Srbima bio odobren povratak u zapadnu Slavoniju (tj. onaj deo koji je pod kontrolom Hrvatske)”. Tri mjeseca potom “trebala bi se održati međunarodna konferencija koja bi rešila pitanje sukoba između RSK i Republike Hrvatske”, a prema mišljenju Radovana Karadžića, “RSK bi se trebala odreći Like, Korduna i Banije u korist Republike Hrvatske, a Republika Hrvatska bi se trebala odreći istočne Slavonije, zapadnog Srema i Baranje u korist RSK (zapravo Republike Srbije), kao i zapadne Slavonije i severne Dalmacije u korist Republike Srpske” (dok. 78). Da bi u potpunosti provele velikosrpski plan o stvaranju jedinstvene srpske države, sa zapadnim granicama duboko na teritoriju Republike Hrvatske, srpske snage morale su osvojiti grad Bihać u zapadnoj Bosni, koji su branili 5. korpus Armije BiH i 101. pukovnija Hrvatskog vijeća obrane (HVO). U borbama protiv 5. korpusa Armije BiH sudjelovale su i

snage Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, koje su bile odane političaru Fikretu Abdiću. Među dokumentima u knjizi je i izvješće o sastanku Borislava Mikelića, “predsjednika Vlade RSK” i Fikreta Abdića, “predsjednika AP Zapadna Bosna”, održanom na Plitvicama u rujnu 1994., od 22 do 00.30 sati. F. Abdić bio je “vrlo zadovoljan razgovorom i pun optimizma za svoj narod, uvjeren da će uz pomoć Srba i svog naroda ipak uspjeti ostvariti cilj o postojanju AP Zapadna Bosna”. Prije toga, od 13 do 16 sati, F. Abdić je bio u Zagrebu na razgovoru sa Slavkom Degoricijom (helikopterom UN-a bio je prebačen iz Topuskog i vraćen natrag). Na povratku je izjavio da “jebe Hrvatskoj mater, što su ga na vrlo perfidan i podmukao način na brzinu poslije sastanka utrpali u helikopter, a nisu mu uopšte dozvolili razgovor sa novinarima iz Hrvatske i Italije koji su ga čekali da sa njime obave intervju i naprave fotosnimke” (dok. 45).

Za vodstvo “RSK” problem su predstavljale i izbjeglice iz zapadne Bosne koje je trebalo zbrinuti, pa se nastojalo da se dio tereta njihova zbrinjavanja prebaci na Republiku Hrvatsku, ali da se zadrži savezništvo s Fikretom Abdićem. Tako je na 13. sjednici “Vlade RSK”, 22. kolovoza 1994., predloženo da se prostor za muslimanske izbjeglice iz zapadne Bosne traži na Turnju, te da se vrši pritisak na RH i UNHCR da prihvate izbjeglice, kao i da je “vrlo bitno sačuvati Fikreta Abdića kao političkog čovjeka, jer to je garancija da će uvijek vući poteze prema Velikoj Kladuši, a time se neće ostvariti jedinstvo V. korpusa, što Srbima ide

u prilog” (dok. 36). Uz to, situaciju s muslimanskim izbjeglicama iz AP Zapadne Bosne na

Turnju u rujnu 1994., srpska strana (“Komesarijat za izbjeglice RSK”) pokušala je iskoristiti

za dobivanje humanitarne pomoći za srpske izbjeglice i socijalno ugrožene Srbe u “RSK” (dok. 58) U drugoj polovici 1994. intenzivirale su se borbe na tom području u toj mjeri, da su

angažirane i hrvatske snage, jer bi osvajanjem Bihaća srpske snage odnijele pobjedu od strateškog značaja, a to Hrvatska nije mogla dopustiti. Stoga su od rujna 1994. događaji

u zapadnoj Bosni bili jedna od važnijih tema na sjednicama “Vlade RSK” i zasjedanjima

“Skupština RSK”. Tako je o situaciji na bojištu u zapadnoj Bosni bilo govora na 16. sjednici Vlade RSK, 20. rujna 1994., posebice o problemima koordinacije između “Republike

Srpske” i “Republike Srpske Krajine”, te nedostatku sustavnoga načina rada i donošenju odluka na lokalnoj razini. Navedena je procjena GŠ SVK “da na području AP Zapadna Bosna prvenstveno treba voditi borbu Fikret Abdić sa svojim snagama, a vojska RSK da učestvuje

u domenu koliko je to politički i vojno moguće”, jer “nije dobro otvarati krizu u teškom

vremenu gdje nisu definisana mnoga pitanja i kad SVK objektivno nema vojničku snagu koja može rješavati pitanje AP Zapadne Bosne”. Posebice nakon upozorenja predstavnika međunarodne zajednice 15. kolovoza 1994., da “SVK ne prelazi granice priznate države BiH jer će to biti razlog da vojska RH napadne RSK”. Ipak, do borbenih djelovanja došlo je s 3. na 4. rujna 1994., kad je “Vojska RS prešla

na teritorij RSK” i započela napad u kojem je ostvarila “početni uspjeh i prodor od 10 km

u teritorij AP Zapadna Bosna, no potom su muslimanske snage preduzele protudejstva i

natjerale snage RS i SVK na povlačenje”, tako da su “Muslimani ostvarili artiljerijski pregled područja Majdana, Žirovca, Komore pa i prema Dvoru”. Spomenutim protuudarom 5.

korpusa Armije BiH ugrožena je sigurnost općine Dvor, “situacija sa tehnikom je jako loša (3 stara tenka), kod naroda je prisutna doza straha, ljudi na položaju su iscrpljeni jer ih nema ko mijenjati, a prosjek je 40 godina, pa nisu spremni ni za kakva ofanzivna dejstva”. “Sekretar Vlade RSK” Savo Štrbac izvijestio je da su “na zadnjem sastanku koji je bio na Maljevcu Muslimani tvrdili da imaju 10 naših mrtvih i 2 živa iz Bojne” (dok. 59). Zapisnik

s “4. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK”, od 1. prosinca 1994. (dok.

104), pokazuje da je u borbama u “bihaćkom džepu” sudjelovala “Srpska vojska Krajine, specijalna brigada MUP-a RSK, snage Fikreta Abdića, vojska RS i još neke snage”, te da

su dvije trećine Velike Kladuše bile pod nadzorom srpskih snaga, a da je Bihać “opkoljen

u

vidu potkovice”. Spomenuta borbena djelovanja u zapadnoj Bosni detaljno su opisana i

u

bošnjačko-muslimanskoj literaturi (vidi: brigadir Bejdo Felić, Peti korpus 1992.-1995.,

Sarajevo, 2002., 216-430). Istodobno, kao odgovor na napredovanje srpskih snaga u zapadnoj Bosni, hrvatske snage povećale su svoju borbenu gotovost, zbog čega je zapovjedništvo SVK moralo “izvršiti domobilizaciju i ojačati područja prema RH, jer se jedan broj pripadnika SVK nalazio u Cazinskoj krajini”. Na to je hrvatsko vodstvo provelo mobilizaciju i koncentriralo velike snage prema SVK, pa je zapovjedništvo SVK moralo 18. studenoga 1994. provesti “totalnu mobilizaciju”, koja je rezultirala “potpunom paralizacijom života i rada državnih organa u RSK”. Navodi se da je “praktično sve zamrlo, pa je Petrinja par dana bila bez kruha jer su pekari bili mobilisani, Okružni zatvor je ostao bez stražara, Okružni sud bez sudija, ‘Elektra’ bez ekipa koje trebaju da trafostanicu obezbeđuju”, da “na Kordunu ne rade škole punih 18 dana, da su svi prosvjetni radnici mobilisani i svo zdravstvo, tako da civilno stanovništvo nema ko da liječi, jer liječnici su na prvim borbenim linijama, da je nastala totalna paraliza privrede, da se život kompletno paralizirao”, itd., tako da je trebalo “bar deset dana da se normalizira postojeće stanje”. Cilj napada srpskih snaga u zapadnoj Bosni bila je “predaja 5. korpusa Armije BiH i vraćanje Fikreta Abdića natrag da on na tom prostoru preuzme vlast” (dok. 104). U napadima u zapadnoj Bosni srpske snage koristile su i ratno zrakoplovstvo, čime su prekršile odredbu Vijeća sigurnosti UN-a o zabrani letenja, što je izazvalo akciju zrakoplovstva NATO snaga. Nakon što su snage NATO pakta 21. studenoga 1994. “u 2 navrata izvršile bombardiranje aerodroma na Udbini, gdje je pričinjena veća materijalna šteta i došlo do težeg ranjavanja određenog broja vojnih i civilnih lica”, postrojbe 7. korpusa SVK dobile su razrađene planove blokade UNPROFOR-a radi sprječavanja prebacivanja

njihovih pripadnika na područje RH. Planovi su predviđali da bi “ispred UNPROFOR-a stalo civilno stanovništvo, djeca, stari ljudi, milicija, vojne jedinice” (dok. 97). U “Izvještaju

o uzrocima i posljedicama dejstva vazdušnih snaga NATO na aerodrom Udbina, ali i na

raketne sisteme koji se nalaze na Šamarici, strateški važnim potencijalima SVK” navodi se

da je “avijacija vojske RS nekoliko puta uzletila i bombardovala ciljeve u Bihaću i Cazinu, a da je NATO-pakt u svom bombardovanju priznao da je bilo 39 aviona u operaciji, iako je

u jednom trenutku na radarskom ekranu izbrojeno 44 aviona, te da su u prvoj fazi uništili

dva radarska sistema SVK i PVO odbranu, da su od djelovanja NATO snaga preminula dva borca SVK, a nekoliko je ranjeno lakše i teže, da je nanesena velika materijalna šteta, da je pista oštećena na 6 mjesta, a prilazne staze na nekoliko mjesta, te da su uništeni protuavionski raketni sistemi i PVO sistem” (dok. 104). Kao jedan od razloga spomenutoga napada zrakoplova NATO snaga na aerodrom srpskih snaga u Udbini, Robert Neer, predavač na Sveučilištu Columbia, u svojoj knjizi o napalmu (“Napalm: An American Biography”) navodi kažnjavanje srpskih snaga zbog uporabe napalma u zračnom napadu na Bihać u UN sigurnosnoj zoni, 18. studenoga 1994. godine. Dakle, “samo tri dana kasnije, mlažnjaci iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Nizozemske bombardirali su bazu koju su Srbi koristili za zrakoplove s napalm bombama” (o tome vidi: Jutarnji list, “Panorama”, 21. travnja 2013., str. 50-51).

Uz ostalo, na zasjedanju “Skupštine RSK” 1. prosinca 1994. navedeno je i da zbog velikog “utroška municije” operacija u zapadnoj Bosni “bez Jugoslavije u logističkom smislu ne bi mogla da se ostvari”, te da je “zbog pritiska na opsadu Bihaća zajedničkih snaga RSK

i RS, otvoreno novo ratište između Livna i Grahova, koje je mirovalo dvije godine”, kao

i da se dogodilo “nekoliko vrlo ozbiljnih incidenata na linijama razdvajanja u zapadnoj

Slavoniji i u predjelu Crnog Vrha na Alanu” (dok. 104). Glede stanja na novootvorenom bojištu između Livna i Grahova, na 26. sjednici “Vlade RSK”, 1. prosinca 1994., navedena je “hitna informacija iz Stanice javne bezbjednosti u Bosanskom Grahovu, da su ustaške snage napredovale 8 – 9 kilometara u dubinu na teritorij RS (od Livna prema Grahovu)”, a “sekretar Vlade RSK Savo Štrbac informaciju je nadopunio podatkom da je 11 ranjenika sa tog područja stiglo u bolnicu u Knin” (dok. 105).

Zaista, krajem studenoga i početkom prosinca 1994., kad je obrana Bihaća počela popuštati pod pritiskom srpskih postrojbi, hrvatske snage pokrenule su operaciju “Zima

‘94” protiv srpskih snaga na Dinari i time spasile Bihać. O tome, te o snazi Hrvatske vojske

i potezima koje je poduzela “SVK”, govorio je na “5. sjednici drugog redovnog zasjedanja

Skupštine RSK”, 17. prosinca 1994., zapovjednik “SVK” Milan Čeleketić (dok. 107). Naveo je da su Hrvatima “zborna područja Split, Gospić i Osijek negde ranga slabijih korpusa, a zborno područje Zagreb je negde kalibra slabije armije, a da su, valjda po ugledu na SVK, da imaju malo više korpusa, stavili još dva, te Karlovac i Bjelovar pretvorili u zborno područje”. Naveo je da su hrvatske snage s 24. na 25. studenoga 1994. planirale izvršiti agresiju na “RSK”, zbog čega je on morao “izvršiti mobilizaciju SVK”, jer “kao

komandant nikada neće dočekati ustaše sa cvećem”. No, kao problem je naveo da je “24 hiljade ljudi za pušku sposobno otišlo iz naših krajeva, da je 9 hiljada adresa nepoznato, da je 7 hiljada u inostranstvu i da je 6 hiljada i 8 stotina u našoj Matici i bratskoj Republici Srpskoj”, te da je “sa 78 % popunjenosti i mobilizacijom s 19. na 20. studenoga, a koja je uspela 92 %, bio siguran da je preduzeo sve preventivno kao komandant Srpske vojske Krajine, da ne dođe do onog najgoreg”. Postotak od 92 % posebno je istaknuo, s obzirom na to da je u siječnju 1993. “odaziv na mobilizaciju bio samo 67 %”, iako je trajala 5 dana. Istodobno je podsjetio da je još bila na snazi “odluka o proglašenom ratnom stanju u RSK”, koju je 21. siječnja 1993. “doneo tadašnji predsednik Republike Srpske Krajine gospodin Goran Hadžić”. Potom je rekao da je “pre nego što su 1. decembra ustašije zajedno sa braćom iz Herceg Bosne krenuli na glamočko-livanjskom pravcu, bila pripremljena grupacija od svih 9 gardijskih brigada, cirka negde oko 30 hiljada vojnika, od kojih su izvukli najsposobnije i najekstremnije i grupisali ih u operativnu grupu Sinj, na čelu sa 126-om brigadom i uputili se na ovom pravcu.” Kao “osetljivi deo teritorije RSK” naveo je zapadnu Slavoniju, koja je bila u zoni odgovornosti 18. korpusa SVK, nasuprot kojega su bile “121., 125., 123., 127., 106., 120. i 117. brigada iz Koprivnice”. Priznao je da “vojno jačanje 5. korpusa predstavlja otvorenu pretnju i najdirektnije ugrožava opstanak RS i RSK, što posebno zabrinjava zbog njegove prirodne sprege sa ustaškim snagama”, te da je tek nakon borbenog djelovanja “5. korpusa Armije BiH na prostoru Grmeča, doline Une te izbijanja na liniju Bosanski Petrovac, Spasovo (Kulen Vakuf) i Martin Brod problem podignut na svesrpski nivo i na tom nivou se počeo rešavati uz konsensus svih subjekata”. Komentirajući događaje na Dinari i napredovanje hrvatskih snaga, rekao je da primjećuje “svu opasnost i ugrožavanje glavnog grada Knina te rasecanje snaga RS i RSK”, da je “planina Dinara tako studena, da se

i na probranim vojnicima, najboljih godina i najbolje obučenim, posle 4 sata provedenih na

terenu sve mrzne”, te da je poduzeo sve da “ova združena ustašija ne dođe iza leđa i preseče put Knin – Drvar i dovede Knin u okruženje” (dok. 116). U svom izlaganju “predsjednik Vlade RSK” B. Mikelić naveo je da je “Vojska Jugoslavije za ovu godinu od saveznog budžeta dobila 50 %, što će se odraziti i na pomoć vojskama RSK i RS”. Osvrnuo se i na “Prijedlog financijskog plana RSK za 1995.”, naglasivši da je “logistika RSK ipak Jugoslavija i naravno Srbija”. Upozorio je na zadaću “Vlade RSK da osigura veoma bitne i značajne količine municije, jer je SVK došla na najkritičniju donju tačku po djelovima pješadijskoga naoružanja, zatim za minobacače, za topove, haubice, tenkove i na kraju krajeva za rakete”. Upozorio je i na probleme vezane uz naftu, jer su “za potrebe SVK u napadnim djelovanjima u zapadnoj Bosni potrošili više od 50 % nafte nego što je bilo predviđeno po Planu, te da će ta nafta nedostajati za potrebe poljoprivrede

i gospodarstva” (dok. 116). “Predsjednik RSK” Milan Martić je “nedavnu mobilizaciju

smatrao nužnom, jer su Hrvati nagomilali snage”, ali i “efikasnom”, jer je “u januaru 1993.

za pet-šest dana mobilizacija izvršena do 60 %, a sada je u roku od jednog dana 92 %”. Istodobno je objasnio da je promjena u provođenju mobilizacije uslijedila u veljači 1994., kad je tadašnji ministar obrane Dušan Rakić procijenio i na Vrhovnom savjetu obrane

rekao da “Ministarstvo odbrane nije u stanju da efikasno vrši mobilizaciju i predložio da mobilizacija ide pod korpuse” (dok. 116). Time je odgovorio na prijedlog koji je 2. prosinca 1994. “Vlada RSK” uputila “Skupštini RSK da se stavi van snage Uredba predsjednika RSK

o formiranju vojno-teritorijalnih organa i jedinica i primopredaji vojne obaveze organa MO

organima SVK” (donesena 8. veljače 1994.), te da se “vojna obaveza i sve izvršne radnje oko mobilizacije vraćaju pod ingerenciju Ministarstva obrane što je u skladu sa Zakonom o odbrani RSK, član 43, stavak 1 i 2” (dok. 107). Stalno ratovanje, ekonomska iscrpljenost i gubici teritorija uzrokovali su nezadovoljstvo stanovništva “RSK”, posebice pripadnika srpskih oružanih formacija na tom području. Primjerice, na zasjedanju “Skupštine RSK”, 1. prosinca 1994., spomenuto je “nekoliko ozbiljnih incidenata u Kninu, Benkovcu i Obrovcu koje su izazvali pripadnici SVK po povratku sa fronta, dakle pucnjavom koja u tim mjestima nije prisutna više od godinu dana

(u Benkovcu je pucano po zgradi Opštine i hotela u Benkovcu, u Obrovcu čak po zgradi milicije)”. O međusobnim optužbama i napetoj sigurnosnoj situaciji u “RSK” svjedoči i otvoreno pismo “Skupštini SVK”, koje su 1. prosinca 1994. potpisali pripadnici “Specijalne jedinice MUP-a RSK Knin”, u kojem upozoravaju političare da bi mogli snositi posljedice za svoje postupke. U raspravi je spomenuto i da je SVK nedavno imala “dva teška događaja

– prvo u Bojni kod Gline s nemalim brojem žrtava, drugo kod Dvora na Uni također sa

žrtvama” (dok. 104). Kao i u prethodnom razdoblju, krijumčarenje je i dalje bila raširena pojava u “RSK”, posebice na graničnom prostoru prema BiH, pa je “u cilju sprečavanja krijumčarenja i povećanja priliva sredstava u budžet RSK, Ministarstvo unutarnjih poslova sačinilo plan operativnih mjera i radnji za sprečavanje krijumčarenja roba na područje RSK pod nazivom PRSTEN”. Plan se počeo provoditi u svibnju 1994., tako što je “izvršena dislokacija radnika kako bi se postigla veća objektivnost, pa su tako na područje istočne Slavonije,

zapadnog Srema i Baranje upućeni operativni radnici sa područja sjeverne Dalmacije i Banije, na područje Banije operativni radnici sa područja istočne Slavonije, zapadnog Srema

i Baranje, na područje sjeverne Dalmacije sa područja Korduna, dok na područje Like iz

zapadne Slavonije, a iz Like na područje zapadne Slavonije”. Međutim, spomenuta akcija naišla je na otpor lokalnih moćnika, tako da je, primjerice, na području istočne Slavonije

“navedena aktivnost uspješno sprovođena sve do 09. 08. 1994. godine kada je od strane rukovodstva MUP-a istočne Slavonije, zapadnog Srema i Baranje zabranjeno da radnici sa tog područja dalje učestvuju u radu, dok radnicima sa područja Banije i sjeverne Dalmacije nije dozvoljeno da iziđu na granične prelaze u istočnoj Slavoniji, Sremu i Baranji i preuzmu kontrolu istih” (dok. 54). Uz spomenuto, dokumenti u ovoj knjizi pokazuju da su do sredine 1994. godine u “RSK” bila najmanje 3042 poginula i ranjena “borca” (dok. 3), da je unatoč odredbama sporazuma o demilitarizaciji i spremanju teškog naoružanja u spremišta, u nekim selima, po kojima se UNPROFOR nije smio kretati, “SVK imala sakrivene tehnike” (dok. 51), da se na okupiranom području RH, odnosno u UNPA zonama nastavilo s rušenjem katoličkih crkava – primjerice, 16. rujna 1994. eksplozivom je potpuno razrušena katolička crkva u Lovasu, SO Vukovar, koja je do tada bila djelomično porušena (dok. 56), a u prosincu 1994. ostaci srušene katoličke crkve u Glini odvezeni su na zato određeni deponij, odnosno iskorišteni su za uređenje lokalnih prometnica (dok. 110), te da su u “RSK” postojale glasine o dogovoru između predsjednika Srbije S. Miloševića i predsjednika RH F. Tuđmana o tome da Baranja, zapadni Srijem i istočna Slavonija pripadnu Srbiji. “Hranjiva podloga” takvim

glasinama o “separatističkim težnjama” bila je “blizina i fizički kontakt sa SRJ i Srbijom, kao

i jak osećaj kod stanovništva toga područja da ipak i po tradiciji, i po navikama i običajima,

i po privredno-ekonomskom sistemu daleko više pripadaju Vojvodini nego zapadnom delu

RSK” (dok. 85). Prema tome, činjenica da se sadržaj dokumenata u ovoj knjizi, koji govore o politici vodstva “RSK”, ne razlikuje znatno od sadržaja dokumenata “RSK” u prethodnim godinama (od 1990.), svjedoči o kontinuitetu srpske politike u ostvarenju svoga krajnjeg cilja – da svi Srbi žive u jednoj državi i odlučnosti srpskih dužnosnika da je provedu do kraja, bez obzira na žrtve.

Urednici knjige

KRATICE

AP – autonomna pokrajina

AP ZB – Autonomna pokrajina Zapadna Bosna

B. – Beli

BiH – Bosna i Hercegovina BJR Makedonija – Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija BOV – borbeno oklopno vozilo

br. – broj

cca. – otprilike

CIP – Saobraćajni institut Beograd cit. – citirano co. – kopija CZ – civilna zaštita

čl.

– članak

d.

d. – dioničko društvo

DASK – Državni arhiv Sisak

DB – državna bezbjednost

DDR – Deutsche Demokratische Republik (Njemačka Demokratska Republika) dip. pravnik – diplomirani pravnik dipl. ek. – diplomirani ekonomist dipl. ing. – diplomirani inženjer dipl. ing. geod. – diplomirani inženjer geodezije dipl. ing. polj. – diplomirani inženjer poljoprivrede dipl. inž. el. – diplomirani inženjer elektrotehnike dipl. polit. – diplomirani politolog dir. – direktor. DM – Deutsche Mark (njemačka marka) DP – državno poduzeće DPZ – društveno-politička zajednica

dr. – doktor dr. – drugo

DTG – diverzantsko-teroristička grupa

ECMM – European Community Monitoring Mission (Promatračka misija Europske zajednice) EI – elektronska industrija EU – Europska unija EZ – Europska zajednica g. (G., god.) – godina g-din – gospodin GG – grupa građana GP – granični prijelaz građ. – građevinarstvo GŠ – Glavni štab GŠ SVK – Glavni štab Srpske vojske Krajine GŠ VJ Generalštab Vojske Jugoslavije HDZ – Hrvatska demokratska zajednica HIC – Hrvatski informativni centar HMDCDR – Hrvatski memorijalno- dokumentacijski centar Domovinskog rata HSP – Hrvatska stranka prava HV – Hrvatska vojska HVO – Hrvatsko vijeće obrane IC – izbjeglički centar INA – Industrija nafte int. – interno IO – izvršni odbor IS – izvršni savjet JKP – javno komunalno poduzeće JMBG – jedinstveni matični broj građanina JNA – Jugoslavenska narodna armija JP – javno poduzeće JRiM – javni red i mir JŽTP – javno željezničko-transportno poduzeće KD – kazneno djelo KEBS – Konferencija za europsku bezbjednost i suradnju KPD – kazneno-popravni dom

Kraljevstvo SHS – Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca kut. – kutija kV – kilovolt kWh – kilovatsat

L. G. – ljeta (leta) gospodnjeg

M. P. – mjesto pečata

mat. – materijalna

MB – minobacač

MIP – Ministarstvo inostranih poslova MJBG – matični jedinstveni broj građana

mm

– milimetar

MO

– Ministarstvo obrane

MOL – Marko Orešković Lički Osik

mr. – magistar

MUP – Ministarstvo unutrašnjih poslova

MW – megavat

MZ – mjesna zajednica

n/r – na ruke

n. – novi

NATO – North Atlantic Treaty Organization (Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora)

NB

– načelnik bezbednosti

NB

– narodna banka

NBJ – Narodna banka Jugoslavije

NIK – Naftna industrija Krajine

NN – nepoznati

NOR – narodnooslobodilački rat

npr. – na primjer NŠ – načelnik štaba

NŠ GŠ SVK – Načelnik štaba Glavnog štaba Srpske vojske Krajine

o. g. – ove godine OiO – osmatranje i obavještavanje org. – organizacija OS – obavještajna služba OŠ – osnovna škola OUN – Organizacija Ujedinjenih naroda OUP odjel unutrašnjih poslova

ov. – ovlaštenje

ovl. – ovlašten

ovl. sl.- ovlašteno službeno

P/M – pomoćnik ministra p/o – po ovlaštenju p.pukovnik – potpukovnik

PA – protuavionski pbr. – pješačka brigada PIK – poljoprivredno-industrijski kombinat PIO – penzijsko i invalidsko osiguranje PMEU – Promatračka misija Europske unije PMEZ – Promatračka misija Europske zajednice prof. – profesor PTT – Pošta, telegraf, telefon puk. – pukovnik PVO – protivvazdušna obrana R. – Republika RC – regionalni centar RD RR – Republička direkcija robnih rezervi RDB – resor državne bezbjednosti reg. oznaka – registarska oznaka rep. – republička RH – Republika Hrvatska RHE – reverzibilna hidroelektrana RJ – radna jedinica RO – radna organizacija ROĐ. – rođen RR – ratne rezerve RS – Republika Srpska RSK – Republika Srpska Krajina RTV – radiotelevizija RUJP – Republička uprava javnih prihoda RV i PVO – ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna obrana s. r. – svojom rukom SACP – Sabirni arhivski centar Petrinja SAD – Sjedinjene Američke Države SANU – Srpska akademija nauka i umetnosti SB – Savet bezbednosti SDK – Služba društvenog knjigovodstva SDS – Srpska demokratska stranka SDS K – Srpska demokratska stranka Krajine SDS Krajine – Srpska demokratska stranka Krajine SDS srpskih zemalja – Srpska demokratska stranka srpskih zemalja SFRJ – Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija sist. – sistematizacija SJB – stanica javne bezbjednosti

SK – PJ Savez komunista – Pokret za Jugoslaviju sl. – slično sl. – službeno Sl. glasilo – službeno glasilo Sl. glasnik – službeni glasnik SM – stanica milicije SMON – stanica milicije opće nadležnosti SO – skupština općine SO – srpska oblast SO SBiZS – Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem soc. – socijalna SPC – Srpska pravoslavna crkva SPS – Socijalistička partija Srbije SPS – Srpska partija socijalista SR – savezna republika SRJ – Savezna Republika Jugoslavija SRK – Srpska Republika Krajina SRS – Srpska radikalna stranka SRT RSK – Srpska radio-televizija Republike Srpske Krajine SSS – srednja stručna sprema SSSR – Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika SŠ – srednja škola st. – stavak stam. – stambeno str. pov. – strogo povjerljivo SUC – Savezna uprava carina SUP – Sekretarijat unutrašnjih poslova sv. – sveti SVK – Srpska vojska Krajine t – tona t. g. tekuće godine tel. – telefon tj. – to jest

TO – teritorijalna obrana TP – trgovačko poduzeće TS – trafostanica TVIK – Tvornica vijaka Knin UJB – Uprava javne bezbednosti ul. – ulica UN – Ujedinjeni narodi UNCIVPOL – United Nations Civil Police (Civilna policija Ujedinjenih naroda) UNESCO – United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu )

UNHCR – United Nations High Commissioner for Refugees (Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice) UNPA – United Nations Protected Area (Zaštićeno područje Ujedinjenih naroda) UNPROFOR/UNPF. – United Nations Protection Force (Zaštitne snage Ujedinjenih naroda) UP – unutrašnji poslovi USD – United States dollar (američki dolar)

v.

d. – vršitelj dužnosti

v.

r. – vlastitom rukom

V/O – vojni obveznik VES – vojno-evidencijska specijalnost VJ – Vojska Jugoslavije VMA – Vojnomedicinska akademija VRS – Vojska Republike Srpske VRSK – Vojska Republike Srpske Krajine VSO – Vrhovni savjet obrane VŠS – viša stručna sprema VTO – vojno teritorijalna obrana VUPIK – Vukovarski poljoprivredno- industrijski kombinat zv. – zvani ŽTP – željezničko-transportno poduzeće

1

1994 , srpanj 1 Knin Izvješće Ministarstva energetike i rudarstva RSK o energetskoj situaciji u Krajini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA

Broj:

Knin, 01. 07. 1994. god.

KRATKA I N F O R M A C I J A O ENERGETSKOJ SITUACIJI U RS KRAJINI

I. ELEKTROENERGETSKA SITUACIJA Elektroenergetski sistemi SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine su međusobno povezani 110 kV vezama uz mogućnost prenosa električne energije u međusobnim razmjenama. Mogućnost razmjene između SR Jugoslavije i zapadnih dijelova srpskih republika putem 110 kV voda kroz koridor je 80 MW, što je ograničena prenosna moć. Osim ove energije zapadni dijelovi srpskih republika imaju iz sopstvenih hidroelektrana prosječnu satnu snagu od 50 MW. Ovako mala sopstvena snaga je zbog malih dotoka u akumulacije hidroelektrana Manojlovac (8,5 m³/s) i Golubić (3,5 m³/s), Jajce 1 (20 m³/s), Jajce 2 (25 m³/s), Bočac (25 m³/s) i RHE 1 Obrovac (0,1 m³/s). Raspoloživa energija u akumulaciji RHE Obrovac iznosi 9.000.000 kWh, koju sa prosječnom potrošnjom zapadnih srpskih zemalja koja iznosi 160 MW, može da se iskoristi za 84 sata. Zbog toga se ova akumulacija čuva za intervencije neophodne kada ispadne napajanje iz SR Jugoslavije, odnosno kao strateška rezerva. Stepen redukcije u ovom trenutku iznosi 40 % (30 % 01. 06. – 07. 06. i 32 % 07. 06. – 25. 06.) i ravnomjerno se raspoređuje na cijelom prostoru, uz određene nepravilnosti koje se događaju zbog nediscipline pojedinih RJ distribucije. Ovako ponašanje se sankcioniše prinudnim isključenjem takvih potrošača što dodatno usložnjava efikasnost provođenja plana redukcije. Prevazilaženje ovakve energetske situacije je u izgradnji kvalitetnije veze sa SR Jugoslavijom čija realizacija je u toku i čija izgradnja će omogućiti prenos dodatnih 100 MW. Završetak izgradnje ovog 110 kV dalekovoda uz sve teškoće koje je prate (financijska problematika i bezbjedonosna situacija) se očekuje oko 01. 08. 1994. godine. Ovim se elektroenergetska situacija u RS Krajini u ljetnim (sušnim) mjesecima znatno poboljšava, ali ne predstavlja definitivno i kvalitetno rješenje. Kvalitetno rješenje se može imati povezivanjem prostora srpskih zemalja visokonaponskim vodovima 220 kV i 400 kV naponskog nivoa, kao i uključivanjem naše 400 kV mreže u evropski elektroenergetski sistem.

1 Reverzibilna hidroelektrana.

II. SITUACIJA SA PROIZVODNJOM, NABAVOM I DISTRIBUCIJOM NAFTNIH DERIVATA “Naftna industrija Krajine” Mirkovci je ušla u poslove remonta bušotina na naftnim poljima Đeletovci, Srijemske Laze i Ilača. Za svega nekoliko dana rada na remontu proizvodnja je povećana za 40 t/dan, a očekuju se efekti povećanja do 150 t/dan po završetku remonta. Budući je sopstvena proizvodnja osnovni oslonac u snabdijevanju RS Krajine derivatima nafte, ovoj aktivnosti je Vlada RSK posvetila posebnu pažnju. Rezerve sirove nafte u ovom trenutku iznose oko 7.000 t što je solidan potencijal pred ovogodišnju žetvu. Za potrebe žetve je osim ovako raspoložive količine osigurano 2.000 t dizel goriva kompenzacionim aranžmanom sa Republikom Crnom Gorom kojoj smo po potpisanom protokolu dužni isporučiti 4.400 t mazuta. Za realizaciju ovog kompenzacionog posla su zaduženi “NIK” Mirkovci i “Jugopetrol” Kotor, a realizacija može započeti odmah. Vlada i Ministarstvo energetike RSK su u aktivnostima da uvezu preko:

“Komercijalne banke Beograd” Organizacije UN

Osim toga u pregovorima smo sa Vladom Republike Srbije da nam izvrši isporuku 500 t D-2, a sa Rafinerijom nafte Pančevo imamo takve poslovne odnose da u bilo kojoj situaciji možemo ući u negativan saldo od 300 t dizel goriva. Zbog svega navedenog ne očekuju se problemi u snabdjevanju dizel gorivom za nastupajuću žetvu, a već sada planiramo obezbeđenje za potrebe jesenje sjetve. Ministarstvo energetike je na osnovu odluke Vlade RSK pripremilo bilansu derivata za period juli – decembar 1994. godine, na osnovu koje će se vršiti njihova distribucija. Realizacija distribucije derivata nafte u prvom polugodištu 1994. godine izvršena je prema tabeli u prilogu. 2

1.000 t D-2 i 2.000 t D-2.

M I N I S T A R:

Milivoj Krička

Preslika, strojopis, ćirilica HR-DASK, 762., kut. 4.

2

1994 , srpanj 4 Vojnić Dopis kordunske Uprave Ministarstva obrane RSK motelu u Vojniću o osnivanju tijela za koordinaciju mobilizacije na teritoriju Korduna i najznačajnijim zaključcima koji su usvojeni na njegovoj prvoj sjednici

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO OBRANE UPRAVA “KORDUN” VOJNIĆ

2 Priređivači su izostavili prilog.

Broj: int. 3 93-1/94 Vojnić, 04. 07. 1994. godine

MOTEL

VOJNIĆ 4

Predmet: Tijelo za koordinaciju mobilizacije, zaključci i upute, dostavlja se

Na nivou regije Korduna a u zoni odgovornosti 21. korpusa konstituirano je tijelo za koordinaciju mobilizacije. Tijelo je konstituirano 24. 06. 1994. godine u Vojniću, gdje je održalo svoju prvu sjednicu. U tijelo su ušli najodgovorniji predstavnici vojnih i civilnih vlasti regije. Na sjednici je, pored ostalog, razmatrana problematika stanja obrambenih priprema civilnog dijela obrambenog sistema. Uočeno je i ocjenjeno da se obrambenim pripremama, posebno u narednom vremenu, mora posvetiti više pažnje. Konstatirano je da obrambene pripreme moraju biti svakodnevni zadaci svih nosilaca planiranja, vojnog

i civilnog dijela, a ažuriranje planova kvalitetni poslovi koji će obezbjediti pravovremeno

izvršenje planom predviđenih radnji. Zaključak je ovog tijela jednoglasan, da svi nosioci planiranja obrane, pa otuda i civilni sektor, koji sada rade (u funkciji su), odmah priđu ažuriranju svojih planova obrane (plan pripravnosti, plan mobilizacije, plan evakuacije) i na taj način ih podignu na nivo potrebne operativnosti i spremnosti za provjeru i upotrebu u datom momentu. Pritom valja, prethodno, upozoriti na nekoliko važnih i nezaobilaznih momenata, a to su:

1.) podsjetiti se elemenata iz Programa rada za izradu Plana obrane, čiji je cilj osiguravanje pravovremene izrade i ažuriranje Plana, postupci, radnje i zadaci (konsultirati Metodologiju izrade Plana obrane iz 1987. u najnužnijem dijelu); 2.) izrada procjene vojno-političkih, ekonomskih i drugih uvjeta rada, nosilaca planiranja (subjekata). Konsultirati istu Metodologiju kao pod broj 1. u potrebnom obimu. Metodologija predviđa da se izvod iz procjene nosilaca planiranja na široj teritorijalnoj političkoj razini, u osnovnim elementima, dostavi nosiocima planiranja na užoj razini, kako bi ukupno planiranje cjelokupnog obrambenog sistema osiguralo njegovo jedinstvo. Tu

procjenu, ovaj put, u potrebnom obimu nemamo pa, stoga, navodimo elemente koji će, nadamo se, korisno poslužiti u izradi predviđenih planova. “DRŽAVA HRVATSKA I NJENO USTAŠOIDNO VODSTVO VRŠE VRLO OBIMNE

I INTENZIVNE PRIPREME SVOJIH VOJNIH SNAGA, NAROČITO NEKIH SPE-

CIJALNIH I OSTALIH SNAGA PROFESIONALNE HRVATSKE VOJSKE, S KOJIMA PLANIRAJU OSTVARITI NEKE POVOLJNIJE I RADIKALNIJE CILJEVE NA LINIJI DODIRA SNAGA ILI DUBLJE U NAŠEM TERITORIJU. PRAĆENJEM NJIHOVIH PRIPREMA (VJEŽBANJE, OBUKA, NAORUŽAVANJE), POKRETA, PREMJEŠTA-

NJA SNAGA, MOŽE SE ZAKLJUČITI DA SE OZBILJNO PRIPREMAJU ZA ČIN AGRESIJE KOJU NAMJERAVAJU IZVESTI SA DOBRO OBUČENIM SPECIJAL- NIM SNAGAMA, PRIJE SVEGA, U VEĆIM ILI MANJIM GRUPAMA UBACIVAJU- ĆI SE U PROSTOR RSK BLIŽE DODIRA SNAGA ILI DUBLJE U TERITORIJU. PRI TOM SE MOŽE OČEKIVATI VRLO JAKA I SNAŽNA PODRŠKA NJIHOVE AVI- JACIJE, TENKOVSKIH JEDINICA I ARTILJERIJE DEJSTVUJUĆI PO POLOŽAJI-

3 Interno.

4 Dopisano rukom.

MA NAŠE VOJSKE, NASELJENIM MJESTIMA, PRIVREDNIM I INDUSTRIJSKIM OBJEKTIMA, KOMUNIKACIJAMA I CIVILNOM STANOVNIŠTVU, PO CIJELOJ DUBINI NAŠE TERITORIJE. TREBA RAČUNATI I NA PODRŠKU AGRESORU KOJU MOŽE DOBITI IZ BiH OD 5. KORPUSA, SA OSNOVA FEDERALNO-KON- FEDERALNOG POLITIČKOG I VOJNOG SAVEZA, ČIJI BI ZAJEDNIČKI CILJ BIO PRESJECANJE NAŠEG TERITORIJA, STVARANJE MOSTOBRANA I SPAJA- NJE OVIH SNAGA. DEJSTVO ĆE BITI PRAĆENO SNAŽNIM PSIHIČKO-PRO- PAGANDNIM AKTIVNOSTIMA, A NIJE ISKLJUČENO ANGAŽIRANJE SNAGA UNPROFORA I IZVIĐAČKO-OBAVJEŠTAJNIH SNAGA NATO PAKTA”– Svi subjekti (nosioci planiranja) u civilnom sektoru koji su aktivni od početka rata ili su se aktivirali u toku rata (počeli raditi), bilo da su proizvodne, uslužne, javne ili državne institucije, moraju imati Plan obrane, rađen po već naznačenoj metodologiji, više ili manje ažuran ovog časa. Pod ažurnošću Plana podrazumijeva se njegova usklađenost sa najnovijim saznanjima i podacima bitnim za operativnu primjenu plana, svakog nosioca planiranja. Pod pojmom nosioci planiranja (subjekti) u civilnom sektoru ovdje se podrazumijevaju:

privredna preduzeća (proizvodna), neprivredna (uslužna), javne ustanove i državne ustanove i organi, mjesne zajednice, Civilna zaštita (štabovi i jedinice), centri OiO. Izradom i ažuriranjem planova odbrane kao i njihovom primjenom (i provjerom) u pravilu rukovode poslovodni organi, a oni su i najodgovorniji za stanje u ovoj oblasti. U pravilu se Plan obrane izrađuje unutar zone i prostora rada svakog subjekta, pri čemu se u rad uključuju najodgovorniji ljudi, a njegova operacionalizacija i konkretizacija vrši se putem koordinacije i usaglašavanja svih zainteresiranih nosilaca unutar DPZ, i šire, sa najodgovornijim ljudima i tijelima, kao i sa institucijama koje se ovim poslovima bave profesionalno, pa mogu dati stručni savjet i pomoć. Koordinacija i usaglašavanje nekih elemenata Plana je nezaobilazna radnja (sistem veza, pravci povlačenja, reoni razmještaja i evakuacije, reoni dislokacije kapaciteta i drugo).MO – Uprava “Kordun” i Odelenje MO stručni su organi MO koji u pravilu pokrivaju teren općina, a zadatak im je da svojim radom i stručnošću, pored ostalog, pomognu subjektima planiranja, uputama i koordinacijom na izradi planova obrane i njihovom dovođenju na nivo operativnosti a u cilju ostvarivanja jedinstvenog sistema obrane RSK. Ovaj dopis dostavljamo svim zainteresiranim nosiocima zadataka na izradi planova obrane na nivou regije – općina Korduna, sa apelom da se odmah i najozbiljnije angažiraju na poslovima ažuriranja (ili izrade) svojih planova obrane, kako bi oni bili upotrebljivi u datom momentu, a eventualni faktor iznenađenja ne bi nas našao nespremne za obranu.

M. P. 5

Zastupa načelnika MO:

Mile Đurić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 1075-2.

5 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo odbrane Knin, Uprava “Kordun” Vojnić.

3

1994 , srpanj 4 Ilok Dopis Republičkog javnog pravobranilaštva RSK kojim se Vladi RSK predlaže osiguravanje financijskih sredstava u “republičkom” budžetu za isplatu novčanih naknada obiteljima poginulih krajinskih boraca i ranjenicima

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA REPUBLIČKO JAVNO PRAVOBRANILAŠTVO Broj: Jr-26/94. Ilok, 04. 07. 1994.

VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

K N I N

PREDMET:

Predlog za osiguranje sredstava za isplatu naknade štete porodicama poginulih boraca i ranjenicima.

Na sednici Vlade održane 25. 5. 1994. godine razmatrana je naša informacija o isplatama naknade štete porodicama poginulih boraca i ranjenicima. Nakon diskusije Vlada je donela Zaključak kojim je obavezala Ministarstvo odbrane i Ministarstvo za rad, boračka i socijalna

pitanja da zajednički obezbede sredstva za isplatu naknade štete. Prema našem saznanju sredstva za ovu namenu još nisu obezbeđena pa se ponovo obraćamo Vladi sa predlogom da se osiguraju sredstva za isplatu naknade štete porodicama poginulih boraca i ranjenicima. Po našem mišljenju porodicama poginulih boraca bi trebalo isplatiti po 2.000 dinara, jer je isti taj iznos isplaćen porodicama poginulih boraca krajem 1992. i početkom 1993. godine. Naknadu bi trebalo isplatiti samo članovima porodice koji su živjeli u zajedničkom domaćinstvu sa poginulim borcem. Što se tiče ranjenika predlažemo da se ranjenicima sa 100 % invalidnosti isplati 1.500,00 dinara, sa 90 % invalidnosti 1.400,00 dinara itd., tako da se za svaku nižu kategoriju invalidnosti isplati manje po 100,00 dinara. U toj visini isplaćivana je i naknada ranjenicima krajem 1992. i početkom 1993. godine.

U Republičkom javnom pravobranilaštvu do sada smo zaprimili 3.042 zahteva porodica

poginulih boraca i ranjenika, od čega je rešeno 378 predmeta, a ostalo je nerešeno 2.664

predmeta. Ako se usvoji gore navedeni predlog o visini naknade potrebno je u budžetu ili na drugi način osigurati iznos od 4.000.000 dinara 6 .

U Informaciji o isplatama naknade štete porodicama poginulih boraca i ranjenicima

naveli smo da i pored našeg upozorenja nije vršena korekcija naknade, odnosno ona nije usklađivana sa inflacijom, pa su mnoge porodice poginulih boraca i ranjenici na taj način oštećeni jer su realno dobili znatno manju naknadu. Ako se odluči da se njima isplati razlika potrebno je obezbediti još oko 500.000 dinara, što znači sveukupno iznos od 4.500.000.- dinara. Vojska Jugoslavije preko Vojnog pravobranilaštva isplaćivala je znatno veće naknade u skladu sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima i sa kriterijima koji su usklađeni

6 Podcrtano u izvorniku.

sa sudskom praksom i praksom pojedinih osiguravajućih društava. Pri tome treba naglasiti

da u Saveznoj Republici Jugoslaviji za vreme ratnih sukoba na teritoriji Republike Srpske Krajine nije bilo proglašeno ratno stanje, pa je Vojno pravobranilaštvo isplaćivalo naknadu štete kao da se radi o vojnim licima koja su nastradala u vojsci za vreme mira. Nasuprot tome, nakon odcepljenja Republike Hrvatske od SFR Jugoslavije, došlo je do građanskog rata na prostorima Republike Srpske Krajine, jer je srpski narod na ovim prostorima odlučio da ne živi u “Nezavisnoj državi Hrvatskoj”, nego da koristeći pravo na samoopredelenje ostane u sastavu Jugoslavije. Pripadnici TO su prema tome bili u ratu sa paravojnim formacijama Republike Hrvatske i zbog toga se po našem mišljenju naknada štete ne bi trebala isplaćivati na isti način kao u SR Jugoslaviji, nego na način kako smo to gore predložili, imajući pri tome u vidu i materijalne mogućnosti Republike. Ne znamo da li će sudovi prihvatiti ovo naše pravno stanovište, ali smatramo da ono ima osnova i zbog toga predlažemo da se isplati naknada u navedenim iznosima i to kao akontacija, a da se konačna odluka o visini naknade štete donese naknadno. S obzirom na izloženo predlažemo da Vlada RSK u budžetu obezbedi sredstva za isplatu naknade štete u ukupnom iznosu od 4.500.000,00 dinara.

O tome obavest:

1. Ministarstvo finansija,

2. Ministarstvo odbrane.

M. P. 7

Republički javni pravobranilac Majski Radovan, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinica Hrvatski informativni centar, A-027-034.

4

1994 , srpanj 4 Knin Obavijest predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelića o sazivu 8 sjednice Vlade RSK s predloženim dnevnim redom

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Broj:

Knin, 04. 07. 1994.

Na osnovu člana 18. st. 1. i člana 19. st. 2. Poslovnika Vlade RSK

s a z i v a m

8. redovnu sjednicu Vlade RSK na dan 05. 07. 1994. god. u 12.00 časova u zgradi Vlade u Kninu

Za sjednicu predlažem slijedeći

7 Okrugli pečat: RSK, Republičko javno pravobranilaštvo, Knin.

D N E V N I

R E D

1. VERIFIKACIJA ZAPISNIKA

I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU

2. MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE, PRIVREDNI RAZVOJ I INDU-

STRIJU

2.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preduzećima.

2.2. Donošenje Odluke o obrazovanju Ekonomskog savjeta Vlade RSK.

2.3. Donošenje Odluke o osnivanju Republičke agencije za obnovu i razvoj RSK.

2.4. Donošenje Odluke o osnivanju Republičkog zavoda za standardizaciju, patente, mjere i dragocjene metale.

2.5. Razmatranje prijedloga Zakona o važenju na teritoriji RSK propisa i upravnih akata iz oblasti industrijske svojine, standardizacije i mjera.

2.6. Informacija o radu državnog spoljnotrgovinskog preduzeća “KNINEX” sa prijedlogom daljnjih aktivnosti.

2.7. Razmatranje informacija o problemima pokretanja proizvodnje industrijskih preduzeća na području RSK.

3. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE

3.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o vodama.

3.2. Informacija o žetvi i isporuci nafte za žetvu.

3.3. Elaborat o proizvodno tehničkom stanju i mogućnostima i kapacitetu primarne i finalne prerade drveta u RSK.

3.4. Davanje saglasnosti na odluku JP “Plitvice” za prodaju drvenih objekata.

4. MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE

4.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi.

4.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj upravi.

5. MINISTARSTVO KULTURE I VJERA

5.1. Razmatranje zahtjeva Arhiva Krajine za dodjelu poslovnog prostora.

6. MINISTARSTVO ZA SAOBRAĆAJ I VEZE

6.1. Donošenje Odluke o osnivanju DP “Autoprevoz – Slavijatrans” i imenovanje upravnog odbora.

7. MINISTARSTVO ODBRANE

7.1. Informacija o stanju na predajnicima.

8. KOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE

8.1. Izvještaj o radu sa prijedlozima rješenja.

8.2. Donošenje Odluke o preuzimanju lica koja rade na poslovima zbrinjavanja izbjeglica i

raseljenih lica, a nalaze se na platnoj listi Štaba Civilne zaštite.

II. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU

9. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za dogradnju Zdravstvenog centra Glina.

10. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za adaptaciju Doma zdravlja u Kninu.

11. Davanje saglasnosti na Pravilnik o organizaciji, djelatnosti i načinu rada Agencije za poslovne odnose sa međunarodnim organizacijama.

12. Davanje saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

13.

Davanje saglasnosti na Pravilnik o rejonizaciji vinogradarskih područja i zaštiti geografskog porijekla vina i rakije.

14. Postavljenje pomoćnika ministra kulture i vjera.

15. Donošenje Odluke o odobrenju novčanih sredstava za sanaciju objekata manastira Dragović.

16. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za “Sijelo Tromeđe”.

17. Donošenje Odluke o visini planiranih deviznih sredstava za službeni put u inostranstvo.

III. MATERIJALI RADI INFORMISANJA ČLANOVA VLADE

18. Informacija o kretanju stočnih zaraza i veterinarskoj službi.

Preslika, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 13.

PREDSJEDNIK VLADE Borislav Mikelić 8

5

1994 , srpanj 5 Beograd Čestitka pomoćnika ministra unutarnjih poslova i načelnika Resora državne bezbednosti MUP-a Republike Srbije Jovice Stanišića rukovodstvu i djelatnicima MUP-a RSK povodom Dana bezbednosti RSK

R e p u b l i k a

Ministarstvo unutrašnjih poslova

Resor državne bezbednosti depeša br. 1940 Beograd, 5. jul 1994. godine

Republika Srpska Krajina

– Ministarstvu unutrašnjih poslova – ministru mr. Iliji Prijiću

– načelnicima sekretarijata javne bezbednosti i centara DB – svima

Povodom dana bezbednosti Republike Srpska Krajina upućujem srdačne čestitke svim radnicima i starešinama organa unutrašnjih poslova. U protekle tri godine vaše službe državne i javne bezbednosti pružile su izuzetno značajan doprinos zaštiti nacionalne bezbednosti RSK i sprečavanju agresije neofašističkog hrvatskog režima. U toj borbi brojni pripadnici službe herojski su dali svoje živote i molim da njihovim porodicama ovom prilikom prenesete naše najveće poštovanje. Organi unutrašnjih poslova RSK bili su među glavnim utemeljivačima državnosti Krajine

i garant njene nezavisnosti. Sa zadovoljstvom mogu da konstatujem i doprinos zaštiti lične

i imovinske sigurnosti građana i obezbeđenju drugih njihovih prava i sloboda – koje se sprovodi uz maksimalno pridržavanje zakonitosti u radu.

S r b i j a

M. P. 9

8 Izvorni zapisnik spomenute sjednice Vlade RSK nije pronađen.

9 Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Vojnić, ur. broj: 08-03-709/1-94., 6. 7. 1994.

Ulazimo u odlučujuću fazu borbe za ostvarenje zajedničkih ciljeva svih srpskih zemalja, spremniji i odlučniji nego ikada ranije.

Pomoćnik ministra, načelnik RDB Jovica Stanišić

M. P. 10

Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 1073.

6

1994 , srpanj 5 Knin Zamolba kojom kninski Centar za socijalni rad poziva tamošnju javnost na sudjelovanje u humanitarnoj akciji prikupljanja financijskih sredstava nužnih za organiziranje ljetovanja djeci iz socijalno ugroženih obitelji s područja Dalmacije i južne Like na crnogorskom primorju

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA CENTAR ZA SOCIJALNI RAD KNIN BROJ: 305/94. KNIN, 05. 07. 1994. god.

PREDMET: Učešće u finansiranju ljetovanja socijalno ugrožene djece.

Centar za socijalni rad Knin priprema organizovani odlazak djece na ljetovanje u CRNU GORU. Riječ je o učenicima petog, šestog i sedmog razreda sa područja Dalmacije i južne Like, koji bi boravili u Sutomoru od 10. 08. do 21. 08. 1994. g. Napominjemo da su to djeca socijalno ugroženih roditelja kojima je ovo jedina mogućnost za ljetovanje na moru. Dio troškova ove akcije snositi će Jugoslavenski Crveni Krst, a dio treba da obezbedi Centar za socijalni rad Knin. Kako su naše finansijske mogućnosti vrlo ograničene, molimo Vas da u skladu s Vašim mogućnostima učestvujete u finansiranju ove izuzetno humane akcije. Naš žiro – račun je: 91100-603-2-34228 poziv na broj (odobrenja): 02 305 U ime djece zahvaljujemo Vam se na razumijevanju i humanosti.

ODBOR ZA LJETOVANJE:

Krneta Branko, šef računovodstva, Radulović Gordana, socijalni radnik, Radulović Dragica, socijalni radnik.

M. P. 11

D I R E K T O R

Milorad Dobrijević, dipl. polit. [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 2., kut. 604.

10 Prijemni pečat: primljeno 5. 7. 1994. u 16,40; voditelj smjene: potpis nečitak.

11 Okrugli pečat: RSK, Centar za socijalni rad Knin.

7

1994 , srpanj 5 Knin Izvješće Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK o problemima i incidentima u zonama razdvajanja koje su nakon sklapanja Zagrebačkog sporazuma o prekidu vatre između RSK i hrvatskih vlasti, u ožujku 1994 godine, uspostavljene duž dotadašnje linije bojišta

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI Broj: 08/3-2-4-3397/94. Knin, 05. 07. 1994. godine

I Z V J E Š T A J O PROBLEMIMA I INCIDENTIMA KOJI SE JAVLJAJU U ZONAMA BEZBEDNOSTI

SEKTOR “JUG”

U posljednje vrijeme dolazi do većeg broja incidenata između ovlašćenih službenih lica

organa unutrašnjih poslova, nadležnih za kontrolu prelaska državne granice i vojne komponente UNPROFOR-a. UNPROFOR ne dozvoljava na graničnom prelazu kontrolu putnih isprava, identifikaciju pripadnika UNPROFOR-a, kao i drugih lica koja prevoze, kao ni pregled vozila. Često ne poštuju lokalne zakone i propise, agresivno i na silu dižu rampu na graničnom prelazu, sa oklopnim transporterima idu na milicionare, vrše pretrese srpskih kuća, kako u zonama bezbednosti, tako i po dubini teritorije Republike Srpske Krajine. Civilna policija UNPROFOR-a u tri slučaja je zaustavila akreditiranu patrolu milicije RSK u zoni bezbednosti, uzela oružje i uz pratnju je vratila van zone.

SEKTOR “SJEVER” Takođe dolazi do incidenata između ovlašćenih službenih lica organa unutrašnjih poslova, nadležnih za kontrolu prelaska državne granice i vojne komponente UNPROFOR-a.

Ne dozvoljavaju kontrolu putnih i drugih isprava, identifikaciju lica, pregled vozila. Vrše pretres srpskih kuća, pretres terena / objekat tvornice “Finel” u Mošćenici /, kako u zoni bezbednosti tako po dubini RSK od linije razdvajanja.

U bezbednosne zone / Lađevčani kod Sunje, opština Caprag /, ubacuje se hrvatska

policija i regularna vojska RH. 12 U jednom slučaju intervenisali su milicionari RSK koji su akreditovani, lišavali su slobode jednog vojnika RH gdje im je u pomoć stigao i UNPROFOR koji je razoružao naše milicionare, izveo ih van zone, pokušaj silovanja jedne maloljetnice / ”Finel” Mošćenica / u blizini punkta UNPROFOR-a u bezbednosnoj zoni, od strane dva pripadnika Hrvatske vojske nanoseći lake tjelesne ozljede – UNPROFOR NIJE INTERVENISAO – česti su ilegalni prelasci iz Republike Hrvatske u bezbednosnu zonu koja je pod kontrolom RSK.

12 Republike Hrvatske.

SEKTOR “ZAPAD” Česti su upadi pripadnika hrvatske policije na teritorij RSK uz liniju razgraničenja, hapse naše građane, odvode ih u policijsku stanicu na teritorij Hrvatske, pod prijetnjom oružja / slučaj Jorgić Vide – 1950. Pakrac /, UNPROFOR nije intervenisao.

SEKTOR “ISTOK” Civilna policija UNPROFOR-a vrši pretres srpskih kuća na zahtjev policije RH iz Osijeka / slučaj u Belom Manastiru, Svetozara Miletića br. 16, 02. 06. 1994. /.

N A Č E L N I K Pavković Nebojša, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 20., kut. 10.

8

1994 , srpanj 6 Knin Zapisnik s 9 sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I K sa 9. sjednice Vlade – tematskog karaktera održane 06. 07. 1994. u 10.00 časova u zgradi Vlade u Kninu.

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio. Odsutni: Dragutin Bolić i Borivoj Rašuo. Sjednici prisustvuju po pozivu: Ljubomir Domazetović, Neđo Krajinović, Milan Šuput, Mile Vignjević, Mirko Bjelanović, Sava Milović, Branko Dobrijević, Dmitar Arula i Siniša Ćakić. Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikelić. Za sjednicu je predviđen slijedeći

D N E V N I

R E D

1. PROBLEMATIKA MINISTARSTVA ODBRANE (teze u prilogu)

1. MJESTO I ULOGA SVK I ODBRAMBENE PRIPREME RSK U OBEZBJEĐENJU

SUVERENITETA I MEĐUNARODNOG PRIZNANJA RSK Ministar Rade Tanjga – Političko bezbjedonosnu situaciju podijelio u nekoliko dijelova. 1. Procjena stanja i namjera RH 13 Svi podaci govore da nas očekuje nova agresija što se vidi iz hrvatskih sredstava informisanja, kao i dodatnih priprema i obučavanja Hrvatske vojske. Postavlja se pitanje

13 Republike Hrvatske.

oblika njihove agresije i pravca djelovanja. Vrlo vjerovatna je agresija na lokalnom pravcu, ne duž cijele linije fronta. Dosadašnji primjeri takve agresije su Miljevački plato, Maslenica, Medački džep. Cilj agresije bi najvjerovatnije bio presijecanje “Koridora” i napad na cijeloj liniji fronta.

2. Procjena stanja i namjera AP Zapadna Bosna

Fikret Abdić postepeno postaje zavistan od srpske pomoći i sve manji mu je prostor za balansiranje između nas i ustaša. To nam omogućava aktivaciju i efikasniju ulogu u pružanju pomoći AP Zapadna Bosna. 3. Procjena mogućnosti pomoći VRS i VJ za slučaj agresije na Republiku Srpsku Krajinu. Ima veliki broj profesionalnih vojnika iz Jugoslavije koji su na prvoj liniji dok im porodice

žive u Srbiji po kasarnama u užasnim uslovima. Stanje civilne odbrane Do 01. 08. 1994. god. napravit ćemo početni ratni plan zajedno sa Ministarstvom za industriju. Ima problema na terenu – nije razvijena infrastruktura i službe koji su funkcionisale u miru pa su to jedinice Civilne zaštite preuzele na sebe (snabdijevanje vodom stanovništva, zdravstvena zaštita i dr.). Morat će se rasteretiti obaveze Civilna zaštita što će preuzeti na sebe opštine. Problemi pravne regulative odbrane Moramo ići u usklađivanje pravne regulative sa SRJ. To ne znači da ćemo slijepo preslikavati pravnu regulativu SRJ. Morat će se donijeti četiri važna zakona, a to su:

1. Zakon o odbrani,

2. Zakon o SVK,

3. Zakon o vojnim sudovima,

4. Zakon o vojnim tužilaštvima.

Mijenjat ćemo:

– Zakon o penziono-socijalnom osiguranju,

– Zakon o zdravstvenom osiguranju.

Problemi snabdijevanja Potrebno je da se ne iznose pare iz RSK (onoliko malo koliko imamo). Mi imamo tri vrste dobavljača, iz SRJ, RS i RSK. Iz Republike Srpske – 58 dobavljača. Iz SR Jugoslavije – 112 dobavljača. Iz Republike Srpske Krajine – 257 dobavljača. Ukupno – 427 dobavljača. Najviše dugovanja ima prema našim dobavljačima kao što su preduzeća “VUPIK”, 14 PIK 15 “Okučani”, “Gavrilović”, itd.

Problemi finansiranja odbrane 280 miliona treba da se obezbedi za SVK da bi se mogli pokriti rashodi od nabavke naoružanja i vojne opreme. Ima nekoliko prijedloga o modelima finansiranja. Jedan od modela je iz budžeta RSK, iz direkcije robnih rezervi, zatim porez koji je izglasan 3 %, krediti – možda bi trebali ići sa stranim kreditom. Iz rebalansa budžeta se vidi oko 80 miliona dinara potrebe za uvozom naoružanja i vojne opreme.

14 Vukovarski poljoprivredno-industrijski kombinat.

15 Poljoprivredno-industrijski kombinat.

Nakon uvodnog izlaganja ministra Tanjge riječ dobija pukovnik Lalić 16 koji govori o četiri važna dijela, a to su:

– karakteristike ratišta RSK,

– oružane snage Hrvatske,

– namjena i organizacija SVK,

– aktivnosti SVK.

Ratište ima nepovoljan geografski položaj, a veličina i oblik ratišta SRK spada u male teritorije. Reljef RSK dijelimo na brdsko-planinski i kraško zemljište Like; manevarsko zemljište i ravnice. Rijeke RSK teku pravcem sjever – jug što predstavlja otežanu okolnost prilikom manevra

snaga po frontu. Materijalne mogućnosti su skromne. Privredni potencijal RSK uspio da proizvede minimalne borbene potrebe. Za uspješnu odbranu treba izvesti komunikacije u RSK. Željeznička mreža samo djelomično zadovoljava potrebe. Može se zaključiti da se oružane snage Hrvatske vjerovatno pripremaju za rat prema RSK. Najvjerovatnije će se to desiti na izabranom, ne na cjelokupnom pravcu. Pri napadu bi imali snažnu podršku artiljerije i avijacije. Možda će doći i do upotrebe hemijskih borbenih sredstava. Mogući pravci dejstava hrvatskih oružanih snaga:

a)

Zadar – Benkovac – Knin,

b)

Split – Drniš – Knin,

c)

Šibenik – Oklaj – Knin,

d)

Sinj – Vrlika – Knin.

U

okviru namjena i organizacije SVK pukovnik Lalić ističe da je izvršena detaljna

procjena ratišta.

Aktivnosti SVK očituju se kroz dogradnju sistema komandovanja, popravku materijalno- tehničkih sredstava, uklanjanje minskih prepreka, itd. Nakon izlaganja pukovnika Lalića, predsjednik Vlade Borislav Mikelić je uputio nekoliko pitanja, čisto vojnih pitanja:

Ne vidim razloga da ne znamo čime i kako raspolaže SVK, ako već znamo čime raspolaže

HV. (Kakva je naša snaga i moć da se odbranimo?) Nisam vidio u vašem izlaganju način kako ćemo se odbraniti od Hrvatske (način i našu snagu). Nisam čuo ni našu vezu sa SRJ, i njihovu obavezu (Vojske Jugoslavije) prema RSK. Ako nema pomoći Jugoslavije naše perspektive ovdje su vrlo male. Pitanja su postavljali i ministar Perić, 17 Funduk, 18 Budić, 19 Vojnović, 20 Ratković, 21 Bosnić, 22 Krička. 23 Pukovnik Lalić – O broju starješina iz Vojske Jugoslavije – Mi u SVK imamo 1227 profesionalnih oficira i podoficira koji su upućeni iz Vojske Jugoslavije, a rođeni su na

16 Milan.

17 Slobodan, ministar za rad, boračka i socijalna pitanja.

18 Uroš, ministar pravosuđa i uprave.

19 Ljubiša, ministar za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo.

20 Milivoj, ministar fizičke kulture i sporta.

21 Stevo, ministar prosvjete.

22 Milan, ministar trgovine i turizma.

23 Milivoj, ministar energetike i rudarstva.

bivšim područjima RH. To je oko 50 % ukupnog broja oficira i podoficira rođenih na bivšim područjima Hrvatske. Oko 50 % se nalazi još u Vojsci Jugoslavije. Dosta od njih nije riješilo pitanje stanova. Kratak komentar o zapadnoj Slavoniji – To je vrlo osjetljivo područje. Formirali smo 2 brigade, oslonit ćemo se i na Republiku Srpsku. U vezi materijalnog i zdravstvenog obezbjeđenja govori general-major Mirko Bjelanović kako stojimo u ovom trenutku. Raspolažemo sa minimumom rezervi osnovnih sredstava. Starosna struktura osnovnih sredstava se kreće od 20 – 30 godina. Bitna sredstva kojima raspolaže SVK:

minobacači, bestrzajni topovi 82 mm, haubice, PA topovi, borbena vozila svih tipova. Sredstva RV i PVO:

avioni “Jastreb J-21”, helihopteri tipa “Gazela”, avioni “Jastreb J-20”. Avioni “Jastreb” su u upotrebi 26 godina. Ističe im rok upotrebe. Minsko eksplozivnih sredstava ima dovoljno. Postoji nedostatak municije za složene borbene sisteme. U identičnoj situaciji je i Vojska Jugoslavije.

Nešto kratko o pogonskom gorivu. Dnevna potrošnja 16 – 18 tona. Mjesečno je to 480 – 580 tona pod uslovom da nema borbenih dejstava. Kada bi svi korpusi izvodili borbena dejstva potrošnja bi iznosila oko 80 tona dnevno. RSK u skladištima raspolaže sa 21.300 tona goriva. Nas je premještanje nakon sporazuma 24 koštalo oko 700 – 800 tona goriva. Naglašavam da ulje u sisteme nismo dolijevali u ovom ratu, što je veoma ozbiljan problem. U vezi problema oko remonta i opreme mi moramo izići iz okvira RSK. SVK u ovom trenutku nema stabilan izvor finansiranja sanitetsko materijalnih sredstava. Zaključak: SVK jeste najveći potrošač u RSK, ali ona treba da ima prioritet. Prema ovom čime raspolažemo treba da se domaćinski odnosimo.

General-potpukovnik Ljubo Domazetović Ističe da je zadovoljan interesovanjem članova Vlade za pitanje odbrane. To je već korak naprijed. Unutrašnji neprijatelj jeste samo srpsko nejedinstvo. Odbrana mora biti jedinstvena. Treba obezbediti ratnu proizvodnju. Moramo informisati stanovništvo o svim bitnim pitanjima odbrane. Veoma je važna organizovanost civilne strukture stanovništva, što do sada nije urađeno. Da bi se sve ovo sprovelo neophodno je potrebna pravna regulativa.

24 Misli se na Zagrebački sporazum o prekidu vatre, koji su predstavnici RSK i hrvatskih vlasti potpisali krajem ožujka 1994. godine.

Predlaže da Ministarstvo odbrane i vojska praktično preuzmu predložene zakone, da se umnože, da Vlada da svoj stav i nakon toga po hitnom postupku uputiti u skupštinsku proceduru i da ih Skupština usvoji. Bitno kod ovih zakona jeste potpuno odvajanje funkcije Ministarstva odbrane i vojske. Jedna zemlja nema 2 gospodara. Ministarstvo odbrane treba da radi na konceptu organizacije razvoja društvenih struktura (Ministarstvo odbrane da iznese Vladi koje organizacije treba da rade; ljudi od bitnog značaja, stručnjaci da se oslobode vojne obaveze).

Predsjednik Mikelić – gosp. Domazetović je govorio o vrlo bitnom pitanju regulisanja odnosa u RSK. Bilo bi dobro da u drugom dijelu otvorimo raspravu (kako nisu učestvovali svi predviđeni za diskusiju) na osnovu izlaganja general-majora Bjelanovića, koji je to detaljno izložio (iznio je kompletnu sliku SVK). Otvara se diskusija na osnovu izlaganja Bjelanovića, Lalića i Domazetovića. Kratko izlaže pukovnik Neđo Krajinović o problemima finansiranja SVK. Ističe da je prijedlogom plana predviđeno:

– u mirnodopskoj varijanti 418 miliona dinara,

– u ratnoj varijanti 624 miliona dinara.

Planovi nisu ostvareni, obaveze prema SVK nisu izmirene. Istrošene su rezerve i našli smo se u vrlo teškoj situaciji. Rješenje se mora iznaći.

Diskusija Ministar Veselinović 25 – govori o nedostatku sredstava u budžetu. Učinjeni su napori da se obezbedi minimum sredstava za vojsku RSK. Za pokriće troškova vojske izdavali smo obveznice u mjesečnom iznosu od 4.000.000 (2.000.000 dinara i 2.000.000 maraka). Planiramo što se tiče snabdijevanja vojske hranom napraviti model da bi se to riješilo. Planiramo da osiguramo za vojsku do kraja godine oko 40.000.000 dinara. Smatramo da će i taj dio biti nedovoljan. Ne možemo teret sami podnijeti i SRJ treba da se uključi i da nam pomogne. Moramo uključiti i našu Direkciju za robne rezerve (imamo oko 17.000 teladi viška, 50.000 stoke sitnog zuba, određenih poljoprivrednih proizvoda viška). Nadamo se da ćemo zajedno sa Glavnim štabom i nadležnim ministarstvima pokušati ublažiti probleme, a riješiti ih vjerovatno nećemo moći. Nakon toga prelazi se na važno pitanje – problem saradnje sa UNPROFOR-om o čemu je kratko govorio pukovnik Dmitar Arula, a nakon toga predsjednik Mikelić skreće pažnju na bitna pitanja u vezi UNPROFOR-a. U sporazumu se načinio veliki propust:

Centralna komisija i sva vojna lica izostavili su važan element, a to je da razrade do detalja gdje će se povući linija razdvajanja. Npr., ima sela u zapadnoj Slavoniji gdje se na terenu nije s ljudima razgovaralo. Pomjeranja linija idu na njihovu štetu. Na srpskoj strani ima tampon zone, na hrvatskoj nema. Vojne strukture moraju znati da je to ozbiljno pitanje i o tome se mora voditi računa. Da se profesionalno radi do ovoga ne bi ni došlo. Postoji još jedan podatak, a to je da tekstualni dio sporazuma imamo, a karte nemamo. Daljnji problemi su sljedeći:

25 Ratko, ministar financija.

UNPROFOR je počeo da se raspoređuje u neposrednoj blizini raskršća gdje najmanje treba biti prisutan. Jednom riječju, UNPROFOR je na strani ustaša. Velikim pritiskom moramo zaustaviti to što oni rade, a to nije jednostavno. Potrebna je odgovornost i vojske i milicije i ljudi. Predsjednik Mikelić naglašava da prekidamo ugovor s UNPROFOR-om (dužni nama 10 miliona dolara). Sve mora ići pod kontrolu platnog prometa u RSK. Obavijestili smo ih pismeno o tome. UNPROFOR nam je ozbiljna prijetnja. Mikelić dodaje da se ne smije isključivo pripremati samo za odbranu u slučaju napada. To je

greška i na taj način smo izgubili dosta naših područja (Karlovac, Sisak, dijelove Slavonije). Ako se odluče na agresiju, moramo Hrvate na nekim mjestima napasti i oduzeti im naš dio teritorija. Zaključna riječ predsjednika Mikelića

Iz svega ovoga danas se može zaključiti stav Vlade da je odbrana RSK zadatak broj jedan.

Vidjeli smo da dio tehničkih i materijalnih sredstava koja se obezbeđuju nije bio adekvatno tretiran od dijela resora u vremenu koje je bilo i koncem i početkom ove godine. Danas na sjednici je stečena slika koju će ministri moći iskoristiti na terenu. Kod pravne regulative u proteklom periodu je dosta učinjeno i stečena je disciplina i na planu poreske politike, akciza, carina i onog što je prije bilo nedokučivo (naša inspekcija u

Vukovaru je utvrdila da u ovoj godini 20 miliona dinara nisu plaćene obaveze prema RSK, što akciza, carina i poreza na promet). Zato se mora znati za svaki kamion koji uđe i koji iziđe iz Krajine. Time će se poboljšati pozicija opština. Nećemo isto tako dozvoliti dijeljenje plata kako ko hoće (naročito državni organi, SDK, banke). Zato smo donijeli odluku da niko ne može imati veću osnovicu od utvrđene, a time postižemo unutrašnje jedinstvo. Kad je riječ o strateškim pitanjima odbrane RSK, o tehnici, o avijaciji, o raketnom

sistemu mi nećemo moći biti zadovoljni niti ćemo prihvatiti tezu da kod nas ostanu avioni “Jastreb” ili “J-21”. Mi ćemo tražiti dodatni dio tehnike koji nam pripada iz SRJ, jer je veća mogućnost da će napasti nas nego SRJ. Jaka odbrana je garancija mira. Jaka odbrana omogućava i kontranapad. Gospoda u Zagrebu mogu znati da se mi ojačavamo, to je i poželjno.

U vezi nedostatka municije što je rekao gosp. Bjelanović

To moramo razmotriti na saveznom nivou, da po hitnom postupku obezbedimo ovaj dio sredstava. Ako dođe do agresije mi to moramo imati. Kad je riječ o minama naše opredjeljenje je da moramo dati podršku vlastitoj proizvodnji u Teslingradu 26 i da ih proizvodimo više nego dosad. Dogovorili smo se sa željezarom Nikšić da im dajemo propan-butan u zamjenu za granate. Pogonsko gorivo – zbog goriva i metaka izginuli su Srbi na Ozrenu. Natrpali smo na sebe proljetnu sjetvu (184.000 hektara zemljišta) i imamo višak hrane. To je bitno ako nas napadnu. Ušli smo u posao sa Crnom Gorom u vezi goriva. Dobijeno gorivo prebacit ćemo u centralno skladište. Možemo kupiti još 2.000 litara nafte. Nafta treba biti na najugroženijem terenu.

26 Lički Osik.

Ušli smo u remont “NIK” 27 Mirkovaca. Osposobljavamo tri bušotine i imat ćemo sirovu naftu. Naglašavam da ćemo i dio drveta posvetiti SVK i zato vojska mora biti u stalnom dogovoru s Vladom. Dio goriva treba da obezbedi Jugoslavija. Na kraju je predsjednik Mikelić iznio zamjerku što general Čeleketić, 28 načelnik Glavnog štaba, ne prisustvuje ovoj sjednici. Naglašava da je ovo ozbiljna rasprava i da su oni dužni da prisustvuju. Ovako izlaganje predsjednika Mikelića prihvaćeno je kao zaključak sa današnje sjednice. Odrađene su tačke sa jučerašnje sjednice Vlade Na prijedlog ministra Budića utvrđen je

U G O V O R

o osiguranju profesionalnih vojnika u Republičkom fondu (prilog br. 1)

Ad-1

1.1. O Odluci o visini i načinu obračuna isplata plata u RSK (prilog br. 2) govorio je ministar Perić. Potom je otvorena rasprava. U vezi zahtjeva ministra Ratkovića da se isplati prekovremeni rad, ministar Perić predlaže da se u čl. 3. doda “kao i naknada za prekovremeni rad”. Ministar Perić – ne možemo sve ugraditi u Odluku, svaku pojedinačnu stvar. Ministar Đurić 29 – postoji razlika između prekovremenog rada i dežurstava. U zdravstvu će nastati veliki problemi. Ministar Ratković – prihvata Odluku ali traži da se razriješi pitanje, pošto je jedan dio radnika dobio naknadu za prekovremeni rad, a jedni dio nije. To treba razriješiti. Ministar Veselinović – ja sam za ovu Odluku, a ako vremenom kroz analizu dođe do problema donijet ćemo dopunu. Donijeta je

O D L U K A

o visini i načinu obračuna isplata plata u RSK (prilog br. 2)

Ad-8

8. a. O Pravilniku o organizaciji, djelatnosti i načinu rada Agencije za poslovne odnose sa međunarodnim organizacijama (prilog br. 3), referisao je g-din Popac, 30 a nakon toga je otvorena rasprava. Ministar Tanjga predlaže da se hitno usvoji Agencija jer je neophodna. Ministar Veselinović – da ministar Funduk doradi Pravilnik, uz primjedbu na procent 5 % usluga (čl. 15) jer smatra da je to previše. Za slijedeću sjednicu da se pripremi tekstualni dio. Donijet je

Z A K L J U Č A K Da se pripremi tekstualni dio za slijedeću sjednicu Vlade.

27 “Naftna industrija Krajine”.

28 Milan.

29 Stevan, ministar zdravlja i zdravstvenog osiguranja.

30 Boško.

Ad-4

4.1. O prijedlogu Zakona o teritorijalnoj organizaciji RSK i lokalnoj samoupravi (prilog br. 4) govorio je pomoćnik ministra pravosuđa Radić, 31 a nakon toga je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali:

Ministar Babić 32 – onaj tko je radio ovaj Zakon nije u toku događaja. Stavljeno je veliko akcentiranje na odvajanje opština. Daje zamjerke na čl. 10, čl. 3, čl. 22, čl. 7, čl. 8, čl. 13, itd. Ima tehničkih manjkavosti. Član 45. je bespotreban. Nakon ovih primjedbi ministar Babić je predložio da se Zakon povuče i doradi do slijedeće sjednice (nacrt Zakona). Ministar Perić dodaje da prethodni i ovaj Zakon treba elaborirati (ima suprotnosti među njima). Po završetku rasprave donesen je

Z A K L J U Č A K Da se napravi nacrt Zakona uz izmjene i dopune za iduću sjednicu Vlade.

4.2. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnoj upravi (prilog br. 5) razmotrit će se na idućoj sjednici Vlade.

Na prijedlog ministra Budića donijete su

O D L U K A

o odobrenju sredstava za izgradnju infrastrukture za montažne objekte na lokaciji Senjak

(prilog br. 6) te

O D L U K A

o odobrenju 40.000 dinara za JKP (prilog br. 7)

Donešena je i

O D L U K A

o postavljenju pomoćnika ministra odbrane RSK (prilog br. 8) 33

Broj: 05-5-368/94. Knin, 18. 07. 1994. 34

SEKRETAR VLADE Savo Štrbac, [v. r.]

Broj: 06-5-686/94. Knin, 18. 07. 1994. 38

M. P. 35

M. P. 36

PREDSJEDNIK VLADE Borislav Mikelić, [v. r.] 37

31 Simo.

32 Milan, ministar vanjskih poslova.

33 Priređivači su izostavili priloge.

34 Dopisano rukom.

35 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.

36 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.

37 Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.

38 Dopisano rukom.

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 13.

9

1994 , srpanj 7 Knin Informacija pomoćnika vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RSK za nacionalnu bezbjednost i međunarodne odnose, general-majora Mile Novakovića, čelnim osobama krajinske civilne i vojne vlasti o održanom sastanku s hrvatskim pregovaračem Hrvojem Šarinićem na Turnju

Pomoćnik vrhovnog komandanta

za nacionalnu bezbednost i međunarodne odnose str. pov. br. 029/94.

Knin, 07. jula 1994.

M. P. 40

Vojna tajna Strogo poverljivo Primerak br. 3 39

Predsedniku Republike, predsedniku Vlade RSK, GŠ SVK, komandantu

Sastanak sa H. Šarinićem, informacija

Prema usmenoj odluci predsednika Republike od 01. jula, sastao sam se 06. jula, u 10.00 časova, na graničnom prelazu Turanj sa Hrvojem Šarinićem, šefom Tuđmanovog 41 Ureda za nacionalnu sigurnost. Sastanak je organizovan od strane komandanta UNPROFOR-a, kao odgovor na predlog

koji smo general Čeleketić 42 i ja izneli na sastanku u Topuskom sa generalom De la Prelom, 43 da se problem vodosnabdevanja rešava istovremeno za Drniš, Biograd i Teslingrad 44 i da se linija razdvajanja promeni tako da s. Kakma bude van zone razdvajanja. Ceo tok sastanka, od susreta pa do razdvajanja, tonski je tajno snimljen, na osnovu čega će biti izrađen fonogram.

U ovoj informaciji su osnovni stavovi iz Šarinićevog izlaganja i ocena sastanka.

1. U početku razgovora opisuje velike probleme zbog nedostatka vode u Biogradu i okolici

i probleme koje imaju zbog time izazvanog nezadovoljstva naroda i javnosti. Pristaje da se problemi vodosnabdevanja Drniša, Biograda i Teslingrada rešavaju istovremeno. Slaže se

da nosilac opravke budu međunarodni eksperti, a da u ekipi koja bi rukovodila opravkama

budu po dva stručnjaka sa svake strane. Nudi da preko UNPROFOR-a oni daju rezervne

39 Dopisano rukom.

40 Prijemni pečat: RSK, Vlada RSK, ur. broj: 05-5/sp-33/1-94., 20. 11. 1994., Knin.

41 Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.

42 Milan, zapovjednik Glavnog štaba SVK (veljača 1994. – svibanj 1995.).

43 Bertrand de Sauville de Lapresle, zapovjednik UNPROFOR-a za područje bivše Jugoslavije (ožujak 1994. – ožujak 1995.).

44 Lički Osik.

delove da bi opravka išla što brže. Traži da se voda pušta kako šta bude opravljeno. Predlaže da mešovita ekipa izvrši obilaske vodnih stanica sa obe strane. Za Drniš predlaže korišćenje izvorišta Torak (dublje u njihovoj teritoriji, manji kapacitet – 10 do 15 l/sek, slabiji kvalitet vode), a ne Čikolu za koju tvrdi da bi opravka trajala pet meseci (Torak 10 do 15 dana). Smatra da im je u ovoj situaciji jako teško pristati na promenu linije razdvajanja kod s. Kakma, a na insistiranje pristaje da do polovice naredne sedmice pripremi njihovu varijantu predloga za promenu linije razdvajanja, što bi eventualno rešili na sledećem sastanku. Za stručnu ekipu oko opravke sistema vodosnabdevanja pristaje da sagleda šta treba opraviti i da u drugoj fazi pripremi tehnički deo sporazuma o korišćenju vode za obe strane, a da se kasnije odluči ko će pregovarati i eventualno potpisati sporazum, potencirajući neprestano vreme i brzinu.

2. Veoma mlako reaguje na spominjanje potrebe da treba nastaviti ekonomske pregovore. Potencirajući “srpsku krivicu” što nije došlo do pregovora na Plitvicama i beskompromisne stavove našeg predsednika Vlade, naročito rešenost da mi ne idemo u ekonomsku integraciju s njima nego sa Srbijom, iznosi da se prvo ta pitanja moraju raščistiti. Ne prihvata našu argumentaciju da smo mi više puta dokazali da smo za pregovore. Pominje susrete sa Akašijem 45 i Galbrajtom 46 i očigledno očekuje od sastanka u Napulju zaključke u njihovu korist. Tvrdi da je ovo sada, posle Zagrebačkog sporazuma “Kiprizacija Hrvatske”. Pregovaranje kao metod rešavanja problema sa nama je kod njih shvaćeno kao jalov posao, koji samo koristi Srbima da politički jačaju, a ništa se ne rešava. Zbog toga im se pojavio bunt izbeglica, za koji UNPROFOR okrivljuje njih da su ga namerno izazvali, a njima se ubacila opozicija sa ciljem da dokaže kako je vlast nesposobna. Zbog toga su formirali krizni štab na čijem je čelu on, a član je i ministar unutrašnjih poslova. On lično trpi pritiske da je kriv jer samo pregovara, a ništa ne rešava, pa mu čak i sin ima neprijatnosti. Odbacuje Turanj kao moguće mesto pregovora, ali nudi Sisak i Petrinju. Tvrdi da ima punu Tuđmanovu podršku, koji ga uvek brani kad ga opozicija napadne. Iznosi da uvek zna šta Tuđman misli čak i kad to ne kaže. Tvrdi da je Tuđman za mir, kao odgovor na postojanje mišljenja kod nas da će on krenuti u rat da bi rešio probleme s opozicijom. Na pitanje zašto njihova propaganda stalno napada Srbe, tvrdi da novine tako povećavaju tiraž, a da on može telefonom narediti šta da se piše samo “Večernjem listu” i “Vjesniku”. Okrivljuje opoziciju da to radi, naročito HSP 47 i pet posto poslanika u Saboru. Za dalje rešavanje problema iznosi da on i Granić 48 pripremaju projekt autonomije za Srbe, gde im je problem kako da bude sprovedeno ono šta je napisano. Čak je, kaže prihvatio Galbrajtov predlog da Srbi imaju svoju zastavu. Jedino o čemu ni on ni Tuđman neće pregovarati je suverenitet Hrvatske. Tu zamisao o autonomiji oni će ponuditi međunarodnim učesnicima i nama. Najavljuje oštre stavove Sabora o UNPROFOR-u. Iznosi nameru da predlože UNPROFOR-u da se u svakom sektoru u po jedno srpsko i jedno hrvatsko selo u zoni razdvajanja vrati stanovništvo, bez obzira ko to selo kontroliše, kao i

45 Yasushi Akashi, specijalni izaslanik glavnog tajnika UN-a za područje bivše Jugoslavije.

46 Peter Galbraith, veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj (1993. – 1998.).

47 Hrvatska stranka prava.

48 Mate, potpredsjednik Vlade (1991. – 2000.) i ministar vanjskih poslova RH (1993. – 2000.).

podatke da se do sada u Pakrac vratilo 270, a u Daruvar 470 Srba. Prihvata da je njihovo prisustvo u severnom delu sektora “Zapad” ozbiljan problem o kome treba razgovarati.

3. U manje vezanom delu, pri kraju razgovora izražava sumnju kako mi možemo pregovarati

i sprovoditi dogovoreno, jer prema njihovom saznanju ima razlika u stavovima vodećih

ličnosti u RSK (pa i između rukovodstva Srbije i Republike Srpske). Delimično prihvata da oni koji im daju takve informacije sigurno ih preuveličavaju da bi povećali njihov značaj, a time i svoj značaj. Osnovni ton izlaganja mu je bio da izbegne konfrontacije, zbog čega je pri iznošenju onog što zna da je za nas neprihvatljivo, odmah sledila blaža ocena, ili brz prelazak na drugu temu. Isto tako, trudio se da pokaže “lično uvažavanje” sagovornika, navodeći da takvo uvažavanje postoji i kod međunarodnih učesnika. Osnova za ovakav nastup može biti što ni na kakvim pregovorima ne izlazim iz konvencionalnog tona i formalnog odnosa, ne izražavam emocije, ne odbacujem unapred nego iznosim protivargumente i protivpredloge. Verovatni ciljevi ovakvog nastupa mogu biti: 1.) da se pokuša naći veći stepen razumevanja za njihove stavove, računajući na moju eventualnu ličnu sujetu, ili 2.) da se javnim hvalama izazove na našoj strani nepoverenje u mene i sumnja da kontakte s međunarodnim činiocima koristim za ličnu promociju, čime je našoj strani jedan manje od onih koji ih dobro poznaju. Drugi cilj je verovatniji i u njegovoj realizaciji imaju već delimičnog uspeha.

4. Ocena sastanka

Sastanak u celini je dobro poslužio da saznamo njihove stavove o nekim bitnim pitanjima i

razvijamo kod njih uverenje da se i pregovorima može nešto postići. Analizom fonograma mogu se dopuniti saznanja stečena iz drugih izvora. U ovom trenutku oni nisu zainteresovani za pregovore iz više razloga, a ako dođe do ekonomskih pregovora,

oni će nastojati da ih pretvore u političke, u čemu će imati podršku međunarodnih učesnika. Projekt “autonomije” verovatno rade po Galbrajtovoj inicijativi, jer u sledećoj fazi ne računaju na pregovore kao način rešavanja problema, nego na međunarodni pritisak na nas

i Srbiju, istovremeno očekujući koristi i od rešavanja krize u bivšoj BiH.

Naša strana bi na eventualnim pregovorima morala odbiti koncept “ekonomsko-političkih” pregovora, prihvatajući razgovore samo o konkretnim pitanjima, a sporazumevajući se o onim koja znače faktičko jačanje naše samostalnosti. Procena predsednika Republike da će neprijatelj prihvatiti istovremeno rešavanje problema vodosnabdevanja pokazala se tačna, a stav da sada možemo pristati na obostrane opravke vodnih stanica stvara uslove da Vlada RSK zahteva od UNPROFOR-a sveobuhvatno rešavanje problema vode gde god nam je to kritično (npr. Zalužnica, Vrhovine). Predlažem da se izvrši procena da li nam treba ovakva vrsta kontakata s neprijateljem i da o tome tražimo mišljenje RDB R. 49 Srbije.

general-major

Mile Novaković, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 24.

49 Republike Srbije.

10

1994 , srpanj 7

Petrinja Zamolba kojom predsjednik SO Petrinja od predstavnika Civilne policije UN-a traži osiguravanje neophodne količine naftnih derivata za potrebe komunalnog uređenja grada

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUPŠTINA OPŠTINE PETRINJA Broj: 01-471/94. Petrinja, 07. 07. 1994.

CIVPOL – PETRINJA n/r gos. Vinod Kapur

Predmet: poziv na saradnju

Obraćamo Vam se sa molbom i pozivom na saradnju. Naš grad Petrinja, poznato Vam je, u toku aktivnih dejstava pretrpio je brojna i teška oštećenja. Želja nam je da pomognemo našem gradu i njegovom stanovništvu. Upravo su u toku akcije saniranja brojnih objekata, odvoženje ruševina i otpadnog materijala. Paralelno sa ovim aktivnostima, željeli bismo održavati naš grad i kroz komunalno uređenje, a to znači, redovno odvoziti komunalni otpad – smeće, kositi travu, rezati živice, tj. održavati zelene površine. Za ove aktivnosti nedostaje nam pogonsko gorivo D-2, tj. nafta u količini od 10 tona. Ova količina dovoljna nam je za jedan mjesec, stoga Vas molimo da osiguranje nafte bude mjesečno u navedenoj količini. Obraćamo Vam se u nadi, da ćete nam pomoći i ovaj put i osigurati tražene količine nafte. Unaprijed se obavezujemo da gorivo koristimo za navedene potrebe. Grad Petrinja, Vaše sadašnje prebivalište, zahvaljuje na saradnji i pomoći. S poštovanjem!

Dostaviti:

1. CIVPOL – PETRINJA,

2. arhiva Kabineta,

3. arhiva.

P R E D S J E D N I K SKUPŠTINE OPŠTINE PETRINJA:

Nikola Raišić, inž. el. teh., [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinica HR-DASK-SACP, 613., kut. 4.

1994 , srpanj 8

11

Vojnić Dopis SUP-a Vojnić rukovodstvu civilnih poslova UNPROFOR-a u sektoru Sjever o problemima vezanim uz nemogućnost lokalnog stanovništva da pravnim putem naplati štetu koju su mu nanijeli pripadnici mirovnih snaga nesavjesnim vršenjem dužnosti

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆ Broj: 08-03-1/723/1-94. Vojnić, 08. 07. 1994.

UNPROFOR SEKTOR “SJEVER” CIVILNI POSLOVI

T O P U S K O

Predmet: obavjest o problemima naplate štete prouzrokovane od strane UNPROFOR-a i dr. međunarodnih organizacija.–

Brojni su primjeri sporog ili gotovo nikakvog isplaćivanja štete građanima Republike Srpske Krajine prouzrokovane od strane UNPROFOR-a i drugih međunarodnih organizacija bilo u saobraćajnim nezgodama ili na drugi način. Na te probleme ukazivali smo Vam više puta bilo u pismenom obliku, bilo u našim kontaktima sa Vama. Međutim i poslije toga situacija se nije popravila. I dalje se nezadovoljne stranke obraćaju SUP-u Vojnić tražeći ostvarenje svojih prava preko nas. Tom prilikom primjećeno je da pojedini građani povedeni ne ažurnošću nadležnih organa UNPROFOR-a kod isplate šteta prijete da će izvršiti samonaplatu štete na način što će oduzimati vozila i imovinu UNPROFOR-a. Kao što smo istakli i u našim razgovorima s Vama ne podržavamo takvo ponašanje i poduzet ćemo sve da ne dođe do neželjenih posljedica, ali vas upozoravamo na činjenicu da bi ažurnost u isplati šteta s vaše strane doprinijela smanjivanju strasti i poboljšanju ukupnih odnosa.

ZAMJENIK SEKRETARA:

Veljko Vujaklija, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 1073-3.

12

1994 , srpanj 17 Knin Pismo kojim zastupnici Skupštine RSK pružaju bezrezervnu potporu poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske glede njihovog razmatranja prihvaćanja mirovnog plana Kontaktne skupine za BiH

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUPŠTINA RSK Broj: 02-4-3/1-94. Knin, 17. 07. 1994.

SKUPŠTINA REPUBLIKE SRPSKE P A L E

Draga braćo i sestre, uvaženi poslanici Skupštine Republike Srpske.

U ovom teškom istorijskom trenutku, ključnom po sudbinu Republike Srpske i njenog

naroda, poslanici parlamenta Republike Srpske Krajine i ceo narod Krajine srcem je uz vas i pruža vam jedinstvenu podršku u iznalaženju najpravednijeg rješenja za budućnost Republike Srpske i srpskog naroda na svojim vekovnim i etničkim prostorima.

Verujemo u vas i šaljemo vam najsrdačnije bratske pozdrave.

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 3., kut. 2.

M. P. 50

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE Branko Vojnica

13

1994 , srpanj 18 Knin Zapisnik s 10 sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I K sa 10. redovne sjednice Vlade RSK održane 18. 07. 1994. godine u zgradi Vlade u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio. Odsutni: Borivoj Rašuo i Ilija Prijić. Sjednici prisustvuju po pozivu:

– Nikola Ljubojević, Simo Radić, Svetozar Vinčić, Vojin Peurača, Nebojša Pavković,

Veljko Stojsavljević, Milan Grbić, Nebojša Jakšić, Željko Milijević, Boško Popac, Božo Rajnović, Branka Dimitrijević, Dušan Zlokas. Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikelić.

Sjednica je počela sa radom u 12.30 časova. Za sjednicu je predviđen slijedeći:

D n e v n i

r e d:

1. Verifikacija zapisnika sa 8. sjednice i tematske sjednice Ministarstva odbrane. I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU 2. Ministarstvo energetike i rudarstva

2.1. Informacija o elektroenergetskoj situaciji u RSK.

50 Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.

2.2.

Inicijativa za utvrđivanje mjerila i kriterija u postupku davanja na korištenje stanova u

državnoj svojini.

3. Ministarstvo pravosuđa i uprave

3.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi.

3.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj upravi.

3.3. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izvršenju krivičnih sankcija.

3.4. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izvršenju i dopuni Zakona o advokaturi.

4. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

4.1. Elaborat o proizvodno-tehničkom stanju i mogućnostima i kapacitetu primarne i

finalne prerade drveta u RSK.

4.2. Informacija o žetvi.

4.3. Informacija i zauzimanje stava Vlade oko razgovora sa UNPROFOR-om po pitanju

korištenja vodenih resursa.

5. Ministarstvo kulture i vjera

5.1. Razmatranje zahtjeva Arhiva Krajine za dodjelu poslovnog prostora.

5.2. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za sanaciju objekta manastira Dragović.

6. Ministarstvo za saobraćaj i veze

6.1. Donošenje Odluke o osnivanju DP “Autoprevoz – Slavijatrans” i imenovanje upravnog

odbora.

7. Ministarstvo zdravlja

7.1. Donošenje Odluke o korištenju poslovnih prostorija i obavljanju zajedničkih poslova

Republičke sanitarne inspekcije i organa opštinske uprave.

7.2. Donošenje Odluke o odobrenju novčanih sredstava za dogradnju Zdravstvenog centra

Glina.

7.3. Donošenje Odluke o odobrenju novčanih sredstava za adaptaciju Doma zdravlja u

Kninu.

8. Ministarstvo odbrane

8.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vojnim sudovima.

8.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vojnom tužilaštvu.

8.3. Donošenje Uredbe o vojno-ljekarskim komisijama.

9. Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja

9.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima za

socijalno osiguranje.

10. Ministarstvo za urbanizam, stambeno komunalne poslove i građevinarstvo

10.1.Donošenje Odluke o davanju saglasnosti za izuzeće stana iz dodjele po Uredbi o

davanju na privremeno korištenje i čuvanje objekata stambeno-poslovnog i drugog prostora. 10.2.Utvrđivanje prijedloga Zakona o obnovi RSK.

11. Utvrđivanje mišljenja Vlade na prijedlog Zakona o konfiskaciji imovine ratnih dezertera.

II. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU

12. Davanje saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj

organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu poljoprivrede.

13. Davanje saglasnosti na Pravilnik o rejonizaciji vinogradarskih područja i zaštiti

geografskog porijekla vina i rakije.

14. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za kupovinu osnovnih sredstava u

Ministarstvu poljoprivrede.

15. Rješenje o postavljenju pomoćnika ministra kulture i vjere.

16.

Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za kulturnu manifestaciju u Topuskom.

17. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za opremu prostorija MIP-a.

18. Rješenje o razrješenju pomoćnika ministra za rad, boračka i socijalna pitanja.

19. Rješenje o postavljenju pomoćnika ministra za rad, boračka i socijalna pitanja.

20. Rješenje o imenovanju glavnog inspektora rada Republičkog inspektorata za rad.

21. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za saniranje Spomen područja Jasenovac.

22. Donošenje Odluke o finansiranju izgradnje 10 montažnih stambenih objekata za

prosvjetne radnike sa područja opštine Pakrac.

23. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za adaptaciju OŠ “Vuk Karadžić” Kostajnica.

24. Donošenje Odluke o odobrenju novčanih sredstava za registraciju JP “Državna lutrija

RSK”.

25. Donošenje Odluke o gašenju deviznih računa Vlade kod “Beogradske banke”, d.d.

Beograd.

26. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za kupovinu polovnog automobila za

potrebe Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

27.

Utvrđivanje prijedloga odgovora na poslanička pitanja

27.

a. Da li su navedena ministarstva upoznata sa citiranom naredbom (naređenje

Komande 31. pbr.) i da li su je odobrili?

27. b. Ako su je odobrili po kojem zakonu, ako je nisu odobrili, a bili su upoznati, šta su

preduzeli na njenom ukidanju i što se preduzelo prema donosiocu?

27. v. Kada će građanima srpske nacionalnosti u Benkovcu biti nadoknađena šteta koju su

počinili bezumni građani bez ikakvog razloga i kada će ti počinioci doći pod udar zakona?

27.

g. Tko su ljudi na čelu republičkih institucija?

27.

d. Brojno stanje zaposlenih u Birou Vlade RSK i podatak o profilu i kvalifikacionoj

strukturi zaposlenih u Birou Vlade RSK?

27. đ. Da li će se, kada i šta učiniti da se zaštiti imovina na Karinskom moru koja je izložena

skandaloznoj pljački?

27. e. Da li će netko odgovarati za ono što je do sada opljačkano i da li će oštećeni Srbi biti

obeštećeni?

27. ž. Zašto Vlada ne poništi odluku opštine Petrinja kojom je postavljen direktor “Finela”

i imenovan upravni odbor, jer se radi o preduzeću od republičkog značaja?

III. MATERIJALI RADI INFORMISANJA ČLANOVA VLADE

28. Informacija o kretanju stočnih zaraza u veterinarskoj službi.

29. Informacija Regionalne privredne komore Valjevo.

30. Izvještaj Republičke komisije za popis i procjenu ratne štete.

31. Informacija o poslovanju DP “Lika-trans”.

32. Informacija (usmena) o Srbima iz Gorskog kotara.

i

izmjenjen i nadopunjen sa

9.2.

Isplata penzija.

9.3.

Zauzimanje stava oko Zakona o pravima vojnih invalida i porodica palih boraca.

11.

a. Pravilnik o radu Agencije za poslovne odnose sa međunarodnim organizacijama.

Ad – 1 Verifikovan je zapisnik sa 8. sjednice Vlade i 9. sjednice Vlade tematskog karaktera.

Ad – 2

2.1. Informacija o elektro-energetskoj situaciji u RSK (prilog br. 1) podnio je ministar Milivoj Krička.

Donešen je:

Z A K L J U Č A K

Izvještaj se prihvata s tim da se na jednoj od idućih sjednica razmotri prijedlog mjera u vezi razrješenja elektroenergetske situacije u RSK.

2.2.

Ad – 3

Nacrt Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi (prilog br. 2)

3.1.

obrazložio je ministar Funduk. 51 Potom je govorio pomoćnik ministra Simo Radić. Donešen je

Z A K L J U Č A K Vlada ocjenjuje da se u postupku donošenja ovog Zakona, obavi javna rasprava. Utvrđuje

se nacrt Zakona za javnu raspravu u predloženom tekstu (prilog br. 2). U javnu raspravu

uključiti skupštine opština i poslaničke klubove republičke Skupštine. Raspravu obaviti u roku od 20 dana. Za provođenje javne rasprave zadužuje se Ministarstvo pravosuđa i uprave.

3.2. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj upravi (prilog br. 3)

obrazložio je ministar Uroš Funduk i donešen je Z A K L J U Č A K

Skida se sa dnevnog reda.

Isto kao u tački 3.1.

3.3. Prijedlog Zakona o izvršenju krivičnih sankcija obrazložio je g-din Nikola Ljubojević.

Utvrđen je prijedlog

Z A K O N A

o izvršenju krivičnih sankcija (prilog br. 4) koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.

3.4. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o advokaturi obrazložio je ministar

Funduk. Utvrđen je prijedlog Z A K O N A

o izmjeni i dopuni Zakona o advokaturi (prilog br. 5) koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.

Ad – 4 4.1. G-din Mile Grbić obrazložio je Elaborat (prilog br. 6). Potom je otvorena rasprava

u kojoj su učestvovali ministar Veselinović, 52 Funduk, Petrović, 53 predsjednik Mikelić i

pomoćnik ministra poljoprivrede Veljko Stojsavljević. Ministar Simo Šijan 54 predlaže da se prihvati program Elaborata, da se imenuje koordinaciono tijelo te da se po ponuđenim elementima pređe na rad.

Donešen je

51 Uroš, ministar pravosuđa i uprave.

52 Ratko, ministar financija.

53 Branko, ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju.

54 Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Z A K L J U Č A K Da g-din Grbić predloži operativno sastav ljudi za koordinacioni odbor (iz Ministarstva finansija, Ministarstva energetike i svih bitnih ministarstava). Nakon što se koordinaciono tijelo sastavi treba održati sastanak sa drvoprerađivačima, potom sa bankarima i sa nosiocima ovog programa. Dostaviti za sjednicu za četvrtak. 4.2. Informaciju o žetvi podnio je ministar Šijan. Od predviđenih 56.000 požnjeveno je 85 %, što znači da možemo očekivati preko 185.000 tona pšenice. Tok žetve je bio otežan zbog padalina pa je trebalo izvršiti sušenje pšenice. Imat ćemo duplo više pšenice nego što nam treba i možemo biti zadovoljni. Donešen je

Z A K L J U Č A K Prihvata se informacija o žetvi. Izvršit će se revizija poslovanja JP i banaka. Pošto nemamo dovoljno vlastitog kadra za reviziju, koristit ćemo pomoć saveznih organa.

55 sutra da dostavi pismeni izvještaj u vezi podataka koje je dao g-din

Skeledžija. 56 Potom da ministri Šijan i Krička, 57 na osnovu dobijenih podataka, pripreme odgovor.

4.3. Informaciju o razgovoru sa UNPROFOR-om po pitanju korištenja vodenih resursa

(prilog br. 7) podnio je pomoćnik ministra Nebojša Jakšić.

G-din Crnogorac

Donešen je

Z A K L J U Č A K Ekipu za pregovore sa UNPROFOR-om predstavljat će ministar Perić, 58 g-din Jakšić i g-din Vidić 59 kao i ministar Šijan.

Ad – 5

5.1. O zahtjevu Arhiva Krajine za dodjelu poslovnog prostora (prilog br. 8.) govorio je

ministar Dragutin Bolić. 60 Donešen je

Z A K L J U Č A K Vlada je zauzela stav da zgradu katoličkog samostana treba u cjelosti obezbediti za Ministarstvo kulture i vjera. Prethodno je potrebno da se iz ove zgrade izmjesti specijalna jedinica MUP-a i isele izbjeglice. Za realizaciju ovog zaključka zadužuju se Ministarstvo kulture i vjera i Komesarijat za izbjeglice. 5.2.Donešena je

O D L U K A o odobrenju novčanih sredstava za sanaciju objekata manastira Dragović (prilog br. 9)

Ad – 6

6.1. Donešena je

O D L U K A o osnivanju DP “Autoprevoz – Slavijatrans” (prilog br. 10)

i

55 Miomir.

56 Branko.

57 Milivoj, ministar energetike i rudarstva.

58 Slobodan, ministar za rad, boračka i socijalna pitanja.

59 Vlado.

60 Ministar kulture i vjera.

R J E Š E N J E

o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora DP “Autoprevoz – Slavijatrans” Dvor na Uni (prilog br. 11)

Ad – 7

7.1.Donešena je

O D L U K A

o korištenju poslovnih prostorija i obavljanju zajedničkih poslova Republičke sanitarne inspekcije i organa opštinske uprave (prilog br. 12) 7.2. i 7.3. U vezi Odluke o odobrenju novčanih sredstava za dogradnju Zdravstvenog

centra Glina (prilog br. 13) i Odluke o odobrenju novčanih sredstava za adaptaciju Doma zdravlja u Kninu (prilog br. 14) donešen je

Z A K L J U Č A K

Uputiti zahtjev komercijalnoj banci i “Beobanki” da se iz depozita sredstava državnih

organa u ovim bankama, odobri fondu zdravstva na dvije godine kredit u iznosu 200.000 dinara.

Ad – 8

8.1. Utvrđen je prijedlog

Z A K O N A o izmjenama i dopunama Zakona o vojnim sudovima (prilog br. 15) koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.

8.2. Utvrđen je prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o vojnom tužilaštvu (prilog br. 16)

koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.

8.3.

Donešena je

U R E D B A o vojnoljekarskim komisijama (prilog br. 17)

Ad – 9

9.1.

Z A K O N A o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima za socijalno osiguranje (prilog br. 18) koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.

Utvrđen je prijedlog

9.2. Ministar Perić – Mi smo prošla 2 mjeseca uspjeli isplatiti penzije iz vlastitih

sredstava. Ovaj mjesec to nećemo moći ako SRK ne ispoštuje svoj dio obaveze, što znači da nam se mora obezbjediti 30 % sredstava da bi pokrenuli sve obaveze. Za šesti mjesec nam treba 350.000 dinara (ili kredita, ili iz rezerve, ili pozajmica). Do iduće isplate moramo

nešto hitno napraviti.

Z A K L J U Č A K

Sutra će se deblokirati banke, do četvrtka ćemo sve srediti u vezi isplate penzije za šesti

mjesec.

9.3. Amandmane na prijedlog Zakona o pravima vojnih invalida i porodicama palih

boraca (prilog br. 19) koji je utvrđen na sjednici Vlade obrazložio je ministar Perić.

Donešen je

Z A K L J U Č A K Amandmane uvrstiti u raniji prijedlog istog Zakona i kao novi prijedlog Zakona uputiti na Skupštinu.

10.1. Donešena je

Ad – 10

O D L U K A o davanju saglasnosti za izuzeće stana iz dodjele po Uredbi o davanju na privremeno korištenje i čuvanje objekata, stambenog, poslovnog i dr. prostora (prilog br. 20)

10.2.

Skinuto s dnevnog reda.

11.1. Prihvata se

Ad – 11

M I Š L J E N J E Ministarstva pravosuđa i uprave o Zakonu o konfiskaciji imovine ratnih dezertera (prilog br. 21)

11. a.Usvaja se

P R A V I L N I K o organizaciji, djelatnosti i načinu rada Agencije za poslovne odnose sa međunarodnim organizacijama (prilog br. 22)

 

Ad – 12

Skinuto s dnevnog reda.

 

Ad – 13

Donešena je

 

O D L U K

A

o davanju saglasnosti na Pravilnik o rejonizaciji vinogradskih područja i zaštiti geografskog

porijekla vina i rakije (prilog br. 23)

Ad – 14

Donešena je O D L U K A o kupovini sredstava za rad za potrebe Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (prilog br. 24)

Donešeno je

Ad – 15

R J E Š E N J E o postavljenju pomoćnika ministra kulture i vjera (prilog br. 25)

Ad – 16

Skinuto s dnevnog reda.

Donešena je

Ad – 17

O D L U K A o kupovini osnovnih sredstava za potrebe MIP-a (prilog br. 26)

Ad – 18

Donešeno je

R J E Š E N J E o razrješenju pomoćnika ministra za rad, boračka i socijalna pitanja (prilog br. 27)

Donešeno je

Ad – 19

R J E Š E N J E

o imenovanju pomoćnika ministra za rad, boračka i socijalna pitanja (prilog br. 28)

Ad – 20

Donešeno je

R J E Š E N J E

o imenovanju glavnog republičkog inspektora rada Republičkog inspektorata za rad (prilog br. 29)

Ad – 21

Skinuto s dnevnog reda.

Donešena je

Ad – 22

O D L U K A

o finansiranju izgradnje 10 montažnih stambenih objekata za prosvjetne radnike sa područja opštine Pakrac (prilog br. 30)

Ad – 23

Skinuto s dnevnog reda.

Donešena je

Ad – 24

O D L U K A o odobrenju novčanih sredstava za registraciju JP “Državna lutrija RSK” (prilog br. 31)

Ad – 25

Donešena je

O D L U K A o ukidanju deviznih računa Vlade RSK kod “Beogradske banke” d. d. Beograd (prilog br. 32)

Ad – 26

Donešena je

O D L U K A o odobrenju sredstava za kupovinu automobila za potrebe Republičkog hidrometeorološkog zavoda (prilog br. 33)

Ad – 27 27. a. i 27. b. Prijedlog odgovora na poslanička pitanja (prilog br. 34) podnio je ministar odbrane Rade Tanjga. Donešen je

Z A K L J U Č A K Prihvaćen je odgovor na poslanička pitanja u predloženom tekstu koje će biti dostavljeno Skupštini RSK. 27. b. Budući nismo dobili pismeni odgovor na sjednici se o ovom pitanju nije raspravljalo.

27.

g.Prijedlog odgovora na poslaničko pitanje (prilog br. 35) podnio je sekretar Vlade

Savo Štrbac.

Donešen je

Z A K L J U Č A K Prihvaćen je odgovor na poslaničko pitanje u predloženom tekstu koje će biti dostavljeno Skupštini RSK.

27. d.Prijedlog odgovora na poslaničko pitanje (prilog br. 36) podnio je sekretar Vlade

Štrbac.

Donešen je

Z A K L J U Č A K

Prihvaćen je odgovor na poslaničko pitanje u predloženom tekstu koje će biti dostavljeno Skupštini RSK.

27.

đ. O ovom pitanju se nije raspravljalo.

27.

e.O ovom pitanju se nije raspravljalo.

27.

ž.Prijedlog odgovora na poslaničko pitanje (prilog br. 37) podnio je ministar Petrović.

Donešen je

Z A K L J U Č A K Prihvaćen je odgovor na poslaničko pitanje u predloženom tekstu koje će biti dostavljeno Skupštini RSK. Članovima Vlade radi informisanja podijeljeni su sljedeći materijali:

Ad – 28

I N F O R M A C I J A

o kretanju stočnih zaraza i veterinarskoj službi (prilog br. 38)

Ad – 29

I N F O R M A C I J A

Regionalne privredne komore Valjevo (prilog br. 39)

Ad – 30 I Z V J E Š T A J o radu Republičke komisije za popis i procjenu ratne štete (prilog br. 40)

Ad – 31

I N F O R M A C I J A

o postavljenju DP “Lika-trans” (prilog br. 41)

Ad – 32

I N F O R M A C I J A

o Srbima iz Gorskog kotara (prilog br. 42) 61 Usmenu informaciju su podnijeli: Božo Rajnović, Branka Dimitrijević i Dušan Zlokas – predstavnici Srba Gorskog kotara. Potom je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali gotovo svi prisutni ministri i predsjednik Vlade. Rasprava je vođena uglavnom o naredbi predsjednika RSK da se rasformira 21. diverzantski odred. Po završetku rasprave usvojen je

61 Priređivači su izostavili priloge.

Z A K L J U Č A K Pitanje rasformiranja 21. diverzantskog odreda razmotrit će se još jednom na sjednici Vrhovnog savjeta odbrane.

Sjednica je završila rad u 01.30 časova.

Broj: 05-5-397/1-94. Knin, 18. 07. 94. 62

SEKRETAR VLADE:

Savo Štrbac, [v. r.]

Broj: 06-5-700/94. Knin, 18. 07. 1994. 66

M. P. 63

M. P. 64

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 13.

14

PREDSJEDNIK VLADE Borislav Mikelić, [v. r.] 65

1994 , srpanj 18 Knin Otvoreno pismo Saveza sindikata Krajine u kojem se vodstvo RSK proziva zbog teške ekonomske i socijalne situacije u RSK, te se traži njihovo obraćanje javnosti s konstruktivnim prijedlozima koji bi, uz prevladavanje uočenih poteškoća i nepravilnosti, doprinijeli konačnoj uspostavi “pravne države”

SAVEZ SINDIKATA KRAJINE

VIJEĆA SAVEZA SINDIKATA

K

N

I

N

Broj: 66/94. Knin, 18. 07. 1994. god.

Sa današnjeg sastanka predsjednika sindikalnih organizacija opštine Knin, upućuje se predsjedniku Republike, predsjedniku Vlade i predsjedniku Skupštine RSK slijedeće

O T V O R E N O

P I S M O

Na danas održanom sastanku predstavnika sindikalnih organizacija sa područja opštine Knin, ukazano je na neodrživost sadašnje situacije u Republici, koja prijeti da rezultira potpunim haosom i bezvlašćem. U višečasovnoj raspravi ukazano je na bezbrojne slučajeve zloupotreba, pljački, nefunkcionisanja pravne države, potpunog zatiranja privrednih aktivnosti, samovolje pojedinaca i dovođenje najvećeg broja vojnika, radnika i penzionera na rub materijalne egzistencije.

62 Dopisano rukom.

63 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.

64 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.

65 Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.

66 Dopisano rukom.

Među mnogobrojnim pitanjima o kojima je raspravljano, akcenat je stavljen na slijedeća:

– Zašto se dogodila blokada “Beobanke”, koja je onemogućila isplatu plata i penzija, te

obavljanje finansijskih transakcija? Ko je odgovoran za ovakvu situaciju i kakvu će snositi odgovornost za posljedice proistekle iz višednevne blokade? Zašto se niko od odgovornih nije javnosti obratio sa pravom informacijom o nastaloj situaciji, već se otvorila mogućnost za širenje raznih priča i glasina.

– Šta je istina o dodjeli velikih kredita privatnicima za razvoj male privrede i zašto te kredite nisu mogla dobiti državna preduzeća?

– Neodrživo je daljnje materijalno iscrpljivanje vojnika, radnika i penzionera. Svjesni

smo da su posljedice rata velike, da privreda ne radi i da se ne stvaraju nove vrijednosti, ali tražimo da se postojeća dobra rasporede ravnomjerno.

– Opet tvrdimo da bi se sa boljom fiskalnom politikom, mogla ubrati značajna sredstva

za finansiranje vojnika i penzionera u Republici. Pri tome, fiskalnom sistemu uglavnom uspijeva izbjeći privatni sektor, što omogućava brzo bogaćenje pojedinaca, koji će se čim počne transformacija državne svojine pojaviti da svojim lako stečenim kapitalom otkupe siromašna poduzeća. Od najodgovornijih ljudi Republike, tražimo da vojnicima, radnicima i penzionerima

pruže pravu informaciju o sadašnjoj situaciji u Republici, a u slučaju da su sami nemoćni preduzeti odgovarajuće mjere, trebaju otvoreno reći koji su to organi i institucije koje blokiraju funkcionisanje pravne države. Tražimo da se odgovorni obrate javnosti sa obrazloženjem sadašnje situacije i mjerama za njeno prevazilaženje u roku od 8 dana, jer ćemo u suprotnom razmotriti mogućnost da radnike RSK pozovemo na druge oblike sindikalne borbe.

M. P. 67

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 25.

15

P R E D S J E D N I K Sandić Milinko, [v. r.]

1994 , srpanj 18 [Knin] Dopis kojim predsjednik RSK Milan Martić u svoje i “u ime naroda” RSK čestita brazilskom predsjedniku Itamaru Francu na uspjehu nogometne reprezentacije Brazila na Svjetskom nogometnom prvenstvu u SAD-u, te ukazuje na “tradicionalne” veze brazilskog i srpskog naroda u prošlosti

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA PREDSJEDNIK REPUBLIKE

NJEGOVA EKSELENCIJA ITAMAR FRANCO PREDSJEDNIK BRAZILA B R A Z I L I J A

18. jula 1994. g.

67 Okrugli pečat: Savez sindikata Krajine, Vijeće Saveza sindikata Krajine, Knin.

Vaša ekselencijo,

U ime naroda Republike Srpske Krajine kao i u svoje lično ime, čestitam na uspjehu koji je

Vaša reprezentacija u SAD postigla na održanom svjetskom prvenstvu u fudbalu. Prijateljstvo srpskog i brazilskog naroda je tradicionalno. Ono je decenijama povezivano, ne samo miroljubivom politikom dvaju naroda, već i sportskim aktivnostima od kojih je fudbal svakako bio i ostao najpopularnija spona. Pobjeda vaše reprezentacije još jednom

je potvrdila neprikosnoveno vodstvo koje ima Brazil u navedenom sportu. Vjerujem,

ekselencijo, da će se u budućnosti još više učvrstiti tradicionalne veze koje postoje između

naših naroda. Primite izraze mog dubokog poštovanja.

Milan Martić, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 2.

16

1994 , srpanj 19 Knin Smjernice Odbora za odbranu i bezbjednost i Odbora za inostrane poslove Skupštine RSK o načinu vođenja budućih mirovnih pregovora između predstavnika RSK i hrvatskih vlasti, kao i o prevladavanju problema koji se javljaju pri provedbi Zagrebačkog sporazuma o prekidu vatre iz ožujka 1994 , te nužnosti jačanja krajinskih obrambenih i ekonomskih potencijala

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

SKUPŠTINA

Odbor za odbranu i bezbjednost Odbor za inostrane poslove Knin, 19. 07. 1994. godine

Na zajedničkoj sjednici Odbora za odbranu i bezbjednost i Odbora za inostrane poslove Skupštine RSK održanoj 19. jula 1994. godine na osnovu Analize primjene sporazuma

o prekidu vatre, izrađene od strane pomoćnika vrhovnog komandanta za nacionalnu

bezbednost i međunarodne odnose i na osnovu vođene rasprave donešeni su slijedeći

Z A K L J U Č C I 1. Skupština je raspravljajući o inicijativi za pregovore prihvatila postojeću platformu o pregovorima donešenu na Skupštini prošlog saziva uz određene zaključke, na koje obavezuje učesnike u budućim pregovorima:

– novu rundu pregovora, odnosno drugu fazu mirovnih pregovora između RSK i RH treba

da preuzme novoizabrana vlada RSK,

– u drugoj fazi pregovora sva ona pitanja koja su prejudiciranje političkog rešenja ili svojom formulacijom tome doprinose ne mogu biti predmet razgovora,

M. P. 68

68 Prijemni pečat: RSK, Služba predsjednika Republike, ur. broj: 020/3-748/94., 26. 7. 1994., Knin.

– za mjesto pregovora može se izabrati bilo koja treća nepristrana zemlja, koja RSK ne stavlja u neravnopravan položaj,

– svaki budući dokumenat u pregovaračkom procesu mora doći na ratifikaciju Skupštine Republike Srpske Krajine,

– u toku vođenja mirovnih pregovora pripremiti sistem odbrane RSK za uspješnu odbranu

od nove agresije,

nivo i sastav delegacija za vođenje pregovora moraju biti recipročni.

2.

U primeni sporazuma ostao je problem nedovoljne kontrole na hrvatskoj strani. Zbog

malog broja vojnih posmatrača i nedovoljne upotrebe helikoptera, na što UNPROFOR ima neograničeno pravo.

U zapadnoj Slavoniji, delu UNPA zone pod hrvatskom okupacijom ostale su njihove

jedinice presvučene u policiju ali bez prihvatanja propisanog broja od 75.

– Na prostoru zapadne Slavonije utvrditi tampon zonu na hrvatskoj strani od linije

razdvajanja,

– našem pregovaračkom timu sugeriše se da ova pitanja obavezno nametnu u budućim

pregovorima, bez čega nema napretka u ostvarivanju novih pitanja,

– organi RSK, angažovani na pitanju razdvajanja i utvrđivanja konačne linije razdvajanja zaraćenih snaga obavezuju se na korekciju postignutih linija na mestima koja su sada

sporna, a gdje je postojeće rešenje išlo na našu štetu. Ova rešenja treba tražiti u skladu

sa predloženom Analizom i u skladu sa mogućnostima u ovom trenutku bez novih većih zaoštravanja.

3. Obavezuje se Vlada RSK da u okviru svojih nadležnosti predloži rešenje osnove

ekonomsko-socijalnih uslova života naših ljudi u zoni razdvajanja i prostoru duž linije fronta, koji su najviše bili izloženi dejstvu neprijatelja, tako da ti uslovi budu povoljniji nego u dubini državne teritorije (pomoć u građevinskom materijalu, otkup poljoprivrednih viškova, krediti za pokretanje privredne aktivnosti, električna energija, voda, javni saobraćaj, zdravstvena i socijalna zaštita, školovanje dece). Realizaciju pratiti obilascima ekipa s republičkog nivoa i time sprečiti iseljavanje stanovništva. Rešiti problem prisustva neprijatelja u opštinama Pakrac, Daruvar, Grubišno Polje.

4. Stvarati političke uslove za operativni i strategijski manevar prema zaključcima o

ugroženosti bilo kog dela teritorije. Praktično proveravati ovakve postupke uz proveru funkcionisanja sistema Civilne zaštite.

5. Ući u daljnje pregovore, a sporazumevati se samo o onom što doprinosi jačanju naše

samostalnosti. Time će biti skrenuta pažnja sa sporazuma i biće moguće bez velike buke i

formalno promeniti linije razdvajanja tamo gdje je to potrebno.

6. Zadužuje se Vlada da zajedno sa Generalštabom vojske predloži rešenje osnovnih

pitanja strategijskih resursa odbrane: municija, gorivo, hrana, remont borbene i neborbene tehnike, organizovanje vojnih sudova i rešiti načelno i organizaciono angažovanje rezervnih vojnika iz RSK sa privremenim mestom boravka u SRJ. Regulisati vojnu (materijalnu?) obavezu naših građana izvan srpskih država. Uspostaviti snažan informativno-propagandni sistem za objašnjavanje naših političkih ciljeva, propagandni nastup prema neprijatelju i međunarodnim učesnicima i suprostavljanje neprijateljskoj propagandi. Rok za predlog Skupštini je 30 dana od dana usvajanja ovih zaključaka.

7.

Raditi na što skorijem početku stranih ulaganja u RSK. Svaki dolar iz inostranstva

uložen na našoj teritoriji smanjuje mogućnost podrške neprijateljskoj agresiji. U početku iskoristiti rešenost UN da dovedu strane kompanije za rešavanje pojedinih “humanitarnih”

i komunalnih problema – vodovod, putevi, električna energija.

8. Nastaviti s aktivnostima da se preko Komiteta za akreditacije obezbedi naše prisustvo u

UN, u bilo kojoj formi. Iskoristiti konfrontaciju neprijateljske vlasti s UNPF 69 i nuditi im svoje usluge uz potpuno regulisanje do sada nerešenih ekonomskih odnosa.

9. Preduzeti javno i politički obavezu vođenja brige za srpske teritorije pod okupacijom

imati u MUP-u organizacionu jedinicu koja će se

tim redovno baviti. Koristiti Posmatračku misiju EZ za obilaske ovih prostora jer im je to

mandat.

10. Posebnu pažnju obratiti terminima koji se odnose na Hrvatsku i to zvanično (poluzvanično?) odrediti. Nema nikakvih razloga da mi njih nazivamo “Republika Hrvatska” ili “Hrvatska vojska”, ako oni nas zovu “lokalni – pobunjeni Srbi” i “četnici”.

11. Ovim zaključcima Skupština obavezuje svoje organe u Republici Srpskoj Krajini da preispitaju odnose spram postojećih međunarodnih i evropskih institucija prisutnih na ovom području, kako bi svoju misiju na području Republike Srpske Krajine doveli u sklad sa postojećim opšteprihvaćenim načelima delovanja i pružanja usluga dobre volje, a zloupotrebe eliminisali. Broj: 02-3-8/1-94.

(zapadna Slavonija, Gorski kotar

),

M. P. 70

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE:

Branko Vojnica, [v. r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 2.

17

1994 , srpanj 21 Knin Zapisnik s 11 sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I K sa 11. redovne sjednice Vlade RSK održane 21. 07. 1994. godine u zgradi Vlade u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio.

69 Misli se na UNPROFOR.

70 Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.

Odsutni: Ilija Prijić, Borivoj Rašuo Sjednici prisustvuju po pozivu: Veljko Stojsavljević, Milan Grbić, Milinko Sandić, Vojin Peurača, Drago Kovačević, Branislav Bukva. Sjednici predsjedava predsjednik Vlade B. 71 Mikelić. Sjednica je počela s radom u 12.00 časova. Za sjednicu je predviđen slijedeći

D N E V N I

R E D

1. Verifikacija zapisnika sa 10. sjednice.

I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU

2. Rasprava o otvorenom pismu za javnost Saveza Sindikata Krajine.

3. MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA

3.1.

Informacija o sprovođenju obavezne instrukcije o primjeni Zakona i pratećih propisa

SRJ.

3.2.

Razmatranje načina realizacije Odluke Vlade o nabavci uniformi za SVK.

4. MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA

4.1. Prijedlog mjera za razrješenje elektroenergetske situacije.

5. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE

5.1. Donošenje Odluke o imenovanju koordinacionog odbora za provođenje programa

“DRVO”.

5.2.

Donošenje Odluke o razrješenju i imenovanju v. d. 72 direktora JP “Krajinašume”.

6.

MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE, PRIVREDNI RAZVOJ I

INDUSTRIJU

6.1. Rješenje o ukidanju Odluke o imenovanju direktora DP “Keramika” Dvor.

6.2. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Finel” Petrinja.

6.3. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Gavrilović Holding”

Petrinja.

6.4. Pitanje “Kamena” Obrovac.

7. MINISTARSTVO ZDRAVLJA

7.1. Zahtjev za reviziju Odluke o platama.

8. MINISTARSTVO ZA SAOBRAĆAJ I VEZE

8.1. Zahtjev za osiguranje goriva za JŽTP 73 “Željeznice Krajine”.

9. Zahtjev za učestvovanje na festivalu u Moskvi.

II. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU

10. Donošenje Odluke o odobrenju kratkoročne pozajmice Republičkom fondu penzijskog

i invalidskog osiguranja RSK.

11. Donošenje Odluke o kupovini osnovnih sredstava za potrebe Ministarstva pravosuđa.

12. Donošenje Odluke o osnivanju područnog odjeljenja Fakulteta društvenih nauka u

Vukovaru smjer – poslovanje i upravljanje – menadžment. 13. Rješenje o imenovanju direktora Agencije za poslovne odnose sa međunarodnim organizacijama.

71 Borislav.

72 Vršitelj dužnosti.

73 Javno željezničko transportno poduzeće.

14.

Usvajanje Zaključka o prijedlogu “Beobanki – Mješovitoj banci” za odobrenje kredita za

adaptaciju OŠ “Vuk Karadžić” u Kostajnici.

15. Usvajanje Zaključka o prijedlogu “Beobanki-Mješovitoj banci” za odobrenje kredita

Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje Knin za dogradnju zgrade Doma zdravlja u Glini i adaptaciju Doma zdravlja u Kninu.

Ad – 1

Verifikovan je zapisnik sa 10. sjednice.

Ad – 2 Predsjednik je pročitao “Otvoreno pismo” (prilog br. 1) Predsjednik Mikelić – U ovom pismu je iznešena teška kvalifikacija u okviru RSK i zamolio sam Sandića da dođe na sjednicu i dajem mu mogućnost da iznese argumentaciju pred Vladom šta ga je motivisalo za ovakvo otvoreno pismo. Nakon toga otvorit ćemo raspravu. G-din Milinko Sandić – Nije me motivisalo ništa jer ja pismo samo potpisujem. Vođena je rasprava, sastanak je sazvan na inicijativu ljudi iz Sindikata. Iza svih konstatacija u pismu ja ne mogu stajati, jer ne mogu sve pojedinačno provjeravati (nisam ja policija). Na Vladi je da se odredi prema pismu.

Otvorena je rasprava:

Ministar Bosnić 74 – Pismo je neozbiljno i nije trebalo ići u javnost. Ministar Perić 75 – Da je ovo predizborna kampanja ja bih razumio ovo pismo. Ovim se mogu izazvati socijalni nemiri, što RSK ne bi mogla izdržati. Trebali ste se g-dine Sandić obratiti Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja prije nego ste to dali u javnost. Koliko znam ni jedna sindikalna organizacija u RSK nije registrovana. Ministar Veselinović 76 – Postavlja pitanja:

Kad ste vi poslali bilo koji prijedlog na Vladu? Kod koga i kada je registrovana ova organizacija? Ministar Petrović 77 – citira prvu rečenicu pisma: “Na danas održanom sastanku predstavnika sindikalnih organizacija sa područja opštine Knin, ukazano je na neodrživost sadašnje situacije u Republici, koja prijeti da rezultira potpunim haosom i bezvlašćem”. 78 To nije tačno. Npr., u periodu zadnja 2 mjeseca broj zaposlenih se povećao za oko 1.200 – 1.400. U pismu je vidljiv atak na proces privatizacije. Iskustvo pokazuje da je najvitalniji dio privrede upravo privatni sektor. Ministar Petrović postavlja pitanje: Da li je ovo pismo imalo namjeru da riješi problem ili obratno? Ministar Ratković 79 – Umjesto da učvršćujemo odbranu ovo pismo upućuje na pobunu (građana protiv vlasti). Drago Kovačević, predsjednik SO Knin – Zašto ovolika pažnja prema pismu i sindikalnoj organizaciji čiji se rad praktično ne vidi. U pismu fali element odgovornosti. Ovo je jeftino

74 Milan.

75 Slobodan.

76 Ratko.

77 Branko.

78 Podcrtano u izvorniku.

79 Stevo, ministar prosvjete.

političko reklamerstvo. Ispada da je uništena država od kada je na vlast došla ova sadašnja Vlada, a prije da je bilo bolje. Upravo je suprotno. Vaša ocjena ne može, dakle, stajati. Volio bih da Sindikat bude ubuduće registrovan i partner ovoj Vladi. Ministar Babić 80 – Pismo me podseća na prošla vremena (revolucije, parola – radnici, seljaci). Mislim sledeće:

Sindikat mora da zaživi u RSK. Sindikat ne bi trebao da se definiše, organizuje kao politička grupacija. RSK je nastala voljom svih građana (i seljaka i radnika). RSK nisu potrebne ni revolucionarne ni kontrarevolucionarne snage (pogotovo ne u ovom trenutku). Milinko Sandić – Ipak je ovo bilo pomalo suđenje. Naša sindikalna organizacija je registrovana. Razvijen je rad Sindikata gdje je potrebno i gdje jesu svi aktivisti Sindikata (neki su u vojsci). Naš Statut precizira ko može ući u organizaciju Sindikata. Ovaj sastanak pomalo liči na partijski sastanak. Mi smo u pismu postavili jednostavna pitanja, a vi to možete kvalifikovati kako hoćete. Predsjednik Mikelić – G-dine Sandiću niste još argumentovali stvari iz pisma. Nakon rasprave donešen je

Z A K L J U Č A K Zadužuju se ministri: Perić, Bosnić, Petrović i Ratković da sastave stav Vlade što će biti i saopštenje za javnost.

Ad – 3

3.1. Ministar Bosnić je obrazložio obaveznu instrukciju o primjeni zakona i pratećih

popisa SRJ vezano za carine i istakao da je instrukcija dovela do ozbiljnih problema na terenu. Predlaže da se formira interresorsko tijelo koje bi izvršilo usaglašavanje, a tim bi sačinjavali osim predstavnika Ministarstva trgovine i turizma i po jedan predstavnik Ministarstva finansija, Ministarstva industrije, Privredne komore, Narodne banke i Carina. Potom je usvojen slijedeći Z A K L J U Č A K

Prihvata se informacija i zadužuje ministar Bosnić da riješi ovo pitanje u okviru svojih ovlaštenja.

3.2. Ministar Bosnić – predlaže da se riješi zahtjev Ministarstva unutrašnjih poslova u

vezi uniformi i troškova u iznosu od 453.564 dinara. Po ranijoj Odluci Vlade ugovoreno je da im se ta sredstva obezbjede tj. kompenziraju mazutom. Pošto je to s mazutom sad neizvodivo prihvaćeno je da se u kompenzaciju ide sa pšenicom. Ja sa razgovarao sa ministrom Prijićem 81 (odsutan) koji je mišljenja da bi trebali donijeti

odluku kojom bi se posao priveo kraju. To znači: trebamo donijeti odluku da se kompenzacija umjesto mazutom izvrši pšenicom (rod prošlogodišnji). Na kraju je ministar Bosnić pročitao obračun troškova izrade uniformi za MUP (platna, dugmad, konac, itd.). Donešen je

Z A K L J U Č A K Ministar Bosnić da podnese izvještaj o tome ko je radio obračun troškova izrade uniformi.

80 Milan.

81 Ilija.

Pošto se ovog trenutka ne može ići u kompenzaciju sa pšenicom, kao i zbog visoke cijene izrade uniformi, zadužuje se ministar Bosnić da pripremi širu informaciju i dostavi za iduću sjednicu Vlade.

Ad – 4

4.1. Ministar Krička 82 – Uskoro treba da se završi dalekovod na “Koridoru” između nas i

SRJ. Naše učešće je u visini od 500.000 dinara. Jedan dio smo izmirili i još nam ostaje oko 250.000 dinara. Ističem da u ovom trenutku naša elektroprivreda ima negdje oko 750.000 dinara minusa, a to znači da moramo iznaći sredstava ili kompenzacije, ili nešto drugo. Ljudi koji rade na dalekovodu imaju problema, vode se borbe, izrešetan je stub, jedan radnik je povrijeđen. Područje oko Brčkog je vrlo kritično. RS ima obavezu da obezbjedi 300.000 dinara od čega su izmirili oko 170.000 dinara. Predsjednik Mikelić – Sve što iznosiš vezano je za odluku, a mi smo se dogovorili da pripremiš prijedlog mjera i obuhvatiš, skupa sa elektroprivredom, objektivne i subjektivne slabosti elektroprivrede. Ministar Krička – U prijedlogu odluke da li se prihvata član 2.? Donešen je

Z A K L J U Č A K Prijedlog odluke (prilog br. 2) se prihvata izuzevši član 2. Za iduću sjednicu Vlade ministar Krička, uz elektroprivredu da pripremi prijedlog mjera za razrješenje elektroenergetske situacije.

Ad – 5 5.1. Milan Grbić, savjetnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – U konsultaciji sa ministrima za današnju sjednicu sam pripremio članove koordinacionog odbora za provođenje programa “DRVO”. Pošto su se ministri saglasili donešena je

O D L U K A

o imenovanju Koordinacionog odbora za provođenje programa “DRVO” (prilog br. 3)

5.2. Veljko Stojsavljević, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede,

podnio je informaciju o stanju u JP “Krajinašume” (prilog br. 4). G-din Stojsavljević – Problem je u sadašnjem rukovodstvu JP koje bi trebalo da se promijeni. Dosadašnji direktor JP je mr. Petar Rodić koji ima 63 godine i krhkog je zdravlja što je jednim dijelom i dovelo do ovako niske proizvodnje u JP “Krajinašume”. Iz tog razloga Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede predlaže da se promijeni direktor g-din Rodić i da se za novog direktora imenuje Milan Kačar, diplomirani inženjer šumarstva. Ministar Veselinović dodaje da bi hitno trebalo izvršiti reviziju svih javnih preduzeća. Donešena je

O D L U K A o razrješenju i imenovanju v. d. direktora JP “Krajinašume” (prilog br. 4)

Ad – 6

6.1. Donešeno je

82 Milivoj, ministar energetike i rudarstva.

R J E Š E N J E

o ukidanju Odluke o imenovanju direktora DP “Keramika” Dvor (prilog br. 5)

6.2. Donešeno je

R J E Š E N J E

o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Finel” Petrinja (prilog br. 6)

6.3. Donešeno je

R J E Š E N J E

o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Gavrilović Holding” Petrinja

(prilog br. 7)

6.4. Ministar Petrović – Danas ćemo imati sastanak Upravnog odbora “Kamena” Obrovac,

a pozvani su predstavnici radnika “Kamena” i predsjednik SO Obrovac. Cilj sastanka je da

se hitno utvrdi stvarno stanje u preduzeću (kadrovska situacija, tržišna pozicija, tehnološko stanje, finansijsko poslovanje). Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju je uočilo da je Upravni odbor loše radio. Ako se takav rad Upravnog odbora nastavi bit ćemo prinuđeni da promijenimo njegov sastav. Ministar Petrović naglašava da je ovo samo INFORMACIJA, pošto je već bilo na Skupštini.

Ad – 7

7.1. U vezi zahtjeva za reviziju Odluke o platama

Ministar Perić – Možemo dati uputstvo na teren da se produženi rad ne uračunava. Cifre koje je u Odluci naveo ministar Đurić 83 ne mogu se prihvatiti. Mi ćemo aneks Odluke pripremiti. Donešen je

Z A K L J U Č A K Na prijedlog ministra zdravlja Đurića od Odluke se izuzima produženi rad. Ministar Perić se zadužuje da priloži tumačenje.

Ad – 8

8.1. Ministar za saobraćaj i veze, Milan Pađen podnio je informaciju oko sjednice Upravnog odbora ŽTP. Ministar Pađen predlaže slijedeći zaključak:

– da se za početak pokretanja željezničkog saobraćaja obezbjedi potrebna količina goriva. Linije koje bi trebale saobraćati su:

a) Knin – Benkovac,

b) Knin – Drniš,

c) Knin – Gračac – Medak.

Dnevno bi to iznosilo oko 300 km. Potrošnja po kilometru je 3,5 litara, mjesečno bi bilo 31.000 litara. Za početak bi vozovi saobraćali tri puta sedmično, što znači da bi bilo dovoljno 15.000 litara. Ministar Rade Tanjga – Linija prema Drnišu treba da se izostavi jer im je Vlada dala naftu za vodu. Ministar Veselinović predlaže da se iz ranije Odluke ili Zakona gdje stoji 35 % za puteve sada izmjeni (25 % za puteve, 10 % za željeznicu).

83 Stevan.

Donešena je

O D L U K A

o nabavci 15.000 litara goriva za potrebe JŽTP “Željeznica Krajine” (prilog br. 8)

Ad – 9 Branislav Bukva, novinar, obrazložio je potrebu učestvovanja prve ratne dokumentarne serije iz RSK “Ratna hronika Korduna” na međunarodnom festivalu u Moskvi. (prilog br.

9).

g-din Bukva – Napravili smo sedam epizoda u trajanju od pola časa. Obuhvaćen je period od 1990. – 1993. godine. Pored autora (Branislav Bukva – novinar i snimatelj Žarko Božić) trebamo sastaviti ekipu ljudi koje vi možete da odredite. Na taj način ćemo prezentirati Krajinu na festivalu koji će se održati početkom septembra. Pošto je preostalo malo vremena Bukva traži od Vlade da mu se omogući korištenje jednog vozila da bi se ovaj projekat priveo kraju, kao i finansijsku podršku radi pripreme materijala za međunarodnu prezentaciju. Donešen je

Z A K L J U Č A K Zadužuju se Ministarstvo inostranih poslova i Ministarstvo finansija da obave posao u vezi zahtjeva Branislava Bukve za učestvovanje na međunarodnom festivalu u Moskvi. Nakon ove tačke dnevnog reda članove Vlade je obavijestio predsjednik Mikelić o informaciji da se Hrvati koncentrišu i da su pred odlukom daleko bržeg napada na RSK nego što je to bila naša procjena. Predsjednik Mikelić – Moramo ići na prvi stupanj podizanja borbene gotovosti. To je komanda i učinila. Ovih dana obići ćemo cijeli teren (predsjednik Republike, ja i komandant GŠ doprinijet ćemo da se aktivnosti po opštinama pojačaju). Potom je predsjednik Mikelić obavijestio članove Vlade o raznim manifestacijama koje se održavaju narednih dana. Jedna od tih manifestacija održava se sutra u Mirkovcima (“Dan opštine”). Predsjednik zadužuje ministra Bolića 84 da sastavi čestitku u ime Vlade i da sutra prisustvuje proslavi u Mirkovcima (22. 07. 1994. godine). Predsjednik Mikelić, ministar Babić, Đurić, Ratković i Funduk prisustvovat će sutra sličnoj manifestaciji u Plaškom.

Ad – 10

Donešena je

O D L U K A

o odobrenju kratkoročne pozajmice Republičkom fondu penzijskog i invalidskog osiguranja RSK (prilog br. 10)

Ad – 11

Donešena je

O D L U K A o odobrenju kupovine osnovnih sredstava za potrebe Ministarstva pravosuđa i uprave (prilog br. 11)

Ad – 12

Donešena je

84 Dragutin, ministar kulture i vjera.

O D L U K A o osnivanju područnog odjeljenja Fakulteta društvenih nauka u Vukovaru smjer – poslovanje i upravljanje – menadžment (prilog br. 12)

Ad – 13

Donešeno je

R J E Š E N J E o imenovanju direktora Agencije za poslovne odnose sa međunarodnim organizacijama (prilog br. 13)

Ad – 14

o

Usvojen je

Z A K L J U Č A K

prijedlogu “Beobanki – Mješovitoj banci” d. d. Knin za odobrenje kredita za adaptaciju OŠ “Vuk Karadžić” u Kostajnici (prilog br. 14)

o

Usvojen je

Ad – 15

Z A K L J U Č A K

prijedlogu “Beobanki – Mješovitoj banci” d. d. Knin za odobrenje kredita Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje Knin za dogradnju zgrade Doma zdravlja u Glini i adaptaciju Doma zdravlja u Kninu (prilog br. 15) 85

Sjednica je završila sa radom u 15.30 časova.

SEKRETAR VLADE Savo Štrbac, [v. r.]

Broj: 06-5-763/94. Knin, 03. 08. 1994. 89

M. P. 86

M. P. 87

PREDSJEDNIK VLADE Borislav Mikelić, [v. r.] 88

Broj: 05-5-442/94. Knin, 03. 08. 1994. 90

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 13.

18

1994 , srpanj 21 Vojnić Upit Odsjeka za granične poslove SUP-a Vojnić kojim se od MUP-a RSK traži očitovanje o postupanju prema konvoju motornih vozila iz AP Zapadna Bosna, koji je zbog odbijanja hrvatskih vlasti da mu dopuste ulazak na prostor pod njihovim nadzorom ostao blokiran nedaleko “granice” na Turnju

85 Priređivači su izostavili priloge.

86 Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.

87 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.

88 Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.

89 Dopisano rukom.

90 Dopisano rukom.

R S K – MUP

SUP Vojnić Odsjek za granične poslove broj: 08-03/1-1-16-12/1200/94. Vojnić, 21. 07. 1994.

M U P-a

n/r Pavković