REPUBLIKA HRVATSKA

I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.
DOKUMENTI
Knjiga 14.
DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(srpanj – prosinac 1994.)

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. – DOKUMENTI
KNJIGA 14.
BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA
Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat – Dokumenti, knjiga 7.
Nakladnik:
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata – Zagreb
Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje – Slavonski Brod
Za nakladnika:
Dr. sc. Ante Nazor
Dr. sc. Stanko Andrić
Recenzenti:
Dr. sc. Nikica Barić
Dr. sc. Ozren Žunec
Urednici:
Dr. sc. Ana Holjevac Tuković
Dr. sc. Slaven Ružić
Suradnici:
Julija Barunčić Pletikosić, prof.
Ivan Brigović, prof.
Željka Križe, prof.
Mr. sc. Anđela Ljubas
Josipa Maras Kraljević. prof.
Natko Martinić Jerčić, prof.
Ivan Radoš, prof.
Mate Rupić, prof.
Dr. sc. Janja Sekula Gibač
Domagoj Štefančić, prof.
Ilija Vučur, prof.
Lektorica:
Julija Barunčić Pletikosić, prof.
Izrada kazala:
Natko Martinić Jerčić, prof.
Prijepis:
Indira Alpeza
Priprema za tisak:
Kolumna d.o.o.
Tisak:
##
Naklada:
500 primjeraka

REPUBLIKA HRVATSKA
I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.
DOKUMENTI
Knjiga 14.

DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI
HRVATSKOJ
(srpanj – prosinac 1994.)

Zagreb, lipanj 2013.

SADRŽAJ

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
1.
2.
3.
4.
5.
6.

7.

8.
9.

10.
11.

12.
13.

1994., srpanj 1., Knin – Izvješće Ministarstva energetike i rudarstva RSK o energetskoj
situaciji u Krajini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
1994., srpanj 4., Vojnić – Dopis kordunske Uprave Ministarstva obrane RSK motelu
u Vojniću o osnivanju tijela za koordinaciju mobilizacije na teritoriju Korduna i
najznačajnijim zaključcima koji su usvojeni na njegovoj prvoj sjednici . . . . . . . . . . . . . . . . 20
1994., srpanj 4., Ilok – Dopis Republičkog javnog pravobranilaštva RSK kojim se
Vladi RSK predlaže osiguravanje financijskih sredstava u “republičkom” budžetu
za isplatu novčanih naknada obiteljima poginulih krajinskih boraca i ranjenicima . . . . . . . 23
1994., srpanj 4., Knin – Obavijest predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelića o sazivu
8. sjednice Vlade RSK s predloženim dnevnim redom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
1994., srpanj 5., Beograd – Čestitka pomoćnika ministra unutarnjih poslova i načelnika
Resora državne bezbednosti MUP-a Republike Srbije Jovice Stanišića rukovodstvu i
djelatnicima MUP-a RSK povodom Dana bezbednosti RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
1994., srpanj 5., Knin – Zamolba kojom kninski Centar za socijalni rad poziva tamošnju
javnost na sudjelovanje u humanitarnoj akciji prikupljanja financijskih sredstava nužnih
za organiziranje ljetovanja djeci iz socijalno ugroženih obitelji s područja Dalmacije
i južne Like na crnogorskom primorju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
1994., srpanj 5., Knin – Izvješće Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK o problemima
i incidentima u zonama razdvajanja koje su nakon sklapanja Zagrebačkog sporazuma o
prekidu vatre između RSK i hrvatskih vlasti, u ožujku 1994. godine, uspostavljene duž
dotadašnje linije bojišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
1994., srpanj 6., Knin­­­– Zapisnik s 9. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
1994., srpanj 7., Knin – Informacija pomoćnika vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga
RSK za nacionalnu bezbjednost i međunarodne odnose, general-majora Mile Novakovića,
čelnim osobama krajinske civilne i vojne vlasti o održanom sastanku s hrvatskim
pregovaračem Hrvojem Šarinićem na Turnju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
1994., srpanj 7., Petrinja – Zamolba kojom predsjednik SO Petrinja od predstavnika
Civilne policije UN-a traži osiguravanje neophodne količine naftnih derivata za potrebe
komunalnog uređenja grada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
1994., srpanj 8., Vojnić – Dopis SUP-a Vojnić rukovodstvu civilnih poslova
UNPROFOR-a u sektoru Sjever o problemima vezanim uz nemogućnost lokalnog
stanovništva da pravnim putem naplati štetu koju su mu nanijeli pripadnici mirovnih
snaga nesavjesnim vršenjem dužnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
1994., srpanj 17., Knin – Pismo kojim zastupnici Skupštine RSK pružaju bezrezervnu
potporu poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske glede njihovog razmatranja
prihvaćanja mirovnog plana Kontaktne skupine za BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
1994., srpanj 18., Knin – Zapisnik s 10. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
V

14. 1994., srpanj 18., Knin – Otvoreno pismo Saveza sindikata Krajine u kojem se
vodstvo RSK proziva zbog teške ekonomske i socijalne situacije u RSK, te se traži
njihovo obraćanje javnosti s konstruktivnim prijedlozima koji bi, uz prevladavanje
uočenih poteškoća i nepravilnosti, doprinijeli konačnoj uspostavi “pravne države” . . . . . . . 51
15. 1994., srpanj 18., [Knin] – Dopis kojim predsjednik RSK Milan Martić u svoje i
“u ime naroda” RSK čestita brazilskom predsjedniku Itamaru Francu na uspjehu
nogometne reprezentacije Brazila na Svjetskom nogometnom prvenstvu u SAD-u,
te ukazuje na “tradicionalne” veze brazilskog i srpskog naroda u prošlosti . . . . . . . . . . . . . . 52
16. 1994., srpanj 19., Knin – Smjernice Odbora za odbranu i bezbjednost i Odbora
za inostrane poslove Skupštine RSK o načinu vođenja budućih mirovnih pregovora
između predstavnika RSK i hrvatskih vlasti, kao i o prevladavanju problema koji se
javljaju pri provedbi Zagrebačkog sporazuma o prekidu vatre iz ožujka 1994., te
nužnosti jačanja krajinskih obrambenih i ekonomskih potencijala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
17. 1994., srpanj 21., Knin – Zapisnik s 11. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
18. 1994., srpanj 21., Vojnić – Upit Odsjeka za granične poslove SUP-a Vojnić kojim se
od MUP-a RSK traži očitovanje o postupanju prema konvoju motornih vozila iz AP
Zapadna Bosna, koji je zbog odbijanja hrvatskih vlasti da mu dopuste ulazak na prostor
pod njihovim nadzorom ostao blokiran nedaleko “granice” na Turnju . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
19. 1994., srpanj 21., Beograd – Izvadak iz stenografskog zapisnika s 23. sjednice
Vrhovnog savjeta obrane SRJ na kojoj je, između ostalog, raspravljano i o problematici
vezanoj uz RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
20. 1994., srpanj 21., Knin – Deklaracija Skupštine RSK o primjeni sporazuma o prekidu
vatre koji su predstavnici RSK i hrvatskih vlasti potpisali 29. ožujka 1994. u Zagrebu . . . . 71
21. 1994., srpanj 21., Knin – Izvješće Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
RSK Vladi RSK o teškom stanju u Javnom poduzeću “Krajinašume” . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
22. 1994., srpanj 25., Knin – Zapisnik sa sastanka predsjednika RSK Milana Martića
s čelnikom Promatračke misije Europske unije za područje bivše Jugoslavije Paulom
Joachimom von Stülpnagelom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
23. 1994., srpanj 25., Obrovac – Izvješće obrovačkog Odjeljenja Ministarstva obrane
RSK Upravi Ministarstva obrane RSK za Sjevernu Dalmaciju o općem stanju i uvjetima
života lokalnog stanovništva u mjestima SO Obrovac smještenim uz liniju razdvajanja . . . . 78
24. 1994., srpanj 28., Manastir Dragović – Obavijest Srpskog pravoslavnog manastira
Dragović o “vojničkom parastosu” koji će se na Ilindan 1994., povodom 48. godišnjice
njegove “mučeničke smrti” održati u slavu četničkog zapovjednika iz Drugog svjetskog
rata, generala Dragoljuba Draže Mihailovića i njegovih suboraca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
25. 1994., kolovoz 1., Knin – Predsjednik Kluba zastupnika Srpske demokratske stranke
Krajine, Drago Kovačević, u pismu upućenom predsjedniku Skupštine RSK Branku
Vojnici zahtijeva da se izvanredna sjednica Skupštine održi u Kninu, a ne na Plitvičkim
jezerima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
26. 1994., kolovoz 2., Zagreb – Dopis Petera Galbraitha, američkog veleposlanika u
Republici Hrvatskoj, putem kojega obavještava Milana Martića, predsjednika RSK,
da mu američko veleposlanstvo šalje knjigu Willliama Urya, stručnjaka za pregovore,
te nudi mogućnost organiziranja seminara srpskim pregovaračima pod njegovim
vodstvom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
27. 1994., kolovoz 2., Knin – Priopćenje sa sjednice Izvršnog odbora Srpske demokratske
stranke Krajine o radu Vlade RSK, Skupštine RSK i javnih poduzeća na području RSK . . . 84
28. 1994., kolovoz 4., Knin – Priopćenje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine
u kojem je iznesen zahtjev da se na dnevni red izvanredne sjednice Skupštine RSK uvrsti
i pitanje ujedinjenja RSK i Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom . . . . . . . . . . . . . 85
VI

29. 1994., kolovoz 4., Plitvička jezera – Skraćeni zapisnik s 3. sjednice izvanrednog
zasjedanja Skupštine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
30. 1994., kolovoz 5., Knin – Obavijest Ministarstva vanjskih poslova RSK svim
ministarstvima i skupštinama općina u RSK o primjeni nepotpisanog sporazuma
između Vlade RSK i UN-a o statusu Zaštitnih snaga UN-a, koji je, s ciljem reguliranja
nesređenih odnosa između krajinskih vlasti s jedne te mirovnih snaga UN-a stacioniranih
u RSK s druge strane, inicirala Vlada RSK, no čelništvo UN-a u New Yorku ga je odbilo
potpisati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
31. 1994., kolovoz 15., Knin – Priopćenje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine,
kojim ta stranka podržava inicijativu Narodne skupštine Republike Srpske o ujedinjenju
svih srpskih zemalja u jedinstvenu srpsku državu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
32. 1994., kolovoz 17., Slunj – Izvješće o puštanju na slobodu osoba s prijavljenim
prebivalištem na području slunjske općine iz zatvora u Staroj Gradišci, te podaci o
izvršenim ubojstvima u Slunju i okolici u razdoblju od 1992. do 1993. godine, koje je
SJB Slunj uputila nadređenom SUP-u u Vojniću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
33. 1994., kolovoz 17., Knin – Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK Ministarstvu
vanjskih poslova Rumunjske u kojem se moli odobrenje za sudjelovanje predstavnika
RSK na Konferenciji o dunavskoj suradnji u Bukureštu te ujedno zahtijeva da se
predstavnicima Republike Hrvatske onemogući sudjelovanje na tom skupu . . . . . . . . . . . . 95
34. 1994., kolovoz 18., [Knin – Pale] – Prijedlog o ujedinjenju svih srpskih zemalja koji
su Skupština RSK i Narodna skupština Republike Srpske uputile skupštinama Srbije
i Crne Gore . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
35. 1994., kolovoz 20., Knin – Zapisnik sa sastanka predsjednika RSK Milana Martića i
predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
36. 1994., kolovoz 22., Knin – Zapisnik s 13. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103
37. 1994., kolovoz 22., Knin – Odluka Vlade RSK o kretanju i poslovanju u graničnom
pojasu prema AP Zapadna Bosna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
38. 1994., kolovoz 23., Knin – Zapisnik s 14. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118
39. 1994., kolovoz 24., Gračac – Deklaracija odbornika SO Gračac o ujedinjenju svih
srpskih zemalja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120
40. 1994., kolovoz 25., Knin – Naputak predsjednika Vlade RSK upućen predsjednicima
općina i izvršnih savjeta općina u RSK, o načinu poslovanja i protoku roba prema
Republici Srpskoj i SR Jugoslaviji nakon prekida dotadašnjeg jedinstvenog platnog
prometa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
41. 1994., kolovoz 26., Okučani – Dopis kojim direktor Srpskog radija Okučani Đorđe
Vodogaz traži pomoć i financijska sredstva od ministra informiranja RSK Borivoja Rašua
za izgradnju Radiotelevizijskog centra Okučani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122
42. 1994., kolovoz 29., Glina – Zaključak Izvršnog savjeta SO Glina putem kojega se,
uz podupiranje dotadašnje politike Narodne skupštine Republike Srpske, a vezano uz
kulminaciju političkog sukoba između Beograda i vodstva pobunjenih
bosanskohercegovačkih Srba, zahtijeva žurno ujedinjenje RSK i RS, kao prvi korak
prema budućem “svesrpskom” ujedinjenju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123
43. 1994., kolovoz 30., Slunj – Službena zabilješka SJB Slunj o krađi stupova
visokonaponskog dalekovoda nedaleko od Sadilovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124
44. 1994., rujan 4., Slunj – Zamolba Branka Zinaića Ministarstvu kulture i vjera RSK
kojom traži financijsku potporu za izdavanje vlastitog autorskog romana “Nevini đavo” . . 125
45. 1994., rujan 6., [Vojnić] – Izvješće SUP-a Vojnić o posjetu predsjednika AP Zapadna
Bosna Fikreta Abdića Vojniću, Topuskom i Plitvičkim jezerima i njegovu susretu s
predsjednikom Vlade RSK Borislavom Mikelićem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126
VII

46. 1994., rujan 6., Beograd – Obavijest Uprave carina SRJ svim carinarnicama o načinu
prolaska roba namijenjenih RSK preko jugoslavenskog teritorija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127
47. 1994., rujan 7., Knin – Prijedlog pomoćnika vrhovnog zapovjednika SVK za
nacionalnu sigurnost i međunarodne odnose, general-majora Mile Novakovića,
Komandi 18. korpusa SVK i načelnicima uprava Ministarstva obrane RSK za korištenje
srpskog jezika i ćiriličnog pisma u odnosima s međunarodnim organizacijama . . . . . . . . . 128
48. 1994., rujan 7., Knin – Zahtjev Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje RSK
Vladi RSK za hitno iznalaženje financijskih sredstava potrebnih za njihov daljnji rad . . . . 130
49. 1994., rujan 8., Knin – Zapisnik s 15. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
50. 1994., rujan 8., Rajić – Službena zabilješka Stanice milicije Rajić o obavljanju patrolne
službe u “tampon-zoni” u mjestu Paklenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140
51. 1994., rujan 11., Slunj – Zapisnik s izvanredne sjednice SO Slunj na kojoj se raspravljalo
o političko-sigurnosnom stanju na području Korduna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
52. 1994., rujan 12., Knin – Priopćenje Srpske demokratske stranke Krajine vezano za
održavanje tematske sjednice Glavnog odbora stranke pod nazivom “Uloga i zadaci
Srpske demokratske stranke Krajine u ostvarivanju politike mira i nacionalnog jedinstva
u Republici Srpskoj Krajini” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143
53. 1994., rujan 14., Knin – Dopis kojim Ministarstvo vanjskih poslova RSK, na zahtjev
vlasti Republike Ukrajine, od Glavnog štaba SVK i MUP-a RSK zahtijeva dodatne
informacije o padu ukrajinske letjelice u Lici u kolovozu 1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . 144
54. 1994., rujan 15., Knin – Izvješće ministra unutarnjih poslova RSK Ilije Prijića o
rezultatima akcije “Prsten”, provedene s ciljem suzbijanja raširene pojave krijumčarenja
na području RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
55. 1994., rujan 15., Glina – Zaključak kojim odbornici SO Glina pružaju bezrezervnu
potporu politici Narodne skupštine Republike Srpske, osuđuju ekonomsku i
informativnu blokadu srpskog naroda “zapadno od Drine” i traže ujedinjenje RSK i
RS u jednu državu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147
56. 1994., rujan 16., Vukovar – Obavijest SUP-a Vukovar Upravi javne bezbjednosti
MUP-a RSK o miniranju katoličke crkve u Lovasu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
57. 1994., rujan 18., Vojnić – Izvješće SUP-a Vojnić MUP-u RSK o incidentu koji se
dogodio u Izbjegličkom centru Batnoga, kada su ondje smještena bošnjačka djeca,
izbjegla s područja AP Zapadna Bosna, provalila u skladište hrane i odjeće i otuđila
dio sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
58. 1994., rujan 19., Knin – Dopis putem kojega Komesarijat za izbjeglice RSK od
predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelića traži mišljenje o mogućnostima
iskorištavanja bošnjačkih izbjeglica iz AP Zapadna Bosna za dobivanje humanitarne
pomoći za srpske izbjeglice i socijalno ugrožene Srbe u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
59. 1994., rujan 20., Knin – Zapisnik sa 16. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
60. 1994., rujan 20., Knin – Program oživljavanja proizvodnje u RSK Ministarstva za
ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
61. 1994., rujan 20., Pakrac – Skraćeni zapisnik s 4. sjednice SO Pakrac . . . . . . . . . . . . . . . . 165
62. 1994., rujan 27., [Beograd] – Izvadak iz stenografskog zapisnika s 27. sjednice
Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171
63. 1994., rujan 28., Topusko – Stavovi i zaključci Glavnog odbora Srpske demokratske
stranke Krajine sa stranačke sjednice održane u Topuskom, vezani uz razmatranje
tadašnje političke situacije u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
64. 1994., rujan 29., Zagreb – Pismo Petera Galbraitha, američkog veleposlanika u
Republici Hrvatskoj, predsjedniku RSK Milanu Martiću, vezano za održavanje
seminara “Program za pregovore” dr. Williama Uryja u Kninu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177
VIII

65. 1994., rujan 29., Knin – Dopis Ministarstva pravosuđa i uprave RSK Vladi RSK
sa zahtjevom da oformi komisiju koja će ispitati osnutak i djelovanje “nelegalne”
zatvorske ustanove u Vojniću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178
66. 1994., rujan 29., Glina – Rezolucija Skupštine općine Glina o teškom općem,
političkom i vojno-sigurnosnom stanju u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
67. 1994., rujan 30., Knin – Dopis Državne komisije za ratne i zločine genocida RSK
Ministarstvu pravosuđa i uprave RSK s popisom osoba hrvatske nacionalnosti koje su
smatrane odgovornima za izbijanje hrvatsko-srpskog sukoba u Hrvatskoj i za počinjene
ratne zločine nad krajinskim Srbima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181
68. 1994., rujan 30., Vojnić – Zamolba SUP-a Vojnić Upravi javne bezbjednosti MUP-a
RSK kojom traže suglasnost za izdavanje dozvola za prelazak hrvatskih obitelji iz
Izbjegličkog centra Batnoga u Republiku Hrvatsku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182
69. 1994., listopad 3., Knin – Obavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK
resornom ministru o postavljanju hrvatske zastave na zgradu SO Benkovac . . . . . . . . . . . 183
70. 1994., listopad 6., Benkovac – Priopćenje za javnost benkovačkog Općinskog odbora
Srpske demokratske stranke Krajine o aktualnim političkim zbivanjima u toj općini . . . . . 184
71. 1994., listopad 7., Knin – Izvješće Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o izvršenim
krivičnim djelima (ubojstvima i samoubojstvima) u RSK u razdoblju od početka siječnja
do kraja rujna 1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
72. 1994., listopad 7., Knin – Dopis predsjednika RSK Milana Martića političkom vodstvu
Republike Srbije i načelniku Generalštaba VJ u kojem ih izvješćuje o prisutnosti
paravojnih formacija pod nadzorom srbijanskog MUP-a na teritoriju SO Slavonije,
Baranje i Zapadnog Srijema te neugodnostima kojima je bio izložen prilikom službenog
posjeta toj oblasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186
73. 1994., listopad 7., [Vukovar] – Izvješće sa sastanka policijskog i vojnog vodstva SO
Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema na kojem se, kao posljedica neugodnosti što ih
je predsjednik RSK Milan Martić doživio za posjeta Vukovaru 4. listopada 1994.,
raspravljalo o aktualnoj sigurnosnoj situaciji na tom području . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188
74. 1994., listopad 8., Knin – Izvješće glavnog operativnog radnika za upravne i druge
unutarnje poslove Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o radu u 1994. godini . . . . . . 189
75. 1994., listopad 10., Dalj – Dopis Izvršnog savjeta SO Dalj putem kojega se
predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelića upoznaje s poteškoćama u funkcioniranju
organa vlasti u toj općini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193
76. 1994., listopad 12., Knin – Dopis sekretara Crvenog križa RSK Jovana Opačića
predsjedniku Vlade RSK Borislavu Mikeliću o poteškoćama u radu te organizacije . . . . . . 195
77. 1994., listopad 16., Vukovar – Obavijest SUP-a Vukovar MUP-u RSK sa zahtjevom
MUP-u Republike Srbije da se slobode liši Damir Grubješić, osumnjičen za sudjelovanje
u ubojstvu dvaju hrvatskih civila u selu Jankovci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197
78. 1994., listopad 17., [Beograd] – Zabilješka šefa Predstavništva Ministarstva vanjskih
poslova RSK u Beogradu, Branka Filipovića, o posjetu britanskog sveučilišnog profesora
Hugha MacDonalda Republici Srpskoj i njegovu susretu s čelnikom pobunjenih
bosanskohercegovačkih Srba Radovanom Karadžićem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198
79. 1994., listopad 18., Beograd – Izvješće o problematici vezanoj uz pitanje sukcesije
imovine bivše SFRJ, koje je, s naglaskom na nužnost sudjelovanja RSK u spomenutom
procesu, predsjedniku Vlade RSK Borislavu Mikeliću uputio savjetnik predsjednika
RSK Milana Martića za vanjske poslove Slobodan Jarčević . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200
80. 1994., listopad 24., Knin – Proglas predsjednika RSK Milana Martića kojim upoznaje
krajinsku javnost sa stanjem u “državi”, pozivajući tamošnji narod, a posebice političare,
na jedinstvo i slogu u idućem razdoblju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201
81. 1994., listopad 26., Knin – Zapisnik s 19. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
IX

82. 1994., listopad 27., Knin – Priopćenje Službe za informiranje Ureda predsjednika
RSK kojim se krajinska javnost upoznaje s osnovnim tezama prosvjednog pisma koje
je Milan Martić, ponukan Rezolucijom Glavne skupštine UN-a u kojoj se RSK naziva
“okupiranim područjem” u sastavu Republike Hrvatske, uputio glavnom tajniku UN-a
Boutrosu Ghaliju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205
83. 1994., listopad 28., Slunj – Izvješće SJB Slunj o sigurnosnoj situaciji na području
njezine nadležnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206
84. 1994., listopad 29. – Dopis specijalnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Yasushija
Akashija predsjedniku RSK Milanu Martiću o nužnosti omogućavanja posjeta
pojedinim katoličkim grobljima u RSK osobama hrvatske nacionalnosti 1. studenoga
1994., u skladu s prethodno dobivenom suglasnošću krajinskog političkog vodstva o
tom pitanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207
85. 1994., listopad 30., Beli Manastir – Analiza političke situacije u RSK koju je načinio
tadašnji zastupnik krajinske Skupštine iz redova Srpske radikalne stranke RSK Ratko
Gondi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
86. 1994., studeni 1., Knin – Dopis Ministarstva prosvjete RSK Sekretarijatu Vlade RSK
u kojem se žale na rješenje o raskidu ugovora o zakupu poslovnih prostorija na kninskoj
željezničkoj postaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212
87. 1994., studeni 2., Knin – Otvoreno pismo ministra informiranja Vlade RSK Borivoja
Rašua predsjedniku Skupštine RSK Rajku Ležajiću u kojem kritizira rad Vlade i
obavještava Skupštinu o podnošenju ostavke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213
88. 1994., studeni 3., Knin – Izvješće Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj
i industriju RSK krajinskoj Vladi o mogućnosti proizvodnje šivaćih strojeva u RSK . . . . . 215
89. 1994., studeni 7., Knin – Zapisnik s 1. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine
RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216
90. 1994., studeni 9., Knin – Politička platforma o problematici vezanoj uz moguće načine
ostvarenja “svesrpskog” ujedinjenja, koju je izradio čelnik Srpske demokratske stranke
Krajine i ministar vanjskih poslova RSK Milan Babić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222
91. 1994., studeni 10., Knin – Skraćeni zapisnik s 2. sjednice drugog redovnog zasjedanja
Skupštine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226
92. 1994., studeni 10., Knin – Zapisnik s 21. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229
93. 1994., studeni 11., Knin – Zapisnik s 22. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231
94. 1994., studeni 17., Vukovar – Zapisnik s 23. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234
95. 1994., studeni 17., Vukovar – Zapisnik s 24. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236
96. 1994., studeni 19., Vukovar – Zapisnik s 3. sjednice drugog redovnog zasjedanja
Skupštine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 238
97. 1994., studeni 22., Knin – Plan blokade UNPROFOR-a u zoni odgovornosti
7. korpusa SVK koji je, nakon napada zrakoplova NATO-a na udbinsku zračnu luku,
izradio SUP u Kninu, bojeći se mogućeg izvlačenja pripadnika “plavih kaciga” na
teritorij pod nadzorom legalnih hrvatskih vlasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242
98. 1994., studeni 25., Kostajnica – Zaključci Izvršnog savjeta SO Kostajnica usvojeni
s ciljem prevladavanja poteškoća u radu općinskih organa vlasti te funkcioniranja
tamošnjih javnih ustanova i privrednih poduzeća u uvjetima proglašene opće mobilizacije
u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243
99. 1994., studeni 25., Benkovac – Izvješće o sastanku pripadnika benkovačke specijalne
jedinice milicije sa zastupnicima Skupštine RSK iz te općine, koje je SJB Benkovac
uputila ministru unutarnjih poslova RSK i sekretaru kninskog SUP-a . . . . . . . . . . . . . . . .245
100. 1994., studeni 28., Glina – Apel koji je Izvršni savjet SO Glina uputio lokalnim
žiteljima zahtijevajući od njih da zbog teške elektroenergetske situacije u RSK
maksimalno štede električnu energiju i podmire neplaćene račune za potrošenu struju . . . 246
X

101. 1994., studeni 30., Knin – Zapisnik s 25. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247
102. 1994., studeni 30., Vojnić – Izvješće SUP-a Vojnić o izvršenim razbojništvima nad
pripadnicima UNPROFOR-a na području Korduna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257
103. 1994., prosinac 1., Knin – Skraćeni zapisnik s 4. sjednice drugog redovnog zasjedanja
Skupštine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 258
104. 1994., prosinac 1., Knin – Zapisnik s 4. sjednice drugog redovnog zasjedanja
Skupštine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 260
105. 1994., prosinac 1., Knin – Zapisnik s 26. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 293
106. 1994., prosinac 1., Knin – Otvoreno pismo pripadnika Specijalne jedinice milicije
SUP-a Knin Skupštini RSK povodom smjene ministra unutarnjih poslova RSK Ilije
Prijića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 295
107. 1994., prosinac 2., Knin – Prijedlog Vlade RSK Skupštini RSK o stavljanju izvan
snage Uredbe predsjednika RSK kojom su poslovi mobilizacije stavljeni pod nadležnost
Glavnog štaba SVK, te njihovom vraćanju pod ingerenciju Ministarstva obrane RSK . . . . 296
108. 1994., prosinac 7., Vukovar – Izvješće regionalnog povjerenika Komesarijata za
izbjeglice RSK za područje SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem o poteškoćama
s kojima se u radu na teritoriju te oblasti susreću predstavnici međunarodnih
humanitarnih organizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 297
109. 1994., prosinac 8., Okučani – Otvoreno pismo Srpske radikalne stranke SO Zapadna
Slavonija kojim se odbacuje početkom prosinca 1994. potpisani Gospodarski sporazum
između predstavnika RSK i hrvatskih vlasti, jer se istim RSK odrekla svoje “državnosti”
i prihvatila po nju nepovoljne uvjete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298
110. 1994., prosinac 8., Glina – Informacija Odjeljenja za privredu i komunalne djelatnosti
SO Glina općinskom Izvršnom savjetu o rušenju glinske katoličke crkve i uređenju
lokalnih prometnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300
111. 1994., prosinac 9., Glina – Obavijest predsjednika Okružnog suda u Glini
Ministarstvu pravosuđa i uprave RSK o osnivanju vojnog zatvora u zgradi Općinskog
suda u Vrginmostu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 305
112. 1994., prosinac 9., Knin – Priopćenje za javnost Službe za informiranje Ureda
predsjednika RSK o pismu predsjednika RSK Milana Martića glavnom tajniku UN-a
Boutrosu Ghaliju, u kojem se traži da NATO zaustavi napredovanje hrvatskih postrojbi
na području Grahova i Glamoča u BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 305
113. 1994., prosinac 12., Knin – Obavijest voditelja kninske radne jedinice “Elektroprivrede
Krajine” Stanici milicije Knin o učestalim pojavama samovoljnog uključivanja električne
energije za vrijeme redukcija na području općine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 306
114. 1994., prosinac 12., Plitvička jezera – Obavijest direktora Državnog poduzeća
“Plitvice” predsjedniku RSK o devastaciji objekta DP “Plitvice” koju su tijekom
tamošnjeg boravka počinili pripadnici MUP-a RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 308
115. 1994., prosinac 16., Knin – Odluka Vlade RSK o dodjeli goriva obiteljima poginulih
boraca i invalidima rata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 309
116. 1994., prosinac 17., [Knin] – Zapisnik s 5. sjednice drugog redovnog zasjedanja
Skupštine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310
117. 1994., prosinac 17., Knin – Odluka SUP-a Knin o upućivanju policajaca iz SJB
Benkovac, SJB Obrovac, SM Kistanje i SMON Knin u Zapadnu Slavoniju, kao
ispomoć pri regulaciji prometa i osiguravanju tamošnje dionice autoceste Zagreb –
Lipovac koju su nadzirali pobunjeni Srbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .322
118. 1994., prosinac 21., Knin – Zapisnik sa sastanka ministra vanjskih poslova RSK
Milana Babića i šefa civilnih poslova UNPROFOR-a za područje bivše Jugoslavije
Michela Moussallija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 323
XI

119. 1994., prosinac 23., Okučani – Proglas Srpske radikalne stranke SO Zapadna Slavonija
kojim se osuđuje otvaranje za promet dionice autoceste Zagreb – Lipovac između Novske
i Nove Gradiške, koju su nadzirali pobunjeni Srbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 326
120. 1994., prosinac 31., Vrlika – Izvješće Stanice milicije Vrlika o radu u 1994. godini . . . . . . 328
Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 331
Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338

XII

PREDGOVOR

D

okumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (srpanj-prosinac
1994.) četrnaesta su knjiga u seriji koju je pod naslovom “Republika Hrvatska
i Domovinski rat 1990.-1995. – Dokumenti”, od 2007. počeo objavljivati
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje Centar). U knjizi
su predstavljeni dokumenti iz arhivskog gradiva “Republike Srpske Krajine” (RSK) koji
se čuvaju u Centru i drugim arhivskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Objavljeni su
kronološkim slijedom s potrebnim znanstvenim aparatom, a obuhvaćaju razdoblje druge
polovice 1994. godine. Svi navedeni dokumenti prepisani su, a njihovi originali ili preslike
originala u posjedu su Centra. Prilikom prijepisa dokumenata izvršene su nužne transkripcije
radi njihove bolje čitljivosti. Veći zahvati u tekstu naznačeni su stavljanjem teksta u uglatu
zagradu, a u bilješkama je upozoreno na dijelove dokumenta koji su u izvorniku oštećeni
i na dijelove koji su izostavljeni. Jednako tako, radi boljeg razumijevanja, u bilješkama su
navedena imena ili prezimena sudionika koja se ne spominju u dokumentu ili podaci o
drugim dokumentima i literaturi u kojima se spominje isti događaj.
Dakako, dokumenti pokazuju stajališta njihovih stvaratelja i zahtijevaju posebnu kritičku
raščlambu koja bi ukazala na neobjektivno i netočno navedene podatke u njima. Primjerice,
navod da je ”samo u Drugom svjetskom ratu u jednom logoru (Jasenovac) ubijeno 700.000
Srba” i da je “više protjeranih Srba iz Hrvatske i to prije početka rata nego što je to slučaj sa
Hrvatima iz RSK u Hrvatsku” (dok. 22), da je “samo Drugi svjetski rat odnio 1.200.000
srpskih života” (dok. 39), da je “u periodu od tri mjeseca 1991. godine, hrvatska država
protjerala srpsko stanovništvo iz gradova Virovitica, Podravska Slatina, Donji Miholjac,
Slavonska Orahovica, Slavonska Požega, Grubišno Polje, Daruvar, Pakrac, Lipik, Nova
Gradiška i Novska i iz 185 srpskih naselja, sve sa područja zapadne Slavonije” (dok. 61) i
drugi primjeri.
Kao i prethodne knjige dokumenata RSK, tako i ova svjedoči da je glavni cilj vodstva
“RSK”, kao i vodstva “Republike Srpske”, ali i svih srpskih stranaka na tom području, bilo
ujedinjenje sa Saveznom Republikom Jugoslavijom, odnosno Srbijom i Crnom Gorom, u
“jednu državu”, odnosno “stvaranje jedinstvene srpske države” (dok. 31, 34, 39, 80 i drugi).
Tako je na zasjedanju “Skupštine RSK” 17. prosinca 1994. “predsjednik RSK” Milan Martić
zaključio da “svi zastupnici imaju zajednički cilj, a taj je da ostvarimo svoju državu i da se ne
vratimo nikad više u Hrvatsku, a ako bude sreće i ujedinimo tu državu sa ostalim srpskim
državama” (dok. 116). Tome u prilog govori i priopćenje za javnost Srpske demokratske
stranke Krajine, sa zahtjevom “da se na dnevni red izvanredne sjednice Skupštine RSK
uvrsti i pitanje ujedinjenja RSK i Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom”, ističući
da je “ovaj zahtjev u skladu sa osnovnim političkim opredjeljenjem Srpske demokratske
stranke Krajine i cjelokupnog srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini, iskazan na dva
provedena referenduma” (dok. 28). Posebno je “nadahnuta” bila “Deklaracija o sve srpskom
1

ujedinjenju” Kluba odbornika Srpske radikalne stranke Skupštine općine Gračac, od 24.
kolovoza 1994., u kojoj se navodi da su se “mračne svjetske sile, stvarajući novi svjetski
ekonomski poredak, nemilosrdno okomile na ponosni, nepokorivi i prkosni srpski narod”,
da je ovoj “generaciji Srba sveti zadatak da u potpunosti riješi srpsko nacionalno pitanje”,
da “rat započet na krajiškim prostorima 1990. g. nije samo rat za očuvanje zapadnih srpskih
država, nego i rat za očuvanje svekolikog Srpstva i pravoslavlja”, da su “od Kosova pa na
ovamo Srbi nebeski narod – opredeljen za Carstvo Nebesko – za Pravednost i Mir”, te da
ih na to “obavezuju i referendum naroda Srpske Krajine o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom
Gorom iz maja 1991. g., referendum o prisajedinjenju Republike Srpske Krajine Republici
Srpskoj iz juna 1993. g., odluka zajedničkog prijedorskog zasjedanja Skupštine Republike
Srpske i Skupštine RSK, inicijativa plitvičkog zasjedanja Skupštine RSK i poziv Narodne
skupštine Republike Srpske o ujedinjenju svih srpskih zemalja” (dok. 39).
Snažnu podršku tadašnjem velikosrpskom projektu čiji je cilj bio ujedinjenje “zapadnih
srpskih država” u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj sa Srbijom, pružao je dio svećenstva Srpske
pravoslavne crkve, koji je veličao četničku ideologiju. Da su takvi svećenici SPC-a djelovali
i na okupiranom području Republike Hrvatske svjedoči obavijest “nastojatelja manastira
i manastirišta Sv. Dragovića, Ilariona sa braćom” od 28. srpnja 1994., da je u srpskom
pravoslavnom manastiru Sv. Dragovića, na Ilindan (2. kolovoza) 1994. najavljen “vojnički
parastos”, posvećen 48. godišnjici “mučeničke smrti đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića
i svim srpskim voždima i vojnicima koji su braneći Otadžbinu život svoj položili”. U
obavijesti se ističe da je “ceo srpski narod uglavnom bio uz počivšeg velikog junaka đenerala
Mihailovića” i da “duh slavne vojske đenerala Draže do danas, kao i oduvjek, a naročito sada
oličava duh našeg naroda u onoj poslovičnoj: jaki smo, jer smo sami” (dok. 24).
Iako su u drugoj polovici 1994. odnosi između vlasti u Beogradu i Kninu bili pod
utjecajem pogoršanih odnosa između srbijanskog vodstva u Beogradu i vodstva Republike
Srpske na Palama, ova knjiga dokumenata “RSK” svjedoči da Savezna Republika Jugoslavija
(SRJ), zapravo Srbija, i Vojska Jugoslavije nisu prestale pružati pomoć pobunjenim Srbima
u Hrvatskoj. To se očituje i u čestitci pomoćnika ministra unutarnjih poslova i načelnika
Resora državne bezbednosti MUP-a Republike Srbije Jovice Stanišića poslanoj 5. srpnja
1994. rukovodstvu i djelatnicima MUP-a “RSK” povodom “Dana bezbednosti RSK”, u
kojoj je naglasio da “ulaze u odlučujuću fazu borbe za ostvarenje zajedničkih ciljeva svih
srpskih zemalja, spremniji i odlučniji nego ikada ranije” (dok. 5).
O pomoći “RSK”, ali i o stanju u Vojsci Jugoslavije svjedoče zapisi sa sjednica Vrhovnog
savjeta obrane SRJ. Tako je na 23. sjednici, 21. srpnja 1994., navedeno da je “saveznim
budžetom za 1994. godinu utvrđen vojni budžet od 1.264.000.000 dinara, ili 57 % od
predloženog minimalnog iznosa”, kojim je omogućeno “samo preživljavanje”, pa je
“Generalštab Vojske Jugoslavije u osnovi pokrio redovan život i rad vojske, no bez povećanja
mera borbene gotovosti i popune ratnih materijalnih rezervi”. Zbog takvog budžeta “još
više se pogoršalo stanje opremanja, naoružanja, vojne opreme, ratnih materijalnih rezervi i
tehničkog obezbeđenja”, posebice zato što su “veće količine ubojnih sredstava, 3.640 tona,
ustupljene Srpskoj vojsci Krajine i Vojsci Republike Srpske”, čime je “povećan broj kritičnih
vrsta ubojnih sredstava, čija je popuna ispod 50 % potreba (pešadijske municije za podršku
bilo je 37 %, artiljerijske municije za podršku 46 %, protivavionske municije cevne 49 %)”.
U tom trenutku su “rezerve bile veoma kritične za 29 vrsta značajnije municije”. Sa stanovišta
vođenja rata “posebno je kritična bila popuna sa minama 120 mm za minobacač – 16 %;
raketa ‘zolja’ 25 %; metak 100 mm za top ‘T-12’ 17 %; raketa protivoklopna ‘maljutka’
2

10 %; metak 122 mm za haubice ‘M-38’ 26 %; metak 122 mm za haubicu ‘D-30’ 25 %;
metak 152 mm za ‘noru’ 0 %; raketa 128 mm ‘plamen’ 18 %; metak 125 mm za tenk ‘M84’ 13 % (u SRJ je tada bila moguća proizvodnja mina 120 mm i raketa ‘zolja’, dok se ostalo
u tom trenutku nije moglo proizvoditi)”. Ništa bolje nije bilo s rezervama goriva (“pogonska
goriva: motorni benzin 44 %; dizel gorivo 21 %; mlazno gorivo 8 %”) i intendantskim
sredstvima (“hrana 57 % i odeća 27 %”). Prijeko potrebno bilo je pronaći “oko 3 miliona
dolara za uvoz 720 protivavionskih raketa ‘igla’ sa 120 lansirnih mehanizama” te osigurati
“mesečnu isporuku 2.500 tona mlaznog goriva za avione”. Vojska Jugoslavije tada je – “u
gotovosti do tri časa” – ukupno imala “snage ekvivalenta 81 bataljona diviziona, sa 22.469
ljudi, 177 tenkova, 187 oklopnih transportera, 286 artiljerijskih i 192 protivavionska oruđa
i 24 aviona” (dok. 19).
Vrhovni savjet obrane je “čitavo vrijeme, zaista, usaglašeno i jedinstveno vodio računa da
maksimalno kadrovski popuni i ojača i Vojsku Jugoslavije, ali i da izađe u susret zahtjevima
Vojske Republike Srpske Krajine”. Tome u prilog govori i podatak da je u “Vojsci Republike
Srpske i Republike Srpske Krajine ukupno ostalo 6.800 starešina, koji su prihvatili sisteme,
narod i organizaciju i uspešno vode borbu”, a da je “na njihove zahteve, poslano još ukupno
3.795 stalno u prekomandu i 187 ljudi koji se naizmenično menjaju, jer su deficitarni
kadrovi – i ovde i tamo, pa su bitni!” (dok. 19). U jednom dokumentu navedeno je da “u
SVK ima 1227 profesionalnih oficira i podoficira koji su upućeni iz Vojske Jugoslavije, a
rođeni su na bivšim područjima RH”, što je “oko 50 % ukupnog broja oficira i podoficira
rođenih na bivšim područjima Hrvatske, a oko 50 % se nalazi još u Vojsci Jugoslavije”
(dok. 8).
Na jednoj od sjednica Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije, 27. rujna 1994., u
razdoblju kad su, uz pomoć međunarodne zajednice, vođeni pregovori oko statusa Prevlake,
predsjednik Crne Gore Momir Bulatović je izjavio da bi mu bio “merak” da Hrvatima
potopi jedan čamac i predložio da Vojska Jugoslavije “potopi prvi hrvatski policijski čamac
koji uđe u ‘plavu zonu’, pa da se izvine i da kaže da je nesporazum”. Taj “prijedlog” nije
naišao na odobravanje Slobodana Miloševića, koji je zamolio da se “u narednih nedjelju
dana ne potapa ništa i ne puca”, nego da se pričeka “da nam skinu ove sankcije” (dok. 62).
Jednako teška kao i u SR Jugoslaviji, ako ne i teža, bila je ekonomska situacija u
“RSK”. Posebice se osjećao nedostatak goriva. Primjerice, na području Obrovca, zbog
četverogodišnjeg nefunkcioniranja privrede, stanovništvo se isključivo bavilo poljoprivredom
i stočarstvom, a zdravstvena briga stanovništva i “boraca na liniji”, kao i prijevoz učenika do
škola, bili su omogućeni gorivom dobivenim od UNPROFOR-a (dok. 23). O kroničnom
nedostatku materijalno-tehničkih sredstava za “Srpsku vojsku Krajine” svjedoče podaci sa
sjednice “Vlade RSK” u srpnju 1994., da SVK raspolaže “sa minimumom rezervi osnovnih
sredstava”, da su osnovna sredstva stara od 20 do 30 godina (kao “bitna sredstva navedeni
su: minobacači, bestrzajni topovi 82 mm, haubice, PA topovi i borbena vozila svih tipova, a
kao sredstva RV i PVO: avioni ‘Jastreb J-21’, helihopteri tipa ‘Gazela’ i avioni ‘Jastreb J-20’,
koji su u upotrebi 26 godina, pa im ističe rok upotrebe”), da “minsko eksplozivnih sredstava
ima dovoljno”, no da “postoji nedostatak municije za složene borbene sisteme” i da je “u
identičnoj situaciji i Vojska Jugoslavije”, te da “ulje u sisteme nije dolijevano u ovom ratu,
što je veoma ozbiljan problem” (dok. 8).
Uz to, u “RSK” je bilo problema i s opskrbom električnom energijom. Naime,
“elektroenergetski sistemi SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine
međusobno su bili povezani 110 kV vezama, uz mogućnost prenosa električne energije u
3

međusobnim razmjenama”, no uz “ograničenu prenosnu moć kroz koridor od 80 MW”,
te su uz tu energiju “zapadni dijelovi srpskih republika iz sopstvenih hidroelektrana
imali prosječnu satnu snagu od 50 MW”, što nije bilo dovoljno za zadovoljenje potreba
za električnom energijom u “RSK” jer je “prosječna potrošnja zapadnih srpskih zemalja
iznosila 160 MW” (dok. 1). Zbog toga su u “RSK” uvedene redukcije struje, no pojedinci
na području općine Knin nisu se mogli pomiriti s time, pa su samovoljno uključivali
električnu energiju za vrijeme redukcija (dok. 113).
Da bi poboljšalo ekonomsku situaciju, vodstvo “RSK” pristalo je na Gospodarski
sporazum s hrvatskim vlastima, nastojeći pritom sačuvati “suverenitet nad cijelim teritorijem
RSK”. U tom cilju, već prilikom ponuđenog nacrta “Sporazuma o krajinsko-hrvatskoj
saradnji o ekonomskim pitanjima” (od 15. studenoga 1994.), “Vlada RSK” nije htjela
prihvatiti “da poslije otvaranja autoputa Beograd – Zagreb onaj njegov dio koji prolazi
kroz zapadnu Slavoniju ne kontroliše srpska milicija, već samo UNPROFOR”, jer bi to
“bilo odricanje od suvereniteta Krajine na tom dijelu njene teritorije” (dok. 95). Usprkos
teškoćama u pregovorima, Gospodarski sporazum je potpisan početkom prosinca 1994., a
njegovo potpisivanje izazvalo je burne rasprave u “RSK”. Protiv njegova potpisivanja bila je
Srpska radikalna stranka SO Zapadna Slavonija, jer se “istim RSK odrekla svoje ‘državnosti’
i prihvatila po nju nepovoljne uvjete” (dok. 109). Ista stranka osudila je i otvaranje dionice
autoceste Zagreb – Lipovac između Novske i Nove Gradiške (zakazano za 21. prosinca u 14.
sati), zaključivši da se ”kao i uvek, pa i sada, pokazalo da Hrvati vode mudru i diplomatsku
politiku potpomognuti od Njemačke i Vatikana” (dok. 119).
Ekonomsko stanje u “RSK”, između ostaloga, očituje se na primjeru grada Vrlike, čija
privreda nije radila, a grad nije imao ni općinske vlasti, osim “Mjesne zajednice”. U njemu
je živjelo oko 200 stanovnika (od toga 30 Hrvata), a s okolnim selima Vrlika je imala oko
2000 stanovnika. Prijeratne dvije tvornice su propale tijekom rata, a glavni “poduzetnici”
ostali su “privatni gostioničari” i prodavači: u gradu je bilo 7 kafića – “koji su radili bez
dozvole” te “jedna prodavnica i jedna mesnica, dok se za ostalo može reći da ne postoji”
(dok. 120).
Da je, uz ekonomske probleme, “SVK” imala problema i s nedostatkom ljudstva
(”boraca”), pokazuje odluka “GŠ SVK o popuni ratnih jedinica SVK sa ženama vojnim
obveznicima” (dok. 45). Tome u prilog govori i podatak da je jedna od brigada SVK “dnevno
imala 2.526 ljudi na 240 km, odnosno 1,5/1 km, pa da bi zbog toga trebalo mobilizirati
žene od 19 do 45 godina. Istodobno, zbog problema s gorivom, predložena je i “mobilizacija
1.146 konja da bi se uštedila nafta za traktore i motore” (dok. 51).
O pitanjima opskrbe “SVK” i stanju na bojištima često se raspravljalo na sjednicama
“Vlade RSK” i zasjedanjima “Skupštine RSK”. Tako je na 9. sjednici “Vlade RSK”, 6.
srpnja 1994., navedeno da ratište u “RSK” ima nepovoljan geografski položaj, da veličinom
i oblikom spada u male teritorije, da manevar snaga po frontu otežavaju rijeke, koje teku
smjerom sjever – jug, da su materijalne mogućnosti skromne, da će “uz snažnu podršku
artiljerije i avijacije, oružane snage Hrvatske napasti na izabranom, a ne na cjelokupnom
pravcu”, te da su mogući smjerovi napada: “Zadar – Benkovac – Knin; Split – Drniš – Knin;
Šibenik – Oklaj – Knin i Sinj – Vrlika – Knin”. Zapadna Slavonija istaknuta je kao “vrlo
osjetljivo područje”, za čiju obranu su formirane “2 brigade, uz plan oslonca na Republiku
Srpsku” (dok. 8).
Međunarodna zajednica pokušavala je vodstvo “RSK” dovesti za pregovarački stol
i omogućiti dogovor s hrvatskim vodstvom. Među takvim pokušajima je i dopis Petera
4

Galbraitha, američkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 2. kolovoza 1994., u kojem
obavještava Milana Martića, “predsjednika RSK”, da mu američko veleposlanstvo šalje
knjigu Willliama Urya, stručnjaka za pregovore, te nudi mogućnost organiziranja seminara
srpskim pregovaračima pod njegovim vodstvom. Ista ponuda upućena je i hrvatskom
vodstvu (dok. 26).
Dokumenti u knjizi svjedoče o sadržaju nekih od sastanaka između predstavnika
hrvatske vlasti i vodstva “RSK”. Primjerice, u organizaciji UNPROFOR-a, u srpnju
1994. na Turnju su razgovarali “pomoćnik vrhovnog komandanta Oružanih snaga RSK za
nacionalnu bezbjednost i međunarodne odnose, general-major” Mile Novaković i hrvatski
pregovarač Hrvoje Šarinić. Tema razgovora bila je “problem vodosnabdevanja Drniša,
Biograda i Teslingrada (Lički Osik) te linija razdvajanja kod sela Kakma”. Navodi se da
je Šarinić tvrdio “da se posle Zagrebačkog sporazuma provodi Kiprizacija Hrvatske”, da
“pregovaranje kao metod rešavanja problema samo koristi Srbima da politički jačaju, a
ništa se ne rešava”, da se “priprema projekt autonomije za Srbe”, da je spreman prihvatiti i
“Galbrajtov predlog da Srbi imaju svoju zastavu”, te da “jedino o čemu ni on ni Tuđman
neće pregovarati je suverenitet Hrvatske”. Zanimljivo je da je srpska strana tonski tajno
snimila cijeli tijek sastanka – “od susreta pa do razdvajanja”, a da se o daljnjem nastavku
“ovakve vrste kontakata s neprijateljem” tražilo mišljenje “Resora državne bezbednosti”
Republike Srbije (dok. 9).
U kolovozu 1994., u Stožeru UNPROFOR-a u Kninu, uz nazočnost predstavnika
UN-a, sastali su se “predsjednik Vlade RSK Borislav Mikelić i ministar Milan Babić” s
predstavnicima hrvatske vlasti Hrvojem Šarinićem i Ivićem Pašalićem, savjetnikom
predsjednika F. Tuđmana za unutarnju politiku. Raspravljalo se o ekonomskim
(vodoopskrba, autocesta Zagreb – Slavonski Brod i željeznički promet preko Knina za Split)
i političkim pitanjima (povratak prognanika i traženje nestalih) (dok. 36).
U pregovorima s Hrvatskom predstavnici “RSK” držali su se smjernica “Odbora za
odbranu i bezbjednost” i “Odbora za inostrane poslove Skupštine RSK”, nastojeći prihvatiti
“samo ono što vodi jačanju ‘krajinskih’ obrambenih i ekonomskih potencijala”. Tako je, 19.
srpnja 1994., predstavnicima “RSK” koji su određeni za pregovore o prevladavanju problema
u provedbi Zagrebačkog sporazuma o prekidu vatre iz ožujka 1994., sugerirano da ”uđu u
pregovore, ali da se sporazumevaju samo o onom što doprinosi jačanju samostalnosti RSK”,
kako bi se “skrenula pažnja sa sporazuma i bez velike buke moglo i formalno promeniti
linije razdvajanja tamo gdje je to potrebno”. Istodobno je zahtijevano da se posebno “vodi
briga za srpske teritorije pod okupacijom (zapadna Slavonija, Gorski kotar...), kao i da se
“posebna pažnja obrati terminima koji se odnose na Hrvatsku” i da se oni “zvanično (ili
poluzvanično) odrede”, jer nema razloga upotrebljavati nazive “Republika Hrvatska” ili
“Hrvatska vojska”, ako hrvatska strana koristi nazive “lokalni – pobunjeni Srbi” i “četnici”
(dok. 16).
U knjizi su navedeni i dokumenti koji svjedoče o sastancima između vodstva “RSK” i
predstavnika međunarodne zajednice. Tako je 25. srpnja 1994. “predsjednik RSK” Milan
Martić čelniku Promatračke misije Europske unije za područje bivše Jugoslavije Paulu
Joachimu von Stülpnagelu naglasio da su ”RS i RSK geografski vezane, da je to isti narod,
isti interes, pa je zato svaki napad na RS i napad na RSK i obratno”, da će se “u slučaju
agresije na RS uključiti RSK i SRJ, a nudi se i veliki broj Rusa, posebno Kozaka”, te da se
“govori i o nuklearnim bojevim glavama”, čime bi se “rat proširio na veliki dio Evrope”.
Pritom je zatražio “uvažavanje zahtjeva Srba za korekturom teritorija i rješavanje Ustavnog
5

pitanja, te ukidanje sankcija prema Jugoslaviji” (dok. 22). No, činjenica da je međunarodna
zajednica priznala granice RH i BiH, te da je u rezolucijama Glavne skupštine UN-a “RSK”
vrlo jasno navedena kao “okupirano područje” Republike Hrvatske, znatno je otežavala
prihvaćanje Martićevih zahtjeva. Naravno da je to vodstvu “RSK” bilo neprihvatljivo, pa je
pisalo prosvjedna pisma glavnom tajniku UN-a Boutrosu Ghaliju (dok. 82).
Ignorirajući odredbe UN-a i činjenicu da je Republika Hrvatska bila međunarodno
priznata država, članica UN-a, vodstvo “RSK” pokušavalo je na sve moguće načine dobiti
međunarodno priznanje za “RSK”, ali u tome nije uspijevalo. Nisu prolazila ni nastojanja da
se “na mala vrata”, potpisivanjem pojedinih sporazuma, neizravno prizna državnost ”RSK”.
Primjerice, čelništvo UN-a u New Yorku je u srpnju 1994. odbilo potpisati “sporazum
između Vlade RSK i UN-a o statusu Zaštitnih snaga UN-a u RSK”, koji je inicirala “Vlada
RSK”, ponudivši tek razgovore “na sektorskim nivoima, koje Ministarstvo inostranih
poslova RSK nije moglo prihvatiti” (dok. 30).
U kolovozu 1994. vodstvo “RSK” zamolilo je Ministarstvo vanjskih poslova Rumunjske
da odobri sudjelovanje predstavnika “RSK” na Konferenciji o dunavskoj suradnji u
Bukureštu (jer “kroz teritoriju RSK protječe Dunav u dužini od 150 kilometara i na tom
dijelu plovnosti Dunavom, organi vlasti Republike Srpske Krajine ‘de facto’ vrše potpunu
kontrolu, upravljanje i korištenje režima plovidbe Dunavom”) te ujedno zahtijevalo da se
predstavnicima Republike Hrvatske onemogući sudjelovanje na tom skupu, jer “Dunav ne
protječe Hrvatskom” (dok. 33).
Osim toga, u cilju međunarodne afirmacije “RSK” upućivani su razni dopisi stranim
državama. Tako je 18. srpnja 1994. “predsjednik RSK” Milan Martić čestitajući “u svoje i u
ime naroda RSK” brazilskom predsjedniku Itamaru Francu “uspjeh nogometne reprezentacije
Brazila na Svjetskom nogometnom prvenstvu u SAD-u” istaknuo “tradicionalne” veze
brazilskog i srpskog naroda u prošlosti (dok. 15). U cilju promidžbe, “Ministarstvo kulture
i vjera RSK” pokrenulo je snimanje dokumentarnog filma “Istorijsko pravo Srba Krajišnika
na državu” (dok. 101).
Međunarodnu afirmaciju “RSK” njezino vodstvo pokušalo je ostvariti i kroz pitanje
raspodjele (“sukcesije”) imovine bivše SFRJ, pokušavajući već od 1992. u spomenuti
pregovarački proces uključiti i “delegaciju RSK”, no bez uspjeha. Moglo je samo zaključiti
da “Republiku Srpsku Krajinu niko nije ni spominjao kao naslednicu, jer se podrazumevala
kao deo Republike Hrvatske” (dok. 79).
Svojevrstan pregled važnijih datuma i mogućih načina ostvarenja “svesrpskog”
ujedinjenja, sadrži politička platforma predsjednika Srpske demokratske stranke Krajine i
“ministra inostranih poslova RSK” Milana Babića, objavljena 9. studenoga 1994. godine
(dok. 90). U tekstu, čiji naslov poručuje da je “ostvarenje srpske federacije osnovni pravac
spoljne politike RSK”, navedeno je da su 22. svibnja 1992. Republika Slovenija, Hrvatska
i Bosna i Hercegovina “priznate za nezavisne i suverene države članice Ujedinjenih nacija,
da je Savezna Republika Jugoslavija (27. travnja 1992.) sastavljena od federalnih jedinica
Republike Srbije i Crne Gore “kao stvarni nasljednik bivše Socijalističke Federativne
Republike Jugoslavije, kojoj je takvo isključivo naslijeđivanje od strane međunarodne
zajednice osporeno Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija broj 777 od 18. 09.
1992. godine pozivom na Rezoluciju 757 (47. zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih
naroda), iako su neke zemlje nastavile odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom bez
posebnog priznavanja”. Navodi se i da je “Država Republika Srpska Krajina proglašena 19.
12. 1991. usvajanjem Ustava od strane Skupštine Srpske autonomne oblasti Krajine (koja
6

se proglasila ustavotvornom) i Velike narodne skupštine Srpske oblasti Slavonije, Baranje i
Zapadnog Srema, kojoj se priključila Srpska oblast Zapadna Slavonija odlukom Skupštine
Srpske oblasti Zapadne Slavonije od 21. 12. 1991. godine, a na osnovu:
– plebiscita održanog 19. 08. 1990. godine kojim je potvrđena Deklaracija o suverenosti
srpskog naroda Krajine donesena 25. 07. 1990. godine na Srpskom saboru u Srbu,
– Rezolucije o razdruživanju SAO Krajine i Hrvatske usvojene 28. 02. 1991. godine i
odluke o odvajanju od 18. 03. 1991. godine,
– suverenosti Republike Srpske Krajine potvrđene referendumom građana Republike Srpske
Krajine 20. juna 1993. godine”.
Za Republiku Srpsku navodi se da je nastala Rezolucijom “Skupštine srpskog naroda
Bosne i Hercegovine” koja teži formiranju “Srpske Republike Bosne i Hercegovine” u
okviru Savezne Republike Jugoslavije iz prosinca 1991. godine i proglašavanjem nezavisnosti
“Srpske Republike Bosne i Hercegovine” 9. 1. 1992. godine. Potom je izraženo mišljenje
da “na principima međunarodnog javnog prava koji služe da definišu uslove pod kojima
se konstituiše država, a koji suverenu državu definišu kao zajednicu koja sadrži teritoriju i
stanovništvo podređeno organizovanoj političkoj vlasti; kao i to da je postojanje ili nestanak
jedne države pitanje ‘de facto’ (mišljenje Arbitražne “Badinterove” komisije broj 1 od 10.
12. 1991. godine), Savezna Republika Jugoslavija, Republika Srpska Krajina i Republika
Srpska ispunjavaju kriterijume zasnovane na navedenim principima za njihovo definisanje
kao faktičkih i suverenih država (za Saveznu Republiku Jugoslaviju potvrđeno od strane
Arbitražne komisije – Međunarodne konferencije o Jugoslaviji, mišljenje broj 10 od 04.
jul 1992. godine) kao i od strane mnogih država koje je priznaju”. U tom smislu se navodi
da je “priznavanje od strane drugih država suverene države konstituisane na navedenim
principima međunarodnog javnog prava čisto deklarativne prirode (mišljenje Arbitražne
komisije br. 1 od 10. 12. 1991.) te nepriznavanje Republike Srpske Krajine i Republike
Srpske od strane drugih država nimalo ne umanjuje njihovu suverenost i postojanje de
facto”.
U prilog tome istaknuto je “da se narod Srpske Krajine izjasnio za ostajanje u Jugoslaviji
sa Srbijom i Crnom Gorom i drugima koji žele da očuvaju Jugoslaviju (Deklaracija Srpskog
sabora u Srbu 25. 7. 1990. godine, Rezolucija Srpskog nacionalnog vijeća od 28. 02.
1991. godine i referendum naroda Srpske autonomne oblasti Krajine od 12. 05. 1991.
godine i Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema u junu 1991. godine)”, te
da je “na referendumu održanom u Republici Srpskoj Krajini 20. 06. 1993. godine srpski
narod Krajine odlučio da se suverena Republika Srpska Krajina ujedini sa drugim srpskim
državama, čemu su prethodile Grahovska deklaracija (SAO Krajine i Zajednice opština
Bosanske Krajine) i Prijedorska deklaracija (Skupština Republike Srpske i Skupština
Republike Srpske Krajine) o međusobnom ujedinjenju, kao i mogućnost (ugrađena u Ustav
SR Jugoslavije) kojom Savezna Republika Jugoslavija dozvoljava da se u njenom sastavu
nađu i druge republike koje to žele”.
U svom tekstu M. Babić je, kao “ministar inostranih poslova RSK”, otkrio da “pregovarački
proces sa Hrvatskom pod okriljem međunarodne zajednice treba da pomogne stabilizaciji
međunarodnih pozicija Republike Srpske Krajine i omogući barem indirektnu podršku,
ili ne suprotstavljanje međunarodne zajednice, glavnom cilju spoljne politike Republike
Srpske Krajine: traženju zajednički prihvatljivog modela integracije (ujedinjenja) Republike
Srpske Krajine, Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srpske”! Naveo je da za “RSK”
postoje dva optimalna modela ujedinjenja, “koji su uslovljeni prostornim razdvojenjem
7

Republike i opredjeljenjem srpskog naroda za što čvršćim sjedinjenjem sa matičnom
državom Jugoslavijom: mogućnost (istovremenog ili pojedinačnog) uključivanja Republike
Srpske Krajine i Republike Srpske kao posebnih federalnih jedinica u Saveznu Republiku
Jugoslaviju uz moguću konfederalnu vezu kao prelazno rješenje ili (respektujući stabilniji
međunarodni položaj Savezne Republike Jugoslavije) ujedinjenje Republike Srpske Krajine
i Republike Srpske u federaciju koja bi se u početnoj fazi konfederalno vezala za Saveznu
Republiku Jugoslaviju”. Pritom je primijetio da “za ovakav model postoji već međunarodno
verifikovana praksa oličena u konstruisanju bošnjačko-hrvatske federacije koja je dobila
mogućnost da se konfederalno veže sa Hrvatskom”.
Ako navedena dva “optimalna” modela ne bi prošla, “treći model međusrpskog ujedinjenja
bio bi stvaranje u početnom periodu federacije Republike Srpske Krajine i Republike Srpske
koja bi prerasla u unitarnu državu”, no taj model bi “sa gledišta Republike Srpske Krajine
mogao biti samo model iz nužde za učvršćenje i međusobnu zaštitu Republike Srpske
Krajine i Republike Srpske, ali u sebi krije opasnost trajne podjele na istočne i zapadne
Srbe sa granicom na Drini, što nije srpski niti nacionalni niti državni interes, a za samu
Republiku Srpsku Krajinu nosi opasnost odvajanja dijela istočne Slavonije i Baranje koji
bi postali lak plijen još uvijek nezatomljenim težnjama Hrvatske za prisvajanjem teritorija
Republike Srpske Krajine. Zavisno od stava Savezne Republike Jugoslavije i Republike
Srpske, kao i odnosa snaga u međunarodnoj zajednici, Republika Srpska Krajina može biti
otvorena za sva tri navedena modela ujedinjenja”.
Na kraju je zaključio da “put za konačno priznanje Republike Srpske Krajine i ujedinjenje
srpskog naroda u srpsku federaciju, reintegracijom u Jugoslaviju, neće biti brz ni lak, da nosi
u sebi više neizvjesnosti nego izvjesnosti, ali da srpski narod i Republika Srpska Krajina
drugog puta ne žele” (dok. 90).
Neplanirani problem za “RSK”, naravno i za “Republiku Srpsku” u BiH, u tom razdoblju
predstavljalo je pogoršanje odnosa između vodstva Srbije i vodstva Republike Srpske, koje je
odbilo poslušati srbijansko vodstvo u Beogradu i prihvatiti prijedlog međunarodne zajednice
(“Kontaktne skupine”) o unutarnjoj podjeli BiH. U tom cilju vodstva “RSK i RS” sastajala
su se da bi dogovorili zajedničko djelovanje. Na jednom od sastanaka, 20. kolovoza 1994.,
R. Karadžić rekao je da je dobio “teleks poruku od Engleza, koji su dali najviše informacija i
mole za sastanak, jer Muslimani preko njih traže pregovore”, što je on protumačio kao znak
– “pobjeda je naša”. Upozorio je da je Mirovni plan Kontaktne skupine za BiH “paklen”, jer
je “teritorija isječena”, što Srbima u Srbiji nije jasno, pa se pitaju zašto ga Srbi u BiH ne žele
prihvatiti, a “dobili su pola Bosne”. Naveo je da “iza svega stoji Njemačka i plan Vatikana,
te hrvatski interesi da se RSK reintegriše u Hrvatsku”, da “Hrvati imaju prave prijatelje
u Nijemcima koji vode računa o njihovim interesima”, da je “Amerika uz muslimane ali
ne u mjeri koliko su Nijemci uz Hrvate”, da “Rusi ništa ne rade za Srbe”, da “po njima,
treba ostvariti cjelovitu (veliku) Hrvatsku, te joj pripojiti Bosnu i onemogućiti ujedinjenje
Srba”. Stoga je zaključio da je važno ne pristati na plan, jer predviđa “jedinstvenu Bosnu”
i jer “Republika Srpska planom gubi 26 % teritorija i 20 što većih što manjih gradova
i naselja, koja bi Srbi napustili, a ne bi se ostali boriti za svoja prava na tom području,
kako misle u Srbiji”. Istodobno, “Muslimani bi dobili strateške pozicije i opasno ugrozili
Srbe”, a ni “sankcije ne bi bile skinute potpuno, budući da bi strateška roba (čelik, nafta)
bili i dalje pod embargom”. R. Karadžić je bio uvjeren da “potpisivanjem spomenutoga
plana Republika Srpska ne bi mogla opstati, te da u tom slučaju ne bi opstala ni RSK, ali
ni Srbija”, a “Crna Gora bi spas našla u Italiji”. Stoga je odlučio da se Republika Srpska
8

brani “i za RSK i Srbiju”. Kao pravo rješenje naveo je “ujedinjenje svih srpskih zemalja u
jednu srpsku državu s Beogradom kao glavnim gradom”, koja bi tako imala “13 (!) milijona
stanovnika i bila garant stabilnosti na Balkanu”. Naglasio je da se ne smije popustiti, jer se
svijet boji rata, a “mi smo u ratu i teže nam ne može biti”.
O potrebi “mudre politike” na tom je sastanku govorio Momčilo Krajišnik, “predsjednik
Skupštine RS”, upozorivši da “ovo što se dešava može biti kobno za srpsku budućnost”,
jer nije Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora (1992.-1994.) “džaba rekao – Srbe
na Srbe”. Nakon njega, “predsjednik RSK” Milan Martić rekao je da bi “bio najsrećniji
da odmah potpiše akt o ujedinjenju”, no da “bi bilo štetno po obe strane ići odmah na
ujedinjenje”, te da se “mora izvući korist od Srbije” i da “naš mirotvorni stav ne da Hrvatima
za pravo da nas napadnu”. Potom se nazočnima obratio i Brana Crnčević iz Srbije, rekavši
da se “dva miliona Srba ne može dati”, da “nije opasno kad je celi svet protiv Srba, ali da
ne valja kada je svet i Srbi protiv Srba”, te da u Srbiji “misle da je RS više bradata, a da on
misli da je SRJ previše crvena”, pa “sporazum traži lagani kompromis”, koji je moguć, jer
“misli da je Milošević na strani RSK i RS, ali je pritisak sveta velik”, no da “onaj ‘ko napusti
RSK i RS neće dugo vladati u Srbiji”. Predložio je da se uvjeti postave “51:49 sa garancijama
međunarodne zajednice”. Nakon završetka sastanka i ručka, “delegacije su posjetile manastir
Krka” (dok. 35).
Među dokumentima koji govore o mogućim rješenjima problema odbijanja “Republike
Srpske” da prihvati plan “Kontaktne skupine”, je zabilješka (od 17. listopada 1994.) “šefa
Predstavništva Ministarstva vanjskih poslova RSK” u Beogradu, Branka Filipovića, o
posjetu britanskog sveučilišnog profesora Hugha MacDonalda Republici Srpskoj i njegovu
susretu s čelnikom pobunjenih bosanskohercegovačkih Srba Radovanom Karadžićem (15.
listopada 1994.) u Banja Luci. Zabilješka, koja je klasificirana kao “državna tajna”, navodi
da bi Radovan Karadžić “mogao prihvatiti podelu BiH po principu 50 – 50 % (kako je
predložio MacDonald), pod uslovom da se mape koriguju u korist Srba, gde bi se prihvatio
princip teritorijalnog obuhvatanja većine srpskih etničkih zemalja u BiH, te da Republika
Srpska mora biti suverena država sa glavnim gradom Srpsko Sarajevo, koje bi bilo podeljeno
u dva grada, a NE u dva dela, što znači da bi muslimanski deo Sarajeva postao muslimanska
prestonica, a srpski deo grada srpska prestonica”. Uz to, “u zamenu za enklave u istočnoj
Bosni, Srbi bi se odrekli dviju opština na severu Sarajeva, a Sarajevo bi privuklo većinu
muslimana iz istočne Bosne”. U slučaju potpisivanja “sporazuma o podjeli BiH po principu
50 – 50 %”, R. Karadžić je zahtijevao da se istodobno (“u roku od pet minuta”) potpiše i
“dodatni sporazum o razmeni teritorija između Republike Srpske i hrvatsko-muslimanske
Federacije s jedne strane i Republike Hrvatske i SRJ oko zapadne Slavonije, gde bi Srbima
bio odobren povratak u zapadnu Slavoniju (tj. onaj deo koji je pod kontrolom Hrvatske)”.
Tri mjeseca potom “trebala bi se održati međunarodna konferencija koja bi rešila pitanje
sukoba između RSK i Republike Hrvatske”, a prema mišljenju Radovana Karadžića, “RSK
bi se trebala odreći Like, Korduna i Banije u korist Republike Hrvatske, a Republika
Hrvatska bi se trebala odreći istočne Slavonije, zapadnog Srema i Baranje u korist RSK
(zapravo Republike Srbije), kao i zapadne Slavonije i severne Dalmacije u korist Republike
Srpske” (dok. 78).
Da bi u potpunosti provele velikosrpski plan o stvaranju jedinstvene srpske države, sa
zapadnim granicama duboko na teritoriju Republike Hrvatske, srpske snage morale su
osvojiti grad Bihać u zapadnoj Bosni, koji su branili 5. korpus Armije BiH i 101. pukovnija
Hrvatskog vijeća obrane (HVO). U borbama protiv 5. korpusa Armije BiH sudjelovale su i
9

snage Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, koje su bile odane političaru Fikretu Abdiću.
Među dokumentima u knjizi je i izvješće o sastanku Borislava Mikelića, “predsjednika Vlade
RSK” i Fikreta Abdića, “predsjednika AP Zapadna Bosna”, održanom na Plitvicama u rujnu
1994., od 22 do 00.30 sati. F. Abdić bio je “vrlo zadovoljan razgovorom i pun optimizma za
svoj narod, uvjeren da će uz pomoć Srba i svog naroda ipak uspjeti ostvariti cilj o postojanju
AP Zapadna Bosna”. Prije toga, od 13 do 16 sati, F. Abdić je bio u Zagrebu na razgovoru
sa Slavkom Degoricijom (helikopterom UN-a bio je prebačen iz Topuskog i vraćen natrag).
Na povratku je izjavio da “jebe Hrvatskoj mater, što su ga na vrlo perfidan i podmukao
način na brzinu poslije sastanka utrpali u helikopter, a nisu mu uopšte dozvolili razgovor
sa novinarima iz Hrvatske i Italije koji su ga čekali da sa njime obave intervju i naprave
fotosnimke” (dok. 45).
Za vodstvo “RSK” problem su predstavljale i izbjeglice iz zapadne Bosne koje je trebalo
zbrinuti, pa se nastojalo da se dio tereta njihova zbrinjavanja prebaci na Republiku Hrvatsku,
ali da se zadrži savezništvo s Fikretom Abdićem. Tako je na 13. sjednici “Vlade RSK”, 22.
kolovoza 1994., predloženo da se prostor za muslimanske izbjeglice iz zapadne Bosne traži
na Turnju, te da se vrši pritisak na RH i UNHCR da prihvate izbjeglice, kao i da je “vrlo
bitno sačuvati Fikreta Abdića kao političkog čovjeka, jer to je garancija da će uvijek vući
poteze prema Velikoj Kladuši, a time se neće ostvariti jedinstvo V. korpusa, što Srbima ide
u prilog” (dok. 36). Uz to, situaciju s muslimanskim izbjeglicama iz AP Zapadne Bosne na
Turnju u rujnu 1994., srpska strana (“Komesarijat za izbjeglice RSK”) pokušala je iskoristiti
za dobivanje humanitarne pomoći za srpske izbjeglice i socijalno ugrožene Srbe u “RSK”
(dok. 58)
U drugoj polovici 1994. intenzivirale su se borbe na tom području u toj mjeri, da su
angažirane i hrvatske snage, jer bi osvajanjem Bihaća srpske snage odnijele pobjedu od
strateškog značaja, a to Hrvatska nije mogla dopustiti. Stoga su od rujna 1994. događaji
u zapadnoj Bosni bili jedna od važnijih tema na sjednicama “Vlade RSK” i zasjedanjima
“Skupština RSK”. Tako je o situaciji na bojištu u zapadnoj Bosni bilo govora na 16. sjednici
Vlade RSK, 20. rujna 1994., posebice o problemima koordinacije između “Republike
Srpske” i “Republike Srpske Krajine”, te nedostatku sustavnoga načina rada i donošenju
odluka na lokalnoj razini. Navedena je procjena GŠ SVK “da na području AP Zapadna Bosna
prvenstveno treba voditi borbu Fikret Abdić sa svojim snagama, a vojska RSK da učestvuje
u domenu koliko je to politički i vojno moguće”, jer “nije dobro otvarati krizu u teškom
vremenu gdje nisu definisana mnoga pitanja i kad SVK objektivno nema vojničku snagu
koja može rješavati pitanje AP Zapadne Bosne”. Posebice nakon upozorenja predstavnika
međunarodne zajednice 15. kolovoza 1994., da “SVK ne prelazi granice priznate države
BiH jer će to biti razlog da vojska RH napadne RSK”.
Ipak, do borbenih djelovanja došlo je s 3. na 4. rujna 1994., kad je “Vojska RS prešla
na teritorij RSK” i započela napad u kojem je ostvarila “početni uspjeh i prodor od 10 km
u teritorij AP Zapadna Bosna, no potom su muslimanske snage preduzele protudejstva i
natjerale snage RS i SVK na povlačenje”, tako da su “Muslimani ostvarili artiljerijski pregled
područja Majdana, Žirovca, Komore pa i prema Dvoru”. Spomenutim protuudarom 5.
korpusa Armije BiH ugrožena je sigurnost općine Dvor, “situacija sa tehnikom je jako loša
(3 stara tenka), kod naroda je prisutna doza straha, ljudi na položaju su iscrpljeni jer ih
nema ko mijenjati, a prosjek je 40 godina, pa nisu spremni ni za kakva ofanzivna dejstva”.
“Sekretar Vlade RSK” Savo Štrbac izvijestio je da su “na zadnjem sastanku koji je bio na
Maljevcu Muslimani tvrdili da imaju 10 naših mrtvih i 2 živa iz Bojne” (dok. 59). Zapisnik
10

s “4. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK”, od 1. prosinca 1994. (dok.
104), pokazuje da je u borbama u “bihaćkom džepu” sudjelovala “Srpska vojska Krajine,
specijalna brigada MUP-a RSK, snage Fikreta Abdića, vojska RS i još neke snage”, te da
su dvije trećine Velike Kladuše bile pod nadzorom srpskih snaga, a da je Bihać “opkoljen
u vidu potkovice”. Spomenuta borbena djelovanja u zapadnoj Bosni detaljno su opisana i
u bošnjačko-muslimanskoj literaturi (vidi: brigadir Bejdo Felić, Peti korpus 1992.-1995.,
Sarajevo, 2002., 216-430).
Istodobno, kao odgovor na napredovanje srpskih snaga u zapadnoj Bosni, hrvatske snage
povećale su svoju borbenu gotovost, zbog čega je zapovjedništvo SVK moralo “izvršiti
domobilizaciju i ojačati područja prema RH, jer se jedan broj pripadnika SVK nalazio u
Cazinskoj krajini”. Na to je hrvatsko vodstvo provelo mobilizaciju i koncentriralo velike
snage prema SVK, pa je zapovjedništvo SVK moralo 18. studenoga 1994. provesti “totalnu
mobilizaciju”, koja je rezultirala “potpunom paralizacijom života i rada državnih organa u
RSK”. Navodi se da je “praktično sve zamrlo, pa je Petrinja par dana bila bez kruha jer su
pekari bili mobilisani, Okružni zatvor je ostao bez stražara, Okružni sud bez sudija, ‘Elektra’
bez ekipa koje trebaju da trafostanicu obezbeđuju”, da “na Kordunu ne rade škole punih 18
dana, da su svi prosvjetni radnici mobilisani i svo zdravstvo, tako da civilno stanovništvo
nema ko da liječi, jer liječnici su na prvim borbenim linijama, da je nastala totalna paraliza
privrede, da se život kompletno paralizirao”, itd., tako da je trebalo “bar deset dana da se
normalizira postojeće stanje”. Cilj napada srpskih snaga u zapadnoj Bosni bila je “predaja 5.
korpusa Armije BiH i vraćanje Fikreta Abdića natrag da on na tom prostoru preuzme vlast”
(dok. 104).
U napadima u zapadnoj Bosni srpske snage koristile su i ratno zrakoplovstvo, čime
su prekršile odredbu Vijeća sigurnosti UN-a o zabrani letenja, što je izazvalo akciju
zrakoplovstva NATO snaga. Nakon što su snage NATO pakta 21. studenoga 1994. “u 2
navrata izvršile bombardiranje aerodroma na Udbini, gdje je pričinjena veća materijalna
šteta i došlo do težeg ranjavanja određenog broja vojnih i civilnih lica”, postrojbe 7. korpusa
SVK dobile su razrađene planove blokade UNPROFOR-a radi sprječavanja prebacivanja
njihovih pripadnika na područje RH. Planovi su predviđali da bi “ispred UNPROFOR-a
stalo civilno stanovništvo, djeca, stari ljudi, milicija, vojne jedinice” (dok. 97). U “Izvještaju
o uzrocima i posljedicama dejstva vazdušnih snaga NATO na aerodrom Udbina, ali i na
raketne sisteme koji se nalaze na Šamarici, strateški važnim potencijalima SVK” navodi se
da je “avijacija vojske RS nekoliko puta uzletila i bombardovala ciljeve u Bihaću i Cazinu, a
da je NATO-pakt u svom bombardovanju priznao da je bilo 39 aviona u operaciji, iako je
u jednom trenutku na radarskom ekranu izbrojeno 44 aviona, te da su u prvoj fazi uništili
dva radarska sistema SVK i PVO odbranu, da su od djelovanja NATO snaga preminula
dva borca SVK, a nekoliko je ranjeno lakše i teže, da je nanesena velika materijalna šteta,
da je pista oštećena na 6 mjesta, a prilazne staze na nekoliko mjesta, te da su uništeni
protuavionski raketni sistemi i PVO sistem” (dok. 104). Kao jedan od razloga spomenutoga
napada zrakoplova NATO snaga na aerodrom srpskih snaga u Udbini, Robert Neer,
predavač na Sveučilištu Columbia, u svojoj knjizi o napalmu (“Napalm: An American
Biography”) navodi kažnjavanje srpskih snaga zbog uporabe napalma u zračnom napadu na
Bihać u UN sigurnosnoj zoni, 18. studenoga 1994. godine. Dakle, “samo tri dana kasnije,
mlažnjaci iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Nizozemske bombardirali su bazu koju su
Srbi koristili za zrakoplove s napalm bombama” (o tome vidi: Jutarnji list, “Panorama”, 21.
travnja 2013., str. 50-51).
11

Uz ostalo, na zasjedanju “Skupštine RSK” 1. prosinca 1994. navedeno je i da zbog
velikog “utroška municije” operacija u zapadnoj Bosni “bez Jugoslavije u logističkom smislu
ne bi mogla da se ostvari”, te da je “zbog pritiska na opsadu Bihaća zajedničkih snaga RSK
i RS, otvoreno novo ratište između Livna i Grahova, koje je mirovalo dvije godine”, kao
i da se dogodilo “nekoliko vrlo ozbiljnih incidenata na linijama razdvajanja u zapadnoj
Slavoniji i u predjelu Crnog Vrha na Alanu” (dok. 104). Glede stanja na novootvorenom
bojištu između Livna i Grahova, na 26. sjednici “Vlade RSK”, 1. prosinca 1994., navedena
je “hitna informacija iz Stanice javne bezbjednosti u Bosanskom Grahovu, da su ustaške
snage napredovale 8 – 9 kilometara u dubinu na teritorij RS (od Livna prema Grahovu)”, a
“sekretar Vlade RSK Savo Štrbac informaciju je nadopunio podatkom da je 11 ranjenika sa
tog područja stiglo u bolnicu u Knin” (dok. 105).
Zaista, krajem studenoga i početkom prosinca 1994., kad je obrana Bihaća počela
popuštati pod pritiskom srpskih postrojbi, hrvatske snage pokrenule su operaciju “Zima
‘94” protiv srpskih snaga na Dinari i time spasile Bihać. O tome, te o snazi Hrvatske vojske
i potezima koje je poduzela “SVK”, govorio je na “5. sjednici drugog redovnog zasjedanja
Skupštine RSK”, 17. prosinca 1994., zapovjednik “SVK” Milan Čeleketić (dok. 107).
Naveo je da su Hrvatima “zborna područja Split, Gospić i Osijek negde ranga slabijih
korpusa, a zborno područje Zagreb je negde kalibra slabije armije, a da su, valjda po ugledu
na SVK, da imaju malo više korpusa, stavili još dva, te Karlovac i Bjelovar pretvorili u
zborno područje”. Naveo je da su hrvatske snage s 24. na 25. studenoga 1994. planirale
izvršiti agresiju na “RSK”, zbog čega je on morao “izvršiti mobilizaciju SVK”, jer “kao
komandant nikada neće dočekati ustaše sa cvećem”. No, kao problem je naveo da je “24
hiljade ljudi za pušku sposobno otišlo iz naših krajeva, da je 9 hiljada adresa nepoznato, da
je 7 hiljada u inostranstvu i da je 6 hiljada i 8 stotina u našoj Matici i bratskoj Republici
Srpskoj”, te da je “sa 78 % popunjenosti i mobilizacijom s 19. na 20. studenoga, a koja
je uspela 92 %, bio siguran da je preduzeo sve preventivno kao komandant Srpske vojske
Krajine, da ne dođe do onog najgoreg”. Postotak od 92 % posebno je istaknuo, s obzirom
na to da je u siječnju 1993. “odaziv na mobilizaciju bio samo 67 %”, iako je trajala 5 dana.
Istodobno je podsjetio da je još bila na snazi “odluka o proglašenom ratnom stanju u RSK”,
koju je 21. siječnja 1993. “doneo tadašnji predsednik Republike Srpske Krajine gospodin
Goran Hadžić”.
Potom je rekao da je “pre nego što su 1. decembra ustašije zajedno sa braćom iz Herceg
Bosne krenuli na glamočko-livanjskom pravcu, bila pripremljena grupacija od svih 9
gardijskih brigada, cirka negde oko 30 hiljada vojnika, od kojih su izvukli najsposobnije i
najekstremnije i grupisali ih u operativnu grupu Sinj, na čelu sa 126-om brigadom i uputili
se na ovom pravcu.” Kao “osetljivi deo teritorije RSK” naveo je zapadnu Slavoniju, koja je
bila u zoni odgovornosti 18. korpusa SVK, nasuprot kojega su bile “121., 125., 123., 127.,
106., 120. i 117. brigada iz Koprivnice”. Priznao je da “vojno jačanje 5. korpusa predstavlja
otvorenu pretnju i najdirektnije ugrožava opstanak RS i RSK, što posebno zabrinjava zbog
njegove prirodne sprege sa ustaškim snagama”, te da je tek nakon borbenog djelovanja
“5. korpusa Armije BiH na prostoru Grmeča, doline Une te izbijanja na liniju Bosanski
Petrovac, Spasovo (Kulen Vakuf ) i Martin Brod problem podignut na svesrpski nivo i
na tom nivou se počeo rešavati uz konsensus svih subjekata”. Komentirajući događaje na
Dinari i napredovanje hrvatskih snaga, rekao je da primjećuje “svu opasnost i ugrožavanje
glavnog grada Knina te rasecanje snaga RS i RSK”, da je “planina Dinara tako studena, da se
i na probranim vojnicima, najboljih godina i najbolje obučenim, posle 4 sata provedenih na
12

terenu sve mrzne”, te da je poduzeo sve da “ova združena ustašija ne dođe iza leđa i preseče
put Knin – Drvar i dovede Knin u okruženje” (dok. 116).
U svom izlaganju “predsjednik Vlade RSK” B. Mikelić naveo je da je “Vojska Jugoslavije
za ovu godinu od saveznog budžeta dobila 50 %, što će se odraziti i na pomoć vojskama
RSK i RS”. Osvrnuo se i na “Prijedlog financijskog plana RSK za 1995.”, naglasivši da je
“logistika RSK ipak Jugoslavija i naravno Srbija”. Upozorio je na zadaću “Vlade RSK da
osigura veoma bitne i značajne količine municije, jer je SVK došla na najkritičniju donju
tačku po djelovima pješadijskoga naoružanja, zatim za minobacače, za topove, haubice,
tenkove i na kraju krajeva za rakete”. Upozorio je i na probleme vezane uz naftu, jer su
“za potrebe SVK u napadnim djelovanjima u zapadnoj Bosni potrošili više od 50 % nafte
nego što je bilo predviđeno po Planu, te da će ta nafta nedostajati za potrebe poljoprivrede
i gospodarstva” (dok. 116). “Predsjednik RSK” Milan Martić je “nedavnu mobilizaciju
smatrao nužnom, jer su Hrvati nagomilali snage”, ali i “efikasnom”, jer je “u januaru 1993.
za pet-šest dana mobilizacija izvršena do 60 %, a sada je u roku od jednog dana 92 %”.
Istodobno je objasnio da je promjena u provođenju mobilizacije uslijedila u veljači 1994.,
kad je tadašnji ministar obrane Dušan Rakić procijenio i na Vrhovnom savjetu obrane
rekao da “Ministarstvo odbrane nije u stanju da efikasno vrši mobilizaciju i predložio da
mobilizacija ide pod korpuse” (dok. 116). Time je odgovorio na prijedlog koji je 2. prosinca
1994. “Vlada RSK” uputila “Skupštini RSK da se stavi van snage Uredba predsjednika RSK
o formiranju vojno-teritorijalnih organa i jedinica i primopredaji vojne obaveze organa MO
organima SVK” (donesena 8. veljače 1994.), te da se “vojna obaveza i sve izvršne radnje
oko mobilizacije vraćaju pod ingerenciju Ministarstva obrane što je u skladu sa Zakonom o
odbrani RSK, član 43, stavak 1 i 2” (dok. 107).
Stalno ratovanje, ekonomska iscrpljenost i gubici teritorija uzrokovali su nezadovoljstvo
stanovništva “RSK”, posebice pripadnika srpskih oružanih formacija na tom području.
Primjerice, na zasjedanju “Skupštine RSK”, 1. prosinca 1994., spomenuto je “nekoliko
ozbiljnih incidenata u Kninu, Benkovcu i Obrovcu koje su izazvali pripadnici SVK po
povratku sa fronta, dakle pucnjavom koja u tim mjestima nije prisutna više od godinu dana
(u Benkovcu je pucano po zgradi Opštine i hotela u Benkovcu, u Obrovcu čak po zgradi
milicije)”. O međusobnim optužbama i napetoj sigurnosnoj situaciji u “RSK” svjedoči i
otvoreno pismo “Skupštini SVK”, koje su 1. prosinca 1994. potpisali pripadnici “Specijalne
jedinice MUP-a RSK Knin”, u kojem upozoravaju političare da bi mogli snositi posljedice
za svoje postupke. U raspravi je spomenuto i da je SVK nedavno imala “dva teška događaja
– prvo u Bojni kod Gline s nemalim brojem žrtava, drugo kod Dvora na Uni također sa
žrtvama” (dok. 104).
Kao i u prethodnom razdoblju, krijumčarenje je i dalje bila raširena pojava u “RSK”,
posebice na graničnom prostoru prema BiH, pa je “u cilju sprečavanja krijumčarenja i
povećanja priliva sredstava u budžet RSK, Ministarstvo unutarnjih poslova sačinilo plan
operativnih mjera i radnji za sprečavanje krijumčarenja roba na područje RSK pod nazivom
PRSTEN”. Plan se počeo provoditi u svibnju 1994., tako što je “izvršena dislokacija
radnika kako bi se postigla veća objektivnost, pa su tako na područje istočne Slavonije,
zapadnog Srema i Baranje upućeni operativni radnici sa područja sjeverne Dalmacije i
Banije, na područje Banije operativni radnici sa područja istočne Slavonije, zapadnog Srema
i Baranje, na područje sjeverne Dalmacije sa područja Korduna, dok na područje Like iz
zapadne Slavonije, a iz Like na područje zapadne Slavonije”. Međutim, spomenuta akcija
naišla je na otpor lokalnih moćnika, tako da je, primjerice, na području istočne Slavonije
13

“navedena aktivnost uspješno sprovođena sve do 09. 08. 1994. godine kada je od strane
rukovodstva MUP-a istočne Slavonije, zapadnog Srema i Baranje zabranjeno da radnici sa
tog područja dalje učestvuju u radu, dok radnicima sa područja Banije i sjeverne Dalmacije
nije dozvoljeno da iziđu na granične prelaze u istočnoj Slavoniji, Sremu i Baranji i preuzmu
kontrolu istih” (dok. 54).
Uz spomenuto, dokumenti u ovoj knjizi pokazuju da su do sredine 1994. godine u
“RSK” bila najmanje 3042 poginula i ranjena “borca” (dok. 3), da je unatoč odredbama
sporazuma o demilitarizaciji i spremanju teškog naoružanja u spremišta, u nekim selima, po
kojima se UNPROFOR nije smio kretati, “SVK imala sakrivene tehnike” (dok. 51), da se
na okupiranom području RH, odnosno u UNPA zonama nastavilo s rušenjem katoličkih
crkava – primjerice, 16. rujna 1994. eksplozivom je potpuno razrušena katolička crkva u
Lovasu, SO Vukovar, koja je do tada bila djelomično porušena (dok. 56), a u prosincu
1994. ostaci srušene katoličke crkve u Glini odvezeni su na zato određeni deponij, odnosno
iskorišteni su za uređenje lokalnih prometnica (dok. 110), te da su u “RSK” postojale glasine
o dogovoru između predsjednika Srbije S. Miloševića i predsjednika RH F. Tuđmana o tome
da Baranja, zapadni Srijem i istočna Slavonija pripadnu Srbiji. “Hranjiva podloga” takvim
glasinama o “separatističkim težnjama” bila je “blizina i fizički kontakt sa SRJ i Srbijom, kao
i jak osećaj kod stanovništva toga područja da ipak i po tradiciji, i po navikama i običajima,
i po privredno-ekonomskom sistemu daleko više pripadaju Vojvodini nego zapadnom delu
RSK” (dok. 85).
Prema tome, činjenica da se sadržaj dokumenata u ovoj knjizi, koji govore o politici
vodstva “RSK”, ne razlikuje znatno od sadržaja dokumenata “RSK” u prethodnim godinama
(od 1990.), svjedoči o kontinuitetu srpske politike u ostvarenju svoga krajnjeg cilja – da svi
Srbi žive u jednoj državi i odlučnosti srpskih dužnosnika da je provedu do kraja, bez obzira
na žrtve.
Urednici knjige

14

KRATICE

AP – autonomna pokrajina
AP ZB – Autonomna pokrajina Zapadna
Bosna
B. – Beli
BiH – Bosna i Hercegovina
BJR Makedonija – Bivša Jugoslavenska
Republika Makedonija
BOV – borbeno oklopno vozilo
br. – broj
cca. – otprilike
CIP – Saobraćajni institut Beograd
cit. – citirano
co. – kopija
CZ – civilna zaštita
čl. – članak
d. d. – dioničko društvo
DASK – Državni arhiv Sisak
DB – državna bezbjednost
DDR – Deutsche Demokratische Republik
(Njemačka Demokratska Republika)
dip. pravnik – diplomirani pravnik
dipl. ek. – diplomirani ekonomist
dipl. ing. – diplomirani inženjer
dipl. ing. geod. – diplomirani inženjer geodezije
dipl. ing. polj. – diplomirani inženjer
poljoprivrede
dipl. inž. el. – diplomirani inženjer
elektrotehnike
dipl. polit. – diplomirani politolog
dir. – direktor.
DM – Deutsche Mark (njemačka marka)
DP – državno poduzeće
DPZ – društveno-politička zajednica
dr. – doktor
dr. – drugo
DTG – diverzantsko-teroristička grupa

ECMM – European Community Monitoring
Mission (Promatračka misija Europske
zajednice)
EI – elektronska industrija
EU – Europska unija
EZ – Europska zajednica
g. (G., god.) – godina
g-din – gospodin
GG – grupa građana
GP – granični prijelaz
građ. – građevinarstvo
GŠ – Glavni štab
GŠ SVK – Glavni štab Srpske vojske Krajine
GŠ VJ – Generalštab Vojske Jugoslavije
HDZ – Hrvatska demokratska zajednica
HIC – Hrvatski informativni centar
HMDCDR – Hrvatski memorijalnodokumentacijski centar Domovinskog rata
HSP – Hrvatska stranka prava
HV – Hrvatska vojska
HVO – Hrvatsko vijeće obrane
IC – izbjeglički centar
INA – Industrija nafte
int. – interno
IO – izvršni odbor
IS – izvršni savjet
JKP – javno komunalno poduzeće
JMBG – jedinstveni matični broj građanina
JNA – Jugoslavenska narodna armija
JP – javno poduzeće
JRiM – javni red i mir
JŽTP – javno željezničko-transportno poduzeće
KD – kazneno djelo
KEBS – Konferencija za europsku bezbjednost
i suradnju
KPD – kazneno-popravni dom
15

Kraljevstvo SHS – Kraljevstvo Srba, Hrvata i
Slovenaca
kut. – kutija
kV – kilovolt
kWh – kilovatsat
L. G. – ljeta (leta) gospodnjeg
M. P. – mjesto pečata
mat. – materijalna
MB – minobacač
MIP – Ministarstvo inostranih poslova
MJBG – matični jedinstveni broj građana
mm – milimetar
MO – Ministarstvo obrane
MOL – Marko Orešković Lički Osik
mr. – magistar
MUP – Ministarstvo unutrašnjih poslova
MW – megavat
MZ – mjesna zajednica
n/r – na ruke
n. – novi
NATO – North Atlantic Treaty Organization
(Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora)
NB – načelnik bezbednosti
NB – narodna banka
NBJ – Narodna banka Jugoslavije
NIK – Naftna industrija Krajine
NN – nepoznati
NOR – narodnooslobodilački rat
npr. – na primjer
NŠ – načelnik štaba
NŠ GŠ SVK – Načelnik štaba Glavnog štaba
Srpske vojske Krajine
o. g. – ove godine
OiO – osmatranje i obavještavanje
org. – organizacija
OS – obavještajna služba
OŠ – osnovna škola
OUN – Organizacija Ujedinjenih naroda
OUP – odjel unutrašnjih poslova
ov. – ovlaštenje
ovl. – ovlašten
ovl. sl.- ovlašteno službeno
P/M – pomoćnik ministra
p/o – po ovlaštenju
p.pukovnik – potpukovnik
16

PA – protuavionski
pbr. – pješačka brigada
PIK – poljoprivredno-industrijski kombinat
PIO – penzijsko i invalidsko osiguranje
PMEU – Promatračka misija Europske unije
PMEZ – Promatračka misija Europske
zajednice
prof. – profesor
PTT – Pošta, telegraf, telefon
puk. – pukovnik
PVO – protivvazdušna obrana
R. – Republika
RC – regionalni centar
RD RR – Republička direkcija robnih rezervi
RDB – resor državne bezbjednosti
reg. oznaka – registarska oznaka
rep. – republička
RH – Republika Hrvatska
RHE – reverzibilna hidroelektrana
RJ – radna jedinica
RO – radna organizacija
ROĐ. – rođen
RR – ratne rezerve
RS – Republika Srpska
RSK – Republika Srpska Krajina
RTV – radiotelevizija
RUJP – Republička uprava javnih prihoda
RV i PVO – ratno vazduhoplovstvo i
protivvazdušna obrana
s. r. – svojom rukom
SACP – Sabirni arhivski centar Petrinja
SAD – Sjedinjene Američke Države
SANU – Srpska akademija nauka i umetnosti
SB – Savet bezbednosti
SDK – Služba društvenog knjigovodstva
SDS – Srpska demokratska stranka
SDS K – Srpska demokratska stranka Krajine
SDS Krajine – Srpska demokratska stranka
Krajine
SDS srpskih zemalja – Srpska demokratska
stranka srpskih zemalja
SFRJ – Socijalistička Federativna Republika
Jugoslavija
sist. – sistematizacija
SJB – stanica javne bezbjednosti

SK – PJ – Savez komunista – Pokret za
Jugoslaviju
sl. – slično
sl. – službeno
Sl. glasilo – službeno glasilo
Sl. glasnik – službeni glasnik
SM – stanica milicije
SMON – stanica milicije opće nadležnosti
SO – skupština općine
SO – srpska oblast
SO SBiZS – Srpska oblast Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem
soc. – socijalna
SPC – Srpska pravoslavna crkva
SPS – Socijalistička partija Srbije
SPS – Srpska partija socijalista
SR – savezna republika
SRJ – Savezna Republika Jugoslavija
SRK – Srpska Republika Krajina
SRS – Srpska radikalna stranka
SRT RSK – Srpska radio-televizija Republike
Srpske Krajine
SSS – srednja stručna sprema
SSSR – Savez Sovjetskih Socijalističkih
Republika
SŠ – srednja škola
st. – stavak
stam. – stambeno
str. pov. – strogo povjerljivo
SUC – Savezna uprava carina
SUP – Sekretarijat unutrašnjih poslova
sv. – sveti
SVK – Srpska vojska Krajine
t – tona
t. g. – tekuće godine
tel. – telefon
tj. – to jest

TO – teritorijalna obrana
TP – trgovačko poduzeće
TS – trafostanica
TVIK – Tvornica vijaka Knin
UJB – Uprava javne bezbednosti
ul. – ulica
UN – Ujedinjeni narodi
UNCIVPOL – United Nations Civil Police
(Civilna policija Ujedinjenih naroda)
UNESCO – United Nations Educational,
Scientific and Cultural Organization
(Organizacija Ujedinjenih naroda za
obrazovanje, znanost i kulturu )
UNHCR – United Nations High
Commissioner for Refugees (Visoki
povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice)
UNPA – United Nations Protected Area
(Zaštićeno područje Ujedinjenih naroda)
UNPROFOR/UNPF. – United Nations
Protection Force (Zaštitne snage
Ujedinjenih naroda)
UP – unutrašnji poslovi
USD – United States dollar (američki dolar)
v. d. – vršitelj dužnosti
v. r. – vlastitom rukom
V/O – vojni obveznik
VES – vojno-evidencijska specijalnost
VJ – Vojska Jugoslavije
VMA – Vojnomedicinska akademija
VRS – Vojska Republike Srpske
VRSK – Vojska Republike Srpske Krajine
VSO – Vrhovni savjet obrane
VŠS – viša stručna sprema
VTO – vojno teritorijalna obrana
VUPIK – Vukovarski poljoprivrednoindustrijski kombinat
zv. – zvani
ŽTP – željezničko-transportno poduzeće

17

1

1994., srpanj 1.
Knin
Izvješće Ministarstva energetike i rudarstva RSK o energetskoj situaciji u Krajini
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA
Broj:
Knin, 01. 07. 1994. god.
KRATKA I N F O R M A C I J A
O ENERGETSKOJ SITUACIJI U RS KRAJINI
I. ELEKTROENERGETSKA SITUACIJA
Elektroenergetski sistemi SR Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine
su međusobno povezani 110 kV vezama uz mogućnost prenosa električne energije u
međusobnim razmjenama.
Mogućnost razmjene između SR Jugoslavije i zapadnih dijelova srpskih republika putem
110 kV voda kroz koridor je 80 MW, što je ograničena prenosna moć.
Osim ove energije zapadni dijelovi srpskih republika imaju iz sopstvenih hidroelektrana
prosječnu satnu snagu od 50 MW. Ovako mala sopstvena snaga je zbog malih dotoka u
akumulacije hidroelektrana Manojlovac (8,5 m³/s) i Golubić (3,5 m³/s), Jajce 1 (20 m³/s),
Jajce 2 (25 m³/s), Bočac (25 m³/s) i RHE1 Obrovac (0,1 m³/s).
Raspoloživa energija u akumulaciji RHE Obrovac iznosi 9.000.000 kWh, koju sa
prosječnom potrošnjom zapadnih srpskih zemalja koja iznosi 160 MW, može da se iskoristi
za 84 sata.
Zbog toga se ova akumulacija čuva za intervencije neophodne kada ispadne napajanje iz SR
Jugoslavije, odnosno kao strateška rezerva.
Stepen redukcije u ovom trenutku iznosi 40 % (30 % 01. 06. – 07. 06. i 32 % 07. 06. –
25. 06.) i ravnomjerno se raspoređuje na cijelom prostoru, uz određene nepravilnosti koje
se događaju zbog nediscipline pojedinih RJ distribucije. Ovako ponašanje se sankcioniše
prinudnim isključenjem takvih potrošača što dodatno usložnjava efikasnost provođenja
plana redukcije.
Prevazilaženje ovakve energetske situacije je u izgradnji kvalitetnije veze sa SR Jugoslavijom
čija realizacija je u toku i čija izgradnja će omogućiti prenos dodatnih 100 MW.
Završetak izgradnje ovog 110 kV dalekovoda uz sve teškoće koje je prate (financijska
problematika i bezbjedonosna situacija) se očekuje oko 01. 08. 1994. godine.
Ovim se elektroenergetska situacija u RS Krajini u ljetnim (sušnim) mjesecima znatno
poboljšava, ali ne predstavlja definitivno i kvalitetno rješenje.
Kvalitetno rješenje se može imati povezivanjem prostora srpskih zemalja visokonaponskim
vodovima 220 kV i 400 kV naponskog nivoa, kao i uključivanjem naše 400 kV mreže u
evropski elektroenergetski sistem.
1

Reverzibilna hidroelektrana.

19

II. SITUACIJA SA PROIZVODNJOM, NABAVOM I DISTRIBUCIJOM NAFTNIH
DERIVATA
“Naftna industrija Krajine” Mirkovci je ušla u poslove remonta bušotina na naftnim poljima
Đeletovci, Srijemske Laze i Ilača.
Za svega nekoliko dana rada na remontu proizvodnja je povećana za 40 t/dan, a očekuju
se efekti povećanja do 150 t/dan po završetku remonta. Budući je sopstvena proizvodnja
osnovni oslonac u snabdijevanju RS Krajine derivatima nafte, ovoj aktivnosti je Vlada RSK
posvetila posebnu pažnju. Rezerve sirove nafte u ovom trenutku iznose oko 7.000 t što je
solidan potencijal pred ovogodišnju žetvu.
Za potrebe žetve je osim ovako raspoložive količine osigurano 2.000 t dizel goriva
kompenzacionim aranžmanom sa Republikom Crnom Gorom kojoj smo po potpisanom
protokolu dužni isporučiti 4.400 t mazuta. Za realizaciju ovog kompenzacionog posla su
zaduženi “NIK” Mirkovci i “Jugopetrol” Kotor, a realizacija može započeti odmah.
Vlada i Ministarstvo energetike RSK su u aktivnostima da uvezu preko:
“Komercijalne banke Beograd” . . . . . . . . . . . . . 1.000 t D-2 i
Organizacije UN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.000 t D-2.
Osim toga u pregovorima smo sa Vladom Republike Srbije da nam izvrši isporuku 500 t
D-2, a sa Rafinerijom nafte Pančevo imamo takve poslovne odnose da u bilo kojoj situaciji
možemo ući u negativan saldo od 300 t dizel goriva.
Zbog svega navedenog ne očekuju se problemi u snabdjevanju dizel gorivom za nastupajuću
žetvu, a već sada planiramo obezbeđenje za potrebe jesenje sjetve. Ministarstvo energetike je
na osnovu odluke Vlade RSK pripremilo bilansu derivata za period juli – decembar 1994.
godine, na osnovu koje će se vršiti njihova distribucija. Realizacija distribucije derivata nafte
u prvom polugodištu 1994. godine izvršena je prema tabeli u prilogu.2
M I N I S T A R:
Milivoj Krička
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-DASK, 762., kut. 4.

2

1994., srpanj 4.
Vojnić
Dopis kordunske Uprave Ministarstva obrane RSK motelu u Vojniću o osnivanju tijela
za koordinaciju mobilizacije na teritoriju Korduna i najznačajnijim zaključcima koji su
usvojeni na njegovoj prvoj sjednici
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO OBRANE
UPRAVA “KORDUN”
VOJNIĆ
2

Priređivači su izostavili prilog.

20

Broj: int.3 93-1/94
Vojnić, 04. 07. 1994. godine
MOTEL
VOJNIĆ4
Predmet: Tijelo za koordinaciju mobilizacije,
zaključci i upute, dostavlja se
Na nivou regije Korduna a u zoni odgovornosti 21. korpusa konstituirano je tijelo za
koordinaciju mobilizacije. Tijelo je konstituirano 24. 06. 1994. godine u Vojniću, gdje je
održalo svoju prvu sjednicu. U tijelo su ušli najodgovorniji predstavnici vojnih i civilnih
vlasti regije. Na sjednici je, pored ostalog, razmatrana problematika stanja obrambenih
priprema civilnog dijela obrambenog sistema. Uočeno je i ocjenjeno da se obrambenim
pripremama, posebno u narednom vremenu, mora posvetiti više pažnje. Konstatirano je
da obrambene pripreme moraju biti svakodnevni zadaci svih nosilaca planiranja, vojnog
i civilnog dijela, a ažuriranje planova kvalitetni poslovi koji će obezbjediti pravovremeno
izvršenje planom predviđenih radnji. Zaključak je ovog tijela jednoglasan, da svi nosioci
planiranja obrane, pa otuda i civilni sektor, koji sada rade (u funkciji su), odmah priđu
ažuriranju svojih planova obrane (plan pripravnosti, plan mobilizacije, plan evakuacije) i
na taj način ih podignu na nivo potrebne operativnosti i spremnosti za provjeru i upotrebu
u datom momentu. Pritom valja, prethodno, upozoriti na nekoliko važnih i nezaobilaznih
momenata, a to su:
1.) podsjetiti se elemenata iz Programa rada za izradu Plana obrane, čiji je cilj osiguravanje
pravovremene izrade i ažuriranje Plana, postupci, radnje i zadaci (konsultirati Metodologiju
izrade Plana obrane iz 1987. u najnužnijem dijelu);
2.) izrada procjene vojno-političkih, ekonomskih i drugih uvjeta rada, nosilaca planiranja
(subjekata). Konsultirati istu Metodologiju kao pod broj 1. u potrebnom obimu.
Metodologija predviđa da se izvod iz procjene nosilaca planiranja na široj teritorijalnoj
političkoj razini, u osnovnim elementima, dostavi nosiocima planiranja na užoj razini, kako
bi ukupno planiranje cjelokupnog obrambenog sistema osiguralo njegovo jedinstvo. Tu
procjenu, ovaj put, u potrebnom obimu nemamo pa, stoga, navodimo elemente koji će,
nadamo se, korisno poslužiti u izradi predviđenih planova.
“DRŽAVA HRVATSKA I NJENO USTAŠOIDNO VODSTVO VRŠE VRLO OBIMNE
I INTENZIVNE PRIPREME SVOJIH VOJNIH SNAGA, NAROČITO NEKIH SPECIJALNIH I OSTALIH SNAGA PROFESIONALNE HRVATSKE VOJSKE, S KOJIMA
PLANIRAJU OSTVARITI NEKE POVOLJNIJE I RADIKALNIJE CILJEVE NA LINIJI
DODIRA SNAGA ILI DUBLJE U NAŠEM TERITORIJU. PRAĆENJEM NJIHOVIH
PRIPREMA (VJEŽBANJE, OBUKA, NAORUŽAVANJE), POKRETA, PREMJEŠTANJA SNAGA, MOŽE SE ZAKLJUČITI DA SE OZBILJNO PRIPREMAJU ZA ČIN
AGRESIJE KOJU NAMJERAVAJU IZVESTI SA DOBRO OBUČENIM SPECIJALNIM SNAGAMA, PRIJE SVEGA, U VEĆIM ILI MANJIM GRUPAMA UBACIVAJUĆI SE U PROSTOR RSK BLIŽE DODIRA SNAGA ILI DUBLJE U TERITORIJU. PRI
TOM SE MOŽE OČEKIVATI VRLO JAKA I SNAŽNA PODRŠKA NJIHOVE AVIJACIJE, TENKOVSKIH JEDINICA I ARTILJERIJE DEJSTVUJUĆI PO POLOŽAJI3
4

Interno.
Dopisano rukom.

21

MA NAŠE VOJSKE, NASELJENIM MJESTIMA, PRIVREDNIM I INDUSTRIJSKIM
OBJEKTIMA, KOMUNIKACIJAMA I CIVILNOM STANOVNIŠTVU, PO CIJELOJ
DUBINI NAŠE TERITORIJE. TREBA RAČUNATI I NA PODRŠKU AGRESORU
KOJU MOŽE DOBITI IZ BiH OD 5. KORPUSA, SA OSNOVA FEDERALNO-KONFEDERALNOG POLITIČKOG I VOJNOG SAVEZA, ČIJI BI ZAJEDNIČKI CILJ
BIO PRESJECANJE NAŠEG TERITORIJA, STVARANJE MOSTOBRANA I SPAJANJE OVIH SNAGA. DEJSTVO ĆE BITI PRAĆENO SNAŽNIM PSIHIČKO-PROPAGANDNIM AKTIVNOSTIMA, A NIJE ISKLJUČENO ANGAŽIRANJE SNAGA
UNPROFORA I IZVIĐAČKO-OBAVJEŠTAJNIH SNAGA NATO PAKTA”–
Svi subjekti (nosioci planiranja) u civilnom sektoru koji su aktivni od početka rata ili
su se aktivirali u toku rata (počeli raditi), bilo da su proizvodne, uslužne, javne ili državne
institucije, moraju imati Plan obrane, rađen po već naznačenoj metodologiji, više ili manje
ažuran ovog časa.
Pod ažurnošću Plana podrazumijeva se njegova usklađenost sa najnovijim saznanjima i
podacima bitnim za operativnu primjenu plana, svakog nosioca planiranja.
Pod pojmom nosioci planiranja (subjekti) u civilnom sektoru ovdje se podrazumijevaju:
privredna preduzeća (proizvodna), neprivredna (uslužna), javne ustanove i državne ustanove
i organi, mjesne zajednice, Civilna zaštita (štabovi i jedinice), centri OiO.
Izradom i ažuriranjem planova odbrane kao i njihovom primjenom (i provjerom) u
pravilu rukovode poslovodni organi, a oni su i najodgovorniji za stanje u ovoj oblasti.
U pravilu se Plan obrane izrađuje unutar zone i prostora rada svakog subjekta, pri čemu
se u rad uključuju najodgovorniji ljudi, a njegova operacionalizacija i konkretizacija vrši
se putem koordinacije i usaglašavanja svih zainteresiranih nosilaca unutar DPZ, i šire, sa
najodgovornijim ljudima i tijelima, kao i sa institucijama koje se ovim poslovima bave
profesionalno, pa mogu dati stručni savjet i pomoć.
Koordinacija i usaglašavanje nekih elemenata Plana je nezaobilazna radnja (sistem veza,
pravci povlačenja, reoni razmještaja i evakuacije, reoni dislokacije kapaciteta i drugo).MO
– Uprava “Kordun” i Odelenje MO stručni su organi MO koji u pravilu pokrivaju teren
općina, a zadatak im je da svojim radom i stručnošću, pored ostalog, pomognu subjektima
planiranja, uputama i koordinacijom na izradi planova obrane i njihovom dovođenju na
nivo operativnosti a u cilju ostvarivanja jedinstvenog sistema obrane RSK.
Ovaj dopis dostavljamo svim zainteresiranim nosiocima zadataka na izradi planova
obrane na nivou regije – općina Korduna, sa apelom da se odmah i najozbiljnije angažiraju
na poslovima ažuriranja (ili izrade) svojih planova obrane, kako bi oni bili upotrebljivi u
datom momentu, a eventualni faktor iznenađenja ne bi nas našao nespremne za obranu.
Zastupa načelnika MO:
M. P.5
Mile Đurić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1075-2.

5

Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo odbrane Knin, Uprava “Kordun” Vojnić.

22

3

1994., srpanj 4.
Ilok
Dopis Republičkog javnog pravobranilaštva RSK kojim se Vladi RSK predlaže osiguravanje
financijskih sredstava u “republičkom” budžetu za isplatu novčanih naknada obiteljima
poginulih krajinskih boraca i ranjenicima
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
REPUBLIČKO JAVNO PRAVOBRANILAŠTVO
Broj: Jr-26/94.
Ilok, 04. 07. 1994.
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
K N I N
PREDMET: Predlog za osiguranje sredstava za isplatu
naknade štete porodicama poginulih boraca i ranjenicima.
Na sednici Vlade održane 25. 5. 1994. godine razmatrana je naša informacija o isplatama
naknade štete porodicama poginulih boraca i ranjenicima. Nakon diskusije Vlada je donela
Zaključak kojim je obavezala Ministarstvo odbrane i Ministarstvo za rad, boračka i socijalna
pitanja da zajednički obezbede sredstva za isplatu naknade štete.
Prema našem saznanju sredstva za ovu namenu još nisu obezbeđena pa se ponovo
obraćamo Vladi sa predlogom da se osiguraju sredstva za isplatu naknade štete porodicama
poginulih boraca i ranjenicima. Po našem mišljenju porodicama poginulih boraca bi trebalo
isplatiti po 2.000 dinara, jer je isti taj iznos isplaćen porodicama poginulih boraca krajem
1992. i početkom 1993. godine. Naknadu bi trebalo isplatiti samo članovima porodice
koji su živjeli u zajedničkom domaćinstvu sa poginulim borcem. Što se tiče ranjenika
predlažemo da se ranjenicima sa 100 % invalidnosti isplati 1.500,00 dinara, sa 90 %
invalidnosti 1.400,00 dinara itd., tako da se za svaku nižu kategoriju invalidnosti isplati
manje po 100,00 dinara. U toj visini isplaćivana je i naknada ranjenicima krajem 1992. i
početkom 1993. godine.
U Republičkom javnom pravobranilaštvu do sada smo zaprimili 3.042 zahteva porodica
poginulih boraca i ranjenika, od čega je rešeno 378 predmeta, a ostalo je nerešeno 2.664
predmeta. Ako se usvoji gore navedeni predlog o visini naknade potrebno je u budžetu ili na
drugi način osigurati iznos od 4.000.000 dinara6.
U Informaciji o isplatama naknade štete porodicama poginulih boraca i ranjenicima
naveli smo da i pored našeg upozorenja nije vršena korekcija naknade, odnosno ona nije
usklađivana sa inflacijom, pa su mnoge porodice poginulih boraca i ranjenici na taj način
oštećeni jer su realno dobili znatno manju naknadu. Ako se odluči da se njima isplati razlika
potrebno je obezbediti još oko 500.000 dinara, što znači sveukupno iznos od 4.500.000.dinara.
Vojska Jugoslavije preko Vojnog pravobranilaštva isplaćivala je znatno veće naknade u
skladu sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima i sa kriterijima koji su usklađeni
6

Podcrtano u izvorniku.

23

sa sudskom praksom i praksom pojedinih osiguravajućih društava. Pri tome treba naglasiti
da u Saveznoj Republici Jugoslaviji za vreme ratnih sukoba na teritoriji Republike Srpske
Krajine nije bilo proglašeno ratno stanje, pa je Vojno pravobranilaštvo isplaćivalo naknadu
štete kao da se radi o vojnim licima koja su nastradala u vojsci za vreme mira.
Nasuprot tome, nakon odcepljenja Republike Hrvatske od SFR Jugoslavije, došlo je
do građanskog rata na prostorima Republike Srpske Krajine, jer je srpski narod na ovim
prostorima odlučio da ne živi u “Nezavisnoj državi Hrvatskoj”, nego da koristeći pravo na
samoopredelenje ostane u sastavu Jugoslavije. Pripadnici TO su prema tome bili u ratu sa
paravojnim formacijama Republike Hrvatske i zbog toga se po našem mišljenju naknada
štete ne bi trebala isplaćivati na isti način kao u SR Jugoslaviji, nego na način kako smo to
gore predložili, imajući pri tome u vidu i materijalne mogućnosti Republike.
Ne znamo da li će sudovi prihvatiti ovo naše pravno stanovište, ali smatramo da ono
ima osnova i zbog toga predlažemo da se isplati naknada u navedenim iznosima i to kao
akontacija, a da se konačna odluka o visini naknade štete donese naknadno.
S obzirom na izloženo predlažemo da Vlada RSK u budžetu obezbedi sredstva za isplatu
naknade štete u ukupnom iznosu od 4.500.000,00 dinara.
O tome obavest:
1. Ministarstvo finansija,
2. Ministarstvo odbrane.
M. P.7

Republički javni pravobranilac
Majski Radovan, [v. r.]

Izvornik, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A-027-034.

4

1994., srpanj 4.
Knin
Obavijest predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelića o sazivu 8. sjednice Vlade RSK s
predloženim dnevnim redom
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
Broj:
Knin, 04. 07. 1994.
Na osnovu člana 18. st. 1. i člana 19. st. 2. Poslovnika Vlade RSK
sazivam
8. redovnu sjednicu Vlade RSK na dan 05. 07. 1994. god.
u 12.00 časova u zgradi Vlade u Kninu
Za sjednicu predlažem slijedeći
7

Okrugli pečat: RSK, Republičko javno pravobranilaštvo, Knin.

24

DNEVNI RED
1. VERIFIKACIJA ZAPISNIKA
I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU
2. MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE, PRIVREDNI RAZVOJ I INDUSTRIJU
2.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preduzećima.
2.2. Donošenje Odluke o obrazovanju Ekonomskog savjeta Vlade RSK.
2.3. Donošenje Odluke o osnivanju Republičke agencije za obnovu i razvoj RSK.
2.4. Donošenje Odluke o osnivanju Republičkog zavoda za standardizaciju, patente, mjere
i dragocjene metale.
2.5. Razmatranje prijedloga Zakona o važenju na teritoriji RSK propisa i upravnih akata iz
oblasti industrijske svojine, standardizacije i mjera.
2.6. Informacija o radu državnog spoljnotrgovinskog preduzeća “KNINEX” sa prijedlogom
daljnjih aktivnosti.
2.7. Razmatranje informacija o problemima pokretanja proizvodnje industrijskih preduzeća
na području RSK.
3. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE
3.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o vodama.
3.2. Informacija o žetvi i isporuci nafte za žetvu.
3.3. Elaborat o proizvodno tehničkom stanju i mogućnostima i kapacitetu primarne i
finalne prerade drveta u RSK.
3.4. Davanje saglasnosti na odluku JP “Plitvice” za prodaju drvenih objekata.
4. MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
4.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi.
4.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj upravi.
5. MINISTARSTVO KULTURE I VJERA
5.1. Razmatranje zahtjeva Arhiva Krajine za dodjelu poslovnog prostora.
6. MINISTARSTVO ZA SAOBRAĆAJ I VEZE
6.1. Donošenje Odluke o osnivanju DP “Autoprevoz – Slavijatrans” i imenovanje upravnog
odbora.
7. MINISTARSTVO ODBRANE
7.1. Informacija o stanju na predajnicima.
8. KOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE
8.1. Izvještaj o radu sa prijedlozima rješenja.
8.2. Donošenje Odluke o preuzimanju lica koja rade na poslovima zbrinjavanja izbjeglica i
raseljenih lica, a nalaze se na platnoj listi Štaba Civilne zaštite.
II. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU
9. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za dogradnju Zdravstvenog centra Glina.
10. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za adaptaciju Doma zdravlja u Kninu.
11. Davanje saglasnosti na Pravilnik o organizaciji, djelatnosti i načinu rada Agencije za
poslovne odnose sa međunarodnim organizacijama.
12. Davanje saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj
organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede.
25

13. Davanje saglasnosti na Pravilnik o rejonizaciji vinogradarskih područja i zaštiti
geografskog porijekla vina i rakije.
14. Postavljenje pomoćnika ministra kulture i vjera.
15. Donošenje Odluke o odobrenju novčanih sredstava za sanaciju objekata manastira
Dragović.
16. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za “Sijelo Tromeđe”.
17. Donošenje Odluke o visini planiranih deviznih sredstava za službeni put u inostranstvo.
III. MATERIJALI RADI INFORMISANJA ČLANOVA VLADE
18. Informacija o kretanju stočnih zaraza i veterinarskoj službi.
PREDSJEDNIK VLADE
Borislav Mikelić8
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 13.

5

1994., srpanj 5.
Beograd
Čestitka pomoćnika ministra unutarnjih poslova i načelnika Resora državne bezbednosti
MUP-a Republike Srbije Jovice Stanišića rukovodstvu i djelatnicima MUP-a RSK povodom
Dana bezbednosti RSK
Republika Srbija
Ministarstvo unutrašnjih poslova M. P.9
Resor državne bezbednosti
depeša br. 1940
Beograd, 5. jul 1994. godine
Republika Srpska Krajina
– Ministarstvu unutrašnjih poslova – ministru mr. Iliji Prijiću
– načelnicima sekretarijata javne bezbednosti i centara DB – svima
Povodom dana bezbednosti Republike Srpska Krajina upućujem srdačne čestitke svim
radnicima i starešinama organa unutrašnjih poslova. U protekle tri godine vaše službe
državne i javne bezbednosti pružile su izuzetno značajan doprinos zaštiti nacionalne
bezbednosti RSK i sprečavanju agresije neofašističkog hrvatskog režima. U toj borbi brojni
pripadnici službe herojski su dali svoje živote i molim da njihovim porodicama ovom
prilikom prenesete naše najveće poštovanje.
Organi unutrašnjih poslova RSK bili su među glavnim utemeljivačima državnosti Krajine
i garant njene nezavisnosti. Sa zadovoljstvom mogu da konstatujem i doprinos zaštiti lične
i imovinske sigurnosti građana i obezbeđenju drugih njihovih prava i sloboda – koje se
sprovodi uz maksimalno pridržavanje zakonitosti u radu.
8
9

Izvorni zapisnik spomenute sjednice Vlade RSK nije pronađen.
Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Vojnić, ur. broj: 08-03-709/1-94., 6. 7. 1994.

26

Ulazimo u odlučujuću fazu borbe za ostvarenje zajedničkih ciljeva svih srpskih zemalja,
spremniji i odlučniji nego ikada ranije.
Pomoćnik ministra, M. P.10
načelnik RDB
Jovica Stanišić
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1073.

6

1994., srpanj 5.
Knin
Zamolba kojom kninski Centar za socijalni rad poziva tamošnju javnost na sudjelovanje u
humanitarnoj akciji prikupljanja financijskih sredstava nužnih za organiziranje ljetovanja
djeci iz socijalno ugroženih obitelji s područja Dalmacije i južne Like na crnogorskom
primorju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
CENTAR ZA SOCIJALNI RAD KNIN
BROJ: 305/94.
KNIN, 05. 07. 1994. god.
PREDMET: Učešće u finansiranju ljetovanja socijalno ugrožene djece.
Centar za socijalni rad Knin priprema organizovani odlazak djece na ljetovanje u CRNU
GORU. Riječ je o učenicima petog, šestog i sedmog razreda sa područja Dalmacije i južne
Like, koji bi boravili u Sutomoru od 10. 08. do 21. 08. 1994. g. Napominjemo da su to
djeca socijalno ugroženih roditelja kojima je ovo jedina mogućnost za ljetovanje na moru.
Dio troškova ove akcije snositi će Jugoslavenski Crveni Krst, a dio treba da obezbedi Centar
za socijalni rad Knin. Kako su naše finansijske mogućnosti vrlo ograničene, molimo Vas da u
skladu s Vašim mogućnostima učestvujete u finansiranju ove izuzetno humane akcije.
Naš žiro – račun je: 91100-603-2-34228
poziv na broj (odobrenja): 02 305
U ime djece zahvaljujemo Vam se na razumijevanju i humanosti.
ODBOR ZA LJETOVANJE:
M. P.11
DIREKTOR
Krneta Branko, šef računovodstva,
Radulović Gordana, socijalni radnik,
Milorad Dobrijević, dipl. polit. [v. r.]
Radulović Dragica, socijalni radnik.
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 604.
10
11

Prijemni pečat: primljeno 5. 7. 1994. u 16,40; voditelj smjene: potpis nečitak.
Okrugli pečat: RSK, Centar za socijalni rad Knin.

27

7

1994., srpanj 5.
Knin
Izvješće Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK o problemima i incidentima u zonama
razdvajanja koje su nakon sklapanja Zagrebačkog sporazuma o prekidu vatre između RSK i
hrvatskih vlasti, u ožujku 1994. godine, uspostavljene duž dotadašnje linije bojišta
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-2-4-3397/94.
Knin, 05. 07. 1994. godine
IZVJEŠTAJ
O PROBLEMIMA I INCIDENTIMA
KOJI SE JAVLJAJU U ZONAMA BEZBEDNOSTI
SEKTOR “JUG”
U posljednje vrijeme dolazi do većeg broja incidenata između ovlašćenih službenih lica
organa unutrašnjih poslova, nadležnih za kontrolu prelaska državne granice i vojne
komponente UNPROFOR-a.
UNPROFOR ne dozvoljava na graničnom prelazu kontrolu putnih isprava, identifikaciju
pripadnika UNPROFOR-a, kao i drugih lica koja prevoze, kao ni pregled vozila. Često ne
poštuju lokalne zakone i propise, agresivno i na silu dižu rampu na graničnom prelazu, sa
oklopnim transporterima idu na milicionare, vrše pretrese srpskih kuća, kako u zonama
bezbednosti, tako i po dubini teritorije Republike Srpske Krajine.
Civilna policija UNPROFOR-a u tri slučaja je zaustavila akreditiranu patrolu milicije RSK
u zoni bezbednosti, uzela oružje i uz pratnju je vratila van zone.
SEKTOR “SJEVER”
Takođe dolazi do incidenata između ovlašćenih službenih lica organa unutrašnjih poslova,
nadležnih za kontrolu prelaska državne granice i vojne komponente UNPROFOR-a.
Ne dozvoljavaju kontrolu putnih i drugih isprava, identifikaciju lica, pregled vozila. Vrše
pretres srpskih kuća, pretres terena / objekat tvornice “Finel” u Mošćenici /, kako u zoni
bezbednosti tako po dubini RSK od linije razdvajanja.
U bezbednosne zone / Lađevčani kod Sunje, opština Caprag /, ubacuje se hrvatska
policija i regularna vojska RH.12 U jednom slučaju intervenisali su milicionari RSK
koji su akreditovani, lišavali su slobode jednog vojnika RH gdje im je u pomoć stigao i
UNPROFOR koji je razoružao naše milicionare, izveo ih van zone, pokušaj silovanja jedne
maloljetnice / ”Finel” Mošćenica / u blizini punkta UNPROFOR-a u bezbednosnoj zoni,
od strane dva pripadnika Hrvatske vojske nanoseći lake tjelesne ozljede – UNPROFOR
NIJE INTERVENISAO – česti su ilegalni prelasci iz Republike Hrvatske u bezbednosnu
zonu koja je pod kontrolom RSK.
12

Republike Hrvatske.

28

SEKTOR “ZAPAD”
Česti su upadi pripadnika hrvatske policije na teritorij RSK uz liniju razgraničenja, hapse
naše građane, odvode ih u policijsku stanicu na teritorij Hrvatske, pod prijetnjom oružja /
slučaj Jorgić Vide – 1950. Pakrac /, UNPROFOR nije intervenisao.
SEKTOR “ISTOK”
Civilna policija UNPROFOR-a vrši pretres srpskih kuća na zahtjev policije RH iz Osijeka /
slučaj u Belom Manastiru, Svetozara Miletića br. 16, 02. 06. 1994. /.
N A Č E L N I K

Pavković Nebojša, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 10.

8

1994., srpanj 6.
Knin
Zapisnik s 9. sjednice Vlade RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA

ZAPISNIK
sa 9. sjednice Vlade – tematskog karaktera održane 06. 07. 1994.
u 10.00 časova u zgradi Vlade u Kninu.
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Dragutin Bolić i Borivoj Rašuo.
Sjednici prisustvuju po pozivu: Ljubomir Domazetović, Neđo Krajinović, Milan Šuput,
Mile Vignjević, Mirko Bjelanović, Sava Milović, Branko Dobrijević, Dmitar Arula i Siniša
Ćakić.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikelić.
Za sjednicu je predviđen slijedeći
DNEVNI RED
1. PROBLEMATIKA MINISTARSTVA ODBRANE (teze u prilogu)
1. MJESTO I ULOGA SVK I ODBRAMBENE PRIPREME RSK U OBEZBJEĐENJU
SUVERENITETA I MEĐUNARODNOG PRIZNANJA RSK
Ministar Rade Tanjga – Političko bezbjedonosnu situaciju podijelio u nekoliko dijelova.
1. Procjena stanja i namjera RH13
Svi podaci govore da nas očekuje nova agresija što se vidi iz hrvatskih sredstava
informisanja, kao i dodatnih priprema i obučavanja Hrvatske vojske. Postavlja se pitanje
13

Republike Hrvatske.

29

oblika njihove agresije i pravca djelovanja. Vrlo vjerovatna je agresija na lokalnom pravcu,
ne duž cijele linije fronta. Dosadašnji primjeri takve agresije su Miljevački plato, Maslenica,
Medački džep. Cilj agresije bi najvjerovatnije bio presijecanje “Koridora” i napad na cijeloj
liniji fronta.
2. Procjena stanja i namjera AP Zapadna Bosna
Fikret Abdić postepeno postaje zavistan od srpske pomoći i sve manji mu je prostor za
balansiranje između nas i ustaša. To nam omogućava aktivaciju i efikasniju ulogu u pružanju
pomoći AP Zapadna Bosna.
3. Procjena mogućnosti pomoći VRS i VJ za slučaj agresije na Republiku Srpsku Krajinu.
Ima veliki broj profesionalnih vojnika iz Jugoslavije koji su na prvoj liniji dok im porodice
žive u Srbiji po kasarnama u užasnim uslovima.
Stanje civilne odbrane
Do 01. 08. 1994. god. napravit ćemo početni ratni plan zajedno sa Ministarstvom
za industriju. Ima problema na terenu – nije razvijena infrastruktura i službe koji su
funkcionisale u miru pa su to jedinice Civilne zaštite preuzele na sebe (snabdijevanje vodom
stanovništva, zdravstvena zaštita i dr.). Morat će se rasteretiti obaveze Civilna zaštita što će
preuzeti na sebe opštine.
Problemi pravne regulative odbrane
Moramo ići u usklađivanje pravne regulative sa SRJ. To ne znači da ćemo slijepo
preslikavati pravnu regulativu SRJ. Morat će se donijeti četiri važna zakona, a to su:
1. Zakon o odbrani,
2. Zakon o SVK,
3. Zakon o vojnim sudovima,
4. Zakon o vojnim tužilaštvima.
Mijenjat ćemo:
– Zakon o penziono-socijalnom osiguranju,
– Zakon o zdravstvenom osiguranju.
Problemi snabdijevanja
Potrebno je da se ne iznose pare iz RSK (onoliko malo koliko imamo). Mi imamo tri
vrste dobavljača, iz SRJ, RS i RSK.
Iz Republike Srpske – 58 dobavljača.
Iz SR Jugoslavije – 112 dobavljača.
Iz Republike Srpske Krajine – 257 dobavljača.
Ukupno – 427 dobavljača.
Najviše dugovanja ima prema našim dobavljačima kao što su preduzeća “VUPIK”,14
PIK15 “Okučani”, “Gavrilović”, itd.
Problemi finansiranja odbrane
280 miliona treba da se obezbedi za SVK da bi se mogli pokriti rashodi od nabavke
naoružanja i vojne opreme. Ima nekoliko prijedloga o modelima finansiranja. Jedan od
modela je iz budžeta RSK, iz direkcije robnih rezervi, zatim porez koji je izglasan 3 %,
krediti – možda bi trebali ići sa stranim kreditom. Iz rebalansa budžeta se vidi oko 80
miliona dinara potrebe za uvozom naoružanja i vojne opreme.
14
15

Vukovarski poljoprivredno-industrijski kombinat.
Poljoprivredno-industrijski kombinat.

30

Nakon uvodnog izlaganja ministra Tanjge riječ dobija pukovnik Lalić16 koji govori o
četiri važna dijela, a to su:
– karakteristike ratišta RSK,
– oružane snage Hrvatske,
– namjena i organizacija SVK,
– aktivnosti SVK.
Ratište ima nepovoljan geografski položaj, a veličina i oblik ratišta SRK spada u male
teritorije. Reljef RSK dijelimo na brdsko-planinski i kraško zemljište Like; manevarsko
zemljište i ravnice.
Rijeke RSK teku pravcem sjever – jug što predstavlja otežanu okolnost prilikom manevra
snaga po frontu.
Materijalne mogućnosti su skromne. Privredni potencijal RSK uspio da proizvede
minimalne borbene potrebe. Za uspješnu odbranu treba izvesti komunikacije u RSK.
Željeznička mreža samo djelomično zadovoljava potrebe.
Može se zaključiti da se oružane snage Hrvatske vjerovatno pripremaju za rat prema
RSK. Najvjerovatnije će se to desiti na izabranom, ne na cjelokupnom pravcu. Pri napadu bi
imali snažnu podršku artiljerije i avijacije. Možda će doći i do upotrebe hemijskih borbenih
sredstava.
Mogući pravci dejstava hrvatskih oružanih snaga:
a) Zadar – Benkovac – Knin,
b) Split – Drniš – Knin,
c) Šibenik – Oklaj – Knin,
d) Sinj – Vrlika – Knin.
U okviru namjena i organizacije SVK pukovnik Lalić ističe da je izvršena detaljna
procjena ratišta.
Aktivnosti SVK očituju se kroz dogradnju sistema komandovanja, popravku materijalnotehničkih sredstava, uklanjanje minskih prepreka, itd.
Nakon izlaganja pukovnika Lalića, predsjednik Vlade Borislav Mikelić je uputio nekoliko
pitanja, čisto vojnih pitanja:
Ne vidim razloga da ne znamo čime i kako raspolaže SVK, ako već znamo čime raspolaže
HV. (Kakva je naša snaga i moć da se odbranimo?) Nisam vidio u vašem izlaganju način
kako ćemo se odbraniti od Hrvatske (način i našu snagu).
Nisam čuo ni našu vezu sa SRJ, i njihovu obavezu (Vojske Jugoslavije) prema RSK.
Ako nema pomoći Jugoslavije naše perspektive ovdje su vrlo male.
Pitanja su postavljali i ministar Perić,17 Funduk,18 Budić,19 Vojnović,20 Ratković,21
Bosnić,22 Krička.23
Pukovnik Lalić – O broju starješina iz Vojske Jugoslavije – Mi u SVK imamo 1227
profesionalnih oficira i podoficira koji su upućeni iz Vojske Jugoslavije, a rođeni su na
16
17
18
19
20
21
22
23

Milan.
Slobodan, ministar za rad, boračka i socijalna pitanja.
Uroš, ministar pravosuđa i uprave.
Ljubiša, ministar za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo.
Milivoj, ministar fizičke kulture i sporta.
Stevo, ministar prosvjete.
Milan, ministar trgovine i turizma.
Milivoj, ministar energetike i rudarstva.

31

bivšim područjima RH. To je oko 50 % ukupnog broja oficira i podoficira rođenih na
bivšim područjima Hrvatske. Oko 50 % se nalazi još u Vojsci Jugoslavije.
Dosta od njih nije riješilo pitanje stanova.
Kratak komentar o zapadnoj Slavoniji – To je vrlo osjetljivo područje. Formirali smo 2
brigade, oslonit ćemo se i na Republiku Srpsku.
U vezi materijalnog i zdravstvenog obezbjeđenja govori general-major Mirko Bjelanović
kako stojimo u ovom trenutku.
Raspolažemo sa minimumom rezervi osnovnih sredstava. Starosna struktura osnovnih
sredstava se kreće od 20 – 30 godina.
Bitna sredstva kojima raspolaže SVK:
minobacači,
bestrzajni topovi 82 mm,
haubice,
PA topovi,
borbena vozila svih tipova.
Sredstva RV i PVO:
avioni “Jastreb J-21”,
helihopteri tipa “Gazela”,
avioni “Jastreb J-20”.
Avioni “Jastreb” su u upotrebi 26 godina. Ističe im rok upotrebe.
Minsko eksplozivnih sredstava ima dovoljno.
Postoji nedostatak municije za složene borbene sisteme. U identičnoj situaciji je i Vojska
Jugoslavije.
Nešto kratko o pogonskom gorivu.
Dnevna potrošnja 16 – 18 tona. Mjesečno je to 480 – 580 tona pod uslovom da nema
borbenih dejstava. Kada bi svi korpusi izvodili borbena dejstva potrošnja bi iznosila oko 80
tona dnevno.
RSK u skladištima raspolaže sa 21.300 tona goriva. Nas je premještanje nakon sporazuma24
koštalo oko 700 – 800 tona goriva.
Naglašavam da ulje u sisteme nismo dolijevali u ovom ratu, što je veoma ozbiljan problem.
U vezi problema oko remonta i opreme mi moramo izići iz okvira RSK.
SVK u ovom trenutku nema stabilan izvor finansiranja sanitetsko materijalnih sredstava.
Zaključak: SVK jeste najveći potrošač u RSK, ali ona treba da ima prioritet.
Prema ovom čime raspolažemo treba da se domaćinski odnosimo.
General-potpukovnik Ljubo Domazetović
Ističe da je zadovoljan interesovanjem članova Vlade za pitanje odbrane. To je već korak
naprijed. Unutrašnji neprijatelj jeste samo srpsko nejedinstvo.
Odbrana mora biti jedinstvena. Treba obezbediti ratnu proizvodnju. Moramo informisati
stanovništvo o svim bitnim pitanjima odbrane. Veoma je važna organizovanost civilne
strukture stanovništva, što do sada nije urađeno.
Da bi se sve ovo sprovelo neophodno je potrebna pravna regulativa.
Misli se na Zagrebački sporazum o prekidu vatre, koji su predstavnici RSK i hrvatskih vlasti potpisali krajem
ožujka 1994. godine.
24

32

Predlaže da Ministarstvo odbrane i vojska praktično preuzmu predložene zakone, da se
umnože, da Vlada da svoj stav i nakon toga po hitnom postupku uputiti u skupštinsku
proceduru i da ih Skupština usvoji. Bitno kod ovih zakona jeste potpuno odvajanje funkcije
Ministarstva odbrane i vojske. Jedna zemlja nema 2 gospodara.
Ministarstvo odbrane treba da radi na konceptu organizacije razvoja društvenih struktura
(Ministarstvo odbrane da iznese Vladi koje organizacije treba da rade; ljudi od bitnog
značaja, stručnjaci da se oslobode vojne obaveze).
Predsjednik Mikelić – gosp. Domazetović je govorio o vrlo bitnom pitanju regulisanja
odnosa u RSK. Bilo bi dobro da u drugom dijelu otvorimo raspravu (kako nisu učestvovali
svi predviđeni za diskusiju) na osnovu izlaganja general-majora Bjelanovića, koji je to
detaljno izložio (iznio je kompletnu sliku SVK).
Otvara se diskusija na osnovu izlaganja Bjelanovića, Lalića i Domazetovića.
Kratko izlaže pukovnik Neđo Krajinović o problemima finansiranja SVK.
Ističe da je prijedlogom plana predviđeno:
– u mirnodopskoj varijanti 418 miliona dinara,
– u ratnoj varijanti 624 miliona dinara.
Planovi nisu ostvareni, obaveze prema SVK nisu izmirene. Istrošene su rezerve i našli smo se
u vrlo teškoj situaciji. Rješenje se mora iznaći.
Diskusija
Ministar Veselinović25 – govori o nedostatku sredstava u budžetu. Učinjeni su napori da
se obezbedi minimum sredstava za vojsku RSK. Za pokriće troškova vojske izdavali smo
obveznice u mjesečnom iznosu od 4.000.000 (2.000.000 dinara i 2.000.000 maraka).
Planiramo što se tiče snabdijevanja vojske hranom napraviti model da bi se to riješilo.
Planiramo da osiguramo za vojsku do kraja godine oko 40.000.000 dinara. Smatramo da će
i taj dio biti nedovoljan.
Ne možemo teret sami podnijeti i SRJ treba da se uključi i da nam pomogne. Moramo
uključiti i našu Direkciju za robne rezerve (imamo oko 17.000 teladi viška, 50.000 stoke
sitnog zuba, određenih poljoprivrednih proizvoda viška).
Nadamo se da ćemo zajedno sa Glavnim štabom i nadležnim ministarstvima pokušati
ublažiti probleme, a riješiti ih vjerovatno nećemo moći.
Nakon toga prelazi se na važno pitanje – problem saradnje sa UNPROFOR-om o čemu je
kratko govorio pukovnik Dmitar Arula, a nakon toga predsjednik Mikelić skreće pažnju na
bitna pitanja u vezi UNPROFOR-a.
U sporazumu se načinio veliki propust:
Centralna komisija i sva vojna lica izostavili su važan element, a to je da razrade do
detalja gdje će se povući linija razdvajanja.
Npr., ima sela u zapadnoj Slavoniji gdje se na terenu nije s ljudima razgovaralo. Pomjeranja
linija idu na njihovu štetu. Na srpskoj strani ima tampon zone, na hrvatskoj nema.
Vojne strukture moraju znati da je to ozbiljno pitanje i o tome se mora voditi računa. Da se
profesionalno radi do ovoga ne bi ni došlo. Postoji još jedan podatak, a to je da tekstualni
dio sporazuma imamo, a karte nemamo.
Daljnji problemi su sljedeći:
25

Ratko, ministar financija.

33

UNPROFOR je počeo da se raspoređuje u neposrednoj blizini raskršća gdje najmanje treba
biti prisutan. Jednom riječju, UNPROFOR je na strani ustaša. Velikim pritiskom moramo
zaustaviti to što oni rade, a to nije jednostavno.
Potrebna je odgovornost i vojske i milicije i ljudi.
Predsjednik Mikelić naglašava da prekidamo ugovor s UNPROFOR-om
(dužni nama 10 miliona dolara). Sve mora ići pod kontrolu platnog prometa u RSK.
Obavijestili smo ih pismeno o tome.
UNPROFOR nam je ozbiljna prijetnja.
Mikelić dodaje da se ne smije isključivo pripremati samo za odbranu u slučaju napada. To je
greška i na taj način smo izgubili dosta naših područja (Karlovac, Sisak, dijelove Slavonije).
Ako se odluče na agresiju, moramo Hrvate na nekim mjestima napasti i oduzeti im naš dio
teritorija.
Zaključna riječ predsjednika Mikelića
Iz svega ovoga danas se može zaključiti stav Vlade da je odbrana RSK zadatak broj jedan.
Vidjeli smo da dio tehničkih i materijalnih sredstava koja se obezbeđuju nije bio adekvatno
tretiran od dijela resora u vremenu koje je bilo i koncem i početkom ove godine.
Danas na sjednici je stečena slika koju će ministri moći iskoristiti na terenu.
Kod pravne regulative u proteklom periodu je dosta učinjeno i stečena je disciplina i na
planu poreske politike, akciza, carina i onog što je prije bilo nedokučivo (naša inspekcija u
Vukovaru je utvrdila da u ovoj godini 20 miliona dinara nisu plaćene obaveze prema RSK,
što akciza, carina i poreza na promet). Zato se mora znati za svaki kamion koji uđe i koji
iziđe iz Krajine. Time će se poboljšati pozicija opština.
Nećemo isto tako dozvoliti dijeljenje plata kako ko hoće (naročito državni organi, SDK,
banke). Zato smo donijeli odluku da niko ne može imati veću osnovicu od utvrđene, a time
postižemo unutrašnje jedinstvo.
Kad je riječ o strateškim pitanjima odbrane RSK, o tehnici, o avijaciji, o raketnom
sistemu mi nećemo moći biti zadovoljni niti ćemo prihvatiti tezu da kod nas ostanu avioni
“Jastreb” ili “J-21”. Mi ćemo tražiti dodatni dio tehnike koji nam pripada iz SRJ, jer je veća
mogućnost da će napasti nas nego SRJ.
Jaka odbrana je garancija mira. Jaka odbrana omogućava i kontranapad. Gospoda u Zagrebu
mogu znati da se mi ojačavamo, to je i poželjno.
U vezi nedostatka municije što je rekao gosp. Bjelanović
To moramo razmotriti na saveznom nivou, da po hitnom postupku obezbedimo ovaj dio
sredstava. Ako dođe do agresije mi to moramo imati.
Kad je riječ o minama naše opredjeljenje je da moramo dati podršku vlastitoj proizvodnji u
Teslingradu26 i da ih proizvodimo više nego dosad.
Dogovorili smo se sa željezarom Nikšić da im dajemo propan-butan u zamjenu za granate.
Pogonsko gorivo – zbog goriva i metaka izginuli su Srbi na Ozrenu.
Natrpali smo na sebe proljetnu sjetvu (184.000 hektara zemljišta) i imamo višak hrane. To
je bitno ako nas napadnu.
Ušli smo u posao sa Crnom Gorom u vezi goriva. Dobijeno gorivo prebacit ćemo u centralno
skladište. Možemo kupiti još 2.000 litara nafte. Nafta treba biti na najugroženijem terenu.
26

Lički Osik.

34

Ušli smo u remont “NIK”27 Mirkovaca. Osposobljavamo tri bušotine i imat ćemo sirovu
naftu.
Naglašavam da ćemo i dio drveta posvetiti SVK i zato vojska mora biti u stalnom dogovoru
s Vladom. Dio goriva treba da obezbedi Jugoslavija.
Na kraju je predsjednik Mikelić iznio zamjerku što general Čeleketić,28 načelnik Glavnog
štaba, ne prisustvuje ovoj sjednici. Naglašava da je ovo ozbiljna rasprava i da su oni dužni
da prisustvuju.
Ovako izlaganje predsjednika Mikelića prihvaćeno je kao zaključak sa današnje sjednice.
Odrađene su tačke sa jučerašnje sjednice Vlade
Na prijedlog ministra Budića utvrđen je
UGOVOR
o osiguranju profesionalnih vojnika u Republičkom fondu (prilog br. 1)
Ad-1
1.1. O Odluci o visini i načinu obračuna isplata plata u RSK (prilog br. 2) govorio je
ministar Perić. Potom je otvorena rasprava.
U vezi zahtjeva ministra Ratkovića da se isplati prekovremeni rad, ministar Perić predlaže
da se u čl. 3. doda “kao i naknada za prekovremeni rad”.
Ministar Perić – ne možemo sve ugraditi u Odluku, svaku pojedinačnu stvar.
Ministar Đurić29 – postoji razlika između prekovremenog rada i dežurstava. U zdravstvu će
nastati veliki problemi.
Ministar Ratković – prihvata Odluku ali traži da se razriješi pitanje, pošto je jedan dio
radnika dobio naknadu za prekovremeni rad, a jedni dio nije. To treba razriješiti.
Ministar Veselinović – ja sam za ovu Odluku, a ako vremenom kroz analizu dođe do
problema donijet ćemo dopunu.
Donijeta je
ODLUKA
o visini i načinu obračuna isplata plata u RSK (prilog br. 2)
Ad-8
8. a. O Pravilniku o organizaciji, djelatnosti i načinu rada Agencije za poslovne odnose
sa međunarodnim organizacijama (prilog br. 3), referisao je g-din Popac,30 a nakon toga je
otvorena rasprava.
Ministar Tanjga predlaže da se hitno usvoji Agencija jer je neophodna.
Ministar Veselinović – da ministar Funduk doradi Pravilnik, uz primjedbu na procent 5 %
usluga (čl. 15) jer smatra da je to previše. Za slijedeću sjednicu da se pripremi tekstualni dio.
Donijet je
ZAKLJUČAK
Da se pripremi tekstualni dio za slijedeću sjednicu Vlade.
27
28
29
30

“Naftna industrija Krajine”.
Milan.
Stevan, ministar zdravlja i zdravstvenog osiguranja.
Boško.

35

Ad-4
4.1. O prijedlogu Zakona o teritorijalnoj organizaciji RSK i lokalnoj samoupravi (prilog
br. 4) govorio je pomoćnik ministra pravosuđa Radić,31 a nakon toga je otvorena rasprava u
kojoj su učestvovali:
Ministar Babić32 – onaj tko je radio ovaj Zakon nije u toku događaja. Stavljeno je veliko
akcentiranje na odvajanje opština.
Daje zamjerke na čl. 10, čl. 3, čl. 22, čl. 7, čl. 8, čl. 13, itd.
Ima tehničkih manjkavosti. Član 45. je bespotreban.
Nakon ovih primjedbi ministar Babić je predložio da se Zakon povuče i doradi do slijedeće
sjednice (nacrt Zakona).
Ministar Perić dodaje da prethodni i ovaj Zakon treba elaborirati (ima suprotnosti među
njima).
Po završetku rasprave donesen je
ZAKLJUČAK
Da se napravi nacrt Zakona uz izmjene i dopune za iduću sjednicu Vlade.
4.2. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnoj upravi (prilog br. 5)
razmotrit će se na idućoj sjednici Vlade.
Na prijedlog ministra Budića donijete su
ODLUKA
o odobrenju sredstava za izgradnju infrastrukture za montažne objekte na lokaciji Senjak
(prilog br. 6)
te
ODLUKA
o odobrenju 40.000 dinara za JKP (prilog br. 7)
Donešena je i
ODLUKA
o postavljenju pomoćnika ministra odbrane RSK (prilog br. 8)33
Broj: 05-5-368/94.
Knin, 18. 07. 1994.34
SEKRETAR VLADE M. P.35
M. P.36 PREDSJEDNIK VLADE
Savo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]37
Broj: 06-5-686/94.
Knin, 18. 07. 1994.38
31
32
33
34
35
36
37
38

Simo.
Milan, ministar vanjskih poslova.
Priređivači su izostavili priloge.
Dopisano rukom.
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.
Dopisano rukom.

36

Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 13.

9

1994., srpanj 7.
Knin
Informacija pomoćnika vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RSK za nacionalnu
bezbjednost i međunarodne odnose, general-majora Mile Novakovića, čelnim osobama
krajinske civilne i vojne vlasti o održanom sastanku s hrvatskim pregovaračem Hrvojem
Šarinićem na Turnju
Pomoćnik vrhovnog komandanta Vojna tajna
za nacionalnu bezbednost i međunarodne odnose Strogo poverljivo
str. pov. br. 029/94. Primerak br. 339
Knin, 07. jula 1994.

M. P.40

Predsedniku Republike,
predsedniku Vlade RSK,
GŠ SVK, komandantu
Sastanak sa H. Šarinićem,
informacija
Prema usmenoj odluci predsednika Republike od 01. jula, sastao sam se 06. jula, u 10.00
časova, na graničnom prelazu Turanj sa Hrvojem Šarinićem, šefom Tuđmanovog41 Ureda za
nacionalnu sigurnost.
Sastanak je organizovan od strane komandanta UNPROFOR-a, kao odgovor na predlog
koji smo general Čeleketić42 i ja izneli na sastanku u Topuskom sa generalom De la Prelom,43
da se problem vodosnabdevanja rešava istovremeno za Drniš, Biograd i Teslingrad44 i da se
linija razdvajanja promeni tako da s. Kakma bude van zone razdvajanja. Ceo tok sastanka, od
susreta pa do razdvajanja, tonski je tajno snimljen, na osnovu čega će biti izrađen fonogram.
U ovoj informaciji su osnovni stavovi iz Šarinićevog izlaganja i ocena sastanka.
1. U početku razgovora opisuje velike probleme zbog nedostatka vode u Biogradu i okolici
i probleme koje imaju zbog time izazvanog nezadovoljstva naroda i javnosti. Pristaje da se
problemi vodosnabdevanja Drniša, Biograda i Teslingrada rešavaju istovremeno. Slaže se
da nosilac opravke budu međunarodni eksperti, a da u ekipi koja bi rukovodila opravkama
budu po dva stručnjaka sa svake strane. Nudi da preko UNPROFOR-a oni daju rezervne
Dopisano rukom.
Prijemni pečat: RSK, Vlada RSK, ur. broj: 05-5/sp-33/1-94., 20. 11. 1994., Knin.
41
Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.
42
Milan, zapovjednik Glavnog štaba SVK (veljača 1994. – svibanj 1995.).
43
Bertrand de Sauville de Lapresle, zapovjednik UNPROFOR-a za područje bivše Jugoslavije (ožujak 1994. –
ožujak 1995.).
44
Lički Osik.
39
40

37

delove da bi opravka išla što brže. Traži da se voda pušta kako šta bude opravljeno. Predlaže
da mešovita ekipa izvrši obilaske vodnih stanica sa obe strane. Za Drniš predlaže korišćenje
izvorišta Torak (dublje u njihovoj teritoriji, manji kapacitet – 10 do 15 l/sek, slabiji kvalitet
vode), a ne Čikolu za koju tvrdi da bi opravka trajala pet meseci (Torak 10 do 15 dana).
Smatra da im je u ovoj situaciji jako teško pristati na promenu linije razdvajanja kod s.
Kakma, a na insistiranje pristaje da do polovice naredne sedmice pripremi njihovu varijantu
predloga za promenu linije razdvajanja, što bi eventualno rešili na sledećem sastanku. Za
stručnu ekipu oko opravke sistema vodosnabdevanja pristaje da sagleda šta treba opraviti i
da u drugoj fazi pripremi tehnički deo sporazuma o korišćenju vode za obe strane, a da se
kasnije odluči ko će pregovarati i eventualno potpisati sporazum, potencirajući neprestano
vreme i brzinu.
2. Veoma mlako reaguje na spominjanje potrebe da treba nastaviti ekonomske pregovore.
Potencirajući “srpsku krivicu” što nije došlo do pregovora na Plitvicama i beskompromisne
stavove našeg predsednika Vlade, naročito rešenost da mi ne idemo u ekonomsku integraciju
s njima nego sa Srbijom, iznosi da se prvo ta pitanja moraju raščistiti. Ne prihvata našu
argumentaciju da smo mi više puta dokazali da smo za pregovore. Pominje susrete sa
Akašijem45 i Galbrajtom46 i očigledno očekuje od sastanka u Napulju zaključke u njihovu
korist.
Tvrdi da je ovo sada, posle Zagrebačkog sporazuma “Kiprizacija Hrvatske”. Pregovaranje
kao metod rešavanja problema sa nama je kod njih shvaćeno kao jalov posao, koji samo
koristi Srbima da politički jačaju, a ništa se ne rešava. Zbog toga im se pojavio bunt izbeglica,
za koji UNPROFOR okrivljuje njih da su ga namerno izazvali, a njima se ubacila opozicija
sa ciljem da dokaže kako je vlast nesposobna. Zbog toga su formirali krizni štab na čijem je
čelu on, a član je i ministar unutrašnjih poslova. On lično trpi pritiske da je kriv jer samo
pregovara, a ništa ne rešava, pa mu čak i sin ima neprijatnosti.
Odbacuje Turanj kao moguće mesto pregovora, ali nudi Sisak i Petrinju. Tvrdi da ima punu
Tuđmanovu podršku, koji ga uvek brani kad ga opozicija napadne. Iznosi da uvek zna šta
Tuđman misli čak i kad to ne kaže. Tvrdi da je Tuđman za mir, kao odgovor na postojanje
mišljenja kod nas da će on krenuti u rat da bi rešio probleme s opozicijom.
Na pitanje zašto njihova propaganda stalno napada Srbe, tvrdi da novine tako povećavaju
tiraž, a da on može telefonom narediti šta da se piše samo “Večernjem listu” i “Vjesniku”.
Okrivljuje opoziciju da to radi, naročito HSP47 i pet posto poslanika u Saboru.
Za dalje rešavanje problema iznosi da on i Granić48 pripremaju projekt autonomije za Srbe,
gde im je problem kako da bude sprovedeno ono šta je napisano. Čak je, kaže prihvatio
Galbrajtov predlog da Srbi imaju svoju zastavu. Jedino o čemu ni on ni Tuđman neće
pregovarati je suverenitet Hrvatske.
Tu zamisao o autonomiji oni će ponuditi međunarodnim učesnicima i nama.
Najavljuje oštre stavove Sabora o UNPROFOR-u.
Iznosi nameru da predlože UNPROFOR-u da se u svakom sektoru u po jedno srpsko i jedno
hrvatsko selo u zoni razdvajanja vrati stanovništvo, bez obzira ko to selo kontroliše, kao i
45
46
47
48

Yasushi Akashi, specijalni izaslanik glavnog tajnika UN-a za područje bivše Jugoslavije.
Peter Galbraith, veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj (1993. – 1998.).
Hrvatska stranka prava.
Mate, potpredsjednik Vlade (1991. – 2000.) i ministar vanjskih poslova RH (1993. – 2000.).

38

podatke da se do sada u Pakrac vratilo 270, a u Daruvar 470 Srba. Prihvata da je njihovo
prisustvo u severnom delu sektora “Zapad” ozbiljan problem o kome treba razgovarati.
3. U manje vezanom delu, pri kraju razgovora izražava sumnju kako mi možemo pregovarati
i sprovoditi dogovoreno, jer prema njihovom saznanju ima razlika u stavovima vodećih
ličnosti u RSK (pa i između rukovodstva Srbije i Republike Srpske). Delimično prihvata da
oni koji im daju takve informacije sigurno ih preuveličavaju da bi povećali njihov značaj, a
time i svoj značaj.
Osnovni ton izlaganja mu je bio da izbegne konfrontacije, zbog čega je pri iznošenju onog
što zna da je za nas neprihvatljivo, odmah sledila blaža ocena, ili brz prelazak na drugu
temu.
Isto tako, trudio se da pokaže “lično uvažavanje” sagovornika, navodeći da takvo uvažavanje
postoji i kod međunarodnih učesnika. Osnova za ovakav nastup može biti što ni na kakvim
pregovorima ne izlazim iz konvencionalnog tona i formalnog odnosa, ne izražavam emocije,
ne odbacujem unapred nego iznosim protivargumente i protivpredloge.
Verovatni ciljevi ovakvog nastupa mogu biti: 1.) da se pokuša naći veći stepen razumevanja
za njihove stavove, računajući na moju eventualnu ličnu sujetu, ili 2.) da se javnim hvalama
izazove na našoj strani nepoverenje u mene i sumnja da kontakte s međunarodnim činiocima
koristim za ličnu promociju, čime je našoj strani jedan manje od onih koji ih dobro poznaju.
Drugi cilj je verovatniji i u njegovoj realizaciji imaju već delimičnog uspeha.
4. Ocena sastanka
Sastanak u celini je dobro poslužio da saznamo njihove stavove o nekim bitnim pitanjima i
razvijamo kod njih uverenje da se i pregovorima može nešto postići.
Analizom fonograma mogu se dopuniti saznanja stečena iz drugih izvora. U ovom trenutku
oni nisu zainteresovani za pregovore iz više razloga, a ako dođe do ekonomskih pregovora,
oni će nastojati da ih pretvore u političke, u čemu će imati podršku međunarodnih učesnika.
Projekt “autonomije” verovatno rade po Galbrajtovoj inicijativi, jer u sledećoj fazi ne
računaju na pregovore kao način rešavanja problema, nego na međunarodni pritisak na nas
i Srbiju, istovremeno očekujući koristi i od rešavanja krize u bivšoj BiH.
Naša strana bi na eventualnim pregovorima morala odbiti koncept “ekonomsko-političkih”
pregovora, prihvatajući razgovore samo o konkretnim pitanjima, a sporazumevajući se o
onim koja znače faktičko jačanje naše samostalnosti.
Procena predsednika Republike da će neprijatelj prihvatiti istovremeno rešavanje problema
vodosnabdevanja pokazala se tačna, a stav da sada možemo pristati na obostrane opravke
vodnih stanica stvara uslove da Vlada RSK zahteva od UNPROFOR-a sveobuhvatno
rešavanje problema vode gde god nam je to kritično (npr. Zalužnica, Vrhovine). Predlažem
da se izvrši procena da li nam treba ovakva vrsta kontakata s neprijateljem i da o tome
tražimo mišljenje RDB R.49 Srbije.
general-major
Mile Novaković, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 24.
49

Republike Srbije.

39

10

1994., srpanj 7.
Petrinja
Zamolba kojom predsjednik SO Petrinja od predstavnika Civilne policije UN-a traži
osiguravanje neophodne količine naftnih derivata za potrebe komunalnog uređenja grada
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE PETRINJA
Broj: 01-471/94.
Petrinja, 07. 07. 1994.
CIVPOL – PETRINJA
n/r gos. Vinod Kapur
Predmet: poziv na saradnju
Obraćamo Vam se sa molbom i pozivom na saradnju.
Naš grad Petrinja, poznato Vam je, u toku aktivnih dejstava pretrpio je brojna i teška
oštećenja. Želja nam je da pomognemo našem gradu i njegovom stanovništvu. Upravo su u
toku akcije saniranja brojnih objekata, odvoženje ruševina i otpadnog materijala.
Paralelno sa ovim aktivnostima, željeli bismo održavati naš grad i kroz komunalno
uređenje, a to znači, redovno odvoziti komunalni otpad – smeće, kositi travu, rezati živice,
tj. održavati zelene površine.
Za ove aktivnosti nedostaje nam pogonsko gorivo D-2, tj. nafta u količini od 10 tona.
Ova količina dovoljna nam je za jedan mjesec, stoga Vas molimo da osiguranje nafte bude
mjesečno u navedenoj količini.
Obraćamo Vam se u nadi, da ćete nam pomoći i ovaj put i osigurati tražene količine
nafte. Unaprijed se obavezujemo da gorivo koristimo za navedene potrebe.
Grad Petrinja, Vaše sadašnje prebivalište, zahvaljuje na saradnji i pomoći.
S poštovanjem!
Dostaviti: P R E D S J E D N I K
1. CIVPOL – PETRINJA, SKUPŠTINE OPŠTINE PETRINJA:
2. arhiva Kabineta,
3. arhiva.
Nikola Raišić, inž. el. teh., [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-DASK-SACP, 613., kut. 4.

11

1994., srpanj 8.
Vojnić
Dopis SUP-a Vojnić rukovodstvu civilnih poslova UNPROFOR-a u sektoru Sjever o
problemima vezanim uz nemogućnost lokalnog stanovništva da pravnim putem naplati štetu
koju su mu nanijeli pripadnici mirovnih snaga nesavjesnim vršenjem dužnosti
40

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆ
Broj: 08-03-1/723/1-94.
Vojnić, 08. 07. 1994.
UNPROFOR SEKTOR “SJEVER”
CIVILNI POSLOVI
T O P U S K O
Predmet: obavjest o problemima naplate štete prouzrokovane
od strane UNPROFOR-a i dr. međunarodnih organizacija.–
Brojni su primjeri sporog ili gotovo nikakvog isplaćivanja štete građanima Republike
Srpske Krajine prouzrokovane od strane UNPROFOR-a i drugih međunarodnih
organizacija bilo u saobraćajnim nezgodama ili na drugi način.
Na te probleme ukazivali smo Vam više puta bilo u pismenom obliku, bilo u našim
kontaktima sa Vama.
Međutim i poslije toga situacija se nije popravila. I dalje se nezadovoljne stranke obraćaju
SUP-u Vojnić tražeći ostvarenje svojih prava preko nas. Tom prilikom primjećeno je da
pojedini građani povedeni ne ažurnošću nadležnih organa UNPROFOR-a kod isplate
šteta prijete da će izvršiti samonaplatu štete na način što će oduzimati vozila i imovinu
UNPROFOR-a.
Kao što smo istakli i u našim razgovorima s Vama ne podržavamo takvo ponašanje i
poduzet ćemo sve da ne dođe do neželjenih posljedica, ali vas upozoravamo na činjenicu da
bi ažurnost u isplati šteta s vaše strane doprinijela smanjivanju strasti i poboljšanju ukupnih
odnosa.
ZAMJENIK SEKRETARA:
Veljko Vujaklija, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1073-3.

12

1994., srpanj 17.
Knin
Pismo kojim zastupnici Skupštine RSK pružaju bezrezervnu potporu poslanicima Narodne
skupštine Republike Srpske glede njihovog razmatranja prihvaćanja mirovnog plana
Kontaktne skupine za BiH
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA RSK
Broj: 02-4-3/1-94.
Knin, 17. 07. 1994.
SKUPŠTINA REPUBLIKE SRPSKE
P A L E
41

Draga braćo i sestre, uvaženi poslanici Skupštine Republike Srpske.
U ovom teškom istorijskom trenutku, ključnom po sudbinu Republike Srpske i njenog
naroda, poslanici parlamenta Republike Srpske Krajine i ceo narod Krajine srcem je uz
vas i pruža vam jedinstvenu podršku u iznalaženju najpravednijeg rješenja za budućnost
Republike Srpske i srpskog naroda na svojim vekovnim i etničkim prostorima.
Verujemo u vas i šaljemo vam najsrdačnije bratske pozdrave.
M. P.50 PREDSJEDNIK SKUPŠTINE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Branko Vojnica
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 2.

1994., srpanj 18.
Knin
Zapisnik s 10. sjednice Vlade RSK

13

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 10. redovne sjednice Vlade RSK održane
18. 07. 1994. godine u zgradi Vlade u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Borivoj Rašuo i Ilija Prijić.
Sjednici prisustvuju po pozivu: 
– Nikola Ljubojević, Simo Radić, Svetozar Vinčić, Vojin Peurača, Nebojša Pavković,
Veljko Stojsavljević, Milan Grbić, Nebojša Jakšić, Željko Milijević, Boško Popac, Božo
Rajnović, Branka Dimitrijević, Dušan Zlokas.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikelić.
Sjednica je počela sa radom u 12.30 časova.
Za sjednicu je predviđen slijedeći:
D n e v n i r e d:
1. Verifikacija zapisnika sa 8. sjednice i tematske sjednice Ministarstva odbrane.
I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU
2. Ministarstvo energetike i rudarstva
2.1. Informacija o elektroenergetskoj situaciji u RSK.
50

Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.

42

2.2. Inicijativa za utvrđivanje mjerila i kriterija u postupku davanja na korištenje stanova u
državnoj svojini.
3. Ministarstvo pravosuđa i uprave
3.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi.
3.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj upravi.
3.3. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izvršenju krivičnih sankcija.
3.4. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izvršenju i dopuni Zakona o advokaturi.
4. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
4.1. Elaborat o proizvodno-tehničkom stanju i mogućnostima i kapacitetu primarne i
finalne prerade drveta u RSK.
4.2. Informacija o žetvi.
4.3. Informacija i zauzimanje stava Vlade oko razgovora sa UNPROFOR-om po pitanju
korištenja vodenih resursa.
5. Ministarstvo kulture i vjera
5.1. Razmatranje zahtjeva Arhiva Krajine za dodjelu poslovnog prostora.
5.2. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za sanaciju objekta manastira Dragović.
6. Ministarstvo za saobraćaj i veze
6.1. Donošenje Odluke o osnivanju DP “Autoprevoz – Slavijatrans” i imenovanje upravnog
odbora.
7. Ministarstvo zdravlja
7.1. Donošenje Odluke o korištenju poslovnih prostorija i obavljanju zajedničkih poslova
Republičke sanitarne inspekcije i organa opštinske uprave.
7.2. Donošenje Odluke o odobrenju novčanih sredstava za dogradnju Zdravstvenog centra
Glina.
7.3. Donošenje Odluke o odobrenju novčanih sredstava za adaptaciju Doma zdravlja u
Kninu.
8. Ministarstvo odbrane
8.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vojnim sudovima.
8.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vojnom tužilaštvu.
8.3. Donošenje Uredbe o vojno-ljekarskim komisijama.
9. Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja
9.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima za
socijalno osiguranje.
10. Ministarstvo za urbanizam, stambeno komunalne poslove i građevinarstvo
10.1. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti za izuzeće stana iz dodjele po Uredbi o
davanju na privremeno korištenje i čuvanje objekata stambeno-poslovnog i drugog prostora.
10.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o obnovi RSK.
11. Utvrđivanje mišljenja Vlade na prijedlog Zakona o konfiskaciji imovine ratnih dezertera.
II. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU
12. Davanje saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj
organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu poljoprivrede.
13. Davanje saglasnosti na Pravilnik o rejonizaciji vinogradarskih područja i zaštiti
geografskog porijekla vina i rakije.
14. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za kupovinu osnovnih sredstava u
Ministarstvu poljoprivrede.
15. Rješenje o postavljenju pomoćnika ministra kulture i vjere.
43

16. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za kulturnu manifestaciju u Topuskom.
17. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za opremu prostorija MIP-a.
18. Rješenje o razrješenju pomoćnika ministra za rad, boračka i socijalna pitanja.
19. Rješenje o postavljenju pomoćnika ministra za rad, boračka i socijalna pitanja.
20. Rješenje o imenovanju glavnog inspektora rada Republičkog inspektorata za rad.
21. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za saniranje Spomen područja Jasenovac.
22. Donošenje Odluke o finansiranju izgradnje 10 montažnih stambenih objekata za
prosvjetne radnike sa područja opštine Pakrac.
23. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za adaptaciju OŠ “Vuk Karadžić” Kostajnica.
24. Donošenje Odluke o odobrenju novčanih sredstava za registraciju JP “Državna lutrija
RSK”.
25. Donošenje Odluke o gašenju deviznih računa Vlade kod “Beogradske banke”, d.d.
Beograd.
26. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za kupovinu polovnog automobila za
potrebe Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
27. Utvrđivanje prijedloga odgovora na poslanička pitanja
27. a. Da li su navedena ministarstva upoznata sa citiranom naredbom (naređenje
Komande 31. pbr.) i da li su je odobrili?
27. b. Ako su je odobrili po kojem zakonu, ako je nisu odobrili, a bili su upoznati, šta su
preduzeli na njenom ukidanju i što se preduzelo prema donosiocu?
27. v. Kada će građanima srpske nacionalnosti u Benkovcu biti nadoknađena šteta koju su
počinili bezumni građani bez ikakvog razloga i kada će ti počinioci doći pod udar zakona?
27. g. Tko su ljudi na čelu republičkih institucija?
27. d. Brojno stanje zaposlenih u Birou Vlade RSK i podatak o profilu i kvalifikacionoj
strukturi zaposlenih u Birou Vlade RSK?
27. đ. Da li će se, kada i šta učiniti da se zaštiti imovina na Karinskom moru koja je izložena
skandaloznoj pljački?
27. e. Da li će netko odgovarati za ono što je do sada opljačkano i da li će oštećeni Srbi biti
obeštećeni?
27. ž. Zašto Vlada ne poništi odluku opštine Petrinja kojom je postavljen direktor “Finela”
i imenovan upravni odbor, jer se radi o preduzeću od republičkog značaja?
III. MATERIJALI RADI INFORMISANJA ČLANOVA VLADE
28. Informacija o kretanju stočnih zaraza u veterinarskoj službi.
29. Informacija Regionalne privredne komore Valjevo.
30. Izvještaj Republičke komisije za popis i procjenu ratne štete.
31. Informacija o poslovanju DP “Lika-trans”.
32. Informacija (usmena) o Srbima iz Gorskog kotara.
i izmjenjen i nadopunjen sa
9.2. Isplata penzija.
9.3. Zauzimanje stava oko Zakona o pravima vojnih invalida i porodica palih boraca.
11. a. Pravilnik o radu Agencije za poslovne odnose sa međunarodnim organizacijama.
Ad – 1
Verifikovan je zapisnik sa 8. sjednice Vlade i 9. sjednice Vlade tematskog karaktera.
44

Ad – 2
2.1. Informacija o elektro-energetskoj situaciji u RSK (prilog br. 1)
podnio je ministar Milivoj Krička.
Donešen je:

ZAKLJUČAK
Izvještaj se prihvata s tim da se na jednoj od idućih sjednica razmotri prijedlog mjera u
vezi razrješenja elektroenergetske situacije u RSK.
2.2. Skida se sa dnevnog reda.
Ad – 3
3.1. Nacrt Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi (prilog br. 2)
obrazložio je ministar Funduk.51 Potom je govorio pomoćnik ministra Simo Radić. Donešen
je
ZAKLJUČAK
Vlada ocjenjuje da se u postupku donošenja ovog Zakona, obavi javna rasprava. Utvrđuje
se nacrt Zakona za javnu raspravu u predloženom tekstu (prilog br. 2). U javnu raspravu
uključiti skupštine opština i poslaničke klubove republičke Skupštine. Raspravu obaviti u
roku od 20 dana. Za provođenje javne rasprave zadužuje se Ministarstvo pravosuđa i uprave.
3.2. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj upravi (prilog br. 3)
obrazložio je ministar Uroš Funduk i donešen je
ZAKLJUČAK
Isto kao u tački 3.1.
3.3. Prijedlog Zakona o izvršenju krivičnih sankcija obrazložio je g-din Nikola Ljubojević.
Utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o izvršenju krivičnih sankcija (prilog br. 4)
koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.
3.4. Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o advokaturi obrazložio je ministar
Funduk.
Utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o izmjeni i dopuni Zakona o advokaturi (prilog br. 5)
koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.
Ad – 4
4.1. G-din Mile Grbić obrazložio je Elaborat (prilog br. 6). Potom je otvorena rasprava
u kojoj su učestvovali ministar Veselinović,52 Funduk, Petrović,53 predsjednik Mikelić i
pomoćnik ministra poljoprivrede Veljko Stojsavljević.
Ministar Simo Šijan54 predlaže da se prihvati program Elaborata, da se imenuje koordinaciono
tijelo te da se po ponuđenim elementima pređe na rad.
Donešen je
51
52
53
54

Uroš, ministar pravosuđa i uprave.
Ratko, ministar financija.
Branko, ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

45

ZAKLJUČAK
Da g-din Grbić predloži operativno sastav ljudi za koordinacioni odbor (iz Ministarstva
finansija, Ministarstva energetike i svih bitnih ministarstava). Nakon što se koordinaciono
tijelo sastavi treba održati sastanak sa drvoprerađivačima, potom sa bankarima i sa nosiocima
ovog programa. Dostaviti za sjednicu za četvrtak.
4.2. Informaciju o žetvi podnio je ministar Šijan. Od predviđenih 56.000 požnjeveno je
85 %, što znači da možemo očekivati preko 185.000 tona pšenice. Tok žetve je bio otežan
zbog padalina pa je trebalo izvršiti sušenje pšenice. Imat ćemo duplo više pšenice nego što
nam treba i možemo biti zadovoljni.
Donešen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija o žetvi. Izvršit će se revizija poslovanja JP i banaka. Pošto nemamo
dovoljno vlastitog kadra za reviziju, koristit ćemo pomoć saveznih organa.
G-din Crnogorac55 sutra da dostavi pismeni izvještaj u vezi podataka koje je dao g-din
Skeledžija.56 Potom da ministri Šijan i Krička,57 na osnovu dobijenih podataka, pripreme
odgovor.
4.3. Informaciju o razgovoru sa UNPROFOR-om po pitanju korištenja vodenih resursa
(prilog br. 7) podnio je pomoćnik ministra Nebojša Jakšić.
Donešen je
ZAKLJUČAK
Ekipu za pregovore sa UNPROFOR-om predstavljat će ministar Perić,58 g-din Jakšić i
g-din Vidić59 kao i ministar Šijan.
Ad – 5
5.1. O zahtjevu Arhiva Krajine za dodjelu poslovnog prostora (prilog br. 8.) govorio je
ministar Dragutin Bolić.60
Donešen je
ZAKLJUČAK
Vlada je zauzela stav da zgradu katoličkog samostana treba u cjelosti obezbediti za
Ministarstvo kulture i vjera. Prethodno je potrebno da se iz ove zgrade izmjesti specijalna
jedinica MUP-a i isele izbjeglice. Za realizaciju ovog zaključka zadužuju se Ministarstvo
kulture i vjera i Komesarijat za izbjeglice.
5.2.Donešena je
ODLUKA
o odobrenju novčanih sredstava za sanaciju objekata manastira Dragović (prilog br. 9)
6.1. Donešena je

Ad – 6

ODLUKA
o osnivanju DP “Autoprevoz – Slavijatrans” (prilog br. 10)
i

55
56
57
58
59
60

Miomir.
Branko.
Milivoj, ministar energetike i rudarstva.
Slobodan, ministar za rad, boračka i socijalna pitanja.
Vlado.
Ministar kulture i vjera.

46

RJEŠENJE
o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora DP “Autoprevoz – Slavijatrans”
Dvor na Uni (prilog br. 11)
7.1.Donešena je

Ad – 7

ODLUKA
o korištenju poslovnih prostorija i obavljanju zajedničkih poslova Republičke sanitarne
inspekcije i organa opštinske uprave (prilog br. 12)
7.2. i 7.3. U vezi Odluke o odobrenju novčanih sredstava za dogradnju Zdravstvenog
centra Glina (prilog br. 13) i Odluke o odobrenju novčanih sredstava za adaptaciju Doma
zdravlja u Kninu (prilog br. 14) donešen je
ZAKLJUČAK
Uputiti zahtjev komercijalnoj banci i “Beobanki” da se iz depozita sredstava državnih
organa u ovim bankama, odobri fondu zdravstva na dvije godine kredit u iznosu 200.000
dinara.
8.1. Utvrđen je prijedlog

Ad – 8

ZAKONA
o izmjenama i dopunama Zakona o vojnim sudovima (prilog br. 15)
koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.
8.2. Utvrđen je prijedlog

o izmjenama i dopunama Zakona o vojnom tužilaštvu (prilog br. 16)
koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.
8.3. Donešena je
UREDBA
o vojnoljekarskim komisijama (prilog br. 17)
9.1. Utvrđen je prijedlog

Ad – 9

ZAKONA
o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima za socijalno osiguranje (prilog br. 18)
koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.
9.2. Ministar Perić – Mi smo prošla 2 mjeseca uspjeli isplatiti penzije iz vlastitih
sredstava. Ovaj mjesec to nećemo moći ako SRK ne ispoštuje svoj dio obaveze, što znači da
nam se mora obezbjediti 30 % sredstava da bi pokrenuli sve obaveze. Za šesti mjesec nam
treba 350.000 dinara (ili kredita, ili iz rezerve, ili pozajmica). Do iduće isplate moramo
nešto hitno napraviti.
ZAKLJUČAK
Sutra će se deblokirati banke, do četvrtka ćemo sve srediti u vezi isplate penzije za šesti
mjesec.
9.3. Amandmane na prijedlog Zakona o pravima vojnih invalida i porodicama palih
boraca (prilog br. 19) koji je utvrđen na sjednici Vlade obrazložio je ministar Perić.
Donešen je
ZAKLJUČAK
Amandmane uvrstiti u raniji prijedlog istog Zakona i kao novi prijedlog Zakona uputiti
na Skupštinu.
47

10.1. Donešena je

Ad – 10

ODLUKA
o davanju saglasnosti za izuzeće stana iz dodjele po Uredbi o davanju na privremeno
korištenje i čuvanje objekata, stambenog, poslovnog i dr. prostora (prilog br. 20)
10.2. Skinuto s dnevnog reda.
11.1. Prihvata se

Ad – 11

MIŠLJENJE
Ministarstva pravosuđa i uprave o Zakonu o konfiskaciji imovine ratnih dezertera
(prilog br. 21)
11. a. Usvaja se
PRAVILNIK
o organizaciji, djelatnosti i načinu rada Agencije za poslovne odnose sa međunarodnim
organizacijama (prilog br. 22)
Skinuto s dnevnog reda.
Donešena je

Ad – 12
Ad – 13

ODLUK A
o davanju saglasnosti na Pravilnik o rejonizaciji vinogradskih područja i zaštiti geografskog
porijekla vina i rakije (prilog br. 23)
Ad – 14
Donešena je
ODLUKA
o kupovini sredstava za rad za potrebe Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede (prilog br. 24)
Donešeno je

Ad – 15

RJEŠENJE
o postavljenju pomoćnika ministra kulture i vjera (prilog br. 25)

Skinuto s dnevnog reda.
Donešena je

Ad – 16
Ad – 17

ODLUKA
o kupovini osnovnih sredstava za potrebe MIP-a (prilog br. 26)

Donešeno je

Ad – 18

RJEŠENJE
o razrješenju pomoćnika ministra za rad, boračka i socijalna pitanja (prilog br. 27)

48

Donešeno je

Ad – 19

RJEŠENJE
o imenovanju pomoćnika ministra za rad, boračka i socijalna pitanja (prilog br. 28)

Donešeno je

Ad – 20

RJEŠENJE
o imenovanju glavnog republičkog inspektora rada Republičkog inspektorata za rad
(prilog br. 29)
Skinuto s dnevnog reda.
Donešena je

Ad – 21
Ad – 22

ODLUKA
o finansiranju izgradnje 10 montažnih stambenih objekata za prosvjetne radnike sa
područja opštine Pakrac (prilog br. 30)

Skinuto s dnevnog reda.
Donešena je

Ad – 23
Ad – 24

ODLUKA
o odobrenju novčanih sredstava za registraciju JP “Državna lutrija RSK” (prilog br. 31)
Donešena je

Ad – 25

ODLUKA
o ukidanju deviznih računa Vlade RSK kod “Beogradske banke” d. d. Beograd
(prilog br. 32)

Donešena je

Ad – 26

ODLUKA
o odobrenju sredstava za kupovinu automobila za potrebe Republičkog
hidrometeorološkog zavoda (prilog br. 33)

Ad – 27
27. a. i 27. b. Prijedlog odgovora na poslanička pitanja (prilog br. 34) podnio je ministar
odbrane Rade Tanjga.
Donešen je
ZAKLJUČAK
Prihvaćen je odgovor na poslanička pitanja u predloženom tekstu koje će biti dostavljeno
Skupštini RSK.
27. b. Budući nismo dobili pismeni odgovor na sjednici se o ovom pitanju nije
raspravljalo.
49

27. g.Prijedlog odgovora na poslaničko pitanje (prilog br. 35) podnio je sekretar Vlade
Savo Štrbac.
Donešen je
ZAKLJUČAK
Prihvaćen je odgovor na poslaničko pitanje u predloženom tekstu koje će biti dostavljeno
Skupštini RSK.
27. d.Prijedlog odgovora na poslaničko pitanje (prilog br. 36) podnio je sekretar Vlade
Štrbac.
Donešen je
ZAKLJUČAK
Prihvaćen je odgovor na poslaničko pitanje u predloženom tekstu koje će biti dostavljeno
Skupštini RSK.
27. đ. O ovom pitanju se nije raspravljalo.
27. e.O ovom pitanju se nije raspravljalo.
27. ž.Prijedlog odgovora na poslaničko pitanje (prilog br. 37) podnio je ministar Petrović.
Donešen je
ZAKLJUČAK
Prihvaćen je odgovor na poslaničko pitanje u predloženom tekstu koje će biti dostavljeno
Skupštini RSK.
Članovima Vlade radi informisanja podijeljeni su sljedeći materijali:
Ad – 28
INFORMACIJA
o kretanju stočnih zaraza i veterinarskoj službi (prilog br. 38)
Ad – 29
INFORMACIJA
Regionalne privredne komore Valjevo (prilog br. 39)
Ad – 30
IZVJEŠTAJ
o radu Republičke komisije za popis i procjenu ratne štete (prilog br. 40)
Ad – 31
INFORMACIJA
o postavljenju DP “Lika-trans” (prilog br. 41)
Ad – 32
INFORMACIJA
o Srbima iz Gorskog kotara (prilog br. 42)61
Usmenu informaciju su podnijeli: Božo Rajnović, Branka Dimitrijević i Dušan Zlokas –
predstavnici Srba Gorskog kotara.
Potom je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali gotovo svi prisutni ministri i predsjednik
Vlade. Rasprava je vođena uglavnom o naredbi predsjednika RSK da se rasformira 21.
diverzantski odred. Po završetku rasprave usvojen je
61

Priređivači su izostavili priloge.

50

ZAKLJUČAK
Pitanje rasformiranja 21. diverzantskog odreda razmotrit će se još jednom na sjednici
Vrhovnog savjeta odbrane.
Sjednica je završila rad u 01.30 časova.
Broj: 05-5-397/1-94.
Knin, 18. 07. 94.62
SEKRETAR VLADE: M. P.63
M. P.64 PREDSJEDNIK VLADE
Savo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]65
Broj: 06-5-700/94.
Knin, 18. 07. 1994.66
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 13.

14

1994., srpanj 18.
Knin
Otvoreno pismo Saveza sindikata Krajine u kojem se vodstvo RSK proziva zbog
teške ekonomske i socijalne situacije u RSK, te se traži njihovo obraćanje javnosti s
konstruktivnim prijedlozima koji bi, uz prevladavanje uočenih poteškoća i nepravilnosti,
doprinijeli konačnoj uspostavi “pravne države”
SAVEZ SINDIKATA KRAJINE
VIJEĆA SAVEZA SINDIKATA

K N I N
Broj: 66/94.
Knin, 18. 07. 1994. god.
Sa današnjeg sastanka predsjednika sindikalnih organizacija opštine Knin, upućuje se
predsjedniku Republike, predsjedniku Vlade i predsjedniku Skupštine RSK slijedeće
OTVORENO PISMO
Na danas održanom sastanku predstavnika sindikalnih organizacija sa područja opštine
Knin, ukazano je na neodrživost sadašnje situacije u Republici, koja prijeti da rezultira
potpunim haosom i bezvlašćem. U višečasovnoj raspravi ukazano je na bezbrojne slučajeve
zloupotreba, pljački, nefunkcionisanja pravne države, potpunog zatiranja privrednih
aktivnosti, samovolje pojedinaca i dovođenje najvećeg broja vojnika, radnika i penzionera
na rub materijalne egzistencije.
62
63
64
65
66

Dopisano rukom.
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.
Dopisano rukom.

51

Među mnogobrojnim pitanjima o kojima je raspravljano, akcenat je stavljen na slijedeća:
– Zašto se dogodila blokada “Beobanke”, koja je onemogućila isplatu plata i penzija, te
obavljanje finansijskih transakcija? Ko je odgovoran za ovakvu situaciju i kakvu će snositi
odgovornost za posljedice proistekle iz višednevne blokade?
Zašto se niko od odgovornih nije javnosti obratio sa pravom informacijom o nastaloj
situaciji, već se otvorila mogućnost za širenje raznih priča i glasina.
– Šta je istina o dodjeli velikih kredita privatnicima za razvoj male privrede i zašto te
kredite nisu mogla dobiti državna preduzeća?
– Neodrživo je daljnje materijalno iscrpljivanje vojnika, radnika i penzionera. Svjesni
smo da su posljedice rata velike, da privreda ne radi i da se ne stvaraju nove vrijednosti, ali
tražimo da se postojeća dobra rasporede ravnomjerno.
– Opet tvrdimo da bi se sa boljom fiskalnom politikom, mogla ubrati značajna sredstva
za finansiranje vojnika i penzionera u Republici. Pri tome, fiskalnom sistemu uglavnom
uspijeva izbjeći privatni sektor, što omogućava brzo bogaćenje pojedinaca, koji će se čim
počne transformacija državne svojine pojaviti da svojim lako stečenim kapitalom otkupe
siromašna poduzeća.
Od najodgovornijih ljudi Republike, tražimo da vojnicima, radnicima i penzionerima
pruže pravu informaciju o sadašnjoj situaciji u Republici, a u slučaju da su sami nemoćni
preduzeti odgovarajuće mjere, trebaju otvoreno reći koji su to organi i institucije koje
blokiraju funkcionisanje pravne države.
Tražimo da se odgovorni obrate javnosti sa obrazloženjem sadašnje situacije i mjerama
za njeno prevazilaženje u roku od 8 dana, jer ćemo u suprotnom razmotriti mogućnost da
radnike RSK pozovemo na druge oblike sindikalne borbe.
M. P.67 P R E D S J E D N I K
Sandić Milinko, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 25.

15

1994., srpanj 18.
[Knin]
Dopis kojim predsjednik RSK Milan Martić u svoje i “u ime naroda” RSK čestita brazilskom
predsjedniku Itamaru Francu na uspjehu nogometne reprezentacije Brazila na Svjetskom
nogometnom prvenstvu u SAD-u, te ukazuje na “tradicionalne” veze brazilskog i srpskog
naroda u prošlosti
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA 18. jula 1994. g.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
NJEGOVA EKSELENCIJA ITAMAR FRANCO
PREDSJEDNIK BRAZILA
BRAZILIJA
67

Okrugli pečat: Savez sindikata Krajine, Vijeće Saveza sindikata Krajine, Knin.

52

Vaša ekselencijo,
U ime naroda Republike Srpske Krajine kao i u svoje lično ime, čestitam na uspjehu koji je
Vaša reprezentacija u SAD postigla na održanom svjetskom prvenstvu u fudbalu.
Prijateljstvo srpskog i brazilskog naroda je tradicionalno. Ono je decenijama povezivano,
ne samo miroljubivom politikom dvaju naroda, već i sportskim aktivnostima od kojih je
fudbal svakako bio i ostao najpopularnija spona. Pobjeda vaše reprezentacije još jednom
je potvrdila neprikosnoveno vodstvo koje ima Brazil u navedenom sportu. Vjerujem,
ekselencijo, da će se u budućnosti još više učvrstiti tradicionalne veze koje postoje između
naših naroda.
Primite izraze mog dubokog poštovanja.
Milan Martić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 2.

16

1994., srpanj 19.
Knin
Smjernice Odbora za odbranu i bezbjednost i Odbora za inostrane poslove Skupštine RSK
o načinu vođenja budućih mirovnih pregovora između predstavnika RSK i hrvatskih vlasti,
kao i o prevladavanju problema koji se javljaju pri provedbi Zagrebačkog sporazuma o
prekidu vatre iz ožujka 1994., te nužnosti jačanja krajinskih obrambenih i ekonomskih
potencijala
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.68
SKUPŠTINA
Odbor za odbranu i bezbjednost
Odbor za inostrane poslove
Knin, 19. 07. 1994. godine
Na zajedničkoj sjednici Odbora za odbranu i bezbjednost i Odbora za inostrane poslove
Skupštine RSK održanoj 19. jula 1994. godine na osnovu Analize primjene sporazuma
o prekidu vatre, izrađene od strane pomoćnika vrhovnog komandanta za nacionalnu
bezbednost i međunarodne odnose i na osnovu vođene rasprave donešeni su slijedeći
ZAKLJUČCI
1. Skupština je raspravljajući o inicijativi za pregovore prihvatila postojeću platformu o
pregovorima donešenu na Skupštini prošlog saziva uz određene zaključke, na koje obavezuje
učesnike u budućim pregovorima:
– novu rundu pregovora, odnosno drugu fazu mirovnih pregovora između RSK i RH treba
da preuzme novoizabrana vlada RSK,
– u drugoj fazi pregovora sva ona pitanja koja su prejudiciranje političkog rešenja ili svojom
formulacijom tome doprinose ne mogu biti predmet razgovora,
68

Prijemni pečat: RSK, Služba predsjednika Republike, ur. broj: 020/3-748/94., 26. 7. 1994., Knin.

53

– za mjesto pregovora može se izabrati bilo koja treća nepristrana zemlja, koja RSK ne
stavlja u neravnopravan položaj,
– svaki budući dokumenat u pregovaračkom procesu mora doći na ratifikaciju Skupštine
Republike Srpske Krajine,
– u toku vođenja mirovnih pregovora pripremiti sistem odbrane RSK za uspješnu odbranu
od nove agresije,
– nivo i sastav delegacija za vođenje pregovora moraju biti recipročni.
2. U primeni sporazuma ostao je problem nedovoljne kontrole na hrvatskoj strani. Zbog
malog broja vojnih posmatrača i nedovoljne upotrebe helikoptera, na što UNPROFOR ima
neograničeno pravo.
U zapadnoj Slavoniji, delu UNPA zone pod hrvatskom okupacijom ostale su njihove
jedinice presvučene u policiju ali bez prihvatanja propisanog broja od 75.
– Na prostoru zapadne Slavonije utvrditi tampon zonu na hrvatskoj strani od linije
razdvajanja,
– našem pregovaračkom timu sugeriše se da ova pitanja obavezno nametnu u budućim
pregovorima, bez čega nema napretka u ostvarivanju novih pitanja,
– organi RSK, angažovani na pitanju razdvajanja i utvrđivanja konačne linije razdvajanja
zaraćenih snaga obavezuju se na korekciju postignutih linija na mestima koja su sada
sporna, a gdje je postojeće rešenje išlo na našu štetu. Ova rešenja treba tražiti u skladu
sa predloženom Analizom i u skladu sa mogućnostima u ovom trenutku bez novih većih
zaoštravanja.
3. Obavezuje se Vlada RSK da u okviru svojih nadležnosti predloži rešenje osnove
ekonomsko-socijalnih uslova života naših ljudi u zoni razdvajanja i prostoru duž linije
fronta, koji su najviše bili izloženi dejstvu neprijatelja, tako da ti uslovi budu povoljniji
nego u dubini državne teritorije (pomoć u građevinskom materijalu, otkup poljoprivrednih
viškova, krediti za pokretanje privredne aktivnosti, električna energija, voda, javni saobraćaj,
zdravstvena i socijalna zaštita, školovanje dece).
Realizaciju pratiti obilascima ekipa s republičkog nivoa i time sprečiti iseljavanje stanovništva.
Rešiti problem prisustva neprijatelja u opštinama Pakrac, Daruvar, Grubišno Polje.
4. Stvarati političke uslove za operativni i strategijski manevar prema zaključcima o
ugroženosti bilo kog dela teritorije. Praktično proveravati ovakve postupke uz proveru
funkcionisanja sistema Civilne zaštite.
5. Ući u daljnje pregovore, a sporazumevati se samo o onom što doprinosi jačanju naše
samostalnosti. Time će biti skrenuta pažnja sa sporazuma i biće moguće bez velike buke i
formalno promeniti linije razdvajanja tamo gdje je to potrebno.
6. Zadužuje se Vlada da zajedno sa Generalštabom vojske predloži rešenje osnovnih
pitanja strategijskih resursa odbrane: municija, gorivo, hrana, remont borbene i neborbene
tehnike, organizovanje vojnih sudova i rešiti načelno i organizaciono angažovanje rezervnih
vojnika iz RSK sa privremenim mestom boravka u SRJ. Regulisati vojnu (materijalnu?)
obavezu naših građana izvan srpskih država. Uspostaviti snažan informativno-propagandni
sistem za objašnjavanje naših političkih ciljeva, propagandni nastup prema neprijatelju i
međunarodnim učesnicima i suprostavljanje neprijateljskoj propagandi.
Rok za predlog Skupštini je 30 dana od dana usvajanja ovih zaključaka.
54

7. Raditi na što skorijem početku stranih ulaganja u RSK. Svaki dolar iz inostranstva
uložen na našoj teritoriji smanjuje mogućnost podrške neprijateljskoj agresiji. U početku
iskoristiti rešenost UN da dovedu strane kompanije za rešavanje pojedinih “humanitarnih”
i komunalnih problema – vodovod, putevi, električna energija.
8. Nastaviti s aktivnostima da se preko Komiteta za akreditacije obezbedi naše prisustvo u
UN, u bilo kojoj formi. Iskoristiti konfrontaciju neprijateljske vlasti s UNPF69 i nuditi im
svoje usluge uz potpuno regulisanje do sada nerešenih ekonomskih odnosa.
9. Preduzeti javno i politički obavezu vođenja brige za srpske teritorije pod okupacijom
(zapadna Slavonija, Gorski kotar...), imati u MUP-u organizacionu jedinicu koja će se
tim redovno baviti. Koristiti Posmatračku misiju EZ za obilaske ovih prostora jer im je to
mandat.
10. Posebnu pažnju obratiti terminima koji se odnose na Hrvatsku i to zvanično
(poluzvanično?) odrediti. Nema nikakvih razloga da mi njih nazivamo “Republika Hrvatska”
ili “Hrvatska vojska”, ako oni nas zovu “lokalni – pobunjeni Srbi” i “četnici”.
11. Ovim zaključcima Skupština obavezuje svoje organe u Republici Srpskoj Krajini da
preispitaju odnose spram postojećih međunarodnih i evropskih institucija prisutnih na
ovom području, kako bi svoju misiju na području Republike Srpske Krajine doveli u
sklad sa postojećim opšteprihvaćenim načelima delovanja i pružanja usluga dobre volje, a
zloupotrebe eliminisali.
Broj: 02-3-8/1-94.
M. P.70 PREDSJEDNIK SKUPŠTINE:

Branko Vojnica, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 2.

1994., srpanj 21.
Knin
Zapisnik s 11. sjednice Vlade RSK

17

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA

ZAPISNIK
sa 11. redovne sjednice Vlade RSK održane 21. 07. 1994.
godine u zgradi Vlade u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
69
70

Misli se na UNPROFOR.
Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.

55

Odsutni: Ilija Prijić, Borivoj Rašuo
Sjednici prisustvuju po pozivu: Veljko Stojsavljević, Milan Grbić, Milinko Sandić, Vojin
Peurača, Drago Kovačević, Branislav Bukva.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade B.71 Mikelić.
Sjednica je počela s radom u 12.00 časova.
Za sjednicu je predviđen slijedeći
DNEVNI RED
1. Verifikacija zapisnika sa 10. sjednice.
I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU
2. Rasprava o otvorenom pismu za javnost Saveza Sindikata Krajine.
3. MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA
3.1. Informacija o sprovođenju obavezne instrukcije o primjeni Zakona i pratećih propisa
SRJ.
3.2. Razmatranje načina realizacije Odluke Vlade o nabavci uniformi za SVK.
4. MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA
4.1. Prijedlog mjera za razrješenje elektroenergetske situacije.
5. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE
5.1. Donošenje Odluke o imenovanju koordinacionog odbora za provođenje programa
“DRVO”.
5.2. Donošenje Odluke o razrješenju i imenovanju v. d.72 direktora JP “Krajinašume”.
6. MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE, PRIVREDNI RAZVOJ I
INDUSTRIJU
6.1. Rješenje o ukidanju Odluke o imenovanju direktora DP “Keramika” Dvor.
6.2. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Finel” Petrinja.
6.3. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Gavrilović Holding”
Petrinja.
6.4. Pitanje “Kamena” Obrovac.
7. MINISTARSTVO ZDRAVLJA
7.1. Zahtjev za reviziju Odluke o platama.
8. MINISTARSTVO ZA SAOBRAĆAJ I VEZE
8.1. Zahtjev za osiguranje goriva za JŽTP73 “Željeznice Krajine”.
9. Zahtjev za učestvovanje na festivalu u Moskvi.
II. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU
10. Donošenje Odluke o odobrenju kratkoročne pozajmice Republičkom fondu penzijskog
i invalidskog osiguranja RSK.
11. Donošenje Odluke o kupovini osnovnih sredstava za potrebe Ministarstva pravosuđa.
12. Donošenje Odluke o osnivanju područnog odjeljenja Fakulteta društvenih nauka u
Vukovaru smjer – poslovanje i upravljanje – menadžment.
13. Rješenje o imenovanju direktora Agencije za poslovne odnose sa međunarodnim
organizacijama.
71
72
73

Borislav.
Vršitelj dužnosti.
Javno željezničko transportno poduzeće.

56

14. Usvajanje Zaključka o prijedlogu “Beobanki – Mješovitoj banci” za odobrenje kredita za
adaptaciju OŠ “Vuk Karadžić” u Kostajnici.
15. Usvajanje Zaključka o prijedlogu “Beobanki-Mješovitoj banci” za odobrenje kredita
Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje Knin za dogradnju zgrade Doma zdravlja u
Glini i adaptaciju Doma zdravlja u Kninu.
Verifikovan je zapisnik sa 10. sjednice.

Ad – 1

Ad – 2
Predsjednik je pročitao “Otvoreno pismo” (prilog br. 1) Predsjednik Mikelić – U ovom
pismu je iznešena teška kvalifikacija u okviru RSK i zamolio sam Sandića da dođe na
sjednicu i dajem mu mogućnost da iznese argumentaciju pred Vladom šta ga je motivisalo
za ovakvo otvoreno pismo. Nakon toga otvorit ćemo raspravu.
G-din Milinko Sandić – Nije me motivisalo ništa jer ja pismo samo potpisujem. Vođena je
rasprava, sastanak je sazvan na inicijativu ljudi iz Sindikata. Iza svih konstatacija u pismu ja
ne mogu stajati, jer ne mogu sve pojedinačno provjeravati (nisam ja policija). Na Vladi je da
se odredi prema pismu.
Otvorena je rasprava:
Ministar Bosnić74 – Pismo je neozbiljno i nije trebalo ići u javnost.
Ministar Perić75 – Da je ovo predizborna kampanja ja bih razumio ovo pismo. Ovim se
mogu izazvati socijalni nemiri, što RSK ne bi mogla izdržati. Trebali ste se g-dine Sandić
obratiti Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja prije nego ste to dali u javnost.
Koliko znam ni jedna sindikalna organizacija u RSK nije registrovana.
Ministar Veselinović76 – Postavlja pitanja:
Kad ste vi poslali bilo koji prijedlog na Vladu?
Kod koga i kada je registrovana ova organizacija?
Ministar Petrović77 – citira prvu rečenicu pisma: “Na danas održanom sastanku predstavnika
sindikalnih organizacija sa područja opštine Knin, ukazano je na neodrživost sadašnje
situacije u Republici, koja prijeti da rezultira potpunim haosom i bezvlašćem”.78 To nije
tačno. Npr., u periodu zadnja 2 mjeseca broj zaposlenih se povećao za oko 1.200 – 1.400. U
pismu je vidljiv atak na proces privatizacije. Iskustvo pokazuje da je najvitalniji dio privrede
upravo privatni sektor.
Ministar Petrović postavlja pitanje: Da li je ovo pismo imalo namjeru da riješi problem ili
obratno?
Ministar Ratković79 – Umjesto da učvršćujemo odbranu ovo pismo upućuje na pobunu
(građana protiv vlasti).
Drago Kovačević, predsjednik SO Knin – Zašto ovolika pažnja prema pismu i sindikalnoj
organizaciji čiji se rad praktično ne vidi. U pismu fali element odgovornosti. Ovo je jeftino
74
75
76
77
78
79

Milan.
Slobodan.
Ratko.
Branko.
Podcrtano u izvorniku.
Stevo, ministar prosvjete.

57

političko reklamerstvo. Ispada da je uništena država od kada je na vlast došla ova sadašnja
Vlada, a prije da je bilo bolje. Upravo je suprotno. Vaša ocjena ne može, dakle, stajati.
Volio bih da Sindikat bude ubuduće registrovan i partner ovoj Vladi.
Ministar Babić80 – Pismo me podseća na prošla vremena (revolucije, parola – radnici,
seljaci). Mislim sledeće:
Sindikat mora da zaživi u RSK. Sindikat ne bi trebao da se definiše, organizuje kao politička
grupacija. RSK je nastala voljom svih građana (i seljaka i radnika). RSK nisu potrebne ni
revolucionarne ni kontrarevolucionarne snage (pogotovo ne u ovom trenutku).
Milinko Sandić – Ipak je ovo bilo pomalo suđenje. Naša sindikalna organizacija je
registrovana. Razvijen je rad Sindikata gdje je potrebno i gdje jesu svi aktivisti Sindikata
(neki su u vojsci). Naš Statut precizira ko može ući u organizaciju Sindikata.
Ovaj sastanak pomalo liči na partijski sastanak. Mi smo u pismu postavili jednostavna
pitanja, a vi to možete kvalifikovati kako hoćete.
Predsjednik Mikelić – G-dine Sandiću niste još argumentovali stvari iz pisma.
Nakon rasprave donešen je
ZAKLJUČAK
Zadužuju se ministri: Perić, Bosnić, Petrović i Ratković da sastave stav Vlade što će biti i
saopštenje za javnost.
Ad – 3
3.1. Ministar Bosnić je obrazložio obaveznu instrukciju o primjeni zakona i pratećih
popisa SRJ vezano za carine i istakao da je instrukcija dovela do ozbiljnih problema na
terenu.
Predlaže da se formira interresorsko tijelo koje bi izvršilo usaglašavanje, a tim bi sačinjavali
osim predstavnika Ministarstva trgovine i turizma i po jedan predstavnik Ministarstva
finansija, Ministarstva industrije, Privredne komore, Narodne banke i Carina.
Potom je usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija i zadužuje ministar Bosnić da riješi ovo pitanje u okviru svojih
ovlaštenja.
3.2. Ministar Bosnić – predlaže da se riješi zahtjev Ministarstva unutrašnjih poslova u
vezi uniformi i troškova u iznosu od 453.564 dinara.
Po ranijoj Odluci Vlade ugovoreno je da im se ta sredstva obezbjede tj. kompenziraju
mazutom. Pošto je to s mazutom sad neizvodivo prihvaćeno je da se u kompenzaciju ide sa
pšenicom.
Ja sa razgovarao sa ministrom Prijićem81 (odsutan) koji je mišljenja da bi trebali donijeti
odluku kojom bi se posao priveo kraju. To znači: trebamo donijeti odluku da se kompenzacija
umjesto mazutom izvrši pšenicom (rod prošlogodišnji).
Na kraju je ministar Bosnić pročitao obračun troškova izrade uniformi za MUP (platna,
dugmad, konac, itd.).
Donešen je
ZAKLJUČAK
Ministar Bosnić da podnese izvještaj o tome ko je radio obračun troškova izrade uniformi.
80
81

Milan.
Ilija.

58

Pošto se ovog trenutka ne može ići u kompenzaciju sa pšenicom, kao i zbog visoke cijene
izrade uniformi, zadužuje se ministar Bosnić da pripremi širu informaciju i dostavi za iduću
sjednicu Vlade.
Ad – 4
4.1. Ministar Krička82 – Uskoro treba da se završi dalekovod na “Koridoru” između nas i
SRJ. Naše učešće je u visini od 500.000 dinara. Jedan dio smo izmirili i još nam ostaje oko
250.000 dinara.
Ističem da u ovom trenutku naša elektroprivreda ima negdje oko 750.000 dinara minusa, a
to znači da moramo iznaći sredstava ili kompenzacije, ili nešto drugo.
Ljudi koji rade na dalekovodu imaju problema, vode se borbe, izrešetan je stub, jedan radnik
je povrijeđen. Područje oko Brčkog je vrlo kritično.
RS ima obavezu da obezbjedi 300.000 dinara od čega su izmirili oko 170.000 dinara.
Predsjednik Mikelić – Sve što iznosiš vezano je za odluku, a mi smo se dogovorili da
pripremiš prijedlog mjera i obuhvatiš, skupa sa elektroprivredom, objektivne i subjektivne
slabosti elektroprivrede.
Ministar Krička – U prijedlogu odluke da li se prihvata član 2.?
Donešen je
ZAKLJUČAK
Prijedlog odluke (prilog br. 2) se prihvata izuzevši član 2.
Za iduću sjednicu Vlade ministar Krička, uz elektroprivredu da pripremi prijedlog mjera
za razrješenje elektroenergetske situacije.
Ad – 5
5.1. Milan Grbić, savjetnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – U
konsultaciji sa ministrima za današnju sjednicu sam pripremio članove koordinacionog
odbora za provođenje programa “DRVO”.
Pošto su se ministri saglasili donešena je
ODLUKA
o imenovanju Koordinacionog odbora za provođenje programa “DRVO” (prilog br. 3)
5.2. Veljko Stojsavljević, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede,
podnio je informaciju o stanju u JP “Krajinašume” (prilog br. 4).
G-din Stojsavljević – Problem je u sadašnjem rukovodstvu JP koje bi trebalo da
se promijeni. Dosadašnji direktor JP je mr. Petar Rodić koji ima 63 godine i krhkog je
zdravlja što je jednim dijelom i dovelo do ovako niske proizvodnje u JP “Krajinašume”. Iz
tog razloga Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede predlaže da se promijeni
direktor g-din Rodić i da se za novog direktora imenuje Milan Kačar, diplomirani inženjer
šumarstva. Ministar Veselinović dodaje da bi hitno trebalo izvršiti reviziju svih javnih
preduzeća.
Donešena je
ODLUKA
o razrješenju i imenovanju v. d. direktora JP “Krajinašume” (prilog br. 4)
6.1. Donešeno je
82

Ad – 6

Milivoj, ministar energetike i rudarstva.

59

RJEŠENJE
o ukidanju Odluke o imenovanju direktora DP “Keramika” Dvor (prilog br. 5)
6.2. Donešeno je
RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Finel” Petrinja (prilog br. 6)
6.3. Donešeno je
RJEŠENJE
o izmjeni Rješenja o imenovanju Upravnog odbora DP “Gavrilović Holding” Petrinja
(prilog br. 7)
6.4. Ministar Petrović – Danas ćemo imati sastanak Upravnog odbora “Kamena” Obrovac,
a pozvani su predstavnici radnika “Kamena” i predsjednik SO Obrovac. Cilj sastanka je da
se hitno utvrdi stvarno stanje u preduzeću (kadrovska situacija, tržišna pozicija, tehnološko
stanje, finansijsko poslovanje).
Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju je uočilo da je Upravni
odbor loše radio. Ako se takav rad Upravnog odbora nastavi bit ćemo prinuđeni da
promijenimo njegov sastav.
Ministar Petrović naglašava da je ovo samo INFORMACIJA, pošto je već bilo na Skupštini.
Ad – 7
7.1. U vezi zahtjeva za reviziju Odluke o platama
Ministar Perić – Možemo dati uputstvo na teren da se produženi rad ne uračunava. Cifre
koje je u Odluci naveo ministar Đurić83 ne mogu se prihvatiti. Mi ćemo aneks Odluke
pripremiti.
Donešen je
ZAKLJUČAK
Na prijedlog ministra zdravlja Đurića od Odluke se izuzima produženi rad.
Ministar Perić se zadužuje da priloži tumačenje.
Ad – 8
8.1. Ministar za saobraćaj i veze, Milan Pađen podnio je informaciju oko sjednice
Upravnog odbora ŽTP.
Ministar Pađen predlaže slijedeći zaključak:
– da se za početak pokretanja željezničkog saobraćaja obezbjedi potrebna količina goriva.
Linije koje bi trebale saobraćati su:
a) Knin – Benkovac,
b) Knin – Drniš,
c) Knin – Gračac – Medak.
Dnevno bi to iznosilo oko 300 km. Potrošnja po kilometru je 3,5 litara, mjesečno bi bilo
31.000 litara.
Za početak bi vozovi saobraćali tri puta sedmično, što znači da bi bilo dovoljno 15.000
litara.
Ministar Rade Tanjga – Linija prema Drnišu treba da se izostavi jer im je Vlada dala naftu
za vodu.
Ministar Veselinović predlaže da se iz ranije Odluke ili Zakona gdje stoji 35 % za puteve
sada izmjeni (25 % za puteve, 10 % za željeznicu).
83

Stevan.

60

Donešena je

ODLUKA
o nabavci 15.000 litara goriva za potrebe JŽTP “Željeznica Krajine” (prilog br. 8)

Ad – 9
Branislav Bukva, novinar, obrazložio je potrebu učestvovanja prve ratne dokumentarne
serije iz RSK “Ratna hronika Korduna” na međunarodnom festivalu u Moskvi. (prilog br.
9).
g-din Bukva – Napravili smo sedam epizoda u trajanju od pola časa. Obuhvaćen je period
od 1990. – 1993. godine. Pored autora (Branislav Bukva – novinar i snimatelj Žarko Božić)
trebamo sastaviti ekipu ljudi koje vi možete da odredite. Na taj način ćemo prezentirati
Krajinu na festivalu koji će se održati početkom septembra.
Pošto je preostalo malo vremena Bukva traži od Vlade da mu se omogući korištenje jednog
vozila da bi se ovaj projekat priveo kraju, kao i finansijsku podršku radi pripreme materijala
za međunarodnu prezentaciju.
Donešen je
ZAKLJUČAK
Zadužuju se Ministarstvo inostranih poslova i Ministarstvo finansija da obave posao u
vezi zahtjeva Branislava Bukve za učestvovanje na međunarodnom festivalu u Moskvi.
Nakon ove tačke dnevnog reda članove Vlade je obavijestio predsjednik Mikelić o
informaciji da se Hrvati koncentrišu i da su pred odlukom daleko bržeg napada na RSK
nego što je to bila naša procjena.
Predsjednik Mikelić – Moramo ići na prvi stupanj podizanja borbene gotovosti. To je
komanda i učinila. Ovih dana obići ćemo cijeli teren (predsjednik Republike, ja i komandant
GŠ doprinijet ćemo da se aktivnosti po opštinama pojačaju).
Potom je predsjednik Mikelić obavijestio članove Vlade o raznim manifestacijama koje
se održavaju narednih dana.
Jedna od tih manifestacija održava se sutra u Mirkovcima (“Dan opštine”). Predsjednik
zadužuje ministra Bolića84 da sastavi čestitku u ime Vlade i da sutra prisustvuje proslavi u
Mirkovcima (22. 07. 1994. godine). Predsjednik Mikelić, ministar Babić, Đurić, Ratković i
Funduk prisustvovat će sutra sličnoj manifestaciji u Plaškom.
Donešena je

Ad – 10

ODLUKA
o odobrenju kratkoročne pozajmice Republičkom fondu penzijskog i invalidskog
osiguranja RSK (prilog br. 10)

Donešena je

Ad – 11

ODLUKA
o odobrenju kupovine osnovnih sredstava za potrebe Ministarstva pravosuđa i uprave
(prilog br. 11)

Donešena je
84

Ad – 12

Dragutin, ministar kulture i vjera.

61

ODLUKA
o osnivanju područnog odjeljenja Fakulteta društvenih nauka u Vukovaru smjer –
poslovanje i upravljanje – menadžment (prilog br. 12)
Donešeno je

Ad – 13

RJEŠENJE
o imenovanju direktora Agencije za poslovne odnose sa međunarodnim organizacijama
(prilog br. 13)
Usvojen je

Ad – 14

ZAKLJUČAK
o prijedlogu “Beobanki – Mješovitoj banci” d. d. Knin za odobrenje kredita za adaptaciju
OŠ “Vuk Karadžić” u Kostajnici (prilog br. 14)
Usvojen je

Ad – 15

ZAKLJUČAK
o prijedlogu “Beobanki – Mješovitoj banci” d. d. Knin za odobrenje kredita Republičkom
zavodu za zdravstveno osiguranje Knin za dogradnju zgrade Doma zdravlja u Glini i
adaptaciju Doma zdravlja u Kninu (prilog br. 15)85
Sjednica je završila sa radom u 15.30 časova.
SEKRETAR VLADE M. P.86 M. P.87 PREDSJEDNIK VLADE
Savo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]88
Broj: 06-5-763/94. Broj: 05-5-442/94.
Knin, 03. 08. 1994.89 Knin, 03. 08. 1994.90
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 13.

18

1994., srpanj 21.
Vojnić
Upit Odsjeka za granične poslove SUP-a Vojnić kojim se od MUP-a RSK traži očitovanje o
postupanju prema konvoju motornih vozila iz AP Zapadna Bosna, koji je zbog odbijanja
hrvatskih vlasti da mu dopuste ulazak na prostor pod njihovim nadzorom ostao blokiran
nedaleko “granice” na Turnju
85
86
87
88
89
90

Priređivači su izostavili priloge.
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.

62

R S K – MUP šifrirano – dd–
SUP Vojnić
Odsjek za granične poslove
broj: 08-03/1-1-16-12/1200/94.
Vojnić, 21. 07. 1994.
M U P-a K n i n M. P.91
n/r Pavković92

predmet: ekonomski konvoj, tumačenje,
– traži se.–

Dana 04. 07. 1994. godine na osnovu dogovora predsjednika vlade RSK gosp. Borislava
Mikelića i predsjednika AP Zapadna Bosna gosp. Fikreta Abdića ovaj SUP-a izdao je
odobrenje za prolaz ekonomskog konvoja od 14 (četrnaest) teretnih motornih vozila za
potrebe AP Zapadna Bosna, koji konvoj je trebao preko područja RSK preći u RH, ali usled
blokade GP Turanj sa hrvatske strane navedeni konvoj nije uspio ući u Hrvatsku, već se
vratio te stacionirao kod GP Turanj u RSK, gdje još uvijek čeka odobrenje sa hrvatske strane
za ulaz.
Budući je 21. kordunaški korpus dana 20. 07. 1994. godine proglasio punu borbenu
gotovost, komandant zone odgovornosti na čijem se području nalazi granični prelaz Turanj
traži da se navedeni konvoj ukloni, tj. da napusti područje njegove zone odgovornosti i vrati
u AP Zapadna Bosna, stoga vas molimo za tumačenje šta da činimo, imajući u vidu interni
dogovor dvojice predsjednika da konvoj ipak ostane u RSK i čeka odobrenje od RH.
Molimo za hitnost.
Šef Odsjeka M. P.93
Dušan Devetak
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 7.

19

1994., srpanj 21.
Beograd
Izvadak iz stenografskog zapisnika s 23. sjednice Vrhovnog savjeta obrane SRJ na kojoj je,
između ostalog, raspravljano i o problematici vezanoj uz RSK
VRHOVNI SAVET ODBRANE

91
92
93

Prijemni pečat: RSK, MUP, ur. broj: 08/3-1-3880/1, 22. 7. 1994.
Nebojša.
Prijemni pečat: primljeno 21. 7. 1994. u 11,05; voditelj smjene: potpis nečitak.

63

VOJNA TAJNA
STROGO POVERLJIVO
STENOGRAFSKE BELEŠKE
sa 23. sednice
VRHOVNOG SAVETA ODBRANE
– održane 21. jula 1994. godine –
M. P.94
BEOGRAD
Sednica je započela s radom u 13.50 sati.
Prisustvovali su Zoran Lilić, predsednik Savezne Republike Jugoslavije – predsednik
Vrhovnog saveta odbrane; Slobodan Milošević – predsednik Republike Srbije i Momir
Bulatović – predsednik Republike Crne Gore – članovi Vrhovnog saveta odbrane; Jovan
Zebić – potpredsednik Savezne vlade; Pavle Bulatović, savezni ministar odbrane; generalpukovnik Momčilo Perišić, načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije s članovima Kolegijuma
načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije; general-major Slavko Krivošija, načelnik Vojnog
kabineta predsednika Savezne Republike Jugoslavije.
Predsedavao je Zoran Lilić, predsednik Savezne Republike Jugoslavije i predsednik
Vrhovnog saveta odbrane.
(Stenografisao Jordan Živanović, viši debatni stenograf – redaktor u Kabinetu predsednika
Savezne Republike Jugoslavije).
[…] BLAGOJE KOVAČEVIĆ:
Gospodine predsedniče,
gospodo,
u Vojsci Jugoslavije neprekidno se prati i procenjuje situacija u okruženju i zemlji i
preduzimaju odgovarajuće mere borbene gotovosti kojima se sprečava iznenađenje i stvaraju
uslovi za brzo podizanje borbene gotovosti na zahtevani nivo.
Komande i jedinice izvode redovne planske aktivnosti, a težišno su angažovane na
održavanju naređenih mera borbene gotovosti, realizaciji transformacije Vojske Jugoslavije i
intenzivnoj obuci starešina, komandi, vojnika i jedinica.
Borbenu gotovost Vojske Jugoslavije u sadašnjim uslovima posebno opterećuje
nedovoljna popuna ratnim materijalnim rezervama, nizak nivo popune komandi jedinica
mirnodopskog sastava ljudstvom i težak socijalni položaj velikog broja starešina i civilnih
lica u Vojsci Jugoslavije, a sve kao posledica malih finansijskih sredstava.
U najkraćem, podsećamo na osnovne karakteristike navedenih problema:
Saveznim budžetom za 1994. godinu utvrđen je vojni budžet od 1.264.000.000 dinara,
ili 57 % od predloženog minimalnog iznosa. Generalštab Vojske Jugoslavije je sa dodeljenim
sredstvima izradio plan preživljavanja, kojim je u osnovi pokrio redovan život i rad vojske;
dakle, bez povećanja mera borbene gotovosti i popune ratnih materijalnih rezervi.
94

Službeni pečat: Savezna Republika Jugoslavija, Vrhovni savet odbrane, SP broj: 7-2, 21. 7. 1994., Beograd.

64

Zbog povećanja plata i penzija, cena artikala ishrane i komunalnih usluga, izvršili smo
preraspodelu sredstava na račun, pre svega, opremanja, naoružanja, vojne opreme, ratnih
materijalnih rezervi i tehničkog obezbeđenja, čime se njihovo stanje još više pogoršalo.
Ustupanjem većih količina ubojnih sredstava, 3.640 tona, Srpskoj vojsci Krajine i Vojsci
Republike Srpske, dalje su smanjene rezerve ovih sredstava i povećan je broj kritičnih vrsta
ubojnih sredstava, čija je popuna ispod 50 % potreba.
U nekim vrstama municije, pešadijska municija za podršku, imamo je 37 %, artiljerijska
municija za podršku 46 %, protivavionska municija cevna 49 %.
U ovom trenutku imamo 29 vrsta značajnije municije čije su rezerve veoma kritične.
Posebno ističemo, sa stanovišta vođenja rata kritičnu popunu sa minama 120 mm za
minobacač – 16 %; raketa “zolja” 25 %; metak 100 mm za top “T-12” 17 %; raketa
protivoklopna “maljutka” 10 %; metak 122 mm za haubice “M-38” 26 %; metak 122 mm
za haubicu “D-30” 25 %; metak 152 mm za “noru” 0 %; raketa 128 mm “plamen” 18 %;
metak 125 mm za tenk “M-84” 13 %. Naglašavam da je u zemlji moguća proizvodnja mina
120 mm i raketa “zolja”, dok se ostalo za sada u zemlji ne može proizvoditi.
Pogonska goriva: motorni benzin 44 %; dizel gorivo 21 %; mlazno gorivo 8 %.
U intendantskim sredstvima, hrana 57 % i odeća 27 %.
Mirnodopska popuna Vojske Jugoslavije iznosi 71,5 %, a po kategorijama lica najslabija
je popuna sa vojnicima – 64,8 %, od čega vojnika po ugovoru 45 % i vojnici na odsluženju
vojnog roka 61,5 %, od kojih su 17,6 % mladi vojnici.
Vanredna popuna vojnicima izvršava se uz velike teškoće, zbog slabog odziva koji iznosi
20 do 40 % i neodgovarajuće VES-ovne strukture. Preko 40 % starešina i civilnih lica na
službi u Vojsci Jugoslavije, a posebno onih premeštenih iz secesionističkih republika, živi na
egzistencijalnom minimumu, a to ima bitnog odraza na njihovo angažovanje u jedinicama
i rezultate njihovog rada.
Usprkos izraženim teškoćama, povećanim angažovanjem i naporima u dužem vre­
menskom periodu, izgrađena je i održavana borbena gotovost koja obezbeđuje stabilnost
na kriznim područjima, mir na našim granicama i stvaranje uslova za podizanje borbene
gotovosti, u skladu sa razvojem situacije u neposrednom okruženju.
Po direktivi o posebnim merama stalne borbene gotovosti, u dužem vremenskom periodu
imamo zadejstvovane sledeće snage:
U prednjim odredima iz sastava Novosadskog korpusa 2.089 ljudi, 41 tenk, 62 oklopna
transportera, 56 artiljerijskih i 30 protivavionskih oruđa – ekvivalenta šest bataljona
diviziona.
Na pojačanom i dubinskom obezbeđenju državne granice prema Albaniji i Makedoniji
5.224 čoveka ekvivalenta 22 bataljona i 12 četa.
Treće, na terenu radi gađanja i obuke 709 ljudi, 14 tenkova, 15 oklopnih transportera,
31 artiljerijsko oružje, ekvivalenta 2 bataljona.
Četvrto, na prostoru Kosova, van garnizona mirnodopske lokacije, jedinice u prostoru,
1.580 ljudi, sa 40 tenkova, 36 transportera, 121 artiljerijsko, 36 protivavionsko oruđe –
ekvivalenta 6 bataljona diviziona.
Peto, u jedinicama Ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane, 3 diviziona
za protivvazdušnu odbranu teritorije i 5 srednjih samohodnih raketnih baterija sa 32
protivavionska oruđa, 4 aviona, što ukupno predstavlja oko 330 ljudi.
65

Šesto, u gotovosti do tri časa angažovane su snage ekvivalenta 33 bataljona diviziona
sa 12.017 ljudi, 76 tenkova, 74 oklopna transportera, 75 artiljerijskih, 82 protivavionska
oruđa i 20 aviona.
Dakle, ukupno u Vojsci Jugoslavije trenutno su u gotovosti do tri časa snage ekvivalenta
81 bataljona diviziona, sa 22.469 ljudi, 177 tenkova, 187 oklopnih transportera, 286
artiljerijskih i 192 protivavionska oruđa i 24 aviona.
Naređenjem načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije, od 19. 7. u skladu sa procenjenim
razvojem situacije, preduzete su dodatne mere borbene gotovosti:
neprekidno praćenje i procenjivanje stanja u Vojsci Jugoslavije, zemlji i okruženju i
preduzimanje odgovarajućih mera borbene gotovosti;
redovno informisanje celokupnog sastava Vojske Jugoslavije;
pojačano obezbeđenje državne granice prema bivšoj Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj;
intenzivan rad obaveštajnih centara u zemlji i inostranstvu;
intenzivna obuka vojnika julske partije sa težištem na vatrenoj i taktičkoj obučenosti;
prioritetno dovođenje osnovnih borbenih sredstava, naoružanja, borbenih vozila,
brodova i sredstava veze u ispravno stanje.
Pripremne radnje: proveravaju se planovi u komandama i jedinicama sa težištem na
ažurnosti mobilizacijskih planova, planova pojačanog obezbeđenja objekata, planova za
jedinice u gotovosti do tri časa, planova odmora i odsustva i mogućnosti brzog pozivanja u
jedinice i planova funkcionisanja svih vrsta veza;
za angažovanje snaga za dubinsko obezbeđenje prema bivšoj Bosni i Hercegovini i
Hrvatskoj, uz ostvarivanje saradnje sa republičkim ministarstvom unutrašnjih poslova;
za proveru pozivarskog sistema i organa za izvršenje mobilizacije;
za pozivanje vojnih obveznika u jedinice A klasifikacije do nivoa popune od 80 % po
mirnodopskoj formaciji u Novosadskom, Užičkom, Podgoričkom korpusu, Drinskoj
diviziji, Korpusu protivvazdušne odbrane i Vazduhoplovnom korpusu;
za povećanje dežurnih snaga u sistemu protivvazdušne odbrane za 100 %;
za preduzimanje mera protivvazdušne zaštite i za prelazak jedinica za elektronsko
izviđanje na stalni rad po sistemu 8 plus 8 časova.
Predlog angažovanja Vojske Jugoslavije u skladu sa procenama:
Prva varijanta, u slučaju da obe strane prihvate Plan.95
Mere iz nadležnosti Vrhovnog saveta odbrane:
da odobri načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije vanrednu popunu kritičnih vojnoevidencionih specijalnosti u jedinicama A klasifikacije u Novosadskom, u Užičkom, u
Podgoričkom i Prištinskom korpusu, Drinskoj diviziji, Korpusu protivvazdušne odbrane
i Vazduhoplovnom korpusu; i da se vojni obveznici zadrže na vojnoj vežbi po potrebi, a
najduže dva meseca. Po ovom osnovu angažovalo bi se oko 4 hiljade lica iz rezervnog sastava;
da donese odluku o obimu, vrsti i načinu pomoći Vojsci Republike Srpske i Srpskoj
vojsci Krajine, koja može biti kroz upućivanje dobrovoljaca, starešina i slanjem materijalne
pomoći;
da odobri uspostavljanje pojačanog režima bezbednosti na teritoriji;
da naloži saveznoj Vladi da donese odluku o sprečavanju ulaska u SRJ naoružanih lica iz
Republike Srpske i da organizovano vrši prihvat izbeglih lica u prihvatne centre na teritoriji
SRJ;
95

Misli se na mirovni plan Kontaktne skupine za BiH.

66

da iznađe sredstva, oko 3 miliona dolara, za uvoz 720 protivavionskih raketa “igla” sa
120 lansirnih mehanizama;
da obezbedi mesečnu isporuku 2.500 tona mlaznog goriva za avione;
da naloži republičkim Vladama pojačano angažovanje ministarstava unutrašnjih poslova
na obezbeđenju državne granice i za prinudno privođenje pozvanih obveznika u ratne
jedinice.
Mere iz nadležnosti Generalštaba Vojske Jugoslavije
Pored zadejstvovanih mera, a u skladu sa vašim odlukama i razvojem situacije, Generalštab
Vojske Jugoslavije će preduzeti sledeće:
neprekidno praćenje i procenjivanje stanja u Vojsci Jugoslavije u zemlji i okruženju i
preduzimanje odgovarajućih mera borbene gotovosti;
pojačano obezbeđenje državne granice prema bivšoj Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj,
Albaniji i Makedoniji;
pojačano obezbeđenje izdvojenih objekata u kojima se čuvaju minsko-eksplozivna
sredstva, municija i gorivo;
vanredna popuna vojnika kritične specijalnosti u jedinicama A klasifikacije u
Novosadskom, Užičkom, Podgoričkom i Prištinskom korpusu, Drinskoj diviziji, Korpusu
protivvazdušne odbrane i Vazduhoplovnom korpusu;
obezbeđenje kanala i uvoz odobrene količine protivavionskih raketa “igla” sa lansirnim
mehanizmima.
Za realizaciju predloženih mera po prvoj varijanti, u zavisnosti od razvoja situacije,
potrebno je obezbediti dodatna finansijska sredstva u minimalnom iznosu od 35 miliona i
300 hiljada dinara i optimalnom od 529 miliona 081 hiljada dinara.
Druga varijanta, u slučaju da se zaključi da Republika Srpska nije prihvatila Plan.
Mere iz nadležnosti Vrhovnog saveta odbrane:
da donese odluku o obimu, vrsti i načinu pomoći Vojsci Republike Srpske i Srpskoj Vojsci
Krajine, a koja bi se mogla ogledati kroz upućivanje starešina, upućivanje dobrovoljaca,
slanje materijalne pomoći i angažovanje jedinica Vojske Jugoslavije;
da se predsednik Savezne Republike Jugoslavije na pogodan način obrati javnosti i
ukaže na stavove Savezne Republike Jugoslavije i napore koje ona čini za mirno rešavanje
jugoslovenske krize;
da odobri načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije da, shodno članu 19. zakona,
naredi vanrednu popunu jedinica A klasifikacije do mirnodopske popune od 100 % u
Novosadskom, Užičkom, Podgoričkom i Prištinskom korpusu, Drinskoj diviziji i Korpusu
protivvazdušne odbrane i Vazduhoplovnom korpusu;
za izvršenje ovog zadatka angažovalo bi se 12 hiljada lica iz rezervnog sastava;
staviti van snage Odluku Vrhovnog saveta odbrane o ograničenjima za pozivanje na
vojne vežbe zemljoradnika, studenata i učesnika rata 1991./92. godine;
prema stepenu narastanja opasnosti i ugrožavanja bezbednosti Savezne Republike
Jugoslavije podizale bi se i ostale mere borbene gotovosti Vojske Jugoslavije i predložilo
pravovremeno proglašavanje neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja i preduzimale
radnje koje iz toga proizlaze;
da naloži saveznoj Vladi da donese odluku i stvori neophodne uslove za intenziviranje
proizvodnje u preduzećima namenske industrije i u drugim preduzećima koja proizvode
sredstva i opremu za potrebe Vojske Jugoslavije;
67

da donese odluku o korišćenju određenih proizvoda iz saveznih robnih rezervi bez
nadoknade;
da obezbedi mesečnu isporuku mlaznog goriva od 3.000 tona i odobri uvoz 1.440
protivavionskih raketa “igla” sa 240 lansirnih kompleta;
da objedini sve informativno-propagandne potencijale i sačini program delovanja prema
inostranoj i domaćoj javnosti.
Mere iz nadležnosti Generalštaba Vojske Jugoslavije:
izvršiti vanrednu popunu jedinica A klasifikacije Novosadskog, Užičkog, Podgoričkog i
Prištinskog korpusa, Drinske divizije, Korpusa protivvazdušne odbrane i Vazduhoplovnog
korpusa po mirnodopskoj formaciji od 100 %;
zadejstvovati dežurne timove u komandama;
preći na pojačano obezbeđenje ljudstva i objekata u kojima se čuvaju minsko-eksplozivna
sredstva, municija i gorivo;
ubrzati već započete i naređene promene komandi jedinica po planu transformacije, a
obustaviti promene koje mogu narušiti borbenu gotovost Vojske Jugoslavije;
preći na dubinsko obezbeđenje državne granice prema bivšoj Bosni i Hercegovini i
Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji, uz maksimalnu saradnju sa republičkim ministarstvima
unutrašnjih poslova;
informisati domaću i inostranu javnost o angažovanju Vojske Jugoslavije na zaštiti
integriteta Savezne Republike Jugoslavije;
preduzeti mere za povećanje dežurnih snaga u sistemu protivvazdušne odbrane, a prema
konkretnim procenama deo prevesti u potpunu borbenu gotovost;
izvršiti pripremu za raseljavanje ratnih materijalnih rezervi i skladišta, a planirane radnje
realizovati prema intenzitetu ugroženosti objekata;
izvršiti pripreme za veće angažovanje bolničkih i radioničkih kapaciteta za potrebe Vojske
Republike Srpske i Srpske Vojske Krajine;
realizovati odluku Vrhovnog saveta odbrane o pomoći Republici Srpskoj i Republici
Srpskoj Krajini prema njihovim zahtevima i našim mogućnostima.
U slučaju odluke o angažovanju snaga Vojske Jugoslavije na prostoru Republike Srpske i
Republike Srpske Krajine, preći na upotrebu Vojske Jugoslavije po aneksu plana upotrebe,
koga imamo razrađenog. A u slučaju ugrožavanja bezbednosti Savezne Republike Jugoslavije
izvršiti mobilizaciju, operativni razvoj i angažovanje po planu upotrebe koga, takođe, imamo
razrađenog i koga ste vi odobrili.
Za realizaciju predloženih mera po drugoj varijanti, u zavisnosti od razvoja situacije,
potrebno je obezbediti dodatna finansijska sredstva u minimalnom iznosu od 248 miliona i
optimalnom 1.759.422.000 dinara.
Predložene i planirane mere od minimalnih do maksimalnih stupiće na snagu po
naređenju načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije, na bazi odluke Vrhovnog saveta
odbrane, a u skladu sa razvojem situacije.
Završio sam! Hvala!
[...] MOMIR BULATOVIĆ:
Ja se pridružujem mišljenju predsjednika Miloševića96 da smo, kao članovi Vrhovnog
saveta odbrane, bili u prilici da saslušamo izuzetno dobru procjenu po varijantama mogućeg
96

Slobodan.

68

razvoja događaja. Stvarno je bilo zadovoljstvo, u okviru datih ograničenja, suočiti se sa
ozbiljnim i osmišljenim procenjivanjem buduće situacije.
Moram i ovom prilikom da kažem da mi je lično veoma žao što nismo uspjeli da naš
politički uticaj upotrebimo da razmatramo u ovom trenutku samo prvu varijantu, a ne da se
pribojavamo i druge. Sve ove konsultacije koje su do sada bile i suočavanje sa neminovnom
realnošću koja je opisana i ovdje kroz jednu i drugu varijantu išle su u prilog očuvanja našeg
jedinstva i usaglašavanja stavova. Nadam se da ta mogućnost nije definitivno ispuštena.
Takođe, pridružujem se jeziku realnosti da treba da procjenimo šta nam valja činiti u ovoj
prvoj predloženoj varijanti.
Mislim da nam je svima jasno da mi niti smo u situaciji niti smo u prilici da možemo da
ratujemo sa čitavim svijetom. Bojim se da je sasvim dobro procijenjeno da će se, eventualni,
nepovoljni razvoj događaja prema našoj zemlji i prema čitavom našem nacionalnom
korpusu odvijati pod vidom principa i deklaracija Savjeta bezbednosti. S druge strane,
jezik realnosti je sumoran; trebaće sigurno dosta napora saveznoj Vladi da iznađe i ovu
minimalnu varijantu od 30 i nešto miliona dinara, što nas odmah upućuje da i red veličina
s kojim se barata u drugoj varijanti od 250 do hiljadu i 750 miliona apsolutno nije realan.
Mi te pare, jednostavno, nemamo. Možemo sve naše “džepove da izvrnemo”, tih para u SR
Jugoslaviji nema.
Zbog toga, mislim da je veoma dobro da se planira da su naše materijalne mogućnosti u
ovom trenutku više nego ograničene.
U odgovoru na ovo pitanje koje je pred Vrhovni savet odbrane najkonkretnije postavio
general Perišić,97 treba imati u vidu sve ove prethodne elemente.
Takođe bih se pridružio eksplicitnom zahtjevu da se očuva borbena gotovost Vojske
Jugoslavije i obezbjedi zaštita teritorije SR Jugoslavije; to je primarni i vrhunski cilj, po mom
mišljenju – cilj kome treba sameriti svu moguću pomoć koja će se davati Vojsci Republike
Srpske i Vojsci Republike Srpske Krajine. Na žalost, moramo da kažemo da to nije više ni
pitanje politike i želja šta bismo htjeli da uradimo, već pitanje realnih naših mogućnosti i,
konačno, pitanje Ustava SR Jugoslavije.
Neće predsjednik Lilić98 zamjeriti, iskoristio bih priliku da kažem da ovaj zahtjev da se
izvrši pomoć u kadrovima Vojsci Republike Srpske i Srpskoj vojsci Krajine teško mogu da
razumem, s obzirom da sam shvatio da smo čitavo vrijeme, zaista, usaglašeno i jedinstveno
vodili računa da maksimalno kadrovski popunimo i ojačamo i Vojsku Jugoslavije, ali i da
izađemo u susret zahtjevima Vojske Republike Srpske Krajine. Smatram da ne treba ništa
mijenjati u odnosu na našu dosadašnju praksu. Smatram da smo do sada dosta uspješno
popunjavali nedostajuće specijalističke strukture i u Vojsci Jugoslavije.
Bojim se da iza jednog ovakvog dopisa može da stoji i stvaranje nekog privida da mi do
sada nismo pomagali u kadrovima, u ljudima, u materijalnim sredstvima, te da sada zbog
dramatičnosti situacije treba to uraditi.
Zato bih predložio da mi nastavimo sa dosadašnjom praksom, računajući da smo na
jedinstvenom zadatku i da nemamo potrebe da mijenjamo naše dosadašnje principe.
Hvala! Toliko!
ZORAN LILIĆ:
Hvala, Momire! Ko dalje želi reč? Izvolite, generale!
97
98

Momčilo.
Zoran.

69

MOMČILO PERIŠIĆ:
Ako dozvolite, gospodine predsedniče, pošto su se iz Republike Srpske Krajine obratili
i meni i vama, upoznao bih vas o tome i da o tome zauzmemo stav. Oni to traže, a mi
moramo imati naš i vaš stav.
Prvo, što se tiče Vojske Republike Srpske i Republike Srpske Krajine (pokazuje na tabeli),
tamo je ukupno ostalo 6.800 starešina, koji su prihvatili sisteme, narod i organizaciju i
uspešno vode borbu. Do sada smo, na njihove zahteve, poslali još ukupno 3.795 stalno u
prekomandu i 187 ljudi koji se naizmenično menjaju, jer su ovo deficitarni kadrovi – i ovde
i tamo, pa su bitni!
Ostavili smo u Vojsci Jugoslavije 1.675 ljudi koji nemaju mogućnosti tamo da obavljaju
stručnu funkciju. Tu su piloti za avione koje oni nemaju; prema tome, neracionalno je poslati
pilota “MIG-29”, a oni nemaju “MIG-29”; kao i medicinsko osoblje i druge stručnjake. Na
primer, imamo na VMA99 urološki centar gde su pretežno ljudi sa onog prostora; ako bi ih
poslali tamo, mogli bi biti samo lekari opšte prakse. To ne bi bilo racionalno.
Mogli bismo da premestimo 1.143 čoveka, koji ovde imaju dužnosti i funkcije, ali imaju
i državljanstvo. Vi ste videli da je popunjenost Vojske Jugoslavije takva da i sada imamo
manjak starešina.
Sad se javlja sledeće nerazumevanje: oni non-stop traže, a smenjuju ljude po sopstvenoj
želji. Mi imamo mogućnost ili da zauzmemo stav da pošaljemo sve, na što pravno nismo
obavezni, jer ti ljudi imaju državljanstvo. Oprostite što pravim komparaciju, ali to je kao
kada bismo sada poslali starešinu u Bugarsku, iako emotivno i na druge načine to nije isto;
ali, kada bi oni išli da traže pravnu zaštitu mogli bi je dobiti.
Ukupno smo popunjeni sa oficirima 81,2 %, i to prema projektovanom, a ne sadašnjem
momentalnom stanju, a idemo ka projektovanom. Sa podoficirima smo popunjeni 74,6
%, u što su uključeni ovi iz Republike Srpske Krajine koji su kod nas; i civilnim licima
smo popunjeni 92,9 %. Znate da smo u međuvremenu puno ljudi penzionisali koji su bili
neproduktivni. Drugi su otišli iz vojske zbog sopstvene želje ili čak i neprijateljskih pobuda,
itd.
Prema tome, zamolio bih da se o ovome razmisli i da u najkraćem roku zauzmemo stav
koji bi bio tvrđi, a da selektivno, kako ste rekli gospodine predsedniče, pristupamo kao i do
sada, da izuzetne ljude koji su motivisani šaljemo tamo, a da ostale zadržavamo.
Znači, da nastavimo princip kao i do sada, uz veću dozu selektivnosti i, uslovno da
kažem, ubeđivanja. Ja samo mogu da ih ubedim pa da idu, ili da ih na neki drugi način
isteram iz Vojske Jugoslavije.
ZORAN LILIĆ:
Da li još ko želi reč?
Tu je potpredsednik Zebić100 koga zadužujemo da iznađe ova sredstva.
Ne bih ponavljao ovo što su rekli predsednik Milošević i predsednik Bulatović.
Mislim da možemo da donesemo zaključak da Vrhovni savet odbrane prihvata predlog
mera po prvoj predloženoj varijanti; i da u narednim danima Ministarstvo odbrane,
Generalštab Vojske Jugoslavije i Vlada Savezne Republike Jugoslavije predlože mehanizme
za realizaciju predloženih mera, pre svega preraspodelom sredstava u okviru budžeta
SR Jugoslavije, normalno, uključujući tu i moguća sredstva iz budžeta Republike Srbije
i Republike Crne Gore; ali, sve to zajedno treba usaglasiti. Pri tome, mislim da od prve
99
100

Vojnomedicinska akademija.
Jovan.

70

varijante ka drugoj varijanti lako se može transformiše; normalno, potrebna su i veća
sredstva i veće angažovanje ljudi. Dakle, da tu varijantu ostavimo, a da se iskreno nadamo
da će jedino prva varijanta i biti u opticaju. Sačekaćemo sve ove događaje koji su pred nama.
Po pitanju slanja oficira koji su rođeni u Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini,
mislim da imamo donete veoma dobre odluke i da je zato formiran 30. i 40. kadrovski centar.
To je praksa koja je do sada veoma dobro funkcionisala. Ono što nije dobro funkcionisalo,
to je što je u nekim sporadičnim situacijama – to je moje mišljenje – rukovodstvo Vojske
Republike Srpske i Vojske Srpske Krajine, bez koordinacije sa načelnikom Generalštaba,
preduzimalo odluke iz oblasti kadrovske politike koje nisu bile najbolje. Možda bi na tom
planu trebalo više raditi, a mi da ostanemo pri praksi koju smo do sada imali, ne kršeći pri
tome ni Ustav, niti prava koja su nam data.
Što se tiče ovih 1.143 oficira, koje imamo na raspolaganju, svi oni koji dobrovoljno žele
da odu, treba ih poslati; ali, samo dobrovoljno. Ja ponavljam reč “dobrovoljno”, jer smo
imali dosta problema unazad i ne treba da se ponavljaju.
Mislim da je to jedino mogući zaključak. Ne vidim drugi zaključak. Ako ima po tom
pitanju drugačijih predloga, izvolite! Ja predlažem da ne odustajemo od prakse koju smo do
sada imali i koja je dobro funkcionisala; osim, u situacijama kada su donešene odluke bez
saglasnosti načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije.
To bi bila dva zaključka koja bi jedino danas mogli doneti, po mom mišljenju.
Reč ima potpredsednik Savezne vlade, Zebić.
JOVAN ZEBIĆ:
Razumeo sam da je pitanje sredstava na donjem minimumu?
ZORAN LILIĆ:
Ništa neće škoditi ako se obezbedi više, obzirom da su materijalne rezerve ispod svakog
minimuma.[…]
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 2809.

20

1994., srpanj 21.
Knin
Deklaracija Skupštine RSK o primjeni sporazuma o prekidu vatre koji su predstavnici RSK
i hrvatskih vlasti potpisali 29. ožujka 1994. u Zagrebu
Nakon usvajanja mirovnog Sporazuma o prekidu vatre između zaraćenih strana:
Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske i njegove ratifikacije od strane ove Skupštine
dana 08. aprila 1994. godine, Skupština Republike Srpske Krajine na prijedlog Odbora za
odbranu i bezbednost i Odbora za inostrane poslove, na II. vanrednoj sjednici održanoj 20.
07. 1994. godine donosi sljedeću
DEKLARACIJU
O PRIMENI SPORAZUMA O PREKIDU VATRE IZMEĐU
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE I REPUBLIKE HRVATSKE
71

1. Budući da je citirani Sporazum potpisan uz garancije velikih sila i uz aktivno učešće
Ujedinjenih nacija, ovim putem izražavamo spremnost za unapređenje primene ovog
Sporazuma i nastavak mirovnog procesa.
2. Do sada smo ostvarivali dobru saradnju sa snagama Ujedinjenih nacija na području
Republike Srpske Krajine. Izražavamo svoju dobru volju za nastavak saradnje i naše
povjerenje u postojeću misiju UNPROFOR-a.
Zalažemo se za unapređenje odnosa i u situaciji kada ove snage trpe blokadu i neprijateljski
odnos od strane Republike Hrvatske i punu saradnju i eventualno premeštanje logističke
baze za snabdevanje na naše područje.
3. U isto vreme, u skladu sa odredbama Sporazuma da UNPROFOR dosljedno i
potpuno izvrši svoje obaveze i to:
– da rasporedi sve svoje snage u zonu razdvajanja,
– da ostvari punu kontrolu prostora do 10 i 20 km prostora na hrvatskoj strani,
– upotrebi helihoptere prema neograničenom pravu koje ima za kontrolu hrvatske
teritorije do 20 km od linije razdvajanja,
– da spriječi udar hrvatskih oružanih snaga u srpska sela koja su u tampon-zoni,
– ostvari preko vojnih posmatrača potpunu kontrolu vojnih aerodroma u Hrvatskoj,
prema mandatu koji ima,
– izvjesti Savjet bezbednosti o hrvatskom kršenju embarga na uvoz oružja i preduzme
efikasne mjere za kontrolu tog embarga,
– da u saradnji sa snagama za kontrolu Jadranskog mora spriječi uvoz oružja morskim
putem,
– utvrditi tampon-zonu na hrvatskoj strani od linije razdvajanja u zapadnoj Slavoniji.
4. Posmatračka misija Evropske zajednice mora se obavezati da će u svojim aktivnostima
posvetiti pažnju ugroženim Srbima koji žive na području Republike Hrvatske.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.101 PREDSJEDNIK SKUPŠTINE:
SKUPŠTINA
Broj: 02-4-8/1-94. Branko Vojnica, s. r.
Knin, 21. 07. 1994. godine
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 2.

21

1994., srpanj 21.
Knin
Izvješće Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RSK Vladi RSK o teškom
stanju u Javnom poduzeću “Krajinašume”
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.102
101
102

72

Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.
Prijemni pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, ur. broj: 06-5-699/94., 21. 7. 1994., Knin.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,
ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE

KNIN
Broj: 11-III-04-275/94
Knin, 21. 07. 1994.
V L A D A R S K
IZVJEŠTAJ O RADU I STANJU U
J. P.103 “KRAJINAŠUME”
I. ORGANIZACIJA ŠUMARSTVA
Šumarstvo u RSK organizovano je u sistemu J. P. “Krajinašume” sa sjedištem u
Vrginmostu. Obrazovano je 6 šumskih područja i to:
1. ličko-dalmatinsko,
2. kordunsko,
3. banijsko,
4. zapadno-slavonsko,
5. baranjsko,
6. istočno-slavonsko – zapadno-sremsko.
U šumskim područjima sadržano je 35 šumarija.
II. STANJE U ŠUMARSTVU
J. P. “Krajinašume” danas se nalazi u krajnje nezavidnoj situaciji, a koja se ogleda u
sledećem.
1. Deo šumarija je stao sa radom a deo koji još radi je u postepenom gašenju. U pojedinim
djelovima (Slavonija) prisutni su i štrajkovi. Lični dohotci nisu isplaćeni za 5., 6., a negdje
i za 4. mjesec ove godine.
2. Započeta organizacija nije dovršena, upravu u J. P. čini direktor sa 4 čovjeka104 što je
nedovoljno, nedostaju potrebne službe, a postojeći se ne snalaze u takvoj organizaciji i nisu
u stanju odgovoriti zadatku.
3. Ovo preduzeće nije izvršilo ni uredno realizovalo gotovo niti jedan ugovor niti
narudžbu i to:
– za potrebe vojske nije obezbeđen ogrev pa je vojska sama morala vršiti sječu, koja iza
sebe nije ostavila red u šumi, evidencija takvog rada je otežana što je veliki propust ove
organizacije,
– drvne industrije nisu dobivale robu koju su bile spremne platiti i obezbediti veću
proizvodnju,
– opštinama za porodice palih boraca, izbjeglica i socijalnih slučajeva također ovo
preduzeće nije bilo u stanju obezbediti ogrev.
4. Ništa nije urađeno od strane preduzeća u pronalaženju jedinstvenih dobavljača za
nama potrebne robe, repromaterijal i rezervne djelove, te su 4 šumarije bile prisiljene same
da se snalaze da ne bi došlo do zastoja u proizvodnji, što je često puta rezultiralo skupljim
procesom proizvodnje.
5. Pod upravom “Krajinašuma” u proteklom vremenu nije bilo nikakvog obnavljanja
imovine i sredstava, a naročito problem je došao do izražaja sa motornim pilama i djelovima,
103
104

Javno poduzeće.
Dopisano rukom.

73

šumskim traktorima i njihovim održavanjem, voznim parkom, održavanjem šumskih
puteva i vlaka, a da ne govorimo o investicionim ulaganjima.
6. Uređivanju šuma – izradi osnova gazdovanja koje su istekle preko 70 % ozbiljno se i
nije posvetila pažnja, što je najveća nezakonitost rada u šumarstvu.
7. Totalnu neorganizovanost pa i nebrigu potvrđuje i činjenica da nam uposleni – radnici
nemaju zdravstvenih knjižica, dok se doprinosi i sve obaveze uredno podmiruju po zakonski
propisanim stopama poreza i doprinosa.
8. Sadašnji vršilac dužnosti direktora J. P. “Krajinašume” Vrginmost je na funkciji vršioca
dužnosti direktora duže od godinu dana što je protivno Zakonu o radnim odnosima.
Očito je da su problemi u šumarstvu nagomilani i veliki, a imajući u vidu šumarstvo kao
bitan resurs od čijeg rada i proizvodnje ovise i ostale privredne grane, uvjereni da sadašnje
rukovodstvo “Krajinašuma” nije odgovorilo i nije u stanju izvršiti zadatak pokretanja
konkretnog ciklusa proizvodnje, predlažu se sledeće mjere:
1. smjenu rukovodstva J. P. na čelu sa v. d. direktorom. Postavljanje stručnih ljudi koji
su sposobni da pokrenu proizvodnju, a na zadovoljstvo samog šumarstva, drvne industrije
i opšteg interesa,
2. imenovanje novog Upravnog odbora,
3. imenovanje novog Nadzornog odbora,
4. uspostavljanje kompletne organizacije u okviru postojećeg Zakona o šumama i akta o
unutrašnjoj organizaciji J. P.,
5. paralelno sa time pripremati izmjenu postojećeg Zakona o šumama, koji mora proći
javnu razmjenu na nivou šumarske struke.
po ov.105 M I N I S T A R:106
M. P.107
Šijan Simo, dipl. ing. polj.108
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 27.

22

1994., srpanj 25.
Knin
Zapisnik sa sastanka predsjednika RSK Milana Martića s čelnikom Promatračke misije
Europske unije za područje bivše Jugoslavije Paulom Joachimom von Stülpnagelom
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SLUŽBA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE
Broj: 020/6-761/94.
Knin, 25. 07. 1994. god.

105
106
107
108

74

Protokol
Ovlaštenje.
Potpis: nečitak.
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Beli Manastir.
Diplomirani inženjer poljoprivrede.

ZAPISNIK
sa sastanka predsjednika RSK Milana Martića sa šefom
evropske Posmatračke misije ambasadorom FON STULPNAGELOM109
dana 21. 07. 1994. godine
Sastanak je održan dana 21. 07. 1994. u Kninu, u trajanju od 10.00 – 14.15 časova.
Delegacija RSK je bila u sastavu:
– predsjednik Milan Martić,
– sekretar Vlade Savo Štrbac,
– pomoćnik ministra inostranih poslova Dušan Badža,
– general Mile Novaković.
Delegaciju evropske Posmatračke misije činili su:
– ambasador FON STULPNAGEL,
– ALAIN MIE, šef RC110 ECMM111 – Knin,
– RON HASIL, oficir u RC – Knin.
Sastanak otvara predsjednik Milan Martić.
U najkraćim crtama upoznaje gosta sa historijskim pregledom i trenutnim stanjem u
RSK. Srbi su vjekovno živjeli na ovim prostorima. Mi nismo došljaci. Naši sukobi počinju
od prije 150 g. Samo u 2. svjetskom ratu je u jednom logoru (Jasenovac) ubijeno 700.000
Srba. Od Drugog svjetskog rata Srbi su konstitutivan narod, sve do pobjede HDZ-a i
generala Tuđmana.112 Srpski narod se izbacuje iz Ustava i pretvara u nacionalnu manjinu
što on nije niti može prihvatiti. Iz Hrvatske je protjerano preko 400.000 Srba. Četvrta je
godina rata sa RH. Srbi su stvorili svoju državu, sa teritorijom, stanovništvom i vlašću.
Imamo oko 500.000 stanovnika.
Prihvatili smo UN da zaštite stanovništvo i teritorij. Težimo da sarađujemo sa cijelim
svijetom. U tome nas sprečava famozna Rezolucija 820.
Srbi vide svoju budućnost u Jugoslaviji iz koje faktički nikad nisu ni izašli.
Srbi neće odstupiti od prava na samoopredjeljenje koje je priznato svim narodima svijeta.
Predlažemo da se referendum održi pod nadzorom svjetske zajednice, kako bi se narod
mogao izjasniti.
Imali smo najozbiljniju namjeru da pregovaramo na Plitvicama. Dati ćemo vodu Zadru
i Biogradu ukoliko je oni puste Drnišu i Teslingradu.113 Težimo da sve probleme sa RH
rješavamo mirnim putem. Blokada UN sa hrvatske strane je drastično kršenje sporazuma o
prekidu vatre, potpisanog između dvije strane.
ambasador FON STULPNAGEL:
Pozvani smo da nadgledamo sporazum o prekidu vatre, što je posebno teško ovih dana
zbog poznate blokade od hrvatske strane. Zbog svega toga ambasadori evropske trojke su
jučer uložili oštar protest Zagrebu.
109
110
111
112
113

Paul Joachim von Stülpnagel.
Regionalni centar.
European Community Monitoring Mission (Promatračka misija Europske zajednice).
Franjo.
Lički Osik.

75

Evropska zajednica je zainteresovana za mir na cijelom prostoru. Poznato je da se tri faze
sporazuma različito interpretišu u Zagrebu i Kninu. Uočili smo da se u Zagrebu pojačava
interes za fazu političkih pregovora, dok se u Kninu pojačava interes za ekonomska pitanja.
Pitanje: šta konkretno mislite kada kažete pravo na samoopredjeljenje?
Milan Martić: Zašto bi Srbi bili jedini narod koji bi bio izuzet od prava na samoopredjeljenje?
Zašto ne dozvoliti narodu da se na referendumu izjasni gdje, kako i sa kime želi da živi?
FON STULPNAGEL:
Na referendumu se odlučuje o pitanju koje je postavljeno. Svako pitanje je diskutabilno.
Šta bi bilo kao pitanje?
MILAN MARTIĆ:
Tri su osnovna pitanja:
a) Da li narod želi da živi u Hrvatskoj?
b) Da li narod želi da živi u RSK?
c) Da li narod želi da živi u Jugoslaviji?
FON STULPNAGEL:
Pitanje bi trebalo glasiti da li narod želi živjeti ne samo u Hrvatskoj već i u kakvoj
Hrvatskoj? Koju vrstu razgovora vidite između dvije strane po tom pitanju?
MILAN MARTIĆ:
O tome ćemo razgovarati kada na red dođu politički razgovori.
FON STULPNAGEL:
Kako uopšte doći do te treće faze političkih pregovora?
MILAN MARTIĆ:
Ako uspješno rješimo prve dvije faze pregovora. Sve je bolje nego rat.
FON STULPNAGEL:
Srcem sam na vašoj strani, savršeno se slažem. Postoji li interes Srba da se sve tri faze
tretiraju istovremeno.
MILAN MARTIĆ:
Trebamo se držati onog što smo potpisali.
FON STULPNAGEL:
Jako smo zainteresovani za ono što se jučer desilo u Ženevi.114 Sigurno se to i vas tiče.
MILAN MARTIĆ:
RS i RSK su geografski vezane, to je isti narod, isti interes. Svaki napad na RS je i napad
na RSK i obratno. Mape su pravljene prema hrvatsko-muslimanskim interesima, a na štetu
Srba. U slučaju agresije na RS, uključiti će se RSK i SRJ, a nudi nam se i veliki broj Rusa,
posebno Kozaka. Govori se i o nuklearnim bojevim glavama.
Rat bi se proširio na veliki dio Evrope.
FON STULPNAGEL:
Koje vi druge kombinacije i prijedloge vidite?
Misli se na odbijanje mirovnog plana Kontaktne skupine za BiH od strane predsjednika Republike Srpske
Radovana Karadžića.
114

76

MILAN MARTIĆ:
Uvažavanje zahtjeva Srba za korekturom teritorija, da se rješi Ustavno pitanje, te ukinu
sankcije prema Jugoslaviji.
FON STULPNAGEL:
Ja ne mogu govoriti u ime “Kontakt grupe”, ali prema njihovim reakcijama međunarodna
zajednica je priznala granice RH i BiH, što znatno usložava situaciju. Zaista ne znam šta će
svijet učiniti na odgovor R.115 Karadžića.
MILAN MARTIĆ:
Znamo pouzdano da će na jesen biti 49. zasjedanje Generalne skupštine, sa dnevnim
redom pitanje RH i RSK. O nama se razgovara bez našeg prisustva. Molimo SR Njemačku
da nam pomogne da nastupimo i objasnimo svijetu naše pozicije.
FON STULPNAGEL:
Predstavljam EU, o tome možete razgovarati sa nekim od njemačkih predstavnika. U
sklopu same Generalne skupštine mogli biste naći dosta prijatelja. U ponedjeljak će EU
imati sastanak, i svih 12 članica ću obavjestiti o vašoj želji.
general M.116 Novaković:
Pozdravlja ambasadora i zahvaljuje se na mogućnosti da prezentira svoja saznanja
o prekidu vatre. Komanda UN-a je zvanično potvrdila da je srpska strana u potpunosti
ispoštovala sporazum. Sa hrvatskom to nije slučaj. Hrvatska policija u UNPA-zoni izvršava
klasične vojničke zadatke. Hrvatska strana nije zainteresirana za ekonomske pregovore
koji bi vodili ka miru. Nameće se pitanje hoće li mir ili se pripremaju za rat. Njihovo
opredjeljenje je po svemu – rat.
U ovom momentu nije moguć politički sporazum, ovi razgovori zahtjevaju daleko veći
stepen političkog povjerenja i jačanje navike kod ljudi na obe strane za mir, a ne za rat.
Potrebno je vrijeme i rješavanje ekonomskih interesa. UN nedovoljno i sa malim brojem
posmatrača kontroliše situaciju sa hrvatske strane. Hrvatska vojska gomila ljudstvo i tehniku.
Posebno se to odnosi na tehniku na aerodromima. Mi vidimo da se radi o političkoj, volji
utjecajnih međunarodnih faktora. Zabrinuti smo da je ta volja mnogo bliža hrvatskim
političkim ciljevima, nego položajima koji bi se mogli okarakterisati kao realni.
FON STULPNAGEL:
Već sam rekao da je EU jučer protestirala kod hrvatskih vlasti zbog blokade. Do sada smo
bezbroj puta uložili proteste zbog kršenja dogovora na lokalnom nivou. Kakva je mogućnost
vraćanja izbjeglica u svoje kuće?
general NOVAKOVIĆ:
To je veliki problem, ali zašto to pitanje potencirati na linijama razdvajanja i mogućeg
novog sukoba. Zašto baš na tim prostorima? Zašto se ne postavi pitanje vraćanja Srba u
hrvatske gradove? Još i danas se dnevno 100-tinjak Srba seli iz Hrvatske.
DUŠAN BADŽA:
Pozdravlja goste i želi ugodan boravak u glavnom gradu RSK. Skupština RSK je jučer
donijela deklaraciju o spremnosti za pregovore i nastavku mirovnog procesa. Izrazila je svoju
115
116

Radovan, predsjednik Republike Srpske (1992. – 1996.)
Mile.

77

volju za nastavak saradnje sa UN. Spremni smo da UN pružimo pomoć, te ako je potrebno
za premještanje jedinica ili logističkih baza na teritorij RSK. Ukazujemo na stanje Srba, na
teritoriji RH. Više je protjeranih Srba iz Hrvatske i to prije početka rata nego što je to slučaj
sa Hrvatima iz RSK u Hrvatsku. Treba postaviti problem na povratku svih protjeranih, ali
je pitanje kada, kako i gdje.
FON STULPNAGEL:
Mnogo toga će ovisiti o rezultatima ženevskih pregovora, ne može se predvidjeti šta se sve
može dogoditi. Naš zadatak je da sagledamo stanje svih raseljenih lica, ma gdje se nalazili.
SAVO ŠTRBAC:
Ni prije ovog najnovijeg sukoba (treći u ovom vijeku), Hrvati nisu željeli da žive sa
Srbima u istoj državi. Dolaskom HDZ-a na vlast u Hrvatskoj, Hrvati su sve učinili da
uplaše, zastraše Srbe na sve moguće načine. Povjerenje je uslov za sve, a njega nema. Nema
ga zbog zločina koji su učinjeni. I poslije svega Hrvati ne žele živjeti sa Srbima, njih samo
interesuje teritorij, ali bez srpskog stanovništva. Referendum u današnjoj Hrvatskoj bi dao
iste rezultate.
Dostavljeno:
– Vladi RSK (sekretaru),
– MIP,
– arhiva.
ZAPISNIK SASTAVIO:
Šef protokola
Grčić Momčilo, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 28.

23

1994., srpanj 25.
Obrovac
Izvješće obrovačkog Odjeljenja Ministarstva obrane RSK Upravi Ministarstva obrane RSK
za Sjevernu Dalmaciju o općem stanju i uvjetima života lokalnog stanovništva u mjestima
SO Obrovac smještenim uz liniju razdvajanja
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.117
MINISTARSTVO ODBRANE
ODELJENJE OBROVAC
Broj: 5-1/94.
Obrovac, 25. 07. 1994. god.



117

78

MINISTARSTVU ODBRANE
UPRAVA “SJEVERNA DALMACIJA”
K N I N

Prijemni pečat: Ministarstvo odbrane, ur. broj: 25/94., 28. 7. 1994.

Izvještaj o stanju u dodirnim mjestima razdvajanja.–
Na osnovu vašeg dopisa broj: 9 od 20. 07. 1994. godine dostavljamo Vam slijedeći
izvještaj.
1. Spisak naseljenih mjesta na teritoriji opštine Obrovac, koja se nalaze na prvoj dodirnoj
liniji sa Hrvatskom jesu: 1. Karin Gornji, 2. Kruševo – Dopuđi, 3. Obrovac, 4. Zaton.
2. Struktura stanovništva po naseljenim mjestima jest slijedeća:
Red.
br.

NASELJENO
MJESTO

1.
2.
3.

OBROVAC
KARIN G.
ZATON
KRUŠEVO
DOPUĐI
UKUPNO:

4.
 

DJECA
PREDŠK.
UZRASTA
29
22
2

OSNOVNOŠKOLS.
DJECA
215
208
41

 
53

SREDNJOŠKOL.

OSTALI

81
73
50

1069
1271
190

 

 

35

464

204

2565

PROBLEMI SA ASPEKTA VODOOPSKRBE
U vrijeme rata došlo je do velikog oštećenja na objektima postrojenja i cjevovoda.
Problem je nedostatak materijala, sredstava, radne snage, što uzrokuje neadekvatno
održavanje sistema. Najveći problem su stručni i kvalificirani kadrovi. Korisnici usluga ne
plaćaju vodu kao ni čistoću.
Zbog nedostatka novčanih sredstava ne može se izvršiti sanacija cjevovoda na kojima su
gubitci vode do 70 %. Problemi se javljaju u gorivu, mazivu, posebno treba istaći nedovoljno
podmazivanje strojeva što može prouzrokovati velike havarije.
U ljetnom periodu voda se vozi po prioritetu. Sa strane građana nemamo primjedbi i isti
su zadovoljni sa vožnjom vode od strane CZ.
PROBLEMI ZDRAVSTVA
Gorući problemi u zdravstvu su slijedeći: nedostatak liječničkog kadra, nedostatak u
lijekovima (ampulirane stvari), nedostatak sanitetskih vozila. Nizak standard zdravstvenih
radnika utječe na izvršavanje radnih zadataka. Dom zdravlja ima problema u nabavci
neophodnog sanitetskog materijala.
Zahvaljujući dobivanju goriva od strane UNPROFOR-a uspjevamo zasad zdravstveno
zbrinuti stanovništvo, kako na prvim linijama, tako i na cijelom području opštine.
PROBLEMI ŠKOLSTVA
Potrebno je sanirati objekte školskih zgrada oštećenih ratnim dejstvima i to na objektima
OŠ Obrovac, OŠ Karin, SŠ Obrovac i dječji vrtić.
Školstvo ima problema u niskom standardu radnika, nabavci neophodnog materijala,
(dnevnici, krede, papir, drvo za ogrjev i dr.). Prevoz učenika za sada se odvija samo
zahvaljujući dobivanju goriva od strane UNPROFOR-a.
Posebne teškoće su izražene kod srednje škole kada su u pitanju kadrovi, zbog čega može
biti doveden u pitanje i sam početak nove školske godine.
79

PROBLEMI PTT-a
Nestankom električne energije komplet teritorija opštine Obrovac ostaje bez telefona.
Da bi to normalno funkcionisalo potrebno je odobriti određenu količinu dizel goriva za
stavljanje u funkciju postojećeg agregata.
Telefonski vodovi prema pošti Karin uslijed ratnih dejstava su oštećeni pa ih treba sanirati.
U toku ljeta pošta Karin posjeduje uređaj “VG 8” koji je neispravan tako da radi jedan broj
linija po žičanoj vezi. Slijedeći problemi su kadrovske naravi i potrebno je odobriti veću
količinu benzina za bržu dostavu pošiljki.
PROBLEMI ELEKTROENERGETIKE
Elektroenergetska situacija je zasad zadovoljavajuća. Sva navedena mjesta na dodirnim
linijama razdvajanja imaju električnu struju. Struja se koristi po planu i programu kako je to
predviđeno od strane “Elektroprivrede Krajine”.
Problemi koji su vidno izraženi su slijedeći: vozni park dotrajao, nedostatak ljudstva
za minimalno održavanje, vodovi oštećeni i dr. Potrebno je temeljito saniranje i zamjena
vodova prije zime. Standard radnika nizak što utječe na izvršavanje radnih zadataka.
PROBLEMI SAOBRAĆAJA
Kod navedenog problema sve se poduzima da isti funkcioniše redovno. Autobusne linije
se saobraćaju dva puta dnevno u radne dane, dok za vrijeme vikenda linije se ne saobraćaju.
Problemi su također poznate prirode: nedostatak voznih jedinica (autobusa) koji su
većinom uništeni u ratnim dejstvima. Ostali nezaobilazni problemi su nedostatak rezervnih
djelova za postojeći vozni park, neredovno snabdjevanje gorivom, uljem i ostalim derivatima.
SNABDJEVANJE STANOVNIŠTVA
Snabdjevanje stanovništva na rubnim područjima opštine Obrovac teče bez većih
problema. Osnovno snabdjevanje teče preko DP “Bukovčanka” kao i nešto privatnih
trgovina.
U svim mjestima rubnog područja postoje trgovine u kojima se mogu kupiti osnovne
životne namirnice. Što se tiče snabdjevenosti trgovina može se biti zadovoljno. Standard
stanovništva je na ivici egzistencije.
ZAPOSLENOST LICA KOJA NISU ANGAŽIRANA U STRUKTURAMA ODBRANE
Ovaj problem zaposlenosti je teško pitanje na području naše opštine. Zaposlenost
možemo slobodno reći da je nikakva iz razloga što privreda ne radi već 4 (četiri) godine.
Stanovništvo se isključivo bavi poljoprivredom i stočarstvom. Ako se nastavi ovakva situacija
oko zapošljavanja vrlo brzo ćemo doći u situaciju da će se stanovništvo početi iseljavati u
druge djelove Jugoslavije.
M. P.118 Načelnik:
Komazec Mirko, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 5., kut. 2.

118

80

Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo odbrane Knin, Odeljenje Obrovac.

24

1994., srpanj 28.
Manastir Dragović
Obavijest Srpskog pravoslavnog manastira Dragović o “vojničkom parastosu” koji će se na
Ilindan 1994., povodom 48. godišnjice njegove “mučeničke smrti” održati u slavu četničkog
zapovjednika iz Drugog svjetskog rata, generala Dragoljuba Draže Mihailovića i njegovih
suboraca
SRPSKI PRAVOSLAVNI MANASTIR M. P.119

S V. D R A G O V I Ć
SABORNI HRAM ROĐENJA PRESVETE BOGORODICE
KAPELA SVETE PARASKEVE – PETKE SRPSKE
PARAKLIS SVETOG JUSTINA ĆELIJSKOG
SERBO ORTODOSSO CONVENTO

DRAGOVICI
Cattedrale a Nativita di Maria Vergine
Chiesetta a Santa Parascheva di Serbia
Cappella a Sanjustinno abate e dottore
OBAVJEŠTENJE
Povodom 48-godišnjice od mučeničke smrti, na Ilindan, 2. avgusta 1994. godine
u 12.00 časova služićemo veliki vojnički parastos đeneralu DRAGOLJUBU DRAŽI
MIHAILOVIĆU i svim srpskim voždima i vojnicima koji su braneći Otadžbinu život svoj
položili.
Ceo naš narod je uglavnom bio uz počivšeg velikog junaka đenerala Mihailovića, što se
vidi i iz toga da su Srbi iz Drugog svjetskog rata izišli ne kao pobjednički, već kao pobijeđeni
narod. Duh slavne vojske đenerala Draže do danas, kao i oduvjek, a naročito sada oličava
duh našeg naroda u onoj poslovičnoj: jaki smo, jer smo sami.
Pozivamo sve poštovaoce svete uspomene đenerala Mihailovića koji su u mogućnosti da
uzmu učešća u našem radosno-tužnom sveštenodejstvu.
Bog da prosti svetopočivšim dušama đenerala Draže i svim njegovim vitezovima i vječna
im pamjat.
Nastojatelj manastira i manastirišta


Sv. Dragovića


Ilarion sa braćom, [v. r.]
Na dan Sv. Kirika i Julite,
28. jula 1994. L. G.121

M. P.120

Izvornik, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A-296-005.
119
120
121

Prijemni pečat: RSK, Ministarstvo kulture i vjera, ur. broj: 55-1, 2. 8. 1994., Knin.
Okrugli pečat: Srpski pravoslavni manastir u Dragoviću.
Ljeta (leta) gospodnjeg.

81

25

1994., kolovoz 1.
Knin
Predsjednik Kluba zastupnika Srpske demokratske stranke Krajine, Drago Kovačević, u
pismu upućenom predsjedniku Skupštine RSK Branku Vojnici zahtijeva da se izvanredna
sjednica Skupštine održi u Kninu, a ne na Plitvičkim jezerima
INFORMATIVNA SLUŽBA
SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE
Knin, 01. 08. 1994. godine
Predsjednik Kluba poslanika SDS Krajine gospodin Drago Kovačević uputio je pismo
predsjedniku Skupštine Republike Srpska Krajina gospodinu Branku Vojnici, slijedeće
sadržine:
PREDSJEDNIKU SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
gospodinu Branku Vojnici
Gospodine predsjedniče, iz nekih sredstava javnog informisanja saznali smo da se
vanredna sjednica Skupštine Republike Srpske Krajine priprema ovih dana na Plitvicama,
na lični usmeni zahtjev prvog ministra Vlade gospodina Borislava Mikelića.
Gospodine predsjedniče, da Vas podsjetim da se na osnovu Ustava vanredna sjednica
Skupštine saziva na zahtjev Vlade sa unaprijed utvrđenim dnevnim redom ili po zahtjevu
najmanje jedne trećine poslanika. Prema evidenciji u Sekretarijatu Vlade i Skupštine nema
takvog zahtjeva. Utoliko nas čudi da obavještavate javnost o sjednici koja nije zakazana, a
pogotovo to što sjednicu zakazujete na Plitvicama, u odmaralištu, dok se većina građana
Republike Srpske Krajine nalazi na svojim dužnostima u radnoj ili vojnoj obavezi.
S obzirom da je tematika koja je najavljena za sjednicu od velike važnosti za Republiku
Srpsku Krajinu, poslanici SDS Krajine su spremni da i formalno podrže zakazivanje takve
sjednice 04. avgusta u glavnom gradu Republike, Kninu. Smatramo da je provođenjem
višestranačkih demokratskih izbora u Republici Srpskoj Krajini uspostavljena ustavnost
i zakonitost i učvršćenje institucije RSK, pa očekujemo da će ti i Vi dati svoj doprinos
njihovom očuvanju i jačanju.
Nadamo se da je odstupanje od propisanih i dogovorenih načela samo previd, a ne nikako
namjera sračunata na zanemarivanje glavnog grada i stabilnosti institucija pa očekujemo da
propust ispravite. Ukoliko istrajete na nelegitimnom načinu zakazivanja Skupštine poslanici
našeg Kluba joj neće prisustvovati.
S poštovanjem! M. P.122 PREDSJEDNIK KLUBA POSLANIKA
SDS KRAJINE

Drago Kovačević [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 29., kut. 5.
122

82

Okrugli pečat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

26

1994., kolovoz 2.
Zagreb
Dopis Petera Galbraitha, američkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, u kojem
obavještava Milana Martića, predsjednika RSK, da mu američko veleposlanstvo šalje
knjigu Willliama Urya, stručnjaka za pregovore, te nudi mogućnost organiziranja seminara
srpskim pregovaračima pod njegovim vodstvom
AMBASADA SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA
ZAGREB, HRVATSKA
2. august 1994.
Poštovani gosp. Martić,123
Sjetit ćete se da sam, tokom svog zadnjeg posjeta Kninu, s Vama razgovarao o
mogućnosti da se uredi posjeta Kninu gosp. Williama Urya, američkog stručnjaka za proces
pregovaranja. Gosp. Ury je visokoobučeni pregovarač, na čiju se stručnost pozivalo tokom
pregovora između Izraela i Egipta u Camp Davidu. Tada sam vam predao primjerak knjige
“Getting Past No” (“Kako izbjeći ‘ne’”) na engleskom jeziku. Ambasada je potom odlučila
da se ova knjiga dâ na prijevod, pa Vam ovom prilikom šaljem nekoliko primjeraka.
Ukoliko mislite da bi od toga vaša strana imala koristi, još sam uvijek spreman za vaše
ključne pregovarače organizirati seminare pod vodstvom gosp. Urya. Radi se o odvojenim
predavanjima. Prilikom toga se ne bi radilo na suštini spora ili na pitanjima oko kojih
se treba pregovarati, već samo na djelotvornoj taktici i strategiji potrebnim za uspješno
pregovaranje. Dozvolite mi da naglasim da Vas ovo ne obavezuje na pristanak – jednostavno
sam ponudu uputio objema stranama kako bih vam dao priliku da izvučete kakvu korist iz
pregovaračkog iskustva i stručnosti gosp. Urya.
No, kao što sam ranije pomenuo, kako bi se isplatila ova predavanja potrebna je predanost
obiju strana, što znači da će stvarni pregovarači, među kojima su gosp. Mikelić124 i gosp.
Šarinić,125 morati stalno prisustvovati predavanjima. Vjerujem da bi predavanja trajala jedan
čitav dan ili jedan i po te da će se prisustvo osigurati za najviše pet osoba.
Ukoliko za ova predavanja pokažete zanimanje, molio bih vas da o tome što prije
izvjestite gosp. Enriquea Aguilara u Službi civilnih poslova u Kninu. Moram, naravno, znati
da će gosp. Mikelić i ostali pregovarači ovome moći posvetiti potrebno vrijeme. Ponavljam,
međutim, ovo ne predstavlja nikakvu obavezu; radi se o usluzi koja bi vam mogla biti od
koristi, ali je, naravno, na vama da odlučite.
Ovom vam se prilikom također zahvaljujem na poruci koju ste poslali preko gosp.
Stulpnagela,126 načelnika PMEU-a.127 Iskreno se radujem nastavku našeg dijaloga u bliskoj
budućnosti.
123
124
125
126
127

Milan.
Borislav.
Hrvoje.
Paul Joachim von Stülpnagel.
Promatračka misija Europske unije.

83

S poštovanjem,

Peter W.128 Galbraith
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

27

1994., kolovoz 2.
Knin
Priopćenje sa sjednice Izvršnog odbora Srpske demokratske stranke Krajine o radu Vlade
RSK, Skupštine RSK i javnih poduzeća na području RSK
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE
Knin, 02. 08. 1994. godine
SAOPŠTENJE SA SJEDNICE IZVRŠNOG ODBORA
U ranim jutarnjim časovima završena je redovna sjednica Izvršnog odbora Srpske
demokratske stranke Krajine. Sjednicom je predsjedavao predsjednik dr. Milan Babić.
Pored tekućih pitanja na sjednici je bila posebno posvećena pažnja i analiza rada Vlade,
Skupštine i drugih državnih institucija Republike Srpske Krajine.
Utvrđeno je da je ulaskom u Vladu sedmorice ministara, članova Srpske demokratske
stranke Krajine, kao i vrlo aktivnim djelovanjem poslanika u Skupštini Republike Srpske
Krajine iz redova SDS Krajine, dat odlučujući doprinos stabilizaciji ukupnih političkih
odnosa i funkcionisanju državnih organa i institucija Republike Srpske Krajine.
Srpska demokratska stranka Krajine, njeni ministri i poslanici omogućili su da se u
Srpskoj Krajini uspostavi preko potrebno narodno jedinstvo i sloga oko najvažnijih životnih
pitanja koja se tiču opstanka srpskog naroda i Republike Srpske Krajine.
I pored dobre početne ocjene, Izvršni odbor Srpske demokratske stranke Krajine je
utvrdio da su se u posljednje vrijeme počele dešavati pojave koje remete uspostavljeno
jedinstvo i prijete da narušavanjem ustavnog i pravnog poretka u Republici Srpskoj Krajini
ugroze slobode građana i stabilnost državnih institucija.
Nezakonito prisvajanje predajnika državne televizije od strane Vrhovnog savjeta odbrane
i vojnih organa, mobilizacija sudija i na taj način onemogućavanje rada redovnih sudova
kao i pojave nezakonitih hapšenja, nisu ništa drugo već pokušaj uvođenja samovlašća i od
naroda otuđene vlasti koja može da preraste u tiraniju.
Stranka upozorava, da pored poboljšanja privredne aktivnosti, još uvijek postoje neriješena
pitanja organizacije, poslovanja i upravljanja najznačajnijim javnim preduzećima, kao što
su: “Krajinašume”, željeznica, PTT – saobraćaj, “Elektroprivreda” i “Naftna industrija”.
Od Vlade i Skupštine Republike Srpske Krajine očekuje se da ova pitanja budu što prije
stavljena na dnevni red, radi prioritetnog rješavanja.
128

84

Woodard.

Srpska demokratska stranka Krajine, njeni ministri i poslanici i dalje će aktivno i
konstruktivno učestvovati u radu državnih organa i institucija isključivo radi dobrobiti
srpskog naroda i opstanka Republike Srpske Krajine.
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE
P R E D S J E D N I K
M. P.129
dr. Milan Babić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 29., kut. 5.

28

1994., kolovoz 4.
Knin
Priopćenje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine u kojem je iznesen zahtjev da
se na dnevni red izvanredne sjednice Skupštine RSK uvrsti i pitanje ujedinjenja RSK i
Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE
Knin, 04. avgust 1994. godine
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
Poslanici Srpske demokratske stranke Krajine u Skupštini Republike danas su i formalno
na osnovu člana 74. Ustava Republike Srpske Krajine, zatražili da se na vanrednom zasjedanju
Skupštine u dnevni red uvrsti i ujedinjavanje Republike Srpske Krajine i Republike Srpske
sa Srbijom i Crnom Gorom.
Ovaj zahtjev je u skladu sa osnovnim političkim opredjeljenjem Srpske demokratske
stranke Krajine i cjelokupnog srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini iskazan na dva
provedena referenduma.
Na ovaj način prihvaćen je i prijedlog Skupštine Republike Srpske da se zajedno
zahtjevom Skupština Republike Srpske Krajine i Republike Srpske prijedlog o ujedinjenju
uputi na razmatranje Skupštinama Srbije i Crne Gore.
Srpska demokratska stranka Krajine uputila je i svoju delegaciju na Pale.
Delegaciju čine članovi najužeg rukovodstva Stranke i predsjednici skupštinskih odbora,
Drago Kovačević, šef Poslaničkog kluba i predsjednik Odbora za informisanje, Dušan
Vještica, sekretar stranke i predsjednik Odbora za upravu i pravosuđe i prof. Lazar Macura,
predsjednik odbora za spoljnu politiku.
INFORMATIVNA SLUŽBA
M. P.130
SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE
Milorad Markoš, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 29., kut. 5.
129
130

Okrugli pečat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.
Okrugli pečat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

85

29

1994., kolovoz 4.
Plitvička jezera
Skraćeni zapisnik s 3. sjednice izvanrednog zasjedanja Skupštine RSK
SKRAĆENI ZAPISNIK
sa 3. sjednice vanrednog zasjedanja održane
04. 08. 1994. godine na Plitvicama
Započeto u 10,40 časova.
Sjednicom Skupštine predsjedavao je predsjednik Skupštine Republike Srpske Krajine
Branko Vojnica, te nakon konstatovanja da ispunjavajući kvorum postoje uslovi za rad i za
sjednicu predlaže
DNEVNI RED
1. Informacija o bezbednosnom stanju i opštoj vojnoj situaciji u RSK
2. Predlog Zakona o izvršenju krivičnih sankcija.
AD. 1) U samom uvodnom izlaganju predsjednik Branko Vojnica pozdravio je prisutne
poslanike, članove Vlade, komandante vojske, goste, a posebno specijalnu delegaciju iz
Republike Srpske koju predvode potpredsjednici Skupštine Branko Simić i Milanović131
koji su se obratili poslanicima u pozdravnom govoru i ukazali na istorijski trenutak srpskog
naroda i istorijske sjednice sa Pala. Istovremeno su ukazali na nužnost korekcije mapa,
predlog ujedinjenja dve srpske države te čin i značaj predstojećeg referenduma.
M.132 Bosnić – u osvrtu je pozdravio goste i podržao Odluku Skupštine sa Pala u ime SDS
– Krajine.
R.133 Vujić – također kao šef poslaničkog kluba SRS134 podržava Odluku sa Pala.
Predsjednik RSK M.135 Martić – Današnja situacija očekuje i RSK te u zajedničkom
srpskom interesu potrebno je smiriti tenzije, istrajati bez unutrašnjeg raskola.
– U daljnjem toku sjednice evidentno je da tačka 1.) dnevnog reda i aktualna situacija u
Republici Srpskoj su se naizmjenično isprepletale.
– Ležajić136 – da se u cilju prevazilaženja stanja imenuje delegacija parlamenta za posjet
na Pale koju treba da čine predsjednik i 2 potpredsjednika Skupštine i šefovi poslaničkih
klubova, poimenično nabrojani što je na kraju jednoglasno usvojeno. Delegaciju sačinjavaju:
B.137 Vojnica, M.138 Atlagić, M.139 Ernjaković, V.140 Vukelić, R. Vujić i D.141 Kovačević.
131
132
133
134
135
136
137
138
139
140
141

86

Dragan.
Milan.
Ranko.
Srpska radikalna stranka.
Milan.
Rajko.
Branko.
Marko.
Milan.
Veljko.
Drago.

Situacija i reakcije na Odluke sa Pala ukazali su na svu težinu i delikatnost situacije te
se u toku zasjedanja za diskusiju javilo 46 poslanika i članova Vlade, od čega izdvajamo
najznačajnije:
– Đ.142 Podunavac – diskusija se svodi na zaključak da se obe Krajine ujedine bez obzira na
Odluke Republike Srbije i Crne Gore.
– R.143 Gondi: saglašava se sa prethodnim diskuntatima te da se živi u jedinstvenoj srpskoj
državi.
– B. Vojnica: da se izjasnimo oko konkretne podrške putem zaključaka: da se prihvati
prijedlog Republike Srpske, da se potvrdi predložena parlamentarna delegacija (potvrđena
uz 1 glas protiv) i da se podrži Odluka Republike Srpske o skidanju sankcija SRJ.
– M.144 Babić: na ove događaje moramo biti spremni jer se pripremaju već 4 godine. Uslovi
koje postavlja “Kontakt grupa” identično će biti pripremani i servirani RSK.
– M. Atlagić: podržava ujedinjenje sa Republikom Srpskom ali u dogovoru sa maticom
Republikom Srbijom.
R. Vujić i M. Bosnić: treba prihvatiti zaključke i to:
1. da Skupština RSK podržava Odluku Skupštine Republike Srpske donesenu 03. 08.
1994. godine na Palama,
2. Skupština RSK prihvata predlog Skupštine Republike Srpske da se uputi zajedničku
inicijativu dviju Skupština parlamentima Republike Srbije i Crne Gore za ujedinjenje
svih srpskih zemalja.
3. Ovlašćuje se imenovana delegacija za posjetu parlamentima svih srpskih zemalja.
4. Skupština Republike Srpske Krajine traži od nadležnih organa realizaciju procesa
ujedinjenja sa Republikom Srpskom u jedinstvenu državu.
Zadnja tačka AD. 4) izazvala je dosta komentara naročito od predstavnika Vlade RSK
ukazujući na eventualne negativne posljedice i pogoršanje odnosa RSK sa Republikom
Srbijom.
B.145 Mikelić: shodno prethodnom zahtjevu da se rješi po tački AD. 1) – pitanje odbrane
a potom se izjašnjavati po prethodnim zaključcima, a posebno traži parlament da se izjasni
prema politici Srbije i Slobodana Miloševića, da se ponovno sjedne za stol sa Republikom
Srbijom oko izlaska iz ove situacije, da se zaključak AD. 4) analizira te se sagleda njegova
težina, posebno na posljedice koje mogu proizaći kad je u pitanju finansiranje vojske i
privrede.
B. Vojnica: tražio sam da se odredimo prema Odlukama parlamenta Republike Srpske. Mi
ne želimo da se određujemo prema politici Republike Srbije i Slobodana Miloševića. “Ja
nisam parlament već samo deo parlamenta i predsjedavam parlamentom”.
P.146 Džodan: primjedba Mikeliću – zašto nas nije o novim momentima upoznao ranije.
R. Vujić: “ne može se shvatiti politikanstvo u korist štete vlastitog naroda”.
M.147 Dobrijević: Zbog delikatnosti situacije predlaže se pauza od 15 minuta.
142
143
144
145
146
147

Đuro.
Ratko.
Milan.
Borislav.
Petar.
Marko.

87

Nakon pauze od 15 minuta prešlo se na tačku AD. 1) i njeno apsolviranje.
– uvodni izvjestilac – puk. Milan Lalić, objašnjavajući karakteristike ratišta, raspored snaga
RS i položaj snaga RH i njena transformacija, aktivnost SVK.
– general Bjelanović,148 ukazujući na poziciju SVK sa materijalnog aspekta (osnovna
sredstva, municija, energija itd.).
U diskusiju se uključio ministar Rade Tanjga ukazujući na skromne rezerve koje su sada
prisutne.
Rasprava:
R. Gondi na bazi diskusije stičem utisak sigurnosti i šta preduzeti u slučaju agresije ustaša.
Stanje privrede mora se obnoviti radi stabilnije odbrane.
U kontekstu ove diskusije još su se javili za riječ: Ernjaković, Ličina,149 Džodan, Lemić,150
Prijić,151 Vojnica, Ležajić, Čeleketić,152 Atlagić, Perić153 i Gunj154.
Ministar Tanjga predlaže i konstatuje da Glavni štab, Vlada, Vrhovni savjet odbrane nastave
raditi svoj posao po prednjem što je i usvojeno uz jedan glas suzdržan.
Nastavlja se rasprava po vanrednoj tematici reakcija na Odluke parlamenta Republike
Srpske:
M. Ernjaković inzistira da se još jednom pročitaju predloženi zaključci.
R. Bakić:155 da se pokušaju preinačiti zaključci odnosno da prva dva ostanu.
B. Vojnica: Konstatuje da poslije boja su svi generali, te u slučaju korekcije zaključaka
postoji mogućnost ponude ostavke.
Ležajić: da se ova tačka (zaključak 3. i 4.) razmotri na Vladi RSK i dostavi se potom Skupštini
na usvajanje. Tom stavu privrženi su Vukelić i Bakić.
Na prijedlog predsjednika Skupštine najavljena je pauza od 30 minuta, te se nastavlja rad.
R. Gondi: Uvažavajući primjedbe Vlade RSK da se zaključak 4. briše pošto je sadržan u
zaključcima 1. i 2., poslanici RSK se tim saglašavaju.
Predlog je usvojen uz 5 glasova protiv i 5 glasova suzdržanih.
AD. 2) Zakon o izvršenju krivičnih sankcija
Zbog dugotrajnosti rada Skupštine ova tačka se odlaže za slijedeću Skupštinu.
AD. 3) Poslanička pitanja
1. Dobrojević Petar: Tko vrši nelegalno izdavanje putnih isprava građana radi izbjegavanja
vojne obaveze.
2. Gunj: Da se Tomislav Ranković proglasi srpskim junakom (poginuo 1991. godine).
(Pitanje je direktno proslijeđeno Vladi RSK na samom zasjedanju Skupštine).
Završeno 05. 08. 1994. godine u 02,30 časova.
148
149
150
151
152
153
154
155

88

Mirko.
Ratko.
Milorad.
Ilija.
Milan.
Slobodan.
Željko.
Ranko.

za SEKRETAR SKUPŠTINE:
Mirjana Rodić, dipl. prav.156 [v. r.]157
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 2.

30

1994., kolovoz 5.
Knin
Obavijest Ministarstva vanjskih poslova RSK svim ministarstvima i skupštinama općina
u RSK o primjeni nepotpisanog sporazuma između Vlade RSK i UN-a o statusu Zaštitnih
snaga UN-a, koji je, s ciljem reguliranja nesređenih odnosa između krajinskih vlasti s jedne
te mirovnih snaga UN-a stacioniranih u RSK s druge strane, inicirala Vlada RSK, no
čelništvo UN-a u New Yorku ga je odbilo potpisati
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ZA INOSTRANE POSLOVE
Broj: 23-5-67/94.
Knin, 05. 08. 1994.
MINISTARSTVA RSK

SKUPŠTINE OPŠTINA RSK
– S v i m a –
Predmet: O 
bavjest o primjeni Sporazuma između Vlade RSK i OUN o statusu snaga OUN
dostavlja se.–
Na osnovu odredbi Povelje OUN-a, Rezolucije SB 743 i Konvencije o statusu,
privilegijama i imunitetima Ujedinjenih nacija, lica zaposlena u organima i institucijama
OUN, osnovna i financijska sredstva, njihova svojina, lična svojina, uživaju posebne
privilegije i imunitete izuzete iz jurizdikcije države na čijem se teritoriju nalaze.
Da bi angažirane snage OUN (UNPROFOR) stekle status snaga OUN i uživale
privilegije i imunitete države gdje su angažirane, Ujedinjene nacije su obavezne da sa tom
državom sklope Sporazum o statusu zaštitnih snaga OUN, bez obzira da li je ta država
članica OUN ili nije.
Notorna je činjenica da su se zaštitne snage UNPROFOR, na poziv Jugoslavije –
potpisnice Vensovog158 plana, rasporedile na čitavom teritoriju Republike Srpske Krajine
i da upravo zbog nepotpisanog Sporazuma između Vlade RSK i OUN, zaštitne snage
UNPROFOR nemaju legalitet i legitimitet svoga djelovanja na teritoriju RSK.
U nastojanju da se izbjegnu eventualni nesporazumi i spreče moguće posljedice
anarhičnosti koja egzistira u odnosima između RSK i OUN, Vlada Republike Srpske
156
157
158

Diplomirani pravnik.
Potpis: nečitak.
Cyrus Vance.

89

Krajine je 08. juna 1994. godine, usvojila konačni tekst Sporazuma između Vlade RSK i
OUN o statusu zaštitnih snaga OUN-a.
Tako utvrđen tekst Sporazuma, Ministarstvo inostranih poslova je 25. juna 1994. godine
dostavilo UNPROFOR-u, a preko istih i Savjetu bezbjednosti OUN-a na razmatranje
i moguće potpisivanje. O istom dokumentu Ministarstvo je imalo više sastanaka sa
predstavnicima UNPROFOR-a, koji osim deklarativnih konstatacija da je Sporazum
potreban, da je sadržaj u skladu sa normama međunarodnog javnog prava, nisu mogli
učiniti ništa.
Protekom vremena, tj. 13. jula 1994. godine, Ujedinjenje nacije su dostavile MIP-u i
pismeni odgovor kojim se Ministarstvo obavještava da Ujedinjene nacije nisu u poziciji da
sklope Sporazum sa vlastima RSK. Svoj odgovor nisu obrazložili, ali su ponudili razgovore
na sektorskim nivoima, koje Ministarstvo nije moglo prihvatiti.
I pored toga što OUN i Vlada RSK nisu potpisali ponuđeni Sporazum, odredbe
Sporazuma i za UNPROFOR i za druge međunarodne organizacije koje djeluju na teritoriju
RSK, kao i za sve organe i institucije RSK su obavezujuće i moraju ih primjenjivati kao
pozitivni pravni akt Republike Srpske Krajine. Na ovu obavezu nas upućuje Međunarodno
javno pravo koje predviđa primjenu pozitivnih propisa domicilne države na čijem su
teritoriju angažirane snage OUN-a, ukoliko to nije drugačije regulisano posebnim aktom
između RSK i OUN.
Ministarstvo inostranih poslova poziva sva ministarstva, organe Skupština opština i druge
organe i institucije Republike Srpske Krajine na dosljednu primjenu odredbi Sporazuma,
imajući pri tom u vidu činjenicu da se radi o pozitivnom pravnom aktu Republike Srpske
Krajine koji ima snagu zakonskog akta.
Ukoliko ministarstva, drugi organi i institucije Republike Srpske Krajine smatraju za
potrebu da preciznije regulišu pojedine segmente odnosa proizišlih iz Sporazuma, mogu
donositi pojedinačne akte u skladu sa Sporazumom donešenim od strane Vlade, o čemu su
dužni blagovremeno obavijestiti Ministarstvo inostranih poslova.
Za dodatne informacije u vezi primjene Sporazuma možete se obratiti Ministarstvu
inostranih poslova Republike Srpske Krajine Knin.
Zahvaljujemo na saradnji.
Prilog: Sporazum između Vlade Republike Srpske Krajine i Organizacije
Ujedinjenih nacija o statusu Zaštitnih snaga Ujedinjenih nacija.159
M I N I S T A R
M. P.160 dr. Milan Babić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-DASK-SACP, 613., kut. 6.

Priređivači su odlučili izostaviti prilog naslovljen ”Sporazum između Vlade Republike Srpske Krajine i
Organizacije Ujedinjenih nacija o statusu Zaštitnih snaga Ujedinjenih nacija”.
160
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za inostrane poslove, Knin (The Republic of Serbian Krajina, Ministry for
Foreign Affairs).
159

90

31

1994., kolovoz 15.
Knin
Priopćenje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine, kojim ta stranka podržava
inicijativu Narodne skupštine Republike Srpske o ujedinjenju svih srpskih zemalja u
jedinstvenu srpsku državu
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE

IZVRŠNI ODBOR
Knin, 15. 08. 1994. godine
SAOPŠTENJE
Na redovnoj sjednici Izvršnog odbora Srpske demokratske stranke Krajine, održanoj 15.
08. 1994. godine u Kninu, delegacija Srpske demokratske stranke Krajine koju su činili
Lazar Macura, Dušan Vještica i Drago Kovačević, upoznala je Izvršni odbor stranke sa
posjetom delegacije Republici Srpskoj i sa sadržajem razgovora koji su tom prilikom vođeni
sa rukovodstvom Republike Srpske.
Srpska demokratska stranka Krajine izražava puno razumjevanje za složenu i tešku
situaciju u kojoj se našla Republika Srpska, nakon što je Narodna Skupština Republike
Srpske odbila plan “Kontakt grupe”, te nakon ispoljenih nesporazuma u odnosima
rukovodstva Savezne Republike Jugoslavije, Srbije i Crne Gore sa rukovodstvom Republike
Srpske.
Srpska demokratska stranka Krajine podržava inicijativu Narodne Skupštine Republike
Srpske za ujedinjenje svih srpskih država u jedinstvenu srpsku državu.
Srpska demokratska stranka Krajine je u protekle četiri godine inicirala i bila nosilac više
deklaracija, skupštinskih odluka i dva referenduma sa ciljem da se Republika Srpska Krajina
nađe unutar jedinstvene srpske države, ali na žalost i protiv volje Srpske demokratske stranke
Krajine do ujedinjenja nije došlo.
Srpska demokratska stranka Krajine će i dalje djelovati za dobro srpskog naroda u
Republici Srpskoj Krajini i za dobro cjelokupnog srpskog naroda ne zapostavljajući ni jedan
njegov dio.
Srpska demokratska stranka Krajine, s obzirom na težak položaj u kojem se našao
cjelokupan srpski narod, ističe potrebu da sve političke snage na srpskim prostorima ulože
maksimum truda, mudrosti i tolerancije kako bi se našla najbolja i najpravednija rješenja u
interesu cjelog našeg naroda.
M. P.161 SLUŽBA ZA INFORMISANJE
Milorad Markoš, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 29., kut. 5.

161

Okrugli pečat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

91

32

1994., kolovoz 17.
Slunj
Izvješće o puštanju na slobodu osoba s prijavljenim prebivalištem na području slunjske
općine iz zatvora u Staroj Gradišci, te podaci o izvršenim ubojstvima u Slunju i okolici u
razdoblju od 1992. do 1993. godine, koje je SJB Slunj uputila nadređenom SUP-u u Vojniću
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆ
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI SLUNJ
Broj: 08-03/1-2-1-SP-11/94.
Slunj, 17. 08. 1994. godine.–
SEKRETARIJATU UNUTRAŠNJIH POSLOVA
V O J N I Ć
PREDMET: PAŠIĆ MILAN i drugi, izvještaj,
dostavlja se.–
Veza vaš broj 08-03-1-955/2-94. od 11. 08. 1994.
U prilogu dopisa dostavljamo vam izvještaj u vezi lica koja su puštena sa izdržavanja
kazne zatvora u Gradišci u toku 1994. godine.
Također vam dostavljamo podatke za 1992. i 1993. godinu vezno za krivična djela
ubistva.
PRILOG: Izvještaj.–
N A Č E L N I K
Ljuban Klipa, [v. r.]
IZVJEŠTAJ
sastavljen dana 17. 08. 1994. godine u prostorijama SJB Slunj u vezi lica koja su puštena
iz zatvora u Gradišci,162 a ista su bila privedena radi počinjenih težih krivičnih djela.
Iz zatvora prema našim obavještenjima puštena su slijedeća lica:
1. PAŠIĆ MILAN, sin Mane, rođen 01. 10. 1954. godine, iz Slunja, Broćanac br. 46,
2. DRAGOJEVIĆ MILIĆ, sin Dragića, rođen 18. 01. 1927. godine iz Slunja, Glinice br.
25,
3. ZEC LUKA, sin Mile, rođen 07. 08. 1915. godine iz Slunja, Gornje Primišlje br. 216,
4. KOMADINA ILIJA, sin Đure, rođen 30. 07. 1936. godine iz Slunja, Veljunska Glina
br. 8,
5. BASARA RADE, sin Miloša, rođen 28. 09. 1956. godine iz Slunja, Gojkovac br. 29,
6. VULETIĆ RADE, sin Pavla, rođen 01. 06. 1952. godine iz Slunja, Bukovac bb,
7. VULETIĆ NIKOLA, sin Milovana, rođen 01. 01. 1970. godine iz Slunja, Donji Poloj
br. 1,
162

92

Stara Gradiška.

8. DMITROVIĆ NEDELJKO, sin Marka, rođen 22. 05. 1966. godine iz Slunja, Nikole
Tesle br. 5,
9. PERIĆ MILE, sin Janka, rođen 08. 10. 1928. iz Slunja, Miljevac br. 5,
10. SUDAR PREDRAG, sin Rade, rođen 29. 04. 1963. godine iz Slunja, Kukićeva 17.
U toku 1992. godine i 1993. godine na području SJB Slunj evidentirane su slijedeća
krivična djela ubistava:
1. Dana 22./23. 12. 1991. godine izvršeno je krivično djelo ubistva dr. KRUŠIĆ
DRAGUTINA, rođen 1937. godine iz Slunja, Milašinčićeva br. 28, po nacionalnoj
pripadnosti Hrvat. Krivično djelo su počinili P. Z., sin Miloša, rođen 1963. godine iz Slunja
(...) i G. M., sin Miloša, rođen 1948. godine iz Slunja (...) a krivično djelo izvršeno je iz
nacionalističkih pobuda.
2. Dana 16. 01. 1992. godine izvršeno je ubistvo ŠAJFAR FRANJE, rođen 1934. godine
iz Slunja, Čamerovac br. 175, po nacionalnoj pripadnosti Hrvat. Počinilac ubistava nije
otkriven, a učinjeno je najvjerovatnije iz nacionalističkih pobuda.
3. Dana 16. 01. 1992. godine izvršeno je ubistvo RUPA ANKE, rođene 1924. iz Slunja,
Čamerovac br. 182, Hrvatica. Počinilac ovog krivičnog djela nije otkriven, a učinjeno je
najvjerovatnije iz nacionalističkih pobuda.
4. Dana 19./20. 03. 1992. godine izvršeno je ubistvo ŠAJFAR JOSE, rođen 1936.
godine iz Slunja, Čamerovac br. 199, Hrvat. Počinilac ubistva nije otkriven, a krivično djelo
učinjeno je iz koristoljublja jer su iz štale ukradena dva vola.
5. Dana 22. 01. 1992. godine izvršeno je ubistvo RADOČAJ ROZE, rođena 1931.
godine i POTNAR ZORE, rođena 1928. godine iz Slunja, Lađevačko Selište br. 34,
Hrvatice. Počinilac ovog krivičnog djela nije otkriven, a učinjeno je najvjerovatnije iz
nacionalističkih pobuda.
6. Dana 22./23. 01. 1992. godine izvršeno je ubistvo KOVAČEVIĆ MILANA, rođen
1934. godine i KOVAČEVIĆ ANE, rođene 1936. godine iz Slunja, Milašinčićeva br.
135, po nacionalnoj pripadnosti Hrvati. Počinilac ubistva nije otkriven, a učinjeno je
najvjerovatnije iz nacionalističkih pobuda.
7. Dana 06. 04. 1992. godine izvršeno je ubistvo ŽGELA VIDA, rođen 06. 06. 1956.
godine, ŽGELA MARIJE, rođene 1922. godine, ŠEGAVAC VIDA, rođen 05. 05. 1939.
godine, ŽGELA PAVE, rođen 1935. godine, CINDRIĆ MILE, rođen 20. 07. 1927.
godine i ŽGELA PAVE, rođen 10. 04. 1937. godine, svi iz Slunja, Gornji Furjan bb,
zaseok Žgele, Hrvati. Počinilac krivičnog djela nije otkriven, a učinjeno je najvjerovatnije iz
nacionalističkih pobuda.
8. Dana 10. 05. 1992. godine izvršeno je ubistvo BJONDA DRAGE, kći Ante i Janje,
rođene 1924. godine iz Slunja, Videkić Selo br. 88, Hrvatica. Počinilac krivičnog djela nije
otkriven, a učinjeno je najvjerovatnije iz nacionalističkih pobuda.
9. Dana 12. 05. 1992. godine izvršeno je ubistvo KATIĆ ĐURE,163 sin Dane i Milke
r. Katić, rođen 1970. godine iz Slunja Slušnica br. 116, po nacionalnoj pripadnosti Srbin.
Krivično djelo počinili su pripadnici ubačene DTG (...)
10. Dana 12. 05. 1992. godine izvršeno je ubistvo KOTUR NEDELJKA,164 sin Miloša
i Angeline r. Popović, rođen 30. 12. 1946. godine i KOTUR GORANA,165 sin Nedeljka
163
164
165

Pripadnik 13. br. TO Slunj.
Pripadnik 13. br. TO Slunj.
Pripadnik 13. br. TO Slunj.

93

i Drage r. Varićak, rođen 04. 04. 1969. godine, iz Slunja, Grabovac br. 31, Srbi. Krivično
djelo počinili su pripadnici ubačene DTG (...)
11. Dana 15. 05. 1992. godine izvršeno je ubistvo TRBOJEVIĆ ĐORĐA, sin Rade
i Jeke, r. 14. 04. 1934. godine iz Slunja, Močila br. 98, TRBOJEVIĆ ILIJE,166 sin Dane
i Mare, rođen 01. 12. 1946. godine iz Slunja, Močila br. 97, TRBOJEVIĆ MILANA,167
sin Milana i Sare, rođen 06. 05. 1953. godine, Močila br. 111, TRBOJEVIĆ MIRJANE,
kći Đorđa i Mare, rođena 06. 01. 1971. godine iz Slunja, Močila br. 98 i KOSANOVIĆ
JOVANA, sin Miloša i Milke, rođen 21. 06. 1927. godine iz Slunja, Močila br. 101.
Krivično djelo počinili su pripadnici ubačene DTG (...)
12. Dana 17. 05. 1992. godine izvršeno je ubistvo HODAK JURE, sin Ivana i Ane r.
Žanić, rođen 24. 02. 1922. godine iz Slunja, Drežnik br. 5, HODAK MAGDALENE,
kći Josipa i Agate, rođena 10. 04. 1915. godine, Drežnik br. 5 i VRANIĆ BARBARE, kći
Pave i Roze, rođena 16. 01. 1916. godine, Drežnik br. 4, Hrvati. Počinioci krivičnog djela
ubistva nisu otkriveni, a učinjeno je najvjerovatnije iz nacionalističkih pobuda.
13. Dana 21. 06. 1992. godine izvršeno je ubistvo BOGOVIĆ DANIJELA, sin Mije,
rođen 04. 05. 1930. godine iz Slunja, Lumbardenik br. 87, Hrvat. Krivično djelo učinio
je P. M., sin Mane, rođen 1954. godine iz Slunja (...), a isto je učinjeno iz nacionalističkih
pobuda.
14. Dana 27. 06. 1992. godine izvršeno je ubistvo TRBOJEVIĆ RADE,168 sin Milana i
Sare r. Vukas, rođen 10. 09. 1948. godine iz Slunja, Močila br. 101, Srbin. Krivično djelo
počinili su pripadnici ubačene DTG (...)
15. Dana 18. 09. 1992. godine izvršeno je ubistvo BJONDA ROZE starosti 63 godine
iz Slunja, Videkić Selo br. 84, Hrvatica. Krivično djelo počinio je B. P., sin Marka i Marije,
rođen 1930. godine iz Slunja (...), a isto je učinjeno iz koristoljublja.
16. Dana 08. 10. 1992. godine izvršeno je ubistvo KOSIJER DRAGANA starosti 57
godina iz Slunja, Glinice br. 7, Srbin. Krivično djelo učinio je D. M., sin Dragića i Mile,
rođen 1927. godine iz Slunja (...), a motiv je mržnja.
17. Dana 30. 10. 1992. godine izvršeno je ubistvo ORLIĆ MILE, sin Mane i Stane,
rođen 18. 12. 1930. godine iz Slunja, Koranski Lug br. 169, Srbin. Krivično djelo učinio je
M. D., sin Dušana i Kate, r. 1956. godine iz Slunja (...), a motiv nije utvrđen.
18. Dana 22. 10. 1922. godine izvršeno je ubistvo KESER IVANA, sin Petra i Kate r.
Sabljak, rođen 28. 06. 1925. godine iz Slunja, Lipovac br. 103 i KESER DRAGICE, kći
Jure i Janje rođene Hodak, rođena 08. 10. 1928. godine iz Slunja, Lipovac br. 103, Hrvati.
Počinioci nisu otkriveni, a učinjeno je najvjerovatnije iz nacionalističkih pobuda.
19. Dana 17. 11. 1922. godine izvršeno je ubistvo ZEC STEVANA, sin Luke, rođen
1957. godine iz Slunja (...), Srbin. Krivično djelo počinio je Z. L., sin Mile i Jelice, rođen
1915. godine iz Slunja (...), a motiv nije utvrđen.
20. Dana 26. 11. 1992. godine izvršeno je ubistvo BABIĆ GOJKA, starosti 55 godina iz
Slunja, Rabinja br. 27, Srbin. Krivično djelo učinio je K. I., sin Đure i Milice, rođen 1936.
godine iz Slunja (...), a motiv je mržnja.
166
167
168

94

Pripadnik 13. br. TO Slunj.
Pripadnik 13. br. TO Slunj.
Pripadnik 13. br. TO Slunj.

21. Dana 28. 11. 1992. godine izvršeno je ubistvo PAJIĆ NIKOLE, rođen 1960. godine
iz Slunja, Mala Kosa br. 6, Srbin. Krivično djelo počinio je P. R., sin Milana i Anke, rođen
1957. godine iz Slunja (...), a motiv nije utvrđen.
22. Dana 07. 12. 1992. godine izvršeno je ubistvo DEJANOVIĆ MILANA starosti 57
godina iz Slunja, Novi Dol br. 2, Srbin. Krivično djelo učinili su V. R., sin Pavla i Stane,
rođen 1962. godine iz Slunja (...) i V. N., sin Milovana i Dragice, rođen 1970. godine iz
Slunja (...), a motiv nije utvrđen.
23. Dana 17. 02. 1993. godine izvršeno je ubistvo SAMARDŽIJA PAVE, sin Nikole i
Luce, rođen 20. 04. 1938. godine iz Slunja, Donji Lađevac br. 58, po nacionalnoj pripadnosti
Hrvat. Počinilac krivičnog djela ubistva nije otkriven, a učinjeno je najvjerovatnije iz
nacionalističkih pobuda.
24. Dana 17./18. 05. 1993. godine izvršeno je ubistvo GAŠPAROVIĆ JURAJA, sin
Ivana i Kate, rođen 09. 02. 1940. godine iz Slunja, Rakovica br. 15, Hrvat. Počinilac ubistva
nije otkriven, a isto je učinjeno najvjerovatnije iz nacionalističkih pobuda.
25. Dana 01. 06. 1993. godine izvršeno je ubistvo PUŠKARIĆ TOME, sin Juraja i
Lucije, rođen 11. 10. 1932. godine iz Slunja, Kremen br. 56, Hrvat. Počinilac krivičnog
djela nije otkriven, a učinjeno je najvjerovatnije iz nacionalističkih pobuda.
26. Dana 19. 09. 1993. godine izvršeno je ubistvo SMILJANIĆ NEDELJKA, sin
Miladina i Jeke r. Abrlić, rođen 09. 09. 1973. godine iz Slunja, Kordunski Ljeskovac br. 48,
Srbin. Krivično djelo učinio je P. S., sin Luke i Kate, rođen 1950. godine iz Slunja, (...), a
motiv nije utvrđen.
27. Dana 24./25. 09. 1993. godine izvršeno ubistvo MILJKOVIĆ DRAGUTINA, sin
Mane i Milke, rođen 21. 09. 1930. godine iz Slunja, Basara br. 140/a, Srbin. Počinilac ovog
krivičnog djela nije otkriven, a isto je učinjeno iz za sada neutvrđenih motiva.
Izvještaj podnio:

Škorić Ljuban, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1073-1.

33

1994., kolovoz 17.
Knin
Dopis Ministarstva vanjskih poslova RSK Ministarstvu vanjskih poslova Rumunjske u kojem
se moli odobrenje za sudjelovanje predstavnika RSK na Konferenciji o dunavskoj suradnji
u Bukureštu te ujedno zahtijeva da se predstavnicima Republike Hrvatske onemogući
sudjelovanje na tom skupu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA
Broj: 23-5-123/94.
Knin, 17. 08. 1994.
95

MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA RUMUNIJE
B U K U R E Š T
Ministarstvo inostranih poslova Republike Srpske Krajine ima čast pozdraviti
Ministarstvo inostranih poslova Rumunije i zamoliti za poziv delegaciji Republike Srpske
Krajine po učešću na trećem zasjedanju Komiteta za pripremu diplomatske Konferencije
o pitanju dunavske saradnje, koji će se održati od 19. – 23. septembra 1994. godine u
Bukureštu.
Ministarstvo skreće pažnju da delegacija Republike Srpske Krajine nije pozivana na
prethodno održane sjednice Komiteta, iako su zahtjevi za učešće u radu Komiteta upućivani
od strane Republike Srpske Krajine. Ministarstvo je uvjereno da ovakvih i sličnih propusta
od strane organizatora više neće biti.
Ministarstvo inostranih poslova želi ukazati, da je Dunavska komisija tokom 1993.
godine svojim dokumentima osnovala radno tijelo “Komitet za pripremu diplomatske
Konferencije o pitanju dunavske saradnje”, sa zadatkom da izvrši sve pripremne radnje
u vezi održavanja planirane Konferencije. Jednako tako, Dunavska komisija je utvrdila i
legitimitet država učesnica u radu Komiteta, prema kojem pravo učešća u radu Komiteta,
osim država članica Dunavske komisije imaju i druge “podunavske zemlje” sukcesori bivše
Jugoslavije i SSSR-a sa “statusom de facto”.
Prema odredbi člana 1., 2. i 44. Konvencije o režimu plovidbe Dunavom, status
“podunavske zemlje” imaju samo one države kojima pripada bar jedan dio obale Dunava. U
ovu grupu ”podunavskih zemalja” ulazi i Republika Srpska Krajina, jer upravo kroz njezinu
teritoriju protječe Dunav u dužini od 150 kilometara. Na tom dijelu plovnosti Dunavom,
organi vlasti Republike Srpske Krajine “de facto” vrše potpunu kontrolu, upravljanje
i korištenje režima plovidbe Dunavom i jedino ti organi mogu garantovati nesmetanu i
bezbjedonosnu plovidbu Dunavom.
Prisustvo Republike Hrvatske u radu Komiteta za pripremu diplomatske Konferencije o
režimu plovidbe na Dunavu, umanjuje legitimitet rada Komiteta i čini remetilački faktor
u pripremnim radnjama za održavanje planirane Konferencije. Obzirom da Republika
Hrvatska nema status “podunavske zemlje” jer na svom teritoriju nema ni jednog dijela
obale Dunava ta država nema pravni osnov da učestvuje u radu Dunavske komisije ili bilo
kog njenog tijela odnosno organa. Njezini organi i institucije ne vrše nikakvu “de facto”
vlast kontrole, upravljanja ili bezbjednosti plovidbe Dunavom na bilo kom dijelu obale
Dunava.
Ministarstvo inostranih poslova Republike Srpske Krajine je uvjereno da će organizator
Komiteta za pripremu diplomatske Konferencije o pitanju dunavske saradnje, pozvati
delegaciju Republike Srpske Krajine da učestvuje u radu Komiteta, imajući pri tom u vidu
činjenicu da je Republika Srpska Krajina “podunavska zemlja” i da njeni organi “de facto”
vrše vlast na čitavoj plovnosti Dunava kroz Republiku Srpsku Krajinu, te da će Republici
Hrvatskoj koja nema status “podunavske zemlje” i čiji organi “de facto” ne vrše nikakvu vlast
nad plovidbom Dunavom, uskratiti pravo učešća u radu kako u Dunavskoj komisiji tako i u
radu Komiteta za pripremu diplomatske Konferencije o režimu plovidbe na Dunavu.
Ministarstvo inostranih poslova RSK koristi ovu priliku da Ministarstvu inostranih
poslova Rumunije izrazi svoje poštovanje.
96

M. P.169
MINISTAR
dr. Milan Babić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A-045-001.

34

1994., kolovoz 18.
[Knin – Pale]
Prijedlog o ujedinjenju svih srpskih zemalja koji su Skupština RSK i Narodna skupština
Republike Srpske uputile skupštinama Srbije i Crne Gore
REPUBLIKA SRPSKA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
NARODNA SKUPŠTINA

SKUPŠTINA
Broj: 02-1073/94 Broj: 01-02-4-34/1-94.
Datum: 18. 08. 1994. godine
Datum: 18. 08. 1994. godine

NARODNOJ SKUPŠTINI REPUBLIKE SRBIJE
NARODNOJ SKUPŠTINI REPUBLIKE CRNE GORE

Smatrajući da je pravo naroda na samoopredeljenje, odnosno pravo naroda da slobodno
odredi svoj politički status, istorijsko, prirodno i neotuđivo,
potvrđujući da je princip stalnog suvereniteta naroda i nacija nad teritorijama na kojima
živi garancija nacionalnog, socijalnog, kulturnog i ekonomskog razvoja,
nalazeći da su to pravo i taj princip ozakonjeni u brojnim dokumentima Organizacije
ujedinjenih nacija, KEBS-a170 i Konferencije o bivšoj Jugoslaviji,
konstatujući da su Republika Srpska Krajina i Republika Srpska državni entiteti koji su,
nakon secesionističkog komadanja SFRJ nastali ovaploćenjem prava na samoopredeljenje
i principa permanentnog suvereniteta naroda i nacije i da imaju pravo da odluče o svojoj
državi, Skupštine Republike Srpske i Republike Srpske Krajine odlučile su da upute
PREDLOG
ZA UJEDINJENJE REPUBLIKE SRBIJE, REPUBLIKE CRNE
GORE, REPUBLIKE SRPSKE I REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
U JEDNU DRŽAVU
1. Upućuje se poziv Skupštinama Republike Srbije i Republike Crne Gore da prihvate
Predlog o ujedinjenju u jednu državu i da razmotre proceduru i uslove pod kojima bi se
obavilo ovo ujedinjenje.
2. Zadužuje se zajednička delegacija Skupština Republike Srpske Krajine i Republike
Srpske da što pre odpočne razgovore sa predstavnicima Skupština Republike Srbije
i Republike Crne Gore kako bi se izradila deklaracija o ujedinjenju kao i nacrti drugih
relevantnih dokumenata.
169
170

Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za inostrane poslove.
Konferencija za europsku bezbjednost i suradnju.

97

3. Zajedničkoj delegaciji daje se rok od mesec dana da obavi ovaj posao i posle toga
obavesti Skupštine o rezultatima pregovora.
Predsednik N.171 skupštine Predsednik Skupštine
Momčilo Krajišnik, [v. r.] M. P.172 M. P.173 Branko Vojnica, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 1.

35

1994., kolovoz 20.
Knin
Zapisnik sa sastanka predsjednika RSK Milana Martića i predsjednika Republike Srpske
Radovana Karadžića
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SLUŽBA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE
Broj: 020/4-868-2/94
Knin, 20. 08. 1994. g.
Analitičko-informativna služba
BILJEŠKA
Dana, 20. avgusta 1994. g. predsjednik RSK, g. Milan Martić, sa najbližim saradnicima,
primio je u radnu posjetu dr. Radovana Karadžića, predsjednika RS i Momčila Krajišnika,
predsjednika Narodne Skupštine RS.
Zapisnik sa sastanka dostavlja se u prilogu.
SAVJETNIK FUNKCIONERA
Dušan Pralica, prof.
Prilog:
– Zapisnik,
– Deklaracija o ujedinjenju.174
Knin, 20. avgusta 1994. g.
ZAPISNIK
sa susreta predsjednika RSK Milana Martića i
predsjednika RS Radovana Karadžića sa delegacijama
171
172
173
174

98

Narodne.
Okrugli pečat: Republika Srpska, Narodna skupština, Sarajevo.
Okrugli pečat: Republika Srpska Krajina, Skupština Republike, Knin.
Priređivači su odlučili izostaviti prilog “Deklaracija o ujedinjenju”.

Sastanak je održan na Tvrđavi u rezidencijalnoj zgradi RSK, dana 20. avgusta 1994. u
Kninu.
Delegaciju RS su predstavljali:
Radovan Karadžić, predsjednik RS, Momčilo Krajišnik, predsjednik Skupštine RS,
Stojan Župljanin i Brana Crnčević, kao gost.
Delegaciju RSK su predstavljali:
Milan Martić, predsjednik RSK, Branko Vojnica, predsjednik Skupštine RSK, pukovnik
Dušan Lončar NŠ GŠ SVK, episkop dalmatinski, Vladika Longin.
Sastanku su prisustvovali i
Aco Drača, David Rastović, Nebojša Mandinić, Pero Damjanić, Radomir Knežević,
Radomir Kužet, Momčilo Grčić, Borka Stupar, Lazar Macura.
Sastanak je počeo u 14.40 časova.
Delegacije je pozdravio predsjednik RSK g. Milan Martić, nakon toga skup je blagoslovio
vladika Longin.
U uvodnom dijelu, između ostalog, g. Milan Martić, predsjednik RSK je rekao:
“Naša sudbina je i vaša. Nas čeka ono što je vas snašlo. Povijati leđa sada bi bilo nečasno.
Nečasno i prema svim poginulim u ovom otadžbinskom ratu, kao i u svim dosadašnjim
otadžbinskim ratovima. Definitivno trebamo ostvariti cilj. Ovoj generaciji je to pripalo kao
zadatak. Svađa među Srbima, i podele među Srbima, je cilj naših neprijatelja. Svađom radimo
u korist srpske štete. Pokušavamo malo strasti smiriti. Tražimo da se i dalje dogovaramo na
nivou sveukupnog srpskog pokreta. Narod RSK i rukovodstvo je uz vas.”
Nakon predsjednika RSK, g. Milana Martića prisutnima se obratio Predsjednik RS, g.
dr. Radovan Karadžić.
“Vidite ovo je teleks poruka od Engleza. Mole da se sastanemo. Muslimani preko njih
traže pregovore. Znači pobjeda je naša. Što se tiče ponuđenih mapa, situacija ne izgleda
nimalo naivna. Naime, to je veliko lukavstvo međunarodne zajednice, prije svih, Amerike.
Napravite nešto što je apsolutno neprihvatljivo za jednu stranu, ovog puta opet srpsku
stranu, pa ih ako ne prihvate pritežite sa novim mjerama. Tako se vodi rat, koji je veliki
biznis.
Evropa hoće da se ujedini i da drži pod kontrolom (na uzdi) Njemačku. Njemačka,
pak želi držati Evropu pod svojom kontrolom. Francuzi nisu naklonjeni Americi, a imaju
određene obaveze prema Njemačkoj. Englezi su nam dali najviše informacija. Amerika će
morati napustiti Evropu. Njemačka je ispratila Ruse, a želi i SAD. Evropske zemlje koje su
vodile mirovni proces bile su opstruisane od SAD. Postoji plan okruženja Rusije, sa strane
Zapada.
Plan “Kontakt grupe” je paklen. “Dobili su pola Bosne”, kažu u Srbiji, “a neće da
prihvate”. Teritorija je isječena. Brčko je u svim dosadašnjim prijedlozima uvek bilo van nas.
Impresija je da iza svega stoji Njemačka i hrvatski interesi i da se RSK reintegriše u
Hrvatsku. Hrvati imaju prave prijatelje u Nijemcima koji vode računa o njihovim
interesima. Amerika je uz muslimane ali ne u mjeri koliko su Nijemci uz Hrvate. Rusi ništa
za nas ne rade. Treba po njima, ostvariti cjelovitu (veliku) Hrvatsku, te joj pripojiti Bosnu.
Onemogućiti ujedinjenje Srba. Naše “DA” im je trebalo da ostvare svoj cilj. Sve bi pratili
mediji i za deset dana 80 000 vojnika NATO-a bi bili dopremljeni, prebacivani na Drinu,
99

Posavinu, hrvatsko-muslimansku teritoriju i ne bi bilo Ustava Unije. Ustav vidi jedinstvenu
Bosnu. Entitet je Vojvodina, Kosovo. Šta nam je onda ponuđeno? Ništa.
Sankcije ne bi bile skinute potpuno. Strateška roba (čelik, nafta) bili bi i dalje pod
embargom. Milošević 175precjenjuje Ruse. Kozirjev176 je američki čovjek.
Provlačiti se ispod mosta (Brčko) ne valja. To je tunel, ne koridor. U tom slučaju vi bi bili
predati, jer mi vam ne bi mogli pomoći. Sve bi bilo pod kontrolom.
Alija177 želi da Srbi idu u Srbiju, kao Srbi iz zapadne Slavonije tokom 1991. g. Uplašen
narod ne može da ostane.
Ako damo 26 % teritorije, onda bi naši Srbi išli, napuštali ustupljene teritorije. “Da
ostanu i neka se bora za svoja prava”, kažu u Srbiji. To su gluposti.
Muslimani bi dobili strateške pozicije, gdje bi nas opasno ugrozili, pobedili. Garant je
imao i Alija pa vidite kako je prošao. Pravac Ključ – Jajce se lako odsijeca prema ponuđenim
mapama. Traže koridor Bihać – Livno, kako bi vas odsjekli.
Planom se gubi 26 % teritorija, 20 što većih što manjih gradova i naselja. Strana sila
dolazi ako kažemo “DA”. Uvereni smo da ne možemo opstati ako potpišemo Plan.178
Ni Krajina ne bi opstala. Ni Srbija ne bi opstala.
Plan Vatikana još nije demantovan, o krajnjem cilju: pad Srbije.
Sankcije prema SRJ će se koristiti i za uvođenje RSK u Hrvatsku. Oni žele da uradimo
ono što oni moraju vojno uraditi. Oni mogu (Zapad) samo izazvati svjetski rat.
Odlučili smo da se branimo i za RSK i Srbiju. Crna Gora bi spas našla u Italiji.
Mape su apsolutno neprihvatljive. Istočne enklave su neprihvatljive. Mi smo faktički
ujedinjeni (RS i RSK). Mikelićev manevar je štetan. Ovim mjerama Srbije dovedeno je u
pitanje 36 000 km² teritorije, dolazi u pitanje Avramovićev179 program. Neka Srbija radi na
političkom planu što misli da je dobro za nju, ali zašto preduzima takve mjere u privredi,
nije nam jasno.
I mi smo udarili muslimanima embargo. U suštini smo ujedinjeni. Formalno ujedinjenje
je mač koga se i Klinton180 pribojava. Njima naše ujedinjenje brka planove. Naše procjene
su da ako se sada formalno ujedinimo Hrvatska će krenuti na vas.
Dakle, suštinski se ujediniti, a formalno ujedinjenje im je pretnja. Potpuno rješenje nije
samo naše ujedinjenje. Pravo rješenje je ujedinjenje svih srpskih zemalja.
Ujedinjenjem imali bismo 13 milijona stanovnika. Bili bismo garant stabilnosti na
Balkanu. Šta bi svijet učinio, preduzeo? Milošević misli kao sa Irakom. Vjerovatno bi nas
pljuvali pa ostavili na miru. Primjer Koreje. Ako uvedete sankcije, Korejci su rekli, to je rat.
I Amerikanci su odustali. Proboj SAD tamo više ne ide, jer Kina i Japan se ujedinjuju. Rata
se oni boje, mi smo u ratu i teže nam ne može biti.
Ovo sa Srbijom nije igra. Ovo je ozbiljno, kao i sa Vensovim181 planom. Neka ovim
postupkom (blokadom) bar braća u Srbiji izvuku neku korist. Ne shvatamo vređanja, kao
prekid telefonskih veza i privrednih tokova.
Slobodan.
Andrej Kozirjev, ministar vanjskih poslova Ruske Federacije (1991. – 1996.).
177
Izetbegović, predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine (1992. – 1996.).
178
Misli se na mirovni plan Kontaktne skupine za BiH.
179
Dragoslav Avramović, guverner Narodne banke Jugoslavije (1994. – 1996.).
180
Bill Clinton, predsjednik SAD-a (1993. – 2001.).
181
Cyrus Vance.
175
176

100

Ako im ne skinu sankcije, onda se Rusima treba dati rok od deset dana, jer se ujedinjujemo.
Onda oni (Rusi) ne bi mogli gledati ovakvo stanje i Jeljcin182 bi pao.
Ako ne bude ujedinjenja onda ćemo mi i vi (RS i RSK) zajednički se boriti. I u toj
varijanti mi opet pobjeđujemo.
Skinuće se jednostrano embargo muslimanima na uvoz oružja. Onda bi i Jugoslaviji
jednostrano skinuli sankcije. Evropa se boji pobjede islama. Njih je strah rata, velikog rata.
I 1914. g. bio bi rat bez Ferdinandovog183 ubistva. Tako i sada igraju. Njemačkoj nije do
rata. Ona je sve dobila.
Tražićemo da se Skupštine Srbije i Crne Gore izjasne u perspektivi oko ujedinjenja.
Naše samo ujedinjenje je mač kojim vitlamo. Držaćemo ga stalno. Tu prijetnju ćemo
stalno ponavljati. Neka se često o tom priča i piše.
Momčilo Krajišnik, predsjednik Skupštine RS.
Ovo što se dešava može biti kobno za srpsku budućnost. Može se stvoriti brana za sva
vremena. Prestanak ljubavi može prerasti u nešto drugo. Zato mi nećemo da uzvraćamo na
napade. Često ima objektivnih okolnosti. Nije Mesić184 džaba rekao “Srbe na Srbe”.
Zapad je uporno radio na razbijanju. Pozitivni saldo moramo čuvati. Ne dozvoliti
podjele. Bolje je da narod misli da je ovo fingiranje.
Kada ste vi ratovali, mi smo navijali, sakupljali pomoć i slali. Kada smo mi ušli u rat
drugačije smo razmišljali. Različito i u našoj Republici Srpskoj misle, zavisno od mjesta
ratnog stanja. To je tako. To je život. Svi nam poručuju ne dajte Brčko.
Sve smo dogovore ispoštovali, ali nam se govori da smo lažovi. Čurkinu185opraštamo jer
je lažov. Marjanović,186 Bulatović187 i Lilić188 su najotrovniji u izjavama.
Dobro je prijetiti ujedinjenjem, ali nismo donijeli deklaraciju. Vlade kao savjet treba
mnogo toga da usaglase. Primjer Moldavije i Rumunije.
Na vama je problem, jer Tuđman189 vas vojnički ne može pobjediti, a uz pomoć Zapada
vas želi reintegrisati. Nas žele vidjeti u jedinstvenoj Bosni. Ni mi, ni vi, ne smijemo nipošto
na to pristati. Bojim se ponovnog bratstva i jedinstva, ali nije to samo u pitanju, bojim se
opet ratovanja u skoro vrijeme. Mora svako sebi stvoriti nacionalnu državu.
Cilj je jedna srpska država, što će se usaglasiti između Republike Srpske Krajine i
Republike Srpske. Moramo na tome raditi, ali uvijek imati priključak Srbiji. Mi njima
duhovnost oni nama državnost. Moramo uvezati informativni sistem RS i RSK.
Beograd je budućnost za glavni grad.
Predsjednik RSK, g. Milan Martić,
Sve što su braća rekli mi smo ovo razmotrili. Nema dileme hoćemo li to potpisati. Teško
mi je pao raskol. Zvali su me da osudim odluku Skupštine RS na Palama. Nije mi palo na
pamet da to učinim svojoj braći. Zato me nisu primili u Beograd. Primili su Mikelića.190 To
Boris, predsjednik Ruske Federacije (1991. – 1999.).
Misli se na ubojstvo austrijskog nadvojvode Franje Ferdinanda u Sarajevu.
184
Stjepan, predsjednik Vlade Republike Hrvatske (1990.); predsjednik Predsjedništva SFRJ (1991.); predsjednik
Hrvatskog sabora (1992. – 1994.); predsjednik Republike Hrvatske (2000. – 2010.).
185
Vitaly Churkin, zamjenik ministra vanjskih poslova Ruske Federacije (1992. – 1994.).
186
Mirko, predsjednik Vlade Republike Srbije (1994. – 2000.).
187
Momir, predsjednik Republike Crne Gore (1990. – 1998.).
188
Zoran.
189
Franjo.
190
Borislav.
182
183

101

sa platnim prometom je samovoljna odluka pojedinca. To ćemo riješiti. Bio bih najsrećniji
da odmah potpišem akt o ujedinjenju. Procjenjujem da bi bilo štetno po obe strane ići
odmah na ujedinjenje. Moramo izvući korist od Srbije. Naš mirotvorni stav ne da Hrvatima
za pravo da nas napadnu, i sve ovo što je rekao predsjednik Karadžić.
Moramo u najskorije vrijeme formirati koordinaciono tijelo u Banja Luci, čiji će zadatak
biti priprema za ujedinjenje. Ponudićemo im ujedinjenje (Srbija i Crna Gora), ali sumnjam
u pozitivan odgovor.
Čestiti ljudi kao Brana (Crnčević) će pokušati ubjediti Srbiju u suludu ideju koju nameću
najodgovorniji ljudi Srbije. Srbija će shvatiti da nije u pravu. Vi ste u pravu. Vaša braća u
RSK i rukovodstvo RSK su uz vas. Ne sudite po jednom čovjeku, kretenu.
Brana Crnčević
Možda nije moje da uzmem pravo da govorim. Pravo se dobija od Boga. U politiku
smo svi zalutali. Niko nije za otpisivanje ni pripisivanje. Dva miliona Srba se ne može dati.
Moramo Srbe miriti. Ublažiti ono što se desilo. Postiđen sam s onim što je urađeno. Vas
optužuju da bi vas mogli smeniti.
Kad je celi svet protiv Srba, nije opasno, ali kada je svet i Srbi protiv Srba, ne valja.
Nerazumjevanje SRJ i RS je u sferi ideologije. Misle da je RS više bradata, a ja mislim
da je SRJ previše crvena. Sporazum traži lagani kompromis. Nije ni Miloševiću lako. Svet
pritišće. U Srbiji s boka pritisak (opozicija). Pritisak kod kuće.
Uslove postaviti 51:49 sa garancijama međunarodne zajednice.
Komplikovanost situacije je velika. Vi velike napore uložite da se dođe do kontakta sa
Srbijom. Ne možete biti uvređeni, niti se tako kao državnici smijete ponašati (uvređeno).
Kao ljudi da. Kao državnici možete biti tužni. Nervira me državna televizija. Bolne metode
su odabrali. Nešto će se prelomiti ili u Srbiji ili u Slobi.191 U poslednjim izborima u Srbiji
i RSK bio sam na strani socijalista i Martića. Treba sve uraditi da se strasti koliko-toliko
spuste.
Mislim da je Milošević na vašoj strani ali je pritisak sveta velik. Međutim, gadim se 100
% uvjerenja da vi niste u pravu. To i takvo uvjerenje potpisuje embargo prema Republici
Srpskoj. Ratovi kad su daleko nisu naši. Podeliti Srbe veće je zlo nego sve izgubiti. Verujem
u totalno pomirenje. Onaj ko napusti RSK i RS neće dugo vladati u Srbiji.
Pretnja ujedinjenjem je veliki adut. Ako hoćete pomoći jedni drugima to je potpisivanje
Deklaracije. Potpisi su forma. Ma šta uradili mi smo sa vama.
Branko Vojnica, predsjednik Skupštine RSK
Dugo smo čekali na iskreni razgovor među braćom. Ta iskrenost kasnije obavezuje.
Nesporazum je u onome što je rekao Crnčević – u ideološkoj sferi. Ne izneveriti sami sebe.
Predsjednik Milan Martić
Ono što se dešava u “Cazinskoj Krajini” pokazuje da nismo dobro radili. Vaš vojni dio
nije dobro odrađen. Poraz Fikreta192 nam je opasnost. Šta dalje? Šta se može uraditi.
Prva stvar je da smo pomagali Babi.193 Tu je u Babinim redovima – 2 brigade se predale.
Mi smo podržavali Babu i mnogo je municije potrošeno.
191
192
193

Slobodan Milošević.
Abdić, predsjednik samoproglašene AP Zapadna Bosna (1993. – 1995.).
Nadimak Fikreta Abdića.

102

Poslije ovih uvodnih riječi na stanje u tzv. Cazinskoj krajini, najuže delegacije u sastavu:
dr. Radovan Karadžić, mr. Momčilo Krajišnik, Milan Martić, Branko Vojnica i pukovnik
Dušan Lončar NŠ GŠ SVK, povukli su se u posebnu prostoriju gdje su raspravljali na
započetu temu 40 – 45 minuta. Nakon toga Predsjednik RS, dr. Karadžić je pročitao
saopštenje za javnost, a predsjednici Krajišnik i Vojnica potpisali su Deklaraciju, koja je
prosleđena Skupštinama Srbije i Crne Gore na razmatranje.
Po završetku sastanka na Tvrđavi ispred rezidencijalne zgrade RSK, predsjednici Karadžić
i Martić, odgovarali su na pitanja novinara vezano za održani sastanak.
Nakon zajedničkog ručka, delegacije su posjetile manastir Krka. Gosti iz RS Knin su
napustili u 19.30 časova.
SAVJETNIK FUNKCIONERA
Dušan Pralica, prof. [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 3.

1994., kolovoz 22.
Knin
Zapisnik s 13. sjednice Vlade RSK

36

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 13. redovne sjednice Vlade RSK održane 22. 08. 1994.
godine u zgradi Vlade u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio. Odsutni: Rade Tanjga i Milan Babić.
Sjednici prisustvuju po pozivu: Milan Trbulin, Svetozar Vinčić, Vladimir Dmitrović,
Dragan Božić, Pavao Marjanović, Vojin Peurača i Veljko Korolija.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikelić.
Sjednica je počela sa radom u 12.35 časova.
Za sjednicu je predviđen slijedeći
DNEVNI RED
1. Usvajanje zapisnika sa 12. sjednice Vlade RSK.
2. MIP
2.1. Informacija o razgovorima sa međunarodnim predstavnicima.
2.2. Informacija o situaciji u AP ZB i zauzimanju stava o izbjeglicama.
I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU
3. MINISTARSTVO FINANSIJA
3.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi i podsticanju
razvoja grada Vukovara.
103

3.2. Donošenje Odluke o modelu uspostavljanja platnog prometa sa RS.
3.3. Informacija o platama.
3.4. Informacija o ostvarenim dogovorima sa finansijskim institucijama u SRJ.
4. MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
4.1. Informacija o stanju u KPD194 Stara Gradiška.
5. MINISTARSTVO PROSVJETE
5.1. Donošenje Odluke o stavljanju van snage Odluke Vlade RSK broj 05-3-404 od 21. 07.
1994. godine.
5.2. Donošenje Odluke o osnivanju područnih odjeljenja Fakulteta društvenih nauka u
Vukovaru.
6. MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA
6.1. Inicijativa za izmjenu i dopunu Zakona o porezu na promet.
7. MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA
7.1. Donošenje Uredbe o izmjeni i dopuni Uredbe o carinskom nadzoru i postupku
carinjenja robe smještene pod carinski nadzor.
7.2. Donošenje Uredbe o važenju Uredbe o uslovima pod kojima se mogu otvarati posebne
carinske prodavnice i pod kojima se može prodavati strana roba u tim prodavnicama.
7.3. Donošenje Odluke o odobrenju uvoza traktora za poljoprivredu bez plaćanja carine i
ostalih uvoznih dažbina u 1994. godini.
7.4. Donošenje Odluke o zaustavljanju rasta cijena i puštanju u promet određenih količina
roba iz robnih rezervi.
7.5. Donošenje Odluke o zatvaranju prodavaonica u pograničnom pojasu prema AP ZB.
8. Davanje mišljenja Vlade na prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
sudovima.
II. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU
9. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za nabavku jednog telefaks aparata za potrebe
Republičkog zavoda za statistiku i informatiku RSK.
10. Rješenje o imenovanju pomoćnika ministra za pravosudne poslove.
11. Rješenje o imenovanju pomoćnika ministra za izvršenje krivičnih sankcija.
12. Donošenje Odluke o odobrenju 500 litara dizel goriva Udruženju ratnih vojnih invalida.
13. Donošenje Odluke o odobrenju kupovine kancelarijskog namještaja i ostale opreme za
potrebe Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja.
14. Donošenje Odluke o isplati jednokratne novčane pomoći korisnicima prava iz socijalne
zaštite sa područja opštine Vukovar.
15. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut Republičkog zavoda za tržište rada.
16. Donošenje Odluke o odobrenju kupovine kancelarijske opreme za potrebe Ministarstva
zdravlja.
17. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za javnu kuhinju u Drnišu.
18. Davanje saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta Ministarstva energetike i rudarstva.
19. 
Davanje saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ratnoj
organizaciji i sistematizaciji poslova u Ministarstvu energetike i rudarstva.
20. Donošenje Rješenja o razrješenju pomoćnika ministra unutrašnjih poslova.
194

Kazneno-popravni dom.

104

21. Donošenje Odluke o odobrenju novčanih sredstava za održavanje Kninskog pozorišnog
festivala.
22. Donošenje Rješenja o postavljenju pomoćnika ministra za ekonomske odnose, privredni
razvoj i industriju.
23. Donošenje Odluke o odobrenju nabavke osnovnih sredstava za potrebe Republičkog
hidrometeorološkog zavoda.
24. 
Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Odluku o izmjeni i dopuni Statuta
Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
25. Donošenje Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o visini, uslovima i načinu
isplate naknade materijalnih troškova zaposlenih u državnim organima.
III. MATERIJALI RADI INFORMISANJA ČLANOVA VLADE
26. Informacija o problemima u izlaženju “Službenog glasnika RSK”.
27. Informacija o početku nove takmičarske sezone u sportskim aktivnostima.
28. Informacija Bjedov Milorada iz Knina o aktivnostima preduzetim za vrijeme boravka u
Rusiji od oktobra 1993. do juna 1994. god.
i izmjenjen i nadopunjen sa
6.2. Informacija o situaciji sa energentima i elektroenergetskoj situaciji.
7.6. Informacija o stanju u odjeljenju Ministarstva trgovine i turizma u Vukovaru.
7.7. Informacija o aktivnostima Direkcije materijalnih rezervi.
8. a. Informacija o planu jesenje sjetve, berbe i obrade zemljišta u 1994. godini.
8. b. Informacija o Elaboratu o opravdanosti stvaranja “Gavrilović – Holding” Petrinja i
“PIK Okučani”.
8. v. Informacija o privatnoj ordinaciji Zoje Grišine
8. g. Odluka o izboru ponuđača za centralu.
8. d. Program oživljavanja proizvodnje.
8. đ. Donošenje Odluke o povećanju proizvodnje hleba.
8. e. Tačka 27. (materijal za informisanje članova Vlade).
25. a. 
Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za adaptaciju prostorija Ministarstva
finansija.
25. b. Donošenje Odluke o dodjeli novčane pomoći Udruženju ratnih vojnih invalida i
porodica palih boraca.
25. v. Donošenje Odluke o dodjeli novčane pomoći Udruženju civilnih žrtava rata RSK.
25. g. Donošenje Odluke o iseljenju UNPROFOR-a iz specijalne škole na Udbini.
25. d. Donošenje Odluke o stavljanju van snage Odluke broj: 05-3-727/94. od 14. 04.
1994. godine.
25. đ. Donošenje Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
25. e. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za boravak dr. Bezrukova u hotelu u
Beogradu.
25. ž. Donošenje Odluke o razrješenju dosadašnjih i imenovanju novih članova Upravnog
odbora “Belje – Holding” preduzeća u državnoj svojini.
25. z. Donošenje Odluke o razrješenju i imenovanju članova Upravnog odbora i Nadzornog
odbora J. P. “Krajinašume”.
25. i. 
Donošenje Odluke o odobravanju kratkoročne pozajmice Republičkom fondu
penzijskog i invalidskog osiguranja.
105

25. j. Donošenje Odluke o odobrenju finansijske pomoći za potrebe RTV RSK StudioKnin.
Ad – 1
Usvojen je zapisnik sa 12. sjednice Vlade RSK.
Ad – 2
2.1. U vezi razgovora sa međunarodnim predstavnicima predsjednik Mikelić je istakao
dva dijela:
– razgovor predsjednika Mikelića i ministra Babića sa g-dinom Hrvojem Šarinićem i
Pašalićem195 u Kninu,
– razgovor predsjednika Mikelića i ministra Rašua196 sa g-dinom Arensom197 u Beogradu.
Predsjednik Mikelić – Razgovori sa Šarinićem vodili su se u Štabu UNPROFOR-a u Kninu,
a prisustvovao je i g-din Aidi.198 Razgovor je imao za cilj dogovor o nastavku pregovora
tj. kandidovanje pitanja koja bi mogla doći na dnevni red pregovora između RH i RSK.
Kad smo došli do pitanja vodoopskrbe g-din Šarinić je naglasio da ovo možemo smatrati
razgovorom i o ekonomskim i o političkim pitanjima. Šarinićev prvi zahtjev bio je vezan
za auto-cestu Zagreb – Slavonski Brod i dio željezničkog saobraćaja (preko Knina za Split).
Druga stvar je pitanje povratka prognanika i traženje nestalih.
Mi smo istakli da može ići auto-put do Beograda, ne samo do Slavonskog Broda (ne
jednosmjerna nego dvosmjerna cesta). Ovo pitanje je ostavljeno za ekipe eksperata koje će
sastaviti model za eventualno puštanje ceste u promet. Naredno pitanje jeste humanitarno.
Tražili smo da se izdvoji pitanje penzija. Šarinić pristaje da se isplati 1/3 i da mjesto isplate
bude Knin. Došli smo i do pitanja naftovoda, trgovine. Naš stav je bio da oko svih pitanja
rade eksperti. Dileme su bile oko mjesta održavanja nastavka pregovora. Mi nismo pristali
da to bude bilo gdje u Hrvatskoj. To je ostalo otvoreno pitanje.
Predsjednik Mikelić proširuje informacijama razgovor sa g-dinom Arensom koji je vođen
u Beogradu. G-din Arens je izjavio da se neprihvaćanjem mapa od strane RS otežava stanje
kod nas.
Predsjednik Mikelić – Naše uvjerenje je da međunarodna zajednica neće dozvoliti novu
agresiju na RSK.
Kratko je izlagao ministar Rašuo, a nakon toga je prihvaćen
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija o razgovorima sa međunarodnim predstavnicima i zadužuju se
ministri (Perić,199 Pađen,200 Krička,201 Šijan,202 Budić203 i pomoćnik ministra Jakšić204) da
odrade posao u svom resoru vezano za daljnje pregovore sa RH.
195
196
197
198
199
200
201
202
203
204

Ivić, savjetnik predsjednika RH Franje Tuđmana za unutarnju politiku (1993. – 1999.).
Borivoj, ministar informiranja.
Geert Ahrens, njemački diplomat, potpredsjednik Međunarodne konferencije za bivšu Jugoslaviju.
Kai Eide, norveški diplomat, posebni izaslanik UN-a pri Međunarodnoj konferenciji za bivšu Jugoslaviju.
Slobodan.
Milan.
Milivoj.
Simo.
Ljubiša.
Nebojša.

106

2.2. Uvodni dio podnio je predsjednik Mikelić vezano za situaciju u AP ZB. Otvorena
je rasprava u kojoj su učestvovali ministar Prijić,205 komesar Trbulin,206 ministar Bosnić,207
Perić, Funduk208 i predsjednik Mikelić.
Predsjednik Mikelić – Sadašnja situacija ukazuje da bi trebalo da se razbacanost izbjeglica na
području Korduna usmjerava prema jednom mjestu – prema Hrvatskoj, ali ne blizu granice
AP Zapadna Bosna.
Komesar Trbulin – predlaže da se odredi lokacija za smještaj izbjeglica jer ne mogu ostati na
cesti. (UNHCR nudi 80 tona nafte i 30 tona benzina).
Predsjednik Mikelić – Mi moramo naftu koja je prevezena iz AP ZB i kamione staviti pod
našu kontrolu. To znači da ministar Prijić nakon sjednice iziđe sa saopštenjem da gorivo,
kamioni i dr. ide pod našu kontrolu. To je stav Vlade. Najbolje je tražiti prostor za izbjeglice,
na Turnju, postaviti šatore s tim da ministar Prijić provjeri taj dio terena (da li je miniran).
Ministar Prijić naglašava da treba slati dio po dio izbjeglica prema Turnju i istovremeno
vršiti pritisak na RH i UNHCR da prihvate izbjeglice. Vrlo je bitno sačuvati Fikreta Abdića
kao političkog čovjeka, jer to je garancija da će uvijek vući poteze prema V.209 Kladuši, a
time se neće ostvariti jedinstvo V. korpusa. To nama ide u prilog.
Usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija vezana za situaciju u AP Zapadna Bosna.
Ad – 3
3.1. Nakon što je ministar Veselinović210 obrazložio Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o obnovi i podsticanju razvoja grada Vukovara utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi i podsticanju razvoja grada Vukovara
(prilog br. 1)
3.2. Ministar Veselinović obrazložio je Protokol o obavljanju platnog prometa između
RS i RSK (prilog br. 2), a nakon toga donešena je
ODLUKA
o prihvatanju Protokola o obavljanju platnog prometa između RSK i RS (prilog br. 3)
3.3. Informaciju o izvršenim isplatama plata i naknada vojsci za VII. / 94. (prilog br. 4)
obrazložio je ministar Veselinović.
Predsjednik Mikelić – Od prvog dana kako sam preuzeo funkciju predsjednika Vlade RSK
za mene je vojska bila na prvom mjestu. Tražio sam spisak ljudi koji su na prvoj liniji.
Insistirao sam na tome da se ne isplaćuje plata dok se ne dobije tačan broj ljudi koji su
na prvoj liniji. Tada smo odlučili da njihova plata mora iznositi najmanje 200 dinara, a
drugi ne mogu dobiti povećanje. To nije učinjeno. Uvjeravam vas da se to više neće desiti.
Preispitat ću podatke. Neću vojsku da prevarim. Nećemo otvarati diskusiju.
Usvojen je slijedeći
205
206
207
208
209
210

Ilija.
Milan, komesar Republičkog komesarijata za izbjeglice RSK.
Milan.
Uroš.
Velika.
Ratko.

107

ZAKLJUČAK
U iduća 3 – 4 dana izvršiti isplatu razlike borcima na prvoj liniji.
3.4. Ukratko izložio ministar Veselinović o ostvarenim dogovorima sa finansijskim
institucijama u SRJ. Donešen je
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija koju je podnio ministar Veselinović.
Ad – 4
4.1. Informaciju o stanju u KPD Stara Gradiška (prilog br. 5) podnio ministar Funduk.
Ministar Funduk – Organi pravosuđa nisu nikog zatvorili u KPD Stara Gradiška.
Ministar Bosnić – predlaže da se utvrdi rok Komisiji da bi počela s radom, da se iskonsultuju,
formiraju da bi se dobila povratna informacija.
Ministar Funduk – U toj Komisiji mora biti i predstavnik pravosuđa.
Usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaćena je informacija o stanju u KPD Stara Gradiška.
Dat je rok Državnoj komisiji da izvrši popis imovine do 15. 09. 1994. i dostavi povratnu
informaciju.
Ad – 5
5.1. i 5.2. Odluku o stavljanju van snage Odluke Vlade RSK, broj 05-3-404 od 21.
07. 1994. god. (prilog br. 6) obrazložio je ministar Ratković211 i naglasio da je ova Odluka
povezana sa Odlukom o osnivanju područnih odjeljenja Fakulteta društvenih nauka u
Vukovaru (prilog br. 7).
Otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali ministar Funduk, ministar Bosnić, Bolić,212
Vojnović,213 Petrović,214 Đurić,215 Perić.
Ministar Vojnović predlaže da se ovo prihvati za narednu školsku godinu, a da Vlada na
jednoj od slijedećih sjednica otvori pitanje mreža visokoškolskih ustanova.
Usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Odgađa se za slijedeću sjednicu Vlade s tim da ministar Ratković pozove stručne ljude
koji će pružiti članovima Vlade potpunu informaciju.
Ad – 6
6.1. Ministar Krička je obrazložio nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
porezu na promet (prilog br. 8), a nakon toga je ministar Veselinović dodao da je nemoguće
uspostaviti fiskalni sistem u RSK i zato Ministarstvo finansija ne prihvata ovaj Zakon.
Usvojen je
ZAKLJUČAK
(prilog br. 9)
1. Ne prihvata se inicijativa Ministarstva energetike za donošenje Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o porezu na promet.
211
212
213
214
215

Stevo.
Dragutin.
Milivoj.
Branko.
Stevan.

108

2. Omogućava se javnim preduzećima “Elektroprivreda Krajine” i “NIK” da izvrše
kompenzaciju njihovih obaveza po osnovu poreza na promet i njihovih potraživanja od
korisnika budžeta RSK.
6.2. Ministar Krička je dao informaciju vezanu za način dolaska naftnih derivata do
distributivnih dijelova i informaciju na koji način je obezbjeđen lager naftnih derivata i
teškoće oko dopreme derivata. Ministar Krička iznosi slijedeće podatke:
– do danas je došlo svega 13 % derivata nafte za Knin,
– na područje Dvora na Uni svega 10 % za ovaj mjesec,
– na područja Vukovara – 96 %,
– na područje Belog Manastira – 74 %,
– za Ministarstvo odbrane – 56 %,
– za MUP – 40 %.
Razlog ovako velike disproporcije u isporuci su poteškoće oko transporta derivata na ovo
područje. Plan za istočni dio RSK (Slavonija, Baranja) je gotovo ispunjen, a za ovaj dio
samo jedna desetina je isporučena i to moramo riješiti.
Predsjednik Mikelić – Naši kamioni, konvoji stajali su na Rači.216 Razlog za to je veliki broj
američkih posmatrača i špijuna na relaciji od Kuzmina do Bijeljine. Oni čekaju da mogu
Savjetu bezbjednosti javiti da Srbija ne poštuje prekid ekonomskih odnosa, posebno kad
je u pitanju nafta. Zbog toga je ovakav odnos prema nama. Trebalo je otići u Kraljevo i u
fabrici vagona kupiti plastične cisterne, treba dati pratnju policije iz Vukovara. Dogovoreno
je da se osposobe kamioni “Lika-transa”. Ne tovarimo više u toku dana, već od 21.00 časova
do ujutro. Ovo je samo dio problema u vezi ulaska roba u RSK.
Donešen je
ZAKLJUČAK
Usvaja se informacija, a stav Vlade prema opštinama, prema preduzećima iz RS jeste da
će ih pomagati ali svaki zahtjev od preduzeća RS mora doći u nadležna ministarstva RSK i
dalje će se usaglašavati na Vladi.
7.1. Donešena je

Ad – 7

UREDBA
o izmjeni i dopuni Uredbe o carinskom nadzoru i postupku carinjenja robe smještene pod
carinski nadzor (prilog br. 10)
7.2. Donešena je
UREDBA
o važenju Uredbe o uslovima pod kojima se mogu otvarati posebne carinske prodavnice i
pod kojima se može prodavati strana roba u tim prodavnicama (prilog br. 11)
7.3. Donešena je
ODLUKA
o odobrenju uvoza traktora za poljoprivredu bez plaćanja carine i ostalih uvoznih dažbina
u 1994. god. (prilog br. 12)
7.4. Donešena je
ODLUKA
o zaustavljanju rasta cijene i puštanju u promet određenih količina roba iz robnih rezervi
(prilog br. 13)
216

Sremska Rača, granični prijelaz između SRJ i BiH.

109

7.5. Donešena je

ODLUKA
o kretanju i poslovanju u graničnom pojasu (prilog br. 14)
7.6. Informaciju o stanju u odjeljenju Ministarstva trgovine i turizma u Vukovaru podnio
je ministar Bosnić i naveo je niz nezakonitih radnji koje su tamo rađene (od uzimanja
novca, otvaranja posebnog žiro-računa itd., a nema nikakve evidencije).
Ministar Bosnić – Smatrao sam da se treba uključiti i finansijska policija da bi iskontrolisala
poslovanje mog pomoćnika (odbio je da preda pečat i dokumentaciju uz vrijeđanja). Stupio
sam u kontakt s ministrom Prijićem koji je učinio ono što je u njegovoj nadležnosti. Mi smo
preduzeli slijedeće:
– proglasili smo nevažećim pečat i potpis g-dina Todića,217
– sva ovlaštenja odjeljenja Ministarstva trgovine i turizma prenijeli smo na Sekretarijat za
privredu opštine Vukovar,
– obavijestili smo usmeno sve predsjednike opština sa tog područja, a pismeno smo
obavijestili i predsjednika opštine Beli Manastir.
Mislim da bi jedna ekipa ojačana policijom morala otići na to područje (finansijski
inspektori, tržišni inspektori, inspektori MUP-a i jedan od ministara uz obezbjeđenje).
Otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali gotovo svi ministri, a potom je usvojen
slijedeći
ZAKLJUČAK
Da ministar Bosnić uz podršku i pomoć ministra Petrovića i ljudi iz opštine pokuša
iznaći kadrovsko rješenje.
7.7. Uvodne napomene u vezi informacije o aktivnostima Direkcije materijalnih rezervi
iznio je predsjednik Mikelić.
Aktivnosti oko otkupa pšenice obrazložio je g-din Božić,218 a aktivnosti vezane za Narodnu
banku obrazložio je g-din Pavao Marjanović. U raspravi su učestvovali ministar Petrović,
Veselinović i Šijan.
Usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Usvaja se informacija.
Ad – 8
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (prilog br. 15) obrazložio
je ministar Funduk.
Ministar Funduk – Ovo je prijedlog skupštinskog Odbora za upravu, pravosuđe i
zakonodavstvo, a predlagač je poslanička grupa SDS Krajine. Mišljenje našeg resora je da
ako se prihvati ovaj Zakon onda bi trebalo mijenjati Zakon o vojnom tužilaštvu. To ćemo
sugerisati predlagaču, a inicijativu prihvatamo.
U raspravi su učestvovali ministar Veselinović, Đurić, sekretar Vlade Štrbac219 i predsjednik
Vlade Mikelić.
Usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
(prilog br. 16)
1. Prihvata se inicijativa za izmjenu i dopunu Zakona o sudovima.
217
218
219

Dragan.
Dragan.
Savo.

110

2. Sugeriše se predlagaču da se u okviru redovnih okružnih sudova osnuju odjeljenja
vojnih sudova.
3. Zadužuje se Ministarstvo pravosuđa da za iduću sjednicu sačini nacrt Zakona
o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u smislu točke 1. ovog Zaključka i nacrt
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu.
8. a. Informaciju o planu jesenje sjetve, berbe i obrade zemljišta u 1994. godini (prilog
br. 17) podnio je ministar Šijan. Jedino je prisutno kašnjenje u realizaciji finansijskih
sredstava. Ministar predlaže da se danas ne otvara rasprava već da Vlada donese odluku da se
koordinacionom tijelu produži mandat za jesenje radove u poljoprivredi.
Na slijedećoj sjednici ćemo izaći sa kompletnim prijedlogom mjera. Ministar Veselinović
predlaže da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zajedno sa Direkcijom
materijalnih rezervi i Ministarstvom finansija iznađe mogućnost da otkupimo svu količinu
zaliha uljarica i da ih kao država damo na preradu (sada imamo oko 120.000 tona uljarica).
U raspravi su učestvovali i ministar Funduk, Petrović, Bosnić, predsjednik Mikelić i direktor
Direkcije materijalnih rezervi g-din Dragan Božić.
Usvojen je
ZAKLJUČAK
(prilog br. 18)
8. b. Informaciju o Elaboratu o opravdanosti stvaranja “Gavrilović – Holding” Petrinja
i “PIK Okučani”, podnio je ministar Šijan i dodao da je prije od strane Ministarstva
bio prijedlog da se “PIK Okučani” proglasi preduzećem od republičkog značaja i da dva
preduzeća od republičkog značaja (“Gavrilović” Petrinja i “PIK Okučani”) idu u stvaranje
Holdinga.
Nakon rasprave usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija.
Za iduću sjednicu Vlade Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da izađe
sa prijedlogom novog Upravnog odbora.
Da ministar Šijan i ministar Petrović obave razgovor u Okučanima sa predstavnicima
opštinskih struktura.
8. b. Informaciju o privatnoj ordinaciji Zoje Grišine (prilog br. 19) podnio je ministar
Đurić.
Ministar Đurić – Ovo je bilo na prethodnoj sjednici, u međuvremenu sam poslao
sanitarnog inspektora da vidi da li ta doktorica posjeduje diplomu i da li ima odobrenje za
rad. Doktorica nije prihvatila sanitarnog inspektora, opirala se. Nakon toga, ona i dalje radi,
naplaćuje usluge. Ponovo sam poslao sanitarnog i tržišnog inspektora, (nije ih pustila) i tada
sam zatražio asistenciju milicije. G-đa Grišina izjavljuje da je savjetnik ministra odbrane, da
voli srpski narod i dr. Na radiju je veličaju, iznesene su mnoge laži o meni.
Sada je ordinacija konačno zapečaćena.
Usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Vlada daje punu podršku ministru zdravlja Đuriću.
Pošto nema dozvole za rad zatvoriti privatnu ordinaciju dr. Zoje Grišine.
Sutra da se da saopštenje za javnost (sekretar Vlade) i sazove konferenciju za štampu,
(ministar Veselinović, Bosnić i Đurić) o radu na sjednici Vlade.
111

8. g. Uvodni dio koji se odnosio na izbor ponuđača za centrale podnio je ministar Pađen
nakon čega je usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
(prilog br. 20)
1. Odobrava se nabavka četiri glavne telefonske centrale (Knin, Korenica, Vojnić i
Petrinja) iz programa “Pupina”.220
2. Zadužuje se Ministarstvo za saobraćaj i veze da izradi projekat telekomunikacionog
sistema RSK i izvrši koordinaciju sa Ministarstvom za saobraćaj i veze SRJ u pogledu
povezivanja RSK sa RS i SRJ na planu telekomunikacija.
8. d. Program oživljavanja proizvodnje obrazložio je ministar Petrović i dodao da su
u Ministarstvu industrije sve poduzeli u pogledu kontaktiranja sa preduzećima, obilaska
terena itd. Uključeni su i svi privredni subjekti ukoliko imaju dobre programe.
Potom je usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
(koji se odnosi na sva ministarstva)
U narednih 8 dana svi ministri da podnesu izvještaj iz svog resora o radu Vlade u protekla
4 mjeseca sa osvrtom na ekspoze predsjednika Mikelića koji je imao na Skupštini (koji su se
zadaci provodili, koje su odluke donešene, koji su bili zakonski akti).
8. đ. Predsjednik Mikelić – Prije nego pređemo na skraćeni postupak želim da vam
kažem da sam u toku večeri imao nekoliko kontakata sa Kordunom i da su ocjene takve da
su pripadnici vojske ili starješine mnogo toga otuđile od izbjeglica iz AP Zapadna Bosna.
To mi je saopštio g-din Fikret Abdić sa velikim žaljenjem i tugom. Izgleda da pojedine
starješine nisu bile u stanju da to zaustave. G-din Abdić me zamolio, ako ništa drugo,
da mu obezbjedimo hleb i ja sam zbog toga predložio Odluku o povećanju proizvodnje
hleba. Sve pekare u Petrinji, Topuskom, Slunju, Vrginmostu, Vojniću i Plitvicama dužne su
maksimalno povećati proizvodnju hleba.
Potom je donešena
ODLUKA
o povećanju proizvodnje hleba (prilog br. 21)
8. e. Informaciju o početku nove takmičarske sezone u sportskim aktivnostima (prilog
br. 22) podnio je ministar Vojnović, a potom je prihvaćena
INFORMACIJA
o početku nove takmičarske sezone u sportskim aktivnostima
Donešena je

Ad – 9

ODLUKA
o odobrenju sredstava za nabavku jednog telefaks aparata za potrebe Republičkog zavoda
za statistiku i informatiku RSK (prilog br. 23)
Donešeno je

Ad – 10

RJEŠENJE
o imenovanju pomoćnika ministra za pravosudne poslove (prilog br. 24)

220

Riječ je o Institutu “Mihajlo Pupin” iz Beograda.

112

Donešeno je

Ad – 11

RJEŠENJE
o imenovanju pomoćnika ministra za izvršenje krivičnih sankcija (prilog br. 25)

Donešena je

Ad – 12

ODLUKA
o dodjeli 500 litara D-2 Udruženju ratnih vojnih invalida (prilog br. 26)

Donešena je

Ad – 13

ODLUKA
o odobrenju kupovine kancelarijskog namještaja i ostale opreme za potrebe Ministarstva za
rad, boračka i socijalne pitanja (prilog br. 27)
Donešena je

Ad – 14

ODLUKA
o isplati jednokratne novčane pomoći korisnicima prava iz socijalne zaštite sa područja
opštine Vukovar (prilog br. 28)
Donešena je

Ad – 15

ODLUKA
o davanju saglasnosti na Statut Republičkog Zavoda za tržište rada (prilog br. 29)

Donešena je

Ad – 16

ODLUKA
o odobrenju kupovine kancelarijske opreme za potrebe Ministarstva zdravlja (prilog br. 30)
Donešena je

Ad – 17

ODLUKA
o odobrenju sredstava za javnu kuhinju u Drnišu (prilog br. 31)

Donešena je

Ad – 18

ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu energetike i rudarstva (prilog br. 32)
Data je saglasnost na

Ad – 19

PRAVILNIK
o izmjenama i dopunama Pravilnika o ratnoj organizaciji i sistematizaciji poslova u
Ministarstvu energetike i rudarstva (prilog br. 33)
113

Donešeno je

Ad – 20

RJEŠENJE
o razrješenju pomoćnika ministra unutrašnjih poslova (prilog br. 34)

Donešena je

Ad – 21

ODLUKA
o odobrenju novčanih sredstava za održavanje Kninskog pozorišnog festivala
(prilog br. 35)

Donešeno je

Ad – 22

RJEŠENJE
o postavljanju pomoćnika ministra za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju
(prilog br. 36)
Donešena je

Ad – 23

ODLUKA
o odobrenju nabavke osnovnih sredstava za potrebe Republičkog hidrometeorološkog
zavoda (prilog br. 37)
Donešena je

Ad – 24

ODLUKA
o davanju saglasnosti na Odluku o izmjeni i dopuni Statuta Republičkog fonda za
penzijsko i invalidsko osiguranje (prilog br. 38)

Donešen je

Ad – 25

PRAVILNIK
o izmjenama i dopunama Pravilnika o visini, uslovima i načinu isplate naknade
materijalnih troškova zaposlenih u državnim organima (prilog br. 39)

Donešena je

Ad – 25 – a

ODLUKA
o odobravanju sredstava za adaptaciju prostorija Ministarstva finansija (prilog br. 40)

Donešena je

Ad – 25 – b

ODLUKA
o dodjeli novčane pomoći Udruženju ratnih vojnih invalida i porodica palih boraca RSK
(prilog br. 41)
Donešena je

Ad – 25 – v

ODLUKA
o dodjeli novčane pomoći Udruženju civilnih žrtava rata RSK (prilog br. 42)

114

Donešena je

Ad – 25 – g

ODLUKA
o iseljenju UNPROFOR-a iz specijalne škole na Udbini (prilog br. 43)

Donešena je

Ad – 25 – d

ODLUKA
o stavljanju van snage Odluke broj: 05-3-727/94. Od 14. 04. 1994. godine (prilog br. 44)
Donešen je

Ad – 25 – đ

PRAVILNIK
o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih
mjesta u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (prilog br. 45)
Donešena je

Ad – 25 – e

ODLUKA
o odobrenju sredstava za boravak dr. Bezrukova u hotelu u Beogradu (prilog br. 46)

Donešena je

Ad – 25 – ž

ODLUKA
o razrješenju dosadašnjih i imenovanju novih članova Upravnog odbora “Belje – Holding”
preduzeća u državnoj svojini (prilog br. 47)
Donešena je

Ad – 25 – z

ODLUKA
o razrješenju i imenovanju članova Upravnog odbora i Nadzornog odbora J. P.
“Krajinašume” (prilog br. 48)

Donešena je

Ad – 25 – i

ODLUKA
o odobravanju kratkoročne pozajmice Republičkom fondu penzijskog i invalidskog
osiguranja (prilog br. 49)

Donešena je

Ad – 25 – j

ODLUKA
o odobrenju finansijske pomoći za potrebe RTV RSK Studio – Knin (prilog br. 50)
Članovima Vlade radi informisanja podijeljene su slijedeće informacije
Ad – 26
INFORMACIJA
o problemima u izlaženju “Službenog glasnika RSK” (prilog br. 51)
115

Tačka 8. đ. u redovnom postupku.

Ad – 27

Ad – 28
INFORMACIJA
Bjedov Milorada iz Knina o aktivnostima preduzetim za vrijeme boravka u Rusiji od
oktobra 1993. godine do juna 1994. godine (prilog br. 52)221
Dnevni red je iscrpljen i sjednica završava s radom u 01.50 časova.
SEKRETAR VLADE M. P.222 M. P.223 PREDSJEDNIK VLADE
Savo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]224
Broj: 06-5-902/94.225 Broj: 05-5-576/1-94.226
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 13.

37

1994., kolovoz 22.
Knin
Odluka Vlade RSK o kretanju i poslovanju u graničnom pojasu prema AP Zapadna Bosna
Na osnovu člana 42. stav 1. tačka 4. Zakona o odbrani (“Službeni glasnik RSK”, broj 2/93.),
i člana 27. Zakona o Vladi RSK (“Službeni glasnik RSK”, broj 3/92.), Vlada Republike
Srpske Krajine na svojoj 13. sjednici održanoj 22. 08. 1994. godine donosi
ODLUKU
o kretanju i poslovanju u graničnom pojasu
Član 1.
Zabranjuje se rad svim trgovinama, skladištima, trgovačkim posrednicima i turističkim i
ugostiteljskim objektima, kao i drugim oblicima trgovine u graničnom pojasu od 1.000 m
prema AP Zapadna Bosna.
Član 2.
Zabranjuje se rad trgovinama, skladištima, trgovačkim posrednicima, turističkim i
ugostiteljskim objektima, kao i drugim oblicima trgovine u graničnom pojasu od 5.000 m
prema AP Zapadna Bosna, koji su navedene objekte otvorili (registrovali) poslije 31. 12.
1991. godine.
221
222
223
224
225
226

Priređivači su izostavili priloge.
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Priređivači su izostavili pregled prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.

116

Član 3.
Objektima iz člana 2. ove Odluke, koji su počeli sa radom prije 31. 12. 1991. godine
dozvoljava se rad u ograničenim količinama roba prema potrebama stanovništva mjesnih
zajednica koje pokrivaju ovi objekti.
Potvrdu o nabavci svih vrsta roba za ove objekte daje Izvršni savjet SO.
Količina roba koju može kupiti pojedinac u ovim objektima jesu potrebe domaćinstva
toga pojedinca.
Odredbe ovog člana o količinama roba odnose se i na ugostiteljske objekte unutar
graničnog pojasa od 5.000 m.
Član 4.
U graničnom pojasu od 1.000 m prema AP Zapadna Bosna zabranjuje se neovlašteno
kretanje i zadržavanje svim licima, osim lokalnog stanovništva koje ima prebivalište u ovom
pojasu.
Član 5.
Izvršni savjeti Skupština opština izdavat će odobrenja za unos proizvoda na područje
graničnog pojasa. Lokalno stanovništvo može unositi na područje graničnog pojasa samo
one robe i u maksimalnim količinama koje odredi Izvršni savjet Skupštine opštine.
U Izvršnim savjetima Skupština opština obavezno se vodi evidencija o izdatim dozvolama
koja sadržava podatke: ime i prezime lica kojima se izdaje dozvola, adresa, datum izdavanja
dozvole, naziv robe, količina, potpis lica koje prima dozvolu.
Dozvola se izdaje u 2 primjerka, od kojih jedan primjerak ostaje u arhivi Izvršnog
savjeta Skupštine opštine, a jedan primjerak lice koje je dobilo dozvolu prodaje kontrolnim
organima prilikom unošenja robe u granični pojas.
Član 6.
Izvršni savjet Skupštine opštine može svojom odlukom odrediti mjesne zajednice unutar
graničnog pojasa od 5.000 m na koji se odnose odredbe člana 2. i 3. ove odluke.
Član 7.
Nadležni organ opštinske uprave koji je izdao dozvolu za rad objekata iz člana 1. i 2. ove
Odluke, dužan je donijeti rješenje o prestanku rada tih objekata.
Izvršenje ovih rješenja stupa na snagu odmah.
Član 8.
Novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 dinara kaznit će se preduzeće ili drugo pravno
lice koje učini prekršaj iz člana 1., 2. i 3. ove Odluke.
Novčanom kaznom 500 do 1000 dinara kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu za
prekršaj iz stava 1. ovog člana.
Uz prekršaj iz stava 1. ovog člana izriče se zaštitna mjera oduzimanja roba i stvari koje su
bile predmet prekršaja i izvršenja prekršaja.
Član 9.
Novčanom kaznom od 2.000 do 5.000 dinara kaznit će se fizičko lice koje učini prekršaj
iz člana 1., 2. i 3. ove Odluke uz izricanje zaštitne mjere oduzimanja roba i stvari koje su bile
predmet prekršaja i izvršenja prekršaja.
117

Član 10.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaju da važe odredbe Odluke Vlade RSK o kretanju
i poslovanju u graničnom pojasu broj 05-3-819/93 od 27. 07. 1993. godine.
Član 11.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave na oglasnoj ploči Vlade RSK i objavit će se u
“Službenom glasniku RSK”.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

V L A D A
M. P.227 PREDSJEDNIK
BROJ: 05-3-527/94. Mikelić Borislav, [v. r.]
KNIN, 22. 08. 1994.228
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 13.

1994., kolovoz 23.
Knin
Zapisnik s 14. sjednice Vlade RSK

38

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 14. redovne sjednice Vlade održane dana 23. 08.
1994. godine u zgradi Vlade u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi su u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio. Odsutni: Slobodan Perić, Branko Petrović, Simo Šijan, Uroš Funduk i Borivoj Rašuo.
Sjednici prisustvuju po pozivu: Vojin Peurača, Svetozar Vinčić, Dragan Božić, Milan
Ernjaković.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikelić.
Sjednica počela sa radom u 17.00 časova.
Za sjednicu je predviđen slijedeći:
DNEVNI RED
1. Formiranje Štaba za prihvat izbjeglica sa područja AP Zapadna Bosna
Ad – 1
Prije diskusije oko tačke dnevnog reda predsjednik Mikelić je upoznao članove Vlade o
razgovorima sa predstavnicima UNPROFOR-a vođenim danas (23. 08. 1994.)
227
228

Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
Dopisano rukom.

118

Potom je predsjednik opštine Vrginmost i potpredsjednik Skupštine g-din Ernjaković229
izložio trenutno stanje vezano za izbjeglice.
G-din Ernjaković:
– situacija na terenu je katastrofalna, imamo oko 40 – 45.000 izbjeglica sa područja AP
Zapadna Bosna,
– oko 1.000 izbjeglica je primila RH, 2.000 je na rampi UNPROFOR-a,
– trenutno je većina izbjeglica na otvorenom prostoru,
– ima mnogo slučajeva pljačke izbjeglica,
– general Čeleketić230 sugeriše da se na području Batnoge može smjestiti 35 – 40.000 ljudi.
Ministar Ilija Prijić – ističe da je plan da se dio iz Starog Sela prebaci prema Turnju i
Kamenskom otpao iz bezbjedonosnih razloga.
– Poduzeti su koraci da se spriječi pljačka, milicija je popisala robu koja je završila po
preduzećima.
– Vojska je preuzela na sebe obavezu da riješi pitanje pljačke u redovima SVK.
Predsjednik Mikelić – G-din Trbulin231 me informisao da se situacija pogoršava. Po
njegovom mišljenju već sada treba izbjeglice prebaciti iz Starog Sela pošto su na otvorenom
prostoru.
U vezi naše Odluke, pekare nisu odradile zadatak (osim u Slunju), a najviše bi Glina mogla
povećati proizvodnju hljeba. Na žalost, tačna je informacija da je umrlo četvoro djece.
G-din Fikret Abdić pohvalio je ponašanje naše milicije. Zamolio je da se izbjeglice udalje od
granice AP Zapadna Bosna, zbog eventualnih problema.
Formirat ćemo Štab koji će se večeras sastati. Predsjednik Štaba je ministar Bosnić.232
Ministar Mile Bosnić – Pozvao sam sve tržišne inspektore Korduna i Banije na sastanak
sutra ujutro kako bi spriječili šverc. Sve treba staviti pod kontrolu našeg Štaba.
Štab sačinjavaju:
1. Bosnić Mile, predsjednik,
2. Ernjaković Milan, zam. predsjednika,
3. Blagojević Slobodan,
4. Mrkić Nikola,
5. Popović Milan,
6. Trbulin Milan,
7. Reljić Miladin,
8. Škaljac Đuro
9. Madžarac Ljubomir,
10. dr. Paić Dušanka,
11. Sava Milović,
12. pukovnik Bosanac Veljko.
Krizni Štab će se sastati večeras u Topuskom, a prisustvovat će i predsjednik Vlade
Borislav Mikelić.
SRTV233 RSK treba imati dežurnu ekipu na terenu.
229
230
231
232
233

Milan.
Milan.
Milan.
Milan.
Srpska radio-televizija.

119

Donesena je

ODLUKA
o osnivanju Štaba za prihvat, obezbjeđenje i zbrinjavanje izbjeglica sa područja AP
Zapadna Bosna sa sjedištem u Topuskom (prilog br. 1)234

Sjednica je završila sa radom u 17.50 časova.
SEKRETAR VLADE M. P.235 M. P.236 PREDSJEDNIK VLADE
Savo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]237
Broj: 06-5-903/94.238 Broj: 05-5-575/1-94.239
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 13.

39

1994., kolovoz 24.
Gračac
Deklaracija odbornika SO Gračac o ujedinjenju svih srpskih zemalja
Na predlog Kluba odbornika Srpske radikalne stranke Skupština opštine Gračac na 4.
redovnoj sjednici održanoj dana 24. 08. 1994. g. u Gračacu, jednoglasno je podržala predlog
Narodne Skupštine Republike Srpske o ujedinjenju svih srpskih zemalja i usvojila sledeću
DEKLARACIJU
o sve srpskom ujedinjenju
Mračne svjetske sile, stvarajući novi svjetski ekonomski poredak, nemilosrdno su se
okomile na ponosni, nepokorivi i prkosni srpski narod. Srpska nacionalna revolucija, koju
je Karađorde započeo 1804. g., još traje i na našoj generaciji Srba je sveti zadatak da ovu
revoluciju završimo i u potpunosti riješimo srpsko nacionalno pitanje.
Rat započet na krajiškim prostorima 1990. g. nije samo rat za očuvanje zapadnih srpskih
država, nego i rat za očuvanje svekolikog Srpstva i pravoslavlja. Od Kosova pa na ovamo
Srbi su nebeski narod – opredeljen za Carstvo Nebesko – za Pravednost i Mir.
Samo Drugi svjetski rat odnio je 1.200.000 srpskih života, ali je Srpstvo preživjelo, i iz
pepela, na temeljima Svetoslavlja, ponovo vaskrsava srpski narod.
Mi Srbi danas imamo samo dvije mogućnosti: ujedinjenje i stvaranje jedinstvene srpske
države ili prihvatanje svjetske igre koja vodi srpskom uništenju. Zato ujedinjenje tražimo
SAD i ODMAH.
U ime svih prošlih, sadašnjih i budućih srpskih generacija, u ime svih srpskih boraca i
mučenika čija krv i čije kosti prekriše Balkan i Evropu. Na to nas obavezuju i referendum
234
235
236
237
238
239

Priređivači su izostavili prilog.
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
Priređivači su izostavili pregled prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.

120

naroda Srpske Krajine o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom Gorom iz maja 1991. g.,
referendum o prisajedinjenju Republike Srpske Krajine Republici Srpskoj iz juna 1993. g.,
odluka zajedničkog prijedorskog zasjedanja Skupštine Republike Srpske i Skupštine RSK,
inicijativa plitvičkog zasjedanja Skupštine RSK i poziv Narodne skupštine Republike Srpske
o ujedinjenju svih srpskih zemalja.
Mi Srbi tražimo samo ono što imaju svi narodi svijeta – pravo na samoopredjeljenje –
pravo da na svojim srpskim istorijskim i etničkim prostorima formiramo državu po mjeri
srpskog naroda.
Za Svetu Slobodu i Srpske interese neka nam je Bog na pomoći!
U Gračacu, srijeda M. P.240 ODBORNICI SKUPŠTINE
24. augusta 1994. g. OPŠTINE GRAČAC
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., SO Gračac, kut. 1.

40

1994., kolovoz 25.
Knin
Naputak predsjednika Vlade RSK upućen predsjednicima općina i izvršnih savjeta općina
u RSK, o načinu poslovanja i protoku roba prema Republici Srpskoj i SR Jugoslaviji nakon
prekida dotadašnjeg jedinstvenog platnog prometa
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
PREDSJEDNIK VLADE
KNIN, Kralja Petra I. Oslobodioca 30 Faks: 078/719-023
Broj: 05-5-547/1-94. M. P.241
Knin, 25. 08. 1994. god.

– PREDSJEDNICIMA OPŠTINA

– PREDSJEDNICIMA IZVRŠNIH SAVJETA OPŠTINA
Predmet: Uputstvo,
dostavlja se.–
Vlada RSK na sjednici održanoj 22./23. avgusta 1994. godine razmatrala je način
poslovanja i protoka roba prema Republici Srpskoj i Saveznoj Republici Jugoslaviji do
ponovne uspostave jedinstvenog platnog prometa koji je privremeno u prekidu zbog
zatvorene mreže za elektronski prenos podataka između SRJ i Republike Srpske.
Vlada RSK ulaže napore da se premoste nastale teškoće i odnosi potpuno normaliziraju.
Stoga je potrebno, do ponovne uspostave jedinstvenog platnog sistema između RSK,
Republike Srpske i SR Jugoslavije, da sve privredne organizacije, institucije, ustanove,
opštine i ostala pravna lica obavezno kontaktiraju resorna ministarstva Vlade RSK kada je u
240
241

Okrugli pečat: RSK, Skupština opštine Gračac, Gračac.
Prijemni pečat: Skupština opštine Glina, 2. 9. 1994.

121

pitanju poslovanje sa Republikom Srpskom i sva druga pitanja vezana za protok roba prema
SR Jugoslaviji.
Svako odstupanje i samovolja spomenutih subjekata od ovog Uputstva primorat će Vladu
RSK da takve prekršioce isključi iz rada i poslovanja sa SR Jugoslavijom.
Shodno navedenom zadužuju se predsjednici Izvršnih savjeta opština da s ovim
Uputstvom upoznaju sva pravna lica na području svojih opština.
Također se zadužuju predsjednici Izvršnih savjeta opština da u cilju realizacije Odluke
Vlade o puštanju u promet određenih količina osnovnih životnih artikala iz robnih rezervi
po zaštitnim cijenama stupe u vezu sa trgovačkim preduzećima u svojim opštinama radi
dogovora o količini i načinu prodaje kako bi se spriječile mogućnosti šverca i ostalih
eventualnih malverzacija i zloupotreba.
M. P.242 PREDSJEDNIK VLADE
Borislav Mikelić [v. r.]
Na znanje:
– Službi za platni promet i financijsku kontrolu.
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-DASK-SACP, 611., kut. 38.

41

1994., kolovoz 26.
Okučani
Dopis kojim direktor Srpskog radija Okučani Đorđe Vodogaz traži pomoć i financijska
sredstva od ministra informiranja RSK Borivoja Rašua za izgradnju Radiotelevizijskog
centra Okučani
RADIO TELEVIZIJA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
SRPSKI RADIO OKUČANI
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
MINISTARSTVO INFORMISANJA Naš znak i broj 01-86/94.
KNIN, Ulica Kralja Petra I. Vaš znak i broj
Oslobodioca Okučani, 26. 08. 1994.
PREDMET:
Poštovani ministre,
u vezi s našim sastankom od 5. 8. 1994. godine u Okučanima, a kome ste prisustvovali Vi
i privrednici Opštine Okučani i gdje se raspravljalo o izgradnji RTV – centra243 Okučani244
242
243
244

Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Radio-televizijski centar.
Podcrtano u izvorniku.

122

kao veoma važnom i prioritetnom strateškom zadatku za područje zapadne Slavonije
obraćamo Vam se za podršku u našem zahtjevu.
Srpski radio Okučani nije trenutno u mogućnosti da s vrlo oskudnom i starom tehnikom
izađe iz veoma snažne informativne blokade sa strane hrvatskih medija, molimo Vas za
pomoć da se postojeće nezadovoljavajuće stanje prevaziđe.
Obzirom na Vaše ingerencije i Vlade RSK-e, podsećamo Vas da je na istom sastanku
IDEJA O IZGRADNJI RTV – centra Okučani, podržana,245 kako s Vaše strane, tako i od
privrednika Opštine Okučani, te u vezi s tim doneseni i sledeći zaključci:
– da se Vladi RSK-e pošalje zahtev246 i u vezi s tim zauzme stav,
– da se završe svi građevinski radovi nadogradnje na postojećem objektu po projektu, a
Vlada RSK-e obezbedi potrebnu tehniku i opremu za RTV – centar, i
– da o istom zauzme stav Izvršni savet Opštine Okučani, što je i učinio svojom odlukom
na 9. sednici, održanoj 22. 8. 1994. godine.
U vezi sa svim navedenim činjenicama, obraćamo se Vama gospodine ministre da
ovu ideju o osnivanju RTV – centra Okučani podržite i date detaljno obrazloženje o
neophodnosti ovog zahteva, na sednici Vlade RSK-e, a tim više, što ste projekat podržali,
kako Vi, tako i sve političke i privredne strukture zapadne Slavonije.
S poštovanjem!
M. P.247 D i r e k t o r:
Đorđe Vodogaz [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 42.

42

1994., kolovoz 29.
Glina
Zaključak Izvršnog savjeta SO Glina putem kojega se, uz podupiranje dotadašnje politike
Narodne skupštine Republike Srpske, a vezano uz kulminaciju političkog sukoba između
Beograda i vodstva pobunjenih bosanskohercegovačkih Srba, zahtijeva žurno ujedinjenje
RSK i RS, kao prvi korak prema budućem “svesrpskom” ujedinjenju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINA GLINA
IZVRŠNI SAVJET
Broj: ola – 489/5
Glina, 29. 08. 1994.
245
246
247

Podcrtano u izvorniku.
Podcrtano u izvorniku.
Okrugli pečat: JP RTV Republike Srpske Krajine, JP Srpski radio Okučani, Okučani.

123

Na temelju člana 7. Odluke o Izvršnom savjetu SO Glina broj: 01-1665/92. od 30. 09.
1992. godine, razmatrajući bezbednosnu situaciju na području opštine Glina, Izvršni savjet
na svojoj 11. sjednici održanoj 23. 08. 1994. godine jednoglasno je donio slijedeći:
ZAKLJUČAK
Da je srpski narod u Republici Srpskoj Krajini u nekoliko navrata jasno izrazio svoju
političku volju i odlučnost da istraje u stvaranju jedne srpske države.
Bezrezervno podržavamo sve odluke, zaključke i inicijative Narodne skupštine RS, kao
i politiku, te nastojanje političkog rukovodstva, u želji da istraju na ostvarenju prirodnog
prava srpskog naroda da živi u jednoj srpskoj državi, kao i međunarodnim konvencijama
priznatog prava naroda da sam odluči u kojoj i kakvoj državi želi da živi.
Osuđujemo uvođenje političke, ekonomske i informativne blokade prema srpskom
narodu zapadno od Drine.
Zahtjevamo da proces sjedinjenja svih srpskih država počne sjedinjenjem u jednu državu
Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.
Da se na ovu temu održi vanredna sjednica Izvršnog savjeta uz obavezno prisustvo
rukovodnih struktura vojske i milicije.
Sva civilna vozila koja su oduzeta od vojske Zapadne Bosne u zoni odgovornosti 24.
brigade staviti na raspolaganje IS-u SO Glina.
Da se na bolji način osigura i obezbjedi granica RSK prema Zapadnoj Bosni.
DOSTAVITI:
1. predsjedniku SO Glina,
2. predsjedniku IS-a,
M. P.248 P r e d s j e d n i k
3. uz sjednički zapisnik, Dušan Lukač, [v. r.]
4. arhiva.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1077-2.

43

1994., kolovoz 30.
Slunj
Službena zabilješka SJB Slunj o krađi stupova visokonaponskog dalekovoda nedaleko od
Sadilovca
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Ministarstvo unutrašnjih poslova
Sekretarijat za unutrašnje poslove Vojnić
SJB SLUNJ
Broj 08-03/1-2-1-K- /94.
Datum 30. 08. 1994.
248

Okrugli pečat: RSK, Skupština opštine Glina, Izvršno vijeće, Glina.

124

Službena zabilješka
Građanin CVJETIĆANIN ĐURO, zanimanje poljoprivrednik, rođen 14. 07. 1948.
godine, boravište – prebivalište Slunj, Sadilovac broj 28, je dana 23. 08. 1994. godine u
Sadilovcu u vezi krivičnog djela teške krađe električnih stubova, dao ovlaštenoj službenoj
osobi SJB Slunj slijedeće obavještenje:
Dana 20. 08. 1994. godine oko 10.00 časova Cvjetićanin Đuro je zajedno uz prethodni
dogovor sa svojim komšijom Glušica Lukom otišao u mjesto Dubrava nedaleko svoje kuće,
te su sa motornom pilom oborili 6 električnih stubova, te jedan “A” stub, koji su mu bili
potrebni za gradnju sjenika. Cvjetićanin Đuro je nekoliko dana prije dogovarao sa Glušica
Lukom popravak, odnosno gradnju svoga sjenika. Pošto nije imao odgovarajući materijal,
odnosno građu te također uvjeta da istu ispili, dogovorio je sa Glušica Lukom da odu u
borovu šumu u Dubravi kuda prolazi visokonaponski vod te da sruše nekoliko stubova koje
je naknadno ugradio u sjenik. Nakon dogovora isti je otišao sa traktorom i motornom pilom
te je Glušica Luka oborio stubove, a potom ih izrezali na odgovarajuću mjeru, utovarili na
traktorsku prikolicu i odvezli kod kuće Cvjetićanin Đure. Također u isto vrijeme oborili su
tri komada smrekovih stabala te ih također traktorom odvukli kući. Nakon dovoženja kući,
Cvjetićanin Đuro je izrezane električne stubove ugradio u svoj sjenik i to kao nosive stubove
dok je tri smrekova stabla također ugradio kao nosive grede.
Cvjetićanin Đuro također navodi da nije znao da se radi o visokonaponskom vodu koji
je u funkciji, misleći da isti nije pod naponom pošto mu je poznato da u okolici Sadilovca
odnosno Drežnika ima više takvih napuštenih električnih vodova.
Ovlašteno sl.249 lice
Kolundžija Gojko, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1066-2.

44

1994., rujan 4.
Slunj
Zamolba Branka Zinaića Ministarstvu kulture i vjera RSK kojom traži financijsku potporu
za izdavanje vlastitog autorskog romana “Nevini đavo”
M. P.250
Klub intelektualaca Srpske Krajine
Plitvice – Korenica
Dr. mr. sci. BRANKO ZINAIĆ
Stara Kršlja 22
47 240 – S L U N J
MINISTARSTVU KULTURE I VJERA
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
K N I N
249
250

Službeno.
Prijemni pečat: RSK, Ministarstvo kulture i vjera Knin, ur. broj: 75-1, 6. 9. 1994.

125

Predmet: Molba za sponzorisanje prvog krajiškog romana “NEVINI
ĐAVO” u iznosu od 5000 dinara
Poštovana gospodo,
štampanje i prevođenje spomenute knjige biti će uz troškove od 80 000 dinara. Dio
tih sredstava obezbijeđen je u Srbiji i Republici Srpskoj. U RS Krajini jedino je Skupština
opštine Slunj skromno sponzorisala pomenutu knjigu.
Kritike – recenzije pomenute knjige i mišljenje Srpske akademije nauka i umetnosti su
najpovoljniji. Molim Vas da pomenuta skromna sredstva odobrite.
Uz zahvalnost i pozdrav,
Branko Zinaić, [v. r.]
U prilogu: mišljenje SANU251
U Staroj Kršlji, 04. 09. 1994.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 41.

45

1994., rujan 6.
[Vojnić]
Izvješće SUP-a Vojnić o posjetu predsjednika AP Zapadna Bosna Fikreta Abdića Vojniću,
Topuskom i Plitvičkim jezerima i njegovu susretu s predsjednikom Vlade RSK Borislavom
Mikelićem
IZVJEŠTAJ
u vezi obezbeđenja predsjednika AP
Zapadna Bosna Fikreta Abdića
Dana 06. 09. 1994. god. Fikret Abdić dolazi u SUP Vojnić gdje se nalazi na sastanku sa
savjetnikom ministra Škaljac Đurom i ostalim rukovodiocima SUP-a.
U 12.50 časova iz mjesta Topusko sa helikopterom UN-a Fikret Abdić odlazi za Zagreb
na razgovore sa Slavkom Degoricijom i to:
Fikret Abdić, Kudić Fikret, zvani “Mornar”, Bešlagić Munib koji je ujedno i zapisničar.
U 16.15 časova sa helikopterom UN-a delegacija AP Zapadna Bosna vraća se u Topusko,
gdje je Fikret Abdić po izlasku iz helikoptera i u hotelu “Topusko” pred svojom i pratnjom
SUP-a Vojnić izjavio da jebe Hrvatskoj mater, što su ga na vrlo perfidan i podmukao
način na brzinu poslije sastanka utrpali u helikopter a nisu mu uopšte dozvolili razgovor
sa novinarima iz Hrvatske i Italije koji su ga čekali da sa njime obave intervju i naprave
fotosnimke.
U 17.50 časova Fikret Abdić saopštava da odlazi na Plitvička jezera sa svojom pratnjom
te našom pratnjom i sa savjetnikom ministra Škaljac Đurom, te da će se na Plitvicama
251

Priređivači su izostavili prilog.

126

sastati sa predsjednikom Skupštine252 gospodinom Mikelićem.253 Sastanak sa gospodinom
Mikelićem započeo je u 22.00 časa te trajao do 00.30 časova, te je Fikret po izlasku iz
hotela prilikom odlaska kući rekao da je vrlo zadovoljan nakon razgovora sa gospodinom
Mikelićem i da je pun optimizma za svoj narod te da je uvjeren da će uz pomoć Srba i svog
naroda ipak uspjeti ostvariti se cilj o postojanju AP Zapadna Bosna.
Izvještaj podnio:
Bijelić Boško, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 604.

46

1994., rujan 6.
Beograd
Obavijest Uprave carina SRJ svim carinarnicama o načinu prolaska roba namijenjenih
RSK preko jugoslavenskog teritorija
SAVEZNA UPRAVA CARINA
01/5 broj D-6903
6. 09. 1994. godine
BEOGRAD
C A R I N A R N I C I
S V I M
V E Z A: Akt SUC-a254 01/5 broj
D-5979/2 od 5. 08. 1994. godine
U cilju pravilnog i jednoobraznog sprovođenja Zaključka sa 187. sednice Savezne vlade,
obaveštavate se sledeće:
1. Pošiljke humanitarne pomoći, uključujući i pošiljke humanitarne pomoći koje šalju
međunarodne humanitarne organizacije (UNHCR, “Lekari bez granica” i dr.) mogu se
upućivati na teritoriju Republike Srpske samo preko graničnih prelaza Sremska Rača i
Ilijino Brdo, uz sprovođenje odgovarajućeg postupka i na osnovu propisanih isprava.
2. Počev od 09. 09. 1994. godine (petak) od 0.00 časova preko graničnog prelaza
Sremska Rača, mogu da se propuštaju motorna vozila sa robom iz Republike Srpske Krajine,
samo pod uslovom da robu prati original potvrde, da se radi o robi iz te republike, koja je
potpisana od strane predsednika Vlade Republike Srpske Krajine Borislava Mikelića.
Odredba stava 1. ove tačke odnosi se i na robu iz Republike Srpske Krajine koja tranzitira
preko područja Savezne Republike Jugoslavije i upućuje se u drugi deo Republike Srpske
Krajine.
Radi se o očitoj pogrešci u dokumentu, budući da je Borislav Mikelić tada obnašao dužnost predsjednika
Vlade RSK.
253
Borislav.
254
Savezna uprava carina.
252

127

3. Ulazne carinarnice će dozvoliti tranzit – provoz robe iz drugih zemalja za Republiku
Srpsku Krajinu, preko teritorije Savezne Republike Jugoslavije, ako se radi o provozu
hrane, odeće, lekova i humanitarne pomoći, a za provoz ostalih vrsta roba po prethodno
pribavljenom odobrenju direktora Savezne uprave carina.
Odredba stava 1. ove tačke odnosi se i na provoz roba iz Republike Srpske Krajine, preko
teritorije Savezne Republike Jugoslavije a za druge zemlje.
4. Da ne bi došlo do izigravanja Odluke Savezne vlade o prekidu ekonomskih i političkih
odnosa sa Republikom Srpskom, upravnik carinarnice je dužan da energično preuzme sve
potrebne mere u cilju sprečavanja takvih pojava, te da o svim uočenim negativnim pojavama
pismeno obavesti direktora Savezne uprave carina.
Posebno se ukazuje na ličnu odgovornost upravnika carinarnice u vezi striktnog
poštovanja Odluke Savezne vlade.
Za rešavanje spornih slučajeva, meritornu odluku može doneti samo direktor Savezne
uprave carina, odnosno od njega ovlašćeno lice – Branislav Knežić, načelnik Odelenja za
carinsko pravne poslove.
Ovim se stavlja van snage tačka 4. akta SUC-a 01/5 broj D-5979/2 od 5. 08. 1994.
godine, kao i akti SUC-a 01/5 broj D-6148/2 od 12. 08. 1994. godine i 01/5 broj D-5972/3
od 1. 09. 1994. godine.
M. P.255 DIREKTOR
Mihalj Kertes, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A-124-006.

47

1994., rujan 7.
Knin
Prijedlog pomoćnika vrhovnog zapovjednika SVK za nacionalnu sigurnost i međunarodne
odnose, general-majora Mile Novakovića, Komandi 18. korpusa SVK i načelnicima uprava
Ministarstva obrane RSK za korištenje srpskog jezika i ćiriličnog pisma u odnosima s
međunarodnim organizacijama
Republika Srpska Krajina
MINISTARSTVO ODBRANE
Telefon: 60-145, tel / faks 011-235-1179
Žiro-račun: 71100-637-399
KNIN
Broj: 1859-2
Knin; 07. 09. 1994.
KOMANDI 18. KORPUSA
NAČELNICIMA UPRAVA MO
255

Okrugli pečat: Savezna Republika Jugoslavija, Savezna uprava carina.

128

Predmet: Dostava akta:
Upotreba pisma i jezika u odnosima sa međunarodnim organizacijama.–
U prilogu Vam dostavljamo akt br. pov. 044/94 – Upotreba pisma i jezika u odnosima
s međunarodnim organizacijama na znanje i služenje u daljim komunikacijama sa
međunarodnim organizacijama.
RM / ŠR
M. P.256 za M I N I S T A R-a
p u k o v n i k
dr. Rade Tanjga257
Pomoćnik vrhovnog komandanta za nacionalnu bezbednost i međunarodne odnose
pov. br. 044/94.
Knin, 31. august 1994. godine
Upotreba pisma i jezika u odnosima s međunarodnim organizacijama
Činjenica da je Sporazum o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine zvanično napisan i
na srpskom jeziku, ćirilicom, a da su pravo na svoj jezik i pismo čak i prava manjina, a ne
samo naroda što srpski narod u RSK jeste, omogućava nam da odbacimo ukidanje prava na
jezik i pismo. To ukidanje u praksi naših odnosa sa UNPROFOR-om, PMEZ, UNHCR,
Visokim komesarijatom za izbeglice i drugim međunarodnim učesnicima, oni sprovode
obraćajući nam se dokumentima napisanim latinicom i prevodima u kojim su upotrebljene
izmišljene reči hrvatskog novogovora, mrtvi arhaizmi koje niko ne koristi i izbačene reči
(dubleti) koje koriste i Srbi. Ovo se dešava na različitim nivoima naših državnih struktura.
Oni na to nemaju pravo, presedan su učinili i neki njihovi predstavnici već koristeći u
komuniciranju sa nama ćirilicu i srpski jezik.
U borbi za praktičnu realizaciju naše samostalnosti nemamo razloga da preko takvog
ponašanja ubuduće ćutke prelazimo, tim više što su oni na našoj teritoriji već oko tri godine.
Predlažem da se međunarodni učesnici zvanično obaveste da od 1. oktobra nećemo primati
dokumenta, koja ne uvažavaju pravo srpskog naroda na pismo i jezik.
Istovremeno takvu instrukciju trebalo bi dati nižim komandama SVK i svim državnim
organima koji službeno komuniciraju s međunarodnim učesnicima. U obraćanju
međunarodnim učesnicima ne bi trebalo izostaviti upozorenje da prevodioci izostave u
razgovorima s našim predstavnicima izmišljene “hrvatske” reči, koje ne razumiju ni Hrvati a
kamoli Srbi. Značaj ovog pitanja nije za potcenjivanje, a oni imaju mogućnost da potrebnu
kompjutersku tehniku nabave u Beogradu.
general-major
Mile Novaković [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1932.

256
257

Okrugli pečat: nečitak.
Potpis: Šuput.

129

48

1994., rujan 7.
Knin
Zahtjev Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje RSK Vladi RSK za hitno iznalaženje
financijskih sredstava potrebnih za njihov daljnji rad
REPUBLIČKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE – KNIN

Broj: 267
Knin, 7. 09. 1994.
VLADA RSK
M. P.258
Predmet: zahtjev za dodatnim sredstvima od 2.000.000 dinara
Zbog izuzetno teške materijalne situacije u zdravstvu i zbog nemogućnosti da Republički
zavod za zdravstveno osiguranje sopstvenim sredstvima i poduzetim mjerama pokrije gubitak
iskazan u polugodišnjem obračunu I. – VI. 94. a shodno članu 54. Statuta Republičkog
zavoda za zdravstveno osiguranje dužni smo da Vas obavjestimo o predlogu mjera koje treba
poduzeti da bi se uravnotežili prihodi sa rashodima. Predlog mjera je sadržan u Informaciji
koju Vam je dostavilo Ministarstvo za zdravlje i iz koje je vidljivo da bi bilo neophodno da se
za kategorije stanovništva RSK koje nisu osigurane po Zakonu o zdravstvenom osiguranju (a
naša država je u situaciji da nam više od 50 % stanovništva spada u te kategorije – izbjeglice,
rezervni sastav vojske i milicije koji nisu u radnom odnosu, tehnološki viškovi, neosigurana
lica, ratni vojni invalidi i žrtve rata) obezbjede sredstva u budžetu Republike.
Pošto budžet Republike nije izmirivao svoje obaveze prema Zakonu (za te kategorije
stanovništva) ili ih je izmirivao samo djelomično, molimo Vas da za prevazilaženje
trenutno vrlo teške situacije obezbjedite 1.000.000,00 dinara sredstava koja bi bila
neophodna zdravstvu za izmirivanje nastalih obaveza prema dobavljačima zdravstvenih
ustanova, te 1.000.000,00 dinara za snabdjevanje apotekarskih i zdravstvenih ustanova
lijekovima i sanitetskim materijalom, jer je trenutno stanje snabdjevenosti nikakvo, a o
bilo kakvim zalihama da i ne govorimo (uz latentnu opasnost da uslijed raznih političkih,
ekonomskih i zdravstvenih razloga dođe do većih poremećaja u zdravstvenom snabdjevanju
stanovništva).
Problematika snabdjevanja lijekovima i sanitetskim materijalom je i do sada bila prisutna
u Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje a ni država nije bila u mogućnosti
namjenski obezbjeđivati sredstva za taj vrlo osjetljiv segment svakog društva. Situacija je do
sada bila mnogo povoljnija jer je humanitarna pomoć bila obimnija i zdravstvene ustanove
su se u velikoj mjeri na taj način snabdjevale, dok smo sada prinuđeni ljekove i sanitetski
materijal kupovati. Molimo Vas za puno razumijevanje.

258

Prijemni pečat: RSK, Ministarstvo za zdravlje, ur. broj: 1035, 7. 9. 1994.

130

M. P.259 Direktor
Mirko Sinobad, dipl. ek.260 [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 43.

1994., rujan 8.
Knin
Zapisnik s 15. sjednice Vlade RSK

49

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 15. redovne sjednice Vlade RSK održane 8. 09. 1994.
godine u zgradi Vlade u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio. Odsutni: Ilija Prijić i Borivoj Rašuo.
Sjednici prisustvuju po pozivu: Svetozar Vinčić, Milan Trbulin, Dušan Lončar, Pavao
Marjanović, Veljko Korolija.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade B.261 Mikelić.
Sjednica je počela s radom u 10.50 časova.
Za sjednicu je predviđen slijedeći
DNEVNI RED
1. Usvajanje zapisnika sa 13. i 14. sjednice Vlade.
I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU
2. MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA
2.1. Informacija o razgovorima s međunarodnim predstavnicima.
2.2. Informacija o stanju izbjeglica sa područja AP Zapadna Bosna.
3. MINISTARSTVO ODBRANE
3.1. 
Zahtjev za obezbjeđenje finansijskih sredstava za uređenje operativnog centra na
aerodromu Udbina.
3.2. Zahtjev za dodjelu finansijskih sredstava za nastavak izgradnje zaštitnih objekata na
aerodromu Udbina.
3.3. Zahtjev za dodjelu finansijskih sredstava za nastavak proizvodnje mina za MB262 120
mm u preduzeću MOL263-Teslingrad.264
259
260
261
262
263
264

Okrugli pečat: RSK, Republički zavod za zdravstveno osiguranje, Knin.
Diplomirani ekonomist.
Borislav.
Minobacač.
Marko Orešković Lički Osik.
Lički Osik.

131

3.4. Informacija o problematici rezervi osnovnih artikala hrane u SVK.
3.5. Zahtjev za dodjelu finansijskih sredstava za nabavku artikala hrane i zimnice.
3.6. Stavovi o načinu obezbjeđenja i nabavke ogrevnog drveta za SVK.
3.7. Zahtjev za nastavak finansiranja započete proizvodnje tkanina i izrade uniformi za SVK.
3.8. Isplata plata i naknada pripadnika SVK za juli i avgust 1994. godine.
3.9. Upoznavanje sa Odlukom VSO od 21. 07. 1994. godine u vezi stanja emisione tehnike
i veza RSK.
3.10. Izvještaj o stanju u tampon zonama sa prijedlogom mjera.
4. MINISTARSTVO ZDRAVLJA
4.1. Zahtjev za obezbeđenje interventnih finansijskih sredstava za potrebe zdravstva.
5. MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA
5.1. Prijedlog bilanse naftnih derivata za 2/2 1994. godine u RSK.
5.2. Garancija na komercijalne zapise JP265 “Elektroprivreda Krajine”.
6. MINISTARSTVO ZA RAD, BORAČKA I SOCIJALNE PITANJA
6.1. Donošenje Odluke o kriterijumima za razvrstavanje djece ometene u razvoju, sastavu i
načinu rada Komisija za pregled djece ometene u razvoju.
6.2. Donošenje Odluke o osnovici za utvrđivanje nivoa socijalne sigurnosti.
7. MINISTARSTVO FINANSIJA – REPUBLIČKA UPRAVA JAVNIH PRIHODA
7.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o kontroli, utvrđivanju i naplati javnih prihoda.
8. MINISTARSTVO PROSVJETE – UNIVERZITET “NIKOLA TESLA”
8.1. Donošenje Odluke o ukidanju Odluke Vlade RSK broj 05-3-404 od 21. 07. 1994.
godine.
8.2. Donošenje Odluke o osnivanju područnih odjeljenja Fakulteta društvenih nauka u
Vukovaru.
II. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU
9. Donošenje Odluke o investicionom ulaganju u Dom za stara i invalidna lica – Šarengrad.
10. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava “Gerontološkom centru” iz B.266 Manastira.
11. 
Davanje saglasnosti na Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u
Republičkoj upravi javnih prihoda.
12. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za kupovinu kancelarijskog namještaja i
opreme za potrebe Republičkog deviznog inspektorata.
13. 
Donošenje Odluke o odobrenju novčane pomoći radnici Republičkog zavoda za
statistiku i informatiku.
14. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za snimanje filma “Istorijsko pravo Srba
Krajišnika na svoju državu”.
15. Donošenje Odluke o prolongiranju roka za povrat pozajmice Komunalnom preduzeću
Knin.
16. Donošenje Rješenja o razrješenju pomoćnika ministra unutrašnjih poslova.
17. Donošenje Odluke o rashodovanju osnovnih sredstava u Sekretarijatu Vlade.
18. Donošenje Odluke o brisanju vozila iz evidencije Vlade RSK.
III. MATERIJALI RADI INFORMISANJA ČLANOVA VLADE
19. Informacija GŠ SVK o popuni ratnih jedinica SVK sa ženama vojnim obveznicima.
265
266

Javno poduzeće.
Belog.

132

i izmjenjen i nadopunjen sa:
2.1. a. Informacija o događajima na Baniji (područje Bojne).
5.3. Donošenje Odluke o raspodjeli opšteg reeskontnog kontingenta po namjenama.
5.4. Molba RS za isporuku goriva D-2.
6.3. Informacija o događajima u Vukovaru.
6.4. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
a) Donošenje Uredbe o osiguranju D-2 za jesenje radove razmjenom za poljoprivredne
proizvode.
6.5. MINISTARSTVO TRGOVINE
a) Donošenje Odluke o obavljanju kupoprodajnih poslova po dozvolama sa SRJ.
6.6. REPUBLIČKA UPRAVA CARINA
a) Donošenje Odluke o privremenom oslobađanju RD RR267 od uplate carine i ostalih
uvoznih dažbina na uvoz robe u 1994. godini.
b) 
Donošenje Uredbe o izmjeni i dopuni Uredbe o privremenom regulisanju uvoza
motornih vozila u 1994. godini.
v) Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na izmjenu i dopunu Pravilnika o organizaciji i
sistematizaciji poslova u Upravi carina RSK.
6.7. MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE, PRIVREDNI RAZVOJ I
INDUSTRIJU
a) Program oživljavanja proizvodnje.
18.a. 
Donošenje Odluke o odobravanju novčanih sredstava za izgradnju nadgrobnog
spomenika.
18.b. Donošenje Rješenja o razrješenju direktora JP “Putevi Krajine”.
18.v. Donošenje Rješenja o imenovanju direktora JP “Putevi Krajine”.
18.g. Donošenje Odluke o izmjeni Odluke Vlade broj: 05-3-348/94. od 06. 07. 1994.
godine.
18.d. Donošenje Odluke o odobrenju pravca konvoju humanitarne pomoći za Cazinsku
krajinu.
18.đ. Donošenje Odluke o osnivanju carinarnice B. Manastir.
18.e. Donošenje Odluke o oslobađanju od plaćanja carina i ostalih uvoznih dažbina za uvoz
putničkog automobila.
18.ž. Obavještenje Savezne uprave carina.
Ad – 1
U vezi zapisnika sa 13. sjednice ministar Krička268 ima primjedbu na tačku 7. gdje piše
Ministarstvo energetike i rudarstva, a odnosi se na Ministarstvo trgovine i turizma.
Na prijedlog ministra Šijana269 briše se zaključak kod tačke 8. a.
Ad – 2
2.1. Informaciju o razgovorima s međunarodnim predstavnicima podnio ministar
Babić270 i dao akcent na sporazum o otvaranju autoputa Zagreb – Beograd koji je sačinila
Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji (prilog br. 1).
267
268
269
270

Republička direkcija robnih rezervi.
Milivoj.
Simo.
Milan.

133

Ministar Babić – Otvaranje autoputa Zagreb – Beograd jeste ključno pitanje oko koga
smo mi sarađivali. Mi smo imali primjedbe na tačku 2. b. i 3.2. koje treba da se nadopune
u tekstu sporazuma. Tražili smo i skicu autoputa Zagreb – Beograd.
Formirali smo ekspertsku grupu iz saobraćaja (ministar Pađen,271 Prijić, Budić,272 Sretko
Petković).
Nakon toga predsjednik Mikelić dodaje da će se razgovori o autoputu nastaviti u
direktnom kontaktu RSK i RH, a logično je da na čelu naše ekspertske grupe bude ministar
Pađen.
Ministar Budić je priložio karte zapadne Slavonije.
Usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Usvojena je informacija o razgovorima sa međunarodnim predstavnicima.
Da “CIP”273 izradi tehničku dokumentaciju o autoputu i da se taj dio dokumentacije
upotpuni sa ocjenom objekata, infrastrukture, koja se tu nalazi (PTT, naftovodi, itd.) i u
sklopu toga da se uđe u kontakt sa UNPROFOR-om.
Na osnovu informacije koja je data i onog što misle ljudi iz zapadne Slavonije, da
ministri odu na lice mjesta i u razgovoru sa predstavnicima naroda iznesu aktivnosti našeg
pregovaračkog tima.
2.1. a. Informaciju o događajima na području Bojne podnio pukovnik Lončar,274 a nakon
toga je otvorena rasprava u kojoj su učestvovali gotovo svi ministri.
Donešen je slijedeći
ZAKLJUČAK
(prilog br. 2)
Rasprava o odbrambenoj moći i stanju u SVK traži da se još jednom na objektivan i
analitičan način razmotri odbrambena moć na svakom dijelu granice RSK. Zbog toga Vlada
zahtijeva da se hitno organizuju rasprave između organa vlasti opština i vojnih komandi u
opštinama i oblastima, sa ciljem da se uspostavi čvršća odbrana državnih granica.
Vlada će učiniti sve da se pomognu i zaštite porodice poginulih boraca i istrajati u
nastojanju da se sazna puna istina o okolnostima tragičnog događaja, kako se u budućnosti
ne bi ponavljale slične tragedije na srpskim etničkim prostorima.
Vlada je odobrila pomoć porodicama poginulih boraca i iste će biti zajedno s ostalim
porodicama poginulih boraca predmet brige i zaštite društva i države RSK.
Povodom tragične pogibije srpskih vojnika Vlada RSK porodicama poginulih upućuje
izraze iskrenog i dubokog saučešća.
2.2. Skinuto s dnevnog reda.
Ad – 3
3.1. Zahtjev za obezbeđenje finansijskih sredstava za uređenje operativnog centra na
aerodromu Udbina (prilog br. 3) obrazložio ministar Tanjga.275
Donešen je
ZAKLJUČAK
U vezi ovog zahtjeva nije potrebno donositi posebnu Odluku.
271
272
273
274
275

Milan.
Ljubiša.
Saobraćajni institut Beograd.
Dušan.
Rade.

134

3.2. Nakon što je ministar Tanjga obrazložio zahtjev o nastavku finansiranja izgradnje
zaštitnih objekata na aerodromu Udbina (prilog br. 4) donešena je
ODLUKA
o nastavku finansiranja na izgradnji zaštitnih objekata vojnog i civilnog aerodroma Udbina
(prilog br. 5)
3.3. Nakon što je ministar Tanjga obrazložio zahtjev za dodjelu finansijskih sredstava za
nastavak proizvodnje mina za MB 120 mm u preduzeću MOL – Teslingrad (prilog br. 6)
usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Nije potrebno donositi Odluku jer se ovaj zahtjev realizira kroz obaveze namjenske
proizvodnje.
3.4. Informaciju o problematici rezervi osnovnih artikala hrane u SVK (prilog br. 7)
podnio ministar Tanjga, potom je usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija o problematici rezervi osnovnih artikala hrane u SVK.
3.5. Zahtjev za dodjelu finansijskih sredstava za nabavku artikala hrane i zimnice (prilog
br. 8) obrazložio ministar Tanjga.
Usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Za nabavku zimnice nije potrebna posebna Odluka, a zahtjev se prihvata.
3.6. Način obezbjeđenja i nabavke ogrevnog drveta za SVK (prilog br. 9) obrazložio
ministar Tanjga, a potom je usvojen
ZAKLJUČAK
Za slijedeću sjednicu Vlade zadužuje se ministar Tanjga da pripremi Odluku.
3.7. Zahtjev za nastavak finansiranja započete proizvodnje tkanina i izrade uniformi za
SVK (prilog br. 10) obrazložio ministar Tanjga, a potom je donešena
ODLUKA
o finansiranju započete proizvodnje tkanina i izrade uniformi za potrebe SVK
(prilog br. 11)
3.8. Na osnovu izvještaja o isplati plata i naknada pripadnika SVK za jul i avgust 1994.
(prilog br. 12) otvorena je rasprava u kojoj je učestvovao veći broj ministara.
Usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Za slijedeću sjednicu Vlade da komisija napravi cjelovit izvještaj vezano za isplatu plata,
što će ići kao informacija.
Ad – 4
4.1. Nakon što je ministar Đurić276 obrazložio zahtjev za obezbjeđenje interventnih
finansijskih sredstava za potrebe zdravstva (prilog br. 13) donešena je
ODLUKA
o interventnom osiguranju lijekova i sanitetskog materijala (prilog br. 14)
Ad – 5
5.1. Prijedlog bilanse naftnih derivata za 2/2 1994. god. u RSK (prilog br. 15) obrazložio
ministar Krička.
276

Stevan.

135

Potom je donešena

ODLUKA
o usvajanju bilanse naftnih derivata za 2/2 1994. god u RSK (prilog br. 16)
5.2. Garanciju na komercijalne zapise (prilog br. 17) obrazložio ministar Krička.
Donešena je
ODLUKA
o davanju garancije na izdate komercijalne zapise (prilog br. 18)
5.3. Donešena je
ODLUKA
o raspodjeli opšteg reeskontnog kontingenta po namjeni (prilog br. 19)
5.4. U vezi molbe RS za isporuku goriva D-2 (prilog br. 20) donešen je
ZAKLJUČAK
Do sada je već isporučeno 50 % od tražene količine. Vlada RSK će i dalje pomagati RS
ali u granicama mogućnosti.
6.1. Donešena je

Ad – 6

ODLUKA
o kriterijumima za razvrstavanje djece ometene u razvoju, sastavu i načinu rada Komisija
za pregled djece ometene u razvoju (prilog br. 21)
6.2. Donešena je
ODLUKA
o osnovici za utvrđivanje nivoa socijalne sigurnosti (prilog br. 22)
6.3. Informaciju o Vukovaru podnio predsjednik Mikelić.
Predsjednik Mikelić – Ministar Prijić prije nego što je donešena odluka na Vladi smijenio je
g-dina Radoslava Kostića i to je objavljeno u novinama. Nakon takvog poteza potrebno je
snositi punu odgovornost. Tek na prošloj sjednici Vlade bila je verifikacija odluke koja je već
bila provedena. Rasprava se nije vodila.
O sastanku u Vukovaru (predsjednik RSK Martić277 i ministar Prijić sa operativcima iz
Službe bezbjednosti) na koji nisam pozvan i događaju koji je potom uslijedio, nisam dobio
pismenu informaciju. Imam samo usmenu informaciju ministra Prijića i podatke koje sam
pročitao u novinama.
Predsjednik Mikelić naglašava slijedeće:
– osuđuje napad na ministra Prijića,
– potrebno je utvrditi ko je sve odgovoran za ovakav čin,
– problemi MUP-a ne mogu se iznositi javnim saopštenjem,
– najprije je trebalo utvrditi činjenice, Vlada je trebala dobiti podatke, argumente i tek
onda donositi Odluku.
Potom je predsjednik Mikelić pročitao pismo upućeno Vladi od strane ministra Rašua
uključivši ga u kontekst cjelokupnog problema.
Predsjednik Mikelić je dodao da će se sutra, 09. 09. 1994. održati sastanak u Beogradu
u vezi događaja u Vukovaru (predsjednik RSK, predsjednik Vlade RSK i ministar Prijić).
Zatim je otvorena rasprava u kojoj je učestvovao veći broj ministara i donesen je slijedeći
277

Milan.

136

ZAKLJUČAK
Vlada osuđuje svaki nezakoniti čin bilo kojeg pojedinca, neformalne grupe ili pravnog
lica, pa tako i fizički napad na ministra u ovoj Vladi Iliju Prijića koji se desio u Vukovaru 30.
08. 1994. godine. Vlada očekuje da će uprave MUP RSK kao nadležni organi prikupiti sve
relevantne podatke u vezi događaja u Vukovaru i da će protiv počinioca ovog kriminalnog
čina, na osnovu prikupljenih podataka, primijeniti adekvatne mjere u skladu sa pozitivnim
propisima. Vlada će sa svoje strane preduzeti sve mjere da se raščiste odnosi unutar MUP-a
koji su dijelom doprinjeli ispoljavanju ovakvih i sličnih djelovanja unutar ovog državnog
organa.
Ističe da Vlada ne raspolaže sa bilo kakvom argumentacijom po pitanju secesionističkih
aktivnosti pojedinaca, neformalnih grupa ili državnih institucija na bilo kom dijelu RSK,
kao ni o “centrima moći izvan RSK”, pa zbog toga ne može stati iza izjava i saopštenja nekih
drugih organa u RSK datih preko sredstava javnog informisanja.
Vlada se od samog početka svog izbora zalagala za jačanje pravne države i na tome će i
dalje ustrajati. To znači da će Vlada podržavati sve radnje i postupke državnih organa RSK
usmjerene u tom pravcu.
6.4. a. Donešena je
UREDBA
o osiguranju D-2 za jesenje radove razmjenom za poljoprivredne proizvode (prilog br. 23)
6.5. a. Donešena je
ODLUKA
o obavljanju kupoprodajnih poslova po dozvolama sa SRJ (prilog br. 24)
6.6. a. Donešena je
ODLUKA
o privremenom oslobađanju RDRR od uplate carine i ostalih uvoznih dažbina na uvoz
robe 1994. godini u momentu uvoza (prilog br. 25)
6.6. b. Donešena je
UREDBA
o izmjeni i dopuni Uredbe o privremenom regulisanju uvoza motornih vozila u 1994.
godini (prilog br. 26)
6.6. v. Donešena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na izmjenu i dopunu Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji
poslova u Upravi carina RSK (prilog br. 27)
6.7. a. Skinuto s dnevnog reda.
7.1. Skinuto s dnevnog reda.
8.1. Skinuto s dnevnog reda.
8.2. Skinuto s dnevnog reda.
Donešena je

Ad – 7
Ad – 8

Ad – 9

ODLUKA
o investicionom ulaganju u Dom za stara i invalidna lica – Šarengrad (prilog br. 28)
137

Donešena je

Ad – 10

ODLUKA
o odobrenju sredstava “Gerontološkom centru” iz B. Manastira (prilog br. 29)

Donešena je

Ad – 11

ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u RUJP-u278
(prilog br. 30)
Skinuto s dnevnog reda.
Donešena je

Ad – 12
Ad – 13

ODLUKA
o odobrenju sredstava radnici Republičkog zavoda za statistiku i informatiku
(prilog br. 31)

Donešena je

Ad – 14

ODLUKA
o odobrenju sredstava za snimanje filma “Istorijsko pravo Srba Krajišnika na svoju državu”
(prilog br. 32)
Donešena je

Ad – 15

ODLUKA
o prolongiranju roka za povrat pozajmice Komunalnom preduzeću Knin (prilog br. 33)
Skinuto s dnevnog reda.
Donešena je

Ad – 16
Ad – 17

ODLUKA
o rashodovanju osnovnih sredstava u Sekretarijatu Vlade (prilog br. 34)

Donešena je

Ad – 18

ODLUKA
o brisanju vozila iz evidencije Vlade RSK (prilog br. 35)
18. a. Donešena je
ODLUKA
o odobravanju novčanih sredstava za izgradnju nadgrobnog spomenika (prilog br. 36)
18. b. Donešeno je
278

Republička uprava javnih prihoda.

138

RJEŠENJE
o razrješenju direktora JP “Putevi Krajine” (prilog br. 37)
18. b. Donešeno je
RJEŠENJE
o imenovanju direktora JP “Putevi Krajine” (prilog br. 38)
18. g. Donešena je
ODLUKA
o izmjeni Odluke Vlade br.: 05-3-348/94. od 06. 07. 1994. g. (prilog br. 39)
18. d. Donešena je
ODLUKA
o odobrenju pravca konvoju humanitarne pomoći za Cazinsku krajinu (prilog br. 40)
18. đ. Donešena je
ODLUKA
o osnivanju carinarnice Beli Manastir (prilog br. 41)
18. e. Donešena je
ODLUKA
o oslobađanju od plaćanja carina i ostalih uvoznih dažbina za uvoz putničkog automobila
(prilog br. 42)
18. ž. Podijeljeno je članovima Vlade
OBAVJEŠTENJE
Savezne uprave carina (prilog br. 43)
Članovima Vlade radi informisanja podijeljena je
Ad – 19
INFORMACIJA
GŠ SVK o popuni ratnih jedinica SVK sa ženama vojnim obveznicima (prilog br. 44)279
Sjednica je završila sa radom u 20.55 časova.
SEKRETAR VLADE PREDSJEDNIK VLADE
Savo Štrbac, [v. r.] M. P.280 M. P.281 Borislav Mikelić, [v. r.]282
Broj: 06-5-952/94. Broj: 05-5-870/94.
Knin, 20. 09. 1994.283 Knin, 20. 09. 1994.284
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 14.

279
280
281
282
283
284

Priređivači su izostavili priloge.
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.

139

50

1994., rujan 8.
Rajić
Službena zabilješka Stanice milicije Rajić o obavljanju patrolne službe u “tampon-zoni” u
mjestu Paklenica
SM RAJIĆ
SLUŽBENA ZABILJEŠKA
sastavljena dana 08. 09. 1994. godine, u prostorijama SM Rajić, a u vezi analize za
protekla tri mjeseca funkcionisanja patrolne službe u tampon zoni, u mjestu Paklenica.
Dana 11. 05. 1994. godine u dogovoru sa pripadnicima civilne policije UNPROFOR-a
ova SM je počela rad na patrolnoj službi u tampon zoni u mjestu Paklenica.
Analizirajući protekla tri mjeseca, tj. rad može se zaključiti da se patrolna služba odvija
skoro svaki dan, ali je u više navrata patrola bila spriječena ući u zonu iz razloga nedolaska
civilne policije UNPROFOR-a. Do 01. 07. 1994. godine patrola je u zonu ulazila vozilom
te je nakon nastupanja vanredne situacije od strane pripadnika jordanskog bataljona bio
zabranjen ulaz u zonu sve do 08. 07. 1994. godine, ali od tada se više ne ulazi vozilom, već
samo pješice, jer pripadnici UNPROFOR-a to nisu dozvoljavali.
Analizirajući izvještaje radnika koji ulaze u tampon zonu zaključuje se da pored dobre
pokrivenosti terena ipak dolazi do susretanja sa građanima RH u kojima su najčešće viđeni
Pejić Čedo i Zorica iz Paklenice, Šolaja Živko i Ruža iz Paklenice (živi na samoj liniji
razgraničenja), Bajić Ljubica iz Paklenice, Bosančić Milenko zv.285 “BRILE” iz Paklenice.
U vremenu kada je bio zabranjen ulaz u tampon zonu, radnici ove SM su ulazili u civilu te
tako uspjevali, koliko je to moguće, držati zonu pod kontrolom.
U dosta navrata, kada bi patrola ušla u zonu i došla na samu liniju razgraničenja, na teritoriji
RH bi, obično, zamjetila dosta građana RH a od kojih su najčešći bili: Komljen Milutin
iz Bročica, radnik MUP-a RH, Kaurin Drago i Goran iz Rajića, Rivić Milutin i Tomo iz
Paklenice, Lovrić Ivan i Pezić Vinko.
Iz svega navedenog može se zaključiti da je trenutna bezbedonosna situacija zadovoljavajuća,
ali da bi i te kako trebalo pojačati kontrole u tampon zoni da bi se sprečili bilo kakvi kontakti
sa građanima RH.
Zabilješka se podnosi radi znanja.
Vođa sektora:
Anđelko Gašparović, [v. r.]
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 2775.

285

Zvani.

140

51

1994., rujan 11.
Slunj
Zapisnik s izvanredne sjednice SO Slunj na kojoj se raspravljalo o političko-sigurnosnom
stanju na području Korduna
ZAPISNIK
sastavljen dana 11. 09. 1994. godine na vanrednoj sjednici S. O.286 u vijećnici S. O. Slunj
sa početkom u 10.00 časova.
ODSUTNI: Milan Brković, Željko Vukas, Duško Gravora, Milan Dejanović, Duško
Dragojević, Đoko Klarić, Željko Krmar, Nikola Mandić, Danica Milošević, Simo Milošević,
Nikola Mihajlović, Mile Novaković, Vasilije Sudar, Danica Milošević, Jovo Šaša, Dušan
Dragojević.
GOSTI: pukovnik Bosanac Veljko, pukovnik Kovačec Dragan, Đuro Gvozdenović, poslanik
Simo Krnić, Miljušević Đuro, dir.,287 pukovnik Marko Relić, načelnik SJB Klipa Ljuban,
Relić Miladin, Sekretarijat UP Vojnić Blagojević Mladen, S. O. Krnjak Veljko Milanović.
Predsjednik S. O. otvara današnju sjednicu, pozdravlja sve prisutne i konstatira da sjednici
prisustvuje nadpolovična većina i za sjednicu predlaže slijedeći dnevni red:
1. Politička – bezbedonosna situacija i provedba odluka na Kordunu.
Dnevni red se jednoglasno usvaja.
PREDSJEDNIK MILAN POPOVIĆ: “Veliki je problem sa izbjeglicama iz A. P.288 Zapadna
Bosna. Na području opštine nalazi se oko 34 000 izbjeglica, a sa nama taj isti problem ima i
opština Vojnić, a izbeglice na Turnju zbrinjava opština Krnjak. Veliki je tu doprinos T. P.289
“Kordun”, J. P.290 “Komunalac” i Crvenog Krsta”.
SEKRETAR SUP-a KORDUNA RELIĆ MILADIN: “U slučaju rata i neposredne ratne
opasnosti milicija će se aktivno uključiti u V. R. S.291 Krajina. Broj teških krivičnih djela
zahvaljujući radu milicije je u opadanju izuzev šverca. Javni red i mir je na zadovoljavajućoj
razini. Izbjeglice su najveći problem. Broj je toliko velik da premašuje broj stanovnika
na Kordunu. Ima ih do 60 000 a među njima 10 000 V/O.292 Ima ih dosta uhapšenih a
neki su pod sumnjom za genocid nad srpskim narodom. Također, problem je šverc sa tim
izbjeglicama. Radi sprečavanja nedozvoljenog kretanja uveden je policijski čas. V. korpus
ubacuje ljude na naše područje radi izvođenja neprijateljskih dejstava. Među izbjeglicama
ima puno oružja. U tampon zoni ima puno kamiona sa oružjem koji su prešli preko našeg
teritorija. Prošle godine bilo je 500 krivičnih djela, 5 je rješeno na opštinskom a 3 na
okružnom”.
286
287
288
289
290
291
292

Skupština općine.
Direktor.
Autonomna pokrajina.
Trgovačko poduzeće.
Javno poduzeće.
Vojska Republike Srpske.
Vojni obveznici.

141

POTPUKOVNIK NIKOLA MRKIĆ: “Problem nad Zapadnom Bosnom je da se uništi sve
što je srpsko. Prema Kordunu su najekstremnije brigade fundamentalista. Spremaju se za
ofenzivna dejstva prema Republici Srpskoj. Za sada se priprema napad ustaša i V. korpusa
na S. V. K.293 Sada su popunjeni sa svim mat.294 tehničkim sredstvima. Oni će prvo napasti
vojsku R. S.295 Osnovni cilj im je spajanja sa Hrvatskom. Ustaše su izvršile demobilizaciju
svojih snaga a izbjeglice mobiliziraju. Obuka im traje 50 dana. U tampon zoni se ubacuju
ustaše pod pokroviteljstvom UNPROFOR-a”.
PUKOVNIK GVOZDENOVIĆ: “Dnevno imamo 2.526 ljudi na 240 km, 1,5/1 km.
Žene bi trebalo mobilizirati od 19 do 45 god. U vojsci se racionalno radi ali ima i krađe.
Mobilisati 1.146 konja da bi se uštedila nafta za traktore i motore”.
PUK. RELIĆ MARKO: “Treba uticati na svest i moral boraca.
1. Za najkraće vrijeme mobilisati ljude i sredstva.
2. Trebaju sredstva za uniforme i obuću boraca”.
LJUBAN KLIPA: “Problem je najveći oko izbjeglica koji padaju na naš teret. Šverc je počeo
od Gline, Vrginmosta, Vojnića i Slunja. Na području Kordunskog Ljeskovca, Rakovice,
Tržačkih Raštela ima registrirano oko 28 trgovina. Bilo je teško vršiti kontrolu, jer imaju
uredne papire. Granične jedinice nisu izvršile svoj zadatak. Zapljenjeno je 5 – 6 kamiona sa
robom. Kriminalitet je u padu. Javni red i mir u granicama normale. Problem je što nema
pravosuđa. Problem oko registracije vozila. 400 prijava sucu za prekršaje zbog registracije
motornih vozila”.
PUK.296 BOSANAC VELJKO: “Svi su se u svijetu okrenuli prema pravoslavlju, katolicizmu
i islamu. Sada su sve oči uprte na Balkan. Bune se Grci, Talijani. Na Balkanu ima 12 000
000 Srba. Rat tek predstoji u R. S. K.297 na prostoru Korduna. Islam teži da na Balkanu
napravi državu. Šverc raslojava narod. Izvršio sam obilazak jedinica na području Cetingrada,
Bogovolje. Opšta mobilizacija mora biti. Najveći prioritet je odbrana. U Slunju je formiran
još jedan bataljon zbog nepokrivenosti terena. Stanovništvo treba ostati na Kordunu. Šverc
trebamo zajednički da sprečavamo. Smjene se moraju ispoštovati. Obezbjediti doručak: sir,
salama, meso.
UNPROFOR ne može da se kreće po svim selima iz razloga što imamo sakrivene tehnike.
Što se tiče tehnike nećemo od nikoga više dobiti. Moramo uključiti sav potencijal”.
MILAN POPOVIĆ: “Pozivam sve prisutne da mogu postavljati pitanja”.
DRAGUTIN MILJKOVIĆ: “Treba poštivati mjere kaznenih sankcija. Sa strane koji dođu
oni otvaraju šverc. Oni se nakupe para i odu”.
VELJKO BOSANAC: “30 starešina je unapređeno a imamo i spisak koga treba skinuti –
čin. Komandanti moraju da komanduju, a ne da vode politiku. Moramo stvoriti vojsku i
mora se znati ko kome komanduje. Treba pretrpiti prvi udar”.
TODOR DERETA: “Kod nas postoje tri vrste Srba: dobri, loši i nikakvi. Svi znamo ko kud
ide i kako se ponaša. Pojedinci su se obogatili, a pojedini su ostali još siromašniji. Do sada
se radi po starom sistemu”.
BOSANAC VELJKO: “Slažem se sa Todorom jer i ja tako mislim. Trebaju se sve snage
mobilisati za obranu. Tučemo vitalne objekte po cijeloj Hrvatskoj”.
293
294
295
296
297

Srpska vojska Krajine.
Materijalna.
Republika Srpska.
Pukovnik.
Republika Srpska Krajina.

142

KLIPA LJUBAN: “Jako slabo funkcioniraju krivične prijave”.
BORO VELIMIROVIĆ: “Jedan dio oružja je prodan Muslimanima. U Bogovolji je ekipa
švercovala municijom”.
BOSANAC VELJKO: “Svi zajedno trebamo da se dogovorimo što ćemo da radimo. Oni
koji nisu nikada bili u vojsci treba da idu u zatvor”.
PERO KATIĆ: “Predlažem da se krene sa današnjim zaključkom!”
DARKO GRUBJEŠIĆ: “Postavljam pitanja za dvojicu obaveznika koji nisu u 11. brigadi”.
SIMO KRNIĆ: “Predlažem da se izdaju zadaci. U Božić Brdu su iskopani rovovi. Imamo
rodbine koji imaju rodbinske veze sa suprotnom stranom, ali takve od njih treba provjeriti
da li rade sa neprijateljskom stranom. U šverc je uključen i veliki dio komande, Vlade pa i
Republike”.
MILE MILOŠEVIĆ: “Država se pravi puškom i novcem. Molio bih da se povede računa o
radnim organizacijama”.
Predsjednik predlaže današnje zaključke sa današnje sjednice i predlaže slijedeće
Z A K L J U Č K E:
1. odbornici moraju da rade sa narodom i da ih objektivno informišu o stanju,
2. Civilna zaštita treba napraviti plan evakuacije stanovništva,
3. dostaviti spiskove nadležnim organima V / O koji izbjegavaju položaj,
4. u pograničnim dijelovima sazvati sastanak sa ljudima radi informisanja sa odgovornim
pojedincima,
5. iznaći načina da privreda mora raditi i da se izvrši revizija vojnih obaveznika.
Zaključci su jednoglasno usvojeni.
Dnevni red je iscrpljen.298
Dovršeno u 15.00 časova.
ZAPISNIČAR: PREDSJEDNIK SO:
Radović Milić Milan Popović
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 2.

52

1994., rujan 12.
Knin
Priopćenje Srpske demokratske stranke Krajine vezano za održavanje tematske sjednice
Glavnog odbora stranke pod nazivom “Uloga i zadaci Srpske demokratske stranke Krajine
u ostvarivanju politike mira i nacionalnog jedinstva u Republici Srpskoj Krajini”
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE

IZVRŠNI ODBOR
Knin, 12. 09. 1994. godine
298

Podcrtano u izvorniku.

143

SAOPŠTENJE
Izvršni odbor Srpske demokratske stranke Krajine, na redovnoj sjednici održanoj 12. 09.
1994. godine u Kninu pod predsjedanjem dr. Milana Babića odlučio je da se održi sjednica
Glavnog odbora stranke sa osnovnom temom “Uloga i zadaci Srpske demokratske stranke
Krajine u ostvarivanju politike mira i nacionalnog jedinstva u Republici Srpskoj Krajini”.
Sjednica Glavnog odbora zakazana je za 17. septembar u Topuskom.
Izvršni odbor Srpske demokratske stranke Krajine, analizirajući političke i ukupne
prilike u Republici Srpskoj Krajini smatra da je interes naroda u Republici Srpskoj Krajini i
cjelokupnog srpskog naroda očuvanje i jačanje jedinstva svih djelova srpskog naroda, te da
je obaveza svih, djelovanje u tom pravcu.
Izvršni odbor Srpske demokratske stranke Krajine ističe značaj saradnje sa svim srpskim
republikama, a posebno sa maticom Srbijom jer cjeni da je to najvažniji garant opstanka
srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini.
Izvršni odbor Srpske demokratske stranke Krajine traži i očekuje od svih koji obavljaju
javne i državne funkcije, da interes naroda i države stave iznad svakog pojedinačnog i ličnog
interesa i sujete.
Ukoliko bi uzurpacija i samovolja pojedinaca dovela u pitanje ostvarenje jedinstva
vlasti, na cjeloj teritoriji Republike Srpske Krajine, Srpska demokratska stranka Krajine će
preispitati svoje učešće u Vladi Republike Srpske Krajine.
Politika mira i nacionalnog jedinstva srpskog naroda je trajno programsko opredjeljenje
Srpske demokratske stranke Krajine i njenog predsjednika dr. Milana Babića, na kome će
čvrsto i nepokolebljivo ustrajati.
SLUŽBA ZA INFORMISANJE
M. P.299
Markoš Milorad, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 29., kut. 5.

53

1994., rujan 14.
Knin
Dopis kojim Ministarstvo vanjskih poslova RSK, na zahtjev vlasti Republike Ukrajine, od
Glavnog štaba SVK i MUP-a RSK zahtijeva dodatne informacije o padu ukrajinske letjelice
u Lici u kolovozu 1994. godine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA
Broj: 23-5-80/94
Knin, 14. 09. 1994. godine
GŠ SVK KNIN
MUP RSK KNIN
299

Okrugli pečat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

144

Predmet: dostava informacije
traži se
Dana 9. septembra 1994. godine g. Branko Filipović, šef Predstavništva MIP-a u
Beogradu imao je razgovor s generalnim konzulom Ukrajine g. Vadimom Primarčenkom i
g. vice-konzulom Aleksandrom Levčenkom koji su tom prilikom izjavili sljedeće:
I. Da se dana 1. augusta 1994. godine 15 km sjeverozapadno od Bihaća srušila ukrajinska
letjelica marke “Antonov 26” sa šest članova posade. Prema njihovim podacima, registarski
broj pomenute letjelice je 26 207, a ostaci aviona nađeni su po njihovim saznanjima 3 km
unutar granice RSK. Od “Aeroflota” iz Zagreba su obavješteni da je nađena “crna kutija”
marke MRSR – 15.
II. Prezimena članova posade su: Šporčko, Tatarinov, Hudrost, Breslavski, Nikitin i
Marhinj (iznajmio avion).
III. Generalni konzul g. Primarčenko zamolio je za sljedeće:
a) da od Vlade RSK dobije sve podatke oko uzroka pada aviona, kao i o sudbini članova
posade,
b) da se Generalnom konzulatu u Beogradu dostavi “crna kutija”,
v) da se istražnoj ekipi Ministarstva za transport – Departmant avio-transporta Ukrajine
odobri dolazak i uviđaj mjesta na kome su nađeni ostaci aviona. Ukoliko postoji suglasnost
za to, interesuje ih na koji način ekipa iz Kijeva može doći u Krajinu, odnosno da je Vlada
RSK u mogućnosti da ekipi obezbjedi transport do Like.
Budući da MIP ne raspolaže bilo kakvim podacima, odnosno informacijama o
padu pomenute ukrajinske letjelice na teritoriji RSK, molimo Vas da nam u vezi s tim
dostavite relevantne i Vama dostupne informacije kako bi mogli dati odgovor ukrajinskom
generalnom konzulu u Beogradu.
S poštovanjem !
M. P.300
p / o301 MINISTRA INOSTRANIH POSLOVA
POMOĆNIK MINISTRA
Profesor Dušan Badža, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

54

1994., rujan 15.
Knin
Izvješće ministra unutarnjih poslova RSK Ilije Prijića o rezultatima akcije “Prsten”,
provedene s ciljem suzbijanja raširene pojave krijumčarenja na području RSK

Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za inostrane poslove, Knin (The Republic of Serbian Krajina, Ministry for
Foreign Affairs).
301
Po ovlaštenju.
300

145

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KABINET MINISTRA
Broj: 08/1-2045/31-94
Knin, 15. 09. 1994. god.
Predmet: Akcija “PRSTEN”
izvještaj, dostavlja se.–
Prema saznanjima sa kojima je raspolagalo ovo Ministarstvo, na područje RSK dovožene
su velike količine roba koje se nisu evidentirale na graničnim prelazima, te se na taj način
veliki dio sredstava koji bi trebao biti uplaćen u budžet RSK od carine, akcize i poreza na
promet, nezakonito zadržavao kod privatnih i društvenih preduzeća.
U cilju sprečavanja navedenih negativnih pojava i povećanja priliva sredstava u budžet
RSK, dana 05 .05. 1994. g. održan je radni sastanak radnika Carine, Financijske policije i
Ministarstva UP302 gdje je dogovoren način kontrole i evidencije ulaska roba preko graničnih
prelaza u RSK.
Shodno navedenom dogovoru na nivou ovog Ministarstva, sačinjen je plan operativnih
mjera i radnji za sprečavanje krijumčarenja roba na područje RSK pod nazivom “PRSTEN”.
Navedenim Planom predviđeno je da se izvrši dislokacija radnika kako bi se postigla veća
objektivnost, pa su tako na područje istočne Slavonije, zapadnog Srema i Baranje upućeni
operativni radnici sa područja sjeverne Dalmacije i Banije, na područje Banije operativni
radnici sa područja istočne Slavonije, zapadnog Srema i Baranje, na područje sjeverne
Dalmacije sa područja Korduna, dok na područje Like iz zapadne Slavonije, a iz Like na
područje zapadne Slavonije.
Na samom početku nastupili su određeni problemi pošto rukovodstvo MUP sa područja
istočne Slavonije, zapadnog Srema i Baranje nisu uputili radnike na zadatak u Baniju niti
su dozvolili da radnici sa Banije i sjeverne Dalmacije započnu sa radom dana 09. 05. 1994.
g. kako je bilo planirano. Zbog navedenih problema sa radom se na području istočne
Slavonije, zapadnog Srema i Baranje započelo sa radom 13. 05. 1994. g. a na područje
Banije 16. 05. 1994. g.
Za napomenuti je da je dana 27. 05. 1994. g. u večernjim satima od strane radnika MUP
na graničnim prelazima Erdut i Ilok zaustavljeno i predato Financijskoj policiji Vukovar 8
šlepera cigareta.
Provjerom na terenu tada je utvrđeno da su dva šlepera prema dokumentaciji koju su
posjedovali bili namjenjeni ruskom bataljonu u Klisi, ali je komandant navedene jedinice
dao pismenu izjavu da nema veze sa tovarom i da se prema njemu može postupiti kao da
nije njihov. Za četiri šlepera koji su stigli na ime firme “BOMAT” vlasništvo Matić Boška
iz Vukovara, provjerom je utvrđeno da se radi o mentalno zaostalom licu koje nije poslovno
sposobno. Navedene cigarete su oduzete od strane Finansijske policije i prodate putem javne
licitacije, a njihova ukupna vrijednost iznosila je oko 1.500.000 dinara.
Ostala dva šlepera zadržana su od strane Financijske policije, pošto su vlasnici firmi koje
su uvezli cigarete imali dugovanja po osnovu poreza na promet, oko 180.000 i 110.000
dinara, a u cilju naplate duga. Nakon zaustavljanja navedenih šlepera i oduzimanja tovara
od strane Financijske policije, uočeno je da su se vlasnici firmi prilikom uvoza roba počeli
302

Unutrašnji poslovi.

146

pridržavati zakonskih propisa, tako da je na području Vukovara porastao priliv sredstava po
osnovu poreza na promet preko 60 %. Navedena aktivnost uspješno je sprovođena sve do 09.
08. 1994. godine kada je od strane rukovodstva MUP-a istočne Slavonije, zapadnog Srema
i Baranje zabranjeno da radnici sa tog područja dalje učestvuju u radu, dok radnicima sa
područja Banije i sjeverne Dalmacije nije dozvoljeno da iziđu na granične prelaze u istočnoj
Slavoniji, Sremu i Baranji i preuzmu kontrolu istih.
Osim kontrole prelaska roba preko graničnih prelaza poduzimane su i druge mjere i
radnje u cilju pronalaska firmi koje nisu plaćale obaveze, pa su tako zajedno sa Financijskom
policijom i Carinom poduzimane i mjere dubinske kontrole koje su rezultirale velikim
financijskim efektima naročito na području Banije. Također je uspostavljena saradnja sa
MUP – R.303 Srpske, tako da smo svakodnevno dobijali podatke o prelazu roba preko
graničnog prelaza Rača304 i kontrolnih punktova u Banja Luci i Prijedoru.
Dobijene podatke odmah smo prosleđivali radnicima Financijske policije koji su izlazili
na teren, te obračunavali i naplaćivali akcizu i porez na promet. Iz napred navedenog
vidljivo je da su državni organi imali potpuni uvid u kontrolu ulaska roba u RSK, te na
taj način i mogli izvršavati postavljene im zadatke oko naplate carine, akcize i poreza na
promet. Sa mjerama i radnjama predviđenim po planu akcije “PRSTEN” i dalje se postupa
na području sjeverne Dalmacije, Like, Korduna, Banije i zapadne Slavonije, dok iz napred
navedenih razloga rad po akciji “PRSTEN” obustavljen je na području istočne Slavonije,
zapadnog Srema i Baranje.
M I N I S T A R
mr.305 Ilija Prijić
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 2.

55

1994., rujan 15.
Glina
Zaključak kojim odbornici SO Glina pružaju bezrezervnu potporu politici Narodne
skupštine Republike Srpske, osuđuju ekonomsku i informativnu blokadu srpskog naroda
“zapadno od Drine” i traže ujedinjenje RSK i RS u jednu državu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE GLINA
Broj: 01-559/9-94.
Glina, 15. 09. 1994. godine –
303
304
305

Republika.
Sremska Rača.
Magistar.

147

Na osnovu člana 12. Statuta Skupštine opštine Glina broj: 01-1120/92., 1124/92.
i 562/93., Skupština opštine Glina na 4. sjednici održanoj dana, 15. 09. 1994. godine,
donijela je slijedeći,
Zaključak
I.
Usvaja se Zaključak Izvršnog savjeta Skupštine opštine Glina broj: ola-489/5 od 29. 08.
1994. godine, koji glasi:
“Da je srpski narod u Republici Srpskoj Krajini u nekoliko navrata jasno izrazio svoju
političku volju i odlučnost da istraje u stvaranju jedne srpske države.
Bezrezervno podržavamo sve odluke, zaključke i inicijative Narodne Skupštine RS, kao
i politiku, te nastojanje političkog rukovodstva u želji da istraju na ostvarenju prirodnog
prava srpskog naroda da živi u jednoj srpskoj državi, kao i međunarodnim konvencijama
priznatog prava naroda da sam odluči u kojoj i kakvoj državi želi da živi.
Osuđujemo uvođenje politike ekonomske i informativne blokade prema srpskom narodu
zapadno od Drine.
Zahtjevamo da proces sjedinjenja svih srpskih država počne sjedinjenjem u jednu državu
Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.
II.
Odbornici Skupštine opštine Glina daju podršku Odluci za ujedinjenje sa Republikom
Srpskom.
III.
Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja.
P r e d s j e d n i k
Ljubomir Madžarac, dipl. ing. geod.,306 [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-DASK-SACP, 611., kut. 3.

56

1994., rujan 16.
Vukovar
Obavijest SUP-a Vukovar Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o miniranju katoličke
crkve u Lovasu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA OTVORENO “DX”
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VUKOVAR
08-06-02-01/7-DEPEŠA BROJ: 1351/94. g. G. F.
Vukovar, 16. 09. 1994. g.
306

Diplomirani inženjer geodezije.

148

MUP RSK M. P.307
UJB308 K N I N
PREDMET: Obavest o miniranju katoličke crkve u Lovasu,
– dostavlja se.–
Dana 16. 09. 1994. g. u 08.00 časova dežurna služba SUP-a Vukovar zaprimila je obavest
da je u mestu Lovas, SO Vukovar u toku noći minirana katolička crkva. Po zaprimljenoj
obavesti na lice mesta izišli su radnici SUP-a Vukovar, koji su izvršili uviđaj.
Izvršenim uviđajem i prikupljenim obaveštenjima utvrđeno je da je dana 16. 09. 1994. u
[...]309 časova nepoznata osoba podmetnula eksploziv u katoličku crkvu u mestu Lovas, koja
je usled detonacije potpuno srušena. Pomenuta crkva bila je od ranije delomično porušena.
Usled detonacije na 15 kuća popucala su stakla i crep. Materijalna šteta pričinjena ovim
krivičnim delom ceni se na oko 3 000 dinara, bez štete na crkvi.
Od strane službe poduzimaju se operativne mere i radnje u cilju pronalaska počinioca
ovog krivičnog dela.
S E K R E T A R
M. P.310 M. P.311 Dragan Đukić, [v. r.]
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1932.

57

1994., rujan 18.
Vojnić
Izvješće SUP-a Vojnić MUP-u RSK o incidentu koji se dogodio u Izbjegličkom centru
Batnoga, kada su ondje smještena bošnjačka djeca, izbjegla s područja AP Zapadna Bosna,
provalila u skladište hrane i odjeće i otuđila dio sredstava

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆ M. P.312
Broj: 08-03/1-1108-94.
Vojnić, 18. 09. 1994. g.
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
K N I N
307
308
309
310
311
312

Prijemni pečat: RSK, MUP Knin, ur. broj 08/3-2-5-5357/1, 21. 9. 1994.
Uprava javne bezbednosti.
Nečitko u izvorniku.
Prijemni pečat: primljeno 20. 9. 1994. u 16,40; voditelj smjene: potpis nečitak.
Pečat: nečitak.
Prijemni pečat: primljeno 18. 9. 1994. u 13,15; obrađeno i predano 18. 9. 1994. u 14,00; potpis: nečitak.

149

Izvještavamo vas da je dana 17. 09. 1994. g. oko 13 časova u Izbjegličkom centru
Batnoga došlo do incidenta između izbjeglica muslimanske nacionalnosti i pripadnika UN
stacioniranih u krugu navedenog kampa.
U navedeno vrijeme u kampu se skupilo oko 400 djece starosti između 6 i 12 godina,
predvođene sa 18-godišnjim mladićem koji su organizirano došli do skladišta UN
skandirajući “MI SMO GLADNI”. Obzirom da nisu dobili hrane i posteljine nasilno su
ušli u šator-skladište hrane i posteljine od kuda su iznosili namirnice, spužve i ćebad.
Ovaj incident je ubrzo spriječen od strane Štaba Izbjegličkog centra zajedno sa
pripadnicima civilne milicije SUP-a Vojnić, te pripadnika unutarnjeg obezbeđenja kampa.
Veći dio iznešenih namirnica i ostalih stvari je naknadno vraćen.
S E K R E T A R:
Miladin Relić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1073-6.

58

1994., rujan 19.
Knin
Dopis putem kojega Komesarijat za izbjeglice RSK od predsjednika Vlade RSK Borislava
Mikelića traži mišljenje o mogućnostima iskorištavanja bošnjačkih izbjeglica iz AP
Zapadna Bosna za dobivanje humanitarne pomoći za srpske izbjeglice i socijalno ugrožene
Srbe u RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
KOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE
Broj: 01-947/1-94
Knin, 19. 09. 1994.
V L A D A R S K
n/r313 predsjednika Borislava Mikelića
Visoko poštovanom naslovu,
u prilogu314 Vam dostavljamo zahtjev Vlade AP Zapadna Bosna u izbjeglištvu u kojem se
traži Vaš pozitivan stav.
Pošto mi nisu poznate političke konotacije i stavovi vezani za ova pitanja, nisam bio u
mogućnosti reći ništa određenije, iako se na zajedničkom sastanku, održanom u nedjelju
18. 09. u prisustvu članova Štaba i gospodina Abdića,315 tražilo moje izjašnjenje od strane
gospodina Ernjakovića.316 Tom prilikom sam bio slobodan iznijeti da je Vlada RSK i svi
nadležni organi imala pozitivan stav kad je u pitanju prihvat i zbrinjavanje izbjeglica, te da
313
314
315
316

Na ruke.
Prilog nije pronađen uz izvornik.
Fikret.
Milan.

150

se po dijelu pitanja ne može raspravljati bez kompletnog Štaba, a dio pitanja spada isključivo
u domen različitih resora, te da ću tražiti mišljenje o mogućem iznalaženju rješenja za svako
pojedinačno pitanje u skladu sa nadležnosti.
Slobodan sam Vas zamoliti za Vaš stav po ovim pitanjima kao i po pitanju procjene
koliko će dugo ostati izbjeglice na teritoriju RSK.
Situacija u kampovima je veoma teška, a postat će gotovo nesnošljiva kod pojave jačih i
dugotrajnijih kiša i hladnijeg vremena, posebno na Turnju, te može izmaći kontroli, ako se
na vrijeme ne poduzmu potrebne aktivnosti. Ukoliko su Vam potrebne dodatne informacije
i cjelovit izvještaj o stanju, kao i moje procjene, bit ću počašćen da Vam ih dostavim.
NAPOMENA: Dolazak Muslimana iz AP Zapadna Bosna nastojao sam što je moguće bolje
iskoristiti da obezbjedim što veće količine humanitarne pomoći za Srbe, kako izbjeglice
tako i socijalno ugroženo stanovništvo.
Molim Vas instrukcije kako da ovaj momenat što bolje iskoristim kako bi obezbedio što
veću pomoć za Srbe od međunarodnih humanitarnih organizacija, kao i dopustive metode.
Koristim i ovu priliku da Vam uputim izraze svog dubokog poštovanja.
M. P.317 za KOMESAR-a
Milan Trbulin318
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 30.

1994., rujan 20.
Knin
Zapisnik sa 16. sjednice Vlade RSK

59

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 16. redovne sjednice Vlade RSK održane 20. 09. 1994.
u zgradi Vlade u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi su u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio. Odsutan: Milan Pađen
Sjednici prisustvuju po pozivu: Svetozar Vinčić, Anka Bojanić, Branko Škorić, Dragan
Božić, Pavao Marjanović.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade B.319 Mikelić.
Sjednica je počela s radom u 14.45 časova.
Za sjednicu je predviđen slijedeći
317
318
319

Okrugli pečat: RSK, Komesarijat za izbjeglice, Knin.
Pismo je potpisao Jovica Knežević, pomoćnik komesara.
Borislav.

151

DNEVNI RED
1. Usvajanje zapisnika sa 15. sjednice Vlade.
I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU
2. Informacija o događajima na Baniji i Kordunu.
3. Informacija o stanju sa izbjeglicama iz AP Zapadna Bosna.
4. MINISTARSTVO ODBRANE
4.1. Upoznavanje sa Odlukom Vrhovnog savjeta odbrane od 21. 07. 1994. u vezi stanja
emisione tehnike i veza RSK.
4.2. Izvještaj o stanju u tampon zonama sa prijedlogom mjera.
4.3. Isplata plata i naknada pripadnika SVK za 7. i 8. mjesec 1994.
4.4. Donošenje Odluke o načinu obezbjeđenja i nabavke ogrevnog drveta za SVK.
5. MINISTARSTVO FINANSIJA
5.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu RSK.
5.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o kontroli, utvrđivanju i naplati javnih prihoda.
6. MINISTARSTVO PROSVJETE – UNIVERZITET “NIKOLA TESLA”
6.1. Donošenje Odluke o ukidanju Odluke Vlade RSK broj: 05-3-404 od 21. 07. 1994.
godine.
6.2. Donošenje Odluke o osnivanju područnih odjeljenja Fakulteta društvenih nauka u
Vukovaru.
7. MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE, PRIVREDNI RAZVOJ I
INDUSTRIJU
7.1. Program oživljavanja proizvodnje.
7.2. Polazne osnove za promjene u kategorizaciji državnih preduzeća, strukturi i sastavu
upravnih odbora.
8. MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
8.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama krivičnog Zakona RSK.
8.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
9. MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA
9.1. Izvještaj o stanju u “Elektroprivredi Krajine”.
10. MINISTARSTVO INFORMISANJA
10.1. Razmatranje zahtjeva JP320 RTV321 RSK za finansijsku pomoć.
11. 
MINISTARSTVO ZA URBANIZAM, STAM.322 KOMUNALNE POSLOVE I
GRAĐ.323
11.1. Finansijski plan Rep.324 komisije za popis i procjenu ratne štete.
12. MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA
12.1. 
Donošenje Odluke o privremenom regulisanju plaćanja posebne dažbine za
izravnavanje poreskog opterećenja uvezene robe u 1994. godini.
12.2. Donošenje Odluke o privremenom regulisanju plaćanja posebne takse na uvezenu
robu u 1994. godini.
320
321
322
323
324

Javno poduzeće.
Radio-televizija.
Stambeno.
Građevinarstvo.
Republička.

152

12.3. Donošenje Odluke o privremenom oslobađanju Rep. direkcije robnih rezervi od
plaćanja težinske takse na izvoz žitarica u 1994. godini.
12.4. Donošenje Odluke o oslobađanju Rep. direkcije robnih rezervi od uplate carina i
ostalih uvoznih dažbina na uvoz robe u 1994. godini.
12.5. Donošenje zaključka o primjeni čl. 19. Zakona o carinskoj službi.
12.6. Donošenje Odluke o prodaji cigareta u RSK.
13. MINISTARSTVO ZA RAD, BORAČKA I SOC.325 PITANJA
13.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o platama.
13.2. Donošenje Odluke o određivanju “Doma umirovljenika” Knin za državno preduzeće
od opštinskog značaja.
13.3. Usvajanje programa rehabilitacije i zbrinjavanja djece ometene u razvoju na ratnom
području
13.4. Donošenje Odluke o odobrenju pozajmice RO326 “Invaplast” Udbina.
14. Mišljenje Vlade na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama.
PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU
15. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za kupovinu osnovnih sredstava za potrebe
Sekretarijata Vlade i Predstavništva Vlade u Beogradu.
16. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji
radnih mjesta u RUJP-u.327
17. Donošenje Odluke o kupovini automobila za potrebe Informativne agencije “ISKRA”.
18. Donošenje Rješenja o razrješenju direktora Rep. zavoda za zaštitu zdravlja.
19. Donošenje Rješenja o imenovanju direktora Rep. zavoda za zaštitu zdravlja.
20. Donošenje Odluke o odobrenju novčanih sredstava rep. Crvenom krstu.
21. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji
i sistematizaciji u Rep. fondu PIO.328
22. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj
org.329 i sist.330 radnih mjesta u Ministarstvu finansija.
23. Donošenje Rješenja o imenovanju koordinatora za saradnju s jugoslavenskom Ko­
misijom za saradnju s UNESKOM.331
i izmjenjen i nadopunjen sa:
13.5. Nacrt Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata.
13.6. Nacrt Uredbe o pravu i o načinu ostvarivanja prava na besplatnu i povlaštenu vožnju
za vrijeme ratnog stanja.
24. Donošenje Rješenja o razrješenju savjetnika predsjednika Vlade RSK.
25. Donošenje Rješenja o postavljenju pomoćnika ministra za informisanje.
26. Donošenje Odluke o odobravanju novčanih sredstava Ministarstvu inostranih poslova.
28. Donošenje Rješenja o razrješenju direktora državne Informativne agencije “ISKRA”.
Socijalna.
Radna organizacija.
327
Republička uprava javnih prihoda.
328
Penzijsko i invalidsko osiguranje.
329
Organizacija.
330
Sistematizacija.
331
UNESCO – United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (Organizacija Ujedinjenih
naroda za obrazovanje, znanost i kulturu).
325
326

153

29. Donošenje Rješenja o imenovanju direktora državne Informativne agencije “ISKRA”.
30. Donošenje Odluke o odobrenju deviznih sredstava za službeni put u Italiju Ministarstvu
inostranih poslova.
Ad – 1
Usvojen je zapisnik sa 15. sjednice Vlade RSK.
Ad – 2
Informaciju o događajima na Baniji i Kordunu podnio pukovnik Lončar,332 načelnik GŠ
SVK.
Pukovnik Lončar – Za ovo pitanje podjednako svi dijelimo odgovornost. Kratko ću iznijeti
genezu događaja ne upuštajući se u analizu. Ocjenjivali smo da na području AP Zapadna
Bosna prvenstveno treba voditi borbu Fikret Abdić sa svojim snagama, a vojska RSK da
učestvuje u domenu koliko je to politički i vojno moguće. Prelazak naše vojske na teritorij
AP Zapadna Bosna nije bio moguć iz dva razloga:
– nije dobro da otvaramo krizu u teškom vremenu gdje nismo definisali mnoga pitanja,
– mi objektivno nemamo vojničku snagu koja može rješavati pitanje AP Zapadne Bosne.
Mi jesmo preuzeli neke obaveze koje smo 95 % i izvršili (materijalna pomoć i podrška snaga
Abdića). To Vojska RS i Vojska SRJ nisu učinile ni 10 %.
Održan je sastanak (Martić,333 Karadžić,334 puk. Lončar i ministar Tanjga335) gdje je
dogovoreno da se moraju neutralisati snage V. korpusa.
Zaključili smo da nismo u stanju da se vojnički angažujemo u AP Zap. Bosna naročito zbog
pisma De Laprela336 (15. 08. 1994.) gdje nas upozorava da ne prelazimo granice priznate
države BiH jer će to biti razlog da vojska RH napadne RSK.
Kasnija događanja su se odvijala na slijedeći način:
31. 08. 1994. su počela prva izviđanja od strana generala Talića337 u zoni odgovornosti naše
33. brigade. O tom vojska niti GŠ nisu izvještavani. Radi se o teritoriju u rejonu Donjeg i
Gornjeg Žirovca i Majdana. Vojska RS je počela sa razmještanjem snaga u zoni odgovornosti
naše brigade, tj. na teritorij RSK bez saglasnosti zvaničnih organa RSK. Uslijedila su
borbena dejstva 3. na 4. 09. 1994. Nakon početnog uspjeha Vojske RS i prodora od 10 km
u teritorij AP Zapadna Bosna, muslimanske snage su preduzele protudejstva dejstvujući
jednim dijelom ka snagama našeg bataljona i tada su ubijena naša 2 čovjeka, a 1 je ranjen.
Potom su se i snage RS i naše snage povukle. Ja sam otišao na lice mjesta, vladalo je opšte
rasulo; vrlo brzo se sredila situacija i očekivalo se da zajedno sa snagama RS vratimo taj dio
teritorije.
Naglašavam da, ako je postojala zbrka, napravila ju je Vojska RS koja je i imala daleko više
gubitaka nego mi. Predlažem da se narodu na Baniji i Kordunu sve ovo iznese, da se kaže
prava istina. Ocjenjujem da je sve ovo u većoj mjeri državni nego što je vojnički problem.
Svetozar Vinčić – Sagledali smo stanje na sastanku 19. 09. 1994. u Dvoru na Uni i opšta
ocjena je da nije bilo jedinica RS žrtava bi bilo daleko više. Lokalno rukovodstvo smatra
da je čitava akcija trebala biti u subordinaciji RS i RSK. Političko rukovodstvo smatra da
332
333
334
335
336
337

Dušan.
Milan.
Radovan.
Rade.
Bertrand de Sauville de Lapresle.
Momir, zapovjednik 1. krajiškog korpusa VRS.

154

se radi o prodoru muslimanske vojske na naš etnički prostor na oko 2 km². Ističe se da je
u Kostajnici i Petrinji mobilizacija izvršena 20 %, a u Dvoru 100 % (svi muškarci od 16 –
60 godina). Situacija je sada vrlo dramatična tim više što se 33. brigada nije pripremala za
ratna dejstva. Muslimani imaju artiljerijski pregled područja Majdana, Žirovca, Komore pa
i prema Dvoru.
Političko rukovodstvo Dvora očekuje i od Vrhovne komande i od Vlade da im pomognu
(u vezi vojne opremljenosti, u pogledu materijalnih sredstava) kako bi se stanje popravilo.
Ministar Prijić338 – O ovom problemu treba raspravljati mnogo šire. Ja kao član Vrhovnog
savjeta odbrane nisam imao pojma o tome da je Vojska RS prešla na naš teritorij. Ne postoji
sistemski način rada u RSK. Odluke se donose na lokalnom nivou. Temeljno je da se
pozabavimo sa svim anomalijama koje dovode do ovakvih problema jer postoji nepovjerenje
ljudi u samu organizaciju sistema.
Predsjednik Mikelić – Cjelokupna struktura mora da razriješi probleme koji su prisutni.
Težak protivnik jesu Muslimani, Dudaković339 sa V. korpusom i tako treba da se tretiraju.
Moraju se onesposobiti, a to se tiče i nas i RS. Cilj nije da optužujemo našu vojsku već
kako pomoći ljudima u Dvoru. Zato sam ovo i stavio na dnevni red. U Dvoru je izvršena
dodatna mobilizacija. Bezbednost opštine je vrlo ugrožena. Od 52 odbornika koliko ima
opština, 50 ih je u uniformi. Situacija sa tehnikom je jako loša (3 stara tenka). Kod naroda
je prisutna doza straha, ljudi na položaju su iscrpljeni jer ih nema ko mijenjati, a prosjek je
40 godina. Oni nisu spremni ni za kakva ofanzivna dejstva. Rukovodstvo opštine Dvor traži
pomoć. Potpuno su nezadovoljni onim što čini Vrhovna komanda RSK. Istakli su da se ovaj
problem stavi na dnevni red. Predložio sam ministru Veselinoviću340 da im damo 50.000
dinara. Potrebno im je 500 – 1000 čizama, uniforme. Morat ćemo prebaciti dio specijalaca
sa Slunja ili drugih opština da bi pomogli Dvor. I što se tiče tehnike moramo ih pomoći.
Ministar Tanjga naglašava:
– obuća nije sporna,
– možemo šiti hlače i bluze,
– otići ćemo u Dvor, riješiti pitanje tehnike i mislim da Vlada u tom smislu ne treba donositi
nikakve posebne odluke jer ovo ulazi u redovnu djelatnost koju možemo riješiti.
Sekretar Štrbac341 – Održavaju se redovni kontakti preko Komisija za razmjene sa V.
korpusom. Sutra (21. 09. 1994.) u 13.00 časova u Ličkom Petrovom Selu bit će sastanak
komisija. Na zadnjem sastanku koji je bio na Maljevcu Muslimani su tvrdili da imaju 10
naših mrtvih i 2 živa iz Bojne. U vezi Novog naši nemaju spisak nestalih. Nadam se da ćemo
sutra imati tačan spisak.
Potom je usvojen slijedeći
ZAKLJUČAK
Zadužuje se ministar Tanjga da kroz Ministarstvo realizuje potrebe opštine Dvor na Uni.
Da se hitno dođe do tačnih podataka o broju mrtvih i nestalih bilo preko UNPROFOR-a
ili preko Međunarodnog Crvenog krsta.
Ad – 3
Informaciju o stanju sa izbjeglicama iz AP Zap. Bosna podnio ministar Bosnić.342
338
339
340
341
342

Ilija.
Atif, zapovjednik 5. korpusa Armije BiH.
Ratko.
Savo.
Milan.

155

Stav članova Vlade u vezi zahtjeva Fikreta Abdića (prilog br. 1) je da su oni nerealni i
veliki i ne mogu se prihvatiti.
Predsjednik Mikelić – Naš osnovni cilj je da izbjeglice što prije napuste područje
Korduna. Mi smo dokazali svoju humanost koja je i potvrđena. Naš stav treba da bude
da se po hitnom postupku rade aktivnosti s naše strane prema međunarodnoj organizaciji
i Fikretu Abdiću da traže rješenja oko odlaska izbjeglica sa našeg područja. Svako duže
ostajanje rađalo bi nove probleme. Predlažem da ja, ministar Babić343 ili krizni štab održimo
sastanak sa Abdićem.
Usvojen je
ZAKLJUČAK
Ne prihvataju se zahtjevi Fikreta Abdića.
Da se obustavi rad radio stanice “VELKATON”.
Da se ide ka pravcu odlaska izbjeglica s Korduna.
Da se izbjeglice iz kuća premjeste u kampove.
Ad – 4
4.1. Odluku Vrhovnog savjeta odbrane u vezi stanja emisione tehnike obrazložio ministar
Tanjga, a potom je usvojen
ZAKLJUČAK
(prilog br. 2)
Vlada ocjenjuje da je Odluka Vrhovnog savjeta odbrane br. 188-52 od 20. 07. 1994.
godine neustavna i nezakonita.
Vlada predlaže Vrhovnom savjetu odbrane da navedenu Odluku iz tog razloga stavi van
snage.
4.2. Skinuto s dnevnog reda.
4.3. Skinuto s dnevnog reda.
4.4. Donešena je
ODLUKA
o formiranju prodajne cijene drveta ogrevnog (prilog br. 3)
Ad – 5
5.1. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu RSK (prilog br. 4)
obrazložio ministar Veselinović.
Donešen je
ZAKLJUČAK
Da se nacrt Zakona o izmjenama i dopunama zakona o budžetu RSK analitički razradi
za slijedeću sjednicu Vlade.
5.2. Utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o kontroli, utvrđivanju i naplati javnih prihoda (prilog br. 5)
6.1. Donešena je

Ad – 6

ODLUKA
o ukidanju Odluke Vlade RSK broj: 05-3-404 od 21. 07. 1994. godine (prilog br. 6)

343

Milan.

156

6.2. Donešena je

ODLUKA
o osnivanju područnih odjeljenja Fakulteta društvenih nauka u Vukovaru (prilog br. 7)
Ad – 7
7.1. Uvodni dio vezan za program oživljavanja proizvodnje podnio predsjednik Mikelić.
Nakon toga je ministar Petrović344 ukratko izložio sve prednosti ovog programa uz prijedlog
da se donese odluka po kojoj upravni odbori JP imaju 7 članova, s tim da 4 člana imenuje
Vlada, a 3 člana imenuje JP u konsultaciji s opštinom.
Potom su govorili ministar Veselinović i guverner Marjanović.345
Usvojen je
ZAKLJUČAK
Pozvati sve predsjednike Izvršnih savjeta i predsjednike opština Banije i Korduna na
sastanak 23. 09. 1994. (ministar Veselinović, Petrović, Šijan346 i guverner Marjanović).
Poslije naredne sjednice ekipa ministara će ići u Slunj, Vojnić, Vrginmost, Krnjak i
Korenicu.
Da ministar Petrović proširi ekipu vezanu za program oživljavanja privrede.
7.2. Ministar Petrović je naglasio da se moraju napraviti određene promjene u skladu s
nastalom situacijom.
Sa terena se javlja zahtjev da se napravi revizija kategorizacije državnih preduzeća.
Insistiram da prijedlog na Vladu kad se ide sa upravnim odborom za državno preduzeće
mora proći konsultacije sa opštinom.
Predlažem, kad su u pitanju preduzeća od opštinskog značaja, da njihovi upravni odbori
nemaju 3 člana, nego da imaju 5 članova. Tri člana da imenuje opština, jednog nadležno
ministarstvo, a jednog sindikat, tj. preduzeće. Na taj način međusobna koordinacija bi bila
daleko bolja.
Kod republičkih preduzeća predložio bih da 5 članova koje daje Vlada za upravni odbor
ne budu iz jednog ministarstva.
Kad su u pitanju holding-preduzeća, struktura upravnih odbora je dosta nedefinisana.
Jedno od rješenja je takvo da bi holding-preduzeće u pravilu trebalo biti od republičkog
značaja.
Usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Prihvata se prijedlog ministra Petrovića.
Nadležna ministarstva za iduću sjednicu Vlade da naprave selekciju preduzeća, a potom
će se odrediti koliki je potreban broj ljudi u upravnim odborima.
Ad – 8
8.1. Nakon obrazloženja ministra Funduka347 utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o izmjenama krivičnog Zakona RSK (prilog br. 8)
8.2. Utvrđen je prijedlog
344
345
346
347

Branko.
Pavao, guverner Narodne banke RSK.
Simo.
Uroš.

157

ZAKONA
o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (prilog br. 9)
Ad – 9
9.1. Ministar Krička348 smatra da ne bi trebalo razmatrati stanje u “Elektroprivredi
Krajine”, već dopise koji su stigli na Vladu (od SO Benkovac i od Komunalnog preduzeća
Knin). Ministar je dodao da su svi prekidi električne energije učinjeni zbog nedostatka
u napajanju. Specijalni potrošači se odmah uključuju nakon ispada. U pitanju je samo
tehnička problematika, a nisu u pitanju nikakve zadnje namjere.
Predsjednik Mikelić naglašava da “Elektroprivreda Krajine” nije dostavila prijedlog mjera
na Vladu, iako je to bi zaključak na jednoj od sjednica.
Ministar Babić – Ovaj problem otvoren je na Skupštini RSK i zato je ovo trebalo doći na
dnevni red. Ovdje postoji otuđenost od strane rukovodstva iz “Elektroprivrede Krajine”.
Smatram da se ministar Krička pokroviteljski odnosi prema njima. Potrebno je da se
pozabavimo sa kadrovskim rješenjima u okviru JP “Elektroprivreda Krajine”.
Potom je raspravljao veći broj ministara koji su se uglavnom složili sa ministrom Babićem.
Usvojen je
ZAKLJUČAK
Za slijedeću sjednicu Vlade da upravni odbor ocjeni odgovornost direktora
“Elektroprivrede Krajine” i da upravni odbor dostavi stav Vladi, nakon čega će Vlada dati
svoj stav.
Ad – 10
10.1. U vezi zahtjeva JP RTV RSK za finansijsku pomoć (prilog br. 10) donešen je
ZAKLJUČAK
Ovaj zahtjev će biti riješen u okviru novog modela finansiranja ministarstava.
11.1. Donešena je

Ad – 11

ODLUKA
o finansijskom planu za rad Republičke komisije za popis i procjenu ratne štete i pomoći
opštinskim komisijama (prilog br. 11)
12.1. Donešena je

Ad – 12

ODLUKA
o privremenom regulisanju plaćanja posebne dažbine za izravnavanje poreskog opterećenja
uvezene robe u 1994. g. (prilog br. 12)
12.2. Donešena je
ODLUKA
o privremenom regulisanju plaćanja posebne takse na uvezenu robu u 1994. god.
(prilog br.13)
12.3. Donešena je
ODLUKA
o privremenom oslobađanju Republičke direkcije robnih rezervi od plaćanja težinske takse
na izvoz žitarica u 1994. godini (prilog br. 14)
348

Milivoj.

158

12.4. Donešena je

ODLUKA
o oslobađanju RD RR349 od uplate carina i ostalih uvoznih dažbina na uvoz robe u 1994.
godini (prilog br. 15)
12.5. Donešen je
ZAKLJUČAK
o primjeni člana 19. Zakona o carinskoj službi (prilog br. 16)
12.6. Skida se s dnevnog reda
13.1. Skida se s dnevnog reda.
13.2. Donešena je

Ad – 13

ODLUKA
o određivanju “Doma umirovljenika” Knin za državno preduzeće od opštinskog značaja
(prilog br. 17)
13.3. Usvojen je
PROGRAM
o rehabilitaciji i zbrinjavanju djece ometene u razvoju na ratnom području (prilog br. 18)
13.4. Donešena je
ODLUKA
o odobrenju pozajmice RO “Invaplast” Udbina (prilog br. 19)
13.5. Utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o zaštiti civilnih žrtava rata (prilog br. 20)
13.6. Donešena je
UREDBA
o pravu i o načinu ostvarivanja prava na besplatnu i povlašćenu vožnju za vrijeme ratnog
stanja (prilog br. 21)
Skida se s dnevnog reda.
Donešena je

Ad – 14
Ad – 15

ODLUKA
o odobrenju sredstava za kupovinu osnovnih sredstava za potrebe Sekretarijata Vlade i
Predstavništva Vlade u Beogradu (prilog br. 22)
Donešena je

Ad – 16

ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u RUJP-u
(prilog br. 23)
Donešena je
349

Ad – 17

Republička direkcija robnih rezervi.

159

ODLUKA
o kupovini automobila za potrebe informativne agencije “ISKRA” (prilog br. 24)
Donešeno je

Ad – 18

RJEŠENJE
o razrješenju direktora Republičkog zavoda za zaštitu zdravlja (prilog br. 25)

Donešeno je

Ad – 19

RJEŠENJE
o imenovanju direktora Republičkog zavoda za zaštitu zdravlja (prilog br. 26)

Donešena je

Ad – 20

ODLUKA
o odobrenju novčanih sredstava republičkom Crvenom krstu (prilog br. 27)

Donešena je

Ad – 21

ODLUKA
o davanju saglasnosti na izmjene Pravilnika o unut.350 organizaciji i sistematizaciji u Rep.
fondu PIO (prilog br. 28)
Donešena je

Ad – 22

ODLUKA
o davanju saglasnosti na izmjene i dopune Pravilnika o unut. organiz. i sistematizaciji
radnih mjesta u Ministarstvu finansija (prilog br. 29)

Donešeno je

Ad – 23

RJEŠENJE
o imenovanju koordinatora za saradnju s jugoslavenskom Komisijom za saradnju
UNESKOM (prilog br. 30)

Donešeno je

Ad – 24

RJEŠENJE
o razrješenju savjetnika predsjednika Vlade RSK (prilog br. 31)

Donešeno je

Ad – 25

RJEŠENJE
o postavljenju pomoćnika ministra informisanja (prilog br. 32)

Donešena je
350

Unutrašnjoj.

160

Ad – 26

ODLUKA
o odobravanju novčanih sredstava MIP (prilog br. 33)
Donešeno je

Ad – 28

RJEŠENJE
o razrješenju direktora državne Informativne agencije “ISKRA” (prilog br. 35)

Donešeno je

Ad – 29

RJEŠENJE
o imenovanju direktora državne Informativne agencije “ISKRA” (prilog br. 36)

Donešena je

Ad – 30

ODLUKA
o odobrenju deviznih sredstava za službeni put u Italiju MIP-u (prilog br. 37)351

Na kraju je predsjednik Mikelić obavijestio članove Vlade da Skupština RSK traži
izvještaj o radu Vlade od 20. 04. do 01. 09. 1994. godine.
Predsjednik Mikelić – Ja sam prisustvovao svim sjednicama Skupštine i takav zaključak nije
donešen, a nije bilo ni rasprave. Ovo je odluka g-dina Vojnice.352
Sekretar Štrbac – Vlada je obavezna jednom godišnje da dostavi izvještaj Skupštini RSK, a
na svoju inicijativu i više puta.
Predsjednik Mikelić – Vlada je obavezna da dostavi izvještaj o radu i na zahtjev Skupštine.
Usvojen je
ZAKLJUČAK
Da ministri naprave izvještaj o radu svog ministarstva u proteklih šest mjeseci.
Sjednica je završila s radom u 02.00 časova.
SEKRETAR VLADE M. P.353 M. P.354 PREDSJEDNIK VLADE
Savo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]355
Broj: 06-5-1103/94. Broj: 05-5-1460/94.
Knin, 24. 10. 1994.356 Knin, 24. 10. 1994.357
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 14.

351
352
353
354
355
356
357

Priređivači su izostavili priloge.
Branko, predsjednik Skupštine RSK.
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.

161

60

1994., rujan 20.
Knin
Program oživljavanja proizvodnje u RSK Ministarstva za ekonomske odnose, privredni
razvoj i industriju RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE,
PRIVREDNI RAZVOJ I INDUSTRIJU
Broj: 15-1001/94.
Knin, 20. 09. 1994.
Predmet: Sprovođenje programa oživljavanja proizvodnje
Program oživljavanja proizvodnje od prvoga dana konstituisanja ove Vlade RSK imao
je posebno značenje. Njegovom realizacijom svi drugi segmenti (jačanje odbrane, jačanje
pravne države, aktivna spoljna politika, socijalni program, ujedinjenje) imaju svoju
materijalnu podršku. Posmatrano po pojedinim privrednim granama (poljoprivreda,
šumarstvo, vodoprivreda, industrija i energetika, građevinarstvo, saobraćaj i veze, trgovina,
ugostiteljstvo i turizam, zanatstvo, komunalne djelatnosti i ostalo) jedino se za poljoprivredu
može tvrditi da je dobila određenu, iako nedovoljnu pomoć, tako da su velika kašnjenja iz
prethodnog perioda i žetva uspješno obavljeni. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni
razvoj i industriju mora konstatovati da se položaj industrije u tom periodu pogoršao. Ovaj
zaključak ilustruju podaci o broju zaposlenih u pojedinim industrijskim granama.

ind. građ. materijala
drvoprerađ. industrija
grafička industrija
hemijska industrija
metalna industrija
kožarska, obućarska i
gumarska ind.
tekstilna industrija
ostala industrija
svega ukupno

Broj preduz.
12
9
6
6
16

pre rata
1312
1437
1039
645
7757

Radnika
po evid.
1094
714
593
485
5007

na ček.
447
170
328
233
2918

7

23644

4741

1952

17
1
73

10249
70
46153

5750
40
18424

3834
0
9882

Broj radnika po evidenciji je za 2.5 puta manji u odnosu na predratno stanje (mada se broj
stanovnika RSK smanjio tek za 10 %) i da pri tom radi tek svaki drugi radnik sa evidencije.
Ako se u najskorije vrijeme ne realizuju prve tranše kredita za oživljavanje proizvodnje,
prijeti opasnost da stane gotovo cijela industrija. S druge strane, već sa 20.000.000 novih
dinara kredita na posao se može vratiti najveći broj radnika na čekanju.
Pogrešan bi izveli zaključak da su za oživljavanje proizvodnje potrebna samo finansijska
sredstva. Uvidom u stanje u pojedinim preduzećima dolazi se do zaključka da su jednako
162

tako značajni problemi u sferi kadrova i marketinga (tržišnog poslovanja). U zapadnom
dijelu RSK (Banija, Kordun, zapadna Slavonija, Lika i sjeverna Dalmacija) posebno
su izraženi problemi osiguranja potrebnih i kvalitetnih izvora energije i enormno visoki
troškovi transporta, koji značajno ograničavaju geografski domen poslovanja preduzeća.
IZVORI SREDSTAVA ZA KREDITIRANJE PROGRAMA OŽIVLJAVANJA PROIZVODNJE
Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju nije direktno učestvovalo
u osiguranju sredstava za finansijsku podršku programu oživljavanja proizvodnje. Do sada
su u više navrata dogovarani aranžmani kojima se definisao iznos sredstava, dinamika i uslovi
korištenja. Svi ti dogovori su bili usmenog karaktera, tako da Ministarstvo ne raspolaže sa
nekakvim pismenim tragom.
Zbog značaja programa oživljavanja proizvodnje ipak smo ušli u proces definisanja
zahtjeva za odobrenje kredita namjenjenih isključivo za nabavku repromaterijala, što se
može ocjeniti kao brzoplet ili površan pristup, jer nisu poznati ni konačna visina sredstava,
ni dinamika korištenja ni uslovi plasmana.
KRITERIJI KORIŠTENJA SREDSTAVA ZA OŽIVLJAVANJE PROIZVODNJE
Jedan od najkrupnijih ekonomskih, ali i socijalnih i političkih problema RSK jeste
veoma velika nezaposlenost, koja poprima dramatične razmjere. Zato se u prvoj tranši
dodjele kredita nastoji ovo stanje sanirati. To znači da će prednost u korištenju raspoloživih
kreditnih sredstava imati radno intenzivni sektori, a to su obućarska i tekstilna industrija.
Ove grane industrije karakteriše visok procenat ženske radne snage, problemi u plasmanu
gotovih proizvoda i niske profitne stope. Zapošljavanje ženske radne snage ima svoje
opravdanje u sledećim činjenicama:
– nesigurnost osiguranja kontinuiteta rada muške radne snage zbog obaveza u SVK;
– zapošljavanjem ženske radne snage osiguran je ostanak cijele porodice na teritoriji RSK.
Osiguranje potrebne radne snage je veliki problem, posebno ako se radi o stručnoj muškoj
radnoj snazi i menadžerima. Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju
insistira da u svakom preduzeću koje radi mora biti minimalan broj izvršioca pod stalnom
radnom obavezom. To su prije svega direktor i rukovodioci komercijale (marketinga) i
finansija, jer kontakti sa tržištem roba i kapitala ne mogu čekati. U tom smislu GŠ SVK
treba izdati operativna uputstva podređenim jedinicama, sve do komandanta brigada i
bataljona. Kad bi radila sva industrijska preduzeća u RSK po toj osnovi trebalo bi osloboditi
oko 200 radnika, što smatramo da je minimalan broj. Također GŠ SVK mora izdati
uputstvo podređenim komandama da su dužne sarađivati sa rukovodstvima preduzeća koja
rade i opštinskim organima u sprovođenju sistema “7+21”, da se ne bi ugrozio proizvodni i
poslovni proces. Koliko god su preduzeća i opštine odgovorni za odbranu zemlje, toliko je
vojska odgovorna za proizvodnju.
Problem nedostatka menadžerskih kadrova koji mogu uspješno upravljati programom
oživljavanja proizvodnje u pojedinim preduzećima pokušaće se rješiti i kroz poslovnotehničku saradnju sa firmama iz Srbije i SR Jugoslavije. To znači da će se na konkretnim
projektima formirati menadžerski timovi i od stručnjaka izvan RSK koji imaju zadatak
da u što kraćem periodu osposobe menadžere iz RSK da što prije samostalno preuzmu
upravljanje preduzećima. Iako je ova ideja potekla iz Srbije, ne treba u početku očekivati
brze i značajne rezultate, ali na njezinom oživljavanju svakako treba raditi.
163

Problem plasmana gotovih proizvoda obućarske i tekstilne industrije uzrokovan je
time što naša industrija ima instalisane i ispravne kapacitete koji višestruko premašuju
apsorpcionu moć domaćeg tržišta, ali i time što je država potpuno zaboravila na zaštitu
domaće proizvodnje. Bez obzira na blokadu, naše tržište je preplavljeno jeftinom obućom i
odjećom po dampinškim358 cijenama, koje guše ionako posustalu proizvodnju. Vlada RSK
je obavezna da u saradnji sa Vladama Srbije i SR Jugoslavije hitno donese protudampinške
mjere,359 jer će u protivnom nastupiti totalno uništenje pojedinih grana industrije i privrede.
Pri dodjeli kredita prednost će imati ona preduzeća koja proizvode za poznatog, platežno
sposobnog kupca. Proizvodnja za zalihe, koja će prividno povećati zaposlenost za dva ili tri
mjeseca neće imati nikakvu podršku. Zato se od svakog preduzeća koje podnosi zahtjev traži
presjek potraživanja i dugovanja, sa posebnim akcentom na zalihe gotovih proizvoda i zalihe
repromaterijala.
Problem nabavke repromaterijala, posebno onog uvoznog porjekla, treba rješavati u
konceptu povezivanja naše privrede sa spoljnotrgovinskom infrastrukturom Srbije i SR
Jugoslavije. Spoljna trgovina RSK ne može se oslanjati samo na snalažljive pojedince, jer
takva orjentacija, osim kratkoročne koristi, dugoročno nanosi značajnu štetu privredi RSK.
U tom cilju prvi zadatak je definisanje uvoznih kontingenata i preko Narodne banke RSK
osiguranje potrebnih deviznih sredstava. Nosioc ove aktivnosti treba biti Ministarstvo
trgovine u saradnji sa Ministarstvom za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju,
Ministarstvom poljoprivrede, Robnim rezervama i NB RSK.
U prvoj fazi realizacije programa oživljavanja proizvodnje prednost će imati preduzeća
sa tehnički i tehnološki ispravnim kapacitetima, kojih je veoma mnogo, a nedovoljno ili
nikako rade. Samo izuzetno će se podržavati programi koji predviđaju manje sanacije ili
rekonstrukcije (na primjer supstitucija energenata). Sve nove investicije nemaju mogućnost
praćenja u ovoj fazi realizacije programa.
Svaki zahtjev mora sadržati korektnu kalkulaciju koja mora dokazati ekonomsku
opravdanost zahtjeva. Profit je osnovna motorna snaga tržišne privrede. Iako se nalazimo na
početku puta izgradnje moderne tržišne privrede, nedopustivo je davati finansijsku podršku
programima koji bi proizvodili gubitak. Pri tom se svjesno odustaje od selekcije programa
prema visini projektovanih profitnih stopa.
POSTUPAK IZRADE ZAHTJEVA I ODOBRAVANJA KREDITA
Na osnovu postavljenih kriterija definisana je struktura podataka koje svaki zahtjev treba
sadržavati. To su:
– efekti realizacije zahtjeva na zaposlenost;
– kadrovski, energetski i tehničko-tehnološki uslovi za realizaciju zahtjeva;
– plasman proizvoda i usluga koji su rezultat zahtjeva sa specifikacijom ugovora o prodaji
proizvoda i usluga i ponuda o kupovini repromaterijala (ukoliko se takvi podaci mogu
dokumentovati);
– kalkulacija zahtjeva;
–
presjek potraživanja i dugovanja preduzeća, sa posebno iskazanim stanjem zaliha
repromaterijala i gotovih proizvoda.
Damping – stavljanje proizvoda u promet u drugoj državi po cijeni koja je manja od cijene u zemlji izvoznici
i koja je niža od uobičajene vrijednosti proizvoda.
359
Država može, radi neutralizacije ili sprječavanja dampinga, uvesti protudampinšku carinu (anti-dumping
duty) na svaki proizvod koji se uvozi po dampinškoj cijeni.
358

164

Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju u saradnji sa
Ministarstvom poljoprivrede je održalo sastanke sa predsjednicima izvršnih savjeta i
sekretarima za privredu opština i predstavnicima poslovnih banaka sjeverne Dalmacije u
Kninu, Like u Donjem Lapcu, Korduna u Vojniću, Banije u Petrinji, zapadne Slavonije u
Okučanima, istočne Slavonije u Borovom naselju i Baranje u Belom Manastiru, na kojima
je izložen koncept programa oživljavanja proizvodnje i dane operativne upute za izradu
zahtjeva za kreditiranje. Predloženo je da se zahtjevi upućuju u sekretarijate za privredu
opština i poslovne banke. Za sve potrebne informacije i pomoć pri izradi zahtjeva zadužena
su regionalna odelenja Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju.
Ovim dogovorima su prisustvovali predstavnici svih opština, izuzev opština Caprag i Glina.
Namjera je da se u program oživljavanja direktno uključe izvršni savjeti opština i njihovi
sekretarijati za privredu i uspostavi u domeni upravljanja državnom imovinom kakva takva
vertikala vlasti. Ovakav pristup dobro je na terenu prihvaćen.
Prva obrada i selekcija zahtjeva mora se obaviti u opštinama. Tu selekciju zajedno
sprovode predstavnici opštine, poslovnih banaka i regionalnog odelenja Ministarstva za
ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju. Nakon toga se svi zahtjevi razmatraju
na koordinacionom tijelu koje je imenovala Vlada RSK, sastavljenom od predstavnika
Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, poslovnih banaka i NB
RSK i donosi odluka o korisnicima, visini i dinamici plasmana kredita.
ZAKLJUČAK
Program oživljavanja proizvodnje nalazi se u fazi da su po opštinama prikupljeni svi
zahtjevi i da se vrši, uz određene teškoće i nesnalaženja, prva selekcija tih zahtjeva. Također,
intenzivno se radi na definisanju uvoznih kontigenata, kako bi se nakon toga obavio
razgovor sa nadležnim institucijama Srbije. Vrlo je bitno za autoritet ove Vlade da se što
prije uđe u završnu selekciju zahtjeva, što je limitirano okončanjem dogovora sa NBJ360
i drugim finansijskim institucijama u Srbiji i SR Jugoslaviji. Paralelno s tim treba ići sa
izradom odgovarajućih odluka i uredbi koje su predložene u ovom materijalu.
MINISTAR:
dr. Branko Petrović
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 37.

1994., rujan 20.
Pakrac
Skraćeni zapisnik s 4. sjednice SO Pakrac

61

SKRAĆENI ZAPISNIK
sa četvrte sjednice Skupštine opštine Pakrac koja je održana 20. septembra 1994. godine u
Pakracu.
360

Narodna banka Jugoslavije.

165

Sjednica je počela sa radom u 10.05 sati.
Sjednici Skupštine prisutno je 19 odbornika.
Iz Srpske demokratske stranke srpskih zemalja prisutni su:
Vranešević Radomir, Grozdanić Miroslav, Grubišić Nenad, Kovačić Stojan, Mandić
Simo, Marić Ljuban, Milaković Savo, Miščević Predrag, Mrzić Milan, Nenadović Blagoja,
Pavković Radovan, Prodanović Milorad, Romanić Čedomir, Samardžić Dragan, Šeatović
Jovan.
Iz Socijaldemokratske partije RSK prisutni su:
Basta Dušan, Vujanić Dragan i Prodanović Čedomir.
Iz Srpske radikalne stranke RSK prisutni su: Barjaktar Željko.
Sjednici ne prisustvuju slijedeći odbornici:
Iz Srpske demokratske stranke srpskih zemalja ne prisustvuju:
Vranešević Milan, Divjak Dragan, Milanković Jovan i Uzur Mirko.
Iz Socijaldemokratske partije RSK ne prisustvuju:
Anđelić Dušan i Đurić Čedomir.
U funkciji članova Izvršnog savjeta opštine Pakrac sjednici prisustvuju:
Obrad Ivanović, predsjednik Izvršnog savjeta, Petar Krneta, sekretar opštinskog Sekretarijata
za građevinarstvo, urbanizam i komunalno-stambene djelatnosti, Radomir Vranešević
prisustvuje i u funkciji sekretara Sekretarijata za privredu i finansije, Stipić Vojin, direktor
Uprave za katastar i geodetske poslove, Dušan Vučković, sekretar Sekretarijata za opštu
upravu, Dušan Svilarević, sekretar Sekretarijata društvenih djelatnosti, Stevo Harambašić
ispred Srpske vojske Krajine i Ostoja Pavić ispred Stanice milicije opšte namjene Pakrac.
Sjednici su prisutni i:
Petar Džodan kao poslanik u Skupštini RSK i kao predsjednik Socijaldemokratske partije
RSK za opštinu Pakrac i Branko Torbica u svojstvu predsjednika Srpske radikalne stranke
RSK za opštinu Pakrac.
Predsjednik Skupštine opštine Pakrac dipl. inž.361 Miroslav Grozdanić pozdravio je
prisutne i pozvao ih da minutom šutnje odamo počast i pozdrav preminulom odborniku
Mirolović Sveti.
Poslije odate pošte preminulom odborniku predsjednik Skupštine konstatovao je da
sjednici prisustvuje dovoljan broj odbornika za pravovaljano odlučivanje i predložio slijedeći
DNEVNI RED
1. Izbor zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika.
2. Verifikacija zapisnika i akata sa sjednice Skupštine od 24. maja 1994. godine / po
jedan primjerak zapisnika dostavljen je predsjednicima klubova odbornika /.
[...] Druge rasprave nije bilo, pa je Skupština opštine Pakrac na sjednici održanoj 20.
septembra 1994. godine jednoglasno donijela ovaj
ZAKLJUČAK
U s v a j a s e zapisnik i usvajaju se akta donešena na sjednici Skupštine opštine Pakrac
koja je održana 24. maja 1994. godine
361

Diplomirani inženjer.

166

AD 3.
INFORMACIJA:
a/ o političko-bezbedonosnoj situaciji na području opštine Pakrac,
b/ sa sastanka ekspertne grupe za pregovore o ekonomskim pitanjima sa Republikom
Hrvatskom održanog u Kninu 05. septembra 1994., uključujući teze za razgovore sa
hrvatskom stranom na lokalnom nivou,
c/ o pismu predsjednika Skupštine predsjedniku RSK, Skupštine RSK, Vlade RSK i
ministru inostranih poslova RSK i zauzimanje stavova po pitanju prostora opštine Pakrac u
vezi sa prijedlozima za otvaranje komunikacija.
IZVJESTIOCI pod 3. a, b i c su:
predsjednik Skupštine, predsjednik Izvršnog savjeta, predstavnik Srpske vojske Krajine,
predstavnik MUP-a.
O bezbedonosnoj situaciji ispred Srpske vojske Krajine informaciju je podnio p.pukovnik
Stevo Harambašić.
On je Skupštinu upoznao o snagama i kretanju Hrvatske vojske u UNPA zonama i van
UNPA zona, o izvršenoj smjeni argentinskog bataljona, o našoj vojsci.
Izvjestilac je stanje bezbjednosti ocijenio zadovoljavajućim.
Potrebna je pomoć opštine u materijalnim sredstvima.
Ispred Stanice milicije opšte namjene o unutrašnjoj bezbedonosnoj situaciji Skupštinu je
upoznao Ostoja Pavić, koji je istakao da na unutrašnjem dijelu teritorije nema ozbiljnijih
problema i da je stanje mirno. Što se tiče materijalne pomoći bilo bi potrebno u sastavu
stanice osigurati prostor za zadržavanje lica.
Kao poslanik u Skupštini RSK u raspravi je učestvovao i Petar Džodan. On je istakao da
je njegovo gledanje drugačije nego Stevino i Ostojino. Cijeni da je situacija dosta uzavrela.
Ona skroz tinja. Situacija na opštini Pakrac je teška. Svagdje u svijetu se ulaže u rubna
područja i to znatno više nego u centre da bi ta rubna područja bila što manje zavisna od
druge strane. Pita se, da li opština Pakrac sa ovim područjem i sa ovim brojem stanovnika
može egzistirati. Istakao je dalje da je nekoliko puta na Skupštini RSK na Plitvicama rečeno
gdje su granice. Zemlja je uvijek onoga čije su ovce. Govorio je dalje o tendenciji kretanja
stanovnika na ovom prostoru.
Kako ćemo riješiti ovo stanje:
– politički ili
– vojno.
Vojno ne možemo, a politički koliko ćemo uspjeti teško je reći. Mi ovdje bez vitalnih
zdravstvenih kadrova ne možemo.
Ovdje su dolazili i predsjednik države i Vlade. Bili su i otišli, ali bez velike pomoći.
Ocijenio je da ove jeseni neće biti odlaska ljudi, ali je za nas kobno proljeće.
U državi nam se čini jedno – da budemo okrenuti prema neprijatelju, ali dio mozga nam
mora biti okrenut ka onome šta nam se dešava iza leđa, rekao je poslanik Džodan. Ogromne
sume novca se pretaču u privatne džepove. Otkud tvrdnja da ćemo čuvati ovaj prostor ako
nemamo mogućnosti da razvijemo privredu. Postavljam pitanje gdje ćemo zaposliti sto ili
dvjesto ljudi ako se desi djelomična mobilizacija.
167

Hadžić362 i Paspalj363 su nam nanijeli toliko zla da ćemo teško to moći ispraviti. Ne
možemo za sve okrivljivati Genšera364 i Kola,365 mnogo toga moramo i sami riješiti.
Međusobni međuljudski odnosi su dosta nakrnjeni. Moramo imati daleko više
tolerancije da bi obstali. Ne vidim nešto značajnije da je učinjeno od stranih ulaganja na
ovom području, rekao je poslanik Džodan.
U raspravi po diskusiji poslanika Petra Džodana učestvovao je predsjednik Izvršnog
savjeta Obrad Ivanović koji je odgovorio:
– Netačno je da se smanjuje broj stanovnika na ovom području u posljednje vrijeme.
Broj je stabilan – ljudi se čak i vraćaju – istina u malom broju, ali se vraćaju.
– Netačno je i to da ništa značajnije od stranih ulaganja na ovom području nije učinjeno
– izvršena je za sadašnje uslove kvalitetna adaptacija svih škola na našem području, pomaže
se u nastavnim sredstvima, isfinansirano je pet temelja za stambene objekte, kvalitetno
je saniran objekat “Komunalnog” Pakrac, dovršava se objekat za tzv. Dom zdravlja II, za
apoteku i zubnu ambulantu.
– Kad smo trebali da se u nekim programima zamašemo mi smo vršili maksimalne
opstrukcije da se oni ne realiziraju.
– Nećemo priznati koliko smo spremni da podmećemo klipove umjesto da pomažemo.
Predsjednik Skupštine Miroslav Grozdanić podnio je pismenu informaciju o političkobezbjedonosnoj situaciji na ovom području koja je prilog ovom zapisniku.366 Predsjednik
je Skupštinu upoznao i sa Zaključcima Skupštine RSK broj: 02-3-8/1-94 od 19. 07.
1994. godine – posebno zaključak broj 7 koji daje saglasnost i na naše programe koji se
odvijaju na području opštine Pakrac, sa Deklaracijom Skupštine RSK broj 02-4-8/1-94 od
21. jula 1994. godine, te sa sadržajem pisma broj: 020-877/94-I-01 od 31. augusta, koga
je predsjednik Skupštine Pakrac poslao predsjedniku RSK, predsjedniku Skupštine RSK,
predsjedniku Vlade RSK i ministru inostranih poslova RSK.
Nakon izlaganja predsjednika Skupštine Pakrac, poslanik Petar Džodan je primijetio da
je spomenut predsjednik RS Radovan Karadžić, te je istakao da najviše informacija koje on
dobiva, dobiva ih od Veljka Vukelića. Gospodin Vukelić je njegov stalni pratilac i da laž ne
ide sa te njegove strane. Ne vjerujem da bi Karadžić nešto iznio da nema podataka sa druge
strane.
b) sa sastanka ekspertne grupe za pregovore o ekonomskim pitanjima sa RH održanog
u Kninu 05. septembra 1994. uključujući teze za razgovore sa hrvatskom stranom na
lokalnom nivou.
Informaciju je podnio član grupe Obrad Ivanović.
Sastanak grupe održan je u Kninu. Mi nismo nikakva ekspertska grupa, mi smo zapravo
predstavnici opština koje imaju interes u vezi sa otvaranjem autoputa. Naši zaključci su
dostavljeni Skupštini i Vladi RSK u vezi stavova oko otvaranja autoputa. Zaključili smo da
stručni posao pripremi jedna stručna institucija iz Beograda.
Činjenica je da se treba razgovarati oko autoputa. Ako ne budemo htjeli razgovarati,
međunarodne diplomate će o tome obavijestiti Hrvatsku i ona se može iza toga odlučiti
362
363
364
365
366

Goran.
Mile.
Hans Dietrich Genscher, ministar vanjskih poslova SR Njemačke (1974. – 1992.).
Helmut Kohl, kancelar SR Njemačke (1982. – 1998.).
Priređivači su izostavili prilog.

168

za agresiju, i što je najgore, postoji vjerovatnost da im svijet to progleda kroz prste zbog
naše nekooperativnosti. Zamolio sam predsjednika Vlade RSK da prenese predsjedniku
Miloševiću367 da mi jesmo za puštanje autoputa uz naše uslove za povratak naroda u srpski
etnički prostor zapadne Slavonije.
Imamo informacije da mini “kontakt-grupa” radi prijedlog o razrješenju hrvatsko-srpskog
pitanja – bojim se po sistemu uzmi ili ostavi, a mi smo do sada dosta izgubili vremena – na
nivou cijele Republike – i mogli smo učiniti više i konkretnije reći šta mi hoćemo.
Na lokalnom nivou smo održali sastanak posredstvom UNPROFOR-a sa hrvatskom
stranom nakon dužeg prekida. Ni ovoga puta nije gotovo ništa dogovoreno. Njihovi
prijedlozi oko obrade “Pakračkog” i “Lipičkog” polja za nas su neprihvatljivi. Oni hoće
maltene zajedničku obradu – čak ističu ideju oko finansijskog kredita od strane njihovih
banaka. Posjete na kontrolnim punktovima nisu prihvaćene.
Što se tiče pomoći opštini Pakrac od strane Vlade RSK, bitno je da će iz mase od 5
miliona dinara koja će se usmjeriti u razvoj PTT sistema, opština Pakrac biti obuhvaćena sa
cijenom centrale od 200 priključaka.
c) Zauzimanje stavova po pitanju prostora opštine Pakrac u vezi sa prijedlozima za otvaranje
autoputa
Odbornicima Skupštine opštine Pakrac pročitani su prijedlozi za proširenje zona zaštite
(UNPA zona) na onaj dio srpskog etničkog prostora zapadne Slavonije koji iz neopravdanih
razloga nije stavljen pod zaštitu UN sa tačnom naznakom prostora koji je nužno staviti pod
zaštitu.
Odbornicima je pročitan i prijedlog uslova i način otvaranja autoputa.
Rasprava je zaključena, pa je
na osnovu člana 11. stava 2. tačke 3. Statuta Skupštine opštine Pakrac, Skupština opštine
Pakrac na sjednici održanoj 20. septembra 1994. godine donijela ove
ZAKLJUČKE
1. Usvajaju se informacije podnesene pod tačkom 3) a i b i podržava se da se i dalje
konstantno radi na pripremi za pregovore sa hrvatskom stranom u sastavu tzv. ekspertske
grupe Vlade Republike Srpske Krajine.
2. Usvaja se prijedlog za proširenje zona zaštite (UNPA zona) na onaj dio srpskog
etničkog prostora zapadne Slavonije koji iz neopravdanih razloga nije stavljen pod zaštitu
Ujedinjenih nacija sa tačnom naznakom prostora na koji treba proširiti zaštitu UN.
Tekst prijedloga dostaviti Savjetu bezbjednosti sa zahtjevom da ima karakter službenog
dokumenta u postupku rada na razrješenju srpsko-hrvatskih odnosa. Tekst prijedloga
dostaviti i generalnom sekretaru UN Butros Butros Galiju,368 ambasadama nekih zemalja
članica Evropske unije u Beogradu, kao i ambasadama Rusije i SAD u Beogradu, Vladi RSK
i predsjedniku Republike Srbije Slobodanu Miloševiću.
Tekst prijedloga:
Obraćamo vam se iskrenom namjerom da vam objasnimo pozadinu iza koje se krije
namjera i cilj hrvatskih vlasti i hrvatskog Sabora da se srpski etnički prostor zapadne
Slavonije izuzme ispod pokrića mirovnih snaga Ujedinjenih nacija.
367
368

Slobodan.
Boutros Boutros Ghali.

169

U toku ratnih sukoba između srpskog naroda i Hrvatske vojske na prostorima zapadne
Slavonije 1991. godine došlo je do egzodusa srpskog naroda iz zapadne Slavonije. Srpski
narod nedovoljno zaštićen nije imao snage da se odupre agresoru, da spasi imovinu i
gole živote, Hrvatska vojska jakim snagama protjeruje srpsko stanovništvo koje u dugim
kolonama odlazi od svojih kuća spašavajući od imovine samo ono što su mogli ponijeti sa
sobom.
Pored oružanih napada na srpski etnički prostor i srpski narod, hrvatska država je
donijela naredbu oko iseljavanja svih srpskih sela sa područja opštine Slavonska Požega.
Takvim svojim ponašanjem hrvatska država svojom politikom, svojom policijom i vojskom
vrši PRVO ETNIČKO ČIŠĆENJE NA PROSTORIMA BIVŠE JUGOSLAVIJE i genocid
nad srpskim narodom zapadne Slavonije.
U periodu od tri mjeseca 1991. godine, hrvatska država je protjerala srpsko stanovništvo
iz gradova Virovitica, Podravska Slatina, Donji Miholjac, Slavonska Orahovica, Slavonska
Požega, Grubišno Polje, Daruvar, Pakrac, Lipik, Nova Gradiška i Novska i iz 185 srpskih
naselja, sve sa područja zapadne Slavonije.
Hrvatska država ne samo što je izvršila progon i etničko čišćenje iz navedenih gradova
i naselja sa područja zapadne Slavonije već je sistematski izvršila pljačku imovine, zatim
paljenjem, razaranjem sa ciljem i namjerom da uništi sve tragove postojanja jednog naroda
na ovim prostorima, ne žaleći pri tom ni grobove i groblja kao posljednje tragove ljudskog
postojanja.
Svjesna zla i zločina koji je učinila, hrvatska država preko svih svojih institucija i prijatelja
u svijetu nastoji prikriti tragove vlastitog zločina kako bi izbjegla odgovornost za zločine
učinjene srpskom narodu za koje okrivljuje druge. Zbog toga su i njena velika nastojanja da
se Sektor “Zapad” izuzme iz UNPA područja Ujedinjenih nacija.
Hrvatska vlast svojom programiranom politikom još od prije 1991. godine, odmah
po protjerivanju Srba iz srpskog etničkog prostora zapadne Slavonije, naseljava Hrvate
tzv. “Janjevce” iz Janjeva sa Kosova i vrši njihov razmještaj po srpskim naseljima opštine
Podravska Slatina i Daruvar čime nastoji spriječiti povratak Srba na svoja imanja, u svoja
naselja i gradove.
Pouzdano znamo da su Hrvate iz Janjeva naselili u selima opštine Podravska Slatina;
Voćin – Macute – Bokane – Ćelarije,369 te na području opštine Daruvar na relaciju uz cestu
od Miokovićeva do Batinjana.
Molimo vas da svojim autoritetom i uticajem iznađete načina u okviru organizacije
Ujedinjenih nacija kako bi navedeno područje i dalje ostalo pod zaštitom Ujedinjenih nacija,
odnosno da se proširi i na onaj dio srpskog etničkog prostora koji je iz nama nerazumljivih
razloga ostao van područja pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Svojim radom i ponašanjem podržavamo mirovni proces jer smo uvjereni da se samo na
taj način raseljena lica mogu vratiti svojim kućama pod vodstvom humanitarnih agencija
Ujedinjenih nacija.
U tom pravcu već u prvoj polovini 1992. godine sa područja zapadne Slavonije upućen
je putem Državnog komiteta za odnose sa Ujedinjenim nacijama zahtjev da se srpski etnički
prostor zapadne Slavonije stavi kompletan pod zaštitu Ujedinjenih nacija, praktično sav
prostor na kome su izbili etnički sukobi i prostor sa koga su Srbi protjerani.
369

U izvorniku je pogrešno napisano, radi se o Ćeralijama.

170

Na osnovu našeg traženja izvršen je i određeni uviđaj koga su sačinili tada visoki
funkcioneri Ujedinjenih nacija Sektora “Zapad”, a i posmatrači Evropske zajednice koji su
obilazili cijeli prostor Sektora “Zapad” i potvrdili naše navode o opustošenim naseljima na
području zapadne Slavonije gdje su živjeli Srbi kao većinsko stanovništvo.
Pored područja zapadne Slavonije koje se već sada nalazi pod zaštitom Ujedinjenih nacija,
u cilju cjelovitog mirovnog rješenja srpsko-hrvatskih odnosa na području zapadne Slavonije
nužno je da se pod zaštitu stavi područje opštine Podravska Slatina, dio srpskog etničkog
prostora opštine Virovitica, Donji Miholjac, Slavonska Orahovica i Slavonska Požega. Isto
tako nužno je staviti pod zaštitu UN i naselje Novi Grabovac – naselje koje je pripadalo
pod opštinu Novska. Prilikom razmatranja područja, mora se uzeti u obzir teritorijalnopolitička podjela koja je bila na snazi neposredno pred izbijanje ratnih sukoba na ovom
području 1991. godine. U prilogu370 dostavljamo spisak naselja koja je nužno staviti pod
zaštitu mirovnih snaga i uz već zaštićena područja Sektora “Zapad” omogućiti povratak
srpskom narodu svojim kućama.
Broj: 021-976/94-II-01
Pakrac, 20. septembra 1994.
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 15., kut. 9.

62

1994., rujan 27.
[Beograd]
Izvadak iz stenografskog zapisnika s 27. sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije
STENOGRAFSKE BELEŠKE
sa 27. sednice
VRHOVNOG SAVETA ODBRANE
ODRŽANE 27. 09. 1994. GODINE
Sednica je počela s radom u 16.45 sati.
Prisustvovali su: Zoran Lilić, predsednik SRJ – predsednik Vrhovnog saveta odbrane;
Slobodan Milošević i Momir Bulatović – članovi Vrhovnog saveta odbrane; dr Radoje
Kontić, predsednik Savezne vlade; Pavle Bulatović, savezni ministar odbrane; generalpukovnik Momčilo Perišić, načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije; general-major Slavko
Krivošija, načelnik Vojnog kabineta predsednika SRJ.
(Stenografisao Jordan Živanović, viši debatni stenograf – redaktor u Kabinetu predsednika
SRJ).
Predsedavao je Zoran Lilić, predsednik Vrhovnog saveta odbrane.
ZORAN LILIĆ:
Predlažem da počnemo s radom.
Otvaram 27. sednicu Vrhovnog saveta odbrane.
370

Prilog nije pronađen uz izvornik.

171

Prvo imamo usvajanje zapisnika sa 24. i 25. sednice Saveta.
Ja sam napravio jednu intervenciju na zapisnik sa 24. sednice u tački 4. koja se odnosi
na 30. i 40 kadrovski centar. Nadam se da se slažete sa tom formulacijom? (Odobravanje).
Predlažem da to usvojimo kako smo i ranije radili – i zapisnik sa 24. i zapisnik sa 25.
sednice.
Da li se slažete? (Odobravanje).
Za današnju sednicu predložen je sledeći
1. KADROVSKA PITANJA
2. TEKUĆA PITANJA

D n e v n i r e d:

[...] ZORAN LILIĆ:
Imamo ove iz Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.
MOMČILO PERIŠIĆ:
To je samo radi verifikacije.
SLOBODAN MILOŠEVIĆ:
Šta je to, šta “iz republike”?
ZORAN LILIĆ:
To je predložio za 40. kadrovski centar Martić.371
MOMČILO PERIŠIĆ:
Da, Martić i Karadžić,372 odnosno Ratko Mladić.
SLOBODAN MILOŠEVIĆ:
Šta treba da radimo?
ZORAN LILIĆ:
Da ih penzionišemo.
SLOBODAN MILOŠEVIĆ:
Nećemo to, uopšte, da primamo k znanju!
MOMČILO PERIŠIĆ:
Gospodine predsedniče, mi ih još uvek odavde plaćamo, a razlika je ako su penzionisani
– manje primaju kao penzioneri.
U tom smislu, bilo bi dobro da tako regulišemo. Ako sada mi ne odlučimo, oni će primati
punu platu. Ukoliko se penzionišu pošto su njihova dosijea ovde, primaju penziju oko 85
% zavisi koliko ko ima godina.
SLOBODAN MILOŠEVIĆ:
Ja neću da odobravam nikakve odluke organa Republike Srpske!
MOMČILO PERIŠIĆ:
Onda, da ne vodimo njihov kadar? Onda nešto moramo radikalno menjati.
SLOBODAN MILOŠEVIĆ:
Apsolutno!
MOMČILO PERIŠIĆ:
Dobro, znači ovo je znak pitanja?
MOMIR BULATOVIĆ:
Mi smo o tome dosta pričali, ali mi još nijesmo donjeli definitivnu odluku u vezi 30.
kadrovskog centra.
371
372

Milan.
Radovan.

172

ZORAN LILIĆ:
To imamo kao posebnu podtačku.
MOMIR BULATOVIĆ:
S obzirom da je Odluka o formiranju 30. i 40. kadrovskog centra naša odluka, za mene
je jedina tačka gde možemo apsolutno da “aminujemo” ova tačka – odlazak u penziju.
Unapređenja do sada nismo “aminovali”. Odlazak u penziju proizvodi samo materijalnofinansijska prava tih ljudi koji su tamo, u skladu sa našim prethodnim odlukama.
Znači, mi ne “aminujemo” odluke Republike Srpske, nego naše odluke i konstatujemo
činjenicu da treba da dobijaju penziju.
SLOBODAN MILOŠEVIĆ:
Da im damo mogućnost da dobijaju penziju.
ZORAN LILIĆ:
Znači, to je u redu.
Predlog razmeštaja generalskog kadra.
Zamenik načelnika Generalštaba, general-potpukovnik Kovačević Blagoje – lično,
mislim da to nije sporno. Generala Kovačevića znate; mislim da je to u redu.
Na njegovo mesto da dođe Ćopić Nedeljko iz Centra visokih vojnih škola.
Da li se slažete? (Odobravanje).
Ratna mornarica: pomoćnik načelnika Generalštaba za Ratnu mornaricu – bio je Zec
Milan; on je već postavljen ukazom za komandanta RM. Ostaje kao predlog Rakić Dušan?
MOMČILO PERIŠIĆ:
Ostaje kao predlog.
ZORAN LILIĆ:
Momire, šta ti misliš?
MOMIR BULATOVIĆ:
Ja tog čovjeka stvarno lično znam i cijenim. Ja sam sklon da tražimo rešenje i da
pomognemo. Ali, čovjeka koji je pregovarao ispred Republike Srpske Krajine, koji je bio u
Zagrebu, koji je javna ličnost, ne znam da li tako rešavati. Ja jesam za to da pomognemo.
Neka on dejstvuje na ovom mjestu, ukaz ćemo kasnije potpisati, kada se malo stabilizuju
opšte prilike.
ZORAN LILIĆ:
Misliš da ga ne penzionišemo, da obavlja ovu funkciju na neki način, a da nema ukaza?
MOMČILO PERIŠIĆ:
Ja njemu status moram da rešim. On je sada u statusu ministra tamo i sada “lebdi u
vazduhu” – tamo više nije ministar ovde nije nigde postavljen.373
MOMIR BULATOVIĆ:
Sjećate se kada smo dali suglasnost da pređe tamo, konstatovali smo da smo, faktički,
tog čoveka žrtvovali; [...]374 se to je grubo rečeno, ali kada pošaljete čovjeka da ode na neko
istaknuto mjesto, mi nismo mogli da računamo na neki njegov raspored u našoj Ratnoj
mornarici ili Vojsci Jugoslavije.
ZORAN LILIĆ:
Da onda zadužimo načelnika Generalštaba da nađe rešenje.
Dušan Rakić je bio ministar obrane u Vladi RSK premijera Đorđa Bjegovića, te je u ime RSK potpisao tzv.
Zagrebački sporazum o prekidu vatre između RSK i hrvatskih vlasti 29. ožujka 1994. godine.
374
Nejasna riječ u izvorniku.
373

173

MOMIR BULATOVIĆ:
Predlažem da odložimo odluku dok se ne pronađe neko rešenje.
ZORAN LILIĆ:
Da, uz pomoć ministra Bulatovića.
MOMIR BULATOVIĆ:
Njegova slika je obišla čitav svijet. On je išao u Zagreb, u ruskoj ambasadi je pregovarao.
Sutra će to iskoristiti Hrvatska kao krunski dokaz za našu političku licemjernost i dvoličnost.
[...]
Sledeće je RAZMATRANJE DODELE BRODOVA ZA SRPSKU VOJSKU KRAJINE.
MOMČILO PERIŠIĆ:
Republika Srpska Krajina ima reka, a nema nijedan brod za kontrolu stanja na svojoj
obali, a mi u Rečnoj ratnoj flotili imamo viška brodova, predlažem da im se dodele četiri
broda, da bi formirali svoju rečnu ratnu flotilu.
ZORAN LILIĆ:
To su dva minolovca i dva desantna čamca koji će ploviti Dunavom.
MOMČILO PERIŠIĆ:
Pošto je to van moje kompetencije, molim vas da to odobrite.
ZORAN LILIĆ:
Da li se s tim slažete? (Odobravanje).
SLOBODAN MILOŠEVIĆ:
Samo, da se ne povlači da ih sada naoružavamo, da ne ide po novinama.
MOMČILO PERIŠIĆ:
Ne, to će sve biti tajno.
SLOBODAN MILOŠEVIĆ:
Neće tajno moći da plovi Dunavom, nego neka se zna da imaju svoje brodove.
PAVLE BULATOVIĆ:
Ali, Savezna vlada treba da donese takvu odluku, tu se radi o saveznoj imovini.
RADOJE KONTIĆ:
Ako odlučuje o tome Savezna vlada, to ne može nikako biti tajno.
ZORAN LILIĆ:
Evo, donela je Savezna vlada odluku, tu je Raja!
MOMIR BULATOVIĆ:
Mi sada to da damo, a ti ćeš u stabilnijim prilikama da doneseš odluku (obraća se Radoju
Kontiću).
RADOJE KONTIĆ:
Slažem se.
ZORAN LILIĆ:
Mi smo doneli jednu odluku da ti to, Rajo, možeš da radiš. [...]
MOMČILO PERIŠIĆ:
Ako dozvolite, pre toga bih da definišemo Prevlaku. Republika Hrvatska je jednostrano
donela odluku i proglasila “plavu zonu” svojim teritorijalnim vodama. Ja sam razgovarao sa
predsednikom Bulatovićem. Mi smo mišljenja da bi bilo dobro da mi sa našom mornaricom
štitimo “plavu zonu”, a ja sa Prelom375 imam sutra razgovor. Ja bih njemu rekao: “pošto je
375

Bertrand de Sauville de Lapresle.

174

zabranjeno da u plavu zonu ulaze bilo koje snage – i naše i hrvatske, a hrvatske već ulaze; čak
i u “žutoj zoni” da se ništa ne radi”, a Hrvati već rade, pa predlažem da se Ratna mornarica
stavi u zaštitu teritorijalnih voda u “plavoj zoni”, tako što će da spreči hapšenja od strane
organa Hrvatske naših građana, tako što će da spreči ulazak njihovih glisera, itd. i da zapreti,
ako bilo šta uđe, da će upotrebiti čak i vatru, jer tako ćemo mnogo lakše to zaštititi, jer
Hrvati obzirom da imaju kopnenu vezu i pomorsku, malo po malo uzurpiraju stvari i sutra
može doći do situacije da to moramo vraćati ratom; pa, da ne bismo vraćali ratom, da mi
njima malo pokažemo “zube”!
MOMIR BULATOVIĆ:
Moja su razmišljanja na tu temu sljedeća: Izjava Hrvoja Kačića, koji, u suštini, nije
zvanična ličnost, uslijedila je tri ili četiri dana posle veoma povoljne izjave koju je za našu
stvar u Ženevi dao lord Oven376 oko Prevlake. Izjava Kačića je digla našu opoziciju. Mi smo
to smirili i mislim da je to sasvim sada u redu.
Ali, mislim da bi bilo dobro da general [...]377 upozori generala De la Prela da smo mi
do sada ulagali puno protesta, a ništa od toga nije riješeno. Mislim da bi bilo dobro da prvi
hrvatski policijski čamac koji uđe u “plavu zonu” da potopimo, da se izvinemo i da kažemo
da je nesporazum. Jer, dok mi njima stalno popuštamo, oni nama stalno tamo zveckaju
oružjem.
SLOBODAN MILOŠEVIĆ:
Ja vas molim – čekajte da nam skinu ove sankcije; nemojte u narednih nedelju dana da
potapate ništa.
MOMIR BULATOVIĆ:
Mi bismo se izvinili zbog incidenta!
SLOBODAN MILOŠEVIĆ:
Nemojte da napravimo cirkus, da posle zaseda Savet bezbednosti!
MOMIR BULATOVIĆ:
Pohapsili su nam tamo ljude, svakom uzimaju pare, itd. Nesigurnost je u Herceg Novom
velika. Dobro, da malo sačekamo, ali da general Perišić upozori De la Prela.
SLOBODAN MILOŠEVIĆ:
Razgovor sa De la Prelom može odmah da bude, ali nemoj, molim te, da nešto potapaš i
da pucaš dok se ne skinu sankcije.
ZORAN LILIĆ:
Ti mu, Momo, reci da ćemo to uraditi!
SLOBODAN MILOŠEVIĆ:
Ali, De la Prel mora da preuzme odgovornost. Ti, Momo, njega pitaj: “Generale, hoću li
ja ili Vi preuzeti odgovornost za to?”
MOMIR BULATOVIĆ:
Hrvati osporavaju da Tuđman378 nije potpisao Sporazum. Kako nije potpisao, gledali
smo to!
MOMČILO PERIŠIĆ:
Oni su ubeđeni da nije potpisao.
376
377
378

David.
Nejasna riječ u izvorniku.
Franjo.

175

MOMIR BULATOVIĆ:
Rezolucija Savjeta bezbednosti 797 je to potvrdila i pozdravila mirovni sporazum. Prema
tome, oni moraju da štite taj dio. Dobro, da ih još ne potapamo, ali bi mi bio “merak” da
im potopimo jedan čamac! (Smeh).
[...]
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 2809.

63

1994., rujan 28.
Topusko
Stavovi i zaključci Glavnog odbora Srpske demokratske stranke Krajine sa stranačke
sjednice održane u Topuskom, vezani uz razmatranje tadašnje političke situacije u RSK
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE
28. septembar 1994. godine
STAVOVI I ZAKLJUČCI GLAVNOG ODBORA
SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE
SA SJEDNICE ODRŽANE U TOPUSKOM 24. 09. 1994. GODINE
Glavni odbor Srpske demokratske stranke Krajine analizirajući aktivnost stranke u
proteklom periodu, ocjenio je, da je Srpska demokratska stranka Krajine dala veliki doprinos
izgradnji Republike Srpske Krajine kao demokratske države srpskog naroda i svih građana
koji u njoj žive.
Provođenjem prvih višestranačkih demokratskih izbora u Republici formirani su državni
organi na principima koji su opšteprihvaćeni u savremenom svijetu i koji garantuju da će
isključivo volja naroda biti usmjerivač cjelokupne politike i društvenih odnosa u Republici.
Iako je u proteklim izborima bilo određenih nekorektnosti zbog uticaja na izbore sa
prostora van Krajine, kao i ne uvijek na zakonu zasnovanog rada Republičke izborne
komisije, Srpska demokratska stranka Krajine prihvatila je konstituisanje državnih organa
na osnovu verifikovanih mandata i ustavne procedure.
SDS Krajine dobila je najveće povjerenje naroda u Srpskoj Krajini što joj je i nalagalo da
srazmjerno dobivenom povjerenju preuzme i svoj dio obaveza u obavljanju javnih poslova
u Republici. Stoga je Glavni odbor ocjenio ispravnom odluku da se sa drugim strankama
formira skupštinska većina radi stabilnosti organa zakonodavne vlasti, kao i preuzimanje
određenog broja mjesta u Vladi Republike.
Analizirajući rad Vlade, Glavni odbor ocjenjuje da se opšti rezultati rada Vlade mogu
ocjeniti vrlo uspješnim, u cjelini i u resorima, mada je ukazano i na određene pojedinačne
propuste u radu.
Glavni odbor Srpske demokratske stranke Krajine izražava zabrinutost i ukazuje na
unutrašnji državni i politički problem koji se odnosi na funkcionisanje MUP-a Republike
Srpske Krajine na čitavoj teritoriji Republike. Slabostima u radu i unutrašnjoj organizaciji
176

rada MUP-a, ali i nepravovremenim i nedovoljnim djelovanjem Vlade Republike nastao je
teritorijalni rascjep u radu ovog Ministarstva na području istočne Slavonije i Baranje, što
može ugroziti teritorijalni integritet Republike Srpske Krajine i bitno oslabiti njenu poziciju
u pregovaračkom procesu.
Analizirajući rad državnih organa u cjelini, zapažena je međusobna neusklađenost u radu
nosilaca vlasti što otežava funkcionisanje političkog sistema u Republici.
Srpska demokratska stranka Krajine podržava nastavak pregovaračkog procesa između
Republike Srpske Krajine i Hrvatske uz međunarodno posredovanje kako bi se mirnim
putem razrješila sva sporna pitanja.
Glavni odbor ocjenjuje da odnosi među srpskim zemljama utiču na položaj Republike
Srpske Krajine, te da je državni interes Krajine očuvanje dobrih odnosa i sa Republikom
Srpskom, a posebno sa maticom Srbijom odnosno Saveznom Republikom Jugoslavijom.
Srpska demokratska stranka Krajine nastaviće svoje učešće u radu Vlade, Skupštine i
lokalnih organa vlasti, isključivo u cilju ostvarivanja interesa naroda.
Zadatak je članova Srpske demokratske stranke Krajine u Vladi, Skupštini i lokalnim
organima vlasti, da utiču na razrješavanje postojećih problema u cilju očuvanja teritorijalne
cjeline Republike Srpske Krajine i izgradnji Republike kao suverene države srpskog naroda.
Apeluje se na sve nosioce vlasti u Republici na jedinstvo, međusobnu saradnju i ustavno
ponašanje.
Srpska demokratska stranke Krajine će istrajati na svom osnovnom programskom
opredjeljenju na očuvanju suverenosti srpskog naroda i ostvarenju njegova prava na
ujedinjenje u jednu državu.
PREDSJEDNIK
M. P.379 SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE
dr. Milan Babić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 29., kut. 6.

64

1994., rujan 29.
Zagreb
Pismo Petera Galbraitha, američkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, predsjedniku
RSK Milanu Martiću, vezano za održavanje seminara “Program za pregovore” dr.
Williama Uryja u Kninu
EMBASSY OF THE
UNITED STATES OF AMERICA
Zagreb, Croatia
29. septembar 1994.
379

Okrugli pečat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

177

Poštovani gosp. Martiću,380
prilikom našeg prošlog sastanka složili smo se da će dr. William Ury sa Univerziteta
Harvard, pravnog odsjeka, “Program za pregovore”, doći u Knin da održi seminar o taktici
i strategiji pregovora.
Vlada Sjedinjenih Američkih Država će da omogući da dr. Ury asistira vašem
pregovaračkom timu oko problema taktike i strategije; on nastupa kao privatna osoba i neće
zastupati naše poglede u direktnim, važnim problemima koji su trenutno u sporu. Dr. Ury
ima prilično iskustvo u pomoći partijama, Vladi i poslovnim ljudima u poduci kako da što
bolje, formulišu pregovaračke strategije da bi postigli željeni rezultat.
Klijentela doktora Ury-a uključuje “IBM”, “Ameriken Ekspres”381 i američko Ministarstvo
inostranih poslova. Takođe je radio sa bivšim predsjednikom SAD-a Jimmyem Carterom,
državnim sekretarom Cyrusom Vanceom, u pripremi ugovora iz Camp Davida, na kraju
sedamdesetih. Prije pregovora u Camp Davidu državni sekretar Vance proveo je dva puna
dana na seminaru dr. Ury-a; a predsjednik Carter odvojio je jedan cijeli dan od svojeg
dragocjenog vremena.
Da bi ovaj program bio što uspješniji, vaši glavni pregovarači moraće takođe da posvete
značajnu količinu vremena za seminar. Sada moramo da potvrdimo vašu odluku. Predviđamo
da dr. Ury održi dvodnevni seminar za vaše glavne pregovarače 11. i 12. oktobra 1994.
Drugi mogući datumi mogli bi da budu 13. i 14. oktobar 1994. Neophodno je da najvažniji
pregovarači budu uključeni kako bi se postigao maksimalan efekat od seminara dr. Ury-a.
Zamolio sam moje osoblje Susan Hovanec i Toma Mittnachta da otputuju u Knin da
bi dogovorili detalje te posjete. Kao što sam rekao, ovo je usluga koju možemo da vam
omogućimo. Vi nemate nikakvih obaveza da je prihvatite. Ali, ako je prihvatite, važno je
da vaši najviši službenici posvete seminaru određeni dio svog vremena. Gospođa Hovanec i
gospodin Mittnacht mogu da dogovore ostale detalje.
Hvala Vam na saradnji.
S poštovanjem,
Peter W.382 Galbraith
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

65

1994., rujan 29.
Knin
Dopis Ministarstva pravosuđa i uprave RSK Vladi RSK sa zahtjevom da oformi komisiju
koja će ispitati osnutak i djelovanje “nelegalne” zatvorske ustanove u Vojniću
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I

UPRAVE
380
381
382

Milan.
American Express.
Woodard.

178

BROJ: 021-403/94-XII-04 M. P.383
Knin, 29. 09. 1994. god.
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
K N I N
PREDMET: Razrješenje zatvora u Vojniću.–
Pravosudnim organima se obraćaju predstavnici Međunarodnog Crvenog krsta,
predstavnici civilne policije UNPROFOR-a i predstavnici drugih međunarodnih
organizacija, domaći i strani novinari, sa pitanjima o karakteru zatvora u Vojniću. Svi stalno
ističu da su u tom zatvoru nepodnošljivi uslovi zbog toga što je nedozvoljeno velik broj
zatvorenih osoba na malom prostoru.
Vlada RSK, a ni Skupština RSK, nisu osnovale taj zatvor. Taj zatvor nije pod upravom
Ministarstva pravosuđa i uprave, u isti zatvor od strane redovnih sudova ne upućuju se
osumnjičena lica protiv kojih se vodi krivični postupak, jer zato postoje redovni okružni
zatvori u sjedištima okružnih sudova.
Dakle, Ministarstvu pravosuđa, koje jedino je nadležno da kontroliše sve postojeće, naravno
od Vlade osnovane zatvore, nije poznato tko je osnovao zatvor i pod čijom je on nadležnosti,
kao ni to tko financira taj zatvor. Jedino što je poznato, jer je to vidljivo, da njime rukovodi
tamošnja milicija.
Po usmenoj obavjesti oficira VRSK na dan 26. 09. 1994. godine u zatvoru su se nalazila
zatvorena 82 (osamdesetdva) lica. Tko ih je zatvorio i na osnovu čijih odluka, te od kada ih
se toliko nalazi u zatvoru ovom Ministarstvu nije poznato.
U svakom slučaju postojanje ovog zatvora je teški atak na državu i pravni sistem. Iza
toga se mogu kriti teške zloupotrebe, kao što se širom Korduna i Banije prepričava. Na
međunarodnom planu o našem pravnom sistemu i funkcionisanju pravne države su zbog
negativnih izvještaja sigurno nastale velike štete.
Ovo stanje je neodrživo, pa se predlaže da Vlada osnuje jednu komisiju da ispita kada je i tko
osnovao ovaj zatvor, tko ga sada drži, tko je odgovoran za negativne posljedice i eventualno
učinjene zloupotrebe, te da donese odluku o ukidanju istog.
Na znanje:
– predsjedniku Odbora za pravosuđe i upravu Skupštine RSK.–
M. P.384 M I N I S T A R:
Uroš Funduk, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A-159-031.

383
384

Prijemni pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin, ur. broj: 06-5-989/94, 30. 9. 1994.
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Knin.

179

66

1994., rujan 29.
Glina
Rezolucija Skupštine općine Glina o teškom općem, političkom i vojno-sigurnosnom stanju u
RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE GLINA
BROJ: 01-582/1-94.
Glina, 29. septembar 1994.
Na osnovu člana 12. Statuta Skupštine opštine Glina broj 01-1120/92., 1124/92. i
562/93., Skupština opštine Glina razmatrajući opštu, političku i vojno-bezbedonosnu
situaciju u državi, s posebnim osvrtom na događaje 1. i 2. septembra 1994. godine u selu
Bojna, na drugoj vanrednoj sjednici održanoj dana 29. septembra 1994. godine, donijela je
slijedeću
REZOLUCIJU
Ukupno stanje u oblasti odbrane, bezbednosti i organizovanosti svih odbrambenih
subjekata zemlje nije na zadovoljavajućem nivou, unatoč najavljenim i očekivanim mjerama
najviših državnih organa vlasti.
Globalna politička situacija u svijetu i ponašanje velikih sila iako nepovoljno po srpski
narod, ne utiče na moral i voljni momenat naroda i vojske, dapače motiviše Srbe da,
dosljedni sebi, ostanu nepokorni zlu i nepravdi. Politički nesporazumi između rukovodstva
srpskih zemalja, kao i sukobi u državnom i političkom rukovodstvu Republike Srpske
Krajine djeluju razorno na moral naroda i vojske i umanjuju volju da se ustraje u odbrani
svojih prava i slobode do ostvarenja konačnog cilja – stvaranja jedinstvene države.
Ponašanje pojedinaca u državnom rukovodstvu i komandnom kadru vojske izaziva
sumnje naroda u iskreno opredjeljenje za očuvanje teritorijalnog integriteta Republike
Srpske Krajine, što je razlog negativnog odnosa prema dijelu pripadnika oficirskog kadra
bivše JNA.
U cilju prevazilaženja postojećeg stanja Skupština opštine Glina p r e d l a ž e:
– P o d u z i m a n j e svih neophodnih mjera na prevladavanju nesporazuma među
državnim i političkim rukovodstvima srpskih zemalja;
– O b a v e z n o ponašanje svih državnih organa u okvirima ustavnih i zakonskih
ovlaštenja, čime bi se prekinuli nepotrebni sukobi u državnom i političkom rukovodstvu
Republike Srpske Krajine radi postizanja neophodnog jedinstva u vođenju državne politike;
– H i t n o iznalaženje najoptimalnijeg odbrambenog sistema koji bi garantovao efikasno
suprostavljanje mogućoj agresiji i prevazišao organizacioni oblik vojske kao naoružanog
naroda
– I s t r a j a v a n j e na utvrđivanju odgovornosti svih nosilaca funkcija u državi i vojsci
za učinjene greške i propuste uz obavezno i pravovremeno obavještavanje javnosti o toku
postupka i izrečenim mjerama;
– U t v r đ i v a n je konkretne i poimenične odgovornosti za nepotrebne žrtve u akciji
u predjelu sela Bojna 1. i 2. septembra 1994. godine u kojoj nije bio definisan ni politički
ni vojni cilj.
180

M. P.385
P r e d s j e d n i k:
Madžarac Ljubomir, dipl. ing. geod.386 [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-DASK, 611., kut. 3.

67

1994., rujan 30.
Knin
Dopis Državne komisije za ratne i zločine genocida RSK Ministarstvu pravosuđa i uprave
RSK s popisom osoba hrvatske nacionalnosti koje su smatrane odgovornima za izbijanje
hrvatsko-srpskog sukoba u Hrvatskoj i za počinjene ratne zločine nad krajinskim Srbima
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
DRŽAVNA KOMISIJA ZA RATNE I ZLOČINE GENOCIDA
Br. 43/94.
Knin, 30. septembra 1994.
MINISTARSTVU ZA PRAVOSUĐE I UPRAVU
K N I N
Dostavljam vam spisak utvrđenih počinilaca ratnog zločina i zločina genocida u toku 1991.
/ 94. godine, nad pripadnicima srpskog naroda. Nadam se da će ovaj spisak s navedenim
podacima biti proslijeđen pravosudnim organima Republike Srpske Krajine, koji će
organizovati suđenje za slijedeće počinitelje zločina:
1. Tomislav Merčep, zapovjednik Jedinice za posebne namjene. Izraziti je srbofob i ekstrem.
Odgovoran je za masovne zločine u Vukovaru, zapadnoj Slavoniji / Marino Selo i Pakračka
Poljana/ te u Lici / Divoselo, Počitelj i Čitluk /.
2. Dr. Franjo Tuđman, predsjednik Republike Hrvatske, je odgovoran kao vrhovni
zapovjednik Hrvatske vojske i policije za ukupno ponovljeno zločinstvo nad srpskim
narodom u ratu 1991. / 1994. On je idejni tvorac neoustaštva i najodgovornija ličnost za
hrvatsko-srpski rat. Svoj politički imidž je gradio isključivo na raspirivanju mržnje između
Hrvata i Srba. I on je poput zločinca i fašiste dr. Ante Pavelića pokušao degradirati srpski
narod iz vjekovne pozicije naroda u poziciju nacionalne manjine, što je i bio stvarni uzrok
rata.
3. Gojko Šušak, ministar odbrane Republike Hrvatske, odgovoran je za zločine Hrvatske
vojske u Vukovaru, zapadnoj Slavoniji, Gospiću, Miljevačkom platou, Ravnim kotarima, za
ubistvo 22 srpska milicionara na zaštićenom području prema Malom Alanu / 22. januara
1993. /, za masovne zločine izvršene u Divoselu, Počitelju i Čitluku septembra 1993.
[...]

385
386
387

M. P.387 Predsjednik Državne komisije

Okrugli pečat: RSK, Skupština opštine Glina, Glina.
Diplomirani inženjer geodezije.
Okrugli pečat: RSK, Republička komisija za ratne i zločine genocida, Knin.

181

za ratne i zločine genocida
mr.388 Mile Dakić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 42.

68

1994., rujan 30.
Vojnić
Zamolba SUP-a Vojnić Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK kojom traže suglasnost za
izdavanje dozvola za prelazak hrvatskih obitelji iz Izbjegličkog centra Batnoga u Republiku
Hrvatsku
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OTVORENO DX
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆ
Broj: 08-03-123/1-94.
Vojnić, 30. 09. 1994.
M U P K N I N
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Predmet: Dozvola za prolaz izbjeglica (Hrvata) iz IC389 Batnoga za RH.–
Ovom SUP-u Visoki komesarijat za izbjeglice UN-a, u suglasnosti sa komesarom za
izbjeglice RSK gospodinom Trbulinom,390 podnio je zahtjev za odobrenje prolaska 42
Hrvata, uglavnom se radi o porodicama koji su početkom izbijanja rata odnosno padom
Slunja i Cetingrada prebjegli u Veliku Kladušu, a sada zajedno sa pristalicama Fikreta
Abdića pobjegli natrag u Republiku Srpsku Krajinu i trenutno se nalaze u izbjegličkom
kampu Batnoga.
Operativnim radom na terenu utvrdili smo da se radi o porodicama koji se nisu slagale sa
politikom HVO u bihaćkoj regiji i da su zato prešli zajedno sa pristalicama Fikreta Abdića i
sada žele preći u Republiku Hrvatsku, za koji im je prelazak Ured za prognanike Republike
Hrvatske posredstvom UNPROFOR-a izdao odobrenje.
Molimo Vas da nam izdate saglasnost kako bi mogli izdati odobrenje za njihov prelazak
pozivom na naš broj depeše gornji.
N A Č E L N I K
Nikola Vuletić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1067-9.
388
389
390

Magistar.
Izbjeglički centar.
Milan.

182

69

1994., listopad 3.
Knin
Obavijest Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK resornom ministru o postavljanju
hrvatske zastave na zgradu SO Benkovac
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
RESOR DRŽAVNE BEZBJEDNOSTI
Broj: 08/2-1211/94.
Knin, 3. 10. 1994.

STROGO POVJERLJIVO

– MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA RSK

KNIN
Predmet: Postavljanje zastave RH na zgradu SO Benkovac.–
Obavještavamo Vas da smo operativnim radom na terenu utvrdili lice koje je postavilo
zastavu RH na zgradu SO Benkovac.
Radi se o Bogovac Nevenu zvani “Mumi”, sin Svete, rođen 1964. godine u Benkovcu gdje
je i nastanjen. Prema našim saznanjima isti je zastavu postavio u alkoholiziranom stanju,
kako bi iskazao revolt prema opštinskom rukovodstvu. Navodno u pitanju je odbijanje
rukovodstva SO Benkovac da materijalno pomognu karate klub “Dušan Silni” kojeg vodi
Goran Opačić.
Bogovac je poznat kao lice sklono incidentnom ponašanju zbog čega je više puta kažnjavan,
sebe smatra čovjekom Gorana Opačića. Važno je napomenuti da Opačić više nije u sastavu
formacija vojske ili milicije RSK, međutim i dalje oko sebe okuplja lica sklona incidentima.
Također napominjemo da smo utvrdili da je Opačiću poznato tko je postavio zastavu,
međutim tvrdi da on ne stoji iza tog. Ovaj događaj je na području Benkovca u znatnoj mjeri
uznemirio javnost i izazvao širenje dezinformacija.
Na kraju molimo Vas da ukoliko budete upoznavali političke strukture sa ovom
informacijom, upozorite na mogućnost izbijanja incidenata s obzirom da se radi o grupaciji
sa kojom je i ranije bilo sličnih problema.
M. P.391 NAČELNIK RESORA
Drača Aco, [v. .r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 4.

391

Okrugli pečat: RSK, MUP, Resor državne bezbednosti, Knin.

183

70

1994., listopad 6.
Benkovac
Priopćenje za javnost benkovačkog Općinskog odbora Srpske demokratske stranke Krajine o
aktualnim političkim zbivanjima u toj općini
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE
OPŠTINSKI ODBOR BENKOVAC
Benkovac, 06. 10. 1994. godine
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
05. 10. 1994. godine u Benkovcu je održana sjednica Opštinskog odbora Srpske
demokratske stranke Krajine Benkovac, kojoj su prisustvovali uz članove Opštinskog odbora,
organizacioni sekretar SDS Krajine Dušan Vještica, članovi Izvršnog odbora Glavnog odbora
SDS Krajine Milan Štrbac i dr. Stevan Đurić, ministar zdravstva u Vladi RS Krajine.
Na sjednici se između ostalog raspravljalo o političkoj situaciji na području opštine
Benkovac i Republike Srpske Krajine u svjetlu najnovijih događanja.
Opštinski odbor SDS Krajine Benkovac je bezrezervno podržao stavove i zaključke
Glavnog odbora SDS Krajine, održanog 24. 09. 1994. godine u Topuskom.
Po pitanju političkog stanja na području opštine Benkovac je zaključeno da postoji stalni
trend stvaranja napete političke klime od strane pojedinaca i grupa. Njihov osnovni alat su
razna podmetanja i laži koje šire o našoj stranci i njenim predstavnicima. Te prljave njihove
rabote učestalo datiraju od predizbornih pamfleta, pa preko sijanja laži, preko postavljanja
šahovnice na zgradu Opštine, a verovatno kao najnoviji proizvod tog prljavog političkog
ološa su i ustaški leci rasturani po Krajini, sa samo jednim ciljem da SDS Krajine optuže za
ono što su zapravo oni sami. Ti koji su servirali stavljanje šahovnice 9. na 10. VIII. 1994.
godine na zgradu Opštine i koji su štampali i pisali i rasturali ustaške letke 1. na 2. X. 1994.
godine nisu ništa drugo do izdajnici srpskog naroda.
Opštinski odbor SDS Krajine Benkovac, zahtjeva od MUP-a RS Krajine da javno objavi
postavljača šahovnice i njegove nalogodavce, te da objavi gdje su se ustaški leci štampali, ko
ih je štampao i ko ih je rasturao i po čijem scenariju.
Također, zahtjevamo da se objave imena atentatora, minera i njihovih režisera sa područja
opštine Benkovac, te da se protiv njih pokrenu krivični postupci.
Svako tajenje tih šahovničara – sijača zla, od bilo koga, pa i od strane zvaničnih organa
smatramo saučesništvom.
Opštinski odbor SDS Krajine Benkovac poziva sve svoje članove i simpatizere i sve ostale
građane da tim provokatorima i njihovim podmetanjima ne nasjedaju, jer je SDS Krajine
prava i istinska snaga srpskog naroda.
M. P.392 Predsjednik:
Rajko Ležaić, dipl. ing.393 [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 604.
392
393

Okrugli pečat: Srpska demokratska stranka Krajine, Opštinski odbor Benkovac.
Diplomirani inženjer.

184

71

1994., listopad 7.
Knin
Izvješće Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK o izvršenim krivičnim djelima (ubojstvima
i samoubojstvima) u RSK u razdoblju od početka siječnja do kraja rujna 1994. godine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/3-2-5–
Knin, 07. 10. 1994. god.
I Z V J E Š T A J
O IZVRŠENIM KRIVIČNIM DJELIMA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA –
– UBISTVIMA I SAMOUBISTVIMA U RSK od 01. 01 do 30. 09. 94.
U periodu od 01. 01. do 30. 09. 1994. godine na području RSK izvršeno je 67 krivičnih
djela ubistva. U momentu izvršenja izvršioc je bio poznat u 42 slučaja, a u 25 nepoznat.
Operativnim radom radnici OUP-a394 otkrili su izvršioca 15 krivičnih djela, a u 10 slučajeva
izvršioci su ostali neotkriveni. Do sada nisu otkriveni izvršioci u 8 slučajeva, gdje su žrtve
bili Srbi, i 2 slučaja gdje su žrtve bile Hrvat, odnosno Mađar.
Najviše nerazjašnjenih krivičnih djela ubistva dogodilo se na području SUP-a Vukovar –
5. Jedno lice ubijeno je u stanu (Hrvatica), 2 na ulici, i jedno za vrijeme vožnje u putničkom
vozilu, a jedno ubijeno (još uvijek nije utvrđen identitet leša), pa bačeno u bunar. Svi
su ubijeni iz vatrenog oružja. Na području SUP-a Beli Manastir izvršno je tokom noći
razbojništvo nad porodicom mađarske nacionalnosti, i to prilikom je ubijeno 1 lice, a
njegova žena i otac povređeni. Izvršioc još nije otkriven.
U mjestu Meljinovac, blizu granice prema Bihaću, SO D.395 Lapac, u svojoj kući ubijeni
su iz vatrenog oružja majka (1912. g.) i sin (1940. g.), izvršilac još nije otkriven.
U Petrinji je ubijeno 1 lice, linčovano, koje je prethodnog dana lišio života drugo lice.
Na području Knina prilikom čuvanja ovaca iz vatrenog oružja ubijen je čobanin,
izvršilac još nije otkriven, a na području Slunja iz zasjede je pucano na vozilo u kretanju,
i tom prilikom je vozač smrtno stradao, a suvozač ranjen. Po nepotvrđenim operativnim
saznanjima ovo ubistvo je izvršeno, jer je ubijeni navodno ukazivao na nemoralnost
trgovanja sa muslimanima. Izvršioc još nije otkriven.
U krivičnim djelima ubijeno je 78 lica, od toga 65 Srba i 13 Hrvata i ostalih, odnosno,
63 muškarca i 15 žena.
Od 15 razjašnjenih krivičnih djela, kod kojih u momentu saznanja izvršioci nisu bili
poznati, u 12 slučajeva izvršioci su bili Srbi, a u 3 slučaja Hrvati. U posmatranom periodu u
8 slučajeva desila su se višestruka ubistva, u kojima je ubijeno 19 lica, sve srpske nacionalnosti
(u 6 slučajeva dvostruko, u 1 trostruko i u 1 četverostruko ubistvo).
U istom periodu izvršena su 103 samoubistva, od toga 77 muškaraca i 23 žene. U 101
slučaju samoubistvo su izvršili Srbi, a u jednom slučaju Hrvatica, odnosno Mađarica. Način
394
395

Organ unutrašnjih poslova.
Donji.

185

izvršenja je različit, od upotrebe vatrenog oružja (puška, pištolj, bomba) u najvećem broju
do vješanja.
Od eksplozivnih naprava (mina) u istom periodu smrtno je stradalo 18 lica, 19 zadobilo
teže, a 11 lakše povrede.396
OPERATIVNI OVL.397 RADNIK
ZA OPŠTI KRIMINAL
Košević Gojko, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 13.

72

1994., listopad 7.
Knin
Dopis predsjednika RSK Milana Martića političkom vodstvu Republike Srbije i
načelniku Generalštaba VJ u kojem ih izvješćuje o prisutnosti paravojnih formacija pod
nadzorom srbijanskog MUP-a na teritoriju SO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema te
neugodnostima kojima je bio izložen prilikom službenog posjeta toj oblasti
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Šifrirano “DH”
PREDSJEDNIK REPUBLIKE Strogo poverljivo
Broj: 020/1-1028/94
Knin, 07. 10. 1994. g.
– Predsjedniku Republike Srbije – Slobodanu Miloševiću
– Predsjedniku Vlade Srbije – Mirku Marjanoviću
– Ministru unutrašnjih poslova – Zoranu Sokoloviću
– Načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije – generalu Perišiću398
Predmet: Novi incident na prelazu Tovarnik
Ovim putem želim da Vas upoznam sa najnovijim teškim incidentom koji se dogodio
dana 04. 10. o. g.399 oko 10 časova, prilikom mog prelaska iz Republike Srbije u Republiku
Srpsku Krajinu. Naime, tog dana sam pošao u planiranu radnu posjetu Komandi 11.
korpusa vojske Republike Srpske Krajine u Vukovar. Na prelazu Tovarnik koji kontrolišu
pripadnici MUP-a Republike Srbije sam korektno prihvaćen i bez problema propušten. Na
U “Izvještaju o radu glavnog operativnog radnika za opšti kriminal (Gojko Košević, op. ur.) od 01. 01. do
30. 09. 1994. god.”, datiranom 5. listopada 1994., navodi se da je od ”01. 01. 1992. do 30. 09. 1994. godine
evidentirano 440 krivičnih djela ubistava prilikom čega je ubijeno 573 lica, 305 Srba i 268 Hrvata i ostalih,
odnosno, 425 muškaraca i 148 žena”. Uz to, navodi se da su “u istom periodu ostala neotkrivena 173 krivična
djela, odnosno, nerasvjetljena, u kojima je ubijeno 293 lica, od toga 98 Srba i 195 Hrvata i ostalih, a otkriven je
izvršioc(i) u 60 slučajeva, od toga 33 slučaja gdje su žrtve bili Srbi, i 27 slučaja gdje su žrtve bili Hrvati i ostali”.
Vidi: HR-HMDCDR, 20., kut. 13.
397
Ovlašteni.
398
Momčilo.
399
Ove godine.
396

186

tom prelazu me je sačekao načelnik štaba korpusa pukovnik Stojan Španović sa kolima vojne
policije. Prešao je u moj automobil i odmah saopštio da prelaz sa strane RSK kontrolišu
ljudi Ilije Kojića. Dolaskom na sam prelaz kolona automobila (“Ford” VRSK sa rotacionim
svjetlom, “Audi” u kojem sa se ja nalazio i “Pajero”400 sa pratnjom) je zaustavljena. U
momentu zaustavljanja automobila desetak momaka u maskirnim vojnim uniformama je
prišlo automobilima i uperilo automatske puške, držeći prst na obaraču. U mene lično, kao
i u sve moje ljude je upereno oružje.
Čovjek koji je to sve vodio (crna uniforma, crvena beretka) je prilazio i pregledao tko se
nalazi u svakom automobilu. Na moju žestoku intervenciju šta ovo znači, tko su oni, znaju
li u koga upiru oružje, odgovoreno je da kontrolišu granicu. Na moje više puta postavljeno
pitanje kako se zove čovjek koji vodi ovu akciju odgovorio je sa vidnom zadrškom MARKO,
a poslije još BAJIĆ.
Iz prvih kola (vojna policija) i mog automobila nitko nije izlazio. Moja pratnja iz “Pajera”
je izašla iz automobila, ali im je odmah naslonjena automatska puška i naređeno da ne
mrdaju.
Nakon svega ovoga rečeno mi je da možemo ući na prostor RSK. Na sastanku u Komandi
11. korpusa u Vukovaru, saopšteni su mi slijedeći podaci:
– ljudi koji su organizirali ovaj incident su pripadnici paravojnih i paramilicajskih snaga
stacioniranih u Erdutu. Nalaze se pod direktnom kontrolom RADE KOSTIĆA, radnika
Resora državne bezbjednosti MUP-a Srbije. Isti pojedinci su učestvovali i u otmici ministra
UP401 – RSK Ilije Prijića,
– dotični RADE KOSTIĆ je na područje RSK ušao istog dana sat vremena (oko 9.00)
prije mog ulaska, sa službenim automobilom “BMW”, reg. oznake MUP-a Srbije,
– Komanda 11. korpusa VRSK nema bilo kakve ingerencije nad logorom u Erdutu, ili
nekim drugim na prostoru istočne Slavonije i Baranje,
– 80 % pripadnika ovih snaga su sa područja, najviše iz Republike Srbije, a neznatan broj
i iz Republike Srpske,
– učestale su pretnje upućene starješinama 11. korpusa od strane istih snaga.
Po završetku radnog dogovora u Komandi korpusa cijelim putem smo bili maksimalno
pokriveni sa pripadnicima istih formacija. U nekoliko slučajeva na pojedinim pravcima
na vrijeme su uočene grupe u kukuruzima uz cestu, pa smo mijenjanjem pravca kretanja
izbjegavali možda još teže incidente. Na izlazu iz RSK nismo zaustavljani, iako su na njemu
bili isti naoružani pripadnici paravojnih i paramilicajskih snaga.
Gospodine predsjedniče Republike, predsjedniče Vlade, ministre UP, i načelniče GŠ VJ!
Moja odluka je da u ovom momentu ne izlazim u javnost sa svim što mi se događa
na prostoru gdje sam ja predsjednik države. Neoborivi su dokazi da iza ovih paravojnih i
paramilicajskih snaga stoji RDB402 MUP-a Srbije. Isto tako neoborivi su dokazi da se u 80
% slučajeva radi o ljudima iz Republike Srbije.
Za sve ovo imam argumente. Očekujem i tražim kao predsjednik države od Vas,
najodgovornijih ljudi u Republici Srbiji, da naredite povlačenje dotičnih snaga sa prostora
RSK, kako bi bili u mogućnosti da opet uspostavimo pravni poredak na cijeloj teritoriji.
400
401
402

Radi se o terenskom vozilu marke “Mitsubishi”.
Unutrašnji poslovi.
Resor državne bezbjednosti.

187

Ukoliko se navedene jedinice u razumnom roku ne povuku sa prostora RSK biti ću
prisiljen obavjestiti svoju, kao i javnost u Republici Srbiji sa svim činjenicama sa kojima
raspolažem. Također ću biti prisiljen da posegnem i za drugim argumentima kako bi
uspostavio vlast i pravni poredak na cijelom prostoru RSK.
Sa kompletnom informacijom o strukturi ovih jedinica ću Vas naknadno upoznati.
Srdačno Vaš!
M. P.403 PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Milan Martić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 4.

73

1994., listopad 7.
[Vukovar]
Izvješće sa sastanka policijskog i vojnog vodstva SO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema
na kojem se, kao posljedica neugodnosti što ih je predsjednik RSK Milan Martić doživio za
posjeta Vukovaru 4. listopada 1994., raspravljalo o aktualnoj sigurnosnoj situaciji na tom
području
OBRAZLOŽENJE
Neka saznanja u vezi incidenta na punktu Tovarnik
Dana 07. 10. 1994. g. održan je sastanak sa predstavnicima MUP-a (Ilija Kojić, pomoćnik
ministra UP i Dragan Đukić, sekretar SUP-a Vukovar) u vezi realizacije zadataka koji su
dobiveni od predsednika RSK za vreme njegovog boravka u Komandi korpusa. Sastanak je
održan u Komandi korpusa, na kome su prisustvovali komandant, NŠ404 i NB.405 Radilo se
o dogovoru da se pored pripadnika milicije na punktove postave i pripadnici vojne policije
radi kontrole vojnih motornih vozila i pripadnika SVK, obavezno najavljivanje pokreta
kako jedinica vojske tako i jedinica milicije i dogovor oko raspodele obezbeđenja nekih
važnih objekata.
Tom prilikom pomoćnik ministra UP, između ostalog izneo je da su oni imali pouzdane
podatke da je predsednik RSK dolazio u Komandu korpusa s namerom da smeni komandanta
i da su oni zbog toga izveli incident na punktu Tovarnik kako bi dali do znanja predsedniku
da to ne čini. Isto tako naglasio je da je šurovanje sa MEDIĆ SLOBODANOM 1 / pogrešan
potez i sa tim se ne može postići ništa već samo prolivanje srpske krvi. Tvrdi da niko od
sadašnjih komandanata neće preuzeti na sebe rizik da se sukobi sa pripadnicima MUP-a
zbog toga što je sa ove teritorije isteran ministar UP Prijić,406 kao ni to da će prihvatiti
naređenje Knina. Pored toga naglasio je da ništa ne radi sam, već za to ima pokriće i da
za svaki potez koji čini konsultuje ljude iz Beograda. Kao i do sada predlažem da se spor,
403
404
405
406

Prijemni pečat: primljeno 7. 10. 1994. u 10,00 sati; obrađeno i predano 7. 10. 1994. u 12,00 sati.
Načelnik štaba.
Načelnik bezbjednosti.
Ilija.

188

odnosno sukob, reši tamo gde je i nastao i da uvlačenje vojske bi samo još više pogoršalo
i onako tešku situaciju. Imamo pouzdana saznanja da ni jedna jedinica nije spremna ići
u sukob sa MUP-om radi razrešavanja problema, kao ni jedinica za obezbeđenje NIK407
“Đeletovci”.
U razgovoru sa komandantom ove jedinice treba biti veoma oprezan, pre svega zbog toga
što se zna ko ju je formirao i čija je to jedinica.
1

/ major, komandant jedinice za obezbeđenje NIK “Đeletovci”.

Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 6., kut. 56.

74

1994., listopad 8.
Knin
Izvješće glavnog operativnog radnika za upravne i druge unutarnje poslove Uprave javne
bezbjednosti MUP-a RSK o radu u 1994. godini
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Knin, 08. 10. 1994. god.
MINISTRU MUP-a RSK

– ovdje –
PREDMET: Upravni i drugi unutrašnji poslovi,
Izvještaj o radu s posebnim osvrtom na 1994. godinu
dostavlja se.–
Kao glavni operativni radnik iz oblasti upravnih i drugih unutrašnjih poslova na nivou
ovoga Ministarstva podnosim izvještaj i osvrt o radu iz ovog domena poslova organa
unutrašnjih poslova, sa svim uočenim karakterističnim problemima i preprekama koje
su se javljale u toku rada svih radnika zaposlenih na tim poslovima, kao i o postignutim
rezultatima i kvaliteti rada, posebno apostrofirajući rezultate, poduzete akcije kao i prepreke
u radu, u toku 1994. god.
Kada se govori o upravnim i drugim unutrašnjim poslovima gdje upravni referenti i
drugi radnici koji se bave neposrednim provođenjem upravnih postupaka i koji neposredno
primjenjujući pozitivne zakonske propise odlučuju o određenim pravima i obavezama
građana RSK, mora se spomenuti pitanje kadrova po svim organizacionim jedinicama
Ministarstva. Naime, činjenica je da na ovim poslovima po sekretarijatima, odnosno, službe
javne bezbednosti često puta rade referenti koji za to nisu stručni, niti imaju bilo kakvog
prethodnog iskustva, što bitno utiče i determinira kvalitet i efikasnost u radu. Pogotovo se
navedena činjenica odnosi na rad referenata u referadama za registracije vozila na motorni
407

“Naftna industrija Krajine”.

189

pogon, gdje je aktualnom kontrolom, odnosno, revizijom rada utvrđeno da o nekim SJB
referenti u toku rada sistematski krše pozitivne zakonske propise, što je između ostalog i
posljedica neznanja i nestručnosti. Međutim, isto tako treba reći da se s vremenom u tom
segmentu situacija popravlja, te da kontinuirano praćenje rada referenata (kroz pismene
i telefonske kontakte), kao i obavljene kontrole imaju uticaja na edukaciju referenata i
rezultiraju kvalitetnijim stručnijim i zakonitim radom. Vezano za kadrovsku problematiku
treba navesti da u nekim sekretarijatima (Okučani, Korenica, Glina), nije popunjena većina
radnih mjesta predviđenih za rad u upravnim i drugim unutrašnjim poslovima, što također
bitno otežava rad. Iako je u postojećim kontaktima sa rukovodiocima sugerisano da se izvrši
popuna navedenih radnih mjesta, po tom pitanju je do sada vrlo malo učinjeno. Jedan
od razloga je vrlo slab koeficijent za platu tih radnih mjesta, pa često puta i oni rijetki
zainteresovani kandidati jednostavno okreću leđa kada čuju visinu plate (ispod 80 dinara
mjesečno), za koju bi trebali raditi i mahom se odlučuju za rad u privatnom sektoru. Stoga
je neophodno potrebno pristupiti izmjeni i dopuni Pravilnika o platama i na taj način
barem donekle motivisati kako postojeće, tako i dolazak novih radnika.
Osim gore navedenog, određene poteškoće u radu predstavlja i pravna regulativa iz ovog
domena poslova organa unutrašnjih poslova, gdje ona kao takva uglavnom postoji, ali je
predviđena za mirnodopske uslove i zbog toga vrlo teško primjenjiva. Stoga su referenti
prinuđeni ponekad u praksi tražiti rješenja koja nisu izregulisana postojećim propisima i
prilikom čega je referentima ostavljeno pravo na diskrecionu ocjenu o opsegu društvene
opasnosti takvih postupanja, a da se pri tom stranci izlazi maksimalno u susret, u ostvarivanju
njegovih prava.
Međutim, usprkos navedenim poteškoćama treba konstatovati da se problemi rješavaju
u hodu i kao takvi nestaju, a što je posljedica potpunog angažovanja svih radnika na ovim
poslovima, od referenata do rukovodioca i što je naročito izraženo u ovoj tekućoj godini. U
vezi s navedenim potrebno se posebno osvrnuti na dvije akcije provedene iz domena ovih
poslova na nivou svih sekretarijata, a koje se odnose na sveobuhvatnu kontrolu rada referada
za registracije vozila na motorni pogon (Akcija “Čikago”), kao i akcija legalizacije onog
oružja koje po zakonskim propisima mogu posjedovati i faktično posjeduju građani, a za
koje nemaju odgovarajuće dokaze o porjeklu (Akcija “Koral”).
Akcija “Čikago” pokrenuta je 11. 08. 1994. godine i uz manje prekide traje do danas, u
kojem periodu je posebno imenovana Komisija za reviziju pregledala u svim sekretarijatima
(bez SJB Benkovac, gdje je kontrola u toku), ukupno 36.768 dosijea registrovanih motornih
vozila. Ova akcija iziskivala je mukotrpan rad i posebne napore od članova Komisije,
obzirom da je pregledan svaki postojeći dosije posebno (po sistemu “Spis po spis”). Od
ukupnog broja pregledanih dosijea Komisija je izuzela do sada 1.339 dosijea, za koje smatra
da se radi o dosijeima vozila koja su registrovana na nezakonit način, ili barem postoji
osnovana sumnja u tako nešto. Kao što se to iz priložene tabele vidi, posebni nedostaci su
uočeni u SUP-u Beli Manastir i Okučani, iako su po drugim sekretarijatima, odnosno,
pojedinim SJB uočene velike nepravilnosti u radu.
Gledajući stanje ukupno na nivou svih sekretarijata, potrebno je naročito naglasiti
određene karakteristične negativne radnje i pojave iz ovog djela upravnih poslova, a koje su
u dostavljenim izvještajima Komisije navedene.
– Velik broj vozila registrovan je na osnovu:
a) sumnjivih saobraćajnih dozvola (falsifikati, prepravljanje podataka u dozvolama i sl.),
190

b) pravno nevaljalih kupoprodajnih ugovora, odnosno, vozila kojima je sumnjivo
porijeklo (nepotpisani ili neovjereni ugovori od strane vlasnika vozila, komisioni
kupoprodajni ugovori – nepotpisani od strane komitenta),
c) računa o prodaji vozila iz sabirnih centara sa prostora bivše BiH putem licitacija,
koja se prodaju pod firmom “havarisana”, a riječ je o gotovo, ili potpuno novim vozilima
visoke vrijednosti po bagatelnim cijenama i gdje je zbog ratnih dejstava provjera nemoguća,
(mahom registrovana u SUP-u Beli Manastir),
d) carinskih deklaracija koje su izdavane i udarane na uvezena vozila visoke materijalne
vrednosti, a da pri tome manjkaju dokazi o porijeklu vozila, ili ih u opšte nema (vlasnička
knjižica, original račun garaža u inostranstvu, kupoprodajni ugovor ovjeren od strane
inostranog notara).
Propusti u radu navedenih u tački d) naročito su zastupljeni u SUP-u Okučani i SJB
Dvor (SUP-a Glina).
Tokom kontrole (revizije) također je uočen kod nekih sekretarijata nedovoljan stepen
kooperativnosti određenih državnih organa i institucija vlasti, gdje se za neke može reći da
kontinuirano krše postojeće zakonske propise. Ovo zadnje posebno se odnosi na određene
ispostave Republičke uprave carina (Dvor, Okučani i vjerojatno Vukovar), koje na prije
navedeni način protuzakonito legalizuju uvezena vozila i tako omogućuju privatnim
licima protupravno sticanje ogromne materijalne i imovinske koristi. Upravni referent je
u takvim slučajevima nemoćan i mora registrovati takva vozila, iako je jasno da su ista bez
odgovarajuće dokumentacije.
Osim carinskih organa i određeni redovni sudovi pojedinih opština ne pokazuju, ili
pokazuju vrlo malo volje i želje da se spreče određene zloupotrebe od strane privatnih
(fizičkih) lica. Naime, često puta u vanparničnom postupku utvrđivanja vlasništva nad
vozilom, takvi sudovi uopšte ne traže operativnu provjeru od strane nadležnih OUP-a, već
presudu zasnivaju prvenstveno i isključivo na izjavi aktivno legitimisane stranke, potvrđeno
od strane dva svjedoka, a što je apsolutno nedopustivo. U vezi s tim, već su uspostavljeni
određeni kontakti, što je rezultiralo određenim pozitivnim pomacima u vezi navedenog,
odnosno, neki sudovi su prihvatili naše sugestije (Opštinski sud u Kninu), te ubuduće
presude donose uz prethodno pribavljenu operativnu provjeru.
Druga od spomenutih akcija iz domena upravnih poslova na nivou čitavog Ministarstva
je akcija pod radnim nazivom “Koral” i pod kojom se podrazumjeva legalizacija i registracija
onog oružja koje posjeduju i u skladu sa pozitivnim zakonskim odredbama mogu posjedovati
građani RSK, a za koje nemaju odgovarajuće dokaze o porijeklu (ratni plijen, dio oružja
podjeljen od strane TO, i bivše JNA i sl.). Akcija je započela sa danom objavljivanja odluke
Vlade RSK o legalizaciji u sredstvima javnog informisanja, odnosno, okvirno 01. 09. 1994.
godine i trajat će naredna tri mjeseca. Prema pristiglim informacijama iz sekretarijata, kao
i neposrednim uvidom na terenu, može se konstatovati da interes za legalizaciju postoji,
premda to često ne rezultira definitivnim podnošenjem zahtjeva za registraciju. Procjena
je da je kod građana još uvijek prisutna bojazan da će im se na taj način oduzeti oružje,
odnosno, postoji određena doza nepovjerenja i stoga nerado podnose zahtjeve. Kako bi se
prevazišla takva situacija, akcija je po svim sekretarijatima preko mas-medija popularizirana,
sa kojim aktivnostima će se nastaviti i dalje. Radi veće efikasnosti ove akcije, kao i lakšeg
postupanja upravnih referenata izrađeni su i distribuirani, po terenima, novi oružni listovi,
koji su izrađeni u skladu s pravilnikom propisanim obrascem i znatno su praktičniji i
svrsishodniji od prethodno izrađenih, koji su bili glomazni i praktično neupotrebljivi.
191

Osim permanentnog rada na prethodno navedenim dvjema akcijama, aktivnosti radnika
na upravnim i drugim unutrašnjim poslovima odvijale su se oko redovnih i svakodnevnih
poslova, uz relativno normalnu dinamiku rada i uz određene poteškoće materijalne prirode
(nedostatak kancelarijskog materijala, obrazaca), koje su uglavnom u hodu rješavane.
Naime, umjesto putničkih isprava i dalje se u skladu sa izrađenim Uputstvom građanima
RSK za putovanje u inostranstvo od strane OUP-a izdaju potvrde o nepostojanju zapreka za
putovanje, a same putne isprave se izrađuju kod nadležnih organizacionih jedinica MUP-a
Republike Srbije.
Za vojno sposobna lica inzistira se na prethodnom pribavljanju odobrenja od strane
Ministarstva odbrane, o čemu postoji njihova puna saglasnost i kooperativnost.
Poslovi prijave i odjave prebivališta i boravišta, određivanje JMBG408 i izrada ličnih
karata se uglavnom određuju redovno i na zadovoljstvo stranaka. Problemi eventualno znaju
iskrsnuti iz tehničkih razloga (nedostatak dovoljnog broja terminala), ali to može samo za
kratko prolongirati posao (npr. određivanje JMBG), ali nikako utjecati na kvalitet rada.
U saglasnosti sa Ministarstvom odbrane prijavu, odnosno, odjavu prebivališta građana
RSK referenti vrše samo uz prethodno nabavljenu potvrdu da su se prijavili nadležnoj
upravi MO, kao vojni obveznici, što se čak traži i od ženskih lica dobi između 18 – 50
godina starosti. Na isti način se rješavaju pokušaji fiktivne izrade ličnih karata (najviše se
radi o izbjeglim i raseljenim licima, koja žele iskoristiti određene zakonske mogućnosti), te
im se iste izdaju jedino ako su se prijavili na vojni odsjek. Ako jesu, to je dokaz više da zaista
žele prebivati u određenom mjestu, s namjerom da tu stalno žive.
U vezi s tom kategorijom lica u fazi izrade su obrasci izbjegličkih legitimacija (obaveza
Komesarijata za izbjeglice), koje će nadležni sekretarijati / SJB izdavati onim licima kojima
je prethodno utvrđen rješenjem status izbjeglice. Takva legitimacija imati će snagu javne
isprave i predstavljati će osnovni identifikacijski dokumenat tih lica. U tom smjeru već
nekoliko mjeseci traju kontakti sa republičkim Komesarijatom za izbjeglice i po izradi
navedenih obrazaca krenuće se u realizaciju po OUP-a.
Pitanje izrade novih, zamjene starih i izrade duplikata vozačkih dozvola u posljednjih
nekoliko mjeseci je definitivno rješeno. Posebno se to odnosi na izdavanje duplikata
licima koja su vozačke dozvole izgubili, ili na bilo koji drugi način ostali bez nje, a
nemaju relevantnog dokaza da su je posjedovali. Tamo gdje to redovni sudovi nisu htjeli
u vanparničnom postupku utvrđivati (npr. u Kninu), dokazivanje o posjedovanju vozačke
dozvole se provodi u upravnom postupku, uz ovjerene izjave podnosioca zahtjeva i
najmanje dva svjedoka, te uz obaveznu operativnu provjeru od strane ovlaštenih radnika
pojedinog OUP-a. Na taj način do danas je ostao veoma malen broj onih lica, koja nisu
rješila navedeno pitanje i rješavanje istog ovisi o samoj stranci.
Kod registracije udruženja građana i društvenih organizacija poslovi se obavljaju redovno
i na tom području, kao i kad je rječ o javnim skupovima i matičarstvu, se ne nailazi na
posebne teškoće. Obzirom da se udruženja građana registruju po osnovu važećeg zakona
Republike Srbije, jedan od slijedećih zadataka iz ove oblasti je izrada prijedloga našeg zakona
i puštanja u skupštinsku proceduru na usvajanje.
Posebno poglavlje iz oblasti upravnih i drugih unutrašnjih poslova predstavlja rad na
poslovima državljanstva. Naime, premda postoji važeći Zakon o državljanstvu RSK, isti je
relativno nedorečen i po njemu je u praksi teško postupati. Naročito je to izraženo, kada
408

Jedinstveni matični broj građanina.

192

su u pitanju naknadni upisi lica u knjige državljana, kao i pitanje vođenja evidencija o
državljanstvu. Problem se očituje u tome da se na području RSK trenutno nalazi veliki broj
izbjeglih i raseljenih lica, koja uopšte nemaju, ili imaju nedostatnu ličnu dokumentaciju, te
se ista radi ostvarivanja nekih svojih prava često pojavljuju kod lokalnih OUP-a sa zahtjevom
o naknadnom upisu u knjigu državljana. Nadležni matični uredi smatraju da ne mogu
izdati uvjerenje o državljanstvu bez prethodnog rješenja određenog OUP-a o naknadnom
upisu, a važeći zakon jasno kaže ko se smatra državljaninom RSK i ko vodi evidenciju o
državljanstvu (nadležni matični uredi).
Tako dolazi do negativnog sukoba nadležnosti koji je potrebno rješiti u dogovoru sa
nadležnim licima iz Ministarstva za pravosuđe i upravu. U proteklom periodu takve slučajeve
smo rješavali izdavanjem potvrda o trenutnoj nemogućnosti dolaska do knjige državljana,
te da se takva lica u skladu sa važećim zakonom smatraju punopravnim državljanima RSK.
Kada je riječ o otpustu, odnosno o prijemu u državljanstvo navedeni poslovi se provode
u skladu sa zakonskim odredbama i uz obaveznu prethodnu provjeru, dali konkretno lice
ispunjava propisane preduslove.
PRILOG: GLAVNI OPERATIVNI RADNIK
1. Tabelarni prikaz ZA UPRAVNE I DRUGE
Akcije “Čikago”409 UNUTRAŠNJE POSLOVE
Dragan Škopelja, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 17.

75

1994., listopad 10.
Dalj
Dopis Izvršnog savjeta SO Dalj putem kojega se predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelića
upoznaje s poteškoćama u funkcioniranju organa vlasti u toj općini
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE DALJ
Izvršni savet opštine
Broj: 01-34/2-62/94. M. P.410
Dalj, 10. 10. 1994. g.
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Gosp. predsednik Mikelić Borislav
K N I N
Predmet: Funkcionisanje organa vlasti u opštini Dalj – službeno pismo
409
410

Priređivači su izostavili tabelarni prikaz.
Prijemni pečat: Sekretarijat Vlade RSK, ur. broj: 06-5-1040/94., 11. 10. 1994.

193

Gospodine predsedniče,
dozvolite da Vam se obratimo ovim službenim pismom u kojem Vas želimo obavestiti
o nekim problemima u vezi sa funkcionisanjem organa vlasti u opštini Dalj, te da u vezi s
tim damo i određene predloge. U daljnjem tekstu ovog službenog pisma navodimo Vam
sledeće:
Dana 3. 10. 1994. g. održana je peta sednica Skupštine opštine Dalj sa predviđenim
dnevnim redom za tu sednicu. Međutim, na samoj sjednici Skupštine došlo je do dopune
dnevnog reda sa tačkom dnevnog reda o izglasavanju nepoverenja predsedniku Skupštine
opštine Dalj Pantelinac Rajku. Do izglasavanja nepoverenja predsedniku nije došlo iz
razloga što je za nepoverenje glasalo 10 odbornika, a za izglasavanje nepoverenja bilo je
potrebno ukupno 12 glasova.
Skupština opštine trajala je vrlo dugo sa vrlo lošim tonovima i raspoloženjima, pa je u tim
okolnostima Skupština prekinula sa radom s tim da će uslediti njen nastavak. Međutim, do
nastavka rada Skupštine nije došlo. Umesto nastavka rada Skupštine došlo je do masovnih
ostavki odbornika Skupštine. Ostavke je podnelo ukupno 16 odbornika od 23 koliko je
izabrano u Skupštini opštine Dalj. Obzirom da je više od polovine odbornika podnelo
ostavke Skupština opštine Dalj ne može više da obavlja svoju funkciju u smislu odredbi čl.
15. Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine i lokalnoj upravi (“Sl.411
glasnik RSK”, br. 3/92.).
U vezi sa napred iznetim problemom postavlja se pitanje daljnjeg funkcionisanja organa
vlasti u situaciji kada ne postoji Skupština opštine kao najvišeg organa lokalne uprave, kako
to stoji u stavu 1. čl.412 15. cit.413 Zakona. Ovakova situacija nije pravno obrađena u našem
zakonodavstvu. Istina je da je čl. 30. Zakona o teritorijalnoj organizaciji RSK i lokalnoj
upravi rešeno da poslove Skupštine opštine obavlja Izvršni savet koga postavlja svojom
odlukom Vlada RSK na predlog Oblasnog veća. To je predviđeno kada su Skupštine opština
prestale sa radom zbog rata i ratnih dejstava. Istim aktom o postavljanju Izvršnog saveta,
prema cit. članu Zakona, Vlada rešava pitanje organizacije organa uprave i dr.
Međutim, u konkretnom slučaju u opštini Dalj postoji organizovan Izvršni savet, postoji
Statut opštine i svi potrebni pravilnici, te osnovani organi opštinske uprave potrebni za
normalno funkcionisanje Izvršnog saveta i organa uprave.
Smatramo da Vlada RSK u nastaloj situaciji u opštini Dalj treba da ovlasti Izvršni savet
opštine Dalj u sadašnjem sastavu da obavlja sve poslove u opštini koji se trebaju obaviti do
konstituisanja nove Skupštine opštine Dalj. Naravno, do nove Skupštine će doći nakon što
se obave izbori za novu Skupštinu. Po pitanju novih izbora obratit ćemo se predsedniku
Skupštine RSK prema odredbama čl. 8. Zakona o izboru odbornika u Skupštine opština.
Prema odredbama čl. 18. Zakona o izboru odbornika u Skupštine opština se kaže: – “u
Skupštinama u kojima su Skupštine prestale s radom i u novo formiranim opštinama,
izborne jedinice utvrđuju svojom odlukom Izvršni savet opštine”.
Na kraju ovog službenog pisma obaveštavamo Vladu RSK da sadašnji sastav Izvršnog
saveta opštine Dalj, kao i opštinska uprava u svom sastavu ima dovoljno stručnih kadrova
da se obave svi potrebni poslovi u upravi i u vezi sa predstojećim izborima za odbornike
411
412
413

Službeni.
Članak.
Citirani.

194

Skupštine. U opštinskoj upravi rade 3 diplomirana pravnika, jedan pravnik sa potrebnim
iskustvom u radu organa opštinske uprave kao i drugi potrebni kadrovi.
Prednje se dostavlja gospodinu predsedniku Vlade RSK na upotrebu i daljnju nadležnost.
S poštovanjem,
PREDSEDNIK IZVRŠNOG SAVETA:
Ing.414 Đukić Radomir, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A-099-102.

76

1994., listopad 12.
Knin
Dopis sekretara Crvenog križa RSK Jovana Opačića predsjedniku Vlade RSK Borislavu
Mikeliću o poteškoćama u radu te organizacije
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
CRVENI KRST RSK
Broj: 275/1-1994.
Knin, 12. 10. 1994. godine
PREDSEDNIKU VLADE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
K N I N
Predmet: Problemi u funkcionisanju Crvenog krsta RSK
Uvaženi gospodine predsjedniče,
prema odluci Izvršnog odbora Crvenog krsta RSK od 1. oktobra t. g.415 obavezan sam da
Vas upoznam sa osnovnim problemima vezanim za rad ove naše najznačajnije humanitarne
organizacije, te da Vas zamolim za saradnju i pomoć u onim aspektima koji su bitni sa
stanovišta njenog optimalnog funkcionisanja u teškim vremenima ratnih oskudica i
svekolike neimaštine.
Kao prvo, želim da Vas obavijestim da su međunarodne humanitarne organizacije, koje
djeluju na području Republike Srpske Krajine, smanjile svoje donacije za cca. 50 % u
odnosu na prvo polugodište ove godine, zbog čega će se smanjiti i ukupan broj korisnika
humanitarne pomoći koja se realizuje preko Crvenog krsta RSK. No, smanjenje broja
korisnika humanitarne pomoći neće biti proporcionalno smanjenju ukupnih količina robe
iz humanitarnog kontingenta, zbog toga što smo izvršili smanjenje individualnih normativa
pomoći u odnosu na međunarodne standarde. Pored toga, u saradnji sa Komesarijatom
za izbjeglice RSK i Ministarstvom za rad, boračka i socijalna pitanja preduzimamo mjere
rigoroznije socijalne selekcije stanovništva, na one koji su stvarno socijalno ugroženi i na one
koji mogu preživjeti ratnu oskudicu, izazvanu drastičnim smanjenjem privrednih aktivnosti
na svim sektorima.
414
415

Inženjer.
Tekuća godina.

195

Iako smo o naprijed iznijetim činjenicama, koje mogu imati vrlo značajne socijalne i
političke reperkusije, blagovremeno upoznali Ministarstvo za socijalno staranje, ipak,
zbog važnosti ove problematike za očuvanje socijalnog mira u RSK, smatramo našom
profesionalnom i patriotskom obavezom da upoznamo i Vas lično.
Drugo, veliki broj ljudi iz personalne strukture RSK, a naročito sekretari opštinskih
organizacija, permanentno su izloženi pritiscima najviših predstavnika opštinskih vlasti,
kroz koje se zahtjeva ili čak i sprovodi kršenje našeg statuta i drugih normativnih akata naše
organizacije, jer se Crveni krst želi staviti u funkciju stranačkih i političkih interesa, a ne
interesa cjelokupnog naroda – što je naša izvorna i eminentna funkcija kao humanitarne
organizacije.
Molimo Vas da kao predsjednik Vlade i najodgovorniji čovjek za sprovođenje Ustava
i zakonskih propisa, preduzmete potrebne mjere u cilju zaštite autonomnosti naše
organizacije, a time i pravnog sistema u Krajini i međunarodnog humanitarnog prava. U
okviru naše organizacije statutarno i normativno definisana su sva pitanja koja se odnose
na organizaciju rada i rukovođenja, raspodjelu pomoći i sl., i to u skladu sa Zakonom o
javnim ovlaštenjima i Ženevskim konvencijama, koje predstavljaju osnovu međunarodnog
humanitarnog prava.
Iskreno i sa zahvalnošću prihvatamo sve oblike konstruktivne saradnje sa organima vlasti
u našoj Republici, ali – ne možemo prihvatiti da se problemi naše organizacije “rješavaju”
mimo Crvenog krsta i njegovih legalnih organa, kao što su Skupština, Izvršni odbor, stručne
službe i sl. Također se iskreno zalažemo za punu odgovornost u radu svakog našeg stručnog
radnika i aktiviste, ali smatramo da se ona u svakom pojedinačnom slučaju može utvrditi
na osnovu naših normativnih akata, a ne na osnovu bilo čijih ličnih i političkih afiniteta.
Treće, svojevremeno je Skupština RSK usvojila Zakon o izbjeglicama, objavljen u
“Službenom glasniku RSK”, br. 12/93., na osnovu kojeg ovaj državni organ formalnopravno preuzima mnogobrojne kompetencije Crvenog krsta RSK, čime je bitno ugrožena
naša samostalnost i nezavisnost kao humanitarne organizacije. O tome smo Vas obavijestili
13. jula 1994. godine našim dopisom broj 185/1-1994., i u prilogu istog dostavili Vam
stručnu ekspertizu pravne službe Jugoslovenskog crvenog krsta, a u cilju izmjene spornih
odredaba pomenutog Zakona. Nažalost, ni do danas nismo dobili nikakav odgovor, iako su
neke naše opštinske organizacije zbog toga onemogućene da normalno obavljaju svoj teški,
složeni humanitarni posao. U tome kontekstu navodim informaciju koju sam danas primio
od regionalnog sekretara Crvenog krsta za istočnu Slavoniju i Baranju, Ličina Milovana, da
Komesarijat za izbjeglice RSK preuzima skladišta opštinskih organizacija Crvenog krsta na
ovoj [...]416
Na žalost, svemu ovome nije potreban bilo kakav komentar, i zbog toga očekujem da ćete
preduzeti hitne i odlučne korake po ovom pitanju ili ćete biti lično odgovorni za ugrožavanje
i devalviranje Crvenog krsta RSK i stvaranje haosa u sferi socijalne i humanitarne brige za
ugroženo civilno stanovništvo.
Četvrto, Crveni krst RSK ostao je bez bilo kakve financijske potpore od strane Vlade
RSK, iako smo sve do 1. jula ove godine na području Republike imalo preko 200.000 stalnih
korisnika humanitarne pomoći. Nelogično je i krajnje neshvatljivo da Vlada RSK ima tako
maćehinski odnos prema ljudima koji su u zadnje tri godine rata odigrali presudnu ulogu
u socijalnoj brizi za 120.000 izbjeglica i još toliko ostalog socijalno ugroženog stanovništva,
416

Nečitko u izvorniku.

196

dok ministri u Vašoj Vladi troše milionske svote na kupovinu brzih automobila i uređenje
“radnih” kabineta.
Kao ljudi čija je jedina snaga u razumu i ljubavi, mi – uprkos ovim neveselim
konstatacijama – ipak očekujemo bar minimalnu financijsku podršku naše Vlade i njenog
predsjednika, kao i da će preduzeti sve ostale potrebne mjere za nesmetan rad Crvenog krsta.
Uz najljepšu zahvalnost, ostajem s visokim poštovanjem,
SEKRETAR
M. P.417 Jovan Opačić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A-176-102.

77

1994., listopad 16.
Vukovar
Obavijest SUP-a Vukovar MUP-u RSK sa zahtjevom MUP-u Republike Srbije da se slobode
liši Damir Grubješić, osumnjičen za sudjelovanje u ubojstvu dvaju hrvatskih civila u selu
Jankovci
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
V U K O V A R
M. P.418
DEPEŠA BROJ: 08-06-02-01/7-0-1460/94. G.
VUKOVAR, 16. 10. 1994. G.
M U P K N I N M. P.419
PREDMET: GRUBJEŠIĆ DAMIR IZ MOROVIĆA,
LIŠENJE SLOBODE MOLIMO.–
MOLIMO MUP SRBIJE DA OBAVESTE OUP420 ŠID DA LIŠE SLOBODE
GRUBJEŠIĆ DAMIRA, SINA RADE I MAJKE MARE, ROĐ. 1972. G., NASTANJEN
U MOROVIĆU, ULICA BATROVAČKA BROJ 51.
GRUBJEŠIĆ JE DANA 14. / 15. 10. 1994. GOD. ZAJEDNO SA BANDA ĐORĐEM
IZ VUKOVARA IZVRŠIO DVOSTRUKO UBISTVO U JANKOVCIMA KARATOVIĆ
IVE I JEKE, ULICA NIKOLE TESLE BR. 44. UBISTVO SU IZVRŠILI IZ AUTOMATSKE PUŠKE I PUŠKE “M-48”, TAKO DA JE BANDA UBIO KARATOVIĆ IVU IZ
PUŠKE “M-48”, A GRUBJEŠIĆ IZ AUTOMATSKE PUŠKE LIŠIO ŽIVOTA KARATOVIĆ JEKU. DEO NOVCA I TO 700 DINARA U NOVČANICAMA OD 20, 10, 5 I
417
418
419
420

Okrugli pečat: Crveni krst RSK, Knin.
Prijemni pečat: primljeno 16. 10. u 19,15; obrađeno 16. 10. u 19,37; primio: Dragan Subotić.
Prijemni pečat: RSK, MUP, ur. broj: 08/3-2-5-6123/1., 16. 10. 1994.
Odjeljenje unutrašnjih poslova.

197

OKO 150 DM421 U ISTIM APOENIMA JE KOD GRUBJEŠIĆ DAMIRA ŠTO TREBA
IMATI U VIDU PRILIKOM LIŠAVANJA SLOBODE.
MOLIMO OUP ŠID DA OBAVESTI SUP VUKOVAR NAKON ŠTO LIŠE SLOBODE
GRUBJEŠIĆ DAMIRA POZIVOM NA DEPEŠU BROJ GORNJI.
UJEDNO OBAVEŠTAVAMO MUP KNIN DA SMO VAM DOSTAVILI DEPEŠU ZA
OVO KRIVIČNO DELO DANA 15. 10. 1994. G. POD BROJEM 1459/94. G.
SEKRETAR
ĐUKIĆ DRAGAN
NAČELNIK
PAVKOVIĆ NEBOJŠA
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 13.

78

1994., listopad 17.
[Beograd]
Zabilješka šefa Predstavništva Ministarstva vanjskih poslova RSK u Beogradu, Branka
Filipovića, o posjetu britanskog sveučilišnog profesora Hugha MacDonalda Republici
Srpskoj i njegovu susretu s čelnikom pobunjenih bosanskohercegovačkih Srba Radovanom
Karadžićem
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ZA INOSTRANE DRŽAVNA TAJNA
POSLOVE
17. 10. 1994.
ZABELEŠKA
o susretima 15. 10. 1994. g. u Banja Luci između dr.
Hugh MacDonalda, profesora sa Oksforda i Londona, Branka
Filipovića, šefa Predstavništva MIP-a RSK u Beogradu
sa predsednikom Radovanom Karadžićem
Poseta dr. Hugh MacDonalda Republici Srpskoj bila je u sklopu posete Republici Srpskoj
Krajini. Dr. Hugh MacDonald, posredstvom Predstavništva MIP-a RSK u Beogradu, tražio
i dobio ugovoren sastanak sa predsednikom Radovanom Karadžićem u Banja Luci, koji se
15. 10. 1994. g. pretvorio u dva sastanka, održana u hotelu “Sinekop Ambalažerka – Slavko
Roguljić” u 15.55 časova (za vreme ručka) i 20.00 časova (za vreme večere).
Iz sastanka najvažnije sledeće:
1.) dr. Radovan Karadžić dao istorijat odnosa između Srba, muslimana i Hrvata u bivšoj
B. i H.,422 gde je izneo da su tradicionalno sve tri zajednice bile podeljene u svoje regije
(odnosno “kantone”),
421
422

Deutsche Mark (njemačka marka).
Bosna i Hercegovina.

198

2.) “Kontakt grupa” iznela neprihvatljive karte – mape se nikako ne mogu prihvatiti, a
pogotovo pitanje Brčkog i “Koridora”,
3.) mogao bi prihvatiti podelu B. i H. po principu 50 – 50 % (a kako je predloženo od
strane dr. MacDonalda), pod uslovom:
a) da se mape koriguju u korist Srba, gde bi se prihvatio princip teritorijalnog obuhvatanja
većine srpskih etničkih zemalja u B. i H.,
b) sama podela po principu 50 – 50 % bi se mogla progurati kroz Skupštinu RS, ali uz
dosta teškoća. Ipak, dr. Radovan Karadžić bi se lično založio da se princip prihvati, ali
pod uslovom da se srpski predlog mapa predstavi kao predlog “Kontakt grupe”, kako bi se
pozicije dr. Karadžića održale u Republici Srpskoj. Ukoliko bi se predlog prihvatio, u tom
slučaju dr. Radovan Karadžić bi podržao (nove) mape,
c) Republika Srpska mora biti suverena država sa glavnim gradom Srpsko Sarajevo,
d) Sarajevo bi bilo podeljeno u dva grada, a NE u dva dela. To znači da bi muslimanski deo
Sarajeva postao muslimanska prestonica, a srpski deo grada srpska prestonica. Sama podela
bi bila ili po vertikalnoj ili po horizontalnoj osnovi, mada lično smatra da je horizontalna
podela logičnija. U zamenu za enklave u i.423 Bosni, Srbi bi se odrekli dvaju opština na
severu Sarajeva. Sarajevo bi privuklo većinu muslimana iz i. Bosne,
e) podvukao da mala muslimanska država u bivšoj Bosni treba da odgovara interesima
zapadne Evrope, jer bi tim putem Srbi i Hrvati držali muslimane u okruženju,
f ) ukoliko bi se potpisao sporazum o podeli B. i H. po principu 50 – 50 %, pet minuta
pošto se sporazum potpiše, treba da se potpiše dodatni sporazum o razmeni teritorija između
Republike Srpske i hrvatsko-muslimanske Federacije s jedne strane i Republike Hrvatske i
SRJ oko zapadne Slavonije, gde bi Srbima bio odobren povratak u zapadnu Slavoniju (tj.
onaj deo koji je pod kontrolom Hrvatske),
g) tri meseca po potpisivanju dvaju sporazuma, trebala bi se održati međunarodna
konferencija koja bi rešila pitanje sukoba između RSK i Republike Hrvatske. Dr. Radovan
Karadžić smatra da bi se RSK trebala odreći Like, Korduna i Banije u korist Republike
Hrvatske, a Republika Hrvatska bi se trebala odreći istočne Slavonije, zapadnog Srema i
Baranje u korist RSK (zapravo Republike Srbije), kao i zapadne Slavonije i severne Dalmacije
u korist Republike Srpske.
NAPOMENA: Izjava je data u takvom tonu da je bilo sasvim jasno da bi Republika Srpska
ustupila zapadnu Slavoniju Republici Hrvatskoj, ali bi zato zadržala najveći deo Kninske
krajine u regionu severne Dalmacije,
h) dr. Radovan Karadžić je takođe izjavio da mu je Republika Hrvatska ponudila 35
kilometara morske obale južno od Dubrovnika, i da je on ponudu i prihvatio.
NAPOMENA: Izjava je data u takvom tonu da je bilo nedvosmisleno jasno da je hrvatska
koncesija od 35 kilometara mora data na račun koncesija u RSK, odnosno ovakvim
aranžmanom Republika Srpska Krajina bi najvećim delom nestala u sklopu Republike
Hrvatske.
GENERALNA NAPOMENA:
a) dr. Hugh MacDonald je vidno šokiran datim predlozima, jer je sasvim očigledno da
isti nisu u interesu Velike Britanije. Izjavio mi je da su obaveštajne službe Velike Britanije
upoznate sa ovakvim stavovima dr. Radovana Karadžića, ali da ne znaju da li i predsednik
423

Istočna.

199

Slobodan Milošević stoji iza njih, što je i jedan od razloga posete dr. Hugh MacDonalda
SRJ / RSK / RS,
b) navedene je predloge dr. Radovan Karadžić izneo u mom prisustvu, i to isključivo
propustima od strane protokola Republike Srpske. Bio sam prethodno obavešten od strane
šefa Kabineta predsednika Republike Srpske da će dr. Radovan Karadžić najverovatnije
razgovarati nasamo sa dr. Hugh MacDonaldom. Međutim, sticajem okolnosti kao i ličnom
inicijativom, ja sam se našao u salonu gde su razgovori vođeni, i gde su bili prisutni samo
dr. Radovan Karadžić, dr. Hugh MacDonald, kao i ja. Za vreme prvog razgovora, došlo je
do tragikomične situacije kada se dr. Radovan Karadžić setio da me pita “da li vi živite u
Beogradu”, odnosno kojim poslovima se bavim. Tek kada sam mu dao svoju vizit-kartu,
shvatio je ko sam, odnosno da predstavljam RSK, i da je u mom prisustvu rekao ono što u
normalnim okolnostima ne bi. Pošto je i onako rekao više nego što bi trebao, “dozvolio” mi
je da ostanem do kraja prvog razgovora i da prisustvujem i drugom, kraćem razgovoru, gde
je dr. MacDonaldu sve potvrdio, odnosno da on, dr. Radovan Karadžić, mora voditi računa
o interesima svog naroda u RS, ma koliko to bilo bolno za RSK,
c) skrećem pažnju da je ova zabeleška samo izvod iz šire zabeleške koja će biti gotova u
utorak, 18. oktobra 1994. g. Inače dr. Hugh MacDonald je i pored svega napustio Banja
Luku sa mišljenjem da predsednik Slobodan Milošević (skoro sigurno) ne deli iznete stavove
dr. Radovana Karadžića. Ipak, Beograd bi trebao isto i potvrditi Londonu.
ŠEF PREDSTAVNIŠTVA MIP-a
RSK U BEOGRADU
Branko Filipović, [v. r.]
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1932.

79

1994., listopad 18.
Beograd
Izvješće o problematici vezanoj uz pitanje sukcesije imovine bivše SFRJ, koje je, s naglaskom
na nužnost sudjelovanja RSK u spomenutom procesu, predsjedniku Vlade RSK Borislavu
Mikeliću uputio savjetnik predsjednika RSK Milana Martića za vanjske poslove Slobodan
Jarčević
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
KABINET PREDSEDNIKA
Beograd, 18. 10. 1994.
broj, 55/94
Predsednik Vlade RSK
g. Borislav Mikelić
K N I N
200

Predmet: Raspodela imovine savezne države (sukcesija)
Prema predlogu delegacije Savezne Republike Jugoslavije, predmet raspodele treba da budu
preduzeća, ustanove, stambeni objekti i druga imovina u koju je investirala Federacija.
Stručnjaci Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji skloni su da prihvate mišljenje
delegacije Jugoslavije, bez obzira što delegacije Slovenije, Hrvatske i drugih naslednika traže
da predmet raspodele budu samo objekti uknjiženi u vlasničke knjige Federacije.
U dosadašnjim pregovorima u Ženevi, nisu usaglašeni stavovi, niti je dogovoreno koji bi ključ
za raspodelu, među naslednicima, bio upotrebljen. Naravno, Republiku Srpsku Krajinu
niko nije ni spominjao kao naslednicu, jer se podrazumevala kao deo Republike Hrvatske.
MIP RSK je još 1992., a onda i 1993., tražio uključenje delegacije RSK u pregovore o
nasledstvu imovine, ali kopredsednici nisu odgovorili. Traženo je od SR Jugoslavije da ona
pokrene pitanje učešća RSK, ali ni to nije prihvaćeno. Profesor Kosta Mihajlović je mišljenja
da RSK, češćim insistiranjem na tome, može otvoriti pitanje svog učešća o sukcesiji.
S obzirom da RSK ima objekte na svojoj teritoriji, koji su na jugoslovenskom spisku za
raspodelu, trebalo bi izračunati da li bi oni bili dovoljna vrednost za dodelu RSK, ili bi RSK
mogla da potražuje više.
Za sad Vam dostavljam spisak imovine424 na teritoriji RSK i RH, a naknadno, kad kopiramo,
poslaćemo Vam spisak imovine Federacije iz svih novih država.
Dostaviti: Martiću,425 SAVETNIK PREDSEDNIKA
Vojnici,426 Slobodan Jarčević, [v. r.]
Babiću,427
Prijiću.428
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 30.

80

1994., listopad 24.
Knin
Proglas predsjednika RSK Milana Martića kojim upoznaje krajinsku javnost sa stanjem
u “državi”, pozivajući tamošnji narod, a posebice političare, na jedinstvo i slogu u idućem
razdoblju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Narode Republike Srpske Krajine
424
425
426
427
428

Prilog nije pronađen uz izvornik.
Milan.
Branko, predsjednik Skupštine RSK.
Milan.
Ilija.

201

Prošlo je više od devet mjeseci otkako smo proveli višestranačke predsjedničke i
parlamentarne izbore u Republici Srpskoj Krajini. Time smo, na institucionalnom planu,
u velikoj mjeri zaokružili našu državnost. Preostaje nam da se na međunarodnom planu
izborimo za priznanje faktičkog stanja i za ostvarenje naših osnovnih političkih ciljeva.
U ovom istom periodu potpisan je sporazum o prekidu sukoba sa Hrvatskom, nakon
čega su stvoreni uslovi za kakav-takav mir, povratak radu, privređivanju i otklanjanju ratnih
šteta.
Na diplomatskom planu, nakon što je potpisan Zagrebački sporazum, naše pozicije
znatno su ojačane, pošto smo u tim pregovorima imali status ravnopravne strane i Ameriku
i Rusiju kao garante realizacije potpisanog sporazuma.
Ostvarene su dobre predispozicije za nastavak mirovnog procesa u kome se ne mogu
nametati jednostrani zahtjevi na štetu Republike Srpske Krajine i u kojem se bez našeg
učešća ne može ništa riješiti.
Ono što u nastavku pregovaračkog procesa postignemo biće rezultat naše unutrašnje
snage, jedinstvenog političkog stava i pregovaračke platforme, koja u svakom trenutku
polazi od nedvosmislenog opredjeljenja ovog naroda.
Na unutrašnjem planu, nažalost, nismo postigli onaj stepen političkog jedinstva koji nam
je neophodan da bi naše pregovaračke pozicije i odbrambena moć bili na zadovoljavajućem
nivou. Nedostaje neophodna koordinacija i saradnja što, posebno na diplomatskom planu,
ostavlja izuzetno nepovoljan utisak. Sve to posljedica je činjenice da su stranački interesi
i lične ambicije pojedinih političara i dalje nadređeni interesima države, iako smo se kod
izbora Vlade rukovodili željom da oformimo Vladu nacionalnog jedinstva, polazeći od
pretpostavke da samo jedinstveni možemo da izdržimo sve pritiske koji nam predstoje.
Umjesto toga, svjedoci smo nedjelotvornih i štetnih političkih razračunavanja i polemika,
svakodnevno imamo smjenjivanje kadrova na svim nivoima i to ne po principu sposobnosti
već pripadnosti političkim strankama. Svjedoci smo takođe pojave da se državne institucije
zloupotrebljavaju za stranačka djelovanja, a pojedinci koji se time koriste, svoj nerad
prikrivaju napadima na one koji uistinu rade, optužujući ih da navodno uzurpiraju tuđa
ovlaštenja.
Sve to rezultira jačanjem unutrašnjih tenzija, nezadovoljstvom među narodom i borcima
te jačanjem želje za revanšizmom, što prijeti destabilizacijom države i ugrožavanjem
osnovnih interesa naroda za koje smo se svi zalagali u vrijeme izbora.
Ono što je dodatno otežalo položaj Republike Srpske Krajine, svakako je prekid svih
veza između Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srpske, odnosno uvođenje blokade
prema Republici Srpskoj.
Zbog sudbinske povezanosti dviju zapadnih srpskih država i jedinstvenog nacionalnog
cilja, prihvatili smo zajednički politički kurs sa Republikom Srpskom u odnosu na ponuđena
rješenja svjetskih moćnika. Taj kurs nećemo napustiti bez obzira na svakodnevne podvale
i pokušaje da nam se servira teza o tome kako Republika Srpska i njeno rukovodstvo
navodno rade protiv interesa ove države. Sa tim ljudima ja sam u svakodnevnom kontaktu
i uvjeravam vas da oni nikada neće uraditi nešto što bi moglo da nanese štetu našim
zajedničkim političkim ciljevima.
S druge strane, naš odnos sa Maticom nikada nije bio doveden u pitanje, jer je poznato
da je naše trajno opredjeljenje, od kojega nismo niti hoćemo odustati – stvaranje jedinstvene
srpske države. To mora da bude naš jasan i neskriven stav oko kojega ne može da bude
202

nikakvih političkih kalkulacija, niti mjesta za nekakve sitnosopstveničke interese pojedinaca
ili stranaka.
Narode Republike Srpske Krajine
U predstojećem periodu možemo na međunarodnom planu očekivati intenzivne
političke i diplomatske pritiske na narod i rukovodstvo Republike Srpske Krajine. Njihova
namjera je da nam se nametnu takva politička rješenja koja bi nas vratila u sastav Hrvatske.
Vaša slobodna volja i nedvosmisleno opredjeljenje sa kim i kako želite da živite,
ponovljena je više puta, i nema toga političara među Srbima koji bi smio da se poigrava sa
sudbinom srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini.
Ja kao predsjednik države neću ni po koju cijenu odustati od onih ciljeva za koje ste mi
vi dali svoje glasove. Takođe neću dopustiti da u državi, navodno u ime demokratije, uzmu
maha sva ona ponašanja koja mogu da ugroze našu odbrambenu moć, da nas oslabe na
unutrašnjem i međunarodnom planu i izazovu haos u državi.
Zato najenergičnije zahtijevam od svih državnih institucija i pojedinaca da, kroz
maksimalno lično angažovanje i saradnju, pokažu svoje dosljedno patriotsko opredjeljenje
i odanost onim vrijednostima koje su propagirali kao svoje političke ciljeve, da daju puni
doprinos prevazilaženju sadašnjeg stanja, te da svoje ustavne i zakonske obaveze dosljedno
izvršavaju.
Knin, 24. oktobar 1994. g.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Milan Martić
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 6., kut. 8.

1994., listopad 26.
Knin
Zapisnik s 19. sjednice Vlade RSK

81

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 19. sjednice Vlade RSK održane 26. 10. 1994. god.
u zgradi Vlade u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio. Odsutni: Dragutin Bolić, Rade Tanjga.
Sjednici prisustvuju po pozivu: Aco Drača, Svetozar Vinčić, Pavao Marjanović, Nebojša
Jakšić, Mile Novaković.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade B.429 Mikelić.
429

Borislav.

203

Sjednica je počela s radom u 22.30 časova.
Za sjednicu je predviđen slijedeći
DNEVNI RED
1. Pripreme za nastavak pregovora sa RH:
– razmatranje Sporazuma o otvaranju vodovoda,
– razmatranje Sporazuma o otvaranju “Jadranskog naftovoda”,
– razmatranje Sporazuma o otvaranju autoputa Zagreb – Beograd.
2. Razmatranje zahtjeva UNPROFOR-a za posjet grobljima na dan 01. novembra 1994.
godine
Ad – 1
Razmotren je nacrt Sporazuma o otvaranju vodovoda za određene opštine i povrat polova
rotora u hidroelektranu Obrovac (prilog br. 1). U raspravi je učestvovao veći broj ministara,
kao i general Novaković,430 te Nebojša Jakšić.
Potom su usvojene primjedbe na Sporazum o otvaranju vodovoda (prilog br. 2).
O Sporazumu o otvaranju “Jadranskog naftovoda” (prilog br. 3) otvorena je diskusija.
Ministar Krička431 je iznio tehničke podatke i dodao da se treba insistirati da sirova nafta
dolazi u Novi Sad, Pančevo. Ministar je također stavio primjedbu na naziv ovog sporazuma
koji bi se, po njegovu mišljenju, trebao promijeniti u “Sporazum o otvaranju Jugoslavenskog
naftovoda”. U diskusiji su učestvovali i ministar Petrović,432 Babić,433 predsjednik Mikelić.
Potom su usvojene primjedbe na nacrt Sporazuma o otvaranju “Jugoslavenskog naftovoda”
(prilog br. 4).
Otvorena je rasprava o nacrtu Sporazuma o otvaranju autoputa Zagreb – Beograd (prilog
br. 5). Ministar Babić je iznio primjedbe na ovaj Sporazum i predložio promjene koje su
prihvaćene od ostalih članova Vlade.
U raspravi su učestvovali ministar Budić,434 Petrović, Pađen,435 g-din Drača,436 ministar
Perić437 i predsjednik Mikelić.
Usvojene su primjedbe na Sporazum o otvaranju autoputa Zagreb – Beograd (prilog br.
6).438
Nakon usvojenih primjedbi na ova tri Sporazuma sastavljena je delegacija koja će
učestvovati u pregovorima sa RH (ministar Krička, ministar Petrović, predsjednik Mikelić,
g-din Drača, g-din Jakšić,439 general Novaković).
Ad – 2
Ministar Babić usmeno je saopštio zahtjev UNPROFOR-a za posjet grobljima na dan
01. 11. 1994. upućen MIP-u i zatražio da Vlada zauzme stav o istom. Nakon rasprave u
kojoj su učestvovali gotovo svi ministri usvojen je slijedeći
430
431
432
433
434
435
436
437
438
439

Mile.
Milivoj.
Branko.
Milan.
Ljubiša.
Milan.
Aco, načelnik Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK.
Slobodan.
Priređivači su odlučili izostaviti priloge.
Nebojša.

204

ZAKLJUČAK
Odobrava se posjeta Hrvata na groblja dana 01. 11. 1994. god. MUP i MIP odredit će
mjesta u kojima će se moći obaviti posjeta grobljima.
Sjednica je završila s radom u 4.30 časova.
SEKRETAR PREDSJEDNIK
Savo Štrbac, [v. r.] M. P.440 M. P.441 Borislav Mikelić, [v. r.]442
Broj: 06-5-1158/94. Broj: 05-3-1613/94.
Knin, 04. 11. 1994.443 Knin, 04. 11. 1994.444
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 15.

82

1994., listopad 27.
Knin
Priopćenje Službe za informiranje Ureda predsjednika RSK kojim se krajinska javnost
upoznaje s osnovnim tezama prosvjednog pisma koje je Milan Martić, ponukan Rezolucijom
Glavne skupštine UN-a u kojoj se RSK naziva “okupiranim područjem” u sastavu Republike
Hrvatske, uputio glavnom tajniku UN-a Boutrosu Ghaliju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SLUŽBA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE
SLUŽBA ZA INFORMISANJE
Broj: 020/5-1101/94.
Knin, 27. 10. 1994. g.
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
Predsjednik Republike Srpske Krajine Milan Martić uputio je danas pismo generalnom
sekretaru OUN Butrosu Galiju445 u kome upozorava na moguće opasne posljedice zaokreta
u politici svjetske organizacije prema krajinsko-hrvatskom sukobu, nakon usvajanja
Rezolucije Specijalnog komiteta za politiku i dekolonizaciju (četvrti komitet) Generalne
skupštine, kojom se teritorij Republike Srpske Krajine tretira kao okupirano područje.
Predsjednik Martić upozorio je Galija na, u posljednje vrijeme, učestale Rezolucije tijela
OUN koje, odstupajući u bitnom od odredbi Vensovog446 plana, prejudiciraju političko
rješenje.
440
441
442
443
444
445
446

Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.
Boutros Boutros Ghali.
Cyrus Vance.

205

Upozoravajući na učestale prijetnje hrvatskih državnika upućene Republici Srpskoj
Krajini, predsjednik Martić u pismu Galiju kaže: “Iznenađuje me Vaše prećutkivanje
ovakvih izjava i stavova”, te dodaje: “Opravdan je strah i sumnja da je riječ o Vašoj prećutnoj
saglasnosti. Ovakav zaokret u politici OUN prema krajinsko-hrvatskom sukobu mogao bi
značajno da poremeti započeti mirovni proces, i u krajnjem, dovede u pitanje rezultate
pregovaračkog procesa”.
Ističući: “Siguran sam u Vaše ispravno uvjerenje da područja pod zaštitom Ujedinjenih
nacija nisu, niti to mogu biti, okupirana područja jer srpski narod ne može biti optužen za
okupaciju svoje zemlje”. Predsjednik Martić na kraju pisma generalnom sekretaru OUN
naglašava: “Nadam se da ćete uvažiti naše opravdane razloge za negodovanje povodom
Rezolucije Generalne skupštine, i da ćete u pravom momentu ukazati na opasnu tendenciju
jednostrane politike OUN kako bi očuvali započeti mirovni proces koji je takvom politikom
doveden u ozbiljnu opasnost”.
ŠEF SLUŽBE
Petar Damjanić
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 3.

83

1994., listopad 28.
Slunj
Izvješće SJB Slunj o sigurnosnoj situaciji na području njezine nadležnosti
IZVJEŠTAJ
Sastavljen dana 28. 10. 1994. godine u prostorijama SJB Slunj, vezano uz okolnosti
obilaska IV. sektora, te prikupljanje važnijih podataka na istom.
U toku službe 27. 10. 1994. godine od 08.00 do 16.00 časova doznaje se da na području
447
K. Ljeskovca, Rakovice, Stare i Nove Kršlje vrši kontrolu mješovita vojna policija koja se
predstavlja kod svake kuće pod drugačijem imenom, / aktivna vojska RSK i vojna policija
mješovita, Like, Korduna i Dalmacije /, gdje vrše pretrese stambenih kuća i oduzimaju
robu, traktore pa se čak i nekorektno ponašaju prema stanovnicima navedenih mjesta. Za
sve te vidove toga posla nemaju odgovarajuće papire i to prilikom oduzimanja predmeta kao
i traktora za isto ne izdaju nikakvu potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta.
Iste jedinice su dana 25. 10. 1994. godine priveli Danu Rončevića iz K. Ljeskovca i
Zdravka Škorića iz Nove Kršlje, gdje je kod Škorića pronađena jedna bačva benzina i jedna
bačva nafte, koju naftu i benzin su oduzeli, a njega su sproveli na Vojni poligon u Slunj.
Dana 24. / 25. 10. 1994. godine u mjestu Jamarje kod Ilije Vukovića oduzet je traktor
“Zetor” što je počinila navedena grupa, zbog sumnje da je isti snimljen na švercu sa
muslimanima, te da je prevozio određenu količinu goriva. Prije otprilike mjesec i nešto dana
u K. Ljeskovcu, na mostu preko rijeke Korane, vojska RSK postavila je 12 protutenkovskih
447

Kordunskog.

206

mina / šestica / te se prije dva dana 6 mina aktiviralo, a tom prilikom nanesena je velika
materijalna šteta stanovništvu bližnjeg objekta / Pjevac Jovi popucala su sva stakla na kući
/. Na lokaciji gdje su mine postavljene nije bilo nikakvog obilježja da se iste tu nalaze, a niti
je fizički obezbeđeno.
Dana 26. 10. 1994. godine obilaskom III. sektora doznaje se da se vrši masovna sječa
šumskih stabala – ogrevnog drveta na lokaciji Palež – Glinice, a isto čine mještani sela
Klokoča i Ruševice.
Prema informacijama doznaje se da muslimani iz Batnoge odlaze u V.448 Kladušu i vraćaju
se nazad, pa je stanovništvo uza samu granicu uznemireno. Šverc u Maljevcu i Pašin Potoku
učestalo se odvija i to sa uniformama i municijom.
Ovl. sl. Lice:449
Vidović Milan, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1067-5.

84

1994., listopad 29.
Dopis specijalnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Yasushija Akashija predsjedniku RSK
Milanu Martiću o nužnosti omogućavanja posjeta pojedinim katoličkim grobljima u RSK
osobama hrvatske nacionalnosti 1. studenoga 1994., u skladu s prethodno dobivenom
suglasnošću krajinskog političkog vodstva o tom pitanju
ZAŠTITNE SNAGE UJEDINJENIH NACIJA
SPECIJALNI PREDSTAVNIK GENERALNOG SEKRETARA
ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU
29. oktobar 1994.
Ekselencijo,
20. oktobra 1994. obratio sam Vam se tražeći Vašu suradnju u omogućavanju poseta
hrvatskih katolika različitim grobljima unutar zone razdvajanja i u UNPA-zonama na dan
1. novembra. S obzirom na jasnu humanitarnu prirodu ovih poseta, bio sam siguran da
mogu računati na Vašu podršku i bilo mi je drago kada me je Enrike Agilar450 28. oktobra
obavestio o Vašem pozitivnom odgovoru i podršci ovim posetama iz Vašeg kabineta, kao i
od g. Mikelića451 i g. Babića.452
Na osnovu daljih razgovora između g. Agilara, g. Prijića453 i g. Pavkovića,454 saznao sam da
je dogovor postignut za posete sledećim grobljima:
448
449
450
451
452
453
454

Veliku.
Ovlašteno službeno lice.
Enrique Aguilar, ravnatelj civilnih poslova UNPROFOR-a u sektoru Jug.
Borislav.
Milan.
Ilija.
Nebojša.

207

Sektor “Jug”: 

Gračac, Škabrnja, Pristeg, Maljkovo, Zemunik Donji, Dabar, kao
i Smilčić, koje se ne nalazi unutar zone razdvajanja.
Sektor “Sever”: 
Glinska Poljana, Kamensko, Donje Jame, Stankovac, Banski
Grabovac, Banska Selnica, kao i Kostajnica van zone razdvajanja.
Sektor “Istok”: Recipročne posete Dardi i Donjem Gradu (u Osijeku).
Sektor “Zapad”: Dati su predlozi za Gorice i Jasenovac, ili Paklenicu.
Na osnovu ovih dogovora, obavestio sam hrvatsku Vladu o Vašim mudrim i humanim
odlukama i naložio osoblju UNPROFOR-a da obavi sve neophodne logističke i bezbednosne
pripreme. Hrvatska Vlada me je uverila da ove posete imaju čisto humanitarni karakter,
kao i u svoju punu kooperativnost, time što će osigurati da učestvuju samo civili koji nisu
imali učešća u ofanzivnom ratu. Takođe su pružili svoju punu i bezuslovnu saradnju u
omogućavanju poseta Vaših ljudi grobljima pod njihovom kontrolom.
Danas sam obavešten da izgleda postoji neka zabuna na lokalnom nivou u vezi sa Vašim
instrukcijama. Moram da naglasim svoje duboko lično razočaranje u slučaju da Vaše
prethodno odobrenje ne bude sprovedeno. Moja prva bojazan je naravno za osećanja onih
koji su se toliko dugo nadali da će posetiti grobove svojih najdražih. Ali Vam takođe moram
skrenuti pažnju na verovatne negativne utiske kod onih koji su Vaši prijatelji, ukoliko ove
posete budu dovedene u pitanje, posebno nakon što ste već izrazili svoju saglasnost i saradnju.
Stoga bih Vas zamolio da razjasnite Vašim lokalnim vlastima svoju saglasnost za posete
gore navedenim grobljima. Ovo bi trebalo učiniti 30. oktobra, kako bi se omogućilo da se
izvrše konačne pripreme. Naglašavam najviši značaj toga da ove posete budu uspešne, za
što ocenjujem da je veoma mnogo u interesu mira, u interesu humanosti i u interesu Vašeg
naroda.
Uveravam Vas, Ekselencijo, u izraze mog najvišeg uvažavanja.
Jasuši Akaši455
Njegova Ekselencija Milan Martić
Knin
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

85

1994., listopad 30.
Beli Manastir
Analiza političke situacije u RSK koju je načinio tadašnji zastupnik krajinske Skupštine iz
redova Srpske radikalne stranke RSK Ratko Gondi
Ratko J. Gondi
Beli Manastir
Stevana Štiljanovića 20
tel. 0251/772-933
455

Yasushi Akashi.

208

30. 10. 1994.

NEOPHODNE MERE POTREBNE ZA POLITIČKU STABILIZACIJU POLOŽAJA
PREDSEDNIKA RSK456
1. Sadašnje stanje
Sadašnje stanje u RSK karakteriše sledeći odnos snaga:
1.1. Predsednik Martić457 kontroliše policiju i najveći deo SVK u zapadnom delu države.
I tamo je donekle prisutna aktivnost SKPJ, naročito kod pojedinih oficira, ali po mojoj
proceni to nije zabrinjavajuće, bar za sada, jer sam u razgovorima sa većim brojem oficira
GŠ SVK stekao utisak da su iskreni, patriote i da podržavaju političku opciju predsednika
Martića, a da ih veoma brine pozicija Srbije i predsednika Miloševića.458 Ovo naročito
obzirom na dobro poznavanje kompletnog logističkog problema vojske Republike Srpske.
1.2. Komandant GŠ SVK, po mojoj proceni na osnovu mnogih kontakata je patriotski
opredeljen i podržava predsednika Martića, iako je izložen jakim pritiscima iz Knina i iz
Beograda, u smislu da se drži samo vojske, a da politiku (čitaj Martića) ostavi drugima.
Mislim da se u njegovu postojanost ne treba sumnjati. Isti je slučaj i sa ministrom unutrašnjih
poslova. Za ministra odbrane ne mogu dati kategoričan sud jer nisam bio u prilici prikupiti
dovoljno relevantnih podataka, ali ipak smatram da je ispravan i patriotski raspoložen.
1.3. Stanje u istočnom delu RSK izmiče kontroli i karakteriše se dosta jako ispoljenom
težnjom za odvajanjem od zapadnog dela. Ovo potpomaže i sledeće:
1.3.1. Blizina i fizički kontakt sa SRJ i Srbijom. Ovo, kao i činjenica da su ovi krajevi
oduvek bili u sastavu srpske Vojvodine, dirigovane glasine da su ti krajevi (Baranja, zapadni
Srem i istočna Slavonija) “dogovoreni” između Miloševića i Tuđmana459 da pripadnu Srbiji,
kao i jak osećaj kod stanovništva da ipak i po tradiciji, i po navikama i običajima, i po
privredno-ekonomskom sistemu daleko više pripadamo Vojvodini nego zapadnom delu
RSK, daju “hranjivu podlogu” separatističkim težnjama.
1.3.2. Ambicije bivših političara – Hadžića460 i kompanije, koji bi pošto – poto da se ponovo
vrate na političku scenu.
1.3.3. Prisutnost dvojne vlasti: zvanične i paralelne, sive iz senke, a koju predstavlja Rade
Kostić, službenik MUP Srbije i RSK. Snage koje on predstavlja žele kontrolu nad ovim
delom RSK zbog lične koristi.
1.3.4. Sastav Vlade RSK – smatra se da nema ni jednog ministra u ovoj Vladi iz istočnog
dela i da je to učinjeno sa jedinim ciljem da se ovaj kraj slobodno pljačka.
1.3.5. U Baranji čak i komandant divizije i njegov zamenik potstiču ove težnje. Sada su na
poziciji da Martića treba skiniti. Treba proveriti kome su na vezi, pošto odobravaju poznate
vukovarske događaje oko ministra policije. U svakom slučaju trebalo bi ih premestiti, jer
unose previše politike i podela u vojsku i građanstvo.
1.3.6. Predsednik Opštine Beli Manastir priznaje da ga ovo stanje muči i da mora svakih
15 dana ići u Beograd na razgovor sa Kostićem, Kertesom461 i drugima, kako bi “napunio
baterije” (izraz je njegov).
Priređivači su izostavili dio teksta izvornika, naslovljen “Analiza stanja i mogući pravci razvoja situacije u
Republici”.
457
Milan.
458
Slobodan.
459
Franjo.
460
Goran, bivši predsjednik RSK (1992. – 1994.).
461
Mihalj, direktor Savezne uprave carina SRJ.
456

209

1.4. Stanje u Skupštini RSK je sledeće:
1.4.1. Interesna grupa Babić462 / Mikelić463 ima trenutnu prevlast. Grupa se sastoji od
gotovo svih poslaničkih klubova osim SRS.464 Međutim, njihovo jedinstvo nije tako čvrsto
kako bi se moglo zaključiti iz rezultata glasanja o Vojnici.465 Ključne ličnosti su:
1.4.1.1. Babić. Neverovatno bolesna ambicija i želja za vlasti. Spreman je na sve postupke samo
da se dočepa mesta predsednika RSK. Sada se predstavlja kao sledbenik politike predsednika
Miloševića i izigravaće ropski poslušnog slugu dok ne ostvari cilj, a tada će ponovo pokušati da
postane lider svih Srba. Gaji gotovo patološku mržnju prema Miloševiću, Martiću, Mikeliću i
Vojnici. Milošević mu je potreban kao kišobran za obračun sa Vojnicom i Martićem, a Mikelić
kao oruđe. Kada ostvari cilj, okreniće se protiv obojice. Šteta što tako visoka inteligencija i
neosporne sposobnosti, kao i vrlo izražena liderska crta, leže u tako narcisoidnom čoveku.
1.4.1.2. Veljko Vukelić. Političar / politikant. Lični interes iznad svega. Postoje indicije
(treba proveriti) da je sa Džakulom466 i kompanijom bio umešan u tragediju zapadne
Slavonije. Stalno je uz Mikelića, te sa Čičićem467 i Bakićem468 čine “ekonomski savet”
Mikelića. Predsednik poslaničkog kluba SDS srpskih zemalja469 (predsednik je Karadžić470),
a ni jednu sugestiju svog predsednika nije prihvatio. Sada je precizniji izvršilac naređenja
iz SPS471 i Miloševića nego članovi SPS472 Bjegović473 i ostali, jer tako obezbeđuje svoje
sumnjive poslove. Prevrtljiv i nepouzdan.
1.4.1.3. Čičić. Predvodi poslanike GG.474 Klasičan mafijaš. Desna ruka Mikelića, naročito
oko eksploatacije drveta, ali i manipulacije naftom, naročito mazutom.
1.4.1.4. Ranko Bakić. Veliki privrednik i veliki “mafiozo”. U vreme galopirajuće inflacije
ostvario ogromnu “dužničku dobit” korištenjem reeskontnih kredita kod četiri poslovne
banke u isto vreme i za iste namene. Teškoće “Beogradske banke” u Kninu proistekle su
upravo zahvaljujući njemu i kreditu od preko 900.000 novih dinara odobrenih njegovom
kombinatu u proleće ove godine.
1.4.1.5. Đorđe Bjegović. Šef SPS. Nikada konkretan, uvek na “vazi”. Sa svima želi dobre
odnose, želi biti “dobar čovek” svima. Na njega se teško iko može osloniti. Ima indicija da je
umešan u sumnjive poslove oko “Knineksa”.
Poslanici ovih političkih grupa nisu “jedinstveni i monolitni”. Čak i jedan broj poslanika
SDS K475 (Gavrilović,476 L.477 Macura, Maljković478) ne podržava politiku lidera stranke
Milan.
Borislav.
464
Srpska radikalna stranka.
465
Branko.
466
Veljko, čelnik pobunjenih zapadnoslavonskih Srba.
467
Dragan.
468
Ranko, predsjednik Socijaldemokratske partije RSK.
469
Srpska demokratska stranka srpskih zemalja.
470
Radovan.
471
Socijalistička partija Srbije.
472
Srpska partija socijalista (osnovana krajem 1993. kao krajinska inačica Miloševićeve Socijalističke partije Srbije).
473
Đorđe, bivši predsjednik Vlade RSK (travanj 1993. – travanj 1994.).
474
Grupa građana (zastupnički klub u sazivu Skupštine RSK konstituirane na osnovi rezultata skupštinskih
izbora koji su u RSK održani krajem 1993. godine).
475
Srpska demokratska stranka Krajine.
476
Vaso.
477
Lazar.
478
Radovan.
462
463

210

Babića. Usled jasno izraženog neslaganja u stavovima, ispoljenog pri smeni Vojnice
(uzdržani su u stvari isto protiv), zatim i jasno izražene nesigurnosti kod donošenja odluke
o pokretanju postupka smene (desetak poslanika je izjavilo da su potpisali zahtev a da nisu
sigurni u ispravnost, ali da misle da “tako treba”, tj. da je to naredio Milošević) – jasno
ukazuje da proces smene na vrhu RSK ne bi tekao glatko. To je i Babić procenio i obustavio
dalje akcije dok ne konsoliduje redove.
1.5. Mikelić. To je političar za “jednokratnu upotrebu” i toga je svestan. Ako pobedi u ovom
odmeravanju snaga Martić, on leti. Ako pobedi Babić, leti također. Zato nastoji što bolje
iskoristiti sadašnji položaj i obezbediti se za budućnost. Treba proveriti njegove poslove
oko prodaje pšenice iz RR479 za cigarete, zatim manipulacije u poslu mazut – đubrivo, oko
izdavanja u zakup pogona u Vrhovinama, kao i ostale poslove (sve gde se javlja Čičić ili
Vukelić).
1.6. Danas verovatno najsnažniji politički faktor, jedini nekompromitovani, opšte prihvaćen
i poštovan u celom narodu jeste SPC.480 Na poslednjoj sednici Skupštine sveštenstvo je jasno
iznelo stav Crkve. To što ovaj apel za jedinstvo nije prihvaćen od strane većeg dela poslanika
ukazuje da je uticaj predsednika Miloševića i centra moći za koji misle da je pod njegovom
upravom u ovom momentu suviše jak, i da veliki broj poslanika još uvek ide u neki centar
po svoje mišljenje. Ipak, po mojoj proceni, stav SPC i zaključci koje će doneti u Banja Luci
imaće dalekosežne posledice. Ukoliko SPC konačno uplovi u politiku – a najverovatnije
će morati – interesna grupa B / M481 će postati prošlost. SPC je danas sigurno jedina prava
koheziona sila u srpskom narodu i ona će taj momenat sigurno maksimalno koristiti.
2. Neophodne mere
Dalja sudbina RSK ovisi o merama koje će predsednik Martić poduzeti, jer interesna grupa
B / M intenzivno radi na ostvarenju svojih ciljeva. Neke od neophodnih mera po mom
mišljenju jesu:
1. Jačanje pozicija u vojsci.
1.1. Sve nepouzdane komandante korpusa, divizija i brigada zameniti proverenim i
sposobnim kadrom, spremnim da izvrše svako NJEGOVO naređenje.
1.2. Pretresti vojnu obaveštajnu službu, koja vrvi od SKPJ.
1.3. Hitno proveriti stanje (političko) u vojnoj policiji i jedinicama specijalne namene –
pod čijom se stvarnom komandom nalaze.
1.4. U Baranjskoj diviziji zameniti komandanta divizije puk. Mladenovića482 i njegovog
zamenika puk. Novakovića.483 Obojica se više bave politikom nego vojskom, a na “špagi”
su R.484 Kostića.
2. Jačanje pozicija u policiji, naročito u istočnom delu, po principu koji sam naveo za
vojsku. U jednoj državi može biti samo jedna policija i jedan ministar policije.
3. Jačanje pozicija u privredi. Sve rukovodioce državnih i javnih preduzeća, koji nemaju
zadovoljavajuće rezultate, ili su korumpirani, treba smeniti, i tako dobiti podršku u narodu,
ali i jačati privredu.
479
480
481
482
483
484

Robne rezerve.
Srpska pravoslavna crkva.
Babić/Mikelić.
Stojan, komandant 1. baranjske divizije.
Rajko, načelnik štaba 1. baranjske divizije.
Rade.

211

4. NAJVAŽNIJE!!! Oformiti Obaveštajnu službu RSK. Sada se ovim poslom bave vojska
i policija (DB).485 Međutim, praksa i iskustvo ostalih država pokazuju da to nije dovoljno.
Potrebno je imati posebnu specijalizovanu službu, koja pre svega odgovara predsedniku
republike i snabdeva ga bitnim, preciznim i objektivnim podacima. Ova služba bi se bavila
kompleksnom obradom podataka iz svih relevantnih područja (vojno, političko, privredno
i dr.). U radu bi usko sarađivala sa vojskom i DB, ali bi bila autonomna. OS486 ne bi trebala
biti velika, ali mora biti dobro organizovana i efikasna.
ZAVRŠENO!

U Belom Manastiru, 30. oktobar 1994.
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, SO SBiZS, kut. 3.

86

1994., studeni 1.
Knin
Dopis Ministarstva prosvjete RSK Sekretarijatu Vlade RSK u kojem se žale na rješenje o
raskidu ugovora o zakupu poslovnih prostorija na kninskoj željezničkoj postaji
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.487
MINISTARSTVO PROSVJETE
Broj: 01-16-489/94.
Knin, 01. 11. 1994. godine
SEKRETARIJATU VLADE R S K
K N I N
Obavještavamo Vas da smo dana 28. 10. 1994. godine dobili od ŽTP488 – “Željeznica
Krajine” dopis da se u roku od 30 dana iselimo iz poslovnog prostora u željezničkoj stanici
Knin, koji je izdat u zakup ovom ministarstvu.
S obzirom da ovo ministarstvo nema drugog prostora zahtjevamo od Vlade Republike
Srpske Krajine, da odmah razmotri ovaj problem i da nam nađe adekvatan prostor za rad.
Ovo ministarstvo se u više navrata obraćalo Vladi RSK sa problemom poslovnog prostora
ovog ministarstva (jer ove tri prostorije u kojima do sada radi 15 radnika nisu adekvatne) ali
do sada nismo naišli na razumjevanje.
U momentu kad se iselimo iz ovih prostorija, pored problema poslovnog prostora
pojavit će se i problem kancelarijske opreme za rad 15 radnika ovog ministarstva u sjedištu
Ministarstva prosvjete u Kninu, jer smo do sada koristili kancelarijsku opremu zatečenu u
prostorijama željezničke stanice Knin.
485
486
487
488

Državna bezbjednost.
Obavještajna služba.
Prijemni pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, ur. broj: 06-5-1134/94., 1. 11. 1994., Knin.
Željezničko transportno poduzeće.

212

U prilogu vam dostavljamo fotokopiju otkaza ugovora.489
S poštovanjem,
M. P.490
SEKRETAR
Radinović Slavka, dipl. prav.,491 [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 28.

87

1994., studeni 2.
Knin
Otvoreno pismo ministra informiranja Vlade RSK Borivoja Rašua predsjedniku Skupštine
RSK Rajku Ležajiću u kojem kritizira rad Vlade i obavještava Skupštinu o podnošenju
ostavke
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Ministarstvo informisanja
Knin, 2. novembar 1994.
br. 04-37/94.
SKUPŠTINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Predsjedniku Skupštine
g. Rajku Ležajiću
Gospodine predsjedniče,
u Vladu Republike Srpske Krajine ušao sam s opredjeljenjem da po mjeri svojih
sposobnosti pomognem u rješavanju krupnih problema pred kojima se našao srpski narod
u Srpskoj Krajini. Nakon svega što se zbivalo u proteklom šestomjesečnom periodu rada
Vlade – a što je naročito došlo do izražaja u poslednjih mesec dana – ostajem u uvjerenju
da moja pomoć, moje shvatanje problema i predlozi kako da se oni rješavaju ne samo da
nisu naišli na razumjevanje Vlade, već su bili dočekani s nerazumljivim negodovanjem i
naglašenom nervozom.
Ocjenjujući da je stanje u Republici Srpskoj Krajini kritično, da ono ima sva obilježja
ozbiljne političke krize koja vrlo razorno djeluje kako na unutrašnjem političkom planu
tako i na međunarodni položaj Republike Srpske Krajine, nakon nekoliko bezuspješnih
pokušaja da Vladi na to ukažem, smatrao sam neophodnim da joj se obratim otvorenim
pismom i postavim pet pitanja, po mom shvatanju presudnih za budućnost srpskog naroda:
1. Da li je vrhovni cilj nacionalne politike Vlade učvršćivanje srpskog nacionalnog i
državnog suvereniteta Republike Srpske Krajine, što čini pretpostavku za cjelovito srpsko
državno ujedinjenje?
489
490
491

Prilog nije pronađen uz izvornik.
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo prosvete, Knin.
Diplomirani pravnik.

213

2. Da li je prioritetni cilj Vladine politike brzo svesrpsko ujedinjenje u srpsku nacionalnu
državu?
3. Kakav je odnos Vlade prema sadašnjim inicijativama za ujedinjenje Republike Srpske
Krajine i Republike Srpske?
4. Kakav je stav Vlade prema besprimernom, nastranom i opasnom zatvaranju srpskosrpske “granice” na Drini?
5. Da li najnoviji potezi vlasti Republike Srpske Krajine – razgovori o vodosnabdevanju
gradova u susjednoj Hrvatskoj bez odgovarajućeg reciprociteta i najavljeno otvaranje autoputa koje bi koristili samo Hrvati – doprinose međunarodnom priznanju Republike Srpske
Krajine i našem najvišem državnom cilju: ujedinjavanju s ostalim srpskim državama –
Srbijom, Srpskom i Crnom Gorom u jednu državu?
Pri tom sam, razumije se, tražio da se prema tim pitanjima Vlada odredi i da o svom
stavu obavjesti javnost.
Umjesto da raspravlja o postavljenim pitanjima i time pokaže da je na visini svog zadatka,
Vlada je, po scenariju g. Mikelića, otvorila raspravu o meni a ne – što je morala učiniti – o
budućnosti Republike Srpske Krajine.
Zbog toga sam sa žaljenjem došao do zaključka da ili Vlada Republike Srpske Krajine ne
zna odgovor na postavljena pitanja i u tom slučaju ne može voditi politiku Srpske Krajine, ili,
što je još gore, ne želi da odgovori na ta pitanja i zato ne smije voditi politiku Srpske Krajine.
Gospodine predsjedniče,
obaveštavam Skupštinu da zbog nesaglasnosti s Vladom čiji sam član u odnosu na bitna
pitanja nacionalne politike, prije svih pitanje ujedinjenja srpskih država (koje smatram
formulom opstanka za srpski narod, dok Vlada ujedinjenje srpskih zemalja smatra
nerealnim), na osnovu člana 87. Ustava Republike Srpske Krajine podnosim ostavku na
dužnost ministra informisanja Republike Srpske Krajine.
Razlozi za ovakvu odluku postojali su i ranije. Odgađao sam njeno donošenje samo zato
što smatram da niko nema pravo bez valjanih argumenata odustati od borbe za ostvarivanje
pravednog cilja srpskog naroda – stvaranja njegove nacionalne države. Uz to ocijenio sam
da moram uložiti maksimum napora i strpljenja kako bih u teškom vremenu učinio najviše
što mogu. Nažalost, svi moji argumenti i razlozi, kao i sva moja ukazivanja na to u kojoj se
situaciji nalazimo, kako na međunarodnom tako i na unutrašnjem političkom planu i šta
nam je činiti bili su nedovoljni i zato sam odlučio da podnesem ostavku.
Neka moja ostavka bude još jedan znak da Vlada Republike Srpske Krajine izbegava da
se suoči s ključnim pitanjima kojima bi morala da se bavi i svojom pasivnošću utire put
onom političkom ishodu koji je protiv volje i interesa srpskog naroda.
Za neodgovorno ponašanje Vlade Republike Srpske Krajine u vrlo odgovornom vremenu
neko mora platiti cijenu. Vreme će pokazati da li je podnošenje računa trebalo da krene baš
od mene.
Dostavljeno:
1. Skupštini Republike Srpske Krajine,
2. Vladi Republike Srpske Krajine,
3. predsedniku Republike Srpske Krajine,
4. sredstvima obaveštavanja.
Borivoj Rašuo, [v. r.]
214

Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 15.

88

1994., studeni 3.
Knin
Izvješće Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK krajinskoj
Vladi o mogućnosti proizvodnje šivaćih strojeva u RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE,
PRIVREDNI RAZVOJ I INDUSTRIJU
Broj: 15-1062/94.
Knin, 03. 11. 1994.
VLADA R S K
Predmet: Mogućnost proizvodnje šivaćih mašina
Poznato je da je “Bagat” – Zadar do prije rata vršio montažu šivaćih mašina, iako je
najveći dio kooperanata koji su proizvodili delove, podsklopove i sklopove bio i ostao na
teritoriji SR Jugoslavije i RS Krajina.
Inicijativa i određene aktivnosti su već ranije pokrenute od strane “Ben-bagata” iz
Benkovca, ali očigledno da se sve odvijalo mimo oficijelnih institucija dvaju republika.
Uključivanjem u ovu aktivnost Ministarstvo industrije RSK-a je u kratkom roku uspjelo
da definiše nekoliko bitnih elemenata:
1. u saradnji sa Izvršnim savjetom SO Benkovac i Knin, predstavnicima “TVIK”-a,492
“Jadran-metala” i “Ben-bagata” usaglašeno je da se montaža mašine treba obavljati u Kninu,
2. ovakav pristup je podržan i u Ministarstvu industrije Republike Srbije na sastanku
održanom 30. 09. 1994. godine. Sastanak je održan na nivou ministara, te predstavnika
zainteresiranih proizvođača iz obe republike,
3. međuvremeno je izvršen kontakt sa svim proizvođačima pozicija za šivaću mašinu, koji su
uglavnom potvrdno odgovorili, tj. da u kratkom roku mogu započeti sa proizvodnjom svih
pozicija koje su i prije rata proizvodili,
4. na osnovu, nacrta “Prva Petoletka” je u mogućnosti da uđe u proizvodnju pozicija koje je
proizvodio ino partner “Veritas” iz DDR-a,493 koji je navodno u stečaju.
Napomenuti ćemo osnovne učesnike u proizvodnji šivaće mašine: “EI494 Holding
Korporacija” – Niš, “Krušik” – Valjevo, “Plastika” – Bujanovac, “Plastika” – Nova Varoš,
“Balkan” – Suva Reka, “Vulkan” – Niš, “SINTER” – Užice, “Elid” – Donji Dušnik,
“Feruid” – Bela Palanka, “Fabrika reznog alata” – Čačak, “Prva Petoletka” – Trstenik, “Fopa”
– Vladičin Han, “Ben-Bagat” – Benkovac, “TVIK” – Knin, “Jadranmetal” – Kistanje i
“Borovo” – Borovo.
492
493
494

Tvornica vijaka Knin.
Deutsche Demokratische Republik (Njemačka Demokratska Republika).
Elektronska industrija.

215

Konačnu potvrdu o mogućnostima proizvodnje svakog od učesnika očekujemo na
sastanku koji se u organizaciji Ministarstva industrije očekuje u “EI Niš” između 9. i 11.
oktobra ove godine.
Istovremeno opština Benkovac nominira stručni tim koji bi proširen sa predstavnicima
“TVIK”-a bio nosilac ovog projekta, a zbog značaja samog proizvoda preduzeće bi trebalo
biti na republičkom nivou što ćemo naknadno i predložiti.
Pošto je ovo samo informacija o poduzetim radnjama, napomenuti ćemo da je tržište
Srbije apsorbovalo prosječno 35.000 komada mašina godišnje, a postoji i snimak tržišta
Rusije čije su potrebe neograničene.
Elaborat o pokretanju ove značajne proizvodnje biti će uskoro dostavljen Vladi od strane
stručnog tima i Ministarstva industrije.
S poštovanjem!
M. P.495
MINISTAR
dr. Branko Petrović, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 28.

89

1994., studeni 7.
Knin
Zapisnik s 1. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA REPUBLIKE
Služba Skupštine
Broj: 01-02-04-83/1-94.
Knin, 07. 11. 1994. godine
ZAPISNIK
sa I. sjednice drugog redovnog zasjedanja
Skupštine RSK, održane 25. 10. 1994. godine u Kninu
Sjednica je počela sa radom u 11.00 časova.
Sjednicom je predsjedavao predsjednik Skupštine Branko Vojnica, a prisustvovao je 71
poslanik.
Pored poslanika prisutni su i gosti:
– njegovo preosveštenstvo episkop gornjekarlovački g. Nikanor,
– njegovo preosveštenstvo episkop dalmatinski g. Longin,
– predsjednik I. O.496 Srpske radikalne stranke Krajine – Rade Leskovac,
– gospodin Uglješa Čenić – član Patrijaršijskog saveta Srpske pravoslavne crkve,
495
496

Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, Knin.
Izvršni odbor.

216

– direktor SRT RSK497 Dušan Badža,
– mitropolit dabrobosanski (njegovo visoko preosveštenstvo) g. Nikolaj,
– njegovo preosveštenstvo episkop bihaćko-petrovački Hrizostom,
– gospodin profesor dr. Predrag Lazarević, Banja Luka,
– Rajko Kasagić – poslanik Narodne Skupštine RS.
Nakon pozdravnog govora gostiju Skupštine prešlo se na usvajanje dnevnog reda. Predloženi
dnevni red pročitao je Predsjednik Skupštine Branko Vojnica, kako slijedi:
1. Aktuelna društvena i vojno-politička situacija u RSK.
2. Izvještaj Vlade za proteklo razdoblje.
3. Predlozi Vlade
3.1. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima.
3.2. Prijedlog Zakona o turizmu.
3.3. Prijedlog Zakona o obnovi Republike Srpske Krajine.
3.4. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi i podsticanju razvoja
grada Vukovara.
3.5. Prijedlog Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata.
3.6. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
3.7. Prijedlog Zakona o izmjenama krivičnog zakona RSK.
3.8. Prijedlog Zakona o kontroli, utvrđivanju i naplati javnih prihoda.
4. Prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o šumama.
5. Davanje saglasnosti na Statut RTV498 RSK.
6. Izvještaj o prijedlozima skupštinskih odbora i tekuća pitanja.
6.1. Inicijativa za izmjenu i dopunu Odluke o učešću osiguranika u troškovima zdravstvene
zaštite (SO Vukovar).
6.2. Prijedlozi za preispitivanje stanja i normativa koji uređuju status penzionera u Krajini
(SO Vukovar i SO Petrinja).
7. Poslanička pitanja.
Nakon pročitanog predloženog dnevnog reda šef poslaničkog kluba SDS Krajine,
Drago Kovačević predložio je da se kao prva tačka na dnevni red stavi pitanje povjerenja
predsjedniku Skupštine RSK, Branku Vojnici. Klub poslanika SDS Krajine i SDS srpskih
zemalja499 predlažu ujedno razrješenje predsjednika Skupštine, a ostali radni dio Skupštine
da ide po utvrđenom dnevnom redu.
Izvodi iz rasprave vezane za dnevni red:
RANKO VUJIĆ: Nakon pozdrava upućenih gostima i Skupštini nastavlja:
“Naš položaj je takav da ovo što predlaže Kovačević je naredbodavno, ovo je druga faza što
se zove upravljanje iz centra moći, koje hoće da se ostvari preko nekih ljudi. Prijedlog je
iznenađujući, a Kovačević će obrazložiti zašto traži smjenu predsjednika. Gospodin Vojnica
zaslužan je za rad i dignitet ovog parlamenta, na koji sam ja bio ponosan i sretan. Bio sam
sretan što sam radio sa SDS Krajine jedan period. Međutim, sada sam sretan što više neću
raditi sa njima. Pitanje je koliko smo svi mi nosioci svojih sudbina, ili nam je neko nameće.
Vidjeli smo jedan jedini cilj, međutim desilo se da smo konačno došli do pozicije da ne
497
498
499

Srpska radio-televizija Republike Srpske Krajine.
Radio-televizija.
Srpska demokratska stranka srpskih zemalja.

217

možemo sami o sebi da odlučujemo. Mir o kojem se sada priča plaši me mnogo više od
rata”.
RATKO LIČINA: “Da li ovo televizija prenosi, da li ima struje – ne zna se. Postoji li način
da narod bude upućen u sve ovo. Ne znam za inicijativu SDS srpskih zemalja za smjenu
predsjednika Branka Vojnice”.
MILORAD VIŠIĆ: “Predsjednik Skupštine izabran je od koalicije SDS Krajine i SRS,500
pa se pitam otkud ta inicijativa bez analize rada. Predlozi da se prije utvrdi analiza i onda
vidjeti koga treba smjenjivati. Podržavam diskusiju Ranka Vujića i podržavam dnevni red
predsjednika Skupštine”.
VELJKO VUKELIĆ: “Tačno je da je SDS srpskih zemalja održao sjednicu, i ocjena naše
stranke je da smo na izborima podržavali predsjednika RSK Martića501 i prvog ministra
Vlade Mikelića.502 Nismo podržali izbor predsjednika Skupštine Vojnice, pa to ni sada
ne činimo. Mi ostavljamo koaliciji da ona to riješi. Većina poslanika je za uskraćivanje
podrške predsjedniku Vojnici. Na sjednici naše stranke zaključili smo da ne postoji ni
jedan argumenat da mu pružimo podršku, kao što je to bilo prilikom njegovog izbora za
predsjednika Skupštine. Demokratija je pravo glasanja i odlučivanja”.
SIMO KRNIĆ: “Poslanici sa Korduna predlažu da se uz prvu tačku stavi podtačka – Pitanje
problema izbjeglica iz AP Zapadne Bosne”.
ERNJAKOVIĆ MILAN: “Dolazim sa Korduna, gdje boravi 65.000 muslimana, a živi
50.000 Srba i koji mogu da preko srpskog naroda ostvare vezu Bosne i Hrvatske. Kordun
može da bude grobnica za sve Srbe. Tražim da se odredi kako je došlo do koncentracije
tolikog broja izbjeglica i kako da se riješi problem, jer jako brzo Kordun može biti u krvi”.
VOJNICA BRANKO: “Predlažem da ova tema u okviru 1. tačke, bude posebna točka kao
– pitanje izbjeglica. Pitanje izbjeglica je najveći problem u okviru bezbjednosti u Krajini”.
KALEMBER MILAN: “Prije donošenja Statuta TV RSK da se usvoji amandman na Zakon
o RTV – Krajine koji je donesen”.
RAJIĆ SIMO: “Predlažem da se uvrsti u dnevni red izbor sudija, jer sud u Dvoru na Uni ne
radi 3 godine, ujedno da se izaberu sudije porotnici”.
VJEŠTICA DUŠAN: “ Imenovanje sudija je predloženo i ne mora ići posebno”.
GONDI RATKO: “Izuzetno sam iznenađen ovakvim prijedlogom kluba SDS Krajine, iako
znam da dobar dio njih ne misli tako. Otkud ovaj prijedlog u ovo vrijeme kad nam se toliko
toga dešava. Predsjednik je dokazao da radi na ujedinjenju svih srpskih zemalja. Otkud i na
osnovu čega to pitanje? Zar u ovom vremenu nemamo većih i važnijih problema. Milioni
maraka pokradeni uz pomoć ministara, to vas ne muči, već jedan patriota. Za koga sad
odrađujete? Molim da se ovaj prijedlog povuče. Da napravimo analizu rada parlamenta i
svih nas, pa da onda odlučimo da li je predsjednik kriv. Posledice će po ovoj raspravi biti
teške za naš narod. Nisam siguran u pobude onih koji sad traže cepanje parlamenta.
2. Zakon o vodama da se povuče, jer nije bio u materijalima koje smo dobili. Da se odloži
za slijedeću sjednicu”.
DRAGO KOVAČEVIĆ: “Obrazloženje za ovaj predlog će biti kad ova tačka bude uvrštena
u dnevni red. Niko ovdje ne dira predsjednika kao patriotu”.
Ministar
500
501
502

Srpska radikalna stranka.
Milan.
Borislav.

218

SIMO ŠIJAN: “Mi možemo prihvatiti gosp. Gondija da se skine Zakon o vodama za drugu
sjednicu”.
VOJNICA BRANKO: “Uvažavam”.
Ministar
BORIVOJ RAŠUO: “Ovdje ni jedan Srbin nije gost. O javnosti rada parlamenta se ne
može glasati već samo o pojedinim tačkama”.
VOJNICA BRANKO: “Pismeno smo tražili da se obezbjedi prijenos Skupštine, od
ministarstva je obećano, ali ima teškoća”.
Ministar
MILIVOJ KRIČKA: “Rad Skupštine je javan, tu nema dileme. Međutim, “Elektroprivreda”
nije uspjela iz tehničkih razloga da obezbjedi struju. Mislim da se snimak od nekoliko časova
može emitovati u određenim terminima, kad ima struje”.
DUŠAN BADŽA: “Radio-televizija ja dobila obavijest o održavanju Skupštine. Mi smo
ekipirani, spremni za snimanje, ali nismo odgovorni za one koji ne mogu prenositi zbog
nedostatka električne energije”.
VUJIĆ RANKO: “Dio oko rasprave o poverenju predsjedniku Skupštine da bude
prezentiran javnosti”.
Ministar BORIVOJ RAŠUO: “U ovom trenutku nije dovoljno da se samo prenosi
gospodine Badža, već da se to i vidi. Prioritetnije stvari u Krajini danas nema od ovih pitanja
dnevnog reda. Tvrdim da je ova Skupština lice i naličje RSK. Smatram da je vrlo značajno
da javnost bude direktno upoznata”.
DRAGO KOVAČEVIĆ: “Ova Skupština je javna, ako svaka kuća nema struje ova Skupština
ne može snositi krivicu. Neka se ovaj dio Skupštine snimi i naknadno emituje. Javnost je
obezbeđena i samim tim što su novinari u sali”.
Ministar UROŠ FUNDUK: “Predlažem da se uvrsti u dnevni red – Zakon o Vladi”.
RANKO VUJIĆ: “Ovo je klasična tiranija u kojoj je učestvovao gospodin Kovačević. Mi
smo se odrekli učešća u Vladi, a sada ni demokratski izabran predsjednik ne može obavljati
dužnost zato što je radikal”.
Nakon završene diskusije oko dnevnog reda predsjednik Branko Vojnica dao je prijedloge
na glasanje.
Za prvi prijedlog da se ne mijenja dnevni red izvršeno je glasanje:
za: 21
protiv: 29
uzdržanih: 4
Drugi prijedlog Drage Kovačevića daje na glasanje:
za: 39
protiv: 19
uzdržano: 4
Glasanjem je usvojen dnevni red, a nakon toga određena pauza za ručak.
Nakon pauze za ručak sjednica je nastavljena po tačkama kako slijedi:
AD. 1. Usvajanje zapisnika sa prošle sjednice.

Glasanjem usvojen je skraćeni zapisnik sa sjednice održane na Plitvicama.
AD. 2. Glasanje o povjerenju predsjedniku Skupštine.
219

IZVODI IZ DISKUSIJA –

DRAGO KOVAČEVIĆ: “Prijedlog za razrješenje predsjednika Skupštine poslanički klub
SDS Krajine, temelji na slijedećim argumentima:
1. Kršenje Poslovnika Skupštine RSK – kao argument navodim zaključak Odbora za
mandatno-imunitetska pitanja, u kojem je konstatovano da je predsjednik Skupštine
samovoljno suspendovao sekretara Skupštine Mirjanu Rodić (nakon izlaganja slijedi čitanje
zaključaka).
2. Kršenje Ustava RSK, redovno jesenje zasjedanje počinje prvog radnog dana oktobra, a
ova sjednica se održava 25. 10. 1994. godine.
3. Niz grubih i neargumentovanih uvreda na račun SDS Krajine i njenog predsjednika.
Uvrede na račun organa vlasti i nanošenje štete i razdora (“Srpski glas”, str. 3., članak
“Podvale tragične figure”).
4. Potpuna i neravnomjerna samovolja u radu te blokada Skupštine. Ne radi se o tome da
neko nešto ima protiv radikala, niti to ima SDS Krajine, uostalom zato smo išli u koaliciju”.
“Gospodin Vojnica je uzročnik razdora”.
Poslanički klub SDS Krajine ostaje otvoren za saradnju sa svim strankama.
BRANKO VOJNICA: “Vi ste videli kako je počeo tok sednice. Ovo pitanje je nametnuto.
Izvor ovoga je u onome ko je podneo ovaj zahtev. Kad smo zaključivali koaliciju, to je bilo
jedino u interesu naroda. U ovom momentu kao predsednik Skupštine ne napadam SDS
Krajine”.
“Moj sukob sa gospođom Rodić – otkud Vam to? Gđa Rodić nije ni jedan zapisnik
kvalitetno napisala. Kancelarijskog prostora mi za sad nemamo dovoljno. Ako mislite da me
optužujete, ja ne mislim da se branim”.
VUJIĆ RANKO: “Zahvaljujem se gospodinu Kovačeviću na uvažavanju SRS i molim da
je više ne uvažava na ovaj način. Optužnice na račun predsjednika su prozaične, znamo im
poreklo. Na odboru su glasali oni koji su bili tamo, ja sam tražio izuzeće. Gospođa Rodić –
pokazali smo toleranciju jer nemaju prostora, a predsjednik je htio da sarađuju. G-đa Rodić
uz takav odnos prema predsjedniku postupila je kako je postupila. Poznavajući predsjednika
mislim da je nije suspendovao, niti joj je zabranio ulaz u Skupštinu. Vređanje SDS Krajine
od B. Vojnice je neprimjerena optužba. Predsjednik teži da ima što više saradnika jer to
njemu ide najviše u prilog, jer se otklanja dilema oko ispravnosti u radu. U svakom slučaju
ni jedna od ovih optužbi ne stoji. Pitao bih SDS, ako ste na ovakav način diskvalifikovani,
da li je ministar vanjskih poslova nešto postigao na nivou spoljne politike, nigdje nisam
pročitao – nema rješenje ili uspjeh, šta je s tim… Ovdje nema ni jednog argumenta koji
stoji. Predsjednik je korektno pokušavao da dignitet ovog doma bude na jedan način
primjeran. U toku rada i u vođenju Skupštine, najvažniji je čovjek koji predsjedava”.
BRANKO BIBIĆ: “Želim da potkrijepim sinoćnju sjednicu Odbora za administrativna i
mandatno-imunitetska pitanja” (slijedi čitanje obavijesti sekretara Skupštine i odredaba iz
Odluke o Službi Skupštine).
VIŠIĆ MILORAD: “Imam utisak da se radi o unutar pripremljenom linču. Očito je da
će do toga i doći. Koalicija SDS – SRS bila je principijelna, sada nije. Ovdje mnogi mogu
glasati sa dvije ruke. Došli smo do stepena da stid ne možemo da pokažemo. Gospodin
Kovačević i gospodin Bibić nisu dovoljno ubedljivi. B. Vojnica je odbačen da bude žrtva,
to me i ne brine ali me brine zaokret u politici koji sledi. Ja se tome suprostavljam i glasaću
protiv smene”.
220

RATKO LIČINA: “Teško je puno toga reći nakon ovoga. Bilo bi dobro da glasanje bude
pojedinačno, jer se ovdje ne radi o SRS, već su ciljevi drugi, dolazi do zaokreta u politici,
u čemu ja ne želim učestvovati. Koliko je ovdje poslanika uplovilo u kriminal. Želim da se
informiše o uniformama. Bojim se da se radi o personalnom sukobu. Glasao sam protiv
predsjednika za izbor, ali sad će na red doći i ostali ministri. Ja ću glasati protiv smjene”.
KOVAČEVIĆ DRAGO: “Jedna stvar – istu konstataciju dao je i kad je predsjednik biran.
Radi se o ogromnoj većini poslanika. Ovaj momenat koristim da predam spisak poslanika
koji su za to”.
GONDI RATKO: “Moram da kažem da je konačno jasno zašto se ne obezbeđuje struja,
da narod ne vidi o čemu se ovdje radi. Kad bi narod čuo ove optužbe, ne bi vjerovao da je
u pitanju najviši činovnik države. Samovoljno suspendovana – imate li rješenje o suspenziji.
Gospođa Rodić ni jednu sjednicu nije odradila do kraja… ni jedan materijal nije stigao na
vreme… Ona je podmetnuta žrtva, preko koje se moraju slomiti kola i to je suština toga.
Kršenje Ustava – zasjedanje jesenje sjednice… Ministri neka pošteno kažu da li je Vlada
napravila izvještaj, odnosno saopštenje. Da li je cilj da se Skupština sastane da radi ili da
se vidimo. Na čelo parlamenta treba dovesti nekog ko će lakše pregovarati sa Hrvatskom.
Izabrani smo voljom naroda. Vojnica nije izabran voljom SDS već koalicijom koju smo
dosljedno poštovali. Mi smo kompletan stranački aparat stavili u predizbornoj kampanji za
gospodina Babića.503 Još ni jednu primjedbu nismo dobili za nekooperativnost gospodina
Vojnice. Ovdje smo dogovorili na predlog predsjednika Vlade da se Skupština održi na
Plitvicama, koji je prihvaćen od svih poslanika koji su bili savesni i bili ovdje. Kovačević
napada za to predsjednika, a to nije njegova odluka, već odluka Vlade.
Deo rukovodstva SDS optužuje predsjednika Skupštine da je stalno sa predsjednikom
Martićem, otkad se pojavio u RS: da je on Martićev potrčko. Problem je što oba predsjednika
zastupaju istu opciju a to nekom smeta i to je pravi razlog smjene”.
VJEŠTICA DUŠAN: “Riječ je o inicijativi za smjenu predsjednika. Početkom oktobra mi
smo upozorili na nekorektan odnos prema sekretaru Skupštine. Ja sam pogriješio što sam
lično pozvao dio kolega radikala da se dogovorimo da ne iznosimo sve na Skupštini.
Očit primjer kršenja Poslovnika je sazivanje skupštinskih odbora, koje umjesto predsjednika
odbora saziva predsjednik Skupštine. Preuzimanje kompetencija odbora je kršenje
Poslovnika. Šta znači kršenje Ustava… vidimo da dio poslanika traži kao podtačku pitanje
izbjeglica – što nije za odlaganje. Hitno je trebalo sazvati vanrednu sjednicu a ne je […]504
BRANKO VOJNICA: “Ova Skupština je radila 3 sjednice u vanrednom zasjedanju. Rad
odbora ne može biti uspješan, ako odbori rade u toku sjednice. Mislim da je normalno da
zakažem odbore ranije sa dnevnim redom”.
BRANKO PERIĆ: “Teško mi je da prihvatim ovakvu diskusiju. Bio sam sretan kad je
gospodin Vojnica izabran za predsjednika. Međutim gospodine Gondi – mijenjaju se
događaji i vremenom i svi razumni ljudi mijenjaju mišljenja. SDS Krajine od prvog dana je
na liniji srpstva – ja sam bio sretan što me svrstavaju u te, a sad odjednom mi ćemo prodati
Krajinu Hrvatskoj. Ja ne mogu sakriti gnušanje prema tome”.
Učešće u diskusiji uzeo je ministar Borivoj Rašuo, koji je široko govorio o činu razrješenja
predsjednika i šta to znači u ovom momentu za Krajinu. Zatim se javio njegovo
preosveštenstvo episkop gornjekarlovački g. Nikanor.
503
504

Milan.
Nedostaje dio teksta u izvorniku.

221

Poslije njegovog govora u diskusiji su učestvovali poslanici:
B.505 Bogunović, Ćurković,506 Vojnović,507 Buha,508 Brdar.509
Predsjednik Vojnica je zaključio raspravu i dao prijedlog na glasanje.
U Sali su bila prisutna 72 poslanika.
ZA smjenu – glasalo je 39 poslanika
PROTIV – 21 poslanik
UZDRŽANIH – 11 poslanika
Pošto je Skupština glasanjem razrješila predsjednika B. Vojnicu, šef poslaničkog kluba
SDS Drago Kovačević ispred poslanika SDS Krajine predložio je Rajka Ležajića za novog
predsjednika što je Skupština glasanjem prihvatila.
Podpredsjednici Skupštine Marko Atlagić i Milan Ernjaković su podnijeli usmene ostavke
na svoje funkcije, pa se prešlo na izbor podpredsjednika.
Za podpredsjednike Skupštine su izabrani:
Borislav Bogunović iz […]510
Đorđe Damjanović iz […]511
Izborom predsjednika i podpredsjednika Skupštine završen je prvi radni dan Skupštine.512
ZAPISNIČAR: M. P.513 ZAPISNIK SASTAVILA:
Neda Dondur, s. r. Mirjana Rodić, dipl. prav.,514 [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 6.

90

1994., studeni 9.
Knin
Politička platforma o problematici vezanoj uz moguće načine ostvarenja “svesrpskog”
ujedinjenja, koju je izradio čelnik Srpske demokratske stranke Krajine i ministar vanjskih
poslova RSK Milan Babić
OSTVARENJE SRPSKE FEDERACIJE
KAO OSNOVNI PRAVAC SPOLJNE POLITIKE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
505
506
507
508
509
510
511
512
513
514

Boro.
Boško.
Milivoj.
Milorad.
Milan.
Nedostaje dio teksta u izvorniku.
Nedostaje dio teksta u izvorniku.
Priređivači su izostavili zapisnik nastavka iste sjednice Skupštine RSK od 26. listopada 1994. godine.
Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.
Diplomirani pravnik.

222

Raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije izazvanog secesijom pojedinih
federalnih jedinica na njenom prostoru nastali su:
1. Novi državni entiteti priznati za nezavisne i suverene države članice Ujedinjenih nacija
(Republika Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina 22. 05. 1992. godine, a nešto kasnije
i BJR515 Makedonija).
2. Država Savezna Republika Jugoslavija (27. 04. 1992. godine) sastavljena od federalnih
jedinica Republike Srbije i Crne Gore kao stvarni nasljednik bivše Socijalističke Federativne
Republike Jugoslavije, kojoj je takvo isključivo naslijeđivanje od strane međunarodne
zajednice osporeno Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija broj 777 od 18. 09.
1992. godine pozivom na Rezoluciju 757 (47. zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih
nacija), iako su neke zemlje nastavile odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom bez
posebnog priznavanja.
3. Država, Republika Srpska Krajina proglašena 19. 12. 1991. godine usvajanjem Ustava
od strane Skupštine Srpske autonomne oblasti Krajine (koja se proglasila ustavotvornom)
i Velike narodne skupštine Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, kojoj se
priključila Srpska oblast Zapadna Slavonija odlukom Skupštine Srpske oblasti Zapadne
Slavonije od 21. 12. 1991. godine, a na osnovu:
– plebiscita održanog 19. 08. 1990. godine kojim je potvrđena Deklaracija o suverenosti
srpskog naroda Krajine donešena 25. 07. 1990. godine na Srpskom saboru u Srbu,
– Rezolucije o razdruživanju SAO Krajine i Hrvatske usvojene 28. 02. 1991. godine i
odluke o odvajanju od 18. 03. 1991. godine,
– suverenosti Republike Srpske Krajine potvrđene referendumom građana Republike
Srpske Krajine 20. juna 1993. godine.
4. Republika Srpska, nastala Rezolucijom “Skupštine srpskog naroda Bosne i Hercegovine”
koja teži formiranju “Srpske Republike Bosne i Hercegovine” u okviru Savezne Republike
Jugoslavije iz decembra 1991. godine i proglašavanjem nezavisnosti “Srpske Republike
Bosne i Hercegovine” 09. 01. 1992. godine.
Na principima međunarodnog javnog prava koji služe da definišu uslove pod kojima
se konstituiše država, a koji suverenu državu definišu kao zajednicu koja sadrži teritoriju i
stanovništvo podređeno organizovanoj političkoj vlasti; kao i to da je postojanje ili nestanak
jedne države pitanje de facto (mišljenje Arbitražne “Badinterove” komisije broj 1 od 10.
12. 1991. godine), Savezna Republika Jugoslavija, Republika Srpska Krajina i Republika
Srpska ispunjavaju kriterijume zasnovane na navedenim principima za njihovo definisanje
kao faktičkih i suverenih država (za Saveznu Republiku Jugoslaviju potvrđeno od strane
Arbitražne komisije – Međunarodne konferencije o Jugoslaviji mišljenje broj 10 od 04. jul
1992. godine) kao i od strane mnogih država koje je priznaju.
Priznavanje od strane drugih država suverene države konstituisane na navedenim
principima međunarodnog javnog prava je čisto deklarativne prirode (mišljenje Arbitražne
komisije br. 1 od 10. 12. 1991.) te nepriznavanje Republike Srpske Krajine i Republike
Srpske od strane drugih država nimalo ne umanjuje njihovu suverenost i postojanje de
facto.
Tokom otvaranja i eskalacije jugoslovenske politike i državne krize (1990. godine, 1991.
godine) izazvane secesijom slovenačkog, hrvatskog, muslimanskog i makedonskog naroda
u Jugoslaviji, narod Srpske Krajine se izjasnio za ostajanje u Jugoslaviji sa Srbijom i Crnom
515

Bivša jugoslavenska republika.

223

Gorom i drugima koji žele da očuvaju Jugoslaviju (Deklaracija Srpskog sabora u Srbu
25. 07. 1990. godine, Rezolucija Srpskog nacionalnog vijeća od 28. 02. 1991. godine i
referendum naroda Srpske autonomne oblasti Krajine od 12. 05. 1991. godine i Srpske
oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema u junu 1991. godine).
Republika Srpska Krajina stvorena je voljom srpskog naroda kao optimalni oblik
zajednice za zaštitu ljudskih, građanskih i nacionalnih prava srpskog naroda Srpske Krajine
ugroženih od strane hrvatskih secesionista u uslovima pristranog arbitriranja međunarodne
zajednice u korist hrvatske secesije od Jugoslavije.
Narod Srpske Krajine nije prihvatio mogućnost da trajno ostane odvojen od drugih
dijelova srpskog naroda u Srbiji i Crnoj Gori, kao i srpskog naroda u Republici Srpskoj.
Na referendumu održanom u Republici Srpskoj Krajini 20. 06. 1993. godine srpski
narod Krajine odlučio je da se suverena Republika Srpska Krajina ujedini sa drugim
srpskim državama, čemu su prethodile Grahovska deklaracija (SAO Krajine i Zajednice
opština Bosanske Krajine) i Prijedorska deklaracija (Skupština Republike Srpske i Skupština
Republike Srpske Krajine) o međusobnom ujedinjenju, kao i mogućnost (ugrađena u Ustav
SR Jugoslavije) kojom Savezna Republika Jugoslavija dozvoljava da se u njenom sastavu
nađu i druge republike koje to žele.
Republika Srpska Krajina priznaje Saveznu Republiku Jugoslaviju, federaciju Republike
Srbije i Crne Gore, isključivim nasljednikom SFR Jugoslavije, i ujedinjenje Republike
Srpske Krajine sa Saveznom Republikom Jugoslavijom odnosno Srbijom i Crnom Gorom,
kao i sa Republikom Srpskom smatra ostvarenjem volje naroda Krajine da se sjedini sa
drugim djelovima srpskog naroda i ostvarenjem suverenog prava Republike Srpske Krajine
na reintegraciju u pravni, politički, privredni i kulturni prostor Jugoslavije iz koga je mimo
svoje volje isključena.
Iako priznavanje ili nepriznavanje Republike Srpske Krajine od strane drugih država ne
utiče na stvarno stanje njenog postojanja, (ali) svjesni činjenice da živimo u međuzavisnom
svijetu i okruženi poretkom međunarodne zajednice kao i posebnom međunarodnom
pozicijom Republike Srpske Krajine, Republike Srpske i Savezne Republike Jugoslavije, za
ostvarenje suverenog prava Republike Srpske Krajine na ujedinjavanje sa drugim srpskim
državama reintegracijom u Jugoslaviju prihvatamo realno izvodljive modele koji mogu biti
prihvatljivi i međunarodnoj zajednici, radi osiguranja budućnosti srpskog naroda i njegovih
država uključivanjem u međunarodnu zajednicu.
Posebnu važnost ima integracija Republike Srpske Krajine sa Republikom Srpskom i
Saveznom Republikom Jugoslavijom kao jedini mogući način povezivanja razdvojenog
prostora zapadne Krajine i istočne Slavonije i Baranje.
Ova prostorna razdvojenost opredjeljuje i izbor mogućih načina integracije srpskih
država.
Republika Srpska Krajina, da bi ostvarila ujedinjenje sa Saveznom Republikom
Jugoslavijom i Republikom Srpskom neophodno je da istovremeno učvršćuje svoju
suverenost jačanjem unutrašnjeg demokratskog poretka koji štiti ljudska građanska prava
i slobode svih svojih građana i istovremeno da istraje na opredjeljenju da se svi sporovi sa
drugim državama rješavaju mirnim putem.
Pregovarački proces sa Hrvatskom za postizanje trajnog mira i ostvarenja zajedničkih
ekonomskih interesa u interesu je ostvarenja takvih ciljeva Republike Srpske Krajine, kao i
to da se i druga politička pitanja rješavaju pregovorima.
224

Zato smatramo da je i osnovni pravac spoljne politike Republike Srpske Krajine traženje
zajednički prihvatljivog modela integracije (ujedinjenja) Republike Srpske Krajine, Savezne
Republike Jugoslavije i Republike Srpske, a pregovarački proces sa Hrvatskom pod okriljem
međunarodne zajednice treba da pomogne stabilizaciji međunarodnih pozicija Republike
Srpske Krajine i omogući barem indirektnu podršku, ili ne suprostavljanje međunarodne
zajednice, takvom cilju.
Za Republiku Srpsku Krajinu postoje dva optimalna modela ujedinjenja, koji su
uslovljeni prostornim razdvojenjem Republike i opredjeljenjem srpskog naroda za što
čvršćim sjedinjenjem sa matičnom državom Jugoslavijom.
– Prva je mogućnost (istovremenog ili pojedinačnog) uključivanja Republike Srpske
Krajine i Republike Srpske kao posebnih federalnih jedinica u Saveznu Republiku
Jugoslaviju uz moguću konfederalnu vezu kao prelazno rješenje.
– Drugi način (respektujući stabilniji međunarodni položaj Savezne Republike
Jugoslavije) je ujedinjenje Republike Srpske Krajine i Republike Srpske u federaciju koja bi
se u početnoj fazi konfederalno vezala za Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Za ovakav model postoji već međunarodno verifikovana praksa oličena u konstruisanju
bošnjačko-hrvatske federacije koja je dobila mogućnost da se konfederalno veže sa
Hrvatskom.
– Treći model međusrpskog ujedinjenja bio bi stvaranje u početnom periodu federacije
Republike Srpske Krajine i Republike Srpske koja bi prerasla u unitarnu državu. Ovaj model
bi sa gledišta Republike Srpske Krajine mogao biti samo model iz nužde za učvršćenje i
međusobnu zaštitu Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, ali u sebi krije opasnost
trajne podjele na istočne i zapadne Srbe sa granicom na Drini, što nije srpski niti nacionalni
niti državni interes, a za samu Republiku Srpsku Krajinu nosi opasnost odvajanja dijela
istočne Slavonije i Baranje koji bi postali lak plijen još uvijek nezatomljenim težnjama
Hrvatske za prisvajanjem teritorija Republike Srpske Krajine. Zavisno od stava Savezne
Republike Jugoslavije i Republike Srpske, kao i odnosa snaga u međunarodnoj zajednici,
Republika Srpska Krajina može biti otvorena za sva tri navedena modela ujedinjenja.
Podvlačeći posebnu važnost opredjeljenja naroda Republike Srpske Krajine za njegovo
nacionalno i državno ujedinjenje, svjesni svih poteškoća u kojima se nalaze Savezna Republika
Jugoslavija, Republika Srpska Krajina i Republika Srpska kao i njihovih međusobnih
odnosa, posebno imajući u vidu sadašnje opredjeljenje međunarodne zajednice prema
prostoru bivše Jugoslavije i njen stav prema srpskom narodu, put za konačno priznanje
Republike Srpske Krajine i ujedinjenje srpskog naroda u srpsku federaciju, reintegracijom
u Jugoslaviju, neće biti brz ni lak, nosi u sebi više neizvjesnosti nego izvjesnosti, ali srpski
narod i Republika Srpska Krajina drugog puta ne žele.
Knin, 09. novembar 1994. godine

dr. Milan Babić
PREDSJEDNIK SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE
I
MINISTAR INOSTRANIH POSLOVA

REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 15.
225

91

1994., studeni 10.
Knin
Skraćeni zapisnik s 2. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK
SKRAĆENI ZAPISNIK
sa 2. sjednice Skupštine RSK, drugog redovnog zasjedanja
održane u Kninu 10. 11. 1994. god. sa početkom u 12.30 časova.
Sjednici su prisustvovala 64 poslanika.
Predsjednik Skupštine Rajko Ležaić otvorio je sjednicu i predložio dnevni red koji je usvojen
jednoglasno.
1. Izvještaj Vlade za protekli period.
2. Ostavka ministra informisanja u Vladi RSK.
3. Izvještaj i prijedlozi odbora.
4. Prijedlog Zakona o izvršenju krivičnih sankcija.
5. Prijedlog Zakona o sudskim taksama.
6. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima.
7. Prijedlog Zakona o teritorijalnoj nadležnosti sudova.
8. Imenovanje sudije Okružnog suda u Kninu.
9. Prijedlog Zakona o vodama.
10. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Radio-televiziji RSK.
11. Poslanička pitanja.
12. Vojno-bezbedonosna situacija.
AD 1. Povodom prve tačke dnevnog reda opsežan izvještaj podnio je prvi ministar u Vladi
RSK Borislav Mikelić. U izvještaju je obuhvaćen pojedinačno rad svih resornih
ministarstava. U uvodnom dijelu izlaganja prvi ministar se ukratko osvrnuo na odnos
RSK sa Srbijom i Republikom Srpskom i SR Jugoslavijom kao i sa Republikom
Hrvatskom, a u kontekstu sprovođenja Zagrebačkog sporazuma. U tom izlaganju
sadržani su pravci razvoja i djelovanja aktualne spoljne politike RSK. Veoma opsežan
izvještaj obuhvatio je 23 tačke:
1. Odbrana RSK, 2. Aktivna spoljna politika, 3. Pravna država, 4. MUP, 5. Problemii
funkcionisanje izvršne vlasti, 6. Socijalni program, 7. Oživljavanje proizvodnje,
8. Poljoprivreda, 9. Stočarstvo, 10. Prehrambena industrija, 11. Industrija, 12.
Šumarstvo, 13. Vodoprivreda, 14. Mala privreda i zanatstvo, 15. Energetika i
rudarstvo, 16. Saobraćaj i veze, 17. Trgovina i turizam, 18. Urbanizam, stambenokomunalni poslovi i građevinarstvo, 19. Finansije, 20. Zdravstvo, 21. Nauka,
prosvjeta i informisanje, 21. Kultura i vjera, 22. Fizička kultura i sport.
Nakon podnijetog izvještaja ministar inostranih poslova dr. Milan Babić je dao
informaciju o ostvarenju Srpske Federacije kao osnovnog pravca djelovanja spoljne
politike RSK.
Poslije pauze koja je trajala 1 sat sjednica je nastavljena raspravom o izvještaju o radu
Vlade.
226

Prvi se za riječ javio ministar informisanja Borivoj Rašuo i pročitao pismo upućeno Vladi
i Skupštini RSK. Izvještaj Vlade ocijenio je više kao statistički izvještaj.
U raspravi o izvještaju Vlade izdvojila su se dva stava, od onog koji podržava izvještaj
Atlagić Marko, Bakić Ranko, Dmitrović B.,516 Kresojević M.,517 Rebrača J.,518 Perić B.,519
Lemić M.,520 i poslanika koji nisu bili zadovoljni izvještajem i kratkoćom vremena koje im
je dato da se upoznaju sa njim, a to su Macura L.,521 Gondi R.,522 Vujić R.523
Diskusija po izvještaju je trajala nekoliko časova, a onda je glasanjem poslanika izvještaj
prihvaćen sa 53 glasa “ZA”, 7 glasova “PROTIV” i 2 glasa “UZDRŽANA”.
AD 2. Ostavka ministra informisanja BORIVOJA RAŠUA, koju je i usmeno obrazložio,
čitanjem svoje ostavke, usvojena je JEDNOGLASNO.
AD 3. IZVJEŠTAJ I PREDLOZI ODBORA
U okviru ove tačke prijedloge su podnijeli Odbor za nauku, kulturu, vjere, fizičku kulturu
i sport (inicijativa za formiranje Olimpijskog komiteta RSK), Odbor za pravosuđe i upravu
(da se pokrene inicijativa za donošenje Zakona o stambenim odnosima RSK, te Zakon o
imovinsko pravnim odnosima), te Odbor za saobraćaj i veze sa više prijedloga.
Sve predloge i inicijative Stručna služba Skupštine upućuje nadležnim tijelima.
Prijedlozi odbora su jednoglasno prihvaćeni.
Ovom tačkom dnevnog reda završen je prvi radni dio Skupštine RSK.
Sjednica je nastavljena 11. 11. 1994. godine sa početkom u 10.30 časova, uz prisustvo
56 poslanika.
AD 4. Prijedlog Zakona o izvršenju krivičnih sankcija
Izvjestilac ministar pravosuđa i uprave UROŠ FUNDUK, Zakon usvojen jednoglasno.
AD 5. Prijedlog Zakona o sudskim taksama
Izvjestilac ministar pravosuđa i uprave, Zakon usvojen jednoglasno.
AD 6. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima
Zakon usvojen jednoglasno.
AD 7. Prijedlog Zakona o teritorijalnoj nadležnosti sudova
Izvjestilac ministar pravosuđa i uprave. Po ovom prijedlogu u član 11 dodaje se “I PLAŠKI”.
Zakon usvojen jednoglasno.
AD 8. Imenovanje sudije Okružnog suda u Kninu
Na prijedlog Odbora za pravosuđe i upravu za sudiju Okružnog suda u Kninu izabrana
je MANDIĆ NEDA, sa jednim glasom protiv i 1 uzdržanim.
516
517
518
519
520
521
522
523

Branko.
Milan.
Jovo.
Branko.
Milorad.
Lazar.
Ratko.
Ranko.

227

AD 9. Prijedlog Zakona o vodama
Ovaj Zakon je izazvao dužu raspravu poslanika, a takođe su podnijete primjedbe Odbora za
poljoprivredu, prehrambenu industriju, šumarstvo, vodoprivredu i razvoj sela. Predsjednik
Skupštine odredio je pauzu od 15 minuta kako bi Odbor usaglasio sve date primjedbe.
Nakon pauze Odbor je dao svoje prijedloge koji se ugrađuju u nacrt Zakona o vodama.
Za sjedište preduzeća određuje se Knin, Kostajnica i Darda.
Zakon je usvojen sa jednim glasom protiv.
AD 10. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o RTV RSK
Izvjestilac po ovom prijedlogu poslanik MILAN KALEMBER.
Odbor za informisanje dao je pozitivno mišljenje o ovom amandmanu, koji je glasanjem
jednoglasno prihvaćen.
AD 11. POSLANIČKA PITANJA
U okviru ove tačke postavljeno je nekoliko pitanja koja će Služba Skupštine proslijediti na
upućene adrese.
AD 12. VOJNO-BEZBEDONOSNA SITUACIJA
Po ovoj tački dnevnog reda koja je bila zatvorena za javnost informaciju je podnio ministar
odbrane RADE TANJGA i ministar unutrašnjih poslova ILIJA PRIJIĆ.
Nakon informacije razvila se diskusija.
Poslanik ŽIVKOVIĆ MILAN kritikovao je izlaganje ministra Prijića i pojedine poslanike
koji su po njegovom mišljenju zloupotrebili govornicu.
VOJNOVIĆ MILIVOJ je predložio da ovu tematiku Skupština nastavi tamo gdje je stala
na Plitvicama.
VIŠIĆ MILORAD predložio je donošenje Zakona o teritorijalnoj organizaciji koji po
njegovom mišljenju nije donijet, ne slučajno.
IVANOVIĆ OBRAD apostrofirao je problem Bukovčanske ulice,524 i tampon zone u tom
dijelu, obzirom da tu živi 90 % Srba.
BOGUNOVIĆ BORO tvrdi da na području Slavonije, Baranje i istočnog Srema ministar
Prijić, nije imao niti će imati kontrolu, te je predložio da se razriješi dužnosti ministra
unutrašnjih poslova, za šta postoji zahtjev potpisan od strane 21 poslanika.
Nakon tog prijedloga predsjednik RSK MILAN MARTIĆ obratio se poslanicima, pismom
koje je pročitao, a zatim istakao da je ILIJA PRIJIĆ čestit čovjek i borac, a da se ovdje
očito radi o režiji.
MALJKOVIĆ RADOVAN je istakao da odgovornost svakog pojedinca treba da bude
maksimalna, kao i jačanje sistema i institucija, jer ovako stanje odgovara samo ratnim
profiterima.
ČUBRA MILAN je postavio nekoliko pitanja, koja se odnose na moral vojske, zatim o
smjeni generala Novakovića,525 o kojoj ništa nije rečeno.
Pitanje smjene ministra unutrašnjih poslova i stavljanje tačke na dnevni red izazvalo je
neslaganje među poslanicima, zbog čega je određena pauza kako bi Zakonodavni odbor dao
autentično tumačenje Poslovnika Skupštine oko naknadnog proširenja dnevnog reda.
Nakon završene pauze član odbora BUHA MILORAD je obavijestio poslanike da je stav
Odbora da se na ovoj sjednici Skupštine ne može razmatrati pitanje razrješenja ministra
unutrašnjih poslova.
524
525

Radi se o lokaciji u Lipiku.
Mile.

228

Predsjednik Skupštine RAJKO LEŽAIĆ je završio pretres po 12 tački dnevnog reda i
zaključio II. sjednicu, a za 15 minuta zakazao III. sjednicu.
Na ovaj stav reagovao je RANKO VUJIĆ, šef poslaničkog kluba SRS526 – koji je pozvao
poslanike SRS da napuste sjednicu, napominjući da ne želi da učestvuje u svađama i
konfrontacijama.
RATKO LIČINA je također pozvao sve “časne poslanike” da napuste parlament, a zatim
napustio sjednicu.
Šef poslaničkog kluba SDS K527 – DRAGO KOVAČEVIĆ da se odredi pauza i da se održe
sastanci šefova poslaničkih klubova zajedno sa predsjednikom Skupštine.
Određena je pauza za održavanje dogovora klubova poslanika.
Sjednica je nastavljena u 22.30 časova.
Predsjednik Skupštine je obavijestio poslanike da je i Vlada u međuvremenu održala
sjednicu, sa temom razrješenja ministra unutrašnjih poslova, i pozvao prvog ministra Vlade
da iznese stav Vlade.
Poslanicima se obratio BORISLAV MIKELIĆ, koji je iznio da je prvog radnog dana nakon
čitanja svog izvještaja nagovijestio rekonstrukciju Vlade.
Ono što je posebno istakao jeste da je ministar Prijić nakon njegovog izlaganja na Skupštini
iznio svoj koreferat koji je vjerojatno iritirao neke poslanike. Poštujući stav Vlade, podržao
je inicijativu za razrješenje i predložio da se ona nađe na dnevnom redu Skupštine kad budu
prisutni svi poslanici.
Šef poslaničkog kluba SDS Krajine DRAGO KOVAČEVIĆ, je predložio da poslanici podrže
inicijativu, a da se ona stavi na dnevni red poštujući proceduru i u skladu sa Poslovnikom
Skupštine, kada će se o toj temi legitimno i u prisustvu svih poslanika raspravljati.
Inicijativu za razrješenje ministra unutrašnjih poslova ILIJE PRIJIĆA glasanjem je podržalo
46 poslanika.
Sjednica je završila sa radom u 1.00 čas.
ZAPISNIČAR M. P.528 ZAPISNIK SASTAVILA
Neda Dondur SEKRETAR SKUPŠTINE
Mirjana Rodić, dipl. pravnik
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 2.

1994., studeni 10.
Knin
Zapisnik s 21. sjednice Vlade RSK

92

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
526
527
528

Srpska radikalna stranka.
Srpska demokratska stranka Krajine.
Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.

229

ZAPISNIK
sa 21. redovne sjednice Vlade RSK održane dana
10. 11. 1994. god. u zgradi Vlade u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Sjednici prisustvuju po pozivu: Svetozar Vinčić
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikelić.
Sjednica je počela sa radom u 10.30 časova.
Za sjednicu je predviđen slijedeći
DNEVNI RED
1. Izvještaj o radu Vlade RSK
2. Ostvarenje srpske federacije kao osnovni pravac spoljne politike RSK.
Ad – 1
Predsjednik Mikelić obrazložio je izvještaj o radu Vlade (prilog br. 1) što će ići na dnevni
red Skupštine. Predsjednik je također naglasio pritisak međunarodne zajednice i pročitao
dva pisma upućena Vladi RSK od g-dina Akašija529 i Žaka Mušea, a vezano za situaciju na
području Bihaća.
Ad – 2
Ministar Babić530 istakao je potrebu zaokruživanja tj. definisanja politike RSK i
neophodnost preciziranja pravca spoljne politike. Potom je pročitao tekst ostvarenja srpske
federacije kao osnovnog pravca spoljne politike RSK (prilog br. 2).531
Otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali: ministar Prijić,532 Bosnić,533 Rašuo,534
Veselinović,535 Đurić,536 Funduk537 i predsjednik Mikelić, a potom je donesen slijedeći
ZAKLJUČAK
Prihvata se pristup kojeg je sačinio ministar Babić.
Sjednica je završila s radom u 12.15 časova.
SEKRETAR M. P.538 M. P.539 PREDSJEDNIK
Savo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]540
Broj: 06-5-1250/94. Broj: 05-5-2488/94.
Knin, 30. 11. 1994.541 Knin, 30. 11. 1994.542
529
530
531
532
533
534
535
536
537
538
539
540
541
542

Yasushi Akashi.
Milan.
Priređivači su izostavili priloge.
Ilija.
Milan.
Borivoj.
Ratko.
Stevan.
Uroš.
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.

230

Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 15.

1994., studeni 11.
Knin
Zapisnik s 22. sjednice Vlade RSK

93

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 22. sjednice Vlade RSK – vanrednog karaktera
održane 11. 11. 1994. godine u zgradi Vlade u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio. Odsutni: Dragutin Bolić, Milan Pađen, Ljubiša Budić.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade gospodin Borislav Mikelić.
Sjednica je počela s radom u 20.10 časova.
Za sjednicu je predviđen slijedeći
DNEVNI RED
1. Rasprava o inicijativi grupe poslanika za smjenu ministra unutrašnjih poslova Ilije Prijića
i zauzimanje stava Vlade po tom pitanju.
Ad – 1
Prije prelaska na dnevni red predsjednik Vlade upoznao je članove Vlade da smo
dobili poziv iz Vukovara za održavanje sjednice Vlade u tom gradu, a u povodu godišnjice
oslobođenja grada. Potom je usvojen
ZAKLJUČAK
Iduća sjednica Vlade održati će se u Vukovaru, u srijedu 16. novembra u 12.00 časova, a
na dnevnom redu naći će se i Zakon o obnovi i podsticanju razvoja grada Vukovara.
Potom se prešlo na utvrđeni dnevni red.
Predsjednik Mikelić – jučer smo imali široku raspravu i usvojen je izvještaj Vlade. Jučer
nisam želio replicirati ministrima u Vladi ali sam bio iznenađen i razočaran istupom
ministra Prijića i načinom na koji je diskutovao i elaborirao svoje izlaganje. Bilo je vrlo
teških kvalifikacija kao što su ocjene o državnom kriminalu i strukturama koje su u svemu
tome povezane. Svaki ministar je imao pravo da u svoj izvještaj stavi što smatra da treba dati
poslanicima. Molim članove Vlade da se redom izjasne o inicijativi grupe poslanika.
Ministar Babić543 – što se tiče Prijića mislim da je radio iskreno i pošteno što se tiče rada u
Vladi, a što se tiče rada van Vlade postavlja se pitanje efikasnosti. Kad se pokazalo da on ne
može vršiti vlast na velikom dijelu Krajine pojavio se veliki problem i to je teški presedan
jer mu je onemogućeno da vrši svoju funkciju od strane ljudi iz njegovog ministarstva.
543

Milan.

231

Iznenadio me način na koji je slučaj izišao u javnost što se nije smjelo desiti prije rasprave
na sjednici Vlade.
Međutim, odabran je krivi put koji je između ostalog doveo i do konfrontacije sa organima
Republike Srbije koji su prozvani da su učestvovali u svemu tome i sad se pokazuje štetnost
takvog pristupa. Odnosi sa MUP-om Srbije od tada su narušeni i to se ne može popraviti
dok je na čelu našeg MUP-a Ilija Prijić. To nam je jasno dano do znanja na sastancima u
Beogradu kojima je prisustvovao i predsjednik Martić.544 Smatram da je jedina optimalna
mogućnost bila da se on sam povuče da bi se popravili odnosi sa MUP-om Srbije i da bi
naš MUP mogao djelovati jedinstveno na cijeloj teritoriji RSK. Budući on to nije uradio
smatram da je opravdana inicijativa grupe poslanika i da bi je Vlada trebala podržati.
Ministar Tanjga545 – pripremajući se za tačku vojno bezbjednosnog stanja smatrao sam da
bi to trebalo biti kratka informacija koja bi trebala biti moralni poticaj poslanicima da se
to podrži na terenu. Zasmetalo me međutim što je diskusija otišla u drugom pravcu i u
tom smislu me zasmetao i istup ministra Prijića. Također me zasmetalo što je ova inicijativa
došla u vrijeme žestokih borbi u AP Zapadna Bosna i mislim stoga da je došla u nevrijeme.
Ministar Prijić je pogrešio iz razloga što ne smijemo sebi dozvoliti luksuz da budemo protiv
Srbije.
Ministar Veselinović546 – mjesto koje sam dobio u ovoj Vladi shvatio sam kao mobilizacijski
poziv. Nikad se u životu nisam bjednije osjećao kao jučer kad sam trebao biti sretan jer
je više poslanika glasalo za izvještaj nego za Vladu kad je birana. Bijedno sam se osjećao
zbog ministra Rašua547 koji kaže “da će vrijeme pokazati jer on je za Krajinu i Srbiju, a mi
nismo”. Kad govorimo o kriminalu o tome smo trebali ovdje da govorimo jer ja sam protiv
državnog kriminala. Kad je u pitanju privredni kriminal, unutar svog resora napravili smo
organizaciju i koordinaciju sa Srbijom. Što se tiče “uniformi” po zakonu bi morali podnijeti
krivičnu prijavu protiv onih koji su ih oduzeli, jer se sva oduzeta roba po zakonu protekom
određenog roka mora predati Republičkoj upravi javnih prihoda. Nisu korektne ni tačne
izjave u stilu da “Srbija pere novac preko RSK”. Veze sa Srbijom su ovom narodu bitnije od
bilo kog funkcionera pa i ove Vlade. Pogodila me i diskusija predsjednika Republike oko
isplate plata SVK i mi ćemo morati o tome raspravljati na Vladi. Pravo je Skupštine da se
izjasni o svima nama i moj je stav da ukoliko odbor prihvati ovu inicijativu da to ide na
Skupštinu i neka poslanici odluče. Pogodilo me i što se u holovima za vrijeme pauze nastupa
sa stanovišta sile i prijetnje i o tome Vlada treba da progovori.
Ministar Perić548 – najbjednije se osjećam kad se moram izjašnjavati o kolegi, ali o svima
nama odlučuje parlament. Postavlja se pitanje: Sukob sa Srbijom ili razrješenje ministra? Ja
da sam na mjestu Prijića podnio bih ostavku.
Ministar Đurić549 – slažem se s Perićem i molio bih kolegu Prijića da sam podnese ostavku
jer nije vrijeme da idemo u sukob sa Srbijom.
Ministar Funduk550 – Ilija se nije snašao jer su njegovi potezi posljedica nedostatka
rukovodećeg iskustva i mislim da bi bilo najbolje da sam podnese ostavku.
544
545
546
547
548
549
550

Milan.
Rade.
Ratko.
Borivoj.
Slobodan.
Stevan.
Uroš.

232

Ministar Ratković551 – mislim da su Vlada i Skupština sada homogen politički blok i ako se
želi sačuvati moralni dignitet ja bi istoga časa podnio ostavku.
Ministar Vojnović552 – spadam u one koji su duboko uvjereni da je on radio pošteno i imao
dobre namjere. U želji da spriječi kriminal postao je međutim sopstvena žrtva. Ostavka bi
možda bila rješenje, ali mislim da je Prijić u stanju da mu je to sad teško učiniti i zato se
zalažem za rekonstrukciju Vlade.
Ministar Bosnić553 – nije sporna želja i rezultati rada Prijića puno toga je napravio, ali mi
bez Srbije u ovom trenutku ne možemo. Prijić mora biti svjestan težine situacije i jedino
bezbolno rješenje, mada za njega najteže bi bilo da podnese ostavku.
Ministar Šijan554 – Prijić je radio pošteno, predavao i vrlo konstruktivno na sjednici Vlade.
Radi kompaktnosti Vlade i Skupštine i odnosa sa Srbijom najbolje bi bilo podnijeti ostavku.
Ministar Petrović555 – ne ovisi položaj ove Vlade samo o nama već i o riziku okolnosti i
mislim da je Ilija žrtva tih okolnosti. Kako se moglo desiti da se pismeni izvještaj Prijića i
njegova diskusija na Skupštini tako drastično razlikuju. Mislim da on koristi jedan opasan
termin “državni kriminal” jer se tu optužuju i državni funkcioneri. Rezultat toga rada je
nažalost podjela koju je on nesvjesno napravio za razliku od kolege Rašua. Mislim da bi
optimalno rješenje bilo rekonstrukcija Vlade, ali vrata su danas nažalost zatvorena.
Ministar Krička556 – zatečen sam i iznenađen ovim što čujem. Meni nije teško kao što
mnogi ovdje govore. Možda je malo čudno i sve se brzo dogodilo da se ova Vlada počela
baviti sama sa sobom. Vlada mora da bude kolektivan tim, ali sam svjestan da u ovoj Vladi
ima i određenih režija. Što se tiče Prijića njegova smjena će njemu vrlo dobro doći. Ako se
tako nešto učini i radi moramo imati valjane argumente, a ne znam koji su to argumenti od
strane Skupštine. Ne znam da li smo dovoljno dobro reagovali kad je njemu bilo najteže. Ja
ne bi na mjestu Prijića podnosio ostavku kao što se večeras od njega traži, već bi to prepustio
Vladi i Skupštini.
Ministar Prijić – smeta me što svi ponavljaju jedno te isto, znaju što moraju reći, a trude
se da to bude blago. Ja sam svoj cilj iskazao ovdje i ne vidim razloga što svi tražite od mene
ostavku kao moralni čin. U čemu je to moralni čin? Ja se nemam čega sramiti za razliku od
mnogih koji nisu ništa učinili. Postupio sam ovako jer sam znao za ovaj “scenarij”. Nije tačno
da sam mogao staviti sve u izvještaj, ja sam znao za scenarij i na to sam se pripremio. Niste
se oglasili poslije onoga u Vukovaru. Ne treba držati prodike “mi ne možemo bez Srbije”.
Kad sam ja to rekao da možemo. Smatram da ovim činom više pomažem i vama i RSK jer
je dato do znanja što se radi. Što se tiče prijetnji u holu na pauzi nikad se s tim nisam borio
niti stojim iza toga. Ja nisam rekao da Srbija pere novce preko RSK i nemojte molim vas
velike riječi stavljati u mala usta. Ja sam prvi progovorio na Vrhovnom savjetu odbrane gdje
su završili novci za plate SVK. Ostavku neću podnijeti i neka ide sve po scenariju.
Predsjednik Mikelić – ja sam između ostalog predlagao Iliju Prijića za ministra i s njim
sam konkretno sarađivao do događaja u Borovu Selu. Ni poslije toga ja nisam stavljao zid
između mene i njega i nastavili smo saradnju. Ja nikakvih namjera ni režija nisam imao
za ovo. Znao sam da problem postoji i razgovarali smo o premoštavanju problema vezano
551
552
553
554
555
556

Stevo.
Milivoj.
Milan.
Simo.
Branko.
Milivoj.

233

za istočnu Slavoniju i odnose sa MUP-om Srbije. Zato sam jučer rekao da ćemo imati
dogovore i razgovore oko toga i to sam mislio da rješimo poslije ove Skupštine. Ispred sebe
imamo inicijativu grupe poslanika i postoje samo dva prijedloga, ili ostavka ili izjašnjenje
parlamenta. Ja sam mišljenja da se parlament izjasni.
Potom je usvojen
ZAKLJUČAK
Stav Vlade je da parlament donese odluku jer ovo je inicijativa i pravo Skupštine.
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica je završila s radom u 22.00.
SEKRETAR VLADE M. P.557 M. P.558 PREDSJEDNIK VLADE
Savo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]559
Broj: 06-5-1251/94. Broj: 05-5-2487/94.
Knin, 30. 11. 1994.560 Knin, 30. 11. 1994.561
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 16.

1994., studeni 17.
Vukovar
Zapisnik s 23. sjednice Vlade RSK

94

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA


VLADA
ZAPISNIK
sa 23. sjednice Vlade održane 17. 11. 1994. god.
sa Izvršnim savjetom opštine Vukovar u zgradi “Vinarije” u Vukovaru
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio. Odsutan: Ilija Prijić
Sjednici prisustvuju po pozivu: Svetozar Vinčić, Nikola Radaković, Jovica Radan, Božidar
Berić, Miroslav Keravica, Radovan Graora, Jovan Pejaković, Ilija Galović, Dušan Teofilović,
Slavko Dokmanović, Miomir Crnogorac, Ilija Kojić, Svetislav Mađarević, Milenko
Živković, Boro Bogunović.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikelić.
Sjednica je počela s radom u 14.50 časova.
Za sjednicu je predviđen slijedeći
557
558
559
560
561

Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.

234

DNEVNI RED
1. Informacija o obnovi i izgradnji grada Vukovara u 1994. godini
Ad – 1
U odnosu na informaciju o obnovi i izgradnji grada Vukovara (prilog br. 1)562 predsjednik
Mikelić daje riječ domaćinu.
Predsjednik SO Vukovar g-din Slavko Dokmanović – Dosta novca je potrošeno za
obnovu i nadam se da ste danas mogli vidjeti neke razlike i promjene na bolje. Ovdje su
danas prisutni i privrednici i rukovodioci Vukovara kojima dajem riječ.
G-din Teofilović – Osnov za izgradnju i obnovu Vukovara donesen je na Skupštini, a SO
Vukovara je za 1994. godinu donijela program obnove. Mnogo toga je učinjeno:
– ulagano je u saniranje privrednih objekata,
– stvaraju se uslovi za nastavu u osnovnim i srednjim školama (sanirana je OŠ “Zmaj Jova
Jovanović”), isti tretman imaju i objekti za predškolski odgoj,
– saniranje komunalne infrastrukture,
– dovedena je struja u skoro svaki dio grada,
– ušlo se u saniranje informativnog centra,
– sanirane su mjesne kancelarije,
– sanirani su objekti značajni za odbranu,
– saniran je zdravstveni centar “Sveti Sava”,
– sanirani su objekti za smještaj opštinskih funkcionera, kao i stambeni objekti koji nisu
potpuno uništeni.
Kroz ovo možete vidjeti kako su i u šta vršena ulaganja. U toku su i pripreme za 1995.
godinu.
Sekretar za privredu, Miroslav Keravica – Vjerujem da ćemo poslije današnjih dogovora
i dalje istim tempom obnavljati Vukovar. Vlada je obezbjeđivanjem sredstava za obnovu
Vukovara mnogo pomogla. Sredstva koja nam nisu dostavljena su zaustavila tempo koji
smo planirali. “VUPIK”563 je bio vodeći kombinat, sada proizvodnja stoji, rezultata nema.
Predlažem da se donese Odluka o reintegraciji “VUPIK-a”. Ne slažem se s odlukom da
sjedište vodoprivrede bude u Dardi, već u Vukovaru. Veoma bitno pitanje je luka Vukovar,
oko čega se moramo dogovoriti. Najteža situacija je po seoskim domaćinstvima.
Predsjednik Mikelić – Slažem se po pitanju sjedišta vodoprivrede. Stav Vlade jeste da bude
u Vukovaru i to pitanje ćemo još jednom razmotriti.
Sekretar za urbanizam Svetislav Mađarević – Predlaže da ministarstva dostave informaciju o
sufinansiranju objekata u Vukovaru RUJP-u.564 Postavlja pitanje Vladi i njenim članovima
da li su spremni da izdvoje za izgradnju stanova za republičke kadrove.
G-din Teofilović – Predlaže da se Odluka o sjedištu vodoprivrede promijeni i da to bude u
Vukovaru, gradu sa dvije rijeke.
Generalni direktor “Borova” Nikola Radaković – “Borovo” danas u potpunosti radi i ovakav
kontinuitet održat ćemo do kraja godine. Dnevna proizvodnja je 5.000 pari obuće. Od
nekadašnjeg broja radnika ne radi samo 200 radnika.
Većina ministara se složila da je napredak vidljiv, razlike u odnosu na 1991. godinu su
očigledne.
562
563
564

Priređivači su izostavili prilog.
Vukovarski poljoprivredno-industrijski kombinat.
Republička uprava javnih prihoda.

235

Predsjednik Mikelić je dodao da su Vukovar i okolna mjesta najveći privredni potencijali
naše države i ulaganje u njih je ulaganje u budućnost. Obnova Vukovara mora da bude
problem ne samo Krajine nego i Srbije i SRJ.
Potom je usvojen
ZAKLJUČAK
Prihvata se informacija o obnovi i izgradnji grada Vukovara u 1994. godini.
Sjednica je završila s radom u 18.20 časova.
SEKRETAR M. P.565 M. P.566 PREDSJEDNIK
Savo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]567
Broj: 06-5-1252/94. Broj: 05-5-2486/94.
Knin, 30. 11. 1994.568 Knin, 30. 11. 1994.569
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 16.

1994., studeni 17.
Vukovar
Zapisnik s 24. sjednice Vlade RSK

95

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 24. sjednice Vlade održane 17. 11. 1994. god.
u zgradi “Vinarije” u Vukovaru
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio. Odsutan: Ilija Prijić
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikelić.
Sjednica je počela s radom u 19.05 časova.
Za sjednicu je predviđen slijedeći
DNEVNI RED
1. Usvajanje zapisnika sa 20., 21. i 22. sjednice Vlade RSK.
2. Informacija o razgovorima sa međunarodnim predstavnicima.
3. Donošenje Rješenja o razrješenju šefa Predstavništva Vlade RSK u Beogradu.
4. Donošenje Rješenja o davanju saglasnosti na razrješenja u Republičkoj upravi carina.
565
566
567
568
569

Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.

236

Ad – 1
Podijeljeni su zapisnici sa 20., 21. i 22. sjednice kako bi se članovi Vlade mogli upoznati
sa sadržajem, a na idućoj sjednici će se dati na usvajanje.
Ad – 2
Povodom ponuđenog Sporazuma (15. 11) (prilog br. 1) o krajinsko-hrvatskoj saradnji
o ekonomskim pitanjima ministar Babić570 je istakao da neke odredbe ni pod kakvim
uslovima, bez korekcija ne možemo prihvatiti.
Ministar Babić je mišljenja da bi mi po tom sporazumu ostali bez svoje imovine, dok bi
Hrvati preuzeli vodovode, elektro-postrojenja i puteve u čitavoj Krajini.
U raspravi su učestvovali predsjednik Mikelić, ministar Bosnić,571 Krička,572 Petrović,573
Perić,574 Funduk,575 Šijan,576 Veselinović577 i pomoćnik ministra unutrašnjih poslova
Kojić.578
Donesen je

ZAKLJUČAK
Vlada je na nacrt Sporazuma dala dvije suštinske primjedbe i to:
1. RSK ne može prihvatiti da poslije otvaranja autoputa Beograd – Zagreb onaj njegov dio
koji prolazi i kroz zapadnu Slavoniju ne kontroliše srpska milicija, već samo UNPROFOR.
To bi bilo odricanje od suvereniteta Krajine na tom dijelu njene teritorije. Stav Vlade je da
kontrolu zajedno vrše krajinska milicija i pripadnici mirovnih snaga.
2. Druga suštinska primjedba odnosi se na odredbu kojom je predviđeno da se poslije
otvaranja autoputem ne mogu prevoziti robe namijenjene SRJ i RS, tj. robe koje stižu iz ovih
država. Vlada RSK će tražiti od kopredsjednika (Dejvid Oven579 i Torvald Stoltenberg580) da
se ta odredba potpuno izbaci iz nacrta Sporazuma.
Osim ove dvije primjedbe Vlada ima i osam primjedbi formalno-tehničkog karaktera.
Vlada će pismeno obavijestiti kopredsjednike o ovim primjedbama. Također će upoznati
Skupštinu, a nakon što se dobije odgovor od kopredsjednika tražit će se ponovno zasjedanje
Skupštine.
Nakon kraće rasprave doneseno je

Ad – 3

RJEŠENJE
o razrješenju šefa Predstavništva Vlade RSK u Beogradu (prilog br. 2)

Doneseno je
570
571
572
573
574
575
576
577
578
579
580

Ad – 4

Milan.
Milan.
Milivoj.
Branko.
Slobodan.
Uroš.
Simo.
Ratko.
Ilija.
David Owen.
Thorvald Stoltenberg.

237

RJEŠENJE
o davanju saglasnosti na razrješenja u Republičkoj upravi carina (prilog br. 3)581
Dnevni red je iscrpljen i sjednica je završila s radom u 22.20 časova.
SEKRETAR M. P.582 M. P.583 PREDSJEDNIK
Savo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]584
Broj: 06-5-1253/94. Broj: 05-5-2485/94.
Knin, 30. 11. 1994.585 Knin, 30. 11. 1994.586
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 16.

96

1994., studeni 19.
Vukovar
Zapisnik s 3. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK
3. SJEDNICA II. REDOVNOG ZASJEDANJA
SKUPŠTINE RSK U VUKOVARU 19. 11. 1994. godine
Sjednicu je otvorio predsjednik Skupštine Rajko Ležaić, uz pozdrav svim gostima, te je
odata pošta svim palim borcima.
Prozivkom je utvrđeno da prisustvuje 61 poslanik.
Dnevni red je u prilogu.
Bogunović B.587 – predlog dopune dnevnog reda:
– razrješenje ministra u Vladi RSK Prijić Ilije uz potpis 21 poslanika s kratkim obrazloženjem.
Ličina:588 Da ne bi trebalo narušavati pravila pošto su prve dvije tačke svečarskog karaktera.
Višić:589 Dolazimo u situaciju primjene dvojakih aršina i tu poslužuje Vukovar. Dogovorili
smo se da tri predsjednika zauzmu stav o ovom problemu pa onda na Skupštinu.
Rebrača:590 Na prošloj sjednici sam pokrenuo i podržao raspravu o smjeni ministra Prijića.
Predlažem 3. tačku dnevnog reda. Napravio je grešku obelodanjivanjem tajnih
podataka učešća naše vojske na tlu Republike Srpske.
Vujić:591 Slažem se sa predlogom predsjednika Skupštine. Možemo dogovoriti 4. sjednicu u
Vukovaru, ali ipak da treća sjednica ostane sa 2 tačke.
581
582
583
584
585
586
587
588
589
590
591

Priređivači su izostavili priloge.
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.
Boro.
Ratko.
Milorad.
Jovo.
Ranko.

238

Bjegović:592 Zašto Vukovar treba staviti na teret koji ne treba i ne zaslužuje. Predlažem da 3.
tačka se uvrsti u rekonstrukciju Vlade.
Višić: Ne prihvatam da Vukovar bude treće Karađorđevo ili Novi Brioni.
Ležaić: Svi predsednici su dobili uredan predlog i dužan sam staviti na glasanje:
glasanje: za – 40
protiv – 15
uzdržan – 6
Tačka treća je usvojena.
Glasanje za dnevni red:
za – 40
protiv – 7
uzdržan – 9
AD 1.) INFORMACIJA O OBNOVI GRADA VUKOVARA
Izlaganje o gradu Vukovaru iznio je predsjednik SO Vukovar – Slavko Dokmanović.
Ležaić: po ovom pitanju traži se mišljenje Vlade.
Mikelić:593 upućena čestitka građanima Vukovara iako nije vrijeme za slavlje, ali je ovo
izuzetak. Prije rata opština Vukovar imala 80.000 stanovnika i 30.000 zaposlenih
radnika, danas grad ima 30.000 stanovnika a opština oko 60.000 stanovnika.
U Vukovaru se obnavlja proizvodnja u “Borovu”, “Vupiku”, oblast zdravlja,
kulture, prosvjete i dr. Predlažem da se informacija g. Dokmanovića prihvati.
Vuksanović:594 izvještaj je iscrpan, potrebno je obezbediti što više radnih mjesta, 50 %
stanovnika živi od poljoprivrede, sa finansijama nismo zadovoljni, troškovi
poljoprivrede su veliki. Problem su energenti.
Ležaić: nakon ove informacije informacija se daje na glasanje.
za – jednoglasno usvojena.
AD 2.) INFORMACIJA O PREGOVORIMA
Izlaganje podnosi B. MIKELIĆ:
U nekoliko prethodnih sjednica Vlade informisao sam o rezultatima pregovaranja sa
Hrvatskom uz posredovanje Ovena595 i Stoltenberga.596 Vrlo je odgovoran posao i može se
odraziti na ukupno stanje u RSK. Shvatljivo je da se sporazumi rade pod velikim pritiskom.
Međunarodni faktori vršit će pritisak na Hrvatsku da ne preduzme vojnu akciju protiv
RSK. Vodimo računa da se ne desi Maslenica, Medački džep i sl., ako nema dogovora o
ekonomskim pitanjima nema rješenja političkog rješenja. S ovih nekoliko pitanja traži se od
Vlade velika odgovornost, posebno u slučaju pogrešnog koraka po cijeli narod. Ništa neću
preduzeti bez Vlade i parlamenta.
Možda je Vensov597 plan ocjena na kom se mogu graditi velika iskustva. Odlazeći u Zagreb
smatram da je bolje ići na pregovore nego mobilisati 50 brigada. Stalno smo u iskušenju s
onim što ti drugi nameću. Ekspertska grupa u Splitu i Topuskom za naftovod i električnu
energiju – pokušavaju nas reintegrirati u Hrvatsku.
592
593
594
595
596
597

Đorđe.
Borislav.
Vaskrsije.
David Owen.
Thorvald.
Cyrus Vance.

239

Izjava Aidija598 – ukoliko jedna od strana odbije neće biti nastavka pregovora, međutim obje
strane su ostale nezadovoljne.
Dana 17. 11. 1994. godine Sporazum je stavljen na Vladu i evidentirali smo primjedbe i
manjkavosti rezultata pregovaranja i dostavili posrednicima kod pregovaranja i to:
1. Auto-put – UN – garantuju sigurnost, ali na kontrolnim tačkama kontroliše srpska
i milicija UN-a, a Hrvatska na drugoj strani.
2. Odredbe kojim se UN obavezuje da spreči promet robe što nije predmet sporazuma.
Vlada smatra da su ove 2 tačke prepreka za potpis sporazuma. Predloženo da se sljedeći
pregovori održe u Kninu.
Ličina: Insistira da se poslanicima dostavi primjerak sporazuma radi boljeg praćenja toka
izlaganja.
599
Babić : Predsjednik Vlade iznio je primjedbe. Ako ste pratili izlaganje i reagovanje u
javnosti ima nekoliko primjedbi. Skupština daje podršku pregovaračkom timu.
Hrvatska ističe da je njen osnovni cilj integracija Krajine u njen ustavno-pravni
sistem. Posebno iz oblasti vodosnabdjevanja, predloženo je na način kako bolje
odgovara Hrvatima. Nismo postigli dogovor oko otvaranja vodovoda Benkovac,
Drniš i Obrovac. Za nas je to neprihvatljivo.
Oko električne energije: otvaranje 400 kV600 prstena da možemo uzimati i isporučivati
el.601 energiju kad nama odgovara. Hrvatska za uslov traži puštanje manjih dalekovoda
koji prolaze tampon zonama. Naša ekipa postavila je još neke zahtjeve.
Autoput – žele isključiti iz kontrole našu miliciju. Po tom pitanju je suštinska primjedba.
Naftovod – nisu htjeli ući u raspravu da je riječ o našem zajedničkom sistemu.
Predviđeno je osnivanje zajedničkih komisija, sporazum je ostao nedorečen. Tražimo
komisiju po sistemu 2 + 2 + 2.
SPORAZUM JE DOBRA OSNOVA ZA RAZGOVOR, ALI NEPRIHVATLJIVA ZA
POTPIS.
Vujić: primjedba što nemamo informaciju; realno je i potrebno pregovarati; primjedba što
Babić nije bio u Zagrebu, a smatramo da treba ići.
Mikelić: Ovakvi nastupi dovode u pitanje dali se ja i ministar Babić razlikujemo u stavovima.
Babić: U Zagreb nisam išao zbog dostojanstva. Vlada je predlagala pregovore, ako Skupština
smatra da trebam ići, ići ću.
Gondi:602 Delikatnost pregovora je prisutna i od njih očekujem dosta ali nemam riječi o
zajedničkim preduzećima.
Vojnović:603 Lično mi smeta nepovjerenje u pregovaračku ekipu, ja u nju vjerujem i slažem
se sa Vujićem da u ekipi mora biti i ministar Babić.
Kovačević:604 Slažem se sa svim diskutantima, ali predlažem da pri formulisanju zaključaka
odlučimo u pauzi.
Nastavak rada sjednice u 16.00 sati.
598
599
600
601
602
603
604

Kai Eide.
Milan.
Kilovolt.
Električnu.
Ratko.
Milivoj.
Drago.

240

Ležaić: pročitan zaključak – suština:

Daje se podrška Vladi u daljnjim pregovorima, Skupština ostaje uključena u
pregovaranje i verifikuje svaki sporazum.
Mikelić: Uvjerava sve poslanike da se ispod minimuma dozvoljenog i bitnog po opstanak
RSK neće ići i da ništa neće biti potpisano bez verifikacije poslanika, uvažavajući
opreznost na koju ukazuju poslanici.
Ležaić: Ni jedan dokument nije valjan dok ga ne potpiše Skupština.
STAV SKUPŠTINE JEDNOGLASNO PRIHVAĆEN.
AD 3.) RAZREŠENJE MINISTRA MUP-a GOSP. ILIJE PRIJIĆA
Bogunović: Uz kratko obrazloženje navedeni su razlozi za razrješenje ministra MUP-a Ilije
Prijića. Navedeno je da postoji dovoljan broj potpisa za smjenu s funkcije.
Pored činjenice da nema nekih rezultata u radu navodi se da je nanio štetu RS
izjavljujući da jedinice MUP-a učestvuju na bihaćkom ratištu. Evidentiran je
porast kriminala u svim sredinama (naročito u Vukovaru, problem uniformi na
Baniji i drugo) su pokazatelji da nije imao kontrolu u radu organa po sredinama.
Mikelić: Na zadnjoj sjednici Skupštine podnešen je zahtjev za razrješenje pošto se Vlada
izjasnila za smjenu. Vlada nije bila obavještena o više inkrimisanih radnji (hapšenje
građana, akcija “PRSTEN”, događaji u Borovu Naselju, nezakonito razrješenje
pomoćnika MUP-a putem sredstava informisanja). Nastavljajući s tim i sličnim
kvalifikacijama doveo je u pitanje odnos MUP-a RSK sa MUP-om Republike
Srbije, to je nedopustivo i za to se mora snositi odgovornost. Posebno informacija
o djelovanju na bihaćkom ratištu, tu mora postojati sinhronizacija i sklad, a ne
samovolja pojedinaca. Njegovo izlaganje od 45 minuta nakon mojeg izvještaja o
radu nije bilo na mjestu, to i ostalo proizvelo je zahtjev poslanika za razrješenje s
funkcije ministra. U ovakvim uslovima se ne može raditi, te sam morao iznijeti
probleme i kvalifikacije.
Dokmanović: Ako predsjednik Vlade kaže da ne može vjerovati jednom ministru, mi smo
dužni vjerovati prvom ministru.
Ležaić: Nakon iscrpnih izvještaja dajem prijedlog na glasanje.
ZA RAZRJEŠENJE: 46
PROTIV: 1
SUZDRŽANO:
4
Ministar Ilija Prijić razrješen dužnosti.
Mikelić: Za v. d.605 ministra imenuje NEBOJŠU PAVKOVIĆA – dosadašnjeg pomoćnika
ministra.
ZAPISNIČAR: M. P.606 ZAPISNIK SASTAVIO
S E K R E T A R:
Neda Dondur Mirjana Rodić, dipl. pravnik
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 2.
605
606

Vršitelj dužnosti.
Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.

241

97

1994., studeni 22.
Knin
Plan blokade UNPROFOR-a u zoni odgovornosti 7. korpusa SVK koji je, nakon napada
zrakoplova NATO-a na udbinsku zračnu luku, izradio SUP u Kninu, bojeći se mogućeg
izvlačenja pripadnika “plavih kaciga” na teritorij pod nadzorom legalnih hrvatskih vlasti
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA

KNIN
Broj: 3-94
Knin, 22. 11. 1994. godine
PLAN
blokade UNPROFOR-a
U zadnje vrijeme na području SUP-a Knin, odnosno odbrane zone 7. KORPUSA
primjećeno je užurbano izmještanje ljudstva UN CIVILPOL-a i svih policijskih stanica
u najbliže kampove UNPROFOR-a, što se vrši na osnovu naredbe štaba UN-a. Samo
pomjeranje jedinica bio je nagovještaj za događaj koji se desio dana 21. 11. 1994. godine
gdje su snage NATO pakta u 2 navrata izvršile bombardiranje aerodroma na Udbini gdje
je pričinjena veća materijalna šteta i došlo je do težeg ranjavanja određenog broja vojnih
i civilnih lica. Za pretpostaviti je da će određeni broj snaga UNPROFOR-a nastojati da
sa područja Republike Srpske Krajine pređu na područje Republike Hrvatske. Sve ovakve
pokušaje prelaženja potrebno je blokirati, spriječiti.
Po liniji komandovanja sve vojne jedinice, odnosno brigade dobile su razrađene planove
blokada UNPROFOR-a. Naime, u tim planovima predviđeno je da ako dođe do blokade
UNPROFOR-a da se odmah stupi u kontakt sa načelnicima SJB i komandirima milicije.
Cilj blokade bi bio da se spriječi svaki izlazak UNPROFOR-a iz zone, odnosno punkta.
Blokiranje bi se vršilo na način da bi se na pogodnim mjestima postavile prepreke (zidovi,
traktori, ježevi, teretna vozila) te druge pogodne prepreke. Isto tako vojni planovi predviđaju
da bi ispred UNPROFOR-a stalo civilno stanovništvo, djeca, stari ljudi, milicija, vojne
jedinice.
Osnovni zadatak SJB bi bio:
– uspostaviti tješnju saradnju sa organima vojne bezbjednosti,
– upoznati se sa vojnim planovima koji se odnose na blokadu UNPROFOR-a,
– stalno vršite opserviranje, izviđanje – osmatračnica, punktova gdje je lociran UNPROFOR,
– potrebno je da se o svim zapažanjima izvještava rukovodilac organa,
– da ukoliko dođe do blokade da služba izvrši određeno zaprečavanje, blokiranja sa vojnim
jedinicama,
– otvaranje vatre prema UNPROFOR-u vršiti samo onda ako bi došlo do neposrednog
napada od strane UNPROFOR-a.
M. P.607 N A Č E L N I K
Đorđe Jelić
607

Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Knin.

242

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 2.

98

1994., studeni 25.
Kostajnica
Zaključci Izvršnog savjeta SO Kostajnica usvojeni s ciljem prevladavanja poteškoća u radu
općinskih organa vlasti te funkcioniranja tamošnjih javnih ustanova i privrednih poduzeća
u uvjetima proglašene opće mobilizacije u RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.608
SKUPŠTINA OPŠTINE KOSTAJNICA

IZVRŠNI SAVJET
Broj: II-01-02-25-9/94.
KOSTAJNICA, 25. XI. 1994. godine
Na osnovu člana 48. Statuta opštine Kostajnica i člana 61. Poslovnika Izvršnog savjeta
SO Kostajnica, Izvršni savjet Skupštine opštine Kostajnica na 25. sjednici održanoj 25.
novembra 1994. godine, donio je
ZAKLJUČAK
Izvršni savjet SO Kostajnica razmatrajući vojno-političku i bezbjedonosnu situaciju, te
provođenje pojačanih mjera borbene gotovosti oružanih snaga vojske RSK u rejonu opštine
i šire, kao i probleme koji proizlaze iz navedenih zadataka, a u vezi organizacije i rada organa
i službi, javnih ustanova i privrede na teritoriji opštine Kostajnica, ocjenjuje:
1. Novonastala situacija je uzrokovala podizanje borbene gotovosti u zoni odgovornosti
26. pbr.609 na najviši mogući nivo, što iziskuje angažman cjelokupnog vojno sposobnog
ljudstva u sastav brigade.
2. Prema izvještaju predstavnika Komande 26. pbr. domobilizacija je uspjela u potpunosti,
moral pripadnika brigade je na zavidnom nivou, što garantuje izvršenje svakog postavljenog
zadatka u odsutnoj odbrani i očuvanju granica RSK.
3. Izvršni savjet SO Kostajnica konstatuje da nije do danas od nadležnih republičkih
organa dobio niti jedno uputstvo, odnosno nije upoznat sa načinom rješavanja organizacije
rada organa i službi, javnih preduzeća i privrede, analogno podizanju mjera borbene
gotovosti brigade, odnosno mobilizacije ljudstva raspoređenog iz navedenih organa po
osnovi radne obaveze.
Ovakav postupak, odnosno jednostrano dobijanje naređenja samo putem vojne linije,
kao i njihovo izvršavanje od potčinjenih organa dovelo je u datom momentu do potpune
paralizacije života i rada napred navedenih organa.
4. Uvažavajući trenutnu vojnu situaciju i potrebe oružanih snaga za raspoloživim
ljudstvom i materijalnim sredstvima, podržavamo prioritet rasporeda istih u oružane snage,
ali smatramo da neophodno potrebni broj stručnog dijela ljudstva za rad navedenih organa
608
609

Prijemni pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, ur. broj: 06-5-1313/91., 27. 11. 1994., Knin.
Pješadijska brigada.

243

u ratu mora imati raspored po osnovi radne obaveze, kao ratni raspored, jer isti organi
moraju funkcionisati i u najtežim uslovima rata, kao sastavni i neodvojivi dio ukupnog
odbrambenog sistema RSK.
Radi toga zaključeno je, da svi privredni subjekti moraju održati kontinuitet proizvodnje,
državni organi i institucije također moraju funkcionisati, ali sa minimalnim brojem
izvršilaca.
5. Molimo i zahtjevamo od nadležnih republičkih organa, prije svega od Vlade RSK, da
u okviru svojih zakonskih ovlaštenja osigura pravilnu raspodjelu ljudskog i materijalnog
potencijala za potrebe oružanih snaga i gore navedenih organa, uvažavajući i procjenjujući
vojnu i bezbjedonosnu situaciju, u suprotnom prijeti nam dalja paralizacija tih organa, a na
taj način i opsloživanja oružanih snaga, kao prioritetnog dijela odbrane RSK-e.
6. Izvršni savjet SO Kostajnica sa žaljenjem konstatira, da nešto nije u redu sa
organizacijom koordinacije izvršavanja obaveza iz djelatnosti odbrane (na nivou opštine)
na liniji Republika-opština, odnosno života i rada DPZ610 u ratnim uslovima, a što je
vidljivo iz dosadašnjeg rada, jer se stiče dojam zaobilaženja DPZ u primanju uputstava i
naređenja kojima treba da se usmjerava rad na istima u periodima pojačanih mjera vojnobezbjedonosne situacije na teritoriju RSK.
Smatramo da u gore navedenim trenutcima pojačanih mjera, paralelno i istovremeno
moraju stizati obavještenja i uputstva vojnim i civilnim organima vlasti od nadležnih organa
Republike prema opštini.
Duboko smo uvjereni, da je to jedini način kojim možemo i moramo obuhvatiti,
odnosno uspostaviti jedinstveni sistem odbrane RSK-e.
7. Izvršni savjet SO Kostajnica će i dalje izvršavajući svoje zakonske obaveze iz dijela
odbrambenih priprema uspostaviti još čvršću i stabilniju saradnju sa Komandom 26. pbr. i
Ministarstvom odbrane – odelenje Kostajnica, a u cilju što veće koordinacije iz ove oblasti.
8. Zbog političko-bezbjedonosnog i sigurnosnog stanja, te poboljšanja javnog reda i mira
na teritoriji opštine Kostajnica, radno vrijeme u svim ugostiteljskim objektima do daljega se
određuje u vremenu od 7.00 do 20.00 časova.
II.
Zaključak stupa na snagu danom donošenja.
DOSTAVLJENO: M. P.611 PODPREDSJEDNIK:
1. Vlada RSK Knin, Dušan Dabić, [v. r.]
2. Komanda 26. pbr.
Kostajnica,
3. Predsjednik SO Kostajnica,
4. Ministarstvo odbrane Odelenje Kostajnica,
5. Opštinski štab CZ612 Kostajnica,
6. državnim preduzećima i institucijama opštine, svima,
7. SJB613 Kostajnica,
8. VTO614 Kostajnica,
9. arhiva, ovdje.
610
611
612
613
614

Društveno-politička zajednica.
Okrugli pečat: nečitko.
Civilna zaštita.
Stanica javne bezbjednosti.
Vojno-teritorijalna obrana.

244

Izvornik, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A-106-101.

99

1994., studeni 25.
Benkovac
Izvješće o sastanku pripadnika benkovačke specijalne jedinice milicije sa zastupnicima
Skupštine RSK iz te općine, koje je SJB Benkovac uputila ministru unutarnjih poslova RSK
i sekretaru kninskog SUP-a
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI BENKOVAC
Broj: 08-01-2-03-198/94.
Benkovac, 25. 11. 1994. god.
MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA RSK
/n/r615 ministra/
SEKRETARIJATU UNUTRAŠNJIH POSLOVA KNIN
/n/r sekretara/
Danas u vremenu od 12.00 do 15.30 časova u prostorijama specijalne jedinice u Benkovcu
održan je sastanak pripadnika jedinice sa poslanicima Skupštine RSK Markom Atlagićem,
Stevanom Vukšom i Mirkom Gagićem. Sastanku su pored navedenih prisustvovali
potpredsjednik IS SO Radomir Drača, predstavnici specijalne jedinice iz Knina i načelnik
SJB Benkovac. Na sastanak je pozvan i predsjednik Skupštine RSK Rajko Ležaić, koji se nije
odazvao pozivu.
Na sastanku se raspravljalo o aktualnoj političko-bezbednosnoj situaciji u opštini i RSK,
te o razlozima smjenjivanja bivšeg predsednika Skupštine RSK Branka Vojnice, a posebno
ministra unutrašnjih poslova mr.616 Ilije Prijića.
Borci su osudili dosadašnji rad aktualnog političkog rukovodstva opštine Benkovac,
a posebno su istaknute nepravde i nepravilnosti raspodjele goriva građanima, nebrige o
borcima i vojsci, nepravilnostima u politici zapošljavanja, stranačkoj isključivosti pripadnika
SDS-a Krajine,617 te smjenama direktora i drugih cjenjenih i priznatih u narodu rukovodilaca
i građana, samo zbog toga što ne pripadaju stranci na vlasti. Poslanici i prisutni predstavnici
opštinske vlasti su od strane boraca upozoreni da prestanu sa takvom politikom.
Borci su osudili nastupe i političko djelovanje pojedinih poslanika Skupštine RSK, posebno
R. Ležaića, M. Atlagića, D.618 Kovačevića i još nekih iz SDS-a Krajine, koji “zbog ličnih
615
616
617
618

Na ruke.
Magistar.
Srpska demokratska stranka Krajine.
Drago.

245

političkih ambicija pojedinih stranačkih moćnika, a ne u ime interesa naroda koji ih je
izabrao” smjenjuju i šikaniraju najviše republičke funkcionare; predsjednika Skupštine B.
Vojnicu i ministra mr. I. Prijića.
Prisutni borci su upozorili prisutne poslanike da odmah prestanu sa takvim, kako rekoše,
prljavim rabotama, a sve u interesu mira, zajedništva i jačanja odbrambene moći RSK. Borci
su pozdravili govor poslanika M. Gagića, a osudili, uz oštra upozorenja dosadašnje djelovanje
i rad poslanika R. Ležaića, M. Atlagića, D. Kovačevića i još nekih, koji po riječima boraca
destabilizuju političko-bezbednosnu situaciju u RSK. Borci su izrazili podršku predsjedniku
RSK M.619 Martiću i dali priznanje za dosadašnji rad MUP-a RSK.
Sastanak je protekao bez incidenata.
M. P.620
NAČELNIK
Zoran Lakić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 48.

100

1994., studeni 28.
Glina
Apel koji je Izvršni savjet SO Glina uputio lokalnim žiteljima zahtijevajući od njih da zbog
teške elektroenergetske situacije u RSK maksimalno štede električnu energiju i podmire
neplaćene račune za potrošenu struju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE GLINA
IZVRŠNI SAVJET
Broj: ola-721/94.
Glina, 28. 11. 1994.
Na temelju člana 7. Odluke o Izvršnom savjetu SO Glina broj: 01-1665/92. od 30. 09.
1992. godine, predsjednik Izvršnog savjeta 28. 11. 1994. godine, donosi slijedeći:
ZAKLJUČAK
Apelira se na sve građane opštine Glina, da maksimalno štede električnu energiju iz
razloga što je situacija u “Elektroprivredi” vrlo teška, pa se uskoro može dogoditi da cijela
opština ostane bez struje, što bi imalo nesagledive posljedice.
Molimo građanstvo da se ponaša krajnje disciplinirano, te da isključuje potrošače kao
što su peći, bojleri, razne grijalice i slično, čime bi se stvorili uvjeti da uz redukciju imamo
struju bar svaki drugi dan. Svima je poznato stanje u “Elektroprivredi RSK”, s obzirom na
sušni period stanje iz dana u dan je sve lošije.
Milan.
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Sekretarijat unutrašnjih poslova Knin, Stanica javne
bezbednosti Benkovac.
619
620

246

Još jedan od razloga za redukciju je neplaćanje potrošnje električne energije, tako da se
postojeća postrojenja ne mogu ni minimalno održavati.
Ovim putem molimo da svi građani u roku od 8 dana podmire svoje obaveze prema
“Elektroprivredi”.
DOSTAVITI: P r e d s j e d n i k
1. “Elektra” Glina, M. P.621 Dušan Lukač, [v. r.]
2. Radio Petrinja,
3. predsjednik IS-a,622
4. predmet spisa,
5. arhiva,
6. Radio Petrova Gora,
7. televizija RSK Knin.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1077-2.

1994., studeni 30.
Knin
Zapisnik s 25. sjednice Vlade RSK

101

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA

ZAPISNIK
sa 25. sjednice Vlade održane 30. 11. 1994. god.
u zgradi Vlade u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio. Odsutan: /
Sjednici prisustvuju po pozivu: Pavao Marjanović, Svetozar Vinčić, Veljko Korolija, Nebojša
Jakšić.
Sjednica je počela s radom u 16.00 časova.
Za sjednicu je predviđen slijedeći
DNEVNI RED
1. Usvajanje zapisnika sa 20., 21., 22., 23. i 24. sjednice.
I. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU
2. Zauzimanje stava o prijedlogu Sporazuma o ekonomskim odnosima RSK i RH.
3. Vojno bezbjedonosna situacija.
4. Donošenje Odluke o imenovanju Odbora za obilježavanje 50-te godišnjice proboja
logora “Jasenovac”
5. MINISTARSTVO ODBRANE
621
622

Okrugli pečat: RSK, Skupština opštine Glina, Izvršno vijeće Glina.
Izvršni savjet.

247

5.1. Donošenje Odluke o stavljanju na korištenje brašna tip 850 iz Republičkih robnih
rezervi SVK.
5.2. Donošenje Odluke o stavljanju na korištenje dijela robe iz Republičkih robnih rezervi
SVK (prehrambeni artikli).
5.3. Donošenje Odluke o stavljanju na korištenje dijela robe iz Republičkih robnih rezervi
SVK (odjeća).
5.4. 
Donošenje Odluke o pravu reotkupa deviznih sredstava za kupovinu opreme i
repromaterijala od Narodne banke RSK.
6. MINISTARSTVO ZA RAD, BORAČKA I SOCIJALNA PITANJA
6.1. Donošenje Uredbe o stavljanju van snage Uredbe o visini invalidnina vojnih invalida i
porodica palih boraca.
6.2. Donošenje Uredbe o stavljanju van snage pojedinih odredbi Uredbe o materijalnom
obezbjeđenju boraca NOR-a,623 vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih
porodica.
6.3. Donošenje Uredbe o uslovima i načinu ostvarivanja prava na dohodak na djecu.
6.4. Donošenje Odluke o odobrenju kupnje deviznih sredstava Kovačević Peri, vojnom
rezervisti.
6.5. Donošenje Odluke o odobrenju kupnje deviznih sredstava […],624 ratnom vojnom
invalidu.
7. MINISTARSTVO ZDRAVLJA
7.1. Donošenje Odluke o izmjeni Odluke broj 05-3-1233/94. od 13. 10. 1994. godine.
7.2. Donošenje Odluke o odobrenju jedne cisterne goriva bolnici “Sveti Sava” u Kninu na
teret Ministarstva odbrane.
7.3. Donošenje Odluke o odobrenju finansijskih sredstava za nabavku ljekova i sanitetskog
materijala.
8. MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
8.1. Utvrđivanje prijedloga Zakona o pripravnicima u pravosudnim organima.
8.2. Utvrđivanje prijedloga Zakona o pravosudnim ispitima.
8.3. Utvrđivanje prijedloga Zakona o ispitu za sudiju za prekršaje.
8.4. Donošenje Odluke o dodjeli automobila “JUGO” reg. oznake KNN 47-54 Opštinskom
sudu Knin.
8.5. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za prehranu lica lišenih slobode za 11/94.
8.6. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za opremu prostorija Ministarstva
8.7. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava Ministarstvu pravosuđa i uprave, Okružnom
sudu Knin i Okružnom zatvoru Knin.
8.8. Donošenje Odluke o plaćanju javnog prevoza radnika kazneno popravnih ustanova.
9. MINISTARSTVO PROSVJETE
9.1. Zahtjev za dodjelu prostora za rad Ministarstva.
10. MINISTARSTVO ZA URBANIZAM, STAMBENO-KOMUNALNE POSLOVE I
GRAĐEVINARSTVO
10.1. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za saniranje objekata spomen područja
Jasenovac.
10.2. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za kupovinu osnovnih sredstava.
623
624

Narodnooslobodilački rat.
Nečitko u izvorniku.

248

10.3. Utvrđivanje prijedloga Zakona o izgradnji objekata.
10.4. Razmatranje nacrta Zakona o stanovanju i zauzimanje stava po prijedlogu za uređenje
odnosa u stambenoj oblasti.
11. MINISTARSTVO ZA SAOBRAĆAJ I VEZE
11.1. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za kupovinu automobila.
12. MINISTARSTVO KULTURE I VJERA
12.1. Donošenje Odluke o odobrenju 5.400 dinara direktoru “Krajina-filma” za troškove
montaže dokumentarnog filma “Istorijsko pravo Srba Krajišnika na državu”.
13. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE
13.1. Donošenje Uredbe o prometu vina u rinfuznom stanju.
13.2. Donošenje Odluke o utvrđivanju granica vodnih područja.
13.3. Davanje saglasnosti na inicijativu robnih rezervi za rekonstrukciju mlina u Ernestinovu.
14. MINISTARSTVO INFORMISANJA – RTV625 RSK
14.1. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za lične dohotke zaposlenih u javnom
preduzeću RTV RSK.
15. MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA
15.1. Donošenje Odluke o prodaji cigareta.
15.2. Donošenje Odluke o odobrenju kupovine osnovnih sredstava za potrebe Carinske
službe RSK.
16. UDRUŽENJE RATNIH VOJNIH INVALIDA RSK
16.1. Zahtjev za dodjelu goriva za ogrev invalidima i porodicama palih boraca.
16.2. Zauzimanje stava o zahtjevima Udruženja.
17. AGENCIJA ZA POSLOVNE ODNOSE SA MEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA
17.1. Prijedlozi za obezbjeđenje provođenja odredbi Pravilnika.
II. PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU
18. Donošenje Odluke o prolongiranju roka vraćanja kredita Agenciji za poslovne odnose
sa međunarodnim organizacijama.
19. Donošenje Odluke o izmjeni i dopuni Odluke broj 05-3-882/94. od 20. 09. 1994.
godine.
20. 
Donošenje Rješenja o postavljenju pomoćnika ministra za urbanizam, stambenokomunalne poslove i građevinarstvo.
21. Donošenje Rješenja o razrješenju glavnog urbanističko-građevinskog inspektora.
22. Donošenje Rješenja o postavljenju glavnog urbanističko-građevinskog inspektora.
23. 
Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na izmjene i dopune Statuta JP626
“Elektroprivreda Krajine”.
III. MATERIJALI RADI INFORMISANJA ČLANOVA VLADE
24. Zaključak Izvršnog savjeta SO Pakrac.
25. Informacija Službe za platni promet i finansijsku kontrolu o problemima sa gotovim
novcem.
26. Informacija JŽTP627 “ŽELJEZNICA KRAJINE” o problemima sa isplatom pripadnika
SVK zaposlenih u ovom preduzeću.
625
626
627

Radio-televizija.
Javno poduzeće.
Javno željezničko-transportno poduzeće.

249

i izmjenjen i nadopunjen sa
7.4. Donošenje Odluke o oslobađanju plaćanja carinskih dažbina Zdravstvenom centru
“Sveti Sava” u Vukovaru.
11.2. Donošenje Odluke o kupovini 3 šinobusa za potrebe JŽTP “Željeznica Krajine”.
17.2. Tačka 18. iz skraćenog postupka.
17.3. Donošenje Odluke o ustupanju zaplijenjene robe (cigareta).
18. Donošenje Rješenja o postavljanju šefa Predstavništva Vlade RSK u Beogradu.
Ad – 1
Usvojeni su zapisnici sa 20., 21., 22., 23. i 24. sjednice Vlade RSK.
Ad – 2
Vezano za Sporazum o ekonomskim odnosima RSK i RH (prilog br. 1) predsjednik
Mikelić628 je kratko elaborirao. Otvorena je rasprava u kojoj je učestvovala većina ministara
kao i g-din Jakšić, predsjednik Skupštine Rajko Ležaić, Nebojša Pavković.
Ministar Babić629 je iskazao svoju rezervu na:
I. 1.1. stav drugi (o zajedničkoj Komisiji),
II. 2.1. (c) (o dalekovodu 110 kV630 OBROVAC – ZADAR),
B.2. (o zajedničkoj Komisiji).
Potom su doneseni slijedeći
ZAKLJUČCI
(prilog br. 2)
Ad – 3
Predsjednik Mikelić – Zbog velike mobilizacije doveden je u pitanje život i rad preduzeća
i ustanova koje su od životnog interesa RSK. Zato smo ovu tačku stavili na dnevni red bez
obzira što će ona biti sutra na Skupštini.
Ministar Tanjga631 – Moramo uputiti zahtjev GŠ, na ruke komandanta, da nam se
dostave podaci za pripremu mog uvodnog izlaganja na Skupštini, i to slijedeći podaci:
– obavještajno bezbjedonosna procjena,
– izvještaj o izvršenoj mobilizaciji,
– planirani i ostvareni nivo operacija na području bihaćke regije,
– izvještaj o uzrocima i posljedicama dejstava NATO vazdušnih snaga na aerodromu
Udbina,
– materijalno-finansijsko obezbjeđenje operacija na području bihaćke regije,
– utrošak sredstava.
Ovo je potrebno zbog kompletne ocjene trenutne situacije. Trenutno je najvažnije da
mobilizaciju uskladimo sa zakonom, a moj prijedlog je da postupkom donošenja novog
Zakona o SVK i novog Zakona o odbrani pronađemo rješenja pa da to uskladimo sa onim
što bi nama bilo optimalno.
Izlaganje ministra Tanjge nadopunio je i gosp. Nebojša Pavković. U raspravi su učestvovali
gotovo svi ministri .
628
629
630
631

Borislav.
Milan.
Kilovolt.
Rade.

250

Potom su usvojeni
ZAKLJUČCI
(prilog br. 3)
Ad – 4
Na osnovu zabilješke o razgovoru direktora dr. Milana Bulajića sa predsjednikom Vlade
RSK B. Mikelićem od 18. 08. 1994. i prijedloga g-dina Bulajića o sastavu Odbora (prilog
br. 4) raspravljali su ministri, a potom je usvojen
ZAKLJUČAK
Prihvata se prijedlog g-dina Bulajića o sastavu Odbora za obilježavanje 50-te godišnjice
proboja logora Jasenovac. Odbor se proširuje slijedećim članovima:
dr. Milan Babić, Uroš Funduk, Stevo Ratković, Ljubiša Budić, Ratko Veselinović,
Nebojša Pavković, Smilja Avramov, Jovan Ilić, Milivoj Vojnović, Rade Tanjga, Ranko Bakić,
Mićo Jelić Grnović i Ljuban Jednak.
Konačna odluka o sastavu Odbora donijet će se na slijedećoj sjednici Vlade.
Ad – 5
5.1. Nakon obrazloženja ministra Tanjge donesena je
ODLUKA
o stavljanju na korištenje brašna tip 850 iz Republičkih robnih rezervi SVK (prilog br. 5)
5.2. Donesena je
ODLUKA
o stavljanju na korištenje dijela robe iz Republičkih robnih rezervi SVK (prehrambeni
artikli) (prilog br. 6)
5.3. Donesena je
ODLUKA
o stavljanju na korištenje dijela robe iz Republičkih robnih rezervi SVK (odjeća)
(prilog br. 7)
5.4. Donesena je
ODLUKA
o pravu reotkupa deviznih sredstava za kupovinu opreme i repromaterijala od NB632 RSK
(prilog br. 8)
Ad – 6
6.1. Nakon obrazloženja ministra Perića633 donesena je
UREDBA
o stavljanju van snage Uredbe o visini invalidnina vojnih invalida i porodica palih boraca
(prilog br. 9)
6.2. Donesena je
UREDBA
o stavljanju van snage pojedinih odredbi Uredbe o materijalnom obezbjeđenju boraca
NOR-a, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica (prilog br. 10)
6.3. Donesena je
632
633

Narodna banka.
Slobodan.

251

UREDBA
o uslovima i načinu ostvarivanja prava na dohodak na djecu (prilog br. 11)
6.4. i 6.5. Nakon što je guverner Pavao Marjanović obrazložio zahtjeve dvojice invalida
donose se
ODLUKA
o odobrenju kupovine deviznih novčanih sredstava Kovačević Peri (prilog br. 12)
ODLUKA
o odobrenju kupovine deviznih novčanih sredstava Beuković Radovanu (prilog br. 13)
7.1. Donesena je

Ad – 7

ODLUKA
o izmjeni Odluke broj 05-3-1233/94. od 13. 10. 94. (prilog br. 14)
7.2. Uz saglasnost ministra odbrane donesena je
ODLUKA
o odobrenju jedne cisterne goriva bolnici “Sveti Sava” u Kninu na teret Ministarstva
odbrane (prilog br. 15)
7.3. Uz korekciju iznosa namjenjenog za pojedine zdravstvene ustanove donesena je
ODLUKA
o odobrenju finansijskih sredstava za nabavku lijekova i sanitetskog materijala (prilog br.
16)
7.4. Donesena je
ODLUKA
o oslobađanju plaćanja carinskih dažbina (prilog br. 17)
8.1. Utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o pripravnicima u pravosudnim organima (prilog br. 18)
koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.
8.2. Utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o pravosudnim ispitima (prilog br. 19)
koji će se uputiti u skupštinsku proceduru
8.3. Utvrđen je prijedlog
ZAKONA
o ispitu za sudiju za prekršaje (prilog br. 20)
koji će se uputiti u skupštinsku proceduru.
8.4. Donesena je
ODLUKA
o dodjeli automobila “JUGO” reg. oznake KNN 47-54 Opštinskom sudu Knin
(prilog br. 21)
8.5. Donesena je
ODLUKA
o odobrenju sredstava za prehranu lica lišenih slobode za 11/94. (prilog br. 22)
8.6. Donesena je
ODLUKA
o odobrenju sredstava za opremu prostorija Ministarstva (prilog br. 23)
8.7. Donesena je
252

ODLUKA
o odobrenju sredstava Ministarstvu pravosuđa, Okružnom sudu Knin i Okružnom zatvoru
Knin (prilog br. 24)
8.8. Donesena je
ODLUKA
o plaćanju javnog prevoza radnika kazneno-popravnih ustanova (prilog br. 25)
Ad – 9
9.1. Ministar Budić634 – Problemi prostora Ministarstva rješavat će se u paketu, što se
vidi iz prijedloga korisnika objekata (prilog br. 26), ali još nisu stvoreni uslovi za premještaj.
Ministar Perić je naglasio da je stanje u njihovom Ministarstvu katastrofalno i da hitno
treba intervenisati. U raspravi su učestvovali ministar Ratković,635 Veselinović,636 a potom
je usvojen
ZAKLJUČAK
1. Budući još nije izvršen tehnički pregled objekata na “Senjaku”,637 konačna odluka o
dodjeli spomenutog prostora donijet će se na idućoj sjednici.
2. Zbog nemogućnosti rada u sadašnjim uslovima odobrava se preseljenje u jedan od
spomenutih objekata Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja.
Ad – 10
10.1. Ministar Budić – Pokrenuta je inicijativa da se napravi most kao i ostali objekti da
bi se zaštitili od daljnjeg propadanja. U izvještaju o stanju memorijalnog centra “Jasenovac”
(prilog br. 27) može se vidjeti o čemu se radi.
Ministar Veselinović predlaže da ovo ostane za iduću godinu jer će se teško isfinansirati i
donijete odluke.
Ministar Budić je zatražio da se bar pola isplati u ovoj godini a drugi dio u prvom kvartalu
iduće godine
Donesena je
ODLUKA
o odobrenju sredstava za saniranje objekata spomen
područja Jasenovac (prilog br. 28)
10.2. Donesena je
ODLUKA
o kupovini osnovnih sredstava Ministarstvu za urbanizam, stam.-kom.638 poslove i
građevinarstvo (prilog br. 29)
10.3. Skida se s dnevnog reda.
10.4. Skida se s dnevnog reda.
11.1. Donesena je

Ad – 11

ODLUKA
o odobrenju sredstava za kupnju automobila (prilog br. 30)

634
635
636
637
638

Ljubiša.
Stevo.
Ratko.
Radi se o lokaciji u Kninu.
Stambeno-komunalni.

253

11.2. Nakon što je ministar Pađen639 obrazložio zahtjev za kupnju tri šinobusa JP ŽTP
RSK usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Zadužuje se Ministarstvo saobraćaja i veza da zajedno sa JP “Željeznica Krajine” pripreme
nacrt Zakona kojim će se regulisati spomenuta materija.
Ad – 12
12.1. Direktor “Krajina-filma” Duško Govoruša obrazložio je zahtjev za odobrenje
sredstava za troškove montaže dokumentarnog filma “Istorijsko pravo Srba Krajišnika na
državu” (prilog br. 31). Otvorena je rasprava i veći broj ministara je istakao da je sporna
namjena za koju se isplaćuju sredstva.
Na prijedlog ministra Bosnića640 usvojen je
ZAKLJUČAK
Da se navede cijena za završetak filma.
Ministar Bosnić se obavezuje da nađe sponzora za ovaj iznos, te će ministar kulture i
“Krajina-film” sklopiti ugovor.
Ad – 13
13.1. Nakon što je ministar Šijan641 obrazložio Uredbu donesena je
UREDBA
o prometu vina u rinfuznom stanju (prilog br. 32)
13.2. Donesena je
ODLUKA
o utvrđivanju granica vodnih područja (prilog br. 33)
13.3. Nakon što je ministar Šijan obrazložio inicijativu RR642 (prilog br. 34) donesena je
ODLUKA
o davanju saglasnosti na inicijativu robnih rezervi za rekonstrukciju mlina u Ernestinovu
(prilog br. 35)
Ad – 14
14.1. G-din Dušan Badža, direktor RTV RSK, naglašava da dva mjeseca nije isplaćena
plata i predlaže da se to riješi principijelno, ne mjesec po mjesec.
Ministar Veselinović je dodao da RTV treba riješiti problem plata samofinansiranjem.
Predsjednik Mikelić predlaže da se interventno djeluje, da se isplate plate, ali da se pronađe
način kako će se RTV isplaćivati jer to nije predviđeno budžetom.
G-din Drago Kovačević naglašava da su potrebni određeni uslovi da bi se RTV RSK mogao
samofinansirati. Treba navikavati građane da TV plaćaju. Potom je donesena
ODLUKA
o odobrenju sredstava za lične dohotke zaposlenih u JP RTV RSK (prilog br. 36)
Ad – 15
15.1. Nakon obrazloženja ministra Bosnića donesena je
ODLUKA
o prodaji cigareta (prilog br. 37)
639
640
641
642

Milan.
Milan.
Simo.
Robne rezerve.

254

15.2. Uz korekciju člana 4. donesena je
ODLUKA
o odobrenju kupovine osnovnih sredstava za potrebe Carinske službe RSK (prilog br. 38)
Ad – 16
16.1. Vezano za zahtjev za dodjelu goriva za ogrev (prilog br. 39) Ministarstvo za rad,
boračka i socijalna pitanja je zatražio od Ministarstva energetike i “NIK”643-a (prilog br. 40)
da se pomenuto gorivo osigura po opštinama.
Ministar Perić je dodao da gorivo nije osigurano po svim opštinama i u traženim
količinama, već djelomično.
Donesen je
ZAKLJUČAK
Prima se na znanje informacija ministra Perića s tim da je pitanje goriva za porodice
poginulih boraca i invalide u fazi rješavanja preko Ministarstva odbrane i Ministarstva za
rad, boračka i socijalna pitanja.
16.2. Budući je ministar Perić obrazložio zahtjeve Udruženja (prilog br. 41) usvojen je
ZAKLJUČAK
Da ministar Perić prouči ove zahtjeve, a na slijedećoj sjednici članovi Vlade izjasnit će se
o ovom pitanju.
Ad – 17
17.1. G-din Boško Popac je obrazložio prijedloge za obezbjeđenje provođenja odredbi
Pravilnika (prilog br. 42).
Usvojen je
ZAKLJUČAK
Prihvataju se prijedlozi za obezbjeđenje provođenja odredbi Pravilnika.
17.2. G-din Boško Popac obrazložio je prijedlog za produženje roka vraćanja kredita
(prilog br. 43) i usvojen je
ZAKLJUČAK
Odobrava se prolongiranje roka vraćanja kredita do 31. 12. 1994. god.
17.3. Na zahtjev g-dina Branka Škorića donesena je
ODLUKA
o ustupanju zapljenjene robe (prilog br. 44)
Doneseno je

Ad – 18

RJEŠENJE
o postavljenju šefa Predstavništva Vlade RSK u Beogradu (prilog br. 45)

Donesena je

Ad – 19

ODLUKA
o izmjeni i dopuni Odluke broj 05-3-882/94. od 20. 09. 1994. god. (prilog br. 46)

Doneseno je
643

Ad – 20

“Naftna industrija Krajine”.

255

RJEŠENJE
o postavljenju pomoćnika ministra za urbanizam, stam.-kom. poslove i građevinarstvo
(prilog br. 47)
Doneseno je

Ad – 21

RJEŠENJE
o razrješenju glavnog urbanističko-građevinskog inspektora (prilog br. 48)

Doneseno je

Ad – 22

RJEŠENJE
o postavljenju glavnog urbanističko-građevinskog inspektora (prilog br. 49)

Donesena je

Ad – 23

ODLUKA
o davanju saglasnosti na Statut o dopunama Statuta JP “Elektroprivreda Krajine” – Knin
(prilog br. 50)
Članovima Vlade radi informisanja podijeljeni su slijedeći materijali:
Ad – 24
ZAKLJUČAK
Izvršnog savjeta SO Pakrac (prilog br. 51)
Ad – 25
INFORMACIJA
Službe za platni promet i finansijsku kontrolu o problemima sa gotovim novcem (prilog
br. 52)
Ad – 26
INFORMACIJA
JŽTP “Željeznica Krajine” o problemima sa isplatom pripadnika SVK zaposlenih u ovom
preduzeću (prilog br. 53)644
Sjednica je završila s radom u 01.55 časova.
SEKRETAR PREDSJEDNIK
Savo Štrbac Borislav Mikelić645
Preslika, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A-156 -052.

644
645

Priređivači su izostavili priloge.
Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.

256

102

1994., studeni 30.
Vojnić
Izvješće SUP-a Vojnić o izvršenim razbojništvima nad pripadnicima UNPROFOR-a na
području Korduna
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆ
Broj: 08-03-1-546/1-94.
Vojnić, 30. 11. 1994.
PREDMET: Razbojništva nad pripadnicima UNPROFOR-a.–
Dana 30. 10. 1994. godine u Brezovoj Glavi, SO Krnjak, od strane dva NN646 lica
obučena u vojničke, maskirne uniforme izvršeno je razbojništvo nad pripadnikom
UNPROFOR-a pri čemu je od istog uz pretnju oružja oduzeto vozilo marke “Čiroki”,647
reg.648 oznake UNPF 9431 i 150 USA dolara.
Dana 31. 10. 1994. godine u mjestu Klokoč, SO Vojnić od strane dvojice NN lica,
obučenih u vojničke, maskirne uniforme izvršeno je razbojništvo nad pripadnicima
UNPROFOR-a od kojih je uz pretnju oružja oduzeto vozilo marke “Toyota”, reg. oznake
UNPF 15135.
Dana 29. 11. 1994. godine u mjestu Brezova Glava, SO Krnjak, izvršeno je razbojništvo
nad pripadnicima UNPROFOR-a stacioniranim u kući vlasništvo Galić Milene pri čemu su
četvorica NN muškaraca obučenih u maskirne, vojne uniforme, naoružani dugim i kratkim
oružjem uz pretnju oružja oduzeli dva vozila marke “Nissan”, reg. oznake UNPF 36733 i
UNPF 17793, te veću količinu opreme vlasništvo pripadnika UNPROFOR-a.
Radnici SUP-a Vojnić zaveli su krim. obradu vezano za navedena razbojništva pri čemu
se došlo do slijedećih saznanja:
Na licu mjesta prilikom razbojništva u Brezovoj Glavi dana 30. 10. 1994. primjećeno
je vozila sa reg. oznakom VN 38-35 koje su NN počinioci obučeni u maskirne, vojne
uniforme koristili. Navedeno vozilo, kako je utvrđeno operativnim radom na terenu, koriste
pripadnici diverzantske jedinice smještene u osnovnoj školi u Vojišnici.
Razbojništvo izvršeno 31. 10. 1994. godine u mjestu Klokoč počinjeno je u neposrednoj
blizini punkta na kojem su pripadnici vojne policije 21. korpusa vršili kontrolu. Oduzeto
vozilo marke “Toyota” prema prikupljenim podacima prefarbano je u sivo maslinastu boju i
primjećeno je da ga na području Korduna koriste pripadnici vojske 21. korpusa.
Razbojništvo izvršeno 29. 11. 1994. godine u mjestu Brezova Glava počinila su četvorica
NN muškaraca obučena u maskirne, vojničke uniforme pri čemu su se koristili terenskim,
vojnim vozilom nepoznate marke i reg. oznake. Zapaženo je da navedena četvorica govore
bosanskim dijalektom.
646
647
648

Nepoznati.
Radi se o vozilu marke “Jeep Cherokee”.
Registracijska.

257

Na temelju prikupljenih podataka vidljivo je da su navedena razbojništva počinili
pripadnici vojske RSK o čemu je potrebno obavijestiti nadležne vojne organe radi
poduzimanja daljnjih mjera i radnji.
M. P.649 S E K R E T A R
Miladin Relić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1073-6.

103

1994., prosinac 1.
Knin
Skraćeni zapisnik s 4. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK
SKRAĆENI ZAPISNIK
sa IV. sjednice II. redovnog zasjedanja
Skupštine RSK održane 01. 12. 1994. godine u Kninu
Sjednica je počela sa radom u 16.00 časova.
Sjednici je prisustvovalo 57 poslanika.
Sjednica je počela sa zakašnjenjem od 4 sata, zbog konsultacija poslanika Zapadne Slavonije
sa predsjednikom Vlade Borislavom Mikelićem oko otvaranje auto-puta kroz Zapadnu
Slavoniju.
Predsjednik Skupštine Rajko Ležaić, pozdravio je prisutne i predložio dnevni red za sjednicu,
dopunjen sa 3 Zakona koja je Vlada u međuvremenu dostavila:
1. Prijedlog Zakona o pravosudnom ispitu.
2. Prijedlog Zakona o pripravnicima u pravosudnim organima.
3. Prijedlog Zakona o ispitu sudije za prekršaje.
4. Vojno-bezbedonosna situacija u RSK.
5. Nacrt Sporazuma o ekonomskim odnosima Republike Srpske Krajine i susjedne
Republike Hrvatske.
Predsjednik je dalje predložio da prve tri tačke budu otvorene za javnost, a 4. i 5. tačka
zatvorene. Nakon iznijetog prijedloga otvorio je raspravu po predloženom dnevnom redu.
Za riječ se javio poslanik Lemić Milorad, koji je smatrao da se prijedlozi navedenih Zakona
ne stavljaju na dnevni red iz razloga što su dobijeni uoči same sjednice, te nije bilo vremena
da se upoznaju sa istim, uz obrazloženje da nije sporna potreba donošenja Zakona.
Predlagač Zakona Ministarstvo pravosuđa i uprave – odnosno ministar pravosuđa je
obrazložio potrebu donošenja Zakona koji su trebali davno biti donijeti, i to da se radi o 3
kratka zakona. Međutim, nakon primjedbe poslanika Lemića, on kao predlagač je povukao
sva tri prijedloga sa dnevnog reda.
Predsjednik Skupštine je utvrdio dnevni red kako slijedi:
1. Vojno-bezbedonosna situacija u RSK.
649

Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Sekretarijat unutrašnjih poslova Vojnić.

258

2. Nacrt Sporazuma o ekonomskim odnosima Republike Srpske Krajine i susjedne
Republike Hrvatske.
Ujedno je dao na glasanje prijedlog da obadvije tačke budu zatvorene za javnost.
Prijedlog je prihvaćen za 1. tačku jednoglasno, dok je za 2. tačku glasalo 44 poslanika “ZA”,
11 poslanika “PROTIV” i 4 poslanika su bila uzdržana.
Nakon utvrđenog dnevnog reda, i izglasavanjem da cijela sjednica bude zatvorena za javnost,
a prije prelaska na dnevni red, predsjednik Skupštine je predložio usvajanje Zapisnika sa
prošle sjednice.
Za riječ se javio poslanik Lemić Milorad, ističući da misli da ovaj Zapisnik nije korektno
napisan, zbog toga što je on bio za uslovno prihvatanje tog izvještaja (Izvještaj o radu Vlade),
i da će ga prihvatiti pod uslovom da Vlada do kraja godine dostavi relevantne, sintetične i
analitične ekonomske pokazatelje za vremenski period do danas.
Druga primjedba na Zapisnik se odnosila po riječima Lemića na slijedeće: (citat):
“Predložio sam zbog nemogućnosti da budemo informisani o radu Vlade Krajine, jer SRS650
nema nijednog predstavnika u Vladi, smatramo da bi trebalo svim poslanicima dostaviti
sve odgovarajuće važne akte koje je Vlada donijela i dokumente. Prvenstveno mislim na
uredbe, jer jedan dio uredbi su mnogo značajniji i važniji od mnogih zakona. Mislim da je
to usvojeno i u trećem dijelu sam rekao da bi trebali zatražiti izvještaje od upravnih odbora
državnih preduzeća, što dosad nije bilo zatraženo. I s tim se predsjednik Vlade složio,
međutim ja to u ovom Zapisniku ne vidim. Zato predlažem da se sačini novi zapisnik ili
dopuna zapisnika.”
Primjedbi na Zapisnik je imao i poslanik Đorđe Bjegović, koja se odnosila na to da
u Zapisnik nije ušla njegova diskusija koja je sadržavala prijedlog da se smjena ministra
unutrašnjih poslova izvrši uz jednu koordinaciju tri predsjednika, Skupštine, Republike i
Vlade. Primjedba se odnosi i na sjednicu u Vukovaru.
Nakon ovih primjedbi Zapisnik sa prošle sjednice je usvojen uz 1 glas “PROTIV” i 1
“UZDRŽANIM” glasom.
Na prijedlog potpredsjednika Skupštine Damjanović Đorđa glasanjem je usvojeno da
diskusija poslanika traje 10 minuta, a replika 3 minuta.
AD.1. Vojno-bezbedonosna situacija u RSK
Izvještaj po ovoj tački podnio je ministar odbrane Rade Tanjga u nekoliko stavki:
1. Obavještajno-bezbedonosna situacija.
2. Izvještaj o mobilizaciji obveznika na radnoj obavezi i stanju nakon mobilizacije.
3. Izvještaj o uzrocima i posljedicama dejstva Nato-pakta na Udbini.
Na kraju svog izlaganja predložio je Skupštini usvajanje Zaključaka koje je donijela Vlada a
povodom iste tačke dnevnog reda.
1. Traži se hitno zasjedanje VSO651 sa zadatkom da analizira uzroke i posledice sprovedene
potpune mobilizacije, korištenje strategijskih potencijala odbrane mimo njegovih odluka
(Udbina, Šamarice) i preduzme sve potrebne mjere radi dovođenja kompletnog sistema
odbrane u ustavni i zakonski okvir RSK.
650
651

Srpska radikalna stranka.
Vrhovni savjet odbrane.

259

Ujedno se obavezuje VSO da na slijedećoj sjednici Skupštine podnese informacije o
rezultatima sprovedene analize i preduzetim mjerama.
2. Zaključak odnosno Odluke o stavljanju van snage Uredbe predsjednika Vrhovnog savjeta
odbrane o formiranju vojno-teritorijalnih organa i jedinica i primopredaji vojne obaveze
MO652 organima Srpske Vojske Krajine br. 03-1-24/94. od 08. 02. 1994. godine.
Poslanici su glasanjem prihvatili navedene Zaključke sa 44 glasa “ZA” i 9 “UZDRŽANIH”.
Po ovoj tački dnevnog reda kratku informaciju je dao v. d.653 ministra unutrašnjih poslova
Nebojša Pavković.
U pretresu povodom ove tačke dnevnog reda učestvovali su poslanici:
Ratko Ličina, Đurić Stevan, Čubra Milan, Ernjaković Milan, Dmitrović Branko, Atlagić
Marko, Čičić Dragan, Živković Milan, Vukša Stevan, Simo Krnić, Dokmanović Slavko i
Perić Branko.
AD.2.
Nacrt Sporazuma o ekonomskim odnosima RSK i susjedne Republike Hrvatske.
Po ovoj tačci informaciju je pred poslanike iznio prvi ministar Vlade RSK gospodin Borislav
Mikelić. (Tekst Sporazuma su dobili poslanici)
Bakić Ranko u ime poslanika zapadne Slavonije je izjavio da oni prihvataju Sporazum u
cjelosti a da su to učinili nakon uvjeravanja od strane Vlade i davanje dodatnih garancija
vezanih za puštanje dijela auto-puta koji prolazi kroz zapadnu Slavoniju.
Poslanik Lemić Milorad je bio mišljenja da Sporazum ne treba prihvatiti ili ga treba
prihvatiti uslovno.
Poslanik Buha Milorad je predložio dopunu Sporazuma preambulom u kojoj bi se navele
ugovorne strane.
Poslanik Vujić Ranko je izjavio da u ime srpskih radikala nećemo prihvatiti Sporazum.
Po završenom pretresu prešlo se na glasanje.
“ZA” predloženi tekst Sporazuma glasala su 44 poslanika, “PROTIV” je bilo 9, a 3 glasa su
bila “uzdržana”.
Sjednica je završena u 22,30 časa.
Zapisničar: Zapisnik sastavila:
Dondur Neda M. P.654 Mirjana Rodić, dipl. prav.655
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 2.

104

1994., prosinac 1.
Knin
Zapisnik s 4. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK

652
653
654
655

Ministarstvo obrane.
Vršitelj dužnosti.
Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.
Diplomirani pravnik.

260

MAGNETOFONSKI SNIMAK ZAPISNIKA
SA 4. SJEDNICE II. REDOVNOG ZASIJEDANJA
SKUPŠTINE RSK ODRŽANE 01. 12. 1994. GODINE U KNINU

[...]
Ministar Tanjga:656
Poštovani gospodine predsjedniče Skupštine, poštovani gospodine predsjedniče Vlade,
poštovani poslanici, mi smo praktično svaki put ne iz hira nego iz potrebe na dnevni red
Skupštine stavljali vojno-bezbedonosnu situaciju u RSK. Današnja situacija nije inicirana
zbog nekih posebnih tematskih razloga koji bi bili obuhvatniji, nego iz potrebe da se sagleda
stanje u kojem se nalazimo i da se tom analizom, naravno uz vašu pomoć, pomogne i Vladi
a i ostalim subjektima u rukovođenju i komandovanju da što efikasnije iziđemo iz situacije
u kojoj smo se našli i da mjerama i postupcima sprečimo eskalaciju bilo haosa, da spriječimo
negativnu tendenciju u budućnosti. Kad smo se dogovarali za ovaj dnevni red i sa
predsjednikom Skupštine i sa predsjednikom Vlade, ja sam dobio zadatak da prikupim
informacije i da napravim kraće uvodno izlaganje i da se osvrnem na period od druge
sjednice Skupštine 10. 11. 94. u Kninu do dana današnjeg. Moje izlaganje ja sam podijelio
u šest dijelova. Prvo je obavještajno-bezbedonosna situacija, drugo je izvještaj o mobilizaciji
i mobilizaciji vojnih obveznika, treći dio je planirani i ostvareni nivo na području bihaćke
regije, četvrti je izvještaj o uzrocima i posljedicama dejstva NATO vazdušnih snaga na
aerodromu Udbina i na Šamarici, peto je materijalno-finansijsko obezbeđenje operacije
vojske ali i odbrane, šesto je neki predlozi nekih zaključaka i mjera koje bi trebalo preduzeti.
Dozvolite mi na kraju da za ovo šesto predložim moje mišljenje i mišljenje Vlade, koje je
Vlada smatrala potrebnim. Pred sam početak ja vas molim da mi uvažite što će izlaganje ići
ovim tokom. Ja sam za ovaj dnevni red tražio podatke od našeg Glavnog štaba i uputio sam
u tom smislu jedan akt i dogovorili smo se usmeno da bi bilo dobro da zajednički
učestvujemo da dobijemo podatke. I odmah na startu moram reći, nažalost i ja kao ministar
odbrane i neki segmenti, kad je u pitanju obavještajno-bezbedonosna situacija praktično
nemamo podatke, nemamo informacije šta se dešava, kakva je situacija, gdje su ustaške
lokacije, kakve su im namjere, tako da smo gotovo svedeni na ono maltene ono rekla-kazala.
Svedeni smo na usmene informacije koje dobijemo od prijatelja a ne po službenoj dužnosti,
iako imamo i dvije ozbiljne institucije u našem sistemu, a to je vojna obaveštajnobezbedonosna služba, ali imamo i državnu bezbednost. Moram vam reći i jedna i druga
služba iz nekih razloga meni nepoznatih ne osjeća potrebu da meni dostavlja te podatke.
Tako je bilo i u ovoj situaciji. Prisiljeni smo da na bazi poluinformacija donosimo odluke i
zaključke. Međutim nešto znamo, znamo kako je krenula ofanziva muslimanskih snaga u
bihaćkom džepu, kako je krenula kontraofanziva i kako smo se uključili mi. Tim
uključivanjem smo okrenuli predznak te operacije muslimanske i vjerovatno je to pogodovalo
s obzirom da smo izišli iz rovova dobro ukopanih da smo mogli ostvariti taj početni tempo
napada, odnosno kontraofanzive takav da vratimo oduzete teritorije, ali paralelno time
vraćanjem tih oduzetih teritorija išao je proces planirane operacije koja je imala za cilj da
definitivno riješi problem petog korpusa. S naše strane učestvovala je Srpska vojska Krajine,
učestvovala je specijalna brigada našeg MUP-a, snage Fikreta Abdića, vojska RS, i učestvovale
su još neke snage, ja pretpostavljam da se zna o čemu je riječ. Situacija je puno kompliciranija
nego što smo mislili. Dosta sporo sve to ide. Operacija mora biti sveobuhvatna, ako nam je
656

Rade.

261

interes da ostvarimo uspješno taj cilj. Tako bez obzira na početni uspjeh ne možemo se
previše pohvaliti u svemu tome. Kladuša657 bi danas trebala biti, tj. dvije trećine i jesu naše,
ali bi danas trebala biti u okruženju i nadamo se da će taj problem biti riješen, također
Debeljača i onaj dio kod Bihaća je potpuno u našim rukama. Mi smo tu Bihać opkolili u
vidu potkovice i postoji jedan prolaz kroz koji je dobar dio snaga Petog korpusa izvučen,
prije svega misli se na njihovu komandu koja je locirana negdje prema Cazinu u
UNPROFOROVOM okruženju, odnosno u blizini UNPROFOR-a. I dobar dio
stanovništva iz Bihaća je izišao i zatim sa istočne strane dosta tvrdo ide, jer kako sam rekao
svaka kuća se mora osloboditi. Kad su u pitanju ustaše onda su oni shvatili da ćemo mi
krenuti prema Velikoj Kladuši i povećali svoju borbenu gotovost; to sve skupa mora se
promatrati u kombinaciji sa pregovorima i kombinaciji sa našim radnjama jer mi smo
morali zato što smo uputili jedan broj ljudi ka Cazinskoj krajini, morali smo izvršiti
domobilizaciju pa ojačati naša područja prema RH i time naravno, krenule su ustaše na
mobilizaciju i tu su dosta velika koncentracija gotovo na svim pravcima njihovih snaga je
postavljeno. To je vjerojatno izazvalo ali nešto drugo kod nas totalnu mobilizaciju i kod nas,
tako da je komandant SVK dao naredbu 18. 11. 94. za mobilizaciju. Rezultat takve
mobilizacije je moram reći da je doveo do potpune paralizacije života i rada državnih organa.
Praktično je sve zamrlo, a dokle je sve to išlo pokazuje jedan primjer u Petrinji, par dana je
bila bez kruha jer su pekari bili mobilisani, dalje Okružni zatvor je ostao bez stražara,
Okružni sud je ostao bez sudija, “Elektra” je ostala bez ekipa koje trebaju da trafostanicu
obezbeđuju. U Benkovcu, Glini ostali smo bez poštara, ne u onom uobičajenom smislu,
nego bez kvalifikovanih ljudi koji na centrali rade. Svi ljudi iz MUP-a koji imaju ratni
raspored uredno sproveden u skladu sa uredbama o ratnoj sistematizaciji također su dignuti,
još uvijek saniramo te posljedice i jedan dio ljudi iz Ministarstva odbrane koji su također
bili na ratnoj sistematizaciji mobilisani su u okviru Ministarstva odbrane. Takav pristup
mobilizaciji, ja moram reći nažalost nepromišljen pristup mobilizaciji a da ne govorim da je
protuzakonit, tj. da nije usklađen sa zakonom, takav pristup mobilizaciji uzrokovao je ono
kao što sam maloprije rekao paralizu i haos u svim segmentima života. Odmah 19. 11. 94.
godine isti trenutak kad smo čuli za to, a vi svi znate gdje smo bili 19. – Skupština u
Vukovaru. Ja i predsjednik Mikelić658 smo se čuli svakih deset minuta i probali gasiti požar
tako da kažem, intervenisali smo kod generala Čeleketića,659 uključujući i zvaničnu pismenu
intervenciju, usmene intervencije da se stanje popravi u smislu tako kad se vratimo tamo
gdje je moguće da se vratimo na ratnu sistematizaciju, tamo gdje je legalna i ničim ne
narušava borbenu gotovost i to je moram reći da je komandant nakon dva dana napisao
dodatno naređenje kojim se zahtjeva od ratnih jedinica da oslobode ljude koji su na ratnim
sistematizacijama, međutim znate kako je kad proces krene. Moja procjena je da nam treba
bar deset dana da normaliziramo postojeće stanje. Bez obzira na to što me možete proglasiti
neefikasnim u tome a ja znam sigurno, a imamo jedan slučaj nije važno, slučaj jednog
direktora kojeg je trebalo vratiti, i evo baš se jutros vratio na svoju radnu obavezu. Do
uredbe predsjednika Republike od 2. mjeseca ove godine i radna obaveza i vojna obaveza
time i kompletna mobilizacija društvenih potencijala uključivši i vojsku bila je u onom
izvršnom smislu stručnom, tehničkom smislu u rukama Ministarstva odbrane. Dok je
657
658
659

Velika.
Borislav.
Milan.

262

mobilizaciju društva moglo da odlukom o mobilizaciji donosi Vrhovni savjet odbrane i
proglašava je predsjednik Republike, međutim ovu mobilizaciju je proglasio komandant
vojske, pozvao se čovjek na neke odluke Vrhovnog savjeta odbrane. Lično mislim da
moramo riješiti taj problem i u tom pravcu ćemo imati još jedan prijedlog i ja ga odmah
iznosim i moramo, svi su uslovi zreli da se jedan takav ukaz odnosno uredba predsjednika
Republike koja inače mora ići na verifikaciju na Skupštinu povuče i da se vratimo na Zakon
o odbrani RSK, čiji član 43. tačka 1. i 2. detaljno precizira nadležnost za uvođenje vojne
obaveze i radne obaveze, pošto je to jedinstven sistem, jer to nisu razdvojena dva sistema pa
je onda haos pošto je nepovezanost među njima, a u ingerenciji Ministarstva odbrane. I
druga stvar da se mora inzistirati da bi trebala Skupština da to potencira da Vrhovni savjet
odbrane efikasnije radi, sastaje se onda kad je potrebno i donosi odluke. Mi smo na
inicijativu predsjednika Vlade napravili smo jedan uzorak, tekst da tako kažem, a nemojte
me krivo shvatiti ljudi sa Banije, ništa ružno, otišli smo na sastanak u banijskoj regiji.
Sastanku su prisustvovali predsjednici opština, predsjednici izvršnih vijeća i načelnici uprave
odnosno odelenja Ministarstva odbrane, ali i neki ljudi iz javnih preduzeća da vidimo kakva
je situacija, kakve su posljedice i šta je potrebno da se uradi da se taj problem apsolutne
paralizacije života pokuša riješiti i prevazići. Naša saznanja sa tog sastanka su se potvrdila u
još većoj mogućoj mjeri, jer smo saznali neke podatke, kao što je da su neki komandanti da
kažem lokalni imali potrebu da sa “bovom”660 ganjaju vojne obaveznike, otimaju hranu. To
je pokazalo da smo na početku haosa. Tu bi ja sad završio uz moje pravo, odnosno mogu da
pred kraj diskusije dadem jedan od zaključaka. Pod tri planirani ostvareni dio operacije na
području bihaćke regije. Već sam na početku rekao nekoliko je struktura učestvovalo u
svemu tome. Tih nekoliko struktura zahvaljujući tome što su iz tri ili četiri različita državna
entiteta bio je ozbiljan problem da se to na početku sinhronizuje, da se zna tko je komandant,
da se onda drži tenzija operacija, da se uveže i po sistemu veza i svega onoga što vojnički
uspjeh čini zagarantovanim, međutim dosta se eksploatirao taj vojnički uspjeh, ali su veliki
problemi i mora se gotovo osvajati kuća po kuća. U tom smislu s obzirom da smo se
opredijelili za što manje naših žrtava, veliki su utrošci materijalnih resursa i evo za vašu
ilustraciju do sada ukupno, uključujući i gorivo, uključujući i municiju, mazivo, hranu,
odjeću itd., mi smo po nekoj gruboj procjeni potrošili 30 miliona dinara do sada. Naš
budžet je bio 9 miliona, a 7 je išlo na vojsku, pitanje je o čemu trebamo voditi računa,
odbrana jeste odbrana i s puškom u ruci.
Mi smo napravili neke prodore, uspjeli smo uzdrmati taj Peti korpus, bojim se da nećemo ići
tako brzo kao što smo mi očekivali, jer oni nemaju izbora, oni se moraju boriti, oni nemaju
neki koridor da iziđu, da ih propusti pa da im bez nekih velikih razaranja možda zauzmemo
Bihać. U principu oni iz tog prostora ne mogu izaći. Nije cilj da mi njih uništimo, nego da
presijecanjem na nekoliko dijelova razbijemo Peti korpus, da izoliramo ih negdje u području
Cazina i na taj način pritisnemo ih na predaju, da vratimo Fikreta Abdića natrag da on na
tom prostoru preuzme vlast. Slijedeća stvar koja je i te kako važna i povezana i sa bihaćkom
operacijom i povezana je sa mobilizacijom posredno ili sa zakašnjenjem od par dana jeste
Izvještaj o uzrocima i posljedicama dejstva vazdušnih snaga NATO na aerodrom Udbina, ali
i na raketne sisteme koji se nalaze na Šamarici. Odmah da kažem da je to po onome kako ja
to ocjenjujem i aerodrom Udbina i raketni sistemi raspoređeni na Šamarici da su po mojoj
ocjeni nama strateški važni. Avijacija vojske RS je nekoliko puta uzletila i bombardovala
660

Borbeno oklopno vozilo.

263

ciljeve u Bihaću i Cazinu. Za vašu informaciju NATO-pakt u svom bombardovanju je
priznao da je bilo 39 aviona u operaciji, mi smo u jednom trenutku na radarskom ekranu
izbrojili 44 aviona, možda nisu svi učestvovali, a možda su bili lažni ciljevi da zavaraju naš
PVO661 sistem, ali u svakom slučaju oni su priznali da je bilo 39 aviona u zraku. U prvoj
fazi uništili su naša dva radarska sistema i uništili su PVO odbranu, mi smo tu imali dva
preminula borca i nekoliko ranjenih lakše i teže, ali smo imali i veliku materijalnu štetu,
pista je oštećena na 6 mjesta i prilazne staze su oštećene na nekoliko mjesta, zatim uništeni
su nam protuavionski raketni sistemi i PVO sistem. Kad se sve to skupa zbroji materijalna
šteta iznosi oko 13 do 15 miliona dinara. Za nas je to ogromna stavka. Treba stvoriti višak
vrijednosti da se kupe ta sredstva, pogotovu mi to danas ne možemo tako lako nabaviti.
Nešto od toga se može vratiti i remontovati, ali ne baš preveliki broj tih sredstava. Pista je
oštećena kako sam rekao na nekoliko mjesta i mi smo hitno poduzeli akciju saniranja piste.
Bez obzira što će se pista osposobiti, o upotrebi aviona može da odlučuje samo Vrhovni
savjet odbrane. Moje je mišljenje da ne smije da poleti avion, ako nije poletio s razlogom
prema ustašama. Nikako ne smije poletiti prema nekoj čuki ili prema nekom artiljerijskom
oruđu koje se nalazi na muslimanskoj strani. To za nas nije strateški cilj i interes. Na kraju
možda vjerojatno je ružno, vjerojatno ćete mi zamjeriti možda nisam trebao da kažem ali
moram reći i to bio je komandant ratnog vazduhoplovstva da moramo sanirati ovu pistu,
a on ju je koristio za ovu operaciju, a on ju je koristio ostavio mi je neki gorak okus. To
je meni ličilo na ono upotrebljavam te dok mi trebaš, nakon toga zapravo služiš mi za
jednokratnu upotrebu. Kad te ne trebam ja ću te odbaciti. No, međutim, to nije njegova
odgovornost ni krivica, odgovornost je ovdje nas i prije svega Vrhovnog savjeta odbrane.
I na kraju da vam kažem da imamo cijele spiskove utroška municije. Ova operacija bez
Jugoslavije u logističkom smislu ne bi mogla da se ostvari. Sve ovo upućuje što sam govorio
i osnovni mi je cilj svega ovoga što sam danas ovo govorio da ukažem da je došao jedan
prelomni trenutak hoćemo li u neizvjesnost rata ili idemo ka nekom ipak izvjesnijem miru,
govorim da je krajnje vrijeme došlo da mi sistem odbrane moramo, da kažemo, vratiti da
bude postavljen čvršće u okviru Ustava i zakona. U tom smislu tu imamo neke predloge
zaključaka Vlade.
V.d. ministar unutrašnjih poslova Pavković:662
Poštovano predsjedništvo, gospodo poslanici iz oblasti unutrašnjih poslova ako mogu da
unekoliko pokušam dopuniti, inače vrlo opsežnu diskusiju ministra odbrane. Iz dijela
obavještajno-bezbedonosnih procjena kojim raspolaže MUP-a sasvim je očito da je
koncentracija neprijatelja u blizini, u blizini neposrednih granica tako da prijeti jednom
dosta velikom mogućnošću agresije. Pogotovu se to lokaliziralo u zadnja dva-tri dana, vama
je vjerojatno već to poznato da je otvoreno novo ratište između Livna i Grahova, koje je
mirovalo dvije godine i ono nije otvoreno slučajno, otvoreno je zbog pritiska na opsadu
Bihaća od strane naših zajedničkih snaga. Isto tako nekoliko vrlo ozbiljnih incidenata
na tim linijama razdvajanja, znate da su poginula tri naša vojnika u zapadnoj Slavoniji
i danas negdje oko deset sati u predjelu Crnog Vrha na Alanu neprijateljska teroristička
diverzantska grupa upala i teže ranila jednog našeg borca, a prema za sada još uvijek
nepotvrđenim informacijama naših pet vojnika je nestalo. Nadajmo se da taj podatak nije
tačan. Koncentracija ustaške sile je počela već da provocira uspostavljeno primirje. Što se tiče
661
662

Protivvazdušna obrana.
Nebojša, vršitelj dužnosti ministra unutarnjih poslova.

264

ostalih obavještajnih procjena kojim MUP raspolaže a koje ukazuju na mogućnost agresije,
sigurno su nekakvi politički uvjeti i razlozi koji ukazuju da li će do te agresije doći ili neće.
Mogućnost agresije je izvjesna. Koliki je to stepen i kolika mjera to niko od nas ne može
znati. Što se tiče bezbedonosne procjene, želim da kažem slijedeće, u RSK je stanje
kriminaliteta u zadnjem periodu dosta povoljno. Bilježimo pad kriminaliteta, isto tako
visok porast otkrivanja tog kriminaliteta, moram da kažem da je suradnja sa pravosuđem u
zadnje vrijeme krenula jednim boljim tokom, da se mnogi predmeti već rješavaju i da ima
mnogo lica koji već odlaze na odsluženje kazne zatvora. Šta se tiče javnog reda i mira on
je bio do unatrag desetak dana povoljan, ali unazad nekoliko zadnjih deset dana desilo se
nekoliko vrlo ozbiljnih incidenata od pripadnika milicije i vojske. Po povratku sa fronta bilo
je incidenata upadom u zgradu Opštine u Kninu koji je nanio veliku štetu MUP i uopće
pravnom poretku, ali budite sigurni da smo mi učinili zaista velike napore da spriječimo
bilo kakvu daljnju lokalizaciju tog sukoba. Taj postupak ćemo dovesti do kraja a počinioce
ćemo ozbiljno kazniti.
Nekoliko ozbiljnih tih incidenata koji su se desili i ovdje u Kninu, i u Benkovcu i Obrovcu
koje su izazvali pripadnici vojske po povratku sa fronta, dakle pucnjavom koja u našim
mjestima nije prisutna više od godinu dana, u Benkovcu je u jednom dosta drastičnom
obliku pucano po zgradi Opštine, po zgradi hotela u Benkovcu, u Obrovcu čak po zgradi
milicije; cjenimo da je to vid ispoljavanja jednog nezadovoljstva na jedan totalno krivi i
pogrešan način, ispoljavanje energije u totalnom krivom smjeru. Očito je da je ratna psihoza
kod ljudi prisutna sve više i više. To nas navodi da moramo biti više ljudi između sebe. Mi
smo zaista intervenisali na tu pucnjavu ovdje u Kninu, čak ovdje nam je u Kninu patrola
milicije bila povređena na autobusnoj stanici iz vatrenog oružja, međutim sve se završilo
dobro. Ja vam želim da kažem da ulažemo maksimalni napor da se to spriječi. MUP je isto
tako učestvovao u čitavoj operaciji bihaćkog džepa od početka. Nekih ostalih problema
gledano sa našeg aspekta u RSK koji bi bitnije u ovom momentu utjecali na bezbjedonosnu i
uopšte vojno-bezbedonosnu situaciju nema. Smatramo da krajnje ipak ide jednim uzlaznim
pravcem stvaranja i pravne države i njenog jačanja. Ja znam da i vi meni imate da postavite
puno pitanja, ali ja sam ovdje tek desetak dana i tek sam počeo sa radom. Mislim da ću
ovaj posao obaviti kako treba, a vama budući da nisam bio na onoj Skupštini u Vukovaru
zaista zahvaljujem na ukazanom povjerenju i smatram da ću svoju intelektualnu i fizičku
sposobnost [...]663 da ovo vrlo veliko i važno Ministarstvo vodim zaista na pravi način.
Ležaić:664
Prvo nego što otvorim pretres moram reći da smo uredno poslali poziv za ovu Skupštinu
komandantu Glavnog štaba i predsjedniku Republike pošto je ova tema jako interesantna za
sve nas. Otvaram pretres po prvoj tački dnevnog reda.
Ličina:665
Mene su zamolili ovi momci iz Specijalne jedinice MUP-a da pročitam ovo jedno otvoreno
pismo Skupštini, ako može. Evo piše ovdje MUP RSK Knin – Specijalna jedinica, Knin,
01. 12. 1994. godine.
“Gospodo poslanici povodom nečasne smjene ministra unutrašnjih poslova magistra Ilije
Prijića imamo časnu obavezu da vam ukažemo na slijedeće: Mi smo bili ti koji smo u četiri
663
664
665

Nedostaje dio teksta u izvorniku.
Rajko, predsjednik Skupštine RSK.
Ratko.

265

prethodne godine štitili poredak RSK u trenutcima kada je on bio najviše ugrožen od
strane paravojnih formacija, onda kada to drugi nisu mogli činiti, mi smo slati u Vukovar,
Beli Manastir i Glinu i drugdje da se razračunavamo sa njima. Mi smo bili ti koji smo
zajedno sa pripadnicima vojske u sklopu akcije “Krug” suzbili šverc sa muslimanima. Mi
smo bili ti koji smo sudjelovali u hapšenju najokorelijih ubica iz Krajine. Mi smo bili ti
koji smo zajedno sa pripadnicima vojske rame uz rame učestvovali u većini bitaka našeg
oslobodilačkog rata, uključujući tu i “Koridor”, benkovačko ratište, uključujući tu i bihaćko
ratište. To kao stvari kako smo činili do sada činit ćemo i ubuduće, međutim izgleda da
je došao trenutak da ćemo se prvo morati obračunati sa onima među vama i onima na
vlasti koji vlast drže za lično bogaćenje i zadovoljenje bolesne sujete, umjesto da svjesno
i trezveno razmišljate i postupate sa interesom većine građana vi se pretvarate u patrone,
koji navodno u ime partijske discipline, provodite sve ono što vam gazda kaže. Pri tome
nije važno da li oni među vama koji to čine, inspiraciju nalaze kako narod priča u novčanoj
stimulaciji ili boljem položaju, ili pak slijepoj poslušnosti vođi. U oba slučaja rezultat je
isti, vi prestajete da budete narodni poslanici. Vi umjesto da dajete svoj puni doprinos u
borbi protiv kriminala, umjesto da radite na suzbijanju nelegalne trgovine, umjesto da se
borite protiv onih koji naoružavaju muslimane, rušite sve ono što ne bi trebalo da rušite,
tako ste napravili i sa gospodinom Ilijom Prijićem, koji je javno ukazao na kriminalizaciju
države i učinio početne poteze na suzbijanju te pojave, vi ste smijenili još i sebe kao narodne
poslanike koji se ne smiju ponašati na taj način, ali i nas kao mnoge naše kolege iz vojske i
milicije koji razmišljamo i postupamo na isti način. Uostalom tako razmišlja i većina naših
građana, nadamo se da ste čuli njihov glas. Zato vam poručujemo tako nakaradnoj politici
ubuduće ćemo se suprotstaviti svim sredstvima. Podršku za to smo već dobili. Zar želite se
da se ponovi slučaj u Benkovcu kojim je nekidan izrešetana zgrada opštine, ne od strane
pripadnika milicije već vojske, zbog politike koju provode gospoda Ležaić i Vukša,666 rešite
se kriminala među vama, okanite se slijepe poslušnosti, pomozite u borbi protiv kriminala
i tada ćete imati našu podršku. Sve drugo terat će nas da idemo protiv vas što zaista ne
želimo i nadam se neće biti potrebno, u to ime pozdravljamo vas i želimo više odlučnosti i
moralnosti u radu”. U potpisu: Specijalna jedinica SUP-a Knin.667
Ministar Đurić:668
Mislim da gospodin Ličina stoji lično iza ovoga, ako čita anonimno pismo, anonimno pismo
ništa ne znači, znači ako on nije potpisao, tko je potpisao to pismo, znači da on lično stoji
iza toga. Držanjem lekcija ko će biti na vlasti, ko će biti u Skupštini, mi poslanici iz Knina
smo imali čast da tri puta budemo na izborima i sva tri puta smo potvrđeni, za mene je lično
glasalo 11 hiljada građana sa opštine Knin. Ne treba da glasa tih pet ljudi i Ličina sa njima.
Narod je odlučio ko će ga predstavljati ovdje, taj narod ima povjerenja u ove poslanike,
jedino je ova Skupština mjerodavna da odlučuje ko će sjediti u Vladi i sva sreća da je tako da
sve nas koji smo izvršna vlast da ova Skupština smatra da ne izvršavamo svoj zadatak onako
kako bi trebali da nas smjeni. Tragično i žalosno je ono što su uradili pripadnici milicije.
Ono što je gospodin Ličina ovdje iznio je tragično i žalosno.
Ministar Tanjga:
Ne bi trebali praviti gužvu oko ovoga i trebali bi se usredotočiti na vojno-bezbedonosnu
situaciju. Sada imamo određeni zadatak i trebali bi raditi isključivo na njemu. Molim vas
666
667
668

Stevan.
Spomenuto se pismo naknadno donosi kao zaseban dokument u izvornom obliku (vidi dok. 106).
Stevan.

266

da ponovo ne idemo na prepirke, jer moramo riješiti vojno-bezbedonosnu situaciju na
pozitivan način.
Ličina:
Prije svega ovo što sam dobio, dobio sam od ljudi iz specijalne jedinice, i dobit ćete njihove
potpise ako bude trebalo. Radi se o nečemu drugom. Očito je da ovaj parlament već duže
vremena radi nešto drugo od onoga što treba da radi. Sve što radimo, radimo iza zatvorenih
vrata, po Vukovarima, bez prisustva javnosti, itd.
Ležaić:
Ja vam moram reći da je Odbor za odbranu i bezbjednost zasjedao u deset časova i da je
prisustvovalo sedam članova Odbora od devet, pa ja ću iznijeti, pošto nije bio predsjednik,
a ja sam legalni potpredsjednik, pa da iznesem neki stav. Stav Odbora jeste da se prihvati
predlog Vlade RSK po pitanju vojno-bezbedonosne situacije koju je iznio ministar Tanjga
jednim delom, a ima još predloga koje treba da iznese. Također je stav Odbora da se donese
zaključak, a to je ujedno i stav Vlade, da se donese Zakon o deložaciji svih vojnih i svih
stanova, kako bi vojna lica mogla biti ovdje u Krajini i njihove porodice. Jer želimo da
vojska RSK bude prava vojska, profesionalna vojska koja će rješavati sve zadatke i da ima
sve obezbeđeno za život u našoj Republici Srpskoj Krajini. Ja zato molim ministra Tanjgu
da iznese sve predloge koji su rečeni, a u svakom slučaju ovaj predlog što je gospodin Tanjga
rekao treba staviti van snage. Svi predlozi Vlade su usvojeni na ovom Odboru.
Ministar Tanjga:
Vlada RSK na 25. sjednici održanoj 30. 11. 1994. godine razmotrila je situaciju nastalu
sprovođenjem potpune mobilizacije u RSK koju je naredio komandant SVK. Vlada je
konstatovala da je nastupila potpuna blokada života i rada. S obzirom da je mobilizacija
sprovedena suprotno zakonskoj regulativi, svako produženje ovakvog stanja prijeti da
izazove haos i nenadoknadive štete privredi.
Vlada predlaže Skupštini sledeće:
1. Da se stavi van snage Uredba predsjednika RSK o formiranju vojno-teritorijalnih organa
i jedinica i primopredaji vojne obaveze od strane Ministarstva odbrane, organima SVK
donesene dana 08. 02. 1994. godine. Ovim se vojna obaveza i sve izvršne radnje, vraćaju
pod ingerenciju Ministarstva odbrane što je u skladu sa Zakonom o odbrani RSK, član 43.
stav 1. i 2.
2. Da se zatraži hitno zasjedanje Vrhovnog savjeta odbrane sa zadatkom da analizira uzroke
i posljedice potpune sprovedene mobilizacije, korištenje strategijskih potencijala odbrane
mimo njegovih odluka koje se odnosi na Udbinu i Šamarice i preduzme sve potrebne mjere
radi dovođenja kompletnog sistema odbrane u ustavni i zakonski okvir RSK. Obavezuje
se Vrhovni savjet odbrane da na narednoj sjednici informiše Skupštinu RSK o rezultatima
sprovedene analize i preduzetim mjerama.
Ležaić:
Otvaram pretres.
Čubra669:
Gospodine predsjedniče, da pozdravim prisutne ministre i kolege poslanike, ja sam samo
htio ovdje oko vojno-bezbedonosne situacije da dam jednu smjernicu u daljnjem radu. Ja bi
669

Milan.

267

zamolio ovu Skupštinu da na jednoj od sjednica stave samo jednu tačku dnevnog reda i to
Srpska Vojska Krajine. Treba razgovarati o srpskoj vojsci.
Ernjaković:670
Poštovano predsjedništvo, gospodo ministri, cijenjeni poslanici, saslušali smo gospodina
ministra vojnog, gospodina ministra v. d. unutrašnjih poslova, ja moram da kažem da je
situacija gospodine ministre Tanjga mnogo teža na Kordunu nego što ste vi iznijeli uopšte u
RSK. Vi rekoste u svom izlaganju da nije mobilisana prosvjeta, da nije mobilisano zdravstvo,
ja sam zaprepašten koliko vi niste obavješteni, na Kordunu ne rade škole punih 18 dana. Svi
prosvjetni radnici su mobilisani, svo zdravstvo je mobilisano, civilno stanovništvo nema ko
da liječi, jer liječnici su na prvim borbenim linijama, primjera radi moja je supruga 18. i 19.
bila na prvoj borbenoj liniji pet stotina metara u Ramićima. Za 24 sata imala je 31 slučaj.
Nastala je totalna paraliza privrede. Mobilizacija je izvršena od 18 do 60 godina. Molim vas
gospodo, život se kompletno paralizirao. Svi javni objekti trebaju biti zatvoreni. Postavljam
vam jedno pitanje, kada se sastao Vrhovni savjet odbrane i ko čini te ljude?
[...] Ležaić:
Ja ću pročitati jednu stavku iz Ustava, jer bilo je pitanja ko sačinjava Vrhovni savjet odbrane.
Njega sačinjavaju: predsjednik Republike Srpske Krajine, predsjednik Vlade, ministar
odbrane, ministar unutrašnjih poslova, komandant Srpske Vojske Krajine. Skupština
Republike Srpske Krajine na predlog Vrhovnog savjeta odbrane postavlja komandanta
Srpske Vojske Krajine.
Atlagić:671
Poštovano predsjedništvo, poštovani ministri, kolege i kolegice ministri čuli smo izvještaj
o vojno-bezbedonosnoj situaciji i smatram da se osvrnemo u prvom redu na izvještaj, da
podržimo sve ono što smatramo mi poslanici da je u redu, da damo nadopune ukoliko
smatramo da ih imamo. Dozvolite odmah da kažem da podržavam ovaj izvještaj koji je
gospodin ministar Tanjga podnio ovdje sa jednom konstatacijom da mu zahvaljujem kao
ministru na iskrenosti u iznošenju problema i eventualnim razlikama koje je on ovdje
iznio, gospodo ministri u ovom izvještaju, kao i da prihvatam onaj prijedlog koji je Vlada
uputila. Ja neću zaista biti širok danas na ovoj Skupštini koliko sam mislio. Dozvolite ipak
da kažem, molim vas uz uvažavanje ovog što je gospodin ministar i jedan i drugi rekao,
ukoliko se nastavi situacija koja je sada prisutna u ove tri- četiri opštine i više vjerujte da
će otići sve i jedan intelektualac iz RSK. Ja prenosim mišljenje i stavove intelektualaca i
naroda, vi znate o čemu se radi, prema tome i duboko sam uvjeren da je to atak na pojedine
čestite Srbe, patriote sa one strane naše granice. Ima neprijatelja svagdje. Za Krajinu je bitno
pored odbrane od ustaša, da li će ona biti fašistička ili demokratska. To sam na sve i jednoj
Skupštini ponavljao pa ponavljam i sada opet. Nadalje, dozvolite ipak da i provociram
sam sebe i vas ovdje, još jednom rečenicom sve skupa, molimo vas zar zaista ne bi trebali
progovoriti o onome što se desilo na Udbini. Ja to neću sad govoriti. Mi ovdje moramo biti
iskreni i pošteni jedni prema drugima. Mora biti pojedinačne ali i kolektivne odgovornosti,
dakle u tom smislu zaista bi trebali dati podršku izvještaju da se neke i ovlasti, bilo da se radi
od najviših državnih organa do najnižih, razluče.
670
671

Milan.
Marko.

268

Čičić:672
Javio sam se što se dešava na ovom području Banije, moram vam reći ovdje odgovorno čini
mi se da komanduje Zagreb. Ja ću pokušati objasniti, volio bih da griješim, onda bi bilo
manje bolno, mobilizacija, mobilizaciju vrše mimo ministarstva, oni koji ne poznaju ljude
ni problematiku privrede raspoređuju kontra od VES-ova.673 Vjerovali ili ne u Petrinji su
naredili evakuaciju stanovništva, odobrili gorivo, autobuse, mi ako se iselimo iz Petrinje
mi se ne trebamo ni vraćati, znači da je Petrinju trebalo predati. Sreća pa se to nije desilo,
zahvaljujući rukovodstvu opštine, ljudima koji su se tome suprotstavili, toj evakuaciji.
Mobilizaciju ko vrši, a ne odredi ko će braniti a tko će hraniti postaje neprijatelj svog
naroda. Zašto, ono u skladištu brzo se potroši, a ono što očekujemo da dobijemo ne znamo
kako to da dobijemo, a ono što možemo proizvesti vlastitim snagama, znamo da smo se
odlučili za kraj.
Živković:674
Poštovano predsjedništvo, kolege poslanici i ministri,
Gospodine ministre Tanjga ja sam pažljivo slušao i kada sve ono što ste vi rekli realiziram
mislim da je situacija više nego teška. Rekli ste da ne funkcioniše Vrhovni vojni savjet, i ne
radi kako bi trebao raditi. Samovoljno ponašanje pojedinaca, dogodilo se bombardovanje
naših strateških objekata, a kako vi to kažete do toga nije trebalo doći. Ja mislim da se sa
svim ovim problemima treba izići pred ovu Skupštinu.
Ja moram reći da sam na kraju kad sam pošao iz Vukovara morao ići tražiti dokument da
bi izašao iz tog dijela Krajine i vratio se na svoj prostor, rekli su mi ne može, to mora dati
Komanda korpusa. Ja sam sticajem okolnosti neki rezervni oficir, kad ovo sve zbrojim i
oduzmem reći ću nešto što nije dolično ali ja se bojim da je ovo vojni udar. Možda su velike
riječi ali mi sve što ovdje raspravljamo nema nekog velikog efekta, na terenu se odrađuje u
odnosu na namjere i želje ovog parlamenta. Sasvim drugačije se to reproducira. Ja mislim
da smo sa ovim Zakonom o odsluženju vojnog roka promašili cilj, da nema efekta, kad se
sve zbroji i mislim da bi trebalo napraviti analizu, kao što je rekao Nebojša on ima ljudi u
specijalnoj jedinici i sad bi ih trebalo vratiti na dosluživanje. Mislim da nismo pogodili srž.
Sinoć sam bio učesnik u jednoj raspravi mladih ljudi koji su cijeli period na ratištu, sad ih
vraćaju iz jedne formacije u drugu i trebaju ići dosluživati tamo negdje na drugo mjesto.
Nešto što bi hteo da zamolim, ja sam sa mnogo sreće i radosti prihvatio inicijativu poslanika
iz Benkovca kada je bio dat prijedlog onome Zakonu o ratnim dezerterima. Mislim da ima
ljudi kod nas u vrhu države koji štite oficire koje je ovaj narod finansirao, koji su stekli svoja
znanja, koji nisu ni minuta ni sata dali doprinos ovdje, aktivni oficiri i vi to znate. Ako ništa
ne budemo poduzimali u zaštitu ljudi koji čuvaju Krajinu, a budemo se prilagođavali onima
koji su otišli i koji prave Novi Beograd, a većina njih su mladi ljudi. Ovako se tumači sa one
Skupštine koju je prenosila javnost da mi štitimo ljude dezertere koji su izdali ovaj prostor
i ovu Krajinu.
Vukša:
Gospodine predsjedniče, gospodine prvi ministre Vlade, gospodo ministri, gospodo poslanici
ja imam zaduženje ispred Skupštine opštine Benkovac gdje sam predsjednik da pročitam
zaključke sa njene Skupštine održane 20. 11. 94. godine. Skupština opštine Benkovac
672
673
674

Dragan.
Vojno-evidencijska specijalnost.
Milan.

269

raspravljala je o bezbedonosnoj situaciji na području opštine Benkovac na svojoj 4. sjednici
održanoj 28. 11. 94. godine i zaključila da je bezbedonosno stanje zabrinjavajuće. Pored
ostalog iz slijedećih razloga. Neprimjerna i ponižavajuća primanja boraca Srpske vojske
Krajine. Traži se hitno rješenje ovog pitanja kroz donošenje Zakona o uvođenju ratnog
poreza, zajma za obranu ili na neki drugi način. Neadekvatni rezultati profesionalizacije i
transformacije Srpske vojske RSK koja se svela uglavnom na realizaciju socijalnih slučajeva
pojedinih pripadnika Srpske vojske RSK umjesto da se postigne strateški cilj, podizanje
borbene gotovosti na viši nivo. Traži se analiza cjelokupnog programa i transformacije,
profesionalizacije Srpske vojske Krajine. Definisanje ciljeva i sredstava i konkretna
primjena. Nepoštovanje važećih propisa oko određivanja radne obaveze i potpunog
ignorisanja nadležnog Ministarstva odbrane što dovodi do blokade njenih organa vlasti i
vitalnih privrednih i društvenih subjekata, raznih zloupotreba i samovolja pojedinaca. Traži
se strogo poštovanje svih donesenih propisa ili hitno donošenje onih ukoliko se utvrdi da
postojeći nisu adekvatni. Neprilagođenost cjelokupnom pravnom sistemu, ratnom stanju
ili neposredne ratne opasnosti, traži se donošenje zaokruženog ratnog zakonodavstva koje
bi stupilo na snagu onog momenta kada takvo stanje proglasi državni organ ovlašten
Ustavom RSK. Traži se, ovo se uglavnom odnosi na nekažnjene dezertere koje se ogleda u
neodazivanju po pozivu i samovoljnom napuštanju jedinica, zloupotreba dozvola za odlazak
SRJ i na druge načine. Traži se hitna primjena zakona krivične prijave od strane vojnih
odsjeka ili komande jedinica, podizanje optužnica od strane javnog tužioca i donošenja
presuda od suda i donošenje novog Zakona ukoliko postojeći nije primjenjiv. Neažuran
uvid u trenutno stanje u pojedinim jedinicama od strane viših komandi i sa stanovišta
popunjenosti jedinica ljudstvom, snabdjevenosti oruđima i municijom i drugim materijalnotehničkim sredstvima, obučenost za rukovanje oruđima, osposobljenosti starešina. Traži se
od nadležnog ministarstva da se hitno razrade navedeni planovi i ažurira sve poslove po
navedenim pitanjima. Skupština opštine Benkovac smatra da su navedena ali i druga pitanja
iz oblasti odbrane i bezbjednosti hitne prirode i da njihovo rješenje ne trpi daljnje odlaganje.
Zato molim Skupštinu RSK da navedena pitanja razmotri već na slijedećoj sjednici
zakazanoj za 01. 12. 94., dakle danas, u skladu sa Poslovnikom da se donesu odgovarajuće
mjere, odnosno da obaveže Vladu da u roku od 8 dana izradi odgovarajuće zakone i druge
pravne propise. Ovo je šta se tiče sa sjednice Skupštine opštine Benkovac.
Ono drugo što sam želio da rečem, a to me i gospodin Ličina ponukao i moram mu
odgovoriti da odbornici Skupštine opštine na svojoj sjednici su prihvatili moj izvještaj o
političko-bezbedonosnoj situaciji kao i izvještaj o radu Izvršnog savjeta Skupštine opštine
Benkovac čiji je još uvijek predsjednik, predsjednik našeg parlamenta gospodin Rajko
Ležaić. Međutim, ono zašto Ličina i ostali koji ga štite ne znaju nešto a to je ovo, ova je
zastava visila na zgradi opštine Benkovac. Ovi kuršumi nisu ni od ustaša, ni od balija nego
od nesretne srpske ruke. Gospodo ova zastava nije zastava Stevana Vukše kao pojedinca ni
Rajka Ležaića, ova je zastava Republike Srpske Krajine. Pucanj u nju je pucanj u suverenitet
i nezavisnost Republike Srpske Krajine. Mislim da je komentar ovdje suvišan. Ja ću još
jednom ponoviti gospodina Marka Atlagića riječi sa ove naše prve Skupštine, ono što je
on maloprije rekao a to je da se pitamo hoćemo li demokraciju ili fašizam. Mislim da ova
anarhija vodi upravo ka fašizmu. Moramo se prisjetiti onoga što se dešavalo prije 40 – 50
godina, onda kada su Rim i Berlin išli u fašizam. Išli su narode ovim putem, ovim stopama.
Danas ako se mi ne odredimo prema svetinji i našoj zastavi u koju je pucao izdajnik ovog
naroda, peta kolona, mi nemamo šta tražiti, mi nemamo za koga stvarati ovu državu.
270

Ličina:
Prije svega ne dozvoljavam da me netko naziva izdajnikom, nisam uopšte bio u Benkovcu
niti pucao u ovu zastavu. Ovo što sam pročitao su stavovi pripadnika Specijalne jedinice
MUP-a. Evo vam potpisa tih ljudi i ispada da je ovo uradio neko drugi.
Krnić:675
Poštovani kolege, ja sebe smatram u uslovima kako primamo informacije, slovim za čovjeka
koji ima dosta informacija, ali uvijek me zateknu neke stvari koje ne mogu shvatiti, ne
mogu i zbog ovih godina i zbog toga što te stvari stvarno ne valjaju, a naročito što vidim
da nekoliko naših tijela u ovoj našoj Republici ne dišu istim plućima. Iako išta mogu da
plediramo onda mi stvarno molimo da se učini maksimum od ljudi koji rukovode tim
tijelima da se to usaglasi, da ne dolazimo do ovakvih stvari koji nam remete čitav ovaj jadni
život u kojem jesmo. Izašao sam ovdje jer čini mi se možda predsjedniče niste zaboravili da
kažem da je još jedan zaključak našeg Odbora danas. Prvo je da se predloži, da podržimo
zaključke Odbora našega koji je iznio i naš ministar i koji je i prezentovao predsjednik našeg
parlamenta. Iz nekoliko razloga, prvo u tim zaključcima ne stoji precizno da smo mi ovaj
zadatak, tj. operacija Zapadna Bosna, ovaj parlament bi trebao o njoj da raspravlja a da su
najviši državni organi ušli u ovu operaciju sa svim onim informacijama o kojoj je gospodin
ministar govorio. Ja smatram da i ovaj parlament ne bi trebao danas drugačije zaključiti,
nego da tu operaciju treba dovršiti, na način kako je to planirano i od pametnih i umnih
ljudi koji bi trebali da pametno i umno isplaniraju, ako nisu neka poprave i da dovršimo
tu operaciju, jer bi bilo stvarno pogubno da taj zadatak ne izvršimo. To bi bilo stravično
pogubno. Za mene kao Kordunaša, pozdravljaju vas dragi Baranjci, dragi istočni Slavonci,
Dalmatinci, ja sam tamo od Željave do Ličkog Petrovog Sela sve sam upoznao naše borce,
svi idu sa osmjehom na to ratište, da izvrše taj zadatak. Mislim da od ovog zadatka ne bi
trebalo bježati, prvi što nas Kordunaše tišti šezdesetak hiljada izbjeglica koji su nam teška
mora na duši. Oni će nas podaviti ko miševe. Svi oni imaju, ovo se ne prenosi, svi oni
imaju do 25 godina. Moramo riješiti da se vrate u svoju tazbinu neka tamo žive, neka tamo
uređuju život kako oni smatraju da trebaju da uređuju. To je jedan od elemenata, sasvim
pošteno i ljudski vam to govorim. U ime onog naroda, u ime onih ljudi, dakle da se oni
vrate da se mi više ne bavimo s tim. Oni ako ostanu kod nas oni su većina. Ako se razoruža
Peti korpus, mi oslobađamo dio naših boraca koji su uz tu granicu od Dvora na Uni pa
preko Gline, Vrginmosta, Vojnića, Slunja do Korenice oslobađamo da se malo odmore da
idu na granicu gdje se gomilaju ove ustaške grupe, gomilaju se gospodo, ja ne znam kakvih
podataka ko ima, ali gomilaju se ja znam makar na onom pravcu. Izašli su bre, izašli smo
mi, ali izašli su i oni. Ja molim ovaj parlament, da ne bi došla nekakva nova odluka, da se
prekine akcija. Mi moramo to znati, razumete. Podržavam prijedloge Odbora, odnosno
samo ih malo pojašnjavam i prijedloge koje je iznio ministar i molim da se ovaj zadatak
mora razriješiti do kraja.
Dokmanović:676
Poštovani predsjedniče, gospodine predsjedniče Vlade, gospodo ministri, kolege, tema koju
smo očekivali s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo i navodi koje je doktor ministar
podnio bili su dobar uvod i nešto se od toga moglo izvući, određeni zaključci. Vidili smo mi
675
676

Simo.
Slavko.

271

situaciju u kojoj se mi nalazimo, pitanje je da li smo baš morali na ovakav način reagovati kad
je u pitanju mobilizacija, slična situacija je i u Vukovaru, sve je mobilisano, privreda stoji.
Mislim da bi vrlo brzo trebalo reagovati da se to popravi. Mene je malo ponukalo pismo koje
je gospodin Ličina pročitao, molim vas gospodine ministre, gospodine predsjedniče Vlade
da se jasno prema tome odredi. Mi smo u ove tri godine mijenjali predsjednika države,
predsjednika Vlade, a da ne govorim o ministrima. Nitko ovdje nije napadao ni vojsku, ni
policiju, ni specijalne jedinice. Ja ne želim učestvovati u radu parlamenta u koji trebam da
idem po mišljenje bilo u koju četu, bilo u koju četu specijalne jedinice.
Ministar Tanjga:
Ružno mi je da sada kažem i to da se određujem u svemu ovome što mi je mučno i baš
ružno, ja sam 91. godine prvi put, bez obzira što sam oficir, prvi put ušao u tenk dva sata
prije nego što sam ga morao upotrijebiti. I nije me bilo uopšte strah da ga upotrijebim, još
nešto da vam kažem, nije problem, ne moram ja sjediti ovdje, ja ponešto znam o raketnim
sistemima i PV677 odbrani, tog trenutka kad ja budem sjedio tamo budite sigurni daću sve
svoje sposobnosti dati da PVO odbranu napravim kako treba. To je posao koji ja znam
da radim, sada ovdje sjedim, je li to dovoljno određenje, to što neko dolazi, dopisuje se s
parlamentom, što nekom snaga u topuzu leži vi znate i odgovore drugi dio toga. Ajte molim
vas da mi izguramo ovo, ovo nam je važno da izguramo, vjerujte mi da ove prijedloge
usvojimo, ali ne može se graditi preko noći.
Perić:678
Ja pre nego što kažem ono što sam hteo malo ću da polemišem sa gospodinom Ličinom
i onima koji su polemisali sa njim. Ja se sa njegovim istupom ne slažem, ali mu dajem za
pravo da iziđe i kao poslanik da i to kaže što je rekao. Prema tome ova Skupština kao i svaka
druga deluje svojim radom ili preventivno ili gasi požare. Uglavnom mi više gasimo požare
nego što preventivno radimo. Nije to ništa novo da u svim sistemima u svim društvima,
pogotovu kod nas Srba postoje dvije struje, jedne su militantne, a drugi to nisu a između
njih su krojači, uglavnom oni što sam ja rekao služe se parolama izdajnik, lopov itd. I
stvarno je u ovom parlamentu palo puno reči da ima puno kriminala i lopovluka, ali nije
niko imenovao ni kriminalce, ni lopove. To ne znači da ih nema, kao što ne znači da ih
mnogo ima, ali oni koji nemaju argumenta da nešto ozbiljno na ovom parlamentu kažu
i koji su verovatno nekim čudnim slučajem postali poslanici. Dobro bi bilo da angažuju
nekog da im nešto napiše, nešto pametno, pa da jednom od hiljadu puta nešto lepo ovdje
iznesu. Daleko sam ja ovdje od toga da ovdje prozivam ko je militantan a ko je demokrata,
jer se često ljudi menjaju pa se kako neki kaže ko bi gore ode dole. Međutim mene nisu
birali revolveraši nego dobronamjerni pristojni građani u prvom redu Srbi i samo njima
ću da odgovaram. S druge strane ne može se utukom na demokratiju i obrnuto. Ja moram
ovdje da kažem da sam bio gost u bivšem sazivu Skupštine i lepo sam vidio da sedi vrhovni
komandant, da sede komandanti korpusa, da sede neki njihovi zamjenici kad se o ovim
temama radilo, ali sam isto tako vidio na toj Skupštini da su gospoda razočarani što nisu
slavljeni na Skupštini ovako po redu napustili sve i jedan zasjedanje uz gunđanje, a bilo je
i psovki. Bio sam prisutan kad je jedan ministar admiral u kopnenoj državi izišao onom
stranom i rekao “Ko ste vi da ja vama polažem račune”. Ima toga i toga će uvijek biti, ali
677
678

Protivvazdušna obrana.
Branko.

272

je važno da se odluke u ovoj Skupštini donose onako kako je to u interesu ovog naroda. I
priča o bezbednosti, priča o sankcijama i priča o potpisu i priča o onome što će biti druga
tačka ima samo jednu svrhu da se završi u interesu ove države i njene samostalnosti i njenog
naroda. A ovi prolazni koji su ovdje zalutali, sigurno su zalutali, je li da moram da kažem
kad je jedan poslanik prošli put rekao da pošteni i čestiti napuste, onda je jedan drugi
pored mene odgovorio u tom slučaju bi jedino ti trebao da ostaneš u sali. I nije to slučajno,
nepismenost je rak rana svakog naroda, ali nepismen u parlamentu i u državnim forumima
to je otrov na tu živu ranu u jednom narodu. I onda kad se o ovakvim stvarima odlučuje
onda nije važan Branko Perić ili neko drugi, važno je šta će ova Skupština donijeti. Važno je
šta će da bude na kraju, a ja mislim da se zna da će ovo biti samostalna država i dalje bit će
država svih Srba. Da li će netko usput dobiti metak, zaslužan ili nezaslužan to nije važno, ali
je važno da se Ličini i svakom drugom omogući da iznesu svoje mišljenje i da to bude i dalje
višestranačka i demokratska Skupština.
Gospodin ministar – predsjednik Vlade:
Mislim da bi zaista bilo nelogično da budem u ovoj dvorani, da slušam ovu raspravu a i
takvu smo vodili noćas u kojoj su učestvovali svi članovi Vlade, a da ne kažem i dio svojih
pogleda na ono što jeste u okvirima naše Republike Srpske Krajine, ali zaista sa ciljem
da ovo što sad imamo kao problem prevaziđemo i da uđemo u neku stabilniju situaciju i
odnosa i odbrane unutar tih odnosa i opšte života u okvirima RSK. Na sinoćnjoj sjednici
Vlade mi smo se dogovorili o tehnologiji današnje sjednice u onom dijelu koji učestvuje
u pripremi sama Vlada i njena ministarstva. Tako je bilo i u prethodnim sjednicama. Ta
priprema se odnosi na vojno-bezbedonosnu situaciju, gledamo Ministarstvo za odbranu
i Ministarstvo za unutrašnje poslove i vi ste danas čuli sa tog aspekta izlaganje gospodina
ministra Tanjge i gospodina Nebojše Pavkovića, ministra u Vladi. To što je iznesao Tanjga
da nije imao sve relevantne pokazatelje vojnog aspekta, čitavog vojnog operativnog stanja na
samome ratištu verovatno nije zamerka i ne može biti zamerka Vladi, ne može biti zamerka
ministru, nego onih od kojih je Tanjga tražio, a nije dobio da bi pred vas i pred parlament
izašao i sa tim dijelom ocjene. Druga tačka dnevnog reda također je vezana za ono što izlazi
Vlada i ja kao predsjednik u okvirima pregovora u ekonomskim odnosima i mislim da smo
se mi do sada pred ovim parlamentom trudili da to što imamo zadatak prezentujemo pred
ovaj parlament. Ja nemam namjeru da na bilo kakav način ponavljam ono što je ministar
odbrane Tanjga iznio i apostrofirao. Jesmo se s tim noćas složili, isto tako nemam namjeru
da nadopunjujem ministra odnosno v. d. ministra unutrašnjih poslova gospodina Pavkovića.
Jednostavno nakon što smo saslušali izlaganje velikog dijela poslanika koji sasvim sigurno
i gledaju iz različitih uglova, to je sasvim sigurno i dobro i tereni su takovi potrebno je da
i sam u završnom dijelu iznesem neke konstatacije. Na sinoćnjoj sjednici Vlade mi smo
ovu problematiku uglavnom rasvjetlili sa nekoliko aspekata. Zauzeli stavove, ali stavovi
parlamenta mogu biti i širi i veći i ne mora biti prihvaćeno ono što je kazala Vlada. U
svom izlaganju koga sam iznosio oko izvještaja o radu Vlade za šest mjeseci, rekao sam, a
to i večeras hoću da ponovim i to ponavljam drugi puta pred ovim parlamentom, ne zbog
Vlade, ne zbog mene, poslanika, nego zbog naroda, ako možemo da ispravimo nešto što se
mora ispraviti, a to je da u RSK postoje tri nivoa odlučivanja. To je ono što je Ustav RSK
odredio kao djelokrug rada Vlade i njenih ovlašćenja koja nosi svakodnevni život i naravno
sve ono što pripada njegovim resorima, a kako znadete njih je 17 na čelu sa mnom kao
predsjednikom Vlade. Ovlaštenja Vlade kao kolektivnog organa su velika, ali ne i samog
predsjednika. Drugo područje jeste odluke koje su u nadležnosti predsjednika Republike
273

Srpske Krajine koje su također sasvim jasno precizirane Ustavom i koji je također biran
neposrednim izborima. U kom području se nalazi Vrhovni savjet odbrane sastavljen tako
kako je ovdje danas iz dijela Ustava pročitao predsjednik Skupštine. Predsjednik Republike
Srpske Krajine kao predsjednik Vrhovnog savjeta odbrane, komandant vojske RSK, kojeg
kako je rekao Ležaić po Ustavu bira Skupština i imenuje, te predsjednik Vlade, te ministar
odbrane i ministar unutrašnjih poslova koji ne bi mogli postati članovi Vrhovnog savjeta
odbrane ako ne bi bili izabrani u ovom parlamentu. Promjenama unutar Vlade na tom dijelu
menjaju se i članovi Vrhovnog savjeta. To znači da rad Vlade, ministarstava, rad i sagledavanje
kolektivnog organa prenosi se i na dio zadataka Vrhovnog savjeta sa aspekta onoga što svako
od nas snosi prema tom Vrhovnom savjetu kada se održavaju njegove sjednice. I naravno
Skupština kao najviše zakonodavno tijelo RSK koja je preko višestranačkih izbora izabrana
neposrednim glasanjem od strane građana. Dakle svako ima svoj nivo odlučivanja i svako
treba tako i da nosi teret. Na samom početku svog preuzimanja odgovornosti funkcije
predsjednika Vlade i kabineta kojeg sam predložio rekao sam da je odbrana RSK zadatak
broj jedan. Izvedeno iz te odbrane i mirovnog sporazuma kojeg smo upravo tada potpisali i
sa kojim smo krenuli u realizaciju jeste bila i obnova proizvodnje i jačanje Republike Srpske
Krajine, iznutra po čitavom nizu pitanja, da ih ja ovdje ne nabrajam. Kao sastavni dio broj
dva on je sastavni dio zadatka broj jedan jer bez te isključive veze, teško je stvoriti odbranu.
U RSK narod je organizovana vojska u kojem je ostalo oko 550679 starešina iz bivše vojske
JNA, koji su zadržali određene veze sa tom vojskom. 4.100 je potpisalo ugovore. Da se od
toga dijela oružane snage niti jednog trenutka ne može odvojiti milicija kao bitne snage,
kao bitan unutrašnji faktor, i na borbenim linijama kada to u stvari zatreba i na unutrašnjoj
stabilnosti rješavanju svih onih pitanja što [u] jednoj apsolutno demokratskoj državi postoje,
koja se uostalom stvara. Uostalom i stvaranje otpora srpskog naroda iz 90. godine i posebno
91. upravo je imala ta milicija koja je kasnijim razvojem događaja preuzimala i ovaj sadašnji
djelokrug rada. Ovo sam rekao po drugi put na parlamentu, jedan dio sam šire elaborirao
više nego što sam to rekao na zadnjoj sjednici Skupštine RSK, odnosno kad smo usvajali
taj Izvještaj. Ja zato današnju sjednicu parlamenta na ovu temu moram kazati gledam da
ima izuzetnu važnost i da ona postavi zaista zaključke i pristupe koji će i određene tenzije i
probleme, a takav je poziv došao i od poslanika ovdje, svoditi u te okvire što sam prethodno
nabrojao, u tri nivoa odlučivanja.
Vi ste svjedoci da je RS zaista u ratnom stanju, da je i napadnuta i napada [se] i na unutarnjem
[...]680 itd. i da na tri sjednice raspravlja da li će proglasiti ratno stanje i da se odlučila za
neki blaži oblik tog nivoa. Ako se u nekim drugim situacijama pozivamo i na to kako je na
drugoj strani kod naše braće. Vraćam se odbrani kao zadatku broj jedan. Raspadom bivše
Jugoslavije naravno i JNA, te transformacijom vojske Jugoslavije u okvirima Savezne RJ i mi
smo po Vensovom681 planu zadržali veliku vezu sa Jugoslavijom. Dosta je učinjeno da se iz
dana u dan vidi ili da kažemo ide na zaokruživanje veće sposobnosti vojske RSK i da se na toj
liniji ona približava onom zadatku, a rekao bi da joj je odbrana zadatak broj jedan, ali da se u
svakom slučaju može postaviti onda ako bi bila napadnuta od agresora. Mi smo kao Vlada,
ja lično učinili dosta velike napore da se raspravom o odbrani poslanici i parlament veoma
detaljno upoznaju sa stanjem u Vojski Republike Srpske Krajine i o njenoj odbrambenoj
679
680
681

U izvorniku piše 550, a sadržaj izlaganja upućuje na zaključak da treba biti 5500.
Nedostaje dio teksta u izvorniku.
Cyrus Vance.

274

moći i to upravo kao na Plitvicama. Na drugoj strani našeg teškog, nacionalnog neprijatelja
ustaške vojske Franje Tuđmana kako ovo stanje vidimo, to je bila rasprava 04. 08. 94.
godine. I nakon one rasprave na Plitvicama mi smo na svakoj narednoj sjednici imali
raspravu o vojno-bezbedonosnoj situaciji, ako nije bila tačka onda smo nastojali da pri kraju
sjednice u nekim oblicima damo informaciju kakvo nam je stanje. Znači stvari koje su ovdje
kazane morali bi čuti ljudi koji bi to trebali čuti, neki od njih se nalaze na vojnom zadatku
i ne možemo im zamjeriti što danas ovdje nisu. Na prethodne dvije sjednice, dakle izuzev
naravno one u Vukovaru, mi smo imali raspravu o toj vojnoj našoj unutrašnjoj situaciji. Na
sjednici 10. 11. 94. imali smo izlaganje ministra odbrane i ministra unutrašnjih poslova,
iako sam ja, to zna i gospodin Tanjga, inzistirao da dođe do izlaganja onoga tko predstavlja,
ili je načelnik ili je komandant vojske Republike Srpske Krajine i da se parlament od vojnog
lica koje rukovodi sa vojnom operacijom upozna sa onim što je u stvari teško kazati ministru
odbrane u detalje. I zbog toga zaista se ne bi moglo desiti da Vlada ili ministarstvo nosi dio
odgovornosti, ako takovo, takav dio ocjene ovdje nije iznesen, ako su poslanici za taj dio
posla ovdje uskraćeni. To se naravno nije desilo, današnja rasprava pokazuje isto, ona je
sada samo nešto proširena zato što se naša situacija pogoršala, ona se apsolutno pogoršala.
Ona se ozbiljno pogoršala i da pođem redom. Prvo samo uvod da kažem postoje razlike [u]
RSK po svojoj teritorijalnoj cjelovitosti, istočna Slavonija, Baranja, Srem i to što tamo nema
muslimanskih snaga, nema Petog korpusa, nema takvih dejstava nije u tom dijelu izuzev
linije dodira sa ustašama ugrožena kao opasnost nečega što se dešava na ovom terenu. I to
su dvije stvari koje mi moramo realno promatrati. One izvode zaključke i mogu izvoditi
zaključke, čak i kod mobilizacije apsolutne drugačije tretmane. Kao što i Republika Srpska
da proglasi ratno stanje na bihaćkom celokupnom delu, a da to ne učini neko na nekom
drugom delu, da bi se na jednom delu bar mogao organizovati život onako kako ga je
moguće organizovati, da se radi, ako već ovdje mora da se ratuje. Skoro će sad dva mjeseca
započela je muslimanska ofanziva Petoga korpusa na bihaćkom džepu kada je srpski narod
došao u izuzetno tešku situaciju u tom dijelu i sa određenim refleksijama ugroženosti ovoga
područja RSK. Pojavile su se naravno i izbjeglice, iako izbjeglice nisu srpski narod kod
srpskog naroda, ali se pojavila jedna velika opasnost ako to krene dalje i ofanziva Petog
korpusa se nastavi onda su opasnosti zaista velike. Normalno je, i apsolutno bilo opravdano,
da se naše snage uključe, i trebale su se uključiti sa mjerom koja neće ugroziti sigurno sutra
naše vitalne interese i našu upornost da se suprostavimo ako nas ustaše napadnu. Jer ako
je zbog neaktivnosti nekog, nekog drugog razloga došlo do toga da je 2. korpus vojske RS
bio ozbiljno uzdrman, potisnut rekao bih nedovoljno u tom cjelokupnom vremenu, borba
je izazvala to što je izazvala, apsolutno se mora da i uslijedi ocjena toga stanja i teško drugo
područje može snositi odgovornost ili biti nosilac najvećega tereta. Prije toga mi smo imali
dva teška događaja. Prvo u Bojni kod Gline kada smo imali ne mali broj žrtava, drugo kod
Dvora na Uni također sa žrtvama. Mi smo na sjednici Vlade imali raspravu o tome, dali
smo i saopštenje, tražili smo da se utvrdi odgovornost onih koji su načinima svoje komande,
odlukama doveli do toga da narod na Baniji bude ugrožen. Čitav taj slučaj i slučajevi nisu
dovedeni do kraja i nisu utvrđeni stupnjevi odgovornosti. Nakon kontraofanzive koja je bila
daleko efikasnija i sa uključivanjem više naših i drugih snaga sa dosta, rekao bi, pojačanom
logistikom u kojoj smo svi zajednički morali učestvovati da bi akcija uspjela, dovodi se
situacija u okvire naše moguće pobede. Ne možemo dakle samo govoriti o plaču, nego
o tome da je moguće tu da pobedimo. I da je moguća tu pobeda. Ona još nije, ali ona je
tu. Istovremeno, verovatno da nije bilo međunarodnih snaga i nekih naših pogrešaka u
275

strategijskom smislu onoga što se desilo sa avijacijom verovatno da bi rezultati te naše borbe,
možda već prije protekle nedelje bili učinjeni. Istovremeno, naša odluka je bila da idemo
u organizovanu akciju oslobođenja Kladuše i tog cjelokupnog dijela koji se naslanja na dio
Like, Korduna i Banije.
To je odluka Vrhovnog savjeta. I ne treba se moj drug Simo plašiti, to je zaista odluka
Vrhovnog savjeta da se u to ide, da se to organizuje, da se odradi logistika i da mi njih
porazimo. Ne samo zbog toga hoćemo li vratiti Fikreta Abdića i izbjeglice nego da se
riješimo jednog velikog zla, jedne opake zmije koja s one strane treba biti poražena, s ove
strane treba biti poražena, a pred definitivne odluke oko mapa “kontakt-grupe” i našega
pregovaračkog procesa olakšavaju se naše pozicije, olakšavaju se pozicije Republike Srpske.
To je strategija i ona nije pogrešna, ona u sebi samo traži sinhronizaciju i nikakvu naravno
samovolju. Takvu odluku smo dakle donijeli i ja neću govoriti, iako je zatvorena sjednica, a
i sigurno nikome ne treba u stvari kako se to i na koji način odrađuje. Situacija je u svakom
slučaju usporenija. Usporenija je u pogledu, to je u procjenama vjerojatno strategije. Ja
nisam komandant vojske ili specijalac iako mogu kazati da se barem donekle razumijem
u strategiju odbrane. Istovremeno mislim da mi koji smo u pozadini i koji pripremamo
logistiku trebamo učestvovati u odlukama od sudbinskog karaktera koje mogu značiti velike
probleme narodu i prostoru u kome imamo organizovanu državnu vlast. Ako toga ne bi bilo
onda bi mi u pozadini bili mali papani, a ja ne želim budem mali papan koga će konsultovati
samo onda kada ga zatrebaju. Iz tih razloga procjenjujući stvari oko toga da li je trebalo dizati
avione na Udbini. Ja sam jučer imao tu čast da se susretnem sa gospodinom Ninkovićem682
generalom, koji je komandant avijacije vojske RS na Udbini. Na sastanku nakon što smo
obišli i vidjeli, nakon što smo zauzeli stav da ćemo sve učiniti i već smo obezbedili dio
sredstava, obezbedit ćemo ih još, ne samo da dovede aerodrom u poziciju u kojoj je bio
nego da bude bolji, jači i da se na njemu pojavi još tehnike koja će biti u mogućnosti da
u našoj boljoj i većoj lukavosti zadamo ustašama teži udarac nego što smo to napravili na
Cazinu ili na nekim ovim drugim kolosijecima na kojim su upotrebljeni avioni. Znači tu
nema dileme, za mene bar ne postoji dilema, sredstva ćemo da obezbedimo, da se ta stvar
dovede do kraja, ali ako je odluka i dogovor bio da se dio tehnike prebaci na Udbinu, kako
je moguće da se kod takve krupne odluke, a poučeni iskustvom onoga što se desilo proljetos
avionima, da razmislimo dobro da li je dizanje aviona i uništavanje nekih ciljeva koji mogu
biti čak i uništeni i efikasno, istovremeno koliko dobivaš kada 39 aviona zagrmi. Tada je
veliki strah kod naroda, kod djece. Na razgovorima koje sam vodio u Zagrebu, ovdje su dio
ljudi koji su učestvovali u tim razgovorima, na traženje gospodina Akašija,683 na traženje
gospodina Galbrajta684 i protesne note koju su mi predavali bila je da smo učinili to i to, da
to prestanemo ili nam preti velika opasnost. Pazite već su bili upotrebljeni oni prvi avioni
na bihaćkom dijelu, nakon razgovora nije bilo nagovještaja da ćemo mi biti bombardovani.
Ležaić:
Pošto smo čuli sve diskusije, čuli smo i predsjednika Vlade, mislim da je mnogo toga jasno,
i mislim da ovi prijedlozi što je Vlada ponudila, kao i ono što je Odbor usvojio, kao što su
vaše diskusije koje su bile jako konstruktivne, ja predlažem da se ova tačka usvoji i da svatko
u RSK radi ono što mu je nadležnost. Vlada da radi u svojoj nadležnosti, Vrhovni savjet
682
683
684

Živomir.
Yasushi Akashi.
Peter Galbraith.

276

odbrane, ovaj parlament u svojoj, predsjednik Republike u svojoj, da ne bi bilo mešanja
kompetencija i predlažem da se ovi predmeti usvoje. Dajem na glasanje. Ko je za to da se ovi
predlozi Vlade prihvate kao i predlozi Odbora za odbranu i bezbjednost i vaše konstruktivne
diskusije koje su bile ovdje. Ko je za to neka digne ruku.
Konstatujem da je ovaj prijedlog Vlade usvojen sa 44 glasa “ZA” i 9 uzdržanih bez ikog
protiv. S ovim smo iscrpili prvu tačku dnevnog reda i prelazimo na drugu tačku dnevnog
reda. Nacrt Sporazuma o ekonomskim odnosima Republike Srpske Krajine i susjedne
Republike Hrvatske.
[...] Mikelić:
Dio naših izlaganja u Vukovaru o pregovorima treba smatrati i dijelom ove rasprave. Danas
je na dnevnom redu tako kako je i stavljeno na Skupštini, ja ću naravno istaći nekoliko
bitnih momenata koji su vezani uz trenutak u kome se nalazimo samo sa nekoliko
tih konstatacija da bih prešao na sam Sporazum. Nastavak pregovora sa Republikom
Hrvatskom odvijao se u veoma [...]685 sastavu, dvojice kopredsjednika, gospodina lorda
Ovena,686 Stoltenberga,687 zatim dvojice ambasadora, odnosno njih četvorice od kojih su
dvojica zastupnici zemalja koje su članovi Saveta bezbednosti, SAD i Rusije i sasvim sigurno
da jedan takav nivo međunarodnih predstavnika i onih koji su zastupali Hrvatsku nije
davao, što sam i u Vukovaru istakao, sve mogućnosti koje bi mi u razgovorima koji smo
vodili o pitanjima koje bi željeli postići RSK i sam narod što bi želio da postigne. Nastavak
razgovora se odvijao u vrijeme dramatičnih događaja, moram kazati na području Bihaća,
gde se kako vidite i međunarodna zajednica ozbiljno umešala i gdje se svakim danom stvari
rekao bi i mogu menjati ali se nadamo da će se privoditi kraju po želji srpskog naroda.
Konstatovali smo prije ovih događaja da se naši odnosi sa Hrvatskom nalaze u kritičnoj
fazi, da se čak zaoštravaju, što u poslednje vrijeme pokazuju određeni događaji. Kazali
smo da je od strateškog značaja da se ovaj prostor ekonomski otvori jer će ratne opcije
biti verovatno i skoro sam siguran bitno umanjene, pogrešno je sasvim sigurno smatrati da
time samo Hrvatska dobiva, ona rješava pitanje jednog dijela svojih problema ali isto tako i
Republika Srpska Krajina ima i kad je riječ o dugoročnom ekonomskom opstanku. Ako u
međuvremenu i ovaj dio odnosa sa RS i ono što će biti predloženo već sutra na ministarskom
savjetu i u subotu objavljeno i u okvirima toga kako se gleda i kako se mogu rešavati pitanja
Republike Srpske, gdje se između ostalog sasvim precizno kaže konfederacija, to je u stvari
federacija sa Jugoslavijom, odnosno Srbijom. Na položajima vojska RS ostaje u sistemu
pregovora, a i zamjene teritorija koji su mogući, postoje dakle veliki izgledi da se taj dio
uvrsti u ovaj dio pregovora, onda je moguće potpisivati oslobađanje Doboja i Dervente i
Bosanskog Broda iz ovog dijela mapa “kontakt-grupe”, a onda sa ustavnim uređenjem koje
se u stvari istina zakočilo na onim događajima prošle godine i rekao bi limitirajući je faktor,
moglo se RS ako uđe u taj proces i dođe do državnosti da je u stvari pozicija Republike
Srpske Krajine apsolutno porasla i pojačana, pogotovu ako razvoj događaja u Zapadnoj
Bosni bude išao onim tempom o kojem su govorili u prvoj tačci. Ako se riješi pitanje o
ekonomskim odnosima sasvim sigurno je za očekivati da će i međunarodna zajednica iz
ekonomskih interesa vršiti snažan pritisak na Hrvatsku da odustane od ratne opcije, a neka
kretanja koja se događaju u Saboru i jučer i sinoć evo i u popodnevnim i večernjim satima
685
686
687

Nedostaje dio teksta u izvorniku.
David Owen.
Thorvald Stoltenberg.

277

daju otprilike ovu konstataciju o kojoj ja govorim. U okruženjima u kojima se nalazimo
moramo zaista voditi računa da se kroz pregovore izvlačimo, da iznutra jačamo i da ne
dozvolimo da na bilo kakav način, da se i sam Sporazum bez obzira kako on ustvari bio
tumačen ne dozvoli dakle, ni Hrvatskoj, a dakle ni međunarodnoj zajednici [...],688 da tu
krajnje odgovorni budemo, ustvari veoma prisutni na svakome djeliću, da ne dozvolimo
bilo kakve manipulacije. Ako se dogovorimo i nađemo takav pristup kojega ću ja sad
pokušati da još jednim dijelom reproduciram, mislim da je onda moguće očekivati i neke
bolje rezultate na ekonomskom planu i smanjivanje tenzija. Kad je riječ o sporazumu kojega
smo imali na sastanku u Vukovaru, o kojem smo informisali parlament i govorili i o tome
kako je bila sjednica Vlade i kad smo došli do samoga parlamenta, mi smo zauzeli stavove
da imamo dvije suštinske primjedbe i da imamo šest tehničkih i rekao bih primjedaba koje
su bitne i mi smo nakon te naše Skupštine i usvajanja zaključaka koje je Skupština usvojila,
mi smo uputili gospodi lordu Ovenu i Stoltenbergu, potpisali smo naravno ja i gospodin
Babić,689 iznesli smo te primjedbe i konstatovali jedan dio oko tehničkih primjedbi. Nakon
njihovog razmatranja i kontakata koji su imali i sa delegacijom u okvirima Hrvatske, oni
su meni kao šefu pregovaračkog tima saopštili onaj dio primjedaba koji je između ostalog u
suštinskim dijelovima prihvaćen. Mi smo noćas to odredili da je to negdje oko 75 %. Jedan
dio u stvari tehničkih primjedaba i jedan dio kojega smo od noćas [utvrdili] kad je u pitanju
dalekovod, ovaj koji je vezan za Obrovac – Zadar gdje također izvlačimo na jedan specifičan
način kao rešenje iz okvira Sporazuma. Kad je dakle riječ o prethodnom sporazumu kojega
sam komentarisao, ili da kažem od suštinskih primjedaba, ja ću ipak dakle odlučiti se na
sam početak, ovaj Sporazum kojega ste vi dobili danas, koji je prečišćeni tekst prvo da
kažem da je oslobođen bilo kakvih političkih rezolucija ili vezivanja za bilo kakav oblik
reintegracije RSK, ili to što bi Hrvatska htjela izuzev naravno ako se neki sistemi, ustvari
koji su sistemi voda, ili električna energija, ili neki problemi oko auto-puta, ne očiste ili
nisu takvi kakve smo mi u stvari željeli. Dakle što se tiče same vode Sporazum je ostao
takav kakav smo mi u stvari prezentovali u samom Vukovaru. On jeste imao primjedbu
oko toga da bi se sistemi trebali znati. Noćas smo slušali i ta obrazloženja i ljude koji su
oko toga učestvovali. Kod vodovoda je ostala formulacija takva kakva je i bila sa svim ovim
tehničkim podacima. Što se tiče električne energije, ona je tačka dva ustvari izostavljena u
kojoj se je Hrvatska obavezivala da je moguće da ona nama obezbedi struju, to mi naravno
nismo prihvatili. Taj dio je i u potpunosti izostavljen, ostao je sporan dalekovod od 150
kilovata Obrovac – Zadar i mi smo ga predstavili u našem zaključku nakon rasprave koju
smo noćas imali. Što se tiče auto-puta, ako se sećate naravno uz naše traženje koje smo
između ostalog predlagali, mi smo predlagali da se, kod suštinskih primjedbi kod tačke koja
se odnosi kao prva suštinska primjedba i smatrali smo je i najvećom iz vrijednosnih razloga,
jest ta da se na onome dijelu formulacije tačke 3.1.b. i 3.2. gdje je između ostalog bilo
stavljeno “kontrola na punktovima”, ali da ima pravo i da ima raskršća i prilazne puteve, taj
dio formulacije kod prilaznih puteva je potpuno skinut, da bi se obezbedio prolaz UNPA
sektora “zapad” i “istok” i UNPROFOR će u okviru svog zadatka obezbjediti delove autoputa. Znači izostavljen je onaj dio teksta kojega smo smatrali i po vojnoj i bezbedonosnoj
liniji da ne mogu da nam drže raskršća i prilazne puteve, da ostaje naša lokalna milicija i da
se u okvirima patroliranja koja će biti uzduž auto-puta na osnovu i samoga pisma [...].690 Što
688
689
690

Nedostaje dio teksta u izvorniku.
Milan.
Nedostaje dio teksta u izvorniku.

278

se tiče tog dijela kada bi se na samome punktu kazalo da na ulazu je ustvari srpska policija
i UNPROFOR, ali zbog toga što oni smatraju da je auto-put internacionalizovan i da je
on više međunarodni, onda je u stvari taj dio elaboracije ostavljen samom UNPROFORU.
Mogu čak da se uspostave autobusne linije između UNPA područja. U pismu se kaže ako
treba da se prati konvoj ili grupa vozila, naših ljudi odnosno robe, da će UNPROFOR dati
tu pratnju koja će biti data srpskoj strani i na jednu i na drugu stranu i naravno, ovaj dio
kod stavova UNPROFORA u dogovoru sa nadležnim vlastima, utvrdit će se procedura oko
slučaja pružanja pomoći oko saobraćajnih nesreća, kvarova na vozilu, kršenja saobraćajnih
propisa. Ovdje sam zaboravio da kažem da će u autobusima biti nenaoružani pripadnici
UNPROFORA.
Mi smo naravno taj dio izostavili i ostalo je da će patrolirati auto-putom između UNPA
sektora “zapad” i “istok” i UNPA sektora “zapad” i Zagreba, ali do kraja hrvatske granice
kako bi potvrdili poštovanje ovog dogovora, a to je u stvari nešto što je UNPROFOR sam
nametnuo u Hrvatskoj, s čim se Hrvatska nije slagala i gdje je bio velikih diskusija, verovatno
bi ih i danas bilo jer oni smatraju da su suverena država, odnosno međunarodno priznati, da
kod njih UNPROFOR nije, nego da ne bi mogao kontrolirati [nitko] naravno sem njihove
milicije. Tako da u ovome dijelu oko auto-puta kasnije ću kazati oko još dodatnih
bezbedonosnih mera koje smo i dogovarali i na sjednici Vlade koje su usaglašavali sa
dvojicom kopredsjednika polazeći dakle od svih elemenata koji su vezani za bezbednost
naroda u zapadnoj Slavoniji kao i ovog sastanka kojeg smo danas imali sa poslanicima pa i
Vlade u pauzi koju smo imali između ove dve tačke dnevnog reda. Kad je riječ dakle o
naftovodu onda hoću kazati da je tu došlo do te promjene u kojoj smo sada mogli
maksimalno postići da se zove zajednička trgovačka kompanija, ali ona će po razgovoru
kako smo ga vodili i dogovorili biti naravno “INA”691 na njihovom području, kod nas će to
biti “NIK”692 i trgovina koju ćemo obavljati bit će na nivou garancije dvojice kopredsjednika
koji su lično meni kazali i na samom sastanku, dakle [po] tržnim cenama koje su svetske
cene, a to znači da će ako dođe, naravno do sporazuma, da ćemo kandidovati 20 hiljada
tona nafte mesečno, kolike će naše mogućnosti biti da u smislu roba sa kojima možemo to
plaćati, da li će to biti drvo, mi smo kazali prvo po svjetskoj cjeni s čim su se oni složili, oni
naftu po svjetskoj cjeni, mi niti drvo sada ne možemo prodati po svjetskoj cijeni niti negdje
možemo dobiti naftu po svjetskoj cijeni. To znači da kolike će naše mogućnosti biti kontra
robi da platimo, to je verovatno drvo, toliko ćemo biti u mogućnosti da kupimo nafte po
takvim cenama i taj naftovod bi išao; u prvoj rundi se otvara na neograničeno korištenje
samo kroz UNPA sektor “sever”, znači ovo što ide preko Korduna i na Baniju, sa Banije do
rafinerije nafte u Sisku, a u drugom dijelu, dakle čim dođe do popuštanja sankcija prema
Jugoslaviji, deonica naftovoda koja prolazi kroz UNPA sektor “sever”, “zapad” i “istok”, to
znači praktički ide na Novi Sad, odnosno na Beograd. Ovo je dosta rekao bih krupan
zalogaj, on sa aspekta našega, ja ga sada ekonomski tumačim, govorim da mi sada izvlačeći
naftu iz Đeletovaca, odnosno iz Mirkovaca u preradi imamo mesečno negdje na nivou 3
hiljade i 200 tona, onaj dio mazuta koji se izvlači iz sirove nafte, ili godišnje negdje na nivou
36 hiljada tona po zaista dobrim uslovima, a mi imamo mogućnosti da istrgujemo mesečno
ovakav oblik nafte koji bi omogućio da u dva meseca pokrijemo uz ovo što imamo iz
Mirkovaca, potrebe nafte za privredu i za poljoprivredu sasvim sigurno i za stanovništvo, na
691
692

Industrija nafte.
“Naftna industrija Krajine”.

279

nižoj osnovi, jer se nafta u Hrvatskoj prodaje po jednu marku, mi ako dođemo na jednu
marku i bit će krupna stvar jer vi znate da se po nižoj osnovi cene, kada se dodaju obaveze
koje jesu sasvim sigurno, nešto drugo dešava. Mi sada imamo odnos kad smo sagledavali
kukuruz odnosno pšenicu, vidjeli ste da je odnos i to su zadnji puta dobro primjetili, ja sam
to isticao iz Baranje, jedan prema jedanaest, a on je u normalnim uslovima jedan naprama
jedan i po, što je zaista u jednom takvom paritetu prosto nemoguće biti konkurentan u
okvirima tržišta. Znači tu postoje i najveće šanse kad je u pitanju rešavanje našega krupnoga
problema, mi svakim danom dolazimo u težu i težu situaciju, što se tiče nafte. Ona je vidjeli
ste sada problem, mi smo sada u 11. mjesecu da vam kažem isporučili vojsci preko pet
stotina tona nafte uz dodatak benzina, isporučili smo im u postotku 150 % u odnosu onog
što smo trebali, to znači da su potrebe vojske zbog ratne situacije koja je ovdje bila takova da
je velika količina nafte potrošena u tenkovima i naravno benzina u vozilima i mi smo sebe
doveli u mnogo složenu situaciju. Dodam li tome da smo ostali bez nafte ovim sistemom
uzimanja i u Banja Luci i u Bijeljini negdje na nivou oko 900 hiljada litara i nafte i benzina
koje još nismo regulisali, a i jutros smo imali razgovore gospodin Kozić693 i ja i gospodin
potpredsjednik Vlade Brđanin694 imat ćemo sjednicu Vlade sledećeg četvrtka u Banja Luci,
što bi praktički značilo da moramo vidjeti kako ćemo te odnose finansijski ili na neki drugi
način riješiti, a oni su me uveravali da mogu da im verujem ali eto situacija je bila u pitanju,
jednog trenutka Modriča u drugom trenutku bilo pitanje Petrovac, u trećem trenutku je
bilo jedno drugo mesto i naša nafta ako je završila vojsci, meni je drago da je spašavala vojnu
situaciju ako smo već došli u situaciju da smo tada na ovom terenu Banije, Korduna,
zapadne Slavonije, Kninske krajine ostali bez nafte. Bila je, dakle, takva situacija da sada
imamo nafte, ne tu količinu zaista koju trebamo, ali je to vrlo teško rješavati. Pogotovu se
sad ostvaruju stvari u hladnim vremenima i bit će sve teže i teže. Dužan sam da i taj dio
elaboracije kažem, oko daljnjih pregovora ostao je onaj tekst koji se između ostalog i odnosi
na pitanja koja će se naći oko povratka izbjeglica i penzija – u razgovoru kojega sam u
subotu vodio sa gospodinom Ovenom i Stoltenbergom oni su kazali da Hrvatska već daje
neku ocjenu da je zaista u pitanju oko trideset hiljada penzionera, pa ako dođemo i do te
cifre da je trideset hiljada penzionera mi kažemo da je to deset, sedam hiljada deviznih
štediša i da je ukupna vrijednost negdje oko 200 miliona dolara u ove četiri [...]695 i devizne
štednje koju ima, onda su zaista to velike, specifične težine za Krajinu koja je u velikoj meri
iscrpljena. Kad uzmete sada kolika je penzija naših u stvari tih ljudi koji su do kraja doveli
radni staž u Hrvatskoj, to socijalno, zdravstveno osiguranje, ostale su naravno tamo i knjižice
i naravno ono [u] odredbama u Sporazumu oko zajedničke komisije, oko čega je i inzistirao
i ministar Babić opravdano, bilo je sad u ovoj situaciji i nemoguće, oni su me uvjerili da će,
a i naravno oni koji su sa mnom učestvovali u razgovoru, ova stvar što se tiče kopredsjednika
o bivšoj Jugoslaviji biti na nivou arbitraže krajnje objektivna, ali je moguće da u zajedničkom
dogovoru, tako su mi kazali, napravimo taj oblik koga smo mi tražili po područjima, po
specijalizaciji područja, to znači ono što smo mi predlagali da za svako područje bude
komisija, moguće je da tu stvar dovedu u našem za sada daljnjem sistemu realizacije ovog
Sporazuma. Vraćam se nazad prema auto-putu i prema onome što smatram i obavezom
sebe kao predsjednika Vlade, naravno i ljudi s kojima smo i vodili razgovore i onoga što se
693
694
695

Dušan.
Radoslav.
Nedostaje dio teksta u izvorniku.

280

u stvari odvijalo u okvirima i ovoga parlamenta i javnosti i ono što je prisutno nekoliko
godina. Vi znate da je postojao zahtjev, naravno opravdani zahtjev srpskog naroda sa
područja zapadne Slavonije i opština Pakraca i Okučana i Oblasnog vijeća koje je tada
tretirano kao veliko Oblasno vijeće i Skupštine Republike Srpske Krajine koja je bila na
Plitvicama 93. godine, da se uslovljava ta stvar sa povratkom srpskog naroda u naravno dio
sela, od 183 [napuštena sela] poslije onog velikog zbjega i egzodusa koji je bio na području
zapadne Slavonije i da to postane jedan od uslova u smislu pregovora. Nije bilo moguće,
ovdje je prisutna pregovaračka ekipa, ja sam izišao sa tim stavom, izišli smo zajednički sa tim
stavom, ja i Babić itd., imali smo i pismeni stav kojega smo predavali i ono što je bilo sa
gospodinom Akašijem u razgovoru kada smo bili predsjednik Republike, ja i Babić i poslije
toga i sa dvojicom kopredsjednika, da je nemoguće u okvirima ekonomskih pregovora
vezivati ustvari povratak izbjeglica na jedan teritorij koji i jeste u okvirima Hrvatske koji bi
se trebao proglasiti UNPA područjem, to je prosto po njima u ovoj fazi nemoguće. Pošto
slijedi sledeća faza, smatraju da ćemo na slijedećoj fazi to pitanje razgovarati, dogovarati,
istovremeno i onaj drugi zahtjev koji je bio vezan za realizaciju mirovnog sporazuma o
prekidu vatre i nepoštovanje od strane Hrvatske na nekim linijama dodira u zapadnoj
Slavoniji, posebno kad je u pitanju bio Pakrac i taj dio u okvirima zaključaka stavljamo još
jednom, i što je bio u razgovorima sa gospodinom Akašijem prije desetak dana u Beogradu,
nakon onih dramatičnih događaja oko aviona. Taj dio dakle nije mogao u kontekstu sada
auto-puta da uđe. Ono što je što smo mi ocjenili kao Vlada i ono što smo dužni da
obezbedimo i ono što moram da kažem ovdje pred parlamentom uz čitav niz aktivnosti koje
već sada radimo na ekonomskom planu kad je u pitanju zapadna Slavonija i Pakrac i
Okučani i to zaista područje koji su sa svojom borbom ostali tamo, koji su imali i odliva
stanovništva, koji su imali i one ljude koji čak nisu bili ni registrovani, a iz Podravske su
Slatine, Daruvara, Grubišnog Polja, a da i ne nabrajam druga mjesta. To treba apsolutno na
najvažnijem dijelu uvek isticati i ja ističem, moramo im stvoriti apsolutno jednu sigurnost i
bezbednost. Zbog toga je Vlada na pauzi, a naravno to smo činili i ranije, išla sa odlukom o
pojačanom dijelu bezbednosti i pojačavanja vojnih i milicijskih snaga, radi samoga autoputa i s druge strane radi veće bezbednosti Srba na području zapadne Slavonije da otvaranje
auto-puta, ako naravno se odluka donese neće biti u stvari otvaranje na štetu naroda, nego
u korist naroda i da će u stvari polazak tom rijekom djelomično biti apsolutno sa naše strane
popraćen i ekonomskim i bezbedonosnim merama. Prvo kroz ovaj dio što se treba rješavati
putarina, ona će se rješavati putem robe, jer da se na tom prostoru kratkom od 28 kilometara
plaća putarina izmerićemo mesečno koliko će biti vozila koje će prelaziti iz Evrope i
Hrvatske, imaćemo naša vozila koja će ići i prema istoku i odovud prema Jugoslaviji i na toj
liniji ćemo utvrditi ono što jeste inače putarina i na tom principu graditi ustvari robu kao
kontra nečemu što će biti u stvari plaćena putarina, u sistemu verovatno nafte o kojoj sam
prethodno elaborirao. Znači, mi smo doneli odluku i to je već danas objasnio i na sjednici
Vlade gospodin Pavković, zatim gospodin Tanjga ministar odbrane, a to znači da jedan
nedostatak koji je prisutan sa vojnog aspekta tamo na području zapadne Slavonije, gledajući
na broj stanovnika i na popunu korpusa, mi sada moramo radi Republike Srpske Krajine,
radi naroda, radi jedne psihološke i druge bezbednosti i sigurnosti da se taj prostor
maksimalno bezbedno obezbedi sa naše strane uz pomoć Savezne Republike Jugoslavije. Uz
to prolazak auto-putem i prolazak kroz Srbiju i niški dio i prema Bugarskoj i prema Turskoj,
itd., sasvim sigurno će imati apsolutne koristi i prema Republici Srpskoj Krajini. Kad je
riječ o nekim “žonglerajima” koje ćemo sprovoditi, onda će ti “žongleraji” biti preko istočne
281

Slavonije kad je u pitanju Savezna Republika Jugoslavija, ili obrnuto kao što mi sada moram
kazati dajemo papire firmama iz RS koje su pod blokadom ekonomskom, a one su iz
Krajine, a robe završe u Republici Srpskoj. Drugim riječima, na taj način smo izbjegli i
možemo izbjeći onaj rezolucijski dio koji je i na kraju izostavljen. Ne nalazi se u sastavu
Sporazuma dio koji govori o robama koje su namjenjene za Saveznu Republiku Jugoslaviju
i one koje trebaju ići prema Crnoj Gori ili obrnuto, one će se sasvim sigurno pratiti od
strane UNPROFOR-a, ali to nije stvar Republike Srpske Krajine niti nas kao rukovodstva;
mi taj dio kod njih ne možemo spriječiti i mi nećemo da potpisujemo sporazum u kome
stoji takva odredba koju bi mi prihvatali. I na kraju da kažem da je sa ovim Sporazumom
upoznat predsjednik Martić696 koji se složio, uz naravno da se ovaj dio oko ovih suštinskih
primjedaba u ovoj dimenziji uvažao, obavestio sam dakle i pismeno, ovaj dio prema njemu
dakle slaže se da se prihvati ovakav dio Sporazuma i ja sada iznosim i predlog zaključaka
koje je Vlada tražeći načina da se u ovoj veoma složenoj i rekao bih dramatičnoj situaciji
koja se vrlo širi i ona se komplikuje, da između ostalog kažemo evo što je Vlada na svojoj 25.
sjednici noćas održanoj kazala oko zaključaka. Ona je dakle razmotrila prijedlog Sporazuma
o ekonomskim odnosima i predložila je zaključke, usvaja se dakle predloženi tekst Sporazuma
o ekonomskim odnosima RSK i Hrvatske po pitanju vode, električne energije, auto-puta i
naftovoda i predloži ga Skupštini Republike Srpske Krajine na verifikaciju prije konačnog
potpisivanja, to je u stvari evo u zaključku koji je nakon ovoga kod Skupštine predložen,
daje se saglasnost na tekst Sporazuma o ekonomskim odnosima. Drugo je to zbog toga što
je u toku rata sto deset kilovoltni dalekovod Obrovac – Zadar upotrebljen za napajanje
Benkovca i nije ga moguće upotrijebiti i za napajanje do Zadra, to smo već i danas
komunicirali sa jednim od ambasadora gospodinom Aidijem,697 koji je direktnu vezu držao
i sa Ovenom i Stoltenbergom i za sve treće i za sve objekte i sisteme koji nisu u sadržini ovog
teksta Sporazuma, čije se uključivanje na osnovu predloga ovog Sporazuma može naknadno
dogovoriti. Vlada RSK mora prethodno dati saglasnost za njihovo uključivanje. I kao četiri,
naravno, provođenje ovog Sporazuma podrazumijeva potpunu realizaciju Sporazuma o
prekidu vatre od 29. 03. 1994. godine, odnosno utvrđivanje tampon zona o čemu smo
nekoliko puta pisali. Ono što bi ja molio pošto sam taj koji bi trebao u ime pregovaračkog
tima ako naravno Sporazum bude prihvaćen samo dodati da u ovome tekstu Zaključaka za
Skupštinu koju sam evo sada pročitao, molio bi da se kaže: “Daje se saglasnost na tekst
Sporazuma o ekonomskim odnosima RSK i RH, po pitanju vode, električne energije, autoputa i naftovoda”, a to znači da se mene kao predsjednika Vlade koji sam i na čelu
pregovaračkog tima, ovlašćuje da to mogu potpisati.
Ležaić:
Otvaram pretres. Ko se javlja za riječ.
Bakić698:
Gospodo predsjednici, kolegice i kolege poslanici, poslanici zapadne Slavonije razmatrali
su Sporazum i konstatirali slijedeće: Stavili smo svoje primjedbe u pet tačaka. Upoznali su
predstavnike Vlade sa tim primjedbama i dobili smo mišljenje Vlade da se ovaj Sporazum
usvaja u paketu, znači i voda i struja i naftovod i auto-put, sve se usvaja u paketu. Pošto
smo dobili uvjeravanja od Vlade, predstavnika Vlade da su naše primjedbe osnovane, ali
696
697
698

Milan.
Kai Eide.
Ranko.

282

da nisu u ovom trenutku sprovedive, da bi narušavale ovaj Sporazum, a mi ne bi željeli,
poslanici zapadne Slavonije, da otežavamo ni Vladi ni narodu Republike Srpske Krajine u
ovim teškim trenucima da rušimo taj Sporazum. Mislim da nema ni osnova ni elemenata
da ga rušimo iz razloga što smo dobili dodatne garancije po pitanju bezbjednosti kao što
je predsjednik rekao. Dobili smo i dodatne garancije u sistemu ekonomskih pitanja koja
muče prostor zapadne Slavonije. Zbog toga smo stavili na stanovište da ovaj Sporazum
prihvaćamo u cjelosti. Znači u ime poslanika zapadne Slavonije izjavljujem da ovaj
Sporazum prihvaćamo u cijelosti, da na taj način neće doći do drastičnog rušenja nekih
stvari u odnosu na prostor zapadne Slavonije iz razloga što se dodatnim garancijama bez
vrijednosti i reguliranja ekonomskih pitanja ovaj problem na zadovoljavajući način rješava.
Vidjet ćemo to sprovođenje, nadamo se da će kako je ovdje predloženo u ovom Sporazumu,
da će se i tako realizirati, da će Hrvatska strana ostati korektna, a da ove dodatne mjere
utječu na to da zaista bezbednost na tom području bude zagarantovana.
Lemić:
Gospodine predsjedniče, gospodine predsjedniče Vlade, gospodo poslanici, saslušao sam
ovdje informaciju predsjednika Vlade o pregovorima sa predstavnicima Republike Hrvatske;
mislim da je u ovoj situaciji bilo zaista vrlo teško voditi takve pregovore. Ja lično mislim da
nikad ne bi prihvatio takvu obavezu. Ovaj Sporazum sadrži i jedan dio tema koje je po
mojoj procjeni nametnula Hrvatska. Teme koje su kandidovane su praktično sve teme koje
je Hrvatska uredila. Ne znam šta smo mi radili ako smo već ušli u pregovore da idemo sa
kandidovanjem vlastitih tema. I ovaj Sporazum ovdje mislim da je prvenstveno interes
Hrvatske i sporazum o električnoj [energiji] i sporazum o auto-putu i o naftovodu po mojoj
proceni. Ovaj drugi dio, željeznički transport preko Knina, čini mi se i otvaranje puta prema
Splitu preko Knina što oni planiraju, mislim da je također u interesu Hrvatske, a i oni
uporno inzistiraju na tome, naši prijedlozi i kandidovanje naših tema ja nigdje ne čujem.
Bar javno ne. I to je ono što meni pomalo smeta. Ispada da Hrvati tiskaju i vrše pritisak i mi
popuštamo polako. Paralelno sa njihovim prijedlozima mi nismo uspjeli nametnuti teme
koje su u interesu za Krajinu i za srpski narod. To je jedna od dilema. Druga stvar, rečeno je
ovdje da je ovaj Sporazum oslobođen svih političkih konotacija. Međutim, ovdje pored
Šarinića699 i Mikelića700 tu se ne poštuje reciprocitet, a to je posebna priča, iako smo zaključili
ovdje, zatim Oven i Stoltenberg, Piters ili Peters701 ne znam, to mogu prihvatiti, međutim
ne znam kako može promaći našim pregovaračima da su posvjedočili Piter Galbrajt i
Kerestidžijanac,702 ambasadori SAD i Rusije u Hrvatskoj. Znači ne američki i ruski
ambasador iz Grčke ili iz Egipta ili iz Poljske, nego američki i ruski ambasadori iz Hrvatske
i sad da me neko razuvjeri da ovaj Sporazum nema i da je oslobođen svih političkih
konotacija. Mislim da me nitko ne može razuvjeriti u to. Uvažavajući sve ove potrebe za
pregovorima i određenim interesima jedne i druge strane, ne ulazim u to, ali ovaj Sporazum
je ipak opterećen i ovo je greška koja se nije smjela desiti u Sporazumu. Odmah da kažem
ne znam da li netko ima Sporazum iz prve faze, a to je Sporazum o prekidu vatre, ako ima
nema potrebe da ima, ja imam ovdje, na zadnjoj stranici potpisnici Šarinić i Rakić,703 Aide,
699
700
701
702
703

Hrvoje.
Borislav.
Pierre Peeters, šef vojnog promatračkog tima UNPROFOR-a.
Leonid Keresteđijanc, veleposlanik Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj.
Dušan.

283

Arens704 i Delaprel.705 To je potpuno u redu i taj Sporazum je gotovo ovdje usvojen.
Međutim, ovdje se sad najednom u drugoj fazi pojavljuju Galbrajt i Kerestidžijanac i mislim
da je to [...],706 ali su se našli mimo ovog Sporazuma. Oni su baš slučajno ambasadori SAD
i Rusije u Hrvatskoj. Nadalje, da idemo u neke detalje, meni nisu potpuno jasni i bilo bi
dobro da ih raščistimo prije nego što se glasa za ovaj Sporazum. Vozila se mogu kretati
pojedinačno ili u grupama. Mislim da je stav Vlade bio da se zbog bezbedonosne situacije
ne može dozvoliti kretanje pojedinačno već isključivo u konvojima. To nije slučajno. Zatim,
pod b) lokalna milicija bit će obavezna, govorim o dijelu za auto-put, da pruži pomoć kad
god to UNPROFOR zatraži, kako bi se obezbedio siguran i bezbedan saobraćaj kroz UNPA
sektore “zapad” ili “istok”, znači lokalna milicija, srpska milicija (pretpostavljam da se to
odnosi na našu miliciju) ima pravo djelovati isključivo kad UNPROFOR to zatraži, koliko
sam ja shvatio iz ovog Sporazuma. Znači lokalna milicija, bit će obavezna da pruži pomoć
kad god to UNPROFOR zatraži, kako bi se obezbedio slobodan i bezbedan saobraćaj itd.
Zatim ovdje kod prolaza auto-putom, nigdje nije regulisano pitanje carina. Pitanje carina
uopšte nije regulisano, a to mora biti regulisano da li ćemo mi tu postaviti carinsku službu.
Pored obećanja Vlade da će se carine prema Srbiji i Jugoslaviji ukinuti još prvog jula i dan
danas postoje carine, carinske službe na svim prelazima prema Srbiji, međutim sa ovim
Sporazumom nije predviđeno uvođenje carina. Sad da vam ne govorim pored političke
konotacije koliko može štete državi izazvati šverc na tim prostorima. I vjerojatno veliki dio
dobiti države koji bi bio umanjen baš ulaskom roba nelegalnim putem kroz te prelaze.
Zatim ovdje vezano za putarinu, rečeno je ovdje da postoji mogućnost da se naknadno izvrši
naplata, međutim to kod Sporazuma nema. Ako to bude zavisilo od komisija koje će ovaj
globalni Sporazum u koji možda ne idemo u detalje [...],707 a zadatak komisija, zajednička
komisija će biti između ostalog da utvrđuje i pojedina pitanja do detalja. A vjerojatno
pojedine sitnice mogu rušiti kompletan Sporazum. A u vezi donošenja odluka tih zajedničkih
komisija samo da kažem da je ovdje pod 4.1. predviđeno u vezi spornih slučajeva u
slučajevima kad Sporazum ne bude moguće postići konsenzusom, kopredsjednici zajedničke
komisije pokušat će odluku donijeti arbitražom. Ukoliko njihov predlog ne bude prihvatljiv
slučaj može da se iznese pred, vjerojatno je to štamparska greška, kopredsjednike inicijativnog
komiteta Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, čija će arbitraža biti konačna.
Prema tome u svim spornim slučajevima s obzirom na odnos snaga i odnos zapadnih zemalja
prema Krajini, svi sporni slučajevi će biti rješeni na našu štetu. To unapred možemo
pretpostaviti. U vezi daljnjih pregovora ovdje se govori između ostalog i o penzijama i to
naši mnogi političari uporno ponavljaju da je Hrvatska nama dužna isplatiti penzije i to u
zaostatku u posljednje četiri godine. Koje penzije? Da li je Hrvatska dužna isplatiti penzije
za onog tko je četrdeset godina radio u Kninu? Ili je dužna isplatiti penziju za onoga ko je
radio četrdeset godina u “Belju” u Baranji, ako mi smatramo da smo samostalna država ili
pretendujemo da budemo samostalna država po pitanju suvereniteta Krajine. Hrvatska ne
traži od Jugoslavije penzije za svoje građane, zato što želi biti suverena samostalna država, mi
također želimo biti samostalna država ili u okviru, međutim plaćaju samo za one građane
koji su proteklih 40 godina proveli radeći u Zagrebu, a sad žive u Kninu, njima plaćaju,
međutim slušajući naše funkcionere i političare ne govore samo o tome nego govore o tome
704
705
706
707

Geert Ahrens.
Bertrand de Sauville de Lapresle.
Nedostaje dio teksta u izvorniku.
Nedostaje dio teksta u izvorniku.

284

da je Hrvatska dužna vršiti isplatu penzija za one koji su radili godinama na “Belju” ili u
Kninu. Prema tome tu treba biti oprezan iz političkih razloga, da [ne] budemo lakomni na
novce, da bi se prodali za novce. Po pitanju suvereniteta devizna štednja, to se potpuno
slažem, to je potpuno opravdano; željeznička pruga Zagreb – Okučani – Beograd neka
bude, nekad bude Zagreb – Knin – Split, neka bude otvaranje ceste Zagreb – Knin – Split i
pregovori i o drugim pitanjima. Međutim, mislim da se mora staviti na dnevni red možda
ne sa Hrvatskom, nego sa UNPROFOROM, pitanje otvaranja državnog željezničkog
prelaza Baranje prema Mađarskoj i pitanje državnog graničnog prelaza cestovnog prema
Mađarskoj i pitanje plovidbe Dunavom, također se to sa Hrvatskom ne dogovara nego sa
UNPROFOROM. I trebalo bi to konačno staviti na dnevni red. Isto tako, ako se već otvara
put Zagreb – Knin – Split nema problema neka ide, ali moramo shvatiti da je Baranja
povezana sa istočnim dijelom Krajine i Jugoslavijom kompletnom prugom preko Osijeka i
to samo četiri kilometra. Moje je mišljenje bez obzira na sve probleme koje može izazvati
neprihvatanje tog Sporazuma, da Sporazum ne bi trebalo prihvatiti, ili bi ga trebalo prihvatiti
uslovno, ako je moguće, ako ne mislim da ga ne bi trebali prihvatiti. Posebno zbog toga, što
se ni prva faza, odnosno Sporazum o prekidu vatre ne poštuje u cjelosti, ili se krši u čitavom
nizu slučajeva. Mi imamo u zadnja dva mjeseca slučajeve gdje ustaški vojnici prelaze učestalo
liniju dodira, ulaze u našu liniju razgraničenja, odnosno zonu razgraničenja, prije par dana
su ubili dvojicu ljudi, znači prešli liniju dodira na našem području, [u] našoj zoni
razgraničenja ubili dvojicu naših vojnika i jednog ranili. Slična situacija je i u zapadnoj
Slavoniji, a imamo situaciju gdje Hrvatska vojska praktično preti da će svakog časa napasti
Krajinu. Mi u takvoj situaciji, pod takvim pritiskom sklapamo sporazum sa Hrvatima.
Znači moj stav je da se taj Sporazum ne potpisuje u ovakvoj formi kako je predloženo.
Mikelić:
Svaka naravno primjedba, svaki konzultivan pristup oko toga da li da nešto poboljšamo
i koliko je to moguće ja prihvatam, pa i ono što nije moguće i rekao sam da je ovo
višestranačka Skupština i različita mišljenja, pristupa pa i oni mogu kazati da se sasvim
sigurno ne slažu i iz kojih razloga. Prvo hteo bih reći da gospodinu Lemiću nije tačno da su
na dnevni red kandidovana pitanja samo ta koja je htela Hrvatska. Na dnevnom redu nije
bilo električne energije, mi smo je kandidovali i donesli mi sami poseban sporazum, a dokaz
ustvari koliko u tome ima neke specifične težine, izneću vam primjer oko Ernestinova i onaj
dio rekonstrukcije koji se treba obaviti koji košta oko 16 miliona dolara i da postoje već
određene saglasnosti prema Jugoslaviji i pregovorima koji su tu vođeni, a to znači skoro je
to 25 miliona maraka708 preko kojega bi Srbija pustila struju preko Hrvatske u Krajinu i na
toj osnovi u velikoj meri bi mi bili zadovoljeni. Uz one druge elemente koji su navedeni u
dijelu. Kad je riječ o vodi, vodu mi trebamo prodati, ona je sada u velikoj meri neiskorištena
i tu nema nikakve dileme. Izneću samo primjer u Petrinji, vodovod koji ima kapacitet 8
stotina litara u sekundi, 200 stotina litara se koristi, 600 tona se koristi u Sisku, sada on
snabdjeva “Gavrilović” i grad, čak rekao bi ispod toga kapaciteta od 200 i ako bi taj vodovod
radio na kapacitetu od 8 stotina litara u sekundu i “Gavrilović” i Petrinja, a i ekonomika bi
apsolutno bila u korist Petrinje, a ne samo to što bi Sisak dobio vodu, jer je on bio ranije
kao regionalni vodovod. Da ne napominjem i neke druge u količinama vode koje će ići
kada se uspostave kapaciteti kontra robe koje će se iz toga dobiti. Mislim da se Lemiću stvari
ne mogu ovako gledati, vi ste bar čovjek koji imate duha i sluha za ekonomiju i za biznis.
708

Njemačkih maraka (Deutsche Mark).

285

Druga stvar kad je riječ o auto-putu ili kada sam između ostalog izlagao ja sam rekao da
su naše mere za bezbednost dozvoljene takve kakve mi ustvari hoćemo, pa i oko toga da i
sa jedne i sa druge strane žice možemo da miniramo, da pojačamo snage, kao što ćemo i
pojačati i da je u stvari nemoguće ići na carinu jer vi sada govorite o carini, to nije prosto
bilo moguće postići u takvom nivou. Da je to međunarodni auto-put ili da mi isključivo
imamo na to pravo.
Buha:709
Cenjeno predsjedništvo, dame i gospodo, ja ću se u uvodnom dijelu osvrnuti na ekonomski
sporazum, i mislim da se svi slažemo da smo u nekoliko navrata ovdje na Skupštini išli i
donijeli takve zaključke da moramo ići u pregovore. Između ostalog i u ekonomske pregovore.
Međutim, moramo prihvatiti jednu drugu realnost a to je trenutna situacija u kojoj se nalazi
Republika Srpska Krajina. Mi smo danas od ministra odbrane i ministra unutrašnjih poslova
dobili informaciju o gomilanju hrvatskih trupa, o čestim incidentima na našim granicama,
što u svakom slučaju dovodi u situaciju da smo ugroženi, i da ćemo i dalje biti ugroženi.
Time po meni ekonomski pregovori sa Hrvatskom ovoga trenutka dolaze u pitanje. Zato
što ćemo kroz ekonomske odnose sa njima omogućiti njima da postaju ekonomski snažniji,
a s druge strane kroz određene provokacije koje oni izazivaju i koje će verovatno izazivati
i dalje, proći će nekažnjeno. Ova Skupština se nije ogradila niti jednim zaključkom, niti
jednim stavom na sve ovo što se dešava u našim tampon zonama. Hrvatski vojnik nema
šta da traži u tampon zoni, oni nama ubijaju vojsku, našu vojsku, naše građane u tampon
zonama, nitko to ni jednom notom, koliko ja znam ovdje nije rečeno, nije se ogradio i
nije na bilo koji način rekao Hrvatima, rekao UNPROFORU koji bi u krajnjem slučaju
morao reagirati u tampon zonama zajedno sa našom i hrvatskom policijom. Da se vratim
na Sporazum. Samom Sporazumu u pravnom smislu fali preambula. [U] ovom Sporazumu
o prekidu vatre postoji jedna vrlo kratka preambula kojom se definiše ko su subjekti koji
pregovaraju i ko ih zastupa i kad se taj akt donosi. U ovome Sporazumu tih naznaka nema,
tih elemenata nema. Ja bih predložio ovoj Skupštini da bilo koji oblik preambule kao što
je to navedeno kod onog Sporazuma o prekidu vatre. Sudionici sporazuma, samo sudionici
sporazuma je znak da mi dobijamo jedan subjektivitet koji nam je neophodan. Znači
mi smo sudionici u određenom odnosu. Dalje, kod voda u tačci 3.1. kaže sve tehničke
informacije koje UNPROFOR zatraži u vezi gore navedenih vodovodnih sistema bit će
stavljene na raspolaganje bez odlaganja. Prema našem pozitivnom pravu davanje bilo kakve
informacije, bilo kome predstavlja kršenje određenih odnosa, odnosno izdavanje naših tajni.
Ovdje se radi o državnoj tajni. Državna tajna je nacrt tehničkih specifikacija i instalacija,
zatim podatke o instalacijama, cevovodima, itd. To mi ne smijemo dati, ako želimo sačuvati
svoj subjektivitet. UNPROFOR ni prema jednoj međunarodnoj rezoluciji, deklaraciji ili
bilo kome međunarodnom aktu nema mandat da to traži od nas. A mi ovim Sporazumom
njima omogućavamo da oni to uzimaju i koriste u određene svrhe koje će oni znati jako
dobro iskoristiti. Također kroz tačku 3., podtačka tri, četiri i pet, dajemo velika ovlašćenja
UNPROFORU. Kaže izvršit će preglede svih objekata, zatim imaju neograničen pristup
tim objektima, zatim UNPROFOR će nakon konsultovanja odrediti vremenski raspored
za popravak svakog vodovodnog sistema. UNPROFOR da određuje nama kada ćemo i
pod kojim uslovima vršiti popravke vodovodnih sistema. Zar mi to ne možemo? Zar mi ne
znamo koji ćemo vodovodni sistem i u kojem vremenu pustiti u normalnu funkciju. Znači
709

Milorad.

286

deo svog suvereniteta kroz ovo dajemo UNPROFORU. Po meni je to vrlo škakljivo. Tačka
4 kroz 2, u ovoj tačci o vodama. Cijena vode za korisnike bit će dogovorena na zajedničkoj
komisiji prije početka isporuke vode. Mi direktno narušavamo naš pravni sistem u pogledu
ovih cena, ako želimo biti suvereni onda moramo koristiti načela i pravna pravila naše
države. Cijenu voda određuje naš lokalni organ vlasti, izvršni savjet, određuje upravni odbor
javnih preduzeća koja gospodare vodama. Ni u kom slučaju zajednička komisija. To će se
povezati sa donošenjem odluka, to je u glavi šest ovoga Sporazuma gdje kaže: Da će se
vršiti arbitraža ukoliko se strane ne sporazume, ukoliko na arbitraži ne prođe jednostavno
ne može doći do sporazuma ići će se na inicijativni komitet Međunarodne konferencije o
bivšoj Jugoslaviji čija će arbitraža biti konačna. Znači kada budemo dogovarali sa Hrvatima
cijenu vode ukoliko Hrvatima ne bude cijena odgovarala oni će reći mi to ne prihvatamo i
idemo na arbitražu i bit će dogovorena ona cijena koja njima odgovara. Glava dva, električna
energija. Pod tačka 2 kaže u svakom dijelu UNPA područja gdje i nakon sprovođenja ovog
Sporazuma još uvijek neće biti električne energije, hrvatska “Elektroprivreda” se obavezuje
da će preduzeti sve u svojoj moći (ta je tačka skinuta). Izvinjavam se. Glava osam kroz jedan,
dijelovi rotora bit će vraćeni u hidroelektranu Obrovac čim kopredsjednici Međunarodne
konferencije o bivšoj Jugoslaviji proglase da je auto-put otvoren i da se koristi u skladu sa
ovim Sporazumom. Predlagači ovog nacrta su jednostavno međunarodna zajednica koja želi
veliki interes ovdje. Oni u dogovoru sa Hrvatima odmah nam stavljaju uslov, vi ćete dobiti
rotore ukoliko pustite auto-put. Mi ničim ili sa vrlo malo elemenata smo njih uslovili.
Mi njima moramo usloviti, a ne oni da nama uslovljavaju. Što se tiče tačke 3 auto-put
pod tačka 3. Kaže ovako: dok se ne postigne drugačiji dogovor vozilima koja dolaze izvan
UNPA područja neće se unutar UNPA područja naplaćivati cestarina, kao što se ni vozilima
koja dolaze iz UNPA područja neće naplaćivati cestarina izvan UNPA područja. Mi kad
postignemo ovaj Sporazum do nekog drugog Sporazuma će proći mnogo vremena. Sudionici
na auto-putu moraju platiti cestarinu. Predlažem također, kao što je kolega Lemić rekao, da
ubacimo u pregovore pitanje otvaranja puta Vukovar – Osijek – Darda – Beli Manastir –
Mohač. Možda Mohač ne bi trebao biti predmet ovoga sporazuma, ali putni pravac kao
takav moramo ubaciti. Ono što me najviše smeta u ovom Sporazumu je donošenje odluka.
Znači Hrvati mogu u više slučajeva prekršiti Sporazum, a mi ne smijemo učiniti niti jednu
aktivnost koja bi bila jednostrana. Svaki spor u koji uđemo sa Hrvatskom pretpostavka je
da ćemo izgubiti. Sugestija kod potpisnika. Ova Skupština danas raspravlja o Sporazumu
i jednostavno će donijeti odluku o prihvatanju ili neprihvatanju. Sledeća aktivnost ove
Skupštine je ratifikacija. Da bi se međunarodni akt ratificirao i dato mu faktički odobrenje
za njegovu primjenu mora imati određenu formu. Prema našem Ustavu se zna ko ima pravo
zastupanja i predstavljanja RSK i mi smo to u ovom Sporazumu ispoštovali. Sa hrvatske
strane je šef ureda za nacionalnu sigurnost, ja nisam čitao hrvatski Ustav, ali mislim da
on ne može biti potpisnik jednog međunarodnog akta. Ako želimo pravni akt na koji
ćemo se pozivati moramo inzistirati na to da oni to ispoštuju. Ni u kom slučaju svjedoci u
jednom međunarodnom aktu ne mogu biti predstavnici u Hrvatskoj. Trebali bi da to budu
predstavnici SAD i Rusije čije je sjedište u UN.
Mikelić:
Prvo, ja bi molio ako se međusobno uvažavamo i ako neko ne pokušava da u stvari nekoga
ko učestvuje u pregovorima ili same ove pregovore o ekonomskim odnosima vodi, pokušava
spuštati na neku drugu razinu, molim da onda pogledaju na ono što ovde govore. Gospodin
Buha se ovdje trudio sa pravnog aspekta, iako se ne radi o međunarodnom ugovoru dve
287

države, ne postoji gospodine Buha ispod teksta nikakva preambula. Moram vas ispraviti.
Jer ako ste to već imali na Skupštini, a ja sam se potrudio da ga pribavim da vas ovdje
demantujem, ovdje piše Sporazum o prekidu vatre od 29. 03. 1994. godine i počinje sa
tekstom: Strane potpisnice ovog dokumenta prihvataju da bi se sva oružana neprijateljstva
itd. Znači ne postoji preambula. Hrvatska i RSK ne postoji i na kraju svjedoci: Aide, u
Hrvatskoj ambasador konferencije međunarodne, Arens, ambasador iz Njemačke u
Hrvatskoj, ako govorite o svjedocima onda se i na taj Sporazum morate vratiti. Kad govorite
o naftovodu, mi smo vlasnici naftovoda; kroz nas naftovod prolazi; mi smo na sastanku
sa argumentima i dokumentima Hrvatske [...],710 doneseni da su otplatili i dug od 364
miliona dolara. Kad se zatvarala konstrukcija bivšeg Jugoslavenskog naftovoda, ovdje se radi
o rentama, o prolazu, o onome što možemo naplatiti ali mi nismo vlasnici naftovoda. Jeste
Jugoslavija u postotcima [u] kojima je bila, ali uzmite sada tu kilometražu upravo, zbog te
kilometraže ih i teramo što prolazi kod nas da će morati dati naftu po svjetskim cjenama.
Buha:
Niti jednog trenutka nisam rekao da smo mi vlasnici naftovoda, ali što se tiče naftovoda ja
sam sugerisao samo da se naplati u cijeni protok nafte tim naftovodom. U Sporazumu o
prekidu vatre stvarno u preambuli ne stoji, međutim prva rečenica kaže strane potpisnici
ovog dokumenta. Mi na bilo koji način moramo ugraditi u ovaj Sporazum strane potpisnice
ovog dokumenta. Moramo dobiti u tom Sporazumu subjektivitet. Ukoliko toga nema mi
ćemo mnogo toga izgubiti.
Vojnović:711
Gospodine Predsjedniče, kolege, ja se bojim ako mi ovako nastavimo raspravljati o ovom
Sporazumu da nama neće biti dovoljna ni ova noć, ni sutrašnji dan. I ne znam da li smo
mi večeras realni kad raspravljamo o nečemu o čemu je i ova Skupština raspravljajući prije
nekoliko mjeseci otezala za sam dogovor, o čemu je ova Vlada na nizu sjednica svojih
razgovarala, pa čak i o svim ovim argumentima sa kojim danas ide i gospodin Lemić i
gospodin Buha. Ja mislim da mi danas treba da raspravljamo o tome da li je rezultat tog
mjesečnog razgovora i dogovora, dakle ostvarenje, maksimalno što smo smogli za nas,
prihvatljiv ili nije prihvatljiv. I da se mi prema tome opredjeljujemo, a ne da mi idemo sada
po svakoj tačci, pa na sjednicama Vlade svaki član je Vlade imao primjedbe na svaku od
tih tačaka. Ali se ostvarilo dakle ovo što se ostvarilo. Da li je to za nas prihvatljivo ili nije
prihvatljivo, dajte da se prema tome opredjeljujemo, a ne da raspravljamo o onome što je
i Vlada i pregovaračka ekipa danima i noćima raspravljala i pregovarala. Vlada je svoj stav
jasno dala, ja predlažem i siguran sam da ima više koristi, nego štete, on nije najbolji, možda
je to najmanje loše rješenje, ali je to što je to. Predlažem da se to prihvati.
Bjegović:712
Poštovano predsjedništvo, ja nisam naučio kasno raditi, oči me bole, ostavio [...]713 ali
moram reći neke stvari, mislim da je vrijeme realne politike i realnih odnosa. Plan želja
ostavimo kod sebe kući, a gledajmo ono od čega se živi. Želio bi samo jedno poboljšanje
teksta, ili eventualno pregovaračima sutra ili kad će razgovarati vezano s ovom primjedbom
710
711
712
713

Nedostaje dio teksta u izvorniku.
Dragan.
Đorđe.
Nejasno u izvorniku.

288

oko Benkovca, dalekovoda. Mi tehničari moramo reći da će realno biti na drugoj strani
neki tehničari koji znaju taj dio tehnike. Ovaj dalekovod može služiti za Zadar, možemo
napraviti nekoliko drugih varijanti, možemo uvesti taj dalekovod u trafostanicu Benkovac
pa ga izvesti, to su realna pitanja i mislim da će biti problema oko toga. Možemo sada
razgovarati da dalekovod od Obrovca do Vira, ili ovaj dalekovod koji bi išao, ili ovaj
dalekovod koji je išao od Šibenika do Benkovca, sve su to neke varijante ili podvarijante, ja
vas samo upozoravam da ima tu masu varijanti koje će [trebati] riješiti. Možemo govoriti o
Ernestinovu, ja ne želim o tome govoriti. Želim da je ovaj prijedlog, prijedlog o kome treba
razgovarati uz jednu našu sudbinu koju trebamo shvatiti. Imamo Sporazum o prekidu vatre,
mi smo ga spremni potpisali ali smo ga spremno i realizirali i danas imamo odgovarajuće
posljedice. Imat ćemo i dalje. Koliko budemo organizovani, toliko ćemo bolje savladavati
teškoće. U ovom ekonomskom sporazumu on je daleko teži, a najteži dio politički nam
ostaje. Ekonomski je težak ako samo kroz jednu projekciju za idućih pet godina dobijemo
da ostanemo sa ovakvim statusom, a da se poslije pet godina izjasnio na referendumu gdje
ćemo i kako živjeti, ostaje pet dugih godina kako se ekonomski osposobiti da ne budemo
ekonomski zavisni od Hrvatske ili da uopšte ne budemo zavisni od Hrvatske. To je projekat
na kome treba raditi. Isto kao što trebamo dati projekat da li možemo izdržati dugotrajni rat
i kolika su ta sredstva za godinu dana ratovanja ili tri godine ratovanja. Zato ovaj dio posla
ja gledam za idući period u kome ćemo ove ekonomske poslove razmatrati, mislimo onoliko
koliko budemo organizovani, koliko budemo spremni toliko ćemo i provesti taj sporazum.
Ministar Babić:
Pošto sam i na prošloj sjednici u Vukovaru i na sastavljanju zaključaka inzistirao upravo na
ovom dijelu oko struje, bez obzira što [kaže] gospodin Krička,714 da ne kažem i gospodin
Bjegović da se mi koji nismo elektro inžinjeri mnogo petljamo u struju, ali u ovoj drugoj
rečenici zbog toga što je u toku rata 110 kilovoltni dalekovod Obrovac – Zadar upotrebljen
za napajanje Benkovca nije ga moguće upotrijebiti za napajanje Zadra. Ova rečenica
nije tehničke prirode, mislim da se on zaista može prespojiti na trafostanicu pa izvesti za
Benkovac, ili se može preko Nina ili se može pored treće naš stav da ga nećemo dati u Zadar.
A da on ostane u tekstu kako stoji pošto je, ako se vodi kao dalekovod Obrovac – Zadar da
ne čačkamo u taj tekst, ali da ga ne damo u Zadar.
Vujić:715
Poštovano predsjedništvo, gospodo ministri, kolege i kolegice poslanici, ovo vrijeme u kome
se ovi pregovori vode u vrijeme kada i Hrvati i mi imamo potpunu mobilizaciju, dakle negdje
preko 100 % mi imamo i oni isto tako, stalno prijete i ovom otvorenom linijom napada na
Grahovo. Hrvati su krenuli verovatno u neku ofanzivu kojom žele da isprovociraju srpske
snage i samim tim izazovu konačan obračun sa nama. Ono kako oni nas nazivaju u svom
parlamentu šta smo mi za njih, to je nama svima jasno i to smo mi svi čuli, mi to verovatno
ni ne možemo da upotrebljavamo. Međutim, meni to posebno smeta. Mi smo Republika
Srpska Krajina i da je ono što gospodin Mikelić traži da mu ovaj parlament dozvoli da u ime
Republike Srpske Krajine potpiše ovaj ugovor odmah bi mi pristali na to, i ne bismo morali
ni da raspravljamo o tome, zaista bih ga potpisali. Arbitražu svega ovoga vrši UNPROFOR.
Svugdje se on pominje kao arbitar, a UNPROFOR da li će biti tu i koliko će biti nije jasno,
714
715

Milivoj, ministar energetike i rudarstva.
Ranko.

289

da li imamo negdje predviđeno šta bi se dešavalo ukoliko Hrvati ostvare svoju pretnju.
Da li mi gospodo od ovoga imamo neku korist ili nemamo. Mi smo se zaista trudili da
pronađemo neku korist, ima je jednim malim dijelom, uglavnom koristi imaju više Hrvati.
Trudili smo se stoga da to analiziramo na najbolji mogući način, da doprinesemo mirnom
rješenju, mi smo zaista za mir i mir nam je neophodan. Zaista mislim tako i zaista smo
sagledavali najrealniji mogući način kako da izbegnemo bilo kakav sukob sa Hrvatima koji
bi prijetio ovom miru i daljnjem stradanju srpskog naroda. Uvažavajući sve činjenice, ali
baš sve činjenice, došli smo do zaključka da bi ovakav Sporazum za nas bio štetan i u ime
srpskih radikala mi ga nećemo prihvatiti, kao takvog.
Mikelić:
Ne osporavam pravo gospodinu Vujiću i srpskim radikalima, verovatno je postala praksa
za sve ono što je vezano i od izvještaja dalje glasa se protiv, ali je to tehnologija, nemam
ništa protiv, pa čak i kad nije bilo riječi o Sporazumu. To može da bude i dobro i može
da bude i loše, ali neka bude tako. Ja ću samo prokomentarisati onaj dio. Okruženje u
kome se nalazimo moram da kažem da traži od nas najveću ozbiljnost i da upravo to koje
je gospodin Vujić istakao o gomilanju snaga, po koncentracijama po ratnoj opciji koja se
nadvila nad nama mi sa potpisivanjem Sporazuma pred međunarodnom zajednicom, i to
baš pred međunarodnom zajednicom koja je u ovom konkretnom slučaju najbolji svjedok,
ulazimo u drugu fazu nakon mirovnog Sporazuma o prekidu vatre i stvaramo za sebe
opcije da smo za mirno rješenje, a to znači da smanjimo tenzije, da smanjimo verovatno
sutra i mobilizaciju. Ja bi bio najsretniji gospodine Vujiću da ne piše UNPA područje i
kad bih ja kao predsjednik Vlade RSK mogao da kažem ili da se piše da to zaista RSK
čini, međutim segmenti, događaji međunarodne okolnosti i proglašeno UNPA područje
po svim međunarodnim faktorima u ovoj fazi ili u ovom vremenu kakvom jesmo i vi ste
svedoci i ja da ulazimo u razgovore, isto tako kad je bio i ovaj prvi sporazum. Znači, ne
osporavam da bi bilo najbolje tako kao što vi kažete, ali odbiti i odbijati a istovremeno ne
vidjeti šta će se stvarno desiti, ako ovde zavlada pravi ratni vihor je isto tako odgovornost i
poslanika i rukovodstva za sudbinu naroda. Znači nije samo odgovornost kazati odbacujem,
neprihvatljivo, nego odgovornost je i kad odbacimo a poslije toga ako su ljudi iz zapadne
Slavonije toliko ozbiljno tu stvar shvatili, a moram kazati da su je shvatili i opasnost za
sebe i njihov život koji je tamo od tih upravo [...]716 pretnji, onda mislim da i vi to tako
trebate shvatiti, a da sam ja to kao predsjednik shvatio i zbog toga je Vlada izišla sa takvim
prijedlogom jer smo shvatili zaista trenutak u kome se nalazimo. Uvažavajući sve ovo što se
nabraja i što se još može nabrojiti mi smo stotinu stvari nabrojili, predlagali i da vidite naše
sporazume koje smo mi nosili vi bi rekli ovo je odlično, ali ne mogu da prođu.
Vujić:
Ja sam u domenu mojih nekih na nekim prirodnim osnovama obaveza i mogućnosti
repliciranja i ocjenjivanja gospodina Mikelića, iako sam pazio da ne sugerišem njemu kakav
on treba da bude i koliko on treba da bude takav i drugo. U ovom slučaju gospodin Mikelić
meni sugeriše i cijelom poslaničkom klubu kako mi treba da uradimo. Još nešto, gospodin
Mikelić vrši uspoređivanje jedne grupe ljudi i druge grupe ljudi. U tom uspoređivanju ova
druga grupa ljudi ima prednost. Moguće je, ne sporim i to, međutim gospodine predsjedniče
716

Nedostaje dio teksta u izvorniku.

290

Vlade ja mislim da ste ovdje prešli neka svoja ovlaštenja obzirom da čini mi se nemate pravo
da nas ocjenjujete na taj način.
Ministar Krička:
Gospodo predsjednici, gospodo poslanici, samo da kažem nekoliko riječi koje pokazuju da
imamo i mi neke koristi. Konkretno kad je riječ o električnoj energiji onda smo isključivo sa
naše strane tražili naravno u početku pregovaranja da se puštaju četiristo kilovatne magistrale
i to sjeverna magistrala i južna magistrala i da ih vežemo na Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Time bi naša područja, kompletno zapadna područja RS i RSK, riješili ovih ogromnih
problema sa električnom energijom koje imamo non-stop prisutne, a evo i sada. Naravno
da veze sa Saveznom Republikom Jugoslavijom, zbog toga što je takva situacija da se radi
o pregovorima između nas i Republike Hrvatske, a i zbog toga što je Savezna Republika
Jugoslavija pod sankcijama, nisu mogle ući u Sporazum. Hrvatska strana je kandidovala
sa strahovitim velikim brojem vodova i jedan od njih je 220 vod između Splita i Brinja,
mi taj vod koristimo između Knina i Gračaca, i naravno mi smo pristali da damo u tu
funkciju. Masu drugih 110 kilovoltnih dalekovoda kao što je i ovaj kojega pokušavamo da
izbacujemo između Obrovca i Zadra također su kandidovali, mi smo pristali. Pristali smo
na neke koje apsolutno ne diraju niti imaju veze sa našim energetskim sistemom i koji to ne
opterećuju. Dobili smo, ja bih rekao, mogućnost da se 400 kilovatni vod pušta u funkciju i
to na način da ulazi u naš teritorij na predjelu Ernestinova, odnosno dolazi na naš teritorij
na području Obrovca. Isto tako dobivamo u tom dijelu i još neke mogućnosti koje su dosta
bitne, a to su polovi u hidroelektrani Obrovac, odnosno hidroelektrana Obrovac na 400
kilovatnoj mreži, to znači mnogo manje problema na dijelu Gračaca kojih ima i sada. Vrlo
je teško pregovarati i vrlo je teško mjeriti sve te koristi. Cilj ovog mog govora je da kažem da
i mi imamo odgovarajuće koristi iz ovog Sporazuma a ne samo hrvatska strana.
Damjanović:717
Gospodine predsjedniče, gospodine predsjedniče Vlade, poštovane kolege poslanici,
dozvolite da se obratim sa nekoliko reči kako vezanih za ovaj Sporazum, tako vezanih i
za prijašnje neke sporazume i da napravimo jednu analogiju. Do sada na prostorima na
kojima živimo bila su potpisana dva sporazuma, konkretno za zapadnu Slavoniju, jedan
koji je potpisao banjalučki korpus, nažalost na štetu zapadnih slavonaca, jer su dali neke
prostore na kojima ustaška čizma nikad nije bila. Drugi sporazum koji je potpisao gospodin
Rakić na koga samo mi imali veoma slučajne primjedbe, međutim u parlamentu, ovom
istom parlamentu doduše u drugom sastavu, naše primjedbe nisu prošle ili smo nadglasani
a taj sporazum je bio opet na štetu nas. Ovdje imamo bar jedan nov kvalitet, utoliko što je
možda nepravovremeno, jer ja sam danas dao primjedbu i na klubu suviše kratko vrijeme
nam je ostavljeno za razmatranje i analizu ovog sporazuma, kao i eventualni dogovor na
širem auditorijumu predstavnika iz zapadne Slavonije, međutim barem kvalitet je toliko
veći što smo imali priliku da se sastanemo sa predsjednikom Vlade i da sa njim razmotrimo
neke ključne elemente. Uglavnom došli smo do nekih zajedničkih rešenja, iako smo imali
veoma značajne primjedbe u pet tačaka i još poneku. No, međutim, budući uz obrazloženje
predsjednika koje je dato da se ništa kvalitetno više ne može odraditi na Sporazumu,
bukvalno da je dat ovakav kakav jest, uzmi ili ostavi, došlo se do jednog zaključka da se ipak
priđe prihvatanju, jasno uz određene dopunske kvalitativne promjene i dopune barem u
onom momentu koje može da ova Skupština i Vlada da ne samo garanciju nego i ekonomske
717

Đorđe.

291

momente vezane za naše područje. I ne bi sada želio nešto šire elaborirati budući da smo
na tom sastanku dosta o tome raspravljali i vjerujem da će na tome polju na tom planu i
dalje ići. Međutim, želio bih da jedno razmišljanje iznesem, a kome treba može se netko i
naći tu. Na kraju trke prvi dobija, ostali zbog pobednika gube, najbrži je na stazi najmanje
bio, poslednji na putu najduže provede, put i cilj su večito u svađi. Cilj uzima prvog, ostali
na putu ostaju da žive, u životnoj trci samo je prvi [pobjednik]. Još jedno interesantno
za mog prijatelja, inače poljoprivrednog stručnjaka poslanika Bakića, ali ne znači samo za
njega. Žitna polja rastu zajedno sa kukoljem, on ima vekovnu mudrost preživljavanja, dušu
i samosvest univerzuma i ne uništava pšenicu koja živi. Ne želi da sa pšenicom uništi i sebe.
Ernjaković:
Ja zaista ovdje ne bi hteo da kažem niti da odgovaram šta je gospodin Damjanović mislio.
Smatram da su ozbiljna vremena i ozbiljan trenutak i možda će ovaj prvi decembar ući
ponovo u istoriju. Jer u hrvatskom Saboru su već čuli da smo mi danas sazvali parlament
i to se zna zbog čega. Zbog prvog decembra 1918. godine. Jeste, tada je stvorena SHS.718
I zna se naravno, to gospodin Šeks719 dobro objašnjava zašto smo mi danas sazvali oni
to kažu tzv. parlament. Gospodo poslanici, nama je ponuđeno i naš tim je uložio veliku
energiju i mnogo napora da dođe do ovog teksta za koji se može uhvatiti udicom svak
od nas koji sjedimo ovdje. Lično sam poslije toliko sastanaka sa poslanicima iz zapadne
Slavonije bio obradovan i pozitivno iznenađen kada je njihov predstavnik gospodin Ranko
Bakić ovdje izašao i rekao da prihvataju objeručke izmjene i korekcije i da su se jednoglasno
složili u tome. Mada taj dio se najviše njih dotiče, ali dotiče se svih nas jer to je sve RSK i
država. Bez obzira što se ovdje kaže UNPA zona, i u pravu je i gospodin Lemić i gospodin
Buha. Bilo bi dobro da postoji i preambula i da ne bude, što reče gospodin Vujić, UNPA
zona, ali politika je realnost mogućeg što reče gospodin predsjednik Mikelić. Šta je ovdje
korisno za nas, a šta je šteta. Nismo u poziciji da važemo bilo kakvom vagom, a najmanje
apotekarskom. Moramo prihvatiti činjenice onakve kakve jesu, a to je da dobivamo s tim
što vršimo pregovore, jer ja vas ubjeđujem u jedno, ako mi večeras donesemo ovu odluku
da se pregovori vode i da se ovaj Sporazum potpiše, hrvatski Sabor će ga odbiti. On ga neće
potpisati. Na poslijepodnevnom Saboru donešena je odluka gdje je njihova oporba imala
tekst iz “Borbe” i kad to njihovim sabornicima nije dostavljeno i onda je Savka DapčevićKučar izišla i rekla da je to nečuveno. Došlo je do oštre svađe i do razlaza u njihovom
Saboru. Ja želim da se u ovom parlamentu ne stvaraju tenzije, da se ne stvaraju polarizacije,
ja mislim da je to želja svakog od nas. Pregovori su naša pozitivna strana. Pregovori su i pred
svijetom u ovom trenutku jedino pozitivno rješenje. Ali gospodine predsjedniče, ja ću se
sada obratiti samo sa jednom činjenicom, a to je [da] bez obzira na neke manjkavosti koje
su prevaziđene i koje ste vi odgovorili s obzirom da su poslanici s pravom nešto postavili,
ja neću postavljati to pitanje, jedno vas pitam otvoreno da li se može izbjeći u ovom
Sporazumu potpis gospode ambasadora Galbrajta i Kerestedžijanca. Zašto to pitam? Zato
što su ovo pregovori o ekonomskim pitanjima a dotična gospoda su ambasadori, politička
lica. I kao politička lica mogu da imaju i političko prejudiciranje rješenja.
Gospodin Mikelić:
Ja nisam shvatio da su oni političke ličnosti, moram da kažem da su učestvovali u svim
pregovorima, na ovim koji su bili u Zagrebu i Kninu i da su bili u tom dijelu koji se ustvari
718
719

Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca.
Vladimir.

292

[...],720 odnosno da su dvojica kopredsjednika vodili pregovore, a da su oni uz Arensa i
Aidija bili kao svjedoci tih pregovora. Oni su ovdje stavljeni kao svjedoci.
Ležaić:
Stavljam ovo na glasanje, tj. dajem na glasanje ko je za ovaj Sporazum. Zato ja predlažem da
se ovaj zaključak da na glasanje. Ja ću ga i pročitati. Daje se saglasnost na tekst Sporazuma
o ekonomskim odnosima Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske po pitanju voda,
električne energije, auto-puta i naftovoda. Za sve objekte i sisteme koji nisu sadržani u ovom
tekstu Sporazuma, a čije se uključivanje može naknadno dogovoriti, Vlada RSK mora dati
saglasnost za njihovo uključivanje. Provođenje ovog Sporazuma podrazumijeva potpunu
realizaciju Sporazuma o prekidu vatre od 29. marta 1994. g. odnosno utvrđivanje tampon
zona.
Dajem ovaj zaključak na glasanje.
Dakle, konstatujem da je ovaj Sporazum i ovaj zaključak prihvaćen uz 44 glasa “ZA”, 8
“PROTIV” i 4 “UZDRŽANA”.
Ja vas molim samo malo. Od 25. 10. 1994. godine nije izvršena primopredaja mene i
gospodina Vojnice,721 pa ja molim ovu Skupštinu i gospodina Vojnicu da sutra u 9 sati u
prostorijama Skupštine izvršimo primopredaju.
Sjednica je završena u 23.10 časa.
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 5.

1994., prosinac 1.
Knin
Zapisnik s 26. sjednice Vlade RSK

105

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 26. sjednice Vlade RSK održane 01. 12. 1994. god.
u zgradi Vlade u Kninu
Osim ministara i predsjednika Vlade prisutni su: Ranko Bakić i Nebojša Pavković.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikelić.
Sjednica je počela s radom u 19.50 časova.
Za sjednicu je predviđen slijedeći
DNEVNI RED
1. Informacija o Sporazumu o ekonomskim odnosima RH i RSK
720
721

Nedostaje dio teksta u izvorniku.
Branko, smijenjen s dužnosti predsjednika Skupštine RSK u listopadu 1994. godine.

293

Ad – 1
Predsjednik Mikelić obavijestio je prisutne o sastanku sa poslanicima iz zapadne Slavonije
(bili su prisutni i ministri Ratković,722 Tanjga,723 Babić,724 Krička725) na kom je predočena
cjelokupna situacija kao i Sporazum o ekonomskim odnosima RH i RSK (prilog br. 1).
Predsjednik Mikelić – Dogovorili smo se sa poslanicima da se i na vojnom i na policijskom
bezbjedonosno-sigurnosnom planu moraju pojačati snage u zapadnoj Slavoniji. Po ovom
pitanju predlažem članovima Vlade da donesemo odluku radi pojačane bezbjednosti i veće
vjere naroda u ovo što radimo. Potom ćemo odluku saopštiti na terenu u Okučanima,
Pakracu.
G-din Nebojša Pavković – dodaje da je u toku osnivanje stanice milicije za kontrolu
saobraćaja na autoputu što bi bila garancija u smislu bezbjednosti.
G-din Ranko Bakić – Van je teme, ali je hitno i moram da vas obavijestim, prema
informacijama iz Stanice javne bezbjednosti u Bosanskom Grahovu, ustaške snage su
napredovale 8 – 9 kilometara u dubinu na teritorij RS (od Livna prema Grahovu).
Sekretar Štrbac726 je nadopunio informaciju podatkom da je 11 ranjenika sa tog područja
stiglo u bolnicu u Knin.
G-din Ranko Bakić – Moramo dokazati narodu zapadne Slavonije da otvaranje autoputa
znači čvršće i jače ostajanje stanovništva na tom terenu. Prijedlog poslanika sa tog područja
je da Vlada čini nešto konkretno na ovom planu.
Predsjednik Mikelić – Način kako ćemo to odrađivati i raditi riješit će se na narednoj sjednici
Vlade. Vezano za Sporazum o ekonomskim odnosima RH i RSK imali smo konsultacije s
Aidijem727 i dvojicom kopredsjednika u smislu ublažavanja naših zaključaka.
Ministar Budić728 predlaže da se ispusti iz teksta “Aneks B tačka 6” zbog toga što time
uzimamo dio posla Centralne komisije.
Ministar Babić – da se predloži Skupštini na usvajanje tekst zaključaka.
Usvojeni su slijedeći

ZAKLJUČCI
(prilog br. 2)729

Sjednica je završila s radom u 20.35 časova.
Broj: 06-5-1310/94. Broj: 05-5-2774/94.
Knin, 16. 12. 1994.730 Knin, 16. 12. 1994.731
SEKRETAR M. P.732 M. P.733 PREDSJEDNIK
Savo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]
722
723
724
725
726
727
728
729
730
731
732
733

Stevo.
Rade.
Milan.
Milivoj.
Savo.
Kai Eide.
Ljubiša.
Priređivači su izostavili priloge.
Dopisano rukom.
Dopisano rukom.
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.

294

Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 16.

106

1994., prosinac 1.
Knin
Otvoreno pismo pripadnika Specijalne jedinice milicije SUP-a Knin Skupštini RSK
povodom smjene ministra unutarnjih poslova RSK Ilije Prijića
MUP RSK – SUP KNIN
Specijalna jedinica
Knin, 1. 12. 1994.
OTVORENO PISMO SKUPŠTINI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Gospodo poslanici, povodom nečasne smjene ministra unutrašnjih poslova magistra Ilije
Prijića imamo časnu obavezu da Vam ukažemo na slijedeće:
– mi smo bili ti koji smo u četiri prethodne godine štitili poredak RSK u trenucima kada
je on bio najviše ugrožen od strane paravojnih formacija i ogrezlih kriminalaca. Onda kada
to drugi nisu mogli činiti mi smo slati u Vukovar, B. Manastir,734 Glinu i drugdje da se
razračunavamo sa njima,
– mi smo bili ti koji smo zajedno sa pripadnicima vojske RSK u sklopu akcije “Krug”
suzbili šverc sa muslimanima,
– mi smo bili ti koji smo sudjelovali u hapšenju najokorelijih ubica iz Krajine,
– mi smo bili ti koji smo rame uz rame sa pripadnicima vojske RSK učestvovali u većini
bitaka našeg oslobodilačkog rata – uključujući tu i “Koridor”, benkovačko ratište, kao i
petrovačko-bihaćko ratište...
To, kao i mnoge druge stvari kako smo činili do sada činićemo i ubuduće. Međutim,
izgleda da je došao trenutak da ćemo se morati prvo razračunati sa onima među Vama i
onima na vlasti koji vlast i državu koriste za lično bogaćenje, ili pak zadovoljenje bolesne
sujete. Umjesto da savjesno i trezveno razmišljate i postupate u saglasnosti sa interesom
većine građana RSK, Vi se pretvarate u poltrone koji u ime navodne partijske discipline
provodite sve ono što Vam “gazda” kaže. Pri tom, nije važno da li oni među Vama koji to
čine inspiraciju za svoj postupak pronalaze u – kako narod priča – novčanoj stimulaciji ili
boljem položaju, ili pak sljepoj poslušnosti harizmatskom vođi. U oba slučaja rezultat je isti,
Vi prestajete da budete narodni poslanici.
Vi umjesto da date svoj puni doprinos u borbi protiv kriminala, umjesto da radite
na suzbijanju nelegalne trgovine, umjesto da se borite protiv ljudi koji naoružavaju
muslimane... ponašate se kao slon u staklarnici, te rušite i ono što se ne bi trebalo i smjelo
rušiti. Smjenjivanje ministra unutrašnjih poslova koji je javno ukazao na kriminalizaciju
države i učinio početne poteze na suzbijanju te pojave Vi ste smjenili još i sebe kao narodne
poslanike koji se ne smiju ponašati na taj način, ali i nas kao i mnoge naše kolege iz vojske
734

Beli.

295

i milicije koji razmišljamo i postupamo na isti način kao i smjenjeni ministar. Osim toga,
tako razmišlja i većina naših građana – nadamo se da ste čuli njihov glas.
Zato Vam poručujemo, tako nakaradnoj politici ubuduće ćemo se suprostaviti svim
sredstvima. Podršku za to smo već dobili. Zar želite da se ponovi slučaj recimo Benkovca
u kojem je nekidan izrešetana zgrada opštine (ne od strane pripadnika milicije već vojske)
zbog politike koju provode gospoda Ležajić735 i Vukša.736 Rješite se kriminalaca među
Vama (poslanik Bibić737 je pravomoćno osuđen, protiv Vještice,738 Egića739... podnešene su
krivične prijave. Ovaj zadnji tereti se da je oštetio državu za nekoliko miliona maraka740),
okanite se sljepe poslušnosti i idolopoklonstva, pomozite u borbi protiv kriminala i tada će
te imati našu podršku.
Sve drugo tjerati će nas da idemo protiv Vas, što zaista ne želimo i nadamo se neće biti
potrebno. U to ime Vas pozdravljamo i želimo mnogo više odlučnosti i moralnosti u radu.
Specijalna jedinica SUP-a Knin
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 51.

107

1994., prosinac 2.
Knin
Prijedlog Vlade RSK Skupštini RSK o stavljanju izvan snage Uredbe predsjednika RSK
kojom su poslovi mobilizacije stavljeni pod nadležnost Glavnog štaba SVK, te njihovom
vraćanju pod ingerenciju Ministarstva obrane RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
PREDSJEDNIK VLADE
KNIN, Kralja Petra I. Oslobodioca 30 faks: 078/719-023
BROJ: 05-5-2638/94.
KNIN, 2. 12. 1994.741
Vlada RSK, na svojoj 25. sjednici održanoj dana 30. 11. 1994. godine, razmotrila je situaciju
nastalu sprovođenjem potpune mobilizacije u RSK koju je naredio komandant SVK. Vlada
je konstatovala da je nastupila potpuna blokada života i rada državnih organa i privrede.
S obzirom da je mobilizacija sprovedena suprotno zakonskoj regulativi, a produženje
ovakvog stanja prijeti da izazove haos i nenadoknadive štete u privredi i društvu Vlada
predlaže Skupštini RSK slijedeće:
735
736
737
738
739
740
741

Rajko.
Stevan.
Branko.
Dušan.
Vukašin.
Njemačkih maraka (Deutsche Mark).
Dopisano rukom.

296

1. Da se stavi van snage Uredba predsjednika RSK o formiranju vojno-teritorijalnih organa
i jedinica i primopredaji vojne obaveze organa MO organima SVK, donesena dana 08.
02. 1994. godine. Ovim se vojna obaveza i sve izvršne radnje oko mobilizacije vraćaju pod
ingerenciju MO što je u skladu sa Zakonom o odbrani RSK, član 43, stavak 1. i 2.
2. Da se hitno zatraži zasjedanje VSO sa zadatkom da analizira uzroke i posljedice sprovedene
potpune mobilizacije, korištenje strategijskih potencijala odbrane mimo njegovih odluka
(Udbina, Šamarice) i preduzme sve potrebne mjere radi dovođenja kompletnog sistema
odbrane u ustavni i zakonski okvir RSK.
Obavezuje se VSO da na narednoj sjednici informiše Skupštinu RSK o rezultatima
sprovedene analize i preduzetim mjerama.
M. P.742 PREDSJEDNIK
BORISLAV MIKELIĆ, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 16.

108

1994., prosinac 7.
Vukovar
Izvješće regionalnog povjerenika Komesarijata za izbjeglice RSK za područje SO Slavonija,
Baranja i Zapadni Srijem o poteškoćama s kojima se u radu na teritoriju te oblasti susreću
predstavnici međunarodnih humanitarnih organizacija
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA,
BARANJA I ZAPADNI SREM
REGIONALNO POVERENIŠTVO
KOMESARIJATA ZA IZBEGLICE
Broj: 05-117/94.
Vukovar, 07. 12. 1994. g.
M. P.743
gosp. MILAN TRBULIN744
PREDMET: Izvještaj o problemima u radu
Na teritoriji Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema je došlo do velikih problema u radu
Regionalnog povereništva Komesarijata za izbeglice, odnosno blokiran je rad UNHCR-a u
japanskoj humanitarnoj organizaciji “JEN”.
Gospodin pukovnik Kosta Novaković je zabranio slobodan rad i kretanje svih radnika
UNHCR-a. Na naš zahtev da se obezbedi slobodan rad UNHCR-a i dolazak humanitarne
pomoći na našu teritoriju nismo dobili nikakav pismeni odgovor, usmeno nam je saopšteno
742
743
744

Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
Prijemni pečat: RSK, Komesarijat za izbjeglice, Knin, broj: 1226, 12. 12. 1994.
Dopisano rukom.

297

da gosp. Cempbell745 šef kancelarije UNHCR-a dostavi spisak svih radnika, te brojeve
službenih kartica, a isto i brojeve vozila UNHCR-a. Gosp. Cempbell je to dostavio direktno
gosp. Kosti Novakoviću a jedan primerak smo i mi dostavili, nažalost i pored obećanja da
neće više biti problema i da će radnici UNHCR-a moći neometano da se kreću, niko od
njih ne sme da dođe iz Sombora na posao u Erdut. 06. 12. 1994. g. predali smo pismenu
molbu da se omogući ulazak iz Sombora u Erdut gosp. Bilu Kazenu radniku UNHCR-a
i prevodiocu Tanji Radulović, međutim i pored obećavanja da mogu ući na mostu Erdut
je sprečen njihov prolaz od strane naše policije, rečeno je da graničari nisu dobili nikakvo
odobrenje da dozvole ulazak ovih ljudi u Krajinu.
03. 12. 1994. g. tri šlepera humanitarne pomoći su trebala da uđu na teritoriju naše
regije na prelazu Nemetin – Sarvaš, međutim konvoji su zaustavljeni u Okučanima i vraćeni
za Zagreb, mi nemamo nikakvih informacija zašto je ta hrana vraćena. Pošto mi na teritoriji
Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema imamo mnogo izbeglica a i socijalno ugroženog
stanovništva (oko 65.000) svakodnevno imamo zahteve za pomoć u hrani i lekovima.
Prestankom rada humanitarne apoteke “JEN” velik broj socijalno ugroženog stanovništva
nije u mogućnosti da nabavi neophodne lekove. Kako je u ovim uslovima otežan rad
Regionalnog povereništva molimo Vas da nam dostavite odluke Vlade o daljem radu
UNHCR-a na teritoriji naše regije.
M. P.746 REGIONALNI POVERENIK
KOMESARIJATA ZA IZBEGLICE
Savo Sandić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A-078-010.

109

1994., prosinac 8.
Okučani
Otvoreno pismo Srpske radikalne stranke SO Zapadna Slavonija kojim se odbacuje
početkom prosinca 1994. potpisani Gospodarski sporazum između predstavnika RSK i
hrvatskih vlasti, jer se istim RSK odrekla svoje “državnosti” i prihvatila po nju nepovoljne
uvjete
SRPSKA RADIKALNA STRANKA
OBLAST ZAPADNA SLAVONIJA
Okučani, 08. 12. 1994. god.
OTVORENO PISMO SRS-e747 ZAPADNE SLAVONIJE
POVODOM POTPISANOG SPORAZUMA O EKONOMSKOJ SARADNJI
IZMEĐU RSK-e i RH-e.
745
746
747

John Campbell.
Okrugli pečat: RSK, Regionalno povereništvo za izbeglice, Vukovar.
Srpska radikalna stranka.

298

SRS-a Zapadne Slavonije sledeći svoje generalne stavove, koji su bili iskazani i na
skupštinskom zasedanju u Kninu, kada je izglasano poverenje Mikelićevoj748 Vladi u smislu
potpisivanja sporazuma sa RH-m oko ekonomske saradnje, SRS-a Zapadne Slavonije
smatra svojom obavezom i dužnošću da izjavi sledeće:
1. – Odbacuje se potpisani sporazum oko ekonomske saradnje sa Hrvatskom stranom jer se
po njegovom potpisivanju RSK-a odrekla svoje državnosti potpisavši dokument koji nigde
ne navodi RSK-u kao pravni i državni subjekt sa isključivim pravom sklapanja sporazuma
takvog karaktera a koji je kao zahtev i obaveza za sve pregovore bio ne jednom istican kao
osnovni preduslov za sve pregovore i razgovore.
2. – Sam sporazum potpisan je bez definisanja detalja i nekih tehničkih rešenja koja su
veoma bitna za tok i način primene.
Električna energija
Sporazumom su predviđeni samo visokonaponski dalekovodi kao i rotor za hidroelektranu
Obrovac (a i ovo je uslovljeno otvaranjem autoputa). Niskonaponska mreža ovim
sporazumom potpuno je nedefinisana pa prema tome postavlja se pitanje koju ekonomsku
opravdanost od potpisanog ima područje npr. zapadna Slavonija. U ovom delu nije definisan
niti način naplate korištenja dalekovoda koji prolazi našim područjem, nejasno je da li tačka
četiri tačka jedan ovog sporazuma, predviđa i prostor oko dalekovoda koji bi bio svojevrstan
koridor međunarodnim i / ili Unproforovim stručnjacima za potrebe održavanja. Smatramo
da ostavljanje ovih pitanja za rešavanje nekoj zajedničkoj komisiji, nakon što je sporazum
potpisan, je bespredmetno jer kako stoji u potpisanom u slučaju neslaganja zadnju reč imaju
kopredsednici inicijativnog komiteta Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, u čiju
“nepristranost” smo imali prilike više puta [da se] uverimo.
Autoput
Potpisani trilateralni ugovor odnosi se samo na područje RSK-e i to istočnu i zapadnu
Slavoniju. Oko uslovljavanja gospodina Mikelića za nesmetani saobraćaj do Beograda
u ovom sporazumu nema ništa sem stidljivo ponuđene mogućnosti otvaranja nekih
autobusnih linija (pa čak i onih, ako je tačno da sporazum vredi za UNPA područja, dakle
i onih autobusnih linija kao npr. Rajić – Dragalić autoputom; ispada da do sada to nismo
mogli jer nismo potpisali sporazum sa Zagrebom).
Tehnički detalji kao što su državna obeležja na samoj saobraćajnici, zatim upotreba
ćiriličnog pisma (uz one međunarodne oznake koje se nužno, a prema međunarodnim
ugovorima, pišu latinicom), zatim nemogućnost kontrole naše milicije kako roba i
saobraćaja. Do potpisane klauzule dva tačka jedan koja je ništa drugo do pretvaranja zone
autoputa u zonu razdvajanja gde se ta zona tretira kao koridor bez mogućnosti neke naše
ozbiljnije kontrole, već se naša prisutnost svodi na servis Unproforu koji ima sva prava
pa i da procenjuje koga zaustaviti a koga ne. U koliko su i ova veoma bitna pitanja, uz
ono koliko će biti priznata OK749 registracija, dakle u koliko je i ovo ostavljeno komisiji
smatramo to kao velikim ustupkom hrvatskoj strani a na štetu našu.
Nije nam poznato da li je prilikom potpisivanja ovog sporazuma kada se pristalo na
slobodu saobraćaja razmatrana i mogućnost eventualnog i istovremenog prisustva većeg
broja autobusa ili kamiona u kojima opet u veoma kratkom vremenu može biti ubačena i
748
749

Borislav.
Registracijska oznaka koja se u RSK rabila za Okučane.

299

više nego jedna brigada neprijateljske vojske i to u srce našeg teritorija ili je i to ostavljeno
da komisije i komiteti procenjuju i ocene ili da se jednostavno i ne okrenu na tu po nas
izuzetno bitnu moguću situaciju.
Naftovod
Zbog čega je otvaranje (u prvoj fazi) samo do Siska, zašto se nisu odmah spojile prva i
druga faza i tek u tom momentu otvoriti naftovod koji je od izuzetne važnosti i za rafineriju
u Brodu750 u RS-j751 ali i u onoj u Pančevu. Razlog je nejasan kao što je nejasan i termin
mešovitog preduzeća za korištenje ovog naftovoda. Uz ovaj deo sporazuma i te kako bi bio
koristan i potreban barem neki preliminarni elaborat iz kojeg bi bila vidljiva barem u nekim
grubim crtama ekonomska korist kako za RSK-u tako i za RH-u.
Ovaj sporazum treba odbaciti i zbog toga, ako ne i pre svega što se nije ispoštovala volja
izbeglog srpskog naroda koji se sad pretežno nalazi u Opštini Pakrac a koji je zahtevao, a to je
čvrsto i obećano, da se svaka pa i ona ekonomska saradnja sa Republikom Hrvatskom uslovi
njihovim povratkom barem u početnom periodu u ona srpska sela gde je to objektivno i
najprije i moguće.
Iz svega ovog rečenog SRS-a Zapadne Slavonije smatra da potpisani sporazum treba
odbaciti a svaka daljnja pregovaranja, od kojih ne treba odustati, voditi na osnovu one
političke platforme koja već postoji, a koja je u ovom potpisanom sporazumu zaobiđena.
M. P.752 GLAVNI ODBOR SRS-e ZAPADNE
S L A V O N I J E
Stupar Drago
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 6047.

110

1994., prosinac 8.
Glina
Informacija Odjeljenja za privredu i komunalne djelatnosti SO Glina općinskom Izvršnom
savjetu o rušenju glinske katoličke crkve i uređenju lokalnih prometnica
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OPŠTINA GLINA
Opštinska uprava
Odjeljenje za privredu i komunalne djelatnosti
Broj: 04-738/1-94.
Glina, 8. 12. 1994. godine.–
IZVRŠNOM SAVJETU
– o v d j e –
750
751
752

Bosanski Brod.
Republika Srpska.
Okrugli pečat: RSK, Srpska radikalna stranka, Oblasni odbor SAO Zapadna Slavonija, Okučani.

300

PREDMET: Informacija o nasipanju puteva i rušenju crkve
U skladu s Programom koji je sačinio i predložio Izvršnom savjetu organ uprave
– Odjeljenje za privredu i komunalne djelatnosti radi popravke i sipanja lokalnih i
nerazvrstanih puteva na području opštine Glina, kao i uređenje i sipanje puteva koji su
od prioritetnog značaja za potrebe 24. brigade. Nakon razmatranja ovog programa Izvršni
savjet je 02. 08. 1994. godine donio zaključak broj ola-456/1-94. u kome je zaključeno
da se pristupa izvođenju ovih radnih zadataka, a u istom paketu je razmotreno i rušenje
katoličke crkve te odvoz porušenog materijala na zato određeni deponij.
Kao nosilac ovih aktivnosti po ovom zaključku imenuje se Birač Ranko iz Gline, Ulica
Cara Dušana bb, koji je ujedno i organizator poslova koji se odnose na potrebe mehanizacije
i svih ostalih radnji neophodnih da se ovaj dio poslova izvrši tačno i u predviđenom roku.
Izvršenju ovog radnog zadatka pristupilo se prioritetno s tim da se odmah poruši crkva
te da se porušeni materijal odveze na deponiju “u staro korito rijeke Gline” kao i da se
uredi prostor na mjestu gdje je bila crkva, dok će se za ostali dio radova sačiniti ponuda
i troškovnik od strane Birač Ranka. Kada je u pitanju napred navedena ponuda ista bi se
odnosila na uređenje i sipanje lokalnih i nerazvrstanih puteva.
Za početak ovih poslova naloženo je benzinskoj pumpi u Glini da izda Birač Ranku 5.000
litara D-2,753 o čemu će i benzinska pumpa i Birač Ranko voditi potrebnu svakodnevnu
evidenciju. Navedeno gorivo se stavlja na trošak Izvršnog savjeta opštine Glina.
Kako su u samom početku izvođenja ovih radova nastali nesporazumi, a oni su se očitovali
u načinu korištenja goriva na benzinskoj pumpi kao i načinu rušenja i odvoza porušenog
građevinskog materijala na deponiju, Izvršni savjet opštine Glina je 11. 08. 1994. godine
donio novi zaključak pod rednim brojem ola-456/2-94. kojim se naređuje da:
– izvođač radova dužan je voditi građevinski dnevnik iz koga će biti vidljivo za svaki radni
dan šta se učinilo na izvršenju ovih poslova. Građevinski dnevnik podliježe svakodnevnoj
kontroli, a istu bi bio dužan vršiti Baltić Dušan, referent organa uprave opštine Glina,
– materijal nastao rušenjem crkve obavezno se mora odvoziti u staro korito rijeke Gline.
Ukoliko postoji potrebe da se isti odvozi na drugu lokaciju izvođač radova je dužan da o
tome obavijesti Izvršni savjet i na to dobije posebno odobrenje, odnosno saglasnost,
– zabranjuje se preuzimanje odnosno sipanje goriva na benzinskoj pumpi u Glini
izvođaču radova bez odobrenja i prisustva predstavnika Izvršnog savjeta SO Glina,
– utvrđuje se normativ za potrošnju goriva i to za građevinski radni stroj 18 litara na
jedan radni sat a po prevoznoj jedinici odnosno kamionu 35 litara na 100 kilometara.
28. 09. 1994. godine Izvršni savjet vjerojatno nezadovoljan postupcima i radom izvođača
radova Birač Ranka donosi novi zaključak broj ola-489/3-94. kojim se utvrđuje da će u
nasipanju i uređenju lokalnih i nerazvrstanih puteva biti korištena mehanizacija 24. brigade.
Skupština opštine Glina će za sve navedene radove osigurati samo potrebnu količinu
goriva za strojeve i kamione.
Ovaj dio poslova oko nasipanja i uređenja lokalnih i nerazvrstanih puteva obavljati će se
uz znanje i dogovor sa predsjednicima mjesnih zajednica u selima u kojima se budu poslovi
izvršavali.
Sve potrebne stručne predradnje koje se odnose na utrošak goriva, učinak strojeva,
efektivno radno vrijeme i građevinske kalkulacije obavljati će se u svojstvu nadzornog
organa građevinskog tehničara Samardžija Dušana.
753

Dizelsko gorivo.

301

U isto vrijeme pristupa se i pripremi materijala u kamenolomu Slatina i Šašava za potrebe
nasipanja lokalnih puteva. Za ovaj dio aktivnosti u svojstvu nadzornog organa isto kao i u
prethodnom stavu zadužuje se Baltić Dušan. Na ime troškova koje je imao Birač Ranko oko
pripreme kamena i rušenja štetnih objekata izvršit će se isplata istome na temelju priložene
dokumentacije iz koje će biti vidljivo koliki su stvarni troškovi koje je Birač Ranko platio
drugim licima.
U skladu s napred iznesenim neophodno je za konstatovati da izvođač radova Birač
Ranko nije u većem dijelu ispoštovao ni jedan od donesenih zaključaka po Izvršnom savjetu
opštine Glina, iz slijedećih razloga:
– nije dozvolio da se vrši kontrola preuzimanja i sipanja goriva na benzinskoj pumpi od
strane zadužene osobe po Izvršnom savjetu SO Glina,
– nije vodio građevinski dnevnik iz koga bi se mogli vidjeti šta je isti uradio po svakom
radnom danu,
– materijal koji je nastao rušenjem crkve je jednim dijelom odvežen na zato predviđenu
deponiju u staro korito rijeke Gline, drugim dijelom su istim sipani putevi i ulice, a dobar
dio je odvožen po zahtjevu drugih privatnih i fizičkih lica za njihove vlastite potrebe,
– nije dozvolio učešće mjesnih zajednica na čijem području su izvođeni radovi da one
samostalno odlučuju gdje će se putevi popravljati i gdje će se sipati. Naime, ni jedan
predsjednik mjesne zajednice nije izvođaču radova potpisao satnicu radnog stroja niti
količinu doveženog materijala,
– veći dio radova u mjesnim zajednicama izvršen je mimo programa koga je utvrdio
Izvršni savjet, moglo bi se reći po principu “ti meni ja tebi” a ne gdje je bilo potrebno izvršiti
sipanje tamo gdje je stvarno neophodno.
Izvođač radova je međutim ipak izvršio veći dio poslova koji su mu bili povjereni po
Izvršnom savjetu i to:
1. rušenje katoličke crkve u potpunosti izvršeno,
2. sipanje i popravak puteva u nekoliko mjesnih zajednica o čemu će biti napisano u
daljnjem tekstu izvještaja,
3. sipanje puteva od interesa za vojsku.
Da bi se ovi radovi izvršili izvođač radova je koristio osnovna sredstva za izvođenje ovih
radova građevinske mašine i kamione radi vršenja prevoza, gorivo koje je osigurano od
strane Izvršnog savjeta opštine Glina i 24. brigade.
U skladu i zavisno od opsega izvršenih radova izvođač radova je imao i posebnih troškova.
U ovom dijelu izvještaja podatke o osnovnim sredstvima, opsegu radova, utrošenom
gorivu te ostalim troškovima dao je sam izvođač radova, a satnica je sačinjena na osnovu
slobodne procjene o opsegu učešća građevinskih mašina u izvođenju ovih radova kao i u
količini preveženog materijala kako sa porušene crkve tako i sa materijalom koji je navežen
na lokalne i nerazvrstane puteve i gradske ulice.
OSNOVNA SREDSTVA SA KOJIMA SU IZVEDENI RADOVI
Od osnovnih sredstava sa kojima su izvedeni radovi su građevinske mašine:
– buldožer “ULT 220”,
– utovarivač,
– kompresor,
– gredelj,
302

– kamioni čiji su vlasnici Birač Ranko, Janus Svetozar, Gavrilović Milan, Joka Ljubomir,
Aleksa Simić, Martić Mikan, svi iz Gline, te dva kamiona “KRAJINA PUTEVA” iz Petrinje
i jedan kamion “Dom – Privredni pogoni” Glina.
OPSEG RADOVA
1. Rušenje i odvoz te utovar građevinskog materijala od porušene katoličke crkve u
količini 2.800 m3.
2. Nasipanje lokalnih i nerazvrstanih puteva i gradskih ulica
– MZ Brnjeuška100 m3
– MZ Dragotina 100 m3
– MZ Brubanj 100 m3
– MZ D.754 Klasnić250 m3
Gradske ulice Gline i to:
– Veljka Vlahovića, novo naselje – Glina I, ulica Nikole Demonje, ulica ispod nasipa u
količini 300 m3.
– Šumarija “Šamarica” 30 m3
– bolnica Vojnić 50 m3
Ovdje se mora konstatovati da u programu koji smo napred spomenuli nije bilo
predviđeno sipanje gradskih ulica niti bilo kakvog prevoza materijala za druga pravna lica.
Materijal navežen po mjesnim zajednicama se koristio iz kamenoloma “Slatina”, a po
gradskim ulicama se koristio materijal od porušene crkve i iz Hađera.
Popravak puteva radnim strojevima izvršen je u mjesnoj zajednici Majske Poljane – 12
sati,
– Drenovac – B. Vode755 30 sati,
– Roviška – R. Rašće756 12 sati,
– Donji Klasnić – 10 sati.
Za ove radove isključivo je korišten gredelj što znači da je isti imao učinak na popravku
lokalnih i nerazvrstanih puteva ukupno 64 sata.
Buldožer “ULT 220” je vršio izradu i rušenje kamena u kamenolomu “Slatina” 100 sati.
Utovarivač je vršio utovar sa porušene crkve te kompletan utovar napred navezenog
građevinskog materijala i za taj dio poslova utrošio 400 sati.
Kompresor je vršio bušenje rupa radi miniranja crkve i za taj posao je utrošeno 30 sati.
PRIORITETI ZA VOJSKU
Izvođač radova je također izvršio radove na putevima koji su prioritetni za vojsku i to na
relaciji Hađer – Gornje Jame u dužini od 3,2 km.
Na ovom putu su izvršeni zemljani radovi buldožerom i gredeljom i izvršen je nasip
navedenog puta sa materijalom iz kamenoloma “Slatina” i “Šaševa” u količini od 1.450 m3.
Tačnije podatke o učešću u uređenju i sipanju ovih puteva nadležni u brigadi nam nisu
mogli dati.
Za izvršenje ovih poslova izvođač radova ne posjeduje nikakovu dokumentaciju upravo
iz razloga koje smo napred naveli pošto je isti odbio odnosno nije sarađivao sa nadležnim
opštinskim organima niti mjesnim zajednicama, tako da su satnice pojedinih strojeva
754
755
756

Donji.
Bijele Vode.
Ravno Rašće.

303

i količina odveženog i ugrađenog materijala izvršene na osnovu izjave izvođača radova
Birač Ranka i na osnovu utvrđivanja na licu mjesta nakon čega je data slobodna odnosno
proizvoljna procjena satnice i količine materijala od strane nadležnog opštinskog organa.
UTROŠENO GORIVO
Za ove poslove izvođač radova Birač Ranko je koristio odobreno gorivo na benzinskoj
pumpi, a prema izdatnicama koje su dostavljene i nalaze se kod predsjednika Izvršnog
savjeta od benzinske pumpe utrošeno je 4.140 litara D-2.
Ovdje moramo napomenuti da je dio goriva za izvođenje radova na putevima od vojnih
prioriteta osiguravala i 24. brigada prema izjavi nadležnog u brigadi Arbutina Marija.
TROŠKOVI
Za izvođenje i izvršenje ovih radova i zadataka zaduženi izvođač radova Birač Ranko
imao je prema njegovoj izjavi i ostale troškove koji se odnose na nabavku rezervnih dijelova
za građevinske mašine i kamione te troškove reprezentacije i to:
– nabava dijelova za buldožer
1.500 dinara
– nabava anlasera za “ULT”
800 dinara
– pedala kočnice za “ULT”
600 dinara
– filteri za gorivo i ulje
300 dinara
– motorno i hidrolno ulje
1.500 dinara
– paušalna radna snaga
1.500 dinara
– reprezentacija
1.000 dinara
– gume za kamion
2.400 dinara
– nagrada strojaru “ULT”
500 dinara
UKUPNO:

10.100 dinara

Ovi troškovi su nastali prema izjavi izvođača radova Birač Ranka, međutim isti nije mogao
prije izrade ovog izvještaja dostaviti ili priložiti račune kako za nabavljene rezervne dijelove
tako ni za reprezentaciju niti dokumenat o datoj nagradi strojaru.
Osim toga sada u ovom momentu nije moguće niti utvrditi da su rezervni dijelovi,
odnosno gdje su ugrađeni i da li su ugrađeni.
Prednji izvještaj je sačinjen u skladu s usmenim zahtjevom predsjednika Izvršnog savjeta,
a treba da posluži kao dokumenat za raspravu na Izvršnom savjetu radi naplate troškova
koje je imao izvođač radova prilikom izvršenja napred navedenih poslova.
Prednji izvještaj se dostavlja na daljnji postupak.
DOSTAVITI: Izvještaj sačinio:
1. naslovu, R e f e r e n t:
2. Birač Ranko, Glina, Baltić Dušan, [v. r.]
3. arhiva,
4. dosije.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., SO Glina, kut. 1.

304

111

1994., prosinac 9.
Glina
Obavijest predsjednika Okružnog suda u Glini Ministarstvu pravosuđa i uprave RSK o
osnivanju vojnog zatvora u zgradi Općinskog suda u Vrginmostu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.757
OKRUŽNI SUD U GLINI
Predsjedništvo
Broj: VI/1-SU-428/94.
Glina, 09. 12. 1994. godine

MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE RSK

KNIN
Gospodine ministre!
Danas, dana 09. 12. 1994. godine u 14.10 sati obavijestio me je sudija AVDEJ POPOV,
koji je dana 08. 12. 1994. godine bio poslan u Opštinski sud Vrginmost, da je u prizemlju
zgrade Opštinskog suda Vrginmost osnovan Vojni zatvor.
Obzirom da je zgrada Opštinskog suda Vrginmost pod ingerencijom Ministarstva za
pravosuđe, nije mi poznato da li su tražili odobrenje Ministarstva, da mogu instalirati Vojni
zatvor u prizemlju zgrade Opštinskog suda u Vrginmostu.
Dakle, još nismo uspjeli riješiti pitanje zatvora u Vojniću, a neke vojno-policijske vlasti
uzimaju sebi za pravo da formiraju zatvor u zgradi Opštinskog suda Vrginmost, bez znanja
i odobrenja nadležnog Ministarstva za pravosuđe.
Ovo je informacija, koju sam dobio iz prve ruke, koju ću nastojati provjeriti na licu
mjesta, i o tome Vas detaljno obavijestiti.
M. P.758 PREDSJEDNIK OKRUŽNOG SUDA
Milenko Momčilović, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
Hrvatski informativni centar, A-103-067.

112

1994., prosinac 9.
Knin
Priopćenje za javnost Službe za informiranje Ureda predsjednika RSK o pismu predsjednika
RSK Milana Martića glavnom tajniku UN-a Boutrosu Ghaliju, u kojem se traži da NATO
zaustavi napredovanje hrvatskih postrojbi na području Grahova i Glamoča u BiH

757
758

Prijemni pečat: nečitak.
Okrugli pečat: RSK, Okružni sud, Glina.

305

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SLUŽBA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE
SLUŽBA ZA INFORMISANJE
Broj: 020/5-1253/94
Knin, 09. 12. 1994. g.
INFORMACIJA ZA JAVNOST
Predsjednik Republike Srpske Krajine Milan Martić uputio je danas pismo generalnom
sekretaru OUN Butrosu Galiju,759 povodom agresije Hrvatske na dio Republike Srpske u
dijelu Grahova i Glamoča, kao i povodom intenzivnog gomilanja hrvatskih trupa na granici
sa Republikom Srpskom Krajinom.
Naglašavajući u pismu da najnovija hrvatska agresija predstavlja direktan pokušaj da se
ugrozi Knin, odnosno veza sa Republikom Srpskom i Saveznom Republikom Jugoslavijom,
predsjednik Martić je podsjetio generalnog sekretara OUN da se najnovije akcije Hrvatske
vojske preduzimaju upravo u vrijeme kad je potpisan Sporazum o ekonomskim odnosima i
kada bi trebalo pristupiti njegovoj realizaciji. Zato, predsjednik Martić poručuje:
“Ekselencijo,
da ne bi bili poništeni rezultati mirovnog procesa i da rat ne bi dostigao neslućene razmjere
i donio teža razaranja i veće žrtve nego do sada, preduzmite, hitno, efikasne mjere da se
zaustavi hrvatska vojna mašina. Ako ste našli razlog da bombardujete Srbe kada su se branili
od muslimanske vojske iz Bihaća, imate stotine razloga više da upotrebite NATO – snage
protiv Hrvatske vojske, koja napada Srbe u Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini,
koji su opredijeljeni za mirno rješenje svih problema”, kaže se na kraju pisma kojega je
generalnom sekretaru OUN Butros Butros Galiju uputio predsjednik Republike Srpske
Krajine Milan Martić.
ŠEF INFORMATIVNE SLUŽBE
Petar Damjanić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 3.

113

1994., prosinac 12.
Knin
Obavijest voditelja kninske radne jedinice “Elektroprivrede Krajine” Stanici milicije Knin
o učestalim pojavama samovoljnog uključivanja električne energije za vrijeme redukcija na
području općine
SM KISTANJE
Grčić M.760
759
760

Boutros Boutros Ghali.
Dopisano rukom.

306

RADNA JEDINICA KNIN
Kninu, 12. 12. 1994. g.
5/2-1848/94. STANICA MILICIJE
K N I N
Prijava protiv nepoznatih počinioca za provalu u TS761 10/0,4 kV762
U posljednje vrijeme, na području nekih mjesnih zajednica u opštini Knin su učestale
provale u postrojenja “Elektroprivrede Krajine” i samovoljno uključenje struje u vrijeme
redukcije. Pošto sami nismo u mogućnosti da zaštitimo svoja postrojenja, niti da sprečimo
širenje ovakve prakse “provala i samovoljnog uključenja”, molimo vas da poduzmete sve
potrebne radnje iz domena posla kojeg obavljate i pronađete vinovnike ovakvih kriminalnih
radnji.
U cilju lakše istrage, navodimo vam mjesto i vrijeme, gdje i kada se dešavaju provale:
1. Rastavljač 10 kV na betonskom stubu u selu Plavše (GOLUBIĆ)
Od početka redukcije 31. 05. 1994. god. do danas, sa ovog rastavljača je nasilno skinuto
(pilanjem i razbijanjem) 10 komada katanaca. Samovoljno uključenje struje na ovom mjestu
je svakodnevno. Uključenjem ovog rastavljača struju dobiju zaseoci: Kablari, Jerkovići,
Džepine, Bubolje i Plavše.
Napominjem da je napon na ovom 10 kV dalekovodu prisutan za vrijeme redukcije, zbog
napajanja energijom milicijskog naselja “17. avgust” u Golubiću.
Moguće rješenje: Uhvatiti i kazniti počinioce ove drske provale i samovolje, ili isključiti
struju naselju milicije “17. avgust” u 35 kV TS, gdje provalnici nemaju pristup.
2. Trafo stanica TS 10/0,4 kV CENTAR U GOLUBIĆU
Ova TS je smještena u neposrednoj blizini TS 35/10 kV Golubić. Prije 20 dana su počele i
traju do danas sljedeće radnje. Kada struje ima za domaćinstva, nepoznati počinioci dođu
do TS i brave na vratima unište raznim predmetima (mekanim aluminijem, čeličnim
ekserom, žicom, šibicama). Tako TS ostane blokirana, sa uključenim NN-izlazima za široku
potrošnju.
Moguće rješenje: Uhvatiti i kazniti počinioce, ili isključiti struju naselju “17. avgust” jer se i
ova TS nalazi pod naponom zbog milicijskog naselja, u vrijeme redukcije.
3. Trafo stanica TS 10/0,4 kV KOLUNDŽIJIE
Ova TS napaja električnom energijom zaseoke Kolundžije i Bjelje. Provale u TS su počele
prije 20 dana i traju do danas. Nepoznati počinioci u večernjim satima, odvaljuju polugom
vrata TS i sami uključuju struju.
4. Trafo stanica TS 10/0,4 kV VARIVODE
Ovu TS, smještenu u centru sela Varivode, od 01. 07. 94. do danas, neprestano provaljuju i
sami uključuju struju za vrijeme redukcije, nepoznati počinioci. Katanac na vratima ove TS
ne može ostati čitav 24 časa, a da ga ne prepilaju i bace.
Napominjem da je odjeljenje milicije iz Kistanja nekoliko puta pokušavalo pronaći izvršioce
ovih radnji, ali je uspjeh izostao.
Moguće rješenje: Pronaći i kazniti počinioce, ili za vrijeme redukcije ukinuti napajanje
vodovodnih pumpi, ambulante i vojnih objekata na području Đevrsaka.
761
762

Trafostanica.
Kilovolt.

307

5. Trafo stanica TS 10/0,4 kV ĐEVRSKE
Ova TS smještena u selu Đevrske, također je od prije mjesec dana na udaru nepoznatih
provalnika. Obijanje ulaznih vrata i samovoljno uključenje je svakodnevna pojava.
Moguće rješenje: Pronaći i kazniti počinioce, ili za vrijeme redukcije ukinuti napajanje
vodovodnih pumpi, ambulante i vojnih objekata na području Đevrsaka.
U nadi da ćete nam pomoći, pozdravljamo vas.
RUKOVODILAC RJ763 KNIN:
Krneta Boško, dipl. inž. el.764 [v. r.]
Co:765 generalni direktor,
arhiva.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 16.

114

1994., prosinac 12.
Plitvička jezera
Obavijest direktora Državnog poduzeća “Plitvice” predsjedniku RSK o devastaciji objekta
DP “Plitvice” koju su tijekom tamošnjeg boravka počinili pripadnici MUP-a RSK
DRŽAVNO PREDUZEĆE “PLITVICE”
PLITVIČKA JEZERA
BIRO GENERALNOG M. P.766
Broj: 2455/94.
Predsjedniku Republike Srpske Krajine
gospodinu Milanu Martiću
K N I N

Pl. jezera, 12. 12. 1994.

Cijenjeni gospodine predsjedniče,
sa žalošću Vas moram izvjestiti o posljedicama boravka jedinica MUP-a RSK-a u
našem objektu, koji je brutalno devastiran, a mnoga sredstva ovog preduzeća uništena ili
opljačkana. Kako su izgledali prostori po izlasku jedinica iz hotela “Plitvice”, možete se
uvjeriti po snimkama koje je na naš zahtjev snimio odgovorni radnik Sekretarijata MUP-a
za Liku (i koje se tamo nalaze). Da se može domaćinski i odgovorno koristiti prostore
primjer je ljudi i službe kojima rukovodi gosp. Pero Čupković.
Zajedno sa sekretarom MUP-a za Liku gosp. Tepavcem767 činimo sve da te prostore
humaniziramo.
763
764
765
766
767

Radna jedinica.
Diplomirani inženjer elektrotehnike.
Kopija.
Prijemni pečat: RSK, Služba predsjednika Republike, Knin, ur. broj: 020/6-1267/94., 14. 12. 1994.
Nikola.

308

Molimo Vas, gospodine predsjedniče, shvatite ovo naše obraćanje Vama kao naš znak
velikog povjerenja u Vas, ali i zabrinutosti. Želimo da naša djeca i braća dožive ostvarenje
naših ciljeva i snova, da svojim glavama krase našu Krajinu i da vole univerzalne vrijednosti
Plitvica. Zato nas boli i žalosti kad se ovako nešto dogodi.
Želeći Vam dobro zdravlje i snage i da izdržite u ovom presudnom času za sve nas.
Srdačno Vas pozdravlja i kao čovjek Vam ostaje odan kao što može biti odan svaki onaj
ko voli svoj narod i svoju srpsku zemlju.
M. P.768 Vaš
Ilija Drakulić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 2.

115

1994., prosinac 16.
Knin
Odluka Vlade RSK o dodjeli goriva obiteljima poginulih boraca i invalidima rata
Na osnovu člana 27. stavak 2. Zakona o Vladi RSK (“Službeni glasnik RSK”, br. 3/92.)
Vlada RSK na 27. sjednici održanoj 16. 12. 1994. godine donosi
ODLUKU
o dodjeli goriva
Član 1.
Porodicama poginulih boraca i invalidima odobrava se besplatno 10 litara goriva po
izboru korisnika na teret budžeta RSK.
Član 2.
Gorivo iz člana 1. dijelit će se na benzinskim pumpama “NIK”769-a po opštinama.
Član 3.
Obavezuje se JP770 “NIK” da osigura potrebne količine goriva po opštinama nakon što
dobije spisak od Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja, te nakon isporuke ispostavi
račun Vladi RSK.
Član 4.
Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u “Službenom glasniku RSK”.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA


VLADA
Službeni pečat: “Plitvice”, Javno preduzeće za zaštitu i upravljanje Nacionalnim parkom, turizam, trgovinu,
građevinarstvo, poljoprivredu i proizvodnju p. o., Plitvička jezera.
769
“Naftna industrija Krajine”.
770
Javno poduzeće.
768

309

Broj: 05-3-2976/1-94
M. P.771 PREDSJEDNIK
772
Knin, 16. 12. 1994. god. Borislav Mikelić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 16.

116

1994., prosinac 17.
[Knin]
Zapisnik s 5. sjednice drugog redovnog zasjedanja Skupštine RSK
MAGNETOFONSKI SNIMAK ZAPISNIKA
SA 5. SJEDNICE 2. REDOVNOG ZASIJEDANJA
SKUPŠTINE RSK ODRŽANE 17. 12. 1994. GODINE773
[...]
Ležaić:774
Slažem se sa prijedlogom gospodina Mikelića.775 Da pređemo sa sedmom tačkom.
Informacija Vrhovnog savjeta odbrane o sprovedenoj mobilizaciji i analizi postojećeg
stanja, a da za zadnju tačku dnevnog reda ostavimo Informaciju o energetskoj situaciji. Po
Poslovniku to možemo, prema tome nema razloga da ne pređemo. Ja Vas molim da bi prešli
na ovu tačku dnevnog reda, znači Informaciju Vrhovnog savjeta odbrane o sprovedenoj
mobilizaciji i analizi postojećeg stanja. Ja molim da u sali ostanu poslanici i članovi Vlade
i članovi Vrhovnog savjeta odbrane vojske. Odnosno, ova tačka je zatvorena za javnost. Da
dajem obrazloženje nema potrebe i sami znate. Pa ja se zato izvinjavam i molim da izuzev
članova Vlade, izuzev poslanika i komandanta vojske ne može niko ostati. Komandant
Srpske vojske Krajine gospodin Čeleketić.776
Čeleketić:
Gospodo predsjednici, dame i gospodo poslanici, ja sam kao član Vrhovnog savjeta odbrane
dobio zadatak da vas informišem o tematici koju je gospodin predsjednik Skupštine najavio.
S tim da sam ja kao komandant mislio da ću imati vremena da nešto šire obrazložim i
kažem o onome što bi vi izvorno rekli bazi, ono po meni što svaki čovjek i svaki Srbin u
našoj državi treba da zna. Ja ću se ipak prilagoditi onom vremenu koje mi je dato. S tim
da bi molio sve ono što nije jasno, sve ono što neko smatra da je prećutano da se pita na
način koji to dotični gospodin misli da treba. Ja sam pripravan da na sve odgovorim. To
govorim zato što sam kao komandant vojske u situaciji da čujem neka pitanja koja idu
kružno, polukružno, bočno itd., a što po meni nije dobro. Ja dok sam komandant Srpske
771
772
773
774
775
776

Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
Dopisano rukom.
Priređivači su izostavili dio teksta zapisnika.
Rajko.
Borislav.
Milan.

310

vojske, ja ću Vama, da upotrebim slobodan izraz, polagati račune. Sve što nije jasno, isto
sam pripravan da odgovorim. Hvala.
Poneo sam ovu kartu ovde, ne zato da bi pokazivao kako mi u vojsci imamo crtače, nego zato
da bih vas podsjetio na neke stvari što smo mi već imali tematsko izlaganje i neke novine da
kažem grupisanje, pregrupisavanje i perfidna igra Latina koju oni nama podigravaju, a mi se
trudimo i mislim da smo dosad uspevali da im pariramo i da idemo korak ispred njih. Ne
zato što se držimo boljševičkog načela za rukovođenje i predviđanje, nego zato što nam to
život znači. Vi ste upoznati svaki u svojoj regiji, gospodo poslanici odakle ste došli, najbolje
gdje je koja jedinica i kako je to raspoređeno. Međutim, dozvolite samo da vam kažem par
napomena i dam jedan presek situacije. Oni su podijelili svoju teritoriju na tri bojišta. Kao
što vidite južno. Ne znam daleko je malo odozdo. Međutim, ja ću govoriti južno, centralno
i istočno bojište. Ta bojišta su podjeljena dalje na zborna područja, a one na operativne
grupacije. Međutim, kao što mi menjamo kod nas u cilju boljega, tako i bivša naša braća
koja nikad nisu bila u zadnjih mesec Karlovac i Bjelovar su pretvorili u zborno područje
misleći da će se s tim nešto postići. Zašto to govorim. Njima zborna područja Split, Gospić
i Osijek su negde ranga slabijih korpusa, a zborno područje Zagreb je negde kalibra slabije
armije. Valjda po ugledu na nas da imaju malo više korpusa i onda su videli i stavili još dva,
pa bi imali otprilike kao i mi. Gledajmo unazad mesec i po dana. Sem redovnih i planskih
njihovih zamena jedinica i dovlačenja specijalnih snaga MUP-a, oni mora da su imali negde
oko pet hiljada istih, bližih kao što nam je Velebit i zapadna Slavonija i vrše zamene u
uočavanju ili smanjivanju istih. Izvršili su grupisanje i dovlačenje snaga po sledećem. 13. 11.
u toku noći dali su mobilizaciju misleći da će u toku 24 sata da mobilišu u jedinice koje su
po njihovim nazivima domobranske i brigade R i B klasifikacije i da, negde sa cirka oko 21
hiljade vojnika, izvrše agresiju na RSK. Ja pozdravljam gospodina predsjednika Republike
i vrhovnog komandanta. Gospodine predsjedniče, da ja nastavim dalje. Kako to 13. na 14.
i 15. nije išlo kako treba ja ne sada [...]777 kako to i koja su područja za njih rak rana. Ja
nemam vremena za to. To se produžilo 10-ak dana i otprilike dan D je bio 24. na 25. da se
izvrši agresija. Ja ovo dajem kao uvod da bi išao na pitanje koje sam dobio da obrazložim na
Vrhovnom savjetu odbrane, zašto je izvršena mobilizacija?
Da ne bi bilo ovde nejasnoće. Ja kao komandant i Vi kao najstariji organ smo odgovorni za
odbranu naše drage i mlade države.
Ja kao komandant nisam i neću i nikada neću dočekati ustaše sa cvećem. Ja nisam mogao
da čekam da vidim da li Latini igraju igru koja je samo njima svojstvena, nego sam naredio
narastanje snaga i pripremu jedinica da dočekamo ustaše onako kako to njima dolikuje. A
to sa puškom na gotovs, sa dobrim borbenim moralom i sa popunjenosti jedinica onakvom
kakva može biti kod nas. Koju god ja rečenicu da izgovorim nameće se kod mene kao
komandanta pitanje da li je gospodo svima prisutna jedna činjenica o našoj vojsci. Da li je
svima prisutno da 24 hiljade ljudi za pušku sposobno je otišlo iz naših krajeva. Pa da vam
dalje ne iznosim broj i da vas ne umaram. Da li je prisutno da je 9 hiljada adresa nepoznato,
da li je prisutno da je 7 hiljada u inostranstvu i da je 6 hiljada i 8 stotina u našoj Matici i
bratskoj Republici Srpskoj. Sa 78 % popunjenosti i mobilizacijom koju smo mi izvršili 19.
na 20. i koja je uspela 92 %, ja sam bio siguran da ću pred Vama, pred našim narodom
moći da kažem da sam preduzeo sve preventivno kao komandant Srpske vojske Krajine. I
da ne dođe do onog najgoreg. Ja ne bih sada spominjao lokalne agresije i naše nebudnosti
777

Nedostaje dio teksta u izvorniku.

311

koje su bile pre mene i za koje je bio odgovoran neki drugi. On je otišao i ja ne bih hteo
da komentarišem i diskutujem. Ja gledam sebe i ja vama odgovaram. Šta se desilo kasnije.
Zašto Latini nisu učinili to što su učinili. Ja nisam političar, međutim, samo ću par reči i
rado bih da kažem.
Prvo, nisu valjda imali saglasnost starije braće, a zna se koji su to i najverovatnije, nisam
namerno hteo da stavim na prvo mesto pravovremena mobilizacija i pripremljenost jedinica
i da im odgovorimo onako kako zaslužuju. Pitam se i idem samo kritički, šta sam ja kao
komandant kriv zašto je mobilizacija izvršena. Odgovaram na sledeći način. Ko je
naredbodavac, tj. ko je nadležan da proglasi mobilizaciju. Molim vas, imam član 8. u našem
Zakonu koji kaže da predsjednik države u skladu sa odlukama Vrhovnog savjeta odbrane
naređuje mere pripravnosti, mobilizaciju i upotrebu vojske. Ja sam pitao našeg vrhovnog
komandanta i dobio sam saglasnost. S tim da je jasno i glasno napisano u svim pismenim
tragovima koji su ostali u našim korpusima da mobilizacija koja se vrši u cilju sprečavanja i
odvraćanja agresije ima zadatak da provodi sve elemente i sve ono što je neophodno za
stvaranje jedinice i sve ono što čini borbeni razvoj, a poslje toga prateći šta ustašija radi. Isto
tako kako je bilo narastanje jedinica, sada idemo na plansko smanjivanje jedinica kako bi
mogli da budemo neiznenađeni. A ja isto kao i svako od vas želim da naša privreda, da
proizvodnja i da sve ono šta stvara dinar kod nas radi. Treba da bude sadejstveno i da
vratimo stručnu snagu i sve ono što nam život znači. Vraćajući ih na svoja radna mesta i da
tada možemo kako su pre neki dan rekli predsjedniku države i meni “Generale mi smo
izgubili 670 hiljada”, čini mi se i to za ovaj period. Da li [se] dobro gospodin izrazio ili nije,
ja ne ulazim u to. Ja mislim da nije izgubljeno jer smo mogli izgubiti i živote i tih 600
hiljada i sav potencijal industrijski i slobodu koja nam je draga. Kakve smernice i kakva su
predviđanja dalje. Grupisanje ustaških snaga o kojima sam govorio i da ne idem u detalje, ja
bih samo par najkritičnijih pravaca ovde naveo. Molim vas, pitanje ne znam da li se čuje,
pitanje Dinare u kojem se ja moram dozvolite vratiti nazad i neke stvari objasniti. Pre nego
što su 1. decembra ustašije zajedno sa braćom iz Herceg Bosne krenuli na glamočkolivanjskom pravcu, bila je pripremljena grupacija od svih gardijskih brigada. Ustaše imaju 9
gardijskih brigada i ima cirka negde oko 30 hiljada vojnika. Od tih 30 hiljada vojnika
izvukli su najsposobnije i najekstremnije i grupisali ih u operativnu grupu Sinj na čelu sa
126-om brigadom i uputili se na ovom pravcu. Rekao sam da ću još tu tematiku da
obrazlažem. Pitanje Obrovca i spoja Benkovca, tj. 7. korpusa i 15. korpusa i puta Obrovac
– Gračac je rak rana za njih. Vi znate po kojim pitanjima. Sledeće pitanje severnog dela
Cazinske krajine, da uzmem i nju u usta, a severnog 21. korpusa i sve ono što se odvijalo tu
o kome isto moram par reči da vam kažem. Momenat koji je itekako uticao na razvoj
događaja, koji je bio prisutan u Glavnom štabu i realizaciji u našim jedinicama. Severni deo
i prednji odredi ustaške vojske su nagomilani ne samo zbog Turnja i izbeglica koje su
prisutne tu, nego i zbog nečega drugog, a to je da može u datom momentu da izvrše
presecanje kako na ličkom tako i na kordunaškom pravcu. Po njihovom planu oko Siska
grupacije specijalnih snaga MUP-a prisutne su uvek, uključujući i 2. gardijsku brigadu iz
Dugog Sela koja tu ima deo svojih snaga. Idem na osetljivi deo naše teritorije, a to je zona
odgovornosti 18-oga korpusa zapadne Slavonije, gdje su prisutne pored 121., 125., 123.,
127., 106., 120. i 117. brigade iz Koprivnice. U pripravnosti treba da idu na rasecanje
navodno uključujući i 7. brigadu iz Varaždina, na rasecanje zapadne Slavonije duž autoputa
Novska – Okučani ili pod pravcem Pakrac – Okučani. Istočna Slavonija znajući da je naš
najmnogoljudniji korpus i da mi po nepisanom pravilu, a priterani u ćošak moramo izvlačiti
312

ljude kao što smo činili uvek. Iz Istočne Slavonije upućivati na druge delove naše države.
Oni su grupisali snage na pravcu Đeletovac, a zatim u zakretu autoputa prema Lipovcu i
naravno ništa nije bilo manje opasnosti duž reke Drave i naravno Vinkovci i Osijek kao
osetljiva mesta i uvek rak rana za ustašiju. A isto tako i ovi klinovi koji su podnešeni tako da
može da se u zahvat određenih komunikacija, kako lokalnih tako i upravnih, izvršiti
odsecanje naših teritorija. Ne bih ja govorio o Karadžiću,778 znaju to gospoda jako dobro sa
onog prostora. Da bi zadovoljili sve to i da bi izvršili onaj zadatak što nam život znači i da bi
odbranili našu državu, urađena je tj. izvršena mobilizacija. Ponavljam ponovo, odaziv 92 %.
Kada to pominjem moram da se vratim i da pomenem jedan događaj, a to je bio januar
1993. godine gde se vršila 5 dana mobilizacija. Vi znate šta se tada dešavalo. Odaziv je bio
negde oko 67 %. Naši vojni obaveznici raspoređeni koji su na radnoj obavezi, a cirka oko 3
hiljade i 800 ljudi i svi oni koji za našu privredu život znače, lično od komandanta korpusa
su dobili zadatak, od mene da kako se tenzije smanjuju vraćaju ljude, vraćaju proizvođače
na svoja radna [mjesta] i shvatajući toga komandanta kome, npr. arhitekta život znači. On
je komandir baterije, a on je jedini u toj opštini. Ja znam da treba da se gradi, ja znam da
treba naša država lepše da izgleda. Međutim, shvatite i onoga komandanta koji nema
drugoga komandira nego ima toga arhitektu, a jedan čovek fizički ne može na dve stolice tj.
na dva radna mesta. Može i neko na tri, ali kako radi to samo on zna. Na osnovu svih
pokazatelja na istočnom delu gde oni znaju gde će biti više nego tvrdo, a tu nam je i Matica
Srbija iza leđa. Oni su počeli od pre dva dana da rapidno smanjuju svoje snage i ja sam
odobrio komandantu korpusa da do ponedjeljka u 12 sati 30 % ljudi će biti demobilisano i
uključeno onako kako je to po rasporedu i gdje ko već radi i ko je na kom radnom mestu.
Ja bih molio kada je već reč o mobilizaciji ustvari ja sam mislio da vas upoznam sa nekim
stvarima koje su date u našem zakonu. Međutim o tome šta opšta, šta delimična, šta javna,
šta tajna i šta opšta mobilizacija obuhvata. Stvarno da vas sa tim stvarima ne umaram, ali za
mene kao komandanta, tj. za Glavni štab ima jedna nepoznanica i ima nešto što bi ja
gospodine predsjedniče ako mogu ovde da iznesem i da predložim. Predlažem da se donesena
odluka u proglašenom ratnom stanju dana 21. 01. 1993. godine koju je doneo tadašnji
predsednik Republike Srpske Krajine gospodin Goran Hadžić stavi van snage zbog toga jer
nije ni prošla skupštinsku proceduru i predlažem da Skupština na osnovu člana 4. Zakona o
odbrani proglasi neposrednu ratnu opasnost iz razloga stvarnog postojanja. Mi mnogo u
Glavnom štabu i naše komande imaju problema oko ovoga ratnog stanja. Ratno stanje je
proglašeno, još malo pa će biti 2 godine. Kome odgovara on se krije iza ratnog stanja, a
kome ne odgovara ovo ratno stanje on tumači to na svoj način. Ja bih molio da se ovde ovaj
moj predlog prihvati i razmotri a po mogućnosti i prihvati da bi mogli mi u vojsci da
radimo bez opterećenja koje nema pravne osnove, a koje nam itekako nanosi poteškoće i
puno problema imamo oko toga. Evo ja ću biti najkraći što mogu. Išao bih na jedno drugo
pitanje koje sigurno vas interesuje, a to je pitanje Cazinske krajine o aktivnostima i sve ono
što se dešava u njoj, šta je cilj toga i šta je vojnički odrađeno. Postojanje muslimanske
enklave na prostoru zapadne Bosne osnovan je i militantni islamski fundamentalizam
nespojiv sa državnim i nacionalnim interesima RSK. Vojno jačanje 5. korpusa predstavlja
otvorenu pretnju i najdirektnije ugrožava opstanak RS i RSK, šta nas posebno zabrinjava
zbog njegove prirodne sprege sa ustaškim snagama. Nastala je realna opasnost od spajanja 5.
korpusa na severu sa Republikom Hrvatskom i na jugu s hrvatskim i muslimanskim ili kako
778

Radovan.

313

oni zovu muslimansko-hrvatskim snagama u cilju rasecanja srpskog prostora i odvajanja
RSK od RS. Uočavajući ovaj problem sve ozbiljnije i za sve strukture vojne, političke,
crkvene, kulturne poduzeo sam mere da se ovaj problem vojnički reši. Na rešavanju ovog
pitanja narod što je istjerao narod Korduna. Opravdano ja ne bih objašnjavao zašto Banija i
Lika nakon privremenog izvlačenja vojske Narodne odbrane Autonomne Pokrajine Zapadna
Bosna kad nastaju poznati problemi sa izbeglicama.779 Ovo pitanje je više puta tretirano na
svim nivoima od opština, Vlade RSK i Skupštine RSK, te je zahtevano da se ono što hitnije
reši. Nakon borbe i dejstava 5. korpusa na prostoru Grmeča, doline Une te izbijanja na
liniju Bosanski Petrovac, Spasovo780 i Martin Brod problem je podignut na svesrpski nivo i
na tom nivou se počeo rešavati uz konsesus svih subjekata i kako su protekla događanja i
metodski pristup rešavanja problema poznato je svim relativnim činiocima. Nakon više
uzastopnih dogovora odlučeno je da se 5. korpus vojnički porazi, a izbeglice vrate zapadnoj
Bosni i da na taj način treba da reše ovaj problem. Za rukovođenje ovim dejstvima određena
je grupa starešina uz znanje i učešće predsjednika države, predsjednika Vlade i na osnovu
odluke Vrhovnog savjeta odbrane. Bitno je naglasiti da za sve vreme izvođenja borbenih
dejstava od strane 5. korpusa stalno narasta opasnost od oružanih snaga Republike Hrvatske,
a situaciju znatno usložavaju problemi na teritoriji RS. Samo taksativno da naglasim sledeće
dosadašnje dejstvo Srpske vojske Krajine koje možemo podeliti u dve faze. Prva faza od 27.
oktobra do 15. novembra; u tom periodu nam je pomoglo vojno i političko rukovodstvo
RS a po odobrenju Vrhovnog savjeta odbrane RSK, angažovan je i deo brigade MUP-a ili da
kažemo obrnuto deo brigade MUP-a je prvi taj koji je prišao naravno po naređenju
odgovornih ljudi i po odobrenju predsednika države i zaustavio napad muslimanskog 5.
korpusa koji je vama bio poznat i koji bi najverovatnije a to priznaju i najodgovorniji u RS
i išao je i dalje i došao tj. pred liniju koju sam malopre pomenuo. Posle određenog broja
dana izvođenja borbenih dejstava i zaustavljanja ofanzive 5. korpusa formirali smo dve
taktičke grupe, koji je činio oko dve i po hiljade ljudi iz svih korpusa i izvršili jedan
kontranapad, tj. kontraofanzivu, protivofanzivu zajedno sa vojskom RS i došli u jednu
situaciju da sada držimo grad Bihać u okruženju, a na ostalim delovima južni i severni deo
grupacije, o njima ću reći kasnije. Moram ovde da vam kažem, kao narodni poslanici bio
sam tamo na licu mesta. Prvo ništa nema žalosnije, a ništa nema. Ja nemam izraza za to. Da
vidimo kako muškarci bez opaljenog metka ili sa nekim pucnjevima negde daleko koje ne
ugrožava život odlučivši se za neko samo njima poznato, a to je taktička radnja bežanja. Ja
govorim ovde jedne velike reči, međutim govorim zato što ste vi odgovorni ljudi. Panika,
strah i nešto što lebdi samo njima znano gore i kad sam ja stao pred jedan auto izađe mlad
čovjek jedno 35 godina i kažem “Gde ideš burazeru?”. “Idem, izdaja”. “Ko je izdao?”. On
kaže komandant brigade. Ja sam rekao “je li aktivan oficir?”, a on kaže “jeste i ne smem da
kažem neke reči ovde”. Rekoh mu, “šta tebi komandant brigade smeta što ti ne čuvaš i svoj
deo fronta ne držiš i onaj sektor osmatranja i gađanja od 15 do 20 stepeni ne čuvaš i ne
preklapaš vatrom tvog suseda”. Zato vas molim, gospodo poslanici, ništa nema gore nego ići
na opšte bežanje, a mi smo na našu nesreću potvrdili to veoma u prošlosti kada smo na
Velebitu imali isto takav jedan prepad i momak koji je smatrao da je begstvo osnova za
spasavanje života otišao je tamo gde niko od nas ne želi nego kad priroda to odredi. Zato
molim, kad idete gore među borce, a ja kao komandant sam bio prisutan kada smo dočekali
779
780

Rečenice u ovom dijelu izvornika nisu jasne.
Kulen Vakuf.

314

i u najboljoj nameri mislili da dolaze odgovorni ljudi iz političkih struktura u jedinice, a ovi
su propovedali nešto samo njima zvano. Kao da bi uradili nešto veliko za te borce da bi bili
za njih veliki političari, a komandante dovodili u situaciju da li će ta jedinica da ide na
izvršenje zadatka ili neće. Ja vas molim, nemojte tako raditi, a ako mislite tako da radite i
ako oni misle tako da rade ne treba da dođu. Sva ova aktivnost koja je bila zadejstvovana i
gde su oslobođene komunikacija od Malog Skočaja do Baljevca i zauzeta mesta kao što su
Mali i Veliki Skočaj, Međudražje i Baljevac i da ne govorim došli su pred Klokot, uzeli
Vedro Polje i Bihać i zajedno sa RS doveden u poluokruženje i oslobodili ono što je za nas
zaleđeno i stvorili jedan prostor da može da se odvija saobraćajno, onako kako treba. Naša
103. brigada odigrala je veliku ulogu i mi sada imamo tamo negde oko hiljadu i petsto ljudi
za dejstvo zajedno sa vojskom RS. Dalje, grupacija Sever kako smo je mi nazvali a koja je
zajedno sa vojskom Narodne odbrane Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna je pred
zatvaranje u kliješta, ko zna onaj prostor dobro. To je nekad Đeferević Kosa i ne baš dobar
izraz ali tako se zove – “plazikur”. Samo neki sitni detalji zemljišni da se uzmu i put Velika
Kladuša – Mala Kladuša se zatvara i može narod iz zapadne Bosne tj. iz AP Zapadne Bosne
da se vraća nazad na svoja ognjišta i jednostavno da rak rana i sve ono što je donosilo 60 i
kusur hiljada izbeglica na području Korduna, a sve je to spalo sigurno na negdje drugih
regija naše Republike da odahnu i da se više kao gosti uzmu sebi slobodu i da nam se nikad
više ne vrate, a da imamo dobre susedske odnose. Na potezu Tržačka Raštela – Gata i novi
put koje francuski bataljon, a vi znate šta nama Unprofor misli, kako nam misli. Između
Malog i Velikog Bisovca, Bisovca tako se zove put koji su Francuzi napravili 5-om korpusu.
On je pod vatrom i ova zadnja da kažem južna grupacija je pred izvršenjem zadatka i na tom
srednjem delu. Moram ovde radi istine da vam kažem da pripadnici 5. korpusa nisu
razbijena vojska, a ima ovde među nama i gledam gospodu poslanike koji su vodili svoje
jedinice i koji su pokazali da u potpunosti shvataju i da sede kao ličnost i Srbina shvataju u
jednu ulogu, a to je da 5. korpusu stanemo na vrat ili je svojim narastanjem i svojim
fundamentalizmom dovodio do toga da bi nas sigurno na proleće napao i spojio se ili sa 7.
njihovim turskim ili sa ovom ustašijom na severu na pravcima koji njima odgovaraju. Naše
su procene većim uključivanjem 39. korpusa, što je već usledilo ovakvim radnjama i ovakvim
taktičkim varijantama, uspećemo da zacrtani zadatak tj. predviđeni zadatak i dobijeni
zadatak izvršimo u potpunosti i da 5. korpus zajedno sa RS uništimo ili ga toliko obezglavimo
da neće kao vojna formacija moći da predstavlja onu opasnost koju je predstavljala. Na
kraju ja sam dužan da vam kažem ovo oko Dinare što vas sigurno sve interesuje i kakva je
situacija sada oko nje. Ja sam oko grupacija ustaških snaga rekao i vojnika Hrvatskog veća
odbrane i tamo sada imamo ekvivalent dve čete MUP-a, a jedna je sada izvučena, znači
imamo jednu četu, a bile su dve čete i imamo uvećani bataljon iz 7. korpusa i još dva
bataljona u pripravnosti koje ćemo uvesti kad to taktičke pretpostavke i zadatak koji
izvršavamo dozvoli. Mogu da vam kažem da kao komandant sagledavam svu opasnost kao i
vi što sagledavate i ugrožavanje našeg glavnog grada Knina i rasecanje snaga RS i RSK.
Uvlačenjem na obronke planine Dinare koja [je] sa svojom nadmorskom visinom ispod dve
hiljade metara itekako studena, gde vojnici koje smo probrali, koji su najboljih godina i
najbolje obučeni posle 4 sata provedenih mrzne se sve na njima i shvatajući svu tu ozbiljnost.
Ja kao komandant Vama odgovoran govorim da sam preduzeo sve mere da ne bi doživeli da
nas ova združena ustašija zabaci iza leđa i preseče put Knin – Drvar i ostanemo u okruženju
ili još nešto gore. Mi smo im naneli gubitke, a mi smo gubitke imali minimalne. Zarobili
smo ih žive i jednog među njima valjda starešinu i videli njihove karte. Na tim kartama oni
315

predviđaju da dođu i da se utvrde na Titinim781 granicama, ali to je samo odskočna daska za
ono što mi u Glavnom štabu predviđamo. A to je da se tamo ustoliče i da čekaju da li će to
biti januar ili će to biti mart ili kad to njima odgovara da izvrše agresiju, tj. da imaju jako
dobru odskočnu dasku i da nam se spuste tamo gde njima odgovara i da nam vrlička brigada
dođe u okruženje. Vi znate da je tu odmah sa druge strane i Svilaja isto tako specifična koja
traži obučene borce – u bivšoj onoj propaloj JNA zvale su se brdske jedinice, a mi brdske
jedinice stvaramo od najboljih sinova i mislim da su do sada pokazali da mogu itekako da
izvršavaju zadatke sa svim manjkavostima koje naša vojska ima. Kad sam to spomenuo,
gospodo poslanici ja vas molim nemojte zaboraviti onu tematsku sednicu gde je naš
pomoćnik za pozadinu gospodin general Bjelanović782 iznosio kakve mi sve probleme u
materijalnom smislu imamo i šta je to sve što opterećuje da može jedna vojska da bude
vojska. Moram ovo da naglasim da pored svih poteškoća borbeni moral u našim jedinicama
na jednom nivou može da izvršava zadatke.
[...] Martić:783
Poštovano predsjedništvo, cjenjeni poslanici, sve skupa ja Vas pozdravljam. Ja sam se samo
javio ovdje da nešto objasnim i da nema nesporazuma. Polazim od toga da ste vi svi koji
ste izabrani voljom naroda kao i ja dužni da polažete račune narodu. Polazim od toga da
imamo svi zajednički cilj. A taj cilj je da uspijemo u ostvarenju, da ostvarimo svoju državu
i da se ne vratimo nikad više u Hrvatsku i ako bude sreće i ujedinimo tu državu sa ostalim
srpskim državama. Tu nema nikakve sumnje da sjedi neko ovdje ko ne misli tako. I zbog
toga mislim da je najbolji način rešavanja svih problema korektna saradnja i parlamenta i
Vlade i mene kao predsednika i naravno zajednička vojska koja nam je svima podjednaka.
Sve druge kombinacije, podmetanje i ostalo nije u redu. Ja samo želim da objasnim kad je
u pitanju mobilizacija i ne mislim ovde nikoga da vređam. Najprije da objasnim kako je
došlo do toga da je mobilizacija podvedena pod korpuse a ne pod Ministarstvo odbrane. U
drugom mjesecu, tačnije čini mi se 8. ove godine, tadašnji ministar odbrane Rakić,784 po
meni je izuzetno korektno postupio kada je rekao na Vrhovnom savjetu odbrane:
“Gospodo ja cjenim da Ministarstvo odbrane nije u stanju da efikasno vrši mobilizaciju i ja
predlažem da mobilizacija ide pod korpuse”.
Dakle, njegov predlog je to bio, što smo mi prihvatili i što se pokazalo kao tačno. To je
general već rekao u januaru 1993. godine, pet-šest dana mobilizacija je vršena i izvršena do
60 %. Sada je u roku od jednog dana izvršena 92 %, pa vi vidite šta je efikasnost. Cjenim
da je u ovoj mobilizaciji bilo i grešaka, ali ne tako kako se ovdje priča. Nije tačno da su
pekare stale, nije tačno mnogo ovoga što je rečeno, to apsolutno ne odgovara istini. Bilo je
pogrešaka da su mobilisani neki ljudi koji možda nisu trebali. Međutim dozvolite, svi smo
mi od krvi i mesa i taj čovek što radi moguće je da ne pogreši i to možemo da ispravimo i
ispravili smo u veoma kratkom periodu. A što se tiče mobilizacije, što sam ja naredio, ja se
slažem da treba Vrhovni vojni savjet. Međutim vreme je takvo bilo, to je bila teška situacija
da su Hrvati nagomilali snage. U to vreme od članova Vrhovnog vojnog savjeta vjerujem da
su ljudi ostali bili zauzeti poslje na drugome mestu bili smo samo general i ja. Šta je nama
preostalo, da li da povučemo ovakav potez ili da čekamo da se Vrhovni vojni savjet sastane.
781
782
783
784

Josip Broz Tito.
Mirko.
Milan.
Dušan.

316

Oprostite, ali ono što je general rekao, ja neću da dočekam ustaše sa cvijećem nego da ih
dočekamo sa spremnom vojskom. Ja ne mislim da ljudi koji su ostali bili, koji su članovi
Vrhovnog vojnog savjeta da su izbjegli. Ne, jednostavno su bili odsutni i nismo mogli da
čekamo. Ja ne vidim koja je tu naša greška. I smatram nekorektnim da nije u redu što se
to pitanje postavljalo na zadnjoj Skupštini i da se ne pozovemo general i ja da objasnimo.
Dakle, s naše strane nije bilo ništa nekorektno da mi želimo. Eto sada dokazujemo neku
svoju moć. Jednostavno bi bilo da zaštitimo teritorij i mi smo u tome uspeli. Ja Vas gospodo
poslanici molim da debelo razmislite šta je bolje za nas, ako se odlučite da se to vraća na
Ministarstvo odbrane, nemam ništa protiv. Ali vjerujte da će ponovo biti mnogo problema
u smislu privilegovanih, tatinih sinova da ne kažem i ostaloga, da ih neće majka božja moći
mobilisati od privatnih trgovaca do privatnih ugostitelja i ostalo. Opet ćemo imati ogromne
probleme, ipak smo to ovaj put mogli da rješimo. Razmislite dobro, hoćete li vi mobilizaciju
u datom momentu da imate 90 i više posto ili ćete da imate 50 % i da imate na vratu onda
i ranjenike i porodice poginulih boraca koja su jako osjetljive. Na to su pravom osjetljive jer
su izgubile ono što su najviše mogli u ovom ratu. Mislim na vama je da odlučite. Ja ništa
protiv nemam da vratimo Ministarstvo odbrane i ostalo nije bilo moja ideja nego samog
ministra prošloga odbrane da se to reši na taj način. I još jednom da zaključim, isti nam
je cilj, isti nam je zadatak svima koji sjedimo. Najbolji način svih gorućih problema da ih
rešimo jeste zajednička saradnja i uvažavanje. Ništa protiv, ništa postići nećemo ukoliko
budemo jedni drugima podmetali klipove. To, na taj način ne možemo postići ništa. Ja
vjerujem da i vi tako razmišljate, ako tako razmišljate Ja Vas molim da tako i radite.
[...] Mikelić:
Moj današnji cilj izlaganja, koji naravno neće biti dugačak jeste da ovaj zadnji dio kojega je
govorio general Čeleketić upotpunim kad je između ostaloga spomenuo generala
Bjelanovića. Mi smo na sednici Vlade i prije nego što će biti sednica Skupštine RSK tu na
dnevnom redu se našla vojno-bezbedonosna situacija i imali [smo] te ocene preko ministra
odbrane i imali [smo] ocene kakvo je stanje sa logistikom i koliko je ustvari potrebno da bi
jedna vojska dobila i bitke i ratove. Imati ustvari za sebe ono što omogućava da možeš
odraditi i ne samo stati ili odraditi pa stati, pa iza toga verovatno se dva koraka vratiti nazad
ako nemaš iza sebe ono što moraš imati da bi iza toga mogao nastaviti ili se zaustaviti tamo
gde si želio i sasvim sigurno odbraniti ono što si postigao. Kad je reč o tom pitanju, ne bi
bilo dobro da se ovde rade improvizacije. Postoji analiza i tu analizu možemo dati na sjednici
parlamenta u prvome mjesecu, jer danas imamo jednu specifiku. Ja kao član Vrhovnog
savjeta i kao predsjednik Vlade upozoravam Vas da ovde ne vodimo polemike jer u 16 sati
imamo svečanu sjednicu, a ako ste trebali nešto drugo onda ste trebali odustati od toga da
danas bude svečana sjednica. Ali pošto je svečana sjednica RSK sigurno, ne bi bilo dobro da
sada počnemo sa polemikama po ovim pitanjima koja ovde nisu prezentovana još uvek, jer
i nije bilo dogovoreno da se na takav način prezentuju. To može učiniti sada i ministar
odbrane i otići ćemo sigurno sa raspravom dosta daleko, a to znači da možemo poslije dakle
Nove godine na Skupštini RSK kazati tačno kako je to izgledalo i gde postoje utvrđena
organizacija ratne proizvodnje i šta se desilo sa onim ljudima koji se nisu našli toga trenutka
u mogućnostima ni da odrađuju ratnu proizvodnju. Treba verovati gospodinu Macuri785 i
nama u Vladi i pretpostavljam da on to sigurno veruje kad im ustvari pokažem argumentaciju
u kojoj se između ostalog sasvim precizno vidi kako je došlo do mobilizacije. Mislim da je
785

Lazar.

317

to ovde dobro rekao Čeleketić i predsjednik Martić da je bilo grešaka i da se sada više ne
vraćamo i da taj dio postepeno vraćamo ka normalizaciji što jeste osnovni cilj. Kada to
kažem onda ću to potkrijepiti sa onim što ću sad iza toga izlagati. Mi smo nakon jučerašnje
sjednice Vrhovnog savjeta koja je dosta dugo trajala i u kojoj smo videli jedan materijal koji
nam je prezentovan za sjednicu Vrhovnog savjeta koji je veoma korektno napravljen od
strane generala Bjelanovića, a to je Stanje i utrošci materijalnih sredstava vojske RSK u
akcijama koje su iza nas i onim akcijama koje su ispred nas i stanje kakvo mi sada imamo,
koje bi ako mi ne bi brzo reagovali mi bismo se našli u izuzetno teškoj situaciji, vojska, a to
znači i RSK. Ja ću kazati sljedeće, da smo mi i da je u prethodnim godinama i u vremena
bivše Jugoslavenske narodne armije [...],786 pa iza toga ustvari transformacija i kako su one
izgledale, ta situacija u budžetima i načinima i kako se financirala vojska RSK jer bi
verovatno bila povoljnija nego što je to sada. Ona je sada mnogo složenija i teža. Samo za
budžet u ovoj godini bilo je predviđeno protekle godine kada se ušlo u Plan za 1994. godinu
376 miliona dinara. Iza toga se radio rebalans budžeta koji se spuštao ispod 300 i išao na
213 da bi na kraju on završio novim rebalansom na 68 miliona kao nešto što se može
smatrati realnim izvorom u okvirima RSK. Vojska Jugoslavije koja je sastavni dio u
mogućnostima koliko ćemo dobiti je za ovu godinu od saveznog budžeta jugoslavenskog
tražila milijardu i petsto miliona dinara, a dobila je sedam stotina i pedeset miliona i onih
dve stotine pedeset miliona dinara koje je bilo predviđeno da ona jednim djelom pomaže i
razrješava probleme vojske RSK i vojske RS nije bila u mogućnosti da taj dio tako podnese
jer je sama bila spuštena na 50 %. Sve se to radilo sa programom profesora Avramovića787
koji je onda i poslje 24. 01. imao i dodatne restrikcije kad je bilo u pitanju izdvajanje jer se
sve svodilo na realne izvore. To je mnogo važno da znaju naravno i naši poslanici. Mi smo
poslje toga kada je Vlada preuzela 20. 04. i na osnovu opredeljenja koje je zaista čvrsto, da
je odbrana zadatak broj jedan, apsolutno prema realnim mogućnostima i izvorima koje smo
imali i centralni dio izdvajanja davali za vojsku. Kad su u pitanju materijalni dio troškova i
ono što je išlo za lične dohotke odnosno za plate, vi znate da smo isplatili 6 plata zaredom
to znači i 5. i 6. i 7. i 8. i 9. i završili sa 10. mjesecom i sad nakon svih ovih događaja koji su
bili oko smanjenja priliva koji je zaista smanjen. Ja mislim da je ovde krivo reći samo za
jednu opštinu jer se radi o tome da su mnoge opštine koje su na području RSK, a koje su
imale prilive 400, 500, 600, 700 i 800 pale na ovih 15 dana na 10 na 9 i na 11 – 15 hiljada
dinara, ustvari to je jedna realnost koja je potrebna da bi je znali poslanici i da bi je na kraju
krajeva znalo i vojno rukovodstvo šta može i šta ne može planirati. To je jedna realnost u
kojoj se mi nalazimo. I pored toga mi smo obezbedili platu za vojsku i definitivno sa
jučerašnjom sjednicom Vlade kazali da je to ustvari 5 miliona i 200 na osnovu naših
dogovora na Vrhovnom savjetu koji je između ostaloga tražio da se još jedan dio ako je
moguće korigira do šest i dve stotine. Obezbedili smo platu za miliciju, za prosvjetu i
naravno za sve one koji su naslonjeni na budžet i pored toga što je 11. mjesec bio veoma
težak mi smo taj dio sredstava uspjeli da obezbjedimo i ne samo to nego smo i u
međuvremenu pokrili dio hrane koji je vezan za velika preduzeća. Znači, sa 2 miliona smo
pokrili troškove hrane i u zadnjih 10-tak dana smo prebacili oko milion i pet stotina hiljada
dinara. I pored toga smo odlučili da po hitnom postupku sinoć na sjednici Vlade stavili ovo
stanje koja nam je bilo jučer prezentovano na Vrhovnom savjetu. Reći ću vam samo kako to
786
787

Nedostaje dio teksta u izvorniku.
Dragoslav.

318

ustvari izgleda. Rekao je to sasvim ovako precizno general Bjelanović kad je rječ recimo o
budžetu za ovu godinu koja dolazi i zbog čega smo morali danas po ovom hitnom postupku
donijeti ovu odluku koja je privremena. Mi imamo Prijedlog financijskog plana za 1995.
godinu na ukupan iznos od 237 miliona u varijanti mir. A u varijanti rat imamo 376
miliona. Za varijantu mir je teško ostvariti 237, a za varijantu rat 200 – 376. Moram da
vam kažem ako je varijanta rat onda je to daleko više od toga jer pokazuju troškovi ovih
akcija koje su sad bile na području AP Zapadne Bosne i Bihaća. Kad to kažem, mi smo
uspjeli u razgovorima, a to znači da je naša logistika ipak Jugoslavija i naravno Srbija i
uspjeli smo da se dogovorimo za razliku od ove godine kada to nije bilo dogovoreno. Nije se
uspjelo to završiti, verovatno uz sve ove probleme koje je imala SR Jugoslavija dao sam 10
– 100 miliona preko republičkog budžeta Jugoslavije i prema vojsci RSK, a da mi onda
izvršimo daljnja ta natezanja i da se jedan dio materijalnih sredstava, mislim na municiju,
nasloni na vojsku Jugoslavije i tako dođemo do ove cifre koja kaže 237 miliona. To znači da
možemo da pokrijemo. Znači realni naši izbori će biti vezani ako imamo i jaču proizvodnju
i bolju proizvodnju onda ćemo sigurno moći da izdvajamo više za vojsku zato što je zadatak
apsolutno odbrana broj jedan. Znači taj dio zadatka treba zaista da se odradi i to neće biti
jednostavno da se odradi. Znači trebaće zaista mnogo, mnogo truda i naših međusobnih
zajedničkih aktivnosti Vlade i predsjednika Republike, a naravno i direktne linije sa Vojskom
Jugoslavije. Znači, mi smo apsolutno jednim djelom vezani za tu logistiku i zbog toga te
stvari moramo da znamo na svakome parlamentu, o čemu sam ja prethodno govorio. Kad
je rječ o ovoj akciji koja je iza nas, moram da kažem da je potrošeno već do sada ili sa
jučerašnjim danom negde 28 miliona ili 30 miliona kako je to zadnji put rekao ministar
Tanjga.788 Ustvari ako nastavljamo aktivnost, a nastavljamo jer smo to i na zadnjoj Skupštini
kazali danas je takav stav i opredeljenje i treba dakle 26 miliona. Ali van toga mi moramo po
čitavome ovome nizu zadataka i zbog toga smo dobili takav jedan zadatak i stavili ga noćas
i sinoć na sjednicu Vlade za nabaviti ne male količine municije. Pazite to su zaista veoma
bitne i značajne količine municije, jer smo mi došli na najkritičniju donju tačku po
djelovima dakle pješadijskoga naoružanja, zatim za minobacače, za topove, haubice, tenkove
i na kraju krajeva ovaj dio što ide za rakete. Veliki su dakle tu izdaci. Mi smo noćas donijeli
odluku na Vladi da se mora prioritetno odraditi čak i kroz dio robe koju ćemo morati sada
usmeriti. Znači i dio poljoprivrednih proizvoda, drvo i sve ono što preduzeća imaju
eventualno kao zalihe koje su još ostale da bi isterali ovo o čemu je govorio general Čeleketić.
Znači mi moramo sada pod broj jedan osposobiti ovaj pozadinski dio da imamo municiju,
a da možemo ustvari zadržati ovu aktivnost o kojoj je danas ovde bilo reči. U tom smislu
treba biti dovoljno kritičan i obaviti razgovor sa rukovodstvom. Mi smo to jučer kazali na
sjednici Vlade, na sjednici Vrhovnog savjeta i na kraju i na sjednici Vlade obaviti razgovor
direktno sa rukovodstvom RS. Zašto? Zato jer mi imamo probleme koji su vezani za naftu.
Mi smo u ovih mjesec dana i 12. mjesec i 15 dana dali za potrebe vojske više od 50 % nafte
nego što je bilo predviđeno po Planu. To znači da su ustvari ovaj dio područja, mislim na
Baniju, Kordun, zapadnu Slavoniju, severnu Dalmaciju i Liku, apsolutno štete imala
poljoprivreda i individualni poljoprivredni proizvođači i na kraju preduzeća koja su trebala
tu naftu odnosno derivate. Uz sve to do sada je oko hiljadu tona nafte na različite načine
nama uzeto na teritoriju RS i kada se ta stvar zajednički ovako sagleda onda se stvarno mora
objektivno stvar promatrati ovim veoma jakim aktivnostima o kojima je general Čeleketić
788

Rade, ministar obrane.

319

govorio na području Bihaća, bihaćkog džepa i ovih aktivnosti koje se vode na području AP
Zapadne Bosne i novih izdataka koje će davati vojska RSK, pa i to toga stupnja da se vidi
stupanj mobilizacije u RS. Mi smo jučer konstatovali da je mobilizacija u RS ispod
mobilizacije u RSK. To znači da moramo vidjeti zašto je takav njihov odnos, a na kraju kako
se moglo desiti da se dođe do Dinare na ovakav način kako se došlo, pa i one prve aktivnosti
koje su se desile u bihaćkom džepu. Sve to zajednički moramo raspraviti jer ne znam da li će
moći toliko dugo vremena vojska RSK fizički gledajući na ljude i materijalno gledajući na
podlogu biti u stanju da sve to pokrije, jer neće biti u stanju da sve to pokrije. To su realnosti.
Iz tih razloga mi to ustvari stvarno moramo i realno do krajnjih granica realno promatrati.
Zato smo danas, noćas donoseći takvu odluku koja je vezana za izdvajanje sredstava i roba
koje nisu male, jer pazite samo za ovaj dio mi trebamo da obezbedimo 10 miliona po
hitnom postupku čak do 15 miliona da bi upotpunili ovo što nam je general Bjelanović
rekao po hitnom postupku da se mora nabaviti, a to nije jednostavno. Mi smo iz tih razloga
kazali da će verovatno jedan dio tih aktivnosti morati da se djelomično u okvirima ovih
drugih izdvajanja smanji. I zbog toga je zaista neophodno potrebno da se u ovoj normalizaciji
odnosa koju smo dogovorili jučer na Vrhovnom savjetu i na sjednici Vlade međusobno
usledi međusobno poverenje. To znači i Ministarstvo odbrane i ljudi koji rade na mobilizaciji
i zbog svih mogućih špekulacija koje su nastajale i prije toga od onih koji su štitili i odredili
da se te stvari poprave i da se pokušamo vraćati nazad na jedan dio proizvodnje koju smo
imali. Na tom planu je bilo dogovoreno jučer na sjednici Vrhovnog savjeta, o čemu vas je
obavjestio general Čeleketić, da se u istočnoj Slavoniji znači u Baranji, u Sremu zbog toga
što tamo nemamo Bihać i zbog toga što tamo nemamo AP Zapadnu Bosnu iako je od tamo
došao dio ljudi ovamo, da se tamo pokušamo svoditi bar u neku normalnu proizvodnju
koju možemo da učinimo na tom terenu. To je dakle takav jedan naš dogovor i da se ovaj
ostali dio povlači ne samo u smislu ratne proizvodnje, jer ni sa ratnom proizvodnjom se ne
može ustvari dugo živjeti. Sada si 65 hiljada ljudi stavio na državne jasle da se hrane. To je
nemoguće. Vi znate da se onda troši sve od ulja, od brašna, od šećera i od bilo kojih drugih
roba. Sve se ustvari troši u kazanu i onda svakim danom idu troškovi gore i zato ćemo onda
pasti iznutra, jačajući izgubićemo logistiku i bićemo u izuzetno teškoj situaciji. Ja sam dužan
kao predsjednik Vlade da to kažem i da tako, a takav način govorim jer mislim da ako tako
ne bih rekao mislim da bi apsolutno pogrešio. Drugo, dogovoreno je da u sklopu ovoga
zadatka koji je vezan za ovu tačku oko ovih objašnjenja vezanih za materijalni položaj vojske
RSK i kažem da smo ovu aktivnost i poslje ovog Sporazuma, mirovnog Sporazuma o
prekidu vatre koji je bio bitan u okvirima RSK iako je on sve ove negativne konotacije imao
o kojima je govorio general Čeleketić u odnosu na Hrvatsku i na njihove snage i da smo ušli
u mirovni Sporazum, odnosno ekonomski sporazum o ekonomskim pitanjima, tj. Sporazum
kojega smo na zadnjoj Skupštini usvojili i da smo poslje toga krenuli u određenu
operacionalizaciju. Mi smo kod toga zadatka ušli u područje razgovora i o vodi, i o struji i o
naftovodu i naravno jedno od centralnih pitanja bilo je vezano za autoput. Mi dakle nismo
još definitivno odlučili kada će da bude otvaranje autoputa i zbog toga su kontakti između
Vlade i ljudi koji na tom direktno rade i radi ministarstva su u stalnom kontaktu i sa ljudima
iz zapadne Slavonije i poslanika i rukovodstva sa kojima smo imali već nekoliko sastanaka,
zajedničkih dogovora poštivajući i zaključke i dogovore koji su bili u okvirima zapadne
Slavonije. To znači i Okučana i Pakraca. Iz tih razloga da sada ne širim sve te kontakte i sve
što smo do sada raspravljali, a mnogo smo tog raspravljali i dogovarali. Mi smo na osnovu
zaključaka koji su nama dostavljeni, noćas imali to također na sjednici Vlade i uglavnom
320

smo najveći dio tih zaključaka prihvatili i ja ću pokušati da ih odmah prezentujem na način
kako smo se dogovori i na sjednici Vlade, o čemu sam ja prije današnjega ovoga našega
zasedanja upoznao i poslanike i ljude koji su došli iz zapadne Slavonije. Dakle, mi smo pre
kazali pod kojim zaključkom da Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo odbrane i
Ministarstvo saobraćaja i veza pristupiće hitnom formiranju operativnoga štaba za
sporovođenje sporazuma o otvaranju autoputa sa sjedištem u Okučanima. Taj dio posla je
dakle već započeo. Osnovni zadatak ovoga štaba jeste definisanje svih potrebnih aktivnosti
po sadržaju, nosiocima, rokovima i troškovima radi što bržeg puštanja autoputa u saobraćaj.
Štab treba ostvariti potreban nivo saradnje sa predstavnicima UN, te dakle koordinirati
aktivnosti i mjere sa komisijom u kojoj se nalazi i rukovodstvo i poslanici Okučana, odnosno
zapadne Slavonije. Drugo, Ministarstvo unutrašnjih poslova treba osnovati posebnu
jedinicu milicije sa tehničkim i materijalnim sastavima potrebnim za ostvarivanje kontrole i
bezbednosti saobraćaja na autoputu i prilaznim putevima o čemu je Vladu noćas obavjestio
gospodin Pavković789 i o tome na kakav način je predvidio tu aktivnost i koji je broj ljudi.
Treće, Ministarstvo odbrane sa Glavnim štabom Srpske vojske Krajine su odgovorni za
realizaciju osnovne zamisli vojnog obezbeđivanja autoputa formiranjem otpornih tačaka sa
[...]790 za sprečavanje u zoni odgovornosti 18. korpusa Srpske vojske Krajine. Drugim
rječima, sve u dogovoru sa 18. korpusom i komandom i na drugoj strani snaga ili organa
milicije i javne bezbednosti stvoriće se jedna međusobna povezanost u smislu ostvarivanja
onog osnovnog zadatka da se sigurnost i bezbednost naroda u zapadnoj Slavoniji pojača, a
ne smanji.
Četvrto, Ministarstvo za saobraćaj i veze odgovorno je za snimanje postojećeg stanja tehničke
ispravnosti i autoputa i angažovanje izvođača i nadzornog organa za sanaciju autoputa. U
prvoj fazi treba izvršiti sanaciju kolovoza i postaviti vertikalnu i horizontalnu signalizaciju i
zaštitnu ogradu.
Peto, Vlada RSK će parlamentarno, dakle po svojim sjednicama kako dolaze pratiti
sprovođenje sporazuma o puštanju autoputa u saobraćaj i preduzimati mere po dogovoru sa
rukovodstvom iz zapadne Slavonije za oživljavanje infrastrukturnih i privrednih sistema kao
što su osposobljavanje pumpnih stanica, zatim formiranje djela javnih preduzeća koja su
ustvari vezana za “NIK”791 i za javno preduzeće “Krajina putevi” i razmatranje mogućnosti
za formiranje bescarinske zone u zapadnoj Slavoniji, što je i bila inicijativa rukovodstva u
okvirima zapadne Slavonije.
I šesta naravno, financiranje sredstava za realizaciju svih ovih zaključaka obezbjedilo [bi]
se iz budžeta Vlade RSK, a to je ustvari dio zadataka koji će se raditi u okvirima sva četiri
sporazuma a između ostaloga onoga dijela kako sam zadnji put objašnjavao kad je u
pitanju naftovod i količine nafte koje ćemo mi tražiti i koje smo već zatražili i danas ih već
dostavljamo na razmatranje i kad je u pitanju dakle ovaj mazut. Posebno hoću da istaknem
da smo zaključak koji je bio i zaključak Skupštine, a i onaj dio kojega smo prezentovali
da se realizacija mirovnog Sporazuma o prekidu vatre također mora apsolutno ispoštovati.
To znači da na onome djelu posebno gde je u pitanju Pakrac tražili smo poseban jedan
zaključak i predlagali ga dvojici kopredsjednika i gospodinu Akašiju,792 a u razgovoru koga
smo vodili u Beogradu predsjednik Martić sa gospodinom Akašijom tražili smo za čitavo
789
790
791
792

Nebojša, vršitelj dužnosti ministra unutarnjih poslova.
Nejasno u izvorniku.
“Naftna industrija Krajine”.
Yasushi Akashi.

321

područje RSK. Mogao bih ih ustvari još i iznositi ovako postavljena, a to znači da će štab
koji će biti formiran i koji će se nalaziti u Okučanima biti u direktnoj vezi i kada taj štab
zajedno sa određivanjem ovih zadataka kaže između ostalog tada ćemo i kazati kada će biti
moguće da se autoput otvori.
[...]
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 5.

117

1994., prosinac 17.
Knin
Odluka SUP-a Knin o upućivanju policajaca iz SJB Benkovac, SJB Obrovac, SM Kistanje
i SMON Knin u Zapadnu Slavoniju, kao ispomoć pri regulaciji prometa i osiguravanju
tamošnje dionice autoceste Zagreb – Lipovac koju su nadzirali pobunjeni Srbi
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE
K N I N otvoreno – DX–793
Broj: 08-01- /94. godine
Knin, 17. 12. 1994. godine
SJB Benkovac i Obrovac
SM Kistanje
U vezi dogovora između RSK i tzv. Republike Hrvatske, predviđeno je da se dana 20. 12.
1994. godine otvori autoput Novska – Nova Gradiška preko Okučana za saobraćaj.
Radi kontrole i regulacije saobraćaja na istom, te obezbeđenja saobraćaja na autoputu,
ukazala se potreba da se iz sekretarijata za unutrašnje poslove obezbedi dio ljudstva za
obavljanje ovih poslova. S tim u vezi odlučeno je da SUP-a Knin odredi dio svog ljudstva za
obavljanje poslova kontrole i regulacije saobraćaja na navedenom putu.
Za izvršenje navedenih zadataka potrebno je da SJB Benkovac odredi 5 saobraćajnih
milicionara (vođa saobraćajnog sektora i 4 saobraćajca) i 5 milicionara iz pozorničkopatrolne djelatnosti, te 1 krim. tehničara sa kompletnom opremom za vršenje uviđaja. SJB
Obrovac odrediće 5 saobraćajnih milicionara (vođa sektora i 4 saobraćajca) i 5 milicionara
iz pozorničko-patrolne djelatnosti, SM Kistanje 8 milicionara, a ostali dio milicionara biće
određen iz SM i SMON-a SUP-a K n i n.
Na izvršenju zadatka navedeni milicionari biće angažirani 30 dana.
Polazak na izvršenje zadatka je dana 20. 12. 1994. godine u 7.00 sati ispred zgrade SUP-a
Knin. Do navedenog vremena svi pripadnici milicije koji idu na izvršenje zadatka dužni su
biti ispred zgrade SUP-a Knin odakle je osiguran prijevoz za Okučane.
793

U desnom kutu rukom dopisano: SM Kistanje.

322

Svi milicionari moraju biti uredno ošišani i obrijani, a sa sobom moraju ponjeti, dugo i
kratko naoružanje, uniformu, civilno odjelo, rezervni veš, bijele opasače (tko ima), terenske
čizme, plitke cipele, pribor za ličnu higijenu i drugu potrebnu opremu.
Pri odabiru ljudstva potrebno je da se odrede aktivni milicionari, odani i vredni radnici.
Hrana i spavanje obezbeđena je u SUP-u Okučani.
Navedeni zadatak je vrlo hitan i vrlo ozbiljan, stoga je potrebno držati se gore navedenog.
Imena i prezimena ljudi koji su određeni za izvršenje gore navedenog zadatka dostavite nam
putem depeše pozivom na naš broj gornji, najkasnije do 19. 12. 1994. godine do 19.00 sati.
Prednje vam se dostavlja na postupanje.
za SEKRETAR:-a
Slobodan Vujko794
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 1.

118

1994., prosinac 21.
Knin
Zapisnik sa sastanka ministra vanjskih poslova RSK Milana Babića i šefa civilnih poslova
UNPROFOR-a za područje bivše Jugoslavije Michela Moussallija
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA
Broj: 23-5-109/94.
Knin, 21. 12. 1994. godine
ZABILJEŠKA
sa sastanka dr. Milana Babića ministra inostranih poslova
RSK i gospodina Mišel Musalia795 šefa Civilnih poslova
UNPROFOR-a za područje bivše Jugoslavije, održanog
20. decembra 1994. godine u Kninu
Na zahtjev gospodina Mišel Musalia, šefa Civilnih poslova UNPROFOR-a za područje
bivše Jugoslavije, održan je sastanak sa dr. Milanom Babićem ministrom inostranih poslova
RSK 20. decembra 1994. godine u 12 i 35 časova u prostorijama Ministarstva inostranih
poslova.
Osim dr. Milana Babića sastanku su prisustvovali njegovi saradnici gospodin Slobodan
Perić, ministar za rad, boračka i socijalna pitanja, gospodin Sretko Petković, pomoćnik
ministra inostranih poslova te Milan Trbulin, komesar Republičkog komesarijata za
izbjeglice.
794
795

Potpis: nečitak.
Michel Moussalli.

323

U delegaciji predstavnika UNPROFOR-a pored gospodina Musalija bili su prisutni
i njegov zamjenik gospodin G. Žak,796 gospodin E. Agiljar,797 šef Civilnih poslova
UNPROFOR-a Sektora “Jug” te dva prevodioca.
Dr. Milan Babić: U uvodnom dijelu dr. Milan Babić izrazio je dobrodošlicu prisutnim
gostima sa željom da i ovaj sastanak protekne na obostrano zadovoljstvo.
M. Musali: Uz zahvalnost dr. Milanu Babiću što ga je primio na razgovor gospodin Musali
se i izvinuo zbog neplaniranog, ali opravdanog zakašnjenja na ovaj sastanak. Ja se nadam da
današnje loše vrijeme ne odgovara raspoloženju vašeg naroda. Upravo loše vremenske prilike
su utjecale na kašnjenja na sastanak sa predsjednikom gospodinom Martićem, a samim tim
je utjecalo i na kašnjenje ovog sastanka. Želim da istaknem da u službi Ujedinjenih nacija
radim preko 30 godina i da težu situaciju u svom ogromnom iskustvu do sada nisam vidio.
Ličnih ambicija nemam, osim želje da se susretnem sa ljudima dobre volje koji su u stanju
da učine mnogo ka ostvarenju konačnog mira. U svojoj misiji želim da budem potpuno
nepristran i ne želim biti ni na jednoj strani. Tračak nade za mir je i potpisani Sporazum o
ekonomskim pitanjima te sutrašnje otvaranje auto-puta u 14 časova. To otvaranje auto-puta
je veliki korak ka miru. Ja sam tu i želim pomoći na način koji vi predložite.
Dr. Babić: Zahvaljujem. Drago mi je da je tako iskusan čovjek došao da nam pomogne u
otklanjanju izrazito velikih problema sa kojima se mi susrećemo. Stvari koje su se dešavale i
koje se dešavaju nama izgledaju jednostavno. Svi mi koji imamo svoja prava i svoje interese
nama pojedine stvari izgledaju dosta jednostavne. Međutim kada se pojave izvjesni problemi
kod više zainteresovanih subjekata tada jednostavne stvari postanu komplikovane. Nakon
dolaska UNPROFOR-a na područje bivše Jugoslavije izrazili smo mnogo nade u rješavanju
novonastalih problema, naravno izrazili smo bojazan i strah za sigurnost cjelokupne teritorije
Republike Srpske Krajine. Jedan od osnovnih elemenata koji nam je ukazivao na našu
bojazan jeste upravo ne izdefinisani status Ujedinjenih nacija raspoređenih na teritoriju RSK.
Bilo je mnogo diskusija kako prihvatiti UNPROFOR. Tada nam je bio jedini interes kako
obezbjediti apsolutnu zaštitu narodu RSK od strane međunarodne zajednice. Nisu se uvažili
naši prijedlozi i zahtjevi u vezi rasporeda UNPROFOR-a te je mandat UNPROFOR-a bilo
kompromisno rješenje. Što se tiče vojnog aspekta statusa UNPROFOR-a naš je prijedlog
išao u pravcu da se UNPROFOR rasporedi na liniju razdvajanja, a ne unutar teritorije
RSK kako je i učinjeno. Potpisani Sporazum o ekonomskim pitanjima sa Hrvatskom
uljeva nadu za rješavanje konflikta na pravi način. Pregovori o ekonomskim pitanjima su
upravo pokušaj stvaranja povjerenja naroda Krajine i Hrvatske, međutim na ovom prostoru
prisutan je potpuno različiti stav o istim ciljevima svaka za sebe, što zasigurno produžava
krizu i zadržava visok stepen napetih tenzija. Hrvatska želi preko Sporazuma da Krajinu
uključi u integralni dio Hrvatske. Naš pristup je da se život na ovim prostorima može
organizovati i na drugačiji način. Sa ovim Sporazumom možemo imati svi koristi, a da niko
nikoga ne ugrožava.
Bez obzira na potpisani Sporazum o ekonomskim pitanjima, narod RSK nema povjerenja
prema hrvatskoj vlasti pa i kod otvaranja auto-puta. Do otvaranja auto-puta došlo se
nakon političkog konsenzusa svih struktura u RSK. Ljudi sa područja zapadne Slavonije
mišljenja su da će hrvatska vlast iskoristiti promet auto-putem za novu agresiju na RSK.
Sa prisustvom naše policije ja se nadam da će se i otkloniti izvjesni strah koji postoji. Uz
796
797

Jacques Grinberg.
Enrique Aguilar.

324

pomoć UNPROFOR-a morali bi se rješiti i neki tehnički detalji s kojima bi se povećala
dodatna bezbjednost i dijela puta i tog stanovništva. UNPROFOR može mnogo doprinijeti
za povjerenje kao i za uzajamnu korist obiju strana. Osim što UNPROFOR može pomoći u
vojnom djelu tehničkih pitanja isto tako može pomoći i dijelu poslova civilnog karaktera. Da
bi se Sporazum mogao u potpunosti realizirati potrebna je dodatna pomoć UNPROFOR-a
RSK u materijalnom smislu, jer u ovom času RSK nije u mogućnosti da obezbjedi sva
potrebna tehnička i finansijska sredstva. Mislim da je zaštitna ograda oko auto-puta za
to stanovništvo vrlo bitna, ali ipak taj problem ne treba izdizati na političke konotacije
kako to inače pojedinci pokušavaju činiti. Drugi problem s kojim ćemo se susresti to je
otvaranje vodovoda, njihov popravak od Obrovca, Zadra, Benkovca te ostalih dijelova na
drugim dionicama. Taj vodovod je jedan veliki sistem i isti je pretrpio velika oštećenja.
Samo snabdjevanje vodom Hrvatske ima i političke naboje kod našeg stanovništva. U tom
pravcu potrebno je izbalansirati odnose između hrvatske strane i srpskog stanovništva sa tog
područja RSK. Mislim da Sporazum mora biti realizovan postupno i to najprije riješiti promet
auto-putem, a zatim popravak vodova i instalacija. Treći segment Sporazuma je uspostava
električnih vodova koje nismo u mogućnosti popraviti bez pomoći UNPROFOR-a. To
je veliki problem koji će trajati duže vrijeme i zato je UNPROFOR potreban i njegovo
djelovanje mora biti trajno. Nema boljeg garanta za mir na ovim prostorima bez garancije
međunarodne zajednice.
Musali: Želim da vam zahvalim vaša Ekselencijo na iscrpnom izlaganju o svim elementima
koji su u ovom času interesantni. Imam osjećaj da je cjelokupno stanovništvo ovog teritorija
zabrinuto za trenutnu situaciju koja je ovdje prisutna.
Smatram da treba sve činiti na uspostavi povjerenja među stranama. Potpuna realizacija
Sporazuma o ekonomskim pitanjima je pretpostavka za dobrobit ovog stanovništva i u
tom pravcu će UNPROFOR sve činiti da se Sporazum što prije realizuje. U prvom redu
UNPROFOR će poduzete dodatne mjere kako bi bezbjednost auto-puta bila što bolja.
Ima tu još dosta neriješenih problema, kao što su pojedini problemi koji se postavljaju
pred mješovitu komisiju, a koja se u skladu sa Sporazumom treba oformiti. UN je svjetski
sistem, ali nije savršen. Mi članovi Sekretarijata Ujedinjenih nacija moramo poštovati
odredbe Ujedinjenih nacija. Mi činimo sve da budemo potpuno nepristrani i objektivni.
Želim da kažem da na naše djelovanje i na naš rad mnogo djeluju i odlučuju zemlje članice
Ujedinjenih nacija. Veoma teško je razumjeti ovu situaciju na prostorima gdje je raspoređen
UNPROFOR. Neshvatljivo je da se onemogućava rad predstavnicima UNPROFOR-a od
onih koje taj isti UNPROFOR pomaže. Mi moramo sprečiti daljnje proljevanje krvi.
G. Žak: Da li gospodine ministre imate kakvih primjedbi ili opaski na izlaganje gospodina
Musalija?
Dr. Babić: Ja nemam primjedbi ili opaski na izlaganje gospodina Musalija, ali ipak imam
jednu opasku koju sam osjetio za koju ne bi rekao da se ne slažem. Nikome u Krajini nije
u interesu da ponižava UNPROFOR. Svi kojima se želi pomoći moraju trpjeti dosta toga.
Ljudi naknadno shvate što je dobro za njih. Ljudi Ujedinjenih nacija su ona struktura ljudi
koja zaista razumije druge i dosta se žrtvuju kako bi pomogli narodu zbog kojeg su i došli.
Musali: Slažem se sa svim što ste tako širokogrudno govorili i želim da podijelim i svoje
stavove sa vama.
325

G. Žak: Susreli smo se poslije godinu dana gdje sam zajedno razgovarao sa Džini
Piterson.798 To je bilo poslije napada na Medački džep. I za nas i za međunarodnu zajednicu
Sporazum o ekonomskim pitanjima je egzistencionalan i u tom pravcu ulažemo velika
sredstva. Mi imamo razumijevanje za nedostatak tehničkih sredstava i sve ćemo činiti da
pomognemo u dobijanju tih sredstava. Naša je procjena da će troškovi otvaranja auto-puta
iznositi 15 miliona dolara.799 Postoji tri od šest projektanata za vodu.
Želimo raditi brzo ka potpunoj realizaciji Sporazuma. Povratak generatora u Obrovac
mora biti prioritetan. Potrebno je osnovati zajedničku naftnu kompaniju. Molimo da
podržite naš rad u svim aspektima. Želim da istaknem da je gospodin Musali član mješovite
komisije ispred UNPROFOR-a.
Dr. Babić: Zahvaljujem. Prvo što treba učiniti je intenziviranje svih aspekta ka realizaciji
Sporazuma što prije. Mi koji smo dobili povjerenje naroda moramo činiti sve da do realizacije
dođe odmah. Dekoncentracija hrvatskih snaga je taktički onemogućavanje daljnjeg rada na
ovome dijelu posla. U Hrvatskoj se ovaj Sporazum dosta politički eksploatiše što na našem
dijelu otežava realizaciju Sporazuma. Ja vjerujem da ako se sutra auto-put u 14 časova otvori
da će ostali segmenti Sporazuma biti lakše realizovani.
Musali: Zaista Vam zahvaljujem što se danas ovdje nalazim i što imam dobru saradnju na
realizaciji našeg zajedničkog posla. Unaprijed se radujem našem budućem susretu. Sve naše
nade usmjerene su ka otvaranju auto-puta jer je to upravo otvaranje puta ka miru.
Dr. Babić: Drago mi je da ćemo se češće susretati i to mi uljeva optimizam u naš budući
rad. Hvala.
ZA MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA
p/m800 Sretko Petković, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 34.

119

1994., prosinac 23.
Okučani
Proglas Srpske radikalne stranke SO Zapadna Slavonija kojim se osuđuje otvaranje
za promet dionice autoceste Zagreb – Lipovac između Novske i Nove Gradiške, koju su
nadzirali pobunjeni Srbi
SRPSKA RADIKALNA STRANKA
ZAPADNE SLAVONIJE
Okučani, 23. 12. 1994. god.
PROGLAS
SRPSKOM NARODU ZAPADNE SLAVONIJE
798
799
800

Jeannie Peterson, predstavnica Ujedinjenih naroda za civilna pitanja.
Američkih dolara (United States dollar).
Pomoćnik ministra.

326

Ispaćeni, ožalošćeni, proterani i ekonomsko uništeni narode zapadne Slavonije, dobro
u ovom vremenu razmislite zbog čega su vaši sinovi, očevi i braća prolevali krv. Zar su
oni dali svoje živote da bi danas Hrvati mogli bezbrižno ići iz Novske za Novu Gradišku i
obratno na kafu. Potpisnici sporazuma i oni koji su im dali podršku tvrde da je otvaranje
autoputa naš ekonomski interes. Ako je ovo ekonomski interes, primopredaja autoputa je
morala odgovarati prema međunarodnim saobraćajnim propisima. Da bi trasa autoputa bila
upotrebljiva po međunarodnim propisima, otvaranje ne bi moglo biti pre dva do tri meseca.
Ovo naši srpski medijatori nisu predvideli ili nisu želeli shvatiti, bit ovog sporazuma već su
postupili onako kako su gosp. Tuđman801 i njegovi međunarodni savetnici zahtevali da se
otvori autoput pre katoličkog Božića što je upravo obećao svom narodu a time dobio na
političkom rejtingu u svojoj državi. Kao i uvek, pa i sada, pokazalo se da Hrvati vode mudru
i diplomatsku politiku potpomognuti od Njemačke i Vatikana. Činjenice ukazuju da je
na takav način izgubljen veliki dio zapadne Slavonije, i sad na isti način gubimo autoput
zahvaljujući nezreloj i dovoljno ne dorasloj diplomatskoj politici naših srpskih pregovarača.
Kroz istoriju srpski radikali uvek su stali uz svoj srpski narod. Tako to činimo i sad. Bez
razmišljanja, jednoglasno smo odbacili ovaj sporazum između Knina i Zagreba, bolje rečeno
između Mikelića802 i Šarinića,803 odnosno Miloševića804 i Tuđmana. U kvalitet mnogih
dosadašnjih sporazuma smo se dobro uverili. Ni jedan sporazum ni rezolucija do sada nije
išla u korist srpskog naroda pa tako smatramo da nije ni ova. Dosta nam je usmenih obećanja
iza kojih se kriju neodgovornosti. Ko odgovara za izgubljenu Maslenicu, Medački džep,
za Zagrebački sporazum posle kojeg izgubismo mnogo žrtava na našem prostoru zapadne
Slavonije. Niko se od međunarodnih medijatora nije ni našalio da reaguje na nastale ustaške
ispade.
Upravo iz tog razloga, mi srpski radikali se u potpunosti ograđujemo od ovog sporazuma i
smatram da se država mora najprije stvarati politički, pa tek onda ekonomski, a ne obrnutim
redom u čemu upravo pokušavaju međunarodni medijatori zajedno sa Slobodanom
Miloševićem koji žele da nas mirnim putem integrišu u ustašku Hrvatsku. Posledice ovog
sporazuma neka snose potpisnici i oni koji su im dali podršku iz zapadne Slavonije.
Ponosni smo na našeg predsednika Stupara805 koji se dana 21. 12. 1994. godine na
vanrednoj Skupštini Opštine Okučani jedini suprostavio otvaranju autoputa i odbio da da
podršku “Vitezovoj806 komisiji” već je ostao dosledan stavovima i programu naše stranke, a
istorija će pokazati ko je bio na pravoj političkoj liniji, odnosno ko je imao u vidu nacionalni
interes.
Ona, u svet poslata ceremonija slavljenja otvaranja autoputa i pečenja vola je dobro
poznat folklor i tradicija HDZ-a807 i najveća srpska politička sramota. Slaviti svoj politički
poraz mogu sebi dozvoliti samo ljudi uskogrudnog razmišljanja i političke nezrelosti, a ne
Srbi nikako. Zar ti koji su tu na istom mestu slavili, nisu svesni ili su brzo zaboravili da je
na tom prostoru palo najviše žrtava za taj isti autoput. Srpski radikali nikada ne zaboravljaju
801
802
803
804
805
806
807

Franjo.
Borislav.
Hrvoje.
Slobodan.
Drago, predsjednik Glavnog odbora Srpske radikalne stranke SO Zapadna Slavonija.
Dušan Vitez.
Hrvatska demokratska zajednica.

327

svoju braću i nikad se na njihovoj krvi neće veseliti, već samo na nekom drugom mestu, ali
tek onda kad ostvarimo svoj cilj, kad stvorimo svoju vlastitu otadžbinu.
Bez obzira na sve, srpski narode zapadne Slavonije, srpski radikali vas nikad neće ostaviti
na cedilu, bićemo uz vas, sa vama i ispred vas do poslednje kapi krvi, a izdajice će kad tad
doći pred sud pravde i istine.
SVE ZA SRPSTVO, SRPSTVO NIZAŠTA!
M. P.808 GLAVNI ODBOR SRPSKE RADIKALNE
STRANKE ZAPADNE SLAVONIJE
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 29., kut. 8.

120

1994., prosinac 31.
Vrlika
Izvješće Stanice milicije Vrlika o radu u 1994. godini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE

KNIN
STANICA MILICIJE VRLIKA
Vrlika, 31. 12. 1994. godine.
IZVJEŠTAJ
za period od 01. 01. 1994. – 31. 12. 1994.
Gradić Vrlika smješten je između planinskih masiva Dinare sa sjeveroistočne i Svilaje
sa jugozapadne strane na saobraćajnici Knin – Sinj, južno za 33 kilometra od glavnog
grada Knina. Grad je bio naseljen većinskim hrvatskim stanovništvom koje je prije i za
vrijeme ratnih dejstava prebjeglo ili se odselilo na teritorij RH, tako da je u Vrlici trenutno
nastanjeno oko 30 stanovnika koji su hrvatske nacionalnosti, a radi se o starim i nemoćnim
ljudima, te oko 150 stanovnika srpske nacionalnosti, što znači da sam gradić Vrlika broji
oko 200 stanovnika te se stječe utisak pusta i nenaseljena grada.
Osim Vrlike SM pokriva područja MZ Podosoje, Kukar, Cetina, Civljane, Kosore, Otišić,
Koljane, Laktac, Bravčev Dolac, Vinalić, Ježević, Garjak i Maovice, gdje živi sveukupno oko
2000 stanovnika od čega jedan manji dio hrvatske nacionalnosti.
Sam geografski položaj i trenutna situacija na terenu kazuje nam da je Vrlika neposredno
vezana sa teritorijem pod kontrolom vojske RH i stoga vrlo ugrožena radi čestih ubacivanja
terorističkih grupa sa teritorija pod kontrolom vojske RH na teritorij RSK. Pošto je većina
mjesta na području oko Vrlike bilo naseljeno većinskim hrvatskim stanovništvom kao što
su Maovice gdje je ostalo nešto stanovništva hrvatske nacionalnosti i mjesta su vrlo slabo
808

Okrugli pečat: RSK, Srpska radikalna stranka, Oblasni odbor SAO Zapadna Slavonija, Okučani.

328

naseljena, dok je jedan dio stanovništva srpske nacionalnosti iz sela oko Vrlike otišao za
Knin ili RSK i Jugoslaviju došlo je do naglog smanjenja stanovništva na tim djelovima, što
je automatski oslabilo odbrambenu moć, a radi se o mlađim ljudima dok su stariji ostali na
svojim ognjištima. Što se tiče položaja i granice sa RH dio između granice RSK i RH nije
dovoljno obezbjeđen sa pripadnicima vojske RSK tako da je taj dio / prema Maljkovu /
potpuno nezaštićen izuzev poneka patrolica i sl.
Privreda grada Vrlike ne radi, a sam grad nema ni opštinske vlasti osim MZ već se radi
o ogranku iz Knina tako da se stvara utisak, a vidi se i na licu mjesta da izgleda nitko nema
interesa da oživi Vrliku osim privatnih gostioničara / ima 7 kafića / a prije ratnih dejstava bile
su dvije RO,809 Tvornica plastike “Cetinka” i tvornica konaca “Dalmatinka”, čija sredstva
su uništena u ratnim dejstvima i na tome je ostalo. Pored gore navedenih 7 kafića koji
rade bez dozvole, radi jedna prodavnica i jedna mesnica, dok se za ostalo može reći da ne
postoji. U gradu je počelo djelovati komunalno p