REPUBLIKA HRVATSKA

I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.
DOKUMENTI
Knjiga 16.
DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(siječanj – travanj 1995.)

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. – DOKUMENTI
KNJIGA 16.
BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA
Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat – Dokumenti, knjiga 8.
Nakladnik:
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata – Zagreb
Hrvatski institut za povijest-Podružnica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema – Slavonski Brod
Za nakladnika:
Dr. sc. Ante Nazor
Dr. sc. Stanko Andrić
Recenzenti:
Doc. dr. sc. Ante Nazor
Dr. sc. Nikica Barić
Urednici:
Josipa Maras Kraljević, prof.
Dr. sc. Janja Sekula Gibač
Suradnici:
Julija Barunčić Pletikosić, prof.
Ivan Brigović, prof.
Dr. sc. Ana Holjevac Tuković
Željka Križe, prof.
Mr. sc. Anđela Ljubas
Natko Martinić Jerčić, prof.
Petar Mijić, prof.
Ivan Radoš, prof.
Mate Rupić, prof.
Dr. sc. Slaven Ružić
Domagoj Štefančić, prof.
Ilija Vučur, prof.
Lektorica:
Julija Barunčić Pletikosić, prof.
Izrada kazala:
Željka Križe, prof.
Prijepis:
Indira Alpeza
Priprema za tisak:
Kolumna d.o.o.
Tisak:
??
Naklada:
500 primjeraka

REPUBLIKA HRVATSKA
I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.
DOKUMENTI
Knjiga 16.

DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(siječanj – travanj 1995.)

Zagreb – Slavonski Brod, srpanj 2014.

SADRŽAJ:

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
1.
2.

3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

13.

1995., siječanj 4., Okučani – Informacija “Štaba za otvaranje autoputa” Vlade RSK
o režimu putovanja autocestom Zagreb – Lipovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
1995., siječanj 9., [Topusko] – Prosvjedno pismo Jurija Miakotnika, koordinatora
za civilna pitanja UNPROFOR-a za Sektor Sjever, sekretaru SUP-a Vojnić Đuri Škaljcu,
kojim upozorava na učestale krađe UNPROFOR-ovih vozila i traži poduzimanje
odgovarajućih mjera kojima bi se zaustavili takvi incidenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
1995., siječanj 12., Okučani – Izvješće SUP-a Okučani Upravi javne bezbjednosti
MUP-a RSK o problemima s neposluhom posebnih jedinica milicije iz RSK na bojištu
u zapadnoj Bosni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
1995., siječanj 13., Slunj – Službena zabilješka SJB Slunj o informativnom razgovoru
s Milom Zrilićem iz Đurin Potoka koji traži odobrenje za napuštanje teritorija RSK
zbog maltretiranja od strane SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
1995., siječanj 14., [New York] – Protest posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a
za bivšu Jugoslaviju upućen Milanu Martiću, predsjedniku RSK, zbog zaustavljanja
dva konvoja UNPROFOR-a u Topuskom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
1995., siječanj 16., Knin – Zapovijed Ministarstva unutarnjih poslova RSK SUP-u
Okučani da, u skladu s Gospodarskim sporazumom, provede skidanje zastava s jarbola
i uklanjanje natpisa RSK u Dragaliću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
1995., siječanj 16., [Knin] – Zapovijed ministra obrane RSK Rade Tanjge o skidanju
svih oznaka RSK na dijelu autoceste Zagreb – Lipovac koji se nalazi pod kontrolom
RSK, u skladu s Gospodarskim sporazumom potpisanim u prosincu 1994. godine . . . . . . . 15
1995., siječanj 16., Benkovac – Obavijest UNPROFOR-ova časnika zamjeniku šefa
policije u Benkovcu o napadu na Hrvaticu Martu Kamber u Rodaljicama . . . . . . . . . . . . . 17
1995., siječanj 16., Okučani – Izvješće SUP-a Okučani o problemima s uklanjanjem
zastave i ploče RSK na graničnom prijelazu Dragalić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
1995., siječanj 17., Glina – Zaključak Izvršnog savjeta SO Glina o obveznoj uporabi
ćirilice u službenim nazivima javnih ustanova i privatnih poduzeća na području glinske
općine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
1995., siječanj 19., Beograd – Obavijest Narodne banke Jugoslavije upućena Narodnoj
banci RSK o dostavljanju dotacije gotovog novca radi zamjene novčanica koje se povlače
iz opticaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
1995., siječanj 19., Knin – Zapovijed ministra obrane RSK Rade Tanjge za razminiranje
željezničke pruge Zagreb – Beograd na području zapadne Slavonije povodom dolaska
Mješovite komisije koja bi trebala utvrditi ispravnost pruge, te za ponovno miniranje
pruge nakon odlaska Komisije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
1995., siječanj 19., Drniš – Službena zabilješka SJB Drniš o maltretiranju Hrvata
u Siveriću, koje je prijavila Civilna policija UN-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
V

14. 1995., siječanj 19., Knin – Poruka predsjednika RSK Milana Martića stanovništvu
RSK u kojoj ih, između ostalog, upozorava da se ne daju zastrašiti “hrvatskom ratnom
propagandom” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
15. 1995., siječanj 19., Okučani – Zamolba Slobodana Mrkonjića ministru unutarnjih
poslova RSK za odobrenje službenog putovanja u Beograd radi završnih poslova oko
distribucije dokumentarnog filma “Republika Srpska Krajina” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
16. 1995., siječanj 20., Okučani – Zaključci s izvanredne sjednice Skupštine općine Okučani
u vezi otvaranja autoceste Zagreb – Lipovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
17. 1995., siječanj 21., Knin – Prijedlog Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj
i industriju RSK o novoj kategorizaciji državnih industrijskih poduzeća . . . . . . . . . . . . . . . 24
18. 1995., siječanj 22., Knin – Zaključci s 28. sjednice Vlade RSK u vezi otvaranja autoceste
Zagreb – Lipovac u sklopu provedbe Gospodarskog sporazuma između RH i RSK . . . . . . . 25
19. 1995., siječanj 22., Knin – Uredba Vlade RSK o provedbi Gospodarskog sporazuma
između RH i RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
20. 1995., siječanj 24., Knin – Odluka MUP-a RSK o slanju 35 pripadnika MUP-a u
pomoć srpskim snagama u BiH tijekom akcije “Pauk” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
21. 1995., siječanj 26., Knin – Dopis Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK ministru
unutarnjih poslova RSK s informacijama o promjenama u ruskom kontigentu snaga
UN-a i civilnoj policiji u Sektoru Istok te aktivnosti promatrača EEZ . . . . . . . . . . . . . . . . 30
22. 1995., siječanj 26., Okučani – Zaključci sa sjednice Ratnog savjeta Srpske oblasti
Zapadna Slavonija o financijskoj pomoći 18. korpusu SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
23. 1995., siječanj 26., Vrhovine – Zapisnik s 3. sjednice Skupštine općine Vrhovine . . . . . . . . 33
24. 1995., siječanj 27., Knin – Pismo predsjednika RSK Milana Martića glavnom tajniku
UN-a Boutrosu Boutrosu Ghaliju u kojem traži priznanje postojanja RSK i “četiri nova
entiteta” na području BiH te poziva snage UN-a da zaštite teritorij AP Zapadna Bosna
od Armije BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
25. 1995., siječanj 31., Vrginmost – Popis otuđenih vozila UNPROFOR-a koja se nalaze
kod građana na području općine Vrginmost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
26. 1995., siječanj, Okučani – Godišnje izvješće SUP-a Okučani o radu PJM Zapadna
Slavonija u 1994. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
27. 1995., veljača 1., Knin – Priopćenje za javnost Izvršnog odbora Srpske demokratske
stranke Krajine kojim se podržava vlast RSK u osudi hrvatske odluke o prestanku
mandata UNPROFOR-a na području RH te predlaže prekid daljnje provedbe
Gospodarskog sporazuma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
28. 1995., veljača 2., Pakrac – Stavovi Izvršnog savjeta Skupštine općine Pakrac
o vodovodnom povezivanju s hrvatskom stranom u sklopu provedbe Gospodarskog
sporazuma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
29. 1995., veljača 3., Knin – Odluka Skupštine RSK o provedbi ujedinjenja RSK
s Republikom Srpskom kao osnovnom cilju vanjske politike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
30. 1995., veljača 3., Knin – Priopćenje za javnost Ministarstva vanjskih poslova RSK
o sastanku ministra Milana Babića sa šefom Promatračke misije EU za područje bivše
Jugoslavije, na kojem je Babić ustrajao na zahtjevu da područje pod kontrolom
pobunjenih Srba ostane pod zaštitom mirovnih snaga UN-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
31. 1995., veljača 6., Knin – Zamolba predsjednika RSK Milana Martića upućena
srpskom patrijarhu Pavlu da odobri episkopu dalmatinskom Longinu, episkopu
gornjokarlovačkom Nikanoru i episkopu ključko-petrovačkom Hrizostomu nastavak
prikupljanja pomoći za potrebe naoružavanja RSK među srpskom dijasporom u SAD-u,
Kanadi, Australiji i Europi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
32. 1995., veljača 7., Knin – Obavijest Službe predsjednika RSK o susretu predsjednika
Milana Martića s episkopom gornjokarlovačkim Nikanorom i episkopom dalmatinskim
Longinom, na kojem im je zahvalio na prikupljanju pomoći u SAD-u i Australiji
za potrebe SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
VI

33. 1995., veljača 7., Knin – Zapisnik s 30. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
34. 1995., veljača 7., Krnjak – Plan evakuacije stanovništva MZ Donji Skrad, Tušilovićki
Cerovac, Tušilović i Brezova Glava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
35. 1995., veljača 8., Knin – Prijepis tonskog zapisa 1. izvanredne sjednice Skupštine RSK . . . 61
36. 1995., veljača 8., Knin – Pismo Privredne komore Vladi RSK o zahtjevu privrednika
istočne Slavonije za smanjenjem cijena nafte te zatraženom sastanku s resornim
ministarstvima da razmotre probleme u privredi regije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134
37. 1995., veljača 9., Knin – Zapisnik s 31. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
38. 1995., veljača 14., Okučani – Zaključci sa sjednice Ratnog savjeta Srpske oblasti
Zapadna Slavonija o provedbi priprema za obranu toga područja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138
39. 1995., veljača 14., Okučani – Izvješće PJM Zapadna Slavonija SUP-u Okučani o stanju
u postrojbi i krijumčarenju goriva od strane dijela pripadnika postrojbe . . . . . . . . . . . . . . 140
40. 1995., veljača 15., Knin – Zapisnik sa sastanka predsjednika Skupštine RSK
s Komandom 92. brigade SVK, na kojem su razmatrana pitanja dezerterstva, bolovanja
i materijalnog statusa pripadnika SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142
41. 1995., veljača 15., Drniš – Izvješće Općinskog povjereništva za izbjeglice Drniš
Komesarijatu za izbjeglice o materijalnom stanju izbjeglica, zdravstvenoj zaštiti,
oživljavanju proizvodnje, nedostatku vode te podjeli odjeće i obuće . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
42. 1995., veljača 17., Pakrac – Iz zapisnika sjednice Skupštine općine Pakrac na kojoj je
razmatrana političko-sigurnosna situacija na području općine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
43. 1995., veljača 18 ., Ljubotić – Izvješće Civilne policije UN-a o stanju u selu Ljubotić
u kojem mještani noću napuštaju svoje domove i spavaju u kući pored Kenijskog
bataljuna UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
44. 1995., veljača 22., Knin – Pismo Ministarstva obrane RSK Vladi RSK kojim se traži
donošenje plana djelovanja državnih tijela u vrijeme ratnog stanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
45. 1995., veljača 24., Okučani – Zapisnik s 33. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
46. 1995., veljača 24., Knin – Optužnica Vojnog tužilaštva u Kninu protiv Vukašina Đurića
zbog ubojstva Marte Drča . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
47. 1995., veljača 24., Okučani – Iz prijepisa tonskog zapisa 2. izvanrednog zasjedanja
Skupštine RSK na kojoj je raspravljano o političko-sigurnosnoj situaciji u zapadnoj
Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
48. 1995., veljača 24., Okučani – Skraćeni zapisnik s 2. izvanrednog zasjedanja Skupštine
RSK na kojem je razmatrana političko-sigurnosna situacija u zapadnoj Slavoniji . . . . . . . .169
49. 1995., veljača 24., Benkovac – Izvješće SJB Benkovac SUP-u Knin o razlozima
pogoršane političko-sigurnosne situacije na području Benkovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171
50. 1995., veljača 28. ,Slunj – Zapisnik sa sjednice Odbora za obranu i bezbjednost
Skupštine RSK na kojoj je zaključeno da pripreme za obranu RSK nisu na
zadovoljavajućoj razini te su Skupštini predloženi zaključci o njezinu poboljšanju . . . . . . . 173
51. 1995., veljača 28., Knin – Zapovijed ministra obrane RSK za ilegalnu nabavu
automobila za Ministarstvo obrane RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174
52. [1995., ožujak 1.], [Knin] – Dopis kojim predsjednik RSK Milan Martić od
zastupnika Skupštine RSK traži da podupru njegov prijedlog o smjeni predsjednika
krajinske Vlade Borislava Mikelića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175
53. 1995., ožujak 1., Knin – Zapisnik s 1. sjednice prvog redovnog zasjedanja Skupštine
RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
54. 1995., ožujak 1., Petrinja – Odluka SO Petrinja sa zahtjevom Komandi 31. pbr SVK
za detaljnu analizu vojnog poraza u sukobu s postrojbama 5. korpusa Armije BiH
u zapadnoj Bosni, te zahtjevom da vladajuće institucije RSK daju potporu u stvaranju
profesionalnih vojnih postrojbi i osiguraju pomoć za obitelji poginulih i nestalih
pripadnika SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 238
VII

55. 1995., ožujak 1., Petrinja – Zahtjev SO Petrinja Ministarstvu obrane RSK da analizira
ulogu i djelovanje 31. pbr na bojištu u zapadnoj Bosni i odgovori na pitanja vezana za
mobilizaciju i obranu na području SO Petrinja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
56. 1995., ožujak 1., Knin – Dopis kojim Udruženje ratnih vojnih invalida RSK od
Skupštine RSK zahtijeva reguliranje prava i povlastica vojnih invalida i obitelji
poginulih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241
57. 1995., ožujak 2., Knin – Zapisnik s 35. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242
58. 1995., ožujak 6., Beli Manastir – Priopćenje zastupnika Srpske demokratske stranke
srpskih zemalja, Socijaldemokratske stranke RSK te nezavisnih zastupnika s područja
SO Beli Manastir kojim izražavaju svoju podršku predsjedniku Vlade RSK Borislavu
Mikeliću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243
59. 1995., ožujak 6., Obrovac – Zamolba Izvršnog savjeta općine Obrovac upućena
Ministarstvu prometa i veza RSK da im pomogne postaviti televizijski odašiljač za
prijem signala TV RSK, RS i SRJ na prostoru MZ Karin Gornji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244
60. 1995., ožujak 7., Beli Manastir – Priopćenje za javnost belomanastirskog Općinskog
odbora Srpske partije socijalista kojim izražavaju protivljenje zahtjevu za smjenom
tadašnje Vlade RSK, predvođene Borislavom Mikelićem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245
61. 1995., ožujak 7., Glina – Zaključak SO Glina kojim se ukazuje na probleme u
provedbi proljetne sjetve na području glinske općine te se ujedno zahtijeva adekvatna
pomoć institucija RSK u osiguravanju nužnih količina repromaterijala i nafte za
lokalnu poljoprivrednu mehanizaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246
62. 1995., ožujak 7., Glina – Zaključak SO Glina u kojem se izražava odlučnost
stanovništva da se aktivno uključi u obranu i suprotstave eventualnom napadu
hrvatskih postrojbi na RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247
63. 1995., ožujak 7., Slunj – Odluka Odjeljenja obrane Slunj Uprave MO “Kordun”
o imenovanju povjerenika i zamjenika povjerenika Općinskog štaba Civilne zaštite za
područje MZ Donji Poloj, s razdiobom njihovih zadataka, vezanih uz problematiku
evakuacije lokalnog stanovništva u slučaju napada hrvatskih postrojbi na RSK . . . . . . . . . 248
64. 1995., ožujak 8., Knin – Prijepis tonskog zapisa nastavka 1. sjednice te 2. sjednice
prvog redovnog zasjedanja Skupštine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249
65. 1995., ožujak 8., Knin – Odluka Skupštine RSK o izboru Drage Kovačevića za
ministra informiranja u Vladi RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 283
66. 1995., ožujak 8., Knin – Zaključci Skupštine RSK o rješavanju problematike prava
pripadnika SVK i o razdiobi Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja na dva
posebna ministarstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 284
67. 1995., ožujak 8., Knin – Obavijest MUP-a RSK podređenim tijelima o zapovijedi
predsjednika RSK Milana Martića da do daljnjega dužnost ministra unutarnjih poslova
RSK vrši Nebojša Pavković . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285
68. 1995., ožujak 9., Knin – Službena zabilješka Ministarstva vanjskih poslova RSK
o susretu ministra Milana Babića i veleposlanika SAD-a u Republici Hrvatskoj Petera
Galbraitha, na kojemu se, između ostalog, razmatrala mogućnost povlačenja Zaštitnih
snaga UN-a iz Hrvatske, te eventualne posljedice takve odluke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 286
69. 1995., ožujak 9., Knin – Priopćenje za javnost ministra vanjskih poslova RSK Milana
Babića o protivljenju promjeni mandata UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 289
70. 1995., ožujak 9., Knin – Priopćenje za javnost Službe za informiranje Ureda
predsjednika RSK o stavu predsjednika Milana Martića glede neuvrštavanja prijedloga
o smjeni predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelića na dnevni red 2. sjednice prvog
redovnog zasjedanja Skupštine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 290
71. 1995., ožujak 13., Knin – Zamolba Udruženja izbjeglih i protjeranih osoba u RSK
glavnom tajniku UN-a da posreduje pri Visokom povjereništvu UN-a za izbjeglice,
VIII

72.

73.

74.
75.
76.

77.
78.
79.
80.
81.

82.
83.

84.

85.

kako bi se ukinula zabrana isporuke humanitarne pomoći Srbima u RSK, uvedena zbog
sudjelovanja snaga RSK u napadima na zaštićenu zonu Bihać i njihovog blokiranja
humanitarnih konvoja namijenjenih tamošnjem stanovništvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 291
1995., ožujak 13., Knin – Zahtjev I. uprave Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK
kojim od Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK traži da se na području autoceste
u zapadnoj Slavoniji vodi evidencija o prelascima osoba iz RSK na slobodni hrvatski
teritorij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 292
1995., ožujak 15., Pakrac – Zahtjev SO Pakrac upućen čelništvu RSK da prilikom
budućih diplomatskih pregovora vezanih uz eventualnu izmjenu mandata
UNPROFOR-a u Hrvatskoj vodi računa o interesima srpskog stanovništva
u zapadnoj Slavoniji, s naglaskom na stavljanje pod međunarodnu zaštitu cjelokupnog
“srpskog etničkog prostora Zapadne Slavonije” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 293
1995., ožujak 16., Knin – Zapisnik s 38. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 295
1995., ožujak 16., Okučani – Informacija SUP-a Okučani MUP-u RSK o
nepravilnostima uočenima prilikom provedenog nadzora na dijelu autoceste
Zagreb – Lipovac pod srpskim nadzorom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 296
1995., ožujak 18., Okučani – Izvješće SUP-a Okučani Upravi javne bezbjednosti
MUP-a RSK o problemima vezanim uz odvijanje prometa na dijelu autoceste Zagreb –
Lipovac pod srpskim nadzorom, s naglaskom na brojne nezakonite radnje pripadnika
18. korpusa SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 297
1995., ožujak 19., Knin – Izvješće Odsjeka bezbjednosti Komande 7. korpusa SVK
Glavnom štabu SVK o mitingu Srpske radikalne stranke u Kninu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299
1995., ožujak 20., Okučani – Izvješće SMON-a Okučani o održanoj javnoj tribini
zapadnoslavonskog ogranka Srpske radikalne stranke RSK u Okučanima, kojoj je
prisustvovao i Vojislav Šešelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300
1995., ožujak 21., Pakrac – Zaključci SO Pakrac o mjerama sprječavanja odljeva
informacija iz RSK te krijumčarenja nafte na području autoceste Zagreb – Lipovac
u kojem sudjeluju pripadnici policije i vojske RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301
1995., ožujak 23., Okučani – Izvješće SUP-a Okučani Upravi javne bezbjednosti
MUP-a RSK o ilegalnim prilazima autocesti koje kontroliraju pripadnici 18. korpusa
SVK te o zapovijedi komandanta 18. korpusa o zaprečivanju istih . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302
1995., ožujak 24. ,[Okučani] – Dopis Komande 18. korpusa SVK predsjedniku
Oblasnog vijeća SO Zapadna Slavonija Dušku Vitezu, u kojem se odgovara na optužbe
SUP-a Okučani glede sudjelovanja pripadnika SVK u nedozvoljenoj trgovini i drugim
nezakonitim radnjama na dijelu autoceste Zagreb – Lipovac koji je pod srpskim
nadzorom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 304
1995., ožujak 24., Okučani – Izvješće Oblasnog vijeća SO Zapadna Slavonija upućeno
predsjedniku Vlade RSK, o kaotičnom stanju na tom području nastalom nakon
puštanja u promet dionice autoceste Zagreb – Lipovac između Novske i Nove Gradiške . . 306
1995., ožujak 25., Vojnić – Zahtjev Uprave MO “Kordun” načelniku Općinskog
štaba CZ Vojnić o nužnosti izrade plana prihvaćanja civilnog stanovništva iz pojedinih
mjesnih zajednica općine Krnjak u slučaju početka ratnih djelovanja protiv Republike
Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 308
1995., ožujak 27., Slunj – Obavijest SJB-a Slunj glinskom SUP-u i Upravi javne
bezbjednosti MUP-a RSK o granatiranju “graničnog” pojasa između RSK i BiH,
nedaleko Kordunskog Ljeskovca, koje su s ciljem sprječavanja nedozvoljene trgovine
na tom prostoru izvele postrojbe SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 309
1995., ožujak 29., Glina – Rezolucija SO Glina kojom se traži da RSK i nakon
31. ožujka 1995. ostane pod zaštitom UN-a i da se ne mijenja dotadašnji mandat
mirovnih snaga, uz zahtjev da Vijeće sigurnosti UN-a ukine sankcije za RSK . . . . . . . . . . 311
IX

86. 1995., ožujak 30., Knin – Zapisnik s izvanredne sjednice Vlade RSK na kojoj se
raspravljalo o problematici vezanoj uz produženje, odnosno izmjenu dotadašnjeg
mandata mirovnih snaga UN-a u Republici Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 312
87. 1995., ožujak 30., Vojnić – Odluka Općinskog štaba CZ Vojnić o usvajanju plana
prihvata civilnog stanovništva iz pojedinih mjesnih zajednica općine Vojnić . . . . . . . . . . . 314
88. 1995., travanj 4., Okučani – Izvješće PJM Zapadna Slavonija o stanju u postrojbi
i nespremnosti za izvršavanje borbenih zadataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 315
89. 1995., travanj 5., [New York] – Pismo posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a
za bivšu Jugoslaviju Yasushija Akashija predsjedniku RSK Milanu Martiću, u kojem
traži prekid napada na Bihać, započinjanje pregovora s 5. korpusom ABiH te
uspostavljanje primirja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 316
90. 1995., travanj 5., Knin – Zapisnik sa 17. sjednice Upravnog odbora Privredne komore
RSK održane u Topuskom 9. ožujka 1995. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 317
91. 1995., travanj 6., Knin – Informacije Službe za platni promet i financijsku kontrolu
RSK o rezultatima poslovanja poduzeća u 1994. godini upućene predsjedniku
Skupštinskog odbora za budžet i financije RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 320
92. 1995., travanj 7., Okučani – Zahtjevi Srpske radikalne stranke za zapadnu Slavoniju
sa skupa “Recimo svetu ne”, održanog u Okučanima, upućeni Vladi RSK . . . . . . . . . . . . 323
93. 1995., travanj 8., Okučani – Priopćenje za javnost Organizacijskog odbora za
održavanje skupa “Recimo svetu ne” u namjeri da zaustave radove na sanaciji pruge
Zagreb – Beograd na dijelu koji prolazi kroz zapadnu Slavoniju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 324
94. 1995., travanj 9., Knin – Pismo Vlade RSK Skupštini općine Okučani u vezi nastavka
sanacije željezničke pruge u zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 325
95. 1995., travanj 10., Vojnić – Zahtjev Odsjeka za pogranične poslove SUP-a Vojnić
upućen SJB-u Slunj kojim se traži operativna provjera određenih osoba hrvatske
nacionalnosti, a u vezi njihovog zahtjeva za iseljenje iz RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 327
96. 1995., travanj 10., Okučani – Odluka Skupštine općine Okučani o obustavljanju svih
radova na pruzi Zagreb – Beograd te zahtjev za pokretanje izglasavanja nepovjerenja
Vladi RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 328
97. 1995., travanj 13., Beli Manastir – Izvješće OM Vukovar MUP-u Knin o boravku
u Belom Manastiru G. W. Hewitta, britanskog veleposlanika te P. Corvina i C.
Sabahudina, šefa i zamjenika šefa Istočnog sektora za civilna pitanja UNPROFOR-a . . . . 330
98. 1995., travanj 14., Vrhovine – Priopćenje Skupštine općine Vrhovine u kojem se
izražava neslaganje s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a broj 981 . . . . . . . . . . . . . . . . . . 331
99. 1995., travanj 15., Knin – Zahtjev Ministarstva vanjskih poslova RSK posebnom
izaslaniku glavnog tajnika UN-a da se deblokiraju granični prijelazi Batina, Erdut,
Ilok, Tovarnik i Stara Gradiška . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 332
100. 1995., travanj 16., [Pale] – Odluka Narodne skupštine RS o prihvaćanju Projekta
ostvarivanja srpske federacije na temelju prijedloga Skupštine RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . 333
101. 1995., travanj 20., Knin – Zahtjev Vojnog tužiteljstva RSK Vojnom sudu u Kninu
za utvrđivanje odgovornosti pripadnika SVK osumnjičenog za ubojstvo civilne osobe
u mjestu Medak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334
102. 1995., travanj 21., Knin – Zahtjev Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK SUP-u
Okučani da se izvrše sve pripreme za zatvaranje autoceste Zagreb – Beograd . . . . . . . . . . . 335
103. 1995., travanj 21., Knin – Zapovijed predsjednika RSK Milana Martića da se na
području zapadne Slavonije spriječi krijumčarenje te kontakti između stanovnika
RSK i RH koji nisu odobreni od službenih tijela RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 336
104. 1995., travanj 21., Gradusa – Zabilješka sa zajedničkog sastanka predstavnika općine
Caprag i vojnih predstavnika 26. pješadijske brigade SVK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337
X

105. 1995., travanj 22., Okučani – Priopćenje Okružnog odbora Srpske radikalne stranke za
zapadnu Slavoniju kojim se podržava odluka predsjednika RSK o zatvaranju autoceste . . .340
106. 1995., travanj 23., Okučani – Plan mjera SUP-a Okučani za blokiranje autoceste na
“graničnim prijelazima” Dragalić i Paklenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .341
107. 1995., travanj 24., Knin – Odluka VSO RSK o prihvaćanju produženja mandata
UNPROFOR-a s prigovorom na promijenjeni naziv mirovne operacije UNPROFOR
u UNCRO u smislu “prejudiciranja političkog rješenja odnosa između RSK i RH”. . . . . .343
108. 1995., travanj 24., [New York] – Pismo posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a
za bivšu Jugoslaviju Yasushija Akashija predsjedniku RSK Milanu Martiću u kojem
apelira na deblokadu autoceste, na provođenje Gospodarskog sporazuma te prihvaćanje
hrvatske ponude za popravak Hidroelektrane Obrovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .344
109. 1995., travanj 28., Knin – Dopis Ureda predsjednika RSK Republičkom javnom
poslovanja” MO RSK te utvrđivanje odgovornosti ministra obrane Rade Tanjge . . . . . . . .345
110. 1995., travanj, [Knin] – Informacija Narodne banke RSK o ostvarivanju monetarne
politike i problemima koji su je pratili tijekom ožujka i travnja 1995. godine . . . . . . . . . .346
111. 1995., travanj, Knin – Procjena Republičkog štaba Civilne zaštite RSK o ugroženosti
stanovništva te mogućnostima za zaštitu i evakuaciju tijekom oružanih sukoba . . . . . . . . .351
112. 1995., travanj], [Knin] – Zapisnik o posjetu gospodarskih predstavnika Rusije Beogradu,
gdje su se susreli s privrednicima s okupiranih područja Republike Hrvatske . . . . . . . . . . .362
Kazalo imena. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .371
Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .375

XI

PREDGOVOR

D

okumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (siječanj – travanj 1995.)
šesnaesta su knjiga u seriji koju je pod naslovom “Republika Hrvatska i Domovinski
rat 1990. – 1995. – Dokumenti”, od 2007. počeo objavljivati Hrvatski memorijalnodokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje Centar). U knjizi su, kronološkim
slijedom s potrebnim znanstvenim aparatom, predstavljeni dokumenti iz arhivskog gradiva
“Republike Srpske Krajine” (RSK), koji se čuvaju u Centru i drugim arhivskim ustanovama
u Republici Hrvatskoj. Svi navedeni dokumenti prepisani su, a njihovi originali ili preslike
originala u posjedu su Centra. Prilikom prijepisa dokumenata izvršene su nužne transkripcije
radi njihove bolje čitljivosti. Veći zahvati u tekstu naznačeni su stavljanjem teksta u uglatu
zagradu, a u bilješkama je upozoreno na dijelove dokumenta koji su u izvorniku oštećeni
i na dijelove koji su izostavljeni. Jednako tako, radi boljeg razumijevanja, u bilješkama su
navedena imena ili prezimena sudionika koja se ne spominju u dokumentu ili podaci o
drugim dokumentima i literaturi u kojima se spominje isti događaj.
Dakako, dokumenti u knjizi pokazuju stajališta njihovih stvaratelja i zahtijevaju
posebnu kritičku raščlambu koja bi ukazala na neobjektivno i netočno navedene, katkad
čak i besmislene, podatke u njima. Primjerice, da su Srbi “najdržavotvorniji narod na
Balkanu” i da je “hrvatska država iz Drugog svjetskog rata i danas uzor generalu Tuđmanu”
(dok. 14), da je u Hrvatskoj samo 1994. bilo “prekršteno preko 20.000 Srba” (dok. 35) i
drugi dokumenti. U dokumentima u ovoj knjizi je i podatak da se jedan od zastupnika u
“Skupštini RSK”, Savo Krnić, javno pohvalio da je “sticajem okolnosti ukrao u Statističkom
zavodu Hrvatske jednu debelu knjigu s popisom stanovništva u Austrougarskoj iz 1857.
godine”, na što je zaradio “aplauz” nazočnih skupštinara (dok. 35).
Izvori u ovoj knjizi potvrđuju da je velikosrpska politika, odnosno krilatica “svi Srbi
u jednoj državi” bila uzrok ratu (dok. 23). To je i razlog zašto prijedlog međunarodne
zajednice o mirnoj reintegraciji okupiranih dijelova RH, odnosno rješenju krize davanjem
visoke autonomije Srbima u Hrvatskoj na područjima gdje su imali apsolutnu većinu –
tzv. Plan Z4, vodstvo RSK (dok. 31), ali i predsjednik Srbije Slobodan Milošević (dok.
35) nisu uzeli ni u razmatranje. Doduše, u navedenim dokumentima kao razlog njegova
odbijanja navodi se i najava hrvatskoga vodstva da neće produžiti mandat UNPROFOR-u
u Hrvatskoj.
Vodstvo “RSK” nije ni pomišljalo na mirnu reintegraciju UNPA zona, zapravo
okupiranoga područja Republike Hrvatske. Primjerice, “predsjednik RSK” Milan Martić
je sredinom siječnja 1995. javno poručio da “general Tuđman nije svestan da je na čelu
malobrojnog naroda i jedne, još, neuspostavljene državice, te da je pravo ludilo da u takvoj
situaciji želi da krene u rat sa najmnogoljudnijim i najdržavotvornijim narodom na Balkanu
i da otkazuje gostoprimstvo Mirovnim snagama” (dok. 14). Potom je na 1. izvanrednoj
sjednici “Skupštine RSK”, 8. veljače 1995., “predsjednik RSK” Milan Martić poručio da
“ne želi novi rat i nova razaranja i da će učiniti sve da do njega ne dođe”, ali da će “bude li
1

trebalo opet ratovati”. Pritom je naglasio da “RSK ne smije prihvatiti koncepciju tzv. mirne
reintegracije Krajine u Hrvatsku”, te da bi “život u Hrvatskoj bio gori od svakog rata” i da
bi to značilo “pristati na vlastitu smrt” (dok. 35). Time je, zapravo, potvrdio opredjeljenje
za ratnu opciju. Također, procijenio je da će sljedeći napad Hrvatske “na teritorij RSK imati
ograničen cilj, jer je Hrvatska svjesna da nema snage za radikalnu agresiju na RSK”, te da bi
se u tom slučaju uvele “kaznene mjere svjetske zajednice protiv Hrvatske, ali i jači angažman
Vojske Jugoslavije i Republike Srpske u izvođenju neposrednih borbenih dejstava”. Rekao
je da zbog geostrateških osjetljivosti teritorija “RSK više nije u poziciji da izgubi ni pedalj
zemlje, a da ga istovremeno ne kompenzujemo na nekom drugom mjestu, a sve usklađeno
sa gađanjem strateških ciljeva po dubini hrvatske teritorije, uključujući tu i Zagreb”. Smatra
da na taj način Hrvatska ne bi mogla izbjeći rat širih razmjera, u kojem bi “RSK imala punu
podršku direktnim angažovanjem Vojske Republike Srpske i Jugoslavije” (dok. 35).
Vodstvo “RSK” tražilo je od međunarodne zajednice priznanje postojanja “RSK” i “četiri
nova entiteta sa atributima države na području BiH: muslimanska Bosna i Hercegovina,
hrvatska Herceg-Bosna, Republika Srpska i muslimanska Autonomna Pokrajina Zapadna
Bosna” (dok. 24). Kao temeljni cilj “vanjske politike RSK” i dalje je isticano ujedinjenje
s Republikom Srpskom (dok. 29, 100), a zbog očuvanja stanja izazvanoga okupacijom,
vodstvo “RSK” uglavnom je tražilo da područja pod kontrolom pobunjenih Srba ostanu pod
zaštitom mirovnih snaga UN-a te da se politički pregovori “vode na ravnopravnoj osnovi
između dva suverena naroda, srpskog i hrvatskog i njihovih država, Krajine i Hrvatske”
(dok. 30, 47).
Politiku vodstva pobunjenih Srba pomagala je i Srpska pravoslavna crkva. Tako su, uz
odobrenje srpskoga patrijarha Pavla, episkop dalmatinski Longin, episkop gornjokarlovački
Nikanor i episkop ključko-petrovački Hrizostom prikupljali pomoć za “naoružavanje i
odbranu RSK” među srpskom dijasporom u SAD-u, Kanadi, Australiji i Europi (dok. 31, 32).
Dokumenti u ovoj knjizi potvrđuju da je srbijansko vodstvo i u prvoj polovici 1995.
nastavilo podržavati “RSK”, odnosno da je savezni sekretarijat za narodnu odbranu SR
Jugoslavije plaćao “starešine i starešinski kadar SVK”, jer je to bila “jedinstvena srpska vojska”
(dok. 35). General SVK Milan Čeleketić naveo je da je početkom 1995. SVK imala oko
67.000 ljudi, naglasivši “iscrpljenost izvora snabdevanja Savezne Republike Jugoslavije, jer je
priznato da je Srpska Vojska Krajine za sve vreme rata crpela municiju i osnovna sredstva iz
zaliha bivše JNA i dobivenih sredstava iz Vojske Jugoslavije” te je izrazio nadu da će “patriota
uvek biti i da ih ima”, jer je “srpski korpus veliki”, iako je “SVK nedostajalo 28.000 vojnih
obveznika koji su otišli iz RSK”. Primijetio je da “Hrvatska država sistematski i uporno
razvija svoje oružane snage koristeći za to sva raspoloživa sredstva”, da su plaće hrvatskih
vojnika neusporedivo veće od onih u SVK, da su u Hrvatskoj “vojni invalidi posebno
zaštićeni”, za razliku od invalida iz SVK, iako je njihov motiv i dalje bio velik (dok. 35).
Istodobno, uz 67.000 vojnih obveznika, u “RSK” je tada bilo i “55.000 penzionera”
i “19.800 drugih nosioca, kada je u pitanju invalidsko-boračka zaštita koja se pokriva
direktno iz budžeta”, što gospodarstvo “RSK” nije moglo samo financirati, pa se i u 1995.
očekivala znatna financijska pomoć od Srbije (dok. 35).
Kao i u prethodnom razdoblju, i u prvoj polovici 1995. srpske snage iz “RSK”,
zapravo s okupiranoga područja RH, sudjelovale su tijekom akcije “Pauk” u napadima na
Bihaćku enklavu u BiH, koja je bila jedna od Rezolucijom UN-a zaštićenih zona u Bosni i
Hercegovini (dok. 20, 26, 35, 54, 55). Zbog poraza koje su Srpskoj vojsci Krajine nanijele
hrvatske oružane snage, u “RSK” se postavilo pitanje njene reorganizacije, tako da se i u
navedenom razdoblju tražila potpora stvaranju profesionalnih vojnih postrojbi i osiguranje
2

pomoći za obitelji poginulih i nestalih pripadnika SVK (dok. 54, 55). Sustavom obrane
bilo je obuhvaćeno cjelokupno radno sposobno stanovništvo “RSK”. Naime, oni koji nisu
bili u sastavu “ratnih jedinica”, bili su uključeni u “jedinice radne obaveze i angažovani na
izvođenju inžinjerijskih radova u zonama odbrane jedinica” te pripremi “objekata za vatreno
dejstvo i zaštitu” i pripremi “čvrstih objekata za istu namenu u svim naseljenim mestima”
(dok. 38). Dakako, i u pripremi evakuacije stanovništva u slučaju napada hrvatskih snaga, o
čemu svjedoče i planovi za evakuaciju navedeni u ovoj knjizi (dok. 34, 63, 83).
Izvori pokazuju da pripadnici srpskih snaga nisu prestali maltretirati civilno stanovništvo
i preostale Hrvate u “RSK” ni u prvoj polovici 1995. (dok. 4, 8, 13), zbog čega se nastavilo
iseljavanje osoba hrvatske nacionalnosti. Zbog “zahtjeva za iseljenje iz RSK”, za neke od
njih zatražena je “operativna provjera” (dok. 95). Također, kao i u prethodnom razdoblju,
nastavljeno je masovno iseljavanje stanovništva iz “RSK” (dok. 49), što potvrđuje i gore
navedeni podatak da je 28.000 vojnih obveznika otišlo iz “RSK” (dok. 35). Tome u prilog
govori i podatak da se, u odnosu na popis iz 1992., broj srpskog stanovništva u Baranji
smanjio za 10 posto, “jer su se ljudi iselili isključivo iz ekonomskih razloga – nemaju posla,
nemaju od čega da žive”, a da trenutno (siječanj 1995.) ima “oko 800 zahteva za iseljenje
srpskog stanovništva iz Baranje, isključivo iz ekonomskih razloga” (dok. 53).
Nisu prestali ni problemi s nedisciplinom i dezerterstvom pripadnika srpskih snaga, lošom
opremom i malim plaćama, nedostatkom časničkog kadra i streljiva, te krijumčarenjem
sirovina (prije svega nafte i benzina) i svakodnevnih potrepština, posebice nakon otvaranja
autoceste kroz okupirano područje zapadne Slavonije (dok. 23, 35, 39, 40, 76, 79, 82, 84).
Spomenuto stanje krijumčarenja goriva i prolaza na autocesti dovodilo je i do napetih odnosa
između zapovjedništva Srpske vojske Krajine i MUP-a (dok. 81). Nedisciplinu pripadnika
srpskih postrojbi potvrđuje i podatak da je na okupiranom području, u UNPA zonama,
zabilježen veći broj incidenata naoružanih pripadnika srpskih snaga prema UNPROFOR-u
te krađe vozila UN-a (dok. 2). Jednako tako, i među pripadnicima UN-a u UNPA zonama
bilo je raznih oblika nediscipline i nevojničkog, odnosno nečasnog ponašanja, čak i
konzumiranja droge (dok. 21).
Otvaranje autoceste Zagreb – Beograd kroz okupirano područje RH u UN sektoru
Zapad, osim što je izazvalo različite reakcije među političarima u “RSK” i stanovništvom
toga područja, postalo je izvor nestabilnosti, pa se pitanje “otvaranja” ili “zatvaranja”
autoceste koristilo u političkom nadmudrivanju unutar “RSK”, ali i prema Hrvatskoj, da bi
naposljetku postalo povodom za oslobodilačku operaciju hrvatskih snaga na tom području
(dok. 102, 108). Predstavnici međunarodne zajednice zahtijevali su da vodstvo “RSK”
nastavi provedbu Gospodarskog sporazuma i tražili su otvaranje, odnosno deblokadu
autoceste Zagreb – Beograd (dok. 108), kao i prekid napada na Bihać, te otpočinjanje
pregovora s 5. korpusom ABiH i uspostavljanje primirja (dok. 89).
U knjizi navedene sjednice “Skupštine RSK” i “Vlade RSK” te drugi dokumenti
pokazuju postojanje snažnog unutarnjeg sukoba između “predsjednika RSK” Milana
Martića i “predsjednika Vlade RSK” Borislava Mikelića (dok. 35, 37, 52). U tom sukobu
je “predsjednika RSK” Milana Martića i “ministra vanjskih poslova RSK” Milana Babića
podržala Srpska radikalna stranka, koja je zatražila smjenu predsjednika Srbije Slobodana
Miloševića i “predsjednika Vlade RSK” Borislava Mikelića. Na mitinzima u “RSK”,
predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj nazvao je Slobodana Miloševića
“najvećim srpskim izdajnikom ravnim Vuku Brankoviću”, iako priznaje da ga je “ispočetka
podržavao i da je imao velike zasluge u odbrani srpskog naroda, ali da sada radi protiv
3

srpskih interesa i da se na vlasti održava uz pomoć tajne policije, KOS-a i ratnih kriminalaca,
te da ga čim prije treba smeniti” (dok. 77).
Kao predsjednik “Vlade RSK” Borislav Mikelić zastupao je drugačiji pristup provođenju
gospodarske politike i razgovora s hrvatskom stranom od “predsjednika RSK” Milana
Martića. Nakon potpisivanja Zagrebačkoga sporazuma 29. ožujka 1994., uslijedilo je
nekoliko mjeseci “veoma iscrpnih pregovora na području ekonomskih odnosa” prije nego
što je “njegova vlada” potpisala 2. prosinca 1994. sporazum o gospodarskim odnosima s
Vladom RH, koji je obuhvatio pitanja autoceste, naftovoda, vodovodnih sustava i električne
energije. Sporazum je potpisan uz suglasnost “Predsjednika RSK i Skupštine RSK” te uz
posredovanje međunarodne Konferencije o bivšoj Jugoslaviji i supredsjedatelja lorda Davida
Owena i Thorvalda Stoltenberga. Potom je 21. prosinca 1994. otvorena autocesta, iako
još ne na 24 sata, čime su smanjene stvorene tenzije da će opet doći do otvorenoga rata
s Hrvatskom. Nakon toga u funkciju je 25. siječnja 1995. pušten naftovod, iako još nije
postignut sporazum o zajedničkoj naftnoj kompaniji, čime je “RSK” dobila “prve količine
naftnih derivata, koje su u velikoj meri sanirale već veoma krupne probleme u kojima
je s naftnim derivatima bila RSK”. Nastavljene su i aktivnosti oko vodovodnih sustava i
dalekovoda te aktivnosti “kao podloga ulaska u pregovore oko mogućeg puštanja pruge
Zagreb-Okučani-Brod-Mirkovci-Tovarnik-Beograd” u promet (dok. 35).
Reagirajući na javno izraženo nezadovoljstvo vodstva Republike Hrvatske postojećim
mandatom snaga UN-a u Hrvatskoj, “Vlada RSK” tražila je da UNPROFOR ostane u
istom mandatu na prostoru “Republike Srpske Krajine” i da “Republika Srpska Krajina”
ostane zaštićena zona, a “Skupština Republike Srpske Krajine” je na svojoj “1. vanrednoj
sednici u 1995. godini”, 8. veljače 1995. donijela “Odluku o proglašenju stanja neposredne
ratne opasnosti u Republici Srpskoj Krajini” i prihvatila prijedlog “Vlade RSK da se prekine
pregovarački proces s Hrvatskom o ekonomskim pitanjima, uključujući i politička pitanja,
dok Hrvatska ne povuče svoj zahtjev za otkazivanje mandata mirovnih snaga Ujedinjenih
naroda u zonama pod zaštitom na teritoriji Republike Srpske Krajine” (dok. 35).
“Službene zabilješke Ministarstva vanjskih poslova RSK” svjedoče da se o mogućem
povlačenju Zaštitnih snaga UN-a iz Hrvatske i o eventualnim posljedicama razmatralo u
ožujku 1995. u Kninu na “tajnom” sastanku između “ministra” Milana Babića i veleposlanika
SAD-a u Republici Hrvatskoj Petera Galbraitha. Pritom je istaknuto da se postojeći mandat
UNPROFOR-a ne može održati, jer je UNPROFOR pokazao neuspjeh kod povratka
izbjeglica i nije osigurao zaštitu nesrpskog stanovništva, te da predsjednik RH Franjo
Tuđman ne može povući svoju izjavu zbog svog naroda, pa se traži trajno rješenje preko
promjene mandata, kako bi nove snage imale zadatak “održavati prekid vatre od 29. ožujka
1994., provođenje Ekonomskog sporazuma, nadziranje svih granica zaštićenog područja
uključujući i međunarodnu prema BiH, čime će se postići osiguranje hrvatskih zahtjeva, ali
i prekid vatre, što je cilj srpske strane, te da bi s provođenjem Privrednog sporazuma od 2.
prosinca 1994. Krajina pospješila trgovinu s Hrvatskom i Europom”. Od “RSK” se očekivao
nastavak provođenja toga sporazuma, ubrzanje nastavka pregovora o novim mjerama
iz Sporazuma te “obnovi željezničkog saobraćaja Zagreb-Split do ljeta ove godine”, itd.
“Ministru” Babiću posebno neprihvatljivo bilo je da “UN štiti granicu Hrvatske” (dok. 68).
Raspravljajući o problematici izmjene dotadašnjeg mandata mirovnih snaga UN-a u
RH, “Vlada RSK” je na izvanrednoj sjednici 30. ožujka 1995. zaključila da je “Republika
Srpska Krajina suverena država srpskog naroda i svih građana koji u njoj žive te da nije
u sastavu nikakve države Hrvatske i neće prihvatiti nikakav aranžman Ujedinjenih nacija
koji bi je mimo njene volje doveo u takav položaj” (dok. 86). Ipak, budući da postojeće
4

stanje i djelovanje UNPROFOR-a u Hrvatskoj hrvatsko vodstvo više nije moglo podržati,
a ni izdržati, Rezolucijom 981 Vijeća sigurnosti UN-a od 31. ožujka 1995. donesena je
odluka o pokretanju mirovne operacije u Hrvatskoj pod nazivom UNCRO (United
Nations Confidence Restoration Operation in Croatia), odnosno Operacija UN-a za
obnovu povjerenja u Hrvatskoj kao zamjena za dotadašnji UNPROFOR (United Nations
Protection Forces – Zaštitne snage Ujedinjenih naroda). To je izazvalo protivljenje vodstva
“RSK” (dok. 69), odnosno zamjerku da “promijenjeni naziv dosadašnjeg mandata OUN
prejudicira političko rješenje odnosa između RSK i Hrvatske, što je u suprotnosti sa duhom
misije OUN-a što je za RSK neprihvatljivo, te zbog toga na svojoj teritoriji ne može
prihvatiti oznake i isticanje misije OUN koji sadrže ili mogu sugerisati naziv Hrvatske”
(dok. 107).
U tom razdoblju na snazi su bile sankcije prema SR Jugoslaviji, koje je uvela
međunarodna zajednica (Rezolucija UN-a 820), a Rezolucijom 970 ponovljen je stav iz
Rezolucije 820 i “određeno da se roba iz Jugoslavije ne može uvoziti na teritoriju Republike
Srpske Krajine bez odobrenja Vlade u Zagrebu, kao i u Republiku Srpsku, bez odobrenja
vlade BiH u Sarajevu”. Komentirajući takvo stanje, Milan Babić primijetio je da je “RSK
u jednom vremenu od 1992. godine, bez obzira na sve te rezolucije koje su donešene i u
pogledu definisanja od strane međunarodne zajednice, statusa RSK i u pogledu uvođenja
sankcija mogla da ostane u dosta stabilnim ekonomskim prilikama, bez obzira na rat i na
sve tegobe, s obzirom na sukob sa Hrvatskom, jer je granica Savezne Republike Jugoslavije
na Drini, na Dunavu kod Tovarnika bila propusna, tako da RSK nije osećala posledice
svih tih odluka Ujedinjenih nacija” (dok. 35). Prilike su se, očigledno, u međuvremenu
promijenile i sankcije su utjecale na slabljenje gospodarstva u SR Jugoslaviji, a time i na
loše gospodarsko stanje u “RSK”. Da je blokada “graničnih prijelaza” Batina, Erdut, Ilok,
Tovarnik i Stara Gradiška, koju su provele snage UN-a, zabrinula vodstvo “RSK”, svjedoči i
zahtjev “Ministarstva vanjskih poslova RSK” posebnom izaslaniku glavnog tajnika UN-a za
njihovom deblokadom (dok. 99).
U dokumentima navedenim u ovoj knjizi nalaze se i podaci koji govore o gospodarskom
stanju u “RSK”. Primjerice, podatak da je Poljoprivredni kombinat “Belje” pred rat
proizvodio godišnje 262.000 tona raznih poljoprivrednih proizvoda, a da je u 1994. godini
proizveo 34.300 tona, što je pad proizvodnje od 87 posto; da je proizvodnja pšenice pala za
75 posto, šećerne repe za 90 posto, ječma za 84 posto, merkantilnog kukuruza za 64 posto,
sjemenskog kukuruza 69 posto, suncokreta 53 posto, soje 58 posto, grožđa 30 posto. U
“Belju” je smanjen i broj stoke, pa je početkom 1995. “broj krmača smanjen za 86%, s 5140
pao je na 703; prasadi je prije rata proizvedeno godišnje 111.000 komada, u 1994. samo
2390, što je pad proizvodnje za 97,85% – 98%; broj svinja tovljenika smanjen je za 98%;
brojlera za 99,13%, s 3.500.000 na 30.000; a tov goveda smanjen je za 67,5%”. Naveden je
i podatak da je vrijednost bruto proizvodnje u “Belju” u 1990. godini iznosila 800.000.000
DM, da je u 1993. godini ta vrijednost pala na 83.000.000, a u 1994. godini na 63.000.000
DM, te da će u 1995. godini taj pad vjerojatno završiti na 3.000.000 DM (dok. 53).
Dokumenti u ovoj knjizi pokazuju i mogućnosti proizvodnje električne energije u “RSK”
tijekom 1994. godine. Tako se navodi da su u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 1994.
elektrane u “RSK” proizvele “316 miliona 512.191” kilovat sati električne energije, od toga
HE Obrovac “182 miliona 772.800” kilovat sati, HE Manojlovac “111 miliona 156.950”
kilovat sati električne energije, HE Golubić “22 miliona 387.056” kilovat sati električne
energije i mala hidroelektrana “Krčić” 195.292 kilovat sati električne energije” (dok. 53).
5

Procjenjujući ugroženost stanovništva i mogućnost za njihovu zaštitu i spašavanje tijekom
oružanih sukoba, “Republički štab Civilne zaštite RSK” je u travnju 1995. naveo sljedeće
podatke:
“– ukupna dužina granice prema Republici Hrvatskoj iznosi 923 km, Cazinskoj krajini
118 km, a prema Mađarskoj 79 km;
– teritorija Republike Srpske Krajine /bez područja koja se nalaze pod zaštitom UN i
prostora koje je okupirala Republika Hrvatska/ ima površinu od 17.028 km², na kojoj živi
oko 430.000 stanovnika, od čega je oko 120.000 izbjeglica /dijelom ratom postradalog
stanovništva koje je izbjeglo iz Republike Hrvatske u Republiku Srpsku Krajinu/;
– prosječna naseljenost je 25 stanovnika /km² sa karakteristikom velike neujednačenosti,
od 54 stanovnika /km² u Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu do 10 stanovnika
/km² u Lici” (dok. 111). Iako, u dokumentima se spominje i podatak da “Srba u Krajini
nema više od 350.000, a da od toga skoro polovina živi u istočnom delu, te da je ogroman
prostor cele Dalmacije, Korduna, Banije i zapadne Slavonije praktički nenaseljen” (dok. 35).
Uz to, procijenjeno je da će hrvatske snage “vjerojatno napasti na određenim pravcima
radi odsjecanja djelova teritorije RSK, a manje je vjerovatna ofanziva na cijelom frontu”.
Kao mogući taktički pravci djelovanja hrvatskih snaga navedeni su:
“ – Zadarsko-Kninski pravac /Zadar-Benkovac-Knin/, Splitsko-Kninski pravac /MućDrniš-Knin/, Šibensko-Kninski pravac /Šibenik-Oklaj-Knin/, Sinjsko-Kninski pravac /
Sinj-Vrlika-Knin/ na Sjeverno-dalmatinskoj operacijskoj osnovici, s najvjerovatnijim
ciljem da istovremenim udarom sa padina Velebita i Skradina /preko Bribirskih Mostina/
izvrše odsjecanje Benkovca i Obrovca od Knina, sa spajanjem u reonu Bruške, s time da
bi prema Kninu, najvjerovatnije, primjenili manevar preko Oklaja, zatim preko Moseća i
Petrova Polja čime se odsjeca širi rejon Drniša, što bi neprijatelju omogućilo izlazak na Malu
Prominu, čime bi se Knin doveo u veoma nepovoljan položaj;
– Gospić–Gračac, Gospić–Teslingrad–Ljubovo–Udbina, Otočac–Vrhovine–Plitvice,
Brinje–Plaški–Plitvice na operacijskoj osnovici Lika;
– Ogulin – Slunj – Plitvice, Karlovac – Vojnić – Velika Kladuša, Sisak – Petrinja
– Topusko, Sisak – Kostajnica – Dvor preko Korduna i Banije, s napomenom da je
najosjetljiviji Slunjski pravac zbog mogućnosti presjecanja Republike Srpske Krajine;
– Kutina-Novska-Okučani, Pakrac-Okučani u Zapadnoj Slavoniji, sa najvjerovatnijim
ciljem odsjecanja Zapadne Slavonije sa pravca Novska-Gradiška;
– Vrpolje-Vinkovci-Vukovar, Budimci-Osijek-Kopačevski rit ili Budimci-Osijek-Bijelo
Brdo-Bogojevo, Valpovo-Beli Manastir-Batina u Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom
Sremu”.
Na navedenim pravcima očekivalo se djelovanje jakih kopnenih snaga s oklopno
mehaniziranim jedinicama uz snažnu podršku topništva, s napomenom “da se ne isključuje
upotreba kratkotrajnih bojnih otrova”. Predviđeno je da bi “u zonama intenzivnih borbenih
dejstava /rubna naseljena mjesta i šire zone taktičkih pravaca/ bilo 3-5% poginulih, 1015% teže i lakše povređenih, a da bi se u gradovima koji mogu biti cilj napada iz vazduha,
zbog veće koncentracije stanovništva, veće izgrađenosti i iskorištenja zemljišta, te u pravilu
velikog požarnog opterećenja, mogli očekivati gubici 5-10% lakše i teže povređenih do
20%, od čega sa opekotinama I, II, i III stepena do 5%” (dok. 111).
Urednice knjige

6

KRATICE

AP – automatska puška
APZB – Autonomna pokrajina Zapadna Bosna
b/d – borbeno djelovanje
b/s – borbena sredstva
BiH – Bosna i Hercegovina
BS – benzinsko spremište
CDB – centar državne bezbednosti
CIA – Central Intelligence Agency
CIVPOL – Civilna policija UNPROFOR-a
CZ – civilna zaštita
čl. – članak
D-2 – dizel gorivo
DASB – Državni arhiv u Slavonskom Brodu
DDDD – dekontaminacija
DIP – državno industrijsko poduzeće
dipl. ing. geod. – diplomirani inženjer geodezije
dipl. soc. radnik – diplomirani socijalni radnik
DM – Deutsche Mark (njemačka marka)
DNZ – Dom narodnog zdravlja
dr. – doktor
EEZ – Europska ekonomska zajednica
G. – gornji
g./gosp. – gospodin
GP – granični prijelaz
gran. – granični
GŠ – Glavni štab
ha – hektar
He – hidroelektrana
HMDCDR – Hrvatski memorijalnodokumentacijski centar Domovinskog rata
HRT – Hrvatska radiotelevizija
HTV – Hrvatska televizija
inž. el. teh. – inženjer elektrotehnike
IS – izvršni savjet
JP – javno poduzeće
k-de (k-dama) – komande, komandama

kg – kilogram
km – kilometar
KPD – kazneno-popravni dom
kV – kilovolt
KZ – krivični zakon
l – litra
l/r – linija razdvajanja
larp. – laki artiljerijski raketni puk
M. P. – mjesto pečata
MIP – ministarstvo inostranih poslova
MO – ministarstvo obrane
MOL – (Tvornica) Marko Orešković Lika
MR – materijalna rezerva
MTS – materijalno-tehnička sredstva
MUP – ministarstvo unutrašnjih poslova
MUP RH – Ministarstvo unutarnjih poslova
Republike Hrvatske
MZ – mjesna zajednica
n/r – na ruke
NATO – North Atlantic Treaty Organization
(Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora)
NHB – nuklearno-hemijsko-biološka
NIK – Naftna industrija Krajine
NOR – narodnooslobodilački rat
NP – nacionalni park
NPK – vrsta složenog mineralnog gnojiva
NŠ – načelnik štaba
NUS – neeksplodirana ubojna sredstva
NJ. E. – njegova ekselencija
OB – odjeljenje (organ) bezbjednosti
OD – odjeljenje
OM – odjeljenje milicije
OO – općinski odbor
OŠ – općinski štab
OUN – Organizacija Ujedinjenih naroda
p.br. – pješadijska brigada
7

pb – pješadijski bataljun
pbr – pješadijska brigada
pč – pješadijska četa
PIK – poljoprivredno-industrijski kombinat
PJM – posebna jedinica milicije
PK – privredna komora
PKMVPiPP – pomoćnik komandanta za
moralno vaspitanje i personalne poslove
PPD – političko propagandno djelovanje
ppk – potpukovnik
PTT – pošta, telefon, telegraf
puk. – pukovnik
PVO – protuvazdušna odbrana
r/j – ratna jedinica
RH – Republika Hrvatska
RHB – radiološko-hemijsko-biološka (zaštita)
RHE – Reverzibilna hidroelektrana Obrovac
RJ – ratna jedinica
RO – radna organizacija
RS – Republika Srpska
RSK – Republika Srpska Krajina
RT/RTV – radiotelevizija
s. – selo
s. r. – svojom rukom
SACPŽ – Sabirni arhivski centar Požega
SAD – Sjedinjene Američke Države
SAO – Srpska autonomna oblast
SB – Savet bezbednosti (Vijeće sigurnosti)
SDS – Srpska demokratska stranka
sekr. – sekretar
SEV – Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć
SFRJ – Socijalistička Federativna Republika
Jugoslavija
SJB – stanica javne bezbjednosti
sl. – službeni
SM – stanica milicije
SMON – stanica milicije opće nadležnosti
SO – skupština općine

8

SO – srpska oblast
SPC – Srpska pravoslavna crkva
SPS – Srpska partija socijalista
SR(J) – Savezna Republika (Jugoslavija)
SRS – Srpska radikalna stranka
SRT – Srpska radiotelevizija
SSNO – Savezni sekretarijat za narodnu
odbranu [SR Jugoslavije]
SSSR Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika
SUP – sekretarijat unutrašnjih poslova
SV RSK – Srpska vojska Republike Srpske
Krajine
SVK – Srpska vojska Krajine
TOF – Tvornica oplemenjenih folija
trig. – trigonometar
TVIK – Tvornica vijaka Knin
UJB – uprava javne bezbjednosti
UN – Ujedinjeni narodi
UNCRO – United Nations Confidence
Restoration Operation in Croatia (Operacija
Ujedinjenih naroda za obnovu povjerenja u
Hrvatskoj)
UNHCR – United Nations High
Commissioner for Refugees (Visoki
povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice)
UNPA – United Nations Protected Area
(zaštićena zona Ujedinjenih naroda)
UNPROFOR – United Nations Protection
Forces (Zaštitne snage Ujedinjenih naroda)
UP – unutrašnji poslovi
v.d. – vršitelj dužnosti
v.r. – vlastitom rukom
v/o – vojni obveznici
VRSK – Vojska Republike Srpske Krajine
VSO – Vrhovni savet odbrane
Vzi – vod za intervenciju
ZKP – Zakon o krivičnom postupku
ZOPMR – zabilješka o primjeni metoda rada
ŽTP – željezničko transportno poduzeće

1

1995., siječanj 4.
Okučani
Informacija “Štaba za otvaranje autoputa” Vlade RSK o režimu putovanja autocestom
Zagreb – Lipovac
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
ŠTAB ZA OTVARANJE AUTOPUTA
BR. 01-21-1/95
Okučani, 04. 01. 1995. godine.
Informacija o režimu putovanja Autoputem
Zagreb – Lipovac, dostavlja,Poštovana gospodo!
Zbog učestalih pitanja građana RSK, SRJ i RS koja se postavljaju Štabu i drugim Vladinim
organima obavještavamo Vas o režimu putovanja Autoputem Zagreb – Lipovac.
1. Vlada RSK, a uz saglasnost Predsjednika RSK i Skupštine RSK, kao što Vam je poznato,
potpisala je sporazum o četiri tzv. ekonomska pitanja sa Republikom Hrvatskom a uz
posredovanje Internacionalne Konferencije o bivšoj Jugoslaviji i kopredsjednika lorda
D. Ovena1 i T.2 Stoltenberga. Sporazum obuhvata: vodu, električnu energiju, Autoput i
Naftovod. U prilogu Vam dostavljamo prepis Sporazuma koji se odnosi na Autoput.
2. Na svojoj 27. sjednici održanoj dana 16. 12. 1994. godine Vlada RSK donijela je
odluku o formiranju Štaba za sprovođenje Sporazuma o otvaranju Autoputa sa sjedištem u
Okučanima. U štab su ušli predstavnici:
– Ministarstva odbrane na čelu sa ministrom odbrane pukovnikom dr Radom Tanjgom;
– Ministarstva unutrašnjih poslova na čelu sa v.d. ministra Nebojšom Pavkovićem;
– Ministarstva za saobraćaj i veze na čelu sa ministrom Milanom Pađenom, dipl. ing.
Osnovni zadatak Štaba jeste da, u ime Vlade, definiše sve potrebne aktivnosti po sadržaju,
nosiocima, rokovima i troškovima radi što bržeg puštanja Autoputa u saobraćaj.
Štab treba ostvariti potreban nivo saradnje sa predstavnicima UN-a te koordinirati aktivnosti
i mjere sa lokalnim organima u cilju osiguranja pune bezbjednosti i pripreme tehničke
ispravnosti Autoputa za normalno odvijanje saobraćaja.
Štab, također, ima zadatak da sa nadležnim organima Republike Hrvatske i sa UNPROFORom utvrdi konkretan protokol i režim putovanja Autoputem.
3. Uz izvršene osnovne pripreme na povećanju bezbednosti cijelog područja Zapadne
Slavonije i Autoputa posebno, te izvođenjem osnovnih sanacionih radova Autoput je pušten
u saobraćaj 21. 12. 1994. godine za dnevnu upotrebu (od 06.00 do 18.00 sati).
Autoput će biti otvoren za saobraćaj 24 sata dnevno od 06.01.1995. godine.
4. Do sada je utvrđen i sprovodi se slijedeći režim putovanja putnika Autoputem;
– Svi građani RSK, RS i SRJ sa ličnim dokumentima (lična karta ili pasoš ili službena
legitimacija ili vozačka dozvola bez obzira gdje su izdani) mogu putovati Autoputem na
relaciji Zagreb – Okučani – Lipovac i obratno ili bilo kojim njegovim dijelom:
1
2

David Owen.
Thorvald.

9

– sva putnička vozila sa registarskim oznakama iz RSK i SRJ mogu se slobodno kretati
cijelom dužinom Autoputa od Zagreba do Lipovca u bilo kom smjeru; Ostaje sporno na
čemu mi insistiramo, slobodno kretanje putničkih vozila sa registracijama iz Republike
Srpske (nadamo se da ćemo i ovo pitanje uskoro pozitivno rješiti);
– Jedini dozvoljeni ulaz na Autoput je ulaz kod naplatnih kućica uz kontrolu naše milicije;
– Hrvatska policija može, u skladu sa Sporazumom, na dijelu Autoputa u RH vršiti kontrolu
saobraćaja i putnika; svi naši dosadašnji podaci i iskustva ukazuju na to da su takve kontrole
rijetke i korektne;
– Kod s. Lipovac postoji punkt koji drži RH na kojem se svi naši putnici legitimišu uz
korektan profesionalni odnos pripadnika MUP RH.
5. Režim prevoza roba još nije uspostavljen. Taj problem smo ostavili za narednu fazu i
rješavat ćemo ga u periodu poslije 10. 01. 1995. godine.
NAČELNIK ŠTABA
Ministar odbrane
p u k o v n i k
Dr Rade Tanjga, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 6047.

2

1995., siječanj 9.
[Topusko]
Prosvjedno pismo Jurija Miakotnika, koordinatora za civilna pitanja UNPROFOR-a za
Sektor Sjever, sekretaru SUP-a Vojnić Đuri Škaljcu, kojim upozorava na učestale krađe
UNPROFOR-ovih vozila i traži poduzimanje odgovarajućih mjera kojima bi se zaustavili
takvi incidenti
UNPROFOR
FORPRONU
United Nations Protection Force
Force de Protection des Nations Unies
Sector North
M.P.3
CIVAF/95/01/08
9. januar, 1995.
Poštovani g-dine Škaljac,4
Molim Vas da uočite prilaženu listu ukradenih vozila UNPROFOR-a u Sektoru Sjever
od maja 1993. Samo u posljednja dva mjeseca 14 vozila UN-a su bila ukradena a bilo je i
mnogo incidenata koji su se dogodili u vašem regionu. Htio bih da Vam skrenem pažnju
3
4

Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Vojnić, 08-03/1-Sp-18/1-95., 24. 1. 1995.
Đuro.

10

na taj neprihvatljivo veliki broj incidenata koje su često vodila uniformisana i naoružana
lica. Žao mi je što moram da kažem da su te ilegalne aktivnosti dosegle takav stupanj da
ometaju normalno funkcionisanje UNPROFOR-a u Sektoru Sjever. Zbog toga bih visoko
cijenio kada bi Milicija Korduna poduzela odgovarajuće akcije kako bi se zaustavio rastući
broj incidenata vozila, da se vrate ukradena vozila UN-a i da se počinioci izvedu pred sud.
Htio bih također da iskoristim ovu priliku da izrazim svoju želju kako će se dobra
suradnja između UNPROFOR -a i Milicije Korduna nastaviti.
Srdačan pozdrav,

Jurij Miakotnik

Koordinator za civilna pitanja
G-din Đuro Škaljac
Sekretar SUP-a
Kordun
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1071-4.

3

1995., siječanj 12.
Okučani
Izvješće SUP-a Okučani Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o problemima s
neposluhom posebnih jedinica milicije iz RSK na bojištu u zapadnoj Bosni
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
O K U Č A N I
Broj: 08-05/1-2-113/1-95.
Okučani, 12. 01. 1995.

“ŠIFROVANO”

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA RSK
– UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI –
K N I N
Izvještavamo Vas na osnovu izvještaja Komandira PJM SUP-a Okučani Prodanović
Miodraga da su dana 13. 12. 1994. god. na ratištu u Zapadnoj Bosni nakon dolaska smjene
pošto su raspolagali informacijom da čete Milicije iz Korduna i Banije nisu došle na smjenu,
pa su komandiri četa PJM osim komandira iz Like zajedno sa Komandantom brigade
Dražić Boškom otišli na dogovor u Vojnić sa sekretarom SUP-a Škaljcem5 i gospodinom
Tomom Pajićem.
Njihovim dolaskom gosp. Pajić je zahtjevao da dvije čete ostanu još dva do tri dana, te da
će za dva dana dobiti nagradu od 200.00 dinara i da ih više neće angažirati na tom ratištu.
5

Đuro.

11

Komandir PJM Prodanović je obećanje prenio pripadnicima jedinice pa su iz navedenih
razloga pripadnici PJM Okučani ostali na navedenom terenu i dana 15. 12. 1994. og.
pripadnici PJM SUP-a Okučani su u dogovoru sa gosp. Tomom Pajićom i gosp. Krstom
Žarković napustili ratište i vratili se u Zapadnu Slavoniju, ali bez nagrade koja im je bila
obećana, pa za sada prema izjavi komandira PJM Prodanovića pripadnici jedinice odbijaju
izvršenje bilo kojeg sledećeg zadatka, a isti izjavljuje da nema više autoriteta, jer ispada da je
pripadnike svoje jedinice lagao.
Molimo Vas da nas izvjestite o Vašem stavu kako rješiti navedeni problem, koji je nastao
u jedinici pozivom na našu depešu broj i datum gornji.
M. P.6 P7 S E K R E T A R –a
Veselinović Drago
[……., v.r.]8
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 10., kut. 80.

4

1995., siječanj 13.
Slunj
Službena zabilješka SJB Slunj o informativnom razgovoru s Milom Zrilićem iz Đurin
Potoka koji traži odobrenje za napuštanje teritorija RSK zbog maltretiranja od strane SVK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆ
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI SLUNJ
Broj: 08-03/1-2-3-9/95.
Slunj, dne 13. 01. 1995. godine.
KOMANDA 13. P br.
SLUNJ
PREDMET: Zrilić Mile, službena zabilješka
dostavlja se.U prilogu dopisa dostavljamo Vam službenu zabilješku o obavljenom informativnom
razgovoru sa Zrilić Milom, iz Đurin Potoka 213, SO Slunj, a na okolnosti maltretiranja
koje nad istim vrši SV RSK, na daljnje postupanje.
PRILOG: sl. zabilješka
6
7
8

Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Okučani.
Pomoćnik.
Potpis je nečitak.

12

O tom obavijest:
Komanda 21. korpusa
N A Č E L N I K:
Veljko Vujaklija
SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Sastavljena dana 13. 01. 1995. godine u prostorijama SJB Slunj, povodom obavljenog
informativnog razgovora sa:
ZRILIĆ MILOM, sin Ante i Janje, rođen 17. 04. 1926. godine u Komesarcu, SO Slunj,
sa mjestom prebivališta u Đurinom Potoku 213, SO Slunj.
Dana 13. 01. 1995. godine u SJB Slunj pristupio je nepozvan Zrilić Mile iz Đurin
Potoka 213, koji želi prijaviti da mu je od 07. 01. 1995. godine život kod njegove kuće
postao nemoguć i nepodnošljiv iz razloga što se više njegove kuće u šumi nalaze položaji
SV9 i isti svakodnevno dolaze kod njega u kuću te mu vrše pretres kuće i sve što im se sviđa
uzimaju i nose sa izrekom “Mi ćemo to tebi Mile vratiti”.
Početkom 12. mjeseca 1994. godine, kada je došla vojska tada je Mile kod kuće imao
oko 200 litara šljivove rakije, kacu od 12 vagana vina tako da je to dao vojsci da pije čak im
je ispekao dvoje prasaca, slično su uradili i druge Miline komšije u Đurin Potoku, a sada je
nastao problem pošto više nema ni rakije ni vina, onda naređuju da mora od kud znade i
umije donijeti kanistar od 10 ili više litara rakije, a ako to ne napravi da će mu sve zapaliti.
07. 01. 1995. godine u večernjim satima vojska je provalila u Milinu kuću, izbacala svu
robu sa tavana skinula kobasice i meso koje je sušeno, jedan dio mesa su odnijeli i kobasica,
dok su drugi dio zgazili. U nekoliko navrata Milu su prisiljavali da im da motornu pilu
iako je Mile nema, a od kuće su odnijeli sva pomagala kada su mu na kraju odnijeli dva
kuhinjska noža, da nema ni kruha čim odsjeći.
08. 01. 1995. godine u Milinoj je kući bila vojska među kojima je bio poručnik Krešo
dok mu druge generalije ne zna već je navodno komandir te jedinice.
Mile zamoljava da ukoliko je to moguće da mu se odobri napuštanje teritorija RSK jer
mu je život neizdrživ iz gore navedenih razloga. Želi otići kod sina u Njemačku ili kod
kćerke u RH, kod Opatije.

Ovl. sl. lice:

Bošnjak Dragan, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1069-1.

5

1995., siječanj 14.
[New York]
Protest posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za bivšu Jugoslaviju upućen Milanu
Martiću, predsjedniku RSK, zbog zaustavljanja dva konvoja UNPROFOR-a u Topuskom

9

Srpske vojske Krajine.

13

UNPROFOR
FORPRONU
United Nations Protection Force
Force de Protection des Nations Unies
Sector North10
M.P.11
Specijalni predstavnik Generalnog sekretara
za bivšu Jugoslaviju

14. januar 1995.
Poštovani g. Martiću,12
Pišem da bih zatražio Vašu hitnu intervenciju kako bi ispravili potpuno neprihvatljiv
tretman Vaših vlasti prema dva konvoja UNPROFOR-a koji su sada zaustavljeni u
Topuskom, na putu za Bangladeški bataljon.
Prema mojim instrukcijama, o pitanju ovih konvoja razgovarali su moj Zamjenik Šefa
civilnih poslova i Vaš Ministar odbrane, 12. januara u Kninu, i naglašeno je poštovanje
slobode kretanja UNPROFOR-a. Uz Vaše odobrenje, izdate su zvanične dozvole sa
potpisima i pečatima radi prolaza ova dva konvoja preko prelaza Tržička Raštela u Bihaćki
džep. Moja delegacija je otišla iz Knina sa čvrstim uveravanjima Vaših funkcionera da će
kretanje ovih konvoja biti neometano.
Kao flagrantno kršenje ovih zvaničnih obećanja, konvoji su zaustavljeni i naknadno je
traženo da nastave preko Velike Kladuše. Razlog koji je dat bio je da bezbednosna situacija
na Tržičkoj Rašteli nije stabilna. Međutim, naša je procena da ta informacija nije tačna i da
je odnedavno prelaz preko linije sukoba u regionu Velike Kladuše znatno opasniji nego na
Tržičkoj Rašteli.
Pritisak koji Vaša strana vrši je očigledno političke prirode. To je jasno kršenje dogovora
koji su postigli naši viši predstavnici. Moram ponovo da naglasim da je takvo nepouzdano i
nedostojno poverenja ponašanje apsolutno neprihvatljivo.
UNPROFOR će se čvrsto držati principa svoje slobode kretanja, i sam će odlučiti da li
su bezbednosni uslovi na nekom prelazu prihvatljivi. Kretanje njegovih konvoja ne treba da
bude predmet očiglednih političkih igara.
Nj. E. g. Milan Martić
Knin
Dao sam instrukcije vođi konvoja da ostane u Topuskom dok se ne otvori put preko
Tržičke Raštele. Konvoj neće ići preko Velike Kladuše ni pod kojim okolnostima.
Stoga tražim Vašu hitnu akciju, kao odgovornog lidera, da se osigura da zvanična obećanja
i garancije koje su dali Vaši funkcioneri budu ispoštovane i sprovedene.
Ova neprijatna situacija mora odmah da se razreši; inače, ona će neizbežno ali na nesreću
biti glavna tema sada dogovorenog sastanka sa Vama 18. januara. Dva moja viša izaslanika,
g. Mišel Musali i Komandant snaga su detaljno upoznati o mom stavu i zatraženo im je da
mi prenesu u Beč rezultate Vaše odluke.
10
11
12

Sektor Sjever.
Prijemni pečat: RSK, Služba predsjednika Republike, Knin, 020/3-28/95.
Milan, predsjednik RSK.

14

Iskreno Vaš,
Jasuši Akaši13
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 607.

6

1995., siječanj 16 .
Knin
Zapovijed Ministarstva unutarnjih poslova RSK SUP-u Okučani da, u skladu s
Gospodarskim sporazumom, provede skidanje zastava s jarbola i uklanjanje natpisa RSK u
Dragaliću
RSK–MUP
U J B ŠIFRIRANO DO
BROJ: 08/1-314/95.
KNIN, 16. 01. 1995. M. P.14
SUP – OKUČANI
Shodno potpisanom Sporazumu o ekonomskoj saradnji sa RH i sastancima održanim
sa gospodinom predsjednikom Slobodanom Miloševićem, gospodinom predsjednikom
Milanom Martićem i predsjednikom Borislavom Mikelićem dogovoreno je da se odmah
skinu zastava sa jarbola i ukloni natpis Republike Srpske Krajine u Dragaliću. Ako se
navedena naredba ne ispoštuje dogovoreni konvoj iz Beograda za RSK auto-putem neće
moći krenuti.
O učinjenom obavjestite nas pozivom na broj gornji.
v. d. ministra
Pavković Nebojša
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 78.

7

1995., siječanj 16.
[Knin]
Zapovijed ministra obrane RSK Rade Tanjge o skidanju svih oznaka RSK na dijelu
autoceste Zagreb – Lipovac koji se nalazi pod kontrolom RSK, u skladu s Gospodarskim
sporazumom potpisanim u prosincu 1994. godine

13
14

Yasushi Akashi, posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za područje bivše Jugoslavije.
Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac, 08 -05/1 -172/95., 17. 1. 1995.

15

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ODBRANE RSK
ŠTAB ZA OTVARANJE AUTO-PUTA
STR. POV. BR. 802-2/95.
od 16. 01. 1995.
Shodno potpisanom Sporazumu o ekonomskoj saradnji sa RH i sastancima održanim
sa gospodinom predsjednikom Slobodanom Miloševićem, gospodinom predsjednikom
Milanom Martićem i gospodinom predsjednikom Borislavom Mikelićem,
NAREĐUJEM
-1Sve oznake na našem delu auto-puta u Zapadnoj Slavoniji skinuti do 20.00 časova dana 16.
01. 1995. godine.
Također skinuti zastave sa četiri jarbola na auto-putu, postavljene na našoj strani.
Pod oznakama se podrazumjevaju zastave, panoi sa natpisima, table i sve ono što nije u
skladu sa međunarodnim označavanjem auto-puta.
Table koje su bile ranije postavljene, treba skloniti.
-2Za izvršenje ovog zadatka […15] saglasnost komandanta GS SVK gospodina Milana
Čeleketića odgovoran mi je komandant 18. K., pukovnik Lazo Babić.
-3Sekretar SUP-a Okučani dužan je sarađivati i izvršiti naredbe koje eventualno treba da izda
komandant 18. korpusa pukovnik Lazo Babić.
-4Izveštaj o realizaciji postavljenog zadatka komandant 18. korpusa ostavit će mi do 22.00
časova.
Ministar odbrane
Načelnik Štaba za otvaranje Auto-puta M. P.16
p u k o v n i k Dr.
Rade Tanjga
Dostaviti:
– GŠ SVK
– MUP KNIN, M. P.17
– 18. korpus
– SUP Okučani
– Štab za otvaranje Auto-puta
na r. ppk. Babić Duško
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 607.
15
16
17

Nečitko.
Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac, 08-05/1-05/95, str. pov.; 17. 1. 1995.
Prijemni pečat centra veze: Brzojav br. 164, primljen 16. 1. 1995. u 17,25, obrađeno u 18,00.

16

8

1995., siječanj 16.
Benkovac
Obavijest UNPROFOR-ova časnika zamjeniku šefa policije u Benkovcu o napadu na
Hrvaticu Martu Kamber u Rodaljicama
Zamjeniku šefa milicije, Benkovac M. P.18
Od: Oficir za istragu Thor Helge Hansen,
Civilna policija Benkovac
Datum: 16. 01. 95.
12. 01. 95. oko otprilike 13.30 sati, Hrvatica koja živi u Rodaljicama je napadnuta i
povređena blizu njene kuće. Njeno ime je Marta Kamber, rođena 8. marta 1927., adresa
Rodaljice 26. Bila je u polju sa ovcama i to je bilo oko 600 do 700 metara od njene kuće.
Dva mlada čovjeka, Srbi, došli su sa crvenim traktorom marke Ferguson i prikolicom otraga.
Oni su rekli da ih je špijunirala i jedan od njih je počeo bacati kamenje za njom. Pogođena
je sa dva kamena. Jedan u leđa i jedan u rame. To je bilo bolno za nju, isto tako i dan poslije.
Obojica su rekli da Hrvati ne bi trebali živjeti u Rodaljicama i da će imati dosta problema
kada Kanađani odu. Doktor iz kanadskog bataljona je pregledao Martu Kamber i izjavio
da je imala modrice na leđima i ramenu. Ne zna te ljude ali misli da su došli iz Kalanjeve
Drage. Imali su zelene uniforme i misli da su između 17-20 godina.
Civilna policija Benkovac bi željela miliciju u istrazi ovog slučaja.
Pozdrav
Thor Helge Hansen, [v.r.], oficir za istragu.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1601.

9

1995., siječanj 16.
Okučani
Izvješće SUP-a Okučani o problemima s uklanjanjem zastave i ploče RSK na graničnom
prijelazu Dragalić
SUP OKUČANI

IZVJEŠTAJ

Sastavljen dana 16. 01. 1995. godine u SUP-u Okučani po Mandić Ignjatiji, a u vezi
pomicanja zastave i table RSK na GP Dragalić.
18

Prijemni pečat: Primljeno: 19. 1. 1995., 08/01-2/03, 52.

17

Dana 16. 01. 1995. g. po naređenju načelnika Kresojević Steve zajedno sa Suzićem i
Orobabić Milanom otišli smo do GP Dragalić, te sam saopštio radnicima naređenje
načelnika da naredbu o principu table i zastave moramo odmah da izvršimo. Isti radnici su
na GP negodovali. U tom momentu je i podporučnik Smiljanić19 koji je komandir čete u
Donjim Bogićevcima, te je rekao da tu zastavu i tablu ne mogu da maknu niti mu to može
tko da naredi. Neposredno nakon toga stigao je puk. Zebić20 i pod. puk. Romić21 koji su
ubjeđivali Smiljanića, ali im je isti otvoreno rekao da takvo naređenje ne može i neće da
izvrši, te da pukovnik i podpukovnik to sami urade i sutra nek izađu pred narod.
Naknadno smo mi iz milicije tablu postavili iza žice, a zastavu sa nadvožnjaka skinuli,
tako da se u potpunosti izvršila naredba koja je data u 21.00 čas.
U Okučanima, 16. 01. 1995.

Izvještaj sastavio:
Mandić Ignjatija

Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 10., kut. 73.

10

1995., siječanj 17.
Glina
Zaključak Izvršnog savjeta SO Glina o obveznoj uporabi ćirilice u službenim nazivima
javnih ustanova i privatnih poduzeća na području glinske općine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE GLINA
IZVRŠNI SAVJET
Broj: 02-20/95.
Glina, 17. 01. 1995.
Na temelju člana 7. Odluke o Izvršnom savjetu SO Glina broj: 01-1665/92. od 30. 09.
1992. godine, Izvršni savjet na svojoj 4. vanrednoj sjednici održanoj 28. 12. 1994. godine
razmatrajući potrebu isticanja natpisa, jednoglasno je donio slijedeći:
ZAKLJUČAK
Sva preduzeća, radnje i ustanove na području opštine Glina, kako u državnoj, tako i u
privatnoj svojini dužna su da do konca februara 1995. godine istaknu nazive firmi i radnji
na ćirilici.
Naša Republika Srpska Krajina ima svoje službeno srpsko pismo i dužni smo da ga
primjenjujemo, kao dokaz patriotizma i jačanja nacionalnog jedinstva srpskog naroda.
Tražimo da se navedeni rok striktno poštuje, a protiv svih onih koji ne postupe po ovome
zaključku bit će poduzete odgovarajuće mjere.
19
20
21

Duško.
Marko, pomoćnik zapovjednika 18. korpusa SVK.
Milan, zapovjednik 54. pbr 18. korpusa SVK.

18

DOSTAVITI:
1. Svim privatnim i društvenim
preduzećima i ustanovama na PREDSJEDNIK
području opštine Glina Dušan Lukač
2. Tržna inspekcija
3. Predsjednik IS-a
4. Arhiva
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 607.

11

1995., siječanj 19.
Beograd
Obavijest Narodne banke Jugoslavije upućena Narodnoj banci RSK o dostavljanju dotacije
gotovog novca radi zamjene novčanica koje se povlače iz opticaja
NARODNA BANKA JUGOSLAVIJE
Direkcija za poslove trezora
VI-181/RD/RM

Beograd, 19. januara 1995.g.
Bulevar revolucije 15

M. P.22
NARODNA BANKA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
K N I N
Kao što smo vas usmeno obavestili, guverner Narodne banke Jugoslavije se saglasio da
vam se dostavi dotacija sa gotovim novcem u novim apoenima u ukupnom iznosu od Din.
20.000.000,00 radi zamene novčanica izdanja 1. I 1995. godine koje ćete povući iz opticaja.
Dotacija sa gotovim novcem biće vam dostavljena 19. januara 1995. godine sa našim
specijalnim vozilom.
Saglasni smo sa vašim predlogom da transport sa novcem preuzme vaša republička policija
na punktu pruga na Rači, radi nesmetanog prelaza preko granice i daljeg obezbeđenja
vrednosti u transportu do Knina.
U povratku našeg transporta poslaćete nam apoene novčanica starog izdanja koje ste već
povukli iz opticaja.
Obezbeđenje vrednosti u povratku našega transporta od Knina do punkta na pruzi kod
Rače vršiće vaša republička policija.
Vrednosti vašoj banci predaće naši radnici Baković Dragica i Obradović Dragomir, koji
su ovlašćeni i za preuzimanje novca koji se povlači iz opticaja.
NARODNA BANKA JUGOSLAVIJE -16
R. Dimitrijević, [v.r.] B. Tomić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., Narodna banka RSK, kut. 1.
22

Prijemni pečat: Primljeno 23. 1. 1995., pov. br. 02T-89/95.

19

12

1995., siječanj 19.
Knin
Zapovijed ministra obrane RSK Rade Tanjge za razminiranje željezničke pruge Zagreb –
Beograd na području zapadne Slavonije povodom dolaska Mješovite komisije koja bi trebala
utvrditi ispravnost pruge, te za ponovno miniranje pruge nakon odlaska Komisije
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ODBRANE STROGO POVJERLJIVO
BR. 45-1/95. HITNO
KNIN, 19. 01. 1995. godine
M. P.23
GS SVK
18. korpus Okučani
Štab za otvaranje Auto-puta Okučani
IS SO Okučani
U skladu sa dogovorom predsednika Republike Srpske Krajine gosp. Milana Martića,
predsednika Vlade gosp. Borislava Mikelića sa predsednikom Republike Srbije gosp.
Slobodanom Miloševićem i kopredsjednicima o bivšoj Jugoslaviji g. lordom D. Ovenom24
i g. Torvladom25 Stoltenbergom, a u cilju stvaranja pretpostavki ulaska u završnu fazu
pregovora oko otvaranja željezničkih veza.
N A R E Đ U J E M:
1. Odmah razminirati prugu, Zagreb – Beograd na području Zapadne Slavonije i obezbediti
vojničku pratnju Mješovitoj komisiji koja treba da utvrdi ispravnost pruge.
2. Nakon obilaska pruge od strane Mješovite komisije, ponovo izvršiti miniranje pruge.
3. Za realizaciju zadatka odgovoran mi je komandant 18. korpusa gosp. puk. Lazo Babić,
a obavezni su da pruže pomoć i stave se na raspolaganje sekretar SUP-a Okučani sa svojim
organima.
4. Preciznije podatke o vremenu razminiranja i ponovnog miniranja dobit ćete u Štabu za
otvaranje Auto-puta od moga zamjenika gosp. puk. Šuput Milana.
5. Odmah po izvršenom zadatku (miniranju i razminiranju) izvjestiti me telegramom.

S poštovanjem,
Ministar odbrane
pukovnik
Dr. Rade Tanjga
M. P.26
Na znanje: IS SO Okučani, MUP Okučani.

23
24
25
26

Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac, str. pov. 08-05/1-6/95, 23. 1. 1995.
David Owen.
Thorvald.
Prijemni pečat centra veze: Brzojav br. 4264, primljen 19. 1. u 16,10; poslan u 16,40.

20

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 607.

13

1995., siječanj 19.
Drniš
Službena zabilješka SJB Drniš o maltretiranju Hrvata u Siveriću, koje je prijavila Civilna
policija UN-a
SJB Drniš
Drniš, 19. 01. 1995. g.
SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Dana 19. 01. 1995. g. dežurnoj službi SJB Drniš obratio se Bako iz civilne policije UN
te prijavio sljedeće:
Da su dana 6. 1. 1995.g. u mjestu Siverić nepoznata lica Bukarici Cviti razbila ulazna
vrata na kući, a Ramljak Mili isto iz Siverića da su pucali po vanjskom zidu kuće.
U vezi istog interesiraju se da li je slučaj kod nas bio prijavljen i što je poduzeto.
Pregledom evidencija koje vodi dežurna služba ustanovljeno da slučaj nije evidentiran tj.
prijavljen.
Prednje se dostavlja na znanje i daljnji postupak.
Zabilješku podnio
Žegarac Mirko
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 33.

14

1995., siječanj 19.
Knin
Poruka predsjednika RSK Milana Martića stanovništvu RSK u kojoj ih, između ostalog,
upozorava da se ne daju zastrašiti “hrvatskom ratnom propagandom”
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Knin, 19. 01. 1995.
Broj 130/95
PORUKA SVIM DRŽAVLJANIMA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Vlasti Republike Hrvatske ne prezaju od poziva u rat protiv srpskog naroda. To čine
protivno razumu. Ne osvešćuju ih ni strahote genocida činjene od strane hrvatske države
nad Srbima tokom Drugog svetskog rata. Vidljivo je da je takva, monstruozna, hrvatska
21

država i danas uzor generalu Tuđmanu.27 On, i pored iskustva protekle četiri godine, u
kojima je stradao i hrvatski i srpski narod, priprema novi, krvaviji rat.
Ne mogu da ga zaustave razumna upozorenja državnika najvećih zemalja, predstavnika
Ujedinjenih nacija, niti tragedija koju je naneo sopstvenom narodu. General Tuđman,
izgleda, nije svestan da je na čelu malobrojnog naroda i jedne, još, neuspostavljene
državice. Pravo je ludilo da u takvoj situaciji želi da krene u rat sa najmnogoljudnijim i
najdržavotvornijim narodom na Balkanu i da otkazuje gostoprimstvo Mirovnim snagama.
Poručujem svim građanima Republike Srpske Krajine da ne dozvole da ih pretnje i ratni
poklici iz Zagreba uplaše, jer general Tuđman želi da im, time, ubije volju za otporom.
Hrvatska propaganda ima nameru da kod Srba razvije strah i bespomoćnost. To je
uspelo hrvatskoj državi, ali samo prvih meseci 1941. god, kad su Srbi bili nenaoružani i
neorganizovani i kad nisu vjerovali da će Hrvati krenuti u istrebljenje Srba.
Danas je situacija sasvim drugačija. Republika Srpska Krajina je utemeljena, sa svim
elementima i atributima čvrste države. Ona će uspešno odbiti svaku hrvatsku agresiju, bez
obzira na razmere takve agresije. U tome će joj pomoći desetine hiljada dobrovoljaca iz
drugih srpskih zemalja.
Neka nam Bog bude u pomoći.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Milan Martić
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 1.

15

1995., siječanj 19.
Okučani
Zamolba Slobodana Mrkonjića ministru unutarnjih poslova RSK za odobrenje službenog
putovanja u Beograd radi završnih poslova oko distribucije dokumentarnog filma
“Republika Srpska Krajina”
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
Broj: 08-05/4-218/1-95.
Okučani, 19. 01. 1995. godine
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
- n/r gospodinu ministru Nebojši Pavkoviću K N I N
P R E D M E T: MOLBA ZA ODOBRENJE SL. PUTOVANJA U BEOGRAD.27

Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.

22

Poštovani gospodine ministre,
Molim Vas da mi odobrite sl. putovanje28 u Beograd, radi izvršenja završnih poslova
oko odašiljanja dokumentarnog filma “Republika Srpska Krajina” u dijasporu i našim
prijateljima u svijetu. Naime, prema preporuci Svetog arhijerejskog sinoda SPC, odašiljanje
bi se vršilo uz pismenu preporuku za svaku pojedinu dijasporsku organizaciju i u tom smislu
potrebno je da organizujem sljedeće aktivnosti:
– realizacija sredstava za video kasete i plaćanje presnimavanja kod ZASTAVA-FILMA u
Beogradu,
– izrada dopisa za dijasporu zajedno sa nadležnim visokodostojanstvenikom nadležnim za
te poslove, te Episkopom Lukijanom i ministrom Ratkovićem29 (koji u vezi s tim dolaze
koncem mjeseca u Beograd),
– pakiranje i predaja kaseta radi transporta.
S obzirom na činjenicu da nam je sa preporukom, koju sam imao priliku predati Vama,
osigurano 300 adresa u svijetu, u tom smislu je potrebno izraditi između 600 i 1000 kaseta
srpske i engleske verzije (svakako da će to sve zavisiti od finansijskih prilika).
Vremenski će posao zahtijevati moju odsutnost u trajanju, koje niti sam ne mogu
predvidjeti zasada, no nakon izvršenja ovih poslova cilj i svrha izrade filma će biti u cijelosti
ostvareni.
Po završnom poslu dostaviću Vam iscrpan izvještaj o učinjenom.
Unaprijed Vam se zahvaljujem, uz iskreno poštovanje i pozdrav.
M. P.30

Slobodan Mrkonjić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 82.

16

1995., siječanj 20.
Okučani
Zaključci s izvanredne sjednice Skupštine općine Okučani u vezi otvaranja autoceste Zagreb
– Lipovac
Na osnovu člana 22. Statuta opštine Okučani, a na Prijedlog Komisije za praćenje
Zaključaka Skupštine, Skupština opštine Okučani na vanrednoj sjednici održanoj 18. 01.
1995. g. donijela je slijedeće
ZAKLJUČKE
1. Zahtjeva se od Vlade Republike Srpske Krajine da hitno utvrdi rokove za realizaciju
Zaključaka Skupštine opštine Okučani od 19. 12. 1994. godine, Zaključaka Vlade
Republike Srpske Krajine od 16. 12. 1994. godine i Odluka Skupštine Republike Srpske
Krajine vezano za otvaranje autoputa.
28
29
30

Rukom dopisano: sa sl. vozilom.
Stevo.
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Okučani.

23

2. Predlaže se Vladi Republike Srpske Krajine da utvrdi Prijedlog Zakonskih propisa
kojima će se spriječiti odlazak građana Republike Srpske Krajine u Republiku Hrvatsku te
nedozvoljena trgovina gorivom i ostalim robama iz Republike Hrvatske.
3. Da bi se u međuvremenu spriječila nedozvoljena trgovina gorivom zahtjevamo da se
hitno u Zapadnu Slavoniju isporuče dvije cisterne D-2 i dvije cisterne MB za građane te
dvije cisterne D-2 za privredu.
4. Predlažemo Vladi Republike Srpske Krajine da odloži sve aktivnosti vezano za
otvaranje pruge, vodovoda i dalekovoda na prostoru Zapadne Slavonije dok se ne realizuju
Zaključci Skupštine opštine Okučani.
5. S obzirom na veoma lošu opremljenost pripadnika Vojske Republike Srpske Krajine
molimo da se u granicama mogućnosti poboljša materijalni Status ovog Korpusa.
6. Predlažemo Vladi Republike Srpske Krajine da prostor Zapadne Slavonije ima poseban
Status (poreske olakšice, promet roba i usluga, bolja snabdjevenost gorivom, veća ulaganja
u infrastrukturu).
OPŠTINA OKUČANI
SKUPŠTINA OPŠTINE

Broj: 0-06-57/95-VI.
Okučani, 20. 01. 1995. g.
P R E D S J E D N I K
Aran Dragičević
D O S T A V I T I:
1. Predsjedniku Skupštine Republike Srpske Krajine.
2. Vladi Republike Srpske Krajine.
3. Predsjedniku Vlade Republike Srpske Krajine.
4. Arhiva, ovdje.
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., SO Okučani, kut. 1.

17

1995., siječanj 21.
Knin
Prijedlog Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK o novoj
kategorizaciji državnih industrijskih poduzeća
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE,
PRIVREDNI RAZVOJ I INDUSTRIJU
Broj: 15-17/95
Knin, 21. 1. 1995.

VLADA RSK
IZVRŠNI SAVJETI OPŠTINA
SEKRETARIJATI ZA PRIVREDU
OPŠTINA
24

Predmet: Rekategorizacija državnih industrijskih preduzeća
Na osnovu odluke Vlade RSK ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i
industriju analiziralo je postojeću kategorizaciju državnih industrijskih preduzeća i predlaže
novu, koja je urađena na osnovu sledećih polaznih stavova:
– u svakoj industrijskoj grani treba biti 2 do najviše 4 industrijska preduzeća, što
ravnomjernije regionalno raspoređena,
– u svakoj većoj opštini u republici treba biti barem jedno industrijsko preduzeće od
republičkog značaja,
– industrijsko preduzeće od republičkog značaja dobiva tu kategoriju na osnovu
poslovnih rezultata, rezultata svoje proizvodne i investicione aktivnosti, tržišnog nastupa i
značaja preduzeća za sveukupnu privrednu aktivnost u republici.
Ova preduzeća će formirati specijalizovane miniekspertske granske timove, koji će se
povezati sa odgovarajućim timovima Vlade Srbije sa osnovnim ciljem organizovanog i
efikasnog sprovođenja programa rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog
oporavka, odnosno programa oživljavanja proizvodnje. Koordinatori tih timova sačinjavaće
Centralni koordinacioni tim, a Vlada RSK treba imenovati ministra koordinatora, koji će,
na osnovu dogovora sa Vladom Srbije, biti uključen u Centralni koordinacioni tim Srbije.
Obaveza je Vlade RSK i nadležnih ministarstava, da preduzećima od republičkog značaja
daju prioritet u finansijskoj podršci na osnovu kvalitete ponuđenih programa, reotkupu
deviza i davanju saglasnosti na uvoz repromaterijala, te davanju poreskih i carinskih olakšica
kroz mjere fiskalne i razvojne politike. To znači da republika kao osnivač tih preduzeća
preuzima pojačanu brigu za poslovanje tih poduzeća, a preko njih tu brigu preuzima i za
cijelu granu.
Urađeni prijedlog rekategorizacije državnih industrijskih preduzeća nakon razmatranja
i usvajanja na Vladi RSK kao polazna osnova, razmotriće se na sastancima sa opštinama i
preduzećima i na osnovu prikupljenih sugestija i primjedbi definitivno usvojiti na Vladi RSK.
M. P.31 MINISTAR:
Dr Branko Petrović, [v.r.]
Prilog:
– Postojeća kategorizacija
– Prijedlog rekategorizacije
– Popis specijalizovanih timova Vlade Srbije32
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 46.

18

1995., siječanj 22.
Knin
Zaključci s 28. sjednice Vlade RSK u vezi otvaranja autoceste Zagreb – Lipovac u sklopu
provedbe Gospodarskog sporazuma između RH i RSK

31
32

Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, Knin.
Prilozi nisu pronađeni uz izvornik.

25

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
BROJ: 05-5-74/1-95
KNIN, 22. 01. 1995. GODINE
Vlada RSK je na svojoj 28. sjednici održanoj dana 21. i 22. 01.1995. godine raspravljala
o sprovođenju Sporazuma o ekonomskim pitanjima koja se odnose na otvaranje autoputa
Zagreb – Lipovac i na osnovu člana 27. stav 3. Zakona o Vladi RSK (Službeni glasnik RSK,
broj 3/92) donijela je slijedeće
ZAKLJUČKE
1. Saglasno zaključcima Vlade formiran je Štab za otvaranje autoputa. Štab je ostvario
potreban nivo saradnje sa lokalnim organima vlasti, zvaničnicima UN kao i predstavnicima
hrvatskih vlasti u cilju bolje realizacije preuzetih zadataka. Štab je definisao sve potrebne
zadatke i radnje za otvaranje autoputa i direktno ili preko SVK, MUP te javnih preduzeća
stupio u njihovu realizaciju. U toku je realizacija zadataka na: dodatnom utvrđivanju
otpornih tačaka vezanih za autoput i pojačanju ukupne odbrane u zoni odgovornosti 18.
korpusa, izgradnji bunkera, izgradnji osmatračnica, sanaciji i dogradnji smještajnih objekata
za ljudstvo (SVK, MUP), izgradnji novih i popravku oštećenih paralelnih puteva za potrebe
odbrane i stanovništva, sanaciji naplatnih kućica na izlaznom dijelu autoputa a za potrebe
MUP.
Vlada očekuje da je Štab, u skladu sa svojim ovlaštenjima i materijalnim i vremenskim
resursima, izvršio zadatke koji su se postavili u prvoj fazi realizacije otvaranja autoputa.
2. Ministarstvo unutrašnjih poslova osnovalo je posebnu jedinicu milicije sa tehničkim i
materijalnim sredstvima potrebnim za ostvarivanje kontrole i bezbjednosti saobraćaja na
autoputu i prilaznim putevima. Vlada ocjenjuje da su preuzeti zadaci korektno obavljeni.
3. Ministarstvo odbrane sa GŠ SVK realizovalo je osnovnu zamisao dodatnog vojnog
obezbjeđenja autoputa formiranjem otpornih tačaka. GŠ SVK kao nosioc razvoja i
komandovanja u SVK ocjenio je da su pale tenzije i direktna vojna ugroženost od RH preko
autoputa. Vodeći računa o potrebama u ljudstvu na drugim dijelovima RSK GŠ SVK smatra
da je sadašnji nivo popunjenosti ljudstvom i tehnikom u 18. korpusu takav da obezbjeđuje
izvršenje postavljenih zadataka i da ga, za sada, ne treba dodatno ojačavati.
4. Ministarstvo za saobraćaj i veze snimilo je postojeće stanje i angažiralo je JP Putevi Krajine
na sanaciji i održavanju autoputa u zimskim uslovima.
U skladu sa Sporazumom o otvaranju autoputa UNPROFOR je preuzeo obavezu da
autoput Zagreb – Lipovac dovede do standarda međunarodnih autoputeva. Svi zakoni na
autoputu bit će isključivo međunarodni i postavljat će ih UNPROFOR. UNPROFOR je
preuzeo obavezu izvršenja potrebnih popravaka koje trebaju početi odmah.
5. Za financiranje realizacije zadataka oko otvaranja autoputa do sada je utrošeno oko
600.000,00 dinara i 70.000 litara naftnih derivata.
6. Druga faza otvaranja autoputa
Vlada zaključuje da su se stvorili svi preduslovi za ulazak u drugu fazu realizacije otvaranja
autoputa. Zbog toga je Vlada donijela:
– Uredbu o sprovođenju ekonomskog sporazuma između Republike Srpske Krajine i
Republike Hrvatske i
26

– Uredbu o određivanju graničnih prelaza i kontroli prelaženja državne granice.
Ovim uredbama se pobliže propisuju nosioci realizacije Sporazuma kao i prelazi i uslovi za
prelazak državne granice a u cilju zaštite državnih interesa RSK.
U cilju što uspješnijeg rada i praćenja realizacije a posebno vodeći računa o državnim
interesima RSK i naroda Zapadne Slavonije druga faza obuhvaća:
a) FORMIRANJE DIJELA PREDUZEĆA NAFTNE INDUSTRIJE KRAJINE NIKOKUČANI
Na prostoru Zapadne Slavonije osnovat će se dio preduzeća za distribuciju nafte i naftnih
derivata NIK-Okučani. Ovaj dio preduzeća poslovat će u sastavu NIK Mirkovci i imat će
sva prava i obaveze kao i ostali dijelovi preduzeća. Osnivanjem NIK – Okučani, dosadašnji
dio preduzeća NIK Dvor na Uni preuzima obavezu distribucije nafte i naftnih derivata
na prostoru Banije i Korduna. Ovom izmjenom u sastavu NIK Mirkovci nalazit će se
pet dijelova preduzeća zaduženih za distribuciju nafte i naftnih derivata i to: NIK – Beli
Manastir, NIK – Vukovar, NIK – Okučani, NIK – Dvor na Uni, NIK – Knin. Zadužuje
se JP NIK Mirkovci da konstituiše dio preduzeća NIK – Okučani u roku od 30 dana.33
Ministarstvo energetike i rudarstva se zadužuje da u operativnim planovima distribucije
naftnih derivata od trećeg mjeseca 1995. godine uvrsti novoosnovani dio preduzeća NIK –
Okučani.
b) FORMIRANJE DIJELA JP PUTEVI KRAJINE – OKUČANI
Na prostoru Zapadne Slavonije osnovat će se dio preduzeća JP Putevi Krajine – Okučani.
Ovaj dio preduzeća poslovat će u sastavu JP Putevi Krajine – Knin i imat će sva prava i
obaveze kao i ostali dijelovi preduzeća. Zadužuje se JP Putevi Krajine – Knin da konstituiše
dio preduzeća Putevi Krajine – Okučani u roku od 30 dana.
Posebno se zadužuje JP Putevi Krajine – Knin da nastavi izradu i sanaciju postojećih i novih
makadamskih puteva za potrebe odbrane i privrede vezanih za normalno funkcionisanje
autoputa, a prema postojećim planovima.
v) REKONSTRUKCIJA MOSTOVA NA SAVI I IZGRADNJA LOKALNIH PUTEVA
Zbog povezanosti Spomen područja Jasenovac kao i naselja Jasenovac, Košutarica i Mlaka
sa ostalim naseljima opštine Okučani, kao i povezanosti Zapadne Slavonije sa Banijom i
Kordunom i Republikom Srpskom Vlada će pristupiti sanaciji željezničkog mosta na
Savi betonskog mosta na kanalu Strug i izradi odgovarajuće putne mreže radi povezanosti
spomenutih naselja.
Zadužuje se Ministarstvo za urbanizam, stambeno komunalne poslove i građevinarstvo da
u saradnji sa Ministarstvom za saobraćaj i veze izradi projektnu dokumentaciju, predloži
dinamiku i financijsku konstrukciju za izvršenje spomenutih radova.
Rok za izvršenje ovog zadatka je do prve sjednice Vlade nakon 15. 02. 1995. godine o čemu
je potrebno podnijeti pismeni izvještaj.
g) USPOSTAVLJANJE TRANZITNIH ROBNIH TOKOVA
Zadužuje se Ministarstvo za trgovinu i turizam i ugostiteljstvo da u saradnji sa UNPROFORom i hrvatskom stranom uspostavi tranzitni transport roba iz istočnog u zapadni dio
i obratno RSK. Rok za izvršenje ovog zadatka je 15. 02. 1995. godine uz podnošenje
pismenog izvještaja Vladi sa pravilima ponašanja svih učesnika.
33

Dopisano rukom: 21. 01. 1995. ušlo 1216 kamiona iz Jugoslavije, 2337 kamiona izišlo.

27

d) FORMIRANJE SLOBODNE BESCARINSKE ZONE U OKUČANIMA
Otvaranje bescarinskih zona regulisano je Zakonom o slobodnim zonama (Službeni list
SRJ, broj 81/94) koji je na snazi u RSK vezano na član 1. Zakona o preuzimanju propisa
(Službeni glasnik RSK, broj 12/92).
Zona se može osnovati na području koje je karakteristično za Zapadnu Slavoniju (Okučani)
s obzirom na neposrednu blizinu autoputa. To znači da su ispunjeni uslovi iz člana 9.
Zakona o slobodnim zonama.
Pored osnovnih uslova za otvaranje slobodnih zona osnivač zone (to ne može biti Vlada
RSK) dužan je ispuniti uslove iz člana 11., 12. i 13. citiranog zakona a kao osnovno
potrebno je napraviti slijedeće:
– Akt o osnivanju zone,
– elaborat o ekonomskoj opravdanosti,
– dokaz o posjedovanju zemljišta na kojem se zona osniva,
– dokaz o obezbjeđenju građevinskih prostorija, energetskih i drugih uslova.
Saglasnost o ekonomskoj opravdanosti osnivanja zone daje Ministarstvo financija RSK a
saglasnost za osnivanje zone daje Vlada RSK.
Preduzeće koje upravlja zonom podnosi Upravi Carina RSK zahtjev za donošenje Rješenja
za početak rada zone.
Vlada je na svojoj 28. sjednici održanoj 21. i 22.01.1995. godine donijela odluku o
osnivanju carinskog referata na ulazu i izlazu na autoput te će Carina RSK u roku od 8 dana
organizovati carinski nadzor nad ulazom i izlazom roba u RSK.
M. P.34 P R E D S J E D N I K
Borislav Mikelić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HIC, A-159-038.

19

1995., siječanj 22.
Knin
Uredba Vlade RSK o provedbi Gospodarskog sporazuma između RH i RSK
Na osnovu člana 2. tačka 16. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (“Službeni glasnik
RSK”, broj 3/92) Vlada RSK na sjednici održanoj 22. 01. 1995. donosi
UREDBU
o
sprovođenju Ekonomskog Sporazuma
između Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske
od 2. decembra 1994. godine
34

Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.

28

Član 1.
Ovom Uredbom određuju se nosioci izvršenja obaveza Republike Srpske Krajine iz
Ekonomskog Sporazuma sa Republikom Hrvatskom.
Član 2.
Za nosioca izvršenja obaveza iz Ekonomskog Sporazuma poglavlje I voda, određuje se
Direkcija za obnovu u saradnji sa lokalnim komunalnim preduzećima.
Član 3.
Za nosioca izvršenja obaveza iz Ekonomskog Sporazuma poglavlje II – električna energija,
određuje se JP “Elektroprivreda Krajine”.
Član 4.
Za nosioca izvršenja obaveza iz Ekonomskog Sporazuma poglavlje III – auto-put, određuje
se JP “Putevi Krajine” i JP “Vukovar put”.
Član 5.
Za nosioca izvršenja obaveza iz Ekonomskog Sporazuma poglavlje IV – naftovod od tačke
1. do tačke 3. – tačka 3-3. tačka 4. određuje se JP “NIK”.
Član 6.
Za nosioca izvršenja obaveza iz Ekonomskog Sporazuma poglavlje IV – naftovod tačka
3-3.4. (osnivanje i rad naftne kompanije) određuje se Ministarstvo trgovine i turizma i JP
“NIK”.
Član 7.
Odluku o konačnom izvršenju pojedinih obaveza iz Ekonomskog Sporazuma donosi Vlada.
Član 8.
O daljnjim pregovorima i predmetima sporazumijevanja poglavlje V Ekonomskog
Sporazuma odlučuje Vlada RSK.
Član 9.
Ova Uredba stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Službenom glasniku RSK”.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
M. P.35 PREDSJEDNIK
V L A D A Borislav Mikelić, [v.r.]
Broj: 05-4-57/1-95.
Knin, 22. 01. 1995. god.
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 21.

35

Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.

29

20

1995., siječanj 24.
Knin
Odluka MUP-a RSK o slanju 35 pripadnika MUP-a u pomoć srpskim snagama u BiH
tijekom akcije “Pauk”
Republika Srpska Krajina M. P.36
Ministarstvo unutrašnjih poslova
Kabinet ministra Šifrirano dx
Knin, 24. 01. 1995. godine
broj: 08/1-1-519/1-95.
Štab akcije “Pauk”
SUP – Korenica, Glina i Vojnić (Vojnić dostaviti “Pauku”)
Analizirajući učešće radnika MUP-a RSK u akciji “Pauk” i drugim borbenim aktivnostima
na teritoriju RSK, i redovne obaveze i zadatke koje stoje u narednom periodu pred ovim
ministarstvom odlučeno je da u okviru akcije “Pauk” do daljnjeg učestvuje 35 radnika
MUP-a RSK i to: iz SUP-a Korenica, 15 radnika i po 10 iz SUP-a Vojnić i SUP-a Glina.
Ove aktivnosti sa komandantom akcije “Pauk” i SUP-a će iskoordinirati Tošo Paić ili Boško
Dražić.
v. d. ministar M. P.37
Nebojša Pavković
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., 1069-2.

21

1995., siječanj 26.
Knin
Dopis Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK ministru unutarnjih poslova RSK s
informacijama o promjenama u ruskom kontigentu snaga UN-a i civilnoj policiji u
Sektoru Istok te aktivnosti promatrača EEZ
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
RESOR DRŽAVNE BEZBJEDNOSTI
BROJ: 08/2-0-127/95.
KNIN, 26. 01. 1995.

STROGO POVJERLJIVO

– MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA RSK
K N I N
36
37

Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Vojnić, 08-03/sp-19/95, 25. 1. 1995.
Prijemni pečat: Primljeno: 24. 1. 1995. u 13,55.

30

Predmet: Saznanja o snagama UN i EZ u
Sektoru Istok, dostavljaju se.Operativnim putem došli smo do saznanja da je stanje u ruskom kontingentu snaga UN u
Sektoru Istok za sada nepromjenjeno, iako postoje indicije da bi se krajem januara 1995.
godine jedan dio ljudstva prebacio u Čečeniju. Takva odluka još uvijek nije definitivna i ona
se obrazlaže kod ruskih vojnika činjenicom da na području Groznog regularne ruske trupe
sve teže uspostavljaju red, te da imaju dosta mrtvih u borbi sa pobunjenicima.
Zbog takve situacije navodno je potrebno povući iz sastava snaga UN ratne veterane. Prema
njihovim procjenama sa područja Sektora Istok povuklo bi se oko 80% sadašnjeg ljudstva,
a na njihovo mjesto došli bi vojnici koji se nalaze na odsluženju vojnog roka. Iako se za sada
barata informacijama da bi snage ruskog kontigenta mogle napustiti ovaj prostor 31. 3.
1995. godine nemamo pouzdanih saznanja da se to može i desiti.
Također raspolažemo podacima da jedan dio ljudstva ruskog kontigenta koristi droge koje
dolaze raznim kanalima na područje Sektora Istok. Zbog takvih aktivnosti jedan dio ljudstva
isključen je iz sastava UN i vraćen za Rusiju.
Da bi pojačali aktivnosti svojih službi bezbednosti, na ovaj prostor u 12. mjesecu 1994.
godine pristigao je specijalni tim pripadnika službi bezbednosti kodne oznake “GERO”.
“GERO” se bavi problematikom specijalnih dejstava, navodno je to odjel za diverzantskoterorističku aktivnost.
Po navodima naše pozicije na području Istočne Slavonije i Zapadnog Srema se nalaze dva
pripadnika navedene grupacije, a za drugu dvojicu ne raspolažemo saznanjima gdje su, već
se smatra da su negdje u bivšoj BIH.
Što se tiče civilne policije UNPROFOR-a, Sektor Istok, karakteristično je da se sve
više popunjava policajcima iz muslimanskih zemalja. Tako npr. u stanici civilne policije
UNPROFOR-a Vukovar, oko 70% ljudstva je iz Jordana, Nepala i sl.
Kao što smo pisali krajem 1994. godine bio je izražen veliki interes pojedinih struktura
UNPROFOR-a prema našim civilnim i vojnim strukturama te nakon intervencije
naših vlasti predmeti interesovanja UNPROFOR-a su smanjeni osim kod pojedinačnih
slučajeva gdje i dalje pokazuju interes za područje osnovnog i srednjeg obrazovanja. Tako
npr. policajac ukrajinske nacionalnosti na području Vukovara, u službenim kontaktima u
prosvjetnim organizacijama, veliča američki sistem te navodi da su Amerikanci Ukrajincima
mnogo pomogli te da bi i mi trebali prihvatiti američku pomoć.
Što se tiče aktivnosti pripadnika EEZ primjećuje se pojačan promet interesovanja ove
organizacije u smislu dobijanja informacija od vladinih funkcionera zbog čega je ukinuto
Oblasno vijeće za područje Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema. Po njima takav oblik
države i teritorijalne organizacije pokazao se veoma efikasnim na zapadu, a u razgovorima
ističu npr. Švicarsku.
Također ih interesira da li postoje planovi da se ponovo organizira SAO Slavonije, Baranja i
Zapadni Srem, kao i sagledavanje situaciju u smislu na koji način da se spuste tenzije sukoba
između RH i RSK, te kako bi se moglo posredovati u kontaktima između raseljenih lica i
porodica na teritoriju RSK i RH.
Osim navedenog pripadnici EEZ i dalje ostvaruju kontakte na području Iloka sa
franjevačkim župnikom fra Markom, licem poznatim službi.
Saznanja Vam dostavljamo na znanje i eventualno korištenje.
31

NAČELNIK RESORA
M. P.38 Drača Aco, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 4.

22

1995., siječanj 26.
Okučani
Zaključci sa sjednice Ratnog savjeta Srpske oblasti Zapadna Slavonija o financijskoj pomoći
18. korpusu SVK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST ZAPADNA SLAVONIJA
RATNI SAVJET
OKUČANI, 26. 01. 1995. GODINE
Dana 26. 01. 1995. godine održana je sednica Ratnog saveta na kojoj su prisustvovali
članovi Ratnog saveta i ostali, sa sledećim
DNEVNIM REDOM:
1. Obezbeđenje financijskih sredstava za nabavku uniformi i obuće za pripadnike 18.
korpusa doprinosom od strane državnih preduzeća.
2. Određivanje visine i načina naplate doprinosa za vojsku od lica zaposlenih kod
UNPROFOR-a, lica koja su uz rentu izdala objekte na korištenje UNPROFOR-u i
privatnog sektora.
Prisutni članovi Ratnog saveta su:
– Lazo Babić, puk K-dant 18. korpusa
– Duško Vitez, predsednik Oblasnog veća
– Aran Dragičević, predsednik SO Okučani
– Miroslav Grozdanić, predsednik SO Pakrac
– Vladika Lukijan,
Ostali prisutni su:
– Branko Bosanac, predsednik IS SO Okučani
– Branko Zebić, puk K-da 18. korpusa
– Milan Jekić, puk K-da 18. korpusa
Po održanoj raspravi, Savet je doneo sledeće odluke:
1. Predsednici IS SO Pakrac i Okučani da sazovu sastanak sa direktorima R.O. 01. 02.
1995. godine u 8.00 časova, radi dogovora o poboljšanju materijalnog statusa pripadnika
18. Korpusa.
38

Okrugli pečat: RSK, MUP, Resor državne bezbjednosti, Knin.

32

2. Vlasnici objekata koji su iznajmljeni UNPROFOR-u i vlasnici lokala, dužni su pored
obaveza prema Upravi prihoda iz svojih neto primanja izdvojiti 10% svakog meseca u fond
za poboljšaje materijalnog statusa pripadnika 18. Korpusa.
3.Zaposleni kod UNPROFOR-a i ostalih međunarodnih organizacija dužni su u isti
fond uplaćivati 10% od neto primanja mesečno.
4. Privatni sektor dužan je uplatiti jednokratno u isti fond, iznos koji će se propisati od
strane Uprave prihoda prema razrezu poreza.
5. Sva roba zaplenjena od lica koja su robu nabavila u Republici Hrvatskoj, a misli se
pre svega na gorivo, mora biti predana opštini, a sredstva od prodaje usmeravat će se prema
budžetu.
Gore navedene odluke primenjivat će se od 01. 01. 1995. godine, a za provođenje se
zadužuju:
– tržna inspekcija
– financijska policija
– SUP Okučani i
– sve ostale odgovorne službe
DOSTAVITI ČLANOVIMA RATNOG SAVETA:
1. Lazo Babić, puk K-dant 18. korpusa,
2. Duško Vitez, predsednik Oblasnog veća, [v.r.]
3. Aran Dragičević, predsednik SO Okučani, [v.r.]
4. Miroslav Grozdanić, predsjednik SO Pakrac,
5. Vladika Lukijan,
6. Oblasni SUP, [………., v.r.]39
7. Ministarstvo odbrane.
Izvornik, strojopis,ćirilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 607.

23

1995., siječanj 26.
Vrhovine
Zapisnik s 3. sjednice Skupštine općine Vrhovine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE VRHOVINE
Broj: 01- /95
Vrhovine, 26. 01. 1995. godine
ZAPISNIK
Sa 3. sjednice Skupštine Opštine Vrhovine u proširenom sastavu održanoj u prostoriji
OŠ “N. Tesla” u Vrhovinama dana 26. 01. 1995. godine s početkom u 8.30 časova.
Sjednicu je otvorio i sa njome rukovodi predsjednik Uzelac Predrag.
39

Potpis je nečitak.

33

Konstatirano je da sjednici prisustvuje od 12 odbornika 10, otsutni odbornici Vujanić
Vaso, Zagorac Boško, Ivanišević Željko, što čini natpolovičnu većinu pa Skupština Opštine
Vrhovine može donositi pravovaljane odluke i druge akte.
S obzirom da je sjednica proširenog sastava po evidenciji je utvrđeno 33 prisutna.
Za sjednicu je predložen slijedeći
DNEVNI RED:
1. Izvještaj predsjednika SO o dosadašnjem radu.
2. Izmjene i dopune Statuta SO.
3. Imenovanje Sekretara SO.
4. Imenovanje sekretara Opštinske uprave.
5. Privremeno financiranje Opštine Vrhovine.
6. Donošenje odluke o utvrđivanju koeficijenata za obračun ličnih dohodaka funkcionera
SO.
7. Donošenje odluke o visini dnevnica.
8. Odluka o lokalnim komunalnim taksama.
9. Odluka o opštinskim administrativnim taksama.
10. Informacije o radu Osnovne škole “Nikola Tesla” Vrhovine za 1. polug.40 školske
godine 94/95.
11. Informacije o organizaciji i radu zdravstvene stanice u Vrhovine u 1994. godini.
Informaciju podnosi: Dr Milan Uzelac
12. Informacije o organizaciji i radu Veterinarske stanice u Vrhovinama u 1995.
Informaciju podnosi: Veterinar Srđo Levnaić
13. Informacije o organizaciji i radu Opštinske organizacije Crvenog Krsta Vrhovine
14. Informacije o organizaciji i radu CZ u 1994. godini.
Informaciju podnosi: Milka Vukmirović
15. Informacije o organizaciji i radu Šumarije Vrhovine u 1994. godini.
Informaciju podnosi: Ing. Milan Grbić
16. Informacije o snabdjevanju električnom energijom na području Opštine u 1994.
godini.
Informaciju podnosi: Rajko Banjanin
17. Informacije o radu pošte Vrhovine u 1994. godini
Informaciju podnosi: Javorka Jerković
18. Informacije o radu pošte Škare u 1994. godini
Informaciju podnosi: Nevenka Banjanin
19. Informacije o isporučenim količinama nafte i naftnih derivata u BS Vrhovine u
1994. godini
Informaciju podnosi: Neđo Hinić
20. Političko bezbedonosna situacija u zoni odgovornosti 50 pb. Vrhovine
Informaciju podnosi: Stevo Štrbac.
21. Informacije o ekonomskom sporazumu između RH i RSK
Informaciju podnosi poslanik u Skupštini RSK Jovo Borić.
22. Odbornička pitanja i predlozi
Otvorena rasprava na predloženi dnevni red.
40

Polugodište.

34

Za riječ se javlja odbornik Milan Grbić: samo slaganje dnevnog reda, redosljed bi mogao
biti drugačiji, svi subjekti privrede informacije o stanju preduzeća u financijskom obimu
mogu se staviti nakon 28. februara.
Predsjednik Uzelac: vidljivo je da je prvo izvještaj predsjednika SO a drugom djelu
donošenje akata, treće informacije ustanova, privrede i u četvrtom djelu politička situacija
vezana za provođenje sporazuma.
Što se tiče privrede nije obuhvaćena ne traže se izvještaji traže se informacije da bi se
moglo ići prema državnim organima, pa će izvještaji o stanju u privredi ići na Izvršni Savjet
a onda na Skupštinu.
Ako netko ima konkretan predlog na tačku dnevnog reda.
Milan Grbić: Da bi nakon informacije o privredi sastavi [li] dio poslova iz kojeg bi se
moglo iskristalizirati na prostor koji obuhvata.
Predsjednik: Da li ima primjedbi na dnevni red u koliko nema daje na usvajanje.
Većinom glasova usvojen je predloženi dnevni red.
Ad/1.
Izvještaj predsjednika SO o dosadašnjem radu. Po prvoj točci dnevnog reda izvještaj je
podnio predsjednik SO Vrhovine Uzelac Predrag.
Otvaram raspravu o podnesenom izvještaju.
Protojerej – Stavrofor Miloš Spasojević prije početka rasprave, predlaže prisustvovanje
svih članova današnje Skupštine svečanoj akademiji povodom Svetog Save s početkom u
10.30 minuta, tada bi se spojila pauza i nešto vremena uz pauzu.
Prijedlog je prihvaćen.
Za riječ se javlja Milan Grbić upravitelj Šumarije Vrhovine:
Mislim da bi ovaj izvještaj trebalo dostaviti Šumariji SUP-a, javnom poduzeću
Krajinašume. Da se ne bi vraća na sve optužbe koje si nabrojao ja sigurno ovo neću ostaviti
na miru, sem ne prihvatanja da budem član Skupštine ja nisam u Skupštini bitno je da smo
se razišli. Šumarija Vrhovine radi profesionalno a na poslovima sam i u ministarstvu, tamo
me je odveo moj rad, a sve što se radilo u Šumariji Vrhovine u to je moguće izvršiti uvid.
Vrhovine su danas opstale s radom ove Šumarije jer privreda je dodirnula dno, međutim
ovdje nije teška situacija počev od same Šumarije pod čijim krovom i vojska i politika neću
posebno obrazlagati ovo je lični sukob.
Jedini sam se ja upustio sam da bude preduzeće.
Ja neću uzvratiti sada konkretno ali sam spreman da se preispita sve nas.
Tepavac Nikola: Odmah bi molio naj odgovornije da se ne razjedinjuju, molim za
jedinstvo. Više sam se javio za riječ iz razloga u vezi početka rada SJB, točno je da će ta stanica
početi s radom raspisali smo konkurs sada je u formiranju novi pravilnik o sistematizaciji.
Smatram da će biti SJB Vrhovine, u koliko SJB ne počne s radom ranije i dok se radnici
uvedu u rad 1 ili 2 sedmično građani će moći u Vrhovinama vršiti izradu ličnih karata i
druge poslove iz upravnog djela.
Predsjednik: traži se jednak tretman i srijedom upućivanje radnika iz Korenice za
izdvajanje ličnih karata i saobraćajnih dozvola do konačnog rješenja SJB, kao odbornik u
pisanoj formi uputiti pitanja o uočenim negativnostima.
Skupština je većinom glasova donjela
Zaključak
O prihvatanju izvještaja predsjednika SO Vrhovine o dosadašnjem radu.
35

Ad/2.
Izmjena i dopuna Statuta SO.
Nakon otvorene rasprave o tački dnevnog reda Skupština većinom glasova donosi
Odluku
o izmjenama i dopunama Statuta
Ad/3.

Imenovanje sekretara SO
Predlog Skupštini za imenovanje sekretara SO iznio je predsjednik komisije za izbor i
imenovanje odbornik Božičković Stojan.
Predlaže se Skupštini imenovanje Vukmirović Dragana dipl. politologa, iz G. B. Potoka
za sekretara SO Vrhovine.
Nakon otvorene rasprave prijedlog je dat na glasanje.
Skupština je većinom glasova donjela
Odluku
o imenovanju Vukmirović Dragana za sekretara SO.
Ad/4.
Imenovanje sekretara Opštinske Uprave.
Predlog Skupštini za imenovanje sekretara Opštinske uprave iznio je predsjednik komisije
za izbor i imenovanja odbornik Božičković Stojan.
Predlaže se Skupštini imenovanje Žegarac Bogdanke pravnik iz Glavaca za sekretara
Opštinske Uprave.
Nakon otvorene rasprave prijedlog je dat na glasanje.
Skupština je većinom glasova donjela
Odluku
o imenovanju Žegarac Bogdanke za sekretara Opštinske uprave.
Ad/5.
Privremeno financiranje Opštine Vrhovine.
Nakon otvorene rasprave, Skupština većinom glasova donosi
Odluku
o privremenom financiranju javnih potreba Opštine Vrhovine 1995. godinu
Ad/6.
Donošenje odluke o utvrđivanju koeficijenta za obračun ličnih dohodaka funkcionera
SO.
Nakon otvorene rasprave, Skupština većinom glasova donosi
Odluku
O utvrđivanju koeficijenta za obračun ličnih dohodaka funkcionera.
Ad/7.
Donošenje odluke o visini dnevnica.
Nakon otvorene rasprave, Skupština većinom glasova donosi
Odluku
o visini dnevnica za službena putovanja.

36

Ad/8.
Odluka o lokalnim komunalnim taksama.
Nakon otvorene rasprave o točci dnevnog reda Skupština većinom glasova donosi
Zaključak
o zaduženju Izvršnog Savjeta SO Vrhovine da donese predloženu odluku
Ad/9.
Odluka o Opštinskim administrativnim taksama.
Nakon otvorene rasprave o tačci dnevnog reda Skupština većinom glasova donosi
Zaključak
O zaduženju Izvršnog Savjeta SO Vrhovine da donese predloženu odluku.
Ad/10.
Informacije o radu OŠ “Nikola Tesla” Vrhovine za 1. polugodište školske godine 94/95.
Informaciju podnosi direktor Milan Labuzin.
Informacija nije podnijeta.
Ad/11.
Informacije o organizaciji i radu zdravstvene stanice Vrhovine u 1994. godini.
Informaciju podnosi: Dr. Milan Uzelac.
Nakon podnesenih informacija otvorena je rasprava.
Dr. Milan Uzelac nedostatak stomatološke službe, da bi od nekih ispražnjenih stanova
namjenski upotrebi, jer ukoliko se ne ponudi stan problem se ne može riješiti dugoročnije.
Predsjednik Uzelac: može li se riješiti problem vode napraviti bunar s hidroforom, ili
da se hidrofor uspostavi kod komšije Mrvoša i priključi zdravstvena stanica, tako da bar
jednom sedmično dolazi zubar na ovo područje.
Ukoliko postoji zubar da mu se ponudi smještaj i pokriće troškova na nekoliko mjeseci.
Bogdanović koji je nedavno bio donio je materijal za 500 popravaka zuba a u koliko se ne
nađe zubar da to čeka ljeta do ponovnog njegovog navraćanja.
Nakon rasprave Skupština je većinom glasova prihvatila informaciju i većinom glasova
donjela
Zaključak
o zaduženju lječnika Uzelca Milana za obavljanje razgovora sa direktorom Doma zdravlja
Korenica oko problema stomatološke službe.
Ad/12.
Informacije o organizaciji i radu Veterinarske stanice u Vrhovinama u 1994. godini.
Informaciju podnosi: Veterinar Srđo Levnaić.
Nakon podnesene informacije otvorena je rasprava.
Levnaić Srđo: Zahtjev da veterinarska stanica bude prioritet u snabdjevanju električnom
energijom.
Predsjednik Uzelac: za veterinarsku stanicu gorivo ć biti mjesečno podjeljeno, a molio
bi sve rukovodioce da dostave nadležnim ministarstvu i SO zahtjev o potrebama za gorivo.
Levnaić Srđo: veterinar Ilija Navala je radio 1991. čovjek nije imao interesa za daljnji rad,
ima druge planove tako da je definitivno odustao od tog posla.
Nakon rasprave skupština je većinom glasova donjela
37

Zaključak
o prihvaćanju informacija o radu Veterinarske stanice
Ad/13.
Informacije o organizaciji i radu Opštinske organizacije Crvenog Krsta Vrhovine.
Informaciju podnosi: Milka Vukmirović.
Nakon podnešene informacije napravljena je pauza u trajanju od 1 časa, da bi u 11.30
časova po povratku sa svečane akademije povodom Svetog Save koju su priredili učenici OŠ
“N. Tesla” nastavljeno sa radom sjednice.
Nakon otvorene rasprave Skupština većinom glasova donosi
Zaključak
o prihvaćanju informacija o radu Opštinske organizacije CK Vrhovine.
Ad/14.
Informacije o radu i organizaciji CZ u 1994. godini
Informaciju podnosi: Nevenka Uzelac
Nakon podnesene informacije otvorena je rasprava.
Predsjednik Uzelac: u svojstvu odbornika, da li je evakuacija isplanirana da se može
izvršiti u određenom momentu, stanje goriva, može li se izvršiti kontrola zaduženog goriva.
Uzelac Nena u slučaju evakuacije 1 dan prije ratnih dejstava ako komanda naredi, ako
dođe do ratnih dejstava neplanirano tada se ne može adekvatno izvršiti po ovom planu.
Svim rubnim područjima podjeljena goriva za evakuaciju, evakuacija stanovništva vrši se
za stare, nemoćne i djecu do 15. godina i ne odnosi se na radno sposobna lica.
Imaju dva slučaja gdje prilikom kontrole nismo gorivo pronašli i to u Škarama, mada
nebi smio potrošiti to gorivo, stanje nije toliko haotično.
Predsjednik Predrag Uzelac: što učiniti za evakuaciju OŠ.
Nena: direktor škole kaže za prvi navrat koristio bi se hol Osnovne škole druga faza
skloništa Stambene zgrade.
Predsjednik: komanda treba da formira odeljenje za protivpožarnu zaštitu.
Poznanović: u toku je na Skupštini Krajine da se vojni odsjek i ministarstvo obrane čine
jednu cjelinu dok je bio 5. 01. 1995. a prolongiran rok do 1. 02. 1995. godine.
U toku je izrada formacije da će u odeljenju Vrhovina biti zastupljen vojna obveza,
civilna zaštita COIV isto je tako bitno da to neće ići na teret ove Skupštine nego na teret
ministarstva obrane.
Stojanović Mićo: treba povesti računa o ispravnosti vozila. Turjanski me zabrinjava baš u
vezi toga, mišljenja sam da neki nemaju želje da voze prilikom evakuacije.
Nakon rasprave Skupština većinom glasova donosi
Zaključak
O prihvaćanju informacije o organizaciji i radu CZ u 1994. izvršavanje kontrole goriva i
vozila, pružanje pomoći obezbeđenje pravca.
Ad/15.
Informacije o organizaciji i radu Šumarije Vrhovine u 1994.
Informaciju podnosi: Milan Grbić
Nakon podnešene informacije otvorena je rasprava.
Mihovilović Nebojša: ima problem u šumarstvu, šuma se smatra državnom svojinom,
međutim ovdje se stvara problem, nemogućnost države da ravnomjerno rasporedi državno
bogatstvo.
38

Smatram da bi jedan dio vrednosti zakonski regulisan ostane u Opštini, ovom narodu.
Predsjednik Uzelac: sistematski riješiti ovo pitanje u okviru zakona, jer upravo osnov
življenja je Šuma.
Borić Jovo: šumarstvo je naj interesantnije područje Vrhovina, predlažem da se prije
Republičke Skupštine održi tematska sjednica na kojoj bi se raspravio taj nacrt, gdje su
sigurno najzainteresiranije opštine koje raspolažu s šumskim bogatstvom, moje razmišljanje
dati podršku nacrtu gdje šumarija ima niz kompetencija. Ako opština Mirkovci ima rentu
od eksploatacije nafte, opština Gračac od centrale, vidjeti mogućnost kroz što bi sve opština
mogla imati neku korist od toga ne bi smjelo biti zapreka zašto ne bi i za taj vid bogatstva.
Organizirati zajedničku sjednicu predsjednika Skupštine i Izvršni savjeta iz te oblasti
zajedno s Opštinom Korenica i Plaški da se stav zauzme i s tim i da na republičku skupštinu.
Predsjednik Predrag: u ovom predlogu na nivou Like sazvati sjednicu na kojoj bi bili
prisutni direktori Like, rukovodioci Šumarija, inžinjeri Šumarstva poslanici u Republičkoj
skupštini, predsjednici opština i predsjednici Izvršnih Savjeta i kroz diskusiju doći do
rješenja, s obzirom da Grbić radi na tome predlažem da do 10. 02. organizira takav sastanak.
Nebojša Mihovilović: na tom sastanku predložiti da se razdvoji Lika i Dalmacija, založiti
se za to da jedan dio viška vrednosti ostane na ovom području.
Grbić Milan: Ovo pitanje je za rad tima i šireg prostora da li da se zvati renta ili nekako
drugo treba samo izmoći filovati – kako to uraditi.
Da bude zadovoljna i vlast na tom području i država.
Da li se može usvojiti zaključak, možda bi bilo bolje da gazdinstvo organizuje takav
sastanak.
Nakon rasprave Skupština većinom glasova donosi
Zaključak
Inicijativa SO za organiziranje javne rasprave o nacrtu Zakona o šumama – gazdinstvo
“Ličko Dalmatinsko” Korenica.
Ad/16.
Informacija o snabdjevanju električnom energijom na području opštine u 1994. godini.
Informaciju podnosi: Rajko Banjanin.
Nakon podnesene informacije otvara se rasprava.
Rajić Nikola: (rukovodilac radne jedinice) poznata mi je situacija, ta loša situacija došla
do izražaja dva ključna problema.
1. Način napajanja ovog područja sa Preboja preko vod 10 KV pa smo izgradnjom spoja
spojili taj već u cjelini, taj vod sam po sebi nije za napajanje postrojenja DIP – a koji je
srednji potrošač taj vod ne bi mogao udovoljiti selu otuda i loše naponske prilike loš kvalitet
električne energije, mi smo tu nemoćni jedini izlaz iz ovakve situacije izrada 35 KV voda
Preboj – Vrhovine.
Mi smo preduzeli neke aktivnosti izvršeni su geodetski poslovi na tom su nažalost stalo,
trebalo bi to ponovno aktivirati da vi sa svoj strane popravite sa zahtjevom i obrazloženjem
to je objekat sa nivoa Elektroprivrede Krajine i to pod hitno ići u firmu inzistirati da se taj
objekat stavi u prioritet jer bez izgradnje tog objekta nema rješenja.
Drugi problem je nedostatak transformatora, zbog krađe ulja, tako da dosta sela bez
napajanja upravo zbog toga što smo morali 2,3 T S spojiti na 1.
Što se tiče broja izvršilaca to sve stoji na žalost ista situacija na cijelom području jer je
gorivo kritično kod svih, ovdje se broj izvršilaca nije rješava ali ova zadnja mobilizacija je
stopirala i to mi bi proširili na 4 čovjeka, barem bi za sada trebalo njih dva osloboditi.
39

Predsjednik Uzelac: mi smo uputili zahtjev za osnivanje odeljenja s obzirom ne bi mogli
zadovoljiti s 4 radnika dalekovod i mreža ima dosta da bi trebalo oko 13 ljudi u Plaškom
odjeljenju ima 17 ljudi.
Što se tiče 35 KV prema tome ova rubna područja moraju imati prioritet. Boriću predloži
ti na Republičkoj skupštini rasprava o stanju u rubnim područjima.
Nakon završene rasprave Skupština većinom glasova donosi
Zaključak
O usvajanju podnesene informacije.
O izgradnji 35 KV dalekovoda, podnjeti zahtjev za oslobađanje Opštine Vrhovine od
redukcije apostrofirati na DIP Vrhovine.
Ad/17.
Informacije o radu pošte Vrhovine u 1994. godini.
Informacije podnosi: Javorka Jerković.
Nakon podnesene informacije otvorena je rasprava.
Predsjednik Uzelac: Morate se aktivirati sa nadležnim predpostavljenim, što se tiče goriva
pošta Vrhovine nije u kvoti na BS – Vrhovine, pošta treba da svoje probleme rješava u
nadležnom ministarstvu.
Nakon rasprave Skupština s većinom glasova donosi
Zaključak
O usvajanju informacije o radu pošte Vrhovine.
Ad/18.
Informacije o radu pošte Škare u 1994. godini.
Informaciju podnosi: Nevenka Banjanin.
Skendžić Mileva: kojim načinom se vrši naplata telefonskih razgovora u trgovini u
Doljanima.
Nakon rasprave Skupština većinom glasova donosi
Zaključak
O usvajanju informacije o radu pošte Škare.
Upućivanje zahtjeva centrali Korenica za hitno uspostavljanje telefona u pošti Škare i Dabar.
Ad/19.
Informacije o isporučenim količinama nafte i naftnih derivata u BS Vrhovine.
Informaciju podnosi: Neđo Hinić.
Otvorena rasprava.
Predsjednik Uzelac: da svi privredni subjekti, ustanove, podnose zahtjev na SO zbog
određivanja kvote u raspodjeli.
Ad/20.
Političko bezbedonosna situacija u zoni odgovornosti 50. pb. Vrhovine.
Informaciju podnosi: Stevan Štrbac.
Nakon podnesene informacije otvorena rasprava.
Predsjednik Uzelac: mora se shvatiti da je to jedina vojska, Baranja ima mnogo veći broj
obaveznika da obavlja svoje dužnosti i na ovom području.
Sve ovo treba da radi jačanja odbrane, plaće su zlo koje je napravilo pomutnju, ovdje je
odbornik koji nije mogao potpisati ugovor zato što je član SDS Krajine.
40

Ova DPZ neće moći financirati prevoz učenika mogu reći tako da ne dolazi do naredbi
o blokadi prodaje goriva.
Mihovilović Nebojša: ne bi rado da komandant ovo shvati kao repliku moral u vojsci
je ne dopustivo nizak, zašto je to tako ja njih ne mogu shvatiti, jedan oficir kaže zašto ste
počeli rat zašto smo mi civili počeli rat. Mi nismo počeli rat, mi smo prihvatili borbu da
ne budemo poklani, zbog krilatice svi srbi u jednu državu, računali smo na pomoć države.
Objasniti zašto je pao moral pala disciplina – izdajom JNA svaka čast mnogim oficirima.
Koje su smetnje da se digne moral, 50 godina čamljenja u socijalizmu a sad u komandi
države mafija, to su objektivne okolnosti koje dolaze iz vrha, šverc, krađa posebno šverc sa
neprijateljem kako je to ponižavajuće neće se takve stvari da spriječe jer neki ljudi od toga
imaju koristi. Odnos Srbije i nas da li ta Srbija vodi iskreno računa o sebi, svakog tko je god
otišao Srbija ga je zadržala za sebe.
Ne znam imali i jedan od nas da zna da li će Srbija nas pomoći i kako ali to nitko nije
siguran, a i Srbija je ne odlučna.
Usljedio je kratki izvještaj o financijskom stanju, Odbor za suradnju sa emigracijom iz
Hamiltona.
Mileva Skendžić: u toku cijelog rata mjenjaju se svaki šest mjeseci komandi, sve ostalo
ostaje isto narod u njih onoliko koliko zna njihov dosadašnji rad da iza sebe nemaju niti
jednog rezultata rada nema nikakvo povjerenje, samo su kao takvi strah u narodu da ćemo
završiti kao i sela koja smo izgubili i ostavili ustašama.
Mladići su mahom po komandama dok stari ljudi idu na položaje, ljudi su razočarani u
ugovore, izgleda da sve ide tko koga ima, opet po istom u komandi u Škarama ima ih 20 što
svi rade treba vidjeti.
Predrag Uzelac: Iz sveg ovoga stanje nije dobro Vama gosp. komandante na dušu, na
Vama je da ovo što se čuli na naj bolji mogući način riješite, sve ono što narod traži da se
napravi i riješi na naj bolji mogući način.
Nakon rasprave Skupština većinom glasova donosi:
Zaključak
o usvajanju izlaganja komandanta 50. pb. Vrhovine.
Ad/21.
Informacije o ekonomskom sporazumu između RH i RSK.
Informaciju podnosi poslanik u Skupštini RSK Jovo Borić.
Nakon podnešene informacije otvorena rasprava.
Predsjednik Uzelac: sa predsjednikom opštine Plaški obavljen razgovor oko otvaranja
pruge Split – Zagreb, treba zauzeti zajednički stav ukoliko pruga bude otvorena vršiti
smjenu lokomotive i predaje se kod Sinca, stoga kontrola gosp. Radmanović postavlja uslov
vraćanja Kapele za puštanje pruge.
Ad/22.
Odbornička pitanja i predlozi
Stojanović Mićo: 1. spriječiti odlazak mladih ljudi, vojnih obaveznika, Komandante Ševo
to se mora riješiti na višem nivou.
Poznanović: treba naređenje gdje se zabranjuje odlazak sa terena, počeci postoje, znači
nema odobrenja odlaska vojnih obaveznika.
Bogdanović Stevo: vojni obveznici koji su otišli stekli su sva prava u Srbiji s tim je on
državljanin druge države.
41

Stojanović Mićo: 2. materijalni položaj boraca i materijalna zaštita.
Komandant Ševo: to je prisutan problem, sve je to tako ali ne bi znao ishod.
Stojanović Mićo: 3. prevoz učenika, tko snabdjeva ralicu za čišćenje sa kojom politikom
zaustaviti mlade ljude.
Predsjednik Uzelac: mi smo preuzeli poslove po novoj godini UNPROFOR čisti
magistralne a vojska lokalne sa raspoloživom tehnikom.
Dužaić Nikola: u Dabru ne može biti crnje i gore, imali smo prevoz pa smo izgubili,
nema trgovine, telefon, cesta i povezanost s Opštinskim centrom Vrhovina.
Sekretar za Liku Tepavac: kad god treba dajem vozilo dva čovjeka SJB za radove oko
telefona za Dabar.
Predsjednik Uzelac: poslove oko uspostavljanja telefona za Dabar preuzeti načelnik veze
Stojanović i već odgovorna ekipa.
Molim za jedinstvo razumjevanje i punu kreativnost svih nas – bio je zaključak
predsjednik SO Vrhovine Uzelac Predrag.
Zapisničar: P r e d s j e d n i k:
Dragan Vukmirović, dipl. politolog Predrag Uzelac, prof.
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 607.

24

1995., siječanj 27.
Knin
Pismo predsjednika RSK Milana Martića glavnom tajniku UN-a Boutrosu Boutrosu
Ghaliju u kojem traži priznanje postojanja RSK i “četiri nova entiteta” na području BiH te
poziva snage UN-a da zaštite teritorij AP Zapadna Bosna od Armije BiH
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
THE REPUBLIC OF SERBIAN KRAJINA
PREDSJEDNIK REPUBLIKE

PRESIDENT
Broj: 020/1-56-1/95. Knin, 27. januara 1995.g.
GENERALNI SEKRETAR OUN
NJ. E. Butros Butros Gali
Njujork
Ekselencijo,
Kao što znate, ovih dana Republika Srpska Krajina pokazala je privrženost mirnom rješavanju
svojih sporova sa Republikom Hrvatskom i spremna je da ispoštuje sve potpisane ugovore o
uspostavljanju ekonomskih odnosa, kao i da nastavi daljnje razgovore o preostalim spornim
pitanjima. Započeti mirovni proces ne bi smio da bude ugrožen, pa je potrebna izuzetna
opreznost. Zbog toga tražim od Vas dosljedno poštovanje realnih činjenica i stanja nastalog
na teritoriji bivše Jugoslavije od 1990. do danas.
42

Ekselencijo,
Dozvolite da primjetim da su za očuvanje i održavanje mira naj presudnije odluke Savjeta
bezbjednosti i drugih organa Ujedinjenih nacija, uključujući i organe Međunarodne
konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Odluke ovih organa, na žalost, još uvijek se donose na
osnovu pogrešnih predpostavki. Ujedinjene nacije ne bi smjele robovati zabludama i
greškama koje čini Međunarodna zajednica u svojoj trenutnoj politici prema novim
državama na teritoriji bivše Jugoslavije. Središte takve politike jeste fikcija da je stvoreno
šest novih država, identičnih internoj administrativnoj podjeli Socijalističke Federativne
Republike Jugoslavije do 1991. godine.
Tako je uslijedilo međunarodno priznanje: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i
Slovenije. Srbija i Crna Gora zadržale su državnost koja im je bila međunarodno priznata i
prije stvaranja prve Jugoslavije, 1918. godine.
Zanemaruje se činjenica da su u Bosni i Hercegovini stvorena četiri nova entiteta sa
atributima države:
1. muslimanska Bosna i Hercegovina;
2. hrvatska Herceg-Bosna;
3. Republika Srpska;
4. također muslimanska Autonomna Pokrajina Zapadna Bosna,
a u bivšoj Hrvatskoj dvije nove države:
1. Republika Hrvatska;
2. Republika Srpska Krajina.
Svakako, priznavanje šest država umjesto deset, usljedilo je kao posljedica pogrešnog uvida
u istorijske činjenice i negiranja prava na opredjeljenje konstitutivnim narodima u bivšoj
Bosni i Hercegovini i bivšoj Hrvatskoj.
Organizacija Ujedinjenih nacija je priznavanjem cjelovitosti Bosne i Hercegovine i Hrvatske
priznavala državnost jedne etničke grupe na teritoriji druge etničke grupe, gdje favorizovana
etnička grupa nije imala ni svoje stanovništvo ni svoje zakonodavstvo. Takav postupak
protivan je predhodnim stavovima Evropske zajednice, koji su preporučeni narodima bivše
Jugoslavije kao vrhunska načela demokratije. Radi se o stavovima iznesenim od strane
Badenterove41 arbitražne komisije 1991. godine, koji su predviđali priznavanje novih država
samo na teritorijama gdje imaju svoje stanovništvo i svoje zakonodavstvo.
Suprotno svemu rečenom, članice Evropske zajednice, a poslije i druge zemlje, priznaju
Hrvatskoj pravo na teritoriju Republike Srpske Krajine gdje Hrvatska nema ni hrvatsko
stanovništvo niti sprovodi svoju vlast. Istu grešku Međunarodna zajednica čini priznavajući
muslimanskoj Vladi Alije Izetbegovića pravo na teritoriju Republike Srpske, Herceg-Bosne i
Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna, gdje su uspostavljene posebne države.
Ujedinjene nacije u ovim realnostima, moram Vam to reći, postupaju nedosljedno i
protivrječno:
1. Deklarativno se zalažu samo za dvije države: cjelovitu Bosnu i Hercegovinu i cjelovitu
Hrvatsku,
2. a u okviru njih sarađuju sa ukupno šest država, a deklarativno ignorišući četiri: Republiku
Srpsku Krajinu, Republiku Srpsku, Herceg-Bosnu i AP Zapadnu Bosnu.
Arbitražna komisija u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji, poznatija kao Badinterova komisija, nazvana
tako po njezinu predsjedniku Robertu Badinteru.
41

43

Ekselencijo,
Jasno je da ni jednu od stvorenih država ne možete ignorisati, kao što ste to do sada činili.
Najtragičniji primjer takvog ponašanja jeste zanemarivanje postojanja AP Zapadne Bosne,
čiji je lider g. Fikret Abdić najdosljednije sproveo mir sa Republikom Srpskom Krajinom
i Republikom Srpskom. Ujedinjene nacije ništa nisu učinile da zaštite muslimanski narod
u Zapadnoj Bosni, nego su blagonaklono prihvatile njegov progon od strane vojske Alije
Izetbegovića.
S obzirom da je Republika Srpska Krajina podnjela najveće troškove oko zbrinjavanja
60.000 muslimanskih izbjeglica, ona nije zaslužila da je zbog toga organi UN-a sumnjiče
i optužuju za međumuslimanski rat u Zapadnoj Bosni. Jedini krivac za ovaj rat je Alija
Izetbegović čiji 5. korpus u Bihaću pokušava da natjera muslimane Zapadne Bosne da se
odreknu dobrosusjedske politike sa Republikom Srpskom Krajinom i Republikom Srpskom
i da se opredjele za Izetbegovićevu politiku muslimansko-srpskog rata do istrebljenja.
Ekselencijo,
Vjerujem da ste, kao Generalni sekretar OUN, spremni da podržavate snage mira, a ne
snage rata, pa Vas pozivam da snage OUN zaštite teritoriju AP Zapadne Bosne od vojske
Alije Izetbegovića, kao što u slučaju hrvatsko-srpskog spora mirovne snage štite Republiku
Srpsku Krajinu od Republike Hrvatske, koja je već četiri puta od 1992. godine povredila
našu teritoriju, čineći etničko čišćenje i zločine nad civilnim srpskim stanovništvom.
S poštovanjem,
PREDSEDNIK REPUBLIKE
Milan Martić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 2.

25

1995., siječanj 31.
Vrginmost
Popis otuđenih vozila UNPROFOR-a koja se nalaze kod građana na području općine
Vrginmost
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆ
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI VRGINMOST
Broj: 08-03/1-2-1-3-36/95.
Vrginmost, 31. 01. 1995. g.
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
V O J N I Ć
PREDMET: Spisak imovine UN koja se nalazi kod građana
na području Opštine Vrginmost.44

Raspolažemo podacima da su slijedeći građani otuđili vozila UNPROFOR- a i da se ista
sada nalaze kod:
– Borota Rade iz Vrginmosta, Dragice Bulat bb otuđio vozilo “NISSAN”.
– Poštić Mirko iz Perne kbr. 27, otuđio vozilo “TOJOTA”.
– Škaljac Mile iz Banskih Moravaca Opština Vojnić otuđio vozilo “PEŽO”.
Građani su navedena vozila otuđili iz razloga pošto im je nanešena materijalna šteta od
strane pripadnika UN-a /saobraćajne nezgode/ a istima nije nadoknađena.
U vezi navedenog ne raspolažemo sa drugim saznanjima.
M. P.42 za N A Č E L N I K:
Borota Nikola43
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1071-4.

26

1995., siječanj
Okučani
Godišnje izvješće SUP-a Okučani o radu PJM Zapadna Slavonija u 1994. godini
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
OKUČANI
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ
za 1994. godinu
Okučani, januara 1995. godine
SEKRETAR
Veselinović Drago
[….]

XXII POSEBNA JEDINICA MILICIJE
Dana 20. 08. 1994. godine PJM Zapadna Slavonija upućena je na vojni poligon u Slunj
gdje je bila sprovođena specijalna obuka (tenk 55-2 posade, Browing -2 posade BST – 2
posade, obuka snajperista i obuka na minoeksplozivnim sredstvima) i tu se zadržala do 25.
8. 1994.
Od 30. 08. 1994. godine pripadnici PJM Zapadne Slavonije bili su angažirani na
osiguranju naftovoda uz auto-cestu (u Bogićevcima i Rajićima) i na tom osiguranju jedinica
je bila angažirana do početka 9. mjeseca.
Od 11. 9. 1994. godine PJM bila je upućena u Slunj gdje je ista bila angažirana u
sprečavanju nedozvoljene trgovine koja se obavljala na granici RSK i Zap.44 Bosne, te
na osiguranju izbjegličkog logora u Batnozi gdje su bile smještene izbjeglice iz AP Zap.
42
43
44

Okrugli pečat: MUP, SUP Vojnić, SJB Vrginmost.
Potpis je nečitak.
Zapadne.

45

Bosna, u toj akciji učestvovalo je 94 pripadnika naše jedinice, a jedinica je u toj akciji bila
angažirana do 26. 9. 1994. godine.
Dana 27. 10. 1994. godine PJM Zapadna Slavonija bila je upućena na izvršenje borbenog
zadatka u Republiku Srpsku, odnosno u blizini Petrovca u selu Lipe gdje je osnovni zadatak
jedinicama Brigade MUP-a bila zaustavljanje ofanzive V muslimanskog Korpusa. Prilikom
ovog angažiranja brigade MUP-a je uspješno izvršila svoj zadatak, a naša jedinica je također
izvršila njoj postavljeni zadatak bez ikakvih problema i tom prilikom nismo imali žrtava ni
ranjenih. Na navedenom zadatku jedinica se zadržavala do 3. 11. 1994. godine.
Na osnovu depeše iz Brigade milicije MUP-a jedinica je od 14. 11. 1994.g. bila upućena
na njezino ponovo angažiranje u borbenim dejstvima u oslobađanju AP Zap. Bosna
od pripadnika V Muslimanskog Korpusa. PJM Zapadne Slavonije zajedno sa ostalim
jedinicama Brigade milicije MUP-a RSK djelovala na pravcu presjecanja komunikacije
između Tržačkih Raštela i Bihaća. U tim borbenim aktivnostima PJM Zap. Slavonije imala
je samo jednog ranjenog pripadnika, a angažiranje jedinice u toj akciji trajalo je do 23. 11.
1994. godine.
Dana 30. 11. 1994. g. PJM Zap. Slavonija ponovo je bila upućena na borbene aktivnosti
koje su trebale biti usmjerene protiv snaga V muslimanskog Korpusa. Jedinica je ovaj put
bila angažirana samo u izviđanjima terena, ali ne i ofanzivnim dejstvima i povratak jedinice
bio je 3. 12. 1994. godine.
Od 07. 12. 1994. godine pa do 15. 12. 1994. godine PJM Zap. Slavonija ponovo je
bila angažirana u borbenim aktivnostima protiv snaga V muslimanskog Korpusa i to u selu
Klupe u blizini V.45 Kladuše. U ovim aktivnostima (jedan teže i jedan lakše ranjen).46
[…]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 73.

27

1995., veljača 1.
Knin
Priopćenje za javnost Izvršnog odbora Srpske demokratske stranke Krajine kojim se
podržava vlast RSK u osudi hrvatske odluke o prestanku mandata UNPROFOR-a na
području RH te predlaže prekid daljnje provedbe Gospodarskog sporazuma
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
Danas je u Kninu održana redovna sjednica Izvršnog odbora Srpske demokratske stranke
Krajine. Sjednicom je predsjedavao predsjednik stranke Dr. Milan Babić.
Razmatrajući aktuelnu političku situaciju u Republici Srpskoj Krajini Izvršni odbor
Srpske demokratske stranke Krajine pozdravlja ispoljeno jedinstvo državnog rukovodstva
45
46

Velika.
Priređivači su izostavili tablicu brojčanog stanja kadrova na dan 31. 12. 1994.

46

Republike Srpske Krajine i daje punu političku podršku u zahtjevu da Međunarodna
zajednica očuva status teritorije Republike Srpske Krajine kao zona pod zaštitom Ujedinjenih
nacija, dok se ne riješe sva otvorena pitanja u pregovaračkom procesu pred Međunarodnom
zajednicom.
Srpska demokratska stranka Krajine još jednom ističe da je srpski narod u Krajini po
preporuci državnog vodstva Jugoslavije, Srbije i Republike Srpske, a po ideji i odluci Savjeta
bezbednosti Ujedinjenih nacija učinio nemjerljivu žrtvu prihvatajući zaštitu Ujedinjenih
nacija i odlazak jugoslovenske vojske i države sa prostora Srpske Krajine.
Niko nema prava da od srpskog naroda u Krajini sada traži još jednu žrtvu da se odrekne
svoje suverenosti, narodnog dostojanstva i svoje državnosti da bi postao zaštićena manjina
u getu hrvatske države.
Srpska demokratska stranka Krajine smatra nepromjenjeni stav Hrvatske u vezi mandata
Mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, kao otvorenu prijetnju srpskom narodu i opredjeljenje
nacističkog vodstva Hrvatske za vojnu agresiju na Republiku Srpsku Krajinu. Zbog ratnog
opredjeljenja Hrvatske, Srpska demokratska stranka Krajine tražiće od Vlade i Skupštine
Krajine da se preispita svrsishodnost daljnjih pregovora sa Hrvatskom i predlaže zamrzavanje
pregovora o ekonomskim pitanjima sa Hrvatskom, dok Hrvatska ne promjeni svoju politiku
u odnosu na Republiku Srpsku Krajinu.
Izvršni odbor Srpske demokratske stranke Krajine odlučio je da uputi delegaciju Izvršnog
odbora na Pale, koja će sa predstavnicima Izvršnog odbora Srpske demokratske stranke
Srpskih zemalja u Republici Srpskoj nastaviti razgovore o pripremi protokola o saradnji.
U Kninu, 01. februara 1995. godine
M.P.47 SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE
P R E D S J E D N I K
Dr Milan Babić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 29., kut. 5.

28

1995., veljača 2.
Pakrac
Stavovi Izvršnog savjeta Skupštine općine Pakrac o vodovodnom povezivanju s hrvatskom
stranom u sklopu provedbe Gospodarskog sporazuma
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE PAKRAC

IZVRŠNI SAVJET
Broj: 021-137/95-II-01
Pakrac, 2. februar 1995.
47

Okrugli pečat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

47

VLADA REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE
i
CENTRALNA KOMISIJA ZA
SPROVOĐENJE SPORAZUMA O
VODOVODNIM SISTEMIMA
n/r dipl. inž. Nebojše Jakšić
PREDMET: Stavovi Izvršnog savjeta Opštine Pakrac o uslovima kontrole,
korišćenja i održavanja vodovodnog sistema Šumetlica – Pakrac – Lipik
Na osnovu Sporazuma o ekonomskoj saradnji koga je Vlada Republike Srpske
Krajine zaključila sa ovlaštenim organima Republike Hrvatske u čijem sastavu se nalaze
i osposobljavanje i puštanje u funkciju podvodnih sistema, našao se i vodovodni sistem
Šumetlica – Pakrac – Lipik koji se nalazi na području Opštine Pakrac.
U dosadašnjim fazama razgovora mi smo sa naše strane (Centralna komisija Vlade RSK
i predstavnici Opštine Pakrac) u potpunosti ispoštovali sve što je dogovoreno da se uradi
na pripremi puštanja ovog vodovodnog sistema, a uvereni smo da ćemo ispoštovati i sve
buduće rokove.
Trasa vodovoda jednim dijelom ide dijelom teritorija koji je pod našom kontrolom, a
dijelom koji je pod hrvatskom kontrolom.
U pregovorima je hrvatska strana istakla zahtjeve da se cjevovod iz pravca crpilišta
od Donje Šumetlice do glavnog bazena nalazi u njihovoj nadležnosti kada je u pitanju
dovođenje istog dijela u ispravno stanje kao i dalja kontrola korištenja i održavanja, te da
imaju kontrolu nad glavnim bazenom iznad grada Pakrac.
Naši stavovi o tim zahtjevima su slijedeći:
1. Izvorište vodovoda u Gornjoj Šumetlici i glavni tlačni vod (cjevovod) do potoka
Brusnica (Brusnički most na rijeci Pakri) je u nadležnosti organa i organizacija Opštine
Pakrac (popravci radi stavljanja u ispravno stanje, održavanje i sl.)
2. Centralni bazen iznad grada Pakrac nalazi se u srpskoj tampon zoni u skladu sa
Zagrebačkim sporazumom o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine i ne može biti
predmet bilo kakvog dogovaranja o nadležnosti kontrole tog bazena.
3. Cjevovod od glavnog bazena (iznad grada Pakrac) prema Lipiku u dužini od cca 2 km
nalazi se također u tampon zoni na srpskoj strani i ide neposredno uz liniju dodira sa srpske
strane.
U cilju provođenja sporazuma o detaljima bili smo u razgovorima spremni kontrolu ovog
dijela cjevovoda ustupiti pod kontrolu i održavanje hrvatske strane.
Zbog bezbednosti prostora koji je pod našom kontrolom ne prihvatamo bilo kakav
ustupak hrvatskoj strani iz tačke 1. i 2. naših stavova.
Pitanje kontrole kvalitete pitke vode biće omogućeno uzimanjem uzorka sa česme
(slavine) koja će za tu namjenu biti ugrađena ispod glavnog bazena i biće za tu namjenu
dostupna jednoj i drugoj strani.
Vladi i Centralnoj komisiji naše stavove dostavljamo na znanje kako bi se njima mogli
koristiti u daljim pregovorima.
48

DOSTAVLJENO: PREDSJEDNIK
M.P.48
IZVRŠNOG SAVJETA:
Inž. Obrad Ivanović, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 15., kut. 9.

29

1995., veljača 3.
Knin
Odluka Skupštine RSK o provedbi ujedinjenja RSK s Republikom Srpskom kao osnovnom
cilju vanjske politike
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA REPUBLIKE
PREDSJEDNIK
Broj: 01-02-02-2/1-95.
Knin, 03. 02. 1995. godine
Skupština Republike Srpske Krajine na 2. sjednici II redovnog zasjedanja, održanoj 10. 11.
1994. godine jednoglasno je usvojila
O D L U K U49
I
Usvaja se projekt Ostvarivanja Srpske Federacije kao osnovnog pravca spoljne politike
Republike Srpske Krajine, čiji je prijedlog utvrdila Vlada, na inicijativu Srpske Demokratske
Stranke Krajine.
Odluka stupa na snagu danom donošenja.

II

M.P.50 PREDSJEDNIK SKUPŠTINE
Rajko Ležajić, dipl. inž., [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 10.

48
49
50

Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast Zapadna Slavonija, Izvršni savjet opštine Pakrac.
Vidi: Dokument br. 100.
Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.

49

30

1995., veljača 3.
Knin
Priopćenje za javnost Ministarstva vanjskih poslova RSK o sastanku ministra Milana
Babića sa šefom Promatračke misije EU za područje bivše Jugoslavije, na kojem je Babić
ustrajao na zahtjevu da područje pod kontrolom pobunjenih Srba ostane pod zaštitom
mirovnih snaga UN-a
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA
Broj: 23-5-118/95.
Knin, 03. 02. 1995. godine
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
Dr. Milan Babić ministar inostranih poslova Republike Srpske Krajine primio je danas
šefa Posmatračke misije Evropske unije za područje bivše Jugoslavije ambasadora Alberta
Turoa.51
U vrlo otvorenom razgovoru ministar Babić i ambasador Turo, razmjenili su mišljenja
o najnovijem razvoju odnosa između Republike Srpske Krajine i Hrvatske, izazvanih
hrvatskim zahtjevom za otkazivanje mandata UNPROFOR-a.
Posebno je bilo riječi o sprovođenju ekonomskog sporazuma o otvaranju političkih
pregovora.
Dr. Babić je upoznao ambasadora Turoa sa stavom državnog rukovodstva Republike
Srpske Krajine da je za Srpsku Krajinu nemoguće prihvatiti razmatranje plana grupe Z
– 4 dok se ne dobije čvrsta garancija daće teritorija Republike Srpske Krajine ostati pod
zaštitom Ujedinjenih nacija dok se ne završe pregovori o svim otvorenim pitanjima sa
Hrvatskom.
Stav Krajine nije da se blokiraju politički pregovori, već da se oni vode na ravnopravnoj
osnovi između dva suverena naroda, srpskog i hrvatskog i njihovih država, Krajine i
Hrvatske, istakao je na kraju razgovora dr. Milan Babić.
M.P.52

SLUŽBA ZA INFORMISANJE53

Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 442.

Albert Turot.
Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za inostrane poslove, The Republic of Serbian Krajina, Ministry for Foreign
Affairs, Knin.
53
Potpis nečitak.
51
52

50

31

1995., veljača 6.
Knin
Zamolba predsjednika RSK Milana Martića upućena srpskom patrijarhu Pavlu da odobri
episkopu dalmatinskom Longinu, episkopu gornjokarlovačkom Nikanoru i episkopu ključkopetrovačkom Hrizostomu nastavak prikupljanja pomoći za potrebe naoružavanja RSK
među srpskom dijasporom u SAD-u, Kanadi, Australiji i Europi
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
PREDSJEDNIK REPUBLIKE

PATRIJARŠIJA
SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE
  Njegova Svetost
      
patrijarh srpski gospodin Pavle
Vaša Svetosti,
Republika Srpska Krajina u najnovije vrijeme nalazi se pred velikim iskušenjima. Nadamo
se da ste upoznati sa našim odbijanjem da uopšte razgovaramo o ponudi plana Z-4 prema
kojem bi naša suverena država bila reintegrisana u Republiku Hrvatsku.
Poštujući volju naroda izraženu na dva referenduma, da nikad više ne želi živjeti u “lijepoj
njihovoj”, a uvidjevši da ambasadori Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Evropske
zajednice i Konferencije o bivšoj Jugoslaviji nude sporazum sa Hrvatima o navodnoj mirnoj
reintegraciji u Hrvatsku uprkos činjenici da je ista otkazala UNPROFOR-u, donijeli smo
jedinu moguću odluku – da uopšte ne razgovaramo o ponuđenom planu.
Vaša Svetosti, prijetnje Hrvatske da nas oružano napadne su sve veće i sve realnije.
Odlučili smo stoga da našu odbranu još više ojačamo i da svoja ognjišta i našu nejač branimo
do posljednjega.
Proizvodnja u Republici Srpskoj Krajini zbog ratnih uslova svega je 10% od stvarnih
mogućnosti. To je i razlog što nam stalno nedostaju sredstva za normalno funkcionisanje
naše odbrane.
Zahvalni smo Vama i svetom Sinodu na već provedenim akcijama među Srbima u
dijaspori za prikupljanje pomoći.
Molim Vaš blagoslov za još jedan odlazak u Sjedinjene Američke Države, Kanadu,
Australiju i Evropu naših dobrotvora, Njihovih Preosveštenstava episkopa Dalmatinskog
gospodina Longina, episkopa Gornjekarlovačkog gospodina Nikanora i gospodina
Hrizostoma episkopa Ključko-petrovačkog.
Koristim priliku da se Vama, Vaša Svetosti, mitropolitima, vladikama i ostalom sveštenstvu
Srpske pravoslavne crkve još jednom zahvalim za sve ono što ste učinili u pomaganju
pravedne borbe naroda Republike Srpske Krajine da živi slobodan, svoj na svojemu.
S vjerom u Boga.
Knin, 06. februar 1995. g.
M.P.54 PREDSJEDNIK REPUBLIKE

Milan Martić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 4.
54

Okrugli pečat: RSK, Predsjednik Republike, Knin.

51

32

1995., veljača 7.
Knin
Obavijest Službe predsjednika RSK o susretu predsjednika Milana Martića s episkopom
gornjokarlovačkim Nikanorom i episkopom dalmatinskim Longinom, na kojem im je
zahvalio na prikupljanju pomoći u SAD-u i Australiji za potrebe SVK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SLUŽBA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE
Broj: 020/4-4b -101/95.
Knin, 07. 02. 1995. g.
ZABILJEŠKA
o razgovoru Predsjednika RSK sa vladikama Srpske pravoslavne crkve
U Kabinetu Predsjednika Republike Srpske Krajine gospodina Milana Martića, u
petak, 03. februara 1995. godine, održan je sastanak sa episkopima Gornjokarlovačkim
gospodinom Nikanorom i Dalmatinskim gospodinom Longinom. Razgovoru su još
prisustvovali Savjetnici Predsjednika RSK Risto Matković i Rade Matijaš.
Predsjednik se zahvalio Vladikama na provedenoj akciji prikupljanja pomoći za Srpsku
vojsku Krajine, što su Njihova Preosveštenstva proveli među Srbima u Americi i Australiji.
Predsjednik će uputiti zahtjev za blagoslov Njegovoj Svetosti patrijarhu Srpske pravoslavne
crkve gospodinu Pavlu za novi odlazak episkopa u inostranstvo za nastavak akcije.
Njihova preosveštenstva dala su bezrezervnu podršku Predsjedniku i državnom
rukovodstvu RSK u vezi neprihvatanja u razmatranje plana grupe Z-4. Preporučili su da se
i dalje nastoji na miran način razrješiti nesporazume sa Republikom Hrvatskom, a da zbog
sve češćih prijetnji treba posebnu pažnju posvetiti odbrambenom sistemu Krajine.
Vladike Nikanor i Longin su prihvatile Predsjednikov predlog da aktivno sudjeluju u
njegovom novoformiranom savjetodavnom tjelu.
Predsjednik je na “Tvrđavi” priredio ručak za goste kojima su se priključili još i vladika
Ključko-petrovački gospodin Hrizostom kao i poslanik Skupštine RS i predsjednik opštine
Sanski Most gospodin Nedjeljko Rašula. Bila je to prilika za detaljnije upoznavanje sa
situacijom u tom dijelu Republike Srpske.
SAVJETNIK PREDSJEDNIKA
Rade Matijaš, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 4.

1995., veljača 7.
Knin
Zapisnik s 30. sjednice Vlade RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
52

33

ZAPISNIK
sa 30. sjednice Vlade RSK održane 07. 02. 1995.
u zgradi Vlade u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio55.
Odsutni: Mile Bosnić, Milan Pađen.
Sjednici prisustvuju po pozivu: Svetozar Vinčić, Nebojša Jakšić, Milan Lukić.
Sjednica je počela s radom u 16.30 časova.
Za sjednicu je predviđen slijedeći
DNEVNI RED
1. Usvajanje zapisnika sa 29. sjednice Vlade
I PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU
2. Pripreme za Skupštinu
3. Informacija o realizaciji Sporazuma o ekonomskim pitanjima
4. Informacija o razgovorima sa međunarodnim predstavnicima
5. MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA
5.1. Donošenje Odluke o prevozu roba auto-putem
6. MINISTARSTVO PROSVJETE
6.1. Donošenje Odluke o osnivanju JP Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva
7. MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA
7.1. Donošenje Odluke o proglašenju preduzeća u državnoj svojini “Rudnici metala i
nemetala” Obrovac preduzećem od značaja za RSK
8. KOMESARIJAT ZA ZBJEGLICE
8.1. Informacija o aktuelnim problemima i zbrinjavanju izbjeglica u RSK
8.2. Pregled aktivnosti regionalnih i opštinskih organa Komesarijata za izbjeglice RSK u
1994. godini
8.3. Donošenje Odluke o preuzimanju lica koja rade na poslovima zbrinjavanja izbjeglica –
raseljenih lica a mobilisana su u okviru civilne zaštite
8.4. Donošenje Odluke o oslobađanju izbjeglica od učešća u troškovima zdravstvene zaštite
II PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU
9. Donošenje Odluke o kupovini osnovnih sredstava za potrebe Ministarstva energetike i
rudarstva i Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju
10. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava Republičkom hidrometeorološkom zavodu za
izvođenje kanalizacionih radova i spajanje na gradsku kanalizacionu mrežu
11. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava Republičkom hidrometeorološkom zavodu za
nabavku telefonske centrale
12. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava Republičkom hidrometeorološkom zavodu za
nabavku inventara za opremu prostorija
13. Donošenje Odluke o odobrenju novčanih sredstava MIP-u
14. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmeni i dopuni Pravilnika o
organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u MIP-u
55

Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici.

53

15. Donošenje Odluke o izradi pregradnih stijena i nabavci namještaja za potrebe
Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
16. Donošenje Odluke o nabavci osnovnih sredstava za potrebe Ministarstva za urbanizam,
stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo
III MATERIJALI RADI INFORMISANJA ČLANOVA VLADE
17. Stavovi Izvršnog savjeta opštine Pakrac o uslovima kontrole korištenja i održavanja
vodovodnog sistema Šumetlica – Pakrac – Lipik
i izmjenjen i nadopunjen sa
6.2. Materijalni položaj prosvjetnih radnika
8. Umjesto Komesarijata – MINISTARSTVO ODBRANE
8.1. Donošenje Odluke o korištenju mazuta kao kompenzacijskog sredstva za finansiranje
namjenske proizvodnje
8.2. Informacija o sprovođenju mobilizacije
8.3. MINISTARSTVO POLJ. ŠUM.56 I VODOPRIVREDE
Razmatranje modela snabdijevanja dizel gorivom poljoprivrednu proizvodnju
namjenjenu robnim rezervama i SVK
16.a. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na opšte uslove za isporuku električne
energije
16.b. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za isplatu zgrade Okružnog suda u B.
Manastiru57
18. Pravilnik o službenom odijelu i oznakama radnika carinskih organa
Ad-1
Usvojen je zapisnik sa 29. sjednice Vlade.
Ad-2-3-4
Predsjednik Mikelić58 – Sada je važan naš stav koji ide na Skupštinu vezan za daljnje
ostajanje UNPROFOR-a, kao i naše određivanje oko pregovaranja sa RH.
Naše opredjeljenje je da UNPROFOR ostane i da teritorij RSK bude zaštićena zona. Plan
Kontaktne grupe Z – 4 (prilog br. 1)59 nismo ni uzeli u razmatranje sve dok Hrvatska ne
povuče odluku o povlačenju UNFPROFOR-a.
Ministar Krička obavještava o obilasku dalekovoda od Kanjona Krke do Otočca i prisutnim
oštećenjima. Slijedeći sastanak vezan za tu problematiku predviđen je da se održi u Žitniću
(10. 02. 1995.) s tim da se napravi plan aktivnosti obiju strana koji bi se trebao odvijati u
smislu priprema za sanaciju dalekovoda.
G-din Jakšić – održana su tri sastanka sa RH u međuvremenu i to:
30. 01. u Petrinji po pitanju vodovoda Petrinja – Sisak
31. 01. u Pakracu po pitanju vodovoda Šumetlica – Pakrac – Lipik
02. 02. u Zemuniku po pitanju vodovoda Obrovac – Benkovac – Zadar, Kakma – Benkovac
– Biograd, Čikola – Drniš.
56
57
58
59

Poljoprivrede, šumarstva.
Beli Manastir.
Borislav, predsjednik Vlade RSK.
Priređivači su izostavili priloge.

54

U međuvremenu smo napravili specifikaciju potrebnih radova i troškova za sanaciju (prilog
br. 2)60 vodovoda Petrinja – Sisak koje trebamo dostaviti UNPROFOR-u do 09. 02. 1995.
god. Prethodno sam htio da materijal Vlada pregleda i nešto promijeni ako je potrebno. Za
slijedeću sjednicu Vlade bit će spreman kompletan materijal o vodovodnim sistemima.
Otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali gotovo svi ministri.
Usvojen je
ZAKLJUČAK
Stav Vlade je da se zamrzne daljnje pregovaranje sa RH dok ne povuku odluku o
povlačenju UNPROFOR-a, odnosno dok se Savjet bezbjednosti ne opredjeli o istom.
Ad-5
5.1. Nakon obrazloženja g-dina Lukića donesena je
ODLUKA
o prevozu roba auto-putem (prilog br. 3)
Ad-6
6.1. Nakon što je ministar Ratković61 obrazložio odluku i uz korekciju da sjedište Zavoda
bude u Kninu donesena je
ODLUKA
o osnivanju JP Zavoda za udžbenike i nastavne sredstva (prilog br. 4)
6.2. Ministar Ratković vezano za materijalni položaj prosvjetnih radnika obavještava
članove Vlade o slijedećem:
– prosvjetni radnici su čvrsto riješili da idu u štrajk ukoliko se ne poboljša njihov materijalni
položaj
– opštinske vlasti Knina su riješile da za 1. mjesec isplate topli obrok u iznosu bitno
smanjenom tj. samo za 7 dana.
Ja sam ubjedio kninske opštinske vlasti da su zimski školski praznici godišnji odmor za
prosvjetne radnike. Oni su prihvatili ovakvu argumentaciju i obećali su da će kontinuirano
isplaćivati topli obrok, osim u ljetnim mjesecima (7. i 8.). Time smo prosvjetnim radnicima
oduzeli jedan razlog za štrajk.
Ipak, najvažniji razlog za štrajk su niske plate (između 130 i 160 dinara). Ovi njihovi
zahtjevi za korekciju plata, po mišljenju Ministra prosvjete su sasvim legitimni, ali treba
koristiti legalna sredstva da se korekcija izvrši. Ne želimo zloupotrebu, manipulaciju sa
djecom. Dužan sam upozoriti da, ukoliko se plate ne povećaju, prijeti veliki odliv kadrova.
Izuzev prijetnji štrajkom zahtjevi prosvjetnih radnika su sasvim opravdani.
Otvorena je rasprava:
Ministar Veselinović62 – Ne može se donijeti parcijalna odluka o povećanju plata prosvjetnim
radnicima. Trenutno ne vidim izvor iz kojeg mi možemo pokriti zahtjeve prosvjetnih
radnika.
60
61
62

Ovaj i ostali prilozi navedeni u zapisniku nisu pronađeni uz izvornik.
Stevo, ministar prosvjete RSK.
Ratko, ministar financija RSK.

55

Predsjednik Mikelić – Mi se ne možemo upoređivati sa platama prosvjetnih radnika SRJ.
Isto tako se mora imati u vidu činjenica da je mobilizacija veoma pogodila budžet RSK.
Vlada će ispitati mogućnost povećanja plata ako dobijemo dio sredstava iz Republičkog
budžeta i to će se već isplaćivati za ovaj mjesec.
Htio bih da Vlada bude korektna prema prosvjetnim radnicima jer je njihov položaj zaista
ugrožen. Ako su pojedine opštine isplaćivale neprimjereno visoke plate treba im uputiti
ozbiljne zamjerke.
Ministar Vojnović63 – Razlika po opštinama je ogromna što nije u redu, zdravstvo ima dosta
veće plate, banke itd., a to prosvjetne radnike iritira. Ovdje se sigurno ne radi o političkim
namjerama prosvjetnih radnika.
Ministar Perić64 predlaže da se naredna sjednica posveti pitanju plata u RSK i da ministar
Veselinović pripremi podatke koliko i šta budžet može finansirati.
Nakon rasprave usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Na idućoj sjednici Vlade raspravljat će se o platama u sklopu čega će se riješiti problemi
prosvjetnih radnika.
7.1. Donesena je

Ad-7

ODLUKA
o proglašenju preduzeća u državnoj svojini “Rudnici metala i nemetala” Obrovac
preduzećem od značaja za RSK (prilog br. 5)

8.1. Donesena je

Ad-8

ODLUKA
o korištenju mazuta kao kompenzacijskog sredstva za finansiranje namjenske proizvodnje
(prilog br. 6)
8.2. Nakon što je ministar Tanjga65 podnio informaciju o sprovedenoj mobilizaciji
usvojen je
ZAKLJUČAK
Na idućoj sjednici Vlade podnijet će se cjelovita informacija o efektima sprovedene
mobilizacije, s tim da se zadužuje ministar Petrović66 da dostavi izvještaj o efektima
mobilizacije na privredu – industriju.
Ad-8-3
Ministar Šijan67 je obrazložio model snabdijevanja dizel gorivom poljoprivrednu
proizvodnju namjenjenu robnim rezervama i SVK (prilog br. 7) i predložio da se prihvati
model i na osnovu toga zaduži Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da
izradi odluke i uputstva, program distribucije dizel goriva, osnovne elemente iz Ugovora; da
63
64
65
66
67

Milivoj, ministar fizičke kulture i sporta RSK.
Slobodan, ministar za rad, boračka i socijalna pitanja RSK.
Rade, ministar obrane RSK.
Branko, ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK.
Simo, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RSK.

56

Ministarstvo odbrane izradi svoje elemente iz ugovora i procjenu potreba i popis snabdjevača
SVK, a robne rezerve da sačine svoje prijedlog ugovora.
Kroz raspravu, dodaje ministar, možemo vidjeti koliko će biti subvencija.
Nakon kraće rasprave usvojen je
ZAKLJUČAK
Model snabdijevanja dizel gorivom poljoprivrednu proizvodnju namjenjenu robnim
rezervama i SVK prihvata se kao polazna osnova, a konačan stav zauzet će se na slijedećoj
sjednici Vlade kada ide i Zakon o porezu na promet u sklopu kojeg je predviđena
olakšavajuća okolnost vezana za primarnu poljoprivrednu proizvodnju.
Donesena je

Ad-9

ODLUKA
o kupovini osnovnih sredstava za potrebe Ministarstva energetike i rudarstva i Ministarstva
za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju (prilog br. 8)
Donesena je

Ad-10

ODLUKA
o odobrenju sredstava Republičkom hidrometeorološkom zavodu za izvođenje
kanalizacionih radova i spajanje na gradsku kanalizacionu mrežu (prilog br. 9)

Donesena je

Ad-11

ODLUKA
o odobrenju sredstava Republičkom hidrometeorološkom zavodu za nabavku telefonske
centrale
(prilog br. 10)
Donesena je

Ad-12

ODLUKA
o odobrenju sredstava Repub. hidrometorološkom zavodu za nabavku inventara za opremu
prostorija (prilog br. 11)
Donesena je

Donesena je

Ad-13
ODLUKA
o odobrenju novčanih sredstava MIP-u (prilog br. 12)
Ad-14

ODLUKA
o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta u MIP-u (prilog br. 13)

Donesena je

Ad-15
57

ODLUKA
o izradi pregradnih stijena i nabavci namještaja za potrebe Ministarstva polj., šum. i
vodoprivrede (prilog br. 14)
Donesena je

Ad-16

ODLUKA
o nabavci osnovnih sredstava za potrebe Ministarstva za urbanizam, stam.-kom.68 poslove
i građevinarstvo (prilog br. 15)
Donesena je

Ad-16-a

ODLUKA
o davanju saglasnosti na opšte uslove za isporuku električne energije (prilog br. 16)

Donesena je

Ad-16-b

ODLUKA
o odobrenju sredstava za isplatu zgrade Okružnog suda u B. Manastiru69 (prilog br. 17)
Članovima Vlade radi informisanja podjeljen je slijedeći materijal:
STAVOVI
Izvršnog savjeta opštine Pakrac o uslovima kontrole korištenja i održavanja vodovodnog
sistema
Šumetlica-Pakrac-Lipik (prilog br. 18)70
III
PRAVILNIK
o službenom odijelu i oznakama radnika carinskih organa (prilog br. 19)
Sjednica je završila s radom u 22.30 časova.
Broj: 06-5-215/95 Broj: 05-5-236/95
Knin, 22. 02. 1995. Knin, 22. 02. 1995.
SEKRETAR M.P.71 M.P.72 PREDSJEDNIK
Savo Štrbac, [v.r.] Borislav Mikelić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 21.
68
69
70
71
72

Stambeno-komunalne.
Beli Manastir.
Vidi: Dokument br. 28.
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.

58

34

1995., veljača 7.
Krnjak
Plan evakuacije stanovništva MZ Donji Skrad, Tušilovićki Cerovac 73, Tušilović i Brezova
Glava
KOMANDA VOJNOG ODSEKA VOJNIĆ
ODELJAK M.P.74
Pov. br. 56-2/95.
7. 2. 1995.
KARLOVAC – KRNJAK
Plan CZ za evakuaciju MZ Donji Skrad, s. Koranski Breg, s. Kosijersko.
1. Donji Skrad i naselja Kosijersko Selo i Koranski Breg locirani su u neposrednoj blizini
rijeke Korane, koja je ujedno i linija razdvajanja zaraćenih strana. Širina ove zone iznosi cca
9 km, a dubina cca 3,5 km. Samim tim, naselja su izložena neprijateljskoj vatri i posredno i
neposredno što znači da je zona u potpunosti prostreljiva i po dubini i po širini.
Pravac evakuacije za Korenski Breg (isključno s. Malići, Grijakovići i Djući)
– Galovo Brdo – preko platoa Mlakovac – s. Marinkovići – kroz ravne doline do sela
Maćešići – komunikacijom prema Penićima – pravac Krnjak – Bud. Rijeka. Evakuiše se cca
60 lica.
Zaseoci i sela ovog reona dobro su između sebe povezani kolskim putevima. Izbijanjem na
put kod sela Maćešići put se širi i pogodniji je za transport stanovništva i stoke. Prvi prihvat
stanovništva bio bi kod sela Penići, gdje bi aktivisti CZ po potrebi vršili daljnju evakuaciju
za Budačku Rijeku. U tom rejonu moguće je obezbijediti privremeni smještaj za cca 120
lica i oko 30 mjesta za smještaj stoke. Za prijem u B. Rijeci zadužen je Božić Radovan.
Linija osmatračkih mjesta: OM -1: Galovo Brdo k. 211, OM-2: s. Marinkovići kota 163
Pravac evakuacije za Kosijersko Selo:
– Kosijeri – Maćešići – Bižići – Penići – prema školi Krnjak – pravac Budačka Rijeka.
Komunikacija kojom bi se kretalo stanovništvo ovog reona je u vrlo dobrom stanju, tako
da bi se mogla evakuirati i krupnija stoka. U rejonu Penića ili kod škole Krnjak povjerenici
CZ proveli bi stanovništvo do prihvatnog centra u Budačkoj Rijeci i po potrebi u Trupinjak.
Za prihvat u reonu Trupinjaka zadužen je Kosijer Mile iz Burić Sela.
Evakuiše se cca 107 lica.
Linija osmatračkih mjesta: OM-1: trig. 178, OM-2: trig 196.
Pravac evakuacije za MZ Donji Skrad (uključno s. Lučani i Milovanovići)
– Marčinkovića glavica – kota 171 – s. Bunčići – s. Bolići putem u Skradsku goru – s.
Vujaškovići – s. Velimirovići – kroz s. Ponorac – s. Kozline – s. Gornji Skrad – pravac
Zagorje. Evakuiše se cca 160 ljudi.
Kritični deo puta je od Marčinković glavice do ulaza u Skradsku goru. U rejonu Gornjeg
Skrada mogao bi se improvizirati prihvatni centar. U saradnji sa aktivistima CZ stanovništvo
73
74

Današnji naziv je Cerovac Vukmanićki
Okrugli pečat: Komanda Vojnog odseka Vojnić, Odeljak Karlovac – Krnjak. Potpis nečitak.

59

i stoka mogli bi se trajnije smjestiti u selu Zagorje gdje je obezbjeđen smještaj za 174 lica, 74
goveda i 23 svinja. Za prihvat u MZ Zagorje zadužen je Duduković Nikola.
Linija OM: OM-: Gradina t.260, OM-2: Skrad. gora t.428, OM-3: Vetiljača T.
M.P.75
KOMANDA VOJNOG ODSEKA VOJNIĆ
ODELJAK
M.P.76
Pov. br. 56-2/95.
7. 2. 1995.
KARLOVAC – KRNJAK
Plan CZ za evakuaciju MZ Tuš. Cerovac, Tušilović, Brezova Glava i s. Malići.
1. Navedene MZ nalaze se na udaru neprijateljskog djelovanja sa zemlje iz vazduha. Dubina
ove zone iznosi u proseku oko 7,5 km, a širina oko 4,5 km. S obzirom na blizinu neprijatelja
i njegovih OS navedena zona za ove MZ prostreljiva je i po dubini i po širini i to odmah
po otpočinjanju borbenih dejstava. Nalog za evakuaciju može izdati samo vojna komanda u
saradnji sa državnim organima MO i CZ.
Za MZ Tušilovački Cerovac pravac evakuacije:
– Macut brdo – Podrljevac- putem kroz Babinu Goru – preko Velikog brda – u rejon sela
Pogledić.
Za ovaj karakteristično je da velikim dijelom prolazi kroz šumu Babina gora i da je
put relativno širok i u dobrom stanju. Kvalitet puta dosta zavisi od vremenskih uvjeta u
datom trenutku. Izlaskom u rejon sela Pogladić čekati dalja naređenja. Eventualno daljnja
evakuacija mogla bi teći u dva pravca:
prvi: prema selu Mandići i dalje do Utinje – Vrelo Utinje.
drugi: prema selu Ivkovići i dalje prema Bukovici.
Linija osmatračkih mjesta:
OM-1: Macut brod-kota 221, OM-2: Veliko brdo – trigonometar 243, OM-3: sjeverno od
sela Ivkovići trig. 244
Evakuiše se cca 400 ljudi.
Za MZ Tušilović pravac evakuacije:
MZ Tušilović i s. Malići nalaze se samo nekoliko stotina metara od položaja neprijateljske
vojske. Mjesto je relativno veliko, a zauzima i važan geostrateški položaj zbog raskrsnice
puteva. Osim toga u mjestu se nalazi područna škola, pošta i benzinska pumpa tj. objekti
koji bi medju prvima bili izloženi neprijateljskoj vatri.
Zbog veličine mjesta predlažemo dva osnovna pravca evakuacije, a za sela Maliće i
Grijakoviće poseban pravac evakuacije.
Donji Tušilović – pravac evakuacije:
– trgovina Djurić – lijevo putem pored groblja-prema koti 225 – Stanište s. Cvijanovići –
Okić (do škole) gdje bi bio prvi prihvatni centar.
75
76

Okrugli pečat: RSK, Zonski štab Kordun, Opštinski štab Karlovac. Potpis nečitak.
Okrugli pečat: Komanda Vojnog odseka Vojnić, Odeljak Karlovac – Krnjak.

60

Put je dosta dobar jer se velikim dijelom kreće kroz Babinu goru. Osposobljen je za traktore
i kamione. Evakuiše se cca 200 lica. Linija osmatračkih mesta: OM-1: trigonometar 225,
OM-2: s. Cvijanovići t. 226.
D. Tušilović (uključujući s. Mandić i s. Rape) pravac evakuacije:
–raskrsnica kod benz. pumpe – preko mosta na Radonji – prema s. Dabići – s. Komadine –
Piljino vrelo – s. Ivoševići – Kolarić – prih. centar.
Pravac evakuacije velikim dijelom je kroz šumu Loskunja. Kritični deo puta je do sela
Komadine (cca 800 m). Put je relativno širok i čist tako da se njime mogu kretati traktori i
stoka. Evakuiše se cca 250 lica.
Osmatračka mjesta: OM-1: brdo Glavica kota 222, OM-2: južno od sela Komadine kota
253.
S. Malići – pravac evakuacije:
s. Malići – s. Grijakovići – s. Djurići – prema s. Šaule gdje se pridružuju sela Božići i
Topaševići – Ponorac – širi rejon škole Krnjak (prvi prih. centar). Kritični deo puta je na
potezu s. Malići – zaseok Kozline 1 km.
M.P.77
Preslika, strojopis, latinica
HMDCDR, 2., kut. 265.

35

1995., veljača 8.
Knin
Prijepis tonskog zapisa 1. izvanredne sjednice Skupštine RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
NARODNA SKUPŠTINA
MAGNETOFONSKI SNIMAK
SA PRVE VANREDNE SEDNICE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE,
ODRŽANE 8. FEBRUARA 1995. GODINE U KNINU78

Obrada:
– Milena Lazić
– Vera Stefanović
[….]79
77
78
79

Knin, 8. februar 1995. godine

Okrugli pečat: RSK, Zonski štab Kordun, Opštinski štab Karlovac.
Digitalni tonski zapis sjednice nalazi se na HR-HMDCDR, 18., inv. br. 3565.
Priređivači su izostavili popis prisutnih poslanika.

61

Napomena novinarima i izveštačima:
Tekst nije autorizovan i redigovan.
U slučaju većih nejasnoća i nelogičnosti
molimo da tekst, pre objavljivanja prove rite kod autora ili sekretara Skupštine
Republike Srpske Krajine
MAGNETOFONSKI SNIMAK
sa Prve vanredne sednice
SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
održane 8. februara 1995. godine u Kninu
(Sednica počela sa radom u 12 sati i 38 minuta)
Sednicom predsedavao LEŽAJIĆ RAJKO, predsednik Skupštine Republike Srpske Krajine.
RODIĆ MIRJANA:
(Prozivka prisustva poslanika na Prvoj vanrednoj sednici Skupštine Republike Srpske
Krajine. Spisak prozvanih poslanika je sastavni deo ovom magnetofonskom snimku).
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Da li je još ko stigao u međuvremenu?
RODIĆ MIRJANA:
Ima li još neko?
Ovoj Prvoj vanrednoj sednici Skupštine Republike Srpske Krajine prisustvuje 75
poslanika
Izvolite.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Poštovani predsedniče, poštovani ministri, poštovani gosti i poštovane kolege poslanici.
Otvaram Prvu vanrednu sjednicu Skupštine Republike Srpske Krajine.
Za ovu sjednicu je predložen i utvrđen dnevni red po zahtjevu 30 poslanika Skupštine
Republike Srpske Krajine koji su sa svojim potpisima zahtijevali, takav ste i dobili.
Prva i jedina tačka je:
PREGOVARAČKI PROCES SA HRVATSKOM U SVJETLU ZAHTJEVA
ZA OTKAZIVANJE MANDATA UNPROFOR-a OD STRANE HRVATSKE
I POLITIČKO-BEZBEDNOSNO STANJE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Pošto je o ovoj tački veoma bitna problematika za Republiku Srpsku Krajinu, postoje
predlozi da ova skupština zbog niza razloga bude zatvorena za javnost, a isto tako, postoji
i drugi predlog da se prvi deo prenosi, da bude otvoren za javnost, a drugi deo, gde se radi
o političko-bezbednosnom stanju Republike Srpske Krajine da bude zatvoren za javnost.
Ja vas molim da se Skupština po tom pitanju izjasni.
Ima reč gospodin Vojnović, ministar.
VOJNOVIĆ:80
Gospodine predsedniče, drage kolege i dragi gosti, neću da remetim dnevni red i protokol,
ali znam da mi nećete zameriti. Uobičajeno je na ovakvim skupštinama da pozdravljamo
goste. Ja bih kao Glinjanin i kao član ovog parlamenta želeo ovde da među nama pozdravim
jednog poslanika iz Gline Milana Vukšića. Molim jedan aplauz
80

Milivoj.

62

(Aplauz)
Radi se, dakle, o trećem poslaniku iz Gline koji je dobio apsolutno najveći broj glasova i
koji iz zdravstvenih razloga, jedan je od najvećih ranjenika, nije mogao biti tu.
(Dugotrajan aplauz).
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem kolegi Vojnoviću. Ja, gospodinu Vukšiću, našem kolegi, želim mnogo
uspeha u radu i nadam se da će ubuduće imati snage i mogućnosti da bude prisutan na ovim
sednicama.
Ima predloga, da li da ova sednica bude u potpunosti zatvorena, ja ću dati na glasanje.
Ko je za to da se kompletna tačka razmatra i da bude zatvorena za javnost, molim da
digne ruku? (39 poslanika)
Od prisutnih 75 poslanika – 39 poslanika je za to da ova tačka bude u celosti zatvorena.
Ja se izvinjavam novinarima koji neće moći da prisustvuju, a televizija može da snimi i da
da izvještaj, ono što može da se da.
Ima reč doktor Kresojević.81
KRESOJEVIĆ:
Poštovani predsednici, poštovane kolege poslanici, mislim da ne postoji niti jedan
ozbiljan razlog da se ovo ne prenosi uživo. Mi sa Hrvatskom smo u pregovorima i već dugo
učestvujemo, i odakle se naš narod informira, gledajući emisiju “Slikom na sliku”. Šta bi
mi to danas rekli Hrvatima što ne znaju od nas, čime biste vi to danas, ako javno danas
kažemo dokle smo stigli, šta smo uradili, ugrozili bezbednost ove Krajine. Mislim da ovo što
radimo, da opet zatvaramo i da narod informira parcijalno kako ko stigne. Mislim da nije u
redu i da nije pošteno. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Ima reč gospodin Vujić:
VUJIĆ RANKO:
Gospodine predsedniče, gospodo poslanici, uvažene kolege i gosti, dozvolite mi samo da
kažem, da ne vidim nijedan jedini razlog, pošto se radi o sudbini zemlje našeg naroda da se
ovo ne prenosi. Samim tim, što je tačka dnevnog reda tako postavljena, što ne vidim u njoj
niti jednog jedinog momenta gde mi možemo uticati kontraproduktivno nekoj našoj ovde
raspravi, osim dijela gde bismo možda iznosili neke pojedinosti koje spadaju pod apsolutno
vojnu tajnu, gde bismo mogli samim tim da kažemo, recimo, tamo pri kraju, gde je to
potrebno, da prekidamo javni prenos. Nije mi jasno, gospodine predsedniče, kako ste Vi
dali, ajmo na glasanje, ispalo mi je to, kao da je grupa dogovorila da izglasamo bez ikakve
rasprave. Neophodno bi bilo da raspravimo zašto se jednostavno treba ili ne treba prenositi
neka skupština.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem.
Ja sam dužan da ovde pročitam član 48. “Službenog glasnika Republike Srpske Krajine”
koji kaže:
“Sjednice Skupštine i njenih odbora su javne.
Sjednice Skupštine i njenih odbora mogu biti zatvoreni za javnost ako to predloži Vlada,
odbor ili najmanje 10 poslanika, o tom predlogu glasa se u Skupštini bez pretresa.”
81

Milan.

63

Prema tome, predlog je Kluba poslanika SDS Krajine, prema tome, više od 10 poslanika,
ja sam bio dužan da dam na glasanje.
Izvolite.
Ima reč Simo Krnić.
SIMO KRNIĆ:
Poštovani predsedniče, poštovano predsjedništvo, ja sam jedan od poslanika koji je
potpisao da se sazove vanredna sednica na ove teme. Mi smo sada odglasali, ako je 39
poslanika, onda je donešena odluka da se ne prenosi javno. Ja sam mislio da ćemo mi
prvi dio ove naše današnje sednice da prenosimo i da narod to vidi i da čuje, ne samo naš
narod u Republici Srpskoj Krajini, neka čuju svi, jer smatram da ovaj parlament je toliko
snažan i jak, a pokazalo se i dosada, da može da narodu kaže vrlo kvalitetno i kvalifikovano
sve ono što misli u ovom trenutku o ovim pitanjima. Nemamo drugih mogućnosti da naš
narod u celini informišemo o našim današnjim stavovima, jer on prati radio i televiziju,
pa da ga u celini informišemo o ovim našim stavovima. Budući da smo odglasali, tako
kako smo odglasali, drugi teme bi trebao da bude stvarno zatvoren, jer ima pitanja koja ne
možemo davati svakome na javnost. Ako je moguće tehnički da se snima ovo što mi radimo
po prvoj tački dnevnog reda, pa da se reprodukuje našim građanima, onda bi bilo dobro.
Zato predlažem, ako je zatvorena sednica da se snimi, pa da se onda dade našem narodu u
pogodnom momentu i na način kako mi to odlučimo.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Hvala lepo Simo.
Gospodin Ličina ima reč.
LIČINA RATKO:
Gospodine predsedniče, cenjene kolege i cenjeni gosti.
Imam dvije stvari.
Prvo, složio bih se sa prethodnicima, što se tiče ovog, ne vidim nikakav logičan razlog,
ako mi to stalno navodimo i izvlačimo nekakve članove koji nas sprečavaju da neke stvari
presudne za interes naroda, ako nas taj član sprečava, da se dogovorimo da i to promenimo,
jer nije ništa Bogom dano i Bogom zapisano.
Dakle, u potpunosti se slažem sa prethodnicima, da ovo treba javnost da vidi. Ne slažem
se sa tim da nešto treba snimati, pa posle toga dati. Dajte, neka se vidi, neka svaka ovde
izgovorena reč ide direktno u narod, neka se čuje šta ko misli. Da li ima tu nešto da se krije?
Druga stvar.
Javio sam se da predložim i dopunu dnevnog reda. Nismo se sastajali već dosta dugo.
Predlažem da pored ovoga stavimo i dopunu dnevnog reda – Poslanička pitanja. Mislim
da u ova dva meseca koliko se nismo sretali, da se puno problema nakupilo, nekih tema,
da bi se i to trebalo staviti na dnevni red. Znači, predlažem da se dnevni red dopuni sa –
Poslanička pitanja.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem se gospodinu Ličaninu.
Molim vas, ja sam dužan da pročitam član 74. Ustava Republike Srpske Krajine, a gde
piše: “Skupština se sastaje u vanrednom zasjedanju na zahtjev najmanje trećine ukupnog
broja poslanika ili na zahtjev Vlade sa unapred utvrđenim dnevnim redom.”
Ovih 30 poslanika koji su zahtjevali da se održi ova sjednica, oni su definisali unapred
dnevni red i ovaj dnevni red se ne može menjati, već u redovno zasjedanje koje počinje,
kako znate 1. marta, dnevni red će se utvrđivati na početku svake sjednice.
64

Molim vas, pošto je 39 poslanika glasalo, zbog određenih razloga koje su ljudi naveli,
da ova tačke dnevnog reda ne bude prenošena, ja stvarno molim, novinare i sve one koji
nemaju poziv.
(Upadica s mesta)
Ko je “za da se prenosi”
Možemo i to.
Ja mislim da je to završeno.
Da li ima potrebe sada.
Izvolite.
Ima reč gospodin Džodan Petar.
DŽODAN PETAR:
Gospodine predsedniče, prijatelji i drugovi i poslanici,
Ja često ne izlazim za ovu govornicu jer mi nije stalo do slikanja, nije mi baš mnogo stalo
da li ću preko televizije biti prenošen i šta će moji ljudi koji su me birali o meni reći, što sam
ovde govorio kad ide u eter. Meni je daleko bitnije kada se ovde nešto dogovorimo, pa se
vratim i odem među te ljude i sa njima sednem i razgovaram o svim detaljima. Šta sa ovim
hoću reći?
Pustimo mi demagogiju. Mi na ovoj sednici, gospodo, ja smatram da imamo toliko
stvari koje zaista ne trebaju ići da ih druga strana sluša. Ako sve oni mogu znati, što reče
prethodno gospodin doktor, onda zaista o čemu mi imamo raspravljati, šta imamo donositi.
Ja tvrdim, a to ne moram ja tvrditi, to zna naš narod koji nas ovde poslao, kako živi, koji su
problemi i u kojoj su situaciji. Možemo li mi sjesti i kao ljudi ovde se dogovoriti i razlistati
puno problema koji su otvoreni i koji stoje u narodu i razlistati i ovde raščišćavati, a onda u
javnost otići na teren, otići među ljude, razgovarati, pa videti šta ćemo dalje. Ja ne vidim da
je stanje dobro, da bi mogli sve to prenositi, da ne kažem, paničiti među ljudima.
Prema tome, shvatimo mi da smo mi u situaciji u kojoj jesmo. Ne vidim potrebe i toliko
nepoverenja tog naroda, ako se baš preko televizije ne prenosi sve.
Znači, ja očekujem da će ova sjednica, zato sam na nju došao, zaista duboko zaći u
probleme koje imamo i suštinu, i tu suštinu ne bi trebali tako otvoreno plasirati u javnosti
i u svijet.
Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem.
:
(Upadica s mesta: Traže repliku).
Replika ne može, jer Vas niko nije prozvao. Po imenu i prezimenu niko nije prozvan.
Ja moram reći, mi smo pozvali najodgovornije ljude iz Republike Srpske Krajine, od
predsednika države, od svih ministara u Vladi od komandanta Srpske vojske, od predsednika
opština svih iz Republike Srpske Krajine, od svih predsednika izvršnih savjeta i mislim da
ovde sjede najodgovorniji ljudi u Republici Srpskoj Krajini. Da li će biti prenos ili neće biti
prenos? Sami ste videli da je 39 ljudi predložilo i izglasalo da ne bude prenos i smatram da
će ova informacija i da će ovi ljudi najodgovorniji preneti narodu šta je ovde zaključeno i o
čemu je ovde bilo reči. Smatram da neke stvari ne mogu ići u javnost, ne radi našeg naroda,
šta više naš narod treba sve da zna, nego ne može radi našeg neprijatelja koji i te kako nas
gleda.
Ima reč doktor Maljković.
65

RADOVAN MALJKOVIĆ:
Gospodo predsednici, dragi gosti, cenjene kolege,
Ja se opet javljam, po ko zna koji put u vezi ove teme, i opet ću biti dalje uporan, i opet
ću ponoviti ono što sam već nekoliko puta napomenuo. Mene rad Skupštine u kojoj će
bilo ko uključivati, isključivati Skupštinu, proglašavati sve i sva pod tajnom, mene takav
rad Skupštine ne zanima. Ja opet ponavljam tajna se svodi samo na jedinu riječ, kratko
rečeno, to je poslušnost. Kome? Koju poslušnost? Ja vas molim i apeliram na vas, ovde se
radi o sudbini naroda i mi trebamo otvoreno i javno progovoriti. Zašto bi mi krili do našeg
naroda, da raspravljamo odgovorno o sudbonosnim pitanjima. Zašto bi mi krili od svog
naroda šta će se narodu i nama kao dijelu tog naroda dogoditi? Meni je to nepojmivo više.
Ja opet ponavljam, tajna se svodi na poslušnost. Ja nisam član tajne organizacije, nego
Skupštine Republike Srpske Krajine. Hoću javno da govorim. Ja ne vidim svrhu stalnih
tajnih sastanaka Skupštine.
Još jednom apeliram da ova sjednica Skupštine bude javna i otvorena.
Hvala.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem.
Molim vas, ima reč gospodin Vujanović.
VUJANOVIĆ STANKO:
Pozdravljam vas sve skupa.
Kao predsednik Odbora za odbranu i bezbednost nismo imali mogućnosti da se
sastanemo i da donosimo neke odluke ili zaključke, zato dajem predlog Skupštini i ovom
parlamentu da se Odbor za bezbednost sastane, da nam date pet minuta vremena i da
prihvatite odluku Odbora hoće li biti sednica otvorena ili zatvorena.
Hvala.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Ima reč gospodin Kovačević.
KOVAČEVIĆ GOJKO:
Ja podržavam predlog gospodina Vujanovića. Mislim da je on konstruktivan i u ime
Kluba poslanika SDS Krajine predlažem pauzu od 10 minuta.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Dobro.
Pošto gospodin Vujanović tražio pet minuta, ja mislim da bude ipak 10 minuta. Za 10
minuta počinjemo sa radom.
(P A U Z A)
NASTAVAK RADA POSLE PAUZE U 13 SATI 30 MINUTA
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Ja molim predsednika Odbora za odbranu i bezbednost da iznese stav Odbora.
VUJANOVIĆ STANKO:
Stav Odbora je u početku bio da prvi deo sednice bude javan, a drugi deo tajan, dok nije
došao gospodin Babić82 i vršio pritisak na svoje članove partije. Preglasavanjem je donešena
odluka da cela sednica bude tajna.
Hvala lepo.
82

Milan, ministar vanjskih poslova RSK.

66

PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Ja vas stvarno molim, ako je dogovoreno i izglasano...
Ima reč gospodin Babić.
BABIĆ MILAN:
Meni je drago gospodo poslanici, gosti, da ćemo danas imati priliku da držimo vanrednu
sednicu Skupštine Republike Srpske Krajine na moju inicijativu, na inicijativu Srpske
demokratske stranke Krajine, zbog toga što se Krajina danas u ovom trenutku nalazi pred
odlukom – kojim putem dalje u odnosu na agresivne namere Hrvatske prema Republici
Srpskoj Krajini.
S obzirom da je danas Skupština u ovolikom broju se sastala, ovoliki broj poslanika,
cenim da ste prihvatili moju inicijativu, inicijativu moje stranke, da cenite ovaj trenutak
kao vrlo bitan za Republiku Srpsku Krajinu. Obzirom da se rat sa neprijateljem vodi raznim
sredstvima. Jedan je i politički, i vojni i diplomatski. Ja verujem da će Skupština danas na
ovaj raspravi koju će voditi doneti pravovaljanu odluku i da će podržati inicijative koje smo
mi i predložili.
Hvala.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem.
Ima reč ministar Tanjga.
RADE TANJGA:
Ja bih zamolio, da bi bili korektni u interpretaciji, gospodin Babić se uopšte nije pojavio
na sjednici skupštinskog odbora. On nije bio prisutan sjednici skupštinskog odbora. Ja sam
bio prisutan kao ministar odbrane, nisam imao pravo glasanja. Bilo je 6:3. Nije bilo nikakvih
preglasavanja. Iznosili su slobodno svoja mišljenja. Bilo je mišljenja jednih i drugih. Bilo je
6:3 glasanje i nije bilo preglasavanje. Ja ne vidim da je to bilo preglasavanje.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Ja Vas molim, gospodine Vujić, ja moram još jednom da pročitam član 48:
“Sjednica Skupštine i njenih odbora su javni.
Sjednice Skupštine i njenih odbora mogu biti zatvoreni za javnost, ako to predloži Vlada,
odbor ili najmanje 10 poslanika.”
Molim vas, ministar Tanjga je izneo stav Vlade. Prema tome, Vladu smo izabrali mi.
Mislim da je red da poštujemo i stav Vlade.
RANKO VUJIĆ:
Mogu, ali ne moraju, molim Vas.
Gospodin, ministar poslova kaže doslovce: “da je ovo vrlo važan trenutak za Republiku
Srpsku Krajinu”. Tačno je. Republika Srpska Krajina i njen narod moraju da imaju
informaciju. Informaciju može da ima samo u slučaju ako se to direktno prenosi. Sve drugo
je interpretacija i manipulacija. Sve drugo. Interpretacija je ono što će čuti ovde. Zašto smo
došli u ovu poziciju u kojoj smo sada. Zašto mi ne možemo ili možemo da se odbranimo,
i zbog čega gospodo? Zbog čega mi hoćemo i zbog čega smo mi u situaciji da moramo da
se odbranimo od našeg neprijatelja? Zbog čega? Zato što moramo da preživimo. A zašto
moramo da preživimo, i kako moramo da preživimo, i koja su naša prava da to tražimo, to
smo mi hteli da kažemo sada. Zahvaljujem.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Mislim da nema potrebe za daljom raspravom.
(Glasovi u sali).
67

Molim vas, dogovorili smo se da se održi Odbor za odbranu i bezbednost i da se na
Odobru donese rešenje i odluka. Odluka je donešena. Ja se nadam da svi poslanici poštuju
stav Odbora.
Dalje, čuli smo stav ministra odbrane, stav Vlade, a piše ovde u “Službenom glasniku” da
Vlada ima pravo da predloži da bude sednica zatvorena. Mislim da nema potrebe da ovde
glasamo više i da raspravljamo po tom pitanju.
:
(Upadica s mesta: Povreda Poslovnika).
Nije povređen Poslovnik.
:
Draga braćo, ja stvarno smatram da je povređen Poslovnik, jer ja kao poslanik nisam
priupitan za šta sam. Postavljeno je pitanje od predsedavajućeg – ko je protiv javnog prenosa
ove naše sjednice. Dignuto je 39 ruku. Ja očekujem da budem pitan – da li sam za prenošenje
ove sednice. Da glasanje obavimo po Poslovniku. Ovo je za mene povreda Poslovnika.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Molim vas, mi smo poslove odradili i onako kako je išlo po dogovoru.
Ja vas molim da pređemo na tačku dnevnog reda i da počnemo sa radom.
Sve ono što se bude ovde govorilo, napraviće se izveštaj i javnost će biti upoznata sa svim
onim što se može objaviti u javnosti. Ja bih najrađe da to naša javnost zna, ali moram vam
reći, da ovaj naš prenos i ovu našu sjednicu gleda i druga strana.
:
(Upadica sa mesta: I treba)
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Nama neprijateljska strana.
Prema tome, ako je već izglasano da je 39 poslanika bilo za da bude zatvorena sednica.
Odbor za odbranu i bezbednost je izglasao da bude zatvorena, ministar za odbranu i
bezbednost ispred Vlade je rekao da treba da bude zatvorena, mislim da nema više šta o
tome da raspravljamo, i ako budemo raspravljali, onda će biti povreda Poslovnika.
Ja vas stvarno molim da počnemo rad sa tačkom dnevnog reda.
Istovremeno, molim sve one koji nisu dobili zvanični poziv da kažem, uz moje izvinjenje,
da ne mogu prisustvovati sednici.
Posle sednice bićete upoznati sa zaključcima Skupštine Republike Srpske Krajine.
Dakle, za sva sredstva informisanja, izuzev televizije Knin, koja će snimati za potrebe
službe i za potrebe onoga što će biti objavljeno u javnosti.
Prelazimo na dnevni red:
PREGOVARAČKI PROCES SA HRVATSKOM U SVETLU ZAHTJEVA ZA
OTKAZIVANJE MANDATA UNPROFOR-a OD STRANE HRVATSKE I
POLITIČKO-BEZBEDNOSNO STANJE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Ja molim predsednika Republike ili predsednika Vlade, ko od njih želi da uzme reč.
Ima reč predsednik Republike gospodin Martić.
MILAN MARTIĆ:
Poštovano predsedništvo, gospodo narodni poslanici,
Kao i mnogo puta do sada, a kao što će često biti i ubuduće, srpski narod i Republika
Srpska Krajina dovedeni su u poziciju da mimo svoje volje i želje međunarodnim
posrednicima kažu odlučno ne u njihovim nastojanjima da nas natjeraju da prihvatimo
68

takve osnove Međunarodnog mirovnog plana koji ne omogućava ostvarenje ni minimuma
naših nacionalnih i ljudskih prava i interesa. Kao što vam je dobro poznato Republika
Srpska Krajina nije uzela ni u razmatranje Plan grupe Z-4, smatrajući da u situaciji kad
Republika Hrvatska donela jednostranu odluku o okončanju mandata UNPROFOR-a
prvo treba da se razjasni da li oni, a zatim, Savet bezbednosti kao i drugi međunarodni
određujući faktori prihvataju tu neprimjernu i neprihvatljivu Hrvatsku odluku kao svršen
čin ili će postupiti u skladu sa Vensovim planom kojim je određeno da dužina angažmana
snaga UNPROFOR-a, a koji je tu prije svega u funkciji očuvanja mira, zavisi od odluke tri
subjekta uključujući tu i Jugoslaviju.
Moguća procjena pojedinih međunarodnih subjekata i Hrvatske da je pretnja okončanjem
mandata UNPROFOR-a idealna situacija da se po njima uplašenim Srbima poturi rog za
svijeću, samo je kriva procjena i ništa više. Jer, niti su Srbi uplašeni eventualnim odlaskom
mirovnih snaga, a niti im se može prodati rog za svijeću.
Mi ne želimo novi rat i nova razaranja, ni nama, ni Hrvatima. Učinićemo sve da do
njega ne dođe. Ko je taj ko voli krv, smrt, lelek majki i ratnu siročad? Ko je taj kome je stalo
da se ruše dječji vrtići kuće i tvornice? Ko to može da se raduje tutnjavi topova i praskom
mitraljeza? Ne mi zaista ne želimo rat, ali ga nećemo ni izbjegavati po svaku cijenu. Bude li
trebalo – opet ćemo ratovati. Jer, kakav nam izbor ostaje?
Za prihvatanje koncepcije tzv. mirne reintegracije Krajine u Hrvatsku, smijemo li mi na
to pristati? Smijemo li pljunuti na sve žrtve ovoga rata? Zar da pristanemo na vlastitu smrt?
Život u Hrvatskoj bio bi gori od svakog rata. Život u Hrvatskoj – zar bi to bio život?
Dobro je znano, kakva se tragedija desila srpskom narodu u tzv. nezavisnoj državi
Hrvatskoj. Zar je današnja situacija tamo mnogo bolja? Srbi ako ko hoće da živi tamo i da
ima posao, da sačuva stan, treba da se odrekne svog imena i svoje vjere, dostojanstva i prava
da se zove čovjek. Samo minule godine prekršteno je preko 20.000 Srba, a pravoslavna
djeca prisiljena su da pohađaju katoličku veronauku. Hrvatski vlastodršci to i ne kriju. I
sam vrhovni poglavar hrvatske katoličke crkve kardinal Kuharić83 nalazi opravdanje tim
postupcima hrvatske države i crkve. Po njemu su Srbi ti koji po slobodnoj volji u pisanoj
formi dostavljaju zahtjeve za prekrštavanje, koji se, jednostavno, moraju uvažiti. U
suprotnom, Hrvatska bi bila optužena od međunarodnih medijatora da krši elementarna
ljudska prava Srba u Hrvatskoj, od kojih je pravo na promjenu vjere njihovo temeljno
pravo. Kojeg li cinizma.
Braćo i sestre, uvaženi narodni poslanici,
Cilj borbe srpskog naroda nije se izmijenio niti se može izmijeniti. Ostvarenje koncepta
jedinstvene srpske države bio je i ostaće naš cilj. Iz prva, mi ga nismo sami odredili, njega
su odredili razbijači bivše Jugoslavije. Taj koncept ne znači stvaranje velike Srbije, što je
podmetnuta teza, već države koja će garantovati prosperitet svim građanima koji u njoj
budu živeli, države u kojoj niko neće biti prekrštavan, niti će imati potrebu da se prekrštava,
države koja će sprečiti svaki novi pokušaj genocida srpskog naroda, ali i svih drugih naroda
koji žive na ovim prostorima. Nadajmo se da će svijet uskoro više nego dosada uvažiti
opravdanost naše borbe, te nam priznati pravo na samoopredeljenje, pravo koje su priznali
drugim narodima Balkana, rasturačima bivše Jugoslavije. A, dok ne dođe to vreme, nama
ništa drugo ne preostaje, nego da se oslonimo na sebe i na još jače jedinstvo celokupnog
srpskog naroda. To ne znači da više nećemo pregovarati. Pregovarati hoćemo i trebamo, ali
83

Franjo.

69

na ravnopravnoj osnovi, kao službena država. Pažljivim razmatranjem novonastale situacije
treba doneti najbolju odluku. Ishitreno donošenje odluke, ma kakva ona bila, potrebno je
svakako izbeći.
Hrvatske pretnje moramo shvatiti krajnje ozbiljno. Oni su mišljenja da su se nanovo
stvorile dobre osnove za izvođenje ograničene oružane agresije na Krajinu. Nedavna akcija
u Livanjskom polju bila je usmerena u tom pravcu. Hrvatska procenjuje da još uvek nije u
mogućnosti ostvariti agresiju na Republiku Srpsku Krajinu duž cijele linije fronta, te tako
ostvariti konačnu vojničku pobjedu. Plaše se da bi se u toj varijanti rat odužio, a cilj se ne
bi ostvario. Moguća posledica radikalne agresije bila bi uvođenje kaznenih mjera svjetske
zajednice protiv Hrvatske, ali i jači angažman Vojske Jugoslavije i Republike Srpske u
izvođenju neposrednih borbenih dejstava.
Svjesni činjenice o izvjesnosti vojničkog poraza pri radikalnoj agresiji Hrvatska će
ponovo, kao što je u slučaju Miljevaca, Ravnih kotara ili Divosela prikloniti se agresiji sa
ograničenim ciljem.
Izborom mjesta agresije, ostvarenjem faktora iznenađenja, koncentracijom jakih snaga
svih vidova i rodova, upotrebom enormno jake artiljerije i svake druge podrške, mišljenja su
da mogu ostvariti na odbrambenom pravcu brojčanu i kvalitativnu ljudsku i materijalnotehničku prednost, što bi im bilo dovoljno da samo, za nekoliko dana, ostvare pobjedu.
Svijet ne bi reagovao, a ostale dvije srpske države ne bi bile u prilici da se jače angažiraju.
Sukob bi se sveo u lokalne okvire i ne bi mogao dovesti do globalnog rata većih razmjera u
kojem Hrvatska sigurno gubi. Nakon što se stiša prašina, postupak bi se ponovio.
Evidentna je strategija i taktika Hrvatske primjenom uspješne, a kratkotrajne lokalne
agresije sprečiti izbijanje velikog rata, a svijet, Jugoslaviju i Republiku Srpsku staviti pred
svršen čin.
Međutim, Republika Srpska Krajina ima protuotrov. On se zove – uzvratiti istom
mjerom. Ono što Hrvatska nije dobro uočila je izmjenjena doktrina vođenja oružane
borbe Srpske vojske Krajine, ostvareno vojno jedinstvo sa Vojskom Republike Srpske, ako i
pokazana spremnost Savezne Republike Jugoslavije da se ispoštuje Vensov plan po kojem je
ona u obavezi da štiti mir na ovim prostorima.
S obzirom da je gubitak bilo kojeg dijela teritorija Republike Srpske Krajine po interese
Krajine krajnje poguban, za nas je svaka nova agresija, agresija sa radikalnim ciljem i tako se
prema njoj treba odnositi.
Zbog geostrateških osetljivosti teritorija nismo više u poziciji da izgubimo ni pedalj
zemlje, a da ga istovremeno ne kompenzujemo na nekom drugom mjestu.
Naš svaki pokušaj prodora Hrvatske armade na bilo koji dio teritorije Krajine, ne samo
da moramo na tom pravcu primjeniti defanzivna borbena dejstva, već gotovo istovremeno
moramo preći izvođenje ofanzivnih borbenih dejstava na nekom drugom pravcu, a sve
usklađeno sa gađanjem strateških ciljeva po dubini hrvatske teritorije, uključujući tu i
Zagreb. Za takav vid odbrane moramo se pripremiti i biti sposobni da izvodimo.
Hrvatska na ovaj način neće moći izbeći rat širih razmjera. U ratu u kome ćemo imati
punu podršku direktnim angažovanjem Vojske Republike Srpske i Jugoslavije.
Zar se nešto slično nije desilo nedavno na teritoriji Republike Srpske? Velika ofanziva
muslimanskog petog korpusa na petrovačkom pravcu, nakon početnih uspjeha doživjela je
totalni krah, povezan sa gubitkom novih teritorija i stezanje obruča oko Bihaća. U slamanju
promuslimanske ofanzive svoj puni doprinos dali su pripadnici Vojske i Milicije Republike
70

Srpske Krajine. Hrvatska to treba da zna, jer ista stvar će se odigrati u slučaju agresije
Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu.
Bitka koja je pred nama, sigurno, nije izgubljena, a da li će biti dobijena, zavisi od nas
samih. Ono čega se moramo plašiti nisu Hrvati. Oni sami pobjediti nas ne mogu. Jedino i
isključivo moramo se plašiti sebi i svog nejedinstva.
Potsjetimo se ovom prilikom ukazivanjem poznatog kineskog stratega i političara Sun
Zija84 koji u crvenoj knjizi “Umijeće ratovanja” napisanoj 400 stoleća pre nove ere zapisao:
“Naša nepobjedivost ovisi o nama. Ranjivost neprijatelja ovisi o njemu. Neranjivost se
osniva na odbrani, a mogućnost za pobjedu na napadu”.
Zato neka se svako od nas upita da li je učinio sve što mu je u moći da se pospješi naša
nepobjedivost.
Da li smo učinili sve neophodne potrebne radnje da pojačamo efikasnost sistema
odbrane? Ili su neki među nama, koji su na vlasti, ili pri vlasti, iskoristili tu vlast, prije svega,
za lično bogaćenje i afirmaciju. Vreme je zbog odsutnog trenutka koji se približava da se
utvrdi koliko je ko učinio i da li smije dalje da čini, ako loše čini?
Gospodo, narodni poslanici,
Na narodu je, ali i na vama, da to utvrdite. Vremena puno nema. Iskoristite ga na najbolji
mogući način.
Kao predsjednik Republike dužan sam da ukažem na nekoliko krupnih problema koji
izuzetno teško opterećuju Krajinu, a posebno njenu bezbednost.
Prvo, mnogo puta svi smo iskazali, i Skupština, i Vlada i Vrhovni savet odbrane, i ja sam
sam na tome posebno insistirao, da se novčana primanja vojnih obveznika, aktivne vojske,
rezervnog sastava, kao i dobrovoljaca moraju podići na takav nivo da se sa njima mogu
podmiriti osnovne životne potrebe. Bilo je dosta govora i obećanja da niko neće smjeti imati
veću plaću od vojnika. Umesto toga šta imamo? Protekli mjesec na mnogim mjesecima
Vojska je odbila da primi platu. Ja kažem – sa punim pravom. Zar je dostojno borca koji
ratuje već toliko godina da primi žalosnih i sramotnih 25 dinara, a za to vreme, ne mali broj
drugih prima između 400 i 1.000 dinara? Zar ne bi bilo bolje, i časnije, da ako nema novca,
i do njega se ne može doći, svi znamo da smo u ratu, da nam privreda više ne radi, nego
što radi, da se i ne djeli ovako sramotna plata, ali ne samo za Vojsku, nego i za sve. Uvjeren
sam da bi svaki častan građanin i borac, a oni su velika većina, bez pogovora prihvato takvo
rešenje, te izvršio svaki mu povereni zadatak, snašao bi se on da preživi i bez te plate. Njega
boli nepravda. I sve nas treba da boli ta nepravda. Jer, novce ima onaj ko pušku uglavnom
nikad nije ni vidio, a kamoli da je olovo osjetio. Njega boli spoznaja, da je mnogo onih koji
su zbog neefikasnosti državnog sistema, usljed toga i sve manjeg vjerovanja u njega pronašli
mnoge rupe te izbjegli izvršenje vojne obaveze.
Upravo tu, u neefikasnom državnom aparatu, na mnogim mjestima i korupiranom, treba
tražiti uzroke ovog nepodnošljivog stanja. Neka mi samo neko ne kaže, da mi zaista nismo u
mogućnosti da iznađemo novce za vojničke plate? To sigurno nije istina. Prije će biti da oni
koji su za to zaduženi imali neka druga, po njima, preča posla. Ako ne privređujemo puno,
mi bar trgujemo. U zadnje vrijeme mnogo intenzivnije nego prije, čak i sa muslimanima sa
kojima ratujemo, a bogami i sve više i sa Hrvatima.
Kineski strateg i vojni teoretičar Sun Tzu (Sun Cu) autor je knjige “Umijeće ratovanja” (napisana 500. ili
300. godine prije Krista), koja je bila glavni izvor Mao Ce-Tungove “Crvene knjižice” o strategijskoj i taktičkoj
doktrini.
84

71

Neka nadležne strukture ovde javno kažu koliko je naplaćeno carine, akciza i poreza, a
koliko je robe prošlo bez plaćanja nikakvih dažbina. Milionske svote novca u nemačkim
markama slježu se u ruke privatnika, a država nema tako reći ni za koricu hljeba. Pojedinci
su privilegovani, daje im se monopol na eksploatacijom šume, cigareta i slično. Neki od njih
su privilegovani i u nabavci naftnih derivata, tako da nam je, recimo, MUP u situaciji da
uzima gorivo na poslugu, jer zadnjih mjeseci nije dobilo ni 30 posto predviđenih količina.
To je isto slučaj i sa Vojskom. Ne čini li vam se malo čudnim i opasnim presedanom po
bezbednost Krajine da za MUP goriva nema? Mnoga privatna preduzeća su u poziciji da
mnogo prije od državnih firmi dobiju potrebne papire za prevoz robe trgovačkim konvojima.
Tako, na primer, Tvornica vijaka “Knin” nekoliko mjeseci mora čekati da joj kamioni sa
repromaterijalom, to je strateška sirovina – željezo, pređe u Raču, a drugi su u poziciji da to
učine dosta brzo. Izgleda da je izdavanje potvrda postao vrlo unosan posao. Izvršna vlast vrlo
teško, sa slabim rezultatima, suprostavlja se narastajućoj kriminalizaciji države i društva.
Upravo u toj činjenici, kao i prihvatanju linije nezameranja i nedovoljno iskazane
kreativnosti treba tražiti uzroke neposedovanja dovoljno novca za isplatu plata Vojsci i
Miliciji, ali i prosveti i svim ostalim korisnicima državnog budžeta. Problem je i u tome
što nisu uspostavljeni efikasni mehanizmi kontrole izvršne vlasti. Ona je svedena gotovo,
isključivo, na Skupštinu, koja, s obzirom na način rada, tromesečno plenarno zasedanje,
često nije u mogućnosti da ostvari efikasnu kontrolu.
S druge strane, suprotno izjavama nekih politikanata, ovlašćenja predsednika Republike
su nedovoljna, gotovo simbolična. To je potpuno neprihvatljivo, posebno za državu koja se
nalazi u ratu. Ako želimo prosperitet Krajini, vrlo brzo bi se tu neke stvari morale izmeniti.
Ostaću još malo na problemu plata Vojske, ali i materijalnog obezbeđenja kompletnog
odbrambenog sistema.
Tražim od vas i Vlade da se razmotri mogućnost dodatnog finansiranja Vojske i to na taj
način da se izvrši dodatno oporezivanje do 5 posto svih proizvoda koji su u prodaji. Novčana
sredstva koja bi se prikupila umnogo bi pospešila razrješavanje razmatranog problema.
Razumljivo ovo nije neka posebna umotvorina. Primjenjena je u mnogim zemljama. Tako,
na primer, na Kipru85 se i danas dodatno oporezuje 8 posto gotovo svaki artikal koji je u
prodaji. Ne zaboravimo rat je kod njih bio još davne 1974. godine. Prikupljena sredstva
koriste se za zbrinjavanje izbeglih Kiprana sa teritorija koje se nalaze pod turskom vlašću.
Ne znam da li vam je poznato da i Hrvatska primjenjuje model sličan ovom.
Drugo, svi se vi sećate da prilikom izbora Vlade insistirali na tome da njeno sjedište bude
u Kninu, a svi ministri, predsednik Vlade da najveći dio vremena isto provode u Kninu.
Umesto toga, šta imamo? Vlada se sastaje vrlo rijetko, jednom do dva puta mjesečno. I
samo u ta tri do četiri dana se ministri nalaze u Kninu, razumljivo ima i izuzetaka. Ostalo
vreme malo ko zna gde se nalaze. Po svemu sudeći najveći dio vremena provode u Beogradu.
U takvim okolnostima je vrlo teško efikasno raditi. Verovatno i tu treba tražiti uzroke
nedovoljne efikasnosti izvršne vlasti.
Već sam prethodno istakao nedovoljne zakonske kompetencije predsednika Republike,
prema izvršnoj vlasti. Ali ni moji lični apeli nisu dali željene rezultate, te stoga tražim od ove
skupštine da ostane dosledna na insistiranju o neophodnosti života i rada Vlade i ministara
u Kninu.
85

Cipar.

72

Treće, u vremenu u kome je jaka riječ ubojita, ubojitija od svakog oružja, mi smo
sebi dozvolili luksuz da budemo već tri mjeseca bez ministra informisanja. Kao da smo
sve bitke dobili i kao da nam svet bezpogovorno vjeruje, koje li sve zablude... Ne samo
da nemamo prezentaciju prema van, već nam je na unutrašnjem planu javna riječ toliko
suhoparna, jednosmerna i prevaziđena da više smeta, nego koristi. Ni jednog “okruglog
stola”, nijednog političkog magazina, nijedne kritičke razmjene mišljenja. Umjesto da nam
se duh prosvjetljava, na ovaj način samo slabi, umjesto napredovanja na sceni je stagniranje.
A, kako i može biti drugačije, kada nemamo čak ni ministra informisanja, ili bar nekoga ko
će preuzeti njegovu ulogu.
I, četvrto, u vremenu kada je neophodno ostvariti potpuno jedinstvo svih političkih
snaga u odnosu na strateška pitanja Krajine, nedopustivo je da se voze solo trke. Svi glavni
protagonisti i zastupnici vlasti u Krajini, pa bili oni i predsednik Republike, predsednik
Vlade, ministri inostranih poslova, nakon prihvaćenih i preuzetih obaveza, naknadno
samostalno odlučivati da li će ići na pregovore, recimo, u Zagreb ili neće ići, ili da li će doći
na Pale, ili neće doći. Igre oko toga ko je veći Srbin, a ko je manji, ili ako je pak izdajnik, ako
nije, najmanje nam trebaju na ovom vremenu. Slobodno uzmimo nešto iz Hrvatske – oni
ovakvih problema nemaju.
Braćo i sestre, narodni poslanici,
Nisam imao nameru da vam izlažem većinu problema koji opterećuju Republiku Srpsku
Krajinu. Mnogi od vas kroz svoje diskusije ukazaće na njih. Nisam govorio o lepim i
dobrim dostignućima našeg društva – i njih je dosta. Da i nije tako, zar bi se Republika
Srpska Krajina mogla i stvoriti i odbraniti. Ono što sam želeo da vam poručim, a u svetlu
najnovijih odluka hrvatske države, iskazano je istinitom mišlju da bitka koja je pred nama
sigurno nije izgubljena, a da li će biti dobijena, zavisi od nas samih. Niko nema pravo da
stane na put našoj pobedi. Niko nema pravo da pravu i životu zabrani život.
Kriminal i ratno profiterstvo iskoreniti. Carstvo morala i poštenja uspostaviti u ratu.
Ratne zakone primenjivati. To je put kojim treba kročiti. I tada ćemo zasigurno našu
životnu bitku dobiti.
Učinimo svi to zajedno!
Hvala.
(Aplauz)
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem predsedniku Martiću.
Ima reč prvi ministar Vlade.
Izvolite.
BORISLAV MIKELIĆ:
Poštovani predsedniče, poštovani poslanici, poštovani gosti,
Prihvatajući inicijativu poslanika SDS Krajine sa ovom vanrednom sjednicom, Vlada
je održala dvije sednice da bi ocenila sve opasnosti koje dolaze i koje mogu da dođu ako
UNPROFOR napusti naše područje. I, zbog toga, moj dio izlaganja je istovremeno vezan
upravo za pregovarački proces, za pitanja iz toga područja, o onim pitanjima o kojima je
Vlada raspravljala i zauzela stav.
Međutim, pošto je predsednik Republike ovde izašao sa jednom teškom optužbom,
rekao bih pamfletom, koji u sebi nosi puno tačaka, puno pitanja, nadam se da možemo
imati iza toga i još sjednica ili sjednica na kojima će se raspravljati o tome šta radi Vlada, šta
73

je radila Vlada, šta radi predsednik Republike, ima li on po koju slabost i da tako svakome
stavimo ono što mu pripada.
No, rekao sam, zbog važnosti ove sednice, i zbog dimenzije koja je ovdje predstavljena, ja
ću pokušati da na osnovu dogovora sa predsednikom Skupštine i u okvirima Vlade iznesen
ono što je bilo na Vladi i kako Vlada gleda na situaciju.
Današnja sjednica Republičkog parlamenta sigurno će predstavljati jedan od kamena
međaša u utvrđivanju pravca u rješavanju daljnje sudbine srpskog naroda u Republici
Srpskoj Krajini, što je i u onom dijelu, o kome je govorio i Babić, nakon intervencija oko
prenosa i sam istakao zašto se sazivala vanredna sjednica. Zato članovi Vlade i poslanici
u Parlamentu, kao i u cjelini, rukovodstvo Republike Srpske Krajine imaju posebnu
odgovornost u sagledavanju svih aspekata koji su danas i koje možemo sutra očekivati kada
je u pitanju Republika Srpska Krajina.
U definisanju stavova Vlade za današnju sjednicu, te ocjenjujući dosadašnje aktivnosti
koje smo provodili od Mirovnog sporazuma o prekidu vatre, zatim ekonomskih pregovora
koji su se odvijali u vremenu iza nas, i na kraju, političkih rešenja u koje treba da uđe
Republika Srpska Krajina, spadala je i višečasovna sednica Vlade Republike Srpske Krajine.
Polazeći od činjenice da je Vlada ili njeni najveći dio aktivni dio učesnik dosadašnje
aktivnosti u pregovaračkom procesu sa Hrvatskom uz posredovanje međunarodne zajednice
to nas i obavezuje.
Prvo, nakon poznatih i dramatičnih događaja koji su se odigrali i koji su se odigravali i
obilježili 1993. godine na prostoru Republike Srpske Krajine upadom hrvatskih snaga na
našu teritoriju, bilo je teško stvoriti raspoloženje da se može ući u tako krupan zalogaj kao
što je Mirovni sporazum o prekidu vatre sa Hrvatskom. No, i pored takvog raspoloženja,
moram kazati, da je uz posredovanje međunarodne zajednice došlo do zagrebačkog
sporazuma 29. 03. 1994. godine, koji je prvo polazio od Mirovnog sporazuma o prekidu
vatre.
Realizacija tog sporazuma u praksi je tražila ne mala odricanja i aktivnosti, kako Vojske
Republike Srpske Krajine, tako i pripadnika javne sigurnosti. Stvorena je linija dodira i
određena tampon zona iz koje je povučeno teško naoružanje, kako sa jedne, tako i sa druge
strane, a glavna kontrolna uloga pripala je UNPROFOR-u, po kome danas najvećim delom
ćemo i razgovarati. Iako je na tom području bilo ne malih problema, može se kazati, da su
prestale pogibije i upadi hrvatskih snaga na naš teritorij, što je i stvorilo pretpostavke da se
može krenuti korak dalje. Krenuti dalje, značilo je ući u veoma teške i naporne ekonomske
pregovore sa Hrvatskom, u kojima naša strana, već na startu, nije imala izjednačen tretman.
U prvom redu, zato što su međunarodni predstavnici nosili sa sobom rezolucije Saveta
bezbednosti i, s druge strane, što je Hrvatska međunarodno priznata.
Nakon nekoliko meseci veoma iscrpnih pregovora na području ekonomskih odnosa,
ušli smo u sporazum na četiri segmenta: auto-put, naftovod, vodovodni sistemi i električna
energija.
Prije nego što ćemo potpisati sporazum o ekonomskim odnosima 2. 12. 1994. godine,
ja sam na ovom parlamentu izneo detaljne probleme i poteškoće koji su nas pratili u
pregovorima. Sigurno je da nismo mogli da ostvarimo ono što smo, i mi iz pregovaračkog
tima željeli, a niti, naravno, naši ljudi na terenu, jer smo u prvom redu limitirani, kad je
Hrvatska međunarodno priznata.
Potpisali smo Sporazum o ekonomskim odnosima 2. 12. 1994. godine i nakon toga
nastavili da razgovaramo o operacionalizaciji. Naravno, da je na prvom mestu bio auto-put.
74

Ne zato što smo mi željeli, već zato što je to s druge strane, druge dvije strane apsolutno
željele i radile pritisak. Iako nisu bile, a nisu ni danas, otklonjene sve tehničke greške i
nedostaci, mi smo auto put otvorili 21. 12. 1994. godine i time u velikoj mjeri, da kažem,
smanjili tenzije koje su bile stvorene da ćemo ući u rat s Hrvatskom.
Nakon otvaranja auto puta bilo je različitih problema, od tehničkih nedostataka, do broja
uniformisanih lica i do znakova pored ili na auto-putu. U hodu smo savladali uz značajno
razumevanje građana i rukovodstva Zapadne Slavonije i te probleme i danas auto-put uz
neke probleme funkcioniše. Ušli smo u tom vremenu u pregovore oko zajedničke trgovačke
kompanije. I zbog različitih pristupa njenom formiranju, u prvom redu oko vlasničkih
odnosa, nismo bili u mogućnosti da uđemo u potpis oko zajedničke trgovačke kompanije,
naftne kompanije.
U kasnijim razgovorima došlo je do određenih približavanja, ali još uvek ne takvih koje
bi omogućavale potpisivanje ili uraditi sporazum o zajedničkoj naftnoj kompaniji. I, pored
toga što nismo mogli da nađemo zajednički jezik oko trgovačke naftne kompanije, mi
smo ušli u aktivnosti za otvaranje naftovoda kojeg smo ubrzanom aktivnošću otvorili ili
pustili u funkciju 25.01.1995. godine. Puštanjem naftovoda mi smo dobili prve količine
naftnih derivata, koje su u velikoj meri, na ovom zapadnom dijelu, sanirale već veoma
krupne probleme u koje smo ušli u nastanku naftnih derivata. Potrebno je da kažem da od
15.1., odnosno od 12-og, samo je 10 cisterni nafte bilo prepušteno 27. 12. 1994. godine i
poslije toga nijedna dok nismo otvorili ovaj proces, odnosno našli sporazum oko naftovoda.
Puštanjem naftovoda, mi smo, dakle, jednim dijelom razrešili, govorim jednim dijelom.
Nakon što smo ispunili uslove sa međunarodnom zajednicom, došlo je i puštanjem autoputa 24 časa. Vraćeni su i poluge generatora u Obrovac svih 10, pa su ekonomski efekti
postali vidljivi na planu ekonomskog sporazuma. Uz nastavak aktivnosti koje su vezane za
vodovodne sisteme te dalekovode na čemu su radile stručne ekipe imali smo i dio aktivnosti
kao podloga ulaska u pregovore do mogućeg puštanja pruge Zagreb – Okučani – Brod –
Mirkovci – Tovarnik – Beograd, dakle samo kao podloga, jer se i ta druga tu nalazi u petom
poglavlju sporazuma oko nastavka pregovora gde između ostaloga stoje izbeglice, zatim
penzije, pruge i drugi pravci u saobraćajnom dijelu cestovni do naravno šestoga područja da
se može raspravljati o svemu onome što su zainteresovane obe strane. Naime, u potpisanom
sporazumu o ekonomskim odnosima u 5. poglavlju, dakle, između ostaloga stoji na prvom
mestu izbeglica, ali pošto su izbeglice problem i političkih pregovora nije bilo moguće na
bilo kakav način o tome razgovarati čak i u vremenu koje je iza nas.
Na području ekonomskih odnosa ima još mnogo pitanja, odnosno preko 15 segmenata
koji su mogli u nastavku pregovora da se nađu na pregovaračkom stolu i jedne i druge
strane. Međutim, u prvo vrijeme kada smo napravili vidan napredak na ekonomskim
segmentima potpisanoga sporazuma i pozitivnog izveštaja dvojice koopredsednika Ovena86
i Stoltenberga,87 usledila je jednostrana odluka Tuđmana88 i Sabora Hrvatske o otkazivanju
UNPROFOR-a, što bi realizacijom takve odluke naše područje Republike Srpske Krajine,
ostalo bez mirovnih snaga, odnosno gubljenja statusa zaštićene zone. Uporedo sa takvom
odlukom Tuđmana i Sabora najavljeno je kao moguće rešenje političko pitanje odnosa,
odnosno plan Grupe Z-4.
86
87
88

David Owen.
Thorvald.
Franjo, predsjednik RH.

75

No, da se vratim Odluci Tuđmana i Sabora. Moram da istaknem, da takva odluka koju
je donela Hrvatska nije naišla na odobravanje, ni njihovih najvećih ili najbližih saveznika
koji danas traže da se preispita odluka u okvirima Hrvatske. U tome istina treba gledati
mogućnosti zajedničke političke diplomatske aktivnosti kao taktičkih varijanti njihovih
saveznika i Hrvatske, odnosno kao mogući dogovor da se ipak tako učini. Kako znadete da su
sa naše strane uslijedile konkretne reakcije na takvu odluku od rukovodstva od predsednika
Republike, Vlade, pa do svih drugih bitnih rekao bih nosilaca vlasti u Republici Srpskoj
Krajini. Ocenjujući do sada postignuto u prvom redu mirovnog sporazuma o prekidu vatre
i uspostavljene tampon zone, te uloge UNPROFOR-a na tom području sigurno je da je
uspostavljene linije dodira i sa druge strane povučeno teško naoružanje neće moći da se
održava mir bez prisustva mirovnih snaga. Potpuno identična situacija jeste i sa auto-putom,
odnosno kontrolnom funkcijom UNPROFOR-a nad auto-putom, aktivnosti, konkretna
realizacija puštanja pruga takođe znači nezamenljivu ulogu mirovnih snaga, razgovori o
izbjeglicama također se ne mogu odvijati bez mirovnih snaga. Prema ranije već utvrđenim
fazama, prvog mirovnog sporazuma o prekidu vatre, drugo, ekonomskih razgovora, rekao
sam da ima dosta još da se poodradi i treća faza su politički pregovori koji se moraju odvijati
pod istim uslovima kao i prethodne dve faze.
Jednostavno rečeno mirovne snage su došle na ovo područje koje je proglašeno zaštićenom
zonom. Dok se ne nađe rješenje između dvije sukobljene strane. Mi to još rešenje nismo
našli, niti započeli razgovore o mogućim političkim rešenjima u kojima se možemo i
razilaziti ali možemo započeti razgovore. Stoga Odluka grupe Z-4 koja inače bila uključena
kod mirovnog sporazuma kod prekida vatre do ekonomskih pregovora u najmanju ruku
provokatorska za našu stranu odnosno Republiku Srpsku Krajinu. Njihova odluka da nam
to zvanično uruče imala je naše međusobne konsultacije rukovodstva na svim nivoima, pa
je tako predsednik Republike Srpske Krajine njima i zvanično saopštio da takav dokumenat
ne možemo ni da primimo u razmatranje dok se ne definiše stav Ujedinjenih nacija, Saveta
bezbjednosti, da li UNPROFOR odnosno mirovne snage ostaju na teritoriji Republike
Srpske Krajine i da li Krajina ostaje kao zaštićena zona.
Naša odluka da takav dokumenat i ne primimo obavezuje da u tom dokumentu i ne
vodimo raspravu, bez obzira što je kroz razna sredstva informisanja on prisutan u javnosti.
U njegovome kreiranju nije od rukovodstva Republike Srpske Krajine nitko na bilo kakav
način učestvovao, niti je politički moguće rješenje bio predmet bilo kakvih razgovora.
Razgovore o političkom rešenju spremni smo voditi pod istim uslovima kao i prethodne
dve faze. To je stav Vlade. Razmatrajući sve ove probleme na višečasovnim sjednicama Vlade
Vlada predlaže Skupštini Republike Srpske Krajine da uz već prethodno upućeno pismo
Butrosu Galiju,89 tražimo dakle jedinstveno rukovodstvo i parlament da UNPROFOR
ostane u istom mandatu na prostoru Republike Srpske Krajine i da Republika Srpska
Krajina ostane zaštićena zona. To je prvi predlog. To tražimo u prvom redu jer smo pokazali
visoki stepen operativnosti u prethodne dvije faze i njihovoj konkretnoj realizaciji. Te našega
korektnog odnosa prema mirovnim snagama koje se nalaze na prostoru Republike Srpske
Krajine. Obaveza je Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i njenog generalnog sekretara da
brzo reaguju na odluku Tuđmana i Sabora, kako bi se smanjile strasti, kako se ne bi dizala
ratna tenzija, i kako bi mogli nastaviti mirovne sporazume, i ekonomske sporazume koji
onda mogu raditi određene napretke. UNPROFOR je uostalom na ovom podruju i došao
89

Boutros Boutros Ghali.

76

kao mirovna snaga koja štiti mir. I zbog toga nisu ni imali bilo kakav značajan problem
sa srpskim narodom u Republici Srpskoj Krajini. Optuživati UNPROFOR da nije nešto
napravio na prostoru Republike Srpske Krajine, značilo bi da je UNPROFOR trebao da
ovdje nešto čini protiv volje naroda, što oni, naravno, nisu mogli, niti su htjeli, a mislim da
u prvom redu nisu mogli.
Drugo, da Skupština Republike Srpske Krajine podrži odluku rukovodstva Republike
Srpske Krajine, da se ne prihvati bilo kakav dokumenat o političkom rešenju, dok se ne
definiše stav mandata UNPROFOR-a, odnosno dok Savet bezbednosti ne produži mandat
UNPROFOR-a, a to znači, da političke razgovore vodimo pod istim uslovima kao i u
prethodne dve faze. Znači, da uz rukovodstvo Republike Srpske Krajine i Parlament smatra
da plan Z-4 za nas ne postoji.
I treće, polazeći od činjenice da smo postigli vidan napredak na planu ekonomskih
odnosa i realizacije na dva segmenta: auto-puta i naftovoda, i da taj dio funkcioniše, te da
smo iskazali spremnost da i o svim drugim pitanjima razgovaramo, ako su prisutne mirovne
snage, ako mirovne snage ostanu na teritoriji Republike Srpske Krajine i ona ostane
zaštićena zona. Na tom planu je vođena višečasovna rasprava na Vladi, sagledavajući sve
moguće probleme i iznenađenja koja mogu da dođu. Razgovaralo se i o mogućnosti, da se
u sferi već potpisanog sporazuma završe, dakle, aktivnosti i oko vode i struje, te da se izvidi
podloga sanacije pruge, kao i završetka sporazuma o zajedničkoj naftnoj kompaniji. Ali da
se ne može ići u bilo kojem djelu drugih pregovora.
Međutim, nakon širih sagledavanja, polazeći od toga, da nam je potrebno unutrašnje
jedinstvo, a ne podjele oko stavova. Vlada je zauzela stav da predloži Skupštini odlaganje
daljnjih aktivnosti na ekonomskim pitanjima pregovora dok se Ujedinjene nacije i Savjet
bezbednosti ne izjasne oko ovog problema. Polazeći od toga da ćemo u narednom vremenu
imati i više skupština, verovatno i vanrednih, mi ćemo svi zajednički pratiti razvoj događaja
i postavljati se prema kretanjima koja će, s jedne strane, biti praćena od strane međunarodne
zajednice i, s druge strane, onoga što će činiti Hrvatska prema nama.
Nama je, dakle, prioritetan zadatak i opredeljenje da nastavimo pregovore i dogovore uz
prisustvo mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, a to znači, da smo apsolutno kod opredeljenja
da se produži mandat UNPROFOR-a upravo kakav je bio i do sada i mi smo spremni tada
da nastavimo svaki pregovor koji će biti pred nas postavljen. To je ono što sam izneo vezano
za raspravu na sjednici Vlade.
Pošto je predsjednik Republike ovdje očito ovu stvar ostavio po strani, verovatno
smatrajući da je sada prilika, čini mi se da je ova vanredna sednica na ovu temu, nemam
ništa protiv toga da raspravljamo o svakom dijelu. No, pošto sam ja ovde predsjednik Vlade,
ovde su i članovi Vlade, uzimam sebi za pravo da u vreme pauze konsultujem Vladu i
nakon toga izađem sa stavom na Skupštinu, ili kakav ćemo odabrati metod na ovakve riječi,
naravno, koje su ovde pale, a za svako pitanje možemo dati odgovor.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem gospodinu Mikeliću.
Ima reč ministar odbrane.
RADE TANJGA:
Poštovani gospodine predsedniče, poštovani poslanici,
77

Mi smo na osnovu inicijative na prošloj Skupštini, ako se sećate, komandanta Srpske
vojske Krajine generala Čeleketića,90 razmatrali o predlogu da se ukine ratno stanje,
razmatrali tu mogućnost, analizirali sve, i doneli sledeći predlog sa kojim vas ja želim
upoznati. Naravno, to je Vlada usvojila juče na svojoj sjednici, pa da u sklopu ovoga dajemo
Skupštini na razmatranje.
Dakle, na osnovu zaključka Vlade itd. sednica je održana 21. 01. 1995. godine u vezi sa
predlogom komandanta Srpske vojske Krajine o ukidanju Odluke predsednika Republike
o proglašenju ratnog stanja broj, taj i taj, na sednici Skupštine RSK održane 17. 12. 1994.
godine, dostavljamo sledeći stav:
Shodno ponovljenom stavu komandanta Srpske vojske Krajine i predlogu za donošenje
Odluke o ukidanju ratnog stanja i Odluke o proglašenju neposredne ratne opasnosti
predlažemo da Skupština usvoji odluku o proglašenju neposredne ratne opasnosti na celom
teritoriju Republike Srpske Krajine:
Obrazloženje:
Srpska vojska Krajine kao najznačajniji faktor odbrane od agresije na Republiku Srpsku
Krajinu, ukoliko komandant Vojske, na osnovu pouzdanih pokazatelja zaključuje da u
ovom trenutku, prestankom ratnog stanja, ne bi bitno ugrozila odbranu Republike Srpske
Krajine, Ministarstvo odbrane, obzirom na svoje zakonom utvrđene nadležnosti, a u vezi
sa odbranom smatram, da ne postoje drugi jači razlozi koji bi bili u suprotnosti sa takvim
predlogom i to iz sledećih razloga:
Prvo, između neposredne ratne opasnosti i ratnog stanja u pogledu mogućnosti
preduzimanja odbrambenih priprema po zakonu ne postoje neke značajne i odlučujuće
razlike. Tako, na primer, i u neposrednoj ratnoj opasnosti moguće je narediti i izvršenje
opšte mobilizacije član 6. stav 1. Zakona o odbrani. I u jednom i u drugom stanju moguće
je takođe izvršiti i demobilizaciju dela Srpske vojske Krajine, naravno, zavisno od odluka
Vrhovnog saveta odbrane. Jedina značajnija razlika neposredne ratne opasnosti u odnosu
na ratno stanje odnosi se na dio ustavnih i zakonskih ovlašćenja koje imaju i Vrhovni savet
odbrane i predsednik Republike. No ona, čini nam se, ne umanjuju pripremu za odbranu i
djelovanje neposredno u samom činu neposredno ratne opasnosti.
Drugo, polazeći od analiza i procena komandanta Srpske vojske Krajine i dole navedenih
mogućnosti, a imajući u vidu moguće i negativne i pozitivne implikacije, odluke o prestanku
ratnog stanja sprovede i djelimična mobilizacija, onda i u ekonomskoj, a samim tim i u
odbrambenoj sferi. Pozitivne implikacije u političkoj sferi uz dobru propagandu mogle bi
biti, prije svega, u naglašavanju i isticanju i potreba opredeljenja Republike Srpske Krajine
da sukob sa Republikom Hrvatskom rešava političkim metodama i sredstvima, a da se mi,
da tako kažem, tiho pripremamo za odbranu.
Treće, s obzirom na činjenicu da građani Republike Srpske Krajine i veliki broj pripadnika
Srpske vojske Krajine, pa čak i državni organi, nisu upoznati da je u Republici Srpskoj
Krajini na snazi ratno stanje, donošenje i javno objavljivanje samo Odluke o proglašenju
stanja neposredne ratne opasnosti, mogli bi izazvati negativne posledice u onom dijelu
javnosti koji je neobavešten, a za koji smatramo da nije beznačajan. Dio te javnosti bi mogao
shvatiti da se odluka donosi zbog pogoršanja stanja, zbog čega smatramo neophodnim ili da
se donese odluka o prestanku ratnog stanja i odluka o proglašenju ratne opasnosti, ili da se
90

Milan.

78

donese odluka samo o proglašenju neposredne ratne opasnosti uz obavezno obrazloženje za
javnost da je time prestala da važi Odluka o ratnom stanju predsednika Republike.
Smatramo da bi u Vojsci, organ za moral, takođe do svakog borca morao pravovremeno
preneti stav da se izuzev delimične mobilizacije, ako je bude, kao posledica ove odluke, ne
predviđa nikakvo drugo smanjivanje nivoa borbene gotovosti i činjenicu da bi se eventualno
delimičnom mobilizacijom mogli stvoriti uslove za povećanje plata vojnih obveznika. Time
bi se mogući negativni psihološki i drugi efekti Odluke blagovremeno sprečili. Pravne
posledice Odluke o proglašenju neposredne ratne opasnosti podrazumevaju istovremeno
stavljanje van snage svih akata državnih i drugih organa donetih i zasnovanih na Odluci
predsednika o proglašenju ratnog stanja. To se posebno odnosi na Naredbu predsednika
Republike broj: 03-418/2 od 1992. godine o prenošenju nadležnosti starešina jedinica
ranga brigada i viših u zonama odgovornosti svojih jedinica, a radi se o izricanju kazni
komandanata zatvora od godine dana, čak i dvije godine, od načelnika uprava, odgovarajućih
regionalnih uprava ministarstava odbrane koji imaju pravo izricati kazne i do dvije godine.
Smatramo da bi se u sadržaju odluke u tom pogledu trebao da stoji član koji obavezuje
nadležne državne i druge organe.
“S obzirom da je Skupština uputila zahtev i Vrhovni savet odbrane da povodom predloga
komandanta da svoje mišljenje ministar odbrane predlaže da se usvoji sledeća:
ODLUKA
Na osnovu člana 68. stav 6. Ustava Republike Srpske Krajine i člana 4. Zakona o odbrani
(“Službeni glasnik RSK” broj 2/93) Skupština Republike Srpske Krajine na svojoj 1.
vanrednoj sednici u 1995. godini, održanoj 8. februara, donela Odluku o proglašenju stanja
neposredne ratne opasnosti u Republici Srpskoj Krajini.
Član 1.
Proglašava se stanje neposredne ratne opasnosti na čitavoj teritoriji Republike Srpske
Krajine.
Član 2.
Ovim se stavljaju van snage Odluka predsednika Republike o proglašavanju ratnog stanja
broj: 03-3-20/1-93 i Naredba predsednika Republike o proširenju nadležnosti starešina
jedinica ranga brigada i viših u zonama odgovornosti svojih jedinica.
Član 3.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja Skupštine Republike Srpske Krajine.
PREDSEDNIK
Rajko Ležajić
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem gospodinu ministru.
Ima reč gospodin Kovačević.91
KOVAČEVIĆ:
Poštovano predsedništvo, gospodine predsedniče, gospodo ministri,
S obzirom na izlaganja koja smo ovde čuli od najodgovornijih ljudi, s obzirom na težinu
trenutka u kome se nalazi Republika Srpska Krajina respektujući trenutak i prilike u kojima
smo, Poslovnički klub Srpske demokratske stranke i Srpska demokratska stranka Krajine,
da tako kažem, o ovim slučajevima već izjasnila.
91

Gojko.

79

Na prvom mjestu naglašavamo potrebu jedinstva, političkog jedinstva i svakog drugog
jedinstva u Republici Srpskoj Krajini koji je nužan elemenat za to da se uspješno odbranimo
i potrebu da mobilišemo sve ljudske i materijalne resurse da bi svoj osnovni i nacionalni
zadatak ispunili. Znači, očuvanje države i očuvanje naroda u Republici Srpskoj Krajini.
S obzirom na ono što smo ovde danas čuli, mi smo, a i s obzirom na kompletnu situaciju
u kojoj jesmo, smatrali smo da je potrebno poduzeti neke korake. Ti koraci bi bili nužni da
pokažemo neophodno državno i narodno dostojanstvo, da pokažemo spremnost, da tako
kažem, vlasti i najodgovornijih ljudi u Republici Srpskoj Krajini, da se sa problemima koji
tek nailaze uhvatimo u koštac. Smatramo da bi bilo neophodno, a vidim da je i Vlada
prihvatila inicijativu Srpske demokratske stranke Krajine, da se to pretoči u zaključak.
Dakle, Skupština da prihvati predlog Vlade u vezi sa nastavkom pregovaračkog procesa sa
Hrvatskom o ekonomskim pitanjima i da donese sledeću odluku.
Da se prekinu i odlože pregovori sa Hrvatskom o ekonomskim pitanjima dok Hrvatska
ne povuče svoj zahtev za otkazivanje mandata mirovnim snagama Ujedinjenih nacija ili
dok Savjet bezbednosti ne donese odluku o produženju mandata o produženju mandata
mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u zonama pod zaštitom na teritoriji Republike Srpske
Krajine. Ovaj dodatak je zbog onog dijela koji nije pod našom kontrolom, ali koji mi
smatramo Republikom Srpskom Krajinom.
Smatram da je ovakav potez neophodno doneti zbog zaštite dostojanstva naroda i zbog
naše spremnosti da u ove probleme uđemo sa potpunom odlučnošću.
Dakle, da se stav Poslaničkog kluba Srpske demokratske stranke Krajine da se ovakav
zahtev prihvati. Znači da ovo bude i stav Skupštine.
Govoreći malo pre o jedinstvu smatram, a to je jedna stvar koja je jako bitna, da je
vrlo povoljno u javnosti odjeknulo i da je vrlo dobro dočekano, da to treba afirmisati, da
možda nekakve druge stvari, eventualne nesporazume itd. raščišćavamo kroz institucije i da
se zaista pripremimo na adekvatan način za to što nas čeka, da svako učini onaj deo posla
koji u tom smislu treba učiniti. Mislim da je izuzetno povoljno u javnosti naišlo odbijanje
prihvatanja razmatranja plana, gde je državno rukovodstvo Republike Srpske Krajine
pokazalo inicijativu. To je u narodu djelovalo dosta blagotvorno, povratilo je moral itd.
Zalažemo se za ispravljanje svih onih stvari koje u ovom momentu jesu problem. Smatram
da trebamo te stvari dosta brzo raditi i da svaki organ treba da da svoj dio, ali zaista pod
punom odgovornošću, a to se odnosi i na sve nosioce vlasti, od lokalnih po do najviših u
državi, znači, da svako napravi onaj svoj dio posla koji treba napraviti.
Smatram da u ovom momentu treba podržati i ovaj predlog gospodina Tanjge, ministra
odbrane, da u ovom momentu donesemo ove akte koji su neophodni, dakle, da javnost
obavestimo o uvođenju neposredne ratne opasnosti i da donesemo sve one mjere koje će
omogućavati da sistem bude protočan, odnosno da on može da funkcioniše, da odbrambene
pripreme mogu biti kvalitetne. Toliko. Hvala lijepo.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem gospodinu Kovačeviću.
Ima reč gospodin ministar Babić.
MILAN BABIĆ:
Ja u ovom dijelu u raspravi, pošto su stavovi Vlade, predsednika Republike i inicijatora
Poslaničkog kluba SDS Krajine ovde izneseni. Želim samo da u nekoliko skrenem vašu
pažnju na tok događaja i stanje u kome smo se danas našli. Mnogi od vas su i učestvovali
1991-1992. godine, kada su se dešavala bitna pitanja oko daljeg našeg postojanja i statusa
80

na teritoriji Jugoslavije, odnosno sada već bivše Jugoslavije. Ja ne bih ni prebacivao onima
koji su tada imali jedno mišljenje, niti hvalio one koji su imali drugo mišljenje, ali bih hteo
reći da je tada trebalo imati i mudrosti i hrabrosti i snage da se, kao što smo se danas ovde
okupili, čini mi se u jednom jedinstvenom stavu, branimo svoj nacionalni interes i interes
celokupnog srpskog naroda i posebno srpskog naroda ovde u Republici Srpskoj Krajini.
Međutim, događaji koji su se razvijali krajem 1991. i 1992. godine, sa ovog prostora,
odveli su našu državu, tadašnju Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju, ili samo
Jugoslaviju, odvodeći odavde Jugoslovensku narodnu armiju i, formalno, sve državne
institucije koje su funkcionisale na ovom prostoru. Sretali smo tada pažnju i iskazivali svoju
bojazan da li je dolazak mirovnih snaga i određivanje prostora Republike Srpske Krajine
kao zona pod zaštitom Ujedinjenih nacija dovoljno da ostvarimo svoje nacionalne i državne
ciljeve. Ovo vreme od 1992. godine do sada pokazalo je da smo u istoj poziciji što se tiče
tadašnjeg definisanja našeg stanja da se ono nije promenilo, s obzirom na okolnosti i poglede
međunarodne zajednice na nas. A što se tiče okolnosti koje su se desile na prostoru bivše
Jugoslavije ono se za nas pogoršalo.
Aprila meseca stvorena je nova Savezna Republika Jugoslavija isključivo Srbije i Crne
Gore. Nije se desilo da su prostori bivše Bosne i Hercegovine naseljeni Srbima i prostor
Republike Srpske Krajine da su se našli u toj državi. Ta država je činom konstituisanja
donela Deklaraciju u kojoj je iskazala da nema pretenzija prema drugim teritorijama.
Znači, prema svetskoj zajednici je pokazala svoje opredeljenje da niti Republika Srpska,
niti Republika Srpska Krajina nisu delovi Savezne Republike Jugoslavije, a odnos Savezne
Republike Jugoslavije i njenih država članica Srbije i Crne Gore prema nama je bio samo
kao svom istorodnom narodu koji se nalazi na drugom prostoru, prema kome može imati
samo moralne obaveze.
Sada se često postavlja u javnim diskusijama pitanje – da li se Savezna Republika
Jugoslavija, odnosno Srbija ili neko drugi, od naših bratskih država obavezao da štiti interese
i brani teritoriju Republike Srpske Krajine, ako se UNPROFOR povuče.
Ako ste pratili štampu, mogli ste zapaziti, da Borisav Jović, koji je tada bio najaktivniji
u krnjem Predsedništvu Jugoslavije oko dolaska UNPROFOR-a i u odnosu prema nama,
izjavljuje da Jugoslavija, što se tiče Vensovog plana, imala je samo obavezu da povuče
Jugoslovensku narodnu armiju sa ovog prostora, ali ne i da sada u ovom vremenu interveniše
tom Jugoslovenskom narodnom armijom.
Mi smo zahtevom Hrvatske za otkaz mandata, da kažem, našli smo se u jednoj strepnji i
mi svi koji se bavimo javnim poslom i koji imamo više informacija, ali čini mi se, da je i naš
narod našao se u zebnji i strepnji i da je najčešće pitanje danas u Republici Srpskoj Krajini
od naroda – šta će biti s nama.
Mi smo svoje opredeljenje iskazali i političke stranke i javne ličnosti, a pre svega, narod
da želimo da se sjedinimo sa Republikom Srbijom, Republikom Srpskom, da živimo u
jednoj srpskoj državi, da želimo da ostvarimo svoj suverenitet na teritoriji Republike
Srpske Krajine, da ako nas Srbija i Republika Srpska ne žele da se prisajedinimo, da pred
međunarodnom zajednicom ostvarimo svoj suverenitet, pa da se kao nezavisna država,
barem kasnije, u nekoj drugoj etapi, spojimo i sjedinimo, pre svega, jer je to prirodno
pravo srpskog naroda, naš nacionalni interes prostorima na kojima smo danas. Međutim,
otvaranje pitanja odlaska i UNPROFOR-a i statusa zona pod zaštitom, odnosno Republike
Srpske Krajine sa međunarodnog aspekta problematizuje sada čitave naše odnose, i ne
samo sa Hrvatskom, jer s Hrvatskom smo se postavili apsolutno u nezavisnu poziciju i tu
81

svoju nezavisnu poziciju želimo da očuvamo, nezavisnost od bilo kakve Hrvatske, već naš
status prema međunarodnoj zajednici se usložnjava, da kažem, najblažim izrazom. Jer je
posle Rezolucije 743 kojom je određeno da mirovne snage zaposednu teritoriju Republike
Srpske Krajine, od Rezolucije 815 pa nadalje u svakoj koja se odnosila na Republiku Srpsku
Krajinu stoji da su zone pod zaštitom sastavni dio, tada u tim situacijama, nezavisne države
Hrvatske.
Naš sadašnji položaj u okviru zahteva za odlazak UNPROFOR-a dolazi zaista u teško
vreme, zbog međusrpskih odnosa koji su nastali, pre svega, blokadom i sankcijama koje
su uvedene prema Saveznoj Republici Jugoslaviji, Republici Srpskoj, Republici Srpskoj
Krajini, zahtevima Saveznoj Republici Jugoslaviji od strane međunarodne zajednice da
nikakvu robu, čak ni političke odnose ne može imati sa Republikom Srpskom Krajinom,
izuzev humanitarne pomoći.
Najnovijom Rezolucijom 970 ponovljen je stav iz Rezolucije 820 tačka 12 (da ne
nabrajam, jer više nisu ni važni citati rezolucija), određeno je takođe da se roba iz Jugoslavije
ne može uvoziti na teritoriju Republike Srpske Krajine bez odobrenja Vlade u Zagrebu. Isto
tako, i u Republiku Srpsku, bez odobrenja vlade muslimanske u Sarajevu.
Mi smo u jednom vremenu od 1992. godine, bez obzira na sve te rezolucije koje su
donešene i u pogledu definisanja od strane međunarodne zajednice, našeg statusa i u pogledu
uvođenja sankcija mogli da ostanemo, da kažem, u dosta stabilnim ekonomskim prilikama,
bez obzira na rat i na sve tegobe koje smo imali, s obzirom na sukob sa Hrvatskom, jer je
granica Savezne Republike Jugoslavije na Drini, na Dunavu kod Tovarnika bila propusna,
da nismo osećali posledice svih tih odluka Ujedinjenih nacija. Međutim, više od 100, i
mesec dana je prošlo, od kada su sankcije prema Srbiji počele da labave, ali su sankcije
prema Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini se pojačale. I, sada, kada je zahtev
da UNPROFOR ode, sve oči su u Krajinu uprte u Republiku Srpsku, gde ne sumnjamo,
da nećemo dobiti podršku od njih, ali su uglavnom uprte i prema Saveznoj Republici
Jugoslaviji, prema Srbiji. Kako će se oni ponašati, da li će nam pomoći, da li će intervenisati
vojno, da li će zaratiti Jugoslavija sa Hrvatskom ukoliko UNPROFOR ode, a Hrvatska
nas napadne? Odgovore na ta pitanja mi ne možemo dati na današnjoj Skupštini, možemo
ponovo, ko zna koji put, da pošaljemo i zvaničnu delegaciju, kao i mnogo puta dosada, kada
su i nezvanične naše delegacije i, da kažem, u stalnim kontaktima održavali veze i sa Srbijom
i sa Republikom Srpskom, konsultujući se oko toga kakvu pomoć možemo očekivati.
O ovoj situaciji dobili smo garanciju od Republike Srpske da će se, ja ne znam da li je
prilika sada, zato sam i bio zagovornik da ne bude tribina i nekakva predizborna kampanja
ova Skupština, već da racionalno razmišljamo i da razmenimo informacije o tome, kakva je
realna pomoć od Republike Srpske, je li je precizirana, ugovorena, a i kakva je realna pomoć
od Jugoslavije. Što se tiče Republike Srpske, imao sam prilike da budem sa državnom
delegacijom na Palama, gde su nam obećali da će se planovi koji su postignuti, dogovoreni
realizovati u slučaju da budemo vojno ugroženi. Što se tiče Savezne Republike Jugoslavije ja
takve garancije nisam dobio, možda drugi iz državnog rukovodstva imaju neke informacije,
sem da ćemo dobiti, ne znam koliko tona hrane i municije. Kakva će druga intervencija
biti? Pokušali smo čak i javnim nastupima blago u ovom periodu otvaranja krize povodom
UNPROFOR-a skrećemo pažnju na sebe i dovedemo pred pitanje i rukovodstvo Srbije i
Jugoslavije da se više iskažu. Veliko je ohrabrenje bilo za sve odbijanje predsednika Srbije da
prihvati mini kontakt grupu sa svojim planom Z-4. Međutim, volio bih da to bude i stvaran
takav odnos, a ne samo jedina politička prilika, da kažem, tim povodom.
82

Hoću da skrenem pažnju da su odnosi među srpskim zemljama duboko poremećeni zbog
pritisaka snaga i sankcija međunarodne zajednice i da moramo zaista da budemo strpljivi,
uporni, dobri i sa braćom u Republici Srpskoj i Srbiji, i u Jugoslaviji, da tražimo načine
njihove pomoći.
Zato, raspravljajući, i pokrećući ovu inicijativu, pre svega, da Hrvatskoj stavimo jasno
do znanja da u uslovima pretnje otkazom UNPROFOR-u, pretnje ratom da okupira
teritoriju Republike Srpske Krajine ne možemo ulaziti u nikakve ekonomske sporazume
i pregovore i nastavljati sa njima kooperaciju ekonomsku, trgovačku, bilo kakvu da na taj
način iskazujemo nekakvim svojim ćutanjem i takvim svojim postupcima, kao odobravanje
i prihvatanje svega onoga što Hrvatska predviđa u svom konačnom političkom rešenju u
smislu Republike Srpske Krajine, već predlažući da demonstriramo svoju odlučnost da
nećemo ulaziti u nikakve ekonomske, niti političke aranžmane sa njima dok se ovde ne
utvrdi od strane Saveta bezbednosti siguran mir i stabilnost Republike Srpske Krajine,
barem i u ovakvim okolnostima, okolnostima prisustva Ujedinjenih nacija, ali uz naš status
kao zona pod zaštitom.
Raspravljajući o ovome, predložili smo ovakvu definiciju odluke. Možda se nekima
čini i preblaga, a možda se nekima čini i prejaka. Moje lično mišljenje i, da kažem, više
emotivno, nego racionalno raspoloženje prema tom pitanju bilo bi da zatvorimo i da
blokiramo, da poništimo sve ono što smo sa Hrvatskom postigli – da im zatvorimo autoput, da im zatvorimo naftovod, i da nemaju nikakvog kontakta do daljnjeg. Međutim,
racionalno razmišljanje govori o tome, da bismo sebe, u odnosu na Saveznu Republiku
Jugoslaviju doveli u teži položaj, a njih doveli u iskušenje da prema nama, možda, posegnu
sa težim merama ili onakvim kakve su posegli prema Republici Srpskoj. Zato je i ovakav
predlog bio, da kažem, racionalno odlagan, da pokažemo demonstraciju prema Hrvatskoj u
odbijanju daljnjih pregovora o ekonomskim pitanjima, kao i o političkim pitanjima, dok se
ne dovedemo u ravnopravan položaj da možemo razgovarati o svemu, a da ostavimo ova, da
kažem, već realizovana, da kažem, ta ekonomska pitanja, odnosno ono što funkcioniše kao
realizacija sporazuma u smislu odvijanja saobraćaja na auto-put, naftovoda i kompenzacija
nafte za taj naftovod, kao olakšavanje statusa i Saveznoj Republici Jugoslaviji da ne
poteže drastičnije mere prema nama, a da i dalje pratimo odnose i ponašanje i Hrvatske i
ukupan odnos na srpskom prostoru i da ostanemo pri tome da ostavimo sebi za pravo da
raspravljajući i razmatrajući daljnju situaciju donosimo kasnije i drugačije poteze u smislu,
da kažem, fleksibilnijih ili tvrđih naših stavova i ponašanja. Toliko. Hvala.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem doktoru Milanu Babiću.
Ko se javlja za reč?
Ako mogu da dam jedan predlog. Pošto smo ručak zakazali za 15 časova, dole u restoranu,
i ako se slažete da napravimo pauzu za ručak od sat vremena i da u 16 časova nastavimo sa
radom. Da nastavimo pretres.
PAUZA
POSLE PAUZE U 16 SATI I 37 MINUTA
RODIĆ MARIJA:
Prozivka poslanika u sali: Buha Milorad (da), Bosanac Mitar (da), Bibić Branko (da),
Borić Jovo (ovde), Babić Petar (ovde), Brdar Milan (ovde), Bogunović Borislav (da), Bulajić
Milan, Bjegović Đorđe, Berdal Zoran, Bosnić Mile, Bakić Ranko (da), Višić Milorad (ovde),
83

Vuksanović Vaskrsije (ovde), Vojinović Milovoj, Gurdelja Boro (ovde), Vuković Milivoj
(ovde), Vukša Stevan (ovdje), Vorkapić Bogdan (ovde), Vučenović Jovica (ovde), Vukšić
Milan (ovde), Vojnica Branko, Vujanović Stanko (ovde), Vujić Ranko (ovde), Vještica
Dušan (ovde) Vojnović Dragan, Vukelić Veljko (ovde), Gabić Mirko (ovde), Gavrilović
Vaso (ovde), Gondi Ratko (ovde), Gunj Željko (ovde), Grozdanić Miroslav, Gašić Dušan
(ovde), Dokmanović Slavko (ovde), Dmitrović Brano (ovde), Damjanović Đorđe, Dobrić
Ljuban, Dobrijević Marko (ovde), Dragičević Aran, Dobrojević Dragan, Đurić Stevan,
Ernjaković Milan (ovde), Egić Vukašin (ovde), Živković Milan (ovde), Ivanović Obrad (da),
Jakšić Dušan (da), Jagetić Mirko (da), Kovačić Dragan (ovde) Kovačević Drago (u vojsci),
Kresojević Milan, Krnić Simo (ovde), Kalember Milan (ovde), Kovačević Gojko (ovde),
Lemić Milorad (ovde), Ličina Ratko (ovde), Ležajić Rajko (ovde) Mikobrada Miloš (da),
Macura Lazar (ovde), Macura Stanimir (ovde), Mirčević Zoran, Makuza Mario (ovde),
Mišljenović Mile (ovde) Maljković Radovan (ovde), Madžarac Ljubomir (ovde), Obradović
Tihomir (ovde), Perić Branko (ovde), Podunavac Đuro (ovde), Petrović –Glamočnija
Radojka (ovde), Popović Veljko, Perić Slobodan, Ralić Čedomir (da), Radmanović Milan
(ovde), Ratković Stevo, Rajišić Simo (da), Rebrača Jovo (da), Rebić Branko (ovde),
Stanimirović Vojo (ovde), Tankosić Milan (ovde), Đurković Boško, Čubra Milan (da),
Čanak Željko (ovde), Čičić Dragan (ovde) i Džodan Petar (ovde).
Prisutno je 69 poslanika.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Molim vas, poštovane kolege poslanici, ja predlažem da nastavimo raspravu, odnosno
pretres.
Čuli smo Vladu, čuli smo predsednika Republike, čuli smo prvog ministra u Vladi,
čuli smo ministre u Vladi Republike Srpske Krajine, čuli smo predlog Srpske demokratske
stranke Krajine koju je gospodin Kovačević pročitao.
Otvaram pretres.
Ko se javlja za reč?
Ima reč doktor Kresojević.
MILAN KRESOJEVIĆ:
Gospodo predsednici, kolege poštovane,
Opet izjavljujem svoje žaljenje što ovo sve nije javno, jer samo snažni mogu pokazati
svoje slabosti, čak i svom neprijatelju. Ali više bi svom narodu pokazali u smislu podrške i
informacije da je bilo javno. No, tako kako jeste. Nadam se da neće diskusija otići na onaj
prizemni dio i moja i ostalih da ne bi trebali prenositi.
Situacija je vrlo teška i da je stanje vanredno i to jako vanredno i izuzetno teško. Vanredna
Skupština je morala biti, međutim, moralo se za vanrednu Skupštinu nešto i vanredno
pripremiti. Najveći problem srpskom narodu u Krajini danas nisu Hrvati, nego svi mi,
ipak, sebi sami. To argumentujem time – naša nesloga, naši različiti interesi, naša različita
ponašanja. Tražiti od nas slogu po svaku cijenu i ne može, jer svi ne funkcionišemo jednako,
svi ne radimo isto, svi ne doprinosimo ovoj Krajini isto i svi ne možemo očekivati od ove
Krajine isto.
Međutim, ja se duboko nadam da Krajina ima snage i, pored svega, što se dešava da
se odupre hrvatskoj vlasti u budućem ratu koji će sigurno po meni biti. Mi vidimo jednu
Čečeniju, vidimo jedan Grozni, vidimo jednu snažnu rusku snagu, vidimo jedan narod
koji, moje simpatije nisu na strani tog naroda, nego na ruskoj, ali vidimo koliko se grčevito
bore i odupiru se jednoj snažnoj sili. Mislim da mi iz toga možemo povući i iscrpiti snagu
84

da se mi u našoj pravednoj borbi, sasvim drugačijoj nego što je ova, da se izvučemo i da
izvojevujemo slobodu.
Očekivao sam od ove vlade, od ljudi koji su kompetentni da nam za ovu sjednicu kažu
šta je to UNPROFOR ovde? U ovom pamfletu koji smo sada dobili – UNPROFOR su
ovde zaštitne snage.
Molim vas odgovorite mi da li je UNPROFOR bio zaštitna snaga u Krajini? Četiri
ili pet agresija koje je Hrvatska napravila ovde – UNPROFOR je praktično aminovao.
UNPROFOR ovde ništa nije pomogao, nego je samo, najviše što je rečeno, da u Medačkom
džepu ubijene su i mačke koje su bile srpske, srpskog porijekla.
UNPROFOR mirovne snage, jasno mirovne snage u smislu tome da pomognu Hrvatima
da zavlada ovim prostorima. Međutim, smatram da je UNPROFOR ipak nešto što nam
pruža psihološku sigurnost i nešto što treba ostati i nešto, ipak, ima i časnik Mekenzija92 i
drugih ljudi koji će reći šta se ovde na ovim prostorima zbiva.
Prema tome UNPROFOR – da. Ali mi smo danas trebali imati analizu i dati naše
primedbe na ponašanje zaštitnih snaga u zaštitnom području. Ovo je neshvatljivo da jedna
članica Ujedinjenih nacija napada preko područja koje štite te iste Ujedinjene nacije. Mislim
da se UNPROFOR trebao analizirati i mi nemamo razloga da bezrezervno podržavamo
UNPROFOR, nego i da mi stavimo svoje primedbe uz želju da UNPROFOR OVDE
OSTANE. Neko je to bio dužan da analizira i moralo je i trebalo je reći ovoj skupštini
i uopšte tom UNPROFOR-u to je trebalo javiti. Mi smo sada odbijanjem, prihvatanje
razmatranje plana Z-4 dobili jedan kratak predah imali jedan manevarski prostor koji treba
pametno vrlo pametno iskoristiti za dalje, međutim, taj period neće trajati dugo. On je u
situaciji i 31. da li je to granična linija, do kada će trajati – mislim da neće čak ni toliko
dugo. Da li neko ovde smatra da nas UNPROFOR parcijalno neće napadati 31. 3.? U
cilju pregovaračkog tima i pregovora sa Hrvatskom, molim vas nisam čitao knjigu ali vas
molim, da li postoje dve države u svijetu koje su ratovale i pravila zajedničku firmu? Ako
jesu ja dozvoljavam, da nisam čitao, da nisam informiran, samo mi recite. Pregovori sa
Hrvatskom da. Pregovori moraju biti, pregovori će biti i posle rata. Pregovori moraju trajati.
Kad ih prekinuti – stvar je Skupštine da odluči i ljudi koji pregovaraju. Međutim, pregovori
ne smeju biti na uštrb naše državnosti. Ja se slažem da auto-put ide, ali se ne slažem da
država Krajina koja nije od nikog priznata, nego od nas, da skine svoja obilježja i da kroz
svoj prostor propušta strane državljane da idu bez naše policije, bez naše carinske kontrole.
Mi smo sami time poremetili suverenitet države za koju pretendiramo da ona bude. Takvi
pregovori samo štete Krajini i da izazivaju uznemirenost u našem narodu, pored onoga što
se dešava, ono što se dešava u Zapadnoj Slavoniji, onaj šverc, to je bruka na televiziji što nas
brukaju ovi šverceri sitni za kanister nafte što idu tamo, u srpskom narodu ima i toga, to je
sramno i nesretno.
Molim vas, da mi isto tako neko objasni, kako možete odvojiti ekonomske od političkih
pregovora, kad se sve na kraju svodi na politiku i na ekonomiju? U kojoj mjeri završava
ekonomija, a počinje politika. To grubo odvajanje ekonomskih i političkih pregovora
mislim da je nedozvoljivo i da to nikad nigde nije bilo. Jer, svaki dogovor ekonomski u sebi
nosi i dio jedne politike. Kao što ovaj nosi da uradi naše policajce, da onu kantu za smeće
na kojoj je 4-S da neko mora udaljiti, da su naši policajci uglavnom u šumama, a ko 1941.
godine ustaše i Nemci putuju po cesti, po asfaltu.
92

John Jeremy Mackenzie.

85

Mi moramo shvatiti još jednu stvar. Da u razgovorima sa Hrvatskom odnos je
neravnopravan u startu. Imamo UNPROFOR i Hrvate. Dva protiv jednoga. I da ti razgovori
moraju biti lagani i ja se ne bih previše hvalio rezultatima koji je u tim sporazumima
uspostavljen. Oni, manje-više, idu na naš uštrb.
Druga stvar, kada govorite o izbjeglicama. Danas sam čuo tu priču o izbjeglicama. Imamo
mi izbjeglice iz Zapadne Slavonije. Da li neko vodi računa o tim izbjeglicama? Da li neko
vodi računa o izbjeglicama koji svaki dan prodaju bud zašto imanje i odlaze u Srbiju? Da li
se ministar vjera, taj čovjek može oglasiti, ako ona satana Kuharić priznaje javno da je 500
srpske djece uči hrvatsku veronauku, jer to njihovi roditelji žele. Jasno je da je taj broj veći.
Ovo što i predsednik reče, žalosno je da niko na takvu situaciju ne reaguje. Izbeglice imamo
mi, imaju i oni. Koliko god oni nas mogu pritiskati sa izbeglicama, toliko isto možemo i mi.
Zapadna Slavonija isto izbeglički logor, dajte UNPROFOR, pa neka se naši vrate. Jasno je
da se niko neće vraćati. Znam da neće ni ovde.
Ovo moje mišljenje što jeste, u krajnjoj liniji, sa Hrvatima slijedi sukob. Sa Hrvatima
slijedi rat. Ja nisam čovjek rata i nisam zagovornik rata. Sada u ovo vreme, nekog drugog
rata i nekog drugog dešavanja, dešava se toliko zla, toliko krvi, toliko smrti, toliko nesreća
ljudskih – i nisam za to. Ali, nisam ni za to da sve to na kraju poništimo i da od toga ne
bude ništa. Ja ne govorim zbog mrtvih i osakaćenih. Veća će nesreća Srpsku Krajinu, veća će
nesreća biti za one koji ostaju ovde, za one koji moraju biti pokršteni, za one koji neće moći
živjeti ovde. Zato sam da se ova Skupština razjasni i kaže – jesmo li za to da se Krajina brani,
da se odbrani od Hrvata? Ako jesmo za to, onda jasno, postoje mehanizmi, a postoje i žrtve
koje će postojati, koje će biti, i najčešće koje jesu. Ako nismo za to, onda sve ovo suludo što
se igramo neke vlasti, države i ne znam koje čega.
Zato vas molim, da u ovom svom današnjem, ako se može razgovarati o svemu, da se
zauzme jedan čvrst stav, da se pregovori prekinu, da se definiše dosadašnji rad UNPROFOR-a
kod nas i da se zahtjeva da nam se da informacija kakva će sledeća uloga UNPROFOR-a
biti. Kada se to definiše, onda može se nastaviti razgovor, opet nisam za zajedničke firme, jer
mislim da se to nije nigde desilo.
Hvala.
(Aplauz)
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem Kovačeviću.
Izvolite, ko se javlja za reč?
Reč ima potpredsednik Bogunović.93
BOGUNOVIĆ:
Gospodo predsednici, kolege poslanici,
Čini mi se da smo danas tu u ovom broju, a mislim da nas je se okupilo 82, samo zato što
znamo svi da nam je ovo presudni momenat.
Čini mi se da nam je bilo lakše 1991. godine početi borbu, nego danas dovesti do kraja.
Onda smo se borili protiv Hrvata, danas daleko više protivnika imamo. Mnogi su protiv nas
uz njih i mislim da samo zajedno, jedinstveni i u ovakvom broju, ali sa dosta usaglašenih
mišljenja, možemo doći do onoga za što smo počeli da se borimo. Bilo kakav promašaj,
mislim da bi bilo zlo za ovaj narod, a još gore za one koji su dali svoje živote, ustvari, oni
koji su živi, bednije žive danas, nisu dočekali ono za šta su oni borili, za šta su pali.
93

Boro, potpredsjednik Skupštine RSK.

86

Zato vas molim da ne idemo u širinu danas, da se držimo ove tačke dnevnog reda. Ono
što je navedeno do sada da ne širimo. Mislim da bi trebalo, uskoro, ako ima nekih problema
u Vladi, da se to nađe na dnevnom redu, ali neke naredne Skupštine i da se o tome raspravlja,
a da danas završimo ovo što smo započeli, ustvari, što je danas na dnevnom redu.
Moram da vam kažem, da smo mi, u ponedeljak, radi ove situacije, održali jedan
sastanak poslanika, predsednika opština, predstavnika Vojske, policije u Vukovaru, odnosno
poslanika za Slavoniju, Baranju i Zapadni Srem. Isto tako bila su 24 prisutna. Moram da
vam kažem da smo bili dosta jedinstveni i nije bilo bitno ko je ko iz koje stranke, nego
jednostavno smo tražili izlaz za narod za koji se borimo i koji nas je ovde poslao.
Ja ću vam pročitati neke od zaključaka koje smo doneli, neki će se odnositi na ovo danas,
a neki za ubuduće, za neku narednu Skupštinu.
Pod tačkom 1:
Podržava se stav rukovodstva Republike Srpske Krajine da se ne uzme u razmatranje tzv.
Plana Z-4.
Pod tačkom 2:
Zbog novonastale situacije predlaže se Skupštini Republike Srpske Krajine uslovljavanje
nastavka daljih pregovora rešenjem statusa UNPROFOR-a i da se pregovarački proces
nastavi u Ženevi u okvirima Ujedinjenih nacija.
Pod tačkom 3:
U nastavku pregovora o ekonomskim pitanjima preuzeti inicijativu predlaganjima
pitanja od interesa za Republiku Srpsku Krajinu.
Pod tačkom 4:
U pregovaračke timove obavezno uključiti predstavnika sa prostora Slavonije, Baranje i
Zapadnog Srema, a posebno kada se radi o pitanjima koja su vezana za ovo područje.
Pod tačkom 5:
Predlaže se predsedniku Vlade Republike Srpske Krajine da u okviru i rekonstrukcije
Vlade i njene popune predloži kandidate sa prostora Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema.
Pod tačkom 6:
Polazeći od stalnih pretnji hrvatske strane, neophodno je potrebno obezbediti dodatna
sredstva za popunu materijalno-tehničkih sredstava Vojske Republike Srpske Krajine, a u
smislu poboljšanja njene borbene gotovosti.
Pod tačkom 7:
S obzirom na brojno stanje u pojedinim korpusima na području Republike Srpske Krajine
zahtevam da se raspodela finansijskih i materijalno-tehničkih sredstava vrši ravnomerno
imajući u vidu brojno stanje Vojske.
Pod tačkom 8:
Zbog prioriteta odbrane Republike Srpske Krajine, a u cilju našeg opstanka na ovim
prostorima, izuzetno važno sistemski rešiti pitanje finansiranja Vojske Republike Srpske
Krajine uključujući plate vojnika koje su za sada ponižavajuće.
Pod tačkom 9:
Predlaže se da Vojska koja je na dosluženju vojnog roka ima tretman ili mobilisane Vojske
ili Vojske po ugovoru.
Pod tačkom 10:
Predlaže se da Zakon o teritorijalnoj organizaciji sudova stavi van snage, dok se ne reši
pitanje materijalno-tehničkih uslova za njihovo funkcionisanje uključujući i Vrhovni sud
Republike Srpske Krajine.
87

To su naši zaključci. Nešto će biti i za narednu Skupštinu. Ali, kažem samo pod tim, da
kažem, od sada pa nadalje, dok je ovakvo stanje zaboravimo na stranke, zaboravimo na sve
one nesuglasice, razmirice i da zajedno rešimo i dovedemo ovaj narod tamo gde smo naumili.
Isto tako bih predložio da do naredne Skupštine naš vrh, odnosno predsednici Republike,
Vlade, Skupštine sednu zajedno i da se dogovore oko nekih stvari i da ih ubuduće vidimo da
se dogovorno ponašaju kao i mi ovde. Hvala.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem gospodinu Bogunoviću.
Ima reč gospodin Čubra.94
ČUBRA:
Gospodo predstavnici, gospodine predsedniče, dame i gospodo poslanici,
Ova tačka dnevnog reda, na neki način, zbija naše redove, ko isti onaj pervezni Gojko
Šušak i svi oni bojovnici ustaški kad počnu da podcjenjuju srpsku vojsku, Srbina, vojnika i
sve živo, izbijaju ih da ih homogenizuju samo tako da bi ih trebalo svaki dan, ako može i ova
naša televizija da ih prenosi, pravo da vam kažem, a da ne prenosi ovakve nekad naše stvari.
Ja bih hteo ovde da napomenem, određene stvari stvarno smo pred ratom sa Hrvatskom,
u velikom ratu i da trebamo svi tako da shvatimo.
U ovim pregovorima, dokle smo stigli, koliko smo zaglibili, mislim da treba oni da
stanu i treba biti mudar i pametan, neku mudrost treba ispoljiti u tom dijelu. Ako idemo
na prekidanje auto-puta, ovoga ili onoga, dali smo Hrvatskoj istog momenta da napadne
Zapadnu Slavoniju i da pokuša da ih uništi. Ako ga zatvaramo, koliko smo vojnički spremni,
da odradimo taj dio, znači da pripremimo vojsku da Zapadnu Slavoniju odbrani. Ona će,
normalno, biti prva na udaru, jer će oni na auto-put, imaće argument da otvore ga silom.
To da su naše greške u pregovaračkom delu, nisu li, mi smo ovde o tome razmatrali, dali
podrške, i ovo i ono.
Mene sada brine jedno drugo. Mi ćemo biti stisnuti od svijeta i od sviju. Srbija se stišće
još više, uza zid ide. Šta će se dogoditi? Ako Srbija bude toliko pritisnuta uza zid, odnosno
ako mi budemo morali ići korak ispod našeg državnog interesa, a znamo šta je državni
interes. Državni interes je znači država, nacionalna naša država. Mi ne idemo dalje, ispod
toga nema. To je rečeno dosada svima. Svi smo o tome govorili. Ako budemo prisiljeni da
moramo ići korak ispod toga, šta se događa? Ako nas srbijanska politika koja je pritisnuta,
koja sada pokušava vagnuti neke stvari, da skine sankcije, da ih pokuša zbaciti, da ovo, da
ono, i mi na neki način pokušavamo pomoći njima. Ali, ako mi ne budemo imali korak
nazad, a oni kreću korak napred – šta se događa? Ja se bojim jednog, i da se to razmatra, i da
na idućoj sednici gospodin komandant Srpske vojske, general Čeleketić, pozove komandante
korpusa, komandante brigada i da ovde kažemo svako svakome svoje. Jer, znate šta? Bojim
se, ako Slobodan Milošević, budući SSNO95 plaća starešine i starešinski kadar. Dobro, mi
nemamo odakle da ih plaćamo. Hvala im što nam to rade. Ali ko te plaća, taj ti je i gazda.
Šta će se dogoditi, ako jednostavno pozove starješine, oficire koji su sada, jednostavno na
rukovodećim mjestima u našoj Srpskoj vojsci. Mi smo jedinstvena srpska vojska. Da li će
oni morati da se povuku sa tih mjesta? Da li se može dogoditi period od 15 do mesec dana
da ostanemo obezglavljeni, jednostavno, ustaše urade od nas šta planiraju.
Milan.
Savezni sekretarijat za narodnu odbranu [SR Jugoslavije]. U 1995. g. njegove nadležnosti preuzelo je
Ministarstvo obrane SR Jugoslavije.
94
95

88

Zato predlažem da bi na idućoj Skupštini ovde trebalo da se pozovu svi komandanti – i
brigada, bataljona i svega. Ne da ih pozivamo na lojalnost, nego lijepo da nama ovde kažu,
ne bih želeo da ih uvredim, istinu da li 70 posto riješilo svoj stambeni status, odnosno status
van Republike Srpske Krajine. To je, možda, naša nesposobnost, što im to nismo omogućili.
Oni, znači, dobili su namještenja i sve, ovde su raspoređeni, jer je to ta država, o kojoj mi ne
smijemo da pričamo, nego stvaramo pet. Da nam oni ovde lepo kažu da li su lojalni građani
ove države. Jer, onaj će da uteče ispred čete, bataljona, ako onaj zvizne u prste i zovne ga k
sebi, jer ga on plaća. Ili će ovde biti, ili će tu funkciju predati prije presudnog trenutka i da
nađemo čoveka koji će to da obavlja. Ja bih imao toliko. Hvala.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem gospodinu Čubri.
Ko se javlja za reč?
Ima reč gospodin Lazar Macura.
LAZAR MACURA:
Gospodo predsedavajući, gospodo predsednici, kolege poslanici,
Ja bih samo nekoliko riječi rekao, ne bih ulazio u procjene međunarodne situacije i ovih
drugih faktora, nego samo ono, otprilike, što nas iznutra muči i gde leži glavni problem.
Mi, verovatno, očekujemo rat sa Hrvatskom, to su svjesni svi, prema tome, trebalo bi se
i pripremiti. Mislim da bi trebalo i dosad da se pripremimo, ali bojim se da to stanje nije
dobro.
Mislim da je ovde glavni problem naš unutrašnji i da smo mi glavni vinovnici nevolja
koje sada imamo na frontu, na liniji, i kod boraca, i u narodu uopšte.
Problem je ovde što dobar dio ljudi ima stančine po Beogradu, marke i posliće itd. Prema
tome, ako prvaci odlaze, onda, normalno, da se i narod seli. Problem je isto tako što Vlada
treba da zaseda u Kninu redovno i da se nalazi u Kninu. To je vrlo ozbiljan problem i
ne treba ga potcenjivati. Mi možemo gostovati u Beogradu, ali domaćini moramo biti u
Kninu. Mislim da bez toga nema pravog rada.
Drugi momenat je saradnja sa Republikom Srpskom. Mislim da sa nijedne strane to ne
ide baš dobro, a ni iz Republike Srpske sigurno da ne možemo računati na nikakvu odbranu.
Mi možemo računati da se Srbija može uključiti na neki način. Službeno vjerovatno neće.
Ali dok oni dođu mi moramo prihvatiti prvi udar. Prvi udar je odlučujući. Ako ga mi
izdržimo, onda Hrvatskoj nije dobro. Ako oni prođu, onda, normalno, nama nije dobro.
Prema tome, za taj prvi udar mislim da mi u ovom momentu nismo spremni, a on se
može očekivati vrlo brzo. Tako da tu nema vremena mnogo za čekanje. Meni se ovde čini da
se neki ovde ponašaju po onoj narodnoj “Kuća gori – a baba kose češlja”. Mi se ponašamo
kao Amerika u vreme prosperiteta itd.
A svi dobro znamo, i ovi ljudi su kao gosti pozvani, predsednici opština, izvršnih savjeta,
oni mogu možda i da kažu nešto više sa terena. Ja teren, ne kažem, da dobro poznajem, ali
ovu opštu psihozu i te nevolje naroda mislim da dosta dobro znam, jer malo i kontaktiram
sa narodom. A, mi se nešto ponašamo, kao Nušićev narodni poslanik, pa što smo god dalje
i na višem mjestu, onda manje vidimo, jer smo se nekako udaljili. Mislim da se moramo
okrenuti sebi i videti šta možemo uraditi. Skupiti ovo snage što ima i da utičemo na Vladu
da radi bolje, jer ovo nije dobro kako se radi. Vojnik ne treba da prima plaću. Ja sam protiv
toga da vojnik bude plaćen. Vojnik treba da ima odjeću, obuću, hranu i cigarete onaj koji
puši, i da mu je familija obezbeđena kod kuće. To se mora obezbediti, da on zna da oni ne
gladuju kod kuće. A to da bude plaćenik sa nekih 30 dinara, to stvarno nema smisla. Prema
89

tome, te preduslove treba ostvariti. Ja ne ulazim u mehanizme. To su ljudi koji su stručni i
koji bolje znaju da to urade ali mislim da je kriminala previše i da se novac odliva u privatne
džepove. Ne može nikada kriminal da se radi bez pomoći onih koji treba to da kontrolišu. I
običan svijet vidi šta se dešava, a kamo li neće službe koje treba to da rade. Prema tome, to
je naš najveći problem. I ta trgovina sa našim neprijateljem i prodaja nafte i petom korpusu,
isto ovo na Livnu što je bilo na Republici Srpskoj, sve su to iste pojave na celokupnom
srpskom prostoru. Mislim da mi moramo hitno nešto raditi. A, ako nismo sposobni, onda
možemo lijepo raspustiti Skupštinu i narodu reći da to mi ne možemo da radimo.
Mi smo preneli na Vladu i pregovore i sve ostalo, bojim se da nije baš zdravo da
jednostavno kažemo da to radi Vlada, a mi ćemo sada po strani. Skupština ne može biti
izvršni organ, ali Vlada mora da odgovara Skupštini. To se zna. Ako to ne ide tako, onda će
ići sve naopako.
Zameram predsedniku Vlade lično što nije išao na Pale sada na razgovore, jer je bio
pozvan. Mi bez Republike Srpske ne možemo da dejstuvjemo nikako, ni po jednoj liniji.
Prema tome, mi sa njima moramo raditi zajedno i organizovati odbranu i sve ostalo, sve
tokove sa Republikom Srpskom. Taman da imamo vazdušnu flotu Amerike, mi ne možemo
leteti iz Belog Manastira u Knin ili ne znam gde. Taj prostor je nama neophodan i mi
moramo zajedno raditi.
Znači, ovaj kriminal pod hitno treba svesti na manju mjeru. Ja znam da to u ratu mora
biti, ali ga ne smije biti ovoliko. I ne može me niko ubjediti da smo dobili, ne znam šta, što
smo ova stranka ima toliko ministara, ona toliko, to nije ništa. Nije dobio narod, nije dobila
ni stranka. Ako je 10 ljudi sjelo u neke fotelje i koristi sve privilegije, ko kaže da je narod s
tim dobio.
Prema tome, tu ne treba izvrdavati stvari, nego istini treba pogledati u oči. Ima ovde
ljudi i u uniformama i oni još bolje znaju stanje na terenu, nego ja. Ali, mislim da je stanje
tragično u ovoj sada situaciji. Ako se pod hitno nešto ne preduzme, onda smo i mi saučesnici
te propasti koja nam slijedi.
Prema tome, nemamo mi puno vremena. Toliko.
Hvala.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem gospodinu Macuri.
Ko se javlja za reč?
Ima reč gospodin Višić.
MILORAD VIŠIĆ:
Gospodo predsednici, kolege poslanici,
Ja želim nekoliko reči da kažem o stanju u kome smo se našli, a mislim da je ono
izuzetno teško i bremenito. Verovatno je ovo jedan od težih trenutaka u radu, ne samo ove
skupštine, nego i one prethodne, jer treba da donesemo neke odluke koje mogu sutra da
budu sudbonosne. Zašto ovo govorim?
Na vreme smo upozoravali i za ovom govornicom, a isto tako i za govornicom u Vukovaru,
da svako otvaranje pregovora sa Hrvatskom i sa latinima, kao sa starim varalicama, pa i
kasnije će nam dovesti da se na mala vrata ili možda i na veliko uvede ono što nismo želeli.
Počeli smo pregovore o ekonomskim pitanjima. Dobili smo Z-4. Nikada nijedna jedina
rezolucija nije bila toliko nepovoljna po položaj Republike Srpske Krajine, kao što je sada
zahtev Grupe Z-4 da to prihvatimo.
90

U Vukovaru je ministar spoljnih poslova, gospodin Babić, rekao da nije išao u Zagreb,
jer misli da bi time povredio dostojanstvo srpskog naroda. Istovremeno na te pregovore je
išao gospodin predsednik Vlade. Ja se sada pitam – da li je on tim pregovorima povredio
dostojanstvo srpskog naroda ili nije?
Mislim da mi pregovarati moramo. Ali da tempo pregovora treba da bude, otprilike ono
što i sam predsednik Vlade u početku rekao, idemo da razgovaramo, a da se ne dogovorimo.
Bojim se da se dogovaramo i prebrzo i previše daleko odosmo za vrlo kratak rok u odnosu
na ono što smo mi želeli da postignemo u svim ovim pregovorima. Jasno je da se više ne radi
o ekonomskim sporazumima, nego isključivo političkim.
Skidanje tabli sa natpisom: “Republika Srpska Krajina”, nemogućnost naše policije
da kontroliše saobraćaj na tom delu auto-puta koji pripada Krajini, znači narušavanje
suvereniteta Republike Srpske Krajine.
Gospodo, po Ustavu to nema pravo niko. Onaj ko je takvu odluku dozvolio, povredio je
Ustav. Onaj ko je vodio pregovore u tom pravcu i to potpisao, povredio je Ustav, a povredila
ga je naša Skupština koja je to prihvatila. Da li je ona bila u svečarskoj atmosferi, pa, ajde da
to završimo, ili je nešto drugo pitanju bilo, ne znam, a u svakom slučaju dobro nije.
Pitanje ko je ovlašćen u ovoj Republici Srpskoj Krajini da vodi političke pregovore sa
Hrvatima koji će pre ili kasnije ipak doći na dnevni red? Nikada nijedan rat nije završen
nerešeno. Dakle, nas sada sleduje, drugo, treće ili četvrto poluvreme, trećina ili četvrtina,
sasvim je sve jedno. Kraj rata se može nazreti onog časa ako mi umarširamo u Zagreb i
diktiramo im uslove predaje, što je u ovom trenutku teško verovati.
Drugo, da Hrvatska izvrši agresiju na Republiku Srpsku Krajinu i da mi sami bez mešanja
Jugoslavije uspemo da se odbranimo. U tom slučaju, pretpostavljam da bi svet ipak shvatio,
da ne može jednoj državi koja je priznata, zamislite to, dato je da pripada teritorij koji u
momentu nastajanja te države ona ne kontroliše. To je presedan u svetu koji nikad nije bio.
Pretpostavljam da neće biti nikad ni kasnije.
Čini mi se, ukoliko bi uspeli da se odbranimo, da svet više ne bi imao ni jedan jedini
argument, ukoliko ne želi svetski rat i dalje zaoštravanje krize sa Sovjetskim savezom itd,
komplikovanje stanja, da bi morao priznati faktičko stanje, a to je postojanje Republike
Srpske Krajine.
Treća mogućnost, koju, nadam se, nećemo dozvoliti, jeste da Hrvatska nas vojnički
porazi, i to nije kraj rata, to je početak gerilskog rata.
Dakle, nama kako god da okrenemo, rat pre ili kasnije sleduje.
Da li će on biti preko snaga UNPROFOR-a, kao što je bilo do sada sa ograničenim
ciljem, primeri su Miljevci, Maslenica, zatim Peruča i Medački džep ili će biti jedan opšti
rat. O tome će verovatno neki drugi stratezi, ni u Jugoslaviji, ni u Hrvatskoj, ko zna gde
odlučivati. Ali u svakom slučaju, rat nas čeka, da li za vreme dok boravi UNPROFOR ovde
ili kad UNPROFOR ode. Mislim da to u tolikoj liniji nije ni značajno.
Mi treba da se izjasnimo da nemamo ništa protiv toga da UNPROFOR ode iz Hrvatske.
I neka ide. Ja ne znam koga on tamo štiti? Srbe koji su ostali u Hrvatskoj sigurno ne štiti. Mi
treba da tražimo da UNPROFOR ostane na delu teritorija bivše Socijalističke Federativne
Republike Jugoslavije na koju je i došao, a to znači Krajinu.
Ukoliko ne žele da ostanu, neka idu. Uslediće taj sukob sa Hrvatima. Dakle, kako god
okrenemo, nama sa njima sledi sukob. A mi krenusmo u infrastrukturno povezivanje sa
državom sa kojom smo u ratu.
91

Naravno, gospodine predsedniče, da će oni reći da nam više od 10 cisterni nafte ne daju
dok im ne otvorimo naftovod. Kad otvorimo naftovod, onda će namerno opet reći, da ne
može baš sada da se produži do Pančeva, dok im ne damo struju dok im ne damo još šta,
dok se maltene ne integrišemo u Hrvatsku.
Ja se bojim, da za ovom govornicom, vrlo, vrlo često koristimo neke izraze koji su
neadekvatni, a politički vrlo štetni.
Sintagmu o reintegraciji Krajine u Hrvatsku, ja bih voleo da više nikada ne čujem ni od
jednog Srbina Krajine, a pogotovo ni za ovom govornicom. Kako se možemo reintegrisati,
ako nikada nismo bili ni integrisani. To je, zapravo, priznanje da mi vršimo secesiju od
Hrvatske. Mi tu secesiju ne vršimo. Secesiju vrši Hrvatska od Jugoslavije.
Prema tome, mi možemo govoriti o reintegraciji u Jugoslaviju ili o integraciji u Hrvatskoj
– ne daj bože.
S druge strane, mi vrlo često spominjemo izraz: sankcije. I uvek pričamo nepravedna
je sankcija. Nepravedna sankcija znači nepravedna kazna. Sankcija je kazna. Mi time
priznajemo da smo time krivi. Čim je u pitanju sankcija – mi smo krivi. Zašto ne kažemo
u pitanju blokada, koja znači zločin prema ovome narodu. Blokada, a ne sankcije. Izrazom
blokada mi ne pristajemo na to da budemo krivci, nego da bivamo žrtva. Dozvolili smo
Hrvatima kao agresorima da budu žrtve, a mi kao žrtve smo sebi dozvolili da budemo krivi.
To mi svi zajedno slušamo, govorimo i koristimo sve te izraze.
U svakom slučaju, period koji je pred nama, iskoristiti da postignemo što veću
odbrambenu moć. Konačno, to je prvi i prioritetan cilj za koji se opredelila i Vlada,
predsednik i ova Skupština. Dakle, svi politički faktori su rekli – odbrana je pod brojem
jedan. Stanje u odbrani je, nažalost, ipak, loše. Na moju veliku žalost verujem i mnogi drugi.
Ja ću navesti samo to da naša Vojska nije dovoljno opremljena. Od svakodnevnih
problema, čizama, uniformi, da ne govorimo o municiji, hrani, cigaretama i svemu
drugome. Ja ću reći, čak, da nije dobro ni organizovana.
Ja sam imao slučajeva, načelnik sam saniteta korpusa, 11. korpusa u Vukovaru, i znam
šta sam zatekao. Vojni sanitet ne postoji. Naši vojnici idu na liniju bez zavoja, bez poveski i
ostalog, što znači, da će ranjenici iskrvariti na liniji. Kakav će moral onima koji ostaju biti
nakon toga? Sami zaključite. Ni dinara, ponavljam, ni dinara nije izdvojeno za organizaciju
sanitetske službe Vojske. A odluka da se Vojska oslanja na civilne ustanove, oslonio se bogalj
na još većega.
Dakle, mi samo, u ovom segmentu koji dobro poznajem, mogu da tvrdim da smo
propustili jako puno i da vrlo, vrlo ubrzanim koracima i agresivnom akcijom možemo
možda nešto da popravimo i dovedemo stvari makar do onog minimuma zadovoljenja
budućih potreba.
Ja sam i danas razgovarao u Glavnom štabu sa načelnikom sanitetske službe. I čitavu
službu sanitetsku Glavnoga štaba čini jedan čovek koji za 20-tak dana odlazi za Srbiju,
bez ijedne baze u kome bi se snabdevali sanitetskim materijalom, bez ikakvih kadrova, sa
konstantnim odlivom stanovništva. U prvom redu kadrova koji završavaju u Jugoslaviji,
preko 150 lekara, koji sa područja Krajine borave u Jugoslaviji. Na poziv da se vrate ovamo,
nije se vratio nijedan. To je proces koji je malo prije spomenuo i gospodin Macura i , koji,
mislim, da se zaustaviti mora. Nažalost, na teritoriji cele Krajine, izuzev Opštine Vukovar,
postoji tendencija depopulacije, ljudi odlaze. Jedino na području Vukovara se ljudi još uvek
doseljavaju. To je vrlo, vrlo indikativna podatak. Mi možemo da se hvalimo koliko god
hoćemo ili da Hrvatima dokazujemo da nas ima u Krajini 500.000, a svi znamo da nas više
92

od 350.000 više nema. Od toga skoro polovina živi u istočnom delu. Ogroman prostor cele
Dalmacije, Korduna, Banije i Zapadne Slavonije praktički nenaseljen. Da li nenaseljeno
područje može da se brani? Ja tvrdim da ne. Ne možete organizovati život na tom području,
ne možete privredni i ekonomski i svaki drugi život organizovati.
Prema tome, taj deo Krajine je osuđen na lagano odumiranje, a sa onim ostacima ljudi
će se Hrvatska lako obračunati. A, osim toga, za vrlo mali broj ljudi, oskudne privredne
potencijale koji će u tom trenutku biti takvi, pa pretpostavljam da Jugoslavija neće rizikovati
jedan ratu u kome bi bila napadnuta od snaga iz sveta. Možemo pretpostaviti najgoru
varijantu – da ćemo ostati sami. Za tu najgoru varijantu – pripremimo se. Sve drugo što
nam se obećava, dobro nam došlo, biće nam lakše. Računamo da sve raspoložive kapacitete
moramo ovoga časa staviti u funkciju.
A, mi imamo situaciju ovoga časa, da možete dezertirati jedinice slobodno, možete
da radite šta god hoćete (možda u Kninu ne možete, a u Vukovaru možete) iz prostog
razloga što po Zakonu o vojnim sudovima tako je odlučeno, a mi vojni sud nemamo.
Nemamo, jer nemamo prostorne, kadrovske, materijalne i sve ostale uslove zadovoljene i
on ne funkcioniše. Ako redovan sud uzme takav predmet u razmatranje, svaki iole visperniji
advokat neće uopšte braniti delo, nego će se pozvati na nadležnost suda, i naravno, sud će
biti ovlašćen nenadležnim i čovek će ostati nekažnjenim.
Isto tako, jedna institucija koja je uspela na neki način da zaživi, Osnovni sud, ona se,
koliko-toliko kadrovski ekipirala i materijalno opremila i treba da pređe od 1. januara (po
Zakonu) da funkcioniše u Kninu. Nisam primetio da u Kninu postoji vrhovni sud. Onaj,
molim vas, u Vukovaru po zakonu više nije nadležan.
Dakle, sudovanje iz nadležnosti Vrhovnog suda je blokirana. Istovremeno treba u
Vukovaru da se formira okružni sud koji će pokrivati područje vukovarske opštine i sud
u Belom Manastiru više nije ni iz tog domena nadležan, a u Vukovaru tog suda nema.
Dakle, ni tamo više niko nije ništa nadležan. Mi smo uleteli u situaciju u kojoj više sudstvo
praktički na ovom delu prostora ne postoji.
Isto tako, Vojska sa platama koje ima, očito neće izdržati na liniji. Imaćemo pojave
dezerterstva, i to, možda, najpoštenijih ljudi koji će morati ići da rešavaju egzistencijalna
pitanja svoje porodice.
Ja se pitam. Da li u ovoj državi Vlada ima instrumente da stavi pod svoju kontrolu
trgovinu cigaretama, trgovinu alkoholom, naftom, kafom, carinu i sve ostalo? I, da, napuni
budžet iz koga bi se finansiralo sve ovo.
Čini mi se, da je šverc ovim strateškim artiklima najveći i on je, kao što rekoše prethodnici,
nemoguć bez saglasnosti i saučešća državnih organa.
Mi u Vukovaru imamo pojavu da u 11. korpusu pomoćnik komandanta za pozadinu
svaki dan moli da mu iz Vojvodine daju brašno da bi imao hljeba za vojsku. Istovremeno
vrlo blizu nama nalazi se silos sa robnim rezervama, pošto nemamo mlin, ne melje se kod
nas, trebalo bi preko.
Ali, podsetiću nešto drugo. Žito iz tog silosa, iz robnih rezervi prodato je Makedoncima
za cigarete. O tome je nešto predsednik Vlade govorio. Ja nisam primetio da u prodavnicama
u Krajini cigarete postoje, nego se mogu kupiti ili na pijaci, ili možda, možemo povratno od
muslimana. Očito da ogromna količina prihoda curi iz Krajine, negde se preliva.
Gospodo, nije normalno, u jednoj državi koja želi da bude država, a mi smo tek u
nastanku, da predsednik Republike i predsenik Vlade ne komuniciraju. Ne znam kakav im
je kontakt sa presednikom Skupštine, pretpostavljam da nije puno bolji.
93

Predsednik Republike izabran je voljom svih građana Krajine, odnosno većinom glasova.
Predsednik Vlade biran je voljom većine ovde prisutnih poslanika.
Bojim se da te funkcije nisu posve jednake. Konačno predsednik Republike predsedniku
Vlade dao mandat, a mi smo svedoci za ovom govornicom, ako izađe jedan, pa drugi, da
imamo utisak da se njih dvojica poprilično razlikuju. Zaključite i sami da li je Vlada ta koja
treba da naređuje predsedniku Republike i ovom parlamentu, ili je Vlada izvršni organ ovog
parlamenta? Svi mi ovde sedimo voljom svojih birača. Predsednik Vlade ovde sedi našom
voljom. I ne samo on, nego i ministri.
Stanje u zdravstvu je sigurno teško. Stanje u školstvu je izrazito teško. Socijalna politika –
vrlo teško stanje socijalno. Mobilizacija košta. Vojska košta. U Vojsci je ovog časa nemoguće
zadržati odbrambenu moć na ovom nivou. On će padati. Niko se, naime, nije upitao –
šta ćemo uraditi? Buždet niko i ne spominje. Privredni tzv. preporod, ilustrovaću samo
primerom onoga što su trebali da kažu kolege iz Baranje da u Belju na farmi od 100.000
svinja je katanac. Od svih komunikacija koristim auto-put, u odnosu između dva dela
Krajina. Bojim se da lagano ulazimo u reintegraciju.
Danas, slušajući predsednika Vlade, da nisam gledao ljude oko sebe, pomislio bih da
gledam hrvatski Sabor. Više sam čuo o tome šta hoće Tuđman i hrvatski Sabor, nego šta mi
treba da uradimo. Naše nije obazirati se puno na Hrvatsku, nego na sebe.
Unutrašnja snaga Krajine, unutrašnje jedinstvo je, daleko važnije od svega onoga šta
nam svet nameće. Ovo je početak pritisaka na nas. Samo početak. Slediće nam još ćešći
psihološki pritisci, nego što su ga doživeli ljudi u Republici Srpskoj. Puno žešći. Mi smo
razdvojeni teritorijalno, brojčano daleko slabiji i ekonomski u ovom trenutku daleko manje
potentni od Republike Srpske i veliko je pitanje da li ćemo izdržati unutrašnje napetosti.
Ja ne verujem u to da nama Savezna Republika Jugoslavija i Srbija može da uvede sankcije
tipa uvođenja sankcija Republici Srpskoj, jer mislim da bi time neko u Srbiji, zapravo,
podelio Srbe na istočno i zapadno od Drine, a bojim se da pred istorijom nijedan Srbin
ovoga časa to nije dovoljno hrabar da uradi. Zato ne verujem da možemo dobiti takve
sankcije. Mislim da moramo u politici daleko više voditi računa o vlastitim interesima.
Naravno, ne na štetu drugih. Ali ne možemo za svaku moguću odluku osluškivati ko će
nam šta reći. Ne može Vlada više biti u Beogradu nego u Kninu ili u Vukovaru, Petrinji,
Glini. To se, naprosto, ne može desiti.
Ako imamo Vladu, koju je kralj Petar imao u Londonu, verovatno će nam i država
završiti kao što je i ona njegova. Na kraju će ipak neki partizani uspeti da se za nešto izbore.
Ne bi valjalo da se to ponovi.
Ja predlažem, da danas, ili ako treba, da se zakaže nova sednica sa drugim dnevnim redom,
da se po hitnom postupku stavi na dnevni red rasprava o stavljanju van snage Zakona o
teritorijalnoj nadležnosti sudova, jer taj zakon, zapravo, ovoga časa koči svo pravosuđe u
Krajini. Obrazloženje – imam li predlog? Imam.
Isto tako, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o vojnim sudovima, izmena i dopuna
Zakona o Vojnom tužilaštvu. Vrlo su kratki. Radi se o dva ili tri člana. Zakonodavni odbor
može da izanalizira.
Ove predloge zakona o poništenju Odluke o izboru zamenika republičkog javnog tužioca
i Zakona o izmenama i dopunama Zakona o advokaturi mogu ići u proceduru. Ova prva
tri zakona bi morala ići pod hitno, zato da se otvori prostor za sudovanje u Krajini. U
protivnom sve to vodi u jednu duboku opstrukciju političkog, pravnog, ekonomskog, a ako
hoćete, i odbrambenog života Krajine. Bojim se da to sve nije tako slučajno.
94

Ja sada predlažem samo ova tri zakona, ili da se na današnjoj sednici, na kraju, da pauza
od sat vremena, da bi Odbor mogao dati mišljenje o njima.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Gospodine Višiću, da se držimo strogo dnevnog reda. Predlozi zakona su došli i ići će u
proceduru.
MILORAD VIŠIĆ:
Ja vas molim, dok se Skupština ponovo sastane, prođi će neko vreme, za to vreme je
pravosuđe blokirano. Pošto raspravljamo o političkoj bezbednosti situacije u Krajini,
blokada pravosuđa je vrlo, vrlo bitan faktor jednog i drugog pitanja. Radi se, između
ostalog, i o vojnim sudovima, tužilaštvu. Mislim da to nije zanemarivo i da je daleko važnije
da se to ukloni, nego da sada insistiramo na proceduri.
(Aplauz)
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Molim poslanike da se drže dnevnog reda.
Mislim da smo se sastali da damo svoje mišljenje o pregovaračkom procesu sa Hrvatskom
u svjetlu zahtjeva za otkazivanje mandata UNPROFORA od strane Hrvatske i političkobezbednosno stanje Republike Srpske Krajine.
Sve drugo, ako neko nešto ima, neka izvoli, neka skupi 28 potpisa da se sazove vanredna
sednica sledeća, mi ćemo sazvati bez ikakvih problema. Takva je procedura.
Ja vas molim da odradimo ovaj zadatak za koji smo se ovde sastali.
Mislim da smo ovde čuli veoma dobrih i konstruktivnih diskusija, pa vas, stvarno molim,
da u duhu i nastavimo dalje.
Ima reč gospodin Branko Perić, pa gospodin Atlagić96.
BRANKO PERIĆ:
Gospodine predsedniče, gospodo predsedavajući, kolege i koleginice poslanici,
Nemam običaj da polemišem sa poslanicima, a posebno danas kad ne bi to trebala da
bude tema. Međutim, hoću nešto na ova pitanja – šta će raditi Srbija, Jugoslavija, Crna
Gora i Republika Srpska da odgovorim?
Jednim pitanjem – šta su oni radili kada je gospodin Martić i 50 milicionera sa nekoliko
prevrnutih balvana preko puta jednom mladom tek osnovanom Srpskom demokratskom
strankom u tom momentu radili? Nisu radili ništa. Nego su gledali i čudili se šta tamo
neki kvare nekakav red stvari, a slavna Vojska jugoslovenska koja je 50 godina učena da
brani Tita i partiju šćućurila se i strepila od toga da nekom ne otpadne petokraka sa šapke.
To ne govorim zbog toga što ne smatram da ove naše srpske zemlje treba i moraju da nam
pomognu, nego govorim zbog toga, što je najbolje da mi danas, ovde danas, govorimo
onako kako su govorili naši stari – use i u svoje kljuse.
Danas pored svih primedbi koje ovde izgovaramo, pored svega što je ovde rečeno, a
gde je rečeno, mnogo je i istine, bar onoliko koliko ja znam, postoji još jedna istina da je
od četiri srpske zemlje posle rastura Jugoslavije Republika Srpska Krajina najstarija zemlja.
Nijedna nije priznata, pa ni naša, ali mi smo, koliko ja znam, prvi osnovali jednu od četiri
srpske zemlje. Pomagali smo i drugima da to urade. A, pravo da vam kažem, nikad ne ču od
te druge naše srpske braće da rekoše – a šta će u nekom potezu koji mi radimo da kažu oni
iz Srpske Krajine.
96

Marko.

95

Slušam neki dan i čudim se čudom, i ne mogu da verujem, da socijalisti Crne Gore u
jednom saopštenju rekoše ovako: “Osuđujemo Republiku Hrvatsku što je odbila da produži
mandat, a u isto vreme i Republiku Srpsku Krajinu što je odbila da prihvati Z-4”. Kako vi
mislite da ta gospoda dođu ovde da nam pomognu?
Ima nešto u tome, što bi ovi koje smo izabrali, i koji moraju, zbog toga da su izabrani,
da znaju šta će da rade ti bez kojih ne možemo. Ali da svaki put ne kažemo da nam je prvi
zadatak – šta i kako će oni da nam pomognu?
Ja se nalazim na jednom mestu u Beogradu, ne baš tako svojom voljom, svejedno, i
ono što ja znam, ne može baš tačno da se utvrdi, ovo što reče gospodin Martić, da će da
pomognu, ali isto tako ne može da se utvrdi, pored svih mojih nastojanja i da neće. Postoji
nekakva politika koja nije samo naša i njihova, nego je i to politika okruženja i politika
koja se u krajnjoj liniji reflektuje, ne samo protiv nas, nego protiv srpskog naroda uopšte.
Jer, izjava predsednika Saveta bezbednosti počinje obrnuto. Umesto da prvi stav bude da
osuđuje Hrvatsku što odbija mandat UNPROFOR-a koji je formirao, Savet bezbednosti,
Generalna skupština Ujedinjenih nacija, ona počinje da Savet bezbednosti čini napored da
ostvari rešenje u Republici Hrvatskoj i čime osigurava poštovanje suvereniteta itd. I na kraju
kaže, ponovo se potvrđuje stav da Ujedinjene nacije, eto, malo osuđuju Hrvatsku zato što je
odbila da prihvati produženje UNPROFOR-a.
Prema tome, oni koji su dužni zbog toga što nisu dali ostavke i koji se danas nalaze na
izabranim funkcijama nisu dužni da se udruže i da rade na istom frontu da bi se zanemarile
one, i zabašurile neke stvari koje se danas dešavaju u našoj mladoj državi, nego zbog muke
ovog naroda u koji smo ga gurnuli. Čak, i mi nekim našim pozivom tom narodu da
pružimo otpor i da se ne desi da svako pitanje građanina u Republici Srpskoj Krajini u
prvom redu, ovih dana kada sam se vratio u Knin, svako pitanje – šta će biti sa nama? Narod
očekuje da se jasno i glasno kaže. Ono što je našim Ustavom, zakonom i odlukama ove
Skupštine proklamovano, a to je da se uopšte ne diskutuje ovde – da li ćemo mi izgubiti rat
sa Hrvatskom ili ćemo ga dobiti. Jer, mogli smo da ne izgubimo pre četiri godine. Nismo
trebali ni da počinjemo, ako u našim glavama, u ovoj Skupštini, u Vladi ili među ozbiljnijim
ljudima postoji pitanje – hoćemo li mi izgubiti rat? Ako ga onda, kada smo počeli, onako
kako smo ga počeli, nismo izgubili, iako je Hrvatska danas verovatno jača, sigurno je to
nego što jeste. Najbolje bi bilo da se ujedine snage. Ne ovo što mi pričamo, da napustimo
naše stranke, nema to veze. Ja lično mislim da nijedna stranka u svom programu, nijedan
član ovog parlamenta, nije protiv srpskog programa, osvajanja suvereniteta ove države i
njeno udruženje u drugu državu i da nema smisla da se prepucavamo oko toga. Ali bi,
možda, bilo vreme, baš ovde danas da se kaže, da mi kao deo srpskog naroda možemo da
malo podbunjujemo i drugi srpski narod i ako se ovako prema nama odnose, može se desiti
da ponovo zapalimo i Balkan i Evropu.
Jer, kada smo počeli, morali smo računati na to da možemo doći u situaciju da će se sve
okrenuti protiv nas, ovako kako se okretalo i sada nazad nema.
Neko sinoć reče ima tri puta: ili da pogineš u rovu, ili da peške utekneš u Bosnu, pa da
iskopaš neki drugi rov da se dalje braniš. Dalje više nema odstupanja.
Prema tome, uvažavam sve ja ovo, da ima svega i svačega, mlada država nema kadrova,
ne snalaze se ljudi, ima namere zle – sve je to u redu. Ali oni koji su izabrani, koji su dužni
da odgovaraju narodu na ova pitanja, najozbiljnije – šta će biti sa nama? Lično mislim da je
to najozbiljnije, najopasnije pitanje koje se danas postavlja. Ako narod pita – šta će biti sa
96

nama, valjda počinje sumnja. Narod nije skoro ta pitanja postavljao, nego je govorio – ne
može nama Hrvatska ništa, nemamo mi njih šta da se bojimo itd. itd.
Prema tome, mi moramo provocirati druge Srbe da nam pomognu, starati klimu da nam
pomognu i malo šakom od sto. Malo šakom o sto i kada se pregovara i sa našom rođenom
braćom i sa njima malo šakom o sto. Toliko sam hteo da kažem.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem, gospodinu Periću.
(Aplauz)
MARKO ATLAGIĆ:
Poštovano predsedništvo, kolege i kolegice poslanici, gospodo ministri, gospodine
predsedniče,
Ja ću nastojati da zaista budem vrlo kratak sa jednom napomenom. Da bi bilo dobro da
se zaista okrenemo dnevnom redu, a to je pitanje UNPROFOR-a.
Bilo bi dobro da je netko oslikao, a mi ćemo se potruditi da danas oslikamo, ja verujem,
u diskusije to već ide. Šta je to što je UNPROFOR činio dobro Republici Srpskoj Krajini,
a šta je to što je učinio dobro Republici Hrvatskoj? Nadalje, šta je to što je on učinio loše, a
šta je jedno ili drugoj?
Što se mene lično tiče, ja smatram, za vreme svog mandata da je više koristi doneo
Hrvatima nego Srbima. Međutim, mi smo u poslednje vreme, da ne kažem, deo javnosti
indoktriniran sredstvima informisanja Republike Hrvatske i stvorili jednu psihozu, ako
ode UNPROFOR Republika Srpska Krajina će izgubiti rat. Mislim da se radi o jednom
psihološkom ratu, a ta teza provejava malo kroz Republiku Srpsku Krajinu. Da li namjerno
ili nenamjerno, to prosudimo svi za sve i donesimo zaključke.
Ja samo da podsetim, prije dolaska UNPROFOR-a na ove prostore, Srbi u Republici
Srpskoj Krajini imali su neprijatelje Hrvate pred potpunim slomom. To su činjenice. Molim
vas, mi smo bili tada na ulazu u Zadar. Bili smo na ulazu u Gospić, Karlovac, na domak
Zagrebu, na ulaz u Vinkovce, Osijek itd. Hrvatska je dolaskom UNPROFOR-a spašena
od totalnog sloma. Mi to moramo reći danas. Javnosti to moramo reći. To je ono što je on
odigrao u odnosu na Republiku Hrvatsku.
Dalje, nama su zauzvrat, kasnije, uvedene sankcije. Kome? Srbima na prostoru bivše
Jugoslavije. Ja bih se tako izrazio.
Međutim, posredstvom UNPROFOR-a izgubili smo Smoković, Donji Zemunik,
Medački džep, Peruču, Maslenicu i da ne nabrajam druge prostore. Znači, posredstvom
UNPROFOR-a. To podvlačim. Nismo izgubili vojnički u odnosu a Hrvate, nego
posredstvom UNPROFOR-a. Međutim, s obzirom na okolnosti koje su se dešavale mi
smo ga prihvatili tako kako smo ga prihvatili. No, nemamo protiv toga ništa da on ostane,
kako smo danas i ovde predložili zaključke, dalje na području Republike Srpske Krajine.
Međutim, moramo ovo u analizi i u ovim zaključcima zaista naglasiti.
Dozvolite da kažem, da mi je malo čudno da u izvještajima nema naših visokih
funkcionera govora, malo ima govora, baš o UNPROFOR-u. Mi se moramo odrediti.
Upravo, o UNPROFOR-u – šta je on učinio? Šta je dobro, šta je loše učinio, i da li ćemo ga
zadržati ili ne kao i Hrvatska?
Ispada da smo stvorili psihozu, Hrvatska otkazuje UNPROFOR, mi gubimo rat. I, ovo
što reče kolega Perić – šta će biti sa nama? Pa i ono što smo pričali ima tri godine.
97

Što se tiče odbrambene sposobnosti, ja o tome ne bih govorio, mislim da su gospoda
predsednici i ministri kompetentniji od mene i od nas ovde u celini, da imaju nekakvu
analizu koja može pokazati stanje.
Ali ću samo jednu rečenicu da napomenem. Ja sam, molim vas, na svakoj Skupštini
Republike Srpske Krajine ukazivao na taj problem. Tražio čak i onaj, ne zakon o dezerterima,
nego oduzimanju imovine dezertera. Pa smo se uvjeravali da ti zakoni su jugoslovenski. Mi
to dobro znamo. Samo da kažem, da sada iz Krajine masovno idu intelektualci. Ko to njih
pusta? Molim vas, ko ih pusta iz jedinica, ko ih pusta iz civilnih organa vlasti? Neko njih
pusta. Ko će ih zadržati?
Ja se slažem neka idu, ostaćemo mi što nas ima. Ali bar možemo tu imovinu preneti u
korist države. Tu već nešto škripi kad dođemo kod toga. Prema tome, to je ono što nije u
redu.
Nadalje, predlažem da idemo sa stavom onakav kakav je predložila Srpska demokratska
stranka Krajine i Vlada danas Skupštini, odnosno da ne razmatramo, zapravo, prekid
razmatranja ili odlaganje ovih ekonomskih razgovora sa Hrvatskom, sve dotle dok se ne reši
konačno pitanje UNPROFOR-a od strane Saveta bezbednosti. To je jedan od zaključaka.
Dalje, zaista, ovo nisu fraze, ukazuje na potpuno političko jedinstvo svih struktura u
Republici Srpskoj Krajini. Molim vas, neformalno jedinstvo. Jedinstvo na osnovu rada, pa
ako treba idemo za sto svi poslanici, cijela Vlada predsednik Republike, Skupština itd., da
stavimo na sto i dogovorimo se kao ljudi u interesu ove države. Vjerujte mi, kao što ste i
vi prethodno govorili, ukoliko toga ne bude, onda će biti određenih problema. Molim vas,
ako ja kao karika, kao poslanik ovdje i predsjednik Zakonodavnog odbora kočim nekakvo
jedinstvo, recite, prvi ću se povući i neću čak ni poslanik biti. Ali, molim vas, svi sebe
pomalo analizirajmo.
Znam da je trenutak težak. Nije tako dramatičan i stanje u Krajini, ja se sada prvi
put ne slažem, onako kako mi njega prikazujemo. Ono jeste. Ali s obzirom da smo mi
prva država, ako reče Branko Perić, koja je nastala od četiri srpske države, i kada bi znali
situaciju, a većina vas zna, u susjednoj nama Republici Srpskoj u pogledu monetarnog
sistema, u pogledu ekonomske politike, odbrambene, onda, molim vas, ja sam bio nedavno
u gradovima naše bratske republike, utvrdim u odnosu na njih, a oni su naši isto, mi smo
ipak država. To zaista moramo konstatirati. Ali, nismo zadovoljni postignutim ovim što
smo dosada postigli. Ajmo segment po segment. Šta je to na jednoj od budućih Skupština,
a što škripi, a što ćemo menjati, bez nekakvih zlih namjera, a šta je to što je dobro što ćemo
ostaviti. Dakle, to kao političko jedinstvo svih u ovom presudnom momentu.
Molim vas, pregovore ćemo zaista odložiti sve dotle dok Savet bezbednosti ne donese
odluku oko mandata UNPROFOR-a. Molim vas, mi uvek u pregovorima moramo tračak
nade dati tome, pa za pregovore bilo kome, da ne kažu da smo za totalni prekid. Onaj stav
naših struktura Vlade, predsednika Skupštine, predsednika Republike i ostalih struktura da
se plan Z-4 ne razmatra.
Ja sam uvjeren, poznavajući sve nas, kada je u pitanju odnos – neprijatelj, da smo tu
zaista jedinstveni. Gde mi nismo jedinstveni? Ja ću biti otvoren pa ću reći. Kada su u pitanju
neki unutarnji poslovi, sitni sopstveno neki interesi, ja ću ih tako nazvati. Mislim da to
možemo dovesti do određenog reda. Mi smo došli u Republici, gde smo nekako stvorili
Republiku, organi pomalo rade, i potreban je novi kvalitet, molim vas, biću otvoren pa ću
reći, od osnovnih organizacija, od preduzeća do vrha Republike. Taj novi kvalitet verovatno
svi nismo sposobni nositi. Tu pucaju konci. Onda optužujemo jedni druge. Što ću ja nekoga
98

optuživati? Optužiću sebe da li sam dobar rukovodilac i profesor ili nisam. Pođimo svi od
sebe, mislim da neće biti problema.
Predsedniče, predlažem ona tri zaključka koja je Srpska demokratska stranka Krajine
predložila Vladi, a Vlada usvojila i dala Skupštini i da izađemo sa saopštenjem, uz dodatak
– šta je to što je UNPROFOR učinio loše Republici Srpskoj Krajini, a što je učinio dobro
Hrvatskoj. Da ne ispadne da jedino mi nekome klečimo na kolena, da UNPROFOR
ostane, i da će nas on braniti, kako reče Branko Perić – branićemo se sami. Uzdajmo se u se
i u svoje kljuse.
Ja ću svoj stav reći. Tvrdim da će nam Republika Srpska pomoći. Nije tačno da neće.
Ali i Republika Srbija. Ja vjerujem u rukovodstvo i Republike Srpske i Republike Srbije, na
čelu sa gospodinom Miloševićem, da će nam sigurno Republika Srbija i on kao predsednik
Srbije u presudnom momentu, kao i dosada, kad su bili presudni momenti, pomoći. Hvala.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem gospodinu Atlagiću.
Ima reč ministar Funduk.97
FUNDUK:
Gospodo predsednici, gospodo poslanici,
Biću vrlo kratak, jer ovo o čemu će sada reći nekoliko riječi, a to je o tome, jer sam
prozvan. Ovo je tematska sjednica vanredna, pa neću o tome dužiti. Samo da ne bi pojedini
poslanici otišli odavde sa uvjerenjem da je činjenično stanje po pitanju pravosuđa onako,
kako reče poslanik Višić. On je dobio očito podatke od gospodina sudija Vrhovnog suda
koji imaju sjedište sada u Vukovaru. Nije tačno da je sudstvo blokirano. Imamo šest sudija
Vrhovnog suda. Taj sud radi. Nijedan od tih sudija nije razrešen, niti je pokrenuto pitanje
razrešenja. Prema tome, ne vidim razloga zašto bi sudstvo u tom dijelu bilo blokirano.
Mi smo imali načelan stav i ova skupština je to usvojila i danas se to potvrđuje da državni
organi trebaju biti u sjedištu glavnog grada. Prema tome, kada sam ja predložio da Zakon
o mjesnoj nadležnosti sudova, da Vrhovni sud bude sa sedištem u Kninu. Nijedan poslanik
nije bio protiv toga.
Gospodin Višić je zaboravio, odnosno gospoda sudije su zaboravile reći, ja sam dva puta
bio sa njima. Direktno sam išao u Vukovar i rekao sam obezbeđujemo prostor, izvolite
doći u Knin, jer je takav stav. Zakon još nije stupio na snagu, jer još nije objavljen, došlo
je tu dosta do zakašnjenja, prema tome, nema nikakve blokade. Oni su rekli da ne dolaze,
ismejavali su Knin, kakav Knin, šta je u Knin u odnosu na Vukovar.
Prema tome, postoji Vrhovni sud, postoje vrhovne sudije, nema nikakve blokade.
Nijedan od njih nije podnio ostavku. Ako svi podnesu ostavke, onda će biti blokada, pa
ćemo morati birati nove sudije.
Radi se o tome što oni neće da dođu ovdje, nego žele i dalje raditi tamo.
Ja ću na sledećoj redovnoj Skupštini izneti ovaj problem i neka Skupština odluči da
li ćemo izmeniti tu odredbu Zakona o mjesnoj nadležnosti sudova da je i dalje sjedište
Vrhovnog suda bude u Vukovaru. Ako Skupština odluči, onda nema problema, da udovolji
zahtjevu tih sudija, ili će ostati pri tome da gospoda izvole doći ovde, a ako neće, onda ćemo
morati birati druge sudije. Nikakvog tu problema nema. Dakle, tu zastoja nema. Isto tako,
budući zakon nije stupio na snagu, Okružni sud Vukovar, odnosno Beli Manastir pokriva i
sada to područje. Dakle, blokade nema.
97

Uroš, ministar pravosuđa i uprave RSK.

99

:
(Upadica s mesta: Vojni sudovi)
FUNDUK:
Što se tiče vojnih sudova, nisu u nadležnosti Ministarstva pravosuđa, ali moram reći, da
redovni sudovi kao i dosada rade sve poslove iz nadležnosti vojnih sudova, to je područje
okruga Beli Manastir i Vukovar, jer je trebao biti u Vukovaru, ali nije još, nije počeo raditi,
ali radi redovno sudstvo kao što je i dosada radilo. Isto tako na području Gline. Ovde je
nešto počelo raditi, otišli su ovi što sam ih ja nazvao sudije, koji su bili vikend sudije, ostalo
nešto mlađih sudija, videće se da stavlja isto, jer iste zakone primjenjujemo. Prema tome,
nema ni tu blokade.
Dakle, cele stvari su vam prikazali zato što su uvređeni. Pitali su šta nudim, koje stanove?
Rekao sam da nudim kao i svim ostalim funkcionerima. Plaćamo smještaj ili privatno, tu i
damo gde se naši ljudi smještaju. Daćemo i menzu. Za sada nemamo što ponuditi. Stanovi
su neki u izgradnji, ako dospije ja ću tražiti 5-6 stanova za Vrhovni sud. Imali smo nedavno
razgovor u Okučanima, bio je predsednik i još jedan sudija, oni su meni čak rekli, pismeno
obavestiti, pa to nisu učinili, pa bih rekao, da mi potvrde da neće da dođu ovde. Međutim,
sve funkcioniše. Oni otkaz nisu dali. Ako neće raditi, onda ćemo birati 1. marta kada bude
redovna Skupština i o tome ćemo odlučiti. Cela stvar je u tome da ne bi bilo zabune. Zbog
toga sam se javio, jer ovo nije tema.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Gospodine Višiću, ovo stvarno nije tema na dnevnom redu. Ja bih stvarno molio da o
sudovima razgovaramo sledeći put. Mislim da je to jedna tema veoma kompleksna o kojoj
treba razgovarati. Ja koliko sam čuo, on Vas nije prozvao, nije Vas po imenu zvao. Može dve
rečenice, ali, ali tema nije o sudstvu. Da se opredelimo prema UNPROFOR-u.
MILORAD VIŠIĆ:
Bitna je itekako, kao i opredeljenje o UNPROFOR-u. Mislim da je stav o UNPROFOR-u
ovde rečen i treba pregovarački proces, ekonomski pregovore zamrznuti sa Hrvatskom dok
se ne reši status UNPROFOR-a, to su svi rekli i to ne treba ponavljati.
Ova tema koju sam ja spomenuo, iz prostog razloga je zato, bar nekada treba da
učvrstimo odbranu do predstojećeg rata, a svi se slažemo da će ga biti, treba iskoristiti na
najbolji mogući način. Zakoni koji su donešeni u međuvremenu, čije izmene tražimo, u
tom smislu da se poštuje postojeće stanje, dok se ne stvore uslovi da taj Vrhovni sud pređe
u Vukovar, i dok se ne oforme vojni sudovi koji tamo ne postoje, neko taj posao obavlja iz
prostog razloga, ne postoji blokada. Nije tačno. Mene se ne tiče da li će vrhovni sudija biti
u Vukovaru ili ovde. Meni je to najmanje bitno. Meni je bitno da u Vukovaru može suditi
predmete iz nadležnosti Okružnog suda. Da postoji Okružni sud i da iz nadležnosti može
suditi. Po zakonima od 1. januara 1995. godine te nadležnosti prelaze u nove institucije
koje nisu formirane. Ja molim da se izmene ti zakoni. Nemojmo sada zbog procedure
da odbijamo nešto što je vrlo bitno i da pravimo zamenu teza. Nemojmo dozvoliti sebi
situaciju, da, kao kada dođe ministar odbrane i predsednik Vlade obaveštavaju predsednika
Republike da ne mogu doći na sednicu Vrhovnog saveta odbrane zato što imaju važniji
sastanak u Baranji. Mi smo država u ratu. Isto je to što se sada traži. Ispoštujmo proceduru,
bez obzira, što znamo da je blokada, bez obzira što znamo da je blokada i moramo vrlo
efikasno rešiti. Dajte neka se Zakonodavni odbor povuče i neka razmotri. To je ukupno
pet članova. Tri zakona pet članova. Samo kao prelazno rešenje. Ako oni hoće ili neće da
prihvate, ali Skupština o tome bude upoznata.
100

PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Hvala, gospodine Višić.
Ja bih samo jednu reč kazao na sve ovo.
Blokada sistema će biti otklonjena kada u Krajini bude radio svak svoj posao ono što mu
je nadležnost i tamo gde mu je mesto. Mislim da ne bi trebalo o tome. Mi imamo propise,
ali imamo ljude koji ne sprovode propise. O tome treba da bude tematska Skupština, gde će
da se kaže brk u brk svakome. Sada da se, ipak, okrenemo o temi o kojoj je reč.
Za reč se javio gospodin Sima Krnić.
SIMO KRNIĆ:
Kaže latinska poslovica omia mea mekum porta. A ja kažem, pola u glavi nosi, a pola u
torbi.
Poštovane kolege, budući da je tema, za koju znam da sam potpisao zahtev za sazivanje
vanredne sjednice, takva da zahteva stvarno izuzetnu pažnju, izuzetan odnos. Ja sam se
pripremao i za zatvorenu sednicu i za sednicu koja će biti. Budući da je dosta o tome rečeno,
ja moram da kažem ono što sam dužan, jer se ne bih smio vratiti u svoju opštinu, među borce
13. brigade, među građane sa kojima sam komunicirao u među pauzi ove sednice, a da ne
kažem ono što sam napisao u pribeleški, ovako, da u ime tih, o kojima rekoh, podržavamo
stavove našeg državnog rukovodstva. Ja sam o njima saznao iz novina, televizije, ono što sam
mogao. Prema tome, ja se zahvaljujem, jer u pravilu, oni su ovde prezentovani onako kako
se i mi na tom terenu ponašamo, odnosno kako mislimo.
Međutim, ono što slijedi, sasvim je izvjesno, a radi se o prvoj i drugoj tački, odnosno
podtački, to je da će neminovno doći, bez obzira otišao UNPROFOR, ostao UNPROFOR,
do razgovora, do pregovora sa Hrvatskom. Moguće je i o Planu Z-4. Ja ovo sada ovako
govorim. Mi imamo tamo HTV, HRT. Ja vidim kako oni bljuju, pljuju, sa takvim
neistinitim podacima ljudi od nauke govore, toboš od nauke, sa neistinitim podacima. Ja
bih bio srećan, jer sam pripremio to, da o ini čuju, da i mi imamo pametne ljude, ne moram
ja taj biti, ali imamo ljudi koji mogu dati podatke iz njihovih izvora da su njihovi netačni.
Dozvolite, samo Opština Slunj, kažu ona ne spada prema tom Z-3 ili Z-4, je li tako?
(Da). Jer je Hrvatska. Ja nisam video taj plan što smo dobili, ali budući da sam se bavio i
bavim se i stigao sam ovih dana da povadim podatke, da im kažem, da je to netačno. Jer,
genocid koji su izvršili u dva svjetska rata, a ja ću reći samo o Drugom svjetskom ratu, ne
može uzimati kao mjera, da je hrvatski narod bio većinski u Opštini Slunj, a i o Kordunu ću
reći nekoliko podataka, jer sam pokušao da to izvadim.
Da bih ilustrovao te neke podatke, ja molim poslanike, ja molim one koji će pregovarati,
neka se obrate, imam dokumenata dosta, ako nemaju da ih koriste u tim budućim
pregovorima. Samo nekoliko citata od tako naučnih ljudi.
Dozvolite, naučno političkih, zvali su se tada tako. Ovo je tada govoreno stvarno stavljali
ove podatke. To 1981. godine govore.
Živote za slobodu u toku NOR-a na poprištima dalo je 5.500 boraca sa Korduna, što
čini 10 posto od ukupno poginulih boraca Hrvatske. (Molim vas, to govori Hrvat). Nije
rekao da je od tih 10 posto – 95 posto Srba poginulo u toj kvoti. To nije rekao. Svaki dan na
Kordunu je sahranjivano 55 ljudi od okupacije do ustanka, a od ustanka do kraja rata svaki
dan je zakopavano 27 civila i 4 borca. Ukupno je Kordun imao oko 30.000 žrtava. Ni suze
više nije bilo za oplakati tolike mrtve.
101

Idemo dalje. Najstrašnija sudbina zadesila je djecu Korduna. Mnoga djeca nisu upamtila
roditelje. Od ukupno poginule djece u toku rata u Hrvatskoj preko 41 posto bila su djeca
Korduna, tačnije 6.608 malih nevinih života poslali su zlikovci u smrt.
U opštini Slunj ustaše su umorili preko 8.500 Srba, a 1.528 je palih boraca, ukupno je
stradalo 40 posto srpske populacije. U nekim selima stradanja su bila stravična – Lipovac 80.
To je sada prema granici APZB 81 posto (nejasno mesto) – 71 posto, Kordunski Ljeskovac
– 65 posto, ... tamo sam ja blizu i Jamari to je opet kod APZB – 62 posto. U srpskim
selima izgorele su sve kuće, svi gospodarski objekti, sve crkve, ostala je samo jedna jedina u
Svilojić98 brdu itd. itd. Treba li ovome komentar. Ovo su autentični podaci iz dokumenata
zvaničnih koji postoje u arhivima Hrvatske, Jugoslavije itd. (Ne treba komentar).
Ja ću dati nešto dodatno. Ja sam sticajem okolnosti ukrao u Statističkom zavodu Hrvatske,
jer sam video da je vredna knjiga, onaj potpis, debela knjiga, od kada se vodi, uzeo ja, vidim
nema tih knjiga, ja uzeo 1857. godine
(Aplauz)
Eno je kod mene, dođite po nju ako treba. 1857. godina, prvi potpis zvanični u
Austrougarskoj, pa dalje, gde se potpisivalo po vjeroispovjesti.
:
(Upadica s mesta: Snima se)
SAVO KRNIĆ:
Neka se snima. Meni je žao što ne snima, da vide da i mi nešto više znamo.
1857. godine ta Opština Slunj u sadašnjim ovim okvirima, računajući Perjasu99 i Tržić
koji su nam oteli, pa pripojili Ogulinu i Dugoj Resi imala 50.752 stanovnika, od toga Srbi
27.361, Hrvati 23.391, odnosno pravoslavci i katolici. To tako piše.
Idemo dalje. Molim vas, Kordun sve opštine koje sada predstavljaju Kordun broj 1857.
godine 101.722 stanovnika, od toga 66.038 Srbi i 35.678 Hrvati. To je te godine.
Znate li vi koje su godine za nas ključne? Ključne su godine 1921. jer je popis svake
desete godine, jer je bio prvi svetski rat, pa nas je tada mnogo malo bilo. Ali, uzmimo 1931.
godinu, pa ćete videti, u Kordunu ima 122.946 stanovnika, (to je iz njihovih zvaničnih
dokumenata) od čega 83.030 ili 70 posto pravoslavaca i Hrvata 39.866. To je taj dokumenat.
Vi znate kako se to dešavalo, kako je to išlo. Populacija je išla, visoka stopa rasta je bila,
jer su naša srpska domaćinstva, ja sam o tome pisao neke knjige, rasla mnogo dobro, imala
su uvek 8,9,10 članova domaćinstava. Ali sada u smanjenom Opštini Slunj 1921-20 i 4.352
Srbina i 21.470 Hrvata. Vi znate da je to neko ispravio, to je nakon prvog svetskog rata
kada su opet Srbi nastradali. Da nisu nastradali bio bi odnos daleko veći.
Idemo na 1931. godinu gde je zvanični potpis: 24.352 Srba, 21.470 Hrvata. Ali nešto ću
vam sada reći, onaj ko se bavi tom naukom, neka uzme to u obzir i neka traži knjige. Nas
su Srbe uvek nagrađivali za veliku borbu, za tuđe interese pa nas kolonizirali. Posle prvog
svetskog rata kolonizirali te u Vojvodini, te na Kosovo. Moj đed, prađed je bio na Solunu,
pa bio koloniziran na Kosovo, pa ga tamo Bugari zadavili. Ali, dobro, bilo bi nas daleko više
da nije te kolonizacije bilo.
Idemo dalje, 1941. godine nije vršen popis, ali se prema naučnim metodama dođe
25.669 stanovnika Srba, 22.543 Hrvata u slunjskoj opštini, koji neki od nas ovde poslanika,
98
99

Vjerojatno Svojić.
Perjasica.

102

ja čujem, ponekad i mojih komšija, kažu – pa to je hrvatska opština uvek, pa pustite, dajmo
to razdeliti na Korenicu, na Plaški, Krnjak, Vojnić itd. Nemojte. To nikada nije bilo.
Dragi prijatelji, unatoč toga što je 8.500, to sam vam rekao, 1.500 boraca poginulo i što
je posle rata sa područja Opštine Slunj jako puno dobrovoljno kolonizirano za nagradu, što
su se mnogo dobro borili, opet nas nisu smanjili, da bi bili u manjini. Onda su oteli 60tih godina, doneli Zakon, ja sam tada bio mali, o političkoj teritorijalnoj podeli Hrvatske,
pa su nam oteli Tržić, čisto srpsko selo i dio Perjase čista srpska sela i pripojili Dugoj Resi
i Ogulinu, da bi pokušali da smanje Opštinu Slunj, da bi tu bila većinska, i ne uspeše.
Mnogo smo dobri bili još uvijek. I, onda nam uvališe, 60-tih godina poligon 250 km²
površine na kome je živelo isključivo srpsko stanovništvo. Tada je ministar bio za narodnu
odbranu koji je podržao Hrvatsku Ivan Rukavina. On je nama to uvalio i od tog trenutka
Srba je tamo manje. I sada meni neki Vlado Katić, neki moj komšija iz Slunja priča kako je
Slunj hrvatska opština.
Da vam još dodam i sledeće: dvije trećine opština, jer se priča o tome, tu je najtanja
Krajina, 30 kilometara od Kamenice do Šturlića, je srpska zemlja, srpska naselja. Od 33
naselja je 14 čisto srpska, 9 hrvatska, 10 miješana.
Ja vas molim, u budućim razgovorima, nemojte da neko kaže da je Slunj hrvatska opština,
jer se to ne može dozvoliti.
PREDSJEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Kolega, Simo, mi sa njima razgovarati nećemo o nikakvom, po nikakvom planu, ni
Z-3, ni Z-4, ni Z-11. Možemo razgovarati samo kao dve suverene države o eventualnom
priznavanju, ali samo kao suverene susedne države.
SAVO KRNIĆ:
Odlično.
I da dodam jednu temu koju sam mislio pod onom bezbednosnom situacijom. Ja sam
dužan da u ime boraca u brigadi kažem da smo nezadovoljni sa ponovnom pojavom švercom
od granice Republike Srpske Krajine prema Cazinskoj krajini. Ona je bila stala. Ona je bila
sprečena. Ona je ponovo vrlo aktualizirana. Problem nije nerješiv, ali je nevolja. Ako mi
već trebamo uzeti pare, devize, a trebamo deviza, možemo ih uzeti suptilno organizacijom
kroz državne organe. To nije problem da se napravi, i to trebamo napraviti. Ali, borci kažu
da ne dozvoljavaju da se istovremeno prodaje stoka, brašno, ulje, sol, šećer, kafa, cigarete,
dobro alkohol, gorivo, pa ponekad i muncija za naoružanje, a istovremeno naša braća srbi iz
Republike Srpske imaju front tamo, a imamo i mi ovamo na ovu stranu To je nedozvoljivo.
To borci kažu i ja sam morao ovde da iznesem. Prvo je to nezadovoljstvo. Jedan broj je
privilegovan da to radi, a drugi mora da radi ono što radi, mi to dobro znamo. Dalje,
strahovita je socijalna diferencijacija na bogate i siromašne. Doduše, bogatih manje, a
siromašnih jako puno. O ovoj situaciji čuli dosta dobrih riječi. Mislim da ova država sa
svojim organima može tome da stane na kraj, jer ako to ne bude, biće mnogo ružno, vrlo je
nepovoljna situacija, moral dosta kalira u ovo poslednje vreme vezano za ovo pitanje.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem kolegi.
Za reč se javio doktor Ernjaković.100
ERNJAKOVIĆ:
Gospodo predsednici, cenjeno predsedništvo, dame i gospodo poslanici,
100

Milan.

103

Danas je bilo prilično dobrih i kvalitetnih diskusija, svaka ima svoju specifičnu težinu.
Meni je jako žao što se moram javiti posle drugog kordunaša, odnosno posle Sime Krnića,
koji je morao izaći ovde da objašnjava da je Vojnić i Kordun srpski. Jeste. To je velika istina
i nauka je to dokazala, a nažalost, i mnoge hiljade naših grobova, jer Vojnić i Kordun su
natopljeni, svaki pedalj srpske zemlje, srpskom krvlju. Srpski je i nikada nije bio hrvatski i
nikada nije bio u sastavu hrvatske države, jer Hrvatska nije nikada imala svoje države i Srbi
nikada nisu živeli u Hrvatskoj državi. Oni su imali kvislinšku tvorevinu od 1941-1945.
godine na čelu sa zločincem Antom Pavelićem.
Prema tome, tu je stvar jasna. Ali, zato što je istorija, a i oni koji su u to doba bili, pitali
se kao kralj Aleksandar 1918. i Josip Broz 1945. godine, što su Hrvate sa poražene strane
priveli na pobedničku stranu, pa su i Hrvate, također pripojili pobednicima tj. Srbima koji
su svaki busen te zemlje natopili sopstvenom krvlju i sopstvenim grobovima i danas im
imputiraju da se trebaju reintegrirati u hrvatsku grudu. Ma, nemojte!
Međutim, tu je problem onih koji to postavljaju, oni sa kaptula. Dozvolite da se vratim
današnjoj temi.
Gospodo poslanici, mi se možda danas nalazimo na prekretnici jednog istorijskog
trenutka kada je hrvatsko vrhovništvo donelo jednu odluku koja je brza, koja je nas
iznenadila, ali i u kojem zlu ima i zrno dobra. A to je, ako se pažljivo posmatra, ona se može
videti, da iza te odluke ne stoji ni hrvatska snaga, ni um, ni razum, već iza te hrvatske snage
i želje stoji neko treći. Pre će to biti politika Sjedinjenih Američkih Država nego politika
Nemačke. Hoću da kažem sledeće.
Hrvatski vrhovnik Franjo Tuđman donosi odluku o otkazu UNPROFOR-u. Ovde se
sada postavlja neko apsurdno pitanje – šta je UNPROFOR napravio nama, a šta je napravio
Hrvatima? A zalažemo se za činjenicu da ostane UNPROFOR na teritoriji Republike Srpske
Krajine i na teritoriji Republike Hrvatske. Zašto sada postavljati pitanje – šta je ko učinio
nama, a šta je učinio njima, koliko je učinio nama dobra, a koliko njima zla, odnosno
obrnuto, koliko njima dobra, koliko nama zla? Činjenica je jedno. Ja ću sada povući paralelu
da smo mi paralelno sa tim vodili i ekonomske pregovore, gde je i određena ekipa koja je
išla i gde je političku platformu, odnosno data platforma od strane ovog parlamenta. Znači,
niko nije išao samoinicijativno na pregovore. E, sada, što se u jednom dijelu koraka, dogodili
mali istupi, i na to ću se osvrnuti. A to će dokazati još jednu činjenicu perfidne politike. Jer,
postoje tu dva koloseka i dve varijante. Hrvatsko vrhovništvo sopstvenom narodu već četiri
godine na istoj tacni servira isti jelovnik, ni centimetra teritorija – Hrvatska priznata država
od Ujedinjenih nacija i svi prognanici i izbjeglice biće vraćeni u vlastite domove, iako tih
domova nema. (Ja sam bio za to da se ovo zasjedanje prenosi, no, međutim, kada sam video
u diskusijama šta se sve isprepliće, možda dolazim do zaključka da je bolje da se ne prenosi
u javnost ovo).
Imamo jednu činjenicu da Franjo Tuđman ne može više ni lagati svoj narod, jer bez obzira
što je toliko presovan mozgom od katoličke crkve i od malih nogu kako treba poštovati crkvu
i bojati se Boga i poštivati vlast, jer četiri godine su prošle, on im ne može ništa drugo, već
donosi na prečac jednu odluku, a to je otkaz UNPROFOR-u, što reče kolega Višić, mirna
reintegracija koju ja nikako ne priznajem, niti kao riječ sa ove govornice, niti u pisanom
tekstu, jer su oni napravili secesiju i Slovenci iz Jugoslavije, gde im je Amerika i Zapadna
Evropa pljeskala, a kada je secesiju napravila prije 100 godina, tačnije 1861. godine 11
država juga od Sjevera Amerike su vodili krvavi i teški rat, dok nije Sjever pobjedio Jug i dok
104

Linkoln Abraham101 nije stvorio ponovo moćne Sjedinjene Američke Države. Ali, apsurda
kroz istoriju ima, pa je tako i ovaj. Priznali su je od Vatikana prvi, pa redom sve zemlje. Vi
ste videli kad je Ljejcin102 pucao na sopstveni narod, sopstveni parlament, da je ta zapadna
demokratska Evropa i Amerika pljeskali i vikali – bravo. Da ih je ubio stotinu hiljada,
aplauz bi bio još veći. Mislim da to svi znamo.
No, šta ovde provijava između ovih sadašnjih činjenica?
Prvo, ako stoji treća sila, ili Nemačka, ili Amerika iza odluke UNPROFOR-a, ona
neminovno očekuje rat. To mi moramo biti svesni te činjenice. Jer, polazeći od te činjenice,
već se traži premještaj komande UNPROFOR-a iz Zagreba u Brindizi. To vam je svima
jasno.
Postoji druga varijanta koja je povoljnija i koja nas ne sme zavarati. Da se javnosti
plasira takva teza o otkazu UNPROFOR-a da bi zadovoljio svoje pučanstvo, a da tajnom
diplomatijom preko Butrosa Galija odrađuje da Evropska zajednica ne dozvoli odlazak
UNPROFOR-u, pa da bi oni izašli na Sabor Hrvatske i rekli: eto mi hoćemo da oslobodimo
našu grudu, ali nam ta Evropa okreće leđa i ne dozvoljava nam. Ova druga varijanta nas ne
smije zavarati. Ona ima svoju težinu i igra u jednom polju. Ali ova prva je veoma opasna
za nas. No, međutim, opasna je i za njih. Mi ćemo imati velikih gubitaka, ali oni mogu od
bijelog grada doživjeti crno zgarište. Zašto?
Zato ne smijemo prenapregnuti tu činjenicu, po Vensovom103 planu, ako se vratimo
ono za tri godine, mi smo bili protiv dolaska UNPROFOR-a i Hrvatska je bila vojnički
poražena, jer je pravila secesiju. Dolaskom UNPROFOR-a oni su se disciplinirali, naoružali,
stabilizirali, stvorili vojsku i svoju državu i, nesreća ih je ujedinila. Mada i kod njih ima
socijalnih raskola i to velikih. Za razliku od nas, četiri godine, međusobne svađe što je naša
sklonost, razjedinili smo se, ali vidite, kada je u pitanju nacionalni interes, bez obzira na
stranačje i bez obzira na stranačku pripadnost, mi smo svi tu čvrsti i isto mislimo.
E, sada, analizirajući tu činjenicu, treba uraditi sledeće stvari, a to je: da se prekinu i
odlože ekonomski razgovori dalje sa Hrvatskom i da se uopšte ne uzima u razmatranje
Plan Kontakt grupe Z-4; da se u međuvremenu izvrši pritisak na Generalnu skupštinu
Ujedinjenih nacija da ukine jednostranu odluku Hrvatske na odlazak UNPROFOR-a. Jer,
najmanje nama danas bitan rat i najmanje nam je koristan i mi ga ne želimo. A neko reče
– zašto smo onda stupali u rat? Mi u ovaj rat nismo ni stupili. Mi ovaj rat nismo izazvali.
Ovaj rat je nama Srbima nametnut. Nama da se ne bi dogodio genocid 1941. godine mi
smo morali ustati na noge da nas ne bi vodili po hiljadu u pravoslavne crkve i klali za jednu
noć. To nisu uspeli. Sačuvali smo svoje kuće, svoja ognjišta, pretežno, ne svi. Mislim tu na
Zapadnu Slavoniju. Ali, nisu u odnosu na broj stanovništva i površine uradili ni ono što su
zamišljali 1941. godine, a scenarij im je bio isti.
Drugo, smatram da bi sada, pogledajte jednu paradoksalnu situaciju, postavili su razne
uslove oko ekonomskih pregovora, te auto-put, naftovod. Sve smo ispoštivali u rokovima.
Čak su išli van dogovora skidanje oznaka Republike Srpske Krajine što je i to urađeno. I
to im ne paše. Kada su videli da Evropa i UNPROFOR javljaju svojim agencijama da sve
ide u redu i da je protok ljudi i kapitala krenuo, oni su se odjednom našli u čudu, kako je
to tako krenulo dobro i brzo plasirati plan Z-4, odnosno političko prejudiciranje rešenja
101
102
103

Abraham Lincoln.
Misli se na Borisa Jeljcina, predsjednika Ruske Federacije.
Cyrus Vance.

105

Republike Srpske Krajine. Po meni, taj plan je jedan pamflet i nije nikakav plan. Ko ga
uzme u ruke videće da tamo piše – plan između Republike Hrvatske i tvorevine tzv. Srpske
Republike Krajine (u daljem tekstu: “Krajine”). To je van pameti svake. Jeste da je to njihov
list večernji od 3. februara.
No, idemo dalje. Ako analiziramo ovu tačku dokle je Vlada stigla sa pregovorima, koje je
napore uradila, kako su vođeni politički pregovori i kako se sada forsiraju politički pregovori,
onda dolazimo do zaključka da je iza hrvatske odluke, iza hrvatskog vrhovništva neka druga
sila ili treća sila, koji ih sili na ovakav način. Naš veoma mudar potez, našeg vođstva, je
da taj plan nije ni pipnuo, nije ga ni dodirnuo, jednostavno ga nije uzeo u razmatranje.
To je frapiralo njihov pregovarački tim kao Pitera Garblajda104 i Leonida Keresidžijans.105
Gospodin Keresidžijans je nakon nekoliko sati prišao klečeći, moleći, uzmite, pa ga vratite.
Ne, hvala, nećemo ga ni dodirnuti. Vratite ga nazad i nosite ga nazad u Hrvatsku, u Zagreb.
Gospodin Piter Garblajd govori da je naš vlak ili voz koji juri u provaliju, ali to nije njegov
ni vlak, ni voz. Znači, žele nas na svaki način, jednostavno, prisiliti na nešto što bi njima
odgovaralo, a što nama ne odgovara.
E, sada, postavlja se još jedno pitanje. Zašto su u sred ekonomskih pregovora, gde ima
još masu stvari, korisnih po njih, a i po nas, a mi idemo na pregovore zbog nas, a rekli
smo da ćemo ići, a da ih odlažemo. A često puta idemo da se dogovaramo da se ne bismo
dogovorili. Što smo ovde okvalifikovali kao jednu mudru politiku, jer je trebalo dobiti u
vremenu. Mislim da smo u tome uspjeli. No, međutim, uvidevši takvu taktiku i strategiju,
oni odjednom staju, naglo vrše zaokret i sada naglo miješaju političku situaciju. Neko je
ovde spomenuo kako se može ekonomski pregovarati bez političkog? Može. Ekonomski
se može pregovarati bez političkog prejudiciranja rešenja. To su pokazale i zemlje koje su
ratovale, a u onom dijelu što je doktor Kresojević rekao to se ne bi doticalo. To zaista ne
znam, za te kompanije, nisam u to upućen, o tome ne bih mogao da govorim o tom dijelu.
No, međutim, pazite šta je jedno bitno. Bitno je to da mi ne smijemo nijednog trenutka
na narod prenositi defetizam, pesimizam i depresiju, mi ovde poslanici, oficijelni ljudi u
rukovodstvo civilne vlasti, vojen vlasti, političke vlasti, već jednostavno da moramo ljudima
objašnjavati da neće biti prodani i da ne smije i nema niko prava u pregovaračkom timu da
potpiše bilo šta bez odluke ovog parlamenta, a ako treba da se reši o krupnim pitanjima,
onda se mora ići na referendum. Ja iznosim svoj stav. A mislim da ga dijelite u potpunosti
sa mnom.
(Aplauz).
No, ima nešto bitno što se mora ovde pomenuti, a što je ispušteno, a nemojte mi
zameriti, ne govorim sa nivoa lokal-patriotizma, jer je ovo bitno za cijelu Republiku Srpsku
Krajinu i Republiku Srpsku, iako je usko vezano za Kordun i Baniju, a to su ratne operacije
u Autonomnoj Pokrajini Zapadna Bosna. Većina ovde poslanika ne zna da se tamo vodi
žestok rat i da je na području te pokrajine koja ima svega oko 5.500 kvadratnih kilometara,
gde živi oko 300.000 muslimana i gde se nalazi velika masa muslimanskog svijeta i gde
imate dvije vojske i oslobodilačku odbranu Fikreta Abdića i islamsko-fundamentalističku
vojsku Alije Izetbegovića pod vođstvom Atifa Dudakovića i Granića.106 No, međutim,
moram vam reći da Kordunaši i Banijci isto tako tamo ratuju.
104
105
106

Peter Galbraith, veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj.
Leonid Kerestedžijanc, veleposlanik Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj.
Vjerojatno se misli na Ejupa Ganića.

106

-------------:
(Upadica sa mesta: I ginu)
ERNJAKOVIĆ:
I ginu, tako je gospodine kolega. I crni barjaci se viore nad Kordunom i Banijom.
Neki od visokih političara reče da ne zna cilj. Vi dobro znate da smo letos imali 65.000
do 70.000 muslimana na Kordunu. Da je Kordun trebao da posluži kao tepih za prodor
Alijinog korpusa prema Hrvatskoj, preko Slunja o kome govorimo, o kome je govorio Simo
Krnić. Vratili smo muslimane nazad. Oslobođena je Kladuša, Pećingrad, Vrnograč ide se
prema Cazinu.
No, međutim, ima nešto drugo, gospodine generale, gospodine predsedniče i kao
predsednik države i kao vrhovni komandant, veliki dio naše artiljerije se nalazi na tom
terenu. Ako ova nijedna varijanta, i ova druga naročito ne stoji, nigde ne stoji da Hrvati
neće za deset dana izvršiti ekspanziju, da bi izazvali incident i preko Korduna i Kupe krenuli
na Kordun i na Baniju, a veliki deo naše artiljerije, dozvolite (ovo je zatvoreno za javnost,
smatram da su ovde svi punoletni ljudi i ljudi od oficijelne vlasti i zvanične) nalaze se na
tom terenu. Molim vas, gospodine generale nešto se pod hitno treba uraditi da bi se taj dio
ratne tehnike dislocirao sa područja AP Zapadna Bosna i da bi se premestio na područje od
koje nam preti veća zla opasnost.
Ja bih na ovu temu mogao obrazlagati i elaborirati šire, potresnije i jezovitije. Jer, nijedna
teorija ne može biti jezovita koliko je praksa. Teško je videti kada se sanduci kućama vraćaju,
kada majke i sestre kleče i kada se kuknjava čuje od kuće do kuće. Teško je videti kada borac
odlazi tamo, a da bi prešao tamo da se bori, za zemlju mora dobiti propusnicu, i kada se
vraća otuda, mora dobiti propusnicu ako se vraća živ. Ja ne znam da li mu traže propusnicu
kada je mrtav.
Cilj se zna. Mi iza leđa nećemo imati neprijatelja, bar se sada tako deklariše. Imaćemo
privrednika, nećemo imati islamskog mudžahedina, ali i Izetbegovića koji je civilizaciju
vratio 300 godina unazad. Imaćemo političara Fikreta Abdića koji želi sklopiti federaciju,
konfederaciju sa Republikom Srpskom i Republikom Srpskom Krajinom. Za sada se tako
deklariše. Za sada se tako korektno ponaša. Verovatno i zato što mu mi zdušno i izdašno
pomažemo od oružja do ljudstva i materijala. Kako će se sutra gospodin ponašati. Nama
ostaje nada i nadanje da vjerujemo da će biti dalje korektan i fer. Hvala vam lijepo.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem kolegi Ernjakoviću.
Molio bih kolege poslanike da uhvate kičmu problema i da to odradimo.
Za reč se javio gospodin Grozdanić.
MIROSLAV GROZDANIĆ:
Gospodo predsednici, cenjene kolege poslanici,
Obraćam vam se sa zahtjevom i sa željom da vas podsjetim na skupštinski Zaključak od 1.
decembra 1994. godine, gde smo dali saglasnost na potpisivanje ekonomskog sporazuma, a u
kome između ostalog stoji: da je provođenje ekonomskog sporazuma uslovljeno potpunom
realizacijom zagrebačkog sporazuma od 29. marta 1994. godine odnosno uspostavljanjem
tampon zone u Zapadnoj Slavoniji.
Ovaj sporazum, sećamo se, da je potpisala Komisija imenovana od strane predsednika
Republike na čelu sa bivšim ministrom gospodinom Rakićem.107 Sa ovim propustom
107

Dušan.

107

na području Zapadne Slavonije upoznati su gospodin predsednik Martić, predsednik
Vlade gospodin Mikelić, predsednik Skupštine gospodin Ležajić, a isto tako i vi gospodo
poslanici. Moram da vam napomenem da je neuspostavljanje ove tampon zone i stalna
prisutnost hrvatskih snaga u samoj blizini naše teritorije jedna od bitnih posledica odlaska
stanovništva i sve težeg položaja zapadno-slavonskog prostora. Nisam mišljenja da sada
treba na prečac da zatvaramo auto-put. Ali mislim da u narednom periodu ovaj zaključak
Skupštine Republike Srpske Krajine treba i da provedemo. Pomozite zapadno-slavonskom
prostoru, jer u pregovorima, naročito ovim zadnjim, ekonomskim pregovorima puno smo
pomogli i puno smo doprineli stabilizaciji Republike Srpske Krajine. Predlog mi je da se
sastane, možda, što hitnije ili zavisi kako proceni centralna komisija i da ovo pitanje tampon
zone, koja nam je, između ostalo, pošto je ovo zatvoreno za javnost, čini mi se 20. decembra
obećao i predsednik Srbije gospodin Slobodan Milošević da će tampon zona u Zapadnoj
Slavoniji da bude odrađena. Međutim, do dana današnjeg tampon zona nije odrađena.
Bukovčanska ulica, ona famozna, ne znam, po medijima čuvena ulica, još uvek se ne koristi
za što smo tražili civilni promet u Opštini Pakrac.
Hvala vam.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem kolegi Grozdaniću.
Ima reč Vojnović.
VOJNOVIĆ DRAGAN:
Gospodo predsednici, ministri, poslanici i poštovani gosti,
Dozvolite kratko, prvo, kada je u pitanju otkazivanje mandata UNPROFOR-u, ja u
potpunosti podržavam stav Kluba poslanika moje stranke uz ove dodatke koje su izneli
kolege Atlagić, prije njega kolega Kresojević, jednostavno da se dopuni, da mi stavimo svoje
prigovore u čemu se ne slažemo dosada u vršenju UNPROFOR-a njihovog mandata, iako
sam sto procentno ubeđen da to Savet bezbednosti neće nimalo uvažiti.
Ja neću kao moj kolega Simo o planu Z-4, iako moja Petrinja je prošla isto nepovoljno po
tom planu Simo, međutim, pravili smo jednu statističku analizu, ipak, opštine koje ostaju
po tom tzv. planu su manjina po broju poslanika u Skupštini kada bi se morali dijeliti,
preglasavati, što ne verujem da će ikada biti.
Dozvolite mi da kratko kažem nešto o ovoj drugoj temi koja je, sigurno, u ovom času, a
na koju možemo uticati, jer na ovo pitanje, nažalost, malo možemo uticati kada je u pitanju
produženje mandata UNPROFOR-u. Iako moramo jasno i decidirano izneti svoje stavove.
Nešto ovde gde mi možemo. Ja bih pošao prvo od našeg jedinstva. Mislim da ako nastavimo
ovim tempom da se razjedinjujemo, da se cijepamo, da se dijelimo, posebno naš republički
vrh, onda siguran sam, vrlo brzo, nakon ovih deoba dolaze i seobe. I, gde Perić reče, za dve
linije, ja smislim da se nećemo zaustaviti ni na trećoj liniji, ili četvrtoj na Kosovu.
Mislim da tu nešto moramo učiniti. Da li pripremiti neku tematsku sjednicu, odnosno
Skupštinu, pa o tome raspravljati, da vidimo gde su te razlike u republičkom vrhu, pa
da jednostavno pokušamo naći zajedničku liniju da idemo jednim kompasom u pravcu
zajedničkom, sigurno u jedinstvenoj srpskoj državi. Ne vjerujem da u tom dijelu postoji
razlika. Gde razlike postoje, ne želim ni da nagađam. Možda bi se ovaj put trebali ugledati
na ustaše Hrvate. Njima mnogo lakše, pošto njihova crkva je daleko bolje organizovana,
ima drugačiji način i metod rada i ona u potpunosti okuplja svoj narod. Nažalost, kod
nas raspadom Komunističke partije ili Saveza komunista kohezioni element u srpskom
narodu ne postoji, nego postoji sumnja i nepoverenje jednih u druge. Ja vjerujem da će
108

nas to koštati. Sigurno da je to i rezultat ovih niskih plata i svega ostalog. Jer nemoguće
je ako smo 19. 11. punu izvršili mobilizaciju da nije bio dogovor predsednika Republike,
predsednika Vlade, odnosno Vrhovnog savjeta i komandanta Vojske da se nije znalo kako
ćemo dalje raditi i finansirati, kako privreda i sve ostalo. Gospodo, ja ne mogu nikako
podjeliti odbranu i privredu. To je za mene nedeljivo, jer jedno bez drugoga nema. Neću
da se upuštam u teorije koliko treba pozadina da snabdeva vojnika na ratištu, ali to su opšte
poznate stvari, mi tu nemamo šta izmišljati.
Međutim, interesantna je stvar, svi se kunemo u odbranu, a nažalost, kako diskutujemo i
kako vidimo, ona izgleda sve tanja. Svi se kunemo u privredu, i ona je sve tanja i slabašnija.
A svi se kunemo u taj narod, a taj narod je sve jadniji. Da vidimo faktično gde smo na kraju
svega toga.
Ja mislim da mi imamo dobar narod, međutim, mi sa narodom ne radimo. Upravo baš
informativni sistem je katastrofalan. Izvinjavam se kolegama, vi niste krivi, jednostavno,
niti vas kontrolišemo, niti dajemo prave kadrove, da bi imali bolji informativni sistem.
Siguran sam, vidite da su ustaše rat izgubile, a preokrenule su ga u svoju korist. U vreme
izbora imali smo televiziju na Plitvicama moglo se nešto učiniti, zašto se nije nastavilo
istim tempom? Jednostavno informativni sistem je takav možemo da mislimo kako god
hoćemo ali odradila je sve kako treba da odradi gospodo. Jednostavno problem je što je
naš narod sigurno zahvatila jedna apatija koja vrlo može biti pogubna u određenom času.
Jednostavno naš narod nema informacija, on je podložan dezinformacijama. To moramo
da vidimo, moramo da razbijemo. Možda bi bilo dobro da pripremimo jednu tematsku
sednicu na temu morala, na temu kriminala, na temu ovih odnosa sa područjem gore
Cazinske krajine, jer petrinjska brigada je pretrpela značajne gubitke u ljudstvu i to na neki
način kada se izanalizira dođe se do podataka koji su zaista frapantni. Međutim, ja sam
isto u ulozi rezervnog oficira, međutim, gospodo, u razgovoru sa tim ljudima jednostavno
naš sistem veze mislim na žičanu vezu i na radijsku vezu, je jednostavno zastareo, i mi tu
moramo nešto poduzeti da bi to osavremenili. Ja ne bih dalje dužio. Toliko, uz napomenu
da ovde kada izlazimo mislim da je najlakše govoriti o manama i slabostima drugih oko
sebe. Ne bih replicirao Jevanđelje, jer nisam do sada bio vernik, pa nekako teško mogu da
se preorijentišem, pa kada bi postao vernik mogli bi da mi zamere oni koji su to bili celi
život, a jedno od onih svetih pravila kaže onaj koji nije grešio neka baci kamen na grešnike.
Mislim da nakon svih ovih posledica rata malo je onih bilo koji bi to mogli učiniti bez
imalo grižnje savesti na našem području. Ja bih napomenuo na kraju vi ste dobili zaključke
Skupštine opštine Petrinja sa 3. vanredne sjednice, pa zbog određenih pitanja, zahtjeva
prema Skupštini, prema Vladi, da li ćemo to sada prezentirati.
Zahvaljujem.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Na sledećoj Skupštini.
Zahvaljujem gospodinu Vojnoviću.
RANKO VUJIĆ:
Gospodine predsedniče, gospodo predsednici, uvažene kolege poslanici, gospođo
poslanik, dozvolite mi da ostajem pri svome da smo mi svi ovde što se dešavalo, što
smo čuli, mi smo to apsolvirali, ili smo na neki način imali spoznaju svega ovoga i to
na taj način smo čini mi se malo, malo u raskoraku bili sa svim ovim što se ovde čulo.
Najopasnije od svega je mrak u kome se nalazi naš narod. Mrak izazvan medijima i
109

informativnim prostorom, koga na ovim prostorima uopšte i nema. Tu su manipulacije
strašne. Manipulacije, podmetanja, intrige, dezinformacije, interpretacije, najmanje ima
informacija onih pravih informacija, gde bi narod znao da procjeni gdje na kom nivou i u
kojoj mjeri će moći i smoći snage da se odbrani. Otkazivanjem mandata UNPROFOR-u
od strane Hrvatske mi smo praktično dovedeni pred svršen čin i to na najgori mogući
način. Poslali su naj jednu čestitku u kojoj su nam kazali šta mi i koliko od prilike
vrijedimo. Problem svega toga je bio onaj naš pristanak na neke razgovore gde su svi
postavljali svoje uslove, a mi smo se hvatali za njih i prihvatali kao neke dogovore i neke
sporazume koji će Bog zna kako nama pomoći. Suština svega je bila taj plan Z-4 i suština
svega je bila proglas ona rezolucija Savetu bezbednosti, jer smo mi teritorij Hrvatske i
samo u okviru Hrvatske možemo naći neki svoj prostor. Ja u tom prostoru kao i svi vi ne
bi mogao da živim, ne bismo hteli da živimo, a život se tako ne bi ni zvao u tom prostoru.
Ima nas na žalost različitih po tom pitanju, veoma različitih.
Gospodin predsednik Vlade, je svaki put, posle svakog sporazuma govorio kako gospodin
Milošević ima ispravnu politiku. Ne bih ja ulazio u politiku predsednika Miloševića,
međutim, dozvolite mi da kažem da smo mi ovde tražili neku slamku spasa za Republiku
Srpsku Krajinu. Srpski radikali su bili protiv ovih sporazuma. Mi smo protiv njih tada bili
i sada smo. Pitam sam ako se sjećate dobro šta će se desiti onog momenta kada se otkaže
mandat UNPROFOR-u sa auto-putem? Tada je jedna grupa naših uvaženih poslanika
razgovarala o Zapadnoj Slavoniji bez prisustva ovoga parlamenta samo su nam saopštili
svoju odluku. To je greška, na koju smo mi pristali samim tim niti smo zadovoljili ni
narod koji nas je izabrao, i poslao ovde, niti smo zadovoljili sebe. Mogli smo u datom
momentu radi mira u kući pristati na to saopštenje gde su gospoda poslanici iz Zapadne
Slavonije pristali da se otvori auto-put. Auto-put nakon odlaska snaga UNPROFOR-a će
verovatno zaposeti snage hrvatske vojske ili policije. Dakle, treba se opet tući sa njima.
Treba naći prostora i treba naći novih žrtava koji će pasti za nešto što je bilo naše. Srpski
radikali ne samo u Republici Srpskoj Krajini, nego i u Republici i u svim srpskim zemljama
podržavaju predsednika Martića u njegovoj odlučnosti da brani Republiku Srpsku Krajinu
do poslednjeg čovjeka. Oni su i spremni na to, mi ćemo to i ostvariti.
Dozvolite mi samo na kraju, gospodo poslanici, da kažem da je bezbedonosna situacija
na području Republike Srpske Krajine katastrofalna. Narod je uplašen, prestrašen, posebno
poniženje je bilo ova poslednja plata u Vojsci koja je iznosila od 25-30 i nešto dinara. Da li
je smišljena ili ne, da li je bila iznuđena, ili ne, mi radikali u ime Poslaničkog kluba Srpske
radikalne stranke tražimo potpuni izvještaj Vlade povodom tog stanja. Nadalje, unutar
naroda ne postoji ni malo optimizma. Zašto i kako? Ne znam!
Vlada svi mi znamo u onom dijelu istočnom u kojem živimo je najčešće u Beogradu.
Oni su tamo imaju izvanredno dobre automobile, prekrasno se oblače svaka čast.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Izvolite završite gospodine Vujić, samo nastavite.
Pustite neka čovek kaže svoje mišljenje.
RANKO VUJIĆ:
Što se tiče ovih dobacivanja iz klupe njih ne bih želio da komentarišem, oni su najbolje
o sebi kazali. Hvala lijepo.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem.
Gospodin Đorđe Damjanović:
110

ĐORĐE DAMJANOVIĆ:
Gospodine predsedniče, gospodo predsednici skupština, gospodo poslanici, kolege,
dozvolite mi da se osvrnem na realizaciju zaključaka sa prošle Skupštine, vezane za realizaciju
ekonomskog sporazuma sa Republikom Hrvatskom.
Pre svega, to se odnosi na otvaranje Auto-puta i na Zapadnu Slavoniju.
Imate zaključke, sada ih neću pročitati, verujem da ih se sjećate. Izvršiću analizu onoga
što je do sada učinjeno. Ićiću jednim redosledom da izvršim analizu onoga što je do sada
učinjeno, što se trebalo učiniti i što nije učinjeno. Ne želim ni prejudicirati da li se šta moglo
više učiniti, ili nije ovde je na vama da o tome razmislimo i da donesemo sud. Veoma dobro
znamo da Auto-put pod veoma jakim tenzijama morao biti pod navodnicima “otvoren” 21.
decembra kada je i otvoren. Veoma dobro znamo zbog čega je otvoren kao i to da je otvoren
bez tehničkih standarda vezanih za promet Auto-putem i auto-cestama. Šta je učinjeno od
tada do danas na našem području vezano za sigurnost, vezano za sve ono što je zaključeno
na Skupštini, osim što je delimično saniran kolovoz. Kada kažem delimično, kada kažem
saniran, saniran je u veoma teškim uslovima kada je padao sneg sa hladnom masom, a to
se zna koliko se šta može tada učiniti. Da bi bezbednost koliko-toliko bila sigurna iskopani
su kanali na sporednim prilazima Auto-putu kao i zaprečavanje lomljenim kamenom. To je
bukvalno sve što je učinjeno do danas na Auto-putu.
Ono što je bilo veoma aktuelno kod nas, jeste dogovor, odluka o izgradnji dijela
sporednih saobraćajnica koji omogućuju povezivanje iz jednog dijela naselja, sa jedne
strane Auto-puta i druge strane. Bukvalno Auto-put je presjekao Zapadnu Slavoniju. Izuzev
nadvožnjaka kojima se može normalno prelaziti sa jedne na drugu stranu. Hitno je se prišlo
realizaciji izgradnje jedne komunikacije koja je povezivala jedno naselje koje je istureno
na istočnoj strani Zapadne Slavonije prema Gradišci sa magistralnim putem OkučaniGradiška, kako put do nas nije izgrađen do kraja iako je prva faza bila samo do izlaska
na petlju što je takođe neshvatljivo, jer će morati imati zaobilaznicu. Zbog čega je trebalo
izgraditi? Jednostavno, što skraćuje put do tih pozicija za 18 km a taj put je svega dug 2800
metara. Znači, nije izgrađen zbog nedostatka sredstava i zbog nedostatka naftnih derivata.
Veoma značajan objekt koji se mora sanirati, a vjerujem oni koji su prolazili tim dijelom ili
došli auto-putem, ili išli auto-putem videli su kako izgledaju naplatne kućice, gde milicija
kontroliše i vrši kontrolu na auto-putu, gde carina radi, špediterska služba radi. Znači, hitna
sanacija upravne zgrade kod bivše naplate mora se sanirati. No, međutim, do danas nije ni
počela sanacija radi nedostatka sredstava i nemogućnosti da se pređe realizaciji i vršenja te
adaptacije.
Što se tiče sanacije prilaza odnosno prilaz i sanacija tehničke opreme auto-puta kako
sam naveo do sada nije učinjeno ništa. Kada to kažem mislim horizontalno vertikalnu
signalizaciju, mislim na ogradu, mislim na branike, polubranike i svega ostalog što se
nalazi u sastavu auto puta. Sagledavajući plan Z-4 mnogi indikativni momenti vezani za
Zapadnu Slavoniju prisutni su i ljudi iz Zapadne Slavonije se otvoreno pitaju da li je sve
ono kako razmišlja Vlada Republike Hrvatske već u debeloj realizaciji. To govorim zbog
toga radi nerealizacije svega onoga što je dogovoreno a što nije iz određenih objektivnih
ili subjektivnih stvari moguće bilo realizovati. Ovde se postavlja pitanje, odnosno zapadni
Slavonci i realizacija plaćanja prolaska auto-putem od strane Republike Hrvatske odnosno
za vozila strane registracije u nafti koja nam je obećana početkom februara kao prvi
kontingent, ali do danas koliko mi je poznato nije realizirano, barem takva nije došla u
Zapadnu Slavoniju. Pitamo se zašto? Da li smo na neki način ovde izmanipulisani, da li
111

su ona sva silna obećanja dati svesno a realizacija ostavljena po strani i za neko određeno
vreme ne znam. Svim ovim već neodređenim problemima koji se vuku unazad 2-3 godine,
stvara se plodno tlo za jedno haotično stanje među stanovništvom, jedno trusno tlo gde se
ljudi otvoreno pitaju ko nas opet prodaje, spremaju kofere, djelove pokretne imovine i traže
utočište u Republici Srpskoj ili Saveznoj Republici Jugoslaviji. Kolega poslanik iz Pakraca
Grozdanić, nije htio ili nije želeo da kaže u parlamentu da u januaru iz njegovog područja
je iseljeno 11 porodica. Iselili su se radi problema koje je naveo, da ima podneseno zahtjev
za daljnji 20 i nemojte me hvatati za riječ koliko porodica. Za područja koja su siromašna
stanovništvom koje nema dovoljno snage za samoodbranu pokušajte da zamislite šta to
znači. Haračenje po Zapadnoj Slavoniji, samo dolazi do kulminacije od petokolonaša svih
vrsta hrvatske propagande do vlade koja nije u stanju ili još uvijek nema dovoljno snage da
pojede već zagriženi vrući krompir koji je zagrizla a koji se zove Zapadna Slavonije, njen
strateški položaj, njen geopolitički položaj stavljajući taj deo čvrsto na noge. S obzirom
na komunikacijski i telekomunikacijski položaj. Mi se moramo gospodo ovim problemom
veoma snažno uhvatiti u koštac ukoliko želimo da jedna deo Krajine ostane u sastavu
Krajine, da jedan deo Krajine mora i da bude prisutan u mislima čitavog Parlamenta,
a također i izvršnih organa u Republici Srpskoj Krajini. Mi ćemo verovatno već u toku
sledeća 2-3 dana na području Okučana imati jednu značajnu vanrednu Skupštinu opštine
proširenu gde ćemo se duboko i naširoko pozabaviti novonastalim problemima.
Ja ovog trenutka nisam htio, ali moram da pomenem prisustvo strahovito u velikoj
ekspanziji proširenog i svakim danom sve jačeg šverca, zaprepašćujuće koliko se veoma brzo
širi a da organi koji zato moraju da vode brigu nisu u dovoljnoj mjeri osposobljeni ja bih to
tako rekao da se uhvate u koštac i da se to spreči. Veoma negativna pojava strahovito koja
utiče negativno na stanovništvo je još jedan dodatni element sa svom svojom težinom koja
unosi destabilizaciju na tlo Zapadne Slavonije.
Ja bih ovde iako je bilo diskusija što se tiče vezano za eventualnu pomoć Savezne
Republike Jugoslavije ili Republike Srbije, vezano koliko dođe do napada na Republiku
Srpsku Krajinu kako će ulogu oni imati i hoće li pružiti tu pomoć Zapadnoj Slavoniji,
odnosno Republici Srpskoj Krajini.
Ja bih potencirao da ipak naši predsednici i jedan i drugi i treći smognu snage i da
otvoreno porazgovaraju o tom problemu sa predsednicima kako Savezne Republike
Jugoslavije tako i Republike Srbije, da se ipak zna na čemu smo.
Iskoristio bih još jedan momenat ovde da citiram u jednom dijelu a posle svoje
razmišljanje pesnika Kovačevića, koji kaže u šta verovati? Verujem u neprijatelje jer život
posvećuju meni, verujem u zlo koje me nikada ne ostavlja, verujem u nepravdu koja uvek
ide ispred mene, verujem u sve nevolje jer ih u izobilju ima, verujem i u smrt koja još jače
veruje u mene. Čovek ne može da živi bez vere, u šta verovati?
U šta čovek da veruje a da ne bude upotrebljen i izneveren? U šta verovati svim svojim
bićem a da ne bude samo zaveden i ostavljen? Kada ovo govorim ne želim da aludiram
na silne konvoje zapadnih slavonaca koji su našli svoje utočište negde daleko od rodnog
ognjišta, potrebu da veruje civilizacija koristi tako što namami jedan deo čoveka, nahrani
jedan delić njegove potrebe, a celog čoveka podjarmi zauzda, osedla. Civilizacija uzima
samo jedan jedini deo vaskolike potrebe da se veruje u prirodu i samo veže živog čoveka
njegove pretke, potomke sadašnjost i budućnost. Za uzvrat mu nudi deo vere da za njom
ide kao prema mamcu.
Hvala.
112

PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem.
Gospodine generale, ako dozvolite pre Vas se javio Vasa Gavrilović.
VASA [GAVRILOVIĆ]:108
Pozdravljam oba predsednika, Predsedništvo i sve moje kolege poslanike i kolegicu.
Iskreno rečeno dolazim do iskušenja da i promenim to prezime, jer mi ovo ponuđeno
stvarno više odgovara.
(Aplauz u sali)
Rekao bih nešto isto o UNPROFOR-u što nisu kazali drugi tako da se po nečemu
ne ponavljamo. Nisam čuo naprosto neke stvari koje vi sigurno znate isto kao i ja, koje
se događaju i dešavaju ali nismo jednostavno danas o tome porazgovarali. Vi znate
UNPROFOR je stigao, obradio je jedan deo koliko na štetu, toliko na korist, ali on je radio
u jednom momentu kada je taj svet koji je razbio Jugoslaviju radio jednu preku radnju a
njegova je radnja bila kada se uhvate avnojevske granice republika. Mi smo u tom prvom
momentu bili stavljeni po stranu, a stavljeni smo po stranu zbog toga što je tvrđi orah bila
Bosna i naša braća u Republici Srpskoj. Verujem da je taj tvrd orah i učinio nešto da su
se oni trenutno odrekli rešavanja toga problema da bi odradili što brže onaj posao za koji
su još više opredeljeni sačuvati avnojevsku granicu Hrvatske. Nije ni čudo što mi danas u
ovom momentu na neki način dolazimo do ovog problema. Mene ni malo ne čudi ni ovaj
momenat otkazivanja UNPROFOR-a, UNPROFOR od strane Tuđmana i Hrvatske. Ja
mislim da to Tuđman nikada se ne bi odlučio a da nema podršku i nagovor sa strane. To je
nama u potpunosti sasvim jasno.
Šta iza toga stoji? Iza toga stoji jednostavno da pomeni najverovatnije potka u njihovom
pritisku Hrvatska će pristati na produženje UNPROFOR-u ali Hrvatskoj će odraditi se
nešto od strane te Evrope i Zapada, zbog toga što će ona pristati na produženje. Bojim se da
tu ne bude i nečega gorega. Bojim se da ne bude crva razdora među sve četiri srpske zemlje,
bojim se čak da ne bude ponuda skidanja nekih sankcija dalje kako bi se dalje sve izvršio
pritisak na nas da pod nekim ili bilo kakvim uvjetima ostajemo u toj Hrvatskoj.
Prema tome, o tome mi moramo više razmišljati. Jer čini mi se svet je davno razradio
neke stvari a ja vjerujem da su one i priznate bar nekome u srpskom narodu. Međutim, one
moraju da budu čiste i jasno, ja se čak mogu reći i ne bojim da će neko imati snage u toj
Srbiji u toj Jugoslaviji, da po skidanju sankcija na neki način vrši pritisak na nas i srpsku
stranu. Bojim se onoga crva koji na neki način može za kratko vreme da stvori od nas
apatične jedne prema drugima i da se stvari ne odvijaju onako kako bi to trebalo.
Drugo, što je ovde bilo posebno važno i što su ljudi govorili to je poziv na jedinstvo.
Nikada nam nije potrebnije nego danas. Jer je to jedini put opstanka. Međutim, tu se
krije jako ozbiljnih i opasnih stvari. Ja nisam za jedinstvo po svaku cenu da produžimo po
starom. Ako je to jedinstvo onda nam ono ne treba. Ja sam za jedno drugo jedinstvo. Ja
sam za jedinstvo u kome ćemo mi hteli ne hteli morati napraviti pomake, pa mi smo išli na
dole od rata pa na ovamo, umesto na gore. Da ne kažem sivom ekonomijom, profiterima,
švercerima i da ne govorim redom. Mnogi su utopljavali se u njih umesto da te probleme
rešavamo. Ja sam za jedinstvo ali da uđemo zajedno jedni drugima oči u oči da te probleme
počnemo da rešavamo. Znate šta me boli. Narod ne vjeruje više nikome. Taj narod treba da
odradi glavni deo posla, jer i po meni i po vama spremamo se za rat. On ne veruje ni Vladi,
108

U izvorniku pogrešno piše Čubrilović.

113

ni Parlamentu, ne veruje ni sudstvu, ne veruje ni policiji, a mi ne verujemo Vladi. Vlada
možda ne veruje policiji, ne vjeruje sudstvu, negde je puklo, sistem ne radi, opet smo došli
u situaciju da se ne možemo finansirati. Dolazimo u situaciju da nas neko od pomoći treba
da finansira. Tu bi nam bila užasna stvar. Tu bi nam bio kraj. Kada bi nas finansirali neko od
pomoći, tako što bi nam dao pomoć, on bi sigurno prestao da ispunjava svoje obaveze i ta bi
njegova pomoć bila 5 ili 10% od njegovih stvarnih obaveza. Sistem bi pao.
Prema tome, pomoći ne treba, iz pomoći ne smemo da držimo ni Armiju ni nikoga, nego
sistem moramo da zaživimo. Odozgo sve treba da krene, a ne odozdo. U tom smislu kažem
mi jednostavno moramo zajedno i Vlada i gospodin predsednik i general i svi zajedno sesti
i razgovarati o ovim problemima i na terenu praviti pomake. Naš narod mora jednom da
vidim da se jednostavno i Skupština i Vlada sukobljava sa tim problemima. Ovaj narod
može podneti velike žrtve. On može da živi sa manjom platom, ali on ne može da živi u
ovakvoj situaciji gde mi kažemo u interesu jedinstva, moramo produžiti po starom. To ne
ide ljudi. Narod će pristati da živi, a čuo sam neki dan u Vukovaru da je prosečno primanje
150 dinara. Može i sa 50 verovatno da se izvuče, ali njemu će malo biti i 1000 ako vidi
na koji način, na neki način kod nas stiče taj dohodak i kako ljudi jednostavno kod nas
na terenu dešava se da ljudi dobijaju po 5-6 hiljada dolara mjesečno u Dalju od držaoca
UNPROFOR-a a ne daju obaveze ništa. Zakon je tamo rekao 35%. Vlada nije uradila
ništa, na terenu se dešava da ti ljudi koji treba da reše taj problem dolaze kod držaoca
UNPROFOR-a i sada taj držaoc UNPROFOR-a na neki način pravi račun prihoda i
rashoda. Ispada da je opština dužna njima. Da li seljak koji je najugroženiji u ovoj situaciji,
da li on pravi svoje prihode i rashode kod razrezivanja poreza. Sigurno ne radi. Mi smo
doneli jednu dobru odluku 35% na dohodak. Mi smo u Dalju ubrali 5000 dinara. A to bi
mogli ubrati od jednog držaoca UNPROFOR-a.
Prema tome, hteli ne hteli mi moramo otvoreno jedni drugima reći ili možemo uraditi
ili bar da počnemo da radimo nešto pa da taj narod uvidi da je neko otišao u zatvor, da je
nekome uskraćen rad ili da je oduzeto bilo šta. Pa jednostavno u vremenu kada ni levo oko
ne veruje desnom jer desno šara. Narod je užasan, možda i nije toliko stanje da ne kažem
kritično ali on ga tako i vidi. Sigurno da jeste dosta kritično. Dajmo to narodu do znanja da
on vidi da smo mi krenuli od početka, da smo nekoga zatvorili, da smo napravili primanja
veća, da priliv u budžeta je veći, da radimo nešto zajedno. Mene je potpuno razočarao jedan
ministar koji je pre dva dana u Vukovaru rekao “kako ljudi mi to možemo da krenemo kada
jednostavno u to je uključeno 50% ljudi u Krajini”, pa da je 80% onih 20% moraju daju
sve od sebe ako imaju vlast da naprave nešto. Ako se utope, neće napraviti ništa. Zbog toga
što jednostavno moramo napraviti nešto moramo raditi zajedno.
Ja predlažem da mi sednemo i da ubuduće radimo zajedno, sve dok se ne vidi neki
pomak unapred.
Na kraju, rekao bih nešto o Armiji.
Sramota je ovo što se dešava. Armija ne može da bude finansirana ispod nivoa proseka
zaposlenih. Takvi ljudi sa tim primanjima ispod 100 dinara, a potpukovnici i šta ja znam
tamo ne mogu i neće imati ni snage da brane Krajinu.
Znači, hteli ne hteli mi moramo sudbinu da delimo zajedno. Zbog toga pozivam
jednostavno vas da i jedna od prvih rasprava bude sticanje toga dohotka i finansiranja
Armije. Ovo što se dešava to je bruka i sramota.
Hvala.
114

PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem gospodinu Gavriloviću.
General Čeleketić, pa Petar Cvetanović.
ČELEKETIĆ:109
Gospodo predsednici, uvaženi narodni poslanici, ovde je par dobronamernih narodnih
poslanika dalo svoje viđenje. Ja mislim i osećam se dužnim da na njih i odgovorim.
Ja bih poslaniku Čubri110 par puta na Skupštini gde sam prisustvovao doživeo sam ga kao
patriotu na osnovu rečenica koje je slagao i pravog čoveka, borca kako je govorio.
Mislim, njegova konstatacija da je pitanje kako će oficiri reagovati u datom trenutku i šta
će biti kada bude i ko će napustiti, ko će pobeći, gospodine Čubra ja ne mogu sada da vidim
gde ste, ali ja mogu da vam kažem da ja neću pobeći.
Ja sam imao priliku 1991. godine da pobegnem, pa nisam pobegao. Neko je to i učinio,
pa se vratio ponovo nazad.
Što se tiče boja, mislim da nam je to primer Republika Srpska i njihovih oficira kojima
je ukinuto primanje, pa su ponovo u stroju i komanduju, i rukovode jedinicama za koje
su nadležni. Bilo je ovde gospodo isto naznaka i viđenja i kako sam rekao dobronamernih
kritika na Vojsku i na sve ono što se dešava. Vojska živi organizam sastavni deo naroda u
sastav srpske Vojske Krajine imali smo 19. tj 23-eg, 62.000 tj. 67.000 ljudi. Ti ljudi su takvi
kakvi su od najboljih pa do one druge krajnosti i do nevaljalih. Zato ne bi smeli generalno
da uzimamo da onaj koji nosi uniformu i preko njega da dajemo sliku čitavom korpusu
srpske Vojske Krajine.
Ima nekih stvari koje ja moram da iznesem koje bi stvarno nama u Vojsci pomogli kako
bi bolje radili, kako bi bolje bili organizovani i kako bi odbrambeni sistem stvarno bio bolji.
Ja ću samo neke naznake ovde izneti. Ja sam se trudio da sve zapišem, ali ćete mi dozvoliti
bez obzira što ste umorni da ja dam tj. pročitam ono dvadesetak rečenica što su moji
saradnici i ja sastavili da vas informišem šta je to rak rana samo po jednom segmentu a to je
materijalno-finansijsko poslovanje, tj. muke koje mi u srpskoj Vojsci Krajine imamo i kako
predlažemo i kako ćemo proći ako ovako nastavimo. Imamo gospodine doktore, korpuse
koji nemaju lekare. Ne može srpska Vojska Krajine da 160 lekara koji su pobegli samo sa
ove regije vratimo nazad. Zato je potreban neko tj. neko mora da uradi, a taj neko zna se ko
je to. To je država. Zato bih molio da povučemo parolu između Vojske i njene nadležnosti i
države kao institucije koja mora da stoji iza Vojske i da Vojska zna ko je iza nje.
Sledeće, vi se jako dobro sećate koliko je bilo lično i na moju adresu upućeno reči sržbi
zašto 161 kasnije, odnosno 202 ljudi lišili slobode i stavili tamo gde im je mesto. Od tih
161, ja razumem da su 10 ili 20 zato što faktorologija i administracija nije bila dobra, ali ne
razumem radi demokratije da može da bude pušten čovek koji je jedanaestostruki ubica, bez
obzira da li je on ubio ovoga ili onoga. Taj i dan-danas šeta sa bombom u džepu sa puškom
na obaraču i naravno sa metkom u cevi. Ako je to demokratija, onda smo mi otišli u drugu
krajnost. Ja to kao vojnik tako gledam, možda nisam u pravu.
Pitanje 11. korpusa, i ja se gospodo čudim kada mi je komadant korpusa general
Lončar111 izvestio da je dužan 300 tona brašna raznim pekarama i to državnim, pa onda
109
110
111

Milan.
Milan.
Dušan.

115

ispadne i nekom privatniku, ne zato što je general Lončar nečastan čovek, nego zato što se
mora kao general snalaziti da bi Vojska mogla da ima hleba i da bi mogla da preživi.
Kada to govorim, onda naravno moram ovde da kažem da mi ništa nije teže nego kad
mog generala Bjelanovića112 pomoćnika šaljem svakodnevno ili kada je to u mogućnosti da
se sastane da mi kao Vojska tražimo za preživljavanje naftu i odmah nadovezujem da imamo
tenkove koji su vraćeni sa Bihaćkog tj. Kladuškog pravca čiji su sada rezervari prazni. Ja sam
ovde, izvolite gospodo, a ja kao komadant i do mene dopire da neki put provejava, doći
ćemo da se menjamo, da hoće rotaciju, da se smenjuju, ja sam pripreman, nema problema.
Polažem za sve račune. Naftu ne mogu da držim u džepu. Neko meni kao komadantu
mora tu naftu obezbediti. Mi potežemo do tih mera da privatne pumpe blokiramo, na sebe
navlačimo srdžbu i pravimo od Vojske ono što nije Vojska. Zašto? Ko za to odgovara? Ja sam
spreman ovde, tj. pripravan, ja sam pripravan da polažem račune za svaku aktivnost koja je
Srpska vojska i Krajina radila. Ovde sa ponosom govorim od kada sam došao na čelu Srpske
vojske Krajine nije ni stopa zemlje izgubljena. Nije izgubljena i neće biti izgubljena, ako
radimo kako se ovde dogovaramo.
(Aplauz u sali)
Ako se razvodnjavamo, ako se pripremamo da idemo u vidu lastinog repa, ako su
automobili pripravni, onda tu sreće nema sigurno da ćemo rat izgubiti. Nema te ustašije
koja može srpskog borca u položaju sa puškom u ruci trezne glave da istera sa položaja. Nije
se još takav ustaša rodio i neće se roditi.
Gospodine doktore, šest baterija se nalazi naših gore na položaju koji tuku Turke, tj. tuku
borce 5. korpusa, kako ste vi nazvali mudžahedine, đavo bi ih znao ko su i šta su. Znači,
tučemo ih. Ja ću vam kasnije izneti da su iz tih cevi ispaljeni projektili, ti pet cevi imaju
svoj resurs, taj resurs je tu gde jeste i niko mene kao komadanta Vojske ne pita gospodine
generale da li treba nešto da se pomogne.
Imamo isto tako situaciju da ovde neko pita zašto su sredstva veze dotrajala i slični pravci
od Sunca i četiri godine su pruženi ispucale i dotrajale. Imamo lep primer, u 11. korpusu
gde se za 450.000 nemačkih maraka kupili sistem Džesika i kada pritisne komandir voda
čuje ga komadant korpusa, ili obrnuto. I za poziciono ratovanje i za ratovanje ono što mi
predviđamo na pojedinim pravcima da ide napred ako ustašija uradi.
U 39. korpusu je malo drugačije. U 39. korpusu mi kao Vojska moramo da presečemo
6-7.000 uniformi koji po nekom kanalu dolaze na prostor 39. korpusa da se žale za 5.
muslimanski korpus i da budem figurativan da se novac strpa u džep. Mislim da ima ljudi
koji bi mogli da pomognu da se sve te veze kupe i da na taj način obezbede sigurnu odbranu
prostora pa i svoje kuće, svog ognjišta, svoje fabrike itd. itd.
Pita neko šta je se mislilo posle 19-tog. Ja imam dosta kritika i na mene se aludira oko
mobilizacije. Ja sam govorio jednom i ne bih želeo sada da vašu pažnju odvlačim i da vas
zamaram. Mi smo imali podatke koji su kazivali da hrvatska vojska vrši mobilizaciju,
narastanje svojih snaga koje je došlo do te mere da je brojka bila oko 60.000. Mi smo
morali da pariramo. Mi smo morali da pariramo. Ja sada ne mogu ovde i ne želim, ako
Skupština to ne zahteva neka se postavi pitanje na dnevnom redu tematske Skupštine sa
tom tematikom pa ćemo ići u detalje. Kada je Vrhovni savet odbrane zasedao, ko je bio
prisutan, šta je pripremljeno, šta nije itd. Mi smo to odradili, 92% ljudi se odazvalo. Bio
je sigurno i propust u pojedinim jedinicama ali ne kalibra i ne onako kako je jednostavno
112

Mirko.

116

to neko objašnjavao, nego kada su obe strane uporedili. Istina je uvek na sredini pa je
tako i tada bila. Ne treba našim starešinama puno. Ja sam molio gospodina, molio sam na
Vrhovnom savetu odbrane, ima već osam meseci, na osnovu sagledanog stanja, evo ovde gde
mi održavamo ovu sednicu, ima slovom i brojkom 30 članova gde su uselili ljudi koji imaju
ovde u okolini u krugu desetak kilometara kuće, stambene prostorije da mogu da smeste
svoju porodicu, na divlje, bez dozvole ili sa dozvolom koja je bila tada prisutna 1992. godine
uselili su se u te stanove. Ne pominjem porodicu, suprugu, decu pa i borce. Pominjem ljude
koji imaju i drugu mogućnost i svoj stambeni prostor i gde žive tamo. Do dana današnjeg
nije to urađeno. Ja od mojih saradnika imam to da možemo da uradimo u toku jedne noći
sa policijom i da se izbace na ulicu. Jedva bi neko dočekao da kaže evo šta radi Vojska, a ne
pita gospodo, i niste u pravu gospodine ko je to govorio da 70% rešeno stambeno pitanje,
nije tačno. Izvolite, pitajte Veljka Lukića Kurjaka da vidite gde žive porodice starešina u
prostoriju 4x4, majka sa sinom i ćerkom studentom ili zavisi koliko godina imaju. Mi te
porodice, ti ljudi hoće da dođu, međutim, nemamo gde da ih stavimo. Niko mene ne pita
za to. Niko njih ne pita. Pitanje je samo da li je komunjara ili nije komunjara. Ja mislim
da smo mi sa komunjarama rasčistili 1991. godine. Valjda smo pokazali do sada nismo svi
komunjare. Ja sam rekao jasno i glasno, priznajem samo onog Srbina da je veći od mene
koji je više uradio, gde je ratovao, ko ga je vodio, šta je postigao, pa bih onoga koji pozadi
dobacuje neka dođe kada završimo skup pa da rasčistimo to.
Neke druge stvari bih sada da kažem. Kratko i jasno jer vidim da ste umorni i da ne bih
više nekome dosađivao.
Poštovana gospodo poslanici, poseban problem predstavlja materijalno obezbeđenje o
čemu su vam predstavnici Glavnog štaba Srpske Vojske Krajine avgusta meseca 1994. godine
na tematskoj sednici Skupštine RSK detaljno izložili stanje materijalnog i zdravstvenog
obezbeđenja Srpske vojske Krajine. Kada sam rekao ili ljudi na pauzi hvatali za glavu i u
jednom razgovoru kaže se komadante da li je to moguće? Iz sadašnjeg a i kasnijeg istupanja
na sednici Vlade moglo se zapaziti a verovatno ste i zapazili svu složenost problema iz
ove oblasti. Posebno smo naglasili nedostatak materijalnih rezervi Srpske vojske Krajine.
Od zadnjeg skupštinskog zasedanja do danas malo se šta izmenilo na bolje. Naprotiv,
neka materijalna sredstva su istrošena na Bihaćko-kladuškom, petrovačkom i glamočkom
ratištu. Mislim da je ovde jedna velika nepravda urađena. Ja sam takve instrukcije dobio, ja
sam vojnik i izvršavam naređenje. Nisam izvršio naređenje generala koji mi je naredio da
povučem tenkove i transportere 1991. godine, u avgustu mesecu u Okučanima. Verujem da
se neko i seća ovde koji je iz onih krajeva. Nisam izvršio zato što sam mislio da je to izdaja
srpskog naroda. Međutim, isto tako kao vojnik dobijam i sada naređenja ne da ćutim, nego
zbog svega i viših interesa, a sada ovde moram da kažem jer je to zatvorena sednica, da smo
mi gospodo, imali samo na bihaćkom 17, a na kladuškom 11 poginulih boraca. Na ovom
prvom 17 teško ranjenih i na onom drugom mestu. Dali su svoje živote za to što se u ovom
domu o tome raspravljali. To su gospoda sa Banije, sa Korduna govorili o muslimanskom
tepihu spajanju sa ustaškom republikom. Odlučili smo da im vratimo nazad. Vraćeni su,
sada su na svojoj zemlji i sada je situacija takva kakva je. Međutim, vojnici koji dolaze iz 11.
korpusa i iz drugih korpusa pa i ovde iz 7. korpusa koji dolaze na ovo ratište. Rat je takav
da se gine i da se ranjava. Sada kada se vrati nazad sanduk onda je pitanje i postavlja se i
pripisuje se Vojsci ono što ne zaslužuje. Mislim da moramo svi zajedno shvatiti i iza toga
stajati. Ako se nešto odluči onda da svi delimo teret toga. Ako je uspeh da delimo svi, ako je
neuspeh da se pripiše kako to ide komadantu. Komadant je uvek dežurni krivac. To je tako
117

u životu i to tako mora biti. To ratište jedno, drugo, treće. Zbog toga da ne bi nas stavljali
u kontekst svih zbivanja, mi uvek stavljamo u međumuslimanski sukob i nije pošteno da vi
kao poslanici, a dobar deo vas je i dolazio tamo. Tamo smo se i viđali pa čak tamo i na prve
linije.
Ja bih ovde posebno da naglasim iscrpljenost izvora snabdevanja Savezne Republike
Jugoslavije. Jer je priznato da je Srpska Vojska Krajine za sve vreme rata crpela municiju
i osnovna sredstva iz zaliha bivše JNA i dobivenih sredstava iz Vojske Jugoslavije. Pošto je
ovde bilo otvoreno pitanje da li ćemo mi biti potpomognuti Vojskom Republike Srpske i
potpomognuti iz Savezne Vojske. Ja mislim da je srpski korpus veliki, da će patriota biti
uvek i da ih ima. Da sam jutros izvešten od komadanta 15. korpusa da 30 dobrovoljaca je
došlo. Prema tome, samo treba naša dobra volja i ubeđenost, a molim vas, mi to radimo
i pripremamo se kao Vojska na najgore. Ako bude nešto bolje i ako rata ne bude mi
ćemo nastaviti da radimo sav posao što Vojska radi u miru. Mi ovog trenutka dugujemo
nabavljačima oko 5,5 miliona dinara. Doživljavamo neprijatnosti. Ja bih molio Vladu,
gospodina predsednika, Vladu i sve one, ministra odbrane, da ne doživljavamo takve
trenutke. Ne zato što je meni cilj, da ovde nekoga prozivam. Ja kao komadant najviše
prozivam, jer najviše živih ljudi i vojnika imam pod svojom komandom. Ali bih molio da se
po nekim stvarima stvarno da više da zajednički to delimo.
Zašto je vojnik dobio 25 dinara?
Zašto je dobio 30 dinara?
Ko je bio mesec dana dobio je 60 dinara. 25 dinara je dobio onaj koji je bio manje dana
što je normalno jer idu smene. Profesionalni vojnik je dobio 148 dinara. Prema tome, to su
te relacije koje su nama izvodljive. Mi smo kao glavni štab dobili 3 miliona dinara, podeliti
na masu vojnika i to mu je to. Ja bih prvi volio kada bi vojnik imao 300, 400, 500 dinara,
ne znam ni ja koliko.
Još samo par napomena ja bih molio vaše pažnje, bez obzira što je to ustašija i što ih
niko ne mrzi više nego ja, da vam kažem neke stvari proverene kako se to radi kod njih. I
jedna i druga država stvaraju svoju vojsku i spremaju se na međusobni rat na život i smrt.
To smo mi ovde zaključili. Ja sam od svog vrhovnog komadanta takav zadatak dobio i
neće više biti gospodo lokalne agresije, nego će biti ono što oni zaslužuju a to je buknuće
na svim frontovima to komadanti znaju. Nemam ništa protiv što je neko predložio ovde
da komadanti korpusa dođu da vidite te ljude, da prozbore, da kažu šta ih muči, šta je
dobro. Samo dobri poznavaoci, manjom prepirkom, većom dobronamernošću možemo da
postignemo to da i Vojska bude ta koja će imati poverenje u nas koja će vas poslanike
uvažavati i sigurno da ćemo samo takvim načinom moći da stvorimo jednu organizaciju,
jednu celinu. Jer svi smo mi pripadnici Vojske, jedan zdrav vojni kolektiv koji će u datom
momentu moći adekvatno da reaguje. Hrvatska država sistematski i uporno razvija svoje
oružane snage koristeći za to sva raspoloživa sredstva. Pored velike pomoći koja je neminovna,
kojoj pristiže iz inostranstva za razvoj Vojske odvajaju se ogromna sredstva. Obaveze prema
vojsci i odbrani su prioritetne i od njih nije pošteđen niko. Vojska se populariše u svim
medijima.
Ja bih ovde stao. Mi imamo drastičnih primera nekih ljudi koji sa takvim uživanjem
idu prema nekim ljudima. Ja sada konkretno govorim za ljude u uniformi da je to čudo
jedno. To je ravno isto onom sistemu. Ako taj dotičan ima svoje slabosti, hajde te slabosti
da okrenemo da razobličimo, da mu prvo ukažemo, posle da povučemo rez i da kao takav
dobije mesto gde zaslužuje. Zašto podrivamo i čemu to koristi? Mi na našim sredstvima
118

informisanja smo ponekada u situaciji da se stavljamo na repu. Ja nemam protiv ništa. Zna
se ko je najstariji. Dajte da mi svoje mesto pod Suncem dobijemo, da možemo da kažemo,
da možemo da iznesemo, da možemo i kritiku da dobijemo. To bi samo bilo za dobrobit
Vojske i vojne organizacije. Za one koji izbegavaju tu obavezu uvedene su rigorozne kazne.
Vi znate da mi imamo negde cirka oko 28.000 tih koje nemamo ovde. Mada su oni otišli
tamo gde su pravi borci zna se koji je put. Vojnim obveznicima izbeglim u inostranstvo
oduzima se imovina i državljanstvo, a mi imamo situacije, ja to govorim odgovorno ovde
mogu da potkrepim sa činjenicom da ovde gospoda što su govorila za UNPROFOR-a ima
mesto, ima kuću na tri sprata, 300-400 kvadrata, a ja kao komadant korpusa kažem da
li mogu da se smeste dva ili četiri oficira za njih nema mesta. Pa ja se sada pitam, ko je
komunjara a ko je nešto drugo?
O platama profesionalnih vojnika ne bih govorio. To se računa tamo u tim njihovim
kunama koje se kreću od 2-3 hiljade. Vi znate što smo tih desetak poubijali na Dinari da
smo našli dokumenta da imaju negde oko 700-800 maraka. Međutim, i kada mi budemo
bogatiji i mi ćemo imati. Vojni invalidi su posebno zaštićeni. Vi znate da naš vojni invalidi
100% oštećenje ima 123 dinara. 123 dinara ponavljam gospodo uvaženi narodni poslanici.
Ja sam imao prilike da idem među te ljude. Znate šta kažu. Ponovo ću sa snajperom, samo
mi dajte snajper i nema problema, a nema obe noge.
Na kraju, da zaključim.
Srpska Vojska Krajine, i ja kao njen komadant stojim vam na usluzi a i jasno i glasno i
precizno znamo šta nam je obaveza. Ustašija ne može proći, za razliku od ranije, mi sem
toga što nećemo dozvoliti lokalnu agresiju idemo i u aktivna dejstva kako su po planovima
razrađeni. Tamo gde imamo ljudsku nadmoć a ima prostora gde je tako ide se napred.
Molio bih još jedno. Od Vlade i drugih institucija, ovo kada sam govorio nisam mislio da
uputim kritiku sudstvu, ali mislim ako neka druga reč postoji za ono što je urađeno ja ću
nju upotrebiti, da zbijemo redove i ne može nam niko ništa.
(Aplauz u sali.)
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem.
Posebno zahvaljujem posebno zahvaljujem što general kaže da se ustašije ne treba bojati.
Ja bih stvarno molio, naše drage goste koje smo mi pozvali da najpre damo prednost
poslanici[ma], da ovu tačku najpre poslanici obrade. Nemojte se ljutiti.
Ja stvarno molim, da li ima neko od poslanika da smatra da treba da da svoj doprinos u
svojoj diskusiji?
Očito da nema, pa evo našem gostu Peri predsedniku Izvršnog saveta opštine Dvor na
Uni.
Molim Vas samo u okviru ove tačke dnevnog reda.
CVETANOVIĆ PERA, predsednik Izvršnog saveta opštine Dvor na Uni:
Gospodo nemam nameru mnogo da pričam, i hteo sam samo da kažem nekoliko riječi
o UNPROFOR-u.
Mislim da je UNPROFOR došao iz dva razloga. Jedan razlog je da pomogne Hrvatskoj
da se stabilizira, a drugi razlog da posmatra i utvrdi kada smo mi dovoljno slabi da da mig
hrvatskoj državi da povlači poteze.
Mislim da plan Kontakt grupe Z-4 je provjera da li je Hrvatska u pravu kada je
povukla ovaj potez. Znači, Z-4 provjerava odluku Hrvatske, a Hrvatska je tu odluku malo
ishitrila, jer je imala obaveze prema svojim izbeglicama i prema svom pučanstvu kako
119

kažu i Amerika bojeći se ako Hrvatska uđe u rat pa ne uspe napraviti ono što je naumila,
Hrvatske nestaje. Jer, ako se uključi Republika Srpska, ako se uključe svesrpski narod, ako
rat bukne praktično u tome momentu Hrvatske nema. Z-4 je trebalo da bude provera da li
je dovoljno UNPROFOR snimio situaciju da li je napravio dobru procjenu. Kroz diskusiju
sam slušao da mi ne možemo ništa uraditi ako je Hrvatska odlučila da nas napadne. Mislim
da će Hrvatska nas napasti samo u jednom momentu, ako je sigurna u svoj puni uspeh.
Ako nije sigurna u svoj puni uspeh ne verujem da će se uputiti u tu avanturu. Znači, da
bi mi sprečili, da uopšte ne bi ratovali sa Hrvatskom moramo brzo da uverimo Hrvatsku
da smo mi osposobljeni da mi nemamo drugog izbora nego da se branimo. Mislim da u
ovom proteklom periodu od kada je UNPROFOR ovdje da smo mi vodili malo pogrešnu
politiku jer uvek smo razmišljali da li će nas neko drugi braniti, da li će se tu uključiti Srbija,
da li će se tu uključiti Republika Srpska, da li će tu doći dobrovoljci, a malo smo polagali u
ono šta mi trebamo uključiti.
Ja sam siguran ako mi budemo razmišljali samo u tome kako ćemo se mi sami odbraniti
da nas i da hoće ostaviti Republika Srpska, ne može, jer ako nas ostavi srpski narod van
Republike Srpske, nema ni tih zemalja. Ne može srpski narod živeti u Srbiji u onom
momentu ako herojski pogine srpski narod u Republici Srpskoj Krajini. Ako taj narod
izgine bježeći, izgine na onaj način kao što su 1941. godine, ustaše prevarili naše pretke,
kao što su vadili ispod kaca ljude i klali, jer i oni nisu bili svjesni šta ih čeka, nisu bili svjesni
siline te mržnje, onda nama neće pomoći niko. Nemoćnome niti hoće niti može pomoći.
Može se hrabrom i odlučnom uvijek ne da se hoće pomoći nego se mora pomoći.
Zato jedini način da se mi prestanemo baviti nekom visokom diplomatijom, ne možemo
mi nadmudriti ni CIJ113-u, ne možemo ni Ujedinjene nacije. Mi kao sve neka diplomatija,
mi nemamo diplomatije. Mi imamo jedino sopstvenu snagu, imamo jednu prednost što
nemamo, gubimo najviše, gubimo živote, gubimo sve, tada je čovek najjači tada nema izbora.
To nema niko, to nemaju ni Hrvati, to nemaju ni prijatelji Hrvata, to je nešto najjače. Još
jedino možemo kada se ovde složimo ovi poslanici i svi iz Vlade, vi ste se ponudili narodu.
Nije narod vas tražio, svi ste istakli svoje kandidature, ponudili ste se da ćete vi taj narod
izvesti, svi ste govorili šta će biti, da ćete napraviti.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Izvinjavam se gospodine Cvetanoviću. Tačno je sve to. Mi svet o znamo. Mi smo dobili
poverenje od naroda. Mi smo odgovorni za ovaj narod i radićemo za ovaj narod. Nemojte
predavanje držati.
CVETANOVIĆ PERA:
Ovo je samo u kontekstu da pokažem koliko je ta sloga i samouverenost koliko pomaže
da bi se odstranila agresija ustaška.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Molim vas da ide po dnevnom redu.
CVETANOVIĆ PERA:
Ja se zahvaljujem, i izvinjavam se.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Ja mislim da smo svi mi dali odgovor šta će biti sa nama, što neko kaže da naš narod vidi
tamo. Odgovor je tu jasan i glasan. Narod će ostati i mi ćemo ostati. Mi koji smo ostali
mi ćemo ostati, mi ćemo Krajinu sačuvati, mi ćemo udružiti ovu Republiku zajedno sa
113

Central Intelligence Agency (CIA).

120

ostalim. Mi drugoga izlaza nemamo, mislim da nemamo potrebe da bude bilo kakva apatija
i anemija da zavlada narodom. Narodu to treba jasno i glasno reći. Ne bojimo se mi ustaša.
Napali su oni nas i u Ravnim kotarima, napadali su nas i u Medačkom džepu, mogu vam
reći da su oni velike kukavice. Ne treba se bojati nikoga.
Gospodine Veselinoviću izvolite.
VESELINOVIĆ:114
Poštovano Predsedništvo, gospodine predsedniče Republike, gospodine komadante
Srpske Vojske Krajine, gospodo poslanici, nisam mislio da se javljam za diskusiju u okviru
ove važne teme pošto je stav Vlade prezentiran od strane predsednika Vlade, ali se osjećam
kao ministar jednog resora u Vladi koji je više puta ovdje prozvan od strane poslanika a i u
samom izlaganju predsednika Republike.
Zbog toga smatram potrebnim da kažem sledeće: pošto sam u finansijama u Republici
Srpskoj Krajini od početka, od njenog stvaranja. Poznato mi je stanje koje je bilo u ovoj
sferi, prije ove Vlade, stanje koje je sada i ono šta treba činiti. Stanje koje je bilo prije
ove Vlade, poznato je svima vama. Možda ne znate da je 1993. godinu, deficit budžeta
Republike Srpske Krajine pokriven sa 75 miliona maraka kada se preračuna po crnom
kursu iz primarne emisije, i 60 miliona saniran privredno-finansijski sistem po određenim
namenama. Ova vlada tih sredstava nema. Ušli smo u program monetarne rekonstrukcije
i završili sa deficitarnim finansiranjem budžeta i sve ostale javne potrošnje. U finansijskom
smislu, zadržavanje stanja koje smo zatekli bez ovakvog vida finansiranja bio bi veliki uspeh.
Međutim, je vidljivo da je učinjeno mnogo više. Sa 2,5 miliona deviznih rezervi, 2,5 miliona
novčane mase sa kojim je krenula Republika Srpska Krajina, taj nivo je sada 50 miliona.
Devizne rezerve sa 2,5 miliona su prerasle na 35 miliona maraka. Društveni proizvod
Krajine je porastao za 20%. Nismo imali neko veće osciliranje kada su u pitanju cijene.
Ponuda robe vidljivo je da je bilo znatno veće. Ono što je bitno, da je prvi put omogućeno,
sistemsko funkcioniranje Republike Srpske Krajine, kada je u pitanju reprodukcija. Prvi put
se zna šta finansiraju opštine i koje prihode imaju, koji je budžet Republike, koji fondovi i
koje obaveze imaju.
Program Republike Srpske Krajine je veći, ako pogledamo i strukturu samog
stanovništva. Ovde je komandant rekao da imamo 67.000 vojnih obveznika. Mi imamo i
55.000 penzionera, kada pogledamo u odnosu na broj zaposlenih radnika. Uspeli smo da
prvi u srpskim državama isplatimo penzije za decembar mesec i osiguramo za januar mesec.
Prosečna penzija nije na nivou koja bi možda zadovoljila, ali ipak redovna, i onaj minimum
zadovoljava, mislim da o tome više može da kaže ministar za rad i boračka pitanja. Sa druge
strane, na nama je i 19.800 drugih nosioca, znači, kada je u pitanju invalidsko-boračka
zaštita koja se pokriva direktno iz budžeta. Da ne kažem sistem finansiranja kada je u pitanju
zdravstvo. Plate u Republici Srpskoj Krajini su porasle, prosečna koja je bila, od 24 dinara
na 153 dinara. U okviru ovog potrebno je da kažem da finansiranje opšte i javne potrošnje
prvi put 1994. godine je predviđeno bez deficita od 1945. godine. Stalno je bilo deficitarno
finansiranje budžeta i javne potrošnje. Teško je ovo izdržati. Kad vidimo kretanje u svijetu,
jedna Mađarska iako ima mogućnost deficita pokrića ima 80.000 vojnika i mora to da
smanjuje, jer to ne može da izdrži. Mi smo upravo, u skladu sa tim, što moramo da se
odbranimo. I prvi zadatak koji je Vlada sebi stavila, to je priprema Republike Srpske Krajine
za odbranu. Sve mere, ekonomska politika upravo je podređena u tom smislu. Tu pripremu
114

Ratko, ministar financija RSK.

121

možemo da izvršimo samo na osnovu naših vlastitih izvora. Ne možemo se osloniti na neke
druge.
U okviru toga mi smo imali i za 1994. godinu budžet koji smo mi ovde usvojili. On je
bio skroman, ali je bio u okviru našeg društvenog proizvoda takav kakav jeste. Nismo mogli
da idemo na veći deo sredstava jer nismo imali odakle da naplatimo i kad obuhvatimo sav
društveni proizvod.
Sa druge strane imamo 1/3 javnih prihoda koje smo ustupili, po zakonu, gradu Vukovaru
za obnovu i izgradnju grada Vukovara. Ipak, u okviru toga, mi smo izvršili budžet kada je u
pitanju 1994. godine sa 78,8%. Kada su u pitanju realni izvori, ono što je bilo, taj procenat
je preko 90%. Prema predviđenim sredstvima koja su predviđena za Vojsku, i onaj deo koji
je bio vojni budžet, nismo bili u mogućnosti da pokrijemo, jer naš društveni proizvod to
ne može omogućiti. Ali u okviru ovog procenta budžet je prebacivao sredstva Srpskoj vojsci
Krajine. I u toku 1994. godine mi smo pratili sa 52 miliona i 600 hiljada, znači, tu negde.
Ono što je uticalo na neizvršenje budžeta za 1994. godinu, rekao sam da su realni prihodi
bili preko 90%, možemo svrstati u tri grupe.
Prvo, ova Vlada je preuzela mandat u aprilu mjesecu i nismo imali kontrolu društvenog
proizvoda do tog roka, pa su prihodi bili daleko manji. 5. avgust prekid ekonomskih odnosa
Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srpske uticao je i na sam protok roba i na same
prihode koji su vezani za Republiku Srpsku Krajinu i smanjeni prihodi u novembru i
decembru, jer smo išli, komandant je ovde rekao, upravo na mobilizaciju, jer nam je pretila
agresija od strane ustaša. Bez obzira na sve ovo, Srpska vojska Krajine mjesečno je plaćena
nikad ne ispod 6 miliona, da kažem, da za dvanaesti mjesec 8.700.000, prvi mjesec 1995.
godine – 6.300.000 i ostaje nam mogućnost 4.000.000 da se pokriju obaveze hrane od ovih
većih kombinata. Ovde je iznešen podatak od strane komandanta da ima nekih obaveza u
iznosu 5 miliona i možemo na ovaj način da se ovaj deo pokrije, za veće kombinate kada
je u pitanju hrana. Nema nikakvih smetnji ovde da se duguje većim kombinatima i kada
je u pitanju “Belje” i kada je u pitanju “(V)Upik”, “Gavrilović”, Ravni kotari. Taj dio mi
možemo da pokrijemo na bazi cesija, jer imamo potraživanja po osnovu neplaćenih poreza
i po osnovu marže koju imamo kod njih. Da kažem da smo izvršili blokadu korisnika
privatnih i društvenih po osnovu neplaćenog poreza u iznosu od 15 miliona.
Posebno mi je drago što se povuklo pitanje plata za Vojsku. To je mene bolelo, ja sam to
pitanje pokrenuo, jer iznos koji se osiguravao i na osnovu podataka koji su izlazili sa terena,
kada se izvede računica, nisam mogao taj deo da saberem.
Ja ovde podržavam predstavnike i poslanika Srpske radikalne stranke da se pripremi
jedna informacija i da se ona ovde iznese pred poslanike, da se izvrši kompletna kontrola
isplata plata Vojsci i da se omogući Vladi da taj dio prezentira ovde na Skupštinu da ovde
raspravimo.
Ilustracije radi, ja ovde govorim, kada se digla prašina za plate u julu mjesecu, ja sam na
osnovu Zakona o finansiranju javnih potreba, formirali smo Komisiju i izvršena je kontrola,
neću da navodim sve, mislim da je ovo zatvoreno, pošto je vojna tajna. Ali kada se trebaju
sredstva za vojne obveznike, onda moraju, i taj deo sredstava koji je trebovan da se isplati
vojnim obveznicima. Trebovano je tada za rezervni sastav 2.900.000, naknade vojnim
obveznicima isplaćeno 1.936.000, stimulacija 256.000, jednokratna pomoć 49.000, fond
solidarnosti 108.000 i kod mene su došli invalidi i Udruženje boraca za kontrolu fonda. Ja
sam rekao da to nije kod mene, ne znam za fond. Ostalo je 591.000.
122

U ovom dijelu potrebno je na osnovu odluka Vlade da nezaposleni mogu da prime platu,
oni koji primaju u preduzećima da ne mogu. I zbog toga mislim da je potrebno da izvršimo
kontrolu i da vidimo i ona preduzeća koja su davala potvrde itd. da pokrenemo određenu
odgovornost. Ne može se desiti da onaj vojni obveznik koji je na budžetu, iz budžeta dobio
platu da i kod Vojske dobije platu.
Isto tako, ja se ne mogu složiti, ovde sam čuo od poslanika, gde smo instituciju Vlade
sveli na to i instituciju ministarstava da tretiramo ministarstvo, ministra i njegovu torbicu,
ili predsednika Vlade i njegovu torbu. Mislim da je to institucija i da trebamo gledati
rezultate rada. Ako ćemo ovde određivati kada će ministar putovati, šta će raditi, mislim da
nam ministar i ne treba. Ali, iza toga moraju stajati rezultati i za to se moraju ljudi prozivati.
Isto tako, ovde kada govorimo o određenim troškovima koje stvaramo, svi mi koji smo na
budžetu i koji smo korisnici budžeta, moram da kažem, da je Vlada jedna od korisnika koja
u okviru budžeta nije prema procentu otvorenih prihoda potrošila i nije u tim odnosima,
kada se kaže, koliko stvara troškove Vlade itd. Mislim da o tome treba da razgovaramo, ali
o tome ćemo malo šire razgovarati upravo kada bude izvještaj po osnovu budžeta, jer ćemo
izvršiti kontrolu i budžeta i svih korisnika budžeta.
Mene ljudi sreću po Kninu i pitaju da li ste vi ministrima dali po deset hiljada da se
obuku?
Ovde treba da se zna, radi vaše informacije, da predsednik Republike 103, Skupština
Republike 109, Vladine komisije, sekretarijati 92,2% u odnosu na budžet, mislim da ga
imamo, Ministarstvo inostranih poslova 40%, Ministarstvo finansija 59%, Ministarstvo
za ekonomske odnose 63%, Ministarstvo za energetiku i rudarstvo 98%, Ministarstvo
pravosuđa i uprave 51%, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede 96%, Ministarstvo
saobraćaja i veza 47%. Govorim o troškovima koja su napravila ministarstva u odnosu
na plan u budžetu iz stavke koje su imali. Ovo su knjigovodstveni podaci koje možemo
proveriti. Mi ćemo izvršiti kontrolu i prezentirati Skupštini na bazi podataka.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Gospodine ministre, bilo bi dobro da se za sledeću sednicu to pripremi i da se dostave ti
materijali, da se izvrše kontrole gde sredstva odlaze kod svih korisnika.
VESELINOVIĆ:
Na bazi inicijative od strane predsednika Republike da idemo sa posebnim zakonom
za finansiranje Srpske vojske Krajine, da predvidimo za oporezivanje svih roba i usluga u
iznosu od 8 posto.
Mi kao Vlada i ova skupština usvojila Zakon o finansiranju Srpske vojske Krajine,
međutim ta stopa je 3%, a ne 8, a mi pripremamo upravo sada za redovno zasedanje
Skupštine koje će početi 1. marta kompletno osnove poreskog sistema, gde ćemo obuhvatiti
i kompletno onaj deo pitanja koja su ovde bila rečena, oko obuhvatanja određenih radnji
sistemskih da se reguliše odmah naplata ovih poreza.
Ja bih hteo predložiti, da u ovom momentu kakvom se mi sada nalazimo, da mora biti
potpuno međusobnog uvažavanja da mora biti puno veće jedinstvo i da svi organi moraju
raditi sve ono šta je u njihovoj nadležnosti i za to moraju da odgovaraju u skladu sa Ustavom
i u skladu sa zakonom.
Isto tako bih molio da se finansijska policija, znači svi radnici finansijske policije,
demobilišu i ako mogu da se mobilišu u redovan sastav policije da bi mogli da djelujemo.
123

Još jednom ovde apelujem na međusobno uvažavanje i na puno više jedinstva, jer nam je
ono neophodno, jer jedino tako možemo da se pripremimo za odbranu Republike Srpske
Krajine.
Hvala.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem.
Ja bih stvarno molio gospodu ministre da se držimo teme, da se držimo dnevnog reda.
Gospodine Periću samo u okviru tačke dnevnog reda.
Izvolite.
BRANKO PERIĆ:
Poštovani predsedniče, kolege poslanici,
Zaista ne želim da dužim ovo, nastojaću da budem što kraći, ali s obzirom da par puta
spomenut dio poslova koje ja vodim, moram reagirati.
Prvo, ministar vanjskih poslova na početku ove skupštine je rekao, o kakvom se momentu
radi i zašto je sazvana ova skupština. Smatram da nema toga čovjeka u Krajini koji ima
pravo da stavi na kocku živote 400.000 ljudi, a da o tome ne raspravljaju ovi ljudi koji ovdje
sjede. Prema tome, to je bio jedini razlog zašto je sazvana ova skupština. Stavljanje na kocku
ljudi u Krajini je upravo odluka oko UNPROFOR-a, oko rata i oko svega ostalog. Mislio
sam da ćemo danas o tome raspravljati.
Međutim, desilo se da su neki koji ovde sjede, iskoristili današnju Skupštinu opet za
neku političku promociju. Ja ne želim da branim Vladu. Vladu ćemo braniti ili ne napadati
onda kada 28 poslanika zatraži izvještaj Vlade. Tada će i predsednik Vlade i svaki ministar
moći da brani i da napada Vladu, a isto tako i svaki poslanik.
Ono što je rečeno, a tiče se posla koji ja vodim, gospodine generale, istina je, da je prva
grupa imala invalidninu 23 dinara, ali to je bilo sa decembrom mesecem, kada je prosečna
plata bila 123 dinara. To je samo invalidnina. Ukupna primanja invalida u decembru
mesecu prve grupe 200 dinara. Ukupna primanja invalida za prvi mjesec prelazi 300 dinara
prve grupe. Prema tome, prva grupa ima tri primanja, ja sam već to objašnjavao. Primanja
invalida prate rast troškova ličnih dohodaka, radi se o automatici. Što se tiče penzija, ja ću
da ponovim, ono što je rekao ministar finansija, mi smo jedina srpska država koja redovno
isplaćuje penzije. Naše penzije za januar su otišle. Ni u Srbiji, ni u Crnoj Gori, ni u Republici
Srpskoj nisu. I penzije prate rast dohotka, odnosno plata.
Ja sam izneo na poslove koje ja obavljam.
Hvala.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem.
Ima reč predsednik Vlade.
BORISLAV MIKELIĆ:
Poštovani predsedniče, poštovani poslanici, ja sam savjetovao ministrima u Vladi koju
vodim, a i samom sebi, da se nakon pauze ne javljamo, nego da prvo poslanici i oni koji
su odgovorni za temu koja je bila na dnevnom redu odrade taj dio posla, a mi da budemo
disciplinovani i čekamo kraj da možemo dati određene odgovore na neka pitanja koja su
ovde danas postavljena.
Rasprava na ovom parlamentu o Izveštaju Vlade za šest meseci provedena je koncem 11
mjeseca sa dosta širokom raspravom u kojoj je Skupština prihvatila Izvještaj sa 53 glasa “za”,
7 “protiv” i 2 “uzdržana” glasa.
124

I na toj sjednici u drugom dijelu predsednik Republike, gospodin Martić, izašao je sa
svojim viđenjem rada i Vlade i okvalifikovao je sa nekim elementima koji nisu bili tada u
Parlamentu prihvaćeni.
Sada sam istakao da na nivou Republike Srpske Krajine, u Republici Srpskoj Krajini
imaju tri nivoa odlučivanja: ono što pripada predsedniku Republike, definisano Ustavom,
ono što Vlada preuzima i koja su joj ovlašćenja i obaveze također, i naravno, Parlament kako
najviše zakonodavno tijelo. Da li je to nekome malo ili puno? Nije moje da procenjujem. Ja
ne tražim veća ovlaštenja od onih koji Vladi dato po Ustavu.
Interesantno je kazati, i ja ću se otprilike tako postaviti, da ne upadnem u isti sistem
kome je pribegao gospodin Martić. Ja ću još jednom da istaknem neke bitne pomake u
Republici Srpskoj Krajini, a one su nepobitne i ne mogu se ustvari paušalnim ocenama
skidati.
Prvo, koncem godine dobili smo podatke od Statističkog zavoda da je u Republici Srpskoj
Krajini u protekloj godini porastao društveni proizvod za 21 posto, što je na rast društvenog
proizvoda u Jugoslaviji, iako je kod nas bio niži nivo, pa se rast u tom slučaju više oseća, veći
za tri puta. Devizne rezerve su uvećane za 17 puta, a materijalne rezerve za 6 puta, cene na
veliko su rasle za 1,5 manje od kretanja u Jugoslaviji, broj zaposlenih u Republici Srpskoj
Krajini na stanje koje smo zatekli uvećan je za preko 30 posto.
Da li se to nekome sviđalo ili ne, ipak, ove stvari mora da uvažava. To je iznutra
ojačalo Krajinu i ta konstatacija apsolutno stoji. Rezultati bi također bili daleko veći da
nije bilo blokade Jugoslavije prema Republici Srpskoj koja je započela 4. avgusta, pa se
permanentno pooštravala da bi, naravno, nakon Nove godine doživela svoj najveći blokadni
dio, koji sa promatračima Ujedinjenih nacija, nije bilo moguće podesiti prevoz roba koje
su pod embargom, pa tako i poznati problemi sa, da kažemo, “Frikom”, oko koga sam
lično razgovarao sa gospodinom Pelansom,115 nije bilo moguće riješiti, a da oni ne daju
dozvolu. Znači, nije bilo i nije ovisilo o bilo kakvom subjektivnom stavu ministra ili mene
kao predsednika Vlade, već po strukturi robe koju su oni kvalifikovali da će verovatno biti
upućena u Republiku Srpsku za neke potrebe i mi smo tu robu kasnije prebacili drugim
putem u Republiku Srpsku Krajinu.
Nema jednoga čoveka koji na bilo kakav način može da kaže da je za eventualno dobijenu
dozvolu dao Bori Mikeliću jedan dinar. Da li je bilo eventualnog manipulisanja od onih koji
su dobijali dozvole? Sve je moguće u sadašnjim vremenima. Dakle, protok roba na prelazu
Rača, pa tako i naftnih derivata imao je i našu također međusobnu problematičnost između
Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Ja sam o tome govorio ovde na Parlamentu.
Nafta koja je išla prema Republici Srpskoj Krajini nije nikada i nigde dogovoreno da se
ona uzima na putu od strane Republike Srpske. Da bi to dokazao nakon toliko ubačenih
intriga, morao sam preksinoć tražiti od gospodina Rakića, ministra unutrašnjih poslova,
koji je potvrdio i koji će mi pismeno dati dokumenat da je to tako. To što su oni u datim
situacijama, posle toga mi nismo dizali galamu, to što nismo davali saopštenje, to je drugo.
Kao eventualnost, ili da kažem, problem koji se mogao pojaviti i pojavio se, jeste bio drugi
oblik koji je dao, odnosno jedan dio nosilaca snabdijevanja U Banja Luci kao “Energo
petrol” i eventualno neke privatne firme koji su imali naftu u Srbiji dobili su papire od
nas da mogu preći preko Rače, ali su njihove obaveze prema Republici Srpskoj bile 35% u
naturi ili u novcu, koje moraju platiti kada pređu Republiku Srpsku.
115

Bo Pellnäs.

125

Istakao sam u prvom dijelu svog izlaganja da nakon 17. decembra, odnosno 15. decembra,
Odlukom u okvirima Saveta bezbednosti, naravno na potenciranje Hrvatske zaustavljeno
je prebacivanje nafte preko Rače dok se ne definišu stavovi oko naftne kompanije, odnosno
otvaranja auto-puta na 24 časa. Takav jedan vrlo težak razgovor sa dvojicom kopredsednika
imali smo u Kninu. Razgovor je vodio predsednik Republike 2. januara 1995. godine,
kada nismo uspeli da nađemo zajedničko rešenje oko te naftne kompanije, upravo zbog
vlasničkih odnosa i zbog naziva te naftne kompanije. Mi smo našli rešenje i to rešenje je
dalje ostalo potpuno otvoreno. Kako vidite i nije došlo do toga. Da smo, ustvari, prihvatili
nešto što je tada bilo ponuđeno ili kasnije, verovatno bi bila naftna kompanija i vi bi za to
znali, ona ne postoji, jer nismo mogli prihvatiti takve vlasničke odnose.
Vraćam se na pomake koji su evidentirani i neoborivi i koji govore šta smo učinili sa
proletnjom setvom, zatim žetvom, i naravno, jesenjom setvom i na kraju berbom i skidanjem
usjeva? Sve je to uspješno obavljeno. I pored toga u Istočnoj Slavoniji i Sremu smo obavili
80 posto zimske brazde, obaranje čak 50 posto. A vi znate da 1993. godine nisu skinuti
usjevi. Neko valjda mora da kažem da je to istinito.
Racionalizacijom korišćenja nafte i derivate mi smo sa manje nafte napravili veće obrade
zemljišnih površina. To smo konstatovali i sada kada smo imali sastanak u Baranji i ako ga
neko proziva zašto smo tamo bili, nismo bili na Vrhovnom savjetu. Mi smo taj sastanak
dogovorili 5-6 dana pre toga i zbog toga nisam mogao biti na ovom sastanku u petak i
istovremeno kada sam vodio sastanak u Baranji.
Nema potrebe da me gospodin Višić zbog toga proziva, jer ja sam, ustvari, dao ispriku
takvu kakve se isprika daje kada se ne može prisustvovati jednom sastanku.
Istina, problemi sa naftom kod prelaza na Rači nisu išli onom planskom veličinom kao
što smo planirali za ovo zapadno područje. Razvojem događaja koji su apsolutno išli na
štetu privrede i prihoda prema budžetu odigrale su se 19. novembra kada je proglašena
opšta mobilizacija u kojoj smo do sada u nekoliko navrata raspravljali. Ja nemam nameru
da potežem pitanje mobilizacije. Ali, moram kazati što se ispostavlja veoma bitan zaključak,
veoma bitna konstatacija koja oslikava drugu sliku do mobilizacije i posle mobilizacije. Ako
neće to rukovodstvo i predsjednik Republike ili neko drugi da to uzme kao faktor koji je
potresao unutarnji dio materijalne situacije u Krajini, onda je to neobjektivno. Mobilizacijom
koja je u najvećem dijelu provedena, moram da kažem, napravile su se ne male, nego
ogromne štete u privredi. Napravile su se zbog toga što su mnoga preduzeća ostala na 10,
15 ili 20 odsto proizvodnje. Ja sam na parlamentu, koncem novembra meseca istakao da
će takva mobilizacija i dužina njena verovatno pokazati se za dva meseca i ona se pokazala.
Ona se pokazala. Republika Srpska Krajina ima 75.000 poljoprivrednih domaćinstava. Niti
jedne prethodne godine nije proizvedeno više hrane od prošle godine. A najveći dio ljudi
smo prebacili na državne jasle. Ja ne ulazim da ovde komentarišem da li je trebala biti
tolika, takva, niti da imam bilo kakvu polemiku sa generalom Čeleketićem. Jednostavno
govorim o tome da je mobilizacija proizvela taj problem. Upravo u tom vremenu, mi smo
pustili u opticaj sredstva za oživljavanje proizvodnje u poljoprivredi odnosno po privredi.
Zbog prestanka proizvodnje u mnogim preduzećima mi smo na sednici Vlade morali da
donesemo Odluku o prolongiranju vraćanja sredstava ovih poticaja.
Ističem da je obaveza privrede prema budžetu oko 15.000.000 dinara, a da ga nije
moguće ostvariti, jer preduzeća su blokirana i nisu bila u stanju da ta sredstva prebace prema
budžetu.
126

Mi smo na poslednjoj sednici Vrhovnog savjeta odbrane zaključili da se izvrši dio
mobilizacije, da se vratimo ili da u onim proizvodnjama gde su zaista moguće da se nastavi
sa većim intenzitetom, vratimo se čak i na početak novembra meseca, kako bi prikupili ili
proizveli dio novih roba, kako bi ih prodali. I, s druge strane, da stvorimo u ovom vremenu
novi motiv za mobilizaciju koji će sasvim sigurno biti potreban u trećem mjesecu. Naravno,
u nekim opštinama to nije provedeno ponovno. Danas je zaista, nije korektno, za stanje
u Vojsci ili za materijalni položaj Vojske, učiniti odgovornu Vladu, što ona nije prebacila
sredstva koja objektivno nije mogla, a ne nije htela. Čudo je kada se spominju pare i da se
ne napravi usporedba upravo sa Republikom Srpskom, sa Vojskom Republike Srpske, sa
prosvetom Republike Srpske, sa milicijom Republike Srpske. Dužni smo da to napravimo.
Ja vas molim da smo dužni da to napravimo, a ne, ustvari, da samo ovde idemo sa kritikama
na Vladu koliko je dobila plata za prethodnih osam meseci, oko 250 dinara. Izvolite pa
pitajte njihove vojne starešine. Milicija takođe. Prosvetni radnici 20 dinara za osam meseci.
Imali smo to na sednici Vlade sada kada smo imali najavu naših prosvetnih radnika za
štrajk. Tamo je i nafta skuplja, i to ne malo, nego značajno.
Kada je riječ o distribuciji nafte, onda moram da kažem, da je stanje početkom januara,
odnosno koncem januara i početkom dvanaestog mjeseca zaista bilo teško. U pravu je
Čeleketić. Ali, mi smo od 15.12. do konca skoro prvog meseca, odnosno negde 20-og kada
smo započeli sa ovom distribucijom, svega deset cisterni prebacili preko Rače. Nisu imali
ni drugi. Od tih deset cisterni jedna je bila sa opremom koju smo uvrstili za ovaj dio oko
naftovoda što moramo otklanjati greške, jer smo jedva uspeli da uguramo u taj konvoj.
Dakle, koncem januara stanje je bilo 240 tona kod Srpske Vojske Krajine, početkom
februara 230 tona, MB početkom februara 197, ili ukupno 470 plust 197.667. MUP u
sadašnjem trenutku ima 55 tona D-2 i 55 tona benzina. Na lageru u rafineriji u Pančevu,
dakle, ono što ne možemo da prebacimo tako jednostavno D-2 ima 2.260 tona i MB 1.370
tona. Znači, nismo u takvoj situaciji.
Na drugoj strani da vam kažem da u materijalnim rezervama Republike Srpske Krajine,
nakon ovog razgovora u subotu sa direktorom njihove direkcije ima 20 tona.
Dopremljena nafta, ovu koju smo radili u sporazumu sa Hrvatskom, naftovoda dakle
750 tona je na lageru D-2 i MB 290 tona. Za to vrijeme, nakon ovih svih dijelova, mi smo
obezbedili ovo područje ličko, Baniju, Kordun, e, da li je sada distribucija bila na svim
mestima korektna, videćemo, ali u svakom slučaju, evo to je otprilike to stanje. Hoću kazati
da smo u velikoj meri stvar sanirali sa naftom. Dok nismo započeli ovo stanje je bilo takvo
kao što je rekao Čeleketić.
Nakon jučerašnjeg boravka brđana i kod predsednika Republike, a i razgovora sa mnom,
tražili su da im pomognemo i mi ćemo im pomoći, tako smo se i juče dogovorili. Ono što
možemo da pomognemo mi ćemo to učiniti. Učinićemo čak i to da im dio roba koje će
ići auto-putem, a koje su vezane za banjalučki region, koje su vezane za repromaterijale
društvenih, u prvom redu, državnih firmi izvršimo prebacivanje u okvirima 10-15 kamiona
koliko sada može dnevno da prođe onim dijelom gde ne dostavljamo nikakve spiskove do
Ženeve, nego samo idemo preko UNPROFOR-a, jer smo se u subotu na sastanku tako sa
UNPROFOR-om i dogovorili, sa ove strane može ići više nego što je slučaj bio prije 5-6
dana.
Dalje, budžet Republike Srpske Krajine u ovoj godini treba da dobije oko 80,000.000
dinara od strane Srbije. I, naravno, to nije pokazano u okvirima budžeta Srbije, ali je to
tako utvrđeno. Molili smo rukovodstvo Srbije, gledajući na probleme koje smo imali sa
127

mobilizacijom, i velikim odsustvom ljudi i finansijske faktore tamo, da nam u naredna
tri meseca mesečno prebacuju po 10.000.000 dinara. U tom prebacivanju ima zastoja. I
ovih dana treba da se prebaci najmanje 5.000.000 nakon čega ćemo odmah Vojsci dati
1.770.000 ono što je vezano za plate i uz onih 3.500.000 što smo dostavili to je 5.200.000.
U vreme ovakvih restrikcija kakve su nastale u okvirima celokupne države, pogledajte,
kakva je situacija sa prosvetnim radnicima, niko ko je na budžetu nije povećavao platu. Ja se
slažem i sa predsednikom Republike i sa Čeleketićem i sa svima drugima da je dio struktura
van ovoga koji se finansiraju iz budžeta, da su, ne znam, u nekim dijelovima izišli, možda i
u opštinama, sa platama koje nisu, rekao bih realnost prihoda odnosno rezultata i da su se
oni podigli iznad onoga što danas ima Vojska Republike Srpske Krajine. Ali ste dužni da
kažete i sledeće.
Na osnovu informacije koju je dao ministar odbrane da je sa 3.100 ljudi koji su bili pod
ugovorom, da je sada 6.100 i da njihova najniža plata 170 dinara, a da se oni tretiraju kao
profesionalna vojska, a da nisu svi na položajima, na prvoj liniji o čemu se ovde mnogo i
često puta bacaju takve kvalifikacije.
Prema tome, moramo biti oko toga realni. Ako je to dobro, neka ide dalje, ali je
nemoguće, to je sada 6.000 novozaposlenih ljudi u Republici Srpskoj Krajini. U vreme,
kada si, ustvari, prekinuo jedan lanac koji je bio normalan. Mi smo u desetom mesecu imali
priliv u budžet blizu 17 miliona. To znači da je to bio značajan rezultat do tada. Ali vidite
šta se sve desilo? I to što se na određen način desilo sa Račom, prekida zaista protoka roba,
pala proizvodnja, mobilizacija, ja je neću ovde kvalifikovati kolika je, i da li je trebala, da li
je toliko dugo trebala da traje, ali je ona, ustvari, takva.
Naftu koju ustupamo Vojsci, hoću da kažem, ne plaća se nikome, jer je naša država firma
i to na kraju smanjuje ulazak poreza u budžet. To se mora ovde kazati.
Isti je sada slučaj i sa ovih 500 tona koje smo sada ustupili Vojsci. Na drugoj strani mi
moramo devizno da platimo u INI116 Zagreb vani, a ne možemo apsolutno to prodati. Zbog
toga smo išli sa povećanjem cene na 2,5, da bi 85% postavljali u budžet, upravo radi Vojske.
To je nekakav žongleraj koga smo napravili. Ako je to pogrešno, treba da kažemo to je
pogrešno, napravila pogrešku Vlada. Poljoprivreda traži subvencije za naftu. Da li je moguće
da mi damo sada subvencije poljoprivredi takve, a ona zaista treba, ako ćemo imati ovakvu
situacija da se sada pripremamo, a pripremamo se za rat, onda najveći dio sredstava moramo
usmeriti za budžet za Vojsku. Ja se sa tim slažem i uopšte nisam drugog opredeljenja.
Znači, uz sve to, mi smo nabavili protekle godine 28.000 uniformi za Vojsku i 25.000
čizama. Mislim da je dužnost da se to ovde kaže. Pazite 28.000 uniformi i 25.000 čizama
to nije sitnica, to košta novce. Mi smo čak sredstva iz poticajnih delova što smo davali
za privredu davali da se šivaju uniforme. Molim vas lijepo, i izvolite, evo vam ministra,
podatak iznesen na Vladi, ako je netačan generale, ja onda se izvinjavam.
:
(Upadica s mesta: Ono što se završava još 9.000 to kad se završi. Prvo kada se završi).
BORISLAV MIKELIĆ:
Oni su to izfinansirali. Radi se o tome da smo to izfinansirali. Druga je stvar što još neko
to nije završio. Mi smo to izfinansirali.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Finansijski urađeno.
116

Industrija nafte (INA).

128

BORISLAV MIKELIĆ:
Dužan sam, pošto je ovde bilo kvalifikacija i oko cigareta, oko državnog posla, oko šverca,
oko toga, šta se dešava da li je država proizvođač toga šverca. Državni posao, dužan sam da i
oko toga kažem, jer je neki od poslanika takođe to potegao, kojega smo protekle godine ušli
zadesio nas je sa rodom pšenice iz 1993. godine u silosima koja se nalazila, da kažem, i dio
problema sa tom pšenicom koji se nosio, vi znate, vi ste stručnjaci, kakvi su bili problemi,
pogodili smo posao sa “Makedonijom tabak” da im prodamo 25.000 tona pšenice po 0,17
feninga franko granica Makedonija. Uz taj elemenat mi smo dobili 54 posto popust na
železnici ŽTP Srbije. Kontra smo dobili strukturu cigarete: “Partner” 120.000 kilograma
po 19,5 dinara, “HB” 32.000 po 23,50, “Lord” 28.000 po 31 dinara i “Vek” 36.000 po 18
dinara. Dakle, ukupno 4.335.000 u kompenzacijskom delu.
Na 25. sjednici Vlade Republike Srpske Krajine mi smo odredili cijenu cigareta a
mogućnostima i devizne prodaje da sačuvamo deviznu supstancu odnosno glavnicu zbog
toga što pšenicu prodali za cigarete. Cijene cigareta su utvrđene: kod “Partnera”, dakle sa
a 19,50 na 50, unutra je 70 posto akciza, 15 posto marža i 28 posto porez; 32.000 “HB”
po 60 dinara; “Lord” 55 dinara; “Vek” 40 dinara. Ukupno prodajna cena cigareta od toga
je 11.000.000 dinara. U strukturi te cijene nalazi se: akciza, porez i marža. Vrsta troškova
koji su napravljeni u isporuci pšenice su sledeći: troškovi ŽTP 1.714.000; troškovi prevoza
kamionom 141.714.; troškovi prevoza šleperom 123.000; fito-pataloški pregled 61.000;
špediterske usluge 99.724 ili ukupno 2.141.000. Nakon odbijanja zavisnih troškova neto
ostvarena cena pšenice je 0,35 feninga ili pare.
Molim vas, nađite u Jugoslaviji ko je uspeo prodati pšenicu po toj ceni?
U dijelu kupovine cigareta, dijelu sredstava koja smo koristili, kupili smo paštetu, mesni
doručak, grašak i ono što smo izfinansirali. Dakle, ponovno vraćamo nešto što je za hranu.
Konsignaciona prodaja cigareta “Best” 73.000 kilograma po 20 dinara; “Drina” 25.000
po 20 dinara, “Super” 8.250 po 18 dinara. Ukupno 107.000 kilograma, vrednost 2.139.000
dinara. Prodali smo, i to je bilo po trgovini, 4.800.000 dinara. Ta su sredstva, dakle, ušla
kroz materijalne rezerve, budžet i ostali dio.
Što se tiče prodaje deviznog porijekla cigareta, odnosno oni koji su prodavali, najveći
dio cigareta sa konsignacionom prodajom cigareta deviznog porijekla ustupljena i jedno
dijelu privatnih firmi, njihova je obaveza da prodaju glavnicu, odnosno da predaju glavnicu
deviznu, a porezom dio u dinarima se uplaćuje u budžet. Dakle, svakom od tih lica je
određena cijena od strane države. Država nije ulazila u visinu marže od tih lica ili preduzeća
koja će prodavati. Na ostvarenu dobit svako mora da plati porezovani deo dobiti. Takva je
odluka.
Nikome Vlada, a ni pojedinac, nije dao pravo da prodaje nekome sa kim se ratuje, a
pogotovo bi to najmanje mogao i ja učiniti kao predsednik Vlade. Jer, u osam mjeseci
vođenja Vlade nijedan konvoj koji je tražen sa hranom da ide prema Bihaću nismo dozvolili
da ode.
Ako je neko hteo da nešto učini, ako je daljnji lanac napravio određeni problem, to treba
sagledati i svako neka snosi dio odgovornosti.
Što se tiče prodaje ulja, šećera ili mesa, pogotovo vezano sa neprijateljem? Vlada tu zaista
nema nikakve veze. Mi niti smo dali ulje, niti smo dali šećer, niti smo dali meso da se bilo
kome tamo prodaje.
Povećali smo ovih dana kontrolu na svim nivoima. Izneću podatak da je carina samo u
prvom mesecu ubrala 1.230.000 dinara, odnosno maraka. Pazite, u prvom mesecu. Zbog
129

toga nije dobro biti paušalan. Zašto? U protekloj godini ubrali smo 8.500.000, daleko više
nego 1993. godine. Sve ćete podatke dobiti na narednoj sednici. I, opalite do mile volje,
što se mene tiče, ja sam naučio da primam kritike, verovatno od kada sam počeo raditi.
Ako ima slabosti, a ima ih, sigurno da nema od nas nikoga ko ne bi mogao da bude izložen
kritici. Rekao sam da sam naučio da primam kritike i kritičke opservacije, jer sam radio
takav posao, vodio radnike i bio sam izložen i javnoj kritici. Niko ne može od toga biti
pošteđen i niko nije određen da samo kritikuje.
Na drugoj strani ja se nisam služio nikakvom proizvodnjom intriga i to neću činiti.
Što se tiče kritike Vlade ona može da stoji, ona stoji i ja ću je uvažiti. Vlada će je uvažiti.
Sve ono što smo koncem godine primjetili, da bi eventualno moglo da eskalira što se
tiče troškova, mi smo kazali da pored toga što ministri nemaju dnevnice, što imaju male
plate, ne daje im pravo da odaberu neki skuplji hotel u Beogradu, kada dođu na obavljanje
zadataka. Dakle, mi smo tu odluku doneli u dvanaestom mesecu i to smo presekli. Ako je
bilo, dakle, nekih slabosti na tome dijelu mi smo ih presekli. Vlada nije u Beogradu i ne
nose skupocena odjela. Bilo bi dobro da svi članovi Vlade izađu i da se demantuje ovde da li
oni stvarno nose skupocena odijela.
Protekle godine ja sam sa ministrima u nekoliko navrata prešao najveći dio Republike
Srpske Krajine i nemam razloga da govorim koliko sam radio. Mislim da sami ministri
znaju da smo dosta radili. Ali svi smo izloženi kritici. Ja primam sve ono što gde će poslanici
iz područja odakle dolaze kazati da nešto Vlada nije dobro učinila, ako je to dobronamjerno,
apsolutno. Napornim pregovorima na kojima sam učestvovao došlo mi je i do pogoršanja
zdravstvenog stanja, i to ozbiljnog zdravstvenog stanja noge, koju sam imao od one strašne
saobraćajne nesreće. Valjda je potrebno i to da kažem zato što izgleda neko neće ni to da
uvažava. Nisam bio u mogućnosti da sve pokrijem. I tu mogu da primim na sebe, a ne na
nikoga drugog. Kad to kažem, nisam bio u mogućnosti da održim koncem godine dve
sednice Vlade na kojima iz ovih razloga nisam bio u mogućnosti, a pogotovo što sam do te
mere bio okupiran sa ovim što se dešavalo kod Rače, od blokade i od te odgovornosti šta
će se desiti ako u ovom dijelu Krajine nema nafte. Zaista vam iskreno kažem, to je najveći
teret kojeg čovek može da nosi, ako će prestati škole, ako će prestati javni prevoz, ako neće
preduzeća moći da rade. Iz tih razloga hoću i ovo da utvrdim, uz to što je Srbija odlučila,
odnosno što je takav odnos između Srbije i Republike Srpske, što je na Rači sad veoma,
rekao bih, teška blokada. Mi da nismo napravili da nismo uspeli da dopremimo ovu naftu,
neću kazati neku težu riječ, ali možda bi onda stvarno tenkovi bili za ukras, a možda bi sve
ovo drugo stalo. Znači, uspeli smo da sve to premostimo.
Da li smo napravili štete političke Krajini zato što smo išli u pregovore? Mislim da smo
oko toga, i rukovodstvo na nivou Republike Srpske Krajine, zajednički oko toga dogovarali.
Naftu smo obezbedili. Rekao bih jedna količina koja ide iz Beograda ostavili smo je u dijelu
Zapadne Slavonije. Nismo uspjeli ono što je Damjanović117 rekao, Damjanović je u pravu
utoliko, što taj beneficirani dio nafte nije još predat, u smislu onog što vozila tamo prolaze.
Ali bi zaključak bio, nismo mogli iz objektivnih razloga da ostavrimo, gledajući na ovu
materijalnu situaciju koja je. Mislim da će te vi to uvažiti i uskoro ćemo se tamo naći
i mislim da ćemo tu stvar popraviti. Ono što bih ja hteo da kažem, taj deo moramo sa
opštinom da odredimo. Znači, mora biti netko ko će biti nosilac toga što ćemo dati, kao
nekakv dio sredstava kad je u pitanju auto-put.
117

Đorđe.

130

Ja sam hteo u prvom dijelu da dam dio odgovora, više objašnjenja, bez cilja da se sa bilo
kim ili polemišem ili da ja proizvedem neke nove intrige.
PREDSJEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem.
(Aplauz)
Pošto je malo vreme odmaklo, a dosta smo raspravljali…
Ima reč gospodin Martić
MILAN MARTIĆ:
Poštovano predsedništvo, poštovani narodni poslanici, ja i ovu diskusiju jesam i namjerno
zaoštrio da se neke stvari razjasne. Vi i ja dobili ste poverenje naroda i na izborima dali
ste svoju riječ da će te se boriti za narod, kako to neko reče. Ja nisam da žmirim pred
problemima, ja sam zato da o problemima raspravljamo i te probleme rešavamo. Ja sam kao
predsednik dužan da ukažem na probleme, ne samo ovde, nego na nekoliko sastanaka i u
Erdutu sa poslanicima i sa predsednicima opština, izvršnih savjeta i gde sam sve bio, ja sam
dužan da ukažem na te probleme u najboljoj namjeri.
Danas je problem odbrana. Ona je broj jedan. Međutim, čini mi se, da u praksi nije tako,
da je deklarativno tako, a zaista nije tako. Mi smo sada trenutno popravili nešto goriva. Ja
sam za to da zaključimo da se mora, mora, mora minimalno 2.000 tona ući u rezervu za
Vojsku i da se ne dira, da bude za tri mjeseca ratovanja. (Ovo se ne snima) Jer čim prođe
Skupština Vlada će zaboraviti na ta svoje obaveze, ponovo će meni doći general Bjelanović118
i reći imam samo 10 tona goriva predsedniče, juri za Vladom, ja im ne mogu ništa. Nije to
atak na Vladu. Naravno i poljoprivreda, i sve nam je to bitno. Ovde je da se dogovorimo i
da nalazimo najbolja rešenja. Ako je u pitanju odbrana onda moramo biti svi za odbranu.
Ako možemo naći prostora za poljoprivredu, onda nađimo i za poljoprivredu. Ali nemojmo
neka treća lica da u svemu tome, i da nalazi svoj interes. Zašto ne postavimo pitanje, evo
tu predsednika Vlade bivše Đorđe Bjegović koji je zajedno sa konzorcijem, sa Privrednom
komorom radio projekt drvo, gde je bio čisti prihod za državu negde oko 30.000.000
dolara. Reci Đorđe ako ja grešim. Što sa tim? To je jednostavno upropašćeno. Namera je
bila da se pokrenu drugi privredni kapaciteti, da bude za Vojsku, policiju, za budžet, za šta
bi se koristilo. Međutim, od toga projekta nema ništa. Ja sam otvoreno da razgovaramo.
Neka bude zatvorena sednica. Ali pred nama poslanicima da vidimo šta je problem.
Vlada ne odgovara meni. Pa ne mora da odgovara. Neka odgovara vama. Bojim se da nije
ni vama odgovarala. Nego, jednostavno bio je izvještaj, neko od vas zađe pa se divi Vladi,
divi se, sretan što ima takav izvještaj, i završi se na tom izvještaju. Nekada treba i kritički i
mene, nema nikakvih problema, biću sretan, svaka kritika neka ide na moj račun, slobodno
mi uputite ako je to u najboljoj namjeri i ako je to sračunato u cilju poboljšanja, uopšte se
ne ljutim. Neka to bude kritika i za druge i za treće i za svakoga. Tu ne treba nitko da se
ljuti. Ja sam namjerno zaoštrio i da raspravljamo. Naravno, veliki je problem što Vlada nije
u Kninu. Ja hoću da to postavim na dnevni red da mogu, ako treba, svaki dan da sednem
sa predsednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova i komandantom Glavnog štaba, da
vidimo šta su državni problemi da to razmotrimo i to bi bilo normalno. Svaki dan ako
treba, – svaki dan, a ne da ja njega ne vidim za mjesec dana, da mi se ne javi za mjesec dana
i da jednostavno ne znam šta ću od muke. To nije način rada. Ja bih bio sretan da imam
saradnju i molim za saradnju. Ja nemam način kako da pristanem na saradnju, ako nećemo
118

Mirko.

131

ovde raspravljati. Ja bih molio od ovog momenta da sednemo da razgovaramo šta je interes
ove države.
Zato jesam namerno zaoštrio da razgovaramo i od sutra već neke stvari promenimo.
Ako se sećate gospodo, nije to za skidanje glave nikome, ali neke se stvari moraju ispraviti.
Ovo više dalje ne ide. Jednostavno ne ide.
Ovo što se sada desilo sa platama Vojske, ovo se više ponoviti ne sme. Mora, ako treba,
Vlada da zaseda.
BORISLAV MIKELIĆ:
Šta se to desilo?
MILAN MARTIĆ:
To što je sada dobila 20 dinara Vojska. To se nije smelo desiti. A ako je već tako, onda je
bilo puno bolje, ono što sam rekao, da nije dobio niko, ali ni u pozadini, ne samo Vojska,
ni ovi po kolektivima od 400 do 1.000 dinara, a toga ima. Bilo je puno poštenije, jer ljude
boli nepravda.
BORISLAV MIKELIĆ:
Pa, jesmo li mi dijelili plate?
MILAN MARTIĆ:
Pa niste, ali je trebala Vlada da zaseda pa da reši taj problem. Vas nije bilo. Mjesec dana
Vlada se nije sastajala. Sastala se negde u decembru prošle godine i sada. To je ono što nas
sve muči.
Dakle, ja od vas samo tražim saradnju i ništa više i odgovornost da svako radi svoj posao.
Nije to nikakav atak, nego da jednostavno svak radi svoj posao, ništa više. Toliko. Hvala.
PREDSJEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem.
(Aplauz)
BORISLAV MIKELIĆ:
Nemam namjeru, kao što smo to činili, da sada vodim polemike, ali mislim da ovako
ponovo ishitrene i nedobronamjerne ocene o kojima će se, u stvari, prebačenh 3.500.000
i raspoređivanjem na plate Vojsci staviti na leđa Vladi. Vlada je dala toliko koliko je mogla
tada dati sa budžeta. Prepušteno je onome ko je sredstva dobio da li će sačekati da pristigne
dodatni dio sredstava pa da se podele plate ili će se taj dio preskočiti pa neće biti plate. A
nije zbog toga kriva Vlada. Jer, mi ta sredstva 5.200.000 nismo imali.
Što se tiče saradnje, verovatno je bolje bilo da predsednik Republike sjedne sa Vladom
i sa ministrima u Vladi, a manje ustvari da se po terenu ogovara Vlada. E, taj dio saradnje,
sasvim sigurno je teško ostvariti. Ja zaista nemam namjeru zbog ovoga u čemu se nalazim,
preći ćemo mi preko svih stvari, niko od nas ne smije da bude previše osetljiv, zbog ovoga
u čemu se nalazi Republika Srpska Krajina i narod, da se mi ne svađamo, da ne vodimo
nikakve polemike, nego zaista da svako radi svoj posao i da odgovara za svoj posao. Ja
mislim da Ti nisi radio posao od Vlade, nego svoj posao.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Zahvaljujem.
Izvolite.
MILAN MARTIĆ:
Ja moram da kažem i ovde da budem jasan, ne radi se o ministrima, radi se gospodine
predsedniče Vlade o Tebi, kako se Ti ponašaš, tako se i ministri ponašaju. Sva kritika je
132

prema Tebi, kako se Ti ponašaš. Uopšte se ne radi o ministrima. Ja sam sa ministrima imao
saradnju.
PREDSEDNIK LEŽAJIĆ RAJKO:
Mislim da bi bilo najbolje u interesu jedinstva i svega onoga što nas očekuje da svako radi
svoj deo posla onako kako treba da radi.
Mislim da bi ovakav način diskusije trebalo izbegavati. Da treba sesti i razgovarati
direktno.
Ja bih predložio, pošto smo mi već raspravu na jedan način zaključili, da mi raspravu
zaključimo, da predložimo zaključke, da te zaključke usvojimo, da objasnimo našem narodu
šta smo donijeli i da našem narodu jasno i glasno kažemo da ovde hrvatska šahovnica nikad
neće vijati.
U tom smislu iz svih ovih predloga, da donesemo sledeće:
ZAKLJUČKE
1. Skupština prihvata predlog Vlade u vezi sa nastavkom pregovaračkog procesa sa
Hrvatskom o ekonomskim pitanjima i donosi Odluku da se prekinu i odlože pregovori
sa Hrvatskom o ekonomskim pitanjima uključujući politička pitanja dok Hrvatska ne
povuče svoj zahtev za otkazivanje mandata mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u zonama
pod zaštitom na teritoriji Republike Srpske Krajine.
2. Skupština prihvata predlog Vlade i donosi Odluku o proglašenju neposredne ratne
opasnosti u Republici Srpskoj Krajini, te stavlja van snage Odluku predsednika Republike
(moram reći da je ovu odluku doneo Goran Hadžić 1993. godine) broj 03-3-20/1-93 i
Naredba predsednika Republike (takođe Gorana Hadžića) broj 03-418/2/92.
Mislim da je ovde sve rečeno.
Dajem na glasanje da se ovo usvoji.
Ko je za to da se ove odluke usvoje, neka digne ruku?
Ko je za prvu odluku?
Hvala lepa.
Ko je protiv? (Nije niko)
Ko je uzdržan? (Nije niko)
Konstatujem da je ova odluka prihvaćena jednoglasno. Znači da smo jedinstveni kad
treba.
(Aplauz)
Dajem na glasanje drugu Odluku, znači o proglašenju neposredne ratne opasnosti u
Republici Srpskoj Krajini, to je stavljanje van snage Odluke predsednika Republike broj
03-3-20/03 i Naredba predsednika Republike broj 03-4-18/2/92.
Ko je za to da se ova odluka ovakva prihvati?
Hvala lepo.
Ko je protiv? (Niko)
Koje uzdržan? (Niko)
Konstatujem da je odluka prihvaćena jednoglasno.
(Aplauz)
Poštovane kolege poslanici, poštovani predsednici opština, poštovani predsednici izvršnih
savjeta, pošto svi mi idemo na teren, mislim da nam je svima zadatak, da našem narodu
jasno i glasno ove naše odluke objasnimo, a isto tako, da se ne bojimo nikoga, pa da se ne
133

bojimo ni ustaša. Nadam se da ćemo se videti na redovnom zasedanju Skupštine 1. marta
1995. godine.
(Sednica je završila sa radom u 21 sat).
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 9.

36

1995., veljača 8.
Knin
Pismo Privredne komore Vladi RSK o zahtjevu privrednika istočne Slavonije za smanjenjem
cijena nafte te zatraženom sastanku s resornim ministarstvima da razmotre probleme u
privredi regije
PRIVREDNA KOMORA
tel: 0780/63-982
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE 078/719-221
Knin, Kralja Petra I Oslobodioca 22
faks: 0780/63-982

žiro račun: 91100-637-7-271

Naš znak: JN/RB-03-36/95.

Vaš znak:
VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN
Mjesto: Knin
M.P.119 Datum: 08.02.1995.
Na osnovu zahtjeva i intervencija privrednih organizacija, te zaključaka Odbora
Regionalne privredne komore za Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srem, Upravni
odbor Privredne komore RSK je, na sjednici od 02. februara 1995. godine, raspravljao o
najnovijem povećanju cijene nafte.
Tim povodom, prenosimo vam vrlo izraženo nezadovoljstvo i energičan zahtjev privrednih
subjekata, naročito iz oblasti poljoprivrede i saobraćaja, da se cijena nafte vrati na prvobitni
nivo ili da Vlada to ublaži odgovarajućim regresom za subjekte iz navedenih oblasti.
Posebno ističemo upozorenje na teške posljedice koje će izazvati sadašnja cijena nafte. One
će biti, ili nezasijane poljoprivredne površine ili gubitak u poslovanju ili nužno obustavljanje
saobraćaja ili neuobičajeno povećanje cijena.
Upravni odbor smatra izraženo nezadovoljstvo opravdanim i respektira posljedice koje
mogu nastati ako se sadašnja cijena nafte zadrži.
Polazeći od tih argumenata, tražimo da se odluka o povećanju cijena nafte preispita ili da se
poduzmu druge mjere koje bi ublažile negativne posljedice.
Prenosimo vam, također, i zahtjev privrednika Regije Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni
Srem, da se u što skorijem vremenu održi sastanak predsjednika Vlade i predstavnika
resornih ministarstava, s privrednicima ove Regije, radi razmatranja problema u privredi
Regije u cjelini.
119

Prijemni pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin, br. 06-5-160/95, 10. 2. 1995.

134

S poštovanjem,
M.P.120 PREDSJEDNIK KOMORE
Jovan M. Kablar, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HIC, A-161/21.

1995., veljača 9.
Knin
Zapisnik s 31. sjednice Vlade RSK

37

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 31. sjednice Vlade RSK održane 09. 02. 1995.
u zgradi Vlade u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Milan Pađen, Branko Petrović, Savo Štrbac, Ljubiša Budić, Uroš Funduk, Simo
Šijan.
Sjednici prisustvuju po pozivu: Svetozar Vinčić, Mirko Jagetić.
Sjednica je počela s radom u 16.45 časova.
Za sjednicu je predviđen slijedeći
DNEVNI RED
1. Upoznavanje sa saopštenjem predsjednika Martića121
2. MINISTARSTVO ODBRANE
2.1. Donošenje Odluke o naknadama licima u rezervnom sastavu SVK
3. MINISTARSTVO ZA SAOBRAĆAJ I VEZE
3.1. Zahtjev za dodjelu na privremeno korišćenje barže broj DL – 77434
4. MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA – REPUBLIČKA UPRAVA CARINA
4.1. Donošenje Odluke o otvaranju carinskog referata
5. MINISTARSTVO PROSVJETE
5.1. Zahtjev za kupnju tri automobila za potrebe Ministarstva prosvjete

120
121

Okrugli pečat: Privredna komora RSK, Knin.
Milan.

135

Ad-1
Saopštenje za javnost od strane predsjednika RSK Martića (prilog br. 1122) pročitao je
predsjednik Vlade Mikelić123 i dodaje da je ovo objavljeno u više TV kuća. Predsjednik
Mikelić ne odobrava postupak predsjednika RSK i predlaže:
– da sutra (10.02.) kao prilog na TV ide izjava ministra Tanjge,124 Veselinovića,125
Bosnića126 i Pavkovića127
– da Vlada ide sa saopštenjem na osnovu Martićevog saopštenja, kontraargument na
lažnu informaciju.
Potom predsjednik otvara diskusiju.
Ministar Babić128 – smatra da sada u javnost treba da ide samo saopštenje o odlaganju
ekonomskih pregovora.
Ministar Bosnić – Katastrofalna greška predsjednika Martića je egzibicionizam i to se
više ne može trpjeti. Insistirat ću da svaki dan ministri, jedan po jedan, učestvuju u tipskim
emisijama na TV i obavještavaju javnost o stvarnom stanju. Ministar predlaže da se održi
sastanak u Beogradu s predsjednikom Miloševićem,129 kom će prisustvovati predsjednik
Martić, Mikelić, Babić, predsjednik Skupštine RSK Ležajić130 radi raščišćavanja međusobnih
odnosa.
Ministar Vojnović131 – smatra da Vlada nije dobro organizovana; mnogo se radi, a malo
od toga se plasira u javnost. Predlaže da se održi vanredna sjednica Vlade koja će obuhvatiti
ove probleme.
v.d. ministar Nebojša Pavković – osmišljene emisije na TV u kojima bi učestvovali
ministri dale bi jasniju sliku o radu Vlade RSK.
Ministar Babić je dodao da ne treba direktno odgovarati na iznesene optužbe.
Većina ministara je bila slična mišljenja te je donesen slijedeći
ZAKLJUČAK
Zadužuju se ministar Veselinović, Ratković,132 Tanjga, Vojnović, Babić i predsjednik
Mikelić da napišu tekst saopštenja za javnost (prilog br. 2), a koji će se emitovati 10. 02.
1995. godine.
Ad-2
2.1. Nakon obrazloženja ministra Tanjge donesena je
ODLUKA
o naknadama licima u rezervnom sastavu SVK (prilog br. 3)
122
123
124
125
126
127
128
129
130
131
132

Ovaj kao ni ostali prilozi navedeni u zapisniku nisu pronađeni uz izvornik.
Borislav.
Rade, ministar obrane RSK.
Ratko.
Milan.
Nebojša, vršitelj dužnosti ministra unutarnjih poslova RSK.
Milan.
Slobodan, predsjednik Republike Srbije.
Rajko.
Milivoj.
Stevo.

136

Ad-3
Pošto ministar Pađen nije prisutan zahtjev za dodjelu na privremeno korišćenje barže br.
DL – 77434 (prilog br. 4) obrazložio je ministar Krička.133
Potom je g-din Jagetić, poslanik, detaljnije obrazložio zahtjev “Tehnobetona” kao i
izvještaj sa pregleda jedne barže i prijedlog rješenja pitanja plovnih objekata na teritoriju
RSK (prilog br. 5).
Nakon kraće rasprave donesena je
ODLUKA
za dodjelu na korištenje barže broj DL – 77434 “Tehnobetonu” Vukovar (prilog br. 6)
Ad-4
4.1. Nakon kratkog obrazloženja g-dina Vinčića donesena je
ODLUKA
o otvaranju carinsko referata (prilog br. 7)
Ad-5
5.1. Zahtjev za kupnju tri automobila za potrebe Ministarstva prosvjete obrazložio je
ministar Ratković. Potom je donesena
ODLUKA
(prilog br. 8)
Predsjednik Mikelić je potom obavijestio članove Vlade o neprijatnim događajima koji se
dešavaju na cestama, presretanje kamiona, otimanja robe, maltretiranja ljudi od strane lica
obučenih u vojne uniforme i s čarapom na glavi. Predsjednik ističe da je takvo ponašanje
nedopustivo.
Otvorena je rasprava:
Ministar Bosnić – dodao je da se nešto slično desilo i njemu u Slunju na mostu.
Ministar Đurić134 je mišljenja da ovakav problem zahtjeva vanrednu sjednicu Skupštine.
Ministar Tanjga naglašava da stižu žalbe od strane UNPROFOR-a o istom.
Ministar Veselinović – osuđuje ovakve postupke i predlaže da Vlada donese zaključak da
se sva oduzeta roba pohrani u RUJP.
g-din Pavković napominje da su ovakve pojave učestale i koje potvrđuju postojanje
nekoliko paravojski u RSK.
Ministar Tanjga – Dobar dio problema proizlazi iz činjenice da je vojska praktički postala
paraorgan i zapravo nema države iznad nje.
Vojska mora da bude instrument države i da se konstituiše po svim kriterijumima
demokratske države, a time bi Vlada vodila politiku tog segmenta društva.
Nakon rasprave na prijedlog ministra Veselinovića usvojen je
ZAKLJUČAK
(prilog br. 9)
Sjednica je završila s radom u 19.00 časova.135
133
134
135

Milivoj.
Stevan.
Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici.

137

SEKRETAR PREDSJEDNIK
Savo Štrbac Borislav Mikelić
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 22.

38

1995., veljača 14.
Okučani
Zaključci sa sjednice Ratnog savjeta Srpske oblasti Zapadna Slavonija o provedbi priprema
za obranu toga područja

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SRPSKA OBLAST ZAPADNA SLAVONIJA


RATNI SAVET
14. 02. 1995.
Gospodin
PREDMET: Zaključci sa sednice Ratnog saveta održane 14. 02. 1995. god.
PRISUTNI ČLANOVI:






OSTALI PRISUTNI:


Vitez Duško, Oblasno veće
Babić Lazo, K-dant 18. korpusa SVK
Dragičević Aran, predsednik SO Okučani
Grozdanić Miroslav, predsednik SO Pakrac
Kresović Stevo, SUP Okučani
Brujić Nikola, Načelnik Uprave MO
Otac Savo, SPC
Bosanac Branko, predsednik IS SO Okučani
Zebić Branko, K-da 18. K
Šajatović Jurica, K-da 8. K
Papić Jovan, SUP Okučani

Predmet sastanka: – Pripreme stanovništva i teritorije za odbranu i obaveze civilnih organa
vlasti, civilnih organa vlasti,
– Stepen realizacije zaključaka sa sednice održane 26. 02. 1995.136
– Rešavanje pitanja smeštaja za Vod
Po održanoj raspravi Ratni savet usvojio je sledeće zaključke:
1. Organizovati i održati sastanak u proširenom sastavu sa:
– predsednicima prvopotčinjeni jedinica u zoni odgovornosti
– Načelnikom Uprave ministarstva odbrane i referentom CZ
– predsednicima MZ, direktorima RO,
– predstavnicima KSS i SPC
136

Vjerojatno je riječ o 26. 1. 1995., vidi: Dok. br. 22.

138

Na sastanku uz kraće informisanje učesnike upoznati sa zaključcima Ratnog saveta i
njihovim obavezama.
ODGOVORNI: predsednici Izvršnih saveta i K-da Korpusa
Sastanci će se održati:
16. 02. 1995. godine u 08.00 časova u kino sali i K-da Korpusa
18. 02. 1995. godine u Pakracu u 10.00 časova
2. Formirati jedinice radne obaveze od svog radno sposobnog stanovništva koje nije
uključeno u RJ i angažovati ga na izvođenju inžinjerijskih radova u zonama odbrane jedinica.
NOSILAC: Uprava ministarstva odbrane
ODGOVORNI: poverenici CZ, predsednici MZ i komandanti jedinica u svojim
zonama odgovornosti
ROK: 20. 02. 1995. godine
3. Sva naseljena mesta pripremiti za kružnu odbranu i uključiti u sistem odbrane jedinica.
U tu svrhu izraditi potreban broj objekata za vatreno dejstvo i zaštitu i pripremiti čvrste
objekte za istu namenu. Za izvođenje radova angažovati vojne i jedinice radne obaveze.
ODGOVORNI: Komandanti jedinica i predsednici MZ
ROK: 01. 03. 1995.
4. Izraditi plan zaprečavanja i blokiranja komunikacija koje sa l/r izvode u dubini zone
odbrane. Planom obuhvatiti:
– mesta zaprečavanja
– materijalna sredstva angažovanja za zaprečavanje
– izvršioce i odgovorne za realizaciju.
PLAN IZRAĐUJE: Načelnik inž. 18. K
ROK: 20. 02. 1995.
ROK REALIZACIJE: 01. 03. 1995. godine
ODGOVORNI: Načelnik inžinjerije i lica prema Planu
5. Štabovi civilne zaštite organizovaće i sprovesti kontrolu te otkloniti uočene nedostatke po
sledećim pitanjima:
– stanje skloništa za sklanjanje civilnog stanovništva u naseljenim mestima
– opremljenost skloništa za duži boravak, označenost prilaza i samog objekta
– sistem uzbunjivanja stanovništva u slučaju avio i artiljerijskog napada
– ažurnost i usklađenost te materijalna obezbeđenost Planova za evakuaciju dece, bolesnih
i starih iz tampon zona
– stanje jedinica posebne namene u CZ
NOSILAC: Uprava ministarstva odbrane
ROK: 01. 03. 1995.
6. Utvrditi stanje materijalnih rezervi na teritoriji značajnih za vođenje rata, način
obezbeđivanja i upotrebe u slučaju otpočinjanja b/d. Izvršiti procene MR u privatnom
sektoru.
NOSILAC: Sekretari za privredu opština Okučani i Pakrac
ROK: 01. 03. 1995.
7. Organi državne uprave do daljnjega ne mogu izdavati dozvole-dokumenta za iseljavanje
porodica ili pojedinaca iz zone odgovornosti Korpusa.
ODGOVORNI: Predsednik IS SO Okučani i Pakrac
139

8. Sve planirane aktivnosti pokriti medijski u cilju informisanja stanovništva, njegove
mobilizacije, stvaranja uverenja u nužnost i mogućnost uspešne odbrane ovog prostora i
PPD prema ustašama.
Program Srpskog radija Okučani, posebno informativnih i tematskih emisija podrediti
ovom zadatku.
Izraditi Plan nastupa najodgovornijih predstavnika Vojske i civilnih vlasti na ovu temu na
sredstvima informisanja.
Obezbediti redovno snimanje priloga o pripremama za odbranu za SRT Banja Luka.
ODGOVORNI: PKMVPiPP, direktor Srpskog radija Okučani i direktor Srpskog
radija Zapadna Slavonija.
ROK: Stalan zadatak
9. Predsednik Izvršnog saveta SO Okučani uputiće pismeni zahtev Vladi za obezbeđenje
potrebnih količina goriva i repromaterijala za poljoprivredu sa rokom realizacije.
ODGOVORAN: Bosanac Branko
ROK: Odmah
10. Svi nosioci zadataka dužni su ostvariti punu saradnju i koordinaciju na njihovoj
realizaciji, a nadležni organi obezbediće potrebnu saradnju i pomoć gde to bude nužno.
11. Upravo MO sa vojnim odsekom preseliti u objekat br. 41., dosadašnji objekat Uprave
koristiće OB. Vzi dati na raspolaganje objekat OB u s. Bodegraji, a dosadašnji objekat
Vod[a] opštini.
Vitez Duško_________________
Babić Lazo__________________
Dragićević Aran______________
Grozdanić Miroslav___________
Kresović Stevo_______________
Otac Savo___________________
Brujić Nikola________________
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 22.

39

1995., veljača 14.
Okučani
Izvješće PJM Zapadna Slavonija SUP-u Okučani o stanju u postrojbi i krijumčarenju
goriva od strane dijela pripadnika postrojbe
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
OKUČANI
POSEBNA JEDINICA MILICIJE
140

Broj: 08/4-08-417/95
Okučani, 14. 02. 1995.
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
– O K U Č A N I –
PREDMET: Izvještaj
dostavlja se.Sastavljen dana 14. 02. 1995. godine u prostorijama PJM Zapadne Slavonije u Cagama,
a u vezi radnog sastanka koji je održan 13. 02. 1995. godine u 11.00 časova sa radnicima
ove PJM.
Dana 13. 02. 1995. u 11.00 časova održan je radni sastanak PJM na kojem je prisustvovalo
30 radnika, 4 odsutna zbog bolovanja, 10 odsutno iz rečnog odelenja i 5 neopravdano
odsutnih radnika.
Na dnevnom redu bile su tri tačke i to:
– nedolasci na posao
– odlazak naših radnika na područje RH zbog šverca gorivom
– odlazak naše jedinice na rad na AUTOPUT zbog sprečavanja šverca gorivom
U vezi nedolaska naših radnika na posao ili njihovog kašnjenja na posao nije bilo
nikakvih posebnih komentara, što govori da oni koji nisu redoviti na poslu ne pokazuju
zainteresiranost za rad, a niti isti vide nekakvo rešenje za sebe tj. da odu u vojsku RSK ili
neku drugu jedinicu.
Po pitanju odlaska radnika PJM na područje RH zbog šverca gorivom bilo je različitih
komentara, a među njima i ti da radnici ove jedinice ništa nisu dobili što im je obećavano
u zadnje 3 godine i da njihov status nisu rješili oni koji su to obećali, te iz tih razloga zbog
besparice i osjećanja da o njima nitko ne vodi računa i da su prepušteni sami sebi isti su
krenuli u pomenuti šverc gorivom kako bi došli do njima neophodnog novca.
Iz navedenih razloga, a kod kojih su neki i opravdani, radnicima koji su išli na područje
RH zbog šverca gorivom, pružena je još jedna šansa da zbog ranijih zasluga ostanu i dalje
pripadnici ove PJM.
Vezano za odlazak naše jedinice na rad na AUTOPUTU u vezi sprečavanja šverca bilo
je govora da oni radnici koji su se bavili pomenutim švercom ostanu na obezbeđenju našeg
objekta, a drugi odu na AUTOPUT s tim, da od ukupno oduzetog goriva jedan postotak
goriva se odvoji i da se od tog djela jedinici kupi preko potrebna oprema (pancirni prsluci,
obuća, vreće za spavanje, sportska oprema i dr.), a da to ujedno bude dodatna motivacija za
posao.
Sem navedenog drugih značajnijih zaključaka i mišljenja nije bilo.
DOSTAVITI:
1. Sekretaru SUP-a
2. Načelniku SUP-a
3. Arhiva
KOMANDIR ČETE:
Prodanović Miodrag, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 80.
141

40

1995., veljača 15.
Knin
Zapisnik sa sastanka predsjednika Skupštine RSK s Komandom 92. brigade SVK, na kojem
su razmatrana pitanja dezerterstva, bolovanja i materijalnog statusa pripadnika SVK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA STROGO POVJERLJIVO!
SKUPŠTINA REPUBLIKE
PREDSJEDNIK
Broj: 01-02-04-30/1-95.
Knin, 15. 02. 1995. godine
Na zahtev Komande 92. motorizovane brigade i komandanta bataljona navedene brigade,
Predsjednik Skupštine RSK je 13. 02. 1995. godine obavio u Benkovcu razgovor sa
inicijatorima.
Sastanku su prisustvovali pored navedenih i poslanici Skupštine RSK iz Benkovca, pomoćnik
komandanta za pozadinu 7. korpusa te predsjednik SO Benkovac i potpredsjednik IS SO
Benkovac.
Na sastanku se raspravljalo o sledećim temama:
1) Dezerterstvo
2) Bolovanje
3) Materijalni status boraca
Komandanti bataljona i diviziona iznjeli su probleme uz najbolju nameru da se isti reše,
kako bi se eventualna ustaška agresija dočekala spremno.
Navedeni su sledeći problemi koje treba hitno riješiti:
1.0. Moral boraca na niskom nivou.
1.1. U jedinicama prisutna 1/3 od ukupnog sastava.
1.2. Veliki broj ljudi predao se alkoholu.
1.3. Veliki broj ljudi na bolovanju po 30 dana, a stacionar prazan. Sumnja se da se bolovanje
kupuje. Doktore niko ne poziva na referisanje i na odgovornost.
1.4. Pojedinci su bolesni kada trebaju biti u jedinici, a kada treba naprimer voziti za Suboticu
tada su zdravi.
1.5. Masovno samovoljno napuštanje jedinice.
1.6. Poseban problem je tkz. tampon zona u koju ljudi odlaze u civilnu i bez oružja. U
Gornjem Zemuniku nedavno su u tkz. tampon zoni, ubijena dva borca.
1.7. Slabo funkcionisanje osmatračke aktivnosti.
1.8. Slabo urađeno inžinjerijsko utvrđivanje.
1.9. Iznesen je podatak, da se izlazak iz RSK (dezerterstvo) plaća 150 njemačkih maraka.
2.0. Plate boraca više nego bedne.
2.1. Pojedini vojni obaveznici primaju platu u radnoj organizaciji – ustanovi i u vojsci.
2.2. Plata komandanta bataljona manja od plate čistačica u preduzećima i ustanovama i
trostruko manja od plata konobarica po kafićima.
2.3. Vojne stanove su zaposjeli uglavnom oni čiji je moral na niskom nivou i koji nemaju u
vojsci neku ili nekakvu ulogu, dok su ratni oficiri uglavnom bez stanova.
2.4. Zavladala je kod ljudi anemija i ravnodušnost, što može biti uvod u tragediju.
142

2.5. Mnogi borci posebno na prvoj liniji su goli i bosi.
2.6. Profesionalne ugovore sa SVK uglavnom su potpisali ljudi iz potrebe (socijalni
slučajevi), a ne iz želje i takvih uglavnom je malo ili nimalo na prvim linijama.
2.7. Vojnički sastav su uglavnom sjede glave, dok je elitni dio ljudstva dezertirao u Srbiju.
2.8. Tehnička sredstva na niskom stepenu ispravnosti tako naprimer od voznih sredstava je
neispravno od (1/3-1/2). Posebno su problem akumulatori i gorivo.
2.9. Nedovoljno oficirskog kadra.
3.0. Za tenkove i haubice problem municije – trenutno fugasna.
3.1. Lopovluk uzeo maha.
3.2. Rad vojnog suda se ne oseća.
3.3. Nema jedinica za brzu intervenciju.
3.4. Privatna mnoga preduzeća ne plaćaju obaveze prema državi, mnogi vlasnici van vojske.
3.5. Na prvoj liniji uvijek isti ljudi i boraca je sve manje i manje na prvoj liniji što se bliži
dan “D”.
Da bi se stanje saniralo predlaže se sledeće:
1.0. Moral boraca dići na potreban nivo.
1.1. Plate uravnotežiti sa drugim strukturama.
1.2. Uravnotežiti odbranu i logistiku, to jest odbranu i radnu obavezu.
1.3. Pojačati disciplinu i one koji samovoljno napuštaju položaj evidentirati i kazniti.
1.4. Izvršiti proveru svih bolovanja i kazniti lekare koji ih daju neopravdano.
1.5. Sve vojno nesposobne iz ranijeg perioda podvrgnuti reviziji njihove nesposobnosti.
1.6. Proveriti ko je u zadnja dva meseca pustio dezertere da pobegnu u Srbiju.
1.7. Profesionalne ugovore staviti na reviziju i sklopiti sa onima bez kojih ne može odbrana,
to jest SVK.
1.8. Dovesti u funkciju osmatranje i izviđanje.
1.9. Inžinjerijski utvrditi linije odbrane.
2.0. Ratne oficire profesionalizirati, doškolovati i stambeno i materijalno zaštititi.
2.1. Donjeti zakon o oduzimanju imovine svima koji su dezertirali.
2.2. Protiv dezertera pokrenuti krivični postupak
2.3. Ko je pustio da odseli iz Benkovca Branko Štrbac?
2.4. Stanove bivše JNA dati u dražbe i izvršiti deložaciju istih.
2.5. Iznaći mogućnost da borci prve linije budu obučeni i obuveni.
2.6. Raskinuti profesionalne ugovore sa socijalnim slučajevima – raznim kuvarima,
konobarima, itd.
2.7. Izvršiti provjeru o studiranju studenata, i ne studente angažovati u SVK.
2.8. Obezbediti oficirski i podoficirski kadar iz jugoslovenske vojske koji su iz RSK.
2.9. Borbenu tehniku dovesti na potreban nivo borbene gotovosti.
3.0. Obezbediti potrebnu municiju.
3.1. Saseći krađe opreme i sredstava.
3.2. Vojni sud hitno aktivirati.
3.3. Formirati jedinice za brzu intervenciju.
Pošto je 92. motorizovana brigada jedna od najboljih jedinica, ovi problemi su sigurno u
manjoj ili većoj meri prisutni i u drugim jedinicama, pa je obaveza sviju nas da se problemi
reše, a sa tim i odbrana RSK se diže na potreban nivo.
143

M.P.137 PREDSJEDNIK SKUPŠTINE RSK:
Rajko Ležajić, dipl. inž., [v.r.]
DOSTAVITI:
1. Predsjedniku RSK
2. Predsjednik Vlade RSK
3. Komandantu Glavnog štaba SVK
4. Ministru odbrane
5. Ministru finansija
6. Ministru inostranih poslova
7. Ministru zdravlja
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 10.

41

1995., veljača 15.
Drniš
Izvješće Općinskog povjereništva za izbjeglice Drniš Komesarijatu za izbjeglice o
materijalnom stanju izbjeglica, zdravstvenoj zaštiti, oživljavanju proizvodnje, nedostatku
vode te podjeli odjeće i obuće
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE DRNIŠ
Opštinsko povjereništvo za

izbjeglice
Broj: 02-128/1-95
Drniš, 15. 02. 1995.
KOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE
Regionalno povjereništvo
K N I N
Predmet: Izvještaj o dosadašnjem radu i tekućim problemima
1. Na području opštine Drniš izvršen je potpuni popis izbjeglih lica. Napisana su sva
rješenja i dostavljena u Regionalno povjereništvo. Bilo je problema u podjeli rješenja zbog
nefunkcioniranja PTT službe. Morali smo sami dijeliti rješenja. Do sada smo izdali 255
rješenja i evidentirali 657 izbjeglih lica.
2. U vezi materijalne pomoći izbjeglicama problemi su prisutni zbog kategorizacije
izbjeglica, rada javne kuhinje i smanjene pomoći od strane UNHCR-a.
3. Što se tiče zdravstvene zaštite izbjeglica bilo je dosta problema. Naime opština Drniš
nema doktora. Dolazi jednom sedmično iz Knina. U DNZ-a Drniš postoji samo jedno
sanitetsko vozilo. Gorivo koje to vozilo dobija od strane UNHCR-a je nedovoljno, zbog
toga što vozilo ide po nekoliko puta u Knin, a obilazi i okolna sela. Bili smo primorani
137

Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.

144

intervenirati par puta iz kontigenta kojeg smo dobili za program ogrijeva. To smo učinili uz
dogovor sa predsjednikom SO Drniš i sa Izvršnim savjetom opštine Drniš.
4. Na području opštine Drniš do sada nije bilo većih problema za smještaj izbjeglica
zbog broja napuštenih kuća i stanova. Do sada smo dodjelili 230 stanova i kuća. Ostali su
smješteni kod rodbine. Sada se je situacija počela mjenjati. Postoji veliki broj i stanova i kuća
kojima su potrebne sitne adaptacije. Dobili smo obavijest da je Komesarijat za izbjeglice
voljan da učestvuje u realizaciji projekta, adaptacija i sanacija stambenih objekata narušenih
usljed ratnih dejstava. Zbog nedostatka kadrova (nema ih, a i što ima angažirano je u vojsci
RSK) nismo bili u mogućnosti dostaviti troškovnike za objekte. To ćemo učiniti do 23.
februara 1995. godine.
5. Na području opštine Drniš radi Osnovna škola i tu imamo problema za djecu izbjeglica
zbog nedostatka autobusa i goriva. Posebni problem su srednjoškolci koji putuju u Knin.
Program predškolskog odgoja uopšte nije realiziran.
6. Programi na području opštine Drniš interesantni za izbjeglice su svakako oni što
se tiču otvaranja privrednih kapaciteta, jer je problem nezaposlenosti jedan od aktualnih
problema Drniša, međutim i te stvari stoje loše iz raznoraznih razloga (angažiranost kadrova
u vojsci RSK, voda, struja, kadrovi, finansijska sredstva i t.d.) Na ovim se problemima puno
radi. Osposobljen je dio tvornice TOF-a, osposobljava se također Drniš-plast i destilerija
PKD-a. Osposobljavanjem ovih objekata problem nezaposlenosti bi se ublažio, ako ne i
rješio. Kad bi se otvorili i ostali privredni kapaciteti radne snage bi nam i falilo. Do sada je
stalno zaposleno 50 izbjeglih lica. Povjereništvo je pružalo pomoć u zaposlenju. Velik broj
izbjeglih lica se zapošljavao sezonski u rezidbi vinograda PKD-a.
7. U ovom času sigurno jedan od najvećih problema je veoma loša snabdjevenost sa
vodom. Grad Drniš ima vodu jednom sedmično a veći dio sela nema nikako. Ove probleme
nastojimo rješiti dovođenjem vode iz jezera Manojlovac. Radovi su već počeli. Nadamo se
da će Komesarijat pružiti pomoć u realizaciji ovog posla. Dali smo 40 l goriva iz kontingenta
UNHCR-a za potrebe prevoza vode.
8. Organizirali smo raspodjelu Novogodišnjih paketića za djecu izbjeglica od 1-11
godina. Višak paketića smo podjelili djeci poginulih boraca i socijalno ugroženoj djeci.
Dostavljamo prilog o distribuciji.
9. U prvom mjesecu (13. 01. 1995. g.) dobili smo 557 l D2 za potrebe ogrjevnog drveta.
Taj program nismo realizirali iz slijedećeg razloga. Naime na pumpi NIK-a u opštini Drniš
ostala je samo količina nafte iz ovog kontigenta pa smo bili prinuđeni intervenisati sa 100
l D2. Uz suradnju sa opštinskim povjereništvom, odluku je donio predsjednik Skupštine
opštine Drniš i Izvršni savjet opštine Drniš. Dostavljamo prilog. Ostalu količinu ćemo
podjeliti izbjeglim licima koji su se prijavili za obradu zemljišta. Prilog ćemo naknadno
dostaviti.
10. Organizirali smo također i podjelu udžbenika za OŠ “Spiridon Aleksijević”.
Podjeljena su 33 kompleta knjiga. Izvršili smo i distribuciju kemiskih olovaka i slikovnica
djeda mraza koje smo dobili iz Beograda.
11. Također smo organizirali podjelu obuće. Isto se je dijelilo u prostorijama Crvenog
krsta. Sva izbjegla lica bila su obavještena preko plakata koji su bili zaljepljeni na svim
javnim mjestima. Jakne, čarape i majice smo organizirano dijelili, dok ostalu robu nismo.
Dostavljamo i prilog.
12. Opština Drniš ima dosta napuštenog i neobrađenog zemljišta. Nastojimo organizirati
dodjelu zemljišta izbjeglim licima ali zbog nedostatka katastarske službe ovaj posao teško se
145

realizira i bez veće organizacije. Do sada se prijavilo 50 porodica koji su voljni obrađivati
zemlju.
13. Sada smo angažirani na ispunjavanju kartona o pruženoj pomoći. Vršimo i
kategorizaciju izbjeglih lica.
14. Povjereništvo ima problema u radu i zbog nedostatka kancelarijskog pribora (pisaća
mašina). Cijelu zimu smo proveli u prostoriji koja se ne grije.
S poštovanjem!
M.P.138 Opštinski povjerenik:
Čakić Vojislav, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., SO Drniš, kut. 2.

42

1995., veljača 17.
Pakrac
Iz zapisnika sjednice Skupštine općine Pakrac na kojoj je razmatrana političko-sigurnosna
situacija na području općine
SKRAĆENI ZAPISNIK
sa šeste sjednice Skupštine opštine Pakrac koja je održana 17. februara 1995. godine u
Pakracu.
[...]
AD 3. INFORMACIJA
a) o političko-bezbedonosnoj situaciji na području opštine Pakrac i o odlukama Skupštine
RSK sa izvanrednog zasjedanja od 8. februara 1995. godine
Ispred Srpske vojske Krajine informaciju je podnio komadant 51. brigade 18. korpusa
Srpske vojske Krajine p. pukovnik Stevo Harambašić koji je Skupštinu upoznao sa kojim
snagama hrvatska vojska ostvaruje prisustvo na području Zapadne Slavonije unutar zaštićene
zone Zapad i sa kojim snagama to čini na rubnim dijelovima UNPA sektora Zapad.
Komadant Harambašić je ocijenio da u ovom momentu te snage ne mogu ugroziti naše
područje, ali isto tako postoji mogućnost naglih promjena. Skupština je upoznata koje se
mjere poduzimaju da se obezbijedi aktivna odbrana našeg prostora sa ciljem kontranapada
uz pojačavanje bokova.
Skupština je upoznata sa materijalnim potrebama jedinice i šta se sve poduzima da se
mobilišu svi materijalni potencijali, da se obezbijedi eksteritorijalna popuna jedinica, da se
ispoštuje tampon zona i gdje je sve tražena pomoć da se poboljšaju materijalni uslovi rada
jedinice – posebno što se tiče nabave uniformi.
Predsjednik Skupštine opštine Pakrac dipl. inž. Miroslav Grozdanić podnio je pismenu
informaciju o političkoj situaciji na području Opštine Pakrac koja je prilog originalu
zapisnika.
138

Okrugli pečat: RSK, Opštinski povjerenik Komesarijata za izbjeglice, Drniš.

146

Rončević Milan načelnik stanice javne bezbjednosti Pakrac podnio je informaciju
o aktivnostima ove stanice na suzbijanju i otkrivanju raznih provala, krađa i otkrivanju
počinioca kriminalnih i prekršajnih radnji. Istakao je materijalne probleme naročito po
pitanju tehničke opremljenosti budući da značajnije tehnike ova stanica gotovo i nema.
Biće potrebno u cilju bolje efikasnosti tražiti i nekoliko profesionalaca sa drugih područja
kako bi se ukupni rezultati mogli podići na viši nivo.
Predsjednik Izvršnog savjeta Obrad Ivanović podnio je informaciju o radu protekle
sjednice Skupštine RSK od 8. februara 1995. godine i o angažiranju Opštine Pakrac da se
maksimalno pomogne 51. brigadi Pakrac od strane Opštine Pakrac.
Nakon uvodnih izlaganja predsjednik Skupštine dipl. inž. Miroslav Grozdanić otvorio je
raspravu po ovoj tački.
U raspravi su učestvovali:
Pukovnik Jovan Zebić, Nenad Grubišić, Branko Torbica, Milan Rončević, Pero Džodan,
Miloda Prodanović.
Rasprava je zaključena.
Na osnovu prijedloga koji su dati u toku rasprave Skupština opštine Pakrac je na osnovu
člana 11. stava 2. tačke 3. Statuta i člana 80. Poslovnika Skupštine opštine Pakrac na sjednici
održanoj 17. februara 1995. godine donijela ove
ZAKLJUČKE
1. Pripremiti i održati zajedničku tematsku sjednicu o srpskom etničkom prostoru
Zapadne Slavonije Skupština Okučani, Pakrac sa Izvršnim savjetima Opština Grubišno
Polje, Daruvar i Podravska Slatina i sa predstavnicima Srpske vojske Krajine i Ministarstva
unutrašnjih poslova.
Na sjednici se mora zahtijevati da se dozna šta je minimum, a šta maksimum interesa
srpskih zemalja.
2. Rukovodstvo Republike Srpske Krajine mora uvažiti činjenicu da je rješenje
bezbjednosnog i teritorijalnog statusa Opštine Pakrac i temeljno pitanje rješenja prostora
Zapadne Slavonije, pa stoga tražimo realizaciju pitanja tampon zone na području opštine
Pakrac kao prve faze integracije srpskog etničkog prostora Zapadne Slavonije u teritorijalnu
cjelovitost Republike Srpske Krajine.
Uvjereni smo da imamo jasnu politiku da smo sastavini dio Republike Srpske Krajine i
da sva pitanja želimo rješavati u sastavu i u okviru nadležnosti Republike Srpske Krajine.
3. Uputiti zahtjev Vladi Republike Srpske Krajine i javnim preduzećima od republičkog
značaja da obezbijede snabdijevanje ovog područja deficitarnim robama čime će se spriječiti,
otvaranjem autoputa, novonastala situacija šverca, prije svega naftnim derivatima, čime se
stvara mogućnost špijunaže na štetu Republike Srpske Krajine.
4. Da se poduzmu sve mjere od strane Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva
za pravosuđe i opštu upravu koja će spriječiti kriminal jer država ne može uspješno
funkcionisati na rascvatalom kriminalu.
5. Tražimo da finansijska policija provede kontrolu poslovanja, odnosno kontrolu naplate
odgovarajućih poreza, kod privrednih subjekata, trgovinskih, ugostiteljskih, zanatskih i
drugih radnji na području opštine Pakrac u cilju ostvarivanja pripadajućeg dijela javnih
prihoda sa našeg područja u budžetu državnih organa.
6. Bez potpune vladavine zakona nećemo postići, posebno na teritoriju naše opštine,
ni minimalnu sigurnost građana, a ona u značajnom stepenu uslovljava ostatak naroda na
ovim prostorima.
147

7. Tražimo hitnu realizaciju svih do sada usvojenih programa pomoći opštini Pakrac
od strane Vlade i nadležnih ministarstava Republike Srpske Krajine kao i od strane
humanitarnih organizacije.
8. Zahtijevamo da organi Republike Srpske Krajine posvete punu pažnju materijalnoj
obezbjeđenosti jedinica Srpske vojske Krajine i organa milicije na našem području,
uvažavajući izuzetno delikatan položaj ovog prostora.
9. Da građevinska operativa sa područja Opštine Pakrac razmotri mogućnost uklapanja
u cijene građenja na nivou Republike Srpske Krajine kako bi mogla preuzimati izgradnju
objekta koji se grade i na ovom prostoru.
SKUPŠTINA OPŠTINE PAKRAC
Broj: 020-612/95-I-01 PREDSJEDNIK SKUPŠTINE
Pakrac, 17. februar 1995.

Dipl. inž. Miroslav Grozdanić, s.r.
[…]
STRUČNA SLUŽBA SKUPŠTINE
M.P.139
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 15., kut. 9.

43

1995., veljača 18 .
Ljubotić
Izvješće Civilne policije UN-a o stanju u selu Ljubotić u kojem mještani noću napuštaju
svoje domove i spavaju u kući pored Kenijskog bataljuna UNPROFOR-a
UN I ZVJEŠTAJ
POVJERLJIVO
SEKTOR JUG

STANICA KNIN

KOORDINATE
DATUM
WJ 85-70
18/02/95
MJESTO:
LJUBOTIĆ
STANICA MILICIJE

BROJ IZVJEŠTAJA
S2-95-071
CIVPOL BROJ
CP 000585

PREDMET
INFORMACIJA
CIVPOL IME
HAQUE FAZLUL
KATEGORIJA: “A”
OBAVJEŠTENI DANA:

PODNOSILAC ŽALBE
Prezime: BRAČIĆ Ime:
MARIJA
Datum rođenja: / / 1942
Spol: Nacionalnost: HRVATICA
Adresa: Ljubotić Mjesto: LJUBOTIĆ
Primjedba:

139

Okrugli pečat: RSK, Skupština opštine Pakrac, Pakrac.

148

KRATAK OPIS:
18. 02. 1995. ZA VREME PATROLE U SELU LJUBOTIĆ MONITORI SU OBAVJEŠTENI OD KENIJSKOG KOMANDIRA NTONGAS U VEZI PUCNJAVE NA DVIJE
KUĆE U SELU PROŠLU NOĆ OKO 20:00 ČASOVA.
POSLJEDICA PUCNJAVE KOD PRVE KUĆE JE PAS POGOĐEN U NOGU, A KOD
DRUGE ULAZNA VRATA RAZVALJENA. NIŠTA NIJE UKRADENO. SAZNALI
SMO DA MJEŠTANI SELA TOKOM NOĆI NAPUSTE SVOJE KUĆE I SPAVAJU U
KUĆI PORED KENIJSKOG BATALJONA ZBOG BEZBEDNOSTI.
3 ČAURE SU NAĐENE NA ZEMLJI KOD PRVE KUĆE.
POTPIS MONITORA POTPIS KOMANDIRA STANICE
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 2.

44

1995., veljača 22.
Knin
Pismo Ministarstva obrane RSK Vladi RSK kojim se traži donošenje plana djelovanja
državnih tijela u vrijeme ratnog stanja
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA službena tajna
MINISTARSTVO ODBRANE Povjerljivo

Ministar
Pov. br. 100-1/95
Knin, 22. 02. 1995. godine
Organizacija državnih organa u
ratu i donošenje više Prijedloga
uredbi za ratno stanje.- i n i c i j a t i v u o b n a v lj a -

SEKRETARIJAT VLADE
KNIN

Našim aktom pov.br. 1708-1 od 21. 07. 1994. godine pokrenuli smo inicijativu za
uređenje organizacije državnih organa u ratnom stanju, i donošenje više prijedloga uredbi
koje bi stupale na snagu u ratnom stanju.
Da bi Ministarstvo odbrane pripremilo sva dokumenta Plana odbrane zemlje i VSO
usvojio taj plan neophodno je prethodno utvrditi da li će i kako država i društvo u ratnom
stanju prestrojiti, prilagoditi ili izmijeniti svoj rad u odnosu na mirnodopsko stanje. Tako
na primjer naš Ustav (član 16. stav 2.) utvrđuje da se ako je neophodno za odbranu zemlje
mogu zakonom ograničiti slobode kretanja i nastanjivanja (član 78. tačka 6.) ovlašćuje
Predsjednika Republike da može svojim aktima ograničiti pojedine slobode i prava čovjeka
i građanina i izmjeniti organizaciju, sastav i ovlašćenja Vlade i ministarstava (ova ovlašćenja
u SRJ ima Vlada).
Zakon o odbrani član 42. tačka 4. obavezuje Vladu da donese odluke i preduzima mjere
za rad državnih organa, preduzeća i drugih pravnih lica u ratnom stanju, stanju neposredne
ratne opasnosti i vanrednom stanju.
149

Smatramo da nije neophodno obrazlagati zašto je potrebno da postoje propisi koji
stupaju na snagu u ratnom stanju i da je interes i pravo odbrane zemlje u ratu ispred svih
drugih interesa i prava.
Poznato je da Vlade velikog broja zemalja imaju pripremljene ratne propise prema kojima
organizuju i prilagođavaju rad u ratu. Ti propisi negdje se objavljuju a negdje ne objavljuju
(ostaju do početka rata na nivou Prijedloga), i po njima se vrše planiranje i priprema za rat,
a primjenjuju se proglašenjem ratnog stanja.
Primjerak Uredbe o ministarstvima za vrijeme ratnog stanja, Republike Srbije, (sada
vjerovatno van snage), dostavili smo Sekretarijatu Vlade u prilogu akta pov.br. 1708-1 od
22. 07. 1994. godine, kao mogući pomoćni materijal za razmatranje ratne organizacije
naših ministarstava i državnih organizacija.
Ministarstvu odbrane radi planiranja odbrambenih priprema potrebna je ratna
organizacija Vlade a da li će ona biti li neće biti identična mirnodopskoj to na osnovu
sopstvene procene odlučuje sama Vlada.
Oblasti državnih i društvenih delatnosti koje bi takođe trebalo obuhvatiti posebnom
tzv. “ratnom regulativom” predložio je Ministarstvo odbrane Vladi iz 1993. godine. Vlada
je na sjednici od 29. 09. 1993. g. zadužila resorna ministarstva da pripreme prijedloge, i na
tome se kod većine ministarstava sve završilo. Određena ministarstva (pravosuđe i uprava,
trgovina, finansije, saobraćaj) pripremila su uredbe i Predsjednik Republike i Vlada su ih
donijeli. Skupština je dio njih (pravosuđe i uprava), stavila van snage, a deo je ostao na snazi
dok traje ratno stanje.
Koje su to oblasti funkcionisanja države i društva koje treba urediti posebnom ratnom
regulativom najbolje iz svog djelokruga mogu utvrditi resorna ministarstva. Tako na primjer
Ministarstvo za trgovinu i turizam već ima iskustvo duže od godinu dana sa “Uredbom o
trgovini u vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti” koju je Vlada ukinula i izradom robnih
bilansa RSK u tom pogledu, te Ministarstvo finansija sa uredbama o posebnim porezima,
porezu na promet, porezu na dobit i posebnim taksama za vreme ratnog stanja i neposredne
ratne opasnosti. Od uredbi ratne regulative poznato nam je još da je doneta Uredba o pravu
i načinu ostvarivanja prava na besplatnu i povlašćenu vožnju za vrijeme ratnog stanja i to bi
bilo sve.
Smatramo neophodnim da Vlada zaduži resorna ministarstva da pripreme analizu
opravdanosti i potreba za donošenjem uredbi koje predlaže Ministarstvo odbrane u
prilogu ovog akta. Pošto se radi o aktima koja se donose u interesu jačanja odbrambenih
mogućnosti i sposobnosti RSK navedenu analizu treba urediti prije svega u toj funkciji tj. u
funkciji maksimalnog prilagođavanja organizacije i funkcionisanja države i društva ratnim
okolnostima i najvišem mogućem stepenu efikasnosti u korišćenju raspoloživih kadrova,
materijalnih i drugih resursa koji nam stoje na raspolaganju.
Bilo bi poželjno kada bi Vlada u tom pogledu organizovala tematsku sjednicu.
Prilog: Spisak uredbi “ratne regulative” za razmatranje na sednici Vlade RSK u cilju
odlučivanja o potrebi njihovog donošenja (3. str.)140
DPS/MM
Urađeno u 3 primerka i
dostavljeno:
140

Prilog nije pronađen uz izvornik.

150

– Sekretarijat Vlade – Knin MINISTAR
– Ministar pukovnik
– OOPP M.P.141 Dr Rade Tanjga, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 5., kut. 3.

1995., veljača 24.
Okučani
Zapisnik s 33. sjednice Vlade RSK

45

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
ZAPISNIK
sa 33. sjednice Vlade RSK održane 24. 02. 1995.
u vili “Okučanka” u Okučanima
Spisak prisutnih na sjednici Vlada nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Branko Petrović
Sjednici prisustvuje po pozivu: Svetozar Vinčić
Sjednica je počela s radom u 10.15 časova.
Za sjednicu je predviđen slijedeći
D N E V N I R E D:
1. Pripreme za Skupštinu
Predsjednik Mikelić142 – obavijestio članove Vlade da je ova sjednica više konsultativna i
potom je dao riječ g-dinu Bosancu.143
G-din Bosanac – obavještava o ekonomskom stanju u Zapadnoj Slavoniji, o tome šta je
Vlada realizovala od zaključaka SO Okučani kao i pozicijama Zapadne Slavonije u odnosu
na auto-put.
Dodao je da UNPROFOR ne kontroliše promet sa hrvatske strane.
– Prehrambenih artikala nema u Zapadnoj Slavoniji, a ono malo dolazi iz Republike Srpske.
O stanju u Zapadnoj Slavoniji izlagali su i g-din Dragičević,144 a g-din Vitez145 je istakao da
narod Zapadne Slavonije ne misli kao i rukovodstvo.
Ministar Tanjga146 – naglašava da je Vlada odradila koliko je bilo u mogućnosti.
141
142
143
144
145
146

Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo odbrane, Knin.
Borislav.
Branko, predsjednik IS SO Okučani.
Aran, predsjednik SO Okučani.
Duško, predsjednik Oblasnog vijeća SO ZS.
Rade.

151

Predsjednik Mikelić – izražava bojazan da će današnja sjednica Skupštine imati suprotne
efekte od zamišljenih. Pošto mi nismo predvidjeli za danas izvještaj o auto-putu, a ni
pripremili ga, bit će teško dati odgovore vezano za auto-put.
Ministar Bosnić147 – Nismo se pripremili, ali jednom moramo izložiti sve što smo radili i
odradili, i sve treba izaći na vidjelo. Nije tačno da Okučani nisu dobijali dozvole za prevoz
roba auto-putem kao što izjavljuju g-din Bosanac i g-din Dragičević. Šta je urađeno sa robom
te je nema, nismo mi odgovorni. Ne smijemo dozvoliti da nas kao Vladu maltretiraju. Oni
nam danas mogu napraviti predstavu, još pred kamerama i toga se bojim bez obzira što mi
imamo dogovore.
Predsjednik Mikelić – Ne smije se desiti da narod misli kao Bosanac i Dragičević.
Ministar Vojnović148 – Čini mi se da se stalno Vlada dovodi pred gotov čin. Moje mišljenje
je da nam rukovodioci SO Okučani trebaju odgovoriti na pitanje: da li bi bili u boljoj
poziciji da auto-put nije otvoren? Narod konačno treba da zna.
Ministar Budić149 – Drago mi je što je g-din Vitez rekao da narod Zapadne Slavonije ne
misli isto kao i rukovodioci.
Zaključci SO Okučana nisu zaključci cijele Zapadne Slavonije. Ljudi, narod želi da se što
prije saniraju i završe mostovi. To je važno.
Sličnog mišljenja je i ministar Đurić.150
Predsjednik Mikelić – Rekonstrukcija mostova na Savi završit će se do obilježavanja 50-te
godišnjice proboja logora Jasenovac i na tom radi Ministarstvo za urbanizam, stambenokomunalne poslove i građevinarstvo. Ponašanje rukovodilaca Okučana je van civilizacijskih
okvira.
Potom je predsjednik Skupštine, Rajko Ležajić, naglasio da je sjednica sazvana u Okučanima
radi političkog značaja Zapadne Slavonije kao integralnog dijela RSK i zato ne treba dizati
tenzije po tom pitanju.
Predsjednik Mikelić – Na sljedećoj sjednici Skupštine podnijet ćemo izvještaj o realizaciji
zaključaka SO Okučani, jer to za danas nije predviđeno.
Skupština treba da bude otvorena za javnost osim tačke “Neposredna ratna opasnost” koju
će izlagati ministar Tanjga i sa koje ćemo dati kraće saopštenje za javnost.
Ako se proširi pitanje i rasprava oko stanja Zapadne Slavonije, onda moramo dati odgovore
(ministar Bosnić, Budić, Krička,151 Tanjga).
Ministar Tanjga – Ministarstvo odbrane je izradilo niz prijedloga svih Ministarstava i želio
bih da se zauzme stav da li idemo s tom regulativom ili ne.
Predsjednik Mikelić – prihvata se pristup ministra odbrane vezano za zakonske akte i na
slijedećoj sjednici ministar Tanjga može iznijeti pripremljene prijedloge.
Sjednica je završila sa radom u 12.05 časova.152
Broj: 06-5-303/95. Broj: 05-5-318/95.
Knin, 15. 03. 1995. Knin, 15. 03. 1995.
147
148
149
150
151
152

Milan.
Milivoj.
Ljubiša.
Stevan.
Milivoj.
Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici.

152

SEKRETAR PREDSJEDNIK
Savo Štrbac, [v.r.]
M.P.153 M.P.154 Borislav Mikelić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 22.

46

1995., veljača 24.
Knin
Optužnica Vojnog tužilaštva u Kninu protiv Vukašina Đurića zbog ubojstva Marte Drča
VOJNO TUŽILAŠTVO U KNINU
Broj: I VTK-68/94
Knin, 24. 02. 1995. godine
VOJNOM SUDU
– K N I N –
Na osnovu člana 6. stav 1. tačka 3. Zakona o Vojnom tužilaštvu, te člana 45. stav 2. tačka
3., člana 261. stav 1. i člana 262. Zakona o krivičnom postupku, podnosim
OPTUŽNICU
Protiv: VUKAŠINA ĐURIĆA zv. “Mićo”, od oca Vuje i majke Janje, rođene Malbaša,
rođenog 25. 04. 1955. godine u Biovičinu Selu, Srbin, državljanin RSK, pismen, završio
osmogodišnju školu, pomoćnik kotlara, v/o iz II brigade.
što je
dana 23. 11. 1994. godine oko 14.20 časova u selu Vukšić, u dvorištu kuće Živka Drče
u namjeri da liši života Drča Martu, sa kojom živi u vanbračnoj zajednici, sa udaljenosti
od oko 3 metra ispalio u nju rafalnom paljbom 4 do 5 metaka iz automatske puške cal.
7,62 mm sa kojom je u jedinici zadužen, nanijevši joj time teške i po život opasne povrede
prostrelne rane stomaka i butine, od kojih povreda je dana 16. 01. 1995. godine nastupila
smrt imenovane u bolnici “Sv. Sava” u Kninu.
– čime je počinio krivično djelo ubistvo iz člana 47. stav 1. KZ RSK, pa
PREDLAŽEM
1. Da taj sud kao stvarno i mjesno nadležan održi glavni pretres na kome da se ispita
okrivljeni Vukašin Đurić na sve okolnosti pod kojima je došlo do ubistva Drča Marte.
2. Da se u svojstvu svjedoka saslušaju Đurić Slađana, Đurić Vuk, Drča Sava, Šaponja
Momir, Drča Vaso i Drča Mira.
3. Da se izvrši uvid u zapisnik o uviđaju, fotografski elaborat i skicu lica mesta, zapisnik o
pretresu stana i drugih prostorija, potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta, potvrdu
o ulaženju u tuđi stan, i izvještaj iz bolnice “Sv. Sava” u Kninu.
153
154

Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.

153

4. Da se okrivljeni Vukašin Đurić oglasi krivim, osudi po zakonu i obaveže da plati
troškove postupka.
Obrazloženje
Činjenično stanje opisano u dispozitivu ove optužnice i krivična odgovornost okrivljenog
dokazuje se predloženim dokazima i priznanjem okrivljenog.
Naime, iz dokaza prikupljenih tokom istrage i odbrane okrivljenog nesporno je utvrđeno
da je okr. Vukašin Đurić dana 23. 11. 1994. godine u namjeri da liši života Drča Martu
ispalio u nju rafalnom paljbom 4 do 5 metaka iz automatske puške nanijevši joj time teške i
po život opasne povrede prostrelne rane stomaka i butine, od kojih povreda je dana 16. 01.
1995. godine nastupila smrt imenovane.155
Okrivljeni Đurić u toku istrage priznaje izvršenje krivičnog djela izvodeći u svoju
odbranu da nije imao namjeru da puca u svoju nevjenčanu suprugu Martu, već samo da je
zaplaši kako bi ona krenula sa njim kući u Biovičino Selo.
Imajući u vidu naprijed iznijeto proizlazi da se u radnjama okrivljenog stiču sva obilježja
utuženog krivičnog djela, pa je stoga ova optužnica i na zakonu zasnovana.

M.P.156 VOJNI TUŽILAC
Banić Siniša, [v.r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 2660.

47

1995., veljača 24.
Okučani
Iz prijepisa tonskog zapisa 2. izvanrednog zasjedanja Skupštine RSK na kojoj je
raspravljano o političko-sigurnosnoj situaciji u zapadnoj Slavoniji
MAGNETOFONSKI SNIMAK
SA II VANREDNE SJEDNICE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
ODRŽANE U OKUČANIMA 24. FEBRUARA 1995. GODINE, SA POČETKOM
U 14.45 ČASOVA
Sjednicom predsjedava Rajko Ležajić, predsjednik Skupštine Republike Srpske Krajine.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Poštovana kolege poslanici.
Poštovani ministri u Vladi.
Poštovani komandanti Srpske vojske Krajine.
Poštovani gosti.
U popisu Dokumentacionog centra Veritas Marta Drča se vodi kao “vojnik” i “direktna žrtava” OS RH.
Vidi: http://www.veritas.org.rs/srpske-zrtve-rata-i-poraca-na-podrucju-hrvatske-i-bivse-rsk-1990-1998-godine/
spisak-nestalih/?txtTrazi=dr%C4%8Da&Pronadji.x=10&Pronadji.y=6; pristup ostvaren 17. 3. 2014. godine.
156
Okrugli pečat: Vojno tužilaštvo u Kninu.
155

154

Poštovani gosti odbornici u Skupštini opštine Okučani u gradu domaćinu.
Dozvolite da otvorim II vanrednu sjednicu Skupštine Republike Srpske Krajine sa
utvrđenim i vama dostavljenim dnevnim redom.
Prva tačka dnevnog reda jeste INFORMACIJA O STANJU ZAPADNE SLAVONIJE.
Druga tačka INFORMACIJA O PRIPREMI ZA PROLJEĆNU SJETVU I RASPODJELA ENERGENATA I REPRO-MATERIJALA.
Treća tačka INFORMACIJA O PRIPREMI UPUTSTVA U SKLADU SA SKUPŠTINSKOM ODLUKOM O PROGLAŠENJU STANJA NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI.
U dnevnom redu koga ste vi dobili treća tačka je bila predviđena. Na predlog predlagača
dnevnog reda na osnovu koga je i utvrđen ovaj dnevni red, ova tačka se odlaže za redovno
zasjedanje Skupštine, koje, kao što znate počinje prvim radnim danomu mjesecu martu.
[…]
IVANOVIĆ:
Cjenjeno predsjedništvo.
Gospodine predsjedniče Vlade.
Ministri!
Cjenjeni gosti, dame i gospodo poslanici.
Želim da izrazim zadovoljstvo inicijatorima da se danas ovdje u Zapadnoj Slavoniji održi
Skupština Republike Srpske Krajine, na temu u vezi “Z-4”. Želim se zahvaliti svima vama
što ste danas došli, i nalazite se ovdje zajedno sa nama da saslušate, pokušate nas shvatiti i
podržati da zajednički istrajemo do konačnog cilja. Poslanik sam građana Opštine Pakrac, i
osjećam obavezu da vas pozdravim i pred svim građanima Opštine Pakrac, i da vam svima
zaželim uspješan rad. Mi smo u proteklih nekoliko dana na prostoru Opštine Pakrac imali
nekoliko rasprava na raznim nivoima. Teme o kojima se raspravljalo, mogla bi se objediniti
u jednu. Popraviti i kvalitetno promjeniti životne uslove i građane i svest stanovništva.
Te teme su raspravljane na nekoliko sastanaka na Savetu i Skupštini Opštine Pakrac, a
također na proširenom sastanku, gdje su pored opštinskih organa bili prisutni predsjednici
mjesnih zajednica, predstavnici Srpske vojske Krajine, milicije, civilne zaštite, preduzeća,
direktori koji su organizovani i rade na području Opštine Pakrac.
Rasprave su bile izuzetno kvalitetne jer pre svega iskrena otvorena i jasna, sve su bile o
stanju u kome živimo i nalazimo se, s predlozima kako krenuti na bolje. Na ovom mestu
želimo istaći svoje veliko zadovoljstvo, mogao bih reći sa svim tim raspravama i sa svim tim
učesnicima koji su bili prisutni, osjećao se veoma visok nivo procjene stanja svih segmenata
koji utiču na život, i postojala su jedinstvena mišljenja i opredjeljenja iz kojih proističu
određeni predlozi, koji bi garantovano počeli da se realiziraju.
Opština Pakrac čvrsto stoji na opredjeljenju i na poziciji da je nedjeljivi dio Republike,
i narod koji živi ovdje, Opština Pakrac očekuje da u svim političkim razgovorima i
pregovorima koji sadrže ili se budu vodili, ti pregovarači moraju imati navedene činjenice.
Poručite državnom rukovodstvu da što prije krene u političku ofanzivu ili u borbu koja
će ići u cilju mira, i prosperiteta svih naroda posebno srpskog naroda u Republici Srpskoj
Krajini. Želimo da se prestane voditi život od jednog do drugog datuma. Na primjer kao
sada do 31. marta kada se očekuje odlazak ili ostanak UNPROFOR-a.
Takva je dosadašnja praksa koja nam je nametnuta od strane hrvatske, čak više i drugih
međunarodnih faktora, nanosi mnogo štete razvoju, rekao bih, najviše opstanku Republike
Srpske Krajine. Ti pritisci koji se stvaraju ovdje nekog dana “D” koji možda odgovara nekim
155

grupama i to licima, stvaraju stalno neku neizvjesnost, iščekivanje, i nemoguće je za vođenje
bilo kakvog posla. Ovakvo stanje zapostavlja mnoga pitanja koja se i mogu sažet u jedno.
Što znači s vremena na vreme zatvoriti most, i napustiti slobodno kretanje ljudi iz zapadne
Slavonije bez propusnica, ako smo mi slobodna demokratska država, ako to u ime koga i
zašto postavlja određeno slobodno kretanje na svojoj teritoriji, kome ovaj narod i građani
više treba da dokazuju, i pokazuju svoje opredjeljenje da žele ovdje da žive, kada se poslije
svih iskušenja i stradanja i poslije svakog odricanja, tu smo samo istureni graničnici RSK, jer
još uvijek ima sela bez struje, gdje narod živi životom prije 200 godina.
Dragi prijatelji želim vas upozoriti, da je ovaj narod davno izabrao gdje će živjeti, zato
se opredjelio i izdržao sva iskušenja i odricanja, koja su stavljala pred njega i bila izuzetno
opterećena, posle svih datuma, zabrana slobodnog kretanja građana Zapadne Slavonije,
pojedinci su bili nagrađeni a neposredno poslije tih zabrana, krenuo bi val iseljavanja,
bilo pojedinačno ili u grupama. Jedno je sigurno da najviše štete donosi ovom kraju i
ovom narodu, a naročito Republici Srpskoj Krajini. Sada se sve više suočavamo sa takvim
problemom, gdje su datumi sve učestali, ti i takvi datumi postali su neizdrživa recesija i
otuđivanje naroda, a svi se sada pitaju što će biti poslije 31. marta koji će se datum izmisliti
i dokle to trpjeti. Znam da mi ne možemo izbjeći okolinu u kojoj živimo, da to predstavlja
jedan oblik specijalnog rata koji ima za cilj da se materijalno i moralno i duhovno, i u
svakom drugom pogledu slabi sa ciljem da se oslabi u potpunosti.
Ali kada smo svjesni da to čini ona strana, zašto se ponašamo i ne učinimo nešto da se
to popravi. Gdje je naša politička inicijativa, jasna sa tačnim argumentima. Naša vanjska
politika, mora biti više prisutna upravo sa osnovnim ciljem maksimalne afirmacije RSK
i njenih interesa. Ne možemo stalno voditi i biti prihvaćeni i prihvatiti ultimatume koji
u krajnosti očekuje štetu u radu na teritoriju RSK. Da vas pitam što smo sve rekli da ne
prihvatamo u interesu mira.
Dajte molim vas da prekinemo s takvom praksom da preselimo svoje umne snage, i da
zajednički što prije afirmišemo svoju politiku na međunarodnoj sceni. Mi danas nismo
dotakli neke probleme. Mi smo podržali otvaranje auto-puta i ekonomski sporazum sa
Hrvatskom stranom. Mi smo i danas da se otvori, ali molim vas da nam se koliko-toliko
olakšaju uslovi putovanja prema ostalom dijelu Republike Srpske Krajine.
Vjerujte mi da je takav predlog potreban, a predviđen je za samostečeni bolji život, na
prostoru Zapadne Slavonije, a vjerujem i na teritoriji Republike Srpske Krajine.
Želim se ukratko osvrnuti na ocjenu stanja na opštini Pakrac. I ovom prilikom želim
istaći da smo unazad nekoliko mjeseci imali veliko razumjevanje Vlade RSK tako da su
nam određenom pomoći pomogli da se veći deo prostora opštine pod našom kontrolom
elektrifikuje, u fazi je izgradnja deset stambenih objekata od čvrstog materijala za kadrove
potrebne Opštini Pakrac. U ovoj fazi nalazi se i skladište građevinskog materijala, u posljednje
vrijeme vrši se i kvalitetnije održavanje pravca na prostoru Opštine Pakrac, također izgradnje
poslovnih zgrada. Ova ulaganja su znatno promjenila političku situaciju SO Pakrac, jer su
građani počeli vjerovati da ovakvim ponašanjem Vlade sazrevaju naše potrebe, i nismo ostali
sami. Siguran sam u to da je to bio zadnji momenat kada se to učinilo, i vjerujte mi da je to
mnogo uticalo i promjenilo odnos prema iseljavanju i odlaženju sa ovih prostora.
Međutim, to ne može biti dovoljno, jer sredina u kojoj živimo, i sa kojom se susrećemo
još uvijek stavlja ljude u veliko iskušenje. Ostati ili otići. Osnovni razlog ostajanja je jasno
opredjeljenje i želja da se ostane na ognjištima naših otaca, ili saznanje kakva nas još
iskušenja očekuju. A postavlja se pitanje ima li još vlastite moći. Što se tiče fizičke snage to
156

svako ko da, ali kada je u pitanju vođenje života i samo njegovo funkcionisanje, to sami ne
možemo. Zbog toga smo se mi na našim sjednicama, definisali smo da je vođena široka i
kvalitetna rasprava.
Predlažem da ova današnja Skupština da obavezu i ovlašćenje Vladi i određenim
ministarstvima da dođu na prostor Opštine Pakrac, kao što se i dolazilo u prethodnom
sastavu, i direktno se upoznaju sa stanjem, prilikama i potrebama i da zajednički procjenimo
što je najhitnije, i da se nađe tretman da se stanje stabilizuje.
Da se na našem području razmotri situacija uz prisustvo sljedećih ministarstava, a to
je Ministarstvo za privredu, Ministarstvo za poljoprivrede, Ministarstvo za šumarstvo
i vodoprivredu, Ministarstvo za urbanizam, građevinarstvo, Ministarstvo za inostrane
poslove, Ministarstvo za zdravstvo i Ministarstvo prosvjete.
Ja bih se sada osvrnuo na Ministarstvo inostranih poslova, koje je izuzetno važno. Što se
tiče MIP-a poseban značaj dajemo ovom ministarstvu. Poseban značaj dajemo ministarstvu
i iskreno želimo da vidimo u Pakracu g. Milana Babića, kao onda kada je kao predsjednik
SO Knin došao na osnivačku Skupštinu Srpske demokratske stranke.
Od tada je prošlo godina. Da su često podmetane razne insinuacije, gospodine Babiću što
je tako rjetko kod nas, da je g. Babić u Hagu izjavio da preko Save nema Srba, da vjerujem
da su to neistine, ali znate kada ste prepušteni sami sebi, i oni koji provode državnu politiku,
onda se poželim da ti ljudi svojim prisustvom ponekad pokažu svoje namjere. Ja vjerujem
da ovo ministarstvo može da krajnje upozna probleme Opštine Pakrac, a tako i Zapadne
Slavonije kao cjelovitog srpskog prostora.
Pored stanovništva opštine Pakrac, žive građani drugih opština Daruvar, Podravska
Slatina i drugih srpskih naselja koja čine neprekinutu teritorijalnu etničku cjelinu i
apsolutnu većinu.
Zbog toga što se neke stvari dešavaju u Zapadnoj Slavoniji, kao na primjer kako su se
uređivale tampon zone između Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske. Ona jedino
kod nas nije uređena. Zbog čega je ta linija precrtana. Iz čijeg interesa je ovo bilo spreman
da više od 25 sela koja su 100% srpska budu u tampon zoni, ko to čini takve poteze na štetu
srpskog naroda Opštine Pakrac i poklanja Hrvatskoj kao da tamo nikada nisu bili Srbi. Da
pokušamo prihvatiti da je to možda jedan od razloga što neko je dogovorio, i nije poznavao
tu situaciju, pa je učinio takav pristup. Evo vidite to nije jedini razlog što mi danas ovaj
predlog dajemo na ovu Skupštinu. Želimo upoznati naše državno rukovodstvo, [s]a svim
elementima koji sačinjavaju Zapadnu Slavoniju i na taj način pomoći našim pregovaračima,
da ponovo [a]ko ikada otpočnu pregovori, budu apsolutno dobro pripremljeni sa svim
argumentima da zastupaju naše interese kao integralne interese RSK. Nećemo dozvoliti
da pod nečijim pritiscima i ucjenama bilo što učinimo što nama čini veliku štetu, a da
to pravdamo nepoznavanjem činjenica i problema. Rukovodstvo Pakračke opštine su
legalni predstavnici vlasti i naroda toga kraja, uvijek je od sada, a i ubuduće će svojim
aktivnim učešćem u radu svih institucija vlasti RSK pomoći radom sa predlozima, pomagati
funkcionisanju države u svim njenim segmentima vodeći pri tom računa da na svakom
mjestu budemo jedinstveni.
Evo ovo je moj dio izlaganja, nisam htio nikoga uvrijediti samo sam želio iznijeti
probleme pred ovu Skupštinu, sa područja opštine Pakrac, i nadam se da će ova Skupština
usvojiti ove naše zaključke i da ćemo predstavnicima vlasti naše odnosno Vlade RSK koja je
u zadnja dva navrata i dolazila gore, da će se ovdje na našem prostoru dogovoriti, i da ćemo
157

zajednički se pokušati dogovoriti i riješiti sve ove probleme za interes naroda i građana RSK
i Zapadne Slavonije.
Hvala lijepo.
[…]
Za reč se javlja ministar odbrane gospodin Rade Tanjga.
MINISTAR ODBRANE: Poštovani predsjednici, poštovani narodni poslanici. Meni je
drago da u ime Vlade, ako smem tako reći, mogu kratko da kažem bez namere da ulazim
u celinu, šta smo napravili, istovremeno mi je drago, i to bih prije svih ostalih hteo reći da
mi je drago da je Vlada podržala ovaj predlog Demokratske stranke Krajine da se Skupština
održi u Okučanima i da mi time prije svega iskažemo svoju odlučnost da je srpski narod
nedeljiv i da Zapadna Slavonija pripada RS Krajini. Ja sam mogao reći da sam imao sreće
što sam bio na čelu Štaba za otvaranje auto-puta i to sam na taj način pobliže upoznao i zap.
Slavonce i tu sam bio više od mesec dana. Upoznao sam njihove probleme, da vam odmah
kažem, imali smo malo nesporazuma, možda se nismo ni razumevali, ali čini mi se da smo u
početku, i da smo dobar deo posla napravili, uredili i uradili da sve od toga ostaje što se radi,
što se izgrađuje, što je u toku i da verovatno možemo da kritikujemo, ja isto prihvatam, ali
ja bih kratko da kažem što smo to uradili od otvaranja auto-puta do danas, i to su zaključci
koje je Vlada na 28. sednici održanoj 21. 1. 1995. godine, tu je nekoliko zaključaka, većina
je sa njima upoznata, ja ću samo prosto preletet preko tih zaključaka, dakle, u prvoj fazi
mi smo formirali Štab za otvaranje auto-puta, i Štab je u skladu sa svojim ovlašćenjima
materijalnim resursima izvršio zadatke koji su se postavili u prvoj fazi realizacije otvaranja
toga puta.
U drugoj fazi pored uslova da se pređe u drugu fazu, u cilju što tešnjeg rada i praćenja
realizacije, posebno sa državnim interesima RSK i naroda Zapadne Slavonije, druga faza
obuhvaća vojnu bezbjednost, u skladu sa zaključcima Vlade i dogovorom sa Vrhovnim
savjetom odbrane, odgovarajući zaključci su napravljeni u tom pravcu, i ja ih ne bih možda
sada elaborirao, ako bude trebalo, ja predlažem da to napravimo u zapadnom delu, u onom
delu kada budemo govorili uopšte o trećoj tačci dnevnog reda.
Dalje, formiranja dela preduzeća naftne industrije Krajine “NIK Okučani” na prostoru
Zapadne Slavonije, otvoriće se dio preduzeća za distribuciju nafte i naftnih organizacija.
Ovaj dio preduzeća poslovaće u sastavu NIK Mirkovci i imaće sva prava i obaveze kao ostali
delovi preduzeća. Osnivanje NIK Okučani dosadašnji deo preduzeća preuzima obavezu
distribuciju nafte i naftnih derivata, na prostoru Banije i Korduna, a NIK Okučani na
prostoru Zapadne Slavonije. Ovom izmenom u sastavu NIK Mirkovci osniva se preduzeće.
Zadužuje se Javno preduzeće NIK Mirkovci da se konstituiše dio preduzeća NIK
Okučani u roku od 30 dana.
Ministarstvo energetike i rudarstva zadužuje se da u operativnim planovima, distribucije
naftnih derivata što pre uvrsti novoosnovani dio preduzeća NIK Okučani.
Zatim, formiranje dela Javnog preduzeća “Putevi – Krajina”. Sve poslove tekućeg
investicionog održavanja, auto-puta, i lokalnih puteva u Zapadnoj Slavoniji, to osnivanje
dela Javnog preduzeća preuzima se u Okučanima. Posebno se zadužuje Javno preduzeće
“Krajina-put” – Knin, da izgradi projektnu dokumentaciju i pristupi projektu sanacije,
postojećih i izgradnji novih puteva za potrebe odbrane i pri.157 vezano za normalno
funkcionisanje auto-puta. Zadužuje se Ministarstvo za saobraćaj i veze da ispita mogućnost,
157

Prijevoza.

158

opravdanost preduzeća i eventualno samostalnost preduzeća “Krajina-putevi”. Rok izvršenja
jeste 22. Rekonstrukcija mostova na Savi i izgradnja lokalnih puteva. Ovo smo izdvojili iz
tog žaka, ovog javnog preduzeća “Krajina-putevi”, zbog opredeljenja Vlade da je to pitanje
za Zapadnu Slavoniju. Zbog povezanosti područja Jasenovac, kao i naselja Jasenovac,
Košutarice i Mlaka sa ostalim naseljima Opštine Okučani, kao i pozvezanost Zapadne
Slavonije sa Kordunom i Republikom Srpskom, Vlada će pristupiti sanaciji mosta na Savi,
mosta na kanalu Sprud, i izradi odgovarajuće putne mreže radi povezanosti...
Zadužuje se Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo
da u saradnji sa Ministarstvom za saobraćaj izradi projektnu dokumentaciju predlaže
dinamiku radova i izvrši konstrukciju... Rok za izvršenje je 20. 02. 1995. godine.
Postavljanje tranzitnih robnih tokova i formiranje slobodne bescarinske zone. Zadužuje se
Ministarstvo za turizam i ugostiteljstvo da u suradnji sa UMPRO158 i hrvatskom stranom
uspostavi tranzitni protok roba iz istočnog u zapadni dio i obrnuto RSK. Rok za izvršenje
ovog zadatka je 15. 02., uz donošenje pismenog izvještaja Vladi. (govornik sedi daleko od
mikrofona i ne čuje se dobro).
Ja bih sada još samo kratko uz ove zaključke, rekao neke da kažem finansijske pokazatelje
koje sam dužan ovde reći, šta smo u tok kratkom periodu ipak uspeli napraviti.
Bez obzira na to što se slažem apsolutno da one količine goriva koje su došle tu, moram
vam reći da su tri cisterne goriva došle već na početku otvaranja auto-puta i ne zato da sada
se prepucavamo, ali istini za volju stvaramo je bila Dalmacija i Lika i zbog toga što su imali
krizu, vi znate dobro šta je sve bilo, prekinut je bio saobraćaj. I u Dalmaciji i u Lici.
A u Zapadnoj Slavoniji ostale su samo tri cisterne koje su došle. Dalje, u direkciji
troškova i normi koliko je utrošeno, utrošeno je oko milion dinara za pokrivanje troškova
dodatnog obezbjeđenja vojske, i dodatnog obezbeđenja MUP-a i ostalih sredstava kao što je
recimo drvna industrija Okučana, “Jugo-zapadna Slavonija”–Okučani, Agrolinija itd., sve je
napravljeno u cilju poboljšanja stanja odbrambenih priprema za auto-put.
Evo ja bih imao samo toliko kratko, mislim da verovatno u ovoj situaciji, s obzirom na
ovogodišnjem delu za januar mesec, kada je budžet Republike Srpske Krajine iz poznatih
razloga nama nizak, meni se čini da ovaj zaključak da je prilično truda Vlada uložila da bi
ovaj dio svojih obaveza prema Zapadnoj Slavoniji ispoštovala.
Hvala.
PREDSJEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Ko se javlja za reč?
MIKELIĆ:159 Poštovani predsjedniče, poštovano Predsjedništvo, poštovani poslanici!
Današnja vanredna sjednica Republičkog parlamenta, sazvana na inicijativu kluba
poslanika SDS Krajine, na inicijativu predsjednika dr Milana Babića, mislim da... i
opredeljenje sigurno i ostalog dela klubova poslanika, koji nisu učestvovali ali koji su
prihvatili, apsolutno takav jedan stav, i koji su prihvatili između ostaloga i njihovo prisustvo
i naše prisustvo, cele Vlade ovde, mislim da pokazuje izuzetnu važnost za celinu Republike
Srpske Krajine, a posebno srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji.
Ovo naime ima značaj za one najhrabrije borce i koji su se i danas ovde oglasili sa pismom
Zapadne Slavonije, koji su uz pomoć naroda koji je ostao na ovom prostoru, za sve one Srbe
158
159

UNPROFOR.
Borislav, predsjednik Vlade RSK.

159

koji su napustili prostore Zapadne Slavonije zbog poznatog hrvatskog udara na srpski narod
na ovom prostoru, koji iz raznih razloga nisu bili pripremljeni da pruže efikasan otpor da bi
sačuvali svoja ognjišta.
Mislim da je ovdje izlaganje gosp. Atlagića160 isto tako i gosp. Damjanovića,161
potpredsjednika Skupštine, imalo jednu takvu konotaciju koje su da kažemo evo ovde
u ovom vrlo kraćem izlaganju na ovom Parlamentu, mislim da smo svi prihvatili i samo
možemo proširiti takve ocene koje su vezane za nacionalnu politiku Republike Srpske
Krajine i za okolinu Republike Srpske Krajine.
Takođe bih želeo posebno da istaknem da je izlaganje predsjednika izvršnih saveta, i
oko Pakraca na pravcima koji obavezuju Vladu da kroz svoja resorska ministarstva sagleda
prisutne kritičke ocene, da postoje i da u narednom vremenu dvadesetak narednih dana, kao
i da istovremeno celovit izvještaj da, može da podnese već i na narednoj redovnoj Skupštini,
jer zaista nije danas Vlada bila obaveštena ili nije kazato da ćemo danas raspravljati o tom
drugom segmentu, izuzev o ovome, naravno, nacionalnom pitanju u želji, rekao bih i
poslanika SDS-a i ostalih poslanika, i rekao bih u presudnom trenutku, a ovde je iskazato
sve šta se dešava i na međunarodnom planu, damo apsolutno podršku srpskom narodu u
Zapadnoj Slavoniji, da ove dve opštine, i da kažem ljudima koji su ovde ostali da hrabro
brane ove prostore, i to smatramo najvažnijim zadatkom i zaključkom današnjeg prvog dela
naše rasprave u Okučanima.
Od samog početka rada Vlade i njegova programa, opredeljenje je bilo apsolutno da se i
najmanji deo područja Zapadne Slavonije, mora posvetiti daleko veća pažnja nego do sada.
Prvi zadatak Vlade s kojim se ona susreće, jeste bio upravo na makro planu od potpisanog
Mirovnog sporazuma o prekidu vatre koji je u nekim svojim delovima direktno pogađao
područje Slavonije, u prvom redu Opštine Pakrac, o tome je danas ovde govorio predsednik
Izvršnog saveta gospodin Ivanović.162 On je inače do sada u nekoliko navrata, ne samo on
nego i drugi, govorili o tom problemu koji je izuzet sa delom sporazuma o prekidu vatre, o
tampon zoni, i onome problemu koji je prisutan u Pakracu, kojega danas ovde imamo. U
svim razgovorima smo koje smo vodili od predsednika Republike, Vlade, ministra inostranih
poslova, svih ljudi koji su uopšte učestvovali do sada u ovome, bilo da se radi o gospodinu
Akašiju,163 bilo da se radi o dvojici kopredsednika, međunarodne konferencije, i rekao bih
rukovodstva, vojnog dela UNPROFOR-a posebno isticali potrebu i pitanje i zaključke
skupštine, RSK i Vlade, da se ovaj dio oko Mirovnog sporazuma o prekidu vatre i tampon
zona, na području Zapadne Slavonije, na drugim delovima mora ispoštovati, sprovesti do
kraja, nije ovisilo ni o vladi, ni o resorima, niti o vojnom rukovodstvu, niti o bilo kome
drugome u Republici Srpskoj Krajini, koji je na bilo kakav način prouzrokovao da dođe
do takvih nepoštovanja od strane. Verovatno do kraja nije izvedenog čitavog dela mirovnog
sporazuma o prekidu vatre, od strane UNPROFOR-a odnosno od hrvatske strane.
Mislim da ste bili dovoljno oko toga upoznati, čime je taj dio do sada u nekoliko navrata
elaboriran.
Verovatno ja mislim da sigurno g. Ivanović nije imao nikakvu lošu nameru, ali u svakom
slučaju nadam se da MIP će povezivati mirovni sporazum o prekidu vatre... za gospodina
Babića, jer on nije učestvovao o tome, odnosno vlada je izabrana 20. 04. 1994. godine, a
160
161
162
163

Marko.
Đorđe.
Obrad.
Yasushi Akashi, posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za područje bivše Jugoslavije.

160

vi znate da je taj mirovni sporazum potpisan 29. 03. 1994. godine.164 Hoću kazati da ove
stvari sigurno ćemo u okvirima ministarstva i Vlade i dalje ustrojavati da se to pitanje reši
tako kako je želja srpskog naroda u Pakracu, ali prihvatite i ovu ocenu da nije to bila zaista
slabost, bilo Vlade, bilo Skupštine, ili bilo na nivou rukovodstva Republike Srpske Krajine.
Drugo što bih hteo da kažem, od vremena kada smo radili veoma ofanzivno i rekao bih
aktivno na sprovođenju Mirovnog sporazuma o prekidu vatre koji je dao i dobre rezultate,
jer je dobro poznato da nema više takvih napora kao što je bio slučaj 1993. godine,
nema više takvih pogibija da je ipak nastala jedna mirnija situacija u Republici Srpskoj
Krajini, mi smo želeli da razgovaramo i vodimo pregovore o drugoj fazi koja je takođe
zadata Zagrebačkim sporazumom, koji je potpisan 29. 03. Naravno to nije nametnula ova
Vlada koja je izabrana, on je jednostavno došao kao gost jednog međunarodnog pristupa
i dogovora, da se takav jedan mirovni sporazum, odnosno Zagrebački sporazum potpiše, i
uspe da se izvuče u prvoj fazi, prva koja je imala mirovni sporazum o prekidu vatre, druga
su ekonomska pitanja, i naravno politička rješenja.
Poznato je da u ekonomskom delu sagledavanja segmenata moglo je biti još mnogo
drugih pitanja. Međutim, nismo ni bili u stanju da na sva ta pitanja ukažemo koja hoćemo,
mada su ona bila i od strane dvojice potpredsjednika od međunarodne zajednice nametnuta
kao rekao bih prioritetna, među kojima se našao i auto-put, o kome je ovdje i bilo reči, i
o kome će sigurno biti reči, koji na određeni način donosi i određene nevolje i probleme,
koji se pojavljuju i koji su se pojavili i svi zajednički moramo učiniti da isplaniramo, a da ne
nanesu neku veću štetu.
U trenucima kada je došlo do prekida odnosa između Srbije i Republike Srpske i problema
nastalih na način i svega ovoga što je izazvalo određene blokade sirovina i repromaterijala
kada je u pitanju privreda Republike Srpske Krajine, osetilo se to najvećim delom u ovome
zapadnom delu, to znači Severne Dalmacije, Like, Korduna, Banije i Zapadne Slavonije.
Mislim da su stvari koncem godine imale još pooštrenijih problema, i zato je osnivanje od
strane međunarodne zajednice da se u okvirima ekonomskog sporazuma koji je potpisan
2. decembra, a koji je prošao ovaj naš Parlament, operativno odrede ona pitanja koja su
imala i najveću specifičnu težinu. Zato smo mi radili na svim pitanjima, i kada je u pitanju
ovo, i kada je u pitanju voda, naravno da je u stvari auto-put bio u centru pažnje. Moram
kazati da uz to što je tek ekonomski sporazum takav da u čitavome svome tekstu, iako ne
piše Republika Srpska Krajina, ne piše nigdje ni Hrvatska. I hoću kazati da nema jedne
rečenice u izvještaju koja u tom sporazumu stoji da je Hrvatska, ovo nešto što ne stoji i
međunarodna zajednica nije prihvatila da stoji ni Republika Srpska Krajina. Mislim da smo
taj čitav posao veoma teško odrađivali, jer je nemoguće bilo postići sve ono što smo želeli, i
što bi želeli i poslanici i Vlada, zato što postoje dve stvari, jedna Hrvatska koja sedi na jednoj
strani delegacija, međunarodni predstavnici koji su i značajni predstavnici poznati u svetu
i rezolucije sve koje su donesene, i međunarodno priznanje koje imaju, a mi toga nemamo,
otežavajući su sigurno faktor da se može na potpunoj ravnopravnosti postići jedan sporazum
koji bi, kada bi postojala takva ravnopravnost, sigurno bio apsolutno drugačiji nego što je
ovaj. Kada smo pustili auto-put, i kada je došlo do tih prvih problema, prvi problemi su nas
zadesili, mi smo već u međuvremenu imali dosta zategnuto stanje sa Hrvatskom, i kada su
u pitanju bile linije dodira, i kada su u pitanju bile i mobilizacije koje su iz toga proizišle,
Vidi: Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995., Dokumenti, knjiga 11., HMDCDR, Zagreb, ožujak
2012., Dok. br. 144, str. 268-273.
164

161

i pretnji koje su toga trenutka postojale, i u takvim okolnostima se odrađivao jedan takav
posao. U tim okolnostima je vrlo teško odrađivati takav jedan posao.
On je otvoren i do sada ali da podvučem, Rezolucija 820, a kasnije i paragraf 12,
predstavlja Rezoluciju 970 odnosi se naravno i na robe koje su vezane sa SR Jugoslaviju, i
robe koje su iz SRJ a koja je pod sankcijama po tom pravilu ne idu, u stvari, auto-putem.
I zbog toga i jeste sporazum tretiran SEKTOR ISTOK i SEKTOR ZAPAD.
U svemu tome mislim da je do sada, i pored tih problema, koji se tako tretiraju, dosta roba
repro-materijala, nakon jednog velikog zastoja, koji je bio obrađenog, i da je dio preduzeća,
i na području Like, Korduna i Banije, a verovatno i ovde, možda nedovoljno što kaže
predsjednik Izvršnog saveta, iz tih razloga smo mi na zadnjoj sednici kazali i skupštinskoj,
i rekao sam da ćemo i predsjedniku izvršnih saveta, i izvršnom savetu isključivo učiniti
odgovornim, da izvrše selekciju preduzeća, ona koja su najvažnija za opštine koje postoje,
koje rade koji su to repromaterijali i kojima će se davati prednost, a kada su u pitanju robe
široke potrošnje, takav smo stav zauzeli, iako ovih dana postoje poteškoće i problemi koji su
bili vezani za određena i zaoštravanja koji su nastali nakon naše Skupštine, kada smo doneli
stav da zamrzavamo odnose, odnosno odlažemo daljnje pregovore, dok se definitivno ne
reši pitanje ostajanja UNPROFOR-a i da li Republika Srpska Krajina ostaje zaštićena zona,
odnosno da se produži mandat UNPROFOR-a takav kakav jeste bio do sada.
Pošto je taj problem iznikao upravo u trenucima kada smo počeli određivati rekao
bih vrlo aktivno ta ekonomska pitanja, od dalekovoda do auto-puta, naftovoda, od niza
drugih pitanja, u sporazumu je stajalo da je to uslov daljeg sporazuma, mi smo zbog nekih
neusuglašenih stavova vezanih za vlasničke odnose, pristupili puštanju naftovoda i ustupanju
određene količine, ali ne dovoljne količine nafte zaista, koja bi mogla da pokrije potrebe,
čak i ovog celokupnog dela zapadnog.
Da je ranije, ili da smo uspjeli da te stvari završimo na ovim količinama koje su predviđene,
verovatno bi danas imali manjih problema ovde u Zapadnoj Slavoniji.
Potrebno je naravno, i u okviru nafte, ono što ide iz Pančeva, i ovih dana se taj problem
pojavljuje, nadamo se da ćemo u ova dva – tri dana razrešiti taj problem, i da će nafta po
našem dogovoru, vezano za Opštinu Okučani, i za Pakrac, za potrebe koje su ovde biti
prisutna u onoj ceni koju smo mi dogovorili.
Vraćam se nazad, dakle, u vreme kada smo napravili takav sporazum, napredak, došlo je
do otkazivanja UNPROFOR-a od strane Hrvatske, međunarodna zajednica je dosta grubo
reagovala, mi smo razgovarali sa svih naslova tako kako smo razgovarali, na inicijativu
takođe poslanika iz SDS Krajine, i Skupštine, koja kako znate zajednički je jedinstvena sa
Vladom, i zauzela stav da se odlažu pregovori i realizacije tih pitanja i sporazuma dok se
ovo pitanje definitivno ne reši. I tako je boravak i gospodina Akašija bio u tom pravcu ovih
dana u Kninu, verovatno da možemo očekivati u narednih desetak dana definitivan stav
Ujedinjenih nacija oko daljeg ostajanja i po kakvim uslovima ovoga UNPROFOR-a.
Vraćamo se nazad na problem i na zaključke. Ne bih ih dakle elaborirao pojedinačno,
ovde je Rade išao na pojedinačno elaboriranje. Ja bih hteo da kažem da će zaključak sigurno
biti sproveden, i tu postoji procedura koja se i u zakonskim uslovima mora razrešiti, mi smo
razrešili ono što se odnosi na miliciju i vojsku i sigurno je da ćemo razrešiti i ovo oko ovih
delova preduzeća, i poštovaćemo to što traži opština Okučani i Pakrac kada su u pitanju
robe koje će ići auto-putem.
Ali mnogo bitnije i značajno je da smo ušli u projekat definitivne sanacije mosta, jedno i
drugog, jednog košta 3 miliona i 200, drugi koji košta i milion i petstotina, i ovih dana smo
162

upravo zatvorili konstrukciju ta dva mosta. Mislim da će ta dva mosta imati zaista veliku
specifičnu težinu, povezanosti Zapadne Slavonije sa drugim delovima Republike Srpske
Krajine, i da ćemo ući u izgradnju onoga od 6,5 km, kako bi područje Jasenovca i u celini
obeležavanja ove godine koje će biti veliko i krupno, ovih dana ćemo imati glavni odbor, za
obeležavanje 50-godišnjice pobede nada fašizmom, i našeg Logora Jasenovca, i mislim da će
i SRJ i Republika Srpska u tome s nama zajednički učestvovati, i da je to u trenutcima kada
se rešava pitanje srpskog naroda na prostoru RSK i najkrupnija manifestacija obeležavanje
i u Evropi koje se u velikoj meri, apsolutno i istoričari i svi oni koji su u tome učestvovali,
i učestvovaće, biti u mogućnosti da dokažemo i ono što ste vi danas ovde u izlaganjima i
gospodina... verovatno svako od vas koji sedi ovde u dvorani mogao kazati svoj deo posla.
Ja bih hteo dakle da kažem ovde da problem zasigurno u ovakvom jednome protoku
roba postoje interesi, postoje i različiti interesi, javna je sednica, i ne bih u stvari hteo da
elaboriram neke stvari koje za sebe nose rekao bih neke probleme, koje kada bih sada ja
ovde izneo, možda bi to imalo i neke druge konotacije. Zbog toga mislim da ćemo sesti
zajednički sa rukovodstvom, prihvatiti privrednike iz područja Zapadne Slavonije u celini,
da dođu na sednicu Vlade i da ovih dana taj problem zaokružimo i ne produbimo problem,
nego ga u stvari razrešimo.
Ja još jednom želim i odbornicima, a posebno poslanicima Zapadne Slavonije,
rukovodstvu i narodu da kažem da je i Vlada i Skupština i celokupno rukovodstvo RSK
na ovoj liniji kao što je danas i učinio sazivanje vanredne sednice na inicijativu gospodina
Babića kao predsednika SDS-a i hteo bih da im kažem da su napravili apsolutno dobar
potez, koji je Vlada u potpunosti podržala.
Ja vam obećavam da ćemo sigurno izaći iz ovih problema u kojima se sada nalazimo.
Za reč se javio ministar dr. Milan Babić.
MILAN BABIĆ: Poštovani poslanici, dragi gosti. Danas u ovo današnje vreme bilo je
potrebno da se nađemo ovde na Srpskoj Zapadnoj Slavoniji, koji je očuvan poslije dugih
borbi i stradanja. Naš Patrijarh i njegova svetost gospodin Pavle, kaže – da činimo koliko
možemo, a ako činimo dobro i Bog će nam pomoći. Ali da ne činimo manje od onoga što
možemo. Ja moram reći da moramo da činimo koliko možemo, ali ne smemo činiti manje
od toga. Što se tiče Republike Srpske Krajine i njenog stvaranja, videli smo koliko smo mogli
na nekim prostorima i više nego što smo mogli, znači da je Bog bio sa nama. Na nekim
prostorima, možda je činjeno manje, a sada ovo vreme jeste da činimo i pravovremeno
koliko možemo.
RSK počeli smo stvarati 1990. godine. Demokratskom procedurom, samoopredeljenjem
srpskog naroda, najpre u srpskim opštinama, koje su bile većinske srpske, pa u naseljima
koja su gravitirala tim opštinama. To je rezultiralo prvo stvaranjem srpske autonomne
oblasti Krajine, srpske oblasti Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, i srpske oblasti
Zapadne Slavonije. Prva naša zamisao 1990. godine nije bila da stvaramo na srpskom
istorijskom prostoru Krajine i Slavonije tri srpske oblasti, već jednu srpsku oblast. Ja na
žalost moram da kažem braći u Zapadnoj Slavoniji, da su se početkom 1991. godine, barem
rukovodstvo koje je tada bilo na čelu Srpske demokratske stranke u Slavoniji i Z. Slavoniji,
odvojili od ovog procesa jedinstvenog stvaranja srpskog prostora, od Severne Dalmacije,
Like Korduna, Banije i čitave Slavonije do Baranje. To je rezultiralo i stvaranjem tri različite
srpske oblasti. 1990. godine našli smo se na osnivanju Srpske demokratske stranke, tamo
je bilo, bila je grupa odgovornih ljudi iz Okučana, i tada su inicirali da stvaraju Opštinu
Okučane, i da Opština Okučani uđe u onaj popis srpskih opština, koje smo i sada obznanili
163

od Knina i Benkovca do Belog Manastira. I rukovodstvo političko u Okučanima je napravilo
dobre stvari. Formiralo je Srpsku opštinu Okučani, i Okučani su se pripojili 1991. godine
SAO Krajini. Ono što se dešavalo sa Zapadnom Slavonijom 1991. godine najbolje vi znate
koji ste živeli ovde, i vi koji ste vodili Zapadnu Slavoniju, i vi koji ste ostali ovde, a znaju i
verovatno i mnogi koji su izdali narod i otišli odavde, i kojih danas ovde nema.
(AKO NEŠTO BUDE POGREŠNO OTKUCANO A NIJE TAKO REČENO, TO JE
RADI TOGA ŠTO SE NE ČUJE DOBRO GOVORNIK NI JEDAN DO SADA, PA NI
DR MILAN BABIĆ, JER JE SNIMAK SLAB)
Nama je dolazak mirovnih snaga UN doneo neki kažu predah..? Ja kažem isterao je
Jugoslaviju našu državu sa srpskog prostora i srpske krajine, ali nije stvar da sada o tome
raspravljamo. 1991. godine, prvi projekti međunarodne zajednice što se tiče statusa Srba
kako su oni i tada govorili u Hrvatskoj kao nacionalne manjine jeste bila da se Hrvatskoj
prizna nezavisnost, a Srbima u ondašnjoj SFRJ, odnosno sada već separatnoj Hrvatskoj,
da status nacionalne manjine na određenom prostoru koji bi imao specij. status. Ja sam
učestvovao delom u tim razgovorima, zastupajući isključivo srpsku autonomnu oblast
Krajinu, čiji sam tada predsednik bio, bio je i Goran Hadžić koji je zastupao Istočnu
Slavoniju i Baranju, povremeno su se pojavljivali i rukovodioci Zapadne Slavonije, i vi
dobro znate koji su to bili.
Rezultat tadašnje naše političke diplomatske borbe je bio da smo odbacili dokumente,
i odbacili smo takve predloge koji su tretirali Srpsku Krajinu kao specijalnu teritoriju u
Hrvatskoj. Posledica toga jeste bila dolazak UN, i naša diskusija na koji način da se razmeste
ovde. Danas je važno i moram da vam skrenem pažnju razloge zbog čega smo inicirali da
se baš sada u ovom trenutku održi Skupština i da se ponovo govori o Zapadnoj Slavoniji.
Zapadna Slavonija srpska, najvećim delom je iseljena. Ovaj dio Zapadne Slavonije Opštine
Okučani i Pakrac, moramo čuvati i braniti.
Pred nama je nova faza pristupa međunarodne zajednice u odnosu na Srpsku Krajinu, ona
se manifestuje u dva oblika. Prvi je rasprava o mandatu Mirovnih snaga, i zahtev Hrvatske
da se mirovne snage povuku, i naših zahteva u suprotnom da mirovne snage ostanu dok se
ne nađe konačno političko rešenje kako bismo u miru pregovorima se izborili za ostvarenje
svoje suverenosti, i samoopredeljenje koje srpski narod u Krajini je već pokazao. Drugi oblik
jesu politički planovi, novi planovi i projekti koji se odnose na Srpsku Krajinu, mi nismo
uzeli nju u razmatranje jer smatramo da nisu uslovi podobni ni za kakvu raspravu u vezi
političkog rešenja, a pogotovo na način kako se tretira Republika Srpska Krajina.
Jasno je svima da u kontekstu našeg odbijanja da razgovaramo o Planu Z4 stoji jasan stav
da je taj plan za nas neprihvatljiv. Iz sredstava informisanja, ne zvanično, javnost je mogla
saznati da u tom Planu ne postoje uopšte razmišljanja da jedna trećina RSK ostane u bilo
kakvom svojstvu političko-teritorijalne jedinice, a kamo li republike, a da za dve trećine
RSK ne postoji nikakav tretman države, pogotovo ne suverene države Republike Srpske
Krajine.
Ali, posebnu težinu ima negiranje Zapadne Slavonije u bilo kakvoj varijanti. Zbog
toga mi danas ovde i treba da pošaljemo glavnu poruku sa ove Skupštine koja nije ni
manifestacija, već radna... politička Skupština, da kažemo i da je prostor Zapadne Slavonije
etnički, i istorijski srpski, i neotuđivi dio teritorija RSK. I da ćemo se i u borbi za novi
mandat Mirovnih snaga, izboriti da teritorija Zapadne Slavonije ostane pod zaštitom.
Koja ćemo sredstva upotrebljavati, moramo koristit sva sredstva. Onoliko koliko je to u
našoj moći, a koristićemo ih maksimalno.
164

Mi smo imali i razgovor sa specijalnim izaslanikom generalnog sekretara UN Akašijem,
nedavno u Kninu, došli su nas obavestiti o dvije jedine mogućnosti, što se tiče prva je
da UNPROFOR potpuno ode, a druga je da se promeni mandat. A mi treba od ovog
trena da se borimo da taj mandat se suštinski ne promeni, da srpska teritorija, da RSK
ostane pod zaštitom UN, a mi da se borimo za priznavanje svoje suverenosti, odnosno prava
naroda na samoopredeljenje, ali i faktički istorijski i faktički ostajanje teritorija RSK i zbog
toga mislim da je danas i treba da obznanimo svetu da je čitava RSK jedinstvena, ne samo
Severna Dalmacija, Lika, Kordun i Banija, već i taj dio je jedinstven i za Zapadnu Slavoniju,
i sa Istočnom Slavonijom, i sa Baranjom sa Zapadnim Sremom, i da se tako i ponašamo
pred svim međunarodnim faktorima, a mislim da među sobom ne treba jedni drugima da
dokazujemo.
Hvala.
(aplauz).
[…]
VUJIĆ:165 Poštovani predsedniče, gospodo predstavnici.
Dok gospodin Mikelić nije izašao i objasnio zbog čega smo se sastali ovde, nisam znao
da je gospodin ministar inostranih poslova to pojasnio, i da na neki način samo došao
do spoznaje, šta bi o svemu danas trebali da raspravljamo. Gospodin ministar inostranih
poslova dao je jedan pregled istorijskih događanja na ovome području, rekavši između
ostalog da je Zapadna Slavonija integralni deo Republike Srpske Krajine, što smo mi stalno
i tvrdili, i tu dileme nije bilo. Međutim kada se raspravljalo o nekim pitanjima, onda su
sednice bile zatvorene, i na pitanja koja su bila od vitalnog interesa Zapadne Slavonije,
bili su pozivani samo poslanici iz Zapadne Slavonije, i to na zatvoreni dio Vlade, a mi na
Skupštini smo izgledali kao izvršni odbor Vlade. Čekajući tako 5-6 sati da se dogovore, da
donesu neke zaključke da nam ih serviraju, bez obaveza Skupštine je da se izjasni o istima.
Mi ni jedan ovde od poslanika i naroda ovde nemamo pojma šta je to što je obećano, i šta
treba da se uradi po pitanju Zapadne Slavonije.
Ja smo znam da je gospodin predsjednik Skupštine dao jednu ocenu ovde da je gospodin
Milan Babić, najveći poznavalac etničkog prostora, može se dozvoliti da je gospodin Milan
Babić, zaista ličnost, i politička figura koja na neki način postojana i vrijedna, ali da je
gospodin predsednik ovde napravio jednu grešku, izuzimajući jednog pojedinca iz Vlade.
Iz Zapadne Slavonije, čuli smo 183 sela su ispražnjena i ti ljudi se nalaze po Slavoniji,
Istočnoj Slavoniji, Sremu i Baranji. Njihova neizvesnost je zaista potpuna. Ti ljudi ne znaju
ni gde su ni šta su, jednostavno ponekad ih onako kao Kurde možemo posmatrati. Šta se
dešava ovdje, danas nam je sada jasno. I ovde je prisutna tenzija daljeg iseljavanja. Posebno
na mene je delovala ova konstatacija da je dozvoljeno privatnicima da izvoze auto-putem,
a za setvu društv. sektor nema. Komentari nisu potrebni. Mi ćemo i tražili smo ako se
sećate da se oformi Skupština Odbor za pitanje koji bi zaista imao takav karakter da rešava
pitanja ovoga područja, za koje ja mislim da je najčistije etničko-srpsko područje Zapadna
Slavonija, da mi Srbi nikada ne smemo da se odreknemo. To je zasigurno naša obaveza, pred
našim narodom, jer je on najmanje 85% srpskog življa živelo upravo na prostoru odakle je
taj narod iseljen, kako na koji način, to je sada široka rasprava bila o kojoj ne bismo mogli
mnogo da diskutujemo. Posle otvaranja auto-puta, da li je Zapadna Slavonija ojačala, da
li je ona zaista dovedena u situaciju, kada je SDS Krajine sazvao posebnu skupštinu, dakle
165

Ranko.

165

vanrednu Skupštinu ja baš ne vidim, i nisam video da se ova naša braća poslanici Zapadne
Slavonije hoće da nam kažu težinu koja ih je uputila na ovo da se sazove ovakva Skupština.
Ovo što smo uglavnom čuli to je nekoliko stvari koje jednostavno mogli smo čuti, a mogli
smo i znati, svi smo verovatno znali i ranije.
Samo da završim ovde gde gospodin Babić kaže da je bilo potrebno da se nađemo da
načinimo što možemo, ja bi samo dodao na kraju da u ovom momentu, ovoliko koliko
znam da je to zaista tako da nam teže ovdje ne može biti. Međutim, pristajem i sigurno se
zalažem za to iako nam gore ne može biti, da ćemo izdržati da ćemo mi i Zapadnu Slavoniju
odbraniti, i stojimo na stanovištu da je svaki dio srpskog prostora celina, i da ne postoji
mogućnost amputacije bilo kog prostora. U tom smislu ja bi hteo i volio da na toj osnovi
razgovaramo kako i na koji način da odbranimo ovaj dio koji je ostao Zapadne Slavonije. Ja
pozdravljam diskusiju jednog borca gospodina Miščevića,166 i mislim da je u njoj sagledana
otprilike tragedija i katastrofa Zapadne Slavonije. Hvala.
[…]
PREDSJEDAVAJUĆI: Hvala lepa. Ja bih rekao da smo mi vaši gosti i vama hvala na
ovako iznesenim problemima. Ali mi smo ovde od radne grupe dobili predlog zaključaka,
pa bi ja molio da ako neko ima nešto da nam dopuni i u tom smislu da usmerimo diskusiju,
jer o ovoj tački smo razgovarali tri sata. Ovde piše prva tačka, prvi zaključak skupština
Republike Srpske Krajine, još jednom potvrđuje ranije donetu odluku, Skupština Republike
Srpske Krajine da je Zapadna Slavonija, uključujući i okupirani deo integralni i neotuđivi
deo Republike Srpske Krajine. Ja mislim da je ovo veoma bitno da Zapadna Slavonija jeste
i bila i biće deo Republike Srpske Krajine. Druga tačka, na osnovu predloga iznešenih ovde
od naših poslanika, zadužuju se predsednici izvršnih savjeta i skupština opština, što hitnije
da izrade selektivne spiskove preduzeća koja će imati prioritet u snabdevanju stanovništva u
robama široke potrošnje i preduzeća za snabdevanje sa repromaterijalima. Mislim da je i ova
tačka obuhvatila sve ono što tišti svakog našeg građanina.
Treća tačka je predlog zaključaka skupštine Republike Srpske Krajine na osnovu diskusija
pojedinih poslanika zadužuje odbor za mandatno-imunitetna i administrativna pitanja da
izvrši uvid u mesto prebivališta poslanika Skupštine Republike Srpske Krajine, te da na
osnovu člana 9. tačke 6. Zakona o izboru poslanika predloži skupštini da utvrdi prestanak
mandata poslaniku koji u skladu sa članom 9. tačka 6. Zakona o izboru poslanika nema
prebivalište na teritoriji Republike Srpske Krajine.
Dakle sami znate da je odbor skupštinski i da će ovaj odbor to da obrazuje. Tim pre što
1. marta i počinje i naše redovno prolećno zasedanje.
Četvrti zaključak zadužuje se političko rukovodstvo Republike Srpske Krajine da u daljim
razgovorima o produženju mandata UNPROFOR-a, nametne temu razgovora o proširenju
zona pod zaštitom UNPA-a na čitavom Srpskom etničkom prostoru Zapadne Slavonije, što
znači i one tačke koje nisu do sada bile rešene adekvatno.
Peto, zadužuje se Republika Srpska Krajina da na svojoj prvoj sednici razmotri
problematiku nastalu vezanu za protok roba i nezakonite trgovine.
Šesti zaključak. Zadužuje se vlada Republike Srpske Krajine da sagleda mogućnost
iznalaženja rešenja izmeštaja UNPROFOR-a sa Bijele stene na drugu lokaciju. Dakle po
zahtevu našeg poslanika.
166

Zoran.

166

Sedmi zaključak, predlaže se vladi Republike Srpske Krajine da preispita odluku o
proglašenju PIK-a Okučani, preduzeće od republičkog značaja u kontekstu zahteva
Skupštine Opštine Okučani vezanu za elaborat o ekonomskoj opravdanosti Holding, DO
Petrinje Okučani.
Ja stvarno molim poslanike, ako neko ima da nešto nadopuni, da nam dopuni ove
zaključke, jer kažem radna grupa je uložila napora da u toku pauze ove zaključke pripremi.
Ako nema, ja bih dao na glasanje da ove zaključke prihvatimo.
Izvolite, prvi ministar, predsednik vlade.
MIKELIĆ: Poštovani predsedniče, poštovani poslanici i gosti, nemam namjeru da ja
budem taj koji će širiti ovu raspravu niti šire elaborirati ove zaključke.
Ali pošto se već duže vremena ili neko vreme nabacuju razni diskutanti sa vladom, sa
ministrima, sa mnom, ja sam dužan da zatražim od ove skupštine da me na jednoj od
narednih sednica stavi ustavno pravo odlučivanja svih onih koji u Republici Srpskoj Krajini
postoje od vlade za šta odgovara i njegovi resori od predsednika Republika do Skupštine, do
poslanika i do njegovog izvornog dakle tijela birača.
Drugo, ovde mi je spisak ministara ko šta ima od stanova, gde stanuje.
Sramno je ovo što sam maločas slušao, nemam namjeru da ovdje sada to iznosim i čitam,
ali ćete imati prilike na jednoj od narednih sednica. I dozvolićete i pravo ministrima da kažu
ono što imaju. I meni da kažem ono što ja znam također što ne valja u Republici Srpskoj
Krajini. Ako hoćemo na takav način da vodimo skupštinu, ja nisam dakle došao ovde zbog
promocije niti sam došao zbog aplauza. Meni aplauzi ne trebaju, niti mi treba promocija.
Hteo bih ukazati na paušalne ocene. Prošle godine u Republici Srpskoj Krajini je
porastao društveni proizvod za 21%. Više dakle za tri puta nego što je to bio u Jugoslaviji
iako je nivo naš bio sasvim sigurno manji, pa je i rast sasvim sigurno bio veći. Da smo
uvećali devizne rezerve za 17 puta. Da smo uvećali materijalne rezerve za 6 puta. Da su niže
cene u 12 meseci bile u Republici Srpskoj Krajini za 25,1% u odnosu na četvrti mesec kada
je vlada preuzela. Da smo dali sedam za redom plata, redovito i vojsci i miliciji i prosveti
i da su u taj deo sistema ušli penzioneri i invalidi. Izvolite i poslušajte gospodina Ratka
Mladića, koji je juče rekao na jednom skupu, da sedam meseci vojska Republike Srpske nije
primila platu, da je prosveta primila 20 dinara u osam meseci. Pokušajmo se uspoređivati
sa onima koji su do nas a ne sa Saveznom Republikom Jugoslavijom. Nemam namjeru i
nije to posebna zasluga vlade, niti mene kao predsednika nego uglavnom ljudi koji rade u
preduzećima koji ostvaruju poljoprivredu, jer ima 75 hiljada poljoprivrednih domaćinstava,
ali morate prihvatiti da jedna jaka i snažna mobilizacija koja je bila, morala je ostaviti tragove
i na budžet. Nema te vlade koja može rezrešiti problem. Ako toliko stanovništva ode u
mobilizaciju, i ako se prekinu tokovi proizvodnje roba i ostalog i hoću takvu raspravu ja kao
predsednik vlade, jer dosta je ovih našutavanja na ministre i na mene kao predsednika vlade.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem. Moram reći da će vaš predlog biti uvažen i na
sledećem redovnom zasedanju skupštine republike Srpske Krajine koji počinje 1. marta, na
jednu od sednica ćemo staviti tu tačku dnevnog reda.
BRDAR: Cenjeno predsedništvo i cenjeni predsednici, ja sam izazvan ovom situacijom
i moraću nešto reći, verovatno ćete se iznenaditi, ja ne izlazim često i ja bih pokušao da
kažem u vezi prve odluke ove. Nije pomenuto obeležje što je već zahtevano na ovome, šta
je sa obeležjem Republike Srpske Krajine na Auto-putu. O tome nismo doneli zaključak.
Predsednika vlade moramo upoznati da su ovo statistički podaci. Ja se ne mogu pomiriti sa
167

ovim da u Zapadnoj Slavoniji, odnosno u Istočnoj Slavoniji, u Baranji, privreda Belje je pala
na noge a da mi budemo sa pozitivnim rezultatima. Ja bih voleo da objasne taj fenomen,
gde ja mislim da se tu radi samo o statistici. Ne bi želeo nikoga vređati, ali je vreme da se
ovo završi. Čim se to opravdava taj dohodak koji je vlada ili ministarstvo stvorilo, u ovom
vremenu, ako je došlo do situacije da Belje nema ni jednog klijenta, ako mogu tako da ga
nazovem, došlo je do nule, a vi možete mene sada prekinuti, ja neću dalje, i ja ću vama dati
reč, zamolio bih vas da objasnite taj fenomen.
PREDSEDAVAJUĆI: Dobro o ovome će biti sigurno rasprava i biće točka dnevnog reda,
na sledećem redovnom zasedanju, gde će itekako da se raspravlja, o ustavnoj nadležnosti
svih državnih organa u Republici Srpskoj Krajini. Ja vas stvarno molim da budemo
konstruktivni, da damo određene primedbe i nadopune ako neko ima. Ako nema, ja ću dati
na glasanje ove zaključke.
Ja vas molim da ove zaključke koje sam pročitao prihvatimo.
Republika Srpska Krajina ima svoja obeležja i ako se o ovome kaže jasno i glasno da
RSK još jednom potvrđuje ranije donetu odluku, Republike Srpske Krajine, da je Zapadna
Slavonija, uključujući i okupirani deo integralni i neotuđivi deo Republike Srpske Krajine,
ima svoj grb, ima svoju zastavu, dakle ima svoje obeležje.
MIKELIĆ: Izgleda da se ne razumemo. Nije ovde reč o obeležjima Republike Srpske
Krajine. Reč je o tome da sam i na samom početku kada sam govorio o sporazumu o
ekonomskim odnosima kao što je i mirovni sporazum o prekidu vatre, teritoriji Republike
Srpske Krajine po međunarodnoj organizaciji se tretira područje Istok i Zapad. U sporazumu
postoji da se Auto-put otvara, odnosno na prostoru između područja sektora Istok odnosno
Zapad. Na tom dijelu su dakle znakovi koji se ne mogu stavljati sa obeležjima i stoji da su
ustvari predviđena tu obeležja. Na toj liniji i Hrvatska je morala skinuti svoje znakove po
stavu međunarodne zajednice koji nisu dakle Hrvatski znakovi pored Auto-puta. To je dakle
bio stav međunarodne zajednice, tako piše u sporazumu. U sporazumu ne stoji da smo mi
Republika Srpska Krajina nego područje Istok i Zapad, tako stoji u sporazumu. To nisam
izmislio ja niti sam ja bilo šta učinio, niti vlada, što bi bilo u suprotnosti sa onim što stoji u
sporazumu.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Ja vas molim da se izjasnimo. Ko je za to da ovako pripremljeni zaključci budu usvojeni.
Ko je za, neka digne ruku? Ja stvarno molim, samo glasaju poslanici. I molim skupštinsko
obezbeđenje da prati ko je digao ruku, da ne bi neko drugi.
45 (ZA)
Hvala lepa. Ko je protiv?
(nije niko)
Ko je uzdržan? (9)
Konstatujem da su ovi zaključci usvojeni sa 45 glasova ZA i 9 uzdržanih.
Sa ovim je prva tačka dnevnog reda završena.
Poštovane kolege, poslanici. Na predlog vlade i uz konsultaciju sa šefovima poslaničkih
klubova, dogovoreno je da se druga i treća tačka dnevnog reda obrade na Prvom redovnom
zasedanju, prolećnom, 1. marta u našem glavnom gradu Kninu.
Zato ja vas molim da to prihvatimo, znači ova druga i treća biće obrađene na redovnom
zasedanju Skupštine RSK i zato vas ja pozivam da dođete na Prvo redovno zasedanje
Skupštine Republike Srpske Krajine u naš glavni grad Knin koji počinje 1. marta.
168

Hvala vam lepa. Hvala na poseti.
Na predlog predsednika vlade, ja molim članove vlade da ostanu na trenutak.
Takođe zahvaljujem našim domaćinima Okučancima.
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 9.

48

1995., veljača 24.
Okučani
Skraćeni zapisnik s 2. izvanrednog zasjedanja Skupštine RSK na kojem je razmatrana
političko-sigurnosna situacija u zapadnoj Slavoniji
SKRAĆENI ZAPISNIK
sa II vanredne sjednice Skupštine Republike Srpske Krajine
održane u Okučanima, 24. februara 1995. godine
Otvarajući II vanrednu sjednicu predsjednik Skupštine Rajko Ležaić, prozivkom
konstatirao kvorum (72 prisutna poslanika), te korekcijom dnevnog reda, usvojen je slijedeći
DNEVNI RED
1. Informacija o stanju u Zapadnoj Slavoniji
AD 1) Pozdravljajući poslanike i prisutne goste predsjednik Skupštine Opštine Okučani
ARAN DRAGIČEVIĆ, dao je kratak presjek stanja, a naročito je istaknut značaj održavanja
sjednice u Okučanima čime se potvrđuje neotuđivost Zapadne Slavonije iz sastava RSK.
Poslanik magistar MARKO ATLAGIĆ u kratkom izlaganju prezentirao je istorijsku
postojanost Srba na prostorima Zapadne Slavonije zvane “Mala Vlaška”. Naročito je
istaknuta zahvalnost od strane poslanika iz Zapadne Slavonije održavanju Skupštine u
Okučanima pridajući značaj Zapadne Slavonije za Republiku Srpsku Krajinu kao izbor
prirodnih bogatstava, a posebno autoputa za RSK (Damjanović,167 Ivanović168) kao strateške
komponente.
Među učesnicima naročito valja podsjetiti na izlaganje predsjednika Vlade RSK Borislava
Mikelića i ministra inostranih poslova dr. Milana Babića.
Predsjednik Vlade šire je prezentirao situaciju u RSK posebno se osvrćući na sporazum
o ekonomskim odnosima sa Republikom Hrvatskom, otkaz UNPROFOR-u u Republici
Hrvatskoj, raskid ekonomskih odnosa sa Republikom Hrvatskom, protoku roba u Republici
Srpskoj Krajini autoputem iz SRJ, povezivanje Zapadne Slavonije sa Republikom Srpskom
Krajinom i Republikom Srpskom, sanacijom dva oštećena mosta. Naročito je bitno istaći
njegovo obećanje stavljanja na dnevni red Vlade, stanje u Zapadnoj Slavoniji uz prisustvo
predstavnika iz Zapadno-Slavonskih Opština, koje je prema njegovoj ocjeni izuzetno
složeno.
167
168

Đorđe.
Obrad.

169

Ministar inostranih poslova dr. MILAN BABIĆ naročito je napomenuo da trebamo činiti
ono što možemo, a ne manje od toga. Data je kratka hronologija nacionalnog i političko
objedinjavanja tokom 1990-1991 u SAO Krajinu, odnosno da je danas Zapadna Slavonija
integralni dio Republike Srpske Krajine.
U tom smislu snage UN-a treba da ostanu produženjem mandata, a potom priznavajući
suverenitet RSK.
Izlaganje poslanika MIŠČEVIĆA169 imalo je za cilj upoznavanje sa stvarnim stanjem na
terenu u pogledu odbrane i bezbednosti, naročito ističući pogrešnu predstavu i informisanje
jer bezbednosno stanje u Zapadnoj Slavoniji je daleko nestabilnije i neko treba nešto
preduzeti.
Nakon diskusije prethodnog poslanika vezane za alarmantnost stanja u Zapadnoj Slavoniji
još nekoliko poslanika javilo se za diskusiju sa posebnim osvrtom na stanje u Zapadnoj
Slavoniji.
Predsjednik Skupštine Rajko Ležaić predložio je Skupštinsku Komisiju koja će prezentirati
Zaključke nakon pauze koji će biti obavezujućeg karaktera, i to:
1. Da je Zapadna Slavonija integralni dio Republike Srpske Krajine;
2. Predsjednici Skupština Opština i Izvršnih Savjeta, sačiniti spiskove preduzeća za
snabdijevanje robama;
3. Odbor za administrativna i mandatno-imunitetska pitanja, utvrditi mjesto prebivališta
poslanika;
4. Prezentirati međunarodnoj zajednici teritorije sa srpskom većinom u Zapadnoj
Slavoniji te da to uđe u UNPA zonu;
5. Da Vlada RSK razmotri problem protoka roba i nezakonite trgovine;
6. Tražiti izmještaj UNPROFOR-a na drugu lokaciju;
7. Da se Okučani proglase preduzeće od opštinskog značaja.
Nakon diskusije poslanika predsjednik Vlade BORISLAV MIKELIĆ, insistirao je na
slijedećem:
– da se na jednoj od narednih sjednica Skupštine stavi na dnevni red obaveze i ovlašćenja
Vlade, predsjednika Republike, poslanika a ne da se vrši međusobno prozivanje.
Predsjednik Skupštine dao je na glasanje predloge zaključaka.
Za zaključke glasalo je 45 poslanika, protiv – nije bilo glasova, a uzdržanih je bilo 9
glasova.
Slijedeća sjednica je zakazana za 01. mart 1995. u Kninu.
Sjednica je završila sa radom u 18.20 časova.
ZAPISNIČAR: M.P.170
SEKRETAR SKUPŠTINE:
Neda Dondur Mirjana Rodić, dipl.prav.
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 9.

169
170

Zoran.
Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.

170

49

1995., veljača 24.
Benkovac
Izvješće SJB Benkovac SUP-u Knin o razlozima pogoršane političko-sigurnosne situacije na
području Benkovca
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI BENKOVAC
Broj: 08-01-2-01-170/95.
Benkovac, 24. 02. 1995.
SEKRETARIJATU ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE
K N I N
PREDMET: Izvještaj o bezbednosnoj situaciji na teritoriji opštine.Trenutno stanje na planu bezbednosne situacije na teritoriju Opštine Benkovac je na
nezadovoljavajućem nivou, a opterećeno je velikim brojem faktora koji negativno utječu na
sveukupno stanje. Cjeneći sveukupno bezbednosno stanje, u ovom izvještaju ćemo istaći
samo neke faktore koji imaju najveći utjecaj na trenutnu bezbednosnu situaciju na Opštini.
Faktori koji utječu na bezbednosno stanje su sledeći:
1. Materijalno-financijsko stanje, kadrovski problemi, popunjenost u ljudstvu ratnih
jedinica na teritoriji Opštine,
2. Unutrašnjo-politička situacija,
3. Vanjsko-politička situacija i utjecaj informativnog sistema RH,
4. Materijalno stanje i socijalni problemi stanovništva,
5. Ostali faktori koji negativno utječu na bezbednosno stanje u Opštini.
1. Materijalno-financijsko stanje, kadrovski problemi i popunjenost RJ VRSK na
teritoriju Opštine.
Poseban utjecaj u negativnom smislu na stanovništvo ima ukupno stanje u RJ vojske
RSK na ovom prostoru.
Opšte materijalno stanje, a posebno opremljenost boraca sa intedantskom opremom, sa
vojničkog aspekta gledano, je ispred svakog minimuma. Pojedini djelovi sastava su praktično
“goli” i “bosi”. Jedinice su praktično na egzistencijalnom minimumu sa gorivom i mazivom,
prisutni su problemi sa ishranom, a posebno negativan efekat na borački sastav, a time i
stanovništvo, je postignut niskim plaćama. Velika razlika u primanjima između aktivnih
oficira i civilnih lica Savezne vojske s jedne strane i rezervnog boračkog sastava s druge
strane stvaraju veliko nepovjerenje jednih u druge. Ovakvo stanje i odnosi u vojsci doveli su
do sve masovnijeg napuštanja jedinica i položaja, niskog borbenog morala, te nepovjerenja
u vojno i političko rukovodstvo.
Nedostatak municije za pojedine kalibre oruđa, ne daju dovoljne garancije borcima i
stanovništvu, da u eventualnoj dobro pripremljenoj agresiji ustaša na ove prostore, možemo
efikasno bez većih gubitaka zadržati sadašnju liniju fronta i prostora u cjelini.
171

2. Unutrašnjo-politička situacija
Stanovništvo Opštine je zabrinuto za trenutno stanje na planu unutrašnje politike.
Posebno negativan utjecaj na sveukupno stanje imaju nesloga, sukobljavanja i borba za vlast
rukovodilaca i funkcionera od najvišeg nivoa, pa do nivoa Opštine. Smjena ministra i drugih
rukovodilaca koji su se svojim radom pokazali kao časni, pošteni i sposobni, a smjenjuju se
samo zato što ne odgovaraju “nečijoj politici” narod ne odobrava i osuđuje. Potrebno se
to odnosi na smjenjivanje ministra Ilije Prijića za kojeg se zna da ničim nečasnim to nije
zaslužio.
Sličnu politiku na lokalnom nivou provodi rukovodstvo Opštine. Smjenjeni su ili im
prete smjenjivanjem sposobni i ugledni rukovodioci samo zato što ne pripadaju stranci na
vlasti. Političko rukovodstvo u opštini Benkovac, od izbora Predsjednika IS SO na mjesto
Predsjednika Skupštine RSK, praktično ne rukovodi, odnosno pozitivno na razvoj situacije
ni u jednoj grani koja je u njihovoj nadležnosti. Najviši opštinski rukovodioci isključivo
bave ličnim poslovima, pozapošljavali su i postavili na rukovodeća i bolja radna mjesta užu
i širu rodbinu i utjecajnije stranačke pripadnike. Sadašnjem Predsjedniku Skupštine RSK
narod pripisuje i postavljanje pukovnika Ž.171 Šaponje na mjesto NŠ 7. korpusa, koji mu
je pašanac. “Priprema se teren” za zapošljavanje šire porodice i drugih članova na mjesto
direktora “Vinarije” i “Ravnih Kotara”.
Sve ovo veoma negativno utječe na bezbednosno stanje stanovništva, gubi se povjerenje
u državu, vojsku i druge institucije, slabi odbrambena moć vojske i naroda, pada moral, a
bezbednosna situacija se u cjelini pogoršava.
Najveći dio budžeta Opštine se troši na reprezentaciju i službena putovanja rukovodilaca,
iza kojih se vide slabi ili nikakvi rezultati.
Trenutno je aktualan sukob opštinske vlasti sa Opštinskim udruženjem boraca.
Opštinsko udruženje boraca je pokrenulo mnoge inicijative za unapređenje rada i odnosa
između civilne vlasti, privrede i vojske i ukazalo na mnoge negativnosti u vođenju politike
na lokalnom nivou. Posebno je ukazivano opštinskom rukovodstvu na sledeće probleme:
– nepravilnosti u politici zapošljavanja/zapošljava se uža i šira rodbina opštinskih
rukovodilaca i najvjerniji stranački pripadnici, i ako postoji odluka Skupštine Opštine da se
prednost u zapošljavanju daje ratnim vojnim invalidima, članovima porodice palih boraca i
zaslužnim borcima,
– od dolaska na vlast opštinsko rukovodstvo je pokazalo malo želje i volje da pomogne
vojsci, a posebno miliciji.
– na inicijativu Udruženja boraca sagrađen je nadgrobni spomenik junački palom
komandantu pukovniku Momčilu Bogunoviću. Izgradnju spomenika su financirale sve
privredne organizacije na Opštini, međutim opštinsko rukovodstvo je odbilo učestvovati u
izgradnji spomenika.
– udruženje boraca je pokrenulo inicijativu za izgradnju spomenika svim palim borcima
naše Opštine. I ovaj predlog je odbijen.
Napominjemo da Udruženje boraca ima apsolutnu podršku boračkog sastava i
stanovništva, a da je u tri navrata do sada sprečilo pokušaje pojedinih grupa i naroda da se
obračunaju sa opštinskom vlasti.
3. Vanjsko-politička situacija i utjecaj informativnog sistema Republike Hrvatske
Stanovništvo je sve više izloženo utjecaju informativnih medija RH. Narod sve više
obuzima strah i opšta nesigurnost. Svakim danom ova SJB dobiva sve više zahtjeva za izvoz
171

Živko.

172

stvari, a najviše namještaja i pokućstva. Mnogi, a posebno izbjeglice, su se iselili ili iseljavaju
sa teritorija Opštine.
Razlog ovako velikog utjecaja mas medija RH na naš narod je nedovoljna ili slaba
informiranost stanovništva od strane naših sredstava informisanja.
4. Materijalno stanje i socijalni problemi stanovništva
Četverogodišnji rat, prestanak proizvodnje u većini privrednih radnih organizacija,
drastičan pad poljoprivredne proizvodnje, doveli su veliku većinu stanovništva na rub gole
egzistencije. Nedostatak goriva, posebno individualnim poljoprivrednicima, dovelo je do
situacije gdje nije obrađeno niti 50% poljoprivrednih površina u odnosu na prošlu godinu.
Stanovništvo će u narednom periodu, ako se ovako nastavi, sve više biti izloženo traženju
pomoći od humanitarnih organizacija i napuštanju ovih prostora.
5. Ostali faktori koji negativno utječu na bezbednosno stanje u Opštini
Pored napred navedenog na ukupno bezbednosno stanje utiču:
– osipanje stručnog kadra sa teritorije Opštine, /liječnici, inžinjeri, profesori i drugi
stručnjaci/,
– slaba organiziranost i nefunkcionisanje sistema veza, saobraćaja, zdravstva i drugih
institucija bitnih za normalan život na teritoriji Opštine.
– problemi na planu odgoja, obrazovanja i visokog školstva/nedostatak stručnog kadra,
nedostatak goriva za prevoz učenika, slaba opremljenost škola, nemogućnosti stipendiranja
učenika i studenata itd/.
– ostali činioci koji negativno utiču na život i opstanak stanovništva.
M.P.172 NAČELNIK
Zoran Lakić, [v.r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 23., kut. 41.

50

1995., veljača 28.
Slunj
Zapisnik sa sjednice Odbora za obranu i bezbjednost Skupštine RSK na kojoj je zaključeno
da pripreme za obranu RSK nisu na zadovoljavajućoj razini te su Skupštini predloženi
zaključci o njezinu poboljšanju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA REPUBLIKE
ODBOR ZA ODBRANU I BEZBEDNOST
Na sjednici odbora održanoj 28. 02. 1995. g. u Slunju odbor je raspravljao o stanju
odbrambenih priprema RSK i zaključio sledeće:
1. – Odbrambene pripreme svih subjekata u RSK nisu na potrebnom nivou.
172

Okrugli pečat: RSK, MUP, SJB Benkovac.

173

2. – Ozbiljne prepreke u pripremi i donošenju podzakonskih regulativa predstavlja
nepostojanje jedinstvenog pravnog sistema.
3. – Financiranje i ukupno snabdevanje u oblasti narodne odbrane posebno SVK ne
zadovoljava.
4. – Odluka o prenošenju mobilizacijske i vojne obaveze od strane MO ne daje željene
rezultate već daje kontra produktivne efekte.
5. – RSK nema Plan odbrane zemlje, što u slučaju agresije može imati katastrofalne
posledice.
Na osnovu zaključenog odbor skupštine predlaže:
1. – Da Skupština obaveže nadležne organe da hitno pristupe izradi plana odbrane Republike
i da se na taj način regulišu konkretne obaveze svih nosioca zadataka iz oblasti odbrane za
slučaj proglašenja, neposredne ratne opasnosti, ratnog stanja i vanrednog stanja.
2. – Da se obaveže vlada da se ubrzaju aktivnosti na dogradnji postojećeg zakona o odbrani
i SVK u skladu sa realnim uslovima u kojima se nalazi RSK.
3. – Da vlada pripremi i podnese izvještaj o ukupno utrošenim sredstvima za potrebe
odbrane u 1994.g. i predlog budžeta za odbranu u 1995.g., pri čemu posebno iskazati
sredstva utrošena za SVK a posebno za ostale subjekte.
4. – Da se privremeno stopira odluka ove skupštine o prenošenju poslova mobilizacije iz
nadležnosti SVK na MO.
O D B O R
Vujanović Stanko, [v.r.]
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 607.

51

1995., veljača 28.
Knin
Zapovijed ministra obrane RSK za ilegalnu nabavu automobila za Ministarstvo obrane
RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO ODBRANE
Broj 88-50/95.
Knin, 28. 02. 1995. godine
Na osnovu člana 2. stav 3. Zakona o Ministarstvima (“Službeni glasnik RSK” broj 4/92) i
ukazane potrebe za popunom voznog parka Ministarstva odbrane Republike Srpske Krajine,
NAREĐUJEM
1. Za potrebe Ministarstva odbrane Republike Srpske Krajine izvršiti nabavku motornih
vozila – putničkih automobila.
2. Radi uštede materijalnih sredstava kupovinu izvršiti na “crnom” tržištu, a plaćanje
regulisati preko preduzeća u Saveznoj Republici Jugoslaviji.
3. Računi i naredbe za uplatu su sastavni deo ove naredbe.
174

4. Nabavljena motorna vozila registrovati u MUP-u RSK, kao vozila Vlade Republike
Srpske Krajine i materijalno zadužiti u Vojno-knjigovodstvenom centru Knin.
M.P.173 M I N I S T A R
p u k o v n i k
dr. Rade Tanjga, [v.r.]
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 2660.

52

[1995., ožujak 1.]
[Knin]
Dopis kojim predsjednik RSK Milan Martić od zastupnika Skupštine RSK traži da podupru
njegov prijedlog o smjeni predsjednika krajinske Vlade Borislava Mikelića
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
SKUPŠTINA
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
n/r predsjednika
Na osnovu ustavnog ovlašćenja iz člana 87. stava 6. Ustava Republike Srpske Krajine,
predlažem da Skupština Republike Srpske Krajine razrješi prvog ministra Vlade RSK.
Postupajući po ovlašćenjima iz Ustava RSK, predložio sam novoizabranoj Skupštini
Republike Srpske Krajine, 17. marta 1994. godine, za prvog ministra Vlade gospodina
Borislava Mikelića. Skupština je moj predlog usvojila.
U proteklom periodu, cijeneći zadatke koji su stajali pred Vladom RSK, i aktivnosti koje
je Vlada preduzimla na rješavanju postavljenih zadataka, a na osnovu temeljite analize, došao
samo do ocjene da Vlada u mnogim segmentima nije odgovorila postavljenim zadacima.
Sve činjenice ukazuju da su osnovni uzroci ovakvom radu Vlade neprihvatljivi metodi
organizacije i rukovođenja radom Vlade od strane prvog ministra. Direktna posljedica
ovakvog načina rada prvog ministra bila je paraliza rada i efikasnosti Vlade i blokada rada
najvećeg dijela ministarstava. Na globalnom planu to je rezultiralo krupnim poremećajima
u funkcionisanju svih segmenata sistema u Republici Srpskoj Krajini.
Privredni sistem Republike Srpske Krajine doveden je u neodrživo stanje koje karakterišu
izraženi monopolski odnosi, blokada slobodne trgovine, podjela privrednih subjekata po
kriteriju bliskosti prvom ministru i na osnovu tog kriterija zatvaranje tržišta za sve subjekte,
osim onih koji su povlašteni od strane prvog ministra. Direktan rezultat ovakvog rada
jeste slivanje ogromne količine kapitala u uski krug privrednih subjekata koji su odabrani
po neprincipijelnom i krajnje subjektivnom kriteriju. Nacionalno bogatstvo Krajine,
pod okriljem i uz podršku prvog ministra, protivzakonito se slijeva u privatne džepove.
Primjera za ove tvrdnje ima mnogo, a ja ću napomenuti samo gazdovanje šumama Krajine
i energentima, prije svega naftom i naftnim derivatima.
173

Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo odbrane, Knin.

175

Na drugoj strani, fondovi i budžet Republike Srpske Krajine trpe besparicu koja je
direktna posljedica organizovanog haosa u privredi Krajine. Naime, ovakvo upravljanje
ekonomijom Republike Srpske Krajine otvorilo je put neskrivenoj kriminalizaciji, koja je
poprimila ogromne razmjere i direktno ugrozila elementarne prihode Republike Srpske
Krajine. Velike količine roba završavaju na “crnom tržištu” bez ikakve naplate obaveza
prema državi. Spomenuću samo trgovinu cigaretama, koja je u svim zemljama jedan
od najznačajnijih izvora državnih prihoda, a koja je u Krajini minimalno oporezovana i
uglavnom nedostupna kontroli nadležnih organa.
Na takav način ogromna društvena sredstva prelivaju se u ruke nekolicine profitera, dok
je na drugoj strani ozbiljno ugrožen materijalni položaj Srpske vojske Krajine, pripadnika
milicije, prosvjetnih radnika, penzionera, porodica poginulih boraca i ratnih invalida.
Ovakvo stanje dovodi u pitanje funkcionisanje sistema odbrane RSK, kao i drugih vitalnih
segmenata društva.
I pored do sada iznešenih kritika i mojih energičnih upozorenja, prvi ministar Vlade
nije učinio ništa na poboljšanju stanja koje je neodrživo. Štaviše, prvi ministar već više od
šest mjeseci odbija bilo kakvu saradnju sa predsjednikom republike, potpuno ignorišući
primjedbe i upozorenja koja sam u tom periodu iznosio. I pored evidentne potrebe za
stalnim aktivnostima Vlade i njenog prvog ministra imamo situaciju da je prvi ministar
stalno odsutan iz Republike Srpske Krajine. Tačnije njegovo prisustvo u Republici Srpskoj
Krajini svodi se samo na povremene dolaske.
Na osnovu navedenog jasno je da sam prisiljen od Skupštine RSK zatražiti razrešenje
prvog ministra Vlade RSK, jer cijenim da je to jedini način da prevaziđemo situaciju koja je
postala neodrživa i izbjegnemo još teže posljedice ovakvog stanja.
Poštovani poslanici,
molim vas da usvojite ovaj predlog i omogućite da na čelo Vlade Republike Srpske Krajine
bude postavljen čovjek koji će, bez obzira na stranačku pripadnost, svojim aktivnostima i
angažovanjem u potpunosti odgovoriti zahtjevima koje ovo mjesto traži.

M. P.174 PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Milan Martić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 1.

53

1995., ožujak 1.
Knin
Zapisnik s 1. sjednice prvog redovnog zasjedanja Skupštine RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA REPUBLIKE

174

Okrugli pečat: RSK, Predsjednik Republike, Knin.

176

MAGNETOFONSKI SNIMAK
SA PRVE SJEDNICE PRVOG REDOVNOG ZASJEDANJA NARODNE
SKUPŠTINE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE, ODRŽANE U KNINU
Knin, 1. marta 1995. godine
SPISAK
O PRISUSTVU POSLANIKA SKUPŠTINE RSK NA SEDNICI
ODRŽANOJ 1. MARTA 1995. GODINE U KNINU
1. Atlagić Marko – 41. Ernjaković Milan – da
2. Buha Milorad 42. Egić Vukašin –
3. Bosanac Mitar 43. Živković Milan –
4. Bibić Branko – da 44. Ivanović Obrad –
5. Babić Petar – da 45. Jakšić Dušan – da
6. Borić Jovo – da 46. Jagetić Mirko –
7. Brdar Milan – da 47. Kovačić Dragan –
8. Bogunović Boro – 48. Kovačević Drago –
9. Bulajić Milan 49. Kresojević Milan – da
10. Bjegović Đorđe 50. Krnić Simo – da
11. Beldar Zoran – da 51. Kalember Milan –
12. Bosnić Milan – da 52. Kovačević Gojko –
13. Bakić Ranko – da 53. Lemić Milorad
14. Višić Milorad – da 54. Ličina Ratko – da
15. Vuksanović Vaskrsije – da 55. Ležaijć Rajko – da
16. Vojnović Milivoj – da 56. Mrkobrada Miloš – da
17. Vurdelja Boro – 57. Macura Lazar – da
18. Vuković Milivoj – da 58. Macura Stanimir –
19. Vukša Stevan – da 59. Miščević Zoran –
20. Vorkapić Bogdan – 60. Markuzio Mario – da
21. Vučenović Jovica – 61. Mišljenović Mile – da
22. Vukšić Milan – da 62. Maljković Radovan – da
23. Vojnica Branko – da 63. Madžarac Ljubomir – da
24. Vujanović Stanko – da 64. Obradović Tihomir – da
25. Vještica Dušan – da 65. Podunavac Đuro – da
26. Vojnović Dragan 66. Petrović-Glamočlija Radojka –
27. Vukelić Veljko – da 67. Perić Branko – da
28. Gagić Mirko – da 68. Popović Veljko – da
29. Gondi Ratko – da 69. Perić Slobodan –
30. Gunj Željko – 70. Relić Čedomir – da
31. Grozdanić Miroslav – 71. Radmanović Milan – da
32. Gašić Dušan – 72. Ratković Stevo –
33. Dokmanović Slavko – 73. Raišić Simo – da
34. Dmitrović Branko – da 74. Rebrača Jovo – da
35. Damjanović Đorđe – da 75. Rebić Branko – da
177

36. Dobrić Ljuban – da 76. Stanimirović Vojo –
37. Dobrijević Marko – da 77. Tankosić Milan –
38. Dragičević Aran – da 78. Đurković Boško –
39. Dobrijević Dragan – 79. Čubra Milan –
40. Đurić Stevan – da 80. Čanak Željko –
81. Čičić Dragan –
82. Džodan Petar – da
Napomena novinarima i izveštačima:
Tekst nije autorizovan i redigovan. U slučaju većih nejasnoća i nelogičnosti molimo da
tekst, pre objavljivanja proverite kod autora ili sekretara Narodne skupštine Republike
Srpske Krajine ili u Sekretarijatu za informacije.
MAGNETOFONSKI SNIMAK
SA PRVE SJEDNICE PRVOG REDOVNOG ZASJEDANJA NARODNE
SKUPŠTINE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE, ODRŽANE 1. MARTA 1995. GODINE
U KNINU
Sednici predsedava Rajko Ležaić, predsednik Narodne skupštine Republike Srpske
Krajine.
Sednica počela sa radom u 11 sati.
(Intonacija himne “Bože pravde”)
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Kolege poslanici, poštovani ministri, poštovani gosti, dozvolite da otvorim prvu sjednicu
prvog redovnog zasjedanja Skupštine Republike Srpske Krajine.
Dozvolite da se napravi prozivka.
MIRJANA RODIĆ: sekretar Skupštine:
(Proziva poslanike. Spisak je sastavni deo ovog magnetofonskog snimka).
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Pošto imamo kvorum, možemo da počnemo sa radom. Ja bih zamolio sve kolege da se
držimo zakazanog termina.
Za današnju prvu redovnu sjednicu predlažem sledeći
D N E V N I R E D:
1. INFORMACIJA O PRIPREMI ZA PROLJETNU SETVU TE RASPODELA ENERGENATA I REPROMATERIJALA;
2. INFORMACIJA O SNABDJEVANJU ELEKTRIČNOM ENERGIJOM REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE SA POSEBNIM OSVRTOM NA POJEDINE REGIJE;
3. POPUNA VLADE;
4. PREDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRUŠTVENOJ BRIZI O DJECI;
5. PREDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ORUŽJU I
MUNICIJI;
6. IMENOVANJE I RAZREŠENJE SUDIJA;
7. IZVJEŠTAJ SKUPŠTINSKIH ODBORA;
8. POSLANIČKA PITANJA;
178

9. INFORMACIJA O PRIPREMI DRUŠTVA U SKLADU SA SKUPŠTINSKOM ODLUKOM O PROGLAŠENJU STANJA NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI.
Tri zakona koja ste dobili nisu prošla proceduru Vlade i skupštinskih odbora, pa ih nismo
mogli uvrstiti za današnji dnevni red, već ćemo to uraditi na jednoj od narednih sednica.
Danas je počelo redovno zasjedanje koje traje 90 dana, tako da neće biti problema.
Otvaram pretres po pitanju dnevnog reda.
Izvolite.
Ima reč gospodin Vujić.175
VUJIĆ:
Gospodo predsednici, gospodo ministri, uvažene kolege poslanici, gosti, mi insistiramo
da ostane ova tačka u kojoj se razmatraju i o kojoj je donešen predlog Zakona o vraćanju
nekretnine Srpskoj pravoslavnoj crkvi i da se uvrsti Odluka o uslovima pod kojima
osiguravajuća društva mogu obavljati delatnosti na području RSK, jer su tu prisutne neke
poteškoće u ostvarivanju tog rada. Ne možemo prihvatiti da se to odgodi, da se prolongira
ova tačka, zato što imamo i mišljenje Vlade, a pripremili smo i analizu po kojoj mišljenje
Vlade možemo na neki način Skupštini da predložimo kao pozitivno ili negativno.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem Vujiću.
Ima reč Bogunović.
BORO BOGUNOVIĆ:
Gospodine predsedniče, gosti, kolege poslanici, ja predlažem da se treća tačka dnevnog
reda – a to je popuna Vlade – skine sa dnevnog reda, a iz razloga što smo mi pretprošlu
Skupštinu, zadnja koja je bila u Kninu, nas 24 poslanika iz zapadne Slavonije, Baranje i
zapadnog Srema predložili rekonstrukciju Vlade, znači da se razmotri i pitanje onog dela
tamo koje je vrlo malo zastupljeno sa ministrima, odnosno članovima Vlade. Što je još
gore, moram da kažem, da u onom kraju, u ovom momentu i pomoćnici ministara ne rade,
odnosno ne zna se kome se može obratiti i gde ko radi. Evo, odmah da kažem, polazeći
od ministra trgovine, sekretar Opštine Vukovar ili ne znam, ima ih dva, pa ne znam, ne
možemo popunjavati Vladu a da pređemo i to što smo u onom našem zaključku tražili, a to
je da se popuni Vlada. To je u redu. Da se izvrši rekonstrukcija i da bude zastupljen onaj deo
tamo i da se organizuje tamo, ako nema ministra, da bar bude pomoćnik, jer znate da smo
razdvojeni i znate kakvi su uslovi, telefona i svega ostalog. U ovom momentu predlažem da
Vlada ovo povuče i da za sledeću Skupštinu pripremi i rekonstrukciju, i popunu i da nam
da izveštaj ko su pomoćnici da znamo ko su i gde rade.
Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Hvala.
Ima reč gospodin Vujić.
VUJIĆ:
Ja vas molim da me izvinete.
Što se tiče predloga gospodina Bogunovića, ne znam o kojim se predlozima radi, ni
koji su predlozi koji će nama ovde biti prezentirani, međutim, znam sigurno da Srpska
radikalna stranka nije konsultovana oko toga da li ima predloga ili da li postoji neki interes
Srpske radikalne stranke sa tim u vezi. Samim tim, jednostavno, popuna Vlade je stvar
175

Ranko.

179

koju bih ja hteo i voleo da čujem o čemu se tu radi, da bismo znali kako ćemo se postaviti.
Mi znamo koliko smo mi istočni dio Republike Srpske Krajine zapostavili. U velikoj meri
smo zapostavili. U toj mjeri gde se daje velika mogućnost, velika širina malverzacijama
i najrazličitijim oblicima djelovanja pojedinih ljudi gore, sa opravdanim, rekao bih, ovde
opravdanim razlozima.
Podržavam prijedlog, podržavam diskusiju gospodina Bogunovića, međutim, voleo bih
da čujem ovde predlog da bismo se mogli prema njemu odrediti.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem.
Ko se javlja za reč?
Ima reč gospodin Višić.
MILORAD VIŠIĆ:
Gospodine predsedniče, kolege i koleginice,
Zamoljen sam od Udruženja ratnih vojnih invalida da zamolim proširenje dnevnog reda,
a može i kao poslednja tačka dnevnog reda da bude – Razmatranje problematike invalida.
Reći ću zašto sam prihvatio da baš ja budem taj koji će predložiti, iz razloga što mislim da
invalidi rata još nisu rešeni na adekvatan način na teritoriji cele republike. Mi smo neki dan
imali u Vukovaru sastanak na kome su bili uglavnom svi poslanici, predstavnici opštinskih
vlasti, predstavnici Udruženja invalida, razgovarali smo o rešavanju problema, vitalnih,
egzistencijalnih problema I. grupe invalida, dakle, sto posto invalidi sa tuđom negom i
pomoći, gde je traženo da opština poduzme određene mere da im se pomogne. Mi smo se
nešto oko toga dogovorili i mislim da će opština u Vukovaru naći snage da reši za I. grupu
invalida, ali nisam siguran da ćemo imati dovoljno snage na čitavom prostoru i voleo bih da
se to realizuje da svi ljudi imaju isti tretman. Mislim da je to grupa ljudi za koje smo zaista
dužni da to damo. Izveštač za ovu grupu bi bio ili Ćosić Jovo ili Čubrilo Rade. Oni su me
zamolili da iznesem. Molio bih da se to uvrsti u dnevni red.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem.
Ima reč Vojnović,176 ministar.
VOJNOVIĆ, ministar:
Gospodine predsedniče, dame i gospodo, ponovo na jednom području Republike Srpske
Krajine imamo mnogo žrtava. Ja bih želio da i ova Skupština o tome raspravlja i da se
da određena informacija sa ciljem i zadnjim namerama danas traženja odgovornosti da
iznađemo i da vidimo na koji način da nam to služi kao pouka da se to više ne dogodi. Ja
ne bih želio da govorim ni o regionima, ni o brojevima. Ali predlažem da deseta tačka, ipak
posebna, bude ta informacija. Hvala lepo.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem ministru Vojnoviću.
Ima reč gospodin Vještica.
DUŠAN VJEŠTICA:
Gospodine predsedniče, gospodo ministri, kolegice i kolege poslanici, moja intervencija
je usmerena da u tački 6. dnevnog reda umesto “imenovanje” da stoji “izbor” jer je to
zakonska formulacija i na kraju krajeva Skupština bira a ne imenuje sudije.
176

Milivoj.

180

Što se tiče popune Vlade, oko ovih komentara, to treba da ostane kao što je predloženo u
dnevnom redu iz sledećih razloga. Verujem da će se ovde neko javiti iz Vlade. Vlada nije stvar
regionalna, nego stvar države, stvar jedinstvenog teritorija i funkcionisanja državne uprave
na celokupnom prostoru. Kao što je više puta ovde isticano iz redova raznih poslaničkih
grupa, a i od predsednika republike, upućivane su kritike oko toga da resor informisanja
nije popunjen, a takođe i ostao je resor Ministarstva unutrašnjih poslova. Ne vidim prvog
ministra ovde, ali mislim da bi se oko toga morali neminovno zadržati, pogotovo što imamo
komentara oko stanja na terenu, itd. Nedopustivo je da se neke stvari odlažu u nedogled.
Ovo ne isključuje, po meni, a i po Poslaničkoj grupi Srpske radikalne stranke Krajine,
nikakvu rekonstrukciju Vlade, nego popunjavanje određenih resora koji su svakako od
vitalnog interesa za funkcionisanje celokupnog društva. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem. Ko se javlja za reč.
Ima reč gospodin Vujić.
VUJIĆ:
Ovo se odnosi na onu primedbu gde sam ja rekao o popunjenosti Vlade i to regionalnoj
zastupljenosti unutar same Vlade. Koliko se sećam opšte načelo je bilo da ta Vlada bude
Vlada nacionalnog jedinstva. Da bi bila Vlada jedinstva ona mora da bude jedinstvena. Tu
se zna šta se podrazumeva. Ovo što je gospodin Vještica iznio to jeste tako. Međutim, svako
ko bira Vladu on mora da bira takvu Vladu koja će biti toliko operativna da ne dozvoli,
recimo, nikakve mogućnosti koje kakvih istupanja ili koje kakvih drugih nekih radnji i
pretpostavki koje bi štetile državi. Ovde, u svakom slučaju, vi to svi dobro znate, da se radi
o popuni Vlade čijom bi popunom došlo praktično do jedne situacije gde bismo imali
Vladu koja bi bila opšti razdor. Prvo, niti je Vlada jedinstva, drugo, bila bi regionalnog
karaktera, treće, bez konsultacije. Kako bez konsultacije unutar stranačkih ili poslaničkih
grupa, tako i bez konsultacije, čini mi se, na nekim drugim nivoima gde bi to bilo prirodno
i najnormalnije.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem.
Ima reč Kovačević.
RAJKO KOVAČEVIĆ:
Gospodine predsedniče, kolege poslanici,
Ovde sam dužan reći da se jedna stvar zaboravlja, ovog trenutka u sali nemamo prvog
ministra u Vladi kome pripada isključivo pravo da predlaže ministre u toj Vladi. Dakle,
da oko toga ne pravimo nikakvu zbrku. Njegovo je pravo i pravo ovog parlamenta da se o
predloženim ministrima izjasni “za” ili “protiv”. Mislim da to ne treba dovoditi u pitanje, da
su to elementarne stvari.
Oko konkretnih političkih rešenja, o tome je li Vlada nacionalnog jedinstva ili nije Vlada
nacionalnog jedinstva, mi smo već jedanput kod izbora ove Vlade, kod izbora postojeće
Vlade, imali raspravu. Koliko se sećam, baš kolega Vujić nije hteo da uđe u tu Vladu. Dakle,
Vlada je bila stvar nacionalnog jedinstva, osim što u nju nisu ušli radikali, zbog toga što
su smatrali da ne treba u nju da uđu i to je njihov problem, problem njihovog političkog
stava. Dakle, ovde ne bi trebalo dovoditi u pitanje potrebu uvrštavanja ove tačke u dnevni
red. Konkretna rešenja su kod prvog ministra oko popune Vlade. Dakle, on je taj koji će
predložiti ko treba u tu Vladu da uđe, odnosno kako će izgledati taj njegov kabinet. Toliko.
Hvala lepo.
181

PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem.
VUJIĆ:
(Upadica s mesta)
... nekorektno je. To je stvar Poslaničkog kluba i Srpske radikalne stranke.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem.
Ima reč gospodin Branko Perić.
BRANKO PERIĆ:
Ja sam mislio da će ona politika, malo radnika, malo seljaka, malo poštene inteligencije da
neće ući u ovu salu, da će se u ovoj sali raditi o srpskim problemima i srpskim pitanjima i da
neće uopšte biti važno neki ministar ili neki pomoćnik ministar regionalno fino raspoređen,
jer su mu uglavnom propale političke grupe po našim regijama, podpomognute nekim
družebrižnicima iz ove sale, prave neke nove šeme i neke nove teorije kako će da naprave ili
federaciju ili konfederaciju od ove naše male države.
Prema tome, zalažem se, da ne govorimo odakle je čovek, nego da govorimo kakav je
čovek. Zalažem se za to da se, između ostalog, izaberu i popune ministri, u prvom redu,
unutrašnjih poslova, da počnu da rade na tome, da počnu da kontrolišu šta se tamo u tim
regijama radi, jer su neki ljudi nafatirani novcima srpske nesreće, pa, valjda im nije dovoljno
novaca, hoće da budu i neki regionalni mali bogovi. I u tom smislu mislim da treba da
ostane tačka da se popuni Vlada.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem gospodinu Branku Periću. Ko se javlja za reč?
Ima reč gospodin Bjegović.
ĐORĐE BJEGOVIĆ:
Poštovano predsedništvo, drage kolegice i kolege poslanici i dragi gosti,
Mislim da je već jedanput došlo vreme da kažemo da se na ovaj način ne može raditi.
Ono što je spremno staviti na dnevni red i o tome rešavati. Zato postoji procedura da se
pet ili deset dana unapred kompletno poslanički klubovi slože, a onda postoje odbori koji
će raditi i pripremati ovaj deo dokumentacije. Ja sam se javio radi nečeg drugog. Ovo je već
deset meseci da mi praktično radimo da sastavljamo dnevni red po dva dana. Ja bih želeo
da znam šta je od ovoga spremno za raspravu danas. Jer, zvaničan poziv je jedno, a sada se
predlaže drugo. U Okučanima smo imali prije četiri dana sasvim drugi prijedlog. Zato bi
konačno trebalo znati šta hoćemo? Javio sam se samo radi jedne stvari. Svi smo poslanički
klubovi dobili pismo Udruženja boraca. Koliko znam taj materijal je spreman i mislim da bi
ga trebalo uvrstiti i zato predlažem da se uvrsti u dnevni red današnje sednice. Ako ne može
danas, može sutra, pa neka se taj deo posla pripremi.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem.
Ima reč gospodin Višić.
MILORAD VIŠIĆ:
Ja se izvinjavam što se po drugi put javljam, upravo sa dnevnim redom, na predzadnjoj
sednici, prvoj vanrednoj, ja sam dao predlog izmena pojedinih zakona po pitanju
funkcionisanja vojnog pravosuđa. To je dato u proceduru i mislim da je bilo dovoljno
vremena da se o tome izjasnimo, s obzirom da se radilo samo o jednom članu, a suština
se zakona nikad nije menjala, nego samo da se zna ko je nadležan, da se ne desi da nam
182

dezerteri ili bilo ko, iz nadležnosti vojnog pravosuđa bude oslobođen zbog toga što sud
nije nadležan. Samo zato. Znači, da bude određeno ko će taj posao obavljati dok ne zažive
institucije po Zakonu.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem.
Ima reč gospodin Bogunović.
BORO BOGUNOVIĆ, potpredsednik;
Mislim da ovde ne idemo u onom pravcu kako treba da idemo. Gospodin Bjegović
je dobro primetio i rečeno je iz više poslaničkih klubova da, ipak, ja mislim da je red da
se pitaju i ovi poslanici koji ovde sede, jer smo mi ovde izabrani od naroda, a Vladu mi
predlažemo, odnosno biramo.
Prema tome, mislim da bi bilo potrebno da i prvi ministar sa nekim kontaktira oko
postavljanja pojedinih ljudi u Vladi. Mi danas dižemo ruku hoće li to proći ili neće. Po
meni, ja vidim da to nije urađeno. Mislim da je ovo nespremna tačka. To je jedno.
Drugo, ja molim gospodu koja ovde sede, nemojte da ponovo idemo u neke razmirice
koje nisu dobre, bar u ovom momentu. Bitno je kakav je čovek. Ja vas molim da mi neko
ovde kaže – zašto Vrhovni sud, Tužilaštvo, Advokatska komora ukinuti u Vukovaru i do
danas ne rade nigde? Neka mi neko kaže, ako ćemo već tako. Nije tako kako se govori i
nemojte ovu govornicu zloupotrebljavati. To nije pošteno.
Ja vas molim, mene je birao narod Opštine Vukovar i ja ću taj narod zastupati. Ako ga
ne mogu zastupati i ako ne mogu uraditi ono što oni od mene očekuju, ja ću časno odavde
otići i reći – gospodo ja ovde više nemam šta da radim, nisam mogao ispuniti vaše zadatke,
ili birajte drugog, ili gledajte šta ćete. Ovo više ovako ne može. Onaj deo koji ima pola
stanovništva ove Krajine, na kome se odvija život, da nema jednog ministra iz svog sastava,
znači, ili smo mi “ludi” ili nam nešto fali.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Hvala.
Ima reč gospodin ministar Bosnić.177
BOSNIĆ, ministar:
Ja ću ovoga puta u početku govoriti kao poslanik, a posle ću kao ministar, jer sam
nažalost u te dve uloge. Apsolutno odbijam i smatram neprihvatljivim istupanje gospodina
Bogunovića. Ovo je Republika Srpska Krajina. Da li ste birani gospodine u Vukovaru, u
Belom Manastiru ili u Slunju i glavni grad ove naše države je Knin. Ako nama ne valja
Knin, onda promenite glavni grad. Ali dok je Knin glavni grad logično je i normalno da
sve institucije budu u Kninu. Druga je stvar stranački odnos u parlamentu. Ja isto tako
smatram da se tu može dosta toga popraviti, ali to je stvar dogovora i ne vidim razloga da
Vlada neće funkcionirati ako ja ne budem ministar zato što sam iz Slunja i zato što nema
nikog sa Korduna – to nema veze. Mi smo ministri ove države, nismo ministri regija, nismo
ministri opština, nismo ministri, ne znam, 1000, 1500 od onih koji su nas birali da budemo
poslanici.
Što se tiče mog pomoćnika, žao mi je što to još niste dobili. Pomoćnik za ono područje je
iz Mirkovaca Mile Madžar. Svi izvršni saveti i skupštine opština dobili su faksove u kojima
se obaveštavaju da sve poslove koji se tiču trgovine mogu da se obrate gospodinu Madžar
Mili.
177

Milan.

183

PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem. Ko se javlja za reč?
Ima reč gospodin ministar Perić.
PERIĆ SLOBODAN, ministar:
Ovde su došla dva predloga vezana za moje ministarstvo, pa ću nešto sada predložiti.
Naime, došao je predlog da stavimo na dnevni red izvještaj Udruženja invalida o položaju
invalida i da se na dnevni red stavi zahtev Udruženja boraca. Ja u tom pravcu imam dva
predloga. Nemam ništa protiv da to danas stavimo na dnevni red današnje sednice.
Obzirom da se radi o dvije usko vezane celine. Prvo predlažem da se oba zahteva spoje.
Ako predlagači insistiraju da to bude na ovom zasedanju, neka ostane na ovom zasedanju, da
raspravljamo, a ako ne insistiraju, onda predlažem da oni svoje konkretne zahtjeve iskopiraju
i podjele svim poslanicima i da na narednoj sednici Skupštine jedna tačka dnevnog reda
budu njihovi zahtevi. Dakle, ako oni i dalje insistiraju da to bude danas na dnevnom redu,
nemam ništa protiv. Neka bude, ali kao jedna tačka dnevnog reda, i da podjele definisane
zahteve svim poslanicima. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem.
Ima reč gospodin Višić.
VIŠIĆ:
Zamoljen sam da to bude poslednja tačka dnevnog reda. Mislim da nikakav problem
nije ako jednu problematiku obradimo na jednoj tački. Da damo ljudima šansu da kažu
što misle, a Skupština će odlučiti kako ona misli. U tom smislu ja bih predložio da to bude
posljednja tačka i da neće smetati radu parlamenta. To danas sigurno neće doći na dnevni
red, nego će se sutra o tome raspravljati ako ovaj dnevni red bude usvojen.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem. Ko se javlja za reč?
Reč ima Đorđe Bjegović.
ĐORĐE BJEGOVIĆ:
Izvinjavam se što ponovo izlazim za govornicu, ali je osnova ta da gospodine ministre
koliko ja vidim ovde, 13. juna 1994. godine je takav predlog predložen da se obradi i da
se reši ova problematika sa konkretnim predlozima. Mislim da je samo pitanje – da li je to
danas spremno, ako nije danas, da li može biti sutra, a ako ne, onda da se dogovorimo da to
ide na narednu sednicu, ali da znamo da to na narednoj sednici imamo.
Drugo, dozvolite kada sam izašao da kažem, mi smo počeli mešati kruške i jabuke.
Mislim da je osnovni problem koji je ovde kolega Bogunović postavio, pitanje je zakona
o teritorijalnoj organizaciji, pitanje životnih problema koji moraju funkcionisati u mesnoj
zajednici, opštini, okrugu i ostalom, a sve ostalo što mi pričamo, možemo govoriti tri godine.
Trebamo napraviti jednu organizaciju koja će funkcionisati, gde su detaširana ministarstva,
šta je od onih oblasnih veća ostalo, šta su ti izvršni saveti – to su problemi. I Vlada u kojoj
sam ja radio borila se godinu dana. Dajmo shvatimo kod primopredaje rada Vlade, prvo
i osnovno pitanje je bilo to da vidimo šta je teritorijalna organizacija. Ako ne odgovaraju
okruzi, dajmo neki model, ali se sigurno taj deo posla mora staviti na dnevni red.
Ja bih zamolio da i ovaj prijedlog na ovaj način ne ispada kao što piše u materijalima
tamo “prijedlog secesionista”. Kome trebaju takve riječi?
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Izvinite, možete li ponoviti?
184

ĐORĐE BJEGOVIĆ:
Piše “predlog secesionista” u dijelu ovog prijedloga koji je došao iz istočne Slavonije,
zapadne Slavonije i Baranje. Dajmo izbacimo te riječi sa materijala koji zvanično dolaze u
ovu Skupštinu.
Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem.
:
(Upadica s mesta)
U suštini to jeste secesionizam ne mora da piše.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Izvolite tražite reč.
Mislim da je ovaj predlog gospodina Bjegovića, ovaj prvi predlog bio veoma konstruktivan.
Ako se može uvrstiti u tačku dnevnog reda problematika invalida i Udruženja boraca, da li
je sve spremno? Ako je sve spremno nema nikakvih razloga da se o tome ne izjasnimo.
Zato bih hteo da čujem stav ministarstva Vlade.
PERIĆ:
Ako su predlagači spremni za ovu tačku dnevnog reda ja nemam ništa protiv. Ako ima
materijal koji bi se dostavio svim poslanicima, neka se dogovori i neka ide na ovu Skupštinu.
A ako nema, onda da se dogovorimo da ide na narednu, ali je stvar predlagača da odluči
da li će ići danas ili za 8-10 dana. Ministar i ministarstvo nema ništa protiv da danas ide na
dnevni red. Neka se predlagač izjasni da li je pripremio materijal za ovu tačku.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Ja Vas pitam gospodine ministre – da li je ministarstvo spremilo materijal po pitanju?
PERIĆ:
Ministarstvo nije predlagač ove tačke i nije spremalo materijal. Ali, mi ćemo učestvovati
u ovoj tački, nema nikakvih problema.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Vi morate dati svoj stav.
PERIĆ:
Ja predlažem da ovo razrešimo na taj način, ja sam se dogovarao i sa predstavnicima
boraca i invalida, da se oni pojave sa konkretnim zahtevima i predlozima, da se to dostavi
i podjeli poslanicima, a moj je predlog da na idućoj sednici izađemo, jer ćemo svi imati
materijale i možemo se svi uključiti u raspravu daleko bolje, nego da neko dođe za govornicu
i da pročita neko pismo.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem.
PERIĆ:
Možda su tu predstavnici Udruženja boraca i invalida pa neka se oni izjasne.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Ja Vas molim organ ove Skupštine je Vlada.
PERIĆ:
Ja ću definisati moj predlog, predlog Ministarstva da predlagač ove tačke dnevnog reda
dostavi materijale svim poslanicima i da to ide na narednu Skupštinu kao tačka dnevnog
reda.
185

PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem.
Ima reč gospodin Višić.
MILORAD VIŠIĆ:
Kad već preuzimam otprilike tuđi posao, mislim da je korektno da ću ga i odraditi
onoliko koliko mogu, ja ću se potruditi u toku današnjeg dana da se ti njihovi konkretni
predlozi umnože i dostave svima, a obzirom da ćemo sutra o tome raspravljati. Problematika
je izuzetno osetljiva. Ja zbog toga želim da ne insistiramo previše ko je predlagač ovog časa,
da li je to poslanik, ili Vlada ili eventualno neko udruženje. Ne smemo tretirati invalide
ovoga rata kao Udruženje lovaca ili nekog drugog. Ta problematika je puno osetljivija i
budimo tu dovoljno tolerantni i zbog nas i zbog njih.
Zahvaljujem.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Ko se javlja za reč?
Ima reč gospodin Vujić.
VUJIĆ:
Da najavim inicijativu 20 poslanika koji će tražiti izglasavanje nepoverenja prvom
ministru Vlade. To ćemo podneti u toku dana. Zbog tehničkih nemogućnosti čitanja
potpunog imena i prezimena, naknadno ćemo uručiti inicijativu.
Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem.
Ko se javlja za reč?
Da li se neko javlja za reč?
Ako se niko ne javlja za reč da pređemo na izglasavanje dnevnog reda.
Ovde imamo prvi predlog gospodina Vujića da se predlog Zakona o povratku imovine
Srpskoj pravoslavnoj crkvi stavi na dnevni red.
Ja ću dati predlog na glasanje.
Ko je zato da se stavi na dnevni red?
(Upadica s mesta: Ne može)
Molim Vas, Marko, ono nije prošlo proceduru, nije bilo na odborima, nije dobijeno
mišljenje Vlade.
:
(Upadica s mesta).
Dobijeno je mišljenje Vlade.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Nije prošlo kroz odbore.
Ja dajem na glasanje.
Ko je za to da ovaj predlog Zakona se uvrsti u dnevni red, neka digne ruku? (33 poslanika)
Ko je protiv? (jedan poslanik)
Ko je uzdržan? (21 poslanik)
Konstatujem da je sa 33 glasa usvojen predlog gospodina Vujića da ovaj Predlog o
povratku imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi bude u dnevnom redu.
Idemo dalje.
186

Drugi predlog gospodina Vujića da se donese odluka po kojoj mogu osiguravajuća
društva obavljati delatnost u Republici Srpskoj Krajini. Da li sam dobro pročitao gospodine
Vujiću?
Ko može ovu odluku da obrazloži?
RATKO GONDI:
Poštovano predsedništvo, kolege i kolegice poslanici,
predlog ove odluke, odnosno predlažem da Skupština razmotri Odluku pod kojima
mogu osiguravajuća društva da obavljaju svoju delatnost na području Republike Srpske
Krajine i to prvenstveno iz sledećeg razloga.
Na području Republike Srpske Krajine izvršena je prava invazija osiguravajućih društava
koja ovde obavljaju svoju delatnost, osiguravaju pokretnu i nepokretnu imovinu i građana
i državnih preduzeća, a da svoje žiro račune imaju negde izvan Republike Srpske Krajine.
I na taj način se ogromna sredstva direktno odlivaju iz Republike Srpske Krajine u neke
druge centre. Tu se radi o sredstvima od nekoliko desetina miliona dinara godišnje
premije. Ta društva koja deluju na području Republike Srpske Krajine ne ispunjavaju ni
najelementarniji uslov koje treba osiguravajuće društvo da ispuni da bi delovalo i obavljalo
svoju funkciju. Odnoseći ove pare iz Krajine vrše naše osiromašivanje, a ni dinara te premije
ne vraćaju i ne plasiraju, ne reinvestiraju u privredu Republike Srpske Krajine. Mislim da je
naša obaveza da tome stanemo na put, da odredimo uslove pod kojima može svako društvo
tu da radi, pa ko ispunjava te uslove i neka izvoli da radi. Ne insistiramo na monopolnom
položaju, insistiramo samo na zaštiti vitalnih interesa Republike Srpske Krajine. Moram da
napomenem da sva ta društva koja imaju jedan ili dva, ili tri službenika u nekoj svojoj filijali
ovde, direktno deluju, da ne kažem najtežu reč, ali krajnje neprimerenim metodama u
pribavi osiguranja i portfelja osiguranja. Da se ne zavaravamo, ne radi se samo o osiguranju
ova dva-tri automobila, ili ne znam čega, radi se o osiguranju velikih državnih preduzeća čiji
direktori samo njima poznatih razloga ne žele osigurati kod društava koja rade, imaju žiro
račun na području Krajine i svaki dinar ostavljaju ovde, nego osiguravaju kod društava koja
svaki taj dinar iznose iz Krajine. To želimo sprečiti.
Zbog toga predlažemo da ovu odluku Skupština razmotri koju predlažemo i da je usvoji,
pa da nadležno ministarstvo, Ministarstvo finansija da postupi u skladu sa tom odlukom.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem gospodinu Gondi.
Ima reč ministar Veselinović.178
VESELINOVIĆ, ministar:
Gospodine predsedniče, gospodo poslanici,
Upravo ova inicijativa oko predloga Odluke o uslovima pod kojima mogu da rade
osiguravajuća društva Republike Srpske Krajine mi smo razradili u Zakonu o osiguranju
imovine i lica. Na jednoj od narednih sednica mi ćemo i da predložimo takav nacrt Zakona.
Sve ovo što je predloženo u ovoj odluci, mi smo inicijativu Ministarstva finansija dobili je
u nadležnosti Ministarstva finansija. Upravo zbog problema koje smo imali u ovoj materiji,
mi smo poslali određene kontrole gde ćemo da utvrdimo koje sve to osiguravajuće kuće
vrše osiguranje imovine i lica, a nemaju saglasnost Ministarstva finansija. I, nijedna kuća,
na području Republike Srpske Krajine ne može to da vrši ako nema saglasnost Ministarstva
finansija. Samo jednoj kući je ta saglasnost data i u toj saglasnosti su tačno propisani uslovi.
178

Ratko.

187

Ministarstvo u skladu sa tim postupa. Mislim da je suvišna ova odluka iz razloga što niko
neće dobiti saglasnost da radi mimo pozitivnih zakonskih propisa, a upravo sadržaj koji je
naveden u ovom predlogu je jedan dio od onih naših rešenja koja mi dajemo u Ministarstvu
za finansije.
Mi smo u toku januara meseca i poslali, našoj kontroli pripremamo kompletnu
informaciju kada je u pitanju ova materija, jer imamo saznanja da vrše osiguranje imovine i
lica na području Republike Srpske Krajine, da se uzimaju devizna sredstva, da se radi preko
nekih preduzeća, čak da nemaju ni račune. Takvu informaciju ćemo mi pripremiti za ovu
Skupštinu. Smatram da ova odluka, pošto je to u direktnoj nadležnosti Ministarstva za
finansije, ne treba da ide na Skupštinu, mi u skladu sa tim i postupamo.
Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem.
Ima reč gospodin Gondi.
RATKO GONDI:
Ja se izvinjavam što odmah repliciram gospodinu ministru. U potpunosti se slažemo
sa ovim što ste Vi gospodine izneli ovde. Ali moramo upozoriti da u praksi već postoji
najmanje već mesec dana krupan atak na imovinu i na sredstva vezana za osiguranje i da
državna struktura opština, izvinite opština je državna struktura, izvršni savet je državna
struktura, državno preduzeće, javno državno preduzeće je državno, dakle državno
preduzeće u zajednici sa predsednikom, opštinom i izvršnim savetom opštine dovodi takva
osiguravajuća društva da rade na području Republike Srpske Krajine, odnosno konkretno u
Baranji. To je već mesec dana prisutno. Ja sam o tome obavestio i Vas. Vi ste dali obećanje
da će se tome stati na kraj, svako ko nema pravo da radi. Mi možemo odustati od ovoga da
sada ne forsiramo i ne insistiramo na toj odluci, ali onda želimo da Ministarstvo finansija
odmah naredi obustavu rada takvim firmama koje nemaju saglasnost Vašeg ministarstva.
Da se opštinama pošalje dopis, gde će se izričito reći koja su to osiguravajuća društva
koja su dobila na neki način licencu da rade na području Republike Srpske Krajine. Ja
vam kažem, konkretno se radi o tome da taj posao već se obavlja, ljudi su tamo, poslovni
prostor obezbeđen itd., ugovori potpisani. Da vam kažem, nije ni mala svota, na području
Baranje, radi se negde oko 3.500.000 dinara, na području “NIK”-a negde oko 3.500.000
ili 4.000.000 dinara, itd. O tome moramo voditi računa. O tome Skupština mora voditi
računa i vrlo brzo i hitno reagovati. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem. Čuli smo obrazloženje i gospodina Gondia i gospodina ministra
Veselinovića. Ja ću dati na glasanje.
:
(Upadica s mesta)
Odustao je.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Gospodine Gondi, Vi ste odustali pošto će Ministarstvo za finansije pripremiti zakon i
vršiti kontrolu?
RATKO GONDI:
Da vrše kontrolu.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Da vrše kontrolu. Dobro. Hvala lepo.
188

Gospodin Višić je predložio tačku dnevnog reda – Razmatranje problematike ratnih
vojnih invalida i boraca. Možemo li tako definisati tačku dnevnog reda? (Može)
Ko je za to da se ova tačka uvrsti u dnevni red? (Većina) Hvala lepo.
Ko je protiv? (Nije niko)
Ima li ko uzdržan? (Nema)
Konstatujem da je ova tačka uvrštena u dnevni red današnje Skupštine.
Ovde smo čuli predlog gospodina Vujića.
Ja moram pročitati član 87. Ustava Republike Srpske Krajine, koji glasi:
“Član 87.
Vlada Republike Srpske Krajine i svaki njen član za svoj rad odgovaraju Skupštini
Republike Srpske Krajine.
Skupština može izglasati nepoverenje Vladi ili pojedinom njenom članu.
Predlog za izglasavanje nepoverenja Vladi ili pojedinom njenom članu može podneti
najmanje 20 poslanika.
Glasanje o nepoverenju Vladi može se pristupiti tek posle tri dana od dana podnošenja
predloga za izglasavanje nepoverenja”.
(Upadica s mesta)
Šta tu ima nejasno?
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Znači, na sledećoj sednici. Dobro.
Dalje, tačka – Popuna Vlade. Moram vam reći da je ova tačka uvrštena u dnevni red
na insistiranje prvog ministra Vlade. Molim vas, ko je za to da ova tačka – Popuna Vlade
ostane u dnevnom redu, neka digne ruku? (30 poslanika)
Ko je protiv? (21 poslanik)
Ko je uzdržan? (4 poslanika)
Konstatujem da se ova tačka uvrstuje u dnevni red.
Ja vas molim da se izjasnimo, ko je za to da usvojimo predloženi dnevni red sa svim ovim
nadopunjenim tačkama koje smo malo pre izglasali.
Gospodine ministre, ako možete definisati tu tačku.
VOJNOVIĆ, ministar:
Informaciju o događajima u Bihaću.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Ako može za ovu zadnju tačku dnevnog reda da upravo bude ova informacija. Ovde je
načelnik Glavnog štaba vojske, tu je ministar odbrane. Ja vas stvarno molim da ovu tačku
uvrstimo u dnevni red, gospodina ministra Vojnovića.
Da li se slažete, gospodine ministre? (Slaže se.)
Ima reč gospodin Tanjga.179
TANJGA, ministar odbrane:
Mi smo u Vladi, ja sam dužan reći, raspravljali o tome, da bi bilo dobro da ovakva jedna
tačka uđe u dnevni red, s tim da svakako uđe u onom dijelu koji govori o uobičajenim
pitanjima vojnim, da bude zatvorenog karaktera. To je jedna stvar.
Druga stvar, bilo je dilema da li da bude u okviru ove tačke koju smo je mi definisali
– Stanje odbrambenih priprema, proglašenom stanju neposredne ratne opasnosti ili da
179

Rade.

189

stavimo kao posebnu tačku. Prevladalo je mišljenje da to bude posebna tačka. Vi znate da
smo mi i na skupštinskim zasjedanjima u novembru i decembru diskutovali o tome, neke
aktivnosti su bile u toku itd. da ne obrazlažem previše, da bi bilo dobro iz više razloga kad
prođu određene aktivnosti ili nakon određenog perioda da na neki način i Skupština da
verifikaciju ili da bar bude upoznata sa onim šta se desilo. Znači, nema nikakvog razloga da
se to ne napravi.
Jedino, što bi moj predlog bio, možemo da vidimo i sa Glavnim štabom, s obzirom da je
ovo redovno zasjedanje, vjerovatno imati za desetak dana, najkasnije, novu sjednicu, da to
bude na toj sjednici, nisam siguran da li u Glavnom štabu može se izvršiti priprema svega
toga. To je jedina ograda. Inače, da to treba biti na dnevnom redu, mislim da nije sporno.
Da vidimo da li da to stavimo na sledeću sednicu Skupštine, II. sednici redovnog zasedanja,
zbog mogućnosti da se izvrše kvalitetne pripreme. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Hvala lepo.
Ima reč gospodin Čičić.
DRAGAN ČIČIĆ:
Poštovano predsedništvo, poštovani poslanici, moram vam reći da je sinoć u Petrinji
zasjedala vanredna Skupština i koja je donela jednoglasno odluku da zatraži odgovornost
komandnih starješina. Mislim da se ova tačka dnevnog reda mora zasebno staviti. Sada ne
možemo zbog snimanja reći određene stvari. Tražimo i odluka je Skupštine opštine Petrinja
da to mora biti posebna tačka. Desilo se puno toga, da ne bi smeli zaobilaziti, čak bi trebala
prva tačka današnjeg dnevnog reda biti to, a ne nešto drugo, jer se radi o ozbiljnim stvarima.
Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem.
Vi predlažete tačku dnevnog reda, definišite.
DRAGAN ČIČIĆ:
Odgovornost za rešavanje to što se nama dešava u zadnja četiri mjeseca, komandnom
kadru. To je i odluka Skupštine opštine Petrinje sinoć koja je održana.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Hvala lepa. Čuli smo još jedan predlog tačke dnevnog reda.
Ima li neko nešto da nadopuni?
Molim da se izjasnimo o ovom predlogu tačke dnevnog reda gospodina Čičića.
Ko je za to da se ova tačka dnevnog reda uvrsti – Odgovornost komandnog kadra? Ali
da to bude posebna tačka dnevnog reda. Ili da bude podtačka zadnje tačke dnevnog reda.
Ima reč gospodin Vujanović.180
VUJANOVIĆ:
Ja bih pozvao članove Odbora za odbranu i bezbednost, i kao gosta da pozovem
gospodina Čičića, da nam razjasni na Odboru, pa ćemo to dati na Skupštinu, a videćemo da
li ćemo usvojiti ili nećemo na ovoj sednici. Članovi Odbora mogu se izjasniti da li su “za” ili
“protiv”. Evo, svi su “za”. Gospodine Čičiću, ja mislim da se i Vi slažete.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Ima reč gospodin ministar Vojnović.
180

Stanko.

190

VOJNOVIĆ, ministar:
Mislim da stvar ne treba komplikovati, bez obzira što ovo pokreću ljudi, očito, sa Banije i
Korduna, vama su poznati razlozi. Mislim da treba definisati kao informacija o događajima
na tom i tom području. A u sklopu te informacije, dobro, mi možemo govoriti o jednom
i o drugom, o stavu Skupštine Petrinje i o stavu Skupštine Gline, itd. Mislim da je bit da
mi stvarno dobijemo informaciju da saznamo šta je, a cilj bi po meni trebao da bude da mi
zatražimo od Vrhovnog vojnog saveta da se preispita odluka naša, itd. Mislim da je to to.
Hvala lepo.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Hvala. Znači, pod ovom zadnjom tačkom koju smo mi definisali, ja predlažem da to
bude – Informacija o pripremi društva u skladu sa Odlukom Skupštine o proglašenju stanja
neposredne ratne opasnosti i odgovornost za propuste komandnog kadra. Da bude uvrštena
u ovu zadnju tačku dnevnog reda.
Ko je za to da se izvrši nadopuna ove tačke dnevnog reda?
:
(Upadica s mesta)
Sa posebnim osvrtom na Odluku Opštinske skupštine Petrinja.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Ne.
(Glasovi)
Može umesto “odgovornosti” da bude “informacija”.
Izvolite, gospodine Kovačeviću.
GOJKO KOVAČEVIĆ:
Da se već predloženom dnevnom redu doda, predloženoj formulaciji, sa Informacijom
o aktuelnim događanjima. Onda ćemo u okviru toga ići. Ne možemo sada direktno
prejudicirati šta će biti.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Hvala lepo. Može li ova tačka sa nadopunom što je izneo gospodin Kovačević da bude –
Informacija o aktuelnim događajima?
Ko je za to da se ovako nadopuni tačka dnevnog reda? (Hvala lepo)
Vidim da je većina “za”.
Ko je protiv? (Nije niko)
Ko je uzdržan? (Nije niko)
Konstatujem da je sa ovom dopunom tačka dnevnog reda jednoglasno usvojena.
Molim vas da sada pročitamo dnevni red.
1. INFORMACIJA O PRIPREMI ZA PROLJETNU SETVU TE RASPODELE ENERGENATA I REPROMATERIJALA;
2. INFORMACIJA O SNABDJEVANJU ELEKTRIČNOM ENERGIJOM REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE SA POSEBNIM OSVRTOM NA POJEDINE REGIJE;
3. POPUNA VLADE;
4. PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRUŠTVENOJ BRIZI O DJECI;
5. PREDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ORUŽJU I
MUNICIJI;
6. IMENOVANJE I RAZREŠENJE SUDIJA;
7. IZVJEŠTAJ SKUPŠTINSKIH ODBORA;
191

8. PREDLOG ZAKONA O POVRATKU IMOVINE SRPSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI;
9. RAZMATRANJE PROBLEMATIKE RATNIH VOJNIH INVALIDA I BORACA;
10. POSLANIČKA PITANJA;
11. INFORMACIJA O PRIPREMI DRUŠTVA U SKLADU SA SKUPŠTINSKOM ODLUKOM O PROGLAŠENJU STANJA NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI I
INFORMACIJA O AKTUELNIM DOGAĐAJIMA
Ko je za to da ovakav dnevni red usvojimo? (Zahvaljujem)
Ko je protiv? (Nije niko)
Ko je uzdržan? (Nije niko)
Konstatujem da je ovakav dnevni red jednoglasno usvojen.
Dozvolite da pređemo na prvu tačku dnevnog reda:
INFORMACIJA O PRIPREMI ZA PROLJETNU SETVU TE RASPODELE
ENERGENATA I REPROMATERIJALA
Molim predstavnika Vlade da uzme reč.
ŠIJAN,181 ministar:
Poštovano predsedništvo, gospodo poslanici,
Vlada je u nekoliko navrata raspravljala o problematici proljetnje setve respektujući sav
njen značaj. Ja ću vam u ovoj informaciji dati nešto šire obrazloženje posebno uslova pod
kojima se odvija ova setva, kao i osnovne parametre vezane za setvu.
Republika Srpska Krajina prema poslednjim podacima raspolaže sa 357.000 hektara
oranica i bašti, od toga aktivno se koristi 250.000 ili 70 posto. Ovde je potrebno
napomenuti da se jedan dio oranica još uvijek ne obrađuje. To su površine neposredne uz
liniju razgraničenja i u zoni opasnosti, površine uz nenaseljena i slabo naseljena mjesta,
površine koje su zbog nedostatka mehanizacije i ljudi, radno sposobno stanovništvo još
uvek je vezano za odbranu zemlju, zalivaćene ili zaparložene i koriste se na najekstenzivniji
način. Isto tako, jedan dio površina – bašte, pojedine opštine još ne evidentiraju.
Kada se od ukupno korištenih oranica odbije jesenja setva koja je obrađena 63.000
hektara i stajni uzgoj krmnog bilja od 15.000 hektara, za proljetnu setvu po planu ostaje da
se zaseje cirka 170.000 hektara.
Za jedan tako obiman i složen zadatak potrebno je osigurati niz materijalno finansijskih
pretpostavki, a što u ovom trenutku i u ovim okolnostima predstavlja vrlo složen i neizvjestan
proizvodni zadatak. Na nama je da se dobro i na vreme organizujemo, kako bi taj težak
zadatak uspješno obavili. Daću vam stepen izvršenja radova u biljnoj proizvodnji, posebno
stepen izvršenja radova u toku jeseni. U ovoj proizvodnoj godini trenutno stanje do sada
izvršenih radova je daleko bolje nego prethodne godine.
Svi plodovi iz jesenje žetve, i berbe bez ozbiljnijeg zakašnjenja su požeti i obrani što
nije bio slučaj prošle godine kada je u ovo vreme na njivama bilo još blizu 10.000 hektara
useva od kojih je jedan dio propao, kao šećerna repa, a dio zbog zakašnjenja berbe pretrpeo
znatne gubitke u prinosu, kod soje, suncokreta i kukuruza. Pored toga, što je u prethodnoj
godini utrošeno manje energenata dizel goriva, urađeno je više posla. To ne znači da je sve
bilo ispoštovano kako je bilo planirano. U svakom slučaju unošenje više reda u ovaj veoma
bitan segment dalo je dobre rezultate. Stoga i dalje moramo raditi na tome, da u nedostatku
181

Simo.

192

energije još bolje organizujemo njenu distribuciju do krajnjeg potrošača, isključivo na
osnovu prioriteta, pojedine kulture i operacije vodeći računa o specifičnostima pojedinih
regiona u našoj republici. Ovde nam je u svakom slučaju potrebna još veća saradnja i
razumevanje opštinskih službi u cilju namjenskog i racionalnog korištenja energije.
U ovu kalendarsku godinu ušli smo i sa više poorane zimske brazde kao osnovnog
preduslova za uspešnu proljetnu setvu naročito u našim istočnim regionima Baranji,
Slavoniji i zapadnom Sremu. Pored toga, što je ove godine više urađeno još nije ni približno
onome što je potrebno učiniti naročito u tom najžitorodnijem prostoru. Samo na vreme
izorana zimska brazda čini solidan osnov za uspešnu proletnju setvu. Kada to kažem imam
na umu da je nizak urod pojedinih useva u tim krajevima u prošloj godini posledica pre
svega na vreme neurađene osnovne obrade zimske brazde i osnovne dvojbe. Zakašnjenje
u izvršenju tih operacija povećalo je proletnju špicu tih radova i onemogućilo ispoštovanje
optimalnih agrotehničkih rokova, a samim tim uz redikovanu obradu i zaštitu najviše je
uticalo na pad. Slabiji stepen izvršenja radova u velikim poljoprivrednim preduzećima
posledica je prije svega nedovoljne i neblagovremene snabdjevenosti energentima, često zbog
neimanja finansijskih sredstava s jedne strane, a sa druge strane sve slabije mehanizacije zbog
nemogućnosti zanavljanja iste. Na taj način nemoguće je bilo u špicama poslova ispoštovati
agrotehničke rokove i savladati sve zahteve.
Dakle, u ovoj godini predviđeno je planom da se zasije cirka 170.000 hektara, to je u
odnosu na prošlu godinu manje do 9 celih i 4% površina, odnosno onoliko manje koliko
je u jesenjoj sjetvi više zasijano. Ovako smanjen obim omogućuje da se ovog proljeća bolje
ispoštuju agrotehnički rokovi i uz ispunjenje ostalih uslova setva kvalitetnije obavi. Obim i
struktura setve po regijama bi izgledala ovako:
– U Republici Srpskoj Krajini imamo ranije setve, dakle, deteline svega 15.000 hektara.
Imamo jesenje setve 63.000 hektara. Planom je predviđeno da se zasije 4.600 hektara
pšenice, 10.000 jarnog ječma, ovsa 4.720 hektara, kukuruza 96.000 hektara, semenskog
kukuruza 945 hektara, silažnog kukuruza 1.760 hektara, suncokreta 12.900 hektara, soje
7.316, hektara, šećerne repe 1.740 hektara, ostalog industrijskog bilja 184 hektara, stočnog
brašna 940 hektara, lucerke i deteline 2.703 hektara, detelinsko-travnih smesa 1.033
hektara, ostalog krmnog bilja 4.000 hektara, krompira 10.000 hektara, te ostalog povrća
7.670 hektara.
U odnosu na prethodnu godinu ukoliko se ovaj plan ostvari biće zasijano više strmnih žita
za 4,9%, povećan interes za setvu strmnih žita je prije svega bio u borbi protiv korova zbog
puke hemijske obrade i uspostavljanja što boljeg plodoreda. U ovoj godini je opao interes za
setvu suncokreta što je posledica izuzetno niskog roda u prošloj godini koji je ostao predmet
ozbiljnih analiza, obzirom da je usev u dobrom delu vegetacije dobro izgledao.
Postavlja se pitanje zdravstvenog stanja semena i propuštenih mera nege i zaštite u toku
vegetacije. Takođe i pored povećanja površina još uvijek je slab interes za setvu šećerne
repe, što je posledica visokih zahtijeva i ulaganja koje traži ova kultura, a osiromašena
poljoprivreda nije u stanju da to obezbijedi uz podršku sa strane, bez povoljnih kredita
banaka u zajednička ulaganja šećerana, dobavljača, repromaterijala, itd. Stoga posebno kada
je u pitanju šećerna repa, sve više se zaoštrava problem sirovine za našu jedinu šećeranu, jer
i pod pretpostavkom da sav urod proizveden na prostoru Republike Srpske Krajine ide u
fabriku šećera u Belom Manastiru, to bi pod normalnim uslovima bilo i dalje ispod 30%
njenog kapaciteta. Ako bi uporedili po grupama kultura setvu 1994./95. godine, videli bi
da strmnih žita će imati nešto oko 5% više nego 1994. godine, kukuruz je neznatno više
193

nego 1994. godine, u uljaricama imamo pad na 5%, šećerne repe planiramo da bi trebalo
povećati za 10%, krmnog bilja bilježi značajni porast od 50%, dok bi krompir bio na istom
nivou kao i prošle godine.
Uslovi za realizaciju proljetnih kultura.
Za realizaciju setve proljetnih kultura na predviđenim površinama potrebno je
blagovremeno obezbediti neophodan reprodukcioni materijal, sjeme, veštačka đubriva,
sredstva za zaštitu bilja, potrebnu mehanizaciju, rezervne dijelove, dovoljne količine
energenata i potrebna finansijska sredstva za kreditiranje proizvodnje. Sjeme – prema
informacijama od proizvođača i dobavljača sjemena u Saveznoj Republici Jugoslaviji i
Republici Srpskoj Krajini, kao i područje iz stručnih službi koje su vršile stručnu kontrolu
i nadzor nad proizvodnjom semena može se konstatovati da je za proljetnu setvu 1995.
godine, proizvedeno dovoljno kvalitetnog sjemena poljoprivrednog bilja. Jedan dio sjemena
proizveden je u našoj republici u vlastitoj režiji, a jedan dio u zajednici sa sjemenskim
kućama u Saveznoj Republici Jugoslaviji. Na taj način obezbeđen je najveći dio sjemena.
Jedan dio sjemena za industrijsko bilje obezbeđuju uglavnom prerađivači – šećerane, uljare,
preduzeća za obradu duvana. Za sjeme koje nedostaje na vreme smo sačinili bilansne potrebe
i dostavili ih Ministarstvu poljoprivrede Jugoslavije i Srbije kako bi nas uvrstili u njihove
bilanse. Po spoznaji i informacijama koje imamo iz navedenih ministarstava sa sjemenom
ne bi trebalo biti većih problema o njegovom fizičkom obezbeđivanju.
Mineralna đubriva i pesticidi. Republika Srpska Krajina ne raspolaže ni sa jednim
kapacitetom za proizvodnju mineralnih đubriva, pesticida tako da planirane količine mora
uvesti iz Savezne Republike Jugoslavije ili iz drugih zemalja.
Proizvodni kapaciteti u Saveznoj Republici Jugoslaviji u uslovima kontinuirane
proizvodnje u potpunosti mogu da zadovolje potrebe poljoprivrede u mineralnim
đubrivima i zaštitnim sredstvima. Međutim, u uslovima sankcija zbog nedostatka gasa i
uvoznih komponenti kod većine fabrika smanjena je proizvodnja mineralnih đubriva i
zaštitnih sredstava. Koliko će stvarno biti proizvedeno teško je prognozirati. Naše potrebe su
na vreme dostavljene u Ministarstvu trgovine, a istovremeno i u Ministarstvo poljoprivrede
Republike Srbije.
Po posljednjim informacijama koje imamo uvoz gasa iz Rusije je realizovan i fabrike
vještačkih đubriva rade sa povećanim kapacitetom, tako da će i naš kontingent količina
veštačkih đubriva, na koje mi možemo računati u Srbiji biti znatno veći, o čemu smo i
dobili obavjest od Ministarstva trgovine Srbije. Mi smo tražili cirka 30.000 tona vještačkih
đubriva. Dobili smo obavijest da 40.000 tona vještačkih đubriva sa prostora Srbije možemo
izvesti u Republiku Srpsku Krajinu. Dakle, tu ne bi trebalo biti problema.
Mehanizacija i rezervni dijelovi – ranije smo isticali da kada bi se gledalo samo brojno
stanje, mogao bi se izvući krivi zaključak da naša poljoprivredna preduzeća i individualni
proizvođači raspolažu dovoljnim brojem traktora i priključnih mašina za obavljanje
osnovne obrade, pripremu zemljišta i sjetvu. Međutim, stvarno stanje mehanizacije je
sasvim drugačije. Naročito mehanizacije u državnom sektoru. Činjenica da je mehanizacija
državnog sektora bila stara u proseku oko 6 godina, a imamo li u vidu uz to slabo ili gotovo
nikakvo obnavljanje u toku rata, onda možemo zaključiti da je najveći dio te mehanizacije
tehnički dotrajao i spreman za rashod. Tako stara mehanizacija zahtijeva puno rezervnih
dijelova do kojih se teško dolazi i uz visoku cijenu. Njeno održavanje je veoma teško, a
ona i dalje ostaje tehnički nepouzdana. Stoga je opšti zaključak da stanje sa mehanizacijom
194

iz godine u godinu postaje sve lošije i teže je naročito u državnom sektoru i da će se hitno
morati poduzeti mjere da taj negativni trend prekine.
Sigurno je da obzirom na uslove u kojima se nalazi naša zemlja to postaje ozbiljan problem
i preti ozbiljnom narušavanju uobičajenih normi u tehnologiji proizvodnje i dovodi u
pitanje čitavu proizvodnju. Ukidanje carinskih dažbina na uvoz traktora u prošloj godini
bio je veliki podstrek i pomoć države poljoprivrednim proizvođačima, da poljoprivredni
proizvođači zanove jedan dio mehanizacije. Međutim, to je još uvijek daleko od potreba
naše poljoprivrede.
Dizel gorivo. Za obavljanje proljetne setve, njege i zaštite usjeva u periodu od prvog do
šestog mjeseca biljnoj proizvodnji potrebno je osigurati cirka 10.000 tona dizel goriva i to
u prvom i drugom mjesecu 1975 tona, u trećem mjesecu 2.381 tonu, u četvrtom mjesecu
3.336 tona, petom mjesecu 955 tona, u šestom mjesecu 1.331 tonu. Potrebe u šestom
mjesecu su donekle pored setve uračunate i prve količine dizel goriva vezane za žetvu koja
dospeva u šestom mjesecu.
Imajući u vidu poteškoće koje su stalno prisutne kada je u pitanju ovaj energent,
Ministarstvo poljoprivrede sačinilo je operativni program distribucije dizel goriva za
obavljanje radova u poljoprivredi. To sve u cilju racionalnog i pravovremenog snabdijevanja
proizvođača kako dizel gorivo ne bi postalo limitirajući faktor u realizaciji proletnje setve.
Takođe je neophodno da poljoprivreda u vreme izvršavanja proljetnih poljoprivrednih
radova dobije apsolutni prioritet u snabdijevanju dizel goriva, jer se predviđeni radovi
pripreme zemljišta i setve ne mogu odlagati niti nadoknaditi u kasnijem periodu.
O raspoloživim količinama dizel goriva koje će se poljoprivredi staviti na raspolaganje o
dinamici dizel goriva nešto više će reći ministar energetike gospodin Krička.182
Vidite, iz ovih osnovnih parametara setve da je to jedan izuzetno složen posao i ja ću vam
sada apostrofirati uslove u kojima se treba obaviti ova sjetva.
Stanje ni rata ni mira i stalne pretnje neprijatelja drže veći dio radno najsposobnijih
stanovništva vezanih za odbranu zemlje, čime se još više smanjuju mogućnosti ostvarivanja
proizvodnjih planova. Neimanje vlastitih kapaciteta za proizvodnju veštačkih đubriva,
zaštitnih sredstava i mehanizacije još više umanjuje naše mogućnosti u postizanju
boljih rezultata što sve u kompleksu izražene i subjektivne slabosti u nekim državnim
preduzećima, posebno ozbiljno ugrožava održavanje i obim i ovoga obima proizvodnje.
Ispoljeni problemi i posljedice otežanih uslova kreditiranja agrara. Teškoće sa kojima se
suočava poljoprivreda zbog prelaska na novi način kreditiranja se uglavnom ispoljavaju u
veoma izraženoj nelikvidnosti preduzeća i zadruga koja se dalje prenosi na zemljoradnike.
Izrazita nelikvidnost kombinata, zemljoradničkih zadruga i dobrog dijela prehrambene
industrije odražava se na neblagovremeno izvršavanje obaveza prema dobavljačima,
neredovnu isplatu ličnih dohodaka zaposlenim radnicima, kašnjenje sa isplatom otkupljenih
poljoprivrednih proizvoda, narušavanje optimalnih agrotehničkih zahtijeva u proizvodnji i
drugo. Zbog nemogućnosti da se obezbede krediti za kupovinu poljoprivrednih proizvoda,
prehrambena industrija nije u stanju da vrši blagovremenu isplatu zadrugama, preduzećima
i zemljoradnicima od kojih je preuzela navedene sirovine. Jedan dio proizvoda još uvijek
nije isplaćen, pšenica i šećerna repa, a i ono što je isplaćeno u većem dijelu u naturalnom
obliku putem razmene za repro-materijal, dok su isplate u gotovom novcu minimalne. Iz
182

Milivoj.

195

ovih razloga zemljoradnici nisu u stanju da izmiruju svoje obaveze kako prema državi, tako
i u pogledu obezbeđenja uslova za zasnivanje nove proizvodnje.
Što se tiče državnih gazdinstava stanje je još teže, jer zbog nelikvidnosti ne mogu da
isplaćuju lične dohotke i izmiruju svoje ostale obaveze. Veliki broj organizacija je u blokadi,
a u jednom broju preti i stečajni postupak. Zbog neisplaćenih ličnih dohodaka sve češće se
javljaju nezadovoljstva radnika u tim preduzećima. U takvim uslovima državna gazdinstva
se sve manje bave unapređenjem proizvodnje i razvojnim pitanjima.
Sljedeća negativna posljedica izražene nelikvidnosti je masovno odstupanje proizvođača i
državnih i individualnih od uobičajenih agrotehničkih normi u proizvodnji, jer je težište da
se ostvari proizvodnja sa što manjim ulaganjima bez obzira na krajnje efekte.
Položaj poljoprivrede u primarnoj raspodeli.
Tokom čitave 1993. godine, položaj poljoprivrede u primarnoj raspodeli bio je nepovoljan,
pa se putem razmene poljoprivrednih proizvoda za repro-materijal i ostale industrijske
proizvode odlivao dio dohotka iz poljoprivrede u neagrarne djelatnosti. Stupanjem na snagu
Programa ekonomske stabilizacije početkom 1994. godine, uspostavljeni su povoljniji
odnosi cijena za poljoprivredu i ostvarena je određena stabilnost tih odnosa. Može se reći
da je sve do polovice 1994. godine, taj odnos održavan što je imalo pozitivnog uticaja na
oživljavanje proizvodnje u ovoj oblasti. Međutim, u drugoj polovini ove godine dolazi do
narušavanja tih odnosa jer se otvaraju makaze cijena na štetu poljoprivrede, naročito, kada
se to posmatra u odnosu na cene repro-materijala neophodnog za poljoprivredu što se vidi
i iz sledećeg pregleda.
– Za 1 kg NPK183 đubriva na početku 1994. godine, trebalo je 3 kg pšenice, a u novembru
1994. godine, 3,60 kg.
– Za 1 l dizel goriva na crno u januaru 1994. godine, bilo je potrebno 11 kg pšenice, a u
novembru 1994. godine 14 kg pšenice.
– Za 1 traktor “IMT 549”, u januaru 1994. godine, bila je potrebna 91 tona pšenice, a
u novembru 169 tona pšenice.
– Za 1 kombajn “Zmaj 142” u januaru 1994. godine, bilo je potrebno 223 tone pšenice,
a u novembru 1994. godine 299 tona pšenice.
Ako bi ovo u jednoj slobodnoj uporedbi uporedili sa odnosima i paritetima sa razvijenim
zemljama mogli bi zaključiti da su imputi u poljoprivredi u Republici Srpskoj Krajini
nekoliko puta skuplji nego je u razvijenim zemljama, dok je cijena poljoprivrednog
proizvoda na našem prostoru duplo niža nego što je to cijena na svjetskom tržištu.
Činjenica je, da se cijene većine osnovnih poljoprivrednih proizvoda nisu povećavale
od početka godine do danas, pšenica, kukuruz, suncokret, šećerna repa i soja kupovani su
od proizvođača po zaštitnim cijenama koje su utvrđene početkom godine i do danas nisu
mijenjane.
Pogoršavanje odnosa cijena poljoprivrednih proizvoda u odnosu na cijene repromaterijala i sredstava za rad već se negativno odražavaju na proizvodnju. Uočljiva je pojava
da se u značajnoj mjeri narušavaju agrotehničke norme u procesu proizvodnje. Odstupa se
od optimalne tehnologije. Smanjuje se upotreba mineralnih đubriva, sredstava za zaštitu
bilja i drugo što vodi ekstenziviranju proizvodnje i u krajnjoj liniji njenom smanjenju.
Pored toga, mašinski park poljoprivrede je dosta zastareo, godinama se ne obnavlja, što s
jedne strane utiče na neblagovremenu obradu zemljišta, a s druge strane povećava troškove
183

Vrsta složenog mineralnog gnojiva.

196

proizvodnje. Posebno je otežavajuća okolnost što su u poljoprivredi obustavljene skoro sve
investicije što će imati ozbiljne posljedice na razvoj poljoprivrede u narednom periodu.
Osiguranje sirovina, repro-materijala sa aspekta prometa robe.
Imajući u vidu da je Republika Srpska Krajina vezana za tržište Srbije, jer ne raspolaže sa
kapacitetima za proizvodnju sirovina, repro-materijala za sjetvu, značajno je da se kaže kakvo
je stanje što se tiče prisutnosti ovih proizvoda na tržištu Srbije i kakav je režim protoka robe.
Po informacijama dobijenim od nadležnih ministarstava kao što sam već rekao – na
prostoru Republike Srbije, semenske robe ima dovoljno. Isto tako, tržište je obezbeđeno
u dovoljnim količinama pesticida, dok je prisutan značajan nedostatak vještačkih đubriva.
Stanje s vještačkim đubrivima posle odobrenja za uvoz gasa i posle povećanog rada fabrika
za proizvodnju đubriva na prostoru Srbije bitno će se popraviti o čemu svedoči i dobiveni
kontingent od Ministarstva trgovine Srbije.
Protok robe iz Savezne Republike Jugoslavije pod punom je kontrolom državnih organa,
Republike Srbije i Jugoslavije od kojih je na osnovu kompenzacionog posla potrebno
odobriti izvoznu dozvolu.
Pod posebnim režimom je promet robe auto-putem o čemu će nešto više reći ministar
Bosnić, i ukupno o režimima prometa robe.
Finansijska sredstva potrebna za proljetnu setvu.
Potrebna finansijska sredstva za obavljanje proletnje sjetve i za ostale radove vezane za
proljetnu sjetvu do kraja juna mjeseca iznose 83 miliona dinara. Po strukturi to bi izgledalo
sljedeće:
Za sjeme za strmne usjeve 1.200.000, sjeme za kukuruz 4 miliona dinara, sjeme za
industrijsko bilje 1.875.000, sjeme za ostale žitarice 2, za ostale kulture 2 miliona dinara,
ukupno sjeme 9 miliona dinara.
Zaštitna sredstva – za strmne usjeve 4 miliona dinara, za kukuruz 7.200.000 dinara, za
industrijsko bilje 8.250.000, za ostale kulture 4.500.000 dinara.
Ukupno: zaštitna sredstva 23 miliona i 950.000.
Đubrivo na bazi količina od 25.000 tona što bi realno trebalo ući na prostor Republike
Srpske Krajine 12,5 miliona dinara, dizel gorivo 10.000 tona, potrebnog dizel goriva. Ovdje
je ušla cijena od 2,5 dinara, ne računajući na odluku Vlade da se da određena subvencija
za dizel gorivo 25 miliona dinara, maziva 333 tone, 2 miliona 664.000 dinara, rezervni
dijelovi 10 miliona dinara.
Dakle, ukupna ulaganja u proljetnu sjetvu za prvih šest mjeseci iznose 83.269.000. Iz
ovoga svega što sam do sada rekao vidljivo je da je osnovni problem financiranje, odnosno
kreditiranje poljoprivrede, jer s jedne strane je zahtjev prema Narodnoj banci da se održi
stabilnost dinara, s druge strane poljoprivredi je potreban novac. Ako bi došlo do štampanja
novca došlo bi i do inflacije.
Po našim procjenama poljoprivredi – robnoj proizvodnji su potrebna početna sredstva
od 20 miliona dinara. Kao mogući izvori sredstava za sjetvu mogu biti sljedeći:
Kreditna sredstva kao dva vida replasmana postojećih kredita i preraspodjela kreditnih
sredstava iz drugih oblasti u oblast poljoprivrede. Tu su sredstva dobavljača za sjeme
veštačkog đubriva i pesticide, sredstva prerađivača, sjeme za dizel gorivo i pesticide.
Plasman roba iz robnih rezervi preko robnih kredita, nivo roba u robnim rezervama
ćemo držati na strateški potrebnom nivou, a sve iznad toga plasirati u proizvodnju. Isplata
preostalog djela otkupljene pšenice za 60% za državni sektor će se izvršiti kroz robe i đubrivo.
Svakako vlastita sredstva poljoprivrednih proizvođača kao izvor. Mere Vlade na stvaranju
197

uslova za normalno odvijanje proljetne sjetve. Vlada odlukama koje je donijela i koje će
donijeti stvara uslove da se što normalnije odvije proljetna setva. Te mjere koje je Vlada
donijela su sledeće: daće se apsolutni prioritet poljoprivredi u snabdijevanju dizel gorivom
te subvencija dizel goriva cijena umanjena u snabdijevanju dizel gorivom, te subvencija
dizel goriva, cijena umanjena za akcizu za onu primarnu poljoprivrednu proizvodnju koja
se organizuje za potrebe robnih rezervi ugovor o prodaji po zaštitnim cijenama. Ova odluka
Vlade vezana je za usvajanje Zakona o akcizama i porezu na promet gdje po predlogu Vlade
u članu 9. toga Zakona poreska oslobođenja i olakšice u tački 6. stoji akciza se ne plaća za
naftne derivate za potrebe primarne privredne proizvodnje koja se organizuje za potrebe
robnih rezervi u posebnom ugovoru po odluci Vlade. Vlada je predložila da taj Zakon danas
uđe u dnevni red za ovo zasjedanje Skupštine, jer bi na osnovu toga zakona ova odluka koju
je donijela Vlada se odmah aktivirala.
Radi se o jednoj značajnoj olakšici jer akciza za dizel gorivo iznosi 100%, tako da
ona nominalno iznosi negde oko 0,95 dinara. Na taj način bi dizel gorivo za realizaciju
ovih proizvodnji ne bi bila 2,5 dinara, nego bi bila 1,55, negde i po normativima koji su
urađeni a na bazi ugovora koja preduzeća trebaju sačiniti sa robnim rezervama oni bi mogli
učestvovati u raspodjeli toga dizel goriva po cjeni od 1,55. Dalje, Vlada je nastavila voditi
selektivnu fiskalnu politiku koja ima za cilj da olakša uvoz sirovina i repro-materijala za
potrebe poljoprivrede i u skladu s tim Vlada je donijela Odluku o oslobađanju od plaćanja
carine i ostalih uvoznih dažbina na uvoz određenih roba namijenjenih poljoprivrednoj
proizvodnji u vrijeme proljetne sjetve, isto tako i jesenje sjetve.
To se prije svega odnosi na uvoz rezervnih dijelova a u sklopu te odluke je carinskih
dažbina svi su oslobođeni i veterinarski preparati i komponente stočne hrane. Takva odluka
je bila i prošle godine i ona daje carinske obaveze ako se vrši uvoz iz stranih zemalja iznose
negde oko 40%, i to upravo ako imamo u vidu da su ukupne potrebe u finansijskim
sredstvima za pesticide preko 23 miliona dinara. To bi trebalo značajnije smanjiti potrebu za
finansijskim sredstvima za osiguranje tih repro-materijala i sirovina.
Prioritet za sirovine repro-materijal za proletnu sjetvu kod formiranja konvoja, prometa
roba zapadni dio Krajine. Bili ste svi svjedoci izuzetno otežanih uslova pod kojima se odvija
promet robe posebno za zapadni dio Krajine i stav je Vlade da se da tu apsolutni prioritet
u konvojima ukoliko je ograničen broj voznih jedinica, da prioritet imaju sirovine, repromaterijal neophodan za proljetnu sjetvu.
Isto tako, u uslovima neposredne ratne opasnosti kada je visok nivo mobilizacije stav je
Vlade da se maksimalno dođe do oslobođenja od vojnih obaveza izvršiocima proljetne sjetve
na način da će opštinski štabovi, regionalni štabovi davati posebna odobrenja za te aktivnosti.
Ako ste pratili ovo izlaganje videli ste da bez obzira na sve objektivnosti koje postoje,
odnosno koje su prisutne u oblasti poljoprivrede da nije zanemariv i utjecaj subjektivnih
slabosti. Vlada aktivno radi na konsolidaciji upravljanja velikim državnim preduzećima, jer
isto tako, i organizaciona konsolidacija poljoprivredne proizvodnje i prerade. Aktivnosti na
tome su praktično na celom prostoru Krajine vezane i za određene organizacione promene,
prostor istočne Slavonije, opštine Vukovar, Dalj i Tenja, a isto tako i vezano za konsolidaciju
upravljanja državnog preduzeća “Belje”.
Poštovani poslanici, želim da ste iz ove informacije stekli uvid o svim bitnim parametrima
vezanim za proljetnu sjetvu kao i o izuzetno složenim uslovima u kojima se ona ima obaviti.
Mislim da mjerama Vlade, te usvajanjem zakonskih rješenja ja bih molio predsjednika
Skupštine ako može ovaj Zakon vezan za akcize i porez na promet, ako se može staviti na
198

sutrašnju sjednicu da ga stavimo po hitnom postupku jer je on praktično uslov da se aktivira
ova odluka Vlade vezana za oslobođenje akcize u cjeni dizel goriva.
Mislim da bi na taj način stvorili minimum uslova da armija poljoprivrednih proizvođača,
primer da su oni u poljoprivrednim domaćinstvima imali oko 120 poljoprivrednih preduzeća
u oblasti poljoprivrede u ovim izuzetno složenim uslovima obavi planom predviđeni obim
proljetne sjetve i na taj način da svoj doprinos jačanju Republike Srpske Krajine pred
njenom političkom i ekonomskom, socijalnoj i svakoj drugoj stabilnosti.
Zahvaljujem.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem ministru Šijanu.
Gospodin ministar energetike Krička.
KRIČKA, ministar energetike:
Gospodo predsjedavajući, poštovani gospodo poslanici, ovaj dio posla koji je iznešen od
strane gospodina Šijana, cjelovito i na način kako, ova djelatnost, potrebno je da se gleda i
međuresorski. Iz tog razloga moramo dati informaciju i sa aspekta obezbeđenja energenata
za proljetnu sjetvu odnosno sa aspekta kojega je spomenuo kolega Šijan, mogućnosti
dopreme repro-materijala i ostalih materijala potrebnih za uspješno obavljanje proljetne
sjetve na zapadni dio Republike Srpske Krajine. Znači, ima i nekih drugih problema osim
obezbeđenja svega za poljoprivredu i naravno, o tome ćemo morati razgovarati. Posao je
velik 170.000 hektara. Videli ste i cifre vezano za potrebna sredstva za taj posao. Radi se
negde o oko 83 miliona dinara, odnosno radi se o tome da je potrebno za kompletno 6
meseci obezbediti 10.000 tona dizel goriva.
Ja bih posebno, samo htio i naravno mnogo kraće od kolege Šijana da kažem vezano
za problematiku obezbeđenja dizel goriva. Samo ću ponoviti tu strukturu. Dakle, radi se
o tome da je već prošlo dva mjeseca, za prvi i drugi mjesec potrebno osigurati negde oko
2.000 tona, za treći mjesec 2.280, za četvrti 3.330, za peti 950, i za šesti negde oko 1.330
tona, s tim da je kolega Šijan rekao, a mi smo sa time tako i računali da u šestom mjesecu
je jedan dio dizel goriva bi se koristio i za žetvu. Ono čime raspolažemo, odnosno ono što
očekujemo da možemo obezbijediti je sljedeće: To je ukupno iz naše redovne proizvodnje
13.000 tona, odnosno jedna količina sa lagera sa kojim raspolažemo i to je ukupna količina
koja može da se stavi u funkciju ne samo za potrebe poljoprivrede, nego i za ostale potrebe u
Republici Srpskoj Krajini. Ostale potrebe su negde oko 2.000 tona mjesečno dinara. U toj
strukturi je to onda oko 60%. To je tako uvijek u bilansi oko 60% za potrebe poljoprivrede,
a ostalih 40% za ostale potrebe. Ako to tako gledamo onda smo da tako kažem nekako u
minusu za ukupne potrebe negde oko nešto više od 1.000 tona za svih šest mjeseci.
Ono što nas naravno posebno muči i opterećuje je problematika kako taj dio osigurati i
ravnomjerno osigurati na cjelom prostoru Republike Srpske Krajine. Ono što je potrebno na
istočnom našem dijelu i gdje sigurno ćemo taj problem lakše riješiti je oko 3/5 od ukupnih
količina, a 2/5 za ovaj dio. Naravno, da o tome treba posebno razgovarati i posebno pokušati
se potruditi da taj se problem dopreme za goriva na područje zapadnog dijela Republike
Srpske Krajine, posebno razriješi i tretira. O tome će sigurno nešto više reći kolega Bosnić.
Ja bih samo dodao to da je ovaj problem beneficirane nafte onakav kako ga je izložio kolega
Šijan i naravno ja sa svog aspekta, jer znam probleme koji će se eventualno pojaviti ukoliko
ne provedemo ovu zakonsku proceduru da taj dio posla premostimo ili ako ne usvojimo taj
Zakon o porezima i akcizama da onda ovlastimo Vladu da mimo toga što je zakon, ako nije
donešen da se takva odluka može i provesti.
199

Toliko, ukratko možemo da kažemo da posebnih problema, većih problema koje su
količine potrebne znate šta sam rekao, da tako možemo da osiguramo i sa našeg lagera i
sa naše proizvodnje, ne bi smeo što se tiče dizel goriva. Treba riješiti ovaj problem cijene
dizel goriva i naravno, moramo vidjeti kako ćemo riješiti problem dopreme dizel goriva na
zapadni dio Republike Srpske Krajine.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem gospodinu Krički. Otvaram pretres. Ko se javlja za riječ?
Gospodin Vaskrsije.184
VASKRSIJE, predsednik Odbora za poljoprivredu:
Poštovano predsjedništvo, dame i gospodo poslanici.
Čuli smo ovaj izveštaj. Slažem se da je vrlo korektno napravljen iako svi znamo da ti
podaci sigurno ne mogu biti tačni. U skupštinama opština sigurno je da nemaju tačne
podatke o obrađenim površinama, o zasijanim površinama i šta ja znam. Čak i na nivou
nekih mesnih zajednica se to donosi na nivou nekih procjena. Recimo, da je to tako da je
zasijano toliko da zemljišta imamo toliko, nije to na kraju krajeva ni bitno.
Ovde se govori o poljoprivredi kao izuzetno važnoj grani kao što sam i prije govorio,
jer to je sigurno strateška grana privrede i koja zaslužuje sigurno izuzetno veliku pažnju u
našim ratnim uslovima. Međutim, poljoprivreda nema takav status. Znači, trebalo bi ovde,
trebali smo i prije da se dogovorimo da poljoprivreda ima status strateške grane privrede
u ratnim uslovima. Znači, da nam je potrebno da obezbedimo prvenstveno hranu. Onaj
ko ima hranu mislim da je to vrlo bitno u ovim ratnim uslovima i naravno u uslovima
koji nas očekuju. Moram da kažem da je poljoprivredna proizvodnja bar tamo u istočnom
dijelu, intenzivna poljoprivreda gde su ulaganja velika gde prinosi trebaju da budu veliki
došla u vrlo težak položaj. Slažem se sa ministrom Šijanom da je jesenja setva obavljena
bolje nego prethodne godine, da je više zasijano da je kvalitetnije, da je više zimskog oranja
obavljeno, više poslova nego u prethodnoj godini. Sve to stoji. Međutim, finansijski smo
došli u jedan vrlo težak položaj. Zbog čega? Zbog ovih pariteta o kojima ću ja nešto kasnije
reći. Mislim što ne može ni jedna poljoprivreda da izdrži, toliko visoke ulazne troškove, a
toliko niske cijene poljoprivrednih proizvoda. Ovde bih napomenuo za ovaj istočni dio gde
živi od prilike kao što je rečeno polovina stanovništva da preko 50% stanovništva živi od
poljoprivrede. Tamo su isto tako male plate i policije i vojske a vojska su seljaci, vojska su
radnici, itd. Vrlo bitno je za seljake koji isto tako skoro svi idu u armiju, da obrade svoje
površine.
Ja se krećem u takvim krugovima gde oni kažu “meni ne treba plata nikakva vojnička
plata od 50, 60 ili 100 dinara, ako sam ja obradio svoju zemlju i ako znam da ću imati da
prehranim svoju porodicu”. U ovakvim uslovima to je vrlo teško jer ne dostaju finansijska
sredstva. Mi smo prošle godine uglavnom, većina preduzeća su uspeli da izfinansiraju i
kreditiraju i privatnu proizvodnju. Ove godine to nećemo moći bez pomoći države. Inače,
to direktno zadire sigurno i u moral vojske, rezervnog sastava, itd. Ako on ide na granicu a
zemljište mu nije posijano, znači, nema perspektivu, nema mogućnosti da prehrani svoju
porodicu, itd. Osnovni problemi poljoprivrede. Ovde sam naveo da je ipak najveći problem
poljoprivrede financiranje. 70% poljoprivrednih preduzeća siguran sam u to da danas
nema novaca da zasije i završi proljetnju setvu. Izuzev sjemenske robe, mineralnih đubriva,
uglavnom malo nabavljenom i u tome svem vrlo kasnimo. Ima tu i opravdanih razloga, ima
184

Vuksanović.

200

i neopravdanih. O proljetnoj setvi trebali smo daleko prije da diskutujemo. Proljetna setva
je kod nas gospodo, počela. Mi smo zasijali neke kulture o čemu je ministar pričao.
Za 3-4 dana treba da počne sjetva šećerne repe. Znači, sav repro-materijal trebao je već
da bude obezbeđen. On ako to nije obezbedio do sada, sigurno je da neće ni zasije, ako čeka
ova rješenja. Praveći neke planske kalkulacije najminimalnije za 1ha pšenice treba 1000
dinara u društvenom sektoru. Kažem minimalno kao najminimalnije tehnologije. Za 1ha
suncokreta soje itd. od 1300-1400 dinara po hektaru. Za 1ha šećerne repe negde oko 2.500
dinara po hektaru. Tolika su realna ulaganja ona najminimalnija. Mislim da su to značajna
ulaganja ako pretpostavimo da poljoprivreda ima nešto novaca da je nabavila nešto repromaterijala itd. Po mojoj procjeni bez kreditiranja negde oko 400 dinara po hektaru neće se
obaviti dobar dio proljetne setve.
Koliko smo lani dobili, čak nismo ni dobili, recimo, društvenim firmama nije isplaćeno.
Isplaćeno je samo 40% iz robnih rezervi za pšenicu, a kakvi su prinosi lani bili. Recimo,
od 5 tona, to je neki prosečan prinos, za prošlu godinu kada je bila izrazito sušna puta 18
pomnožite, znači, sa hektara pšenice ne možete zasijati 1ha pšenice. Ako vam je potreban
sav novac koji smo dobili, odnosno nismo dobili za pšenicu. Slično je to i kod kukuruza,
kod suncokreta, recimo da je soja i šećerna repa nekako se mogla u ovoj godini pokriti. Ko
je imao nekakve prinose, recimo prosječne od soje od recimo 2 tone, i šećerne repe preko 40
tona. Sve ostale kulture su u gubitku. Sada kada se pravi kalkulacija, država određuje cijene,
jednostavno poljoprivreda to se lako izračuna je u vrlo teškoj poziciji.
Zašto? Svuda na svetu govorio sam to, ekonomisti i ostali dobro to znaju da je
poljoprivreda uvek imala i sada ima u drugim zemljama određene benificije zbog specifičnosti
poljoprivrede, jer je to tvornica pod vedrim nebom. Imala je jeftinije kredite, imala je
regresiranu naftu, i još određene beneficije u vidu premija, regresa itd. Sve to uglavnom
danas nema, ja znam da je vrlo teško, prioritet je vojska, prioritet prosveta, zdravstvo, svuda
treba a novaca nema. Međutim, u najgoroj situaciji ćemo doći ako prestanemo raditi, ako
ne zasijemo, ako ne iskoristimo te resurse, to bogatstvo koje imamo. Tvrdim da proljetna
setva bar u onom delu, gde su minimalna ulaganja takva kakva sam izneo sigurno neće se
moći obaviti ta proljetna setva.
Prema tome, htio bih da naglasim da ipak ako je ikako moguće iznađu se ta sredstva ili
jedan dio sredstava. Ovde je navedeno da se u proljetnoj setvi sije oko 170.000 hektara.
Prosečna ulaganja su 1.000 dinara, to bi bilo 170 miliona. Znači, ono što je ministar Šijan
izneo bilo bi realno, čak i nešto manje. Mislim da bi uspeli da zasijemo. Naglasio sam ovde
dao sam konkretne predloge za to financiranje. Ako je moguće, ako hoćemo da obavimo
tu proljetnu setvu ovde bi trebalo već u trećem mesecu da se da od prilike 200 dinara po
hektaru. U IV. mesecu 100 dinara, i u V. mesecu 100 dinara, bar za društveni sektor a za
privatni sektor negde nešto manje zato što tu nije uračunat rad.
Što se tiče drugih mera što je predloženo beneficije za naftu 1,55, čuli ste od ministra
poljoprivrede te paritete. U svetu je 2 kg kukuruza, 1 l D-2 nafte185. Kod nas je to preko
10. Isto tako se odnosi na pšenicu, na šećer, na suncokret, na bilo koju kulturu. Zato su ti
problemi. Trebalo bi bar donekle da sagledamo te paritete i da dođemo do toga kako da
budemo najmanje loši, da proizvedemo hrane za nas i za izvoz što sigurno možemo. Zbog
toga predlažem stvarno da se ovo po hitnom postupku što je predložio ministar ovaj Zakon,
ova akciza, ja to nisam znao da je to u nadležnosti Skupštine, mislio sam da to Vlada radi.
185

Dizelsko gorivo.

201

Mislim da se već danas ili sutra donese odluka da cijena nafte bude 1,55, da ostane kao što
je prije bila, iako je i to skupo. To je vrlo skupa nafta, čuli ste one paritete. Da po onom
osnovu smo neuporedivo sa svijetom u negativnom smislu. Za mineralna đubriva slažem se
da trebamo skinuti poreze, nema ni u Srbiji nekih poreza. To je repro-materijal. Međutim,
o tome smo trebali prije. Kažem, onaj ko nije do sada nabavio dosta toga, dosta sporo ide.
Nedostatak mineralnog đubriva na tržištu a poljoprivreda ne trpi pomeranje rokova. Svako
pomeranje rokova uz sva ulaganja nosi 50% manji prinos. Bez obzira na ista ulaganja.
Znači, vrlo važni su agro-tehnički rokovi pa smo verovatno poljoprivredi trebali posvetiti
više pažnje. Pre mesec dana smo trebali da razgovaramo o ovim problemima i da se unapred
pripremimo. Isto tako, vredi za pesticide koji su vrlo skupi i molio bih ovde da ministar
trgovine razjasni neke stvari. Mislim da mi imamo otprilike istu proizvodnju kao i u
Vojvodini. U Vojvodini ne možemo prodati ni kukuruz. Ne možemo prodati ni pšenicu,
ne možemo prodati ni šećer, zato što i oni imaju isto. Prodajom naših proizvoda na ovaj dio
Krajine, na Republiku Srpsku itd. da se omogući bar državnim preduzećima da provučemo
tu robu, jer tu ostvarujemo nešto veće cijene, a i plaćanje je redovnije.
Mislim da jednostavno Srbija ima viška tih proizvoda i vrlo teško je naše proizvode
prodati. Znate da je problem izvoz za Makedoniju. Makedonija ima neke akcize, itd. Kažem
da Srbija tih proizvoda ima, pa šta se može tu napraviti, da li auto-putem ili preko nekih
drugih puteva, samo je bitno da prodamo robu što prije, da može da dođe do sredstava da bi
uspjeli koliko toliko da izvršimo ovu proljetnu setvu. Toliko. Zahvaljujem se.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem gospodinu Vuksanoviću.
Za reč se javio prethodno ministar Bosnić, pa gospodin Bakić.186
BOSNIĆ:
Prilikom pripreme ove tačke bilo je planirano da i ja govorim ali zbog nekih drugih
stvari, a svima je jasno o čemu se tu radi. Ja sam pripremio i jedno uputstvo koje je upućeno
predsednicima izvršnih savjeta i održavam sastanke po regijama. Zato sam održao sastanak
na Kordunu, posle ove Skupštine idem i po ostalim regijama. Da bi se izbeglo sve ovo o
čemu je i kolega Vuksanović govorio a da bi jedan dio odgovornosti preuzeli izvršni savjeti,
a polazeći od zaključaka naše Skupštine, mi kao ministarstvo tražimo od izvršnih savjeta da
nominiraju firme koje će biti nosioci snabdjevanja ovih kriznih artikala i u kojima ćemo mi
na osnovu onoga što nam je već odobreno i što je već odobreno i što je nabavljeno moći
stvari kanalisati. Ja bih vas molio da ukoliko ste voljni da prije početka one zadnje tačke koja
je bila zatvorena sjednica da kažem nekoliko stvari. Ja bih vas molio da to stvarno uvažite.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Gospodin Bakić.
BAKIĆ:
Koleginice i kolege poslanici, danas je ova tačka na dnevnom redu. Lično smatram da je
odavno trebalo da bude na dnevnom redu, da bi imali na jedan kultiviran način sistematski
način da pređemo ovom problemu da bi obavili sve pripremne predradnje da ovaj odgovoran
posao uspije. Vi znate da smo uvijek o nekim svojim opredeljenjima govorili, da odbrana
ovog područja apsolutno spada na prvo mjesto, a da privreda, a posebno poljoprivreda
apsolutno dolazi na drugo mjesto po važnosti.
186

Ranko.

202

Međutim, kada dolazimo na neko praktično izvođenje stvari onda vidimo da poljoprivreda
baš nije ta koja je na nekom drugom prioritetu. Mogu da kažem, slažem se potpuno sa
izlaganjem gospodina ministra, smatram da je ono zaista analitički dobro urađeno da
smo sve podatke koje smo dobili, možemo ih primiti kao takve, mislim da se sve kaže u
potpunosti, kompletno šta se danas zbiva u agraru. Ja bih bio malo drastičniji, slobodniji,
od gospodina ministra. Smatram zaista njegovo izlaganje da je korektno i da odslikava to
stanje. Da kažem da su danas stanje i odnosu u poljoprivredi izuzetno složeni. Možemo
reći, pošto radim u jednom kombinatu, na čelu sam ovog novog sistema “Gavrilović”, gde
smo objedinili i primarnu ratarsku proizvodnju i spojili sa prerađivačkom industrijom i
na taj način pokušali da se zaokružimo i da iznađemo neke interne puteve, načine, na koji
način i kako da u ovim otežanim uslovima rešavamo situaciju. Mislim da ćemo mi jedan
dio tih problema u ovom sistemu rješiti, ali mogu da govorim o jednom velikom dijelu
poljoprivrede koja je dosta usamljena, bez mogućnosti u ovom trenutku da joj se na neki
način priđe i adekvatno pomogne. Mogu vam reći da sa ove govornice se često puta čuje
kako je poljoprivreda akumultivna grana. Kako se tu stvaraju neki visoki dohoci, ostaci
dohotka itd. S tim ocjenama se nikada nisam slagao.
U ono vreme hiperinflacije kada je bila mogućnost primarne emisije i jeftinih kredita
da su se ostvarivali da tako kažem određene pogodnosti i povlastice, ali taj dio akumulacije
koje smo ostvarivali, usmeravali smo sigurno u proizvodnju za zanavljanje parka, i nabavku
onih neophodnih materijala koji su za poljoprivredu potrebni. Mogu reći da je većina
poljoprivrednih organizacija sigurno iskoristila. Od uvođenja reda neophodni sistemi,
svođenja budžeta na realne izvore i od samog prestanka davanja kredita iz primarne emisije,
sigurno da poljoprivreda dolazi u sasvim jednu drugu situaciju i da taj prelaz je bio za nas
jako bolan. Vrlo teško su se mogli naterati, prilagoditi da bi našli neka alternativne vidove
na koji način i kako da mi financiramo poljoprivredu. Mislim da je finansiranje osnovni
i globalni problem, verujem da se kolege samnom slažu, posebno kolega Vaskrsije koji u
tom dijelu je govorio. Od momenta uvođenja reda u tom monetarnom sistemu, znači, od
rekonstrukcije monetarnog sistema praktično je smanjena masa para novca u opticaju kada
su dijeljeni krediti, odobreni krediti na tri meseca. Znači, mala masa sredstava u opticaju,
brži obrt, još tada se znalo da će to imati katastrofalne posljedice za poljoprivredu. U
poljoprivredi imate sedmični karakter proizvodnje, ima jedan dug vremenski ciklus, biološki
je to ciklus koji traje tamo negde 7-8 mjeseci, ovisno o kulturama koje se proizvode. Zbog
toga je sigurno u cijelom svijetu ta poljoprivredna proizvodnja tretirana na jedan drugi
način subvencionirana, oslobođena raznih poreskih olakšica.
Danas u Krajini mi znamo, sa tim se slažemo da nema te akumulativne industrije koja
može dio svog dohotka da se odriče za poljoprivredu. Prema tome, moramo raditi na
ovim uslovima kako možemo i kako umemo, bez da stvari idealiziramo. Međutim, ono
što želim reći, da zaista upozorim na stanje u agro kompleksu, jer mi ne samo da nismo
sada u mogućnosti... Mi sada u ovom trenutku idemo na svoju supstancu. To je ono što je
značajno i bitno da kažemo. Praktično svu akumulaciju koju smo stvorili, koju smo imali,
naložili smo to neposredno u proizvodnju. Nalazimo se danas u disparitetu cijena. To je
neko ovde pomenuo to moram da kažem.
Mi kada vezujemo cijenu pšenice – upravo sam ja sa ove govornice upozoravao na to da
najbolja cijena pšenice da ne može biti cijena pšenice u Krajini kao u Srbiji. Zato su naši
troškovi izuzetno visoki, posebno troškovi ulaza, troškovi repro-materijala, posebno pitanje
dispariteta i transporta. To su troškovi koji enormno opterećuju. Danas za prevoz jednog
203

kilograma iz Srbije treba 10 para po kilogramu. Prema tome, da se preveze ta pšenica iz Srbije,
ako tamo košta 17 para ovde mora da košta 27 para. Znači, to su sve one stvari o kojima
kada govorimo o cjenama u agro-kompleksu i kada uspoređujemo cijene i kada idemo u
tom dijelu i kada diskutiramo te stvari moramo imati na umu. Danas kada vidimo sa kojim
smo problemima suočeni, i kada ne znamo još uvijek neke zaštitne cijene poljoprivrednih
proizvoda koji će biti određeni od strane države, odnosno administratiranja. Mi danas
konstatiramo da po jedinici površine po hektaru za pšenicu recimo, gde je potrebno
preko 1000 dinara. Kada sada to preračunate kolika je cijena pšenice treba na bazi takvih
ulaganja da bude. To nije teško izračunati. Sigurno kada budemo određivali nove cijene
poljoprivrednih proizvoda, mi moramo o tome voditi računa. Protiv toga sam i u ovim
ratnim vremenima, da neki socijalni mir i red, blagostanje pravimo preko poljoprivredne
proizvodnje. Ta grana bi nas sankcionisala da nosi i amortizira sve udare države i društva
koji su se tu javljali. Znači, moramo zauzeti realne i energične kriterijume da ne dozvolimo
da više u tu situaciju dolazimo.
Ja bih vas podsetio na ono što moramo očekivati da jesenju setvu koju smo obavili, smo
obavili bez potrebnih repro-materijala, da smo manje ulagali po jedinici površine, da smo
sijali često u većini slučajeva bez đubriva, bez onih zaštitnih sredstava, da možemo očekivati
manje roda. Prema tome, ako se ta priča o proljetnoj setvi promenila, da kažem još da u
jesenjoj sjetvi nismo imali dovoljno nafte, posebno neizoravali zimske brazde. Mislim da
nigde brazda nije izvučena više od 50-60%. Mi beležimo još jednu goru situaciju.
Prema tome, kada izvršimo analizu jesenje sjetve da kažem da smo imali problem
energenata i goriva, odnosno dizela, ponovo su nam skladišta prazna, bukvalno prazna.
Gorivo je najvažniji energent sa kojim trebamo da budemo opskrbljeni.
Ovo je sezona poljoprivrednih radova, poljoprivredne sjetve, ako se mi danas na
Skupštini oko nečega se dogovaramo, određena ministarstva su apsolutno takva politika,
prioriteta koja se odnosi na poljoprivredu, apsolutno mora da bude zastupljena. Apsolutno
da se favorizira repro-materijal i poljoprivredu i da na taj način mi bar na vrijeme dođemo
do nekih materijala koji su nam neophodni.
Kolega Vaskrsije je rekao, mi smo u punom sjetvenom zamahu, praktički je obavljena
setva ječma, šećerne repe, početkom meseca soje i negde od 12. do 15. 4. sjetva kukuruza.
Praktički jako malo vremena, s obzirom na udaljenost. Jer što smo dalje zapadnije od
istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema, dolazimo u nepovoljniji položaj s obzirom
na opskrbu u repro-materijalima, a znamo da smo negde po mojoj procjeni 70% potrebno
repromaterijala iz uvoza. Jedan dio manji sjemenskih roba proizvodimo, sve drugo uvozimo.
Prema tome, to su sve problemi koje trebamo rešavati. Na koji način, bilo bi interesantno
saslušati.
Vjerujem da će ministar finansija u jedan dio diskusije da se uključi, da dobijemo
obaveštenje na koji način, kako ćemo zatvarati finansijsku konstrukciju. Da li će i kakvih
sredstava biti da bi mogli da računamo na određene izvore sredstava, osim onih sredstava
koje mi označujemo kao sredstva interne prirode, da vidimo na koji način u nekom periodu
možemo raspolagati, da ta sredstva dinamiziramo. Znači, po nekom vremenu da kažemo
da je to sada treći mesec, i četvrti mesec od prilike. Ukoliko ne obavimo sjetvu u trećem i
četvrtom mjesecu praktički ne sije se, onda treba da se obere.
Ja bih samo još rekao da pored tih problema koje sam naveo oko repro-materijala, kod nas
je izuzetno veliki problem isluženost mehanizacije, voznog parka. Jedan dio od tog voznog
parka zamijenjen je rekao sam u kom periodu. Međutim, sada smo suočeni i sa problemom
204

snabdijevanja rezervnim dijelovima, odnosno snabdijevanja repro-materijalom bilo kakve
vrste. Više nema onog repro-materijala koji možemo nabaviti na neki jednostavniji način.
U tom dijelu, na jednoj strani su sredstva, repro-materijali, ubrajani su i dizel-goriva. To su
stvari o kojima zaista moramo dobro razmišljati da bi na neki način omogućili da se ova
jesenja sjetva obavi. Da ne govorim o hroničnoj nestašici ljudi, s obzirom da smo jedan
dio velikog vremena potrošili, odnosno izgubili u vremenu one povećane mobilizacije
kada je bilo vrijeme da se povlači zimska brazda da smo taj dio vremena izgubili. Pa ne bi
samo ostajao u nekim preporukama preko opštinskih, ili seoskih tih štabova, nego danas
da zauzmemo stanovište i praktički preko vojnih komandi obezbedimo dovoljno prisustvo
ljudi.
Da obezbedimo prisustvo dovoljnog broja ljudi u kombinatima da se ova setva kolikotoliko uredno i na vreme izvrši. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem gospodinu Bakiću. Ko se javlja za reč.
Ima reč gospodin Vuković.
MILIVOJ VUKOVIĆ:
Poštovano predsedništvo, poštovane koleginice i kolege,
Ja nisam došao ovde da ispričam jednu alibi priču za sebe, ne kao poslanika, nego kao
čoveka koji radi neki posao, a nisam hteo ni vas da opteretim tim problemima. Međutim,
pošto je tema i tačka dnevnog reda takva kakva jeste, mislim da je neophodno da se o tome
nešto kaže. Što se tiče ovog materijala koji je iščitan od strane ministra poljoprivrede, ja
mislim, s obzirom na sadržinu materijala, s obzirom na metodologiju prikaza materijala,
dakle, sistematičnosti tih materijala i, s obzirom na izuzetno zakasnelo vreme, mislim da ga
možemo kvalifikovati jednom sintagmom – šećerna vodica. Čini mi se, da tim materijalom
i u ovo vreme, nemamo šansu. Međutim, mi ne smemo da nemamo šansu. Jedino što je
dobro, pri kraju, da kažem tako, u sferi iza epiloga, pa u sferi rešenja, to su one dve ponude,
koje su opet diskutabilne, da li su one u redu i da li su stimulativne i da li mogu da naprave
pomak u toj poljoprivredi, to je lepo rekao gospodin Bakić. Ako se prisetite da je ona ta koja
treba da izvuče, na neki način, Krajinu i ne samo Krajinu, nego svaku državu, a naročito
državu u ovom arealu gde mi živimo. Udarom na poljoprivredu, ako se sećate, srušena je
Jugoslavija. Ante Marković je to vrlo perfidno uradio. Jedina je mogućnost da se izvuče
naša država. Ako se kaže naša, onda se misli na ukupno srpstvo, iscrpljivanje i angažovanje
sredstava i mogućnosti potencijala iz poljoprivrede. Bojim se da industrije automobila
nemaju takvu šansu ni mogućnost. Poljoprivreda je jedino što nam je ostalo.
Prema tome, ta cena od 1,55, dakle oduzete akcize od 2,5 itd. da li je tamo samo inercija
ili podsećanje na bivšu cenu koje se sveže sećamo, stvarno nešto realno što bi moglo da
stimuliše. Predlažem da se i o tome razmisli da li 1,55 ili nešto niže, da bi se desila ta
proizvodnja, koja bi, na neki način, trebala da nas izvadi. U materijalu je bilo spomenuto
njive koje nisu obrađene i koje se ne predviđaju obrađivati u narednom periodu. Pobrojani
su razlozi zašto nisu obrađene. Ti razlozi su iz fore objektivnih uslova. Nijedan parcijalni
uzrok, nijedan organizacioni uzrok i nijedan drugi uzrok u hodu eliminiše, pa da se to ne
desi. Isto tako je konstatovano da je od 1994. godine, više nego 1993. godine, gospodo,
apsolutno je tačno da je više urađeno. Međutim, urađeno je samo ono što nije upropašćeno
1991. godine. Dakle, 1993. godina, onako katastrofalna, ona je bila fundament za činjenje
u 1994. godini. Jedan mali podatak. Čuli smo od Vlade da nam je bruto, odnosno društveni
proizvod porastao za 20 posto. U Baranji, odakle sam ja, na najvećem kombinatu društveni
205

proizvod je pao za 32 posto, a inače je pao sa jedne pozicije u odnosu na referentnu 1990.
godinu, bio je 10 posto. Znači sa 10 posto sunovrat napravljen za 32 posto. Onda znate na
kom je to potencijalu? Razgovarali, angažovali se, naravno, to je na neki način protumačeno,
ne znam iz kojih razloga, to je razbijeno i to se ništa nije desilo. I dalje se dešava taj sunovrat.
Ove dve akcije, odnosno dva rešenja za ovu, recimo, tešku situaciju, i dalje porez na
promet, carinske dažbine na uvoz sirovina i repromaterijala to je ono što može institucionalno
u ovom momentu da se uradi i što može na neki način da pomogne. Ali, da pomogne
– kome? Proizvođači, malo pre smo čuli, na kakvoj su kapitalnoj poziciji. Prema tome,
nemaju nekih izgleda naročitih. Danas je 1. mart, kad se vratimo kućama biće 5. mart. Sada
govorim o proizvodnji i direktno zainteresovan na kojoj radim. Uspešnost te proizvodnje
može da se desi ako se završi setva do 25. marta.
Prema tome, to je na neki način izvršno vreme. Svojevremeno, htejući da dam doprinos
da se tu nešto uradi, napravili smo jedan program, program proizvodnje. Samo jednu
digresiju sam sebi. Malo čas je rečeno da je planirano 3.740 hektara da se zaseje sa šećernom
repom. Gospodo, ja sam ubeđen da to nije planiralo ministarstvo, nego su to planirali oni
koji nisu vlasnici državne zemlje. Dakle, planirali su činovnici i ne na bazi učinjenja nego na
bazi možda neke objektivizacije izuzetno teškoj kulturi, ali sigurno ne na bazi ozdravljenja
privrede, nego možda na bazi neke objektivizacije sa svoje pozicije. To je tako i isplanirano.
Dakle, nije planiralo ministarstvo.
Pozdravljam inicijativu i primedbu gospodina Bjegovića187 kada je rekao da nismo
osnovne stvari rešili u funkcionisanju naše države. Molim vas, mi smo rešili teritorijalno
uređenje. Mislim da nismo rešili ni upravljanje sa državnim dobrima.
Na taj način, ako se vrši statistika, bojim se, da nećemo da napravimo pravu stvar i
nećemo da uradimo od poljoprivrede ono što objektivno ova država treba da očekuje.
Dakle, napravljen je jedan materijal u kom su pobrojane sve operacije, svi materijali, svi
energenti i sva sredstva da se desi jedna proizvodnja koja bi trebala da vredi 16 milijardi.
Naravno, 16 milijardi što ne može da zavisi samo od jednog čoveka, ili jedne grupacije, ili
jedne operacije u tom repro ciklusu, nego moraju svi da participiraju u odgovornosti da se
desi taj posao. Takav materijal je sačinjen negde koncem decembra meseca, međutim, on
nije bio ni na kakvoj proveri i nigde nije dobio pozitivnu ni negativnu ocenu. Pokušavamo
da ga rešavamo parcijalno. Međutim, parcijalno rešavanje zahvata ili operacija, a on ne
garantuje da će taj projekat da se napravi. Ili đubrivo, nabavi se seme, niknuće šećerna
repa, ali će možda u simbiozi sa korovom da nestane do vađenja. Prema tome, mora i da se
zaštiti itd. Paralelno mora da se pripremi fabrika. Mora da se prihvati ukupan projekat da
bi se angažovale sve snage, svi potencijali da bi se realizovao taj program. To se nikada nije
analiziralo i rešava se parcijalno. Nećemo moći da napravimo urednu stvar.
Još uvek smatram da ima vremena. Prema tome, treba da se ne opterećuje ovaj skup,
dakle, da se ne opterećuje parlament, da parlament da neku inicijativu da se desi Odbor
za poljoprivredu pošto se radi o jedinstvenoj proizvodnji u našoj državi. Da se razmatra
na Odboru, na našem ministarstvu, oni koji mogu nešto da pomognu, da odgovore i da
se napravi jedan koncept da se realizuje već od ponedeljka. Ako to uradimo onda imamo
šansu. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem gospodinu Vukoviću.
187

Đorđe.

206

Za reč se javio gospodin Lemić.
MILORAD LEMIĆ:
Gospodine predsedniče, gospodo ministri, kolege poslanici,
Uvažavajući sve argumente koji su iznešeni u uvodnom izlaganju gospodina ministra
Šijana, ne mogu se složiti jedino sa predlogom da se u hitan postupak, u hitnu proceduru
stavi Zakon o akcizama i porezima na promet, čiji smo tekst dobili prije sat vremena.
Naime, radi se o jednom vrlo važnom sistemskom strateškom propisu. I ako uđemo u
hitnu proceduru bez sprovođenja određene rasprave i konsultacija, plašim se, da ćemo već
za desetak dana ići na izmenu tog istog zakona sa 20, 30 amandmana. Mislim da je to čisti
promašaj.
Moj predlog jeste, uvažavajući potrebu, da se ide sa subvencijama oko sjetve
poljoprivrednih kultura, da se ide sa ubrzanim postupkom i donošenjem amandmana na
postojeći Zakon o porezu na promet, što je optimalnija varijanta i jednostavnija i sa manje
neželjenih posledica. Isto tako smatram da cena odnosno snižavanje cene na 1,55 nije
dovoljno i da ista cijena nije stimulativna. Smatram da se treba ići na 1 dinar uz pretpostavku
maksimalne namenske kontrole nafte. Hvala lepo.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem. Ima reč Dmitrović.
BRANKO DMITROVIĆ:
Gospodine predsedavajući, gospodo ministri, kolege poslanici,
Ima ona jedna pjesma koje se ja dobro sjećam “Ne plaši se nano sve je zaključano”. Ja
hoću ovde da kažem da smo mi sve pripremili, što se tiče skupština, izvršnih savjeta mi smo
pripremili kompletnu dokumentaciju. Ja sam na svom Izvršnom savetu, na Skupštini, na
službama dao nalog da se pripreme svi spiskovi, svi žetoni, svi kartoni, da se vidi na koji
način ćemo da izvršimo razdiobu bilo dizel-goriva, bilo to gnojiva, semenske robe itd. Da
li će to biti po ukupnoj obradivoj zemlji, po oranicama, po površinama koje će se zasejati
itd. Znači, sve je pripremljeno. Danas je 1. mart 1995. godine. Ja sam samo u ponedeljak
imao stotinu ljudi koji su prošli kroz moju kancelariju i pitali me – šta misliš ti, predsedniče,
šta će biti sa naftom, šta će biti sa gnojivom, šta će biti sa semenskom robom? Ja im ni na
jedno ovo pitanje nisam odgovorio. Možda je nekome u nekoliko lakše ko je nešto dalje od
naroda, a nešto je teže onom ko je bliže. Ja se do kraja slažem sa ministrom Simom Šijanom.
Ovde je čovek izašao, izneo svoja gledanja, mogućnosti, a sam imam priliku, ili po sreći ili
po nesreći, da znam cijelu situaciju kakva se dešava i u kojoj jesmo. Mi govorimo o cijeni. Ja
sam isto za to, jer bojim se čuće me neko, pa će reći – da nisam za to, da cijena još uvijek je
velika, možda i 1,55. Ali, molim vas, ljudi postavljaju pitanje goriva, oni postavljaju pitanje
kako da zaseju, šta da uliju u traktore? Manje mi postavljaju pitanje cene, iako ljudi nemaju
novac. Ja znam šta će Mile Bosnić da govori, ministar za trgovinu, posle pod onom tačkom
kada budemo razgovarali o nekim drugim stvarima. Znam da će da kaže koji su problemi i
kako se snabdeti sa svim ovim robama i gorivom koje treba za prolećnu setvu.
Mi imamo i druge probleme. Gorivo kada dođe, negde se raspodeli ovako, negde onako
itd., itd. Negde se u nekim opštinama kriterijume bi trebali imati na nivou Republike Srpske
Krajine, pa da opština uz opštinu, na neki način, da dijelimo ili u određenom momentu,
pa isto tako voditi računa o kojoj količini i po kom ključu to uraditi. Sada se tu pojavio i
nekakav UNHCR, pojavio se “Međunarodni Crveni krst”. Neko je dobio gnojivo preko
nekakvih određenih dogovora, preko nekih kompenzacionih poslova. Tako da sam ja juče
cijeli dan izgubio na telefonu zvati jednu po jednu opštinu, zvati jednu po jednu firmu da
207

vidim šta je dobio i od koga je dobio, da bi ja mogao da vidim kod koga bi ja mogao da
dobijem. Nemojte me krivo shvatiti. Znam u kojoj smo situaciji. Znam da niti ministar
Krička, niti ministar Šijan, niti Mile Bosnić ne mogu učiniti čuda. Ali mi danas bi trebali
na neki način, ja znam da nama treba 10.000 tona nafte, molim vas koja je realnost da tu
naftu dobijemo. Ovi će ljudi da me čuju, pa će reći, jeste predsedniče, Vi ste dole dogovorili
10.000 tona nafte, pa će posle pitati šta bi sa onom naftom, kuda je sa tim.
Mi moramo danas ovde realno izaći, ako to možemo, ako ne danas onda sutra i otprilike
dati mogućnosti sa kojima ćemo mi moći ići. Ako je to 10 litara, onda je 10 litara, a ako je
50, onda je 50, danas je neko spomenuo i 100 litara. Ja realno mislim da to nikada biti neće.
Mislim 100 litara po hektaru. Ja sutra moram to da odgovorim. Hvala lepo.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem. Ima reč gospodin Vještica.
DUŠAN VJEŠTICA:
Gospodine predsedniče, gospodo poslanici, gospodo ministri,
Dio moje diskusije je otprilike, i gospodin Dmitrović je iznio, a ja ću skrenuti pažnju
na jednu drugu dimenziju. Čuli smo kroz ova izlaganja gospode ministara o statistici,
problemima i potrebama, takođe je izneto u diskusiji o velikim firmama, velikih PIK-ova,
malih PIK-ova, holdinga itd. Pored tih diskusija postavilo se i pitanje finansiranja potreba
kreditiranja, kompenzacija, prebijanja, i ne znam sve čega. Međutim, jedno suštinsko pitanje
očekujemo i mi sami poslanici, a očekuje i život, jer to je egzistencijalno pitanje koje treba
rešiti. Osnovna je stvar može li se obezbediti i kada, ta suštinska stvar, nafta i gorivo. Ljudi
koji proizvode, individualni proizvođači, neću ponavljati cifru oko broja poljoprivrednih
domaćinstava, samo pitaju kada, koliko, jer to je strateška stvar. Kada dođe iz vojske, kada
nađe momenat, da dođe kući da poore, zaseje, da se vrati mirne duše na svoj zadatak koji
ima. To je suština. Ne pita cijenu, ne traži kredit, ne traži nikakvo drugo finansiranje. On će
opet platiti ceh, jer što proizvede i što poženje, najesen će opet morati prodati nekoj firmi
koja će opet dići kredit od neke naše banke, od nekoga ko će financirati sve to. Dakle, onaj
ko je sposoban da finansira, ako će finansirati neke proizvođače, treba da finansira nabavku
određenih goriva i sjemena koja su potrebna, seljak je taj koji će kupiti ovog momenta i koji
će zaorati svakako u roku, obezbediti sebi i svima ostalima. On će to svakako plasirati na
tržište i država će moći da raspolaže kako treba. To je suština. Nema velike priče oko toga,
nego – kad, koliko i može li se i na koji način? To se mora obezbediti. To je sva mudrost
koju mi trebamo ovde da izdiskutujemo i da zaključimo po ovoj tački dnevnog reda. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem. Ima reč gospodin Mirko Bagić.
MIRKO BAGIĆ:
Gospodine predsedniče, gospodo ministri, kolege poslanici,
Govoriću u ime državnih preduzeća na području Ravnih Kotara, a i svih onih koji ovu
djelatnost imaju kao mi. Neću govoriti o hiljadama hektara i udruženom ljudskom radu,
materijalnim sredstvima, odnosno ulaganjima i stvorenim efektima, već o činjeničnom
stanju u kome se mi danas nalazimo, a koje je svakim danom sve teže.
Znači, konstatiramo da se u poljoprivredi mnogo radi, mnogo ulaže, a efekti nisu veliki,
upravo zbog visokih troškova i niskih cijena. Ja ću samo postaviti jedno pitanje.
Da li je moguće sve ovo što smo mi nabrojali, za poljoprivredu, obezbediti jeftiniju
naftu? Da li je moguće nabaviti sjeme u agro roku i prije? Ja mislim da je ono već trebalo biti
208

nabavljeno. Mi se snalazimo kako ko zna i umije. Da li je moguće nabaviti umjetna đubriva
i zaštitna sredstva u roku?
Pošao bih od toga da smo mi prošle godine na jedan možda korektan način nabavili sva
umjetna đubriva koja su strategija poljoprivredne proizvodnje. To smo uradili preko nekih
državnih firmi. Da li je moguće da to i ove godine uradimo, ili je to ostavljeno nama samima,
da se mi snalazimo, što kaže kolega, kako ko zna i umije. Mislim da bi trebalo jednom
strategijom ugovoriti određenu količinu i da se ona što prije doveze na ova područja, da
bi se spasila poljoprivredna proizvodnja i sva ta moguća ulaganja, jer znam da je ona nama
strategija. Osim odbrane mislim da je poljoprivredna proizvodnja položila ispit na području
Republike Srpske Krajine.
Kako mi sada radimo? Znate da smo prošle godine, zahvaljujući kreditima koje su dale
banke, mi smo izvršili finansiranje i na osnovu tih zaliha koje su stvorene, koje mi sada
trošimo, mi sada jedemo taj hljeb koji je svakim danom sve manji. Mi trošimo ta sredstva
i, znači, vršimo finansiranje ili samofinansiranje iz tekuće proizvodnje. Mi to objektivno
ne možemo dalje vršiti zbog toga što nema gotovog novca, što je toga novca sve manje.
Jedan je od razloga što neke od naših roba, posebno višak naših roba, završava u Republici
Srpskoj Krajini,188 sa kojom, nažalost, nemamo ni jedinstvenog platnog prometa. Da li
je sada moguće izvršiti ta naplaćivanja? Mi imamo mnogo problema da fizički taj višak
roba izvezemo iz Republike Srpske Krajine. Prije smo imali da je bio snijeg i led, pa nisu
mogli, a sada imamo, što je najinteresantnije od svega ovoga spomenuti, kada smo govorili
o porezima i akcizama, to je već neko spomenuo, da mi imamo situaciju da mi plaćamo
Republici Srpskoj akcize. Ja ću pomenuti to naše čuveno vino u visini od 60 posto cijene
od tog samog vina koje ima određenu cenu samo da bi prošao preko Republike Srpske.
Mislim da bi tu trebalo nešto učiniti na generalnom planu, da se donese, da se zamole, da se
kontaktira, mi smo upoznali našu Vladu, što je već učinjeno. Međutim, mi svakim danom
imamo probleme da naše cisterne tri dana stoje u Gradišci.189
Mi iz ove situacije u kojoj se nalazimo ne možemo niti da vraćamo kredite koje smo
dobili prošle godine. Ti su krediti dati na jako kratki vremenski rok. Oni su dati samo na
tri mjeseca. Mislim da je i kamata koja je data poljoprivredi jako velika, a posebno kada mi
tražimo prolongiranje, prave se i duple provizije. Mislim da to poljoprivredna proizvodnja
u ovom slučaju ne može podneti. Ne bi mogla podnijeti i da je neko bolje vrijeme, a kamoli
sada, kada su i mnoga druga ulaganja, neke druge naše obaveze koje nisu prema državi
takođe jako velike. Mislim da sam u ovih nekoliko riječi naglasio ono što sam želeo da
naglasim i ovih nekoliko stvari što sam rekao da se razmisli. Hvala.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem gospodinu Bagiću. Za reč se javio magistar Marko Atlagić.
MARKO ATLAGIĆ:
Poštovano predsedništvo, poštovani ministri, kolege i koleginice poslanice,
Dozvolite dve-tri rečenice da kažem o ovom problemu.
Mi smo videli da ovde uglavnom direktori velikih radnih preduzeća izlaze i zalažu se za
probleme koji njih tište. Međutim, dozvolite da, ipak, kažem da problem proljetne setve
koliko god državne radne organizacije, toliko i individualne poljoprivrednike tišti. Zašto
to kažem? Govorim sa područja gde ipak utjecaj mediteranske klime je izvanredan. Znači,
188
189

Vjerojatno je došlo do pogreške prilikom transkripcije snimke sjednice jer se radi o Republici Srpskoj.
Stara Gradiška.

209

vegetacija mjesec dana ranije počinje nego u drugim dijelovima Republike Srpske Krajine,
a to je područje Opštine Benkovac, pa donekle čak i Obrovac. U tom smislu smatram da
je sada momentalno, već danas, odnosno juče bilo potrebno gorivo i gnojivo. Zalažem se
za privatni sektor. Zašto kažem za individualne poljoprivrednike? Jer, gospodo direktori,
nemam ništa protiv da i oni dobiju, oni će se vrlo dobro snaći, kako-tako zasijaće kolikotoliko, a naš seljak je prošle godine ostao, govorim za područje svoje benkovačko, bez
gnojiva u najkritičnije vreme i bez nafte. Dakle, apelujem na gospodina Kričku i gospodina
Šijana i Milu Bosnića da se ima u vidu u ovom planu područje gde vegetacija ranije biva
nego u drugim dijelovima Republike Srpske Krajine.
Nadalje, bilo bi dobro, sva nafta što stiže na područje opština da izvršni savjeti je pravilno
raspodjele i to prvenstveno seljaku je moramo sada dati, a onda radne organizacije, državne
firme, one će se koliko-toliko snaći. Oni su i prošle godine zasejali, a i ove godine će zasijati.
Samo toliko, gospodo ministri, o ovoj prirodnoj, da tako kažem, klimatskoj pojavi da se
ipak povede računa. Hvala lepo.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem. Ko se javlja za reč?
Ima reč gospodin Gondi.
RATKO GONDI:
Kolege i kolegice poslanici,
Neću reći što već nismo deset puta i stotinu puta ponovili. Republika Srpska Krajina
nema drugih izvora osim poljoprivrede i šumarstva od kojih može da se finansira i podmiruje
sve potrebe društva, počev od stanovništva, od infrastrukture do vojske i odbrane.
Prema tome, te dve kategorije moraju biti u centru pažnje i Vlade i ovog parlamenta i
celokupne države. Naša država ima tu sreću da u svom sastavu ima jednu takvu, da tako
kažem, Bogu danu pokrajinu za poljoprivrednu proizvodnju, kao što je Baranja. U toj
Baranji se nalazi najveći poljoprivredni kombinat Republike Srpske Krajine. Tu je najveća
infrastruktura – poljoprivredna infrastruktura, prehrambena industrija i sve što ide uz
poljoprivredu. Najveći kapaciteti su tu.
U ratu nijedan jedini objekat nije oštećen, ama ni u najmanjoj meri. Dakle, sve ono što
je taj kombinat imao pre rata ima i danas. Obaveza Baranje i radnih organizacija u Baranji
jeste da pruže materijalnu osnovu za pokriće svih potreba u Republici Srpskoj Krajini.
Nažalost, mi smo prošle godine u okviru problema prolećne setve govorili i upozoravali šta
se dešava na tom gigantu, na tom najvećem proizvodnom kompleksu u Republici Srpskoj
Krajini. Od naših upozorenja nije bilo nikakve koristi. Situacija se drastično pogoršala
i svaki dan se pogoršava. Prošle godine, razmatrajući stanje na tom kombinatu, mi smo
u okviru problema prolećne setve i u okviru problema neizvršenih radova u jesen 1993.
godine, u okviru Državnog odbora za praćenje prolećne setve predložili određene zaključke,
a to je, da se Upravni odbor “Belja” smeni, da se generalni direktor odmah promeni. Ova je
Skupština, podsećam to, čini mi se da je bio 26. april, te zaključke jednoglasno prihvatila i
nije se uradilo ništa.
Stoga predlažem, a to je jedinstven stav Kluba poslanika Srpske radikalne stranke, i
kompletnog, da kažem, Kluba poslanika iz Baranje, svih osam poslanika uključujući članove
Srpske radikalne stranke i poslanika iz Grupe građana, moramo insistirati da Skupština
usvoji sledeće naše predloge zaključaka:
Prvo, nalaže se Vladi Republike Srpske Krajine da odmah realizuje Zaključke Skupštine
RSK od 26. aprila 1994. godine (smenjivanje generalnog direktora “Belja”).
210

Drugo, da u ponedeljak, 6. marta 1995. godine, sazove Upravni odbor “Belja” i imenuje
vršioca dužnosti generalnog direktora Kombinata na osnovu pismenog programa rada koji
ima stupiti na dužnost 7. marta.
Treće, sednici Upravnog odbora imaju prisustvovati svi poslanici iz Baranje.
U ovom predlogu zaključaka precizirani su datumi, rokovi izvršenja koje molimo da
Skupština tako izglasa, zbog toga što su nam agro-tehnički rokovi već istekli. Setva je
završena početkom maja. Stanje je sada takvo da će verovatno ta prolećna setva u dobroj
meri propasti ili će se obaviti onako kako je obavljena i prošle godine.
U obrazloženju ovog našeg stava je ću izneti sledeće podatke.
Rekao sam da smo prošle godine usvojili jednoglasan zaključak u smislu ove prve tačke da
se promeni Upravni odbor i generalni direktor. Tu nije ništa urađeno. Predsednik Upravnog
odbora je ostao isti kao i onih slavnih, prethodnih, godina i generalni direktor je ostao isti.
Sledeći razlog zašto moramo insistirati na ovome je u tome što je predsednik Vlade u
nekoliko navrata boravio u Baranji, i pored toga što smo mi, osam poslanika tražili, insistirali
da se nađemo sa njim, da sednemo i da razgovaramo o tom problemu i o nekim drugim
problemima, ovo je ključni problem, nijedan jedini put nismo bili pozvani na sastanak, čak
nam nije ni dozvoljen pristup od strane nekih obezbeđenja sastanku.
Poslednji boravak predsednika Vlade u Baranji iskoristili smo ipak da se ubacimo
u program, bez obzira što je bilo po protokolu, ponovo nije bio predviđen sastanak sa
poslanicima, iako je predsednik Vlade da je tražio taj sastanak, čak i on. Uspeli smo da se
ubacimo. Predsednik Vlade je obećao najskorije da ne kažem u roku od nedelju dana da
će se rešiti taj problem, da će sednica Vlade prva sledeća biti posvećena problemu “Belja”
da će biti pozvani poslanici i da će se iznaći rešenje. Prošlo je mesec dana, ako se ne varam,
uopšte nema ni slova o tome, a prolećna setva nam je tu. Zato smo prinuđeni da tražimo da
parlament o tome donese zaključak.
Ja ću vam nekoliko podataka izneti koji u potpunosti objašnjavaju i vrlo plastično
prikazuju stanje na Kombinatu “Belje”. Tu je ministar poljoprivrede, ministar finansija koji
su članovi Upravnog odbora “Belje” i ako kažem jedan netačan podatak, neka izađu ovde i
neka me demantuju. Kao članovi Upravnog odbora verovatno imaju te podatke.
:
(Upadica s mesta)
Nije “Belje” na dnevnom redu.
RATKO GONDI:
Ja molim poslanike da mi ne upadaju u reč, ja nikome nisam upadao u reč. Neka se jave
posle mene, ako nešto imaju da kažu.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Molim vas da se držimo dnevnog reda.
RATKO GONDI:
Moram vam reći da je Poljoprivredni kombinat “Belje” pred rat proizvodio godišnje
262.000 tona raznih poljoprivrednih proizvoda. U 1994. godini je proizveo 34.300 tona ili
pad proizvodnje od 87 posto. Samo neki konkretni podaci.
Proizvodnja pšenice je opala 75 procenata;
Šećerna repa 90 procenata. Molim vas, jedna jedina šećerana na području Republike
Srpske Krajine u Baranji.
Ječam 84 procenta manje.
Merkantilni kukuruz 64 procenta manja proizvodnja.
211

Semenski 69 procenata.
Suncokret 53 procenta manja proizvodnja.
Soja 58 procenata.
Jedino kod grožđa opravdavamo pad od 30 procenata, jer se može pravdati lošim
uslovima u ratnoj proizvodnji.
Da su svi proizvodi opali za 30 posto ne bi imao pravo niko tome da prigovori.
Na “Belju” se nalazi najveća posle “Gavrilovića” i “29. novembra” klaonica na području
one cele bivše Jugoslavije, predratne. “Belje” je pre rata proizvodilo poprilično stoke. Sada je
stanje ovako: broj krmača je smanjen za 86%, sa 5.140 spalo je na 703; prasadi je proizvedno
pre rata godišnje 111.000 komada, sada 2.390 u 1994. godini, pad proizvodnje za 97,85%
– 98% smanjeno; broj svinja tovljenika smanjeno je za 98% proizvoda; brojlera za 99,13%
sa 3.500.000 na 30.000; tov goveda smanjen za 67,5%.
Moram izneti i sledeći podatak:
Vrednost bruto proizvodnje na “Belju” u 1990. godini iznosio je 800.000.000 DM.
U 1993. godini sa 800.000.000 ta vrednost je pala na 83.000.000, a u 1994. godini na
63.000.000 DM, u 1995. godini verujte da će završiti na 3.000.000 DM.
Moram da istaknem izuzetno značajnu i bitnu političku dimenziju ovakvog stanja na
“Belju”. Imam ovde podatke o popisu stanovništva koje ne bih sada ovde iznosio, obzirom
na javni prenos.
Ko je zainteresovan, ja ću vrlo rado da pokažem rezultat. Ali moram ukazati na jednu
činjenicu, o popisu iz 1992. godine i poređenjem sa 1994. godinom, broj srpskog stanovništva
u Baranji je smanjen za 10 procenata, jer su se ljudi iselili isključivo iz ekonomskih razloga
– nemaju posla, nemaju od čega da žive. Da vam kažem da smo sada u situaciji da veliki
broj građana Baranje, naročito izbeglica koje se nalaze tamo, da jedva čekaju da odu na prvu
liniju u rovove, jer tamo dobiju redovno hranu kakvu-takvu i od te hrane nose kući familiji.
To je za Baranju, koja je Bogom dana za proizvodnju, za poljoprivrednu proizvodnju, to je
takva bruka o kojoj ja nemam reči da je opišem. I niko me ne može uveriti da se ne radi o
smišljenoj sabotaži. Jer, imamo sada slučaj oko 800 zahteva za iseljenje iz Baranje, isključivo
iz ekonomskih razloga, srpskog stanovništva.
Ja ću vam dati nacionalnu strukturu stanovništva u Baranji, pa se vi zabrinite oko toga.
Morate se svi oko toga zabrinuti, jer vas isto tišti kao i nas u Baranji. Mi, poslanici iz
Baranje, jednoglasno smo doneli ovu odluku da tražimo od Skupštine da reši ovako kako
smo predložili i da usvoji naše predloge zaključaka kako su ovde navedeni i kako sam ih ja
pročitao, sa ovim datumima. Posle 15. marta nema toga ko će više spasiti prolećnu setvu u
Baranji. Ne postoji. To je toliko za ovaj naš predlog.
Imam još jedan predlog. Kolega Relić190 je to izneo, naš stav je da cena dizel goriva
za poljoprivredu strogo namenski ne bi smela nikako da prelazi 1 dinar. Ali uz najstrožu
kontrolu i tačno ograničenje količine sredstava po jedinici površine, što Ministarstvo
poljoprivrede može vrlo brzo i kvalitetno odrediti te količine. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem. Ako mogu ja nešto da kažem.
Kolege poslanici, poštovani ministri,
Ja bih rekao o najvećem kombinatu u Republici Srpskoj Krajini koji obuhvata ni manje
ni više nego 95 posto obradive površine zemlje, a to je naš individualni sektor. Uvažavam
190

Čedomir.

212

sve što su rekli direktori velikih kombinata, malih kombinata, srednjih kombinata i sadašnji
direktori i potencijalni direktori. Ali mislim da ovde, pre svega, trebamo da kažemo nekoliko
reči o ovom našem najvećem kombinatu, našem seljaku. Našeg individualnog proizvođača,
našeg seljaka niko ne kreditira. On i ne traži kredite. Nikad to nije ni tražio, ali traži da mu
se obezbedi ono najosnovnije. Traži da mu se obezbedi gorivo na vreme, da mu se obezbedi
đubrivo na vreme, da mu se obezbede zaštitna sredstva, da mu se obezbedi seme. Ja moram
reći da mi o ovome našem kombinatu, našem seljaku, ja kad kažem “kombinatu” mislim
suma sumare svih seljaka, individualnih poljoprivrednika, moramo voditi maksimalno
računa. Mi njima moramo dostaviti ovo da bi oni mogli proizvoditi hranu.
Ja moram reći da na našem prostoru severne Dalmacije, a to je prostor četiri opštine:
Knin, Drniš, Benkovac i Obrovac, proletnja setva je počela. Ja bih rekao da kod nas nije
ni prestajala, jer su takvi klimatski uslovi, jer je počela već u februaru mesecu i ona traje
sada. Ljudi se ovde bave, mi dobro znamo, sa voćarstvom, vinogradarstvom, maslinarstvom,
povrtlarskim kulturama. Mislim da je ovde, pošto reče kolega Marko Atlagić, vegetacija ide
bar mesec dana pre nego u drugim dijelovima, da bi bilo neophodno da se obezbede, pre
svega, gorivo, đubrivo, zaštitna sredstva, sjemenje i to da bude regresirano. Sve ovo da bude
regresirano, ne samo gorivo.
Zato bi resorno ministarstvo jedno i drugo trebalo da napravi predlog kolika bi bila ta
realna cena, što reče kolega Gondi, da li je to 1 dinar, da li je to 1,50 ili je manje ili više. I,
ako to odradimo, budimo sigurni da će naš individualni poljoprivrednik odraditi ono što
je on uvek radio i što on veoma dobro zna. On veoma dobro zna svoj posao da radi, samo
mu obezbediti ove najosnovnije uslove. Utoliko prije, što naš poljoprivredni proizvođač
proizvodi hranu ne samo za sebe, nego proizvodi i viškove za naše društvo, za naš narod.
Našem seljaku, našem poljoprivredniku, kada sa njima razgovarate, svaki će reći – nama je
dovoljno kilogram hleba dnevno, sve što viška proizvedemo to ide na pijac, ide našoj državi,
ide našem društvu. Zato predlažem da resorna ministarstva i Odbor za poljoprivredu sednu
i da naprave zaključke i to takve da budu zadovoljeni i individualni sektor i ovaj državni
sektor, to kažem, posebno kada je u pitanju gorivo, semenje, đubrivo, zaštitna sredstva,
jer svaki dan znači dan zakašnjenja, a to posebno na ovom mediteranskom dijelu. Treba
raditi brzo i hitno i raditi u interesu najvećeg kombinata ovih 95 posto ljudi, a to su naši
individualni poljoprivrednici.
Naša strategija je jasna i glasna. Uz odbranu, proizvodnja hrane je zadatak broj jedan.
Znači odbrana broj jedan, ja bih ovo rekao 1,1 zadatak jeste proizvodnja hrane. Mi hrane
proizvesti možemo, znamo i umemo i mislim da nema nikakvog razloga da se to ne odradi
i da mi ne proizvedemo i višak hrane, a to možemo. U tom smislu bih hteo da kažem još
nekoliko reči po pitanju akciza, što je moj kolega Mirko Gagić ovde spomenuo, mislim
da je u potpunosti u pravu, da ne može da se plaćaju akcize na proizvode koji idu kroz
Republiku Srpsku u Srbiju itd. Mislim da resorno ministarstvo napravi jednu pravu analizu
i na osnovu te analize da se odredi šta može, a šta ne može, da ne bi ispalo da je skuplja para
nego mera kod našeg proizvoda našeg proizvođača. Mislim da je nama svima zadatak da
njega zaštitimo. Da proizvedemo hranu i da hrane imamo.
Smatram da moramo veoma brzo i efikasno raditi kada donesemo danas ove zaključke
po pitanju setve, da trebamo prioniti na rad, i da trebamo maksimalno angažirati opštinske
štabove, regionalne štabove i sve štabove koji sprovode ovu setvu i da ovu setvu odradimo
onako kako treba. Eto, toliko. Hvala.
Ima reč ministar Veselinović.
213

VESELINOVIĆ, ministar:
Poštovano predsedništvo, gospodo poslanici,
Mislio sam se javiti u prilog ove tačke i da nisam bio prozvan.
Ovde smo čuli od ministra poljoprivrede Šijana u kakvoj se situaciji nalazi poljoprivreda
i uz ove diskusije, mislim da je kompletna situacija oslikana.
Mi znamo u kakvim se uslovima dosada odvijala poljoprivredna proizvodnja, da su bili
drugi odnosi imputa i outputa, koliko se to puta promenilo sada u ovoj situaciji. Znamo
da smo dosada imali poljoprivrednu proizvodnju primarnu koja je stalno finansirana iz
primarne emisije. Mi sada toga nemamo. Imali smo stalno i onaj deo subjektivnog faktora i
mislim da ga imamo sada, ali je o njemu danas malo rečeno.
Uslovi su se promenili. Znači, imputi su se povećali, odnosi tog dispariteta cena su toliko
nepovoljni da ne možemo govoriti o nikakvoj rentabilnosti. Više nema primarne emisije, ali
subjektivni faktor je ostao. O tome treba da progovorimo ovde.
Kada je u pitanju ovaj predlog da li ići sa zakonom ili nekim novim rešenjima i o tome
ću reći, a reći ću i u onom delu kada je u pitanju akciza Republike Srpske, o čemu smo svi
ćutali, nismo hteli da o tome pričamo. Međutim, mislili smo da to ostavimo za jednu od
onih sednica gde smo i kao Vlada tražili da se raspravlja o određenim odnosima i unutar
same Republike Srpske Krajine.
Kada je u pitanju finansiranje za ovu godinu mogu reći da će biti velikih problema. Ono
što sigurno znamo, a to je, da do 1. aprila nema dodatnog novca, ni povećanja novčane
mase za bilo koju namenu, pa ni za poljoprivredu. Od 1. aprila, kako sada stvari stoje, znači,
samo u okviru procenta povećanja proizvodnje i to upravo u onom dijelu kada je u pitanju
poljoprivreda. Koliko će to biti, mislim da mi sada to ne znamo.
Ono što je ostalo nama, a to je, da u okviru sadašnjeg potencijala se izvrši preraspodela
plasmana i da u okviru potencija sa kojima raspolaže Republika Srpska Krajina se izvrši
dodatno kreditiranje poljoprivrede.
Mislim da smo mi u takvoj situaciji, naročito meseca novembra, da nam depozitni novac
pada i pitanje da li ćemo doći u blokadu za 30 dana kompletno. Tako da naši potencijali
banaka i mogućnosti kreditiranja mislim da je i tu situacija dosta teška.
Šta činiti u ovim uslovima? Mislim da je ministar Šijan ovde izneo opredeljenje Vlade,
a to je da se pokuša, ipak, ići u ovu sada proletnju setvu sa svim potencijalima sa kojima
mi raspolažemo, a to je da angažiramo dio rezervi koje imamo i da idemo sa određenim
olakšicama upravo za ovu primarnu poljoprivrednu proizvodnju o kojima je ministar Šijan
ovde govorio. To je jedina mogućnost gde ćemo moći da intervenišemo. S druge strane, ono
što smo uspeli osigurati, a to je da do kraja ovog mjeseca smo osigurali devizna sredstva da
se mogu koristiti i za poljoprivredu i da bi trebalo naći mogućnosti da se ovaj repromaterijal
od semena, nafte, đubriva, zaštitnih sredstava ipak osigura, jer mislim da su u okviru toga
ta sredstva devizna dovoljna do kraja meseca, i do 30 juna. O tome ćemo više govoriti kada
budemo usvajali devizni platni bilans na sledećoj sednici. Ali da se zna da je taj dio osiguran
i da se može koristiti u tome delu. I trebalo bi se angažirati, ako nemamo na području
Republike Srpske Krajine i Jugoslavije, da se uđe u određeni uvoz svih ovih neophodnih
repromaterijala, jer ova setva se mora završiti.
Drugo, mislim da se moraju pogledati u unutrašnje slabosti samih poljoprivrednih
proizvođača. Predlog koji je bio od Srpske radikalne stranke, ja sam dobio poziv za Upravni
odbor koji je u utorak u “Belju” i to je na dnevnom redu, ovo o čemu je danas bilo reči.
214

Kada je u pitanju cijena nafte za poljoprivredu mi smo išli sa predlogom cijene koja bi bila
realna u odnosu na kretanje cijena koje je na području Jugoslavije, Republike Srpske, s tim
da smo predložili jednu varijantu, da se za primarnu poljoprivrednu proizvodnju ta cijena
smanji za iznos akcize. Zašto samo za iznos akcize? Zato što znamo u kakvoj situaciji su sada
kompletno svi budžeti opština. Nismo hteli da diramo onaj dio poreza, jer u tom dijelu se
participiraju budžeti opština i od tome ovisi dosta toga. Išli smo na tu jednu realnu cijenu
koja je negde oko 1,55 dinara u sadašnjim uslovima. Tu imamo određene probleme, upravo
kod naše zakonske regulative. Zašto ne ići sa onim kompletno određenim subvencijama
itd. koje treba ići na teret budžeta Republike Srpske Krajine. Mi imamo, gospodo, oko 30
posto javnih prihoda koji pripadaju budžetu, koji smo drugim zakonima ustupili za razvoj
Vukovara, koji pripadaju drugim fondovima itd. Znači, ima određenih problema gde ne
možemo ući u onaj model koji bi bio najpovoljniji.
Stoga ovde predlažem, isto tako podržavam i predlog poslanika Lemića, da zakonska
regulativa koja reguliše osnove poreskog sistema, da je trebamo ostaviti kompletnu za sledeće
zasedanje Skupštine, da se prouči, jer su to sistemski zakoni. Predlažem da se donese jedan
zaključak da Vlada donese jednu odluku da se do donošenja novog Zakona o akcizama
i porezu na promet subvencionira primarna poljoprivredna proizvodnja u iznosu akcize,
znači, onih nosioca uplate te akcize. Ono što ide budžetu, budžetu republike, ono što
pripada Fondu Vukovara – Vukovaru. I da taj dio premostimo do donošenja ovog Zakona.
Isto tako, kada je pitanja akciza, naplata od strane Republike Srpske, mislim da smo imali
jedan zajednički sastanak, kada smo izneli tu problematiku i da nema nikakvog zakonskog
uporišta u nijednom Zakonu, ni u Republici Srpskoj da se to može raditi za robe sa područja
druge države i to nigde u svijetu nije zabeleženo. Ja sam se zalagao da se taj dio skine i
predlagao da ponište onu svoju uredbu i kao ministar finansija ponudio, ako oni hoće da
zaštite svoj sistem, jednu varijantu preko bariranih uplatnica i čekova, da ne nametnemo
sistem uplatnih računa Republici Srpskoj Krajini, kako da se taj deo prevaziđe, a da se ne
nose ni torbe, da se ne plaća gotovim novcem, da ne pada ni njima depozitni novac, nego
da stavimo našeg carinika, finansijskog policajca i da taj dio pripadnosti akcize i poreza koji
pripadaju Republici Srpskoj Krajini se plaća upravo na taj način. To nije prihvaćeno. Mislim
da jedino što nam preostaje da se ponovo ode i da se razgovara. Taj dio sredstava se uzima
u gotovom novcu, odliva se kod nas gotov novac. Pitanje je, ako se tako nastavi, sav gotov
novac koji imamo, mi ćemo morati dati za takav način plaćanja, a nemamo mogućnosti
povrata toga novca, tako da je to jedan od problema.
Znači, ja ovde predlažem da Vlada kroz jedan zaključak donese odluku da se subvencionira
primarna poljoprivredna proizvodnja u iznosu akciza, znači na teret onog kome se uplaćuje
do donošenja Zakona o akcizama, poreza na promet.
Drugo, ono što sam rekao, mi smo osigurali devizna sredstva, ne da se kupuje na crno,
da se šticuje, za Republiku Srpsku Krajinu, za onaj deo proizvodnje, a tu je i poljoprivredna
proizvodnja i da se može ući u određene aranžmane kada je u pitanju nedostatak zaštitnih
sredstava, nafta i umjetna đubriva, jer ovu žetvu zbog strateških uslova moramo da izvršimo.
Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem.
Za reč se javio Branko Perić, pa Đorđe Bjegović.
215

BRANKO PERIĆ:
Iz izveštaja ministra poljoprivrede može se zaključiti da neće biti problema sa
snabdevanjem đubrivom, sjemenom i sredstvima za zaštitu bilja (on nije pomenuo gorivo,
jer je to stvar drugog ministarstva). Kako ja volim matematiku, ja sam ovde izračunao da bi
se prevuklo 40.000 tona veštačkog đubriva iz Srbije treba 1.600 šlepera, a ako se računa 60
dana sezona od sada pa do kraja one krajnje setve, onda bi to trebalo 27 šlepera dnevno da
pređe bilo Račom,191 bilo auto-putem. Kako dosada stvari stoje od 5-15 kamiona dnevno
svih vrsta roba u Krajinu ide, ovo bi ušlo u sferu fantastike. Možda bi ovo bilo moguće da je
počelo nakon završetka jesenje setve da je počela isporuka đubriva preko cijele zime i ovog
ranog proleća. To je jedno.
Drugo, nije tačno da ima dovoljno semenske robe. Neko tamo kvari posao. Semena
nema dovoljno. U prvom redu ovog povrtlarskog, jer se i Srbija oslanja na uvozno sjeme, pa
ga nije uvezla. Drugo, ti posmatrači na Rači, u zadnje vreme, proglasili su sjemensku robu
nekom robom koja ne može da prođe i sada se dešava da mi koji smo nekada radili, odnosno
koji radimo na snabdevanju poljoprivrede semenskom robom, krijemo sjeme ispod stočnog
brašna, brašna kukuruza, itd. Prema tome i tu je problem.
Pitanje zaštitnih sredstava nije ni pomenuto, a pitanje je kako će to sve da izgleda, obzirom
na situaciju. A drugo pitanje koje bih ja hteo da kažem, a to je nedostatak bilo kakve kontrole
u cijenama ovih poljoprivrednih artikala. Ovih dana može da se vidi da se đubrivo u ovom
našem kraju prodaje za jednu marku, ili bolje reći za 1,80 do 2 dinara. Matematika je jasna.
To čuveno đubrivo tri petnaestice može da se nabavi u fabrikama po 50 para, cijena prevoza
otprilike 20 para, i ako bi se uzela marža trgovačka ova maloprodajna i 30 posto cijena bi
mu bila negde oko dinar. Međutim, raznim kanalima, razni mešetari to prodaju sto posto
više nego što je stvarna cena. Postavlja se pitanje, u onom dijelu kombinata malih, o kojima
je govorio predsednik Skupštine, kako će taj mali kombinat koji se zove poljoprivredni
proizvođač nabaviti đubrivo i koliko je duboka ta njegova seljačka torba da bi mogao da
izdrži sve ovo. Prema tome, predlažem da inspekcije u toku prolećne setve izvrše kontrolu.
Da se izvrši kontrola na svim objektima u kojima se prodaje sjeme, đubrivo, i sredstva za
zaštitu bilja i ako je potrebno izvrši oduzimanje robe čije su cijene mimo svake kontrole.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Gospodin Bjegović.
ĐORĐE BJEGOVIĆ:
Uvaženo predsedništvo, drage koleginice i kolege, mene je ovde danas zabrinulo što i
danas posle godinu dana na isti način želim da razgovaram. Problem sjetve prošle godine,
prošla Vlada, ove godine, ova Vlada, i iduće godine će biti potpuno identično. Ako te stvari
ne shvatimo. To je ciklus koji je izuzetno dug. Mi nemamo strateškog projekta, ja bih rekao
ekonomsko-poljoprivrednog u kome moramo nešto razmotriti na pet godina, sa jednim
jedinim ciljem da se taj dio proizvodnje može 5 godina, 5 godina preživljavanja, mi se
smijali tome ili ne. Mi ako mislimo da će to stati iduće godine, onda neka bude tako. Mi
moramo shvatiti, da mi nemamo para da mi možemo to izfinansirati. Mi moramo shvatiti,
da mi znamo koje su to robe sa kojima ćemo to rješavati. To važi isto tako za mazut da
ne govorim o svemu ostalom. Mislim da su to potezi na koje se treba ići za iduću godinu
kratkoročno. Sada su po meni praktično problemi u kome moramo shvatiti da oni koje
proizvode moramo dati bar 25% u đubrivu, naravno, u gorivu 25%, a da se ostali dio 50%
191

Srijemska Rača, granični prijelaz između SRJ i BiH.

216

na finansijski ili neki drugi način. Ja bih molio da se to razmotri na Odboru, a isto tako
i neka se razmotri na Vladi. Što se tiče ovog dugoročnog strateškog pravca, moram vas
ubijediti da mi imamo projekat kada govorimo o Ravnim Kotarima, njena akumulacija je
3 miliona kubika za koju projekat nismo platili već osam mjeseci. Radi se o nekih 15.000
dinara. Ne treba da govorim o tom projektu i izgradnjom 3 miliona kubika vode, koliko bi
Ravni Kotari imali preko ljeta rezultate. Zato se i zalažem za te strateške projekte, jer takvih
akumulacija ćemo mi morati imati što više, naročito, na ovim područjima gde je insalacija
izuzetno velika. Poseban problem u ovom dijelu je ja bih rekao barikada koje imaju u ovoj
godini od osmog mjeseca na ovamo. Ja mislim da mi to ozbiljno nismo razmotrili. Mi
obično rješavamo posljedicu kada se nešto desi. Nismo se pripremili za dalju blokadu. Ne
bih želio biti loš prorok, ali čini mi se da ćemo o tome morati unapred razmišljati a posebno
u grani koja je za preživljavanje te poljoprivrede, tu je i stočarstvo. Ovo su frapantni podaci
u “Belju”. Na koji način imamo pad. U individualnom dijelu za godinu-dvije dana ćemo
imati još veći pad, jer se praktično u tom dijelu niko ne interesuje. Šta je sa zadrugarstvom.
Jesmo li išta učinili u tom dijelu.
Predložio bih konačno da se omogući svima onima koji mogu đubrivo prevesti, nevezano
kakvo ime i prezime imao da ga što prije prevozi ovamo jer vreme je kratko. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem. Ko se javlja za riječ?
Gospodin Čubra.192
ČUBRA:
Gospodine predsedniče, gospodo ministri, draga gospodo poslanici.
Volio bih kada bi ovde mogao da pozdravim gospodina predsednika Vlade, predsednika
države i komandanta Srpske vojske. Jednoga ću pitati, onoga prvoga koji bi danas sve
trebao da odgovara, onoga drugoga koji treba sve ovo da sprovede, a za onoga trećega koji
ima najveću vojsku iza sebe, koji će da prehrani. Za ovom govornicom prije mene govore,
moramo, moramo. Ko to mora? Ko to mora da uradi?
U informaciji za pripremu proljetne setve, raspodela energenata i repro-materijala. Koje
energente i repro-materijale raspoređujemo. Ko će proći tu blokadu, hoćemo li voziti autoputem, hoćemo li voziti preko Drine. Ko je odgovoran i kompetentan? Ko će biti garant
za sve to da će se sve uraditi? Te cijene o njima ste ovde govorili. Nafta, umjetno gnojivo,
količina. Drug Brale Perić reče da izgleda da će se potrošiti negde oko milion tona nafte da
se to sve dopremi. Mi smo oko toga svega pričali, i da neko sa ove govornice i da kaže da li
će to biti izvršeno ili neće. Jer upravo nam taj poljoprivrednik čeka. Pazite, upravo Hrvatska
otkazuje UNPROFOR i sve. Vojska će biti pod punom borbenom gotovosti. Treba odbraniti
državnu granicu, treba zasijati. Kako će zasijati, kada dođe kući ne može dočekati momenat
da nabavi naftu. Dobije jedan dan. U obavezi je jedinici dogovor je između sebe, oni sami,
dođe kući i treba dva dana da traži naftu da posije. Gospodin ministar lepo priča kada se
budu pisali referati, elaborati i izvještaji. Hvala lijepo.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Hvala lepo. Izvolite, ko se javlja za riječ?
Ako se ne javlja niko za riječ ja bih predložio da Odbor za poljoprivredu zajedno sa
ministrima Šijanom, Kričkom i Veselinovićem sedne i da naprave zaključke i da predlože
Skupštini te zaključke na usvajanje. Sada dajem pauzu do 16 časova za ručak.
192

Milan.

217

Molim zato ovaj Odbor da u međuvremenu napravi zaključke.
/Pauza/
/ Nastavak sjednice posle pauze u 16,45 sati. /
KOSANOVIĆ BATO:
Odbor za poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu i prehrambenu industriju u pauzi je
zasjedao i donio sledeće zaključke, odnosno predlaže Skupštini sledeće zaključke:
– da se prihvati izveštaj ministra poljoprivrede o pripremi za proljetnu sjetvu;
– da se da prioritet raspodele D-2 za poljoprivredu;
– da se da prioritet protoku u zapadni dio Krajine kako nafte tako i ostalih repromaterijala za proljetnu sjetvu;
– zadužuje se Vlada za mehanizam zaštite krajnjih potrošača, a u smislu propisivanja
minimalnih marži i poreza za repro-materijale;
– Skupština RSK određuje cijenu D-2 za potrebe primarne poljoprivredne proizvodnje
umanjeni za iznos akcize, ali samo za organizacije koje proizvode za robne rezerve;
– zadužuje se Narodna banka RSK i Vlada da iznađu mogućnost finansiranja primarne
poljoprivredne proizvodnje;
– Skupština predlaže Vladi RSK da hitno preispita poslovanje “Belja” i preduzme
odgovarajuće mere;
– daje se preporuka Srpskoj vojsci Krajine da se maksimalno oslobode izvršioci proljetne
sjetve na osnovu zahtjeva štabova za sjetvu;
– da se roba iz robnih rezervi koje još ima što prije stavi u funkciju proljetne sjetve.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem.
Izvolite gospodine Gondi.
GONDI:
Oprostite moram da reagujem odmah na ove predložene zaključke.
Prvo, moram da kažem tih zaključaka sam slušao, upravo ove forme sadržaja, oblika da
ne preteram 30 godina. Rezultat je ovo gde smo danas. Ni jedan od predloženih zaključaka
nije po meni prihvatljiv.
Prvo, ne prihvatam i ne slažem se sa uopštenim zaključcima, trebalo bi, predlažemo, i
mislimo. Tražim konkretne zaključke. Bili su konkretni predlozi zaključaka i tražim da se
konkretni predlozi razmotre i tako usvoje, kao konkretni zaključci.
Drugo, apsolutno mislim da je neprihvatljivo da D-2 gorivo bude regresirano samo
za radne organizacije koje proizvode za robne rezerve. Šta je sa seljacima? Predsednik
parlamenta je govorio ovde o našem najvećem kombinatu figurativno rečeno koji ima 95%
površina, seljacima koji su naša osnovna odbrambena snaga, koji su naša vojska i koji traže
čuli smo ovde od mnogo poslanika traže smo mogućnost da pooru i zaseju i dalje idu braniti
državu. S kojim pravom su oni izdiskriminisani. Oni daleko bolje, poštenije i kvalitetnije
rade nego taj veliki sistem koji radi za robne rezerve gde je gro pljački, i lopovluka.
Predlažem da se to odbaci, da se donese odluka, da se princip diskriminacije apsolutno
isključi iz svih naših razmišljanja, a naročito ovih vezanih za proljetnu setvu i neposredne
poslove.
Dalje, mi smo predložili vrlo konkretne zaključke vezano za problem “Belja” i obrazložili.
Ja sam iznio konkretne podatke zašto tražimo baš takve zaključke. Predlog da Vlada preispita
poslovanje “Belja”. Vlada od svog prvog dana preispituje poslovanje “Belja”. Tri ekspertizečetiri i svaka je dala sve gore i gore rezultate od prethodne i šta se ima još preispitivati.
218

Upravni odbor “Belja” namerno neće da izvrši rez na “Belju”, iz samo njima poznatih
razloga. Neka iznesu ovde koji su to razlozi.
Insistiram inače da ovaj naš predlog zaključaka koji je vrlo konkretno, vrlo dobro
obrazložen brojkama, ja sam tražio da me demantuje svako onaj koji misli da nisu tačne
i tražim da se to tako usvoji. Molim kolege poslanike da shvate naš položaj. Valjda Vlada
polaže račune ovoj Skupštini. Ja vam kažem ako se ne reši naš problem u Baranji, ta Baranja
će biti vrlo teško i vrlo krizno područje vrlo brzo.
Ja ću pod tačkom 11. detaljno to obrazložiti. Žao mi je što nismo imali prilike da čujemo
ono što ću vam izneti pod tačkom 11. ono što je naš životni problem.
Prema tome, molim poslanike da ovo u ovom pravcu da se izjasnimo oko ovih zaključaka.
Jer sve ovo je ko sveta vodica. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Hvala lepo.
Gospodin Madžarac.193
MADŽARAC:
Poštovano predsedništvo, kolege i kolegice,
Ovde je izneseno više prijedloga zaključaka i ovi predlozi ovde koji su sada pročitani od
Odbora mislim da nisu i ne obuhvaćaju na pravi način ono što je ovde govoreno. Suština sve
ove diskusije koju smo ovde oko tri sata slušali, da li će doći gorivo i kada će gorivo doći? Ako
je tačna informacija da se može obezbediti kako reče ministar energetike samo 60% količina
koje su potrebne, onda nas interesuje na terenu – ja sam ujedno i predsednik opštine i
poslanik. Interesuje me na terenu kada će to gorivo doći. O tom gorivu ovisi mnogo što-šta.
To je ovde govoreno, ja ne bih sada to ponavljao. Čak iako se zalažem i slažem se sa ovim
što je rekao ministar finansija, ako Vlada može u nekom dijelu da subvencira cenu goriva
da to onda uradi i da procjeni sama koliko je to moguće tako. Ali, čak nije bitna na terenu
ni cena goriva. Bitno je kada i koliko će to goriva doći. O tome ovisi, mislim da se o tome,
sigurno je da se o tome na terenu govori 40 dana. Količine koje su došle su beznačajne.
Mislim da ova Skupština kao najviše tijelo u ovoj državi treba da se odredi po tom pitanju, a
ne sa nekim ovde, složio bih se sa Gondijem, zaključcima koji su iz nekog drugog vremena.
Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem.
Gospodin Čubra.
ČUBRA:
Gospodo poslanici, ja se stvarno pridružujem diskusiji gospodina Gondija.
Ovo su zapravo zaključci – sa ovog mesta moramo reći da li možemo ili ne možemo i
šta možemo. To ja mislim da neće biti problem, gospodine ministre. Jednostavno sa ovoga
mesta treba narodu reći šta ćemo obezbediti i kako. Stanje je takvo i takvo. Možemo to i to.
Ne možemo to. Ko je nosioc, rokovi i sve drugo.
Vi ste u situaciji da znate, tu su silni inženjeri, agronomi, ne znam ni ja, budući,
potencijalni direktori, onaj što reče. Dajte, recite nešto pametno ovom narodu. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem. Ko ima još neku nadopunu zaključka?
Izvolite.
193

Ljubomir.

219

VUKSANOVIĆ:
Zaključci su vrlo kratki koje će Vlada sigurno objasniti. Ovo što se odnosilo na robne
rezerve sigurno da se odnosilo i na seljake koji su ugovorili proizvodnju. Znači, koji
proizvode za robne rezerve. Onaj koji proizvodi samo za sebe toliko malo u brdskoplaninskim predelima, kada su iznešeni ovde hektari, onda će to biti 300.000 hektara, a
nafte ima svega 10 miliona litara. Znači, nafte nema dovoljno. Međutim, interes države da
proizvede i da ima robne rezerve. Svako onaj ko dobije regresirano naftu dužan je određenu
količinu da preda robe u robne rezerve, da li je to pšenica, soja, suncokret, šećerna repa,
odnosno šećer, pasulj, ili povrće itd.
Misli se na tu proizvodnju. Od toga država ponovo ima koristi. Tu je mnogo problema
i sa manipulacijama, sa hektarima. Znate da u pojedinim opštinama prikažu mnogo više
hektara da je obrađeno, kao što je bilo to prije dve godine. Jednostavno prikaže se duplo
veći broj hektara, polja ostanu neobrađena itd. Mislim da u zaključcima nismo mogli sve da
obrazložimo zbog čega je to tako jer bi zaključci bili vrlo opširni. To je odgovor gospodinu
Gondiju.
Isto tako za D-2, mislim cenu D-2, ovde je jasno rečeno kada se skine akciza. Da li će biti
1,55. To je verovatno najveća cijena. Postoji mogućnost da se uz to smanje porezi i da bude
nešto i niža od 1,55 dinara. Toliko oko toga. Zaključci su takvi.
Oko te distribucije – rečeno je da je dat prioritet distribucije za ovaj dio i repro-materijala
i nafte. Ja verujem da će se to sve učiniti da se distribucija što prije obavi.
Rečeno je na ovom području nešto malo kasnije počinje sjetva. Na tome treba da radi
Vlada. To je njen posao. Odgovor na to može dati najverovatnije ministar trgovine. Rečeno
je da će to kasnije biti riječi o tome.
Toliko.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem. Ja bih ovde dao konkretan predlog.
Tačka 4. glasi:
Skupština Republike Srpske Krajine određuje cijenu D-2 za potrebe primarne
poljoprivredne proizvodnje umanjenu za iznos akcize.
Ovo ovamo što je u zagradi samo za organizacije koje proizvode iz robne rezerve da se to
izbriše.
Molim vas, naš individualni poljoprivrednik proizvodi za sebe hrane, to je za nas najbolja
i najveća rezerva kada naš narod ima hranu.
Smatram da ovo ne treba. Znači, to je konkretan predlog.
Drugi predlog, pod tačkom 6.
Skupština predlaže Vladi RSK da hitno preispita poslovanje “Belja” i preduzme
odgovarajuće mere.
Skupština zadužuje Vladu, ne predlaže nego zadužuje Vladu Republike Srpske Krajine da
hitno preispita poslovanje “Belja”. Ja vas molim, ne samo “Belja” nego i drugih kombinata
da se to doda. Jer, verovatno svugde ima prostora. Nije samo “Belje”, jedan PIK, drugi,
treći. Jednostavno da se ovde kaže, Skupština zadužuje Vladu, ne predlaže, nego zadužuje.
To su moja dva konkretna predloga.
BOSNIĆ:
Ja sam bio na ovom Odboru ne kao član, nego kao ministar koji ima jedan deo zadataka
i napustio sam Odbor prije. Mi smo dok sam ja bio prisutan dogovarali upravo da će
regresirana ta nafta biti za sve. To znači i za individualne poljoprivredne proizvođače.
Međutim, cijenu ne može odrediti Skupština. Skupština samo nalaže Vladi da se cijena
220

odredi odnosno da bude umanjena za akcizu. Što se tiče konkretno zadataka Ministarstva
trgovine, mislim da je ovaj zaključak jasan da se Vladi odnosno resornom Ministarstvu daje
zadatak da omogući što bolje i racionalnije snabdijevanje poljoprivrednim proizvodima i da
se maksimiraju marže. To je ono što mi možemo. Da nema preprodavaca, i ono što smo već
zatražili od izvršnih savjeta da nominiraju firme koje će biti nosioci snabdijevanja u ovom
dijelu.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem.
Izvolite dr. Ernjaković.194
dr. ERNJAKOVIĆ:
Gospodo poslanici, ja nisam zadovoljan sa zaključcima koje je Odbor donio.
Oni su uopšteni i globalni. Gospodine ministre, Vaša ocjena ovde je isto također kratka.
Ja znam da ova Skupština ne može odrediti cijenu.
Gospodine predsjedniče, Vi ste malo ubrzali kada ste rekli da Skupština ne može odrediti
cijenu. To ona nije ni validna ni oficijelna. No, međutim, ovde se mogu danas utvrditi
rokovi i količine i zato ja bih želio da se meni kaže:
“Gospodine Ernjakoviću, za opštinu Vrginmost, će dobiti za proljetnu sjetvu 150 tona
nafte”. Kod regresiranja to i to. Da li će biti 1,50, 2 dinara, 2,50. To već nije stvar Skupštine.
Skupština neće tu odrediti cijenu. Ali da se jednostavno kaže: “To će biti do 15. marta”. Ja
bih molio da se u tom smislu takav zaključak donese. Konkretno, praktično i u tom smislu.
A ne uopšteno preporučuje se, zaključuje se, daje se predlog, daje se na znanje, daje se
mišljenje. Hvala vam.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem. Samo jedna ispravka. Skupština ne određuje cijenu, nego Vlada. Ovde lepo
piše umanjuje se za iznos akcize.
ŠIJAN:
Gospodine predsedniče, gospodo poslanici. Kada je Odbor koncipirao ove zaključke
imao je na umu da praktično svi imamo jedan te isti cilj. Da stvorimo što bolje i optimalnije
uslove da u ovim izuzetno složenim prilikama da se sjetva obavi. Jasno je da tu zaključci nisu
mogli definisati do kraja sve elemente. To su praktično – svaki od ovih osam predloženih
zaključaka je posebna odluka. To je jedan posebni dokument koji treba da usvoji Vlada.
Ako ovde stoji da prioritet raspodjele dizel goriva za poljoprivredu, zatim protok za zapadni
dio Krajine, što se odnosi na ostale repro-materijale za proljetnu sjetvu. Potpuno je jasno
šta to znači. To znači da od ukupno raspoložive nafte koja se može staviti na raspolaganje
poljoprivredi ministar energetike je rekao da je to 60% ukupne nafte, da se da prioritet
u snabdijevanju, u dinamici i u količini da ide poljoprivredi zbog neophodnosti rokova.
Način distribucije toga je uhodan, način gdje na osnovu operativnog programa distribucije
dizel goriva na bazi utvrđene količine svakog mjeseca se obaveštava opština koliko će goriva
dobiti u tom mjesecu, gde onda opštinski štab je napravio raspodjelu po utvrđenoj šemi.
To je princip koji je primenjivan i u proljetnoj sjetvi 1994. godine i u toku jeseni. Dakle,
suština ovde je sledeća da postoji to tijelo koje na bazi dojave iz Ministarstva energetike
i “Naftne industrije Krajine” o količini dizel goriva koje će biti na raspolaganju u toku
prethodnog mjeseca obaveštava opštinski štab koliko će biti dizel goriva da on sačini nižu
podjelu preko mjesnih zajednica, po svemu ovome.
194

Milan.

221

Kada u toj raspodjeli ima jako mnogo problema koje se u samoj operacionalizaciji toga
dešavaju. To je slučaj da kada idemo sada povratno da mi dobijemo podatke da imamo
preko 300.000 hektara koji se obrađuje da bi se učestvovalo participirano u cjeloj toj
razmjeni. Dakle, što se tiče raspodjele i prioriteta u prevozu mislim da je to tu potpuno
jasno. Mehanizam zaštite krajnjih potrošača je slijedeći:
S obzirom da se ovde vodi računa o individualnim poljoprivrednim proizvođačima
koji se sami ne pojavljuju na tržištu Srbije u nabavci sirovina, repro-materijala, nego se
oni snabdijevaju na prostoru Republike Srpske Krajine, preko preduzeća koja su to kupila
u Srbiji. Taj dakle mehanizam zaštite preko maksimiranja marže, s obzirom da se radi
o ograničenim količinama i kontingentima koje mi možemo dobiti u Srbiji tačno daje,
nominira se preduzeće koje to može dovesti u Krajinu i njemu se propisuje maksimalna
marža, da ne dođe do ovoga kao što je rekao ovde poslanik Perić, da imamo cenu veštačkog
đubriva jedan ili ne znam koliko dinara. To tačno znači da nominirana preduzeća kao što je
rekao ministar Bosnić, za pojedini prostor dobivaju svoju količinu koju mogu dovesti. Oni
se obavezuju da će to plasirati na tome prostoru uz primenjenu toliku maržu i određene
troškove.
Ovde se isto tako, te maksimalne marže, ovde je krivo napisano minimalne. Napisaće se
maksimalne marže. Isto tako će se tu ograničiti broj sudionika u prometu da ne bi došlo do
narastanja preprodaja tih količina.
Skupština RSK određuje cijenu D-2 za potrebe primarne poljoprivredne proizvodnje
umanjenu za iznos akcize. Mi smo u raspravi oko toga to je bilo rečeno akciza na jedan dio
formirane cijene iznosi 100%. Međutim, na tu cijenu formiranu sa akcizom još onda to
služi kao osnova za druge poreze koji se obračunavaju. S obzirom da je to sada problematika
koja se treba biti potpuno razrađena ovim novim zakonom, mi nismo sada došli do toga
tačnog iznosa. To je kako je rekao predsednik Odbora, da je to maksimalni iznos 1,55.
Nemojte misliti da Vlada nije jako mnogo vremena potrošila upravo na preispitivanje
odluke o povećanju cijene dizel goriva. Ja opet ponavljam da smo svi praktično mi na
jednome zadatku, ali taj nam zadatak nije samo u jednoj sferi. Ako je to 10 miliona litara
dizel goriva za ovih 6 mjeseci, ako to smanjimo za 1 dinar je 10 miliona dinara u budžetu.
Smatrano je da prioritetni zadatak da osigura proizvodnju onih proizvoda koji su direktno
namijenjeni robnim rezervama. Zašto robnim rezervama. To su vitalne proizvodnje i ako
se iz te robne rezerve snabdijeva Srpska vojska Krajine. Znači, niko tu nije isključen. Mi
nemamo organizovanu proizvodnju recimo, pasulja na državnom sektoru. Pasulj je potreban
Srpskoj vojsci Krajine. Svako onaj ko preko svoga organizatora proizvodnje ima prijavljenu
proizvodnju pasulja i zato pokaže interes robne rezerve on će dobiti tu regresiranu ili
subvencioniranu naftu, ali će on to prodati po zaštitnoj cijeni koja će biti ugrađena ta nafta
po 1,50 a ne nafta po 2,50 dinara. Isto tako, mi smo ovde čuli od ministra finansija, odluka
je Narodne banke Jugoslavije da praktično do 31. 3. nema dodatnih izvora sredstava za
finansiranje poljoprivrede. Ovde je moglo ostati da se Narodna banka Republike Srpske
Krajine da učini određene aktivnosti na preusmeravanju kreditnih sredstava iz jedne oblasti
u drugu u korist poljoprivrede i da dođe do replasmana sredstava koja su sada planirana i
uključena u poljoprivredu.
Ovde kada je u pitanju “Belje” – ja stvarno mislim da navodi koji su ovde izneti su
predmet rasprave Upravnog odbora koji je sazvan za utorak u “Belju”.
Ne mislim da Skupština treba sada donijeti ikakav drugačiji zaključak. Osim toga neka
Skupština onda izglasa nepoverenje Vladi, ali Upravni odbor imenovan od strane Vlade ima
222

u utorak na dnevnom redu situaciju sa “Beljem” i kompletno stanje “Belja”. Isto tako, tu će
tada biti raspravljano o programima rada potencijalnih direktora koji su u međuvremenu
prispeli. Hteli smo ovde da napravimo u stvari Odbor je htio jednu horizontalnu vezu
između komandi Srpske vojske Krajine i opštinskih štabova na način da se u zavisnosti od
sezone radova operacija koja se gde treba uraditi maksimalno iznađu mogućnosti da se što
više oslobode vojni obveznici koji su mobilisani, zbog aktivnosti u vojsci da bi došlo do
obavljanja.
Imali smo jednu mobilizaciju gde su nam bili van stroja i traktori i ljudi.
Kada je ovde u pitanju roba iz robnih rezervi. Ovo je za sada naš jedini raspoloživi resurs
iz koga možemo putem robnih kredita plasiraju se i da li direktno kroz prerađivače, možemo
pospješiti i olakšati tu jednu dubiozu vezanu za finansijska sredstva. Ta roba iz robnih rezervi
je uglavnom pšenica ili brašno ili ovo što je došlo do zamene pšenice i brašna za veštačko
đubrivo. Rekli smo 10 miliona litara ukupno je potrebno za obavljanje proljetne setve.
To ja praktično 10 miliona dinara da se smanji. Mi smo ovde ostavili jednu mogućnost,
možda nije koncipirano dobro u zaključku da Vlada na bazi raspoloživih mogućnosti
donose odluke, da se u trećem mjesecu isporuči po 10 ili 20 litara po poljoprivrednim
domaćinstvima na prostoru opština. To sve zavisi, nismo hteli neku Odluku koju kasnije ne
bi mogli izvršiti. Dakle, nisu vrata zatvorena za donošenje takve odluke ali ovaj momenat
ne postoje garancije da bi se to tako moglo izvršiti pa da ne bi ispalo da smo sada ovde na
Skupštini nešto obećali i da to ne izvršimo. Moj je predlog da ove modifikovane zaključke i
ovo da se to usvoji.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Hvala. Izvolite ko se javlja za riječ?
Dakle, ovde u tački 3. piše: “Zadužuje se mehanizam zaštite Krajine potrošača u smislu
propisivanja ne minimalnih nego maksimalnih marži i poreza za repro-materijale”.
Tačka 4.: “Skupština Srpske Republike Krajine ne može određivati cijenu”. Prema tome,
tu je Vlada. Mi možemo jedino i ovde treba da stoji: Skupština Republike Srpske Krajine
zadužuje Vladu da odredi cijenu D-2 za potrebe primarne poljoprivredne proizvodnje
umanjenu za iznos akcize.
Moj je bio predlog da se briše ovo “samo za organizacije koje proizvode za robne rezerve”.
Znači, jednostavno da ovde iza akcize stavi se tačka. Da se tu obuhvate i naši poljoprivredni
proizvođači, individualni poljoprivredni proizvođači. To je svaka firma za sebe. Takvih firma
ima 95% u Krajini.
Ja ću ovaj moj predlog dati na glasanje.
Pošto je ovde sporno. Ko je za to da se isključi ovo: “samo za organizacije koje proizvode
za robne rezerve”. Da vidim ko će dići ruku? Hvala lepo.
Većina je za ovo.
Ko je protiv?
Ko je uzdržan?
Konstatujem da je ovaj zaključak 4. usvojen u ovom obliku kako sam ga je pročitao.
Znači, da se isključi “samo za organizacije koje proizvode robne proizvode za robne
rezerve”. To se briše.
Ovde pod tačkom 6.
Mislim da je to bilo sporno. Kolega Gondi je dao primedbu. Ovde je predlog da umesto
“predlaže”, da se “zadužuje Vlada”. Da ona to odradi. Znači 6.
223

Skupština Republike Srpske Krajine zadužuje Vladu Republike Srpske Krajine da hitno
preispita poslovanje “Belja” i preduzme odgovarajuće mere. Da bude ovakav zaključak.
Izvolite kolega Gondi.
GONDI:
Ja bih predložio da zaključak vezan za “Belje” ovaj puta izostavimo i donesemo pod
tačkom 11.
Ja stvarno sada ovde ne mogu izneti sve što moram reći i stvarno mislim kada čujete
podatke da ćete svi biti, odnosno da će svima biti jasno zašto insistiramo da se mora odraditi
onako kako smo predložili. Predlažem da zaključak vezan za “Belje” odgodimo za tačku 11.
gde će biti o bezbednosti reč, a mogu slobodno bez ograničenja govoriti. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem na predlogu. Znači, ovde imamo dva predloga.
Prvi predlog jeste da tačka 6. glasi: “Skupština zadužuje Vladu Republike Srpske Krajine
da hitno preispita poslovanje “Belja” i preduzme odgovarajuće mere”.
Drugi, predlog kolege Gondija koji predlaže da se briše ova tačka 6. i da se govori pod
tačkom 11.
Ko je za to da tačka 6. glasi: “Skupština zadužuje Vladu Republike Srpske Krajine da
hitno preispita poslovanje “Belja” i drugih kombinata i preduzme odgovarajuće mere”.
Ko je za neka digne ruku?
Većina. Hvala lepo.
Ko je protiv? (nije niko)
Ko je uzdržan?
Hvala lepo. Konstatujem da je ovakav zaključak pod tačkom 6. prihvaćen jednoglasno.
Pošto na ovim drugim tačkama nije bilo sporno ništa. Da ovaj zapisnik sa ovim
nadopunama, ovaj zaključak usvojimo u celini. Ko je za da se ovaj zaključak, predlog
zaključaka Odbora za poljoprivredu usvoji u celini sa ovim nadopunama.
Ko je za, neka digne ruku? Hvala vam lepo.
Vidim da je većina.
Ko je protiv? (nije niko.)
Ko je uzdržan? / jedan /
Konstatujem da je predlog zaključaka usvojen sa većinom glasova uz jedan glas uzdržan.
Sa ovim je prva tačka dnevnog reda završena.
Prelazimo na 2. tačku dnevnog reda:
INFORMACIJA O SNABDEVANJU ELEKTRIČNOM ENERGIJOM REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE SA POSEBNIM OSVRTOM NA POJEDINE REGIJE
Ja bih molio resorno ministarstvo da podnese izveštaj.
KRIČKA:
Još jednom sve pozdravljam. Zaključak je Skupštine da se napravi jedna informacija o
elektroenergetskoj situaciji i da se naravno obrazloži sa kompletnom situacijom, na jednoj,
drugoj, trećoj regiji kako je zapravo i organizovana elektroprivreda. Zbog toga ovde osim
mene, u referisanju po ovoj problematici su prisutni i direktori distributivnih područja koji
će naravno svako sa svog aspekta i svako sa svojim problemima izići i obrazložiti situaciju
na Skupštini.
Naravno, da u ovom trenutku situacija je takva da nemamo restrikcija u isporuci električne
energije u celoj Republici Srpskoj Krajini i da je sigurno mnogo lakše i mnogo mirnije
o toj problematici razgovarati. Međutim, svjesni smo i toga da u određenim vremenskim
224

periodima zbog neujednačene proizvodnje naših proizvodnih kapaciteta postoje restrikcije i
to znatne restrikcije i da one onemogućavaju i otežavaju rad i život u Krajini.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Molio bih gospodina ministra ako može malo glasnije da govori.
KRIČKA:
Tu su razlike naravno prisutne. Između pojedinih dijelova u Republici Srpskoj Krajini
tako da znamo svi skupa istočni dio, zbog toga što je naslonjen na elektroenergetski sistem
Republike Srbije, nema restrikcija a zapadni dio odnosno dio od zapadne Slavonije do
Dalmacije ima te redukcije.
Ta situacija je poznata i naravno da ćemo u tom dijelu dati i odgovarajuće odnose i
odgovarajuće podatke. Recimo, ako gledamo prošlu godinu po onome kakvi jesu zaključci
sa Skupštine, da se da informacija kakva je bila situacija prošle godine, onda su takvi odnosi
da na ovom zapadnom dijelu Republike Srpske Krajine imamo postotak isporuke energije,
u odnosu na onu potrebnu energiju koja je predviđena i koja je planirana i koja je realna
da tako kažem negde nešto oko 82-83%. Znači, postotak isporuke električne energije u
odnosu na onu koja je potrebna je oko 83%. Onih 17% predstavljaju velike probleme i
naravno, zbog svega toga i imamo odgovarajuće refleksije i imamo potrebu da to dodatno
obrazlažemo.
Naravno, oni su kao što sam rekao u određenom vremenskom periodu prisutni u drugom
naravno nisu. Recimo, jedan isto tako možda karakterističan podatak je za prvi mjesec ove
godine kada smo u na plan proizveli nešto više od desetak miliona kilovat časova i naravno, da
je taj dio energije plasiran u zajednički sistem jer smo u zajedničkom sistemu sa Republikom
Srpskom. Inače, ja sam to više puta na Skupštini govorio da zapravo sudbinu tih restrikcija i
sudbinu raspodele električne energije dijelimo zajedno sa Republikom Srpskom i to ne samo
sa zapadnim dijelom Republike Srpske nego ukupnim potrošačima i svim potrošačima u
Republici Srpskoj. Taj dio odnosa između i stepena redukcije i kriterijuma ja neću ovde
da govorim, rečiće nam kolege koji rade u elektroprivredi i koji se direktno susreću sa tim
problemom. Ja naravno činim ovaj uvod i hoću još vam iznesem nešto što je zapravo u
međuvremenu između ovoga šta je bio zahtjev da se da kao informacija na Skupštini i
onoga što je urađeno na nivou elektroprivrede, odnosno na nivou Vlade. U međuvremenu
su stvoreni odgovarajući kriterijumi. Istina dio kriterijuma se i tog kriterijskog pristupa i
koristio bez obzira na taj dokument koji je donešen do sada. Doneseni su opšti uslovi za
isporuku električne energije gde su ugrađeni i ovi kriterijumi koji su važni za to kada koji
stepen redukcije se uvodi, odnosno koji od potrošača su po grupama prioritetni.
Taj dokument se zove “Opšti uslovi za isporuku električne energije”. Oni su doneseni na
Upravnom odboru elektroprivrede 30. 1. 1995. godine, iako su ti uslovi rekao sam postojali
i ranije, ali bez ovih podataka o tome koji stepeni redukcije se provode, a Vlada je na svojoj
30. sjednici održanoj 7. 2. dala saglasnost na te opšte uslove. Ono što iz tih uslova hoću da
prezentiram vama na Skupštini su zapravo četiri grupe potrošača koje postoje i po kojima se
naravno vrše odgovarajući prioriteti u isporuci. Kaže se u tim uslovima sljedeće:
– da isporuka električne energije u slučaju opšte nestašice vrši se u skladu sa planom
selektivnog ograničavanja potrošnje električne energije.
Naravno, onda kada mjere štednje, mjere najosnovnijih restrikcija koje možemo da
uvedemo i preporuka za štednju ne idu i naravno ne poštuju se u onoj mjeri da bi recimo,
smanjili potrošnju do te mjere da izbjegnemo restrikcije onda se pribegava ovoj mjeri koje se
zove selektivno isključivanje. Naravno, u tom selektivnom isključivanju rekao sam postoje
225

te četiri grupe. Prva grupa je grupa koja se ne može isključivati u nikakvim slučajevima i
naravno, za tu grupu mora biti električne energije. Radi se o domovima zdravlja, bolnicama,
klinikama i naravno svim tim ustanovama zdravstvenim. Tu su i objekti odnosno ustanove
socijalne zaštite za smeštaj invalidnih i drugih lica tu su i regionalni gradski objekti za
opskrbu pitkom vodom i funkcionisanje komunalnih službi i to je ta dakle I. grupa.
U II. grupi je jedan veći niz objekata. Naravno, tu su ja ću pokušati što kraće da vam
kažem o kojim se objektima radi. To su objekti za proizvodnju osnovnih prehrambenih
proizvoda pekare, ljekare i slično, vojni objekti, industrijski pogoni, namjenske proizvodnje
za odbranu zemlje. Objekti u kojima su smešteni državni organi, sistemska preduzeća
kao što je pošta, elektroprivreda. Značajni objekti, i službe unutrašnjih poslova, objekti
osnovnog i televizijskog i radio programa, objekti Narodne banke, za škole i predškolske
ustanove, pumpne stanice za snabdijevanje gorivom, objekti za smještaj ljudi i objekti
vatrogasnih jedinica, aerodromi, rudnici i jamska eksploatacija, toplane i plinare većeg
kapaciteta, pogoni prehrambene i bazne hemije, objekti hidrometeoroloških i seizmoloških
zavoda, kazneno-popravni domovi, okružni zatvori, objekti neophodni za funkcionisanje
željezničkog saobraćaja, javna rasveta u glavnom gradu Republike Srpske Krajine.
To su ti objekti koji spadaju u II. grupu.
III. grupa vrlo kratko. Objekti od posebnog značaja za privredni život Republike Srpske
Krajine ili od drugog značenja koji kao takav prethodno utvrdi Vlada Republike Srpske
Krajine i objekti međunarodnih organizacija i stranih predstavništava.
U IV. grupu dolaze objekti od posebnog značaja za privredni život i život građana
na nivou opštine, koje kao takve prethodno utvrde izvršni savjeti opštine, uz uslov da
ih “Elektroprivreda Krajine” radi ujednačenog pristupa između opština uvrsti u plan
selektivnog ograničenja.
Naravno, da o tome odlučuju izvršni saveti opština a to su značajni proizvodni pogoni,
značajne trgovinske organizacije, javna rasveta u opštinskim centrima, ostale značajne
organizacije i ustanove. To su četiri grupe.
Naravno, da za te četiri grupe isto tako ima odgovarajućih problema i tehničkih
ograničenja da bi se to zapravo tako i provelo ali na jedan način je regulisano i pomaže u
ovom dijelu posla. Dakle, rekao sam za uvod bi rekao ovoliko i molio kolege koji su tu koji
će dati malo obrazloženje, koji će vas upoznati sa problemima sa kojima se oni susreću u
sprovođenju tih restrikcija u problemima koji se odnose i na habanje postrojenja i na ostale
koji su prisutni vezano za to sprovođenje i naravno, nešto što će vam dati jednu kvalitetniju
sliku o tome koji su problemi prisutni i na koji način se pristupa.
Najbolje bi bilo da se taj dio posla što manje obavi i najmanje bi oko toga bilo priče. To
su nekakva ograničenja u bilo čemu, pa vidite i kod električne energije i kod dizel goriva,
onda je to naravno moguće da se iskonstruišu i različite priče i različiti problemi, da se
pojave, naravno onda kada tih problema nema, onda je sasvim drugačija situacija.
Molio bih kolege da direktori distributivnih područja gospodina Mandića195 i gospodina
Krbavca196 da oni daju dodatno obrazloženje.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem gospodinu ministru.
Gospodin Mandić.
195
196

Ljupče.
Pero.

226

MANDIĆ:
Poštovani gospodine predsedniče, predsedništvo, cjenjeni ministri, poštovani poslanici,
gosti, dozvolite mi da vam se u ime “Elektroprivrede Krajine” obratim.
Ja sam Mandić, i kao što reče direktor sam distributivnog područja sjeverne Dalmacije
i Like, ja bih na početku mog izlaganja iznio neke podatke koji se odnose na električnu
energiju, na snabdijevanje električnom energijom Republike Srpska Krajina za prošlu
godinu.
U periodu od 1. 1. do 31. 12. 1994. godine, naše elektrane su proizvele 316 miliona
512.191 kilovat časa električne energije. Od toga HE Obrovac 182 miliona 772.800
kilovat časova, HE Manojlovac, 111 miliona 156.950 kilovat časova električne energije,
HE Golubić 22 miliona 387.056 kilovat časova električne energije i mala hidroelektrana
“Krčić”, 195.292 kilovat časa električne energije.
Ta električna energija je potrošena na sljedeći način. Vlastita potrošnja iz elektrana 2
miliona 518.055 kilovat časova, distributivno područje Dalmacije i Like potrošilo je 171
milion 252.457 kilovat časova električne energije, distributivno područje Banije, Korduna
i zapadne Slavonije je potrošilo 114 miliona 178.406 kilovat časova električne energije,
a u Republiku Srpsku je isporučeno 28 miliona 563.274 časa kilovat časa električne
energije. Moram reći da smo mi u prošloj godini u prvom mjesecu u drugom, u trećem, u
četvrtom i u jedanaestom imali višak električne energije. Znači, proizveli smo više nego što
smo potrošili. U petom mjesecu to je bilo tačno onoliko koliko smo potrošili, a u šestom,
sedmom, osmom, devetom, desetom i dvanaestom imali smo manjak električne energije.
Najveći manjak se pokazao u oktobru kada je proizvedeno svega 6 miliona kilovat časova
električne energije a bila je realna potreba za oko 25 miliona. Tako da je od prilike jedna
četvrtina proizvedena i tada su bile redukcije najveće.
Zbog toga u mjesecima koje sam nabrojao su provođene redukcije da bi se smanjio
ovaj debalans električne energije. Princip je takav da se energija Republike Srpske Krajine
i Republike Srpske i nabava iz SR Jugoslavije preko izgrađenih dalekovoda tretira kao
zajednička. Utvrđeni su sledeći kriterijumi za raspodjelu električne energije tako da područje
Banjaluke dobije 43,2%, Dvor, Kostajnica, Caprag, Okučani, Pakrac, 1,8%, Petrinja,
Glina, Vrginmost, Vojnić, Slunj i Plaški 4,4% plus 0,5% koji su dobili posebno za određene
kategorije izbeglica. Područje Dalmacije, Lika je dobila 8,5%, a ostala područja Republike
Srpske to se odnosi na Doboj i Bijeljinu 41,8%.
Važno je napomenuti da su procenti određeni na osnovu potrošnje u aprilu i maju,
a to su bili topli meseci, meseci kada nije bilo grijanja i nije bilo redukcije. Znači, taj
osnov za raspodjelu električne energije po distributivnim područjima a isto tako na nivou
distributivnih područja po radnim jedinicama na niže je bio isto takav. To je odgovor onima
koji ponekad kažu zašto je neko dobio više, neko je dobio manje. Princip je na području obe
srpske države bio jednak.
Na području sjeverne Dalmacije, Like su određivane kvote po opštinama, odnosno po
radnim jedinicama gde se to uglavnom i pokriva. Na osnovu ovoga što sam sada rekao.
Međutim, pošto je bilo dosta prigovora tada smo zauzeli jedan stav da se svim potrošačima
jednak broj časova dnevno isporučuje električna energija. To je najčešće bilo svima u isto
vreme, ali nekada zbog težine elektroenergetskog sistema nije se to moglo nabaviti. Neko
je dobio ranije, neko je dobio kasnije, ali u svakom slučaju svaki isti broj časova dnevno.
Ovakav način će se najverovatnije i za Baniju, Kordun provesti u sljedećim redukcijama
koje će sigurno slijediti.
227

Redukcije u toku ovog perioda zahtevala je uštede od 30 do 57%, što je uglavnom i
ispoštovano. Minimalna prekoračenja su zabilježena u jutarnjim časovima zbog nastojanja
da sva privreda i ustanove koje uglavnom rade u toku jutra mogu imati nesmetano
napajanje. U prilogu su vam date tabele ko je i koliko potrošača oslobođen od redukcije
što ja sada ne bih posebno komentarisao. Postoji spisak ali bih jednu stavku posebno htio
da napomenem. Radi se o domaćinstvima. Nema privilegisanih domaćinstava. Znači, sva
domaćinstva su se isključivala koliko je to realno bilo moguće. Međutim, struja nije telefon.
Telefon ima svak svoju paricu i ona se može isključiti ta određena parica ta je isključena.
Struja je fizički vod na koji se priključuju potrošači. I u određenim trenucima da bi neki
prioritetni potrošač imao struju mora se i neko domaćinstvo ostaviti neredukovano. Možda
je dobro da se pomene u ovim tabelama ovde područje Benkovca, Korenice jer ima dosta tih
potrošača. Na žalost, struktura potrošnje je upravo na području Benkovca i Korenice takva
da smo ovako morali postupiti.
Na kraju dalekovoda je pumpna stanica, ako nema struje nema vode a usput se prikače
i oni ostali potrošači. Isto tako, na području Korenice postoje Vrhovine koje bile napajane
svojevremeno iz Otočca i sada su napajane izvjesnim improvizovanim vodom 10 kilovolti
koji da bi električna energija došla do pilane Vrhovine jednostavno moraju ostati priključeni
na mrežu, a tu je opet repetitor Plješevica i zbog toga sam evo ovako našao za shodno da ta
dva potrošača posebno napomenem. Ukoliko bude trebalo detaljnije o tome da pričam ja
ću kasnije se javiti za riječ.
Prilikom provođenja redukcije pokušaćemo postići sljedeće.
Da se obezbedi gotovo redovito snabdijevanje električnom energijom objekata od
neposredne opasnosti za ljudske živote, zdravlje ljudi kao što su vodovodi, zdravstvene
institucije i radio-televizijski uređaji. Ovi objekti su imali stalno snabdijevanje električnom
energijom a do prekida je dolazilo isključivo ako je došlo do kvarova ili raspada sistema. Na
žalost, takvih kvarova, pogotovo raspada sistema je bilo jer kao što je poznato naše područje
je vezano sa čvrstim sistemom koji se nalazi čak u Srbiji sa 110 kilovoltnim vodovima, a
kao ilustracija 110 kilovoltni vodovi obično prenose energiju do 100 km, a vi znate kada
ima 600 km, da to nije onakav vod kakav bi trebao da bude i kakav bi sigurno napajao ovo
područje. Zbog toga je kratkih prekida bilo i moralo je da dolazi do njih.
Druga grupa objekata – to su objekti koji su prema potrebi obezbeđivani sa električnom
energijom jer su oni nekada tražili nekada nisu. Ti su objekti isto tako bili uglavnom
obezbeđeni sa električnom energijom a to su objekti važni za privredni život, odbranu
zemlje i život građana, kao što su industrijska preduzeća, škole, pekare, hladnjače, pošte,
mljekare, te objekti vojske, milicije i državne uprave.
Treća grupa objekata su infrastruktura, lokalna infrastruktura. Mi smo nastojali i u tome
smo vrlo često imali dosta uspjeha da opštine određuju šta je važno na njihovom području i
na osnovu dogovora sa izvršnim savjetima opština smo uključivali sve one potrošače za koje
smo dobili saglasnost od opština a mogli smo ih uključiti. Ako se neko tehnički nije mogao
uključiti onda nije vredela saglasnost opštine.
Na kraju da kažem prilikom provođenja svega ovoga očuvana je elektroenergetska bilanca.
Znači, ipak smo uspjeli bez obzira na sve koliko smo imali napora da ovu elektroenergetsku
bilancu očuvamo i da ne dođe do raspada sistema usljed nekog preopterećenja izazvanog
subjektivnostima.
S obzirom da je redukcija vrlo interesantna upoznao bih vas sa nekim problemima
prilikom provođenja redukcije na našem području.
228

Hronični nedostatak ljudstva. Mi imamo od prilike 25-30% ljudi, prema kriterijima,
koliko bi trebalo ljudi za održavanje ovakvog postrojenja a uz normalne obaveze na
održavanju nas zatiču i ovakve obaveze kao što je redukcija, kao što su vrlo česti nestašluci,
kako da kažem ljudi da se tu krade ulje iz transformatora, da se skidaju prečke sa dalekovoda,
da se iz pušaka gađaju izolatori. Tako da je to jedan neplanirani posao kojeg mi opet moramo
završiti sa ovih 25-30 % ljudi sa kojima raspolažemo. Nedostatak pogonskog goriva ne bih
posebno obrazlagao u prethodnoj tački mislim da je o tome dosta govoreno. Potpuno iste
probleme imamo mi u elektroprivredi.
Subjektivne su poteškoće ovo što sam malopre govorio, otuđivanje elemenata, nasilno
uključivanje i isključivanje struje, provala u objekte, rušenje brava, pilanje katanaca,
a isto tako smo na pojedinim područjima moram to da kažem ovde imali nedovoljnu
kooperativnost lokalnog rukovodstva koji su tražili, nego vršili su i pritisak naših ljudi na
terenu da se to područje na neki način drugačije, povoljnije tretira od ostalog.
Ja bih isto tako spomenuo tehničke poteškoće, ako svi potrošači dobiju u isto vreme
električnu energiju onda to197
Trafo stanica kako je projektirana, jer je projektirana sa nekim faktorom da u isto vreme
sve ne uključuje potrošače. Sada kada svi potrošači uključe u isto vreme svoje potrošače, onda
je dolazilo do oštećenjima na mreži i trafo stanicama, pregorevanje osigurača, to se dešavalo
u ona tri sata ili pet sati kada imaju struju da opet nestane. Isključivanje i uključivanje
haba ta postrojenja koja će prije doći do svog amortizacionog vijeka, nego da se normalno
upotrebljavaju.
Isto ću tako iskoristiti priliku da kažem o nekim teškoćama o kojima se mi u
elektroprivredi, pogotovo u distribuciji susrećemo, a to je nedostatak materijala usled
nedostatka finansijskih sredstava, problem i sa transportom roba iz Jugoslavije, pohaban
i slabo obnavljan vozni park, a i ostali uređaji kojima se mi služimo. Iz ovih razloga želim
upozoriti da su objekti elektroprivrede nedovoljno održavani, te je potrebno o fizičkom
stanju i perspektivi ovih objekata posebno razgovarati na jednom najvišem mjestu.
Hvala vam na pažnji.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem gospodinu Mandiću.
Molim Vas da se predstavite.
PERA KRBAVAC:
Poštovana gospodo
Nadam se da mi nećete zameriti što ću pokušati da iznesem nekoliko osnovnih podataka
o distributivnom području za Baniju, Kordun i Zapadnu Slavoniju.
Distributivno područje za Baniju, Kordun i Zapadnu Slavoniju po obimu postrojenja i
distributivnih sistema potrošača predstavlja značajan kompleks organizacione celine Javnog
preduzeća “Elektroprivrede Krajine”. Sačinjava ga 11 radnih jedinica na području: Plaški,
Slunj, Vojnić, Vrginmost, Glina, Petrinja, Kostajnica, Caprag, Okučani, Pakrac i Dvor na
Uni. Ovo distributivno područje radi u veoma složenim uvjetima i daleko od normalnog
načina poslovanja, a vlastite planove polovično ostvaruje zbog pomanjkanja materijala,
načina poslovanja i rezervnih delova, opreme, goriva, vozila i drugo.
Ratnim dejstvima oštećena su postrojenja i distributivni sistemi što predstavlja milionske
vrednosti izraženo u nemačkim markama.
197

U izvorniku je tekst prekinut na ovom mjestu.

229

Pored toga, na cijelom području, distributivnom području dotrajali su dalekovodi 10 i
20 kV te niskonaponskih mreža je na granici 50 posto. Uzrok tome treba tražiti u slabosti
redovnog investicionog održavanja, jer je neprirodno da bi uz uloženi rad i materijalna
sredstva distributivni sistemi bili na tom nivou nepouzdanosti. Postavlja se pitanje daljnje
koncepcije rezervnih dijelova i to je od velikog i presudnog uticaja na rad postrojenja.
Poduzimamo mjere da se vrši supstitucija određenih izvršnih članova sa opremom iz Savezne
Republike Jugoslavije i da se proizvode određeni rezervni dijelovi. Ovakvo opredeljenje
nameće potrebu osiguranja finansijskih sredstava, investicionog održavanja, investicija i
drugih izvora. Pored navedenih iznosimo i dio drugih utjecaja na rad i kvalitet distribucije
električne energije na postrojenjima distributivnog područja.
Najveći problemi nastaju u sprovođenju redukcije, jer sve radne organizacije imaju
potrebu za aktiviranjem proizvodnih kapaciteta. Sa kvotom raspoložive snage zadovoljenje
tih potreba je veoma složen problem, a za radne organizacije čija velika instalirana snaga i
neostvariva. Problem redukcije nameće jedno od osnovnih pitanja, koje radne organizacije
trebaju da imaju prioritet u snabdevanju energijom.
Smatramo da bi trebalo specificirati proizvodne kapacitete državnog i opštinskog
značaja. Usaglašavanjem ovog pitanja izbeglo bi se međuopštinsko nezadovoljstvo jednih
prema drugima, što često ispoljavaju preko aktivnosti privrede Krajine. Ovo iznosim zbog
činjenice da u dosadašnjoj praksi opštine ne pokazuju volju za takav plan, već polaze od toga
da bi taj posao trebao da obavi neko drugi, verovatno elektroprivreda umesto njih, a samim
tim morali bi preuzeti i odgovornost za rad određenih proizvodnih kapaciteta. Provođenje
redukcije provodi se na način da distributivno područje za Baniju, Kordun i Zapadnu
Slavoniju dobijene podatke o snazi za celo distributivno područje raspoređuje na osnovu
usaglašenog kriterijuma na nivou Javnog poduzeća “Elektro-Krajina” Banja Luka. Po istom
kriteriju raspodelu vrši stručna služba distributivnog područja za opštinska područja Banije,
Korduna i Zapadne Slavonije. Distributivno područje preko svojih radnih jedinica daje
prijedlog izvršnom savjetu skupštine opštine o načinu provođenja redukcije. Izvršni savjet
skupštine opštine određuje prioritete na opštinskom području i verifikuje prijedlog radnih
jedinica. Usaglašeni planovi su obaveza za radnu jedinicu u procesu provođenja redukcije
i snabdevanja električnom energijom. U praksi dolazi do značajnih teškoća u održavanju i
eksploataciji postrojenja zbog samovolje i nasilničkog ponašanja pojedinaca i grupa. Puca
se u transformatore, istače se ulje, presecaju se provodnici, prave kratki spojevi i prijeti
radnicima. Nabavka goriva je otežana i neizvjesna. To nas prisiljava da gorivo posuđivamo
na taj način i održavamo kontinuitet aktivnosti u distribuciji električne energije. U zadnje
vreme je u svakom slučaju za pohvaliti da je došlo do nekih poboljšanja. Pomanjkanje
rezervnih dijelova i odgovarajućih zaštitnih sredstava za siguran rad na postrojenju za
organiziranje rada. Lična sredstva zaštite nisu prilagođena vremenskim uvjetima i zbog
toga izazivaju nezadovoljstvo među radnicima i gubitak radnog vremena. Sredstva radio
veza su dotrajala i nepouzdana. Radi se na izradi projektne dokumentacije za investicijska
ulaganja. Telefonski saobraćaj je veoma otežan i svakodnevno komuniciranje radnih
jedinica s dispečerskim centrima skoro je nemoguće. U skladu sa objektivnim okolnostima
i trenutnim događanjima na našem distributivnom području poslovi se organiziraju
po redosledu važnosti i mogućnosti. Aktivnosti se usmeravaju na održavanju postojećeg
distributivnog sistema u funkciji. Na tom planu ispoljavaju se aktivnosti i to:
1. Učvršćivanje mreže, ugradnjom novih stubova, a veliku pomoć u tome čini aktivnost
mjesnih zajednica čiji je doprinos značajan i u suštini predstavlja jedan veliki napred u
održavanju energetskih sistema. Vrše se procesi na magistralnim pravcima, takođe uz pomoć
230

mjesnih zajednica sa ciljem da se poboljša prenos električne energije u zimskim uvjetima.
Vrše se redovni obilasci magistralnih vodova i otklanjaju kvarovi uz evidentiranje uočenih
nedostataka. Tehnička služba daje svoj stručni doprinos u otklanjanju kvarova i vrši reviziju
postrojenja utvrđenih planovima.
Vrši se očitavanje brojila i naplata finansijskih sredstava kod potrošača za električnu
energiju. Angažiranje distributivnog područja na izvršavanju radnih zadataka kroz dosad
obavljene poslove, u svakom slučaju, mogu se poveriti značajni zadaci.
Tablični prikazi koje ste već čuli, daju deo informacije o radu distributivnog područja.
Hteo bih ovde izneti da određeni elementi, sve one potrošače koji su nezadovoljni, da
reagiraju preko skupštine u suštini određuje status rubnih područja. Posebno naglašavam
područje Capraga, Plaškoga i ostalih. Ta područja, prije svega, nemaju industrijske
kapacitete. Njima je velika premija ukoliko mogu doći u situaciju da napajaju vodovode i
osnovne minimalne potrebe proizvođača hrane ili nešto slično.
2. Hteo bih naglasiti da na određenim područjima znatno se angažiraju i aktiviraju
industrijska postrojenja. To je, primera radi, u području Kostajnice.198 Dosadašnji rezultat
toga rada kapacitetima, ali značajnim i produktivnim. U svakom slučaju mi smo ulagali
dodatne napore da pomognemo tim područjima da ostvare određene rezultate.
Kad govorim o području Kostajnice, moram da napomenem, da je to područje bilo, po
nekim tabelarnim pokazateljima, možete videti dosta u vremenskom periodu bez električne
energije. To se dešava zbog toga što se ne mogu ispoštovati određeni kriterijumi koje je
poštovala elektroprivreda i energetski sistemi koji vladaju na tom području. Javljaju se
zloupotrebe. Do Kostajnice da bi se prenela određena snaga potroši se maltene polovina
kvote koju redukcija ima, tako da su dolazili u vrlo lošu situaciju. Tu treba nešto pokušati
pomoći i da se realizira i to područje da se stabilizira. Isto tako, sve one radne organizacije
sa kojima smo mi radili i koje su visoko produktivne ili od značaja, a po našim procenama
ili našim saznanjima mi smo se angažirali da oni imaju redovno snabdjevanje električnom
energijom. Mislim da su tu rezultati dosta veliki i da su ostvareni.
Hteo bih još da naglasim da koordinacija distributivnog područja za Baniju, Kordun i
Slavoniju, sa svim opštinskim strukturama, organima vlasti i radnim organizacijama bila
je značajna, i u nijednom trenutku, nijedna radna organizacija, nijedan opštinski organ
vlasti nije bio u situaciji, ako je javio da se nešto desilo na tom području, a da neko iz
elektroprivrede nije došao i nije pomogao da se neki problem reši.
Broj izvršilaca u ovim uvjetima je minimalan i ne bi se ja složio sa politikom koja se vodi
u tom smislu. Ja sam za minimalan broj, ali da bude po radnim mjestima i funkcionalan.
Neki upućuju šta bi bilo – kad bi bilo. Kad? I ja se sa tim ne bih složio. Jer, isto bi se moglo
reći – mi nećemo sejati pšenicu zato što se eventualno nešto može dogoditi. To bi bila
pogreška. Mislim da bi tu trebalo pomoći elektroprivredi da ona stabilizira svoj minimalni
broj kadrova.
Mi se nalazimo u dilemi – da li ćemo biti pohvaljeni za nesebičan rad, ili će nam se
zameriti što nismo dovoljno “mudro” izvršili preraspodelu električne energije na našem
distributivnom području. Unutar u raspodeli može biti samo onaj koji dovoljno ima i
koliko i kome može dati. Teši nas uvjerenje da ćete imati razumevanja za naš rad i probleme
sa kojima se susrećemo, te da ćete vjerovati elektroprivredi i biti joj od pomoći. Svjetlo ipak
dolazi sa našim radom. Hvala.
198

Hrvatska Kostajnica.

231

PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem gospodinu Peri. Otvaram pretres po drugoj tački dnevnog reda.
Ima reč gospodin Živković.199
ŽIVKOVIĆ:
Gospodine predsedavajući, gospodo ministri, gospodo poslanici,
Ovu tematiku, i predlog i inicijativu da dođe na dnevni red Skupštine dali smo kolega
Vojnović200, Dmitrović201 i ja, vezano za jedan sastanak koji je bio u Petrinji, ako se ne
varam u novembru mesecu, gde su bili predsednici opština, izvršnih savjeta Banije, Korduna
i Zapadne Slavonije.
Vidim da je informacija dostavljena skupštinskoj službi 27. II. Znači, četiri meseca.
Moram pitati ko ima ovaj materijal i bilo bi dobro da uzme i da ga pogleda. To uopšte nije
informacija koju smo mi tražili. Meni je jako žao. Mi nismo tražili te pokazatelje. Mi smo
tražili i tamo tačno piše u predlogu gde su potpisali predsednici skupština izvršnih saveta
Banije, Korduna i Zapadne Slavonije jednu informaciju koja bi trebala da sadrži: Koliko
ima priključaka domaćinstava po opštinama, distributivna područja, koliko Knin?
Molim vas, nemojte niko da me ovde shvati da govorim o nekom regionalizmu. Ali mi
do tih pokazatelja moramo doći. Tražili smo da Ministarstvo za industriju i ekonomski
razvoj da svoju ocenu za prošlu godinu za potrošače koji su bili izuzeti od redukcije, a veći
su potrošači od 500 kilovat časova, njihova opravdanost.
Spisak ovaj za decembar niko nije tražio. Ja pretpostavljam da su neki pokazatelji, ali to
nije to što smo mi tražili. Ministarstvo za industriju i ekonomski razvoj trebalo je reći koja su
to preduzeća. Mi znamo zašto smo to tražili. Ima po društveno-političkim zajednicama koji
prikazuju neko preduzeće, ima 2 megavata u prioritetu, a to preduzeće nije ništa otpočelo
sa radom, već društveno-politička zajednica, ovo što je rečeno, koristi za svoja domaćinstva i
onda dolazi do određenih konfrontacija između društveno-političke zajednice, ovo selo ima
struju, a ovo nema.
Tražili smo da se posebno apostrofiraju državna preduzeća i da se ona izuzmu iz kvote
koja se evidentiraju tamo u društveno-političkoj zajednici. Zašto da se ne zna u društvenom
preduzeću u Kninu, ili “Gavrilović” u Petrinji, kad je to preduzeće od šireg interesa, samo
je sticajem okolnosti na lokalitetu Petrinje. Tačno znamo šta smo tražili. To nisu isti
pokazatelji, ali dobro, šta je tu je.
Meni nije jasno, možda ja i grešim ili ne shvatam, kako je moguće da u decembru
potrošači koji su izuzeti od redukcije u Dalmaciji i Lici, nekih šest opština, potroše 4 miliona
kilovat časova, a 11 opština Banije, Korduna i Zapadne Slavonije 2 miliona kilovat časova.
Ne što oni to nisu potrošili, nisu mogli dobiti. To je istina.
Dalje, netačni podaci, ja moram da se spustim malo na ovaj lokalizam, meni je žao što
ga moram reći, jer je sve od toga krenulo. Ovo na strani 3. uopšte nije tačno broj potrošača
iznetih od redukcije u decembru 1994. godine po radnim jedinicama i vrsti. Caprag 69
potrošača. Redukcija je bila non-stop i niko nije bio izuzet. To nije tačan podatak.
Ako se zbrajali po opštinama ispada da UNPROFOR koristi više miliona kilovat časova
samo u decembru. To znači da naša elektroprivreda ima izuzetno veliki devizni priliv.
Pogledajte podatke, ne znam u kojim kampovima su ogromne količine. Ono što govori
gospodin Krbavac o problemima opreme i ne znam čega, mislim da je tu devizni priliv.
199
200
201

Milan.
Dragan.
Branko.

232

Ja ću pod onom tačkom zatvorenom, jer se neke stvari ne mogu izneti šta je razlog svega
toga, i što sam ja ogorčen.
Pogon Caprag je bivši pogon Siska, 70 kilometara se uz granicu vezuje, 33 sela drže
4.000 priključaka domaćinstava treba da žive, samo da žive u Solinu, oni to ne mogu dobiti.
Kolika je potrošnja bila prije, na osnovu toga se radi plan. Ranije nije bilo potrošnje, nisu
mogli da dobiju, pa su, prema tome, u plan ušli vrlo nepovoljno.
Meni je izuzetno žao što ovde nema gospodina Masnikose.202 Mi nismo iz Capraga, nego
i iz šireg područja, taj problem na Skupštinu samo tako da dođe, ja sam kod gospodina
bio četiri puta i sa predlozima, pismeno obraćali, sa kadrovima i ne znam sve sa kojim
varijantama, međutim, nikako nismo uspeli da dođemo do onog rešenja koje bi zadovoljilo
potrebe stanovništva šireg područja.
Da smo dobili one elemente koje smo tražili, onda ne može biti ovakva razlika sto posto
u redukciji da ima jedna regija od druge. Nema osnove da ima. Nema ni po prirodi, ni po
broju domaćinstava, nikakvog elementa nema da bude ovakva razlika. Ja ne bih hteo da
idem na regionalizam, ali se to jednom mora ispoljiti. To se mora reći zbog čega je to tako.
Nema nijednog elementa da bude takva razlika u distribuciji električne energije, uz sve ove
tehničke probleme koje su kolege ovde navodile.
Na strani 8. kaže da Caprag ima 69 izuzetih iz redukcije, a na strani 8. se samo spominje
neka dva vodovoda od nekih deset vodovoda kojih ima. Spominju se samo dva sa 7.685
kilovat časova. To je što su uspeli od redukcije dobiti. A jedan gostioničar, ja bih rekao
na našem užem području, ne bih išao široko, neće mi Branko203 zameriti, ja moram te
podatke da uzmem da vidite kako to izgleda, da se to usporedi. Evo, pod rednim brojem
45. sam je potrošio 6.816 kilovat časova, a Opština Caprag koja ima bliže 4.000, jer je tu
deo Kostajnice204 koji je vezan 4.000 domaćinstava, preko 10.000 stanovnika on je dobio u
prioritetu za ova dva vodovoda 7.000. Mislim da tu nema opravdanja. Da smo sami radili
20.000 kilovatni vod, da smo sami, to moram otvoreno ovde reći, dovodili stručnjake iz
Banja Luke i plaćali devizno da se osposobi, da smo sve pokušavali. Ja ću vam reći koji su
pokazatelji kad bude zatvorena sednica, šta je pokazatelj tog rezultata. Nismo mi ljuti ni na
gospodina Krbavca, ni na gospodina ministra, ali smo izuzetno ogorčeni.
(Upadica s mesta: Ne čuje se na snimku).
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Predsednik upozorava poslanike da ne ometaju govornika. Da se držimo predloženog
dnevnog reda.
ŽIVKOVIĆ:
Ali smo izuzetno ogorčeni na gospodina Masnikosu, sa kojim smo pokušavali na sve
moguće načine uspostaviti kontakt, razrešiti problem, završavalo se samo na praznim
pričama i dolascima u Knin. Dolazak u Knin sa prostora Banije, daleko 300 kilometara,
nije baš jeftino.
Ovaj pokazatelj i ova informacija, ja uvažavam sve ono što ste vi rekli, ja znam deo
problema, sa gospodinom Krbavcem sam razgovarao, ali znate u tome svemu, a to ćete
videti pod onom tačkom koja je zatvorena, jer ne možemo iznositi neke podatke, to se
stravično odrazilo na život na tim rubnim prostorima. Zbog toga je, između ostalog, moj
predlog, sada je dobro, nema redukcije, svi smo manje zatalasani, da se na Skupštinu,
202
203
204

Vukašin.
Dmitrović.
Hrvatska Kostajnica.

233

ministarstvo i elektroprivreda dođu sa novim predlogom plana. Nikakav prijašnji obračun.
Moraju doći novi elementi koja su to preduzeća koja imaju opravdanost, ne može samo
neko biti u redukciji, a on ne koristi, nego koriste naselja oko njega i ulice, a on faktički
ništa ne proizvodi. Ovde imam primera, ali ih ne bi hteo iznositi. Tu se koristi za rubni
prostor, pa neka se koristi taj deo koji je evidentiran.
Moj je predlog da ne može biti baza prethodna potrošnja, da se naprave novi predlozi
na osnovu potrebe i na osnovu predloga Ministarstva za industriju i ekonomski razvoj koja
su državna poduzeća koja rade, šta doprinose ovog momenta u Krajini, mislim u ovom
proizvodnom smislu. Što se tiče rubnih opština ja neću lokalistički gledati na Caprag. Šta
je to sa Pakracom, šta je sa Plaškim, sa Vrhovinama, itd. Šta je to, ako je tamo 10.000
stanovnika, opet se moram vratiti na Caprag, 4.000 domaćinstava, ako je to svega megavat.
Mi to ne možemo da stvorimo uslove, a da ne govorim šta je prouzrokovalo tome svemu ta
aktivnost koju nismo odradili. Prouzrokovala je stravične stvari.
Možda sam ja malo zloupotrebio, pošto sam bio inicijator, to je bilo sa tog sastanka Banije
i Korduna, gde sam inicirao da se dođe do jednog novog modaliteta, do jedne ravnopravnije
podjele. Možda mi neko može obrazložiti zašto je sto posto ovde veća potrošnja. Ja koliko
poznajem Republiku Srpsku Krajinu, niti u proizvodnim kapacitetima nema, niti u broju
priključaka domaćinstava, ama baš ništa, osim što je ovde, vidim prikazano, isključivo veće
potrošačke potrebe od potrebe UNPROFOR-a. To je kod pojedinih opština – Gračac,
kampovi gde se to tamo prikazuje. To verovatno ima neke svoje ekonomske efekte, ja
pretpostavljam.
Posebno kada se bude radilo da na Skupštinu dođe taj novi predlog sa novim elementima
i nikako potrošnja u prijašnjem periodu. Vi ste rekli da redukcije nije bilo u decembru.
Redukcije je u decembru bilo i te kako. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem kolegi Živkoviću. Ko se javlja za reč po ovoj tački dnevnog reda?
Izvolite. Ima reč gospodin Bjegović.
ĐORĐE BJEGOVIĆ:
Poštovano predsedništvo, drage kolegice i kolege,
Vi ćete mene krivo shvatiti i optužiti. Mi govorimo stalno o posledicama, a nikako da
kažemo koje su fundamentalne stvari. Bavimo se redukcijama, a ne bavimo se na koji način
ćemo rešiti problem. Naš zadatak mora biti da kažemo koliko ćemo prodati električne
energije i da se ne ljutimo što UNPROFOR-u prodajemo, jer to je komercijalni dio i na taj
način se živi.
Samo nekoliko podataka da kažem. Vratio sam se u elektroprivredu posle tri godine, nekih
dva meseca sam tu. Sva rubna područja su izuzetno u teškoj situaciji što se tiče električne
energije: Vrlika, Drniš. Ne govorim samo energetski, nego govorim i kadrovski. Koliko ljudi
ima u Vrlici i Drnišu. Ima li neko iz Drniša koji radi na problemima distribucije električne
energije? Da pođemo od Bratiškovaca, pa kompletno čitav ovaj južni dio do Zemunika,
pa možemo proći skroz do Vrhovina do Plaškog, pa ćemo znati koji su problemi. Svi ti
dalekovodi su isključeni prije četiri godine, nigde prenosne djelatnosti nije bilo i danas
očekujemo da bez dinara riješimo komercijalne i tehničke gubitke. Tehnički će biti još deset
godina isto tako veliki, kao što nećemo imati električne energije, jer na nižim naponskim
nivoima i sa ovakvom potrošnjom imamo velike gubitke. Videli ste cifru sopstvene potrošnje
u elektranama, a u prenosnoj djelatnosti ta cifra je negde 6 do 7 puta veća. Znači, treba
sagraditi sistem kao što smo počeli od 110 kilovatnog nivoa prije četiri godine, napraviti
234

pravu djelatnost, a onda staviti pod kontrolu ovaj dio komercijalnih gubitaka. Kažite po
opštinama koliko imamo mjerila električne energije, koliko se paušala rješava. Ja to ne
govorim radi elektroprivrede, nego radi ukupnog sistema stvaranja ekonomskih odnosa.
Na kraju, ja vam moram reći, da ovaj dio problema, bio to ministar, predsednik Vlade,
ili bilo ko drugi, ko vam kaže da neće biti redukcija za godinu-dvije, sigurno će vas slagati.
U ovom sistemu, na ovaj način finansiranja i u ovim uslovima, ja garantujem da od 5 do
10 godina sigurno će biti problema u periodu od maja do decembra meseca. Biće iz razloga
što mi u tom periodu nemamo nijednog termo izbora, niti će se naći problem i rješenje sa
Republikom Srpskom, a posebno Srbijom – ne. Jedan podatak, 110 kilovatni dalekovod,
što je rekao kolega Mandić je samo jedan detalj. Za izgraditi jedan novi kvalitetan izbor
električne energije za naše potrebe u tom periodu se radi negde između 100 i 200 megavata
uključujući Banja Luku i 400 megavata. Računajte oko 4 miliona dolara po megavatu, pa
ćete onda videti koje su to cifre.
Ja preporučujem da se odnosi sa Republikom Srpskom i Srbijom, delom elektroprivrede
govorim, moraju hitno razmotriti i riješiti i komercijalno i tehnički, da se to institucionalno
uveže.
Ja bih molio da to bude zaključak u vezi sa ovim. Da se u delu svih investicija napravi
lista prioriteta i da bez te liste prioriteta ništa se ne gradi, jer sam siguran sa nekim malim
elektranama možemo riješiti pojedina područja, kao što je Slunj i ostalo. Možda će nam
termoelektrana u Plaškom biti jedan od prioriteta. Niko na tom problemu danas ne radi.
Predložio bih da Odbor za energetske poslove, ne znam kako se zove taj Odbor, za ovih
godinu dana nisam bio prisutan tom Odboru, a smatrao sam da ipak treba koji su u struci
pozvati, da se napravi energetska strategija i da se vidi na koji način izfinansirati dugoročno
probleme kao što je energetika.
Posebno bih vas zamolio, vi ste potpuno u pravu, da ima nepoštenja, da ima isto tako u
raspodeli pojedinačnih, grupnih, pa i regionalnih vladanja. Ako to ne prevaziđemo i naš dio
primitivizma na svim nivoima, ja sam siguran da ćemo imati samo sukobe. Ove godine će
biti nešto bolje nego prošle godine. Ali da bi bilo nešto bolje u idućoj godini, moramo sesti
i dogovoriti se šta će se graditi i da ovaj parlament sa svojim odborom zna šta treba da se
gradi i da se ugradi mehanizam da nam se ne desi dalekovod Slunj-Plitvice koji se gradi već
tri godine. Taj dalekovod je mogao omogućiti neki bonitet na tom prostoru. Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem kolegi Bjegoviću. Ko se javlja za reč?
Pošto se niko ne javlja za reč, a trebamo da izradimo zaključke po ovoj drugoj tački
dnevnog reda, ja predlažem da se sastane Odbor za energetiku, industriju, građevinarstvo
i rudarstvo i da Odbor zajedno sa ministrom sastavi zaključke i da Skupštini predloži
zaključke.
Predlažem da se napravi pauza od 20 minuta, da Odbor u tih 20 minuta napravi zaključke
i predloži Skupštini.
(Pauza 20 minuta)
NASTAVAK RADA POSLE PAUZE u 19 sati
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Nastavljamo sa radom. Molim predsednika Odbora za energetiku da iznese zaključke
Molim vas, članovi Odbora za energetiku, industriju, građevinarstvo i rudarstvo su:
Kalember Milan, Macura Stanimir, Madžarac Ljubomir, Dmitrović Branko, Brdar Milan,
235

Beldar Zoran, predsednik, Vorkapić Bogdan, Gunj Željko, Ivanović Obrad, zamenik
predsednika.
Molim gospodina Macuru, člana Odbora da pročita zaključke.
Izvolite.
STANIMIR MACURA:
Cijenjeno predsedništvo, gospodo ministri, uvažene kolege i kolegice poslanici,
Ja u ime Odbora za energetiku i rudarstvo da pročitam zaključke koje smo donijeli:
ZAKLJUČCI
1. Prihvata se Informacija o snabdijevanju električnom energijom Republike Srpske
Krajine sa posebnim osvrtom na regije.
2. Zadužuje se Javno preduzeće “Elektroprivreda Krajine” da na distributivnom području
Banije, Korduna i Zapadne Slavonije provede jedinstveni nivo redukcija u svim opštinama,
kao što je slučaj i na distributivnom području Like i Dalmacije.
3. Zbog velikih problema rada elektroprivrednog sistema Republike Srpske Krajine
u postojećim uslovima potrebno je da Vlada Republike Srpske Krajine iznađe dodatne
mogućnosti finansiranja u povećanju proizvodnje električne energije i kvalitetnijeg
održavanja energetskih objekata i postrojenja.
4. Zbog velikih problema sa oštećenjima i otuđenjima na objektima i postrojenjima
“Elektroprivrede Krajine” zadužuju se organizacije zadužene za distribuciju električne
energije i organi unutrašnjih poslova na svim opštinama da poduzimaju zajedničke mjere
zaštite navedene imovine.
Hvala.
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Zahvaljujem gospodinu Macuri. Ja vas molim, ko ima još nešto da nadopuni, ako smatra
da ime neke nadopune zaključcima. Izvolite.
Pošto nema niko ništa, ja ću to još jednom pročitati i dati na glasanje.
Znači, Odbor za energetiku Skupštine Republike Srpske Krajine predlaže Skupštini
Republike Srpske Krajine da ove zaključke usvoji ovako:
1. Prihvata se Informacija o snabdijevanju električnom energijom Republike Srpske
Krajine sa posebnim osvrtom na regije.
2. Zadužuje se Javno preduzeće “Elektroprivreda Krajine” da na distributivnom području
Banije, Korduna i Zapadne Slavonije provede jedinstveni nivo redukcija u svim opštinama,
kao što je slučaj i na distributivnom području Like i Dalmacije.
3. Zbog velikih problema rada elektroenergetskog sistema Republike Srpske Krajine
u postojećim uslovima potrebno je da Vlada Republike Srpske Krajine iznađe dodatne
mogućnosti finansiranja u povećanju proizvodnje električne energije i kvalitetnijeg
održavanja energetskih objekata i postrojenja.
4. Zbog velikih problema sa oštećenjima i otuđenjima na objektima i postrojenjima
“Elektroprivrede Krajine” zadužuju se organizacije zadužene za distribuciju električne
energije i organi unutrašnjih poslova na svim opštinama da poduzmu zajedničke mjere za
zaštitu navedene imovine.
Ja vas molim, da dizanjem ruku se izjasnimo po pitanju ovih zaključaka.
Ko je za zato da se ovi zaključci prihvate? (Hvala lepa. Vidim da je velika većina.)
Ko je protiv? (Niko)
Ko je uzdržan? (Jedan poslanik)
Konstatujem da su ovi zaključci prihvaćeni sa velikom većinom uz jedan glas uzdržan.
236

Poštovane kolege poslanici, u toku druge tačke dnevnog reda dužan sam da vas upoznam
da sam dobio inicijativu predsednika Republike Srpske Krajine gospodina Milana Martića,
kao i predlog 20 poslanika Skupštine Republike Srpske Krajine da se izglasa nepoverenje
prvom ministru Vlade Republike Srpske Krajine gospodinu Borislavu Mikeliću.
Na osnovu člana 87. Ustava Republike Srpske Krajine i Poslovnika o radu Skupštine
Republike Srpske Krajine dužan sam kao predsjednik Skupštine ovo dati u proceduru, a to
glasi:
“Član 87.
Glasanju o nepoverenju prvom ministru ili bilo kojem ministru Vlade može se pristupiti
tek posle tri dana od dana podnošenja zahteva”.
Dužan sam da vas obavestim da ćemo na sledećoj sjednici postaviti tačku dnevnog reda –
Izglasavanje nepoverenja prvom ministru Vlade Republike Srpske Krajine.
Isto tako, dužan sam da vas obavestim, da sam obavestio “Iskru” našu novinsku agenciju
da sam dobio ova dva predloga.
Predlog ćemo čitati i dati u štampu.
Ja ću vam odmah reći, da ću predlog gospodina Martića u toku večeri iskopirati i da sutra
ujutro ćete svi imati u pismenoj formi ove predloge gospodina predsednika Martića. Mislim
da nema potrebe da čitam.
(Upadica s mesta: Ima)
Ovo je došlo u toku rada sednice. Mi smo dnevni red utvrdili. Ja sam morao da upoznam
Skupštinu s ovim predlozima. Mi imamo utvrđen dnevni red koji je ova Skupština na
početku sjednice utvrdila. Prema tome, nema potrebe da čitam, u ovom momentu.
Ja sutra zakazujem sjednicu Skupštine u 8 časova, nastavak sjednice.
Molim vas, sutra u 10 časova nastavak sjednice.
Dobićete u pismenoj formi predlog gospodina predsednika Martića.
(Večera je organizirana u Domu Srpske vojske i Domu penzionera).
(Sednica prekinula sa radom u 19 časova i 20 minuta).
Sjednica – nastavak, 2. 3. 1995. g.205
PREDSEDNIK RAJKO LEŽAJIĆ:
Pošto imamo zvaničan predlog predsjednika Republike gospodina MILANA MARTIĆA
i predlog 20 poslanika Skupštine Republike Srpske Krajine da se pristupi izglasavanju
nepovjerenja prvom ministru Vlade RSK, a s obzirom na član 87. Ustava Republike Srpske
Krajine treba proći najmanje tri (3) dana da bi se moglo staviti u dnevni red. Predlažem, a
s obzirom da ova sadašnja Vlada i prvi ministar nisu u mogućnosti da predlože bilo koga,
znači bilo kakvu popunu Vlade u tački broj 3., kao i obrazlaganje Zakona koji su ovdje
u dnevnom redu, predlažem da se nastavak ove sjednice održi u sredu (8. marta), u 10
časova i da 1. tačka dnevnog reda bude izglasavanje nepovjerenja prvom ministru Vlade i
poslije toga da nastavimo ovim dnevnim redom koji nam je izostao. Ja vas stvarno molim
da uvažite. Hvala lepo.
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 9.
205

Dopisano rukom.

237

54

1995., ožujak 1.
Petrinja
Odluka SO Petrinja sa zahtjevom Komandi 31. pbr SVK za detaljnu analizu vojnog poraza
u sukobu s postrojbama 5. korpusa Armije BiH u zapadnoj Bosni, te zahtjevom da vladajuće
institucije RSK daju potporu u stvaranju profesionalnih vojnih postrojbi i osiguraju pomoć
za obitelji poginulih i nestalih pripadnika SVK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE PETRINJA
Broj: 01-144/95.
Petrinja, 01. 03. 1995.
Na osnovu člana 23. Statuta Skupštine opštine Petrinja, Skupština opštine Petrinja na 4.
vanrednoj sjednici održanoj 28. 02. 1995. godine donijela je
ODLUKU
Član 1.
Traži se od Komande 31. p. br. ili više komande da izvrši detaljnu analizu događanja našim
jedinicama na dan 23. 02. 1995. godine na ratištu u Zapadnoj Bosni kao i prijedlog mjera
sve u pismenom obliku radi otklanjanja uzroka koji su doveli do gubitaka u jedinicama.
Član 2.
Jedinice koje se upućuju na ratište prethodno se trebaju pripremiti (obučiti) i međusobno
upoznati i nakon toga mogu biti upućene na izvršenje zadatka.
Član 3.
Nalaže se poslanicima u Skupštini RSK da potenciraju raspravu u republičkoj Skupštini na
temu stvaranja profesionalne vojske i interventnih jedinica.
Član 4.
Traži se od Vlade Republike Srpske Krajine da interveniše sa materijalnim sredstvima za
pomoć porodicama poginulih i nestalih.
Član 5.
Traži se od Komande brigade da preispita sposobnost čitavog komandnog sastava brigade
od komandira odelenja do komandanata bataljona.
Član 6.
Upućuje se prijedlog Vladi RSK da donese odluku kojom bi se regulisao način plaćanja
boraca u jedinicama SVK-e. Visina primanja boraca na prvoj borbenoj liniji ne smije biti
manja od primanja radnika u privredi i vanprivredi RSK.
Član 7.
Odluka stupa na snagu danom donošenja.
Obrazloženje
Uslijed brojnih primjedbi odbornika – boraca učesnika u jedinicama Srpske vojske Krajine,
na stradanja naših jedinica u Zapadnoj Bosni, te zahtjeva grupe odbornika održana je
vanredna sjednica Skupštine opštine Petrinja.
U raspravi koja je vođena na tu temu, donijeta je Odluka kao u dispozitivu.
238

Odluka se dostavlja: SKUPŠTINA OPŠTINE PETRINJA
1. Vlada RSK
M. P.206 P R E D S J E D N I K:
Ministarstvo odbrane
2. Komanda 31. p. br. Nikola Raišić, inž. el. teh., [v. r.]
3. Poslanici u Skupštini
4. Oglasna tabla
5. Arhiv Skupštine
6. Arhiva
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 5., kut. 1.

55

1995., ožujak 1.
Petrinja
Zahtjev SO Petrinja Ministarstvu obrane RSK da analizira ulogu i djelovanje 31. pbr
na bojištu u zapadnoj Bosni i odgovori na pitanja vezana za mobilizaciju i obranu na
području SO Petrinja
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE PETRINJA
Broj: 01-145/95.
Petrinja, 01. 03. 1995.
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

K N I N
MINISTARSTVO ODBRANE
n / r gosp. Rade Tanjga
M. P.207
Predmet: Zahtjev za realizaciju Odluke broj: 01-144/95.
Dana 28. 02. 1995. godine održana je 4. vanredna sjednica Skupštine opštine Petrinja.
Zahtjev za održavanje sjednice u skladu sa Poslovnikom, predsjedniku Skupštine uputilo je
18 odbornika svih stranaka i partija, sa predloženim dnevnim redom i to:
1. Analiza događaja na ratištu Zapadne Bosne,
2. Analiza poduzetih mjera u svrhu pravovremene odbrane područja opštine Petrinja.
Prva tačka dnevnog reda definisana je na osnovu tragedije boraca 31. p. br. na ratištu
Zapadna Bosna i to po treći put. Naime, borci ove brigade od 11-og mjeseca 1994. godine
do kraja februara ove godine, stradali su tri puta. Brigada je izgubila 5 boraca – poginuli, 26
boraca je nestalo, a prema još nepotpunim podacima, više od 20 ih je ranjeno.
206
207

Okrugli pečat: RSK, SO Petrinja, Petrinja.
Prijemni pečat: RSK, Ministarstvo odbrane, broj: 156-3, 15. 3. 1995.

239

Briga o porodicama poginulih, nestalih i ranjenih boraca je obaveza društva, no odbornici su
u svojim diskusijama i donijetim odlukama konkretno zatražili i odgovore na brojna pitanja
koja im predstavnici civilnih organa vlasti nisu mogli dati, kao ni prisutni predstavnici
Srpske vojske Krajine. Naime, sjednici Skupštine nije prisustvovao k-dant 31. p. br. već
načelnik štaba brigade, a nije imao ovlaštenja komandanta, prema vlastitoj izjavi da prisutne
upoznaje sa pojedinostima tragedije u Brezovu Polju – Zapadna Bosna, dana 23. 02. 1995.
godine, u kojoj je jedan borac poginuo, a 22 se vode kao nestala.
Načelnik štaba je iznosio svoje mišljenje o uzrocima tragičnih događaja, jer kompletna
analiza i izvještaj o istima, prema izjavi načelnika, još nije sačinjena. Sjednici je prisustvovao
komandant 39. korpusa SVK i predstavnik korpusa za moral i vjerska pitanja.
U četvoročasovnoj raspravi otvorena su mnoga sporna pitanja i to:
– na osnovu čijeg naloga borci Srpske vojske Krajine, a samim tim i 31. p. br., idu na
ratište Zapadne Bosne? Cilj akcija vođenih na ratištu Zapadne Bosne, kako vojni i politički,
odbornicima je jasan, ali im nije jasno zašto akcija nije realizirana u određenom roku, do kad
će trajati držanje položaja 2 – 3 km u dubinu zapadno-bosanskog teritorija koji kontrolišu
pripadnici Narodne odbrane Fikreta Abdića.
– zašto je na dostignutim položajima pored boraca prisutno i civilno stanovništvo, za koje se
pretpostavlja da dojavljuje potrebne informacije neprijatelju?
– tko je odgovoran za prisutan i gotovo legalan “šverc” na granicama RSK sa Zapadnom
Bosnom?
– zašto na ratište odlaze borci neobučeni, fizički nepripremljeni, bolesni i nedovoljno
opremljeni materijalno-tehničkim sredstvima? (moto-role)
U posljednjim tragičnim događajima, u jedinici petrinjske brigade bio je samohrani otac
djeteta starog 12 godina (vodi se kao nestao), borac rođen 1936. godine, borac težak 120
kilograma, umro u trenutku napada od srčanog udara.
– zašto je Srpska vojska Krajine od dolaska snaga UN-a samo gubila teritorij (Maslenica,
Miljevački plato, Medački džep, a primjer u zoni odgovornosti 31. p. br. Pribilović Brdo), a
ništa nije povratila, te zašto u njezinim redovima vlada rasulo?
– na osnovu kakve procjene je izvršena mobilizacija 19. 11. 1994. godine koja je dovela do
kolapsa privrede?
Molimo Vas, da Odluku broj: 01-144/95., kao i predmetni Zahtjev proslijedite Glavnom
štabu Srpske vojske Krajine, Vrhovnom savjetu odbrane, te Vladi Republike Srpske Krajine,
kako bi se ista u potpunosti realizovala. Istovremeno Vas molimo, da u skladu sa svojim
nadležnostima poduzmete sve mjere kako bi odbornici Skupštine opštine Petrinja dobili u
najskorije vrijeme istinite i potpune odgovore na postavljena pitanja.
U nadi da ćemo naići na Vaše razumijevanje pozdravljamo i zahvaljujemo.
S poštovanjem!
Dostaviti: SKUPŠTINA OPŠTINE PETRINJA
1. Ministarstvo odbrane P R E D S J E D N I K:
2. Arhiv Skupštine
3. Arhiva

M. P.208 Nikola Raišić, inž. el. teh., [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 5., kut. 1.
208

Okrugli pečat: RSK, SO Petrinja, Petrinja.

240

56

1995., ožujak 1.
Knin
Dopis kojim Udruženje ratnih vojnih invalida RSK od Skupštine RSK zahtijeva reguliranje
prava i povlastica vojnih invalida i obitelji poginulih
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
UDRUŽENJE RATNIH VOJNIH
INVALIDA – KNIN
Broj:
Knin, 01. 03. 1995.
SKUPŠTINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Obraćajući se Vama gosp. poslanici, mi ratni vojni invalidi RSK, želimo dati do znanja
da nebriga o nama i o porodicama poginulih je zabrinjavajuća. Stiče se utisak da ovoj državi
bi najviše odgovaralo da ne postojimo, i tada bi problem bio riješen. Ovakva “briga” tj.
nebriga države o nama ratnim vojnim invalidima i porodicama poginulih, doima kao da
su sami invalidi krivi što su u takvoj situaciji, kao da je učešće u ratu njihova privatna stvar,
malte ne, u dogledno vreme ako rat završi bit će proglašeni krivima za rat.
Pitanje: Zašto ovakve konstatacije i sa ovoliko žuči nagomilane kod ratnih vojnih invalida i
porodica poginulih?
Odgovor: Zato što sa formiranjem Udruženja ratnih vojnih invalida, formulisanim
zahtjevima prema državnim i opštinskim institucijama (Vladi, ministarstvima, opštinskoj
vladi, predsjedniku opštine, partijskim liderima, itd.), nama se plasiraju samo obećanja i
tako u nedogled.
Naši zahtjevi su poznati i ovdje ćemo ih pročitati a od Vas gosp. poslanika zahtjevamo da
ih ne zaboravite da ne bude “na jedno ušlo a na drugo izašlo”.
SPISAK ZAHTJEVA:
1. Riješiti problem prostorija za Udruženje ratnih vojnih invalida na državnom i opštinskom
nivou (za sve opštine u državi).
2. Uskladiti Zakon o ratnim vojnim invalidima i porodicama poginulih RSK sa Zakonom
u SR Jugoslaviji.
3. Zahtjevamo odvajanje Ministarstva za boračko-invalidska pitanja od postojećeg
ministarstva.
4. Zahtjev za zakonsku regulativu za oslobađanje carina i poreza na uvoz potrebnih sredstava
za ratne vojne invalide i porodice poginulih (vozila, ortopedska oprema, itd.). I. grupa
besplatno.209
5. Zahtjev Ministarstvu odbrane, MUP-u i GŠ SVK 210 za fond koji postoji na nivou vojske
RSK treba da se prenese na Udruženje ratnih vojnih invalida da bi se riješilo stambeno
zbrinjavanje teških invalida (paraplegija, kvadriplegija).
6. Zahtjev za rješavanje stambenih problema invalida i porodica poginulih.
209
210

Dopisano rukom.
Isto.

241

7. Zahtjev da se na “Radio-televiziji RSK” ustupi prostor za ratne vojne invalide i porodice
poginulih jedanput mjesečno.
8. Odrediti tačne kvote tj. količine goriva za potrebe Udruženja ratnih vojnih invalida –
mjesečno.
9. Riješiti prevoz u javnom saobraćaju, gradskom i međugradskom,211 za invalide i porodice
poginulih.
Ružno je za jednu državu koja nastoji da drži do sebe, svoga grba, himne, zastave i svega
što je čini državom da smo mi ratni vojni invalidi došli da na ovom najvišem zakonodavnom
telu tražimo svoja prava, tj. njihovo ispunjenje.
Mi smo svjesni da, po onoj narodnoj “zdrav ne razumije bolesnog”, ali dodajemo jedino
ako bolestan ne traži i ne jada se, što u ovom slučaju nije. Ovog puta naše jadanje i naša
tražnja prelazi svaku mjeru, ispostavlja se da nam ova država nije ni maćeha a kamoli mater.
Obzirom na Vaš rad i Vaše današnje obaveze gospodo poslanici mi ratni vojni invalidi i
porodice poginulih ne želimo Vam oduzeti više vremena.
Samo još jedna napomena!
Ostane li situacija i poslije ovog izlaganja u Skupštini ista, onda očekujte sakate ljude
i ljude u crnom ispred vrata predsjednika Vlade, Ministarstva obrane, Ministarstva za
boračko-invalidska pitanja, predsjednika opštinske vlade, predsjednika opština i ovdje
ispred Skupštine i na svim javnim mjestima, neprekidno danima i to ne zato što mi to
hoćemo već zato što moramo. Ovi ljudi će za par mjeseci biti prosjaci.
Zahvaljujemo na slušanju.
M. P.212 PREDSJEDNIK UDRUŽENJA
Rade Čubrilo, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 2.

1995., ožujak 2.
Knin
Zapisnik s 35. sjednice Vlade RSK

57

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA

ZAPISNIK
sa 35. sjednice Vlade RSK održane 02. 03. 1995. god.
u zgradi Vlade u Kninu

Odsutni: Branko Petrović, Milan Babić, Milivoj Krička, Uroš Funduk
Sjednici prisustvuju po pozivu: Svetozar Vinčić
211
212

Isto.
Okrugli pečat: Udruženje ratnih vojnih invalida Republike Srpske Krajine, Knin.

242

Sjednici predsjedava predsjednik Vlade B.213 Mikelić
Sjednica je počela s radom u 16,20 časova.
Predsjednik Mikelić ističe da se optužba koju je g-din Martić214 iznio mora demantovati.
Zato smo sinoć pripremili saopštenje za javnost koje će lektorisati ministar Ratković.215
Nakon kraće rasprave usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Zadužuju se Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo
za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo, Ministarstvo finansija,
Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja, Ministarstvo odbrane da pripreme izvještaj
do naredne sjednice Skupštine koja će se održati 08. 03. 1995. godine.
Sjednica je završila s radom u 18,00 časova.
Broj: 06-5-305/95. Broj: 05-3-320/95.
Knin, 15. 03. 1995.216 Knin, 15. 03. 1995.217
SEKRETAR M. P.218
M. P.219
PREDSJEDNIK
Savo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 22.

58

1995., ožujak 6.
Beli Manastir
Priopćenje zastupnika Srpske demokratske stranke srpskih zemalja, Socijaldemokratske
stranke RSK te nezavisnih zastupnika s područja SO Beli Manastir kojim izražavaju svoju
podršku predsjedniku Vlade RSK Borislavu Mikeliću
Za sekretara
Skupštine RSK220
U ime 23 odbornika Srpske demokratske stranke svih srpskih zemalja, 12 odbornika
Kluba nezavisnih i odbornika Socijaldemokratske stranke Skupštine opštine Beli Manastir,
koji čine većinu od ukupno 54 odbornika, obraćamo se javnosti Pismom podrške Vladi
Republike Srpske Krajine i njenom predsedniku, gospodinu Borislavu Mikeliću.
Bez obzira na opravdanost kritike izvršne vlasti u Skupštini Republike Srpske Krajine,
smatramo da je ova Vlada učinila velike napore na stabilizaciji ukupnog života u Republici
Borislav.
Milan.
215
Stevo.
216
Dopisano rukom.
217
Isto.
218
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
219
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
220
Dopisano rukom.
213
214

243

Srpskoj Krajini. Sadašnje političke prilike: najava otkazivanja mandata UNPROFOR-a,
otvorene pretnje agresijom iz Hrvatske i ukupna događanja u našem okruženju, ne daju
nam za pravo da se bavimo sami sobom i iscrpljujemo na učestalim brojnim sednicama, dok
nam otvorena višestruka opasnost nalaže, da čvrsto zbijemo redove.
Vreme je bremenito otvorenim pretnjama Republici Srpskoj Krajini i srpskom narodu,
pa smo obavezni da prevaziđemo i stranačke i druge nesuglasice, kako bismo sačuvali i
ojačali našu otadžbinu.
U Belom Manastiru,
6. marta 1995. godine ZA ODBORNIKE KLUBA SRPSKE
DEMOKRATSKE STRANKE SVIH
SRPSKIH ZEMALJA SKUPŠTINE
OPŠTINE BELI MANASTIR

[……….., v. r.]221

ZA ODBORNIKE KLUBA NEZAVISNIH
I SOCIJALDEMOKRATSKE STRANKE
SKUPŠTINE OPŠTINE BELI MANASTIR

[……….., v. r.]222
[……….., v. r.]223

Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 29., kut. 5.

59

1995., ožujak 6.
Obrovac
Zamolba Izvršnog savjeta općine Obrovac upućena Ministarstvu prometa i veza RSK da im
pomogne postaviti televizijski odašiljač za prijem signala TV RSK, RS i SRJ na prostoru MZ
Karin Gornji
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OPŠTINA OBROVAC M. P.224
IZVRŠNI SAVJET
Broj: 02-201/95.
Obrovac, 06. 03. 1995. godine
MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA I VEZA
RSK KNIN
K N I N
221
222
223
224

Potpis je nečitak.
Isto.
Isto.
Prijemni pečat: Javno preduzeće Radio-televizija Republike Srpske Krajine – Knin, broj: 92/95, 16. 3. 1995.

244

PREDMET: Izgradnja TV repetitora, traži se.Već duže vremena građani Mjesne zajednice Karin Gornji obraćaju se ovom Izvršnom
savjetu da im se pomogne izgradnja TV repetitora za područje te MZ. TV repetitor koji je
ranije bio izgrađen za potrebe područja Karina nalazio se na području bivše MZ Pridraga.
Godine 1991. TV repetitor je uništen ratnim dejstvima, zbog čega je cijelo područje Mjesne
zajednice Karin ostalo bez mogućnosti da gledaju TV program RSK, RS i Savezne Republike
Jugoslavije, pa je upućen da jedino gleda TV program Zagreba, što kod tih ljudi ostavlja
negativan utjecaj. Mjesna zajednica Karin sa izbjeglicama ima oko 2.000 stanovnika, a u
ljetnom periodu za vrijeme turističke sezone bude i do 10.000 stanovnika.
Zbog izloženog, molimo naslov da se zauzme i pomogne u izgradnji TV repetitora za
područje MZ Karin Gornji.
S poštovanjem!
NA ZNANJE: PREDSJEDNIK
– “RTV RSK” – Knin
M. P.225 Stevo Ljubičić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 604.

60

1995., ožujak 7.
Beli Manastir
Priopćenje za javnost belomanastirskog Općinskog odbora Srpske partije socijalista kojim
izražavaju protivljenje zahtjevu za smjenom tadašnje Vlade RSK, predvođene Borislavom
Mikelićem
SRPSKA PARTIJA SOCIJALISTA
OPŠTINSKI ODBOR SPS BELI MANASTIR
Broj: 1-03/95.
Beli Manastir, 07. 03. 1995. god.
[…………….]226
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
Imajući u vidu sadašnju političko-bezbedonosnu situaciju Republike Srpske Krajine,
njeno međunarodno političko okruženje, a posebno status UNPROFOR-a i pretnju
oružanom silom Republike Hrvatske, duboko smo zabrinuti inicijativom grupe poslanika
i predsednika MILANA MARTIĆA za smenu predsednika Vlade RSK BORISLAVA
MIKELIĆA, a samim tim i Vlade.
Članstvo Opštinskog odbora SPS-a Beli Manastir i mnogobrojni simpatizeri u povlačenju
ovakvih poteza, ne vide način stvaranja jedinstva srpskih interesa i nacionalne suverenosti na
srpskim etničkim prostorima.
225
226

Okrugli pečat: RSK, Opština Obrovac, IS Obrovac.
Nečitko u izvorniku.

245

U sadašnjoj fazi stvaranja državnosti RSK, SPS OO Beli Manastir zalaže se za mirno
i dogovorno rešavanje svih unutrašnjih i spoljnih problema, kako u narodu ne bi izazvali
sumnju, nemir i podele, koje ugrožavaju stepen integracije srpskih etničkih prostora.
Molimo Vas gospodine predsedniče, da svojim autoritetom rasplamsate Svetosavski duh
u zavađenoj braći, i da sprečite inicijativu za smenu predsednika Vlade i ministra.
Uvereni smo da vreme koja dolazi, zahteva od nas više jedinstva i sloge u sudbonosnim
trenucima za srpski narod.
M. P.227
PREDSEDNIK OO SPS BELI MANASTIR
Milan Knežević, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 29., kut. 9.

61

1995., ožujak 7 .
Glina
Zaključak SO Glina kojim se ukazuje na probleme u provedbi proljetne sjetve na području
glinske općine te se ujedno zahtijeva adekvatna pomoć institucija RSK u osiguravanju
nužnih količina repromaterijala i nafte za lokalnu poljoprivrednu mehanizaciju
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE GLINA
Broj: 01-109/2-95.
Glina, 7. mart 1995. godine –
Na osnovi člana 12. Statuta opštine Glina broj: 01-1120/92., 1124/92., 562/93.,
Skupština opštine Glina razmatrajući Informaciju o organiziranosti poljoprivrede na
području opštine Glina i priprema za proljetnu sjetvu, na 7. sjednici održanoj dana 7. marta
1995. godine, donijela je
Zaključak
I
Informacija o organiziranosti poljoprivrede na području opštine Glina i priprema za
proljetnu sjetvu prima se na znanje.
II
Skupština opštine Glina:
– konstatira da na područje opštine Glina do početka provođenja proljetne sjetve nisu
stigle predviđene količine repromaterijala i naročito nafte potrebne za proljetnu sjetvu;
– upozorava nadležna resorska ministarstva da opština Glina neće moći izvršiti plan
proljetne sjetve i zasijati predviđene površine zemljišta;
227

Okrugli pečat: Srpska partija socijalista, Opštinski odbor SPS, Beli Manastir.

246

– ukazuje nadležnim republičkim institucijama na obavezu obezbeđivanja potrebnih
količina repromaterijala i naročito nafte za proljetnu sjetvu.
III
Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja.
O tome obavijest:
1. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva Knin – n / r ministra
2. Ministarstvo energetike i rudarstva Knin – n / r ministra
3. “NIK” Dvor – n / r direktora –
Predsjednik
4. Izvršni savjet SO – ovdje –
5. Uz sjednički zapisnik
Ljubomir Madžarac, dipl. ing. geod. [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., SO Glina, kut. 2.

62

1995., ožujak 7.
Glina
Zaključak SO Glina u kojem se izražava odlučnost stanovništva da se aktivno uključi u
obranu i suprotstave eventualnom napadu hrvatskih postrojbi na RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA OPŠTINE GLINA
Broj: 01-109/1-95.
Glina, 07. 03. 1995. godine –
Na osnovi člana 12. Statuta opštine Glina broj: 01-1120., 1124/92. i 562/93., Skupština
opštine Glina na 7. sjednici održanoj dana 7. marta 1995. godine, donijela je
Zaključak

Skupština opštine Glina:
– P o t v r đ u j e rješenost i odlučnost građana opštine Glina u suprotstavljanju svakoj
eventualnoj agresiji vojske Republike Hrvatske;
– P o n a v l j a svoju odlučnost da aktivno učestvuje u odbrambenim pripremama naše
vojske.
O TOME OBAVIJEST:
1. Komanda 24. pbr. Glina
Predsjednik
– n / r komandanta
2. Komanda 39. korpusa Petrinja
Ljubomir Madžarac, dipl. ing. geod. [v. r.]
– n / r komandanta
3. Glavni štab SV Krajine – n / r komandanta
4. “Iskra” Knin
5. Srpski radio Petrinja
6. Srpski radio Petrova Gora
247

7. Uz sjednički zapisnik
8. Arhiva, ovdje –
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., SO Glina, kut. 2.

63

1995., ožujak 7.
Slunj
Odluka Odjeljenja obrane Slunj Uprave MO “Kordun” o imenovanju povjerenika i
zamjenika povjerenika Općinskog štaba Civilne zaštite za područje MZ Donji Poloj, s
razdiobom njihovih zadataka, vezanih uz problematiku evakuacije lokalnog stanovništva u
slučaju napada hrvatskih postrojbi na RSK
MINISTARSTVO ODBRANE
UPRAVA “KORDUN” VOJNIĆ
ODELENJE ODBRANE SLUNJ
Broj: 02-31/1-95.
Slunj, 07. 03. 1995. god.
MJESNA ZAJEDNICA DONJI POLOJ228
Predmet: Imenovanje povjerenika CZ i njihovih zamjenika
U MJESNOJ ZAJEDNICI DONJI POLOJ Opštinski štab Civilne zaštite imenuje
Dejanović Miloš Milu rođen 1937. godine sa stanom u D. POLOJ broj 16 i njegovog
zamjenika Nikšić Miladin rođen 1933. godine sa stanom u D. POLOJ broj 12.229
Prema Planu Opštinskog štaba CZ u spašavanju stanovništva i materijalnih dobara
povjerenici CZ i njihovi zamjenici u MZ imaju osnovne zadatke:
– raditi na uređenju sklonišnih kapaciteta / skloništa, podrumskih prostorija, izgradnji
novih skloništa /,
– sačiniti spiskove stanovništva za sklanjanje, da se tačno zna tko i gdje se u slučaju
navedene opasnosti sklanja,
– raditi na pripremi stanovništva mjesne zajednice za evakuaciju kao i zbrinjavanje
izbjeglica na području mjesne zajednice,
– sačiniti spiskove stanovništva za evakuaciju i sredstva za prevoz, evakuaciju sprovesti
potpuno,
– naređenje o evakuaciji stanovništva prima se od ratne jedinice koja pokriva mjesne
zajednice – KOMANDANTA BRIGADE,
– obavještavati stanovništvo o zračnim opasnostima i sklanjanju u podrumske prostorije
i druge zaklone, kuririma osigurati brzo obavještavanje stanovništva za evakuaciju ili druge
opasnosti koje neprijatelj nametne.
Pravce evakuacije stanovništva MZ odredit će komanda najbliže jedinice.
228
229

Dopisano rukom.
Podcrtani podaci upisani su rukom u izvorniku.

248

– povjerenici CZ, njihovi zamjenici i drugi građani dužni su provesti sve neophodne
mjere Civilne zaštite za zaštitu stanovništva i materijalnih dobara.
– ovo uputstvo za provođenje mjera zaštite i evakuacije stanovništva dostavljeno je svima
povjerenicima CZ u mjesnim zajednicama.
M. P.230 N A Č E L N I K:
Odžić Stanko [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., Evakuacija, kut. 1.

64

1995., ožujak 8.
Knin
Prijepis tonskog zapisa nastavka 1. sjednice te 2. sjednice prvog redovnog zasjedanja
Skupštine RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA
MAGNETOFONSKI SNIMAK
SA PRVE SJEDNICE PRVOG REDOVNOG ZASJEDANJA SKUPŠTINE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE, ODRŽANE 08. 03. 1995. GODINE U KNINU231
Knin, 08. marta 1995. godine
MAGNETOFONSKI SNIMAK
sa Prve sjednice I. redovnog zasjedanja
SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
održane 08. marta 1995. godine u Kninu
Sjednica počela sa radom u 13,00 časova
Sjednicom je predsjedavao LEŽAIĆ232 RAJKO, predsjednik Skupštine Republike Srpske
Krajine.
MIRJANA RODIĆ
(Prozivka prisustva poslanika na prvoj sjednici I. redovnog zasjedanja Skupštine Republike
Srpske Krajine. Spisak prozvanih poslanika je sastavni dio ovom magnetofonskom
snimku233).
Ima li još neko? Sjednici prisustvuje 75 poslanika.
230
231
232
233

Okrugli pečat: RSK, Opštinski štab CZ, Slunj.
Digitalni tonski zapis sjednice nalazi se na HR-HMDCDR, 18., inv. br. 3565.
U čitavom dokumentu umjesto Ležajić piše Ležaić.
Popis prisutnih zastupnika nije pronađen.

249

PREDSEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Poštovani poslanici, poštovani gosti, poštovani ministri u Vladi RSK dozvolite da u
skladu sa Poslovnikom Skupštine RSK završimo prvu sjednicu Skupštine RSK prvog
redovnog zasjedanja, a zatim nakon završetka počinjemo sa drugom sjednicom na prijedlog
20 poslanika i predsjednika Republike Srpske Krajine o izglasavanju nepoverenja prvom
ministru Vlade, tako zahtjeva naš Poslovnik, ja vas molim da se držimo Poslovnika. I
moram reći da smo u međuvremenu konsultovali pravne stručnjake u Skupštini Republike
Srbije, konsultovali smo i Poslovnik Skupštine Republike Srbije, jer naš Poslovnik i sami
znate uglavnom je kopija Poslovnika Skupštine Republike Srpske i zbog toga smatram da
nastavimo sa prvom, da završimo prvu sjednicu, a zatim ćemo nastaviti odmah sa drugom
sjednicom o izglasavanju nepoverenja prvom ministru Vlade. Mislim da je za prvu sjednicu
utvrđen dnevni red i upravo zbog toga što se dnevni red utvrđene sjednice ne može mijenjati,
zato smo sazvali i drugu sjednicu i predložili dnevni red i red je da najprije završimo prvu
sjednicu, a onda da počnemo sa drugom sjednicom. Ja vas molim da uvažite Poslovnik, jer
kažem ovo je stvar Poslovnika. Prelazimo na tačku broj tri.
Upadice s mjesta.
Molim vas dnevni red je utvrđen, nastavljamo sa prvom sjednicom. Prelazimo na treću
tačku dnevnog reda. Ne možete dobiti riječ. Sjednica je prekinuta u saglasnosti sa šefovima
poslaničkih grupa, većinom poslaničkih grupa.
VIŠIĆ MILORAD:
Odgodio si dnevni red za sledeći dan. Sledeći dan je ostavio poslanike ovde da čekaju
kao majmuni četiri sata, a nakon četiri sata je bez ikakvog objašnjenja i bez konsultacije
sa poslanicima prekinuta sjednica i sazvana nova sjednica i sam je maloprije rekao da je
to druga sjednica prema tome za drugu sjednicu moramo ustanoviti ponovno dnevni red.
Prema tome, mi danas se moramo da izjasnimo o dnevnom redu, pozive za ovu sjednicu
nismo imali, objašnjenje da će biti prva tačka dnevnog reda izglasavanje, pardon rasprava
o inicijativi predsjednika republike o izglasavanju nepovjerenja prvom ministru Vlade i
inicijativa 20 poslanika ovdje i mislim ovo što se pokušava ovdje i što predsjednik Skupštine
da uradi je nekorektno prema poslanicima. Sjednica je zakazana danas za deset sati, poslanici
su bili ovdje u deset sati ovdje, sada je jedan sat i ne znam samo ko treba da objasni šta se
ovdje dešava.
VUJIĆ RANKO:
Ovdje piše druga sjednica, molim vas za svaki početak naredne sjednice raspravlja se o
dnevnom redu, lijepo piše Skupština RSK, druga sjednica prvog redovnog zasjedanja, Knin
08. marta 1995. godine. Prva sjednica je završena. Druga sjednica počinje, mene samo
čudi kako je gospodin predsjednik Skupštine mogao da ne pocrveni, to je zaista čudno i
to je meni sada ko čovjeku pitanje postavljeno samom sebi da jednostavno ne mogu da
odgovorim na njega, kaže sam je zaključio prošlu sjednicu koliko se sjećate, pazite ovi
gospoda koja se smiju sa desne strane meni se smiju, saslušat će me i vjerojatno složiti sa
mnom da se radi o tome da je gospodin predsjednik završio sjednicu prošlog zasjedanja
riječima ovim, da ćemo nastaviti osmog marta sjednicu (Marko kaže nije tačno, a i ne zna
šta ću reći) to je vrlo interesantno (smjeh) završio je sjednicu i rekao je da ćemo nastaviti
raspravom o nepovjerenju prvom ministru Vlade, tako je rekao i tako smo se razišli, čak što
više mene je konsultovao tako što sam ja morao da kontaktiram poslanički klub i objasnio
njemu da ću se poslije vratiti i reći mu stav Srpske radikalne stranke. Nije ni sačekao da mu
250

kažem stav naš, nego je jednostavno rekao da je sjednica završena uz ovo obrazloženje koje
sam maloprije izneo. Ja zaista gospodo poslanici ne vidim ni čudnije ni jadnije Skupštine
od naše. Mi smo postali servis koji čeka naređenje, da li je tu dilema oko nekog interesa
odozgo, da li je to interes naroda, da li je to interes odozgo, a taj interes odozgo često
se poklapa sa interesom odozdo samo je pod plaštom i sakriven u interesu odozdo, sami
prosudite, ja zaista ne mogu da učestvujem u ovakvom radu, niti mi pada na pamet da
učestvujem u ovakvom radu na ovakav način.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Zahvaljujem gospodinu Vujiću, ali moram reći uvažavajući njega kao starog prosvjetnog
radnika, on verovatno zna da ne može učenik doći u drugi razred ako nije završio prvi
razred. Mi prvu sjednicu nismo završili.
(Aplauz)
Gospodin Gondi.
GONDI RATKO:
Kolege i koleginice poslanici, ja stvarno ne znam više šta da kažem. Prošlu sednicu
predsjednik parlamenta je samovoljno prekinuo, jednostavno je objavio prekidam,
završavamo, nastavit ćemo osmog marta. O tome niti je bilo izjašnjavanja, niti diskusije,
niti je bio prijedlog konkretno da je obrazložen zašto, uglavnom raspustio je Skupštinu i
momentalno se dobar deo poslanika digao i napustio bez da smo dobili pravo i kompletno
objašnjenje zašto se to čini. Objašnjenje predsjednika parlamenta je bilo, da, obzirom da je
predsjednik republike podneo zahtjev za izglasavanje nepovjerenja prvom ministru, da je
to podnijela i grupa poslanika, da se eto mora prekinuti i da bi se nakon tri dana nastavila
rasprava o tom pitanju. Nije bilo ni jednog jedinog razloga da ne nastavimo Skupštinu po
ostalim tačkama dnevnog reda, ako se ta tačka o izglasavanju nepovjerenja treba odložiti
za tri dana. Ni jednog razloga nije bilo da ne nastavimo rad o drugim izuzetno važnim i
bitnim pitanjima. Međutim to je predsjednik parlamenta na svoj, na svoju vlastitu-ličnu
odluku učinio i time je uzurpirao sebi pravo koje mu apsolutno ni po pisanim i nepisanim
zakonima ne pripada. Gospodine predsedniče ako mi nismo završili prvi razred onda vam
nije mesto ni u obdaništu po takvom ponašanju.
(Aplauz)
Želim da vam kažem, gospodo poslanici, mi smo u ovaj parlament izabrani od naroda,
da predstavljamo narod, interes naroda, interes države. Bojim se i sve više sam ubeđen da
kod nas u ovom parlamentu, da su formirane dve grupe, ne političkom, ne po stranačkoj
opredeljenosti, nego po opredeljenosti iz pitagorskih nauka. Moram da kažem da dobar
deo ljudi koji sede ovdje su nadmašili Pitagoru u geometriji. Neverovatno, ali istinito, jer
su daleko veći stručnjaci za šestar nego što je Pitagora ikad bio. To je razlog što se ne može
dnevni red sada koji je na prošloj sednici zakazan usvojiti, održati, odraditi onako kako
treba. Nikako ne prihvatamo ovo, iznenadnu inicijativu, iznenadno probuđeno osećanje
za neki čudnovati red u Skupštini, ne prihvatamo nastavak sednice koja je na onaj način
prekinuta, ne možemo to prihvatiti, to ni jedan poslanik ne može prihvatiti. Predlažemo za
ovu sjednicu da obradimo ono što je i rečeno, da raspravimo o poverenju prvom ministru
Vlade, a onda da nastavimo dalje sa dnevnim redom. Jer Skupština je prekinuta isključivo
radi toga što je navodno došlo do pitanja povjerenja prvom ministru. Prema tome moram
inzistirati na tome da se rad ove Skupštine nastavi u tom pravcu i da prva tačka dnevnog
reda u svakom slučaju bude pitanje poverenja prvom ministru Vlade.
251

PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Zahvaljujem, uz obrazloženje da Pitagorin poučak je svugdje prisutan. Izvolite Ličina,
gospodine Ličina.
RATKO LIČINA:
Gospodo poslanici i cenjeni gosti, kada je zatvarana prošla sjednica, možemo konsultovati
na kraju krajeva i televizijski snimak i tonski snimak, predsjednik Skupštine je rekao da se
zatvara ova sjednica, mimo odluke ovoga parlamenta, u redu je, može biti nekakva saglasnost
šefova poslaničkih grupa za koju mi ne znamo, međutim o tome treba prije svega da se
izjasni Skupština. Skupština se nije izjasnila, međutim predsjednik je tada decidno ovako
rekao: “da se zatvara Skupština, zatvara se prva sjednica, da se saziva druga sjednica za sredu,
sa prvom tačkom dnevnog reda inicijativa o izglasavanja nepovjerenja Vladi”. To je decidno
tako rečeno, prema tome, nakon toga u javnosti je išla koliko se ja sjećam ovih dana, išla je
informacija da će na ovoj sjednici biti samo jedna tačka dnevnog reda i to upravo ta. E sad,
gospodine predsjedniče, vi lično kao ličnost možete da pravite od jezika lopatu, ali vam mi
kao poslanici ne dozvoljavamo da vi kao predsjednik Skupštine od jezika pravite lopatu.
Ono što ste rekli, ne smijete da ovdje nas lažete i narod i nas ovdje. Eto toliko.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Molim Vas lijepo. Postoji ovdje Poslovnik koji jasno kaže, kako znate ovo je redovno
zasjedanje Skupštine, kada Skupština redovno zasjeda. Redovno zasjedanje traje 90 dana i
nastavak može uvek da bude. Prema tome, prva sjednica je prekinuta, ja vas stvarno molim
da ne pravimo frku oko ničega. Mislim da je red da se najprije završi prva, pa onda da
počnemo sa drugom sjednicom, istog tog trenutka čim završimo prvu počinjemo sa drugom
sjednicom.
(Upadice sa mjesta)
Ja se stvarno čudim prosvjetnim radnicima koji bi htjeli da učenik završi drugi razred, a prvi
uopšte nije pohađao. Ja se stvarno čudim. Dalje, mislim da nema potrebe, evo ja ću dati
na glasanje parlamentu, pa neka parlament odluči da završi prvu pa počne sa drugom ili će
obratno, ja vas molim.
DOKTOR RADOVAN MALJKOVIĆ:
Ja sam bio prekidan i na migove pojedinih ljudi ovdje onemogućavan da govorim. To
vi jako dobro gospodine Ležaiću znate, ja neću da učestvujem u lakrdijama, i u cirkusijadi,
vi ovu Skupštinu pretvarate u cirkus, ali uskoro bez mene Ovakav rad ja smatram krajnje
neodgovornim, mi ne možemo kritizirati druge, šta i kako rade, ako ne krenemo od vlastitog
nerada, vlastitih propusta, čestih manipulacija i obmana. Molim Vas, ja sam ovdje prije deset
časova došao danas, čekam tri sata. Ja molim gospodu novinare, da otvore i nas nekoliko tu,
samo neformalni sastanak sjednice Skupštine RSK da pokažemo našoj javnosti kakav je naš
odnos prema radu. Kakva je naša priprema skupštinskog zasjedanja. Tu moramo početi od
predsjednika Skupštine, prvo je on najodgovornija ličnost za rad ove Skupštine. Gospodo
poslanici, 20 poslanika Republike Srpske Krajine pokrenulo je inicijativu za izglasavanje
nepovjerenja prvom ministru Vlade uz obrazloženje:
1. Direktno ugrožavanje, molim vas, funkcionisanja svih segmenata sistema, pa jel ima
važnije tačke za nas u ovom momentu, posebno sistema odbrane i privrednog sistema,
2. Tolerisanje i još između ostalog stimulisanje kriminalnih privrednih tokova i društva u
cjelini, molim vas pa šta ima važnije u ovom momentu od ove dve tačke.
Moja je obaveza, odnosno poslanička dužnost pred prije svega biračima koji su mene birali,
pred invalidima, pred borcima i pred sveukupnom javnošću da donesem danas vrlo važnu i
252

valjanu odluku na temelju objektivnih činjenica ne štedeći nikoga. Mišljenja sam, to je moje
lično mišljenje da je kriminalizacija društva dostigla zabrinjavajuće razmjere. U razgovoru sa
ljudima često me pitaju: “Pa kada će državni organi energičnije i efikasnije zaštititi pravnu
državu? Kada ćemo se izboriti za vladavinu prava i zakonitosti? Kada će profunkcionirati
institucije sistema? Kada će se poduzeti adekvatne, ali molim vas adekvatne mjere protiv
dezertera, profitera, pa zatim mjere protiv sitnih do onih najkrupnijih kriminalaca i lopova,
a pogotovu ono što nam je obaveza, protiv organiziranog kriminala”? Ja pitam vas, da li ima
opštine u našoj Republici u kojoj nema šverca naftom, naftnim derivatima, nekontrolisane
sječe šume, neplaćenih poreza itd. da ne nabrajam.
(Upadica od predsjednika Skupštine gospodina Rajka Ležaića: To ćemo kolega Maljković
sve raspraviti u okviru dnevnog reda).
Do kada ću ja sebe da pitam gospodo, ja sam to sebe pitao i ranije, do kada ću ja izigravati
noja i gurati glavu u pijesak i to ne vidjeti. Zašto se Vlada nije oglasila, a isto tako i druge
državne institucije koje moraju doći na dnevni red, na optužbe iznesene u sredstvima
javnog informisanja. Jel ja moram biti informisan preko “Srpskog glasa”, a ne preko ove
institucije a ne preko Skupštine i njenih odbora. Ja gospodo poslanici maligni tumor iz
organizma mora se što je hitnije odstraniti i što je moguće radikalnije, a ovo je gospodo
upravo nešto što podsjeća na maligni tumor. Prema tome svako daljnje odugovlačenje,
otezanje, neblagovremeno djelovanje imat će katastrofalne posljedice. Neki kažu nisu sazreli
uslovi, nije vrijeme, a ja poručujem tima mi smo u velikom zakašnjenju. Na negativne
pojave je i ranije upozoravano, doduše dosta stidljivo, ali je često odgovarano, nije vrijeme
za energično reagiranje, pa se to objašnjavalo druga strana će to iskoristiti u propagandne
svrhe. Ja sam mišljenja da je voda došla do grla i tolerancija prema kriminalu pogotovu
prema organiziranom kriminalu više ne smije biti. Očekivao sam da će za neučinjeno ili loše
učinjeno uslijediti ostavke što je jako važno, nažalost, njih nema.
(Upadica od predsjednika Skupštine gospodina Rajka Ležaića: Ja vas stvarno molim...)
Ne morate vi ni slušati, imate Vi i pametnijeg posla, sigurno.
(Aplauz)
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ: Ja vas stvarno molim, da se držite dnevnog reda.
MALJKOVIĆ:
Osnovna tačka, gospodo je kriminal, i mi moramo ući u taj problem, a po meni ovo je
samo danas početak ulaska u rješavanju te problematike. I bilo bi tragično kad bi mi danas
samo stali na ovome. Mnogi moraju doći na red, inače ja ne vidim daljnjeg razloga da ja u
cirkusijadama učestvujem i ne vidim daljnjeg razloga da ja trošim i onako teško zarađeni
sirotinjski dinar šetajući se u Kninu bez ikakvih rezultata i bez pokušaja da se problemi
riješe. Ja ne vidim svrhe da ja i dalje budem poslanik, ukoliko se to tako nastavi.
(Upadica predsjednika Skupštine gospodina Rajka Ležaića: Ja vas molim da o dnevnom redu
raspravimo kolega, a poslije na tački dnevnog reda imate pravo da raspravljate o svemu).
Pa zna se šta je dnevni red, pa prva stvar imate inicijativu predsjednika republike, zadnji put
ste to obećali, idemo to pa onda idemo dalje raditi.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Evo to je vaš prijedlog, i ja ću dati Skupštini da se izjasni. Ko je za to da se ispoštuje
Poslovnik, molim vas, gospodine Bjegović samo ako je u pitanju dnevni red, samo to
može.
253

ĐORĐE BJEGOVIĆ:
Poštovano predsjedništvo, poštovani članovi Vlade, drage kolege i koleginice poslanici,
dozvolite mi, ne znam zašto ovako velike tenzije i zašto se prepucavamo na ovaj način. Ja bi
iskoristio priliku da našim ženama ovdje, da im svima čestitam Dan žena.
(Aplauz)
Mislim da mi imamo parlament koji je kvalitetniji nego prethodni, ali vjerujem da će idući
biti kvalitetniji od ovoga. Ne trebamo se mi boriti van demokratskih principa, mislim da
smo mi ovdje u Skupštini prave demokrate, kao što vidite nekada se ovako nije moglo
govoriti. Ja bi predložio u ovom dijelu da shvatimo da se stvara i država, da se stvara i
stranka. Sve ovo što mi proživljavamo proći će jedan dugi period, volio bih da to bude
godina dana, ali bojim se da ćemo se truditi puno više. U tom dijelu ima samo zamjerka
velika našem predsjedniku, kojega ja puno uvažavam, nije ni njemu lako, zato on ovaj posao
prvi put radi, pa nemojte shvatiti da je to neki veliki problem, ali sam siguran, siguran da
možemo pomoći svima nama da poslaničke grupe ili predstavnici sjednu 15 dana prije
sjednice i da se dogovori dnevni red. Da se nađemo i razgovaramo, jer ja stalno kažem da je
čovjek i magarac pametniji od čovjeka. U tom dijelu vidim da će biti ovdje dosta izgubljenog
vremena, a izgubili smo ga od početka, molim predsjednika da Poslovnik poštujemo, ono
što je osnovno kad se pozovemo da budemo u pravo vrijeme i sa pravim dnevnim redom.
Zato predlažem da ne bi pravili daljnje diskusije da se povuku poslanički predstavnici i da
dogovore dnevni red, jer ovako se može izgubiti onaj dio demokratije u koju ja vjerujem.
Hvala.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Zahvaljujem. Ja molim Parlament da se opredjeli ko je za to da se poštuje Poslovnik i da
se najprije završi prva sjednica i odmah čim završimo prvu sjednicu odmah nastavljamo sa
drugom sjednicom.
VUJIĆ RANKO:
Molim predsjednika Skupštine da dozvoli pauzu od 15 minuta radi konsultacije jer ovo
je potpuno nova situacija i prema kojoj mi nemamo određen stav, molim vas makar 20
minuta ili koliko nam bude trebalo, ne mogu sad ovdje konkretno da ocenim koliko nam
vremena treba. Radi se o presedanu koji je neverovatan. Mi smo zatečeni potpuno s njim.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Ja poštujem predlog gospodina Vujića, dajem pauzu od 15 minuta. Znači nastavak slijedi
u 14,45 minuta.
(Pauza)
PREDSJEDNIK VLADE BORISLAV MIKELIĆ:
Poštovani predsjedniče, poštovani poslanici, na samom početku da kažem, vidim da
je ovako jedinstveno veliki interes za ovu Vladu, za Republiku Srpsku Krajinu rekao bi
jedinstven na prostoru bivše Jugoslavije, možda i šire jer ovakav interes kakav je pokazan za
ovu Vladu koju ja vodim i mene i na kraju i za ovaj parlament i za Republiku Srpsku Krajinu
može da znači veliki plus. Bez obzira, kako ko o nama mislio i kakve nam kvalifikacije dao.
U par navrata bilo je već stavljeno na dnevni red tačka dnevnog reda Popuna Vlade. Tu
smo u prvom redu mislili na onaj dio, poslije Vukovara, kada smo izvršili smjenu ministra
unutrašnjih poslova i kada smo stavljanjem gospodina Pavkovića234 da bude v. d. do izbora
ministra unutrašnjih poslova bez obzira da li ćemo ostati na čistom profesionalcu. To je
234

Nebojša, vršitelj dužnosti ministra unutarnjih poslova RSK.

254

jedan od zadataka koji je ušao u kritični dio vremena, jer za desetak dana će biti četiri
mjeseca kako držimo ustvari tu funkciju v. d.-a. Ocenjujući tu situaciju, kakva je i u drugim
republikama da su ministri zaista iz civilnih struktura u slučaju u Srbiji, zatim u Republici
Srpskoj, na nivou Jugoslavije, na nivou Crne Gore i uvažavajući dakle demokratske pomake
koji nisu mali u okvirima Republike Srpske Krajine, pogotovu nakon višestranačkih izbora
i sastav ovoga parlamenta, njegove ozbiljnosti i shvatanje opšteg zadatka Republike Srpske
Krajine i za njenu sadašnjost i za njenu budućnost, uvažavajući dakle sve kvalitete stručne,
moralne gospodina Pavkovića koga kao stručnjaka niko nigdje nije osporio, smatram da
je potrebno da kažem nekoliko uvodnih napomena prije nego što iziđem sa prijedlogom
ministra unutrašnjih poslova RSK, uvažavajući sve kvalitete stručne i moralne gospodina
Pavkovića, ocenili smo u svim konsultacijama do sada, da iziđemo sa ministrom civilom.
Isti je slučaj i kad je u pitanju javna bezbednost, isti je slučaj i sa državnom bezbednosti,
postavljanje gospodina Ace Drače koji vodi tu službu i koji je do sada pokazao apsolutno
visoki kvalitet. Nikakve dileme nema da će čovjek koga ćemo predložiti imati apsolutnu
kooperativnost sa svim onim organima koji su za našu republiku, za našu službu bitni
polazeći od Republike Srpske do Savezne Republike Jugoslavije. Predlog ministra za
unutrašnje poslove smatram nakon konsultacija koje smo obavili da je moguće izvršiti na
današnjoj Skupštini, zato predlažem da budući ministar unutrašnjih poslova bude Slobodan
Perić, rođen 1956. godine, u Toliću u opštini Korenica, diplomirani je pravnik, bio je
sekretar Skupštine i predsjednik Izvršnog savjeta Skupštine opština Korenica. Istovremeno
je i poslanik Skupštine, što znači da mu je narod na toj opštini na području Like dao
neposrednim glasanjem poverenje. Oženjen je i otac je dvoje djece. U radu Vlade na mjestu
ministra za invalidsko-boračka pitanja pokazao je veliku kooperativnost. Dosta je učinio
u ovih godinu dana i mogu da kažem kao predsjednik Vlade da ga smatram jednim od
najuspješnijih ministara na području tome kome je radio i da je postigao dobre rezultate.
Inače potrebno je da istaknem da i u Perićevoj biografiji stoji da je bio predsjednik SDS-a u
Zagrebu od njegovog osnivanja.
Drugi predlog za ministra informisanja u Vladi nakon odlaska i što je usvojena ostavka na
Skupštini gospodina Rašuo235 ostalo je neupražnjeno mjesto. Nakon konsultacija koje sam
obavio predlažem jednog od iskusnih i rekao bih energičnih ljudi tog područja i dobrog
poznavaoca tog područja. Dakle, predlažem gospodina Dragu Kovačevića, rođenog 1950.
godine u Kninu, završio studij za socijalni rad, ovdje prije toga da kažem da je gospodin
Perić diplomirani pravnik. Oženjen i također otac dvoje djece. Sada je predsjednik
Skupštine opštine Knin, jedne od najvećih opština u Republici Srpskoj Krajini. Pošto
je gospodin Kovačević i poslanik u Skupštini, znači da je neposrednim višestranačkim
izborima dobio apsolutno povjerenje glasača. Inače gospodin Kovačević duže vremena se
bavi ovom problematikom. Sada je i predsjednik Upravnog odbora SDS-a RSK. Upražnjeno
mjesto za ministra za rad boračka i socijalna pitanja predlažemo gospodina Jagetić Mirka,
diplomiranog ekonomistu, rođenog u Vukovaru, 1960. godine, poslanik je u Skupštini
RSK, koji je također neposrednim izborima dobio poverenje naroda na tom terenu. Sada
je komercijalni direktor “Uljarica” Vukovar. Prije otadžbinskog rata, bio je šef poslovnice
u “Veleprometu” Vukovar. Neposredno nakon rata bio je i direktor Uprave prihoda u
Vukovaru i zamjenik predsjednika Izvršnog savjeta Vukovara i sekretar za privredu. Veoma
je ambiciozan, temeljit i dobar stručnjak. To su dakle u ovom trenutku tri prijedloga za
235

Borivoj.

255

popunu Vlade na jednoj od narednih sjednica ili da budem sasvim precizan na narednoj
sjednici predložiću vam proširenje Vlade u kojoj će, a izvršili smo i taj dio konsultacija, u
koju će isključivo ući kadrovi sa područja Slavonije, Baranje i Srema, a radi se o trojici ljudi
koja će ući u sastav Vlade, isključivo sa tog područja, a konsultacije će se obaviti u okvirima,
dakle istočnog Srema, istočne Slavonije, Srema i Baranje. Evo vrlo kratko što sam imao da
kažem.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Zahvaljujem gospodinu Mikeliću. Čuli smo predloge ja molim poslanike da li ćemo
glasati sa dizanjem ruku ili prozivkom.
Dobro, otvaram pretres, da li ima neko da doda.
SIMO KRNIĆ:
Moram da kažem i prije svega molim predsjednika Odbora za ustavna pitanja i
predsjednika Zakonodavnog odbora da tumače i nama koji smo laici ili polulaici odredbe
Ustava, Poslovnika, zakona itd. Ja vas molim ako to nećemo raditi, onda ne radimo po
našim najznačajnijim dokumentima, a to znači Ustavom. Pročitaću vam samo član 78. da
ne idem ja sada u detalje, mogao bi i da kažem i reč moram da kažem o ovome.
(Upadica predsjednika Skupštine gospodina Rajka Ležaića – u vezi predloga je otvoren
pretres i molim vas da se toga držite).
Ovo je povreda Ustava i molim te ljude koji su zaduženi za tumačenje tih propisa jer su i
stručni i odgovorni i izabrani od ove Skupštine. Piše ovako u članu 78. Ustava naše Republike
Srpske Krajine: “Predsjednik RSK predlaže Skupštini kandidate za članove Vlade, pošto
sasluša mišljenje većine poslanika u Skupštini”, da li je to bilo ili nije (upadica predsjednika
– izmjenjeno je izmjenjeno). Je li nam obećano da ćemo dobiti prečišćeni tekst Ustava, da
ćemo dobiti prečišćeni tekst Poslovnika, pa nismo ga dobili, molim vas. Nisam dobio.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Ko se javlja za reč? Očito se nitko ne javlja. Ja predlažem da se izjasnimo sa dizanjem
ruku izvršimo glasanje ili prozivkom. Ko je za to da se sa dizanjem ruku izvrši glasanje? Ko
je za nek digne ruku. Hvala lepa, vidim većina. Ko je protiv? Simo je protiv. Izvršit ćemo
glasanje sa dizanjem ruku. Ko je za to da se predloženi kandidati dipl. pravnik Slobodan
Perić izabere za ministra unutrašnjih poslova i gospodin Drago Kovačević izabere za ministra
informisanja? Oćemo li pojedinačno. Slažem se. Ko je za to da se Perić Slobodan izabere za
ministra unutrašnjih neka digne ruku. Hvala lepa, ko je protiv? Nije niko, ko je uzdržan?
Pet uzdržanih. Konstatujem da je Slobodan Perić izabran za ministra unutrašnjih poslova sa
44 glasa za i 9 glasova uzdržanih.
(Aplauz)
Dajem drugi prijedlog na glasanje. Ko je za to da se Drago Kovačević izabere za ministra
informisanja? Ko je za nek digne ruku. Ko je protiv? Jedan je protiv. Ko je uzdržan?
Konstatujem da je Drago Kovačević izabran za ministra informisanja sa 53 glasa za, pet
uzdržanih i jedan protiv.
(Aplauz)
Prelazimo na četvrtu tačku dnevnog reda, prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o društvenoj brizi o djeci. Ja molim izvjestioca da uzme riječ.
PERIĆ SLOBODAN:
Moram odraditi ovaj dio posla koji je ostao iz sadašnjeg mandata, svi smo mi dobili
u dnevnom redu Prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o društvenoj brizi o djeci,
mijenja se samo jedan član, dio člana 50. Zakona o društvenoj brizi o djeci, ako se neko
256

sjeća tog Zakona u tom članu piše da se prava iz oblasti društvene brige o djeci finansiraju
iz budžeta. Među njima je i pravo na dječji doplatak. U međuvremenu je Vlada donijela
Uredbu o pravu na doplatak za djecu. Doplatak se počeo da isplaćuje 01. 01. ove godine
i u primjeni te Uredbe smo primjetili jednu nelogičnost u Zakonu pa je na ovaj način
je ispravljamo, dakle član Zakona glasi da se doplatak za djecu finansira iz doprinosa o
doplatku za djecu, taj doprinos se već ubire i iz njega se već finansira, a na ovaj način
usklađujemo Zakon, odnosno da kažem popravljamo Zakon i da ovo pravo ostane i da se
koristi. Hvala eto toliko, ako ima kakvih pitanja, dakle radi se samo o tome da se doplatak
za djecu finansira iz doprinosa za djecu.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Ja se zahvaljujem.
Ja molim predstavnike odbora da iznesu stav odbora. Gospodin Marko Atlagić, predsjednik
Zakonodavnog odbora.
MARKO ATLAGIĆ:
Poštovano predsjedništvo, kolege i koleginice poslanici, Zakonodavni odbor je održao
sjednicu prije prošle Skupštine i donosi odluku na svom sastanku, iznijet ću vam prijedlog
Zakona onako u onom obliku kako ste ga vi dobili u materijalima i kako ga je obrazložio
ministar Perić.
Hvala lijepo.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Zahvaljujem gospodinu Marku Atlagiću.
Otvaram pretres. Ko se javlja za reč? Pošto se niko ne javlja za reč, dat ću to na glasanje
prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvenoj brizi o djeci.
Ko je za to da se ovaj prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvenoj
brizi o djeci usvoji ovako kako je izvestilac predložio? Ko je za to nek digne ruku. Hvala
lepa vidim da je većina. Ko je protiv, nije niko, ko je uzdržan, nije niko. Konstatujem da
je prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvenoj brizi o djeci usvojen
jednoglasno.
Prelazimo na petu tačku dnevnog reda Predlog o izmjenama i dopunama Zakona o oružju
i municiji.
Ja molim izvjestioca da uzme riječ. Odmah da kažem da je ovaj Prijedlog Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o oružju i municiji predložila Srpska radikalna stranka.
PAVKOVIĆ NEBOJŠA:
Poštovana gospodo, budući da je ovaj Zakon prošao proceduru Ministarstva unutrašnjih
poslova obrazložio bih ga svega sa nekoliko rečenica. Radi se o inicijativi Srpske radikalne
stranke po kojoj oni građani koji odbiju iz ideoloških ili nekih drugih razloga služiti Srpskoj
vojsci Krajine ne mogu po važećim zakonima o nabavljanju i držanju oružja i municije ne
mogu nositi oružje koje se može posjedovati, dakle u svojini građana. Smatramo inicijativu
dobrom. Prijedlog tog Zakona o izmjenama i dopunama je razrađen. Bit je u tome da
onaj ko iz bilo kojih razloga odbije služiti u Srpskoj vojsci Krajine, jednostavno ne može
posjedovati ni oružje po važećem Zakonu. To je svega dva člana izmjene i dopune i mislim
da bi to zaista trebalo usvojiti, mada inače po važećem Zakonu koje Ministarstvo unutrašnjih
poslova ima u postupku razmatranja zahtjeva za nabavljanje oružja može isto tako, takvom
građanu može oružje da se oduzme. Mislim da se to treba usvojiti i da je to jedna dobra
inicijativa i dobar prijedlog izmjena i dopuna Zakona. Hvala.
257

PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Ja zahvaljujem gospodinu Pavkoviću.
Ja molim predsjednike skupštinskih odbora da iznesu stav odbora.
MARKO ATLAGIĆ:
Zakonodavni odbor predlaže Skupštini, poslanicima Skupštine RSK da predloženi
Zakon usvoje i smatra Odbor da nema nikakvih primjedbi na predloženi Zakon, i predlaže
poslanicima da ga danas usvoje. Hvala.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Zahvaljujem gospodinu Atlagiću. Otvaram pretres. Izvolite. Ko se javlja za reč?
Očito niko se ne javlja za reč. Dajem prijedlog Zakona na glasanje. Ko je za to da se
prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o oružju i municiji prihvati ovako
kako je predloženo neka digne ruku. Vidim da je ogromna većina. Da vidim ko je protiv?
Nije niko. Ko je uzdržan? Nije niko. Konstatujem da je prijedlog Zakona o izmjenama i
dopunama zakona o oružju i municiji usvojen jednoglasno.
Prelazimo na šestu tačku dnevnog reda: Izbor i razrješenje sudija.
Ja molim izvjestioca. Gospodin Vještica.
DUŠAN VJEŠTICA:
Gospodo predsjednici, gospodo ministri, koleginice i kolege poslanici, Odbor za
pravosuđe i upravu je, a na osnovu podataka prikupljenih od strane Ministarstva za
pravosuđe i upravu, sastavio ovaj prijedlog i predlaže Skupštini koja je nadležna na osnovu
člana 68. Ustava, člana 3. o sudovima, člana 5. Zakona o javnom tužilaštvu i člana 98.
Zakona o prekršajima, predloge za izbor sudija i razrješenje sudija, sudija porotnika i
zamjenika tužioca.
Pod broj jedan predlažemo za izbor sudija u Opštinskom sudu u Kninu:
1. Knežević Ankica, diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i višegodišnjom
praksom na poslovima pravne struke, dosadašnji sudija za prekršaje u Opštinskom sudu za
prekršaje Knin i dakle predlažemo je za sudiju Opštinskog suda u Kninu.
2. Predlažemo Vejnović Željanu, također diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim
ispitom, isto višegodišnja praksa na poslovima pravne struke, koja je do sada bila dosadašnji
predsjednik Suda za prekršaje u Kninu, također za sudiju Opštinskog suda u Kninu.
3. U Opštinskom sudu u Vukovaru predlažemo Cvetojević Jovu diplomiranog pravnika
sa položenim pravosudnim ispitom, dosadašnji stručni saradnik u Opštinskom sudu u
Vukovaru za sudiju Opštinskog suda u Vukovaru.
4. U Opštinskom sudu za prekršaje u Kninu Lukavac Slavica iz Tepljuha, također sa
potrebnim kvalifikacijama predviđenim Zakonom.
b) Predlog za izbor tužioca, Opštinsko javno tužilaštvo u Vukovaru.
1. Tomić Branka, diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom, dosadašnji
stručni saradnik u Opštinskom javnom tužilaštvu Vukovar, predlaže se za zamjenika
opštinskog javnog tužioca u Opštinskom javnom tužilaštvu u Vukovaru.
2. Grahovac Svetlana, diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom, predlaže se
dakle za zamjenika opštinskog javnog tužioca u Opštinskom javnom tužilaštvu u Vukovaru.
3. Okružno javno tužilaštvo Knin: Lalić Dragan diplomirani pravnik, sa položenim
pravosudnim ispitom, dosadašnji sudija u Opštinskom sudu u Kninu za zamjenika
okružnog javnog tužioca u Okružnom javnom tužilaštvu Knin.
4. Okružno javno tužilaštvo Glina: Spasić Dušan, diplomirani pravnik, sa položenim
pravosudnim ispitom, od 1973. godine do 1995. godine radio na javno tužilačkim
258

poslovima, predlaže se za zamjenika okružnog javnog tužioca u Okružnom javnom
tužilaštvu Glina.
5. Predlažemo za potvrdu izbora: U Opštinskom javnom tužilaštvu Vojnić Rakelić Boro,
diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i višegodišnjom praksom u
pravosuđu za opštinskog javnog tužioca u Vojniću, koji je rješenjem Vlade RSK broj 05-41368/93. od 15. 10. 1993. godine imenovan za opštinskog javnog tužioca u Vojniću.
I na kraju prijedlozi za razrješenje sudija:
1. U Opštinskom sudu za prekršaje Knin predlažemo razrješenje Vejnović Željane
predsjednika Suda za prekršaje Knin, zbog odlaska na drugu funkciju.
2. Također Opštinski sud Knin, Lalić Dragan sudija Opštinskog suda u Kninu zbog odlaska
na drugu funkciju, ako ga budemo izabrali onda ga moramo razrješiti i također se predlaže
razrješenje Rastović Branke sudije Opštinskog suda u Kninu zbog odlaska u penziju, ali
razrješenje sa danom 30. aprila 1995. godine.
I u Opštinskom sudu u Glini Jović Radovan, razrješenje se predlaže zbog neopravdanog
odsustvovanja s posla od 01. januara 1995. godine. I obzirom da sam ovdje čitao oko ovih
razrješenja čini mi se da maloprije nismo proceduralno oko ministara razrješenje izglasali,
odnosno gospodina Perića na dosadašnjem mjestu.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Zahvaljujem. Otvaram pretres. Ko se javlja za reč. Izvolite doktor Gunj.
DOKTOR GUNJ ŽELJKO:
Poštovani predsjedniče, gospodo poslanici, ja moram da kažem da se ne slažem s izborom
sudije u Vojniću, to je Rakelić Boro, iz razloga što je taj čovjek skroz negativna ličnost. Ja
lično sam dolazio u sukob sa tim čovjekom, a razlog je bio samo zato što je trebao biti na
položaju. Trebao je biti na položaju i braniti našu Krajinu. Ja sam sa njim dolazio u sukob,
meni je jako žao što ja ovo moram govoriti o jednom čovjeku, o čovjeku koji je završio
fakultet, i koji je visoko obrazovana ličnost. Ja moram da kažem kad smo krvarili na Turnju
taj čovjek je bio van Krajine i ležao je u krevetu, mirno spavao. Kad se zaratilo na drugom
dijelu, kad je pobjegao glavom bez obzira iz mjesta gdje je bio, a to je Velika Kladuša na
poziv mobilizacijski odazvao se i svim silama je nastojao pobjeći sa položaja, što je na kraju
i učinio. Ono što sam ja mogao da napravim, ja sam nastojao da ga vratim na položaj,
nadajući se da će on kao obrazovana ličnost pozitivno utjecati na borce. Ono što je on
uradio mogu samo reći da ljudi koji imaju samo osam razreda osnovne škole su poželjeli da
ode od njih, jer ih je jednostavno rasturio svojom demagogijom. Ja o tom čovjeku nemam
ništa lijepo da kažem. I mislim da taj čovjek ne može da bude izabran za predsjednika suda.
Toliko. Hvala lijepo.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Zahvaljujem kolegi Gunju. Mislim da su ovo pravi razlozi da se ovaj čovjek briše sa liste.
Ko se javlja za reč.
MINISTAR FUNDUK:236
Došlo je malo do zabune u prijedlogu. Boro Rakelić je bio dugogodišnji predsjednik
suda u Velikoj Kladuši. Izbjegao je iz Kladuše i šta je radio na Kordunu, stalno je tu ja ne
znam. On je po onoj uredbi bio imenovan za opštinskog tužioca. Međutim, kada mi nismo
znali ko je po uredbi bio imenovan pa nije i njegovo pitanje bilo na potvrdi. Kasnije smo
ustanovili da je on po uredbi imenovan, a sad se predlaže njegova potvrda za opštinskog
236

Uroš, ministar pravosuđa i uprave RSK.

259

tužioca u Vojniću. Što bi rekao doktor Gunj da je to negativna ličnost, ja pravo da kažem
ne znam, o tome ne mogu govoriti, ali su mi stalno govorili već dugo tamo: birajte Boru,
nagovorite ga da bude predsjednik suda i međutim ja sam se malo sa njim susretao. Ja bi
molio da neko drugi sa Korduna, ima još poslanika da li zna, jer ne znam da li je doktor
Gunj objektivan. Kako misli doktor Gunj o njemu, ja bi tako rekao da ja još gore mislim o
doktoru Gunju, jer imam tako sa njim iskustvo.
DOKTOR GUNJ:
Pošto sam prozvan po imenu i moram da kažem ne znam kakvo vi gospodine Funduk
imate to je vaša stvar, ja ne znam što sam ja došao sa vama u koliziju da se mi u nečem ne
slažemo, ali vam moram reći ja sam veliki dio dana proveo na položaju, ja nisam izašao
ovdje pa pred javnošću pribavljao poene zato što sam ja bio tamo, ali mi je krivo i ne mogu
dozvoliti da čovjek koji je odbio biti sa borcima i bježao i pobjegao da bude izabran na
jednu takvu funkciju. To je jedini razlog, to je moj revolt. Ja imam za to razlog, a to što vi
mislite o meni možete reći i ne morate meni je tako svejedno. Meni je bitno šta borci misle
o meni. Hvala lijepa.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Zahvaljujem kolegi Gunju, Dušan Vještica.
DUŠAN VJEŠTICA:
Kod mog predloga očito da ministarstvo kao nadležno da predlaže i dostavlja Odboru za
pravosuđe i upravu predloge. S obzirom da smo izlaganje gospodina ministra čuli, postoje
određeni podaci, nepotrebno je otvarati ovakvu diskusiju kakvu smo čuli, ja predlažem u
ime Odbora da se povuče ovaj prijedlog oko ovog spornog Rakelića, dok se prikupe podaci
od strane ministarstva.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Ja molim da se izjasnimo po pitanju predloženih kandidata, izuzev ovog gospodina Bore
Rakelića koji je skinut sa liste. Ko je za to da navedena lista bude prihvaćena izuzev ovog
Bore Rakelića. Ko je za nek digne ruku. Vidim da je većina. Ko je protiv. Nije niko. Ko je
uzdržan. Uzdržana su samo trojica. Konstatujem da sa većinom glasova uz tri glasa uzdržana
je prihvaćena navedena lista.
Prelazimo na slijedeću tačku dnevnog reda Izvještaj skupštinskih odbora.
Da li je neki odbor održao sastanak, gospodin Marko Atlagić.
MARKO ATLAGIĆ:
Poštovano predsjedništvo, gospodo poslanici jedino želim dati informaciju. Poslanik
Višić mi je predao kao predsjedniku Zakonodavnog odbora jedan dio prijedloga nacrta
Zakona, koji smo mi razmotrili i Odbor ih predlaže u redovnu proceduru Vladi, ja ću
samo nabrojiti koji su to samo radi informacije. Nacrt Zakona o stavljanju van snage
Zakona o teritorijalnoj nadležnosti sudova, nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o advokaturi, nacrt Odluke o poništenju Odluke o izboru zamjenika republičkog javnog
tužioca, nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vojnom tužilaštvu i nacrt
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vojnim sudovima. Sve ove nacrte Zakona ćemo
proslijediti Vladi u redovnu proceduru. Hvala lijepo.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ: Zahvaljujem.
ČUBRA MILAN:
Gospodine predsjedniče, dame i gospodo poslanici prije nego što kažem nešto ispred
odbora želio bih da svim damama čestitam Dan žena (aplauz), a ujedno koristim priliku
260

da čestitam Dan žena svim majkama poginulih boraca i svim ostalim majkama i ženama u
Republici Srpskoj Krajini. Ja bih samo htio da Odbor za saobraćaj i veze pitam u vezi dopisa
koji smo uputili Vladi u vezi kupnje dva šinobusa237, u vezi uvezivanja Krajine i otvaranja
autobusne linije od Knina pa do zapadne Slavonije. Šta je sa tim i kako je, jer otada o tome
se ništa nije raspravljalo, niti se podnosila informacija šta će biti sa tim urađeno i zašto to
nije urađeno. Hvala.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Zahvaljujem gospodinu Čubri, i da napomenem da je gospodin Čubra član Odbora i da
smo mi 1. trećeg održali Odbor i zaključci Odbora se slažu sa izvještajem gospodina Čubre.
MINISTAR PAĐEN:238
Poštovano predsjedništvo, gospodo ovo što je iznio gospodin Čubra ja bih samo htio
ispred Odbora za saobraćaj i veze da nije došlo do kupovanja šinobusa iz razloga što ŽTP
nije imao para, ali obzirom da je prošao Zakon o ŽTP-u proceduru Vlade i kad prođe
proceduru Skupštine to će biti osnov za minimalno funkcionisanje željezničkog saobraćaja. I
upravo stoga, tvrdim da će se moći kupiti šinobusi o kojima smo govorili, a koji bi saobraćali
na relaciji Knin-Benkovac i Knin-Gračac. Oko otvaranja autobusne linije na relaciji KninDvor mogu kazati to da je Ministarstvo za saobraćaj i veze poslalo dopis preduzećima
iz Benkovca i Knina, Dvora i Petrinje i dobili smo potvrdan odgovor i iz “Autoprevoza”
Benkovac i mi bi tu liniju držali, da bi vozili, a od ovih ostalih preduzeća još nismo dobili
odgovor što ne znači da ćemo dobiti odgovore. I imamo jedan novi predlog, otvaranje linije
Vrginmost-Knin, dakle taj će dio biti povezan. Hvala.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Ja bi još neke prijedloge Odbora za saobraćaj i veze izneo. 01. 03. 1995. godine u 8,00
časova održana je sjednica Odbora za saobraćaj i veze, na kojoj je upravo raspravljano
funkcionisanje željezničkog, drumskog i PTT saobraćaja. Sve što je ovo gospodin ministar
rekao mi se slažemo u principu da dve garniture šinobusa treba nabaviti, ali treba raditi da
se što pre to nabavi, ali je stav Odbora i predlaže ovoj Skupštini do nabavke šinobusa i do
dolaska šinobusa na ovaj prostor da se uvedu željezničke linije, na relaciji Knin-Benkovac i
Knin-Gračac. Također je prijedlog da se uvede autobuska linija koja će povezati Dalmaciju,
Liku, Kordun i Baniju. Stav Odbora je da se to odradi u roku od 10 dana. Znači do 20.
marta da se to odradi. Ja uvažavam mišljenje prevoznika, ali za uspostaviti jednu liniju
treba svega par dana. Mi takođe kao Odbor predlažemo da Vlada RSK pomogne ŽTP
Krajine u nabavci tri garniture šinobusa koji su sada u remontu za šinobuse u Zrenjaninu.
Odbor je prihvatio informaciju o nabavci i montaži telefonskih centrala u Kninu i Petrinji.
Ove dve centrale prema informaciji trebalo bi da budu montirane do kraja marta 1995.
godine što je za svaku pohvalu, ali isto tako Odbor predlaže da se pomogne PTT-Krajini
u nabavci “Pupinovih”239 centrala za centralu Korenica i Vojnić. Dalje, Odbor je prihvatio
informaciju i o puštanju digitalnog sistema od 3600 kanala između Knina i ostalog dela
srpskog i takođe Odbor predlaže Vladi RSK, odnosno Skupštini da se naloži plaćanje PTT
usluga svim državnim službama, jer prema nekim informacijama neke službe troše veoma
mnogo telefona, i to su uglavnom međudržavni razgovori. Hvala lepo.
Ima li još neki prijedlog.
237
238
239

Vlak s dizel motorom, predviđen za lokalni promet.
Milan.
Riječ je o Institutu “Mihajlo Pupin” iz Beograda.

261

BIBIĆ BRANKO:
Na osnovu zaključaka sjednice Skupštine u Okučanima jedan od zaključaka je glasio da
se utvrdi o utvrđivanju mjesta prebivališta poslanika. Taj postupak je u toku, ja samo da vas
obavijestim da će to do slijedeće Skupštine biti urađeno na području RSK.
OBRAD IVANOVIĆ:
Ja bi prije svega pozdravio predsjedništvo i kolege poslanike. Ja bi rekao samo nekoliko
riječi u vezi nabavke telefonskih centrala. Problem opštine Parkac je taj što do dan danas
nema riješen PTT sistem odnosno telefoniju. Opština Pakrac je napravila projektnu
dokumentaciju i dostavila je Vladi RSK. Ja bi molio da se rješenje PTT sistema, odnosno
telefona za područje opštine Pakrac uzme kao prioritetno pitanje i da se riješi u što kraćem
roku. Evo samo toliko.
MINISTAR PAĐEN:
Obzirom da je Pakrac kao telefonsko područje izostavljen iz državnog projekta koji je
rađen u PTT-u mi nismo razmatrali područje Pakraca, ali zato na slijedećoj sjednici Vlade
ići ćemo sa prijedlogom da se nabavi centrala za opštinu Pakrac. U ponudi koju imamo ta
centrala košta oko 170 hiljada dinara. Toliko.
MINISTAR TANJGA:240
Poštovani predsjedniče, poštovani poslanici, htio sam intervenisati samo zbog toga što
ovdje niko nije iz Odbora za odbranu i bezbednost izišao. Mi smo na zadnjoj Skupštini
dobili svi poslanici, a i ja kao član Vlade dobili smo neke zaključke Odbora, skupštinskog
Odbora za odbranu i bezbednost koji je zaključke napravio na svojoj sjednici održanoj 28.
02. 1995. godine u Slunju. S obzirom da su zaključci takve prirode, da čini mi se da ovdje
raspravljamo o njima u zatvorenom dijelu sjednice, ja sam izišao da intervenišem samo zbog
slijedećeg. Jedan broj članova Odbora mi je rekao da ne može ići na sjednicu Skupštine u
Slunj, jer je to bilo dan uoči naše sjednice u Kninu, i da nismo bili u stanju s obzirom da
smo imali Vladu, bojim se da Odbor nije imao kvorum tamo. S obzirom da su podijeljeni
zaključci kao takvi, da li da ih uvažavamo kao takve. Samo toliko.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Ja molim članove Odbora za odbranu i bezbednost koji su prisustvovali sjednici u Slunju
da uzmu reč i obrazlože te zaključke. Nije bilo kvoruma, što znači da ovi zaključci ne
obavezuju pošto nije bilo kvoruma.
MINISTAR BUDIĆ:241
Poštovano predsjedništvo, dame i gospodo, Srpska radikalna stranka je priložila i Zakon
o povratu imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Vlada RSK je raspravljala i podržala taj
prijedlog i uputili smo prijedlog Republičkoj geodetskoj upravi da se prikupi stanje imovine
da se znamo šta se prenosi. Ja se nadam da ćemo to imati na narednoj sjednici, kada će i ovaj
Zakon ići u proceduru.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Ko se još javlja za reč. Čuli smo mišljenje odbora, ja bi stvarno zamolio Skupštinu da
ove stavove odbora prihvati. S tim sa ovim nadopunama, s tim da je gospodin Ivanović
zadovoljan kupovinom telefonskih centrala za Pakrac. Molim da prihvatimo ovaj izvještaj
odbora u cjelini. Ko je za to nek digne ruku. Vidim da je većina. Ko je protiv. Nije niko. Ko
je uzdržan. Nije niko. Konstatujem da su predlozi odbora jednoglasno prihvaćeni.
240
241

Rade.
Ljubiša.

262

Prelazimo na sledeću tačku dnevnog reda. Predlog Zakona o povratu imovine Srpskoj
pravoslavnoj crkvi.
Gospodin ministar je predložio da je u toku i da se to raspravlja na nekoj od idućih sjednica.
Ja molim Skupštinu da to prihvatimo. Ko je za to da se to odloži za slijedeću Skupštinu.
Nitko nije protiv, ni uzdržan i konstatujem da će se o ovome raspravljati na narednoj
sjednici.
Peta tačka je razmatranje problematike ratnih vojnih invalida i boraca. Ja molim nadležno
Ministarstvo za boračka i socijalna pitanja, zamolio bih ministra da uzme reč.
Prijedlog Udruženja boraca mi smo dobili u pismenoj formi, mi smo iskopirali i podijelili
poslanicima u pismenoj formi.
SLOBODAN PERIĆ:
Evo još dio posla da odradim šta je ostao. Ja ovako predlažem, s obzirom da nije
ministarstvo predlagač ove tačke nego Udruženje boraca i Udruženje invalida, da skupštinsko
obezbeđenje pozove ovu dvojicu ljudi, oni su dolje i da se pročita pismo invalida.
RADE ČUBRILO:
Da pozdravim sve prisutne. Mi imamo materijal koji ste vi dobili, kako reče predsjednik,
ali ja ću pročitati ipak.
“Obraćamo se Vama gospodo poslanici, mi ratni vojni invalidi RSK, želimo dati do znanja
da nebriga o nama i porodicama palih boraca je zabrinjavajuća. Stiče se utisak da ovoj državi,
da bi ovoj državi najviše odgovaralo da ne postojimo i tada bi problem bio riješen. Ovakva
briga, tj. nebriga o nama ratnim vojnim invalidima i porodicama palih boraca doima se da
su sami invalidi krivi što su u takvoj situaciji. Kao da je učešće u ratu njihova privatna stvar,
u maltene u dogledno vrijeme ako rat završi bit će proglašeni i krivima za rat. Pitanje, ovo
je kao neki uvod gore. Zašto ovakve konstatacije i sa ovoliko žući nagomilane kod ratnih
vojnih invalida i porodica palih boraca? Mi smo na osnovu nekih naših razmatranja donijeli
ovo.
Naši zahtjevi su i evo njihovog spiska:
– Riješiti problem prostorija za Udruženje ratnih vojnih invalida na državnom i opštinskom
nivou (dosad je to riješeno samo u četiri-pet opština i to je sve).
– Ustavni zakon o Udruženju boraca sa zakonom SR Jugoslavije. Tu se radi nekih
beneficijama oko invalidnina, penzija, konkretno koeficijent kod nas u Krajini 1,0 a u Srbiji
1,8, maltene duplo, ne znam zašto je tako kod nas. Ima još puno toga što bi se moglo
ispričati.
– Zahtijevamo odvajanje Ministarstva za boračka pitanja od postojećeg ministarstva. To je
ovo ministarstvo na kome je bio gospodin Perić. Tu se radi da ovo ministarstvo, to je opšti
stav i utisak previše preširoko, vodi brigu o penzionerima o socijali i zaposlenju o ovome,
o onome i još i o nama, a danas kad je država u ratu mislim da je ovo pitanje itekako
važno. Bilo je nekih objašnjenja šta će nam još jedno ministarstvo. Ja ću samo reći ovako
ako imamo ministarstva koja su u ovom trenutku beznačajna, recimo Ministarstvo turizma
primjer, jer turizma nema u državi koja ratuje, smatram da je ovo važnije. Sutra nek rat
prestane imat ćemo problema sa porodicama palih boraca, sa invalidima, da ih stambeno
zbrinemo. To ministarstvo bi trebalo voditi isključivo računa o toj kategoriji ljudi. Zato smo
to i predložili. Ja koliko znam to će predložiti i ovi drugi koji dođu iza mene da pročitaju.
– Zahtjev za zakonsku regulativu za oslobađanje carina i poreza za uvoz potrebnih sredstava
za vojne invalide i porodice poginulih. Tu se smatraju razna ortopedska pomagala, vozila
263

itd. To je bilo i u bivšem režimu i u Jugoslaviji. U Krajini toga nema, ja sam nešto čuo da o
tome raspravlja Vlada i ako je to to, onda je u redu. Međutim taj proces bi se trebao ubrzati.
– Zahtjev Ministarstvu odbrane i MUP-u i štabu vojnom za fond koji postoji, to je ono što
se izdvajalo 3% od vojnih plata, sad se meni se čini ne izdvaja više ništa, jer su plate toliko
bijedne i ovog momenta koliko ja znam ima 88 hiljada dinara na računu. Te pare, ne znam,
šta je sa njima, neka mi neko objasni i ko ih koristi i zašto stoje. Da se prebace na račun naš
a mi bi ih upotrebili za opremanje radione za ortopedska pomagala jer smo dobili 37 hiljada
maraka već iz Australije i ovo, ustvari tih 88 hiljada to bi bio solidan fond.
– Zahtjev za rješavanje stambenog prostora invalida i porodica palih boraca. To je
jedan ogromni problem. Ja ću vam reći u mom razgovoru sa gospodinom Mikelićem,
predsjednikom Vlade, prije dva i pol mjeseca, oko tog problema lično mi je on rekao i
ljudi koji su s njim bili da na nivou Knina-opštine ima oko tri stotine stanova razno-raznih
koji su uzurpirani. A ja imam podatke da žene sa dvoje-troje djece udovice palih boraca
po podrumima stanuju. Pa se vi malo zamislite nad tim problemom. Ja mislim da treba
pod hitno oformiti jednu komisiju pri Vladi, odnosno pri resornom ministarstvu koje mi
tražimo da bude i tako će imati posla da se tačno ustanovi stambeni fond, mi ćemo dati
spisak invalida i udovica i roditelja palih boraca po prioritetu to se već zna broj djece, godine
itd. i da se po tom prioritetu ljudima počnu dijeliti stanovi, ako hoćemo da imamo državu.
– To je zahtjev televiziji da imamo jedanput mjesečno prostor za emisiju gdje bi mi pričali,
govorili, snimali na terenu situaciju, šta smo uradili, itd. Ja sam dobio odgovor jučer od
televizije od direktora Badže242 do zasjedanja Upravnog odbora da je to odobreno. Ja se
nadam da će to biti u redu.
– Odrediti tačne količine goriva za potrebe Udruženja mjesečno. Mi gospodo, sve ovo što
sad radimo, kad idemo po terenu, obilazimo ljude, idemo na sastanke itd. mi, ja ću to
slobodno reći, mi prosimo. Ja moram otići ili kod ministra Veselinovića,243 ili kod ministra
Perića ili kod predsjednika države ili kod nekog drugog itd. i prositi 20-30 litara benzina ili
nafte. Ja znam da goriva nema na bacanje, ali jedna razumna količina na nivou opštinskom
i republičkom mogla bi se izdvojiti 20-30 litara mjesečno.
– Riješiti prijevoz u javnom saobraćaju za invalide i porodice palih boraca, gradskom i
međugradskom. Mi do sada to nemamo riješeno. Imaju neke kartice, tu smo isto nešto
počeli raditi, nije urađeno jer nemamo sredstava. Trebalo bi napraviti iskaznice, da čovjek
može reći da je invalid ili otac poginulog borca ili žena, dijete. To sad ne funkcioniše.
Moramo platiti kartu u autobusu. Recimo iz Đevrsaka ili skradinskog zaleđa karta je 7 ili
8 dinara i nazad toliko. To je gospodo prosječna invalidnina naša. A ona je vrlo mala. Ja ću
vam samo reći podatak moj, neću ići dalje, ja sam invalid 70% i za decembar sam dobio
35,70 para. Od tad ni pare. Koliko ko ima ne znam. Sad imamo neki zaključak na osnovu
ovoga, pa ću ja još neke stvari dodati.
Znači to je tih devet tačaka i ova deseta o pitanju invalidnine. Ružno je za jednu državu koja
nastoji da drži do sebe, do svog grba, himne i zastave i svega što je čini državom da smo mi
ratni vojni invalidi došli na ovom najvišem zakonodavnom tijelu tražiti svoja prava. Da je
sve išlo kako treba na nivou ministarstva, Vlade mi ovdje pred ovim parlamentom danas ne
bi ni pričali. Mi smo svjesni po onoj narodnoj “Zdrav ne razumije bolesnog”, ali ispostavlja
se da ova država nam nije ni maćeha a kamoli mati. Obzirom na vaš rad i vaše sadašnje
242
243

Dušan.
Ratko.

264

obaveze gospodo poslanici mi invalidi i porodice palih boraca ne želimo vam oduzimati više
vremena. Samo još jedna napomena. Ostane li situacija i poslije ovog izlaganja na Skupštini
ista onda očekujte sakate ljude i ljude u crnom ispred vrata predsjednika Vlade, ministra
odbrane, ministra za boračka i invalidska pitanja, predsjednika države, opština itd. Ovi ljudi
će za par dana biti prosjaci. Zahvaljujemo.
Druga stvar, kad su u pitanju zakoni koji se tiču ove kategorije ljudi, mi zahtjevamo da
dok ne budemo imali ministra odredimo nekog od naših ljudi da učestvuju u donošenju
predloga zakona. Suludo i nelogično se neki zakoni a da se nas ništa ne pita. A nas ima
popriličan broj, a ja ne bi o tome jer milicija prenosi o tome govorio je cifra je povelika,
mogu vam reći da se radi o hiljadama ljudi. Još jedna stvar koja je vrlo bitna u zadnja tričetiri dana je jako manipulisano sa nama oko podrške ovome, onome itd. Čak imamo jednu
informaciju sa novosadske televizije da je došla, a ko je potpisao ja sigurno ne, a tiče se nas.
Mi ne zastupamo ni jednu stranku, mi smo vanstranačko Udruženje. I u našem statutu tako
piše. I dok sam ja predsjednik tog Udruženja bit će tako. Jučer je cura ona na Dnevniku
počela je ovo čitati, onda su isključili, nestalo je struje, šta se desilo, uglavnom došla je do
polovine i stala, a zato ću ga ja sad pročitati: Jel se ovo prenosi. Odlično. Da narod vidi. Ovo
je sa televizije, ovo je knjiga protokola, itd. Saopštenje za javnost: Udruženje ratnih vojnih
invalida RSK energično odbacuje sve insinuacije i pokušaje da se naši stavovi prikažu kao
stavljanje na stranu bilo kog pojedinca ili političke partije, što je pokušano gospodo u zadnja
dva-tri dana. I to nećemo dozvoliti. Naši stavovi vezani za posljednje događaje u Skupštini
RSK su isključivo rezultat naše brige za budućnost države i želje da se do kraja rasčiste sve
pojave koje predstavljaju opasnost za ostvarivanje naših nacionalnih ciljeva. Ti ciljevi prije
svega podrazumijevaju slobodnu, suverenu Republiku Srpsku Krajinu za koju su živote dali
mnogobrojni patrioti i u kojoj će vladati zakon i demokratski odnos. Kao aktivni učesnici
otadžbinskog rata na tome ćemo istrajati i ubuduće jer smatramo da nam to pravo niko ne
može uskratiti. Prema tome, jasno se govori da se ne radi o pripadnosti ni jednoj partiji.
Mi smo podržali inicijativu da se do kraja rasčisti negativnost koja se tu nagomilala koja se
prikazuje i preko TV i radia i novina. I na kraju ja u ime Udruženja, jer sam ovlašten da tu
danas pričam, tražim od vas gospodo poslanici, da se odredite prema ovim zahtjevima tu.
Ja ću još jedanput neke stvari reći. Tu imamo četiri stvari koje ne moraju proći zakonsku
proceduru. One se mogu odmah riješiti. To je riješiti problem prostora. Druga stvar koja
ne mora proći zakonske regulative, to pitanje 88 hiljada koje se nalaze u tom nekom fondu
mješovitom da se prebace, da bi ih mogli usmjeriti tamo kud treba, rekli smo oko pomagala
itd.
Treća stvar je ovo za televiziju, mi smo već dobili odgovor, znači da o tome ne treba da sad
raspravljamo i četvrta je pitanje goriva. Ovih ostalih pet kojih imate pred sobom, to treba
proći kroz Vladu i doći tu da li da se usvoji ili ne.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Zahvaljujem gospodinu Čubrilu.
PRIBIČEVIĆ:244
Poštovano predsjedništvo, uvaženi ministri, dame i gospodo poslanici, dragi moji saborci.
Dozvolite mi da vas sve skupa pozdravim u ime Udruženja oslobodilačkih ratova RSK i da
vam se zahvalim na datoj mi mogućnosti da danas pred vas iznesem probleme sa kojima se
susreće organizacija.
244

Priređivači nisu utvrdili ime.

265

Problemi koji su vama manje više poznati, a nije se do danas o njima raspravljalo iz
objektivnog, subjektivnog ili nekog trećeg razloga. Na samom početku moram vas
upoznati sa ličnom kartom Udruženja boraca RSK. Udruženje boraca RSK formirano
je u Okučanima, 23. 04. 1994. godine uz prisustvo delegata iz 19 opština naše RSK.
Prisutni delegati su sa oduševljenjem prihvatili svoju novu društvenu vanstranačku,
socijalno-humanitarnu i patriotsku organizaciju kojoj je cilj djelovanje na demokratskim
principima u skladu sa Ustavom i zakonom. Draga braćo i sestre imali smo tada veliku
moralnu podršku ne samo boraca, nego i svih struktura vlasti. Imali smo čak i sreću da su na
osnivačkoj Skupštini prisustvovali predstavnici predsjednika države, Glavnog štaba Srpske
vojske Krajine, predstavnici Vlade, predsjednici boračkih organizacija Srbije, Crne Gore,
Republike Srpske i Jugoslavije, predstavnici humanitarnih organizacija kao i predstavnici
Srpske pravoslavne crkve. Realizirali smo što su sve naše srpske zemlje imale. Osnovali
smo republičko Udruženje boraca koje će ubuduće voditi brigu o borcima, invalidima i
porodicama palih boraca i civilnim žrtvama rata. Prema važećim propisima odmah smo
izvršili registraciju Udruženja u Ministarstvu unutrašnjih poslova i 29. 04. 1994. godine
upisani smo u registar društvenih organizacija. Budući da je na osnivačkoj Skupštini bilo
prisutno 19 opština, odmah smo Skupštini poslali materijale i ostalim opštinama. Bila je
to pomoć svim opštinama radi isključivanja u daljnju veliku ratnu porodicu i mogu danas
slobodno kazati da je danas gotovo u svim opštinama formirano opštinsko udruženje ili
inicijativni odbori. Ima različitih problema koji osporavaju naše aktivnosti. Nepokretni
smo jer nemamo vozila, problemi su sa komunikacijama, mala pomoć nekih opštinskih
struktura. Još uvijek radimo na dograđivanju situacije na terenu. Jednostavno rečeno, idemo
na daljnje formiranje osnovnih organizacija u svakom selu naše republike. Kada proradi
zamišljeno Udruženje od opštinskog do republičkog tada možemo ići na daljnje snimanje
situacije i to:
– stvaranje spiskova svih članova Udruženja invalida, porodica poginulih, spiskove sa
osnovnim podacima o civilnim žrtvama rata, stvaranje kartoteke o učešću u ovom ratu za
svakog borca, stvaranje kartoteke i evidencije za učesnike Prvog i Drugog svjetskog rata.
Koliko smo organizovani toliko će biti i naš doprinos. Da bi realizirali sve potrebne zadatke
potrebna nam je vaša pomoć. Do sada smo se obraćali doslovno rečeno svim, ali smo imali
malo pomoći. Mnogi nisu ni odgovorili na naše dopise, pa smo dosta ljuti i žalosni na
takvo ponašanje prema nama. Do danas nijedan funkcioner nije imao vremena da svrati
u Staru Gradišku i da upita nas Udruženje za probleme sa kojima se susrećemo, a kamoli
za probleme koje smo isticali u dopisima koje smo uputili. Da ne bi krivo shvatili ili neke
konstatacije evo vam primjera. U toku 94. godine poslali smo 71 dopis i to predsjedniku
države, predsjedniku Vlade 21 dopis, ništa odgovora, Skupštini RSK 18 dopisa, 1 odgovor,
Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja 13 dopisa, ništa odgovora, Ministarstvu za
informisanje 2 dopisa, ništa odgovora, Ministarstvu odbrane jedan dopis, jedan odgovor,
Ministarstvo finansija, tri dopisa, ništa odgovora, Ministarstvo energetike tri dopisa, ništa
odgovora, Ministarstvo unutrašnjih poslova dva dopisa, jedan odgovor, Biro Vlade u
Beogradu jedan dopis, ništa odgovora i Glavnom štabu Srpske vojske Krajine, dva dopisa,
jedan odgovor. U više navrata primljeni smo kod predsjednika republike i Vlade, kao i
Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja, na našu žalost sve se svelo na obećanja koja
do danas nisu realizirana. To draga braćo i sestre teško pada. Porodice palih boraca, invalidi
i borci od vas traže da rješavate njihove probleme, a mi praktično širimo ruke i ostajemo
njemi. Molimo vas da nam pomognete. Osjećamo da je i informisanje slaba tačka u našoj
266

državi i za to smo se odlučili na boračke novine, odštampali smo prijedlog u hiljadu komada
i poslali svim opštinama, radio stanicama, korpusima i TV-centrima. Poslali smo i vama
dragi poslanici, samo s jednom namjerom da nam kažete da li ovaj prijedlog valja ili ne.
Imamo pohvale za ideju i svi kažu to je davno trebalo da se uradi. A ja vam postavljam
pitanje kako? Svi dosadašnji pokušaji su mrtvo slovo na papiru.
Mi od vas tražimo:
1. Republičkom Udruženju boraca da se prizna status društvene organizacije od posebnog
značaja pošto su zasluge našeg članstva posebne i smatram da ova organizacija predstavlja
cjelokupni borački sastav naše RSK.
2. Da se razdvoji Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja na Ministarstvo za boračka
pitanja i civilne žrtve rata i Ministarstvo za rad i socijalnu zaštitu. Smatram da zbog obima
poslova i zadataka koji proističu iz Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja nisu u
mogućnosti da adekvatno rješava probleme učesnika rata i socijalno ugroženih.
3. Donošenje Zakona o zaštiti boraca na nivou države, da se odredi status borca, jer kao što
vam je poznato postoji Zakon o zaštiti porodica poginulih i Zakon o zaštiti ratnih vojnih
invalida i analogno tome smatram da bi trebalo zaštititi ljude koji ovu zemlju brane već petu
godinu.
4. Da se hitno uvede Pravilnik odlikovanja i društvenih priznanja. Smatramo da je
najnormalnije da neko ko je pokazao sve ljudske, patriotske, boračke vrline i kvalitete država
im treba odati priznanje.
Gospodo poslanici, smatramo da je ovo najminimalnije vaših obaveza prema onima koji su
položili živote za našu otadžbinu, koji su krvarili i dalje krvare za slobodu koja nam je svima
zajednički cilj. Draga braćo na kraju našeg izlaganja mi vas pozivamo na jedinstvo koje nam
je potrebnije više nego ikad. Ovo je podrška boraca sa svih krajeva koji svi brane srpstvo.
U trenutku kada ustaška država otkazuje gostoprimstvo UN i atakuje na granice Republike
Srpske Krajine. Interes nam mora biti svima isti. To je Republika Srpska Krajina i druge
nam alternative nema.
Sa vjerom u Boga i srpstvo uvjereni smo da imamo dovoljno pameti, hrabrosti i snage za
konačnu pobjedu.
(Aplauz)
PREDJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Hvala našem saborcu Pribičeviću.
Čuli smo predlagače ove tačke dnevnog reda. Otvaram pretres.
DRAGAN VOJNOVIĆ:
Poštovani poslanici, poštovani predsjedniče, poštovani ministri, dozvolite da vam kratko
predočim stavove i zaključke sa proširene sjednice predsjedništva Udruženja boraca opštine
Petrinja jer su me zadužili da prezentiram njihove stavove i mišljenje vezano za status i položaj
poginulih, ranjenih, nažalost u zadnje vrijeme i nestalih naših boraca. Predlaže se prvo da
se na nivou Republike Srpske Krajine donesu zakonski propisi i da se Udruženje boraca
stavi na budžet RSK ili opštine, jednostavno da se nađe neko jedinstveno rješenje, a ne da
ovisi o opštinama i regijama. Drugo, traži se da se zakonskim propisima izvrši kategorizacija
poginulih, ranjenih boraca, zatim da se pruži puna zaštita porodicama nestalih boraca. Za
sada to nije riješeno. Da se riješi zakonski propisana zdravstvena zaštita članova poginulih
boraca i ranjenih boraca, invalida. Da se preko organizacija putnog saobraćaja obezbedi
besplatan prijevoz invalida za stalno i za pojedini odlazak na ljekarski pregled kao i članova
porodica poginulih. Zatim da se ublaže socijalne razlike koje su nastale između boraca
267

na prednjoj liniji i onih koji su u pojedinim radnim organizacijama. Da se riješi pitanje
tih socijalnih razlika. Da se donesu zakonske osnove protiv preduzimanja mjera, misli se
na kaznene protiv onih koji ne izvršavaju svoje obaveze i čijom samovoljom napuštaju
položaje i tim dovode u pitanje ljudske živote. Da se na nivou RSK donesu zakonski propisi
o nagradama, odlikovanjima, unapređenjima, pohvalama boraca zaslužnih za odbranu
Krajine, da se obaveže Vlada i Skupština RSK da hitno pozovu sve vojne obveznike u
Republiku Srpsku Krajinu koji su imali prebivalište na njenoj teritoriji prije 17. 08. 1990.
godine, a isti izbjegavaju Ustavnu obavezu, odbranu zemlje. Da se stane na put profiterstvu
i švercu. Da se napravi, formira ljekarska komisija za procjenu invalidnosti i ranjenih i da
se na kraju dostavi spisak lica koji zastupaju Udruženje boraca u Beogradu sa pitanjem ko
ih je postavio i sa kojim ciljem, a da naša organizacija o tome ništa ne zna. Potpisano od
predsjednika Udruženja boraca opštine Petrinja Čedomir Trajković.
MINISTAR PERIĆ:
Bolje bi bilo da sam ja podnio ovaj izvještaj prije nego što se glasalo. Svima se ovdje
može prigovoriti, ali se ne može reći da se ne vodi briga o porodicama palih boraca, a reći
ću vam sad zašto. Idemo do one lošije strane. Zaista nismo riješili problem udruženja, ni
Udruženje boraca ni Udruženje invalida. Zato ima više razloga. Prvi je zato što u Krajini ne
postoji Zakon niti o društvenim organizacijama niti o udruženjima. Postoji samo zakon iz
Srbije iz 1993. godine koji se primjenjuje kod nas i on je dosta blag za osnivanje udruženja.
Udruženja po tom Zakonu se finansiraju iz članarine, poklona i ostalih prihoda koji se
steknu. Dakle ne postoji obaveza države da finansira udruženje. Druga stvar ne postoji
kontrola države o broju članova tog udruženja. Najveći kamen spoticanja je taj što ima više
udruženja u Krajini i svako od njih dođe kod ministra i kaže: “ja predstavljam invalide, ja
predstavljam porodice palih boraca”, itd. Vlada će pomoći sve akcije koje udruženje bude
organiziralo. Nema te Vlade koja rješava prostor, to se rješava na nivou opština. Pokušaji da
se ministarstva razdvoje su se razmatrali na Vladi.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Ministar Budić.
MINISTAR BUDIĆ:
Ja ću malo o ovoj stambenoj problematici što pripada meni. Posao Vlade i Skupštine
da obezbedimo regulativu po kojoj se ovo radi. Do sada nismo niti jedan stan dodijelili,
niti Skupština niti Vlada, niti ministarstvo naše da napravimo propise u kojima rade, pa
bi oni koji su sagradili stanove mogli dijeliti, a to su opštine, to su radne organizacije i ja
ću ovdje pročitati odnosno “Službeni glasnik” broj 8 od juna 1993. godine koji član 6.
kaže: “Kriteriji po kojima se utvrđuju koja lica mogu dobiti stambene objekte na čuvanje
jesu, članovi uže porodice poginulih boraca, članovi uže porodice vojnih invalida ovog rata,
članovi uže porodice civilnih invalida ovoga rata, porodice ili lica koja su uslijed ratnih
dejstava ostali bez smještaja, pripadnici vojske, milicije i dobrovoljci sa porodicama i
deficitarni visoki stručni kadar. Član 7. kriteriji po kojima se utvrđuju lica porodica koji
mogu dobiti stambene objekte na korištenje. Porodica kojoj je poginuo član 50 bodova,
porodica u kojoj je ranjen teže član 30 bodova, porodica u kojoj ima djece do dvije godine
15 bodova, porodica u kojoj ima djece do 7 godina deset bodova, porodice u kojim ima
starijih lica od 70 deset bodova, ostale članove porodice 5 bodova po planu itd. Ova
materija je ugrađena još 1993. godine, ovdje i ugradili smo da radne organizacije članom
10. Uredbe poduzeća koja su vlasnici stanova čije je sjedište na teritoriji RSK mogu zadržati
pravo raspolaganja na napuštenim stanovima a isključivo za rješavanje svojih potreba.
268

Nadalje smo to riješili da opštinska povjereništva, Komesarijati za izbjeglice daju mišljenje
na svaki akt o reviziji rješenja odnosno rješenjima za davanje ovog. Ja bi predložio ovdje
Vladi odnosno na slijedećoj sjednici Vlade da ugradimo da i Udruženje invalida bude to
koje će zajedno sa Komesarijatom za izbjeglice davati mišljenje da opštinski organ uprave
nadležan za stambene poslove može odmah korektno da budete prisutni i kod davanja i kod
racionalnog korištenja ovih stanova.
Ja bi rekao ovdje da je to veliki problem nama, morat ćemo napraviti jednu veliku akciju.
Ja sam bio u dosta opština, kod gospodina Dmitrovića245 u Kostajnici, u Glini, u Petrinji
i u Vukovaru itd., nisam razgovarao sa predsjednicima opština nego sa ljudima koji izdaju
rješenje. Ti ljudi su rekli da je regulativa dobra, ali da je teško provoditi. Problem je istjerati
borca, vojnika, invalida itd. i problem je morat ćemo napraviti jednu opštu akciju koju sam
ja predložio, svi imamo kompletno sav stambeni fond i gdje ćemo tražiti da i Skupština
i Vlada zajedno sa vojskom i policijom i opštinskim organima naprave jednu zajedničku
akciju kako bi skupštinski organi uprave mogli raditi. Na taj način bi vjerojatno došli do
ovog stambenog fonda koji je tačno da se neracionalno koristi. Drugo oko ovog prostora
predsjednik Vlade me je zadužio na prošloj sjednici da izučimo da li se može riješiti ovaj
poslovni prostor ovdje u Kninu. Vidjet ćemo da li se može nešto riješiti.
Hvala lijepa.
DOKTOR GUNJ:
Ja ću biti vrlo kratak, kad su u pitanju porodice palih boraca, kad su u pitanju borci koji
su dali dio sebe, ratni vojni invalidi. Ja nemam šta da dodam nego da podržim i molim
vas kolege poslanici da svi skupa podržimo ono što traže borci i porodice palih boraca. Ja
bih samo još dodao da ubuduće dijeljenje ličnog dohotka bude po principu prvo porodice
palih boraca, teški vojni invalidi, borci na prvoj liniji pa onda svi ostali drugi. I još jedan
prijedlog, mislim da je mala plata 2 prosječna lična dohotka za porodicu palih boraca jer
je njima najteže. Riješiti socijalni problem borca je najbitnija stvar. Ja lično nisam za one
povlastice šta borci traže, povlastice za autobuse, ja sam prije zato da se riješi socijalni status,
borca, porodica palih boraca kroz lični dohodak. I nek se on osjeća čovjekom da plati sve
ono što treba da plati. Mislim da je to bolji predlog. Hvala lijepa.
MARKO ATLAGIĆ:
Poštovano predsjedništvo, kolege i kolegice poslanici, dozvolite da se pridružim ovo što
kolega Gunj i prethodnici što su rekli.
Ja bi samo rekao da treba dati podršku i to porodicama palih boraca i Udruženju ranjenih,
pa onda Udruženju boraca. Mislim da bi zaista trebali donijeti zakon o Udruženju građana.
Tom nadležnom ministarstvu dajemo podršku da ide u proceduru i kako bi riješili pitanje
statusa. Nadalje drago mi je što je ovo došlo na dnevni red. Već smo danas neke stvari
apostrofirali ne kažem da smo riješili, ali smo pokrenuli, dali određene zadatke da se riješe.
Pitanje molim vas goriva, ja sada apeliram pošto je TV prenos na opštinske strukture da
to stave na dnevni red ne svojih opština neka dijele gorivo svim udruženjima, radnim
organizacijama, valjda je red da se i boračka organizacija nađe na dnevnom redu. Molim
vas možda su i predsjednici opština a i mi poslanici apelujemo na ove opštine da to učine,
bar to možemo učiniti. Dozvolite dalje, bar pitanje prostorija isto tako, žalosno je da mora
doći ovdje na Skupštinu, valjda su opštinske skupštine te, tog nivoa koje mogu riješiti
pitanje prostorija Udruženja palih boraca, a republički smo već čuli prijedlog da se to riješi.
245

Branko.

269

Što se tiče samog finansiranja danas vjerojatno nećemo riješiti, ali sam pristalica ovakvog
načina rješavanja, da se riješi kroz budžete opštinskih skupština kad su u pitanju opštinska
udruženja, ali isto tako iako nema zakonske osnove da pokušamo donijeti onaj zakon kako
bi riješili i republičko Udruženje boraca. Na neki način vidimo da je nadležno ministarstvo
vrlo ozbiljno to prihvatilo da je riješilo određeni broj problema koji su bili, a na neki način
danas ovdje na ovoj Skupštini dajemo podršku i nadležnom ministarstvu i udruženjima
jednom i drugom, da se to na neki način ubrza. Ja vjerujem što se tiče samih boraca,
apelujem da se borcima na prvim linijama riješi njihovo finansiranje. To je po Zakonu o
platama, to nije na dnevnom redu, ali koristim priliku da pozovem nadležno ministarstvo,
da taj Zakon na neki način stavi na dnevni red Vlade iz više razloga. Iz razloga toga što su
neke radne organizacije i neke državne službe u prvom redu mislim na opštinske državne
službe iskočile izvan određenih kriterija. I to je ono što bode oči. Prema tome, ako dođemo
svi u određenu normalu, onda će biti drugačije i borcu na prvoj liniji. I nadalje ubiranje
poreza. Ja o tome neću danas govoriti, jer to nije danas na dnevnom redu. A kad dođe
ta tačka imam prijedlog da se to vrlo brzo i efikasno riješi. Ubiranje poreza, jer neko tu
eskivira. Ja se izvinjavam gospodi inspektorima, jer na njih mislim što znam ako to rade
neki inspektori onda budu smjenjeni sa mjesta inspektora. Ako se ubire porez onda nema
problema da se plati borac, dakle kad to dođe na dnevni red Skupštine, ja se nadam da će
doći ja sam uvjeren da ćemo mi to vrlo korektno i pošteno odraditi. Hvala lijepo i dajemo
podršku ovim udruženjima.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Zahvaljujem gospodinu Marku Atlagiću. Ministar Veselinović.
MINISTAR VESELINOVIĆ:
Poštovano predsjedništvo, dame i gospodo poslanici, neću ovdje ponavljati šta je rečeno
u vezi ovih zahtjeva od strane nadležnih ministarstava, mislim na ministra Perića i ministra
Budića, samo bih htio ovdje naglasiti da upravo u okviru ovih zahtjeva koji su ovdje iznešeni,
da smo mi kao Vlada dio ovih zahtjeva već riješili. Upravo uvažavajući ova udruženja mi
smo i prihvatili prijedlog upravo kod ovog zahtjeva pod tačkom 4. i taj dio zahtjeva koje
je poslalo Udruženje invalida i porodica palih boraca mi smo ugradili u predlog Zakona o
akcizama i porezima na promet i uputili na ovu Skupštinu na usvajanje. Isto tako ovdje kad
je u pitanju ovaj fond, mislim da se on nalazi u okviru Glavnog štaba i trebalo bi vidjeti
u tom dijelu šta se može napraviti. Ono što ovdje nije rečeno u ovom zahtjevu, a ono
što je Vlada učinila a to je da je ova Vlada Zakonom o budžetu koji je uputila Skupštini
predvidjela da se kompletno sve naknade, odštete porodicama palih boraca, invalida isplati
u toku 95. godine. I taj dio smo na osnovu podataka prikupili i taj dio smo predvidjeli u
budžetu da taj dio isplatimo. Isto tako kad je u pitanju ovaj zahtjev o rješavanju stambenih
problema mislim da je ministar Budić ovdje rekao mi isto tako pripremamo jedan Zakon o
imovini, koji ćemo jedan isto tako dio regulisati, mislim da smo na istim ovim zahtjevima.
Kad je u pitanju prevoz, mi smo isto tako predvidili stavku u budžetu, znači za 95. godinu
da se znači ovaj dio isplati i ovdje je ministar Perić rekao ako nema iskaznice može se također
refundirati u samom ministarstvu. Isto tako prihvatamo ovaj prijedlog, mislim da ćemo
ga mi kao Vlada razmotriti oko redosljeda isplate plata. I to prvo porodice palih boraca
i invalidi pa onda svi oni ostali. Veliki je raspon između plata. Mi smo kao Vlada taj dio
razmotrili i mi smo sada upravo počeli raditi Zakon o platama. Što se tiče ubiranja poreza,
to ide jako teško, ali smo uspjeli i to nekako riješiti. Mi smo za ovu godinu ubrali 81 milion
poreza a nasljedili 2,5 miliona. Hvala.
270

PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Zahvaljujem gospodinu ministru Veselinoviću, gospodin Čubrilo.
RADE ČUBRILO:
Ja bi samo još nešto da dodam, naime tu je sad nešto pojašnjeno, međutim ja sam
to govorio i u praksi imamo nešto drugu situaciju. Pitanje prostora evo sad sam čuo od
predsjednika Vlade da će to biti dvije prostorije, ministar za stambena pitanja i urbanizam
da razmatraju to. Oko prijevoza što se tiče, što je rekao već bivši ministar tačno je da
imaju kartice, ja sam već to rekao tu, ali gospoda šoferi i kondukteri to ne uvažavaju. Oni
naplaćuju karte. Ne svi, ali neki da. Dakle, zakon postoji ali ga neki ne poštuju. Preskočio
sam pitanje opštinskih prostorija, ja ću reći tu je gospodin Drago Kovačević on mi je dao
papir, nije kod mene, u arhivi je prije otprilike dva i po mjeseca tu je gospodin prisutan,
prostor to je Klub likovni mislim da se tako zove, preko puta crkve. Do današnjeg dana
nije iseljen, ja sam bio kod Popca246 jedno deset puta, da se isele, niko ne mrda. Izgleda da
ni tu ne poštujemo zakone, ni odluke, niko nikog ne poštuje. Dakle, prostor prostorija na
nivou republike ćemo riješiti, to je sad obećanje da će to u roku od dva tri dana biti riješeno.
Molim vas pitanje opština, samo pet-šest od 29 je riješeno. Gdje su ostale one 23-24. U
prvo diskusiji sam zaboravio reći pitanje zapošljavanja. Treba dati prednost pri zapošljavanju
djeci porodica palih boraca. Pitanje plata što je gospodin ministar rekao. Prioritet treba da
budu borci na prvim linijama koji nas brane i njih treba prvo platiti, a ne ovako kako sada
dobivaju, a tek onda porodice palih boraca, invalidi i svi ostali. To bi bio pravi redoslijed. Ja
vas molim da to uvažite. Ja ću vas samo podsjetiti na decembar 93. godine kad su bili izbori.
Svi vi tu što sjedite ste se izvlačili na borce, invalide, porodice palih boraca i mnogo toga ste
obećavali. Ja vas sada pitam šta ste vi tu svi skupa učinili po pitanju nas. Ja vas molim da se
prema svemu ovome odredite i da se uzme u obzir, riješi i da nema više ovakvih problema,
i da ne bi morali opet za mjesec dana tražiti preko institucija da dođemo tu da pričamo.
Ako vi sve uradite, naravno u skladu sa mogućnostima ove države, jer tu ništa nije preterano
koliko vidim, onda neće biti nikakvih problema.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Zahvaljujem gospodinu Čubrilu, uz napomenu da je većina poslanika došla ovdje iz
rova. To znači radi se o borcima.
PRIBIČEVIĆ:
Poštovano predsjedništvo, gospodo ministri, koliko sam pratio izlaganje gospodina
ministra Perića on još ni jednom prilikom nije spomenuo da smo mi državna institucija.
Registrovani smo po zakonu u Srbiji, a vi ste ovdje donijeli da možemo primjenjivati te
organizacije, jer i sami znate kakva su primanja našeg članstva, dok je god neko u situaciji da
bira da li da kupi kilo hleba ili da plati članarinu. Toliko.
PREDSJEDNIK VLADE MIKELIĆ:
Poštovani predsjedniče, poštovani poslanici, pitanja koja su povukli gospodin Čubrilo i
Pribičević sigurno ima mjesta i svako pitanje zaslužuje zaista pažnju. Sigurno je to da kažemo
u još većim obimima i u Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini, nije moguće svako
246

Boško.

271

od tih pitanja riješiti, na ovakav način, verovatno kako i naši ovdje predstavnici govore. Sve
zahtjeve koje sam dobio, kao predsjednik Vlade operativno sam tražio da se ministarstvo
odmah uključi u razrješavanje tih pitanja. I drugo u nekoliko navrata to sam stavljao na
dnevni red tu problematiku i upravo i te zahtjeve i izlaganje ministra Perića vidjeli ste i
konkretizaciju nekih od tih naših pristupa koje smo radili verovatno ne mogu naši ovdje
predstavnici boračke organizacije i invalidske biti zadovoljni sa svim onim što smo učinili.
Bez obzira na objektivne okolnosti koje su prisutne, moramo da nađemo još dodatna
rješenja. I mi smo ustvari sami predložili, ja sam želio da ovo pitanje dođe na Skupštinu da
parlament stane iza ovakvih stavova i pristupa koji su danas naši i Čubrilo i Pribičević iznesli
i da Vlada može ići korak dalje, kad je u pitanju ovaj dio zahvata u invalidsko-boračkoj
zaštiti. Mislim da je dobro, da je apsolutno došlo na parlament. Čubrilo je rekao, bio
iznesao četiri konkretna zahtjeva i ne mogu kazati da je i jedan suprotan i od mog vlastitog
razmišljanja, isto tako i ono što je iznesao Pribičević. Jedno od krupnih pitanja jeste problem
oko stambenih pitanja. Ne samo u stvari što sam vodio razgovor sa Čubrilom, a tačno je, a ja
sam između ostalog dao i jedan takav zadatak na Vladi i na tome se sada ozbiljno radi, prije
se po tom pitanju nije radilo ozbiljno. Taj problem je bio povučen i na Vrhovnom savjetu
odbrane. Dakle riječ je i o problemu vojnih starešina stanova koji nemaju riješeno stambeno
pitanje i nalaze se u stvarno nemogućim uslovima kad je u pitanju stambena problematika.
I ovdje nije riječ o nečemu što je samo u Kninu, nije Knin izuzetak, skoro u svim našim
opštinama koje su ranije imale dosta da kažem društvenih stanova i u državnom vlasništvu
i u vlasništvu od preduzeća, prisutna je takva problematika. Ja apsolutno prihvatam da
se napravi ubrzanje tih aktivnosti. Mi smo sugerisali i možemo da sugerišemo da se sada
moraju po opštinama informirati organi, prije dakle kad se 91. godine desilo se sve to i sve
to poslije otadžbinskog rata i u toku njega, ljudi su na različite načine ulazili u te stanove.
Bilo je sigurno onih koji su zadržali kuće, negdje imaju na selu, ušli su u te stanove, imamo
takvih već primjera, to nam je i dojavljeno. Vjerojatno je taj problem prisutan u mnogim
opštinama. Potrebno je ubrzati tu aktivnost koju smo započeli, preko našeg Ministarstva za
urbanizam, građevinarstvo, stambenu djelatnost gospodina Budića, ja sam između ostalog
od njega tražio da se inspekcijski dio naših ljudi koji rade u tom ministarstvu utvrde po
opštinama ko se nalazi u tim stanovima i na kakav način su ušli u stanove, tamo gdje je stvar
opravdana, što će opštinska komisija moći i utvrditi.
Slažem se i sa odlukom parlamenta, da se ovaj zaključak posebno apostrofira i da se na
njemu radi po hitnom postupku. To znači da uključimo značajan broj ljudi da se na tom
pitanju radi. Ovo što se tiče goriva mi smo takvu odluku donesli, možemo uvećati ako je
ta stvar u pitanju, ali ne smije da bude u pitanju po opštinama, da invalidima rata, takvu
smo odluku i doneli mislim da se tu radi o dvadeset litara ili čak 10. Možemo se odlučiti na
uvećanje, ali za vas ne smije biti problem po opštinama prema pumpnim stanicama da se to
reguliše svakoga dana kako ljudi dolaze. Što se tiče i zapošljavanja apsolutno to prihvatam,
mislim da je to jedno od veoma krupnih pitanja, a i sam ovaj kad je riječ o prevozu. I ovaj
prijevoz također treba sada spustiti i sa sjednice Vlade koju ćemo apostrofirati kao poseban
zaključak ove naše današnje rasprave i ja sigurno mogu da kažem da možemo izjednačiti
i nema razloga da izjednačimo ovaj zahtjev što je rekao gospodin Čubrilo. Ovdje se radi
o postotku jedan odnosno 1,8 i bez obzira što je Perić rekao jedan od problema, ali mi
trebamo taj Zakon u potpunosti izjednačiti sa Jugoslavijom. I neka ostane kao što je u
Jugoslaviji i onako smo na nižem nivou što se tiče primanja, ali neka oni imaju sigurnost
272

da taj Zakon bude takav kakav jeste u Jugoslaviji. Mislim da se to može provesti preko
ministarstva.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Hvala lijepa. Čuli smo izlaganje prvog ministra Vlade čuli smo diskusije, ako neko ima
još nešto da doda pa da donesemo zaključak.
DOKTOR ERNJAKOVIĆ:247
Ja bi samo gospodine predsjedniče imao ispred invalida također jer su me zamolili ispred
moje opštine da iznesem problem a to je u vezi ortopedskih pomagala, odnosno za invalide
pojedinih kategorija, konkretno druge kategorije. Za uvoz vozila, da se omogući beneficija
ili da se ne plaća onoliki iznos carine koliko se sada plaća jer prva kategorija invalida su ljudi
teško oštećeni ili bez ruku, bez obadvije noge, bez oba oka. Ti ljudi nisu pokretni ti su ljudi
za krevet ili da liječnik ne kažem da trebaju tuđu pomoć. A imate ljudi druge kategorije
koji su bez jedne noge, s protezom i njemu automobil ne služi za luksuz, već je to njemu
kao ortopedsko pomagalo i tako bi se trebalo tretirati i da takva vrsta ljudi mogu da uvezu
automobil bez plaćene carine ili sa bitno smanjenom carinom. To je moj prijedlog.
MINISTAR PERIĆ:
Ostale su dvije stvari ove iz ovih diskusija koje su pomalo nedorečene do kraja. Naime
ovaj zahtjev da bude 1,8 kako je u Srbiji, mi njega možemo ispoštovati, a da ne mjenjamo
Zakon. Naš Zakon ima član, čini mi se 69. je ostavio mogućnost da Ministarstvo za rad,
boračka i socijalna pitanja u dogovoru sa nadležnim Ministarstvom za finansije može
povećati i ta primanja više od onoga što Zakon nalaže. U Zakonu će ići povlastice od prve
do četvrte grupe. Hvala.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Eto čuli smo diskusiju, čuli smo i prvog ministra Vlade, ja ovako predlažem, da ove
zahtjeve koje smo čuli od Udruženja porodica palih boraca i ratnih vojnih invalida i
Udruženja boraca, da su opravdana i Skupština RSK zaduži Vladu da ove probleme reši.
Konstatujem da je ovaj zaključak jednoglasno usvojen.
Mi gostima, dragoj braći iz Udruženja zahvaljujemo na učešću u ovoj tačci dnevnog reda.
Prelazimo na desetu tačku dnevnog reda Poslanička pitanja.
MARKO ATLAGIĆ:
Neko reče uvijek imam pitanje. Zato me baza ovdje i postavila. Postavljam pitanje. Želim
da mi se za slijedeću Skupštinu odgovori u pismenom obliku.
Informiran sam da izvjesni Stanisavljević u opštini Gračac republički inspektor zbog
što je u dvije firme dao rješenja da se naplati porez dobio otkaz. Prvo postavljam pitanje
direktoru Republičke uprave prihoda da li je to istina; ako jeste drugo pitanje: Misli li
nadležno ministarstvo vratiti istoga na posao, a direktora Republičke uprave prihoda – da
povuče određene konsekvence.
– Misli li Republička uprava prihoda zajedno sa inspektorima kad i kako će naplatiti porez
privatnim preduzećima i državnim preduzećima? Ja pitam ovo ponovo jer sam dobio
odgovor vrlo čudan, na prošloj sjednici da to nije stvar Republičke uprave prihoda. Ako
neće misli li direktor Republičke uprave prihoda podnijeti ostavku, ako mu inspektori neće
da naplaćuju porez. Ukoliko ne dobijem odgovor, bit ću prinuđen da zatražim ostavku
nadležnih u Republičkoj upravi javnih prihoda.
– Zašto na Skupštini RSK još nije bio na dnevnom redu Zakon o platama?
247

Milan.

273

ČUBRA MILAN:
1. Ko je donio odluku da građanima RSK vojnim obveznicima, kojima komande korpusa
treba da izdaju potvrde za izdavanje putnih dozvola i pasoša, jer mislim da je to jedna
stvar ovako malo iskarikirana. Otkuda da komandant korpusa može da daje tako nešto, ili
nešto slično, daje mišljenje ili nekom građaninu daje papir na osnovu kojeg će mu izdati tu
ispravu, jer je apsurd objašnjenje da će on napustiti teritoriju RSK?
LIČINA RATKO:
1. Imam jedno pitanje za Ministarstvo za urbanizam i stambeno komunalne poslove i
građevinarstvo. Kod mene je ova dokumentacija, ja ću vam ukratko reći o čemu se radi.
Udruženje boraca i invalida rata opštine Gračac dobilo je na korištenje od Izvršnog savjeta
opštine Gračac, jedan objekat jednu slastičarnu koju je jedan Albanac koristio i koja je
napuštena i koja je prema uredbi Vlade koja je još na snazi. To se daje na korišćenje, na
licitaciju ili se daje na korištenje nekim prioritetnim organizacijama, što bi bilo logično da
ovakovo Udruženje bude. Međutim ovo ministarstvo je donijelo nekakvo rješenje da se to
ponovo vraća u postupak licitacije. Ja ću priložiti tu dokumentaciju.
To je jedno pitanje.
2. Pitao bi ministra odbrane kad će biti isplaćene one uniforme koje je “Kamensko” Gračac
sašilo u januaru mjesecu, koje su završene 7 dana prije roka, a kod nas je manje više zbog
toga došlo do revolucije?
To preduzeće bi trebalo da počne da radi međutim više nema para i faktički će ponovo da
stane.
3. Insistiram da mi se prije početka ove druge sjednice koje smo rekli da će biti, da se ovdje
čuje onaj fonogram na kojem smo mi inzistirali.
ĐORĐE BJEGOVIĆ:
1. Ja bih samo zamolio da mi se na sljedećoj sjednici odgovori zašto je [direktor]
Poljoprivredne zadruge “Palača” – razrješen dužnosti sa rezultatima kakve ima? To bi bilo
dobro da čujemo na idućoj sjednici.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Ko se javlja za reč? Očito poslanici nemaju više pitanja.
Sa ovim zaključujemo desetu tačku, prelazimo na jedanaestu tačku dnevnog reda Informacija
o pripremi društva u skladu sa skupštinskom odlukom o proglašenju stanja neposredne
ratne opasnosti.
(Upadice sa mjesta)
Pošto ministar odbrane, smatra pošto će izneti podatke koje ne bi trebalo da zna druga
strana ja bi molio da televizija isključi, jedino da snimi za potrebe službe.
Gospodin ministar odbrane kaže da ova tačka treba da bude zatvorena za javnost molim vas,
ja molim da se javnost isključi. Molim da se snima za potrebe službe.
Gospodin ministar Tanjga.
MINISTAR TANJGA:
Mi smo zamislili nešto drugčije da bude ova tačka, međutim imamo razloga zašto
predlažemo da skratimo ovu tačku samo na informaciju koju bi podnio ja, moj bi bio predlog
da to bude bez diskusije i zbog toga nećemo ići na pauzu. Zbog toga čini mi se da bi trebali
napraviti nužne pripreme na Vrhovnom savjetu odbrane i na slijedećoj Skupštini onda ići sa
svim ostalim stvarima koje su potrebne, a koje se tiču zakonske regulative koja bi omogućila
da efikasnije radi Srpska vojska Krajine, ali i da Vlada u skladu sa svojim ovlaštenjima vodi
politiku odbrane ako je to u krajnjoj liniji u Ustavu zacrtano. Ja sam informaciju predvidio,
274

a imam nekoliko tačaka. Prvo stanje odbrambenih priprema u Srpskoj vojsci Krajine.
Drugo organizacija rada državnih organa RSK u stanju neposredne ratne opasnosti, treće
donošenje ratne regulative za organizaciju i rad RSK u stanju neposredne ratne opasnosti
i ratu. Četvrto, pregled mjera i aktivnosti koje radi Ministarstvo odbrane i prijedlozi za
usvajanje na Skupštini. Pripremajući se za prvu tačku dnevnog reda dobio sam i informacije
neke osnovne od Glavnog štaba o stanju odbrambenih priprema u SVK koji je zapravo
presjek referisanja u novoborbenoj gotovosti SVK izvršeno 10. 02. 1995. godine kome su
prisustvovali komandanti korpusa, samostalnih brigada i najodgovornije starešine Glavnog
štaba. U prvom dijelu referisanja prisustvovao je i predsjednik Martić.248 Referisanju nije
prisustvovao niko iz Vlade jer niko nije bio ni pozvan. Osnovne stvari koje su diskutovane
to su i o kojima su donijeti zaključci je stepen borbene gotovosti, komandovanje,
organizacijsko-formacijska struktura SVK, borbeni moral, popuna aktivnim vojnim licima,
posebno kad je u pitanju popuna iz Vojske Jugoslavije, osposobljenost oficirskog i vojničkog
kadra i obuka, inžinjerijsko obezbeđenje, mobilizacijska gotovost, sistem bezbjednosti,
pozadinsko obezbeđenje sa naglaskom na tehničko-intedantsko, saobraćajno-sanitetsko i
finansijsko obezbeđenje.
U 1994. godini stepen borbene gotovosti rastao je sporije i stagnirao je u odnosu na
ubrzani rast borbene gotovosti hrvatske vojske. Zaustavljena su karakteristična opremanja
savremenim borbenim sistemima, posebno u artiljeriji velikog dometa i avijaciji. Na stanje
borbene gotovosti, tokom 94. godine nepovoljno je utjecalo veće oslanjanje hrvatske
vojske na infrastrukturu NATO i UNPROFOR-a što hrvatsku vojsku stavlja u povoljniji
položaj prema Srpskoj vojsci Krajine. U odnosu na potrebe i opasnosti kojima je izložena
Republika Srpska Krajina borbena gotovost je na nivou koji garantuje uspjeh, samo uz
krajnje naprezanje i korištenje svih raspoloživih mogućnosti Srpske vojske Krajine i resursa
države. Mislim da je to jedan od izuzetno važnih zaključaka koji sve nas obavezuju. U 95.
godinu SVK ulazi u očekivanju agresije Hrvatske koja može uslijediti, prije, poslije i u toku
eventualnog povlačenja snaga UNPROFOR-a. Opasnost od agresije s time je izvjesnija što
su koraci koje čini Hrvatska prethodno podržani od Njemačke i SAD. Neizvjesnost povećava
mogućom i najavljenom ulogom NATO u navodnoj zaštiti UNPROFOR-a pri povlačenju.
Komandovanje kao elemenat borbene gotovosti bilo je maksimalno angažovano na jačanju
borbene gotovosti SVK. Rezultati su srazmjerni stepenu popunjenosti starješinskim
kadrom pogotovu aktivnim podoficirima i oficirima čija je popunjenost samo 26% od
potrebnog broja i opremljenošću komandi savremenim sredstvima za vezu i komandovanje.
Organizacija obavještajno-izviđačkog obezbeđenja ne zadovoljava potrebe komandovanja,
posebno je vidna nespremljenost, neopremljenost sa sredstvima za osmatranje i izviđanje
i obradu podataka. Maskiranje ne ostvaruje svoju funkciju što negativno utječe na
borbenu gotovost dijela jedinica. Nepopunjenost komande starješinskim kadrom bitno
onemogućava djelovanje komandi kao cjeline. Planiranje se vrši na svim nivoima komandi,
ali se rad ne odvija po planu. Sistem veza u SVK ne obezbeđuje neprekidnost tajnosti i
blagovremenost komandovanja i za poslednjih pet godina nije urađeno ništa na održavanju
i usavršavanju postojećih sistema veza, a najslabije su veze na nivou komandi korpusa pa
prema komandama brigada. Funkcionisanje postojećeg sistema veza u ratu ne bi moglo
zadovoljiti ni minimalne potrebe komandovanja, tome doprinosi i slaba popunjenost
jedinica, veza popunjenosti. Sadašnja popunjenost je 40%. Organizacijsko-formacijsko
248

Milan.

275

usavršavanje je stagniralo i nisu postignuti značajni pomaci. Brojna veličina jedinica po
zahtjevima formacija neadekvatna je realnim mogućnostima popune. Neusklađene su
formacije raspoloživih količina artiljerijskih i drugih sredstava za podršku. Prisutna je
nejednaka popunjenost po korpusima. Korpusi koji raspolažu sa većim brojem naoružanja i
materijalno-tehničkim sredstvima ne dozvoljavaju prebacivanje i slanje tih sredstava u druge
sastave. To je ovako malo čudno ako postoji jedinstvenost u komandovanju. Nepostojanje
jasno utvrđenih formacija, evidencija popune po jedinicama stvara uslove za zadržavanje
naoružanja i vojne opreme van formacijskih potreba.
Borbeni moral SVK tokom 94. godine predstavljao je veoma promjenjivu kategoriju od
bitnog utjecaja na borbenu gotovost. Stanje morala neposredno je utjecalo na uspješnost
borbenih dejstava u kome su učestvovali vojnici i starješine. Ocjenjivanje stanje morala
najčešće ima formalni karakter i ne odražava stanje i spremnost jedinica da odgovore
borbenim zadacima. U većini sastava SVK ne zadovoljava stanje reda i discipline, te
komande su nedovoljno efikasne. Za izvršavanje čiste vojne discipline karakteristične su
pojave narušavanje discipline i odbijanje izvršenja naređenja, posebno odbijanje učešća u
borbenim dejstvima, grupno napuštanje položaja, nedolazak ili kašnjenje dolaska u smjene,
opijanje, krađa, učešće u švercu. Posebno se ukazuje nedisciplina u rukovanju sa višim
naoružanjem i povređivanje i pogibije od mina u sopstvenim minskim poljima. Veliki
broj mrtvih i ranjenih je od nepažnje i nepažljivog rukovanja naoružanjem. Sa punim i
neukočenim naoružanjem, vojni obveznici ulaze i zadržavaju se u prostorijama gdje borave
ljudi, ulaze u kafane, kreću se u naseljima.
Obučenost komandi i starješina ocjenjuje se socijalno zadovoljava. S tim što je obučenost
starješina na nešto većem nivou nego komandi, većina komandi nema takvu obuku koja
doprinosi većem osposobljavanju da se rukovodi pripremama jedinica za borbena dejstva i za
komandovanje u toku trajanje borbenih dejstava. Obučenost vojnika na odsluženju vojnog
roka je dobra i omogućava njihovo uspješno uključenje u borbena dejstva. Obučenost vojnih
obaveznika jedva zadovoljava sa napomenom da je jedan broj vojnih obaveznika nedovoljno
obučen za borbene zadatke koje su izvršavali u 1994. godini. Obučenost vojnika po ugovoru
je slična kao i kod vojnih obaveznika, dakle jedva zadovoljava. Sa ovom kategorijom vojnika
nije izvođena obuka odnosno doobuka u većini jedinica. Obuka rezervnih vojnih starešina
izvođena je samo na kursevima i može se pozitivno ocjenjivati samo za one starješine koje
su prošli kurseve. Najslabija je obučenost komandira odeljenja i vodova. U toku 94. godine
najmanje je rađeno na planu osposobljenosti. Postignuti su rezultati manji u odnosu na
potrebe i naše realne mogućnosti.
Inžinjerijsko obezbeđenje borbenih dejstava i uređenje teritorije organizovano je samo
polovično i ne obezbeđuje potrebnu zaštitu. Veliki je broj povređenih, ranjenih. Nedostatak
goriva praktično je doveo do prekida rada na utvrđivanju teritorije.
Mobilizacijska gotovost jedinica u SVK ocjenjuje se najnižom pozitivnom ocjenom
zadovoljava. Dio komandi nije u stanju da izvrši mobilizaciju. Na nezadovoljavajuće stanje
mobilizacije utječu nedefinisane nadležnosti u mobilizaciji između SVK i Ministarstva
odbrane, usput da kažem što apsolutno ne stoji jer je Ministarstvo odbrane tek sad preuzelo,
vraćena natrag mobilizacija u Ministarstvo odbrane. Prema tome, ovo su paušalne ocjene.
Ovu cjelu godinu bila je mobilizacija u vojsci.
Sistem bezbjednosti u SVK po liniji stručnih organa i ličnih angažovanja komandanata
funkcionisao je neprekidno i dobro. Nepreduzimanje mjera bezbjednosti u nadležnosti
osnovnih jedinica ne može se ocjenjivati kao uspješno. Kod komandira svih nivoa i
većine komandanata, bataljona i diviziona nije prisutna briga za bezbjednost, a većina
276

navedenih starešina nije stručno osposobljena da prati i procjenjuje stanje bezbjednosti
svoje nadležnosti i da preuzima ili predlaže preduzimanje potrebnih mjera za bezbjednosti.
Čuvanje tajnosti nije na visini i većina starješinskog kadra nema osjećaj za rad u skladu sa
propisima o čuvanju vojne tajne i zaštiti ljudstva i jedinica. Priprema organa u osiguranju
osmatranja i izviđanja praktično se ne vrši. Slično je i sa kontrolama navedenih organa.
Pozadinsko obezbeđenje u 94. godini ostvarivalo je svoju funkciju u krajnje nesređenim
odnosima na relaciji Ministarstvo odbrane – SVK. Pokazalo se da je nemoguće organizovati
sistem pozadinskog obezbeđenja ako ne postoje svi neophodni propisi koji se donose u
skladu sa Zakonom o Srpskoj vojsci Krajine. Ministarstvo odbrane nije nijednu svoju
obavezu izvršavalo na vrijeme, a u jednom broju obaveza prema Srpskoj vojsci Krajine
nije uopšte rađeno. Pokazalo se neophodnim da Ministarstvo odbrane za godinu dana
unaprijed odvoji određena finansijska sredstva za potrebe SVK. To je uslov da bi se mogao
graditi godišnji plan finansiranja vojske neophodan za bilo kakvu aktivnost Glavnog štaba
i komandi jedinica. Kroz cijelu godinu SVK je pratila nepopunjenost gorivom, municijom
i drugim materijalnim sredstvima. Poseban problem predstavljalo je obezbeđenje odjeće,
obuće i hrane, i održavanje svih važnih materijalno-tehničkih sredstava.
Treba da se obezbedi rad državnih organa i institucija, po cijeloj dubini teritorija, u
Republici Srpskoj taj broj se penje skroz 20% vojnih obveznika koji su uključeni u rad ovih
organa, tako da ja mislim da je ovo stvarno minimum što je odrađeno 4% tih ljudi vojnih
obaveznika da to ne bi smio predstavljati problem, odnosno da taj broj ako napravimo
organizaciju može samo doprinjeti većoj efikasnosti borbenih dejstava na frontu. U tom
smislu mi smo predložili, iako je bilo nekih primjedbi u vezi toga, predložili smo Vladi
o formiranju regionalnih povjereništava za organizovanje i koordiniranje odbrambenih
priprema u uslovima stanja neposredne ratne opasnosti i ratnog stanja. Osnovni razlog zašto
smo to napravili jeste taj na nivou korpusa mi praktično nemamo a radi se o odbrambenim
pripremama, nemamo u državnoj upravi pandan. Da li ga treba imati ili ne, ja neću o tome
govoriti. Opštine moraju postati dio državne uprave u stanju neposredne ratne opasnosti.
Riječ je dakle o ratnoj regulativi, ja sam to nazvao donošenje ratne regulative za organizaciju
i rad. Vlada je donijela ili je u fazi donošenja cijelog niza uredbi, ja ću samo pročitati po
prilici da vidite koje su to uredbe koje vrijede za vrijeme stanja neposredne ratne opasnosti
po svim resorima, odnosno segmentima rada Vlade. Tako je i u oblasti uprave, pravosuđa i
uprave imamo Uredbu o ministarstvima u stanju neposredne ratne opasnosti, zatim Uredba
o posebnim organizacijama državne uprave za vrijeme ratnog stanja. Uredba o lokalnoj
samoupravi za vrijeme ratnog stanja, Uredba o uređenju i radu sudova opšte nadležnosti i
javnih tužilaštva za vrijeme ratnog stanja. Uredba o primjeni Zakona o krivičnom postupku
za vrijeme ratnog stanja i Uredba o primjeni Zakona o parničnom postupku itd. Ima tu
deset uredbi. Zatim iz oblasti snabdjevanja i trgovine. Uredba o prometu roba i snabdjevanja
u stanju rata i neposredne ratne opasnosti. Uredba o racionalnom snabdjevanju. Uredba o
prometu i snabdjevanju derivatima nafte, Uredba o načinu formiranja i kontroli cijena,
Uredba o spoljno-trgovinskom poslovanju, Uredba o carinskom poslovanju, zatim saobraćaj
i veze. Uredba o organizaciji rada i nosioca sistema veza u stanju rata ili neposredne ratne
opasnosti, Uredba o radu preduzeća i drugih pravnih lica u oblasti željezničkog i drumskog
saobraćaja i oblasti finansija, zatim četiri uredbe u oblasti unutrašnjih poslova, pet uredbi
u oblasti rada, boračkih, socijalnih pitanja, pet uredbi u oblasti zdravstva, dvije uredbe u
oblasti prosvjete, jedna uredba u oblasti informisanja itd.
U vezi s tim Vlada je donijela zaključke da se prihvata ta inicijativa Ministarstva odbrane
za donošenje prijedloga uredbi o organizaciji državnih organa za vrijeme stanja neposredne
277

ratne opasnosti i ratnog stanja i donošenje prijedloga uredbi za stanje neposredne ratne
opasnosti i ratno stanje. U skladu sa navedenom inicijativom obavezuju se resorna
ministarstva da do 10. 03. dostave Sekretarijatu prijedloge sve. Obavezuje se Ministarstvo
pravosuđa i uprave i Ministarstvo odbrane da sagledaju i analiziraju prijedloge i idu na
Vladu. Obavezuju se resorna ministarstva da pripreme prijedloge drugih uredbi iz svoje
nadležnosti kako je dato u prilogu ove inicijative do 15. 03. i Vlada će to onda usvojiti u
skladu sa svojim ovlaštenjima, zatim Skupštini će predložiti, predsjedniku republike ono
što treba da u skladu sa njihovim Ustavnim ovlaštenjem da se donese. I sve ove uredbe
primjenjuju se u skladu sa potrebama odbrane zemlje u vrijeme rata ili neposredne ratne
opasnosti, a po odluci Vlade i ne objavljuju se u “Službenom glasniku”. Šta je to ministarstvo
uradilo i koje su to mjere u toku najprije je bilo vraćanje u nadležnost Ministarstva odbrane
poslova o ostvarivanju vojne obaveze i mobilizacije. I sad u vezi toga cijeli niz aktivnosti.
Zatim intezivirana priprema, odnosno popuna ratnih rezervi za potrebe vojske, i odmah
ovdje s obzirom da je sjednica zatvorena da se može govoriti o tim stvarima bez obzira
što mi ni Srbija ne treba da na velika zvona da priča priču i drži velike političke govore,
ovdje se radi o slijedećem, 12.000 tona hrane je u procesu ulaženja u Srpsku vojsku Krajine
kojim se obezbeđuju zapravo nama osnovne rezerve za minimalne rezerve za vođenje rata,
za slučaj agresije. I dalje isto jedna i ozbiljna cifra, preko 70 miliona je cifra za municiju
koja treba da uđe u Srpsku vojsku Krajine. Zatim preduzete su mjere na intenziviranju
poslova za pripremu i uređenje teritorije. Intenzivirane su aktivnosti i operativne mjere u
pripremi za aktiviranje štabova, jedinica i povjerenika civilne zaštite i njihovo dovođenje u
stanje gotovosti za izvršenje zadatka, na sklanjanju civila i otklanjanju posledica ured ratnih
dejstava. Preduzete su mjere na neposrednim pripremama postupaka i javnog uzbunjivanja
stanovništva u oblasti vojne privredne djelatnosti i obaveza preduzeća, sačinjeni su ugovori
između ministarstva i preduzeća koji se realizuju u skladu sa finansijama. Rezerve su nam
u toku četverogodišnjeg rata iscrpljene i bez većih ulaganja finansijskih teško je da se
mogu, ozbiljnije neki tokovi pokrenuti. U oblasti ratne organizacije republičkih organa,
zatim pokrenuta je inicijativa za donošenje paketa, popisa i usklađena je organizacija veza u
zemlji sa potrebama vojske, korištenje postojećih sistema veza, PTT, željeznice itd. U toku
je aktivnost sa Ministarstvom odbrane Savezne Republike Jugoslavije, oko preuzimanja i
usklađivanja odgovarajućih propisa i zakonske regulative. Dalje, na zajedničkoj sjednici
zajedničkog Vrhovnog savjeta odbrane koji je bio održan u Banja Luci sa [Republikom]
Srpskom, mi smo napravili zajednički plan, mi smo prije toga imali i zajednički sastanak
dva ministarstva kao što smo imali zajednički sastanak Ministarstva odbrane Republike
Srpske Krajine sa Saveznom Republikom Jugoslavijom, tako i sa Republikom Srpskom,
napravili bilanse, napravili planove rada i moram reći da smo dobar dio toga i tih stvari
i izvršavamo i obavljamo, naravno sve je osnovni limit jesu finansijska sredstva. Mi smo
moram reći i to s obzirom da postoje i neke negativne konotacije, ja ne mogu da se sada oko
toga opredjeljujem na ovom zajedničkom sastanku Vrhovnog savjeta odbrane ja sam tražio i
inzistirao da ne idemo u javnost previše s tim jer se to nama može negativno vratiti nego da
mi te sve pripreme [pravimo], ali meni je žao što sve to nije tako prošlo. U vezi toga napravili
smo neki plan zajedničkog rada, međutim problem je bio slijedeći mi smo uvjetovani nekom
zajedničkom odbranom sa Republikom Srpskom, time da isporučimo Republici Srpskoj
pet hiljada tona nafte [tržnih] naših viškova. Ja nisam siguran da mi to možemo napraviti.
Zajedničke planove neke pravimo, s tim da se barata sa nekim zajedničkim planom odbrane
u varijanti kad se uključuje i Savezna Republika Jugoslavija. U toj varijanti bi bilo onda
278

uključeno dvije divizije iz Savezne Republike Jugoslavije, naravno to sada otpada. To je neki
stari, bivši plan, a osam brigada Republika Srpska pridodaje nama. Zbog toga što su dvije
divizije Vojske Jugoslavije ušle u Republiku Srpsku. Oni i dalje barataju s tih osam brigada
koje bi dodijelili nama. Naša vojska sada nema pet hiljada tona nafte, da mi to imamo mi bi
bili carevi. Nema šanse da imamo pet hiljada tone nafte. Nema šanse. Evo uzmite bilanse, tu
je i ministar energetike. S obzirom da ste primjetili iz mog izvještaja, vjerojatno se primjetili
jer smo mi imali dvije tematske Vlade i dvije tematske sjednice Skupštine posvećene
odbrani primjetili da postoje materijalni problemi, ali postoje i još neki drugi problemi
koji ne odgovaraju tokovima kojim mi idemo, a to je ipak Skupština kao zakonodavno ili
Vlada kao izvršna vlast, naravno predsjednik sa svojom ulogom također u obje mjere izvršne
vlasti, ali i predstavljanje države. Da bi stanje u nekakav sklad i time pomogli našoj državi
posebno, vojsci predlog bi bio da mi idemo sa jednim paketom, na slijedećoj Skupštini,
naravno da to prođe proceduru koja je legalna, koja je demokratska, to znači proceduru
kroz Vrhovni savjet odbrane, da idemo sa nekim prijedlozima paketa zakona koji bi trebali
obezbediti Vladi da izvršava svoju Ustavnu nadležnost a njena Ustavna nadležnost je da
vodi politiku odbrane. Do sada vi ste, zato ja to i pominjem, većina vas je primjetila kad
ja izađem ovdje da ja tu balansiram nešto, da ja masu stvari ne znam ni reći vam, nemam
podatke, upravo zato što mi kao Vlada nismo bili iz određenih razloga koje možemo i
slijedeći raspraviti, da nismo bili u stanju da vodimo politiku odbrane kao što bi trebali da
vodimo i druge politike. Jer smo izvršna vlast, u tom smislu. Prema tome, da bi to izbjegli,
predlažemo slijedeće:
1. da Skupština donese odluku o permanentnom zasjedanju Skupštine u slučaju neposredne
ratne opasnosti, ja čak mislim da je to i Ustavno regulisano,
2. da se također donese odluka o permanentnom zasjedanju Vlade za slučaj rata,
3. da se donese na slijedećoj Skupštini iziđe sa prijedlogom Zakona sa mjerama za slučaj
vanrednog stanja,
4. zatim, prijedlogom Odluke o teritorijalnoj organizaciji izvršne vlasti,
5. i prijedlogom Zakona o odbrani i prijedlogom Zakona o Srpskoj vojsci Krajine.
I naravno sa nečim što je već pripremljeno i gotovo je prijedlog Zakona o odlikovanjima s
kojima bi trebalo pošto je gotov što je Ministarstvo odbrane napravilo da se iziđe na Vladu.
Ja bi molio ponovo da bi mogli da se ovo shvati kao informacija, a da mi nakon Vrhovnog
savjeta odbrane na slijedećoj Skupštini otvorimo temu, tu je bilo i nekih drugih prijedloga
ako se ne varam i kolega Vojnović249 je predlagao da se postavi pitanje odgovornosti za
ali i gospodin Čičić,250 pitanje odgovornosti za događaje koji su se desili na Baniji, itd.,
ja bi napravio slijedeće: ja bi molio da mi uvažite to da prihvatite moj prijedlog da bi
imali jedinstvo svih struktura vlasti u državi da mi na Vrhovnom savjetu odbrane stavimo
to na dnevni red i ovu informaciju i opšte stanje odbrambenih priprema i da idemo sa
jedinstvenim zajedničkim stavom na Skupštinu, a odbrambene pripreme neke koje su u
toku neće se time ništa prekidati. Eto hvala toliko.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Zahvaljujem gospodinu ministru na opširnim informacijama.
Mislim da je prijedlog dobar i da se ovo shvati kao informacija, a da za narednu sjednicu
Skupštine se pripremi jedna prava razrada ove teme, poslije Vrhovnog savjeta odbrane.
249
250

Milivoj.
Dragan.

279

ĐORĐE BJEGOVIĆ:
Ja bi vas samo zamolio za jednu stvar. Mi kao poslanici ovdje primamo svakakve
informacije. Ovo je fantastična informacija, ali primamo i svakakve. Kolika je naša
odgovornost u primanju ovih informacija? Ja bi molio da na idućoj tematskoj sjednici
dobijemo informaciju jesmo li mi dužni da napravimo saradnju u ovom trokutu, četverokutu
ili jesmo li mi u parlamentu dužni to. Ja bi uz sve ostalo da kažem koji su to problemi da
vi ne možete zajedno sjesti i riješiti ih. Govorim, predsjednik Vlade, predsjednik republike,
ministar odbrane, Glavni štab Srpske vojske. Mi stalno to se zamjenjujemo. Riješimo
problem organizacije i problem saradnje. Kad to riješimo nećemo ovdje gubiti toliko
vremena. Problemi će dalje biti i finansija i veza, problemi će biti i u organizovanju kadrova
i sve dalje, ali će se to moći rješavati korak po korak. Ja shvatite imam 55-tu godinu, 30
godina preminulog rada, a ja više ne mogu da trpim ovakvu neorganizaciju i ovakav način
rada. Hvala vam lijepo.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Zahvaljujem. Pukovnik.
PUKOVNIK SLADAKOVIĆ:251
Gospodine predsjedniče, (upadica sa mjesta: gospodina predsjednika Rajka Ležaića),
gospodo ministri.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Ja bi stvarno molio da mi ovu informaciju prihvatimo, a da se ovo razradi na Vrhovnom
savjetu odbrane pa da na slijedećoj sjednici dobijemo jedan pravi elaborat. To je prijedlog
ministra odbrane.
PUKOVNIK SLADAKOVIĆ: Da li mogu nastaviti?
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Ja bi predložio da nastavimo na slijedećoj sjednici, kad budu dati svi mogući podaci, a
ovo je samo informacija. Pošto je predloženo da se čuje da se da informacija, ja bi predložio
da mi informaciju prihvatimo.
(Upadica sa mjesta gospodina Bjegovića).
ČUBRA:
Ja se stvarno izvinjavam, ali mislim da ovome nedostaje kompletan Vrhovni savjet odbrane.
(aplauz)
U vezi ovoga gospodine pukovniče i vi drugi pukovniče, što gospodin Čičić oko ove
odgovornosti i ovoga svega zamolio bih da se stvari u vojsci postave onako kako treba da
idu. Da postoje izvršene analize toga dijela, od tih i tih jedinica, stigne depeša prema vama,
a ne da ovdje nekome ova Skupština sječe glave i jednostavno tamo gdje ga nije postavila.
(aplauz)
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Ja molim poslanike da ovu informaciju prihvatimo i da se za slijedeću sjednicu napravi
materijal. Ko je za neka digne ruku.
Ova informacija je usvojena sa četiri glasa uzdržana. Sa ovim je dnevni red iscrpljen prve
sjednice prvog redovnog zasjedanja i zaključujem prvu sjednicu.
Poštovani kolege poslanici pošto smo zakazali i drugu sjednicu prvog redovnog zasjedanja,
a radi se i o Danu žena 8. martu da našim damama omogućimo da proslave svoj dan, ja
predlažem da odmah nastavimo sa drugom sjednicom prvog redovnog zasjedanja.
251

Ilija.

280

Za ovu sjednicu predlažem slijedeći dnevni red:
1. Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja prvom ministru Vlade.
Prije toga dozvolite nam da najprije ustanovimo kvorum, pa bi molio Mirjanu da izvrši
čitanje kvoruma.
MIRJANA RODIĆ:
01. Atlagić Marko – ovdje
02. Buha Milorad –
03. Bosanac Mitar – ovdje
04. Bibić Branko – ovdje
05. Borić Jovo – ovdje
06. Babić Petar –
07. Brdar Milan – tu je
08. Bogunović Boro – da
09. Bulajić Milan
10. Bjegović Đorđe – ovdje
11. Beldar Zoran – ovdje
12. Bosnić Mile – ovdje
13. Bakić Ranko – da
14. Višić Milorad
15. Vuksanović Vaskrsije –
16. Vojnović Milivoj – ovdje
17. Vurdelja Boro – ovdje
18. Vuković Milivoj – ovdje
19. Vukša Stevan – ovdje
20. Vorkapić Bogdan – ovdje
21. Vučenović Jovica – da
22. Vukšić Milan
23. Vojnica Branko
24. Vujanović Stanko
25. Vujić Ranko
26. Vještica Dušan – ovdje
27. Vojnović Dragan – da
28. Vukelić Veljko – da
29. Gagić Mirko – ovdje
30. Gavrilović Vaso –
31. Gondi Ratko –
32. Gunj Željko – da
33. Grozdanić Miroslav – da
34. Gašić Dušan –
35. Dokmanović Slavko – da
36. Dmitrović Branko – da
37. Damjanović Đorđe – da
38. Dobrić Ljuban – da
39. Dobrijević Marko – ovdje
40. Dragičević Aran – da
41. Dobrijević Dragan – prisutan
281

42. Đurić Stevan – ovdje
43. Ernjaković Milan – ovdje
44. Egić Vukašin – da
45. Živković Milan – da
46. Ivanović Obrad – prisutan
47. Jakšić Dušan
48. Jagetić Mirko – da
49. Kovačić Dragan – da
50. Kovačević Drago – ovdje
51. Kresojević Milan – ovdje
52. Krnić Simo – tu sam
53. Kalember Milan – ovdje
54. Kovačević Gojko – da
55. Lemić Milorad –
56. Ličina Ratko – ovdje
57. Ležaić Rajko – tu
58. Mrkobrada Miloš – ovdje
59. Macura Lazar – ovdje
60. Macura Stanimir – ovdje
61. Miščević Zoran –
62. Markuzio Mario – ovdje
63. Mišljenović Mile – da
64. Maljković Radovan
65. Madžarac Ljubomir – ovdje
66. Obradović Tihomir – da
67. Perić Branko – da
68. Podunavac Đuro –
69. Petrović-Glamočlija Radojka – ovdje
70. Popović Veljko – ovdje
71. Perić Slobodan – ovdje
72. Relić Čedomir – da
73. Radmanović Milan – ovdje
74. Ratković Stevo – da
75. Rajšić Simo –
76. Rebrača Jovo – ovdje
77. Rebić Branko – da
78. Stanimirović Vojislav – da
79. Tankosić Milan – da
80. Đurković Boško
81. Čubra Milan – da
82. Čanak Željko – ovdje
83. Čičić Dragan – ovdje
84. Džodan Petar – ovdje
62 poslanika su prisutna.
282

PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Molim vas, 62 poslanika prisustvuje ovoj sjednici, drugoj sjednici prvog redovnog
zasjedanja.
Prava tačka dnevnog reda Predlog za izglasavanje nepovjerenja prvom ministru Vlade.
Ja vas molim mi smo dobili dva prijedloga, prvi prijedlog od 20 poslanika Skupštine RSK.
(upadice sa mjesta Ratka Ličine)
MARKO ATLAGIĆ:
Gospodine predsjedniče, molim vas da meni kao poslaniku osigurate red u ovoj dvorani.
Ne dozvoljavam da me nitko ne tjera, nego da se držimo Poslovnika. Ne treba da se dobacuje
iz klupa. Hvala.
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Ja vas molim da obrazložim, niste dobili još riječ. Znači, prijedlog za izglasavanje
nepovjerenja prvom ministru Vlade.
RATKO LIČINA:
Mi uopšte nismo utvrdili dnevni red. Zašto se ovdje gasi televizija. Koji je razlog gašenja
televizije?
(Upadica predsjednika: zbog dnevnika).
Da li je dnevnik važniji od tačke dnevnog reda gdje se odlučuje o povjerenju prvom ministru
Vlade?
PREDSJEDNIK RAJKO LEŽAIĆ:
Vi predlažete gospodine Ličina da sjednica bude javna. Ja ću dati na glasanje.
Ja molim poslanike, ko je za to da se sjednica prenosi televizijski, nek digne ruku.
13 poslanika za. Ko je za to da se sjednica ne prenosi televizijski.
(Upadica Ratka Ličine: Sumnjam u glasanje i nek se ovo izvrši pojedinačno prozivkom po
imenu i prezimenu).
Prva tačka je Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja prvom ministru Vlade.
Ko je za ovakav utvrđeni dnevni red nek digne ruku.
Od 62 poslanika, 37 poslanika je protiv da se ova tačka uvrsti u dnevni red.
S obzirom da je prijedlog legitiman Skupština nije prihvatila, zaključujem drugu sjednicu
prvog redovnog zasjedanja.
(Sjednica je završila s radom u 17,38 sati).
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 9.

65

1995., ožujak 8.
Knin
Odluka Skupštine RSK o izboru Drage Kovačevića za ministra informiranja u Vladi RSK
Na osnovu čl. 86. Ustava Republike Srpske Krajine (“Službeni glasnik Republike Srpske
Krajine” br. 1/92.) i čl. 4. stav 2. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (“Službeni
glasnik Republike Srpske Krajine” br. 3/92.), Skupština Republike Srpske Krajine na 1.
sjednici I. redovnog zasjedanja održanoj 08. marta 1995. godine donijela je
283

ODLUKU
o izboru ministra informisanja
u Vladi Republike Srpske Krajine
I
Za ministra informisanja u Vladi Republike Srpske Krajine bira se DRAGO KOVAČEVIĆ,
dipl. soc. radnik iz Knina.
II
Ovu Odluku objaviti u “Službenom glasniku Republike Srpske Krajine”.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUPŠTINA
Broj: 01-02-02-20/1-95. M. P.252 PREDSJEDNIK SKUPŠTINE
Knin, 08. mart 1995. godine
Rajko Ležaić253, s. r.
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 9.

66

1995., ožujak 8.
Knin
Zaključci Skupštine RSK o rješavanju problematike prava pripadnika SVK i o razdiobi
Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja na dva posebna ministarstva
Skupština Republike Srpske Krajine na sjednici održanoj 08. 03. 1995. god. usvojila je
slijedeće
ZAKLJUČKE
1. Republičkom Udruženju boraca priznati status društvene organizacije od posebnog
značaja.
2. Izvršiti razdvajanje Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja na Ministarstvo za
boračka pitanja i civilne žrtve rata i Ministarstvo za rad i socijalnu zaštitu.
3. Donijeti Zakon o zaštiti boraca, kojim će se ujedno odrediti status borca.
4. Hitno donijeti Pravilnik o odlikovanjima i društvenim priznanjima.
Broj: 01-02-03-83/1-95.
M. P.254 PREDSJEDNIK SKUPŠTINE
Knin, 08. 03. 1995. Rajko Ležaić,255 s. r.
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 3., kut. 9.
252
253
254
255

Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.
Ispravno je Ležajić.
Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.
Ispravno je Ležajić.

284

67

1995., ožujak 8.
Knin
Obavijest MUP-a RSK podređenim tijelima o zapovijedi predsjednika RSK Milana Martića
da do daljnjega dužnost ministra unutarnjih poslova RSK vrši Nebojša Pavković
Republika Srpska Krajina
Ministarstvo unutrašnjih poslova šifrirano “dd”
Kabinet ministra
Broj: 00/1-2053/95.
Knin, 08. 03. 1995.
SUP u RSK – s v i m a –
SJB u RSK – s v i m a –
CDB u RSK – s v i m a –
Obavještavamo vas da je predsjednik RSK i vrhovni komandant oružanih snaga RSK u
skladu sa svojim Ustavnim i zakonskim ovlaštenjem izdao naređenje koje vam u cjelosti
prenosimo:
Republika Srpska Krajina
Predsjednik republike
Na osnovu člana 78. stava 1. tačka 5. Ustava RSK (“Službeni glasnik RSK” br. 1/92.), i
člana 8. i člana 40. Zakona o odbrani (“Službeni glasnik RSK” br. 2/93.)
Naređujem
1. Vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Nebojša Pavković ostaje na funkciji ministra
unutrašnjih poslova do daljnjega.
2. Zabranjuje se preuzimanje dužnosti ministra unutrašnjih poslova od bilo kog izabranog ii
imenovanog lica, bez predhodne konstatacije sa vrhovnim komandantom, jer se bez takvih
konstatacija ministar ne može izabrati.
3. Ova naredba upućuje se ministru unutrašnjih poslova Nebojši Pavkoviću koji je obavezan
da sa istom upozna sve potčinjene nosioce funkcija u Ministarstvu unutrašnjih poslova, u
cilju njenog striktnog sprovođenja.
4. Ova naredba stupa na snagu, izvršena je i primjenjuje se odmah.
broj: 00/1-202/95. Predsjednik republike i
Knin, mart 1995. vrhovni komandant SVK
Milan Martić
Prednje se dostavlja na znanje, te je potrebno postupiti u skladu sa odredbama naređenja.v. d. m i n i s t a r
Pavković Nebojša
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 20., kut. 2.
285

68

1995., ožujak 9.
Knin
Službena zabilješka Ministarstva vanjskih poslova RSK o susretu ministra Milana Babića
i veleposlanika SAD-a u Republici Hrvatskoj Petera Galbraitha, na kojemu se, između
ostalog, razmatrala mogućnost povlačenja Zaštitnih snaga UN-a iz Hrvatske, te eventualne
posljedice takve odluke
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SLUŽBENA TAJNA
MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA
Knin, 09. 03. 1995. godine
ZABILJEŠKA

o susretu 09. 03. 1995. godine u Kninu između dr. Milana Babića ministra
inostranih poslova i Pitera Galbrajta256 američkog ambasadora

Razgovoru prisustvovali Dušan Vještica i Rik Holc Apel.257

Prevodilac – Šare258

Razgovor započeo u 11 časova.
Posjeta Pitera Galbrajta Republici Srpskoj Krajini odnosno MIP-u je izvršena na njegov
zahtjev a u svrhu prenošenja poruke Holbruka,259 zamjenika sekretara Stejt Departmenta.
Želja je Galbrajta da razgovori ostanu u tajnosti i lično ne namjerava davati nikakve izjave.
Galbrajtova poruka je sljedeća:
1. Izražava zabrinutost povodom mogućeg povlačenja UNPROFOR-a i vjeruje da se
može naći mirovno rješenje, a dok se to ne ostvari ne žele da narod bude nezaštićen.
2. Bojazan da ako UNPROFOR ode može doći do rata, obnove rata i ovdje i u BiH,
postoji opasnost da se uključi i Srbija kao i druge zemlje pa i sam NATO. Zato žele da se
to izbjegne. Iz tih razloga sa saveznicima vrše pritisak na Hrvatsku da se produži mandat
UNPROFOR-a.
3. Treba biti realan i zato ne vjeruje da je moguće održati postojeći mandat.
Tuđman260 ne može povući svoju izjavu zbog svog naroda.
4. Kako saosjeća sa RSK tako saosjeća i sa drugom stranom.
5. UNPROFOR je pokazao neuspjeh kod povratka izbjeglica i nije osigurao zaštitu
nesrpskog stanovništva.
Pregovarački proces predugo trajao.
6. Nije lako produžiti mandat ali pošto je od izuzetnog značaja sa saveznicima će tražiti
trajno rješenje preko promjene mandata.
7. Nove snage koje će svoja ovlašćenja imati iz novih rezolucija imaće zadatak
– da održavaju prekid vatre od 29. 03. 1994. godine,
256
257
258
259
260

Peter Galbraith.
Rick Holzappel.
Priređivači nisu utvrdili ime.
Richard Holbrooke.
Franjo.

286

– provođenje Ekonomskog sporazuma,261
– nadziranje svih granica zaštićenog područja uključujući i međunarodnu prema BiH-u.
8. Tim će se novim mandatom postići obezbeđenje hrvatskih zahtjeva ali i prekid vatre,
što je cilj srpske strane.
9. Vjeruje da ovakvu odluku neće biti previše teško prihvatiti.
10. Od UN će se tražiti da nadzire glavne prelaze.
11. Prvobitni zadatak će biti pregled vozila te da vraćaju vojno osoblje, oružje ili vojnu
opremu.
UN se sada nalazi na 15 prelaza, UN već imaju ovlašćenja da nadziru granice. UN treba
da uživa potpunu slobodu kretanja i unutar [...]262
12. Kako bude napredovalo provođenje Ekonomskog sporazuma UN će zatražiti onaj
promet koji narušava rezoluciju o sankcijama.
Sve ovo je pod uslovom da se privredni odnosi ustale a opravdanje može biti npr. u
koliko pod Privrednim sporazumom bude davanje goriva te da se to ne prosljeđuje Bosni.
13. Ukoliko se ustali sprovođenje Privrednog sporazuma onda će Krajina pospješiti
trgovinu sa Hrvatskom i sa Evropom.
14. Uvođenje te kontrole ne smije biti na štetu privrede.
15. Pošto vrše pritisak na Hrvatsku za produženje mandata od Krajine traže:
– nastavak saradnje sa UNPROFOR-om dok god budu u funkciji privrednog povezivanja,
– nastavak sprovođenja Privrednog sporazuma od 02. 12. 1994.,
– da se ubrza nastavak pregovora o novim mjerama iz Sporazuma te obnovi željezničkog
saobraćaja Zagreb-Split do ljeta ove godine,
– da se održi obećanje koja srpska strana da Akašiju263 da će se od aprila uključiti u
političke pregovore.
16. UN će ovdje i dalje djelovati sa donešenim i novim rezolucijama.
17. Hrvatska strana će zahtjevati kozmetičke promjene imena, novu rezoluciju koja to
određuje i novi lanac komande pošto vam je u interesu Ekonomski sporazum.
18. Trenutno na Hrvatsku gledamo kao na činioca koji želi izazvati novi rat i zato je
okrivljuje međunarodna zajednica i biće kriva ona strana koja odbije nove mjere.
19. Hrvatska će biti okrivljena ukoliko odbije nastavak Sporazuma o prekidu vatre a
srpska strana ako odbije nadzor granice.
20. Ukoliko srpska strana smatra da je ovaj pristup prihvatljiv Galbrajt nudi posredovanje
i dalje.
21. Ne očekuje trenutni odgovor na poruku.
Poslje ovog Galbrajtovog izlaganja slijedi izlaganje ministra dr. Babića sa osvrtom na
definisanje zaštićenih područja.
Zatim slijedi Galbrajtov komentar da bez ovog sam ne bi mogao steći takva iskustva i
saznanja te da je smisao njihovog nastojanja naći prihvatljivo rješenje tj. “formulu da
Tuđman kaže da je nešto postignuto”.
Sporazum o normalizaciji gospodarskih odnosa između Republike Hrvatske i RSK, potpisan 2. prosinca
1994.
262
Nedostaje dio teksta u izvorniku.
263
Yasushi Akashi.
261

287

Galbrajt dalje daje predlog (kaže “razmišljam naglas”) da bi se moglo naći rješenje oko
prihvatanja novog mandata na način da se naftnom kompanijom koja snabdjeva gorivom
opravda kontrola granice prema Bosni zbog rata i očuvanja niskih cijena.
Dr. Babić ističe da je neprihvatljivo navesti da UN štiti granicu Hrvatske.
Na pitanje dr. Babića da li novim rezolucijama otpada primjena Rezolucije 743 – Vensovog264
plana, Galbrajt odgovara:

“Želimo novu rezoluciju sročiti tako da UN ima četiri uloge:

– primirje,

– Privredni sporazum,

– novi sporazum kao i politički,

– UN da sprovodi sve postojeće rezolucije,
vjerujem da odgovor na vaše pitanje mogao bi biti “da pošto Vensov plan i dalje ostaje
unutar rezolucija”.
Također dodaje da nisu razrađene pojedinosti te da sam vjeruje da je problem Zapadna
Slavonija i Sektor “Istok”, ali da se mora rješavati u sklopu Ekonomskog sporazuma ili
nekih drugih predviđenih poglavljem 5. iz Sporazuma.
Kaže da bi došlo do nekih sporazuma onda bi se i mandat mogao preinačiti na taj način.
Ukoliko se uspostavi da se stanovništva mogu vratiti onda bi i UN drugačije postupila i u
tom slučaju bi obe strane (zamjena stanovništva) morale neposredno sklopiti sporazum.
Ističe da se Tuđman zasigurno nada u neke druge snage, a da oni rade da ostane UN sa
novim mandatom te iznosi mogućnost da te nove snage budu manjeg obima što povlači
i druga pitanja. Promjena mandata UNPROFOR-a je važna da se ne predstavi kao poraz
Hrvatske i zato je potrebno da se javno ne omalovažava Tuđmanova odluka pošto postoji
opasnost da ne prihvati produženje mandata. Zbog ovog smatra da srpska strana treba
uzvratiti konstruktivno jer je Tuđmanov stav da se UN povuče i ako se postigne ostanak
onda je ostvaren cilj.
Dalje Galbrajt pita za mišljenje “da li bi lično voljeli (dr. Babić) da ove razgovore vodi Akaši
ili jedna ili više članica Savjeta bezbednosti kao npr. SAD-e i sl.
Iako plan “Z-4” nije tema razgovora, usput se na njega osvrće Galbrajt:265 Objašnjava proces
rada “Z-4” iz razloga što se odustalo od načela “uzmi ili ostavi” te komentariše da je plan
“Z-4” pravedan i korektan a obje strane uputile inače zamjerke, da je bilo 250 članaka o
planu, a samo 5 podržalo plan. Kaže da je Hrvatska štampa korektno prenijela plan.
Dovršeno u 13 časova.
Dostaviti:266
Zabilješke vodio – Martić,267
Dušan Vještica – Mikelić,268
– Ležajić,269
– Tanjga,270
264
265
266
267
268
269
270

Cyrus Vance.
Rečenica dopisana rukom.
Dopisano rukom.
Milan.
Borislav.
Rajko.
Rade.

288

– Perić.271
[……., v. r.]272
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 39.

69

1995., ožujak 9.
Knin
Priopćenje za javnost ministra vanjskih poslova RSK Milana Babića o protivljenju promjeni
mandata UNPROFOR-a
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA REPUBLIC OF SERBIAN KRAYINA
MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA MINISTRY OF FOREIGN AFFAIRS
Kralja Petra I. Oslobodioca 2, KNIN Kralja Petra I. Oslobodioca 2, KNIN
tel. 0780/60-445 tel/faks: 011/2351-556
tel. 0780/60-445 tel/faks: 011/2351-556
Za Republiku Srpsku Krajinu neće biti prihvatljiva suštinska promjena mandata Mirovnih
snaga Ujedinjenih nacija na teritoriji Srpske Krajine, niti njihovo stavljanje pod komandu
drugih tijela ili organizacija van organizacije Ujedinjenih nacija, bez obzira na stav Hrvatske
i njenu prijetnju agresijom na Republiku Srpsku Krajinu. Moje lično uvjerenje je da se
bez poštivanja Sporazuma o prekidu vatre postignutog između Republike Srpske Krajine
i Hrvatske273 i jačeg razmještanja Mirovnih snaga Ujedinjenih nacija na liniji razdvajanja
Krajine i Hrvatske teško može izbjeći novi rat koji Hrvatska najavljuje Krajini.
Bez obzira na međusobne odnose u političkom i državnom vrhu Republike Srpske Krajine
koji su dobili svoj rasplet u Skupštini, gdje se jedino mogu takvi odnosi i razrješavati,
Ministarstvo inostranih poslova Republike Srpske Krajine održava intenzivne odnose
sa svim međunarodnim faktorima koji učestvuju u rješavanju krize na području bivše
Jugoslavije, kako bi stavovi i interesi Krajine i srpskog naroda bili blagovremeno
predstavljeni i branjeni.
Knin, 09. 03. 1995. M I N I S T A R
M. P.274 dr. Milan Babić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 604.

271
272
273
274

Slobodan.
Potpis je nečitak.
Zagrebački sporazum, 29. 3. 1994.
Prijemni pečat: Javno preduzeće Radio-televizija Republike Srpske Krajine – Knin, broj: 87/95., 9. 3. 1995.

289

70

1995., ožujak 9.
Knin
Priopćenje za javnost Službe za informiranje Ureda predsjednika RSK o stavu predsjednika
Milana Martića glede neuvrštavanja prijedloga o smjeni predsjednika Vlade RSK Borislava
Mikelića na dnevni red 2. sjednice prvog redovnog zasjedanja Skupštine RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SLUŽBA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE

SLUŽBA ZA INFORMISANJE
Broj: 020/5-205/2-95.
Knin, 09. 03. 1995. g.
SREDSTVIMA JAVNOG INFORMISANJA U RSK
/ s v i m a /
U prilogu vam dostavljamo saopštenje za javnost Službe za informisanje predsjednika
Republike Srpske Krajine u kojem se iznosi stav predsjednika o događajima na protekloj
sjednici Skupštine RSK.
Zahtjevamo da tekst saopštenja objavite u cjelini, bez ikakvih skraćenja ili uredničkih
intervencija.
S poštovanjem.
ŠEF SLUŽBE
Petar Damjanić, [v. r.]
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SLUŽBA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE
SLUŽBA ZA INFORMISANJE
Broj: 020/5-205/95.
Knin, 09. 03. 1995. g.
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
Povodom događaja na proteklom zasjedanju Skupštine Republike Srpske Krajine koji su
bili sakriveni od javnosti, Služba za informisanje Predsjednika Republike dužna je da saopšti
slijedeće:
Ono šta je urađeno na 2. sjednici I. redovnog zasjedanja Skupštine Republike Srpske
Krajine ostaće zapamćeno kao najgrublje kršenje osnovnih principa na kojima počiva država
i demokratski parlamentarizam.
Javnosti je poznato da je Predsjednik Republike zatražio od Parlamenta raspravu i glasanje
o smjeni Prvog ministra Bore Mikelića, a inicijativu za njegovu smjenu pokrenula i grupa
od 20 poslanika, pripadnika svih stranaka u Parlamentu Republike Srpske Krajine.
Zahtjev Predsjednika Republike Srpske Krajine temelji se na odredbama Ustava RSK i
Skupština nema pravo da odlučuje da li će ili neće raspravljati o ovom predlogu. Ustavna
je obaveza Skupštine Republike Srpske Krajine da zahtjev Predsjednika o razrešenju Prvog
ministra uvrsti u dnevni red, otvori raspravu o njemu, te da na kraju glasa o povjerenju
290

Prvom ministru. Ova ustavna obaveza na jučerašnjoj sjednici Skupštine bezobzirno
je prekršena, prvenstveno od strane predsjednika Skupštine Rajka Ležajića, i glasačke
mašinerije koja je po principu sirove sile, skriveno od očiju javnosti ignorisala Ustav i
Poslovnik o radu Skupštine i jednostavno skinula sa dnevnog reda zahtjev predsjednika i
inicijativu dvadesetorice poslanika.
Ovakvim postupkom izvršen je direktan udar na ustavno uređenje države, a Parlament je
od najvišeg zakonodavnog tijela pretvoren u glasačku mašineriju koja po volji ovog ili onog
pojedinca ili grupe može da krši Ustav i da ga prilagođava sopstvenim interesima, čiji cilj je
bezpoštedna borba za vlast.
Sama činjenica da je onemogućena rasprava o zahtjevu Predsjednika Republike za smjenu
Prvog ministra, jasno potvrđuje tačnost i opravdanost Predsjednikovih navoda o visokom
stepenu korumpiranosti i kriminalizacije društva, kao i o nastojanjima da se to sakrije od
očiju javnosti.
Ignorisanje zahtjeva Predsjednika Republike učinjeno je s ciljem da se na, takođe
protuustavan način, postavi ministar unutrašnjih poslova, bez konsultacija i dogovora sa
Vrhovnim komandantom oružanih snaga Republike Srpske Krajine.
Predsjednik Republike Srpske Krajine time je primoran da preduzme mjere koje će zaštititi
Ustav, odbrambenu moć zemlje, njenu političku stabilnost i osnovne nacionalne interese.
Javnost će o svemu tome biti obavještena detaljno i pravovremeno kao što će također biti
upoznata sa razlozima zbog kojih je pokrenuta inicijativa za smjenu Prvog ministra.
ŠEF SLUŽBE
Petar Damjanić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 3.

71

1995., ožujak 13.
Knin
Zamolba Udruženja izbjeglih i protjeranih osoba u RSK glavnom tajniku UN-a da
posreduje pri Visokom povjereništvu UN-a za izbjeglice, kako bi se ukinula zabrana
isporuke humanitarne pomoći Srbima u RSK, uvedena zbog sudjelovanja snaga RSK
u napadima na zaštićenu zonu Bihać i njihovog blokiranja humanitarnih konvoja
namijenjenih tamošnjem stanovništvu
UDRUŽENJE IZBJEGLIH I PROTJERANIH
LICA U REPUBLICI SRPSKOJ KRAJINI
Broj: 5/95.
Knin, 13. 03. 1995. godine
GENERALNI SEKRETAR ORGANIZACIJE
UJEDINJENIH NARODA
Gospodin Butros Butros Gali275
275

Boutros Boutros Ghali.

291

Vaša ekselencijo,
vijest da je Visoki komesarijat UN za izbjeglice (UNHCR) do daljnjeg suspendovao isporuke
humanitarne pomoći Srbima u Republici Srpskoj Krajini, uz obrazloženje da oni “blokiraju
kretanje konvoja tog Komesarijata u bihaćki kraj”, više nego nas je iznenadila i zabrinula.
Takva odluka Visokog komesarijata UN za izbjeglice najviše će pogoditi upravo same
izbjeglice i protjerana lica u RSK i to u trenutku kada je pomoć međunarodne zajednice
i onako drastično smanjena, a i u situaciji otvorene prijetnje ratom od strane Republike
Hrvatske.
Udruženje izbjeglih i protjeranih lica u RSK, kao nevladina i nepolitička organizacija
ne može a da ne izrazi svoje čuđenje i nezadovoljstvo, kao i najoštriji protest povodom
te politički obojene odluke Visokog komesarijata u UN za izbjeglice, koje izbjeglice i
protjerana lica u RSK stavlja u težak i neravnopravan položaj prema drugim izbjeglicama na
prostorima bivše Jugoslavije.
Opštepoznata je činjenica da izbjegla i protjerana lica u RSK ni na koji način nisu
doprinjela “blokiranju kretanja konvoja UNHCR-a u bihaćki kraj”, pa ni rješavanje
problema vezanih za dostavu humanitarne pomoći na to područje ne može se rješavati
obustavljanjem dostave humanitarne pomoći na drugo područje, konkretno u RSK, koja se
inače tretira kao zona pod zaštitom UN-a.
Ovakvom odlukom na najdrastičniji način kažnjavaju se izbjegla i protjerana lica u
RSK, što smatramo krajnje nehumanim i u suprotnosti sa osnovnim načelima OUN-a.
Napominjemo da takvo ponašanje predstavnika Visokog komesarijata za izbjeglice stvara
klimu koja ne može ići na ruku procesima uspostave mira i humanijih odnosa na prostorima
bivše Jugoslavije, pogotovu na prostoru bivše Socijalističke Republike Hrvatske.
Vaša ekselencijo,
u ime 130.000 protjeranih i izbjeglih lica u RSK, molimo vas da snagom vašeg autoriteta
utičete na visoki Komesarijat UN za izbjeglice da djeluje u skladu sa principima te
organizacije i na načelima Povelje OUN-a da izmjeni ovu odluku i da nastavi sa isporukama
humanitarne pomoći izbjeglim i protjeranim licima u RSK.
S poštovanjem!
PREDSJEDNIK UDRUŽENJA
M. P.276
Dragan Vukmirica, [v. r.]
Preslika, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1734.

72

1995., ožujak 13.
Knin
Zahtjev I. uprave Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK kojim od Uprave javne
bezbjednosti MUP-a RSK traži da se na području autoceste u zapadnoj Slavoniji vodi
evidencija o prelascima osoba iz RSK na slobodni hrvatski teritorij

276

Okrugli pečat: Udruženje protjeranih i izbjeglih lica RSK, Knin.

292

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
RDB – I. UPRAVA
Broj: 08/2-0-537/95.
Knin, 13. 03. 1995.

STROGO POVJERLJIVO

– MUP RSK
Uprava javne bezbjednosti
KNIN
Predmet: Operativna saznanja, zahtjev za dostavu podataka.Neposredno nakon puštanja auto-puta u promet, a posebno u posljednje vrijeme uočen je
pojavni oblik ostvarivanja susreta porodica iz RH i RSK i kontakata po drugim osnovama i
to na dijelu auto-puta koji kontroliše RH. Kako na taj način neminovno dolazi do oticanja
podataka i kako obavještajno bezbednosne službe RH takve susrete potiču, raspolažemo
saznanjima da na taj način prikupljaju obavještajne i druge podatke o ukupnom stanju u
RSK.
Obzirom da naša Služba zbog objektivnih okolnosti nema mogućnosti da sve navedene
susrete i kontakte pravovremeno registrira i pokriva, predlažemo da se na graničnom prelazu
Okučani ustroji i vodi evidencija o prelazima lica.
Molimo vas da nam u tom smislu jednom nedjeljno ili u drugom vremenskom periodu
dostavite spiskove lica koji prelaze na pomenutom graničnom prelazu, tako da bi naša
Služba mogla vršiti eventualna operativna kombinovanja.
NAČELNIK UPRAVE
M. P.277 Oluić Milorad, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 20., kut. 4.

73

1995., ožujak 15.
Pakrac
Zahtjev SO Pakrac upućen čelništvu RSK da prilikom budućih diplomatskih pregovora
vezanih uz eventualnu izmjenu mandata UNPROFOR-a u Hrvatskoj vodi računa o
interesima srpskog stanovništva u zapadnoj Slavoniji, s naglaskom na stavljanje pod
međunarodnu zaštitu cjelokupnog “srpskog etničkog prostora Zapadne Slavonije”
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Upućeno:278
SKUPŠTINA OPŠTINE PAKRAC Predsjedniku Republike
Broj: 020-615/95-I-01

Vlade
Pakrac, 15. mart 1995. Ministru inostranih poslova

odbrane
277
278

Okrugli pečat: RSK, MUP, Resor državne bezbednosti, Knin.
Dopisano rukom.

293

PREDSJEDNIKU SKUPŠTINE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
K n i n
PREDMET: Razmatranje promjene mandata UNPROFOR-a.Na osnovu novonastale situacije otkazivanjem mandata mirovnim snagama UNPROFOR
od strane hrvatskih vlasti kao i najnovijim aktivnostima koje se provode s ciljem promjene
mandata, odnosno utvrđenjem nekih novih mirovnih aranžmana, Skupština opštine Pakrac
od Ministarstva inostranih poslova traži da poduzme sve moguće diplomatske aktivnosti
da srpski etnički prostor zapadne Slavonije konačno dobije zasluženo mjesto u političkim
pregovorima između Republike Srpske Krajine, Republike Hrvatske i organa međunarodne
zajednice.
Želimo po tko zna koji put da naglasimo da nam nije poznato zašto je još prilikom
usvajanja Vensovog279 plana ispušteno iz stavljanja pod zonu zaštite velikog dijela srpskog
etničkog prostora.
Odlučni smo u stavu da sadašnji prostor Zapadne Slavonije koji se prema sadašnjem
mandatu UNPROFOR-a nalazi u zoni pokrića ne može biti naš minimum u smislu srpskog
etničkog prostora Zapadne Slavonije kao integralnog dijela Republike Srpske Krajine. To
naročito ne može biti sadašnji prostor Zapadne Slavonije koji je pod našom kontrolom.
Uvjereni smo da rukovodstvu Republike Srpske Krajine nije nepoznato da je kvalitetno
rješenje pitanja srpskog etničkog prostora Zapadne Slavonije temeljno pitanje u pristupu
rješenja sveukupnih odnosno sa Republikom Hrvatskom.
Opšte poznata je činjenica da se Srbi, sa prostora Zapadne Slavonije koji je pod zonom
zaštite ali izvan naše kontrole, izgone i da su svedeni na gotovo beznačajan broj. Kako tek
prolaze oni Srbi Zapadne Slavonije koji nisu pod zonom zaštite, a sa tih prostora su Srbi dali
otpor Tuđmanovoj280 vlasti.
Naši zahtjevi u sklopu promjene mandata, odnosno u sklopu novih mirovnih aranžmana
moraju biti u skladu nekoliko odluka Skupštine Republike Srpske Krajine, počev od odluke
od 16. oktobra 1993. godine sa Plitvica –
– što se smatra srpskim etničkim prostorom zapadne Slavonije kao integralnim djelom
Republike Srpske Krajine –
– pa do odluke Skupštine Republike Srpske Krajine od 24. februara 1995. u Okučanima,
kojom je odlučeno da se sastavnim dijelom Republike Srpske Krajine smatra cjelovit srpski
etnički prostor Zapadne Slavonije.
Zahtjevamo da se u novim mirovnim aranžmanima pod efikasnu zaštitu stave srpski
etnički prostori i to: 45 srpskih naselja sa područja opštine Slavonska Požega, cijeli prostor
opštine Podravska Slatina uz 20 naselja sa područja opštine Slavonska Orahovica, 7 naselja
sa područja opštine Donji Miholjac i minimum 28 naselja sa područja opštine Virovitica.
Odbacujemo svaku eventualnu tvrdnju da je to, ili da bi to bila, “velika provokacija
Hrvatske”. Ovu tvrdnju imamo u činjenici da je samo na području opštine Slavonska
Požega ostalo izvan prijedloga za stavljanje pod pokriće (zaštitu) još 20 srpskih sela (mimo
45 predloženih) koja su rastresito razmještena po bivšoj opštini Slavonska Požega.
279
280

Cyrus Vance.
Franjo.

294

Već smo ranije dostavljali podatke o nazivima naselja koja zahtijevamo da se stave pod
zaštitu, ali ako bude potrebno to ćemo ponovno naknadno precizirati.
Mislimo da je obaveza svih nas da se postignu takvi mirovni aranžmani koji će obezbjediti
punu zaštitu srpskog stanovništva i mogućnost njegovog povratka na prostore cjelokupne
Zapadne Slavonije i predstavljati dobru osnovu za kvalitetno političko riješenje za Republiku
Srpsku Krajinu uključujući kompletan srpski etnički prostor Zapadne Slavonije.
Uvjereni smo da se u pregovorima sa Republikom Hrvatskom i međunarodnom
zajednicom ne smije prihvatiti nikakvo parcijalno i različito političko rješenje za neke oblasti
Republike Srpske Krajine, već se mora riješiti cijelovito i jedinstveno za kompletan srpski
prostor Republike Srpske Krajine.
Uz pozdrav!
M. P.281
PREDSJEDNIK SKUPŠTINE
Dipl. inž. Miroslav Grozdanić, [v. r.]
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 15., kut. 9.

1995., ožujak 16.
Knin
Zapisnik s 38. sjednice Vlade RSK

74

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

VLADA
ZAPISNIK
sa 38. sjednice Vlade RSK održane 16. 03. 1995.
u zgradi Vlade u Kninu
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni
dio.
Odsutni: Ratko Veselinović, Mile Bosnić, Branko Petrović, Dragutin Bolić, Milan Pađen,
Milan Babić
Sjednici prisustvuju po pozivu: /
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Borislav Mikelić.
Sjednica je počela s radom u 15,00 časova.
1. Predsjednik Mikelić pročitao je saopštenje za javnost o stanju u prosvjeti od 15. 03.
1995. godine (prilog br. 1).
Ministar Drago Kovačević – Nakon sastanka sa prosvjetnim radnicima dogovorili smo da se
nastava redovno odvija od sutra.
Međutim, prosvjetni radnici nakon toga svojevoljno odlučuju da skrate čas bez obzira na
naš dogovor.
281

Okrugli pečat: RSK, SO Pakrac, Pakrac.

295

Ministar Ratković282 – Preinačili su naknadno odluku Sindikata prosvjetnih radnika i
skratili čas, što je vrlo nekorektno. Smatram da je u pitanju politički štrajk jer primarni
motiv nije novac.
Nakon rasprave usvojen je slijedeći
ZAKLJUČAK
Da ministar Ratković i Kovačević pozovu sutra na sastanak direktore škola i upozore
ih da se nastava mora redovno odvijati uz trajanje časa od 45 minuta. U protivnom će se
izvršiti kadrovske promjene unutar prosvjete.
Donesena je
ODLUKA
o odobrenju sredstava (pozajmice) opštini Knin (prilog br. 2)
2. Potom je predsjednik Mikelić pročitao saopštenje za javnost vezano za imenovanje
zamjenika ministra unutrašnjih poslova i načelnika javne bezbjednosti MUP-a RSK (prilog
br. 3).
3. Donesena je
ODLUKA
o odobrenju sredstava JP “RT RSK” (prilog br. 4)283
Sjednica je završila s radom u 15,40 časova.
SEKRETAR M. P.284 M. P.285 PREDSJEDNIK
Savo Štrbac, [v. r.] Borislav Mikelić, [v. r.]286
Broj: 05-5-382/1-95. Broj: 06-5-348/95
Knin, 30. 03. 1995. god.287 Knin, 30. 03. 1995.288
Izvornik, strojopis, ćirilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 23.

75

1995., ožujak 16.
Okučani
Informacija SUP-a Okučani MUP-u RSK o nepravilnostima uočenima prilikom provedenog
nadzora na dijelu autoceste Zagreb-Lipovac pod srpskim nadzorom
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA ministar / Devrnja289
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA - o t v o r e n o 282
283
284
285
286
287
288
289

Stevo.
Priređivači su izostavili priloge.
Okrugli pečat: RSK, Sekretarijat Vlade, Knin.
Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.
Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici s vlastoručnim potpisima.
Dopisano rukom.
Isto.
Isto..

296

SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
OKUČANI
Broj: 08-05/1-1086/1-95.
Okučani, 16. 03. 1995. godine
MUP RSK – K N I N
Od 12. – 16. 03. 1995. g. u više navrata vršen je obilazak trase auto-puta dionice pod
našom kontrolom od punkta Dragalić do Paklenice od strane radnika SUP-a Okučani,
zajedno sa koordinatorom upućenim od strane MUP RSK, te su zapažene sledeće novosti:
– oko samog auto-puta je pojačana kontrola od strane pripadnika Srpske vojske na
ulazima i izlazima iz auto-puta, primjećen je veći broj vojne policije i vojske uzduž samog
auto-puta.
Takozvani divlji ulazi na auto-put koji su po otvaranju auto-puta bili zapriječeni sada
su otvoreni te se na iste slobodno ulazi i na auto-put, u zadnje vrijeme u većem broju.
Napominjemo da smo iste ulaze u više navrata zaprječavali, ali su od strane građana i vojske
u zadnjih nekoliko dana otvoreni, tj. uspostavljen za ulazak na auto-put.
Također veliki broj građana koji odlazi u RH po naftne derivate posjeduje odobrenja
izdata od strane vojske konkretno Komande 18. korpusa ili ih vojska pušta a po povratku
im uzima 10% od količine koju voze.
Radnici SUP-a Okučani su konstatovali da su otvoreni sledeći ulazi i to:
– sjeverna traka auto-puta ulaz na 315 km, 313 km, 312 km, nadvožnjak Dubovac –
sporedni put, Donji Okučani, tj. 311 km, 310 km nadvožnjak Vrbovljani, kanal Sloboština
310 km.
Južna traka auto-puta kontrolni punkt Dragalić 310 km, 317 km ulaz u Donje Bogićevce.
Više ulaza od 316 km do 314 km, prilazni put u Prašnik drži vojska RSK. Više ulaza od 312
km do 310 km – gređanski put. Napominjemo da pomenute punktove drži vojska i vojna
policija kao jurišne brigade 18. korpusa.
M. P.290
SEKRETAR
M. P.291 Drago Veselinović, [v. r.]
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 607.

76

1995., ožujak 18.
Okučani
Izvješće SUP-a Okučani Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o problemima vezanim uz
odvijanje prometa na dijelu autoceste Zagreb – Lipovac pod srpskim nadzorom, s naglaskom
na brojne nezakonite radnje pripadnika 18. korpusa SVK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
290
291

Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Okučani.
Prijemni pečat: primljeno 16. 3. 1995. u 14,30; voditelj smjene: Babić.

297

SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA
OKUČANI
Broj: 08-05/2-1150/1-95.
Okučani, 18. 03. 1995.
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA RSK
– UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI –
K N I N
PREDMET: Problematika na auto-putu, – izvještaj.
Otvaranjem auto-puta, a naročito u posljednje vrijeme radnicima ovog Sekretarijata
otežava se rad vezano za problematiku na auto-putu iz sledećih razloga i to:
pored legalnog ulaza na auto-put /naplatne kućice/ otvoreni su ilegalni ulazi od strane
pripadnika vojske 18. korpusa u D.292 Bogićevcima, Dubovcu i Donjim Okučanima. Na
napred navedenim mjestima nalaze se pripadnici vojske u zelenim maskirnim uniformama
gdje vrše kontrolu ulaska vozila na auto-put u cilju odlaska u RH radi snabdjevanja gorivom
i drugih roba. Telefonskim pozivima gdje su građani željeli ostati anonimni, obavještavali
su ovaj Sekretarijat o nezakonitim radnjama pripadnika vojske /oduzimanje goriva bez
potvrde, uzimanja dinarskih i deviznih sredstava u manjim i većim svotama što ovisi o
količini preveženog goriva, protuusluge u pivu, kafi i drugim robama, odvoženje i dovoženje
građana srpske i hrvatske nacionalnosti u RSK i RH /.
Osim napred navedenog sa određenih punktova gdje su se u blizini nalazile naše patrolne
službe, dolazili su pripadnici vojske sa navedenih punktova, udaljavali naše patrole i
nedozvoljavali da poduzimaju bilo kakove mjere i radnje.
Napred navedenim ponašanjem pripadnika vojske bezbednost na prostoru je totalno
narušena kako iznutra tako izvana.
Osim pripadnika naše službe koji podnose prijave, odkrivaju i sprečavaju razne
nedozvoljene radnje ne uključuju se ostale službe, devizna inspekcija, tržišna inspekcija,
carinska služba i dr. Za napomenuti je da od dosad podnešenih 126 prekršajnih carinskih
prijava, a protiv 147 lica nijedan predmet nije riješen.
I pored ostvarenih kontakata sa carinskim organima, inspekcijskim službama,
predstavnicima državne i vojne bezbednosti stanje se ne mjenja na bolje, već naprotiv
svakodnevno se pogoršava.
Molimo Vas da poduzmete sve što je u vašoj moći da se spreči daljnji kriminal, da se
dosadašnji sankcioniše, te da se samim time poboljša bezbednosna situacija na samom
prostoru.
O TOME OBAVIJEST: M. P.293 S E K R E T A R
– Oblasno vijeće – Okučani. Veselinović Drago
– IS SO Okučani.
– Komanda 18. korpusa – St.294 Gradiška
Izvornik, strojopis, latinica
HR-DASB-SACPŽ, OV SO ZS, kut. 6.
292
293
294

Donji.
Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Okučani.
Stara.

298

77

1995., ožujak 19.
Knin
Izvješće Odsjeka bezbjednosti Komande 7. korpusa SVK Glavnom štabu SVK o mitingu
Srpske radikalne stranke u Kninu
KOMANDA 7. KORPUSA VOJNA TAJNA
ODSEK BEZBEDNOSTI STROGO POVERLJIVO
Str. pov. br. 22-187.
19. 03. 1995. godine
Miting SRS,
zapažanja.-
ODELENJU BEZBEDNOSTI GŠ SVK
U prilogu akta dostavljamo Vam ZOPMR OB 7. larp-a PVO, koji je po dobijenom zadatku
prisustvovao i pratio miting SRS u Kninu dana 18. 03. 1995. godine.
Miting je izveden u vremenu od 13.00 do 14.00 časova na Trgu ispred železničke stanice u
Kninu i uz lično vođenje predsednika SRS, dr. Vojislava Šešelja. Skup je izveden mirno i bez
ekscesa. Registrovano je u manjoj meri prisustvo uniformiranih lica, pripadnika SVK, čiji
izlazak za govornicu ili nikakvo nasilničko i ekscesno ponašanje nije zapaženo.
Na osnovu izveštaja OB 7. larp-a PVO i prikupljenih podataka od drugih izvora, cenimo da
na mitingu nije bilo negativnih istupanja uperenih prema VSK.
ČŠ/ĆŠ
N A Č E L N I K
Potpukovnik
M.P.295 Luka Miljuš, [v.r.]

Miting SRS u Kninu, zapažanja

O B R A Z LO ŽE NJ E

Dana 18. 03. 1995. god. s početkom u 12 časova, na trgu Stojana Jankovića u Kninu,
zakazan je miting SRS, na kojem su kao gosti bili najavljeni dr. Vojislav Šešelj, Branko
Vojnica i još nekoliko funkcionera stranke. Okupljanje učesnika mitinga na trgu ispred
željezničke stanice, počelo je nešto prije dvanaest časova, a onda je saopšteno da dr. Šešelj iz
objektivnih razloga kasni i da će miting nešto kasnije početi.
U 13 časova miting je otvoren, a u to vreme na mitingu je bilo prisutno nekoliko hiljada
ljudi, a od prisutnih manji broj je bio u uniformama SVK od kojih je svega njih nekoliko
bilo naoružano ličnim naoružanjem, odnosno automatskim puškama.
U svojim izlaganjima, govornici su davali podršku predsedniku RSK Mili Martiću dok su za
predsednika Vla