You are on page 1of 392

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI

Knjiga 16.

DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (siječanj – travanj 1995.)

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. – DOKUMENTI KNJIGA 16.

BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat – Dokumenti, knjiga 8.

Nakladnik:

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata – Zagreb Hrvatski institut za povijest-Podružnica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema – Slavonski Brod

Za nakladnika:

Dr. sc. Ante Nazor Dr. sc. Stanko Andrić

Recenzenti:

Doc. dr. sc. Ante Nazor Dr. sc. Nikica Barić

Urednici:

Josipa Maras Kraljević, prof. Dr. sc. Janja Sekula Gibač

Suradnici:

Julija Barunčić Pletikosić, prof. Ivan Brigović, prof. Dr. sc. Ana Holjevac Tuković Željka Križe, prof. Mr. sc. Anđela Ljubas Natko Martinić Jerčić, prof. Petar Mijić, prof. Ivan Radoš, prof. Mate Rupić, prof. Dr. sc. Slaven Ružić Domagoj Štefančić, prof. Ilija Vučur, prof.

Lektorica:

Julija Barunčić Pletikosić, prof.

Izrada kazala:

Željka Križe, prof.

Prijepis:

Indira Alpeza

Priprema za tisak:

Kolumna d.o.o.

Tisak:

??

Naklada:

500 primjeraka

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.

DOKUMENTI

Knjiga 16.

DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (siječanj – travanj 1995.)

Zagreb – Slavonski Brod, srpanj 2014.

SADRŽAJ:

Predgovor

1

Kratice

7

1. 1995., siječanj 4., Okučani – Informacija “Štaba za otvaranje autoputa” Vlade RSK

o

režimu putovanja autocestom Zagreb – Lipovac

9

2. 1995., siječanj 9., [Topusko] – Prosvjedno pismo Jurija Miakotnika, koordinatora za civilna pitanja UNPROFOR-a za Sektor Sjever, sekretaru SUP-a Vojnić Đuri Škaljcu, kojim upozorava na učestale krađe UNPROFOR-ovih vozila i traži poduzimanje odgovarajućih mjera kojima bi se zaustavili takvi incidenti

10

3. 1995., siječanj 12., Okučani – Izvješće SUP-a Okučani Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o problemima s neposluhom posebnih jedinica milicije iz RSK na bojištu

u

zapadnoj Bosni

11

4. 1995., siječanj 13., Slunj – Službena zabilješka SJB Slunj o informativnom razgovoru

s

Milom Zrilićem iz Đurin Potoka koji traži odobrenje za napuštanje teritorija RSK

zbog maltretiranja od strane SVK

12

5. 1995., siječanj 14., [New York] – Protest posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za bivšu Jugoslaviju upućen Milanu Martiću, predsjedniku RSK, zbog zaustavljanja dva konvoja UNPROFOR-a u Topuskom

13

6. 1995., siječanj 16., Knin – Zapovijed Ministarstva unutarnjih poslova RSK SUP-u Okučani da, u skladu s Gospodarskim sporazumom, provede skidanje zastava s jarbola

i uklanjanje natpisa RSK u Dragaliću

15

7. 1995., siječanj 16., [Knin] – Zapovijed ministra obrane RSK Rade Tanjge o skidanju svih oznaka RSK na dijelu autoceste Zagreb – Lipovac koji se nalazi pod kontrolom RSK, u skladu s Gospodarskim sporazumom potpisanim u prosincu 1994. godine

15

8. 1995., siječanj 16., Benkovac – Obavijest UNPROFOR-ova časnika zamjeniku šefa policije u Benkovcu o napadu na Hrvaticu Martu Kamber u Rodaljicama

17

9. 1995., siječanj 16., Okučani – Izvješće SUP-a Okučani o problemima s uklanjanjem

zastave i ploče RSK na graničnom prijelazu Dragalić

17

10. 1995., siječanj 17., Glina – Zaključak Izvršnog savjeta SO Glina o obveznoj uporabi ćirilice u službenim nazivima javnih ustanova i privatnih poduzeća na području glinske općine

18

11. 1995., siječanj 19., Beograd – Obavijest Narodne banke Jugoslavije upućena Narodnoj banci RSK o dostavljanju dotacije gotovog novca radi zamjene novčanica koje se povlače

iz

opticaja

19

12. 1995., siječanj 19., Knin – Zapovijed ministra obrane RSK Rade Tanjge za razminiranje željezničke pruge Zagreb – Beograd na području zapadne Slavonije povodom dolaska

Mješovite komisije koja bi trebala utvrditi ispravnost pruge, te za ponovno miniranje pruge nakon odlaska Komisije

20

13. 1995., siječanj 19., Drniš – Službena zabilješka SJB Drniš o maltretiranju Hrvata

u

Siveriću, koje je prijavila Civilna policija UN-a

21

14. 1995., siječanj 19., Knin – Poruka predsjednika RSK Milana Martića stanovništvu RSK u kojoj ih, između ostalog, upozorava da se ne daju zastrašiti “hrvatskom ratnom propagandom”

21

15. 1995., siječanj 19., Okučani – Zamolba Slobodana Mrkonjića ministru unutarnjih poslova RSK za odobrenje službenog putovanja u Beograd radi završnih poslova oko distribucije dokumentarnog filma “Republika Srpska Krajina”

22

16. 1995., siječanj 20., Okučani – Zaključci s izvanredne sjednice Skupštine općine Okučani

u

vezi otvaranja autoceste Zagreb – Lipovac

23

17. 1995., siječanj 21., Knin – Prijedlog Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj

i industriju RSK o novoj kategorizaciji državnih industrijskih poduzeća

24

18. 1995., siječanj 22., Knin – Zaključci s 28. sjednice Vlade RSK u vezi otvaranja autoceste Zagreb – Lipovac u sklopu provedbe Gospodarskog sporazuma između RH i RSK

25

19. 1995., siječanj 22., Knin – Uredba Vlade RSK o provedbi Gospodarskog sporazuma između RH i RSK

28

20. 1995., siječanj 24., Knin – Odluka MUP-a RSK o slanju 35 pripadnika MUP-a u pomoć srpskim snagama u BiH tijekom akcije “Pauk”

30

21. 1995., siječanj 26., Knin – Dopis Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK ministru unutarnjih poslova RSK s informacijama o promjenama u ruskom kontigentu snaga UN-a i civilnoj policiji u Sektoru Istok te aktivnosti promatrača EEZ

30

22. 1995., siječanj 26., Okučani – Zaključci sa sjednice Ratnog savjeta Srpske oblasti Zapadna Slavonija o financijskoj pomoći 18. korpusu SVK

32

23. 1995., siječanj 26., Vrhovine – Zapisnik s 3. sjednice Skupštine općine Vrhovine

33

24. 1995., siječanj 27., Knin – Pismo predsjednika RSK Milana Martića glavnom tajniku UN-a Boutrosu Boutrosu Ghaliju u kojem traži priznanje postojanja RSK i “četiri nova entiteta” na području BiH te poziva snage UN-a da zaštite teritorij AP Zapadna Bosna od Armije BiH

42

25. 1995., siječanj 31., Vrginmost – Popis otuđenih vozila UNPROFOR-a koja se nalaze kod građana na području općine Vrginmost

44

26. 1995., siječanj, Okučani – Godišnje izvješće SUP-a Okučani o radu PJM Zapadna Slavonija u 1994. godini

45

27. 1995., veljača 1., Knin – Priopćenje za javnost Izvršnog odbora Srpske demokratske stranke Krajine kojim se podržava vlast RSK u osudi hrvatske odluke o prestanku mandata UNPROFOR-a na području RH te predlaže prekid daljnje provedbe Gospodarskog sporazuma

46

28. 1995., veljača 2., Pakrac – Stavovi Izvršnog savjeta Skupštine općine Pakrac

vodovodnom povezivanju s hrvatskom stranom u sklopu provedbe Gospodarskog sporazuma

o

47

29. 1995., veljača 3., Knin – Odluka Skupštine RSK o provedbi ujedinjenja RSK

s

Republikom Srpskom kao osnovnom cilju vanjske politike

49

30. 1995., veljača 3., Knin – Priopćenje za javnost Ministarstva vanjskih poslova RSK

o

sastanku ministra Milana Babića sa šefom Promatračke misije EU za područje bivše

Jugoslavije, na kojem je Babić ustrajao na zahtjevu da područje pod kontrolom pobunjenih Srba ostane pod zaštitom mirovnih snaga UN-a

50

31. 1995., veljača 6., Knin – Zamolba predsjednika RSK Milana Martića upućena srpskom patrijarhu Pavlu da odobri episkopu dalmatinskom Longinu, episkopu gornjokarlovačkom Nikanoru i episkopu ključko-petrovačkom Hrizostomu nastavak prikupljanja pomoći za potrebe naoružavanja RSK među srpskom dijasporom u SAD-u, Kanadi, Australiji i Europi

51

32. 1995., veljača 7., Knin – Obavijest Službe predsjednika RSK o susretu predsjednika Milana Martića s episkopom gornjokarlovačkim Nikanorom i episkopom dalmatinskim Longinom, na kojem im je zahvalio na prikupljanju pomoći u SAD-u i Australiji za potrebe SVK

52

33.

1995., veljača 7., Knin – Zapisnik s 30. sjednice Vlade RSK

52

34. 1995., veljača 7., Krnjak – Plan evakuacije stanovništva MZ Donji Skrad, Tušilovićki Cerovac, Tušilović i Brezova Glava

59

35. 1995., veljača 8., Knin – Prijepis tonskog zapisa 1. izvanredne sjednice Skupštine RSK

61

36. 1995., veljača 8., Knin – Pismo Privredne komore Vladi RSK o zahtjevu privrednika istočne Slavonije za smanjenjem cijena nafte te zatraženom sastanku s resornim ministarstvima da razmotre probleme u privredi regije

134

37. 1995., veljača 9., Knin – Zapisnik s 31. sjednice Vlade RSK

135

38. 1995., veljača 14., Okučani – Zaključci sa sjednice Ratnog savjeta Srpske oblasti Zapadna Slavonija o provedbi priprema za obranu toga područja

138

39. 1995., veljača 14., Okučani – Izvješće PJM Zapadna Slavonija SUP-u Okučani o stanju

u

postrojbi i krijumčarenju goriva od strane dijela pripadnika postrojbe

140

40. 1995., veljača 15., Knin – Zapisnik sa sastanka predsjednika Skupštine RSK

s

Komandom 92. brigade SVK, na kojem su razmatrana pitanja dezerterstva, bolovanja

i materijalnog statusa pripadnika SVK

142

41. 1995., veljača 15., Drniš – Izvješće Općinskog povjereništva za izbjeglice Drniš Komesarijatu za izbjeglice o materijalnom stanju izbjeglica, zdravstvenoj zaštiti, oživljavanju proizvodnje, nedostatku vode te podjeli odjeće i obuće

144

42. 1995., veljača 17., Pakrac – Iz zapisnika sjednice Skupštine općine Pakrac na kojoj je razmatrana političko-sigurnosna situacija na području općine

146

43. 1995., veljača 18 ., Ljubotić – Izvješće Civilne policije UN-a o stanju u selu Ljubotić

u

kojem mještani noću napuštaju svoje domove i spavaju u kući pored Kenijskog

bataljuna UNPROFOR-a

148

44. 1995., veljača 22., Knin – Pismo Ministarstva obrane RSK Vladi RSK kojim se traži donošenje plana djelovanja državnih tijela u vrijeme ratnog stanja

149

45. 1995., veljača 24., Okučani – Zapisnik s 33. sjednice Vlade RSK

151

46. 1995., veljača 24., Knin – Optužnica Vojnog tužilaštva u Kninu protiv Vukašina Đurića zbog ubojstva Marte Drča

153

47. 1995., veljača 24., Okučani – Iz prijepisa tonskog zapisa 2. izvanrednog zasjedanja Skupštine RSK na kojoj je raspravljano o političko-sigurnosnoj situaciji u zapadnoj Slavoniji

154

48. 1995., veljača 24., Okučani – Skraćeni zapisnik s 2. izvanrednog zasjedanja Skupštine RSK na kojem je razmatrana političko-sigurnosna situacija u zapadnoj Slavoniji

.169

49. 1995., veljača 24., Benkovac – Izvješće SJB Benkovac SUP-u Knin o razlozima pogoršane političko-sigurnosne situacije na području Benkovca

171

50. 1995., veljača 28. ,Slunj – Zapisnik sa sjednice Odbora za obranu i bezbjednost Skupštine RSK na kojoj je zaključeno da pripreme za obranu RSK nisu na zadovoljavajućoj razini te su Skupštini predloženi zaključci o njezinu poboljšanju

173

51. 1995., veljača 28., Knin – Zapovijed ministra obrane RSK za ilegalnu nabavu automobila za Ministarstvo obrane RSK

174

52. [1995., ožujak 1.], [Knin] – Dopis kojim predsjednik RSK Milan Martić od zastupnika Skupštine RSK traži da podupru njegov prijedlog o smjeni predsjednika krajinske Vlade Borislava Mikelića

175

53. 1995., ožujak 1., Knin – Zapisnik s 1. sjednice prvog redovnog zasjedanja Skupštine RSK

176

54. 1995., ožujak 1., Petrinja – Odluka SO Petrinja sa zahtjevom Komandi 31. pbr SVK za detaljnu analizu vojnog poraza u sukobu s postrojbama 5. korpusa Armije BiH

u

zapadnoj Bosni, te zahtjevom da vladajuće institucije RSK daju potporu u stvaranju

profesionalnih vojnih postrojbi i osiguraju pomoć za obitelji poginulih i nestalih

 

pripadnika SVK

238

55. 1995., ožujak 1., Petrinja – Zahtjev SO Petrinja Ministarstvu obrane RSK da analizira ulogu i djelovanje 31. pbr na bojištu u zapadnoj Bosni i odgovori na pitanja vezana za mobilizaciju i obranu na području SO Petrinja

239

56. 1995., ožujak 1., Knin – Dopis kojim Udruženje ratnih vojnih invalida RSK od Skupštine RSK zahtijeva reguliranje prava i povlastica vojnih invalida i obitelji poginulih

241

57. 1995., ožujak 2., Knin – Zapisnik s 35. sjednice Vlade RSK

242

58. 1995., ožujak 6., Beli Manastir – Priopćenje zastupnika Srpske demokratske stranke srpskih zemalja, Socijaldemokratske stranke RSK te nezavisnih zastupnika s područja SO Beli Manastir kojim izražavaju svoju podršku predsjedniku Vlade RSK Borislavu Mikeliću

243

59. 1995., ožujak 6., Obrovac – Zamolba Izvršnog savjeta općine Obrovac upućena Ministarstvu prometa i veza RSK da im pomogne postaviti televizijski odašiljač za prijem signala TV RSK, RS i SRJ na prostoru MZ Karin Gornji

244

60. 1995., ožujak 7., Beli Manastir – Priopćenje za javnost belomanastirskog Općinskog odbora Srpske partije socijalista kojim izražavaju protivljenje zahtjevu za smjenom tadašnje Vlade RSK, predvođene Borislavom Mikelićem

245

61. 1995., ožujak 7., Glina – Zaključak SO Glina kojim se ukazuje na probleme u provedbi proljetne sjetve na području glinske općine te se ujedno zahtijeva adekvatna pomoć institucija RSK u osiguravanju nužnih količina repromaterijala i nafte za lokalnu poljoprivrednu mehanizaciju

246

62. 1995., ožujak 7., Glina – Zaključak SO Glina u kojem se izražava odlučnost stanovništva da se aktivno uključi u obranu i suprotstave eventualnom napadu hrvatskih postrojbi na RSK

247

63. 1995., ožujak 7., Slunj – Odluka Odjeljenja obrane Slunj Uprave MO “Kordun”

o

imenovanju povjerenika i zamjenika povjerenika Općinskog štaba Civilne zaštite za

područje MZ Donji Poloj, s razdiobom njihovih zadataka, vezanih uz problematiku evakuacije lokalnog stanovništva u slučaju napada hrvatskih postrojbi na RSK

248

64. 1995., ožujak 8., Knin – Prijepis tonskog zapisa nastavka 1. sjednice te 2. sjednice

prvog redovnog zasjedanja Skupštine RSK

249

65. 1995., ožujak 8., Knin – Odluka Skupštine RSK o izboru Drage Kovačevića za ministra informiranja u Vladi RSK

283

66. 1995., ožujak 8., Knin – Zaključci Skupštine RSK o rješavanju problematike prava pripadnika SVK i o razdiobi Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja na dva posebna ministarstva

284

67. 1995., ožujak 8., Knin – Obavijest MUP-a RSK podređenim tijelima o zapovijedi predsjednika RSK Milana Martića da do daljnjega dužnost ministra unutarnjih poslova RSK vrši Nebojša Pavković

285

68. 1995., ožujak 9., Knin – Službena zabilješka Ministarstva vanjskih poslova RSK

o

susretu ministra Milana Babića i veleposlanika SAD-a u Republici Hrvatskoj Petera

Galbraitha, na kojemu se, između ostalog, razmatrala mogućnost povlačenja Zaštitnih snaga UN-a iz Hrvatske, te eventualne posljedice takve odluke

286

69. 1995., ožujak 9., Knin – Priopćenje za javnost ministra vanjskih poslova RSK Milana Babića o protivljenju promjeni mandata UNPROFOR-a

289

70. 1995., ožujak 9., Knin – Priopćenje za javnost Službe za informiranje Ureda

predsjednika RSK o stavu predsjednika Milana Martića glede neuvrštavanja prijedloga

smjeni predsjednika Vlade RSK Borislava Mikelića na dnevni red 2. sjednice prvog redovnog zasjedanja Skupštine RSK

o

290

71. 1995., ožujak 13., Knin – Zamolba Udruženja izbjeglih i protjeranih osoba u RSK glavnom tajniku UN-a da posreduje pri Visokom povjereništvu UN-a za izbjeglice,

kako bi se ukinula zabrana isporuke humanitarne pomoći Srbima u RSK, uvedena zbog sudjelovanja snaga RSK u napadima na zaštićenu zonu Bihać i njihovog blokiranja humanitarnih konvoja namijenjenih tamošnjem stanovništvu

291

72. 1995., ožujak 13., Knin – Zahtjev I. uprave Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK kojim od Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK traži da se na području autoceste

zapadnoj Slavoniji vodi evidencija o prelascima osoba iz RSK na slobodni hrvatski teritorij

u

292

73. 1995., ožujak 15., Pakrac – Zahtjev SO Pakrac upućen čelništvu RSK da prilikom budućih diplomatskih pregovora vezanih uz eventualnu izmjenu mandata UNPROFOR-a u Hrvatskoj vodi računa o interesima srpskog stanovništva

zapadnoj Slavoniji, s naglaskom na stavljanje pod međunarodnu zaštitu cjelokupnog “srpskog etničkog prostora Zapadne Slavonije”

u

293

74. 1995., ožujak 16., Knin – Zapisnik s 38. sjednice Vlade RSK

295

75. 1995., ožujak 16., Okučani – Informacija SUP-a Okučani MUP-u RSK o nepravilnostima uočenima prilikom provedenog nadzora na dijelu autoceste Zagreb – Lipovac pod srpskim nadzorom

296

76. 1995., ožujak 18., Okučani – Izvješće SUP-a Okučani Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o problemima vezanim uz odvijanje prometa na dijelu autoceste Zagreb – Lipovac pod srpskim nadzorom, s naglaskom na brojne nezakonite radnje pripadnika

18.

korpusa SVK

297

77. 1995., ožujak 19., Knin – Izvješće Odsjeka bezbjednosti Komande 7. korpusa SVK Glavnom štabu SVK o mitingu Srpske radikalne stranke u Kninu

299

78. 1995., ožujak 20., Okučani – Izvješće SMON-a Okučani o održanoj javnoj tribini zapadnoslavonskog ogranka Srpske radikalne stranke RSK u Okučanima, kojoj je prisustvovao i Vojislav Šešelj

300

79. 1995., ožujak 21., Pakrac – Zaključci SO Pakrac o mjerama sprječavanja odljeva

informacija iz RSK te krijumčarenja nafte na području autoceste Zagreb – Lipovac

u

kojem sudjeluju pripadnici policije i vojske RSK

301

80. 1995., ožujak 23., Okučani – Izvješće SUP-a Okučani Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o ilegalnim prilazima autocesti koje kontroliraju pripadnici 18. korpusa SVK te o zapovijedi komandanta 18. korpusa o zaprečivanju istih

302

81. 1995., ožujak 24. ,[Okučani] – Dopis Komande 18. korpusa SVK predsjedniku Oblasnog vijeća SO Zapadna Slavonija Dušku Vitezu, u kojem se odgovara na optužbe SUP-a Okučani glede sudjelovanja pripadnika SVK u nedozvoljenoj trgovini i drugim nezakonitim radnjama na dijelu autoceste Zagreb – Lipovac koji je pod srpskim nadzorom

304

82. 1995., ožujak 24., Okučani – Izvješće Oblasnog vijeća SO Zapadna Slavonija upućeno

predsjedniku Vlade RSK, o kaotičnom stanju na tom području nastalom nakon puštanja u promet dionice autoceste Zagreb – Lipovac između Novske i Nove Gradiške

306

83. 1995., ožujak 25., Vojnić – Zahtjev Uprave MO “Kordun” načelniku Općinskog štaba CZ Vojnić o nužnosti izrade plana prihvaćanja civilnog stanovništva iz pojedinih mjesnih zajednica općine Krnjak u slučaju početka ratnih djelovanja protiv Republike Hrvatske

308

84. 1995., ožujak 27., Slunj – Obavijest SJB-a Slunj glinskom SUP-u i Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o granatiranju “graničnog” pojasa između RSK i BiH, nedaleko Kordunskog Ljeskovca, koje su s ciljem sprječavanja nedozvoljene trgovine na tom prostoru izvele postrojbe SVK

309

85. 1995., ožujak 29., Glina – Rezolucija SO Glina kojom se traži da RSK i nakon

31.

ožujka 1995. ostane pod zaštitom UN-a i da se ne mijenja dotadašnji mandat

mirovnih snaga, uz zahtjev da Vijeće sigurnosti UN-a ukine sankcije za RSK

311

86. 1995., ožujak 30., Knin – Zapisnik s izvanredne sjednice Vlade RSK na kojoj se raspravljalo o problematici vezanoj uz produženje, odnosno izmjenu dotadašnjeg mandata mirovnih snaga UN-a u Republici Hrvatskoj

312

87. 1995., ožujak 30., Vojnić – Odluka Općinskog štaba CZ Vojnić o usvajanju plana prihvata civilnog stanovništva iz pojedinih mjesnih zajednica općine Vojnić

314

88. 1995., travanj 4., Okučani – Izvješće PJM Zapadna Slavonija o stanju u postrojbi i nespremnosti za izvršavanje borbenih zadataka

315

89. 1995., travanj 5., [New York] – Pismo posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za bivšu Jugoslaviju Yasushija Akashija predsjedniku RSK Milanu Martiću, u kojem traži prekid napada na Bihać, započinjanje pregovora s 5. korpusom ABiH te

uspostavljanje

primirja

316

90. 1995., travanj 5., Knin – Zapisnik sa 17. sjednice Upravnog odbora Privredne komore RSK održane u Topuskom 9. ožujka 1995. godine

317

91. 1995., travanj 6., Knin – Informacije Službe za platni promet i financijsku kontrolu RSK o rezultatima poslovanja poduzeća u 1994. godini upućene predsjedniku Skupštinskog odbora za budžet i financije RSK

320

92. 1995., travanj 7., Okučani – Zahtjevi Srpske radikalne stranke za zapadnu Slavoniju sa skupa “Recimo svetu ne”, održanog u Okučanima, upućeni Vladi RSK

323

93. 1995., travanj 8., Okučani – Priopćenje za javnost Organizacijskog odbora za održavanje skupa “Recimo svetu ne” u namjeri da zaustave radove na sanaciji pruge Zagreb – Beograd na dijelu koji prolazi kroz zapadnu Slavoniju

324

94. 1995., travanj 9., Knin – Pismo Vlade RSK Skupštini općine Okučani u vezi nastavka

sanacije željezničke pruge u zapadnoj Slavoniji

325

95. 1995., travanj 10., Vojnić – Zahtjev Odsjeka za pogranične poslove SUP-a Vojnić upućen SJB-u Slunj kojim se traži operativna provjera određenih osoba hrvatske nacionalnosti, a u vezi njihovog zahtjeva za iseljenje iz RSK

327

96. 1995., travanj 10., Okučani – Odluka Skupštine općine Okučani o obustavljanju svih

radova na pruzi Zagreb – Beograd te zahtjev za pokretanje izglasavanja nepovjerenja Vladi RSK

328

97. 1995., travanj 13., Beli Manastir – Izvješće OM Vukovar MUP-u Knin o boravku

u

Belom Manastiru G. W. Hewitta, britanskog veleposlanika te P. Corvina i C.

Sabahudina, šefa i zamjenika šefa Istočnog sektora za civilna pitanja UNPROFOR-a

330

98. 1995., travanj 14., Vrhovine – Priopćenje Skupštine općine Vrhovine u kojem se izražava neslaganje s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a broj 981

331

99. 1995., travanj 15., Knin – Zahtjev Ministarstva vanjskih poslova RSK posebnom izaslaniku glavnog tajnika UN-a da se deblokiraju granični prijelazi Batina, Erdut, Ilok, Tovarnik i Stara Gradiška

332

100. 1995., travanj 16., [Pale] – Odluka Narodne skupštine RS o prihvaćanju Projekta ostvarivanja srpske federacije na temelju prijedloga Skupštine RSK

333

101. 1995., travanj 20., Knin – Zahtjev Vojnog tužiteljstva RSK Vojnom sudu u Kninu za utvrđivanje odgovornosti pripadnika SVK osumnjičenog za ubojstvo civilne osobe

u

mjestu Medak

334

102. 1995., travanj 21., Knin – Zahtjev Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK SUP-u Okučani da se izvrše sve pripreme za zatvaranje autoceste Zagreb – Beograd

335

103. 1995., travanj 21., Knin – Zapovijed predsjednika RSK Milana Martića da se na području zapadne Slavonije spriječi krijumčarenje te kontakti između stanovnika RSK i RH koji nisu odobreni od službenih tijela RSK

336

104. 1995., travanj 21., Gradusa – Zabilješka sa zajedničkog sastanka predstavnika općine

Caprag i vojnih predstavnika 26. pješadijske brigade SVK

337

105. 1995., travanj 22., Okučani – Priopćenje Okružnog odbora Srpske radikalne stranke za zapadnu Slavoniju kojim se podržava odluka predsjednika RSK o zatvaranju autoceste

.340

106. 1995., travanj 23., Okučani – Plan mjera SUP-a Okučani za blokiranje autoceste na “graničnim prijelazima” Dragalić i Paklenica

.341

107. 1995., travanj 24., Knin – Odluka VSO RSK o prihvaćanju produženja mandata UNPROFOR-a s prigovorom na promijenjeni naziv mirovne operacije UNPROFOR u UNCRO u smislu “prejudiciranja političkog rješenja odnosa između RSK i

.343

108. 1995., travanj 24., [New York] – Pismo posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za bivšu Jugoslaviju Yasushija Akashija predsjedniku RSK Milanu Martiću u kojem apelira na deblokadu autoceste, na provođenje Gospodarskog sporazuma te prihvaćanje

hrvatske ponude za popravak Hidroelektrane Obrovac

 

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.344

109. 1995., travanj 28., Knin – Dopis Ureda predsjednika RSK Republičkom javnom

 
 
 

poslovanja” MO RSK te utvrđivanje odgovornosti ministra obrane Rade Tanjge

 

.345

110. 1995., travanj, [Knin] – Informacija Narodne banke RSK o ostvarivanju monetarne politike i problemima koji su je pratili tijekom ožujka i travnja 1995. godine

.346

111. 1995., travanj, Knin – Procjena Republičkog štaba Civilne zaštite RSK o ugroženosti stanovništva te mogućnostima za zaštitu i evakuaciju tijekom oružanih sukoba

.351

112. 1995., travanj], [Knin] – Zapisnik o posjetu gospodarskih predstavnika Rusije Beogradu, gdje su se susreli s privrednicima s okupiranih područja Republike Hrvatske

.362

Kazalo

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.371

Kazalo

mjesta

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.375

PREDGOVOR

D okumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (siječanj – travanj 1995.) šesnaesta su knjiga u seriji koju je pod naslovom “Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990. – 1995. – Dokumenti”, od 2007. počeo objavljivati Hrvatski memorijalno-

dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje Centar). U knjizi su, kronološkim slijedom s potrebnim znanstvenim aparatom, predstavljeni dokumenti iz arhivskog gradiva “Republike Srpske Krajine” (RSK), koji se čuvaju u Centru i drugim arhivskim ustanovama

u Republici Hrvatskoj. Svi navedeni dokumenti prepisani su, a njihovi originali ili preslike

originala u posjedu su Centra. Prilikom prijepisa dokumenata izvršene su nužne transkripcije radi njihove bolje čitljivosti. Veći zahvati u tekstu naznačeni su stavljanjem teksta u uglatu zagradu, a u bilješkama je upozoreno na dijelove dokumenta koji su u izvorniku oštećeni

i na dijelove koji su izostavljeni. Jednako tako, radi boljeg razumijevanja, u bilješkama su navedena imena ili prezimena sudionika koja se ne spominju u dokumentu ili podaci o drugim dokumentima i literaturi u kojima se spominje isti događaj. Dakako, dokumenti u knjizi pokazuju stajališta njihovih stvaratelja i zahtijevaju posebnu kritičku raščlambu koja bi ukazala na neobjektivno i netočno navedene, katkad čak i besmislene, podatke u njima. Primjerice, da su Srbi “najdržavotvorniji narod na Balkanu” i da je “hrvatska država iz Drugog svjetskog rata i danas uzor generalu Tuđmanu” (dok. 14), da je u Hrvatskoj samo 1994. bilo “prekršteno preko 20.000 Srba” (dok. 35) i drugi dokumenti. U dokumentima u ovoj knjizi je i podatak da se jedan od zastupnika u “Skupštini RSK”, Savo Krnić, javno pohvalio da je “sticajem okolnosti ukrao u Statističkom zavodu Hrvatske jednu debelu knjigu s popisom stanovništva u Austrougarskoj iz 1857. godine”, na što je zaradio “aplauz” nazočnih skupštinara (dok. 35). Izvori u ovoj knjizi potvrđuju da je velikosrpska politika, odnosno krilatica “svi Srbi

u jednoj državi” bila uzrok ratu (dok. 23). To je i razlog zašto prijedlog međunarodne zajednice o mirnoj reintegraciji okupiranih dijelova RH, odnosno rješenju krize davanjem visoke autonomije Srbima u Hrvatskoj na područjima gdje su imali apsolutnu većinu – tzv. Plan Z4, vodstvo RSK (dok. 31), ali i predsjednik Srbije Slobodan Milošević (dok. 35) nisu uzeli ni u razmatranje. Doduše, u navedenim dokumentima kao razlog njegova odbijanja navodi se i najava hrvatskoga vodstva da neće produžiti mandat UNPROFOR-u

u Hrvatskoj. Vodstvo “RSK” nije ni pomišljalo na mirnu reintegraciju UNPA zona, zapravo okupiranoga područja Republike Hrvatske. Primjerice, “predsjednik RSK” Milan Martić je sredinom siječnja 1995. javno poručio da “general Tuđman nije svestan da je na čelu

malobrojnog naroda i jedne, još, neuspostavljene državice, te da je pravo ludilo da u takvoj situaciji želi da krene u rat sa najmnogoljudnijim i najdržavotvornijim narodom na Balkanu

i da otkazuje gostoprimstvo Mirovnim snagama” (dok. 14). Potom je na 1. izvanrednoj

sjednici “Skupštine RSK”, 8. veljače 1995., “predsjednik RSK” Milan Martić poručio da “ne želi novi rat i nova razaranja i da će učiniti sve da do njega ne dođe”, ali da će “bude li

trebalo opet ratovati”. Pritom je naglasio da “RSK ne smije prihvatiti koncepciju tzv. mirne reintegracije Krajine u Hrvatsku”, te da bi “život u Hrvatskoj bio gori od svakog rata” i da

bi to značilo “pristati na vlastitu smrt” (dok. 35). Time je, zapravo, potvrdio opredjeljenje za ratnu opciju. Također, procijenio je da će sljedeći napad Hrvatske “na teritorij RSK imati ograničen cilj, jer je Hrvatska svjesna da nema snage za radikalnu agresiju na RSK”, te da bi se u tom slučaju uvele “kaznene mjere svjetske zajednice protiv Hrvatske, ali i jači angažman Vojske Jugoslavije i Republike Srpske u izvođenju neposrednih borbenih dejstava”. Rekao je da zbog geostrateških osjetljivosti teritorija “RSK više nije u poziciji da izgubi ni pedalj zemlje, a da ga istovremeno ne kompenzujemo na nekom drugom mjestu, a sve usklađeno sa gađanjem strateških ciljeva po dubini hrvatske teritorije, uključujući tu i Zagreb”. Smatra da na taj način Hrvatska ne bi mogla izbjeći rat širih razmjera, u kojem bi “RSK imala punu podršku direktnim angažovanjem Vojske Republike Srpske i Jugoslavije” (dok. 35). Vodstvo “RSK” tražilo je od međunarodne zajednice priznanje postojanja “RSK” i “četiri nova entiteta sa atributima države na području BiH: muslimanska Bosna i Hercegovina, hrvatska Herceg-Bosna, Republika Srpska i muslimanska Autonomna Pokrajina Zapadna Bosna” (dok. 24). Kao temeljni cilj “vanjske politike RSK” i dalje je isticano ujedinjenje

s Republikom Srpskom (dok. 29, 100), a zbog očuvanja stanja izazvanoga okupacijom,

vodstvo “RSK” uglavnom je tražilo da područja pod kontrolom pobunjenih Srba ostanu pod zaštitom mirovnih snaga UN-a te da se politički pregovori “vode na ravnopravnoj osnovi između dva suverena naroda, srpskog i hrvatskog i njihovih država, Krajine i Hrvatske” (dok. 30, 47). Politiku vodstva pobunjenih Srba pomagala je i Srpska pravoslavna crkva. Tako su, uz odobrenje srpskoga patrijarha Pavla, episkop dalmatinski Longin, episkop gornjokarlovački Nikanor i episkop ključko-petrovački Hrizostom prikupljali pomoć za “naoružavanje i odbranu RSK” među srpskom dijasporom u SAD-u, Kanadi, Australiji i Europi (dok. 31, 32). Dokumenti u ovoj knjizi potvrđuju da je srbijansko vodstvo i u prvoj polovici 1995. nastavilo podržavati “RSK”, odnosno da je savezni sekretarijat za narodnu odbranu SR Jugoslavije plaćao “starešine i starešinski kadar SVK”, jer je to bila “jedinstvena srpska vojska” (dok. 35). General SVK Milan Čeleketić naveo je da je početkom 1995. SVK imala oko 67.000 ljudi, naglasivši “iscrpljenost izvora snabdevanja Savezne Republike Jugoslavije, jer je priznato da je Srpska Vojska Krajine za sve vreme rata crpela municiju i osnovna sredstva iz zaliha bivše JNA i dobivenih sredstava iz Vojske Jugoslavije” te je izrazio nadu da će “patriota uvek biti i da ih ima”, jer je “srpski korpus veliki”, iako je “SVK nedostajalo 28.000 vojnih obveznika koji su otišli iz RSK”. Primijetio je da “Hrvatska država sistematski i uporno razvija svoje oružane snage koristeći za to sva raspoloživa sredstva”, da su plaće hrvatskih vojnika neusporedivo veće od onih u SVK, da su u Hrvatskoj “vojni invalidi posebno zaštićeni”, za razliku od invalida iz SVK, iako je njihov motiv i dalje bio velik (dok. 35). Istodobno, uz 67.000 vojnih obveznika, u “RSK” je tada bilo i “55.000 penzionera”

i “19.800 drugih nosioca, kada je u pitanju invalidsko-boračka zaštita koja se pokriva direktno iz budžeta”, što gospodarstvo “RSK” nije moglo samo financirati, pa se i u 1995. očekivala znatna financijska pomoć od Srbije (dok. 35).

Kao i u prethodnom razdoblju, i u prvoj polovici 1995. srpske snage iz “RSK”, zapravo s okupiranoga područja RH, sudjelovale su tijekom akcije “Pauk” u napadima na Bihaćku enklavu u BiH, koja je bila jedna od Rezolucijom UN-a zaštićenih zona u Bosni i Hercegovini (dok. 20, 26, 35, 54, 55). Zbog poraza koje su Srpskoj vojsci Krajine nanijele hrvatske oružane snage, u “RSK” se postavilo pitanje njene reorganizacije, tako da se i u navedenom razdoblju tražila potpora stvaranju profesionalnih vojnih postrojbi i osiguranje

pomoći za obitelji poginulih i nestalih pripadnika SVK (dok. 54, 55). Sustavom obrane bilo je obuhvaćeno cjelokupno radno sposobno stanovništvo “RSK”. Naime, oni koji nisu bili u sastavu “ratnih jedinica”, bili su uključeni u “jedinice radne obaveze i angažovani na izvođenju inžinjerijskih radova u zonama odbrane jedinica” te pripremi “objekata za vatreno dejstvo i zaštitu” i pripremi “čvrstih objekata za istu namenu u svim naseljenim mestima” (dok. 38). Dakako, i u pripremi evakuacije stanovništva u slučaju napada hrvatskih snaga, o čemu svjedoče i planovi za evakuaciju navedeni u ovoj knjizi (dok. 34, 63, 83). Izvori pokazuju da pripadnici srpskih snaga nisu prestali maltretirati civilno stanovništvo i preostale Hrvate u “RSK” ni u prvoj polovici 1995. (dok. 4, 8, 13), zbog čega se nastavilo iseljavanje osoba hrvatske nacionalnosti. Zbog “zahtjeva za iseljenje iz RSK”, za neke od njih zatražena je “operativna provjera” (dok. 95). Također, kao i u prethodnom razdoblju, nastavljeno je masovno iseljavanje stanovništva iz “RSK” (dok. 49), što potvrđuje i gore navedeni podatak da je 28.000 vojnih obveznika otišlo iz “RSK” (dok. 35). Tome u prilog govori i podatak da se, u odnosu na popis iz 1992., broj srpskog stanovništva u Baranji smanjio za 10 posto, “jer su se ljudi iselili isključivo iz ekonomskih razloga – nemaju posla, nemaju od čega da žive”, a da trenutno (siječanj 1995.) ima “oko 800 zahteva za iseljenje srpskog stanovništva iz Baranje, isključivo iz ekonomskih razloga” (dok. 53). Nisu prestali ni problemi s nedisciplinom i dezerterstvom pripadnika srpskih snaga, lošom opremom i malim plaćama, nedostatkom časničkog kadra i streljiva, te krijumčarenjem sirovina (prije svega nafte i benzina) i svakodnevnih potrepština, posebice nakon otvaranja autoceste kroz okupirano područje zapadne Slavonije (dok. 23, 35, 39, 40, 76, 79, 82, 84). Spomenuto stanje krijumčarenja goriva i prolaza na autocesti dovodilo je i do napetih odnosa između zapovjedništva Srpske vojske Krajine i MUP-a (dok. 81). Nedisciplinu pripadnika srpskih postrojbi potvrđuje i podatak da je na okupiranom području, u UNPA zonama, zabilježen veći broj incidenata naoružanih pripadnika srpskih snaga prema UNPROFOR-u te krađe vozila UN-a (dok. 2). Jednako tako, i među pripadnicima UN-a u UNPA zonama bilo je raznih oblika nediscipline i nevojničkog, odnosno nečasnog ponašanja, čak i konzumiranja droge (dok. 21). Otvaranje autoceste Zagreb – Beograd kroz okupirano područje RH u UN sektoru Zapad, osim što je izazvalo različite reakcije među političarima u “RSK” i stanovništvom toga područja, postalo je izvor nestabilnosti, pa se pitanje “otvaranja” ili “zatvaranja” autoceste koristilo u političkom nadmudrivanju unutar “RSK”, ali i prema Hrvatskoj, da bi naposljetku postalo povodom za oslobodilačku operaciju hrvatskih snaga na tom području (dok. 102, 108). Predstavnici međunarodne zajednice zahtijevali su da vodstvo “RSK” nastavi provedbu Gospodarskog sporazuma i tražili su otvaranje, odnosno deblokadu autoceste Zagreb – Beograd (dok. 108), kao i prekid napada na Bihać, te otpočinjanje pregovora s 5. korpusom ABiH i uspostavljanje primirja (dok. 89). U knjizi navedene sjednice “Skupštine RSK” i “Vlade RSK” te drugi dokumenti pokazuju postojanje snažnog unutarnjeg sukoba između “predsjednika RSK” Milana Martića i “predsjednika Vlade RSK” Borislava Mikelića (dok. 35, 37, 52). U tom sukobu je “predsjednika RSK” Milana Martića i “ministra vanjskih poslova RSK” Milana Babića podržala Srpska radikalna stranka, koja je zatražila smjenu predsjednika Srbije Slobodana Miloševića i “predsjednika Vlade RSK” Borislava Mikelića. Na mitinzima u “RSK”, predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj nazvao je Slobodana Miloševića “najvećim srpskim izdajnikom ravnim Vuku Brankoviću”, iako priznaje da ga je “ispočetka podržavao i da je imao velike zasluge u odbrani srpskog naroda, ali da sada radi protiv

srpskih interesa i da se na vlasti održava uz pomoć tajne policije, KOS-a i ratnih kriminalaca, te da ga čim prije treba smeniti” (dok. 77). Kao predsjednik “Vlade RSK” Borislav Mikelić zastupao je drugačiji pristup provođenju gospodarske politike i razgovora s hrvatskom stranom od “predsjednika RSK” Milana Martića. Nakon potpisivanja Zagrebačkoga sporazuma 29. ožujka 1994., uslijedilo je nekoliko mjeseci “veoma iscrpnih pregovora na području ekonomskih odnosa” prije nego što je “njegova vlada” potpisala 2. prosinca 1994. sporazum o gospodarskim odnosima s Vladom RH, koji je obuhvatio pitanja autoceste, naftovoda, vodovodnih sustava i električne energije. Sporazum je potpisan uz suglasnost “Predsjednika RSK i Skupštine RSK” te uz posredovanje međunarodne Konferencije o bivšoj Jugoslaviji i supredsjedatelja lorda Davida Owena i Thorvalda Stoltenberga. Potom je 21. prosinca 1994. otvorena autocesta, iako još ne na 24 sata, čime su smanjene stvorene tenzije da će opet doći do otvorenoga rata

s Hrvatskom. Nakon toga u funkciju je 25. siječnja 1995. pušten naftovod, iako još nije

postignut sporazum o zajedničkoj naftnoj kompaniji, čime je “RSK” dobila “prve količine naftnih derivata, koje su u velikoj meri sanirale već veoma krupne probleme u kojima je s naftnim derivatima bila RSK”. Nastavljene su i aktivnosti oko vodovodnih sustava i dalekovoda te aktivnosti “kao podloga ulaska u pregovore oko mogućeg puštanja pruge Zagreb-Okučani-Brod-Mirkovci-Tovarnik-Beograd” u promet (dok. 35). Reagirajući na javno izraženo nezadovoljstvo vodstva Republike Hrvatske postojećim mandatom snaga UN-a u Hrvatskoj, “Vlada RSK” tražila je da UNPROFOR ostane u istom mandatu na prostoru “Republike Srpske Krajine” i da “Republika Srpska Krajina” ostane zaštićena zona, a “Skupština Republike Srpske Krajine” je na svojoj “1. vanrednoj

sednici u 1995. godini”, 8. veljače 1995. donijela “Odluku o proglašenju stanja neposredne ratne opasnosti u Republici Srpskoj Krajini” i prihvatila prijedlog “Vlade RSK da se prekine pregovarački proces s Hrvatskom o ekonomskim pitanjima, uključujući i politička pitanja, dok Hrvatska ne povuče svoj zahtjev za otkazivanje mandata mirovnih snaga Ujedinjenih naroda u zonama pod zaštitom na teritoriji Republike Srpske Krajine” (dok. 35). “Službene zabilješke Ministarstva vanjskih poslova RSK” svjedoče da se o mogućem povlačenju Zaštitnih snaga UN-a iz Hrvatske i o eventualnim posljedicama razmatralo u ožujku 1995. u Kninu na “tajnom” sastanku između “ministra” Milana Babića i veleposlanika SAD-a u Republici Hrvatskoj Petera Galbraitha. Pritom je istaknuto da se postojeći mandat UNPROFOR-a ne može održati, jer je UNPROFOR pokazao neuspjeh kod povratka izbjeglica i nije osigurao zaštitu nesrpskog stanovništva, te da predsjednik RH Franjo Tuđman ne može povući svoju izjavu zbog svog naroda, pa se traži trajno rješenje preko promjene mandata, kako bi nove snage imale zadatak “održavati prekid vatre od 29. ožujka 1994., provođenje Ekonomskog sporazuma, nadziranje svih granica zaštićenog područja uključujući i međunarodnu prema BiH, čime će se postići osiguranje hrvatskih zahtjeva, ali

i prekid vatre, što je cilj srpske strane, te da bi s provođenjem Privrednog sporazuma od 2. prosinca 1994. Krajina pospješila trgovinu s Hrvatskom i Europom”. Od “RSK” se očekivao nastavak provođenja toga sporazuma, ubrzanje nastavka pregovora o novim mjerama iz Sporazuma te “obnovi željezničkog saobraćaja Zagreb-Split do ljeta ove godine”, itd.

“Ministru” Babiću posebno neprihvatljivo bilo je da “UN štiti granicu Hrvatske” (dok. 68). Raspravljajući o problematici izmjene dotadašnjeg mandata mirovnih snaga UN-a u RH, “Vlada RSK” je na izvanrednoj sjednici 30. ožujka 1995. zaključila da je “Republika Srpska Krajina suverena država srpskog naroda i svih građana koji u njoj žive te da nije

u sastavu nikakve države Hrvatske i neće prihvatiti nikakav aranžman Ujedinjenih nacija

koji bi je mimo njene volje doveo u takav položaj” (dok. 86). Ipak, budući da postojeće

stanje i djelovanje UNPROFOR-a u Hrvatskoj hrvatsko vodstvo više nije moglo podržati, a ni izdržati, Rezolucijom 981 Vijeća sigurnosti UN-a od 31. ožujka 1995. donesena je odluka o pokretanju mirovne operacije u Hrvatskoj pod nazivom UNCRO (United Nations Confidence Restoration Operation in Croatia), odnosno Operacija UN-a za obnovu povjerenja u Hrvatskoj kao zamjena za dotadašnji UNPROFOR (United Nations Protection Forces – Zaštitne snage Ujedinjenih naroda). To je izazvalo protivljenje vodstva “RSK” (dok. 69), odnosno zamjerku da “promijenjeni naziv dosadašnjeg mandata OUN prejudicira političko rješenje odnosa između RSK i Hrvatske, što je u suprotnosti sa duhom misije OUN-a što je za RSK neprihvatljivo, te zbog toga na svojoj teritoriji ne može prihvatiti oznake i isticanje misije OUN koji sadrže ili mogu sugerisati naziv Hrvatske” (dok. 107). U tom razdoblju na snazi su bile sankcije prema SR Jugoslaviji, koje je uvela međunarodna zajednica (Rezolucija UN-a 820), a Rezolucijom 970 ponovljen je stav iz Rezolucije 820 i “određeno da se roba iz Jugoslavije ne može uvoziti na teritoriju Republike Srpske Krajine bez odobrenja Vlade u Zagrebu, kao i u Republiku Srpsku, bez odobrenja vlade BiH u Sarajevu”. Komentirajući takvo stanje, Milan Babić primijetio je da je “RSK u jednom vremenu od 1992. godine, bez obzira na sve te rezolucije koje su donešene i u pogledu definisanja od strane međunarodne zajednice, statusa RSK i u pogledu uvođenja sankcija mogla da ostane u dosta stabilnim ekonomskim prilikama, bez obzira na rat i na sve tegobe, s obzirom na sukob sa Hrvatskom, jer je granica Savezne Republike Jugoslavije na Drini, na Dunavu kod Tovarnika bila propusna, tako da RSK nije osećala posledice svih tih odluka Ujedinjenih nacija” (dok. 35). Prilike su se, očigledno, u međuvremenu promijenile i sankcije su utjecale na slabljenje gospodarstva u SR Jugoslaviji, a time i na loše gospodarsko stanje u “RSK”. Da je blokada “graničnih prijelaza” Batina, Erdut, Ilok, Tovarnik i Stara Gradiška, koju su provele snage UN-a, zabrinula vodstvo “RSK”, svjedoči i zahtjev “Ministarstva vanjskih poslova RSK” posebnom izaslaniku glavnog tajnika UN-a za njihovom deblokadom (dok. 99). U dokumentima navedenim u ovoj knjizi nalaze se i podaci koji govore o gospodarskom stanju u “RSK”. Primjerice, podatak da je Poljoprivredni kombinat “Belje” pred rat proizvodio godišnje 262.000 tona raznih poljoprivrednih proizvoda, a da je u 1994. godini proizveo 34.300 tona, što je pad proizvodnje od 87 posto; da je proizvodnja pšenice pala za 75 posto, šećerne repe za 90 posto, ječma za 84 posto, merkantilnog kukuruza za 64 posto, sjemenskog kukuruza 69 posto, suncokreta 53 posto, soje 58 posto, grožđa 30 posto. U “Belju” je smanjen i broj stoke, pa je početkom 1995. “broj krmača smanjen za 86%, s 5140 pao je na 703; prasadi je prije rata proizvedeno godišnje 111.000 komada, u 1994. samo 2390, što je pad proizvodnje za 97,85% – 98%; broj svinja tovljenika smanjen je za 98%; brojlera za 99,13%, s 3.500.000 na 30.000; a tov goveda smanjen je za 67,5%”. Naveden je i podatak da je vrijednost bruto proizvodnje u “Belju” u 1990. godini iznosila 800.000.000 DM, da je u 1993. godini ta vrijednost pala na 83.000.000, a u 1994. godini na 63.000.000 DM, te da će u 1995. godini taj pad vjerojatno završiti na 3.000.000 DM (dok. 53). Dokumenti u ovoj knjizi pokazuju i mogućnosti proizvodnje električne energije u “RSK” tijekom 1994. godine. Tako se navodi da su u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 1994. elektrane u “RSK” proizvele “316 miliona 512.191” kilovat sati električne energije, od toga HE Obrovac “182 miliona 772.800” kilovat sati, HE Manojlovac “111 miliona 156.950” kilovat sati električne energije, HE Golubić “22 miliona 387.056” kilovat sati električne energije i mala hidroelektrana “Krčić” 195.292 kilovat sati električne energije” (dok. 53).

Procjenjujući ugroženost stanovništva i mogućnost za njihovu zaštitu i spašavanje tijekom oružanih sukoba, “Republički štab Civilne zaštite RSK” je u travnju 1995. naveo sljedeće podatke:

“– ukupna dužina granice prema Republici Hrvatskoj iznosi 923 km, Cazinskoj krajini 118 km, a prema Mađarskoj 79 km;

– teritorija Republike Srpske Krajine /bez područja koja se nalaze pod zaštitom UN i

prostora koje je okupirala Republika Hrvatska/ ima površinu od 17.028 km², na kojoj živi

oko 430.000 stanovnika, od čega je oko 120.000 izbjeglica /dijelom ratom postradalog stanovništva koje je izbjeglo iz Republike Hrvatske u Republiku Srpsku Krajinu/;

– prosječna naseljenost je 25 stanovnika /km² sa karakteristikom velike neujednačenosti,

od 54 stanovnika /km² u Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu do 10 stanovnika /km² u Lici” (dok. 111). Iako, u dokumentima se spominje i podatak da “Srba u Krajini nema više od 350.000, a da od toga skoro polovina živi u istočnom delu, te da je ogroman prostor cele Dalmacije, Korduna, Banije i zapadne Slavonije praktički nenaseljen” (dok. 35). Uz to, procijenjeno je da će hrvatske snage “vjerojatno napasti na određenim pravcima radi odsjecanja djelova teritorije RSK, a manje je vjerovatna ofanziva na cijelom frontu”. Kao mogući taktički pravci djelovanja hrvatskih snaga navedeni su:

“ – Zadarsko-Kninski pravac /Zadar-Benkovac-Knin/, Splitsko-Kninski pravac /Muć- Drniš-Knin/, Šibensko-Kninski pravac /Šibenik-Oklaj-Knin/, Sinjsko-Kninski pravac / Sinj-Vrlika-Knin/ na Sjeverno-dalmatinskoj operacijskoj osnovici, s najvjerovatnijim ciljem da istovremenim udarom sa padina Velebita i Skradina /preko Bribirskih Mostina/ izvrše odsjecanje Benkovca i Obrovca od Knina, sa spajanjem u reonu Bruške, s time da bi prema Kninu, najvjerovatnije, primjenili manevar preko Oklaja, zatim preko Moseća i

Petrova Polja čime se odsjeca širi rejon Drniša, što bi neprijatelju omogućilo izlazak na Malu Prominu, čime bi se Knin doveo u veoma nepovoljan položaj; – Gospić–Gračac, Gospić–Teslingrad–Ljubovo–Udbina, Otočac–Vrhovine–Plitvice, Brinje–Plaški–Plitvice na operacijskoj osnovici Lika;

– Ogulin – Slunj – Plitvice, Karlovac – Vojnić – Velika Kladuša, Sisak – Petrinja

– Topusko, Sisak – Kostajnica – Dvor preko Korduna i Banije, s napomenom da je najosjetljiviji Slunjski pravac zbog mogućnosti presjecanja Republike Srpske Krajine;

– Kutina-Novska-Okučani, Pakrac-Okučani u Zapadnoj Slavoniji, sa najvjerovatnijim

ciljem odsjecanja Zapadne Slavonije sa pravca Novska-Gradiška;

– Vrpolje-Vinkovci-Vukovar, Budimci-Osijek-Kopačevski rit ili Budimci-Osijek-Bijelo

Brdo-Bogojevo, Valpovo-Beli Manastir-Batina u Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu”. Na navedenim pravcima očekivalo se djelovanje jakih kopnenih snaga s oklopno mehaniziranim jedinicama uz snažnu podršku topništva, s napomenom “da se ne isključuje upotreba kratkotrajnih bojnih otrova”. Predviđeno je da bi “u zonama intenzivnih borbenih dejstava /rubna naseljena mjesta i šire zone taktičkih pravaca/ bilo 3-5% poginulih, 10- 15% teže i lakše povređenih, a da bi se u gradovima koji mogu biti cilj napada iz vazduha, zbog veće koncentracije stanovništva, veće izgrađenosti i iskorištenja zemljišta, te u pravilu velikog požarnog opterećenja, mogli očekivati gubici 5-10% lakše i teže povređenih do

20%, od čega sa opekotinama I, II, i III stepena do 5%” (dok. 111).

Urednice knjige

KRATICE

AP – automatska puška APZB – Autonomna pokrajina Zapadna Bosna b/d – borbeno djelovanje b/s – borbena sredstva BiH – Bosna i Hercegovina BS – benzinsko spremište CDB – centar državne bezbednosti CIA – Central Intelligence Agency CIVPOL – Civilna policija UNPROFOR-a CZ – civilna zaštita

čl. – članak

D-2 – dizel gorivo DASB – Državni arhiv u Slavonskom Brodu DDDD – dekontaminacija

DIP – državno industrijsko poduzeće dipl. ing. geod. – diplomirani inženjer geodezije dipl. soc. radnik – diplomirani socijalni radnik DM – Deutsche Mark (njemačka marka) DNZ – Dom narodnog zdravlja

dr. – doktor

EEZ – Europska ekonomska zajednica

G. – gornji

g./gosp. – gospodin GP – granični prijelaz gran. – granični GŠ – Glavni štab ha – hektar He – hidroelektrana HMDCDR – Hrvatski memorijalno- dokumentacijski centar Domovinskog rata HRT – Hrvatska radiotelevizija HTV – Hrvatska televizija inž. el. teh. – inženjer elektrotehnike IS – izvršni savjet JP – javno poduzeće k-de (k-dama) – komande, komandama

kg – kilogram km – kilometar KPD – kazneno-popravni dom kV – kilovolt KZ – krivični zakon l – litra l/r – linija razdvajanja larp. – laki artiljerijski raketni puk M. P. – mjesto pečata MIP – ministarstvo inostranih poslova MO – ministarstvo obrane MOL – (Tvornica) Marko Orešković Lika MR – materijalna rezerva MTS – materijalno-tehnička sredstva MUP – ministarstvo unutrašnjih poslova MUP RH – Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske MZ – mjesna zajednica n/r – na ruke NATO – North Atlantic Treaty Organization (Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora) NHB – nuklearno-hemijsko-biološka NIK – Naftna industrija Krajine NOR – narodnooslobodilački rat NP – nacionalni park NPK – vrsta složenog mineralnog gnojiva NŠ – načelnik štaba NUS – neeksplodirana ubojna sredstva NJ. E. – njegova ekselencija OB – odjeljenje (organ) bezbjednosti OD – odjeljenje OM – odjeljenje milicije OO – općinski odbor OŠ – općinski štab OUN – Organizacija Ujedinjenih naroda p.br. – pješadijska brigada

pb – pješadijski bataljun pbr – pješadijska brigada pč – pješadijska četa PIK – poljoprivredno-industrijski kombinat PJM – posebna jedinica milicije PK – privredna komora PKMVPiPP – pomoćnik komandanta za moralno vaspitanje i personalne poslove PPD – političko propagandno djelovanje ppk – potpukovnik PTT – pošta, telefon, telegraf puk. – pukovnik PVO – protuvazdušna odbrana r/j – ratna jedinica RH – Republika Hrvatska

RHB – radiološko-hemijsko-biološka (zaštita) RHE – Reverzibilna hidroelektrana Obrovac RJ – ratna jedinica RO – radna organizacija RS – Republika Srpska RSK – Republika Srpska Krajina RT/RTV – radiotelevizija

s.

– selo

s.

r. – svojom rukom

SACPŽ – Sabirni arhivski centar Požega SAD – Sjedinjene Američke Države SAO – Srpska autonomna oblast SB – Savet bezbednosti (Vijeće sigurnosti) SDS – Srpska demokratska stranka sekr. – sekretar SEV – Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć SFRJ – Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija SJB – stanica javne bezbjednosti sl. – službeni SM – stanica milicije SMON – stanica milicije opće nadležnosti SO – skupština općine

SO – srpska oblast SPC – Srpska pravoslavna crkva SPS – Srpska partija socijalista SR(J) – Savezna Republika (Jugoslavija) SRS – Srpska radikalna stranka SRT – Srpska radiotelevizija SSNO – Savezni sekretarijat za narodnu odbranu [SR Jugoslavije] SSSR Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika SUP – sekretarijat unutrašnjih poslova SV RSK – Srpska vojska Republike Srpske Krajine SVK – Srpska vojska Krajine TOF – Tvornica oplemenjenih folija trig. – trigonometar TVIK – Tvornica vijaka Knin UJB – uprava javne bezbjednosti UN – Ujedinjeni narodi UNCRO – United Nations Confidence Restoration Operation in Croatia (Operacija Ujedinjenih naroda za obnovu povjerenja u Hrvatskoj) UNHCR – United Nations High Commissioner for Refugees (Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice) UNPA – United Nations Protected Area (zaštićena zona Ujedinjenih naroda) UNPROFOR – United Nations Protection Forces (Zaštitne snage Ujedinjenih naroda) UP – unutrašnji poslovi v.d. – vršitelj dužnosti v.r. – vlastitom rukom v/o – vojni obveznici VRSK – Vojska Republike Srpske Krajine VSO – Vrhovni savet odbrane Vzi – vod za intervenciju ZKP – Zakon o krivičnom postupku ZOPMR – zabilješka o primjeni metoda rada ŽTP – željezničko transportno poduzeće

1

1995., siječanj 4. Okučani Informacija “Štaba za otvaranje autoputa” Vlade RSK o režimu putovanja autocestom Zagreb – Lipovac

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA ŠTAB ZA OTVARANJE AUTOPUTA BR. 01-21-1/95 Okučani, 04. 01. 1995. godine.

Informacija o režimu putovanja Autoputem Zagreb – Lipovac, dostavlja,-

Poštovana gospodo!

Zbog učestalih pitanja građana RSK, SRJ i RS koja se postavljaju Štabu i drugim Vladinim organima obavještavamo Vas o režimu putovanja Autoputem Zagreb – Lipovac. 1. Vlada RSK, a uz saglasnost Predsjednika RSK i Skupštine RSK, kao što Vam je poznato, potpisala je sporazum o četiri tzv. ekonomska pitanja sa Republikom Hrvatskom a uz posredovanje Internacionalne Konferencije o bivšoj Jugoslaviji i kopredsjednika lorda D. Ovena 1 i T. 2 Stoltenberga. Sporazum obuhvata: vodu, električnu energiju, Autoput i Naftovod. U prilogu Vam dostavljamo prepis Sporazuma koji se odnosi na Autoput.

2. Na svojoj 27. sjednici održanoj dana 16. 12. 1994. godine Vlada RSK donijela je

odluku o formiranju Štaba za sprovođenje Sporazuma o otvaranju Autoputa sa sjedištem u

Okučanima. U štab su ušli predstavnici:

– Ministarstva odbrane na čelu sa ministrom odbrane pukovnikom dr Radom Tanjgom;

– Ministarstva unutrašnjih poslova na čelu sa v.d. ministra Nebojšom Pavkovićem;

– Ministarstva za saobraćaj i veze na čelu sa ministrom Milanom Pađenom, dipl. ing.

Osnovni zadatak Štaba jeste da, u ime Vlade, definiše sve potrebne aktivnosti po sadržaju, nosiocima, rokovima i troškovima radi što bržeg puštanja Autoputa u saobraćaj. Štab treba ostvariti potreban nivo saradnje sa predstavnicima UN-a te koordinirati aktivnosti

i mjere sa lokalnim organima u cilju osiguranja pune bezbjednosti i pripreme tehničke

ispravnosti Autoputa za normalno odvijanje saobraćaja. Štab, također, ima zadatak da sa nadležnim organima Republike Hrvatske i sa UNPROFOR- om utvrdi konkretan protokol i režim putovanja Autoputem.

3. Uz izvršene osnovne pripreme na povećanju bezbednosti cijelog područja Zapadne

Slavonije i Autoputa posebno, te izvođenjem osnovnih sanacionih radova Autoput je pušten

u saobraćaj 21. 12. 1994. godine za dnevnu upotrebu (od 06.00 do 18.00 sati). Autoput će biti otvoren za saobraćaj 24 sata dnevno od 06.01.1995. godine.

4. Do sada je utvrđen i sprovodi se slijedeći režim putovanja putnika Autoputem;

– Svi građani RSK, RS i SRJ sa ličnim dokumentima (lična karta ili pasoš ili službena

legitimacija ili vozačka dozvola bez obzira gdje su izdani) mogu putovati Autoputem na relaciji Zagreb – Okučani – Lipovac i obratno ili bilo kojim njegovim dijelom:

1 David Owen.

2 Thorvald.

– sva putnička vozila sa registarskim oznakama iz RSK i SRJ mogu se slobodno kretati

cijelom dužinom Autoputa od Zagreba do Lipovca u bilo kom smjeru; Ostaje sporno na čemu mi insistiramo, slobodno kretanje putničkih vozila sa registracijama iz Republike

Srpske (nadamo se da ćemo i ovo pitanje uskoro pozitivno rješiti);

– Jedini dozvoljeni ulaz na Autoput je ulaz kod naplatnih kućica uz kontrolu naše milicije;

– Hrvatska policija može, u skladu sa Sporazumom, na dijelu Autoputa u RH vršiti kontrolu

saobraćaja i putnika; svi naši dosadašnji podaci i iskustva ukazuju na to da su takve kontrole rijetke i korektne;

– Kod s. Lipovac postoji punkt koji drži RH na kojem se svi naši putnici legitimišu uz

korektan profesionalni odnos pripadnika MUP RH. 5. Režim prevoza roba još nije uspostavljen. Taj problem smo ostavili za narednu fazu i

rješavat ćemo ga u periodu poslije 10. 01. 1995. godine.

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 2., kut. 6047.

2

NAČELNIK ŠTABA Ministar odbrane p u k o v n i k Dr Rade Tanjga, [v.r.]

1995., siječanj 9. [Topusko] Prosvjedno pismo Jurija Miakotnika, koordinatora za civilna pitanja UNPROFOR-a za Sektor Sjever, sekretaru SUP-a Vojnić Đuri Škaljcu, kojim upozorava na učestale krađe UNPROFOR-ovih vozila i traži poduzimanje odgovarajućih mjera kojima bi se zaustavili takvi incidenti

UNPROFOR

FORPRONU

United Nations Protection Force Force de Protection des Nations Unies

Sector North

M.P. 3

CIVAF/95/01/08

9. januar, 1995.

Poštovani g-dine Škaljac, 4

Molim Vas da uočite prilaženu listu ukradenih vozila UNPROFOR-a u Sektoru Sjever od maja 1993. Samo u posljednja dva mjeseca 14 vozila UN-a su bila ukradena a bilo je i mnogo incidenata koji su se dogodili u vašem regionu. Htio bih da Vam skrenem pažnju

3 Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Vojnić, 08-03/1-Sp-18/1-95., 24. 1. 1995.

4 Đuro.

na taj neprihvatljivo veliki broj incidenata koje su često vodila uniformisana i naoružana lica. Žao mi je što moram da kažem da su te ilegalne aktivnosti dosegle takav stupanj da ometaju normalno funkcionisanje UNPROFOR-a u Sektoru Sjever. Zbog toga bih visoko cijenio kada bi Milicija Korduna poduzela odgovarajuće akcije kako bi se zaustavio rastući broj incidenata vozila, da se vrate ukradena vozila UN-a i da se počinioci izvedu pred sud. Htio bih također da iskoristim ovu priliku da izrazim svoju želju kako će se dobra suradnja između UNPROFOR -a i Milicije Korduna nastaviti. Srdačan pozdrav,

G-din Đuro Škaljac Sekretar SUP-a Kordun

Jurij Miakotnik Koordinator za civilna pitanja

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 1071-4.

3

1995., siječanj 12. Okučani Izvješće SUP-a Okučani Upravi javne bezbjednosti MUP-a RSK o problemima s neposluhom posebnih jedinica milicije iz RSK na bojištu u zapadnoj Bosni

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA O K U Č A N I Broj: 08-05/1-2-113/1-95. Okučani, 12. 01. 1995.

“ŠIFROVANO”

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA RSK – UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI –

K N I N

Izvještavamo Vas na osnovu izvještaja Komandira PJM SUP-a Okučani Prodanović Miodraga da su dana 13. 12. 1994. god. na ratištu u Zapadnoj Bosni nakon dolaska smjene pošto su raspolagali informacijom da čete Milicije iz Korduna i Banije nisu došle na smjenu, pa su komandiri četa PJM osim komandira iz Like zajedno sa Komandantom brigade Dražić Boškom otišli na dogovor u Vojnić sa sekretarom SUP-a Škaljcem 5 i gospodinom Tomom Pajićem. Njihovim dolaskom gosp. Pajić je zahtjevao da dvije čete ostanu još dva do tri dana, te da će za dva dana dobiti nagradu od 200.00 dinara i da ih više neće angažirati na tom ratištu.

5 Đuro.

Komandir PJM Prodanović je obećanje prenio pripadnicima jedinice pa su iz navedenih razloga pripadnici PJM Okučani ostali na navedenom terenu i dana 15. 12. 1994. og. pripadnici PJM SUP-a Okučani su u dogovoru sa gosp. Tomom Pajićom i gosp. Krstom Žarković napustili ratište i vratili se u Zapadnu Slavoniju, ali bez nagrade koja im je bila obećana, pa za sada prema izjavi komandira PJM Prodanovića pripadnici jedinice odbijaju izvršenje bilo kojeg sledećeg zadatka, a isti izjavljuje da nema više autoriteta, jer ispada da je pripadnike svoje jedinice lagao. Molimo Vas da nas izvjestite o Vašem stavu kako rješiti navedeni problem, koji je nastao

u jedinici pozivom na našu depešu broj i datum gornji.

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 10., kut. 80.

M. P. 6

P 7

S E K R E T A R –a Veselinović Drago [……., v.r.] 8

4

1995., siječanj 13. Slunj Službena zabilješka SJB Slunj o informativnom razgovoru s Milom Zrilićem iz Đurin Potoka koji traži odobrenje za napuštanje teritorija RSK zbog maltretiranja od strane SVK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆ STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI SLUNJ

Broj: 08-03/1-2-3-9/95. Slunj, dne 13. 01. 1995. godine. KOMANDA 13. P br.

S L U N J

PREDMET: Zrilić Mile, službena zabilješka dostavlja se.-

U prilogu dopisa dostavljamo Vam službenu zabilješku o obavljenom informativnom razgovoru sa Zrilić Milom, iz Đurin Potoka 213, SO Slunj, a na okolnosti maltretiranja koje nad istim vrši SV RSK, na daljnje postupanje.

PRILOG: sl. zabilješka

6 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Okučani.

7 Pomoćnik.

8 Potpis je nečitak.

O tom obavijest:

Komanda 21. korpusa

N A Č E L N I K:

Veljko Vujaklija

SLUŽBENA ZABILJEŠKA Sastavljena dana 13. 01. 1995. godine u prostorijama SJB Slunj, povodom obavljenog informativnog razgovora sa:

ZRILIĆ MILOM, sin Ante i Janje, rođen 17. 04. 1926. godine u Komesarcu, SO Slunj, sa mjestom prebivališta u Đurinom Potoku 213, SO Slunj.

Dana 13. 01. 1995. godine u SJB Slunj pristupio je nepozvan Zrilić Mile iz Đurin Potoka 213, koji želi prijaviti da mu je od 07. 01. 1995. godine život kod njegove kuće postao nemoguć i nepodnošljiv iz razloga što se više njegove kuće u šumi nalaze položaji

SV 9 i isti svakodnevno dolaze kod njega u kuću te mu vrše pretres kuće i sve što im se sviđa

uzimaju i nose sa izrekom “Mi ćemo to tebi Mile vratiti”. Početkom 12. mjeseca 1994. godine, kada je došla vojska tada je Mile kod kuće imao

oko 200 litara šljivove rakije, kacu od 12 vagana vina tako da je to dao vojsci da pije čak im

je ispekao dvoje prasaca, slično su uradili i druge Miline komšije u Đurin Potoku, a sada je

nastao problem pošto više nema ni rakije ni vina, onda naređuju da mora od kud znade i

umije donijeti kanistar od 10 ili više litara rakije, a ako to ne napravi da će mu sve zapaliti.

07. 01. 1995. godine u večernjim satima vojska je provalila u Milinu kuću, izbacala svu

robu sa tavana skinula kobasice i meso koje je sušeno, jedan dio mesa su odnijeli i kobasica,

dok su drugi dio zgazili. U nekoliko navrata Milu su prisiljavali da im da motornu pilu iako je Mile nema, a od kuće su odnijeli sva pomagala kada su mu na kraju odnijeli dva kuhinjska noža, da nema ni kruha čim odsjeći.

08. 01. 1995. godine u Milinoj je kući bila vojska među kojima je bio poručnik Krešo

dok mu druge generalije ne zna već je navodno komandir te jedinice. Mile zamoljava da ukoliko je to moguće da mu se odobri napuštanje teritorija RSK jer mu je život neizdrživ iz gore navedenih razloga. Želi otići kod sina u Njemačku ili kod kćerke u RH, kod Opatije.

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 1069-1.

5

Ovl. sl. lice:

Bošnjak Dragan, [v.r.]

1995., siječanj 14. [New York] Protest posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za bivšu Jugoslaviju upućen Milanu Martiću, predsjedniku RSK, zbog zaustavljanja dva konvoja UNPROFOR-a u Topuskom

9 Srpske vojske Krajine.

UNPROFOR

FORPRONU

United Nations Protection Force Force de Protection des Nations Unies Sector North 10

M.P. 11

Specijalni predstavnik Generalnog sekretara za bivšu Jugoslaviju

14. januar 1995.

Poštovani g. Martiću, 12 Pišem da bih zatražio Vašu hitnu intervenciju kako bi ispravili potpuno neprihvatljiv tretman Vaših vlasti prema dva konvoja UNPROFOR-a koji su sada zaustavljeni u Topuskom, na putu za Bangladeški bataljon. Prema mojim instrukcijama, o pitanju ovih konvoja razgovarali su moj Zamjenik Šefa civilnih poslova i Vaš Ministar odbrane, 12. januara u Kninu, i naglašeno je poštovanje slobode kretanja UNPROFOR-a. Uz Vaše odobrenje, izdate su zvanične dozvole sa potpisima i pečatima radi prolaza ova dva konvoja preko prelaza Tržička Raštela u Bihaćki džep. Moja delegacija je otišla iz Knina sa čvrstim uveravanjima Vaših funkcionera da će kretanje ovih konvoja biti neometano. Kao flagrantno kršenje ovih zvaničnih obećanja, konvoji su zaustavljeni i naknadno je traženo da nastave preko Velike Kladuše. Razlog koji je dat bio je da bezbednosna situacija na Tržičkoj Rašteli nije stabilna. Međutim, naša je procena da ta informacija nije tačna i da je odnedavno prelaz preko linije sukoba u regionu Velike Kladuše znatno opasniji nego na Tržičkoj Rašteli. Pritisak koji Vaša strana vrši je očigledno političke prirode. To je jasno kršenje dogovora koji su postigli naši viši predstavnici. Moram ponovo da naglasim da je takvo nepouzdano i nedostojno poverenja ponašanje apsolutno neprihvatljivo. UNPROFOR će se čvrsto držati principa svoje slobode kretanja, i sam će odlučiti da li su bezbednosni uslovi na nekom prelazu prihvatljivi. Kretanje njegovih konvoja ne treba da bude predmet očiglednih političkih igara.

Nj. E. g. Milan Martić Knin Dao sam instrukcije vođi konvoja da ostane u Topuskom dok se ne otvori put preko Tržičke Raštele. Konvoj neće ići preko Velike Kladuše ni pod kojim okolnostima. Stoga tražim Vašu hitnu akciju, kao odgovornog lidera, da se osigura da zvanična obećanja i garancije koje su dali Vaši funkcioneri budu ispoštovane i sprovedene. Ova neprijatna situacija mora odmah da se razreši; inače, ona će neizbežno ali na nesreću biti glavna tema sada dogovorenog sastanka sa Vama 18. januara. Dva moja viša izaslanika, g. Mišel Musali i Komandant snaga su detaljno upoznati o mom stavu i zatraženo im je da mi prenesu u Beč rezultate Vaše odluke.

10 Sektor Sjever.

11 Prijemni pečat: RSK, Služba predsjednika Republike, Knin, 020/3-28/95.

12 Milan, predsjednik RSK.

Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 607.

6

Iskreno Vaš, Jasuši Akaši 13

1995., siječanj 16 . Knin Zapovijed Ministarstva unutarnjih poslova RSK SUP-u Okučani da, u skladu s Gospodarskim sporazumom, provede skidanje zastava s jarbola i uklanjanje natpisa RSK u Dragaliću

R S K – M U P

U J B

ŠIFRIRANO DO

BROJ: 08/1-314/95. KNIN, 16. 01. 1995.

M. P. 14

SUP – OKUČANI

Shodno potpisanom Sporazumu o ekonomskoj saradnji sa RH i sastancima održanim sa gospodinom predsjednikom Slobodanom Miloševićem, gospodinom predsjednikom Milanom Martićem i predsjednikom Borislavom Mikelićem dogovoreno je da se odmah skinu zastava sa jarbola i ukloni natpis Republike Srpske Krajine u Dragaliću. Ako se navedena naredba ne ispoštuje dogovoreni konvoj iz Beograda za RSK auto-putem neće moći krenuti.

O učinjenom obavjestite nas pozivom na broj gornji.

v. d. ministra Pavković Nebojša

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 78.

7

1995., siječanj 16. [Knin] Zapovijed ministra obrane RSK Rade Tanjge o skidanju svih oznaka RSK na dijelu autoceste Zagreb – Lipovac koji se nalazi pod kontrolom RSK, u skladu s Gospodarskim sporazumom potpisanim u prosincu 1994. godine

13 Yasushi Akashi, posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za područje bivše Jugoslavije.

14 Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac, 08 -05/1 -172/95., 17. 1. 1995.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO ODBRANE RSK ŠTAB ZA OTVARANJE AUTO-PUTA STR. POV. BR. 802-2/95. od 16. 01. 1995.

Shodno potpisanom Sporazumu o ekonomskoj saradnji sa RH i sastancima održanim sa gospodinom predsjednikom Slobodanom Miloševićem, gospodinom predsjednikom Milanom Martićem i gospodinom predsjednikom Borislavom Mikelićem,

N A R E Đ U J E M

-1-

Sve oznake na našem delu auto-puta u Zapadnoj Slavoniji skinuti do 20.00 časova dana 16.

01. 1995. godine. Također skinuti zastave sa četiri jarbola na auto-putu, postavljene na našoj strani. Pod oznakama se podrazumjevaju zastave, panoi sa natpisima, table i sve ono što nije u skladu sa međunarodnim označavanjem auto-puta. Table koje su bile ranije postavljene, treba skloniti.

-2-

Za izvršenje ovog zadatka [… 15 ] saglasnost komandanta GS SVK gospodina Milana

Čeleketića odgovoran mi je komandant 18. K., pukovnik Lazo Babić.

-3-

Sekretar SUP-a Okučani dužan je sarađivati i izvršiti naredbe koje eventualno treba da izda

komandant 18. korpusa pukovnik Lazo Babić.

-4-

Izveštaj o realizaciji postavljenog zadatka komandant 18. korpusa ostavit će mi do 22.00

časova.

Ministar odbrane

Načelnik Štaba za otvaranje Auto-puta

p u k o v n i k

Rade Tanjga

Dostaviti:

– GŠ SVK

– MUP KNIN,

– 18. korpus

– SUP Okučani

– Štab za otvaranje Auto-puta na r. ppk. Babić Duško

M. P. 16

Dr.

M. P. 17

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 607.

15 Nečitko.

16 Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac, 08-05/1-05/95, str. pov.; 17. 1. 1995.

17 Prijemni pečat centra veze: Brzojav br. 164, primljen 16. 1. 1995. u 17,25, obrađeno u 18,00.

8

1995., siječanj 16. Benkovac Obavijest UNPROFOR-ova časnika zamjeniku šefa policije u Benkovcu o napadu na Hrvaticu Martu Kamber u Rodaljicama

Zamjeniku šefa milicije, Benkovac M. P. 18

Od: Oficir za istragu Thor Helge Hansen, Civilna policija Benkovac

Datum: 16. 01. 95.

12. 01. 95. oko otprilike 13.30 sati, Hrvatica koja živi u Rodaljicama je napadnuta i povređena blizu njene kuće. Njeno ime je Marta Kamber, rođena 8. marta 1927., adresa Rodaljice 26. Bila je u polju sa ovcama i to je bilo oko 600 do 700 metara od njene kuće. Dva mlada čovjeka, Srbi, došli su sa crvenim traktorom marke Ferguson i prikolicom otraga. Oni su rekli da ih je špijunirala i jedan od njih je počeo bacati kamenje za njom. Pogođena je sa dva kamena. Jedan u leđa i jedan u rame. To je bilo bolno za nju, isto tako i dan poslije. Obojica su rekli da Hrvati ne bi trebali živjeti u Rodaljicama i da će imati dosta problema kada Kanađani odu. Doktor iz kanadskog bataljona je pregledao Martu Kamber i izjavio da je imala modrice na leđima i ramenu. Ne zna te ljude ali misli da su došli iz Kalanjeve Drage. Imali su zelene uniforme i misli da su između 17-20 godina. Civilna policija Benkovac bi željela miliciju u istrazi ovog slučaja. Pozdrav

Thor Helge Hansen, [v.r.], oficir za istragu.

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 18., inv. br. 1601.

9

1995., siječanj 16. Okučani Izvješće SUP-a Okučani o problemima s uklanjanjem zastave i ploče RSK na graničnom prijelazu Dragalić

SUP OKUČANI

I Z V J E Š T A J

Sastavljen dana 16. 01. 1995. godine u SUP-u Okučani po Mandić Ignjatiji, a u vezi pomicanja zastave i table RSK na GP Dragalić.

18 Prijemni pečat: Primljeno: 19. 1. 1995., 08/01-2/03, 52.

Dana 16. 01. 1995. g. po naređenju načelnika Kresojević Steve zajedno sa Suzićem i Orobabić Milanom otišli smo do GP Dragalić, te sam saopštio radnicima naređenje načelnika da naredbu o principu table i zastave moramo odmah da izvršimo. Isti radnici su na GP negodovali. U tom momentu je i podporučnik Smiljanić 19 koji je komandir čete u Donjim Bogićevcima, te je rekao da tu zastavu i tablu ne mogu da maknu niti mu to može tko da naredi. Neposredno nakon toga stigao je puk. Zebić 20 i pod. puk. Romić 21 koji su ubjeđivali Smiljanića, ali im je isti otvoreno rekao da takvo naređenje ne može i neće da izvrši, te da pukovnik i podpukovnik to sami urade i sutra nek izađu pred narod. Naknadno smo mi iz milicije tablu postavili iza žice, a zastavu sa nadvožnjaka skinuli, tako da se u potpunosti izvršila naredba koja je data u 21.00 čas.

U Okučanima, 16. 01. 1995.

Preslika, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 10., kut. 73.

10

Izvještaj sastavio:

Mandić Ignjatija

1995., siječanj 17. Glina Zaključak Izvršnog savjeta SO Glina o obveznoj uporabi ćirilice u službenim nazivima javnih ustanova i privatnih poduzeća na području glinske općine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUPŠTINA OPŠTINE GLINA IZVRŠNI SAVJET Broj: 02-20/95. Glina, 17. 01. 1995.

Na temelju člana 7. Odluke o Izvršnom savjetu SO Glina broj: 01-1665/92. od 30. 09. 1992. godine, Izvršni savjet na svojoj 4. vanrednoj sjednici održanoj 28. 12. 1994. godine razmatrajući potrebu isticanja natpisa, jednoglasno je donio slijedeći:

Z A K L J U Č A K

Sva preduzeća, radnje i ustanove na području opštine Glina, kako u državnoj, tako i u privatnoj svojini dužna su da do konca februara 1995. godine istaknu nazive firmi i radnji

na ćirilici. Naša Republika Srpska Krajina ima svoje službeno srpsko pismo i dužni smo da ga primjenjujemo, kao dokaz patriotizma i jačanja nacionalnog jedinstva srpskog naroda. Tražimo da se navedeni rok striktno poštuje, a protiv svih onih koji ne postupe po ovome zaključku bit će poduzete odgovarajuće mjere.

19 Duško.

20 Marko, pomoćnik zapovjednika 18. korpusa SVK.

21 Milan, zapovjednik 54. pbr 18. korpusa SVK.

DOSTAVITI:

1. Svim privatnim i društvenim

preduzećima i ustanovama na

PREDSJEDNIK

području opštine Glina

Dušan Lukač

2. Tržna inspekcija

3. Predsjednik IS-a

4. Arhiva

Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 607.

11

1995., siječanj 19. Beograd Obavijest Narodne banke Jugoslavije upućena Narodnoj banci RSK o dostavljanju dotacije gotovog novca radi zamjene novčanica koje se povlače iz opticaja

NARODNA BANKA JUGOSLAVIJE Direkcija za poslove trezora

Beograd, 19. januara 1995.g. Bulevar revolucije 15

VI-181/RD/RM

M. P. 22 NARODNA BANKA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE K N I N

Kao što smo vas usmeno obavestili, guverner Narodne banke Jugoslavije se saglasio da vam se dostavi dotacija sa gotovim novcem u novim apoenima u ukupnom iznosu od Din. 20.000.000,00 radi zamene novčanica izdanja 1. I 1995. godine koje ćete povući iz opticaja. Dotacija sa gotovim novcem biće vam dostavljena 19. januara 1995. godine sa našim specijalnim vozilom. Saglasni smo sa vašim predlogom da transport sa novcem preuzme vaša republička policija na punktu pruga na Rači, radi nesmetanog prelaza preko granice i daljeg obezbeđenja vrednosti u transportu do Knina. U povratku našeg transporta poslaćete nam apoene novčanica starog izdanja koje ste već povukli iz opticaja. Obezbeđenje vrednosti u povratku našega transporta od Knina do punkta na pruzi kod Rače vršiće vaša republička policija. Vrednosti vašoj banci predaće naši radnici Baković Dragica i Obradović Dragomir, koji su ovlašćeni i za preuzimanje novca koji se povlači iz opticaja.

NARODNA BANKA JUGOSLAVIJE -16

R. Dimitrijević, [v.r.]

B. Tomić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 2., Narodna banka RSK, kut. 1.

22 Prijemni pečat: Primljeno 23. 1. 1995., pov. br. 02T-89/95.

12

1995., siječanj 19. Knin Zapovijed ministra obrane RSK Rade Tanjge za razminiranje željezničke pruge Zagreb – Beograd na području zapadne Slavonije povodom dolaska Mješovite komisije koja bi trebala utvrditi ispravnost pruge, te za ponovno miniranje pruge nakon odlaska Komisije

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO ODBRANE BR. 45-1/95. KNIN, 19. 01. 1995. godine

GS SVK 18. korpus Okučani

Štab za otvaranje Auto-puta Okučani

STROGO POVJERLJIVO HITNO

M. P. 23

IS

SO Okučani

U

skladu sa dogovorom predsednika Republike Srpske Krajine gosp. Milana Martića,

predsednika Vlade gosp. Borislava Mikelića sa predsednikom Republike Srbije gosp.

Slobodanom Miloševićem i kopredsjednicima o bivšoj Jugoslaviji g. lordom D. Ovenom 24

i g. Torvladom 25 Stoltenbergom, a u cilju stvaranja pretpostavki ulaska u završnu fazu pregovora oko otvaranja željezničkih veza.

N A R E Đ U J E M:

1. Odmah razminirati prugu, Zagreb – Beograd na području Zapadne Slavonije i obezbediti

vojničku pratnju Mješovitoj komisiji koja treba da utvrdi ispravnost pruge.

2. Nakon obilaska pruge od strane Mješovite komisije, ponovo izvršiti miniranje pruge.

3. Za realizaciju zadatka odgovoran mi je komandant 18. korpusa gosp. puk. Lazo Babić,

a obavezni su da pruže pomoć i stave se na raspolaganje sekretar SUP-a Okučani sa svojim organima.

4. Preciznije podatke o vremenu razminiranja i ponovnog miniranja dobit ćete u Štabu za

otvaranje Auto-puta od moga zamjenika gosp. puk. Šuput Milana.

5. Odmah po izvršenom zadatku (miniranju i razminiranju) izvjestiti me telegramom.

S poštovanjem,

Ministar odbrane

pukovnik

Dr. Rade Tanjga

M. P. 26

Na znanje: IS SO Okučani, MUP Okučani.

23 Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac, str. pov. 08-05/1-6/95, 23. 1. 1995.

24 David Owen.

25 Thorvald.

26 Prijemni pečat centra veze: Brzojav br. 4264, primljen 19. 1. u 16,10; poslan u 16,40.

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 607.

13

1995., siječanj 19. Drniš Službena zabilješka SJB Drniš o maltretiranju Hrvata u Siveriću, koje je prijavila Civilna policija UN-a

SJB Drniš Drniš, 19. 01. 1995. g.

SLUŽBENA ZABILJEŠKA Dana 19. 01. 1995. g. dežurnoj službi SJB Drniš obratio se Bako iz civilne policije UN te prijavio sljedeće:

Da su dana 6. 1. 1995.g. u mjestu Siverić nepoznata lica Bukarici Cviti razbila ulazna vrata na kući, a Ramljak Mili isto iz Siverića da su pucali po vanjskom zidu kuće. U vezi istog interesiraju se da li je slučaj kod nas bio prijavljen i što je poduzeto. Pregledom evidencija koje vodi dežurna služba ustanovljeno da slučaj nije evidentiran tj. prijavljen. Prednje se dostavlja na znanje i daljnji postupak.

Zabilješku podnio

Žegarac Mirko

Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 33.

14

1995., siječanj 19. Knin Poruka predsjednika RSK Milana Martića stanovništvu RSK u kojoj ih, između ostalog, upozorava da se ne daju zastrašiti “hrvatskom ratnom propagandom”

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA PREDSJEDNIK REPUBLIKE Knin, 19. 01. 1995. Broj 130/95

PORUKA SVIM DRŽAVLJANIMA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

Vlasti Republike Hrvatske ne prezaju od poziva u rat protiv srpskog naroda. To čine protivno razumu. Ne osvešćuju ih ni strahote genocida činjene od strane hrvatske države nad Srbima tokom Drugog svetskog rata. Vidljivo je da je takva, monstruozna, hrvatska

država i danas uzor generalu Tuđmanu. 27 On, i pored iskustva protekle četiri godine, u kojima je stradao i hrvatski i srpski narod, priprema novi, krvaviji rat. Ne mogu da ga zaustave razumna upozorenja državnika najvećih zemalja, predstavnika Ujedinjenih nacija, niti tragedija koju je naneo sopstvenom narodu. General Tuđman, izgleda, nije svestan da je na čelu malobrojnog naroda i jedne, još, neuspostavljene državice. Pravo je ludilo da u takvoj situaciji želi da krene u rat sa najmnogoljudnijim i najdržavotvornijim narodom na Balkanu i da otkazuje gostoprimstvo Mirovnim snagama. Poručujem svim građanima Republike Srpske Krajine da ne dozvole da ih pretnje i ratni poklici iz Zagreba uplaše, jer general Tuđman želi da im, time, ubije volju za otporom. Hrvatska propaganda ima nameru da kod Srba razvije strah i bespomoćnost. To je uspelo hrvatskoj državi, ali samo prvih meseci 1941. god, kad su Srbi bili nenaoružani i neorganizovani i kad nisu vjerovali da će Hrvati krenuti u istrebljenje Srba. Danas je situacija sasvim drugačija. Republika Srpska Krajina je utemeljena, sa svim elementima i atributima čvrste države. Ona će uspešno odbiti svaku hrvatsku agresiju, bez obzira na razmere takve agresije. U tome će joj pomoći desetine hiljada dobrovoljaca iz drugih srpskih zemalja. Neka nam Bog bude u pomoći.

PREDSJEDNIK REPUBLIKE Milan Martić

Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 1.

15

1995., siječanj 19. Okučani Zamolba Slobodana Mrkonjića ministru unutarnjih poslova RSK za odobrenje službenog putovanja u Beograd radi završnih poslova oko distribucije dokumentarnog filma “Republika Srpska Krajina”

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA Broj: 08-05/4-218/1-95. Okučani, 19. 01. 1995. godine

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA - n/r gospodinu ministru Nebojši Pavkoviću -

K N I N

P R E D M E T: MOLBA ZA ODOBRENJE SL. PUTOVANJA U BEOGRAD.-

27 Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.

Poštovani gospodine ministre, Molim Vas da mi odobrite sl. putovanje 28 u Beograd, radi izvršenja završnih poslova

oko odašiljanja dokumentarnog filma “Republika Srpska Krajina” u dijasporu i našim prijateljima u svijetu. Naime, prema preporuci Svetog arhijerejskog sinoda SPC, odašiljanje bi se vršilo uz pismenu preporuku za svaku pojedinu dijasporsku organizaciju i u tom smislu potrebno je da organizujem sljedeće aktivnosti:

– realizacija sredstava za video kasete i plaćanje presnimavanja kod ZASTAVA-FILMA u

Beogradu,

– izrada dopisa za dijasporu zajedno sa nadležnim visokodostojanstvenikom nadležnim za

te poslove, te Episkopom Lukijanom i ministrom Ratkovićem 29 (koji u vezi s tim dolaze koncem mjeseca u Beograd),

– pakiranje i predaja kaseta radi transporta. S obzirom na činjenicu da nam je sa preporukom, koju sam imao priliku predati Vama, osigurano 300 adresa u svijetu, u tom smislu je potrebno izraditi između 600 i 1000 kaseta srpske i engleske verzije (svakako da će to sve zavisiti od finansijskih prilika). Vremenski će posao zahtijevati moju odsutnost u trajanju, koje niti sam ne mogu predvidjeti zasada, no nakon izvršenja ovih poslova cilj i svrha izrade filma će biti u cijelosti ostvareni. Po završnom poslu dostaviću Vam iscrpan izvještaj o učinjenom. Unaprijed Vam se zahvaljujem, uz iskreno poštovanje i pozdrav.

M. P. 30

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 82.

16

Slobodan Mrkonjić, [v.r.]

1995., siječanj 20. Okučani Zaključci s izvanredne sjednice Skupštine općine Okučani u vezi otvaranja autoceste Zagreb – Lipovac

Na osnovu člana 22. Statuta opštine Okučani, a na Prijedlog Komisije za praćenje Zaključaka Skupštine, Skupština opštine Okučani na vanrednoj sjednici održanoj 18. 01. 1995. g. donijela je slijedeće

Z A K L J U Č K E 1. Zahtjeva se od Vlade Republike Srpske Krajine da hitno utvrdi rokove za realizaciju Zaključaka Skupštine opštine Okučani od 19. 12. 1994. godine, Zaključaka Vlade Republike Srpske Krajine od 16. 12. 1994. godine i Odluka Skupštine Republike Srpske Krajine vezano za otvaranje autoputa.

28 Rukom dopisano: sa sl. vozilom.

29 Stevo.

30 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Okučani.

2.

Predlaže se Vladi Republike Srpske Krajine da utvrdi Prijedlog Zakonskih propisa

kojima će se spriječiti odlazak građana Republike Srpske Krajine u Republiku Hrvatsku te nedozvoljena trgovina gorivom i ostalim robama iz Republike Hrvatske.

3. Da bi se u međuvremenu spriječila nedozvoljena trgovina gorivom zahtjevamo da se

hitno u Zapadnu Slavoniju isporuče dvije cisterne D-2 i dvije cisterne MB za građane te dvije cisterne D-2 za privredu.

4. Predlažemo Vladi Republike Srpske Krajine da odloži sve aktivnosti vezano za

otvaranje pruge, vodovoda i dalekovoda na prostoru Zapadne Slavonije dok se ne realizuju Zaključci Skupštine opštine Okučani.

5. S obzirom na veoma lošu opremljenost pripadnika Vojske Republike Srpske Krajine

molimo da se u granicama mogućnosti poboljša materijalni Status ovog Korpusa. 6. Predlažemo Vladi Republike Srpske Krajine da prostor Zapadne Slavonije ima poseban Status (poreske olakšice, promet roba i usluga, bolja snabdjevenost gorivom, veća ulaganja

u infrastrukturu).

OPŠTINA OKUČANI SKUPŠTINA OPŠTINE

Broj: 0-06-57/95-VI. Okučani, 20. 01. 1995. g.

P R E D S J E D N I K Aran Dragičević

D O S T A V I T I:

1. Predsjedniku Skupštine Republike Srpske Krajine.

2. Vladi Republike Srpske Krajine.

3. Predsjedniku Vlade Republike Srpske Krajine.

4. Arhiva, ovdje.

Preslika, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 2., SO Okučani, kut. 1.

17

1995., siječanj 21. Knin Prijedlog Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK o novoj kategorizaciji državnih industrijskih poduzeća

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE, PRIVREDNI RAZVOJ I INDUSTRIJU Broj: 15-17/95 Knin, 21. 1. 1995.

VLADA RSK IZVRŠNI SAVJETI OPŠTINA SEKRETARIJATI ZA PRIVREDU OPŠTINA

Predmet: Rekategorizacija državnih industrijskih preduzeća

Na osnovu odluke Vlade RSK ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju analiziralo je postojeću kategorizaciju državnih industrijskih preduzeća i predlaže novu, koja je urađena na osnovu sledećih polaznih stavova:

– u svakoj industrijskoj grani treba biti 2 do najviše 4 industrijska preduzeća, što ravnomjernije regionalno raspoređena,

– u svakoj većoj opštini u republici treba biti barem jedno industrijsko preduzeće od republičkog značaja,

– industrijsko preduzeće od republičkog značaja dobiva tu kategoriju na osnovu

poslovnih rezultata, rezultata svoje proizvodne i investicione aktivnosti, tržišnog nastupa i značaja preduzeća za sveukupnu privrednu aktivnost u republici. Ova preduzeća će formirati specijalizovane miniekspertske granske timove, koji će se povezati sa odgovarajućim timovima Vlade Srbije sa osnovnim ciljem organizovanog i efikasnog sprovođenja programa rekonstrukcije monetarnog sistema i strategije ekonomskog oporavka, odnosno programa oživljavanja proizvodnje. Koordinatori tih timova sačinjavaće Centralni koordinacioni tim, a Vlada RSK treba imenovati ministra koordinatora, koji će, na osnovu dogovora sa Vladom Srbije, biti uključen u Centralni koordinacioni tim Srbije. Obaveza je Vlade RSK i nadležnih ministarstava, da preduzećima od republičkog značaja daju prioritet u finansijskoj podršci na osnovu kvalitete ponuđenih programa, reotkupu deviza i davanju saglasnosti na uvoz repromaterijala, te davanju poreskih i carinskih olakšica kroz mjere fiskalne i razvojne politike. To znači da republika kao osnivač tih preduzeća preuzima pojačanu brigu za poslovanje tih poduzeća, a preko njih tu brigu preuzima i za cijelu granu. Urađeni prijedlog rekategorizacije državnih industrijskih preduzeća nakon razmatranja

i usvajanja na Vladi RSK kao polazna osnova, razmotriće se na sastancima sa opštinama i preduzećima i na osnovu prikupljenih sugestija i primjedbi definitivno usvojiti na Vladi RSK.

M. P. 31

MINISTAR:

Dr Branko Petrović, [v.r.]

Prilog:

– Postojeća kategorizacija

– Prijedlog rekategorizacije

– Popis specijalizovanih timova Vlade Srbije 32

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 46.

18

1995., siječanj 22. Knin Zaključci s 28. sjednice Vlade RSK u vezi otvaranja autoceste Zagreb – Lipovac u sklopu provedbe Gospodarskog sporazuma između RH i RSK

31 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, Knin.

32 Prilozi nisu pronađeni uz izvornik.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A BROJ: 05-5-74/1-95 KNIN, 22. 01. 1995. GODINE

Vlada RSK je na svojoj 28. sjednici održanoj dana 21. i 22. 01.1995. godine raspravljala o sprovođenju Sporazuma o ekonomskim pitanjima koja se odnose na otvaranje autoputa Zagreb – Lipovac i na osnovu člana 27. stav 3. Zakona o Vladi RSK (Službeni glasnik RSK, broj 3/92) donijela je slijedeće

Z A K L J U Č K E

1. Saglasno zaključcima Vlade formiran je Štab za otvaranje autoputa. Štab je ostvario

potreban nivo saradnje sa lokalnim organima vlasti, zvaničnicima UN kao i predstavnicima hrvatskih vlasti u cilju bolje realizacije preuzetih zadataka. Štab je definisao sve potrebne zadatke i radnje za otvaranje autoputa i direktno ili preko SVK, MUP te javnih preduzeća stupio u njihovu realizaciju. U toku je realizacija zadataka na: dodatnom utvrđivanju otpornih tačaka vezanih za autoput i pojačanju ukupne odbrane u zoni odgovornosti 18. korpusa, izgradnji bunkera, izgradnji osmatračnica, sanaciji i dogradnji smještajnih objekata

za ljudstvo (SVK, MUP), izgradnji novih i popravku oštećenih paralelnih puteva za potrebe

odbrane i stanovništva, sanaciji naplatnih kućica na izlaznom dijelu autoputa a za potrebe MUP. Vlada očekuje da je Štab, u skladu sa svojim ovlaštenjima i materijalnim i vremenskim resursima, izvršio zadatke koji su se postavili u prvoj fazi realizacije otvaranja autoputa.

2. Ministarstvo unutrašnjih poslova osnovalo je posebnu jedinicu milicije sa tehničkim i

materijalnim sredstvima potrebnim za ostvarivanje kontrole i bezbjednosti saobraćaja na autoputu i prilaznim putevima. Vlada ocjenjuje da su preuzeti zadaci korektno obavljeni.

3. Ministarstvo odbrane sa GŠ SVK realizovalo je osnovnu zamisao dodatnog vojnog

obezbjeđenja autoputa formiranjem otpornih tačaka. GŠ SVK kao nosioc razvoja i

komandovanja u SVK ocjenio je da su pale tenzije i direktna vojna ugroženost od RH preko autoputa. Vodeći računa o potrebama u ljudstvu na drugim dijelovima RSK GŠ SVK smatra

da je sadašnji nivo popunjenosti ljudstvom i tehnikom u 18. korpusu takav da obezbjeđuje

izvršenje postavljenih zadataka i da ga, za sada, ne treba dodatno ojačavati.

4. Ministarstvo za saobraćaj i veze snimilo je postojeće stanje i angažiralo je JP Putevi Krajine

na

sanaciji i održavanju autoputa u zimskim uslovima.

U

skladu sa Sporazumom o otvaranju autoputa UNPROFOR je preuzeo obavezu da

autoput Zagreb – Lipovac dovede do standarda međunarodnih autoputeva. Svi zakoni na autoputu bit će isključivo međunarodni i postavljat će ih UNPROFOR. UNPROFOR je preuzeo obavezu izvršenja potrebnih popravaka koje trebaju početi odmah.

5. Za financiranje realizacije zadataka oko otvaranja autoputa do sada je utrošeno oko

600.000,00 dinara i 70.000 litara naftnih derivata.

6. Druga faza otvaranja autoputa

Vlada zaključuje da su se stvorili svi preduslovi za ulazak u drugu fazu realizacije otvaranja

autoputa. Zbog toga je Vlada donijela:

– Uredbu o sprovođenju ekonomskog sporazuma između Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske i

– Uredbu o određivanju graničnih prelaza i kontroli prelaženja državne granice.

Ovim uredbama se pobliže propisuju nosioci realizacije Sporazuma kao i prelazi i uslovi za prelazak državne granice a u cilju zaštite državnih interesa RSK.

U cilju što uspješnijeg rada i praćenja realizacije a posebno vodeći računa o državnim

interesima RSK i naroda Zapadne Slavonije druga faza obuhvaća:

a) FORMIRANJE DIJELA PREDUZEĆA NAFTNE INDUSTRIJE KRAJINE NIK-

OKUČANI

Na prostoru Zapadne Slavonije osnovat će se dio preduzeća za distribuciju nafte i naftnih derivata NIK-Okučani. Ovaj dio preduzeća poslovat će u sastavu NIK Mirkovci i imat će sva prava i obaveze kao i ostali dijelovi preduzeća. Osnivanjem NIK – Okučani, dosadašnji dio preduzeća NIK Dvor na Uni preuzima obavezu distribucije nafte i naftnih derivata

na prostoru Banije i Korduna. Ovom izmjenom u sastavu NIK Mirkovci nalazit će se

pet dijelova preduzeća zaduženih za distribuciju nafte i naftnih derivata i to: NIK – Beli Manastir, NIK – Vukovar, NIK – Okučani, NIK – Dvor na Uni, NIK – Knin. Zadužuje

se JP NIK Mirkovci da konstituiše dio preduzeća NIK – Okučani u roku od 30 dana. 33

Ministarstvo energetike i rudarstva se zadužuje da u operativnim planovima distribucije naftnih derivata od trećeg mjeseca 1995. godine uvrsti novoosnovani dio preduzeća NIK – Okučani.

b) FORMIRANJE DIJELA JP PUTEVI KRAJINE – OKUČANI

Na prostoru Zapadne Slavonije osnovat će se dio preduzeća JP Putevi Krajine – Okučani. Ovaj dio preduzeća poslovat će u sastavu JP Putevi Krajine – Knin i imat će sva prava i obaveze kao i ostali dijelovi preduzeća. Zadužuje se JP Putevi Krajine – Knin da konstituiše dio preduzeća Putevi Krajine – Okučani u roku od 30 dana. Posebno se zadužuje JP Putevi Krajine – Knin da nastavi izradu i sanaciju postojećih i novih makadamskih puteva za potrebe odbrane i privrede vezanih za normalno funkcionisanje autoputa, a prema postojećim planovima.

v) REKONSTRUKCIJA MOSTOVA NA SAVI I IZGRADNJA LOKALNIH PUTEVA

Zbog povezanosti Spomen područja Jasenovac kao i naselja Jasenovac, Košutarica i Mlaka

sa ostalim naseljima opštine Okučani, kao i povezanosti Zapadne Slavonije sa Banijom i

Kordunom i Republikom Srpskom Vlada će pristupiti sanaciji željezničkog mosta na Savi betonskog mosta na kanalu Strug i izradi odgovarajuće putne mreže radi povezanosti spomenutih naselja. Zadužuje se Ministarstvo za urbanizam, stambeno komunalne poslove i građevinarstvo da

u saradnji sa Ministarstvom za saobraćaj i veze izradi projektnu dokumentaciju, predloži dinamiku i financijsku konstrukciju za izvršenje spomenutih radova.

Rok za izvršenje ovog zadatka je do prve sjednice Vlade nakon 15. 02. 1995. godine o čemu

je

potrebno podnijeti pismeni izvještaj.

g)

USPOSTAVLJANJE TRANZITNIH ROBNIH TOKOVA

Zadužuje se Ministarstvo za trgovinu i turizam i ugostiteljstvo da u saradnji sa UNPROFOR- om i hrvatskom stranom uspostavi tranzitni transport roba iz istočnog u zapadni dio

i obratno RSK. Rok za izvršenje ovog zadatka je 15. 02. 1995. godine uz podnošenje pismenog izvještaja Vladi sa pravilima ponašanja svih učesnika.

33 Dopisano rukom: 21. 01. 1995. ušlo 1216 kamiona iz Jugoslavije, 2337 kamiona izišlo.

d) FORMIRANJE SLOBODNE BESCARINSKE ZONE U OKUČANIMA Otvaranje bescarinskih zona regulisano je Zakonom o slobodnim zonama (Službeni list SRJ, broj 81/94) koji je na snazi u RSK vezano na član 1. Zakona o preuzimanju propisa

(Službeni glasnik RSK, broj 12/92). Zona se može osnovati na području koje je karakteristično za Zapadnu Slavoniju (Okučani)

s obzirom na neposrednu blizinu autoputa. To znači da su ispunjeni uslovi iz člana 9.

Zakona o slobodnim zonama. Pored osnovnih uslova za otvaranje slobodnih zona osnivač zone (to ne može biti Vlada RSK) dužan je ispuniti uslove iz člana 11., 12. i 13. citiranog zakona a kao osnovno

potrebno je napraviti slijedeće:

– Akt o osnivanju zone,

– elaborat o ekonomskoj opravdanosti,

– dokaz o posjedovanju zemljišta na kojem se zona osniva,

– dokaz o obezbjeđenju građevinskih prostorija, energetskih i drugih uslova.

Saglasnost o ekonomskoj opravdanosti osnivanja zone daje Ministarstvo financija RSK a saglasnost za osnivanje zone daje Vlada RSK. Preduzeće koje upravlja zonom podnosi Upravi Carina RSK zahtjev za donošenje Rješenja za početak rada zone. Vlada je na svojoj 28. sjednici održanoj 21. i 22.01.1995. godine donijela odluku o osnivanju carinskog referata na ulazu i izlazu na autoput te će Carina RSK u roku od 8 dana organizovati carinski nadzor nad ulazom i izlazom roba u RSK.

Izvornik, strojopis, ćirilica HIC, A-159-038.

M. P. 34

P R E D S J E D N I K Borislav Mikelić, [v.r.]

19

1995., siječanj 22. Knin Uredba Vlade RSK o provedbi Gospodarskog sporazuma između RH i RSK

Na osnovu člana 2. tačka 16. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (“Službeni glasnik RSK”, broj 3/92) Vlada RSK na sjednici održanoj 22. 01. 1995. donosi

U R E D B U

o

sprovođenju Ekonomskog Sporazuma između Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske

od 2. decembra 1994. godine

34 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.

Član 1. Ovom Uredbom određuju se nosioci izvršenja obaveza Republike Srpske Krajine iz Ekonomskog Sporazuma sa Republikom Hrvatskom.

Član 2.

Za nosioca izvršenja obaveza iz Ekonomskog Sporazuma poglavlje I voda, određuje se

Direkcija za obnovu u saradnji sa lokalnim komunalnim preduzećima.

Član 3.

Za nosioca izvršenja obaveza iz Ekonomskog Sporazuma poglavlje II – električna energija,

određuje se JP “Elektroprivreda Krajine”.

Član 4.

Za nosioca izvršenja obaveza iz Ekonomskog Sporazuma poglavlje III – auto-put, određuje

se JP “Putevi Krajine” i JP “Vukovar put”.

Član 5.

Za nosioca izvršenja obaveza iz Ekonomskog Sporazuma poglavlje IV – naftovod od tačke

1. do tačke 3. – tačka 3-3. tačka 4. određuje se JP “NIK”.

Član 6.

Za nosioca izvršenja obaveza iz Ekonomskog Sporazuma poglavlje IV – naftovod tačka

3-3.4. (osnivanje i rad naftne kompanije) određuje se Ministarstvo trgovine i turizma i JP

“NIK”.

Član 7. Odluku o konačnom izvršenju pojedinih obaveza iz Ekonomskog Sporazuma donosi Vlada.

Član 8. sporazumijevanja

O daljnjim

Sporazuma odlučuje Vlada RSK.

Član 9. Ova Uredba stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Službenom glasniku RSK”.

Ekonomskog

pregovorima

i

predmetima

poglavlje

V

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

V L A D A

Broj: 05-4-57/1-95. Knin, 22. 01. 1995. god.

M. P. 35

PREDSJEDNIK Borislav Mikelić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 21.

35 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin.

20

1995., siječanj 24. Knin Odluka MUP-a RSK o slanju 35 pripadnika MUP-a u pomoć srpskim snagama u BiH tijekom akcije “Pauk”

Republika Srpska Krajina

M. P. 36

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kabinet ministra Knin, 24. 01. 1995. godine broj: 08/1-1-519/1-95.

Šifrirano dx

Štab akcije “Pauk” SUP – Korenica, Glina i Vojnić (Vojnić dostaviti “Pauku”)

Analizirajući učešće radnika MUP-a RSK u akciji “Pauk” i drugim borbenim aktivnostima na teritoriju RSK, i redovne obaveze i zadatke koje stoje u narednom periodu pred ovim ministarstvom odlučeno je da u okviru akcije “Pauk” do daljnjeg učestvuje 35 radnika MUP-a RSK i to: iz SUP-a Korenica, 15 radnika i po 10 iz SUP-a Vojnić i SUP-a Glina. Ove aktivnosti sa komandantom akcije “Pauk” i SUP-a će iskoordinirati Tošo Paić ili Boško Dražić.

v. d. ministar Nebojša Pavković

M. P. 37

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., 1069-2.

21

1995., siječanj 26. Knin Dopis Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK ministru unutarnjih poslova RSK s informacijama o promjenama u ruskom kontigentu snaga UN-a i civilnoj policiji u Sektoru Istok te aktivnosti promatrača EEZ

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA RESOR DRŽAVNE BEZBJEDNOSTI BROJ: 08/2-0-127/95. KNIN, 26. 01. 1995.

– MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA RSK K N I N

STROGO POVJERLJIVO

36 Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Vojnić, 08-03/sp-19/95, 25. 1. 1995.

37 Prijemni pečat: Primljeno: 24. 1. 1995. u 13,55.

Predmet: Saznanja o snagama UN i EZ u Sektoru Istok, dostavljaju se.-

Operativnim putem došli smo do saznanja da je stanje u ruskom kontingentu snaga UN u Sektoru Istok za sada nepromjenjeno, iako postoje indicije da bi se krajem januara 1995. godine jedan dio ljudstva prebacio u Čečeniju. Takva odluka još uvijek nije definitivna i ona se obrazlaže kod ruskih vojnika činjenicom da na području Groznog regularne ruske trupe sve teže uspostavljaju red, te da imaju dosta mrtvih u borbi sa pobunjenicima. Zbog takve situacije navodno je potrebno povući iz sastava snaga UN ratne veterane. Prema njihovim procjenama sa područja Sektora Istok povuklo bi se oko 80% sadašnjeg ljudstva, a na njihovo mjesto došli bi vojnici koji se nalaze na odsluženju vojnog roka. Iako se za sada barata informacijama da bi snage ruskog kontigenta mogle napustiti ovaj prostor 31. 3. 1995. godine nemamo pouzdanih saznanja da se to može i desiti. Također raspolažemo podacima da jedan dio ljudstva ruskog kontigenta koristi droge koje dolaze raznim kanalima na područje Sektora Istok. Zbog takvih aktivnosti jedan dio ljudstva isključen je iz sastava UN i vraćen za Rusiju. Da bi pojačali aktivnosti svojih službi bezbednosti, na ovaj prostor u 12. mjesecu 1994. godine pristigao je specijalni tim pripadnika službi bezbednosti kodne oznake “GERO”. “GERO” se bavi problematikom specijalnih dejstava, navodno je to odjel za diverzantsko- terorističku aktivnost. Po navodima naše pozicije na području Istočne Slavonije i Zapadnog Srema se nalaze dva pripadnika navedene grupacije, a za drugu dvojicu ne raspolažemo saznanjima gdje su, već se smatra da su negdje u bivšoj BIH. Što se tiče civilne policije UNPROFOR-a, Sektor Istok, karakteristično je da se sve više popunjava policajcima iz muslimanskih zemalja. Tako npr. u stanici civilne policije UNPROFOR-a Vukovar, oko 70% ljudstva je iz Jordana, Nepala i sl. Kao što smo pisali krajem 1994. godine bio je izražen veliki interes pojedinih struktura UNPROFOR-a prema našim civilnim i vojnim strukturama te nakon intervencije naših vlasti predmeti interesovanja UNPROFOR-a su smanjeni osim kod pojedinačnih slučajeva gdje i dalje pokazuju interes za područje osnovnog i srednjeg obrazovanja. Tako npr. policajac ukrajinske nacionalnosti na području Vukovara, u službenim kontaktima u prosvjetnim organizacijama, veliča američki sistem te navodi da su Amerikanci Ukrajincima mnogo pomogli te da bi i mi trebali prihvatiti američku pomoć. Što se tiče aktivnosti pripadnika EEZ primjećuje se pojačan promet interesovanja ove organizacije u smislu dobijanja informacija od vladinih funkcionera zbog čega je ukinuto Oblasno vijeće za područje Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema. Po njima takav oblik države i teritorijalne organizacije pokazao se veoma efikasnim na zapadu, a u razgovorima ističu npr. Švicarsku. Također ih interesira da li postoje planovi da se ponovo organizira SAO Slavonije, Baranja i Zapadni Srem, kao i sagledavanje situaciju u smislu na koji način da se spuste tenzije sukoba između RH i RSK, te kako bi se moglo posredovati u kontaktima između raseljenih lica i porodica na teritoriju RSK i RH. Osim navedenog pripadnici EEZ i dalje ostvaruju kontakte na području Iloka sa franjevačkim župnikom fra Markom, licem poznatim službi. Saznanja Vam dostavljamo na znanje i eventualno korištenje.

M. P. 38

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 20., kut. 4.

NAČELNIK RESORA Drača Aco, [v.r.]

22

1995., siječanj 26. Okučani Zaključci sa sjednice Ratnog savjeta Srpske oblasti Zapadna Slavonija o financijskoj pomoći 18. korpusu SVK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST ZAPADNA SLAVONIJA RATNI SAVJET OKUČANI, 26. 01. 1995. GODINE

Dana 26. 01. 1995. godine održana je sednica Ratnog saveta na kojoj su prisustvovali članovi Ratnog saveta i ostali, sa sledećim

DNEVNIM REDOM:

1. Obezbeđenje financijskih sredstava za nabavku uniformi i obuće za pripadnike 18.

korpusa doprinosom od strane državnih preduzeća.

2. Određivanje visine i načina naplate doprinosa za vojsku od lica zaposlenih kod

UNPROFOR-a, lica koja su uz rentu izdala objekte na korištenje UNPROFOR-u i privatnog sektora.

Prisutni članovi Ratnog saveta su:

– Lazo Babić, puk K-dant 18. korpusa

– Duško Vitez, predsednik Oblasnog veća

– Aran Dragičević, predsednik SO Okučani

– Miroslav Grozdanić, predsednik SO Pakrac

– Vladika Lukijan,

Ostali prisutni su:

– Branko Bosanac, predsednik IS SO Okučani

– Branko Zebić, puk K-da 18. korpusa

– Milan Jekić, puk K-da 18. korpusa

Po održanoj raspravi, Savet je doneo sledeće odluke:

1. Predsednici IS SO Pakrac i Okučani da sazovu sastanak sa direktorima R.O. 01. 02. 1995. godine u 8.00 časova, radi dogovora o poboljšanju materijalnog statusa pripadnika 18. Korpusa.

38 Okrugli pečat: RSK, MUP, Resor državne bezbjednosti, Knin.

2.

Vlasnici objekata koji su iznajmljeni UNPROFOR-u i vlasnici lokala, dužni su pored

obaveza prema Upravi prihoda iz svojih neto primanja izdvojiti 10% svakog meseca u fond za poboljšaje materijalnog statusa pripadnika 18. Korpusa. 3.Zaposleni kod UNPROFOR-a i ostalih međunarodnih organizacija dužni su u isti fond uplaćivati 10% od neto primanja mesečno.

4. Privatni sektor dužan je uplatiti jednokratno u isti fond, iznos koji će se propisati od

strane Uprave prihoda prema razrezu poreza.

5. Sva roba zaplenjena od lica koja su robu nabavila u Republici Hrvatskoj, a misli se

pre svega na gorivo, mora biti predana opštini, a sredstva od prodaje usmeravat će se prema budžetu.

Gore navedene odluke primenjivat će se od 01. 01. 1995. godine, a za provođenje se zadužuju:

– tržna inspekcija

– financijska policija

SUP Okučani i

sve ostale odgovorne službe

DOSTAVITI ČLANOVIMA RATNOG SAVETA:

1. Lazo Babić, puk K-dant 18. korpusa,

2. Duško Vitez, predsednik Oblasnog veća, [v.r.]

3. Aran Dragičević, predsednik SO Okučani, [v.r.]

4. Miroslav Grozdanić, predsjednik SO Pakrac,

5. Vladika Lukijan,

6. Oblasni SUP, [………., v.r.] 39

7. Ministarstvo odbrane.

Izvornik, strojopis,ćirilica HR-HMDCDR, 2., kut. 607.

23

1995., siječanj 26. Vrhovine Zapisnik s 3. sjednice Skupštine općine Vrhovine

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

SKUPŠTINA OPŠTINE VRHOVINE

Broj: 01-

Vrhovine, 26. 01. 1995. godine

Z A P I S N I K Sa 3. sjednice Skupštine Opštine Vrhovine u proširenom sastavu održanoj u prostoriji OŠ “N. Tesla” u Vrhovinama dana 26. 01. 1995. godine s početkom u 8.30 časova. Sjednicu je otvorio i sa njome rukovodi predsjednik Uzelac Predrag.

/95

39 Potpis je nečitak.

Konstatirano je da sjednici prisustvuje od 12 odbornika 10, otsutni odbornici Vujanić Vaso, Zagorac Boško, Ivanišević Željko, što čini natpolovičnu većinu pa Skupština Opštine Vrhovine može donositi pravovaljane odluke i druge akte. S obzirom da je sjednica proširenog sastava po evidenciji je utvrđeno 33 prisutna. Za sjednicu je predložen slijedeći

DNEVNI RED:

1.

Izvještaj predsjednika SO o dosadašnjem radu.

2.

Izmjene i dopune Statuta SO.

3.

Imenovanje Sekretara SO.

4.

Imenovanje sekretara Opštinske uprave.

5.

Privremeno financiranje Opštine Vrhovine.

6.

Donošenje odluke o utvrđivanju koeficijenata za obračun ličnih dohodaka funkcionera

SO.

7.

Donošenje odluke o visini dnevnica.

8.

Odluka o lokalnim komunalnim taksama.

9.

Odluka o opštinskim administrativnim taksama.

10. Informacije o radu Osnovne škole “Nikola Tesla” Vrhovine za 1. polug. 40 školske

godine 94/95.

11. Informacije o organizaciji i radu zdravstvene stanice u Vrhovine u 1994. godini.

Informaciju podnosi: Dr Milan Uzelac

12. Informacije o organizaciji i radu Veterinarske stanice u Vrhovinama u 1995.

Informaciju podnosi: Veterinar Srđo Levnaić

13. Informacije o organizaciji i radu Opštinske organizacije Crvenog Krsta Vrhovine

14. Informacije o organizaciji i radu CZ u 1994. godini.

Informaciju podnosi: Milka Vukmirović

15. Informacije o organizaciji i radu Šumarije Vrhovine u 1994. godini.

Informaciju podnosi: Ing. Milan Grbić

16. Informacije o snabdjevanju električnom energijom na području Opštine u 1994.

godini.

Informaciju podnosi: Rajko Banjanin

17. Informacije o radu pošte Vrhovine u 1994. godini

Informaciju podnosi: Javorka Jerković

18. Informacije o radu pošte Škare u 1994. godini

Informaciju podnosi: Nevenka Banjanin

19. Informacije o isporučenim količinama nafte i naftnih derivata u BS Vrhovine u

1994. godini Informaciju podnosi: Neđo Hinić

20. Političko bezbedonosna situacija u zoni odgovornosti 50 pb. Vrhovine

Informaciju podnosi: Stevo Štrbac.

21. Informacije o ekonomskom sporazumu između RH i RSK

Informaciju podnosi poslanik u Skupštini RSK Jovo Borić.

22. Odbornička pitanja i predlozi

Otvorena rasprava na predloženi dnevni red.

40 Polugodište.

Za riječ se javlja odbornik Milan Grbić: samo slaganje dnevnog reda, redosljed bi mogao biti drugačiji, svi subjekti privrede informacije o stanju preduzeća u financijskom obimu mogu se staviti nakon 28. februara. Predsjednik Uzelac: vidljivo je da je prvo izvještaj predsjednika SO a drugom djelu donošenje akata, treće informacije ustanova, privrede i u četvrtom djelu politička situacija vezana za provođenje sporazuma. Što se tiče privrede nije obuhvaćena ne traže se izvještaji traže se informacije da bi se moglo ići prema državnim organima, pa će izvještaji o stanju u privredi ići na Izvršni Savjet a onda na Skupštinu. Ako netko ima konkretan predlog na tačku dnevnog reda. Milan Grbić: Da bi nakon informacije o privredi sastavi [li] dio poslova iz kojeg bi se moglo iskristalizirati na prostor koji obuhvata. Predsjednik: Da li ima primjedbi na dnevni red u koliko nema daje na usvajanje. Većinom glasova usvojen je predloženi dnevni red.

Ad/1.

Izvještaj predsjednika SO o dosadašnjem radu. Po prvoj točci dnevnog reda izvještaj je podnio predsjednik SO Vrhovine Uzelac Predrag. Otvaram raspravu o podnesenom izvještaju. Protojerej – Stavrofor Miloš Spasojević prije početka rasprave, predlaže prisustvovanje svih članova današnje Skupštine svečanoj akademiji povodom Svetog Save s početkom u 10.30 minuta, tada bi se spojila pauza i nešto vremena uz pauzu. Prijedlog je prihvaćen. Za riječ se javlja Milan Grbić upravitelj Šumarije Vrhovine:

Mislim da bi ovaj izvještaj trebalo dostaviti Šumariji SUP-a, javnom poduzeću Krajinašume. Da se ne bi vraća na sve optužbe koje si nabrojao ja sigurno ovo neću ostaviti na miru, sem ne prihvatanja da budem član Skupštine ja nisam u Skupštini bitno je da smo se razišli. Šumarija Vrhovine radi profesionalno a na poslovima sam i u ministarstvu, tamo me je odveo moj rad, a sve što se radilo u Šumariji Vrhovine u to je moguće izvršiti uvid. Vrhovine su danas opstale s radom ove Šumarije jer privreda je dodirnula dno, međutim

ovdje nije teška situacija počev od same Šumarije pod čijim krovom i vojska i politika neću posebno obrazlagati ovo je lični sukob. Jedini sam se ja upustio sam da bude preduzeće.

Ja neću uzvratiti sada konkretno ali sam spreman da se preispita sve nas.

Tepavac Nikola: Odmah bi molio naj odgovornije da se ne razjedinjuju, molim za

jedinstvo. Više sam se javio za riječ iz razloga u vezi početka rada SJB, točno je da će ta stanica početi s radom raspisali smo konkurs sada je u formiranju novi pravilnik o sistematizaciji. Smatram da će biti SJB Vrhovine, u koliko SJB ne počne s radom ranije i dok se radnici uvedu u rad 1 ili 2 sedmično građani će moći u Vrhovinama vršiti izradu ličnih karata i druge poslove iz upravnog djela. Predsjednik: traži se jednak tretman i srijedom upućivanje radnika iz Korenice za izdvajanje ličnih karata i saobraćajnih dozvola do konačnog rješenja SJB, kao odbornik u pisanoj formi uputiti pitanja o uočenim negativnostima. Skupština je većinom glasova donjela Z a k l j u č a k

O prihvatanju izvještaja predsjednika SO Vrhovine o dosadašnjem radu.

Ad/2.

Izmjena i dopuna Statuta SO.

Nakon otvorene rasprave o tački dnevnog reda Skupština većinom glasova donosi

O d l u k u

o izmjenama i dopunama Statuta

Ad/3.

Imenovanje sekretara SO Predlog Skupštini za imenovanje sekretara SO iznio je predsjednik komisije za izbor i imenovanje odbornik Božičković Stojan. Predlaže se Skupštini imenovanje Vukmirović Dragana dipl. politologa, iz G. B. Potoka za sekretara SO Vrhovine. Nakon otvorene rasprave prijedlog je dat na glasanje. Skupština je većinom glasova donjela O d l u k u

o imenovanju Vukmirović Dragana za sekretara SO.

Ad/4.

Imenovanje sekretara Opštinske Uprave. Predlog Skupštini za imenovanje sekretara Opštinske uprave iznio je predsjednik komisije za izbor i imenovanja odbornik Božičković Stojan. Predlaže se Skupštini imenovanje Žegarac Bogdanke pravnik iz Glavaca za sekretara Opštinske Uprave. Nakon otvorene rasprave prijedlog je dat na glasanje. Skupština je većinom glasova donjela O d l u k u

o imenovanju Žegarac Bogdanke za sekretara Opštinske uprave.

Ad/5.

Privremeno financiranje Opštine Vrhovine.

Nakon otvorene rasprave, Skupština većinom glasova donosi

O d l u k u

o privremenom financiranju javnih potreba Opštine Vrhovine 1995. godinu

Ad/6.

Donošenje odluke o utvrđivanju koeficijenta za obračun ličnih dohodaka funkcionera SO. Nakon otvorene rasprave, Skupština većinom glasova donosi

O d l u k u

O utvrđivanju koeficijenta za obračun ličnih dohodaka funkcionera.

Ad/7.

Donošenje odluke o visini dnevnica.

Nakon otvorene rasprave, Skupština većinom glasova donosi

O d l u k u

o visini dnevnica za službena putovanja.

Ad/8.

Odluka o lokalnim komunalnim taksama.

Nakon otvorene rasprave o točci dnevnog reda Skupština većinom glasova donosi

Z a k l j u č a k

o zaduženju Izvršnog Savjeta SO Vrhovine da donese predloženu odluku

Ad/9.

Odluka o Opštinskim administrativnim taksama.

Nakon otvorene rasprave o tačci dnevnog reda Skupština većinom glasova donosi

Z a k l j u č a k

O zaduženju Izvršnog Savjeta SO Vrhovine da donese predloženu odluku.

Ad/10.

Informacije o radu OŠ “Nikola Tesla” Vrhovine za 1. polugodište školske godine 94/95. Informaciju podnosi direktor Milan Labuzin. Informacija nije podnijeta.

Ad/11.

Informacije o organizaciji i radu zdravstvene stanice Vrhovine u 1994. godini. Informaciju podnosi: Dr. Milan Uzelac. Nakon podnesenih informacija otvorena je rasprava. Dr. Milan Uzelac nedostatak stomatološke službe, da bi od nekih ispražnjenih stanova namjenski upotrebi, jer ukoliko se ne ponudi stan problem se ne može riješiti dugoročnije.

Predsjednik Uzelac: može li se riješiti problem vode napraviti bunar s hidroforom, ili da se hidrofor uspostavi kod komšije Mrvoša i priključi zdravstvena stanica, tako da bar jednom sedmično dolazi zubar na ovo područje. Ukoliko postoji zubar da mu se ponudi smještaj i pokriće troškova na nekoliko mjeseci. Bogdanović koji je nedavno bio donio je materijal za 500 popravaka zuba a u koliko se ne nađe zubar da to čeka ljeta do ponovnog njegovog navraćanja. Nakon rasprave Skupština je većinom glasova prihvatila informaciju i većinom glasova donjela

Z a k l j u č a k o zaduženju lječnika Uzelca Milana za obavljanje razgovora sa direktorom Doma zdravlja Korenica oko problema stomatološke službe.

Ad/12.

Informacije o organizaciji i radu Veterinarske stanice u Vrhovinama u 1994. godini. Informaciju podnosi: Veterinar Srđo Levnaić. Nakon podnesene informacije otvorena je rasprava. Levnaić Srđo: Zahtjev da veterinarska stanica bude prioritet u snabdjevanju električnom energijom. Predsjednik Uzelac: za veterinarsku stanicu gorivo ć biti mjesečno podjeljeno, a molio bi sve rukovodioce da dostave nadležnim ministarstvu i SO zahtjev o potrebama za gorivo. Levnaić Srđo: veterinar Ilija Navala je radio 1991. čovjek nije imao interesa za daljnji rad, ima druge planove tako da je definitivno odustao od tog posla. Nakon rasprave skupština je većinom glasova donjela

Z a k l j u č a k

o prihvaćanju informacija o radu Veterinarske stanice

Ad/13.

Informacije o organizaciji i radu Opštinske organizacije Crvenog Krsta Vrhovine. Informaciju podnosi: Milka Vukmirović. Nakon podnešene informacije napravljena je pauza u trajanju od 1 časa, da bi u 11.30 časova po povratku sa svečane akademije povodom Svetog Save koju su priredili učenici OŠ “N. Tesla” nastavljeno sa radom sjednice. Nakon otvorene rasprave Skupština većinom glasova donosi

Z a k l j u č a k

o prihvaćanju informacija o radu Opštinske organizacije CK Vrhovine.

Ad/14.

Informacije o radu i organizaciji CZ u 1994. godini Informaciju podnosi: Nevenka Uzelac

Nakon podnesene informacije otvorena je rasprava. Predsjednik Uzelac: u svojstvu odbornika, da li je evakuacija isplanirana da se može izvršiti u određenom momentu, stanje goriva, može li se izvršiti kontrola zaduženog goriva. Uzelac Nena u slučaju evakuacije 1 dan prije ratnih dejstava ako komanda naredi, ako dođe do ratnih dejstava neplanirano tada se ne može adekvatno izvršiti po ovom planu. Svim rubnim područjima podjeljena goriva za evakuaciju, evakuacija stanovništva vrši se za stare, nemoćne i djecu do 15. godina i ne odnosi se na radno sposobna lica. Imaju dva slučaja gdje prilikom kontrole nismo gorivo pronašli i to u Škarama, mada nebi smio potrošiti to gorivo, stanje nije toliko haotično. Predsjednik Predrag Uzelac: što učiniti za evakuaciju OŠ. Nena: direktor škole kaže za prvi navrat koristio bi se hol Osnovne škole druga faza skloništa Stambene zgrade. Predsjednik: komanda treba da formira odeljenje za protivpožarnu zaštitu. Poznanović: u toku je na Skupštini Krajine da se vojni odsjek i ministarstvo obrane čine jednu cjelinu dok je bio 5. 01. 1995. a prolongiran rok do 1. 02. 1995. godine.

U toku je izrada formacije da će u odeljenju Vrhovina biti zastupljen vojna obveza,

civilna zaštita COIV isto je tako bitno da to neće ići na teret ove Skupštine nego na teret

ministarstva obrane. Stojanović Mićo: treba povesti računa o ispravnosti vozila. Turjanski me zabrinjava baš u vezi toga, mišljenja sam da neki nemaju želje da voze prilikom evakuacije. Nakon rasprave Skupština većinom glasova donosi

Z a k l j u č a k

O prihvaćanju informacije o organizaciji i radu CZ u 1994. izvršavanje kontrole goriva i

vozila, pružanje pomoći obezbeđenje pravca.

Ad/15.

Informacije o organizaciji i radu Šumarije Vrhovine u 1994. Informaciju podnosi: Milan Grbić Nakon podnešene informacije otvorena je rasprava. Mihovilović Nebojša: ima problem u šumarstvu, šuma se smatra državnom svojinom, međutim ovdje se stvara problem, nemogućnost države da ravnomjerno rasporedi državno bogatstvo.

Smatram da bi jedan dio vrednosti zakonski regulisan ostane u Opštini, ovom narodu. Predsjednik Uzelac: sistematski riješiti ovo pitanje u okviru zakona, jer upravo osnov življenja je Šuma. Borić Jovo: šumarstvo je naj interesantnije područje Vrhovina, predlažem da se prije Republičke Skupštine održi tematska sjednica na kojoj bi se raspravio taj nacrt, gdje su sigurno najzainteresiranije opštine koje raspolažu s šumskim bogatstvom, moje razmišljanje dati podršku nacrtu gdje šumarija ima niz kompetencija. Ako opština Mirkovci ima rentu od eksploatacije nafte, opština Gračac od centrale, vidjeti mogućnost kroz što bi sve opština mogla imati neku korist od toga ne bi smjelo biti zapreka zašto ne bi i za taj vid bogatstva. Organizirati zajedničku sjednicu predsjednika Skupštine i Izvršni savjeta iz te oblasti zajedno s Opštinom Korenica i Plaški da se stav zauzme i s tim i da na republičku skupštinu. Predsjednik Predrag: u ovom predlogu na nivou Like sazvati sjednicu na kojoj bi bili prisutni direktori Like, rukovodioci Šumarija, inžinjeri Šumarstva poslanici u Republičkoj skupštini, predsjednici opština i predsjednici Izvršnih Savjeta i kroz diskusiju doći do rješenja, s obzirom da Grbić radi na tome predlažem da do 10. 02. organizira takav sastanak. Nebojša Mihovilović: na tom sastanku predložiti da se razdvoji Lika i Dalmacija, založiti se za to da jedan dio viška vrednosti ostane na ovom području. Grbić Milan: Ovo pitanje je za rad tima i šireg prostora da li da se zvati renta ili nekako drugo treba samo izmoći filovati – kako to uraditi.

Da

bude zadovoljna i vlast na tom području i država.

Da

li se može usvojiti zaključak, možda bi bilo bolje da gazdinstvo organizuje takav

sastanak. Nakon rasprave Skupština većinom glasova donosi Z a k l j u č a k Inicijativa SO za organiziranje javne rasprave o nacrtu Zakona o šumama – gazdinstvo “Ličko Dalmatinsko” Korenica.

Ad/16.

Informacija o snabdjevanju električnom energijom na području opštine u 1994. godini. Informaciju podnosi: Rajko Banjanin. Nakon podnesene informacije otvara se rasprava. Rajić Nikola: (rukovodilac radne jedinice) poznata mi je situacija, ta loša situacija došla do izražaja dva ključna problema. 1. Način napajanja ovog područja sa Preboja preko vod 10 KV pa smo izgradnjom spoja

spojili taj već u cjelini, taj vod sam po sebi nije za napajanje postrojenja DIP – a koji je srednji potrošač taj vod ne bi mogao udovoljiti selu otuda i loše naponske prilike loš kvalitet električne energije, mi smo tu nemoćni jedini izlaz iz ovakve situacije izrada 35 KV voda Preboj – Vrhovine.

Mi smo preduzeli neke aktivnosti izvršeni su geodetski poslovi na tom su nažalost stalo,

trebalo bi to ponovno aktivirati da vi sa svoj strane popravite sa zahtjevom i obrazloženjem to je objekat sa nivoa Elektroprivrede Krajine i to pod hitno ići u firmu inzistirati da se taj

objekat stavi u prioritet jer bez izgradnje tog objekta nema rješenja. Drugi problem je nedostatak transformatora, zbog krađe ulja, tako da dosta sela bez napajanja upravo zbog toga što smo morali 2,3 T S spojiti na 1.

se tiče broja izvršilaca to sve stoji na žalost ista situacija na cijelom području jer je

gorivo kritično kod svih, ovdje se broj izvršilaca nije rješava ali ova zadnja mobilizacija je

stopirala i to mi bi proširili na 4 čovjeka, barem bi za sada trebalo njih dva osloboditi.

Što

Predsjednik Uzelac: mi smo uputili zahtjev za osnivanje odeljenja s obzirom ne bi mogli

zadovoljiti s 4 radnika dalekovod i mreža ima dosta da bi trebalo oko 13 ljudi u Plaškom odjeljenju ima 17 ljudi. Što se tiče 35 KV prema tome ova rubna područja moraju imati prioritet. Boriću predloži ti na Republičkoj skupštini rasprava o stanju u rubnim područjima. Nakon završene rasprave Skupština većinom glasova donosi

Z a k l j u č a k

O

usvajanju podnesene informacije.

O

izgradnji 35 KV dalekovoda, podnjeti zahtjev za oslobađanje Opštine Vrhovine od

redukcije apostrofirati na DIP Vrhovine.

Ad/17.

Informacije o radu pošte Vrhovine u 1994. godini.

Informacije podnosi: Javorka Jerković. Nakon podnesene informacije otvorena je rasprava. Predsjednik Uzelac: Morate se aktivirati sa nadležnim predpostavljenim, što se tiče goriva pošta Vrhovine nije u kvoti na BS – Vrhovine, pošta treba da svoje probleme rješava u nadležnom ministarstvu. Nakon rasprave Skupština s većinom glasova donosi

Z a k l j u č a k

O usvajanju informacije o radu pošte Vrhovine.

Ad/18.

Informacije o radu pošte Škare u 1994. godini. Informaciju podnosi: Nevenka Banjanin.

Skendžić Mileva: kojim načinom se vrši naplata telefonskih razgovora u trgovini u Doljanima. Nakon rasprave Skupština većinom glasova donosi

Z a k l j u č a k

O usvajanju informacije o radu pošte Škare.

Upućivanje zahtjeva centrali Korenica za hitno uspostavljanje telefona u pošti Škare i Dabar.

Ad/19.

Informacije o isporučenim količinama nafte i naftnih derivata u BS Vrhovine. Informaciju podnosi: Neđo Hinić. Otvorena rasprava. Predsjednik Uzelac: da svi privredni subjekti, ustanove, podnose zahtjev na SO zbog određivanja kvote u raspodjeli.

Ad/20.

Političko bezbedonosna situacija u zoni odgovornosti 50. pb. Vrhovine. Informaciju podnosi: Stevan Štrbac. Nakon podnesene informacije otvorena rasprava. Predsjednik Uzelac: mora se shvatiti da je to jedina vojska, Baranja ima mnogo veći broj obaveznika da obavlja svoje dužnosti i na ovom području. Sve ovo treba da radi jačanja odbrane, plaće su zlo koje je napravilo pomutnju, ovdje je odbornik koji nije mogao potpisati ugovor zato što je član SDS Krajine.

Ova DPZ neće moći financirati prevoz učenika mogu reći tako da ne dolazi do naredbi o blokadi prodaje goriva. Mihovilović Nebojša: ne bi rado da komandant ovo shvati kao repliku moral u vojsci je ne dopustivo nizak, zašto je to tako ja njih ne mogu shvatiti, jedan oficir kaže zašto ste počeli rat zašto smo mi civili počeli rat. Mi nismo počeli rat, mi smo prihvatili borbu da ne budemo poklani, zbog krilatice svi srbi u jednu državu, računali smo na pomoć države. Objasniti zašto je pao moral pala disciplina – izdajom JNA svaka čast mnogim oficirima. Koje su smetnje da se digne moral, 50 godina čamljenja u socijalizmu a sad u komandi države mafija, to su objektivne okolnosti koje dolaze iz vrha, šverc, krađa posebno šverc sa neprijateljem kako je to ponižavajuće neće se takve stvari da spriječe jer neki ljudi od toga imaju koristi. Odnos Srbije i nas da li ta Srbija vodi iskreno računa o sebi, svakog tko je god otišao Srbija ga je zadržala za sebe. Ne znam imali i jedan od nas da zna da li će Srbija nas pomoći i kako ali to nitko nije siguran, a i Srbija je ne odlučna. Usljedio je kratki izvještaj o financijskom stanju, Odbor za suradnju sa emigracijom iz Hamiltona. Mileva Skendžić: u toku cijelog rata mjenjaju se svaki šest mjeseci komandi, sve ostalo ostaje isto narod u njih onoliko koliko zna njihov dosadašnji rad da iza sebe nemaju niti jednog rezultata rada nema nikakvo povjerenje, samo su kao takvi strah u narodu da ćemo završiti kao i sela koja smo izgubili i ostavili ustašama. Mladići su mahom po komandama dok stari ljudi idu na položaje, ljudi su razočarani u ugovore, izgleda da sve ide tko koga ima, opet po istom u komandi u Škarama ima ih 20 što svi rade treba vidjeti. Predrag Uzelac: Iz sveg ovoga stanje nije dobro Vama gosp. komandante na dušu, na Vama je da ovo što se čuli na naj bolji mogući način riješite, sve ono što narod traži da se napravi i riješi na naj bolji mogući način. Nakon rasprave Skupština većinom glasova donosi:

Z a k l j u č a k o usvajanju izlaganja komandanta 50. pb. Vrhovine.

Ad/21.

Informacije o ekonomskom sporazumu između RH i RSK. Informaciju podnosi poslanik u Skupštini RSK Jovo Borić. Nakon podnešene informacije otvorena rasprava. Predsjednik Uzelac: sa predsjednikom opštine Plaški obavljen razgovor oko otvaranja pruge Split – Zagreb, treba zauzeti zajednički stav ukoliko pruga bude otvorena vršiti smjenu lokomotive i predaje se kod Sinca, stoga kontrola gosp. Radmanović postavlja uslov vraćanja Kapele za puštanje pruge.

Ad/22.

Odbornička pitanja i predlozi Stojanović Mićo: 1. spriječiti odlazak mladih ljudi, vojnih obaveznika, Komandante Ševo to se mora riješiti na višem nivou. Poznanović: treba naređenje gdje se zabranjuje odlazak sa terena, počeci postoje, znači nema odobrenja odlaska vojnih obaveznika. Bogdanović Stevo: vojni obveznici koji su otišli stekli su sva prava u Srbiji s tim je on državljanin druge države.

Stojanović Mićo: 2. materijalni položaj boraca i materijalna zaštita. Komandant Ševo: to je prisutan problem, sve je to tako ali ne bi znao ishod. Stojanović Mićo: 3. prevoz učenika, tko snabdjeva ralicu za čišćenje sa kojom politikom zaustaviti mlade ljude. Predsjednik Uzelac: mi smo preuzeli poslove po novoj godini UNPROFOR čisti magistralne a vojska lokalne sa raspoloživom tehnikom. Dužaić Nikola: u Dabru ne može biti crnje i gore, imali smo prevoz pa smo izgubili, nema trgovine, telefon, cesta i povezanost s Opštinskim centrom Vrhovina. Sekretar za Liku Tepavac: kad god treba dajem vozilo dva čovjeka SJB za radove oko telefona za Dabar. Predsjednik Uzelac: poslove oko uspostavljanja telefona za Dabar preuzeti načelnik veze Stojanović i već odgovorna ekipa. Molim za jedinstvo razumjevanje i punu kreativnost svih nas – bio je zaključak predsjednik SO Vrhovine Uzelac Predrag.

Zapisničar:

Dragan Vukmirović, dipl. politolog

P r e d s j e d n i k:

Predrag Uzelac, prof.

Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 607.

24

1995., siječanj 27. Knin Pismo predsjednika RSK Milana Martića glavnom tajniku UN-a Boutrosu Boutrosu Ghaliju u kojem traži priznanje postojanja RSK i “četiri nova entiteta” na području BiH te poziva snage UN-a da zaštite teritorij AP Zapadna Bosna od Armije BiH

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA PREDSJEDNIK REPUBLIKE

THE REPUBLIC OF SERBIAN KRAJINA PRESIDENT

Broj: 020/1-56-1/95.

GENERALNI SEKRETAR OUN NJ. E. Butros Butros Gali Njujork

Ekselencijo, Kao što znate, ovih dana Republika Srpska Krajina pokazala je privrženost mirnom rješavanju svojih sporova sa Republikom Hrvatskom i spremna je da ispoštuje sve potpisane ugovore o uspostavljanju ekonomskih odnosa, kao i da nastavi daljnje razgovore o preostalim spornim pitanjima. Započeti mirovni proces ne bi smio da bude ugrožen, pa je potrebna izuzetna opreznost. Zbog toga tražim od Vas dosljedno poštovanje realnih činjenica i stanja nastalog na teritoriji bivše Jugoslavije od 1990. do danas.

Knin, 27. januara 1995.g.

Ekselencijo, Dozvolite da primjetim da su za očuvanje i održavanje mira naj presudnije odluke Savjeta bezbjednosti i drugih organa Ujedinjenih nacija, uključujući i organe Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Odluke ovih organa, na žalost, još uvijek se donose na osnovu pogrešnih predpostavki. Ujedinjene nacije ne bi smjele robovati zabludama i

greškama koje čini Međunarodna zajednica u svojoj trenutnoj politici prema novim državama na teritoriji bivše Jugoslavije. Središte takve politike jeste fikcija da je stvoreno šest novih država, identičnih internoj administrativnoj podjeli Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije do 1991. godine. Tako je uslijedilo međunarodno priznanje: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Slovenije. Srbija i Crna Gora zadržale su državnost koja im je bila međunarodno priznata i prije stvaranja prve Jugoslavije, 1918. godine. Zanemaruje se činjenica da su u Bosni i Hercegovini stvorena četiri nova entiteta sa atributima države:

1. muslimanska Bosna i Hercegovina;

2. hrvatska Herceg-Bosna;

3. Republika Srpska;

4. također muslimanska Autonomna Pokrajina Zapadna Bosna,

a u bivšoj Hrvatskoj dvije nove države:

1. Republika Hrvatska;

2. Republika Srpska Krajina.

Svakako, priznavanje šest država umjesto deset, usljedilo je kao posljedica pogrešnog uvida u istorijske činjenice i negiranja prava na opredjeljenje konstitutivnim narodima u bivšoj Bosni i Hercegovini i bivšoj Hrvatskoj. Organizacija Ujedinjenih nacija je priznavanjem cjelovitosti Bosne i Hercegovine i Hrvatske priznavala državnost jedne etničke grupe na teritoriji druge etničke grupe, gdje favorizovana etnička grupa nije imala ni svoje stanovništvo ni svoje zakonodavstvo. Takav postupak protivan je predhodnim stavovima Evropske zajednice, koji su preporučeni narodima bivše Jugoslavije kao vrhunska načela demokratije. Radi se o stavovima iznesenim od strane Badenterove 41 arbitražne komisije 1991. godine, koji su predviđali priznavanje novih država samo na teritorijama gdje imaju svoje stanovništvo i svoje zakonodavstvo. Suprotno svemu rečenom, članice Evropske zajednice, a poslije i druge zemlje, priznaju Hrvatskoj pravo na teritoriju Republike Srpske Krajine gdje Hrvatska nema ni hrvatsko stanovništvo niti sprovodi svoju vlast. Istu grešku Međunarodna zajednica čini priznavajući muslimanskoj Vladi Alije Izetbegovića pravo na teritoriju Republike Srpske, Herceg-Bosne i Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna, gdje su uspostavljene posebne države.

Ujedinjene nacije u ovim realnostima, moram Vam to reći, postupaju nedosljedno i protivrječno:

1. Deklarativno se zalažu samo za dvije države: cjelovitu Bosnu i Hercegovinu i cjelovitu

Hrvatsku,

2. a u okviru njih sarađuju sa ukupno šest država, a deklarativno ignorišući četiri: Republiku

Srpsku Krajinu, Republiku Srpsku, Herceg-Bosnu i AP Zapadnu Bosnu.

41 Arbitražna komisija u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji, poznatija kao Badinterova komisija, nazvana tako po njezinu predsjedniku Robertu Badinteru.

Ekselencijo,

Jasno je da ni jednu od stvorenih država ne možete ignorisati, kao što ste to do sada činili.

Najtragičniji primjer takvog ponašanja jeste zanemarivanje postojanja AP Zapadne Bosne,

čiji je lider g. Fikret Abdić najdosljednije sproveo mir sa Republikom Srpskom Krajinom

i Republikom Srpskom. Ujedinjene nacije ništa nisu učinile da zaštite muslimanski narod

u Zapadnoj Bosni, nego su blagonaklono prihvatile njegov progon od strane vojske Alije Izetbegovića.

S obzirom da je Republika Srpska Krajina podnjela najveće troškove oko zbrinjavanja

60.000 muslimanskih izbjeglica, ona nije zaslužila da je zbog toga organi UN-a sumnjiče

i optužuju za međumuslimanski rat u Zapadnoj Bosni. Jedini krivac za ovaj rat je Alija

Izetbegović čiji 5. korpus u Bihaću pokušava da natjera muslimane Zapadne Bosne da se

odreknu dobrosusjedske politike sa Republikom Srpskom Krajinom i Republikom Srpskom

i da se opredjele za Izetbegovićevu politiku muslimansko-srpskog rata do istrebljenja.

Ekselencijo,

Vjerujem da ste, kao Generalni sekretar OUN, spremni da podržavate snage mira, a ne snage rata, pa Vas pozivam da snage OUN zaštite teritoriju AP Zapadne Bosne od vojske Alije Izetbegovića, kao što u slučaju hrvatsko-srpskog spora mirovne snage štite Republiku Srpsku Krajinu od Republike Hrvatske, koja je već četiri puta od 1992. godine povredila našu teritoriju, čineći etničko čišćenje i zločine nad civilnim srpskim stanovništvom.

S poštovanjem,

PREDSEDNIK REPUBLIKE Milan Martić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 2.

25

1995., siječanj 31. Vrginmost Popis otuđenih vozila UNPROFOR-a koja se nalaze kod građana na području općine Vrginmost

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VOJNIĆ STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI VRGINMOST Broj: 08-03/1-2-1-3-36/95. Vrginmost, 31. 01. 1995. g.

SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA V O J N I Ć

PREDMET: Spisak imovine UN koja se nalazi kod građana na području Opštine Vrginmost.-

Raspolažemo podacima da su slijedeći građani otuđili vozila UNPROFOR- a i da se ista sada nalaze kod:

– Borota Rade iz Vrginmosta, Dragice Bulat bb otuđio vozilo “NISSAN”.

– Poštić Mirko iz Perne kbr. 27, otuđio vozilo “TOJOTA”.

– Škaljac Mile iz Banskih Moravaca Opština Vojnić otuđio vozilo “PEŽO”.

Građani su navedena vozila otuđili iz razloga pošto im je nanešena materijalna šteta od strane pripadnika UN-a /saobraćajne nezgode/ a istima nije nadoknađena. U vezi navedenog ne raspolažemo sa drugim saznanjima.

M. P. 42

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 1071-4.

26

za N A Č E L N I K:

Borota Nikola 43

1995., siječanj Okučani Godišnje izvješće SUP-a Okučani o radu PJM Zapadna Slavonija u 1994. godini

SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA

O K U Č A N I

G O D I Š N J I

I Z V J E Š T A J

za 1994. godinu

Okučani, januara 1995. godine

[….]

XXII POSEBNA JEDINICA MILICIJE

S E K R E T A R Veselinović Drago

Dana 20. 08. 1994. godine PJM Zapadna Slavonija upućena je na vojni poligon u Slunj gdje je bila sprovođena specijalna obuka (tenk 55-2 posade, Browing -2 posade BST – 2 posade, obuka snajperista i obuka na minoeksplozivnim sredstvima) i tu se zadržala do 25. 8. 1994.

Od 30. 08. 1994. godine pripadnici PJM Zapadne Slavonije bili su angažirani na osiguranju naftovoda uz auto-cestu (u Bogićevcima i Rajićima) i na tom osiguranju jedinica

je bila angažirana do početka 9. mjeseca.

Od 11. 9. 1994. godine PJM bila je upućena u Slunj gdje je ista bila angažirana u sprečavanju nedozvoljene trgovine koja se obavljala na granici RSK i Zap. 44 Bosne, te na osiguranju izbjegličkog logora u Batnozi gdje su bile smještene izbjeglice iz AP Zap.

42 Okrugli pečat: MUP, SUP Vojnić, SJB Vrginmost.

43 Potpis je nečitak.

44 Zapadne.

Bosna, u toj akciji učestvovalo je 94 pripadnika naše jedinice, a jedinica je u toj akciji bila angažirana do 26. 9. 1994. godine. Dana 27. 10. 1994. godine PJM Zapadna Slavonija bila je upućena na izvršenje borbenog zadatka u Republiku Srpsku, odnosno u blizini Petrovca u selu Lipe gdje je osnovni zadatak jedinicama Brigade MUP-a bila zaustavljanje ofanzive V muslimanskog Korpusa. Prilikom ovog angažiranja brigade MUP-a je uspješno izvršila svoj zadatak, a naša jedinica je također izvršila njoj postavljeni zadatak bez ikakvih problema i tom prilikom nismo imali žrtava ni ranjenih. Na navedenom zadatku jedinica se zadržavala do 3. 11. 1994. godine. Na osnovu depeše iz Brigade milicije MUP-a jedinica je od 14. 11. 1994.g. bila upućena na njezino ponovo angažiranje u borbenim dejstvima u oslobađanju AP Zap. Bosna od pripadnika V Muslimanskog Korpusa. PJM Zapadne Slavonije zajedno sa ostalim jedinicama Brigade milicije MUP-a RSK djelovala na pravcu presjecanja komunikacije između Tržačkih Raštela i Bihaća. U tim borbenim aktivnostima PJM Zap. Slavonije imala je samo jednog ranjenog pripadnika, a angažiranje jedinice u toj akciji trajalo je do 23. 11. 1994. godine. Dana 30. 11. 1994. g. PJM Zap. Slavonija ponovo je bila upućena na borbene aktivnosti koje su trebale biti usmjerene protiv snaga V muslimanskog Korpusa. Jedinica je ovaj put bila angažirana samo u izviđanjima terena, ali ne i ofanzivnim dejstvima i povratak jedinice bio je 3. 12. 1994. godine. Od 07. 12. 1994. godine pa do 15. 12. 1994. godine PJM Zap. Slavonija ponovo je bila angažirana u borbenim aktivnostima protiv snaga V muslimanskog Korpusa i to u selu Klupe u blizini V. 45 Kladuše. U ovim aktivnostima (jedan teže i jedan lakše ranjen). 46 […]

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 73.

27

1995., veljača 1. Knin Priopćenje za javnost Izvršnog odbora Srpske demokratske stranke Krajine kojim se podržava vlast RSK u osudi hrvatske odluke o prestanku mandata UNPROFOR-a na području RH te predlaže prekid daljnje provedbe Gospodarskog sporazuma

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE

S A O P Š T E N J E

Z A

J A V N O S T

Danas je u Kninu održana redovna sjednica Izvršnog odbora Srpske demokratske stranke Krajine. Sjednicom je predsjedavao predsjednik stranke Dr. Milan Babić. Razmatrajući aktuelnu političku situaciju u Republici Srpskoj Krajini Izvršni odbor Srpske demokratske stranke Krajine pozdravlja ispoljeno jedinstvo državnog rukovodstva

45 Velika.

46 Priređivači su izostavili tablicu brojčanog stanja kadrova na dan 31. 12. 1994.

Republike Srpske Krajine i daje punu političku podršku u zahtjevu da Međunarodna zajednica očuva status teritorije Republike Srpske Krajine kao zona pod zaštitom Ujedinjenih nacija, dok se ne riješe sva otvorena pitanja u pregovaračkom procesu pred Međunarodnom zajednicom.

Srpska demokratska stranka Krajine još jednom ističe da je srpski narod u Krajini po preporuci državnog vodstva Jugoslavije, Srbije i Republike Srpske, a po ideji i odluci Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija učinio nemjerljivu žrtvu prihvatajući zaštitu Ujedinjenih nacija i odlazak jugoslovenske vojske i države sa prostora Srpske Krajine. Niko nema prava da od srpskog naroda u Krajini sada traži još jednu žrtvu da se odrekne svoje suverenosti, narodnog dostojanstva i svoje državnosti da bi postao zaštićena manjina

u getu hrvatske države. Srpska demokratska stranka Krajine smatra nepromjenjeni stav Hrvatske u vezi mandata Mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, kao otvorenu prijetnju srpskom narodu i opredjeljenje nacističkog vodstva Hrvatske za vojnu agresiju na Republiku Srpsku Krajinu. Zbog ratnog opredjeljenja Hrvatske, Srpska demokratska stranka Krajine tražiće od Vlade i Skupštine Krajine da se preispita svrsishodnost daljnjih pregovora sa Hrvatskom i predlaže zamrzavanje pregovora o ekonomskim pitanjima sa Hrvatskom, dok Hrvatska ne promjeni svoju politiku

u odnosu na Republiku Srpsku Krajinu. Izvršni odbor Srpske demokratske stranke Krajine odlučio je da uputi delegaciju Izvršnog odbora na Pale, koja će sa predstavnicima Izvršnog odbora Srpske demokratske stranke Srpskih zemalja u Republici Srpskoj nastaviti razgovore o pripremi protokola o saradnji.

U Kninu, 01. februara 1995. godine

M.P. 47

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 29., kut. 5.

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE P R E D S J E D N I K Dr Milan Babić, [v.r.]

28

1995., veljača 2. Pakrac Stavovi Izvršnog savjeta Skupštine općine Pakrac o vodovodnom povezivanju s hrvatskom stranom u sklopu provedbe Gospodarskog sporazuma

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUPŠTINA OPŠTINE PAKRAC IZVRŠNI SAVJET Broj: 021-137/95-II-01 Pakrac, 2. februar 1995.

47 Okrugli pečat: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

i

CENTRALNA KOMISIJA ZA SPROVOĐENJE SPORAZUMA O VODOVODNIM SISTEMIMA n/r dipl. inž. Nebojše Jakšić

PREDMET: Stavovi Izvršnog savjeta Opštine Pakrac o uslovima kontrole, korišćenja i održavanja vodovodnog sistema Šumetlica – Pakrac – Lipik

Na osnovu Sporazuma o ekonomskoj saradnji koga je Vlada Republike Srpske

Krajine zaključila sa ovlaštenim organima Republike Hrvatske u čijem sastavu se nalaze

i osposobljavanje i puštanje u funkciju podvodnih sistema, našao se i vodovodni sistem Šumetlica – Pakrac – Lipik koji se nalazi na području Opštine Pakrac.

U dosadašnjim fazama razgovora mi smo sa naše strane (Centralna komisija Vlade RSK

i predstavnici Opštine Pakrac) u potpunosti ispoštovali sve što je dogovoreno da se uradi na pripremi puštanja ovog vodovodnog sistema, a uvereni smo da ćemo ispoštovati i sve

buduće rokove. Trasa vodovoda jednim dijelom ide dijelom teritorija koji je pod našom kontrolom, a dijelom koji je pod hrvatskom kontrolom.

U pregovorima je hrvatska strana istakla zahtjeve da se cjevovod iz pravca crpilišta

od Donje Šumetlice do glavnog bazena nalazi u njihovoj nadležnosti kada je u pitanju dovođenje istog dijela u ispravno stanje kao i dalja kontrola korištenja i održavanja, te da imaju kontrolu nad glavnim bazenom iznad grada Pakrac.

Naši stavovi o tim zahtjevima su slijedeći:

1. Izvorište vodovoda u Gornjoj Šumetlici i glavni tlačni vod (cjevovod) do potoka

Brusnica (Brusnički most na rijeci Pakri) je u nadležnosti organa i organizacija Opštine Pakrac (popravci radi stavljanja u ispravno stanje, održavanje i sl.)

2. Centralni bazen iznad grada Pakrac nalazi se u srpskoj tampon zoni u skladu sa

Zagrebačkim sporazumom o prekidu vatre od 29. marta 1994. godine i ne može biti

predmet bilo kakvog dogovaranja o nadležnosti kontrole tog bazena.

3. Cjevovod od glavnog bazena (iznad grada Pakrac) prema Lipiku u dužini od cca 2 km

nalazi se također u tampon zoni na srpskoj strani i ide neposredno uz liniju dodira sa srpske

strane.

U cilju provođenja sporazuma o detaljima bili smo u razgovorima spremni kontrolu ovog

dijela cjevovoda ustupiti pod kontrolu i održavanje hrvatske strane. Zbog bezbednosti prostora koji je pod našom kontrolom ne prihvatamo bilo kakav ustupak hrvatskoj strani iz tačke 1. i 2. naših stavova. Pitanje kontrole kvalitete pitke vode biće omogućeno uzimanjem uzorka sa česme (slavine) koja će za tu namjenu biti ugrađena ispod glavnog bazena i biće za tu namjenu

dostupna jednoj i drugoj strani. Vladi i Centralnoj komisiji naše stavove dostavljamo na znanje kako bi se njima mogli koristiti u daljim pregovorima.

DOSTAVLJENO:

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 15., kut. 9.

M.P. 48

PREDSJEDNIK IZVRŠNOG SAVJETA:

Inž. Obrad Ivanović, [v.r.]

29

1995., veljača 3. Knin Odluka Skupštine RSK o provedbi ujedinjenja RSK s Republikom Srpskom kao osnovnom cilju vanjske politike

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUPŠTINA REPUBLIKE PREDSJEDNIK Broj: 01-02-02-2/1-95. Knin, 03. 02. 1995. godine

Skupština Republike Srpske Krajine na 2. sjednici II redovnog zasjedanja, održanoj 10. 11. 1994. godine jednoglasno je usvojila

O D L U K U 49

I

Usvaja se projekt Ostvarivanja Srpske Federacije kao osnovnog pravca spoljne politike Republike Srpske Krajine, čiji je prijedlog utvrdila Vlada, na inicijativu Srpske Demokratske

Stranke Krajine.

II

Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 3., kut. 10.

M.P. 50

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE Rajko Ležajić, dipl. inž., [v.r.]

48 Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast Zapadna Slavonija, Izvršni savjet opštine Pakrac.

49 Vidi: Dokument br. 100.

50 Okrugli pečat: RSK, Skupština Republike, Knin.

30

1995., veljača 3. Knin Priopćenje za javnost Ministarstva vanjskih poslova RSK o sastanku ministra Milana Babića sa šefom Promatračke misije EU za područje bivše Jugoslavije, na kojem je Babić ustrajao na zahtjevu da područje pod kontrolom pobunjenih Srba ostane pod zaštitom mirovnih snaga UN-a

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA Broj: 23-5-118/95. Knin, 03. 02. 1995. godine

S A O P Š T E N J E

Z A

J A V N O S T

Dr. Milan Babić ministar inostranih poslova Republike Srpske Krajine primio je danas

šefa Posmatračke misije Evropske unije za područje bivše Jugoslavije ambasadora Alberta Turoa. 51 U vrlo otvorenom razgovoru ministar Babić i ambasador Turo, razmjenili su mišljenja

o najnovijem razvoju odnosa između Republike Srpske Krajine i Hrvatske, izazvanih hrvatskim zahtjevom za otkazivanje mandata UNPROFOR-a. Posebno je bilo riječi o sprovođenju ekonomskog sporazuma o otvaranju političkih pregovora. Dr. Babić je upoznao ambasadora Turoa sa stavom državnog rukovodstva Republike Srpske Krajine da je za Srpsku Krajinu nemoguće prihvatiti razmatranje plana grupe Z

– 4 dok se ne dobije čvrsta garancija daće teritorija Republike Srpske Krajine ostati pod

zaštitom Ujedinjenih nacija dok se ne završe pregovori o svim otvorenim pitanjima sa Hrvatskom. Stav Krajine nije da se blokiraju politički pregovori, već da se oni vode na ravnopravnoj

osnovi između dva suverena naroda, srpskog i hrvatskog i njihovih država, Krajine i Hrvatske, istakao je na kraju razgovora dr. Milan Babić.

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 2., kut. 442.

M.P. 52

SLUŽBA ZA INFORMISANJE 53

51 Albert Turot.

52 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo za inostrane poslove, The Republic of Serbian Krajina, Ministry for Foreign Affairs, Knin.

53 Potpis nečitak.

31

1995., veljača 6. Knin Zamolba predsjednika RSK Milana Martića upućena srpskom patrijarhu Pavlu da odobri episkopu dalmatinskom Longinu, episkopu gornjokarlovačkom Nikanoru i episkopu ključko- petrovačkom Hrizostomu nastavak prikupljanja pomoći za potrebe naoružavanja RSK među srpskom dijasporom u SAD-u, Kanadi, Australiji i Europi

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA PREDSJEDNIK REPUBLIKE

PATRIJARŠIJA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE Njegova Svetost patrijarh srpski gospodin Pavle

Vaša Svetosti, Republika Srpska Krajina u najnovije vrijeme nalazi se pred velikim iskušenjima. Nadamo se da ste upoznati sa našim odbijanjem da uopšte razgovaramo o ponudi plana Z-4 prema kojem bi naša suverena država bila reintegrisana u Republiku Hrvatsku. Poštujući volju naroda izraženu na dva referenduma, da nikad više ne želi živjeti u “lijepoj njihovoj”, a uvidjevši da ambasadori Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Evropske zajednice i Konferencije o bivšoj Jugoslaviji nude sporazum sa Hrvatima o navodnoj mirnoj reintegraciji u Hrvatsku uprkos činjenici da je ista otkazala UNPROFOR-u, donijeli smo jedinu moguću odluku – da uopšte ne razgovaramo o ponuđenom planu. Vaša Svetosti, prijetnje Hrvatske da nas oružano napadne su sve veće i sve realnije. Odlučili smo stoga da našu odbranu još više ojačamo i da svoja ognjišta i našu nejač branimo do posljednjega. Proizvodnja u Republici Srpskoj Krajini zbog ratnih uslova svega je 10% od stvarnih mogućnosti. To je i razlog što nam stalno nedostaju sredstva za normalno funkcionisanje naše odbrane. Zahvalni smo Vama i svetom Sinodu na već provedenim akcijama među Srbima u dijaspori za prikupljanje pomoći. Molim Vaš blagoslov za još jedan odlazak u Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Australiju i Evropu naših dobrotvora, Njihovih Preosveštenstava episkopa Dalmatinskog gospodina Longina, episkopa Gornjekarlovačkog gospodina Nikanora i gospodina Hrizostoma episkopa Ključko-petrovačkog. Koristim priliku da se Vama, Vaša Svetosti, mitropolitima, vladikama i ostalom sveštenstvu Srpske pravoslavne crkve još jednom zahvalim za sve ono što ste učinili u pomaganju pravedne borbe naroda Republike Srpske Krajine da živi slobodan, svoj na svojemu. S vjerom u Boga.

Knin, 06. februar 1995. g.

M.P. 54

PREDSJEDNIK REPUBLIKE Milan Martić, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 4.

54 Okrugli pečat: RSK, Predsjednik Republike, Knin.

32

1995., veljača 7. Knin Obavijest Službe predsjednika RSK o susretu predsjednika Milana Martića s episkopom gornjokarlovačkim Nikanorom i episkopom dalmatinskim Longinom, na kojem im je zahvalio na prikupljanju pomoći u SAD-u i Australiji za potrebe SVK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

SLUŽBA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE

Broj: 020/4-4b

Knin, 07. 02. 1995. g.

Z A B I L J E Š K A o razgovoru Predsjednika RSK sa vladikama Srpske pravoslavne crkve

U Kabinetu Predsjednika Republike Srpske Krajine gospodina Milana Martića, u petak, 03. februara 1995. godine, održan je sastanak sa episkopima Gornjokarlovačkim gospodinom Nikanorom i Dalmatinskim gospodinom Longinom. Razgovoru su još prisustvovali Savjetnici Predsjednika RSK Risto Matković i Rade Matijaš. Predsjednik se zahvalio Vladikama na provedenoj akciji prikupljanja pomoći za Srpsku vojsku Krajine, što su Njihova Preosveštenstva proveli među Srbima u Americi i Australiji. Predsjednik će uputiti zahtjev za blagoslov Njegovoj Svetosti patrijarhu Srpske pravoslavne crkve gospodinu Pavlu za novi odlazak episkopa u inostranstvo za nastavak akcije. Njihova preosveštenstva dala su bezrezervnu podršku Predsjedniku i državnom rukovodstvu RSK u vezi neprihvatanja u razmatranje plana grupe Z-4. Preporučili su da se i dalje nastoji na miran način razrješiti nesporazume sa Republikom Hrvatskom, a da zbog sve češćih prijetnji treba posebnu pažnju posvetiti odbrambenom sistemu Krajine. Vladike Nikanor i Longin su prihvatile Predsjednikov predlog da aktivno sudjeluju u njegovom novoformiranom savjetodavnom tjelu. Predsjednik je na “Tvrđavi” priredio ručak za goste kojima su se priključili još i vladika Ključko-petrovački gospodin Hrizostom kao i poslanik Skupštine RS i predsjednik opštine Sanski Most gospodin Nedjeljko Rašula. Bila je to prilika za detaljnije upoznavanje sa situacijom u tom dijelu Republike Srpske.

-101/95.

SAVJETNIK PREDSJEDNIKA Rade Matijaš, [v.r.]

Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 2., Kabinet predsjednika RSK, kut. 4.

33

1995., veljača 7. Knin Zapisnik s 30. sjednice Vlade RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A

Z A P I S N I K sa 30. sjednice Vlade RSK održane 07. 02. 1995. u zgradi Vlade u Kninu

Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i čini njegov sastavni dio 55 . Odsutni: Mile Bosnić, Milan Pađen. Sjednici prisustvuju po pozivu: Svetozar Vinčić, Nebojša Jakšić, Milan Lukić. Sjednica je počela s radom u 16.30 časova. Za sjednicu je predviđen slijedeći

D N E V N I

R E D

1. Usvajanje zapisnika sa 29. sjednice Vlade

I PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U REDOVNOM POSTUPKU

2. Pripreme za Skupštinu

3. Informacija o realizaciji Sporazuma o ekonomskim pitanjima

4. Informacija o razgovorima sa međunarodnim predstavnicima

5. MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA

5.1. Donošenje Odluke o prevozu roba auto-putem

6. MINISTARSTVO PROSVJETE

6.1. Donošenje Odluke o osnivanju JP Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva

7. MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA

7.1. Donošenje Odluke o proglašenju preduzeća u državnoj svojini “Rudnici metala i nemetala” Obrovac preduzećem od značaja za RSK

8. KOMESARIJAT ZA ZBJEGLICE

8.1. Informacija o aktuelnim problemima i zbrinjavanju izbjeglica u RSK

8.2. Pregled aktivnosti regionalnih i opštinskih organa Komesarijata za izbjeglice RSK u

1994. godini

8.3. Donošenje Odluke o preuzimanju lica koja rade na poslovima zbrinjavanja izbjeglica –

raseljenih lica a mobilisana su u okviru civilne zaštite

8.4. Donošenje Odluke o oslobađanju izbjeglica od učešća u troškovima zdravstvene zaštite

II PRIJEDLOZI O KOJIMA SE ODLUČUJE U SKRAĆENOM POSTUPKU

9. Donošenje Odluke o kupovini osnovnih sredstava za potrebe Ministarstva energetike i

rudarstva i Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju

10. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava Republičkom hidrometeorološkom zavodu za

izvođenje kanalizacionih radova i spajanje na gradsku kanalizacionu mrežu

11. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava Republičkom hidrometeorološkom zavodu za

nabavku telefonske centrale

12. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava Republičkom hidrometeorološkom zavodu za

nabavku inventara za opremu prostorija

13. Donošenje Odluke o odobrenju novčanih sredstava MIP-u

14. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmeni i dopuni Pravilnika o

organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u MIP-u

55 Priređivači su izostavili popis prisutnih na sjednici.

15.

Donošenje Odluke o izradi pregradnih stijena i nabavci namještaja za potrebe

Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

16. Donošenje Odluke o nabavci osnovnih sredstava za potrebe Ministarstva za urbanizam,

stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo

III MATERIJALI RADI INFORMISANJA ČLANOVA VLADE

17. Stavovi Izvršnog savjeta opštine Pakrac o uslovima kontrole korištenja i održavanja

vodovodnog sistema Šumetlica – Pakrac – Lipik

i izmjenjen i nadopunjen sa

6.2. Materijalni položaj prosvjetnih radnika

8. Umjesto Komesarijata – MINISTARSTVO ODBRANE

8.1. Donošenje Odluke o korištenju mazuta kao kompenzacijskog sredstva za finansiranje

namjenske proizvodnje

8.2. Informacija o sprovođenju mobilizacije

8.3. MINISTARSTVO POLJ. ŠUM. 56 I VODOPRIVREDE

proizvodnju

namjenjenu robnim rezervama i SVK 16.a. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na opšte uslove za isporuku električne energije 16.b. Donošenje Odluke o odobrenju sredstava za isplatu zgrade Okružnog suda u B.

Manastiru 57

Razmatranje

modela

snabdijevanja

dizel

gorivom

poljoprivrednu

18. Pravilnik o službenom odijelu i oznakama radnika carinskih organa

Ad-1

Usvojen je zapisnik sa 29. sjednice Vlade.

Ad-2-3-4

Predsjednik Mikelić 58 – Sada je važan naš stav koji ide na Skupštinu vezan za daljnje ostajanje UNPROFOR-a, kao i naše određivanje oko pregovaranja sa RH. Naše opredjeljenje je da UNPROFOR ostane i da teritorij RSK bude zaštićena zona. Plan Kontaktne grupe Z – 4 (prilog br. 1) 59 nismo ni uzeli u razmatranje sve dok Hrvatska ne povuče odluku o povlačenju UNFPROFOR-a. Ministar Krička obavještava o obilasku dalekovoda od Kanjona Krke do Otočca i prisutnim oštećenjima. Slijedeći sastanak vezan za tu problematiku predviđen je da se održi u Žitniću (10. 02. 1995.) s tim da se napravi plan aktivnosti obiju strana koji bi se trebao odvijati u smislu priprema za sanaciju dalekovoda. G-din Jakšić – održana su tri sastanka sa RH u međuvremenu i to:

30.

01. u Petrinji po pitanju vodovoda Petrinja – Sisak

31.

01. u Pakracu po pitanju vodovoda Šumetlica – Pakrac – Lipik

02.

02. u Zemuniku po pitanju vodovoda Obrovac – Benkovac – Zadar, Kakma – Benkovac

– Biograd, Čikola – Drniš.

56 Poljoprivrede, šumarstva.

57 Beli Manastir.

58 Borislav, predsjednik Vlade RSK.

59 Priređivači su izostavili priloge.

U međuvremenu smo napravili specifikaciju potrebnih radova i troškova za sanaciju (prilog

br. 2) 60 vodovoda Petrinja – Sisak koje trebamo dostaviti UNPROFOR-u do 09. 02. 1995. god. Prethodno sam htio da materijal Vlada pregleda i nešto promijeni ako je potrebno. Za slijedeću sjednicu Vlade bit će spreman kompletan materijal o vodovodnim sistemima. Otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali gotovo svi ministri. Usvojen je

Z A K L J U Č A K Stav Vlade je da se zamrzne daljnje pregovaranje sa RH dok ne povuku odluku o povlačenju UNPROFOR-a, odnosno dok se Savjet bezbjednosti ne opredjeli o istom.

Ad-5

5.1.

Nakon obrazloženja g-dina Lukića donesena je

O D L U K A

o prevozu roba auto-putem (prilog br. 3)

Ad-6

Nakon što je ministar Ratković 61 obrazložio odluku i uz korekciju da sjedište Zavoda

bude u Kninu donesena je

O D L U K A

o osnivanju JP Zavoda za udžbenike i nastavne sredstva (prilog br. 4)

6.2. Ministar Ratković vezano za materijalni položaj prosvjetnih radnika obavještava

članove Vlade o slijedećem:

– prosvjetni radnici su čvrsto riješili da idu u štrajk ukoliko se ne poboljša njihov materijalni položaj

– opštinske vlasti Knina su riješile da za 1. mjesec isplate topli obrok u iznosu bitno smanjenom tj. samo za 7 dana.

Ja sam ubjedio kninske opštinske vlasti da su zimski školski praznici godišnji odmor za

prosvjetne radnike. Oni su prihvatili ovakvu argumentaciju i obećali su da će kontinuirano isplaćivati topli obrok, osim u ljetnim mjesecima (7. i 8.). Time smo prosvjetnim radnicima oduzeli jedan razlog za štrajk. Ipak, najvažniji razlog za štrajk su niske plate (između 130 i 160 dinara). Ovi njihovi zahtjevi za korekciju plata, po mišljenju Ministra prosvjete su sasvim legitimni, ali treba koristiti legalna sredstva da se korekcija izvrši. Ne želimo zloupotrebu, manipulaciju sa djecom. Dužan sam upozoriti da, ukoliko se plate ne povećaju, prijeti veliki odliv kadrova. Izuzev prijetnji štrajkom zahtjevi prosvjetnih radnika su sasvim opravdani. Otvorena je rasprava:

Ministar Veselinović 62 – Ne može se donijeti parcijalna odluka o povećanju plata prosvjetnim radnicima. Trenutno ne vidim izvor iz kojeg mi možemo pokriti zahtjeve prosvjetnih radnika.

6.1.

60 Ovaj i ostali prilozi navedeni u zapisniku nisu pronađeni uz izvornik.

61 Stevo, ministar prosvjete RSK.

62 Ratko, ministar financija RSK.

Predsjednik Mikelić – Mi se ne možemo upoređivati sa platama prosvjetnih radnika SRJ. Isto tako se mora imati u vidu činjenica da je mobilizacija veoma pogodila budžet RSK. Vlada će ispitati mogućnost povećanja plata ako dobijemo dio sredstava iz Republičkog budžeta i to će se već isplaćivati za ovaj mjesec. Htio bih da Vlada bude korektna prema prosvjetnim radnicima jer je njihov položaj zaista ugrožen. Ako su pojedine opštine isplaćivale neprimjereno visoke plate treba im uputiti ozbiljne zamjerke. Ministar Vojnović 63 – Razlika po opštinama je ogromna što nije u redu, zdravstvo ima dosta veće plate, banke itd., a to prosvjetne radnike iritira. Ovdje se sigurno ne radi o političkim namjerama prosvjetnih radnika. Ministar Perić 64 predlaže da se naredna sjednica posveti pitanju plata u RSK i da ministar Veselinović pripremi podatke koliko i šta budžet može finansirati. Nakon rasprave usvojen je slijedeći Z A K L J U Č A K

Na idućoj sjednici Vlade raspravljat će se o platama u sklopu čega će se riješiti problemi prosvjetnih radnika.

Ad-7

7.1. Donesena je

O D L U K A

o proglašenju preduzeća u državnoj svojini “Rudnici metala i nemetala” Obrovac preduzećem od značaja za RSK (prilog br. 5)

Ad-8

8.1. Donesena je

O D L U K A

o korištenju mazuta kao kompenzacijskog sredstva za finansiranje namjenske proizvodnje (prilog br. 6)

8.2. Nakon što je ministar Tanjga 65 podnio informaciju o sprovedenoj mobilizaciji usvojen je

Z A K L J U Č A K Na idućoj sjednici Vlade podnijet će se cjelovita informacija o efektima sprovedene mobilizacije, s tim da se zadužuje ministar Petrović 66 da dostavi izvještaj o efektima mobilizacije na privredu – industriju.

Ad-8-3

Ministar Šijan 67 je obrazložio model snabdijevanja dizel gorivom poljoprivrednu proizvodnju namjenjenu robnim rezervama i SVK (prilog br. 7) i predložio da se prihvati model i na osnovu toga zaduži Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da izradi odluke i uputstva, program distribucije dizel goriva, osnovne elemente iz Ugovora; da

63 Milivoj, ministar fizičke kulture i sporta RSK.

64 Slobodan, ministar za rad, boračka i socijalna pitanja RSK.

65 Rade, ministar obrane RSK.

66 Branko, ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK.

67 Simo, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RSK.

Ministarstvo odbrane izradi svoje elemente iz ugovora i procjenu potreba i popis snabdjevača SVK, a robne rezerve da sačine svoje prijedlog ugovora. Kroz raspravu, dodaje ministar, možemo vidjeti koliko će biti subvencija. Nakon kraće rasprave usvojen je Z A K L J U Č A K

Model snabdijevanja dizel gorivom poljoprivrednu proizvodnju namjenjenu robnim rezervama i SVK prihvata se kao polazna osnova, a konačan stav zauzet će se na slijedećoj sjednici Vlade kada ide i Zakon o porezu na promet u sklopu kojeg je predviđena olakšavajuća okolnost vezana za primarnu poljoprivrednu proizvodnju.

Ad-9

Donesena je

O D L U K A

o

kupovini osnovnih sredstava za potrebe Ministarstva energetike i rudarstva i Ministarstva

za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju (prilog br. 8)

 

Ad-10

 

Donesena je

 

O

D L U K A

 

o

odobrenju sredstava Republičkom hidrometeorološkom zavodu za izvođenje

kanalizacionih radova i spajanje na gradsku kanalizacionu mrežu (prilog br. 9)

 

Ad-11

 

Donesena je

 

O

D L U K A

 

o odobrenju sredstava Republičkom hidrometeorološkom zavodu za nabavku telefonske centrale (prilog br. 10)

 

Ad-12

 

Donesena je

 

O

D L U K A

o

odobrenju sredstava Repub. hidrometorološkom zavodu za nabavku inventara za opremu

prostorija (prilog br. 11)

Ad-13

Donesena je

O D L U K A

o odobrenju novčanih sredstava MIP-u (prilog br. 12)

Ad-14

Donesena je

O D L U K A

o davanju saglasnosti na Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u MIP-u (prilog br. 13)

Ad-15

Donesena je

O D L U K A

o izradi pregradnih stijena i nabavci namještaja za potrebe Ministarstva polj., šum. i

vodoprivrede (prilog br. 14)

Ad-16

Donesena je

O D L U K A

o nabavci osnovnih sredstava za potrebe Ministarstva za urbanizam, stam.-kom. 68 poslove i građevinarstvo (prilog br. 15)

Ad-16-a