anjena arheolo' KOLONIZACIJA ZEMLJE I KAKO SU BOGOVI RAZDIJELILI SVIJET Biblija nije religiozna knjiga. Biblija nam zapravo pripovijeda pri¢u o odnosu jednog aA IMEC ELEN ulcucce ean in Teoxe Lit) cM Cole UAC trud pretvorio Prec mtein enn cuiek hes UN eMC co Me ali aS [ooN e-1) Crane el (cue) iblija nije religiozna kn 7 om tekstu imamo rijee Elohim vpini) a kada w naidemo ili i’, na he brejskome imamo Jahve (veé sam spe menuo da, ne sluéajno, rimska Crkva isuje Korijene _namjerava izbaciti to ime iz upotrebe ne posebne ia dodati da se ime Jahve (Ya: koja slijedi govori wel) w biblijskim bi a prvi put pojavijuje kada hebrejski jezik nije jo§ ni postojao. Ime je zapisano biije. Svi oF P k om Ja tek mnoga stoljeca nakon na razmiijanje vas! iod voreno (oko tri stolje te ideje, slobodne od shema u koje je uple Biblija nam zapravo pripo © odnosu jednog kolonizat dara imenom Jah gr koje je uz veliki trud pretvorio u na-(32.8 i dale) gdje se kaze da je Elyon ijelio bastinu narodima i odredivao mede.' Bibijski redak (Pnz 32,9) nam ne govori da je Jahve izabrao narod, kako nam se obiéno govori, veé da ga je dopao onaj narod i, sudeci prema ‘onome sto mu je dodijeljeno, on nije ni bio medu najvaznijim i najutjeca)- nijim Elohimima, Kao jos jedan dokaz tome u prilog, citiram prijevod iz Jewish Publication Society koji, w odnosu. na narod koji ma je dodijeljen dodosi dostovno: “nagao ga je zemlji pustinjskoj / u pra ‘moj jezivoj pustosi”* Ovdje je nakso svo) udio, cheleg, izgubljen w pustinj Verzija koju su uredili sami zidovski prevoditelji ne ostavlja nikakve sum- nije: ono sto je Jahve dobio od Elyona nije bio vazan udio. VLADAR CARSTVA ELOHIMA Elyon je hebrejski termin koji se w bili prevodi s “Visnj” ili “Svevisni’ ali doslovno bi znatio “Onaj koji stoji iznad!, te se osim toga upotrebljavao i za gornje dijelove nekog nasclienog mijesta (8 16,5) ili za sobu koja se na~ lazila iznad drugih (Fz. 41,7). Upotreba apsolutnog. superlativa (TAltisimo uw talijanskom jeziku, op. pr.) éini nam se dakle kao teolosko forsiranje. Elyon je bio zapovjedinik te je kao takav odredi vao granice izmedu naroda dodjeljuj G teritorije raznim nacijama, Odmah pada na pamet Platonov dija log izmedu Kritije i Timeja, kada pide da su theo’ (bogovi) dabil sto su Ze- Ijeli nakon jedne raspodjele, naselili su svoja podrudja i pazili na svoje stig nike i posjede poput pastira koji paze nna svoje stado i kako su sami Zeljel Platon takoder istiée da su theoi bili dodijelieni na razlicita mjesta. Isto to nalazimo i u Bibliji knjizi Ponovjenog zakona od 32,8 nadalje. Primijecuje- mo éak i izuzetno preklapanje s likom dobrog pastira kojeg pronalazimo u Psalmima. Ima i jedna zanimiljivost: dok se kod Kritije govori o suradnji izmedu the- sa, u Biblij se izigito naglasava da je Jahve sve napravio sam, bez pomoci drugih Elohima (Pnz 32,12). Budu- Gi da je Jahve bio “ratnik hrabri” (Ial 15,3) vjerojatno nije bio voljan tole rirati uplitanja u svoje odluke ili se moida njegove namjere ni nisu mogle izreci, a kamoli pribvatiti Ovo je otito za one koji citaju tekst otvo- rena uma; opet zmamo da monoteistc ke teologije i ideologije moraju tvrditi dda su Elyon i Jahve dva imena kojima se naziva Bog, ba’ kao i plural Elohim. Probajmo zato pratiti monoteiste na nj hhovom putu i citajuéiretke, u Phz 32,8 10 otkrivamo koju mozemo w najmanja ruku. nazvati zanimljivom: prema dok- trini Bog (pod imenom Elyon) odreduje i dijeliteritorije i nacije, pa opet taj iti Bog (ali pod imenom Jabwve) dodjeljuje sam seb jedan mali i nebitni do tih na Ukratko, prema doktrini ovaj Bog stvara svo dovjeéanstvo ali se onda od: Jucuje baviti samo jednim njegovim di jelom. Kadabi sve stalo na ovome, moglt bise i praviti da pribvaéamo pomisao da se ovaj Bog (koji je jako éudan i nimalo univerzalan u svojim izborima) iz razlo ga koje ne znamo zanimao 7a neke ljude izgubljene u pustini te, u svojoj tajno- vitosti i nedokucivosti, odluéio se pre stati zanimati za druge ude. Jeli u tom slucaju on jo8 Bog svih jadi? Odgovor Je eit, ali Zelim jos malo slijeiti ovo ne Yjerojatno teolosko/ideolosko stanoviste dloktrine koja postuje ‘tradiciju: Nastavljamo u monoteisti¢koj logici i drugih teritorija koje si (kao Elyon) nije dodijelio. I da bi to uéinio, kao sto emo vidjeti u nastavku, nije oklijevao da istrjebi citave narode éija je jedina krivnja bila Sto su stanovali na onim teritorijima koja im je on sam (kao Elyon) namijenio a koja su ga (kao Ja hvu) zanimala Nije li Cudan taj navodni Bo dan, svemogudi i sveznajuci? Nije li apsolutno nerazumljivo takvo po- naganje? Ne éini li se, barem, pomalo neuravnotezen ili, bolje rei, patolo’ kit Zar si nije kao sveznajuéi mogao ranije uzeti sve, bez da prisiljava svoje da masakriraju stotine tisuéa nevinih ako bi okupirao teritori koji si je za boravio sam dodlieliti? Kada bi bio univerzalni tjerati jude da se bore se uprljaju tisucama ubojstav: bijenjima, nasiljem prema muskarci- ma i Zenama kojima je sam dodijelio fone zembje i koje je kasnije odlucio osvojiti prolijevajuéi krv? Zar si nije ‘moguo sam dodijeliti i ove druge, buduci da uw ih monoteisticko} viziji svijeta nije morao ni sa kime Mudraci ée ~ po apsurdnoj logict po og, zaito ihda Odmah pada na pamet Platonov dijalog iz- medu Kritije i Timeja, kada pise da su theoi (bogovi) dobili sto su Zeljeli nakon jedne ras- podjele, naselili su svoja podrudja i pazili na svoje sticenike i posjede poput pastira koji paze na svoje stado i kako su sami Zeljeli... Isto to nalazimo i u Bibliji knjizi Ponovljenog zakona od 32,8 nadalje zakljucujemo da je titava biblijska pri au osnovi apsurdna pripovijest kojo} je tesko naci ravnu: tv. Bog (pod ime ‘nom Jahve) sklapa privilegirani savers onim narodom te, uz stalna krvopro liga, koristi ga kao topovsko meso za osvajanje teritorija koje je si on sam (pod imenom Elyon) nije dodijelio ‘onda kada je odredivao granice nacija, Slijede¢i teologiju, imali bi dakle slje- deéu_neprihvatljivu éudnovatost: u prvo je vrijeme onaj Bog (Elyon) po- dijelio zemlju, dodijelio je sam jedan narod i teritorij te zatim kao Ja~ hhve krenuo w okrutan osvajacki pohod kojoj dostovno prihvaéaju ono sto im se svida a pokrivaju ono sto im se ne svida ~ reéi da su u tim redcima pri suitne alegorije, metafore, mistiéne ili exoteriéne vrijednosti. Ja vie volim “praviti se da.” su nam bibli Ispriali normalne dogodovstine kolo nizatora koji su si razdijelili teritorij i Poslije se borili da prosire svoje sfere Utjecaja. Moje “praviti se da..” ne za hitijeva posebne kljuceve éitanja te jednu prednost: apsolutno je koh rentno sa éitavom biblijskom prigom i pri¢ama drugih naroda. Vidjet éemo neito kasnije kakav je bio poseban nexus [55Koncept ubojstva kod Jahve, ali nada- it €emo da on nije “stvorio’ ni nebo, ni zemlju, ni jude. Oslobodimo li se dogmatizma, éitava nam se priéa éini jasnom ~ Elyon nije nikakav uno bolesni Bog veé vladar stva Elohima te kao takav dijeli naci- je. Jahvi, jednom od Elohima pripadne jedan narod i teritorij koji ga ne zado- voljavaju pa pokrene ditav niz akeija s Seni s planing’, kako prevodi Howard Avruhm Addison (profesor asistent na Temple Universtyju u Philadelphiji) kojem, kako se éini, ne vodi raéuna 0 originalno} vrijednosti Korijena SHD ili SHDD koji sadrie pojmove nasilia i unistenja Dva razliitaimena i neki element koje necu ovdje analizirati dopustaju nam &k da posumnjamo radi li se 0 istoj Mudraci ée - po apsurdnoj logici po kojoj doslovno prihvaéaju ono sto im se svidaa pokrivaju ono Sto im se ne svida - reci da su u tim redcima prisutne alegorije, metafore, misticne i i ezotericne vrijednosti. Ja vise vo- lim “praviti se da...” su nam biblijski autori ispricali normalne dogodovstine koloniza- tora koji su si razdijelili teritorij i poslije se borili da prosire svoje sfere utjecaja ciljem da osvoji bolju zemlju te prosiri v0) posjed itertorijalnu moé - ponasa se upravo kao najobiéniji kolonizator i Vladar, Monoteisticka nepodudaranja koja su vee sama po sebi oéita, prona- laze novi razvoj u sliedeéem odlomku (Pnz. 32,12) koju samo sljepilo na koje tci dobrovoljno osuduju oni moguéuje da shvate u svoj svojoj oF glednosti. Veé sam ga citirao, ali vrjedi austaviti se na njemu bog vainosti koju ima u negiranju navodnog biblij- skog jednoboitwa. Redak kaze ovako: “Jahve sim vodi taj narod, nema s njim tudeg Ela”: Napominjem da je El jedni- na od Elolrim i pitam: koji je drugi EV Elohim mogao biti s njim ako prema monoteistima Elyon/Jahve/Elohim ne prijeporno znaée jedinog Boga? Koji smisao ima taj redak ako ne istaknuti da je Elohim po imenu Jabve uginio sve ‘sam, ber pomoéi svojih kolega, iako je, prema autoru, mogao zatrafiti pomoé § Tiudima izgubljenih u pustosi pustinje? CUDA ILI TEHNOLOSKE OPERACUE Vraéam se sada “predavanju na tipko: yniei” da podsjetim da je Jahhve (Ya hhweh) ime kojim se predstavio Mojsi ju, Za Abrahama je bio El-Shaddai: El (jednina od Elohim), odnosno “Uzvi 56] nexus ‘osobi, Ali Zelim pretpostaviti da jest i primjecujem da, tako kao Sto licem u lice razgovara s Mojsiem, tako se pred stavlja i Abrahamu, kao najnormalnij dovjek koji jede, pije, hoda, umara se, biva zaprasen pijeskom, mora se od- rmoriti oprat i dr (Post 18). Ista se stv dogada i sa Gideonom (Suci 6): J se i njemu predstavija kao dvonozac ‘od krvi i mesa, ali zanimljv aspekt tog sluéaja je da ga Gideon ne prepoznaje i tradi dokaz njegovog identiteta. U tom ‘odlomku nalazimo éak glagol u kojem Jahve sedne i éeka Gideonov povratak, koji se udaljio da uzme hranu s kojom napraviti tu provjeru koja mu je tre bala. Kada se vratio kui, odlozi meso i kru na jedmustijenu pa protie uhu po njima, Jahvin oficr ispruzi instrument sligan malom Stapu te sve pretvori u pra: to je bio dokaz njihovog identite ta, i, kao Sto se moze primijetit,radilo se 0 dokazu koji je tehnoloski i meha- nicki, po niéemu duhovan, eudotvoran ili metafizcki S druge strane, sama nam hebrejska fi Tologija pide da su sva takozvana éuda opisana u Bibliji samo. tehnoloske ‘operacije koje su izazivale Eudenje pri sutnih (pogledajte po tom pitanju Zi dovske forume na internetu). Nema tu nigeg nadnaravnog, kao Sto se dobro energija stvorile Ovaj odlomak © Gideonu, sadréan u Kajizi 0 Sucima, kao i susret Abraha- ‘ma s Jahvom i dva Malakima (Post 18) { Mojsija stakozvanim gorugim grmom (1213), jasno nam pokazuje da se Jahve esto kretao u pratnji jednog ili vise oficiva, spremnih izvrSiteja njegovih naredbi. To je u popunosti u skladu s vojnom hijerathijom koja je predvidala ak i taborista poput onih koje je vidio Jakov u Post 32, a koje je komentirao i Rashi de Troyes, jedan od najvecih 2 dovskih egaegeta koji je (u tom odlom: ku) prepoznao prisutstvo M svrstane u dvije ete uw obranu granice koja se nalazila otprilike u danaénjoj Transjordaniji (op. cit. u Bibliografij). Kao svaki zapovjednik, Jahve je uz sebe vodio pratitelje kako bi ueinili djelotvornim njegove naredbe, Osob- no imam poteskoéa zamisliti da Bog Koji je svemogué mora imati takve potzebe. Osoba koju poznajemo pod imenom Jahve niti je bio niti jest Bog, vee jedan od Elohima. On sam to tvedi svaki put kada se predstavlja i odreduje se kao Elohim iskljucivo onog nacoda a ne deugih. ELOHIM JEDNOG NARODA Formula “Elohim Teraelov” se kon stantno ponavlja i syjedodi stalnu potrebu da se da precizna potvrda, poput osobnog dokumenta ante litte ram. Jahye je sva da podsjeti da je on Elohim koji je put imao potrebupozvao Abrahama iz Sumera i doveo ga da se bori u Kanaan, da je on bio ‘onaj koji je prestravio Taka s igroka- zom o laénom Frtvovanju sina da vidi dokle sede Izakova vjernost (da je bio Bog trebao ju je vee znati i bez da s pravi ta predstava. Zar Bog ne éita u stee dovjeka? Ali shvatili smo veé da Jahve nije bio Bog). On je dakle bio Elohim jednog naroda, nije imao slov da vlada drugima. Druge je samo istrebljivao (lth pokuSavao istrijebi ti) Kada bi zauzeli teritorije koji su ‘njega interesirali. Bio je dakle ‘jedan’ Elohim (mnozina) kao sto bismo za Lorenza Veliganstvenog rekli da je bio ‘jedan’ de Medici (mnotina). Elohim je Zinilo mnostvo pojedinaca koji su radili pod zapovjednistvom El- yona, termin koji, kako smo veé rekli, ‘Onaj koji stoji iznad, gornji, € 11 Biblji prevodi sa “Svevis. nji”. Pod njegovim zapovjednistvom, u vrijeme Pelega (Post 10.25) svijet je podijeljen na namjesnistva (Pn2 32,8), Na ovom imjestu. nalazimo éaroban primjer bibliske konkretnost, a isto- Yremeno imamo i syjedoganstvo 0 iz Ijenama il boljereei prepravljanjima koje su udinili: masoreti s ciljem da protire jednu preciznu ideologiju sa- {gradenti na teoloskoj osnovi ~ jo3 je- dan dokaz da religia tradi da se vjeruje ‘w Jednu’ od moguéih Biblija. Ova dva poglavlja se, iako pripadaju razligitim knjigama, nadovezuju na_predivan nagin: u Knjizi Postanka pie da je u vrijeme Pelega podijelien svijet (Peleg se bas zato tako i zove ~ korijen PLG oznaéava diobu), a u Ponovijenom za: onu autori se prisjeéaju da je podjela uginio Elyon nakon sto je prebrojio Izraleove sinove, Ovo) se tvrdnji lako mote svatti krajnji cilj ~ velicati na- rod leraela ~ ali se to &ini bez logike i, Sto je najvaanije, odmah opovrgava. Zernlja nije dodijeljena njima, vee Elo himima ili njthovim predstavnicima, Vjesnicima, Euvarima - Malakimima © kojima éemo govoritinesto kasnije Tvrdi se da je u toj prilici Jahvi do- dijelen onaj narod kojeg je on naSuo ingubljenog u pustinj. Brojsinova da le lzraela nie imao nikakve vaznosti U toj specifiénoj teritorijalno} podjeli Namjerna prevara masoreta vidljiva je ada pogledamo starije kodekse koji su manje manipulirani i ideologizira ni (npr. Septuaginta) u kojima je jasno napisano da je podjelu s odgovaraju- im dodjelama uéinio Elyon prema broju takozvanih andela, yj, Malahima Euvara ~ koji su bili pod zapoyjed: nistvom Elohima, a ne prema broju sinova Lzraela, Ta je varijanta potvr- dena i u Kumranskim spisima, kako je istaknuo N. P. Lemche (Ancient Israel A New History of Israelite Society, Shef- field Academic Press 1988): Mojijeva Pjesma u Ponovijenom zakonu (32,8- 9) u jednom Kumranskom fragmenta proglaiava: “kad je Elyon dao nacija- ‘ma njihovo nasliedstvo/ kada je podi jelio sinove Eovjedjey/ odredio je gra nice naroda prema broju sinova Elo- hima i udio Gospodnji bijase Jakovs Tzrael je nasjedstvo koje mu pripalo: Zelim usput istaknuti da masoreti (smatrani cuvarima tradicije) isu podtovali starije spise na kojima su radili, mijenjajuei tekst u funkeiji po- ruka koje stu se morale Siri w njihovo vrijeme. Zapitajmo se onda: koliko Kako ne pomisliti odmah na sumer- sko-akadske pri¢e, u kojima se priéa tre- nutak kada je moé spustena s neba na zemlju? Prepricava li Biblija ovdje isti dogadaj? Pripovije- da li nam o vreme- nu u kojem je veliki Sef podijelio zapo- vjednistvo svojim predstavnicima koji su Zivjeli na naSem planetu? tradicija_postoji? Kojima. trebamo Vjerovati? Kako moze biti ‘svet’ tekst ojeg su mienjali svi koji su se osje ali osje¢aju slobodnima intervent rati na njemu, nijeéuéi éak vjerodo stojnost starijih ver VEZA SA SUMEROM Vraéajuci se na zadano, pitam se: kako ne pomisliti odmah na sumersko- akadske prige, u kojima se priga tre- nnutak kada je mo€ spustena s neba ha zemlju? Preprigava li Biblija ov dje isti dogadaj? Pripovijeda li nam © vremenu u kojem je veliki Sef po dijelio zapovjednistvo svojim pred stavnicima koji su divjeli na nagem planetu? Ne smije nam promaknuti jedan zanimbjiv dio: biblijski ter- min Elyon donosi u biti isto zna- Eenje termina Anu koji je prisutan na plogicama 5 Klinastim pismom. 1 jedni i drugi upucuju na pojam “biti visoko} ‘biti gore, ‘biti iznad” (slog An bio je piktografski pred- stavljan kao zvijezda). Ukazuju ta dva imena na gospodara carstva? Normalne zapovjedne srukture pret postavljaju da vrhovni zapovjednik ‘osobno odludi o raspodjeli vlasti. Ci: {ajuéi Bibliju, mozemo shvatiti kako jew onom slugaju Jahvi dodijeljeno nesto samo relativno vazno, svakako manje vazno negoli ono sto su dobili njegovi kolege koji su viadali velikim civilizacijama kao sto su Egipat, Me zopotamija, dolina Inda, centralna Amerika, juina Amerika i dr. Uslobodnom toku misli, jedna zani mbivost dovodi me do druge. Obi- &j da se w ime osobe doda njihova osobna zadaca/posao ili imenovanje hovorodenceta verano uz neki bit- ni dogadaj pomaze nam da shvati- mo ono sto nam nadalost Biblija ne Pripovijeda u detalje. Na primjer, Elyon/Anu znaéi funkeiju zapo- viednika, onog koji je Zivio daleko od planete Zemlje. Prema plocici s klinastim pismom NBC11108 (koju sam donio i analizirao w knjizi U Biblii nema stvaranja), on je imao nebesko boraviste na kojem nije ra- sla vegetacija. Nije teSko pretposta- viti da je imao potrebu da dode na Zemlju vise nego jednom da upozna situaciju te zatim operativno i funk. cionalno uredi hijerarhiju svojeg carstva na planetu. U petome poglavlju Knjige Postan ka nailazimo na jako zanimljiv po- kazatelj: jedan se direktni potomak Adama i Eve (0 kojima éemo govoriti kasnije) zove Jared, ime éiji korijen dolazi od iarad, sto znadi ‘spustanje! Pitamo se dakle, nije li mozda w Jare nexus [57lo don ijt, toliko znacajno; ino dogodilo upravo za Jaredov obitelj: njegov sin Henok (Enoh 1 istom je poglavlju upaméen kao patrijath koji je “hodio naprijed ‘azad s Elohimima” i koji je dak njima imao poseban odnos okova knjiga, jedna skih knjiga koja. Rimokat priznaju ali koja Kopte, pokazuje kako j leteci odveden ijeku koji je dosegao i je kanonska za Henok na brojna_ puto: anja boraviste vrhovnog zaj te kake ovjednikay uugenja sa svih podruéja znan] Ono spustanje, kojeg se pri mo u Jaredovom imenu aista posebno i morao rnima, pripovijedaju prige koje ene u njihovo) kon! njavaju koherentan mozaik, i pez obilja podataka, bez dokur alost, « abrojni razligiti bibl imali mn ski autori, tako da nikada neceme aznati jest li brojni komadici koji edostaju nekada bili prisutni w pisima, Jesu li stoljecima nestajali dr2aj bio pre moei koje poznajemo’ BILJESKE HEnji bastinw dlijelio na adj S, Pz 328-6 Kricanska sadasnjost prevodi: L mj steps a je nasaoy uw tinjskoj jezivo} pustoii Na talijanskom “Altssimo’ op pr Semin NU SSN ASE KNJIGA ow, ‘e cj MAURO BIGLINO CoTCOMU Tea cua) PC Dace d UM aL ae ne?) Mauro Biglino PS EEE Hed Ce Sea De ac eS ue a See Cre cus eo ee eee ey ee a Ce ju nt jeri njihor Bog nikada nit o tome ae ee ee ae td eae Se ee eI] Se ae ect Boo Ley ee ao yc) Soe eee SE a ec) Sear Pe cr ee ea toglavice, mati dovoditu pitanje sve nae SU ere CO UUs CD Ceca ors Etc ese te SOO uaa De ic Cee ei oe ~ na’a Biblja Je samo jedna od mnogih me- uci Biblia = ne znamo nao tome th je | kada napisao cn NARUDZBE NA TELEFON 016683 630Intervju — Mauro Biglino Biblija je klasi¢na povije- sna knjiga, tvrdi Maurc riva Biglino. Ona narr drevnu proslost covje canstva, koloniziran, Zemlje od strane izvan emaljskih posjetitelja aranje Covjeka genet skim ingenjeringom STVARANJE ADAMA, GENETSKI INZENJERING I KARIKA KOJA NEDOSTAJE edavno sam imao éast sre sti Maura Biglina, autora kontroverane knjige nije sveta knjiga’, ijekom jedi ferencije u Firenei gdje s obojica bili w ulozi predavaéa, Mauro je pred: stavljao svoju knjigu i moram re¢i da sam bio doslovno zapanjen onime sto sam Euo, Sljedeéi korak je bio kupiti i progitati knjigu, Sto je samo pojacalo pogetni utisak da se abilja radi o vri jednom tekstu. Treba reéi da je Maw. ro hrabar Covjek koji je znao da ée ga ova knjiga kostati posla, barem ito se tie Crkve i institucija koje su s njom povezane, ali to ga nije pokolebalo u namjeri da iznese éinjenice koje su ocigledno veoma dugo ostale skrive: ne. Ali, za ovako jaku temu inajkraéi uvod je predug, pa bolje da potnemo s ovim i za mene izuzetno zanimlji- vim razgovorom. TKO JE MAURO BIGLINO NIKOLA DUPER: Tko je Mauro Bi glino u profesionalnom smislu? MAURO BIGLINO: Radio sam 7a mnoge izdavagke kuée proizvodesi multimedijalne instrumente komuni: kacije. Osim toga, radio sam 2a Edi zioni San Paolo’, nakon So sam zavt Sio studi starohebrejskog jezika kod Zidovske zajednice u Torinu, prevodeéi Stari zavjet s masoretskog teksta Codex Leningradensis. Do sada sam preveo knjige Starog zayjeta od kojih je njih 17 veé objavijeno; éetri sam preveo za sebe,a dvije, ‘Zahvaljujue? mojo} knjiz, nikada neée biti objavijene NIKOLA DUPER: Da bismo na nai bolji naéin poéeli ovaj razgovor, koji ée pretpostavijam potaknuti mnoge i racliite reakcije u Hrvatskoj,Zelio bih sitirati Alberta Moraviju: Ljudi du boke vjere nikada se ne skandaliziraj. Ne vjerujem da se je i Isus ikada skan. dalizirao; dapage, nikada se nije skan- 20. Farizeji su se skandalizira Zelim otkloniti svaku surmnju da je ovaj razgovor nagin da se povrijedi ill obezvrijedi nedija vera. Jedina na injera je predstavitijednu knjigu koju vyeoma cijenim zbog sadrZaja i metode kojom je pisana. MAURO BIGLINO: Potpuno se sla em s vaiim stavom, odnosno, stvatni jernici se ne skandaliziraju i sigurno se nece skandaliziratizbog moje knji- age. Zelim naglasiti da knjiga nema na- mjeru dovesti u pitanje nigiju vjeru, to jest, ja ne govorim 0 Bogu jer o Bogu ne znaim nista, Uyjeren sam da pravi vjernik moze sve ono Sto nade u mojo} knjizi smjestti w plan Bozje providno: sti, Bog, jedini, svemoguéi, transcen: dentalni itd. maze postojati, nezavisno ‘od onoga sto ja prevodim u mojo) knji i ine Zelim na nikakav nagin ulaiti to pitanje, Jako nemam apsolutnu sigurnostjednog vjernika, isto tako ne. ‘mam niti sigurnost nevjernika. NIKOLA DUPER: Kako podinje vai interes 2a starohebrejski? MAURO BIGLINO: Buduci da veé 30 godina proucavam religie i povijestreli- Bia, osjetio sam potrebu da se priblizim izvorima bez posredovanja. Dakle obra. tio sam se Zidovskoj zajednici u Torinu. Imao sam srecu naigi na jednog velikog ucitelja koji e i osnivae jednog centra i dovskih studija koji danas postoj, NIKOLA DUPER: Sto ste otkeilizahy: Jjujuei vagem poznavanju ovog jezika? MAURO BIGLIN sam svu prekrasnu konkretnost autora Biblije koju nafalost nisam nasao w tra icionalnim prijevodima te iste Biblije wu mnogobrojnim verzijama koje sam progitao. Uz to, omoguéen mi je pristup izvornim tekstovima bez posrednika. je svega, otkrio BIBLUJA SE MUENJALA KROZ STOLJECA NIKOLA DUPER: Dakle, vi ste po- kusali napraviti jedan literalni prije- vod masoretskih tekstova, s time da Posto istaiji pijevodi na grékom jeziku. Jesu i napravljene usporedbe? MAURO BIGLINO: Prijevodi_ koje sam napravio za izdavatku kudu Edi ioni San Paolo prema ugovor st morali biti doslovni, Trebao sam pre vesti tutgartsku Bibliju masoretskog teksta iz Lenjingrada. To mi je dalo mo- {gusnost potrage za iavornim znagenjem onsonantnih korijena. Prijevod sam 59 nexusradio koristedi rjeénike koje su razvili bini u SAD-w i lzraelu, dakle kori steti prve izvore etimologije. So se tice izora, odnosno masoretskog teksta iz Lenjingrada, treba rei da se radio sl benom izvoru ii, drugim rijecima, op Genito prihvaéenom biblijskom tekst Izazov je bio bas u tome da se provjeri aije. Oni koji su napravili gréku verziju, 3. stoljecu, imali su pristup drugim jeg smo navikli slusati. Tu operaciju vise biéa koja Biblija naziva Elohim (ime koje je uvijek prevodeno u jednini kao Bog, dok Biblia nikada ne dovodi uu sumnju da se radi o vise individua) i koja u tom opisu izgleda veoma slig- no onome Sto bismo danas nazvali ge netskim inzenjeringom. Prijevod nam. kaze da su stvorili vrstu Homo sapiens tako da su napravili odredene promje- ne na hominidima koji su veé posto Prije svega, otkrio sam svu prekrasnu kon- kretnost autora Biblije koju nazalost nisam naSao u tradicionalnim prijevodima te iste Biblije u mnogobrojnim verzijama koje sam procitao. Srecom, omogucen mi je pristup izvornim tekstovima bez posrednika izvorima koji samo djelomiéno odgova- rajulenjingradskom, tako da e rabini ne prihvaéaju, Postoje komparativni studiji ta dva izvora, ai sam namjeravam na- pravitijednu publikaciju u kojoj cu obja Viti razlike koje €e pokazati kako su kroz stoljeéa Bibi bile razltite. NIKOLA DUPER: Znaci da éemo ‘moéi vidjeti postoje li razlike i u onim dijelovima koje ste objavili u knjizi o kojoj danas govorimo? MAURO BIGLINO: Toéno, ali ne ‘samo to; vidjet 6emo kako su se konso- nnanti mijenjali kroz stoljeéa, Ono sto su masoreti napravli (kustositradicije, od 6. do 9, stolieca) jest ubacivanje vokala izmedu niza konsonanata koji su pisani bez razmaka. To znaéi da su raspoznali rijeéii unutar njih ubacili vokale. Dvije izuzetno zanimaljive stvari su da nitko ne zna kako je bila vokalizirana Biblija tada kada je napisana ~ kao ito da su masoreti napravili taj posao ne prema jerignim temeljima vee prema njihovo} teologijii dogmi, NIKOLA DUPER: Sada kada smo saznalineke osnovne informacije, 7a molio bih vas da nam date nekoliko primjera iz knjige koja je podigla to liko prasine i zbog koje ste na koncu ostali bez posta MAURO BIGLINO: Mozemo poteti ood stvaranja Goyjeka. Radi se 0 tekstu koji je puno konkretniji od onoga ko- 60) nexus jali na Zemlji. O&igledno je, dakle, da ne ulazim u pitanje stvaranja Ijudske vrste, kao i da je sasvim moguée da je Bog prethodno stvorio éoyjeka i sve ostalo, ali je sasvim jasno da Biblija ne govori o tome. Zanimljivi su opisi Videnja proroka koji, bez ikakve stifikacije i na veoma konkretan nacin, govore o letetim objektima Kojima se i sami proroci Gude. Vrijedno je spo- mena da je njihovo éudenje, posto se radi o negemu sto potpuno izlazi iz nijthove sfere shva¢anja, ipak manje od naseg kada sliéne takve pojave sma- tramo nestvarnima. ‘Treba. spomenuti 4 rapovijedi koje ne odgovaraju ma koje mi poznajemo. To su zapovijedi za koje i sam Elohim kaze da su bitne za savez, Dakle, postoji ci jeliniz aspekata koji potpuno mijenjaju ‘mnogo toga sto nam je dosada reéeno. KARIKA KOJA NEDOSTAJE NIKOLA DUPER: Moje li nam po- ‘moéi ovaj va8 prijevod u potrazi za tzv. -karikom koja nedostaje” u_ Ijudskoj evoluciji? MAURO BIGLINO: Ako Zelimo vje rovati onome sto pise u Bibliji i ako smatramo ispravnim_prijevod rijeti ‘Tselem koja, prema svim etimolo rjeénicima rabina, znaéi nesto materi- jalno Sto sadriisliku ipritiku Elohima, sigurno je da moze. Biblija nam kaze da su nas ova biéa napravila tako da su unijela, u veé postojece humanoide, neSto Sto je izvadeno iz samih Elohima 1 8to sade njihovu sliku i priliku, Na~ ravno, danas znamo da je rijet’0 DNK. Ako se jednog dana prihvati to sto pile, ne samo u Bibliji nego i u puno starijim i preciznijim sumerskim tek- stovima, tada éemo shvatiti zaSto smo neuspjedno traZili tu ,kariku koja n dostaje” Vjerojatno ta karika ne posto ji nego je zastupljena upravo s ovom. ‘operacijom genetskog inzenjeringa. NIKOLA DUPER: Postoje li opisi fi- zigkog izgleda Jahve, divova, andela i drugih biéa? MAURO BIGLINO: U standardnoj Bibliji ne postoji opis Elohima, dok u Henokovom apokrifnom. tekstu postoji. Treba reci da je taj tel apokrifan samo za katolike, dok je za koptsku. Bibliju kanonski, U nje- mu se kaze da su Elohimi bili viso- Ki, tvrde koze, velikih i sjajnih ogiju, lica koje je naizgled zraéilo svyjetl. U Bibliji u dva navrata postoje opi si divova. Jedan je onaj poznati kada se David boris Golijatom, jednim od nekoliko divova koji se nalaze u redovima Filistejaca, i kaze se da imaju Sest prstiju na rukama i noga- ma, dakle sveukupno 24. Zanimljiv je i opis andela, koji su u Bibliji sve osim duhovnih entiteta. O njima se govori kao 0 materijalnim ict ma, s dvije ruke i noge, bicima koja moraju jesti f pith, mogu se uprljati te se moraju prati, moraju hodati, moraju se odmarati, bas kao i mi ELOHIMOVI SINOVI | ADAMOVE KCERI NIKOLA DUPER: ko su bili divovi, ‘odnosno u kakvoj su vezi s Elohimom? MAURO BIGLINO: ‘To je veoma kontroverzna tema, U jednom trenut ku Biblija kaze da su Elohimovi sinovi vvidjeli da su Adamove kéeri zanimljive 2a seksualne odnose i tako su se sje nilis njima, Problem je u tome sto Bi blija govori i o postojanju divova Koji su se zvali Nefili (Nefilimi), ali ne kaze dda su oni rezultat mijeSanja Elohima i Ijudi, tako da postoji mogucnost da se radilo o nekoj drugo} vrsti. NIKOLA DUPER: Adamove sinov sniti So znaéi Adam, prema vasim istrazivanjima?MAURO BIGLINO: Adam proizla 7 iz rijeti Adama koja se koristila 2a definiranje Zemlje, dok je rijeé Never ‘zmaéila zemlja u smislu njenih stanow nika, Pretpostavijam, dakle, da su rjee Adam koristili za stanovnika planeta Zerlje, prije svega da bi ga mogli ra zlikovati od drugih koji, po svemu su: deéi,nisu bili Zemijani NIKOLA DUPER: Spominj li Biblija ada su Elohimi stigl, za8to su stighi i kada su otis? MAURO BIGLINO: Ne postojt nika kya nazmaka o tome kada su stig, bilo kakva pretpostavka, ako se oslanjamo na Bibliju, ne bi bila korektna, Ne spo- rminje se zaito su stil, ali postoji bil ka 0 trenutiu kada su Elohimi podije- lili teritorije kojima ée upravijati (10. poglavije Postanka i 32. poglavlje Po: novijenog zakona ~ Deuteronomium). Kade se da je u ednom trenutku njihov voda podijelio teritorije na zone uje- caja i da je Elohim, kojega mi pozna- jemo pod imenom Jabve, izabrao svoj. tome kada su otiiliisprigat éu vam jednu zanimijivu prieu. U knjizi Zidov- ski ratovi Josip Flavije, govor (67.68. gn.) da su u artemizijskom mjesecu, koji dolazi nakon mjeseca Zidovskog Uskrsa, svecenict u hramu éuli vik buku i glas koji kaze: .Mi napaitamo ‘ovo mjesto’: Odmah zatim, pige Josip Flavije, vidjeli su na nebu desetke ne- beskih Kola koja su letjela medu obla cima, Dodaje da su mnogobrojnt liudi bili syiedocima jer bi inage taj dogadsj bio nevjerojatan, ‘Tko Zeli_ proveriti, ova epizoda je isprigana u 6. poglaviu spomenute knjige, stihovi 296-298, NIKOLA DUPER: Velo zanimbjivo. Dakle Elohimi su bili prisutni na Ze mfjiiu Isusovo doba? MAURO BIGLINO: Prema Josip Flavio, izgleda da jes. ARHEOLOSKE POTVRDE NIKOLADUPER:Postojeliarheoloske potvrde onoga tostepronailiu Bibl? MAURO BIGLINO: Recimo da jez- {gra Biblije sve vi8e pronalavi potvrde UW arheoloskim istradivanjima, iako moramo wzeti u obzir da svaki narod, kada prita svoje prige, vilo gesto pre tjeruje, uljepSava i izbjegava neke isti ne i govori dobro 0 seb. Postoje athe oloski nalazi u hramu pronadenom u mjestu Kuntilla Ajrud, izmedu Sinaja i Negeva, koji syjedoée kako je Elo: hhim rvan Jahve bio sluzen i postovan od strane Zidovskih proroka zajedno s njegovom ‘Asheral ricom. Teologija je ibacila Zenu tek naknadno, ali jo8 u 5. stoliecu, Zidovi s egipatskog otoka Elephantina slavili su Yahua i njegovu partnericu Anat Yahu. Prije Sest mijeseci istrazivaci s Telavivskog sveueilista pronaii su ée Ijust Homo sapiensa, u split u sredistu Tzraela, Koja, sudeti po dosadasnjim istrazivanjima, potjece iz razdoblja od ‘oko 250.000-400,000 g.pr.Kr. Ako ova ‘ijest bude potvrdena, morat ce se po novno napisati povijest Homo sapien: sa i morat ce se o7biljno uzeti u obzir podatak iz same Bibilije koji govori o operaciji genetskog inzenjeringa bag w ‘odnosno partne: tom periodu, voreno, Sigurno je samo da to nije bio hebtejski, jer tada nije postojao. Biblija kaie da je prvi put izgovoreno u doba Enoia, Adamovog unuka. 1 kada se Jahve pojavljuje pred Mojsijem, koji g2 pita kako se zove, on izgovara te trogeam YHVH, dodajuei: ovako éete ime se sjeéati, Dakle Mojsie tada nije sgovorio (kao ni narod Koji ga slijedi) hebrejski, nego vjerojatno egipatski, mozda neku varijantu amoricanskog, ili Cak aramejskog jezika koji se tada potinjao rit. Tetragram jezapisan tek nnekoliko stoljeca poslije, negdje oko 8. ili 9, stoljeca prije Krista, na osnovu izgovora jezika kojeg ne poznajemo. BIBLUA - KLASICNA POVUESNA KNJIGA NIKOLADUPER: Akokreneteodvasih prievoda, kako biste definirali Bibi? USPOREDBE SA SITCHINOM MAURO BIGLINO: Sitchin se osla- nija na sumersko-akadske i babilon- ske tekstove, a tek ponekad zalazi u Bibliju. Ja radim potpuno obrnuto: polazim od Bibillje tek povreme- ino konsultram sumersko-akadske tekstove na kojima se dijelom te- ‘mej i sama Biblia. Ono sto mogu reti je da Biblija potvrduie Sitchina ‘mnogo vige negoli je on sam ika~ da kazao. Recimo, videnje proroka Zaharija kad opisuje ono sto naziva leteti Efa (veoma te8ko prevodiva rijeg, a koja je Cesto izraz za mjeru itarica; 1 efa sad otprilke 40 lta 1a Zita), Ta’letjelica'ima metalni po- Klopac (prozor) koji, kada se otvori, cotkriva Zenu koja ga vozi. Zatim dolazi jos jedna leteéa Zena i tada obje odlete. Kada prorok Zaharija pita andela Malaha, koji je bio s njt- me, gdje nose Efu, andeo mu kaze da ga vode u zemlju Sumer gdje €e mu biti sagraden temelj na koji ce {ga postaviti. Vidimo, dakle, da u Bi bili posto jasan ops letecn obje- kata, a spominje se i Sumer gdje taj objekt odlazi, Zanimljivo da je, po Sitchinu, upravo Sumer mjesto objekti stigli i oda- |. Mogu jo8 dodati da itam_prijevode tekstova, koji rnemaju veze sa Sitchinom, kao npr. prigu o sumerskom Edenu, te nala- zim velike paralelizme s Biblijom. NIKOLA DUPER: Sto mozemo reéi o imenu Jahve? MAURO BIGLINO: Uz ime Jabve verano je puno toga zanimljivog. Pri je svega, treba reéi da nije poznato na kojem jeziku je to ime prvi put izgo- MAURO BIGLINO: Rekao bih da je to klasina povijesna knjiga koja se ne bavi relgijom. 1 sami Elohim se nis nikada, prema onome sto pike w Bibl, bavi duhovnosu ili onostranim, Mj priate Zidov, iz Zidovske zajednice w nexus {67ne znaju nista, jer im njihov B ikada nista o tome nije rekao, Mogu samo do. dati da je to jedina velika istina, NIKOLA DUPER: Iako je, prema va Sim prijevodima i zakljugcima, Biblija samo povijesna knjiga, ipak ste radili na tekstu koji je temelj duhoynosti ve: likog dijela coyjecanstva pa me zani dinal Martini nedavno, u knjizi Noéni razgovori u Jeruzalemu, kaze: ,Bog se ne da svrstati i zato se Boga ne moze smatrati samo Bogom katolika’: Prema tome, meni je draze ne govoriti — jer © Bogu ne znam nista. Prema Bogu mozemo imati samo yjeru i niSta dru go. Tko ima yjeru treba je saéuvati za sebe, treba je Zivjeti hrabro i dosled: no, ne treba © njoj polemizirati, ne Ako se jednog dana prihvati to Sto pise, ne samo u Bibliji nego i u puno starijim i pre- ciznijim sumerskim tekstovima, tada éemo shvatiti zaSto smo neuspjesno traZili tu ,,ka- riku koja nedostaje”. Vjerojatno ta karika ne postoji nego je zastupljena upravo s ovom operacijom genetskog inzenjeringa ma kakav je vas odnos prema duhov nosti i Bogu? MAURO BIGLINO: S obzirom da veé trideset godina radim na ovim teksto kroz povijest éovjecanstva, Svjestan sam da vima, znam sto je reéeno 0 Boy se prema Bogu moze imati sa P stav: vjera, Uzaludni su pokugaji da ga opisemo, shvatimo Ako moram izabrati jeda stav tada treba niti pokusavati uyjeriti druge jer, dim pokusa svesti Boga na razinu ra Glonalnog objasnjenja, samim time ga obezvredue, éineei ga diskutabilnim, ONLO-ima NE ZNAM NISTA NIKOLA DUPER: Mislim da ste syje sni da ste ovom ki ‘onoga sto se uopéeno naziva ufologifa (Od kada traje vas interes za ufolog MAURO BIGLINO: Nemam nikal bih izabrao apofatizam, koji govori da 6 Bogu ne treba reéi nista, Cak i kar- Cd cu 326 stranica, rs Coa’ NARUDZBE NA TELEFON 01 6683 630 DVANAESTI PLANET Knjiga prva Zemaljske kronike POURS Cli) Se Eee Ue CU a Sea eae a Cone oa Or ccm ne De Once unc} Deo ee eka) Dee ie De ua Cen ae Se ee esd eee Re oe} interesa u_ufologiji i 0 NLO-ima ne HENOKA Gijena 95 kuna eeu her cs rts znam nista, Zanimijivo je da oduvijek ivim u podno#ju planine Musiné, koja je jedno od najpoznatjih mjesta ui Teall po broju pojavijivanja NLO-a, i usprkos tome nikada nisam imao prliku vidjeti barem jednoga, Ali, da budem do kra ja jasan: kad bi mi sutra bilo regeno da NLO-i ne postoje, za mene to ne bi ima. lo nikakvog znacaja. U Biblji pie to &to sam preveo, Iza mene je potpuno nebit NIKOLA DUPER: Moram_ prizna ti da je moje pitanje bilo tenden: ciozno; Zelio sam samo potvrditi da oyu knjigu nije napisao ufolog. MAURO BIGLINO: Dapaée, ja se uopée ne delim baviti Apsolutno ne! tufologijom, ne zato sto mislim da nije vrijedna truda, nego naprosto zato Sto svetiti iskljueivo prijevodima, NIKOLA DUPER: Smatrate li da su tufoloska istrazivanja bitna 2a proslost i buduénost éovjecanstva? MAURO BIGLINO: Uyjeren sam da su bitni, ai isto tako sam uvjeren da se svatko mora baviti svojim poslom. Imam pred sobom jos jako puno sta rih tekstova inemam vremena posv titi se bilo emu drugom, koliko god to bilo zanimljivo... pa makar to bila LCT Ta a SMa) otkrivena u etiopskom samostanu Aig prooka Henol,"agubljena niga koje Sok eee ee Dee a ccs Ce race ed Cee a Nekoi pozatih tema, pout “palhandel” kj su u i Ce ne ere Deer eee te tt CT eae eee et PN tee De de ee ato