You are on page 1of 17

Thomas Jeerson

Thomas Jeerson (13. travnja 1743. - 4. srpnja 1826.)


bio je jedan od osnivaa Sjedinjenih Amerikih Drava, glavni autor Deklaracije o nezavisnosti (1776.) i trei Predsjednik SAD-a (1801. - 1809.). Na poetku
Amerike revolucije, sluio je u kontinentalnom kongresu predstavljajui dravu Virginiju, a nakon toga sluio je
i kao ratni guverner Virginije (1779. - 1781.). Nakon to
je rat okonan sredinom 1784. godine Jeerson je postao diplomat u Parizu. U svibnju 1785. godine postao je
ameriki ministar u Francuskoj. Jeerson je bio prvi Dravni tajnik SAD-a (1790. - 1793.) sluei pod vodstvom
tadanjeg Predsjednika Georgea Washingtona. Sa svojim bliskim prijateljem Jamesom Madisonom stvorio je
demokratsko-republikansku stranku te kasnije dao ostavku iz Washingtonovog kabineta. Godine 1796. izabran je
za Potpredsjednika SAD-a nakon to je izgubio utrku za
Predsjednika od Johna Adamsa. Jeerson i Adams nisu
se slagali, pa je Jeerson zajedno s Madisonom u tajnosti
napisao Rezolucije Kentuckyja i Virginije.

nim ljudima u Americi i Europi tijekom svog odraslog


ivota.[2]

Iako je u svom vlasnitvu drao stotine robova, Jeerson


se tijekom cijelog svog ivota slubeno i privatno protivio
instituciji ropstva smatrajui kontradiktornim ideje o zajednikom ropstvu i slobodi te njihove nekompatibilnosti
s glavnom idejom Amerike revolucije. Ipak, povjesniari su se esto nalazili na suprotnim stranama u vezi Jeffersonove posveenosti i iskrenosti o antiropstvu. Nakon
to je Martha Jeerson umrla 1782. godine (njegova supruga s kojom se nalazio u braku 11 godina), Jeerson
je do kraja ivota ostao udovac; u svojem braku imali su
estero djece od kojih je samo dvoje preivjelo do zrelih
godina. Godine 1802. pojavile su se glasine da je Jeerson takoer otac djece Sally Hemings, njegove ropkinje.
Godine 1998. godine DNK tekstom otkrivena je povezanost izmeu posljednjeg djeteta i Jeersonove obiteljske
linije. Premda povjesniari istiu da potonji dokaz moe
ukazivati i na to da je netko drugi otac, veina je zakljuU onome to je sam nazvao Revolucijom 1800. godine, ila da je Jeerson imao dugogodinju vezu s Hemings i
Jeerson je izabran za Predsjednika SAD-a te je nad- da je upravo on otac najmanje jednog djeteta, a najvjerozirao kupnju ogromnog dijela teritorija dananje drave jatnije svih estero djece, od kojih je etvero preivjelo
Louisiana od Francuske (1803. godine), a takoer je pos- do zrelih godina.
lao i ekspediciju Lewis i Clark (1804. - 1806.) da istrae
podruja novog zapada. Njegov drugi mandat uglavnom
su oznaile nevolje poput propalog suenja za izdaju nje- 1 Rani ivot i karijera
govog biveg Potpredsjednika Aarona Burra. Uz eskalirajue probleme s Britanijom koja je optuivala Ameriku zbog neutralnosti i prijetila obustavom dostave pu- Kao tree od desetero djece, Thomas Jeerson roen je
tem mora, u gospodarskom ratu koji je uslijedio poku- 13. travnja 1743. godine u obiteljskoj kui u Shadwellu
ao se boriti nizom Zakona o embargu koje je donio, a (drava Virginia). Njegov otac bio je Peter Jeerson,
koji su samo dodatno nakodili amerikoj trgovini. Go- vlasnik plantae i nadzornik. Mogue je da Jeerson ima
dine 1807. Predsjednik Jeerson je u Zakon stavio la- welko podrijetlo, premda to do danas nije sigurno dokanak o zabrani uvoza robova u Sjedinjene Drave. Premda zano. Njegova majka bila je Jane Randolph, kerka Ishase u znanstvenim istraivanjima i kolskim udbenicima ma Randolpha, kapetana broda i vlasnika plantae. Peter
Jeerson i danas smatra jednim od najveih amerikih i Jane oenili su se 1739. godine. Thomas Jeerson nipredsjednika, od druge polovice 20. stoljea mnogi po- je pokazivao pretjerani interes za svoje pretke; jedino je
vjesniari su ga uestalo kritizirali upravo zbog pitanja znao za postojanje svog djeda s oeve strane.
ropstva.[1]
Prije svoje smrti 1745. godine, udovac William RanKao jedan od voa razdoblja Prosvjetiteljstva, Jeerson dolph - stari prijatelj Petera Jeersona - imenovao je Peje bio polimat koji je teno govorio pet jezika i bio tera da bude upravitelj Tuckahoe plantae te da se brizainteresiran za podruja znanosti, izuma, arhitekture, ne za njegovih etvero djece. Te godine obitelj Jeerreligije i lozoje, a koji e ga svi dovesti do osnivanja son preselila se u Tuckahoe gdje e ostati ivjeti narednih
Sveuilita u Virginiji nakon to mu zavri drugi man- sedam godina prije povratka u Shadwell, 1752. godine.
dat za Predsjednika SAD-a. Sam je dizajnirao svoju ve- Peter Jeerson umro je 1757. godine, a imanje Jeersoliku palau na imanju koje se prostiralo na 5 tisua ju- novih podijeljeno je izmeu njegova dva sina: Thomasa
tara u Charlottesvilleu (drava Virginia), a koju je na- i Randolpha. Thomas je naslijedio otprilike 5 tisua juzvao Monticello. Premda nije bio jak govornik, Jeerson tara zemlje, ukljuujui i Monticello, te izmeu 20 i 40
nad imanjem nakon to je
je bio vjet pisac i esto se dopisivao s mnogim ugled- robova. Preuzeo je kontrolu
napunio 21 godinu ivota.[3]
1

1.1

1 RANI IVOT I KARIJERA

Obrazovanje

Jeerson je svoje obrazovanje u djetinjstvu zapoeo pod


vodstvom tutora. Godine 1752. zapoeo je pohaati lokalnu kolu koju je vodio kotski prezbiterijanski
sveenik. U dobi od devet godina ivota, Jeerson je
zapoeo uiti latinski, grki i francuski jezik; nauio je
jahati konje i zapoeo je prouavati prirodu. Od 1758.
do 1760. godine uio je pod okriljem Veleasnog Jamesa Mauryja blizu Gordonsvillea, drava Virginia. Dok se
druio s Mauryjevom obitelji, uio je povijest, znanost i
klasiku.

jednike ljubavi prema glazbi.[7] [8] Tijekom njihovog desetogodinjeg braka, Martha je rodila estero djece: Marthu, zvanu Patsy (1772. - 1836.); Jane (1774. - 1775.);
nikad imenovanog sina (1777.); Mary Wayles, zvanu Polly (1778. - 1804.); Lucy Elizabeth (1780. - 1781.) i Lucy
Elizabeth (1782. - 1785.). Jedino su Martha i Mary preivjele do zrelih godina.[9]
Nakon to John Wayles, Marthin otac, umro 1773. godine, ona i njezin suprug Jeerson naslijedili su njegovih
135 robova, 11 tisua hektara zemlje i dugove njegovog
imanja. Godinama su Jeerson i ostali nasljednici otplaivali te dugove, a zbog svega je obitelj Jeerson upala
u nancijske probleme. Nedugo potom Martha Jeerson je obolila od dijabetesa, a uestala raanja dodatno
su pogoravala njezino stanje. Nekoliko mjeseci nakon
roenja njihovog posljednjeg djeteta, u dobi od 33 godine
ivota Martha je umrla (6. rujna 1782. godine). Jeerson je bio prisutan za vrijeme njezine smrti pored kreveta
i cijeli ga je dogaaj izuzetno pogodio. Tijekom sljedea tri tjedna, Jeerson se zatvorio u sobu gdje je hodao
naprijed-natrag do toke zike iznemoglosti. Kasnije je
iao u dugake etnje naputenim cestama kako bi tugovao za suprugom.[9] Kao to joj je i obeao prije smrti,
nikada se nije ponovno oenio.

U dobi od 16 godina ivota, Jeerson je zapoeo pohaati koled William & Mary u Williamsburgu i tada je
prvi put upoznao profesora prava Georgea Wythea koji
e mu postati mentor i jako utjecati na njegov kasniji ivot. Profesor William Small, koji je upoznao entuzijastinog Jeersona s djelima autora poput Johna Lockea,
Francisa Bacona i Isaaca Newtona, uio ga je matematici,
metazici i lozoji.[4] U to je vrijeme Jeerson takoer
radio na poboljanju svog znanja iz francuskog i grkog te
je svirao violinu. Kao marljiv uenik, Jeerson je pokazivao strastvenu znatielju na gotovo svim podrujima[5]
te diplomirao 1762. godine zavrivi studij za samo dvije godine. Dok je radio kao pravni slubenik za Wythea,
prouavao je pravo. U tom razdoblju takoer je itao
razne engleske klasine tekstove i upoznavao se s politi- 1.3
kim radovima. Primljen je u odvjetniku komoru drave
Virginije 1767. godine.

Monticello

Kroz cijeli svoj ivot Jeerson je uio iz raznih knjiga.


Skupljao je na tisue knjiga u svojoj knjinici u
Monticellu. Kada mu je umro otac Peter, Thomas je skupa s jo nekim drugim stvarima - naslijedio i knjinicu. Veinu njegove kasnije knjinice takoer su sadravale i knjige koje mu je nakon svoje smrti u oporuci ostavio George Wythe. Nakon to su Britanci spalili
kongresnu knjinicu 1814. godine, Jeerson je ponudio
na prodaju svoju kolekciju od preko est tisua knjiga
po cijeni od etiri dolara po knjizi. Kasnije, nakon to
je shvatio da vie ne posjeduje veinu knjiga u kolekciji, napisao je pismo Johnu Adamsu u kojem je istaknuo:
Ne mogu ivjeti bez knjiga. Uvijek eljan znanja, Jef- Monticello 2010. godine
ferson je gotovo instantno zapoeo kupovati nove knjige
i nastavio itati i uiti iz njih gotovo cijeloga ivota.[6]
Godine 1768. Jeerson je zapoeo graditi svoju primarnu rezidenciju, Monticello, na vrhu brda, na plantai koja
se prostirala do 5 tisua hektara.[10] Rezidenciju su vei1.2 Brak i obitelj
nom izgradili lokalni zidari i tesari kojima su pomagali
Nakon to je nekoliko godina radio kao putujui Jeersonovi robovi. Jeerson se 1770. godine uselio
odvjetnik, Jeerson se oenio s 23-godinjom udovicom u Juni paviljon gdje mu se dvije godine poslije pridruMarthom Wayles Skelton, 1. sijenja 1772. godine. ila i supruga Martha. Pretvorivi Monticello u remekon je postao Thomasov dugotrajni
Martha Jeerson bila je atraktivna, elegantna i popularna djelo neoklasicizma
[11]
projekt.
meu svojim prijateljima; esto je bila Jeersonova hostesa i upravljala je njihovim velikim zajednikim imanjem. Imali su sretan brak; Martha je puno itala, plela i
na amaterskoj razini se bavila glazbom. Jeerson je svirao violinu, a Martha ga je pratila na glasoviru. Govorilo
se da je privukla Thomasa prvenstveno zbog njihove za-

Dok je radio kao Ministar u Francuskoj izmeu 1784.


i 1789. godine, Jeerson je imao priliku vidjeti neke
klasine graevine o kojima je itao u svojim knjigama, a takoer je otkrio i moderne trendove u francuskoj
arhitekturi koji su u to vrijeme posebno bili popularni u

2.1

Deklaracija o nezavisnosti

Parizu. Godine 1794., nakon to je prestao biti Dravni tajnik (1790. - 1793.) zapoeo je ponovnu izgradnju Monticella temeljenu na svemu onome to je vidio u
Europi. Pregradnja je trajala gotovo cijelo vrijeme dok
je on bio Predsjednik SAD-a (1801. - 1809.). Najupeatljiviji dodatak graevini bila je izgradnja osmerokutne
kupole.[12]

1.4

Odvjetniki posao

U kolonijalnoj dravi Virginia, Jeerson je radio kao odvjetnik u razdoblju od 1768. do 1773. godine sa svojim
prijateljem i mentorom Georgeom Wytheom.[13] Lista
njegovih klijenata ukljuivala je lanove elitnih obitelji
iz Virginije, ukljuujui i lanove obitelji njegove majke, Randolphe.[13] Uz to to se bavio pravom, Jeerson
je u razdoblju od 11. svibnja 1769. godine do 20. lipnja
1775. godine predstavljao okrug Albemarle u Kui Burgesses u Virginiji.[14] Nakon to je britanski Parlament
1774. godine donio Nepodnoljivi zakon (Intolerable Acts), Jeerson je napisao niz rezolucija protiv istog. Kasnije e te rezolucije biti proirene i postati ono to se danas
zove A Summary View of the Rights of British America, a
u kojima je Jeerson istaknuo svoje vjerovanje da ljudi
imaju pravo upravljati samima sobom.[15]

Politika karijera od 1775. do


1800.

Deklaracija o nezavisnosti,
Faksimil kopija iz 1823.

2.1 Deklaracija o nezavisnosti


Ubrzo nakon to je izbio Ameriki rat za neovisnost, Jefferson je od lipnja 1775. godine zapoeo sluiti kao delegat na Drugom kontinentalnom kongresu SAD-a. U samom Kongresu nije poznavao mnogo ljudi, ali se uglavnom slagao s Johnom Adamsom koji se skupa sa svojim
roakom Samuelom nametnuo kao voa konvencije. Jefferson i Adams ubrzo su postali prijatelji i njihovo prijateljstvo potrajat e do kraja njihovih ivota; prijateljstvo
je takoer dovelo do prve verzije Deklaracije o nezavisnosti koju je napisao upravo Jeerson. Kada je Kongres
zapoeo razmiljati o prihvaanju Rezolucije o nezavisnosti u lipnju 1776. godine, Adams se pobrinuo da upravo Jeerson bude izabran meu petoricom onih koji e
napisati Deklaraciju koja podupire njihovu rezoluciju.[16]
Nakon to su raspravili o generalnom sadraju dokumenta, odbor je odluio da e upravo Jeerson biti taj koji e
napisati njegovu prvu verziju.[17] Sam odbor, a pogotovo
Jeerson, mislili su da Adams treba napisati dokument.
Ipak, Adams je nagovorio odbor da izaberu Jeersona
koji je nevoljko pristao i obeao da e se konzultirati s
mlaim lanovima. Tijekom sljedeih sedamnaest dana,
iako je imao ogranieno vrijeme za pisanje, Jeerson je
uspio sastaviti prvu verziju.[18] Konzultirajui se s drugim
lanovima odbora, Jeerson se takoer sluio i svojim ranijim radom - Ustavom drave Virginija; zatim Virginijinom Deklaracijom o pravima, autora Georgea Masona
i drugim izvorima. Ostali lanovi odbora u njegovom su
tekstu napravili neke izmjene. Jedna od njih je bila i Jeffersonova reenica: Smatramo da su ove istine svete i
da ih je nemogue opovrgnuti..., a Franklin je to promijenio u: Smatramo ove istine jasnima i oevidnima.
Konana verzija Deklaracije predstavljena je Kongresu
28. lipnja 1776. godine. Naziv dokumenta glasio je:
Deklaracija predstavnika Sjedinjenih Amerikih Drava okupljenih u Kongresu.[19]
Nakon to su 2. srpnja izglasali Rezoluciju o nezavisnosti, Kongres je svoju panju posvetio samoj Deklaraciji. Kroz sljedea tri dana debata, Kongres je napravio
promjene i izbrisao gotovo etvrtinu teksta od kojih se
posebno mora istaknuti onaj koji je govorio o trgovini
robovima. Jeersonu se promjene nikako nisu svidjele,
ali odluio je ne govoriti javno o tome. Dana 4. srpnja 1776. godine Kongres je raticirao Deklaraciju o
nezavisnosti i delegati su potpisali dokument. Deklaracija e kasnije postati jedno od Jeersonovih najveih
ivotnih postignua; njegov predgovor i danas se smatra
trajnom izjavom o ljudskim pravima. Svi ljudi roeni su
jednakima esto je nazivana jednom od najbolje poznatih reenica na engleskom jeziku svih vremena[20] koja
u sebi takoer sadrava i najpotentnije i najznaajnije
rijei amerike povijesti. Sam taj odlomak predstavlja
moralni standard na kojem Sjedinjene Drave kao takve
poivaju. Upravo ovo gledite o jednakosti ljudi u svojoj kampanji promovirao je Abraham Lincoln koji je na
njemu temeljio cijelu svoju lozoju i esto isticao da
Deklaracija kao izjava principa treba biti ono prema e-

2 POLITIKA KARIJERA OD 1775. DO 1800.

mu se interpretira Ustav SAD-a.[21]

su zajedno vjerovali da nije preuzeo odgovornost koju je


trebao kao guverner. Nakon toga nije ponovno izabran
za istu poziciju.

2.3 lan Kongresa i ministar u Francuskoj

Jeersonov portret Roberta Fielda (1800. godine)

2.2

Guverner Virginije

Godine 1779., u dobi od 36 godina ivota, Jeerson je


izabran za guvernera savezne drave Virginia.[22] Tadanji mandat guvernera iznosio je godinu dana pa je ponovno izabran za isto mjesto i 1780. godine. Te godine kao guverner glavnim gradom drave proglasio je
Richmond umjesto dotadanjeg Williamsburga. Jeerson je sluio kao ratni guverner dok su ujedinjene kolonije vodile revolucionarni rat protiv Velike Britanije.
Kasne 1780. godine kao guverner pripremio je grad Richmond za napad na nain da je premjestio sve vojne namirnice u ljevaonicu koja se nalazila nekoliko kilometara van grada. General Benedict Arnold saznao je za to i
uskoro zauzeo ljevaonicu. Takoer mu je predugo trebalo
da podigne vojsku na noge. U sijenju 1781. godine evakuirao je Richmond kako se rat pribliavao. Cornwallis
je ranog lipnja iste godine na tajnu misiju poslao konjicu
od 250 vojnika kojima je na elu bio Banastre Tarleton sa
zadatkom da uhvate guvernera Jeersona i lanove njegovog kabineta u Monticellu,[22] ali Jack Jouett iz vojske
Virginije saznao je za plan i na vrijeme obavijestio svoje
kolege. Jeerson je uspio pobjei u Poplar.[23] Upravo
su ga zbog odluke da pobjegne iz glavnog grada u to vrijeme snano kritizirali, a povjesniari ga zbog iste stvari
kritiziraju i danas. lanovi kabineta brzo su se sastali
u lipnju 1781. godine u gradu Staunton. Odredili su da
e nagraditi Jouetta s parom pitolja i maem, ali su takoer naredili daljnju istragu Jeersonovih djela budui

Spomen-ploa na Champs-lysesu u Parizu koja oznaava


mjesto na kojem je Jeerson boravio dok je bio ministar SAD-a
u Francuskoj.

Nakon pobjede u ratu i mirovnog sporazuma s Velikom


Britanijom, 1783. godine SAD su osnovale Kongres
Konfederacije (neslubeno zvan Kontinentalni kongres)
u kojem je Jeerson sluio kao delegat drave Virginia.
Kao lan odbora osnovanog za odreivanje teajnih stopa, predloio je da amerika valuta bude izraena u decimalnom sistemu; plan je prihvaen. Takoer je predloio osnivanje Odbora SAD-a koji e funkcionirati kao
izvrna ruka Kongresa. Plan je prihvaen, ali u praksi
se pokazao neostvarivim. Jeerson je napisao i propis u
kojem se na svim teritorijima SAD-a ukida ropstvo, ali
isti nije uveden u zakon.[24] Kada je izabran za ministra u
Francuskoj, dao je ostavku na svoje mjesto u Kongresu.
Nakon to mu je umrla supruga, prijatelji poput Johna
Adamsa primijetili su da je Jeerson toliko depresivan
da im se inio kako bi mogao biti na rubu suicida. Vjerovali su da e, ako ga poalju u Francusku, barem malo prestati misliti na mrtvu suprugu pa su ga postavili za
tamonjeg ministra, 1785. godine. Jeersonovo vrijeme provedeno u Francuskoj prolo je dosta nezapaeno,
djelomino i zbog toga to mu je bilo jako teko nai se
na mjestu svog prethodnika Benjamina Franklina koji je
u to vrijeme bio jedan od najpoznatijih ljudi na svijetu. Uivao je u arhitekturi, umjetnosti i kulturi salona

2.5

Izbori 1796. godine i Potpredsjednik

u Parizu. esto je veerao s najuglednijim ljudima toga


grada te skladitio vina koje e kasnije ponijeti sa sobom u SAD.[25] Za vrijeme boravka u Parizu, Jeerson
se dopisivao s mnogim ljudima koji su imali vanu ulogu
u nadolazeoj Francuskoj revoluciji.[26]

Jeerson je podupirao Francuze u njihovoj borbi protiv


Britanaca 1793. godine.[30] Vjerovao je da domai politiki uspjeh ovisi o uspjehu francuske vojske u Europi.
Iste godine Francuski ministar Edmond-Charles Gent
prouzrokovao je krizu nakon to je pokuao utjecati na
Jeersonova najstarija kerka Martha, poznata pod ime- javno mnijenje amerikog naroda, neto to je Jeerson
nom Patsy, otila je s njim u Francusku 1784. godine. pokuao sprijeiti.
Njegove dvije mlae keri ostavljene su na skrb prijate- S britanskim ministrom vanjskih poslova u SAD-u od
ljima u SAD-u.[22] Za ispomo, Jeerson je kupio neko- 1791. godine, Georgeom Hammondom, Jeerson je poliko robova ukljuujui i Jamesa Hemingsa koji se uvje- kuao ostvariti tri vana cilja: osigurati britansko priznabavao za francuskog kuhara kako bi mu to bolje sluio. nje krenja Sporazuma u Parizu (1783.); naputanje svoJeersonova najmlaa kerka Lucy umrla je od hripavca jih mjesta na sjeverozapadu (teritorij izmeu planina Ap1784. godine u SAD-u to ga je dodatno devastiralo.[27] palachian i rijeke Mississippi, sjeverno od drave Ohio);
Godine 1786. Jeerson je upoznao i zaljubio se u Mariju te kompenzaciju SAD-u kojom bi se naplatili ameriki
Cosway, priznatu talijansko-englesku umjetnicu i glazbe- vlasnici robova za one robove koje je Britanija oslobonicu u dobi od 27 godina ivota. Tijekom perioda od est dila ili evakuirala na kraju rata. Prema biljekama Johna
tjedana uestalo su se viali. Kao udana ena, Marija se C. Millera, nakon to se njih dvojica nisu uspjela dogovouskoro vratila u Veliku Britaniju, ali njih dvoje nastavi- riti o niemu, Jeerson je dao ostavku u prosincu 1793.
li su se dopisivati dugo godina nakon susreta.[27] Godinu godine.[31]
dana kasnije Jeerson je pozvao svoju najmlau kerku
Polly, tada devetogodinju djevojicu, da ga doe posjetiti. Takoer je traio da malu Polly na prekooceanskom
putovanju prati i netko od robova. Igrom sluaja to je bila
Sally Hemings, mlaa sestra Jamesa koja je ivjela dvije 2.5 Izbori 1796. godine i Potpredsjednik
godine u Jeersonovoj kui u Parizu. Prema svjedoenju njezinog sina Madisona Hemingsa, Sally i Jeerson u
Parizu su zapoeli seksualnu vezu i ona je zatrudnjela.[28] Kao predsjedniki kandidat Demokrata-Republikanaca
Pristala je vratiti se u SAD kao njegova konkubina nakon (tada zvanih samo Republikanci) 1796. godine Jeerto joj je Jeerson obeao da e osloboditi njezinu djecu son je izgubio od Johna Adamsa, ali je dobio dovoljno
elektorskih glasova da postane Potpredsjednik (1797. kada odrastu.[28]
1801.). Jedna od glavnih zaduenja Potpredsjednika je
bila i upravljanje Senatom, a Jeerson je bio zabrinut nedostatkom njegovih pravila kojima su odluke padale na
2.4 Dravni tajnik
predsjednika slube. Godinama prije nego je doao na
prvu poziciju, Jeerson je proveo dosta vremena prouaU rujnu 1789. godine Jeerson se iz Francuske vratio vajui procedure i pravila upravnikih tijela. Kao student
u SAD sa svoje dvije kerke i robovima. Odmah nakon prepisao je biljeke iz britanskog parlamentarnog zakopovratka, predsjednik Washington mu je pisao i zamolio na u mali prirunik kojeg e kasnije prozvati Parlamenga da prihvati mjesto u njegovom kabinetu kao Dravni tarnom depnom knjiicom. Jeerson je takoer bio lan
odbora koji je osnovan kako bi donio pravila Kontinentajnik. Jeerson je pristao.
Kao Washingtonov dravni tajnik (1790. - 1793.), talnog kongresa 1776. godine. Kao Potpredsjednik bio
Jeerson se uestalo svaao s ministrom nancija je spreman reformirati senatorske procedure.
Alexanderom Hamiltonom o pitanjima nacionalne skalne politike,[29] a pogotovo oko pitanja nanciranja ratnih dugova. Kasnije je Jeerson proglasio Hamiltona i
Federaliste rojalistima i napisao: Hamilton i njegovi
pristalice uzdiu nad krunama, dijademama i mitrama.
Zbog svog protivljenja Hamiltonu, Jeerson i James Madison organizirali su i vodili anti-administracijsku stranku (nazvanu Republikanskom strankom, kasnije znanom
i kao Demokrati-Republikanci). Radio je s Madisonom
i svojim voditeljem kampanje Johnom J. Becklyjem kako bi stvorio nacionalnu mreu republikanskih saveznika.
Zbog svojih politikih akcija i njegovih uestalih okraja s Hamiltonom, predsjednik Washington mu je skoro
uruio ostavku. Premda je Jeerson sam dao ostavku,
Washington mu nikad nije oprostio i njih dvojica do kraja ivota vie nisu razgovarali.

Dok je trajao Kvazi-rat, Federalisti su pod vodstvom Johna Adamsa zapoeli novaenje, uvodili nove poreze i donijeli Zakon o strancima i pobuni (Alien and Sedition
Acts). Jeerson je vjerovao kako je glavna namjera tih
zakona suzbijanje Demokrata-Republikanaca prije nego
opasnih stranaca premda su svi zakoni imali rok trajanja. Jeerson i Madison potajno su pisali Rezolucije
Kentuckyja i Virginije koje su bile temeljem prava drava, a u kojima je istaknuto da federalna vlast nema
prava upotrijebiti svoju mo na ostale drave.[32] Utjecaj Jeersonove doktrine o pravima drava odjeknuo je
tijekom Amerikog graanskog rata, a i kasnije. U jednom trenutku Jeerson je napisao verziju prijetnje drave Kentucky za odcjepljenje. Jeersonov biograf Dumas
Malone tvrdi da, u sluaju da su ostali znali u to vrijeme
to radi, Jeerson bi bio optuen za izdaju.[33]

3 PREDSJEDNIK

Predsjednik

Berberska obala Sjeverne Afrike 1806. godine. Lijevo je Maroko


kod Gibraltara, u sredini je Tunis; desno se nalazi Tripoli koji se
protee prema istoku

3.1 Prvi berberski rat

Slika Thomasa Jeersona slikara Rembrandta Pealea (1805.


godine)

Blisko suraujui s Aaronom Burrom, Jeerson je okupio svoju stranku i kandidirao se na predsjednikim izborima 1800. godine. Jeerson i Burr dobili su veinu
elektorskih glasova, ali budui nitko od njih nije imao
potrebnu veinu izbori su se odluili u Zastupnikom domu Kongresa kojim je upravljala Federalistika veina.
Premda Federalisti nisu htjeli za Predsjednika ni Jeersona ni Burra, Hamilton je nagovorio svoju stranku da
bi Jeerson bio manje politiko zlo od Burra te da bi
skandal s elektorskim procesom mogao uzdrmati novi
Ustav. Dana 17. veljae 1801. godine Zastupniki dom
izabrao je Jeersona za Predsjednika SAD-a, a Burra
za Potpredsjednika. Svoju pobjedu Jeerson je uvelike
dugovao broju elektorskih glasova s Juga.[34][35] Upravo
zbog toga neki su ga prozvali Crnim Predsjednikom, a
kritiari poput Mercury and New-England Palladium of
Boston istaknuli su da je Jeerson imao petlju slaviti izbore kao pobjedu demokracije unato tome to je osvojio hram slobode na ramenima robova.[35] Jeerson je
zakletvu poloio 4. oujka 1801. godine u vrijeme kada
su stranake razlike izmeu Demokrata-Republikanaca i
Federalista rasle do alarmantnih proporcija. Zbog posla
kojeg su obavljala njegova dva prethodnika, kao i zbog
trenutnog stanja u Europi, Jeerson je naslijedio predsjednitvo s relativno malo hitnih poslova. Premda su
on i njegovi pristae pokuali podrivati nekoliko uspjeha
njegova dva prethodnika - ukljuujui nacionalnu banku,
vojsku i federalni porezni sustav - bili su tek djelomino
uspjeni u svojoj nakani.

Desetljeima su pirati Sjeverne Afrike napadali amerike


brodove i porobljavali lanove posade te traili velike
otkupnine za njihovo putanje. Prije proglaenja nezavisnosti, ameriki trgovaki brodovi bili su zatieni od
berberskih pirata mornarskim i diplomatskim utjecajem
Velike Britanije. Kada je zapoela Amerika revolucija,
Francuska je do 1778. godine titila amerike brodove
potpisom saveznitva u kojem je navedeno da Francuzi moraju tititi ameriku otu protiv svih oblika nasilja, uvreda i napada... Dana 20. prosinca 1777. godine marokanski sultan Mohammed III objavio je da e
ameriki trgovaki brodovi biti pod zatitom sultanata
i da slobodno mogu ploviti prema Mediteranu i uzdu
njegove obale. Marokansko-Ameriki sporazum prijateljstva najstariji je ameriki sporazum koji nikada nije
prekren.[36]
Nakon proglaenja nezavisnosti, SAD su morale zatititi svoje trgovake brodove. U to vrijeme SAD su plaale 80 tisua dolara berberskim dravama svoju zatitu
od napada pirata, ba kao to su radile Britanija i Francuska. Nakon to je Tripoli poslao nove zahtjeve novom
Predsjedniku u kojima je navedeno da im se mora odmah
platiti 225 tisua dolara (uz dodatnu godinju sumu od 25
tisua dolara), predsjednik Jeerson je odbio i u tom trenutku odluio da bi jednostavnije bilo upustiti se u bitku s
piratima nego pristati na njihove uvjete. Kao rezultat, paa Tripolija je objavio rat SAD-u dana 10. svibnja 1801.
godine i tako je zapoeo Prvi berberski rat. Prije nego
je izabran za Predsjednika, Jeerson se protivio nancijskim trokovima koje je zahtijevala mornarica i smatrao
je da se isti trebaju koristiti iskljuivo za obalnu obranu.
Meutim, nakon uestalih i neprekidnih napada pirata na
amerike brodove na Atlantiku i Mediteranu te sistematskih otmica amerikih lanova posade, Jeerson isto vie
nije mogao ignorirati.
Dana 15. svibnja Jeersonov kabinet jednoglasno je iz-

3.3

Ekspedicija Lewis i Clark

glasao odluku da se poalju tri fregate prema Mediteranu


s naredbama da pokau vlastitu snagu u bitkama, ali da
prvenstveno probaju nai mirovno rjeenje; budui je na
snazi ratno stanje, sami mogu odluiti to je najbolje napraviti. Fregate su se sastojale od danas svjetski poznatih
USS Philadelphia, USS President i USS Essex uz kunu
USS Enterprise te su postale prve fregate u povijesti koje su prele Atlantski ocean. Pod vodstvom komodora
Richarda Dalea eskadrila je uplovila u Mediteran 1. srpnja gdje se zaustavila kod Gibraltara kako bi pobrala namirnice i doznala nove informacije. Upravo tu je Dale
saznao da je Tripoli ve objavio rat SAD-u.[37] Jeerson
i mlada amerika mornarica natjerali su Tunis i Alir da
prekinu svoje saveznitvo s Tripolijem to ga je u konanici i kotalo rata. Jeerson je takoer naredio pet
odvojenih mornarikih bombakih napada na Tripoli, a
rezultat svega je bila obnova mira na Mediteranu (barem
neko vrijeme).[38] Ipak, Jeerson je do kraja svoje administracije nastavljao plaati novanu naknadu berberskim dravama za zatitu svojih trgovakih brodova od
pirata.[39]

3.2

Kupnja kolonije Louisiane

Karta kupljene kolonije Lousiane i ondanjih SAD-a.

7
zahtjev, Pierre Samuel du Pont de Nemours, francuski
plemi koji je imao blisku suradnju s Jeersonom i Napoleonom takoer je pomogao u kupoprodajnim pregovorima. Napoleon je predloio prodaju kompletnog teritorija za cijenu od 15 milijuna dolara to je Ministar
nancija Albert Gallatin vrlo lako isplatio. Ugrabivi priliku Jeerson je postupio suprotno propisanom ustavnom
autoritetu i premda e ga Federalisti kritizirati zbog toga
to se nije savjetovao s njima, veina je ipak smatrala da
je to bila prilika koja nije smjela biti proputena.[41] Dana
20. prosinca 1803. godine u New Orleansu je sputena
francuska zastava i podignuta amerika na taj nain simbolizirajui transfer kompletnog teritorija Louisiane.[42]
Po pitanju glavnog igraa kupoprodaje Louisiane miljenje povjesniara se razlikuje; Jeersonov biograf Peterson istie da miljenja variraju od onih koji zasluge pridaju Napolenu do onih koji zasluge pridaju Jeersonu, njegovom dravnom tajniku Jamesu Madisonu i njegovom
glavnom pregovarau Jamesu Monroeu. Peterson se slae
s miljenjem Jeersonovog ljutog rivala, Alexandera Hamiltona, da se zapravo radilo o ludoj srei. Joseph Ellis,
jo jedan Jeersonov biograf, vjeruje da je kupoprodaji
pridonio niz razliitih elemenata.[43] Povjesniar George
Herring rekao je da, iako je kupnja donekle bila rezultat
Jeersonove i Madisonove lukave i ponekad ratoborne
diplomacije, ipak je "esto i opravdano proglaavana diplomatskom iznenadnom sreom - rezultatom sluajnosti,
sree i hira Napoleona Bonapartea.[44] Posjed nad teritorijem nije bio naliziran sve dok se Engleska i Meksiko
slubeno nisu odrekli svojih prava na sjeverna i juna podruja, tijekom predsjednitva Jamesa Polka. Premda je
Francuska izuzeta kao prijetnja, Jeerson je odbio priznati novu republiku, drugu u zapadnoj hemisferi, te joj je
uveo embargo na trgovinu i oruje. Upravo je to otealo
oporavak zemlje nakon ratova.[45]

3.3 Ekspedicija Lewis i Clark

Nakon kupnje teritorija Louisiana, Jeerson je trebao


istraiti to veinom nepoznato podruje i mapirati ga.
Stoga je 1804. godine odredio Meriwethera Lewisa i
Williama Clarka kao voe ekspedicije (1804. - 1806.)
iji je zadatak bio istraiti teritorij Louisiane te stei
znanstveno i geografsko znanje i u konanici pridonijeti europsko-amerikanskoj naseobi Zapada.[46] Dotadanje
znanje o zapadnom dijelu kontinenta bilo je oskudno i nepotpuno, ogranieno samo na ono to se saznalo od lovaca
na krzna, trgovaca i drugih istraivaa. Lewis i Clark, po
kojima je ekspedicija i postala poznata, regrutirali su 45
ljudi za svoju pratnju te proveli cijelu zimu uvjebavajui ih u blizini St. Louisa.[47] Jeerson je ekspediciji postavio nekoliko ciljeva ukljuujui direktnu i izvodljivu
vezu s vodom kroz cijeli kontinent za potrebe trgovine
(dugo-traeni Prolaz na sjeverozapad).[47] Ekspedicija je
Jeerson je 1802. godine poslao Jamesa Monroea i trebala pratiti i mapirati rijeke i skupljati znanstvene poRoberta R. Livingstona u Pariz kako bi pokuali kupiti datke. Do studenog 1805. godine ekspedicija je dola do
grad New Orleans i susjedna obalna podruja. Na njegov Pacika. U vrijeme svog povratka, 1806. godine, eksGodine 1803. dok su Napoleonski ratovi izmeu
Francuske i Britanije bili u punom jeku, Thomas Jeerson autorizirao je kupnju Louisiane, velikog zemljinog
posjeda Francuske koja je u to vrijeme bila dvostruko
vea od SAD-a. Veina francuskog bogatstva u Novom
svijetu dola je od eernih plantaa u Santa Domenici
i Gvadalupi na Karibima, ali produkcija je opala nakon
uspona ropstva. Nakon slanja vie od 20 tisua trupa kako bi odrali koloniju 1802. godine, Francuska je kasne
1803. godine povukla 7 tisua preivjelih, nedugo prije
nego to e Haiti proglasiti nezavisnost.[40] Izgubivi prihode od Haitija dok je u isto vrijeme ratovao s ostatkom
Europe, Napoleon je odustao od svog carstva u Sjevernoj
Americi i upotrijebio zaraeni novac kako bi pomogao
ratnim pohodima na domaoj fronti.[40]

3 PREDSJEDNIK

pedicija je ispunila sva Jeersonova oekivanja skupivi gu 1. sijenja 1808. godine.[52][53] Zakon je propisivao
hrpu novih podataka o topografskim odlikama zemlje i velike kazne za meunarodnu trgovinu robljem, ali nije
njezinim prirodnim izvorima, s detaljima o ori i fauni regulirao onu domau.
kao i podacima o indijanskim plemenima na zapadu s kojima je Jeerson elio poveati trgovinu.[48]

3.6 Embargo

3.4

West Point

Ideje o nacionalnoj instituciji za vojno obrazovanje postojale su jo tijekom trajanja Amerike revolucije. U
svibnju 1801. godine Ministar rata Henry Dearborn izjavio je da je Predsjednik imenovao majora Jonathana Williamsa, sina neaka Benjamina Franklina, koji je trebao
organizirati sve kako bi se takva kola pokrenula. Slijedei savjete Georgea Washingtona, Johna Adamsa i drugih
Jeerson i Kongres su se 1802. godine sloili da odobre
osnivanje i konstrukciju Vojne akademije West Point na
rijeci Hudson u New Yorku. Dana 16. oujka 1802. godine Jeerson je potpisao Zakon o uspostavi vojnog mira
kojim korpus inenjera osniva i uspostavlja vojnu akademiju. Dana 4. srpnja 1802. godine Vojna akademija
West Point slubeno je zapoela s radom kao institucija Politiki crti koji prikazuje trgovce koji izbjegavaju Ograbme,
to znai embargo napisano unatrag (1807. godine).
za znanstveno i vojno obrazovanje.

3.5

Izbori 1804. i drugi mandat

Tijekom njegovog drugog mandata, Jeersonova popularnost bila je u padu zbog problema s kojima se suoavao ponajvie onima koje su prouzroili ratovi u Europi, a
koje je postalo sve tee rjeavati. Odnosi s Velikom Britanijom oduvijek su bili loi, djelomino i zbog osobne
antipatije koju su osjeali Jeerson i tadanji britanski
ambasador Anthony Merry. Za vrijeme Jeersonovog
prvog mandata, Napoleonova pozicija u Europi bila je
relativno slaba pa su pregovori bili olakani. Meutim,
nakon njegove odluujue pobjede u bitci kod Austerlitza 1805. godine, Napoleon je postao puno agresivniji i
veina amerikih pokuaja pregovora s njim je propala.
Na sve to Jeerson je odgovorio Zakonom o embargu
1807. godine takoer usmjerenim i protiv Velike Britanije. Upravo je taj zakon prouzroio ekonomski kaos u SAD-u i u to je vrijeme bio snano kritiziran (a i
danas).[49] Zbog politikih napada na Jeersona, pogotovo onih iji je zaetnik bio Alexander Hamilton i njegovi
pristae, Jeerson je iskoristio Zakon o strancima i pobuni kako bi uzvratio svojim politikim protivnicima. Godine 1807. Jeerson je naredio da se njegovom potpredsjedniku Aaronu Burru sudi za izdaju. Burr je optuen za
urotu nametanja rata protiv SAD-a u pokuaju odvajanja
konfederacije odnosno zapadnih drava i teritorija; ipak,
bio je osloboen optubi.[50][51] Ustav SAD-a iz 1787.
godine pruao je zatitu meunarodnoj trgovini robljem
puna dva desetljea za vrijeme kojih su vlasnici plantaa na krajnjem Jugu zemlje uvozili tisue i tisue robova,
vie nego u bilo kojem drugom 20-godinjem razdoblju.
Godine 1807. Kongres je donio Zakon o zabrani uvoza
robova kojeg je Jeerson potpisao i koji je stupio na sna-

Jeerson je zagovarao provedbu Zakona o embargu


1807. godine kako bi zadrao ameriku neutralnost tijekom Napoleonskih ratova to je i bilo u skladu s politikom francuske kontinentalne blokade usmjerene protiv
Britanije. Jeerson se nadao da e s jedne strane izbjei
nacionalno ponienje, a s druge strane rat. U konanici
je bio odgovoran za oba dogaaja; gospodarstvo kompletnog sjeveroistoka je snano opalo, on sam bio je izrazito
kritiziran, a njegova je stranka izgubila potporu. Ipak,
umjesto da se povue Jeerson je poslao savezne agente
da tajno prate krijumare i ostale prekritelje.[54][55]
Sam embargo predstavljao je nancijsku katastrofu zbog
toga to Amerikanci nisu mogli izvoziti robu, a raireno nepotivanje zakona samo je znailo jo teu njegovu
provedbu. Svojim veim dijelom, embargo je negativno uticao na ameriku prekomorsku trgovinu. Svi prostori u SAD-u su patili zbog embarga. U komercijalnoj
Novoj Engleskoj te u dravama srednjeg Atlantika brodovi su trunuli u lukama, a to se poljoprivrede tie - pogotovo one na Jugu - farmeri i vlasnici plantaa nisu mogli izvoziti svoje usjeve. Jeersonov Ministar nancija,
Albert Gallatin, bio je protiv embarga, uspjeno predvidjevi njegovu nemogunost provoenja i negativni odjek
u javnosti.[56]
Iako je esto zagovarao to manju saveznu vladu, Jeersonu je u ovom trenutku bila potrebna nacionalna vlada s
velikom policijskom mou kako bi provela politiku embarga. Predsjedniki izbori 1808. godine koje je James
Madison dobio pokazali su da Federalisti ponovno dobivaju na snazi, a pomogli su i u nagovaranju Kongresa na
ukidanje embarga. Nedugo prije nego je otiao s mjesta
Predsjednika, u oujku 1809. godine, Jeerson je potpisao ukidanje tog katastrofalnog embarga. Umjesto njega

4.2

Posljednji dani

donesen je novi Zakon koji nije bio puno efektniji od


prethodnog. Vlada je shvatila da je nemogue sprijeiti
amerike brodove u trgovini s europskim trgovcima nakon to napuste svoje luke. Jeerson je ustrajno vjerovao
da problem lei u trgovcima koji nisu imali republikanske vrline[57] i sve do svoje smrti zagovarao embargo za
kojeg je smatrao da bi bez problema izbjegao rat koji je
nakon toga uslijedio da su se svi stanovnici SAD-a pridravali istoga.[58][59]

koja je slobodna od crkvenog utjecaja i u kojoj se studenti mogu specijalizirati u mnogim novim podrujima
koja ostala sveuilita tada nisu nudila. Vjerovao je da
je obrazovanje ljudi dobar nain osnivanja organiziranog
drutva. Takoer je vjerovao da bi takve kole trebali
plaati svi kako bi i oni manjeg imovinskog stanja imali
priliku postati studenti i obrazovati se.[64] Pismo upueno
Josephu Priestleyju u sijenju 1800. godine ukazuje na
to da je Jeerson planirao pokretanje Sveuilita desetU veini sluajeva povjesniari i danas kritiziraju Jeer- ljeima prije njegovog stvarnog osnutka.
sona zbog embarga. Doron Ben Atar smatra da je Jeer- Godine 1819. osnovao je Sveuilite u Virginiji. Nakon
sonova komercijalna i meunarodna politika bila pogre- sveanog otvaranja 1825. godine to je bilo prvo sveuilina, bez efekta i tetna za amerike interese.[60] Kaplan os- te koje je svojim studentima nudilo punu listu izbornih
taje pri miljenju da je rat 1812. godine bio logian slijed predmeta. Kao jedan od najveih konstrukcijskih prodogaaja nakon embarga i da su, uavi u Napoleonske jekata tog vremena u Sjevernoj Americi, sveuilite je
ratove protiv Britanije, SAD izgubile svoju prednost ne- bilo poznato po tome to se u njegovom sreditu nalazila
utralnosti.
knjinica, a ne crkva to je dodatno podupiralo princip
odvajanja crkve od drave. U Jeersonovim originalnim
planovima crkvena kapelica nije postojala. Sve do svoje
smrti, Jeerson je pozivao studente i osoblje sveuilita
4 Kasnije godine
u svoj dom.
Do 1815. godine Jeersonova knjinica sastojala se od
ak 6.487 knjiga koje je prodao Kongresnoj knjinici za
sumu od 23.950 dolara kako bi zamijenili manju kolekciju unitenu u ratu 1812. godine. Iako je sa zaraenim novcem namjeravao pokriti dio svog velikog duga,
gotovo odmah je zapoeo kupovati jo knjiga.[22] U ast
Jeersonovoj kontribuciji, internet stranica knjinice saveznog zakonodavstva nazvana je THOMAS.[61][62] Godine 2007. Jeersonovo dvodijelno izdanje Kurana iz
1764. godine upotrijebio je republikanac Keith Ellison
kako bi poloio zakletvu u Zastupnikom domu.[63] U
veljai 2011. godine New York Times je napisao da je
na sveuilitu Washington u St. Louis otkriven dio Jeffersonove knjinice koji je sadravao 24 knjige.[62]

U stilskom smislu, Jeerson je bio zagovornik grkog i


rimskog stila za koje je vjerovao da najbolje predstavljaju ameriku demokraciju. Svaki akademski dio sastoji
se od dva kata koji su licem okrenuti prema etverokutu dok je sama knjinica modelirana prema rimskom
Panteonu. Prema istraivanju provedenom meu lanovima Amerikog instituta arhitekata, Jeersonov kampus predstavlja najznaajniji arhitektonski rad u Americi. Sveuilite je osmiljeno kao kamen temeljac obrazovnog sustava drave Virginije. U Jeersonovoj viziji
svaki graanin drave mogao je pohaati sveuilite uz
samo jedan uvjet: da je sposoban za isto.[65][66]

4.2 Posljednji dani


4.1

Sveuilite u Virginiji

U srpnju 1825. godine Jeersonovo zdravlje poelo se


pogoravati i do lipnja 1826. godine bio je uglavnom
vezan za krevet. Uzrocima njegove smrti uglavnom se
smatraju kombinacije razliitih bolesti i stanja ukljuujui i upalu plua. Do svibnja 1826. godine Jeersonovo zdravlje bilo je toliko loe da je veinu vremena
bio zatvoren u sobi, a tijekom razdoblja dok je bio budan
uglavnom se bavio svojim nancijama i dugovima. Dana
22. svibnja Jeerson je upisao posljednje rijei u svoju
knjigu Farm Book istaknuvi da cijena ulja za lampe iznosi jedan dolar i dvadeset i pet centi te je takoer stavio
i ukupne trokove osvjetljenja svog imanja za prethodni
mjesec. Dana 24. lipnja napisao je svoje posljednje pismo novinama u Washingtonu - The National Intelligencer
- u kojem je jo jedanput istaknuo svoju vjeru u princiSveuilite u Virginiji
pe istaknute u Deklaraciji o nezavisnosti. Dana 3. srpnja Jeersona je za krevet vezala groznica. Shvativi da
Nakon odlaska s mjesta Predsjednika SAD-a, Jeerson nikada vie nee napustiti Monticello bio je prisiljen odje nastavio biti aktivan u javnom ivotu. elio je osnova- biti poziv u Washington na proslavu pedesete godinjice
ti novu instituciju za visoko obrazovanje, pogotovo onu Deklaracije.

10

OSOBNI IVOT

je vodio veleasni Charles Clay. Pokopan je na groblju


Monticello u pet sati poslijepodne, dan nakon svoje smrti. Prema vlastitom zahtjevu Jeersonov sprovod bio je
jednostavan i tih. Nisu slane nikakve pozivnice, iako je
nekoliko prijatelja i gostiju dolo na pogreb. Njegove posmrtne ostatke do obiteljskog pogrebnog mjesta nosili su
sluge, obitelj i prijatelji.[68]
Jeerson je napisao svoj vlastiti epitaf na nadgrobnom
spomeniku:
Ovdje lei
Thomas Jeerson
Autor Deklaracije o amerikoj nezavisnosti
Zakona o vjerskim slobodama
I otac Sveuilita u Virginiji.

Jeersonov nadgrobni spomenik

Tijekom posljednjih nekoliko sati ivota drutvo su mu


pravili njegov unuk Thomas Jeerson Randolph i njegov
doktor, Robley Dunglison te ostali lanovi obitelji i prijatelji. Bio je pomiren s idejom smrti i spreman na nju.
Kada je u jednom trenutku doktor uao u njegovu sobu, Jeerson je rekao: Vidite doktore, jo uvijek sam tu.
Nakon to ga je pregledao, lan obitelji i prijatelj su mu
podarili rijei nade i istaknuli da izgleda bolje na to je
Jeerson samo odgovorio: Nemojte niti na trenutak pomisliti da ne znam kakav e biti rezultat svega ovoga. Nakon toga je smireno obznanio svoje elje za pogrebom,
zabranivi bilo kakav oblik slavlja ili parade. Nekoliko
trenutaka kasnije pozvao je ostale lanove svoje obitelji
i prijatelje da mu se pridrue oko kreveta i rekao:
Uinio sam za svoju zemlju, za cijelo
ovjeanstvo sve to sam mogao
i sada predajem svoju duu, bez
straha, mojem Bogu - moju kerku
mojoj domovini.[67]
Nakon to je zaspao Jeerson se probudio oko osam sati
naveer i prozborio svoje posljednje rijei: Je li ve etvrti? (srpnja, op. a.) Njegov doktor mu je odgovorio:
Uskoro e biti.
Dana 4. srpnja 1826. godine, deset minuta prije jedan
sat poslije ponoi Jeerson je umro u 83 godini ivota,
tono na pedesetu obljetnicu Deklaracije o nezavisnosti i
nekoliko sati nakon to su posljednje rijei Johna Adamsa
bile Nezavisnost zauvijek i Thomas Jeerson je preivio.[67]
Ve sljedeeg dana odran je Jeersonov pogreb kojeg

(Here was buried Thomas Jeerson, author of the Declaration of American Independence, Of the Statute of Virginia for religious freedom and Father of the University of
Virginia)
Premda je roen u bogatoj robovlasnikoj obitelji, Jefferson je imao mnogih nancijskih potekoa i u vrijeme
smrti nalazio se u velikim dugovima.[69] U svojoj oporuci
ostavio je instrukcije o podjeli imanja,[70] a nakon njegove smrti njegovo imanje, stvari i robovi prodani su na
javnim aukcijama koje su zapoele ve 1827. godine.[69]
Godine 1831. Monticello su prodali Martha Jeerson
i preivjeli nasljednici Jamesu Turneru Barclayju[71] , a
1834. godine Barclay je prodao kuu i ostatak zemlje
Uriahu P. Levyju.[72]

5 Osobni ivot
5.1 Maria Cosway
Tijekom razdoblja provedenog u Parizu gdje je obnaao dunost Ministra, udovac Jeerson je 1786. godine
upoznao Mariju Cosway, englesku umjetnicu, glazbenicu i skladateljicu. Bila je to visoko obrazovana, udana
ena u koju se Jeerson zaljubio. Njih dvoje odmah su
postali bliski, a o njihovoj navodnoj vezi biogra su esto
raspravljali; ona je postala dio njegovog intimnog drutva
bliskih prijatelja, a zajedno su proveli gotovo svaki dan
tijekom njihovog esto-tjednog poznanstva. Iste godine
Cosway se vratila u London, a Jeerson joj je napisao
ljubavno pismo od gotovo etiri tisue rijei koje je postalo poznato pod nazivom Dijalog glave protiv srca.[73]
Nakon to je Jeerson napustio Pariz, on i Cosway ostali
su prijatelji i dugo godina su se meusobno dopisivali.[74]
Svatko je sauvao pisma onoga drugoga.[75]

11

5.2

Kontroverze Jeerson - Hemings

Ve vie od dva stoljea tvrdnja da je Thomas Jeerson


otac djece svoje ropkinje Sally Hemings predmetom je
mnogih rasprava i nesuglasica. Godine 1802. novinar
James T. Callender, nakon to mu je Jeerson odbio zahtjev da bude upravnik pote, objavio je optube da je Hemings Jeersonova konkubina i da je on pravi otac nekoliko njezine djece.[76] Pria se ponovila u Federalistikim
novinama tijekom izbornih kampanja 1802. i 1804. godine; veina povjesniara smatra da je Jeerson privatno
negirao navedene traeve 1805. godine.[77][78]

Thomas Jeerson na planini Rushmore

Sredinom 20. stoljea povjesniari su ustvrdili da je u


13-godinjem periodu u kojem je esto izbivao, Jeerson zapravo bio u Monticellu, svaki puta tono devet mjeseci prije roenja sljedeeg djeteta Sally Hemings.[79][80]
Godine 1998., kako bi se ustanovila muka DNK linija, nekoliko istraitelja je provelo studiju Y-DNK ivuih nasljednika Jeersonovog ujaka Fielda te nasljednika Sallynog sina Estona Hemingsa. Rezultati su pokazali
da se Y-DNK podudara s mukom Jeersonovom obiteljskom linijom, a sve je objavljeno u magazinu Nature.[81] Godine 2000. okupljen je tim povjesniara koji su u svom konanom izvjetaju zakljuili da, skupa s
DNK-om i povijesnim dokazima, postoji velika vjerojatnost da je Jeerson pravi otac Estona i vjerojatno ostale
djece Sally Hemings. Godine 2012. Institucija Smithsonian i Udruga Thomasa Jeersona organizirali su izlobu pod nazivom Ropstvo i Jeersonov Monticello: Paradoks slobode[82] u Nacionalnom muzeju amerike povijesti tvrdei da veina povjesniara prihvaa injenicu da
je zbog DNK analiza i povijesnih dokaza Jeerson otac
djece Sally Hemings.[83]
Otkad su DNK testovi javno objavljeni, veina biografa
i povjesniara zakljuila je da se udovac Jeerson nalazio u dugogodinjoj vezi s Hemings.[84][85] Ostali povjesniari, ukljuujui i skupinu profesora povezanih s nasljednitvom Thomasa Jeersona, ostaju pri miljenju da
su izneseni dokazi nedovoljni kako bi se stopostotno zakljuilo da je Thomas Jeerson otac te djece te dodatno
istiu mogunost da je netko drugi iz obitelji Jeerson ponajprije Thomasov brat Randolph ili netko od njegovih
petero sinova - mogao biti otac djece Sally Hemings.[86]

Spomenici i poasti

Jeersonu je odana poast na mnoge naine, ukljuujui


zgrade koje nose njegovo ime, skulpture te novanu valutu. Memorijalni centar Thomas Jeerson slubeno je
otvoren 13. travnja 1943. godine u Washingtonu tono
na 200-tu obljetnicu njegovog roenja. Unutarnje ureenje krasi Jeersonova skulptura visoka ak est metara te
ugravirani odlomci iz njegovih knjiga. Najpoznatije su rijei ugravirane oko spomenika, blizu krova: Zakleo sam
se pred bojim oltarom na vjeno neprijateljstvo protiv tiranije koja ugroava svakog ovjeka.[87] Tijekom razdob-

Jeersonova skulptura u Memorijalnom centru Thomasa Jeersona

lja New Deal 30-ih godina prolog stoljea, Demokrati


su odali poast Jeersonu i Andrewu Jacksonu koje su
prozvali svojim osnivaima i vjenom inspiracijom. Jeffersona su portretirali kao glasnogovornika demokracije
i obinog ovjeka.[88] Predsjednik Franklin D. Roosevelt
pomogao je u odobravanju izrade njegovog spomenika u
Washingtonu.
Lik Thomasa Jeersona nalazi se na amerikim
potanskim markama jo otkad su se zapoele raditi,
1856. godine. Jeerson je bio drugi predsjednik koji
se poeo nalaziti na potanskim markama.[89] Njegov
portret takoer se nalazi i na novanici od dva amerika
dolara te na novanici predsjednikog dolara koje su
putene u cirkulaciju 16. kolovoza 2007. godine.[90]
Jeersona je zajedno s Georgeom Washingtonom,
Theodoreom Rooseveltom i Abrahamom Lincolnom iza-

12

IZVORI

brao kipar Gutzon Borglum za svoju monumentalnu granitnu skulpturu na planini Rushmore (klesanje je odobrio
tadanji predsjednik Calvin Coolidge).[91]

[24] David Brion Davis, The Problem of Slavery in the Age of


Revolution: 17701823, 1975, p. 174

[26] Antonina Vallentin, Mirabeau, trans. E. W. Dickes, The


Viking Press, 1948, p. 86.

Izvori

[1] Chernow, 2004 p.589


[2] Rayner, 1834 p.24
[3] Malone 1948 The actual amount of land and slaves that
Jeerson inherited is estimated. The rst known record
Jeerson made in regards to slave ownership, was in 1774,
when he owned 41.
[4] Peterson, Merrill D. ed. Thomas Jeerson: Writings. New
York: Library of America, p. 1236.
[5] Thomas Jeerson on Wine by John Hailman, 2006
[6] Jeersons Library. Library of Congress, preuzeto 201106-19
[7] Halliday, 2001 pp.48-52

[25] Lawrence S. Kaplan, Jeerson and France: An Essay on


Politics and Political Ideas, Yale University Press, 1980

[27] Thomas Jeerson: Biography. National Park Service,


preuzeto 2007-08-01
[28] Memoirs of Madison Hemings. Frontline. Public Broadcasting Service WGBH Boston, preuzeto 29. studenoga
2011.
[29] Pearson, Ellen Holmes. "Jeerson versus Hamilton.
Teachinghistory.org. Accessed 14 July 2011.
[30] Foreign Aairs, in Peterson, ed. Thomas Jeerson: A
Reference Encyclopedia (1986) p 325
[31] Miller, 1977 p.117
[32] Primary Documents in American History, Alien and Sedition Acts. Library of Congress, preuzeto 10. svibnja
2011.

[8] Peterson, 1970 p.27


[33] Chernow, 2004, 1928 p.586
[9] Martha Wayles Skelton Jeerson. The White House, preuzeto 10-03-2011

[34] An American History Lesson For Pat Buchana, Kenneth


C. Davis, Hungton Post, July 18, 2009.

[10] Bear, 1967 p.51


[11] The Orders 01. Architecture Week. Preuzeto July 20,
2009.
[12] TJF, Monticello, 2012 Monticello, the House
[13] Henry Stephens Randall, The Life of Thomas Jeerson. p
47
[14] The Thomas Jeerson Papers Timeline: 17431827, preuzeto 2009-07-19
[15] Merrill D. Peterson, Jeerson, Thomas"; American National Biography Online, February 2000.
[16] Maier, American Scripture, 97105; Boyd, Evolution, 21.
[17] Boyd, Evolution, 22.
[18] Maier, American Scripture, 104.

[35] Thomas Jeerson, the 'Negro President', Garry Wills on


The Tavis Smiley Show, February 16, 2004.
[36] Milestones of American Diplomacy, Interesting Historical
Notes, and Department of State History. U.S. Department
of State, preuzeto 2007-12-17
[37] Guttridge, 2005 pp.257260
[38] R. B. Bernstein (2005). Thomas Jeerson, Oxford U.P..
[39] Barbary Wars, 1801-1805 and 1815-1816. Milestones:
1801-1829. White House, preuzeto 1. prosinca 2012.
[40] (1995). Jeerson and Haiti. The Journal of Southern
History 61.
[41] Wilentz, Sean (2005). The Rise of American Democracy,
str. 10811, W. W. Norton & Company, New York NY.
ISBN 0-393-05820-4

[19] Becker, Declaration of Independence, 4.


[20] Stephen E. Lucas, Justifying America: The Declaration
of Independence as a Rhetorical Document, in Thomas
W. Benson, ed., American Rhetoric: Context and Criticism,
Carbondale, Illinois: Southern Illinois University Press,
1989, p. 85
[21] McPherson, Second American Revolution, 126.
[22] Leonard Liggio, The Life and Works of Thomas Jeerson, The Locke Luminary Vol. II, No. 1 (Summer 1999)
Part 3, George Mason University, accessed 10 January
2012
[23] Jouetts Ride

[42] Key Events in the Presidency of Thomas Jeerson. University of Virginia, preuzeto 6. svibnja 2011.
[43] Peterson 1970; Ellis 2007
[44] Herring, George. From Colony to Superpower: U.S. Foreign Relations Since 1776, p98. Oxford University Press,
2008
[45] (1996). Jeerson and the Non-recognition of Haiti.
American Philosophical Society 140: 2223.
[46] Stephen Ambrose, Undaunted Courage: Meriwether
Lewis, Thomas Jeerson, and the opening of the American West (1996).

13

[47] Woodger, Toropov, 2009 p.150


[48] Harry W. Fritz (2004). The Lewis and Clark Expedition.
Greenwood Publishing Group. p.3, 59
[49] Malone, Dumas (1974). Jeerson the President: The Second Term, Boston: Brown-Little.

[71] Kierner, Cynthia A. (2012). Martha Jeerson Randolph,


Daughter of Monticello: Her Life and Times. Pristupljeno
July 4, 2012.
[72] Kierner, page 246
[73] Jeerson, Thomas. Head and Heart Letter. PBS.org, preuzeto 2007-08-01

[50] Peter Charles Hoer, The Treason Trials of Aaron Burr


(2008)

[74] Malone

[51] The Aaron Burr Treason Trial (PDF). The Federal Judicial Center, preuzeto 2011-06-19

[75] Thomas Jeerson: Biography. National Park Service,


preuzeto 2007-08-01

[52] Miller, 1980 pp.145-146


[53] Randall, 1994 p.583
[54] Tucker, 1992 ch.23
[55] James Duncan Phillips, Jeersons 'Wicked Tyrannical
Embargo, New England Quarterly Vol. 18, No. 4 (Dec.,
1945), pp. 466478 in JSTOR
[56] Nicholas Dungan (28 September 2010). Gallatin: Americas Swiss Founding Father, NYU Press.
[57] Burton Spivak, Jeersons English Crisis: Commerce, Embargo, and the Republican Revolution (1978) ch 1
[58] Merwin, 1901 p.142
[59] Peterson, 1960 pp.289-290
[60] Doron S. Ben-Atar, The Origins of Jeersonian Commercial Policy and Diplomacy (1993) as cited in Cogliano, p
250]
[61] Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiraj
www}},
Ellis, Joseph J. (1994). . Library of Congress,
[62] Roberts, Sam. "A Founding Fathers Books Turn Up",
The New York Times, February 21, 2011
[63] Argetsinger, Amy, Roberts, Roxanne. "But Its Thomas Jeersons Koran!", The Washington Post, January
3, 2007
[64] Jeerson on Politics & Government: Publicly Supported
Education. Etext.lib.virginia.edu, preuzeto 2009-09-02
[65] Academical Village, University of Virginia Historical Archives. Virginia.edu, preuzeto 2011-06-19
[66] Founding of the University, University of Virginia Historical Archives. Virginia.edu, preuzeto 2011-06-19
[67] Rayner, 1834 p9.428429
[68] James A. Bear, Jr.,The Last Few Days in the Life of Thomas Jeerson,Magazine of Albemarle County History 32
(1974): 77.
[69] Melvin I. Urofsky (2001). The Levy family and Monticello, 18341923: saving Thomas Jeersons house. Pristupljeno July 12, 2011. ISBN 978-1-882886-16-6
[70] Thomas Jeerson (1859). Henry Augustine Washington
The Writings of Thomas Jeerson: Miscellaneous; 4. Parliamentary manual; 5. Pristupljeno July 12, 2011.

[76] MontBrief
[77] Jeersons Blood: Chronology, PBS Frontline, 2000
[78] Annette Gordon-Reed, Thomas Jeerson and Sally Hemings: An American Controversy, University of Virginia
Press, 1998 (reprint, with new foreword, rst published
1997), pp. 4041, 210223
[79] Winthrop Jordan, White over Black: American Attitudes
Toward the Negro, 15501812, Chapel Hill: University
of North Carolina Press, 1968
[80] Fawn McKay Brodie, Thomas Jeerson, An Intimate History (1974)
[81] Foster, EA, Jobling MA, Taylor PG, Donnelly P, de
Knij P, Mieremet R, Zerjal T, Tyler-Smith C (1998).
Jeerson fathered slaves last child. Nature 396 (6706):
2728.
[82] Michel Martin, Smithsonian Sheds Light on Founding
Fathers Slaves, NPR: Tell Me More,, 20 February 2012,
accessed 25 March 2012.
[83] Enslaved Families: Sally Hemings, Slavery at Jeersons
Monticello: Paradox of Liberty, 27 January 14 October
2012, Smithsonian Institution, Accessed 15 March 2012.
[84] Richard Shenkman, The Unknown Jeerson: An Interview with Andrew Burstein, History News Network, 25
July 2005, accessed 14 March 2011; "Online Newshour: Thomas Jeerson", pbs.org, 1998-11-02, pristupljeno
2006-08-04
[85] Helen F. M. Leary, National Genealogical Society Quarterly, Vol. 89, No. 3, September 2001, pp. 207, 214
218
[86] The Scholars Commission on the Jeerson-Hemings Issue, 2001, Thomas Jeerson Heritage Society
[87] Oce of the Historic American Buildings Survey/Historic
American
Engineering
Record
(HABS/HAER), of the National Park Service, Library of Congress. Documentation of the Jeerson
Memorial, preuzeto 4. rujna 2009.
[88] Claude Bowers, Jeerson and Hamilton the Struggle for
Democracy in America (1927)
[89] Scott Stamp Catalog, Index of Commemorative Stamps
[90] New York Times/ABOUT.COM. Coins.about.com, preuzeto 7. studenoga 2010.
[91] National Park Service. Carving History. Mount Rushmore
National Memorial, preuzeto 1. travnja 2012.

14

8 BIBLIOGRAFIJA

Bibliograja
Applebaum, Herbert A. (1996). Colonial Americans
at Work, Lanham, Maryland: University Press of
America, Inc.. Url
Appleby, Joyce (2003). Arthur M. Schlesinger Thomas Jeerson, New York: Times Books. ISBN 08050-6924-0

Morate navesti arhivurl= i arhivnadnevak= dok rabite


{{Citiraj www}},
Barger, Herbert. The Jeerson-Hemings DNA Study. Angelre internet domain, preuzeto 4. travnja 2012.
Bear, James Adam (1967). TJeerson at Monticello,
str. 144, University of Virginia Press. ISBN 10:
0813900220 Url1 Url2
Becker, Carl (1970). The Declaration of Independence: A Study in the History of Political Ideas, Vintage Books. ISBN 978-0-394-70060-1
Bennett, William J. (2006). The Greatest Revolution, America: The Last Best Hope, Nelson Current.
ISBN 978-1-59555-055-2
Bernstein, Richard B. [2003] (2005). Thomas Jefferson, Oxford University Press. ISBN 978-0-19518130-2
Blessing, Tim H. (1993). Greatness In The White
House: Rating The Presidents, From George Washington, Penn State University Press. url
(1999) The Declaration of Independence: The Evolution of the Text, University Press of New England.
ISBN 978-0-8444-0980-1
Brodie, Fawn (1974). Thomas Jeerson: An Intimate History, str. 594, W. W. Norton & Company.
Url
Burstein, Andrew (2006). Jeersons Secrets: Death
and Desire at Monticello, Basic Books. ISBN 9780-465-00813-1
Chernow, Ron (2004). Alexander Hamilton, Penguin Press. ISBN 978-1-59420-009-0
Cogliano, Francis D (2006). Thomas Jeerson: Reputation and Legacy, Edinburgh University Press.
ISBN 978-0-7486-2499-7
Crawford, Alan Pell (2008). Twilight at Monticello: The Final Years of Thomas Jeerson, Random
House. ISBN 978-1-4000-6079-5

Du Bois, William Edward Burghardt (1904). The


suppression of the African slave-trade to the United
States of America, str. 335, Longmans, Green and
Co., New York, London. Url
Ellis, Joseph J. (1996). American Sphinx: The Character of Thomas Jeerson, Alfred A. Knopf. ISBN
978-0-679-44490-9
Ellis, Joseph J. (2007). American Creation: Triumphs and Tragedies in the Founding of the Republic,
Knopf. ISBN 978-0-307-26369-8
Ellis, Joseph J. [2000] (2008). Founding Brothers:
The Revolutionary Generation, Alfred A. Knopf.
ISBN 978-0-375-40544-0
Ferling, John (2000). Setting the World Ablaze: Washington, Adams, Jeerson, and the American Revolution, Oxford University Press. ISBN 978-0-19513409-4
Ferling, John (2004). Adams vs. Jeerson: The Tumultuous Election of 1800, Oxford University Press.
ISBN 978-0-19-516771-9
Finkelman, Paul (April 1994). Thomas Jeerson
and Antislavery: The Myth Goes On. The Virginia
Magazine of History and Biography 102 (2): 193
228.
Gordon-Reed, Annette (1997). Thomas Jeerson
and Sally Hemings: An American Controversy, University Press of Virginia. ISBN 978-0-8139-1698-9
Guttridge, Leonard F (2005). Our Country, Right Or
Wrong: The Life of Stephen Decatur, str. 304,
Tom Doherty Associates, LLC, New York, NY,
2006. Url
Hale, Edward Everett (1896). Illustrious Americans,
Their Lives and Great Achievements, International
Publishing Company, Philadelphia, PA., and Chicago, ILL, Library of Congress, Washington, DC.
Halliday, E. M. (2001). Understanding Thomas Jefferson, Perennial Harper Collins. ISBN 978-0-06019793-3
Hayes, Kevin J. (2008). The Road to Monticello:
The Life and Mind of Thomas Jeerson, Oxford
University Press. ISBN 978-0-19-530758-0
Hitchens, Christopher (2005). Thomas Jeerson:
Author of America, HarperCollins. ISBN 978-0-06059896-9
Hodges, Graham Russell (2008). Friends of Liberty: A Tale of Three Patriots, Two Revolutions, and
the Betrayal that Divided a Nation: Thomas Jeerson, Thaddeus Kosciuszko, and Agrippa Hull, Basic
Books. ISBN 0-465-04814-5

8.1

Primarni izvori

Kaplan, Lawrence S (April 1957). Jeerson, the


Napoleonic Wars, and the Balance of Power. William and Mary Quarterly 14 (2): 196217.
Kierner, Cynthia A. (2012). Martha Jeerson Randolph, Daughter of Monticello: Her Life and Times, str. 400, Univ of North Carolina Press. ISBN
0807835528 Url
Kolchin, Peter (1993). American Slavery, 1619
1877, Hill and Wang. ISBN 978-0-8090-2568-8
Maier, Pauline (1997). American Scripture: Making
the Declaration of Independence, Knopf. ISBN 9780-679-45492-2
Malone, Dumas (1948). Jeerson, The Virginian,
Little Brown.
Malone, Dumas (1974). Jeerson the President: Second Term, 18051809, Little Brown.
Malone, Dumas (1992). The Sage of Monticello, Little Brown. ISBN 978-0-316-54478-8
Mayer, David N. (2012). The Thomas Jeerson
Sally Hemings Myth and the Politicization of American History. Ashland University, Ashbrook Center, preuzeto 6. travnja 2012.
Mayer, David N. (1994). The Constitutional Thought of Thomas Jeerson (Constitutionalism and Democracy), str. 397, University of Virginia Press. ISBN 10: 0813914841 Url1 Url2 Url3
McDonald, Robert M. S. (2004). Thomas Jeersons Military Academy: Founding West Point, University of Virginia Press. ISBN 978-0-8139-2298-0
McEwan, Barbara (1991). Thomas Jeerson, Farmer, McFarland. ISBN 978-0-89950-633-3
Merwin, Henry Childs (1901). Thomas Jeerson,
str. 164, Houghton, Miin. Url
Miller, John Chester (1980). The Wolf by the Ears:
Thomas Jeerson and Slavery, str. 323, New American Library.Url

15
Perkins, Bradford (July 1980). Jeersons English
Crisis: Commerce, Embargo, and the Republican
Revolution by Burton Spivak. William and Mary
Quarterly 37 (3): 518520.
Peterson, Merrill D. (1986). Thomas Jeerson and
the New Nation; a Biography, Oxford University
Press. ISBN 978-0-19-500054-2
Peterson, Merrill D. (1960). The Jeerson Image in
the American Mind, str. 548, University of Virginia
Press.. Url
Peterson, Merrill D. (1977). The Portable Thomas
Jeerson, str. 1104, Penguin Press. Url
Randall, Willard Sterne (1994). Thomas Jeerson: A Life, str. 736, Harper Collins. ISBN 0-06097617-9 Url
(2008) Thomas Barclay (17281793: Consul in
France, Diplomat in Barbary, Lehigh University
Press. ISBN 978-0-934223-98-0
Sloan, Herbert E. (2001). Principle and Interest:
Thomas Jeerson and the Problem of Debt, University Press of Virginia. ISBN 978-0-8139-2093-1
Tucker, Robert W. (1992). Empire of Liberty: The
Statecraft of Thomas Jeerson, str. 232, Cogliano
Press.
Wood, Gordon S (2006). Revolutionary Characters:
What Made the Founders Dierent, Penguin Press.
ISBN 978-1-59420-093-9
Woodger, Elin (2009). Encyclopedia of the Lewis
and Clark Expedition, str. 438, Infobase Publishing,.
ISBN 0-8160-4781-2 Url
Wood, Gordon S (2010). Empire of Liberty: A History of the Early Republic, 17891815, Oxford University Press. ISBN 978-0-19-503914-6
U.S. Dept. of State (1911). The Declaration of Independence, str. 11, U.S. Dept. of State,. Url
Wood, Gordon S. (2011). The Idea of America: Reections on the Birth of the United States, Penguin
Press. ISBN 978-1-59420-290-2

Miller, Robert J. (2008). Native America, Discovered and Conquered: Thomas Jeerson, Lewis &
Clark, and Manifest Destiny, University of Nebra8.1
ska Press. ISBN 978-0-8032-1598-6

Primarni izvori

Thomas Jeerson Foundation,


Monticello.
Monticello. Thomas Jeerson Foundation, Inc,
preuzeto 14. listopada 2012.

(1999) Thomas Jeerson, Political Writings, str.


623, Cambridge University Press. Url1 Google
eBook

Onuf, Peter S. (January 2000). Every Generation


Is An 'Independent Nation': Colonization, Miscegenation and the Fate of Jeersons Children. The
William and Mary Quarterly 57 (1): 153170.

Jeerson, Thomas (1999). Edward M. Betts Thomas Jeersons Farm Book, University of Virginia:
Thomas Jeerson Memorial Foundation, Inc.. ISBN 1-8828886-10-0

16

(1903) The Writings Of Thomas Jeerson 19 vol.,


str. 494, Izdana pod pokroviteljstvom spomen udruge Thomasa Jeersona iz SAD-a,. Url1 Google
eBook
Biljeka: Ne toliko iscrpno i tono kao Boydovo izdanje koje ide samo do 1802. godine; ovo je TJ od
roenja do smrti. Javna domena.
(1988) The Adams-Jeerson Letters, str. 638, Univ
of North Carolina Press. Url1
(1900) The Jeersonian cyclopedia, str. 1009, Funk
& Wagnalls company, 1900.
The Jeerson Cyclopedia at University of Virginia;
Note:TJ quotations arranged by topics
Google eBook (Foley)
Jeerson, Thomas (1984). Peterson, Merrill Daniel
Thomas Jeerson: Writings: Autobiography / Notes on the State of Virginia / Public and Private Papers / Addresses / Letters, The Library of America.
ISBN 978-0-940450-16-5 Url1 Url2 Biljeka: Postoje brojne kolekcije prvog izdanja; ovo je vjerojatno ona koju je najlake pronai.
Jeerson, Thomas. Notes on the State of Virginia
(1787), str. 275, J.W. Randolph, 1853. Google
eBook
Biljeka: Ovo je bila jedina Jeersonova knjiga;
brojna izdanja

Vanjske poveznice
Thomas Jeerson: A Resource Guide u Kongresnoj
knjinici
Thomas Jeerson Papers: An Electronic Archive u
Povijesnom drutvu drave Massachusetts
Kolekcija Thomasa
Sveuilita u Virginiji

Jeersona

knjinici

Thomas Jeerson u Bijeloj kui


Plan Thomasa Jeersona za osnivanje Sveuilita u Virginiji: Lekcije s travnjaka
Monticello, dom Thomasa Jeersona
Poplar Forest, drugi dom Thomasa Jeersona u Virigniji
Papiri Thomasa Jeersona u Avalon Project
Djela Thomas Jeerson na Projekt Gutenbergu
Thomas Jeerson na C-SPAN-u Ameriki predsjednici: Portreti
Izvjetaji strunjaka o kontroverzama JeersonHemings (2011.)

VANJSKE POVEZNICE

17

10
10.1

Text and image sources, contributors, and licenses


Text

Thomas Jeerson Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Thomas_Jefferson?oldid=4537579 Suradnici: Zwobot, Elephantus, Argo Navis,


YurikBot, Edgar Allan Poe, Sombrero, SashatoBot, FelixBot, Sanya, Interwiki de~hrwiki, Duh Svemira, MayaSimFan, Sojka~hrwiki, SpeedyBot, Thijs!bot, JAnDbot, CrniBot, Jack Sparrow, CommonsDelinker, VolkovBot, Aibot, TXiKiBoT, Vedran12, EmxBot, SieBot, Mario
ami, AlleborgoBot, Loveless, BodhisattvaBot, MelancholieBot, WikiDreamer Bot, Luckas-bot, Ptbotgourou, ArthurBot, Wstenfuchs,
MaGa, DSisyphBot, LaaknorBot, Xqbot, Ex13, Sokac121, GhalyBot, RedBot, Rubinbot, Carl maria weber, KamikazeBot, Dinamik-bot,
TjBot, Smajli12, EmausBot, JackieBot, ChuispastonBot, HRoestBot, Mmarre, MerlIwBot, Ripchip Bot, Dexbot, Rotlink, Addbot, GregorB i Anonimno: 6

10.2

Images

Datoteka:Barbarie_-_1806.jpg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/0c/Barbarie_-_1806.jpg Licencija: Public


domain Prinositelji: http://www.atlassen.info/atlassen/frans/herisson/picslarge/heris1806k041.jpg Originalni umjetnik: M. Witkam (Herisson, Atlas Portatif)
Datoteka:Cscr-featured.svg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e7/Cscr-featured.svg Licencija: LGPL Prinositelji: Wikipedia until June, 2006 Originalni umjetnik: Wikimedia users ClockworkSoul, CyberSkull, Optimager, White Cat, Erina, AzaToth,
Pbroks13.
Datoteka:Jefferson_Memorial_with_Declaration_preamble.jpg Vrelo:
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/02/
Jefferson_Memorial_with_Declaration_preamble.jpg Licencija: CC-BY-SA-3.0 Prinositelji: Taken myself with a Canon Powershot G5
Originalni umjetnik: Rudulph Evans
Datoteka:Monticello_2010-10-29.jpg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/55/Monticello_2010-10-29.jpg Licencija: CC BY-SA 3.0 Prinositelji: Vlastito djelo postavljaa Originalni umjetnik: YF12s
Datoteka:MtRushmore_Tom_close.jpg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/3a/MtRushmore_Tom_close.jpg
Licencija: CC BY 2.5 Prinositelji: Vlastito djelo postavljaa Originalni umjetnik: Scott Catron (User:Zaui)
Datoteka:Ograbme.jpg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/74/Ograbme.jpg Licencija: Public domain Prinositelji: ? Originalni umjetnik: ?

Datoteka:Reproduction-of-the-1805-Rembrandt-Peale-painting-of-Thomas-Jefferson-New-York-Historical-Society_1.jpg
Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/62/Reproduction-of-the-1805-Rembrandt-Peale-painting-of-Thomas-Jefferson-New-York-Histori
1.jpg Licencija: Public domain Prinositelji: New York Historical Society Originalni umjetnik: Rembrandt Peale
Datoteka:Seal_Of_The_President_Of_The_United_States_Of_America.svg Vrelo:
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/
commons/3/36/Seal_of_the_President_of_the_United_States.svg Licencija: Public domain Prinositelji: Extracted from the title page of
PDF document at http://www.whitehouse.gov/nsc/nss.pdf Originalni umjetnik: Nepoznat
Datoteka:Seal_of_the_United_States_Department_of_State.svg Vrelo:
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/7b/
Seal_of_the_United_States_Department_of_State.svg Licencija: Public domain Prinositelji: Extracted from [1]
Originalni umjetnik: U.S. Government
Datoteka:ThomasJeffersonByRobertField.jpg
Vrelo:
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/ca/
ThomasJeffersonByRobertField.jpg Licencija: Public domain Prinositelji: unknown Originalni umjetnik: Robert Field
Datoteka:Thomas_Jefferson{}s_Grave_Site.jpg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6e/Thomas_Jefferson%
27s_Grave_Site.jpg Licencija: Public domain Prinositelji: Own work for Wdwic Pictures. The image appears in small scale on my own
website. It appears here: Originalni umjetnik: Christopher Hollis for Wdwic Pictures
Datoteka:Thomas_Jefferson{}s_Paris_house_memorial.jpg Vrelo:
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/13/
Thomas_Jefferson%27s_Paris_house_memorial.jpg Licencija: CC-BY-SA-3.0 Prinositelji: ? Originalni umjetnik: ?
Datoteka:Thomas_Jefferson_by_Rembrandt_Peale,_1800.jpg Vrelo:
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/1e/
Thomas_Jefferson_by_Rembrandt_Peale%2C_1800.jpg Licencija: Public domain Prinositelji: White House Historical Association
Originalni umjetnik: Rembrandt Peale
Datoteka:United_States_1803-04-1804-03.png Vrelo:
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4f/United_States_
1803-04-1804-03.png Licencija: CC BY 2.5 Prinositelji: Vlastito djelo postavljaa Originalni umjetnik: Made by User:Golbez.
Datoteka:United_States_Declaration_of_Independence.jpg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/8f/United_
States_Declaration_of_Independence.jpg Licencija: Public domain Prinositelji: numerous Originalni umjetnik: original: w:Second Continental Congress; reproduction: William Stone
Datoteka:University-of-Virginia-Rotunda.jpg
Vrelo:
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a8/
University-of-Virginia-Rotunda.jpg Licencija: CC BY-SA 2.0 Prinositelji: http://www.flickr.com/photos/gargola87/3252667766/
The image on Flickr has been modied by Ben Lunsford. It has been sharpened and brightened. Contrast, tilt and distortion have been
reduced. Originalni umjetnik: gargola87 on Flickr
Datoteka:Wikiquote-logo.svg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/fa/Wikiquote-logo.svg Licencija: Public domain Prinositelji: ? Originalni umjetnik: ?

10.3

Content license

Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0