You are on page 1of 21

GRAoEVINSKI

FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 28

Proraun presjenih sila od prednaprezanja

K - 97/98

PRORAUN PRESJENIH SILA OD PREDNAPREZANJA

1. DJELOVANJE PREDNAPREZANJA
Kako je to ranije navedeno, u zavisnosti od djelovanja spoja izmepu armature za prednaprezanje i betona
razlikuje se (EC2):
a) Prednaprezanje bez spoja (EC2, dio 1D),
b) Prednaprezanje sa naknadnim spojem (EC2, dio 1),
c) Prednaprezanje sa trenutnim spojem (EC2, dio 1).
Djelovanje prednaprezanja, prvo se definie kroz silu prednaprezanja P m,0 neposredno nakon postupka
prednaprezanja uzimajui u obzir uticaje usljed:

T trenja armature za prednaprezanje,


T klizanja ili poputanja ankernih tijela ili planiranog poputanja odnosno ponovnog postupka
istezanja,
T elastinih deformacija betona kod nanoenja sile prednaprezanja (kod trenutnog spoja; kod
naknadnog spoja ovaj dio se moe kompenzirati kroz odgovarajui izbor postupka istezanja
kod samog toka prednaprezanja).
Ova sila prednaprezanja je dakle ona sila u elementima za prednaprezanje nakon zavrenog postupka
utezanja.
Kroz odrepeno vrijeme t0 djeluje sila prednaprezanja Pm,t koja sadri dodatne gubitke usljed puzanja i
skupljanja betona kao i od relaksacije elika za prednaprezanje.
Ta sila prednaprezanja Pm,t je u pravilu sila zatezanja u armaturi i djeluje na beton reaktivnom silom (sila
pritiska) usljed vezivanja na mjestima ankerovanja (ankerne sile) i - u sluaju zakrivljenog vopenja
armature za prednaprezanje - usljed skretnih sila du elemenata za prednaprezanje (skretne sile). Pored
toga i sile trenja prenose se na beton.
Kod statiki odrepenih strukturnih elemenata kroz prednaprezanje nastaje samo vlastito (sopstveno)
naponsko stanje sa silama zatezanja u elementima za prednaprezanje i silama pritiska u betonu. Takvo
naponsko stanje zapravo u svakom posmatranom presjeku, koji se sastoji od betona i prednapregnute
armature, daje ukupne presjene sile jednake nuli, ali u betonskom djelu presjeka prouzrokuje slijedee
presjene sile (sl.1.):
(1a)

(1b)

(1c)

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 29

Proraun presjenih sila od prednaprezanja

K - 97/98

(1d)

(1e)

(1f)

Slika 1. Presjene sile u betonskom dijelu usljed statiki odrepenog djelovanja prednaprezanja.

Ove statiki odrepene presjene veliine betonskog dijela usljed prednaprezanja mogu se kod statiki
neodrepenih strukturnih elemenata uzeti kao presjene sile statiki odrepenog osnovnog sistema, da bi
se proraunale od prednaprezanja dodatne statiki nepoznate presjene sile (Mpd,ind, Npd,ind, Vpd,ind, Tpd,ind).
Iste presjene sile betonskog dijela, od uticaja prednaprezanja, dobijaju se ako se uticaji od sila
ankerovanja, skretnih sila i sila trenja tretiraju kao kvazi sile na statiki odrepenom ili neodrepenom
sistemu. Kod prednapregnutih povrinskih elemenata ovaj postupak se skoro iskljuivo primjenjuje, kako
bi se mogli upotrebljavati gotovi kompjuterski programi koji su na raspolaganju.
Kod prednaprezanja sa trenutnim spojem svrsishodno je svoditi sile prednaprezanja u icama ili kablovima
Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 30

Proraun presjenih sila od prednaprezanja

K - 97/98

na idealizirani presjek.
Razlika izmepu statiki odrepenog i statiki neodrepenog djelovanja prednaprezanja sa stanovita dokaza
nosivosti ima punog smisla. Statiki neodrepeno djelovanje se zapravo sabira kroz mnoenje sa
parcijalnim koeficijentom sigurnosti (p sa presjenim silama usljed dejstava od optereenja i prinude, dok
se statiki odrepeno djelovanje sile u armaturi za prednaprezanje Ptd = (p" Pm,t uraunava na strani
otpornosti elementa u formi ekivalentnog predistezanja ,p(0).
Tabela 1. Presjene sile razliitih dijelova poprenog presjeka statiki odrepenog i
neodrepenog prednapregnutog nosaa.
DIO POPRENOG PRESJEKA
NOSIVA
STRUKTURA

statiki
odrepena

statiki
neodrepena

PRESJENE
SILE

BETON I OBINA
ARMATURA

ELIK ZA
PREDNAPREZANJE

UKUPNI
POPRENI
PRESJEK

Mpz =

/0

Vpz =

/0

Np =

/0

Mpz =

Vpz =

Np =

/0

Prema EC 2 za dokaz nosivosti, u pogledu parcijalnih koeficijenata sigurnosti (p, je potrebno obratiti panju
na:
a) Kod odrepivanja statiki neodrepenih presjenih veliina uzimaju se vrijednosti za (p=0,9
odnosno 1,2; pri emu se u osnovi kod prorauna po linearnoj teoriji elastinosti smije uzeti
(p=1,0.
b) Kod dimenzioniranja poprenog presjeka za deformaciju predistezanja se u optem sluaju
uzima (p=0,9 odnosno 1,2. Pri tome se za koeficijent sigurnosti za deformaciju predistezanja
uzimaju razliite vrijednosti, u zavisnosti da li predistezanje za posmatrani dokaz djeluje
povoljno ili nepovoljno. Za prednapregnute elemente u zategnutoj zoni je (p=0,9 a za one u
pritisnutoj zoni mjerodavno je (p=1,2. Ako minMSd ima isti predznak kao i maxMSd, tada za (p
za dokaz napona pritiska u prethodno pritisnutoj zategnutoj zoni betona za minMSd vrijedi
obrnuto. U sluajevima u kojima najvie 25% armature za prednaprezanje lei u pritisnutoj
zoni a pored toga ako napon u najudaljenijem elementu od neutralne linije prekorauje
raunsku veliinu koja odgovara graninoj deformaciji od 0,1% tj. fp0,1k/(s, smije se deformacija
predistezanja ,p(0) za dokaz sa maxMSd pojednostavljeno mnoiti sa (p=1,0.
Za dokaz graninog stanja upotrebljivosti presjene sile se u osnovi odrepuju na bazi linearne teorije
elastinosti. Za pokrivanje rasipanja vrijednosti sile u armaturi za prednaprezanje, to je naroito izraeno
u stanju upotrebljivosti, zbog po karakteru razliitog zajednikog djelovanja prednaprezanja i optereenja,
uvedeni su (EC 2) dodatni koeficijenti rsup=1,1 odnosno rinf=0,9. U zavisnosti od posmatranog dokaza, da
li sila prednaprezanja djeluje povoljno ili ne, bira se i vrijednost ovog multiplikatora.
2.

PREDNAPREZANJE SA TRENUTNIM SPOJEM (PRIJE OVRAVANJA BETONA)

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 31

Proraun presjenih sila od prednaprezanja

K - 97/98

(Linearna teorija elastinosti)


Radi boljeg razumjevanja ovdje e se razmatrati stanje napona samo od uticaja prednaprezanja odvojeno
od vlastite teine, premda ti uticaji u pravilu djeluju zajedno.
Za odrepivanje napona u spregnutom presjeku koriste se karakteristike idealiziranog poprenog presjeka,
pri emu se povrina poprenog presjeka armature za prednaprezanje Ap i obine armature As koncentrie
u njihova teita zbog uveane krutosti u odnosu na beton za "p= Ep / Ec i "s= Es / Ec. Prema oznakama
na sl.2 povrina idealiziranog poprenog presjeka je:
(2)

Poloaj teita idealizirane povrine u odnosu na teite betonskog presjeka je:

tako da se veza koordinata za razliite ose moe napisati da je,


(3)

Momenat povrine drugog stepena (momenat inercije) idealiziranog presjeka je:


(4)

Slika 2. Presjene veliine i naponi za prednaprezanje prije ovravanja betona.

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 32

Proraun presjenih sila od prednaprezanja

K - 97/98

Iz uslova ravnotee na odsjeenom dijelu nosaa na sl.2 dobijaju se presjene sile spregnutog presjeka:
(5)

(6)

(7)

U sluaju rasporeda armature za prednaprezanje u vie slojeva uzima se svaki red zasebno sa svojim
nagibom i rastojanjem u odnosu na osu kroz teite idealiziranog presjeka.
Naponi u betonu su,

(8)

Naponi u armaturi za prednaprezanje se dobiju kao suma napona od prednaprezanja i "p=Ep/Ec-strukog


napona u vlaknu betona na nivou armature za prednaprezanje,

(9)

Dakle poetni napon u eliku usljed prednaprezanja reducira se kroz elastinu deformaciju skraenja
betona zbog ega se taj napon u pojedinim propisima posebno ograniava.
U sluajevima kada se armatura za prednaprezanje dodatno vodi i u gornjem pojasu (sa negativnim zip),
to je est sluaj kod prefabriciranih elemenata sa paralelnim pojasevima tada mogu da nastanu i
poveani naponi nakon prenoenja sile prednaprezanja na idealizirani presjek.
Naponi u obinoj armaturi mogu se odrediti na osnovu jednadbe,

(10)

gdje je,
Fcp,p
Fcp,s

Zlatar

:Napon u betonskom vlaknu na nivou armature za prednaprezanje,


:Napon u betonskom vlaknu na nivou obine armature.

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO
3.

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 33

Proraun presjenih sila od prednaprezanja

K - 97/98

PREDNAPREZANJE BEZ SPOJA

3.1 Statiki odrepeni sistemi


Kod odrepivanja karakteristika poprenog presjeka u ovom sluaju je potrebno odbiti dio koji se odnosi
na zatitnu cijev mada armatura za prednaprezanje lei unutar nje. Obina armatura se moe dodatno
uzeti u obzir. Prema sl.3. je:
(11)

(12)

(13)

(14)

Slika 3. Presjene sile i karakteristike presjeka kod prednaprezanja bez spoja.

Ako se posmatra samo djelovanje prednaprezanja tada kod statiki odrepenih struktura nastaje sopstveno
naponsko stanje tako da su sve oslonake reakcije jednake nuli. Pri tome u betonskom dijelu presjeka
(ukljuujui i obinu armaturu) nastaju presjene sile samo od uneene sile prednaprezanja Pm pa je u
posmatranom presjeku (sl.3.):
(15)

(16)

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 34

Proraun presjenih sila od prednaprezanja

K - 97/98

(17)

Uobiajeno je kod konstrukcija od prednapregnutog betona raditi vitke elemente tako da je Rc vrlo mal i
moe se uzeti da je cosRc.1. Tada, uz zanemarenje trenja, normalna sila u betonskom presjeku po duini
nosaa je konstantna sila pritiska ija veliina je jednaka uneenoj sili prednaprezanja, pa su momenti
savijanja afini rastojanju armature za prednaprezanje u odnosu na teinu osu presjeka.
Naponi betona se mogu odrediti pomou jednadbe:
(18)

Naponi u armaturi za prednaprezanje su:


(19)

a naponi u obinoj armaturi su:


(20)

3.2 Statiki neodrepeni sistemi


Kod postupka prednaprezanja sa trenutnim spojem u pravilu se radi o strukturnim elementima koji su
statiki odrepeni, tako da proraun presjenih sila kod statiki neodrepenih elemenata dolazi u obzir samo
kod prednaprezanja bez spoja a naroito kod prednaprezanja sa naknadnim spojem. Naponi u betonu,
obinoj armaturi i armaturi za prednaprezanje odrepuju se na isti nain kako je to dato u predhodnom
poglavlju.
U principu mogu se primjeniti svi znani postupci za statiki neodrepene sisteme. Ovdje e se pokazati na
jednostavnom primjeru osobenosti kod primjene uobiajene metode sila. Slino je i kod primjene metode
deformacija a ukoliko se primjenjuje tzv. metoda skretnih sila (slijedee poglavlje) tada i nema posebnosti
poto se uticaj prednaprezanja na betonski elemenat uzima kao vanjsko optereenje odrepeno iz vlastitog
(sopstvenog) stanja napona.
Kod metode sila, na prednapregnuti statiki neodrepeni nosa uvode se zglobovi ili puni presjeci kako bi
se oslobodile prekobrojne statike veliine i tako dobio statiki odrepeni osnovni sistem. Razumljivo je da
kroz uvopenje prekobrojnih presjenih sila nesmije se osloboditi sila prednaprezanja. Iz tog razloga je
svrsishodno na presjeenim ravnima predstaviti ankerna tijela i na taj nain razdjeliti armaturu za
prednaprezanje (sl.4.a). Ako se ne uvedu pomenuta ankerna tijela, mogue je da se ve na osnovnom
statiki odrepenom sistemu dobiju reakcije oslonaca.
Presjene sile od prednaprezanja na osnovnom sistemu, nakon uvopenja ankera, odrepuju se pomou
jednapbi (15), (16) i (17).

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 35

Proraun presjenih sila od prednaprezanja

K - 97/98

Slika 4. Metoda sila. Sistem i presjene sile od prednaprezanja na jednostruko statiki neodrepenom
okvirnom nosau. a) sistem, b) stanje od optereenja (prednaprezanje), c) stanje X=1, d)
pripadajue presjene sile.
Kod odrepivanja veliina pomjeranja (inkompatibilitet) *ik mogue je (osim u posebnim sluajevima)
zanemariti deformacije od poprene sile. Deformacije od normalne sile kod prednaprezanja nesmiju se
izostavljati; naroito kada su momenti savijanja zbog promjene predznaka relativno mali (sl.4.b). Openito,
za presjene sile Mi i Ni, a na osnovu principa virtualnih pomjeranja, je:
(21)

(22)

Prema uobiajenim pravilima statike, kod statiki neodrepenih sistema, iz uslova kompatibilnosti tj. AX=a
(jednaina elastinosti za svaki uslov pomjeranja k=1 do k=n:
) odrepuju se nepoznate
sile X=A-1a, tako da je:

(23)

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 36

Proraun presjenih sila od prednaprezanja

K - 97/98

Presjene sile u n-tostruko statiki neodrepenom sistemu (sl.4.d) su:


(24)

(25)

(26)

gdje su,

Ncp,dir, Vcp,dir, Mcp,dir :presjene sile usljed prednaprezanja na statiki odrepenom nosau,
Ncp,ind, Vcp,ind, Mcp,ind :dodatne (prinudne) presjene sile usljed prednaprezanja na statiki
neodrepenom nosivom sistemu.

Ukoliko se dobije da su Xip=0, tada se govori o prednaprezanju bez prinude odnosno konkordantnom
prednaprezanju. Ovo je mogue dobiti samo ako su svi *ip=0. To je opet sluaj kada se zanemare uticaji
od normalne sile i ako je cosRc=1, tako da je linija momenata Mcp,dir a time i geometrijska linija vopenja
prednapregnute armature afina (konkordantna) sa momentnom linijom na statiki neodrepenom sistemu.
Znatnija prinuda (statiki neodrepena) moe da bude poeljena kako bi se zadrale odrepene presjene
sile ili odrepeni rubni uslovi ili da bi se uticalo na veliinu oslonakih sila. Tako npr. na sl.4 odgovarajuim
izborom poloaja armature za prednaprezanje zp1 i zp2 moe se dobiti da horizontalna oslonaka reakcija
bude Hp = -HG tj. da horizontalnu silu od vlastite teine poniti horizontalna sila od prednaprezanja.
U stadiju II, odnosno u stanju loma komplicira se odrepivanje veliina momenta Mcp,ind zbog toga to
stvaranje naprslina utie na veliinu statiki prekobrojnih i zbog promjene krutosti dolazi do preraspodjele
unutarnjih sila.

4.

METODA SKRETNIH SILA

Metoda skretnih sila naroito je dola do izraaja sve veom primjenom u statici gotovih kompjuterskih
programa, gdje se optereenja zadaju skoro iskljuivo kao spoljna dejstva. Takope, kod sloenih sistema
kao to su npr. povrinski nosai (ploe, zidni nosai, ljuske itd.) ova metoda najbre vodi do cilja.
Nasuprot dosadanjem razmatranju, gdje se uvjek posmatrala ravnotea na odsjeenom dijelu nosaa,
proraun skretnih i ankernih sila neovisan je od strukturnog sistema kao i od linije koju opisuje teina osa.
Ova metoda vrijedi za sve vrste prednaprezanja a potrebno je napomenuti da se mora obratiti panja na
mjesto djelovanja skretnih i ankernih sila.
Prema sl.5, na osnovu uslova ravnotee moe se napisati da je,
(27)

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 37

Proraun presjenih sila od prednaprezanja

K - 97/98

(28)

Slika 5. Skretne sile i sila u ankeru.

Uz predpostavku da se kod sile prednaprezanja na malom rastojanju moe zanemariti uticaj trenja tj.
Pm+dPm=Pm, i da za mali ugao dR je: cos (dR/2).1, sin(dR/2).dR/2 i dPm@sin(dR/2).0 kao mala veliina
drugoga reda, iz predhodnih jednaina mogu se dobiti komponente skretnih sila (normalna Up i sila trenja
f:) tj.:
(29)

(30)

Iz jednadbe (30) oigledno je, da bi kod krunog utezanja skretna (radijalna) sila bila proporcionalna sili
prednaprezanja Pm. Ukoliko bi sile trenja bile nula, to je sluaj kod cilindrinih rezervoara sa postupkom
prednaprezanja namotavanjem, tada je dPm=0 odnosno f:=0, pa na beton djeluju rezultujue skretne sile
usmjerene okomito na osovinu armature za prednaprezanje konstantne veliine (npr. mogu da povoljno
djeluju na optereenje od tenosti unutar krunog rezervoara).
Kod pravolinijskog vopenja armature za prednaprezanje (r=4) skretne sile isezavaju a uz zanemarenje
trenja jedino ostaju da djeluju sile u ankernim elementima.
Na strukturnom elementu uobiajeno i svrsishodno je odrediti komponente skretnih sila u pravcu i okmito
na sistemsku osovinu elemnta. Sa oznakama na sl.6, na osnovu jednadbi od (27) do (30) i uz to da je
dx/r@dR=cosR, dobija se da je:
Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 38

Proraun presjenih sila od prednaprezanja

K - 97/98

(31)

(32)

Slika 6. Skretne sile na betonski dio elementa.


Kao kontrola moe posluiti uvjet da skretne sile moraju biti u ravnotei sa ankernim silama kako kod
statiki odrepenih tako i kod statiki neodrepenih sistema, tj.
(33)

(34)

gdje je,

GPm,0
R0

:sila prednaprezanja u ankernom tijelu,


:poetni nagib armature za prednaprezanje.

Potrebno je napomenuti da komponenta Upx nije samo normalna sila u elementu nego za zcp0 ona pravi
i momente m=Upx@zcp. Meputim ovaj uticaj kod uobiajenih vitkosti nosaa je dovoljno mali da se moe
zanemariti.
Skretne sile za upotrebljive matematski formulisane krive vopenja armature za prednaprezanje (takope
Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 39

Proraun presjenih sila od prednaprezanja

K - 97/98

za dPm0) mogu se nai tabelirane u razliitim prirunicima. Za kvadratnu parabolu z=4@f@(>->2), gdje je
>=x/l0,p, prema sl.6. je:
(35)

pa je iz (32) uz zanemarenja trenja:


(36)

gdje je,

> :relativna koordinata, >=x/l0,p,


f :strijela parabole,
l0,p :rastojanje izmepu ankernog tijela i prevojne take parabole.
Mogue je, naroito kod zaobljavanja linije kablova na mepuosloncima, birati i kubnu pa i parabolu viega
reda. U tom sluaju skretne sile nisu vie konstantne veliine to oteava proraun.
Nosivi elemenat koji je optereen sa skretnim i ankernim silama kao spoljnim optereenjem moe se sada
proraunati uobiajenim metodama statike. Kod statiki neodrepenih sistema ovom metodom ne dobijaju
se odvojeno dodatne prinudne presjene sile (Ncp,ind, Vcp,ind i Mcp,ind). Ukoliko su potrebne te veliine tada
se iz (24), (25) i (26) one mogu odrediti:
(37)

(38)

(39)

5.

PRIMJER KONTINUALNOG NOSAA NA DVA POLJA SA PARABOLINIM VOoENJEM KABLOVA

Na ovom jednostavnom primjeru pokazat e se postupak prorauna presjenih sila od prednaprezanja


(bez spoja ili sa naknadnim spojem) i to, kao jedanput statiki neodrepen nosa uvopenjem zgloba nad
mepuosloncem, tj. oslobapanjem oslonakog momenta savijanja kao statiki prekobrojne veliine i
formiranjem osnovnog sistema od dvije proste grede kao i metodom skretnih sila.
5.1 Proraun presjenih sila sa oslonakim momentom kao prekobrojnom statiki neodrepenom
veliinom
Zbog jednostavnosti razmatranja predpostavlja se, da se u oslonakom podruju skretne sile, koje zbog
kratkog zaobljenog vopenja kablova djeluju prema dole, koncentriu u jednu silu koja djeluje u osovini
oslonca tako da neprave momente i poprene sile. Kod uobiajene duine zaobljavanja greka je manja
od 1%. Takope ovdje se predpostavlja da ankerna sila na kraju grede djeluje u teinoj osi.
Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 40

Proraun presjenih sila od prednaprezanja

K - 97/98

Zamilja se, da je parabola po kojoj se vodi armatura za prednaprezanje je produena do osovine


mepuoslonca B (ordinata e, sl.7).

Slika 7. Kontinualni nosa na dva polja, osnovni sistem za proraun


oslonakog momenta od uticaja prednaprezanja.
Za odrepivanje momenta savijanja od prednaprezanja nad mepuosloncem B statiki neodrepenog nosaa
MBcp,ind potrebno je proraunati na osnovnom statiki odrepenom sistemu od dvije proste grede kuteve
zaokreta J0B,li i J0B,de od uticaja sile prednaprezanaj Pm i usljed jedininog momenta MBcp,ind=1 (sl.7).

Slika 8. Dijagrami momenata, b) na statiki odrepenom osnovnom sitemu i c) na


statiki neodrepenom sistemu.
Kutevi zaokreta mogu se jednostavno proraunati na osnovu Mohr-ove analogije. Momenti Mcp,dir od
i pokazani su na sl.8b
prednaprezanja na osnovnom statiki odrepenom sistemu su
sa dva dijagrama sa negativnim i pozitivnim predznakom. Veliina e je sa negativnim a f sa pozitivnim
predznakom.
Nagib tangente na elastinu liniju na mepuosloncu B od momenta savijanja Mcp,dir od prednaprezanja na
osnovnom sistemu je:
Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 41

Proraun presjenih sila od prednaprezanja

K - 97/98

(40)

(41)

Prinudni momenat MBcp,ind od prednaprezanja nad osloncem B, kao nepoznata veliina, ima na statiki
odrepenom osnovnom sistemu dijagram trouglastog oblika, pa je nagib tangente,

(42)

(43)

Iz uslova kompatibilnosti slijedi da zbir svih uglova zaokreta oslonakog presjeka B lijevo i desno mora
biti nula tj.,
(44)

iz ega se dobija nepoznati momenat MBcp,ind nad mepusloncem B od prednaprezanja na statiki


neodrepenom nosau:
(45)

Za sluaj da je l1=l2 i f1=f2=f dobija se da je,


(46)

Ukupni momenat od prednaprezanja je:


(47)

pa je i momenat (ukupni) nad osloncem B od statiki odrepenog i statiki neodrepenog djelovanja


prednaprezanja (sl.9):
(48)

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 42

Proraun presjenih sila od prednaprezanja

K - 97/98

Za l1=l2 i f1=f2=f je,


(49)

Slika 9. Dijagram momenata od prednaprezanja.


Momenat savijanja u bilo kojem presjeku kontinualnog nosaa na dva polja je:

(50)

Iz predhodnih jednadbi moe se zakljuiti da kod kontinualnog nosaa sa parabolinim vopenjem kablova
za prednaprezanje, momenat savijanja od prednaprezanja izvan oslonakog podruja zaobljavanja ne
ovisi od veliine ekscentriciteta e nad mepuosloncem (sl.7 i sl.8) nego samo od veliine strijele parabole
f. U podruju zaobljavanja momenti od prednarezanja zavise od strijele f i razlike izmepu ekscentriceta
e i udaljenosti kabla zcp,B, odnosno od (e-zcp,B). Ovaj dokaz takope openito vrijedi za statiki nepdrepene
nosae.
Iz jednaine (45) moe se dobiti uvjet za koji je MBcp,ind=0, tj. sluaj konkordantnog prednaprezanja. To je
sluaj kada je,
(51)

ili za l1=l2=l i f1=f2=f, kada je e+f=0 pa je J0B,li=-J0B,de.


Kada je odrepen (prinudni) momenat (MBcp,ind) od prednaprezanja na statiki neodrepenom sistemu, tada
se mogu jednostavno na tom sistemu odrediti i poprene sile.
Za kontinualni nosa sa sl.7 je:

(52)

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 43

Proraun presjenih sila od prednaprezanja

K - 97/98

Openito poprene sile na osnovnom sitemu (statiki odrepenom), jednapba (16), za malo Rc je,
(53)

Slika 10. Momenti, poprene sile i oslonake reakcije simetrinog


kontinualnog nosaa usljed prednaprezanja sa parabolinim
vopenjem kablova.

Za parabolu prema sl.7 je,


(54)

pa se jednapba (53) moe napisati,


(55)

Ukupne poprene sile na statiki neodrepenom nosau su,


Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 44

Proraun presjenih sila od prednaprezanja

K - 97/98

U mepuoslonakom podruju zaobljavanja kablova za prednaprezanje je Vcp,dir = -Pm@tan Rc,s, gdje je Rc,s
ugao nagiba u zaobljavajuem dijelu vopenja kablova. Neposredno iznad mepusolonca je Rc,s=0, pa je
VBcp=0+VBcp,ind.
U sluaju kada je l1=l2=l, izvan oslonakog podruja zaobljavanja dobija se (sl.10):

(57)

Dakle odgovarajue poprene sile (kao i momenti savijanja) su izvan podruja zaobljavanja kablova
neovisne od veliine e. Pripadajue oslonake reakcije, zbog toga to su na statiki odrepenom osnovnom
sitemu VAcp,dir=VBcp,dir=VCcp,dir=0, su jednake onim koje se dobiju od statiki neodrepenog prinudnog
djelovanja prednaprezanja (VAcp,ind,...) pa prema tome ovise od e.
5.2 Proraun presjenih sila metodom skretnih sila
Vertikalna komponenta skretnih sila kod parabolinog vopenja kablova prema jednapbi (36) i oznakama
na sl.7 i sl.8 (gdje se strijela parabole f odnosi na razvijenu parabolu na rasponu l a ne, kako je to ranije
oznaeno, na duinu l0,p) je,

(58)

U mepuoslonakom podruju zaobljavanja kablova prema sl.11 je,

(59)

Ako se uzme da se vertikalne komponente skretnih sila u polju, koje djeluju prema gore, prostiru po cijelom
rasponu nosaa (sl.11), tada su sile u mepuoslonakom podruju zaobljenja, koje djeluju prema dole:
(60)

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

U
s l u a j u
simetrinog nosaa
l 1 =l 2 =l i f 1 =f 2 =f
momenti savijanja
od prednaprezanja
su:

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 45

Proraun presjenih sila od prednaprezanja

K - 97/98

Slika 11. Vertikalne komponente skretnih sila.


(Leonhardt)

(61)

Za ls,p<<l, gornja jednapba je,


(62)
to je potpuno identino sa jednapbom (49).
Da bi se ovim postupkom odredio i prinudni momenat MBcp,ind od statiki neodrepenog djelovanja
prednaprezanja, potrebno je od ukupnog momenta MBcp oduzeti dio momenta MBcp,dir od statiki odrepenog
djelovanja prednaprezanja, tj,

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 46

Proraun presjenih sila od prednaprezanja

K - 97/98

(63)
to je opet identino sa jednapbom (46).

6.

PRIMJER OBOSTRANO I JEDNOSTRANO UKLJETENE GREDE SA PARABOLINIM


VOoENJEM KABLOVA

6.1 Obostrano ukljetena greda


Ovdje se podrazumjeva obostrano ukljetena greda kod koje je jedan kraj neobrtljiv i nepomjerljiv dok je
drugi kraj takope neobrtljiv ali horizontalno pomjerljiv u smjeru podune ose. Armatura za prednaprezanje
vodi se po zakonu parabole.

Slika 12.

Obostrano ukljetena greda sa parabolinim vopenjem kablova.

Kod obostrano ukljetene grede sa parabolinim vopenjem kablova i sa njihovim razliitim ekscentricitetom
na krajevima grede (sl.12), uz predpostavku da je Pmx . Pm, momenti od statiki neodrepenog djelovanja
prednaprezanja su:

(64)

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 47

Proraun presjenih sila od prednaprezanja

K - 97/98

Kako je MAcp,dir = -PmAzcp,A, odnosno MBcp,dir = -PmAzcp,B to je i odgovarajui momenat ukljetenja od


prednaprezanja:

(65)

Na isti nain dobija se da je momenat u polovini raspona:


(66)

Na osnovu jednadbi (65) i (66) moe se zakljuiti da momenti savijanja od prednaprezanja, kod obostrano
ukljetene grede, ne zavise od veliine ekscentriciteta kablova na krajevima grede nego zavise samo od
veliine strijele parabole f, dakle od veliine skretnih sila.
Iz jednadbe (64) moe se odrediti i sluaja kada se dobija tzv. konkordantno prednaprezanje, tj. sluaj
kada su momenti od statiki neodrepenog djelovanja prednaprezanja jednaki nuli (Mcp,ind=0). To je za:
(67)

6.2 Jednostrano ukljetena greda


Za jednostrano ukljetenu gredu sa parabolinim vopenjem kablova i razliitim ekscentricitetom kablova
na krajevima grede (sl.13) je:
(68)

pa je momenat savijanja od prednaprezanja:

(69)

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 48

Proraun presjenih sila od prednaprezanja

K - 97/98

Slika 13. Jednostrano ukljetena greda sa


parabolinim vopenjem kablova.
Za sluaj da je zcp,B=0 jednaine (69) imaju slijedei oblik:
(70)

Na osnovu prethodnih jednadbi moe se konstatovati da u sluaju jednostrano ukljetene grede sa


parabolinim vopenjem kablova momenti savijanja od prednaprezanja zavise od ekscentriciteta kablova
na slobodno obrtljivom osloncu i od veliine strijele parabole f. Momenat u polju grede jednak je polovini
vrijednosti momenta ukljetenja sa obrnutim predznakom.

Napomena:

Zlatar

Za razliite sluajeve oslonakih uslova kao i za razliite zakone vopenja kablova


potrebni podaci mogu se nai u vidu tabela u odgovarajuim prirunicima za statiku i
prednapregnuti beton.