You are on page 1of 68

novina ZA PROMICANJE ZAVIAJNIH VRIJEDNOSTI I BATINE BROJ 26/7 listopad 2015. WWW.MOK.

HR 7,00 kn

Volim
BATINA
LJEPOTE

DOSSIER

str. 47

Zato bitka za
ibenik gubi bitku s
vremenom i umjesto
nacionalne injenice
postaje lokalni mit ?

ZAVIAJNI PUTOPIS
IZ 1932. godine str. 25

ibenik su znali
po crvenoj kapi
i peenju s ranja

str. 62

Tko je ova lijepa


ibenanka na slici
iz 1940. godine?

INTIMNA POVIJEST
str. 22

ibenska viagra
od brnistre i smilja

oglasi |

najbolji put do dobrog i zdravog vida


IBENIK

Bana Ivana Maurania 3a,


ubievac (pokraj crkve)
Mobitel: 091 601 40 00 / Telefon: 022 335 703
Radno vrijeme: ponedjeljak-petak od 8 do 13
i od 17 do 20 sati ; subota od 8 do 12 sati

DRNI

Trg dr. Franje Tumana 5


Telefon: 022 886 526
Radno vrijeme: ponedjeljak-petak od 7:30 do
14:00 sati ; subota od 7:30 do 12:00 sati

AKCIJA ZA
LISTOPAD

dioptrijske naoale
izraene po vaoj
dioptriji za samo

490 kuna

E-mail: optikapetra@net.hr
www.facebook.com/optika.petra

besplatno mjerenje dioptrije


izrada dioptrijskih naoala
veliki izbor sunanih naoala
izrada dioptrijskih sunanih naoala
izrada najsuvremenijih progresivnih
dioptrijskih naoala (sve u jednom
daljina-sredina-itanje)
struni savjeti pri odabiru okvira i
usklaivanju okvira i dioptrijskih lea
veliki izbor dioptrijskih, modnih
i sunanih okvira
ugradnja dioptrijskih lea u sportske
i sunane zakrivljene naoale
popravak i servis svih vrsta naoala

POSEBNI PROGRAM
DO KRAJA GODINE
Kupcima progresivnih
naoalnih dioptrijskih lea
optika Petra poklanja
drugi par lea istih
vrijednosti za korekcijske
ili sunane naoale

Za dobar vid na svim udaljenostima

Za dobar vid u svim prilikama


Listopad 2015. | 3

diagonala

Novine za promicanje zaviajnih


vrijednosti i batine
Mjeseno izdanje asopisa ibenik Tim
GODINA 5. BROJ 26/7 Izlazi mjeseno
ISSN 1847-5116 / UDK 008 (497-5-3 ibenik)
CIJENA POJEDINANOG PRIMJERKA: 7 kn
NAKLADNIK / DIZAJN I PRIPREMA ZA TISAK:
Mo komunikacije d.o.o., Trg A. Hebranga 11a, IBENIK
sibeniknews@gmail.com tel/fax: 022 / 217 371
INTERNET: www.mok.hr / www.sibeniknews.com
ZA NAKLADNIKA:
Diana Feri (feric.diana@gmail.com), 099 7333 629
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:
Stanko Feri (stanko.feric@gmail.com), 099 7333 628
MARKETING I MEDIJSKE KAMPANJE: Zoran Stojievi
UREDNIKI KOLEGIJ: Karmen Puli, Manuela Radulovi,
dr. sc. Gojko, Nikoli, Boidar Grga, Boris Plazibat, Joso Gracin
SAVJETNICI REDAKCIJE:
Prof. Ivo Livakovi, Duka Zaninovi, Branko Viljac, Duko
arac, prof. Jasminka Pai, Diko kevin, Tomislav ovagovi,
Joso Smoli, Joko Zaninovi, Emilija Friganovi, Domagoj
Friganovi, Duka Stojievi
AUTORI I SURADNICI U OVOM BROJU:
Prof. dr. Mladen Friganovi (Baldekinska sjeanja), Stanko
Feri (Dossier, Vijesti iz povijesti, Intimna povijest ibenika,
Gastronomska batina, Batina ljepote), Joso Gracin (Putopis),
Igor Radin (stare fotografije), Toni Erceg (biciklistike staze),
Dinko kevin, Duan arac i Branko Viljac (Referendum),
Diana Feri (Dijagonala, Intervju i piritus movens), Tomislav
ovagovi (Pria), Dinko Gojanovi Raki (Karikatura), prof. dr.
Gojko Nikoli (Dossier)
FOTOGRAFIJE: Sara Pauk, Ante Barani, Joso Gracin, Danijel
Feri, Duko Jaramaz, Dario Perkovi, Vilson Poli i Stanko
Feri, povijesna zbirka fotografija Federica Patellania, privatne
fotografije Pavao Mai, privatne fotografije Ante Tony Dadi,
privatne fotografije obitelji upuk, privatne fotografije obitelji
Frua, privatna zbirka Igora Radina, anonimna privatna zbirka
erotskih fotografija, foto arhiv Biciklistikog kluba Faust
Vrani, foto arhiv Grada ibenika, foto dokumentacija
Mo komunikacije d.o.o., kopije fotografija iz starih brojeva
ibenskog lista te informativnih glasila TLM-a i SOUR-a
ibenka
Arhivska graa i dokumenti: Hrvatski dravni
arhiv, Hrvatski dravni arhiv u ibeniku, Gradski muzej Drni,
Sveuilina knjinica Split, Gradska knjinica Jurja igoria
ibenik, Arihiv fotografskog obrta Foto Hella Bulat, privatna
zbirka fotografija iz Domovinskog rata Stanka Feria
TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

Pretplata, narudbe i isporuka


pouzeem: 099/733-3627

Takuin
PRIVITAK ASOPISA VOLIM IBENIK ZA
promidbu I PROMIDBENE KAMPANJE
OGLAAVAJTE U Takuinu, ASOPISU Volim ibenik i
INTERNETSKOM PORTALU mok.hr / sibeniknews.com
PREDSTAVITE SVOJU TVRTKU BUDITE VIDLJIVI I PREPOZNATLJIVI
KORISTITE PREDNOSTI PROAKTIVNE PROMIDBE I
PROMIDBENIH KAMPANJA - UPOZNAJTE KUPCE SA SVOJOM
PONUDOM, PROIZVODIMA I USLUGAMA ATRAKTIVNO I UINKOVITO
NUDIMO SVE TO VAM JE POTREBNO ZA USPJENO
OGLAAVANJE: izradu oglasa, snimanje i obradu fotografija,
pripremu promidbenih tekstova, izradu bannera , ukljuivanje u
medijske i promidbene kampanje tvrtke Mok d.o.o.
Sve nae usluge vezane za pripremu oglasa i bannera ukljuene su
u osnovnu cijenu njihove objave u Takuinu, na stranicama asopisa
Volim ibenik i portalu mok.hr / sibeniknews.com.
Trebate li jelovnik, katalog proizvoda, promidbenu brouru,
advertorial, plakat ili neto drugo to vam moe unaprijediti
poslovanje pozovite nas i doi emo k vama.

Kontakt:

091 209 64 75

zoranstojicevic.si@gmail.com
/ sibeniknews@gmail.com
4 | Listopad
2015.

Susvita

a ibenske sunane rive na kojoj gutaju turisti, domai svit ee onako


s noge na nogu, a mlade majke guraju kolica iz kojih proviruju njene uspavane djeje glavice ne ini se da je susvita
poeo, a kamo li da je blizu. A blizu je i
poeo je. S prvim mrakom kada se upale
televizori susvita nam se ukae i zaskoi
nas tu u vlastitom domu, gdje mislimo da
smo najsigurniji. Ne treba biti ni posebno
pametan ni osobito naitan da bi se znalo;
svijet u kojem smo do sada ivjeli i ivot
kakav nam je do sada bio vie ne postoje, a ni mi sami vie nismo i ne moemo
biti isti. Sve je promijenilo to more ljudske
tuge, ta plima koja se nezaustavljivo uzdie od juga prema sjeveru Europe, brie
granice, oruje ini besmislenim, nita ne
rui, a sve razara...
Ti ljudi, izbjeglice, migranti, prognanici... uli su u nae ivote i zbog njih to u
sebi to naglas preispitujemo sve ono to
smo mislili da znamo o ivotu i ivljenju
ivota. Svatko se pita to e biti sa svima
njima koji bolji ivot vide u svijetu potpuno razliitom od onoga u kojem su do
sada ivjeli, ali to e biti i sa nama koji
zbog njih ve ivimo u drukijem svijetu
od onoga u kojem smo do sada ivjeli. Hoe li nam biti tijesno u naoj kui s
tolikim gostima? Hoe li biti posla, hoe
li biti kruha... Strepnja plazi kao ledena
zimska magla.

Nova seoba naroda

Prole godine prema podacima UNHCR-a u svijetu je bilo gotovo 60 000 000
izbjeglica. Ove godine UNHCR je registrirao novih 14 000 000. Dolaze iz esnaest
ratovima i drugim poastima pogoenih
zemalja, a gotovo ih je polovica iz Sirije, Afganistana i Somalije. Samo iz Sirije
izbjeglo je vie od 4 000 000 ljudi. Samo
iz te zemlje iselila se, bez namjere da se
vrati, cijela jedna Hrvatska. Svakoga dana
ugroene zemlje napusti oko 45 000 ljudi. Svakoga dana svoje domove dakle napusti i krene u neizvjesnost grad veliine
ibenika. ini se da tragediji nema kraja.
Razvijene zemlje Europske unije planiraju
prihvatit 160 000 izbjeglica koji e zatraili
azil. Hrvatska prema tom planu treba zbrinuti 1064 izbjeglice. Nakon prihvata tih

Nadiru izbjeglice iz Sirije,


Afganistan, Irak, Palestina,
Ratni efekti Damaska,
Kurdi iz Mosula,
Otmica Samarranki.

Plee se posljednji tango,


Oajni brani par iz Mosula,
Hama, Palmira, Homs, Aleppo
Stiu izbjeglice preko Turske, preko
Mediterana.
Stie migrant iz Senegala
Koji ne eli ivot u bunkeru oaja.
Plee se posljednji tango u Europi,
Grka, Srbija, Hrvatska
Izbjeglica iz Eritreje, zbjeg iz Somalije,
preivjeli iz Nigerije,
Inenjer informatike iz Bagdada,
majka bi s djecom preko Horgoa,
Nadiru gladni i jadni, ako ih Europa
puti.
Plae se, gospodo,
Plae se elnici Europske unije,
lanovi vlada malih zemalja,
Prvi ljudi Ujedinjenih naroda,
Oajni volonteri koji pomau koliko
mogu.
Plaimo se, strepimo, gospodo,
Na kraju ovog lita svak se pita,
Je li ovo - susvita.
(Parafraza pjesme Arsena Dedia Posljednji
tango u evrskama, Stanko Feri)

Zbjeg Hrvata
iz Viteza i
srednje Bosne

diagonala |

Izbjeglice iz Banja Luke


u ibeniku 1995. godine
Pognanici zbrinuti u
hotelu Solaris 1992.

Hrvati prognani iz BiH na


putu za Hrvatsku 1993.

Izbjeglice iz BiH na
Obonjanu 1993.
160 000 izbjeglica EU e pokuati uspostaviti stalni mehanizam za raspodjelu kako
bi se ubudue lake nosila s izbjeglikom
krizom, odnosno pravim imenom seobom naroda. Naglasak je na pokuati.

Na svijetu nita nova

I to je najgore sve to, sva ta muka, patnja, sva ta drama sve je to: nita nova, sve
je to ve vieno. Nisu li Kinezi podigli zid
dug 8852 kilometra da se zatite od izbjeglica i migranata? Jesmo li zaboravili prie
iz Starog zavjeta? Nije li upravo egzodus
jedan od najvanijih identifikacijskih
odrednica zapadne civilizacije? Pa Prvi i
Drugi svjetski rat... Ekonomske migracije... Svi smo mi samo izbjeglice, migranti...
Uzalud se Rimsko carstvo opiralo seobi
naroda, u naravi izbjeglikom valu nas Slavena koji smo ovdje gdje smo sada doli
s manje vie istog prostora odakle danas

dolaze izbjeglice nadajui se boljem ivotu u Europi. Jedina je razlika u tomu to


smo se mi spustili sa sjevera prema jugu,
a oni obratno.

Mi Hrvati

Mi Hrvati ni nakon stoljea 7. nismo


prestali biti izbjeglice, prognanici, migranti, azilanti, politika i ekonomska emigracija, gastarbajteri, iseljenici... Izmeu 1899. i
1991. godine iselilo se 1 1750 000 stanovnika Hrvatske. Ante Radi, brat Stjepana
Radia vapio je 1902. godine: Ovo to se
dogaa s naim hrvatskim narodom to nije selidba to je rasap. Na narod ne seli, on
bjei glavom bez obzira! Ni kasnije nije
bilo bolje. ezdesetih godina 20. stoljea
u jednom je valu iz Hrvatske iselilo pola
milijuna ljudi. A Domovinski rat? Prema
podacima UNHCR-a Hrvatska je 1992.
godine zbrinjavala 663 000 prognanika i

izbjeglica u 416 izbjeglikih centara. Svaki


deseti Hrvat bio je prognanik

ibenski milenijski egzodusi

A mi ibenani? Ovdje smo se naselili


doavi odnekuda mislei gle lijepog mjesta da se tu mirno i sigurno ivi. A nije bilo
ni mirno ni sigurno. Bjeali smo i sklanjali
se iza zidina od Turaka, bjeei na otoke
spaavali smo gole ivote od poasti kuge, zbog neimatine iseljavali smo se u
Ameriku, da nam djeca ne umru od gladi
slali smo je tridesetih godina 20. stoljea
u Slavoniju i Vojvodinu. Odlazili smo zbog
nacista i faista, selili se zbog komunista,
na put bez povratka polazili zbog kruha
i slobode.
Pa se ti sada pitaj zato su nam pjesme tako pune nostalgije i tuge i zato
su nam verse duge i spore kao kolone
nesretnika.
Listopad 2015. | 5

piritus movens

Duje
Kodoman

modni dizajner i
ilustrator, sveuilini
prvostupnik
(baccalaureus) inenjer
tekstilnog i modnog
dizajna pri Tekstilno tehnolokom fakultetu,
student diplomskog
studija Modni dizajn

vadesetdvogodinji ibenanin Duje


Kodoman student je druge godine
diplomskog studija modnog dizajna
na Tekstilno tehnolokom fakultetu u Zagrebu, a njegov je rad ve zapaen i izvan
granica Hrvatske. Prije nekoliko mjeseci nekoliko je njegovih konceptualnih modela
dospjelo u prestini modni asopis Vogue,
a jo kao redovni student dobio je priliku,
sa svojom kolegicom Ana Marijom Bunjaki osmisliti i izraditi odore za sve slube u
predsjednikim rezidencijama u Hrvatskoj.
Privrenost i posveenost modnom dizajnu svjedoi ve i svojim izgledom i stilom
odijevanja, a kao ve prepoznati i dokazani
talent pridruio se tek rijetkim ibenankama i ibenanima koji se bave tim poslom.
lan je Hrvatskog dizajnerskog drutva, a
njegovi su crtei i ilustracije uvrteni u znanstveno - popularne publikacije i koriste se
kao vizualni identitet pri produkt dizajnu.
Bio je finalist nekolicine natjeaja povezanih
s modnim dizajnom i ilustracijom.

Nesueni student dramaturgije


Pozornost likovne publike i naklonost kritike, osvojio je svojim originalnim
umjetnikim djelima koja stvara osebujnim
kombiniranjem tua, pera, kemijske olovke, drvenih boja, tempera, akrila te razliitih vrsta papira i tkanine, a upotpunjava ih
tekstovima i porukama koje ih uzdiu na
drukiju stvaralaku razinu kao spoj slikar6 | Listopad 2015.

stva, dizajna i knjievnosti.


elju da se posveti modnom dizajnu i
kreiranju odjee osvijestio je, kako kae, tek
u etvrtom razredu srednje kole.
-Kroz itavu srednju kolu nisam bio siguran to me zanima to je posve normalno
jer s osamnaest godina ljudi jo nisu sigurni
u to ime se ele baviti. Na kraju osnovne
kole shvatio sam da me zanimaju umjetnost i humanistike znanosti. O svom buduem zanimanju poeo sam razmiljati tek u
etvrtom razredu gimnazije. Zakljuio sam
da me zanima umjetniko podruje, a kako u srednjoj koli nisam imao priliku konkretno se okuati u crtanju i slikanju uzeo
sam satove kod Zdenke Bilui, voditeljice
Centra za vizualne umjetnosti u ibenskoj
gradskoj knjinici koja mi je bila profesorica
likovnog odgoja u osnovnoj koli. U tih godinu dana proli smo vie sfera umjetnosti i
tada sa shvatio da me modni dizajn najvie
zanima, priznaje Duje. No, to nije bio iskljuivi predmet njegova zanimanja. Primarna

elja zapravo mu je bila studirati dramaturgiju na Dramskoj akademiji u Zagrebu


jer ga je kao srednjokolca vie od likovne
umjetnosti zanimalo kazalite. Glumio je u
kazalinim skupinama za mlade u ibeniku,
a imao je ulogu u predstavi Djevojica sa
igicama kojom je zatvoren jedan Meunarodni djeji festival. Zakljuio je da ga u
kazalitu ipak sve vie zanima od glume pa
se odluio za dramaturgiju tim prije jer su
mu bili bliski kostimografija i scenografija.

Odluila je sudbina
- Upis na Tekstilnotehnoloki fakultet
bio mi je drugi izbor. Znao sam da je jako
teko upasti na Akademiju. Ipak uspio sam
doi do posljednjeg kruga i tada mi se javila
dilema to u ako proem oba prijemna, i
na Akademiji i na Tekstilno tehnolokom
fakultetu? Prijatelju sam tada priznao da
ba nisam siguran to u u tom sluaju
napraviti i da bi mi ipak bilo drae da na

piritus movens |

Avangardne suknje
od aluminija,
koulje od lateksa i
kaputi s grbom koji
su oduevili
slavni Vogue
jednom od tih fakulteta ne proem to
se i dogodilo. Odluila je sudbina. Nisam
proao na dramaturgiji. Tako sam upisao
modni dizajn. Na taj se fakultet prijavljuje
i dosta ljudi koji ne dolaze iz strunih nego
iz opih kola, iz gimnazije, ali bolje prolaze oni koji su prethodno zavrili tekstilne
kole ili kole primijenjenih umjetnosti jer
oni ipak imaju praksu. Meni je nedostajala
upravo ta crtaka ruka. No bio sam siguran da je modni dizajn ono to me zanima.
U poetku sam se trudio crtati realistino.
Krenuo sam u hiperrealistinom smjeru koji sam doivljavao kao pokazatelj talenta i
crtake sposobnosti. No brzo sam shvatio
da mi taj stil ne lei i da moji radovi izgledaju isforsirano, neiskreno. Odluio sam se
za suprotnost, za djeji crte koji mi puno
bolje odgovara. Taj djeji izraz oituje se
u razigranosti i nainu vienja stvari koji
je karakteristian za djecu. To je pomalo
iskrivljena perspektiva koja u potpunosti
izraava osobni doivljaj, ali ljudi uspijevaju
shvatiti to je bila moja inspiracija, kazao
nam je Duje koji cijeni dizajnere koji modu
promiljaju kao neto vie od odijevanja i
vjeruje kako je za uspjenog modnog dizajnera od kljune vanosti dobro promiljen
koncept i elja da se stvori sebi svojstven i
prepoznatljiv izriaj. Njegovi uzori su Hussein Chalayan, Martin Maison Margiele i Issey
Miyake.
Listopad 2015. | 7

piritus movens

Duje se
okuao
i u izradi
ilustracija.
Do sada
je imao
petnaest
skupnih
i dvije
samostalne
izlobe

Njegovi su radovi uglavnom konceptualni i spadaju u nenosivu modu no svjestan


je da e doi vrijeme i kada e morati raditi
nosivu modu kako bi zaradio za ivot, a u
tome se ve i okuao.

Odore za sve slube u


predsjednikim rezidencijama
Uspjeh je pobrao kada je sa svim svojim
kolegama na fakultetu dobio konkretan zadatak da osmisli odore za sve slube u predsjednikim rezidencijama u Hrvatskoj, na
Hvaru, Brijunima i u Zagrebu. Izabran je rad
koji je napravio s kolegicom Ana Marijom
Bunjaki. Imali su samo jedan uvjet, a taj je
bio da odjea bude u safari stilu kako bi se
uklopila u podneblje za koje se radi. Tako su
odjevni predmeti osoblja na Brijunima raeni u pastelnim tonovima, uz kombinaciju
bijele i tamnoplave boje, dok su se kao logian izbor materijala nametnuli pamuk i lan.
Bio je to, istie Duje, pomalo komercijalan
posao koji je u modnom dizajnu uobiajen
i najee dobro plaen.

ibenanin u
prestinom Vogueu
Prva potvrda njegovog talenta u javnosti
dogodila se kada je na treoj godini studija
bio finalist regionalnog natjeaja za mlade
modne dizajnere - LIFT by Perwoll, u sklopu sajma mode ZONA 45. Na modnoj reviji
koja je tim povodom odrana na Trgu bana
Jelaia u Zagrebu predstavio se s tri modela koja su inile haljine i tunike, a koristio
je crveni Benetton materijal i crveno perje.
8 | Listopad 2015.

piritus movens |
Kolekciju je nazvao Bipolar, a zasniva se na
oprenosti, odnosno simbolici crvene boje
koja spaja dijametralne suprotnosti: ljubav
i mrnju, sreu i agresivnost, strast i pakao.
Ta mu je kolekcija bila dobro prihvaena,
a ove godine dobio je za svoj talent potvrdu i od prestinog talijanskog asopisa
Vogue. Na nagovor svoje profesorice Jasminke Koni poslao je radove na prestini meunarodni natjeaj za mlade talente
International Talent Support u Trstu. Na taj
se natjeaj svake godine prijavljuju vie od
tisuu mladi dizajneri iz cijelog svijeta. Nije
izabran meu prvih deset, ali je fotografije
i analizu njegovih radova objavio Vogue
u svom tiskanom i internetskom izdanju
ubrajajui ga meu najtalentiranije mlade
modne dizajnere. Na tom prestinom popisu bio je jedini iz Hrvatske. Na natjeaj je
poslao avangardne radove koje je radio na
Fakultetu u sklopu kolegija modni dizajn i
to suknju od aluminija, koulju od lateksa
i kaput s grbom, a motive je uzeo iz triju
grana medicine, traumatologije, fizikalne
medicine i dermatologije.

ibenik ne oprata
ekstravaganciju
U svakodnevnom ivotu za sada ije
uglavnom samo za sebe jer mu je to najjednostavnije.
-Veinu odjevnih predmeta sam sebi
ijem jer najbolje poznajem svoj ukus, a
smatram i da je ovjek sam sebi najbolji
promotor. Kada je rije o ivanju, na Fakultet sam doao vrlo nespreman i sve to
sam nauio o ivanju, nauio sam na faksu.
ivanje je vjetina koja se stjee dugotrajnim radom pa se jo moram usavravati.
Dobro je to to preferiram japansku estetiku, minimalizam. To je stil koji je sklon
nedovrenoj odjei na kojoj su konci koji
vise tako da se ne primijeti ako neto nisam
savreno saio. Svi misle da je to namjerno,
iskreno nam priznaje Duje kojem su roditelji

ispriali kako je jo kao dijete imao jasnu


viziju kako eli izgledati i kako se odijevati
to je jo vie dolo do izraaja u srednjoj
koli. elio je biti drukiji, ali nikada nije bio
sklon ekstravaganciji.
-Tako neto se u ibeniku se ne oprata
i uglavnom se osuuje to nije dobro. Ljudi
u ovoj sredini vole prosjenost. ibenani,
odnosno Dalmatinci openito, posebno ene, jako dre do svog izgleda i naina odijevanja, ali problem je, ini mi se, to velika
veina bjei od toga da se bude drukija te
da se i kroz odijevanje pokau osobnost.
ibenanke su vie sklone ukalupljenosti, a
manje ekstravaganciji i novitetima u modi,
primjeuje Duje.

Neu ostati u ibeniku, ali e


ibenik ostati u meni
Duje nakon studija modnog dizajna
planira aplicirati na Studij ilustracije u
Londonu jer ga, uz modni dizajn, jako
zanimaju ilustracije, a takvog studija u
Hrvatskoj nema. Za odlazak u London, u
koji je zaljubljen, ima potporu i roditelja. U
izradi ilustracija se ve okuao. Do sada je

imao petnaest skupnih i dvije samostalne


izlobe, prvu upravo u ibeniku uz potporu
svoje nekadanje mentorice Zdenke Bilui.
Njegovi se radovi trenutno prodaju u galeriji Juraj Dalmatinac i suvenirnici Kola
Fjaka u ibeniku, a u duanu Dizajholik
u Zagrebu prisutan je s neobinim tapiserijama koje izrauje od recikliranog materijala. Vlasnica Ivana Ferenak primijetila da
te tapiserije odlino funkcioniraju kada kroz
njih proe svjetlost tako da su danju ukrasni
predmeti, a nou ambijentalne svjetiljke.
Kakvo mjesto ima ibenik u njegovim
buduim planovima? -Ne vidim se u budunosti, u poslovnom smislu, u ibenik
jer mislim da mi on ne moe pruiti dovoljno. Neu ostati u ibeniku, ali e ibeniku
ostati u meni. ibenik je uvijek bio i uvijek
e biti moj grad, grad u kojem sam roen
i u kojem ive moji roditelji i drugi meni
dragi ljudi, otvoreno priznaje Duje. Svoju
je vezanost za ibenik i spremnost da svoj
talent stavi na raspolaganje rodnom gradu
potvrdio je i na posljednjem gimnazijskom
Antunu kada je osmislio modnu reviju
na kojoj su prokazani stilovi odijevanja od
osnutka ibenske gimnazije do danas.
Listopad 2015. | 9

s istog mjesta

POGLED S ISTOG MJESTA 1905. - 2015.

Kako se mijenjala
panorama ibenika
od hotela De la
ville i Vonog trga
do hotela Jadran i
Trga Pavla ubia I.

10 | Listopad 2015.

Prije 110 godina, obitelj Kovaevi,


izgradila je i otvorila hotel na sjevernoj
strani ibenskog Vonog trga, izmeu
crkve sv. Julijana i Kneeve palae, dakle
na mjestu gdje se danas nalazi objekt
nekadanjeg kina ibenik , u ijem prizemlju je ugostiteljski objekt Liro. Bilo je
to 1905. godine. Hotel je dobio ime De
la ville i bio je to drugi hotel u ibeniku
nakon hotela Velebit koji je kasnije dobio
ime Krka.

Zauvijek izgubljeni Voni trg

Voni trg bio je od 19. stoljea, a vjerojatno i od ranije, pa sve do sredine 20.
stoljea najljepi i zapravo jedini pravi
javni gradski trg s kavanama, hotelima,
trnicom, javnim klozetom, trgovinama i
ugostiteljskim tekatima. Protezao se od
crkve sv. Nikole priblino do mjesta gdje
su danas topovi na rivi. Od obale ga je
odvajao red kua koje vie ne postoje, a
prema moru je bio otvoren upravo ispred
hotela De la ville. Na alost taj je trg zauvijek izgubljen. Doslovno je nestao, a

s istog mjesta |

paljivi promatra ibenskih urbanih (ne)


prilika primijetit e kako on jako nedostaje
dananjem ibeniku.

goste. U njemu su gostovale zvijezde opera i opereta, baletni ansambli te najbolje


i najpoznatije damen kapele toga doba.

tijekom 1943. i 1944. godine teko stradao. Sporo je tekla i gradnja objekata na
mjestu biveg hotela De la ville.

Hotel De la ville obitelji


Kovaevi

Ratna kataklizma 1943. godine

Hotel Jadran prvi


suvremeni gradski hotel

Hotel De la ville izgradili su potomci


Petra Kovaevia koji je 1825. godine doselio iz Mostara i u ibenik. Slovio je kao
prvi, najvei i najuspjeniji trgovac Dalmacije, a bio je uven po svojim dobroinstvima. Pomagao je sirotinju i javnu dobrotvornost, utemeljio je i financirao kolu
za djevojice, davao je novac za plae uiteljicama i uiteljima i poklanjao kolske
udbenike siromanoj djeci. Sam je imao
sedmoro djece. Umro je u ibeniku 1864.
godine, a njegove poslove uspjeno su
nastavili njegovi potomci koji su u ibeniku ivjeli sve do Drugog svjetskog rata.
Najvea investicija obitelji Kovaevi u ibeniku bio je hotel De la ville. Uspjeno
je poslovao gotovo etiri desetljea. Bio
je poznat po estim iznimno kvalitetnim
programima koje je organizirao za svoje

Hotel De la ville teko je stradao u


Drugom svjetskom ratu. Krajem 1943.
godine izravno je pogoen u saveznikim bombardiranjima ibenika. Tada su
stradali crkva sv. Julijana iza njega i niz
poslovnih i stambenih zgrada ispred
njega. Bio je tako teko oteen da ga se
vie nije moglo popraviti, a i nova, komunistika vlast u ibeniku imala je drukije
arhitektonske vizije poslijeratnog ibenika. Tijekom raiavanja ratnih ruevina
njegovi su ostaci, kao i ostaci kua na rivi,
uklonjeni. Tako je stvoren prostor na kojem su izgraeni hotel Jadran, kino ibenik i dananja zgrada ibensko kninske
upanije te stvoren trg koji sada nosi ime
Pavla ubia I.
Iako je raiavanje ruevina poelo
odmah po osloboenju grada 1944. godine posao je tekao sporo jer je ibenik

Gradnja kompleksa novih zgrada na


mjestu hotela De la ville i prostoru nekadanjeg Vonog trga zapoela je tek
1958. godine. Gradnja novog hotela, kina
i zgrade tadanje opine ibenik, a danas
ibensko kninske upanije, bila je zavrena tek 1961. godine, dakle tek osamnaest godina nakon to su teke bombe taj
lijepi dio ibenika pretvorile u Ruevine.
Kino ibenik bilo je otvoreno tek 1964.
godine. Hotel Jadran, tada vrlo moderno,
ak arhitektonski ekstravagantno zdanje
koje je projektirao Ivan Viti, bio je prvi, a
sve do 2015. godine i jedini, suvremeni
hotel u ibeniku.
Uspomene na Voni trg i hotel De la
ville, na nekadanje ivo, urbano sredite
ibenika, uvaju jo samo stare fotografije
i razglednice.

Listopad 2015. | 11

drugi o nama

IBENSKE KUMPRAVENDE I NJIHOVA UMJETNOST KUMPRAVENDAVANJA 1910. GODINE

Umjetnost kumpravendavanja postoji


samo u ibeniku i nitko se ne moe
u moi i glasnoi kumpravendavanja
nosit sa ibenskim kumpravendama
Fotografije:
Radovan Goger i Federico Patellani

Rije kumpravenda malo je tee nai


u rjenicima starih ibenskih rijei, a izraz
kupravendavanje ne spominje gotovo
nitko od ibenskih sakupljaa starih rijei i arhainih lokalnih izraza. Primjerice
u prebogatom Dalmatinskom pukom
riniku naeg kraja Lovre Vlahova koji
je brojem rijei najbogatiji, kumpravendi
i kumpravendavanja uope nema. Rije
kumpravenda spominje tek sakuplja i
tuma starih rijei Joko Trlaja i pravilno
je prevodi kao piljarica, (pre)prodavaica voa i povra. U rjenicima starih splitskih rijei, pa i slinim rjenicima drugih
gradova june Dalmacije, rije kumpravenda je sasvim uobiajena, ali izraz,
tonije reeno glagol, kumpravendavanje ne spominje se nigdje pa to tekst iz
1910. godine o ibenskim kumpravendama i njihovom umijeu kumpravendavanja po kojem su bile nadaleko poznate i
slavne, ini jo zanimljivijim i vrjednijim.

ibenske kumpravende lako


je prepoznati po crvenim
bjevama, neobinoj irini,
brzim i odvanim kretnjama,
a jo lake po jakom baritonu,
kojim mogu nadglasati itavo
sajmite

ibenska glumica Ines Fanovi ovjekovjeila


je ibenske kumpravende u liku Mare Mulice u
televizijskoj seriji Velo misto

ibenska umjetnost
kumpravendavanja

Anonimni autor, a mi pretpostavljamo


da je rije o splitskom piscu Marinu Begi,
o ibenskim kumpravendama i njihovim
monim glasovima pie ovako:
Tko ne zna, kako izgleda u oima
iskrnje, neka poe na Trg sv. Ivana u ibeniku, gdje ibenske preprodavaice
nude svoju robu. Nita ne moe izmai
njihovim oima. One sve vide i sve uju,
a to je najvanije, one viu u vas glas za
ovjekom to je i kakav je: -Vidi mu glave
ko variak! A elo? Taman prilipit oglas za
inkanat! Pa ta njuka onim rilom! Efao
ga ka otrovan! Ej ti, kupit jaja! Vraga e
on kupit! Odnio ga ava! Al je doa kupovat, doa je njuit! Vidi ga, ih...kakvi je! Ej
ti, o jabuka? Ne? Gdje su jabuke za tebe!
Ovake nis nikad ni vidio! Tikava, tikava! Ej
12 | Listopad 2015.

ibenske kumpravende 1941. godine na


fotografiji talijanskog fotografa F. Pattelanija

ti, o tikava?
To to i kako ine prava je umjetnost
kumprendavanja i ima je takve samo u
ibeniku. Niko se sa ibenskim kumpravendama ne moe nosit u moi i glasnoi kumpravendavanja.

Ljudi s njima zbijaju ale


i smatraju ih mukarcima

ibenik je leglo kumpravenda. Kumpravende ibenske poznate su na daleko


i iroko, one su najpoznatije linosti ne
samo u ibeniku,ve i u Kninu, Drniu,
Skradinu i drugim okolinim mjestima.
Lako ih je prepoznati po crvenim bjevama, neobinoj irini, brzim i odvanim
kretnjama, ali najbolje se raspoznaju po
jakom baritonu, kojim mogu nadglasati
itavo sajmite.
Sve oivi, gdje se pojavi ibenska
kumpravenda. Ljudi najrae s njima
zbijaju ale jer smatraju ih mukarcima,
a i one same vide u eni stvorenje koje
njima, kumpravendama, nije ravno.
Preprodavaica ibenska, kad govori, govori itavim svojim biem, isprua vrat,
nagne tijelo napred, noge kao da su joj
zabodene u zemlji, a dlanove neprestano okree prema onome s kim razgovara
i pokazuje bijele zube: -Toga ti, ajmo se
porvat ! Lako tebi junait se! etiri takova
sakrit u u kotule! Doe li andar, ne boj se
ima ti gdje pobje!
Na Trgu sv. Ivana dosta je jednu kumpravendu zapitati za cijenu ove ili
one stvari, da sve druge graknu koliko
ih grlo nosi : -Amo u mene! Amo dodji!
ta tamo! Amo jaja! Ne valjaju njezina!
Ka ni ona! Amo! Amooo!
Vika se poveava sve dok traje pogaanje, a stia se istom kad je pogodba
gotova. ovjek odaleuju se ima ta vidjeti, sve kumpravende opet prijateljski
razgovaraju meusobno, a ona kod koje
je kupio, primjeuje za njim: -Koga e mu
vraga ona jaja kad ni ne valjaju? !

drugi o nama |

Mare Mulica iz Velog mista

Kumpravende na ibenskoj trnici krajem etrdesetih godina prolog stoljea

Je li ova pria o autohtonim urnebesnim ibenskim kumpravendama istinita? Ne samo to je istinita nego svatko
tko je ikada gledao slavnu televizijsku
seriju Velo misto zna kako su one izgledale, kako su se svaale, kakav su otar
jezik i kakve su mone glasine imale. U
toj seriji ovjekovjeila ih je izvanredna
ibenska glumica Ines Fanovi, koja je
po ulozi Mare Mulice popularna i danas
iako je umrla 2011. godine. Ines jednu
od glavnih junakinja Velog mista Maru
Mulicu, moglo bi se rei, uope ne glumi. Ona tako vjerno oponaa neku od ibenskih kumpravendi koju je vjerojatno
poznavala i tako je u toj ulozi uvjerljiva,
tako autentina da uope ne moramo
zamiljati kako su izgledale ni kakve su
bile ibenske kumpravende ni kako je
zvuala njihova umjetnost kumpravendavanja. Tekst o njima iz 1910. godine,
nema nikakve sumnje, autentian je, a
to to ih u svom Velom mistu opisuje i
Miljenko Smoje, dokazuje da je njihova
slava bila velika i trajna.

Nezaboravna ibenanka
Ines Fanovi

Pijaca na Trgu sv. Ivana osamdesetih godina prolog stoljea

Nova trnica 1995. godine. I danas na njoj ima nasljednica nekada slavnih kumpravendi

Kazalina, televizijska i filmska glumica glumica Ines Fanovi, bila je roena 1925. godine u ibeniku. Scensku
karijeru poela je kao operna pjevaica
u Splitu, a na glumu se prebacila silom
prilika nakon teke upale grla. Na poecima karijere, kada je bila udata za Miljenka Smoju, glumila je u kazalitima
u ibeniku, Splitu i Osijeku. Na poziv
Jurislava Korenia 1960. godine prihvatila je angaman u Sarajevu u kojem je
ostala do kraja ivota. Sarajevo je pamti kao glumicu, ali jo vie kao hrabru i
dostojanstvu enu koja tijekom rata nije
htjela ni na trenutak napustiti opkoljeno Sarajevo. Ostala je u gradu tijekom
cijele etverogodinje opsade i glumila
u predstavi ekajui Godota koju je
usred ratnog pakla reirala slavna Susan
Sontag. Osim po ulozi Mare Mulice, temperamentne kumpravende koja oporim
altom komentira ljudsku narav i sa svima
se kontretava, po kojoj e zasigurno biti
zapamena, Ines Fanovi je imala zapaene uloge i u nizu drugih televizijskih
serija, a glumila je i u brojnim filmovima,
meu ostalima i u nekim od najboljih
filmova koji su snimljeni u bivoj Jugoslaviji, Kozomarinim Vranama, te Babajinom Izgubljenom zaviaju. Bilo bi lijepo
da Ines ne bude zaboravljena ni svom u
rodnom ibeniku.
Listopad 2015. | 13

vijesti iz povijesti

1935. godine poela je gradnja Burze rada, carinarnice i Gimnazije, te je godine


izgraen i prvi suvremeni trotoar, a pojavili su se i prvi ibenani nudisti

Sretan vam
80. roendan!

Prije 80 godina, izmeu srpnja i listopada 1935. godine u ibeniku je zapoeta


gradnja tri vana objekta koja e trajno obiljeiti njegovu arhitekturu i urbane vedute.
Rije je o zgradama carinarnice, Gimnazije
i Burze rada, a te je godine ibenik dobio i
prvi moderni trotoar pa je red da im estitamo 80. roendan.

Carinarnica

Izgradnja carinarnice poeli je u rujnu


1935. godine na obali koja se tada zvala
Obala kralja Aleksandra. Prije poetka radova sruene su zgrade koje su sluile kao
garaa za vozila i spremite amaca hotela
Krka. Gradnja carinarnice kotala je vie
od tri milijuna tadanjih dinara, a radove je
izvela tvrtka Tuner i Wagner iz Beograda
koja je dala najbolju ponudu na licitaciji
koju je organizirao Tehniki odsjek Gradskog poglavarstva ibenika. Sve ponude
prispjele na natjeaj bile su prije donoenja
odluke o tome tko e dobiti posao, javno
izloene tako da ih mogu vidjeti svi graani
ibenika.
Carinarnica je predana na uporabu
1939. godine. U njoj je Opina ibenik dobila 24 uredovne prostorije od kojih neke
koristi i danas.

Gimnazija

Radovi na izgradnji ibenske gimnazije


slubeno su zapoeli su 20. kolovoza 1935.
godine nakon to su slubenici Kraljevske
Banske Uprave predali dozvole za poetak
radova poduzetniku ing. Marinu Beziu.
Istoga dana doao je iz Splita u ibenik
ovlateni banovinski arhitekt Bara koji je
u nazonosti Bezia obavio izmjeru terena
i postavio oznake na glavne toke budue
gimnazijske zgrade.
Gimnazija je izgraena za nepunih go14 | Listopad 2015.

Zgrada Burze rada u kojoj je danas smjeten Dom


zdravlja sveano je otvorena u rujnu 1939. godine

dinu i pol dana, a sveano je otvorena 9.


svibnja 1937.

Burza rada

U rujnu 1935. godine poela je gradnja ekspoziture Burze rada u ibeniku.


ibenska Burza rada od poetka je bila
specifian objekt jer je osim ureda za posredovanje pri zapoljavanju u njemu trebalo biti radniko prenoite, prenoite
za egrte i uenike trgovake produne
kole te gradska kuhinja s trpezarijom za
nezaposlene ibenane. Centralni odbor
za posredovanje rada u Beogradu najprije
je odbio sudjelovati u financiranju gradnje
Burze rada i traio da sve trokove plati
ibenska opina iz fonda za izgradnju radnikih stanova. ibenska opina na to nije
mogla pristati nego je traila isti tretman
kakav imaju Mostar i Podgorica gdje su se
Burze rada ve gradile i to o troku drav-

ne blagajne Kraljevine Jugoslavije. Opina


je traila da Burza rada bude svojevrsna
socijalna ustanova budui da su ibenik
i ibenski kotar bili pogoeni tekom krizom zbog koje su bili, kako se tada pisalo,
u upravo oajnim prilikama. Gospodarski
i socijalni problemi nastali su kada je zbog
propasti tvornice karbida i cinamida La
Dalmatienee bez posla ostalo vie od 800
ibenana to je izazvalo lananu reakciju
pa su i ostala ibenska poduzea, tvornica
tekstila Gulam, tvornica tjestenine Inchiostri, tvornice sapuna Nova Drina,
Slavija i uri Rade, velika stovarita
industrijskih poduzea ipad, Monte
Promina, Dubravice i Adria-bauskit,
morala smanjiti broj zaposlenih. Tako je
odjednom bez posla ostalo oko dvije tisue od tada neto vie od tri tisue zaposlenih ibenana. ibenik je 1935. godine
imao 2153 nezaposlenih i manje od 1000

vijesti iz povijesti |

Gimnazija je izgraena za nepunih godinu i pol


dana, a sveano je otvorena 9. svibnja 1937.
zaposlenih. Godinu dana ranije bilo ih je
vie od 2500, a broj se smanjio zato to
su mnogi krenuli trbuhom za kruhom u
prekomorske zemlje.
Zgrada Burze rada u kojoj je danas
smjeten Dom zdravlja sveano je otvorena u rujnu 1939. godine.

Park ispred
crkve Gospe
van Grada
bio je ures
ibenika i u
prvoj polovici
20. stoljea
Poetak gradnje carinarnice 1935. godine

Trotoar oko parka ispred crkve


Gospe van Grada

Prvi trotoar u dananjem smislu rije


dobio je ibenik u srpnju 1935. godine.
Bio je izgraen oko parka ispred crkve
Gospe van Grada. Uredila ga je opinska
uprava na traenje ibenana koji su eljeli sauvati ve tada lijepo ureeni arboretum s esmom pred crkvom. Prvobitni
plan je bio da se trotoar oko parka pred
crkvom Gospe van Grada izgradi u nastavku izgradnje trotoara du starog pazara
i Poljane ali se od toga odustalo. Trotoar
oko parka bio je izgraen, a trotoar du
starog pazara i sjeverne strane Poljane
pao je u zaborav.

80. obljetnica nudizma

Carinarnica u vrijeme izgradnje

Osamdesetu obljetnicu mogao bi u ibeniku obiljeiti i nudizam, kulturni i politiki pokret zasnovan na ideji promoviranja i podravanju drutvenog odbacivanja
odjee u privatnosti i javnosti koji potjee
iz zdravstvene i rekreacijske filozofije koja
se pojavila u Njemakoj dvadesetih godina 20. stoljea kao koncept vraanja prirodi i stvaranja jednakosti meu ljudima i
spolovima. Iako je golotinje na ibenskim
plaama bilo i ranije, 1935. godine pojavili
su se na Martinskoj prvi organizirani nudisti. Vie od sablanjive spoznaje da se
stranci kupaju i sunaju goli, ibenane
je okirala injenica da meu njima ima i
dosta domaeg svita. Uzbunu su izazvale i policiju alarmirale ibenanke koje su
primijetile da im muevi previe esto ne
iz potrebe nego radi nepriline razonode
i uivanja u toj alosti i sramoti plove do
Martinske.
Listopad 2015. | 15

Pavao
Mai
|

intervju

hrvatski glazbenik
i glazbeni pedagog,
glavni orgulja Crkve
sv. Marka u Zagrebu,
voditelj Orguljake
ljetne kole u
ibeniku, docent na
Muzikoj akademiji u
Zagrebu i stalni lan
Zagrebakih solista

Orgulje su moja
sudbina. Volim ih
i drago mi je to se
odnos prema njima
mijenja ne samo kod
educirane glazbene
publike nego i kod
onih koji slabije
poznaju pa i uope
ne sluaju klasinu
glazbu

ovoljno je rei Pavao Mai i svaki


e ibenanin podignutih obrva znaajno zaklimati glavom,
a licem e bez ijedne izgovorene rijei
iskazati potovanje i uvaavanje. to vie
mnogi e ga ibenani bez dvoumljenja
ubrojiti u ibenski glazbeni dream team
Mio Arsen Vice Mrvica Mai. To
bi nekome tko nije ibenanin i tko ne
razumije ibenske mentalne vibre, moglo
biti udno jer Pavao Mai nije estradna
zvijezda nego orgulja i embalist, interpretator klasine glazbe debelim cimama,
kao brod za rivu, vezan za sakralne ambijente. On je jo od 1999. godine glavni
orgulja crkve sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu gdje ima ulogu nastavljaa
i uvara bogate tradicije sviranja orgulja
koja se u toj povijesnoj crkvi njeguje
od sredine 14. stoljea. U pomanjkanju
16 | Listopad 2015.

Volim
Arsena
i Miu!

intervju |
prikladnijih izraza o njemu se pie kao
o jednom od najafirmiranijih hrvatskih
glazbenih umjetnika mlae generacije
koji k tomu djeluje i kao glazbeni pedagog dakle odgaja nove narataje embalista i orguljaa.
Da kao umjetnik i ovjek vridi prepoznali su i ibenani koji ba i ne znaju
puno o njegovoj karijeri pa se iznenade
kada uju da je Pavao za svoj rad i postignua do sada dobio vie od 20 prestinih inozemnih i domaih nagrada, da
je njegov solistiki album 1685, koji je
proglaen najboljim albumom klasine
glazbe u 2012. godini, dobio dva Porina
te da je prole godine za dvostruki album
Skladbe za orgulje Anelka Klobuara
dobio jo etiri Porina u kategoriji klasine glazbe.
A bio je Pavao ibensko dite. Najljepe
dane djetinjstva proveo je u sklonitima.
Prva glazba koju je htio ne htio morao
sluati bile su sirene ope opasnosti i
tutnjava granata koje razaraju njegov ibenik. U sklonite je uao kao zbunjeni
jedanaestogodinjak, a iz njega je 1995.
godine izaao, ne ba kao zreo glazbenik,
ali kao dovoljno glazbeno kolovani djeak koji zna to hoe.
Zapravo Pavao Mai je jedan od
najboljih produkata vrste diperatne
odluke ibenana da se za za slobodu i
mir u Domovinskom ratu ne bore samo
pukama i topovima nego i umjetnou, knjigama, pjesmom, stvaralatvom
i glazbom.

Da nije bilo don Stipe Perkova


i Rudija Vuia...

Usred rata pokrenuta sada ve zna-

menita i etablirana Orguljaka ljetna


kola koja je potpuno odredila tvoj
ivot?
-To je zbilja fascinantna injenica. Imao
sam tada etrnaest godina i tek sam kao
nekakav neotkriveni talent krenuo u glazbenu kolu. Godinu prije bio sam upisao
pripremni razred za srednju glazbenu
kolu, a 1994. godine dogodila se Orguljaka kola koju sam prve godine pratio
sa strane. Sljedee godine prijavio sam
se kao polaznik jer sam jedino tu mogao
uiti svirati orgulje, a to je bila elja koju
si nigdje drugdje nisam mogao ispuniti.
U Glazbenoj koli uio sam svirati klavir,
najprije kod profesorice Blanke Stipaniev, a onda kod profesorice Marije Sekso.
Budui da sam poeo svirati tek s trinaest
- etrnaest godina nisam se potroio niti
zasitio pa sam bio eljan znanja i estoko

Pavao je za svoj rad


i postignua do sada
dobio vie od 20
prestinih inozemnih
i domaih nagrada

grizao.

Kako to da si se poeo glazbeno

obrazovati tek s trinaest godina?


To je sada teko shvatljivo jer danas
djeca od malih nogu kreu u glazbenu
kolu ili na neke druge aktivnosti. Meni
to nije palo na pamet. Bio je rat. ivjelo
se drukije. Dogodilo se da u crkvi Srca
Isusovog na Baldekinu nije bilo nikog tko
bi svirao pa je tadanji upnik don Stipe
Perkov probam ja svirati barem za Boi.
Kada su vidjeli da imam smisla za glazbu
rekli su mojoj mami da me upie u glazbenu kolu. Ona je zaista jednog dana
otila pitati kako bih se mogao upisati, ali
su se tamo udili kako joj je to palo napamet jer sam ja ve imao trinaest godina i
debelo sam zakasnio s upisom u glazbenu kolu. Od mog glazbenog kolovanja
ne bi bilo nita da se tu nije naao ravnatelj Rudi Vui. On je upitao moju mamu
to joj treba, a kada mu je ona objasnila
to eli pozvao me je na audiciju. Vidjeli
su da imam sluha i primili su me. ak su
mi dali jedan klavir da mogu vjebati kod
kue. Tako sam poeo uiti i napredovati,
a onda sam igrom sluaja uletio u priu s
Kolom. Damir Luev koji je u Kolu svirao orgulje nije mogao zbog privatnih
problema ii na jednu turneju i Nikola
Bai, tadanji dirigent Kola pozvao me
je da ga zamijenim. I to je bilo to. U Kolu
sam puno nauio. Uto se pojavilo naih
pet sopranistica iz klase Jagode Perkovi,
tu je proradila neka glazbena kemija pa

smo nas sedmero iz srednje glazbene


kole poeli nastupati zajedno. Od nas
sedmero ak nas je etvero nakon mature upisalo Muziku akademiju u Zagrebu.
To je stvarno bio fenomen jer se obino
iz cijele Dalmacije godinje upiu tek jedan ili dva studenta.

Uvijek sam bio gladan znanja

Jesi li odmah

elio svirati ba orgulje?


Jesam. Orgulje sam poeo svirati u crkvi. Bio sam samouk, ali mi je to odmah
sjelo, kao da sam bio predodreen za
orgulje. Bilo je ratno vrijeme i nije bilo
nikoga da svira orgulje. Nisam znao ni
note, samo sam neto natucao. Onda
sam krenuo u Glazbenu kolu pa se pojavila Orguljaka ljetna kola. Bilo mi je
zanimljivo na Orguljakoj koli provesti
petnaest dana i uiti svirati orgulje od
sjajnih profesorom na elu s Anelkom
Klobuarom. Dolazili su i tadanji studenti
orgulja. Sve to mi je bilo fascinantno, a
posebno ta pria o ibenskim povijesnim
orguljama i mogunost da sviram na tim
dragocjenim drevnim instrumentima. Bio
sam ushien ve samom injenicom da ih
mogu dotaknuti. Mi u ibeniku imamo,
da tako kaem, poseban orguljski vozni
park. Ne moete nigdje u Hrvatskoj nai
toliko povijesnih instrumenata na tako
malom prostoru. Zahvaljujui Orguljakoj ljetnoj koli uspio sam se pripremiti
Listopad 2015. | 17

intervju
Glazbeno se poeo
obrazovati tek s
trinaest godina, a prva
glazba koju je htio ne
htio morao sluati
bile su sirene ope
opasnosti i tutnjava
granata koje razaraju
njegov ibenik

za prijemni ispit na Akademiji. Nakon to


sam diplomirao u klasi profesora Maria
Penzara otiao sam u vicarsku, u Lozanu,
na usavravanje pa zatim na jo dvije godine u Freiburgu u Njemakoj. Uvijek sam
bio gladan znanja i uvijek sam mislio da
imam jo puno toga za nauiti. Orgulje su
jedini povijesni glazbeni instrument koji
je jo u upotrebi, zahvaljujui crkvi, obredima i misama. Imaju ogroman repertoar
od poetka instrumentalne glazbe do danas i nema ovjeka koji moe sve o tome
znati. Orgulje su se oduvijek studirale na
Muzikoj akademiji u Zagrebu. To je, uz
dirigiranje, najstariji studij. ali su u socijalizmu bile marginalizirane jer ljudi koji su
ih zavrili nisu imali gdje raditi, ali se od
1991. godine stvari promijenile. Zadnjih
pet est godina imamo u Hrvatskoj boom orguljaa.
A onda se krug zatvorio. Postao si
voditelj Orguljake ljetne kole!
To je kao ispunjenje sna kojeg se ne
usudi ni sanjati. Orguljaka ljetna kola
izrasla je tijekom protekle 22 godine u vrhunsku instituciju. Boidar Grga sjajno
je to osmislio. Za nau Orguljaku kolu
snano sam emotivno i umjetniki vezan
pa kada me je Grga pozvao da preuzmem
dunost voditelja nakon to se s te dunosti povukao Anelko Klobuar, doivio
sam to kao neto najljepe to mi se dogodilo pa i, usprkos svim nagradama koje
sam dobio, najvea potvrda koliko kao
glazbenik i umjetnik vrijedim.

Draa mi je domovina
nego tuina

Jesi li imao ambicija ostati u inozem-

Na maturalnoj veeri s ravnateljem


ibenske muzike kole Rudijem Vuiem
18 | Listopad 2015.

stvu?
Bilo je ponuda, ali meni je draa domovina nego tuina. Osim toga od poetka sam imao dobre uvjete i dobar
instrument u crkvi svetog Marka i to mi
je bilo ao pustiti. To je najstarija crkva
u Hrvatskoj i u njoj je prvi spomen nekog orguljaa u Hrvatskoj iz 14. stoljea.
To je crkva s bogatom tradicijom i u njoj
su sjajni uvjeti za svakog orguljaa. Od
inozemstva sam sada jo dalje jer predajem embalo na Muzikoj akademiji,
a pedagoki rad mi je jako drag. Uivam
u tome, a imam i sentimentalno osobito
vrijedan status. Ja sam, naime, iz ibenika, a ibenik ima Orguljaku ljetnu kolu
i svoje dragocjene povijesne instrumente... ibenik zbog toga neodoljivo privlai
moje studente. Mnogi ele doi u ibenik
i doivjeti, osjetiti sve to bogatstvo. Jedno je o neemu uiti u uionici, a drugo

intervju |

Nagrada Grada Zagreba

Na crvenom
tepihu,
Porin 2014

Pavao Mai i maestro


Vladimir Kranjevi

Na orguljakim
veerima Pavao
je prvi zasvirao

je kada se to moete osjetiti. Osim toga


nigdje nema puno tih povijesnih instrumenata, ibenik je prava riznica pa mu
nitko ne moe odoljeti.

Orgulje su in

Orgulje su dugo bile marginalizira-

ne, nije pretjerano rei gotovo pred


izumiranjem, a sada smo svjedoci da
su orguljaki koncerti privlani sve
brojnijoj publici?
Orgulje su bile rtva odnosa politike
u bivoj socijalistikoj Jugoslaviji prema
crkvi openito. One su i izravna i kolateralna rtva. Dugo je trebalo da se obnovi
svijest o njihovoj vrijednosti, ljepoti i znaaju. I tu su ibenik, ibenska Glazbena
kola i ibenski uvar orguljske batine
Boidar Grga imali nevjerojatno vanu
ulogu. U poetku je to ilo sporo. Rad na
spaavanju i obnovi orgulja nekima se
inio ak i pomalo bizarnim, ali uskoro
se sve promijenilo, a danas su, dobrim dijelom zahvaljujui modernim medijima i
drutvenim mreama i medijima, orgulje
postale popularne i stjeu sve vie poklonika. Primjerice imali smo ovog ljeta
koncert na Visovcu na jednom malom
starom instrumentu na kojeg je doao
iznenaujue velik broj ljudi.

Mislim da u svemu tomu ima i tvog

osobnog udjela?
Orgulje su moja sudbina. Volim ih i
drago mi je to se odnos prema njima
mijenja ne samo kod educirane glazbene
publike nego ak i kod onih koji slabije
poznaju pa i uope ne sluaju klasinu
glazbu. U vrijeme kada sam studirao bilo
je malo poziva za nastupe. Tek tu i tamo
pokoji koncert. Sada je potpuno drukije. Recimo Ante Kneaurek, orgulja
crkve Srca Isusovog u Zagrebu i ja smo
2010. godine ostvarili svoj naum da na
orguljama izvedemo sve skladbe Johana
Sebastijana Bacha i bili smo tako traeni
da smo u nepune dvije godine odrali sedamnaest koncerata , svakog mjeseca po
jedan, a odaziv publike bio je ogroman.
Ve na prvom koncertu bilo je oko 500
ljudi. Bilo je bjelodano jasno, orgulje su
postale in.

Orgulje i rock?

Maksim Mrvica i 2Cellos prave od

klasine glazbe show kao da su rock


bandovi. Jesu li doao u napast da
i ti tako pristupi orguljama koje su
snano obiljeile zvuk nekih globalno popularnih rock grupa poput The
Doors?

Orguljai su uvijek malo konzervativniji, ali imali smo recimo koncerte u dvorani
Lisinski na velikim orguljama i tu je bilo
oputenije. U crkvama ljudi ne vide orguljaa, a u koncertnim dvoranama sve je
vidljivo, publika vidi to sve orgulja mora
raditi, a to je zbog sloenosti orgulja neka
vrsta showa. Gotovo rockersku atmosferu
doivjeli smo, primjerice, tijekom turneje
po Rusiji. Tamo je publika doslovno luda
za orguljama pa je atmosfera sjajna ak
i kada se svira klasini repertoar. Klasika
nije i ne mora biti dosadna. Postoji toliko
dobre, zanimljive glazbe. U anglosaksonskim zemljama imaju orgulje u gradskim
vijenicama, u javnim prostorima, tamo je
uobiajeno da orguljai imitiraju orkestar,
redovito imaju podnevne koncerte to
zna stvarno biti fascinantno. Zanimljivo
je izai iz svog vlastitog dvorita i vidjeti
to rade drugi. Kad imate malo oputeniji
pristup ljudi odlino reagiraju.
Sluao sam i cross over kombinacije
saksofona i orgulja, udaraljki i orgulje...
. Orgulje su multidimenzionalni instrument i imaju taj potencijal da se zvuk
oslobodi. Ja nemam senzibilitet za takve stvari. Volim raditi projekte. Volim se
svakih nekoliko godina udubiti u neto
kao to sam se udubio u Bacha, ali malo
sam i eksperimentirao, sudjelovao sam u
Listopad 2015. | 19

intervju

Hrvatski barokni ansambl,


veljaa 2013. godine

jednom projektu s orguljama i udaraljkama na nekom progresivnom rocku u


Studentskom centru.
Iako ne vidi nastavak svoje karijere u inozemstvu ipak esto nastupa
izvan Hrvatske?
Ne idem previe na gostovanja u inozemstvo jer sam se inozemstva zasitio
dok sam se usavravao i studirao. Tada
sam puno putovao. Lijepo je to ali u jednom trenutku postane naporno i zamorno. Divim se Maksimu Mrvici i ljudima koji su stalno na cesti. Ja godinje napravim
tek etiri pet mini turneja u inozemstvu,
uglavnom u Rusiju i po Europi. Zvali su
me i u SAD-e. U Americi uvijek planiram
koncert dogodine, pa dogodine... Stalno me zovu, ali ja nikako da se odluim
skoiti preko bare. Ove godine u listopadu imam turneju po Svetoj Zemlji gdje
u nastupati u bazilikama u Betlehemu,
Jeruzalemu i Tel Avivu. Ove godine sam
gostovao u St. Moritzu i Duseldorfu. Meni
je to dovoljno. Nisam stageanimal niti
sam ovisan o svjetlima pozornice.

Publika vanija od nagrada

Ima 35 godina i puno toga si posti-

Muzika akademija, klasa 2013/14


Pavao Mai i
Valentina Fijako

20 | Listopad 2015.

gao, osvojio si mnogobrojne nagrade


i priznanja. Ima li jo izazova u svemu
tomu?
Ja sam radoholiar i, kako sam ve kazao, gladan sam i edan znanja. Statistiki
gledano, nagrade su pokazatelj kontinuirane aktivnosti i prisutnosti u relevantnom glazbenom i umjetnikom ivotu
neke sredine. Kao orguljau i embalistu,
meni su one posebno znaajne jer upozoravaju iru javnost na znaaj i potencijal
tih nepravedno zanemarenih instrumenata. Do sada sam dobio vie od 20 meunarodnih i domaih nagrada i priznanja.
Ako bih morao birati, istaknuo bih da mi
najvie znai Velika Bachova nagrada grada Lausannea te svakako Nagradu grada
Zagreba koju smo primili Ante Kneaurek
i ja za projekt integralnoga orguljskoga
opusa J. S. Bacha. No vie od nagrada veseli me trajni interes i podrka publike jer
upravo su sluatelji oni koji nadahnjuju
nas glazbenike.
Sluatelji ibenskih radija pamte te
i po tome to si se kao djeak stalno s
mamom Vianeom javljao na nagradne
igre i osvajao brojne nagrade. Dri li
te to i dalje?
Mama je tu prednjaila, a meni je to
bilo zabavno pa sam se lepao uz nju.
Puno toga sam kroz to i nauio, a uvijek
je tu elja za znanjem. Jedno ljeto sam

intervju |

Ja sam radoholiar i, kako


sam ve kazao, gladan
sam i edan znanja.
Statistiki gledano,
nagrade su pokazatelj
kontinuirane aktivnosti i
prisutnosti u relevantnom
glazbenom i umjetnikom
ivotu neke sredine

zbog nagradnih igara i pitalica proveo u


Gradskoj knjinici koja je tada jo bila u
plavom neboderu. Tu je radila jedna moja
susjeda. Zajedno smo gutali knjige. ak
sam s njom znao izdavati knjige. Bio sam
knjiki moljac. Bio sam jednom kao student i u televizijskom kvizu Kolo sree.
No time se vie ne bavim. Zbog obveza
ni televiziju vie ne gledam. Okrenut sam
poslu, internetu i knjigama.

Ratni ibenik kao pojam tiine

U ibeniku si se rodio i iao u kolu,

a onda si otiao na studije u Zagreb.


Sada u Zagrebu ivi koliko si ivio u
ibeniku. Kakav je tvoj stav i odnos
prema ibeniku iz sadanje ivotne
perspektive?
ibenik i dalje osjeam svojim gradom, ne samo zbog toga to sam se u
njemu rodio, nego i zato to sam sve vanije elemente osnovne profesionalne i
ljudske formacije primio upravo ondje.
Vrlo rado se sjeam dana u ibenskoj
Gimnaziji i Glazbenoj koli Ivana Lukai-

a, moje profesorice sjajne pedagoginje


profesorice Marije Sekso, kao i odline
suradnje s pjevakim drutvom Kolo.
Uz maestra Nikolu Baia bio sam u prilici
uiti to je glazba u pravom smislu te rijei. Odrastao sam u ibeniku u ratnim godinama i sjeanja na te dane nikako se ne
mogu osloboditi. Jo pamtim izlazak na
ulicu tijekom jedne od zranih uzbuna.
Tada sam prvi put uo tiinu. Izostanak
bilo kakvog zvuka i pokreta. Ceste su bile
prazne, bez ijednoga ovjeka i vozila. To
je bio uistinu krajnje neugodan, udan i
tuan osjeaj naputenosti. Danas kada
svojim uenicima pokuavam objasniti
pojam tiine ispriam im to, ali osjeaj te
jezive tiine teko je prenijeti onome tko
to nije doivio. Ipak, svi ti dani odrastanja
bili su proeti pozitivnim razmiljanjima i
nikada nisam osjetio nikakvu teinu ivota, prije svega zahvaljujui mojoj majci, a
potom i mnogim drugim ljudima koji su
me okruivali i moralno pomagali svojom dobrotom i podrkom. Meu njima
svakako istiem ibenske sestre franjevke
od Bezgrjene kod kojih uvijek rado na-

vraam, kao i mnoge drage ibenane te


itavu ibensku Crkvu.
Koju glazbu voli i slua kad ne slua klasiku?
Volim Arsena i Miu. Ne znam od kada
ih sluam. Moda jo od onih dana kada su nastupali u dvorani na Beldekinu?
Ljudi se ude da sluam Arsena i Miu,
ali meni je to fenomenalna glazba. Arsen je tu i s jednim klapskim opusom za
koje mnogi misle da su narodne pjesme.
Volio sam se motati oko klapa, Narodne
glazbe i Kola. Nedavno smo na HTV-u
radili jedan eksperiment u emisiji Godinjica mature. U toj emisiji je bilo troje
Dalmatinaca Mani Gotovac, Igor Zidi i
Igor Mandi. U Arsenovu pjesmu Never
more ukomponirali smo orgulje i Bacha,
a ja sam i pjevao s prateim vokalima. Rezultat je bio jako zanimljiv. Netom nakon
zavretka emisije nazvao me je Arsen. Pitao sam ga zove li me da me pohvali ili
izgrdi. Na moju sreu bio je jako zadovoljan. Osjetio je u tom naem uratku jake
zaviajne i dalmatinske emocije to mi je
bilo posebno drago.
Listopad 2015. | 21

batina ljepote

Kako je slavni irski novinar i putopisac sir Robert (William) Howard Russell
opisao ibenik, ibenane i prelijepe ibenanke u putopisnoj reportai
koju je 1895. godine objavio asopis Harpers Weekly iz New Yorka

Je li ibenanka
udana ili nije znalo
se po boji njenog
pokrivala za grudi
ibenanke koje su
rodile puno djece
eu gradom ponosno
uzdignute glave,
a mukarci u znak
potovanja ustaju kada
prolaze pokraj njih

Trg izmeu Velike gradske vijenice i katedrale sv. Jakova


bio je omiljeno etalite djevojaka i neudanih ena
22 | Listopad 2015.

ir Robert Howard Russel, jedan od


najveih i svjetski najpoznatijih novinara i putopisaca, posjetio je 1895.
godine ibenik tijekom putovanja na koje
se otisnuo netom nakon to mu je britanski monarh za zasluge i postignua dodijelio poasnu titulu viteza Ujedinjenog
Kraljevstva. Russella se smatra jednim od
prvih modernih ratnih izvjestitelja. Prvo
ratno izvjee napisao je 1850. godine, a
nakon njega ratovi postaju njegova sudbina i donose mu golemu novinarsku slavu.
Izvjetavao je s bojita Krimskog rata, bio
je svjedok opsade Sevastopolja, pratio je
krvavi rat u Indiji, nakon toga izvjetavao
je svjetsku javnost o amerikom graanskom ratu te austro pruskom i francusko pruskom ratu. Slavu je stekao kao
prvi ovjek koji je vjerodostojno opisivao
stvarnost rata i tragedije obinih vojnika
te okirao javnost opisima brutalnosti,

batina ljepote |

ibenik 1895. godine, tri mjeseca prije nego


to je dobio elektrinu javnu rasvjetu

barbarstva, gladi, zlostavljanja, razaranja


i smrti.
Osim o ratu pisao je i o drugim znaajnim dogaajima, recimo krunidbi cara
Aleksandra II. u Moskvi 1856. godine ili
polaganju prvog prekooceanskog telefonskog kabla izmeu Europe i Amerike1861.
godine.

fotografijama koje nitko od ibenskih i


hrvatskih povjesniara nije pomnije izuavao.

U ibeniku je uveer veselo,


areno i kieno kao da je blagdan

Russell je na prvi pogled bio oduevljen ibenikom. Iz reenica koje je napisao


vidi se da je bio impresioniran njegovim
vedutama i arhitekturom. Opisuje ga biranim rijeima, a paljivo stiliziranim reenicama opisuje njegove ulice, zgrade,
prozore, drvene klupe ispod drvea na
kojima danju sjede stariji ljudi i uivaju
u suncu, a nou ih zauzmu mladi zaljubljeni parovi i ljubuju. Uveer su ibenske
ulice, pie Russell, pune veselih, vedrih
areno odjevenih i kienih etaa kao da
je blagdan.

Dolazak u ibenik uglednika koji


nije morao kleati pred kraljem

U mirovinu je otiao 1882. godine, a


1895. godine mu je britanski kralj Edvard
VII. dodijelio titulu viteza. Russell je jedini
podanik britanskog Ujedinjenog Kraljevstva kojeg je kralj, pokazujui koliko cijeni
njegov ugled, rad i zasluge, zamolio da
pred njim pri dodijeli titule ne klei nego
samo pogne glavu.
Slavom i prestinom titulom ovjenani
Russell doplovio je u ibenik u proljee
1895. godine. Stigao je nekoliko mjeseci
prije nego to je grad obasjala elektrina javna rasvjeta. Iako je bio u mirovini
jo uvijek je radio kao novinar i dopisnik
prestinog amerikog asopisa Harpers
Weekly koji je imao golemi utjecaj na
globalni razvoj novinarstva.
Po povratku s putovanja, krstarenja sjevernim Mediteranom i du istone obale
Jadranskog mora, objavio je reportau o
ibeniku ilustriranu danas dragocjenim

Stasiti ibenani bronanih lica

Ovako su ibenski fotografi 1940.


godine snimali modne fotografije za
koje su im pozirale lijepe ibenanke

Koliko je bio oduevljen gradom toliko


su ga u prvi tren ibenani zbunili jer nisu pokazivali nikakvo zanimanje za brod
koji je doao iz dalekog svijeta i putnike
na njemu. ak je ocijenio da su ibenani
mrki i mrzovoljni, ali je brzo promijenio i
miljenje jer kasnije, vjerojatno nakon to
ih je malo bolje upoznao, pie o njima sa
simpatijama i divljenjem. Opisi ibenana, njihovog ponaanja, obiaja i odjee
danas su neprocjenjivo vrijedni. Russell
Listopad 2015. | 23

batina ljepote
SLIKA S
NASLOVNICE
Tehnika
obrada staklenih
negativa i
pretvaranja
crno bijelih
fotografija u kolor
fotografije:
Foto sluba
mOK d.o.o.
Znate li tko
je na slici?
Nazovite 099
7333 628 i
pridruite se
uvarima batine
ljepote naih
ibenanki.

ijetki su gradovi koji se mogu pohvaliti


ljepotom svojih ena i tako trajnom batinom enske ljepote kao to to moe ibenik. ibenanke su tako lijepe da bi ibenik
na njih morao biti ponosan jednako kao to
je ponosan na svoju katedralu, more i pjesmu. ibenanke danas slove kao najljepe
Dalmatinke i Hrvatice, a njihova je ljepota
slavljena i hvaljena irom svijeta. Dokazano
je to na nebrojenim regionalnim, nacionalnim i globalnim priredbama na kojima se
biraju najljepe od najljepih.
Da su bile lijepe i u prolosti znamo iz
pria, dokumenata, knjiga i novinskih reportaa, ali kako su izgledale i koliko su zaista
bile lijepe prije stotinu i vie godina do sada
nismo mogli vidjeti i uvjeriti se u istinitost
hvalospjeva koji su o njima napisani.
Sada, zahvaljujui brinim uvarima ibenske batine koji su spasili od propasti i

unitenja veliki broj staklenih negativa s poetka 20. stoljea, obasjala nas je svjetlost
ljepote naih baka i prabaka. Da su na tim
drevnim fotografijama upravo ibenanke
roene izmeu 1880. i 1910. godine nema
nikakve sumnje, ali ne znamo tko su, ijeg
su roda i kako su se zvale. Nadamo se da
e barem neke od njih prepoznati itatelji
asopisa Volim ibenik.
Izvorne fotografije su, naravno, crno-bijele, a mi smo pretvorili u kolor fotografije
kako bi se vidjelo kako je ljepota ibenanki
bezvremena i da bi sve te djevojke i dame,
koje bi sada slavile 120. ili 150. roendan, i
danas slovile kao ljepotice.
Ove jedinstvene stare fotografije dokazuju jo neto. Dokazuju da dananjim ibenankama ljepota nije od Boga nego im je
od roda, da su je naslijedile od svojih majki,
baka, prabaka i prapraprabaka.

stilom modnog novinara do u tanine


opisuje ibenane stasite ljude bronanih
lica odjevene u crvene ili plave ogrtae s
dva niza velikih srebrnih filigranski ukraenih dugmadi, grube kabane s vunenim
resama na ramenima, njihove plave ili
smee hlae od grubog platna i opanke
koje opisuje kao sandale napravljene
od komada koe, kiene gamae na glenjevima te crvene kape veliine dlana s
vunenom resom koja im pada preko uha.
On naglaava da su seljaci u ovom dijelu
svijeta obiavali vezati kosu u rep i nositi
koulje izvan hlaa, ali da su uljueni i kulturni ibenani napustili te rune obiaje.

Lijepe, vitke i uznosite


ibenanke

A nakon svega Russell otkriva ljepotu


vitkih, uznositih ibenanki. ibenanke,
opisuje Russell, nose osebujnu odjeu,
plisirane suknje i plave ili crne pregae,
tamne prsluke iznad bijelih koulja s nabranim lepravim rukavima. Prednji dio
prsluka im je ukraen vezom i tekim
svilenim uzicama svijetlih boja. Mlade
djevojke i neudane ene razlikuju se od
udanih po pokrivalima za grudi. Neudane
ene nose ista bijela lanena prekrivala za
grudi, a udane grimizna pliana ili vezom
ukraena prekrivala. ibenanke koje su
rodile puno djece ponosno pokazuju svoje materinstvo i plodnost istiui to crnim
pokrivalom za grudi. ibenanke koje su
rodile puno djece eu gradom ponosno
uzdignute glave, a mukarci u znak potovanja ustaju kada prolaze pokraj njih.
Te ene kosu pletu u pletenice i podiu ih
u vor na zadnjem dijelu glave, a na gla24 | Listopad 2015.

ibenanke i ibenani 1895.


godine, nekoliko mjeseci prije
nego to je ibenik dobio
elektrinu javnu rasvjetu
vama nose i bijele rupce vezane poput
turbana s dugim oputenim krajevima.

ibenanima ne prilii
razgovarati sa enama na
javnom mjestu

Russell je zapisao da je trg izmeu


Velike gradske vijenice i katedrale sv.
Jakova bio omiljeno etalite djevojaka
i neudanih ena na uitak i zadovoljstvo

kavalira i udvaraa koji su sjedili na kamenoj skali na katedrali ili u bivoj gradskoj
vijenici koja je pretvorena u treerazrednu kavanu. Osobito je zanimljivo njegovo
zapaanje da ibenani nisu priali s djevojkama jer su smatrali da im ne prilii na
javnom mjestu razgovarati sa enama, a
da su djevojke bile ushiene i ponosne
ako bi im suprug ili mladi dozvolio da
sjede pored njih.

zaviajni

PUTOPIS
Dojmovi s brze vonje od Splita do ibenika 1932. godine

ibenik su znali po crvenoj


kapi njegovih graana-teaka
i mirisu peenja s ranja

(iro iin ain, 1932.)

Komentari i objanjenja: Mate Relja


Prilagodba: Stanko Feri
Fotografije: Privatne zbirke starih fotografija
i obiteljski albumi Danire upuk Vuletin,
Zorana Mikulandre i Joka Zaninovia te
obitelji Bulat i Glomus

rza vonja, to je putovanje automobilom ak do 80 kilometara na sat


koje je potkraj ljeta 1930. godine
poduzeo iro iin ain, a dvije godine
kasnije sve to je vidio i doivio opisao
u putopisu koji se zvao Dojmovi s brze
vonje od Splita do ibenika. Kako je primijetio Mate Relja, ibenski filmski reiser

Bijeg od betonske rijeke koja


potapa Solin i Katela

iz doba Rima i cement najnovijeg vijeka....


Oko Salone iznikoe neplemenite sive betonske kue i kuerci te ovo postade kraj
najgrublje hibridnosti. Beton, posvuda
beton. Redovi sivih kua s duanskim
tablama, male seoske gostione i krmice,
vile s baticama, jednolini dugi ogradni
zidovi stovarita i dvorita, sve od betona.
Kao rijeka lave to se valja da potopi i okameni ivot valja se betonska rijeka i potapa ulice i drumove znakovima civilizacije.

Tu, izmeu smokava i maslina, sudaraju se grubo daleke dvije epohe: teatar
i amfiteatar, bazilika i palaa od kamena

Mate Relja: iin ain se zgraa onim to


vidi i kao da ne moe vjerovati koliko ljudi u Solinu i Katelama kroz koje prolazi

koji je ovaj putopis imao u rukopisu iin


ain je krenuo na put da bi uivao, ali se
putom nagutao praine i nauivao gorine zbog mnogo toga to je vidio, a nije
mu se svidjelo. On ve na poetku puta,
im je izaao iz Splita i stigao u Solin daje
do znanja da nee biti nita od oekivane
idile:

Listopad 2015. | 25

zaviajni putopis
okrutno i nemilosrdno unitavaju prirodu i batinu svojih predaka. Kada se ovaj
putopis ita danas itatelja okira spoznaja da se od tada do danas ba nita nije
promijenilo i da je stanje jo gore. Kada
bi iin ain mogao danas proi svojim
automobilom kroz Solin i Katela vjerojatno bi ih opisao istim rijeima; beton,
beton i samo beton... Utjehu putniku koji
se odvaio poi automobilom na izlet u
ibeniku utjehu donosi uspon cestom uz
Prataptnicu odakle se i danas prua prekrasan vidik na Trogir, Katela, Solin i Split.

ibenik se (pre)poznaje po
crvenoj kapi i mirisu peenja

Glavna ibenska
ulica oko
1935. godine
Putnici koji su dolazili
u ibenik odmah su
zapaali ibenske duane
u kojima se prodavao
bakalar i kolai

ibenani su imali obiaj


kupovati meso nedjeljom
rano ujutro kako bi bilo
kuhano dok se vrate kui
26 | Listopad 2015.

S prapatnikog belvedera velianstvene su zore i sutoni za sve one koji imaju


oiju i zanosa. Gledajui odavde gubi se
sve to je prolazno, a ostaje samo gola
i vjena ljepota najdivnije dalmatinske
romantike, kojoj je ravna, moda, samo
ljepota Boke. Prvo eljade na koje naiosmo iza Prapatnice bio je crnomanjast
ilav seljak pod crvenom kapom. Tu, gdje
naosmo prvu crvenu kapu i nadiranje jare u rano jutro, ve nas pozdravlja ibenska krajina iako smo tek nad Trogirom. Za
sat vremena nai emo ibenske ulice u
mirisu peenja i na njima stasite graane
teake pod kapama o skrleta.
Mate Relja: Miris peenja kao prva asocijacija na ibenik 1932. godine? Zapravo,
da. U godinama prije Drugog svjetskog
rata ibenik je bio nadaleko poznat po
svojoj Masnoj ulici, koja se sada zove
Zagrebaka. Zaista, prava asocijacija na
ibenik mnogim je putnicima koji su ili
u ibenik ili su samo prolazili kroz njega
bio je miris peene janjetine i ribe. Cijeli je
ibenik odisao po peenju i nije udo to
je to bio njegov zatitni znak. Jednako je
znakovito da je iin aina i njegove suputnike na ibenik nepogreivo asocirala i
crvena kapa na glavi seljaka kojeg su sreli
kad su se uspeli na Prapatnicu. Mate Relja,
koji je iin ainov tekst komentirao 35
godina nakon to je napisan sa aljenjem
konstatira da se 1967. godine ta uznosita
kapa po kojoj su ibenik i ibenani bili poznati i po kojoj su bili nepogreivo
prepoznavani gotovo nestala. Od iin
ainova putovanja, tui se Relja, polo je
samo 37 godina, a ibenska kapa je pravi
raritet koji se niti o blagdanima ne vidi,
ako ve po prirodi stvari ne moe biti u
dnevnoj upotrebi.
S. Feri: Relja nije uoio jo dva iin a-

zaviajni putopis |

ibenski voni trg oko 1932. godine

Jedno od omiljenih ibenskih


izletita do kojih se putovalo
automobilom bio je Topoljski
buk na Kriu iznad Knina

inova dragocjena svjedoenja. On nepogreivo biljei da crvena kapa zapravo nije


crvena nego je skrletna kako se navodi i
u drugim puno starijim tekstovima (Vidi
u ovom broju priu o ljepoti ibenanki
iz 1895. godine). Drugo svjedoenje jo
je dragocjenije. iin ain za ibenane
kae da su graani teaci i tako nam daje
dragocjeni prinos vjerodostojnosti doivljavanja i poimanja ibenika kao teakog
grada ak i danas kada u eri interneta,
modernih medija i napredne tehnologije
u ibeniku ive moda jo svega dva tri
autentina korijenska graanina teaka.

Boraja i Leevica najvea


dalmatinska pustinja
iin ain se vozi dalje prema ibeniku
trasom dananje borajske ceste i pie:
Ovaj veliki trokut, negdje ljut kr, a
negdje ikara ili raskrevina, jedna je od
najveih pustinja dalmatinskog kopna.
Pruga ivota na njemu je ovaj put kojim
se vozimo sa Prapatnice u ibenik.
Mate Relja: Du ceste djeca siromanih
borajskih teaka tre za iin ainovim
automobilom i viu: Daj dinar! no po
svemu sudei on ne zastaje i ne daje im
dinar kojeg prose. To se moe zakljuiti
iz reenice da njihove glasove jo uje
u svojoj glavi i da se pomalo kaje to im
nije udijelio milodar, a njihovu pronju
doivljava kao simbolini pozdrav kra-

Luksuzni automobil na ibenskoj


Poljani 1932. godine

ja u komu mogu da opstoje samo sunce,


mjeseina, kia i vjetar.

Vrpolje
Na Vrpolje! Tamo nas vodi bijela pruga
preko zelene visoravni. Pored ceste, na
livadama, stoje zavjetna crkva Gospe od
Vrpoljca i uz nju sajmite daleke ibenske
okolice. Oko nje kameni svodovi i gaji,
hladovina za hodoasnike i pazarlije. Sada
je ovdje pusto, vrata crkve su zatvorena,
a zvona zavezana.
Mate Relja: Bogme su i danas zvona vezana jer se u uslovima slobode vjeroispovijesti, ali i drugih dananjih sloboda (S.
Feri: Mate Relja vrlo hrabrim sarkazmom
1967. godine kritizira politiki sustav u socijalistikoj Jugoslaviji to u to doba nije
bilo nimalo bezazleno) vie se ne odravaju sajmovi na Veliku Gospu, a nema ni
vjernika osim na najnunijim crkvenim
obredima.

Kroz prozorie ibenskih


duana provirkuju bakalar i
kolai
I, eto ibenika! Na tvrdom breuljku
grad sav od kamena bljeti na suncu. Niz
brdo mu je kao koprena s kipa spala jutarnja magla i kao raupana vuna legla po
konalima, trupovima razvedenog kopna
i zrcalima vode. Kod prvih kua kola us-

porie vonju. Polako sad vozimo uz red


otvorenih duania. Zastajkujui, sporo
se vue niz ulicu par visokih kotunjavih
ljudi u narodnoj nonji pod crvenim kapama i u rukama sa zavrnutim rukavima
nose kupljeno meso da im ga domaica
zakuva. ene u crnoj nonji s bijelom etvorinom koulje na razbujalim grudima
kupuju i nose ostalo. Pored njih kroz zapraene duanske prozorie provirukju
bakalar, kolai i skrletne kape.
Mate Relja: iin ain je doputovao u ibenik u nedjelju ujutro pa je zanimljivo
zapaziti da su ibenski duani otvoreni, a
da ibenani obueni u sveanije nedjeljno ruho idu u spizu prije jutarnje mise.

Uspavani ibenik i ibenski


teak - graanin
Mali gradovi u nedjelju spavaju do kasnijeg. Osam sati je, a kapci na ibenskim
kuama velikim dijelom jo su zatvoreni.
Raspjevale se ptice u kronjama Perivoja,
ali u sjeni pod njima klupe su prazne, ljubavnici su ih noas u mraku ostavili. Pred
ibenskom kavanom zagledasmo se u
fjord konala u kom je more kao tiha zelena rjeica u jesen. Vruina je ve poela
da pritiskuje. Sloj cementne praine to
ga na licima i kosi ponijesmo iz Splita ve
je postao kora koja se na vjetru osuila i
na suncu ispekla. I pod tom korom koja
e u dva dana vonje jo jae otvrdnuti,
Listopad 2015. | 27

zaviajni putopis

iro iin ain, pisac i publicist (Vodice, 1890 Split,1960).


Gimnaziju polazio u Zadru, Kotoru, Zagrebu. Maturirao je u Splitu, a filozofiju
je studirao u Pragu, Grazu i Firenci. 1917.
i 1918. godine radio je u Presbirou Srpskog poslanstva u Rimu, gdje se poeo
baviti publicistikom, a pod utjecajem
talijanskih futurista poezijom. Nakon
Prvog svjetskog rata vratio se u Split
gdje je radio kao redaktor dnevnika
Novo doba, tajnik Narodnoga kazalita i urednik Pozorinog lista. Kasnije je
bio nastavnik, a bavi se novinarstvom i
publicistikom. Bio je glavni urednik lista
Pobeda te urednik Novoga doba. Ponekad se sluio pseudonimom iro Meduli. 1935. godine u Splitu je izvedena
njegova melodrama Kralj i otadbina
za koju je glazbu skladao Boris Papandopulo). Od 1941. bio je prevoditelj u talijanskim listovima San Marco i Popolo
di Spalato, a 1943. godine je otiao u
partizane, a odatle u zbjeg u El Shatt.
Nakon rata bio je redaktor Slobodne
Dalmacije, a zatim kustos i upravitelj
Muzeja grada Splita do umirovljenja
1958.godine.

Mate Relja, filmski redatelj i dramaturg

(ibenik, 1922. Zagreb, 2005.) Vjeni zaljubljenik u svoj ibenik koji je volio nositi ibensku
crvenu kapu. U ibeniku je zavrio uiteljsku kolu i gimnaziju. Radio je kao pomonik u oevoj
trgovini eljeznom robom. Obitelj ga je tijekom
Drugog svjetskog rata skrivala, ali je 1944. godine
ipak pozvan u domobranstvo no on je sa svojom
djevojkom pobjegao u partizane gdje se kao glumac pridruio kazalinoj druini okrunog NOO
ibenika. Poslije rata bit e glumac u ibenskom
kazalitu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
diplomirao je filozofiju kao stipendist Jadran filma po je odmah po zavretku studija poeo raditi kao asistent, a zatim i pomonik redatelja. Svoj
prvi dokumentarni film snimio je 1958. godine, a
idue godine i svoj prvi igrani film. Snimio je niz
dokumentarnih filmova meu kojima su i filmovi
o rodnom kraju Stare slave djedovina (1966) i
Kroz ibenske tisne kale (1968). Film, Vlak u snijegu, koji ga je proslavio reirao je 1976. godine.
Sedamdesetih i osamdesetih prologa stoljea
bio je direktor proizvodnje u nizu projekata te
dramaturg i redatelj tridesetak element-filmova zagrebake Filmoteke 16, radio je na televiziji
u djejem i omladinskom programu. Bio je jedan
od organizatora ibenskog meunarodnog djejeg festivala.

Glavni znaci prepoznatljivosti ibenika bili su crvena kapa na glavama graana-teaka i miris peenja s ranja koji se irio iz Masne ulice
28 | Listopad 2015.

zaviajni putopis |
Benzinska crpka na Poljani
tridesetih godina 20. stoljea

kao pod maskom emo dalje kao nepoznati putnici juriti sjevernodalmatinskim
drumovima kroz polja i naselja da vidimo
to nam radi i kako ivi naa stara skoro
zaboravljena zemlja izmeu ibenika i Nina. Jo dok nas kola izvlae iz grada nema
svijeta iz okolice, nema naroda to u zoru
ustaje i budi gradie. Spava i sam ibenski teak graanin, onaj pod skerletnom
kapom s bijelom kouljom i zlatnim pucetom pod grlom, jer ni njega nema jutros
ni u gradu ni u vinogradu.
Mate Relja: iin ain nam u jednoj reenici sa svega nekoliko rijei zorno doarava kako izgleda i ime se bavi ibenski
teak graanin.

Tko o emu, iin ain


o peenju s ranja
Prolazi pored naih kola tek poneko.
To su ljudi s periferije koji nisu uparaeni
kao oni iz grada. Ruke su im kvrgastije,
uljevitije i crnije, lica razrovanija i bakarnastija, a kretnje tee i sporije. I njima su
sa grudi nestale koporanske crvene rese
to ih jo nosi teak u pozadini. Tek kod
pazara gdje se ostavljaju seljaka kola i
konji povee, vie je ljudi. Skupine seljaka
iz okolice jednom nogom na toku kola ili
s rukom na panciru kojim su vezane strane, dokoni polako i u ali vode razgovore.
Pozadi njih u starom dijelu grada na Gorici

krme od starine i ulice koje od rana jutra


miriu po peenju s ranja.
Mate Relja ne komentira ovaj realistini
pasus koji opisuje i druge itelje ibenika.
U prvom dijelu vjerojatno luke i tvornike radnike, a u drugom skupine seljaka
koji iz okolice dovoze svoje proizvode
na ibenski pazar. I jedni i drugi bitno se
izgledom, stasom i odjeom razlikuju od
ibenskih graana teaka. Naravno, tu je
i neizbjeno peenje s ranja. Nedjelja je
ujutro, a ibenski ugostitelji u Masnoj ulici
ve spremaju peenje koje e marendati
ibenani kad poslije mise krenu iz crkve.

Poljana komadiak pustinje


Sahare usred ibenika
Poljana - komadiak Sahare usred ibenik. Ljudi od ukusa, moda, jednog dana
e je urediti kao produenje Perivoja i, onda, na njoj podignuti zaslueni spomenik
Simi Matavulju. Ovdje je, regbi, stanica
gdje se sastaje srednja i sjeverna Dalmacija i s ove raskrsnice nastavljamo vonju s
osjeajem da ulazimo u nov svijet. Kod kua pod tvravom, kako odmiemo, ibenik gledamo u perspektivi. Dole, za nama
je more s grebenastim brijegom na kom
je pust kao groblje crniki tvorniki grad s
praznim etverokutima i pogaenim visokim dimnjacima, a iza njega obala zaliva
do Vodica. U zaokretaju, na uzbrdici iza
lea opet nam je panoramska slikovitost

oiviena maglicom, otoci i obale nad kojima se lagano penje vijenac breuljaka. A
kad tu sliku izgubismo na putu u Skradin
na Krki, lagano se zatalasala visoravan niz
koju se u nedogled niu stupovi sa icama.
Mate Relja ne komentira ni ovaj dio iin ainovog putopisa. teta. Zanimljiv je
njegov opis Poljane kao komadia pustinje Sahare usred ibenika, a znakovita su i
njegova nadanja da e ibenani jednoga
dana ipak Poljanu urediti. On, moda kao
protuteu spomeniku Nikoli Tommaseu
na junom ulazu u Perivoj zamilja podizanje spomenika piscu Simi Matavulju na
sjevernoj strani Perivoja, odnosno na ureenoj Poljani. Tvornica u Crnici asocira ga
na groblje, a kao kontrast namee mu se
pogled na more, otoke i Vodice sa zavoja
Stare ceste.
Napomena: iro iin ain opisuje svoje
putovanje od Splita do ibenika u knjizi
Put po sjevernoj Dalmaciji koju je objavio 1937. godine. Pri usporedbi teksta
objavljenog u knjizi i rukopisa kojeg je
imao i komentirao Mate Relja uoljive su
razlike u oblikovanju reenica i stilu pa je
mogue da je Relja imao ili mu je bio dostupan izvorni tekst iin ainovog putopisa prije nego to ga je redigirao urednik
ili prireiva knjige. U svakom sluaju rije
o zanimljivom i vrijednom dokumentarnom tivu koje govori o ibenanima, ibeniku i ibenskoj okolici u prvoj polovici
20. stoljea.
Listopad 2015. | 29

referendum

Referendum

o najljepoj ibenskoj pjesmi


svih vremena i 100 vjenih
ibenskih skladbi

Klapa Teuta s pje


100, ispala Kao rije
veer mati moja sk

Referendumska pitanja:
1. Koja pjesma zasluuje titulu
Najljepa ibenska pjesma svih vremena
2. Kojih 99 ibenskih pjesama zasluuje
titulu Uvik i za sva vrimena i ulazak u Kuu
neprolazne slave ibenske pjesme
ibenani!
Izaite na referendum i izjasnite se.
Ne dozvolite nikom da odluuje u Vae ime o
pitanjima od osobite vanosti za Vas i Va ibenik.

Pokrovitelj:

Rezultati glasovanja itatelja asopisa Volim ibenik i


sluatelja Radio ibenika nakon 23 tjedna od raspisivanja
1 1 ibenska balada

14 20 Ko ovo more platit


Arsen Dedi, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen Dedi

2 2 Kua pored mora

15 11 ibenie prijatelju
Klapa Bonaca i Oliver Jakovev, glazba Oliver
Jakovev, stihovi D. kevin, aranman R. Kazinoti

3 3 Zvona moga grada

16 39 Najljepe su oi moje majke


Mio Kova, glazba i stihovi ore Novkovi,
stihovi ore Novkovi

4 7 Dida moj

17 27 Mirno teku rijeke


Vice Vukov, glazba Miroslav Biro,
stihovi Drago Britvi, aranman Ferdo Pomykalo

5 5 Da te mogu pismom zvati

18 36 Dobra ti veer mati moja


Mio Kova i klapa ibenik, glazba Duan arac,
stihovi Krste Juras, aranman Duan arac

Klapa ibenik, glazba Duan arac, stihovi Krste


Juras, aranman Duan arac
Arsen Dedi, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen
Dedi, aranman Stipica Kalogjera
Vice Vukov, glazba Zvonko pii, stihovi Drago
Britvi, aranman Pero Gotovac

Arsen Dedi, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen


Dedi, aranman Mato Doen

Glasaka mjesta:
Moderato Cantabile, Domald, Shuby, Point bar,
Caffe & Wine bar Kreimir IV., Pizzeria Viva, Pivnica
Toni, Buffet imun, Giro espresso, Passage, Harmonija,
Meduli, Bono, Knjiara matica, Bagatin,
Domai trgovaki lanac Djelo hipermarket Vodice
E-mail: volimsibenik1066@gmail.com
Tel: 022 336 999, Radio ibenik, nedjeljom od 11 do 13 sati
Glasovanje potom:
Volim ibenik, Trg A.Hebranga 11a, 22000 ibenik
SMS: 099 7333 628
Zato je vano glasovati popunjavanjem
glasakog listia iz novine Volim ibenik?
Svi glasaki listii ujedno su i kuponi za nagradnu igru.
Svaki listi sudjeluje u izvlaenju mjesenih nagrada i
ostaje u igri sve do izvlaenja glavne nagrade po zavretku referenduma.
Vrijede li glasovi koje pjesme dobiju tijekom
telefonskog glasovanja u emisiji Radio
ibenika Volim ibenik?
Glasovi koje pjesmama budu dali sluatelji upanijskog
radio ibenika putem telefona pribrajaju se ukupnom
broju glasova.
Sluatelji Radio ibenika koji glasuju putem telefona
sudjeluju u tjednim nagradnim igrama, a nagrade mogu
preuzeti uz predoenje popunjenog glasakog listia iz
novine Volim ibenik. Njihovi glasaki listii sudjeluju
u izvlaenju zavrne nagrade na kraju referenduma.
30 | Rujan 2015.

Klapa Maslina, glazba Ivica Badurina, stihovi


Frane Bili, aranman Andrej Baa

6 6 Maslina je neobrana

Klapa ibenik, glazba Duan arac, stihovi Drago


Britvi, aranman Duan arac

7 4 Dalmacija u mom oku


Mio Kova, glazba Duan arac, stihovi Krste Juras,
aranman Mato Doen

19 37 Iz toverne pisma zvoni


klapa Jadrija, glazba, stihovi Ante Barbaa
20 14 Mala tica
Klapa Maslina, glazba Pero Kozomara, stihovi
Jaka Fiamengo, aranman Remi Kazinoti

8 8 Pismo ali

21 28 Moderato cantabile
Arsen Dedi, glazba i stihovi Arsen Dedi,
aranman Stipica Kalogjera

9 9 Bodulska balada

22 22 Balada o Koki
Mate Gulin i klapa Fortica, glazba Duan arac,
stihovi Dinko kevin, aranman Toni Eterovi

Vice Vukov, glazba Zdenko Runji, stihovi Tomislav


Zuppa, aranman Nikica Kalogjera
Vice Vukov, glazba Ivica Bai, stihovi Stjepan
Bazon, aranman Nikola Buble

10 10 ibenska no
Klapa Jadrija, narodna, aranman Ivo Lako
11 15 Bokeljska no
Vice Vukov, glazba Hrvoje Hegedui, stihovi Maja
Pertfiljeva, aranman Nikola Buble
12 12 Dalmatino
Mio Kova, glazba i stihovi Nenad Ninevi,
aranman Goran Maui
13 56 ibenske kale

Mio Kova, glazba Duan arac, stihovi Krste Juras,


aranman Mato Doen

23 90 Stara cura
Arsen Dedi, glazba i stihovi Arsen Dedi
24 38 Dalmatinska elegija
Vice Vukov, glazba Zvoko pii, stihovi
Stjepan Benzon, aranman Stjepan Mihaljinec
25 25 Djevojka iz moga kraja
Arsen Dedi, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen
Dedi, aranman Joe Privek
26 26 Imala sam babu
Klapa Mela, glazba Vedranko iki Balara, stihovi
Vedranko iki Balara

referendum |

esmom Tael ula meu prvih


eka svome moru, a Dobra ti
koila s 36. na 18. mjesto
27 17 Suza je slana
Ivo Pattiera, glazba Duan arac, stihovi Ivo
Mikuliin, aranman Duan arac

37 19 ibenik je to
Klapa ibenik, glazba Duan arac, stihovi Krste
Juras, aranman Duan arac

28 21 Koliko je ibenika

Klapa Maslina, glazba Arsen Dedi, stihovi Jaka


Fiamengo, aranman Arsen Dedi

38 24 ibenska

Klapa Bonaca, glazba Duan arac, stihovi ana


Radeti, aranman Mladen Jelii

49 49 ivot leti kapetane


eljko Sesvean, glazba Teo Trumbi, stihovi Petar Crljen i
Sinia karica, aranman Stipica Kalogjera

29 29 Dalmatinac

39 16 Drugi joj rasplie kosu

50 50 Sino kad sklopih oi


Ivo Pattiear, glazba Mario Nardelli, stihovi Mario Nardelli,
aranman Duan arac

30 32 Bam bam ba ba lu bam

40 40 ibenska nevista
Gabi Novak, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen Dedi

31 31 Ne daj se Ines

41 41 ibenske uspomene
Klapa ibenik, glazba Duan arac, stihovi Pere Picukari,
aranman Duan arac

51 51 Dalmacijo sakrij suze


Klapa Jadrija, glazba Ivo Lako, stihovi Jaka Fiamengo,
aranman Ivo Lako

32 30 Budi noas mirno more

42 23 Proi me se
Ivo Pattiera, glazba Duan arac, stihovi Krste Juras,
aranman Mato Doen

Mio Kova, glazba ore Novkovi, stihovi eljko Sabol,


aranman Duko Mandi
Grupa Mi, glazba Grupa Mi,
stihovi Neven Mijat

Arsen Dedi, glazba Arsen Dedi, stihovi, Arsen


Dedi, aranman Deo gur
Ivo Pattiera, glazba Duan arac, stihovi Drago Britvi,
aranman Duan arac

33 33 Dalmatinske oi plave

klapa Maslina, glazba Ivica Badurina, stihovi Frane Bili


aranman Andrej Baa

34 34 Kite

klapa ibenik, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen Dedi,


aranman Arsen Dedi

35 35 Gorika balada

Vlaa Nalis, glazba Ante Barbaa, stihovi Gana Bujas


i Ante Barbaa

36 18 Dijana

Grupa Mi, glazba Neven MIjat, stihovi Neven


Mijat, aranman Ivo Labura

48 48 Balada o ipinoj livadi


Boris Erceg, glazba Boris Erceg, stihovi Boris Erceg

Mio Kova, glazba, stihovi i aranman ore Novkovi

52 52 Klapo moja
Klapa ibenik, glazba Duan arac, stihovi Krste Juras,
aranman Duan arac

43 57 Tvoja Zemlja
Vice Vukov, glazba i aranman Alfi Kabiljo, stihovi D. Britvi
44 44 Zalud me svitovala mati
klapa ibenik, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen Dedi,
aranman Arsen Dedi
45 45 ibenie, ti si stina
Klapa Maslina, stihovi Frane Bili,
aranman Zoran Markulj

46 47 Doi na jednu akulu


Ivo Pattiera, glazba Duan arac, stihovi Vinka Anti,
aranman Toni Eterovi
47 46 Za aku tvoga ala
Klapa Bonaca, glazba Ivo Mikuliin, stihovi Ivo Mikuliin,
aranman Goran Maui

53 53 Dalmatinske drage luke


Oliver Dragojevi, glazba Zdenko Runji, stihovi Ivo
Mikuliin, aranman Stipica Kalogjera
54 54 Dalmacijo sluaj ovo
Nenad Petkovi i klapa Bonaca, glazba Duan arac,
stihovi Pere Picukari, aranman Mladen Jelii
55 55 Dobra veer ibenie
Klapa Maslina, glazba Ante Barbaa, stihovi ime
Vukman, aranman Mladen Jelii
56 13 Da mi se vratit
Ivo Pattiera, glazba Teo Trumbi, stihovi Teo
Trumbi, aranman Stipica Kalogjera
57 43 Evo san ti doa
ansambl Dalmacija, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen Dedi

Ime i prezime:
Adresa:
E-mail:

(nije obavezno)

Najljepa ibenska pjesma svih vremena je:

>> Na usluzi graanima

022 / 212-205

060/368-368

referendum

58 96 Mali Pakin
ani Stipaniev, glazba i stihovi Hari Ronevi, aranman
Toni Eterovi

72 72 Dalmatinska vilo
Marko kugor, glazba i stihovi Nenad Ninevi,
aranman Edvard Botri

86 93 Kad razie se dim


Vice Vukov, glazba Arsen Dedi, stihovi Krste Juras,
aranman Stipica Kalogjera

59 68 ibenska grandeca
Ivana Kova, glazba Duan arac, stihovi Dinko kevin,
aranman Toni Etereovi

73 73 Ti si pjesma moje due


Mio Kova, glazba Harold Seals, stihovi Zlatanovi/
Kasumovi/Sester, aranman Mato Doen

87 87 Sino kad sam ti proa


Mio Kova i klapa ibenik, narodna, aranman Duan arac

60 58 Odlazak

74 74 Hrvatski kraj

Arsen Dedi, glazba i aranman A. Dedi, stihovi Tin Ujevi

61 61 Ja nemam vie razloga da ivim

Mio Kova, glazba ore Novkovi, stihovi Marina


Tucakovi, aranman Mato Doen

62 62 Ko e nae smokve brati

Klapa Maslina, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen Dedi

63 63 Noas emo zemlji ko materi rei

Mio Kova, glazba Stjepan Mihaljinec, stihovi Drago


Britvi, aranman Stjepan Mihaljinec

64 91 ibenska

Boris Erceg, glazba, stihovi i aranman Boris Erceg



65 75 Balada o ainom satu
Oliver Dragojevi, glazba Zdenko Runji,
stihovi Krste Juras

66 66 Samo moru virujen

Klapa Puntari, glazba Zdenko Runji, stihovi Krste Juras,


Duko Tambaa

67 67 Ostala si uvijek ista


Mio Kova, glazba ore Novkovi, stihovi eljko Sabol,
aranman Mato Doen
68 59 Ako si pola spat
Mio Kova, narodna, narodna, aranman Dinko Fio
69 93 Ne ivi se od arije

Klapa Teuta, glazba Duan arac, stihovi Dinko kevin,


aranman Toni Eterovi

70 70 Samo nas nebo rastavit moe


Mio Kova, glazba ore Novkovi, stihovi,
eljko Pavii, aranman Mato Doen
71 71 Smokva pokraj kue
Mio Kova, glazba Duan arac, stihovi Krste Juras,
aranman Mato Doen

Vice Vukov, glazba Mario Bogliuni, stihovi Pajo Kaniaj,


aranman Kreimir Oblak

75 75 Oj ti duo moje due


Mio Kova, narodna, stihovi August enoa, aranman
Duan arac
76 76 Sjeanja

Grupa Mi, glazba Aljoa Gojanovi, stihovi Sinia karica,


aranman Grupa Mi

77 novo Tael

2.
3.
32 | Rujan 2015.

89 89 Dalmatinac
Papagalo, glazba i stihovi Duko Trlaja, aranman
Aljoa Dragani
90 23 Nokturno na koju

Klapa Maslina, glazba Arsen Dedi, stihovi


Frane Bili, aranman Arsen Dedi

91 91 Vratija se ime
Grupa Dalmatinaca Petra Tralia, glazba, stihovi Arsen Dedi

Klapa Teuta, glazba Duan arac, stihovi Dinko kevin,


aranman Toni Eterovi

92 92 Sve ti sritno bilo


Klapa ibenik, glazba i aranman A. Dedi, stihovi S. Gulin

78 78 Prelilo se more
Ivo Pattiera, glazba i aranman D. arac, stihovi K. Juras

93 86 Ludo More
Klapa ibenik , glazba Nikica Kalogjera, stihovi Krste
Juras, aranman Nikica Kalogjera

79 79 Kad se odmota stara tunja


Klapa ibenik, glazba Arsen Dedi, stihovi Jaka Fiamengo
80 80 Stipe Merikanac
Nenad Petkovi i Klapa Bonaca, glazba Duan arac,
Stihovi Krste Juras, aranman Duan arac
81 81 iviti u ibeniku
Do posljednjeg daha, glazba, stihovi
i aranman Darko Kalogjera
82 100 Jadrija moje mladosti

Klape Bonaca i ibenik, glazba i stihovi Ivo Mikuliin

83 83 Volin te za sva vrimena


Mio Kova, glazba Duan arac, stihovi Krste Juras,
aranman Mato Doen
84 84 Zadrale su ruke
Klapa ibenik, glazba Duan arac, stihovi Krste Juras,
aranman Duan arac
85 85 Hvala tebi ibenie grade
Mio Kova, glazba, stihovi, aranman

Za titulu UVIK I ZA SVA VRIMENA


i ulazak u Kuu neprolazne slave
ibenske pjesme kandidiram:
1.

88 88 Da mi nije moje dice


Klapa Maslina, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen Dedi

94 94 Marenda
Grupa Dalmatinaca Petra Tralia, glazba, stihovi Arsen Dedi
95 95 Malo mora na mom dlanu
Meri Cetini, glazba Meri Cetini, stihovi Krste Juras,
aranman Ante Cetini /Ivana Buri
96 60 Ljubav je tvoja kao vino
Oliver Dragojevi, glazba Zdenko Runji, stihovi Krste Juras,
aranman Stipica Kalogjera
97 97 Kako vitar pue
Klapa Jadrija, glazba, stihovi, aranman
98 98 Dalmacijo za sva vrimena
Klapa Bonaca, glazba Duan arac, stihovi Pere Picukari,
aranman Duan arac / Goran Maui
99 99 uvaj je majko moja
Klapa ibenik, glazba Arsen Dedi, stihovi Arsen Dedi
100 82 Vilo Moja
Milo Hrni, glazba Milo Hrni, stihovi Krste Juras,
aranman Vladimir Dela
Glasovanje potom:
Volim ibenik,
Trg A. Hebranga 11a, 22000 ibenik
Izravno glasovanje na glasakim
mjestima: Moderato Cantabile, Domald,
Shuby, Point bar, Caffe & Wine bar Kreimir
IV., Pizzeria Viva, Pivnica Toni, Buffet imun,
Giro espresso, Passage, Harmonija, Meduli,
Bono, Knjiara matica, Bagatin, Domai
trgovaki lanac Djelo hipermarket Vodice
E-mail: volimsibenikv1066@gmail.com
Telefon: 022 336 999
(nedjeljom od 11 do 13 sati)

Takuin
PRIVITAK ZA PROMIDBU I PROMIDBENE KAMPANJE

ibenik, Matije Gupca 93


Tel: 022 312 644
E-mail: info@dijagnostika-vita.hr

www.dijagnostika-vita.hr
Radno vrijeme:
Od ponedjeljka do petka
od 8:00 do 20:00 sati

ORDINACIJE:

Radiologija,
voditelj dr.med. Vlatko Kneevi
Ginekologija,
voditeljica dr.med. Indira Vukevi
Internistiko-kardioloka,
voditelj dr.med. Edvin Paro-Vidolin

Usluge radioloke
ordinacije:

Usluge ginekoloke
ordinacije:

Usluge internistikokardioloke ordinacije:

- Magnetska rezonanca (MR)


- Kompjutorizirana
tomografija (CT)
- Digitalna mamografija
- Ultrazvuk s color dopplerom
- 3D i 4D ultrazvuk
- Digitalizirana radioloka
snimanja

- Kliniki ginekoloki
pregledi (PAPA test, UZV Color
i Power Doppler, UZV dojke)
- Kontrola i nadzor trudnoe
- Dijagnoza i obrada
preinvazivnih promjena na
vratu maternice
- Mali zahvati
- Savjetovanje

- Prvi pregled s EKG-om, kontrolni


pregledi i konzultacije
- Potpuni preoerativni internistiki
pregledi
- Kompletna neinvazivna kardioloka
dijagnostika (UZV srca, holter EKG,
holter krvnog tlaka, ergometrija,
spirometrija)

- RTG zubi i eljusti

Kompletne laboratorijske pretrage

34 | Listopad 2015.

TAKUIN

TAKUIN |

GENTLEMEN

STYLE

ibenik - Put Gimnazije 4


Tel / fax: 022 338 340
info@gentlemen-style.hr

Radno vrijeme:
pon. pet. od 8 do 20 sati
subotom od 8 do 13 sati

za mukarce sa stilom
ODJELA, KOULJE, HLAE, SAKOI, KAPUTI, JAKNE,
MAJICE, PULOVERI, KRAVATE, RUBLJE
NOVO: ibenska kapa i nonja
iz vlastite proizvodnje
Stalna krojaka usluga prilagodbe odjee
kupljene u naoj trgovini Ili bilo gdje drugdje
Nudimo kompjuterski vez odjevnih
predmeta i viebojni tisak

NOVO U
LISTOPADU
40 % popusta na 8
tretmana mravljenja
uz cijenu od 950 kuna

25 godina s Vama
www.linija-z.hr

30 % popusta
na 7 tretmana
lica (ienje,
dermoabrazija, radio
frekvencija) uz cijenu
od 1.200 kuna

NAJ MASAE:
- Kraljevska
masaa lica i tijela
- Kleopatrina
masaa sa
medom, mlijekom,
matinom mljei
- Hot stone
masaa sa toplim
vulkanskim
kamenjem

TRETMANI LICA:
- Ultra zvuno ienje
- Dermoabrazija
- Radio frekvencija
- Mezoterapija
Tretmani
mravljenja i
uklanjanja celulita
- Kriolipoliza
- Vakum kavitacija
- Lipo laser
- La Cremerie (piling
tijela, masaa sa
bambus tapom,
glina, guarana)
Ako kupite poklon bon
iznad 300 kn
drugoj osobi

dobivate masau
lea gratis!

Prokljanska 15, 22000 ibenik tel. +385 (22) 214 863 mob. +385 (91) 581 29 08
Listopad 2015. | 35

TAKUIN

Draga 2 (nasuprot autobusnog kolodvora)

36 | Listopad 2015.

TAKUIN |

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

INTER-SERVIS BULAT d.o.o.


Ivana Metrovia 11 B
ibenik 22 000

Tel. +385 22 217 570


Fax. + 385 22 217 651
interservis@interservis-bulat.hr

povjerenje sigurnost tradicija

www.interservis-bulat.hr

Listopad 2015. | 37

TAKUIN

Boidara Petranovia 2 (kod Starog pazara)


Tel: 022 310 494 , Mobitel: 098 336 598
Radno vrijeme radnim danom od 8,30 do 20,00

subotom od 9,00 do 12,30

Windows 10

BESPLATNA NADOGRADNJA*
Sa Windowsa 7 i 8.1

*cijena tehnike izvedbe iznosi 150 kn

- Stolna i prijenosna raunala, raunalna periferija


- Catepilar, HTC, Sony Xperia i Vivax mobilni telefoni
- Tableti
- Printeri
- Originalne i zamjenske tinte i toneri
- Led televizori
- KLIMA UREAJI

38 | Listopad 2015.

TAKUIN |

Fra Stjepana Zlatovia 4, IBENIK


022/311-460 099/302-8660
e-mail: info@slaptours.hr

USLUGE:

IZLETI jednodnevni, viednevni,


izleti na Va prijedlog, rafting
EKSKURZIJE maturalne, ake
i kola u prirodi
SMJETAJ u hotele, vile,
kampove, Yacht marine,
privatni smjetaj
CHARTER izaberite brod,
rutu i vrijeme krstarenja
CRUISES brodom ili autobusom
TRANSFERI prijevoz autobusima
visoke turistike klase na sve
destinacije u zemlji i inozemstvu
M.I.C.E. Meetings, Incentives,
Conferences & Events Service

www.slaptours.hr

Listopad 2015. | 39

TAKUIN

Restoran-Konoba Bulin Danilo


Riderska cesta 10 22000 IBENIK mob: 098 9834 729

Sala za proslavu vjenanja do 300 uzvanika


Sala za poslovne objede i obiteljske proslave
Proslave roendana, krtenja, priesti, krizme...
Proslave djejih roendana uz zabavu na djejem igralitu
Osnovni menu za vjenanja:
aperitiv
prut, sir, francuska salata, peeni
odojak, po elji salata od hobotnice
govea juha
crni rioto ili rioto s plodovima mora
janjetina s ranja
voe i kolai

Mogunosti izbora:

paticada s njokima
pohani kampi i kampi na buzaru
sipa s purom
janjetina, teletina ili pivac ispod peke
hobotnica ispod peke
jela s gradela

Ispunjavamo elje
i prilagoavamo se
potrebama i eljama
mladenaca i slavljenika
Pruamo sve usluge vezane za vjenanja:
vjenanice, pozivnice, zahvalnice, konfete,
izradu buketa, cvjetnih dekoracija i aranmana
Nakon vjenanja organiziramo nedjeljne
objede kod nas ili vaem domu
Prijem turistikih grupa
Catering dostava u Va dom ili tvrtku

w w w. r e s to ra n z a p r o s l ave v j e n c a n j a .co m
Usluge:
- umatanje i araniranje poklona
- dekoraciju poslovnih prostora
i sala za sve vrste sveanosti
- organizacija vjenanja
- od pozivnice do sale

cvjetni atelje
Shopping centar Dalmare 1. etaa
Tel: 022 341 429 Mob: 098 284 662

Veliki izbor buketa,


aranmana, vijenaca,
poklon buketa, ukrasnih
tegli, vaza i rezanog cvijea
Besplatna dostava na podruju grada
40 | Listopad 2015.

Vae ideje
pretvaramo
u matovita i
jedinstvena djela.
Neka originalne
cvjetne dekoracije
budu dio vae
svakodnevice!

Iz usluga za vjenanja
izdvajamo najpovoljniji paket:
- vjenanica
- dekoracija sale
- vjenani buket - reveri
- dekoracija automobila
- reveri za uzvanike
- pozivnice, zahvalnice
Sve ovo za samo 5.500,00 kn

TAKUIN |

VINA RAK

Dubrava, Rakovo Selo 98


Mob.: 098 652 036 i 099 724 1568
E-mail: vina-rak@hotmail.com
www.vina-rak.hr

Vinarija OPG Vina Rak u Rakovom Selu proizvodi vrkunsko


vino (crno, bijelo i rose): BABI MARATINA OPOLO-ROSE

- Vinoteka, kuaonica i toionica za grupe


i individualne goste u Rakovom Selu
- Vinoteka u ibeniku, Ante antia 1
(na poetku Miminca)

OSIM
BUTELJA OVA
VRHUNSKA
VINA MOETE
KUPITI I
NA LITRE
TOENA IZ
BAVE

Pizzeria Viva
Vae mjesto za uivanje u
raznolikim pizzama i toplim
sendviima iz krune pei

Frana Supila 7
22 000 ibenik
tel: 022 331 707
Radno vrijeme:
svaki dan od
17,00 do 24,00

Pizzeria Viva
mogunost kreiranja
pizze po osobnom ukusu
od 30 razliitih sastojaka i
dodataka
Pizzeria Viva
posebno izdvajamo veliki
izbor domaeg i stranog piva
te likera i rakija

Kuajte i nau vrhunsku illy logo kavu


Listopad 2015. | 41

TAKUIN

Perfekt auto d.o.o.


PRODAJA VOZILA I SERVIS
ibenik Bilice
113. ibenske brigade HV 86b
Tel: 022 340 688
Mobitel: 099 342 3003
E-mail: davor@perfekt-auto.com
Informacije: 0 24
Radno vrijeme:
ponedjeljak petak 9,00 17,00
subota 9,00 - 12,00

Super opremljena Vitara 1.6B 2WD

ve od 110.900 kuna
Benzinski motor 1,6 88kW (120 KS) Kombinirana potronja 5,3 l/100km Klima ureaj ABS,EBD,ESP
9 zranih jastuka Elektrino pokretanje prednjih prozora Elektrino podesivi retrovizori
Daljinsko centralno zakljuavanje Putno raunalo TPMS - sustav za nadzor tlaka u gumama
Hill Hold Control - pomo pri kretanju uzbrdo EASS Auto Stop Start - sustav automatskog gaenja
i paljenja motora na semaforu Radio, CD/mp3 s komandama na volanu, USB, Bluetooth

iji
n
t
e
r
Najsp

SUV!

Jamstvo do

10 godina

za sve modele
www.perfekt-auto.com
42 | Listopad 2015.

TAKUIN |

Knig Project d.o.o.

w.
ko

en

ibenik, Ivana Metrovia 13


Tel. 022 215 991
Mob. 091 501 91 73

ig

pr
oj

ec

E-mail:
koenig@koenigproject.hr

t.h

Sobna vrata Protuprovalna vrata


PVC i drvo-aluminij prozori i
staklene stijene Foto-tapete
Laminat Parket
Prirodni i deko-kamen Keramika
Bazeni i bazenska tehnika
Zidne tapete

elite obaviti energetsku obnovu


Vaeg stambenog prostora?
Obratite nam se s povjerenjem!
Uputit emo Vas kako iskoristiti
dravne poticaje za zamjenu
prozora, toplinsku zatitu fasade
i krova, te kako moete ove, ali i
ostale radove obaviti preko nas.

Draga 14, ibenik


tel: 022 200 770 | fax: 022 200 771
www.gradski-parking.hr
Informacije
060 368 368
Draga 14, ibenik
Cijena poziva s PDV-om:
1,74 kn/min s fiksnog;
2,96 kn/min s mobitela

Reklamacije
tel. 022 212 205
fax. 022 212 255
Draga 14, ibenik
reklamacije@gradski-parking.hr

AUTOBUSNI KOLODVOR

SEKTOR PARKIRALITA

Informacije
tel 022 218 459

Reklamacije
tel. 022 200 770
fax. 022 200 771

Velimira korpika 5, ibenik


pauk@gradski-parking.hr

ODJEL ZA PREMJETANJE VOZILA

Draga 14, ibenik


brod@gradski-parking.hr

brodska
linija 501 krapanj-brodarica
Listopad 2015. | 43

TAKUIN

Veliki izbor guma svih


dimenzija renomiranih
svjetskih proizvoaa
Goodyear, Dunlop, Fulda,
Michelin, Sava... po izuzetno
povoljnim cijenama

aborika 3b tel: 022 340 366


e-mail: maticdoo@net.hr
www.vulco.hr

Montaa i vulkaniziranje guma


Izmjena ulja i filtera za ulje
Izmjena koionih obloga
Izmjena arulja
Kontrola ispravnosti akumulatora

VINOM
O
T
O
G
I
L
AMA I PUST
C
I
T
R
A
K
O
RADNO VRIJEME:
PLAANJEZ GOTOVINSKI P
U
Radnim danom od 8 do 20 sati
Subotom od 8 do 13 sati

Elektromix d.o.o.
M. Gupca 64

mob. 091 / 334 1598


tel. 022 / 200 056

Izrada
energetskih
certifikata

44 | Listopad 2015.

kola odgovorne kupovine


U trgovinu se ne ulazi sluajno ve s namjerom da se kupi ono to je potrebno. Netko
zna napamet to e kupiti, a netko prije odlaska u trgovinu napravi popis svega onoga to
je kuanstvu potrebno, a onda pita ukuane
treba li jo neto nekome od njih osobno ili
se sjetio neeg to je zaboravio. I jedini i drugi kupuju proizvode onih proizvoaa kojima
vjeruju, u ije proizvode imaju povjerenja ili ih
kupuju prema navici. Puno je manje onih koji
u trgovinu ulaze s namjerom da pri kupovini
onoga to im je potrebno, kupuju prije svega
proizvode domaih i lokalnih proizvoaa
znajui da e novac koji za njih budu dali

ostati u zajednici i pridonijeti njenom boljitku.


Kupiti domae proizvode i proizvode lokalnih
proizvoaa nije samo in solidarnosti prema njima. To je odgovoran i promiljen stav
prema zajednici i njenim potrebama jer bez
lokalnih proizvoaa nema ni, primjerice,
lokalnih novina, radija ili televizije, nema ni
uspjenih sportskih klubova, kulturno umjetnikih drutava i puno toga to trebamo i
elimo imati. Odgovorno kupovati znai dati
sebi, svojoj obitelji, svom kvartu i gradu priliku
za bolji, sigurniji i ugodniji ivot.
Va susjed
domai trgovaki lanac

biciklizam |

Biciklistika staza

PROMINA
Biciklistiki klub Faust Vrani

Kontakti: 091 254 26 76 / bkfaustvrancic@gmail.com


Duina: 11 km Vrsta: MTB staza Visinska razlika: 730 metara
Uspon: 875 metara Navigacijska teina: 1/5
Fizika zahtjevnost: 3/5 Vidik: 5/5
Podloga: asfalt 20 posto, makadam 80 posto,

poljski putovi 0 posto
Trajanje vonje: sportai 1,0 h, rekreativci 1,45 h
Najbri krug:
- Toni Erceg BK Faust Vrani 44:47 min
- Maja Ena Ljuba 55:25
Napomena: Samo za MTB bicikle
Pravci: Linjak - izvor planinarska kua Promina - vrh avnovka
Opis: Do Linjaka, naselja koje se nalazi pet kilometara
sjeverno od Drnia dolazi se lako i jednostavno osobnim
automobilom iz bilo kojeg smjera. Iz ibenika se do Linjaka
kao polazne toke za uspon na planinu Prominu moe doi i
biciklom preko Drnia ili asfaltnim putovima preko Miljevaca s
tim da je taj pravac daleko ljepi i atraktivniji, ali treba raunati
sa savladavanjem serpentina u kanjonu rijeke ikole.
Ova staza slubeno poinje u Drniu, a zavrava u Siveriu, no
veina biciklista kree iz Linjaka odakle ih prema vrhu planine
upuuje putokaz za planinarsku kuu Promina i vrh avnovku.
Nemogue je izgubiti se ili zalutati. Na povratku se moe ii
ravno do Linjaka ili se moe 700 metara ispod skretanja za
planinsku kuu skrenuti prema Siveriu. Planinarska kua
odlino je mjesto za odmor. Tamo uvijek nekoga ima. Do vrha
se isplati ii, ako zbog nieg drugog onda zbog fantastinog
pogleda na Miljevce, Velebit, nae more i otoke.

Planina Promina koja se uzdie iznad


Drnia i Oklaja pravi je raj za sve ljubitelje
prirode i sporta. Na tu pitomu planinu
dolaze brojni izletnici, planinari, etai
rekreativci, lovci, obitelji s djecom, mlade, ali i biciklisti koji su je odavno otkrili
i svakodnevno gutaju u njenim arima.
Ima tu mjesta za sve, nitko nikome ne
smeta i svak svakoga doivljava kao poznanika i prijatelja. Na njoj e na svoje
doi i biciklisti amateri i oni koji trae
estoke izazove za propitivanje svojih
mogunosti. Uostalom na Promini se
odravaju atraktivne atletske biciklistike
planinarske utrke na koje dolaze biciklisti
iz cijelog svijeta.
Biciklisti doslovno Promini ne daju
mira. Doslovno je nemogue doivjeti
da na njenim stazama u bilo koje doba
dana ne sretnete nikoga. Samo lanovi
BK Faust Vrani tijekom protekle dvije godine popeli su se na Prominu 130
puta, a rekorder je Toni Erceg koji je postigao ak etiri uspona od podnoja do
vrha te planine u jednom danu.
To je ujedno i jedino mjesto gdje se
ibenski biciklisti mogu pripremati za
utrke uspona koje voze po cijeloj Hrvatskoj. Mogue je da ba zahvaljujui
Promini ibenik ima neke od najboljih
biciklistikih penjaa u Hrvatskoj?
Je li moda presudan svjei isti zrak
koji se die na Promini, svjea, ista i
hladna izvorska voda ili neto tree
moda neemo nikada saznati, ali nema nikakve sumnje da je to jedno od
najboljih mjesta za sportske bicikliste u
svako doba godine i u svim u vremenskim uvjetima.
Listopad 2015. | 45

mozaik

Krpice iz bore malog Moe

7.
dio

Debelguza
Mara lipi noga
Pie: Prof. dr. sc. emeritus Mladen Friganovi

Branko Bukovsky
Cico, gospon Andrej
Varl, Ive Mareti
i poslunica Mara
Cico Bukovsky

Jedanput smo bili upriliili biciklistiko prvenstvo Baldekina, od svetog


Kria do Gospe Vrpoljake i natrag.
Najbri je, ka i uvik, bija Branko Cico
Bukovsky. aa mu je bija Poljak, finomekaniko. Ali bija je prvi samo do prid
kraj utrke, dok ga nisu nika mularija
polila sion studene vode udnu Krvavica. Pa je ka pokoen i izgubija utrku.
Zaradija je upalu plua, al se izvuka.
Isto je kasnije poginija. Ubili su ga Nijemci na Brau 1944.

Gospon Andrej

Debelguza lipi noga

Finka je jema u svojoj gostionici jenu u nizu svoji poslunica. Sian se, al
bojin se da nisan siguran, da se zvala
Mara. Debelguza lipi noga, uspravna
oda i ivi oiju. Utegla bi se u struku,
a cice bi digla na kanciju. Mularija bi
za njon gledala, stariji bi toko promrsili kroz zube, a ene bi naglas rekle
svoju. Bilo kako bilo, naman je bilo
milo srest Maru. Rastuili smo se kad
je bila nestala. uli smo da se udala
ma nismo znali di. Na njeno je misto
dola neka druga poslunica. Ma bila
je runa, a mi smo patili za Maron.

entrun Ive

Mali nan je Mareti Ive uinija nito


zloesto. Zatajija nan je po dinara. Za
dipet smo mu dali ime entrun jer
je ima poveu i okruglastu glavu. Tako je Ive za sve nas, kao i za sve koji
su ga kasnije poznavali osta entrun.
Pomirija se s tin jerbo je uvidija da s
nama vrazima s Baldekina nema ale.
Mi smo bili domaa dica, a on doljo.
Da bi posta ibensko dite, da bi bija mulac ka i mi mora je patit i ispe
status.

Gospod Andrej Varl, vie bi tra nego


oda. Bija je strojovoa. Doa je u ibenik
iz Slovenije. U ainog strievia kupija
je vrtal i napravija kuu. Malo je govorija. Ka Slovenac nije nika ni nauija dobro hrvatski. Mi bi se dica smijali kad bi
on toko na nas dreknija. A radija je dan
i no na ferati,
u vrtlu, ukui
Da bi doljak posta ibensko
oko kue. Nika
dite, da bi bija mulac mora
mira. Ne samo
je patit i ispe status
da je sebi sve
uredija sve ka
tanap nego i
susidiman odrnu, ogradu i
sve di bi goe
bilo u pitanju.
Drva je u nas
bilo malo, a u
kamenu nije
bija vit. Bija
nam je puno
drag. Dobri na
gospon Andrej.
46 | Listopad 2015.

je

? te li znali

...da je u jednoj od najgorih tunjava u novijoj povijesti


ibenika, krvavom obraunu izmeu ibenskih teaka i
ribara iz Rasline, kao oruje upotrebljavan SUHI BAKALAR? Do ove tunjave koja bi mogla ui u anale bizarnih gradskih dogaaja dolo je 1935. godine u Gradskoj
vinotoionici nad kojom je toga dana visjela granica
smreke to je bio znak da se toi, ibenski specijalitet,
crno vino i to po samo dva dinara za miru. Do obrauna
je dolo oko podneva kada je grupa teaka iz ibenske
okolice krenula kui izvinotoionice u koju su zali prethodnog dana uveer.U istoj su vinotoioniciod sumraka
do podneva gutali i neki ribari iz Rasline. Dogodilo se
da je obalni radnik Dane atlak koji je bio u drutvu s
teacima, na putu prema izlazu ramenom gurnuo kavansku pjevaicu, a nije joj se ispriao kao to je bio red.
Pristojnosti su ga akama htjeli poduiti Manajel Raji
i njegovi Raslinjani. Dane atlak i teaci koji su stali u
njegovu obranu loe su se proveli jer su ih Raslinjani premlatili suhim bakalarima. atlak je zavrio u bolnici, a
Raslinjani Manajel Raji i Ante Alvi zavrili su u pritvoru.
Njih dvojicu privela je policija, a agenti u civilu zaplijenili
im sav bakalar i zadrali ga kao dokazni materijal.
... da je 1935. godine policija morala traiti pojaanje
od vojske kako bi obuzdala strahovitu tunjavu i pravi
rat kamenjem i noevima izmeu estorice teaka i
osoblja restorana na ubievcu iji je vlasnik bio ime
Marenzzi? Teaci su, kada se po ibenskim konobama
poelo toiti crno vino krenuli u neobini vinski pohod.
Odluili su da e u prvoj toverni svaki od njih popiti po
jednu au vina, u drugoj dvije, u treoj tri i tako redom.
Tako su ili od jedne toverne do druge i konano stigli
do restorana na ubievcu, ali vie nisu imali novaca
pa su za njih estoricu naruili dva decilitra vina, litru
vode i est aa. Konobar ih nije elio posluiti pa je
dolo najprije do svae, a zatim do nezapamene tunjave u kojoj su stradavali i oni koji su se tu sluajno
zatekli. Ostalo je zapisano da je ubievcem odjekivala cika, vriska i zapomaganje. Stradao je i vlasnik
restorana ime Marenzzi, a loe su se proveli i policajci koji su doli napraviti reda. ini se da su ih slono
kamenovali teaci i osoblje restorana pa su upomo
pozvali vojsku. Kada je dola vojska svi su se razbjeali,
a nakon svega bio je uhien, priveden i kanjen samo
teak Ante Piloota koji nije uspio pobjei, a sucu nije
htio odati tko su bila ostala petorica.
... da je u kavani Astorija koja se nalazila uz hotel De la Villa na mjestu dananjeg kina ibenik,
1935. godine vie od 30 ibenana zadobilo teke tjelesne ozljede u jednoj od najmasovnijih i najkrvavijih
tunjava u kojoj prema procjeni policije sudjelovalo
vie od 150 ribara, teaka, lukih radnika, mesarskih
pomonika i egrta? Do tunjave, u kojoj su letjele
ae i pepeljare, lomile stolice, pucale glave i sijevali
noevi, dolo je zato to se gosti u kavani nisu mogli
dogovoriti iju e pjesmu prije otpjevati tamburaka
damen kapela koja je tih dana imala gau u Astoriji.

DOSSIER
BITKA ZA
IBENIK

1991.

Hrvatska zastava nad


obranjenim ibenikom
1991. godine

Zato bitka za ibenik gubi


bitku s vremenom i umjesto
nacionalne injenice
postaje lokalni mit?
Fotografije: Radovan
Goger, Vilson Poli, Dario
Perkovi, Zoran Luci,
Stanko Feri, foto-arhiv
Hrvatskog memorijalno
dokumentacijskog
centra Domovinskog rata

dossier

Prilozi za istraivanje
bitke za ibenik i
utjecaja obrane ibenika
na tijek Domovinskog
rata u Hrvatskoj
Bitka za ibenik koja se, prema prihvaenim (pr)ocjenama po svojim znaajkama moe smatrati bitkom za Hrvatsku i
jednom od kljunih bitaka Domovinskog
rata ni etvrt stoljea nakon to je okonana nije znanstveno izuena ni povijesno valorizirana, a vojni i civilni dokumenti i podaci o njoj nisu ni do danas
prikupljeni, sistematizirani, objedinjeni
i obraeni. Ovogodinje obiljeavanje
Spomendana bitke za ibenik ponovno je
grubo i po ibenik poniavajue pokazalo da ona gubi bitku s vremenom i umjesto nacionalne injenice postaje lokalni
mit o kojem se u medijima, knjigama pa
i kolskim udbenicima navode razliiti
podaci od kojih mnogi nisu istiniti, a neki,
posebno oni koji krue internetom, spadaju u kategoriju gluposti. To ak nije i
najtuniji dio prie o bitci za ibenik. Nje
uope nema ili se spominje tek sporadino u strunoj literaturi o Domovinskom
ratu. Primjedba da je to moda zbog toga
to je do nje dolo u trenucima dok se vodila bitka za Vukovar i druge vane bitke
irom Hrvatske ne dri vodu. Problem je
u tome to se sam ibenik nije izborio da
bitka u kojoj su njegovi branitelji pobijedili premonog neprijatelja zauzme u
domovinskoj historiografiji mjesto koje
joj pripada.

Obrana Velike Glave bila je jedan od najvanijih kljueva za uspjenu obranu ibenika

Branitelji na prilazu ibenskom mostu uoi napada JNA na ibenik

Zato se ibenik ne bori


za bitku za ibenik?
Zato se dozvolilo da se vrijednost i
znaaj bitke za ibenik umanjuje netonim podacima o broju neprijateljevih tenkova i zrakoplova koje su branitelji unitili,
stvarnim namjerama i planovima neprijatelja, organizatorima i voama napada na
ibenik, nepromiljenim spekulacijama o
uincima nekih akcija branitelja ibenika
i nizom drugih podataka upitne pouzdanosti, pitanje je na koje postoji samo jedan odgovor. On glasi: zato to se sami
nismo potrudili prikupiti podatke, utvrditi
injenice i provesti temeljita istraivanja.
No na pitanje zato to nismo uinili i zato se ibenik ne bori za bitku za ibenik,
daleko je tee odgovoriti. Moda zato to
nas nije briga? Zato to to ne znamo ili
48 | Listopad 2015.

Presudni trenutak bitke bio je kada su se na strani branitelja oglasili topovi sa irja

dossier |
moda zato to nekome nije u interesu
da se o bitci za ibenik zna puna, tona i
vjerodostojna istina?

to su ibenani obranili kada


su pobijedili u bitci za svoj grad?
Budui da je neprijatelj 16. rujna 1991.
godine uspio izbiti na ibenski most te
da je svojim obalnim topnitvom i ratnim brodovima kontrolirao cjelokupni
akvatorij Hrvatske, bile su presjeene
sve kopnene i pomorske veze izmeu
sjeverne i june Dalmacije. Hrvatska je
u tom trenutku bila teritorijalno razbijena, a njena juna podruja ukljuujui i
hrvatska podruja u Bosni i Hercegovini
nala su se u taktiki tekoj i vojno gotovo bezizlaznoj situaciji. Uz to prijetila je
opasnost da napredujui kroz zapadnu
Slavoniju prema sjeveru neprijatelj izbije
na Maarsku granicu ime bi sudbina Hrvatske postala krajnje neizvjesna.
Imajui sve to na umu nije teko zakljuiti da su podvizi i pobjede branitelja
ibenika imali presudni strateki znaaj
za obranu Hrvatske i daljnji tijek Domovinskog rata. Osvajanjem obalnih topnikih bitnica branitelji ibenika razbili su
neprijateljevu blokada na moru, a potiskivanjem njegovih snaga sa ibenskog
mosta sauvali su teritorijalnu cjelovitost
Hrvatske te omoguili gotovo nesmetan
promet Jadranskom magistralom koja
je postala jedinom prometnom vezom
Dalmacije i hrvatskih predjela u Bosni i
Hercegovini sa slobodnim podrujima
zapadne i sjeverne Hrvatske.
Zarobljavanjem tekog oruja i ratnih
brodova u ibeniku, na irju i Smokvici te
u Zeevu i Rogoznici Hrvatska je dobila
priliku da se brani i pobijedi neprijatelja,
a spoznaja da su slabo naoruani, ali hrabri i odluni branitelji ibenika pobijedili
neusporedivo nadmonijeg protivnika,
imala je golemi moralni i mobilizacijski
uinak na cijelu Hrvatsku.

Hrvatski branitelji u osvojenoj vojarni u Zeevu 1991. godine

Branitelji ibenika domogli su se i oruja koje e biti presudno za obranu Hrvatske

Prilozi za istraivanje i
povijesnu valorizaciju bitke za
ibenik
1. U cilju osvajanja boljih taktikih
pozicija za osvajanje ibenika neprijatelj
je od 11. do 13. rujna 1991. godine svim
sredstvima napadao poloaje hrvatskih
branitelja u zaleu Skradina. Cilj je bio
razbiti postrojbe 113. brigade u Velikoj
Glavi i Dubravicama i zauzeti Skradin ime bi postrojbama JNA bio otvoren put
do ibenika. Pobjeda u bitci za Veliku Gla-

ibenski su se branitelji
suprotstavili neprijatelju
iako su bili slabo naoruani
Listopad 2015. | 49

dossier
vu prva je velika pobjeda 113. brigade
u kojoj su poginula etvorica ibenskih
gardista, Drago Pai, Mladen Protega,
Sreko okota i Ante Gole.
2. Uoi bitke za ibenik u rujnu 1991.
godine crta obrane grada bila je duga
vie od 120 kilometara. Protezala se od
Podorljaka kod Rogoznice preko Sitnog
Donjeg, Gradine, Lepura i Dobre Vode
do Prosike kod Pirovca. Poloaje je drala
113. brigada koja je tada imala 1400 do
1500 gardista.

ibenani u sklonitima. Teki dani


strepnje, straha, stradanja i neizvjesnoti

3. Nakon bitke za ibenik i pobjede


nad neprijateljem 113. brigada HV ojaana brojnim dragovoljcima i naoruanjem
prerasla je u snanu motoriziranu brigadu s preko 3200 pripadnika, a zahvaljujui zarobljenom oruju i ratnim sredstvima
postala je jednom od najbolje naoruanih postrojbi Hrvatske vojske.
4. U napadu na ibenik 16. rujna 1991.
godine neprijatelj je nadirao iz dva pravca, Baljci - Drni Pakovo Selo ibenik
i Bribirske Mostine Gaelezi ibenik.
Bio je to iznimno lukav i opasan plan. Ratko Mladi i Kninski korpus JNA namjeravali su jednim potezom postii dvostruki
uinak opkoliti ibenik i dovesti u okruenje Skradin i Skradinsko zalee. Postrojbe JNA koje su ile pravcem Bribirske Mostine Gaelezi ibenik (ibenski most)
postigle su eljeni cilj, a plan dvostrukog
obrua propao je kada su 20. rujna branitelji zaustavili drugu tenkovsku kolonu
kod Pakova Sela.
5. JNA je u napadu na ibenik angairala dvije taktike grupe od kojih je sva-

Tijekom Bitke za ibenik od 16. do 22. rujna u rodilitu ibenske


bolnice rodilo se 22 djece 10 djevojica i 12 djeaka
50 | Listopad 2015.

ka imala snagu jedne ojaane pjeake


bojne i raspolagala s 15 do 20 borbenih
vozila. Taktika grupa koja je prema ibeniku napredovala zapadnim pravcem
i imala zadau izbiti na ibenski most bila
je ojaana haubicama od 122 mm, a taktika grupa koja je prema ibeniku napredovala sjevernim pravcem preko Drnia
bila je ojaana haubicama od 105 mm.
Obje taktike grupe imale su ukupno oko
1700 vojnika.
6. U borbama kod Pakova sela 20. rujna 1991. godine gardisti 113. brigade HV,
pripadnici policijske postaje Drni i jedan
vod 4. gardijske brigade koji se povlaio
iz okupiranog Kijeva unitili su jedan tenk
i jedan oklopni transporter, otetili jo tri
tenka te zarobili 17 vojnika i jednog oficira JNA.
7. Zanimljiva je podudarnost termina
operacije JNA Obala 91 i akcije 113. brigade HV Robert. Igrom sluaja operativci
113. brigade HV odluili su upravo izmeu 16. i 17. rujna 1991. godine zauzeti
vojarne Zeevo, Kruica i Smokvica kod
Rogoznice. Ljudstvo odreeno za akciju
Robert koju je vodio Rahim Ademi bilo je
u pripravnosti u Vodicama, ali je ba toga
dana neprijatelj izbio na ibenski most.
Ljudstvo koje je trebalo zauzeti rogoznike vojarne potajno je brodom prevezeno
u vojarnu Lua na Brodarici. Vojarne Zeevo, Kruicu i Smokvicu zauzeli su 72 sata
nakon poetka napada JNA na ibenik.
8. Branitelji ibenika bili su naoruani
iskljuivo lakim pjeakim naoruanjem,
a od teeg oruja imali su samo dva minobacaa od 120 mm i etiri protuzrako-

Poetska veer Mladena Bjaia u sklonitu

dossier |

U zauzetim
vojarnama Zeevo,
Kruica, Smokvica
i irje zarobljeno
je 40 topova te
znatne koliine
sredstava za
protuoklopnu i
protuzranu borbu

plovna topa od 20 mm i jedan jednocjevni lanser raketa JLR 128 s ogranienim


koliinama streljiva.
9. Vaan doprinos obrani ibenika dali
su Policijska uprava ibenik i njene postaje u Vodicama, Skradinu i Drniu.
10. Prema slubenom izvjeu JNA i
generaltaba u Beogradu bive Jugoslovensko ratno vazduhoplovsto izgubilo je
nad ibenikom tri ratna zrakoplova. Sva
tri 20. rujna 1991. godine. JNA tvrdi da
je prvi zrakoplov tipa J-21 kojim je pilotirao Valter Jurii protuvazduna obrana
r. Hrvatske pao kod ibeniku, da je drugi
zrakoplov tipa N-60 kojim je pilotirao
Dragan Maksimovi pao u more na podruju Kornata te da je trei zrakoplov
takoer tipa N-60 kojim je pilotirao ivan
Miloev - Lola PVO r. Hrvatske pao u more

kod Zeeva.
11. U trenutku napada JNA na ibenik u ibeniku i oko njega nalazilo se 17
vojarni JNA u kojima je bilo 1000 vojnika i oficira (dvije pjeake bojne) koji su
mogli bojno upotrijebiti vie od 35 ratnih brodova, 190 000 kilograma minsko
eksplozivnih sredstava samo iz vojarne
Minerska te vie od 40 topova od 20 do
130 mm s obalnih bitnica irje, Zeevo,
Smokvica i Kruica.
12. Da branitelji nisu zauzeli vojarne
i topnike bitnice u Zeevu i Kruici te
na otocima irju i Smokvici JNA je bez
bilo kakve naknadne popune mogla na
ibenik ispaliti 24 500 granata svih kalibara ne raunajui minobacae u gradskim
vojarnama i samohodne topove u vojarni
Raine.

13. 113. brigada ZNG-a odnosno HV-a


osnovana je 19. lipnja 1991. godine. Njen
prvi zapovjednik bio je Ante Ljubii, a
imala je na popisu 1417 pripadnika ukljuujui zapovjednitvo i sve pratee
slube.
14. Prvu veu koliinu pjeakog oruja (860 puaka) nakon 16. listopada 1990.
godine kada je u ibenik stiglo 540 automatskih puaka, 113. brigada je dobila
26. srpnja dakle 37 dana nakon to je
oformljena i samo 50 dana prije napada
JNA na ibenik.
15. Nakon vijesti da su tenkovi JNA
izbili na ibenski most u obranu ibenika ukljuio se veliki broj dragovoljaca
od kojih su se mnogi samoorganizirali
i uspjeno branili svoja mjesta. Tada su
Listopad 2015. | 51

dossier
nastale vodika, pirovaka i brnjiko
gorika satnija.
16. Borbe na ibenskom mostu i u
Pakovu Selu smatraju se zasebnim bitkama u sklopu jedinstvene akcije obrane
ibenika.
17. Protuudar i odbacivanje neprijatelja sa ibenskog mosta 22. rujna 1991.
godine bili su samostalna akcija 113. brigade HV koja je preuzela svu odgovornost za eventualne negativne posljedice
tog poduhvata.
Filip Gaina i njegov uzvik Obadva,
oba su pala postali su simboli hrabrosti
hrvatskih branitelja i Domovinskog rata

Iznimno vanu ulogu u obrani ibenika 1991. godine imao je i Radio ibenik

18. Od srpnja 1991. do 15. sijenja


1992. godine, do meunarodnog priznanja neovisne Hrvatske, u ibensku bolnicu dopremljen je 321 ranjenik: 126 civila
meu kojima je bilo 37 ena i desetoro
djece od kojih je najmlae bilo staro tek
est i pol mjeseci, 186 pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a te devet pripadnika
JNA. Od 321 ranjenika 313 ih je izlijeeno,
a osmorica su umrla. Meu umrlim ranjenicima bila je jedna ena, jedan hrvatski
gardist, dva vojnika JNA i jedan oficir JNA.
U istom razdoblju u Medicinski centar ibenik donijeto je 80 poginulih osoba.
Tijekom Domovinskog rata, od 18. lipnja 1991. do 23. travnja 1996. godine u
Medicinskom centru u ibeniku lijeeno
je 811 ranjenika, od kojih su 422 nakon
ukazane pomoi putena kuama, a 389
je moralo biti hospitalizirano. Meu njima je bilo 12 pripadnika MUP-a i 652 pripadnika Hrvatske vojske (dvije ene), 162
civila (57 ena) i 14 pripadnika tzv. JNA.
Za trajanja Domovinskog rata u Medicinski centar ibenik dopremljena je
271 mrtva osoba (to nije ukupna brojka
poginulih tijekom rata na ibenskom podruju, rije je samo o poginulima koji
su dopremljeni u ibenik). Meu mrtvima je bilo osam pripadnika MUP-a, 119
pripadnika Hrvatske vojske, 87 civila (23
ene) i 31 (3 ene) pripadnik neprijateljskih postrojbi.
19. JNA je iz vojarni u ibeniku nakon
poraza u Bitci za ibenik odvezla vie od
1500 kamiona i tri teretna broda oruja
te vojne i ratne opreme.
20. U borbama oko Drnia i na potezu Drni Pakovo Selo sudjelovalo je
oko 450 gardista i pripadnika policijskih
postrojbi.

Stradanja ibenana
52 | Listopad 2015.

21. Policijska uprava ibenik angairala je u Bitci za ibenik 50 pripadnika spe-

dossier |
cijalne policije, 150 policajaca iz Policijske
postaje Drni i 35 policajaca iz Policijske
postaje Vodice.

Tijekom bitke za ibenik stvorena je Hrvatska ratna mornarica


od brodova koje su radnici Remonta oteli od JNA

22. Djelatnici Remontnog brodogradilita ibenik (tada vojne ustanove


MTRZ Velimir korpik) tijekom sedam rujanskih dana bitke za ibenik od JNA su
oteli 35 vojnih brodova koji su inili vie
od 90 posto svih brodova kojima je u
Domovinskom ratu raspolagala Hrvatska
ratna mornarica. Iako su i sami bili u neprijateljevom okruenju Jugoslavenskoj
ratnoj mornarici uspjeli su oteti raketnu
topovnjau koja je kasnije dobila ime ibenik, raketni amac T-310 koji je dobio
ime Dubrovnik, torpedni amac T-222
koji je dobio ime Vukovar, minolovac ML151, patrolni amac P-181 koji je dobio
ime Hrvatska Kostajnica, osam desantno
jurinih amaca, pet desantno transportnih minopolagaa, spasilaki brod
koji je dobio ime Faust Vrani, tri luka
remorkera, tri barkase, tri trasportna broda i tri broda nosaa nafte te hidrografski
brod koji je dobio ime Andrija Mohorovii.
23. Tijekom Bitke za ibenik od 16. do
22. rujna u rodilitu ibenske bolnice rodilo se 22 djece 10 djevojica i 12 djeaka.
Prvog djeaka petnaestak minuta nakon
to su sirene objavile opu opasnost rodila je ibenanka Ivanka Mazelj.

Ratni pothvat radnika


Remonta bio je neprocjenjivo
vrijedan doprinos obrani
ibenika i Hrvatske

24. Prema raspoloivim podacima


neprijatelj je u Bitci za ibenik imao 25
do 30 poginulih vojnika, a izgubio je tri
borbena zrakoplova i 10 do 12 borbenih
vozila (tenkova, oklopnih transportera i
borbenih vozila pjeadije).
25. U zauzetim vojarnama Zeevo,
Kruica, Smokvica i irje zarobljeno je
40 topova od 20 do 130 mm s oko 25
000 komada topovskog streljiva, znatne koliine sredstava za protuoklopnu i
protuzranu borbu te vei broj motornih
vozila.
26. ibenski gardisti i policajci zarobili
su tijekom bitke za ibenik 18 vojnika i
dva oficira JNA, a djelatnici Remontnog
brodogradilita ibenik 52 mornara i oficira JNA i JRM koji su evakuirani u ibenik
i posredstvom Crvenog kria upueni u
svoja mjesta stanovanja.

Recital Arsena Dedia u


Gradskoj knjinici u
najteim ibenskim danima

27. Izmeu 1. i 31. rujna 1991. godine poginulo je 17 branitelja ibenika, a


etvorica su bila zarobljena.
Listopad 2015. | 53

dossier

Bitka za ibenik s neprijateljske strane bojinice

General Slavko Lisica:


Na ibenskom mostu stajao
sam 16. rujna i gledao zalazak
sunca preputen emocijama
kao kakav knjievnik
S. Lisica

U medijima i dijelu historiografske literature kao voa napada na ibenik navodi se


zloglasni general JNA Ratko Mladi, meutim
napad na ibenik taktiki je osmislio tadanji
potpukovnik JNA Slavko Lisica koji je osobno
i zapovijedao akcijom. Mladi je kao naelnik
taba 9. korpusa JNA u Kninu i naredio udar
na ibenik, a voenje akcije povjerio je potpukovniku Slavku Lisici.
Slavko Lisica, organizator i voa napada
na ibenik, umro je kao general vojske Republike Srpske 29. rujna 2013. godine, a sahranjen je u Beogradu uz najvie poasti. U nekrolozima objavljenim 2013. godine u Srbiji i
Republici Srpskoj posebno se naglaavalo da
je Lisica bio jedan od retkih komandanata
koji je upotrebljavao vojnu taktiku blickrig.
Zajedno sa Ratkom Mladiem je uestvovao
u borbama za osloboenje dalmatinskih sela Kijeva, Vrlike i Otiia, 26. avgusta 1991.
komandovao vojnom operacijom Masleniki most, 10. septembra 1991. komandovao
vojnom operacijom ibenski most, komandovao deblokadom pravca na putu Knin
Benkovac Smili Bokanjac Zadar,
vodio borbe za oslobaanje Zadra i Kupresa, kao komandant Prvog krajikog korpusa
Vojske Republike Srpske oslobodio Bosanski
Brod i Koridor koji je spojio Republiku Srpsku
sa Srbijom. Po sopstvenoj odluci krten je u
srpskom pravoslavnom manastiru Krka 12.
avgusta 1994. godine u tadanjoj Republici
Srpskoj Krajini. Krteno ime mu je Ledimir.
Penzionisan je 1994. u 51. godini ivota.
Jedini poraz koji je doivio na bojnom polju tijekom svoje okrutne i krvave ratne karijere koja je trajala od 1991. do 1993. godine,
bila je bitka za ibenik.
54 | Listopad 2015.

Udario sam topovima na vlastite


vojnike pa ih pitao: Vidite li to
vam rade ustae?

Zapovjed za napad na ibenik izdao je


zloglasni ratni zloinac Ratko Mladi

O bitci za ibenik Slavko Lisica je u svojim memoarima napisao: Ovako je to bilo.


Ratko Mladi mi nareuje: Lisice izbijte na
ibenski most. Ja ga pitam: A gdje mi je
vojska? Mladi slegne ramenima i kae mi:
Snai se! Tako ja ponem operaciju, ali ne
mogu dii, ne mogu pokrenuti ljude. Nitko
nee ni koraka naprijed. Jo nitko ne razumije da je poeo rat. Pravi rat. Da bih pokrenuo
ljudstvo u tajnosti dogovorim sa zapovjednikom topnitva da tue nae poloaje. On
se zgranuo, nee da tue svoje. Pita: to e
biti ako netko pogine? Ako pogine, pogine,
kaem mu ja i naredim da tue. I tako on tue topovima nae poloaje. Kada je bilo gotovo doem na poloaje i kaem vojnicima:
Vidite li to vam rade ustae?! Nakon toga
bili su tako motivirani da smo za dva sata
preli 20 kilometara i izbili na ibenski most.
Na ibenskom mostu stajao sam 16. rujna i
gledao zalazak sunca preputen emocijama
kao kakav knjievnik.

A gore iznad ibenika nebo


isto kao ogledalo

Nakon poraza na ibenskom mostu


srbijanski su ih novinari pitali Jeste li
oslobodili ibenik

Sve snage koje su mi bile na raspolaganju,


zapisao je Lisica, okrenuo sam prema ibeniku i njegovom irem podruju. Osnovni zadatak tih snaga bila je obrana Kninske krajine.
Odluio sam dio svojih snaga odvojiti na pravac prema Vodicama. Zapovjednicima sam
skicirao zapovijed uspostavio koordinaciju s
topnitvom i generalmajorom Mladiem pa

dossier |
digao cijelu frontu. Bio sam zadovoljan. Zapovijed sam izdao u 10 sati, a u 16 sati je sve
bilo spremno za napad tono onako kako mi
je bilo nareeno. Ni oficiri ni vojska nisu imali
pojma ni o emu, a opet nita nije bilo preputeno sluaju. Krenuli smo. Naredio sam da
se vatra otvara gdje god ima kakvih ciljeva.
Operacija je bila munjevita. Glavne snage su
obavile svoje, ali je jedna kolona zalutala putem prema Zatonu pa sam krenuo za njima
da ih vratim. Vojnici su se ponaali kao da su
na vjebi pa sam otro reagirao kako bih sve
doveo u red kako prilii vojsci na ratnom zadatku. A gore iznad ibenika nebo isto kao
ogledalo. Zvijezda do zvijezde. Sjetio sam se
tada misli Ive Andria da se ovjek nikada ne
moe nagledati ljepote ljudskog lica i ljepote
zvjezdanog neba. No stvorena za matanje.
U grubu stvarnost vratila me je eksplozija i
stradanje mojih vojnika.

Mobilizacija priuve JNA u Kistanjama, rujan 1991.

Novinari pitaju: Jeste li


oslobodili ibenik?

Postrojbama JNA u pohodu na ibenik pridruili su se


i dragovoljci iz Srbije poznati pod imenom Beli orlovi
Tenk JNA u
Dragiiima prije
nego to su ga
unitili ibenski
branitelji

JNA je
kontrolirala
i blokirala
sve prilaze
ibeniku
nekoliko dana
prije poetka
napada

Kada smo izbili na ibenski most bio sam


zabrinut zbog logistike potpore i njene ranjivosti. Izvjee o zaposjedanju ibenskog
mosta poslao sam Ratku Mladiu u 19,30
sati. Mladi se zaudio. Kazao je: Ma je li to
mogue!? A ja sam mu kazao da kod mene
nita nije nemogue. Odluio sam zanoiti
na mostu i sutradan ujutro nastaviti akciju, a
trebale su stii i svjee snage. Stanje na ibenskom mostu se pogoralo pa sam pourio
tamo, ali je na moje oklopno vozilo poela
pucati posada mog vlastitog tenka! Sreom,
promaili su. Vidio sam da su ljudi u strahu,
da su im popustili ivci jer su po motelu i oko
njega padale granate i minobacaki projektili. U razruenom motelu stisnulo se u strahu
pjeatvo koje je pratilo tenkove. Vidim sve
to, ali ih ohrabrujem i kaem da moramo
izdrati jo sedam dana do dolaska novih
snaga. Ali, te snage nisu nikada dole pa sam
morao povui svoju vojsku u Gaeleze. Pri
povlaenju po mom oklopnom vozilu ustae su osule tako jaku vatru da smo se jedva
doepali raskrija. Fijue i grmi odasvuda ali
nigdje nikoga ne moe vidjeti. Uzvratili smo
nasumice iz sveg oruja koje smo imali. Imali
smo sree. ivi smo stigli do iste Male, a tamo nas ekaju novinari koji su sa svih strana
doli izvjetavati o naoj akciji i pitaju jesmo
li oslobodili ibenik?
Slavko Lisica je 23. rujna 1991. godine
nakon to su branitelji ibenika odbacili
njegove postrojbe sa ibenskog mosta
poruio Ratku Mladiu: Bilo je vrue,
drue generale. Jedva sam sa ibenskog
mosta izvukao ivu glavu!
Listopad 2015. | 55

stranice NP Krka

Zvuci Krke The sounds of the River glazbena manifestacija Javne ustanove Nacionalni park Krka

Vrhunski kulturni
dogaaj koji je postao
novi brend ibensko
kninske upanije
Glazbena manifestaciji Zvuci Krke
The sounds of the River, koju je Javna
ustanova NP Krka osmislila i pokrenula u kolovozu 2011. godine s ciljem
da promovira i skrene pozornost posjetitelja na osobito vrijednu prirodnu
i kulturno povijesnu batinu uzvodno
od Skradinskog buka, doivjela je punu afirmaciju te kao vrhunski kulturni
dogaaj postala novi brend ibensko
kninske upanije.
Osim temeljnog cilja, a to je privlaenje posjetitelja na cijelo podruje
parka, ideja je bila da se kroz projekt
spajanja prirodnih ljepota i glazbe
obogati kulturna ponuda namijenjena
lokalnom stanovnitvu za to uz rijeku
Krku postoji mnogo prirodnih pozornica i kulisa. Pokazalo se da je sinergija
glazbe i prirode privlana i turistima
zbog ega je toj manifestaciji koja je
krenula pod imenom Veeri uz Krku
ove godine ime promijenjeno u Zvuci
Krke The sounds of the River. Novo
ime bolje odraava njen sadraj i smisao, a dvojezinost je ini i nacionalno
i globalno prepoznatljivom.
Ovogodinji programi poeli su 3.
srpnja gala koncertom slavnog ibenskog pjevakog drutva Kolo na
Rokom slapu koje je uz Bornu Ercega
i Jelenu Pletikosu izvelo klasine zborske skladbe, arije iz popularnih opera
te crnake duhovne i hrvatske narodne
pjesme. Uslijedio je ekskluzivnoj koncert Gibonnija i Matije Dedia 19. srpnja
56 | Listopad 2015.

Ulaz na sve koncerte u


okviru manifestacije
Zvuci Krke The
sounds of the River
bio je besplatan, a svi
posjetitelji k tome su
dobili i besplatne ulaznice
za posjet arheolokom
lokalitetu Burnum i
arheolokoj zbirci u Eko
kampusu Puljane

Zlatan Stipii Gibonni


nastupio je u pratnji
Matije Dedia

takoer na Rokom slapu, a posjetitelji


su uivali u nadahnutim jazz i lounge
interpretacijama najveih Gibonnijevih
hitova. Sedam dana kasnije uprilien je
novi glazbeni spektakl. Operna pjevaica Nera Gojanovi i proslavljeni ibenski pjeva ani Stipaniev odrali su uz
pratnju pijanistice Gordane Pavi koncert talijanskih kancona i evergreena.
No vrhunac je tek slijedio. Poetkom
kolovoza na otoku Visovcu gostovao je
Pavao Mai jedan od najboljih europskih orguljaa, dobitnik ak etiri Porina za najbolji album klasine glazbe u
2015. godini. On je uz pratnju sopranistice Martine Klari, odrao koncert za
pamenje. Neoekivano brojna publika
uivala je u virtuoznom Maievom sviranju orgulja i prekrasnom glas Martine
Klari, a glazbena javnost je taj koncert

stranice NP Krka |

Koncert pjevakog drutva Kolo, Jelene


Pletikosa i Borne Ercega na Rokom slapu

Operna pevaica Nera Gojanovi, estradna zvijezda


ani Stipaniev i pijanistica Gordana Pavi

Glazbena
manifestacija
Zvuci Krke
zavrila je
5. rujna
koncertom
iznenaenja
na plai Banj

Jedan od najljepih
trenutaka menifestacije bio
je koncert Tedija Spalata
ubrojila meu najvanije kulturne dogaaje u Hrvatskoj 2015. godine.
Kao svojevrstan uvod u Veeri dalmatinske ansone, 20. kolovoza na
Rokom slapu je svoje najvee hitove
u akustinoj verziji, samo uz gitaru,
izveo Tedi Spalato, jedna od najveih
hrvatskih estradnih zvijezda i uvara
dalmatinske glazbene batine.
Glazbena manifestacija Zvuci Krke The sounds of the River zavrila
je koncertom iznenaenja 5. rujna na
gradskoj plai Banj u ibeniku. Taj zavrni koncert grupe Silente bio je namijenjen neto mlaoj publici.
Zvuci Krke ovog su ljeta bili iznimno dobro posjeeni, to je zasluga
sjajnih izvoaa, ali i programa koji
je anrovski bio prilagoen razliitim
glazbenim ukusima. Vano je naglasiti da su svi koncerti u okviru ove manifestacije bili besplatni te da su svi
posjetitelji k tome dobili i besplatne
ulaznice za posjet arheolokom lokalitetu Burnum i arheolokoj zbirci u Eko
kampusu Puljane. a.d.v
Listopad 2015. | 57

promidbene stranice Grada ibenika

Predstavljen vizualni identitet 950.


obljetnice spomena imena ibenika
Autori najboljeg likovnog
rjeenja logotipa proslave
950. obljetnice prvog pisanog spomena imena ibenika koja e biti odrana idue
godine, prema ocjeni prosudbenog povjerenstva su
Davorka Tupmi, Tina Erman,
Anselmo Tumpi, tim autora
okupljenih oko Studia Dota.

Njihov rad je estetski elegantan, zanimljiv i itak, a pri


njegovoj izradi koriten je i
izvorni tekst darovnice Petra
Kreimira IV u kojem se 1066.
godine prvi put spominje
ime ibenika. Logo koje su
oni izradili po ocjeni prosudbenog povjerenstva iju
je odluku obrazloila Zdenka

Bilui, voditeljica Centra za


vizualnu kulturu djece i mladih Gradske knjinice Juraj
igori, pogodan je za koritenje na dokumentima,
na plakatima, programima,
brourama, suvenirima kao
i u digitalnim medijima te e
uspjeno zaivjeti i ispuniti
svoju svrhu.

Poinje s radom ibenski studij Energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije

Otvaranje ovoga studija prvi je


korak u osnivanju samostalnog
ibenskog sveuilita
Studij energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije kao prvi politehniki studij
takve vrste u Hrvatskoj i jedan
od prvih u Europi, poinje s
radom 5. listopada ove godine. Za upis na taj dislocirani
studij Sveuilita u Zagrebu u
jesenskom roku prijavilo se 47
studenata od kojih je gotovo
polovici to bio primarni izbor.
Nositelji studija energetske uinkovitosti i obnovljivih
izvora energije, koji spaja srodne tehnike znanosti u novu
granu, su zagrebaki Fakultet
elektrotehnike i raunarstva
i Fakultet strojarstva i brodogradnje. Ovaj studij ve je
na startu privukao veliki broj
studenata to je bilo i oekivano jer mladi pozorno prate
to se dogaa na tritu rada i
svjetske znanstvene trendove
jer ne ele svoju sudbinu i egzistenciju prepustiti sluaju. To
je potvrdila i Josipa Rak, maturantica Gimnazije Antuna
Vrania u ibeniku:
58 | Listopad 2015.

U svijetu potranja za
energijom raste, jednako kao
i potranja za strunjacima na
tom podruju. Ovaj je studij
stoga privlaan svim mladim
ljudima koje zanima energetika, a koji su tijekom srednjokolskog obrazovanja stekli
znanja iz matematike, fizike i
kemije. Osim toga i poslodavci ve pokazuju zanimanje za
zapoljavanje takvih kadrova.
Otvaranje ovoga studija prvi je korak u osnivanju samo-

stalnog ibenskog sveuilita


emu bi trebalo pridonijeti
otvaranje jo dva studija, Studija akvakulture i Studija zatite okolia koji bi prve studente
trebali dobiti u narednim akademskim godinama.
Iznimno sam zadovoljan i
ponosan to je tako znaajan
broj maturanata odabrao ibenik kao grad u kojemu e se
nastaviti kolovati. Veseli to
budui studenti na studije u
ibenik dolaze iz svih krajeva

Hrvatske, posebno iz Slavonije i Baranje, rekao je dr. eljko


Buri, gradonaelnik ibenika.
Studenti ibenskog studija energetske uinkovitosti i
obnovljivih izvora energije
ve nakon tri godine bit e
dovoljno kvalificirani da se zaposle u struci, a ukoliko budu
htjeli nastaviti kolovanje to
e moi uiniti na Fakultetu
elektrotehnike i raunarstva i
Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

promidbene stranice Grada ibenika |

ZDRAVSTVENI TURIZAM

Nakon Krapnja i na otoku irju


izgraeno moderno djeje igralite
Grad ibenik je, uz novanu potporu fonda
za razvoj otoka i priobalja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, izgradio
moderno djeje igralite na otoku irju, najudaljenijem naseljenom otoku ibenskog arhipelaga. Vrijednost radova iznosi oko 300 tisua kuna
od kojih je dvije treine osiguralo ministarstvo.
ujemo komentare da nema smisla troiti
novac na gradnju igralita na irju kada na tom
otoku nema djece, no kada bismo tako razmiljali onda se uistinu na otocima ne bi nita
pomaknulo na bolje. Ovakvim komunalnim zahvatima elimo privui ljude na otok, privui obitelji s djecom da vikend provedu na irju, a ne

smije se zaboraviti ni na potrebe turista kojima


je irje itekako privlano, a na odmor dolaze s
djecom koja se nemaju gdje igrati. Nastojimo da
nai otoci oive, da se barem vikendom i tijekom
sezone i na njima uje djeji smijeh. Na otoke
gledamo kao na integralni dio Grada ibenika
i u niemu ih ne diskriminiramo, ve intenzivno
ulaemo u njihovu infrastrukturu. Djeja igralita bi trebala biti dio slagalice nune da bi se
mlade obitelji s potomstvom odluile zadrati ili
nastaniti na otocima. Kada se pone dolaziti na
vikend ili odmor sigurno e netko tamo i ostati,
kazao je zamjenik gradonaelnika mr. sc. Danijel
Mileta.

JAVNI RADOVI

Izvrsna prilika
za unapreenje
kakvoe
ivota, javnog
standarda i
ureenje okolia

Razvoj
zdravstvenog
turizma u
Jadrtovcu i
Morinjskom
zaljevu
Grad ibenik i Program Ujedinjenih naroda za razvoj UNDP, predstavili su javnosti plan odrivog razvoja
Morinjskog zaljeva i naselja Jadrtovac
te njihovih potencijala kao centara i
destinacija zdravstvenog turizma.
Prostor Morinjskog zaljeva vrijedan je prostor ouvane prirodne i
bogate kulturne batine, to je morska laguna ukljuena u ekoloku
mreu Natura 2000. Zahvaljujui
prirodnim resursima tu postoji veliki
potencijal za razvoj ruralnog, izletnikog i zdravstvenog turizma kao i
poljoprivrede.
Odrivi razvoj ovog podruja,
koji usko povezuje poljoprivredu, zatitu okolia i turizam, podudara se s
odrednicama Strategija razvoja Grada
ibenika i potvrda je opravdanosti naih nastojanja da se konano aktiviraju potencijali Jadrtovca i Morinjskog
zaljeva o kojima se ve desetljeima
govori, a do sada nita konkretno nije
uinjeno, kae zamjenik gradonaelnika mr. sc. Danijel Mileta.

Grad ibenik u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapoljavanje uspjeno organizira


javne radove u sklopu nacionalnog programa Rad za zajednicu i sebe. Do sada je
odobreno deset projekata na kojima je zaposleno 37 osoba.
Ovo je odlina prilika za ibenske gradske etvrti da u suradnji s Gradskom upravom besplatno unaprijede kakvou ivota,
javni standard i oplemene svoj okoli. Tijekom godine primamo na stotine zamolbi i
kritika graana vezanih za ureenje okolia,
a na sve njih nismo u stanju pravovremeno
i na odgovarajui nain reagirati bilo zbog
pomanjkanja novca, bilo zbog limitiranih
kapaciteta gradskih komunalnih firmi. U
razgovorima predstavnicima mjesnih odbora esto sam imao prilike uti da bi dio tih
problema graani sami rijeili kada bi imali
prikladan alat i opremu. Stoga smo alat i
opremu nabavili i stavili je na raspolaganje
svima koji ele sami raditi na poboljanju
uvjeta ivota u svom kvartu, ali ne samo
otili i korak dalje pa smo im putem sustava

javnih radova u suradnji s HZZ-om priskrbili


i dodatnu radnu snagu, kazao je zamjenik
gradonaelnika ibenika mr. sc. Danijel Mileta. Prednosti i pogodnosti ovog programa
do sada su iskoristili Jadrija, Mandalina,
ubievac, Vidici, Danilo, Jadrtovac, Konjevrate , Zaton i Zlarin (4 radnika).
Osim kroz program Rad za zajednicu
i sebe dodatna sredstva za takve i sline
poslove dobivena su iz projekata Mladi u
EU i Pomo u kui.
Program javnog rada temeljiti se na drutveno korisnom radu kojeg iniciraju lokalna
zajednica, udruge civilnog drutva i drugi
subjekti. Javni rad mora biti neprofitan i
nekonkurentan postojeem gospodarstvu
u tom podruju, a prednost imaju projekti
socijalne skrbi, edukacije, zatite i ouvanja
okolia, te odravanja i komunalnih radova.
Valja istaknuti da je Grad ibenik za naredno razdoblje prijavio projekte javnih radova u Vrsnom, Boraji, Kapriju, Raslini, irju
i Dubravi, a u priprema su projekte za javne
radove u Rainama Donjim i Vrpolju.
Listopad 2015. | 59

ibenska gastronomska batina

Kako se kuhao
gula a la Jadrija na
izboru Miss Jadrija
1928. godine?
|

Osim gulaa a la Jadrija na


Jadriji se na izboru Miss Jadrija
izilo teke lanteina, pokoji
bronzini tripica, i cigalj gavuna

rajem rujna 1928. godine pohrlili


su ibenani na svoju omiljenu
Jadriju ili tonije reeno kupalite
Jadrija r.z.s.o.j. kako se tada slubeno zvalo i imalo status pravne osobe.
Povod za okupljanje ibenana na Jadriji bio je izbor Miss Jadrije za sezonu
1928. godine. Ljepotice e, najavljeno
je, birati posebni jurry, a za vrijeme izbora ibenska e glazba svirati glazbu
za ples. Ples na plai prema programu
mogao je trajati do osam sati naveer.
Posjetitelje je do Jadrije i nazad prevozio brod Jadrija i jo jedna motorna
laa unajmljena za tu zgodu jer se oekivalo da e puno ibenana poeljeti
vidjeti svoje najljepe djevojke i uivati
u plesu, ali i dobroj spizi. Organizatori
su se pobrinuli da buffet Jadrija bude
opskrbljen svakovrsnim biladnim jelom
i piem, a specijalno za tu zgodu tog se
dana kuhao gula a la Jadrija!

Gula od 50 kili govedine, 40 kili


janjetine i isto toliko kapule

Kako se kuhao gula a la Jadrija 1928.


godine, godine u kojoj je Alexander
Fleming pronaao penicilin, izveden
prvi televizijski prijenos, izmiljen kruh
narezan na krike izum koji je nazvan
60 | Listopad 2015.

Miss Jadrija 1929. godine


Ema Marotti s pratiljama
Marketom karica
i Marijom Trifunovi

ibenska gastronomska batina |

Janjee tripice uz koje su


ibenani voljeli piti vino crno
kao tu da bi moga njin pisat

Je li ovako izgledao gula


a la Jadrija od govedine
i janjetine s manitrom?

Kupalite Jadrija dvadasetih godina 20. stoljea


malo, jestivo obeanje boljeg svijeta,
ne znamo tono jer recept nije sauvan,
ali znamo najvanije sastojke i koliine
koje su bile nabavljene te jo neke potreptine. Dakle za kuhanje gulaa a la
Jadrija 1928. godine bilo je potrebno 32
kili manitre, 50 kili pomidora, 25 kili rie, 50 kili govedine, 40 kili janjetine, 40
kili kapule, 7 pruta, 5 panceta, 10 kili
peveruna, 5 kili verdure, 2 stolitra vina,
10 kili nagratana sira i 90 kili kruva.
Nema sumnje organizatori izbora
Miss Jadrija 1928. godine imali su pune
ruke posla, a gulaa su skuhali toliko
da su mogli nahraniti vojsku dovoljno
brojnu za osvajanje osrednje drave. Postoje i neke nejasnoe. Ne znamo jesu
li onih sedam pruta narezali i posluili
kao predjelo ili su i oni zavrili u gulau.
Sline dvojbe postoje i oko namjene pet
spomenutih panceta, a nejasno je jesu
li 200 litara vina popili oni koji su gula
gutali, oni koji su gula kuhali ili je toliko vina dodano u gula?

Teke lanteina

U svakom sluaju bilo je veselo, ali


postoji velika povijesna nepravda. Ne
znamo tko je bila Miss Jadrija za 1928.
godinu! Godinu dana kasnije titulu Miss

Britanska jahta Tuscarora koja je 1928. godine


bila usidrena ispred Jadrije

Jadrija ponijela je prelijepa Ema Marotti


ije su pratilje bile Marketa karica i Marija Trifunovi. Idue godine pobijedila
je Marica Alfirev, a 1931. godine Vilma
Benkovi.
Za utjehu znamo da je ibenska glazba ibenanima za ples na plai izmeu
ostalog svirala tada velike svjetske hitove Sonny Boy Al Jolsona, te Jeannine
i Ramona Gene Austina. Zanimljivo je
da su te pjesme u emirici imale status
Beach Party Hits to znai da su ibenani itekako dobro pratili svjetske glazbene trendove.
Osim gulaa a la Jadrija na Jadriji se
1928. godine tijekom izbora Miss Jadrija
izilo teke lanteina i manitre na osam
naina, a neki gosti ponijeli su sobom iz
ibenika i po bronzini tripica i cigalj
gavuna.

ibenske janjee tripice


i vino crno ki tu

Toga dana Jadriju je uljepala britanska jahta Tuscarora na kojoj je 29


mornara i posluitelja pod zapovjednitvom kapetana Wightmana brinulo o
devetorici putnika, britanskih odlinika
Rupetu E.C.I. Carlu of Iveaghtu i njegovoj supruzi Gvendolen F.M. Countess of

Iveaght, Arturu Onslov Vinncent Elvedenu, lady Honor Giunness, Maude Onslov, Joan Maijoribanks, Marid Frichvet,
Mabel King i Winstonu Winsking. Do
britanske gospode sigurno je dopirao
miris janjeih tripica koje su ibenani
kusali na plai toaju noge u moru.
Ako ve ne znamo recept za gula a la
Jadrija, znamo recept za ibenske janjee tripice:
Najbolja su crijeva mladog jania koja triba vjeto oprat i uredit, a
onda se njeno prije kuvanja nataru
solju pa dobro u dvi u tri vode isperu
i onda se kuvaju u osoljenoj hladnoj
vodi. Oma im provriju ocjede se i
isiu na manje komadie koje se friga na malo masti i po glavice sitno
narezane kapule dok ne zauti. Dolije se juve i onda dade aka peta od
pancete, petrusimena i luka i onda se
sve kuva dok ne bude meko, a ako
treba podlije se juvom. Ko voli moe pri kraju akom iscidit sok od dvi
pomidore, a ko ne voli ne mora al na
poslijetku se tripice mora zapaprit da
imaju guta.
Uz janjee tripice ibenani su najrae pili vino crno ki tu da bi moga
njin pisat.
Listopad 2015. | 61

intimna povijest ibenika

Prve reklame kojima su na prodaju nueni preparati


za muku potenciju u ibeniku su se pojavile 1914. godine

Oni, koji boluju od


nemoi muke neka
poalju 40 filira pa e
se tog zla brzo rijeiti
40 filira treba poslati na
adresu: Nova Mehanika
117, Budapest,
Hauptpost, Postfach 40,
dopisivanje njemaki,
magjarski i poljski
Oduvijek su mukarci imali problemima
s potencijom ili su mislili da imaju problema ili da im to to imaju nije problem, ali
nije dovoljno mono. Dananjim uvrnutim
rjenikom reeno oduvijek je postojao problem erektilne disfunkcije, ali oduvijek su
postojale i likarije koje su tu muku muku
rjeavale. Danas se sve svodi pod zajedniki
nazivnik viagra, kao to su nekada sve
gazirane mineralne vode bile Radenska
pa makar se zvale i Knjaz Milo. Kako
mi sada ivui volimo misliti da prije nas
na svijetu nieg nije bilo pa i da sulikarije
aproksimativno nazvane viagromblagodat
(?) otkrivena tek poetkom 21. stoljea, a da
su nai preci bili neprosvijeeni, zatucani i
da ba nita nisu znali, kao veliko iznenaenje iskrsnula je iz novina starih stotinu
godina reklama u kojoj se otvoreno, javno
i bez uvijanja nudi spas svima onima koji
boluju od nemoi muke.
Reklama koju smo pronali u starim
novinama, a identina je bila objavljivana
i u Splitu, dokazuje da se ve u godinama
prije Prvog svjetskog rata u ljekarnama ili
pouzeem putem pote moglo sasvim lako i legalno doi do preparata koji jaaju
muku potenciju.U konkretnom sluaju
62 | Listopad 2015.

intimna povijest ibenika |

rije je o eliksiru koji lijei bolest nemoi


muke tvrtke Nova Mehanika (zgodnog
li dvosmislenog imena jake poruke!) iz Budimpete.

ibenska viagra od brnistre


i smilja za mukarce i za ene?
Jesu li ibenani 1914. godine kupovali
tu maarsku viagru Nove Mehanike? Vjerojatno jesu iako su im na raspolaganju bili
i neki domai preparati spravljani prema
pukim receptima. Recimo sve do Drugog
svjetskog rata postojala je praksa destiliranja brnistre kako bi se iz nje izluio sastojak
koji je, navodno, snano utjecao ne poveanje spolne elje. Od brnistre, dakle, nisu
se izraivale samo metle, korpe i potplate
za kornatske kohune nego i napitak koji
je bio osobito jak afrodizijak, a imao je, za
razliku od dananjih preparata, ako je suditi
po oskudnim pisanim tragovima, jednak
uinak i na mukarce i na ene! Kako se od
brnistre proizvodio lijek koji lijei muku
nemo, a ene potie na vesele i nesputane igre, na alostne znamo. O tome nema nikakvih podataka osim naznaka da
se brnistra morala brati u tono odreeno
doba godine te da joj je pri destiliranju dodavano smilje.

Prah od suhog kokojeg jezika,


crnih mrava i napitak od suhog
gutera i vina
Osim brnistre, u ijoj bi prii ak moglo
biti istine, stari su ibenani koristili i druga

sredstva za lijeenje nemoi muke. Spominje se, primjerice, prah od mljevenog suhog jezika kokoi ili vrapca. To je gotovo sigurno bajka, meutim spominjanje kantaridina u nekim spisima navodi na pomisao
da su nai stari svata znali i da nisu prezali
ni od igranja opasnim preparatima ne bi li
izlijeili vlastitu nemo ili potaknuli ene
na spolnu glad. Kantaridin je zla i naopaka
supstanca koja se dobiva suenjem i mljevenjem panjolskih muica, a od davnina
uiva ugled sredstva koje uzburkava krv
iako to uope nije tono. Valjda su ipak stari
ibenani bili dovoljno pametni da znaju
da kataridin nije afrodizijak nego opaki
otrov pa su se drali stare dobre brnistre,
praha od suenih crnih mrava ili - suenih
gutera koji se nikako nisu smjeli stavljati
u maslinovo ulje nego samo u vino?

paroge, celer, glog


i damiana za bolji libido
Pisanih tragova o preparatima, supstancama i lijekovima za jaanje spolne elje i
moi u mukaraca koji se ele rijeiti zla
nemoi muke, jako je malo. Gotovo ih ni
nema. Ipak na marginama nekih recepata
za spravljanje spize mogue je otkriti biljeke koje upuuju da su ibenske domaice
znale da su neke biljke dobre za muke
odnosno za muke stvari. Iz tih blijedih,
oskudnih i nejasnih tragova razaznaje se da
su se mukarci pri lijeenju nemoi muke mogli nadati da e im u poboljanju
zdravlja pomoi paroge, selen i glog
te travadamiana (Turnera diffusa) o kojoj

u starim knjigama o ljekovitom bilju pie


da je spolno stimulirajua i da ima odlian
uinak na reproduktivne organe te da spreava iznemoglost.

ibenska desertna maratina,


vino koje lijei i krijepi
No, meutim, za razliku od drugih dalmatinskih i europskih gradova ibenik je
sve do kasnih pedesetih godina 20. stoljea imao svoj vlastiti, autohtoni izvor
krepkosti i snage. Bilo je to znamenito,
hvaljeno i irom svijeta nagraivano slatko desertno vino maratina. ibenani su
ga proizvodili od napola osuenih bobica groa maratine, a njegova ljekovita
svojstva bila su im poznata od davnina.
Znanstveno ih je 1934. godine potvrdio
Instituta za opu patologiju i farmakologiju Kraljevskog sveuilita u Zagrebu te
odobrio da se ibenska maratina (Vinus
marastinae) moe upotrebljavati za pripravljanje raznovrsnih lijekova i ljekovitih
vina po ljekarnikim potrebama .
Da je to vino zdravo i blagotvorno
znale su sve ibenske majke jer su ga,
pomijeanog sa umanjkom, davale djeci da ojaaju i odole bolestima. Gotovo
svaka kua u ibeniku imala je bocu maratine da se nae kad zatreba djeci, ali i
da odraslima vrati snagu kad se umore i
onemoaju. Slatka maratina pomagala
je mukarcima da budu orni, a kod ena
je na fin nain budila toplinu, rumenilo u
obrazima, veselost i inila ih veselima za
radosnu sreu ljubavi.
Listopad 2015. | 63

sada (ali) i nekada

Stoljee gata Vrulje,


gospodarskog objekta koji
je zasluio da mu ibenik
podigne spomenik

malo naprid...

2015.

Pet godina nakon poetka radova predan


je na uporabu gat Vrulje ije je proirenje i
prilagodba novim gospodarskim potrebama
kotalo 7,2 milijuna eura odnosno oko 50
milijuna kuna. Gat Vrulje koji je gotovo cijelo
stoljee bio jedan o najvanijih gospodarskih
objekata u ibeniku i sadanjoj ibensko
kninskoj upaniji potpuno je promijenio svoju
fizionomiju i namjenu. Od pristanita za teretne brodove i prostora za pretovar rasutih
tereta preobraen je u oku privlanu turistiku luku. Kada uz njega pristanu veliki putniki
brodovi i cruiseri ibenik izgleda kao istinska
svjetska turistika metropola iako gradnja
pomorsko -putnikog terminala i spojne obale do Dobrike i Rogaa tek predstoji.
Povijesno gledajui gat Vrulje je gospodarski objekt koji je odigrao jednu od najvanijih uloga u razvoju i opstojnosti ibenika
kao grada, a imat e je i ubudue. Zbog svog
znaaja, ali i ivota tijekom kojeg je svata
preivio, gat Vrulje je, nije to pretjerano rei,
zasluio da mu ibenik podigne spomenik
gotovo jednako kao to su to zasluile neke
ibenske povijesne linosti.
64 | Listopad 2015.

sada (ali) i nekada |

...malo nazad

1935.

Zavreni su radovi na ureenju i proirenju gata Vrulje.


Taj zahvat bio je neophodan jer je stari gat obzirom na znaaj ibenika kao vane uvozno izvozne luke Kraljevine Jugoslavije bio neophodan. Stari gat Vrulje bio je izgraen samo
za prihvat teretnih parobroda, a njegovom proirivanju pristupilo se na zahtjev Uprave poduzea Adria Bauksit koje
e ga koristiti kao stovarite svoje rudae. Drugi dio gata
dan je u koncesiju pediterskoj agenciji Lui i drug. Tijekom 1935. godine zavravani su radovi na postavljanju tranica za elektrine dizalice i elektrine rasvjete. Obnovljeni
gat Vrulje trajao je samo osam godina. Teko je stradao
tijekom Drugog svjetskog rata u saveznikih bombardiranja
ibenika 1943. i 1944. godine budui da ga je intenzivno
koristila ratna mornarica nacistike Njemake. Dodatno su
ga Nijemci otetili eksplozivom pri povlaenju iz ibenika
1944. godine. Obnavljan je 1948. i 1949. godine. Nakon izgradnje Unske pruge uz njega je izgraena obala Dobrika,
a na poluotoku Roga obale i skladita za rasute terete.
Izgradnja suvremenih pristanita i operativnih obala
postala je vano gospodarsko pitanje ibenika nakon to
je 1834. godine poela eksploatacija ugljena iz rudokopa u
okolici Drnia i Siveria. Ugljen se preko ibenika izvozio u
Italiju, Siriju, Tursku i Egipat. Izgradnja operativnih obala
zapoela je 1906. godine, a radovi su trajali do 1921. godine.
U ovom razdoblju bio je izgraen i prvobitni gat Vrulje.
Listopad 2015. | 65

krepat ma ne molat

Demokratske promjene i politika zbivanja u


Hrvatskoj i ibeniku 1990. godine

Dani kada humor


u ibeniku zbilja
nije bio ala
Tijekom sudbinski vanih dana tijekom
1990. godine kada su osnivane prve politike stranke u Hrvatskoj i pripremani prvi
slobodni demokratski viestranaki izbori,
a sve je ve mirisalo na mogui rat, lokalni
ibenski mediji, Radio ibenik i ibenski
list bili su na prvoj bojnoj crti bitke za demokratske promjene i neovisnost Hrvatske. Radio ibenik je tih povijesnih dana
bio irom otvoren za sve one koji su mislili
demokratski. Imao je i uvenu emisiju Privatno oko koja je mnogima bila trn u oku i
uhu pa su je nastojali osujetiti, a ni novinari
Radio ibenika nisu bili svima po volji zbog
svog nastojanja da program radija bude
potpuno otvoren za sve nove politike opcije, sve stranke koje su tih dana osnovane
i sve pojedince koji su mislili drukije. Nije
pretjerano rei da je Radio ibenik 1990.
godine bio rodilite demokracije u ibeniku.
Nita manji doprinos dao je i ibenski
list koji je tada imao nekoliko sjajnih
kolumnista, a njegovi novinari su se trudili objektivno i nepristrano zabiljeiti sva
zbivanja. Prvi puta su se nakon Drugog
svjetskog rata u novinama pojavili oporbeni politiari, a ravnopravno mjesto u
javnosti dobila je i crkva.
Ono to je iz dananje perspektive posebno zanimljivo, bila je politiki angairana i borbena karikatura kakve danas,
kada bi nam bila potrebnija nego ikada,
vie nema. Glavni karikaturist ibenskog
lista bio je Senad Nadarevi. Njegove su
karikature bile hrabre, sarkatine i ubojito
istinite. Humor u ibeniku nikada nije bio
ala, a tih dana ne samo to nije bio ala
nego je bio mono oruje u borbi za demokraciju i neovisnost Hrvatske.

88.6 92.8 100.7 104.9

uvijek s tobom !

Privatno oko legendarna emisija Radio


ibenika bila je mnogima trn u oku i uhu
zbog svojih naprednih demokratskih ideja

upanijski radio ibenik d.o.o.


Obala palih omladinaca 4
22000 ibenik

Redakcija:
022 335 972
redakcija@radiosibenik.hr

Direktor:
022 335 510
info@radiosibenik.hr

Marketing:
Tel/fax: 022 335 600
Mobitel: 099 3335 6 00
marketing@radiosibenik.hr

Urednitvo:
022 335 510
info@radiosibenik.hr

Izravno ukljuivanje u program:


022 336 999

Adhara

STYLING & FASHION PHOTOGRAPHY: Sara Pauk, Andrea Belamari i Danijel Feri

OAZA ODJEE ZA ENE KOJE ZNAJU

ibenik,
Vodika 1
(Kalelarga)
tel: 022 / 212 - 621