SPISAK PITANJA ZA POLAGANJE ISPITA IZ PREDMETA CIVILNA ZATITA

1. Definirajte pojmove: sigurnost, civilna odbrana, civilna zatita, prirodna

nesrea, druga nesrea.
(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 9, 12. 34, 88, 89)
SIGURNOST- Stepen zatienosti pojedinca od razliitih oblika ugroavanja.
Moemo definirati kao stanje u kojem je osiguran uravnoteen fiziki, duhovni,
drutveni i materijalni opstanak pojedinca i drutvene zajednice u odnosu prema
drugim pojedincima, drutvenoj zajednici i prirodi.
CIVILNA ODBRANA- je iri pojam. Termin se prvi put spominje u Velikoj Britaniji
1940. godine. To je dio odbrane i zatite (u funkcionalnom i organizacijskom
pogledu) koji se bavi zatitom, odbranom i spaavanjem stanovnitva i materijalnih
dobara od prirodnih i tehnikih katastrofa i drugih velikih nesrea i ratnih razaranja,
stvaranje uvjeta za normalan ivot i rad na postradalim podrujima, snabdijevanje
civilnog stanovnitva u neoruanoj borbi i otporu agresoru i stvaranju uvjeta za
ukupnu odbranu i zatitu.
CIVILNA ZATITA- dio sistema zatite i spaavanja ljudi, materijalnih, kulturnih i
drugih dobara vrlo je dinamina aktivnost. Civilna zatita je ivotna potreba svakog
pojedinca, svakog pravnog subjekta, svake ivotne i radne sredine.
PRIRODNA NESREA- to su nesree sa tetnim posljedicama po ljude i materijalna
dobra uzrokovane prema sredini u kojoj nastaju:
*Atmosferske nesree: 20% (cikloni, grad, mraz, snijeg, pljusak, magla, elektrino
pranjenje)
*Hidrosfera: 40% (morski valovi, bujice, poplave)
*Litosfera: 15% (zemljotresi, vulkani, klizanja ili tonjenja zemljita)
*Biosfera: 15% (sua, epidemija, epizootija)
DRUGA NESREA- podrazumijevaju velike nesree u cestovnom, eljeznikom,
zranom ili pomorskom prometu, poar, rudarske nesree, ruenje brana, atomske,
nuklearne ili druge nesree koje uzrokuje ovjek svojim aktivnostima, rat,
izvanredno stanje ili drugi oblici masovnog unitavanja ljudi i materijalnih dobara.
2. ta je sistem (nacionalne) sigurnosti i objasnite njegove komponente?
(Grizold, Anton; Tatalovi, Sinia; Cvrtila Vlatko 1999. Suvremeni sistemi nacionalne
sigurnosti, Zagrab: Fakultet politikih znanosti, str. 7-14)
To je sistem sigurnosti jedne drave, dravna sigurnost.
Sistem nacionalne sigurnosti - danas u sutinskom smislu predstavalja sintezu svih
podsistema u drutvu, jer osigurava temeljne uslove za opstanak i razvoj, kvalitetu
ivota i djelovanja u smjeru poveanja otpornosti drutva i prirode na ugroavanja,
te otklanjanja posljedica, to ih prouzrokuju izvori ugroavanja. ( Grizold )
3. ta je sistem sigurnosti Bosne i Hercegovine i objasnite njegove
komponente?
(Huseinabai, . 2009. Upravljanje sistemom zatite i spaavanja, Sarajevo:
Jordan, str. 36)
4. Koji su zajedniki elementi civilne odbrane veine nacionalnih sistema
sigurnosti?
(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 36)
1

Elementi: Civilna zatita; osmatranje i obavjetavanje; protivgradna odbrana;

struni organi i preduzea; proizvoai sr. i opreme za zatitu i spaavanje;
izdavaka djelatnost civilne odbrane; sistem edukacije: stanovnitvo, omladina,
snage civilne odbrane; vojne snage u funkc. civilne odbrane; dobrovoljake snage
civilne odbrane; dobrovoljne struktovne org. graana; dobrovoljne organizacije
graana.
5. Koje su vrste opasnosti?
(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 88)
Najira podjela opasnosti po ljude, ivotnu sredinu, materijalna i druga dobra, vri se
na opasnosti: prirodnog i antrpolokog porijekla.
Prirodnog porijekla:
*Atmosferske nesree: 20% (cikloni, grad, mraz, snijeg, pljusak, magla, elektrino
pranjenje)
*Hidrosfera: 40% (morski valovi, bujice, poplave)
*Litosfera: 15% (zemljotresi, vulkani, klizanja ili tonjenja zemljita)
*Biosfera: 15% (sua, epidemija, epizootija)
Antropolokog porijekla:
Tehniko-tehnoloke nesree su dogaaji koji su izmakli kontroli pri obavljanju
odreene djelatnosti ili upravljanja odreenim sredstvima za rad i rad s opasnim
tvarima, naftom i njenim derivatima i energetskim plinovima tokom njihove
proizvodnje, prerade, upotrebe, skladitenja, tokom pretovara, prijevoza ili
uklanjanja, ije posljedice ugroavaju ljude i materijalna dobra.
6. Gdje se i u kojem postotku deavaju nesree?
(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 88)
*Atmosferske nesree: 20% (cikloni, grad, mraz, snijeg, pljusak, magla, elektrino
pranjenje)
*Hidrosfera: 40% (morski valovi, bujice, poplave)
*Litosfera: 15% (zemljotresi, vulkani, klizanja ili tonjenja zemljita)
*Biosfera: 15% (sua, epidemija, epizootija)
7. Koje su vrste zemljotresa?
www.geologija.org/articles/geo.php?t=1
*tektonski
*vulkanski
*urvinski
*antropogeni
8. Koje su vrste opasnosti prirodnog porijekla?
(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 89-102)
*Zemljotres
*Odron, slijeganje i klizanje terena
*Poplava
*Vjetar
*Poar
2

9. Koje su vrste opasnosti antropolokog porijekla?

(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str.103-122)
NENAMJERNI: akcidenti,
NAMJERNI: sabotaa, diverzija, terorizam, rat.

10. ta podrazumijeva dobru organizaciju civilne zatite?

(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 151)
Za dobru pripremu neophodna su najmanje 3 uvjeta:
-razvijen i funkcionalan sistem osmatranja i uzbunjivanja,
-postojanje sklonita i drugih zatitnih objekata,
-dobro educirano i disciplinirano stanovnitvo, koje postupa po datim signalima i
naredbama za provoenje mjera zatite i spaavanja.
11. Koje su teorijske osnove za provoenje civilne zatite u svijetu?
(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 17-25)
-Tehniko obrazloenje,
-Politiko obrazloenje,
-Tehniko-tehnoloki razvoj.
12. Koji su meunarodno-pravni aspekti civilne zatite?
(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 25-30)
*Obrazovanje MKCK u enevi 1883.godine,
*Utvrivanje sile zatitnice, eneva 1883.g.
*Haki pravilnik 1907. godine,
*enevski protokol 1925.g.o zabrani hemijskih i bakterijskih sredstava (donesen u
okviru Drutva naroda),
*Konvencija o ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima iz 1929.g. (donesena
u okviru Drutva naroda),
*enevske konvencije od 12.08.1949.g.:
- o poboljanju poloaja ranjenika i bolesnika oruanim snagama u ratu;
- o vojnim ranjenicima, bolesnicima i brodolomnicima na moru;
- o postupanju sa ratnim zarobljenicima koji padnu u ruke neprijatelju i postanu
ratni zarobljenici;
- o zatiti graana u ratu koji nisu u OS i ne uestvuju u neprijateljstvima.
DRUTVO NARODA prva meunarodna organizacija drava koje su imale zadatak
da sve meunarodne sporove rjeavaju mirnim putem. Osniva: drave, sile
pobjednice 1.Svj.rata. Od osnivanja 28.04.1919.g. ureuje odnose lanica i utvruje
im prava i obaveze. Drutvo naroda imalo je: SKUPTINU, SAVJET, STALNI
SEKRETARIJAT.
Djelovalo je do formiranja OUN 1945. godine, kao sljedbenika.

13. Koje su pravne posljedice nepotivanja dokumenta o civilnoj zatiti u

svijetu?
(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 28-30)
SUD ZA ZLOINE
_________________
-krenje enevskih
konvencija iz 1949.god.,
-povrede zakona i
obiaja rata,
-zloin genocida,
-zloin protiv ovjenosti

KRIVINI SUD
__________________
-napad na civilno stanovnitvo
-napad na civil objekte,
-napad na humanitarne i
mirovne misije,
-ubijanje boraca nakon to poloe
oruje i predaju se,
-zloupotreba zastave, amblema i
zatienih obiljeja.

* REZOLUCIJE VIJEA SIGURNOSTI OUN:

- 808 od 10.02.1993.
- 827 0d 25.05.1993.
SUD JE POEO RADITI OD POLOVINE 1994.god.
14. Pozicija civilne zatite u sistemu sigurnosti: UK, SAD, Ruske
Federacije, vicarske, bive SFRJ.
(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 41-73)
UK VELIKE BRITANIJE
Civilna odbrana je formirana 1924. godine i do poetka 2. svjetskog rata dostigla
visok nivo razvoja.
*1968. godine rasformirana je CO, a ponovo je uspostavljena 1972.u MUP,
- CO Velike Britanije ima 4 cilja:
1) zatita od unutarnjih opasnosti;
2) ublaavanje efekata konvencionalnog i nekonvencionalnog oruja;
3) osiguranje Vlade i privrede.
4) brz oporavak od prirodnih i drugih katastrofa.
SAD
Prvo pravno ustrojstvo CO izvreno je donoenjem ZAKONA o CO, decembra 1950.
Razlozi kanjenja:
1. Nedostatak metode vlastite koe,
2. Izvoz prljavih tehnologija,
3. Mono konvencionalno oruje,
4. Prvi imalac i korisnik nuklearnog oruja
(faktor odvraanja),
5. Vodea vojna sila NATO,
6. Nestabilna Federalna struktura CO.
Od 1970. godine proglaena je dvojna uloga Civilne odbrane:
- u elementarnim (prirodnim) nepogodama,
- u ratu
RUSKA FEDERACIJA
4

Formirana 1926. godine na iskustvima 1. svjetskog rata.

*KLJUNI ZADACI:
-zatita objekata i javnog ivota u ratu,
-osiguranje uvjeta za ivot civilnog stanovnitva u ratu,
-pomo i spaavanje u kontaminiranim zonama,
-u miru CZ SE MOE BAVITI POSLJEDICAMA KATATSTROFA.
*KLJUNI UTICAJI:
-centralizirano planiranje,
-Komunistika partija,
-Vojno upravljanje i rukovoenje.
OD 1961. CIVILNA ZATITA JE PROMOVIRANA KAO STRATEGIJSKA SNAGA SOVJETSKE
DRAVE.

VICARSKA
Civilna odbrana vicarske je u samom vrhu sistema nacionalne sigurnosti. Openito
koncepcija odbrane vicarske je dobro razvijena, iako tradicija neutralnosti
potvruje njenu sigurnost u Europi i u svijetu (vicarska je neutralna od 1815.god.).
vicarska CO organizirana je na nivou federacije, kantona i opina koje su
podijeljene na zone, sektore, kvartove i zgrade.
vicarska ''Koncepcija iz 1971.'' Odobrena je u Parlamentu kao obavezujui
dokument i neposredna odgovornost za zatitu stanovnitva. ''Koncepcija iz 1971.''
je dokument iz kojeg je osnova programa Civilne odbrane koji se temelji na:
OBRAZLOENJA:
1.Odvraanje,
2.Humanitarno osiguranje,
3.Sklanjanje, kao prevenciija,
4.Jednaka ZiS za sve opstanak drave.
BIVA SFRJ
Razvoj civilne zatite na prostorima bive SFRJ poeo je izmeu 2 svjetska rata, u
Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) 1932.god. Raspadom drave 1941. godine
raspala se CZ kada je bila najpotrebnija,
Nova uspostava 1948. godine PAZ pri Dravnom sekretarijatu unutarnjih poslova, a
od 1962. godine u DSNO, po uzoru na bivi SSSR, gdje je to uinjeno 1961. Godine.
Ponovo raspad CZ SFRJ 1991. i 1992. godine,
Po uzoru na SSSR postojao je snaan uticaj politike i odbrane (vojske) na sistem CZ.
U Smjernicama Predsjednitva SFRJ za dogradnju i djelovanje CZ u miru i ratu do
raspada SFRJ stajali su zadaci:
-proklamirani princip MASOVNOSTI, kvantitet od 15% postepeno pretvarati u
kvalitet,
-redovno vriti obuku na svim nivoima organiziranja CZ,
-ostvariti saradnju sa OS (JNA i TO) i svim subjektima odbrane,
-vriti dalje podrutvljavanje odbrane,
-vriti informir. javnosti i demistif.ONOiDSZ,
-osigurati vee prisustvo nauke u sistemu,
5

-CZ inovirati prema svjetskim dostignuima.

U aprilu 1992.bio je raspad CZ: de iure i de facto.
15. Koji podaci o Bosni i Hercegovini su relevantni za civilnu zatitu?
(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 85-88)
-BiH se nalazi u JI Evropi na Zapadnom Balkanu. Ukupna povrina BiH je 51.129 km 2.
Granii sa Republikom Hrvatskom 1020 km, Srbijom i Crnom Gorom 604 km. Sa
aspekta zatite i spaavanja relevantna su sljedea polazita: reljef, klima,
hidrografija, vegetacija, komunikacije, stanovnitvo, privredni razvoj, te prirodne i
druge nesree.
*Reljef zemljita je od 0-2386 m nadmorske visine.
-Zemljite brdsko-planinsko 80% sa nagibom 13%.
*Klima: panonska, planinska i primorska.
*Hidrografija: more 19 km, rijeke su krake, ravniarske i planinske, a pripadaju
jadranskom slivu 26% i crnomorskom 74%.
*Jezera:planinska, kraka i vjetaka-hidroakumul.
*Vegetacija: umski kompleksi, vonjaci, vinogradi, makija (esti poari).
*Komunikacije su dobro razvijene: zrani, kopneni i na vodi (pomorski i rijeni).
*Saobraaj: odvija se na kopnu, na vodi i u zranom prostoru. eljeznike mree je:
1092 km i drumske 2050 km. Plovne rijeke su: Sava i donji tok rijeke Neretve.
*PROFIL KATASTROFA:
-Zemljotresi, poplave, snijeni nanosi, lavine, led na rijekama, odroni, klizanje i
slijeganje tla, sue, oluje, grad, mraz, veliki poari, eksplozije plinova, prometne
nesree, mogue ruenje brana na hidroakumulacijama, epidemije i epizootije,
kalamiteti biljnih bolesti i tetoina, radioaktivno i hemijsko zagaivanje zraka,
vode, tla i namirnica, rudarske nesree i dr.
16. Civilna zatita u Bosni i Hercegovini: organizacija i djelovanje.
(Huseinbai, . 2006. Rukovoenje i upravljanje u katastrofama, Sarajevo:
Sejtarija, str. 35-37
Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 133-139)
Odg iz knjige CZ:
'Civilna zatita Federacije BiH':
U odnosu na Uredbu sa zakonskom snagom o odbrani iz 1992. godine, Civilna
zatita je odvojena od Civilne odbrane, ali je do 1999. god. ostala u sastavu
Federalnog ministarstva odbrane. Po ovome Zakonu Civilna zatita je zadrala istu
organizacijsku strukturu:
*samozatita graana,
*mjere zatite i spaavanja,
*sluba zatite i spaavanja,
*jedinice Civilne zatite,
*tabovi i povjerenici Civilne zatite.
Civilna zatita, kao upravna organizacija, poela je ekspanziju ubrzanog razvoja
vlastitim normativno-pravnim utemeljenjem. Uraen je novi Zakon o zatiti i
spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i druhig nesrea 2003. godine, po
kojem Civilnu zatitu u Federaciji BiH ine sljedei konstitutivni elementi:
*lina uzajamna zatita,
6

*mjere zatite i spaavanja,

*tabovi Civilne zatite,
*povjerenici Civilne zatite,
*slube zatite i spaavanja,
*jedinice Civilne zatite,
*rukovoenje i upotreba snaga i sredstava Civilne zatite.
'Civilna zatita Republike Srpske':
Na osnovu ovlatenja iz dejtonskog Ustava i RS uredila je sistem Civilne zatite na
svom prostoru Zakonom o Civilnoj zatiti iz 1997. i Zakonom o Civilnoj zatiti iz
2002. god. U organizacijsko-funkcionalnom smislu Civilnu zatitu inila su 3
konstitutivna elementa: samozatita, zadaci Civilne zatite, snage Civilne zatite.
Prema ovoj organizaciji najznaajnija promjena se dogodila u segmentu pod
nazivom 'zadaci Civilne zatite', koji je u bivoj SFRJ, SRBiH, i u Federaciji BiH
oznaen kao segment 'mjere zatite i spaavanja'. Prema tome zadaci su:
1. Uzbunjivanje,
2. Evakuacija i zbrinjavanje,
3. Obezbjeenje skloninog prostora i sklanjanje,
4. Zamraivanje,
5. Raiavanje i spaavanje iz ruevina,
6. Zatita i spaavanje od poplava, na vodi i pod vodom,
7. Prva medicinska pomo, ukljuujui i vjersku pomo,
8. Zatita od poara,
9. RHB zatita,
10.Obiljeavanje i oznaavanje opasnih zona,
11.Asanacija,
12.Pruanje pomoi ugroenim podrujima,
13.Pomo u ouvanju dobara bitnih za opstanak i preivljavanje stanovnitva.
Zakon o Civilnoj zatiti RS utvrdio je da organizacija Civilne zatite obuhvata:
1. Linu i uzajamnu zatitu,
2. Mjere Civilne zatite,
3. tabove i povjerenike Civilne zatite,
4. Slube i jedinice Civilne zatite,
5. Rukovoenje i upotreba snaga i sredstava Civilne zatite.
17. Kakav je proces upravljanja civilnom zatitom u Bosni i Hercegovini?
(Huseinbai, . 2006. Rukovoenje i upravljanje u katastrofama, Sarajevo:
Sejtarija, str. 35-42)
UPRAVLJANJE (administriranje) je funkcija dravnih organa kojom se odreuju ciljevi,
politika funkcionir. i odluuje o pitanjima razvoja i zadac. snaga ili subjekata sist.
sigurnosti.
*UPRAVLJANJE SISTEMOM CZ vri:
-Vijee ministara BiH preko Ministarstva sigurnosti (sa Sektorom ZiS);
-Vlade entiteta i B- Distrikta i njihovih upravnih organa;
-Vlade kantona-Gradonaelnik grad. zajednica
sa upravama CZ,
-Naelnici opina u statusu izvrnih organa vlasti sa Slubama CZ;
-Upravni odbori pravnih subjekata i Savjeti MZ preko slubi ili referata za poslove
sigurnosti.

18. ta je rukovoenje civilnom zatitom u Bosni i Hercegovini?

(Huseinbai, . 2006. Rukovoenje i upravljanje u katastrofama, Sarajevo:
Sejtarija, str. 42-49
Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 284-288)
RUKOVOENJE -> voenje poslova
-U savremenom demokratskom svijetu rukovoenje i upravljanje djelatnostima ljudi
i ljudima u procesu rada ili obavljanja dunosti u organizovanom drutvenom radu ili
sistemu imala su, a i danas imaju izuzetno znaenje. Funkcije rukovoenja i
upravljanja obavljaju armije pojedinaca i brojni organi i tijela za rukovoenje i
upravljanje.
RUKOVOENJE U SIST. CZ BiH vri:
-Koordinacijsko tijelo BiH za ZiS (u statusu dravnog taba CZ),
-tabovi CZ entiteta i B-Distrikta,
-tabovi CZ kantona i grad.zajedn.,
-tabovi CZ opina,
-tabovi CZ mjesnih zajednica i pravnih subjekata.

19. Kako se vri procijenjivanje, planiranje i programiranje u civilnoj

zatiti?
(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 291-293)
-Ove tri radnje su osnov realiziranja Civilne Zatite.
PROCJENA je misaoni proces i rezultat sposobnosti predvianja pojava u prirodi i
promjena koje imaju tetne posljedice na ljude, okolinu i sve to se u njoj nalazi.
Predmet procjene su i pojave koje se u prirodi ciklino javljaju u intervalima od 20,
50, 100, pa i 1000 godina. Procjenom se sagledavaju sve aktivnosti ljudi koje,
nenamjerno ili namjerno, mogu ugroziti ljude,materijalna dobra, biljni i ivotinjski
svijet.
PLANIRANJE je aktivnost koja podrazumijeva organiziranu, strunu, racionalnu i
ekonominu upotrebu snaga i sredstava za postizanje maximalnih efekata
preduzete aktivnosti: razvoja, opremanja, finansiranja, djelovanja na obuci i
vjebama na spaavanju ljudi i materijalnih sredstava u prieodnim i drugim
nesreama. Planiranje moe biti: kratkorono, srednjorono i dugorono.
PROGRAMIRANJEM se odreuju ciljevi i zadaci, politika i strategija zatite i
spaavanja. Program zatite i spaavanja donosi Vlada na period najmanje 5 godina.
PROGRAMIRANJE
CILJEVI I ZADACI

POLITIKA RAZVOJA
ZATITE I SPAAVANJA

STRATEGIJA RAZVOJA
ZATITE I SPAAVANJA

PLANIRANJE ZATITE I
SPAAVANJA

-CILJEVI ZATITE I
SPAAVANJA
-NAELA ZATITE I
SPAAVANJA
-PODRUJA RAZVOJA
SISTEMA ZATITE I
SPAAVANJA
-IMPLEMENTACIJA

-PREVENCIJA
-UBLAAVANJE
-PRIPRAVNOST
-ODGOVOR
-OPARAVAK
-RAZVOJ

20. Koje su promijene nastupile u civilnoj zatita nakon potpisivanja

Daytonskog mirovnog sporazuma?
(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 132-139)
Uspostavom 2 entiteta, uspostavljena su 2 potpuno odvojena i samostalna sistema
CZ.
Entiteti donose zakone i samostalno ureuju ovu oblast: u Federaciji BiH ZAKON O
ODBRANI FBiH, 1996. g., a u Rep. Srpskoj ZAKON O CIVILNOJ ZATITI,1997.godine.
CZ se angaira na pruanju pomoi povratnicima po Aneksu-7 i na deminiranju.
U decembru 1998.g.zapoete su aktivnosti na uspostavi saradnje CZ ova 2 entiteta.
Tokom 2000. - 2001. godine Vlade entiteta zakljuile su Sporazum o saradnji u
ostvarivanju zadataka Civilne zatite.
Arbitranom odlukom 1999.g. uspostavljen je Brko Distrikt BiH, a CZ tek poetkom
2003.g
Od osnivanja Pakta stabilnosti za JIE 1999. god. zapaene su aktivnosti entiteta BiH.
U Federaciji BiH (lan 48.)
Zakona o zatiti i
spaavanju
Sklanjanje ljudi i materijalnih
dobara
Evakuacija
21. Koje su
mjere civilne zatite?
Zbrinjavanje
ugroenih
(Huseinbai, amil
2007. i Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
nastradalih
politikih nauka, str. 149)
Zamraivanje
Zatita i spaavanje od
radiolokih, hemijskih i
biolokih sredstava
Zatita i spaavanje od
ruenja
Zatita i spaavanje na vodi i
pod vodom
Zatita i spaavanje od poara
Zatita od neeksplodiranih
ubojnih sredstava
Prva medicinska pomo
Zatita i spaavanje ivotinja i
namirnica ivotinjskog
porijekla
Asanacija terena
Zatita okoline
9
Zatita i spaavanje u
rudnicima
Zatita bilja i i biljnih
proizvoda

U Republici Srpskoj lan 41.

Zakona o Civilnoj zatiti
Uzbunjivanje
Sklanjanje ljudi, materijalnih i
drugih dobara
Evakuacija
Zbrinjavanje ugroenih i
nastradalih
Zamraivanje
Radioloko-hemijska i bioloka
zatita
Zatita i spaavanje iz ruevina
Zatita i spaavanje na vodi i pod
vodom
Zatita i spaavanje od poara
Zatita od neeksplodiranih
ubojnih sredstava i mina
Prva medicinska pomo
Zatita i spaavanje ivotinja i
namirnica ivotinjskog porijekla
Asanacija terena
Zatita ivotne okoline
Zatita i spaavanje u rudnicima
Zatita bilja i i biljnih proizvoda
22. Kojim zakonima je ureen rad civilne zatite u Bosni i Hercegovini?
-Okvirni zakon o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara u BiH, Slubeni
glasnik BiH, broj 50/08
-Zakon o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih
nesrea, Slubene novine Federacije BiH, br. 39/03, 22/06 i 43/10
-Zakon o zatiti i spasavanju u vanrednim situacijama, Slubeni glasnik RS, br.
121/12

10

23. Kako se vri finansiranje i materijalno opremanje struktura civilne

zatite?
(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 297-298)
Finansiranje Civilne zatite je tipina dravna funkcija koji se mora osigurati iz
budetskih sredstava drave i niih nivoa lokalne zajednice.
-Izvori finansiranja zatite i spaavanja:
U Federaciji BiH
-budet Federacije, kantona, opina,
-sredstva pravnih subjekata,
-osiguranje,
-dobrovoljni prilozi,
-meunarodna pomo,
-drugi izvori utvreni zakonom.

U Republici Srpskoj
-budet Republike, grada, opine,
-dobrovoljni prilozi,
-meunarodna pomo,
-drugi izvori utvreni zakonom.

PLANIRANJE- MATERIJALNO-TEHNIKO OPREMANJE:

-nabavkom,
-osloncem na postojeu materij.
-izuzimanjem od pravnih subjekata i graana,
-doniranjem sredstva i opreme,
-osposobljavanje, obuka i vjebe graana i pripadnika Cvilne zatite.
24. ta je uprava civilne zatite a ta tab civilne zatite i kakav je njihov
meusobni odnos?
(Huseinbai, . 2006. Rukovoenje i upravljanje u katastrofama, Sarajevo:
Sejtarija, str. 39-40; 46-47)
25. Kakva je struktura opinskog taba civilne zatite i koja je njegova
uloga u nesreama?
(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 282-283)
KOMANDANT
TABA
CIVILNE ZATITE

NAELNIK TABA
CIVILNE ZATITE

POMONICI
NAELNIKALANOVI TABA
ZA:

MJERE ZATITE
ZA OPERATIVNO
ZA JAVNO
I SPAAVANJA
NASTAVNE POSLOVE
INFORMIRANJE
Proglaenjem stanja prirodne ili druge nesree tabovi se aktiviraju i neprekidno
djeluju do donoenja nove odluke o prestanku stanja prirodne ili druge nesree
11

26. ta je povjerenik civilne zatite i koji su njegovi zadaci?

(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 283-284)
Povjerenik Civilne zatite odreuje se u naselju i dijelu naselja, stambenim
zgradama, selima i zaseocima, u organima uprave, drugim organima i slubama za
upravu opine, drugim organima, ustanovama i pravnim subjektima u kojima se ne
formira tab Civilne zatite. Povjerenik rukovodi zatitom i spaavanjem u sredinu za
koju je odreen u okviru line i uzajamne zatite i provoenja mjera zatite i
spaavanja.
Zadaci:
-vode evidenciju o graanima (zaposlenicima) u sredini za koju su odreeni,
-vode evidenciju o osposobljenosti i opremljenosti graana za linu i uzajamnu
pomo,
-vode evidenciju o rasporedu i zaduenjima svakog pojedinca u provoenju line i
uzajamne zatite i mjera zatite i spaavanja,
-vode evidenciju o kapacitetima i stanju sklonita i zaklona,
-vode evidenciju i staraju se o brojnom stanju i ispravnosti sredstava i opreme, te
kunih instalacija,
-rasporeuje stanare ili zaposlenike u grupe za zaposjedanje i naputanje sklonita i
prvoenje pojedinih mjera zatite i spaavanja, odreuju starijeine sklonita,
- organiziraju raspodjelu humanitarne pomoi dok ove poslove ne preuzmu organi
ija je to nadlenost, organiziraju informiranje osoba u sklonitima o stanju na
terenu,
- vre informiranje tabova Civilne zatite i drugih nadlenih organa o stanju osoba
koje se nalaze u sklonitima,
- izrauju i auriraju planove zatite i spaavanja u prirodnim i drugim nesreama iz
nadlenosti i djelokruga aktivnosti povjerenika.
27. ta je ICDO i koji su uvjeti prijema?
(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 132)
ICDO- Meunarodna organizacija Civilne zatite.
- Uvjeti za prijem u ICDO:
a) domicilna legislativa,
b) prihvatanje akata MHP,
c) potovanje ovih akata,
d) prihvatanje Ustava ICDO.
28. ta je Tunika deklaracija i zbog ega je znaajna za civilnu zatitu?
(www.icdo.org/files/3313/9308/5522/1999-international-conference-en.pdf)
Tunika deklaracija dokument donesen na Konferencij ICDO u Tunisu od 14. - 18.
septembra 1999. godine, pod nazivom DOBROVOLJNA SLUBA UNUTAR CIVILNE
ZATITE

IN
SOLIDARNOSTI
I
GRAANSTVA.
* Uesnici Konferencije su podsjetili drave u svijetu da je:
- Civilna zatita odgovornost svih nas, te je potrebno razviti odgovarajue politike i
sisteme;
12

- uoiti nesree i katastrofe, sutinska je

potreba unaprjeenja kulture na svjetskom nivou;
- akcija vlade mogua je ako ima podrku stanovnitva;
-solidarnost i graanstvo fundamentalna vrijednost koju treba odraziti kroz
dobrovoljnu slubu.

29. Kojeg datuma se obiljeava svjetski dan civilne zatite?

(Okvirni zakon o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih
nesrea u BiH, lan 26)
Dan zatite i spaavanja civilne zatite Bosne i Hercegovine je 1. martMeunarodni dan civilne zatite.
*Odreen je Rezolucijom 9. Generalne skuptine ICDO u enevi. Toga dana 1972.
godine, u enevi je formirana ICDO, kao svjetska meudravna vladina organizacija
30. ta je sistem ranog otkrivanja i upozoravanja i koji je njegov znaaj za
civilnu zatitu?
(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 288-291)
Osmatranjem se prikupljaju informacije o odreenim pojavama i dogaajima, a onaj
ko ima informaciju moe upravljati situacijom. Ljudi su vrlo rano shvatili znaaj
osmatranja, primjenjivali ga i usavravali. Prvobitno osmatranje bilo je pomou
vlastitih ula (vid, sluh i dr osjetila).
Pod dobro organiziranom Civilnom zatitom podrazumijevaju se kumulativno 3
uvjeta:
1. razvijen sistem osmatranja i obavjetavanja,
2. postojanje sklonita i drugih zatitnih objekata i
3. educirano i disciplinirano stanovnitvo.
31. Koja je funkcija telefonskog broja 112 za zemlje lanice Europske
unije?
(ec.europa.eu/digital-agenda/en/about-112)
112 je Europski telefonski broj za hitne sluajeve, dostupan svugdje u EU, besplatno.
Mogue je nazvati broj 112 iz fiksne i mobilne telefonije i kontaktirati bilo koju hitnu
slubu: hitnu pomo, vatrogasce ili policiju.
32. ta je operativni centar civilne zatite a ta operativno-komunikacijski
centar 112?
(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 290
Okvirni zakon o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih
nesrea u BiH, lan 18)
- Poetkom 2006. god. sluba osmatranja i uzbunjivanja preimenovana je u
Operativni centar Civilne zatite na svim nivoima organiziranja u lokalnim
zajednicama. Operativni centar Civilne zatite ima zakonski osnov da objedini i
koordinira rad svih pravnih subjekata koji po karakteru redovne djelatnosti prate
stanje na terenu, imaju sredstva veze i bave se zatitom i spaavanjem u tim
oblastima.
13

- Radi stalnog prikupljanja podataka o svim vrstama pojava i opasnosti koje mogu
dovesti do prirodne ili druge nesree, kao i podataka o posljedicama koje su nastale
pojavom prirodne ili druge nesree po ljude i materijalna dobra na ugroenom
podruju, obrade tih podatka i njihove distribucije nadlenim organima vlasti i
pravnim licima, u Bosni i Hercegovini uvodi se sistem jedinstvenog evropskog broja
za hitne situacije 112 i uspostavlja Operativno- komunikacijski centar Bosne i
Hercegovine 112.
33. Koji i kakav poloaj ima civilna zatita u regionalnim sistemima
sigurnosti?
(Huseinbai, . 2006. Rukovoenje i upravljanje u katastrofama, Sarajevo:
Sejtarija, str. 80-84
Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 310-312)
ESDP EUROPSKA SIGURNOSNA I ODBRAMBENA POLITIKA
Nastala na ministarskom sastanku NATO u Berlinu 1996. godine. Tom prilikom
postignuta je saglasnost da Zapadnoeuropska unija pristupi stvaranju europskog
sigurnosnog i
odbrambenog identiteta - ESDI to e rezultirati stvaranjem
europskog stuba sigurnosti prvo u sistemu NATO, a onda i u sistemu EU.
Poeo je postepen prijenos poslova sigurnosti i odbrane sa NATO na EU. Poslije
Berlinskog sporazuma iz marta 2003. godine, potvren je aranman tzv. Berlin +
kojim je omogueno da EU koristi NATO strukturu u operacijama u kojima se ne
ukljuuje NATO.
Radi naglaavanja odbrane i sigurnosti nacrt europskog Ustava iz 2004.g. nije dobio
podrku veine lanica EU: pravo Francuske, Holandije i jo 7 lanica EU.
Dakle, projekt ESDP je realizacija ideje ZAJEDNIKE VANJSKE I UNUTARNJE
SIGURNOSNE POLITIKE.
34. Koji i kakav poloaj ima civilna zatita u Europskoj uniji?
(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 310-312
ec.europa.eu/echo/en/who/about-echo)
*Pored respektabilne infrastrukture odbrane i sigurnosti, u lanu 3. Ugovora o
osnivanju EC - Europske zajednice, predviena je mogunost preduzimanja mjera u
oblasti CZ, donesena su vana akta koja pokrivaju CZ :
-Odluka Vijea EU broj:2007/162/EC o uspostavi finansijskog instrumenta CZ od
05. 03.2007. godine,
-Odluka Vijea EU broj: 2007/779/EC, kojom se uspostavlja mehanizam CZ koji je
na snazi od 08.11.2007. godine.
*Normativni i finansijski mehanizmi i instrumenti
pokrivaju tri najvanija aspekta UPRAVLJANJA U KATASTROFAMA:
-prevencija;
-pripremanje / pripravnost;
-odgovor.
LISABONSKIM SPORAZUMOM, koji je potpisan 13. 12. 2007. godine, a stupio na
snagu 01.01. 2009.godine uvedene su promjene u CZ:

14

- da EU ima nadlenost za akcije podrke, koordinacije i drugih komplementarnih

aktivnosti,
- da se propisi o CZ donose u Europskom Parlamentu, a odluivanje o aktivnostima
prenose u nadlenost Vijea,
- EU ohrabruje lanice na saradnju CZ,
- da lanice EU usklade svoja dokumenta sa EU.
*Cilj Europske komisije Humanitarne pomoi i Odjela za civilnu zatitu ( ECHO ) je
spasiti i sauvati ivot , sprijeiti i ublaiti ljudsku patnju i uvati integritet i
dostojanstvo populacije pogoene prirodnim katastrofama i umjetnih kriza.
35. Koji i kakav poloaj ima civilna zatita u: NATO, RCC SEE, CMEPC SEE i
JJI?
(Huseinbai, . 2006. Rukovoenje i upravljanje u katastrofama, Sarajevo:
Sejtarija, str. 73-84
Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 304-310
mvp.gov.ba/vanjska_politika_bih/multilateralni_odnosi/regionalne_inicijative/jadrans
ko_jonska_inicijativa/?id=148)
NATO- Sjevernoatlantski savez Atlantska alijansa Vaingtonski ugovor (po
mjestu gdje je zakljuen, 04. aprila 1949.godine). Temeljna uloga NATO je uvanje
slobode, sigurnosti i zajednikih vrijednosti lanica politikim i vojnim sredstvima.
NATO je okrenut prema civilnim strukturama,
Od 1951.g. postoji KOMITET CIVILNE ODBRANE,
NATO pomae lanicama i dravama PfP, a ostalim uz posredovanje OUN ili lanice
NATO.
RCC SEE- VIJEE ZA REGIONALNU SARADNJU U JIE - je nasljednik Pakta
stabilnosti za JIE sa ciljevima i zadacima koji su postavljeni prilikom osnivanja Pakta
u Sarajevu 30. jula 1999.godine. RCC SEE zvanino je poeo s radom 27. februara
2008.g. sa sjeditem u Sarajevu.
lanice RCC su izrazile spremnost i volju da meusobno sarauju na pitanjima koja
su u izvornoj nadlenosti. Vijee e postupati kao spona saradnje izmeu drava
ovoga regiona i ire meunarodne zajednice, olakavati regionalnu saradnju i
podravati procese EA integracije svojih lanica.
CMEPC SEE- VIJEE ZA CIVILNO-VOJNO PLANIRANJE ZA VANREDNE
SITUACIJE U JIE- Po inicijativi SAD u Varni pokrenuto je formiranje CMEPC SEE, a
2000. godine u Bukuretu formirane su radne grupe, a 03.04.2001.g. opet u
Bukuretu potpisan je Sporazum kojem su pristupile: Rumunija, Bugarska, Hrvatska i
Slovenija.
BiH je potpisala ovaj Sporazum 02. septembra 2005.g. u Ohridu i jednu
godinu vrila dunost predsjedavajueg CMEPC.
Aktivnosti se obavljaju putem Radnih grupa, koje su operativno-strune
organizacijske jedinice Vijea tokom polugodinjih i godinjih sastanaka i izvoenja
simulacijskih vjebi.
JJI- JADRANSKO JONSKA INICIJATIVA
JJI je regionalna inicijativa jaanja regionalne saradnje u oblasti ekonomije, zatite
okolia i sigurnosti.

15

Ideja je potekla u okviru Radnog stola III PSJIE. Na Konferenciji 20. maja 2000. god.
u Ankoni Italija, ministri vanjskih poslova: Albanije, BiH, Grke, Hrvatske, Italije i
Slovenije potpisali su osnivaki akt i donijeli ANKONSKU DEKLARACIJU kojom su se
lanice obavezale na saradnju u vie podruja.
Saradnja se temelji na Povelji UN, Zavrnom dokumentu iz Helsinkija, Parikoj
povelji, dokumentima OSCE i Pakta stabilnosti za JIE. Ovoj Inicijativi pristupile su
Srbija i Crna Gora
36. ta su civilno-vojni odnosi?
(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 313-314)
Potpisivanjem sporazuma o pristupanju u Vijee za civilno-vojno planiranje za
vanredne situacije u Jugoistonoj Europi u Ohridu, BiH je prihvatila jo jednu
meunarodnu obavezu da trai ili prua meunarodnu pomo. Zakonom o zatiti i
spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea iz 2003.god. u
Federaciji BiH i Zakonom o Civilnoj zatiti iz 2002.god u Republici Srpskoj bilo je
ureeno da se entitetske oruane snage mogu u prirodnim i drugim nesreama
angairati i samoincijativno za zatitu i spaavanje vlastitih objekata i ljudi, a po
zahtjevu civilnih organa kada je proglaeno stanje prirodne ili druge nesree u kojoj
su ugroeni ljudi i velika materijalna sredstva.
Uspostavom Oruanih snaga BiH u civilno-vojnim odnosima uinjen je znaajan
napredak tako to im je utvrena nova misija:
1. pomo civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesree,
2. protuminsko djelovanje u BiH,
3. ispunjavanje meunarodnih obaveza BiH.
37. ta je EADRCC?
(www.nato.int/cps/en/natolive/topics_52057.htm)
EADRCC- Euroatlantski Centar za koordinaciju djelovanja u katastrofi. Centar je
uspostavljen 1998.god i smjeten je u Glavnom tabu NATO u Briselu.
38. Koja je uloga Oruanih snaga Bosne i Hercegovine u pruanju pomoi
civilnim strukturama?
(Huseinbai, . 2006. Rukovoenje i upravljanje u katastrofama, Sarajevo:
Sejtarija, str. 55-59
Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, broj: 88/05)
39. Koja je uloga Ujedinjenih nacija u pruanju pomoi u katastrofama?
(Huseinbai, . 2007. Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet
politikih nauka, str. 303-304
Huseinbai, . 2006. Rukovoenje i upravljanje u katastrofama, Sarajevo: Sejtarija,
str. 59-61)
- Meunarodne organizacije poput Ujedinjenih naroda poseban naglasak stavljaju na
saradnju drava u podruju zatite i spaavanja. Sve meunarodne organizacije
imaju razvijene standardne operativne postupke za traenje i pruanje hitne pomoi
dravama koje su pogoene katastrofom. Svaka drava podlona prirodnim i drugim
nesreama obavezna je formirati svoj nacionalni Tim za upravljanje katastrofama,
ija je osnovna namjena da na dravnom nivou doe do brzog, i sa UN stajalita,
usklaenog odgovora na katastrofu. Tim UN-a za upravljanje katastrofama (UN DMT)
ima zadatak da sa nacionalnom Vladom koordinira aktivnosti na prijemu pomoi u
16

cilju oporavka, rekonstrukcije i ublaavanja katastrofe. Tim provodi sve aktivnosti

vezane za katastrofu.
40. Koja je uloga u pruanju pomoi u katastrofama: UN OCHA, UNDP,
UNHCR, UNICEF, WFP, WHO?
Huseinbai, . 2006. Rukovoenje i upravljanje u katastrofama, Sarajevo:
Sejtarija, str. 59-70
UNOCHA- Ured za koordinaciju humanitarnih poslova
Glavna uloga UNOCHA je upravljanje u katastrofama i usmjeravanje meunarodne
pomoi kao sastavni dio UN-ove strategije za promicanje mira i potivanje ljudskih
prava. Podruja saradnje odnose se na humanitarno djelovanje, pokretanje i
usklaivanje meunarodnih intervencija, aktivnosti na ublaavanju katastrofa, te
prikupljanje i davanje informacija o izvanrednim sluajevima i katastrofama.
UNOCHA vodi i odrava Sredinji registar kapaciteta za upravljanje katastrofama.
UNDP- Program UN za razvoj
Bavi se aspektima razvoja drava, njihovih procjena planova i programa u pogledu
smanjenja rizika od nastanka i same pojave katastrofe, kao i podrke izgrad.
kapacit. za prevenciju, odgovor i ublaavanje posljedica katastrofa. Pored toga,
UNDP osigurava administrativnu i operativnu podrku rezidentnom koordinatoru UNa pogoenog podruja, institucionaliziranog na dravnom nivou, ali i tabovima za
upravljanje katastrofama. Kada izbije katastrofa, koja posljedino izmijeni sliku
dotadanje razvijenosti toga podruja, resursi UNDP stavljaju se u funkciju tehnike
pomoi u planiranju i upravljanju katastrofom uz saglasnost vlade te drave.
UNHCR- Visoki komesarijat UN za izbjeglice
Temelji svoju aktivnost na nastaloj okolnosti u kojoj je dolo do ugroavanja ivota
civilnog stanovnitva usljed ratnih djelovanja, samovoljnog pomjeranja ili progona ili
usljed prirodnih katastrofa u kojima na pogoenom podruju doe do djeliminog ili
totalnog pomjeranja stanovnitva i potrebe za njegovim zbrinjavanjem. U skladu sa
namjenom i svrhom postojanja osigurava zatitu izbjeglim i raseljenim osobama koji
su usljed velikih katastrofa ili ratnih razaranja ostali bez krova nad glavom i stara se
da neophodna materijalna i druga vrsta pomoi stigne do onih kojima su
najpotrebnija. Pomo koju osigurava UNHCR varira od osnovnih i dopunskih zaliha
hrane, zdravstvene njege, odjee i obue, pa do podizanja montanih objekata,
sanitarnih objekata i pruanja nunih komunalnih usluga.
UNICEF- Fondacija UN za djecu
Fondacija UN za djecu bavi se posebnom zatitom djece i ena u situacijama nasilja,
surove i iznenadne prijetnje ivotu i zdravlju pruajui im potrebnu pomo. Ciljevi
su: 1. sprijeiti izloenost djece riziku; 2. obezbijediti preivljavanje najosjetljivije
djece i ena; 3. obezbijediti zatitu od namjernog nasilja, iskoritavanja,
zlostavljanja, silovanja i regrutovanja u oruane snage; 4. - odravanje rehabilitacije
i oporavka ljudi i zajednica; 5. promoviranje dugotrajnih rjeenja.

WFP- Svjetski program hrane

Poznato je da ogroman broj ljudi umire od neuhranjenosti i od gladi. OUN nastoji da

kroz Svjetski program hrane osigura pomo ljudima u ugroenim podrujima, koja
17

usljed rata ili prirodnih nesrea, ostaju bez hrane. Svjetski program hrane ima
odgovornoost da osigura hranu i da je pravilno rasporedi i distribuira.
WHO- Svjetska zdravstvena organizacija
Zadatak WHO je da se zdravstveno stanje svjetskog stanovnitva podigne na vii
nivo. WHO ima mandat za djelovanje u svakom obliku katastrofe, prirodnog ili
antropolokog porijekla. U sluajevima pandemije Organizacija moe preuzeti ulogu
vodee agencije za djelovanje u hitnim situacijama. S obzirom na to da je
Organizacija svjetskog ranga, WHO posjeduje specijalni softverski program (SUMA)
za koordinaciju zdravstvene pomoi u bilo kojem dijelu Svijeta. Zbog specifinosti
djelatnosti kojom se bavi, skoro sve drave u Svijetu su u mrei djelovanja WHO.
Za sve one koji izlaze na popravni iz CIVILNE ZATITE, ovo su pitanja koja su bila na zavrnom
ispitu.
1. Datum Tunike deklaracije?
14-18 septembar 1999.god
2. ta su civilno vojni odnosi?
Pomo Oruanih snaga civilnom stanovnitvu
3. Koja je drava zadnja uspostavila cz?
SAD
4. ta je procjena?
Misaoni proces kojom se sagledavaju sve aktivnosti ljudi koje, nenamjerno ili namjerno, mogu
ugroziti ljude, materijalna dobra, biljni i ivotinjski svijet.
5. ta je programiranje?
Njime se odreuju ciljevi i zadaci, politika i strategija zatite i spaavanja. Donosi ga Vlada na period
od 5 godina.
6. Planiranje moe biti?
Kratkorono 1 godina, srednjerono DO 5 godina, dugorono OD 5 godina.
7. Vrste zemljotresa i koji se najvie deava?
Tektonski (najvie se deava), vulkanski, urvinski, antropogeni.
8. Shema sistema nacionalne sigurnosti?
U komentaru!

18