You are on page 1of 19

II

Smisao poesisa materijalnosti
Al secco - od zidnih slika Çatal-Hüyüka do meksičkih MURALA

II

Smisao poesisa materijalnosti
Al secco - od zidnih slika Çatal-Hüyüka do meksičkih MURALA
Od Jerihona do MÁRIJA
Zidni friz iz Itetinog groba
Slikarije u hramovima AJANTE
Leonardov CENACOLO
Leonardova BITKA KOD ANGHIARIJA
Goyina QUINTA DEL SORDO
Delacroixove slike u Saint Sulpice
Meksički murali
0.1. uvod
0.2. racionalna osjetilnost
0.3. Tehnike al secco zidnog slikanja
0.4. literatura

0.1

uvod
U svim esejima potrebno je u uvodnom dijelu definirati najprije specifičnosti vezane za osnovne kreativne postulate, značajne u procesu
nastajanja umjetničkog djela. Zato je nezaobilazno i ponavljanje nekih činjenica , ali u specifičnom kontekstu.
0.4.1.
Zidno secco slikanje
0.1.2. Likovna instrumentacija i smisao poesisa materijalnosti
0.1.3. „Razlika“ između slike i crteža
0.1.4. poetska tehničnost

0.1.1.Zidno secco slikanje
... Prva slika sastojala se samo iz jedne linije oko čovjekove sjenke
koju je sunce pravilo na zidovima1 .

0/1. Leonardo: Cenacolo, detalj→
1

Leonardo da Vinci: Traktat o slikarstvu, Beograd, 1964/ str. 67.

1

Gaëll de Guichena) 2 i radom vježbi in situ došlo se do zaključka da je fiksiranje praha i nanošenje bilo.cak” urezima u kamen dok su noge samo naslikane. karakteru motiva ili likovne ideje koju obrađuje… Istina. ponekada je samo slikanje svedeno na puko bojenje… Tako egipatskom majstoru boja. gotovo jedini materijalni dokument o najstarijim vremenima…Oslikani su. ←0/ 3. jednom dugotrajnom migracijom.II Smisao poesisa materijalnosti Al secco . detalj 2 3 Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales . Bologna. dakle. Tako su obrisi likova. kako se dopunjuju slikani i reljefni elementi ukazuje oslikavanje ljudskih i životinjskih nogu u plićaku: voda je stilizirana „cik. o tome. vezana al secco.. kalcij karbonat)... jednostavnije nego što se misli: pošto je sama stijena KALCIT ( krečnjak. Boja je samo dopuna reljefu i skulpturi. 88.Quartal 1970/33-34. najčešće bojama bez veziva… ←0/2. izučavanjem slika u Lascauxu (navodi izučavanje stručnjaka M. Maltechnik. 1977 / s. stvorio se na površini kristalizirani površinski sloj.2. pigmenti su vjerojatno – na ovoj vlažnoj ali svijetloj stijeni bili nanošeni bez veziva… Slikar je uvijek za svoj likovni izraz birao onaj materijal čiji karakter odgovara karakteru njegovog osjećanja. Heft 2. Adolf Rieth: Maltechnik von Lascaux. u ovom slučaju. Lascaux: Slikarije blistavih boja Ali. predstavlja samo dopunu reljefu i skulpturi: Ova tehnika koloriranog bareljefa. evidentna je u kontinuitetu više od dva milenija. .od zidnih slika Çatal-Hüyüka do meksičkih MURALA 2 Slikovni znakovi predstavljaju i inače jedan od najstarijih oblika komunikacije. SAQQARAH: Trojica slugu nose hranu i životinje. ponekad urezani u stijenu ili samo oslikani bojama.. skrama koja podsjeća na pravu fresku3. tokom stoljeća.

ili drugim riječima. što se dešava u procesu rada – zavisi od individualne primjene likovne instrumentacije .II Smisao poesisa materijalnosti Al secco . podcrtan intenzivnim chiaro-scurom. određenom tehnikom rada .1. sve je građeno tehnikom. detalj Stvaralac svojom specifičnom ekspresivnošću.određena likovna instrumentacija. daje vlastitom tekstu i specifičan likovni izraz.od zidnih slika Çatal-Hüyüka do meksičkih MURALA 3 0. drugim riječima . emotivnim odnosom do vizualne inspiracije. Sarajevo. kod razmatranja originalne zvučnosti likovnog teksta u sveobuhvatnosti elaboracije slikarskog métiera. sastavljene od pigmenta i žumanjka. Na koji je način to urađeno. Zato je.. i samog načina slikarskog procedéja … U tom svom sveobuhvatnom zahvatu potrebno je naporedno. zavisne od izbora i načina korištenja likovnog materijala. juni 1991. daje smisao poesisa materijalnosti kako je to formulirao Kosta Bogdanović…4 ←0/ 4. te napokon nanošenjem lazura pomoću uljeno-smolastih boja. proučavanje slikarskog zanata. Sa aspekta same materije slika se sastoji od podloge na koju je vezivom nanesena boja. . drugim riječima.. nazvanom tempera forte… 4 5 Kosta Bogdanović: promocija knjige Metode slikanja i materijali. juni 1991. Tako Leonardo u Posljednjoj večeri daje svom likovnom tekstu specifičan likovni izraz slikanjem na suhom malteru ..pomoću apostrofirane tonske gradacije. Različiti materijalni elementi primijenjeni odgovarajućom metodom slikarskog zanata .omogućuju umjetniku da sa više ili manje uspjeha realizira svoju ideju – materijalizira svoj umjetnički osjećaj.2. ili. od posebnog značenja proučavanje specifičnosti vizualne zvučnosti. Likovna instrumentacija i smisao poesisa materijalnosti Svaki likovni materijal je u likovnom smislu instrument.. Sadudin Musabegović: promocija knjige Metode slikanja i materijali. uz stalno vračanje na crtež. svojim senzibilitetom. za koju koristi senzibilne tonove boja. ili . Leonardo: Cenacolo . Sarajevo. kada je u pitanju konkretna materijalizacija ideje . tutkala ili gume. dotaknuti i …izraz i stil. Posljednja večera. koji ima specifičnu vizualnu zvučnost. boje i volumena . daje određenu originalnu zvučnost likovnom tekstu. zajedno sa specifičnom organizacijom likovnih prvina – crte. sa materijalom i tehnikom slikarstva…5što bi u jednoj slobodnoj analogiji sa jezikom predstavljalo slikarsku leksiku i slikarsku gramatiku. ili.

sličan „suhoj temperi“ Botticellija… ←0/ 6. izveden kredom. detalj 6 Dr. „Razlika“ između slike i crteža ←0/ 5. Time ploha dobiva novo.. kada crtež. Enciklopedija likovnih umjetnosti. prvi puta nakon antike.. 4.II Smisao poesisa materijalnosti Al secco .od zidnih slika Çatal-Hüyüka do meksičkih MURALA 6 4 Prema enciklopedijskoj definiciji . slikarstvo je ona umjetnost koja se izražava u prvom redu pomoću boje. a pogotovo u vrijeme renesanse.1. slikarstvo je ona umjetnost koja se izražava u prvom redu pomoću boje. …za razliku od crteža. bliže je crtačkoj „šrafuri” nego plošnom. ponekad i maksimalno „suhom“ izražavanju bojom..slikarstvo je jedna od osnovnih grana likovnog stvaralaštva. detalj Dakle. Leonardo: Profilo Erculeo di Guerriero. Botticelli: La Madonna del Magnificat. Tako je disciplinirani Leonardov tratteggio . slikanje temperom. 0. ne isključivo dekorativno značenje.3. .. Ova distinkcija između crteža i slike dovođena je u pitanje već u najranijim vremenima. umijeće koje pomoću linija i boja daje na plošnoj podlozi prikaz pojava viđenih u stvarnosti. Luc Menaše: Slikarstvo. Tako smo već u prvom eseju usporedili tratteggio Leonarda i Botticellija…Naime. 1966 knj. koje je na renesansnoj slici prisutno često kao pod slikanje – po svom tretmanu gradnje trattegiaro . Za razliku od crteža. Zagreb. str. 223 . postaje samostalno umjetničko djelo.

od zidnih slika Çatal-Hüyüka do meksičkih MURALA Ali. Pompeji : Putto tjera kočiju. 7 ARISTOTEL : Politika.) po Aristotelu. detalj Euridika – majka kralja Filipa) detalj s naslona na prijestolju u grobu kraljice Euridike… ←0/ 8. za razliku od muzike. dakle slikarskih atributa. (kao i podučavanja korisnim predmetima na primjer gramatici. …imaju samo ograničenu moć da dirnu dušu… Sa jačom afirmacijom boje . polirana crna površina (crni pigment je nanošen na suho). vezanih za obrazovanje dobrog građanina) dok … slikarstvo i skulptura.crtačkog karaktera slikanja na antičkom primjeru iz Vergine… Naime.. „Villa dei Vetti. a ne i slikarstvo i kiparstvo: crtanje je uključeno u. koju vuku delfini. vrednuje crtež . već Aristotel7.II Smisao poesisa materijalnosti Al secco ..ARTES LIBERALIS (sedam slobodnih vještina. Vergina : Had i Perzefona na kolima.. sjetimo se.. u kontekstu razmatranja al secco tehnika . TEHNIKA: buon fresco.. istina.. već u rimskom zidnom slikarstvu ( slikanom fresco lustro. stuco lustro. susrećemo se.. ali sa evidentnim primjesama secco slikanja)… ←0/ 7. iz Knjige VIII 5 .

Važna je OSJETILNOST . 1926 / str. koju umjetnik nosi negdje duboko u sebi. u samoj terminologiji.od zidnih slika Çatal-Hüyüka do meksičkih MURALA Iako su. kao i kod sjena. čak sa vidljivim šrafurama kod uzdizanja.6 II Smisao poesisa materijalnosti Al secco . več zanatlije ). DELACROIX: zidna slika u crkvi Saint-Sulpice. Tu osjetilnost treba prevesti u likovni jezik sigurnom rukom uvježbanog majstora svog zanata. evidentni crtački potezi. poetska tehničnost Tehnika je svugdje samo početni profesionalni odnos do materije. ali manje umjetničke vrijednosti.1.4. Već se magijski slikar Altamire služi znalački iskorištenim izražajnim sredstvima… Značaj zanata u umjetnosti možda je najbolje. ovdje su prisutne i slikarske pasaže.G. 8 J. Paris. i na Delacroixovim zidnim slikama u pariškoj crkvi Saint-Sulpice. frazu … …elle n’est pas d’un artiste. kako navodi Vibert. ipak. slika na zid sa mješavinom ulja i voska .direktno. razlika je određena manjom jezičkom distinkcijom između riječi l’artist . Ali zato Francuzi često koriste za zanatski virtuozno djelo. mnogo kasnije. 11. 0.umjetnik i l’artisan . u francuskom jeziku. detalj 300 x 259 cm. . afirmirala francuska kultura: naime. 1874. slika u cjelini 751 x 485 cm.zanatlija. Pariz.Goulinat: La technique des peintres. gdje… boja dolazi do punog izražaja… ←0/ 9. c’est des artisans…8 ( ovo nije rad umjetnika. detalj Delacroix. za razliku od drugih jezika.

tražeći distinkciju između pjesnika i slikara: 9. može se naučiti samo kako da ide kroz proces stvaranja… Janson naglašava da . 7. slika od plakata ( iako su granice između tzv. kao i Englezi koriste termin beaux arts/ fines arts i u širem kontekstu… (u lijepe umjetnosti spadaju one vrste – glazbe. već priziva i prve ekspresioniste… 9 Journal.. 417.ovo slikarstvo ne nagovještava samo prve impresionističke pretenzije. da oko sluša! . Jasno je. nastavlja ovu tezu.. 21..Le poète se sauve par la succession des images. 11 René Huyghe: Dialoge avec la visible.od zidnih slika Çatal-Hüyüka do meksičkih MURALA Francuzi... Istorija umjetnosti..Janson.. ima malo zajedničkog sa onim što se obično zove zanatskom izradom: …10ako je originalnost ono po čemu se umetnost razlikuje od zanatstva. Paris. nastalo u njegovim zadnjim godinama života . proze. Tako se razlikuje beletristika ( belle letre) od novinarstva ( journaliste) . iako najčešće zavisi i od zanatskog iskustva.. zvuk tišine. traži da oslušnemo les voix du silence. 1974 /str. dakle.12. …između oka i ruke slikara dešava se misterija umjetnosti ! Ali. dok obrtnikov potiče standardizaciju i pravila.”.. str. „ slika pjesma koju vidimo.. da rad na umjetničkom djelu. Janson / izdanje 1997/str. le peintre par leur simultanénté ! .II Smisao poesisa materijalnosti Al secco . poezije. na crnoj imprimituri. s.. Leonardo je jednom prilikom zapisao da je . A Delacroix. arhitekture … gdje imamo osjećaj da djelo ima osebujan pečat umjetnikovog ličnog izraza. kiparstva. Svaki umetnik u zametku počinje na nivou zanatlije.. Malraux smatra ..W. . a kasnije Picasso). 16..nije ni čudo što se umjetnikov način rada toliko odupire svim zadanim pravilima. simfonija od „šlagera”. Razlika je u tome što umjetnik «stvara» nešto umjesto da tek «izrađuje» Misterija umjetničkog stvaranja je nedokučiva: kako je zapisao Huyghe …11Entre l'oeil et la main du peintre se joue le mystère de l'art ! dakle. Beograd. „čiste” i primijenjene umjetnosti srušili već Domier i Loutrec.U kontekstu samog izraza . Supplément III.. 0/ 10. predstavljaju i zaseban tehnološki fenomen. Goyino crno slikarstvo u Quinta del Sordo . 15.siluete staraca. tradicija služi kao zajednički teren na kome se oboje sreću. Goya: Starci kod jela → Konačno. na taj način što podražava drugim umetničkim delima… na kraju. niko se ne može naučiti stvaranju. direktno na zidu. slikane uljem.slikarstva.. 1955.. 10 7 . 1843 H.

kao logiku prirodne datosti. to sredstva više prijete da će zavladati ciljem: estetska dijalektika sluge i gospodara14. kad se znade…Oh! To je druga stvar… 0/ 11. iako je nemoguće ignorirati samu tehniku.od zidnih slika Çatal-Hüyüka do meksičkih MURALA Dakle. Gvido Morpurgo-Taljabue: L’esthétique contemporaine une enquête. virtuoznosti. quand on sait… oh ! Alors ! C'est autre chose! dakle. rađa se kod umjetnika vremenom. ravnoteža. i potpunija… 12 René Huyghe: Dialoge avec la visible. Ali. 1955. dramatskoj napetosti – u onom što je Paul Valéry nazvao… … POETSKA TEHNIČNOST 13 :umjetnost je… sinteza htijenja i moći ( sposobnosti koju umjetnik stiče zahvaljujući primijenjenom materijalu)… Tehnika je to “imanje moći” …ali. prava mjera. 218 13 8 . Već Leonardo da Vinci je . razmišljajući o umjetničkom stvaranju „potužio“ Valeryju da … 12 … la peinture n'est pas bien difficile quand on ne sait pas… Mais. misterija umjetničkog stvaranja je nedokučiva : . već i u mnogim drugim elementima – u koncepciji. Paris. a sama autentičnost se prepoznaje ne samo u tehnici. 10. ona mora ostati „nevidljiva”… Tako Adorno logično zaključuje……što cilj temeljitije podjarmljuje sredstva.sama zamisao „slike“ vodi često u nepredviđene avanture… . detalj: Ljubavni par u palači→ Naime. AJANTA: Scena Visvantara jataka. …slikarstvo nije teško kad se ne zna…Ali. str. 1960 /s.umjetničko stvaranje je često nepredvidivo i sa stanovišta izbora tehničkih mogućnosti… Tako se Degas. u vrijeme svojih kasnih godina. između inicijalne ideje i tehničkih mogućnosti. gami. rukopisu. zapisao da je… ljubav mnogo strastvenija od znanja.II Smisao poesisa materijalnosti Al secco . neophodan odnos.Zagreb 1966 / str. Milano. čak i samo kao pravila igre. ona ne smije nadvladati vlastiti izraz… Tehnika umjetnika često je više posljedica transformacije nego inovacije. između ostalog.175 14 Ivan Focht: Tajna umjetnosti .

detalj Odnosi se stalno mijenjaju… 15 Kosta Bogdanović: o knjizi «Slikarstvo. ne postoji nepremostivi jaz između racionalnog i iracionalnog 17 .. rjeđe ćemo naići na isključivo racionalne.214 17 Giulio Carlo Argan: Studije o modernoj umjetnosti . Beograd. jun 1991/ str. klasično i suvremeno podjednako relevantni. na zidnim dekoracijama rimskih palača… ←0/ 12. RIM: Majstor Putta . uzimajući u obzir kriterije našeg vremena.. analitičke i konstruktivne projekte. racionalna osjetilnost Razmatranje umjetnosti u kontekstu zanatskih iskustava teško je klasificirati pravolinijski ( kronološki). Kao jedan od ključnih kriterija u razmatranju različitih pristupa u samom procesu gradnje likovnog djela. Svjetlost. Porijeklo i tok određenih umjetničkih problema zasnovani su na kompleksnim civilizacijskim slojevima u razvojnoj liniji određene umjetničke prakse. tražeći.. Dakle. Možda je najtočnije sam stvaralački čin definirao Klee poznatom izrekom da je… … genijalnost odstupanje od pravila16. Zato svaka klasifikacija predstavlja i osiromašenje.. Pri tome su vrijeme. Sarajevo 1972 /s. Samim pikturalnim bojenim mrljama „ igra“ se već majstor Putta. nasuprot onima koji su iracionalni… Ako gradnju razmatramo u kontekstu kreativnih nastojanja. uzeli smo u obzir i postojanje racionalnog i iracionalnog u samom pristupu likovnom izrazu.... prateći proces njihovog nastajanja. Analizirajući konkretna djela. 22. svjesnog i spontanog. te da. prije svega. . prostor. stalno preobražavanje kreativnih htijenja . 16 .. prisutan je onaj circulus. Tako bismo za racionalnu osjetilnost renesanse mogli reći da se zasniva na ravnoteži racionalnog i iracionalnog. odnosu između „grafičkih i pikturalnih“ vrijednosti cjelovite vizualne zvučnosti. 1982 /s. iako racionalnu osjetilnost možemo prepoznati u svakom umjetničkom djelu. značaju linije i boje kao osnovnih likovnih elemenata kojima slikar stvara svoje djelo . metode slikanja i materijali» (Metka Kraigher-Hozo. tada ćemo morati pažnju pokloniti. 15 smisao poezisa materijalnosti. Svrstavanje određenih kreativnih projekata u strogo diferencirane vrste je upitno ali ipak neophodno.od zidnih slika Çatal-Hüyüka do meksičkih MURALA 0.. 1990).9 II Smisao poesisa materijalnosti Al secco .. kao i u drugim oblastima stvaralaštva.. tekst o knjizi objavljen: Oslobođenje.2..125. 11 Ivan Focht: Uvod u estetiku . i u likovnoj umjetnosti.

za razliku od CHIARO-SCURA. sve je očitije da između termina skiagraphija i chiaro-scuro tehnika postoji bitna razlika. te eventualnim laviranjima i smekšavanjima linija. kontura i šrafura.5 cm. koji se u renesansi koristi za svijetlo-tamno. Mnogi smatraju da ovo slikarstvo podsjeća na slikara Meidiasa. prije svega crtački karakter. detalj Ova hydria. odnosno pravac. tehnike u kojima pored eventualnog plošnog koloriranja. (d. proučavajući stare tekstove. Naime.linija. prevladava linija. rađena je tehnikom „crnog firnisa” uz pozlate . proučavajući stare tekstove. ovdje u samoj likovnoj gradnji prevladava . ali. intenzivnijom i debljom. pogotovo Plutarcha i Pliniusa . iako to podrazumijeva različite tehnike slikanja. u kojoj slikar koristi sve mogućnosti izražavanja šrafurama. što su Grci u slobodnom prijevodu označavali kao « pisanje sjena « … Tako je jedan najvećih u tom vremenu APOLLODORUS nazvan… SKIAGRAPHOS. dakle chiaro-scuro slikanje . a gráphõ . Pod ovim terminom podrazumijevamo različite tehnike slikanja. Karlsruhe) . koji se u renesansi koristi za svijetlo-tamno. Kao što smo već napomenuli.pišem. Primijenjena je razigrana igra šrafura i grafizama… Tehnika ima . koji može sugerirati volumen .otvorenom i zatvorenom linijom. Dakle. koje sugeriraju volumen.... pored linearnog crteža.. uključujući i slikarske komponente. mrlja i drugih rastera. HYDRIA: Afrodita kod Parisovog suđenja . tehnika uključuje i sve mogućnosti korištenja šrafura. SKIAGRAPHIA je tehnika. kontura i šrafura. APOLLODORUS je. predstavlja konkretan refleks velikog grčkog slikarstva kraja petog stoljeća ( ←/)… Primjer na hydriji je crtež u negativu sa šrafurama. neki teoretičari su pod ovim antičkim terminom podrazumijevali način gradnje. ali se pod tim terminom podrazumijeva i linija.. sačuvano jedino na vazama.. pittura i matteria pittorica skiagraphija Iako su neki teoretičari pod antičkim terminom skiagraphija podrazumijevali način gradnje. jednog od najslavnijih slikara amfora tog vremena. Na grčkom jeziku riječ skià znači sjena. pogotovo Plutarcha i Pliniusa . ukupne visine 49. svojim figurama dao izgled stvarnih ! . ←0/ 13. mrljama i drugim rasterima. Ali.. Ipak. Badisches Landsmuseum.II Smisao poesisa materijalnosti Al secco . Kako je zapisao Plinius. Ovo slikarstvo atičkih umjetnika. te istanjenom i manje intenzivnom linijom. sve je očitije da između ova dva termina postoji bitna razlika. uključujući i slikarske komponente. dakle chiaro-scuro slikanje.od zidnih slika Çatal-Hüyüka do meksičkih MURALA 10 skiagraphija. Nađena je u južnoj Italiji.

prije restauracije matteria pittorica Ipak.11 II Smisao poesisa materijalnosti Al secco . Samim bojenim mrljama „ igra“ se već majstor Putta. Posljednja večera . već u najstarijim likovnim –izmima susrećemo se i sa djelima. na zidnim dekoracijama rimskih palača. što ćemo u našim razmatranjima nazvati PITTURA… Tako je promišljao već Zeuxid. a mnogo uočljivije „oslobođeni“ Delacroix. ←0/ 15.. a zatim je sve zasićeno crnom uljenom bojom. te u našem primjeru Goya… Groteskne scene slikane su na klasični malter na zidu: nanesen je fini izglađeni sloj maltera. gdje boja ima funkciju lokalnog tona.. to definiramo kao tonsko slikarstvo. Goya: Starci kod jela. «čistom slikarstvu» kompozicija bojenih mrlja nije formirana na bazi ograničenja konturana. već boja zasebno može imati i svoju jačinu i valer. kod kojih je umjetnik nastojao postići vrhunsku pikturalnu vizualnu zvučnost … Tako u tz. detalj Nema iscrtavanja ! Slikano je direktno na crnoj imprimituri. .od zidnih slika Çatal-Hüyüka do meksičkih MURALA pittura Kada su u gradnji slike prisutna kreativna nastojanja koja podrazumijevaju ravnomjerni značaj linije ( konture) i boje. Leonardo: Cenacolo . slikarstvo klasičnog tipa. a mnogo kasnije Leonardo … ←0/ 14. dok u kasnoj renesansi tako promišlja ponekad već Tizian.

. slikarski. 1982 / str. Ali..sama originalnost umjetničkog djela se prepoznaje .od zidnih slika Çatal-Hüyüka do meksičkih MURALA poetska tehničnost Razmatranje umjetnosti u kontekstu zanatskih iskustava teško je klasificirati pravolinijski..čovjeku nije svojstveno da se ponavlja18.. kako naglašava Argan . Tako će i vizualna zvučnost zavisiti od više faktora: . dramatskoj napetosti . ne postoji više arhitektura. Dakle. 175 ... ..39 Gvido Morpurgo-Taljabue: L’esthétique contemporaine une enquête.. Život je iskustvo. ne postoji više ( čak ni ) slikarstvo ni kiparstvo.od procesa kreativne i tehnološke gradnje. odnosno slikarskog materijala. sposobnosti koju umjetnik stiče zahvaljujući korištenom materijalu... Beograd..od izbora nosioca.od izbora crtaćeg. Najčešće.. ne samo u tehnici. već i u mnogim drugim elementima : u koncepciji.. i . tražiti nešto što je već nađeno.C. Iskustvo je traženje. funkcije i metoda gradnje. virtuoznosti. . POETSKA TEHNIČNOST 19 : umjetnost je sinteza htijenja i moći . u tehničkom smislu. specifična vizualna zvučnost rezultat je specifične likovne gradnje i zavisi od izbora materijala kojim se izvodi.. alat kojim se taj materijal obrađuje i druga pomoćna sredstva koja sudjeluju prilikom formiranja materijalnog dijela likovnog izraza.u onom što je Paul Valéry ( osluškujući starog Degasa ) nazvao.. gami.. 18 19 G. Danas. ponavljanje je zastoj iskustva.od same funkcije određenog artefakta. Ne vrijedi truda. Pod likovnom instrumentacijom podrazumijevamo crtački.. Milano. kako smo već naglasili .Argan: Studije o modernoj umjetnosti. 1960 /str. kiparski materijal..12 II Smisao poesisa materijalnosti Al secco .se novi izum rađa iz kritike prošlosti kojoj se pridodaje projekt za budućnost. kao i pribora... grafički. . rukopisu. Svaki likovni materijal u likovnom smislu je „instrument“ koji ima specifičnu vizualnu zvučnost.

u kontekstu razmatranja zidnog slikarstva od Jerihona do MÁRIJA. ne zaobilazeći ni kreativna nastojanja u kontekstu osnovnih likovnih elemenata. Ustoličenje kralja u Mariju... Tako je moguće da umjetnička djela. traktata i priručnika. razmatranjem odnosa između racionalnih i iracionalnih.mogli bismo razmatrati na bezbrojnim primjerima remekdjela svjetske baštine… Imajući u vidu značaj specifične vizualne zvučnosti AL SECCO ZIDNOG SLIKANJA . Sarajevo 2006. /Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST.12. Tehnike al secco slikanja Umjetnost može da se shvati. . Tehnike. već više puta citirane Heideggerove izreke – da . jer se može promatrati kao dugo taloženje sadašnjosti.12.. proniknuti u tajanstveni svijet likovnog stvaranja. saznanja i inovacije u kojima je autentičnost kreativnih nastojanja došla do punog izražaja. neprekidna. spoznaje. kao skladan odnos između forme i ideje.13 II Smisao poesisa materijalnosti Al secco . sr. kao i trajnu prisutnost ovog fenomena. razmotriti ključne tehnološke stečevine. Kako je zapisao Foçillon.. u dijalektičkom smislu. a umjetnost kao transpozicija skale dubokih aktualnosti. knjiga. u kojima se dovodi u pitanje i kronološki red. Nijedna revolucija ne poriče sva iskustva koja su joj prethodila. nastala u različitim historijskim periodima. Sarajevo 2006. detalj 20 21 Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST..sve možemo razumjeti onog časa. u okviru zidnih al secco tehnika. od prvih civilizacija do našeg vremena.od zidnih slika Çatal-Hüyüka do meksičkih MURALA 0. Na historijsku svijest forme ne ostavljaju prolazan utisak. „grafičkih i pikturalnih“ vrijednosti cjelovite vizualne zvučnosti. 21historija nije jednosmjerna. Foçillon. uzimajući u obzir i sva međusobna preplitanja pojedinih zanatskih dostignuća .. čak i komparacijama. kojima slikar stvara svoje djelo .3. Uvjereni u istinitost.. kad se vratimo do izvora.. između tehnike i materijala20. .. kao tipične primjere: prvi primjer: 0/16. nazvane .pokušati ćemo kompilacijom informacija iz niza dokumenata.. istovremeno. odabrali smo. str.zidne tehnike al secco slikanja .. žive naporedo..

koje su. detalj četvrti primjer: Leonardov CENACOLO. jer predstavljaju daleki odjek umjetnosti Dalekog istoka obogaćene iskustvima antičkog Zapadnog svijeta.od zidnih slika Çatal-Hüyüka do meksičkih MURALA drugi primjer: Zidni friz iz Itetinog groba. kao primjer virtuozne poetske tehničnosti. AJANTA: Scena Visvantara jataka: Ljubavni par u palači. koja se .14 II Smisao poesisa materijalnosti Al secco . detalj treći primjer: Slikarije u hramovima AJANTE. ←0/ 18. ali su. pored secco slikanja. one … racionalne osjetilnosti renesanse. istina. kao tipičan primjer stare egipatske umjetnosti… ←0/ 17. često slikane i al fresco. Zidni friz iz Itetinog groba: Meidoumske guske. u svakom slučaju značajne.

. kao primjer njegovog traganja za novim tehnološkim mogućnostima.. ova studija je planirana kao predložak za gravuru. Posljednja večera . te prenošenja iskustava. stvarno postoji i gravura urađena prema ovoj studiji : Edelinck je gravuru uradio poslije smrti Rubensa.15 II Smisao poesisa materijalnosti Al secco . ←0/ 19. Louvre. stečenih u štafelajnom slikarstvu na područje tehnika zidnog al secco slikanja. Leonardo: Cenacolo .. Cabinet des estampes pretpostavlja se da je primarna Rubensova kopija ona koja se danas čuva u Haagu. . pero i tuš.. dok je ovo kasnija verzija.od zidnih slika Çatal-Hüyüka do meksičkih MURALA zasniva na ravnoteži racionalnog i iracionalnog u koncepcijskom smislu. ←0/ 20. 452 x 637 mm. istraživanjem drevnih antičkih tehnika. laviranje. 1612/15. bijelom i bojom inkarnata. Rubensova kopija: Battaglia di Anghiari: Bitka za zastavu Paris. crna kreda. prije restauracije peti primjer: Leonardovu BITKU KOD ANGHIARIJA . osvjetljenja sivom.

bez posvećivanja posebne pažnje samom tehnološkom procedéju. koje u svom vremenskom circulusu ponovo afirmiraju poetsku tehničnost ali ipak sa naglaskom na pikturalnost. impulzivnog.16 II Smisao poesisa materijalnosti Al secco . detalj sedmi primjer: Delacroixove slike u Saint Sulpice. te ←0/ 22.od zidnih slika Çatal-Hüyüka do meksičkih MURALA šesti primjer: Goyinu QUINTA DEL SORDO . ←0/ 21. DELACROIX: zidna slika u crkvi Saint-Sulpice. detalj osmi primjer: . Goya: QUINTA DEL SORDO. pikturalnog izraza. kao primjer ekspresivnog.

←0/23. enkaustika 0/ 24. David Alfaro Siqueiros: Patriotes et Parricides→ MJESTO: Aduana de Santo Domingo DATACIJA: 1955 TEHNIKA: pyroxaline i celotex akrilni na masonitu ( fiksirano na zid).II Smisao poesisa materijalnosti Al secco . zahvaljujući pojavi novih materijala. Museum of Modern Art . Diego Rivera: Vođa seljaka. mural USA.od zidnih slika Çatal-Hüyüka do meksičkih MURALA Meksičke murale koji. Zapata. afirmiraju suvremene tehnološke mogućnosti zidnog slikanja. New York. 17 .

Svjetlost. Ljubljana. 59. 0/17.G. London. str.Janson. važniji izvori - - - Adolf Rieth: Maltechnik von Lascaux. 1969 / Plates 73. 1955 Sadudin Musabegović: promocija knjige Metode slikanja i materijali.44. Faure:Duh oblika. Marco Cianchi: Leonardo / Giunti. Das grosse Buch des Kunst. Walter Torbrügge: Prazgodovina Evrope. 477. 1971 / str. 0/14. 2006. 1972 / TAV. Hugo Münsterberg: Indijski svetr. 0/23. 0/16. GOYA. str. 0/3. New York. 1972 / TAV.18. Ljubljana. 0/2. Luigina Rissi Bortolatto: : Delacroix / Rizzoli. Ludwig Goldscheider: Leonardo.162. Paris. Firenze 1996. 1964 Lionello Ventura: Come su guarda un Quadro / Od Giotta do Chagalla . Arpag Mekhitarian: La peinture Egyptienne.162. LXI (786).2. 1982 Aristotel : Politika. Sarajevo. 0/7.Goulinat: La technique des peintres. 0/12. Rizzoli. Carel J. iz Knjige VIII Delacroix: Journal É. 1977 René Huyghe: Dialoge avec la visible. 0/21. str. 1958 / str. 1969 / str. Zagreb 1955 Elie Faure: Povijest umjetnosti V . 9 (detalj).4. Das grosse Buch des Kunst. Firenze 1996. Paris. 174.C.9. 0. juni 1991. 1995.15. izvori slika 0/1. Enrico Annoscia: Opća povijest umjetnosti. Gabriele Mandel: Botticelli. Mora: La Conservation des Peintures murales . 15. 0/5. str. Ljubljana. LXI (786) . Zagreb 1955 Gvido Morpurgo-Taljabue: L’esthétique contemporaine une enquête. .72. 1960 Hereward Lester Cooke: Painting Techniques of the Masters. 60. G. str. Geneve. Paris. 0/8. Arpag Mekhitarian: LA PEINTURE EGYPTIENNE . Firenze 1996. 1974 Ivan Focht: Tajna umjetnosti . German Hafner: Kreta i Helada.18 II Smisao poesisa materijalnosti Al secco . Zagreb. 0/24. tekst o knjizi objavljen: Oslobođenje.Howard: The History and Techniques of the great Masters.87. 0/4. 1970/str. 0/20. str. LXI (786) M. Enciklopedija likovnih umjetnosti. 1989 / str. GOYA. 22. Beograd. 477. Genève. Zagreb. 0/9. Hugo Münsterberg: Indijski svetr. Sarajevo 2006 Kosta Bogdanović: o knjizi «Slikarstvo. Braunschweig. 1926 Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST. 0/19. New York. Du Ry: LJUDSTVA STAREGA VZHODA. Bologna. et L. Beograd. 0/15.: Studije o modernoj umjetnosti. 1952 Menaše Dr. M. Braunschweig. 1954 / str. Istorija umjetnosti. 1969 / Plates 73. 1958 / str. 59 Luigina Rissi Bortolatto: : Delacroix / Rizzoli. Beograd. Marco Cianchi: Leonardo / Giunti. 0/10.5. Paris. 0/22.15.72. str. 1990). Alain Mérot: Histoire de l'art 1000 -2000. 1989 / str. London. 0/11. Ljubljana.od zidnih slika Çatal-Hüyüka do meksičkih MURALA 0. XXII. M. 1971 / str. Luc: Slikarstvo. London. Paintings and Drawings. Heft 2. Ludwig Goldscheider: Leonardo. Alain Mérot: Histoire de l'art 1000 -2000. Maltechnik. Luigina Rissi Bortolatto: : Delacroix / Rizzoli. GOYA. 1966 P. str. 1995.Howard: The History and Techniques of the great Masters. 1972 / TAV. 0/6. 1969. 1989 / str. 0/18.W. Ljubljana. tav. Paintings and Drawings.Quartal 1970 Argan. London 1975 H. jun 1991/ str. Milano. Marco Cianchi: Leonardo / Giunti. 1954. metode slikanja i materijali» (Metka Kraigher-Hozo. 11 Leonardo da Vinci: Traktat o slikarstvu. Zagreb.Zagreb 1966 J.Howard: The History and Techniques of the great Masters. 0/13.

od zidnih slika Çatal-Hüyüka do meksičkih MURALA 19 .II Smisao poesisa materijalnosti Al secco .