KARIJERNA ORIJENTACIJA I TRITE RADA

Profesionalni razvoj poinje pitanjima koja se esto postavljaju maloj djeci A, to e ti biti kada
odraste?". U veini sluajeva ut emo odgovore kao: uiteljica, doktor, prodavaica, policajac, sve
ono to je u danom trenutku djetetu poznato.
Dijete ve u ranom stadiju svog ivota dobiva informacije da neto treba postati kada odraste. To su
prvi koraci, nakon kojih slijede odrastanje, izbor srednje kole, fakulteta, posla.
Profesionalni razvoj ne prestaje odabirom zanimanja, on traje cijeli ivot, jer tokom ivota mijenjamo
se mi, a i svijet oko nas. Iako u dananje vrijeme izbor zanimanja nije vie izbor za cijeli ivot",
nepromiljen i ishitren izbor vodi nezadovoljstvu, gubitku vremena i novca.

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA
Profesionalna orijentacija je znanstveno struni postupak pomou kojeg se pojedinac usmjerava u ona
podruja rada koja najbolje odgovaraju njegovim psihofizikim sposobnostima, osobinama linosti i
drutvenim potrebama, i u kojima ima najvie izgleda da uspije.

KOMPENTENCIJE
Pod kompetencijama najee podrazumijevamo vjetine potrebne za obavljanje nekog posla. Imati
samo znanje potrebno za obavljanje nekog posla je potrebno, ali ne i dovoljno, ve su potrebne i neke
dodatne vjetine (npr. za rukovodee polove potrebne su i vjetine voenja)
KOMPETENCIJE = ZNANJE + VJETINE

KARIJERA
U definiranju karijere, eto se razmilja pogreno, mislei:
Da karijeru imaju oni koji rade neto naroito vrijedno (sportai, znanstvenici, politiari)
Da se karijera odnosi samo na napredovanje u poslu po pitanju plae, boljih uvjeta rada.
Da je karijera isto to i zaposlenje tj. posao
Suvremena shvaanja pojma karijere podrazumijevaju:
Svi imaju karijeru, ne odnosi se samo na elitu u drutvu
Karijera je dinamina (nekad napredujemo, nekad ostajemo na istom, a nekad padamo
(otkaz))
Karijera je vie od posla koji obavljamo, ona predstavlja obrazovanje, ulogu u drutvu i
obitelji i slobodno vrijeme
Karijera traje cijeli ivot ne poinje zaposlenjem niti se zavrava mirovinom
Iz prethodnog moemo zakljuiti da je karijera rezultat aktivnosti ovjeka na poslovnom, obiteljskom i
drutvenom ivotu. Predstavlja razvoj pojedinca u uenju i radu tijekom ivota.

KARIJERNA ORIJENTACIJA

Na podruju karijerne orijentacije u Europi u proteklih 120 godina dolo je do velikih promjena. Ti
pomaci posljedica su promjena na tritu rada i brojnih drugih promjena u drutvu. Cilj karijerne
orijentacije je da dovede do vee zapoljivosti.
Praksa zadnjih 20 godina pokazala je da budui razvoj karijerne orijentacije ne moe biti uspjean ako
nije vrsto integriran u politike obrazovanja, zapoljavanja i druge relevantne politike. Navedeno
posebno vai u ekonomskim krizama, koje imaju utjecaj na sve javno financirane djelatnosti.
Uslijed promjena na tritu rada i brojnih drugih promjena u drutvu dolo je do velikih pomaka i na
podruju karijerne orijentacije. Prije deset godina samo napredne drave lanice EU imale su jasno
formiranu politiku i strategiju na podruju karijerne orijentacije. Usvajanjem Rezolucije o
cjeloivotnoj karijernoj orijentaciji u maju 2004. godine nametnuta je obaveza dravama lanicama
da sistematski razvijaju karijernu orijentaciju. Graani bilo koje dobi i u bilo kojem trenutku imali bi
potrebnu strunu pomo pri prepoznavanju svojih sposobnosti, kompetencija i interesa, te donoenju
znaajnih odluka u pogledu obrazovanja, osposobljavanja i zanimanja i upravljanja svojim putanjama
u uenju, radu, i u drugim situacijama.
Cjeloivotna karijerna orijentacija pomae donositeljima politikih odluka u Europi da postignu
zajednike ciljeve, kao to su:
Uinkovito ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje: poveanje udjela sudjelovanja u
obrazovnim procesima i uspjenog zavravanja obrazovnih procesa putem usklaivanja
individualnih interesa i sposobnosti s mogunostima uenja:
Uinkovitost trita rada: poboljanje uinkovitosti rada i motivacije, stope zadravanja
poslova, smanjenje vremena traenja posla i vremena nezaposlenosti kroz poboljano
usklaivanje osobnih kompetencija i interesa s poslom i mogunostima za daljnji
profesionalni razvoj putem podizanja svijesti o trenutnim i buduim mogunostima uenja i
zapoljavanja te kroz zemljopisnu i poslovnu pokretljivost.
Cjeloivotno uenje: olakavanje osobnog razvoja i zapoljivosti svih graana putem stalnog
ukljuivanja u obrazovanje i osposobljavanje pritom pomaui graanima da pronau put
kroz sve razliitije ali povezane putove uenja, prepoznati vjetine koje su mogu prenositi te
priznati njihovo neformalno i informalno steeno znanje.
Socijalna ukljuenost: pomagati obrazovnu, drutvenu i privrednu integraciju i reintegraciju
svih graana i grupa ukljuujui graane treih zemalja, osobito onih koji imaju potekoa u
pristupu i razumijevanju informacija o uenju i poslu to vodi drutvenoj ukljuenosti,
aktivnom graanstvu i smanjenju dugorone nezaposlenosti i ciklusa siromatva.
Drutvena jednakost: pomoi graanima da prevladaju spolne, etnike i dobne prepreke,
prepreke uzorkovane potekoama u razvoju, te institucionalne prepreke u uenju i radu.
Privredni razvoj: podravati poveanje udjela zaposlenih i poduprijeti razvoj radne snage za
uspjenu privredu i drutvo temeljeno na znanju.

FAKTORI KOJI UTJEU NA IZBOR KARIJERE

INTERESI
Interesi mogu biti vie ili manje intenzivni. Takoer mogu trajati dui ili krai vremenski period. Kod
izbora daljeg obrazovanja i karijere, vane su aktivnosti koje volimo i s lakoom inimo. Aktivnosti
uz koje nam vrijeme brzo proe, a koje nas ne zamaraju. Interesi su trajna zanimanja pojedinaca za

odreenu aktivnost. Mogu biti razliiti, ali se najee razvrstavaju prema sadraju. Moemo rei da
postoje sklonosti ka prirodnim, drutvenim zanimanjima, umjetnosti, fizikim, praktinim i
intelektualnim aktivnostima, radu sa stvarima, ljudima, ivotinjama, biljkama itd. ovjek iji su
interesi usmjereni prema umjetnosti i koji ne voli matematiku ili fiziku, teko da e biti sretan kao
profesor fizike, iako je mogue da e zavriti za profesora fizike. Prakse pokazuju da poduzetniji ljudi,
prije ili kasnije nastoje ui u ono zanimanje koje je u skladu sa njihovim interesima.
SPOSOBNOSTI
Nije dovoljno da nas neto samo interesira, potrebno je i imati sposobnosti da to ostvarimo.
Sposobnosti mogu biti: intelektualne (raunanje, pamenje, rasuivanje, brzo rjeavanje novonastalih
situacija, verbalne), motorike (sposobnost prstiju, aka, ruku, brzina reagiranja, koordinacija
pokreta), senzorne (otrina vida, razlikovanje boja, osjetljivost sluha, mirisa, okusa i dodira). Veinu
ovih sposobnosti pronalazimo u svim zanimanjima, meutim zanimanja se razlikuju i u stupnju u
kojem odreene sposobnosti trebaju biti izraene.
OSOBINE LINOSTI
Osobine linosti predstavljaju neto po emu se razlikujemo od drugih ljudi, neto po emu smo
specifini. Osobine linosti razvijaju se pro utjecajem biolokog nasljea, roditelja, vrnjaka,
socijalnog statusa i kulturolokog nasljea. Postoje brojne teorije o tipovima linosti. Teorija koja
linost povezuje s izborima zanimanja je Hollandova teorija linosti, prema kojoj se veina ljudi moe
rasporediti u est tipova linosti:
1) REALISTINI TIP LINOSTI preferira aktivnosti koje zahtijevaju snagu, vjetinu, spretnost,
koordinaciju, manipulaciju strojevima, predmetima ili sredstvima. Osobe koje pripadaju ovom
tipu linosti su srameljive, stabilne, fleksibilne, adaptivne i praktine. Imaju slabije razvijene
verbalne i interpersonalne sposobnosti i stoga nisu sklone interakciji si ljudima. Vole rjeavati
konkretne zadatke.
2) ISTRAIVAKI TIP LINOSTI voli aktivnosti koje ukljuuju razmiljanje, razumijevanje,
organiziranje. Osobe koje pripadaju analitikom tipu linosti su radoznale, analitine,
interpresonalne, originalne, samopouzdne i samostalne. Vole nejasne zadatke i brzo i lako
shvaaju znanstvene formule i zadatke.
3) SOCIALNI TIP LINOSTI preferira aktivnosti koje ukljuuju pomaganje drugima,
savjetovanje i poduavanje drugih. Verbalne i interpersonalne sposobnosti su im nadprosjeno
izraene. Osobe koje pripadaju ovim tipovima linosti su drutvene, kooperativne, prijateljski
nastrojene prema drugima.
4) KONVENCIONALNI TIP LINOSTI voli jasne, strukturirane i nedvosmislene aktivnosti.
Osobe koje pripadaju ovom tipu linosti su uredne, detaljne, precizne i vrijedne. Preferiraju
uredske poslove, jer ih ne karakterizira visok stupanj prilagodljivosti.
5) PODUZETNIKI TIP LINOSTI preferira aktivnosti u kojima verbalnim putem moe
utjecati na druge. Privlae ih natjecanja, vole dominirati nad drugima, dobre su voe i
uspjeni organizatori.
6) UMJETNIKI TIP LINOSTI voli dvosmislene, nejasne aktivnosti, aktivnosti u kojima
matovitost i kreativnost dolaze do izraaja. Osobe koje pripadaju ovom tipu linosti su
emocionalne, izraenije, samostalne, otvorene prema novim iskustvima, ne vole rutinske
poslove.
VRIJEDNOSTI

Vrijednosti podrazumijevaju temeljne ciljeve koje pojedinac eli ostvari. Neki ljudi vrednuju i ele
bogatstvo, drugi cijene mo i utjecaj na druge ljude, treima je vano da ispune ivot nekim drutveno
vrijednim ciljem, kao to je pomaganje drugim ljudima. Prvi e moda nastojati uspjeti kao
poduzetnici, drugi e poeljeti biti direktori, a trei bi mogli nai najvie zadovoljstva u poslu
socijalnog radnika ili moda savjetnika. Ima i drugih ciljeva u ivotu: posvetiti se intelektualnom
stvaralatvu, estetskom ugoaju, smirenom religijskom ivotu i slino.
ZAHTJEVI ZANIMANJA
Zanimanje je skup poslova i radnih zadaa (radnih mjesta) koji su svojim sadrajem i vrstom
organizacijski i tehnoloki toliko srodni i meusobno povezani da ih obavlja jedan izvritelj koji
posjeduje odgovarajua znanja, sposobnosti i vjetine. Pored poeljnih osobina, pri izboru daljeg
obrazovanja i zanimanja potrebno je voditi rauna o posebnim zahtjevima koja odreena zanimanja
imaju, kao i o radnim uvjetima: rad na otvorenom, rad u zatvorenom prostoru; rad u smjenama; rad sa
po ivot opasnim materijama; izloenost visokim temperaturama i drugo. Za veinu zanimanja nisu
potrebni posebni tjelesni i zdravstveni preduvjeti. Meutim, postoje i zanimanja koja zahtijevaju
snaniju tjelesnu konstituciju i besprijekorno zdravstveno stanje. Pri izboru moramo voditi rauna da
izabrano zanimanje nee izazvati zdravstvene smetnje. S druge strane, postoje i neke nae
karakteristike koje ako o njima ne vodimo rauna mogu izazvati smetnje u kolovanju a kasnije i u
radu. To moe biti strah od visine za zanimanja koja zahtijevaju boravak na visini, preosjetljivost na
krv ako elimo biti medicinski radnici, sklonost alergijama ukoliko trebamo raditi sa kemikalijama i
slino.
UTJECAJ OKOLINE
Izboru daljeg obrazovanja treba pristupiti sistematino, upoznajui svijet rada i zanimanja,
prepoznajui osobne interese, sposobnosti, vrijednosti, informirajui se o mogunostima obrazovanja.
Veliki broj uenika ne razmilja dugo i podrobno o svom buduem pozivu. Nije rijedak sluaj da se
uenik upisuje u odreenu kolu, na fakultet, sasvim sluajno, pod utjecajem trenutnog raspoloenja,
prijatelja iz razreda, roditelja ili nekog drugog iz ue ili ire obitelji. Posljedice neadekvatne odluke o
profesiji mogu biti razne kao to su prekid kolovanja, odsustvo motivacije i zalaganja, ope
nezadovoljstvo i nezadovoljstvo sobom. Pozitivan utjecaj blie i ire okoline pri izboru daljeg
obrazovanja i zanimanja ogleda se u podrci koju moemo imati kroz forsiranje talenata i aktivnosti u
kojima smo dobri, pruanju relevantnih informacija i usmjeravanju ka onome to sami elimo.
TRITE RADA
Trite rada moemo takoer podvesti pod utjecaj okoline, jer u dananjem svijetu esto sam izbor
daljeg obrazovanja i zanimanja diktiran je i trenutnom i buduom ponudom i potranjom na tritu
rada. Neka zanimanja su vie neka manje traena. Odreena zanimanja se razvijaju, dok druga
izumiru.

PLANIRANJE KARIJERE
Najee greke koje inimo:
o

Povrno procjenjujemo sebe i svoje mogunosti

Ne pravimo razliku izmeu interesa i sposobnosti za odreeno zanimanje

Nemamo dovoljno informacija o svijetu rada i zanimanja

Doputamo da drugi donose odluke umjesto nas samih

Nezainteresirani smo i preputeni snovima (odluka u posljednji trenutak, preputanje

sluaju)
Planiranje karijere zahtijeva osmiljen skup koraka i priprema, bilo da se radi o kratkoronom ili
dugoronom planiranju. U kratkoronom planiranju vie smo orijentirani ka osobnim ciljevima koji se
tiu samo nas i na koje moemo uticati, dok dugorono planiranje podrazumijeva poznavanje ireg
konteksta. Situacija na tritu se mijenja, poslovi se mijenjaju, radna mjesta takoer - vjetine u kojima
ste vrhunski danas, moda sutra nee biti potrebne.
Proces planiranja karijere trebao bi obuhvatiti sljedea podruja:
Interno sagledavanje (samoprocijena interesa, sposobnosti, vrijednosti, ciljeva, vlastitih mogunosti)
Eksterno (vanjsko) sagledavanje (cilj drugog koraka je istraiti svijet poslova i radnih mjesta,
podruja koja vam odgovaraju, ukljuujui zahtjeve koji e biti postavljeni pred vas. Ovaj korak
takoer ukljuuje sve vanjske faktore koji e moda utjecati na vae odluivanje: obitelj, obrazovanje,
zanimanje, politiki stavovi, slobodno vrijeme, itd.
Donoenje odluke glavni cilj je suziti mogunost izbora, razmotriti sve faktore koji utjeu na odabir
pravca u karijeri, identificirati mogua radna mjesta, procijeniti sebe u odnosu na odabrana radna
mjesta, definirati alternative.
Poduzimanje aktivnosti u ovom koraku ve znamo to elimo, potrebno je da osmislimo nain na
koji emo ostvariti svoje ciljeve. Koja su to znanja i vjetine koje trebamo unaprijediti? Kako ih
unaprijediti? Jedan od naina je da izradimo terminski plan aktivnosti, listu koja e odgovoriti na
sljedea pitanja: to? Kako? Kada? Gdje?.
Plan B" - ponekad i kada donesemo odluku iz nekih razloga na koje ne moemo uticati nismo u
mogunosti odluku sprovesti u djelo. To ne znai da trebamo odustati i razoarati se. Naprotiv, kod
donoenja bilo koje znaajnije odluke, potrebno je da unaprijed imamo i drugo rjeenje alternativu,
koja nam moe pomoi da prebrodimo prepreke na koje smo naili.
Preispitivanje S vremena na vrijeme potrebno je da uzmemo listu koju smo sainili, procijenimo
koliko smo blizu ispunjenju svojih ciljeva i procijenimo da li se neto promijenilo ili moda na osnovu
novonastalih okolnosti sami elimo neto izmijeniti.

UPITNIK ZA PROCJENU INTELIGENCIJE

Sada zvjezdicom oznaite onu grupu pitanja gdje imate 4 tvrdnje oznaene. To je vjerojatno vaa
najjaa inteligencija iako je moda niste jo do kraja razvili kroz vjetine i interese. Sa plusom
oznaite onu inteligenciju gdje imate 3 oznaene tvrdnje. To su takoer vae jake strane.
to god je vaa najjaa sposobnost trebate nadi naina da ih iskoristite. Ukoliko i svoju karijeru
budete usmjeravali u skladu sa vaim jakim stranama, uenje i rad bide vam jednostavniji, zanimljiviji
i donositi vie nagrade.
Howard Gardner, profesor na Harvard University i autor ove podjele inteligencija dao nam je i opise
koji vam mogu pomoi da razumijete svoje jake strane:
1. Lingvistika inteligencija odnosi se na sposobnosti razumijevanja i produciranja usmenog govora
i pisanja. Tipini primjeri profesija u kojima rade ljudi sa razvijenom lingvistikom inteligencijom su
pisci, pregovarai, predstavnici za odnose za javnou.

2. Logiko matematika inteligencija sposobnost analiziranja, logikog zakljuivanja, tipina za

naunike, ekonomiste, raunarske programere. Ipak treba napomenuti da se logiko zakljuivanje
oekuje u svakoj profesiji bez obzira na stepen sloenosti.
3. Vizualno spacijalna inteligencija sposobnost da se vizualiziraju i kreiraju slike u glavi, tipina za
arhitekte, navigatore, umjetnike, fotografe, zanatlije, turistike vodie.
4. Muzika inteligencija sposobnost da se proizvode i prepoznaju sloeni zvukovi. Tipina za
muziare i sve druge u muzikoj industriji kao to su majstori tona, DJ-evi, strunjaci na miksetama.
5. Tjelesno kinestetika inteligencija sposobnost da se uspjeno koristi tijelo, pokreti tijela,
spretnost u prstima i aci, preciznost pokreta. Tipina za sportae, kirurge, vodoinstalatere, zanatlije
koje proizvode kroz precizni rad prstima. Ljudi koji su spretni sa rukama esto i ne prepoznaju da
posjeduju visoko rangiranu inteligenciju.
6. Interperonalna sposobnost da se uspjeno komunicira sa drugim ljudima, da se prepoznaju
osjeaji kod drugih ljudi i da se vlastito ponaanje prilagodi situaciji. Tipina je za uspjene prodavae,
dobre trenere, uitelje, ali i roditelje.
7. Intrapersonalna inteligencija sposobnost da se prepoznaju vlastita osjeanja, da se kreiraju
planovi i ciljevi, da se analizira vlastito ponaanje i koriste pouke iz prolih situacija u buduim
aktivnostima.
Nae sposobnosti ili inteligencija nam omoguava da lake savladavamo zadatke za koje posjedujemo
odgovarajue sposobnosti i da budemo uspjeni na poslu. Ali, samo sposobnosti nisu jedini klju
uspjeha. Ima puno ljudi na svijetu koji su vrlo inteligentni i u isto vrijeme neuspjeni i tuni.

TRITE RADA
Trite rada oznaava ponudu i potranju radnika, ukljuujui njihovu pripremu, zapoljavanje,
napredovanje, otkaze, ekanja na posao, konkurenciju u traenju posla i na samom poslu.
Radni kontigent ini stanovnitvo radne dobi, odnosno mukarci dobi 15 64 godine i ene dobi 15
59 godina. Oni predstavljaju okvir ponude radne snage na tritu rada.
Osobe koje ine stvarnu ponudu rada, radne snaga ili ekonomski aktivno stanovnitvo, dio su
kontigenta radne dobi koji je aktivno ukljuen na trite rada na nain da su zaposleni ili da aktivno
trae posao.
Radnu snagu ili aktivno stanovnitvo ine sve zaposlene i nezaposlene osobe
Prama ILO definiciji nezaposlenom osobom smatra se osoba koja:
Ima vie od 15 godina
u referentnom tjednu nije obavljala nikakvu aktivnost za plau ili drugu naknadu
u toku etiri tjedna aktivno traila posao
bi mogla poeti raditi tokom dvije naredne sedmice, ako joj bude ponuen posao
Apsolutna nezaposlenost toan broj nezaposleni osoba
Relativna nezaposlenost stopa nezaposleni, omjer nezaposleni osoba i radne snage
Stopa aktivnosti predstavlja postotno uee radne snage u radno sposobnom stanovnitvu
Stopa nezaposlenosti predstavlja postotno uee nezaposlenih osoba u radno sposobnom
stanovnitvu.
UZROCI NEZAPOSLENOSTI

Strukturalne promjene u ekonomiji

tokom rata industrija u BiH u velikoj mjeri je unitena (djelomino ili potpuno), ako podatke o
zaposlenosti iz 1991 usporedimo s podacima danas, vidjet emo da je izgubljen veliki broj
radnih mjesta u proizvodnji.
Obrazovanje i cjeloivotno uenje
nesklad izmeu upisa na fakultete u odnosu na ono to trite rada moe apsorbirati
odreeni studenti biraju fakultete koji e ih kolovati za rad u javnom sektoru
Potranja za radnom snagom ovisi o stanju u gospodarstvu (izvedena potranja)

STANJE NA TRITU RADA U BiH

Tablica 1. Osnovni indikatori na tritu rada u BiH

Graf 1. Stope nezaposlenosti prema anketi o radnoj snazi

Izvor: Agencija za statistiku BiH

Graf 2. Broj nezaposlenih osoba dobi 25 29 za razdoblje 2012. 2013.

Izvor: Federalni zavod za zapoljavanje (www.fzzz.ba)

Tablica 2. Stopa zaposlenosti i nezaposlenosti mladih u F BiH

Izvor: Analiza politike zapoljavanja u BiH, CCI, lipanj 2013., Sarajevo

Tablica 3. Broj potreba za radnicima ( 06/2013.) u F BiH promatrano po upanijama/kantonima

Izvor: Federalni zavod za zapoljavanje (www.fzzz.ba)

Tablica 4. Nezaposleni koji prvi put trae zaposlenje (06/2013.) u F BiH promatrano po
upanijama/kantonima

Izvor: Federalni zavod za zapoljavanje (www.fzzz.ba)

SREDNJE OBRAZOVANJE STANJE NA TRITU RADA

Najbrojnija zanimanja
U 2011. godini na evidenciji nezaposlenih u F BiH najbrojnija su bila sljedea zanimanja srednje
strune spreme:
III stupanj: prodava, automehaniar, bravar, kuhar
IV stupanj: ekonomski tehniar, maturant gimnazije, strojarski tehniar, medicinska sestra

Analiza oglasa u slubama za zapoljavanje, web-portalima i tisku pokazuje da su na tritu rada

traeni: komercijalisti, menaderi prodaje i prodavai, strunjaci iz oblasti informacijskih tehnologija,
a veliko zanimanje je i za raznim drugim ekonomskim zanimanjima.
U veini oglasa, osim radnog iskustva, kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa traena su dodatna
znanja i vjetine, kao to je poznavanje rada na raunalu i stranog jezika, uglavnom engleskog,
ali i vozaka dozvola B kategorije.

VISOKO OBRAZOVANJE STANJE NA TRITU RADA

Najbrojnija zanimanja
U 2011 godini na evidenciji nezaposlenih u F BiH najbrojnija su bila sljedea zanimanja visoke
strune spreme:
VII stupanj (VSS) diplomirani pravnik, diplomirani ekonomist, diplomirani socijalni radnik,
diplomirani novinar i diplomirani politolog
Kao i prethodnih godina, meu nezaposlenim osobama sa VSS najbrojniji su diplomirani pravnici i
diplomirani ekonomisti, ali se oni i najbre zapoljavaju.
Evidentna je potranja za diplomiranim inenjerima informatike i elektronike, kao i diplomiranim
inenjerima telekomunikacija, prometa, geodezije, geologije i graevine
Analiza oglasa u slubama za zapoljavanje, web-portalima i tisku pokazuje da su traeni: farmaceuti
(magistri farmacije), pravnici, ekonomisti, komercijalisti, menaderi prodaje i prodavai, IT
strunjaci, a veliko zanimanje je i za knjigovoama, raunovoama i raznim drugim ekonomskim
zanimanjima, kao i za ljekarima, nastavnim kadrom, inenjerima razliitih profila.
Tablica 5. Nezaposlene osobe na evidenciji najbrojnija zanimanja po strunoj spremi (09/2013) za
Hercegbosansku upaniju

Izvor: Federalni zavod za zapoljavanje (www.fzzz.ba)

Nezaposleni ne ele posao

ak i u ovo vrijeme krize i vrijeme kad ne dolazi esto do otvaranja novih radnih mjesta dogaa se da
poslodavac nije pronaao radnika, a zabiljeeni su i sluajevi da nezaposlene osobe, iz raznih razloga,
nisu eljele otii na ponueno radno mjesto.
Potrebno je uzeti u obzir problem mobilnosti radne snage.