You are on page 1of 72

PROZORI

Energetska uinkovitost

mr.sc. Zoran Veri, dipl.ing.arh.


Sveuilite u Zagrebu - Arhitektonski fakultet

Zagreb, 23. 04. 2009.

Energetska uinkovitost u zgradarstvu


Potronja energije u zemaljama EU

28%
41%

31%

stambeni i tercijarni sektor

industrija

transport

Energetska potronja u zgradama zemalja EU


16%
4%

javni sektor

52%

14%
5%
9%

zagrijavanje prostora

priprema tople vode

kuhanje

rasvjeta

hlaenje

uredska oprema

11%
7%

stambeni sektor

57%

25%

grijanje prostora

priprema tople vode

kuhanje

elektrini ureaji

Gubitak energije kroz zidove u 2001.


(The critical importance of building insulation for the environment, www.eurima.org)

- 20% emisija CO2 u 1990. iz stambenog i tercijarnog sektora (podaci EK )

- postoje veliki potencijali utede toplinske energije poveanjem toplinske zatite


novih i postojeih zgrada

Debljine toplinske izolacije

Zakonodavne mjere u EU....


.... na podruju koje ukljuuje utedu energije u zgradama i zatitu okolia u
Europi doneseno je niz Direktiva od kojih se istiu:
89/106/EEC od 21.12.1988.
- o usklaivanju zakonskih i upravnih propisa drava lanica o graevnim
proizvodima
93/76/EEC od 13.09.1993.
- o ograniavanju emisija ugljikovog dioksida kroz uinkovito koritenje energije
2002/91/EC od 16.12.2002.
- o energetskim svojstvima zgrada (EPBD)
Pasivna kua
- standard za sve nove zgrade poslije 2011. (odluka EC 31.1.2008.) ????

Direktiva 89/106/EEC od 21.12.1988.


Direktiva o graevnim proizvodima 89/106/EEC propisuje da graevina i njezini
ureaji za grijanje, hlaenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgraeni na
nain da, u odnosu na mjesne klimatske prilike, potronja energije prilikom
njihova koritenja bude jednaka propisanoj razini ili nia od nje, a da za osobe
koje borave u graevini budu osigurani zadovoljavajui toplinski uvjeti.

SAVE Direktiva 93/76/EEC od 13.09.1993.


Polazita i ciljevi:
- elja da se poduzmu akcije usmjerene
postizanju stabilizacije emisija CO2 u 2000.
godini prema vrijednostima iz 1990.;
- ouvanje kvalitete okolia, te racionalne
uporabe prirodnih izvora;
osiguranje transparentnosti na tritu
nekretnina i poticanje investiranja u utedu
energije
kroz
pruanje
objektivnih
informacija o energetskim svojstvima zgrade
(uvoenje energetske certifikacija zgrada);
- uteda energije u stambenom sektoru
potaknuti e se obraunom stvarne
potronje energije za grijanje, klimatizaciju,
i toplu vodu.

SAVE Direktiva 93/76/EEC od 13.09.1993.


U lanku 1. odreuje se cilj ogranienje emisija CO2 poveanjem energetske
uinkovitosti.
Cilj se postie implementacijom programa:
- donoenje zakona i propisa;
- provoenjem ekonomskih ili administrativnih instrumenata;
- informiranje, edukacija, dobrovoljni ugovori.
Implementacija programa treba obuhvatiti:
- uvoenje energetske certifikacije zgrada;
- plaanje rauna za grijanje, klimatizaciju i toplu vodu prema stvarnoj potronji,
- uvoenje tree strane financiranja u investiranje energetske uinkovitosti kod
javnog sektora;
- poboljanje toplinske zatite novih zgrada;
- provoenje redovitih kontrole kotlova;
- provoenje energetske procjene kod velikih energetskih potroaa.

Direktiva 2002/91/EC od 16.12.2002.


SAVE Direktiva pokazala je znaajne koristi
- Potreba za komplementarnim pravnim instrumentom radi definiranja konkretnih
akcija s ciljem postizanja veih uteda i smanjenja razlika izmeu rezultata koje
zemlje postiu na ovom podruju doprinijela je donoenju nove Direktive
- Cilj donoenja nove Direktive:
poboljanje energetske uinkovitosti zgrada, smanjenje energetskih potreba

Direktiva 2002/91/EC od 16.12.2002.


Razlozi:
- kljuni izvori energije (nafta, kruta goriva) su i glavni izvori emisija CO2 ;
- potivanje Kyoto protokola (obveze - smanjiti emisije staklenikih plinova za 8%
do 2010.) - zgradarstvo i industrija 20% ukupnih emisija;
- potreba osiguranja sigurnosti opskrbe energijom
stambeni i tercijarni sektor troe oko 40% ukupne energetske potronje s
tendencijom poveanja potronje i emisije CO2 ;
- zgradarstvo je znaajno za dugoronu potronju energije.

Implementacija
Direktive o energetskim svojstvima zgrada, 2002/91/EC (EPBD)
u hrvatsko zakonodavstvo

- zastarjelost postojeih propisa


- obveza usklaivanja tehnikog zakonodavstva
RH s pravnom
steevinom EU - donoenje propisa uvrteno je u Nacionalni program
Republike Hrvatske za pridruivanje Europskoj Uniji za 2005. godinu (NPPU)
- meunarodne obveze iz podruja zatite okolia - Kyoto protokol
obvezuje RH na smanjenje emisije staklenikih plinova za 5% u razdoblju
2008.-2012. u odnosu na izabranu referentnu 1990.* godinu.
* teko ostvariv cilj (mala emisija CO2 bila je uzrokovana velikim udjelom hidroenergije i
plina u proizvodnji elektrine energije, velikog uvoza elektrine energije i male
industrijske potronje)

Toplinska zatita - kratki pregled u RH


1970. Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za toplinsku zatitu zgrada
- prvi propis o toplinskoj zatiti zgrada, odreene su najvee dozvoljene vrijednosti koeficijenta
prolaska topline k za pojedine graevne elemente za odreenu klimatsku zonu;

1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u graevinarstvu, tehniki uvjeti


za projektiranje i graenje zgrada
- donosi nove vie zahtjeve u pogledu toplinske zatite zgrada;
1987. Inovirano izdanje norme JUS U.J5.600 toplinska
graevinarstvu, tehniki uvjeti za projektiranje i graenje zgrada

tehnika

- racionalna uporaba toplinske energije osigurava se: propisivanjem najveih specifinih


transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i doputenih toplinskih gubitaka provjetravanjem.

Strategija energetskog razvitka RH (N.N. 38/02)


- ciljevi poveanja energetske uinkovitosti i udjela obnovljivih izvora energije,
smanjenje ukupne potronje energije u zgradarstvu

Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04)


- sadri bitne zahtjeve za graevinu preuzete iz Direktive Vijea EU 89/106/EEC od 21.
prosinca 1988. koja se odnosi na graevne proizvode

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama


(NN 79/2005, 155/2005, 74/2006)
HRN EN 832:2000
Toplinske znaajke zgrada - Proraun potrebne energije za grijanje -Stambene zgrade
(EN 832:1998)

Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u


zgradama (NN 110/2008)
HRN EN ISO 13790:2008
Energetska svojstva zgrada - Proraun potrebne energije za grijanje i hlaenje prostora
(EN ISO 13790:2008)

Energetska efikasnost u zgradarstvu - nove zakonodavne mjere u RH


Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u
zgradama (NN 110/2008)
(zamjena Tehnikog propisa o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u
zgradama)
stupio na snagu 31.03.2009.
Tehniki propis o sustavima grijanja i hlaenja zgrada (NN 110/2008)
stupio na snagu 31.03.2009.
Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (NN 113/2008)
stupio na snagu 30.9.2008., obavezna primjena u projektima za nove zgrade
od 01.09.2009. godine
(obaveza certificiranje postojeih zgrada ovisno o kategoriji zgrada, uvjetima
koritenja i prometu nekretninom)
Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske
preglede i energetsko certificiranje zgrada (NN 113/2008)
stupio na snagu 30.09.2008.

RAZLIKE ?

Energetski uinkovito projektirane zgrade

mali gubici topline


kroz oploje, ventilacija, ....

+
veliki dobici od sunca

=
manje topline za grijanje zgrade

Toplinska bilanca zgrade

Qh = Ql . Qg
Qh

potrebna toplina za grijanje za proraunsko razdoblje

Ql

ukupni toplinski gubitak (kroz oploje zgrade zid, prozor, krov, pod,...);

faktor iskoristivosti;

Qg

ukupni dobitak topline (pasivno od sunca i od unutarnjih izvora topline).

Ql
Ql
Qg
Qg

Qh

Qg

Qh

Qg

Toplinski gubici Ql

Ql = H . (i e) . t
H
t
i
e

koeficijent toplinskog gubitka zgrade;


trajanje proraunskog razdoblja;
projektna unutarnja temperatura;
srednja vanjska temperatura tijekom proraunskog
razdoblja.

Koeficijent toplinskog gubitka zgrade H

H = HT + HV
HT
HV

koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka kroz omota;


zgrade, izraunat prema normi EN 13789;
koeficijent toplinskog gubitka zbog provjetravanja.

Toplinski dobici Qg

Qg = Qi + Qs
Qi
Qs

unutarnji toplinski dobitak;


toplinski dobitak od sunca.

Qi

se proraunava ili se odreuje na temelju statistikog podatka (5 W/m2 poda)

Qs

se proraunava u odnosu na ukupnu energiju globalnog sunevog zraenja Is na


jedininu povrinu orijentacije j i efektivnu prijemnu plotinu ostakljenog
elementa As.

Qs = j Is n As
Is

ukupna energija globalnog sunevog zraenja na jedininu povrinu orijentacije j

As

efektivna prijemna plotina ostakljenog elementa n s orijentacijom j


(ovisi o: plotini elementa, faktoru zasjenjenja, faktoru umanjenja zbog
ureaja za zatitu od sunca, faktoru udjela okvira i stupnju proputanja sunevog
zraenja kroz staklo:

As = A . Fs . Fc . Ff . g

Energetski uinkovito projektirane zgrade se razvrstavaju prema godinjoj


potrebnoj toplini za grijanje Qh (gubitak po m neto korisne povrine) na:
- niskoenergetske zgrade

40 (50) kWh/(m.a)

- pasivne zgrade

10 (15) kWh/(m.a)

- nulenergetske zgrade

~ 0 kWh/(m.a)

Toplinski gubici kroz


graevne dijelove zgrade

18%
36%
10%

36%

vanjski zidovi

prozori

pod

krov

18%

52%

18%

12%

Oploje grijanog dijela


zgrade

vanjski zidovi

prozori

pod

krov

Termografski snimak proelja zgrade

Zahtjevi za prozor
- osvjetljenje prostorija
- provjetravanje prostorija
- toplinska zatita
- zvuna zatita
- zatita od atmosferskih utjecaja
- zatita od osunanja (insolacije)
- sigurnost

Prozori - toplinska zatita


S obzirom na toplinsku zatitu prozor je slaba toka u vanjskoj pregradi, pa
gubici topline kroz prozore mogu biti veliki.
Smanjenje gubitaka kroz prozore postie se ogranienjem veliine prozora,
viestrukim ostakljenjem, ostakljenjem staklima s poboljanom toplinskom
izolacijom, izborom materijala za okvire te brtvljenjem.

Prozor
- zatita od gubitka topline iz grijanog prostora
- prijemnik za Sunevu energiju

Toplinski gubici kroz prozor:


- transmisijski gubici (HT)
- ventilacijski gubici (HV)

Koeficijent prolaska topline U (W/m2K):


- stare zgrade U = 3.00 do 3.50 W/m2K
- nove zgrade U = 1.40 do 1.80 W/m2K
- niskoenergetske i pasivne kue U = 0.80 do 1.00 W/m2K

TEHNIKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI


ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI U
ZGRADAMA
(NN 110/2008)

Zahtjevi za prozore

Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i


toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/2008)
Ovim Tehnikim propisom propisuju se :
- tehniki zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zatite zgrada.
Ovim Propisom implementira se:
- Direktiva 2002/91/EC Europskog parlamenta od 16. prosinca 2002.g. o
energetskim svojstvima zgrada;
- Direktiva 89/108/EEC Europskog parlamenta od 22. prosinca 1989. g. u dijelu
koji se odnosi na graevne proizvode koji se ugrauju u zgrade u svrhu
ispunjavanja bitnog zahtjeva za graevinu: uteda eneregije i toplinska zatita

Minimalna toplinska zatita


lanak 25.
(1) Za zgradu koja se grije na temperaturu viu od 12 C koeficijenti prolaska topline, U [W/(mK)], graevnih dijelova
zgrade koji granie s vanjskim zrakom, tlom ili dijelom zgrade s temperaturom 12 C ne smiju biti vei od vrijednosti
utvrenih u tablici 5. iz Priloga C ovoga Propisa.
(2) U tablici iz stavka (1) ovoga lanka navedene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U [W/(mK)], vrijede za svaki
graevni element plotine 0,5 m ili vei.

(3) Za zgradu koja se grije na temperaturu 18 C ili viu koeficijent prolaska topline,
U [W/(mK)], prozora, balkonskih vrata, krovnih prozora i drugih prozirnih
elemenata u omotau grijanog dijela zgrade ne smije biti vei od 1,80 W/(mK).
(4) Za zgradu koja se grije na temperaturu viu od 12 C, a manju od 18 C,
koeficijent prolaska topline, U [W/(mK)] prozora, krovnih prozora i/ili drugih
prozirnih elemenata koji se u grauju u omotau grijanog dijela zgrade ne smije biti
vei od 3,00 W/(mK).
(5) Za zgradu koja se grije na temperaturu viu od 12 C koeficijent prolaska
topline, U [W/(mK)], stijenki kutije za rolete ne smije biti vei od 0,80 W/(mK).
(6) Za zgradu koja se grije na temperaturu viu od 12 C koeficijent prolaska
topline, U [W/(mK)], vanjskih vrata s neprozirnim vratnim krilom ne smije biti vei
od 2,90 W/(mK).

Odreivanje koeficijenta prolaska topline UW


lanak 34.

za prozore i balkonska vrata prema HRN EN ISO 10077-1:2002, s tim da se


mogu koristiti izmjerene U vrijednosti okvira prema HRN EN 12412-2:2004 i
ostakljenja prema HRN EN 674:2005, ili prema tehnikim specifikacijama za
proizvode, odnosno mjerenjem prema HRN EN ISO 12567-1:2002;
za ostakljenje prema HRN EN 673:2003, ili prema tehnikim specifikacijama
za proizvode.

Norma HRN EN ISO 10077-1


Toplinske znaajke prozora, vrata i zaslona Proraun koeficijenta prolaska
topline 1. Dio: Pojednostavljena metoda
U ovoj normi su opisani postupci za proraun koeficijenta prolaska topline
prozora i vrata, koji se sastoje od ostakljenja ili neprozirne ispune ugraene u
okvir, sa i bez zaslona.
U normi se uzimaju u obzir:
- razliite vrste ostakljenja (staklo ili plastika; jednostruko ili viestruko
ostakljenje; s ili bez slojeva niske emisije; s meuprostorima punjenim zrakom ili
drugim plinovima);
- razne vrste okvira (drvo; plastika; metal s i bez prekida toplinskih mostova;
metalni okvir s tokastim metalnim vezama, npr. noicama, ili bilo koja
kombinacija materijala);
- u odgovarajuem sluaju, dodatan toplinski otpor zbog djelovanja razliitih
vrsta zaslona, ovisno o njihovoj zrakopropusnosti.

Proraun koeficijenta prolaska topline prozora UW


(HRN EN ISO 10077-1)

Jednostruki prozori

UW =

AgU g + Af U f + lg g
Ag + Af

Ug - koeficijent prolaska topline ostakljenja;


Uf - koeficijent prolaska topline okvira;
g - koeficijent duljinskog prolaska topline
zbog kombiniranog toplinskog utjecaja
ostakljenja, odstojnika i okvira

Proraun koeficijenta prolaska topline ostakljenja Ug


(HRN EN ISO 10077-1)

Jednostruko ostakljenje

Ug =

1
dj

Rse +
j

+ Rsi

Ug

Viestruko ostakljenje

Ug =

1
Rse +
j

dj

+ Rs , j + Rsi
j

Rse - vanjski ploni otpor prijelaza topline;


j - toplinske provodljivosti stakla ili sloja materijala j;
dj - debljina stakla ili sloja materijala j;
Rsi - unutarnji ploni otpor prijelaza topline;
Rs,j - toplinski otpor zranog sloja j.

UW =

AgU g + Af U f + lg g
Ag + Af

Ostakljenje - U i g vrijednosti

U - vrijednost

g - vrijednost

Pojaana toplinska zatita postie se primjenom IZO stakla kojima su tehnoloki


poboljana svojstva djelovanjem na prijenos i zraenje toplinskog protoka.
1) Zamjena suhog zraka inertnim plinovima je prvi korak.
2) Koritenje u sastavu IZO stakla LOW-E stakla (na povrinu stakla deponira se osobito
selektivan sloj molekula oksida koji reflektiraju samo toplinsko zraenje IC - zrake).
Kroz stakla "niske emisije" gubi se manje topline jer ta stakla dio energije vraaju natrag u
pravcu iz kojeg ona dolazi.
1)

2)
LOW-E staklo

IZO staklo LOW-E

U - vrijednosti razliitih tipova stakla

Svojstva stakla u odnosu na razliite kompozicije ostakljenja

L
g

U - koeficijent transmisijskog prolaska topline


g - stupanj proputanja ukupne energije suneva zraenja
v - transmisija svjetlosti

Nisko-energetsko IZO-staklo
Dvoslojno staklo s folijom u meuprostoru

U = od 0.44 W/m2K
g = 16 - 57 %
v = 23 - 59 %

THERMUR HM

"Vacuum glass"
"Vacuum" staklo s U-vrijednosti cca 1.1 W/m2K je u upotrebi uglavnom na Azijskom
tritu.
"Vacuum" staklo s U-vrijednosti 0.4 - 0.5 W/m2K i ukupne debljine <10 mm je u fazi
razvoja i za sada nije za komercijalnu upotrebu.

Tablica C.2 Koeficijent prolaska topline Ug dvostrukog i trostrukog ostakljenja


ispunjenog razliitim plinovima
(HRN EN ISO 10077-1)

Ostakljenje

Vrsta

Staklo

Normalna
emisivnost

Vrsta plina u meuprostoru


(koncentracija plina 90 %)

dimenzije
mm

Zrak

Argon

Kripton

SF6

NAPOMENA Vrijednosti koeficijenta prolaska topline u tablici izraunate su prema EN 673. One
vrijede za navedene emisivnosti i koncentracije plina. U sluaju odreenih ostakljenja, emisivnost i/ili
koncentracija plina moe se s vremenom promijeniti. Postupci za vrednovanje uinka starenja na
toplinska svojstva ostakljenja navedeni su u prEN 1279-1 i peEN 1279-3.

Ostakljenje

Vrsta

Vrsta plina u meuprostoru


(koncentracija plina 90 %)
Staklo

staklo bez dodat.


sloja
(normalno)

jedna ploa
stakla s dodat.
slojem

dvostruko
ostakljenje

jedna ploa
stakla s dodat.
slojem

jedna ploa
stakla s dodat.
slojem

jedna ploa
stakla s dodat.
slojem

Normalna
emisivnost

0,89

0,4

0,2

0,1

0,05

dimenzije
mm

Zrak

Argon

Kripton

SF6

4-6-4

3,3

3,0

2,8

3,0

4-9-4

3,0

2,8

2,6

3,1

4-12-4

2,9

2,7

2,6

3,1

4-15-4

2,7

2,6

2,6

3,1

4-20-4

2,7

2,6

2,6

3,1

4-6-4

2,9

2,6

2,2

2,6

4-9-4

2,6

2,3

2,0

2,7

4-12-4

2,4

2,1

2,0

2,7

4-15-4

2,2

2,0

2,0

2,7

4-20-4

2,2

2,0

2,0

2,7

4-6-4

2,7

2,3

1,9

2,3

4-9-4

2,3

2,0

1,6

2,4

4-12-4

1,9

1,7

1,5

2,4

4-15-4

1,8

1,6

1,6

2,5

4-20-4

1,8

1,7

1,6

2,5

4-6-4

2,6

2,2

1,7

2,1

4-9-4

2,1

1,7

1,3

2,2

4-12-4

1,8

1,5

1,3

2,3

4-15-4

1,6

1,4

1,3

2,3

4-20-4

1,6

1,4

1,3

2,3

4-6-4

2,5

2,1

1,5

2,0

4-9-4

2,0

1,6

1,3

2,1

4-12-4

1,7

1,3

1,1

2,2

4-15-4

1,5

1,2

1,1

2,2

4-20-4

1,5

1,2

1,2

2,2

Ostakljenje

Vrsta

Vrsta plina u meuprostoru


(koncentracija plina 90 %)
Staklo

staklo bez dodat.


sloja
(normalno)

dvije ploe s
dodat. slojem

trostruko
ostakljenje

dvije ploe s
dodat. slojem

dvije ploe s
dodat. slojem

dvije ploe s
dodat. slojem

Normalna
emisivnost

0,89

0,4

0,2

0,1

0,05

dimenzije
mm

Zrak

Argon

Kripton

SF6

4-6-4-6-4

2,3

2,1

1,8

2,0

4-9-4-9-4

2,0

1,9

1,7

2,0

4-12-4-12-4

1,9

1,8

1,6

2,0

4-6-4-6-4

2,0

1,7

1,4

1,6

4-9-4-9-4

1,7

1,5

1,2

1,6

4-12-4-12-4

1,5

1,3

1,1

1,6

4-6-4-6-4

1,8

1,5

1,1

1,3

4-9-4-9-4

1,4

1,2

0,9

1,3

4-12-4-12-4

1,2

1,0

0,8

1,4

4-6-4-6-4

1,7

1,3

1,0

1,2

4-9-4-9-4

1,3

1,0

0,8

1,2

4-12-4-12-4

1,1

0,9

0,6

1,2

4-6-4-6-4

1,6

1,3

0,9

1,1

4-9-4-9-4

1,2

0,9

0,7

1,1

4-12-4-12-4

1,0

0,8

0,5

1,1

NAPOMENA Vrijednosti koeficijenta prolaska topline u tablici izraunate su prema EN 673. One vrijede za navedene emisivnosti i koncentracije
plina. U sluaju odreenih ostakljenja, emisivnost i/ili koncentracija plina moe se s vremenom promijeniti. Postupci za vrednovanje uinka
starenja na toplinska svojstva ostakljenja navedeni su u prEN 1279-1 i peEN 1279-3.

Dodatak D (obavijesni) - HRN EN ISO 10077-1

Koeficijent prolaska topline okvira - Uf


Vrijednosti Uf odreene pomou numerikih proraunskih postupaka (konanih
elemenata, konanih razlika) u skladu s EN ISO 10077-2, mogu se koristiti kao
ulazni podaci za proraune, isto kao i vrijednosti Uf dobivene izravnim
mjerenjima pomou postupka u vruoj komori u skladu s EN 12412-2.
Ako nisu dostupni nikakvi drugi podaci, u proraunima se mogu koristiti
vrijednosti za odgovarajue vrste okvira dobivene iz priloenih tablica i
dijagrama.

UW =

AgU g + Af U f + lg g
Ag + Af

Daljnji razvoj ne bi trebao biti ogranien tablinim vrijednostima Uf. Vrijednosti


za okvire koji nisu opisani u tablicama treba odrediti mjerenjima ili proraunima.

g - koeficijent duljinskog
prolaska topline
zbog kombiniranog toplinskog
utjecaja ostakljenja, odstojnika
i okvira

UW =

AgU g + Af U f + lg g

Ig x g

Ag + Af

g - koeficijent duljinskog prolaska topline

Izoterme za: e = -5C, i = +20C

Prozori sa zatvorenim zaslonima


(HRN EN ISO 10077-1)

Zaslon s vanjske strane prozora uzrokuje dodatan toplinski otpor, koji


potjee i od sloja zraka obuhvaenog izmeu zaslona i prozora, i od
samog zaslona. Koeficijent prolaska topline prozora sa zatvorenim
zaslonom, UWS , izrauna se slijedeom jednadbom:

U WS

1
=
1 / U W + R

UW - koeficijent prolaska topline prozora;


R - dodatan toplinski otpor zbog sloja zraka obuhvaenog izmeu zaslona i prozora i zbog
samog zatvorenog zaslona.

Zatita od insolacije (osunanja)


- puni prozorski kapci
- aluzije (rebrenice, grilje)
- rolete (od drvenih, plastinih ili aluminijskih profiliranih letvica)
- lamelne aluzije
- tekstilne rolete
- istaci
- specijalna stakla

Stakla za zatitu od osunanja

Zatita od osunanja
lanak 15.

(1) Pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja suneva zraenja tijekom ljeta
potrebno je sprijeiti odgovarajuim tehnikim rjeenjima.
(2) Kada je tehniko rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka naprava za zatitu od
suneva zraenja prozirnih elemenata u omotau zgrade, tada za prostoriju s
najveim udijelom ostakljenja u plotini proelja, odnosno krova koji pripadaju
toj prostoriji, produkt stupnja proputanja ukupne energije kroz ostakljenje,
ukljuivo predviene naprave za zatitu od suneva zraenja, gtot, i udijela
plotine prozora u plotini proelja, odnosno krova promatrane prostorije, f,
treba ispuniti zahtjev:
- gtotf < 0,20 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg
mjeseca na lokaciji zgrade jest 21 C, odnosno
- gtotf < 0,25 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg
mjeseca na lokaciji zgrade jest < 21 C.
(3) Provjera ispunjenja zahtjeva iz stavka 2. ovog lanka provodi se za svaku
projektom predvienu razliitu vrstu naprave za zatitu od suneva zraenja.
(4) Vrijednosti produkta gtotf iz stavka 2. ovoga lanka odnose se na sluaj kada
je pokretna naprava za zatitu od suneva zraenja u zatvorenom poloaju.

Stupanj proputanja ukupne energije kroz ostakljenje gtot:


gtot = Fw . g

Fc

Fw

faktor umanjenja zbog ne okomitog upada suneva zraenja, = 0,9

stupanj proputanja ukupne suneve energije kroz ostakljenje kod


okomitog upada zraenja utvruje se prema HRN EN 410:2003,
(tablica 1, Prilog C)

FC

faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja,


(tablica 2, Prilog C)

Vrijednosti veliina g i FC u pravilu, utvruju se mjerenjima, a mogu biti


prema tablicama 1 i 2, prilog C Propisa:

Redni
broj
1
2
3
4
5
6
7

Tip ostakljenja
Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo)
Dvostruko izolirajue staklo (s jednim meuslojem zraka)
Trostruko izolirajue staklo (s dva meusloja zraka)
Dvostruko izolirajue staklo s jednim staklom niske emisije
(Low-E obloga)
Trostruko izolirajue staklo s dva stakla niske emisije
(dvije Low-E obloge)
Dvostruko izolirajue staklo sa staklom za zatitu od
suneva zraenja
Staklena opeka

g (-)
0,87
0,80
0,70
0,60
0,50
0,50
0,60

Tablica 1. Raunske vrijednosti stupnja proputanja ukupne energije ostakljenja,


g (-), kod okomitog upada suneva zraenja

Tablica 2. Faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja, FC (-)


Redni
broj
1
2
2.1
2.2
2.3
3
3.1
3.2
4
5

Naprava za zatitu od suneva zraenja

FC (-)

Bez naprave za zatitu od suneva zraenja


Naprava s unutranje strane ili izmeu stakala
- bijele ili reflektirajue povrine i malene transparentnosti a)
- svijetle boje i malene transparentnosti
- tamne boje i poviene transparentnosti
Naprava s vanjske strane
- aluzine, lamele koje se mogu okretati, otraga provjetravano
- aluzine, rolete, kapci (kure, grilje)
Strehe, loe b)
Markize, gore i bono provjetravane b)

1
0,75
0,80
0,90
0,25
0,30
0,50
0,40

a)

Transparentnost naprave za zatitu od suneva zraenja:< manja od 15% smatra se


malenom, a transparentnost u iznosu 15% ili veem smatra se povienom.

b)

Navedena vrijednost vrijedi za sluaj kad je sprijeeno direktno osunanje prozora.

Vrijednosti veliina g i FC iz stavka 6. ovoga lanka, u pravilu, utvruju se


mjerenjima. U sluaju kada ne postoje rezultati mjerenja rauna se prema
vrijednostima utvrenim u Prilogu C ovoga Propisa i to:
za g utvrenima u tablici 1., a za FC utvrenima u tablici 2. toga Priloga.
(8) Srednja mjesena temperatura vanjskog zraka iz stavka 2. ovoga lanka
oitava se za najbliu postaju iz podataka sadranih u Prilogu E ovoga
Propisa.
(9) Ako se zatita od pregrijavanja prostorija zgrade koja nastaje zbog djelovanja
suneva zraenja tijekom ljeta rjeava tehnikim rjeenjem razliitim od rjeenja
iz stavka 2. ovoga lanka, tada primjena takvog drugog rjeenja ne smije dati
nepovoljniji rezultat zatite od zahtjeva iz istog stavka.

OKATECH

OKASOLAR

Solarni dobici topline Qs


Kod prorauna solarnih dobitaka topline (Qs) ne uzimaju se u obzir
neprozirne plohe vanjskih graevnih dijelova koje su izloene sunevu
zraenju, a kod prozirnih povrina potrebno je uzeti u obzir mjeru
zasjenjenosti;

Qsz = Qs, ref

Qsz

g
g , ref

- toplinski dobitak od sunca kroz promatranu vrstu ostakljenja (J);

Qs,ref - toplinski dobitak od sunca kroz referentno ostakljenje, koje je jednostruko ako
je takvo razmatrano ostakljenje i dvostruko u svim drugim sluajevima;
g

- ukupan stupanj proputanja suneve energije razmatrane vrste ostakljenja;

g,ref - ukupan stupanj proputanja suneve energije referentnog ostakljenja.

Efektivna prijemna plotina (As) ostakljenog dijela omotaa zgrade, kao


to je prozor odreena je jednadbom:
As = A x FS x FC x FF x g
A -plotina prijemne povrine (npr. plotina prozora);
FS - faktor zasjenjenja;
FC- faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja;
FF - faktor okvira, jednak omjeru prozirne povrine i ukupne povrine ostakljenih
jedinica;
g - stupanj proputanja ukupane suneve energije.

NAPOMENA: Samo trajni elementi za zasjenjivanje, koji nisu pomini u funkciji


toplinskih dobitaka od sunca ili unutarnje temperature, uzimaju se u obzir u faktoru
zasjenjenja. Automatska zatita od sunca ili ona kojom moe upravljati korisnik
implicitno je uzeta u obzir u stupnju iskoritenja.

Za ostakljene dijelove omotaa zgrade, slijedei podaci moraju biti sakupljeni


odvojeno za svaku orijentaciju (npr. vodoravno i vertikalno juno, sjeverno, itd.):

Faktor zasjenjenja FS
Faktor zasjenjenja (FS), ija vrijednost se nalazi u podruju od 0 do 1, predstavlja
bilo koje smanjenje upadnog sunevog zraenja zbog trajnog zasjenjenja
razmatrane plohe, kao posljedicu nekog od slijedeih faktora:
- zasjenjivanja od drugih zgrada;
- zasjenjivanja zbog obiljeja krajolika topografije (breuljci, stabla, itd.);
- nadstrenica;
- zasjenjivanja od strane drugih dijelova iste zgrade;
- poloaja prozora u odnosu na vanjsku plohu vanjskog zida.
FS = Fh x Fo x Ff
pri emu je:
Fh

faktor djelominog zasjenjenja za obzor;

Fo

faktor djelominog zasjenjenja za nadstrenice;

Ff

faktor djelominog zasjenjenja za bone zaslone;

Zrakonepropusnost omotaa zgrade,


provjetravanje prostora zgrade
lanak 20.

- Zgrada mora biti projektirana i izgraena na nain da graevni dijelovi koji


ine omota grijanog prostora zgrade, ukljuivo moebitne spojnice izmeu
pojedinih graevnih dijelova i prozirne elemente koji nemaju mogunost
otvaranja, budu zrakonepropusni u skladu s dosegnutim stupnjem razvoja
tehnike i tehnologije u vrijeme izrade projekta.
- Zrakopropusnost reki prozora, balkonskih vrata i krovnih prozora mora
ispuniti zahtjeve propisane hrvatskim normama kojima se ureuju razredi
zrakonepropusnosti utvrene u tablici 3. iz Priloga C ovoga Propisa.
- Iznimno od stavka 2. ovoga lanka doputena je i vea zrakopropusnost od
propisane ako je to potrebno:
da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti, i/ili
zbog uporabe ureaja za grijanje i/ili kuhanje s otvorenim plamenom.

Provjetravanje prostorija
Prema propisima svaka prostorija mora imati najmanje jedan otvor koji se moe
otvarati radi prirodnog prozraivanja, a koji nije manji od treine ukupne povrine
otvora (izuzetak su zgrade s umjetnom ventilacijom i klimatizacijom).
Provjetravanje:
dovoenje kisika za disanje
uklanjanje oneienja u zraku (CO2,
neugodni mirisi, duini oksidi, ugljikovodici, ....)
kontrola vlanosti - isuivanje

Osiguravanje zrakonepropusnosti
i vodonepropusnosti
prozora i vrata

Prozori i vrata - Propusnost zraka


Metoda ispitivanja i razredba HRN EN1026 i HRN EN12207

Nain ispitivanja - HRN EN 1026


do 600 Pa (kao vjetar brzine 110 km/h)

Razredba - HRN EN 12207


razredi zrakopropusnosti ( 1 4 )

lanak 21.

Zgrada mora biti projektirana i izgraena da osigura minimalno


provjetravanje prostora:
da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti,
i/ili zbog koritenja ureaja za grijanje s otvorenim plamenom.
Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom:
zgrada u kojoj ljudi borave ili rade nmin. = 0,5 h-1
zgrade kada ljudi ne borave
nmin. = 0,2 h-1.
(koji je namijenjen za rad i/ili boravak ljudi)
lanak 22.

(1) Ako se za ventiliranje zgrade osim prozora ili umjesto njih koriste i posebni
ureaji s otvorima za ventiliranje, tada mora postojati mogunost njihova
jednostavnog
ugaanja
sukladno
potrebama
korisnika
zgrade.
(2) Odredba iz stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuje se kod ugradnje ureaja
za ventiliranje s automatskom regulacijom propusnosti vanjskog zraka.
(3) Ureaji za ventiliranje u zatvorenom stanju moraju ispuniti zahtjeve
utvrene u tablici 3. iz Priloga C ovoga Propisa.

Zrakopropusnost reki
prozora, balkonskih vrata i krovnih prozora
(prema tablici 3 u prilogu C Tehnikog propisa)
Tablica 3. Razredi zrakopropusnosti reki prozora, balkonska vrata i krovnih prozora

Redni
broj

Broj katova zgrade

1
2

do 2 kata
vie od 2 kata

Razred zrakopropusnosti
prema
HRN EN 12207-1:2002
2
3

Dokazuje se:
ispitivanjem tih elemenata prema HRN EN 1026 prije njihove
ugradnje;
ispitivanjem na izgraenoj zgradi prema HRN EN 13829.

Kondenzacija vodene pare na povrini graevnog dijela zgrade


lanak 29.

(1) Graevni dijelovi grijane zgrade, koji granie s vanjskim zrakom ili
negrijanim provjetravanim prostorijama (npr. tavan, garaa) moraju se
projektirati i izvesti na nain da se sprijei nastajanje uvjeta za razvoj gljivica i
plijesni, odnosno da se sprijei kondenzacija vodene pare na povrinama tih
dijelova koji su okrenuti prema grijanoj prostoriji.
(2) ......
(3) ......

(4) Na prozorima, balkonskim vratima, krovnim prozorima i ostakljenim


elementima proelja doputeno je prolazno nastajanje manje koliine
kondenzata ukoliko su predviene odgovarajue mjere kojima se sprjeava
dodir kondenzata sa susjednim, na vlagu osjetljivim, materijalima.

Kondenzat na unutarnjoj povrini stakla

Zahtjevi kod rekonstrukcije i adaptacije postojeih zgrada


lanak 31.

(1) Tehniki zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu koje treba
ispuniti prilikom projektiranja rekonstrukcije postojeih zgrada odreuju se za
sluajeve rekonstrukcije:
1. kojom se postojea zgrada dograuje i / ili nadograuje, tako da se plotina
korisne povrine zgrade, koja se grije na temperaturu viu od 12C, povea za
vie od 50 m,
2. kojom se obnavljaju, djelomino ili potpuno zamjenjuju graevni dijelovi zgrade
koji su dio omotaa grijanog dijela zgrade, te ako ti radovi obuhvaaju najmanje
po 25 % povrine svakog graevnog dijela, ili najmanje 75 % omotaa grijanog
dijela zgrade,
3. kojom se obnavljaju samo pojedini graevni dijelovi zgrade iz omotaa grijanog
dijela zgrade na povrini veoj od 25 %,
4. kojom se negrijana zgrada ili njezin dio plotine korisne povrine vee od 50 m
prenamjenjuje u prostor koji se grije na temperaturu viu od 12C.
(2) Kod vanjskih zidova i ostakljenih elementa proelja povrina od 25% iz
prethodnog stavka odnosi se pojedinano na svaku geografsku orijentaciju tog
graevnog dijela, odnosno elementa.

lanak 32.

(1) Prilikom rekonstrukcije postojeih zgrada iz lanka 31. stavka 1. toke 1. ovoga
Propisa na dograeni i/ili nadograeni dio postojee zgrade primjenjuju se zahtjevi
ovoga Propisa koji se odnose na nove zgrade.
(2) Prilikom rekonstrukcije postojeih zgrada iz lanka 31. stavka 1. toke 2. ovoga
Propisa na rekonstruiranu postojeu zgradu primjenjuju se zahtjevi ovoga Propisa
koji se odnose na nove zgrade.
(3) Prilikom rekonstrukcije postojeih zgrada iz lanka 31. stavka 1. toke 3. ovoga
Propisa, koeficijent prolaska topline, U [W/(mK)], itavog graevnog dijela na
kojem je proveden graevinski zahvat ne smije biti vii od vrijednosti utvrenih u
tablici 5. iz Priloga C ovoga Propisa.
2

Prozori, balkonska vrata,


krovni prozori, prozirni
elementi proelja

1,80

1,80

3,00

3,00

Vanjska vrata s neprozirnim


vratnim krilom

2,90

2,90

2,90

2,90

Stijenka kutije za rolete

0,80

0,80

0,80

0,80

(4) Prilikom rekonstrukcije postojeih zgrada iz lanka 31. stavka 1. toke 4. ovoga
Propisa, dokaz ispunjenja zahtjeva iz ovoga propisa moe se provesti na nain da
se:
1. na rekonstruiranu zgradu primijene zahtjevi ovoga Propisa koji se odnose na
nove zgrade ili
2. na pojedine graevne dijelove rekonstruirane zgrade primijeni ogranienje
koeficijenata prolaska topline, U [W/(mK)], utvrenih u tablici 5. iz Priloga C
ovoga Propisa.
(5) Prilikom rekonstrukcije postojee zgrade iz lanka 31., kod koje se obnavljaju,
djelomino ili potpuno zamjenjuju prozori, balkonska vrata, krovni prozori, odnosno
prozirni elementi proelja, uz zahtjeve iz stavka 3. ovoga lanka, oni moraju ispuniti
i zahtjeve iz lanaka 15., 16. i 17., te lanka 20. stavka 2.

Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 73/2007):


Odstupanje od bitnih zahtjeva za graevinu
lanak 16.

(1) Ako se rekonstruira pojedinana graevina upisana u Registar kulturnih


dobara Republike Hrvatske, moe se odstupiti od bitnih zahtjeva za graevinu
ako bi se njima naruila bitna spomenika svojstva, a prema pribavljenoj
suglasnosti Ministarstva.

lanak 33.

(1) Zahtjevi iz lanka 32. ovoga Propisa ne primjenjuju se:


prilikom obnove vanjske buke postojeeg vanjskog zida zgrade, koji ima koeficijent prolaska
topline U = 0,80 W/(mK) ili manji, ureen prema HRN EN ISO 6946:20XX;

na staklenu plohu velikog izloga koji ima plotinu veu od 4 m;


na staklene dijelove vjetrobrana;
na krov kod kojeg se postojea hidroizolacija samo popravlja kad se ne izvodi novi hidroizolacijski
sloj;
na pod na tlu i strop prema negrijanom dijelu zgrade ili vanjskom prostoru, koji se obnavlja ili
dograuje samo na strani grijane prostorije.
(2) Prilikom graevinskog zahvata iz stavka 1. podstavka 5. ovoga lanka smatra se da su zahtjevi iz
lanka 32. ovoga Propisa ispunjeni kada je pod izveden u skladu s pravilima struke, s najveom
moguom debljinom toplinsko-izolacijskog sloja (s 0,04 W/(mK)) za koju nije potrebno podrezivati
krila vrata.

HVALA NA PANJI !