You are on page 1of 12

SVEUČILIŠTE U RIJECI

UČITELJSKI FAKULTET U RIJECI

POVEZANOST SOCIOEKONOMSKOG STATUSA DJECE I
NJIHOVOG USPJEHA U ŠKOLI
Samostalni zadatak iz kolegija Metodologija istraživanja u odgoju I

IVANA PAĐAN,
UČITELJSKI STUDIJ/ VIII. SEMESTAR

Doc. dr.sc. NATAŠA VLAH

Rijeka, svibanj, 2013.

.................... 12 2 ......................................... Uzorak ispitanika...................................... 10 7..........................................2.... 3 2..................................................................... Cilj istraživanja..................................... Zaključni osvrt....................................1. Hipoteze istraživanja............................. Varijable.........................................2....................................................... Mjerni instrumenti i varijable u istraživanju............................... Očekivani rezultati istraživanja......SADRŽAJ 1.... 7 4.............2...................................................................6 4..................................................................................................... 3..... 7 4......3...... Literatura................................................ Prilozi.........2..................................................................................................6 Metode istraživanja..... 7 4...1 Socioekonomski status......................3........................................................................................ Način prikupljanja i obrade podataka.......... 8 6.. 6 3............2 Školski uspjeh........................... Svrha istraživanja.............1.......................................4 3......7 4........... Socioekonomski status i školski uspjeh........................... Mjerni instrument....................................... Svrha/ciljevi i hipoteza istraživanja...............................................................7 4...........................3 1.................7 5................................2..............................3 1...................... Pregled dosadašnjih istraživanja........................................................2........ 6 3..7 4...1............

(Barry. koje odlikuje prihvaćanje djeteta. Jagodić.1 Socioekonomski status Utjecaj socioekonomskog statusa (SES) na obrazovno postignuće tema je koja je inspirirala brojne znanstvene radove. Veći broj djece u obitelji i kasniji djetetov položaj u redu rođenja strukturalne su varijable koje su povezane sa slabijim školskim uspjehom (Downey. 2007. povezano s boljim.2 Školski uspjeh Školski uspjeh kao postignuće svakog učenika podjednako objašnjavaju intelektualna sposobnost. zanimanje i zaposlenost roditelja. razina obrazovanja roditelja. Rečić. White. 2001.. 3 .. 1995. Darling i Fletcher. ekonomski i socijalni. uvjeti stanovanja i slično. 2013:2). Travis i Kohli. uz školski uspjeh povezane su brojne obiteljske varijable.. 1991. Giddens. 2010. postavljanje razumnih zahtjeva i postupno davanje autonomije djetetu. G.) „Među najsnažnijim prediktorima školskog uspjeha su varijable socioekonomskog statusa (SES) obitelji. ali i mnogi drugi faktori kao što su fizički. Nadalje. a posebno nezainteresiran roditeljski stil povezani s lošijim školskim uspjehom djece (Steinberg. Bilić. Socioekonomski status i školski uspjeh 1. 1995). popustljiv. 2003. pri čemu djeca iz obitelji nižeg SES-a postižu slabiji uspjeh od djece višeg SES-a (Sirin. (Šimić-Šašić. Varijable roditeljskog ponašanja i roditeljskog stila ekstenzivno su ispitivane procesne obiteljske varijable te je utvrđeno kako je autoritativno roditeljstvo..) 1. 2012. tako se on generalno može definirati kroz varijable na temelju kojih se ispituje. motivacija i osobine ličnosti. Maras. 1982. Čudina-Obradović i Obradović. 1995)“ (Kuterovac.. 1995. 2005. 2005). a one su: visina prihoda. Magdol.. dok su autoritarni.. Kako ne postoji jedinstvena definicija SES.1.

1982.. U Hrvatskoj SES posredno.Ma iWilkins. ali i neposredno utječe na školski uspjeh. školske ocjene. Coleman i sur. iskazivano nizom pokazatelja kao što su objektivne mjere znanja. 2009:674).2. spol učenika i vrstu promatranog ishoda“ (Šimić-Šašić. „Obitelj kao primarni čimbenik socijalizacije određuje ukupni razvoj djeteta pa tako dijelom determinira i školsko postignuće. Pregled dosadašnjih istraživanja Suvremeni istraživači. Iako je došlo do toga da je osnovnoškolsko obrazovanje besplatno SES obitelji i dalje utječe na izbor škole. Sutton i Soderstrom. 1966. kroz svoja istraživanja sve više obraćaju pažnju na povezanost socioekonomskog statusa i njegovog utjecaja na školski uspjeh posebice djece osnovnoškolske dobi. školskih programa te daljnjeg obrazovanja djeteta.. gdje upis djece u određene škole i razrede ovisi isključivo o socioekonomskom statusu obitelji iz koje dolaze već uzore treba tražiti i Finskom obrazovnom sustavu (Domović. Rohner (2010. 2005).. nezavršavanje srednjih škola. Rubin i Balow. Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazuju da su obiteljske sociodemografske i procesne varijable povezane sa školskim uspjehom učenika. ponavljanje razreda. 4 . 2010:31) „Kada se promatraju obilježja učenikove obitelji.. Navodi se kako se na taj problem treba sve više obazirati kako ne bismo došli do sustava kakav je u Njemačkoj. 1979. prema Bararović.) ističe da su obrasci povezanosti između roditeljskog ponašanja i funkcioniranja mladih specifični s obzirom na kulturu. 2002. manji ukupan broj godina školovanja i slično“ (npr. 2001.. prilično se jasno pokazalo da djeca iz obitelji nižega socioekonomskog statusa (SES) u prosjeku u školi postižu slabije rezultate od djece iz obitelji boljega SES-a. White. Gregurović (2010) nakon provedenog istraživanja zaključuje kako učenikovo okruženje predstavlja vrlo utjecajan faktor na njegovo/njezino obrazovno postignuće.

osobno vidim važnost ovakvih i sličnih istraživanja kao iskaz trenutnog stanja i problema jer ukoliko se obrazovanje promatra kao sustav koji treba utjecati na smanjivanje postojećih razlika i izjednačavanje obrazovnih mogućnosti učenika različitog SES-a onda su istaživanja na tu temu prvi korak u pozitivnom smjeru.Slične pretpostavke navodi i Jokić (2009) koji zaključuje kako bi na osnovu znanstvenih spoznaja na ovu temu trebalo osmisliti načine ujednačavanja razlika među grupama unutar istog obrazovnog sustava. gdje zaključuje da do njega često dolazi radi lošeg uspjeha u školi zbog slabe ili gotovo nikakve motivacije. Na taj način se na doprinosi smanjivanju SES razlika već se one održavaju. Učenici se ogledaju na svoje obitelji i u školi ne vide pomoć i izlas i vlastite nepovoljne životne situacije. Da bi se s problemom mogli nositi i pronaći način kako ga riješiti prvo ga detaljno moramo ispitati i proučiti. Navodi niz negativnih učinaka koji mogu nastati postojanjem nejednakih mogućnosti za obrazovanje svih članova društva. 5 . S obzirom na dosad navedeno. a često i produbljuju. Ferić (2010) je otišla i korak dalje te u svom istraživanju uvela i varijablu ranog napuštanja školovanja.

1.2. Hipoteze istraživanja Hipoteza 1: Učenici nižeg socioekonomskog statusa ostvaruju lošiji uspjeh u školi od učenika višeg ekonomskog statusa.3. 3. 6 . Svrha/ciljevi i hipoteza istraživanja 3. 3. Cilj istraživanja Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost školskog uspjeha i socioekonomskog statusa učenika. Svrha istraživanja Istraživanje će doprinijeti spoznaji o utjecaju socioekonomskog statusa na školski uspjeh učenika.3.

ravnatelja škole i učiteljskog vijeća. 7 .1. Istraživanje će se provoditi od rujna 2014.2.2. Uzorak ispitanika Ispitivanje je provedeno na uzorku od 700 učenika Osnovne škole „Nikola Tesla“. spol ispitanika. Mjerni instrumenti i varijable u istraživanju 4. Ponuđeni odgovori biti će formirani Likertovom skalom od 5 stupnjeva. Varijable Dob ispitanika. godine. 4. 4.2.4. Metode istraživanja 4. Ispunjavanju skala procjene učenici će pristupiti grupno (po razrednim odjelima) i u potpunosti anonimno. 2 Očekivani rezultati istraživanja Nakon provedenog istraživanja i obrade njegovih podataka očekujem da ću potvrditi hipotezu istraživanja i ustanoviti da socioekonomski status utječe na školski uspjeh učenika odnosno da učenici nižeg SES zaista postižu lošije rezultate u školi. Prije pristupanja istraživanju učenici će priložiti istraživaču roditeljski pristanak na istraživanje i bit će upoznati sa svrhom i načinom prikupljanja podataka sukladno njihovoj dobi i zrelosti. 1 Način prikupljanja i obrade podataka Prije provedbe istraživanja u osnovnoj školi trebam dobiti suglasnost mentora. Etičkog povjerenstva.1. socioekonomsi status obitelji i školski uspjeh. do studenog 2014. Mjerni instrument Za ovo istraživanje će se konstruirati skala procjene sa pitanjima i tvrdnjama koje se odnose na realizaciju cilja istraživanja.2.

. Razlozi i odrednice ranog napuštanja školovanja. Uspješnost predviđanja obrazovnih postignuća učenika osnovnih škola Republike Hrvatske. Magistarski rad 4. (2010). Psihologijske teme. (2007).-159.-265.-886. 673. 2. P. vol.. vol.. Razdio filozofije. Osobni. 1 (1-2). sociologije i pedagogije. Jokić. 345. (2010). Filozofski fakultet Zadar. (2009). Giddens. Leburić. M.. I. Primenjena psihologija.695. P. American sociological review.. Predikcija školskog postignuća i konativnog funkcionisanja romske i neromske dece. Razlike u školskom uspjehu učenika trećih i sedmih razreda osnovnih škola u Republici Hrvatskoj s obzirom na spol učenika i obrazovanje roditelja: populacijska perspektiva. Globus: Zagreb 7. vol. I. B. 1. 22 (1). 1 (2). 253. psihologije. 5. obiteljski i okolinski prediktori školskoga uspjeha: Provjera moderatorske uloge odrastanja u ratom različito pogođenim područjima Hrvatske. (2013). 11. (1998). vol. Koren. 189. Gregurović.-362 9. 13. Socijalni položaj kao odrednica obrazovnoga dostignuća. Društvena istraživanja.-196. vol. 17 (2). (2001). vol.254. (1998). Društvena istraživanja. (2010).. 6. Društvena istraživanja. DiMaggio. 12.-642. Revija za socijalnu politiku. I. vol. 8. Jagodić. 3. 139. 19 (4-5). Obitelj-dijete-škola: između javnosti i privatnosti. T. G. Učinak socioekonomskog statusa na obrazovno postignuće učenika.. Dimić. Literatura 1. 2010. 239. Utjecaj stupnja obrazovanja roditelja na uspjeh učenika u osnovnoj školi. V. Kuterovac. 621. Ferić. Cultural capital and school success. 869.-28./3.-201. 47 (2). Babarović.5. M. (2010). A. Sociologija. A. vol. Obiteljske prilike i uspješnost prevencije poremećaja u ponašanju učenika osnovne škole. Kriminologija i socijalna integracija. 179. 18 (4-5) . 17 (4-5). (1993). Analiza uzroka relativne školske neuspješnosti intelektualno natprosječnih učenika. (2008). Suvremena psihologija. (1982). Ferjan.. vol. Kovčo. Revija za socijalnu politiku. Jovanović. 10. 17 (3).. 8 .

Raboteg..-237. Obitelj i školski uspjeh učenika. placement. Društvena istraživanja. 31. M. Maras.2013. 1615. 9 . Šašić. Matković. Z. (2003).–62. I. S. sa http://medlib. Szumski. Rodek. Šimetin. Socioekonomske prilike u obitelji i kvaliteta obiteljske interakcije kao predikatori školskog uspjeha srednjoškolaca u Hrvatskoj. Pavić. School achievement of children with intellectual disability: The role of socioeconomic status. Ljetopis socijalnog rada. Revija za socijalnu politiku. (2010). Bosni i Hercegovini i Makedoniji. pribavljeno 5. Sveučilište u Zagrebu. Kvaliteta života u osnovnoj školi: povezanost sa školskim uspjehom. Utjecaj nekih stratifikacijskih čimbenika na školski uspjeh...hr/1352 17. Proroković.. 18 (4-5). Efikasnost nasuprot dostupnosti? O povezanosti troškova i ishoda studiranja u Hrvatskoj. Šarić. (2012). J.. (2012). vol. Školski vjesnik: časopis za pedagoška i školska pitanja.14. (2011). T. 17 (2). 20. 215. N. A. vol.. Samoprocjena zdravlja učenika i socioekonomsko okruženje. Research in Developmental Disabilities. 61 (1-2) 15. 18 (1). motivacijom i ponašanjem učenika.5. 33 (5). M. (2011). Rečić. and parents’ engagement.. 16.-1625. Klarin. Doktorska disertacija. (2009). G. 697. vol.-716.. 19. vol.mef. Tempo: Đakovo 18. vol.

2.nezavršena osnovna škola.). 5. 2.).) mjeri odbacivanje. i Imam osjećaj da me ne primjećuje. uspoređivanja s drugom djecom i slično (Ismijava me pred drugima.). 3.). Skala zadovoljstva vlastitom obitelji (Vulić-Prtorić. Subskala odbacivanje uključuje 8 tvrdnji (pr. Dimenzija kontrole odnosi se na mehanizme ponašanja koji su usmjereni na modificiranje dječjeg ponašanja. Ispitanici su na skali od pet stupnjeva procjenjivali u kojoj mjeri je svaka tvrdnja za njih točna (1. Za subskalu kontrole (i 10 . 2004.bolje nego kod većine vršnjaka. 2007. obrazovanju roditelja (1.završena visoka škola ili fakultet. a mjeri negativan emocionalni odnos djeteta s majkom i ocem. prihvaćanje i psihološku kontrolu (posebno za majku i oca).lošije od većine vršnjaka i 5.završena stručna škola. 4.) i može se definirati kao psihološka kontrola. Pruža mi sigurnost. 5.) ispituje djetetove osjećaje prema obitelji u cjelini i njegovo zadovoljstvo obiteljskim životom.u potpunosti točno). Ne pokazuje mi da me voli. sreće i zadovoljstva s obitelji (npr.prosječno. upućivanja prijetnji. Prihvaćanje se odnosi na pozitivan emocionalni odnos između roditelja i dijeteta (Ja i moja majka/otac imamo iskren odnos.. podcjenjivanja. Na kraju su učenici procjenjivali materijalne prilike obitelji (1puno bolje od većine vršnjaka. prikupljeni su podaci o mjestu življenja (selo-grad)./2007. 2009.6. školi i razredu koji pohađaju te općem školskom uspjehu na polugodištu školske 2006.90) (Klarin i Šimić Šašić.završena srednja škola. Rijetko mi se smiješi. Skala percepcije roditeljskog ponašanja (Macuka. Prilozi Skala procjene prijašnjih istraživanja „Upitnik sociodemografskih obilježja Pomoću ovog upitnika prikupljeni su podaci o spolu i dobi ispitanika.. godine.završen magisterij ili doktorat) i radnom statusu roditelja (1. Sastoji se od 11 tvrdnji koje se odnose na osjećaje sigurnosti.puno lošije od većine vršnjaka).uopće nije točno.nezaposlen).uopće nije točno. poput kažnjavanja. Faktorskim analizama s ograničenjem na jedan faktor potvrđene su jednofaktorske strukture subskala na sva tri uzorka.u potpunosti točno). Ova subskala uključuje 7 tvrdnji. 2. 4. 3.zaposlen.završena osnovna škola. Za mene je moja obitelj izvor utjehe i zadovoljstva. Ispitanici na skali od 5 stupnjeva procjenjuju koliko je svaka od tvrdnji za njih točna (1. Osim toga. Skala je pokazala jednofaktorsku strukturu i visoki koeficijent unutarnje pouzdanosti (Cronbach alpha iznosi 0. 5. 6.

. tvrdnja Često mi »drži predavanja« kako se trebam ponašati nije imala zadovoljavajuće faktorsko zasićenje. s tim da je tvrdnja Zaista mi je stalo do moje obitelji zbog niske povezanosti s ukupnim rezultatom izostavljena iz daljnjih analiza.za oca i za majku) na uzorku učenika iz BiH i Makedonije. Klarin. razumijevanje. Ispitanici su pomoću skale od pet stupnjeva trebali procjeniti koliko je svaka od tvrdnji za njih točna (1uopće nije točno. Skala je pokazala jednofaktorsku strukturu.u potpunosti točno). ali i na ukupnom uzorku. Nikome u mojoj obitelji nije stalo do mene. Koeficijenti unutarnje pouzdanosti za sve subskale na sva tri uzorka bili su zadovoljavajući i kretali su se od 0. A. pružanje podrške i dijeljenje emocija (npr. M. 2009. Osjećam da pripadam svojoj obitelji.40) 11 .) mjeri odnose u obitelji i zadovoljstvo različitim aspektima odnosa u obitelji kao što su zadovoljenje potrebe za pripadanjem. 5. Koeficijent unutarnje pouzdanosti skale iznosio je 0.)“ (Šašić..66 do 0. 2011:39. Skala usamljenosti u obitelji (Ćubela-Adorić.88 (Klarin i Šimić Šašić.871. niti zadovoljavajuću povezanost s ukupnim rezultatom pa je isključena iz daljnjih analiza. S. Proroković..). 2004.

Cilj je svakog društva ili bi barem trebao biti. Ako razlog toga bude upravo loš socioekonomski status učenika na meni je uložiti dodatan napor i u prevladavanje tih okolnosti i u tumačenje djeci naporan rad i trud mogu prevladati lšiju materijalnu situaciju njihovih roditelja. Kako je u mnogim radovima navedeno. ali realno to nije ono što je društveno poželjno. Na taj način djecu učimo razvijanju samopoštovanja i vjere u sebe te ih učimo društveno prihvatljivim moralnim vrijednostima odnosno utječemo i na odbrazovni. Zaključni osvrt S obzirom na sve dosad navedeno ja osobno smatram istraživanja s ovakvim ciljem od velike važnosti za unaprijeđenje Hrvatskog obrazovnog sustava. Autori koje sam navodila u ovome radu ne samo da su istraživali ovo područje nego su davali kritiku društvu i nudili rješenja problema. a to onda vodi mnogim drugim društvenim problemima stvarajući znanstvenicima plodno tlo za istraživanja. 12 . težiti ravnopravnosti njegovih članova u svim aspektima života pa tako i u obrazovanju.7. ali i na odgojni aspekt obrazovanja. Meni kao budućoj učiteljici ovakva istraživanja pomažu da se osvjestim te jednog dana znam prepoznati razloge lošijeg učeničkog uspjeha. sve je veći utjecaj SES na uspjeh djece u školi.