Kako funkcionira na um

Da potpuno razumijete na koji nain hipnoza djeluje, vrlo je vano da prvo shvatite kako radi na um.
Znate i sami da mi u stvari nikad ne razmiljamo o tome kako radi na um. Uobiajeno objanjavanje
sa kojim poinje i zavrava nae razmiljanje na tu temu glasi: Mislim znai postojim. I to je to, ali to
je samo fraza. Istina je mnogo sloenija. Na um je vrlo kompleksan sistem zato to se sastoji od tri
vrlo posebna i razliita dijela. Svaki taj dio radi svoj posao pri tome ne marei za ostale dijelove i zato
se oni meusobno teko sporazumijevaju. No krenimo redom da vidimo koja su to tri dijela uma
smjetena u nama.
Svjesni um ili svijest je prvi nivo. To je dio uma koji radi sad, ovog trenutka dok Vi itate ovaj tekst.
Svijest je racionalni, analitiko-procjenjujui dio naeg uma.
Podsvjesni um ili podsvijest je drugi nivo. Ovo je moni ciljno orijentirani dio naeg uma. To je
emotivni dio uma koji ne poznaje logiku koja vlada na naem svjesnom nivou.
Nesvjesni um je trei nivo i na ovaj dio uma se ne moe svjesno utjecati. Hajde zato prvo da njega
pojasnimo. Ovaj dio naeg uma ima dvije osnovne funkcije: Prvo on kontrolira snagu ili slabost naeg
imuno-sistema, a druga je: kontrolira nae automatske tjelesne funkcije kao to su otkucaji naeg srca,
disanje, krvotok i druge funkcije na koje se ne moe utjecati svjesnom voljom.
Model uma

SVJESNI DIO UMA SVIJEST

Ovo je filter realnosti naeg mozga koji je odgovoran za nae racionalno razmiljanje, logino
objanjavanje, otkrivanje Vae istine i svjesne odluke. To je Va doivljaj stvarnosti. Snaga volje je
smjetena u ovom dijelu uma. Na svjesni dio uma je mjesto gdje provodimo najvie vremena. Ovaj
dio naeg uma obavlja etiri funkcije za nas:
* Analiza je prva od njih.
To je dio svijesti koji promatra svako deavanje, rastavlja ga na dijelove i predlae naine rjeavanja
tog problema. To je ujedno dio koji stvara stotine odluka koje donosimo svakog trenutka. Odluke za
koje mislimo da su automatske, ali u stvari nisu. Kao npr. da li da otvorim vrata, da li da upalim svjetlo,
da li da obuem jaknu? Obino, mi za ovakve stvari mislimo da su automatske funkcije, ali nisu. Mi
uvijek moramo prvo donijeti odluku da li da to uradimo ili ne.
* Racionalni dio je drugi dio nae svijesti.
Ovaj dio nae svijesti nas ponekad dovodi u problem. Jer ovo je dio naeg svjesnog uma koji

opravdava sve nae postupke bez obzira kakvi su (puenje, pretjerano unoenje hrane, alkoholizam).
Njegov jedini i osnovni zadatak je da nam daje samo za nas logina objanjenja, kako za sve nae
postupke tako i za uzroke tih postupaka.
Kao to znate, ako nemamo objanjenje zato neto radimo onda postajemo anksiozni, nervozni i
frustrirani. Ako to stanje potraje dovoljno dugo, obino dovodi do ozbiljnih mentalnih i fizikih
poremeaja. Duevne ustanove su prepune ljudi koji rade neke stvari, a pri tome ne znaju zato to
rade.
Jedini problem sa ovim pravim racionalnim razlogom nekog naeg ponaanje je taj to to nikad
nije pravi razlog.
Na primjer, puai kau: Pue zato to ih to smiruje, daje im vrijeme da smireno razmisle o neemu i
sl. Debeli ljudi kau: Ja sam debeo zato to jedem kad mi je dosadno, kad sam nervozan, kad sam
tuan, kad sam pospan, kad sam.
to je zajedniko svim ovim navedenim razlozima. Naravno, sigurno ste to ve primijetili, svima je
zajedniko, to to nisu pravi i stvarni razlozi. Puai prije nego to su stvorili naviku, uli su neke druge
puae kako priaju: Puim zato to me to smiruje, puim zato to Debeljuce su ule druge debeljuce
kako kau: Jedem zato to sam nervozan, jedem zato to mi je dosadno, jedem zato to.. Sad
vjerojatno shvaate kako racionalni razlozi nekog naeg ponaanja, koje nam daje naa svijest nisu
pravi i skoro uvijek su netoni.
* Snaga volje je trei dio nae svijesti.
Snaga volje je gorivo koje nas pokree na akciju. Snaga volje traje onoliko dugo koliko traje adrenalin
koji se stvorio sa idejom o promjeni znai vrlo kratko. Vi moete rei: Bacit u cigarete i ba nita na
kugli zemaljskoj me nee natjerati da ponovo zapalim! Eh, pa svi znamo koliko to obino traje. Vrlo
dobro vam je poznato kad ponete sa dijetom koliko obino izdrite prije nego to uete u friider i
zakljuate vrata za sobom Svi ovi poduhvati, pardon pokuaji, traju upravo onoliko koliko traje
injekcija adrenalina koja je stvorena tom idejom ili eljom. Kad adrenalin nestane, stara navika se
vraa, ovog puta jo jaa i jo izraenija.
* Kratkotrajna memorija je etvrti dio nae svijesti.
Ovo je memorija koja nam je potrebna za svakodnevne aktivnosti. Koji je put do mog posla? Kako se
zove moj suprug, majka, otac? Kako mi se djeca zovu? Koji je broj mog kunog i mobilnog telefona? To
je memorija koja nam je potrebna da proemo kroz svaki uobiajeni dan. Ove etiri stvari su sve to
na svjesni dio uma radi, samo to i nita vie.
Podsvjesni dio uma podsvijest
Mjesto gdje Vi stvarate svoju sudbinu je na nivou ispod svjesnog dijela, na nivou koji se zove
podsvjesni um tj. podsvijest. Podsvjesni um je nevjerojatno moan. On moe pretvoriti Vas u sve ono
to elite da budete. Bogataa ili prosjaka, vitkog ili debelog, sretnog ili tunog, to god da ste u stanju
da zamislite, to moete imati i postati.
Da bi ste bolje razumjeli kako podsvijest funkcionira, najjednostavnije je da je usporedimo sa
kompjuterom, zato to ona upravo tako funkcionira. Vi znate da kad kupite novi kompjuter, donesete
ga kui postavite na stol, upalite i pokuate da neto uradite s njim nita. Razlog za to je, to u
kompjuteru nema nikakvog programa. Kompjuter da bi radio mora imati instalirane odreene
programe i on radi samo na osnovu tih ubaenih programa. Isto tako Vi vrlo dobro znate da kad
jednom obriete neke programe, da li namjerno ili sluajno kompjuter vie ne moe da radi operacije
koje su bile vezane za taj program. Npr. Ako izbriete programe za sluanje muzike, nema smisla to
imate muziku snimljenu ona se ne uje. Znai kompjuter radi samo na osnovu postojeih programa
koji su u njemu.
E, upravo je to nain i princip po kome radi naa podsvijest. Ona je u stvari savren bioloki kompjuter.
Svakoga dana mi programiramo na kompjuter kroz naa ivotna iskustva. Kad smo se rodili, nai
kompjuteri su bili skoro potpuno prazni, bilo je par programia u nesvjesnom dijelu i to je sve. Svakog
dana od tada mi dodajemo neke nove programe. Osnovno pravilo naeg kompjutera je sljedee: On
nas odrava onakvom osobom kakvom nas stvori na osnovu programa koje smo mu dali i koje emo
mu davati sve dok smo ivi.
Na primjer, ako na kompjuter na osnovu naih iskustava smatra da smo debeljuce, mi to i jesmo. Ako

misli da smo: vitki, puai, nesretni ili pak super uspjeni onda mi to definitivno jesmo. On stalno
pregledava sva naa iskustva i donosi odluku kakva smo mi osoba. Ovaj kompjuter je izuzetno brz i
precizan, svi podaci bivaju obraeni trenutno i on funkcionira na osnovu tih programa. Kao rezultat
njegovog rada mi smo to to jesmo. No hajde da vidimo koji su dijelovi tog naeg super kompjutera
odnosno nae podsvijesti:
Prvi dio je trajna memorija.
Memorija u kojoj su pohranjena sva naa deavanja od trenutka roenja do sad. Svaka informacija
koja je ikad primljena kroz bilo koje od naih 5 osjetila, uva se ovdje. Tako da poevi od trenutka,
kad je stvoren mozak u maminom trbuhu, sve to smo uli, osjetili ili doivjeli ostavlja trag u nama.
Tako poinje stvaranje velike baze podataka, iz koje se stvaraju naa uvjerenja, navike i modeli naeg
ponaanja. Svi ti podaci nas pretvaraju u ono to smo danas. Svaka naa budua misao, budua
reakcija kao i nae budue osjeanje u vezi nekoga ili neega, sve se to zasniva na osnovu naih
iskustava iz prolosti. Mi smo proizvod zbroja svih naih prolih iskustava. Sigurno Vam se desilo, u
toku nekog razgovora da se sjetite neke uspomene ili deavanja koje ste odavno svjesno zaboravili, a
to je u stvari sve vrijeme bilo sauvano u trajnoj memoriji.
Podsvjesni dio uma je kao video kamera koja snima non-stop, ak i dok Vi spavate. Sve to Vam se
ikad desilo, to ste ikad uli, pomirisali ili osjetili je trajno smjeteno i zakljuano u velikoj banci
memorije Vae podsvijesti. Mi nikad nita ne zaboravljamo. Ako postoji razlog, hipnozom moemo ui
u trajnu memoriju, a Vi ete imati osjeaj kao da putujete nazad kroz vrijeme. Npr. u hipnozi se
moete vratiti nazad u vrijeme Vaeg prvog roendana ili ako elite samog trenutka Vaeg roenja. To
nije samo sjeanje ili trenutak, Vi ste u stvari ponovo u tom vremenu i sve se ponovo deava.
Moete vidjeti sve detalje oko sebe, osjetiti sve mirise, osjetiti okus kolaa na Vaem nepcu i uti sve
ljude koji su tamo sa Vama. Da ponovim. Mi nikad nita ne zaboravljamo na podsvjesnom nivou uma,
samo ne znamo kako da svjesno pristupimo tim sjeanjima.
Drugi dio nae podsvijesti su navike.
Navike su posljedica ponavljanja inicijalne sugestije. Ako su Vam kao djetetu roditelji ponavljali kako
brzo uite i lako pamtite sve to ujete ili vidite. Vi upravo tako i reagirate na svaku novu materiju
koju prouavate. Puai prije nego to su stvorili naviku, prvo su sluali neke druge puae kako
priaju: Puim zato to me to smiruje, puim zato to Ovo vai kako za pozitivne tako i za negativne
programe ponaanja tj. navike.
Mi imamo tri vrste navika. Samo tri. Vi znate da imate neke dobre navike i imate neke loe navike. Svi
ih imamo, zar ne? Ali, veina naih navika nisu ni dobre ni loe, veina naih navika su steene navike.
Navika je automatska reakcija na neko deavanje. Npr: Kad telefon zazvoni mi ga ne promatramo i
pitamo se to da radimo, nego ga automatski uzimamo i u zavisnosti od naeg raspoloenja
odgovaramo na neki odreeni nain.
Trei dio su emocije i osjeanja.
Postoje tri osnovne emocije:
Pozitivna Da, to mi svia, ja to hou.
Neutralna Ma, svejedno mi je, kako god.
Negativna Ne, to mi se ne svia, ja to neu.
Kao posljedica ovih emocija, javlja se naa fizioloka (tjelesna) reakcija koju nazivamo osjeaji. Znai
osjeaji su fizioloka (tjelesna) reakcija na jednu od osnovnih emocija. U zavisnosti od snage emocije,
kojom reagirate na nekoga ili neto, imamo odgovarajue osjeaje kao to su: ljubav, mrnja, strah,
srea, radost, nervoza.
Ponekad nas nai osjeaji dovedu u problem. Svjesni dio uma ne zna kako baratati osjeajima, zato to
to nije njegov posao. Svaki put kad nam se u nekoj situaciji pokrenu osjeaji, na svjesni um se otvara i
mi se ponaamo prema takvoj situaciji sa nae emotivne strane uma tj, podsvjesno. to e rei: Kad
neka sadanja situacija pone vibrirati u skladu sa nekom prolom situacijom ili deavanjem, mi
trenutno osjeamo emotivni flebek. to e rei ponovo se pokree inicijalna emocija, ali ne na
svjesnom nego na naem podsvjesnom-emotivnom nivou. Sigurno Vam se desila situacija, da u neku
obinu razmjenu miljenja odjednom unesete toliko ara i osjeanja, da naprosto potpuno izgubite
kontrolu, zar ne? I kad situacija proe, kad razmiljate o tom dogaaju, pitate se zato ste tako burno

reagirali i nemate objanjenje otkud tolika emocija.

etvrti i najvaniji dio nae podsvijesti je vizualizacija:
Ona je mnogo vie nego Vaa kreativnost. Vizualizacija je Va doivljaj svijeta u kojem ivite. Naravno,
svaki ovjek ima drugaiju sliku o svijetu koji ga okruuje. Bez obzira to njegov doivljaj svijeta nema
ba nikakve veze sa mojim pogledom na svijet, svakome od nas je njegov doivljaj svijeta apsolutna
istina.
Vidite u emu je poanta. U potpuno istom vremenu i okruenju, svako od nas ima svoju ideju u
kakvom svijetu ivi. Nikakve veze nema to to nam je isto okruenje i vrijeme u kome ivimo, veina
nas ima suprotne stavove o istom svijetu. Pri tome, svijet se nije promijenio, to god mi mislili o
njemu. Znai, naa imaginacija stvara Na doivljaj svijeta. Jednom stvoren na doivljaj svijeta
ostaje takav kao Naa istina sve dok ga ne promijenimo na Podsvjesnom nivou.
Ovaj dio nae podsvijesti je takoer zaduen uvati nas od svake opasnosti, kako stvarne tako i
zamiljene. Nekada ono to je zamiljeno u naoj podsvijesti ima utjecaj na nas kao i dogaaj koji se
stvarno desio, naa podsvijest ne vidi razliku. Naa vizualizacija stalno brine o naoj sigurnosti. uva
nas kako od realne tako i od zamiljene opasnosti. Realna opasnost je: strah da ne stupite na ulicu, a
da ne pogledate lijevo i desno. Nerealna opasnost je strah od mase ljudi na ulici koji idu nekim svojim
poslom. Ili strah od umiljatog malog psa.
Naalost kod veine ljudi nakon godina negativnog programiranja jedna od osnovnih karakteristika
njihove podsvijesti je negativnost. Poslije silnih sugestija koje su sluali i ponavljali sami sebi
godinama: ti si nesiguran, odustani, ne vrijedi ni pokuavati, ba si nesposoban, ba sam debeo, ja sam
pua zato to Njihova podsvijest je usvojila te i takve sugestije i pretvorila ih u Njihovu istinu.
Zato to u trenutku i vremenu kada su prvi put uli te i takve sugestije, nisu imali dovoljno znanja i
ivotnog iskustva da ih odbace kao netone i katastrofalno loe po njih.
Onog dana kada su odluili da je vrijeme za pozitivne promjene i krenuli s puno entuzijazma
bombardirati sebe lijepim i pozitivnim sugestijama o srei i zdravlju desilo se-NITA. Kako to? Zato
to? Pa ja iskreno elim promjene?
Evo primjera zato Vae pozitivne sugestije koje dajete sebi ne prolaze. Uzmimo bilo koju debelu
osobu i pogledajmo njenu internu komunikaciju. Recimo kada izae iz tu kabine i pogleda se u
ogledalu dok se brie. to mislite to ona kae sebi? O, Boe ba sam debeo. Takva misao ide do
podsvijesti i podsvijest kae: Da, ovo odgovara programu po kome funkcioniram-prihvaam ovu
sugestiju. Znai ova misao tj. sugestija je prihvaena i samim tim pojaava ve postojei program
razmiljanja po kojem ova osoba sebe doivljava kao debelog.
I onda onog dana kada ta ista osoba rijei da dovede svoj fiziki izgled u red Puna elana pone sa
najnovijom super brzom i super uspjenom dijetom rijei da je pojaa pozitivnim sugestijama i kae
sebi ispred ogledala: Ja sam mrav, Ja fantastino izgledam. Takva misao opet ide do podsvijesti i
podsvijest kae: Ne, ovo ne odgovara programu po kojem funkcioniram-odbacujem ovu sugestiju.
Poslije par dana ili nedjelja ta osoba shvaa da ni pozitivne sugestije ni ta nova super brza i super
uspjena dijeta ne daju rezultate i to mislite to kae sebi? O, Boe uvijek u biti debeo. Ba sam
nesretan i. ode do friidera da se utjei. Zvui Vam poznato? Ovo pravilo vai ne samo za teinu,
nego i za sve druge programe naeg ponaanja i razmiljanja.
Dakle, Kako mi moemo unijeti sugestije u nau podsvijest?
Sad, vrlo je vano da razumijete da ideja, sugestija ili koncept koji uu u nau podsvijest, moraju se
dogoditi tj. bit e izvreni. Na taj nain Vi mijenjate program i podsvijest mora da radi u skladu sa tim
novim programom. Ali to obino ne ide tako lako. Sad u Vam to pojasniti.
Vi neto odluite, recimo da prekinete sa puenjem. Odluka donesena na svjesnom nivou koja glasi:
Odluio sam, ostavljam puenje. Nita me na ovom svijetu ne moe zaustaviti da prekinem tu runu
naviku. Vaa svijest je oduevljena i kae: To je sjajno, podravam te 100% , bit e super, bit e
zdrav i jak.
Ali da bi se ta fantastina promjena i ostvarila, ta ideja mora ui u Vau podsvijest i tako promijeniti
program Vaeg ponaanja i razmiljanja, Vau staru istinu da ste pua. I naravno, Vi puni volje i
elana poinjete slati tu poruku samom sebi tj. svojoj podsvijesti. Ja sam nepua, super se osjeam bez
cigareta. Ali, tu se javlja mali problem! Postoji jo jedan interesantan dio nae svijesti o kojem Vam

do sada nisam nita rekla. Taj dio je kljuni igra u procesu unoenja sugestija.
Posljednji dio nae svijesti, a nismo ga dosad spomenuli, zato to je to dio koji je potpuno kontroliran
od strane podsvijesti naziva se Kritiki faktor svijesti.
Ovo je dio zaduen, kako za informiranje tako i za uvanje Vae podsvijesti. On radi na osnovu
pregleda ve steenih iskustava: doivljaja, utisaka, osjeanja smjetenih u podsvijesti. Kritiki faktor
radi tako to usporeuje sugestije i ideje koje ujete ili dajete sebi sa Vaim postojeim modelima
ponaanja i razmiljanja. Na osnovu te usporedbe on sugestije proputa u podsvijest ili ih prebacuje
na snagu volje tj. odbacuje. To znai ako neka ideja ili sugestija nije u skladu sa ve postojeim
podsvjesnim programom ona ne prolazi u podsvijest i samim tim ne djeluje.
Vrlo vana informacija: Dijete do svoje 6 godine uope nema Kritiki faktor. A, sve do njegove 12
godine on je razvijen do nivoa od 50%. Znajui to, zamislite sad sve pozitivne i negativne informacije
koje dijete prima bez ikakve mogunosti da ih filtrira. Bukvalno sve to uje i vidi, ide direktno u
podsvijest. Sve ono to dijete do svoje 12 godine uje i vidi, ono u to vjeruje bez razmiljanja i na
osnovu toga stvara svoje modele budueg ponaanja. Kako dobre tako i loe.
Vratimo se sad na naeg puaa da bi vam sve bilo jasno. Dakle kad te divne sugestije neu da puim,
ja to ne elim, ja sam nepua stignu na granicu podsvijesti tu ih eka uvar vrata podsvijesti
Kritiki faktor. On tada pita podsvijest to da radi sa tim sugestijama. Sjetite se to smo rekli: Ako je
neka ideja ili sugestija u skladu sa ve postojeim podsvjesnim programom ona prolazi u podsvijest i
poinje djelovati. Ali podsvijest kae: ekaj, ekaj, pa on pui ve dvadeset godina, njemu cigarete
trebaju da bi bio smireniji, oputeniji i svi oni razlozi koje puai ponavljaju sebi. Ne, to nije u skladu sa
programom po kojem radim zadnjih 20 godina. Odbaci te ideje i poalji ih na snagu volje. I poto su to
rijei efa, kritiki faktor ih jednostavno skrene na snagu volje, pa koliko izdre tamo. Za odgovor na to
pitanje upitajte svakog puaa koliko je puta definitivno ostavljao puenje i koliko su ta ostavljanja
trajala.
Sad kad ste shvatili to sprjeava vae pozitivne sugestije da uu u podsvijest, hajde da vidimo na koji
ih nain moemo uspjeno unijeti u Vau podsvijest.
Ja koristim tehniku koja se zove hipnoza. Evo to hipnoza radi za Vas: Hipnoza brie kritiki faktor
svijesti koji sprjeava ulazak sugestija u podsvijest. Da bi bilo koja sugestija prola u podsvijest Vi
svjesno morate eljeti promjenu koju ta sugestija izaziva. Znai Vaa elja za promjenom je ono to
sugestiji daje potrebnu emotivnu snagu.
Ono to morate znati je Sugestije su jedini alat kojima se hipnotizer slui. Vaa elja za promjenom i
Va mentalni stav s kojim prihvaate sugestiju je ono to Vas vodi do uspjeha. Dakle, kada ujete
sugestiju Vi morate izabrati jedan od etiri mogua mentalna stava u vezi te sugestije. Ovaj Va izbor
odreuje da li e sugestiji biti dozvoljeno da proe u podsvijest ili e biti odbaena. Ako je sugestiji
dozvoljeno da ue, Vi ete imati eljenu promjenu, a ako je odbaena nema nikakve promjene.
Koja su to etiri mentalna stava za prihvaanje sugestija?
Prvi je kada ujete sugestiju Vi pomislite: Svia mi se, znam da e djelovati. Takav mentalni stav
dozvoljava sugestiji da proe i zapone promjenu u Vaoj podsvijesti i samim time u Vaem ivotu.
Drugi je kada ujete sugestiju Vi pomislite: Ne znam, svejedno mi je. Vaa svijest automatski blokira
tu sugestiju i ona ne prolazi do podsvijesti.
Trei je kada ujete sugestiju Vi pomislite: Ne svia mi se. Ta sugestija je odmah odbaena. Zadnji
mogui mentalni stav je onaj koji je vjerojatno izazvao najvie neuspjeha sa hipnozom.
etvrti je kada ujete sugestiju Vi pomislite: Svia mi se, nadam se da e djelovati. Nadam se je
blizanac rijei pokuat u, a rije pokuat u automatski znai neuspjeh.
Kada pogledate unazad na svoj ivot, ako ste iskreni prema sebi svaki put kad ste neto pokuavali
obino niste uspjeli. u redu mama pokuat u ,u redu tata pokuat u. Pokuat u jednostavno
oznaava neuspjeh. Kada razmislite o svom ivotu, svaki put kad ste rekli Uradit u to i odmah ustali
da to i uradite bili ste uspjeni. Tako da ako na sugestiju reagirate sa rijeima nadam se ili pokuat
u, ta pozitivna sugestija bez obzira koliko vam se svia bit e odbaena.
Evo vam malog besplatnog savjeta. Ako iz svog osobnog i profesionalnog rjenika od ovog trenutka
izbacite rijei nadam se i pokuat u, u roku od tjedan dana osjeat ete se mnogo bolje nego to ste
se osjeali dugo vremena.

Da ponovim i naglasim: Jedini nain da pozitivna sugestija ue u Vau podsvijest je, da kad ujete
sugestiju Vi pomislite: Svia mi se, znam da e djelovati. Sve sugestije koje su prihvaene sa ovim
mentalnim stavom djeluju odmah. To znai da ete Vi postii pozitivnu promjenu zbog koje ste doli
na hipnozu. Ako moje sugestije pratite nekim od preostala tri stava, za Vas nee biti uspjeha. Ja ne
mogu na silu ugurati sugestije u Va um, samo Vi moete izabrati da ih prihvatite.
Hipnoza je 100% Vae unutarnje stanje odnosno Vae raspoloenje. Vi ste taj koji bira dopustiti sebi
da se to stanje dogodi. Vi moete prekinuti ovo stanje u svakom trenutku ak i sa najmanjom idejom
da ne elite da Vam se ono deava. Hou da razumijete sljedeu stvar: Svako iji IQ je preko 70 i eli da
ue u hipnozu, moe postii njen najdublji nivo. Vjerojatno se pitate koliko brzo? U roku od par
minuta. Jedini razlog koji moe nekoga zaustaviti od ulaska u takvu mentalnu superiornost je strah ili
nerazumijevanje to je hipnoza i to nam to ona omoguava.
Da bi Vam bilo jasnije zato se neke ideje o ivotu naprosto lijepe i ponavljaju u nama evo par
prirodnih zakona koji to objanjavaju.

Prirodni zakoni uma

Svaka misao ili ideja izazivaju fiziku reakciju.
Vae misli utjeu na sve funkcije Vaeg organizma. Ideje i misli koje imaju jaku emotivnu podlogu
uvijek ostavljaju trag u Vaoj podsvijesti, zato to je podsvijest emotivni dio uma. Jednom prihvaene,
te ideje i misli izazivaju skoro uvijek iste tjelesne reakcije. Brine misli pokreu promjene u Vaem
trbuhu, koje eventualno vode do ira. Bijes i srdba stimuliraju adrenalinsko luenje, a pojaana
koncentracija adrenalina u Vaem krvotoku izaziva mnoge promjene u Vaem organizmu. Anksioznost
i strah izazivaju fiziku napetost i umor. Sve nabrojane reakcije nisu samo reakcije Vaeg tijela na Vae
misli. One su ilustracija gore navedenog pravila.
to e rei, da bi se postigla korjenita promjena, potrebno je promijeniti inicijalne sugestije koje su
smjetene u podsvijesti. Prihvaanjem novih sugestija na podsvjesnom nivou, brzo i lako moete
odbaciti stare i trenutno pokrenuti nove pozitivne modele razmiljanja i ponaanja.
Ono to um oekuje da se desi, obino se i dogodi.
Mozak i ivani sistem reagiraju iskljuivo na mentalne slike. Potpuno je nebitno da li je ta slika
stvorena u Vaoj glavi ili je stigla iz vanjskog svijeta. Stvorene mentalne slike postaju programi Vaeg
ponaanja i Vaa podsvijest radi apsolutno sve da bi ispunila zadatak tog programa.
Nae fiziko zdravlje u mnogome zavisi od naeg mentalnog oekivanja. Vaa stalna zabrinutost je
stvaranje programa kojeg ne elite. Podsvijest koja ne razlikuje zamiljanje od istine, radi apsolutno
sve sa ciljem da ispuni zadatak stvorene mentalne slike. Sad znajui ovo, sjetite se koliko ste puta
rekli i doivjeli: Ono ega sam se najvie plaio, mi se i dogodilo.
Vizualizacija je mnogo monija od znanja.
Svjesni razlozi i nauna objanjenja su neizmjerno slabi u odnosu na nau vizualizaciju. Mentalne slike
su iskljuivo vlasnitvo nae podsvijesti. Te slike u svakom trenutku pobjeuju sve ono o emu logino
razmiljamo. Rezonsko razmiljanje, biva nadjaano Vaom vizualizacijom brzo i lako. Bilo koja ideja
podrana snanim emocijama kao sto su strah, bijes, mrnja ili ljubav ne moe biti promijenjena
razlonim svjesnim razmiljanjem.
Sugestija koja je jednom prihvaena i izvrena, izaziva sve manji otpor sa svakim narednim
ponavljanjem.
Svaki program ponaanja (kako dobar tako i lo) zasniva se na poetnoj sugestiji. Mentalni model
ponaanja se vrlo lako stvara, pogotovo ako se poetna sugestija ponovila mnogo puta. Jednom
prihvaena sugestija od strane Vae podsvijesti, praena dodatnim slinim sugestijama stvara novi
model ponaanja u rekordnom roku. Ovo pravilo vrijedi kako za dobre, tako i za loe modele
ponaanja. Naprimjer, neki ljudi vjeruju da u kritinim momentima moraju zapaliti cigaretu, popiti
aicu estokog pia ili uzeti sredstvo za smirenje da bi efikasno funkcionirali. Bez obzira koliko je to
netono i pogreno to je postala njihova navika i oni to stalno rade.

Ideja ili koncept, jedanput prihvaeni u podsvijesti, ostaju na snazi sve dok se ne zamjene nekom
novom idejom ili konceptom.
Jednom usvojena ideja ili koncept, bivaju maksimalno zatieni od strane podsvijesti i teko ili
nemogue ih je odbaciti snagom svjesne volje. to je ideja ili koncept due u Vama, vei je otpor
zamjeniti je nekom novom. Kada ste jednom neto prihvatili kao nain razmiljanja ili ponaanja, Vaa
podsvijest se trudi to i sauvati. I to vie vremena prolazi, ta ideja postaje model ponaanja odnosno
navika.
Ovo je proces koji objanjava kako se stvaraju navike, kako dobre tako i loe. Prvo je ideja i poslije par
ponavljanja postaje model ponaanja. Mi imamo navike razmiljanja isto kao i navike ponaanja, ali
sve poinje jednom naizgled malom IDEJOM. Tako da ukoliko elimo promijeniti neto u naem
ponaanju, moramo poeti sa promjenom razmiljanja, tj. sa idejom. Na primjer, puno ljudi misli da
onoga trenutka kad zapale cigaretu, njihovi ivci se momentalno opuste i smire. To nije istina, jer to
je to to ih je smirivalo dok su imali 7, 8 ili 12 godina? Ali bez obzira to i oni to znaju, ona prva ideja je
i dalje vrsto tu. I prua nevjerojatan otpor pokuajima da se zamijeni novom zdravijom idejom. Ali,
bez obzira koliko je neka ideja naizgled vrsto ukorijenjena, hipnozom ona moe na podsvjesnom
nivou biti zamijenjena novom zdravom idejom.
Zamiljeno i emocijama pojaano stanje, esto postaje organsko stanje, pod uvjetom da je takvo
stanje trajalo dovoljno dugo u Vama.
Suvremena medicina je potvrdila teoriju da veina nezdravih stanja nisu organskog porijekla. Drugim
rijeima, ta neugodna i nezdrava stanja su stvorena u Vaem ivanom sistemu, koji kontrolira sve
funkcije Vaeg organizma. To znai da odreena neugodnost ili neka druga manifestacija nepravilnog
rada odreenog organa ili dijela organizma, javljaju se kao posljedica negativne ideje ili koncepta
razmiljanja/ponaanja, smjetenih duboko u Vaoj podsvijesti. Drugim rijeima, ako netko stalno
razmilja i pria o slabim ivcima, nervoznom trbuhu ili glavobolji izazvanoj nerviranjem poslije
izvjesnog vremena ove smetnje postaju za tu osobu njena realnost.
Svjesni napor ne utjee na podsvijest. to e rei, to se vie svjesno trudite, sve manje utjete na
svoju podsvijest.
Ovo pravilo je prava potvrda slabosti snage volje. U sluaju da imate problem sa spavanjem, tj.
insomniu, ovo pravilo Vam je itekako poznato. to se vie trudite zaspati, sve manje Vam se spava.
Zato pravilo glasi: Kada elite utjecati na podsvijest, nema urbe i moranja OBAVEZNO RADITE
LAGANO. Radei tako, primijetit ete da kako Vae povjerenje u podsvijest raste, tako ete sve vie
doputati da Vam se to to elite desi umjesto da sebe prisiljavate da se to desi.

Poneto o podsvijesti
Podsvijest ivi van vremena, a to znai da za nju ne postoji prolost i budunost nego samo sadanjost.
to god da nam se dogodilo u djetinjstvu, to je ostalo zauvijek urezano u naoj podsvijesti i dalje
postoji u njoj kao emocija djeteta kome se to deava upravo sad, ovog trenutka.
Podsvijest je veliko skladite u kojem se uvaju sva naa iskustva i sjeanja. Duhovni naziv za
podsvijest je dua. A, vjerojatno Vam je isto tako poznat i izraz: to ovjek u srcu osjea, koji se
takoer odnosi na nau duu, tj. podsvijest. Znai naa podsvijest je mjesto gdje su pohranjene sve
nae emocije vezane za bilo koju osobu situaciju ili dogaaj iz nae prolosti.
Nove ideje ostavljaju utisak na nas putem emocija. to su emocije vezane za odreenu ideju jae, to
e dublje ta ideja biti urezana u nau podsvijest. U ekstremnim situacijama, ovo vodi ka Trenutnom
znanju.
Drugi nain da se nove ideje utisnu duboko u podsvijest je putem ponavljanja. To je upravo nain
kojim se stvaraju navike. Stalnim ponavljanjem odreene reakcije ili ponaanja to ponaanje postaje
uobiajeno i automatsko. Bez obzira da li je dobro ili loe. Pitajte puaa kakav okus su imale prve
cigarete, a on ih i dalje konzumira. I da je tada znao ono to sada zna, da li bi tjerao sebe da pui?
to su jae emocije koje prate nove ideje, to je manje ponavljanja potrebno da bi ta ideja bila

prihvaena u podsvijesti. Jednom prihvaena i usvojena ideja koja je postala model ponaanja, prvo
mora biti zamijenjena novom idejom na podsvjesnom nivou, prije nego to se promjeni stari model
ponaanja.
U osnovi, da bi se promijenilo neko uvjerenje/program ponaanja potrebno je vie novih
informacija. A sa druge strane, da bi te nove informacije postale stalne, tj. novi program ponaanja, Vi
morate imati i novo iskustvo koje prati i rangira tu informaciju. U situaciji kada imate dva suprotna
uvjerenja/programa ponaanja, pobjeuje ono uvjerenje koje je dublje utisnuto u Vau podsvijest.
Sljedea bitna karakteristika podsvijesti je ta, to podsvijest ne razlikuje ono to svijest doivljava kao
matu ili vizualizaciju (neto to se deava samo u mislima), od onoga to je realnost (deava se vani,
izvan Vaih misli). Za podsvijest je sve to isto. Jedina realnost koju podsvijest priznaje i poznaje su
Vae emocije.
Zbog toga i slinih razloga, stalno pozitivno razmiljanje, protkano dobrim eljama prema svim
ljudima, nema nikakve veze sa Vaim pokuajem izigravanja svetca, nego ima veze sa Vaim
pozitivnim osjeajima. A Vai pozitivni osjeaji ine da se osjeate fiziki i mentalno zdravi. Tako da,
ako ste stalno fokusirani na prosperitet i uspjeh traei ga u svemu i svima koji Vas okruuju,
jednostavno ste osueni da i Vi budete sretni i zadovoljni.