You are on page 1of 12

FAKULTET DRAMSKIH UMETNOSTI BEOGRAD

DOKTORSKE UMETNIKE STUDIJE


METODE UMETNIKO-ISTRAIVAKOG RADA

KUBIZAM I NARATIVNI FILM KROZ SLIKU IGRAI FUDBALA

Profesor:
Svetozar Rapaji

Student:
Luka Popadi
Broj indeksa:24/2014
+381 64 28 18 046
lukapopa@gmail.com


IGRAI FUDBALA (LES JOUEURS DE FOOTBALL)
Albert Gleze (Albert Gleizes) (1912-13)


UVOD
U ovom radu elim da se bavim razmiljanjem o tome da li
u narativnom filmu moe da postoji kubizam. Rad nameravam
da strukturiem na sledei nain: istorijski pregled
kubizma, stil, ta je narativni film, zato ba slika
Igrai fudbala, kubizam i film, izazovi u pristupu i
kubizam i filmska industrija.
Na temelju tih saznanja nameravam da napravim nacrt
knjige snimanja na osnovu slike Igrai fudbala i da
zavrim sa zakljukom.

KRATKI ISTORIJSKI PREGLED KUBIZMA U SLIKARSTVU I NJEGOV


ZNAAJ
Kubizam je nastao 1907. godine u Francuskoj. or Brak i
Pablo Pikaso su njegovi glavni eksponenti u nastajanju.
Henri Matis je prvi govorio 1908. o malim kockama (petite
cubes) kada je video Brakovu sliku Kue u Lestaku
(Maisons lEstaque)1, koja se inae nalazi u Umetnikom
muzeju u Bernu i koja je svrstana u kolekciju UNESKO
1965. godine2. Isto tako, jedna od glavnih slika za
inicijaciju kubizma je Pikasova Gospoice iz Avinjona
(Les Demoiselles dAvignon).
Kubizam je odigrao veoma vanu ulogu u kasnijem razvoju
apstraktne umetnosti. Moe ak da se kae da je on na
neki nain otvorio vrata za mnoge druge pravce. I sam se
kao umetnost razvijao. Pojednostavljeno, moe se rei da
je na poetku bio konkretniji dok je njegova kasnija faza
bivala sve apstraktnija, objekti manje prepoznatljivi.
Kubizam kao pavac biva naputen od veine slikara pred
poetak Prvog svetskog rata 1918.

STILSKI OPIS KUBIZMA I POSLEDICE ZA UMETNOST


Re kubizam je nastao od francuske rei cube to jest
latinske cubus to znai kocka u ve opisanoj anegdoti.
Daniel-Henri Kanvajler pie u svojoj knjizi Put do
kubizma iz 1920. godine da ne treba ime da bude program,
inae se dolazi do pogrenih zakljuaka.3 Kubisti su
imali nov pristup u pokazivanju volumena, prostora i
boja. Umesto preslikavanja objekata oni su pokuavali da
uhvate esenciju onoga to slikaju. To poziva gledaoce da
se ne usredsreuju na sadraj nego na doivljaj.
Kubizam se odvaja od fundamenata dotadanjeg slikarstva.
U kubistikoj umetnosti objekti se analiziraju,
rastavljaju i ponovo sastavljaju u apstraktnoj formi
umesto da predstavlja subjekt iz jedne take posmatranja
umetnik ga predstavlja iz razliitih perspektiva i tako
pokazuje iri kontekst.4
Njegova emancipacija dovodi do raskola sa konceptom koji
vai od Renesanse. Dolazi do preispitivanja i totalnog
odbacivanja prostog preslikavanja objekata. Odbacuje se
perspektiva, zanatsko umee, kiaro-skuro, forma, boja
itd. objekta koji se slika. Novonastala slika postaje
sadraj. Slikarstvo naputa dosadanje zadatke i postaje
neto samostalno. U prvi plan dolazi estetika slike kao
takve, a ne estetika naslikanog objekta.


NARATIVNI FILM - KRATKA DEFINICIJA U KONTEKSTU RADA
Kada u daljem delu ovog sastava priam o narativnom filmu
moram da dodam malu definiciju istog: Junak ili grupa
junaka nailazi na jednu ili vie potekoa da li u odnosu
sa drugima ili u odnosu prema ivotu i kroz film proba da
je rei5. U pitanju je igrani film sa stvarnim glumcima.
Sve varijante animiranog ili crtanog otpadaju. Varholov
film SLEEP (1963) u tom smislu nije narativan film nego
je video art. Takoe Vorkapieve montae kao to su na
primer MOODS OF THE SEA (1941) ne spadaju u tu kategoriju
iako moe da im se pripie, na neki nain, dramaturki
karakter za razliku od Varhola. Takoe bih iskljuijo
film esej kao anr i dokumentarni film kao vrstu filma.
Suvie je kompleksna tema da bi te vrste mogle

da se

svrstaju u rad ve i samim tim to bi njihova definicija


bila rad za sebe. Iskuenje je veliko da se sklizne u
nadrealan film. Njega isto iskljuujem kao kategoriju.

IGRAI FUDBALA
Tu sliku sam izabrao zato to je za razliku od veine
drugih kubistikih slika koje nisu otile suvie u
apstrakciju - one predstavljaju uglavnom protrete ili
mrtvu prirodu, pejzae - ova slika najblia kvadratu iz
filmske scene gde postoje odnosi deavanja, nekoliko
karaktera, pokret. Svestan sam da sutina u analizi
kubizma i ukrtanju sa filmom ne lei u tome da slika
treba da ima deavanja kao na filmu, ali mi pomae u
procesu razmiljanja za razliku od prvobitne ideje kod
koje sam hteo da analiziram sliku Violina i krag

ora

Braka.


KUBIZAM I FILM NEKOLIKO PRISTUPA
U daljem tekstu u da analiziram i da dam predlog za
primenjivanje kubizma na filmu. Tu u da se fokusiram na
sledea podpoglavlja:
Kubizam, film i apstrakcija forme
Jedna od glavnih odrednica kubizma je apstrakcija forme.
Ova apstrakcija moe teko da se prevede na glumce. To je
jedan od glavnih problema. Ona moe i mora da se trai u
vremensko-prostornim okvirima filmskog jezika.
Kubizam i filmski prostor
Jedna od centralnih taaka kod kubista je naputanje
perspektive i dekonstrukcija prostora. Dok savremeni film
ve odavno ne insistira na gramatici filmskog jezika kao
to ju je opisao Eridon6 i kao to se primenjivala
najvie u zlatnom doba Holivuda, danas preskakanje rampe
(nepotovanje pravca pogleda i kretanja u montai) vie
ne

smeta gledaocima i ne smatra se grubom zanatskom

grekom. Ta dekonstrukcija ak moe i mora da ide dalje.


Ako se uzme montani eksperiment sovjetskih reditelja
20tih godina kao primer gde mukarac i ena tre jedan ka
drugome, mukarac kree iz Pariza, a ena iz Vaingtona i
sreu se u Moskvi, trebalo bi moda da mi uradimo ba
obrnuto. Dve osobe koje priaju nalaze se u razliitim
prostorima i menjaju ih ak tokom

razgovora, ali

preko

lanih rakorda mi stvaramo utisak jedinstvenosti prostora


i kroz sadraj njihovog razgovora ipak postiemo neku
vrstu celovitosti.


Kubizam i filmsko vreme, pria i odnosi likova
Dok kubisti ele da sagledaju sliku iz nekoliko uglova,
narativni film mora da se poigrava sa prostorom i
vremenom. Narativni film je uzrono-posledina stvar i
pitanje ruenja tog toka je vrlo delikatno. Narativ treba
da se rastavi i ponovo da se sastavi. Moda je nekoliko
puta prikazivanje istog vornog mesta na razliit nain,
situacija jedne promene odnosa izmeu dva lika dva ili
tri puta sa blagim varijacijama i voenje prie kroz
ponavljanje i varijaciju na temu klju tom pristupu.
Svesno koristim izraz varijacija na temu. Poto se radi
o dramskom filmu ipak treba da se prati tok u najirem
moguem smislu. Violina je violina na Brakovoj slici.
Dalje je jedan od moguih pristupa da se za istu ulogu
koriste razliiti glumci. Opet to moe da se postigne
putem velikih greaka u filmskom jeziku: plan
kontraplan pa opet prethodni plan sa drugim glumcem u
istom kostimu. To bi bio bao bao neverovatnih razmera
koji u kontekstu naracije funkcionie i moe da se
koristi za dopunjavanje esencijalne emocije u toj datoj
situaciji. Vrlo je bitno da se naglasi da je odnos prie
prema finalnom filmu isti odnos koji slikan subjekat ima
prema finaloj slici.

Kubizam i tehnika snimanja, scenografija, boje


ta nam dozvoljava ili moda ak trai kubizam na filmu
je meanje formata (miniDV i 70mm), meanje brzine
snimanja (usporeni snimak sa ubrzanim), namerni bao bao u
scenografiji neverovatnih razmera (kao kod glumaca kako
je gore navedeno).


Kubizam i zvuk na filmu
Kao i kod svih ostalih gore pomenutih pristupa i zvuk
moe da ima tu dekonstruktivnu notu koja daje
apstrakciju, mada moe takoe i da bude spajajui element
kao nijedan drugi. ak se zvuk u klasinom filmu esto
koristi na taj nain. On moe da zgusne film zato to
deluje na podsvest.

IZAZOVI U PRISTUPU CELOVITOST DELA


Jedan od kljunih izazova u svim ovim pristupima i
teorijama je zapravo postii neku vrstu celovitosti
forme. Koliko je dovoljno da se prepozna kubistiki
koncept, a koliko bi bilo suvie da se kao delo formalno
ne raspadne zato to ima od svega previe. Ako se uporedi
Brakova prva slika Kue u Lestaku i kasnija slika Violina
i krag vidi se napredak u kompleksnosti odreenih formi
i ritma unutar slika, ali i na primer paleta boja koja se
ne proiruje. Tu bi na poetku moralo vrlo paljivo da se
pristupa i da se isprobavaju varijace i sa glumcima i
prostorom i formatima snimanja.

MOGUE SNIMANJE SCENE SLIKE IGRAI FUDBALA


Ovde nameravam da napravim mali nacrt knjige snimanja na
osnovu slike i prethodnih razmiljanja.
Radnja: Plavi igra se bori sa svojim saigraima da
postigne gol, dok ih uti spreava. Uspeva.
br.

Radnja
Plavi trke ka
poenu, uti za njima
Vidi se celo
igralite sa
fabrikom u pozadini
Kopake tre po
travi
Kopake tre po
asfaltu
Apstrakcija guranja
Apstrakcija guranja
Lice gledaoca
Lice utog igraa
grabi za loptom
uti igra grabi za
loptom
Ruka grabi za loptom
Ruka grabi za loptom
Ruka grabi za loptom

Format
16mm

Igra uspeva da da
gol

Plan
S

Napomena

Mini DV
4:3
Hi8

Hi8

Mini DV
Mini DV

D
D
SKP

35mm slow
motion
35mm

SKP

Hi8
Hi8
Hi8

D
D
D

70mm, Slow
motion

SKP

Drugi prostor, zvuno povezano


Trei prostor
Prostor skroz u tami, drugo
svetlo
Overlapling
Overlapling iz drugog ugla
Overlapling varijacija,
ubrzano
Svetlost, zelena trava, nema
utih igraa, majica je
svetloplava

PROBLEMATIKA INDUSTRIJE
Teka su vremena,

pa moram da razmiljam i o

izvodljivosti projekta, a film je po svojoj prirodi


istovremeno i umetnost i industrija. Izvodljivost - to je
uvek pitanje za filmskog stvaraloca, bar u veoj meri
nego za pisca ili slikara. I dok pisci mogu da piu bez
materijalne podrke i slikari da slikaju gotovo isto tako
(premda su mnogi impresionisti gladovali da bi utedeli


za boje), filmsko ostvarenje o kojem se ovde pria mora
da raspolae velikim sredstvima za realizaciju. ak i ako
se dobiju ta sredstva, pa ak i poznati glumci pristanu
da rade na filmu pitanje je da li je publika spremna za
takvu vrstu filmskog jezika, potpuno novog pristupa na
koji tek treba da se navikne.

Bojim

se da film ima na

neki nain slinu sudbinu kao pozorite. Dok je ranije


ono bilo glavni medij za sve slojeve, danas pozorite
postaje sve vie ili apsolutno elitna skupa igraka
visoko obrazovane klase kojoj je pristup pomalo
hermetian, ili jeftina zabava i razbibriga za narod. Iz
tog razloga ovakav pristup filmu

mogao bi da ima uspeh

na filmskim festivalima, u galerijama i meu kritiarima


ali od iroke publike sigurno ne bi bio prihvaen .

ZAKLJUAK
Kao sto su slikari trazili nove forme kada se pojavio
fotoaparat mozda reditelji takodje moraju da traze nove
pristupe filmu sada kada kroz digitalnu revoluciju dolazi
do demokratizacije i samim time osrednjosti. Radikalni
pristupi su uvek interesantni. Za mene je bitno da ne
zaboravim da sadraj, bar meni, stoji u prvom planu a ne
formalna igrarija. Poto volim film i volim da se
poigravam filmskim jezikom bilo bi interesantno da se
izvede taj eksperiment. Moda bi bilo najinteresantnije
da se on izvede na jednoj ehovljevoj jednoinki. Ona
doe na neki nain kao violina koju je slikao Brak; svi
znaju kako ona izgleda, ali moda moe da nas iznenadi.

10


POMENUTE SLIKE

KUE U LESTAKU
(MAISONS LESTAQUE)
or Brak

GOSPOICE IZ AVINJONA
(LES DEMOISELLES DAVIGNON)
Pablo Pikaso

VIOLINA I KRAG
(BROC ET VIOLON)
or Brak

11


FUSNOTE

1

https://de.wikipedia.org/wiki/Kubismus
2

http://www.unesco.org/artcollection/NavigationAction.do?i
dOeuvre=2943&nouvelleLangue=fr
3

Daniel-Henry Kahnweiler: Der Weg zum Kubismus. Strana 20


4

Jean Metzinger, Note sur la peinture, Pan (Paris),


OctoberNovember 1910
5

Sid Field Screenplay


6

Daniel Eridzon - Gramatika filmskog jezika

12

You might also like