2 Geometrija Oz

123622Equation Chapter 2.2 Section 2.
36
>0
=0
geomet
rija
ozublje
nja
Geometrija ozubljenja
Zupanici i zupani prijenosi

O1
n
N1
1
C
N2
n
2
O2
2.1
OSNOVI TEORIJE OZUBLJENJA
2.1.1 Poloide i rulete

Trenutni pol brzina pri proizvoljnom ravninskom* gibanju nekog krutog tijela, figure ili krivulje
mijenja svoj poloaj za vrijeme tog gibanja. Ako se za neki interval vremena odrede za dato kruto
tijelo (tap, tj. duljina na slici 2.1) sukcesivni poloaji trenutnog pola, krivulja koja spaja ove
toke naziva se nepomina poloida. Pri tome se toka A tapa kree po putanji, a toka B tapa po
putanji b, slika 2.1a. Ako se sada trokuti A1B1P1, A2B2P2 i A3B3P3 premjeste u zadnji poloaj tapa
tako da se A1B1, A2B2 i A3B3 poklope s AB, dobit e se novi poloaji trenutnih kinematskih
P' , P' i P '
polova 1 2 3 . Spajanjem ovih toaka dobije se krivulja relativnih poloaja trenutnih polova s
obzirom na krajnji poloaj tapa AB, tj. s obzirom na kruto tijelo. Ova krivulja se naziva pomina
poloida. Oito je da kada se pomina poloida odvaljuje (kotrlja bez klizanja) po nepominoj
P' , P' i P'
poloidi, tada se polovi 1 2 3 poklope, tj. dou u poloaj polova P 1, P2 i P3. To znai da se
proizvoljno ravninsko gibanje tapa AB, tj. itavog (proizvoljnog) krutog tijela moe opisati kao
odvaljivanje jedne pomine po jednoj nepominoj poloidi, slika 2.1b. Pri tome odvaljivanju svaka
toka tapa, kao i svaka toka kruto vezana za tap, opisuje jednu krivulju koja se zove ruleta.
Najpoznatije i u tehnici najvie primjenjivane rulete su cikloida koja se dobije odvaljivanjem
krunice po pravcu i evolventa kruga koja se dobije odvaljivanjem pravca po krunici.
a)
28
a)
A3
A1
b)
A2
B1
P'1 P'2
P1
P2
B2
B3
P'3
P3
Slika 2.1: Proizvoljno gibanje krute figure u ravnini

a) konstrukcija nepomine i pomine poloide b) odvaljivanje pomine po nepominoj poloidi
2.1.2 Obvojnice, evolute i evolvente

Jednadba F(x, y,C) = 0 predstavlja jednoparametarsku porodicu krivulja. Za svaku vrijednost
konstante C dobije se jedna odreena krivulja iz porodice, slika 2.2. Krivulja koja svakom svojom
tokom tangira krivulje iz porodice naziva se obvojnica (anvelopa) porodice krivulja, slika 2.2.
* Ravninskim gibanjem krutog tijela naziva se gibanje pri kojemu se sve toke tijela gibaju u ravninama paralelnim
nekoj nepokretnoj (osnovnoj) ravnini
Obvojnica se za veinu porodica krivulja lako moe odrediti, analitiki i grafiki.
Slika 2.2: Porodica krivulja i njihova obvojnica
29
Evoluta "e" neke krivulje "f" je geometrijsko mjesto

njezinih sredita zakrivljenosti, slika 2.3. To znai da
normala u svakoj toki krivulje tangira evolutu u toki
(diralitu) koja je sredite zakrivljenosti krivulje, a
polumjer zakrivljenosti krivulje u toj toki je udaljenost
te toke od diralita. Sama krivulja "f" naziva se evolventa.
e
Slika 2.3: Evoluta i evolventa
Iz uvjeta da je koeficijent smjera evolute u nekoj toki (x1,

y1) okomit na evolventu, lako se moe za poznatu evolutu
odrediti evolvente i obrnuto. Grafiki postupak je jo
jednostavniji. Zapaa se takoer da je evoluta neke krivulje
obvojnica njezinih normala.
Iz slike 2.3 je oito da je evolventa ruleta koja se dobiva
odvaljivanjem pravca (tangente) kao pomine poloide po
evoluti kao nepominoj poloidi.
2.1.3 Cikloida i evolventa kruga

2.1.3.1 Cikloida
Cikloida je ruleta dobivena odvaljivanjem krunice po pravcu, slika 2.4a. Pri tome svaka toka
formira svoju cikloidu, ali se ovdje promatra jedna, npr. ona oznaena s "a" koju opisuje
proizvoljna toka A. Pri istom odvaljivanju, svaka toka kruto vezana za krunicu opisuje svoju
ruletu: produenu cikloidu "b" ako je toka izvan krunice, npr. toka B, slika 2.4b; skraenu
cikloidu "c" ako je toka unutar krunice, npr. toka C.
Evoluta cikloide je ista takva cikloida, ali pomaknuta u smjeru nepomine poloide (pravca) za
polovinu opsega krunice i sputena za vrijednost njezinog promjera.
Epicikloide su rulete dobivene odvaljivanjem kruga po krugu s vanjske strane, dok su
hipocikloide rulete dobivene odvaljivanjem kruga po krugu s unutranje strane. Slino kao i kod
obine cikloide, produenu ili skraenu epicikloidu ili hipocikloidu opisuju toke kruto vezane za
pominu poloidu s njezine vanjske ili unutranje strane, pri istom odvaljivanju.
A2
a)
A1
A3
A4
30
b)
B2
C2
B1
C1
C3
B3
C4
C
B
B4
Slika 2.4: Cikloida

a) obina b) produena i skraena
Evoluta obine epicikloide je obina epicikloida sabijena (smanjena) u omjeru 1: (1 + 2r/R) gdje
su r i R polumjeri pomine i nepomine krunice. Evoluta obine hipociklide je takoer obina
hipocikloida, ali istegnuta (poveana) u odnosu na svoju evolventu u omjeru 1: (1 2r/R) i
zakrenuta za kut r/R.
2.1.3.2 Evolventa kruga
Evolventa kruga je ruleta koja se dobije odvaljivanjem pravca p po krunici, slika 2.5. Pri tome je
krunica evoluta (nepomina poloida) koja e se ubudue nazivati temeljnim krugom s
polumjerom rb i promjerom db. Ako se ne naglasi drugaije, pod imenom "evolventa" e se
podrazumijevati evolventa kruga. Kao i svaka druga evolventa, ona ima sljedea svojstva:
normala u svakoj njezinoj toki tangira temeljni krug
toka u kojoj normala tangira temeljni krug je sredite zakrivljenosti evolvente, tj.
polumjer zakrivljenosti joj je = AN
svaka toka pravca p opisuje jednu evolventu i sve su one ekvidistantne, meusobno i s
nacrtanom evolventom "a" koju opisuje toka A.
Pri istom odvaljivanju pravca p po krunici toka B kruto spojena s pravcem p opisuje produljenu
"b", a toka C1 skraenu "c1" evolventu, slika 2.5. Posebnu vrstu skraene evolvente, Arhimedovu
OM AC 2 temeljnog krugaspiralu "c2", opisuje toka C2 udaljena od pravca za polumjer
evolute.
31
A
C1
C2
M
O
Slika 2.5: Evolvente kruga
Navedena svojstva evolvente lake je uoiti i u stvarnosti nacrtati ako se konopac prebaen preko
nepokretnog temeljnog kruga po njemu odvaljuje svojim preostalim, nategnutim dijelom, umjesto
pravca, slika 2.6. Dakle, odmatanjem konopca, drei ga stalno napetim, imitira se odvaljivanje
pravca pa svaka toka napetog dijela konopca opisuje evolventu. Sada je oito da je polumjer
zakrivljenosti evolvente y = YN u proizvoljnoj toki Y jednak krunom luku MN :
y YN MN
22362\* MERGEFORMAT (.)
Otri kut y kojeg zatvaraju normala i polumjer-vektor u nekoj proizvoljnoj toki Y evolvente
naziva se kutem pritiska u toki Y ili na krugu polumjera ry. Budui da je duljina YN = rb tan y, a
luk MN = rby = rb( + y), proizlazi da je kut izmeu polumjer vektora toaka Y i M, koji
dakle definira poloaj proizvoljne toke Y evolvente u odnosu na njezino ishodite u toki M,
jednak:
tan y y
Izraz na desnoj strani ove jednadbe u matematici se oznauje s inv y i naziva se evolventna
funkcija kuta y
inv y tan y y
tj. kut je jednak evolventnoj funkciji kuta pritiska u toki Y:
32
inv y
Y
M
Slika 2.6: Nastanak evolvente i njezina funkcija
Kut pritiska na proizvoljnom promjeru ry rauna se prema slici 2.6:
y arccos
rb
ry
2.1.4 Osnovni zakon zupanja

Na slici 2.7 su prikazana dva spregnuta profila (tj. boka zuba) koji se valjaju jedan po drugome, a
istovremeno rotiraju oko svojih centara rotacije O 1 i O2 udaljenim za osni razmak a. Oni
predstavljaju vii kinematiki par. Gibanje se prijenosi s profila 1 na profil 2. S 1 oznaena je
kutna brzina profila 1, a s 2 kutna brzina profila 2. U proizvoljnom trenutku, profili se dodiruju i
valjaju u proizvoljnoj toki Y (trenutna toka dodira). Potrebno je odrediti omjer kutnih brzina
obaju profila u ovisnosti o njihovoj geometriji. U tu svrhu, povlai se zajednika normala n-n u
trenutnoj toki dodira Y. Kutevi N1O1Y y1 i R N2O2Y y2 su kutevi pritiska u toki Y kao
toki boka 1 i boka 2, odnosno kutevi pritiska na krugovima ry1 i ry2. Oni se odreuju temeljem
izraza 2366:
cos y1,2
O1,2 N1,2
ry1,2
Kut w naziva se kut zahvata. Za vrijeme procesa kotrljanja, u opem sluaju, dok se dodirna
toka pomie po putanji (krivulji) definiranoj oblikom profila, kutevi y1, y2 i w, kao i krugovi
ry1 i ry2, se mijenjaju. Obodne brzine toke Y kao toke profila 1 i 2 su:
33
v1 ry11
v2 ry22
O1
n
N1
N2
n
2
O2
Slika 2.7: Kotrljanje dvaju profila uz istodobnu rotaciju
Vektorska razlika ovih brzina naziva se brzina klizanja spregnutih profila i uvijek je usmjerena u
pravcu tangente na profil. Obodne brzine mogu se rastaviti na komponente u smjeru tangente (vt1,
vt2) i u smjeru normale (vn1, vn2). Da bi se prijenos gibanja odvijao pravilno, komponente vn1 i vn2
moraju biti meusobno jednake. U protivnom bi se profil 1 utiskivao u profil 2 ili bi se od njega
odvajao pa prijenos gibanja ne bi bio kontinuiran. Iz uvjeta jednakosti normalnih komponenti
obodne brzine proizlazi:
vn1 v1 cos y1 vn2 v2 cos y2
Uvrtavajui ovdje izraz 2368 te uzimajui u obzir izraz 2367, dobiva se
1 O 2 N 2
2 O1 N1
Budui da je
34
O1 N1 O1C cos w
O 2 N 2 O 2C cos w
1123611\* MERGEFORMAT
(.)
proizlazi analitiki oblik osnovnog pravila zupanja:
1 O 2 C
i const
2 O1C
Odavde je vidljivo da za konstantni prijenosni omjer toka C zauzima uvijek isti, stalni poloaj,
tj. dijeli osni razmak na dva nepromjenjiva dijela, bez obzira koje toke profila su trenutno u
zahvatu i bez obzira kakvog su oblika krivulje profila. To znai da se ovo, sloeno kotrljanje
proizvoljnih profila, moe opisati kao jednostavno meusobno odvaljivanje dviju krunih poloida
OC O C
s polumjerima 1 i 2 koje istodobno rotiraju oko svojih osiju. Budui da u toki C nema
klizanja izmeu profila (bokova zubi), jer su u njoj obodne brzine v1 i v2 paralelne i jednake,
kotrljanje ovih krunica je isto odvaljivanje, bez klizanja. Zbog toga se ove krunice, tj. njihovi
krugovi, openito u kinematici nazivaju poloidama, a u teoriji ozubljenja kinematskim
krugovima. Toka C je trenutni centar relativnog gibanja zupanika 1 i 2 ili kinematski pol.
Dakle, polumjeri kinematskih krugova su
rw1 O1C
rw 2 O 2C .
Sada se analitiki izraz osnovnog zakona zupanja moe zapisati kao
n1 1 d w2
n2 2 d w1
gdje su dw1 i dw2 promjeri kinematskih krugova zupanika 1i 2; dw1,2 = 2 rw1,2.

Iz izraza 23614 proizlazi da se brzine vrtnje odnose obrnuto proporcionalno s dimenzijama
kinematskih krugova.
Ako profile shvatimo kao bokove zuba zupanika, tada je jasno da su zubi obaju zupanika po
kinematskim krugovima rasporeeni s istim korakom pw, tj.
pw1 pw 2 pw
Po opsegu kinematskog kruga korak treba stati onoliko puta koliko zupanik ima zuba:
z1,2 pw d w1,2
gdje su z1,2 brojevi zubi zupanika 1, tj. 2.

Odavde slijedi:
35
d w2 z2
d w1 z1 .
Analitiki izraz osnovnog zakona zupanja sada poprima konani oblik:
n1 1 d w 2 z2
const
n2 2 d w1 z1
.
Promatranjem relativnog gibanja spregnutih profila, slika 2.8,

oito je da se profil jednog moe predstaviti kao obvojnica
uzastopnih poloaja drugog profila pri njegovom relativnom
gibanju prema profilu s kojim je sparen.
U svom relativnom gibanju, profili se valjaju jedan po drugom

uz klizanje u toki dodira, pri emu je brzina klizanja vR
vektorska razlika obodnih brzina spregnutih profila u toj toki.
Prema slici 2.7, ona je uvijek usmjerena u pravcu zajednike
tangente u toki dodira i jednaka je razlici komponenata
obodnih brzina u smjeru tangente:
vR u1 u2 v1 sin y1 v2 sin y2
1923619\*
MERGEFORMAT (.)
Slika 2.8: Profil boka zuba kao

obvojnica relativnih poloaja
njemu spregnutog profila
gdje su u1 i u2 komponente od v1 i v2 u smjeru tangente.

Uvrtavajui ovdje izraz 2368, dobije se:
vR N1Y 1 N 2 Y
2 .
N1Y N1C+CY i N 2 Y N 2 C CY te oznaivi udaljenost dodirne toke od

kinematskog pola s CY e , dobiva se:
Substitucijom
vR N1C 1 N 2C
2 e 1 2
Budui da je
N1,2 C rw1,21,2 sin w
vR e 1 2
a prema 23618
rw11 rw 22
, proizlazi konano:
Dakle, brzina klizanja linearno raste s udaljenou toke dodira od kinematskog pola, tim vie
to je zbroj kutnih brzina spregnutih profila vei; u kinematskom polu jednaka je nuli i mijenja
predznak (jer i e mijenja predznak).
U proraunu zupanih prenosnika kontrolira se specifino klizanje, jer o njemu ovisi troenje
bokova zubi. Specifino klizanje je omjer brzine klizanja prema komponenti brzine toke u
smjeru klizanja za dotini bok zuba:
36
u1 u2
e i 1
u1
N1Y i
u2 u1
e
i 1
u2
N2Y
1
2
Za evolventni bok zuba duljine

toki dodira Y.
N1,2 Y
jednake su polumjerima zakrivljenosti profila u trenutnoj
Za poznate brojeve zubi spregnutih zupanika, tj. za poznati prijenosni omjer i = z2/z1 te za
poznati osni razmak a, lako se odreuju promjeri kinematskih krugova. Iz osnovnog zakona
zupanja i slike 2.7 oigledno je:
a
d w1 d w2
2
;
d w2 i d w1
Odatle proizlaze izrazi za odreivanje kinematskih krugova:

d w1
2a
i 1 ;
d w2
2i
a
i 1 .
2.1.4.1 Analitiko definiranje spregnutih profila

Temeljem glavnog pravila zupanja mogue je za proizvoljni oblik boka zuba jednog zupanika,
analitiki ili grafiki, odrediti bok zuba njemu spregnutog zupanika, kao i odrediti zahvatnu
liniju, tzv. dodirnicu liniju po kojoj se bokovi dodiruju tijekom kotrljanja. U tu svrhu, za svaki
poloaj toke Y kao toke boka zuba zupanika 1, zadan s y1 i ry1, potrebno je pronai y2 i ry2 za
toku Y kao toku zupanika 2. Prema slici 2.7, kut y2 se odreuje iz:
tan y2
YN 2
N N -N Y
1 2 1
O2 N 2
O2 N 2
Budui da je
N1 N 2 O1N1 O 2 N 2 tan w
N1Y=N1O1 tan y1
uvrtavajui ovdje izraze (2.10) i (2.16), poslije sreivanja proizlazi:
37
tan y2 tan w
z1
tan y1 tan w
z2
Polumjer ry2 odreuje se preko izraza 2367 i 23611:

ry2 rw 2
cos w
cos y2
Da bi se potpuno definirao profil boka zuba zupanika 2, potrebno je jo odrediti polarni kut y2
toke Y kao toke zupanika 2 mjeren od nekog proizvoljnog poloaja na poloidi 2, slika 2.9. U
tu svrhu, na profilu 1 oznai se toka Yw1 koja pripada poloidi (kinematskom krugu) profila 1
polumjera rw1 i toku Yw2 poloide 2 polumjera rw2 koja s tokom Yw1 dolazi u kontakt u
kinematskom polu C. Budui da se poloide odvaljuju jedna po drugoj bez klizanja, onda se
poloaj toke Yw2 moe odrediti izjednaavanjem lukova
=CY
CY
w1
w2
Poetni poloaj za mjerenje polarnih kuteva na profilu 2 moe se uzeti proizvoljno, kao i za profil
1. Ovdje e se on odabrati tako da kutevi w2 i w1 budu jednaki:
w2 w1 w
Iz izraza 23634 i 23635, sada je oito:

rw1 y1 y1 w w rw2 w y2 y2 w
38
3623636\*
MERGEFORMAT (.)
O1
N1
Yw1
Yw2
N2
O2
Slika 2.9: Spregnuti profili
pa je, uvrtavajui izraz 23617, konano:
y2 1
z1
z1
w w y1 y1 y2
z2
z2
(.)
2.1.4.2 Polumjeri zakrivljenosti spregnutih profila

Jedan od dva spregnuta profila moe biti proizvoljan, a njegova geometrija jednoznano odreuje
geometriju onog drugog. Isto tako, polumjeri zakrivljenosti spregnutih profila ovise jedan o
drugom. Ta ovisnost e se ovdje izvesti za najjednostavniji, a ujedno i najvaniji sluaj kada su
poloide spregnutih profila krugovi, tj. za i = const.
39
E
n
O1
C1
N1
Promatrat e se spregnuti profili koji se

dodiruju u trenutnoj toki dodira Y
zahvatne linije, slika 2.10. Oigledno je
da sredita zakrivljenosti tih profila C1 i
C2 nalaze na zajednikoj normali u toki
dodira koja prolazi kroz kinematski pol C
koji (za i = const) zauzima uvijek isti
poloaj na meuosnoj liniji O1O2 bez
obzira u kojim tokama se profili
dodiruju.
Ako se zamisli trenutni zamjenski zglobni
mehanizam O1C1C2O2, tada tap C1C2
stalno prolazi kroz nepominu toku C.
Zato je njegova brzina u toj toki
usmjerena uzdu njega. Takoer je jasno
da su brzine toaka C1 i C2 okomite na
O1C1, tj. C2O2, jer rotiraju oko O1, tj. O2.
Sada je oigledno da je trenutni
kinematski pol E tapa C1C2 (okomit na
smjerove brzina u pojedinim njegovim
tokama) usmjeren u pravcu tapova O1C1
i C2O2 kao i okomit na tap C1C2 u toki
C. Iz slike 2.10 slijedi:
C
C2
N2
n
O2
Slika 2.10: Spregnuti profili i njihovi polumjeri
zakrivljenosti u toki dodira
C1 N1
C1C
O1N1
EC

ili
C1 N1
1
C C N1C
1
EC O1 N1 C1C O1 N1
C1C
.3923639\* MERGEFORMAT (.)
Analogno, iz slinosti trokuta C2O2N2 i C2EC slijedi izraz:

C2 N 2
1
N C C 2C
2
EC O 2 N 2 C 2C O 2 N 2 C2C
Ako se udaljenosti od odvalne toke C do sredita zakrivljenosti profila oznae s

C2 C l2 , tada uz
O1N1 rw1 cos w
C1C l1
O 2 N 2 rw 2 cos w 4123641\* MERGEFORMAT

(.)
N1C rw1 sin w ; N 2C rw 2 sin w ,4223642\* MERGEFORMAT

(.)
40
iz 23639 i 23640 slijedi izraz
l1 rw1 sin w rw2 sin w l2
l1rw1 cos w
l2 rw 2 cos w 4323643\* MERGEFORMAT (.)
koji se poslije sreivanja dobiva u sljedeem obliku:
1 1
1
1
sin w
rw1 rw 2
l1 l2
. 4423644\* MERGEFORMAT (.)
Ova jednadba naziva se EulerSavaryjevom formulom. Ona izraava vezu izmeu polumjera
zakrivljenosti spregnutih profila i polumjera njihovih odvalnih krugova pri konstantnom
C Y 1 i C2 Y 2 , slika 2.10,
prijenosnom omjeru. Za izraun polumjera zakrivljenosti 1
potrebno je uzeti u obzir i oiglednu jednakost:
l1 l2 1 2
2.2
GEOMETRIJA PAROVA CILINDRINIH ZUPANIKA
2.1.5 Cikloidno ozubljenje

Kod cikloidnog ozubljenja profil boka zuba sastoji se od epicikloide pri vrhu (tjemenu) zuba i
hipocikloide pri dnu (korijenu) zuba. Kinematski, temeljni i diobeni krugovi su identini:
dw1,2 = db1,2 = d1,2
Dodirnica se sastoji od krunih lukova odvalnih krugova polumjera 1 i 2 koji se dodiruju u

OO
kinematskom polu C, a sredita im lee na spojnici 1 2 sredita dvaju kinematskih krugova, tj.
osiju zupanika, slika 2.11. Dimenzije odvalnih krugova bitno utjeu na profil bokova zubi, a
obino ih se uzima priblino jednakim treini kinematskih krugova.
Poetak zahvata u toki A i kraj zahvata u toki E definirani su presjecitima krugova preko glave
spregnutih zupanika s dodirnicom. To znai da se od toke A pa do kinematskog pola C
odvaljuje odvalni krug zupanika 2 po kinematskom krugu zupanika 1. Pri tome toka C opisuje
epicikloidu e1 kao bonu povrinu vrha zuba zupanika 1. Od toke C do E odvaljuje se odvalni
krug zupanika 1 po kinematskom krugu zupanika 2 pri emu toa C opisuje hipocikloidu h1 kao
bonu povrinu podnoja zuba zupanika 1. Analogno tome, nastaju epicikloida e 2 i hipocikloida
h2 kao bone povrine zuba zupanika 2.
Zupanik s cikloidnim ozubljenjem moe se pravilno sprezati samo s onim zupanikom koji je za
to proraunat. Prednost cikloidnih zupanika pred evolventnima jesu manji gubici trenja pa oni
nalaze primjenu kod satnih mehanizama i slinih ureaja fine mehanike.
Cikloidno ozubljenje se moe izraivati odvalnim blanjanjem s alatom u obliku zupaste letve
koja ima cikloidni profil, ali se izbjegava, jer je takve alate teko izraditi. Zato se najee
41
pribjegava kopirnim postupcima kao to su glodanje ili blanjanje sistemom "zub po zub".
Izrauju se i tancanjem, provlaenjem, sinteriranjem, lijevanjem i brizganjem.
O1
pogonski
zupcanik
h1
e2
e1
h2
gonjeni
zupcanik
O2
Slika 2.11: Shema cikloidnog ozubljenja cilindrinih zupanika
Budui da se cilindrini zupanici s cikloidnim ozubljenjem nisu udomaili u opem strojarstvu,
nisu niti razvijene posebne metode prorauna kao to je to sluaj za evolventne zupanike. Ipak, s
42
obzirom da su savojna optereenja zuba slina onima kod evolventnih zupanika, proraun
vrstoe korijena zuba se moe provesti po istim naelima. To ne vai za vrstou boka zuba,
koja je znatno vea kod cikloidnih zupanika.
2.1.6 Evolventno ozubljenje

Zbog svojih prednosti kao to su relativno jednostavna izrada zupanika s alatom s ravnom
otricom i neosjetljivost prijenosnog omjera na manje promjene osnog razmaka, profil boka zuba
zupanika se najee izrauje u obliku evolvente. Zupanici s evolventnim bokom zuba nazivaju
se evolventnim zupanicima ili zupanicima s evolventnim ozubljenjem. Ako se ubroje i konini
zupanici s bokom bliskim evolventnom koji i proizlazi iz evolventnog, evolventni zupanici
danas ine preko 98 % svih izraenih zupanika u svijetu. Ostalo su uglavnom zupanici s
cikloidnim ozubljenjem.
Ako je u zahvatu bokova zubi jedan bok (profil) evolventan, tada normala u svakoj toki dodira
tangira isti temeljni krug zupanika. Budui da svaka od tih normala prolazi i kroz odvalnu toku
C, proizlazi da je ona jedna te ista i nepomina, bez obzira koja je toka u dodiru, slika 2.12.
Kako je normala zajednika za oba zupanika u zahvatu, i nepomina, profil boka zuba
spregnutog zupanika moe i mora biti samo evolventan, jer samo kod evolvente normala u
proizvoljnoj toki tangira isti (temeljni) krug. Dakle, normala za svo vrijeme zahvata tangira oba
temeljna kruga. To znai i da je kut zahvata konstantan, kao i polumjeri rb1 i rb2 temeljnih
krugova. Oito je takoer da se zahvat bokova odvija po tom pravcu (normali u trenutnoj toki
dodira) koji se zato naziva dodirnica ili zahvatna linija, a zahvatni kut w se naziva jo i kut
dodirnice. Tako se npr. toka B1 boka zuba zupanika 1 u svom krunom gibanju oko O 1 u toki
B dodirnice susrela s tokom B2 boka zuba zupanika 2. Uoljivo je takoer da je zahvatni kut
ustvari kut pritiska na kinematskom krugu.
Iz onoga to je do sada izneseno glede svojstava evolvente i osnovnog zakona ozubljenja, mogu
se sumirati sljedea svojstva evolventnog ozubljenja:
Kinematika evolventnog ozubljenja neosjetljiva je na promjenu osnog razmaka, tj. njegovom
promjenom prijenosni omjer se ne mijenja. To slijedi iz izraza
i=
rb2
const
rb1
jer promjeri temeljnih krugova ostaju nepromijenjeni. Razlog je to jedna evolventa ima samo
jednu evolutu, tj. jedan evolventni zupanik ima samo jedan temeljni krug. Promjenom osnog
razmaka a istog zupanog para, mijenja se zahvatni kut i promjeri kinematskih krugova
cos w
rb1,2
rw1,2
rb1 rb2
a
(.)
Iz ovog izraza slijedi takoer da se zupanik s temeljnim krugom zadanog polumjera rb1 moe
spariti (spregnuti) sa zupanikom proizvoljnog polumjera temeljnog kruga rb2 (teorijski) pri
bilo kojem osnom razmaku a > rb1 + rb2.
43
O1
M1
B1
N1
B
B2
Y
N2
O2
Slika 2.12: Evolventno ozubljenje
Kad promjer evolventnog zupanika tei beskonanom, njegov bok zuba postaje pravac. Zato
se takav zupanik, koji se naziva ozubljena letva, bez problema spree sa svakim drugim
evolventnim zupanikom. Lako je uoiti da je tada kut zahvata jednak kutu nagiba profila
ozubljene letve, koji po standardu treba biti jednak kutu osnovnog profila ozubljenja n.
v
Brzina gibanja dodirne toke du dodirnice ny proporcionalna je kutu rotacije svakog
zupanika jednaka je obodnoj brzini zupanika na temeljnom krugu:
vny v1 cos y1 v2 cos y2 1rb1 2 rb2
Oito je da se pri jednolikom krunom gibanju zupanika toka dodira giba po dodirnici
takoer jednoliko.
Brzina dodirne toke po evolventnom profilu, tj. tangencijalna komponenta brzine te toke
nije proporcionalna kutu rotacije zupanika. Ona je jednaka:
vR ry sin y rb tan y
44
Dva susjedna istoimena boka zuba (tj. dvije ekvidistantne evolvente) razmaknuta su na
temeljnom krugu zupanika 1 za korak pb1 na temeljnom krugu. Prema osnovnom svojstvu
evolvente, izraz 2362, isto toliko razmaknute su toke "a" i "b" u kojima dodirnica sijee ove
bokove, slika 2.13. Ako je "a" trenutna toka dodira dvaju spregnutih bokova, tada e
ishodite "e" evolvente spregnutog boka 2 biti udaljeno za korak pb2 na temeljnom krugu
zupanika 2 od ishodita evolvente "f" susjednog istoimenog boka zuba. Prema osnovnom
svojstvu evolvente, ova evolventa je u smjeru dodirnice udaljena od evolvente susjednog boka
za pb2 (udaljenost ab ). Oito je:
ef
ab
pb cd
.
Zakljuuje se da su koraci na temeljnim krugovima spregnutih zupanika jednaki
pb1 pb2 pb
da su jednaki koraku na dodirnici te da su dodirne toke susjednih parova zubi meusobno

udaljene takoer za isti korak pb. To je uvjet sprezanja dvaju zupanika.
N1
c
a
C
b
f
N2
Slika 2.13: Zahvat dvaju susjednih bokova- uvjet sprezanja

Sve ovo vrijedi i za zahvat cilindrinog evolventnog zupanika sa zupastom letvom: korak na
temeljnom krugu zupanika i korak po normali na bok zuba zupaste letve moraju biti jednaki.
jedna od prednosti zupanika s evolventnim ozubljenjem jest da oni doputaju promjenu
(korekciju) profila izraenih s istim alatom. Druga ozubljenja to ne doputaju.
45
2.3
EVOLVENTNI ZUBI I ZUPANICI
Dosada se promatrao dvodimenzijski proces zahvata evolventnih profila. Stvarni zubi i zupanici
imaju i treu dimenziju irinu vijenca zupanika b, slika 2.14.
Osnova evolventnog zuba cilindrinog zupanika jest temeljni cilindar, cilindrina povrina iji
je eoni presjek temeljna krunica. Ako neka ravnina Q tangira temeljni cilindar po duljini 1-1,
tada pravci 2-2 i 3-3, paralelni s duljinom 1-1 i smjeteni lijevo i desno od nje, pri odvaljivanju
ravnine Q po temeljnom cilindru bez klizanja, formiraju u prostoru cilindrine evolventne
povrine- lijevu i desnu bonu povrinu zuba, slika 2.14.
Udaljenost sb izmeu pravaca 2-2 i 3-3 koji tvore raznoimene bone povrine (lijevu i desnu)
jednog te istog zuba, jednaka je, oito, debljini zuba na temeljnom krugu. Presjek ovih dviju
povrina naziva se linija zaotrenja (pravac 6-6).
Pravci 4-4 i 5-5, paralelni s pravcima 2-2 i 3-3 i udaljeni od njih za iznos koraka pb na temeljnom
krugu, opisuju pri odvaljivanju ravnine Q evolventne bone povrine susjednih zubi.
Kao i evolventni profili, evolventne bone povrine dvaju zubi su takoer meusobno spregnute,
tj. one osiguravaju ostvarenje zadanog prijenosnog omjera. Ove spregnute povrine nazivaju se
teorijskim povrinama zubi. Linija presjeka teorijske povrine evolventnog zuba cilindrinog
zupanika s povrinom temeljnog cilindra naziva se teorijskom graninom linijom. To je linija 2
na slici 2.15.
6
6
5
5
3
1
4
4
Slika 2.14: Formiranje cilindrinih evolventnih povrina

46
Oito je da geometriju lijeve i desne teorijske povrine zuba u potpunosti odreuje promjer
temeljnog kruga diobeni , a njihov relativni poloaj- debljina zuba na temeljnom krugu. Ako se
govori o zupaniku kao cjelini, kao trei parametar koji karakterizira geometriju njegovih
teorijskih povrina, javlja se broj zubi.
Kod stvarnog zuba, ne podudara se itava bona povrina s teorijskom. U podnoju zuba, izmeu
teorijske i podone povrine, nalazi se prijelazna povrina. Najvei dio bone povrine zuba koje
se moe podudarati s teorijskom, naziva se glavnom povrinom zuba. O tome e biti govora u
poglavlju 2.6.5.
Toke dodira dvaju evolventnih profila formiraju u prostoru dodirnu liniju na bonim povrinama
zubi spregnutih zupanika. To je linija 1 na slici 2.15 po kojoj u danom trenutku zubi djeluju
jedan na drugog. Kod prijenosa s cilindrinim evolventnim zupanicima s ravnim zubima dodirna
linija je pravac paralelan s osima zupanika. U procesu valjanja, tj. zahvata spregnutih bokova
dodirna linija se premjeta po bonoj povrini pogonskog zuba udaljavajui se od temeljnog
cilindra, dok se po povrini gonjenog zuba pribliava temeljnom cilindru.
O1
N1
C
3
N2
2
O2
Slika 2.15: Zahvat spregnutih evolventnih povrina

47
Povrina 3 koju opisuje dodirna linija kruto je vezana s osima rotacije zupanika, a naziva se
ravnina zahvata, slika 2.15. Ravnina zahvata tangira temeljne krugove obaju zupanika i okomita
je na bonu povrinu zuba.
Kinematski cilindri, analogno kinematskim krugovima, definirani su presjecitem ravnine
zahvata s uzdunom ravninom definiranoj osima zupanika. Presjecite ovih ravnina je linija
paralelna s osima zupanika po kojoj se odvaljuju kinematski cilindri. Popreni presjeci
kinematskih cilindara su, oigledno, kinematski krugovi. Treba naglasiti da cilindrini zupanik
koji je u zahvatu istovremeno s vie zupanika, moe imati vie kinematskih krugova.
2.4
OSNOVNI PROFIL OZUBLJENJA
Za osnovu pri standardizaciji zupanika mogu se uzeti razliiti parametri. Tako je geometrija
(evolventnog) zupanika u potpunosti definirana npr. s brojem zubi, karakteristinim promjerima
i debljinom zuba. Meutim, za izradu svakog zupanika s tako standardiziranim parametrima,
potreban bi bio poseban rezni alat, to nije ekonomino. Zato je racionalniji takav izbor
parametara standardizacije koji e biti osnova kako za konstrukciju zupanika, tako i za
konstrukciju reznog alata s kojim se on izrauje.
Zbog toga je za osnovu standarda uzet osnovni profil definiran na zupaniku s beskonanim
promjerom tzv. zupastoj letvi kod koje evolventni bok zuba prelazi u pravac. Parametri
osnovnog profila ozubljenja su standardizirani. Na slici 2.16 prikazan je osnovni profil ozubljenja
prema standardu HRN M. C1. 016, a isti je prema standardima ISO 53, DIN 867, EN i svih
zemalja osim anglo-saksonskih. Njime se odreuju teorijski oblik i dimenzije zubi i zupanika.
To je ozubljena letva s ravnim, simetrinim bokovima zubi. Prijelaz od pravocrtnog boka
(profila) zuba na pravocrtnu liniju korijena zuba je luk krunice polumjera F.
ha m n
p m n
2h a mn
0,5mn
(ha +c*)m n
F mn
Slika 2.16: Osnovni profil ozubljenja

Diobena povrina osnovnog profila ozubljenja koja se uzima kao baza za odreivanje elemenata
zuba i njegovih dimenzija je ravnina. Njezin popreni presjek je diobeni pravac koji je okomit na
os simetrije zuba osnovnog profila, a debljina zuba na njemu jednaka je irini meuzublja. Dio
48
zuba smjeten izmeu diobene povrine i povrine preko glava zubi naziva se diobenom glavom
zuba, a dio zuba smjeten izmeu diobene povrine i povrine preko korijena zubi naziva se
diobenim podnojem.
Udaljenost izmeu istoimenih profila susjednih zubi, po diobenom ili nekom drugom s njim
paralelnom pravcu, naziva s korakom p osnovnog profila. Da bi se izbjeglo da se promjeri
zupanika izraavaju iracionalnim brojevima, ne propisuju se standardne vrijednosti koraka p
nego se korak osnovnog profila izraava kao viekratnik broja
p mn
a vrijednost mn
mn
koja se naziva modulom osnovnog profila se uzima standardnom, tablica 2.1. Moduli se biraju
najprije po prvom stupnju prioriteta (I), zatim po drugom (II), a iznimno po treem (III). Sve
dimenzije, kako osnovnog profila, tako i zupanika iskazuju se modulom pa se on esto naziva
koeficijentom proporcionalnosti zuba odnosno zupanika.
Tablica 2.1
I
II
III
3,5
1,125
1,25
12
3,75
4,5
1,375
14
16
1,5
18
5,5
1,75
20
6,5
7
2,25
22
25
2,5
28
9
2,75
3
Standardni moduli u mm prema HRN M.C1.015

II
III
I
II
III
32
10
3,25
36
11
40
Po opsegu bilo kojeg kruga zupanika zubi su rasporeeni ravnomjerno s nekim korakom tako da
je uvijek
d y z py
Na samo jednom krugu zupanika korak je jednak koraku osnovnog profila. Taj promjer se
naziva diobenim promjerom d i on je osnova za odreivanje svih drugih promjera kao i za izradu
zupanika. Za njega dakle vrijedi:
49
d z p z mn
Odavde slijedi izraz za diobeni promjer cilindrinog zupanika s ravnim zubima:
d mn z
iz kojeg se vidi da modul mn stane z puta po promjeru diobenog kruga zupanika. Dakle, modul
zupanika se moe definirati na jo jedan nain: to je korak na diobenom promjeru zupanika.
Visina diobene glave zuba ha osnovnog profila je
ha ha*mn
h*
gdje je a koeficijent visine glave zuba. Diobena visina podnoja je vea od visine glave zuba, a
odreuje se tako da kad se spare dva osnovna profila (ili dva zupanika), tjemena zranost
izmeu linije preko glave (ili kruga preko glave) jednoga i podnone linije (ili podnonog kruga)
drugoga bude standardna, tj.
c c*mn
gdje je c* faktor tjemene zranosti. To znai da je standardna vrijednost podnone visine zuba
hf hf*mn ha c ha* c* mn
Kut n izmeu boka zuba i njegove simetrale naziva se kutem boka zuba osnovnog profila. DIN,
ISO, EN, HRN i drugi standardi propisuju sljedee vrijednosti parametara osnovnog profila:
ha* 1, 0
c* = 0,1...0,3
n = 200 .
Pri tome je visina zuba

h = (2
ha*
+ c*)mn .
Polumjer zakrivljenosti F izmeu bone (pravocrtne) linije boka i linije korijena osnovnog
profila, a time i svake druge standardne zupaste letve, definiran je kutom n i radijalnom
zranou c, slika 2.17. Naime, iz
F c F sin n
slijedi:
c
1 sin n
50
6423664\*
MERGEFORMAT (.)
Korak po normali na bok zuba

osnovnog profila jednak je koraku na
temeljnom krugu zupanika:
F
F
pb p cos n mn cos n
Slika 2.17: Polumjer zakrivljenosti korijena zuba

osnovnog profila
2.5
Sve ovo vrijedi i za zahvat cilindrinog

evolventnog zupanika sa zupastom
letvom: korak na temeljnom krugu
zupanika i korak po normali na bok
zuba zupaste letve moraju biti jednaki.
OSNOVE IZRADE CILINDRINIH ZUPANIKA
2.1.7 Odvalni postupci

Ako se zamisli da jedan od dva spregnuta zupanika umjesto evolventnih bokova ima prikladno
oblikovane otrice za skidanje strugotine; pa ako drugi zupanik nema jo oblikovane zube, nego
je to kolo s vanjskim promjerom jednakim promjeru kruga preko glave zupanika; pa ako se ova
dva elementa (alat i obradak) postave u (alatni) stroj koji e im narinuti gibanja jednaka (ili
ekvivalentna) onima koja bi imali da su to dva spregnuta zupanika; pa ako alatu stroj dade jo
dva gibanja: radno, u smjeru osi zupanika, pri kojem alat ree bokove, i povratno koje ga vraa u
poetni poloaj, tada e prvi zupanik (alat) rezati evolventne bokove zuba drugog zupanika
obratka. Ovo je princip odvalnog blanjanja zubi cilindrinih evolventnih zupanika.
Ako alat ima oblik i geometriju evolventnog zupanika s beskonanim promjerom zupaste
letve s ravnim bokovima, tada se on naziva rezna letva, a postupak odvalnog dubljenja
(vertikalnog blanjanja) s takvim alatom naziva se Maggov postupak izrade zupanika, slika 2.18.
Rezna letva je uvrena na vertikalnoj vodilici: pri kretanju prema dole ona skida estice
obratka, a u povratnom hodu odmie se od njega. Nakon svakog radnog hoda, u momentu kada se
alat nalazi iznad obratka, ovaj se pomie tangencijalno u odnosu na alat. Ovaj tangencijalni
pomak prati odgovarajue zakretanje obratka. Kod nekih tipova alatnih strojeva ovaj
tangencijalni pomak ini alat (naravno, u suprotnom smjeru). Budui da se alat odvaljuje po
diobenom krugu (poloidi) obratka, brzina tangencijalnog pomaka mora biti jednaka obodnoj
brzini obratka na diobenom krugu.
Valja napomenuti da su zubi rezne letve oblikovani tako da profil ostaje nepromijenjen i poslije
svakog otrenja.
Ako alat ima oblik i geometriju zupanika, tada se on naziva rezni zupanik, a postupak odvalnog
dubljenja s njim naziva se Fellows postupak izrade zupanika, slika 2.19. I ovdje rezni zupanik
u (radnom) hodu prema dole skida estice obratka, a u povratnom hodu se odmie od njega. Kad
je alat u gornjem poloaju stroj zakree njega i obradak u skladu s osnovnim zakonom zupanja,
51
izraz (2.16). Za razliku od Maagovog postupka, oblik izraenih zupanika se malo mijenja nakon
svakog otrenja alata, jer se otrenjem mijenja faktor pomaka profila alata, vidi poglavlje 2.8.
Slika 2.18: Maagov postupak odvalnog dubljenja
Slika 2.19: Fellows postupak odvalnog dubljenja

Ako alat ima oblik vijka s profilom zupaste letve, tada se on naziva puno glodalo, a postupak se
naziva odvalno glodanje, slika 2.20. Razumljivo, navoj vijka je isprekidan da bi se mogle
formirati rezne otrice. U procesu izrade zupanika glodalo rotira oko svoje osi i gloe uzubine
zupanika. Brzina vrtnje obratka je takva da se za jedan okretaj glodala on zakrene za onoliko
zubi, kolika je vojnost navoja glodala. Pored toga to rotira oko svoje osi, glodalo se giba i
52
paralelno s osi zupanika onoliko koliko je potrebno da se izradi itava irina zupanika. Os
odvalnog glodala nagnuta je prema eonom presjeku zupanika za kut uspona zavojnice glodala.
Slika 2.20: Shema izrade zupanika postupkom odvalnog glodanja
2.1.8 Kopirni postupci

Za razliku od odvalnih postupaka kod kojih jedan alat, definiran samo modulom, moe izraivati
zupanike razliitih brojeva zubi, kod kopirnih postupaka alati imaju oblik meuzublja
izraivanog zupanika, tako da mogu izraivati samo jedno ozubljenje. Dakle vrijedi pravilo:
jedan alat jedan zupanik. Da bi se ublaio ovaj nedostatak i ograniio broj potrebnih alata, kod
glodanja s modulnim glodalima (ploastim i prstastim) doputa se upotreba jednog glodala za
izradu zupanika s razliitim brojevima (istih) zubi. No, ovo vodi nepravilnom profilu boka zuba
to rezultira nepravilnim zahvatom. Zato se ovi postupci, u pravilu, primjenjuju samo za prenose
s manjim optereenjima i manjim brzinama vrtnje. Izuzetak ine zupanici s vrlo velikim
promjerom kod kojih bi izrada alata i stroja za odvalno rezanje bila izuzetno skupa.
Kopirnog glodanje, bilo s ploastim glodalom, slika 2.21 ili prstastim glodalom, slika 2.22, moe
se obaviti i na obinoj glodalici. Obradak je uvren na diobenu plou glodalice na kojoj se vri
podjela kuta od jednog do drugog meuzublja (2/z). Glodanje se izvodi sistemom "zub po zub",
tj. meuzublje po meuzublje. Nakon svakog glodanja zupanik se pomou diobene ploe
zakrene za jedan zub. Ovim postupkom mogu se izraivati samo zupanici s ravnim zubima
vanjskog i unutranjeg ozubljenja.
Provlaenjem pomou profilirane igle mogu se izraivati zupanici s unutranjim ozubljenjem, s
ravnim ili kosim zubima, promjera do 80 mm. Igla se provlai kroz obradak u smjeru osi:
pravocrtno za ravne zube i zavojno za kose zube. Problem je slian kao i kod svih ostalih
kopirnih postupaka: za svaki razliiti zupanik mora biti izraena posebna igla.
Masovna proizvodnja manje optereenih zupanika manjih promjera (do 30 mm), najee se
izvodi tancanjem, jer je to najbri i za velike serije najjeftiniji nain proizvodnje. Tonost
tancanih zupanika manja je od onih rezanih kopirnim glodanjem.
53
Zupanici promjera do 160 mm i modula od 2 do 4 mm mogu se proizvoditi i hladnim preanjem,

a zupanici velikog dijapazona promjera valjanjem na hladno ili toplo: protonim valjanjem za
zupanike manjih dimenzija i utisnim valjanjem za zupanike veih dimenzija.
Slika 2.21: Kopirno glodanje ploastim glodalom
Slika 2.22: Kopirno glodanje prstastim glodalom

Elektrolitskom erozijom na eroziomatima izrauju se metalni zupanici manjih dimenzija. Alat
predstavlja katodu (najee iz ugljena ili mjedi), a obradak anodu. Struja koja kroz elektrolit tee
od anode prema katodi razgrauje obradak i formira meuzublje. Kod savremenijih, numeriki
upravljanih eroziomata, dovoljno je upisati jednadbu evolvente (ili neku drugu) boka zuba, a
katoda u obliku tanke bakarne ice putuje po konturi profila i oblikuje zub (tzv. EDM postupak).
Lijevanjem u pijesku se izrauju zupanici drugorazredne kvalitete namijenjeni nezahtjevnim
strojevima kao to su neki poljoprivredni strojevi, dok se tlanim lijevanjem lako topivih metala
(aluminij, magnezij, bakar, cink) u gotove eline kalupe dobivaju zupanici tonosti jednake
onoj koja se postie odvalnim postupcima. Brizganjem tekue termoplastine mase (obino
poliamid ili ABS) pod visokim pritiskom u metalne kalupe dobivaju se plastini zupanici za
masovnu primjenu (aparati za domainstvo, djeje igrake i sl.).
U postupku sinteriranja elini kalupi oblika zupanika pune se metalnim prahom kojeg se prea
tzv. peatom na pritisak od oko 500 MPa. Tako se dobivaju briketi u obliku zupanika koji se
54
konano sinteriraju na temperaturi od 1400 do 1700 oC. Ovakvi zupanici natopljeni uljem
obino se upotrebljavaju kod manjkavog podmazivanja u pogonu.
Posebna vrsta proizvodnje zupanika lijevanjem je Lost-Wax postupak iju osnovu ini keramiki
kalup u kojeg se ulijeva materijal s niskom temperaturom taljenja. Nakon skruivanja dobiva se
model koji odgovara gotovom proizvodu. Model se upotrebljava za dobivanje otiska u
vatrostalnom materijalu. Zagrijavanjem se model rastopi i iscuri, a u dobivenu upljinu se ulijeva
materijal za zupanik, obino elini lijev, nodularni lijev, bronca, sivi lijev, legura aluminija ili
termoplastina masa.
Zupanici se mogu proizvoditi i ekstrudiranjem (istiskivanjem) pri emu se materijal (redovito
termoplast) tlai kroz otvor matrice koji ima oblik zupanika s unutranjim ili vanjskim
ozubljenjem. Iz ekstrudera izlazi dugaka ipka s profilom zupanika rezanjem koje na potrebnu
irinu se dobiva vei broj zupanika.
Zavrna obrada metalnih zupanika je najee bruenje, ali u obzir dolazi jo grecanje i
lepovanje te nitriranje.
Bruenjem zubi otklanjaju se sitne greke njihovih profila i smanjuje im se hrapavost. Zubi
zupanika modula do par milimetara se izrauju bruenjem bez ikakve prethodne obrade.
Bruenje profiliranim alatom slino je glodanju s profiliranim glodalom, a izvodi se s brusnom
ploom oblikovanoj prema profilu zuba. Ovim postupkom bruse se cilindrini zupanici s ravnim
i kosim zubima, s vanjskim i unutranjim ozubljenjem. Odvalno bruenje s brusnom ploom
obavlja se brusnom ploom (ili brusnim ploama) iji bokovi imitiraju zupastu letvu koja se
odvaljuje po diobenom krugu zupanika tvorei tako evolventni bok. Brusna ploa pri tome
izvodi tri gibanja: rotacijsko oko svoje osi, tangencijalno na diobeni krug zupanika koji se
pomie i zakree te uzduno po irini zupanika. Odvalno bruenje s punim brusnim kolom
odvija se na istom principu po kojem se odvija glodanje zubi s punim glodalom. Umjesto
punog glodala ovdje se primjenjuje puno brusno kolo koje se postepeno pomie u smjeru
izvodnice zuba.
Nitriranje kao kemijsko-toplinska obrada je zavrna obrada ako bruenje iz bilo kojeg razloga
nije mogue, npr. bruenje zupanika s unutranjim ozubljenjem.
Grecanje (brijanje) je postupak za poveanje kvalitete povrinske obrade i tonosti toplinski
neobraenih zupanika. Alat ima oblik zupanika na ijim zubima su urezani kanalii, okomiti na
uzdunu liniju boka zuba koji ine otrice sline onima kod turpije. U postupku grecanja os
zupanika postavljena je koso prema osi alata tako da uzdune linije bokova zubi zupanika i
alata nisu paralelne. Tako se postie relativno uzduno gibanje zubi alata u odnosu na zube
zupanika, tj. bono klizanje s kojim se skida vrlo fina strugotina.
Lepovanje je fina obrada pomou brusnih zrnaca sadranih u specijalnim pastama. Ono se izvodi
kada treba postii visoku tonost i kvalitetu povrinske obrade toplinski obraenih zupanika.
Najee se obavlja tako da se bokovi para zupanika premau s pastom, a tada se spregnu u
zahvat pri emu se, uz pomo brusnih zrnaca, u procesu uraivanja, meusobno prilagoavaju
odnosei povrinski sloj od najvie par stotinki milimetra.
2.1.9 Osnovna rezna letva i osnovni rezni zupanik

Na temelju osnovnog profila ozubljenja definira se i osnovna rezna letva kao kontura zubi
osnovnog profila koja ispunjava njegovo meuzublje ili kao odljevak kojemu je model osnovni
55
h a mn
osnovna
rezna
letva
rezna
letva
osnovni
rezni
profil
zupanik
ozubljenja
0,5 n
(h*a+c*)mn
c* mn
profil, ili kao kontraablona osnovnog profila, slika 2.23. Pri tome se izmeu linije preko glave
c*mn
osnovnog profila i linije preko korijena rezne letve ostavlja tjemena zranost
kako povrina
korijena i prijelazna povrina ne bi uestvovale u procesu rezanja.
0,5 n
Slika 2.23: Osnovna rezna letva

Na ovaj nain osnovna rezna letva ima oblik podnoja isti kao i osnovni profil ozubljenja. Glava
osnovne rezne letve je via od glave osnovnog profila za c*mn da bi se u zahvatu izraenih
zupanika ostvarila tjemena zranost. Diobeni pravac osnovne rezne letve dijeli njezine zube po
visini na dva jednaka dijela, a puna visina zuba je:
h 2 ha* c* mn
Po parametrima osnovne rezne letve odreuju se parametri svih alata iji je teorijski oblik ravna
ozubnica. Zupanik s vanjskim ozubljenjem izraen s takvim alatom, pri emu je na diobenom
c*mn
krugu sauvana teorijska debljina zuba s = 0,5mn i radijalni zranost
u korijenu, naziva se
teorijskim osnovnim zupanikom, slika 2.24. Njemu je pridruen teorijski zupanik s unutranjim
ozubljenjem zubi kojega ispunjavaju meuzublje osnovnog, a uz to je sauvana zadana radijalna
zranost pri korijenu i pri glavi zuba.
2
= 0,5m n
Slika 2.24: Teorijski zupanik

1 osnovni 2 s unutranjim ozubljenjem 3 rezni
56
Zupanik koji potpuno ispunjava meuzublje teorijskog zupanika s unutranjim ozubljenjem i

pri tom ostaje sauvana teorijska radijalna zranost u njegovom korijenu, naziva se teorijski rezni
zupanik, slika 2.24. Po njegovim parametrima izrauju se stvarni rezni zupanici.
2.6
PROCES REZANJA I GEOMETRIJA ZUPANIKA
2.1.10Pomak profila
Razmatrat e se zahvat alata i obratka (zupanika u fazi formiranja) za vrijeme kojeg alat u obliku
rezne letve rezanjem odreenog kola oblikuje zube odreene geometrije i dimenzija.
Ako se poloide alata i obratka pri relativnom gibanju kotrljaju jedna po drugoj bez klizanja,
koraci zupanika i alata na poloidama moraju biti strogo jednaki, a debljina zuba na poloidi alata
jednaka irini meuzublja na poloidi zupanika i obratno.
Kod (osnovne) rezne letve poloida moe biti bilo koji pravac paralelan s diobenim, jer je na
svakom od njih korak isti: mn. Zbog toga je reznu letvu mogue postaviti u odreenim
granicama proizvoljno prema obratku. Taj njezin poloaj bitno utjee na poloaj zuba obratka
prema diobenom krugu i na debljinu zuba na tom krugu, jer je irina meuzublja na svakom
njezinom pravcu paralelnim s diobenim razliita.
Poloaj rezne letve prema obratku pri kojem se diobeni pravac letve odvaljuje po diobenom
krugu obratka, tj. pri kojem diobeni pravac tangira diobeni krug obratka, naziva se nominalnim
poloajem, slika 2.25a, a tako izraeni zupanici zupanicima bez pomaka profila ili nulzupanicima.
Ako se poloaj rezne letve pomakne od nominalnog pa njezin diobeni pravac ne tangira diobeni
krug obratka, tako izraeni zupanici nazivaju se zupanicima s pomakom profila.
Ako se poloaj rezne letve pomakne od nominalnog prema osi obratka pa njezin diobeni pravac
sijee diobeni krug obratka, takav pomak definira se negativnim, slika 2.25b, a tako izraeni
zupanici zupanicima s negativnim pomakom profila.
b)
xmn = 0
c)
xmn > 0
a)
xmn < 0
Pomak rezne letve od nominalnog prema periferiji obratka tako da njezin diobeni pravac niti
tangira niti sijee diobeni krug obratka definira se pozitivnim, slika 2.25c. Tako izraeni
zupanici nazivaju se zupanicima s pozitivnim pomakom profila.
Slika 2.25: Poloaj rezne letve u odnosu na obradak

a) nominalni b) s negativnim pomakom profila c) s pozitivnim pomakom profila
57
Omjer pomaka profila i modula naziva se faktorom pomaka profila x. On je negativan (x < 0) za
negativni pomak profila, pozitivan (x > 0) za pozitivni pomak profila i nula (x = 0) za zupanike
bez pomaka profila.
Na taj nain, geometrija cilindrinog evolventnog zupanika s ravnim zubima definirana je
sljedeim parametrima: brojem zubi z i faktorom pomaka profila x te parametrima rezne letve, tj.
h*
osnovnog profila ozubljenja*: kutem boka zuba n, modulom mn, faktorima a i c* te relativnom
*
vrijednou polumjera zaobljenja vrha zuba k0 . Vrlo je vaan i vanjski promjer obratka odnosno
promjer kruga preko glave zupanika.
2.1.11 Zahvat rezne letve i obratka, osnovne dimenzije zupanika

Na slici 2.26 prikazan je zahvat osnovne rezne letve sa zupanikom koji se izrauje (obratkom).
Potrebno je odrediti dimenzije ovako izraenog zupanika.
Iz slike 2.26 je oito da je promjer temeljnog kruga db zupanika jednak:
d b d cos n mn z cos n 6723667\* MERGEFORMAT (.)

Promjer podnonog kruga df definiran je dubinom ulaska alata u obradak, tj. linija preko glave
zuba rezne letve je njegova tangenta, slika 2.26:
df d
xmn ha* c* mn
2 2
,6823668\* MERGEFORMAT (.)
0,5
Slika 2.26: Zahvat osnovne rezne letve i izraivanog zupanika

58
odnosno
d f mn z 2 ha* c * x mn
* parametri rezne letve i osnovnog profila ne moraju biti isti
Debljina zuba na diobenom krugu s jednaka je irini meuzublja rezne letve na njezinoj
poloidi, tj. pravcu koji se odvaljuje po diobenom krugu zupanika, slika 2.26:
s
mn
2 xmn tan n
2
2.1.12Debljina zuba na proizvoljnom krugu

Debljina zuba sy na proizvoljnom krugu dy, prema slici 2.27, dobije se iz
dy
2 y d y y
2
,
MERGEFORMAT (.)
sy
pri emu je
7123671\*
polukut debljine zuba na krugu promjera dy koji je prema slici 2.27 jednak:
y inv n inv y
Polukut debljine zuba na diobenom krugu je prema 23671:
s 0,5 mn 2 xmn tan n 2 x tan n
d
mn z
2z
z
.
MERGEFORMAT (.)
59
7323673\*
sa
sy
s
sb
Slika 2.27: Debljina zuba na proizvoljnom krugu

Substitucijom u 23671 dobiva se konano:
2 x tan n
inv n inv y
z
2z
,
MERGEFORMAT (.)
sy d y
7423674\*
pri emu se kut pritiska y na krugu promjera dy dobiva iz 2366:

cos y
db
dy
Debljina zuba na temeljnom krugu (y = 0) je:
2 x tan n
inv n
z
2z
,7623676\* MERGEFORMAT (.)
sb d b
dok je debljina zuba na krugu preko glave:
2 x tan n
inv n inv a
z
2z
sa da
MERGEFORMAT (.)
pri emu se kut pritiska
a na krugu preko glave rauna prema 23675:

60
7723677\*
cos a
db
da
Da bi se izbjegao tzv. iljati zub, vidi slike 2.14 i 2.27, tj. da bi se sauvala vrstoa zuba na
poetku ili na kraju zahvata kada normalna sila djeluje na sjecitu bone linije i kruga preko
glave, povrina koja preuzima silu treba imati dovoljnu veliinu pa se uzima da debljina zuba na
krugu preko glave mora biti
sa sa ,min
gdje se za zakaljene zube uzima
sa ,min
= 0,4 mn, a inae
sa ,min
= 0,25 mn.
2.1.13Promjer kruga preko glave

Pri izradi zupanika odvalnim dubljenjem s reznom letvom kao alatom, mora postojati radijalna
zranost c izmeu podnone linije alata i kruga preko glave obratka (zupanika), vidi sliku 2.26.
Na taj nain, promjer kruga preko glave da ostaje jednak vanjskom promjeru obratka, tj. ne
mijenja se u procesu rezanja. Zbog toga se promjer da moe odrediti u odreenim granicama
proizvoljno.
Najee se da odreuje tako da radijalna zranost izmeu kruga preko glave jednog i podnonog
kruga drugog zupanika bude standardna, tj. c* mn. tada je, prema slici 2.28:
d a1,2
2
df 2,1
2
c*mn
odnosno
d a1,2 2a d f 2,1 2c*mn
61
2=
1=
O1
O2
Slika 2.28: Odreivanje promjera kruga preko glava spregnutih zupanika
Za
a1,2
ovako
odreene
2h c mn
*
a
promjere
krugova
preko
glave
visine
zubi
nisu
standardne
nego opadaju od ove vrijednosti s apsolutnom vrijednou sume faktora

x x1 x2
pomaka profila
.
Promjeri krugova preko glava mogu se odrediti i tako da zubi zupanika imaju standardnu visinu
d a1,2 d f1,2 2 2ha* c* mn mn z 2ha* 2 x
8223682\*
MERGEFORMAT (.)
x
Pri ovako odreenim promjerima krugova preko glave nije, i u opem sluaju (za proizvoljnu )
ne moe biti, sauvana standardna vrijednost radijalne zranosti izmeu krugova preko glave i
njima spregnutih podnonih krugova.
2.1.14Granina toka profila; Podrezivanje korijena zuba

Bona povrina zuba sastoji se od dva dijela: glavne povrine preko koje se prijenosi snaga sa
zadanim prenosnim omjerom i prijelazne povrine koja spaja glavnu povrinu s podnonom. U
skladu s tim, profil zuba sastoji se od glavnog profila i prijelazne krivulje. Prijelaznom krivuljom
se dakle naziva dio profila smjeten na prijelaznoj povrini.
Profil zuba evolventnog zupanika formira se u procesu odvalnog rezanja kao obvojnica aktivnog
profila alata. Pritom se evolventni bok formira kao obvojnica ravnog (kad je alat zupasta letva)
ili evolventnog (kad je alat rezni zupanik) dijela profila zuba alata. Prijelazna krivulja se formira
62
kao obvojnica zaobljenog dijela profila letve (pri glavi njenog zuba) pri njezinom relativnom
gibanju prema obratku tada je ona ekvidistanta (za polumjer zaobljenja) skraene evolvente),
ili kao putanja relativnog gibanja vrha zuba alata (ako nije zaobljen pri glavi) tada je ona
skraena evolventa, vidi poglavlje 2.1.4.2.
Zajednika toka F glavnog profila i prijelazne krivulje naziva se graninom tokom, slika 2.29.
Na slici 2.26 nacrtan je zahvat rezne letve i obratka u trenutku kada se na dodirnici nalazi krajnja
toka pravocrtnog dijela profila rezne letve, tj. kada ta toka alata formira na boku zuba obratka
graninu toku F. Kut pritiska u toj toki je:
tan F
FN CN-CF
CF
tan n
ON
ON
ON .8323683\* MERGEFORMAT
(.)
Budui da je ON = 0,5 db1, a
h
CF
*
a
x mn
sin n
proizlazi
tan F tan n
4 ha* x
z sin 2 n . 8523685\* MERGEFORMAT (.)
F
F
a)
b)
c)
Slika 2.29: Poloaj granine toke profila

a) pri x > xmin b) pri x = xmin c) pri x < xmin
Polumjer zakrivljenosti profila u graninoj toki je:

ha* x mn
1
1
F FN d b tan F mn z sin n
2
2
sin n .
MERGEFORMAT (.)
63
8623686\*
Izraz 23685 pokazuje da se smanjenjem x i z kut pritiska F u graninoj toki F profila smanjuje,
tj. toka F se pribliava temeljnom krugu. Za F = 0 toka F lei na temeljnom krugu. Za odreeni
broj zubi zupanika, tada se iz izraza 23685 dobiva granina, najmanja vrijednost faktora
pomaka profila:
xmin
z sin 2 n
h
2
*
a
Pri x xmin prijelazna krivulja tangira evolventu i spaja se s njom u toki F, slika 2.29a i b. Ako se
zupanik ree pri x < xmin , prijelazna krivulja sijee evolventu u toki F, slika 2.29c, dio glavne
povrine do temeljnog kruga je podrezan i zub je oslabljen u korijenu. Ova pojava se naziva
podrezivanje korijena zuba.
Na taj nain, zupanik s graninim faktorom pomaka profila x = xmin nalazi se na granici
podrezivanja i pri daljnjem smanjenju x nastaje podrezivanje zuba u korijenu, tim vee to je
razlika (x xmin) vea.
Ako se u izraz 23685 uvrsti F = 0, dobiva se tzv. minimalni broj zubi
zmin
2 ha* x
sin 2 n
koji predstavlja najmanji broj zubi kojeg, za odreeni faktor pomaka profila, moe imati
evolventni zupanik izraen ravnom ozubnicom, a da ne doe do podrezivanja korijena njegovih
zubi.
Za standardne vrijednosti
ha* 1
i n = 200 dobiva se priblino
zmin 17 1 x
a za nul-zupanike je zmin 17 zubi.

Slino se dobiva za najmanji faktor pomaka profila:
xmin 1
z
17 .
Za zupanike izraene Fellows postupkom, ova problematika je obraena u poglavlju 2.8.3.
2.1.15Utjecaj pomaka profila na geometriju zubi

Analizom izraza 23657, (2.64), 23667, 23669, 23677 i 23685 dolazi se do sljedeih zakljuaka:
pomak profila ne mijenja promjere diobenog i temeljnog kruga. Na taj nain, profili boka
zuba zupanika s razliitim pomacima profila predstavljeni su s razliitim dijelovima jedne te
iste evolvente;
promjer kruga preko glave (promjer sirovog obratka) je s porastom x potrebno poveati
podnoni promjer df zupanika se poveava s porastom x
64
debljina zuba na diobenom krugu poveava se s porastom x, a irina meuzublja smanjuje

pomak profila bitno utjee na oblik prijelazne krivulje i poloaj granine toke profila
pomak profila ne mijenja korak temeljnog kruga pa se zupanici s proizvoljnim x mogu
pravilno sprezati jedan s drugim.
Ove zakljuke zorno ilustrira slika 2.30 na kojoj je tankom linijom prikazan profil zuba
zupanika bez pomaka profila, a s debelom profil zuba zupanika s pomakom profila.
>0
=0
Slika 2.30: Utjecaj pomaka profila na geometriju zuba

Kao to se vidi, kod pozitivnog pomaka profila zubi su rasporeeni na dijelovima evolvente s
veim polumjerima zakrivljenosti to vodi poveanju kontaktne vrstoe. Debljina zuba pri
korijenu se poveava to vodi poveanju njegove vrstoe na savijanje, ali zbog smanjenja
polumjera zakrivljenosti u tokama prijelazne krivulje poveava se koncentracija naprezanja pa
pitanje utjecaja pomaka profila na vrstou korijena zuba ipak ostaje otvorenim.
2.1.16Kontrolne mjere zupanika

2.1.16.1 Tetivna debljina zuba na krugu zadanog promjera
s
Tetivna debljina zuba y na krugu zadanog promjera dy mjeri se ablonom ili pominim
zacrtkanim mjerilom, slika 2.31. Promjer mora biti takav da mjerne toke instrumenta lee na
evolventnom boku zuba, tj.:
dF d y da
ili
F y a
Prema slici 2.31, duljina tetive je:
sy d y sin y
65
gdje se polukut debljine zuba
rauna prema izrazima 23672 i 23673.

c
ay
ay
b
C
c
g
Slika 2.31: Mjerenje tetivne debljine

zuba ablonom
Slika 2.32: Mjerenje stalne tetivne debljine zuba

ablonom
Dubina mjerenja jednaka je visini zuba od tetive do kruga preko glave:

hay
1
da d y cos y .
2
2.1.16.2 Stalna tetivna debljina zuba

Mjeri se tangencijalnim zubomjerom ili ablonom mjerne povrine kojih tangiraju povrine zuba,
slika 2.32. Ako bone mjerne povrine ablone zatvaraju kut 2n, kao na slici 2.32, tada se pri
mjerenju imitira zahvat zupanika s osnovnim profilom ozubljenja u trenutku kada u kontaktu
uestvuju dvije simetrine toke "a" i "b" zuba zupanika. Kao to je poznato, poloida zupanika
u takvom zahvatu je diobeni krug, a poloida zupaste letve pravac koji tangira diobeni krug u
kinematskom polu C. Zato se u kinematskom polu sijeku obje normale u zajednikim tokama
"a" i "b" kontakta.
Tetivna debljina zuba na krunici koja prolazi tokama "a" i "b" naziva se stalna tetivna debljina
s
zuba c . Iz slike 2.32 slijedi:
sc ab 2aC cos n 2cC cos 2 n .9523695\* MERGEFORMAT (.)
Budui da je cC = gC = s/2, proizlazi:

66
sc s cos 2 n
1
cos2 n 2 x sin 2 n mn
2
.
MERGEFORMAT (.)
9623696\*
Vidi se da za odreeni mn i n tetivna debljina zuba ovisi samo o faktoru pomaka profila x; dakle
ista je za zupanike s bilo kojim brojem zubi z. Zato se naziva stalnom.
Mjerna dubina, tj. visina od stalne tetive do kruga preko glave zupanika je:
hc
1
d a d sc tan n
2
Budui da toke "a" i "b" moraju leati na evolventnom dijelu profila, mora biti ispunjen uvjet
F s a
pri emu je s kut pritiska u toki "a" ili "b. Iz slike 2.32 je oito:
tan s
NC Ca
s cos n
2 x tan n
tan n
tan n
db
2z
z
ON
.
MERGEFORMAT (.)
9923699\*
2.1.16.3 Mjera preko zubi

Iz slike 2.33 je vidljivo da je tangenta na temeljni krug, koja sijee zw zubi ( na slici 2.33 je zw =
3), normalna na obje krajnje evolvente. Udaljenost izmeu toaka u kojima normala sijee ove
bokove naziva se mjera preko zubi i oznaava se s W. Ova se mjera moe izmjeriti mikrometrom,
pominim zacrtkanim mjerilom i slinim mjernim alatima.
Iz svojstva evolvente slijedi veliina mjere preko zubi:
ke
cf
fe
W ab ak kb ck
.
MERGEFORMAT (.)
100236100\*
Budui da je luk cf jednak debljini zuba na temeljnom krugu, cf = sb, a udaljenost izmeu
istoimenih evolventi jednaka je koraku na temeljnom krugu
z 1 p
fe
w
b
to supstitucijom 236101 u 236100 i sreivanjem, konano proizlazi:

W mn cos n zw 0,5 2 x tan n z inv n
MERGEFORMAT (.)
Iz slike 2.33 i izraza 236100 i 236102 slijede osnovna svojstva mjere preko zubi:
67
102236102\*
ona ne ovisi o tome u kojim tokama a i b normala sijee dvije raznoimene evolvente;
promjena veliine mjere preko zubi proporcionalna je promjeni pomaka profila;
za mjerenje mjere preko zubi nije potrebno nita drugo osim zupanika i mjernog instrumenta;
broj mjernih zubi zw moe se izabrati u odreenim granicama proizvoljno. Ipak, da bi mjerne
toke leale na glavnom profilu, za uobiajene vrijednosti x < 2, preporua se zw uzeti
empiriki
zw
z
1
9
pa zaokruiti na blii cijeli broj.
a
c
b
e
Slika 2.33: Mjera preko zubi

iz slike 2.33 slijedi da je razlika mjera preko dva susjedna zuba jednaka pb:
Wn 1 Wn pb mn cos n .104236104\* MERGEFORMAT (.)

To znai da se sa dva mjerenja lako moe odrediti modul zupanika
mn
Wn 1 Wn
cos n
ako je poznat kut boka zuba osnovnog profila

odrediti faktor pomaka profila.
n . Tada se iz izraza 236102 lako moe
68
2.1.16.4 Mjera preko kuglica

Prije samog mjerenja ubace se u dva nasuprotna meuzublja (za parni broj zubi) po jedna kuglica
prikladnog promjera D, slika 2.34, a zatim se mjeri udaljenost izmeu vanjskih povrina tih
kuglica. Ta udaljenost M naziva se mjera preko kuglica (valjia).
U cilju odreivanja M kroz sredite kuglice D ucrta se evolventa (ucrtana na slici 2.34 kao tokacrta) i tangenta D-N na temeljni krug. Oito je mjera preko kuglica jednaka
M dD D
pri emu je promjer kruga kroz sredite kuglice:
dD
db
cos n
mn z
cos D
cos D 107236107\* MERGEFORMAT (.)
Da bi se odredila mjera preko kuglica, preostaje jo samo odrediti kut D: Iz svojstva evolvente se
zna da je pravac DN normalan na evolventu koja prolazi kroz D i na profil zuba u toki M
njegovog dodira s kuglicom. Luk temeljnog kruga izmeu toaka "a" i "b" ishodita evolventi
koje prolaze kroz sredite kuglice i kroz toku M, kao osnovno svojstvo evolvente, tj. kao
udaljenost ovih dviju ekvidistantnih evolventi, jednak je polumjeru kuglice; odgovarajui kut
jednak je D/db. Sada je, prema slici 2.34, lako vidjeti da je evolventna funkcija kuta D jednaka:
inv D inv n
D
.
d b z 108236108\* MERGEFORMAT (.)
Uvrtavanjem ovdje vrijednosti za i db iz izraza 23673 i 23667, dobiva se konano:
inv D
4 x tan n
D
inv n
mn z cos n
2z
.
MERGEFORMAT (.)
69
109236109\*
D
M
b
b
N
z
Slika 2.34: Mjera preko kuglica

Sada se, za poznatu vrijednost evolventne funkcije, uz prikladan program za raunalo (npr.
Newtonovom metodom tangente), moe lako nai vrijednost kuta D.
Izraz 236109 vrijedi za zupanike s parnim brojem zubi. Ako se uzima mjera preko kuglica za
zupanik s neparnim brojem zubi, kuglice se postavljaju prema slici 2.35 pa je mjera preko zubi:
D
2z
.
MERGEFORMAT (.)
M d D cos
110236110\*
Promjer kuglice (ili valjia za ravne zube) moe se uzeti u odreenim granicama proizvoljno;
obino se uzima D 1,7mn.
Kuglica (valji) treba dodirivati evolventni dio profila pa zbog toga treba biti:
F M a
pri emu se kut pritiska u toki M odreuje prema slici 2.34:
tan M
DN DM
D
tan D
mn z cos n .
ON
MERGEFORMAT (.)
70
112236112\*
Isto tako, kuglica ne smije dodirivati

podnoni krug. Zbog toga treba biti:
dD D df
113236113\*
MERGEFORMAT (.)
Da bi se uope moglo pristupiti mjerenju,
mjera preko kuglica mora svakako biti
vea od promjera kruga preko glave:
M da
.
Pomou mjerenja M mogue je odrediti
faktor pomaka profila x tonije nego
mjerenjima preko zubi ili mjerenjima
tetivne debljine zuba, naroito za
zupanike s manjim modulom.
Slika 2.35: Mjera preko kuglica

za neparni broj zubi
2.7
PARAMETRI ZUPANOG PARA
Promatraju se dva cilindrina evolventna zupanika za koje je poznato: broj zubi z1 i z2, parametri
h*
osnovnog profila ozubljenja n, a , c* i mn, faktori pomaka profila x1 i x2, promjeri krugova preko
glave da1 i da2. Potrebno je odrediti geometrijske i kinematske parametre koji karakteriziraju
ozubljenje zupanog para sastavljenog od tih zupanika.
2.1.17Kut zahvata
U teorijskom zahvatu dvaju zupanika nema zranosti izmeu bokova njihovih zubi pa se radna i
neradna strana profila zuba istovremeno nalaze u zahvatu. Pri takvom zahvatu, debljina zuba na
s
e
kinematskom krugu w1,2 jednog treba biti jednaka irini meuzublja na kinematskom krugu w2,1
drugog zupanika, slika 2.36:
sw1 ew2
sw 2 ew1
71
Slika 2.36: Korak, debljina zuba i irina meuzublja na kinematskom krugu

Koraci na kinematskim krugovima pw1,2 su takoer jednaki, vidi poglavlje 2.1.5, izraz 23615 pa
proizlazi:
pw pw1 sw1 ew1 pw2 sw2 ew 2 sw1 sw 2 .
116236116\*
MERGEFORMAT (.)
Budui da je
d w1 d w 2 d w1 d w 2
z1
z2
z1 z2
,117236117\* MERGEFORMAT
pw
(.)
a prema 23674 je debljina zuba na kinematskom krugu
2 x tan n
1,2
inv n inv w
2z
z1,2
1,2
,
MERGEFORMAT (.)
sw1,2 d w1,2
118236118\*
d
d
tada, vodei rauna da je prema izrazu 23617 w1 /z1 = w2 /z2 , sreivanjem konano proizlazi
traena vrijednost evolventne funkcije kuta zahvata, vidi sliku 2.37:
inv w 2
x1 x2
tan n inv n
z1 z2
.119236119\* MERGEFORMAT
(.)
Odavde se vrijednost samog kuta

tangente.
w lako nalazi iteracijom, najbolje Newtonovom metodom
72
Izraz se esto koristi za odreivanje sume faktora pomaka profila x = x1 + x2 za poznatu
vrijednost evolventne funkcije zahvatnog kuta w :
x1 x2
z1 z2
inv w inv n
2 tan n
(.)
2.1.18Osni razmak
Prema izrazu 23625, osni razmak jednak
je
zbroju
kinematskih
polumjera
spregnutih
zupanika,
slika
2.37.
Uvrtavajui u taj izraz izraze 23648 i
23667, dobiva se izraz za osni razmak
para cilindrinih zupanika s ravnim
zubima:
z z cos n
a mn 1 2
2 cos w
O1
Kako je kut zahvata w dobiven pod

pretpostavkom zahvata bez bone
zranosti, to i osni razmak prema ovom
izrazu strogo vrijedi samo za zahvat bez
bone zranosti. Takav osni razmak je
najmanji od svih moguih osnih razmaka
odreenog zupanog para.
O2
Slika 2.37: Osni razmak i evolventna funkcija
kuta zahvata
U stvarnom zupanom prijenosu uvijek

postoji neka bona zranost neophodna
za smjetaj sloja maziva te kompenzaciju
toplinskih deformacija i greaka izrade i
montae. Ta zranost, obuhvaena je
tolerancijama ozubljenja i ne utjee na
nominalne dimenzije zupanika.
2.1.19Zupani parovi s i bez pomaka profila

2.1.19.1 Zupani parovi bez pomaka profila
Ovakvi zupani parovi nazivaju se jo parovima s nul ozubljenjem, a sami zupanici nul
zupanicima. Kod njih je x1 = x2 = 0. Tada je prema izrazima 236120 i 23648 oito invw = invn,
w = n, dw1,2 = d1,2, a osni razmak
73
a mn
z1 z2
a0
2
. 122236122\* MERGEFORMAT (.)
Dakle, kod parova bez pomaka profila kut zahvata w je jednak kutu boka zuba osnovnog profila
n, kinematski krugovi jednaki su diobenim, a osni razmak tzv. nultom (ili diobenom) osnom
razmaku.
2.1.19.2 Zupani parovi s pomakom profila
Ove zupane parove karakterizira iznos sume faktora pomaka profila x = x1 + x2 koji moe biti
jednak nuli te manji ili vei od nule.
Ako je x = 0 uz x1 > 0, takvi parovi nazivaju se parovima s V-nul ozubljenjem. Temeljem izraza
236120, i kod njih je, isto kao i kod nul ozubljenja, kut zahvata w jednak kutu boka zuba
osnovnog profila n, kinematski krugovi jednaki su diobenim, a osni razmak jednak je nultom
osnom razmaku.
Ako je x 0 parovi imaju V-ozubljenje, parovi sa x > 0 V-plus ozubljenje, a parovi sa x < 0 Vminus ozubljenje. Parovi s V-nul i V-plus ozubljenjem imaju skoro sva svojstva bolja od onih s Vminus ozubljenjem pa se ovi potonji izuzetno rijetko primjenjuju.
Kod parova s V-plus ozubljenjem kut zahvata w je vei od kuta boka zuba osnovnog profila n,
kinematski krugovi su vei od diobenih, a osni razmak a vei od nultog osnog razmaka a0.
Razlika a a0 nije, kao to bi se moglo pomisliti, jednaka (x1 + x2)mn, nego je uvijek manja od tog
iznosa. U to se lako uvjeriti proraunom po izrazima (2.119), (2.120) i (2.121). Dakle:
a a0 x1 x2 mn
. 123236123\* MERGEFORMAT (.)
Ovo vrijedi za sve V parove, a slikovito je prikazano na slici 2.38 gdje je prikazan poloaj
osnovnog profila (ili osnovne rezne letve) u zahvatu bez zranosti sa zupanikom z1 koji ima
faktor pomaka profila x1 i poloaj tog istog osnovnog profila u zahvatu bez zranosti sa
zupanikom z2 koji ima faktor pomaka profila x2.
Zupanik z1 odmaknut je dakle od nominalnog poloaja za x1mn, a zupanik z2 za x2mn. Njihov
osni razmak poveao se od nultog (diobenog) za (x1 + x2) mn pa izgleda da tvrdnja izraena
nejednadbom 236123 nije ispravna. Ovaj osni razmak a' naziva se fiktivnim osnim razmakom:
a ' a0 x1 x2 mn
No, bokovi zubi spregnutih zupanika sada nisu u zahvatu nema kontakta izmeu dva
zupanika! Dakle, ne prenosi se gibanje, tj. ono bi se neispravno prenosilo. Da bi se dobio
pravilan zahvat bez zranosti, treba zupanike vratiti natrag, jednog prema drugom do dodira
bokova za veliinu tzv. povratnog pomaka y mn gdje je y faktor povratnog pomaka. U tom
trenutku (dodira bokova) osni razmak je a. Oito je:
y x y
gdje je y faktor poveanja osnog razmaka:
74
a a0
mn .
S poveanjem x poveanje osnog razmaka raste sporije negoli povratni pomak. To se jasno vidi
iz slike 2.39 na kojoj je u koordinatama (x, a/mn) nacrtana funkcija fiktivnog osnog razmaka kao
pravac s koeficijentom smjera
d
dx
a '
1
mn
koji sijee ordinatu u toki (0, a0/mn) te funkcija stvarnog osnog razmaka
z z cos n
a
1 2
mn
2 cos w 128236128\* MERGEFORMAT (.)
0,5
n z1
z1
0,5
nz
2
4
z2
Slika 2.38: Par zupanika u zahvatu s osnovnom reznom letvom

1 konture reznih letvi koje reu zupanike 2 diobeni pravac reznih letvi 3 odvalni pravac letve pri
izradi zupanika z1 4 - odvalni pravac letve pri izradi zupanika z2
kao krivulja s promjenjivim koeficijentom smjera

d
dx
a
a
d w
d inv w
d

d w m
dx
mn
n d inv w
MERGEFORMAT (.)
sin n
sin w
129236129\*
koja sijee os ordinata u istoj toki (0, a0/mn) u kojoj je isti i koeficijent smjera (= 1).
75
Slika 2.39: Promjena osnog razmaka sa sumom faktora pomaka profila
sin n
Budui da je za x > 0 vrijednost sin w < 1 , to, a raste sporije od a', tim sporije to je vei w,
sin n
tj. x . Za x < 0 vrijednost 0 < sin w < 1 pa funkcija, a raste bre od a'. Pri x = 0 obje funkcije
rastu jednako brzo.
2.1.20 Prekrivanje profila

Budui da se kontakt (dodir) bonih povrina spregnutih zupanika odvija po zahvatnoj liniji
(dodirnici), a poto dodira ne moe biti izvan krugova preko glave, onda je jasno da, ako je
zupanik z1 pogonski, par zubi ulazi u zahvat u toki, a dodirnice presjeene krugom preko glave
jednog, a izlazi iz zahvata u toki E dodirnice presjeene krugom preko glave drugog zupanika,
slika 2.40.
Da bi se sauvao kontinuirani prijenos gibanja i konstantni prijenosni omjer, treba sljedei par
zubi ui u zahvat (u toki A) prije nego to promatrani par zubi izae iz zahvata u toki E. Budui
da su dodirne toke dvaju susjednih parova zubi na dodirnici udaljene za veliinu koraka pb na
temeljnom krugu, to je uvjet pravilnog prijenosa gibanja:
AE pb
Omjer ovih dviju veliina naziva se stupanj prekrivanja profila i mora biti vei od jedinice:
AE
1
pb
.
76
O1
N1
N2
O2
Slika 2.40: Duljina zahvata para zubi
Na slici 2.41a prikazani su zupani parovi s = 1, a na slici 2.41b zupani parovi s > 1 u
trenutku ulaska u zahvat u toki A. Pri = 1 dodirna toka prethodnog para zubi nalazi se u toki
E, tj. upravo izlazi iz zahvata. Pri > 1 dodirna toka prethodnog para zubi nalazi se u toki D i
ostaje u zahvatu. Ona se giba po dodirnici od toke D prema toki E, a istovremeno toka
kontakta sljedeeg (tj. promatranog) para zubi se giba od toke A prema toki B. To znai da su
od toke A do toke B i od toke D do toke E istovremeno dva para zubi u kontaktu. Poslije
izlaska iz zahvata prethodnog para zubi u toki E u zahvatu e ostati samo jedan par zubi, sve dok
toka dodira ne proe podruje BD dodirnice.
U skladu s time, pri = 1 u svakom trenutku u zahvatu je samo jedan par zubi, dok su pri > 1 u
zahvatu as dva, a as jedan par zubi. Podruja dodirnice AB i DE nazivaju se podrujima
dvostrukog zahvata, a podruje BD podrujem jednostrukog zahvata. Toka B je toka poetka, a
toka D kraja jednostrukog zahvata.
Potrebno je odrediti vrijednost stupnja prekrivanja profila. Prema slici 2.40 je:
AE AC CE AN 2 CN 2 +EN1 CN1 .
Budui da je
77
132236132\*
MERGEFORMAT (.)
N1
a)
A
N2
b)
N1
A
B
C
D
E
N2
Slika 2.41: Odreivanje stupnja prekrivanja profila

a) = 1 b) > 1
AN 2
d b2
tan a 2
2
78
EN1
d b1
tan a1
2

CN1,2
uz
pb mn cos n
d b1,2
2
tan w
, 135236135\* MERGEFORMAT (.)
, uvrtenjem u proizlazi:
z1 tan a1 tan w z2 tan a 2 tan w

2
.
136236136\*
MERGEFORMAT (.)
Obino se zahtijeva da stupanj prekrivanja bude 1,2.

S poveanjem stupnja prekrivanja zupani prijenos mirnije radi, ali mu se smanjuje opteretivost.
Stupanj prekrivanja raste s poveanjem krugova preko glave obaju zupanika, poveanjem broja
zubi z1 i z2 te smanjenjem kuta zahvata, tj. sume faktora pomaka profila x.
Najvea mogua vrijednost stupnja prekrivanja ovisi o alatu s koji je zupanik izraen. Ako su
zupanici izraeni s reznom letvom, duljina dodira AE ne moe biti vea nego pri zahvatu s
osnovnim profilom, slika 2.42. Stoga je
max
2ha*mn
4ha*
AE
pb sin n mn cos n sin 2 n .
Za standardni osnovni profil s n = 200,
ha*
= 1 proizlazi:
137236137\*
MERGEFORMAT (.)
max = 1,98.
Slika 2.42: Odreivanje najveeg mogueg stupnja prekrivanja
79
2.1.21Karakteristine toke profila

Ako se iz sredita vrtnje O 2 zupanika z2 povuku krunice kroz karakteristine toke A, B, D i E
dodirnice do profila, njihove toke presjecita s profilom oznaavaju se istim slovnim oznakama,
jer one na profilu oznauju isto to i na dodirnici: poetak i kraj jednostrukog i dvostrukog
zahvata, slika 2.43. Dakle, djelovi profila izmeu toaka, A i B i izmeu toaka D i E oznaavaju
podruja dvostrukog zahvata, a dio profila izmeu toaka B i D oznaava podruje jednostrukog
zahvata. Toke A i E omeuju dio profila koji je u zahvatu s profilom spregnutog zupanika z1.
Taj dio profila zupanika koji uestvuje u zahvatu naziva se aktivnim dijelom profila. Na isti
nain odreuju se karakteristine toke profila zupanika z1.
Poloaj svih spomenutih toaka definiran je kutevima pritiska u njima. Tako je za gonjeni
zupanik:
tan E
EN 2
N N N1E
1 2
0,5d b2
0,5d b 2 138236138\* MERGEFORMAT
(.)
N1 N 2
d b1 d b2
tan w
2
N1E
d b1
tan a1
2
Nakon uvrtavanja i sreivanja dobiva se kut pritiska u toki E:
z
E arctan tan w 1 tan a1 tan w
z2
MERGEFORMAT (.)
141236141\*
Kut pritiska u toki B jednostrukog zahvata profila zuba gonjenog zupanika iz

tan B
EN 2 pb
pb
BN 2
tan w
0,5d b2
0,5d b2
0,5d b2 .
MERGEFORMAT (.)
142236142\*
Nakon sreivanja dobiva se:
z
2
B arctan tan w 1 tan a1 tan w
z2
z
.
MERGEFORMAT (.)
143236143\*
Izrazi 236141 i 236143 za odreivanje kuteva pritiska u karakteristinim tokama profila zuba
gonjenog zupanika mogu se jednostavno primijeniti za odreivanje istih toaka na profilu zuba
pogonskog zupanika. Potrebno je samo zamijeniti indekse 2 s 1 i obratno.
80
Polumjere zakrivljenosti u karakteristinim tokama mogue je izraunati prema osnovnom

svojstvu evolvente, vidi poglavlje 2.1.3.2:
1
A d b1 tan A
2
Nakon uvrtavanja i sreivanja dobiva se:
A a sin w 0,5d b2 tan a2
145236145\*
MERGEFORMAT (.)
E a sin w 0,5d b1 tan a1 .
146236146\*
MERGEFORMAT (.)
Polumjeri zakrivljenosti u graninim tokama jednostrukog zahvata:
B E pb
D A pb .
N1
A
B
B
C
D
E
D
E
F2
N2
81
Slika 2.43: Karakteristine toke aktivnog profila zuba
2.1.22Kinematski parametri
U poglavlju 2.1.4 dobiveni su izrazi za odreivanje brzine gibanja dodirne toke po profilu i
brzine klizanja dvaju spregnutih profila u toki dodira. Za evolventno ozubljenje, slika 2.44, ovi
izrazi su:
Brzine gibanja u1 i u2 dodirne toke po boku zuba zupanika z1 i z2:
1
d b1 tan y11
2
(.)
1
u2 N 2 Y2 y22 d b2 tan y22
2
150236150\*
MERGEFORMAT (.)
u1 N1Y1 y11
Brzina klizanja boka zuba pogonskog u odnosu na bok zuba gonjenog zupanika:
vR1 u1 u2
1
d b11 tan y1 tan y2
2
MERGEFORMAT (.)
151236151\*
1
d b1 1 2 tan y1 tan w
2
.
MERGEFORMAT (.)
152236152\*
ili, u skladu s izrazima 23620 i 23622:

vR1 CY 1 2
Brzina klizanja boka zuba gonjenog u odnosu na bok zuba pogonskog zupanika:
vR2 vR1
82
O1
N1
A
C
Y
E
N2
O2
Slika 2.44: Kinematski parametri ozubljenja

Oito je da veliina brzine klizanja
vR1
opada s veliinama sila trenja koje djeluju na povrini

zuba zupanika z2 . Pri dodiru profila u kinematskom polu C je y1 = y2 = w i CY 0 pa klizanja
profila nema. Zbog toga kinematski cilindar dijeli bonu povrinu zuba u dva dijela: povrinu
smjetenu izmeu kinematskog cilindra i cilindra preko glave koja se naziva kinematskom
glavom i ostali dio bone povrine koji se naziva kinematskim podnojem. Kinematska glava zuba
pogonskog zupanika dodiruje se pri zahvatu s kinematskim podnojem gonjenog zupanika i
obratno.
Ponekad je mogue da kod jednog od dva zupanika u paru kinematski krug bude van podruja
zuba, tj. vei od kruga preko glave:
d w da
Zubi ovakvog zupanika se dakle sastoje samo iz podnoja, a zubi spregnutog mu zupanika
samo iz glave; to znai da kod oba zupanika brzina dodirne toke okomito na dodirnicu (tj. po
boku) ne mijenja smjer pa ni brzina klizanja ne mijenja smjer za vrijeme trajanja zahvata.
83
Veliina brzine klizanja i sila trenja u zahvatu ovisi o udaljenosti toke dodira od kinematskog
pola C, izraz 23622, a njihov smjer o odnosu kuteva pritiska y i w, izraz . Tako je na glavi zuba
pogonskog zupanika brzina klizanja usmjerena uvijek prema vrhu glave, a u podnoju od glave
prema podnoju, slika 2.45. Na odgovarajuim povrinama gonjenog zupanika smjer brzina
klizanja je suprotan ovom. Smjerovi brzina klizanja su, naravno, suprotni opisanim smjerovima
brzina klizanja.
S porastom brzine klizanja raste sklonost povrine zuba zaribavanju. Najopasniji su momenti
ulaska i izlaska para zubi iz zahvata kada su brzine klizanja:
1
1 2 d b1 tan a1 tan w
2
MERGEFORMAT (.)
1
1 2 d b2 tan a2 tan w
2
MERGEFORMAT (.)
vRE
vRA
Yw 1
155236155\*
156236156\*
C
Yw 2
Slika 2.45: Smjer brzina klizanja po boku zuba sparenih zupanika

Vrijednosti specifinog klizanja kao omjer brzine klizanja i brzine gibanja dodirne toke po boku
zuba zupanika dobiju se uvrtenjem izraza, i u 23623 i 23624:
z2
1 tan a2 tan w
z1
A
z
tan w 2 tan a2 tan w
z1
MERGEFORMAT (.)
84
157236157\*
z2
1 tan a1 tan w
z1
E
z2
tan w tan a1 tan w
z1
.
MERGEFORMAT (.)
2.8
OSNOVNI
PARAMETRI
POSTUPKOM
ZUPANIKA
IZRAENIH
158236158\*
FELLOWS
2.1.23Rezni zupanik
Rezni zupanik je alat za rezanje zupanika postupkom odvalnog dubljenja- Fellows postupkom,
vidi poglavlje 2.5.1. To je odvalni alat ija projekcija u ravnini rezanja (okomito na os)
predstavlja zupanik s evolventnim bokom zuba, jednak ili slian teorijskom reznom zupaniku,
slika 2.24. Da bi mogao rezati, rezni zupanik mora imati prednji i zadnji kut rezanja. Zbog toga
su njegova prednja povrina i tjemena povrina konine, slika 2.46. Ipak, profil ovog alata ne
odgovara u potpunosti profilu teorijskog reznog zupanika, a razlike se prvenstveno odnose na
oblik glave i korijena zuba.
Slika 2.46: Aksijalni presjek jednog od uobiajenih oblika reznog zupanika
Pored toga, radni profil reznog zupanika ovisi i o njegovom broju zubi i o faktoru pomaka
profila. Na taj nain i geometrijske karakteristike zupanika koji se reu ovise o broju zubi i
faktoru pomaka profila reznog zupanika. Ovo je bitna razlika u odnosu na zupanike izraene
ravnim zupastim alatom.
Za svaki modul pojedini (nacionalni i tvorniki) standardi predviaju nekoliko vrijednosti za broj
zubi z0 reznog zupanika, a time i vie nazivnih diobenih promjera. Za svaki pak z0 predviena je
85
vrijednost faktora pomaka profila novog i granino istroenog reznog zupanika. Naime, nakon
svakog bruenja vanjski promjer reznog zupanika i njegova debljina na diobenom promjeru se
smanjuju, a time se smanjuje i pomak profila. Faktor pomaka profila u novoizraenih reznih
zupanika kree se od x0 = 0 (za male z0) do x0 = 1 (za velike z0). Granino istroeni rezni
zupanik ima negativne vrijednosti faktora pomaka profila koje mogu dosei iznos i do x0 = 0,7.
Ako se sa sigurnou ne zna vrijednost faktora pomaka profila reznog zupanika, ona se moe
odrediti iz izraunate ili izmjerene debljine zuba s0 na diobenom krugu:
x0
2s0 mn
4mn tan n
Najvaniji parametri reznog zupanika su:

promjer diobenog kruga
d 0 mn z0
d b0 mn z0 cos n
promjer temeljnog kruga
promjer kruga preko glave jednak je promjeru kruga preko glave teorijskog reznog zupanika
d a 0 d 0 2ha 0 2mn x0 mn z0 2 1 c* x0
.
162236162\*
MERGEFORMAT (.)
Vana karakteristika geometrije reznog zupanika jest poloaj toke F0 u kojoj evolventni bok
zuba prelazi u krivulju korijena. Ova toka infleksije odreena je kutem pritiska koji se rauna iz
tan F0 tan n 4
1 c0 x0
z0 sin 2 n .163236163\* MERGEFORMAT
(.)
Ako je tan F0 > 0, evolventa prelazi u krivulju korijena iznad temeljnog kruga i zubi e biti
izvedeni kao kod teorijskog reznog zupanika. Prijelazna krivulja je skraena evolventa. Rezni
zupanici s brojem zubi z0 28 izvedeni su na ovaj nain bez obzira na stupanj istroenosti. Ako
je tan F0 0, evolventa ide do temeljnog kruga, a ispod toga se rezni profil nastavlja obino kao
radijalni pravac ili moe biti modificiran na drugi nain. Zbog toga se u proraunima uzima da je
kut F0 = 0 kad god se dobije negativna vrijednost njegovog tangensa prema izrazu 236163.
Glava zuba reznog zupanika obino je izvedena s otrim bridom koji tvore evolventa i krug
preko glave zuba kao u teorijskog reznog zupanika. No, ovaj se otri brid najee malo
skouje ili zaobljuje malim krunim lukom polumjera k0 = (0,01...0,03)mn. Postoje i specijalne
izvedbe reznih zupanika u kojih se glava potpuno zaobljuje.
86
2.8.1 Dimenzije zupanika izraenog odvalnim dubljenjem reznim

zupanikom
Svi promjeri zupanika izraenog Fellows postupkom odvalnog dubljenja su isti kao kod
zupanika izraenog odvaljivanjem s alatom u obliku ravne ozubnice. Razlika je samo u
podnonom promjeru koji je determiniran procesom rezanja, tj. osnim razmakom aw0 izmeu
reznog zupanika i obratka i promjerom kruga preko glave da0 reznog zupanika:
d f 2aw 0 d a0
Zahvat reznog zupanika i obratka moe se promatrati kao zahvat dvaju evolventnih zupanika
bez bone i bez tjemene zranosti u podnoju zuba zupanika. Za odreivanje parametara
ovakvog zahvata i zupanika koji se izrauje potrebno je samo u dosadanje, poznate izraze za
zahvat dvaju zupanika uvrstiti parametre jednog od zupanika i reznog zupanika. Tako se
dobije izraz za osni razmak aw0 izmeu reznog zupanika i obratka:
aw0 mn
z z0 cos n
2 cos w0 165236165\* MERGEFORMAT (.)
i analogno izrazu , evolventna funkcija kuta zahvata w0 pri izradi zupanika:
inv w 0 2
x x0
tan n inv n
z z0
(.)
Sam kut zahvata dobiva se iteracijom uz pomo Newtonove metode tangenta prema kojoj se
nakon proizvoljno odabrane vrijednosti w0 svaka idua dobiva iz:
w0,i+1 w0,i
inv w0,i inv w0

tan 2 w0,i
(.)
Promjeri kinematskih krugova pri zahvatu na dubilici, analogno izrazima 23627 i 23628 su:
d w0
2aw0
z
1
z0
2aw 0
z
1 0
z
za rezni zupanik te
dw
za obradak.
Debljina zuba s na diobenom krugu, koraci pb na temeljnom i p na diobenom krugu i debljina
zuba sa na krugu preko glave (osim ako vrh glave nije zaobljen ili skoen) takoer se raunaju po
istim izrazima kao za izradu s alatom u obliku ravne ozubnice.
87
2.8.2 Podrezivanje korijena zuba

Poloaj granine toke profila zupanika u procesu njegove izrade, tj. zahvata s reznim
zupanikom moe se odrediti pomou izraza za kut pritiska u graninoj toki profila u zahvatu
dvaju zupanika. Zamjenivi u tom izrazu parametre jednog od zupanika s reznim zupanikom,
dobije se:
F arctan tan w0 0 tan a 0 tan w 0

z
170236170\*
MERGEFORMAT (.)
Kut pritiska a0 na krugu preko glave reznog zupanika dobije se iz:
cos a0
mn z cos n
da 0
. 171236171\* MERGEFORMAT (.)
Do podrezivanja korijena zuba dolazi kada je F 0, vidi poglavlje 2.6.5, tj. najmanji doputeni
kut pritiska u graninoj toki je F = 0. Sada iz 236170 proizlazi najmanja vrijednost kuta zahvata
pri kojoj jo nee doi do podrezivanja korijena:
tan w0,min
z0
tan a0
z z0
Iz izraza 236166 sada se moe odrediti i minimalna vrijednost faktora pomaka profila da ne doe
do podrezivanja:
xmin
inv
w0,min
inv n z z0
2 tan n
(.)
Najmanji broj zubi zmin zupanika s odreenim x moe se odrediti rjeavanjem sustava jednadbi:
tan w 0
inv w0 2
z
tan a0
zmin z0
x x0
tan n inv n
zmin z0
(.)
2.8.3
Geometrija zupanika s unutranjim ozubljenjem
Zupanici s unutranjim ozubljenjem mogu se izraivati samo Fellows postupkom, a imaju

geometriju jednaku ili slinu teorijskom zupaniku s unutranjim ozubljenjem, slika 2.24. Bokovi
zuba su evolventni, ali konveksni, a prijelazna krivulja izmeu podnonog kruga i evolventnog
88
boka je skraena hipocikloida za otri vrh glave reznog zupanika (k0 = 0) ili ekvidistanta
skraene hipocikloide za zaobljeni vrh glave alata (k0 > 0).
Trodimenzionalna
shema
jednostavnog
zupanika s unutranjim ozubljenjem prikazana
je na slici 2.47.
Slika 2.47: Trodimenzionalna shema

jednostavnog zupanika s unutranjim
ozubljenjem
Proraun geometrije zupanika s unutranjim

ozubljenjem, kao i njegovog zahvata sa sparenim
mu zupanikom s vanjskim ozubljenjem ili s
reznim zupanikom u procesu odvalnog rezanja,
sasvim se pojednostavnjuje primjenom pravila
predznaka prema standardu DIN 3990. Po tom
pravilu, svi izrazi koji se odnose na geometriju
zupanika i na njegovo sparivanje, vrijede bez
razlike za vanjsko i za unutranje ozubljenje ako
se broju zubi zupanika s unutranjim ozubljenj-
em dodijeli negativni predznak. Na taj nain, svi njegovi promjeri i broj zubi te osni razmak
poprimaju takoer negativne vrijednosti. Pri tome se kao pozitivni pomak profila smatra onaj pri
kojemu se alat (rezni zupanik) udaljava od obratka. Kod vanjskih zupanika to je od sredita
prema vani, a kod unutranjih prema sreditu zupanika.
2.9
SMETNJE PRI IZRADI I U ZAHVATU EVOLVENTNIH ZUPANIKA
Pored vane smetnje podrezivanja u korijenu zuba, postoji jo niz drugih moguih smetnji, kako
pri izradi tako i u zahvatu zupanika s unutranjim ozubljenjem. One nastaju kad alat ree profil
zuba tamo gdje ne bi smio, ili kad profil jednog interferira (preklapa se) s profilom njemu
sparenog zupanika.
2.9.1
Smetnje pri izradi
2.9.1.1 Podrezivanje korijena zuba

Podrezivanje korijena zuba je openito nepoeljno, osim u nekim sluajevima kada vrstoa
zupanika nije bitna. Do podrezivanja ne dolazi ako je ispunjen jedan od sljedeih uvjeta:
tan F 0
x xmin
z zmin
Kod zupanika rezanih s alatom u obliku rezne letve, tan F odreuje se prema izrazu 23685, xmin
po izrazu 23687 i zmin po izrazu 23688. Za zupanike izraene Fellows postupkom primjenjuju se
89
odgovarajui izrazi 236170 i 236173, i to samo za zupanike s vanjskim ozubljenjem, jer je kod
onih s unutranjim ozubljenjem uvijek F > 0.
2.9.1.2 Podrezivanje glave zuba (interferencija prvog reda)
Podrezivanje glave zuba nastaje pri izradi zupanika
s vanjskim i unutranjim ozubljenjem Fellows
postupkom. Ono nastaje ako se zahvat izmeu reznog
zupanika i obratka odvija u podruju prijelazne
krivulje reznog zupanika. U tom sluaju zub
obratka ostaje srezan pri vrhu, slika 2.48.
Uvjet da ne doe do podrezivanja jest da toka J

poetka podrezanog zuba bude izvan kruga preko
glave zupanika, tj. da kut pritiska u toki J bude vei
od kuta pritiska na krugu preko glave:
M
N
J a
Slika 2.48: Zub s podrezanim vrhom
glave
179236179\*
MERGEFORMAT (.)
Pri tome je kut J definiran kutem pritiska sparenog

reznog zupanika u graninoj toki F0 njegovog
profila, shodno izrazu 23632:
z0
tan F0 tan w0
z
.
tan J tan w 0
Ponekad je poeljno da zub ima podrezanu glavu zbog to "mekeg" ulaza u zahvat.
2.9.1.3 Odrezivanje glave zuba (interferencija drugog reda)
Do ove interferencije moe doi samo pri izradi zupanika s unutranjim ozubljenjem i to pri
malim razlikama izmeu broja zubi reznog zupanika i obratka. Prema slici 2.49, ova smetnja
nastupa ako vrh glave zuba reznog zupanika (toka A0) stigne u toku, a dodirnice prije vrha
glave obratka (toka A2).
Dakle, uvjet da ne doe do odrezivanja glave zuba jest da vrijeme 0 potrebno toki A0 da napravi
A
A
A
A
put 0 bude vee ili barem jednako vremenu 2 toke A2 obratka da pree put 2 . Dakle,
gdje su 0 i 2 kutevi putanja

i obratka.
A
A
0
A
A
2
2 2
0
2 , 181236181\* MERGEFORMAT (.)
toaka A0 i A2, a 0 i 2 kutne brzine reznog zupanika
Izraz 236181 se moe pisati kao:
90
z2
2
z0
Kutevi 0 i 2 odreuju se prema slici 2.49:
0 0 inv a0 inv w 0 183236183\* MERGEFORMAT (.)
2 2 inv a2 inv w0 184236184\* MERGEFORMAT (.)

pri emu se kutevi 0 i 2 odreuju iz kosinusovog pouka:
2
d a22 4aw0
d a20
0 arccos
4aw 0 d a0
2 arccos
da22 4 aw2 0 d a02

4aw0 d a2
91
.186236186\* MERGEFORMAT (.)
A2
A0
N0
A
Oo
Slika 2.49: Granica odrezivanja glave zuba
92
N2
2.9.1.4 Radijalna interferencija (interferencija treeg reda)

Radijalna interferencija pri izradi zupanika s unutranjim ozubljenjem nastaje kada bok zuba
obratka smeta reznom zupaniku da izvede svoj povratni hod, tj. alat bi prilikom povratnog hoda
zadirao u obradak to bi izazvalo oteenje obratka, a mogue je i oteenje samog reznog
zupanika.
O0
O2
Slika 2.50: Uvjeti nastanka radijalne interferencije
Ova smetnja nee se pojaviti ako je prema slici 2.50 2 0 , tj.:
d a 2 sin 1 d a0 sin 01
da 2 sin 2 da 0 sin 02
d a2 sin 3 d a0 sin 03
itd.
Ovdje je:
0i
i 1
z2
a 2
, i = 1,2,3...190236190\* MERGEFORMAT
(.)
i
a0
z0
, i = 1,2,3...
a2
(.)
2 x tan n
2
inv n inv a 2
2 z2
z2
192236192\*
MERGEFORMAT (.)
a0
2 x tan n
0
inv n inv a0
2 z0
z0
193236193\*
MERGEFORMAT (.)
Radijalna interferencija nastaje pri odvalnom Fellows postupku samo pri malim vrijednostima
razlike
z 2 z0
2.9.1.5 Otri prijelaz u korijenu zuba

Profil zuba evolventnog zupanika formira se u procesu odvalnog rezanja kao obvojnica aktivnog
profila alata. Pritom se evolventni bok formira kao obvojnica evolventnog dijela profila alata, a
prijelazna krivulja kao obvojnica zaobljenog vrha zuba alata (za F < 0), tj. kao putanja
relativnog gibanja vrha zuba alata (za F = 0).
Pri rezanju unutranjeg ozubljenja prijelazna krivulja je skraena (za da0 < d0) ili produena (za da0
> d0) hipocikloida. U sluaju da je
d a0 d w 0
prijelazna krivulja se nee niti formirati, a evolventni bok e otro sjei podnoni krug. Dakle,
izraz 236194 je uvjet za otri prijelaz u korijenu, a faktor pomaka profila pri kojemu se ovo
dogaa odredi se iz 236166:
x xT
inv w0 inv n z z0
x0
tan n
2
,195236195\* MERGEFORMAT
(.)
pri emu se zahvatni kut u procesu odvalnog dubljenja odreuje iz:

cos w0
d b0
z0 cos n
d a0 z0 2 1 c0* 2 x0
MERGEFORMAT (.)
196236196\*
Dakle, kao i svi ostali parametri zupanika izraenih Fellows postupkom, i nastajanje otrog
prelaza u korijenu ovisi ne samo o parametrima obratka, nego i o broju zubi i faktoru pomaka
profila reznog zupanika. Kod vanjskog evolventnog ozubljenja, u irokom dijapazonu
upotrebljavanih z, z0 i x0, pomak profila zupanika xT koji zadovoljava uvjet 236194 uvijek je vei
od 2mn, tj. uvijek je izvan podruja primjene. Zbog toga kod ovakvog ozubljenja otri prijelaz u
korijenu nije od veeg interesa. Kod unutranjeg ozubljenja meutim, ovaj pomak je esto
(naroito kod veih z0) toliki da (barem djelomino) ispunjava uvjet 236194, tj. nastaje otri
prijelaz u korijenu. Zbog toga treba voditi rauna o tome da stvarni (odabrani) faktor pomaka
profila ne bude suvie blizu xT, jer inae nastaje velika koncentraciju naprezanja koja se ne moe
dopustiti kod zupanika za prijenos snage. to se promjeri da0 i dw0 vie razlikuju, koncentracija
naprezanja u korijenu je to manja.
Pri odvalnom dubljenju reznim zupanikom sa zaobljenim vrhom zuba, prijelazna krivulja je
ekvidistanta produene ili skraene epicikloide (za unutranje ozubljenje) ili skraene
hipocikloide (za vanjsko ozubljenje) koju opisuje sredite zaobljenosti vrha glave alata.
Minimalni polumjer zakrivljenosti prijelazne krivulje je min = F kad je polumjer sredita
zaobljenosti vrha glave alata jednak kinematskom polumjeru reznog zupanika, dok je u svim
ostalim sluajevima min > F.
2.9.2 Smetnje (interferencije) u zahvatu para zupanika

Smetnje (interferencije) u zahvatu para zupanika nastaju kada im se profili preklapaju, tj. kada
profil jednog zupanika ulazi odnosno eli ui u profil drugog. One nisu doputene, jer uzrokuju
nepravilan zahvat koji moe rezultirati zaklinjavanjem zupanika ili oteenju njihovih profila pa
i lomom zuba.
2.9.2.1 Interferencija u korijenu zupanika
Interferencija u korijenu zupanika nastaje kada putanja (trajektorija) relativnog gibanja vrha
zuba jednog zupanika upada u prelaznu krivulju drugog, njemu sparenog zupanika. Na slici
2.51 prikazan je profil zuba zupanika i putanja relativnog gibanja vrha glave zuba sparenog mu
zupanika. Ta putanja tangira evolventu u toki E2 aktivnog profila. Ako je kut pritiska E2 u toki
E2 vei od kuta pritiska F2 u graninoj toki F2 interferencije nee biti, a na profilu zuba ostat e
F
E
neradni dio evolvente 2 2 , slika 2.51a. Pri E2 = F2 toke E2 i F2 se poklapaju i zupani par je
na granici interferencije. Kada je E2 < F2 (toka E2 ispod F2), slika 2.51b, javlja se interferencija,
to nije doputeno.
b)
a)
E2
F2
F2
M2
E2
M2
Slika 2.51: Putanja relativnog gibanja vrha glave zuba sparenog zupanika
a) kada nema interferencije b) u prisustvu interferencije
Uvjet da ne doe do interferencije jest da aktivni dio profila ne prelazi evolventni dio profila. Za
par s vanjskim ozubljenjem uvjeti su:
A1 F1 E2 F2 197236197\* MERGEFORMAT (.)
A1 i E 2 kutevi pritiska u tokama, a i E dodirnice za zupanike z i z , a F1 i F2 kutevi

1
2
pritiska u graninim tokama profila zuba zupanika z i z Kutevi A1 i E2 raunaju se prema

gdje su
izrazu 23632, a
F1 i F2 prema izrazu 23685.
2.
2.9.2.2 Interferencija glava zupanika

Uvjeti pod kojima nastaje ova smetnja, kao i izrazi, identini su onima pri odrezivanju glave zuba
ako se umjesto parametara reznog zupanika uvrste odgovarajui parametri zupanika s vanjskim
ozubljenjem. Pored ostalog, to znai da do ove smetnje moe doi samo kod para s unutranjim
ozubljenjem.
23
2
2
Za 1
do ove smetnje nikada ne dolazi, dok za manje vrijednosti 1
, naroito
pri kutevima dodirnice bliskim nuli (takvi prijenosi su mogui kod para s unutranjim
ozubljenjem) i pri x > 0, do ove smetnje moe doi.
2.9.2.3 Radijalna interferencija

Ova smetnja se sastoji u tome to pri odreenim uvjetima nije mogua radijalna montaa
zupanika s vanjskim ozubljenjem u zahvat sa zupanikom s unutranjim ozubljenjem. Kod
parova s vanjskim ozubljenjem do ove smetnje ne moe doi.
Do radijalne interferencije u zahvatu para s unutranjim ozubljenjem dolazi pod istim uvjetima
kao i pri radijalnoj interferenciji prilikom izrade zupanika s unutranjim ozubljenjem (slika
2.50). Vae i isti izrazi (236187 do 236193) ako se umjesto veliina reznog zupanika uvrste
odgovarajue veliine manjeg zupanika.
2.10 IZBOR FAKTORA POMAKA PROFILA

Faktori pomaka profila bitno utjeu na geometriju zupanika i na sve osobine zupanog prenosa.
Primjena zupanika s pomakom profila omoguuje konstruiranje prijenosa sa zadanim osnim
razmakom i time olakava rjeavanje niza problema geometrijske i kinematike sinteze. O
faktoru pomaka profila ovisi oblik i poloaj prijelazne krivulje, a time podrezivanje ili
nepodrezivanje korijena zuba, sva ostala podrezivanja i interferencije, debljina zuba u korijenu,
naprezanja na boku i u korijenu zuba, koncentracija naprezanja itd., dakle itav niz faktora koji
utjeu na integritet zupanika.
Poveanjem pomaka profila aktivni profil zuba pomie se na dio evolvente s veim polumjerima
zakrivljenosti, smanjuju se i specifina klizanja bokova zubi te poveava nosivost zuba s obzirom
na kontaktna naprezanja, ali se istovremeno smanjuje stupanj prekrivanja i debljina glave zuba.
Izborom x utjee se na brzine klizanja i specifina klizanja, a to su faktori koji odreuju troenje
bonih povrina i sklonost zaribavanju. Takoer je mogue smjestiti kinematski pol C u podruje
dvostrukog zahvata ili ga sasvim izbaciti iz aktivnog dijela profila ime se utjee na kontaktnu
vrstou boka zuba i znatno poveava otpornost na troenje.
Do odreene granice (obino 0 < x < 0,5) poveanje faktora pomaka profila poveava vrstou
zuba u korijenu, a s daljnjim poveanjem x vrstoa opada zbog manje prijelazne krivulje, tj.
manjih polumjera njezine zakrivljenosti to poveava koncentraciju naprezanja. Istovremeno,
poveanjem faktora pomaka profila smanjuju se stupanj prekrivanja i debljina zuba na krugu
preko glave i poveava se sklonost k razliitim vrstama interferencija.
Ova proturjenost utjecaja faktora pomaka profila na geometriju i osobine zupanog prijenosa
vodi zakljuku da je nemogue odrediti faktore pomaka optimalne sa svih toaka gledita. Za
svaki zupani prijenos treba odrediti x posebno, uzimajui u obzir uvjete rada i konkretne
zahtjeve koji se na njega postavljaju. Na taj nain mogue je znatno poveati one pokazatelje
koji su za taj prijenos najvaniji, a da se pri tome ne smanje znaajno ostali.
Iz svega proizlazi da je racionalni izbor faktora pomaka profila jedna od najvanijih faza u
procesu konstruiranja zupanog prenosa.
Danas se problemu izbora x1 i x2 prilazi na dva naina:
pomou tzv. dijagrama graninih linija u (x1, x2) koordinatama,
pomou tzv. linija parova u (z , x) dijagramu.
2.10.1 Izbor faktora pomaka profila pomou dijagrama graninih linija

Iz svih uvjeta (236176 do 236197) za (ne)nastajanje smetnji u zahvatu i pri odvalnom rezanju
zupanika oito je da one ovise o vrijednostima razliitih kuteva odnosno omjera dimenzija. To
znai da ovi granini uvjeti ne ovise o dimenzijama zupanika nego samo o brojevima zubi z1 i z2 i
faktorima pomaka profila x1 i x2 spregnutih zupanika, o standardnim vrijednostima osnovnog
c * h*
profila ozubljenja n, a i a te o parametrima alata z0, x0 i f. Odatle slijedi da se za standardne
c * h*
vrijednosti n, a i a , za odabrani alat i za odreene brojeve zubi, svi spomenuti uvjeti mogu
prikazati i prikazuju se u dijagramima graninih linija u (x1, x2) koordinatama za razliite parove
zupanika (z1, z2). Da bi se obuhvatili svi uvjeti neophodni za pravilnu funkciju para zupanika,
potrebno je u ove dijagrame unijeti jo i (izo)linije graninih vrijednosti stupnja prekrivanja
profila = gr te izolinije graninih vrijednosti debljina zubi na krugovima preko glave sa1,2 = sgr.
Na taj nain granine linije omeuju polje u kojem je doputen izbor faktora pomaka profila x1 i
x2.
Svaka toka (x1, x2) ovakvog dijagrama u potpunosti definira jedan zupani par, sve njegove
parametre i sva svojstva. Npr. toka (0, 0) predstavlja nul zupani par s tono odreenim
stupnjem prekrivanja, promjerima, debljinama zubi, klizanjima itd.; pravac x1 = - x2 koji prolazi
kroz ishodite pod kutem od 45 0 predstavlja (za x1 > 0) sve mogue V-nul parove, vidi sliku
2.52; svi pravci paralelni s ovim, a smjeteni desno ili gore od njega predstavljaju V- plus parove
x = const > 0, a oni smjeteni lijevo ili dolje od pravca x1 = - x2 predstavljaju V- minus parove x
= const < 0.
U dijagrame graninih linija mogu se jo ucrtati razliite izolinije koje karakteriziraju odreeni
par zupanika: izolinije jednakih stupnjeva prekrivanja = const; izolinije jednakih specifinih
klizanja po bokovima zubi spregnutih zupanika. Izbor toke (x1, x2) po ovoj izoliniji osigurava
>
>
<
<
0
Slika 2.52: Sustav koordinata graninih linija
(uz iste materijale) jednako troenje bokova

zubi; izolinije jednakih naprezanja u
korijenu ili na boku zuba za jedan ili oba
zupanika; izolinije na kojima su naprezanja
npr. u korijenu zuba jednaka za oba
zupanika itd. Izbor (x1, x2) npr. po ovoj
posljednoj izoliniji omoguava projektiranje
prenosnika s jednakim i najmanjim
moguim naprezanjima npr. u korijenu
zuba. Pored ostalog, to omoguuje bez
ikakvog sustezanja odabrati isti materijal za
oba zupanika.
Kao primjer, na slikama 2.53 i 2.54 su
pokazani dijagrami graninih linija za par
zupanika (z1 =20, z2 = 60) s vanjskim
ozubljenjem izraenih odvalnim dubljenjem s reznim zupanikom sa z0 = 50 zubi. Na slici 2.55

dijagrami graninih linija za isti par izraen sa standardnom reznom letvom; na slikama 2.56 i
2.57 dano je isto za par s unutranjim ozubljenjem izraen s reznim zupanikom s 50 i 22 zuba.
Pri tome je kod izrade s reznim zupanikom uzeto da mu je faktor pomaka profila x0 = 0.
Granine izolinije su oznaene kako slijedi:
EPS = 1,2
IK1 interferencija u korijenu zupanika z1
IK2 interferencija u korijenu zupanika z2
SG1 sa1 = 1,4 mn
SG2 sa2 = 1,4 mn
PK1 podrezivanje korijena zupanika z1

PK2 podrezivanje korijena zupanika z2
PG1 podrezivanje glave zupanika z1
PG2 podrezivanje glave zupanika z2
OPK otri prijelaz u korijenu zupanika
z2
Ostale smetnje, tj. njihove izolinije nisu ucrtane, jer se nalaze izvan postojeih graninih izolinija.
U ovim dijagramima ucrtane su i izolinije efektivnih faktora oblika zuba, tj. efektivnih jedininih
(za obodnu silu od 1 N, modul od 1 mm i irinu zupanika od 1 mm) naprezanja u korijenu zuba
za oba zupanika u zahvatu. Pri tome, efektivni faktor oblika zuba yE je definiran kao maksimalna
vrijednost umnoka nominalnog (po DIN 3990) faktora oblika zuba i faktora koncentracije
naprezanja du prijelazne krivulje.
Loa strana ovih dijagrama jest to postoji preveliki broj varijacija ulaznih veliina z1 , z2 , z0 i x0
da bi konstruktor mogao nai dijagram prikladan upravo za njegove ulazne podatke.
=4,5
4
=50
=20
=60
3,5
3
2,5
=2
PK1
Slika 2.53: Dijagram graninih linija za par zupanika (z1 = 20, z2 = 60) s vanjskim ozubljenjem
izraenih odvalnim dubljenjem s reznim zupanikom sa z0 = 50 zubi
=4
4
3,5
3
2,5
PK1
=22
=20
=60
izraenih odvalnim dubljenjem s reznim zupanikom sa z0 = 22 zuba
3
2,5
1,75
2
=1,5
1
8
PK1
=
=20
=60
=1,75
izraenih sa standardnom reznom letvom
=50
=20
= -60
OPK
PK1
-1
-2
-3
-4
Slika 2.56: Dijagram graninih linija za par zupanika s unutranjim ozubljenjem izraenih
odvalnim dubljenjem s reznim zupanikom sa z0 = 50 zubi
=22
=20
= -60
PK1
-1
-2
OPK
-3
-4
Slika 2.57: Dijagram graninih linija za par zupanika (z1 = 20, z2 = 60) s unutranjim
ozubljenjem izraenih odvalnim dubljenjem s reznim zupanikom sa z0 = 22 zuba
2.10.2 Izbor faktora pomaka profila pomou linija parova u (z, x)

dijagramu
Iznos sume faktora pomaka profila x = x1 + x2 bira se iz dijagrama na slici 2.58 u ovisnosti o
zbroju broja zubi para zupanika te o prosudbi konstruktora. Preporuka je autora ovog udbenika
uzeti 0 x 0,5. Odabranu sumu uputno je raspodijeliti na x1 i x2 prema postupku kojeg
propisuje DIN. Ovaj se postupak temelji na tome da je u (zn, x) dijagramu, slika 2.59, potrebno
odabrati toke (zn1, x1) i (zn2, x2) tako da lee na istoj liniji parova. Ove linije su, temeljem dobro
smiljenih i opsenih eksperimentalnih ispitivanja, odreene kompromisom zahtjeva za veom
nosivou i mirnijim radom para zupanika.
A ( z z ) / 2; ( x1 x2 ) / 2
Postupak raspodjele je sljedei: odredi se toka n1 n2
i kroz nju se
interpolira linija parova izmeu dvije susjedne linije parova. Ordinate interpolirane linije parova
kojoj su apscise z1n i z2n traeni su faktori pomaka profila x1 i x2. Zbog nepreciznosti oitanja,
najbolje je oitati vrijednost faktora pomaka profila za samo jedan zupanik, primjerice x2 pa je
onda x1 = x x2.
Podjela x na x1 i x2 moe se izvesti i prema vlastitom iskustvu ili preporukama pojedine

istaknute strojograevne firme. Tako npr. njemaka firma FZG preporua
x1
x
i 1
i 1 i 1 0, 42 zn 2 198236198\* MERGEFORMAT (.)
ili, jo pouzdanije, firma Maag:
zn 2
x 1 x
zn1
x1
2
2 ln zn1 zn 2
100 .199236199\* MERGEFORMAT (.)
ln
2,0
1,8
1,6
1,4
1,2
1,0
0,8
0,6
0,4
0,2
0
-0,2
-0,4
-0,6
-0,8
-1,0
za posebne namjene
za veliku nosivost korjena zubi i zubnih bokova
povecanje nosivosti
povecanje stupnja prekrivanja
za dobro uravnoteeno ozubljenje
za veliki stupanj prekrivanja

za posebne namjene
20
40
60
80
100
120
140
) tj. (
160
180
200
220
240
260
280
300
Slika 2.58: Smjernice za izbor sume faktora pomaka profila
1,0
0,9
0,8
0,7
0,5
05 ozubljenje
+
= 0,44
0,4
A(
R14
0,3
0,2
0,1
0
-0,1
-0,2
povecanje nosivosti
povecanje stupnja prekrivanja
0,6
-0,3
-0,4
-0,5
0
10
20
30
40
50
60
70
80
+
90
100
= 87
120 130
broj zubi tj,
Slika 2.59: Raspodjela x na x1 i x2 pomou linija parova
140
150
2.11 EVOLVENTNI ZUPANICI S KOSIM ZUBIMA

2.11.1 Osnovna razmatranja
Kod cilindrinih zupanika s kosim zubima zubi su smjeteni po zavojnoj liniji pa se ponekad
nazivaju helikoidnim ili na engleskom jeziku helical gears (od helic zavojnica). Zavojna
geometrija zubi omoguava njihov postupni ulaz u zahvat i na taj nain smanjenje dinamikih
optereenja. Zbog toga zupanici s kosim zubima istih dimenzija kao cilindrini mogu prenositi
veu snagu odnosno uz istu snagu imaju manje dimenzije te proizvode manje buke u radu.
Nedostatak prijenosa zupanicima s kosim zubima jest to u zahvatu nastaje dopunska aksijalna
sila koja dodatno optereuje leajeve i vratila.
Svaka toka profila zuba ima svoju zavojnu liniju sa svojim kutem uspona. Otri kut izmeu
zavojne linije zuba i osi zupanika komplementaran je s kutem uspona i naziva se kut nagiba
zuba, slika 2.60. Kutevi nagiba y na razliitim promjerima dy su razliiti, ali je korak zavojnice
isti:
pz
dy
dw
db
d
tan tan w tan b tan y
Slika 2.60: Kutevi nagiba zuba zupanika s kosim zubima

Odatle slijedi izraz za odreivanje kuta nagiba zuba y na proizvoljnom promjeru u ovisnosti o
kutu nagiba zuba na diobenom krugu koji je osnovni parametar:
tan y
dy
d
tan
dy
dw
tan w
dy
db
tan b
MERGEFORMAT (.)
201236201\*
Kutevi nagiba na temeljnim, diobenim i kinematskim krugovima spregnutih zupanika moraju

biti isti:
b1 b2 ;
1 2 ;
w1 w2 .
202236202\*
MERGEFORMAT (.)
Smjerovi uspona zavojnica spregnutih zupanika moraju biti razliiti. Ako jedan zupanik ima
lijevu zavojnicu (lijevi smjer nagiba zuba), drugi mora imati desnu i obratno.
Bone povrine zupanika s kosim zubima formiraju se jednako kao i one zupanika s ravnim
zubima, odvaljivanjem ravnine po temeljnom cilindru. Tako prema poglavlju 2.3, pri odvaljivanju
bez klizanja ravnine Q po temeljnom cilindru, svaki pravac koji lei u njoj, a paralelan je s osi
zupanika, npr. pravac 1-1, tvori evolventnu povrinu kao bonu povrinu zupanika s ravnim
zubima, slika 2.61. Pravac 2-2 koji zatvara otri kut b s pravcem 1-1, tj. s osi zupanika, pri
istom odvaljivanju ravnine Q, tvori zavojnu evolventnu povrinu- bonu povrinu zupanika s
kosim zubima. Isti takav pravac 1 (slika 2.62) odvalne ravnine koji zatvara kut b s osi zupanika
pri odvaljivanju te ravnine po temeljnom cilindru spregnutog zupanika tvori zavojnu povrinu
suprotnog smjera.
1
1
Slika 2.61: Formiranje zavojnih evolventnih povrina

Sada je jasno da se bone povrine spregnutih zupanika dodiruju po pravcu koji s osi zupanika
zatvara kut b .
Svaka toka ravnine Q pa tako i sve toke pravaca 2-2 i 1-1 pri njezinom odvaljivanju po
temeljnom krugu zupanika opisuju evolvente smjetene u ravninama okomitim na os zupanika.
Dakle, u eonom presjeku zupanici s kosim zubima imaju evolventni profil kojeg se moe
promatrati kao beskonani broj beskonano tankih evolventnih zupanika nasaenih na
zajedniku os i zakrenutih jedan od drugog za beskonano mali kut.
O1
N1
b
C
3
N2
O2
Slika 2.62: Zahvat spregnutih zavojnih evolventnih povrina

Kao i kod zupanika s ravnim zubima, bona povrina zuba zupanika s kosim zubima moe biti
dobivena kao obvojnica niza poloaja povrine zuba spregnute zupaste letve s kosim zubima ili
zupanika s kosim zubima pri njihovom odvaljivanju po kinematskom krugu promatranog
zupanika. To je osnova za izradu zupanika s kosim zubima odvaljivanjem.
Zupanici s kosim zubima se zbog toga normalno izrauju odvaljivanjem s reznom letvom s
kosim zubima, ali jo ee s reznom letvom s ravnim zubima koja imitira reznu letvu s kosim
zubima. Potrebno je samo obradak odvaljivati ne okomito na pravac zubi rezne letve nego pod
nekim kutem , tj. zakrenuti obradak za kut u odnosu na njegov poloaj kad se izrauje
zupanik s ravnim zubima, slika 2.63. Budui da se diobeni pravac letve odvaljuje po diobenom
krugu obratka, jasno je da je kut kut nagiba zuba na diobenom cilindru. Ovakva imitacija rezne
letve s kosim zubima daje posve pravilne zube. Ako je alat puno glodalo, imitacija je samo
priblina, ali uglavnom prihvatljiva do 400. To je razlog to se izrada zupanika odvalnim
postupkom glodanja s punim glodalom smatra primjerenijom za potrebe neke zanatske radionice
negoli ozbiljne strojograevne firme. Rezanje zupanika s kosim zubima po Fellows postupku
zahtijeva posebne rezne zupanike s kosim zubima i producira zupanike kvalitete jednake onima
izraenim reznom letvom po Maagovom postupku.
Slika 2.63: Poloaji rezne letve i obratka pri odvalnom rezanju zupanika s kosim zubima
Osnovni parametri zupanika s kosim zubima koji definiraju njegove dimenzije razliiti su u
normalnom i eonom presjeku. Da bi se razlikovali, eonim parametrima dodaje se indeks t, a
normalnim indeks n. U sluaju kada ne moe doi do nesporazuma, indeks je mogue izostaviti,
npr. indeks w za kut zahvata. Kako je poeljno imati mogunost s jednim te istim alatom rezati
zupanike s raznim kutevima nagiba zuba, standardne vrijednosti se uzimaju za parametre
h*
osnovnog profila (n, mn, a , c*) u normalnom presjeku rezne letve. Tako se pravilni evolventni
profil formira samo u ravnini odvaljivanja, tj. u eonom presjeku zupanika. Zbog toga su svi
prorauni vezani za geometriju evolvente u potpunosi provedivi samo u eonom presjeku.
Od dva sparena zupanika u pogonu jedan je desnovojan, a drugi lijevovojan, s istim kutem
nagiba zuba . Za izradu desnovojnog zupanika koristi se lijevovojni alat, a za izradu
lijevovojnog zupanika desnovojni alat. No, ako je alat rezna letva s ravnim zubima, tada se oba
zupanika mogu izraivati s njom. Ako se oba zupanika izrauju s reznim zupanikom, tada se
svaki zupanik izrauje sa svojim alatom: lijevovojni zupanik s desnovojnim reznim
zupanikom i obratno.
U proraunima geometrije zupanika s kosim zubima mogue je bez ikakve izmjene primijeniti
izraze za zupanike s ravnim zubima, postavljajui u njih eone parametre osnovnog profila (mt,
h* c*
t, ta , t ). Nije praktino u proraunima raditi s nestandardnim i promjenjivim po veliini
parametrima. Obino se primjenjuje algebarsko rjeenje problema: eoni parametri osnovnog
profila izraavaju se pomou normalnih i pomou kuta nagiba zuba . Nakon uvrtenje tih izraza
u izraze za zupanike s ravnim zubima, dobiju se univerzalni izrazi koji sadre normalne
parametre osnovnog profila, a prikladni su za proraune pri bilo kojim vrijednostima kuta .
Parametri eonog presjeka osnovnog profila mogu se izraziti preko parametara normalnog
presjeka pomou slike 2.64.
c
d
Slika 2.64: Parametri eonog presjeka osnovnog profila

Korak i modul u eonom presjeku:
pt
mt
p
cos
pt
mn
cos .
Visina glave osnovnog profila jednaka je u normalnom i eonom presjeku
ha ha*mn hta* mt
odakle slijedi:
hta* ha* cos
Analogno je faktor tjemene zranosti:
ct* c* cos
xt x cos
faktor pomaka profila
Kut profila u eonom presjeku se dobije prema slici 2.64 iz
ha
ab
cd
ab cos
tan t tan n
tan n ,209236209\* MERGEFORMAT
(.)
odakle slijedi:
tan t
tan n
cos .
2.11.2 Dimenzije zupanika s kosim zubima i parametri zupanog para

Promjeri zupanika s kosim zubima odreuju se prema parametrima eonog presjeka jednako kao
za zupanike s ravnim zubima:
promjer diobenog kruga
d mt z
mn z
cos ;
promjer temeljnog kruga
d b d cos t
promjer proizvoljnog kruga

dy
db
cos t
d
cos ty
cos ty
gdje je ty kut pritiska na krugu dy proizvoljnog promjera (u eonom presjeku).

Uvrtavajui izraz 236213 u izraz 236201, dobije se korisni izraz:
tan y
cos t
tan
cos ty
.214236214\* MERGEFORMAT (.)
Tako se npr. kut nagiba zuba na temeljnom cilindru dobije iz:
tan b cos t tan
jer je tb = 0.
Izrazi za promjere kinematskih krugova se ne mijenjaju:
d w1 2a
1
1 i ;
d w 2 2a
i
1 i .216236216\* MERGEFORMAT
(.)
Za odreivanje promjera podnonih krugova moe se primijeniti korigirani izraz 23669 pa je:
mn z
2 ha* c* x mn
cos
df
dok izraz 23681 za promjer kruga preko glave ostaje nepromijenjen, osim ako ga se ne rauna
prema izrazu 23682 koji uva standardnu visinu zuba. U tom se sluaju i izraz 23682 korigira:
da
mn z
2 ha* x mn
cos
.218236218\* MERGEFORMAT (.)
Nulti osni razmak para zupanika je:
a0
z1 z2
z z mn
mt 1 2
2
2 cos .219236219\* MERGEFORMAT
(.)
Osni razmak rauna se prema izrazu
a a0
cos t
m z z cos t
n 1 2
cos w cos 2 cos w .
MERGEFORMAT (.)
220236220\*
Budui da je
xt tan t x tan n
evolventna funkcija kuta zahvata se rauna prema:
inv w inv t 2
x1 x2
tan n
z1 z2
(.)
a odatle suma faktora pomaka profila:
z1 z2
inv w inv t
2 tan n
x1 x2
(.)
Debljina zuba na diobenom krugu u normalnom presjeku odreuje se prema izrazu 23670, dok se
u eonom presjeku odreuje prema izrazu

mn
2 x tan n
2
cos 224236224\* MERGEFORMAT (.)
st
Za raunanje debljine zuba na proizvoljnom krugu moe se primijeniti izraz analogan izrazu
23674:
2 x tan n
inv t inv ty
z
2z
.
MERGEFORMAT (.)
sty d y
225236225\*
Primijenivi ovaj izraz na krug preko glave, dobije se
2 x tan n
inv t inv ta
z
2z
.
MERGEFORMAT (.)
sta d a
226236226\*
Normalna debljina zuba na cilindru proizvoljnog promjera rauna se prema:
sny sty cos y
Poloaj granine toke profila odreen je kutem pritiska F u toj toki (u eonom presjeku):
1 c* x
tan F tan t 4
z sin 2 t .228236228\* MERGEFORMAT (.)
Poloaj toke B poetka jednostrukog zahvata odreuje se iz izraza
z1
tan ta1 tan w
z2
.
MERGEFORMAT (.)
tan B tan w
229236229\*
Zamjenom indeksa 1 i 2 dobija se poloaj toke D kraja jednostrukog zahvata.

Uvjet odsustva podrezivanja u korijenu zuba ostaje isti kao kod zupanika s ravnim zubima
x xmin
, ali uz
xmin ha*
z sin 2 t
2 cos . 231236231\* MERGEFORMAT (.)
Podrezivanje se moe provjeriti i preko broja zubi:
z zmin 2
cos *
ha x
sin 2 t
.232236232\* MERGEFORMAT (.)
Interferencija zubi u korijenu te sve ostale smetnje u zahvatu i pri izradi zupanika provjeravaju
se jednako kao u, ili analogno izrazima 236179 do 236197.
U proraunima zupanika s kosim zubima zgodno je, pored gore prikazanih promjera, uvesti
pojam ekvivalentnog promjera i ekvivalentnog broja zubi zupanika s kosim zubima.
Ekvivalentnim se naziva broj zubi takvog cilindrinog zupanika s ravnim zubima kojemu se
profil zuba priblino podudara s profilom zuba cilindrinog zupanika s kosim zubima u
normalnom presjeku.
Presjek diobenog cilindra zupanika s normalnom ravninom, slika 2.65, daje elipsu s poluosima
0,5d i 0,5d/cos. Profil zuba u blizini toke, a priblino je jednak profilu zuba (ekvivalentnog)
zupanika s ravnim zubima kojemu je polumjer (ekvivalentnog) diobenog kruga jednak
polumjeru zakrivljenosti elipse u toj toki:
d
2 cos
mt z
d
m
z
re
n
2
2
1
2 cos 2 cos
2 cos 3
d
2
MERGEFORMAT (.)
233236233\*
Odatle se dobiva ekvivalentni promjer:
de 2re mn zn mn
z
cos3 ,234236234\* MERGEFORMAT (.)
pa je ekvivalentni broj zubi ("broj zubi u normalnom presjeku"):
zn
z
cos3 .
Slika 2.65: Definiranje ekvivalentnog zupanika
2.11.3 Kontrolne mjere

Stalna tetivna debljina zuba u normalnom presjeku zupanika s kosim zubima i visina do nje
odreeni su parametrima osnovnog profila ozubljenja i veliinom njegovog pomaka. Oni ne
zavise o kutu nagiba zuba i zbog toga ih je mogue odrediti, kao i za zupanike s ravnim zubima,
prema izrazima 23696 i 23697.
s
Tetivna debljina zuba y na krugu zadanog promjera dy odreuje se u principu jednako kao za
zupanike s ravnim zubima. Tako normalna debljina zuba odreena izrazom 23693 predstavlja
odrezak elipse dobiven presjekom ravnine normalne na liniju zuba i jednako udaljenoj od obje
bone povrine mjerenog zuba. Kod prorauna, tu debljinu elipse se priblino zamjenjuje s
dijelom ekvivalentnog kruga iji je promjer:
dv
dy
cos 2 y
Sada je tetivna debljina zuba

sy d v sin yv d y
sin yv
cos 2 y
pri emu je polukut debljine zuba na proizvoljnom promjeru dy
s
inv t inv ny cos 3 y
mn z
.
MERGEFORMAT (.)
yv
238236238\*
Dubina mjerenja je:

1 cos yv
1
hay d a d y d y
2
cos 2 y
(.)
Mjera preko zubi u eonom presjeku odreuje se analogno onoj za zupanike s ravnim zubima,
prema izrazu
Wt mt cos t zw 0, 5 2 xt tan t z inv t
.
240236240\*
MERGEFORMAT (.)
No, ova kontrolna mjera se mjeri u normalnom presjeku, gdje je:
W Wt cos b .
Uvrtavajui ovdje izraz 236240, dobiva se konano:

W mn cos n z w 0,5 2 x tan n z inv t
242236242\*
MERGEFORMAT (.)
Da bi se mjerenje moglo provesti , potrebno je ispuniti uvjet:
b W sin b
Mjera preko kuglica za zupanike s kosim zubima odreuje se prema izrazu analognom onom
za zupanike s ravnim zubima:
M dd D
za paran broj zubi te

M d D cos
D
2z
za neparan broj zubi. Pri tome se kut pritiska D dobije iz izraza
inv D
D
s
inv t
mn z cos n
mn z z .
MERGEFORMAT (.)
246236246\*
Neophodno je pri mjerenju osigurati da poloaji sredita obiju kuglica budu u jednoj (eonoj)
ravnini.
2.11.4 Prekrivanja kod zupanika s kosim zubima

U procesu zahvata zupanika s kosim zubima dodirne linije se gibaju (od lijeva na desno) po
polju zahvata duljine AE i irine jednake irini b vijenca zupanika, slika 2.66. Par zubi sa
svojim jednim krajem ulazi u zahvat u toki A', a izlazi iz zahvata u toki E. Dakle, zahvat ovog
para zubi ne traje od toke A' do E', tj. od, a do E kao kod zupanika s ravnim zubima, nego vie.
Naime, kad zahvat (tj. dodirna linija) stigne u toku E', to nije kraj zahvata, ve on traje sve dotle
dok se i najmanji dio dodirne linije nalazi u polju zahvata, dakle dok dodirna linija ne stigne u
toku E. Ovo poveanje duljine (i trajanja) zahvata u odnosu na zupanike s ravnim zubima
iznosi dakle E'G' GA tj. ukupna duljina zahvata je
A'G' GE GA AE .247236247\* MERGEFORMAT (.)

Podjelivi ukupnu duljinu zahvata s korakom pbt, dobije se izraz za ukupni stupanj prekrivanja
para zupanika s kosim zubima:
GA AE

pbt pbt
gdje je stupanj prekrivanja u eonom presjeku kojeg se odreuje analogno izrazu

zupanike s ravnim zubima:
za
z1 tan a1 tan w z2 tan a2 tan w
2
iz oite jednakosti
tan b
GA pbt
b
pa
gdje je b efektivna irina zupanika manja od dvije irine spregnutih zupanika,

proizlazi da je
GA b
pbt
pa
b min(b1 , b2 )
O1
1
N1
N2
t
bt
E'
G'
A'
O2
N1
Slika 2.66: Dodirne linije i prekrivanja

kod zupanika s kosim zubima
ustvari stupanj prekrivanja u aksijalnom presjeku. Budui da je
pa pbt tan b
cos t
cos ,
MERGEFORMAT (.)
pbt pt cos t mt cos t mn
,a
252236252\*
uvrtenjem u 236251 proizlazi konaan izraz za stupanj prekrivanja u aksijalnom presjeku:
b sin
mn .
U zahvatu para zupanika s kosim zubima definira se i stupanj prekrivanja u normalnom

presjeku:
en
pbn cos 2 b . 254236254\* MERGEFORMAT (.)
2.11.4.1 Duljina dodirnih linija

Za mirnou rada prenosnika, kao i za otpornost zupanika prema zamoru, vana je ukupna duljina
dodirnih linija lD i njezina promjena tijekom zahvata. Pokazalo se da vremenska promjena lD ovisi
iskljuivo o . Tako npr. kod zupanika s ravnim zubima (tu je = 0) je lD = b za vrijeme
jednostrukog zahvata te lD = 2b tijekom dvostrukog zahvata, slika 2.67. Pri tome, prijelaz s
dvostrukog na jednostruki zahvat predstavlja svojevrsni udar na zub koji teti mirnoi rada i
vrstoi. S poveanjem , promjena lD je sve manja, da bi pri = 1 (2, 3,...) nestala, tj.
vremenski dijagram lD je ravna linija. U tom sluaju mirnoa rada i vrstoa zuba su optimalni pa
se tei prenosniku kojemu je cijeli broj. Uvrtavajui u izraz 236253 = N (cijeli broj) te
usvajajui iskustveno (to je redovni postupak u projektiranju) npr. specifinu irinu zupanika
= b/mn, dobije se izraz za odreivanje poeljne vrijednosti kuta nagiba zuba na diobenom
cilindru:
arcsin
N
.
(.)
U proraunima vrstoe vaan podatak moe biti najmanja vrijednost sume dodirnih linija
lDmin , jer u trenutku kad ona nastupi, optereenje na pojedine zube u zahvatu poprima
maksimalnu vrijednost. Zbog toga je ovu vrijednost potrebno izraunati:
Ako se polje zahvata zupanog para s kosim zubima, slika 2.68, podijeli na niz pravokutnika tako
da mu se irina b podijeli na mogui cjelobrojni broj koraka pa i ostatak npa, a duljina et na
cjelobrojni broj koraka pbt i ostatak npbt, gdje su n i n necjelobrojni djelovi stupnjeva
prekrivanja i , tada se u polju zahvata mogu uoiti tri pravokutnika u svakom od kojih je
barem jedna stranica viekratnik aksijalnog pa ili koraka pbt na temeljnom krugu. U granicama tih
pravokutnika suma dodirnih linija se oito ne mijenja. Na slici 2.68 to su pravokutnici abcd, cdef
i cfgh. Stalne duljine dodirnih linija u njima su:
lD1
n pa
cos b
za pravokutnik abcd;
2
= 0 (ravni zubi)
= 0,25
= 0,5
= 1 (2,3,...)
= 1.5
Slika 2.67: Promjena sume duljina dodirnih linija s
lD2
za pravokutnik cdef, te
pa

n
cos b
257236257\*
MERGEFORMAT (.)
n pbt
n
sin b
lD3
za pravokutnik cfgh.
Na ovaj nain, suma duljina dodirnih linija se mijenja samo onoliko koliko se mijenja suma
duljina dodirnih linija unutar pravokutnika bchk. Ako je
n n 1
onda se u nekom trenutku moe dogoditi da suma dodirnih linija lD4 unutar pravokutnika bchk
bude jednaka nuli. Tada je ukupna suma dodirnih linija
lDmin lD1 lD2 lD3
. 260236260\* MERGEFORMAT (.)
g
e
Slika 2.68: Odreivanje najmanje duljine dodirnih linija

Ako je
n n 1
tada e
lD min
biti vea od (
lD1 lD2 lD3
lD4min n n bn1 p
) za veliinu
lD4min
. Prema slici 2.68 je:
pbn
n n 1
sin b cos b
.262236262\*
MERGEFORMAT (.)
tan
b
cotg
Budui da je
pbn pbt cos b pa sin b
b
sin b
263236263\*
MERGEFORMAT (.)
izrazivi pbn, pbt i pa pomou b te oznaivi
b
lDm
cos b
n n 1
gdje je lDm tzv. srednja vrijednost sume dodirnih linija, za
, dobiva se konano:
n n
lD min lDm 1
. 265236265\* MERGEFORMAT (.)

Za
n n 1
dobiva se:
1 n 1 n
lD min lDm 1
(.)
2.12 MODIFIKACIJA POVRINE ZUBA

Modifikacija povrine zuba je smiljeno izvedeno odstupanje povrine zuba od glavne povrine u
cilju smanjenja utjecaja onih inioca koji negativno utjeu na rad zupanog prijenosa. Povrina
zuba nastala kao rezultat modifikacije naziva se nominalnom. Od nje se mjere greke izrade.
Linija presjecita nominalne bone povrine sa ravninom okomitom na os zupanika predstavlja
nominalni profil zuba u eonom presjeku, a presjecite s ravninom okomitom na os zupane letve
predstavlja nominalni profil zuba u normalnom presjeku. Na taj nain, nominalni profil
modificiranog zuba se razlikuje od teorijskog.
2.12.1 Vidovi modifikacije

U praksi su se ustalila dva vida modifikacije: profilna i uzduna. Uzduna modifikacija zuba,
slika 2.69, vri se uzdu boka zuba u cilju snienja koncentracije optereenja du dodirne linije,
izazvane deformacijama vratila i leajeva, kao i grekama u izradi i montai zupanika.
a)
b)
Slika 2.69: Uzduna modifikacija zuba

a) po itavoj duljini boka b) na kraju boka
U praksi se javljaju dva naina uzdune modifikacije: modifikacija po itavoj duljini boka zuba
(izboeni zubi) i modifikacija na kraju boka. Obje imaju cilj postizanje ravnomjernije raspodjele
optereenja po boku zuba, a najee se primjenjuju kod prenosnika alatnih strojeva i motornih
vozila.
Ipak, najea i najkorisnija je profilna modifikacija zuba (po staroj teminologiji flankiranje).
Ona slui za smanjenje dinamikih optereenja nastalih kao rezultat odstupanja koraka na
temeljnom krugu od teorijske vrijednosti i deformacije zubi kod brzohodnih prenosnika, a izvodi
se tako da se na pojedinom dijelu profila (na vrhu i/ili podnoju) namjerno odstupa od evolvente,
slika 2.70. Kao rezultat profilne modifikacije, nominalni profil zuba ini u zadanoj toki otklon
od teorijskog profila koji (otklon) raste s udaljenou od te toke.
2
G
a
g
Q
1
3
q
F
F
Slika 2.70: Profilna modifikacija zuba
1- teorijski profil 2- linija modifikacije vrha zuba 3- linija modifikacije u podnoju
2.12.2 Nominalni osnovni profil i nominalna rezna letva

Za odreivanje teorijskih oblika i dimenzija zubi porodice modificiranih zupanika primjenjuje se
ozubljena letva dobivena iz teorijske ozubljene letve kao rezultat njezine modifikacije, a naziva
se nominalnim osnovnim profilom ozubljenja. Nominalni osnovni profil ima na glavi
modifikaciju (podrazumijevajui najei sluaj kada je linija modifikacije pravac) dubine *mn i
h* m
visine g n , slika 2.71.
Osnovu alata tipa osnovnog profila za izradu zupanika s modifikacijom zuba ini nominalna
rezna letva. Ona predstavlja profil zubi letve koja ispunjava podnoje nominalnog osnovnog
profila kao to odlivak ispunjava kalup, vidi sliku 2.71. Pri tome, izmeu ova dva profila ostaje
c*mn
sauvana tjemena zranost
, kako povrine podnoja alata ne bi uestvovale u procesu
rezanja.
n
0,5
0,5
a+
Slika 2.71: Osnovni profili ozubljenja

1- nominalni 2- nominalna rezna letva
Nominalna rezna letva se moe razlikovati od teorijske u jednoj ili vie od sljedeih osobina:
nominalna rezna letva moe imati modifikaciju bilo u podnoju ili na glavi zuba.
kut profila n0 moe se razlikovati od teorijskog kuta n; isto tako, ako alat ima nekoliko zubi,
mora biti odrana jednakost koraka na temeljnom krugu zupanika i alata u normalnom
presjeku. Dakle mora biti ispunjen uvjet
mn0 mn
gdje su mn0 i n0 modul i kut profila alata.
cos n
cos n 0
debljina zuba na diobenom pravcu alata s neurednom debljinom zuba moe biti neto vea od
svoje teorijske vrijednosti da bi se smanjila debljina zuba izraivanih zupanika kako bi se
osigurala odreena bona zranost u zahvatu pri nominalnom pomaku rezne letve.
polumjer zaobljenosti na vrhu zuba alata k 0 moe se razlikovati od teorijskog i u odreenim
sluajevima moe biti jednak nuli.
2.12.3 Modifikacija profila na vrhu zuba

Nominalna rezna letva koja je osnova za izradu zupanika s modifikacijom vrha zuba sastoji se
od dva kruto vezana profila: profil koji ree evolventni bok zupanika s kutem profila najee
n0 = n (kao i teorijska rezna letva, odnosno osnovni profil ozubljenja) i profil s kutom profila M
koji formira evolventnu modifikaciju vrha zuba, slika 2.72. Ovaj kut linije modifikacije glave
h*
osnovnog profila odreuje se za poznate parametre * i g :
*
tan M tan n *
hg
n
0,5
0,5
F0
Slika 2.72: Nominalna rezna letva za modifikaciju vrha zuba

Opisano vrijedi za normalni presjek alata. Prijelaz na parametre eonog presjeka daje:
tan tM
tan M
*
tan t *
cos
hg cos
269236269\*
MERGEFORMAT (.)
Oba povezana profila s kutevima n0 i M u normalnom presjeku imaju zajedniki kinematski
pravac koji se pri rezanju zupanika odvaljuje po njegovom diobenom krugu bez klizanja.
Meutim, diobeni pravci ovih dvaju profila, tj. njihovi pomaci profila u procesu rezanja
zupanika se ne poklapaju. Iz slike 2.72 lako je odrediti pomak profila za dio nominalne rezne
letve koja ima kut profila M :
tan n
xM x ha* hg* 1
tan M
(.)
2.12.3.1 Parametri modifikacije profila na vrhu zuba

Pri rezanju zuba, dio nominalne rezne letve koja ima kut profila M formira pri vrhu zuba
zupanika dio evolvente s temeljnim krugom promjera
d bM d cos tM
Potrebno je odrediti promjer dg koncentrine krunice zupanika koja prolazi kroz poetnu toku
modifikacije G, slika 2.73. U skladu s izrazom 23674, debljina zuba na tom krugu je:
4 x tan n
inv t inv g
2z
stg dg
272236272\*
MERGEFORMAT (.)
S druge strane, toka G je i dio linije modifikacije, tj. modificirane evolvente pa se ista debljina
zuba moe izraziti kao:
4 xM tan tM
inv tM inv gM
2z
.
MERGEFORMAT (.)
stgM d g
0,5
273236273\*
tgM
G
F
at
a
at
b
Slika 2.73: Modifikacija profila na vrhu zuba u eonom presjeku

Budui da je
stg stgM
, slijedi:
inv gM inv g
2
xM tan M x tan n inv tM inv t
z
.
MERGEFORMAT (.)
274236274\*
Uvrstivi u ovaj izraz vrijednost xM iz izraza 236270, dobiva se novi oblik izraza 236274:
inv gM inv g
2
x ha* hg* tan M tan n inv tM inv t
z
.275236275\*
MERGEFORMAT (.)
Promjer dg kruga poetka modifikacije odreuje se po poznatom izrazu

dg
db
d bM
cos g cos gM
,276236276\* MERGEFORMAT (.)
odakle
cos g
cos gM
db
d bM
. 277236277\* MERGEFORMAT (.)

Kut g pritiska u poetnoj toki modifikacije odreuje se numerikim rjeavanjem sustava
transcendentnih jednadbi 236275 i 236277 npr. Newtonovom metodom tangente, a zatim
promjer dg iz izraza 236276.
Dubina modifikacije na vrhu zuba odreuje se iz slike 2.73:
2 atat 2
inv aM inv a K a
da
db
(.)
gdje je at dubina modifikacije profila u vrhu zuba u eonom presjeku zupanika, tj. najvea
udaljenost linije modifikacije od teorijskog profila zupanika u eonom presjeku po krugu preko
glave; at normalna dubina modifikacije profila u vrhu zuba u eonom presjeku, tj. najvea
udaljenost linije modifikacije od teorijskog profila zupanika po normali na njega u eonom
presjeku; kut Ka desni dio izraza 236274 ili 236275.
Poetna toka F0 modifikacije u podnoju zuba nominalne rezne letve, slika 2.72, pri rezanju
modificiranog zuba opisuje u odnosu na njega skraenu evolventu koja tangira teorijski profil u
toki H, malo iznad poetne toke G linije modifikacije, slika 2.74. U proraunima kod kojih nije
d dg
potrebna poveana tonost moe se uzeti h
. Tada je iz slike 2.75 lako dobiti izraze za
priblini proraun parametara modifikacije u vrhu zuba zupanika: kut pritiska u toki G, tj. na
krugu promjera dg se rauna iz :
tan g tan t
4 ha* hg* x
z sin 2 t
cos
279236279\*
MERGEFORMAT (.)
1
H
B
3
Slika 2.74: Formiranje poetne toke G modifikacije profila u vrhu zuba

1 teorijski profil 2 linija modifikacije 3 trajektorija relativnog gibanja toke F 0 modifikacije
osnovne rezne letve
polumjer zaobljenosti evolvente u toki G:

h * h* x
1
1
g d b tan g d sin t a g
mn
2
2
sin t
;
280236280\*
MERGEFORMAT (.)
promjer kruga na kojemu lei toka G poetka modifikacije u vrhu zuba zupanika:
d g d b2 4 g2
Sada se iz izraza 236278 moe odrediti priblina vrijednost dubine modifikacije.
n
a
n
F0
G
B
C0
N
NM
Slika 2.75: Odreivanje promjera dg poetka modifikacije u vrhu zuba
2.12.4 Modifikacija profila u podnoju zuba

U mnogim sluajevima korisno je modifikaciju izvesti ne pri vrhu zuba nego u podnoju. S toke
gledita smanjenja dinamikog efekta na ulazu ili izlazu iz zahvata, obje vrste profilne
modifikacije su praktiki ekvivalentne. Modifikacija u podnoju zuba pored toga osigurava
slobodni izlaz vrha zuba brusnog alata iz zahvata omoguavajui mu da ne zaree prelaznu
krivulju to se pozitivno odraava kako na vrstou korijena zuba (iako biva malo podrezan),
tako i na trajnost alata.
a+
Parametri profilne modifikacije u podnoju

zuba odreuju se po izrazima iji je izvod
analogan izvodu izraza 236268 do 236281:
Nominalna rezna letva koja je osnova alata

namjenjenog
za
izradu
zupanika
s
modificiranim
podnojem
zuba,
ima
karakteristino podebljanje debljine glave zuba,
slika 2.76, u strunoj literaturi najee
nazvano "protuberancom". Linija modifikacije
glave zuba nominalne rezne letve obino je
pravac, najee pod kutem M = 00.
Slika 2.76: Profil nominalne rezne letve za

modifikaciju profila u podnoju zuba
Kut linije modifikacije podnoja osnovnog

profila (u normalnom presjeku):
tan M tan n
*
hg*
; 282236282\* MERGEFORMAT (.)
kut linije modifikacije podnoja osnovnog profila u eonom presjeku:

tan tM tan t
*
hg* cos
;283236283\* MERGEFORMAT (.)
faktor pomaka profila nominalne rezne letve s kutom profila n , u normalnom presjeku:
tan n
1
tan M .284236284\* MERGEFORMAT
(.)
xM x ha* hg*
Promjer dq, slika 2.70, poetka modifikacije zuba u podnoju dobiva se rjeavanjem sustava
transcedentnih jednadbi:
inv q inv qM
2
x ha* hg* tan n tan M inv t inv tM K f
z
;
cos q
cos qM
db
d bM
Dubina modifikacije eonog profila ft u podnoju zuba i normalna dubina modifikacije eonog
profila ft u podnoju zuba su:
2 ft 2 ft
inv tM inv F K f
dF
db
.
287236287\*
MERGEFORMAT (.)
Priblina vrijednost polumjera zakrivljenosti eonog profila u poetnoj toki modifikacije u

podnoju zuba je:
x ha* hg*
1
q d sin t
mn
2
sin t
288236288\*
MERGEFORMAT (.)
Priblina vrijednost normalne dubine modifikacije eonog profila u podnoju zuba je:
ft
d bM d b
2d b
d q2 d b2 d F2 d b2
289236289\*
MERGEFORMAT (.)
2.12.5 Modifikacija profila na vrhu zuba zupanika izraenog s reznim

zupanikom
Kao osnova alata za izradu zupanika s profilnom modifikacijom zubi Fellows postupkom
odvalnog dubljenja slui tzv. nominalni rezni zupanik, slika 2.77. Nominalni rezni zupanik
moe se razlikovati od teorijskog u sljedeim karakteristikama:
nominalni rezni zupanik moe imati modifikaciju;
debljina zuba na diobenom krugu kod nominalnog reznog zupanika moe biti neto vea od
teorijske da bi se smanjila debljina zuba izraivanih zupanika i tako osigurala neophodna
bona zranost u zahvatu pri nominalnom poloaju reznog zupanika.
0,5
Q0
F0
tqM0
= 0,5
tq0
H0
N0
h0
q0
Slika 2.77: Profil zuba nominalnog reznog zupanika

Ove osobine nominalnog reznog zupanika trebaju biti unesene u osnovne podatke reznog
zupanika s kojim e se zupanici izraivati. Moraju biti prikazani i parametri modifikacije u
podnoju zuba reznog zupanika:
ft0
q0
tan q0
h0 tan h0
normalna dubina modifikacije eonog profila reznog zupanika;

tangens kuta pritiska u poetnoj toki modifikacije eonog profila reznog
zupanika;
tangens kuta pritiska u kontrolnoj toki H0 modifikacije eonog profila reznog
zupanika.
Uz pomo ovih podataka odreuje se promjer
d bM0
temeljnog kruga evolvente kao linije

d
modifikacije eonog profila u podnoju zuba reznog zupanika. Za odreivanje bM0 slui
transcedentna jednadba dobivena iz slike 2.77
inv qM0 inv FM0 inv q0 inv F0
2 ft 0
d b0
290236290\*
MERGEFORMAT (.)
koja je analogna jednadbi 236278. Rjeenje se dobiva sljedeim postupkom:
Za zadane veliine kuteva
q0 tan q0 h0
i
odreuju se promjeri dq0 i dF0:
d q0
tan F0
d b0
cos q0
2 ft 0
F0 N 0
q 0 h0
0,5d b0
d b0
(.)
d F0
d b0
cos F0
Odredivi u prvom priblienju veliinu promjera
d bM0
cos qM0
cos FM0
dobiva se:
d bM0
d q0
d bM0
d F0
i zatim evolventne funkcije ovih kuteva.

Desni dio jednadbe 236290 je konstanta
K 0 inv q0 inv F0
2 ft0
(.)
Pretpostavljenu vrijednost
d bM0
se utonjava po jednadbi
d b0
inv qM0 inv FM0 K 0
uvrtavajui dobiveni qM0 u izraz 236294 i ponavljajui postupak nekoliko puta. Nakon to je
d
odreen bM0 odreuje se kut linije modifikacije osnovnog profila reznog zupanika i izraivanog
zupanika u eonom presjeku:
tM arccos
d bM0
d 0 . 298236298\* MERGEFORMAT (.)
Promjer temeljnog kruga evolventne modifikacije eonog profila u vrhu zuba zupanika odreuje
se prema izrazu 236271. Promjer dg kruga poetka modifikacije u vrhu zuba zupanika odreuje
se promatrajui zahvat alata i obratka kao proces istovremenog rezanja dvaju kruto vezanih zubi,
slika 2.73, ije su bone povrine evolventne zavojne povrine s promjerima temeljnih cilindara
db i dbM istovremeno. Na osnovu toga odreuje se kut zahvata u procesu rezanja zubi zupanika s
evolventnom modifikacijom u vrhu zuba:
cos w0M
d bM d bM0
2a0
d d0
cos tM
2a0
.
299236299\*
MERGEFORMAT (.)
Sada je faktor pomaka profila xM modificiranog zupanika
xM
inv
w0M
inv tM
2 tan M
zz x
0
M0
300236300\*
MERGEFORMAT (.)
s
stg0
Na analogan nain, uz oigledni uvjet tgM0
, slika 2.77, nalazi se faktor pomaka profila xM0
modificiranog dijela profila reznog zupanika:
xM0
x0 tan n 0,5 z0 inv tM inv t inv q0 inv qM0

tan M
301236301\*
MERGEFORMAT (.)
Nakon odreivanja faktor pomaka profila xM prema izrazu 236300, numeriki se preko izraza
236274 i 236278 izraunaju parametri dg i at profilne modifikacije u vrhu zuba izraivanog
zupanika.
U geometrijskim proraunima u kojima nije potrebna poveana tonost, moe se uzeti da se
poetna toka Q0 modifikacije reznog zupanika, slika 2.77, nalazi na teorijskom profilu reznog
zupanika. Tada se, analogno izrazu 23632, uz malu pogreku, jednostavno odreuje kut pritiska
u toki poetka modifikacije profila u vrhu zuba zupanika izraenog s alatom u obliku
nominalnog reznog zupanika
z0
tan q0 tan w 0
z
MERGEFORMAT (.)
tan g tan w 0
302236302\*
a time i promjer dg odnosno poloaj toke G poetka modifikacije na profilu zupanika koji se
izrauje.
2.13 GEOMETRIJA PRIJELAZNE KRIVULJE

Prijelaznom povrinom naziva se dio bone povrine koja spaja glavnu ili nominalnu povrinu s
podnonom povrinom. Dio profila zuba smjetenog u podruje njegove prijelazne povrine,
naziva se prijelaznom krivuljom.
Oblik prijelazne krivulje odreuje koncentraciju naprezanja i dimenzije zuba u korijenu koji su
presudni za njegovu vrstou na savijanje. Poloaj granine toke profila zuba zajednike toke
glavnog profila i prijelazne krivulje, odreuje da li e zahvat biti bez podrezivanja ili ne.
Prijelazna povrina formira se pri rezanju zubi pa stoga prijelazna krivulja ovisi o vrsti, tipu i
geometriji primjenjenog alata kao i o parametrima samog zupanika.
Linija presjeka povrine preko glava alata i bone povrine njegovog zuba naziva se uzdunim
rubom zuba alata. Ovaj rub moe biti zaobljen.
Pri rezanju zubi cilindrinih zupanika odvalnim postupcima prijelazna krivulja i krivulja vrha
zuba alata su meusobne obvojnice i njihova geometrija je definirana s opim zakonima
ravninskog zahvata.
2.13.1 Jednadba prijelazne krivulje

Za analizu geometrije prijelazne krivulje, pored polarnog kao do sada, vidi sliku 2.6, upotrebit e
se i pravokutni sistem kordinata sa centrom u ishodinoj toki evolvente M. Za poznate polarne
koordinate ry i y, pravokutne koordinate su sada:
x ry sin y
y ry cos y rb
Pri odvaljivanju alata po diobenom krugu zupanika, evolventni (ili ravni) bok alata ree
evolventni bok zupanika, a vrh zuba alata istovremeno ree njegovu prelaznu krivulju. Oba
procesa rezanja imaju zajedniki kinematski pol, ali razliite zahvatne kuteve i temeljne krugove.
Da bi se razlikovali parametri prijelazne krivulje i glavnog (evolventnog) profila, uvest e se
sljedee oznake za parametre prijelazne krivulje: y0, y kut profila vrha zuba alata i kut profila
prijelazne krivulje; w0 kut zahvata vrha zuba alata i prijelazne krivulje koju on formira.
Pri izvodima izraza koji slijede smatrat e se poznatima broj zubi zupanika z, modul mn, kut
profila prema osnovnog profila ozubljenja n te faktor pomaka osnovnog profila zupanika x ili
debljina zuba na diobenom krugu zupanika s.
Ako se zupanik izrauje odvalnim postupkom s alatom u obliku rezne letve, geometrija
prijelazne krivulje prema slika 2.78 odreena je sljedeim parametrima alata: kutem profila alata
n0, jer je u opem sluaju n0 n; dimenzije koje odreuju meusobni poloaj raznoimenih
profila zubi alata: s0 i h0; polumjer zaobljenja vrha zuba
koraku na temeljnom krugu zupanika:
k0
pb0 pb mn cos n
. Korak po normali profila jednak je
;305236305\* MERGEFORMAT (.)
Korak p0 i normalni modul mn0 rezne letve u opem sluaju nisu jednaki koraku p i normalnom
modulu mn osnovnog profila:
pb p cos n p0 cos n0
Odatle slijedi izraz za modul:
mn0
p0 p cos n
cos n
mn
cos n0
cos n0 .307236307\* MERGEFORMAT
(.)
n0
n0 - w
C0
O'0
w0
w0
D0
Yw0
0
w0
Y0
Slika 2.78: Parametri zahvata pri formiranju prijelazne krivulje alatom u obliku rezne letve
Promjer odvalnog (kinematskog) kruga obratka u procesu njegovog odvaljivanja s alatom u
opem sluaju nije jednak promjeru njegovog diobenog kruga nego:
d w 2OC0
db
cos n
cos n
d
mn z
cos n 0
cos n 0
cos n 0 .
MERGEFORMAT (.)
308236308\*
debljina zuba na odvalnom krugu je:

sw mn z
cos n s
inv n inv n 0
cos n0 mn z
309236309\*
MERGEFORMAT (.)
ili
sw mn z
cos n 2 x tan n
inv n inv n 0
cos n0 2 z
z
.
MERGEFORMAT (.)
310236310\*
Budui da se odvalni krug obratka i odvalni pravac alata odvaljuju jedan po drugom bez klizanja,
debljina zuba alata na odvalnom krugu, prema slici 2.78, je:
sw0 mn 0 sw mn z
cos n 2 x tan n
inv n inv n0
cos n0 2 z
z
. 311236311\*
MERGEFORMAT (.)
Poloaj odvalnog pravca alata u odnosu na njegov vrh zuba odreen je razmakom:
hw 0 h0
sw 0 s0
2 tan n . 312236312\* MERGEFORMAT (.)
Odabire se sustav koordinata vrsto vezan s reznom letvom: os ordinata y0 se smjeta po osi
simetrije zuba, a os apcisa x0 po odvalnom pravcu. Koordinate toke Yw0 koja lei na odvalnom
pravcu su:
1
xw 0 sw 0
2
;
yw 0 0
.313236313\* MERGEFORMAT (.)
Da bi se napisala jednadba profila vrha zuba alata u izabranom sustavu koordinata, treba odrediti
koordinate sredita zaobljenosti D0:
1
1 sin n0
s0 h0 tan n 0 k0
cos n0
2
xD0
314236314\*
MERGEFORMAT (.)
yD0 hw 0 k 0 h0
sw 0 s0
2 tan n 0
k0
MERGEFORMAT (.)
315236315\*
U svakom trenutku formiranja prijelazne krivulje normala u toki dodira prolazi kroz toku D 0 i
kinematski pol (odvalnu toku) C0. Kut zahvata w0 pri tome moe poprimiti bilo koju vrijednost
u rasponu od:
n 0 w 0 / 2
Koordinate dodirne toke vrha zuba alata su:
x0 xD0 k 0 cos w 0
y0 yD0 k 0 sin w 0
. 318236318\* MERGEFORMAT (.)
Izrazi 236317 i 236318 su parametarske jednadbe vrha zuba alata. Udaljenost

odvalne toke do sredita zaobljenosti profila na vrhu zuba alata je:
l0
l0 C0 D0 od
yD 0
sin w 0
Parametri prijelazne krivulje u trenutnoj toki dodira Y, tj. za bilo koju vrijednost kuta zahvata w0
su: kut profila
tan y tan w 0
y w 0 y0
OC0 sin w 0 cos w 0
320236320\*
MERGEFORMAT (.)
ili poslije sreivanja:
tan y tan w 0
2 cos n0 yD0 k0 sin w0

mn z cos n sin w 0 cos w 0
321236321\*
MERGEFORMAT (.)
polumjer vektor toke Y
ry
cos w 0 1
cos n cos w 0
1
dw
mn z
2
cos y 2
cos n0 cos y
322236322\*
MERGEFORMAT (.)
polarni kut toke Y
y inv y w 0 y
w0
y0 xw 0 x0 tan w 0
1
d w tan w 0
2
MERGEFORMAT (.)
323236323\*
ili poslije sreivanja:
y w 0 y inv n0
cos w 0 n 0
2
1
yD 0
k 0
mn z cos n
sin w 0
. 324236324\*
MERGEFORMAT (.)
Na ovaj nain, proraun polarnih koordinata prijelazne krivulje, tj. definiranje njezinog oblika
sveden je na numeriko rjeavanje jednadbi 236321, 236322, 236324 i 236303, 236304 za
pojedine vrijednosti zahvatnog kuta w0.
Ako zub nije podrezan vrijednosti w0 = n0 odgovara toka spajanja prijelazne krivulje i glavnog
profila, tj. granine toka F evolventnog profila. Vrijednosti w0 = /2 odgovara toka koja spaja
prelaznu krivulju s krugom preko glave.
Ako se rezanje zubi izvodi standardnim alatom u obliku rezne letve, slika 2.78, tada se proraun
pojednostavnjuje:
n0 n
h0 ha* c* mn
1
s0 mn
2
k0 f*mn
c*
mn
1 sin n
yD0 ha* c* x mn k0
.329236329\* MERGEFORMAT (.)
Ako vrh zuba alata nije zaobljen, u sve izraze od 236325 do 236329 treba uvrstiti
k0 0
k0 0
y 0
je odrezak produene ili skraene evolvente (za D0
krivulja se
0
pretvara u toku ishodita obine evolvente). Pri k 0
, prijelazna krivulja je ekvidistanta ovih
yD 0 0
krivulja; za
prijelazna krivulja prelazi u dio luka kruga polumjera k 0 .
Prijelazna krivulja pri
2.13.2 Polumjer zakrivljenosti prijelazne krivulje

Za proraun polumjera zakrivljenosti prijelazne krivulje primijenit e se formula EulerSavaryija,
izraz 23644:
1 1
1
1
sin w 0
O0 C0 OC0
l l0
(.)
koja se treba dopuniti
jednakou, slika 2.79:
O0
oiglednom
l l0 k0
N0
C
Oznaivi konstantnu vrijednost desne strane

izraza 236330 s A0, dobiva se konani izraz za
polumjer zakrivljenosti prijelazne krivulje
zupanika u proizvoljnoj toki Y, tj. za
proizvoljni zahvatni kut w0 u pocesu njezinog
odvalnog rezanja s vrhom zuba alata:
D0
Y
O
Slika 2.79: Odreivanje polumjera
zakrivljenosti prijelazne krivulje
k0
A0l0
l0
A0l0 sin w 0 .

Pri rezanju zubi s reznom letvom vrijednost
konstante A0 jednaka
A0
OC0
se rauna po izrazu 236308 pa je vrijednost
1
2 cos n0
OC0 mn z cos n
.333236333\* MERGEFORMAT (.)
Polumjer zakrivljenosti prijelazne krivulje ima najmanju vrijednost u toki njezinog spajanja s
krugom preko korijena i monotono raste s udaljenou od tog kruga.
2.13.3 Geometrija podrezanih zubi

Podrezani zubi su openito nepoeljni zbog smanjenja vrstoe korijena zuba i zbog smanjenja
stupnja prekrivanja. Ipak, ponekad se moe dopustiti odreeno podrezivanje ukoliko ono ne
sniava u veoj mjeri radnu sposobnost prenosnika.
U nekim sluajevima podrezivanje je ak

poeljno i izvodi se namjerno, npr. zbog
poveanja tehnologinosti postupaka
izrade zupanika. U tom sluaju
podrezivanje zuba u korijenu omoguava
slobodan izlaz alata iz zahvata pri
zavrnoj obradi zubi visoko napregnutih
zupanika s nebruenom prijelaznom
povrinom
te
poveava
krutost
abrazivnog alata i posljedino, tonost
obrade. U takvim sluajevima, vano je
znati proraunati geometrijske parametre
podrezanih zubi.
F
=inv
M
Slika 2.80: Odreivanje geometrijskih parametara

podrezanog zuba
Kod podrezanih zubi prijelazna povrina

sijee glavnu povrinu; ako nema
podrezivanja ove dvije povrine se
spajaju. Geometriju podrezanog zuba,
slika 2.80, karakterizira poloaj granine
toke F glavnog profila (toka sjecita
prijelazne krivulje s glavnim profilom),
kut presjecita prijelazne krivulje s
glavnim profilom te najmanja vrijednost
polukuta debljine zuba.
2.13.3.1 Granina toka profila

Prijelazna krivulja podrezanog zuba sijee evolventu iznad temeljnog kruga, a poloaj toke F
sjecita definiran je bilo polumjervektorom rF, bilo kutem pritiska F u toj toki. Da bi se
odredio kut F uzima se proizvoljna vrijednost kuta w0 pri kojem je polumjervektor toke
prijelazne krivulje
ry rb
i za tu vrijednost w0 se nae vrijednost ry i polarni kut y; odredi se evolventna funkcija kuta

pritiska y na polumjeru ry:
d
inv y inv arccos b
d y
.335236335\* MERGEFORMAT (.)

Ako je za odabrani w0
inv y y
tada je ry = rF. Tako se problem svodi na odreivanje korijena w0 = w0(F) jednadbe 236336.
Ako za odabrani w0 jednadba 236336 nije zadovoljena, idua vrijednost korijena se trai npr.
prema Newtonovoj metodi tangente:
w* 0 w 0
inv y y
d
inv y y
d w 0
(.)
i tako sve dok se ne dobije zadovoljavajua tonost.

Nakon toga se izraunaju svi potrebni geometrijski parametri y, y, y prema izrazima 236321 do
236324. Polumjervektor toke F je prema slici 2.79:
1
cos n
rF mn z
2
cos F . 338236338\* MERGEFORMAT (.)
Kut pod kojim prijelazna krivulja sijee evolventu u toki F, slika 2. 80:
F y (F) y (F) F F
.339236339\* MERGEFORMAT (.)
Ukoliko je F < 0, tada je F > F.

2.1.23.1 Prekrivanje profila zupanika s podrezanim zubima
Izraz za izraun stupnja prekrivanja profila mogue je, u skladu s izrazom 236136, prikazati u
obliku:
z1 tan w tan a1 z2 tan w tan a 2

2
.
MERGEFORMAT (.)
340236340\*
Ovaj izraz, kao i izraz 236136, pogodan je za sve prijenose kod kojih zupanici nemaju
podrezivanja.
Ako jedan ili oba zupanika imaju
podrezivanje, izraz 236340 pogodan je
samo ukoliko je ispunjen dopunski uvjet:
E
ako donja toka E aktivnog dijela profila
F
podrezanog zuba nije ispod granine toke
profila F, slika 2.80, tj.
Slika 2.80: Poloaj granine toke F pri kojem

podrezivanje zuba ne utjee na prekrivanje profila
E F .
Ako uvjet 236341 nije ispunjen barem za
jedan od zupanika s podrezanim zubima, u izraz 236340 treba odgovarajuu vrijednost tan E, tj.
tan a zamijeniti s tan F, jer zahvat traje samo do toke F koja je sada iznad E. Na primjer, ako su
zubi obaju zupanika podrezani, a uvjet 236341 je ispunjen samo za zupanik z1 , izraz 236340
poprima oblik:
z1 tan w tan a1 z2 tan w tan F2

2
.
MERGEFORMAT (.)
342236342\*
2.14 TOLERANCIJE PAROVA CILINDRINIH ZUPANIKA

Netonost izrade i montae zupanika izaziva dinamika optereenja, vibracije i umove ne samo
zupanika nego svih elemenata u sustavu prijenosa snage, a kod zupanika jo i zagrijavanje i
koncentraciju naprezanja. Uslijed greke u izradi i montai zupanika naruava se slaganje
gibanja to dovodi do greaka u relativnom poloaju pogonskog i gonjenog zupanika i do
greaka koje nastaju zbog mrtvog hoda.
Da bi se osigurao potreban kvaliteta prijenosa snage i gibanja, tj. da bi se osigurala zamjenjivost
zupanika, miran rad, konstantni prijenosni omjer, mogunost podmazivanja i da bi se osigurala
eljena nosivost u predvienom roku trajanja, propisuju se tolerancije zupanika, tj. tonost
njihove izrade koja se provjerava kontrolama odstupanja od teorijskih dimenzija, od teorijski
tonog oblika i teorijski tonog poloaja. Ova odstupanja moraju biti u propisanim granicama
definiranim standardima za tolerancije.
Kontrola para zupanika obuhvaa kontrolu tijela svakog zupanika, kontrolu ozubljenja i
kontrolu mjernih veliina para zupanika. Kontrola tijela zupanika provodi se prije izrade zubi
za odstupanja definirana standardnim ISO sustavom tolerancija duinskih mjera kao i
tolerancijama oblika, prvenstveno radijalnim i aksijalnim bacanjem. Kontrola ozubljenja svakog
zupanika, kontrola zupanika sprezanjem te kontrola meusobnog poloaja osi zupanika
provode se nakon izrade ozubljenja.
Prema standardu ISO 1328, za sve tolerancije, tj. granina odstupanja, predvieno je po 13
stupnjeva kvalitete (Q = 0, 1, 2 12) koji se odreuje se prema primjeni i obodnoj brzini
zupanika te nainu njegove obrade. Vea kvaliteta, tj. manji stupanj Q kvalitete znai vei troak
proizvodnje. Zato je velika odgovornost konstruktora koji mora teiti pronai optimum izmeu
kvalitete i trokova. Za orijentaciju pri izboru stupnja kvalitete moe posluiti tabela 2.2.
Za veinu kontrolnih mjera standard ISO 1328 navodi izraze za raunanje graninih odstupanja
za stupanj kvalitete Q = 5. Granina odstupanja za ostale stupnjeve kvalitete rasporeena su po
0,5
geometrijskom nizu s korakom 2 . To znai da izraunata granina odstupanja za Q = 5 treba
0,5
0,5
pomnoiti s 2 za svaki vii stupanj kvalitete te podijeliti s 2 za svaki idui nii stupanj
kvalitete. Dakle, openito vrijedi:
A(Q) A(Q5) 20,5 Q 5 343236343\* MERGEFORMAT (.)

gdje je A(Q) granino odstupanje za stupanj kvalitete Q, a A(Q5) granino odstupanje za stupanj
kvalitete Q = 5.
2.14.1 Kontrola i tolerancije tijela zupanika

Tijelo zupanika mora imati definiranu referentnu os prije izrade ozubljenja. Ona slui kao
osnova za pravilnu izradu i kontrolu zubi te za pravilnu montau zupanika, a najee se odabire
tako da ujedno predstavlja funkcionalnu os oko koje rotira zupanik u pogonu (npr. osi rukavaca
vratila). U suprotnom, funkcionalna os u odnosu na referentnu mora biti odgovarajue tolerirana.
Kod zupanika s provrtom za vratilo, slika 2.81, referentna os njegovog tijela odreena je s osi
provrta koja je tolerirana s tolerancijom cilindrinosti t1, tablica 2.3.
Tabela 2.2
Kvalitet
a
Primjen
a
Izbor kvalitete tolerancije zupanika

0
10
11
12
etalon zupanici
mjerni instrumenti,
diobeni aparati
precizni prenosnici
mjenjai brzina
automobili
kamioni
ope strojarstvo
poljoprivredni i drugi
grubi strojevi
preko 20 m/s
Obodna
brzina
Nain
obrade
8 do 20 m/s
3 do 8 m/s
3 m/s i manje
bruenje
grecanje prije
toplinske obrade
precizno
rezanje
srednje
fino
rezanje
lijevanje , tancanje, grubo rezanje
Slika 2.81: Referentna os zupanika s provrtom za vratilo

Kod zupanika izraenog izjedna s vratilom referentna os se obino definira pomou osi koja
prolazi kroz sredita dvaju krugova na referentnim povrinama, a i B rukavaca (os rukavaca),
slika 2.82. Na referentim povrinama propisuju se tolerancije krunosti t2, tablica 2.3.
Slika 2.82: Referentna os zupanika definirana s osi rukavaca vratila

Ako se referentna os ne poklapa s funkcionalnom, pripadna funkcionalna povrina se mora
dodatno tolerirati, najee s tolerancijama radijalnog t3 i aksijalnog t4 udara. Tako je za zupanik
na slici 2.83 referentna os definirana na provrtu glavine s tolerancijom cilindrinosti, ali
funkcionalne povrine cilindrinog izdanka na desnom kraju zupanika treba posebno tolerirati
na radijalni i aksijalni udar. Tolerancije aksijalnog i radijalnog udara date su u tablici 2.3.

4
Slika 2.83: Tolerancije radijalnog i aksijalnog udara funkcionalnih povrina zupanika

Tolerancije duinskih mjera tijela zupanika, tj. njihova veza s ISO tolerancijama duinskih
mjera, mogu se odrediti prema tabeli 2.4, HRN M. C1. 031. U istoj tabeli definirane su
empirikim izrazima doputene vrijednosti radijalnog i aksijalnog bacanja (udara) tijela
zupanika koje je poeljno usporediti s onima prema ISO standardu, tablica 2.3.
Tablica 2.3
Konstrukcija
zupanika
S provrtom za
vratilo, slika
2.81
Tolerancije oblika referentnih povrina tijela zupanika prema ISO TR 10064-3

Tolerancija
Tolerancija
Tolerancija
Tolerancija
cilindrinosti
krunosti
radijalnog
aksijalnog udara
udara
t
,
m
3
t1, m
t2, m
t4, m
0, 04 L b F Q
ili 0,1 Fp(Q)*
Izjedna s
vratilom, slika
2.82
S dodatnim
funkcionalnim
povrinama,
slika 2.83
0, 04 L b F Q
0,3 Fp(Q)
0, 2 Dd b F Q
ili 0,1 Fp(Q)*
Uzima se manja od dviju vrijednosti

L
[mm]
najvei raspon leajeva u prenosniku
b
[mm]
irina ueg zupanika
F(Q) [m] granino odstupanje uzdune linije boka za kvalitetu tolerancije Q (poglavlje 2.14.2.2)
Fp(Q) [m]
granino odstupanje koraka za kvalitetu tolerancije Q (poglavlje 2.14.2.3)
Dd
[mm] promjer funkcionalne povrine, slika 2.83
Tabela 2.4
Tolerancije tijela zupanika prema HRN M. C1. 031
Kvaliteta tolerancije zupanika
Provrt za
vratilo na
zupaniku
Vratilo
izjedna s
zupaniko
m
toler.promjera
provrta
IT 4
IT 4
IT 4
IT
4
toler. oblika
provrta
IT 1
IT 2
IT 3
IT
4
toler.promjera
IT 4
IT 4
IT 4
IT
4
IT 2
IT 2
IT
3
h6
h6
h7
toler. oblika
Tolerancija kruga preko glave*
Doputeno radijalno i
aksijalno bacanje, m
IT 1
h5
2,5
0,01D + 5
10
11
12
IT 4
IT 5
IT 6
IT 7
IT 7
IT
8
IT 8
IT 8
IT 8
IT 4
IT 5
IT 5
IT 6
IT 6
IT
7
IT 7
IT 8
IT 8
h7
h7
h7
h8
h8
h8
h9
h11
h11
0,016D+10
0,025D+15
0,04D+25
* ako on slui za oslanjanje instrumenta pri kontroli
2.14.2 Kontrola i tolerancije ozubljenja

Kontrola ozubljenja obuhvaa kontrolu koraka, kontrolu profila, kontrolu uzdune linije boka
zuba, kontrolu radijalnog udara ozubljenja, tangencijalnu i radijalnu kontrolu sprezanjem,
kontrolu debljine zuba te kontrolu centrinosti i aksijalnosti zubi. O primjeni prenosnika, o
stupnju opremljenosti proizvoaa te o procjeni, u prvom redu konstruktora, ovisi koje e se
kontrole provesti.
2.14.2.1 Tolerancije profila zuba
Ukupno odstupanje profila zuba Aev je razmak dviju tonih evolventi tonog temeljnog kruga
izmeu kojih lei stvarni profil zuba, slika 2.84. Kontrola se provodi u eonom presjeku na
kontrolnoj duljini Lev koja je omeena tokama A' stvarnog poetka zahvata i E kraja zahvata na
boku zuba i koja je za oko 8 % manja od aktivne duljine profila AE , slika 2.85a. Granina
odstupanja u m, prema ISO 1328, za stupanj kvalitete Q = 5 su:
Aev Q5 3, 2 mn 0, 22 d 0, 7
(.)
gdje se promjer diobenog kruga d i modul uvrtavaju u mm.
A
A'
E
F
teorijski profil
stvarni profil
AF bok zuba
AE aktivni bok zuba
ev kontrolna duina
Slika 2.84: Teoretska i stvarna uzduna linija boka zuba
Oblikovno odstupanje profila zuba Af,ev je udaljenost izmeu dvaju pravaca paralelnih sa
srednjom linijom stvarnog profila koji tangiraju stvarni profil u najvioj i najnioj toki uzdu
kontrolne duljine Lev, slika 2.85b. Brojana vrijednost ovog odstupanja je apsolutna, tj. uvijek
pozitivna. Granina odstupanja u m, prema ISO 1328, za stupanj kvalitete Q = 5 su:
Af,ev Q5 2, 5 mn 0,17 d 0, 5
345236345\*
MERGEFORMAT (.)
Kutno odstupanje profila zuba AH,ev je udaljenost izmeu dvaju teoretskih profila koji prolaze
kroz presjecita srednje linije profila s poetnom i krajnjom tokom kontrolne duljine Lev, slika
2.85c. Odstupanje je pozitivno ako srednja linija stvarnog profila raste od korijena prema vrhu
zuba, tj. od toke E prema toki, a kao to je to na slici 2.85b i c. Granina odstupanja u m,
prema ISO 1328, za stupanj kvalitete Q = 5 su:
AH,ev Q5 2 mn 0,14 d 0, 5
346236346\*
E F
EF
Hev
fev
ev
MERGEFORMAT (.)
ev
ev
ev
AE
AE
AE
a)
teorijski profil
b)
stvarni profil
E F
c)
srednja linija
stvarnog profila
Slika 2.85: Mjerni dijagram pri kontroli odstupanja profila

a) ukupno odstupanje profila zuba Aev b) oblikovno odstupanje profila zuba Af,ev
c) kutno odstupanje profila zuba AH,ev
2.14.2.2 Tolerancije uzdune linije boka zuba

Kontrolom uzdune linije boka zuba vrednuju se razlike izmeu teorijske i stvarne bone linije u
eonom presjeku pri emu su obuhvaene i valovitost i hrapavost bokova. Mjerenja se izvode du
zuba, obino po sredini visine zuba. Kontrolna duljina L je obino za oko 10 % manja od duljine
zuba b kako pri mjerenju ne bi bile obuhvaena mogua skoenja i modifikacije po rubovima
bokova, slika 2.86.
irina zuba
duina kontrole
teoretska linija boka
stvarna uzduna linija boka
Slika 2.86: Teorijski i stvarni profil uzdune linije boka

Odstupanja uzdune linije boka mjere se s namjenskim mjernim instrumentima koji kao rezultat
mjerenja daju nacrtan mjerni dijagram u kojem je teorijska uzduna linija boka predstavljena kao
ravna crta, slika 2.87. U sluaju modifikacije boka zuba potrebno je u mjernom dijagramu
teorijsku uzdunu liniju boka zuba predstaviti u njenom modificiranom obliku. Standard ISO
1328, temeljem mjernih rezultata, definira sljedea odstupanja uzdune linije boka:
Ukupno odstupanje uzdune linije boka A na kontrolnoj duljini je udaljenost dviju teorijskih
uzdunih linija boka unutar kojih lei stvarna uzduna linija boka, slika 2.87a. Brojana
vrijednost ovog odstupanja je apsolutna, tj. uvijek pozitivna. Granina odstupanja u m, prema
ISO 1328, za stupanj kvalitete Q = 5 su:
A Q5 0,1 d 0, 63 b 4, 2
(.)
Oblikovno odstupanje uzdune linije boka Af je udaljenost izmeu dvaju pravaca paralelnih sa
srednjom linijom stvarne uzdune linije boka koji tangiraju stvarnu uzdunu liniju boka u
najvioj i najnioj toki uzdu kontrolne duljine L, slika 2.87b. Brojana vrijednost ovog
odstupanja je apsolutna, tj. uvijek pozitivna. Granina odstupanja u m, prema ISO 1328, za
stupanj kvalitete Q = 5 su:
Af Q5 0, 07 d 0, 45 b 3
(.)
Kutno odstupanje uzdune linije boka AH je udaljenost izmeu dviju teoretskih uzdunih linija
boka koje prolaze kroz presjecita srednje linije stvarne uzdune linije boka s poetnom i
krajnjom tokom kontrolne duljine L, slika 2.87c. Odstupanje je pozitivno ako je stvarni kut
nagiba zuba koji je odreen sa srednjom linijom stvarne uzdune linije boka, vei od teorijskog
kuta nagiba zuba . U suprotnom, odstupanje je negativno. Granina odstupanja u m, prema ISO
1328, za stupanj kvalitete Q = 5 su:
AH Q5 0, 07 d 0, 45 b 3
349236349\*
MERGEFORMAT (.)
a)
teorijski profil
b)
stvarni profil
c)
srednja linija
stvarnog profila
Slika 2.87: Mjerni dijagram za kontrolu odstupanja uzdune linije boka zuba
a) ukupno odstupanje zuba uzdune linije boka A b) oblikovno odstupanje uzdune linije boka Af
c) kutno odstupanje uzdune linije boka zuba AH
Vrijednosti graninih odstupanja za ostale kvalitete ozubljenja raunaju se prema izrazu 236343.
2.14.2.3 Tolerancije koraka
Pojedinano odstupanje koraka Ap je algebarska razlika izmeu stvarnog i teorijskog koraka
dvaju susjednih istoimenih bokova zubi, slika 2.88. Mjeri se na diobenom krugu, priblino po
sredini irine zuba. Brojane vrijednosti su mu pozitivne ili negativne.
Zbirno odstupanje koraka Apk dobije se uzastopnim zbrajanjem pojedinanih odstupanja Ap u
mjernom dijagramu, slika 2.89. U pravilu se odreuje na podruju od k = 2 z/8 (zaokrueno na
cijeli broj) koraka. U primjeru na slici 2.88 je k = 3.
Ukupno odstupanje koraka Apu je najvei raspon zbirnih odstupanja koraka Apk na ukupnom
mjernom podruju od k = 1 do k = z, vidi mjerni dijagram na slici 2.89. Brojana vrijednost je
uvijek pozitivna i za primjer na slici 2.89 iznosi Apu = 11 m.
teoretski profil
stvarni profil
Slika 2.88: Pojedinano (Ap) i zbirno(Apk) odstupanje koraka

broj zubi
broj koraka
, m
pk,
p,u
p,max
17 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
Slika 2.89: Primjer mjernog dijagrama pri kontroli odstupanja koraka zupanika s 18 zubi
Granina odstupanja koraka u m, prema ISO 1328, za stupanj kvalitete Q = 5 su:
Ap Q5 0,3 mn 0, 4 d 4
(.)
Apk Q5 Ap Q5 1, 6
k 1 mn
351236351\*
MERGEFORMAT (.)
Apu Q5 0,3mn 1, 25 d 7
(.)
U svim izrazima za odstupanja se promjer diobenog kruga d i modul uvrtavaju u mm.
2.14.2.4 Radijalno bacanje (udar) ozubljenja
mjerno
tijelo
Slika 2.90: Mjerenje radijalnog bacanja ozubljenja
S kontrolom radijalnog bacanja

odreuje se poloaj bokova zubi u
odnosu na os zupanika koji moe
odstupati od teorijskog poloaja zbog
ekscentrinosti ozubljenja i odstupanja
koraka. Princip mjerenja prikazan je na
slici 2.90. Kontrolirani zupanik se
postavi npr. na trn, a u meuzublje se
umetne mjerno tijelo i potisne tako da
dodiruje oba boka zuba priblino u
podruju diobenog kruga. Mjerna tijela
mogu biti kuglice valjci ili prizme.
Radijalni pomak mjernog tijela prema
osi zupanika se oita na mjernom
instrumentu (komparatoru). Postupak
se ponavlja za sva meuzublja, a
rezultati se ucrtavaju u mjerni
dijagram, slika 2.91.
pomak mjernog tijela
1 2 3 4
5 6
9 10 11 12 13 14 15 16 17 1
redni broj meduzublja
Slika 2.91: Mjerni dijagram pri kontroli radijalnog bacanja ozubljenja zupanika s 17 zubi
Radijalno bacanje ozubljenja Ar se definira kao apsolutna razlika izmeu najveeg i najmanjeg
radijalnog pomaka mjernog tijela prema osi zupanika. Oitava se iz mjernog dijagrama kao to
je pokazano na slici 2.91.
Granino odstupanje za kvaliteta ozubljenja Q = 5 se odreuje prema ISO 1328:
Ar Q5 0, 24mn d 5,6
.353236353\* MERGEFORMAT (.)
Vrijednosti graninih odstupanja za ostale kvalitete ozubljenja raunaju se, kao i za odstupanja
ostalih mjernih veliina, prema izrazu 236343.
2.14.2.5 Tangencijalna kontrola sprezanjem
Kod tangencijalne (jednobone) kontrole sprezanjem obuhvaa se vie pojedinanih odstupanja
kontroliranog zupanika (odstupanja koraka, profila, uzdune linije boka). Kontrolirani zupanik
se spree s etalonskim zupanikom pri unapred odreenom, konstantnom osnom razmaku a.
Kvaliteta etalonskog zupanika je u pravilu za barem etiri stupnja vea od kvalitete
kontroliranog zupanika. Kontrola se izvodi pri malim brzinama vrtnje tako da izmeu neradnih
bokova etalonskog i kontroliranog zupanika uvijek postoji odreena zranost. Mjerni rezultati su
razlike izmeu teorijskih i stvarnih kuteva zakreta kontroliranog zupanika koji su posljedica
spomenutih odstupanja pa ponekad ova kontrola zamjenjuje kontrole koraka, profila i uzdune
linije boka.
Kutni zakreti se obino pretvaraju u ekvivalentne lune duljine na diobenom krugu, a rezultati se
prikazuju u mjernom dijagramu, slika 2.92, iz kojega se oitaju odstupanja:
A'
Zbirno odstupanje pri tangencijalnoj kontroli sprezanjem i se definira kao najvea apsolutna
razlika izmeu teorijskog i stvarnog kuta zakreta pri jednom okretaju kontroliranog zupanika.
Oitava se iz mjernog dijagrama, slika 2.92, u kojem je kut zakreta prikazan s evivalentnom
lunom duljinom na diobenom krugu.
A''
Pojedinano odstupanje pri tangencijalnoj kontroli sprezanjem i se definira kao najvea
apsolutna razlika izmeu teorijskog i stvarnog kuta zakreta pri okretaju kontroliranog zupanika
za jedan korak.
is
is
kut zahvata ili

lucna duina
rad
jedan okretaj zupcanika
25 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 1
broj zubi
Slika 2.92: Mjerni dijagram pri tangencijalnoj kontroli sprezanjem

Granina odstupanja za kvalitetu ozubljenja Q = 5 pri tangencijalnoj kontroli sprezanjem
odreuju se prema ISO 13289:
Ai' Q5 K 9 0, 3mn 3, 2 mn 0, 34 d
354236354\*
MERGEFORMAT (.)
Ai'' Q5 Ai' Q5 0, 3mn 1, 25 d 7
355236355\*
MERGEFORMAT (.)
gdje je K pomona veliina koja se rauna prema:
K 0, 2
K 0, 4
pri 4
pri 4
.357236357\* MERGEFORMAT (.)
Ovdje je ukupni stupanj prekrivanja, izraz 236248.

Slian nain mjerenja (samo bez bone zranosti) i obrade rezultata, a istu svrhu ima i radijalna
kontrola sprezanjem. Zbog toga se esto izvodi samo jedna od kontrola sprezanjem, najee
tangencijalna.
2.14.2.6 Tolerancije debljine zuba

Budui da noviji standard ISO TR 10064 ne daje brojane vrijednosti za granina odstupanja
debljine zuba, ovdje e se opisati kontrola debljine zuba prema DIN 3967. Debljina zuba, tj.
njezina odstupanja od nazivne mjere obino se mjere na diobenom cilindru zupanika (ustvari to
blie sredini visine zuba), u normalnom i eonom presjeku. esto se mjeri i posredno preko
koraka na temeljnom krugu, tj. zahvatnoj liniji, preko mjere preko zubi, mjere preko kuglica
(valjia) i dr. Nazivne mjere svih ovih veliina su meusobno povezane izrazima geometrije
evolventnog ozubljenja, a slino su povezana i njihova granina odstupanja. No, to ne vrijedi za
stvarna odstupanja; ona se mogu dobiti samo mjerenjem! Zato se odstupanje bilo koje od
spomenutih veliina moe kontrolirati mjerenjem stvarnog odstupanja i njegovom usporedbom s
graninim odstupanjima izraunatim na osnovi graninih odstupanja samo npr. debljine zuba na
diobenom krugu. Ipak, u fazi projektiranja se esto propisuju odstupanja samo jedne veliine,
najee mjere preko zubi ili mjere preko valjia (kuglica).
Prije nego se definiraju izrazi za ova granina odstupanja, poloaji i visine tolerancijskih polja te
sustavi dosjeda za par zupanika, zbog lakeg oznaavanja, tj. smanjenja mogunosti zabune, u
tabeli 2.5 su definirane osnovne oznake i indeksi za vrijednosti tolerancija i graninih odstupanja.
Gornje odstupanje debljine zuba na diobenom cilindru u normalnom presjeku, Asne, odreuje
poloaj tolerancijskog polja za odreeni promjer diobenog kruga i oznaava se sljedeim slovnim
oznakama: a, ab, b, bc, c, cd, d, e, f, g i h. Za poloaj polja odstupanja h je Asne = 0, dok je za sve
ostale Asne < 0. To znai da je stvarno odstupanje uvijek manje od nule, tj. stvarna debljina zuba je
uvijek manja od nazivne. To pak znai da u zahvatu dvaju zupanika uvijek postoji zranost.
Tabela 2.5
Oznaka
A
T
W
M
b
s
v
w
n
t
r
0
i
e
1
2
Pregled osnovnih oznaka i indeksa za tolerancije kontrolnih mjera zupanika

Opis
Osnovne oznake
Odstupanje, m
irina polja odstupanja, m
Mjera preko zubi (uzubina)
Mjera preko kuglica (valjia)
Prvi indeks poloaj mjere
Temeljni cilindar (korak)
Diobeni cilindar (debljina zuba, korak)
V cilindar (debljina zuba)
Ravnina zahvata (mjera preko zubi, debljina zuba)
Drugi indeks oznaka presjeka
Normalni presjek (presjek ravninom okomitom na bokove zubi)
eoni presjek (presjek ravninom okomitom na os vrtnje)
Radijalni smjer
Trei indeks
Teorijski profil
Donja (unutarnja) granica odstupanja (mjere)
Gornja (vanjska) granica odstupanja (mjere)
etvrti indeks
Manji zupanik
Vei zupanik
Preporuke za odabir poloaja tolerancijskog polja, tj. gornje granine vrijednosti debljine zuba
Asne dane su u tabeli 2.6, a same vrijednosti Asne u tabeli 2.7.
Donje odstupanje debljine zuba na diobenom cilindru u normalnom presjeku, A sni, dobiva se kad
se od donjeg odstupanja Asne odbije tolerancija, tj. irina polja odstupanja Tsn:
Asni Asne Tsn

Tabela 2.6
Namjena

Preporuke za izbor tolerancijskog polja debljine zuba
Poloaj tolerancijskog polja
ab
b
bc
c
cd
d
e
f
g
h
Vijenci za okretanje dizalica

Turbinski reduktori
Ope strojarstvo, teki strojevi
(reverzibilni reduktori), kare
alatnih strojeva, dizalice
Strojevi za preradu plastike
Reduktori lokomotiva
Motorna vozila
Vuna vozila, traktori,
poljoprivredni strojevi
Alatni strojevi
Rotacije (pogon valjaka)
Pogoni za mjerne ureaje
Tabela 2.7
Gornja granina odstupanja debljine zuba Asne prema DIN 3967, u mm
Diobeni
promjer, mm
Poloaj tolerancijskog polja
izna
d
do
ab
bc
cd
10
-100
-85
-70
-58
-48
-40
-33
-22
-10
-5
10
50
-135
-110
-95
-75
-65
-54
-44
-30
-14
-7
50
125
-180
-150
-125
-105
-85
-70
-60
-40
-19
-9
125
280
-250
-200
-170
-140
-115
-95
-80
-56
-26
-12
280
560
-330
-280
-230
-190
-155
-130
-110
-75
-35
-17
560
1000
-450
-370
-310
-260
-210
-175
-145
-100
-48
-22
1000
1600
-600
-500
-420
-340
-290
-240
-200
-135
-64
-30
1600
2500
-820
-680
-560
-460
-390
-320
-270
-180
-85
-41
2500
4000
-1100
-920
-760
-620
-520
-430
-360
-250
-115
-56
4000
6300
-1500
-1250
-1020
-840
-700
-580
-480
-330
-155
-75
6300
1000
0
-2000
-1650
-1350
-1150
-940
-780
-640
-450
-210
-100
Preporuke za izbor razreda irine tolerancijskog polja (kvalitete tolerancije) debljine zuba, prema
standardu DIN 3967, date su u tabeli 2.8, dok su same vrijednosti tolerancija, tj. irine polja
odstupanja Tsn dane u tabeli 2.9. O izabranoj kvaliteti tolerancije ovise napori izrade i cijena koja
iz toga proizlazi.
Tabela 2.8
Preporuke za izbor razreda irine tolerancijskog polja debljine zuba

Razred irine tolerancijskog polja
Namjena
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Turbinski reduktori
(reverzibilni reduktori), kare
alatnih strojeva, dizalice
Motorna vozila
Vuna vozila, traktori,
poljoprivredni strojevi
Alatni strojevi
Tabela 2.9
irine trolerancijskih polja Tsn prema DIN 3967, u m
Diobeni
promjer, mm
Razred irine tolerancijskog polja
izna
d
do
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
10
12
20
30
50
80
130
200
10
50
12
20
30
50
80
130
200
300
50
125
10
16
25
40
60
100
160
250
400
125
280
12
20
30
50
80
130
200
300
500
280
560
10
16
25
40
60
100
160
250
400
600
560
1000
12
20
30
50
80
130
200
300
500
800
1000
1600
16
25
40
60
100
160
250
400
600
1000
1600
2500
20
30
50
80
130
200
300
500
800
1300
2500
4000
25
40
60
100
160
250
400
600
1000
1600
4000
6300
30
50
80
130
200
300
500
800
1300
2000
6300
1000
0
40
60
100
160
250
400
600
1000
1600
2400
Uoljivo je da razred irine tolerancijskog polja debljine zuba, kao ni poloaj tolerancijskog polja
ne ovise, barem ne direktno, o kvaliteti zupanika, ve samo o njegovoj primjeni.
Oznaka tolerancije debljine zuba sastoji se od slovne oznake poloaja tolerancijskog polja i
brojane oznake razreda irine tolerancijskog polja za odreeni diobeni promjer; npr. cd25 za d =
240 mm. Odstupanja su: Asne = 95 m; Asni = Asne Tsn = 95 50 = 145 m.
Odstupanja debljine zuba na diobenom cilindru u eonom presjeku su:
Aste,i
Asne,i
cos
Odstupanja debljine zuba u ravnini zahvata u normalnom presjeku raunaju se prema:
Awne,i Asne,i cos n
a u eonom presjeku prema:

Awte,i
Awne,i
cos b
Asne,i
cos n
cos b .361236361\* MERGEFORMAT (.)
Ovo su ujedno i odstupanja mjere preko zubi, jer se mjere u istim pravcima.
Odstupanja mjere preko kuglica (valjia) za parni broj zubi dobiju se prema izrazu:
AMe,i
Awe,i
sin D cos b
Asne,i cos n
cos sin D ,
MERGEFORMAT (.)
362236362\*
dok je za neparni broj zubi:
AMe,i
Asne,i cos n cos

z
z
sin D cos b
cos sin D .
Awe,i cos
363236363\*
MERGEFORMAT (.)
Odstupanja tetivne debljine zuba na proizvoljnom cilindru:
As ne,i Asne,i
y
d y cos y
d cos
cos yv
gdje se polukut debljine zuba u normalnom presjeku cilindra promjera dy raun po izrazu 236238.
Odstupanja stalne tetivne debljine zuba:

As ne,i Asne,i cos 2 n
c
. 365236365\* MERGEFORMAT (.)
Svi navedeni izrazi za odstupanja vrijede za zupanike iz elika. Za zupanike iz neelinog

materijala svako odstupanje (A) dobije se iz onog za eline materijale (A) po izrazu
A A
E
E
gdje su E i E moduli elastinosti za taj materijal i za elik.
2.14.3 Kontrola mjernih veliina para zupanika

2.14.3.1 Sustavi tolerancija, tolerancije osnog razmaka, zranosti
Tolerancijama debljine zuba spregnutih zupanika odreene su minimalna i maksimalna zranost
izmeu njihovih bokova, ali samo za jedan, teorijski osni razmak. Naime, ova zranost,
neophodna za smjetaj sloja maziva te kompenzaciju toplinskih deformacija i greaka izrade i
montae, ovisi i o tolerancijama osnog razmaka, slika 2.93. Isto tako, stvarna veliina osnog
razmaka ovisi o tolerancijama debljine zubi spregnutih zupanika.
Standard DIN 3961 propisuje 7 poloaja tolerancijskih polja i 7 razreda kvalitete tolerancija
osnog razmaka. Da bi se, iz ekonomskih razloga, slino kao kod opih ISO tolerancija duljinskih
mjera, smanjio broj moguih kombinacija meusobno povezanih tolerancija debljine zuba i osnog
razmaka, ustanovljena su dva sustava dosjeda za tolerancije ozubljenja spregnutih zupanika:
sustav jedinstvene debljine zuba i sustav jedinstvenog osnog razmaka. DIN 3961, slino kao i
hrvatski standard HRN M. C1. 036, preporua sustav jedinstvenog osnog razmaka kod kojega je
poloaj tolerancijskog polja osnog razmaka uvijek isti: js kod kojeg donje granino odstupanje
jednako gornjem, ali s negativnim predznakom. eljena zranost u zahvatu se dobije izborom
poloaja tolerancijskih polja debljine zubi kao i kvalitetom tolerancija.
Preporuke za izbor razreda odstupanja osnog razmaka prikazane su u tabeli 2.10, a sama
odstupanja data su u tabeli 2.11. Tolerancija osnog razmaka oznaava se slovnom oznakom js
poloaja tolerancijskog polja i brojanom oznakom (od 5 do 11) razreda odstupanja, za odreeni
osni razmak; npr. tolerancijsko polje js7 za osni razmak a = 920 mm s odstupanjima 45 m.
Tabela 2.10
Preporuke za izbor razreda odstupanja osnog razmaka
Razred odstupanja razmaka osi
Namjena
10
11

Turbinski reduktori
Ope strojarstvo, teki strojevi (reverzibilni
reduktori), kare alatnih strojeva, dizalice
Motorna vozila
Vuna vozila, traktori, poljoprivredni
strojevi
Alatni strojevi
Tabela 2.11
Granina odstupanja Aa osnog razmaka prema DIN 3964 i ISO R 286 1962, m
Osni razmak
iznad
do
10
18
18
30
30
50
50
80
80
120
120
180
180
250
250
315
315
400
400
500
500
630
630
800
800
1000
1000
1250
1250
1600
1600
2000
2000
2500
2500
3150
5
4
4,5
5,5
6,5
7,5
9
10
11,5
12,5
13,5
14
16
18
21
25
30
35
43
6
5,5
6,5
8
9,5
11
12,5
14,5
16
18
20
22
25
28
33
39
46
55
67
Razred odstupanja osnog razmaka

7
8
9
9
13,5
21,5
10,5
16,5
26
12,5
19,5
31
15
23
37
17,5
27
43,5
20
31,5
50
23
36
57,5
26
40,5
65
28,5
44,5
70
31,5
48,5
77,5
35
55
87
40
62
100
45
70
115
52
82
130
62
97
155
75
115
185
87
140
220
105
165
270
10
35
42
50
60
70
80
92,5
105
115
125
140
160
180
210
250
300
350
430
11
55
65
80
95
110
125
145
160
180
200
220
250
280
330
290
460
550
675
S tolerancijama debljine zuba i osnog razmaka odreene su zranosti izmeu zubi u zahvatu.
Definiraju se sljedee zranosti:
obodna (kruna) zranost j je zranost na kinematskim krugovima u eonom presjeku. To je

duina luka koja odgovara kutu za koji se zakrene jedan zupanik kod drugog nepominog pa
da od dodira desnih pree na dodir lijevih bokova zubi. Za poznate stvarne vrijednosti
odstupanja debljine zuba Ast1,2 i Aa ona je jednaka:
jt Ast,1 Ast,2 Aa
tan n
cos ;367236367\* MERGEFORMAT (.)
Granina odstupanja obodne zranosti su:
jte,i Aste,i1 Aste,i2 Aae,i
tan n
cos 368236368\* MERGEFORMAT
(.)
gdje se za vanjsko ozubljenje gonjenog zupanika uzima predznak "+", a za unutranje "".
Dakle, granina odstupanja obodne zranost definirana su odstupanjima debljina zubi i osnog
razmaka. Granina odstupanja svih ostalih zranosti definirana su graninim odstupanjima
obodne zranosti.
profilna zranost jbt je udaljenost izmeu evolventnih bokova u ravnini zahvata, u eonom
presjeku, za odgovarajuu obodnu zranost. Granina odstupanja su:
O1
a
ab
b donje odstupanje
gornje odstupanje
tolerancijsko
polje cd
moguca tolerancijska polja

prvog zupcanika
Wi
We
h
g
f
e
d
cd
c
bc
tolerancijsko
polje c
donje odstupanje
gornje odstupanje
b
ab
a
_
+
O2
tolerancijsko polje
razmaka osi
Slika 2.93: Shematski prikaz tolerancija ozubljenja
Wi
We
moguca tolerancijska polja

drugog zupcanika
teoretski razmak osi
bc
c
cd
d
e
f
g
h
jbte,i jte,i cos w
bona zranost jbn je udaljenost izmeu bokova zubi u normalnom presjeku ravnine zahvata.
To je najmanji razmak izmeu bokova zubi za odgovarajuu obodnu zranost. Granina
odstupanja su:
jbne,i jbte,i cos b jte,i cos w cos b
370236370\*
MERGEFORMAT (.)
radijalna zranost jr je duina za koju treba smanjiti stvarnu mjeru osnog razmaka da bi se
dobio zahvat bez obodne zranosti:
jr
jt
2 tan w
Granina odstupanja su:

jre,i
jte,i
2 tan w .
Sva granina odstupanja izraunata prema izrazima 236359 do 236372 obino se zaokruuju na
blii cijeli broj mikrona.
Za industrijske prenosnike (obodna brzina zupanika manja od 15 m/s; uobiajene tolerancije
kuita, vratila i leajeva) standard ISO TR 10064 ipak navodi najmanju vrijednost (donje
odstupanje) potrebne krune zranosti:
jt jt, min
2 103
0, 06 0, 0005 a 0, 03mn
3cos t cos b
.
MERGEFORMAT (.)
373236373\*
Poeljno je usporediti ovako izraunato donje odstupanje s onim izraunatim po izrazu 236368
prema DIN 3967.
2.14.3.2 Kontrola slike noenja
Slika noenja je onaj dio povrine boka zuba koji u radu para zupanika stvarno dolazi u kontakt
s bokom zuba spregnutog zupanika. Kontrolira se tako da se na obino 4 do 6 bokova zubi
jednoga od zupanika (obino pogonskog) nanese tanak sloj specijalne, obojene paste debljine 6
do 12 m, nakon ega se zupanici zarotiraju s malom brzinom vrtnje i malim optereenjima.
Poslije toga, promatra se otisak, tj. slika noenja na svim zubima kontroliranog zupanika.
Na osnovi slike noenja moe se priblino zakljuiti koja odstupanja prevladavaju u ozubljenju,
slika 2.94. Ponekad se slika noenja snima i sprezanjem s etalonskim zupanikom.
Temeljem slike noenja moe se priblino ocijeniti i raspodjela optereenja po boku zuba.
Snimanje se provodi pri malim optereenjima sprezanjem zupanika u stvarnom kuitu
prenosnika. Dobivene slike noenja usporeuju se s preporuenim slikama noenja prema
standardu ISO TR 10064-4, tablica 2.12. Valja napomenuti da je u stvarnim uvjetima pogona,
zbog elastinih deformacija zubi u zahvatu, slika noenja uvijek bolja (vea) nego ona snimljena.
a)
b)
c)
Slika 2.94: Karakteristine slike noenja pri sprezanju kontroliranog zupanika s etalonskim
a) idealna slika b) prevladavaju odstupanja profila c) prevladavaju odstupanja uzdune linije boka
Uzorci slike noenja pri malim optereenjima prema ISO TR 10064-4
slika noenja
c2
c1
c1
c2
Tablica 2.12
b
h
hN
dE
bc
hc
duljina zuba
visina zuba
aktivna visina zuba
hN = (da dE)/2
kraj aktivnog dijela profila
otisak aktivne duljine zuba
otisak aktivne visine zuba
Zupanici s ravnim ozubljenjem

Zupanici s kosim ozubljenjem
Stupanj
kvalitete Q
bc1
hc1
bc2
hc2
bc1
hc1
bc2
ISO 1328
%
%
%
%
%
%
%
do 4
50
70
40
50
50
50
40
5i6
45
50
35
30
45
40
35
7i8
35
50
35
30
35
40
35
9 do 12
25
50
25
30
25
40
25
Napomena: Navedene slike noenja ne vrijede za zupanike s modifikacijom profila
hc2
%
30
20
20
20
2.15 RADIONIKI CRTE ZUPANIKA

Radioniki crte zupanika treba sadravati sve podatke potrebne za njegovu ispravnu izradu,
montau te za kontrolu odstupanja nakon izrade. Osnovne dimenzije koje definiraju oblik tijela
zupanika prikazuju se uobiajenim crteom, slika 2.82, a parametri ozubljenja vani za izradu,
montau i kontrolu zupanika, u posebnoj tabeli uz crte.
Tabela sadri tri grupe podataka:
1. Podatke o geometriji alata i zupanika
2. Podatke o kontrolnim mjerama i njihovim odstupanjima
3. Podatke o zahvatu s drugim zupanikom.
Primjer tabele za vanjsko evolventno ozubljenje izraeno s postupkom odvalnog dubljenja s
reznom letvom pokazan je u tabeli 2.13.
0,014 A
0,4
M16
3,2
O 160
1x45
1x45
O 90H7
Pero DIN 68851
3,2
3,2 12,5
3,2 12,5
O 256,65 h8
0,012
2 rupe s navojem na 180
35
46
63 -0,1
Slika 2.95: Primjer radionikog crtea zupanika
Tabela 2.13
Tabela uz crte zupanika izraenog reznom letvom
Ozubljenje
evolventnovanjsko
1)
Osnovni profil ozubljenja
Kut zahvata kod izrade
Modul
mn
Broj zubi
Kut nagiba zuba na diobenom cilindru
Smisao nagiba zuba
2)
Faktor visine glave zuba
ha*0
Faktor zaobljenja glave zuba
*
k0
Faktor dubine protuberance
Faktor visine protuberance
hg*
Promjer diobenog kruga
mm
Promjer temeljnog kruga
db
mm
Visina zuba
mm
Faktor pomaka profila
mm
mm
Kvaliteta zupanika
3)
Oznaka polja tolerancije

Debljina zuba na diobenom krugu:
Tetivna debljina zuba na promjeru dy:
najvea
sne
mm
najmanja
sni
mm
najvea
syne
mm
najmanja
syni
mm
hy
mm
najvea
Wne
mm
najmanja
Wni
mm
najvea
Me
mm
najmanja
Mi
mm
Visina tetive
Mjera preko ...4) zubi
Mjera preko kuglica (valjaka)
Promjer kuglica (valjaka)
dD
U zahvatu sa zupanikom br. ...

Osni razmak
Odstupanje osnog razmaka
Aa
Bona zranost
1)
mm
5)
mm
mm
najvea
jbne
mm
najmanja
jbni
mm
Upisati oznaku standarda; npr. HRN M. C1. 016
2)
Upisati "lijevi" ili "desni"
3)
Upisati odabrano polje tolerancije; npr. cd
4)
Upisati broj mjernih zubi
5)
Upisati brojnu oznaku zupanika
2.16 POPIS OZNAKA

A
A
Ao
Ao
A2
toka poetka zahvata

odstupanje
toka vrha zuba reznog
zupanika
konstanta
toka vrha zuba zupanika s
unutranjim ozubljenjem
n
OPK
cjelobrojni dio od
otri prijelaz u korijenu
PG1
podrezivanje glave zupanika 1
PG2
podrezivanje glave zupanika 2

podrezivanje korijena
zupanika 1
podrezivanje korijena
zupanika 2
korak zuba na krugu
definiranom indeksom
toka poetka modifikacije
korijena zuba
PK1
Aev
ukupno odstupanje profila zuba
PK2
Af,ev
oblikovno odstupanje profila

zuba
AH,ev
kutno odstupanje profila zuba
Af
AH
Ap
Apk
Apu
Ar
m
m
m
m
Ai'
Ai''
AM
a
a
ao
mm
mm
As
B
b
b
C
c
mm
ukupno odstupanje uzdune

linije boka
oblikovno odstupanje uzdune
linije boka
kutno odstupanje uzdune linije
boka
pojedinano odstupanje koraka
zbirno odstupanje koraka
ukupno odstupanje koraka
radijalno bacanje ozubljenja
zbirno odstupanje pri
tangencijalnoj kontroli
sprezanjem
pojedinano odstupanje pri
tangencijalnoj kontroli
sprezanjem
odstupanja mjere preko kuglica
(valjia)
toka diralita boka zuba i kose
ablone
osni razmak
nulti osni razmak (za x = 0)
odstupanje debljine zuba na
diobenom cilindru
toka poetka 2-strukog zahvata
na dodirnici
toka diralita boka zuba i kose
ablone
raunska irina zupanika;
duljina zuba
odvalna toka, kinematski pol u
zahvatu para zupanika
tjemena zranost
mm
stupanj kvalitete tolerancije
mm
polumjer
mm
polumjer
mm
mm
izolinija sa1 = 0,25 mn

izolinija sa2 = 0,25 mn
debljina zuba
tetivna debljina zuba
m/s
obodna brzina
Nmm
okretni moment
m/s
tangencijalna brzina dodirne

toke
m/s
obodna brzina
W
x
mm
mjera preko zubi

SG1
SG2
s
suma x (= x1 + x2 )
proizvoljna toka boka zuba
YE
efektivni faktor oblika zuba
broj zubi
xT
faktor pomaka profila pri kojem

nema prijelazne krivulje ( otri
prijelaz u korijenu)
kut pritiska na krugu

odgovarajueg indeksa
kut modifikacije u korijenu
rezne letve
kut nagiba boka zuba
standardnog profila
faktor tjemene zranosti
rad
promjer kuglice (valjka)
toka zavretka 1-strukog

zahvata
promjer odgovarajueg kruga
(bez indeksa promjer
diobenog kruga)
toka zavretka zahvata; donja
toka aktivnog dijela profila
podrezanog zuba
rad
kut zahvata
w0
kut zahvata pri izradi zupanika

Fellows postupkom
granina izolinija = 1,2
modul elastinosti
udaljenost toke kontakta od
kinematskog pola
granina toka profila
at
mm
toka poetka modifikacije vrha

zuba
at
mm
kontrolna toka modifikacije
ft
mm
visina zuba
ft
ha*
faktor tjemene visine zuba
rad
IT
o1,2,...
rad
razred ISO tolerancije

interferencija u korijenu
zupanika 1
interferencija u korijenu
zupanika 1
prijenosni omjer
inv
evolventna funkcija
toka poetka podrezivanja

glave zuba
c*
D
mm
D
d
mm
E
EPS
E
N/mm2
mm
mm
IK1
IK1
j
K
mm
Lev
mm
mm
mm
zranost izmeu bokova zubi

konstanta
najvei raspon leajeva u
prenosniku
kontrolna duljina pri mjerenju
odstupanja profila
kontrolna duljina pri mjerenju
odstupanja uzdune linije boka
udaljenost odvalne toke C od
sredita zakrivljenosti
o
2
o
o
kut nagiba zuba (bez indeksa

na diobenom krugu)
kut prema slici 2.49
dubina modifikacije profila u
vrhu zuba u eonom presjeku
zupanika
normalna dubina modifikacije
profila u vrhu zuba u eonom
presjeku
dubina modifikacije eonog
profila u podnoju zuba
normalne dubine modifikacije
eonog profila u podnoju zuba
polarni kut proizvoljne toke
boka zuba
kutevi prema slici 2.50
stupanj prekrivanja u eonom
presjeku
stupanj prekrivanja u
aksijalnom presjeku
zbirni stupanj prekrivanja
stupanj prekrivanja u
normalnom presjeku
evolventna funkcija kuta
pritiska proizvoljne toke boka
zuba
stupanj djelovanja
mm
duljina prema slici 2.50
mm
duljina prema slici 2.50
w0
kut zahvata pri rezanju

prijelazne krivulje
mm
prijelazne krivulje zupanika u

procesu rezanja reznom letvom;
raspon leajeva
udaljenost odvalne toke C od
sredita zakrivljenosti profila na
vrhu zuba alata
suma dodirnih linija
toka ishodita evolvente na
temeljnom krugu
mjera preko zubi
mm
modul
k0
mm
mn
mm
normalni modul
diralite tangente na temeljni

krug
cijeli broj
brzina vrtnje
cjelobrojni dio od
l0
mm
lD
mm
min-1
n
n
rad
tangens kuta pritiska
s-1
kutna brzina
polukut debljine zuba
mm
polumjer zakrivljenosti
polumjer zakrivljenosti vrha
glave alata
kut pod kojim prijelazna
krivulja
sijee evolventni bok
vrijeme potrebno toki Ao da
A
A
napravi put o
vrijeme potrebno toki Ao da
A
A
napravi put 2
specifino klizanje boka zuba
Indeksi
1
pogonski zupanik
toka G
gonjeni zupanik
donje odstupanje
alat
toka J
krug preko glave zuba; aksijalni presjek;

osni razmak
modifikacija profila na vrhu zuba
temeljni (evolventni) krug
srednja vrijednost
odvalna toka C
min
najmanja vrijednost
elik
normalni presjek
sredite kuglice (valjka)
radijalni smjer
toka kraja dvostrukog zahvata
toke "a" i "b" boka zuba
gornje odstupanje
tangencijalni smjer
granina toka profila
kinematski krug
podnoni krug
proizvoljna toka (krug) boka zuba

2 Geometrija Oz

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

2 Geometrija Oz

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

123622Equation Chapter 2.2 Section 2.

Zupanici i zupani prijenosi

OSNOVI TEORIJE OZUBLJENJA

2.1.1 Poloide i rulete

Zupanici i zupani prijenosi

Slika 2.1: Proizvoljno gibanje krute figure u ravnini

2.1.2 Obvojnice, evolute i evolvente

Obvojnica se za veinu porodica krivulja lako moe odrediti, analitiki i grafiki.

Slika 2.2: Porodica krivulja i njihova obvojnica

Zupanici i zupani prijenosi

Evoluta "e" neke krivulje "f" je geometrijsko mjesto

Iz uvjeta da je koeficijent smjera evolute u nekoj toki (x1,

2.1.3 Cikloida i evolventa kruga

Zupanici i zupani prijenosi

Slika 2.4: Cikloida

normala u svakoj njezinoj toki tangira temeljni krug

Zupanici i zupani prijenosi

zakrivljenosti evolvente y = YN u proizvoljnoj toki Y jednak krunom luku MN :

22362\* MERGEFORMAT (.)

32363\* MERGEFORMAT (.)

42364\* MERGEFORMAT (.)

Zupanici i zupani prijenosi

52365\* MERGEFORMAT (.)

Slika 2.6: Nastanak evolvente i njezina funkcija

Kut pritiska na proizvoljnom promjeru ry rauna se prema slici 2.6:

62366\* MERGEFORMAT (.)

2.1.4 Osnovni zakon zupanja

72367\* MERGEFORMAT (.)

Zupanici i zupani prijenosi

82368\* MERGEFORMAT (.)

vn1 v1 cos y1 vn2 v2 cos y2

92369\* MERGEFORMAT (.)

Uvrtavajui ovdje izraz 2368 te uzimajui u obzir izraz 2367, dobiva se

1023610\* MERGEFORMAT (.)

Zupanici i zupani prijenosi

proizlazi analitiki oblik osnovnog pravila zupanja:

1223612\* MERGEFORMAT (.)

1323613\* MERGEFORMAT (.)

Sada se analitiki izraz osnovnog zakona zupanja moe zapisati kao

1423614\* MERGEFORMAT (.)

gdje su dw1 i dw2 promjeri kinematskih krugova zupanika 1i 2; dw1,2 = 2 rw1,2.

1523615\* MERGEFORMAT (.)

1623616\* MERGEFORMAT (.)

gdje su z1,2 brojevi zubi zupanika 1, tj. 2.

Zupanici i zupani prijenosi

1723617\* MERGEFORMAT (.)

Analitiki izraz osnovnog zakona zupanja sada poprima konani oblik:

1823618\* MERGEFORMAT (.)

Promatranjem relativnog gibanja spregnutih profila, slika 2.8,

U svom relativnom gibanju, profili se valjaju jedan po drugom

Slika 2.8: Profil boka zuba kao

gdje su u1 i u2 komponente od v1 i v2 u smjeru tangente.

2023620\* MERGEFORMAT (.)

N1Y N1C+CY i N 2 Y N 2 C CY te oznaivi udaljenost dodirne toke od

N1,2 C rw1,21,2 sin w

2123621\* MERGEFORMAT (.)

2323623\* MERGEFORMAT (.)

2423624\* MERGEFORMAT (.)

Zupanici i zupani prijenosi

Za evolventni bok zuba duljine

jednake su polumjerima zakrivljenosti profila u trenutnoj

2523625\* MERGEFORMAT (.)

2623626\* MERGEFORMAT (.)

Odatle proizlaze izrazi za odreivanje kinematskih krugova: