You are on page 1of 91

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZATITI

Slubene novine Federacije BiH, broj 41/10 /4.8.2010./


I. OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Ovim zakonom ureuju se naela, mjere, nain organiziranja i provoenja zdravstvene zatite,
nosioci drutvene brige za zdravlje stanovnitva, prava i obaveze osoba u koritenju zdravstvene
zatite, te sadraj, nain obavljanja i nadzor nad obavljanjem zdravstvene zatite na teritoriji
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

lan 2.
Zdravstvena zatita, u smislu ovog zakona, obuhvata sistem drutvenih, grupnih i individualnih
mjera, usluga i aktivnosti za ouvanje i unapreenje zdravlja, spreavanje bolesti, rano otkrivanje
bolesti, blagovremeno lijeenje, te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju, kao i primjenu zdravstvenih
tehnologija.
Zdravstvenu zatitu iz stava 1. ovog lana u okviru zdravstvenih ustanova i privatnih praksi
pruaju zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici primjenom savremenih medicinskih postupaka
i tehnologija, te praenjem dostignua u razvoju medicinske nauke.

lan 3.
Svaka osoba ima pravo na zdravstvenu zatitu i na mogunost ostvarivanja najvieg mogueg
nivoa zdravlja u skladu sa odredbama ovog zakona i Zakona o zdravstvenom osiguranju, kao i
propisa
donesenih
na
osnovu
ovih
zakona.
Svaka
osoba
obavezna
je
brinuti
se
o
svom
zdravlju.
Niko
ne
smije
ugroziti
zdravlje
drugih
ljudi.
Svaka osoba obavezna je u hitnim sluajevima pruiti prvu pomo ozlijeenoj ili bolesnoj osobi u
skladu sa svojim znanjem i mogunostima, te joj omoguiti pristup do najblie zdravstvene
ustanove.
lan 4.
U osiguravanju i provoenju zdravstvene zatite u Federaciji uestvuju zdravstvene ustanove,
privatne prakse, zavodi zdravstvenog osiguranja, Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u
Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: AKAZ), komore iz oblasti zdravstva,
poslodavci, obrazovne i druge ustanove, humanitarne, vjerske, sportske i druge organizacije,
udruenja,
porodica
i
graani.
Jedinice lokalne samouprave, u skladu sa utvrenim pravima i obavezama, osiguravaju uvjete za
ostvarivanje zdravstvene zatite na svom podruju.

http://www.advokatprnjavorac.com

lan 5
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije BiH), na prijedlog
federalnog ministra zdravstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar), a uz prethodno pribavljeno
miljenje kantonalnih ministara zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar), na osnovu
analize zdravstvenog stanja stanovnitva, te uvaavajui raspoloiva finansijska sredstava, kao i
kadrovske i druge mogunosti, donosi strateki plan razvoja zdravstva u Federaciji Bosne i
Hercegovine
(u
daljnjem
tekstu:
plan).
Plan sadri: ciljeve i zadatke zdravstvene zatite, prioritete, specifine potrebe i mogunosti
ostvarivanja zdravstvene zatite na pojedinim podrujima, nosioce zadataka i rokove za
ostvarivanje plana zdravstvene zatite, osnove razvoja zdravstvene djelatnosti po nivoima,
ukljuujui edukaciju i usavravanje zdravstvenih kadrova, osnove razvoja sistema zdravstvene
zatite, izvore finansiranja zdravstvene zatite i razvoj sistema zdravstvenog osiguranja, kao i
druge
podatke
bitne
za
razvoj
sistema
zdravstvene
zatite.
Plan se realizira kroz operativne planove koje donosi federalni ministar, uz prethodno pribavljeno
miljenje kantonalnih ministara.

lan 6.
Na prijedlog Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Federalni zavod za javno zdravstvo), federalni ministar donosi srednjoroni plan ljudskih resursa
za zdravstveni sistem Federacije, uz prethodno pribavljeno miljenje kantonalnih ministara.

lan 7.
Ovaj zakon i na osnovu njega doneseni propisi podrazumijevaju jednak i ravnopravan odnos oba
spola, bez obzira na gramatiki rod u kojem su u ovom zakonu navedene osobe koje mogu biti
oba spola.

II. DRUTVENA BRIGA ZA ZDRAVLjE STANOVNITVA

lan 8.
Drutvena briga za zdravlje stanovnitva ostvaruje se na nivou Federacije, kantona, opine,
odnosno poslodavca i pojedinca.
U okviru drutvene brige za zdravlje iz stava 1. ovog lana osigurava se zdravstvena zatita koja
obuhvata:
- ouvanje i unapreenje zdravlja, otkrivanje i suzbijanje faktora rizika za nastanak oboljenja,
sticanje znanja i navika o zdravom nainu ivota;
- promociju zdravih stilova ivota;
- spreavanje, suzbijanje i rano otkrivanje bolesti;
- blagovremenu dijagnostiku i blagovremeno lijeenje, rehabilitaciju oboljelih i povrijeenih;

http://www.advokatprnjavorac.com

- informacije koje su stanovnitvu ili pojedincu potrebne za odgovorno postupanje i za


ostvarivanje prava na zdravlje.

Drutvena briga za zdravlje na nivou Federacije

lan 9.
Drutvenu brigu za zdravlje na nivou Federacije ine mjere kojima se stvaraju uvjeti za
provoenje zdravstvene zatite radi ouvanja i unapreenja zdravlja stanovnitva, kao i mjere
kojima se usklauje djelovanje i razvoj sistema zdravstvene zatite Federacije.

lan 10.
Mjere zdravstvene zatite, u smislu lana 9. ovog zakona, obuhvataju:
- uspostavljanje prioriteta, planiranje, donoenje posebnih programa za provoenje zdravstvene
zatite;
donoenje
zakona
i
podzakonskih
akata
iz
nadlenosti
Federacije;
- ureenje i voenje zdravstvene politike i provoenje reforme putem stratekih planova razvoja;
- stvaranje uvjeta za pristupanost i ujednaenost koritenja tercijarne zdravstvene zatite koja je
zajednika
za
sve
kantone;
- voenje zdravstvene politike koja podstie i razvija zdrave ivotne navike kod stanovnitva;
osiguravanje
uvjeta
za
zdravstveno
prosvjeivanje
stanovnitva;
- osiguravanje uvjeta za razvoj integrisanog zdravstveno-informacionog sistema u Federaciji;
- osiguravanje uvjeta za struno usavravanje zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika,
razvoj nauno-istraivake djelatnosti u oblasti zdravstva, uspostavu sistema poboljanja kvaliteta
i
sigurnosti
zdravstvene
zatite;
- saradnju sa humanitarnim i strunim organizacijama, savezima, komorama i udruenjima na
poslovima
razvoja
zdravstvene
zatite
na
teritoriji
Federacije;
uspostavu federalnih koordinatora za javno-zdravstvene oblasti u okviru saradnje sa Svjetskom
zdravstvenom
organizacijom
(u
daljnjem
tekstu:
SZO).
Federacija ostvaruje drutvenu brigu za zdravlje svojih stanovnika i provoenjem mjera na
podruju zatite zdravlja od tetnih faktora okolia mjerama koje stanovnitvu osiguravaju
zdravstveno ispravne namirnice i vodu za pie, vodu za rekreaciju i ostale vode, predmete ope
upotrebe, zatitu od buke, kvalitet zraka, kao i mjerama za nekodljivo zbrinjavanje otpadnih
materija, mjerama zatite zdravlja od tetnog djelovanja opasnih hemikalija, te za zatitu od izvora
jonizirajuih
zraenja.
Mjere iz stava 2. ovog lana provode se u skladu sa programu mjera zatite zdravlja od tetnih
faktora okolia koji, na prijedlog Federalnog zavoda za javno zdravstvo, donosi federalni ministar
uz
miljenje
federalnog
ministra
nadlenog
za
zatitu
okolia.
Federalne koordinatore iz stava 1. taka 12. ovog lana imenuje federalni ministar.
Uvjeti koje moraju ispunjavati osobe koje se kandiduju za federalne koordinatore iz razliitih
oblasti zdravstva iz stava 4. ovog lana kao i nain njihovog rada blie se ureuje pravilnikom
federalnog ministra.

http://www.advokatprnjavorac.com

lan 11.
Federacija iz federalnog budeta osigurava sredstva za:
- programiranje, usklaivanje, provoenje i praenje izvrenja zdravstvenog prosvjeivanja i
odgoja stanovnitva, te unapreenje zdravlja;
- epidemioloko praenje, spreavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje podlijeu obaveznom
prijavljivanju i hroninih masovnih bolesti ukljuivi alkoholizam, puenje, ovisnost o drogi i
druge ovisnosti;
- prevenciju i mjere na suzbijanju i lijeenju karantenskih bolesti;
- osiguravanje higijensko-epidemiolokog minimuma u svim uvjetima ivljenja, osiguravanje i
organiziranje obavezne imunizacije protiv djejih zaraznih bolesti u skladu sa godinjim
programom obaveznih imunizacija stanovnitva u Federaciji;
- prevenciju malignih oboljenja i HIV/AIDS-a;
- provoenje mjera zdravstvene ekologije od interesa za Federaciju u skladu sa programom
ekolokih mjera iz lana 10. stav 3. ovog zakona;
- preventivnu zdravstvenu zatitu rizinih grupa i ostalih stanovnika u skladu sa prihvaenim
programima preventivne zdravstvene zatite;
- praenje i analizu zdravstvenog stanja stanovnitva na teritoriji Federacije, kao i provoenje
predloenih i usvojenih mjera;
- jedinstveni zdravstveno-informacioni sistem koji osigurava jedinstveno provoenje i izvravanje
statistikih istraivanja u oblasti zdravstva koja su od interesa za Federaciju; definiciju arhitekture
jedinstvenog zdravstveno-informacionog sistema, nomenklature, protokola za razmjenu
podataka, definicije podataka, zatitu podataka; definiranje standarda (terminoloki,
komunikacijski, standardi za sigurnost) u skladu sa vaeim evropskim CEN/TC 251 i svjetskim
ISO/TC 215 standardima; definiranje jedinstvenih ifrarnika, kao i dodjeljivanje jedinstvenog
identifikacionog broja u zdravstvu kojim bi se omoguila laka razmjena podataka izmeu
institucija u sektoru zdravstva Federacije;
- finansiranje vertikalnih programa zdravstvene zatite od interesa za Federaciju i zdravstvenih
usluga iz prioritetnih najsloenijih oblika zdravstvene zatite odreenih specijalistikih djelatnosti
u dijelu koji se odnosi na obaveze Federacije, u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju (u
daljnjem tekstu: federalni fond solidarnosti);
- spreavanje i otklanjanje zdravstvenih posljedica prouzrokovanih prirodnim nepogodama i
drugim nesreama koje obuhvataju cijelu teritoriju Federacije;
- druge poslove i zadatke iz svoje nadlenosti odreene ovim zakonom i propisima o
zdravstvenom osiguranju.
Federacija osigurava sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko odravanje zdravstvenih
ustanova od znaaja za Federaciju, te informatizaciju zdravstvene djelatnosti u skladu sa
mogunostima budeta Federacije.
Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko ulaganje i investicijsko
odravanje, te informatizaciju zdravstvene djelatnosti iz stava 2. ovog lana koja e biti osnov za
planiranje potpora iz budeta Federacije jednom godinje donosi Vlada Federacije BiH na
usaglaen prijedlog federalnog ministra i federalnog ministra finansija.

lan 12.
Drutvena briga za zdravlje pod jednakim uvjetima na teritoriji Federacije ostvaruje se
osiguranjem zdravstvene zatite stanovnitvu Federacije, kao i grupacijama stanovnitva koje su
izloene poveanom riziku obolijevanja, zdravstvenom zatitom osoba u vezi sa spreavanjem,
suzbijanjem, ranim otkrivanjem i lijeenjem bolesti od veeg socijalno-medicinskog znaaja, kao i
zdravstvenom zatitom socijalno ugroenog stanovnitva.
http://www.advokatprnjavorac.com

Zdravstvena zatita iz stava 1. ovog lana obuhvata:


- hitnu medicinsku pomo;
- slubu prikupljanja krvi;
- lijeenje osoba koje boluju od HIV infekcije, tuberkuloze ili drugih zaraznih bolesti koje su
utvrene propisom o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti, malignih bolesti, hemofilije, inzulo
ovisnog dijabetesa, osobe u terminalnoj fazi hronine bubrene insuficijencije, cistine fibroze,
sistemske autoimune bolesti, reumatske groznice, progresivnih neuromiinih oboljenja,
paraplegije, kvadriplegije, cerebralne paralize, epilepsije i multiple skleroze, bolesti ovisnosti,
oboljele odnosno povrijeene osobe u vezi sa pruanjem hitne medicinske pomoi, kao i
zdravstvenu zatitu u vezi sa darovanjem i primanjem organa i tkiva;
- lijeenje akutnih, hroninih bolesti u sluajevima i stanjima koja ugroavaju ivot;
- usluge vertikalnih programa zdravstvene zatite od interesa za Federaciju i zdravstvene usluge
iz oblasti prioritetnih najsloenijh oblika zdravstvene zatite iz odreenih specijalistikih
djelatnosti na teret sredstava federalnog fonda solidarnosti u skladu sa propisima o zdravstvenom
osiguranju;
- provoenje obaveznih imunizacija protiv djeijih zaraznih bolesti u skladu sa usvojenim
programom imunizacija stanovnitva protiv zaraznih bolesti;
- preventivnu zdravstvenu zatitu rizinih grupa i ostalih stanovnika u skladu sa prihvaenim
programima preventivne zdravstvene zatite od interesa za Federaciju, odnosno kanton;
- zdravstvenu zatitu djece od roenja, kao i djece za vrijeme redovnog kolovanja u osnovnim i
srednjim kolama, odnosno studiranja na visokim kolama, te univerzitetima koji su dravljani
Bosne i Hercegovine sa prebivalitem na teritoriji Federacije, ali najdue do navrene 26. godine,
koji su zdravstveno osigurani kao lanovi porodice osiguranika ili su izvorni zdravstveni
osiguranici u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju;
- zdravstvenu zatitu ena u vezi sa planiranjem porodice, kao i u toku trudnoe, poroaja i
materinstva nakon poroaja, bez obzira na status zdravstvenog osiguranja ene u skladu sa
propisima o zdravstvenom osiguranju;
- zdravstvenu zatitu osoba starijih od 65 godina, ukoliko nisu zdravstveno osigurani po nekom
drugom osnovu u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju;
- zdravstvenu zatitu osoba sa invaliditetom;
- zdravstvenu zatitu duevnih bolesnika koji zbog prirode i stanja bolesti mogu ugroziti svoj
ivot i ivot drugih osoba ili otetiti materijalna dobra;
- zdravstvenu zatitu povratnika, raseljenih osoba i izbjeglica, kao i rtava nasilja u zajednici koji
nisu zdravstveno osigurani po nekom drugom osnovu, u skladu sa propisima koji ureuju status
povratnika, raseljenih osoba i izbjeglica, kao i rtava nasilja u zajednici,
- zdravstvenu zatitu materijalno neosiguranih osoba koja primaju materijalno osiguranje po
propisima o socijalnoj zatiti i zatiti boraca, kao i lanova njihovih porodica koji nisu
zdravstveno osigurani po nekom drugom osnovu u skladu sa propisima o zdravstvenom
osiguranju;
- zdravstvenu zatitu vjerskih slubenika u vjerskim zajednicama;
- zdravstvenu zatitu osoba romske nacionalnosti koja zbog tradicionalnog naina ivota nemaju
stalno prebivalite, odnosno boravite u Federaciji.
Sredstva potrebna za finansiranje zdravstvene zatite iz stava 2. ovog lana ostvaruju se iz:
prihoda prikupljenih na osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje, sredstava budeta kantona
u skladu sa mogunostima kantonalnog budeta u kalendarskoj godini, iz uea korisnika
zdravstvene zatite u pokriu dijela ili ukupnih trokova zdravstvene zatite, kao i iz drugih izvora
na nain i pod uvjetima odreenim zakonom.
Izuzetno od stava 3. ovog lana, finansiranje zdravstvene zatite predviene ta. 5., 6., 7. i 16.
stava 2. ovog lana, u dijelu koji se odnosi na obaveze Federacije, finansira se iz federalnog
budeta u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i propisima o zatiti prava
pripadnika nacionalnih manjina.
Finansiranje zdravstvene zatite iz take 15. stav 2. ovog lana obavlja se u skladu sa posebnim
http://www.advokatprnjavorac.com

zakonom o slobodi vjere i pravnom poloaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini.
Obim, sadraj i nain ostvarivanja zdravstvene zatite iz stava 1. ovog lana odlukom utvruje
Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra.
Vlada Federacije BiH duna je obavijestiti Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Parlament Federacije BiH) u roku od 15 dana od dana donoenja odluke iz stava 6. ovog
lana.

Drutvena briga za zdravlje na nivou kantona i opine

lan 13.
Drutvena briga za zdravlje na nivou kantona obuhvata mjere za osiguranje i provoenje
zdravstvene zatite od interesa za graane na podruju kantona i to:
- donoenje zakona i podzakonskih akata iz nadlenosti kantona;
- ureenje i voenje zdravstvene politike i provoenje reforme iz oblasti zdravstva od interesa za
podruje kantona;
- praenje zdravstvenog stanja stanovnitva i rada zdravstvenih ustanova na podruju kantona,
kao i staranje o provoenju utvrenih prioriteta u zdravstvenoj zatiti;
- donoenje stratekog plana zdravstvene zatite za podruje kantona;
- stvaranje uvjeta za pristupanost i ujednaenost koritenja primarne i sekundarne zdravstvene
zatite na podruju kantona;
- uspostavljanje sistema poboljanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zatite;
- osiguravanje palijativne njege za neizljeivo bolesne, odnosno umirue u saradnji sa ustanovama
iz oblasti socijalne zatite, karitativnim i drugim udruenjima i pojedincima;
- planiranje i ostvarivanje kantonalnog programa za ouvanje i zatitu zdravlja od zagaene
ivotne okoline to je prouzrokovano tetnim i opasnim materijama u zraku, vodi i zemljitu,
odlaganjem otpadnih materija, opasnih hemikalija, izvorima jonizujuih i nejonizujuih zraenja,
bukom i vibracijama na svojoj teritoriji, kao i vrenjem sistematskih ispitivanja ivotnih
namirnica, predmeta ope upotrebe, mineralnih voda za pie, vode za pie i drugih voda koje
slue za proizvodnju i preradu ivotnih namirnica i sanitarno-higijenske i rekreativne potrebe radi
utvrivanja njihove zdravstvene i higijenske ispravnosti i propisanog kvaliteta od interesa za
kanton u skladu sa programom mjera koje donosi vlada kantona na prijedlog kantonalnog
ministra i kantonalnog ministra nadlenog za zatitu okolia;
- provoenje epidemioloke, zdravstveno-statistike, socijalno-medicinske i zdravstveno-ekoloke
djelatnosti, te unapreenje zdravlja i prevenciju bolesti na podruju kantona;
provoenje mjera zatite stanovnitva od zaraznih bolesti iz svoje nadlenosti u skladu sa
propisima o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti;
- spreavanje pojave ovisnosti i lijeenje s ciljem suzbijanja teih posljedica po zdravlje ovisnika;
- ostvarivanje prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja u skladu sa propisima o zdravstvenom
osiguranju, te praenje provoenja, zatitu i unapreenje tih prava;
- organizaciju i rad mrtvozornike slube;
- saradnja sa humanitarnim i strunim organizacijama, savezima, komorama i udruenjima na
poslovima razvoja zdravstvene zatite na svom podruju.
Kanton osigurava sredstva za vrenje osnivakih prava nad zdravstvenim ustanovama iji je
osniva, a koji obuhvata investicijsko ulaganje i investicijsko i tekue odravanje zdravstvenih
ustanova prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava, te
informatizaciju zdravstvene djelatnosti u skladu sa planom i programom mjera zdravstvene zatite
za podruje kantona koji utvruje vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra.
http://www.advokatprnjavorac.com

Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko ulaganje i investicijsko i


tekue odravanje, te informatizaciju zdravstvene djelatnosti iz stava 2. ovog lana, koja e biti
osnov za planiranje potpora iz kantonalnog budeta, jednom godinje donosi vlada kantona, uz
usaglaen prijedlog kantonalnog ministra i kantonalnog ministra finansija.
Kanton osigurava sredstva za ostvarivanje drutvene brige za zdravlje iz stava 1. ovog lana u
budetu kantona u skladu sa zakonom.
Kanton moe donijeti posebne programe zdravstvene zatite za pojedine kategorije stanovnitva,
odnosno vrste bolesti koje su specifine za kanton, a za koje nije donijet poseban program
zdravstvene zatite na federalnom nivou u skladu sa svojim mogunostima, te utvrditi cijene tih
pojedinanih usluga, odnosno programa.
lan 14.
Drutvena briga za zdravlje na nivou opine obuhvata ocjenjivanje rada zdravstvenih ustanova i
kvaliteta zdravstvenih usluga, kao i osiguranje finansijskih sredstava za unapreenje njihovog rada
i kvaliteta zdravstvenih usluga u skladu sa potrebama stanovnitva i mogunostima jedinice
lokalne samouprave u skladu sa posebnim zakonom o principima lokalne samouprave u
Federaciji.
Drutvena briga iz stava 1. ovog lana ostvaruje se osnivanjem zdravstvenog savjeta na nivou
opine koji planira i evaluira provoenje zdravstvene zatite na podruju jedinice lokalne
samouprave, daje miljenje na planove i programe zdravstvene zatite za podruje lokalne
samouprave, predlae mjere za poboljanje dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zatite, prati
povrede prava pacijenata i poduzima mjere za unapreenje tih prava na svom podruju, te obavlja
i druge poslove i zadatke u skladu sa propisima o pravima, obavezma i odgovornostima
pacijenata.
Broj lanova zdravstvenog savjeta odreuje se statutom opine.
U radu savjeta iz stava 2. ovog lana uestvuju, po pravilu, predstavnici jedinice lokalne
samouprave, pacijenata, mladih, komora iz oblasti zdravstva, strunih udruenja, udruenja za
zatitu prava pacijenata, sindikata, zdravstvenih ustanova odnosno privatnih praksi, crvenog kria
sa podruja jedinice lokalne samouprave.

Drutvena briga za zdravlje na nivou poslodavca

lan 15.
Mjere specifine zdravstvene zatite koje mora osigurati poslodavac s ciljem stvaranja uvjeta za
zatitu zdravlja uposlenika na radnom mjestu i poticanja zdravstveno odgovornog ponaanja
usmjerene su na provoenje:
- mjera za spreavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti, spreavanje povreda na radu i pruanje
odgovarajue prve pomoi;
- mjera za zatitu zdravlja uposlenika koji su na radnom mjestu izloeni posebnim opasnostima
po zdravlje;
- mjera zdravstvene zatite propisanih posebnim propisima.
Radi provoenja mjera iz stava 1. ovog lana poslodavac organizira i osigurava iz svojih sredstava
zdravstvenu zatitu uposlenih koja obuhvata najmanje:
- lijenike preglede radi utvrivanja sposobnosti za rad po nalogu poslodavca;
- provoenje mjera za spreavanje i rano otkrivanje profesionalnih bolesti, bolesti u vezi sa radom
http://www.advokatprnjavorac.com

i spreavanje povreda na radu;


- preventivne preglede uposlenih (prethodne, periodine, kontrolne i ciljane preglede) u zavisnosti
od spola, uzrasta i uvjeta rada, kao i pojavu profesionalnih bolesti, povreda na radu i hroninih
bolesti;
- sanitarne preglede radi zatite uposlenih i ostalog stanovnitva od zaraznih bolesti u skladu sa
propisima o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti, zatite potroaa, odnosno korisnika i druge
obavezne zdravstvene preglede u skladu sa zakonom;
- upoznavanje uposlenih sa zdravstvenim mjerama zatite na radu i njihovo obrazovanje u vezi sa
specifinim uvjetima, kao i na koritenje osobnih i kolektivnih zatitnih sredstava;
- osiguranje sanitarno-tehnikih i higijenskih uvjeta u objektima pod sanitarnim nadzorom i
drugim objektima u kojima se obavlja djelatnost od javnog interesa u skladu sa propisom o
sanitarnom nadzoru, kao i osiguranje i provoenje opih mjera za zatitu stanovnitva od
zaraznih bolesti u skladu sa propisom o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti;
- druge preventivne mjere (neobavezne vakcinacije, neobavezni sistematski pregledi) u skladu sa
opim aktom poslodavca;
- praenje uvjeta rada i sigurnosti na radu, kao i procjene profesionalnih rizika u cilju
unapreivanja uvjeta rada i ergonomskih mjera prilagoavanjem rada psihofiziolokim
sposobnostima uposlenih;
- praenje obolijevanja, povreivanja, odsutnosti sa posla i smrtnosti, posebno od profesionalnih
bolesti, bolesti u vezi sa radom, povreda na radu i drugih zdravstvenih oteenja koja utiu na
privremenu ili trajnu izmjenu radne sposobnosti;
- uee u organizaciji reima rada i odmora uposlenih, kao i u procjeni nove opreme i novih
tehnologija sa zdravstvenog i ergonomskog stanovita;
- provoenje mjera za unapreivanje zdravlja radnika izloenih zdravstvenim rizicima u toku
procesa rada, ukljuujui i ocjenjivanje i upuivanje radnika uposlenih na posebno tekim i
rizinim poslovima na zdravstveno-preventivne aktivnosti i odmor;
- ukazivanje prve pomoi u sluaju povrede na radnom mjestu.

Drutvena briga za zdravlje na nivou pojedinca

lan 16.
Pojedinac je duan u granicama svojih znanja i mogunosti ukljuiti se u drutvenu brigu za
zdravlje, kao i da povrijeenom ili bolesnom u hitnom sluaju prui prvu pomo i omogui mu
dostupnost do najblie zdravstvene ustanove.
Pojedinac je duan uvati sopstveno zdravlje, zdravlje drugih ljudi, kao i ivotnu i radnu okolinu.
Pojedinac je duan uestvovati u svim preventivno-zdravstvenim djelatnostima koje se provode u
mjestima ivljenja i rada, a usmjerene su na unapreivanje i uvanje zdravlja i spreavanje bolesti.
Pojedinac je duan podvrgnuti se posebnim i ostalim mjerama za spreavanje i suzbijanje
zaraznih bolesti utvrenih propisom o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti.
Drutvena briga za javno zdravlje

lan 17.

http://www.advokatprnjavorac.com

Pod javnim zdravljem, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se ostvarivanje javnog interesa
stvaranjem uvjeta za ouvanje zdravlja stanovnitva putem organiziranih sveobuhvatnih
aktivnosti drutva usmjerenih na ouvanje fizikog i mentalnog zdravlja, odnosno ouvanje
ivotne okoline, kao i spreavanje pojave faktora rizika za nastanak bolesti i povreda koji se
ostvaruju primjenom zdravstvenih tehnologija i mjerama namijenjenim za promociju zdravlja,
prevenciju bolesti i poboljanje kvaliteta ivota.
Osnovne javno-zdravstvene funkcije u smislu ovog zakona su:
- praenje, evaluacija i analiza zdravstvenog stanja stanovnitva;
- javno-zdravstveni nadzor, istraivanje i kontrola rizika i prijetnji po javno zdravlje;
promocija zdravlja;
- poveanje angamana stanovnitva i zajednice o brizi za zdravlje;
- razvoj politika za zdravlje i institucionalnih kapaciteta za planiranje i upravljanje u javnom
zdravlju;
- jaanje institucionalnih kapaciteta za regulativu i primjenu javnog zdravlja;
- jaanje institucionalnih kapaciteta za planiranje i upravljanje u javnom zdravlju;
- evaluacija i promocija jednake dostupnosti neophodnoj i osnovnoj zdravstvenoj zatiti;
razvoj i obuka ljudskih resursa u javnom zdravlju;
- praenje i podrka unapreenju kvaliteta zdravstvenih usluga na individualnom i populacionom
nivou;
- istraivanje u javnom zdravlju;
- smanjivanje efekata vanrednih situacija i nesrea na zdravlje stanovnitva.
Javno-zdravstvene funkcije iz stava 2. ovog lana ostvaruju se na svim nivoima vlasti kao i na
svim nivoima zdravstvene zatite.

III. NAELA ZDRAVSTVENE ZATITE

Naelo pristupanosti zdravstvene zatite

lan 18.
Naelo pristupanosti zdravstvene zatite ostvaruje se osiguranjem odgovarajue zdravstvene
zatite graanima Federacije koja je fiziki, geografski i ekonomski dostupna, posebno
zdravstvene zatite na primarnom nivou zdravstvene zatite.

Naelo pravinosti zdravstvene zatite

lan 19.
Naelo pravinosti zdravstvene zatite ostvaruje se zabranom diskriminacije prilikom pruanja
zdravstvene zatite na osnovu rase, spola, starosti, nacionalne pripadnosti, socijalnog porijekla,

http://www.advokatprnjavorac.com

vjeroispovijesti, politikog ili drugog ubjeenja, seksualne orijentacije, imovnog stanja, kulture,
jezika, vrste bolesti, psihikog ili tjelesnog invaliditeta.
Naelo solidarnosti u zdravstvenoj zatiti

lan 20.
Naelo solidarnosti u zdravstvenoj zatiti ostvaruje se organizacijom sistema zdravstvenog
osiguranja u kojem su svi graani obuhvaeni zdravstvenom zatitom i gdje se bogati solidariu sa
siromanim, mladi sa starim, zdravi sa bolesnim i pojedinci sa porodicama.

Naelo sveobuhvatnosti zdravstvene zatite


lan 21.
Naelo sveobuhvatnosti zdravstvene zatite ostvaruje se ukljuivanjem svih graana Federacije u
sistem zdravstvene zatite, uz primjenu objedinjenih mjera i postupaka zdravstvene zatite koje
obuhvataju promociju zdravlja, prevenciju bolesti na svim nivoima, ranu dijagnozu, lijeenje i
rehabilitaciju.

Naelo kontinuiranosti zdravstvene zatite

lan 22.
Naelo kontinuiranosti zdravstvene zatite ostvaruje se ukupnom organizacijom sistema
zdravstvene zatite koja mora biti funkcionalno povezana i usklaena po nivoima, od primarnog
preko sekundarnog do tercijarnog nivoa zdravstvene zatite i koja prua neprekidnu zdravstvenu
zatitu graanima Federacije u svakom ivotnom dobu.

Naelo specijalizovanog pristupa


lan 23.
Naelo specijalizovanog pristupa osigurava se organiziranjem i razvijanjem posebnih
specijalizovanih klinikih, javno-zdravstvenih dostignua i znanja, te njihovom primjenom u
praksi.
Naelo stalnog unapreenja kvaliteta zdravstvene zatite

http://www.advokatprnjavorac.com

lan 24.

Naelo stalnog unapreenja kvaliteta zdravstvene zatite ostvaruje se mjerama i aktivnostima


kojima se u skladu sa savremenim dostignuima medicinske nauke i prakse poveavaju
mogunosti povoljnog ishoda i smanjivanje rizika i drugih neeljenih posljedica po zdravlje i
zdravstveno stanje pojedinca i zajednice u cjelini.

Naelo efikasnosti zdravstvene zatite

lan 25.
Naelo efikasnosti zdravstvene zatite ostvaruje se postizanjem najboljih moguih rezultata u
odnosu na raspoloive resurse u zdravstvu, odnosno postizanjem najvieg nivoa zdravstvene
zatite, uz racionalno koritenje raspoloivih resursa.

IV. LjUDSKA PRAVA I VRIJEDNOSTI U ZDRAVSTVENOJ


ZATITI I PRAVA PACIJENATA

Ljudska prava i vrijednosti u zdravstvenoj zatiti

lan 26.
Svaki graanin ima pravo da zdravstvenu zatitu ostvaruje uz potivanje najvieg mogueg
standarda ljudskih prava i vrijednosti, odnosno ima pravo na fiziki i psihiki integritet i na
sigurnost njegove osobnosti, kao i na uvaavanje njegovih moralnih, kulturnih, religijskih i
filozofskih ubjeenja.
Svako dijete od roenja do navrenih 18 godina ivota ima pravo na najvii mogui standard
zdravlja i zdravstvene zatite.
Strani dravljanin ili osoba bez dravljanstva ima pravo na zdravstvenu zatitu u skladu sa
odredbama ovog zakona, meunarodnim sporazumima i drugim propisima koji reguliraju ovu
oblast.
lan 27.
Pacijentom, u smislu ovog zakona, kao i propisa o pravima, obavezama i odgovornostima
pacijenata, smatra se svaka osoba, bolesna ili zdrava, osigurana ili neosigurana osoba, koja zatrai
ili kojoj se prua odreena mjera ili zdravstvena usluga u cilju ouvanja i unapreenja zdravlja,
spreavanja bolesti, lijeenja ili zdravstvene njege i rehabilitacije.
Svakom pacijentu iz stava 1. ovog lana garantuju se prava na:
http://www.advokatprnjavorac.com

_ dostupnost zdravstvene zatite, ukljuujui i pravo na hitnu medicinsku pomo, informacije;


- obavjetenost i uestvovanje u postupku lijeenja;
- slobodan izbor;
- samoodluivanje i pristanak, ukljuujui i zatitu prava pacijenta koji nije sposoban dati
pristanak;
- povjerljivost informacija i privatnost;
- tajnost podataka;
- osobno dostojanstvo;
- spreavanje i olakavanje patnji i bola;
- potivanje pacijentovog vremena;
- uvid u medicinsku dokumentaciju;
- samovoljno naputanje zdravstvene ustanove;
- pacijenta nad kojim se vri medicinsko istraivanje;
- preventivne mjere i informiranje o ouvanju zdravlja;
- prigovor;
- naknadu tete;
- prehranu u skladu sa svjetonazorom;
- odravanje osobnih kontakata;
- obavljanje vjerskih obreda.
Prava iz stava 2. ovog lana pacijent ostvaruje na osnovu savremene medicinske doktrine,
strunih standarda i normi, te u skladu sa mogunostima zdravstvenog sistema u Federaciji i uz
uvjet da prethodno ispunjava svoje obaveze i odgovornosti utvrene ovim zakonom, kao i
propisima o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenta.

lan 28.
Pacijent je obavezan pri ostvarivanju zdravstvene zatite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno
privatnoj praksi ispunjavati obaveze i odgovornosti predviene propisima o pravima, obavezama
i odgovornostima pacijenata.

lan 29.
Prava, obaveze i odgovornosti pacijenata, kao i zatita prava pacijenta blie se ureuju propisom
o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata.

V. OBAVEZNO UPUIVANjE U PSIHIJATRIJSKU USTANOVU

lan 30.
Osobe oboljele od duevne bolesti koja predstavlja opasnost po njihov ivot, ivot graana i
imovinu u hitnim sluajevima smjestit e se na privremeno bolniko lijeenje u odgovarajuu
zdravstvenu ustanovu.

http://www.advokatprnjavorac.com

Nain i postupak, kao i organizacija i uvjeti lijeenja osoba oboljelih od duevnih bolesti, provodi
se u skladu sa odredbama propisa o zatiti osoba sa duevnim smetnjama.

VI. ZDRAVSTVENA djelatnost


lan 31.
Zdravstvena djelatnost predstavlja organizirano pruanje zdravstvene zatite kroz rad
zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u okviru zdravstvenih ustanova, odnosno privatne
prakse u skladu sa struno-medicinskom doktrinom i uz upotrebu zdravstvene tehnologije, a pod
uvjetima i na nain propisan ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona.
Zdravstvena djelatnost provodi se kao primarna, specijalistiko-konsultativna i bolnika
zdravstvena djelatnost i djelatnost javnog zdravstva.
Zdravstvena djelatnost je djelatnost od posebnog interesa za Federaciju.
Vrsta i sadraj zdravstvene djelatnosti iz stava 2. ovog lana blie se odreuje pravilnikom
federalnog ministra.

Nivoi zdravstvene djelatnosti

lan 32.
Zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene
zatite, te na nivou federalnih i kantonalnih zdravstvenih zavoda.
Poseban oblik zatite zdravlja stanovnitva ostvaruje se organizacijom javnog zdravstva.
Zdravstvenu djelatnost obuhvata i komplementarno obavljanje alternativne medicine od
zdravstvenih radnika na nain i pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

lan 33.
Zdravstvena zatita na primarnom nivou obuhvata:
- djelatnost porodine medicine,
- djelatnost zdravstvene zatite djece,
- djelatnost polivalentnih patronanih sestara u zajednici,
- higijensko-epidemioloku zatitu,
- hitnu medicinsku pomo,
- zatitu reproduktivnog zdravlja ena,
- zdravstvenu zatitu kod nespecifinih i specifinih plunih oboljenja,
- fizikalnu i mentalnu rehabilitaciju u zajednici,
- specifinu zdravstvenu zatitu radnika kao dio medicine rada, ako je ugovorena sa poslodavcem,
- zubozdravstvenu zatitu,
- laboratorijsku i radioloku dijagnostiku primarnog nivoa,
- apotekarsku djelatnost.
Zdravstvena zatita na primarnom nivou, pored navedenog, obuhvata:

http://www.advokatprnjavorac.com

- praenje zdravstvenog stanja stanovnika i provoenje mjera za zatitu i unapreenje zdravlja


stanovnika,
- prevenciju, lijeenje i rehabilitaciju bolesti i povreda,
- otkrivanje i suzbijanje faktora rizika masovnih nezaraznih bolesti,
- specifinu preventivnu zdravstvenu zatitu mladih, naroito u osnovnim i srednjim kolama, te
visokim kolama na svom podruju,
- imunizaciju protiv zaraznih bolesti,
- lijeenje i rehabilitaciju u kui,
- palijativnu njegu.
U cilju osiguranja potrebne dostupnosti zdravstvene zatite primarna zdravstvena zatita
organizira se tako da je korisnicima dostupna u opini njihovog prebivalita.
U cilju osiguranja dostupnosti zdravstvene zatite specifinih populacija u primarnoj zdravstvenoj
zatiti razvija se i unapreuje prijateljski pristup prema mladima u skladu sa propisima o mladima.
Na primarnom nivou zdravstvene zatite moe se organizirati i provoditi nastavna i naunoistraivaka djelatnost.
Nastava iz oblasti porodine medicine moe se organizirati i provoditi u centrima za edukaciju iz
porodine medicine koji su nastavna baza fakulteta zdravstvenog usmjeranja.
Planovi i programi nastave iz st. 5. i 6. ovog lana podlijeu saglasnosti federalnog ministra.

lan 34.
Zdravstvena djelatnost na primarnom nivou zdravstvene zatite provodi se i organizira u
timskom radu u kojem uestvuje najmanje zdravstveni radnik visoke strune spreme: doktor
medicine, doktor stomatologije i magistar farmacije i medicinska sestra-tehniar.
Poslove u zdravstvenoj djelatnosti na primarnom nivou zdravstvene zatite obavljaju: doktori
medicine, porodini lijenici, medicinska sestra-tehniar svih stepena strune spreme i svih
profila, specijalisti porodine medicine, medicine rada, kolske medicine, urgentne medicine,
pneumofiziologije, biohemije, specijalisti epidemiologije ili higijene, doktori stomatologije,
magistri farmacije, diplomirani inenjeri medicinske biohemije i diplomirani inenjeri medicinskolaboratorijske dijagnostike sa svojim saradnicima.
U zdravstvenoj djelatnosti na primarnom nivou zdravstvene zatite poslove zdravstvene zatite u
vezi sa radiolokom dijagnostikom, fizioterapijom, zatitom materinstva, kao i higijenskoepidemiolokom slubom, pored lijenika odgovarajue specijalnosti, obavljaju diplomirani
inenjeri medicinske radiologije, diplomirani fizioterapeuti, diplomirana babica i diplomirani
sanitarni inenjeri.
U zdravstvenoj djelatnosti na primarnom nivou zdravstvene zatite poslove zdravstvene zatite
djece obavlja specijalist pedijatrije; poslove zdravstvene zatite ena u vezi sa trudnoom,
poroajem, materinstvom, planiranjem porodice, ranim otkrivanjem malignih bolesti i lijeenjem
spolno prenosivih i drugih bolesti obavlja specijalist ginekologije sa diplomiranom babicom, a
poslove zatite mentalnog zdravlja obavlja specijalist psihijatrije, te zdravstveni saradnici visoke
strune spreme.
U provoenju pojedinanih mjera zdravstvene zatite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnom
nivou zdravstvene zatite, a posebno u zdravstvenoj zatiti radnika, djece predkolskog i kolskog
uzrasta, te zatiti mentalnog zdravlja uestvuju i psiholog, socijalni radnik, logoped, surdiaudiolog
i edukator-rehabilitator, odnosno drugi strunjaci za pojedina specifina pitanja te zatite.
Zdravstveni radnici u zdravstvenoj djelatnosti na primarnom nivou zdravstvene zatite u
timskom radu sarauju sa zdravstvenim radnicima drugih specijalnosti na sekundarnom nivou
zdravstvene zatite.

http://www.advokatprnjavorac.com

lan 35.
Djelatnost medicine rada ostvaruje se kroz specifinu zdravstvenu zatitu uposlenika kao dio
primarne zdravstvene zatite i obuhvata preventivne poslove u vezi sa stvaranjem i odravanjem
sigurne, zdrave radne okoline koja omoguava optimalno fiziko i mentalno zdravlje na radu i
prilagoavanje uvjeta rada sposobnostima zaposlenika.
Federalni ministar, uz saglasnost federalnog ministra rada i socijalne politike, pravilnikom e
regulirati vrstu i obim lijenikih pregleda radi utvrivanja zdravstvene sposobnosti radnika.

lan 36.
Specifina zdravstvena zatita radnika obuhvata poduzimanje mjera iz lana 15. ovog zakona,
osim mjera predvienih u stavu 2. ta. 4. i 6. istog lana ovog zakona.
Postupak i nain ostvarivanja specifine zdravstvene zatite radnika, kao i nain i uvjeti
utvrivanja i prijavljivanja profesionalnih bolesti i povreda na radu iz stava 1. ovog lana blie e
pravilnikom utvrditi federalni ministar.

lan 37.
Specifina zdravstvena zatita zaposlenika ostvaruje se na osnovu ugovora izmeu poslodavca i
zdravstvene ustanove koja u svom sastavu ima djelatnost medicine rada, ili ugovorom sa
specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.
Za potrebe praenja, prouavanja i unapreenja djelatnosti specifine zdravstvene zatite moe se
osnovati zavod za medicinu rada kantona, odnosno zdravstvena ustanova za specifinu
zdravstvenu zatitu radnika.
Trokove specifine zdravstvene zatite snosi poslodavac.

lan 38.
Zdravstvena djelatnost na sekundarnom nivou zdravstvene zatite obuhvaa specijalistikokonsultativnu i bolniku zdravstvenu djelatnost.
Na sekundarnom nivou zdravstvene zatite moe se organizirati i provoditi nastavna i naunoistraivaka djelatnost.
Planovi i programi nastave iz stava 2. ovog lana podlijeu saglasnosti federalnog ministra.

lan 39.
Specijalistiko-konsultativna zdravstvena djelatnost na sekundarnom nivou zdravstvene zatite
predstavlja dio zdravstvene djelatnosti koja kroz pruanje vanbolnikih usluga osigurava podrku
primarnoj i bolnikoj zdravstvenoj djelatnosti, s ciljem poveanja stepena rjeavanja zdravstvenih
problema pacijenata i racionalnijeg koritenja resursa u zdravstvu.
Specijalistiko-konsultativnu djelatnost iz stava 1. ovog lana osigurava bolnica.
S ciljem osiguranja potrebne dostupnosti zdravstvene zatite, specijalistiko-konsultativna

http://www.advokatprnjavorac.com

djelatnost iz ope interne medicine, ope hirurgije, neurologije, otorinolaringologije,


oftalmologije, ortopedije, dermatologije i radioloke dijagnostike primarnog nivoa organizira se
tako da je korisnicima dostupna u opini njihovog prebivalita u skladu sa propisom kojim se
utvruje osnovni paket zdravstvenih prava (u daljnjem tekstu: osnovni paket zdravstvenih prava).
Ukoliko nisu osigurane slube u zajednici iz lana 84. stav 3. ovog zakona, djelatnost slubi u
zajednici osigurava se putem rada specijalistiko-konsultativne djelatnosti, tako da je korisnicima
dostupna u opini njihovog prebivalita.
Dostupnost ostalih specijalistiko-konsultativnih djelatnosti osigurava se u prostoru bolnikih
zdravstvenih ustanova u skladu sa osnovnim paketom zdravstvenih prava.
lan 40.
Bolnika zdravstvena djelatnost obuhvata dijagnosticiranje, lijeenje i medicinsku rehabilitaciju,
zdravstvenu njegu, boravak i prehranu pacijenata u bolnicama.

lan 41.
Zdravstvena djelatnost na tercijarnom nivou obuhvata i pruanje najsloenijih oblika zdravstvene
zatite iz specijalistiko-konsultativnih i bolnikih zdravstvenih djelatnosti, nauno-istraivaki
rad, te izvoenje nastave na osnovu ugovora za potrebe fakulteta zdravstvenog usmjerenja.
Planovi i programi nastave iz stava 1. ovog lana podlijeu saglasnosti federalnog ministra.

lan 42.
Zdravstvenu djelatnost na tercijarnom nivou provode zdravstvene ustanove koje ispunjavaju
uvjete u pogledu prostora, opreme i kadra, kao i primijenjenih tehnologija za obavljanje
najsloenijih oblika zdravstvene zatite iz specijalistiko-konsultativnih i bolnikih zdravstvenih
djelatnosti, a koje utvrdi federalni ministar posebnim pravilnikom.

lan 43.
Djelatnost federalnih zdravstvenih zavoda podrazumijeva obavljanje strunih i naunoistraivakih zdravstvenih funkcija iz okvira prava i dunosti Federacije u oblasti javnozdravstvene djelatnosti i transfuzijske medicine.
Djelatnost kantonalnih zdravstvenih zavoda podrazumijeva obavljanje strunih i naunoistraivakih zdravstvenih funkcija iz okvira prava i dunosti kantona u oblasti javno-zdravstvene
djelatnosti, medicine rada, bolesti ovisnosti i sportske medicine.
Kantonalnim propisima iz oblasti zdravstva bit i regulirano osnivanje i rad kantonalnih i drugih
zavoda, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

http://www.advokatprnjavorac.com

lan 44.
Apotekarska djelatnost je dio zdravstvene djelatnosti koja se obavlja na primarnom, sekundarnom
i tercijarnom nivou zdravstvene zatite i koja osigurava snabdijevanje stanovnitva, zdravstvenih
ustanova i privatnih praksi lijekovima i medicinskim sredstvima u skladu sa propisom kojim se
ureuje apotekarska djelatnost.

lan 45.
Djelatnost javnog zdravstva obuhvata djelatnost socijalne medicine i organizacije sa ekonomikom
zdravstva, epidemiologije, higijene i zdravstvene ekologije, sanitarne mikrobiologije i sanitarne
hemije.
Djelatnost javnog zdravstva institucionalno se obavlja kroz organizaciju higijenskoepidemiolokih slubi i zavoda za javno zdravstvo u Federaciji.
Obavljanje javno-zdravstvene djelatnosti bit e regulirano posebnim propisima, ako ovim
zakonom nije drugaije odreeno.

lan 46.
Alternativna medicina, u smislu ovog zakona, obuhvata one provjerene struno nesporene
komplementarne i alternativne metode i postupke dijagnostike, lijeenja i rehabilitacije (u
daljnjem tekstu: alternativna medicina), koji blagotvorno utiu ili koji bi mogli blagotvorno uticati
na ovjekovo zdravlje ili njegovo zdravstveno stanje i koji u skladu sa vaeom medicinskom
doktrinom nisu obuhvaeni zdravstvenim uslugama.
Metode i postupci alternativne medicine iz stava 1. ovog lana u zdravstvenoj ustanovi ili
privatnoj praksi mogu se uvoditi samo uz saglasnost nadlenog kantonalnog ministarstva
zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) i nadlene komore.
Metode i postupci alternativne medicine ne mogu se provoditi na teret sredstava obaveznog
zdravstvenog osiguranja.

lan 47.
Dozvoljene su samo one metode i postupci alternativne medicine koji:
- ne tete zdravlju;
- korisnika pacijenta ne odvraaju od upotrebe za njega korisnih zdravstvenih usluga;
- izvode se u skladu sa priznatim standardima alternativne medicine.
Metode i postupke alternativne medicine mogu obavljati iskljuivo zdravstveni radnici koji imaju
dozvolu za obavljanje metoda i postupaka alternativne medicine koju izdaje nadleno kantonalno
ministarstvo.
Blie uvjete, nain i postupak obavljanja metoda i postupaka alternativne medicine u zdravstvenoj
ustanovi, odnosno privatnoj praksi utvruje pravilnikom federalni ministar.
Nadleno kantonalno ministarstvo vri nadzor nad obavljanjem metoda i postupaka alternativne
medicine u zdravstvenim ustanovama, odnosno privatnoj praksi u skladu sa ovim zakonom.
Na zdravstvene radnike koji obavljaju metode i postupke alternativne medicine primjenjuju se
odredbe ovog zakona o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad (u
daljnjem tekstu: licenca).
http://www.advokatprnjavorac.com

lan 48.
Za svoj rad zdravstveni radnici koji obavljaju metode i postupke alternativne medicine
preuzimaju strunu, etiku, krivinu i materijalnu odgovornost.

VII. SADRAJ I ORGANIZACIJSKI OBLICI


ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI

Uvjeti i nain obavljanja zdravstvene djelatnosti

lan 49.
Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove i privatne prakse pod uvjetima i na nain
propisan ovim zakonom, propisima o zdravstvenom osiguranju i propisima o ustanovama.

lan 50.
Zdravstvena djelatnost mora biti organizirana tako da je stanovnitvu uvijek osigurana i dostupna
hitna medicinska pomo, ukljuujui i hitni medicinski prijevoz.

lan 51.
Javno-zdravstvene djelatnosti socijalne medicine, epidemiologije i higijene koje su od interesa za
Federaciju, odnosno kanton, hitna medicinska pomo; djelatnost heterologne transplantacije
organa i tkiva i autologne transplantacije kotane sri; prikupljanje, testiranje, prerada i distribucija
krvi i krvnih sastojaka, vjetaka oplodnja, ako nije u pitanju darivanje sjemena od supruga;
patologija izuzev patohistoloke djelatnosti; sudska medicina i mrtvozornika djelatnost - ne
mogu biti predmetom privatne djelatnosti.
Obim i vrsta javno-zdravstvene djelatnosti iz stava 1. ovog lana, a koja ne moe biti predmetom
privatne djelatnosti, blie e se odrediti pravilnikom federalnog ministra.

lan 52.
Zavod zdravstvenog osiguranja Federacije, odnosno kantona provodi postupak dodjele ugovora
o pruanju zdravstvenih usluga, odnosno postupak dodjele ugovora za provoenje programa
zdravstvene zatite u skladu sa ovim zakonom, Zakonom o zdravstvenom osiguranju, te
propisima donesenim na osnovu ovih zakona, jedinstvenom metodologijom, propisu o sistemu
http://www.advokatprnjavorac.com

poboljanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, kao i propisima o javnim nabavkama


Bosne i Hercegovine.
Jedinstvenu metodologiju kojom se blie utvruju kriteriji i mjerila za zakljuivanje ugovora
izmeu nadlenog zavoda zdravstvenog osiguranja i zdravstvene ustanove, odnosno privatnog
zdravstvenog radnika iz stava 1. ovog lana, utvruje Zavod zdravstvenog osiguranja i
reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine po prethodno pribavljenom miljenju zavoda
zdravstvenog osiguranja kantona, kao i uz prethodnu u skladu sast federalnog ministra u skladu
sa osnovnim paketom zdravstvenih prava.
Odluku o izboru najuspjenijeg ponuaa donosi zavod zdravstvenog osiguranja iz stava 1. ovog
lana i zakljuuje ugovor sa zdravstvenim ustanovama, odnosno privatnim zdravstvenim
radnikom.

Osnivanje i organiziranje zdravstvenih ustanova

lan 53.
Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove koje osniva Federacija, kanton odnosno
opina, te domaa i strana fizika ili pravna lica u svim oblicima svojine.
Federacija je osniva federalnih zavoda iz lana 43. stav 1. ovog zakona.
Jedan ili vie kantona i Federacija, zajedno, mogu biti osnivai univerzitetsko-klinike bolnice i
zavoda.
Kanton moe biti osniva: bolnice, ljeilita, zavoda za javno zdravstvo kantona, zavoda za
medicinu rada kantona, zavoda za bolesti ovisnosti kantona, zavoda kao specijalizirane
zdravstvene ustanove, doma zdravlja, apoteke, ustanove za hitnu medicinsku pomo i ustanove
za zdravstvenu njegu u kui.
Opina moe biti osniva doma zdravlja, ustanove za zdravstvenu njegu u kui i apoteke.
Domaa i strana fizika, odnosno pravna lica mogu biti osnivai: poliklinike, ope bolnice,
specijalne bolnice, ljeilita, apoteke, ustanove za zdravstvenu njegu u kui, ustanove za
palijativnu njegu, centra za dijalizu i zavoda kao specijalizovane zdravstvene ustanove u svim
oblicima svojine.
Kantonalnim propisima moe se blie odrediti osnivanje zdravstvenih ustanova na primarnom
nivou zdravstvene zatite.

lan 54.
Osniva zdravstvenih ustanova u vlasnitvu Federacije je Parlament Federacije BiH.
Osniva zdravstvenih ustanova u vlasnitvu kantona je zakonodavno tijelo kantona.
Osniva zdravstvenih ustanova u vlasnitvu opine je opinsko vijee.
lan 55.
Zdravstvena ustanova moe obavljati zdravstvenu djelatnost ako ispunjava uvjete propisane ovim
zakonom i to:
- ako ima uposlene zdravstvene radnike odgovarajueg stepena strune spreme sa poloenim
strunim ispitom, licencom izdatom od nadlene komore, a za obavljanje odreenih poslova i sa
odgovarajuom specijalizacijom ili naunim, odnosno nastavnim zvanjem;
http://www.advokatprnjavorac.com

- ako ima dijagnostiku, terapijsku i drugu opremu za sigurno i savremeno pruanje zdravstvene
zatite za djelatnost za koju je osnovana;
- ako ima odgovarajue prostorije za prijem oboljelih, odnosno zdravih osoba, za obavljanje
dijagnostikih i terapijskih postupaka lijeenja i smjetaj pacijenata, kao i za uvanje lijekova i
medicinskih sredstava;
- ako ima odgovarajue vrste i koliine lijekova i medicinskih sredstava koje su potrebne za
obavljanje odreene zdravstvene djelatnosti za koju se zdravstvena ustanova osniva;
- uspostavljen sistem sigurnosnih standarda u zdravstvenim ustanovama;
- uspostavljen sistem upravljanja medicinskim otpadom u skladu sa vaeim standardima, kao i
posebnim propisima koji reguliraju ovu oblast.
Dvije ili vie zdravstvenih ustanova mogu organizirati zajednike medicinske slube za
laboratorijsku, rendgen i drugu dijagnostiku, kao i zajednike nemedicinske slube za pravne,
ekonomsko-finansijske, tehnike i druge poslove ili ugovoriti obavljanje ovih poslova sa pravnim
ili fizikim licem koje ispunjava uvjete predviene zakonom za obavljanje navedenih djelatnosti i
ima odobrenje nadlenog organa.
AKAZ je duan definirati sistem sigurnosnih standarda u zdravstvenim ustanovama iz take 5)
stav 1. ovog lana, te obavljati kontinuirano praenje i procjenu sigurnosnih standarda u
zdravstvenim ustanovama, to ukljuuje i izdavanje certifikata o zadovoljenju standarda
sigurnosti.
Blii uvjeti u pogledu prostora, opreme i kadra za osnivanje i obavljanje zdravstvene djelatnosti
zdravstvenih ustanova iz stava 1. ovog lana utvruju se pravilnikom federalnog ministra.
Zdravstvena ustanova koja koristi izvore jonizujuih zraenja mora pored uvjeta iz st. 1. i 3. ovog
lana ispunjavati i druge uvjete utvrene propisom kojim se ureuje zatita od radijacione i
nuklearne sigurnosti, kao i podzakonskim aktima donijetim na osnovu tog propisa, te imati
odobrenje nadlene dravne agencije za radijacionu i nuklearnu sigurnost.

lan 56.
Prilikom osnivanja zdravstvene ustanove obaveza osnivaa zdravstvene ustanove je da priloi
miljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove.
Miljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove u djelatnosti primarne zdravstvene
djelatnosti, specijalistiko-konsultativne zdravstvene djelatnosti, odnosno u djelatnosti bolnike
zdravstvene djelatnosti daje zavod za javno zdravstvo kantona, odnosno Federacije i nadlena
komora.
Zavod za javno zdravstvo miljenje iz stava 2. ovog lana daje na osnovu strunih principa o
organizaciji i ekonomici zdravstva, dok nadlena komora miljenje daje sa aspekta zatite i
ouvanja profesije koju zastupa.
U sluaju da se ustanova osniva za djelatnosti koje su iz domena vie komora potrebno je
pribaviti miljenje svih nadlenih komora.

lan 57.
Zdravstvena ustanova moe obavljati zdravstvenu djelatnost ako nadleno ministarstvo zdravstva
rjeenjem utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani zakonom za obavljanje zdravstvene djelatnosti.
Ispunjenost uvjeta za zdravstvene ustanove iz lana 53. st. 2. i 3. ovog zakona rjeenjem utvruje
federalni ministar.
Ispunjenost uvjeta za zdravstvene ustanove iz lana 53. st. 4., 5. i 6. ovog zakona rjeenjem
utvruje nadleni kantonalni ministar.
http://www.advokatprnjavorac.com

Zdravstvena ustanova moe obavljati samo zdravstvenu djelatnost koja je utvrena rjeenjem
nadlenog ministra zdravstva o ispunjenosti uvjeta za obavljanje zdravstvene djelatnosti.
Na osnovu rjeenja o ispunjenosti uvjeta za obavljanje zdravstvene djelatnosti i osnivakog akta,
zdravstvena ustanova upisuje se u registar kod nadlenog suda u skladu sa propisima o registraciji
ustanova u Federaciji.
Zdravstvena ustanova poinje raditi danom upisa u registar iz stava 5. ovog lana.

lan 58.
Odredbe l. 56. i 57. ovog zakona primjenjuju se i u sluaju proirenja ili promjene zdravstvene
djelatnosti.

lan 59.
Promjena ili proirenje djelatnosti zdravstvene ustanove iji je osniva, odnosno suosniva
Federacija, kanton odnosno opina ne moe se obaviti bez saglasnosti nadlenog ministra
zdravstva.
Saglasnost iz stava 1. ovog lana izdaje se u formi rjeenja.
Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana koje donosi kantonalni ministar moe se izjaviti alba
federalnom ministru u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja.
Rjeenje iz stava 2. ovog lana koje donosi federalni ministar je konano u upravnom postupku i
protiv njega se moe pokrenuti upravni spor u skladu sa propisom o upravnim sporovima.
lan 60.
Zdravstvena ustanova prestaje raditi ako:
- vie ne postoji potreba za obavljanjem djelatnosti za koju je osnovana, a nema mogunosti da se
reorganizuje za obavljanje druge zdravstvene djelatnosti,
- ne ispunjava zakonom propisane uvjete za obavljanje djelatnosti.
Odluku o prestanku rada zdravstvene ustanove u sluaju iz stava 1. alineja 1. ovog lana donosi
vlasnik, a u sluaju iz stava 1. alineja 2. ovog lana rjeenje donosi nadleni ministar zdravstva.
Ukoliko iz razloga navedenih u stavu 1. alineja 1. ovog lana prestaje raditi javna zdravstvena
ustanova, prije donoenja rjeenja iz stava 2. ovog lana, potrebno je pribaviti miljenje nadlenog
zavoda za javno zdravstvo.
Protiv rjeenja o prestanku rada zdravstvene ustanove iz stava 2. ovog lana moe se pokrenuti
upravni spor u skladu sa propisom o upravnim sporovima.

lan 61.
Sredstva za finansiranje zdravstvenih ustanova koje osiguravaju izvrenje prava iz lana 11. ovog
zakona osiguravaju se iz:
- sredstava budeta Federacije,
- iz sredstava zdravstvenog osiguranja,
- donacija, pomoi i drugih izvora.

http://www.advokatprnjavorac.com

lan 62.
Sredstva za rad i razvoj zdravstvena ustanova ostvaruje:
- ugovorom sa zavodom zdravstvenog osiguranja Federacije odnosno kantona,
- ugovorom sa nadlenim ministarstvom zdravstva koji se na osnovu zakona finansiraju iz
budeta Federacije odnosno kantona,
- ugovorom sa fakultetima i drugim visokim kolama zdravstvenog usmjerenja,
- ugovorom na osnovu proirenog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja,
- iz sredstava osnivaa u skladu sa aktom o osnivanju,
- iz sredstava budeta Federacije, kantona odnosno opine,
- iz uea korisnika zdravstvene zatite u pokriu dijela ili ukupnih trokova zdravstvene zatite,
- slobodnom prodajom usluga na tritu,
- iz drugih izvora na nain i pod uvjetima odreenim zakonom, aktom o osnivanju i statutom
zdravstvene ustanove.

lan 63.
Akti zdravstvene ustanove su statut i drugi opi akti.
Statut je osnovni opi akt zdravstvene ustanove kojim se ureuje:
- naziv i sjedite, odnosno ime i prezime, kao i prebivalite osnivaa;
- naziv i sjedite zdravstvene ustanove;
- djelatnost zdravstvene ustanove;
- iznos sredstava za osnivanje i poetak rada zdravstvene ustanove i nain osiguranja sredstava;
- izvor i nain osiguranja sredstava za rad zdravstvene ustanove;
- nain raspolaganja vikom prihoda nad rashodima i nain na koji se pokriva viak rashoda nad
prihodima;
- prava i obaveze osnivaa u pogledu obavljanja djelatnosti zbog koje se zdravstvena ustanova
osniva;
- meusobna prava i obaveze zdravstvene ustanove i osnivaa;
- organi upravljanja zdravstvene ustanove u osnivanju i njihova ovlatenja;
- struna tijela zdravstvene ustanove, mandat lanova strunih tijela, nain izbora i finansiranje;
- osoba koja e do imenovanja direktora zdravstvene ustanove obavljati poslove i vriti ovlatenja
direktora;
- rok za donoenje statuta, imenovanje direktora i organa upravljanja;
- druga pitanja od znaaja za rad zdravstvene ustanove.
Statut zdravstvene ustanove podlijee obaveznoj saglasnosti osnivaa.

Upravljanje, rukovoenje i nadzor nad zdravstvenim ustanovama,


kao i struna tijela zdravstvene ustanove
Upravni odbor

lan 64.
Zdravstvenom ustanovom upravlja upravni odbor.
Upravni odbor zdravstvene ustanove u vlasnitvu Federacije ima pet lanova i ine ga
http://www.advokatprnjavorac.com

predstavnici:
- osnivaa - tri lana od kojih jedan mora biti ispred Federalnog ministarstva zdravstva (u
daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo),
- strunih radnika zdravstvenih ustanova dva lana od kojih najmanje jedan mora biti iz reda
zdravstvenih radnika.
Upravni odbor zdravstvene ustanove u vlasnitvu jednog ili vie kantona i Federacije zajedno ine
predstavnici:
- Federacije - dva lana,
- kantona - osnivaa - po dva lana kojima je zdravstvena ustanova ujedno opa i kantonalna
bolnica,
- kantona - osnivaa po jednog lana kojima zdravstvena ustanova nije ujedno opa i
kantonalna bolnica,
- strunih radnika zdravstvenih ustanove tri lana od kojih najmanje dva
- moraju biti iz reda zdravstvenih radnika.
Upravni odbor zdravstvene ustanove u vlasnitvu kantona ima pet lanova i ine ga predstavnici:
- osnivaa - tri lana od kojih jedan mora biti ispred kantonalnog ministarstva, strunih radnika
zdravstvenih ustanova - dva lana od kojih jedan mora biti iz reda zdravstvenih radnika.
Upravni odbor zdravstvene ustanove u vlasnitvu opine ima tri lana i ine ga predstavnici:
- osnivaa - jedan lan,
- strunih radnika zdravstvene ustanove - jedan lan,
- kantonalnog ministarstva - jedan lan.
Predsjednika i lanove upravnog odbora zdravstvene ustanove iz st. 2. i 3. ovog lana imenuje i
razrjeava Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra.
Predsjednika i lanove upravnog odbora zdravstvene ustanove iz stava 4. ovog lana imenuje i
razrjeava vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra.
Predsjednika i lanove upravnog odbora zdravstvene ustanove iz stava 5. ovog lana imenuje i
razrjeava opinsko vijee na prijedlog opinskog naelnika.
Blie kriterije za imenovanje u upravne odbore zdravstvenih ustanova u vlasnitvu:
- Federacije, odnosno jednog ili vie kantona i Federacije zajedno utvruje Vlada Federacije BiH
na prijedlog federalnog ministra,
- u vlasnitvu kantona utvruje vlada kanton na prijedlog kantonalnog ministra,
- u vlasnitvu opine utvruje opinsko vijee na prijedlog opinskog naelnika.
lanstvo u upravnim odborima iz st. 2., 3., 4. i 5. ovog lana odraavat e ravnopravnu
zastupljenost oba spola.
Mjesenu naknadu za rad predsjednika i lanova upravnog odbora zdravstvenih ustanova iz st. 2.
i 3. ovog lana utvruje Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra u skladu sa
posebnim propisom o pravima lanova organa upravljanja institucija Federacije Bosne i
Hercegovine.
Mjesenu naknadu za rad predsjednika i lanova upravnog odbora zdravstvenih ustanova iz stava
4. ovog lana utvruje vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra.
Mjesenu naknadu za rad predsjednika i lanova upravnog odbora zdravstvenih ustanova iz stava
5. ovog lana utvruje opinsko vijee na prijedlog opinskog naelnika.
Naknade iz st. 11., 12. i 13. ovog lana isplauju se iz sredstava zdravstvene ustanove.
Predsjednik i lanovi upravnog odbora zdravstvenih ustanova iz ovog lana duni su potpisati
izjavu o nepostojanju sukoba interesa prije preuzimanja funkcije.
Predsjednici i lanovi upravnih odbora zdravstvenih ustanova iz ovog lana imenuju se u
proceduri u skladu sa propisima o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji.
Nain izbora, opoziva i mandat lanova upravnog odbora zdravstvene ustanove vri se u skladu
sa propisima o ustanovama, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

http://www.advokatprnjavorac.com

lan 65.
Djelokrug upravnog odbora zdravstvenih ustanova u vlasnitvu Federacije, jednog ili vie
kantona i Federacije zajedno, odnosno kantona ili opine podrazumijeva sljedee:
- donoenje statuta zdravstvene ustanove,
- imenovanje i razrjeavanje direktora odnosno v.d. direktora zdravstvene ustanove,
- utvrivanje planove rada i razvoja zdravstvene ustanove,
- utvrivanje godinjeg programa rada,
- donoenje finansijskog plana i usvajanje godinjeg obrauna,
- donoenje opih akata o unutranjem ureenju i sistematizaciji poslova i drugih opih akate u
skladu sa zakonom i statutom zdravstvene ustanove,
- odluivanje o svim pitanjima obavljanja djelatnosti radi kojih je zdravstvena ustanova osnovana,
ako zakonom nije odreeno da o odreenim pitanjima odluuje drugi organ zdravstvene
ustanove,
- usmjeravanje, kontrolisanje i ocjenjivanje rada direktora,
- rjeavanje svih pitanja odnosa sa osnivaem,
- odluivanje o koritenju sredstava preko iznosa utvrenog statutom zdravstvene ustanove,
- odgovaranje osnivau za rezultate rada zdravstvene ustanove,
- odluivanje o prigovoru zaposlenika na rjeenje kojim je drugi organ, odreen statutom
zdravstvene ustanove, odluio o pravu, obavezi i odgovornosti zaposlenika iz radnog odnosa,
- podnoenje osnivau najmanje jedanput godinje izvjetaja o poslovanju zdravstvene ustanove,
- obavljanje i drugih poslova u skladu sa zakonom i statutom zdravstvene ustanove.

Direktor

lan 66.
Direktor zdravstvene ustanove imenuje se na osnovu javnog oglasa u skladu sa zakonom.
Direktora zdravstvene ustanove imenuje i razrjeava upravni odbor.
Direktora zdravstvenih ustanova iji je osniva, odnosno suosniva Federacija imenuje upravni
odbor zdravstvene ustanove, uz prethodnu saglasnost federalnog ministra.
Direktora zdravstvene ustanove iji je osniva kanton imenuje upravni odbor zdravstvene
ustanove, uz prethodnu saglasnost kantonalnog ministra.
Direktora zdravstvene ustanove iji je osniva opina imenuje upravni odbor zdravstvene
ustanove, uz prethodnu saglasnost opinskog naelnika.
Direktor zdravstvene ustanove mora imati medicinski, stomatoloki odnosno farmaceutski
fakultet, najmanje pet godina radnog iskustva u struci, znanje o zdravstvenom menadmentu koje
dokazuje certifikatom o obavljenoj edukaciji iz zdravstvenog menadmenta, odnosno zavrenoj
specijalizaciji iz zdravstvenog menadmenta ili zavrenom postdiplomskom studiju iz
zdravstvenog menadmenta, te ispunjavati i druge uvjete propisane aktom o osnivanju, odnosno
statutom.
Propisom federalnog ministra blie e se regulirati uvjeti u pogledu vrste zavrenog fakulteta
zdravstvenog usmjerenja iz stava 6. ovog lana koje moraju ispuniti osobe koje konkuriu za
direktora zdravstvene ustanove u zavisnosti od tipa zdravstvene ustanove.
Uvjet o znanju iz zdravstvenog menadmenta, a koji je predvien za osobe iz stava 6. ovog lana
trait e se u konkursnoj proceduri tek nakon donoenja podzakonskog akta federalnog ministra
iz lana 152. stav 4. ovog zakona, te otpoinjanja edukacije, odnosno specijalizacije o
zdravstvenom menadmentu na teritoriji Federacije u organizaciji Federalnog ministarstva.
http://www.advokatprnjavorac.com

Za direktora zdravstvene ustanove koja osigurava specijalistiko-konsultativnu, bolniku


zdravstvenu zatitu i djelatnost javnog zdravstva imenuje se osoba koja pored uvjeta iz stava 6.
ovog lana ima i odgovarajuu specijalizaciju iz djelatnosti zdravstvene ustanove.
U bolnikim zdravstvenim ustanovama koje ispunjavaju uvjete za izvoenje nastave direktor
mora imati pomonika za nastavu i nauno-istraivaki rad.
Mandat direktora traje etiri godine.
Po isteku mandata ista osoba moe, na osnovu javnog oglasa, ponovno biti imenovana za
direktora u istoj zdravstvenoj ustanovi, ali najvie za jo jedan mandatni period.
lan 67.
Ako direktor nije imenovan u skladu sa zakonom u roku od 60 dana od dana isteka konkursnog
roka, odluku o postavljenju vrioca dunosti direktora donosi upravni odbor zdravstvene
ustanove.
Vrilac dunosti direktora postavlja se najdue na period do est mjeseci.
Vrilac dunosti direktora ima sva prava i dunosti direktora.

lan 68.
Direktor organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je
za zakonitost rada.
Direktor podnosi upravnom odboru pisani izvjetaj o cjelokupnom poslovanju zdravstvene
ustanove jednom tromjeseno.
Direktor uestvuje u radu upravnog odbora bez prava odluivanja.

lan 69.
Direktor moe biti razrjeen i prije isteka mandata na koji je imenovan.
Upravni odbor je duan razrijeiti direktora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako:
- direktor to osobno zahtijeva,
- nastane neki od razloga koji prema posebnim propisima ili propisima kojima se ureuju radni
odnosi dovode do prestanka ugovora o radu,
- ne izvrava ugovorne obaveze prema zavodu zdravstvenog osiguranja Federacije odnosno
kantona,
- ne provodi program rada i razvoja zdravstvene ustanove koji je donio upravni odbor,
u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane neopravdani gubitak,
- u svom radu kri propise i ope akte zdravstvene ustanove ili neopravdano neizvrava odluke
upravnog odbora ili postupa u suprotnosti sa njima,
- svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzrokuje zdravstvenoj ustanovi veu tetu,
zanemaruje ili nemarno vri svoju dunost tako da su nastale ili mogu nastati vee smetnje u
obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove,
- nalazom se zdravstvene inspekcije ustanovi povreda propisa i opih akata zdravstvene ustanove
ili nepravilnost u radu direktora.
Ako upravni odbor ne razrjei direktora iz razloga propisanih u stavu 2. ovog lana u roku od 30
dana od dana saznanja za neki od razloga, rjeenje o razrjeenju direktora donosi nadleni
ministar zdravstva.
Protiv rjeenja iz stava 3. ovog lana nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.
http://www.advokatprnjavorac.com

Upravni odbor mora, prije donoenja odluke o razrjeenju, obavijestiti direktora o razlozima za
razrjeenje i dati mu mogunost da se o njoj pisano izjasni.

lan 70.
U vanrednim okolnostima, ako je ugroen proces pruanja zdravstvene zatite ili postoji
neposredna opasnost po ivot i zdravlje ljudi, direktor je duan o tim okolnostima bez odgaanja
obavijestiti nadleno ministarstvo zdravstva i nadleni zavod za javno zdravstvo.

Nadzorni odbor

lan 71.
Nadzorni odbor formira se za zdravstvene ustanove tipa federalnih zdravstvenih zavoda, kao i
zdravstvene ustanove iji je osniva jedan ili vie kantona i Federacija zajedno.
Nadzorni odbor iz stava 1. ovog lana vri nadzor nad radom i poslovanjem zdravstvene
ustanove.
Nadzorni odbor zdravstvene ustanove ima tri lana i to dva ispred osnivaa, a jednog ispred
zaposlenika zdravstvene ustanove uz zastupljenost oba spola.
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora zdravstvenih ustanova iz stava 1. ovog lana menuju se i
razrjeavaju u proceduri u skladu sa propisima o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u
Federaciji.
Predsjednika i lanove nadzornog odbora federalnih zdravstvenih zavoda i zdravstvene ustanove
iji je osniva jedan ili vie kantona i Federacija zajedno, imenuje i razrjeava Vlada Federacije
BiH na prijedlog federalnog ministra.
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora imenuju se na period od etiri godine sa mogunou
ponovnog izbora, a najvie za jo jedan mandatni period.
Na naknade za rad predsjednika i lanova nadzornih odbora primjenjuju se odredbe lana 64. stav
11. ovog zakona.
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora zdravstvenih ustanova duni su potpisati izjavu o
nepostojanju sukoba interesa prije preuzimanja funkcije.
Nain izbora, opoziva i mandat lanova nadzornog odbora zdravstvene ustanove vri se u skladu
sa propisima o ustanovama, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

lan 72.
Nadzorni odbor:
- analizira izvjetaj o poslovanju zdravstvene ustanove,
- u vrenju nadzora nad upotrebom sredstava za rad pregleda godinji izvjetaj o poslovanju i
godinji obraun,
- pregleda i provjerava urednost i zakonitost voenja poslovnih knjiga.
Nadzorni odbor sainjava godinji izvjetaj o poslovanju zdravstvene ustanove na osnovu
obavljenih aktivnosti iz stava 1. ovog lana, te pregleda izvjetaj o radu direktora i upravnog

http://www.advokatprnjavorac.com

odbora zdravstvene ustanove.


Izvjetaj iz stava 2. ovog lana nadzorni odbor dostavlja osnivau, upravnom odboru i direktoru
zdravstvene ustanove.
Struno vijee

lan 73.
Struno vijee zdravstvene ustanove je savjetodavni organ direktoru.
lanove strunog vijea na prijedlog efova organizacionih jedinica zdravstvene ustanove, uz
ravnopravnu zastupljenost oba spola, imenuje direktor.
U radu strunog vijea mogu uestvovati i zdravstveni saradnici.
U struno vijee iz stava 1. ovog lana moe se imenovati zdravstveni radnik zakupac jedinica
zakupa zdravstvene ustanove.
Blie odredbe o nainu rada i odluivanja strunog vijea ureuju se poslovnikom o radu
strunog vijea zdravstvene ustanove na koji saglasnost daje direktor zdravstvene ustanove.

lan 74.
Struno vijee zdravstvene ustanove:
-raspravlja i odluuje o pitanjima iz oblasti strunog rada ustanove,
- predlae struna rjeenja u sklopu djelatnosti zdravstvene ustanove,
- predlae strune osnove za program rada i razvoja zdravstvene ustanove,
- predlae mjere za unapreenja kvalitete i sigurnosti rada u zdravstvenoj ustanovi,
- daje upravnom odboru i direktoru miljenja i prijedloge u pogledu organizacije rada i uvjeta za
razvoj zdravstvene djelatnosti u skladu sa finansijskim mogunostima,
- predlae specijalistiko usavravanje zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika, te struno
usavravanje iz oblasti subspecijalnosti zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika za potrebe
zdravstvene ustanove,
- predlae upravnom odboru obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika u sluajevima od
posebnog interesa za graane i rad zdravstvene ustanove,
- brine se o provedbi unutranjeg nadzora nad strunim radom zdravstvenih radnika i
zdravstvenih saradnika ustanove,
- obavlja i druge poslove propisane statutom.
Etiki komitet

Etiki komitet zdravstvene ustanove


lan 75.

Etiki komitet zdravstvene ustanove je organ koji osigurava obavljanje djelatnosti ustanove na
naelima etike i medicinske deontologije.

http://www.advokatprnjavorac.com

Etiki komitet imenuje upravni odbor zdravstvene ustanove i sainjava ga najmanje devet
lanova, uz ravnopravnu zastupljenost oba spola, s tim da najmanje jedan lan etikog komiteta
treba biti predstavnik nemedicinskih struka i najmanje dva lana koji nisu radnici zdravstvene
ustanove.
Upravni odbor imenuje i zamjenike lanova etikog komiteta.
Mandat, nain izbora, kao i nain finansiranja etikog komiteta ureuje se statutom zdravstvene
ustanove.
Etiki komitet donosi poslovnik o svom radu.
Dvije ili vie zdravstvenih ustanova mogu imenovati zajedniki etiki komitet.
Zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost transplantacije organa i tkiva formira etiki komitet
u oblasti uzimanja i presaivanja organa i tkiva u cilju lijeenja u skladu sa propisom o
transplantaciji organa i tkiva u cilju lijeenja.

lan 76.
Etiki komitet zdravstvene ustanove:
- prati primjenu etike i medicinske deontologije u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove,
daje saglasnost za provoenje medicinskih i naunih ispitivanja, kao i klinikih ispitivanja lijekova
i medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi koja se smatra prethodnim postupkom u okviru
odobravanja tih ispitivanja od nadlenog organa,
- bavi se analizom i prijedlozima propisa iz oblasti zdravstva sa aspekta etike i medicinske
deontologije,
- prati povrede prava pacijenata i sistemski radi na unapreenju stanja u ovoj oblasti u skladu sa
propisima o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata,
- sarauje sa nadlenim komorama iz oblasti zdravstva,
- rjeava i druga etika pitanja u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove.

Etiki komitet Federalnog i kantonalnih ministarstava zdravstva

lan 77.
Etiki komitet Federalnog ministarstva je struno tijelo koje prati pruanje i provoenje
zdravstvene zatite na naelima etike i medicinske deontologije.
Federalni ministar imenuje i razrjeava predsjednika i lanove Etikog komiteta, uz ravnopravnu
zastupljenost oba spola.
Etiki komitet broji pet lanova koji se biraju iz reda istaknutih strunjaka koji imaju znaajne
rezultate u radu, kao i doprinos u oblasti zdravstvene zatite, profesionalne etike zdravstvenih
radnika i humanistikih nauka.
Mandat lanova Etikog komiteta traje etiri godine uz mogunost ponovnog izbora za jo jedan
mandatni period.
Etiki komitet donosi poslovnik o radu.
Etiki komitet ima pravo nadoknade za svoj rad koja se isplauje iz sredstava budeta Federacije.
Visinu nadoknade za rad Etikog komiteta iz stava 6. ovog lana rjeenjem utvruje federalni
ministar.
Etiki komitet kantonalnog ministarstva formira se radi obavljanja poslova i zadatka iz stava 1.
ovog lana za podruje kantona.
http://www.advokatprnjavorac.com

Sastav etikog komiteta kantonalnog ministarstva koji odraava ravnopravnu zastupljenost oba
spola, blie odreenje djelokruga rada, kao i nain odluivanja blie se ureuje kantonalnim
propisima.
Visinu nadoknade za rad Etikog komiteta iz stava 8. ovog lana, koja se isplauje iz budeta
kantona, rjeenjem utvruje kantonalni ministar.
lan 78.
Nadlenosti Etikog komiteta Federalnog ministarstva su:
- prati primjenu naela etike i medicinske deontologije zdravstvenih radnika u obavljanju
zdravstvene djelatnosti na teritoriji Federacije,
- koordinira rad etikih komiteta kantona,
- daje saglasnost za provoenje medicinskih i naunih ispitivanja za dva ili vie kantona, kao i
Federacije koja se smatra prethodnim postupkom u okviru odobravanja tih ispitivanja od
nadlenog organa,
- prati provoenje medicinskih i naunih ispitivanja, kao i klinikih ispitivanja lijekova i
medicinskih sredstava na teritoriji dvaju ili vie kantona, kao i Federacije,
- prati upotrebu odobrenih novih zdravstvenih tehnologija na teritoriji Federacije,
daje miljenja o spornim pitanjima koja su od znaaja za provoenje medicinskih i naunih
ispitivanja u oblasti zdravstva,
- prati provoenje odluka i razmatra struna pitanja u vezi sa primjenom mjera u zdravstvenim
ustanovama na teritoriji Federacije,
- prati povrede prava pacijenata i sistemski radi na unapreenju stanja u ovoj oblasti u skladu sa
propisima o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata,
- podnosi godinji izvjetaj federalnom ministru o svom radu, kao i o uoenim problemima,
nedostacima i primjedbama u radu etikih komiteta kantona, odnosno etikih komiteta
zdravstvenih ustanova,
- razmatra i druga pitanja etike i medicinske deontologije u provoenju zdravstvene zatite.
Etiki komitet kantona obavlja poslove i zadatke iz alineja 1., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 10. stav 1. ovog
lana, koji su od interesa za podruje kantona, te koordinira rad etikih komiteta zdravstvenih
ustanova na svom podruju.

Komisija za lijekove

lan 79.
Komisija za lijekove zdravstvene ustanove je organ koji osigurava provedbu:
- svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi,
- klinikih ispitivanja lijekova i medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi,
- estomjesenog finansijskog izvjetavanja o klinikim ispitivanjima lijekova i medicinskih
sredstava u zdravstvenoj ustanovi za potrebe direktora i upravnog odbora,
- praenja, poduzimanja mjera za izbjegavanje i smanjivanje nuspojava lijekova i medicinskih
sredstava, kao i koordiniranje aktivnosti u vezi sa prijavom nuspojava lijekova i medicinskih
sredstava nadlenom dravnom organu u skladu sa propisom o lijekovima i medicinskim
sredstvima,
- predlaganja liste lijekova i medicinskih sredstava koji se primjenjuju u zdravstvenoj ustanovi u
skladu sa zakonom,
- praenja potronje lijekova i medicinskih proizvoda, te predlaganja mjera za racionalnu
http://www.advokatprnjavorac.com

upotrebu lijekova i medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi,


- poduzimanja mjera sa ciljem izbjegavanja interakcija, terapijskog dupliciranja ili pojave alergije
kod upotrebe lijekova u zdravstvenoj ustanovi,
- pripremanja tenderske dokumentacije u postupcima javnih nabavki lijekova i medicinskih
sredstava,
- i drugih poslova u skladu sa ovim zakonom, kao i propisom o lijekovima i medicinskim
sredstvima.
Komisiju za lijekove imenuje upravni odbor zdravstvene ustanove i ini ga najmanje pet lanova
koji se imenuju iz reda specijalista medicine, farmacije i stomatologije, uz ravnopravnu
zastupljenost oba spola.
Blie odredbe o nainu rada i odluivanja komisije za lijekove ureuju se poslovnikom o radu
komisije za lijekove zdravstvene ustanove.
Komisija za lijekove zdravstvene ustanove koja nije ovlatena za klinika ispitivanja lijekova i
medicinskih sredstava, ne obavlja djelatnost navedenu u stavu 1. alineje 2. i 3. ovog lana.
Dvije ili vie zdravstvenih ustanova mogu imenovati zajedniku komisiju za lijekove.

Komisija za poboljanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga


lan 80.
Komisija za poboljanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga je struno tijelo zdravstvene
ustanove koje obavlja poslove i zadatke u pogledu uspostave sistema poboljanja kvaliteta i
sigurnosti zdravstvenih usluga u zdravstvenoj ustanovi, kao i druge poslove utvrene propisima o
sistemu poboljanja kvaliteta, sigurnosti i akreditaciji u zdravstvu.
Komisija iz stava 1. ovog lana odraavat e ravnopravnu zastupljenost oba spola.

lan 81.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na osnivanje, rukovoenje, upravljanje i nadzor nad
zdravstvenom ustanovom, kao i odredbe o osnivanju strunih tijela zdravstvene ustanove,
odgovarajue se primjenjuju i na zdravstvene ustanove u privatnom i mjeovitom vlasnitvu.
Upravni odbor zdravstvene ustanove u privatnom, odnosno mjeovitom vlasnitvu broji
najmanje tri lana, a imenuje ih i razrjeava vlasnik zdravstvene ustanove.
VIII. VRSTE ZDRAVSTVENIH USTANOVA

lan 82.
Zdravstvene ustanove organiziraju svoj rad kao zdravstvene ustanove primarnog, sekundarnog i
tercijarnog nivoa zdravstvene zatite, specijalizirane zdravstvene ustanove i ostale zdravstvene
ustanove.

Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zatite

http://www.advokatprnjavorac.com

Dom zdravlja

lan 83.
Dom zdravlja je zdravstvena ustanova za pruanje zdravstvene zatite stanovnitvu odreenog
podruja u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnom nivou zdravstvene zatite.

lan 84.
Dom zdravlja na svom podruju osigurava obavljanje djelatnosti iz lana 33. ovog zakona.
Dom zdravlja obavlja primarnu zdravstvenu zatitu putem timova porodine medicine,
laboratorija, slube za radioloku dijagnostiku, slube za hitnu medicinsku pomo, kao i slube u
zajednici.
Slube u zajednici iz stava 2. ovog lana ine: centar za mentalno zdravlje u zajednici, centar za
fizikalnu rehabilitaciju, sluba polivalentne zubozdravstvene zatite, sluba sestara u zajednici i
druge slube u zajednici koje se utvruju i formiraju na osnovu potreba stanovnitva, a prema
prethodnom miljenju zavoda za javno zdravstvo kantona, te uz saglasnost kantonalnog ministra.
Ukoliko nisu osigurane slube u zajednici iz stava 3. ovog lana, specijalistiko-konsultativna
djelatnost iz dijela tih slubi obavlja se na nain i pod uvjetima utvrenim u lanu 39. stav 3. ovog
zakona, osim kod slubi za zdravstvenu zatitu djece i zdravstvenu zatitu ena koje se tada
organiziraju u skladu sa lanom 33. ovog zakona.
Dom zdravlja duan je uestvovati u osiguranju uvjeta za pruanje specijalistiko-konsultativne
djelatnosti i djelatnosti javnog zdravstva na svom podruju, a u skladu sa ugovorom sa zavodom
zdravstvenog osiguranja kantona.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, na podrujima sa specifinim potrebama pruanja
zdravstvene zatite stanovnitvu u domu zdravlja moe se organizirati i stacionar za dijagnostiku i
lijeenje akutnih bolesnika.

lan 85.
Dio djelatnosti doma zdravlja moe se obavljati ugovaranjem obavljanja zdravstvenih usluga sa
drugom zdravstvenom ustanovom ili privatnom praksom.
Ambulanta porodine medicine

lan 86.
Ambulanta porodine medicine je dio zdravstvenog sistema u kojoj se promocijom zdravlja,
spreavanjem, suzbijanjem, ranim otkrivanjem, lijeenjem bolesti i rehabilitacijom osigurava
primarni nivo zdravstvene zatite.
Ambulanta porodine medicine moe se organizirati kao dio doma zdravlja ili privatna praksa.

http://www.advokatprnjavorac.com

U ambulanti iz stava 1. ovog lana ostvaruje se prvi kontakt graana sa zdravstvenim sistemom i
dobijaju informacije o pravima i obavezama pacijenata u skladu sa zakonom.

lan 87.
U ambulanti porodine medicine radi tim porodine medicine.
Tim porodine medicine ini specijalista porodine medicine i najmanje jedna medicinska sestratehniar koja ima dodatnu edukaciju iz porodine medicine.
Izuzetno od stava 2. ovog lana, tim porodine medicine moe initi specijalista druge grane
medicine sa dodatnom edukacijom iz porodine medicine, odnosno doktor medicine sa
dodatnom edukacijom iz porodine medicine i najmanje jedna medicinska sestra-tehniar koja
ima dodatnu edukaciju iz porodine medicine.
Poslovi zdravstvene njege u zajednici mogu se obavljati u timu porodine medicine ukljuivanjem
u tim jo jedne medicinske sestre-tehniara koja ima edukaciju zdravstvene njege u zajednici ili
kroz slube sestara u zajednici.
Plan i program dodatne edukacije iz porodine medicine, kao i edukacije iz zdravstvene njege u
zajednici, te nain obavljanja ove edukacije utvruje se pravilnikom federalnog ministra.

Centar za mentalno zdravlje u zajednici

lan 88.
Centar za mentalno zdravlje u zajednici obavlja promociju i prevenciju mentalnog zdravlja,
rehabilitaciju mentalno oboljelih osoba, prevenciju invaliditeta i rehabilitaciju, te brigu i pomo
onesposobljenih.
Pored poslova iz stava 1. ovog lana centar za mentalno zdravlje u zajednici obavlja i:
zdravstveno-promotivni rad na unapreenju mentalnog zdravlja u zajednici; proaktivan pristup u
prepoznavanju i ranom dijagnosticiranju osoba sa rizikom po mentalno zdravlje; edukaciju
bolesnika, lanova porodice i radne okoline; psiholoko savjetovanje u porodici i zajednici;
procjenu rizika po mentalno zdravlje u zajednici; planiranje i provoenje okupacione terapije u
zajednici; psiholoka mjerenja putem testova; vanbolnike terapeutske i rehabilitacione postupke
iz domena zatite mentalnog zdravlja; socioterapiju; tretman bolesti ovisnosti u vanbolnikim
uvjetima.
Struno osoblje uposleno u centru iz stava 1. ovog lana treba imati edukaciju iz oblasti
zloupotrebe psihoaktivnih supstancija.
Centar iz stava 1. ovog lana se organizira kao dio doma zdravlja.
Blii uvjeti koje mora ispunjavati centar iz stava 1. ovog lana, kao i nain njegovog organiziranja,
te plan i program, trajanje edukacije, kao i nain provoenja edukacije iz oblasti zloupotrebe
psihoaktivnih supstancija utvruju se pravilnikom federalnog ministra.
Centar za fizikalnu rehabilitaciju

http://www.advokatprnjavorac.com

lan 89.
Centar za fizikalnu rehabilitaciju: obavlja zdravstveno-promotivni rad iz oblasti fizikalne
medicine; vanbolnike terapeutske i rehabilitacione postupke iz domena fizikalne medicine;
okupacione tretmane; testiranje i procjenu testova, sarauje sa drugim slubama s ciljem
unapreenja tretmana pacijenata.
Centar iz stava 1. ovog lana organizira se kao dio doma zdravlja.
Blie uvjete koje mora ispunjavati centar iz stava 1. ovog lana, kao i nain njegovog organiziranja
propisuje pravilnikom federalni ministar.

Ustanova za hitnu medicinsku pomo

lan 90.
Ustanova za hitnu medicinsku pomo je zdravstvena ustanova koja provodi mjere hitne
medicinske pomoi i osigurava prijevoz oboljelih, stradalih i povrijeenih u odgovarajuu
zdravstvenu ustanovu i prua medicinsku pomo za vrijeme prijevoza.
Ustanova iz stava 1. ovog lana moe obavljati edukaciju zdravstvenih radnika iz oblasti urgentne
medicine, zbrinjavanja povrijeenih i naglo oboljelih kod kojih je dolo do ivotne ugroenosti,
kao i edukaciju o nainu obavljanja adekvatnog hitnog medicinskog transporta, pod uvjetom da
ima ugovor sa fakultetom zdravstvenog usmjerenja.
Ustanova iz stava 1. ovog lana moe se organizirati kao samostalna zdravstvena ustanova ili kao
dio doma zdravlja.
Uvjete, organizaciju i nain rada hitne medicinske pomoi utvrdit e pravilnikom federalni
ministar.
Ustanova za zdravstvenu njegu u kui

lan 91.
Ustanova za zdravstvenu njegu u kui je zdravstvena ustanova koja provodi zdravstvenu njegu i
rehabilitaciju bolesnika po uputama doktora medicine - porodinog lijenika.
Ustanova iz stava 1. ovog lana moe se organizirati kao samostalna zdravstvena ustanova ili kao
privatna praksa.
Blie uvjete koje mora ispunjavati ustanova iz stava 1. ovog lana, kao i nain njenog
organiziranja propisuje pravilnikom federalni ministar.
Apoteka
lan 92.
Apoteka je zdravstvena ustanova koja vri nabavku lijekova i medicinskih sredstava, skladitenje,
uvanje pod propisanim reimom, izdavanje i distribuciju lijekova i medicinskih sredstava, kao i
izradu galenskih i magistralnih pripravaka u skladu sa propisom o apotekarskoj djelatnosti.

http://www.advokatprnjavorac.com

Ustanova za palijativnu njegu

lan 93.
Ustanova za palijativnu njegu je socijalno-zdravstvena ustanova koja ima palijativni
interdisciplinarni tim, ambulantu za bol i palijativnu njegu.
Ustanova iz stava 1. ovog lana moe se organizirati kao samostalna ustanova.
Obavljanje zdravstvenih usluga u ustanovi iz stava 1. ovog lana ureuje se ugovorom izmeu
doma zdravlja ili bolnice i zavoda zdravstvenog osiguranja kantona.
Zdravstvene usluge palijativne njege i terapije bola mogu se obavljati i u zdravstvenim
ustanovama primarnog nivoa zdravstvene zatite i posebnim odjelima zdravstvenih ustanova
bolnikog nivoa zdravstvene zatite.

Zdravstvena zatita u ustanovama socijalne zatite

lan 94.
U ustanovama socijalne zatite koje zbrinjavanju djecu bez roditelja, djecu za koju se roditelji ne
brinu, socijalno zaputenu djecu, tjelesno i duevno oteenu djecu, odrasle osobe, te nemone i
stare osobe, mjere zdravstvene zatite provode se putem domova zdravlja, odnosno zdravstvenih
radnika u privatnoj praksi.
Obavljanje primarne zdravstvene zatite iz stava 1. ovog lana obavezno se ureuje ugovorom
izmeu doma zdravlja, odnosno privatnog zdravstvenog radnika i zavoda zdravstvenog
osiguranja kantona.
U ustanovama socijalne zatite koje zbrinjavanju osobe zavisne o tuoj pomoi, kojima je
potrebna zdravstvena njega i rehabilitacija, prema uputama i pod strunim nadzorom doktora
medicine, osiguravaju se mjere zdravstvene zatite u skladu sa uvjetima u pogledu prostora,
opreme i kadra koji propisuje kantonalni ministar.
Trokove zdravstvene zatite iz stava 3. ovog lana iznad utvrenog zdravstvenog standarda snosi
ustanova socijalne zatite.
Zdravstvene ustanove sekundarne zdravstvene zatite
Poliklinika

lan 95.
Poliklinika je zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalistiko-konsultativna zdravstvena
zatita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija, osim bolnikog lijeenja.
Poliklinika se osniva kao samostalna zdravstvena ustanova ili kao dio bolnice.
Kada se poliklinika osniva kao samostalna zdravstvena ustanova djelatnost se mora obavljati
najmanje u dvije ordinacije razliitih ili istih specijalistikih ili subspecijalistikih djelatnosti,
odnosno u jednoj ordinaciji specijalistike, odnosno subspecijalistike djelatnosti i laboratoriju.

http://www.advokatprnjavorac.com

Poliklinika mora za svaku svoju registriranu djelatnost, primiti u radni odnos, u punom radnom
vremenu najmanje jednog doktora medicine, odnosno doktora stomatologije specijalistu
odgovarajue grane specijalnosti zavisno od djelatnostima poliklinike.
Ako poliklinika ima medicinsko-biohemijski laboratorij mora primiti u radni odnos, u punom
radnom vremenu najmanje jednog doktora medicine specijalistu medicinske biohemije ili jednog
diplomiranog inenjera medicinske laboratorijske dijagnostike.
Centar za dijalizu

lan 96.

Centar za dijalizu obavlja dijagnostiku i lijeenje pacijenata kroz tretman hemodijalize i


peritonalne dijalize.
Centar iz stava 1. ovog lana moe se organizirati kao samostalna zdravstvena ustanova, dio
doma zdravlja ili dio bolnice.
Blii uvjeti u pogledu prostora, kadra i medicinsko-tehnike opreme za osnivanje i organizaciju
rada zdravstvenih ustanova koje obavljaju djelatnost dijalize, kategorizacija dijaliznih centara i
postupak njihove verifikacije, kategorizacija zdravstvenih usluga, radnih timova u dijaliznim
centrima, edukacija uposlenih u dijaliznim centrima, kategorizacija medicinsko-tehnike opreme u
dijaliznim centrima, sadraj standardnog seta lijekova i potronog materijala za dijalizu, uvjeti
zdravstvene ispravnosti vode za dijalizu, te provoenje strunog nadzora nad radom dijaliznih
centara utvruju se pravilnikom federalnog ministra.

Bolnica

lan 97.
Bolnica je zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost dijagnostike, lijeenja, medicinske
rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika, te osigurava boravak i prehranu bolesnika.
Djelatnost iz stava 1. ovog lana obavlja se u opim, specijalnim, kantonalnim i u univerzitetskimklinikim bolnicama.

lan 98.

Opa bolnica je zdravstvena ustanova koja obavlja najmanje djelatnosti hirurgije, interne
medicine, pedijatrije, te ginekologije i poroajnog i ima posteljne, dijagnostike i druge
mogunosti prilagoene svojoj namjeni.
Izuzetno, opa bolnica iz stava 1. ovog lana moe obavljati i tercijarnu zdravstvenu zatitu iz

http://www.advokatprnjavorac.com

djelatnosti za koju je registrirana, ako ispunjava uvjete za tercijarnu zdravstvenu zatitu utvrene
ovim zakonom, kao i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, te ako je za obavljanje ove
djelatnosti verifikovana od Federalnog ministarstva.

lan 99.

Specijalna bolnica je zdravstvena ustanova za specijalistiko-konsultativno i bolniko lijeenje


odreenih bolesti ili odreenih dobnih grupa stanovnitva, koja osim uvjeta iz lana 102. ovog
zakona ima posteljne, dijagnostike i druge mogunosti prilagoene svojoj namjeni.
Izuzetno, specijalna bolnica iz stava 1. ovog lana moe obavljati i tercijarnu zdravstvenu zatitu
iz djelatnosti za koju je registrirana, ako ispunjava uvjete za tercijarnu zdravstvenu zatitu
utvrene ovim zakonom, kao i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, te ako je za
obavljanje ove djelatnosti verifikovana od Federalnog ministarstva.

lan 100.

Za podruje jednog ili vie kantona moe se organizirati i kantonalna bolnica koja, pored uvjeta
predvienih za opu i specijalnu bolnicu, ispunjava posteljne, dijagnostike i druge uvjete
utvrene kantonalnim zakonom.
Izuzetno, kantonalna bolnica iz stava 1. ovog lana moe obavljati i tercijarnu zdravstvenu zatitu
iz djelatnosti za koju je registrirana, ako ispunjava uvjete za tercijarnu zdravstvenu zatitu
utvrene ovim zakonom, kao i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, te ako je za
obavljanje ove djelatnosti verifikovana od Federalnog ministarstva.

lan 101.

Univerzitetsko-klinika bolnica je bolnica koja obavlja tercijarnu zdravstvenu zatitu iz vie od


polovine registriranih specijalistikih djelatnosti, struno usavravanje, dodiplomsku i
postdiplomsku nastavu, kao i nauno-istraivaki rad za djelatnosti za koje je osnovana.
Organizacioni dijelovi bolnice iz stava 1. ovog lana su klinike koje obavljaju tercijarnu
zdravstvenu zatitu iz odreenih specijalistikih djelatnosti, struno usavravanje, dodiplomsku i
postdiplomsku nastavu, kao i nauno-istraivaki rad za djelatnosti za koje je osnovana.
Odredbe l. 104. i 105. ovog zakona koje se odnose na sticanje naziva univerzitetska bolnica,
shodno se primjenjuju i na univerzitetsko-klinike bolnice iz stava 1. ovog lana.

lan 102.

http://www.advokatprnjavorac.com

Bolnica u svom sastavu mora imati najmanje jedinice za:


- specijalistiko-konsultativnu djelatnost,
- radioloku, laboratorijsku i drugu dijagnostiku,
- anesteziju i reanimaciju,
- snabdijevanje lijekovima i medicinskim proizvodima - bolnika apoteka,
- transfuzioloku djelatnost u skladu sa propisom o krvi i krvnim sastojcima,
- urgentno zbrinjavanje.
Bolnica iz stava 1. ovog lana mora imati osiguranu:
- medicinsku rehabilitaciju,
- patologiju,
- citoloku, mikrobioloku i biohemijsku dijagnostiku,
- mrtvanicu.
Ukoliko bolnica nema vlastite slube iz stava 2. alineje 1., 2. i 3. ovog lana moe ugovoriti
obavljanje ovih djelatnosti sa zdravstvenom ustanovom koja ispunjava uvjete predviene
zakonom za obavljanje navedenih djelatnosti i ima odobrenje nadlenog organa, a za obavljanje
djelatnosti iz stava 2. alineja 4. ovog lana moe ugovoriti sa ovlatenim pravnim osobam.

lan 103.

Bolnica moe obavljati nauno-istraivaku djelatnost u djelatnostima za koje je registrirana u


skladu sa zakonom.

lan 104.

Bolnica moe dobiti status univerzitetske bolnice koji dodjeljuje javni univerzitet na prijedlog
Federalnog ministarstva, uz prethodno pribavljeno miljenje fakulteta zdravstvenog usmjerenja,
ako se u bolnici provodi nastava u okviru univerzitetskog obrazovanja.
Status univerzitetske bolnice iz stava 1. ovog lana dodjeljuje se sa rokom vaenja od pet godina.
Nastava iz stava 1. ovog lana moe se provoditi po prethodno pribavljenoj saglasnosti
federalnog ministra za obrazovanje i nauku i federalnog ministra.
Bolnica iz stava 1. ovog lana moe obavljati i specijalistiki, odnosno subspecijalistiki sta
zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika, uz uvjet da ispunjava uvjete propisane ovim
zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, te pribavi odobrenje za obavljanje
ovog staa od federalnog ministra.

lan 105.
Uvjete koje moraju ispunjavati bolnice za dodjelu naziva univerzitetske bolnice utvrdit e
pravilnikom federalni ministar, uz saglasnost federalnog ministra za obrazovanje i nauku.
Sticanjem, odnosno gubitkom uvjeta za naziv univerzitetske bolnice, te dodjelom odgovarajueg

http://www.advokatprnjavorac.com

naziva zdravstvenoj ustanovi ili njenom dijelu ne prenose se osnivaka prava nad zdravstvenom
ustanovom.

Ljeilite

lan 106.

Ljeilite je zdravstvena ustanova u kojoj se prirodnim ljekovitim izvorima provodi preventivna


zdravstvena zatita, specijalistika i bolnika rehabilitacija.
Ljeilite je duno u toku koritenja prirodnih ljekovitih izvora pratiti njegova ljekovita svojstva i
najmanje jednom u etiri godine izvriti ponovno ispitivanje njegove ljekovitosti u odgovarajuoj
zdravstvenoj ustanovi.
Ljeilite moe pruati zdravstvene usluge u turizmu u skladu sa posebnim propisima.
Zavod

lan 107.

Zavod je specijalizirana zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalistiko-konsultativna


zdravstvena zatita, uz posebnu djelatnost medicinske tehnologije, kao i odreena medicinska
ispitivanja.
Zdravstvene ustanove tercijarne zdravstvene zatite

lan 108.

Zdravstvene ustanove tercijarne zdravstvene zatite su one zdravstvene ustanove koje ispunjavaju
uvjete u pogledu prostora, opreme i kadra, kao i primijenjenih tehnologija za obavljanje
najsloenijih oblika zdravstvene zatite iz specijalistiko-konsultativnih i bolnikih zdravstvenih
djelatnosti, koje e se blie urediti pravilnikom iz lana 42. ovog zakona.

lan 109.

http://www.advokatprnjavorac.com

S ciljem osiguranja kontinuiranosti zdravstvene zatite iz lana 22. ovog zakona, zdravstvene
ustanove primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zatite uspostavljaju jedinstven sistem
upuivanja pacijenata sa jednog na druge nivoe zdravstvene zatite.
Sistem iz stava 1. ovog lana obuhvata razmjenu informacija i to sa nivoa primarne zdravstvene
zatite, o zdravstvenom stanju pacijenta sa podacima o prirodi bolesti ili zdravstvenog problema
zbog kojeg se obratio izabranom zdravstvenom timu ili izabranom doktoru medicine i poduzetim
mjerama, a sa sekundarnog, odnosno tercijarnog nivoa zdravstvene zatite o izvrenim
pregledima, nalazima i poduzetim mjerama lijeenja, ukljuujui i detaljna uputstva za daljnje
lijeenje.
U sluaju da se pacijentu na nivou primarne zdravstvene zatite ne moe pruiti adekvatna i
blagovremena zdravstvena zatita, zdravstvena ustanova, odnosno izabrani zdravstveni tim ili
izabrani doktor medicine upuuje tog pacijenta u odgovarajuu zdravstvenu ustanovu, odnosno
odgovarajuem specijalisti u zdravstvenu ustanovu na sekundarnom nivou zdravstvene zatite, ili,
izuzetno, u zdravstvenu ustanovu na tercijarnom nivou zdravstvene zatite radi pregleda, lijeenja
i davanja odgovarajueg miljenja i uputstva za daljnje lijeenje na nivou primarne zdravstvene
zatite.
Bolnice i druge zdravstvene ustanove sekundarnog nivoa zdravstvene zatite, ili lijenik
specijalista kojem je graanin upuen sa nivoa primarne zdravstvene zatite, mogu tog graanina
uputiti na tercijarni nivo zdravstvene zatite gdje se pruaju najsloeniji oblici zdravstvene zatite
iz odreenih specijalistikih djelatnosti.

IX. ZDRAVSTVENE USTANOVE U KOJIMA SE IZVODI NASTAVA

lan 110.

Obrazovanje studenata i uenika za potrebe zdravstva vre fakulteti i kole zdravstvenog


usmjerenja.
U bolnicama koje imaju status univerzitetske bolnice organizira se nastava za studente fakulteta
zdravstvenog usmjerenja, dodiplomska i postdiplomska nastava.
Dio nastave koji se odnosi na porodinu medicinu, djelatnost slubi u zajednici, javno zdravstvo,
medicina rada, bolesti ovisnosti izvodi se u zavodima za javno zdravstvo, zavodima za medicinu
rada, zavodima za bolesti ovisnosti i domovima zdravlja koji ispunjavaju uvjete propisane
pravilnikom iz lana 105. stav 1. ovog zakona.
Odobrenje za izvoenje nastave u zdravstvenim ustanovama iz stava 3. ovog lana, te dobijanje
statusa nastavni zavod, odnosno nastavna zdravstvena ustanova, dodjeljuje javni univerzitet na
prijedlog Federalnog ministarstva, a uz prethodno pribavljeno miljenje fakulteta zdravstvenog
usmjerenja.

lan 111.

Nastavnici zdravstveni radnici koji izvode nastavu u zdravstvenim ustanovama za potrebe


fakulteta zdravstvenog usmjerenja mogu zasnovati istovremeno radni odnos sa jednom
http://www.advokatprnjavorac.com

zdravstvenom ustanovom i jednim fakultetom zdravstvenog usmjerenja na nain da u svakoj


ustanovi, odnosno fakultetu zdravstvenog usmjerenja obavljaju poslove sa nepunim radnim
vremenom tako da njihovo puno radno vrijeme bude usaglaeno sa radnim vremenom utvrenim
propisima o radu.
Zdravstvena ustanova i fakultet zdravstvenog usmjerenja ugovorom ureuju pitanja iz radnog
odnosa u izvoenju nastave.
Nain obavljanja poslova sa nepunim radnim vremenom pri izvoenju nastave zdravstvenih
radnika iz stava 1. ovog lana pravilnikom propisuje federalni ministar za obrazovanje i nauku, uz
saglasnost federalnog ministra.

lan 112.
Fakultet zdravstvenog usmjerenja moe u skladu sa ovim zakonom osnovati unutranje
organizacijske cjeline u kojima se obavlja zdravstvena djelatnost za potrebe fakultetske nastave.
Ispunjenost uvjeta za obavljanje zdravstvene djelatnosti iz stava 1. ovog lana utvruje Federalno
ministarstvo.
Federalni ministar pravilnikom utvruje uvjete prostora, opreme i kadra za obavljanje
zdravstvene djelatnosti za potrebe fakultetske nastave, uz saglasnost federalnog ministra za
obrazovanje i nauku.
Za obavljanje zdravstvene djelatnosti iz stava 1. ovog lana fakultet zdravstvenog usmjerenja
moe ostvarivati sredstva ugovorom sa nadlenim zavodom zdravstvenog osiguranja kantona.

X. FEDERALNI I KANTONALNI ZDRAVSTVENI


ZAVODI

lan 113.

Federalni i kantonalni zdravstveni zavodi su zdravstvene ustanove koje obavljaju djelatnost iz


lana 43. ovog zakona.
Federalni zdravstveni zavodi su: Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i
Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine.
Kantonalni zdravstveni zavodi su: Zavod za javno zdravstvo kantona, Zavod za medicinu rada
kantona, Zavod za bolesti ovisnosti kantona i Zavod za sportsku medicinu kantona.
Kantonalnim propisima moe se regulirati i osnivanje i rad drugih zavoda na kantonalnom nivou.
Federalni i kantonalni zdravstveni zavodi u kojima se izvodi nastava i koji su nastavna baza
fakulteta zdravstvenog usmjerenja imaju pravo na dodatak svom nazivu nastavni zavodi.

lan 114.

http://www.advokatprnjavorac.com

Za vrenje svojih funkcija federalni i kantonalni zavodi finansiraju se iz budeta Federacije,


odnosno budeta kantona, kao i drugih izvora finansiranja propisanih u l. 61. i 62. ovog zakona.

Federalni zdravstveni zavodi

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine

lan 115.

Federalni zavod za javno zdravstvo je zdravstvena ustanova za obavljanje javno-zdravstvene


djelatnosti na teritoriji Federacije.

lan 116.

Federalni zavod za javno zdravstvo obavlja sljedee poslove:


- predlae i provodi zdravstveno-statistika istraivanja u svrhu praenja, procjene i analize
zdravstvenog stanja stanovnitva, kao i organizacije zdravstvene zatite,
- predlae i provodi populaciona istraivanja u svrhu praenja, analize i ocjene zdravstvenog
ponaanja, prisutnosti populacionih faktora rizika i faktor rizika iz ivotne okoline, kao i drugih
faktora iji su rizici po zdravlje prepoznati,
- predlae razvoj politika za zdravlje i planira, predlae i uestvuje u provoenju mjera za
ouvanje i unapreenje zdravlja stanovnitva,
- predlae program mjera zdravstvene zatite,
- uestvuje u izradi nomenklature usluga i poslova zdravstvene djelatnosti,
- planira, predlae, prati i evaluira specifinu zdravstvenu zatitu mladih, naroito u osnovnim i
srednjim kolama, te na fakultetima,
- prati i evaluira provoenje preventivno-promotivnih programa, te drugih mjera zdravstvene
zatite,
- priprema, prati i evaluira programe zatite zdravlja rizinih grupa stanovnitva i stanovnitva sa
posebnim potrebama,
- prati i analizira epidemioloko stanje, predlae, organizira, provodi i evaluira preventivne i
protivepidemijske mjere u skladu sa propisima o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti,
- planira i vri centralnu distribuciju vakcina, nadzire i evaluira provoenje obaveznih imunizacija,
- planira i nadzire provedbu preventivnih i protivepidemijskih mjera dezinfekcije, dezinsekcije i
deratizacije,
- prati i ocjenjuje zdravstveno stanje uposlenika na izvorima jonizirajueg zraenja, prati i
ocjenjuje radioloku ispravnost vode, namirnica i graevinskog materijala, te vri monitoring
radioaktivnosti biosfere,
- obavlja poslove radioloko-hemijsko-bioloke zatite u sluaju akcidenta,

http://www.advokatprnjavorac.com

- vri kontrolu, demontau i skladitenje zatvorenih izvora zraenja,


- obavlja mikrobioloku djelatnost od interesa za Federaciju,
- prati, analizira, prouava i ocjenjuje zdravstvenu ispravnost vode za pie, vode za dijalizu, vode
za rekreaciju, povrinske i otpadne vode, stanje vodosnabdijevanja na terenu, zdravstvene
ispravnosti ivotnih namirnica i predmeta ope upotrebe, kao i onih namijenjenih
meunarodnom prometu,
- predlae i provodi aktivnosti na unapreenju sistema zdravstvene sigurnosti proizvodnje i
prometa ivotnih namirnica, vode i predmeta ope upotrebe u cilju smanjenja rizika od
obolijevanja i drugih tetnih posljedica po zdravlje,
- ispituje, prati, analizira i ocjenjuje uticaj faktora okoline na zdravlje ljudi, te predlae i uestvuje
u provoenju mjera za spreavanje njihovih tetnih djelovanja,
- planira, predlae i provodi aktivnosti na uspostavi, razvoju i upravljanju zdravstvenoinformacijskim sistemom,
- uestvuje u edukaciji zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u dodiplomskom i
postiplomskom obrazovanju kao nastavna baza fakulteta zdravstvenog usmjerenja, pod uvjetom
da ima zakljuen ugovor sa fakultetom zdravstvenog usmjerenja,
- planira, organizira i provodi djelatnost kontinuirane medicinske edukacije i kontinuiranog
profesionalnog razvoja u sektoru zdravstva,
- provodi struna i nauna istraivanja iz oblasti javnog zdravstva,
- vodi populacione registre o oboljenjima za teritoriji Federacije, te nadzire prikupljanje podataka i
koordinira rad ostalih registara u zdravstvu,
- prikuplja podatke i vodi evidencije iz oblasti bolesti ovisnosti (ukljuujui duhan, alkohol i
psihoaktivne droge),
- daje prethodno miljenje federalnom ministru na posebne programe mjera za suzbijanje i
spreavanje bolesti ovisnosti,
- uestvuje u organizaciji i provedbi trajne edukacije zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika
u oblasti suzbijanja i lijeenja bolesti ovisnosti,
- bavi se izdavanjem raznih oblika publikacija iz djelokruga svog rada,
- obavlja i druge poslove na zahtjev Federalnog ministarstva i kantonalnih ministarstava
zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja Federacije i kantona, te drugih pravnih i fizikih lica,
- sarauje sa svim drugim uesnicima u sistemu javnog zdravlja, naroito sa zdravstvenim
ustanovama i drugim oblicima zdravstvene slube kao i sa nevladinim organizacijama.
Federalni zavod za javno zdravstvo pored poslova iz stava 1. ovog lana obavlja i sljedee
poslove:
- koordinira i prati struni rad zavoda za javno zdravstvo i drugih zdravstvenih ustanova koje
obavljaju javno-zdravstvenu djelatnost,
- daje struno miljenje o opravdanosti osnivanja, proirenja, promjene ili prestanka rada
zdravstvene ustanove u skladu sa l. 56., 58. i 60. ovog zakona,
- utvruje potrebne mjere i uestvuje u odgovoru na zahtjeve u cilju sanacije javno-zdravstvenih
posljedica nakon prirodnih nepogoda i nesrea izazvanih ljudskim aktivnostima u saradnji sa
drugim ustanovama.
lan 117.
Federalni zavod za javno zdravstvo pored poslova iz lana 116. ovog zakona obavlja i poslove:
- ispitivanja materija opasnih po zdravlje i ivot ljudi u vodi, rijekama, moru, biljnom i
ivotinjskom svijetu, hrani za ljude i ivotinje, u redovnim uvjetima, u vanrednim dogaajima ili
pri sumnji na vanredni dogaaj i predlae mjere zatite,
- planiranja i nadziranja provoenja mjera zatite ivota i zdravlja ljudi od tetnog djelovanja
otrovnih materija pri redovnom koritenju, odnosno u sluajevima vanrednog dogaaja ili pri
sumnji na vanredni dogaaj,
- dopunskog strunog osposobljavanja za rad sa otrovnim materijama, kao i provjeru dopunske
http://www.advokatprnjavorac.com

strune osposobljenosti, iji plan i program podlijee saglasnosti federalnog ministra,


- poslove iz oblasti medicine rada, kao i bolesti ovisnosti koji su od interesa za Federaciju u
skladu sa lanom 121. stav 2. i lanom 124. stav 3. ovog zakona.

Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine

lan 118.

Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalni


zavod za transfuzijsku medicinu) je zdravstvena ustanova koja obavlja transfuzijsku djelatnost na
teritoriji Federacije u skladu sa propisom o krvi i krvnim sastojcima.
Federalni zavod za transfuzijsku medicinu pored poslova iz stava 1. ovog lana:
- oblikuje doktrinu i usklauje primjenu standarda u prikupljanju krvi i krvnih sastojaka,
laboratorijskim ispitivanjima, preradi, uvanju, distribuciji, transportovanju krvnih sastojaka i
lijekova proizvedenih iz krvi i njihovoj klinikoj primjeni,
- koordinira promociju i organizaciju davanja krvi sa Crvenim kriom Federacije,
- usklauje i nadzire struni rad u transfuzijskim centrima i odsjecima za transfuziju,
- provodi kontrolu kvaliteta rada, reagensa i preparata u transfuziologiji.
Uvjeti, organizacija i nain obavljanja transfuzijske djelatnosti ureeni su propisom iz stava 1.
ovog lana.

Kantonalni zdravstveni zavodi

Zavod za javno zdravstvo kantona

lan 119.

Zavod za javno zdravstvo kantona je zdravstvena ustanova koja obavlja javno-zdravstvenu


djelatnost za podruje kantona.
Zavod iz stava 1. ovog lana obavlja sljedee poslove:
- predlae programe zdravstvene zatite iz djelokruga svog rada,
- provodi zdravstveno-statistika istraivanja u cilju praenja, procjene i analize zdravstvenog
stanja stanovnitva, kao i organizacije i rada zdravstvenih ustanova za podruje kantona,
- prati, ocjenjuje i analizira zdravstveno stanje stanovnitva, kao i organizaciju i rad zdravstvenih
ustanova na podruju kantona,
- planira, organizira i provodi aktivnosti promocije zdravlja i zdravstvenog odgoja stanovnitva,
- uestvuje u planiranju, predlaganju i provoenju mjera za spreavanje, rano otkrivanje i

http://www.advokatprnjavorac.com

suzbijanje hroninih masovnih bolesti, ukljuujui i bolesti ovisnosti,


- prati, analizira i ocjenjuje uticaj okoline i hrane na zdravstveno stanje stanovnitva na podruju
kantona, te predlae mjere za unapreenje stanja u oblasti,
- provodi preventivnoodgojne mjere zdravstvene zatite u osnovnim i srednjim kolama, kao i
fakultetima za podruje kantona,
- koordinira, usklauje i struno povezuje rad zdravstvenih ustanova za podruje kantona,
kontinuirano provodi mjere higijensko-epidemioloke zatite i nadzora sa epidemiolokom
analizom stanja na podruju kantona i provodi protivepidemijske mjere, te nadzire provoenje
obaveznih imunizacija,
- obavlja raspodjelu obaveznih vakcina zdravstvenim ustanovama na primarnom nivou
zdravstvene zatite na podruju kantona,
nadzire provedbu mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, te provodi preventivne i
protivepidemijske postupke dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije za podruje kantona,
obavlja sanitarnu hemijsku i sanitarnu mikrobioloku dijagnostiku djelatnost,
- uestvuje u izradi i provedbi pojedinih programa zdravstvene zatite u vanrednim prilikama,
struno-metodoloki nadzire i usmjerava rad higijensko-epidemiolokih slubi na podruju
kantona,
- sarauje sa drugim zdravstvenim ustanovama na podruju kantona, kao i sa nadlenim organima
lokalne samouprave i drugim ustanovama i organizacijama od znaaja za unapreenje javnog
zdravlja.
Zavod za javno zdravstvo kantona pored poslova iz stava 2. ovog lana moe obavljati i sljedee
poslove:
- planira, organizira i provodi djelatnost kontinuirane medicinske edukacije i kontinuiranog
profesionalnog razvoja u sektoru zdravstva,
- izrauje, implementira i evaluira projekte u oblasti zdravstva i zdravstvene zatite,
- provodi obuku zaposlenih za sticanje osnovnih znanja o higijeni ivotnih namirnica i predmeta
ope upotrebe, kao i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu ivotnih namirnica
i predmeta ope upotrebe,
- vri hemijske, bakterioloke, seroloke, toksikoloke i virusoloke preglede i ispitivanja u vezi sa
proizvodnjom i prometom ivotnih namirnica, vode, zraka i predmeta ope upotrebe, kao i
preglede u vezi sa dijagnostikom zaraznih i nezaraznih bolesti,
- ispituje zdravstvenu ispravnost vode za pie, vode za dijalizu, vode za rekreaciju, povrinske i
otpadne vode, stanje vodosnabdijevanje, te zdravstvenu ispravnost ivotnih namirnica i predmeta
ope upotrebe,
- provodi mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije,
- predlae i provodi aktivnosti na unapreenju sistema zdravstvene sigurnosti proizvodnje i
prometa ivotnih namirnica, vode i predmeta ope upotrebe u cilju smanjenja rizika od
obolijevanja i drugih tetnih posljedica po zdravlje,
- provodi zdravstveni nadzor nad kliconoama, uposlenim i drugim osobama u skladu sa
propisima o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti,
- daje struno miljenje o opravdanosti osnivanja, proirenja, promjene ili prestanka rada
zdravstvene ustanove u skladu sa l. 56., 58. i 60. ovog zakona,
- vri sanitarne preglede uposlenih koji se obavezno provode radi zatite stanovnitva od zaraznih
bolesti, zatite potroaa, odnosno korisnika,
- uestvuju u provoenju vanjske provjere kvaliteta strunog rada u drugim zdravstvenim
ustanovama i privatnoj praksi,
- bavi se izdavanjem raznih oblika publikacija iz djelokruga svog rada,
- obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom.

Zavod za medicinu rada kantona


http://www.advokatprnjavorac.com

lan 120.

Zavod za medicinu rada kantona je zdravstvena ustanova za obavljanje djelatnosti specifine


zdravstvene zatite radnika na podruju kantona.
Djelatnost medicine rada obuhvaa zatitu i ouvanje zdravlja radnika u sigurnoj i zdravoj radnoj
okolini.
Zavod za medicinu rada kantona koordinira i struno nadzire sve zdravstvene ustanove koje
provode specifinu zdravstvenu zatitu radnika na podruju kantona za koje su osnovani.
Za obavljanje specifine zdravstvene zatite radnika iz l. 35. i 36. ovog zakona moe se osnovati
i zdravstvena ustanova za specifinu zdravstvenu zatitu radnika.

lan 121.

Zavod za medicinu rada kantona obavlja sljedee poslove:


- provodi statistika istraivanja iz oblasti medicine rada,
- planira, predlae i provodi mjere za ouvanje i unapreenje zdravlja radnika,
- organizira i provodi specifinu zdravstvenu zatitu u cilju prevencije i osiguranja zdravlja na
radu,
- ispituje i verifikuje profesionalne bolesti kao i povrede na radu,
- vodi registar priznatih profesionalnih bolesti u skladu sa preporukama Komisije Evropske unije,
te provodi statistiku obradu tih profesionalnih bolesti u skladu sa Evropskom statistikom
(ESOD),
- prati i prouava povrede na radu u skladu sa Evropskom statistikom povreda na radu (ESAW),
te pojavu i uzroke invalidnosti uzrokovanih profesionalnim bolestima i povredama na radu za
podruje za koje je zavod osnovan,
- oblikuje doktrinu, standarde i metode rada pri ocjenjivanju zdravstvene sposobnosti i praenju
zdravstvenog stanja uposlenika na poslovima sa posebnim uvjetima rada, vozaa svih vrsta
motornih vozila, pomoraca, zrakoplovnog osoblja i drugih uposlenika u prometu,
utvruje jedinstvenu metodologiju i postupke u programiranju, planiranju i provoenju mjera
prevencije i sigurnosti na radu,
- ispituje nove zdravstvene tehnologije, kao i primjenu novih metoda prevencije, dijagnostike,
lijeenja i rehabilitacije u oblasti medicine rada,
- prati savremena dostignua u oblasti organizacije medicine rada i predlae mjere za unapreenje
i razvoj u oblasti medicine rada,
- izuava sve faktore profesionalnih rizika i vri njihovu identifikaciju, kvalifikaciju i procjenu u
oblasti profesionalne patologije i toksikologije,
- uestvuje u dopunskom strunom osposobljavanju zdravstvenih i nezdravstvenih uposlenika iz
oblasti medicine rada,
- prua strunu pomo u izradi propisa iz ove oblasti i nadzire provoenje programa mjera
specifine zdravstvene zatite,
- prua strunu pomo poslodavcima, sindikatima, ustanovama i fizikim licima ovlatenim za
obavljanje poslova zatite zdravlja i sigurnosti na radu, kao i organima uprave iz svog djelokruga
rada,
- sarauje sa zdravstvenim ustanovama svih nivoa zdravstvene zatite,
http://www.advokatprnjavorac.com

- obavlja i druge poslove u oblasti zatite zdravlja na radu, u skladu sa posebnim propisima.
Poslovi iz stava 1. ovog lana, koji su od interesa za Federaciju, mogu biti dodijeljeni za
obavljanje Federalnom zavodu za javno zdravstvo.
Obim i vrsta poslova medicine rada od interesa za Federaciju kao i finansiranje obavljanja
poslova iz stava 2. ovog lana odreuje se posebnom odlukom Vlade Federacije BiH, a na
usaglaen prijedlog federalnog ministra i federalnog ministra finansija.

lan 122.

Zavod za medicinu rada kantona moe izvoditi i nastavu iz oblasti medicine rada ako ima
ugovoreni odnos sa fakultetom zdravstvenog usmjerenja.
Odobrenje za izvoenje nastave u zavodu za medicinu rada, te dobijanje statusa nastavni zavod
dodjeljuje javni univerzitet na prijedlog federalnog ministra, a uz prethodno pribavljeno miljenje
fakulteta zdravstvenog usmjerenja.
Zavod za medicinu rada kantona i zdravstvene ustanove za specifinu zdravstvenu zatitu radnika
za obavljanje poslova iz l. 15. i 121. ovog zakona, ostvaruju prihode putem ugovora o pruanju
programa mjera specifine zdravstvene zatite radnika sa poslodavcem, privrednim drutvima i
drugim pravnim licima.

Zavod za bolesti ovisnosti kantona

lan 123.
Zavod za bolesti ovisnosti kantona je specijalizirana zdravstveno-socijalna ustanova koja se bavi
prevencijom, lijeenjem i rehabilitacijom ovisnika.
lan 124.

Zavod za bolesti ovisnosti kantona obavlja sljedee poslove:


- stacionarnu i ambulantno-polikliniku zdravstvenu zatitu sa rehabilitacijom ovisnika,
prevenciju, dijagnostiku, rehabilitaciju i socijalnu reintegraciju ovisnika,
- provodi edukacije i supstitucione programe lijeenja prema pravilima struke i standardima SZO,
- vodi registar ovisnika,
- ostvaruje saradnju sa drugim zdravstvenim ustanovama, a posebno drugim specijaliziranim
zdravstvenim i socijalnim ustanovama za bolesti ovisnosti,
- organizira struna savjetovanja, seminare, javne tribine i druge aktivnosti od znaaja za
ostvarivanje djelatnosti zavoda,
- provodi istraivaki rad na polju bolesti ovisnosti,
- organizira i/ili provodi programe smanjenja tete za osobe koje injektiraju droge,
- obavlja i druge poslove u oblasti bolesti ovisnosti u skladu sa posebnim propisima.

http://www.advokatprnjavorac.com

Zavod za bolesti ovisnosti kantona moe izvoditi i nastavu iz oblasti bolesti ovisnosti ako ima
ugovorni odnos sa fakultetom zdravstvenog usmjerenja.
Poslovi iz stava 1. ovog lana, koji su od interesa za Federaciju, mogu biti dodijeljeni za
obavljanje Federalnom zavodu za javno zdravstvo.
Obim i vrsta poslova u vezi sa bolestima ovisnosti od interesa za Federaciju, kao i finansiranje
obavljanja poslova iz stava 3. ovog lana odreuje se posebnom odlukom Vlade Federacije BiH, a
na usaglaen prijedlog federalnog ministra i federalnog ministra finansija.

Zavod za sportsku medicinu kantona

lan 125.

Zavod za sportsku medicinu kantona je zdravstvena ustanova koja moe biti osnovana za
obavljanje specifine zdravstvene zatite sportistima za podruje jednog ili vie kantona (u
daljnjem tekstu: Zavod sportske medicine).
Zavod sportske medicine koordinira i struno nadzire sve sportsko-medicinske institucije koje
provode specifinu zdravstvenu zatitu sportista na podruju kantona za koji se osniva.

lan 126.

Zavod sportske medicine obavlja sljedee poslove:


- planira, predlae i provodi mjere za ouvanje i unapreenje zdravlja sportista i uesnika u
sportskoj rekreaciji,
- provodi preventivnu zdravstvenu zatitu svih registriranih sportista putem kontrolnih,
periodinih i sistematskih specijalistikih ljekarskih pregleda,
- specijalistiku kurativnu zdravstvenu zatitu, lijeenje i rehabilitaciju oboljelih i povrijeenih
sportista,
- izrauje i predlae doktrinu, standarde i metode rada u zdravstvenom odabiru i praenju
zdravstvenog stanja sportista po pojedinim sportskim granama na podruju kantona za koji se
osniva,
- vodi registar specifinih oboljenja i povreda u sportu,
- vodi nauno-istraivaki rad iz oblasti sportske medicine,
- vri edukaciju medicinskih kadrova iz sportske medicine,
- vri ocjenu stanja zdravlja i daje saglasnost za aktivno bavljenje sportom i sportskom
rekreacijom,
- prati vrhunska dostignua sportista kroz specifina testiranja i uestvuje u pripremanju sportista
za velika sportska takmienja (svjetska prvenstva, olimpijske i mediteranske igre),
sarauje sa zdravstvenim ustanovama svih nivoa zdravstvene zatite,
- vri meusobno struno i funkcionalno povezivanje i usklauje primjenu jedinstvene
metodologije rada.
Zavod sportske medicine i jedinice sportske medicine ostvaruju prihode putem ugovornih

http://www.advokatprnjavorac.com

obaveza o pruanju programa mjera specifine zdravstvene zatite sportista sa sportskim


organizacijama, ustanovama i drugim pravnim licima.

XI. REFERALNI CENTAR

lan 127.

Referalni centar moe biti zdravstvena ili dio zdravstvene ustanove koja ispunjava uvjete za
obavljanje najsloenijih oblika zdravstvene zatite.
Zdravstvena ustanova koja vri funkciju referalnog centra pored osnovne djelatnosti obavlja
poslove vezane uz primjenu i praenje jedinstvene doktrine i metodologije u dijagnostici i terapiji
pojedinih bolesti, u prevenciji i rehabilitaciji i koja se svojim inovativnim pristupom i realizacijom
razvojnih projekata izdvaja od drugih zdravstvenih ustanova iste djelatnosti.
Referalni centar odreene zdravstvene djelatnosti vodea je zdravstvena ili dio zdravstvene
ustanove sa kojom se porede sve druge zdravstvene ustanove iste djelatnosti.

lan 128.

Referalni centar obavlja naroito sljedee poslove:


_ prati, prouava i unapreuje stanje u oblasti za koju je osnovan,
prua struno-metodoloku pomo edukacijom i drugim oblicima diseminacije znanja u oblasti za
koju je osnovan,
- utvruje doktrinarne kriterije za dijagnostiku, lijeenje i rehabilitaciju, kao i prevenciju pojedinih
bolesti,
- daje ocjene i miljenja za metode, postupke i programe rada iz dijela zdravstvene zatite za koju
je osnovan,
- uestvuje u planiranju, praenju i procjeni istraivanja i poticanju primjene rezultata istraivanja
u oblasti za koju je osnovan,
- prati struno usavravanje zdravstvenih radnika.
Za obavljanje poslova iz stava 1. ovog lana referalnom centru se ne osiguravaju dodatna
sredstva.
Struni stavovi referalnog centra postaju obavezni kada ih u formi uputstva donese federalni
ministar u skladu sa svojim nadlenostima utvrenim propisima o organizaciji organa uprave u
Federaciji Bosne i Hercegovine.
Za isto medicinsko podruje moe se odrediti samo jedan referalni centar.

lan 129.

http://www.advokatprnjavorac.com

Utvrivanje ispunjenosti uvjeta za dodjelu naziva referalni centar obavlja Federalno ministarstvo
na osnovu podnesenog dokumentovanog zahtjeva zdravstvene ustanove.
Nakon provedenog postupka iz stava 1. ovog lana rjeenje o dodjeli naziva referalni centar
donosi federalni ministar sa rokom vaenja od pet godina raunajui od dana objave rjeenja u
Slubenim novinama Federacije BiH.
Rjeenje doneseno u smislu stava 2. ovog lana je konano u upravnom postupku i protiv njega
se moe pokrenuti upravni spor u skladu sa propisima o upravnim sporovima.
Rjeenje o odreivanju referalnog centra objavljuje se u "Slubenim novinama Federacije BiH".
Kriterije za dodjelu naziva referalnog centra propisat e pravilnikom federalni ministar.

XII. PROCJENA ZDRAVSTVENIH TEHNOLOGIJA

lan 130.

U provoenju zdravstvene zatite zdravstvena ustanova i privatna praksa dune su primjenjivati


nauno dokazane, provjerene i sigurne zdravstvene tehnologije u prevenciji, dijagnostici, lijeenju
i rehabilitaciji.
Pod zdravstvenim tehnologijama, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se sve zdravstvene
metode i postupci koji se mogu koristiti u cilju unapreivanja zdravlja ljudi, u prevenciji,
dijagnostici i lijeenju bolesti, povreda i rehabilitaciji, koji obuhvataju sigurne, kvalitetne i efikasne
lijekove i medicinska sredstva, medicinsku opremu, medicinske procedure, medicinske software
kao uvjete za pruanje zdravstvene zatite.
Procjenu zdravstvenih tehnologija iz stava 2. ovog lana vri Federalno ministarstvo na osnovu
analize medicinskih, etikih, drutvenih i ekonomskih posljedica i efekata razvijanja, irenja ili
koritenja zdravstvenih tehnologija u pruanju zdravstvene zatite.
Radi procjene zdravstvenih tehnologija federalni ministar obrazuje komisiju za procjenu
zdravstvenih tehnologija kao struno tijelo.
lanovi komisije za procjenu zdravstvenih tehnologija su istaknuti zdravstveni radnici i strunjaci
iz drugih oblasti koji su dali znaajan doprinos u razvoju i istraivanju odreenih oblasti medicine,
stomatologije, odnosno farmacije, primjeni i razvoju zdravstvenih tehnologija, odnosno u
obavljanju zdravstvene djelatnosti, uz ravnopravnu zastupljenost oba spola.
Mandat lanova komisije za procjenu zdravstvenih tehnologija traje etiri godine.
Komisija za procjenu zdravstvenih tehnologija donosi poslovnik o svom radu na koji saglasnost
daje federalni ministar.
Nain uvoenja novih zdravstvenih tehnologija u zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi,
kao i postupak odobravanja koritenja zdravstvenih tehnologija blie se ureuje pravilnikom
federalnog ministra.
lan 131.

Komisija za procjenu zdravstvenih tehnologija:


- prati, koordinira i usaglaava razvoj zdravstvenih tehnologija u Federaciji;
usaglaava razvoj zdravstvenih tehnologija u Federaciji sa meunarodnim standardima i
iskustvima;
http://www.advokatprnjavorac.com

- vri procjenu postojeih i utvruje potrebe za uvoenjem novih zdravstvenih tehnologija


potrebnih za pruanje zdravstvene zatite koja je zasnovana na dokazima o kvalitetu, sigurnosti i
efikasnosti metoda i postupaka zdravstvene zatite;
- daje miljenje o odreivanju prioriteta za nabavku medicinske opreme, kao i za investiciono
ulaganje u zdravstvene ustanove;
- obavlja druge poslove po nalogu federalnog ministra.
Komisija za procjenu zdravstvenih tehnologija u postupku procjene zdravstvenih tehnologija koje
se zasnivaju na primjeni medicinske opreme sa izvorima jonizujuih zraenja pribavlja miljenje
nadlene dravne agencije za radijacionu i nuklearnu sigurnost.
Sredstva za rad komisije za procjenu zdravstvenih tehnologija osiguravaju se u budetu
Federacije.
Visinu nadoknade za rad komisije iz stava 3. ovog lana rjeenjem utvruje federalni ministar.

lan 132.

Zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa podnosi zahtjev Federalnom ministarstvu za


izdavanje dozvole za koritenje novih zdravstvenih tehnologija.
Pod novim zdravstvenim tehnologijama, u smislu lana 130. ovog zakona, podrazumijevaju se i
zdravstvene tehnologije koje se po prvi put uvode za koritenje u zdravstvenim ustanovama i
privatnim praksama u Federaciji, odnosno za odreene nivoe zdravstvene zatite, kao i
zdravstvene tehnologije koje po prvi put koristi odreena zdravstvena ustanova, odnosno
privatna praksa.
Komisija za procjenu zdravstvenih tehnologija daje miljenje rukovodei se novim tehnologijama
iz oblasti medicine koje se primjenjuju u drugim visoko razvijenim zemljama, ija je nauna
prihvatljivost potvrena u medicinskoj praksi tih zemalja, kao i zdravstvenim tehnologijama koje
se razvijaju u Bosni i Hercegovini i ija je nauna prihvatljivost potvrena u medicinskoj praksi u
Bosni i Hercegovini, a mogu se primjenjivati u provoenju zdravstvene zatite u Federaciji.
Komisija iz stava 3. ovog lana priznaje ISO certifikate za proizvode, odnosno dokaze o kvalitetu
kao i dokaze o oznaci "CE", to je potvrda njihovog kvaliteta, efikasnosti i sigurnosti, kao i druge
nalaze koje izdaju nadlena meunarodna, dravna i federalna tijela iz ove oblasti, te certifikat
nadlene komore o certifikovanju zdravstvenih radnika za upravljanje novim zdravstvenim
tehnologijama.
Na osnovu miljenja komisije za procjenu zdravstvenih tehnologija, Federalno ministarstvo
rjeenjem izdaje dozvolu za koritenje novih zdravstvenih tehnologija u zdravstvenoj ustanovi,
odnosno privatnoj praksi, te vodi registar izdatih dozvola.
Rjeenje iz stava 5. ovog lana konano je u upravnom postupku i protiv njega moe se pokrenuti
upravni spor.

lan 133.
Zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa ne moe koristiti nove zdravstvene tehnologije
bez dozvole za koritenje novih zdravstvenih tehnologija izdatih od Federalnog ministarstva u
skladu sa ovim zakonom.
Ako zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa koristi nove zdravstvene tehnologije bez
dozvole za koritenje novih zdravstvenih tehnologija, Federalno ministarstvo donosi rjeenje o
zabrani koritenja novih zdravstvenih tehnologija.
http://www.advokatprnjavorac.com

Rjeenje iz stava 2. ovog lana konano je u upravnom postupku i protiv njega moe se pokrenuti
upravni spor.

XIII. ZAKUP ZDRAVSTVENIH USTANOVA

lan 134.

Zdravstvena ustanova moe dio svojih zdravstvenih i nezdravstvenih kapaciteta (prostor i


oprem) izdati u zakup (u daljnjem tekstu: jedinica zakupa) ukoliko to ne remeti obavljanje njene
registrirane djelatnosti.
Upravni odbor zdravstvene ustanove svake kalendarske godine utvruje viak prostora u kojem
se obavlja zdravstvena djelatnost, kao i viak nezdravstvenog prostora.
Odluka upravnog odbora zdravstvene ustanove iz stava 2. ovog lana donosi se uz prethodno
pribavljeno pozitivno miljenje kantonalnog ministra za zdravstvene ustanove primarne
zdravstvene zatite i kantonalne zdravstvene zavode, odnosno uz pozitivno miljenje federalnog
ministra za zdravstvene ustanove bolnike zdravstvene zatite i federalne zdravstvene zavode.
Blie uvjete i postupak davanja u zakup kapaciteta zdravstvenih ustanova, kao i vrstu kapaciteta
zdravstvenih ustanova koji se mogu dati u zakup pravilnikom utvruje federalni ministar.

lan 135.

Jedinica zakupa treba initi funkcionalnu cjelinu koja u pogledu prostorija, medicinsko-tehnike i
druge opreme udovoljava uvjetima propisanim pravilnikom kojim se reguliraju uvjeti za
obavljanje privatne prakse.

lan 136.

Nakon pribavljenog miljenja nadlenog ministra zdravstva i odluke upravnog odbora


zdravstvene ustanove iz lana 134. st. 2. i 3. ovog zakona, direktor zdravstvene ustanove raspisuje
javni oglas kojim oglaava prikupljanje ponuda za davanje u zakup jedinica zakupa u skladu sa
ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona, kao i propisima o javnim
nabavkama Bosne i Hercegovine.
Odluku o poetku davanja u zakup jedinica zakupa donosi direktor zdravstvene ustanove.
Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u vezi sa ugovorom o zakupu jedinice zakupa
koje nije ureeno ovim zakonom ili propisom iz stava 1. ovog lana primjenjuju se propisi o
obligacionim odnosima.

http://www.advokatprnjavorac.com

XIV. ZDRAVSTVENI RADNICI I ZDRAVSTVENI SARADNICI

lan 137.

Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u


vidu zanimanja pruaju zdravstvenu zatitu stanovnitvu, uz obavezno potivanje moralnih i
etikih naela zdravstvene struke.
Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, stomatolokom, farmaceutskom ili
farmaceutsko-biohemijskom fakultetu, fakultetu zdravstvenih studija i u srednjim kolama
zdravstvenog usmjerenja.
Obaveza je zdravstvenih radnika da pri pruanju zdravstvene zatite postupaju prema pravilima
zdravstvene struke, na nain da svojim postupcima ne ugroze ivot i zdravlje ljudi.
Zdravstveni radnici mogu se osigurati od odgovornosti za tetu koju bi mogli poiniti
obavljanjem zdravstvene djelatnosti.
Ustanova u kojoj su uposleni zdravstveni radnici moe se osigurati od odgovornosti za tetu koju
bi mogli poiniti zdravstveni radnici uposleni u ovoj ustanovi u obavljanju zdravstvene
djelatnosti.

lan 138.

Zdravstveni radnici duni su uvati kao profesionalnu tajnu sve to znaju o zdravstvenom stanju
pacijenta.
Na uvanje profesionalne tajne obavezni su i drugi radnici u zdravstvu koji za nju saznaju u
vrenju svojih dunosti, te studenti fakulteta zdravstvenog usmjerenja i uenici kola
zdravstvenog usmjerenja prilikom obavljanja praktine nastave u zdravstvenim ustanovama.
Na uvanje profesionalne tajne obavezne su i sve druge osobe koje u vrenju svojih dunosti
dou do podataka o zdravstvenom stanju pacijenta.
Povreda uvanja profesionalne tajne tea je povreda obaveze iz radnog odnosa.
Izuzetno od odredbe stava 3. ovog lana, osobe iz st. 1. i 2. ovog lana obavezne su podatke o
zdravstvenom stanju pacijenta saopiti na zahtjev nadlenog ministarstva zdravstva, drugih
organa dravne uprave u skladu sa posebnim propisima, nadlene komore ili u krivinom,
odnosno parninom postupku kada su pozvani u svojstvu svjedoka u skladu sa propisima o
krivinom, odnosno parninom postupku.

lan 139.

http://www.advokatprnjavorac.com

Nadleni zdravstveni radnik duan je uredno voditi medicinsku dokumentaciju u skladu sa


zakonom i evidentirati sve medicinske mjere koje su poduzete nad pacijentom, a posebno
anamnezu, dijagnozu, dijagnostike mjere, terapiju i rezultat terapije, kao i savjete date pacijentu.
Nain voenja, uvanja, prikupljanja i raspolaganja medicinskom dokumentacijom uredit e se
pravilnikom koji donosi federalni ministar na prijedlog Federalnog zavoda za javno zdravstvo.
Odredbe ovog lana shodno se primjenjuju i na zdravstvene saradnike koji uestvuju u dijelu
zdravstvene zatite.
Prilikom obrade osobnih podataka i posebnih kategorija podataka iz medicinske dokumentacije,
osobe iz st. 1. i 3. ovog lana duna su primjenjivati propis o zatiti osobnih podataka.

lan 140.

Na prava i dunosti zdravstvenih radnika, te druga pitanja u vezi sa obavljanjem djelatnosti


zdravstvenih radnika koja nisu ureena ovim zakonom primjenjivat e se odredbe posebnih
zakona o profesijama u zdravstvu.

lan 141.

Zdravstveni saradnici su osobe koje nisu zavrile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a rade u
zdravstvenim ustanovama i uestvuju u dijelu zdravstvene zatite.
Zdravstveni saradnici imaju pravo i obavezu struno se usavravati radi odravanja i unapreenja
kvaliteta zdravstvene zatite.
Plan strunog usavravanja zdravstvenih saradnika svake kalendarske godine donosi zdravstvena
ustanova, odnosno privatna praksa u skladu sa registriranom djelatnosti kao i prioritetima razvoja.
Sadraj i nain strunog usavravanja zdravstvenih saradnika pravilnikom utvruje federalni
ministar.

lan 142.

Zdravstveni radnici sa zavrenim fakultetom zdravstvenog usmjerenja, odnosno srednjom


kolom zdravstvenog usmjerenja obavezni su nakon zavrenog obrazovanja obaviti pripravniki
sta u trajanju od est mjeseci.
Pripravniki sta je organizirani oblik strunog osposobljavanja zdravstvenih radnika za
samostalan rad koji se obavlja pod nadzorom.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, doktori medicine, doktori stomatologije, magistri farmacije i
osobe sa zavrenim fakultetom zdravstvenih studija koji su studij medicine, studij stomatologije,
studij farmacije i zdravstveni studij obavili po bolonjskom procesu ne obavljaju pripravniki sta.
lan 143.

http://www.advokatprnjavorac.com

Pripravnik zasniva radni odnos na odreeno vrijeme radi obavljanja pripravnikog staa.
Pripravniki sta ili njegov dio moe se obavljati u obliku volontiranja u skladu sa zakonom.
Zdravstvene ustanove obavezne su primati zdravstvene radnike na pripravniki sta prema
kriterijima koje e odrediti federalni ministar.
Pripravniki sta ili njegov dio zdravstveni radnici mogu obavljati kod zdravstvenog radnika
visoke strune spreme koji obavlja privatnu praksu najmanje pet godina prema kriterijima koje e
odrediti federalni ministar.
lan 144.

Pripravniki sta obavlja se u zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi koje ispunjavaju uvjete
prostora, opreme i kadra i to ako:
- imaju organizacione jedinice prema zahtjevima pojedinog dijela pripravnikog programa
zdravstvenog usmjerenja,
- u toj organizacionoj jedinici u punom radnom vremenu radi zdravstveni radnik sa poloenim
strunim ispitom koji ima vii, a najmanje isti stepen strune spreme zdravstvenog usmjerenja,
- organizaciona jedinica ima potrebnu medicinsko-tehniku opremu i prostor za uspjeno
provoenje programom predvienog osposobljavanja prema zahtjevima savremene medicine.
Rjeenjem federalnog ministra utvruje se ispunjenost uvjeta u zdravstvenim ustanovama,
odnosno privatnoj praksi u kojima se obavlja pripravniki sta zdravstvenih radnika.
Rjeenje iz stava 2. ovog lana je konano u upravom postupku i protiv njega se moe pokrenuti
upravni spor.

lan 145.

Nakon obavljenog pripravnikog staa zdravstveni radnici koji su zavrili fakultet zdravstvenog
usmjerenja polau struni ispit pred ispitnom komisijom Federalnog ministarstva, a zdravstveni
radnici koji su zavrili srednju kolu zdravstvenog usmjerenja pred ispitnom komisijom
kantonalnog ministarstva.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, zdravstveni radnici koji su zavrili fakultet zdravstvenog
usmjerenja po bolonjskom procesu odmah nakon zavrenog obrazovanja mogu pristupiti
polaganju strunog ispita pred ispitnom komisijom Federalnog ministarstva.

lan 146.

Federalni ministar moe pripravniki sta obavljen u inozemstvu priznati u cijelosti ili djelimino,
ako program pripravnikog staa proveden u inozemstvu bitno ne odstupa od programa koji su
vaei na teritoriji Federacije.
Federalni ministar rjeenjem utvruje priznavanje pripravnikog staa iz stava 1. ovog lana koje

http://www.advokatprnjavorac.com

je konano u upravnom postupku i protiv kojeg se moe pokrenuti upravni spor.


Nakon izdatog rjeenja iz stava 2. ovog lana federalni ministar, na zahtjev kandidata, moe
priznati i poloen struni ispit u inozemstvu, izuzev osnova ustavnog sistema Bosne i
Hercegovine i Federacije, kao i organizacije zdravstvene zatite i zdravstvenog osiguranja u
Federaciji, ukoliko on bitno ne odstupa od programa polaganja strunog ispita u Federaciji.
Federalni ministar rjeenjem utvruje priznavanje strunog ispita iz stava 3. ovog lana koje je
konano u upravnom postupku i protiv kojeg se moe pokrenuti upravni spor.
Federalni ministar e pravilnikom urediti uvjete i nain priznavanja pripravnikog staa i strunog
ispita zdravstvenih radnika koji je obavljen i poloen u inozemstvu.

lan 147.

Zdravstveni radnici se nakon poloenog strunog ispita obavezno upisuju kod nadlene komore
u registar zdravstvenih radnika i time stiu pravo na izdavanje licence.

lan 148.

Licenca je javna isprava koju izdaje nadlena komora nakon dobijanja uvjerenja o poloenom
strunom ispitu sa rokom vaenja od est godina i obnavlja se u skladu sa ovim zakonom,
propisom nadlene federalne komore kojim se utvruje zajedniki sadraj strunog usavravanja,
rokovi i postupak provjere strunosti koje je zdravstveni radnik ostvario u okviru strunog
usavravanja.
Licencom iz stava 1. ovog lana zdravstveni radnik stie pravo samostalnog obavljanja poslova u
svojoj struci.
Postupak izdavanja licence od nadlene komore, kao i sadraj i izgled licence iz stava 1. ovog
lana utvruje se pravilnikom federalnog ministra.
Zdravstveni radnik obavlja poslove svoje profesije samo u okviru svog strunog naziva
odreenog licencom izdatom od nadlene komore.

lan 149.

Nadlena komora oduzima zdravstvenom radniku licencu, ako:


- kandidat ne zadovoljava prilikom obnavljanja licence,
- nadlena komora odredi tu mjeru kao najstrou kaznu zbog krenja etikih principa struke,
- dopunski rad obavlja suprotno odredbama ovog zakona.

lan 150.

http://www.advokatprnjavorac.com

Federalni ministar pravilnikom propisuje:


- sadraj i nain provoenja pripravnikog staa,
- uvjete koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i privatna praksa kod kojih zdravstveni
radnici provode pripravniki sta,
- sadraj i obim strune prakse dodiplomskog studija medicine, stomatologije, farmacije i
zdravstvenog studija zavrenog po bolonjskom procesu, a koji je ekvivalentan pripravnikom
stau za doktore medicine, doktore stomatologije, magistre farmacije i osobe sa zavrenim
fakultetom zdravstenih studija koji su studij medicine, stomatologije, farmacije, kao i zdravstveni
studij zavrile po predbolonjskom procesu,
- sadraj, program i nain polaganja strunog ispita,
- sadraj i izgled uvjerenja o poloenom strunom ispitu.

lan 151.

Zdravstveni radnici imaju pravo i obavezu struno se usavravati radi odravanja i unapreivanja
kvaliteta zdravstvene zatite.
Struno usavravanje zdravstvenih radnika iz stava 1. ovog lana, osim specijalizacije i
subspecijalizacije, obuhvata i posebne oblike strunog usavravanja kroz kontinuirano praenje i
usvajanje savremenih znanja i vjetina iz pojednih oblasti, a kojim se osigurava i unapreuje
kvalitet zdravstvene zatite.
Plan strunog usavravanja zdravstvenih radnika svake kalendarske godine donosi zdravstvena
ustanova, odnosno privatna praksa u skladu sa registriranom djelatnosti, kao i prioritetima
razvoja.
Federalni ministar pravilnikom utvruje plan i program posebnih oblika strunog usavravanja
zdravstvenih radnika, kao i nain obavljanja strunog usavravanja, te sadraj i izgled certifikata o
obavljenom strunom usavravanju.

lan 152.

Znanje iz zdravstvenog menadmenta moe se stei putem edukacije iz zdravstvenog


menadmenta, specijalizacije iz zdravstvenog menadmenta, kao i postdiplomske nastave iz
zdravstvenog menadmenta na ovlatenim fakultetima.
Organizacija i provoenje edukacije iz zdravstvenog menadmenta i specijalizacije iz
zdravstvenog menadmenta je u nadlenosti Federalnog ministarstva.
Obavljanje odreenih strunih poslova iz oblasti edukacije i specijalizacije iz stava 2. ovog lana
Federalno ministarstvo moe povjeriti zavodima za javno zdravstvo u Federaciji, drugim
zdravstvenim ustanovama, medicinskim i drugim ovlatenim fakultetima u skladu sa propisima o
organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Plan i program edukacije iz zdravstvenog menadmenta, kao i specijalizacije iz zdravstvenog
menadmenta, nain obavljanja edukacije i specijalizacije iz zdravstvenog menadmenta, uvjeti
koje moraju ispuniti zdravstvene ustanove, odnosno fakulteti kojima se povjerava javno
ovlatenje za obavljanje odgovarajuih strunih poslova, te nain njihove verifikacije od
Federalnog ministarstva, javno oglaavanje edukacije, odnosno specijalizacije iz zdravstvenog
menadmenta, mogunost uenja na daljinu blie se ureuju propisom federalnog ministra.
http://www.advokatprnjavorac.com

lan 153.

Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici sa visokom strunom spremom mogu se specijalizirati


u odreenoj grani zdravstvene djelatnosti, te odreenim granama subspecijalizacije.
Grane specijalizacije, trajanje i program specijalizacija i subspecijalizacija pravilnikom utvruje
federalni ministar.

lan 154.

Specijalizacija se moe odobriti zdravstvenom radniku i zdravstvenom saradniku koji imaju izdato
odobrenje za samostalan rad te koji su u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi koja dodjeljuje
specijalizaciju ili imaju privatnu praksu ili rade kod zdravstvenog radnika visoke strune spreme
privatne prakse koji dodjeljuje specijalizaciju i imaju najmanje godinu dana radnog iskustva u
struci nakon poloenog strunog ispita.
Zdravstvenom radniku i zdravstvenom saradniku iz stava 1. ovog lana koji nisu u radnom
odnosu u zdravstvenoj ustanovi niti imaju privatnu praksu, odnosno ne rade kod zdravstvenog
radnika visoke strune spreme privatne prakse federalni ministar moe odobriti specijalizaciju za
potrebe nadlenog ministarstva zdravstva, dravnog odnosno Federalnog ministarstva ili organa
dravne ili federalne uprave, fakulteta zdravstvenog usmjerenja, pravnih lica koja obavljaju
nauno-istraivaku djelatnost, pravnih lica koja obavljaju proizvodnju i promet lijekova i
medicinskih sredstava, zavoda zdravstvenog osiguranja.
Odobrenje za specijalizaciju, odnosno subspecijalizaciju daje federalni ministar na osnovu
godinjeg plana potrebnih specijalizacija i subspecijalizacija koji donosi na prijedlog kantonalnih
ministarstava zdravstva.
Za odobrenje specijalizacije, odnosno subspecijalizacije koje odobrava federalni ministar
zdravstvenim radnicima i zdravstvenim saradnicima iz stava 2. ovog lana nije potrebno
utvrivanje godinjeg plana specijalizacija i subspecijalizacija.
Godinji prijedlog specijalizacija, odnosno subspecijalizacija za podruje kantona kantonalna
ministarstva usaglaavaju sa zavodom za javno zdravstvo kantona i zavodom zdravstvenog
osiguranja kantona.
Odobrenje iz st. 3. i 4. ovog lana izdaje se rjeenjem protiv kojeg nije doputena alba, ve se
protiv tog rjeenja moe pokrenuti upravni spor.

lan 155.

Specijalizacije i subspecijalizacije mogu se obavljati na fakultetima zdravstvenog usmjerenja i


ovlatenim zdravstvenim ustanovama.
Federalni ministar pravilnikom utvruje:
- kriterije za prijem specijalizanata, odnosno subspecijalizanata,

http://www.advokatprnjavorac.com

- uvjete za zdravstvene ustanove i fakultete zdravstvenog usmjerenja u kojima se obavlja


specijalizantski, odnosno subspecijalizantski sta kao i postupak njihove verifikacije,
- nain obavljanja specijalizantskog, odnosno subspecijalizantskog staa,
- uvjete za obavljanje specijalizantskog, odnosno subspecijalizantskog staa u inozemstvu,
polaganja specijalistikog, odnosno subspecijalizantskog ispita odnosno ispita iz subspecijalizacije,
- nain i postupak priznavanja vremena provedenog na postdiplomskom studiju u
subspecijalizaciju,
- trokove obavljanja specijalizantskog, odnosno subspecijalizantskog staa i polaganja
specijalistikog, odnosno subspecijalistikog ispita.

lan 156.

U subspecijalistiki sta priznaje se vrijeme provedeno na postdiplomskom studiju u cijelosti ili


djelimino, ako teoretski program postdiplomskog studija odgovara teoretskom programu
subspecijalizacije.
Federalni ministar rjeenjem utvruje priznavanje vremena iz stava 1. ovog lana.
Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.

lan 157.

Nakon uspjeno zavrenog specijalistikog, odnosno subspecijalistikog staa kandidat polae


specijalistiki, odnosno subspecijalistiki ispit pred ispitnom komisijom i stie pravo na naziv
specijaliste odreene specijalnosti, odnosno naziv subspecijaliste odreene subspecijalizacije.
lanove ispitne komisije iz stava 1. ovog lana imenuje federalni ministar iz redova priznatih
strunjaka odreenih specijalnosti, prvenstveno iz redova nastavnika u nauno-nastavnom zvanju
redovnog profesora, vanrednog profesora ili docenta.
Federalni ministar utvruje listu ispitivaa za specijalistike i subspecijalistike ispite na prijedlog
ovlatenih zdravstvenih ustanova i fakulteta zdravstvenog usmjerenja.

lan 158.

Federalni ministar moe specijalizantski, odnosno subspecijalizantski sta obavljen u inozemstvu


priznati u cijelosti ili djelimino, ako program specijalizantskog, odnosno subspecijalizantskog
staa provedenog u inozemstvu bitno ne odstupa od programa vaeeg na teritoriji Federacije.
Federalni ministar rjeenjem utvruje priznavanje specijalizantskog, odnosno subspecijalizantskog
staa iz stava 1. ovog lana koje je konano u upravnom postupku i protiv kojeg se moe
pokrenuti upravni spor.
Nakon izdatog rjeenja iz stava 2. ovog lana federalni ministar, na zahtjev kandidata, moe
priznati i poloen specijalistiki, odnosno subspecijalistiki ispit u inozemstvu ukoliko on bitno

http://www.advokatprnjavorac.com

ne odstupa od programa polaganja specijalistikog, odnosno subspecijalistikog ispita u


Federaciji.
Federalni ministar rjeenjem utvruje priznavanje specijalistikog, odnosno subspecijalistikog
ispita iz stava 3. ovog lana koje je konano u upravnom postupku i protiv kojeg se moe
pokrenuti upravni spor.
Federalni ministar pravilnikom e urediti uvjete i nain priznavanja specijalizantskog, odnosno
subspecijalizantskog staa, kao i nain priznavanja specijalistikog, odnosno subspecijalistikog
ispita obavljenog i poloenog u inozemstvu.

lan 159.

Strani dravljani mogu specijalizirati pod uvjetima utvrenim ugovorom izmeu Federacije,
odnosno kantona i strane zemlje na osnovu meunarodnih ugovora u koje su ukljuene i
specijalizacije ili putem posebnih ugovora koje zakljui Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i
Hercegovine sa stranim radnicima ili organizacijama.
Strani dravljanin moe zapoeti specijalizaciju uz dokaz o zavrenom fakultetu zdravstvenog
usmjerenja, a koji je nostrificiran od nadlenog dravnog organa, o poznavanju bosanskog jezika,
hrvatskog jezika i srpskog jezika i o osiguranom plaanju svih trokova specijalizantskog staa i
polaganja specijalistikog ispita.
Federalni ministar pravilnikom blie ureuje nain i postupak odobravanja specijalizacije,
odnosno subspecijalizacije, kao i nain polaganja specijalistikog, odnosno subspecijalistikog
ispita za stranog dravljanina.

lan 160.

Dravljani Bosne i Hercegovine sa prebivalitem na teritoriji Federacije mogu na osobni zahtjev


zatraiti od Federalnog ministarstva odobrenje specijalizacije, odnosno subspecijalizacije pri emu
snose trokove specijalizantskog, odnosno subspecijalizantskog staa, kao i trokove polaganja
specijalistikog, odnosno subspecijalistikog ispita.
Uz zahtjev iz stava 1. ovog lana prilae se dokaz o zavrenom fakultetu zdravstvenog
usmjerenja, uvjerenje o poloenom strunom ispitu, dokaz o godini dana radnog staa u struci, te
dokaz o osiguranom plaanju svih trokova specijalizantskog, odnosno subspecijalizantskog staa
i polaganje specijalistikog, odnosno subspecijalistikog ispita.
Federalni ministar pravilnikom blie ureuje nain i postupak odobravanja specijalizacije,
odnosno subspecijalizacije, kao i nain polaganja specijalistikog, odnosno subspecijalistikog
ispita u smislu ovog lana.

lan 161.

http://www.advokatprnjavorac.com

Doktorima medicine specijalistima, doktorima stomatologije specijalistima, magistrima farmacije


specijalistima, odnosno inenjerima medicinske biohemije specijalistima koji imaju deset godina
rada u svojstvu specijalista, te najmanje 10 objavljenih strunih radova i ostvarene uspjene
rezultate na strunom usavravanju zdravstvenih radnika, kao i praktian doprinos unapreenju
zdravstvene zatite moe se dodijeliti naziv primarijusa.
Prijedlog za dodjelu naziva primarijusa za svaku kalendarsku godinu donosi komisija koju
imenuje federalni ministar iz redova istaknutih strunjaka iz oblasti medicine, stomatologije i
farmacije.
Odluku o dodjeli naziva primarijusa na osnovu prijedloga iz stava 2. ovog lana donosi federalni
ministar.
Federalni ministar e pravilnikom regulirati blie uvjete za osobe koje konkuriu za dodjelu
naziva primarijusa, kao i kriterije i postupak za dodjelu naziva primarijusa.

XV. PRIVATNA PRAKSA

lan 162.

Privatnu praksu moe samostalno obavljati zdravstveni radnik sa visokom strunom spremom
pod sljedeim uvjetima:
- ima odgovarajue obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, poloen struni ispit, a za
specijalistike ordinacije i odgovarajui specijalistiki ispit te licencu izdatu od nadlene komore;
- dravljanin je Bosne i Hercegovine sa prebivalitem na teritoriji Federacije;
- radno je sposoban za obavljanje privatne prakse;
- potpuno je poslovno sposoban;
- pravomonom sudskom presudom ili odlukom drugog nadlenog organa nije mu izreena
mjera sigurnosti ili zatitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zatite, odnosno zatitna mjera
udaljenja dok te mjere traju;
- nije u radnom odnosu, odnosno ne obavlja drugu samostalnu djelatnost;
- raspolae odgovarajuim prostorom;
- raspolae odgovarajuom medicinsko-tehnikom opremom;
- pribavio je pozitivno miljenje nadlene komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse.

lan 163.
Doktor medicine i doktor stomatologije obavljaju privatnu praksu u privatnim ordinacijama,
magistri farmacije u privatnim apotekama, a diplomirani inenjeri medicinske biohemije u
privatnim medicinsko-biohemijskim laboratorijama.
U privatnim ordinacijama iz stava 1. ovog lana moe se organizirati priruni laboratorij za
osnovne laboratorijske pretrage.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, doktor stomatologije moe pored privatne ordinacije
osnovati zubotehniki laboratorij za potrebe obavljanja privatne prakse koja mu je odobrena i u
koji je duan uposliti u punom radnom vremenu, odgovarajui broj zubnih tehniara sa
poloenim strunim ispitom.

http://www.advokatprnjavorac.com

lan 164.

Zdravstveni radnici sa zavrenim fakultetom zdravstvenih studija, kao i zdravstveni radnici vie ili
srednje strune spreme mogu obavljati privatnu praksu iz svoje strune spreme i to:
- diplomirana medicinska sestra - tehniar,
- diplomirani inenjer medicinsko-laboratorijske dijagnostike,
- diplomirani inenjer medicinske radiologije,
- diplomirani sanitarni inenjer,
- diplomirani fizioterapeut,
- medicinska sestra tehniar svih profila,
- zubni tehniari.
Zdravstveni radnici iz stava 1. ovog lana moraju imati odgovarajue obrazovanje zdravstvenog
usmjerenja, poloen struni ispit, te ispunjavati uvjete iz lana 162. stav 1. ta. od 2. do 9. ovog
zakona.
Medicinske sestre - tehniari opeg smjera iz stava 1. ovog lana poslove zdravstvene njege
bolesnika obavljaju samostalno.
Medicinske sestre - tehniari i zubni tehniari iz stava 1. ovog lana poslove privatne prakse
obavljaju prema uputama i strunom nadzoru doktora medicine ili doktora stomatologije na nain
i pod uvjetima utvrenim posebnim ugovorom.
lan 165.

Zahtjev za obavljanje privatne prakse podnosi se nadlenom kantonalnom ministru koji


rjeenjem utvruje ispunjenost uvjeta za obavljanje privatne prakse iz l. 162. i 164. ovog zakona.
Federalni ministar pravilnikom utvruje uvjete za obavljanje privatne prakse.

lan 166.

Zdravstveni radnik ne moe zapoeti raditi u privatnoj praksi dok nadleni kantonalni ministar
rjeenjem ne utvrdi da su ispunjeni uvjeti za poetak rada.

lan 167.

Privatni zdravstveni radnici u svom nazivu istiu ime i prezime, adresu privatne prakse, oznaku
djelatnosti i radno vrijeme.

http://www.advokatprnjavorac.com

lan 168.

Zdravstveni radnici iz lana 163. ovog zakona mogu imati samo jednu ordinaciju, apoteku ili
medicinsko-biohemijski laboratorij, a zdravstveni radnici iz lana 164. ovog zakona samo jednu
privatnu praksu u svojoj struci.
Zdravstveni radnici iz stava 1. ovog lana obavljaju poslove privatne prakse osobno.
Zdravstveni radnik iz stava 1. ovog lana moe primiti u radni odnos jednog zdravstvenog
radnika iste struke u skladu sa djelatnosti za koju je registrirana privatna praksa.
U istoj ordinaciji, apoteci, odnosno medicinsko-biohemijskoj laboratoriji mogu obavljati privatnu
praksu dva tima zdravstvenih radnika iste struke u smjenskom radu.
Zdravstveni radnici iz lana 162. ovog zakona mogu obavljati privatnu praksu u timu sa jednim ili
vie zdravstvenih radnika srednje ili vie strune spreme.
Odobrenje za obavljanje privatne prakse predviene u st. 3., 4. i 5. ovog lana rjeenjem izdaje
nadleni kantonalni ministar.

lan 169.

Vie zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu mogu se udruiti u grupnu privatnu
praksu.
Uvjete za grupnu privatnu praksu pravilnikom utvruje federalni ministar.

lan 170.

Zdravstveni radnici sa visokom strunom spremom koji obavljaju privatnu praksu mogu u
zdravstvenim ustanovama obavljati poslove iz svoje struke na osnovu posebnog ugovora sa
zdravstvenom ustanovom.
Uvjete za obavljanje poslova iz stava 1. ovog lana pravilnikom ureuje federalni ministar.

lan 171.

Doktor medicine, odnosno doktor stomatologije privatne prakse koji obavlja djelatnost kao
izabrani doktor obavezan je u sluaju odsutnosti ili privremene obustave rada osigurati za
opredjeljene osigurane osobe zamjenu ugovorom sa drugim zdravstvenim radnikom iste struke i
specijalizacije koji obavlja privatnu praksu ili sa zdravstvenom ustanovom primarne zdravstvene
zatite koji e za to vrijeme umjesto njega pruati zdravstvenu zatitu tim osobama.
http://www.advokatprnjavorac.com

lan 172.

Zdravstveni radnici privatne prakse obavezni su:


pruati hitnu medicinsku pomo svim osobama u sklopu svoje strune spreme;
- na poziv nadlenog organa uestvovati u radu na spreavanju i suzbijanju zaraznih bolesti kao i
na zatiti i spaavanju stanovnitva u sluaju katastrofe;
- voditi zdravstvenu dokumentaciju i drugu evidenciju o osobama kojima pruaju zdravstvenu
zatitu i podnositi izvjetaj o tome nadlenoj zdravstvenoj ustanovi u skladu sa propisima o
evidencijama u djelatnosti zdravstva;
- vriti redovnu kontrolu sterilizacije i voditi evidenciju o tome;
- posjedovati anafilaktiki set sa ampulama ispravnog roka valjanosti;
- voditi redovnu kontrolu valjanosti lijekova i medicinskih sredstava koje primjenjuju u privatnoj
praksi;
- davati podatke o svom radu na zahtjev nadlenog organa;
- dostavljati izvjetaje o obraunu ukupnih sredstava u privatnoj praksi na zahtjev kantonalnog
ministarstva u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju.
Obaveze utvrene u stavu 1. ovog lana shodno se primjenjuju i na zdravstvene ustanove.

lan 173.

Zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu praksu mogu privremeno obustaviti rad.
Rad se moe privremeno obustaviti zbog bolesti, ako je zdravstveni radnik izabran ili imenovan
na stalnu dunost u odreenim organima vlasti, ako za taj rad prima plau ili ako se zaposli u
konzularnom ili diplomatskom predstavnitvu ili zbog drugog opravdanog razloga.
O toj injenici zdravstveni radnik obavezan je obavijestiti nadlenog kantonalnog ministra, ako je
odsutan vie od 30 radnih dana neprekidno u toku godine.
Zdravstveni radnik obavezan je podnijeti zahtjev za privremenom obustavom rada najkasnije u
roku od osam dana od isteka roka iz stava 3. ovog lana, odnosno u roku od tri dana od dana
prestanka razloga koji ga je u tome onemoguio.
Privremena obustava rada moe trajati najdue etiri godine.
Nadleni kantonalni ministar donosi rjeenje o privremenoj obustavi rada.

lan 174.
Pravo na obavljanje privatne prakse prestaje:
- odjavom;
- po sili zakona;
- rjeenjem nadlenog organa.
Rjeenje o prestanku obavljanja prakse donosi nadleni organ u skladu sa zakonom.

http://www.advokatprnjavorac.com

lan 175.

Pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje ako osoba koja ima odobrenje za rad:
- umre;
- izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova;
- izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelimino;
- izgubi odobrenje za samostalan rad;
- zasnuje radni odnos, odnosno pone obavljati drugu samostalnu djelatnost, osim u sluaju
obustave rada iz lana 173. stav 2. ovog zakona, ako je osoba izabrana ili imenovana na stalnu
dunost u odreenim organima vlasti, ako za taj rad prima plau ili ako se zaposli u konzularnom
ili diplomatskom predstavnitvu;
- izgubi pravo raspolaganja prostorom, odnosno odgovarajuom medicinsko-tehnikom
opremom;
- bude pravomonom sudskom presudom osuena na kaznu zatvora due od est mjeseci ili joj je
izreena zatitna mjera sigurnosti ili zatitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zatite.
Rjeenje o prestanku obavljanja privatne prakse po sili zakona donosi nadleni kantonalni
ministar.

lan 176.

Nadleni kantonalni ministar donosi rjeenje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne


prakse, ako se utvreni nedostaci u obavljanju poslova ne otklone u roku odreenom rjeenjem
nadlenog organa.
Nadleni kantonalni ministar moe donijeti rjeenje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne
prakse zdravstvenom radniku ako:
- ne ispunjava uvjete za obavljanje privatne prakse utvrene ovim zakonom i propisima
donesenim na osnovu ovog zakona;
- prestane raditi bez odobrenja nadlenog organa;
- ne obavlja poslove osobno ili ako koristi rad drugih osoba suprotno odobrenju i zakonu;
- ima vie od jedne ordinacije, apoteke ili medicinsko-biohemijskog laboratorija, odnosno jedne
privatne prakse u svojoj struci;
- reklamira svoj rad i svoju ordinaciju, apoteku ili medicinsko-biohemijski laboratorij, odnosno
privatnu praksu suprotno aktu koji donosi nadlena komora;
- na prijedlog nadlene komore.

lan 177.

Protiv rjeenja iz l. 165., 168., 173., 175. i 176. ovog zakona moe se izjaviti alba Federalnom
ministarstvu.
alba iz stava 1. ovog lana podnosi se putem nadlenog kantonalnog ministarstva u roku od 15
dana od dana prijema rjeenja.

http://www.advokatprnjavorac.com

lan 178.

Privatna praksa ne moe se obavljati u okviru djelatnosti iz lana 51. ovog zakona.
lan 179.

Zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu moe ostvariti prihode:


- putem ugovora sa zavodom zdravstvenog osiguranja kantona, ako poslove obavlja kao ugovorni
privatni zdravstveni radnik,
- putem dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja,
- putem proirenog zdravstvenog osiguranja,
-direktnom naplatom od pacijenta kojem nije izabrani zdravstveni radnik.
Cijene zdravstvenih usluga za poslove ugovornog privatnog zdravstvenog radnika odreuje zavod
zdravstvenog osiguranja kantona.
Maksimalnu cijenu zdravstvenih usluga za poslove privatne prakse u kojima zdravstveni radnik
koji obavlja privatnu praksu nije ugovorni privatni zdravstveni radnik, utvruje nadlena komora.
Cijene zdravstvenih usluga iz dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja odreuje drutvo za
osiguranje, uz prethodno pribavljeno miljenje nadlene komore.

lan 180.

Zabranjeno je oglaavanje, odnosno reklamiranje zdravstvenih usluga, struno-medicinskih


postupaka i metoda zdravstvene zatite, ukljuujui zdravstvene usluge, metode i postupke
alternativne medicine koje se obavljaju u privatnoj praksi u sredstvima javnog informiranja i na
drugim nosiocima oglasnih poruka koje su ureene zakonom kojim se regulira oblast reklamiranja
suprotno etikim principima, kao i strunim i naunim principima struke.
Dozvoljeno je oglaavanje naziva zdravstvene ustanove, odnosno naziva privatne prakse, sjedita,
djelatnosti koja je utvrena rjeenjem o ispunjenosti uvjeta za obavljanje zdravstvene djelatnosti,
kao i radnog vremena.
Rezultati u primjeni struno-medicinskih metoda i postupaka zdravstvene zatite mogu se
saoptavati samo na strunim i naunim skupovima i objavljivati u strunim i naunim asopisima
i publikacijama.
Odredbe ovog lana shodno se primjenjuju i na zdravstvenu ustanovu.

XVI. ORGANIZACIJA RADA I RADNO VRIJEME

lan 181.

http://www.advokatprnjavorac.com

Zdravstvene ustanove koje imaju status ugovorne zdravstvene ustanove obavezne su neprekidno
pruati zdravstvenu zatitu radom u jednoj, dvije ili vie smjena, dvokratnim radnim vremenom,
prilagoavanjem radnog vremena, pripravnou ili deurstvom u skladu sa potrebama
stanovnitva i oblicima pruanja zdravstvenih usluga.
Deurstvo je poseban oblik rada kada radnik mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi nakon
redovnog radnog vremena.
Deurstvo poinje iza prve ili druge smjene, a zavrava poetkom rada prve smjene.
Pripravnost je poseban oblik rada kada radnik ne mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi, ali
mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoi.
Naknada za rad u deurstvu i naknada za rad u pripravnosti, te radno vrijeme provedeno u
deurstvu i pripravnosti utvruje se na nain i pod uvjetima u skladu sa propisima o radu, kao i
granskim kolektivnim ugovorom za oblast zdravstva.
Rad po pozivu je poseban oblik rada kada radnik ne mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi,
ali se mora odazvati na poziv radi obavljanja djelatnosti.
Zdravstveni radnici ne smiju napustiti radno mjesto dok nemaju zamjenu, iako je njihovo radno
vrijeme zavreno, ako bi time bila dovedena u pitanje sigurnost pruanja zdravstvene zatite.
Poetak, zavretak i raspored radnog vremena zdravstvenih ustanova koje imaju status ugovorne
zdravstvene ustanove, kao i privatnih zdravstvenih radnika koji imaju status ugovornih privatnih
zdravstvenih radnika utvruje se kantonalnim propisom, uz prethodno miljenje nadlene
komore.

lan 182.

Zdravstvene ustanove utvruju opim aktom pruanje zdravstvene zatite i to:


- u hitnoj medicinskoj pomoi neprekidno 24 sata,
- u primarnoj zdravstvenoj djelatnosti organiziranjem rada u jednoj ili dvije smjene, dvokratnim
radnim vremenom, prilagoavanjem radnog vremena, te stalnom pripravnou i deurstvom
prema potrebama stanovnitva,
- duinu radnog vremena u ambulantama sa malim brojem gravitirajuih pacijenata u skladu sa
srazmjernim brojem registriranih pacijenata u odnosu na utvrene normative za jedan zdravstveni
tim,
- u specijalistiko-konsultativnoj zdravstvenoj djelatnosti organiziranjem rada u jednoj ili dvije
smjene, dvokratnim radnim vremenom, te prilagoavanjem radnog vremena prema potrebama
stanovnitva,
- u bolnikoj zdravstvenoj djelatnosti u jednoj ili vie smjena te posebnim uvjetima rada
(deurstvo i stalna pripravnost) prema potrebama stanovnitva i pojedinih oblika bolnikog
lijeenja u skladu sa mogunostima zdravstvene ustanove.

Dopunski rad zdravstvenih radnika

lan 183.

http://www.advokatprnjavorac.com

U skladu sa propisima o radu zdravstveni radnik uposlen u zdravstvenoj ustanovi u stalnom


radnom odnosu koji ispunjava uvjete propisane pravilnikom federalnog ministra, po
pribavljenom miljenju nadlene komore i uz prethodnu saglasnost poslodavca zdravstvene
ustanove u kojoj je uposleni u stalnom radnom odnosu, moe obavljati poslove svoje struke
dopunskim radom, ali ne due od jedne treine punog radnog vremena i to:
- u javnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je uposleni u stalnom radnom odnosu,
- u drugoj zdravstvenoj ustanovi u svim oblicima vlasnitva,
- kod zdravstvenog radnika iste specijalnosti koji obavlja registriranu privatnu praksu.
Obavljanje dopunskog rada iz stava 1. ovog lana odobrava direktor zdravstvene ustanove u
kojoj je zdravstveni radnik u stalnom radnom odnosu u skladu sa svojim nadlenostima iz
propisa o radu, zakljuivanjem ugovora iz lana 185. stav 3. ovog zakona.
Obavljanje dopunskog rada u sluajevima predvienim u stavu 1. alineja 1. ovog lana odobrava
se samo ako su ispunjeni sljedei uvjeti:
- ako je zbog ogranienih kapaciteta u koritenju raspoloive medicinsko-tehnike opreme i/ili
ogranienog broja zdravstvenih radnika odreene struke oteano ostvarivanje zdravstvene zatite
u javno-zdravstvenoj ustanovi, pri provedbi dijagnostikih, terapijskih i rehabilitacijskih
postupaka koji se finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja,
- ako dopunski rad ne utie na organizaciju rada pojedinih djelatnosti ili zdravstvene ustanove kao
cjeline u kojoj je zdravstveni radnik uposlen u stalnom radnom odnosu.

lan 184.

Obavljanje dopunskog rada blie se regulira ugovorom o dopunskom radu i moe se zakljuiti za:
- pruanje zdravstvenih usluga koje nisu obuhvaene obaveznim zdravstvenim osiguranjem u
pogledu sadraja, obima i standarda, odnosno za zdravstvene usluge koje se ne ostvaruju u skladu
sa nainom i postupkom ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja;
- pruanje zdravstvenih usluga koje zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa prua koja je
u ugovornom odnosu sa zavodom zdravstvenog osiguranja, a za koje ne moe na drukiji nain
osigurati odgovarajue zdravstvene radnike;
- pruanje zdravstvenih usluga koje zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa prua za
potrebe osoba koje nemaju svojstvo osigurane osobe u skladu sa zakonom kojim se ureuje
zdravstveno osiguranje.
Zdravstveni radnik iz stava 1. ovog lana moe zakljuiti samo jedan ugovor o dopunskom radu
sa drugim poslodavcem.
Ukoliko zdravstveni radnik iz stava 1. ovog lana zakljuuje ugovor o obavljanju dopunskog rada
u javno-zdravstvenoj ustanovi u kojoj je uposlen u stalnom radnom odnosu, ne moe zakljuiti
ugovor o dopunskom radu sa drugim poslodavcem.
Zdravstveni radnik koji obavlja poslove na osnovu ugovora o dopunskom radu kod drugog
poslodavca suprotno odredbi ovog lana ini teu povredu radne obaveze.
Nadleno kantonalno ministarstvo duno je pratiti zakonitost obavljanja dopunskog rada na
podruju kantona i poduzimati mjere u skladu sa zakonom.
Kantonalni ministar svake kalendarske godine, po prethodno pribavljenom miljenju javnih
zdravstvenih ustanova kao i zavoda za javno zdravstvo kantona, naredbom utvruje potrebu
obavljanja dopunskog rada i odreuje specijalnosti za koje se obavlja dopunski rad na podruju
kantona.

http://www.advokatprnjavorac.com

Nain, postupak i uvjete, kao i druga pitanja od znaaja za organiziranje i obavljanje dopunskog
rada zdravstvenih radnika u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi propisuje federalni ministar.

lan 185.

Ugovor za obavljanje dopunskog rada u sluajevima predvienim u lanu 183. stav 1. alineje 1., 2.
i 3. ovog zakona zakljuuje se u pisanom obliku i sadri: vrstu, nain, vrijeme trajanja dopunskog
rada, visinu i nain utvrivanja naknade za rad, obveznika uplate utvrene naknade za pruenu
zdravstvenu uslugu u skladu sa zakonom i opim aktima.
Ugovor iz stava 1. ovog lana u sluaju obavljanja dopunskog rada predvienog u lanu 183. stav
1. alineje 2. i 3. zakljuuje zdravstveni radnik uposlen u zdravstvenoj ustanovi u stalnom radnom
odnosu i direktor te zdravstvene ustanove, s jedne strane, sa direktorom zdravstvene ustanove,
odnosno osnivaem privatne prakse u kojoj se obavlja dopunski rad s druge strane.
U sluaju iz lana 183. stav 1. alineja 1. ugovor se zakljuuje izmeu direktora zdravstvene
ustanove i zdravstvenog radnika koji je u stalnom radnom odnosu u toj zdravstvenoj ustanovi u
kojoj i obavlja dopunski rad.
Zdravstvene ustanove iji su zaposlenici zakljuili ugovor o dopunskom radu iz st. 2. i 3. ovog
lana duni su redovno izvjetavati nadleno kantonalno ministarstvo, nadlene komore, kao i
nadlene inspekcije o zakljuenim ugovorima o dopunskom radu, te svim promjenama koje
nastanu u provoenju ovih ugovora.
Zdravstvene usluge koje se pruaju na osnovu dopunskog rada zdravstvenih radnika ne mogu se
finansirati iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, izuzev zdravstvenih usluga koje se
obavljaju u skladu sa lanu 184. stav 1. taka 2. ovog zakona.
Pacijent ima pravo na potpune informacije o nainu i postupku pruanja zdravstvenih usluga u
okviru dopunskog rada zdravstvenih radnika.

Zdravstvena zatita u vanrednim prilikama

lan 186.

U sluaju prirodnih i drugih nesrea kada se od nadlenog organa opine, kantona, Federacije
proglasi stanje prirodne i druge nesree zdravstvene ustanove i privatni zdravstveni radnici duni
su izvravati naredbe nadlenih tabova civilne zatite.
U tabove civilne zatite iz stava 1. ovog lana imenuje se lan taba iz odgovarajue zdravstvene
ustanove, ministarstva zdravstva ili zavoda.

lan 187.

http://www.advokatprnjavorac.com

U veim incidentnim situacijama kada nije proglaeno stanje prirodne i druge nesree iz lana
189. ovog zakona s ciljem upravljanja i koordiniranja rada zdravstvenih ustanova i privatnih
zdravstvenih radnika formira se krizni tab Federalnog ministarstva, odnosno kantonalnog
ministarstva (u daljnjem tekstu: krizni tab) koji djeluje do momenta proglaavanja prirodne i
druge nesree, kada ulogu upravljanja akcijama zatite i spaavanja na teritoriji Federacije,
odnosno podruju kantona preuzima Federalni, odnosno kantonalni tab civilne zatite.
Vea incidentna situacija iz stava 1. ovog lana je bilo koji dogaaj koji predstavlja ozbiljnu
prijetnju po zdravlje ljudi u odreenoj zajednici, te uzrokuje ili bi mogao uzrokovati takav broj ili
vrstu rtava koje nije mogue zbrinuti redovnom organizacijom rada zdravstvenih ustanova i
privatnih zdravstvenih radnika.
lanove kriznog taba iz stava 1. ovog lana imenuje nadleni ministar zdravstva.
Federalni ministar pravilnikom ureuje organiziranje i nain rada kriznog taba u smislu ovog
lana.

lan 188.

U sluajevima prirodnih i drugih nesrea, kao i epidemija veih razmjera federalni, odnosno
kantonalni ministar nadlean je poduzimati i one mjere i aktivnosti koje nisu utvrene ovim
zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona, ukljuujui i mjere
mobilizacije i angairanja, organizacije i rasporeda rada i radnog vremena, promjene mjesta i
uvjeta rada pojedinih zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika dok te okolnosti
traju.

lan 189.
Pravna lica iz oblasti zdravstva u skladu sa propisom o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih
dobara od prirodnih i drugih nesrea, duna su organizirati poslove zatite i spaavanja ljudi i
materijalnih dobara u svojoj sredini donoenjem odgovarajuih planova zatite i spaavanja za
svoje djelovanje u sluaju prirodne i druge nesree.

lan 190.

trajk u zdravstvenim ustanovama hitne medicinske pomoi i u slubama hitne medicinske


pomoi zdravstvenih ustanova, zdravstvenim ustanovama koje obavljaju transfuzijsku djelatnost,
kao i u zavodima za javno zdravstvo nije doputen.
Nain organiziranja trajka, postupak mirenja i druga prava i obaveze zdravstvenih ustanova,
zdravstvenih radnika, kao i nadlenih organa uprave blie se ureuju propisima o trajku.

XVII. NADZOR

http://www.advokatprnjavorac.com

lan 191.

Nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, zdravstvenih radnika u zdravstvenim ustanovama, te


privatnih zdravstvenih radnika obuhvata:
- unutranji nadzor,
- zdravstveno-inspekcijski nadzor.
Pored nadzora iz stava 1. ovog lana u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi moe se
provoditi provjera kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga u postupku akreditacije zdravstvenih
ustanova i privatnih praksi od vanjskog tima ovlatenih ocjenjivaa kvaliteta u skladu sa
propisima o sistemu poboljanja kvaliteta, sigurnosti i akreditaciji u zdravstvu.

Unutranji nadzor

lan 192.

Zdravstvena ustanova obavezno provodi unutranji nadzor nad radom svojih organizacionih
jedinica i zdravstvenih radnika.
Za struni rad zdravstvene ustanove odgovoran je direktor zdravstvene ustanove.

lan 193.

Unutranji nadzor provodi se na osnovu opeg akta zdravstvene ustanove i godinjeg plana i
programa provedbe unutranjeg nadzora.
Opim aktom iz stava 1. ovog lana utvruje se nain vrenja unutranjeg nadzora.
Godinji plan i program provoenja unutranjeg nadzora zdravstvena ustanova obavezna je
dostaviti nadlenom kantonalnom, odnosno Federalnom ministarstvu najkasnije do 31. decembra
tekue godine za sljedeu godinu.
Unutranji nadzor iz stava 1. ovog lana podrazumijeva uspostavu, razvijanje i odravanje sistema
poboljanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga u skladu sa propisima o sistemu poboljanja
kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu.

Zdravstveno-inspekcijski nadzor

http://www.advokatprnjavorac.com

lan 194.

Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primjenom i izvravanjem zakona, drugih propisa i opih


akata u djelatnosti zdravstva, kao i nadzor nad strunim radom zdravstvenih ustanova,
zdravstvenih radnika, te privatnih zdravstvenih radnika vri nadlena uprava za inspekcije.
Poslove zdravstveno-inspekcijskog nadzora iz stava 1. ovog lana obavljaju federalni i kantonalni
zdravstveni inspektori.
Federalni zdravstveni inspektor vri zdravstveno-inspekcijski nadzor u zdravstvenim ustanovama
iji je osniva, odnosno suosniva Federacija, a kantonalni zdravstveni inspektor u zdravstvenim
ustanovama iji je osniva kanton, opina, odnosno pravno ili fiziko lice, kao i u privatnoj
praksi.
U sluaju strunog propusta zdravstvenog radnika ili povrede naela etike i medicinske
deontologije, nadleni zdravstveni inspektor ustupit e predmet na postupanje nadlenoj komori.

lan 195.

Poslove zdravstvenog inspektora obavljaju radnici sa visokom strunom spremom zdravstvenog


usmjerenja, poloenim strunim upravnim ispitom predvienim za dravne slubenike, odnosno
poloenim ispitom opeg znanja predvienim za dravne slubenike organa uprave u Federaciji
ili javnim ispitom predvienim za dravne slubenike institucija Bosne i Hercegovine i poloenim
strunim inspektorskim ispitom i najmanje tri godine radnog staa nakon zavrenog fakulteta
zdravstvenog usmjerenja.
Inspektori iz stava 1. ovog lana dravni su slubenici sa posebnim ovlatenjima na koje se
primjenjuju odredbe propisa o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine.

lan 196.

Zdravstvena inspekcija, pored poslova utvrenih propisom o inspekcijama u Federaciji Bosne i


Hercegovine, obavlja i sljedee:
- prati i prouava obavljanje zdravstvene djelatnosti i poduzima mjere za njeno kvalitetno
obavljanje;
- nadzire zakonitost rada zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika u obavljanju zdravstvene
djelatnosti;
- razmatra podneske pravnih i fizikih lica koji se odnose na nadzor iz utvrene nadlenosti i o
poduzetim radnjama i mjerama pisano obavjetava podnosioca;
- poduzima preventivne aktivnosti u cilju spreavanja nastupanja tetnih posljedica zbog
nedosataka i nepravilnosti u provedbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona
koje se nalau rjeenjem.
lan 197.

http://www.advokatprnjavorac.com

U obavljanju inspekcijskih poslova zdravstveni inspektor obavlja poslove i zadatke utvrene za


sanitarno-zdravstveno-farmaceutsku inspekciju propisom o inspekcijama u Federaciji Bosne i
Hercegovine.

lan 198.

U obavljanju inspekcijskih poslova iz lana 194. ovog zakona zdravstvena inspekcija, pored
nadlenosti utvrenih propisom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, ima pravo i
obavezu zabraniti rad zdravstvenoj ustanovi ako:
- ne ispunjava uvjete propisane zakonom u pogledu prostora, opreme i kadra;
- obavlja zdravstvenu djelatnost koja nije utvrena rjeenjem za poetak obavljanja zdravstvene
djelatnosti;
- u postupku provjere strunog rada, odnosno obavljanja nadzora nad radom zdravstvene
ustanove bude izreena jedna od mjera utvrenih ovim zakonom;
- ne osigurava sigurnost i standardni sadraj zdravstvenih usluga;
- istakne naziv, odnosno obiljei zdravstvenu ustanovu suprotno rjeenju za poetak obavljanja
zdravstvene djelatnosti;
- svojim nezakonitim radom onemogui ostvarivanje prava pacijenata u zdravstvenoj ustanovi ili
njenom dijelu;
- povrijedi pravila zdravstvene tehnologije;
- uini bitne propuste u lijeenju i drugim mjerama zdravstvene zatite;
- reklamira obavljanje struno medicinskih postupaka i metoda zdravstvene zatite, kao i druge
zdravstvene usluge koje se pruaju u zdravstvenoj ustanovi, suprotno odredbama lana 180. ovog
zakona;
- ne vodi tanu i urednu zakonom propisanu medicinsku dokumentaciju i evidenciju i ne
dostavlja ih nadlenim institucijama;
- iz drugih razloga utvrenih zakonom.
Zdravstveni inspektor o utvrenim injenicama iz stava 1. ovog lana donosi rjeenje o
privremenoj zabrani rada, odnosno obavljanja zdravstvene djelatnosti ili odreenih poslova
zdravstvene djelatnosti.
Odredbe ovog lana shodno se primjenjuju i na privatnu praksu.

lan 199.

U obavljanju inspekcijskih poslova iz lana 194. ovog zakona zdravstveni inspektor, pored
nadlenosti utvrenih propisom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, ima pravo i
obavezu:
- zabraniti rad zdravstvenom radniku koji nema licencu izdatu od nadlene komore;
- zabraniti rad zdravstvenom radniku koji ne osigurava i standardni sadraj zdravstvenih usluga;
- predloiti nadlenoj komori provoenje postupka u cilju utvrenja potrebe dodatnog strunog
usavravanja zdravstvenog radnika, odnosno potrebu ponavljanja provjere strune
osposobljenosti;
http://www.advokatprnjavorac.com

- zabraniti rad i predloiti komori oduzimanje licence zdravstvenom radniku;


- uputiti zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika na pregled radi ocjene
zdravstvene sposobnosti u sluaju sumnje na gubitak zdravstvene sposobnosti za obavljanje
zdravstvene djelatnosti;
- narediti poduzimanje drugih mjera za koje je nadlean u skladu sa ovim zakonom i drugim
propisima.
Ako zdravstveni inspektor prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora uoi nepravilnosti, odnosno
povrede propisa, a nije nadlean direktno postupati, obavezan je obavijestiti nadleni organ
uprave o uoenim nepravilnostima, odnosno povredama propisa, te traiti pokretanje postupka i
poduzimanje propisanih mjera.
Zdravstveni inspektor o utvrenim injenicama iz stava 1. ovog lana donosi rjeenje o zabrani
rada zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika dok se uoeni nedostaci ne otklone.
Odredbe ovog lana shodno se primjenjuju i na privatnu praksu.

lan 200.

Na rad zdravstvenog inspektora u pogledu voenja zdravstveno-inspekcijskog nadzora shodno se


primjenjuju odredbe propisa o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine i propisa o
upravnom postupku.

lan 201.

Zdravstveni inspektor moe prilikom obavljanja inspekcijskih poslova izdati i usmeno rjeenje za
izvrenje odreenih mjera osiguranja kada:
- opasnost po zdravlje ili ivot ljudi zahtijeva da se odreena mjera osiguranja poduzme odmah
bez odgaanja;
- postoji opasnost od prikrivanja, zamjene ili unitenja dokaza, ako se mjera osiguranja ne
poduzme odmah.
Zdravstveni inspektor moe narediti izvrenje usmenog rjeenja odmah.
alba ne odlae izvrenje rjeenja u sluajevima iz stava 1. ovog lana.
Usmeno rjeenje mora se unijeti u zapisnik o obavljenom zdravstveno-inspekcijskom nadzoru.
Zdravstveni inspektor obavezan je izdati pisani otpravak rjeenja u roku od osam dana od dana
upisa izreene mjere u zapisnik o obavljenom zdravstveno-inspekcijskom nadzoru.

lan 202.

Protiv rjeenja kantonalnog zdravstvenog inspektora doputena je alba koja se podnosi direktoru
Federalne uprave za inspekcijske poslove u roku od osam dana od dana prijema rjeenja.
Protiv rjeenja federalnog zdravstvenog inspektora doputena je alba koja se podnosi

http://www.advokatprnjavorac.com

Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rjeenja.


Rjeenje Federalnog ministarstva doneseno po albi protiv rjeenja federalnog zdravstvenog
inspektora je konano u upravnom postupku i protiv njega se moe pokrenuti upravni spor u
skladu sa propisima o upravnim sporovima.
lan 203.

Ako zdravstveni inspektor osnovano posumnja da je povredom propisa uinjen prekraj ili
krivino djelo uz rjeenje za ije je donoenje nadlean obavezan je bez odgaanja, a najkasnije u
roku od 15 dana od dana zavretka zdravstveno-inspekcijskog nadzora sa utvrenim injenicama
odlunim za poduzimanje mjera, podnijeti zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka, odnosno
prijavu za pokretanje postupka zbog krivinog djela.
Organ kojem je podnesen zahtjev, odnosno prijava iz stava 1. ovog lana obavezan je o ishodu
postupka obavijestiti nadleno ministarstvo zdravstva.

XVIII. UTVRIVANJE UZROKA SMRTI I OBDUKCIJA

lan 204.

Za svaku umrlu osobu utvruje se vrijeme i uzrok smrti.


Vrijeme i uzrok smrti utvruje doktor medicine.
lan 205.

Kantonalno ministarstvo imenuje potreban broj doktora medicine koji utvruju nastup smrti,
vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove na podruju kantona i o tome je
duno informirati javnost.
Vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih u zdravstvenoj ustanovi utvruje doktor medicine te
ustanove.

lan 206.

Smrt su dune prijaviti bez odgaanja osobe koje su ivjele u zajednici sa umrlim osobama,
srodnici ili susjedi, a ako takvih nema svaka osoba koja za nju sazna.
Prijava iz stava 1. ovog lana podnosi se doktoru medicine, odnosno zdravstvenom radniku koji
utvruje vrijeme i uzrok smrti.
Kad osoba koja utvruje smrt ustanovi da je smrt nastupila od zarazne bolesti obavezna je o
http://www.advokatprnjavorac.com

tome odmah obavijestiti kantonalno ministarstvo, a ako ustanovi da je smrt nastupila kao
posljedica nasilja obavezna je o tome odmah obavijestiti kantonalno ministarstvo unutranjih
poslova.

lan 207.

Pokop umrle osobe obavlja se nakon to je smrt utvrena u vremenu od 24 do 48 sati od nastupa
smrti.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, na osnovu posebnog odobrenja sanitarnog inspektora,
pokop se moe obaviti i prije isteka roka od 24 sata, odnosno poslije isteka roka od 48 sati od
nastupa smrti.
lan 208.

Radi utvrivanja uzroka smrti provodi se obdukcija tijela umrle osobe.


Obdukcija se provodi:
- kada postoji sumnja ili je oito da je smrt prouzrokovana krivinim djelom ili je u vezi sa
izvrenjem krivinog djela;
- kada je to potrebno radi zatite zdravlja ljudi, odnosno kada to zahtijevaju epidemioloki,
sanitarni i drugi struni medicinski razlozi;
- kada zahtjev za obdukciju postavi ua porodica umrle osobe i to: brani ili vanbrani drug,
punoljetno dijete, roditelj, punoljetni brat ili sestra umrle osobe.
Obdukcija iz stava 2. taka 2. ovog lana provodi se na troak obveznika plaanja trokova
lijeenja umrle osobe.
U ostalim sluajevima obdukcija se provodi na zahtjev i troak odgovarajuih organa, privrednih
drutava i drugih pravnih lica, odnosno porodice umrle osobe kada je smrt nastupila izvan
zdravstvene ustanove.

lan 209.

Kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi direktor na zahtjev lana ue porodice umrle osobe
i to: brani ili vanbrani drug, punoljetno dijete, roditelj, punoljetni brat ili sestra umrle osobe,
odnosno staratelj umrle osobe mogu odluiti da se obdukcija ne provodi.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, obdukcija se mora provesti:
- ako se radi o neprirodnoj smrti ili smrti nepoznatog uzroka;
- ako smrt nastupi tokom dijagnostikog ili terapijskog zahvata;
- ako smrt nastupi u roku od 24 sata od prijema osobe u zdravstvenu ustanovu;
- ako je osoba uestvovala u klinikom ispitivanju lijeka ili medicinskog proizvoda, odnosno
drugom naunom ispitivanju u zdravstvenoj ustanovi,

http://www.advokatprnjavorac.com

- ako je osoba umrla u zavodu za izvrenje krivinih sankcija u pritvorskim jedinicama i drugim
ustanovama u kojima je umrla osoba prisilno smjetena.

lan 210.

Federalni ministar pravilnikom e propisati nain pregleda umrlih te utvrivanje vremena i uzroka
smrti.

XIX. PREUZIMANjE TIJELA UMRLIH OSOBA RADI IZVOENjA PRAKTINE


NASTAVE

lan 211.
Fakulteti zdravstvenog usmjerenja (u daljnjem tekstu: fakultet) mogu preuzimati tijela, organe i
tkiva umrlih i identifikovanih osoba radi izvoenja praktine nastave:
- ako je umrla osoba izriito, u pisanom obliku, zavjetala svoje tijelo u cilju izvoenja praktine
nastave;
- ako se radi o osobi koja je umrla bez porodice, a ona sama se za ivota nije izriito, u pisanom
obliku, tome protivila;
- uz saglasnost porodice ako se umrla osoba za ivota nije izriito, u pisanom obliku, tome
protivila.
Zavjetanje u smislu stava 1. taka 1. ovog lana jeste izjava o zavjetanju tijela koja je potpisana
od fizikog lica i ovjerena od nadlenog organa ili koja je podnesena na zapisnik nadlenom sudu.

lan 212.

Pod porodicom u smislu lana 211. ovog zakona podrazumijevaju se: brani i anbrani drug,
punoljetna djeca, usvojitelji i usvojenici, roditelji i drugi krvni srodnici u pravoj liniji, bez obzira
na stepen srodstva, kao i krvni srodnici u pobonoj liniji zakljuno sa treim stepenom srodstva.

lan 213.

Zdravstvena ustanova, zavod za izvrenje krivinih sankcija, ustanova socijalne zatite, nadleni
sud, organ nadlean za unutranje poslove, kao i druge ustanove i organizacije, odnosno graani
koji su saznali za smrt osobe koja ispunjava uvjete propisane ovim zakonom za izvoenje
http://www.advokatprnjavorac.com

praktine nastave na fakultetima, duni su u roku od 12 sati od smrti te osobe obavijestiti


opinski organ uprave nadlean za voenje matine evidencije umrlih osoba, kao i fakultet o
smrti te osobe radi preuzimanja tijela umrlog od fakulteta.
Odluku o preuzimanju tijela od fakulteta donosi etika komisija fakulteta.
Fakultet moe preuzeti tijelo umrle osobe radi izvoenja praktine nastave iz anatomije samo ako
postoji izvjetaj o smrti potpisan od specijaliste sudske medicine - mrtvozornika i pod uvjetom da
ne postoje zakonom propisani razlozi za obavljanje obavezne obdukcije.

lan 214.

Fakultet ne moe tijelo umrle osobe koja je bez porodice koristiti u praktinoj nastavi u roku od
est mjeseci od dana preuzimanja.
Fakultet nee preuzimati tijelo osobe umrle od zarazne bolesti, kao i tijelo na kojem su nastupile
izraene postmortalne promjene koje onemoguavaju fiksiranje (balzamovanje).
Fakultet je duan sa tijelom umrle osobe postupati dostojanstveno, koristiti ga iskljuivo radi
izvoenja praktine nastave, odnosno nakon zavretka nastave sahraniti ga o sopstvenom troku.
Fakultet je duan, u granicama svojih mogunosti, potivati posebne elje zavjetaoca u vezi sa
sahranom, kremacijom, vjerskom ceremonijom i drugim jasno iskazanim eljama zavjetaoca u
vezi sa postupanjem sa njegovim tijelom radi izvoenja praktine nastave iz anatomije.
Fakultet je duan potivati elju zavjetaoca da se poslije procesa praktine nastave njegovo tijelo
iskoristi za stvaranje osteolokog kompleta (kostura) koji se koristi u praktinoj nastavi iz
anatomije.

lan 215.

Fakultet moe neposredno preuzeti tijelo umrle i identifikovane osobe iz lana 211. stav 1. ta. 1.
i 3. ovog zakona.
Fakultet preuzima tijelo iz lana 211. stav 1. taka 2) ovog zakona po pribavljenoj saglasnosti
nadlenog opinskog organa uprave.
Nadleni opinski organ uprave duan je u najkraem roku obavijestiti fakultet o umrloj i
identifikovanoj osobi ije se tijelo moe koristiti u izvoenju praktine nastave na fakultetima
zdravstvene struke, pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

lan 216.

Ako lan porodice umrle osobe za kojeg se nije znalo u trenutku smrti u roku od est mjeseci od
dana preuzimanja tijela od fakulteta podnese pisani zahtjev fakultetu za povrat tijela umrle osobe,
fakultet je duan tijelo umrle osobe vratiti lanovima porodice.

http://www.advokatprnjavorac.com

lan 217.

Fakultet je duan uvati kao profesionalnu tajnu sve podatke koji se odnose na osobu iji su
organi ili dijelovi tijela uzeti u smislu ovog zakona, kao i drugu neophodnu dokumentaciju o
umrloj osobi ije je tijelo preuzeto radi izvoenja praktine nastave.
Podaci iz stava 1. ovog lana obuhvataju: ime i prezime umrlog, datum roenja, mjesto i datum
smrti, uzrok smrti, broj iz medicinske dokumentacije koji se mora slagati sa brojem ploice obiljeivaa uz tijelo umrle osobe, mjesto i datum sahrane.
Dokumentacija iz stava 1. ovog lana obuhvata: izvjetaj mrtvozornika, izvod iz matine knjige
umrlih, osobnu kartu, zdravstvenu legitimaciju i izjavu o zavjetanju tijela.
Podatke i dokumentaciju iz ovog lana fakultet uva kao trajnu dokumentaciju koja mora biti
stavljena na uvid nadlenim slubama fakulteta, Federalnom odnosno kantonalnom ministarstvu,
federalnom odnosno kantonalnom ministarstvu nadlenom za poslove obrazovanja, federalnom
odnosno kantonalnom ministarstvu nadlenom za unutranje poslove, nadlenom organu uprave,
kao i sudu, kada je to propisano zakonom.

lan 218.

Praktinu nastavu iz anatomije na tijelu umrle osobe obavljaju iskljuivo studenti dodiplomskih,
postdiplomskih i specijalistikih studija na fakultetu, pod nadzorom nastavnika i saradnika
fakulteta.

lan 219.
Poslije zavrenog procesa praktine nastave iz anatomije tijelo umrle osobe se sahranjuje.
lan 220.
Etika komisija fakulteta duna je nadzirati provoenje postupka preuzimanja i koritenja dijelova
tijela umrlih osoba u skladu sa ovim zakonom.

XX. KOMORE

lan 221.

http://www.advokatprnjavorac.com

Radi ouvanja i zatite interesa svoje profesije, zadovoljavanja svojih strunih i osobnih potreba,
osiguravanja uvjeta za organiziran nastup zdravstvenih radnika istih profesionalnih grupa, kao i
zatite zdravlja graana, zdravstveni radnici zavisno od strunog naziva obavezno se udruuju u
komore kao strukovna udruenja i to:
- Komoru lijenika,
- Komoru lijenika - doktora stomatologije,
- Komoru magistara farmacije,
- Komoru medicinskih biohemiara,
- Komoru zdravstvenih tehniara svih profila,
- Komoru diplomiranih medicinskih sestara-tehniara,
- Komoru diplomiranih zdravstvenih ininjera svih profila.
U zavisnosti da li se komora formira na nivou kantona, odnosno Federacije u nazivu komore
istie se naziv kantona odnosno naziv Federacije.
Komora ima status pravnog lica i upisuje se u registar nadlenog suda.
Komore iz stava 1. ovog lana formiraju se kao strukovna udruenja koja se osnivaju za teritoriju
kantona i Federacije.
Statutom komore iz stava 1. ovog lana blie se ureuju nadlenosti komore.
Federalna komora utvruje:
- zajednike kriterije za licenciranje lanova kantonalnih komora,
- sadraj i izgled registra licenciranih lanova komore za federalnu i kantonalnu komoru,
- vodi jedinstven registar licenciranih lanova kantonalnih komora,
- zajedniki sadraj strunog usavravanja, rokove i postupak provjere strunosti koje je
zdravstveni radnik ostvario u okviru strunog usavravanja,
- nain i uvjete za upravljanje novim zdravstvenim tehnologijama,
- obavlja i druge poslove i zadatke koji joj budu dodijeljeni statutom komore iz stava 5. ovog
lana.
Komore mogu ostvarivati potporu iz budeta kantona, odnosno Federacije u skladu sa
mogunostima ovih budeta u kalendarskoj godini.
Federalno ministarstvo prati rad federalne komore, a kantonalno ministarstvo prati rad
kantonalne komore sa stanovita provoenja zakona i utvrene politike iz oblasti zdravstva, te
predlau odgovarajue mjere za unapreenje njihovog rada.

lan 222.

Komore obavljaju sljedee poslove:


- vode registar svojih lanova,
- donose kodeks medicinske etike i deontologije, prate i nadziru njegovo provoenje, te
poduzimaju odgovarajue mjere u sluaju njihovog krenja,
- daju miljenje federalnom ministru, odnosno kantonalnom ministru o opravdanosti izdavanja,
produenja ili oduzimanja odobrenja za obavljanje poslova privatne prakse, te poetka,
proirenja, promjene i prestanka rada zdravstvenih ustanova sa pozicije i ouvanja profesije koju
zastupa,
- certifikuju lanove komore za upravljanje novim zdravstvenim tehnologijama na osnovu naina
i uvjeta za upravljanje novim zdravstvenim tehnologijama koje utvruje federalna komora,
- utvruju maksimalnu cijenu zdravstvenih usluga za privatnu praksu koja ne ostvaruje prihode
putem zavoda osiguranja kantona i ovjerava cjenovnik zdravstvenih usluga privatne prakse,
- daju miljenje na cijene zdravstvenih usluga iz dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja,
zastupaju interese svojih lanova kod sklapanja ugovora sa Zavodom zdravstvenog osiguranja
http://www.advokatprnjavorac.com

Federacije, odnosno kantona i drugim osiguravajuim zavodima,


- osiguravaju zatitu graanima u ostvarivanju prava, s obzirom na kvalitet, sadraj i vrstu
zdravstvene usluge koja im se prua,
- po slubenoj dunosti izdaju, obnavljaju i oduzimaju licence svojim lanovima na osnovu
zajednikih kriterija nadlene federalne komore,
- uestvuju pri utvrivanju standarda i normativa zdravstvenih usluga,
- daju struna miljenja kod pripreme propisa koji su od uticaja na razvoj zdravstvene struke,
organiziraju dodatno usavravanje za proirenje djelatnosti unutar struke, s obzirom na nove
dijagnostiko-terapijske metode,
- propisuju nain oglaavanja i nain isticanja naziva privatne prakse, te utvruju sluajeve koji se
ne smatraju reklamiranjem zdravstvenih usluga,
- obavljaju i druge poslove odreene ovim zakonom.

lan 223.

Komore donose statut.


Statutom komore obavezno se utvruje:
- osnivanje, djelokrug i organizacija rada,
- nadlenosti Federalne i kantonalne komore, te nain finansiranja ovih komora,
- sadraj, rokovi i nain strunog usavravanja lanova komore u skladu sa zajednikim sadrajem
strunog usavravanja utvrenog od nadlene federalne komore,
- postupak izdavanja, obnavljanja i oduzimanja licence, dobnu granicu do koje se licenca obnavlja,
uvjete pod kojima se razmatra obnavljanje odobrenja, te obavezu podnoenja izvjetaja
nadlenom ministru zdravstva ukoliko kandidat ne udovolji uvjetima za obnavljanje dozvole, kao
i pravila postupanja u vezi sa navedenim u skladu sa zajednikim kriterijima licenciranja
utvrenim od nadlene federalne komore,
- nain voenja registra licenciranih lanova komore u skladu sa aktom nadlene federalne
komore kojim se utvruje sadraj i izgled registra,
-b granice, nain i druga pitanja vezana uz ostvarenje javnih ovlatenja iz lana 221. ovog zakona,
- razrada naina obavljanja ostalih poslova utvrenih l. 221. i 222. ovog zakona.

lan 224.

U skladu sa odredbama ovog zakona, kao i propisima o udruenjima i fondacijama mogu se


formirati udruenja zdravstvenih profesionalaca odreenih profila ili specijalnosti, odnosno
udruenja kojima je cilj zadovoljenje najvieg mogueg nivoa zdravlja odreene populacije
stanovnitva i to na principima dobrovoljnosti.
Udruenja iz stava 1. ovog lana svojim dobrovoljnim radom unapreuju oblasti za koje su
osnovane, usaglaavaju i ujednaavaju strune stavove u oblastima, te sarauju sa nadlenim
ministarstvima zdravstva.
Udruenja mogu ostvarivati potporu iz budeta kantona, odnosno Federacije u skladu sa
mogunostima ovih budeta u kalendarskoj godini.
Nadlena ministarstva zdravstva provode nadzor nad zakonitou rada udruenja iz stava 1. ovog
lana u skladu sa svojim nadlenostima.
http://www.advokatprnjavorac.com

XXI. KAZNENE ODREDBE

lan 225.

Novanom kaznom od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit e kanjena za prekraj zdravstvena


ustanova ako:
- uskrauje osobama prava iz lana 27. ovog zakona;
- ne ukae zdravstvenu zatitu u skladu sa ovim zakonom ili mu ne prui hitnu medicinsku
pomo (lan 2. stav 2. i lan 3. stav 4. ovog zakona);
- dozvoljava uposlenim zdravstvenim radnicima obavljanje alternativne medicine primjenom
metoda i postupaka za koje nisu dobili saglasnost nadlenog kantonalnog ministarstva (l. 46. i
47. ovog zakona);
- ne osigura hitnu medicinsku pomo, ukljuujui i hitni medicinski prijevoz (lan 50. ovog
zakona);
- obavlja zdravstvenu djelatnost, a ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom (lan 55. ovog
zakona);
- zapone rad prije nego to je rjeenjem utvreno da su ispunjeni uvjeti s obzirom na prostor,
opremu i kadar (lan 57. stav 5. i lan 58. ovog zakona);
- ne vodi zdravstvenu dokumentaciju i drugu evidenciju o osobama kojima prua zdravstvenu
zatitu i ne podnosi izvjetaj o tome nadlenoj zdravstvenoj ustanovi u skladu sa propisima o
evidencijama u djelatnosti zdravstva (lan 172. taka 3. ovog zakona);
- ne vri redovnu kontrolu sterilizacije i ne vodi evidenciju o tome (lan 172. taka 4. ovog
zakona);
- ne posjeduje anafilaktiki set sa ampulama ispravnog roka valjanosti (lan 172. taka 5. ovog
zakona);
- ne vodi redovnu kontrolu valjanosti lijekova i medicinskih sredstava koje primjenjuje u
zdravstvenoj ustanovi (lan 172. taka 6. ovog zakona);
- stie sredstva za rad i razvoj suprotno odredbama ovog zakona (l. 61. i 62. ovog zakona);
- ne organizira struna tijela u zdravstvenoj ustanovi (l. 73., 75. i 79. ovog zakona);
- nosi naziv univerzitetska bolnica, nastavni zavod, odnosno nastavna zdravstvena ustanova, a ne
ispunjava uvjete utvrene ovim zakonom za njihovo obrazovanje (lan 104. stav 2. i lan 110.
stav 4. ovog zakona);
- ne uspostavi jedinstven sistem upuivanja pacijenata sa jednog na druge nivoe zdravstvene
zatite (lan 109. ovog zakona);
- provodi nastavu suprotno odredbi lana 111. ovog zakona;
- nosi naziv referalni centar, a ne ispunjava uvjete za njihovo obrazovanje (lan 129. ovog
zakona);
- koristi nove zdravstvene tehnologije bez dozvole Federalnog ministarstva za koritenje novih
zdravstvenih tehnologija (lan 133. ovog zakona);
- daje u zakup jedinice zakupa suprotno odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu
ovog zakona (l. od 134. do 136. ovog zakona);
- ne osigurava struno usavravanje i ne donosi plan strunog usavravanja zdravstvenih radnika i
zdravstvenih saradnika (lan 141. stav 3. i lan 151. stav 3. ovog zakona);
ne stvara uvjete i neorganizira obavljanje pripravnikog i specijalizantskog staa (l. 144. i 155.
ovog zakona);
- istakne naziv zdravstvene ustanove koji ne sadri podatke o djelatnosti utvrenoj rjeenjem
http://www.advokatprnjavorac.com

nadlenog ministarstva zdravstva, radnom vremenu, osnivau i sjeditu zdravstvene ustanove ili
ako istakne naziv zdravstvene ustanove koji ima obiljeje kojem se moe pripisati karakter
oglaavanja odnosno reklamiranja (lan 180. ovog zakona);
- dopusti dopunski rad zdravstvenom radniku suprotno odredbama ovog zakona (l. 183., 184. i
185. ovog zakona);
- ne osigura zdravstvenu zatitu u vanrednim prilikama utvrenim ovim zakonom (lan od 186.
do 189. ovog zakona);
- ne osigura minimum procesa rada za vrijeme trajka zdravstvenih radnika (lan 190. ovog
zakona);
- ne provodi unutranji nadzor, odnosno ne donosi godinji program provjere strunog rada u
zdravstvenoj ustanovi (l. 192. i 193. ovog zakona).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana bit e kanjen novanom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00
KM i odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi.
Pored novane kazne poiniocu prekraja iz stava 1. ovog lana moe se izrei zabrana obavljanja
djelatnosti u periodu do est mjeseci, s ciljem spreavanja budueg injenja prekraja.

lan 226.

Novanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM bit e kanjena za prekraj zdravstvena


ustanova ako:
- omogui samostalni rad zdravstvenom radniku i zdravstvenom saradniku koji ne ispunjavaju
uvjete propisane ovim zakonom (l. 141., 145. i 147. ovog zakona);
- ne izvri obdukciju u skladu sa odredbama ovog zakona (lan 208. i lan 209. stav 2. ovog
zakona).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana bit e kanjena odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi
novanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM.

lan 227.

Novanom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM bit e kanjen za prekraj direktor


zdravstvene ustanove ako:
- u vanrednim okolnostima kada je ugroen proces pruanja zdravstvene zatite ili postoji
neposredna opasnost po ivot i zdravlje ljudi, bez odgaanja, neobavijesti nadleno ministarstvo
zdravstva i nadleni zavod za javno zdravstvo (lan 70. ovog zakona);
- ne postupi po naredbama nadlenog ministra u sluaju prirodnih i drugih nesrea, kao i
epidemija veih razmjera, te trajka zdravstvenih radnika (l. od 186. do 190. ovog zakona).

lan 228.
Novanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit e kanjen za prekraj fakultet koji:
- obavlja zdravstvenu djelatnost za fakultetsku nastavu bez odobrenja federalnog ministra (lan

http://www.advokatprnjavorac.com

112. ovog zakona),


- preuzima tijela umrlih osoba radi izvoenja praktine nastave i obavlja praktinu nastavu
suprotno odredbama ovog zakona (l. od 211. do 220. ovog zakona).
Novanom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM bit e kanjena i odgovorna osoba fakulteta.

lan 229.

Novanom kaznom od 300,00 KM do 1.500,00 KM bit e kanjen za prekraj privatni


zdravstveni radnik ako:
- osobama uskrauje prava iz lana 27. ovog zakona;
- obavlja alternativnu medicinu primjenom metoda i postupaka za koje nije dobio saglasnost
nadlenog kantonalnog ministarstva (l. 46. i 47. ovog zakona);
- koristi nove zdravstvene tehnologije bez dozvole Federalnog ministarstva za koritenje novih
zdravstvenih tehnologija (lan 133. ovog zakona);
- obavlja privatnu praksu, a ne ispunjava uvjete predviene ovim zakonom i propisima
donesenim na osnovu ovog zakona (l. 162., 163., 164., 169. i 170. ovog zakona);
- poslove ne obavlja osobno, odnosno ima vie od jedne ordinacije, apoteke ili medicinskobiohemijskog laboratorija, odnosno privatne prakse (l. 163. i 164. ovog zakona);
- za opredijeljene osigurane osobe ne osigura zamjenu ugovorom sa drugim zdravstvenim
radnikom iste struke koji obavlja privatnu praksu ili zdravstvenom ustanovom (lan 171. ovog
zakona);
- postupi suprotno odredbi lana 172. ovog zakona;
privremeno obustavi rad bez rjeenja nadlenog kantonalnog ministra (lan 173. ovog zakona);
- ne postupi po rjeenju nadlenog kantonalnog ministra o prestanku odobrenja za obavljanje
privatne prakse (lan 174. ovog zakona);
- obavlja privatnu praksu u djelatnosti u kojoj nije doputena (lan 178. ovog zakona);
istakne naziv privatne prakse koji ne sadri podatke o djelatnosti koja je utvrena rjeenjem nadlenog ministarstva zdravstva, radnom vremenu, osnivau privatne prakse ili ako istakne naziv
privatne prakse koji ima obiljeje kojem se moe pripisati karakter oglaavanja, odnosno
reklamiranja (lan 180. ovog zakona);
- angaira zdravstvenog radnika za dopunski rad suprotno odredbama ovog zakona i propisima
donesenim na osnovu ovog zakona (l. 183., 184. i 185. ovog zakona);
ne osigura zdravstvenu zatitu u vanrednim prilikama utvrenim ovim zakonom (lan od 186. do
190. ovog zakona).
Pored novane kazne poiniocu prekraja iz stava 1. ovog lana moe se izrei zabrana obavljanja
djelatnosti u periodu do est mjeseci s ciljem spreavanja budueg injenja prekraja.

lan 230.

Novanom kaznom od 250,00 KM do 1.000,00 KM bit e kanjen za prekraj zdravstveni radnik:


- ako ga zdravstveni inspektor zatekne u provoenju mjera i radnji suprotnih zakonu, kao i
propisima donesenim na osnovu ovog zakona (lan 138. stav 1., l. 139. i 140. ovog zakona);
ako ga zdravstveni inspektor zatekne da radi bez poloenog strunog ispita, odnosno licence
izdate od nadlene komore (l. 145., 147. i 148. ovog zakona);
http://www.advokatprnjavorac.com

- ako obavlja dopunski rad suprotno odredbama ovog zakona i podzakonskih akata donesenih na
osnovu ovog zakona (l. 183., 184. i 185. ovog zakona).

lan 231.

Novanom kaznom od 250,00 KM do 1.000,00 KM bit e kanjen za prekraj zdravstveni


saradnik:
- ako povrijedi pravila uvanja profesionalne tajne i voenja uvanja, prikupljanja i raspolaganja
medicinskom dokumentacijom (lan 138. stav 3. i lan 139. stav 3. ovog zakona);
- ako ga zdravstveni inspektor zatekne u provoenju mjera i radnji suprotnih zakonu, kao i
propisima donesenih na osnovu ovog zakona.

lan 232.

Novanom kaznom od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit e kanjen za prekraj poslodavac


koji je pravno lice ako:
- ne osigura mjere zdravstvene zatite u vezi sa radom i radnom okolinom (lan 15. ovog zakona);
- ne ugovori specifinu zdravstvenu zatitu radnika sa domom zdravlja, zdravstvenom ustanovom
koja u svom sastavu ima djelatnost medicine rada ili ugovorom sa specijalistom medicine rada u
privatnoj praksi (lan 37. ovog zakona);
- odobrava rad zdravstvenom radniku suprotno odredbama l. 183., 184. i 185. ovog zakona.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana bit e kanjena odgovorna osoba u pravnom licu novanom
kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana bit e kanjen poslodavac koji je fiziko lice novanom kaznom
od 300,00 KM do 1.500,00 KM.

XXII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE


lan 233.

Danom stupanja na snagu ovog zakona javne zdravstvene ustanove zadravaju pravo koritenja
dravne imovine u ovim ustanovama i to do zakonskog reguliranja ove oblasti u skladu sa
odlukom osnivaa, sa svim pravima i obavezama u pogledu imovine i radnika.
Zdravstvena ustanova, odnosno njen osniva ne moe raspolagati nepokretnom dravnom
imovinom nad kojom zdravstvena ustanova ostvaruje pravo koritenja u skladu sa propisima o
zabrani koritenja dravne imovine.
Zdravstvena ustanova za obavljanje specifine zdravstvene zatite radnika, iji je osniva
privredno drutvo, ostaje u vlasnitvu privrednog drutva.

http://www.advokatprnjavorac.com

lan 234.

Opina, kanton, Federacija preuzet e osnivaka prava nad zdravstvenim ustanovama iji su
osnivai u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Odluku o preuzimanju osnivakih prava iz stava 1. ovog lana donosi opinsko vijee,
zakonodavno tijelo kantona, odnosno Parlament Federacije BiH.
Do preuzimanja osnivakih prava iz stava 1. ovog lana osnivaka prava nad tim zdravstvenim
ustanovama vre organi nadleni po propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovog
zakona.
Od dana preuzimanja osnivakih prava nad zdravstvenim ustanovama opina, kanton, odnosno
Federacija, Vlada Federacije BiH, vlada kantona, odnosno opinsko vijee imenovat e organe
upravljanja, rukovoenja i nadzora nad zdravstvenom ustanovom u skladu sa ovim zakonom, a
obaveza osnivaa u pogledu finansiranja zdravstvene ustanove vri se iz budeta opine, kantona,
odnosno Federacije.

lan 235.

Vlada Federacije BiH plan iz lana 5. stav 1. ovog zakona donijet e po isteku vaenja plana koji
je usvojen u skladu sa propisima koji su bili u primjeni do dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 236.

U roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona federalni ministar donijet e
provedbene propise na osnovu ovog zakona kojima se regulira sljedee:
- plan ljudskih resursa za zdravstveni sistem Federacije (lan 6. ovog zakona);
- program mjera zatite zdravlja od tetnih faktora okolia (lan 10. stav 3. ovog zakona);
- uvjeti koje moraju ispunjavati osobe koje se kandidiraju za federalne koordinatore iz razliitih
oblasti zdravstva kao i nain njihovog rada (lan 10. stav 5. ovog zakona);
- vrsta i sadraj zdravstvene djelatnosti (lan 31. stav 4. ovog zakona);
- vrsta i obim lijenikih pregleda radi utvrivanja zdravstvene sposobnosti (lan 35. stav 2.);
- postupak i nain ostvarivanja specifine zdravstvene zatite radnika, kao i nain i uvjete
utvrivanja i prijavljivanja profesionalnih bolesti i povreda na radu (lan 36. stav 2. ovog zakona);
- uvjeti u pogledu prostora, opreme i kadra, kao i primijenjenih tehnologija koje moraju
ispunjavati zdravstvene ustanove koje obavljaju zdravstvenu djelatnost na tercijarnom nivou (lan
42. ovog zakona);
- blii uvjeti, nain i postupak obavljanja metoda i postupaka tradicionalne medicine u
zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi (lan 47. stav 3. ovog zakona);
- obim i vrsta javno-zdravstvene djelatnosti koja ne moe biti predmetom privatne zdravstvene
djelatnosti, odnosno privatne prakse (lan 51. stav 2. ovog zakona);
- blii uvjeti prostora, opreme i kadra za osnivanje i obavljanje zdravstvene djelatnosti u
zdravstvenim ustanovama (lan 55. stav 4. ovog zakona);
- uvjeti u pogledu vrste zavrenog fakulteta zdravstvenog usmjerenja koje moraju ispuniti osobe
koje konkuriu za direktora zdravstvene ustanove u zavisnosti od tipa zdravstvene ustanove (lan
66. stav 7. ovog zakona);
http://www.advokatprnjavorac.com

- plan i program dodatne edukacije iz porodine medicine, kao i edukacije iz zdravstvene njege u
zajednici, te nain obavljanja ove edukacije (lan 87. stav 5. ovog zakona);
- blii uvjeti koje mora ispunjavati centar za mentalno zdravlje u zajednici, kao i nain njegovog
organiziranja, te plan i program, trajanje edukacije, kao i nain provoenja edukacije iz oblasti
zloupotrebe psihoaktivnih supstancija, te blii uvjeti koje mora ispunjavati centar za fizikalnu
rehabilitaciju kao i nain njegovog organiziranja (lan 88. stav 5. i lan 89. stav 3. ovog zakona);
- uvjeti, organizacija i nain rada hitne medicinske pomoi (lan 90. stav 4.);
- blii uvjeti koje mora ispunjavati ustanova za zdravstvenu njegu u kui i nain njenog
organiziranja (lan 91. stav 3.);
- blii uvjeti u pogledu prostora, kadra i medicinsko-tehnike opreme za osnivanje i organizaciju
rada zdravstvenih ustanova koje obavljaju djelatnost dijalize, kategorizaciju dijaliznih centara i
postupak njihove verifikacije, kategorizaciju zdravstvenih usluga, radnih timova u dijaliznim
centrima, edukaciju uposlenih u dijaliznim centrima, kategorizaciju medicinsko-tehnike opreme
u dijaliznim centrima, sadraj standardnog seta lijekova i potronog materijala za dijalizu, uvjete
zdravstvene ispravnosti vode za dijalizu, te provoenje strunog nadzora nad radom dijaliznih
centara (lan 96. stav 3. ovog zakona);
- uvjeti koje moraju ispunjavati bolnice za dodjelu naziva univerzitetska bolnica (lan 105. stav 1.
ovog zakona);
- uvjeti prostora, opreme i kadra za obavljanje zdravstvene djelatnosti za potrebe fakultetske
nastave (lan 112. stav 3. ovog zakona);
- kriteriji za dodjelu naziva referalnog centra (lan 129. stav 5. ovog zakona);
- nain uvoenja novih zdravstvenih tehnologija u zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi,
kao i postupak odobravanja koritenja zdravstvenih tehnologija (lan 130. stav 8. ovog zakona);
- blii uvjeti i postupak davanja u zakup kapaciteta zdravstvenih ustanova (lan 134. stav 4. ovog
zakona);
- nain voenja, uvanja, prikupljanja i raspolaganja medicinskom dokumentacijom (lan 139. stav
2. ovog zakona);
- sadraj i nain strunog usavravanja zdravstvenih saradnika (lan 141. stav 4. ovog zakona);
- uvjeti i nain priznavanja pripravnikog staa i strunog ispita zdravstvenih radnika koji je
obavljen i poloen u inozemstvu (lan 146. stav 5. ovog zakona);
- postupak izdavanja licence, kao i sadraj i izgled licence (lan 148. stav 3. ovog zakona);
- sadraj i nain provoenja pripravnikog staa, uvjeti koje moraju ispunjavati zdravstvene
ustanove i privatna praksa kod kojih zdravstveni radnici provode pripravniki sta, sadraj,
program i nain polaganja strunog ispita, sadraj i izgled uvjerenja o poloenom strunom ispitu
(lan 150. ovog zakona);
- plan i program posebnih oblika strunog usavravanja zdravstvenih radnika, kao i nain
obavljanja strunog usavravanja, te sadraj i izgled certifikata o obavljenom strunom
usavravanju (lan 151. stav 4. ovog zakona);
- plan i program edukacije iz zdravstvenog menadmenta, kao i specijalizacije iz zdravstvenog
menadmenta, nain obavljanja edukacije i specijalizacije iz zdravstvenog menadmenta, uvjeti
koje moraju ispuniti zdravstvene ustanove, odnosno fakulteti kojima se povjerava javno
ovlatenje za obavljanje odgovarajuih strunih poslova, te nain njihove verifikacije od
Federalnog ministarstva, javno oglaavanje edukacije, odnosno specijalizacije iz zdravstvenog
menadmenta, mogunost uenja na daljinu (lan 152. stav 4. ovog zakona);
- kriteriji za prijem specijalizanata, odnosno subspecijalizanata, uvjeti za zdravstvene ustanove i
fakultete zdravstvenog usmjerenja u kojima se obavlja specijalizantski, odnosno
subspecijalizantski sta, kao i postupak njihove certifikacije, nain obavljanja specijalizantskog
odnosno subspecijalizantskog staa, uvjeti za obavljanje specijalizantskog odnosno
subspecijalizantskog staa u inozemstvu, polaganje specijalistikog odnosno subspecijalizantskog
ispita, odnosno ispita iz subspecijalizacije, nain i postupak priznavanja vremena provedenog na
postdiplomskom studiju u specijalizaciju odnosno subspecijalizaciju, trokove obavljanja
specijalizantskog odnosno subspecijalizantskog staa i polaganja specijalistikog odnosno
http://www.advokatprnjavorac.com

subspecijalistikog ispita (lan 155. stav 2. ovog zakona);


- lista ispitivaa za specijalistike i subspecijalistike ispite (lan 157. stav 3. ovog zakona);
- uvjeti i nain priznavanja specijalistikog odnosno subspecijalistikog staa, kao i nain
priznavanja specijalistikog odnosno subspecijalistikog ispita obavljenog i poloenog u
inozemstvu (lan 158. stav 5. ovog zakona);
- nain i postupak odobravanja specijalizacije odnosno subspecijalizacije kao i nain polaganja
specijalistikog odnosno subspecijalistikog ispita za strane dravljane (lan 159. stav 3. ovog
zakona);
- nain i postupak odobravanja specijalizacije odnosno subspecijalizacije kao i nain polaganja
specijalistikog odnosno subspecijalistikog ispita za dravljane Bosne i Hercegovine sa
prebivalitem na teritoriji Federacije, na osobni zahtjev (lan 160. stav 3. ovog zakona);
- kriteriji i postupak za dodjelu naziva primarijus (lan 161. stav 4. ovog zakona);
- uvjeti za obavljanje privatne prakse, uvjeti za obavljanje privatne prakse na osnovu posebnog
ugovora sa zdravstvenom ustanovom, kao i uvjeti za grupnu praksu (lan 165. stav 2., lan 169.
stav 2. i lan 170. stav 2. ovog zakona);
- nain, postupak i uvjeti, kao i druga pitanja od znaaja za organiziranje i obavljanje dopunskog
rada zdravstvenih radnika u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi (lan 184. stav 7. ovog
zakona);
- organiziranje i nain rada kriznog taba iz lana 187. stav 4. ovog zakona;
- nain pregleda umrlih, te utvrivanje vremena i uzroka smrti (lan 210. ovog zakona).
U roku iz stava 1. ovog lana federalni ministar za obrazovanje i nauku donijet e pravilnik iz
lana 111. stav 3. ovog zakona.
U roku iz stava 1. ovog lana federalni ministar e imenovati komitet i komisiju iz l. 77. i 130.
ovog zakona.
Svi propisi iz stava 1. ovog lana sadravat e odredbe koje garantiraju jednake mogunosti,
zabranjuju diskriminaciju na osnovu spola i osiguravaju da se fiziki podaci i informacije koje se
prikupljaju, evidentiraju i obrauju budu razvrstani po spolu.
Do donoenja propisa iz stava 1. ovog lana, osim odredbi koje su suprotne ovom zakonu,
primjenjivat e se provedbeni propisi iz oblasti zdravstvene zatite koji su se primjenjivali na
teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 237.

Postojee zdravstvene ustanove i privatne prakse dune su uskladiti svoju organizaciju i


poslovanje sa odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona u roku od
24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, usklaivanje poslovanja apoteka zdravstvenih ustanova i
privatne prakse magistara farmacije obavlja se na nain i u rokovima predvienim propisom o
apotekarskoj djelatnosti.
Nosioci odobrenja za dopunski rad kojima je odobrenje izdato na osnovu propisa koji su bili u
primjeni prije stupanja na snagu ovog zakona, duni su se uskladiti sa odredbama ovog zakona i
propisima donesenim na osnovu ovog zakona u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu
ovog zakona.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, klinike ustanove koje su bile nastavna baza fakulteta
zdravstvenog usmjerenja, u skladu sa ranijim propisima koji su ureivali ovu oblast, stupanjem na
snagu ovog zakona dobijaju naziv univerzitetske bolnice sa obavezom da svoju organizaciju i
poslovanje usklade sa odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona u
roku od 36 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
http://www.advokatprnjavorac.com

lan 238.

Do uspostavljanja modela porodine medicine na teritoriji Federacije poslove i zadatke porodine


medicine mogu obavljati i doktori medicine, odnosno specijalisti ope medicine.
Organizacija ambulanti za specijalistiko-konsultativne djelatnosti bit e usklaena sa modelom
porodine medicine kada one budu uspostavljene na cijelom teritoriji Federacije.

lan 239.

Federalni zavod za javno zdravstvo obavljat e poslove i zadatke iz lana 116. stav 1. alineje 12.,
13. i 14. do konanog reguliranja obavljanja strunih poslova iz oblasti zatite od zraenja u
skladu sa propisu kojim se ureuje zatita od radijacione i nuklearne sigurnosti, kao i
podzakonskim aktima donijetim na osnovu tog propisa.

lan 240.

Zdravstveni radnici kojim je priznata odgovarajua struna sprema na teritoriji Federacije,


odnosno koji su struno obrazovanje stekli u odgovarajuim kolama zdravstvenog usmjerenja
mogu i dalje obavljati poslove zdravstvene zatite za koje se trai struna sprema i koju imaju po
propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 241.

Pripravniki, specijalizantski, odnosno subspecijalizantski sta i sta iz dodatne edukacije koji je


zapoeo prema propisima koji su vaili na teritoriji Federacije na dan stupanja na snagu ovog
zakona, obavit e se u skladu sa ovim zakonom, ako je to povoljnije za pripravnika, specijalizanta
odnosno subspecijalizanta.

lan 242.

http://www.advokatprnjavorac.com

Odredba lana 156. ovog zakona primjenjivat e se do uvoenja doktorskog studija na


fakultetima zdravstvenog usmjerenja.

lan 243.

Uvjet o znanju zdravstvenog menadmenta, koji je predvien za osobu koja konkurie za


direktora zdravstvene ustanove, u skladu sa lanu 66. stav 6. ovog zakona, trait e se u
konkursnoj proceduri tek onda kada federalni ministar donese pravilnik iz lana 152. stav 4. ovog
zakona te otpone edukacija o zdravstvenom menadmentu na teritoriji Federacije u skladu sa
ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.

lan 244.

Uvjet predvien za obavljanje djelatnosti u zdravstvenim ustanovama iz lana 55. stav 1. taka 5.
ovog zakona primjenjivat e se nakon to AKAZ definira sistem sigurnosnih standarda u
zdravstvenim ustanovama, te pone obavljati kontinuirano praenje i procjenu sigurnosnih
standarda u zdravstvenim ustanovama, to ukljuuje i izdavanje certifikata o zadovoljenju
standarda sigurnosti.
AKAZ je duan definirati sigurnosne standarde u zdravstvenim ustanovama u roku od 12 mjeseci
od dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 245.

Osobe imenovane za obavljanje pregleda umrlih izvan zdravstvene ustanove od opinskog


organa nadlenog za poslove zdravstva nastavljaju s radom do imenovanja potrebnog broja
doktora medicine u skladu sa odredbama ovog zakona.

lan 246.

Komore iz oblasti zdravstva uskladit e svoju organizaciju i poslovanje sa odredbama ovog


zakona u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 247.
http://www.advokatprnjavorac.com

Do donoenja posebnog propisa kojim se ureuje apotekarska djelatnost ostaju u primjeni


odredbe propisa o zdravstvenoj zatiti koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog zakona.
Do donoenja posebnog propisa koji e regulirati preventivno-sanitarni nadzor nad izgradnjom
objekata primjenjivat e se odredbe odgovarajuih propisa i zakona koji su bili u primjeni na
teritoriji Federacije na dan stupanja na snagu ovog zakona.
Do donoenja posebnog propisa o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenta primjenjivat
e se odredbe propisa o zdravstvenoj zatiti koje se odnose na zatitu prava pacijenata, a koji su
bili na snazi prije stupanja na snagu ovog zakona.
Do donoenja posebnog propisa o specijalizacijama zdravstvenih radnika primjenjivat e se
odredbe odgovarajuih propisa koji su bili u primjeni na teritoriji Federacije na dan stupanja na
snagu ovog zakona.
lan 248.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o zdravstvenoj zatiti
(Slubene novine Federacije BiH, br. 29/97), izuzev propisa iz lana 236. stav 5. ovog zakona i
to:
- Pravilnik o specijalizaciji iz porodine medicine ("Slubene novine Federacije BiH", br. 7/99,
50/00 i 22/02);
- Pravilnik o postupku i nainu rada lijenikog konzilijuma ("Slubene novine Federacije BiH",
br. 41/99);
- Pravilnik o uvjetima za rad zdravstvenih radnika izvan punog radnog vremena ("Slubene
novine Federacije BiH", br. 2/00, 23/01, 38/03 i 11/04 - preieni tekst 1/05);
- Pravilnik o strunom ispitu za zdravstvenog inspektora ("Slubene novine Federacije BiH", br.
5/00);
- Pravilnik o kriterijima za dodjelu naziva referalnog centra Federalnog ministarstva zdravstva
("Slubene novine Federacije BiH", br. 5/00);
- Pravilnik o nainu pregleda umrlih i nainu utvrivanja vremena i uzroka smrti ("Slubene
novine Federacije BiH", br. 15/00);
- Pravilnik o pripravnikom stau i strunom ispitu zdravstvenih radnika ("Slubene novine
Federacije BiH", br. 25/00, 23/01 i 55/02);
- Pravilnik o uvjetima u pogledu prostora, opreme i medicinsko-tehnike opreme za obavljanje
privatne prakse u zdravstvenoj djelatnosti ("Slubene novine Federacije BiH", br. 30/00 i 36/01);
- Pravilnik o uvjetima i postupku priznavanja pripravnikog odnosno specijalizantskog staa
obavljenog izvan teritorije Federacije Bosne i Hercegovine odnosno izvan Bosne i Hercegovine
("Slubene novine Federacije BiH", br. 53/01, 58/02 i 7/04 - preieni tekst br. 1/05 i 7/08);
- Pravilnik o uvjetima prostora, opreme i kadra za organizovanje depoa apoteke (Slubene
novine Federacije BiH, br. 22/02);
- Pravilnik o dodatnoj edukaciji iz porodine medicine (Slubene novine Federacije BiH, br.
1/03);
- Pravilnik o kriterijima i postupku priznavanja naziva primarijus (Slubene novine Federacije
BiH, br. 1/04, 61/04 i 13/08);
- Pravilnik o uvjetima u pogledu prostora, kadra i medicinsko-tehnike opreme za osnivanje i
organizaciju rada zdravstvenih ustanova koje obavljaju djelatnost dijalize (Slubene novine
Federacije BiH, br. 79/09);
- Pravilnik o dodatnoj edukaciji polivalentnih patronanih sestara/sestara u zajednici u primarnoj
zdravstvenoj zatiti (Slubene novine Federacije BiH, br. 1/10).

http://www.advokatprnjavorac.com

lan 249.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije
BiH".

PREDSJEDAVAJUI
PREDSTAVNIKOG DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH

Safet Softi

PREDSJEDAVAJUI
DOMA NARODA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH

Stjepan Krei

http://www.advokatprnjavorac.com