You are on page 1of 13

INDIJANSKA KNJIEVNOST

Indijanska knjievnost je usmena. Plemena koja su ivjela nedaleko jedna od


drugih sa razliitim ritualima. Razlika izmeu pismene i usmene predaje
performans, rituali. Oni nita nisu obavljali to nije bilo propraeno rijeima.
Ponavljanjem rijei zapadali bi u trans prizivali sile prirode, proslavljali vjenanja
ili lijeili nekoga. Sve je to bilo vrlo ozbiljno, bila je to njihova religija
(politeistika). Taj "bog" nije bila sila nego priroda sama po sebi doivljavali su je
kao boanstvo na kom parazitiraju. Ona je bila mother Earth. Velika panja
posveena smjeni godinjih doba, znalo se ta trebaju vriti u kom periodu.
Svetost su imali i ljudi, i biljke, i ivotinje, stvari sve ako se pripie svetost toj
osobi ili predmetu. Sve su voljeli. Zato je to bitno za knjievnost? Oni su prie o
postanju smatrali vanim, kako je sve postalo. Oni su stvarali mitologiju, od
plemena do plemena, neki su smatrali da su doli iz zemlje ili neba ili migracijom
sa prostora na prostor. Prie o postanju i migracijama ist su produkt njihove
mate. Unutranja putovanja su bila kod onih koji su vii na duhovnom nivou a
drugi su ivjeli od danas do sutra. Neki su na prvo mjesto stavljali lov, junake
podvige, neki su se bavili lovom Navaho, Ahoma privredom. Na knjievnost je
uticao i geografski prostor. Razliita su predanja onih koji su ivjeli u pustinjama i
onih na planinama. Od boanstava sile prirode. Nekima su to bili predmeti,
pojave, bia i ivotinje posebno one (kornjaa, gavranovi, pacovi, vukovi, kojoti).
Oni su eljeli da se identifikuju sa ivotinjama. Kojot kod ratnika, lovaca. Ako i
postoji junak, on iz haosa stvara red ali kroz smijene naine moda jer su
usmeno prevoene na engleski pa se tu gubi sutina ali mitolozi smatraju da
kojot odgovara tipu TRICKSTER preko trikova eli da doe do neega. Mnogi
kau da Jung nije shvatio sutinu trickstera, da to nije prevarant, jer bi to onda bio
i Odisej i Prometej. Zato bi to bilo, jer indijanci nisu bili prevaranti, imali su
potrebu da se pokau kao junaci, oni koji brane svoje pleme.
Pria koja se tie kornjae na ijim leima je nastao svijet pleme en.
Maheo alje 4 ptiice na dno okeana da donesu grumen zemlje od koje e se
napraviti svijet i samo najmanja ptica donosi, od ega se pravi svijet na leima
kornjae. Turtle island drugi indijanski naziv za Ameriku.
Poezija se smiljala za vrijeme rituala i vezana za junake, trikstere mada moe biti
vezana i za ivotinje.
A loon I thought it was
But it was
My love's
Splashing oar.
Vradbine vjetiarenje, neopaganizam, vika pokret, satanizam. Moi prirode
kroz razne predmete, amajlije pagani!

Mnogi ljudi su porobljavali te teritorije. Indijanci su bili pokrtavani mimo svoje


volje, ljudi nisu mogli da prihvate njihove obiaje i rituale. Neke rijei u engleskom
jeziku dolaze ba od indijanskih rijei:tomahawk, totem, raccoon, canoe,
moccassin, tobacco. Pjesme za vrijeme svadbi, krtenja, posveivali su panju
snovima, odgonetali i obraali panju da pamte sve ono to je bilo u snu.
KOLONIZACIJA AMERIKE
Intenzivno naseljavanje je poelo u 17. vijeku osnivanjem kolonija evropskih
drava. Vodeu ulogu u tome su imali panci, Francuzi i Holanani. Istone obale
Sjeverne Amerike preuzima Engleska. Veliki broj ljudi se zbog sukoba i progona a i
mogunosti stvaranja vlastitih posjeda doseljava na tlo Amerike. Englezi su do
sredine 18. vijeka na tlu Sjeverne Amerike osnovali 13 kolonija sa oko 2,5 miliona
stanovnika.
POLOAJ AMERIKIH KOLONIJA U BRITANSKOM KRALJEVSTVU:
Iako su bile pod britanskom vlau kolonije su uivale veliku samoupravu. Svaka
je imala svoju vladu na elu sa britanskim guvernerom. Stanovnitvo kolonija
inili su:
1) Evropski doseljenici (Englezi, Irci, Francuzi, Nijemci, Holanani)
2) Afriki crnci
3) Starosjedioci Indijanci
Broj stanovnika je rastao i od 1775.-1790. Sa 2,5 skoio na 4 miliona stanovnika.
Velika Britanija je gledala na svoje kolonije kao sigurno trite za svoju robu i
veliko sirovinsko podruje za potrebe industrije. Glavne privredne grane u
kolonijama bile su: rudarstvo, zanatstvo, trgovina na sjeveru, a na jugu plantana
proizvodnja.
Kolumbo: "Okean je manje veliki nego to se pria!"
2.8.1492. 3 karavele naputaju luku Palos: Santa Marija, Pinta i Nina. Postojali
su brodski dnevnici koji su opisivali kupanje posade dok su brodovi plovili od 911km na sat.
Indijanci nisu ostali u svojoj idili i harmoniji. I kod njih je bilo onih koji su vladali i
oni potlaeni. Igrom sudbine, dijelovi Sjeverne Amerike bi se pripojili Meksiku, da
su Francuzi bili aktivniji imali bi civilizaciju baziranu na francuskim tekovinama. To
je bilo pitanje onih koji su prvi doli i onih koji su preuzeli.
Kolumbu je plan bio da doe na tlo Indije a ne Amerike, bio je pustolovnog
karaktera, da bi otiao na put trebao je sponzorstvo. panski kralj i kraljica su
nakon 8 godina pristali. On je rekao da e donijeti zaine i sve isplatiti ali njegove
navigacijske sposobnosti nisu bile visoke i zavrio je na drugom kraju svijeta.
Predugo je trajao put, kad je doao do obale nita nije naao. Umjesto toga sreo
je crvenopute, gole ljude koje su po njemu civilizovane. Bili su i sujevjerni i bjeali
od njih. Indijanci su vjerovali da je zemlja ploa i vjerovali da ako dou da kraja da
mogu pasti. Sve je to zapisano u Kolumbovom dnevniku. Tada niko nije imao

potrebu da se nastani. Tek u 16. vijeku 1585. godine se spomivnje prva Roanok
kolonija to je bila jedna grupica ljudi koja je nestala, ne sna se da li su pobijeni
ili su se vratili negdje drugo, ne zna se gdje su ali kad su ljudi doli da vide gdje
su se nastanili nali su znakove CRO. Dosta je legendi. Tomas Heriot 1588. godine
je napravio prikaz tla i teritorija gdje se to dogaalo, tu i dalje ne vidimo rjeenje
misterije i ta se desilo sa tim bjelcima.
James-town kolonija je oformljena 1607. i to je prva kolonija koja je zaivjela i iako
je vladala glad tih godina, ljudi se prilagoavali surovosti ivota, ta neka
negativna strana je vladala, ali knjievnost tog perioda se javila. Gdje se javi
knjievnost to je znak da je postojalo mjesto za ivot.
Kapetan Smit je bio drugi "istoriar" Amerikih kolonija ali se smatralo da je veliki
sanjar i uljepavao sve to je vidio i nismo ba sigurni da li da vjerujemo u sve to
je vidio.
Najpoznatije djelo "Pokahontas" koja ga je spasila od razjarenog plemena. Ali spisi
govore da je on prolazio kroz neki ritual tako da je poglavica pristao da ih primi,
da to nije bila Pokahontas mada nas Smit ubjeuje kako je ipak postojala neka
veza ali ne kao to mi mislimo. Ona imala 11 a on 28 godina tada. Englezi su se
sprijateljili s njime zahvaljujui Pokahontas (prema Smitu) koje je trajalo 8 godina.
Ona kasnije idu u Englesku.
Karakteristike rane knjievnosti:
-

Tek sa pojavom drugog talasa kolonizatora u 17. vijeku dolaze prvi spisi:
dnevnici, brodski dnevnici, putopisi, zapisi, pisma
Ljudi (puritanci) eljeli su da proiste zemlju, itali su Bibliju na drugi nain,
itali su stari zavjet i identifikovali se sa Jevejima ali su smatrali da je
njihov zadatak da preu vodenu povrinu i da ponu da potuju boga i
speru sve grijehove tako da je to uvod u "Ameriki san". Korijeni
"Amerikog sna" su religijske prirode a sve to se kasnije nagomilalo je
neka vrsta dekadencije.
U prvom periodu neki Englezi dolaze iz ekonomskih razloga. Na sjeveru
religija, obrazovanje. Jug je bio poljoprivredni kraj i oni su imali drugu
svijest da zarade, obrade, obogate se jer u Evropi je bilo korupcije i tee
se dolazilo do neega. Na jugu je vjera bila slabija. Ono primarno je da
uspiju da osnuju i odre plantae. Osim toga, iako je prvobitna ideja bila da
novo drutvo ne bude zasnovano na klasnoj podjeli na jugu to u poetku
nije bilo ali prenosom engleskih tekovina i klasne podjele (plave krvi) tako
su brzo bogati Evropljani dobili pravo da posjeduju robove. Dobili su robove
i oni su prenijeli sa evropskog tla mnoge osobine.

To se reflektovalo na knjievnost, vie se pisalo na sjeveru nego na jugu.


Prvi pisci: William Bradford o njemu se ne zna mnogo, bio je guverner u
Masausetsu. Pisao je History of Plymouth Plantation. Svi ti pisci su bili samouki
ljudi i veina nije imala javno obrazovanje. Znali su grki, hebrejski, francuski.
Imali su malo informacija na raspolaganju i bili su u isto vrijeme i svetenici,
aristokrati, itd. Imali su nekoliko zanimanja. Jedna osobina koja je krasila te ljude,

pogotovo sjever, bila je pobonost i skromnost nisu objavljivali djela tokom


ivota.
Edward Taylor tek 1930. otkrivena njegova djela. Nisu smatrali da je to za objavi
ili nije bilo dovoljno dobro. On se bavio medicinom, bio svetenik, pisao poeziju,
prozu i bio je ugledan i cijenjen. Metrical History of Christianity njegovo djelo o
ivotima svetaca.
Zaeci prvih romana privatna proza koja se pripisivala vie enama Mary
Rowlandson pisala prozu i bila je indijanska zarobljenica, pisala o pobunama,
masakrima iz njenog iskustva.
Cotton Mather svi su pisali slino, za njega je karakteristino da je napisao 450
knjiga. U to vrijeme je bila grupa ljudi koji su samo pisali i bili u prirodi. Takav je
bio stil ivota. Bila je vrsta asketske discipline podrana religijski jer ako to rade
bez uitaka vjerovali su da e ih bog nagraditi. Upisao je Harvard sa 12 godina i
diplomirao sa 15. Znao nekoliko jezika i bio je religiozan.
Osobine te knjievnosti: sva su se djela bazirala na Bibliji a na taj nain to im je
bilo vano da prekinu veze sa starim kontinentom i stvore novi identitet. Oni su to
teko sprovodili. Bili su geografski odsjeeni i nisu imali pristup onome to je bilo
pisano u Evropi. Crpili su inspiraciju od onih to su izali iz mode. Metafiziki
pjesnici, npr, nisu se mogli rijeiti "evropskog" u svojim djelima. Njihova djela
usko su vezala za religiju, nove poglede na Bibliju i proienje due. Biblija je bila
u to vrijeme na starom prevodu.
Kolonizatori nisu znali za Bena Donsona koji je bio tada jako popularan.
2 pisca vezana za june kolonije:
Robert Beverley The History and Present State of Virginia. Ova knjiga je
zanimljiva jer je on smatrao da su Indijanci na viem stadijumu inteligencije i
ismijavao je praznovjerje Evropljana. Ljudi iz Evrope su se bojali Amerike jer su
mislili da se deavaju ogromne promjene prvenstveno fizike da bijelac postane
crnac im doe u Virdiniju.
Jupiter Hammon crnac, 18. vijek. On se ve tu osvrtao na prava crnaca i u
djelima se borio da se makar djeca ne koriste kao robovi. On je napisao pjesmu "
An Evening Thought" i smatra se prvom pjesmom koju je crnac objavio u Americi.
On je osuivao to se ropstvo nasljeuje.
Uticaj Evrope je bio toliko jak da je dolo do potrebe da se svi Amerikanci
oslobode tog uticaja.
1775.-1783. Amerika revolucija
Amerika se oslobodila tog uticaja to se odrazilo na knjievnost. Politika i
geografska nezavisnost dovodi i do kulturne nezavisnosti osloboavanje ideja
od matice. eljeli su uspostaviti autentino njihovu knjievnostu i da se tie samo
Amerike. Nakon revolucije trebae im 50 godina da doe do prvih amerikih
pisaca. Nacionalistike nade su trajale 50 godina. Religija je potisnuta. Ljudi

polau panju nauci, obrazovanju nego da trae objanjenje kroz religiju.


Odvajanje Amerike od Evrope je odnos djeteta i roditelja. Kroz ovu revoluciju
drutveni ivot dobija nezavisnost i novi identitet koji ih okira jer ostaju da se
"brinu" sami o sebi.
Prvi pravi ameriki pisci javljaju se u periodu romantizma (prva polovina 19.
vijeka) a do tad kultura se nije razvijala narednih 50 i vie godina bez obzira na
nezavisno stanje. Zato? Domaa publika nije toliko itala, a pogotovo nakon
ratnih godina gdje su ameriki pisci koji su pokuali objasniti stanje u Americi a
itala se engleska knjievnost. Postojali su izvoai koji su krali djela iz Evrope i
tampali ih u Americi. Djeca koja su se kolovala uila su o klasicima. Kraa je
imala i svoje pozitivne strane, oni koji nisu uli za ekspira, Dikinsa, mogli su da
itaju. Izdavai iz Amerike imali su u Londonu pijune i plaali da im prodaju to
djelo u Americi tako da bi u isto vrijeme djelo dolo i ovamo i tamo. Najvie su tu
patili pisci jer su naruena njihova autorska prava.
1790. donesen zakon o autorskim pravima. Nije iao na ruku jer se nije
kanjavala piraterija. Noah Webster leksikograf.
itava jedna generacija amerikih pisaca je uguena u Americi nije bilo dovoljno
amerikih izdavaa, distribucije knjiara, lektora, recezenata, plus to su se
itali klasici iz Evrope. Bili su i pisci koji nisu imali para a sami kroz svoje napore
su uspjeli da se bogate preko tamparije. Pretampavali su evropska djela da bi
se ljudi obrazovali. Bilo je tu i bogatih pisaca koji su plaali da se tampaju
njihova djela.
"The Spy" prvi roman o amerikoj revoluciji koji je ukraden i 4 izdavaa su ga
objavila u isto vrijeme sve pod izgovorom da se iri obrazovanje. itav sistem bio
je neorganizovan, da jeste moda bi bilo jo djela.
U drugoj polovini 18. vijeka runa proizvodnja je zamijenjena parnim mainama.
Najveu manufakturnu proizvodnju je imala Engleska. Proizvoai su vie ulagali
novac u stvaranje novih izuma. Najpoznatiji je bila parna maina iz 1764. koju je
napravio kot James Watt.
Amerika revolucija je bila jedna od najveih oslobodilakih ratova. Rat se vodio
izmeu Velike Britanije i njenih 13 kolonija u Sjevernoj Americi. Veliko
nezadovoljstvo je vladalo jer engleski kolonisti u Americi nisu mogli da uestvuju
u donoenju zakona. Tokom cijele revolucije Engleskom je vladao Dord III iz
dinastije Hanover koja je vladala poslije Stjuarta. Engleska je 1765. uvela zakon o
taksama koji se odnosio na oporezivanje raznih proizvoda u trgovini a dvije
godine kasnije i "uvozne carine" ili posebnu carinu za proizvode koji stiu iz Velike
Britanije u amerike kolonije. Zbog toga je 1773. bila "Britanska ajanka" kada su
mladi u Bostonu zbog nezadovoljstva izazvanog tim taksama bacili u more
nekoliko tona aja.
Donijeta je Deklaracija o Nezavisnosti kojoj je najvie doprinjeo Tomas Deferson
(33) jedan od najmlaih u kongresu.

Period prosveenja gdje je glavna linost bio Benjamin Franklin. On je bio prvi
samouki "ovjek od pera", osoba koja je samu sebe izgradila i on je imao sve
osobine jednog puritanca koji je svojom marljivou htio postii neto. Bio je iz
siromane porodice, htio je da se obogati ali je i dalje htio ostati ono to jeste.
Napisao prvu verziju amerikog ustava.
Sloboda, jednakost, jednake mogunosti za sve ele Bendaminovi mislioci. Oni
su htjeli iznjedriti neto autentino to e spasiti Ameriku poslije revolucije.
Frenklin je bio iz siromane porodice, nije se obrazovao na Harvardu ali je uspio
sam kroz formiranje svoje tamparije, on je iskoristio engleske klasike iz
patriotizma da se ljudi upoznaju sa djelima i edukuju. Bio je poznat jer je napisao
dva djela, neto originalno, jedno djelo se zove "Poor Richard's Almanack" i to je
zbirka u kojoj je opisivao dnevne dogaaje ljudi, savjete, davao psiholoke
portrete ljudi, ali to je bila svatara. Napisao je sa namjerom da savjetuje svog
sina ali je toliko postalo popularno da je prodavano u velikim koliinama pa se
pored toga to je bio tampar obogatio. Bio je renesansar i prije nego to se javila
u Americi.
Poslovice: There's no gains without phrase.
There will be sleeping enough in a grave.
Puritanski kvaliteti rtva moe da se prinese kroz rad. Oni su mislili da postoji
grupa ljudi tzv. "The Elect" izabrani koje je bog izabrao zbog kvaliteta i koji e ii
ka njemu. Postavljalo se pitanje kako ovjek zna da je on izabran? Neko je rekao
da se to vidi koliko ovjek radi i ima to vie radi i ima vie ste taj kojeg je bog
izabrao to je teorija PREDESTINATION, tj. predestinacije koja govori o tome da
svako misli da mu je predodreeno pa ako ima znak je da je to on. Ako
posmatramo djela Frenklina kao reformatora i prosvetitelja, vidimo da je njegovo
siromatvo iz djetinjstva natjeralo da pokae da je jedan od tih ili moda neto
drugo. Imaju neke vrline koje je on smatrao da osoba koja pripada tom drutvu
treba da ima: temperance-umjerenost, blagost; silence-smirenost; order-red;
resolution-odlunost;
industry-marljivost;
sincerety-iskrenost;
moderationumjerenost; cleanness-istoa; tranquility-smirenost karaktera; chastity-potenje;
humility-poniznost.
To je ono na emu je on insistirao i potovao kroz sve to je radio. Osim toga, on
je imao savjetodavnu ulogu u drutvu. Tu su i istorijski dokumenti o periodu
poslije revolucije. Gdje god postoji demokratija tu su i spisi mnogi pisci su zali
u profitabilne vode novinari koji propagiraju demokratiju i nezavisnost. Jedan od
onih koji su pisali pamflete i politike spise je Thomas Paine. On je sa 37 godina
doao u Ameriku, bio je dosta naitan a jo prije dolaska u Ameriku poznavao je
njenu politiku. Najvie pamfleta je ba on objavio preko 2000 njih koji su
oduevljavali demokratske politiare ali ne i lojaliste u Engleskoj. Najpoznatiji
pamflet je bio Common Sense, on se prodao u vie od pola miliona primjeraka i
bio je best-seller. Bio je usmjeren ka popularizaciji demokratije. On je bezvremen
jer popularizuje koncept amerike demokratije i dan danas se Amerikanci hvale
da imaju najveu demokratiju i ureenje.

Govorei o demokratiji bilo je potrebno te politike spise uskladiti stanovnitvu.


Koristio se jednostavan govor isto da svi znaju da rijei nisu dvosmislene jer
veina tih ljudi su doli iz Evrope, Holandije, Francuske koji nisu sa engleskog
govornog podruja pa se svaki taj spis morao ispisati da bi se razumio.
Deklaracija nezavisnosti je napisana jednostavnim jezikom ali jedno je kako je ta
napisano i predloeno a drugo realizacija. Vremenom se to zloupotrijebilo ne u
politici nego u svetim knjigama. Osim pisaca pamfleta tu su i pjesnici.
Philip Freneau bio je specijalna pojava jer je uspio jediniti nova kretanja
evropskog romantizma sa amerikim konzervatizmom. Amerika renesansa
donosi neto sasvim novo ali on uspije da ujedini te 2 struje. On je bio nezgodne
naravi i zavravao je u ropstvu i u jednoj pjesmi "The British Prison Ship" opisuje
iskustva ropstva (problemi sa idealima starog kontinenta). On je dobio titulu
pjesnika amerike revolucije. Bio je blizak narodu, nije puno filozofirao. Njegove
pjesme su bile izraz politike angaovanosti. Pisao je pjesme za uivanje borbe
za svoje dobro i uivanje. Zato njega veemo sa romantiarskim periodom
otpustio je stege i ivio kao raskalaniji pjesnik. Dvije pjesme jako popularne
"The Virtue of Tobacco" i "The Jug of Rum" on slavi uivanje u opijatima.
Tenja prema autentinosti amerikih proizvoda. On je u stvari oboavao
indijance, volio je njihove rituale jer su vie uivali od Evropljana i mislio je da ako
se promoviu te stvari da se promovie cijela amerika kultura. Tu su bili i prozni
pisci i njihova proza je odisala dozom nostalgije jer odnosi meu ljudima nisu
napredovali pisalo se razliitim stilom. Neki pisci su bili siromani i htjeli su samo
da piu. I od tog se bogate i ive.
Charles Brockdeu Brown prvi ameriki profesionalni pisac i napisao gotske
romane po uzoru na Radchifle, Godwina.. On nije uzimao ideje od njih a pisao je
psiholoke romane i portrete likova koji su bili jako slojeviti i nije bilo mnogo
akcije. On je razvio vlastitu teoriju proze da predstavi lik trodimenzionalno sa
svih uglova jer ako ti religija pokae kako da se ponaa onda ivi nametnuto.
On se nije s tim slagao nego da se ne ivi kako drutvo nalae. Zalagao se za
visoke knjievne standarde da se svata ne objavljuje jer ti romane kvare duu i
odnos s bogom. On je kao takav pretea Poa, Melvila,...
Tu su i djela i pisci koji su se osvrtali na Indijance i izmiljali su likove.
Washington Irving esto je putovao iz Amerike u Evropu jer je bio kulturni
ambasador i on je u svojim djelima umjesto da pie o amerikim mitovima,
njegovi su se oslanjali na Evropu i evropske. "The Sketch Book of Goether
Crayin" svatara u kojoj su pisci svata uvrtavali. Ovdje su prie koje nisu bile
realne, nego samo injenice. Dva djela: "Rip Van Winkle" i "The Legend of Sleepy
Hollow". Ova prva pria je popularnija. Glavni junak je sa sjevera Evrope. Radi se
o lijepoj osobi koja spava 20 godina i koja kad se probudi otkriva da se Amerika
oslobodila kolonizatora. Hoe da kae da je to djelo Boije ruke. On se pokuao
obratiti prostoru sa imaginativan nain ali tu je previe elemenata Evrope. On je
sam tvrdio da eli da iznese izvorni Ameriki mit ali nije. Ovo djelo je postalo dio

Amerikog folklora. Izvodilo se u pozornicama i predstavlja dio usmene predaje


doseljenika.
James Fenimore Cooper je drugi pisac koji se bavio rekreiranjem mita zlatnog
doba. On je to uradio na autentiniji nain jer je obraivao ivot doseljenika to
niko prije nije radio.
"The Spy" 1821. prvi ameriki roman o revoluciji. On je bio prvi ameriki pisac koji
je doarao ameriku stvarnost kroz paralelan ivot bjelaca i indijanaca. Pisao je o
indijanskoj dobroti, jer slue prirodi. Pisao je o pohlepi, bijesu koju je pripisivao
bijelcima, pisao je o odnosu prirode i civilizacije, dobra i zla. On nije samo pisao o
mitovima nego je pokuao realistino da predstavi Ameriku, kae: "Nijedna
kultura ne bi trebala manipulisati nad drugom kulturom." Tu su prvi korijeni
multikulturalizma. Sva ova djela usmjerena su na stvaranje due nove nacije.
Njihova prvobitna usmjerenost je bila mnogo humanija nego danas. Imali su
dobre ideje.
Poloaj ena je bio na istom nivou kao robova nisu imali glasa vlasnitvo,
djeca su pripadali mukarcu. Drava ne da da die, samo da radi i raa.
U periodu borbe za nezavisnost ene su se angaovale ali formiranjem institucija,
klubova, udruenja ene su istisnute. Nije im bilo dozvoljeno, smatrane su
ljudima drugog reda. One koje su se obrazovale imale su kuno obrazovanje od
strane tutora ali ako otac to dozvoljava. Uile su kuvati, vesti, itati ali bilo je
vizionara, npr. Margaret Fuler koji su dovodili profesore.
Anne Bradstreet prvi enski pisac.
ena nije smjela pisati, smatrano je da je luda, trebala se posvetiti braku i to je
to. Kako je dobila pravo da pie? Objavila je u Engleskoj, bila je ena guvernera
jedne koalicije, nije radila i imala je vremena. A ako je ena pisala imala je, tj.
mogla je samo da pie o 2 teme: porodica, tj. brak i religija. Iz tog perioda je
protekla njena pjesma "To My Dear and Loving Husband" koja nije bila uobiajen
nain iskazivanja ljubavi muu. Odgajana je u patrijarhalnom drutvu. Ova tema
je neto neobino, ne samo to je bila ena nego i zato to nije bila religiozna.
Ona je imala talenta ali imala je mali broj tema na raspolaganju. Vee se za
period kolonija. 1650. je godina kad je prvi put objavljena "The Author to Her
Book" koja je znaajna jer pokazuje njenu situaciju a i situaciju ena pisaca.
Govori o pjesmama kao o nekom djetetu, sama je smatrala da ne treba da pie,
govori kako su joj otrgli pjesme kao dijete.
Phylis Wheatley bila je crnkinja. Dola je sa 7 godina kao ropkinja iz Afrike, u
porodicu u kojoj su svi bili vjernici, nisu tretirali ljude kao robove. Primijetili su da
je inteligentna. Crnce su tada smatrali graanima treeg reda koji nemaju
intelektualnih sposobnosti. Taj ovjek i porodica su se iznenadili kako je ona
napredovala i onda je taj koji je prisvojio je doveo ljude da je obrazuju i tretirao je
kao ker. Ona je poela da pie o uslovima ivota za crnce. Nije bila omiljena jer
su je crnci osuivali jer je bila blaga prema bijelcima a bijelci to se borila za
prava crnaca. Ona je promovisala duhovnu ravnopravnost i bila je Hrianka.

1820.-1860. PERIOD ROMANTIZMA


Opisuje Ameriku u pravom svjetlu. Gdje je god preporod, sve stvari su
idealistine, romantizam se bori protiv svih stvari koje se vie oslanjaju na um
nego na srce. Pokret romantizma potie iz Evrope, iz Njemake vie nego od
ostalih drava.
Nekih 20-ak godina zaivio je na raun lirskih balada. Oni su izvrili i uticaj na
amerike romantiare ali Amerika je napokon povezala romantizam sa svojom
demokratijom tenja za amerikim snom taman je doao da pogura sve te
promjene u Americi i tenje.
Nauna otkria su znaajna u ovom periodu a naunici vie ne sakrivaju da su
pod uticajem umjetnosti. Dolazi u periodu nacionalne ekspanzije pa i nazivamo
ovaj period amerika renesansa.
Ralph Waldo Emerson ne samo da je pisao eseje nego i kakve poetike moraju
biti, kakvu vrstu umjetnosti Amerika treba, o umjetnosti, nauci, bogu. Nije bilo
lako se pomiriti ljudima koji su jo uvijek razmiljali da je religija osnov svega
puritanci. Ali ova romantiarska crta je toliko snana da svi oni mislioci su oni koji
ire nove granice nema vie onog straog nacionalna ekspanzija je podrala
romantizam. Emerson je pisao eseje, pjesnik je imaginativno bie koje se oslanja
na svoje resurse. Ovaj period se oslanja na individualnost. Ono to se deava kod
Emersona je da je bio protiv crkve mislio je da ovjek moe uspostaviti kontakt
s bogom bez crkve, zbog toga je izbaen s Harvarda. Uticaj crkve kao institucije
je bio toliko jak ovjek ne moe slobodno da napreduje. Sve ono to dolazi s
modernizmom nalazi svoje korijene u djelima Emersona. On je stvorio koncept
koji se tie svih nas (uspostavljanje sopstvenog identiteta). Ko sam ja? Na
konceptu SELF je razvio mnoge od svojih koncepata.
Self-awareness neko svjestan sebe kao odvojene jednine koja ivi sama ali u
granicama okoline. Prema njemu mi smo samo potpuno JA ako imamo bazino
svojstvo SELF koje moe da se izoluje. Politika je bila vrsta umjetnosti. Bilo je
vano da se SELF izrazi pa zajedno s tim imamo koncept self-expression i selfreliance. Sve to je u slubi to on izlae u slubi self moe da se doda.
Samosvjesnost da se izrazi kroz aktivnosti najvie umjetnost i da se osoba
oslanja na vlastite ideje a ne ideje drugih znai da osoba bude originalna i
nema kopiranja. U to vrijeme imali ste kao umjetnik dosta slobode to se
izraavala na sve to radite. to si vie ekscentrian to si vie u duhu tog
vremena.
Transcendentalizam je povezan sa jo jednim konceptom: THE SUBLIME. To je
evaporacija neega kad je neto u najistijoj formi. Rije transcendentalizam
dolazi od osnovne rijei transcend prei, prevazii. Prevazilaze se ne samo
materijalne stvari kako bi se spoznalo duhovno. Ali jedna malo rigoroznija vrsta
prelaska je negiranje ljudski ula jer po njima zavisimo od materijalnog jer imamo
ula ak i kad elimo prevazii ne moemo jer zavisimo od toga. Ako nam se
oduzmu ula vie se stopimo s prirodom i duhovnim a nismo povrni. Sublimno
paradoks, ovo nije koncept samo za djela romantizma nego i u modernizmu.

Romantizam je jako inspirativan period. Sublimno neto to bi povezalo ula


(kako osjetiti a ne odrei se). Romantizam je vrlo idealistiki pokret s naglaskom
na ljudsku psihu. Oni slave ivot uporeujui ljubav sa svijetom. S druge strane je
insistiranje na mrane strane ljudske psihe vrlo je kompleksan pravac. Sublimno
izaziva strahopotovanje prema neemu, nedokuivo a ipak vano.
Prelaenje materijalnog u duhovno kroz sublimaciju. Npr. odemo negdje u prelijep
pejza i toliko smo oarani s tim da to utie na naa ula da mi na kraju osjeamo
strahopotovanje. Sve to je lijepo, da uivamo u tome, a i osjeamo
strahopotovanje. U isto vrijeme osjeamo zadivljenost tom osobom a i bojimo se
te osobe pogotovo kad smo svjesni da tu osobu ne moemo imati to nije loe jer
iz tog sublimnog nastaju djela kao to ih je mnogo bilo.
Intenzitet osjeaja insistiranje na izraavanju osjeaja.
Slavi drutvo, duhovno, boga ali na nain da bog nije hrianski koncept unutar
crkve nego da je on priroda i spoj sa prirodom. Slavi sopstvo ali ne da je to
sopstvo sebino jer sada poto se ljudski ivot gradi kao psiha a psiha kao
mikrokosmos sve to ima vani ima unutar nas, bog i ovjek su jedno i to je
odnos prirode i boga a ne sebinost.
Emerson se vratio svim tim konceptima. Jedinstvo boga i ovjeka je reakcija na
racionalizam 18. vijeka i Emerson se vratio starim konceptima ali ih je razradio sa
evropskim romantizmom da bi bilo dostupno Americi. Njegov koncept je koncept
naddue. Kako on definie jedinstvo ovjeka i prirode ili OVER-SOUL
sveobuhvatna dua koja obuhvata sve i ekvivalent je bogu, boanstvu i
nadsilama. Osjeaj za spoj tradicionalnog i novog priroda se mijenja pa zato ne
i ovjek.
David Thoreau bio je njegov savremenik s kojim je razmjenjivao knjige. Imali su
zajedniku biblioteku u kojoj su preovladavali istonjaki mistici. Hinduizam,
budizam, islam, hrianstvo kombinovali su sve religije u jedno i bila je jedna
sintetika religija ali ono to su napravili odraavalo je duh tog vremena. Oni su
ivjeli u gradiu Konkord koji je bio udaljen 32km od Bostona. On je bio zajednica
istomiljenika, sainjavala je ljude koji su dokazivali da ljudi mogu bez
materijalnog, bogatstva, da rade na prirodi i stope se sa prirodom. David je bio
siromaan, bio je protiv zakona i ivio je u kolibi na Emersonovom imanju i u toj
kolobi su nastala 2 uvena djela: "Walden (Life in the Woods)" u kojoj opisuje svoj
ivot u umi u toj kolibi koju doivljava kao simbol njegove due. Opisuje
izgradnju kolibe to je izgraivanje selfa. On se toliko zagradio u svoj svijet da je
opisivao svaku promjenu koja se deavala (neka vrsta dnevnika an anti travel
book) neko je tako zvao jer je smatrano da putovanje skrene ovjeka s njegovog
puta. Bio je za to da se ovjek _____ a da mu dua putuje i razvija se. To ne bi
radio da nije imao svijest o konceptu puritanstva. On je radio marljivo, predan
poljoprivredi, graenju kolibe, radio 20h, malo spavao isti puritanac. Na
kreativnu inspiraciju se gledalo kao na neto iz ega se crpe estetike vrijednosti.
Thoreau je vjerovao samo u samog sebe ali je ostao veoma uticajan na svjetske
misli i sve reformatore koji su se borili za odreena prava. Utie na drutva i one
koji se zalau za ekologiju jer u knjizi on navodi primjere ugroenja prirode, kako

ljudi treba da potuju poredak u prirodi jer je ona povezana sa bogom. Pored ove
knjige napisao je "Civil Disobedience" u kojoj povezuje stanje u drutvu sa
drugima. Ovaj esej je graanska poslunost biti ravnoduan, praviti se da ne
postoji drava s zakonom, sabotiranje vlade i institucija.
U Konkordu su bili i drugi predstavnici transcendentalizma Margaret Fuller.
Ona je kao i Emerson bila zagovornica itavog tog koncepta samo to je ona u
sve to uvela i bio je humanistino razmiljanje gdje je ena posmatrana kao
drugo. Bila je obrazovana, nije pohaala Harvard i ona je iitala sve te njihove
koncepte i postulate ali se nije mogla nai kao ena i jedinka. Nije to bila stvar
koncepta nego drutva i prava kojima ene nisu imale pristup. Bila je novinarka i
imala je pristupe pa je shvatila da sa enama drugaije ophode kao graani
drugog reda. Napisala je djelo "Women in XIX Century". Bila je pokreta asopisa
The Dial koji je bio zastupljen u krugovima mislilaca, ona je bila prvi a Emerson
drugi urednik. Djelo je kasnije objavljeno u zasebnoj knjizi. Ona je filozofski
objasnila koji je problem ene u drutvu. U to vrijeme je ena imala svijest ali ne i
obrazovanje. to se ovjek vie obrazuje vei su vidici. Vie su tolerantni i
moemo na racionalan nain objasniti situaciju u drutvu. Ali to ste manje
svjesni i obrazovani to svoje ja je ugueno. Self-reliance ono to je ona otkrila je
da u prvoj polovini 19. vijeka su ene mislile da sve to na njih utie su iz vanjskih
izvora sve dolazi do njih bez njihovog znanja. Taj vanjski faktor je patrijarhalni
sistem. Ona je objektivnim injenicama napisala djelo na tretmane ena u
odnosu na mukarce u institucijama. Njeno djelo je nauno, statistiko i dala je
prijedloge o poboljanju poloaja ene u drutvu. Ona je feministkinja,
reformatorka koja govori o nedostatku kreativnih sloboda i poloaju ena.
Ameriki romantiarski kontekst je drugaiji od evropskog, jer je evropski
romantizam povezan sa stanovnitvom Evrope kao klasnim drutvom to je
suprotno od amerikog drutva. Ako ste pripadali nioj ljestvici oekivalo se da se
uzdignete. Za ene je bitno da se dobro udaju, iznenadno nasljedstvo, otkrijete
plemiko porijeklo. Romani su obraivali drutveno stanje zajedno sa drutvenim
osjeanjima. Bitno je da se popne na drutvenoj ljestvici i to je srean kraj
poznata struktura u Evropi ali se znalo ta se oekuje i to je karakteristika
engleske knjievnosti. Samo se panja polagala na drutveno sazrijevanje, razvoj
i napredak.
U romanima i prozi u Americi je bilo drugaije. Nije bilo socijalnih iekivanja. Nije
se znalo na kakve izazove mi nailazimo u toku ivota. Poto Amerika simbolizuje
neistraenost, divljinu, trebalo se kroz mistifikaciju dovesti lika do raskrinkravanja
njegove psihe. Proza amerikog romantizma sumorna atmosfera, mistifikacija
psihe, tanki opisi ljudske psihe. Vidi se ego junaka, teme su osvete, duevne
bolesti i prisutne su u ovim djelima. Ali to nije plitka osveta nego neto to ga
tjera da doe do kraja do onog sublimnog. Traganje za nepoznatim, pokuaj da se
odgonetnu misterije to je nemogunost ovjeka da spozna sebe u svemiru.
Junaci su na neki nain izgubljeni, osamljeni.
Edgar Allan Poe pisac koji koristi gotske elemente. Mnogi njegovi likovi pate od
vampirizma poremeaj doivljavanja nekih senzacija (svjetlost, sunce). On je

roen 1809. poetkom 19. vijeka i ivio 40 godina. Roen u porodici putujuih
glumaca, usvojen od strane porodice Allan ali puno je kockao, pio i u svemu tome
pisao je svoja djela. Pisci ne mogu da se izbore sa svojom psihom i gledaju iz
objektivnog ugla. On zbog pijanstva umire u jarku.
Njegovo poimanje romantine ljubavi ta ljubav bez obzira da li je rije o esejima,
poeziji, je bezvremena nije tjelesna i ono to bi on elio je da ivi negdje u
vjenosti posle smrti sa svojom enom. Trai savrenstvo. Fokusira se na smrt
voljene ene, kae da je prava ljepota. On je bio i pshiki i fiziki nezreo tip
Petra Pana. itav ivot je bio zaljubljen u roaku incest!!! Incest simbolizuje
neto pogotovo ako se ne radi o fizikoj linosti. I u biografiji, Virdinija njegova
roaka postaje njegova ena u 9-oj godini. Ali ona je vrlo rano umrla od bolesti,
kao djevica. On ju je volio kao ideje neto isto, samo njegovo kad se nau
posle smrti na onom svijetu (est motiv smrt voljene ene) i ona nastavlja da
ivi u njegovim idejama. To je tolika sebinost roake. Koristi je kao inspiraciju, on
e ivjeti i matati o svojoj muzi, eni i raspolagae njenom duom i tijelom.
On je pisao djela izuzetne muzikalnosti, bio je stilista. Zastupa dozu matematike
tanosti. U eseju "The Philosophy of Composition" on opisuje pjesmu "The Raven"
koja se smatra njegovom najboljom pjesmom. Htio je da se ostvari kao pjesnik i
neki genije i da se sastane sa svojom ljubavi.
Atmosfera u romantiarskoj poeziji i prozi sumorna, zastraujua. Pejza se
reflektuje na ljudsku psihu. Ako imamo bure, vjetrove, munje, gromove to je sve
ogledalo njegove psihe. On je dio te prirode i identifikuje se sa tom prirodom.
Romantiari su patili od vampirizma, bili su veoma senzitivni na odreene
podraaje. Ako se udubite i neto radite oni izgube vezu sa svijetom i iritira ih.
Pominjanje onog to je u naslovu Kua Aerovih. Poe pripovijeda u prvom licu.
Dobio je poziv od prijatelja kojeg dugo nije vidio da ga posjeti jer je bolestan. Ovo
je pria uglavnom sastavljena od sumorne atmosfere, propast kue je bukvalno
simbolian. To je objekat koji se raspada, neto to ide svom kraju to simbolizuje
i Aerove kao porodicu. Porodica pati od prokletstva. Na kraju ostaje on i njegova
sestra. Pria se fokusira na Roderika Aera koji je ostao sa kuom i ija dua i
tijelo zajedno s njom propadaju. Njegova sestra je prisutna samo u priama, ali
umire od ukoenosti miia katalepsije. Ona lei nepomina, a on ima
vampirizam i trai od prijatelja da doe i pomogne mu. Prijatelj pokuava da mu
pomogne da ga vrati u realan ivot ali Roderikova bolest sve vie napreduje,
fiziki se mijenja. Postao je kost i koa, lutajui duh u kui. Sestra mu umire, moli
prijatelja da mu pomogne. Ona ostaje u kui, nije sahranjena. Njega mui to da e
ona oivjeti. Kad je napokon umrla oni su je zazidali. Ona se jedan dan pojavila na
vratima ali je izgledala kao Roderik i kad je on vidio da je ona iva njega je
presjeklo i umro je na licu mjesta. Umrli su zajedno (ona dvaput). Njihov odnos je
prikazan kao incestuozan i vrlo blizak. Oni su vrlo povezani rascjep linosti ona
je njegov alterego, oni su jedna te ista osoba.
Prema njemu human self (ljudska dua) se dijeli na: intellect (truth) znanje koje
vodi do istine; conscience (duty) i soul (beauty).

To sopstvo se dijelilo na intelekt, savjest, duu. Dua je u stvari bila enska


priroda tako da je on enu doivljavao kao sebe. On e da se sjedini sa svojom
duom koja je na ovom svijetu otjelovljena u enskom tijelu. On e se sjediniti sa
duhom due na onom svijetu. enu je doivljavao kao duhovni dio, duu koju je
naao na ovom svijetu ali e se sjediniti na onom svijetu.
"Annabel Lee" je ljubavna pjesma balada. Motiv djevojke koja je umrla. Bili su
djeca djeija ljubav. Vjerovanje u ivot poslije smrti.
Imamo setting neto karakteristino za balade, prie ima romantini prizvuk.
Romantiarski stih, kraljevstvo pored mora. Ona je djevica oznaava njenu
ednost. Uspostavlja vezu sa itaocem, govori nam o odnosu njih dvoje, kako se
oni vole. Kae koliko su se voljeli da su je aneli odveli. Ona je bila iz vie klase
vjerovatno su ih oni rastavili. Imamo pravilnu rimu dobijemo baladian ton
pjesme. Za Poa najvei motiv je smrt ene. Njegovo preispitivanje i vjerovanje da
ljubav vjeno traje istiskuje se fiziko. Koliko god da je ovo balada ovde ima
gotike grobnica, on lei pored nje (gotiki, mrani elementi).