BLOOMOVA TAKSONOMIJA (sistematizacija) ZNANJA

Jednu od najprihvaenijih klasifikacija znanja predloio je 1956. godine ameriki psiholog

Benjamin Samuel Bloom. Ta je taksonomija zamiljena kao vodi za lake snalaenje u
oblikovanju specifinih ciljeva na temelju kojih e se uspjeno moi planirati i procijeniti
ishodi uenja (Vizek-Vidovi i sur., 2003.). Razine znanja poredane su hijerarhijski
(pamenje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza i evaluacija) prema sloenosti spoznajnih
procesa koji su im u osnovi. Uz svaku su razinu (vidi Tablice 1., 2., 3.) navedeni i edukacijski
ciljevi (ishodi uenja) i oekivana izvedba uenika. Razine znanja su kako slijedi:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

osnova znanja obuhvaa pamenje injenica i informacija,

na sljedeoj je razini razumijevanje tih injenica,
na treoj se razini usvojene injenice primjenjuju,
etvrta je razina analiza ili objanjavanje informacija,
na petoj razini stvara se neto novo primjenjujui usvojene informacije,
na estoj razini donose se prosudbe na osnovi prethodnih razina.

Prve su tri razine temeljne, a vie razine obuhvaaju kritiko i kreativno miljenje i
aktivnosti u kojima se rjeavaju problemi.
Godine 2001. autori Anderson i Krathwohl izvrili su zamjenu hijerarhije dviju najviih
razina znanja (u zagradi se nalaze stariji nazivi za pojedinu razinu. Prema Anderson
STVARANJE predstavlja najviu razinu), a umjesto imenica predloeni su KLJUNI
GLAGOLI kako bi se naglasio procesni karakter uenja, odnosno, kvalitativni i
kvantitativni ishodi uenja.
PRECIZNI GLAGOLI
analizirati
opisati
definirati
napraviti
usporediti
razlikovati
argumentirati

NEPRECIZNI GLAGOLI
znati
razumjeti
cijeniti
zapamtiti
upoznati
nauiti
osvijestiti

Koristei hijerarhijske razine spoznajnih procesa za odreivanje ishoda uenja

(ciljeva pouavanja), mogu se identificirati i razlikovati razliite razine uenja i njihova
meusobna povezanost, te na osnovi toga izraditi djelotvoran kurikulum (individualizirani
program) i evaluacijske aktivnosti kako za sva predmetna podruja, tako i za sve uenike
razreda (individualizacija ciljeva). Ciljeve je mogue operacionalizirati u kognitivnom i
psihomotorikom podruju. Afektivni razvitak uenika podrazumijeva stjecanje odreenih
vrednota te usvajanje stavova i vrijednosti (Matijevi, 2004.).
Tri osnovna podruja razvoja pojedinca prema Bloom-u su:
1. kognitivno (znanje i razumijevanje, intelektualne sposobnosti)
2. afektivno (emocije, stavovi, miljenja, interesi i uvjerenja)
3. psihomotoriko (vjetine motorike sposobnosti j. umijea)

Tablica 1. Razine postignua na kognitivnom podruju pouavanja REVIDIRANA

VERZIJA (PREMA Anderson i Kratwohl, 2001.)
KOGNITIVNO PODRUJE
Ciljevi za pojedinu razinu opisani kao
Glagoli kojima se opisuje oekivana
ciljevi (ishodi) uenja
izvedba! Uenik e moi
I. razina
DOSJETITI SE (ZNANJE)
definirati, nabrojati,opisati, poredati,
mogunost reprodukcije nauenog u
ponoviti, imenovati, ispriati, zapamtiti,
izvornom obliku
izvijestiti
II. razina
SHVATITI (RAZUMIJEVANJE)
klasificirati, prepoznati, izdvojiti, saeti,
uoavanje i povezivanje glavnih ideja,
preoblikovati, izraziti, objasniti, identificirati,
opisivanje tijeka dogaaja ili procesa
izraziti, raspravljati
III. razina
PRIMIJENITI (PRIMJENA)
primijeniti, izabrati, pokazati, upotrijebiti,
rjeavanje problema u novoj situaciji
izvesti, rijeiti, isplanirati, prikazati,
primjenom steenog znanja i pravila na nov
protumaiti, ilustrirati, vjebati, izloiti,
nain
prevesti
IV. razina
ANALIZIRATI (ANALIZA)
analizirati, procijeniti, usporediti, razlikovati,
ralanjivanje informacija kako bi se utvrdili komentirati, zakljuiti, proraunati, provjeriti,
uzroci i posljedice, izveli dokazi i zakljuci i preispitati, usporediti, raspravljati, rijeiti,
podrale generalizacije
diferencirati
V. razina
PROSUIVATI (EVALUACIJA,
VREDNOVANJE)
procijeniti, zastupati miljenje, izabrati
mogunost vrednovanja i kritikog odnosa
opciju, poduprijeti, vrednovati, obraniti stav,
prema injenicama, mogunost procjene
prosuditi, rangirati, predvidjeti, odrediti
valjanosti ideja i/ili uratka
prioritet
VI. razina
STVARATI (SINTEZA)
preurediti, skupiti, stvoriti, predloiti,
mogunost stvaranja novih ideja, rjeenja,
planirati, organizirati, razviti, formulirati,
sintetiziranje bitnoga, uoavanje novih
predloiti, kreirati, sastaviti,klasificirati,
obrazaca
povezati
Poeljna drutvena razina razina primjene
(U zagradi su stariji nazivi za pojedinu razinu prema Bloomu)

Tablica 2. Razine postignua na Psihomotorikom podruju pouavanja revidirana

verzija ( Kratwohl i sur. 1964.)
Ciljevi za pojedinu razinu opisani kao
ciljevi (ishodi) uenja
1.razina
PERCEPCIJA / MO ZAPAANJA
uenik upotrebljava osjetila kao vodstvo u
motorikim aktivnostima
II. razina
SPREMNOST
uenik je mentalno, emotivno i fiziki
spreman za aktivnost
III. razina
VOENI RAZGOVOR
uenik oponaa i razvija vjetine (vjeba),
esto diskretnim koracima
IV.razina
AUTOMATIZIRANI ODGOVOR
uenik s poveanom efikasnou, sigurnou
i okretnou izvrava radnje
V. razina
SLOENA OPERACIJAAUTOMATIZACIJA
uenik automatizirano izvrava radnje
VI. razina
PRILAGODBA
uenik prilagoava vjetine problemskoj
situaciji
VII. razina
ORGANIZACIJA/STVARANJE
Uenik stvara nove obrasce za posebne
situacije ili sluajeve

Glagoli kojima se opisuje oekivana

izvedba! Uenik e moi
izabrati, prepoznati, izdvojiti, povezati, uti,
sluati, primijeniti, vidjeti, osjetiti, gledati,
pratiti
poeti, objasniti, pokrenuti, nastaviti,
reagirati, odgovoriti
oponaati, kopirati, izvriti uz nadzor,
vjebati, pokuati , ponoviti, prirediti,
rastaviti, sastaviti
izvesti, konstruirati, podii, provesti, voditi,
izvriti, ubrzati, proizvesti
popraviti, izgraditi. Upravljati, demonstrirati,
kontrolirati, upravljati, voditi, ovladati

prilagoditi, uskladiti, preokrenuti, revidirati,

promijeniti
izgraditi, konstruirati, urediti, sastaviti,
izumiti, kombinirati, inovirati

Prihvatljiva drutvena razina razina precizacije

Tablica 2. Razine postignua na Afektivnom podruju pouavanja

Ciljevi za pojedinu razinu opisani kao
ciljevi (ishodi) uenja
I.razina
PRIHVAANJE
paljivo praenje nastave, uvianje vanosti
uenja, osjetljivost za socijalne probleme,
prihvaanje razliitosti i tolerancija
II. razina
REAGIRANJE
izvravanje obveza, potovanje kolskih
pravila, sudjelovanje u razrednoj raspravi,
dobrovoljno javljanje za zadatke, pomaganje
drugima, zanimanje za predmete
III. razina
KRITIKO VREDNOVANJE
podravanje demokratskih procesa, sklonost
dobroj literaturi, prihvaanje znanstvenih
naela u svakodnevnom ivotu, uvaavanje
potrebe za drutvenim napretkom
IV. razina
ORGANIZIRANJE
uvaavanje ravnotee izmeu slobode i
odgovornosti, prepoznavanje potrebe za
sustavnim rjeavanjem problema,
preuzimanje odgovornosti, prihvaanje
vlastitih jakih i slabih strana
V. razina
VRIJEDNOSNO PROSUIVANJE
izraavanje samopotovanja i potovanja
prema drugima, spremnost za suradnju,
mogunost utvrivanja objektivnih kriterija
procjene, marljivost i samodisciplina,
pozitivna slika o sebi

Glagoli kojima se opisuje oekivana

izvedba! Uenik e moi
pitati, izabrati, opisati, slijediti, dati,
prepoznati, imenovati, pokazati, upotrijebiti,
odabrati, identificirati, ukazati, izabrati,
odgovoriti, koristiti
odgovoriti, pomoi, sloiti se, pozdraviti,
raspraviti, proitati, izvijestiti, rei, napisati,
izvesti, oznaiti, izvoditi, prakticirati,
predstaviti, itati, izdvojiti
dovriti, opisati, razlikovati, objasniti,
oblikovati, zapoeti, potaknuti, pridruiti se,
opravdati, proitati, izvijestiti, prouiti,
raditi,ukljuiti, prosuditi, predloiti, izraditi
objediniti, sakupiti, urediti, prirediti, obraniti,
objasniti, zastupati, prilagoditi, organizirati,
sintetizirati, usporediti, integrirati, slijediti,
prihvatiti, mijenjati, dopuniti, generalizirati,
integrirati, modificirati, staviti u odnos

djelovati, razlikovati, potovati, utjecati,

pokazivati, izvesti, predloiti, procijeniti,
rijeiti, upotrijebiti, potvrditi, provjeriti,
prikazati, utjecati, sluati, modificirati,
ispitati, koristiti, vrednovati

Prihvatljiva razina razina usvajanja vrijednosti

Literatura:
1. Matijevi, M. (2004.): Ocjenjivanje u osnovnoj koli, Tipex, Zagreb
2. Vizek-Vidovi, V., Vlahovi-teti, V., Rijavec, M., Miljkovi, D. (2003): Planiranje i
evaluacija obrazovnog procesa. (U) Psihologija obrazovanja, IEP, d.o.o. Zagreb (str.
405-468).