You are on page 1of 23

OSNOVNI VEGETATIVNI ORGANI BILJAKA

STABLJIKA
LIST

KORIJEN

KORIJEN
FUNKCIJE:
1. uvrivanje biljke
2. upijanje vode i mineralnih tvari

GOLOSJEMENJAE
i

JEDNOSUPNICE
PAPRATNJAE

DVOSUPNICE

3. spremite rezervnih hranjivih tvari

ALORIZNO

HOMORIZNO

KORIJENJE

KORIJENJE

ADVENTIVNO KORIJENJE (stabljino)

nikada nema listove

METAMORFOZE KORIJENA i KORIJENU

SLINI OBLICI
2. REPI SLINI OBLICI
(heterogenog podrijetla)

1. HAUSTORIJE

4.

5.

6.

3. ZRANO KORIJENJE
pneumatofori Taxodium
distichum movarni empres

4. KONTRAKTILNO
(ZATEZNO) KORIJENJE
(Iris, Arum sp.)
5. KORIJENOV GOMOLJ (Dahlia)
6. OZELENJELI KORJENOVI
(epifitske orhideje)

STABLJIKA
izdanak koji nosi listove; nadzemna i podzemna
FUNKCIJE STABLJIKE:

- nosi listove

HABITUS =
izvanjski oblik (lik) biljke

-provoenje tvari izmeu listova (asimilati) i


korijena (voda i mineralne tvari)
- spremina funkcija (priuvne tvari)
- ponekad asimilira

IZVANJSKI OBLICI
STABLJIKE:
okrugla esto lankovita trave
trobridasta
etverobridasta

pljosnata PLATIKLADIJI i
FILOKLADIJI

-NODIJI (lanci
mjesta
privreni listovi

ili
na

koljenca)
kojima
su

-INTERNODIJI (meulanci)
-por. Poaceae (trave),

PREMA (ANATOMSKOJ) GRAI:


ZELJASTE (BILJKE)

jednogodinje
dvogodinje (rjee viegodinje - trajnice)
DRVENASTE (BILJKE)
drvee (iznad 2m, glavna os se jasno istie)

grmlje (do 2m, stabljika se grana blizu tla)


polugrmovi (do oko 25 cm)

GRANANJE (rast) STABLJIKE

1. dihotomsko najprimitivnije
2. monopodijalno (racemozno) veg. vrak glavne osi trajno raste; akropetalno se razvijaju ogranci
(piramidalan oblik stabala) golosjemenjae, rjee dvosupnice (Populus sp. - topola, Fraxinus sp. - jasen, Acer
sp. - javor)
3. simpodijalno (cimozno) tjemenite glavne osi prestaje s rastom i nadjaa je boni ogranak crvotoine,
kronje bjelogorinog drvea

BONI OGRANCI (PAZUNI PUPOVI) nastaju u pazucima listova:

MIRUJUI PUPOVI (SPAVAJUA OKA) boni pupovi

koji miruju u normalnim uvjetima; aktiviraju se u specijalnim


uvjetima:
iz posjeenih panjeva bjelogorinog drvea
kauliflorija (iz stabljike izbijaju cvjetni ogranci) Cercis
siliquastrum

(judi);

Theobroma

Ceratonia siliqua (roga)


na gomolju krumpira spavajua oka

cacao

(kakaovac);

METAMORFOZE STABLJIKE

1. Podanci (rizomi)
2. Gomolji
3. Lukovica

4. Vitice
5. Trnovi
6. Bulbili (homologni

bonim ograncima)
7. Sukulentna (sona)
stabljika

8. Platikladiji
9. Filokladiji

LISTOVI
- dio izdanka

FUNKCIJE:

- uglavnom zeleni

fotosinteza
transpiracija
metamorfoze

vazdazeleno bilje (vie vegetacijskih sezona, 2-15 godina)


listopadno bilje (trajanje tijekom jedne vegetacijske sezone)
RASPORED LISTOVA NA STALJICI = Filotaksije
1. pravilo ekvidistancije - jednakomjerni raspored oko izdanka
2. pravilo alternacije - osi listova mlaeg nodija ozmeu osi listova starijeg vora
Prljenasti raspored - dva i vie od dva list u jednom nodiju
Izmjenini (zavojiti) raspored - 1 list u jednom nodiju

TIPOVI LISTOVA
1. SUPKE (kotiledoni)
- dio embrija; jednostavnije grae od pravih listova i kratkog vijeka
Poloaj prema zemlji:
1. hipogejske
(Quercus, Pisum sativum, Vicia faba,
Phaseolus coccineus)
2. epigejske
(Phaseolus vulgaris, Tilia, Fagus)

2. PRIDANKOVI LISTOVI (ljuske, skvame)


-prvenstveno zatitna funkcija

3. PRIMARNI LISTOVI
-mladenaki (juvenilni)
-esto drugaijeg oblika od pravih
(sekundarnih) listova
-Juniperus sp. (borovica)
-Helleborus sp. (kukurijek)

4. PRICVJETNI LISTOVI
(brakteje, floralno podruje)

i ZALISCI (vegetativno
podruje)

PRICVATNI LISTOVI (Ovojni listovi cvata)

(npr. ovoj ili involucrum - GLAVOIKE)

5. PRAVI LISTOVI (sekundarni)


-najbrojniji i najzasluniji za procese fotosinteze i transpiracije

DIJELOVI LISTA

PLOJKA

ilje (nervatura):
-dihotomska (ginko)
-mreasta (veina dvosupnica)
-prugasta (veina jednosupnica)

Simetrije lista:
- monosimetrija (dominantna)
- asimetrija: Celtis, Ulmus

glavno rebro, rahis

PETELJKA

BAZA

Osnovni oblici listova (plojke)

a) Cjelovita
b) Urezana (najvie do 1/2 lista)
c) Razdijeljena (urezana preko 1/2 lista)
Perasto
Dlanasto
d) sastavljena (liske s peteljicom,
od glavnog rebra)
Perasto (parno, neparno)
Dlanasto
Viestruko perasto
Viestruko dlanasto

odvojene

Razliiti oblici listova


POLIMORFIZAM LISTOVA: 1. Anizofilija
2. Heterofilija
Anizofilija - razliitost listova u veliini
(Selaginella)

Heterofilija - razliitost listova oblikom


(Hedera helix, Ilex aquifolium, Ranunculus
aquatilis)

PETELJKA (ako je nema


sjedei listovi)

FILODIJI
(proirena
peteljka)

BAZA LISTA (PODINA)


- proirena i spljotena; privrenje lista
IZRASLINE BAZE:
a) PALISTII (STIPULE)

slobodni (trenja)

OHREA (kukuljica)

b) RUKAVAC obavija donji dio internodija


(titarke, trave koiasta ligula, aevi)

Metamorfoze lista
vitica (Pisum, Lathyrus)
kukcolovka
vronoa (Nepenthes)
ljezdaste dlake
(Drosera)
korijen (Salvinia)
trn (Berberis)
lukovica (Lilium, Tulipa
pridankovi listovi)

filodij (Acacia, Nepenthes)

Salvinia
trn (Robinia)
lukovica (Allium - rukavac)
lisni jastuii (Mimosa pudica)

Prema postanku i funkciji - BILJNI ORGANI:


HOMOLOGNI ORGANI (gr. homologia = podudarnost)
- istog podrijetla, ali zbog razliitih ivotnih uvjeta poprimili razliiti oblik

Dionea

Allium
Salvinia

Cactaceae

ANALOGNI ORGANI (lat. analogia = sklad, pravilnost)


- razliitog podrijetla (metamorfoze razliitih osnovnih organa), ali zbog slinih
ivotnih uvjeta poprimili slian oblik

Dahlia

Parthenocissus sp.
(lozika)
Iris sp.
(perunika)
VITICE

Podanak (rizom)
Adventivno
korijenje

Ruscus hypoglossum (jeziasta veprina)

Opuntia sp.
(KAKTUS)

Listovi metamorfozirani
u trnove

List
PLATIKLADIJ
Filokladij

Allium sp. (luk)

Nadzemna stabljika (batvo)

Mesnati priuvni listovi

Podzemni skraeni izdanak

Korjenii

METAMORFOZE KORMUSA
PRILAGODBE NA RAZLIITE
IVOTNE UVJETE:
Hidrofiti (vodene b.)
Helofiti (movarne)
Higrofiti (b. vlanih stanita)

Kserofiti (b. suhih stanita, est


nanizam)
Epifiti (povijue i penjaice)

Halofiti (b. slanih stanita)


Hemiparaziti (poluparaziti)
Holoparaziti (nametnici)

Karnivorne biljke (stanita


siromana duikom)

IVOTNI OBLICI podjela biljaka prema nainu preivljavanja i zatite pupova


u nepovoljnom vegetacijskom periodu

Fanerofiti (C) drvee i grmlje

Kriptofiti (G,H) - geofiti

Hamefiti (A,B) - polugrmovi

Terofiti (I) trave, korovi

Hemikriptofiti (D,E,F) zeljaste, busenaste biljke