You are on page 1of 3

GLASOVNE PROMJENE

FONOLOKI UVJETOVANE ALTERNACIJE do njih dolazi zbog prirode samog fonema, tj. zbog drukije raspodjele
fonema unutar morfema.
1. jednaenje suglasnika po zvunosti
2. jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe
3. stapanje suglasnika
4. ispadanje suglasnika
MORFOLOKI UVJETOVANE ALTERNACIJE one nisu uvjetovane prirodom fonema, nego gramatikom ili
tvorbenom kategorijom.
1. nepostojano a
2. nepostojano e
3. prijeglas
4. navezak
5. zamjena l sa o (vokalizacija)
6. palatalizacija
7. sibilarizacija
8. jotacija
9. alternacije ije/je/e/i
NEPOSTOJANO A je ono a koje se gubi i ponovno javlja u razliitim oblicima iste rijei, uvijek u zadnjem slogu.
Javlja se: u nominativu i genitivu mnoine, u nominativu jednine pridjeva (neodreen oblik), u nominativu
jednine nekih zamjenica
Npr.
vrabac vrapca, laljivac laljivca, narana naranaa, izloba izloaba
umoran umorna, modar modra, bistar bistra
kakav kakva, sav svega, nekakav nekakva
NEPOSTOJANO E javlja se u kajkavskim govorima.
Npr.
akovec akovca
Gubec Gupca
ZAMJENA L SA O (VOKALIZACIJA) - suglasnik L na kraju nekih rijei ili na kraju sloga zamjenjuje se
samoglasnikom O:
Kad se javlja: u mukom rodu GPR, u Nominativu jd. imenica mukog roda, ispred sufiksa -ba
Npr.,
htio htjela, aneo anela, kotao kotla, posao posla, pisao pisala, prevodilac prevodioca, mislilac
mislioca, dijel dio, cijel cio, dijeliti dioba,
Ne provodi se u: imenicama na lac, nominativ jd i genitiv mn. npr. ronilac ronilaca, donosilac donosilaca.
PALATALIZACIJA

velari kgh ispred e, i u palatale (vuk vue, velik veliina, mnogi mnoina, duh due,
prah praina)

dental c ispred e, i u (mjesec mjesee)

dental z ispred e u (vitez vitee)


Kad se javlja:
u vokativu jednine imenica mukog roda na kghcz (puh, junak, mjesec, knez)
u prezentu i aoristu glagola kojima osnova zavrava na kgh (pekti peem, podigti podie)
u tvorbi umanjenica sufiksima -ica, -i imenica na kgh (krug krui, noga noica, muha muica)
ispred nekih sufiksa (mrak mraan, duh dua)
Ne provodi se u: kolega kolege, buha buhica, zeko - zekin
SIBILARIZACIJA velari kgh ispred i prelaze u sibilante czs
Npr. ruka ruci, knjiga knjizi, duh dusi

Kad se javlja:
u dativu i lokativu jednine imenica enskog roda (majci, knjizi, svrsi)
u dativu, lokativu, instrumentalu mnoine imenica mukog roda (acima, vrazima, dusima)
u imperativima glagola kojima osnova zavrava na kgh (reci, teci, lezi)
Ne provodi se u: osobnim imenima i prezimenima, imenicama odmila (hipokristicima), nekim zemljopisnim
imenima (Krki, Kartagi) i imenicama na -cka, -ka, -ka, -zga, -tka, a neke mogu imati dvojake oblike (juhi
jusi, pripovijetki pripovijetci)
JOTACIJA stapanje nepalatalnog suglasnika s glasom j u novi palatalni suglasnik
t+j (ut utji ui)
d+j (mlad mladji mlai)
h+j (suh suhji sui)
s+j (visok visji vii)
z+j (brz brzji bri)
g+j (drag dragji drai)
c+j (micati micjem miem)
k+j (jak jakji jai)
l+j lj (posoliti posoljen)
n+j nj (puniti punjen)
Kad se javlja:
u komparativima na ji
u prezentu i imperfektu glagola na -jem, -jah
u GPT na jen
u instrumentalu jd enskog roda na ju (radostju radou)
u zbirnim imenicama na je
EPENTETSKO ILI UMETNUTO L - oblik jotacije kad se pbmv nau ispred J pa se umee L. Promjena se zove
EPENTEZA.
Npr. grubji grublji, grmje grmlje, snopje snoplje, mravji mravlji

JEDNAENJA (ASIMILACIJE) SUGLASNIKA


JEDNAENJE SUGLASNIKA PO ZVUNOSTI
Do jednaenja dolazi kada se dva suglasnika razliita po zvunosti nau jedan pokraj drugoga.
Z + B > BB
rob + stvo ropstvo
uz + put usput
B + Z > ZZ
svat + ba svadba
naru + ba narudba
Ne provodi se u:
suglasnike skupine dc, d, d, ds, d (podcijeniti, oditati, predstava, podiati)
sloenice s ispod/iznad (iznadprosjean, ispodprosjean)
druge sloenice kada je to potrebno radi jasnoe (podtekst, postdiplomski, nadtrati)
JEDNAENJE PO MJESTU TVORBE
Do jednaenja dolazi kad se jedan kraj drugog nau dva suglasnika razliita po mjestu tvorbe.
s + , , lj, nj >
sepati epati
nosnja nonja
z + , d, lj, nj >
kaznjiv kanjiv

pazljiv paljiv
voznja vonja
h + , >
orahi orai
trbuhi trbui
drhem drem
n + b, p > m
inbenik imbenik
stanben stamben
obranbeni obrambeni
Ne provodi se u: kad su lj ili nj nastali glasovnom promjenom ( snijeg snjean, slijep sljepoa), ako su na
poetku drugog dijela sloenice (razljutiti, raznjihati, izljubiti) ili u sloenicama poput jedanput, stranputica
kada je n na kraju prvog dijela sloenice.
STAPANJE SUGLASNIKA
Kad se nau dva ista stapaju se u jedan (bezzvuan bezvuan)
To se esto dogaa zbog neke glasovne promjene:
pet + deset peddeset
bez + ini beini
iz + sipati issipati
Ne provodi se u: u superlativima pridjeva na j (najjai, najjadniji) i u sloenicama (naddravni, izvannastavni,
dvadesettreina)
ISPADANJE SUGLASNIKA
Do glasovne promjene dolazi radi lakeg izgovora.
d i t ispred c i
sudac sudca suca
otac otca oca
svetac svetca sveca
d i t u skupovima st,t,zd,d ispred suglasnika osim r i v:
koristna korisna
kazalitni kazalini
obrastla obrasla
goditnji godinji
nudna nuna
Ne provodi se u: rjeima stranog porijekla (protestni, azbestni), a moe biti i da imaju dva oblika zadatci,
dodatci
s u sufiksu ski kad se nae iza i
ribiski ribiki
Gospiski gospiki