You are on page 1of 98

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA OSIJEK

FILOZOFSKI FAKULTET OSIJEK

BARBARA PAVOEVI

ODGOJ ZA NENASILJE
DIPLOMSKI RAD

OSIJEK, 2013.
1

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA OSIJEK


FILOZOFSKI FAKULTET OSIJEK

ODGOJ ZA NENASILJE
DIPLOMSKI RAD

Mentor:

Studentica:

Doc.dr.sc. Branko Bognar

Barbara Pavoevi

OSIJEK, 2013.
2

1. SADRAJ

Sadraj
1.

SADRAJ ........................................................................................................................................... 3

2.

POPIS SLIKA...................................................................................................................................... 4

3.

POPIS TABLICA ................................................................................................................................. 5

4.

POPIS PRILOGA ................................................................................................................................ 5

5.

SAETAK........................................................................................................................................... 7

6.

UVOD ............................................................................................................................................... 8

7.

TO JE NASILJE? ............................................................................................................................... 9
7.1.

TO JE NENASILJE?................................................................................................................. 10

7.2.

OBLICI I VRSTE NASILJA ......................................................................................................... 11

7.3.

NASILNIK I RTVA................................................................................................................... 12

7.4.

ODGOJ ZA MIR I NENASILJE ................................................................................................... 14

7.5.

PROGRAMI ODGOJA ZA NENASILJE I SURADNJU .................................................................. 17

8.

EMPIRIJSKI DIO .............................................................................................................................. 20


8.1.

AKCIJSKA ISTRAIVANJA ........................................................................................................ 20

8.2.

KONTEKST ISTRAIVANJA ...................................................................................................... 20

8.3.

PROBLEM I PLAN ISTRAIVANJA ............................................................................................ 22

9.

TIJEK AKCIJSKOG ISTRAIVANJA .................................................................................................... 28


9.1.

RADIONICA 1. UPOZNAVANJE I PRAVILA RADIONICE......................................................... 28

9.2.

RADIONICA 2. KONFLIKTNE SITUACIJE IZ PERSPEKTIVE UENIKA I. ................................... 34

9.3.

RADIONICA 3. TO JE NASILJE? ........................................................................................... 40

9.4.

RADIONICA 4. GOVOR ZMIJE I IRAFE ................................................................................ 46

9.5.

RADIONICA 5. NASILJE, NAA ISKUSTVA I TO SMO UINILI.............................................. 50

9.6.

RADIONICA 6. IZRADA PANOA OD PLASTINIH EPOVA.................................................... 55

9.7.

RADIONICA 7. CRNO JANJE ................................................................................................. 59

9.8.

RADIONICA 8. KONFLIKTNE SITUACIJE IZ PERSPEKTIVE DJECE II. ....................................... 63

10.

ZAKLJUAK................................................................................................................................. 71

11.

LITERATURA ............................................................................................................................... 75

12.

PRILOZI....................................................................................................................................... 76

2. POPIS SLIKA
SLIKA 1. Koliko puta si u posljednje vrijeme u koli doivio/doivjela nasilje?

24

SLIKA 2. to najee doivljava u koli?

24

SLIKA 3. to se dogodilo kada si se nekome obratio/obratila za pomo?

25

SLIKA 4. Pravila razgovora (UNICEF, 2003.-2005.)

29

SLIKA 5. Plakat Pravila razgovora i radionice

31

SLIKA 6. Ueniki radovi iz 2. Aktivnosti

33

SLIKA 7. Kako si se osjeao/la tijekom prve radionice?

34

SLIKA 8. Uenici popunjavaju upitnik

36

SLIKA 9. Kako si se osjeao/la tijekom druge radionice?

39

SLIKA 10. Uenici zapisuju negativna ponaanja

44

SLIKA 11. Kako si se osjeao/la tijekom tree radionice?

45

SLIKA 12. Govor zmije i irafe

48

SLIKA 13. Uenika razmiljanja o radionici

49

SLIKA 14. Slajd iz Power Point prezentacije (Ne)nasilje

51

SLIKA 15. Ueniki rad strip

53

SLIKA 16. Kako si se osjeao/la tijekom pete radionice?

55

SLIKA 17. Iscrtana podloga na perploi

56

SLIKA 18. epovi silikonski lijepljeni kod kui

57

SLIKA 19. Uenici izrauju plakat

58

SLIKA 20. Konaan izgled plakata

59

SLIKA 21. Zavretak prie Crno janje

60

SLIKA 22. Uenici itaju svoje radove

61

SLIKA 23. Razgovor s uenicima o prii Crno janje

62

SLIKA 24. Uenici tijekom razgovora o nasilnim situacijama

65

SLIKA 25. Usporedba upitnika u 2. i 8. radionici

66
4

SLIKA 26. Kako si se osjeao/la tijekom radionice?

68

SLIKA 27. Kako si se osjeao/la za vrijeme svih radionica?

69

SLIKA 28. Izgled diploma i zajednika fotografija s diplomama

70

3. POPIS TABLICA
TABLICA 1. Plan radionica

27

4. POPIS PRILOGA
PRILOG 1: Pismo roditeljima

76

PRILOG 2: Obrazac ankete provedene 25.01.2013.

77

PRILOG 3: Ljudski lik za 2.aktivnost 1.radionice

83

PRILOG 4: Evaluacija prve radionice lica osjeaja

84

PRILOG 5: Upitnik proveden u 2. i 8. Radionici

85

PRILOG 6: Evaluacija druge radionice lica osjeaja

88

PRILOG 7: Trea radionica Radni listi 1

89

PRILOG 8: Trea radionica Radni listi 2

90

PRILOG 9: Trea radionica Radni listi 3

91

PRILOG 10: Trea radionica Voe, formiranje grupa

92

PRILOG 11: Evaluacija tree radionice Vrijeme

93

PRILOG 12: etvrta radionica Kartice govornih situacija

94

PRILOG 13: Evaluacija pete radionice Lica osjeaja

95

PRILOG 14: Evaluacija este radionice Sreko i Ljutko

96

PRILOG 15: Sedma radionica Pria CRNO JANJE

96

PRILOG 16: Osma radionica Diplome

97
5

PRILOG 17: Evaluacija osme radionice

98

PRILOG 18: Evaluacija svih radionica

98

5. SAETAK
Ovaj rad daje uvid u problematiku nasilnog odnosno nenasilnog ponaanja meu djecom
osnovnokolske dobi. U teorijskom dijelu predstavljene su definicije nasilja, odnosno
nenasilja. S obzirom da se u radu analizira kolsko nasilje, cilj je utvrditi karakteristike osoba
koje vre nasilje (nasilnika), osoba koje nasilje doivljavaju (rtvi) te pokazati kako su
promatrai nasilja takoer vani imbenici nasilja. Razmotrene su karakteristike odgoja kao
vanog imbenika za razvoj ljudske jedinke te su prikazani programi odgoja za nenasilje i
suradnju. Glavni naglasak stavljen je na akcijsko istraivanje koje je provedeno u treem
razredu osnovne kole. Kroz osam pedagokih radionica cilj je bio uenike educirati o tome
to je nasilje, ukazati na posljedice nasilnog ponaanja te pokazati uenicima razliite naine
reagiranja u pojedinim konfliktnim situacijama. Provedena je anketa prije poetka istraivanja
iz koje je zakljueno kako uenici imaju povjerenja u nastavnike i pedagoge pa bi trebalo na
adekvatan nain osigurati poticajno i sigurno kolsko okruje. U poglavlju koje se odnosi na
tijek istraivanja prikazani su detaljni opisi radionica. Svako poglavlje zapoinje donoenjem
ciljeva radionice, opisan je tijek aktivnosti, promiljanja, zakljuci te na kraju evaluacija.
Prikazana su miljenja kritike prijateljice koja uvelike pridonose unapreenju vlastite prakse
kroz razliite savijete, prijedloge te kritike. Uenici su tijekom radionica pokazali spremnost
na suradnju, rado su iznosili svoja razmiljanja, a najvie ih se dojmio kreativan dio
istraivanja jer su mogli pokazati svoja umijea i sposobnosti. Meusobno razumijevanje,
nauiti reagirati u pojedinim situacijama, poticati dijalog i nenasilnu komunikaciju putovi su
koji kreu prema nenasilju i sigurnoj okolini.

Kljune rijei: nasilje, nasilnik, rtva, odgoj, nenasilna komunikacija, suradnja

6. UVOD
Novine i internet stranice preplavljuju nas lancima o nasilju meu djecom u koli,
zlostavljanjima, maloljetnikim sukobima, svaama, tuom pa na kraju i smrti kao posljedici
nasilnog ponaanja. Sjetimo se samo Luke Ritza. Napadnut je u ljeto 2008.god. i nedugo
nakon napada umro je od posljedica zadobivenih ozljeda. Iako nam je njegova smrt trebala
posluiti kao opomena, nasilje je i dalje prisutno na kolskim hodnicima, unutar uionica, na
ulici, u obitelji. Tko treba sprijeiti nasilje? Obitelji, kole, nastavnici, pedagozi, psiholozi? Je
li dovoljno samo priati o tome? Jesmo li mi sami spremni dati svoj doprinos u suzbijanju
nasilja meu djecom? Mediji donose sve vie pria, emisija, priloga. No je li doista nasilje u
porastu? Raste li broj nasilnih djela ili nam se to ini s obzirom na sve veu dostupnost
informacija zahvaljujui napretku tehnologija!? Svjedoci smo da se nasilje sve vie uvlai u
nae kole, u drutvo uope. Danas kole imaju programe prevencije, provode se razliiti
programi, pedagoke radionice, savjetovanja. Od problema se ne okree glava, djecu se ui da
se nasilnitvo ne tolerira. Sve se vie upozorava da je tanka granica izmeu svae,
zadirkivanja i najgorega, smrti kao najstranijoj posljedici. Takvo stanje potaknulo me da se i
sama okrenem toj temi i odberem je za svoj rad. Ali, razmiljajui o njoj, pitam se je li
dovoljno odraditi dvije, tri radionice ili bi se svi zajedno trebali pozabaviti ovom temom?! to
mi kao pedagozi moemo uiniti kako bi sprijeili nasilno ponaanje? Dobrobit djece treba
nam biti najvanija i stoga djeci trebamo pomoi ivjeti u svijetu koje ne tolerira nasilje ni u
kojem obliku.

7. TO JE NASILJE?
Nasilna ponaanja ostavljaju na djeci duboke rane koje teko zacjeljuju. Biti rtva
uestalog maltretiranja nije nimalo ugodno i za svako dijete predstavlja bolne i neugodne
uspomene. Vjerojatno se svatko od nas sjea onog djeaka koji ga je svakodnevno udarao
rukom po glavi ili one djevojice koja je irila lai o njegovoj obitelji i rugala se njegovom
izgledu iz samo jednog jedinog razloga zato to je novi u razredu. Nekada su se takva
ponaanja pripisivala djejim nestalucima, nisu se shvaala ozbiljno i nije bilo razgovora o
moguim posljedicama takvih rijei ili djela. U dananje vrijeme mnogo vie pozornosti se
pridaje nasilju meu djecom iz razloga to nasilje meu vrnjacima, ali i openito mladim
ljudima uzima sve vee razmjere i postaje ozbiljan problem cjelokupnog drutva.
Moemo rei da je meuvrnjako nasilje vrlo esta pojava. Na kolskim hodnicima, unutar
uionica pa i na kolskim igralitima moemo vidjeti da neka djeca trpe uzastopno i sustavno
uznemiravanje. Middelton-Moz, Zawadski (2003) smatraju da je nasilje svako namjerno
ponaanje koje podrazumijeva smiljene i opetovane postupke ili rijei koje nanose tetu ili
bol. S druge strane nasilje ine postupci koji razaraju, ugroavaju i na bilo koji nain
poniavaju ljudsko bie (Bognar, Uzelac, Bagi, 1994, str. 6).
Oblici nasilja mogu biti razliiti: vrijeanje, poniavanje, irenje glasina, ogovaranje, javno
ismijavanje, optuivanje, upiranje prstom, prijetnje, izopavanje, vrijeanje na rasnoj, etnikoj
ili rodnoj osnovi. Nasilnici uvijek nau na to e se okomiti. To moe biti debljina, noenje
naoala, ako se netko drugaije odijeva, ako je netko previe tih, ako je netko u kolicima i sl.
Nasilje meu djecom najee se dogaa na kolskim hodnicima, u wc-ima ili kolskim
igralitima. Veinom se dogaa izvan kontrole nastavnika ili profesora.
Buljan-Flander i osi (2004) navode da se o nasilju meu djecom govori kada jedno ili vie
djece namjerno i uzastopno uznemiruju i napadaju drugu djecu koja se ne mogu obraniti.
Sukobi izmeu dva jednako snana protivnika najee se ne smatraju meuvrnjakim
nasiljem. Olweus (1998) meuvrnjako nasilje definira kao skup negativnih postupaka koji
dugo traju, a odnose se na jednog uenika od strane drugog uenika ili grupe. Ti negativni
postupci mogu se sastojati od tjelesnog i psihikog nasilja i izolacije, a odnos izmeu rtve i
zlostavljaa popraen je sukobom moi i bespomonosti. Valja naglasiti da postoje razlike
izmeu djeaka i djevojica. I jedni i drugi mogu biti i rtve i nasilnici. Djeaci su najee
9

rtve tjelesnog nasilnitva i prijetnji, dok kod djevojica prevladava verbalno,emocionalno i


drutveno nasilnitvo kao to je npr. ruganje, ogovaranje, irenje glasina, izolacija. Iako
vidimo da nasilje vre i djeaci i djevojice i da je razlika jedino u vrsti nasilja, postoji
vjerovanje da je nasilno ponaanje za djeake prihvatljivo (Buljan-Flander, osi, 2004., str.
90).
7.1.TO JE NENASILJE?
Nauiti rjeavati sukobe nenasilno jedna je od vanih vjetina koja nam treba cijeli ivot.
Sukobi su svugdje oko nas. U koli, obitelji, na ulici, na igralitima itd. Sukob ne mora uvijek
biti lo. Kroz sukob, odnosno kroz nain na koji emo rijeiti sukob moemo puno saznati o
samome sebi pa i o drugoj osobi. Mnogo je razliitih rjeenja sukoba, a na nama je da ih
pronaemo. Svaki sukob nam je prilika da djelujemo nenasilno odabiremo razgovor,
suradnju, trebalo bi istraiti zato je do problema dolo, postaviti pitanja jedni drugima, tragati
za rjeenjima. Prilikom uenja nenasilnog rjeavanja sukoba, takoer uimo prepoznati
vlastite vrijednosti. Bognar, Uzelac, Bagi (1994, str. 7) smatraju kako je nenasilje svaki
onaj postupak koji pospjeuje prirodan rast i razvoj osobe, utjelovljuje ju i uzdie kao
vrijednost sebe, takoer nenasiljem smatraju svaki onaj postupak koji poiva na potivanju
svakog pojedinca i vrijednosti ivota kao takvog.
Ajdukovi, Penik (2002) tvrde da je sukob pojam koji oznaava situaciju gdje postoje
suprotna zbivanja, tendencije i ponaanja. esta je to i univerzalna pojava, obino izmeu
dvoje ili vie ljudi. Sukob nastaje zbog nesuglasnosti ciljeva, elja i naina njihova ostvarenja.
Nenasilno rijeiti sukob obuhvaa brojne aktivnosti, od onih koji su vezani za odnos izmeu
pojedinaca, do odnosa u svakodnevnim obiteljskim situacijama i koli. Takoer ukljuuje
upoznavanje ljudskih prava i sloboda i potie razumijevanje i suradnju.
U novije vrijeme se u kolama uvodi obrazovanje za nenasilno rjeavanje sukoba. Time se
eli postii eskalaciju nasilja ukoliko do sukoba doe. Djecu se eli nauiti vjetinama koje e
im omoguiti konstruktivno rjeavati problem. Vrlo je vano stei samopouzdanje i razvijati
vjetine komuniciranja te biti kreativan u pronalasku rjeenja. Ponaati u skladu s nenasilnim
normama, odnosno odabrati nenasilan put u rjeavanju sukoba uinilo bi nas snanijima i
mnogo sigurnijima tako da ne bismo morali strahovati za budunost djece i drutva uope.

10

7.2.OBLICI I VRSTE NASILJA


Vjerojatno ne postoji osoba koja barem na jedan nain nije osjetila otar ma nasilja na
svome srcu. Ponekad je to bilo guranje u redu za uinu, nekada podmetanje nogu na satima
tjelesnog, a nekada nimalo manje bolno ruganje i izoliranje iz drutva radi slabijeg
imovinskog stanja ili naina odijevanja. kolski hodnici i djeja igralita jo uvijek su mjesta
gdje se dogaa veina nasilnih situacija.
Nasilnitvo ukljuuje ale, bolno zadirkivanje, neugodan govor tijela, guranje, zlobno
ogovaranje. Takoer se moe oitovati kroz rasistike primjedbe, iskljuivanje, iznuivanje,
zlouporabu telefona i interneta, spolno uznemiravanje, oteivanje stvari, tjelesno nasilje,
uporaba oruja, kaznena djela
Prema (UNICEF, 2004) nasilje je podijeljeno u sljedee skupine:
1. VERBALNO dobacivanje, izrugivanje, zadirkivanje, omalovaavanje,
prijetnje
2. PSIHOLOKO ucjenjivanje, oteivanje imovine, kraa i bacanje
stvari, prijetee pogledi, neprijateljsko praenje
3. SOCIJALNO izbjegavanje, ignoriranje, iskljuivanje iz aktivnosti,
ogovaranje i irenje zlobnih traeva, pritisak na druge da se ne drue sa
zlostavljanim djetetom, izoliranje
4. TJELESNO guranje, ruenje, udaranje, nanoenje boli, fiziko
sputavanje, zatvaranje u neki prostor
Sesar (2010) tvrdi da iako se pokualo na razliite naine odrediti vrste vrnjakog nasilja,
kako se ono najee dijeli u dvije skupine: tjelesno i verbalno. Tjelesno nasilje najuoljiviji
je oblik nasilja, a pod njime se podrazumijeva guranje, udaranje, tipanje i sl. Verbalno nasilje
najee prati tjelesno, a ono ini vrijeanje, irenje glasina, ogovaranje itd. Tjelesno i
verbalno nasilje imaju etiri podvrste: emocionalno nasilje, ignoriranje, kulturalno nasilje
koje podrazumijeva vrijeanje na religijskoj, rasnoj i nacionalnoj osnovi te ekonomsko nasilje
koje ini otuivanje stvari i iznuivanje novca.

11

Svaki ovaj oblik nasilja za pojedino dijete predstavlja bolno iskustvo i moe pridonijeti
stvaranju osjeaja manje vrijednosti. I iako nam se moe initi kako neke od navedenih vrsta i
oblika nasilja ne predstavljaju uvijek ozbiljan problem, nita od navedenog ne treba
podcjenjivati. Nijedno dijete nije isto, svatko ima svoju osobnost. Bilo da se radi o
zadirkivanju, iskljuivanju iz drutva, vrijeanju obitelji ili fizikom napadu, sve su to bolna
iskustva koja mogu negativno djelovati na razvitak djeteta ili mlade osobe.

7.3.NASILNIK I RTVA
Ukoliko su djeca od svoje okoline doivljavala nasilje i ukoliko nisu nauila da postoji
bolji i kvalitetniji oblik ponaanja i sama mogu biti nasilna. Najee su to djeca iji roditelji
toleriraju nasilno ponaanje i ne postavljaju jasne granice ponaanja.
Prema (Ajdukovi, Penik, 2002) tipinog nasilnika karakterizira njegova agresivnost prema
vrnjacima. No, esto se dogaa da su oni agresivni ne samo prema djeci, nego i prema
nastavnicima ili roditeljima. Kod psihologa ili psihijatara uobiajeno je gledite da su nasilnici
zapravo vrlo nesretni, tjeskobni i nesigurni i imaju potrebu za dokazivanjem, odnosno
privlaenjem panje na sebe.
Nasilnik ima elju za nadmoi i dokazivanjem, on eli kontrolirati situaciju, ne suosjea i
nema potovanja prema drugima, burno reagira. Najee o svom ponaanju nasilnik ima
pozitivan stav, nikad ne prihvaa gubitak, fiziki je jai, zadirkuje, upada u nevolju i tue se i
sl. Smontara (2008) navodi kako su djeca koja vre nasilje impulzivnog karaktera, imaju
manjak empatije, imaju potrebu za materijalnom koriu, osjeaju neprijateljstvo prema
okolini, a s druge strane su nekritina prema sebi. Djeca koja su sklona zlostavljanju odrastaju
u obitelji u kojoj nema topline i empatije, osobito u ranom razvoju. Roditelji djece sklone
zlostavljanju su popustljivi i hladni, ne postavljaju jasne granice, nisu dosljedni prilikom
kanjavanja i esto djecu kanjavaju fiziki.
Kako bi pomogli djetetu koje se ponaa nasilno, prije svega je potrebno mnogo strpljenja i
suradnja roditelja sa kolom kako bi zajedno pratili djetetovo ponaanje. Djetetu treba
pokazati, odnosno nauiti ga da je nasilno ponaanje neprihvatljivo. Kako bi mu pokazali da
nam je stalo do njega, potrebno je pokazati zainteresiranost za njega i razgovarati o djetetovim
osjeajima, eljama i potrebama. Ukoliko se dijete ponaa nasilno prema nekome vrlo je
12

vano traiti da se ono ispria povrijeenoj osobi ili ukoliko je poinjena neka teta da je
popravi. Nastale probleme ne treba zanemarivati ili ih rjeavati fizikim napadima, nego bi
trebalo potraiti pomo strunih osoba.
Nasilnici e uvijek pronai svoje rtve. Djeca koja trpe nasilje po neemu se razlikuju od
svojih napadaa. Ponekad je to drugaiji nain razmiljanja, imaju drugaiju odjeu, nose
naoale, slabijeg su imovinskog stanja, imaju neki poremeaj (npr. mucaju) itd. Profaca,
Puhovski, Mren (2005) prema (Olweus, 1998) navode da postoje dvije vrste rtvi: pasivne
(podlone) i provokativne rtve. Pasivne rtve plaljive su i nesigurne, osjeaju se manje
sposobnima, osjetljive su i tihe. Kada netko napadne ovakvo dijete ono reagira plakanjem,
povlai se i najee ne uzvraa nasilno i ne zadirkuje drugu djecu. Ona nisu sposobna izbjei
sukob, imaju slabije komunikacijske vjetine i imaju nisko samopouzdanje. S druge strane
postoje provokativne rtve. One su nemirne i agresivne, imaju tekoa s koncentracijom,
uzrokuju negativne reakcije ostalih uenika. Provokativne rtve mogu biti hiperaktivna djeca,
stvaraju napetost u svojoj okolini, a oteavajua okolnost je to to odrasli pa ponekad i sami
nastavnici pokazuju nesklonost prema njima (Olweus, 1998, str. 41).
rtvi se moe pomoi na nain da se s njom sprijateljimo, pokaemo joj da je i ona vrijedni
dio drutva i pomogne joj se da stvori samopouzdanje. Fizika pomo nije dobrodola iz
razloga to se moe dobiti dojam kao da je i ta osoba nasilnik. Djeca koja su usamljena
mnogo ee postaju rtve nasilja. Uz pomo prijatelja iz razreda i njihovih roditelja moe se
pomoi u stvaranju prijateljstava (roendani, veselice, druenja uz film). Djetetu je vano
pokazati da mu vjerujemo i da ga razmijemo. Razgovor o problemima i vlastitim osjeajima
je uvijek dobrodoao. Nama e se moda ti problemi initi smjenima, ali djeci su znaajni i
ona trebaju nau pomo.
Veina uenika u razredu nije niti rtva niti nasilnik. Ali svakako su svjedoci nasilnih situacija
koje se dogaaju oko njih. Ali esto se dogaa da oni sudjeluju na neki nain u nasilju npr.
kada navijaju dok se netko tue ili se iz prikrajka smiju kada netko dobacuje pogrdne rijei
nekom djeaku ili djevojici.

13

7.4.ODGOJ ZA MIR I NENASILJE


Svi se mi kao roditelji i kao nastavnici ili pedagozi pitamo kako i na koji nain odgojiti
dijete i pomoi mu izgraditi sebe kao osobu? Kako bismo dali odgovor na pitanje to je odgoj
i kako odgajati potrebno je dobro prouiti razliite pristupe odgoju i njegove definicije, a njih
je mnogo.
Odgoj ovjeka prati jo od samog poetka ljudske povijesti, stoga moemo rei da je star
koliko i ovjek. ovjek je jo od samih poetaka istraivao svoj svijet, radio, otkrio nove
spoznaje i razvijao svoja stajalita. Vukasovi (1989) tvrdi da je razvitak ljudskog drutva i
civilizacije omoguen prenoenjem drutveno radnih iskustava, znanja, navika, uvjerenja i
stavova s generacija na generaciju tijekom povijesti i da u tome zapravo poiva odgoj.
Glavnim smislom odgoja smatra prenoenje prethodnih iskustava ovjeanstva na nove
narataje, jer bez tog prijenosa ovjek se ne bi odrao kao ljudsko bie. Svaki pojedinac
morao bi iz poetka stjecati iskustva i navike. Tijekom povijesti odgoj se nije doivljavao na
jednake naine. Uzmimo primjer Sparte i Atene. Dva istovremena grada, dva razliita
pogleda. Sparta je poivala na ratovima i u njoj se odgajao dobar vojnik, ratnik koji e u
svakom trenutku biti spreman za borbu. S druge strane, u Ateni koja je poivala na
miroljubivoj politici, odgajao se graanin. Kako su imali visoko razvijenu kulturu, pedagozi
koji su tada bili robovi, odgajali su atensku djecu. Tijekom povijesti pravo odgoja, a time i
obrazovanja imala su samo povlatena djeca, odnosno djeca vlastele, imunih graana.
Danas se postavlja pitanje moemo li pronai odreenu nit i formulirati to je zapravo odgoj?
Moemo li odrediti tonu definiciju i odrednicu odgoja ovjeka kada je drutvo toliko
razliito? Uobiajeno razmiljanje o odgoju bilo bi da se odgojem smatra drutveno
prihvatljivo ponaanje koje nee nikome natetiti. No svaka kultura i svako drutvo nemaju
isti pogled na svijet i ne doivljavaju drutvene promjene jednako. Uzmimo primjer Sj. Koreje
kojom dominira totalitarni reim gdje je narod podinjen velikom voi i ponaaju se u skladu
s njegovim odredbama. Postoji dakle zamiljeni ideal, a tenja da se svaki pojedinac izgradi,
formira i oblikuje u praksi moe zavriti kao guenje individualnih posebnosti (Bognar, 1999,
str. 36). Tako navodi primjer Burme gdje ene nose prstene oko vrata kako bi se vrat to vie
istegnuo jer u toj kulturi postoji ideal visokog vrata. Takoer postoji primjer Kine gdje u
jednoj pokrajini djevojke nose vrlo usku obuu kako bi imale mala stopala to se takoer

14

smatra idealom. U ovim primjerima vidimo da se ovjeka moe fiziki i psihiki oblikovati, a
time se gubi njegova individualnost, a to moe dovesti do traginih posljedica.
Proces odgoja nikada ne moe biti jednostran, on moe biti na relaciji roditelj-dijete, bratsestra, nastavnik-uenici. Stoga Bognar (1994, str. 35) tvrdi da je odgoj meuljudski odnos u
kojem se stvaraju uvjeti za razvoj ljudske jedinke. Takav odnos izmeu odgajatelja i
odgajanika mora biti u funkciji poticanja rasta i razvoja linosti. Vukasovi (1989) takoer
odgoj smatra vanim i usmjerenim na izgraivanje linosti i karaktera te na ostvarenje
pozitivnih ljudskih osobina. Rezultate odgoja vidi u pozitivnom odnosu prema drugima u
pravednim, plemenitim i humanim ljudskim postupcima. Odgojem se eli oblikovati pogled
na svijet, formirati pozitivna uvstva i razviti pozitivne osobine volje i karaktera. Meutim
uvidom u literaturu moemo vidjeti da postoje suprotstavljeni pedagoki modeli. Vukasovi
zagovara ono to Bognar i Poli estoko kritiziraju, a to je oblikovanje ovjeka po cijenu
razvoja osobnosti. Moemo rei da Vukasovi podrava autoritativnu pedagogiju gdje se
dijete smatra objektom formiranja. Ve iz same definicije moemo odgoj shvatiti kao oblik
nasilja i djetetovom osobnou moe se manipulirati. S druge strane Poli (1993) navodi kako
je za odgoj vano razviti ovjekove ljudske moi, jer se ovjek u proizvodnji vlastita svijeta
potvruje kao slobodno bie, oslanja se sam na sebe, pripada sebi samome i to je njegova bit
kao ovjeka. ovjeka smatra kulturnim biem i stoga je ovjek kultiviran, odnosno odgojen
vie ili manje urastao u neku kulturu. Iz toga ponovno moemo vidjeti kako je teko odrediti
neku opu odrednicu odgoja, jer se nijedno razmiljanje ne moe u potpunosti razviti zbog
razliitosti miljenja i kultura koje nas okruuju. Iz definicija o odgoju moemo zakljuiti i
sloiti se da Bognarevo i Polievo shvaanje odgoja moe najvie doprinijeti odgoju za
nenasilje. Bognar navodi kako je odgoj meuljudski odnos i samim time vidimo kako razliite
relacije izmeu djece, roditelja i nastavnika postaju neophodne za razvoj prijateljskih odnosa,
empatije, meusobne tolerancije i potivanja jednih prema drugima. Poli zagovara odgoj koji
podrazumijeva razvitak ovjeka kao slobodnog bia, odnosno zagovara vrijednosti, ideale i
ciljeve kako bi mi sami formirali sebe kao osobu.
Svjedoci smo da postoji mnotvo djece u okvirima nae svakodnevnice kojima nedostaje
pravilnog odgoja i najvie razumijevanja koji bi im omoguili da postanu i sami kompletne
osobe. Kriminal i nasilne situacije postaju njihov odgovor i odraz njihovog nezadovoljstva.
Mladi ljudi postaju skloni nasilju jer ni sami nisu doivjeli toplinu doma, ljubav, brigu i
razumijevanje. Kada neto poe krivo, okrivljujemo kolu, drutvo, nastavnike, ulicu. No,
15

jesmo li kao roditelji svjesni svojih propusta i jesmo li spremni priznati, potruditi se i uiniti
sve to je potrebno kako bi odgoj uinili uspjenim i na taj nain smanjili broj nasilnih djela?
Danas naalost prebacujemo odgovornost na druge, nastavnici na roditelje, roditelji na
nastavnike, a djeca su tu negdje izmeu i trpe zbog nedostatka sigurnosti, povjerenja, ljubavi,
razgovora. Djeca se naalost stavljaju u drugi plan. Roditelji ili su pretrpani svojim
obavezama na poslu ili jednostavno samo tee zadovoljenju svojih potreba i ambicija i stoga
ne nalaze niti vrijeme niti imaju volje posvetiti se svojoj djeci. Roditelji su najvanija karika i
prema Buljan-Flander, Karlovi (2004, str. 189) imaju vanu ulogu u smanjivanju nasilja,
odgajajui svoju djecu u sigurnim domovima s puno ljubavi. Kako bi odgojili nenasilno
dijete, trebalo bi im pruiti ljubav i panju, biti prisutni u djetetovom ivotu kako bi se ono
osjealo sigurno, biti dosljedni u pravilima i disciplini i ne kanjavati djecu fiziki. Kako
djeca esto ue prema modelu, roditelji bi trebali biti model prihvatljivog ponaanja svojoj
djeci. Buljan-Flander i Karlovi (2004) tvrde da ponaanja, stavovi i vrijednosti roditelja
imaju utjecaj na djecu te da se djecu moe nauiti nenasilno ponaati tako da o problemu
razgovaraju s njima, potaknu ih na razmiljanje o tome to e se dogoditi ako nasilno rijee
problem, a to ako problem rijee nenasilno. U suradnji roditelja i kole mnogo se moe
nauiti, ali svakako je potrebno puno truda i rada. Basta (2008) navodi da uspjean uitelj
gradi suradnju s roditeljima uspostavljanjem partnerskih odnosa te da su uitelji kao i roditelji
duni sprijeiti i zaustaviti svaki oblik nasilja u koli i da kola mora postati sigurno mjesto za
sve subjekte. Zajednika tenja ovih jednako vanih partnera potrebna je kako bi se uspjeno
radilo na prevenciji nasilja i odgajalo djecu za mir i nenasilje. kola se ponekad svojom
strukturom odnosno pristupom i radom pojedinih nastavnika moe nai u sukobu izmeu
drutvenog formiranja djeteta gdje odgoj predstavlja oblik nasilja i razvoja djejeg interesa
gdje e biti nit vodilja za kvalitetan razvoj samih uenika. Tako npr. postoje nastavnici kojima
nisu vani rast i razvoj djeteta i kod takvih nastavnika najee dolazi do konfliktnih situacija.
Oni se istiu u okvirima svoga plana i programa i nisu spremni pruiti svoju pomo i podrku
uenicima. S druge strane postoje nastavnici koji su uvijek dostupni, suosjeaju s uenicima i
njihovim ivotnim situacijama i uvijek su spremni pruiti potrebnu pomo bilo u uionici, na
hodniku ili na ulici. Ovakav tip nastavnika predstavlja vaan dio nenasilnog lanca. Prema
udina-Obradovi, Teak (1995) Odgoj za mir, Odgoj za mir i toleranciju, Odgoj za
nenasilno rjeavanje sukoba, Odgoj za mir, toleranciju, meusobno razumijevanje i suradnju,
Meunarodni odgoj i obrazovanje samo su mnogi nazivi koje je mogue zajedniki imenovati
kao mirotvorni odgoj. Jindra, kugor (2007) navode da odgoj za mir podrazumijeva posebnu
16

kvalitetu odnosa koji ne negira sukob, ve ga integrira u proces u cilju graenja kvalitetnijeg
odnosa. Pri tome u sadraju odgoja za mir kljunu ulogu ima svijest o preuzimanju osobne
odgovornosti za odnose i prema sebi i prema drugima. Mirotvorni odgoj ima za cilj razvijati
pozitivnu sliku o sebi i vlastitim emocijama, razviti svijest o drugima, potovati razlike,
razviti empatiju, suraivati, pomagati drugima, razumjeti sukob i rijeiti ga nenasilno, razviti
vjetine komunikacije, nauiti posredovati u sukobu, razviti svijest o multikulturalnosti i sl.

7.5.PROGRAMI ODGOJA ZA NENASILJE I SURADNJU


U posljednje vrijeme sve vie panje posveuje se nasilju, odnosno nenasilnom rjeavanju
sukoba. Kako bi se to vie i kvalitetnije radilo na prevenciji, uvode se mnogobrojni
intervencijski programi, provode se pedagoke radionice, ui se nenasilno komunicirati,
izrauju se brojene broure i sl.
Glavni ciljevi intervencijskih programa bili bi smanjiti koliko god je mogue, a idealno bi
bilo ukinuti u cijelosti postojee probleme nasilnik/rtva u kolskom okruenju i izvan njega
te sprijeiti pojavu drugih problema (Olweus, 1998, str. 69). Kako bi se ciljevi uope mogli
ostvariti moraju se ispuniti dva kljuna uvjeta. Odrasle osobe, bilo roditelji ili uitelji trebali
bi postati svjesni, odnosno prihvatiti da se u njihovoj prisutnosti dogodio problem, a ne na
nasilje gledati kao neto to se dogodilo drugome. S druge strane, trebalo bi se s odreenom
dozom ozbiljnosti angairati kako bi se problem otklonio (Olweus, 1998, str. 70-71). Kako bi
to kvalitetnije rijeili postojee probleme potrebna je suradnja nastavnika, roditelja, ali i
strunih slubi koje mogu pomoi i izvan zidova uionice. Olweus (1998) navodi tri razine
djelovanja kako bi se sprijeilo nasilje. To su mjere na razini kole, mjere na razini razreda i
individualne mjere. Ono to kola moe uiniti kako bi sprijeila nasilne situacije je nadzirati
uenike tijekom odmora i stanke za ruak, jer i sami znamo da u vrijeme tih stanki djeca tre
po hodnicima, susreu se sa uenicima iz drugih razreda i esto dolazi do konfliktnih
situacija. Kako bi to kvalitetnije proveli slobodno vrijeme trebalo bi omoguiti to bolju
opremu kolskih igralita, ali i raditi na drutvenom okruenju u koli. Kako bi se to bolje
upoznali sa problemom nasilja, nasilje se ne bi trebalo ignorirati, nego redovito odravati
sastanke u koli u svezi nasilnih situacija gdje bi nastavnici zajedno sa strunom slubom
pronalazili rjeenja. Roditeljski sastanci jednako su znaajni, ali bilo bi dobro da se odravaju
17

uz sudjelovanje uenika kako bi se ula njihova razmiljanja i prijedlozi. Roditelji bi isto kao i
nastavnici trebali proirivati svoje znanje o nasilju te mogu prirediti niz sastanaka-kruoka na
kojima bi razgovarali o knjigama na temu nasilja ili openito o problemima i vlastitim
iskustvima u svezi problema (Olweus, 1998, str. 82).
Vjerojatno se iz svojih osnovnokolskih dana i sami sjeamo arenih hamera sa mnotvom
pravila ponaanja, sanduia u kutovima uionica u kojima su se nalazili papiri sa napisanim
nagradama i kaznama ili pohvala nalijepljenih na oglasnu plou razreda. Sve ove metode
mogu posluiti kao mjere prevencije na razini razreda. Takoer je vano shvatiti da je razred
prirodno okruenje u kojemu se raspravlja o razliitim sadrajima, o proirenju i objanjenju
razrednih propisa u svezi sa sprjeavanjem zlostavljanja i izbor kazni za one koji kre ta
pravila (Olweus, 1998, str. 89). Olweus (1998) istie vanost kooperativnog uenja. Uenici
koji sudjeluju u kooperativnom uenju susretljivi su, pozitivnije se odnose jedni prema
drugima, spremni su pomoi i podrati drugu djecu i imaju manje predrasuda. Uenici rade u
malim grupama na zajednikom zadatku kojeg iznosi nastavnik i pri tome jo navodi da je
najvanija izvedba grupe, ali da su svi odgovorni za rezultate. Neke od mjera na individualnoj
razini bile bi razgovarati sa nasilnikom i dati mu do znanja da se nasilnitvo ne tolerira ni u
kojem obliku, razgovarati sa rtvama nasilja i njihovim obiteljima. Vano je pruiti pomo i
podrku roditeljima uz izradu prezentacija, broura i sl. veliku ulogu imaju i neutralni uenici,
odnosno uenici koji nisu niti rtve niti nasilnici.
Jedan od naina da se provede program za nenasilje su i pedagoke radionice. Cilj ovakvih
programa je pomoi djeci da odrastu u osobe koje ne vre nasilje nad sobom, drugima i
prirodom, a odgajajui ih za nenasilnu komunikaciju u svakodnevnim ivotnim situacijama
odgajamo ih za suradnju, razumijevanje i toleranciju (Bognar, Uzelac, Bagi, 1994, str. 17).
Prema Bognar, Uzelac, Bagi (1994) zadaci programa za nenasilje i suradnju bili bi: razvijati
pozitivnu sliku o sebi i razviti osjeaj vlastite vrijednosti, razviti autonomnost u ponaanju i
uenju, nauiti preuzeti odgovornost za vlastite postupke, prepoznati problem i znati ga
kreativno rijeiti. Kako bi mogli djelovati nenasilno trebamo shvatiti razliku izmeu
natjecanja i suradnje i razviti sposobnost nenasilne komunikacije i kooperacije. Te vano je i
ovladati postupcima i tehnikama noenja s vlastitim negativnim emocijama.
Svi ovi zadaci mogu se ispuniti provoenjem pedagokih radionica koje se zasnivaju na
koncepciji iskustvenog i cjelovitog uenja. Tereli, Mladineo (2001) navode da su radionice
18

nain rada u kojemu svi sudjeluju u zajednikom procesu razmjene i uenja. Radionice se
pripremaju kako bi uspjeno uili na vlastitim i tuim iskustvima. U radionicama se obino
sjedi u krugu kako bi se svi meusobno mogli vidjeti te zajedniki sudjelovati u procesu.
Bognar, Uzelac, Bagi (1994) navode da iskustveno uenje podrazumijeva kreiranje situacija
u kojima dijete doivljava odreene sadraje metodom vlastite koe. Ovakav nain uenja
postie se kroz igru, simulaciju i akciju. Simulacija predstavlja oponaanje odreene stvarne
situacije koju nismo doivjeli, a akcija razliite aktivnosti u realnoj stvarnosti. Iskustveno
uenje orijentirano je na sami proces, tijek, a ne na konaan rezultat te na osobno izgraeno
znanje. Cjelovito uenje podrazumijeva proces koji integrira sve psihofizike funkcije djeteta:
izraavanje (pokret), osjetilnost (dodir, sluh, vid), emocije i sjeanja, volju, spoznaju (intelekt
i intuiciju), imaginaciju (Bognar, Uzelac, Bagi, 1994, str. 16). Kako bi se djeca osjeala
sigurno i osjetila da imaju podrku, vano je stvoriti odgojnu klimu i osigurati radni prostor.
Prema Bognar, Uzelac, Bagi (1994) odgojna klima nastaje u skladu sa potrebama i
osjeajima svakog pojedinca, a to se postie igrom i viesmjernom komunikacijom. Iako je
uloga voditelja vana, djeca ue iz nastalih situacija, iz meusobne komunikacije, a voditelj je
zasluan za kreiranje i poticanje takvih situacija.

19

8. EMPIRIJSKI DIO
8.1.AKCIJSKA ISTRAIVANJA
Iako se ideja akcijskog istraivanja javila jo 40-ih godina prolog stoljea, ona tek od
nedavno doivljavaju svoj procvat i poinju se intenzivnije provoditi. Sama provedba ovakve
vrste istraivanja predstavlja pomak, odnosno napredak kolskog sustava. Za samo
istraivanje jako je vano da aktivno sudjeluju svi sudionici pa stoga moemo rei da su
zapravo svi sudionici istraivai.
Reason (citirano u Bognar, 2006, str. 182) smatra da ne postoji odvojena uloga istraivaa, da
su svi sudionici vani, stoga se ona ne provode na ljudima ve s ljudima.
Akcijsko

istraivanje

podrazumijeva

sustavno

prikupljanje

podataka

uz

pomo

dokumentacije, anketa, sustavnog promatranja Kao vaan izvor navodi se istraivaki


dnevnik u koji biljeimo svoja iskustva, prijedloge, razmiljanja, ciljeve, ostvarenost ciljeva i
sl. Kritiki prijatelj takoer ima znaajnu ulogu. On nam pomae unaprijediti svoju praksu
brojnim savjetima, kritikama, prijedlozima i samom analizom naega rada.
McNiff i Whitehead (citirano u Bognar, 2006, str. 182) akcijsko istraivanje definiraju kao
sistematian proces promatranja, opisivanja, planiranja, djelovanja, refleksije, evaluacije,
modificiranja, ali te etape se ne moraju nuno ostvarivati uzastopno ve je mogue zapoeti
istraivanje na jednome mjestu, a zavriti ga negdje sasvim neoekivano.

8.2.KONTEKST ISTRAIVANJA
Svoje istraivanje odluila sam provesti u O Matije Petra Katania u Valpovu. Kako
sam i sama bila uenica ove kole od 4. do 8. razreda, ideja mi se uinila ostvarivom. Kada
me sjeanja vrate u kolske klupe i kada malo bolje razmislim, shvatim da sam i ja u jednom
dogaaju bila tipini nasilnik. Na velikom odmoru potukla sam se s jednom uenicom. Niti
razrednica niti kola po tome pitanju nisu uinili mnogo, tek neki obavijesni razgovor s
roditeljima. Tada se ovakvim situacijama nije pridavalo mnogo pozornosti, shvaane su tek

20

kao male kolske nesuglasice. Iz dananje perspektive to nije bila ispravna odluka kole pa
sam se zapitala to bi se u ovakvim ili slinim situacijama moglo uiniti.
Za svoje istraivanje odabrala sam 3.r. pod vodstvom uiteljice Jadranke piranovi. Razred
je po kriterijima prosjean i nitko ne odstupa previe niti u pozitivnom niti negativnom
kontekstu. 3.a razred pohaa 23 uenika, od toga 9 djeaka i 14 djevojica. Jedan djeak
polazi prilagoeni program, a djevojica polazi poseban program po modelu djelomine
integracije. Nastavnica Jadranka svojom vedrinom uvelike doprinosi razrednom odjelu.
Uionica je ukraena primjerenim didaktikim materijalom, a njezin izgled mijenja se u
skladu s nastavnim programom. Nastavnica je pravedna i srdana, ali i struna u svome
djelovanju. U posljednjih deset godina voditeljica je upanijskog strunog vijea, u koli vodi
Eko skupinu, u timu je koji radi na razvoju i unapreenju kole. Mentor je studentima i
uiteljima na praksi te pripravnicima. Takoer aktivno sudjeluje u aktivnostima na nivou
kole i grada. Upravo sam je zbog njenih kompetencija odabrala za kritikog prijatelja jer
smatram da e mi svojom strunou, savjetima, kritikama i prijedlozima pomoi kako bi to
kvalitetnije provela zadatke svoga rada. Manuela, moja dugogodinja prijateljica i ja
dogovorile smo se kako e ona biti zaduena za slikanje i snimanje aktivnosti i na taj nain mi
pomoi zabiljeiti najznaajnije trenutke suradnje.
Nakon to sam provela osam pedagokih radionica sa uenicima 3.a razreda, uvidjela sam
koliko je zapravo odgovoran, ali i zahtjevan rad sa djecom niih razreda osnovne kole. Svako
dijete je osoba koja ima svoje vrline i mane. Koliko god da su uenici slini, uvelike se
razlikuju u svojim karakternim osobinama i potrebama. Dok s jedne strane postoje uenici
koji su tihi, smireni i uvijek spremni na suradnju, s druge strane postoji nekoliko malih
genijalaca koji stalno upadaju u neku nevolju ili konstantno ele biti u centru pozornosti. Prije
poetka radionica bila sam upozorena kako veina uenika u razredu ignorira i zapostavlja
jednu uenicu u razredu, kroz radionice sam promatrala njihov odnos. Za vrijeme trajanja
naih radionica nisam primijetila nijedan nain na koji uenici tu djevojicu ignoriraju pa sam
dola do zakljuka da se to dogaa u njihovo slobodno vrijeme. Iako su o tome upoznati i
roditelji i struna sluba, miljenja sam da nema pozitivnog pomaka. A dokaz tome je
ueniin roendan na koji je dola samo jedna djevojica iz razreda. Za vrijeme trajanja mojih
radionica, ova situacija je bila jedini ozbiljan problem.

21

Iako smo tijekom radionica proveli razliite aktivnosti, uenicima se najvie svidjelo kada su
se mogli kreativno izraziti. Svidjela im se ideja izrade stripova, oduevljeni su bili izradom
plakata od epova, a posebno su uivali glumei razliite uloge. To me razveselilo jer se
vidjelo da su pojedini uenici zaista talentirani. Ono to im se nije svidjelo je kada su sami
morali neto pisati, a neki uenici su mi zamjerili to sam ih pitala o vlastitim iskustvima u
vezi s nasiljem. Smatram da su ti uenici doivjeli neku vrstu nasilja i da zbog toga nisu
eljeli govoriti o vlastitim iskustvima. Tijekom dvije radionice imali smo potekoa, uenici
nisu bili raspoloeni za rad. Smatram da je razlog tome to to smo radionice uglavnom
provodili zadnji kolski sat pa im je koncentracija znatno popustila.
Posebno me veseli u ovome razredu to to su i izvan kole i razreda uvijek bili spremni za
alu i razgovor. Mislim da smo kroz ove radionice ostvarili ugodnu komunikaciju i stvorili
pozitivno i poticajno radno okruenje.

8.3.PROBLEM I PLAN ISTRAIVANJA


Svi mi bilo kao roditelji ili pedagozi moramo biti svjesni da je nasilje prisutno u naem
drutvu u bilo kojem obliku. Nasilne situacije ponekad su dio svakodnevnice. Razgovarajui s
djecom 3.a razreda uvidjela sam da je iznuivanje novca na putu od kue do kole uestala
pojava, a ignoriranje pojedinih uenika, ogovaranje ili ruganje zbog slabijeg imovinskog
stanja, takoer djeci nije strano. Zbog toga sam kao problem istraivanja postavila dva
pitanja. Moe li se i kako uenike niih razreda educirati u skladu s nenasiljem? Odnosno,
kako potaknuti uenike da kau ne nasilju i sukobe odlue rjeavati nenasilnim putem?
Donedavno su kole odbijale priznati da nasilje meu djecom predstavlja znaajnu opasnost
kako za uenike, tako i za uitelje ili roditelje. Nasilje se uglavnom ignoriralo u nadi da e
samo prestati. Danas se sve vie panje posveuje nasilnim situacijama. Kao i obitelj, tako bi i
kola trebala biti sigurna oaza u koju e se djeca rado vraati. Ovim radionicama htjela sam
uenicima pokazati to je nasilje, koji su oblici nasilja, kako se obraniti od nasilnika te da
postoji drugi nain rjeavanja sukoba te da nasilje ne moe donijeti nita pozitivno.
Za ciljeve istraivanja postavila sam si educirati uenike o tome to je nasilje, koje vrste
nasilja postoje te ukazati na posljedice nasilja. Cilj mi je bio i istraiti koji su oblici nasilja
najraireniji, gdje se nasilje najee dogaa te kome se uenici najradije obraaju za pomo.
22

Ovim istraivanjem cilj mi je kod uenika razviti osjeaje empatije, tolerancije i meusobnog
potovanja, ali i pokazati im da postoji mogunost rjeavanja sukoba mirnim putem u skladu s
nenasiljem.
Kada sam zapoela sa svojim istraivanjem sastavila sam pismo, odnosno zamolbu
roditeljima da mi svojim potpisom odobre snimanje i slikanje radionica. Ujedno sam
roditeljima objasnila da u prvo provesti anketu, a onda radionice u svrhu informiranja djece o
nasilnom, odnosno nenasilnom ponaanju. Iako je jedan roditelj isprva odbijao potpisati, svi
roditelji dali su svoj pristanak tako da sam mogla zapoeti sa svojim radom. Anketu sam
provela 25.01.2013., na zadnjem kolskom satu. Anketnim upitnikom eljela sam utvrditi u
kojoj mjeri je nasilje prisutno u razredu, koje vrste nasilja postoje meu djecom te od koga
uenici najradije trae pomo. Upitnik se sastojao od 20 pitanja zatvorenog tipa. Od ukupno
23-je uenika u razredu, upitnik je popunjavalo dvadeset uenika, od toga 13 djevojica i 7
djeaka. Uenicima sam podijelila obrasce s pitanjima, objasnila im da je upitnik anoniman i
zamolila ih neka iskreno odgovore na pitanja. Kada su pred kraj sata zavrili s ispunjavanjem
upitnika, pokupila sam obrasce i do kraja sata smo se svi zajedno poastili sa slatkiima.
Rezultati ankete su sljedei: Na pitanje kako se osjeaju kada dou u kolu, 7-ero djece
odgovorilo je da se dobro osjea, jedno dijete osjea se loe, a 12-ero djece osjea se ponekad
dobro, ponekad loe. U posljednje vrijeme 9-ero djece doivjelo je nasilje, a njih 11 kae da
nasilje nije doivjelo. estero djece nasilje doivljava jednom tjedno, a njih 11 je nasilje
doivjelo jednom ili dva puta. Nazivanje pogrdnim imenima ponekad je doivjelo 6-ero djece,
esto 2 djece, a njih 12 tvrde da ih ne nazivaju pogrdnim imenima. Trinaestero djece navodi
kako se nitko nikada nije smijao njegovom izgledu ili se smijao njegovoj obitelji. etvero
djece doivjelo je to jednom ili dva puta, a njih 3-je tvrdi da im to esto rade. Osmero djece
navodi kako su o njima lagali i govorili rune stvari jednom ili dva puta, 8-ero navodi da im to
esto rade, a samo njih 4 tvrdi da to nisu nikada doivjeli. Prijetnje je jednom ili dva puta
doivjelo 6-ero djece, 1 dijete stalno doivljava prijetnje, a njih 13 kae da im nitko nikad nije
prijetio. Djeca u koli najee doivljavaju guranje, udaranje, upanje za kosu, zatim slijedi
ogovaranje, izbjegavanje i izoliranje iz drutva. Vrijeanje obitelji doivljava 2 djece, isto kao
i unitavanje i krau stvari. Nasilne situacije najee se dogaaju na kolskom hodniku i
izvan kole, zatim u uionici, a na kraju u kolskom wc-u i na kolskom igralitu. Nasilje
najee provode uenici iz drugih razreda, uenik iz vlastitog razreda te stariji uenici od 5.
do 8. razreda. Nasilje se dogaa uglavnom u odsustvu nastavnika. Desetero djece priznalo je
23

da doivljava nasilje, a njih 3 nikome nita o tome nije reklo. O nasilju su najee
razgovarali sa roditeljima (13-ero djece), a onda sa uiteljicom ili pedagoginjom. Na pitanje
jesu li oni sami nekoga nazivali pogrdnim imenom, odgovaraju da njih 11 to radi ponekad, 1
dijete radi to esto, a 8 njih to nikada nije uinilo. estero djece ponekad je nekog udarilo,
poupalo ili ozlijedilo na bilo koji nain, a njih 4-ero nekoga je ponekad ogovaralo,
iskljuivalo ili vrijealo neiju obitelj. ak 9-ero djece navodi kako ih nitko nikada nije
upozorio na nasilje prema drugoj djeci. Osmero djece navodi kako se nasilje smanjilo kada su
nekome rekli da su doivjeli nasilje, 5-ero djece tvrdi da se nije dogodilo nita ili da se vie
nije dogodilo, a jedno dijete tvrdi da je nasilje postalo jo gore kada je potrailo pomo.

SLIKA 1. Koliko puta si u posljednje vrijeme u koli doivio/doivjela nasilje?

SLIKA 2. to najee doivljava u koli?


24

SLIKA 3. to se dogodilo kada si se nekome obratio/obratila za pomo?


Nakon to sam provela prvi dio istraivanja putem ankete, dola sam do sljedeih zakljuaka:
jedno dijete osjea se loe prilikom dolaska u kolu, dvoje djece esto nazivaju pogrdnim
imenima, a ak troje navodi kako im esto vrijeaju obitelj ili se rugaju njihovom izgledu.
Svakako je zabrinjavajue to jedno dijete stalno doivljava prijetnje i to situacija postaje jo
gora kada zatrai pomo. Iako sam pouena vlastitim iskustvom smatrala da e kraa i
unitavanje stvari imati vodeu ulogu, anketa je pokazala kako prednjae udaranje, guranje,
ogovaranje i iskljuivanje iz drutva. Suprotno mome oekivanju da e se djeca koja
doivljavaju nasilje povjeriti bratu, sestri ili prijateljima, prema anketi djeca najvie
povjerenja polau u svoje roditelje i strune suradnike pa se najradije njima obraaju za
pomo. Iz toga moemo zakljuiti da djeca u pedagoge i strune suradnike imaju puno
povjerenja, jer se oni na adekvatan nain trude djeci osigurati to sigurnije i poticajnije
kolsko okruenje pa ovdje vjerojatno postoji razlog njihovog povjerenja. Iz ankete se takoer
moe vidjeti da nekolicinu djece koja su nasilna nitko nikada nije upozorio zbog nasilja. Iz
toga proizlazi zakljuak da se ipak ne pridaje dovoljno panje ovome velikom problemu te da
je potrebno jo puno rada i zajednikog truda kako bi se postigao glavni cilj rei ne nasilju
i jasno pokazati da se nasilje ne tolerira ni u kojem obliku.
Sa istraivanjem sam zapoela 25.1.2013. provodei anketu. Nakon toga smo imali stanku do
poetka etvrtog mjeseca. Nastavnica i 3.a razred sudjelovali su u maskenbalu, projektnim
danima, odravala su se natjecanja i sl. Prvu radionicu odrala sam 5.4., a posljednju osmu
radionicu odrala sam 10. 5. 2013.Tijekom istraivanja koristila sam sljedee postupke
25

prikupljanja podataka: anketni upitnik (provela sam ga na samome poetku kako bih utvrdila
u kojoj mjeri je raireno nasilje u 3.a razredu), neformalni konverzacijski intervju (tijekom
svih radionica), evaluacijske listie (nakon svake radionice i nakon provedenih svih radionica,
fotografije i video zapise (biljeila sam najznaajnije trenutke), uenike radove (radni listii,
materijali, hameri), a kao nastavno sredstvo koristila sam multimediju (ppt prezentacija o
nasilju).

26

TABLICA 1. Plan radionica

PLAN RADIONICA
NAZIV RADIONICE
1. UPOZNAVANJE I PRAVILA
RADIONICE.

AKTIVNOSTI
05.04.2013.
Pravila radionice.
Ovo sam ja!
Kako me drugi vide?
Evaluacija

2. KONFLIKTNE SITUACIJE IZ
PERSPEKTIVE UENIKA I.

12.04.2013.
Upitnik.
Dramatizacija.
Evaluacija .

3. TO JE NASILJE?

15.04.2013.
to je nasilje?
Nasilje ili ala?
Razred kao grozno mjesto.
Evaluacija.

4. GOVOR ZMIJE I IRAFE.

19.04.2013.
Vjeba govora odbijanja i prihvaanja.
Evaluacija.

5. NASILJE, NAA ISKUSTVA I TO


SMO UINILI?

22.04.2013.
(Ne)nasilje Power Point prezentacija.
Naa iskustva, izrada stripa.
Evaluacija.

6. IZRADA PANOA OD PLASTINIH


EPOVA.

06.05.2013.
Izrada panoa.
Evaluacija.

7. CRNO JANJE.

06.05.2013.
Pria Crno janje.
Gluma.
Evaluacija.

8. KONFLIKTNE SITUACIJE IZ
PERSPEKTIVE UENIKA II.

10.05.2013.
Jedna konfliktna situacija.
Upitnik.
Evaluacija.
Evaluacija svih radionica.
Podjela diploma

27

9. TIJEK AKCIJSKOG ISTRAIVANJA

9.1.RADIONICA 1. UPOZNAVANJE I PRAVILA RADIONICE


Ciljevi prve radionice bili su razvijanje pozitivne slike o sebi i drugim uenicima u razredu,
poticanje meusobne suradnje, razvijanje pozitivnog odnosa prema drugim uenicima,
uvaavanje i prihvaanje drugaijih miljenja te nauiti potivati razliitosti. U radionicama
sam koristila kartice sa pravilima ponaanja, papire u boji za formiranje grupa, letak ovo sam
ja, ljepljive papirie, hamer papir i lica osjeaja za evaluaciju.
Tijek 1. radionice Upoznavanje i pravila radionice
Kada smo Manuela i ja stigle u razred bio je veliki odmor. Djeca su izlazila iz razreda i ila po
uinu. Kada su nas vidjeli jako su se obradovali, dotrali su do nas i rekli kako jedva ekaju
da zaponemo s naim radionicama. Nakon zvona, kada smo ule u razred, prvo sam
uenicima predstavila Manuelu, moju prijateljicu koja je zaduena za fotografiranje i
snimanje radionica. Uenicima sam objasnila da emo kroz narednih mjesec dana ostvarivati
pedagoke radionice gdje emo kroz razgovor, suradnju, iskustvo te kreativne aktivnosti
zajedno nauiti nenasilno se ponaati i nenasilno rjeavati sukobe. Tereli, Mladineo (2001)
navode kako su radionice oblik nastave u kojemu svi sudjeluju u zajednikom procesu
razmjene iskustava i uenja. Radionice se pripremaju kako bi uspjeno uili na vlastitim i
tuim iskustvima. U radionicama se obino sjedi u krugu kako bi se svi meusobno mogli
vidjeti te zajedniki sudjelovati u procesu. Smatrala sam kako bi uenicima trebalo objasniti
to su to radionice, ali oni su mi rekli da su upoznati s takvim nainom rada jer su radionice
ve provodili. U prvoj radionici sudjelovalo je svih 23-je uenika. Stolove u uionici smo
odmah rasporedili u etiri grupe. U posudu sam stavila krugove izrezane od papira u boji.
Zamolila sam uenike neka odaberu po jedan papiri. Svatko tko je imao istu boju kruga
pripadao je jednoj grupi. Na ovaj nain formiranja grupa odluila sam se zbog toga to u
razredu postoji problem ignoriranja i izbjegavanja pojedinih uenika. S obzirom da sam
predvidjela etiri skupine, tri skupine sastojale su se od 6 uenika, a jedna od 5 uenika.
Prema Klippertu (2001) najbolje bi bilo da se grupa sastoji od 5 do 12 uenika. On predlae
podjelu uenika po skupinama prema datumu roenja uenika ili dodjeljivanjem broja
skupinama , ovisno koliko grupa elimo napraviti. On takoer navodi kako uenje u timu
28

omoguuje uenicima da pomau i ohrabruju jedni druge te da se tako moe nauiti prihvaati
razliita miljenja. Kada sam ja ila u osnovnu kolu nije se puno vremena posveivalo
timskom uenju. Ali u ono malo vremena koliko smo uili na ovakav nain, svi smo mogli
doi do izraaja i na taj smo nain izbjegli da se prilikom uenja javljaju i istiu uvijek isti
uenici. Smatram da smo suradnikim uenjem nauili preuzeti odgovornost za svoje
postupke i sjeam se koliko smo bili ponosni kada smo zajedniki uspjeli rijeiti postavljene
zadatke.
AKTIVNOST 1. - Pravila radionice
Kako bi mogli to kvalitetnije odraditi predviene zadatke radionicu smo zapoeli
donoenjem nekoliko osnovnih pravila.

SLIKA 4. Pravila razgovora (UNICEF, 2003.-2005.)


Prema UNICEF (2004) pet su glavnih pravila razgovora (slika 4): prvo pravilo je da svi
zajedno sjedimo u krugu. Prednost ovakvog naina sjedenja je u tome to svi vidimo osobu
koja govori, svi ju dobro ujemo i ne mora se stvarati buka kao prilikom okretanja u kolskim
klupama. Drugo pravilo je da dignemo ruku kada neto elimo rei jer na taj nain ne
ometamo druge uenike i jasno dajemo do znanja da neto elimo rei. Tree pravilo je da
dok jedan uenik govori, drugi sluaju. Tako lake razumijemo onoga koji govori i
poruujemo mu da nam je stalo do onoga to ima za rei. U etvrtom pravilu navedeno je da
svi imaju pravo rei dalje. Ponekad se dogodi da se ne osjeamo spremni neto rei bilo da ne
29

znamo odgovor ili nam je neugodno. Svatko u radionici treba sudjelovati zato to to sam eli,
a ne zato to ga se na radionicu prisiljava. Peto i ujedno posljednje napisano pravilo je da
svatko ima pravo na svoje miljenje iako se ono moda razlikuje od drugih. Tijekom
razgovora s uenicima, zakljuili smo da nema pogrenih odgovora, da se ne smijemo rugati
dok netko govori i da je vano potivati miljenje drugih.
Nakon to smo zajedno prouili pravila, sloili smo se da bi ih trebalo postaviti negdje na
vidljivo mjesto i tada smo od hamer-papira napravili vlastita pravila sudjelovanja u
radionicama. Nakon to smo svoja pravila izloili i zabiljeili, hamer-papir smo zalijepili na
vidljivo mjesto u razredu kako bi nas tijekom iduih radionica podsjeao na nae zadatke.
Naa pravila razlikuju se od prethodno navedenih pravila. Rekla bih da su pisana djeci neto
razumljivijim jezikom. Tako e uenici npr. rei ne priaj pod nastavom s drugim
uenicima, a to bi mogli poistovjetiti ss treim pravilom dok jedan govori ostali sluaju.
Mi smo napisali ne vrijeajmo jedni druge, a to bi mogli uklopiti u peto pravilo u kojemu
svi imaju pravo rei svoje miljenje iako se ono ponekad razlikuje od drugih miljenja. Na
slici 5 prikazan je plakat sa naim pravilima ponaanja. Iz njega moemo zakljuiti da se sva
navedena ponaanja dogaaju u razredu, a mi emo ih zajednikim aktivnostima pokuati
promijeniti. Pravilo koje glasi ne smijemo ogovarati druge uenike koji nisu prisutni
privuklo je moju pozornost. Moemo zakljuiti da se ovdje radi se o tome da kod nas postoji
kultura negativnog naina izraavanja, a to se nastojalo izbjei u pravilima koja su navedena u
UNICEF-ovom priruniku. Mi smo naa pravila formulirali tako da budu izreena u obliku
zabrana, to je, vjerojatno djeci blie, ali vjerojatno e biti manje uinkovito. Svjedoci smo da
sve vie napreduju tehnologije, razni trgovaki lanci, robne kue i razliite marke. Upravo je
to razlog zbog kojih se veina uenika osjea nelagodno jer ih ostala djeca ismijavaju i
ogovaraju. Imati novi mobitel, facebook ili nove tenisice pravi je hit. Djeca tada postaju
ljubomorna jedna na druge i poinju iriti svakakve prie jedni o drugima. S obzirom sa su na
plakat napisali ovo pravilo, smatram da je ono za njih jako vano i da bi se trebalo neto
poduzeti kako bi se rijeili ovakvi problemi.

30

SLIKA 5. Plakat Pravila razgovora i radionice


AKTIVNOST 2. Ovo sam ja!
udina-Obradovi i Teak (1995) navode da bi se pojedinac, prvo morao uskladiti sa samim
sobom, kako bi se mogao uskladiti i povezati sa svojom okolinom. To bi znailo da prvo
moramo shvatiti, upoznati i prihvatiti sami sebe kao osobu, stvoriti o sebi pozitivnu sliku i tek
tada emo moi razumjeti jedni druge i biti u interakciji sa drugima. Potaknuta ovim rijeima
odluila sam provesti drugu i treu aktivnost. Na poetku druge aktivnosti prvo sam
uenicima podijelila papire, djevojicama ruiaste, a djeacima plave. Na plou sam nacrtala
lik i zamolila ih da nacrtaju na svome papiru isto. Poetkom ove aktivnosti neki uenici poeli
su gubiti koncentraciju pa sam ih nekoliko puta morala upozoriti na prije toga donesena
pravila ponaanja tijekom radionice. Zadatak ove aktivnosti bio je da na temelju dvanaest
svojih odgovora uenici shvate koliko su meusobno slini, a s druge strane toliko razliiti.
Analizom uenikih radova zakljuila sam da najvie vole razmiljati o svojim prijateljima,
igri, obitelji, igricama, a uenice o moru, ljetu, obitelji, crtanju, koli, nastupima i sl. Djeaci
31

najradije gledaju neki sport, a djevojice turske i domae tv sapunice. Iz razgovora s njima
zakljuila sam da dosta vremena provode gledajui serije i to me osobno rastuilo. Upitala
sam se: Gdje je nestalo djetinjstvo? Gdje su nestale zajednike igre na ulici i djejim
igralitima? Sanjkaju li se zimi oko dvorca, pjevaju li skupa? I djeaci i djevojice najradije
sluaju stranu glazbu i najvie ih zanima sviranje, sport i tehnika.
Nekoliko uenika navelo je da ih jako zanima o emu priaju odrasli, a jednog uenika/icu
zanima s kime njegova/njezina mama stalno ide na kavu. Iz djejih odgovora moemo vidjeti
i pretpostaviti kakva je njihova obiteljska situacija i vidjeti koliko djeci zapravo nedostaje
njenosti i panje. Najee ih ivcira i ljuti to pojedini uenici u razredu efuju, to gube u
igrama, kada im roditelji ne doputaju ono to su poeljeli i kada viu na njih, ljute ih braa i
sestre te to ih drugi ogovaraju.
Kako bih uenicima pokazala da mi je stalo do njihovih odgovora na nacrtani lik na ploi
napisala sam svoje odgovore i na taj nain ih malo ohrabrila. Uenike je najvie iznenadilo to
to imam ker Lunu i to to volim povijest, a oni je smatraju dosadnom. Iako je predvieno
da se od uenikih radova napravi mala razredna knjiga, uenici su izrazili elju da svoje
radove ponesu kui kako bi ih pokazali roditeljima i polijepili u svoju sobu. Uenici su
tijekom aktivnosti imalo mnogo pitanja. Aktivno su sudjelovali u aktivnosti i veina se
pridravala dogovorenih pravila. Nekoliko uenika znatno se isticalo i zalagalo. Samostalno
su se prijavljivali za voe grupa, usmeno izlagali svoje radove i pomagali su ostalim
lanovima u skupini. S druge strane nekoliko uenika se nije isticalo, a dvojica uenika uope
nisu htjela odgovarati na postavljena pitanja ni kada sam ih probalo potaknuti, to mi je
predstavljalo posebnu zagonetku jer su ti uenici aktivni dok ih se nita ne pita ili ne prozove.
S obzirom da sam tek dola u njihov razred, nisam se osjeala slobodno kako bih uinila neto
po tome pitanju, ali i prvi puta sam se nala u takvoj situaciji pa nisam znala kako reagirati.
Uenici su paljivo sluali jedni druge, a posebno im je bilo zanimljivo kada su shvatili koliko
zapravo postoji slinosti u njihovim odgovorima i to im je dalo povod za daljnju
komunikaciju.

32

SLIKA 6. Ueniki radovi iz 2. aktivnosti


AKTIVNOST 3. Kako me drugi vide?
Zadatak ove aktivnosti bio je da svatko u grupi ueniku do sebe na lea zalijepi papir i na
njega napie dvije pozitivne osobine o tome ueniku ili to najvie voli kod te osobe i tako u
krug. Na kraju papire trebali skinuti i razgovarati o napisanim odgovorima. Iako smo imali
dovoljno vremena za realizaciju ove aktivnosti, koncentracija uenika znatno je popustila.
Vjerojatno zbog toga to su sljedei sat trebali imati vjeronauk na kojemu su trebali obaviti
posljednje pripreme za Prvu priest. Svi su poeli samo o tome zabrinuto govoriti. Iako je sat
zavrio ova aktivnost ostala je nezavrena, a to smatram svojim propustom. Smatram da sam
moda previe pitanja ugradila u drugu aktivnost i da uenike nisam dovoljno poticala na
aktivnosti jer sam mislila da e nam ostati vremena pa sam krivo procijenila. Na problem s
vremenom upozorila me nastavnica Jadranka nakon zavretka sata. Savjetovala mi je da u
sljedeim radionicama uenicima tono odredim trajanje pojedinih aktivnosti, jer esto znaju
iskoristiti situaciju kako bi radili neto to je njima zanimljivo. Tada dolazi do ovakvog
problema da nije mogue zavriti planirane zadatke. Iako je plan bio unaprijed postavljen i
detaljno osmiljen, moe se dogoditi neto neplanirano i promijeniti tijek aktivnosti.
Nakon zavretka sata, pod malim odmorom, uenici su ostali u razredu, podijelila sam im lica
osjeaja i zamolila ih neka, iako nam je vrijeme isteklo, oboje onaj lik koji predstavlja njihove
33

osjeaje tijekom prve radionice. Veina uenika, njih 12, osjealo se sretno. Devetero uenika
osjealo se veselo, petero uenika osjealo se iznenaeno. Dva djeteta tijekom radionice
osjeala su se ponosno i samo jedno dijete bilo je uplaeno.
S obzirom na rezultate evaluacije smatram da sam uenike uspjela potaknuti i zainteresirati za
aktivnosti u radionici bez obzira to posljednju aktivnost nismo uspjeli detaljno zavriti. U
razgovoru na kraju susreta dola sam do zakljuka da se uenicima svia ovakav nain rada,
svia im se to nema vikanja, strogoe i efovanja nego sve poiva na suradnji i razgovoru.
A najvie im se svia to imaju priliku kreativno se izraziti i rei to misle bez straha od
osuivanja i ruganja. Kroz ove dvije aktivnosti eljela sam postii da se uenici bolje
upoznaju, shvate da izmeu njih postoje brojne slinosti i razlike, ali da bez obzira na mane i
vrline svi zasluuju biti jednako vani.

SLIKA 7. Kako si se osjeao/la tijekom prve radionice?

9.2.RADIONICA 2. KONFLIKTNE SITUACIJE IZ PERSPEKTIVE UENIKA I.

Ciljevi druge radionice bili su prepoznati svakodnevne konfliktne situacije u razredu i koli,
otkriti razliite naine reagiranja u konfliktnim situacijama, potaknuti uenike da neto
poduzmu ako se nau u ulozi promatraa i razvijanje suradnje tijekom zajednikih zadataka.

34

Tijek 2. Radionice Konfliktne situacije iz perspektive uenika I.


Na samome poetku pozdravila sam uenike i uenice i rekla im kako me jako veseli na
ponovni susret. Djeca su bila vesela i razigrana tako da nam je trebalo neko vrijeme kako bi
zapoeli s radom. Objasnila sam im kako je cilj dananje radionice upoznati se s konfliktnim
situacijama koje su prisutne u razredu i koli te pronai najprihvatljivije rjeenje kada se
naemo u takvoj situaciji. Uenike sam uputila kako e se dananja radionica sastojati od
dvije aktivnosti i evaluacije na kraju. U radionici je sudjelovalo 22-je uenika.
AKTIVNOST 1. Upitnik konfliktnih situacija
Zadatak prve aktivnosti bio je popuniti anketni upitnik koji se sastoji od deset pitanja sa
ponuenim odgovorima oznaenim slovima a,b,c. Postavljeno je deset situacija koje se
dogaaju u koli ili na putu od kue do kole. Uenici su trebali izabrati kako bi postupili u
odreenoj situaciji. Odgovori mogu biti pozitivni i u skladu s nenasilnim nainom rjeavanja
sukoba, nasilni odgovori ili situacije kada neto elimo uiniti kako bi pomogli nekome, ali iz
straha kako e se nama neto dogoditi ne uinimo nita. Odgovori nisu bili poredani tonim
redoslijedom kako uenici ne bi odgovarali automatski, nego kako bi itajui i razmiljajui o
pitanjima dali svoje iskrene odgovore. Prije nego smo zapoeli sa provedbom upitnika,
nastavnica mi je rekla kako smatra da su pitanja i odgovori u upitniku predugi i da nisu
primjereni uzrastu. S njezinom tvrdnjom nisam se sloila, jer je upitnik proitalo nekoliko
djece istoga godita i nisu imali problem sa razumijevanjem. No kako je nastavnica due
vremena u ovome razredu i upoznata je s njihovim mogunostima, nakon to sam podijelila
upitnik odluila sam pitanja i odgovore itati na glas kako bi ih uenici bolje razumjeli i kako
bi aktivnosti rijeili na vrijeme. Ovim upitnikom eljela sam saznati na koji nain djeca
razmiljaju, ponaaju li se nasilno jedni prema drugima te koliko su jedni drugima spremni
pomoi kada se nau u konfliktnim situacijama.

35

SLIKA 8. Uenici popunjavaju upitnik


Analizom upitnika dola sam do sljedeih zakljuaka. Na prvo pitanje to bi uinili kada bi ih
prijatelj s kojim sjede u kolskoj klupi stalno ometao dok piu ispit, 22-je uenika odgovorilo
je kako bi mu rekli da ih ometa, zamolili bi ga neka to prestane raditi i ponudili bi mu pomo
pri uenju poslije kole. Jednom ueniku smetalo bi to ga se ometa, ali zbog straha ne bi
tome ueniku nita rekao. Jedan uenik ustao bi iz klupe, izderao se na prijatelja i rekao bi mu
kako ga ivcira. Isto tako jedan uenik zaokruio je i a i c odgovor, odnosno odgovorio je
kako bi prvo prijatelja zamolio da ga prestane ometati, a ako ne bi pomoglo izderao bi se na
njega. U drugom pitanju to bi uinili za vrijeme odmora kada uenici idu po uinu i kada
nekoliko njihovih prijatelja guraju i udaraju prvaie, 22-je uenika odgovorilo je kako bi
prijatelje zamolili da prvaie ostave na miru i da ekaju red, a samo jedan uenik odgovorio
36

je da bi gurnuo prvaia i otiao si po hranu. Situacija iz treeg pitanja bila je da se prijateljica


iz razreda nee druiti s tobom ako otie na roendan djeaka koji uenicima nije omiljen.
Dvadeset uenika ipak bi otilo na roendan i objasnilo bi prijateljici kako svatko zasluuje
imati prijatelje, a troje uenika ne bi otilo na roendan pod izlikom da moraju uiti. U
etvrtom pitanju to bi uinili kada bi njihovi prijatelji vrijeali obitelj djevojice slabijeg
imovinskog stanja, dvadeset uenika napisalo je kako nije u redu nekoga ismijavati i kako bi
zamolili prijatelja da to ne radi i da se ispria. Troje uenika iz straha od gubitka prijatelja ne
bi poduzimalo nita iako im je ao djevojice. Kada bi na satu tjelesnog igrali graniara i kada
jednog djeaka ne bi izabirali u tim, dvadeset i jedan uenik bi voi svoga tima predloilo da
izaberu toga djeaka jer nije u redu nekoga zapostavljati, a dvoje uenika ne bi se zauzelo za
djeaka. Na pitanje kako bi se ponaali prema djevojici iz Kine koja se upisala u njihov
razred, njih 19-ero napisalo je kako bi se upoznalo s djevojicom i predloili bi joj zajedniko
uenje i igru, dvoje uenika bi je izbjegavalo jer misle da bi ih zbog toga ismijavali, a dvoje
uenika se uope ne ele druiti niti upoznati s njom jer ih Kinezi ivciraju. Na sedmo pitanje
to bi uinili u situaciji kada bi prijatelj stalno krao krede i tada optuivao njih, 16-ero uenika
zamolilo bi toga uenika da to ne radi i predloilo bi mu da s nekim razgovara o svome
problemu. Dvoje uenika u strahu da se prijatelj ne prestane druiti s njima ne bi napravilo
nita, a ak 5-ero uenika zaprijetilo bi mu da se nee druiti s njim ako ih nastavi lano
optuivati. U osmom pitanju to bi napravili kada bi vidjeli kako stariji uenik tue djevojicu
iz susjednog razreda, svi uenici odgovorili su kako bi vikali na toga djeaka kako nije u redu
nekoga fiziki zlostavljati i otrali bi po pomo. Posebno je zanimljivo deveto pitanje,
odnosno situacija kada na putu od kue do kole i obrnuto svaki dan jedan djeak od ostalih
uenika iznuuje novac. Ovdje su se miljenja podijelila. Dvanaest uenika odgovorilo je da
bi djeaku rekli kako njihova mama teko zarauje novac koji oni imaju za hranu i sok te bi
ga pozvali na sladoled. A jedanaest uenika odgovorilo je kako bi toga djeaka izvrijeali i
naposljetku ga udarili. U desetom pitanju to bi uinili kada bi se tvoji prijatelji rugali
djevojici koja je siromana, 19-ero uenika pozvalo bi je kui na uenje i igru, troje uenika
bi je izbjegavalo iz straha da e im se ostali rugati, a jedan uenik napisao je kako bi bio
najsretniji kada ta djevojica ne bi ila s njim u razred. Odgovori su u skladu s oekivanim i iz
njih moemo zakljuiti da veina uenika nije sklona fizikom nasilju i da tu vrstu nasilja ne
odobravaju, premda postoji odreena tendencija prema verbalnom i psiholokom nasilju.
Takoer odgovori pokazuju da su uenici osjetljivi na strance, u naem sluaju Kineze i kako
nisu tolerantni prema uenicima slabijeg imovinskog stanja, to je svakako vrlo
37

zabrinjavajue. Moemo li promijeniti djetetov nain razmiljanja? Tko utjee da djeca grade
takav stav? Je li ovakav nain razmiljanja i djelovanja potie od obitelji koja ve niz godina
gradi linost svoga djeteta? Uenicima bi trebalo objasniti, odnosno potaknuti ih da sami
shvate kako pohaanjem kole svi imaju jednaku priliku za napredak. Moda svi uenici
nemaju jednake mogunosti, ali svojim trudom i zalaganjem imaju priliku pokazati koliko oni
vrijede i kakve e osobe jednoga dana postati.
AKTIVNOST 2. Dramatizacija
Prema Ajdukovi, Penik (2002) skeeve i igre uloga moemo koristiti kako bi djeci pokazali
da postoje razliiti naini reagiranja u pojedinim situacijama. Djeci je lake oponaati neku
situaciju nego je rijeima opisivati. U malim grupama ili pojedinano moe se razgovarati o
tome zato je nastao neki sukob i na koji nain taj sukob rijeiti!? Kada smo zapoeli drugu
aktivnost zamolila sam uenike neka za poetak kau tri broja od 1 do 10. Uenici su
odabrali 4,6,7. Brojeve sam zapisala na plou. Na ovaj nain odabrali smo tri situacije iz
prethodno popunjavanog upitnika. Zadatak je bio odglumiti odreene situacije. Tijekom prve
radionice uenici su djelovali pomalo povueno i stidljivo pa sam za odabir uenika ovaj puta
predvidjela sluajni odabir iz imenika. Meutim, djeca su me ugodno iznenadila jer su se za
uloge javljali sami. Uenici su bili aktivni, gluma im se jako svidjela, a posebno me
razveselilo to su se pojedini uenici potrudili kako bi to uvjerljivije odradili svoj zadatak.
Nakon to smo zavrili sa ulogama, odnosno nakon svake situacije razgovarali smo o tome
koje je rjeenje najprihvatljivije i zato. Uenici su pljeskali jedni drugima, puno smo se
smijali i djeca su sama predlagala razliita rjeenja. Kada smo zavrili sa ove tri situacije
ostalo nam je vremena pa sam predloila da odglumimo jo tri. Uenici su spremno prihvatili
i ponovno se sami javljali za uloge. Nakon aktivnosti zajedniki smo doli do zakljuka da je
najbolji nain rjeavanja sukoba dogovor, razliiti prijedlozi i razgovor. Jedino na takav nain
nitko nee biti povrijeen. Najgori nain rjeavanja sukoba je udarac, tua i ignoriranje
problema jer takvo ponaanje uvijek zavri nekom kaznom.

38

SLIKA 9. Kako si se osjeao/la tijekom druge radionice?


Za evaluaciju aktivnosti pripremila sam listi s licima osjeaja. Zamolila sam uenike neka
podcrtaju ili zaokrue ono lice koje najbolje opisuje njihovo raspoloenje tijekom radionice i
da na poleini papira napiu zato su se tako osjeali. Velika veina uenika, njih 22, osjealo
se sretno, ponosno je bilo 7-ero djece. Posebno me se dojmio jedan djeak koji je napisao da
je bio ponosan to je imao dobru ulogu i to je imao mogunost sudjelovati u radu. Zabrinuto
je bilo troje uenika, a razlog tome navode neizvjesnost to nisu znali to ih u radionici eka.
Dvoje uenika bilo je ljuto. Razlog tome je to to je jedan djeak shvatio kako se sve te
situacije dogaaju u stvarnosti, a drugi djeak bio je ljut, uvrijeen i tuan jer je povrijeen u
glumi. Jednom ueniku bilo je dosadno jer kae da je bilo puno prie. Cjelokupnom
radionicom sam zadovoljna. Uenici su me ugodno iznenadili svojim angamanom i
spremnou za dramatizaciju. Osim to su bili aktivni uenici koji su glumili, istaknuli su se i
uenici promatrai svojim zapaanjima i prijedlozima. Time su pokazali zainteresiranost za
ostvarene aktivnosti, a prije svega pokazali su spremnost pomoi prijateljima koji su u
pojedinim dijelovima uloga naili na potekoe.

39

Moj kritiki prijatelj, nastavnica Jadranka piranovi zabiljeila je:


Smatram da upitnik sa konfliktnim situacijama u 1. aktivnosti ipak nije bio prilagoen dobi
uenika, uenici su ga tee pratili jer su odgovori bili opirni pa je studentica itala odgovore
na glas. U 2.aktivnosti uenici su glumei konfliktne situacije uoili kako primjereno reagirati
i mislim da je to jako dobro osmiljeno i odraeno. Pri tome, djeca su se uivjela i uivala.
Razgovor o najprikladnijim rjeenjima je moda trebao trajati due kako bi bilo izreeno to
vie miljenja. Voditeljica radionice se dobro snala u ulozi moderatora (J.piranovi, osobna
komunikacija, 05.04. 2013.).

.
9.3.RADIONICA 3. TO JE NASILJE?

Ciljevi tree radionice bili su podii osjetljivost i osvijetenost uenika za problem nasilja,
poticanje uenika na sluanje jedni drugih, poticati ugodno komunikacijsko ozraje, poticati
uenike na odbacivanje nasilnih ponaanja u razredu i izvan kole. Kako bih ostvarila svoje
ciljeve za aktivnosti su mi bili potrebni radni listii 1,2,3, hamer papir, trake i evaluacijski
listii
Tijek 3.radionice to je nasilje?
Ve pri ulasku u razred uoila sam problem. Uenici su bili poprilino buni, nisu bili
raspoloeni i meusobno su se svaali. Vjerojatno je uzrok takvome ponaanju to to je bio
zadnji sat, uenici su bili umorni, a prethodni dan su imali Prvu priest tako da su samo
razgovarali i raspravljali o poklonima i koliko je kod njih trajalo slavlje. Uenicima sam
objasnila kako je tema radionice nasilje, odnosno nasilno ponaanje. Prema Field (2004)
nasilnitvo obuhvaa socijalno ili tjelesno uznemiravanje jedne osobe od strane druge, ali
obuhvaa i psiholoko i emocionalno nasilje. Djeca bilo koju vrstu nasilja mogu doivjeti ili u
koli ili na putu od kue do kole, a ono se moe dogaati esto ili se moe dogoditi jednom.
Kako bih vidjela koliko su uenici upoznati s temom nasilja pripremila sam nekoliko radnih
listia. Formirali smo 4 grupe tako to sam uenicima podijelila sliice jabuke, kruke, ljive i
narane. Dogovorili smo pravila suradnje u grupi, a to su: svi sudjeluju, nema tonih i
netonih odgovora, glupih ili pametnih, svi imaju pravo rei to ele. Svi uenici sudjelovali
su u radionici.

40

AKTIVNOST 1. to je nasilno ponaanje?


Svakoj grupi podijelila sam radni listi (prilog 7). Prvi zadatak bio je zajedno smisliti i
zapisati sve ono to im pada na pamet kada kaemo nasilno ponaanje. Nakon to smo zavrili
s aktivnostima, glasnogovornik prve grupe trebao je proitati to su napisali, a ostale grupe
trebale su usporeivati odgovore sa svojima i redom nadopunjavati samo onime to se
razlikuje od prethodne grupe. Ve na poetku naili smo na prve probleme. Iako je grupa
odabrala svog glasnogovornika jednom djeaku to se nije svidjelo jer je on elio biti
glasnogovornik iako nije izabran. Djeak vie nije htio suraivati i stalno je ometao rad grupe.
Razmiljajui kako da uenika potaknem na suradnju sjetila sam se Kvalitetne kole
Williama Glassera (2005) gdje on pie kako su nastavnici ve umorni od uenikog neposluha
pa najee grijee kada poseu za kaznama. Tada se stvara sve vei neprijateljski odnos
izmeu uenika i nastavnika i na taj nain se onemoguava napredak. Djeaku sam tada
zahvalila na njegovoj angairanosti i trudu koji ulae kako bi uspjeno proveli aktivnosti
radionice. Zamolila sam ga neka se malo strpi kako bi drugim uenicima pruili priliku da
pokau koliko su i to su novo nauili. Iako isprva nije bio oduevljen idejom, ipak je pristao
da prijatelj do njega bude glasnogovornik pa smo ponovno nastavili s radom.
Prva grupa Kruke pod nasiljem je podrazumijevala tunjavu, svaanje, krau, psovanje,
naguravanje i ruganje. Druga grupa Jabuke nasiljem je smatrala svau, zlostavljanje, tunjavu,
krau, ruganje i nareivanje. Trea grupa ljiva smatrala je da je nasilje efovanje,
zapovijedanje, udaranje, zlostavljanje, silovanje i ruganje. A etvrtu grupu Narana kada se
kae rije nasilje asociralo je na rune rijei, ogovaranje, izbjegavanje i zlostavljanje
ivotinja. Iz ponuenih odgovora moemo vidjeti da svi uenici pod nasiljem
podrazumijevaju tunjavu, svau, krau stvari, ruganje i zlostavljanje.
Kroz razgovor s uenicima saznala sam kako djeci nije ba jasno zato je zadirkivanje oblik
nasilnog ponaanja, jer kako oni kau mi njih samo zezamo, a nastane problem. Iako je
pojedincima zadirkivanje nain na koji e komunicirati sa prijateljima i tako im pokazati
bliskost, s druge strane postoje osobe ili djeca koja e to zadirkivanje doivjeti jako bolni.
Sjeam se djevojice iz osnovne kole koju su due vremena zadirkivali jer je ivjela na selu i
imala je drugaiji naglasak. Iako je po prirodi bila vedra i vesela osoba, zadirkivanje ju je
dovelo do toga da je izgubila samopouzdanje i bilo joj je neugodno razgovarati kako je ne bi
ismijavali. Ponekad takva naoigled bezazlena zadirkivanja mogu ostaviti trajne oiljke i
41

djeca zbog toga mogu imati tekoe. Zadirkivanje je zapravo oblik verbalnog nasilja (Field,
2004, str.19). moemo li to objasniti djeci kada danas gotovo svi razgovaramo na takav nain?
Kroz razgovor s uenicima uvidjela sam da je svatko od njih doivio barem jednom neki od
navedenih oblika nasilja.
AKTIVNOST 2. Nasilje ili ala?
Zadatak druge aktivnosti bio je prepoznati je li neko ponaanje ala ili je posrijedi nasilje. O
nasilju govorimo kada netko namjerno eli povrijediti drugu osobu, a ala je kada se svi
smijemo i kada nismo povrijeeni ni na koji nain. Kada sam uenicima podijelila drugi radni
listi, koncentracija u razredu je znatno opala. Listi 2 se sastojao od tri zadatka. U prvom
zadatku trebali su navesti nasilna ponaanja koja rijeima povrjeuju drugoga. Drugi zadatak
bio je razvrstati u skupinu ponaanja kojima se povrjeuje neije tijelo, a trea skupina
zadataka su ponaanja prilikom kojih se javlja strah, sram ili nelagoda. Kada smo zajedno
komentirali koji su od tih naina uenici doivjeli bilo je razliitih odgovora. Jedan djeak je
rekao kako mu je stariji susjed iz petog razreda opalio amar, ali da ga ba briga jer ga on
ivcira i svejedno e ga nastaviti izazivati.
Ajdukovi, Penik (2002) spominju manju skupinu rtava koju nazivaju provokativnim
rtvama. Takvi uenici izazivaju razdraenost i napetost oko sebe, a njihovo ponaanje
naalost izaziva drugu djecu. Pitam se, je li onda i ovaj na djeak provokativna rtva? to se
to dogaa s djetetom kada doputa da ga udaraju, odnosno kada je svjestan da e dobiti batine,
a svejedno izaziva drugu djecu? Moemo li na neki nain sprijeiti takvo ponaanje i na koji
nain moemo pomoi takvom djetetu?
Prije dvije godine radila sam kao asistent u nastavi sa djetetom koje je hiperaktivno. On je
takoer bio provokativna rtva. Za uspjenu suradnju sa ovakvom djecom potrebno je
prvobitno mnogo vremena kako bi se stvorilo povjerenje izmeu nas i djeteta, a onda i
bezuvjetna ljubav i panja kako bi to dijete osjetilo da je i ono vano i da je nekome stalo.
Ponekada smo uspijevali stvoriti pozitivan odnos, ali to je naalost bilo jako rijetko. To dijete
imalo je specifinu obiteljsku priu koja je samo dodatno oteavala napredak, a naposljetku i
ja sam brzo otila tako da nismo puno toga uspjeli uiniti. Mi im moemo pomoi kroz neko
vrijeme, ali smatram da taj posao treba ostvariti osoba koja e due vremena biti uz dijete i
posvetiti mu panju, jer mijenjajui ljude oko sebe ono se ne moe osloniti na nekoga, a time
ni izgraditi povjerenje koje smatram da je kljuni element suradnje. Takoer, za ostvarivanje
42

trajnijih promjena vaan je vremenski kontinuitet odgojnog djelovanja, odnosno potrebno je


da se odgajatelj due vremena bavi djetetom, posveti mu panju te pokua razviti odnos
povjerenja koji smatram kljunim imbenikom.
Kada smo govorili o ali jedan uenik rekao je da se radi o ali jedino ako njome nikoga ne
vrijeamo i ne inimo loe. U UNICEF-ovom priruniku (2005 ,str. 51) istiu kako je ala
kada se svi smijemo i kada nikoga nita ne boli, osim naravno usta od smijanja. Jedan uenik
ispriao je kako se igrao s prijateljima oko neke bare. Igrali su se lovice, on je zadirkivao
svoju sestru i nije vidio kamen na koji se spotaknuo i pao u vodu i smoio lice. Svi su se
smijali jer nitko nije bio kriv i nastavili su se igrati. Drugoj uenici bilo je jako smijeno to se
njena maca popela kod susjeda na bor i kada ju je htjela skinuti, spotaknula se i sruila i svoju
prijateljicu. Prijateljica se nije naljutila i zajedno su otile na sladoled. Dok su uenici iznosili
svoje doivljaje svi su u glas priali i jedni drugima neto dobacivali. Unato uiteljiinim i
mojima nastojanjima da se uenici stiaju i obrate pozornost, to nije bilo mogue tako da sam
prekinula radionicu na pet minuta. Isprva su uenici bili iznenaeni prekidom aktivnosti, ali
kada su shvatili da je nastao problem i da je aktivnost prekinuta, ispriali su se zbog nastale
buke tako da smo nastavili sa treom aktivnosti.
AKTIVNOST 3. Razred kao grozno mjesto
Zadatak tree aktivnosti bio je olujom ideja na papir napisati ona ponaanja koja bi razred u
kojem se nalazimo uinila groznim mjestom. Meu ponaanjima koja bi uinila na razred
groznim mjestom nalaze se neka ponaanja koja su se javljala za vrijeme radionice. Uenici
jedni drugima upadaju u rije, ne sluaju jedni druge i rugaju se odgovorima drugih uenika,
priaju svi u glas i dovikuju se.
Dok sam pripremala treu aktivnost u svome istraivakom dnevniku zapisala sam:
Razmiljajui o razredu kao groznom mjestu zapitala sam se u emu se razlikujemo mi kao
studenti od uenika osnovnih kola? Isto kao i oni tijekom kolegija radili smo stvari za koje
sada predbacujemo uenicima. Isto kao i oni smijali smo se profesorima, rugali smo se jedni
drugima i ogovarali jedni druge, na vrijeme nismo obavljali svoje zadae i sl. Jo uvijek smo
studenti. Jesmo li mi onda kompetentni davati savjete i voditi uenike kroz njihov put? Jesmo
li svjesni svoje odgovornosti? Moemo li preko noi postati odgovorni? (B.Pavoevi, osobna
komunikacija, 09.04.2013.).

Nakon to sam podijelila i trei radni listi, objasnila sam kako je zadatak napisati sva
ponaanja koja bi na razred uinila groznim mjestom. Sve grupe navele su da bi to
podrazumijevalo sljedee: pametovanje, isticanje, psovke, vrijeanje, efovanje, svaanje,
43

buka, unitavanje stvari, gaanje i laganje. Svi su napisali kako bi se u takvom razredu
osjeali tuno i da ne bi htjeli ii u takav razred. Nakon to smo nabrojili i napisali pravila
koja ne elimo u svome razredu ukratko smo razgovarali o tome zato je zaista vano da se
prema drugima ne ponaamo na takav nain. Uenik S.B. rekao je: Ako se netko prema tebi
ponaa tako da te ignorira, ne zove te na svoj roendan ili te ismijava, to znai da ti ta osoba
uzima ono to ti vrijedi i na taj te nain povrijedi.
Iako su uenici i prije moga dolaska u razred ve odredili pravila i ponaanja koja u razredu
ne ele i tako pokazali da razumiju razliku izmeu nasilnog i nenasilnog ponaanja, njihovi
odgovori tijekom ove aktivnosti u suprotnosti su s njihovim ponaanjem u razredu pa je
zakljuak da njihovi odgovori i ponaanja ne daju realnu sliku stvarnog stanja. Iz toga
moemo zakljuiti da niti nastavnica niti ja nismo ostale dosljedne postavljenim si ciljevima
to su uenici iskoristili tako da se ne pridravaju zajednikih odluka. Tijekom popunjavanja
radnog listia, moda sam mogla uenike jo vie ukljuiti u proces donoenja odluka. Na
takav nain bi im omoguila da sami razmiljaju o svome ponaanju, ponaanjima koja ne
ele ili o ponaanjima koja bi bila primjerena i prihvatljiva za sve u razredu. Na takav nain
izbjegla bih autoritet i nametnuta pravila, nego bi ponaanja u razredu bila rezultat njihove
zajednike odluke. Osim toga, zadaci navedeni u prva dva radna listia odnosili su se na
nasilna ponaanja pa je uenicima bilo dosadno raditi sline zadatke. Trebala sam s uenicima
provesti aktivnosti u kojoj emo naglaavati vanost naih postupaka, odnosno to to trebamo
initi i koja su poeljna ponaanja kako bi se svi zajedno osjeali bolje u naem razredu. Sva
navedena ponaanja napisali smo na papir koji smo postavili u uionici.

SLIKA 10. Uenici zapisuju negativna ponaanja


44

Na kraju sam im podijelila evaluacijske listie i zamolila ih neka podcrtaju, zaokrue ili oboje
slova koja predstavljaju njihovo raspoloenje i zadovoljstvo tijekom ove radionice. Svi
uenici naveli su da su se osjeali ugodno, lijepo i zanimljivo, njih 18 navelo je kako su
oduevljeni i da su puno nauili, a etvero uenika bilo je iznenaeno i pomalo im je bilo
neugodno. Zbog samog razvoja radionice, odnosno razredne nediscipline bila sam tuna i
razoarana to se osjetilo tijekom radionice. Na kraju sam i sama izgubila koncentraciju to je
pridonijelo manjoj aktivnosti uenika u radionici. Shvatila sam kako se ni uenici nee
potruditi ostvariti zadatke ako ne budu vidjeli da je to za njih dobro. Pourujui uenike da
zavre aktivnosti zbog straha od nedostatka vremena uenici su uoili moju nervozu i tada je
dolo do prekida suradnje. Shvatila sam tada kako biti nastavnik ili profesor uope nije lako,
esto puta puno traimo od uenika, a sami nismo spremni dati svoj maksimum.

SLIKA 11. Kako si se osjeao/la tijekom tree radionice?

45

9.4.RADIONICA 4. GOVOR ZMIJE I IRAFE

Ciljevi etvrte radionice bili su aktivno sluanje, razvijanje osjeaja empatije, nauiti
razlikovati govor prihvaanja i govor odbijanja, nauiti razvijati sposobnosti sluanja i panje,
a isto tako nauiti prepoznati osjeaje. U aktivnostima ove radionice koristila sam kartice
govornih situacija koje sam preuzela iz UNICEF-a (2004.-2005., str. 133.), plakat zmije i
irafe te evaluacijske listie za kraj radionice.
Tijek 4.radionice Govor zmije i irafe
Realizaciji radionice pristupila sam s odreenom dozom straha, ali i eljom da se ne ponovi
atmosfera s prole radionice. S obzirom da sam prolu radionicu zapoela prije nego su se
uenici smirili (na to me nastavnica u komentarima upozorila), nauila sam njihov znak za
umirivanje i obraanje pozornosti na nastavnika tako da nismo imali nikakvih problema.
Uenici su bili veseli i raspoloeni to je uvelike pridonijelo ugodnom nastavnom ozraju. U
ovoj radionici sudjelovalo je 22-je uenika. Uenike sam upoznala sa zadacima radionice, a to
je podrazumijevalo uvjebavanje govora, odnosno govora prihvaanja i s druge strane govora
odbijanja. Bognar (1998) u svome pismu u predgovoru knjige Govor nenasilja govori kako
je nerealno od govora nasilja oekivati da e stati na kraj nasilju, ali pomoi e nam u
komunikaciji sa bliskim osobama. On tvrdi da nauiti govor nenasilja, odnosno govor irafe
pomae kako bismo drugima jasno prenijeli poruke, svoje osjeaje, elje ili potrebe.
Najprije sam cijeloj grupi objasnila kako postoji dva naina reagiranja u istoj situaciji. Nakon
toga sam uzela karticu uiteljica i proitala sam je naglas. Prvo sam karticu proitala govorom
zmije, a zatim govorom irafe. Upitala sam uenike u emu se razlikuju ova dva govora.
Uenici su odgovorili da se razlikuju u tome to je prvi govor opasan i nije ugodan, a drugi je
blag i prijateljski. Uenici ne bi voljeli da uiteljica na njih vie zbog zadae nego bi htjeli da
im se obraa na prijateljski i poticajan nain kao u drugoj situaciji. Na plou sam zatim
zalijepila hamer-papir na koji sam sama pripremila osnovna obiljeja govora odbijanja i
govora prihvaanja.
Uenike sam upitala kakva je zmija. Odgovorili su da je hladna, opasna, otrovna, napada ljude
i grozna je. Tada sam im objasnila kako je govor odbijanja upravo zato dobio ime govor
zmije. Osoba koja razgovara na takav nain je hladna, napada i vrijea svoje prijatelje,
roditelje. Takva osoba okrivljuje druge, vrijea, kritizira i ne cijeni drugu osobu.
46

Nakon toga upitala sam ih kakva je irafa. Odgovorili su da je jako velika i dobra. S obzirom
da je velika, zakljuili smo da ima veliko srce. A osobe za koje kaemo da imaju veliko srce
su dobre, iskrene, dobronamjerne, imaju mnogo prijatelja. Takav je i govor prihvaanja.
Osobe koje govore govorom irafe razgovaraju o onome to se dogodilo, o vlastitim
osjeajima i osjeajima drugih ljudi, potuju elje i potrebe drugih osoba.
Uenici su me upitali kako se najee ja ponaam u svome okruenju. Tada sam se i sama
zapitala isto i dola sam do zakljuka kako se i sama ponekad ponaam kao zmija. Upitali su
me zato onda ako se nekad ponaam kao zmija elim da se oni ponaaju kao irafa. Tada sam
im rekla da trebamo nastojati mijenjati svoje ponaanje kako bi nam svima bilo puno ljepe.
Svi trebamo teiti tome da pomognemo jedni drugima, da nauimo sluati i razumijevati jedni
druge. Objasnila sam im da svi pa i odrasli ponekad grijee, ali da kada postanemo svjesni
svojih greki i kada ih pokuamo rijeiti postajemo bolje osobe.
Bognar (1998, str. 7) navodi kako Marshall Rosenberg smatra kako i za zmiju ima nade te da
osoba koja govori zmijski ne mora biti nuno zla. Zmiju bi trebali sluati irafinim uima i na
takav nain je potaknuti na promjenu. No, pitam se, jesmo li mi sami spremni uraditi taj
korak? Jer esto puta se ponaamo kao zmije i nije nas briga hoemo li na takav nain nekoga
povrijediti. esto puta nam je lake nekoga ismijavati ili mu se rugati zbog njegovog
ponaanja. Ali, jesmo li spremni sasluati drugoga, pokazati mu da je vaan i na takav mu
nain pomoi? Nakon rasprave zamolila sam uenike da se javi dvanaest dobrovoljaca za
glavnu aktivnost.

47

SLIKA 12. Govor zmije i irafe


AKTIVNOST 1. Vjeba govora odbijanja i prihvaanja
U kutijicu sam stavila kartice sa govornim situacijama. Dvanaest dobrovoljaca izvuklo je po
jednu karticu. Zamolila sam uenike da za poetak svatko nae svoj par i da odglume
izabranu situaciju. Djeci koja nisu dobila kartice dala sam uputu neka pozorno sluaju i
gledaju kako bi mogli sudjelovati u raspravi. Glumili smo situacije u kojima djevojka eka
svoga mladia, vonju autobusom, parkiranje auta, situaciju kada roditelji opominju svoje
dijete, ravnateljeve kritike, situacije u trgovini. Nakon svake odglumljene situacije uenike
sam upitala to misle koji je bio govor zmije, a koji irafe.
Smatram da su uenici dobro uoili razliku izmeu ova dva govora i jako su se potrudili
glumiti. Uenicima je aktivnost bila zabavna, smijali smo se i pomagali jedni drugima.
Zakljuili smo kako svi mi ponekad koristimo govor zmije i da tada ne nailazimo na dobre
rezultate. Osobe s kojima razgovaramo govorom zmije su tune, ao im je to na takav nain
razgovaramo s njima. Kada sa svojim blinjima razgovaramo govorom irafe, oni se osjeaju
sretno, veselo i prihvaeno. Na pitanje kada najee koriste govor zmije, a kada irafe,
uenici su odgovorili da kao zmija razgovaraju kada su ljuti, kada se svaaju sa braom ili
48

sestrama ili kada se posvaaju sa prijateljima. Govor irafe koriste kada se drue s prijateljima
ili kada nekome ele pomoi. Kada sam ih upitala koji govor oni sami najee koriste veina
je rekla govor irafe. Tek nekolicina se ohrabrila priznati da ee rabe govor zmije i u koli i
kod kue. Na kraju smo zakljuili kako je mnogo korisniji i poticajniji govor irafe, jer otvara
prostor za nova prijateljstva, iskren je, dobronamjeran i uvijek ga je ugodno uti.
Po zavretku aktivnosti uenicima sam podijelila arene papire i zamolila ih neka sami napiu
ono to im se svidjelo, to je bilo dobro ili to bi promijenili. Veina uenika napisala je da je
radionica bila zabavna, pouna, da su se super osjeali i da ne bi mijenjali nita. Uenicima se
svidio nain na koji su nauili razliku izmeu dobrog i loeg ponaanja, smatraju da je
radionica bila matovita, svidjela im se gluma. Tek je dvojici uenika bilo dosadno. Ovom
radionicom sam bila zadovoljna, uenici su bili veseli, spremni za rad i jako su se potrudili to
vjernije glumiti. Kod nekoliko uenika ponovno sam uoila talent za glumu koji bi bilo dobro
razvijati.

SLIKA 13. Uenika razmiljanja o radionici


Moj kritiki prijatelj, nastavnica Jadranka piranovi zabiljeila je
Radionica je bila vrlo dinamina i u potpunosti je ostvarila zadane ciljeve. Uenici su aktivno
sudjelovali, uivljavali se u zadane uloge. Uoili su osobitosti govora odbijanja i govora
49

prihvaanja kao i njihove razliitosti. Tijekom radionice pokazalo se da uenici prepoznaju


osjeaje, ali se o njima tee izraavaju. Meutim, studentica ih je uspjeno vodila kroz
aktivnosti tako da su uspjeli izraziti to osjeaju. Za razliku od prole radionice studentica je
zadrala pozornost i zanimanje uenika od prve do posljednje minute(J.piranovi, osobna
komunikacija, 19.04.2013).

Kada mi je nastavnica Jadranka poslala svoj mail i komentar radionice bila sam iznenaena
to je u svojim biljekama navela da su uenici uspjeli izraziti svoje osjeaje. Iako su
aktivnosti prole izvrsno i uenici su usvojili obiljeja govora prihvaanja i odbijanja,
smatram da nisam uspjela ostvariti to da uenici govore o svojim osjeajima. U razgovoru o
biljekama, nastavnica mi je rekla da uenici inae ne govore o svojim osjeajima u razredu,
jer velika veina djece u obiteljima ima specifine situacije koje uvelike utjeu na njihov
razvitak. Tako da i ono malo to su se uspjeli izraziti, nastavnica je smatrala pozitivnim.

9.5.RADIONICA 5. NASILJE, NAA ISKUSTVA I TO SMO UINILI

Ciljevi pete radionice bili su ukazati na problem i posljedice nasilnog ponaanja, uoiti
svakodnevne konfliktne situacije, nauiti pronai najprikladnije rjeenje konflikata te uvijek
poticati nenasilnu komunikaciju. Tijekom ove radionice koristila sam Power Point
prezentaciju, indijansku glazbu i evaluacijske listie za kraj.
Tijek 5.radionice Nasilje, naa iskustva i to smo uinili
U kolu sam dola neto ranije nego inae kako bih pripremila prijenosno raunalo i projektor
za pripremljenu prezentaciju. Razveselilo me to je svaka uionica opremljena suvremenom
opremom kao to je projektor i raunalo povezano na internet. Uenici su me doekali s
velikim nestrpljenjem, ali i radoznalou. Jako ih je zanimalo to sam pripremila i veselili su
se prezentaciji. Ovoj radionici prisustvovalo je 22-je uenika.
AKTIVNOST 1. (Ne)nasilje
Za sami poetak radionice uenicima sam pripremila prezentaciju o nasilju, odnosno
nenasilju. Prezentacija je sadravala nekoliko podnaslova napravljenih tako da im budu to
razumljiviji i zanimljiviji.

50

SLIKA 14. Slajd iz Power Point prezentacije (Ne)nasilje)


U prvom podnaslovu to je nasilje prikazano je nekoliko definicija nasilja. Tako je izmeu
ostalih navedena i sljedea definicija: Nasilje je svaki onaj postupak koji razara, ugroava,
oteuje i poniava ljudsko bie (Bognar, Uzelac, Bagi, 1994, str. 6). Nakon toga upitala
sam uenike to oni misle da je nasilje. Uenici su bili aktivni i dali su sljedee odgovore:
Nasilje je ciljano loe ponaanje. Nasilje je zlo. Nasilje je kada nekoga namjerno
udarimo. Nasilje je kada govorimo rune stvari o drugim ljudima. Nasilje je
zlostavljanje. Sljedea dva podnaslova odnosila su se na nasilnika i rtve nasilja. Kada sam
uenike upitala kako bi opisali nasilnu osobu rekli su da je ta osoba jaa od njih, da izaziva,
prijeti, ruga im se, omalovaava ih, prati od kue do kole, iznuuje novac i sl. Za rtve kau
da su to osobe koje nasilnik maltretira, i da se one ne mogu obraniti. rtve se ponaaju
uplaeno, tuno, jadno, strah ih je nekome rei za problem. Na pitanje kako bi pomogli
prijatelju koji trpi nasilje, nekoliko uenika pozvalo bi tu osobu kui da zajedno igraju
drutvene igre, pozvali bi ih na palainke i zajedno uiti. Jedna uenica rekla je kako bi
pozvala takvu osobu na sve svoje proslave i da bi joj na taj nain pokazala kako je i ona
vrijedna i da zasluuje imati prijatelje. A nekoliko uenika priznalo je da ne bi napravilo nita
iz straha da se i njima neto ne dogodi. Na pitanje to misle da je nenasilje, odgovorili su kako
je to kada se svi zajedno drue, kada se igraju bez svae, kada nikoga ne izbacuju i ne
iskljuuju iz igre, kada svi surauju i potuju jedni druge. Slike u prezentaciji uenicima su
bile smijene tako da je prvi dio radionice proao razigrano uz puno smijeha.
51

AKTIVNOST 2. Naa iskustva s nasiljem, izrada stripa


Nakon to smo zavrili prvu aktivnost, uenicima sam dala uputu za drugi dio radionice. S
obzirom da smo se upoznali s brojnim nasilnim situacijama kako u radionicama, tako i u
prepriavanju vlastitih iskustava, zadatak ove aktivnosti bio je stripom prikazati nasilnu
situaciju koju su uenici doivjeli. Ali tako da prikau, odnosno nacrtaju nenasilan nain
rjeavanja konfliktne situacije. Nekoliko uenika nije eljelo s nama podijeliti svoje iskustvo
pa su pitali mogu li nacrtati izmiljenu situaciju, dok su neki uenici umjesto ljudi poeljeli
nacrtati sukob ivotinja ili biljaka.
Nekoliko puta uenici su me pitali zato ih ispitujem o njihovim iskustvima s nasiljem.
Smatram da su upravo ti uenici doivjeli neku vrstu nasilja o kojoj ili ne ele ili ne smiju
govoriti. Oni su se poistovjetili sa biljkama i ivotinjama pa vjerujem da su na takav nain
ipak govorili o situacijama koje su doivjeli.
Iz ovoga moemo zakljuiti kako su djeca vjerojatno na neki nain svjesna svoje nemoi
utjecanja na pojedine dogaaje. Ona djeca koja su doivjela nasilje najee gube povjerenje
u osobe oko sebe te skrivaju svoje osjeaje. Ona o tim dogaajima tada ne govore izravno. U
djeci se javljaju zbunjujui dogaaji i vjerojatno nisu spremni suoiti se s vlastitim
iskustvima. Osim to se mogu poistovjetiti sa stvarima, biljkama ili ivotinjama, do djetetovih
misli moe se doprijeti art terapijom. Naravno, za to je potrebna struna pomo psihologa.
Kroz crte djeca iskazuju misli i osjeaje koje jo ne umiju izraziti ili im je neugodno govoriti
o njima. U art terapiji dijete moe samo birati to e crtati ili ga struna osoba navodi. Tada to
najee bude slika obitelji pri kojoj se djecu ispituje tko su osobe na slici, to one rade, to
govore, kakvi su odnosi izmeu njih i sl. tijekom terapije razgovor s djecom vrlo je vaan, ali
isto tako je vano djetetu dopustiti da se bavi onime to ga oputa (Ivanovi, n.d.). Osim art
terapije postoje jo terapija glazbom, drama terapija te terapija plesom i pokretom.
Dok su uenici sudjelovali u drugoj aktivnosti pustila sam im indijansku glazbu. Veinu
uenika glazba je oduevila, samo je jedan uenik rekao da ga to ivcira. Kada sam uenika
upitala koji je razlog tome da ne eli uiti uz glazbu rekao je da ga glazba ivcira zato to je
sviraju Indijanci, a on ih ne voli i samo ga ometaju. Kako se cijeli razred sloio s ovom
idejom o sluanju glazbe tijekom aktivnosti, uenika sam zamolila da ovaj puta surauje sa
svima nama i da ipak pokua odraditi svoj zadatak, a da ako se ne moe koncentrirati ja u mu

52

pomoi. Dogovorili smo se da idui puta neu sama odabrati glazbu nego da emo zajedno
glasati za vrstu glazbe koju elimo sluati.
Iako je djeak rekao da ga ivciraju Indijanci, mislim da je ipak problem bio u nedostatku
pozornosti koju je on elio skrenuti na sebe, jer kada sam sjela pokraj njega i pomogla mu
crtati on je poeo lagano pjevuiti. Rekla bih da je ovaj uenik na neki nain zanemarivan u
obitelji i da na sve mogue naine eli privui pozornost na sebe. eli nam poruiti da je i on
vaan, da je i on tu. Roditelji esto zbog vlastitih interesa posveuju premalo pozornosti i
panje djetetu tako da e ono na sve naine pokuati privui pozornost na sebe i svoje potrebe.
esto puta ovakvu djecu osuujemo i u razredu definiramo kao probleme, a zapravo bi u
suradnji s roditeljima trebali malo po malo izgraditi s djetetom odnos povjerenja, blizine i
razumijevanja. Nekoliko uenika zaista se potrudilo crtati i na vrijeme su zavrili svoj
zadatak.

SLIKA 15. Ueniki rad strip


Kako su uenici zavravali svoje radove, svaki je ukratko prezentirao svoj strip i nain na koji
su rijeili sukob. Veina uenika je u stripu prikazala situaciju kada netko od njih iznuuje
novac, nekoliko je prikazalo oduzimanje stvari, a jedna djevojica naslikala je ogovaranje.

53

Iznuivanje novca postaje veliki problem zajednice, jer zbog dananjeg naina ivota sve vie
je neimatine pa se neka djeca naalost okreu kriminalu. Iznuivanje novca ili stvari postaje
esta pojava, a djeca joj se vrlo teko ili gotovo nikako odupiru. Kroz razgovor s uenicima
saznala sam da je oko polovine razreda barem jednom doivjelo da je stariji uenik iz kole ili
ak nepoznata osoba od njih traila novac. Osim novca jednom uenici su uzeli zlatni prsten,
a drugoj sat. Iz ovoga se moe zakljuiti da je iznuivanje novaca i stvari zaista ozbiljan
problem na kojemu mora raditi ira zajednica, a ne samo kola.
Sve one situacije koje su se dogaale u okvirima kole uspjele su se rijeiti uz pomo djece,
roditelja, nastavnice i strune slube jer su djeca poznavala djeaka i njegovu obitelj. Ali
veliki problem je u tome to na putu od kue do kole djeca nailaze na osobe koje ne poznaju
ili ih nikada prije nisu vidjeli. To bi znailo da osobe koje iznuuju novac ne moraju biti
nuni iz istog mjesta pa problem postaje jo ozbiljniji. Uenici su zajedno sa roditeljima
pokuali rijeiti situaciju tako da ih uvijek netko od roditelja, djeda ili bake ili ak rodbine
prati u kolu i dolazi po njih kada nastava zavri.
Posebno me razveselilo to je uenica koja polazi prilagoen program aktivno sudjelovala uz
pomo uiteljice i ak je prva zavrila svoj rad. Bila sam jako ponosna jer je pristala ispriati
o svome stripu dok sam je snimala, jer esto ne eli odgovoriti kada je netko neto upita.
Ve na samom poetku aktivnosti vidjela sam da je uenicima bilo potrebno dosta vremena
kako bi osmislili strip, odnosno da se prisjete nasilne situacije koju su doivjeli. Meutim,
nakon to sam im pomogla tako da sam nabrajala nasilne situacije nastali su zanimljivi radovi.
Od uenikih stripova napravili smo knjigu koja e ih uvijek podsjeati na njihov trud.
Na zavretku sata uenicima sam podijelila lica osjeaja i zamolila ih da oboje, podcrtaju ili
zaokrue ono lice koje predstavlja njihovo zadovoljstvo radionicom u kojoj su sudjelovali. Na
papiriu je meu licima bilo ponueno i konfuzno raspoloenje to je uenicima bila
nepoznanica stoga sam im objasnila da bi to znailo, komar, zbrka u glavi, zbunjenost. Svi
uenici zaokruivali su vie ponuenih odgovora. Sretno se osjealo 17 uenika, a 11 uenika
bilo je uzbueno. Ponosno, zahvalno i radoznalo osjealo se po 8 uenika, Iznenaeno je
tijekom radionice bilo troje uenika, nestrpljivo i uzvieno osjealo se po dvoje uenika. A
zabrinuto, konfuzno i zbunjeno osjeao se tek po jedan uenik. Uenici su tijekom cijele
radionice bili aktivni i zainteresirani za suradnju to je pridonijelo ugodnoj aktivnoj atmosferi.
Smatram da sam ostvarila svoje ciljeve i time sam jako ponosna.
54

SLIKA 16. Kako si se osjeao/la tijekom pete radionice?


Moj kritiki prijatelj, nastavnica Jadranka piranovi zabiljeila je:
Power Point prezentacijom studentica je uspjela pobuditi interes uenika i potrebu da iznose
osobna iskustva vezana uz nasilje. Jako dobro su uoili tko su rtve, a tko nasilnici. Kreativno
su pronalazili rjeenja kako pomoi rtvama nasilja. Tijekom aktivnosti bila je vrlo poticajna
atmosfera i studentica se dobro snalazila u izazovnijim situacijama(J.piranovi, osobna
komunikacija, 22.4.2013.).

9.6.RADIONICA 6. IZRADA PANOA OD PLASTINIH EPOVA

Ciljevi este radionice bili su razvijati suradnju i povjerenje, stvarati nova prijateljstva,
zajednikim radom pokazati da svi jednako vrijedimo, djelovati u skladu s nenasiljem. Za
provedbu ove aktivnosti koristili smo perplou, epove s plastinih aa i silikonsko ljepilo.
U ovoj radionici sudjelovao je dvadeset i jedan uenik.
Tijek 6.radionice Izrada panoa od plastinih epova
Nakon to se nekoliko dana nismo vidjeli, uenici su me doekali s oduevljenjem. Njihovo
uzbuenje jo vie je poraslo kada su vidjeli da je na redu radionica u kojoj lijepimo epove
od plastinih boca na perplou. Uenici su marljivo sakupljali epove i donosili ih u kolu za
55

vrijeme trajanja svih radionica. Njihova angairanost u sakupljanju materijala me oduevila i


dala mi je povod da se jo vie potrudim oko preostale dvije radionice. Iako je moj prvobitni
plan bio izraditi predloak za pano u suradnji s uenicima, to naalost zbog uenike
nezainteresiranosti, ali i pretrpanosti obavezama nismo bili u mogunosti realizirati. Iako sam
ih istovremeno zamolila neka za vrijeme dok sakupljaju epove pokuaju smisliti kako bi
trebao izgledati na pano, nije bilo rezultata. Kada sam ih upitala kako to da se ba niega ne
mogu sjetiti oni su mi rekli kako stalno imaju puno obaveza i puno zadae koju ba moraju
napraviti pa jednostavno nisu mogli razmiljati o tome kako e izgledati pano. Meutim,
lijepljenje epova spremno su doekali. Stoga sam ideju za pano smislila sama, a uiteljicu
Vericu Jezdi smo zamolili neka nam pomogne u crtanju podloge na perploi. S obzirom da
sam epove planirala lijepiti sa silikonskim pitoljem, jedan dio plakata napravila sam kod
kue. Razlog tome je bio to je ljepilo jako vrelo pa me bilo strah da ne bi dolo do nezgode.
Jedan dio epova lijepili smo u koli obinim ljepilom.

SLIKA 17. Iscrtana podloga na perploi


Tijekom trajanja ove radionice uenici su bili izrazito aktivni i zainteresirani te spremni na
suradnju. Atmosfera je bila ugodna i ovaj puta nismo priali puno o nasilju, odnosno
nenasilju. Primijetila sam da neki uenici zamjeraju i ne ele govoriti o svojim nasilnim ili
nenasilnim iskustvima pa sam odluila s njima razgovarati o njihovoj svakodnevnici, o tome
kako provode svoje slobodno vrijeme i imaju li slobodnog vremena uope.
56

Iz neformalnih razgovora saznala sam mnogo toga to kroz radionice nisam mogla shvatiti,
kao npr. kako djeca reagiraju u pojedinim situacijama, kako se ponaaju ili razmiljaju.
Iskreno su govorili o svojim obiteljima, o tome koliko provode vremena sa svojim najbliima,
koliko vremena provode na kompjuteru, u kojoj mjeri se drue jedni s drugima, o kunim
ljubimcima, nestalucima i sl. Iz ovoga moemo zakljuiti da kako bismo mogli odgojno
djelovati moramo se upoznati s djecom, upoznati njihove osobnosti i prilike u kojima djeca
odrastaju.

SLIKA 18. epovi silikonski lijepljeni kod kue


Plakat sadri dva kruga oko kojih su nacrtane ruke. Jedan krug predstavlja nenasilan nain
komunikacije i na njega su polijepljeni epovi toplih boja. S druge strane nalazi se krug kojeg
obavijaju ruke tamnih boja i on predstavlja nasilje. Ovaj krug prekrien je crvenim epovima.
U svaku ruku polijepili smo papirie na koje smo napisali rijei koje oznaavaju nasilno
ponaanje i koje asociraju na nenasilje. Oko nenasilnog kruga polijepili smo cvjetie od
epova, a pored nasilnog kruga nalijepili smo udarac. Uenici su bili oduevljeni mojom
kreativnom idejom, a nastavnica je odluila zadrati plakat i izloiti ga u kolskom hodniku.
Osim to su uenici jako dobro prihvatili ovu aktivnost, nita manje nije bila oduevljena i
nastavnica koja je u svojim biljekama zapisala:
U vrlo pozitivnom ozraju uenici su uivali izraujui plakat. Poticali su jedni druge i
prisjeali se situacija iz prethodnih radionica. Sama izrada plakata od odbaenih epova
uenicima je bila zanimljiva i edukativna,kako o nenasilju tako i u ekolokom pogledu.
Studentica je jako dobro reagirala na njihova pitanja i ideje koje su iznosili. Uenici su jedva
57

doekali da izraze svoje miljenje o radionici. Bili su radoznali na koji e nain to uiniti jer
im studentica uvijek pripremi neto novo, zanimljivo(J.piranovi, osobna komunikacija,
06.05.2013).

SLIKA 19. Uenici izrauju plakat


Iako se uenicima jako svidjela ideja o izradi panoa, smatram daje za tu aktivnost trebalo
izdvojiti vie vremena. Meutim, uenici su pretrpani izvankolskim i izvannastavnim
aktivnostima, natjecanjima, projektnim danima i provedbom zdravstvenog odgoja tako da
nismo bili u mogunosti osigurati vie vremena. Na kraju sata uenicima sam podijelila listi
za evaluaciju, Sreka i Ljutka. Njih 19-ero zaokruilo je sretnog smjeka i rekli su da im je
bilo super, oduevljeni su i zaista su se zabavili. A tek dvojici uenika bilo je dosadno i
zaokruili su Ljutka. Glavni cilj radionice bio je uenike poticati na zajednitvo, suradnju i
meusobno druenje bez nasilja. Smatram da sam u ovoj radionici svoj cilj ostvarila, a kao
dokaz tome je gotov plakat koji je odraz naeg truda u svim radionicama.

58

SLIKA 20. Konaan izgled plakata

9.7.RADIONICA 7. CRNO JANJE

Ciljevi sedme radionice bili su osvijestiti uenike da su iskljuivanje iz drutva ili nagovaranje
drugih da se s nekim ne drue takoer nasilje. Takoer sam ovom radionicom uenike koji
promatraju nasilje eljela potaknuti da neto uine i neka pomognu ueniku ili osobi koja trpi
nasilje, ali i pokazati im kako uvijek mogu nenasilno rijeiti sukob. Za provedbu ove
radionice bila mi je potrebna pria Crno janje i evaluacijski listi.
Tijek 7.radionice Crno janje
Cilj ove radionice bio je uenicima pokazati da i kao promatrai nasilja mogu biti korisni te
da ne treba zatvarati oi pred nasiljem. Prema Zrili (2006, str. 52) promatrai nasilja su trea
skupina vrnjaka koji indirektno i sami sudjeluju u inu zlostavljanja. Mogu pomagati i
ohrabrivati osobu koja inicira zlostavljanje. Iz straha se ak pridruuju nasilnicima kako bi
59

sebe zatitili. Djeca koja promatraju nasilje nesigurna su i prestraena. Tek poneki suosjeaju
sa rtvom i nesretni su to ne mogu pomoi.
AKTIVNOST 1. Pria Crno janje
Uenicima sam proitala nezavrenu priu Crno janje. U prii se crno janje nalo u stadu
bijelih ovaca. Mladunci su ga vrlo lijepo prihvatili i igrali su se s njime. Jedino je stari
jednorogi ovan stalno gunao i nije ga elio u stadu pa je traio da ga se izbaci jer je mislio da
e im samo donijeti nesreu. Jednorogi ovan je protjerao janje i ono je samo krenulo niz
padinu. Tada sam im rekla da je njihov zadatak zavriti priu kako god ele. Iako im je na
poetku ovaj zadatak bio pomalo nejasan i neobian, savjetovala sam im neka se stave u
poloaj janjeta i tada su nastale zanimljive prie. Nakon to su svi zavrili sa pisanjem
zavretaka prie, uenici su svoje radove prezentirali itajui ih. Veina radova zavrava
sretnim zavretkom, a smatram da je razlog tome to su uenici kroz nae radionice nauili
razliku izmeu dobrog i loeg i nauili su ponaati se nenasilno.

SLIKA 21. Zavretak prie Crno janje


60

Najvie me se dojmio rad djevojice koja je napisala da je crno janje krenulo u etnju.
Jednorogi ovan strahovao je od povratka Crnog janjeta i zbog toga odluio je krenuti za njim.
Kada je janje dolo do ruba padine, jednorogi ovan ga je odluio gurnuti, ali ovan se okliznuo
i pao. Umjesto da ode i ostavi ovna, janje je podignulo jednorogog ovna i oni su se od tada
pomirili i postali dobri prijatelji (slika 22).

SLIKA 22. Uenici itaju svoje radove


AKTIVNOST 2. Gluma
Nakon to su uenici proitali svoje radove, sljedei nam je zadatak bio odglumiti priu crnog
janjeta. Uenici su s oduevljenjem prihvatili ovu aktivnost jer sam ve ranije uoila kako su
uvijek spremni uivjeti se u neku ulogu. Sjedili smo u krugu i izabrali smo uenike koji e
glumiti. Jedan djeak glumio je jednorogog ovna, a djevojica crno janje. Ostali uenici bili
su promatrai, odnosno janjii i ovce. Nakon to smo odglumili priu, razgovarali smo o tome
tko je u prii nasilan, a tko trpi nasilje. Uenici su spremno odgovarali na moja pitanja i doli
su do zakljuka da je crno janje bilo je tuno i alosno jer ga je jednorogi ovan protjerao iz
stada. Ispriala sam im kako su i janjii i ovice bili promatrai nasilja, ali da je meu njima
postojala jedna vrlo vana razlika, a to je da je ovcama bilo ao crnog janjeta, ali nisu nita
poduzele, a janjii su potraili pomo. Uenici su razgovarajui meusobno zakljuili da se
svi mi ponekad ponaamo kao jednorogi ovan, a razlikujemo se u tome to je nekima ao
zbog toga, a drugi bi i dalje postupali na takav nain. Nastavnica je bila zadovoljna nainom
na koji je protekla aktivnost i napisala je:
61

Prilikom rada u ovoj aktivnosti dolo je do izraaja koliko su uenici nauili tijekom
prethodnih radionica. Veina ih je nedovrenu priu zavrila pozitivno tj. ponudili su rjeenja
u skladu s nenasilnom komunikacijom. Bilo je i pokuaja da se problem rijei s notom
humora, to smatra da je jako dobro. U drugoj aktivnosti se pokazalo kako se djeca izvrsno
izraavaju glumei pojedine situacije. To bi trebala motivacija uiteljima da glumu koriste
gdje je god mogue. Uenici su prilikom uivljavanja u pojedine likove osvijestili kako je
iskljuivanje iz drutva ili nagovaranje da se s nekim ne drue takoer oblik nasilja. Pohvala
studentici za odlino voenje uenika i stvaranje ugodnog ozraja(J.piranovi, osobna
komunikacija, 07.05.2013.).

Na kraju smo umjesto evaluacijskih listia razgovarali o tome to im se svidjelo u radionici, a


to bi voljeli promijeniti. Uenicima se najvie svidjela gluma jer na taj nain dolaze do
izraaja i sretni su to mogu izraziti svoja miljenja, a da ih pri tome nitko ne ismijava.
Nekima je bilo dosadno jer smo ve proveli puno radionica, a dvojicu uenika ljuti to ih u
radionicama potiem na prianje svojih iskustva. Tijekom razgovora sa uiteljicom dola sam
do zakljuka kako pojedini uenici koji konstantno nisu zadovoljni radionicama u obitelji
imaju odreenih problema. Smatram da je to vjerojatno razlog odbijanja suradnje i razgovora
o vlastitim iskustvima.
Premda se ova radionica nije svidjela svim uenicima, smatram da je cilj ipak postignut.
Tome svjedoi situacija koja se odigrala na kolskom hodniku nakon nastave kada je jedan
uenik iz susjednog razreda gurnuo jednu djevojicu na klupu. Djeak iz naeg razreda
pomogao je uenici da se podigne, a djeaku je predloio da se djevojici ispria i obea joj
kako to vie nee raditi.

SLIKA 23. Razgovor s uenicima o prii Crno janje


62

9.8.RADIONICA 8. KONFLIKTNE SITUACIJE IZ PERSPEKTIVE DJECE II.

Ciljevi osme radionice bili su prepoznati svakodnevne konfliktne situacije u razredu i koli,
otkriti razliite mogunosti reagiranja u konfliktnim situacijama, potaknuti uenike da neto
poduzmu kada se nau u ulogama promatraa nasilja te razvijati suradnju tijekom zajednikih
zadataka. Kako bi odradila predviene aktivnosti bio mi je potreban upitnik konfliktnih
situacija (koji sam ve provela tijekom druge radionice), lopta, diplome te evaluacijski listii
za ovu i sve radionice.
Tijek 8.radionice Konfliktne situacije iz perspektive djece II.
Kada sam stigla u razred uenike sam pozdravila i rekla im da je to na posljednji susret i
posljednja radionica. Radionica se sastojala od pet aktivnosti. U prvoj aktivnosti sjedei u
krugu bacali lopticu jedni drugima i tako se prisjetili jedne situacije u kojima smo bili nasilni
prema nekome. U drugoj aktivnosti ponovno sam provela upitnik iz druge radionice kako bi
provjerila postoji li napredak i razlika u nainu razmiljanja i djelovanja djece u pojedinim
situacijama. U treoj i etvrtoj aktivnosti uenici su trebali procijeniti uspjenost i kvalitetu
ove i svih radionica, a za kraj u petoj aktivnosti podijelila sam uenicima diplome za
uspjeno poloen teaj o nenasilju.
AKTIVNOST 1. Prisjetimo se nasilne situacije!
Prva aktivnost bila nam je prisjetiti se jedne situacije u kojoj smo se prema nekome ponaali
nasilno. Zadatak je bio razgovarati o tome to bi promijenili i na koji nain. Uenici su
tijekom ove aktivnosti bili poprilino nemirni i od samoga poetka nismo uspjeli ostvariti
pozornost i suradnju. Iako sam na samome poetku objasnila kako emo sjesti u krug kako
bismo se bolje razumjeli i vidjeli, naili smo na problem. Stolci koji su nas trebali ekati nisu
bili sloeni u krug. Naime, Bognar, Bagi, Uzelac (1994) navode kako je prostor u kojemu se
provode radionice izrazito vaan. Stolci bi trebali biti postavljeni u krug, a prostor u sredini
kruga trebao bi biti prazan. Ovakav nain sjedenja omoguava da svi gledamo jedni prema
drugima licem u lice i time poruujemo ostalim sudionicima kako smo svi jednako vani.
Kako nai stolci nisu bili postavljeni, morali smo se gurati na kraju uionice i sjesti na pod.
Dok smo se smjestili koncentracija je pala. Uenici nisu sluali jedni druge, jedni druge su
oponaali u odgovorima, nisu se mogli sjetiti to bi rekli. Gotovo svi uenici su tijekom
63

prisjeanja o nasilnoj situaciji govorili o svai sa braom i sestrama te kako e se i dalje


svaati s njima jer ih namjerno ometaju i optuuju za razliite stvari.
Nakon aktivnosti upitala sam se to se dogodilo da aktivnost nije bila uspjena. Jesam li
mogla neto promijeniti? Razmiljajui dola sam do zakljuka da su mi uenici ve u
nekoliko navrata zamjerili to ih ispitujem o vlastitim iskustvima, a ja sam to nekako
ignorirala. Vjerojatno sam trebala odraditi s njima neku aktivnost u kojoj su uinili neto
lijepo za prijatelja, roditelje i sl., a manji naglasak staviti na nasilje.
Ova aktivnost bila mi je izazov jer kako bih ubudue mogla razumjeti i ostvariti planirano
trebala bih se malo bolje potruditi upoznati, razumjeti potrebe uenika i na takav nain
doprijeti do njih. Tek tada bi bilo mogue pronai odgovarajue aktivnosti kojima bih uspjela
privui i odrati njihovu pozornost. Meutim, kada sam prije dvije godine radila kao asistent
u nastavi u jednoj osjekoj koli, takoer sam bila u treem razredu. S uenicima sam odradila
nekoliko radionica. Prije poetka radionica strahovala sam od uenikih pitanja jer nisam
znala hou li im znati odgovoriti. Zato je onda s ovim uenicima drugaije? Postoji li
objanjenje u emu se razlikuju djeca koja pohaaju isti razred, a ive u razliitim sredinama?
Miljenja sam da djeca koja ive u veim gradovima nemaju mnogo prostora gdje bi mogli
iskoristiti svoje slobodno vrijeme. Takva djeca upisuju se na razliite izvankolske i
izvannastavne aktivnosti. Samim time stjeu neto veu koliinu znanja i pokazuju interes za
razliite stvari. Njihova jedina obaveza vjerojatno je kola. S druge strane, djeca koja ive u
manjim gradovima ili selima, slobodno vrijeme najee provode u prirodi ili dvoritima s
djedovima ili bakama. Vrijeme provode igrajui se vani s prijateljima ili pomau svojima
brinui se o domaim ivotinjama. esto puta zaneseni igrom nemaju vremena dodatno uiti
pa stoga imaju neto manji opseg znanja. Uzimajui u obzir i prednosti i nedostatke koje
imaju obje varijante, dola sam do zakljuka da je za aktivnosti s djecom esto puta potreban
dodatni trud i angairanost kako bi se ostvarili planirane aktivnosti, a time i napredak.

64

SLIKA 24. Uenici tijekom razgovora o nasilnim situacijama


AKTIVNOST 2. Upitnik
U drugoj aktivnosti zadatak je bio ponovno odgovoriti na deset pitanja odnosno ponoviti
upitnik iz druge radionice kako bismo vidjeli postoji li napredak u nainu razmiljanja ili
postupcima. U radionici je sudjelovalo dvadeset i jedno dijete. Dvadeset uenika na sva
pitanja je odgovorilo u skladu s nenasiljem. Tek je jedno dijete na dva pitanja odgovorilo
nasilno. U devetom pitanju situacija je bila da djeak iz susjedstva iznuuje novac na putu od
kue do kole od ostale djece. Djeak je na to pitanje odgovorio kako e se izvikati na tog
nasilnika i udariti ga kiobranom. I u desetom pitanju isti djeak odgovorio je nasilno.
Djevojici iz razreda se rugaju jer je siromana i nema novi mobitel i odjeu. Djeak je
odgovorio kako e je zajedno sa svima ismijavati i da ga ba briga za nju. Nakon zavretka
sata djeak mi se poalio kako ga brat te djevojice iz razreda stalno gnjavi i uzima novac.
Oni su siromani i uvijek upadaju u neku nevolju. Kada sam provela analizu upitnika
pretpostavila sam da se radi o istom ueniku koji je u upitniku odgovorio na posljednja pitanja
u skladu s nasiljem.

65

SLIKA 25. Usporedba upitnika u 2. i 8. radionici


66

Na slici 25. prikazani su rezultati upitnika provedenog tijekom druge i osme radionice.
Ponavljanjem upitnika u osmoj radionici eljela sam provjeriti postoji li napredak u
razmiljanju i postupcima djece nakon to sam provela osam radionica o nenasilnom
rjeavanju sukoba. U drugoj radionici sudjelovalo je svih 23-je uenika dok je osmoj radionici
prisustvovalo njih 21-no. Iz dobivenih rezultata moemo vidjeti kako su uenici posebno
osjetljivi na fiziko nasilje, tako da su i u drugoj i u osmoj radionici na osmo pitanje to bi
uinili kada bi vidjeli kako stariji uenik udara djevojicu iz susjednog razreda svi uenici
odgovorili jednako, u skladu s nenasiljem. Odnosno, kako bi ueniku rekli kako nije u redu
nekoga fiziki zlostavljati i potraili bi pomo. Napredak je ostvaren u prvom pitanju gdje je
situacija bila kako ih prijatelj ometa dok piu ispit. U drugoj radionici jedan uenik je
odgovorio da bi postupio tako to bi se ustao i izderao se na njega, drugi od straha ne bi nita
rekao, a u osmoj radionici svi uenici odgovorili su kako bi prijatelja zamolili da to ne radi i
ponudili bi mu pomo pri uenju ako mu je potrebna. Uenici su napredovali i kod pitanja o
novoj djevojici koja iz Kine dolazi u njihov razred. Tijekom druge radionice dvoje uenika
odgovorilo je kako ih Kinezi ivciraju, to se tijekom osme radionice promijenilo te je samo
jedan uenik odgovorio kako ne bi volio da ga drugi uenici ismijavaju pa bi izbjegavao tu
djevojicu. Promjena je vidljiva i u sedmom pitanju gdje njihov prijatelj krade krede, a stalno
optuuje njih. U drugoj radionici petero uenika odgovorilo je kako bi tom ueniku prijetili da
se vie nee druiti s njim, to se u osmoj radionici smanjilo na dva uenika. Napredak je
ostvaren i u devetom pitanju, odnosno u situaciji gdje neki djeak od uenika iznuuje novac.
Prvobitno je bilo jedanaest negativnih odgovora gdje bi tog djeaka udarili kiobranom, a
onda se u osmoj radionici broj smanjio na etiri uenika. U ostalih pet pitanja odgovori su bili
podjednaki. Iz ovih rezultata zakljuujem kako je tijekom provedbe mog akcijskog
istraivanja ostvaren djelomian napredak. Uenici su nauili prepoznati konfliktne situacije i
naine na koji ih mogu rijeiti.
Analizirajui upitnik primijetila sam da tih pet pitanja gdje su odgovori podjednaki zapravo
predstavljaju stvarne situacije koje su trenutno prisutne u naem razredu. U pitanjima se
javljaju problemi kao guranje sa uenicima, ucjenjivanje prijatelja, vrijeanje obitelji,
ignoriranje pojedinih uenika, ismijavanje uenika radi imovinskog stanja. Vidimo da su
djeca u ovome razredu sklona emocionalnom i verbalnom nasilju to u ovom sluaju
predstavlja poseban problem iz razloga to oni ovakvu vrstu nasilja i ne doivljavaju kao
nasilje. Bilo je i onih uenika koji su postupali negativno iako su bili svjesni kako to to rade
67

nije dobro. Jedna djevojica rekla mi je kako svi oni znaju kako i na koji nain bi trebali
postupiti, ali da je esto puta lake neto rei nego napraviti. Zamislila sam se i shvatila kako
je ta djevojica zaista u pravu. Svi mi esto puta znamo burno reagirati kada naiemo na
nekakav problem, a tek kasnije shvatimo kako nain reagiranja u tome trenutku nije bio pravi
nain i bude nam ao zbog izgovorenih rijei i naih postupaka. Osim toga, premda sam s
uenicima provela program odgoja za nenasilje, s takvim aktivnostima bi i dalje trebalo
nastaviti jer se trajne promjene ne mogu postii u relativno kratkom vremenu ve bi se
odgojem za nenasilje trebalo baviti na razliite naine tijekom cijelog kolovanja.
AKTIVNOST 3. Evaluacija 8.radionice
Nakon to smo proveli drugu aktivnost i ispunili upitnik, uenicima sam podijelila upitnike za
evaluaciju i zamolila sam ih neka oboje slova, podcrtaju ili zaokrue onaj simbol koji
oznaava njihovo raspoloenje ili doivljaj tijekom ove posljednje radionice. Dvadeset i jedan
uenik se tijekom ove radionice osjeao sretno i zadovoljno te ugodno i korisno. Samo je
jedan uenik zaokruio, uz prva dva odgovora da se osjeao i umorno i dosadno. Kada smo
zavrili i kada sam pokupila papire uenicima sam podijelila bombone i slatkie.

SLIKA 26. Kako si se osjeao/la tijekom radionice?

68

AKTIVNOST 4. Evaluacija svih radionica


Dok smo razgovarali i druili se uz slatkie, uenicima sam podijelila evaluacijske listie i
zamolila ih neka ocjene sve radionice. Iako je ova posljednja radionica bila neto slabija nego
protekle uenici su na rad ocijenili pozitivno i bilo im je ao to se vie neemo druiti.
Dvadeset uenika zaokruilo je kako su oduevljeni i ne bi promijenili nita. Dvadeset i jedan
uenik naveo je da su sretni i da im je bilo ugodno i zanimljivo. Dvoje uenika zaokruilo je
da su iznenaeni ovakvim radom, da bi neto promijenili, ali niti jedno nije napisalo to bi
tono promijenili.

SLIKA 27. Kako si se osjeao/la za vrijeme svih radionica?


AKTIVNOST 5. Diplome
Nakon zavretka planiranih aktivnosti, uenicima sam podijelila diplome za uspjeno
poloen teaj o nenasilju. Kako sam im dijelila diplome, sa svakim uenikom i uenicom
sam se pojedinano fotografirala , a na kraju smo napravili zajedniku fotografiju. Uenicima
sam zahvalila za suradnju tijekom svih naih radionica i poeljela im uspjean nastavak
kolovanja.

69

SLIKA 28. Izgled diploma i zajednika fotografija s diplomama


Moj kritiki prijatelj, nastavnica Jadranka piranovi zabiljeila je:
Ovom radionicom je zaokruena cjelina te je iz nje vidljivo da su postavljeni ciljevi i zadaci
ostvareni. Uenici su navodili primjere (nasilno ponaanje) iz stvarnog okruenja i izricali
kako su oni postupali u odreenim situacijama. Moglo se uoiti da su postupali prema
nauenim predlocima. Bilo je i onih koji su negativno postupili ali su svjesni da je trebalo
drugaije. Ozraje je bilo vrlo pozitivno kao i u svim ostalim radionicama do sada. Studentica
je uspostavila s uenicima odnos pun povjerenja i suradnje. Djeca su uoila koliko se potrudila
kako bi radionice bile zanimljive. Svidjelo im to im je na kraju uruila
diplome(J.piranovi, osobna komunikacija, 11.05.2013.).

70

10.ZAKLJUAK
Vjerojatno je svatko od nas barem jednom doivio ili vidio to je to nasilje. Netko se moda
naao u ulozi nasilnika, netko je moda bio rtva nasilja, a nekoga je bilo strah pozvati pomo
kada bi ugledao djevojicu iz susjedstva kako je prati djeak koji svakodnevno od nje uzima
novac. Ponukana razliitim oblicima nasilja koje se dogaaju u vlastitoj okolini, odluila sam
proitati neto literature koja se bavi ovom problematikom. Na temelju literature i provedbom
vlastitog akcijskog istraivanja, eljela sam se poblie upoznati s problematikom
nasilnog/nenasilnog ponaanja i pokuati shvatiti to to djecu okree nasilju i u kojoj mjeri
djeca nasilje toleriraju.
U teorijskom dijelu istraivanja, iitavajui literaturu pokuala sam odgonetnuti to je nasilje
uope, koje vrste nasilja postoje, tko su sve rtve, a tko nasilnici, to je to nenasilje, kako
odgajati djecu u skladu s nenasiljem te koji su programi odgoja za nenasilje i suradnju!?
Od mnogih definicija nasilja najvie me se dojmila ona u kojoj se istie da su nasilje svi oni
postupci koji razaraju, unitavaju i na bilo koji nain poniavaju ljudsko bie(Bognar,
Uzelac, Bagi, 1994, str. 6). Jer bez obzira na vrstu nasilja, bilo ono verbalno, psiholoko,
socijalno ili tjelesno, svako ono poruuje pojedincu kako nije vrijedan i da zasluuje doivjeti
ovakva ponienja.
Zamislimo samo djevojicu koja je tek stigla u novi grad. Lijepa je, draga, izrazito pristojna,
ali ima jednu manu ima neto drugaiji naglasak jer je dola sa sela, nema najnoviji mobitel,
prijenosno raunalo ili nove Nike tenisice. Ona ne zasluuje imati prijateljice u ulici u kojoj
ivi. Pa tko danas nema novi mobitel? Ova, ali i sline ivotne situacije nas naalost okruuju,
ali jo uvijek nismo svjesni kako je ignoriranje ili ogovaranje ili omalovaavanje takoer
oblik nasilja. Moemo li nauiti ponaati se nenasilno, bilo na ulici, na igralitima, u koli ili
duanu!? Jer to je nenasilje uope? Rekla bih: Lijepa rije, pozdrav na ulici, razumijevanje,
tolerancija i empatija. Jesmo li spremni ivjeti u skladu s nenasiljem? Sada kad sam i sama
majka pitam se : Jesmo li spremni odgajati, odnosno stvarati meuljudske odnose koji
stvaraju uvjet za razvoj ljudske jedinke? (Bognar, 1994, str. 35) Sukobe esto puta ne
moemo izbjei, ali moemo li nauiti kreativno ih rijeiti?

71

Kako bih barem malo pomogla uenicima u nenasilnom rjeavanju problema odluila sam
provesti akcijsko istraivanje iji sam problem izrazila u obliku pitanja: Moemo li i na koji
nain educirati uenike u skladu s nenasiljem te potaknuti uenike da kau ne nasilju!?
U treem razredu kojeg sam izabrala za svoje istraivanje, provela sam anketni upitnik kojim
sam eljela utvrditi u kojoj mjeri je nasilje prisutno u razredu. Neto manje od polovine
razreda (njih 9) navelo je da je doivjelo nasilje, a estero djece nasilje doivljava barem
jednom tjedno. Osmero djece doivljava da ih esto nazivaju pogrdnim imenima i da o njima
ire lai. Jedno dijete stalno doivljava prijetnje. Radi li se ovdje samo o nasilju ili je ve
posrijedi zlostavljanje?
Upravo zbog ovakvih situacija htjela sam to prije zapoeti s aktivnostima s prisutnom
velikom eljom zaustaviti ovakvo ponaanje. Bila sam svjesna da ne mogu u potpunosti
promijeniti ili zaustaviti dogaaje, ali arko sam eljela dati svoj doprinos i onda vidjeti ima li
rezultata. Pripremila sam osam pedagokih radionica koje su se sastojale od razliitih
aktivnosti.
U prvoj radionici Upoznavanje i pravila radionice provela sam tri aktivnosti kojima sam
eljela potaknuti uenike izgraditi pozitivnu sliku o sebi i drugima (aktivnost: to sam ja!). Cilj
mi je bio da kroz pravila uenja u radionici nauimo uvaavati i prihvaati miljenja drugih
uenika te da nauimo potivati razliitosti (aktivnost: kako me drugi vide?). U drugoj
radionici Konfliktne situacije iz perspektive djece 1 pripremila sam upitnik pomou kojega
e uenici nauiti prepoznati konfliktne situacije u koli i razredu i nauiti e razliite naine
reagiranja. Tijekom druge aktivnosti uenici su glumili odreene situacije i ovdje mi je cilj
bio potaknuti suradnju. Ova aktivnost pokazala se izvrsnom, jer se nekolicina uenika
pokazala zaista talentiranima. Tijekom tree radionice to je nasilje? pomou tri radna
listia cilj je bio podii osvijetenost za problem nasilja i poticanje uenika na odbacivanje
nasilnog ponaanja. U radnim listiima trebali su odgonetnuti to je to nasilno ponaanje,
pokuati razumjeti razliku izmeu nasilja i ale te napisati koja bi ponaanja rezultirala time
da njihov razred postane grozno mjesto. etvrta radionica Govor zmije i irafe uenicima je
bila neto zanimljivija nego protekla, a cilj je bio kroz vjebu govora prihvaanja i odbijanja
nauiti aktivno sluati, razviti osjeaj empatije, nauiti prepoznati osjeaje. Kroz kartice
govornih situacija uvjebali smo govor zmije i irafe i zakljuili kako je irafin govor mnogo
korisniji i poticajniji jer otvara vrata novim prijateljstvima, iskren je i ne boli. Peta radionica
72

Nasilje, naa iskustva i to smo uinili imala je zadatak ppt educirati uenike o tome to je
nasilje, koje vrste nasilja postoje, tko su rtve, nasilnici i promatrai te to je nenasilje.
Izradom stripa prikazali su vlastita iskustva s nasiljem. esta radionica Pano od plastinih
epova doekana je s velikim oduevljenjem. Uenici su marljivo sakupljali i donosili
epove u kolu. Cilj ove radionice bio je potaknuti suradnju to je svakako i ostvareno jer smo
puno oputenije razgovarali o njihovoj svakodnevici, slobodnom vremenu, obiteljima i sl. U
sedmoj radionici Crno janje cilj je bio uenicima pokazati kako je iskljuivanje iz drutva
takoer oblik nasilja i potaknuti uenike da pomognu onim osobama koje trpe nasilje. U
aktivnosti gdje su trebali zavriti priu o crnom janjetu nastali su matoviti radovi u kojima je
dolo do izraaja sve ono to su nauili u prethodnim radionicama. U posljednjoj, osmoj
radionici Konfliktne situacije iz perspektive uenika 2 podsjetili smo se nasilne situacije u
kojoj smo se prema nekome ponaali loe i razgovarali smo o tome to bi promijenili.
Na kraju istraivanja ponovila sam upitnik iz druge radionice kako bih vidjela ima li napretka
nakon provedenih radionica. Iz rezultata dobivenih analizom odgovora, zakljuujem da je
ostvaren djelomian napredak i da je potrebno jo dosta truda i angairanosti kako bi
promijenili svijest uenika. Po zavretku sam uenicima podijelila diplome za uspjeno
poloen teaj o nenasilju te smo se slikali pojedinano i zajedniki kako bi imali uspomenu
na ostvareno prijateljstvo.
Ostvarenim radionicama osobno sam zadovoljna. Iako je bilo potekoa u realizaciji dvije
radionice, mislim da smo uspjeli stvoriti ugodno komunikacijsko ozraje. Naravno, bilo je i
nekoliko propusta i s moje i s uenike strane ali svakako su ove radionice za sve nas bile
vano odgojno iskustvo. Na temelju svojih pogreaka nauila sam i vidjela koliko je tijek
nastavnih sati nepredvidljiv i koliko god da se isplanira, uvijek postoji neka situacija koje e
taj tijek promijeniti.
Kroz osam pedagokih radionica dobro smo se upoznali jedni s drugima. Ve od prvog
susreta uenici su pokazali spremnost za suradnju i vrlo dobro su me prihvatili s obzirom da
smo malo vremena proveli skupa.
U poglavlju o akcijskom istraivanju navela sam vanost kritikog prijatelja. Moj kritiki
prijatelj bila je nastavnica Jadranka koja je pratila i svojim savjetima, kritikama, komentarima
i prijedlozima usmjeravala me ka cilju. Kada se pozornost usmjeri na sve ostvarene aktivnosti,
uenici su bili kreativni, oputeni i matoviti. Tijekom radionica rado su iznosili svoje
73

prijedloge i miljenja. Atmosfera je tijekom radionica bila ugodna, smijali smo se, dogovarali
i pomagali jedni drugima. Uenike su posebno razveselile radionice u kojima su se sami
mogli kreativno i stvaralaki izraziti. Smatram da sam ovim radionicama postigla svoje
ciljeve. S uenicima sam ostvarila iskren i prijateljski odnos pa su me uenici i nakon
zavretka istraivanja na hodnicima i u gradu zaustavljali i molili me za savjete kako u vezi s
kolom, tako i u obitelji.
Nauili smo meusobno suraivati, potivati jedni druge, uoiti konfliktne situacije i naine
reagiranja u pojedinim situacijama, nauili smo poticati nenasilnu komunikaciju i sl. Pitam se
hoe li ovih osam radionica neto znaiti i neto pridonijeti kod uenika 3.a razreda? Hoe li
ove radionice na uenicima ostaviti nekakav trag? A to je najvanije, pitam se moemo li s
nekoliko radionica postii glavni cilj, a to je sprijeiti razvoj nasilnih situacija i postii da
djeca sukobe rjeavaju nenasilnim i mirnim putem? Ovo istraivanja vjerojatno ne moe
doprinijeti rjeavanju problema nasilja na iroj drutvenoj razini, ali moe pokazati put kojim
bi trebali krenuti ako elimo stvarati drutvo u kojemu e ljudi znati rei ne nasilju.

74

11.LITERATURA
Ajdukovi, M. i Penik, N. (2002). Nenasilno rjeavanje sukoba. Zagreb: Alineja
Basta, S. (2008). Odgoj nenasilnog djeteta. Napredak, 149(4), 481-493
Bognar, L. (1998). Govor nenasilja. Osijek
Bognar, L. (1999). Metodika odgoja. Osijek
Bogner, L. i Uzelac, M. i Bagi, A. (1994). Budimo prijatelji. Zagreb: Mali korak
Buljan-Flander, G. i osi, I. (2004). Nasilje meu djecom. Medix 52, 90-92
Buljan-Flander, G. i Karlovi, A. (2004). Odgajam li dobro svoje dijete? Zagreb: Marko M.
usluge d.o.o.
udina-Obradovi, M. i Teak, D. (1995). Mirotvorni razred. Zagreb: Znamen
Filed, E.M. (2004). ivjet bez nasilja. Zagreb: Naklada Kosinj
Glasser, W. (2005). Kvalitetna kola kola bez prisile. Zagreb: Educa
Ivanovi, N. (n.d.). Art terapijom do djetetova srca. Preuzeto 28. kolovoza 2013. s
http://www.roditelji.hr/skola/art-terapijom-do-djetetova-srca/
Jindra, R. i kugor, A. (2007). Odgoj za mir-prevencija nasilja (Mirotvorni odgoj). Uiteljski
fakultet Osijek, 251-262
Klippert, H. (2001). Kako uspjeno uiti u timu. Zagreb: Educa
Middelton-Moz, J. i Zawadski, M.L. (2003). Nasilnici. Zagreb: Timea
Olweus, D. (1998). Nasilje meu djecom u koli: to znamo i to moemo uiniti? Zagreb:
kolska knjiga
Profaca, B. i Puhovski, S. i Mren, J.L. (2005). Neke karakteristike pasivnih i provokativnih
rtava nasilja meu djecom u koli: Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba, 575-590
Poli, M. (1993). Odgoj ili svije(s)t. Zagreb: Hrvatsko filozofsko drutvo
Sesar, K. (2011). Obiljeja vrnjakog nasilja. Ljetopis socijalnog rada 18(3), 497-526
Smontara, P. (2008). kolsko ozraje i nasilje meu uenicima. Zbornik radova sa skupa
Nasilje nad djecom i meu djecom, 461-476
Tereli, V. i Mladineo, M. (2001). Mo suradnje, prirunik za suvoenje. Zagreb: Centar za
enske studije
UNICEF prirunik (2003-2005). Stop nasilju meu djecom. Zagreb: UNICEF
Vukasovi, A. (1989). Analiza i unapreivanje odgojnog rada. Zagreb: Zagreb
Zrili, S. (2006). Sudionici u krugu kolskog nasilja Nasilnik, rtva i promatra. Magistra
Ladertina 1(1), 49-57
75

12. PRILOZI
PRILOG 1: Pismo roditeljima
Potovani roditelji!

Ja sam Barbara Pavoevi. Studentica sam diplomskog studija povijesti i pedagogije


na Filozofskom fakultetu, Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku.
Na samom kraju moga kolovanja nalazi se zadnji i najvaniji ispit diplomski rad.
Tema moga rada je Odgoj za nenasilje.
Naalost, svjedoci smo da se nasilje sve vie uvlai u nae kole, u drutvo uope. Novine
i Internet stranice prepune su lanaka o nasilju meu djecom,a brojke zabrinjavaju.
Danas kole imaju mnogobrojne programe prevencije, rade se radionice, djecu se ui da
se nasilno ponaanje ne tolerira ni u kojem obliku. Takvo stanje navelo me da se
okrenem toj temi i odaberem je za svoj rad.
Moj zadatak je na temelju radionica educirati uenike o tome to je nasilje, koje sve
vrste nasilja postoje te koje su posljedice nasilnog ponaanja. Uz pomo radionica
pokuati u kod uenika razviti osjeaje potovanja i empatije. I to je najvanije,
potaknuti uenike da razvijaju samopouzdanje te na koji se nain obraniti ukoliko se
nau u nasilnim situacijama.
Anketa i radionice koje planiram provesti u sklopu akcijskog istraivanja trebale bi biti
osmiljene uz koritenje fotografija i video zapisa. Snimke e se koristiti u
predstavljanju rezultata rada i pri obrani diplomske teme.

Stoga Vas srdano molim da svojim vlastorunim potpisom date suglasnost za snimanje
i slikanje radionica fotoaparatom i video kamerom te tako omoguite prezentaciju
uratka pri obrani diplomskog rada. A kako e rad biti pohranjen u sveuilinoj
knjinici, pomoi ete buduim studentima u daljnjim istraivanjima.

Unaprijed hvala!
Barbara Pavoevi
Potpis roditelja:

______________________________

Valpovo, 21.01.2013.god.
76

PRILOG 2: Obrazac ankete provedene 25.01.2013.


Dragi uenici!
Svi smo danas upoznati s injenicom da je nasilje sve vie prisutno meu djecom u koli.
Djeca jedna druge udaraju, podmeu si noge, ismijavaju nekog zbog drukijeg izgleda,
ogovaraju, tuku se na kolskim hodnicima i igralitima, iskljuuju jedni druge iz
drutva Jedni druge povrijede na razliite naine.
Ovim upitnikom eljela bih saznati koliko je nasilje prisutno u vaem razredu i
kolskom prostoru. Upitnik je anoniman, to znai da se ne morate potpisati i stoga vas
molim da na sva pitanja odgovorite iskreno.

1. Ti si:
a) Uenica
b) Uenik

2. Kako se osjea kada doe u kolu?


a) Dobro
b) Loe
c) Ponekad dobro, ponekad loe

3. Jesi li u posljednje vrijeme u koli doivio/doivjela nasilje?


a) Jesam
b) Nisam

4. Koliko puta si u posljednje vrijeme u koli doivio/doivjela nasilje?


a) Nijednom
b) Jednom ili dva puta
c) Doivljavam jednom tjedno
d) Stalno doivljavam nasilje

77

5. Vrijeaju li te na nain da te nazivaju runim imenom (npr. kozo,glupane,


glupao)?
a) Nikada
b) Ponekad
c) esto
d) Stalno to rade

6. Je li te netko ismijavao zbog toga kako izgleda, to nosi naoale ili se smijao tvojoj
obitelji?
a) Nikada
b) Jednom ili dva puta
c) esto to rade
d) Svaki dan to doivljavam

7. Je li netko unitio ili ukrao tvoje stvari (olovku, pernicu, preobuu, torbu)?
a) Da
b) Ne

8. Jesu li o tebi lagali, govorili rune rijei ili te ogovarali?


a) Nikada
b) Jednom ili dva puta
c) esto to rade
d) Svaki dan to doivljavam

78

9. Je li ti netko u posljednje vrijeme prijetio?


a) Nikada se nije dogodilo
b) Dogodilo se jednom ili dva puta
c) esto mi prijete
d) Svaki dan doivljavam prijetnje

10. to najee doivljava u koli? (zaokruiti moe i vie odgovora)


a) Guranje, udaranje, upanje za kosu
b) Vrijeanje pogrdnim imenima, ismijavanje izgleda
c) Izbjegavanje, ogovaranje, izoliranje iz drutva
d) Unitavanje i krau stvari
e) Vrijeanje tvoje obitelji
f) Nita od navedenog

11. Gdje si doivio/doivjela nasilje od drugih uenika? (zaokruiti moe i vie


odgovora)
a) U uionici
b) Na kolskom hodniku
c) U wc-u
d) Na kolskom igralitu
e) Izvan kole
f) Nigdje nisam doivio/doivjela nasilje

79

12. Tko najee vri nasilje nad tobom? (zaokruiti moe i vie odgovora)
a) Uenik iz razreda
b) Uenica iz razreda
c) Uenici iz drugih razreda
d) Uenice iz drugih razreda
e) Stariji uenici od 5. do 8. razreda
f) Starije uenice od 5. do 8. Razreda
g) Nijedno od navedenog

13. Kada si doivio/doivjela nasilje je li bio prisutan nastavnik?


a) Da
b) Ne

14. Jesi li nekome rekao/rekla da netko nad tobom vri nasilje?


a) Rekao/rekla sam
b) Nisam rekao/nisam rekla
c) Nisam doivio/doivjela nasilje

15. Kome si se obratio/obratila za pomo kada si doivio/doivjela nasilje? (zaokruiti


moe i vie odgovora)
a) Bratu ili sestri
b) Roditeljima
c) Prijatelju ili prijateljici
d) Uiteljici
e) Pedagoginji ili ravnatelju
f) Nikome nisam rekao/rekla
g) Nisam doivio/doivjela nasilje
80

16. Jesi li ti nekoga nazvao/nazvala pogrdnim imenom?


a) Da, ponekad
b) Da, radim to esto
c) Ne, nikada nisam

17. Jesi li nekoga udario/udarila, poupao/poupala ili nekako drugaije ozlijedila?


a) Da, ponekad
b) Da, radim to esto
c) Ne, nisam nikada

18. Jesi li nekoga ogovarao/ogovarala,


iskljuivao/iskljuivala iz drutva?

vrijeao/vrijeala

neiju

obitelj

a) Da, ponekad
b) Da, esto to radim
c) Ne, nikada nisam

19. Je li tebe netko upozorio zbog toga to si nasilan/nasilna prema nekome i rekao ti
kako to nije ispravno? (zaokruiti moe i vie odgovora)
a) Brat ili sestra
b) Roditelji
c) Prijatelj ili prijateljica
d) Uiteljica
e) Pedagoginja ili ravnatelj
f) Nitko me nije upozorio

81

20. to se dogodilo kada si se nekome obratio/obratila za pomo? (zaokruiti moe i


vie odgovora)
a) Vie se nije dogaalo
b) Manje se dogaalo
c) Nita se nije dogodilo
d) Postalo je jo gore

To bi bilo sve Hvala vam na iskrenim odgovorima!

Valpovo, 25.01.2013.god.

82

PRILOG 3: Ljudski lik za 2.aktivnost 1.radionice


UPOZNAVANJE I PRAVILA RADIONICE LJUDSKI LIK ZA 2.AKTIVNOST

JA SAM ______________________________________

1. Volim razmiljati o
2. Rado gledam
3. Volim sluati
4. Guram nos u (zanima me)
5. Volim priati o
6. Moja izreka

7. Najdraa boja mi je
8. Najdraa ivotinja
9. Rado se igram s
10. Volim spavati kod
11. Najvie me ljuti
12. Kad sam ljut/a radim
83

PRILOG 4: Evaluacija prve radionice lica osjeaja

84

PRILOG 5: Upitnik proveden u 2. i 8. radionici


UPITNIK za radionicu 2!

1. Za vrijeme kolskog sata dok piete ispit, tvoj prijatelj/ica s kojim/kojom sjedi u
kolskoj klupi stalno pria i okree se i tako te ometa u tvome radu. to e
uiniti?
a) Rei e prijatelju/ici da te njegovo/njezino prianje ometa dok razmilja,
zamoliti e ga/je da te prestane ometati jer ti je ispit jako vaan i rei mu/joj da
ako on/a ne zna odgovore da e mu/joj ti pomoi u savladavanju ispitnih pitanja
poslije kole.
b) Jako ti smeta to ne moe na miru pisati ispit, ali nita nee rei jer te strah da te
on/a ne bi napao/la na kolskom hodniku poslije sata.
c) Ustati e iz klupe, izderati se na njega/nju i rei mu da te prestane ometati jer te
ivcira to ne moe pisati ispit na miru.
2. Za vrijeme velikog odmora zajedno sa svojim prijateljima iz razreda ide u
kolsku kuhinju po uinu. Tamo je guva jer su djeca iz prvog razreda ve stigla.
Tvoji prijatelji su ljuti, guraju i udaraju prvaie kako bi to prije doli na red.
to e uiniti?
a) ao ti je to to rade tvoji prijatelji, ali ne bi htio/la da se tvoji prijatelji ljute na tebe
pa nee nita rei nego e se zajedno s njima progurati po hranu.
b) ao ti je prvaia i zamoliti e svoje prijatelje da ih puste na miru, da se ne guraju
i da strpljivo ekaju red jer ionako ima dosta vremena za uinu.
c) Naravno da ti ima prednost jer si stariji/ja, snano odgurne djevojicu iz prvog
razreda i ode po hranu.
3. Tvoj/a prijatelj/ica iz razreda prijeti ti da se nee vie s tobom druiti jer ti eli
otii na roendan djeaka iz razreda koji njemu/njoj i ostalim uenicima nije
omiljen. to e uiniti?
a) Poslua prijatelja/icu, ne otie na taj roendan jer ona je popularna pa valjda
bolje zna s kim se treba druiti i prestane se druiti sa tim djeakom.
b) Objasniti e prijatelju/ici kako ti je njegovo/njezino prijateljstvo jako vano, ali
da ako ti je pravi/a prijatelj/ica ne bi trebao/la nagovarati te da se ne drui s
djeakom koji ti je takoer dobar prijatelj. Pri tome e rei prijatelju/ici kako
svatko zasluuje imati prijatelje bez obzira na svoje mane i s veseljem e otii na
djeakov roendan.
c) Voli prijatelja/icu, voli se druiti s njim/njom jer je popularan/na u razredu, a s
druge strane drag ti je i taj djeak. No strah te je da se on/a vie nee druiti s
tobom ako otie na taj roendan pa kako ne bi jako povrijedio djeaka kae mu
da ne moe doi jer ima puno za uiti.

85

4. Tvoj/a najbolji/a prijatelj/ica iz razreda svaki dan, ve due vremena stalno


vrijea obitelj druge djevojice iz razreda jer su slabijeg imovinskog stanja i jer
joj roditelji nigdje ne rade. to e uiniti?
a) Pokua objasniti prijatelju/ici kako nije u redu to to radi i da nije u redu nekoga
osuivati zbog nedostatka novca jer to ne znai da netko nije dobra osoba. Zamoli
prijatelja/icu da se ispria toj djevojici i da razmisli kako bi se osjeao/la da netko
vrijea njegovu/njezinu obitelj.
b) Vidi da je tvoj/a prijatelj/ica jako povrijedio/la tu djevojicu, jako ti je ao zbog
toga, ali iz straha da se ne prestane druiti i s tobom uti i ne poduzima nita.
c) Ta djevojica jako te ivcira i zajedno sa prijateljem/icom je napada, vrijea i
ismijava jer nemate nita zajedniko.
5. Na kolskom igralitu, za vrijeme sata tjelesnog igrate se graniara. Biraju se
ekipe, ali jednog djeaka nitko nikada ne eli u svome timu. to e uiniti?
a) eli da djeak igra za vau ekipu, ali nita ne eli rei jer te strah da bi i tebe
mogli izbaciti iz tima ukoliko se bude zauzimao/la za tog djeaka.
b) Predloiti e voi svoga tima da toga djeaka izabere za vau ekipu jer nije u redu
da se nekoga zapostavlja.
c) Rei e djeaku neka se makne sa igralita jer nije izabran ni u jedan tim, a
ionako samo smeta pa neka ide sam trati ili skakati preko ueta s djevojicama.
6. U razred dolazi nova djevojica, ali ona je Kineskinja. Nedavno se doselila iz
siromane pokrajine Kine u va grad jer su se njeni roditelji ovdje zaposlili. Kako
e se ponaati prema njoj?
a) Ne eli se upoznati s tom djevojicom niti se druiti s njom jer te Kinezi ivciraju
a ionako moda nee ostati u razredu za stalno.
b) elio bi je bolje upoznati, svia ti se njezino ime i frizura, ali ne zna hoe li te
djeaci iz razreda ismijavati zbog toga jer neki ba i ne vole Kineze pa je zbog
toga izbjegava.
c) eli se upoznati s novom djevojicom, ba ti je simpatina. Predloiti e joj da
sjedite skupa i zajedno uite te da te upozna sa svojim nainom ivota prije nego
to se doselila jer ba te zanima ivot u Kini.
7. Tvoj/a najbolji/a prijatelj/ica ve neko vrijeme krade krede iz kolskog kabineta,
a kada se to otkrije uvijek optui tebe da si ti to napravio/la. to e uiniti?
a) Popriati e sa prijateljem/icom i rei da te njegovo/njezino ponaanje svaki puta
jako povrijedi i upitati e ga/ju to bi mogli/e uiniti kako se to vie ne bi
dogaalo. Predloiti e prijatelju/ici da o svome problemu porazgovara sa
uiteljicom te da zajedno nakon kole otiete u trgovinu kupiti svoje krede kako bi
zajedno crtali/crtale po ploniku.
b) Iako bi mu/joj eljela pomoi nee napraviti nita jer misli da e se naljutiti na
tebe i da se nee druiti s tobom ako prizna nekome da to zapravo radi on/a, a ne
ti.
86

c) Smeta ti njegovo/njezino ponaanje, pravi se vaan/a i zaprijetiti e mu/joj da e


se prestati druiti s njim/njom ako to jo jednom napravi.
8. Za vrijeme malog odmora doao/la si u kolski wc i tamo vidio/la kako
stariji/starija uenik/uenica tue djeaka/djevojicu iz susjednog razreda jer
mu/joj nije htio/htjela dati novac. to e uiniti?
a) Otrati e po svoje prijatelje/ice i zajedno ete u krugu navijati za tunjavu jer ni
vi ba ne volite toga djeaka/tu djevojicu i drago vam je kad ga/je netko udara.
b) Vikati e na njega/nju da prestane to raditi jer nije u redu nekoga fiziki
zlostavljati i kako bi pomogao/la djeaku/djevojici otrati e po uiteljicu ili
pedagoga.
c) Zaista eli pomoi djeaku/djevojici, ali si se uplaio/la i sakrio/la u drugi wc jer
ti je stariji djeak/djevojica prijetio, a kad on ode otrati e u razred i zbog straha
nikome nita nee rei.
9. Na putu od kue do kole i obrnuto, svaki dan te eka djeak iz susjedstva i od
tebe i od tvojih prijatelja iznuuje novac. to e uiniti?
a) Rei e mu da nije u redu to to radi, jer tvoja mama teko zarauje novac koji ti
daje za uinu i sok. Predloiti e mu da zajedno otiete na sladoled, ali nee mu
dati novac. Ukoliko se to i dalje bude dogaalo potraiti e pomo odraslih osoba.
b) Jako si tuan/tuna i iako te svaki taj djeak dan eka i uzima novac, nikome nita
nee rei jer ti je prijetio da e dobiti batine svaki puta kada ga nekome oda.
c) Skupiti e hrabrosti, izvrijeati ga, vikati naglas da te ve jednom ostavi na miru i
na posljetku ga snano udariti kiobranom.
10. Tvoji /tvoje prijatelji/ice rugaju se djevojici iz razreda jer je siromana i nema
najnoviji mobitel i odjeu i nijedan/na od njih s njom se zbog toga ne eli druiti.
Djevojica je svaki dan tuna, usamljena i plae. to e uiniti?
a) Ba te briga za tu djevojicu. Pa tko jo danas nema moderan i novi mobitel!?
Ismijava je zajedno sa svima i najsretniji bi bio kad vie ne bi ila s vama u
razred.
b) Djevojica ti je draga, uredna je, lijepa, pametna i iskrena, ali cijeli razred e ti se
rugati to se eli druiti s njom pa ju zbog toga i ti zajedno sa svima izbjegava.
c) Pozvati e ju kod sebe kui kako bi zajedno uile i igrale se, pomagati e joj
koliko god moe, predloiti e joj da zajedno sjedite i idete po uinu. A prijatelje
i prijateljice e pozvati neka vam se pridrue.

87

PRILOG 6: Evaluacija druge radionice lica osjeaja

88

PRILOG 7: Trea radionica Radni listi 1

89

PRILOG 8: Trea radionica Radni listi 2

90

PRILOG 9: Trea radionica Radni listi 3

91

PRILOG 10: Trea radionica Voe, formiranje grupa

92

PRILOG 11: Evaluacija tree radionice - Vrijeme

IZNENAEN/A SAM I POMALO MI JE NEUGODNO.

NITA MI NIJE ZANIMLJIVO I JASNO.

SVE ME OVO LJUTI I PLAI. NE SLAEM SE S OVIM TO RADIMO.

OSJEAM SE UGODNO, LIJEPO I ZANIMLJIVO.

ODUEVLJEN/A SAM. TOLIKO TOGA SAM NAUIO/LA.

93

PRILOG 12: etvrta radionica Kartice govornih situacija

94

PRILOG 13: Evaluacija pete radionice Lica osjeaja

95

PRILOG 14: Evaluacija este radionice Sreko i Ljutko

PRILOG 15: Sedma radionica Pria CRNO JANJE

CRNO JANJE
U stadu koje su pastiri doveli na ispau u planinu, meu bijelima, nalo se jedno
crno janje. Mladunci ga prihvatie i igrahu se s njime; razlika u boji nije im
smetala. Samo je jednorogi ovan, otprije poznat po zloj udi, poeo govoriti
kako bi ga trebali negdje ostaviti jer e stadu donijeti nesreu. A kad su u daljini
ugledali nekoliko crnih ovaca, jednorogi odluno zatrai da se rijee crnog
janjeta. Ako ga sad otjeramo, moe se prikljuiti sebi slinima. Pravi je trenutak
za to! opravdavao je svoju nesnoljivost. Shvaajui da e biti izopeno, crno
janje oborene glave samo krene niz padinu
Zavrite priu!

96

PRILOG 16: Osma radionica Diplome

97

PRILOG 17: Evaluacija osme radionice


SRETNO I ZADOVOLJNO

UMORNO I DOSADNO

LJUTO I NEZADOVOLJNO

UGODNO I KORISNO

PRILOG 18: Evaluacija svih radionica


Kako si se osjeao/la tijekom provedenih radionica?
Oduevljen/a sam. Nita ne bi mijenjao/la.
Sretan/sretna sam, bilo je ugodno i zanimljivo.
Iznenaen/a sam ovakvim radom i neto bi promijenio/la. to?
Nita mi nije zanimljivo, dosadno mi je i bezveze.
Ne elim vie uiti na ovakav nain.
98