Doc. dr. sc.

Mihaela Buklja Skoibui

Ak. god 2012/2013.

Literatura:
1.

Kirini, J.: Luke i terminali, kolska knjiga, zagreb 1991.

2.

Dundovi. : Luki terminali, Pomorski fakultet u Rijeci, 2002.

3.

Dundovi. , Kesi. B.: Tehnologija i organizacija luka,

Pomorski fakultet u Rijeci, 2001.

4.

Bruun. P.: Port Engineering Harbor Planning Breakvvaters and

Marine Terminals, Vol.l, Gulf Publishing Company, Houston,
1993.

5.

Tomi, I.: Prometna tehnologija luka, Institut prometnih

znanosti, Zagreb,1986.

Nastavne cjeline:

Pojam i znaenje prometnog planiranja

Pojam luke, lukog sustava, pristanita i terminala

Utjecaj tehnolokih promjena u brodarstvu na razvoj luka i terminala

Projektiranje luka i terminala

Osnovni luko-pomorski objekti

Luke graevine i njihove karakteristike

Znaenje, namjena i vrste skladita

Luke kopnene prometnice

Tehnoloki procesi transporta tereta u luci

Podjela luka prema djelatnostima i rijene luke

Luki terminali i vrste terminala

Zakonska regulativa i smjernice daljnjeg razvoja luka i terminala

Jednostavno reeno planiranje se bavi:

CILJEVIMA - to je potrebno napraviti? i
NAINIMA - kako neto treba napraviti?

Ono odgovara na tri osnovna pitanja:

GDJE SMO SADA?
KAMO ELIMO STII?
KAKO TO ELIMO POSTII?

Razlozi planiranja su:

bolje usmjeravanje organizacije;

vea fleksibilnost;

bolja koordinacija rada;

minimiziranje rizika i neizvjesnosti ;

usmjerenost na budunost i promjene;

bolja kontrola;

razvoj menadera i ostalih sudionika u planiranju;

brzo upravljanje vremenom na individualnoj razini.

7

Proces planiranja se odnosi na:

1.

Analizu okoline

2.

Definiranje vizije i misije

3.

Postavljanje ciljeva

4.

Definiranje strategije

5.

Razradu planova

6.

Implementaciju planova

7.

Evaluaciju rezultata.

Objektivna potreba planiranja postoji u svim zemljama te

predstavlja rezultat stalnog napretka znanosti, tehnike i
tehnologije, a to zahtijeva svjesno upravljanje i organizirani
pristup u buduem razdoblju.

Planiranje obuhvaa:

istraivanje imbenika koji e u planskom razdoblju izravno ili

neizravno utjecati na poslovanje, te izradu ekonomsko-tehnike
analize uvjeta poslovanja u planskom razdoblju ;
izradu planova, tj. odreivanje zadataka, ali i mjera, te sredstava
za ostvarivanje planskih zadataka;
utvrivanje, kontrolu ostvarivanja i analizu ostvarivanja planova.

Vano!
U metodologiji planiranja treba uvijek definirati redoslijed izvedbe
pojedinanih planova, jer o tome ovisi realnost kako pojedinanih
planova, tako i ukupnog plana!

10

Plan

Plan je rezultat aktivnosti planiranja kojim se utvruju aktivnosti i

sredstva potrebna za ostvarivanje rezultata i ciljeva projekta.

S obzirom na razliita motrita, planove moemo podijeliti:

1. obzirom na vremensko razdoblje:
kratkorono (tekui), za razdoblje od 1 god.
srednjorono, za razdoblje od 5 god.
dugoroni (perspektivni), za razdoblje od 10 i vie godina

2. obzirom na predmet planiranja:

ukupni (plan razvoja, poslovanja i sl.)
pojedinani (parcijalni, sektorski)
naturalni (plan kapaciteta, radne snage, usluga i sl.)
financijski (plan cijena, prihoda, trokova, dohotka i sl.)

3. obzirom na podruje zahvata:

dravni
regionalni (upanijski)
lokalni (opinski) i
poslovni (organizacije).

11

Planovi moraju biti:

kvantitativno definirani u naturalnim i vrijednosnim

pokazateljima;

usmjereni na optimalne mogunosti privreivanja;

vremenski determinirani;

takvi da mogu predvidjeti konkretna sredstva i mjere za

izvravanje planskih zadataka;

kompleksni i obuhvatiti cjelinu reprodukcije, a plan za svaki dio

poslovnog procesa mora biti usklaen s ostalim planovima.

12

Svrha planiranja

Svrha prometnog planiranja je uskladiti stanovitu prometnu

potranju s okvirima zadane prometne ponude.

U idealnom sluaju, veliina i struktura prijevozne ponude treba

odgovarati veliini i strukturi prijevozne potranje.

Temeljna obiljeja prometnog planiranja

Temeljna obiljeja koja determiniraju planiranje prometa jesu:

prijevozna usluga
potranja za prijevozom
vozarine
komplementarnost i konkurentnost prometnih grana
utjecaj na drutveno-ekonomski razvoj.

13

 Znai:
Prijevozna usluga nastaje kao posljedica premjetanja ljudi i roba
s jednog mjesta na drugo.
Potranja za prijevozom proizlazi iz potranje za dobrima koja se
prevoze.
Vozarina, odnosno tarifa predstavlja poseban sustav cijena koji
esto predstavlja instrument politike cijena i upotrebljava se za
rjeavanje odreenih gospodarskih, drutvenih, politikih i
drugih pitanja.
Komplementarnost se javlja na mjestima gdje postoji vie faza u
kretanju ljudi i roba od njihovog ishodita do odredita, gdje se
za svladavanje prostornih razlika mogu koristiti razliite
kombinacije prijevoznih sredstava. Konkurentnost moe biti
uzrokovana tarifnom politikom, razlikama u kvaliteti prijevoza,
poslovnosti ili drugim uvjetima prijevoza.
Drutveno-ekonomski razvoj moe biti uzrokovan prometom na
nain da utjee na trajne promjene u namjeni povrina i
razmjetaju stanovnitva.
14

Prometna ponuda i prometna potranja

Prometnu ponudu obiljeava:

prometna infrastruktura,
prijevozna sredstva,
organizacija prijevoza, te
upravljanje prometnim procesom (zakoni, propisi, regulacije i
kontrola prometa).

Mora biti dimenzionirana u skladu s postojeom i oekivanom

potranjom u budunosti.

15

Prometna potranja moe se izraziti kao:

ukupnost zahtjeva za prijevoznim uslugama koje korisnici tih
usluga ele i mogu ostvariti uz odreenu cijenu i u odreenom
vremenskom razdoblju.
Zahtjevi korisnika variraju ovisno o prijevozu putnika ili tereta,
svrsi putovanja, odreditu, vremenskom okviru putovanja, vrsti
prijevoznog sredstva, tj. o veliini i strukturi potranje i uzroku
njenog postojanja.

16

Planiranje prometa

Promet se moe planirati ili prognozirati:

1. prema vremenskom obuhvatu planiranja na:

Kratkorono
Srednjorono
Dugorono

2. prema razini planiranja:

MAKROPLANIRANJE PROMETA
sektorsko i
prostorno planiranje prometa

MIKROPLANIRANJE PROMETA
projektno planiranje prometa
planiranje prometa u organizacijama
17

18

Promatra promet kao zaseban ekonomski sektor ili prema pojedinim

prometnim granama.

Sektorskim planiranjem prometa mogue je projicirati:

ukupni promet, i
po pojedinim nosiocima prometa, tj. prometnim granama.

Unutar svake od ovih skupina mogua je:

projekcija veliine prijevoza (iznos prevezenih putnika ili tona)
projekcija veliine prijevoznog uinka (ostvareni pkm ili tkm)
projekcija ekonomsko-vrijednosnih veliina (visina BDP-a, osnovnih
sredstava, kapitalnog koeficijenta, zaposlenosti i proizvodnosti rada
za promet kao cjelinu i za pojedine prometne grane).
Opa projekcija prometa moe se smatrati ispravnom samo ukoliko je
izvedena iz makro strukture svih ostalih sektora promatranog podruja.

19

Planiranje

Cilj mu je poveati racionalnu organizaciju prostora te poveati

prostorno vane uinke drutveno-ekonomskog razvitka.

Promatra odnos izmeu prometa i odreenog prostora te

utvruje meusobne veza i utjecaje.

Prostorno-prometno planiranje obuhvaa:

prometnog
odreenog prostora.

sustava

regionalno,

gradsko i

ruralno prometno planiranje.

(prometne

mree)

unutar

Znatno je opsenije, raznovrsnije i sloenije od sektorskog i

projektnog planiranja prometa u organizacijama.
20

21

Cilj mu je dati ocjenu vrijednosti odreenog projekta ili grupe

projekata, te time olakati izbor donositelju odluke najboljeg
(najisplativijeg) projekta.

esto se moe sresti pod nazivom:

procjena i izbor investicijskog projekta
izbor investicijskog projekta ili
jednostavno - vrednovanje projekta

Najtei dio je pretvaranje pojedinih pokazatelja projekta u

kvantitativne izraze radi izrade kvantitativnih ocjena u svrhu
utvrivanja podobnosti projekta.

Postupak vrednovanja projekta je dio postupka donoenja odluke.

22

Obuhvaa organizacije kojima je prijevoz putnika i robe te prijenos

vijesti glavna djelatnost.

Ova vrsta planiranja koristi se kod planiranja prometa u:

lukama
brodarskim poduzeima
eljezniko-transportnim poduzeima
organizacijama cestovnog i zranog prijevoza i
organizacijama koje imaju organizirane prijevozne slube za vlastite
potrebe (velika industrijska i trgovaka postrojenja).

23

Osnovna podjela metoda je na:

KVALITATIVNE
tehnike izvjetaja (npr. izvjea od brodara)
ankete (npr. Delphi metoda)
savjetniki timovi (inozemni i tuzemni strunjaci)

KVANTITATIVNE
analiza vremenskih serija (sekundarni trend, ciklike oscilacije,
sezonska varijacija, nepredvidljivi ili sluajni utjecaji)
tehnike izglaivanja
barometarske metode
ekonometrijski modeli

PREDVIANJA
kombinacija kvalitativnih i kvantitativnih metoda
metode istraivanja trita
heuristike metode
metode vjerojatnosti
24

25

Na svjetskom pomorskom tritu danas ravnopravno mogu

konkurirati jedino one luke koje prate razvoj suvremenih
transportnih tehnologija i pruaju maksimalnu kvalitetu
prometnih usluga. Osnovni preduvjet za takvo poslovanje je dobra
opremljenost luke i kvalitetna veza sa zaleem.

Iako svaka luka posluje kao zasebni pravni subjekt, ona svoje
poslovanje, a time i sve svoje planove (mikroplaniranje), mora
uskladiti sa cjelokupnim lukim i prometnim planom zemlje
(makroplaniranje).

Plan razvoja lukog sustava mora se izraditi u skladu sa dva

zahtjeva:
1. odrediti ulogu, mjesto i potrebe razvoja cijelog lukog sustava
jedne zemlje u skladu s njenom pomorskom orijentacijom,
2. odrediti veliinu i razvoj svake luke posebno u ukupnom lukom
sustavu zemlje.
26

Pravilno planiranje razvoja luke je vrlo vano zbog:

visokih trokova lukih investicija
vanosti luke za nacionalno gospodarstvo
potrebe da se osiguraju najbolji rezultati iz alokacije kapaciteta

U problemu planiranja razvoja luka pojavljuju se dvije dimenzije:

VREMENSKA:
kratkorono planiranje (iz dana u dan i planiranja sezonskih
vrhova)
srednjorono planiranje (obuhvaa nekoliko godina)
dugorono planiranje (vremenska udaljenost od etvrt stoljea)
PROSTORNA:
planiranje pojedinog pristana
odreenog kapaciteta unutar luke
planiranje luke i njezinih izlaza na otvoreno more, i/ili povezivanje
sa zaleem
27

Vrste razvojnih planova luka

Planovi koje donose luka poduzea kao samostalni pravni i

gospodarski subjekti mogu se podijeliti, s obzirom na:
vremensko razdoblje za koje se donose,
sadraje koji se obrauju.

Razvojna politika luke ostvaruje se planovima koji se s obzirom na

vremensko razdoblje za koje se planira mogu razvrstati na
dugorone i srednjorone. Dugoroni i srednjoroni planovi su
razvojni planovi, dok se za planiranje obnove postojeih
kapaciteta, te za planiranje raznih kratkoronih akcija koriste
kratkoroni planovi.

28

Dugoroni razvojni planovi luka

Utvruju opi pravac razvitka buduih kapaciteta. Izrauju se za

razdoblje od 20 do 30 godina, a najkrai su za rok od 10 godina.

Ovim se planovima utvruje opa orijentacija razvitka luka,

dugoroni ciljevi i pravci razvoja, kao i promjene u poslovanju.

S obzirom da imaju strateko znaenje, moraju biti usklaeni s

politikom regionalnog i nacionalnog razvoja.

Svaki dugoroni razvojni plan treba sadravati: podatke o svjetskoj

prekomorskoj trgovini i prometu, kretanja svjetskog brodarstva,
obiljeja nacionalnog gospodarstva, prometne i luke politike,
osnove postojeih razvojnih planova regija i zemlje, podatke o
kopnenoj infrastrukturi kojom je luka vezana sa zaleem, podatke
o lukoj instrastrukturi, prirodnim i ekolokim uvjetima i svim
elementima relevantnim za dugoroni razvoj luka.
29

Srednjoroni razvojni planovi luka

Izvedbeni, izvrni planovi, koji se izrauju za vremensko razdoblje

od 3 do 5 godina.

Detaljniji su od dugoronih planova i sadre konkretna rjeenja,

toan poetak i zavretak radova, visinu investicija i svu potrebnu
dokumentaciju.

Sastoje se od vie investicijskih programa koji se izrauju za svaki

objekt posebno.

Kroz investicijske programe potrebno je dati konkretne odgovore i

tono definirati rjeenje postavljenog problema: obrazloiti
potrebu izgradnje, dati gotove projekte buduih objekata s
optimalnim idejnim rjeenjem i smjetajem, definirati sredstva za
ostvarenje plana, potrebnu strukturu kadrova i organizaciju rada,
vremenski plan (poetak i zavretak radova), te nain, visinu i
izvore financiranja.

Planovi za dugorono i srednjorono razdoblje su tzv. planovi

razvoja, te se nadalje mogu podijeliti na: plan razvoja djelatnosti,
plan razvoja investicija i kapaciteta, plan unapreenja poslovanja
luke, itd.
30

Kratkoroni ili tekui razvojni planovi

Pomono sredstvo realizacije srednjoronih i dugoronih planova,
a obino se izrauju za vremensko razdoblje od jedne godine.

U njima su detaljno razraeni zadaci utvreni srednjoronim

planom i predvienim hodogramom, odnosno u kojem opsegu ih
treba obaviti u tekuem planskom razdoblju.

To su programi za unapreenje rukovoenja i obnovu postojeih

kapaciteta koje treba realizirati u razdoblju od godine dana, kao
jedne od etapa srednjoronog razdoblja.

U kratkorone planove ubrajaju se jo i operativni planovi za

razdoblje unutar jedne godine, primjerice: mjeseni, tjedni ili
dnevni planovi.

Planovi za kratkorona razdoblja mogu se prema sadraju

podijeliti na: planove realizacije, planove poslovanja i financijske
planove.
31

32

Obuhvaa sljedee faze:

1.

Izrada razvojnih programa luke (koncepcije razvoja):

Analiza dosadanjeg razvoja i sadanjeg stanja luke
Analiza razvojnih mogunosti luke
Utvrivanje razvojne koncepcije i razvojnih ciljeva (u

varijantama)
Prijedlog mjera i sredstava za ostvarenje razvojnih ciljeva
2.

Usklaivanje razvojnih programa ;

3.

Izrada dugoronih i srednjoronih planova luke.

33

Prikupljanje informacija

Planiranje razvoja luke zapoinje analizom dosadanjeg razvoja, pa

stoga posebnu panju treba posvetiti prikupljanju razliitih
informacija: informacija o lukim kapacitetima, koliinama i
strukturi tereta, zbivanjima u okruenju, regionalnim razvojnim
planovima, razvojnim planovima industrijskih poduzea u zaleu,
nacionalnom planiranju, razvojnim planovima konkurentnih luka,
tehnikim i tehnolokim promjenama u brodarstvu itd.

Sakupljene informacije treba razgraniiti prema periodima

planiranja, jer e postavljeni zadaci biti razliiti za kratkorono,
srednjorono i dugorono planiranje.

Prikupljanje informacija obino obavlja sluba statistike u lukama,

ali se mogu koristiti i podaci dobiveni od razliitih specijaliziranih
organizacija, npr. statistikih zavoda ili gospodarskih komora.

Na temelju prikupljenih informacija i ocjene sadanjeg stanja luke,

mogue je, s odreenim stupnjem vjerojatnosti, prognozirati
robne tokove i odrediti imbenike odluujue za budue
poslovanje i razvoj luke.

34

Analiza dosadanjeg razvoja treba obuhvatiti:

Analizu poloaja luke na domaem i svjetskom tritu
Analizu opsega i dinamike ostvarenog prometa
Analizu ostvarenih investicija
Analizu tehnike opremljenosti luke
Analizu financijskog stanja luke
Analizu kadrova itd.

35

Potrebna je da bi se sagledali i procijenili imbenici (prognostiki

parametri vani za daljnji razvoj luke), koji obuhvaaju prognozu:
lukog prometa,
razvoja tehnike i tehnologije u svjetskim razmjerima,
mogunosti opskrbe energijom i reprodukcijskim materijalom,
mogunosti razvoja kadrova,
eventualnih promjena na ekonomskom, gospodarskom ili
politikom planu,
mogunosti ostvarivanja vlastitih ili pribavljanja domaih i
inozemnih izvora financiranja programa razvoja.

36

Prognoza lukog prometa za planirano razdoblje izrauje se na

temelju detaljno ispitanih i utvrenih podataka o tritima i
robnim tokovima koji gravitiraju nekoj luci.

Danas ravnopravno mogu konkurirati jedino one luke koje prate

razvoj suvremenih transportnih tehnologija i pruaju maksimalnu
kvalitetu prometnih usluga. Osnovni je preduvjet za takvo
poslovanje dobra opremljenost luke i kvalitetna veza sa zaleem.

Prognoze lukog prometa izvode se odvojeno s obzirom na

nekoliko pristupa:
prema PRAVCIMA KRETANJA TERETA, utvruje se prognoza za:
domai teret (uvozni, izvozni i razvozni teret) i
tranzitni teret.

37

 prema GLAVNIM VRSTAMA TERETA, utvruju se zasebne prognoze

za:
generalni
rasuti
tekui i plinoviti teret.

Unutar pojedinih glavnih vrsta tereta, utvruju se odvojene

prognoze za:
Odreene vrste rasutih, tekuih i plinovitih tereta koje
zahtijevaju specijalan tretman zbog specifinih fizikih
svojstava
Razliita pakiranja jedininog tereta, pa se prema tome
prognoze izvode posebno za:
kontejnerizirane terete
za terete koji se prevoze RO-RO tehnologijom, paletizirane
terete i sl.
38

Koncepcije razvoja mora se izraditi u vie varijanti, kako bi se

mogle izdvojiti prednosti i nedostaci svake varijante i tako
odabrati onu koja jami efikasan i stabilan razvoj luke.

Usklaivanje razvojnih programa (unutar i izvan luke) treba

provesti prije razrade i donoenja planova, to podrazumijeva:
usklaivanje unutar luke (po pojedinim organizacijskim jedinicama) i

izvan luke (s obzirom na svoje blie i daljnje okruje).

Razliiti subjekti u planiranju imaju i razliite interese, potrebno je

pronai rjeenje koje e barem djelomino udovoljiti svim
subjektima.

Usklaivanje treba ponajprije dati odgovore na ova pitanja:

Koje vrste lukih usluga i specijalizacija poslova na pojedinim

terminalima luke?
Kakva izgradnja novih ili modernizacija postojeih kapaciteta da bi se
izbjeglo udvostruavanje kapaciteta.

39

Plan razvoja luke izrauje se kao ukupan razvojni plan, u

okviru kojega su sadrani brojni pojedinani planovi.

Najznaajniji pojedinani razvojni planovi luke jesu:

1.
2.
3.
4.

Plan razvoja lukih djelatnosti

Plan razvoja investicija i lukih kapaciteta
Plan razvoja kadrova
Plan razvoja poslovanja luke

40

Utvruje se na osnovi:
analize trita i
marketinga

Luke neprestano prate i analiziraju zahtjeve i uvjete trita, te ocjenjuju

njihov utjecaj u buduem razdoblju.

Osnovu pripreme, te razrade programa i planova razvoja treba

tvoriti:
1. analiza i razrada svih imbenika koji uvjetuju mjesto i poloaj
nositelja planiranja na tritu, te
2. prognoziranje razvoja trita i perspektive luke.

Svi ostali ciljevi razvojne koncepcije trebaju dati odgovor:

Kakvo je budue mjesto i poloaj luke na svjetskome tritu?

41

U okviru analize trinog poloaja odreene luke, potrebno je:

1.

analizirati ponudu i potranju na tritu i to:

fiziki obujam prometa na tritu
tehniku opremljenost luke i kvalitetu ponude
utjecaj ponude iz inozemstva i analiza stranih trita

2.

analizirati poloaj luke na tritu, kroz analizu:

dinamiku ukupne vlastite proizvodnje usluga
dinamiku plasmana usluga na strano trite
udio u ukupnoj dravnoj ponudi
udio u ukupnoj dravnoj potronji
dinamiku vrijednosti prodaje po tekuim i stalnim cijenama
kvalitetu ponude i tehniku opremljenost luke
modernizaciju i uvoenje novih vrsta usluga na tritu
elastinost potranje.
42

Posebno je znaajna obrada i analiza podataka o usporeivanju

vlastite proizvodnje usluga za domae i strano trite, s podacima
o kretanju proizvodnje usluga na nacionalnoj razini, odnosno
uslugama domaih i stranih konkurentnih poduzea.
Time se utvruje da li promet pojedine luke raste ili pada, bre ili
sporije, odnosno da li luka zadrava svoju poziciju na tritu.

43

PLAN RAZVOJA INVESTICIJA izrauje se na osnovu plana razvoja luka za

dulje vremensko razdoblje ili moe biti i u sklopu godinjih planova.

Plan razvoja investicija obuhvaa:

plan zamjene postojeih kapaciteta
plan rekonstrukcije postojeih kapaciteta
plan poveanja kapaciteta luke.

Plan investicija treba sadravati slijedee podatke:

vrsta investicija,
lokacija gdje se investira,
veliina investicije u naturalnim pokazateljima,
rokovi izvrenja planirane investicije, te razdoblje u kojem se odvija
investiranje,
iznos ulaganja (ukupno i u etapama),
vrijeme (rok) putanja u pogon,
uvjetovanost realizacije investicije nekim drugim investicijskim zahvatima i
rokovima,
izvori financiranja,
uvjeti financiranja (rokovi otplate, kamate, itd.).
44

Svako investiranje je svrsishodno i uspjeno samo ako je i

ekonomski opravdano. Zato je prije investiranja potrebno
pripremiti detaljnu dokumentaciju s ekonomskog i tehnikog
aspekta.

Planiranje investicija mora biti opravdano s ekonomskog i

tehnikog aspekta. Opravdanost investicije vidljiva je iz:
Investicijsko-tehnike dokumentacije
Investicijskog programa.

45

Investicijsko-tehnika dokumentacija je studija u kojoj su sadrani

projekti, nacrti, tehniko-tehnoloki opisi objekata, tehnolokog
procesa i pojedinane opreme. Ova dokumentacija sadri
proraune, opise i uvjete za izvoenje investicijskih radova.

Investicijski program je studija izraena na osnovu detaljnih i

dokumentiranih analiza. U studiji su razraeni svi uvjeti izgradnje
investicijskih objekata i kapaciteta, a pored toga sadri i podatke iz
kojih je vidljiva ekonomska opravdanost investicija.

46

PLANIRANJE KAPACITETA LUKOG SUSTAVA mora prethoditi

odluivanju i upravljanju lukim resursima.

Planiranje kapaciteta suoava se sa sljedeim zahtjevima:

Vanjski imbenici
Novi organizacijski koncepti
Zahtjevi okolia te zahtjevi za sigurnou i zdravljem
Koritenje novih tehnologija.

47

Plan razvoja kadrova = planiranje kvalitativnih promjena u samoj luci.

Ostvaruje se kroz sljedee planove:

Plan potrebnih kadrova - izrauje se na temelju planiranog

prometa i obujma poslovanja;

Plan gubitaka kadrova - razlozi koji uzrokuju gubitak kadrova su

brojni: umirovljenje, bolest, mijenjanje mjesta zaposlenja,
odlazak na kolovanje, i drugo. Poduzea na temelju statistikih
podatka mogu unaprijed planirati gubitke koji se mogu
oekivati;

Plan strune izobrazbe - luka poduzea danas sama moraju

voditi rauna o tome kakvi su im kadrovi potrebni i kakve e
profile kolovati, odnosno injenice da nove tehnologije i nova
sredstva za rad zahtijevaju strune, usko specijalizirane, ali i
polivalentne kadrove.
48

donose se kao razvojni planovi za srednjorono i dugorono

razdoblje.

Mogu se donositi i kao godinji planovi - mjere koje je mogue

ostvariti u kraem vremenskom razdoblju.

Planovi unapreenja mogu obuhvaati:

1. Planiranje organizacije unapreenja poslovanja
2. Planiranje tehnikih unapreenja
3. Planiranje programa kvalitete
4. Planiranje programa unapreenja rezultata poslovanja
5. Planiranje drutveno-ekonomskih mjera koje utjeu na
efikasnost i racionalnost.

49

Odreivanje kapaciteta luka ukljuuje prouavanje:

Planiranje kapaciteta
Upravljanje kapacitetom.

Planiranje kapaciteta je tehniko ekonomski proces predvianja

kapaciteta koji zadovoljavaju buduu potrebnu potranju za
lukim uslugama.

Upravljanje kapacitetima oznaava proces optimizacije lukih

operacija odreenih kapaciteta, pri emu valja osigurati ravnoteu
izmeu trokova i kvalitete pruenih usluga.

50

Kod lukog planiranja razlikuje se i:

Operativno planiranje kratkotrajno (dnevno) planiranje,

primjenjuje se na detaljno planiranje vezova i brodogradilita,
te prilazne operacije;

Strateko planiranje provodi se u periodu izmeu tri i pet

godina, obuhvaa upotrebu postojeih kapaciteta, s fokusom
na trino planiranje i korporativnu strategiju;

Dugorono planiranje ukljuuje donoenje master plana za

razvoj objekata i nabavku opreme da bi se ispunili dugoroni
zahtjevi lukih usluga.

51

Planiranje lukih kapaciteta ukljuuje:

Analizu oekivane ponude i potranje lukih kapaciteta
Razvoj strategije kojom se djeluje na mehanizme
ponude/potranje
Faktori ponude i potranje lukih kapaciteta:
Ponuda

Porast trgovine
Trgovake i ekonomske politike
Promjene u proizvodnji i logistikim

mreama
Predvianje prometa i tokova tereta
Odabir smjera putovanja
Brodarska flota, veliina i tehnologija
Transportni i logistiki trokovi
Odabir luke

Potranja
Postojei kapacitet luke
Terenska infrastruktura i kapaciteti
Planirano proirenje kapaciteta
Zaguenje luke i produktivnost
Luki trokovi i tarife
Konkurencija drugih modova transporta

52

Modeliranje luke i teretne potranje moe se postii kroz dva

pristupa:
1. Simulacijom makro ekonomskih odnosa da bi se predvidjela
potranja;
2. Simulacijom raspodjele prometa temeljenoj na pretpostavkama
statike transportne mree i proirenju luke.

Predvianje prometa u lukama slijedi proces predvianja prometa

u u etiri koraka:
1. Generiranje prometa
2. Distribucija putovanja
3. Izbor moda putovanja
4. Raspodjela smjera puta.

53

GLAVNI ELEMENTI PROGNOZE PROMETA U LUKAMA SU:

Analiza makro ekonomskog razvoja
Analiza mikro ekonomskog razvoja u regiji
Model generiranja prometa/trgovine
Model distribucije prometa/trgovine
Analiza modalnih podjela
Analiza prostorno geografskih podjela
DRUGI VANI FAKTORI SU:

Percepcija korisnika
Percepcija kupaca
Tehnoloke inovacije
Tarifne opcije
Porezne politike
54

Modeliranje izbora luke ima za cilj analizu konkurencije luka,

njihovog poloaja i plasmana na trite, te privlanosti.

Faktori koji se uzimaju u obzir pri izboru luke:

1. Faktori puta
Lokacija, dostupnost, povezanost, mrea zalea, frekvencija,
vrijeme tranzita
2. Faktori trokova
Cijene tereta, tarife i pristojbe
3. Faktori usluga
Efikasnost, zaguenje, pouzdanost, fleksibilnost, sigurnost i
osiguranje.

55

Planiranje na operativnoj razini se moe podijeliti na dvije

komponente:
1. Upravljanje informacijama
Skupljanje i analiza podataka o brodovima, plovilima
unutarnje plovidbe, te njihovu teretu
2. Preraspodjela sredstava
Procesi planiranja na pristanitima, sredstvima rada i bilo
kojim drugim sredstvima.

Planiranje na operativnoj razini podrazumijeva aktivnosti

planiranja na pristanitima, kopnenom dijelu, prilazima i
intermodalno planiranje.

56

Planiranje na razini pristanita podrazumijeva:

Podatke o brodovima i teretu
Konfiguraciju pristanita
Preraspodjelu sredstava

Podaci o brodovima i teretu ukljuuju:

openite i specifine informacije o tehnikim karakteristikama
broda, izgledu i konfiguraciji zaljeva, putnim uslugama, te
teretu.

Ovakva planiranja se poduzimaju na relaciji brod kapetan ili

lan posade.

Podaci koji se dobivaju od prijevoznika se koriste za prometno

planiranje i planiranje pristanita.

57

Zahtjevi za procjenu uvjeta kontejnerskih terminala:

Procjena potrebnog podruja kontejnerskog dvorita:

Izraun broja smjetanja TEU kontejnera na tlu mnoei
procijenjenu propusnost s vremenom boravka kontejnera
Izraun omjera kapaciteta skladitenja i visine skladitenja
Voenje rauna o prolazima izmeu naslaganih kontejnera

Procjena potrebne veliine terminala

Kada je procijenjena veliina kontejnerskog dvorita, treba
voditi rauna i o prostoru potrebnom za alat, toke razmjene,
prilaze, urede i svake druge dodatne operacije ili
administrativna podruja

58

Planiranje na prilazima luka

Fokusira se na rezerviranje i primanje vozila kopnenog
transporta, kao i na dostavu
Ukljuuje planiranje dolazaka i odlazaka kamiona ili vlakova
Problem predstavljaju kanjenja, izbor rute putovanja,
nedostatak dokumentacije itd.
Planiranje na prilazima luka je vaan faktor zbog sve veih
zaguenja na redova ekanja na prometnicama oko luka.

59

Planiranje zahtjeva evaluaciju toka trokova i koristi koje se mogu

usporediti u budunosti s kapitalnim investicijskim trokovima.

U procesu planiranje potrebno je pozitivno odgovoriti na sljedea

pitanja:
je li plan ekonomski i financijski opravdan?
jesu li financijska sredstva najbolje uloena?
je li predloena razina i vrijeme realizacije investicije
meusobno usklaeno?
jesu li obavljene ekspertize razliitih podruja planiranje kao
kompleksnog zadatka?
je li pripremljena dobra osnova znanja kao preduvjeta
postojanja ekspertnog sustava i znaajan element u funkciji
odluivanja?
jesu li pri razmatranju planiranja u obzir uzeta razliita
ogranienja?
postoji li potpuna pouzdanost u analizu problema i izbor
sredstava?
60

Pri izradi lukoga razvojnog plana posebnu pozornost treba

posvetiti ekonomskom i financijskom vrednovanju plana, kao
temeljnom pokazatelju ekonomske opravdanosti planiranih
mjera.

Financijskim vrednovanjem utvruje se komercijalna isplativost

budue investicije te se definiraju trokovi i koristi. Financijski
trokovi su stvarne isplate koje bi se trebale obaviti u svezi s
investicijama. Financijske koristi su prihodi koji bi se ostvarili
poslovanjem novoizgraenog kapaciteta.

Na rezultate financijskog vrednovanja plana najvie utjee

prognoza lukog prometa i promjena tarifa.

61

Utvruje koliko je planirani objekt koristan s aspekta

nacionalnoga gospodarstva jer se prihodi i trokovi u
ekonomskom vrednovanju vie odnose na ostale sudionike u
lukom poslovanju nego na samu luku.

Osnovne trokove za luke projekte ine: zemljite, radna snaga,

oprema, sredstva plaanja, izgradnja, poslovanje, odravanje i dr.

Najvee ekonomske koristi lukih investicija jesu: utede u

prometnim trokovima, skraivanje vremena koje roba provede u
luci i na brodu, koristi od stimuliranja nacionalnoga gospodarstva i
mogunosti poveanja izvoza.

62

Podrazumijeva izmjenu planova tijekom razdoblja za koji su

utvreni.

Rebalasiranje plana nuno je u sluaju promjene imbenika,

vanjskih ili unutarnjih, koji djeluju na poslovanje luke.

Rebalansom se ponovno uravnoteuje plan izmeu zadataka i

imbenika potrebnih za ostvarivanje planskih zadataka.

U sluaju da imbenici, bilo vanjski ili unutarnji, koji djeluju na

poslovanje luke vie nisu realni potrebno je donesene planove
mijenjati.

Rebalansiranje planova podrazumijeva, izmjenu planova tijekom

razdoblja za koji su utvreni. Rebalans je pojam koji oznaava
ponovno uravnoteenje plana izmeu zadataka i imbenika
potrebnih za ostvarenje planskih zadataka.

63

Rebalansiranje plana nuno je u sluaju:

promjene

vanjskih imbenika koji djeluju na poslovanje luke, kao

to su: promjene na tritu, drutveno-ekonomske i politike
promjene (ratno stanje) u zemlji ili u dravama s kojima se
posluje, razvoj znanosti, tehnike i tehnologije, elementarne
nepogode, i ostali vanjski imbenici,

promjene

unutarnjih imbenika u luci, kao to su: promjene u

kadrovskoj strukturi, promjene financijske i kreditne sposobnosti
luke, itd.

64

Teorijska osnova planiranja luka i terminala

Plan luke mora biti prilagodljiv i usklaen s operativnim

potrebama i financijskim mogunostima.

Osnova planiranja razvoja luke je dugoroni plan razvoja koji moe

sadravati planiranje novih kapaciteta ili proirenje postojeih
lukih objekata i ureaja.

65

Opa naela koja treba primijeniti u planiranju luka:

Planiranje luke mora biti svrsishodno i za vie godina unaprijed

predvidjeti mogunosti poveanja kapaciteta i unapreenje
rada luke (akvatorij, pristani, povrine, instalacije, prometnice
itd.);

Plan razvoja luke mora po mogunosti, initi cjelinu s planom

grada, jer je luka sastavni dio podruja u kojem je smjetena;

Prostor luke ne smije biti ogranien razvojem grada, kao ni

kapacitetom prometnica koje luku povezuju sa zaleem;

U planiranju instalacija i ureaja potrebno je voditi rauna o

njihovoj maksimalnoj efikasnosti;

66

Namjena povrina za razvoj lukih terminala treba biti odreena

prema vrsti tereta i odgovarajuem tehnolokom procesu rada.
Pritom ne smije izostati mogunost eventualnog irenja, koje
mora biti predvieno uzduno i okomito na obalu mora;

Prije nego se pristupi izgradnji novih lukih kapaciteta, to se

posebno odnosi na luke infrastrukturne objekte, potrebno je
maksimalno valorizirati postojee kapacitete;

Investiranja u specijalizirane terminale za prihvat lukog

prometa za koji se pretpostavlja da je privremen i/ili ne jami
dugorone poslove, nisu opravdana;

Pri planiranju luka i terminala esto je poeljno planirati etapnu

gradnju, kako u funkcionalnom tako i u kapacitivnom smislu.

67

Postupak planiranja treba sadravati sljedee faze:

I faza - analiza postojee situacije

Potrebno je utvrditi uska grla, uvjete koji jesu ili nisu
zadovoljeni, te vrste usluga i gravitacijsko podruje terminala.
Za svaku vrstu robe mora se obaviti posebno istraivanje te
utvrditi da li se radi o uvozu, izvozu ili tranzitu. Potrebno je
obaviti i detaljnu analizu trokova, posebice stoga to su
terminali optereeni visokim fiksnim trokovima.

II faza - prognoza prometa

Prognozu prometa potrebno je obaviti za odreeno razdoblje
unaprijed (10 godina), dok se za planerske trendove uzima i 10
godina unazad. Koriste se statistike i matematike metode,
najee ekstrapolacija trenda. Obavlja se segmentacija po
vrstama tereta.

68

III faza - tehnika i tehnoloka rjeenja

Predlau se na temelju primjene dostignua suvremenih
znanstvenih i strunih spoznaja i dobivenih elemenata prognoze
u procesu planiranja.

IV faza - ekonomsko i financijsko vrednovanje

Uglavnom se obavlja cost-benefit analizom: u omjer se stave
trokovi koji e nastati prilikom odreenih investicija i usporede
s moguim koristima.

Planiranje luka i terminala je razvojni i dinamiki proces koji, prije

svega, zahtijeva evaluaciju toka trokova i koristi koje se mogu
usporediti u budunosti s kapitalnim investicijskim trokovima.

69

U kontekstu takvog pristupa nuno je, pritom, pozitivno odgovoriti

na pitanja koja se neminovno postavljaju u procesu planiranja:

da li je plan ekonomski i financijski opravdan?,

jesu li financijska sredstva najbolje uloena?,
da li je predloena razina i vrijeme realizacije investicije
meusobno usklaeno?,
jesu li obavljene ekspertize razliitih podruja planiranje kao
kompleksnog zadatka?,
da li je pripremljena dobra osnova znanja kao preduvjet
postojanja ekspertnog sustava, i znaajan element u funkciji
odluivanja?,
jesu li pri razmatranju planiranja u obzir uzeta razliita
ogranienja?,
postoji li potpuna pouzdanost u analizu problema kao i u izbor
sredstava?.
70

Planiranje je kontinuiran proces i zahtijeva stalno praenje i

analizu izvrenja ciljeva postavljenih planom i imbenika koji su
utjecali na izvrenje plana.

Metode praenja izvrenja planova:

Klasina (opisna) metoda - izrada tablica postignutih ciljeva
plana u odreenim razdobljima uz detaljni pratei komentar
Suvremene metode gantogram i tzv. mreni dijagram

Prema obje metode, plan se mora:

ralaniti na pojedine faze ili aktivnosti (analiza strukture)
na osnovi trajanja pojedinih aktivnosti utvrditi trajanje cijelog
plana (analiza vremena).

71

Ima izgled tablice

Koristi se za praenje jednostavnijih planova.
Prednosti:
pregledan prikaz vremenskog odvijanja pojedinih aktivnosti
Nedostatak:
ne vidi se meuovisnost pojedinih aktivnosti,tj. koje
aktivnosti moraju zavriti da bi mogle zapoeti neke druge
Ovisno o ukupnom trajanju plana koriste se razliite
vremenske jedinice: dani, tjedni, mjeseci ili godine

VREMENSKO TRAJANJE AKTIVNOSTI

AKTIVNOST 1
AKTIVNOST 2
AKTIVNOST 3
AKTIVNOST n

72

Ima izgled sheme

Koristi se za praenje sloenijih planova
Prednosti:
odlian prikaz logike povezanosti aktivnosti - vrlo vano u
kompleksnim planovima
Nedostatak:
ne vidi se pregledno vremensko odvijanje pojedinih aktivnosti

73

kombinirana tehnika
izrauje se:
prvo analiza strukture i crta mreni dijagram,
te analiza vremena, i
na kraju se crta jo i gantogram
Jedna od takvih tehnika je transplan
Tiskanica za crtanje transplana vrlo je slina onoj za gantogram
s tim, to svaki red ima dvostruku crtu

74

Planiranje luka i terminala zahtijeva interdisciplinarni rad strunjaka

iz razliitih podruja, dobru organizaciju, odgovornost i obaveze
planerskog tima, a koje moraju biti jasno definirane.

Razvojni plan treba obuhvaati termin plan investicija, koje je

preporuljivo pokazati u obliku gantograma.

75