You are on page 1of 1

Prole godine, u otprilike slino ovo vrijeme, Sanja ebalj je izlagala svoje

radove na ovom istom prekrasnom mjestu, u ovoj divnoj crkvici u gradu na


Kamenom Otoku. Dobivi poziv i ove godine, nije dvojila ni sekunde potaknuta
lijepim iskustvima i toplom atmosferom koju su omoguili organizatori.
Razmiljajui o temi ovogodinje izlobe, odluila se na neki nain zahvaliti
upravo njima, ali i pokazati u kojoj mjeri joj je boravak u Pagu ostao u sjeanju te
barem dio svojeg lijepog iskustva podijeliti s posjetiteljima izlobe. U tkanju,
mediju koji je sr njezine umjetnosti, ali i njegova posljedica, na sebi svojstven
nain zarobila je svoje impresije otoka i grada Paga. Kao to je more zatoilo
Otok, tako i autorica nitima vune zatouje njegove segmente. Motivi kamena,
galebova, mora, morskih biljaka, ovaca i slino, tako su utkani u tapiserije. Na
nekima od njih motivi su eksplicitniji, dok su na drugima samo naznaeni i
njihovo je egzistiranje mogue i zanemariti. Drugim rijeima, tko prepozna
odreeni model, pojavu, ove slike moe gledati kao niz prizora iz ivota jednog
otoka, a tko odlui zanemariti detalje, moe jednostavno uivati u kombinaciji
boja, ara, nagovjetaja koji nikada ne moraju pronai svoje tumae. No, tu pria
ne zavrava. Autoriin sredinji motiv, koji se uz otro i sigurno oko moe nai na
svim tapiserijama jest jo jedan simbol ovog Otoka, a to je Sol. Iako je sama po
sebi lako svodiva na kemijsku formulu u koju su ukljuena dva simbola, Sol nikada
nije bila samo to. Njezina pria see jo na poetke ljudske povijesti. Pratila je
razvoj ovjeanstva i uvijek bila njegov sastavni dio. Zanimljivo je primijetiti kako
je njezina upotreba univerzalna, to je mogue uzeti zdravo za gotovo, ali, veina
drugih zaina, dodataka jelu bila je popularna samo na odreenim geografskim
irinama i duljinama, dok je na drugima bila potpuna nepoznanica. Njezina uloga
u svakodnevnom i blagdanskom ivotu dokazuje se injenicom da se koristila u
religioznim obredima, da su se zbog nje pokretali ratovi i da se njezinom
koliinom mjerilo neije bogatstvo. S vremenom, sol se poela uzimati zdravo za
gotovo. I dalje nas okruuje, ali je nismo svjesni. Kao i u moru, ona je tu, ali je ne
moemo opipati, vidjeti. Ostala je ipak u nekom simbolikom smislu u naoj
neposrednoj blizini pa emo se tako svi sloiti da nije ba najugodnije kada nam
netko stavi sol na ranu ili da, recimo, neki nai politiari nemaju ba soli u glavi, a
nekim drugim nikako ne moemo staviti soli na rep. Upravo iz ovih razloga sol se
pojavljuje kao sredinji motiv autoriina rada. Ona je odluila dati ulogu toj
zaboravljenoj i necijenjenoj vrijednosti. Tako njezine slike postaju slane slike,
posoljene impresije ili kako ih ve odluimo zvati. Krupna morska sol igra igru s
vunenim nitima. Istovremeno je tu, ali se treba potruditi da je se pronae budui
da je njezina boja slina boji tkanja - bijela. Taj odabir autorica ini svjesno.
Drugim rijeima, pronai sol je izazov postavljen pred gledatelja, ali nagrada vrlo
brzo slijedi. Ona lei u uitku svjetlucanja ovog plemenitog kristala izmeu
kamena, ptice i mora. Ovime zavrava naa pria o Otoku, o kamenu, siru i moru
koju je ispriala Sanja ebalj svojim radovima. Sa zrnom soli uivajte u izlobi.