You are on page 1of 16

Broura "Nasilje preko interneta"

prirunik za djecu i mlade


Izdava:
Savjetovalite ''Luka Ritz''
Tisak i oblikovanje:
B.T. Commerce
Naklada:
1.000 kom
Zagreb, 2013.
Ova broura je nastala uz financijsku pomo
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Nasilje preko interneta, u svijetu poznato


kao cyberbullying, opi je pojam za svaku
komunikacijsku aktivnost internetskom
tehnologijom koja se moe smatrati
tetnom kako za pojedinca, tako i za ope
dobro. Tim oblikom nasilja meu vrnjacima
obuhvaene su situacije kad je dijete ili
tinejder izloeno napadu drugog djeteta,
tinejdera ili grupe djece, preko interneta ili
mobilnog telefona.

Izravan napad dogaa se kad maloljetnik:


alje uznemirujue poruke mobitelom, e-mailom
ili na chatu
ukrade ili promijeni lozinku za e-mail ili nadimak
na chatu
objavljuje privatne podatke ili neistine na chatu,
blogu ili internetskoj stranici
alje uznemirujue slike putem e-maila ili MMS
poruka na mobitelu
postavlja internetske ankete o rtvi
alje viruse na e-mail ili mobitel
alje pornografiju i neeljenu potu na e-mail ili
mobitel
lano se predstavlja kao drugo dijete.

Nasilje preko posrednika dogaa se kad poinitelj


napada rtvu preko tree osobe, koja toga najee
nije svjesna. Primjerice, neko dijete dozna lozinku
drugog djeteta za njegovu e-mail adresu ili
nadimak na chatu. Tako s njegove e-mail adrese
moe slati uznemirujue poruke njegovim
prijateljima, ostavljati neprimjerene poruke na
blogu, chatu ili forumu. Svima se tako ini da je
rtva zapravo osoba koja ini loe stvari. Prijatelji
e se posvaati s njime, administrator e iskljuiti
njegov nadimak ili e-mail adresu, roditelji e se
naljutiti na njega i bit e kanjen. Oni su posrednici
u zlostavljanju, a toga nisu ni svjesni. Poinitelj
moe staviti oglas seksualnog ili provokativnog
sadraja u ime rtve s njezinim brojem mobitela ili
adresom. Na taj nain dijete moe doivjeti mnoge
neugodnosti i nai se u opasnosti. Napad preko
posrednika najopasnija je vrsta nasilja preko
interneta jer esto ukljuuje odrasle, meu kojima
ima mnogo ljudi s loim namjerama.

Meuvrnjako nasilje putem


interneta ukljuuje poticanje
grupne mrnje, napade na privatnost, uznemiravanje, uhoenje, vrijeanje, nesavjestan
pristup tetnim sadrajima te
irenje nasilnih i uvredljivih
komentara.

slanje okrutnih, zlobnih, katkad i prijeteih


poruka, kao i kreiranje internetskih stranica koje
sadre prie, crtee, slike i ale na raun vrnjaka
slanje fotografija svojih kolega te traenje ostalih
da ih procjenjuju po odreenim karakteristikama,
odnosno da glasaju za osobu koja je, primjerice,
najrunija, najnepopularnija ili najdeblja u koli
traenje od ostalih da navedu osobu koju najvie
mrze te da o njoj napiu nekoliko rijei, a sve s ciljem
da rtvu osramote pred to veim brojem ljudi
provaljivanje u tue e-mail adrese te slanje
zlobnih i neugodnih sadraja drugima.

Posljedice nasilja preko interneta katkad mogu biti


i ozbiljnije od onih prouzroenih meuvrnjakim
nasiljem u stvarnim situacijama.

Vrlo je mala mogunost za izbjegavanje nasilna


ponaanja, s obzirom na to da se na internetu moe
dogoditi bilo kad i bilo gdje.

Naime, publika nasilja preko interneta esto je


mnogo ira od one na kolskom igralitu ili u
razredu. Uz to, kod nasilja na internetu postoji
snaga pisane rijei, jer rtva moe svaki put
ponovno proitati to je nasilnik o njoj napisao, a u
verbalnom obliku uvrede se lako mogu zaboraviti.
Pisana rije djeluje konkretnije i realnije od
izgovorene.

Budui da nasilnik moe ostati anoniman, velikom


broju djece upravo ta injenica slui kao poticaj da
se nasilno ponaaju, iako u stvarnom svijetu vrlo
vjerojatno ne bi bila nasilna. Anonimnost
poiniteljima nasilja preko interneta daje osjeaj da
nekanjeno mogu ne potovati socijalne norme i
ogranienja, to rezultira ve navedenim
ponaanjem.

ala moe lako od smijene postati uvredljivom,


i ako ste ljuti, moete uiniti neto zbog ega ete
poslije poaliti. Budite paljivi kad aljete poruke
drugima.
Oblik nasilja meu vrnjacima koji donosi moderno
doba tehnologije je i nasilje putem mobitela.
Ukljuuje bilo kakav oblik poruke zbog koje se
osoba osjea neugodno ili joj se tako prijeti moe
biti tekstualna, videoporuka, fotografija, poziv
odnosno bilo kakva viestruko slana poruka kojoj je
cilj uvrijediti, zaprijetiti, nanijeti bilo kakvu tetu
vlasniku mobilnog telefona.

Kako se zatititi od nasilja mobitelom?


Budite paljivi kome dajete broj mobitela.
Paljivo koristite neku od chat usluga preko
mobitela.
Ako dobijete poruku s nepoznatog broja, ne
odgovarajte. Ne trebate odgovarati ni na poznate
brojeve ako se zbog sadraja poruke osjeate loe ili
neugodno.

Prije slanja poruke zapitajte se moe li ona


uvrijediti ili na bilo koji nain natetiti primatelju?
Nije doputeno slati fotografije ili videozapise
drugih ljudi bez njihova doputenja, kao ni slati
sadraje koji mogu uvrijediti druge ljude.
Ako dobijete neprimjerenu poruku, poziv ili ste
izloeni nasilju, razgovarajte s roditeljima ili nekom
drugom odraslom osobom u koju imate povjerenja
(poput nastavnika, kolskog psihologa), kako se
problem ne bi pogorao.
Ako je rije o ozbiljnijim oblicima nasilja,
osobito zastraujuim prijetnjama, razmislite o
tome da sve prijavite policiji. U takvim sluajevima
dobro je sauvati poruke u mobitelu, ili negdje
drugdje zapisati podatke o datumu, vremenu i
sadraju poruke ili poziva.

Ako je rije o nekome tko je jednostavno dosadan,


blokiranje poruka najee je dovoljno da se
problem zaustavi. No, ako je posrijedi osoba koja
iznosi stvarne prijetnje, vano je da o tome
obavijestite odraslu osobu u koju imate povjerenja.
Chat je vrlo popularan kod mladih, pa je stoga i
privlaan osobama koje ga ele zloporabiti.
Zloporaba vrnjaka najee ukljuuje prijetee ili
ucjenjujue poruke koje jedno dijete ili vie njih
upuuje drugom djetetu. U takvim situacijama
treba biti oprezan jer nasilnik moe biti doista
opasna osoba.

Kako se zatititi od nasilja na chatu?


Nadimci kojima se djeca predstavljaju pri
koritenju ove usluge mogu uvelike utjecati na
druge bilo bi dobro birati nadimak koji e djecu
zatititi od mogueg nasilja i koji ga nee poticati.
Veina chatova sadri mogunost zaustavljanja
(Block) ili zanemarivanja (Ignore), kojima se
zaustavljaju daljnje poruke od neeljenih korisnika.

Kontaktirati administratora koji potom moe


onemoguiti dolazak poruka od odreenih
nadimaka, od kojih su prije dolazile neugodne ili
nasilne poruke.
Nikad ne biste trebali davati svoje pravo ime ili
osobne podatke na chatu, jer je nemogue znati
govori li druga osoba istinu ili ima loe namjere.

Od svih oblika komunikacije na internetu, forumi su


najee najbolje organizirani. Na njima se nalaze
administrator (jedan ili vie njih) i moderatori,
zadueni za posebne dijelove foruma. Oni itaju
sve teme i diskusije te paze da ne bude vrijeanja,
prijetnji, objavljivanja privatnih podataka i krenja
prava.

Kako se zatititi od nasilja na forumu?


Na veini foruma postoji mogunost ''Obavijesti
moderatora'' ispod neijeg zapisa, tako da se
jednim klikom moe obavijestiti moderatora o
nekomu tko zloupotrebljava forum. Moderator ili
administrator e izbrisati taj zapis, upozoriti
korisnika ili mu zabraniti daljnji pristup ako se to
ponovi.

Nasilje putem blogova i drutvenih mrea odnosi


se ponajprije na otimanje blogova ili profila
drugim ljudima (rtvama) te nadopunjavanje
osobnim uvredama i/ili seksualnim sadrajima.
Takvim se oblikom nasilja naruava ugled i
ugroava privatnost druge osobe.
Toj vrsti meuvrnjakog nasilja posebno su
podlona djeca koja alju ili postavljaju fotografije i
osobne podatke s ciljem da pronau prijatelje na
internetu. Takvu djecu nasilnici zlostavljaju preko
njihove osobne internetske stranice. Dobna
granica za koritenje najpopularnije drutvene
mree Facebook je 13 godina. Djeca mlaa od 13
godina ne bi smjela imati svoj Facebook profil.

Kako se zatititi od nasilja putem bloga?


Zatitite blog lozinkom. Ako je netko zna, neka
to budu vai roditelji.
Ne navodite u blogu osobne i detaljne
informacije. Kad piete o sebi, piite to openitije.
Nemojte navoditi gdje ivite, gdje izlazite i slino, jer
svaka osobna informacija moe otkriti va identitet.
Ne spominjite u blogu nikakva imena, adrese,
brojeve telefona, kolu, e-mail adrese i sline
informacije. To su upravo informacije koje trae
pedofili, stoga ih izbjegavajte. U zamjenu, moete
upotrebljavati pseudonim, no nastojte da on ne
podsjea na vae pravo ime.
Ne navodite u blogu ni informacije o bilo kome
koga poznajete, kako ne biste mogueg pedofila
informirali da, iako vi niste zainteresirani za
avrljanje s njim, vaa prijateljica jest.
Ne stavljajte fotografije vas i vaih prijatelja u
svoj blog.
Ne ostavljajte blog otvorenim, a raunalo bez
nadzora, jer bi netko mogao upisati neto
nepoeljno.

Ne ogovarajte i ne irite traeve o svojim


prijateljima iz razreda.
Nemojte biti u rezultatima pretraivanja. Ako ne
elite da se va blog pojavljuje u rezultatima
pretraivanja, moete kreirati poseban file u kojem
ete od pretraivakih slubi zatraiti da ignoriraju
vau domenu. Takav file zove se robots.txt.

Kako se zatititi od nasilja putem


drutvenih mrea (npr. Facebooka)?
Prilikom stvaranja svog profila, upotrijebi
postavke privatnosti (ogranii tko moe gledati tvoj
profil i tko te moe kontaktirati).
Ne navodi u profilu detaljne osobne informacije.
Ako se netko ponaa nasilno prema tebi ili
nekom od tvojih prijatelja, makni tu osobu s liste
prijatelja, blokiraj tu osobu i prijavi je Facebooku.
Sauvaj sve uvredljive i nasilne poruke i slike od
zlostavljaa.

Nikad ne daj osobne informacije na internetu,


bilo na chatu, blogovima, drutvenim mreama ili
osobnim web stranicama.
Nikad nikome, osim roditeljima, ne reci svoju
lozinku, ak ni prijateljima.
Ako ti netko poalje zlonamjernu ili prijeteu
poruku, nemoj odgovoriti. Pokai je odrasloj osobi
kojoj vjeruje.
Nikad ne otvaraj e-mailove koje ti poalje netko
koga ne poznaje ili netko za koga ve zna da je
zlostavlja.

Ne stavljaj na internet nita to ne eli da vide


tvoji prijatelji iz razreda, ak ni u e-mailu.
Ne alji poruke kad si ljut. Prije nego to klikne
Poalji zapitaj se kako bi se ti osjeao da primi tu
poruku.
Pomozi djeci koju na taj nain zlostavljaju tako
da ne prikriva nasilje i da odmah obavijesti
odrasle.
I na internetu potuj pravila ponaanja kao i u
svakodnevnom ivotu.

Lijepo je ukrasiti svoj blog ili web stranicu


fotografijama, no ako se na njima moe prepoznati
tvoje lice, lica lanova tvoje obitelji ili prijatelja, onda
moe biti u opasnosti kao da pie tvoje ili njihovo
puno ime i prezime te adresa. Pokuaj ne stavljati
svoje i fotografije svojih prijatelja/obitelji, a ako
ipak eli, mogu se jednostavno prilagoditi tako da
lica nisu prepoznatljiva.
Sve to vrijedi za uvanje naih podataka, vrijedi i
za uvanje tuih. Kao to neemo pisati svoje pravo
ime i ostale podatke, tako bismo se trebali ponaati
i prema drugima. Mnogi nisu svjesni opasnosti koje
vrebaju iza ekrana i ne razumiju da su na internetu i
ljudi s neprijateljskim namjerama koji mogu
povrijediti nas, nae prijatelje ili obitelj. Koliko god

se naljutili na prijatelja, zar zaista elimo da ga netko


zastrauje, mui i ozlijedi?
Pronai se! (Googlaj se!). Posjeti stranicu
www.google.com i upii svoje ime i prezime pod
navodnim znakovima (npr. Pero Peri). Google e
pronai sve internetske stranice na kojima se
spominje tvoje ime. Na taj nain moe otkriti
postoji li neka web stranica ili blog o tebi. Isto
napravi sa svojim brojem mobitela, e-mail adresom,
pravom adresom i nadimkom na chatu. Moda
negdje netko pie o tebi i daje tvoje podatke, a ti to i
ne zna. Pokuaj to initi to ee, a moe
napraviti i Google Alert, alarm koji e ti stizati na
mail svaki put kad i ako se na internetu pojavi
stranica na kojoj se spominje tvoje ime.

IP adresa osobna iskaznica


na internetu
Ne odgovaraj na nasilne, prijetee ili na bilo
kakav nain sumnjive poruke.
Ne brii poruke ili slike, jer mogu posluiti kao
dokaz.
Pokuaj otkriti identitet nasilnika kako bi se
mogle poduzeti adekvatne mjere za sprjeavanje
nasilja.
Reci roditeljima ili odrasloj osobi od povjerenja
(ona potom moe kontaktirati internet providera,
kolu, ako je identitet nasilnika poznat moe
pokuati kontaktirati njegove roditelje (jer postoji
velika vjerojatnost da oni ne znaju kako se njihovo
dijete nasilno ponaa) te kontaktirati policiju ako
poruke preko interneta sadre prijetnje nasiljem,
uhoenje, napastovanje, djeju pornografiju i sl.).

Svakom raunalu s internetom provider dodjeljuje


poseban identifikacijski broj IP adresu. Iz nje se
moe vidjeti gdje se nalazi odreeno raunalo i koji
provider koristi za spajanje na internet. Provideri i
administratori internetskih stranica zakonom su
obvezani drati u tajnosti privatne podatke
posjetitelja stranica, meutim, ako se iz nekog
razloga protiv posjetitelja stranice podnese prijava
policiji, administrator stranice i provider obvezni
su suraivati s policijom i omoguiti im uvid u svoje
statistike kako bi mogli identificirati i pronai
poinitelja.

Uvreda, kleveta i iznoenje osobnih i obiteljskih prilika su kaznena djela!


Za kaznena djela uvrede, klevete, iznoenja osobnih ili obiteljskih prilika postupak pokree Dravno
odvjetnitvo, a u pretkaznenom postupku informacije i dokaze o kanjivom djelu prikuplja policija.

Prema Zakonu o sudovima za mlade:


DJECA

MALOLJETNICI

Djeca su osobe mlae od 14 godina. Ona nisu


kazneno odgovorna, to znai da se dijete ne
moe kazneno ni prekrajno goniti, ne moe ga
se tuiti, ni kazniti. Meutim, ipak su propisani
naini zatite od kriminalne djelatnosti
djece,to znai da e policija, kad utvrdi da je
dijete poinilo kanjivu radnju, o tome
obavijestiti mjerodavni Centar za socijalnu
skrb, koji e provesti postupak i eventualno
izrei mjeru obiteljsko-pravne zatite (npr.
nadzor nad provoenjem roditeljskog prava).

U ovoj kategoriji postoje dvije podgrupe:


1. MLAI MALOLJETNICI
su osobe koje su navrile 14, a mlae su od 16
godina. Oni su kazneno odgovorni. Ako se
utvrdi da su poinili kanjivo djelo, mogu im se
izrei odgojne mjere, i to disciplinske mjere,
mjere pojaanog nadzora i zavodske mjere.
2. STARIJI MALOLJETNICI
su osobe koje su navrile 16, a mlae su od 18
godina. Njima se uz odgojne mjere moe izrei i
kazna maloljetnikog zatvora.

SAVJETOVALITE ''LUKA RITZ''


HRABRI TELEFON
POLIKLINIKA ZA ZATITU DJECE GRADA ZAGREBA
POLICIJSKA UPRAVA ZAGREBAKA
ERGONET INTERNET CENTAR

01/888 5440 | pitaj@savjetovaliste.hr


0800 0800 | info@hrabritelefon.hr
01/345 7518 | info@poliklinika-djeca.hr
01/633 3333 | pu-zg@mup.hr
01/368 9417 | info@ergonet.hr, www.blog.hr

1.Buljan Flander, G. i sur. (2010.),


Nasilje preko interneta (Cyberbullying),
Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba, Policijska uprava zagrebaka, Grad Zagreb.
Vie o nasilju preko interneta moete proitati u navedenoj publikaciji Poliklinike za zatitu djece grada Zagreba
i na web stranici Poliklinike http://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/nasilje-preko-interneta/

Ova broura je nastala uz financijsku pomo Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.