You are on page 1of 19

1. Definisati pojam multimedije.

Navesti osnovne tipove medija

multi [lat. multi-]: visestruki, vise, puno
medij [lat. medium]: sredstvo za prikaz informacije

definicija multimedije (u sirem smislu):
informacija predocena preko vise medija

stroga definicija multimedije:
vise objedinjenih medija od kojih je barem jedan kontinuiran (vremenski ovisan) i
barem jedan diskretan (vremenski neovisan)
vrste medija:
– vizualni medij: tekst, crtez, nepokretna slika, pokretna slika (animacija), video
– akusticni medij: zvuk, govor i muzika
– mediji vezani uz druga ljudska osjetila ili umjetna “osjetila” (senzore)
Kvalitativna podjela medija:
vremenski neovisni medij (diskretni) -valjanost podataka ne ovisi o vremenskim
uslovima tj. o trenutku pojavljivanja, trajanju i sl. npr: tekst, nepomicna slika
•vremenski ovisni medij (kontinuirani) -–vrijednost podataka se mijenja tokom
vremena, valjanost ovisi o vremenskim uslovima – obrada i komunikacija slozena
npr: govor, muzika, video, animacija

2. Nacrtati i objasniti koncepcijski model protokolne arhitekture multimedijskog
sistema. (3+3)

SLIKA: sliku crtat odozdo prema gore. pravougaonik 2x10 Transportni i mrezni
prokotoli. na 4cm prema gore strelice pravougaonik Stvarnovremenski transportni
i kontrolni protokoli a iz
njeg prema gore idu dvije kockice Video codec i Audio codec i iz njih izlaze crtice
prema gore. desno na sredini ovog velikog pravoug prema gore je pravoug
Protokoli za kontrolu prikaza i iz njeg

RTSP (Real Time Streaming Protocol) i SIP (Session Initiation Protocol) pripadaju ovoj kategoriji protokola. 3. Prijenosni protokoli obuhvataju: UDP (User Datagram Protocol).stvarno-vremenski transportni i kontrolni protokoli. kombiniraj dva simbola s najmanjim vjerovatnocama u jedan nad-simbol.protokoli za kontrolu prikaza. Protokoli koji se koriste u multimedijalnim komunikacijskim sistemima mogu se prema svojoj funkcionalnosti svrstati u sljedece kategorije transportni i mrezni protokoli. TCP (Transmission Control Protocol). U multimedijskim komunikacijskim sistemima kao protokol mrežnog sloja upotrebljava se IP (Internet Protocol). Transportni protokol osigurava funkciju prijenosa „s kraja na kraj“ mreže za multimedijske usluge. Objasniti postupak i svojstva Huffmanovog kodiranja. sortiraj simbole po padajucim vjerovatnocama 2. Navesti vlastiti primjer sa peteroclanim skupom znakova Huffmanovo kodiranje: postupak Algoritam stvaranja koda: 1. dok su RTP i RTCP prijenosni protokoli viših slojeva.prema gore ide crtica i pise kontrolno sucelje.protokoli za upravljanje sesijom. desno pred kraj prema gore ide pravo Protokoli za upravljanje sjednicom pa iz njeg strelica prema gore na kojoj pise kontrolno sucelje Postoji veliki broj protokola koji je dizajniran i standardiziran radi ostvarivanja multimedijske komunikacije. UDP i TCP su prijenosni protokoli nižih slojeva. RTP (Real-time Transport Protocol) i RTCP (Real-time Transport Control Protocol). Protokol mrežnog sloja osigurava podršku osnovnim mrežnim uslugama kao što je mrežno adresiranje. Protokoli za upravljanje sesijom definiraju poruke i procedure za kontrolu isporuke multimedijskih podataka tokom uspostavljene sesije. na racvanju dodijeli “0” ili “1” grani .

3.. Na vrhu je Kodiranje govora. Diferencijalni. . ponavljaj dok ne dobijes samo jedan nad-simbol 5. viseimpulsna pobuda. no optimalnost koda ovisi o vjerovatnocama pojavljivanja simbola prednosti: jednostavan za izvedbu. 6. postize se skoro optimalno kodiranje za „dobre“ vjerovatnoce pojavljivanja simbola nedostaci: vjerovatnoce pojavljivanja simbola moraju biti poznate. . 1/4. ovise o primjeni (tekst. Koderi zasnovani na modelu. . za “lose raspoređene” vjerovatnoce pojavljivanja dobiju se izrazito losi kodovi PRIMJER 4. on se dijeli na 3 kockice Koderi valnog oblika.. Kodna pobuda. drugi (koderi zasnovani na modelu) se dijeli na 4: Impulsna pobuda. odzgo prema dole. Hibridni koderi. povratkom kroz stablo ocitaj kodove Huffmanovo kodiranje: svojstva kodiranje je optimalno ako su vjerovatnoce 1/2. pravilna impulsna pobuda. slika). Pitanje se odnosi na kodiranje nepomicne slike JPEG koderom. presortiraj nastale simbole po vjerovatnocama 4. Prvi se dijeli na dvije: Kodiranje uzoraka. hijerarhijski. Skicirajte klasifikaciju kodera govora SLIKA: sve se crta u kockicama. 1/2n u stvarnim slucajevima postize se kodiranje blizu optimalnog.

a) Skicirajte blok semu JPEG kodera. ovo je zaista slucaj. Pitanje se odnosi na kodiranje videa. . (4) b) Na kojem svojstvu slike u frekvencijskoj domeni se zasniva JPEG kompresija? C) objasnite princip diferencijalnog kodiranja a) Skicirajte blok semu JPEG kodera. SLIKA-puskica B) Svojstva slike u frekvencijskoj domeni Frekvencijske komponente na nizim frekvencijama su izrazenije od onih na visim frekvencijama –Prva cetiri koeficijenta u primjeru opisuju gotovo cijelu sliku Visoke frekvencije izraţavaju zaista sitne detalje u slici Doprinos clanova na visim frekvencijama je mali kada su razlike susjednih pixela relativno male. dakle kada slika ne sadrzi puno detalja Za vecinu slika. te se na tom svojstvu zasniva JPEG kompresija (i druge metode transformacijskog kodiranja) Premda smo ovo pokazali na primjeru 1D. ovo jednako vazi za dvodimenzionalnu sliku C) objasnite princip diferencijalnog kodiranja Koristi korelaciju medju susjednim uzorcima Svaki uzorak se predvidja iz jednog ili vise prethodnih uzoraka Predvidjena – stvarna vrijednost = signal razlike (kodiranje) Manji raspon i promjena od izvornog signala daje bolje kodiranje Jednostavno predviđanje: xn = x_n-1 Signal razlike je razlika među susjednim uzorcima 7.

uz naznaku vrste i rednog broja okvira! (4) c) Navesti jedan standard kodiranje videa koji se zasniva na hibridnom koderu s kompenzacijom kretanja.a) Skicirajte i objasniti blok semu hibridnog kodera videa bez kompenzacije kretanja (4+4) b) Zadan je sljedeci redosljed okvira za prikaz. te njihovi redni brojevi: Vrsta okvira: I B B P B B P B B I B B P Broj okvira: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Odrediti redosljed slanja tih okvira. koeficijenti se kvantiziraju i entropijski kodiraju – bolja kompenzacija signala razlike SLIKA: strelica kruzic (-) desno strelica kockica (T). Sa plusa izvuc liniju i spojit sa ovom sto ide na (-) Diferencijalni koder uz kodiranje signala razlike transformacijskim koderom –bolja kompenzacija signala razlike –T: Transformacija . kockica (Q). izmedju Q i VLC strelica prema dole pa kockica (Q na -1) pa prema dole strelica kockica (T na -1) pa prema dole kruzic (+) pa dole pa lijevo pa kockica (P) pa lijevo i spojit gore na prvi kruzic. razlika se kodira na način da se blokovi slike transformiraju DCT transformacijom. (2) a) Hibridni koder videa bez kompenzacije kretanja je u suštini diferencijalni koder uz kodiranje signala razlike transformacijskim koderom. računa se razlika između izvorne i predviđene slike. Vrši se predviđanje slike na osnovu dekodirane slike iz prethodnog vremenskog koraka (P). desno sterlica kockica (VLC) strelica. (2) d) Navesti osnovne ITU video codece standarde. desno strelica.

263. H. .–Q: Kvantizacija –VLC: Variable Length Coder(Entropijsko kodiranje) –Q: Kvantizacija –Q-1: Inverzna kvantizacija (rekonstrukcija) –P: Predviđanje (predikcija) b) Redoslijed okvira za prikaz vrsta okvira: I B B P B B P B B I B B P broj okvira: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 redoslijed slanja i dekodiranja vrsta okvira: I P B B P B B I B B P B B broj okvira: 1 4 2 3 7 5 6 10 8 9 13 11 12 c) H. mpeg-2 d) H. MPEG-1. H.261. uz pretpostavku da su sve datoteke i prostorni raspored (parametar region) ispravno referencirani. odnosno definirani. Korisnicka interakcija)? Objasnite (3) c) Objasniti kako parametar razilazenje opcenito utice na subjektivne kvalitetu multimedijske prezentacije.264/MPEG-4 8. MPEG-4. MPEG-2.261 .mpeg . (3) d) Na slici je pokazan dio zapisa koji opisuje vremenski raspored multimedijske prezentacijc u formatu SMIL (Synchronized Multimedia Integration Language). Pitanja se odnose na specifikaciju sinhronizacije a) Ukratko objasniti ideju osne specifikacije sinhronizacije multimedijskog sadrzaja (5) b) Moze li se pomocu osne specifikacije sinhronizacije opisati otvorene LDU kod kojih trajanje nije poznato ili predvidivo (npr.

Navesti kompresijske metode i njihove karakteristike.Objasniti pojmove «kodiranje» i «kompresija». pogodan prikaz za sinhronizaciju unutar jednog medija i ugnijezdenih medija.a) osna specifikacija: na vremenskoj osi se difiniraju tacke pokretanja i zaustavljanja prikaza medija prednosti: jednostavnost. ne mogu se opisati slozeniji odnosi prikaza medijskih objekata koje ne ovise samo o vremenu. razilazenje se mora indirektno specificirati pomocu posebne zajednice osi za promatrane medije b) Ne mogu se opisati otvorene LDU kod kojih trajanje nije poznato ili predvidivo (npr. kodnih rijeci) simbolima iz neke abecede – Kodiranje mora biti jednoznacno Kompresija je smanjenje obima potrebnog za spremanje skupa podataka (smanjenje velicine bloka . SLIKA: puskica 2. jasna hijerarhija jasno upravljanje zbog medjusobne neovisnosti medija nedostaci: ne mogu se opisati otvorene LDU kod kojih trajanje nije poznato ili predvidivo. Sinhronizacija jedinica između različitih medijskih objekata (engl. (5+5) Kodiranje je dodjela binarnih sekvenci (kôdova. korisnička interakcija) c) Kvaliteta usluge za sinhronizaciju između medija se obično izražava preko dopuštenog vremenskog razilaženja od „savršene sinhronizacije“. Skicirati tabelu krovnih ITU-T multimedijskih (videokonferencijskih) standarda. inter-stream synchronization) 9.

npr.podataka uklanjanjem nekorisnih i redundatnih sadrzaja) – Kompresija se postize „dobrim“ kodiranjem – Postoje kodiranja bez kompresije (npr. satelitske snimke • Kompresija s gubicima (Huffman. Koja svojstva govornog signala se koriste pri konstrukciji codec uredaja? SLIKA: krug (govor) desno krug (tisina). u kriptografiji) Metode kompresije mogu se generalno podijeliti u dvije grupe: • Kompresija bez gubitaka (transformaciono kodovanje) – Komprimirani podaci mogu se dekomprimiranjem rekonstruirati bez gubitka detalja ili informacije – Primjene: tekst.Okviri se kodiraju neovisno Interframe . iz govor u tisinu gornjom stranom ide strelica lambda. Skicirati i objasniti model govora u vremenu. iz tisine donjom ide strelica mi.Vrijeme kodiranja značajno premašuje vrijeme dekodiranja Real-time .Kašnjenje u procesu kodiranja-dekodiranja ne smije preći 50ms Scalable . iz govor u govor ide strelica (1-lambda). iz tisine u tisinu strelica 1-mi .Okviri kodirani različitom rezolucijom ili različitim nivoim kvalitete 3.Nije lossless Intraframe . entropijsko kodovanje) – Cilj je ili dobiti najbolju vjernost rekonstruiranih podataka za zadanu brzinu (bit/s) ili postici najmanju brzinu za zadanu granicu vjernosti – Primjene: govor.Okviri se kodiraju u odnosu na prethodne i/ili naredne okvire. medicinske slike. video Lossless-Precizna rekonstrukcija originalnih podataka Lossy .Vrijeme kodiranja i dekodiranja je skoro jednako Asymmetrical . uzima se u obzir vremenska redundancija između okvira Symmetrical .

Vremenska koristi prisutnu redundanciju između uzastopnih okvira. Prostorna radi sa pojedinacnim okvirima i pokusava da iskoristi redundanciju prisutnu u svakom okviru pojedinacno. Kompresija koristi redundanciju da bi smanjila velicinu datoteke i zahtijevanu brzinu prijenosa. (4) Video signal sadrzi prostornu i vremensku redundanciju.1. ali u manjim vremenskim odsjeccima (okvirima od 20 .govorni codec-i koriste to svojstvo za kompresiju okvir-po-okvir • Svojstvo govornog signala je da ima vecu vjerovatnocu poprimanja manjih amplituda nego vecih • Postoji visoka korelacija između uzastopnih uzoraka i uzastopnih okvira 4. moze se ustedjeti do 40% Svojstva govornog signala koja se koriste pri konstrukciji codec uredaja: • govorni signal je nestacionaran (mijenja se u vremenu). rijeci i recenica) prosjecno traju 1 – 1.6 s – ako se na izlaz kodera ne salje nista u intervalima tisine. • Uklanjanje prostorne redundancije . pod pretpostavkom da se samo dio svih pixela jedne slike mijenja od jednog okvira do sljedeceg. odnosno prostorna i vremenska kompresija. Pitanja se odnose na kodiranje videa.• model govora u vremenu moze se opisati “on-off” modelom • intervali govora prosjecno traju 800 ms . • Dva tipa kompresije: intra-frame i inter-frame.2 s • intervali tisine (između pojedinih glasova. (12) a) Na kojim svojstvima videa se zasniva njegova kompresija? Objasniti.30 ms) moze se promatrati kao stacionaran .

pomake na prethodnoj slici. primjer: vremensko uskladjivanje unutar visemedijske prezentacije 6. primjer: okviri unutar videa sinhornizacija jedinica izmedju razlicitih medijskih objekata. 5. koji pomocu njih vrsi kompenzaciju kretanja. tj. Pitanja se odnose na specifikaciju sinhronizacije. • Vektori pomaka se prosljeđuju prediktoru.– Na razini svakog okvira/slike – Koristi se (najcesce) transformacijsko kodiranje • Uklanjanje vremenske redundancije – U nizu uzastopnih okvira – Koristi se slicnost slika u nizu: diferencijalno kodiranje • Pomak u slici je problem za diferencijalni koder – Koristi se kompenzacija kretanja (motion compensation) b) Skicirati i objasniti blok shemu hibridnog kodera videa sa kompenzacijom kretanja. Skicirati i objasniti korake produkcijskog modela workflow-a multimedijskog sadrzaja. te na osnovu tako dobivene kompenzirane slike konstruira predviđenu sliku. (15) a) Objasniti pojam sinhronizacije unutar medijskog objekta i izmedu medijskih objekata. (4+4) SLIKA: znaci nemoj dzaba. U blok za procjenu kretanja ulazi prethodna i trenutna slika. sinhronizacija jedinica unutar samog medijskog objekta. Produkcijski model . vremensko uskladjivanje unutar struje vremenski ovisnog medija. puskica • Vektori pomaka se racunaju procjenom kretanja (blok ME).

Kodiranje – prilagođenje vanjskom formatu. no pogodnost pojedinog ovisi o uglu iz kojeg promatramo multimedijske sadrzaje: iz perspektive dizajna cjelovitog sistema za produkciju i distribuciju. montaze i kodiranja. gornji Zajednicki prikaz. odnosno iz perspektive samo produkcijskog procesa. . Modeli su ekvivalentni. odozdo prema gore je Izlaz. dok faze pohrane i distribucije objedinjuje u jedan korak distribucije.Produkcijski model rasclanjuje fazu produkcije u korake snimanja.u Zajednicki prikaz ulazi strelica na kojoj pise Nositelj prava rijeci. televizija). donji Zajednicka aplikacija. Produkcijski workflow Snimanje – snimanje samog sadrzaja. Montaza – kreativni proces u kojem se sklapa prica iz sekvenci. odnosno mediju za koji je sadrzaj namijenjen (povratak na analogni medij. povezana su sa dvije strelice odozgo perma dole je Ulaz. za zajedničku aplikaciju razlikujemo centraliziranu i repliciranu arhitekturu. (9) a) skicirajte i objasnite model aplikacije s centraliziranom arhitekturom. SLIKA: dva pravoug jedan ispod drugog 2x5. kodiranje razlicitih kvaliteta za distribuciju na Internetu). 14. Iz zajednicki prikaz desno vuci liniju 5 cm i nacrtat pravoug Zajednicki prikaz a iznad njeg napisat sudionik. Digitalizacija – prebacivanje sa analognog medija (trake) na kompjuter za produkciju uz inicijalnu obradu sadrzaja (primjena filtera radi uklanjanja suma i slicno). pravilima osvjetljenja i slicno). postavljanje scene (ovdje se donose odluke o nacinu i uglovima snimanja. u modelu podrške grupne komunikacije. prijelaza te efekata (upotrebom programa za nelinearnu montazu obrađuju se odjecci i integriraju u konacan proizvod). digitalizacije. Distribucija – dostava konacnog oblika sadrzaja do korisnika bilo kroz digitalni medij (Internet) ili kroz klasican analogni medij (radio.

Postoji samo jedna kopija zajedničke aplikacije na jednom mjestu. Svi ulazi se obrađuju lokalno. Streaming Media ili Internet streaming generički je naziv za tehnologiju prijenosa streaming audio i streaming video. veće opterećenje mreže. Osnovna razlika od videokonferencijskih sistema: komunikacija korisnika i sistema (ne čovjeka!) Može postojati interaktivnost usluge Usluga koju koristi veći broj korisnika Tri tipa: Stvarnovremenski (real-time) multimedijski prijenos Prijenos programa . na jednom “centralnom” mjestu. b) navesti prednosti i nedostatke modela sa centraliziranom arhitekturom u odnosu na model s repliciranom arhitekturom Prednosti: jednostavno održavanje konzistencije Nedostaci: kašnjenje prikaza ovisi o trajanju ciklusa obrade i prijenosa. samo nositelj prava riječi može vršiti promjene. Objasniti multimedijski Internet prijenos i njegove tipove. Označava prijem i istovremeno reproduciranje audio i video podataka putem računarske mreže. jer se svaki put razašilje cjelokupno najnovije trenutno stanje. Novo stanje se distribuira i prikazuje ostalim sudionicima. 15.

tj. Session Description Protocol. podaci o protokolima i formatima koji će se koristiti u sjednici i sl. 16. SDP **protokol za objavu sjednice služi za objavu sjednice svim zainteresiranim sudionicima (korištenje višeodredišnog razašiljanja preko poznate adrese) Session Announcement Protocol.Posluživanje iz multimedijskih arhiva --Navesti. usluge kojima bi multicast najviše pomogao moraju funkcionirati kroz unicast. unicast i multicast Ispravno implementiranim mutlicastom u mreži te u multimedijskim poslužiteljskim sistemima (što je češće veći problem) postiže se ušteda kapaciteta naročito u osnovnoj (backbone) mreži. svakom korisniku poslužitelj mora dostavljati zaseban tok podataka. čime se multiplicira promet na strani poslužitelja te na osnovnoj mreži. Ukoliko se ne koristi multicast u distribuciji multimedijskih sadržaja. SAP . **protokol za opis sjednice propisani skup parametara koji služi za opis sjednice standardni format za opis medija koji sudjeluju. skicirati i objasniti metode prijenosa streaming sadržaja. Navesti i ukratko objasniti protokole za podršku sjednice.

RTP omogucava vremensko oznacavanje. kao sto je Video-on-Demand (VoD). Moze se koristiti i za jednosmjerni prijenos. RTP se nadopunjuje s RTCP kontrolnim protokolom kako bi dobio podatke o kvaliteti prijenosa i o sudionicima u prijenosu. ---Nacin rada RTP protokola Paketi poslani Internetom imaju nepredvidivo kasnjenje i kolebanje zbog nesinhroniziranosti odasiljacke i prijemne strane. Nakon prijema paketa. prvog audio uzorka ili slike). sigurnost i identifikacija sadrzaja. Usluge koje pruza RTP su vremenska rekonstrukcija. Posiljalac u to polje upisuje trenutak uzorkovanja prvog uzorka (npr. (5+5) ---RTP (Real-time Transport Protocol) Protokol baziran na IP-u koji osigurava podrsku za prijenos stvarnovremenskih podataka (audio i video).**protokol za pokretanje sjednice služi za razmjenu podataka o sjednici služi za poziv za sudjelovanje u sjednici određenom korisniku Session Initiation Protocol. Objasniti kako rade RTP i RTCP protokoli. ali moze se koristiti i za pojedinacni (unicast) prijenos. Vremensko oznacavanje (timestamping) je najvazniji podatak za stvarnovremenske aplikacije. SIP 8. numeraciju paketa unutar niza i razne druge mehanizme koji se brinu o pravovremenom dolasku paketa na odrediste. RTP je primarno stvoren za viseodredisni (multicast) prijenos stvarnovremenskih podataka. prijemnik koristi vremenske oznake kako bi pravilno rekonstruisao podatke. i za interaktivne usluge kao sto je Internet telefonija. otkrivanje izgubljenih paketa. Vremenske oznake rastu s kolicinom vremena koju pokriva paket. Vremenske oznake sluze i za međusobnu sinhronizaciju razlicitih medija kao sto su audio i . Stvarnovremenske aplikacije zahtijevaju odgovarajuce vremenski sinhronizirano slanje i reprodukciju podataka.

za sinkronizaciju usana i zvuka). svi imaju istu vremensku oznaku pa ona nije dovoljna za pravilno svrstavanje paketa. ---RTCP (Real-Time Control Protocol) Kontrolni protokol predviđen za rad zajedno sa RTP protokolom Standardiziran je u RFC 1889. RTP port) i jedan par adresa za kontrolu (mrezna adresa. RTCP port). UDP je izabran kao odredisni protokol za RTP iz dva razloga. RTP radi preko UDP-a kako bi iskoristio njegovo multipleksiranje i funkciju zastitne sume (checksum). Da bi se podesila RTP sjednica aplikacija definira određeni par prijenosnih adresa. U multimedijskoj sjednici svaki medij se prenosi posebnom RTP sjednicom sa svojim posebnim RTCP paketima koji određuju kvalitetu prijema za tu sjednicu. Međutim. za stvarnovremenske aplikacije pouzdanost isporuke nije jednako vazna kao pravovremenost dolaska podataka. a RTCP prvi visi neparni broj porta. Svi navedeni mehanizmi su implementirani u RTP zaglavlju. Jos jedna funkcija RTP-a je identifikacija izvora (source identification). . Npr. RTP obicno koristi parni broj porta. audio i video putuju razlicitim RTP sjednicama i tako se omogucava prijemnoj aplikaciji da bira hoce li primati samo jedan ili oba medija. Drugo. to ce povecati kasnjenje. Npr. Pomocu numeracije paketa također se moze otkriti i gubitak paketa.video u MPEG-u (npr. To se treba obaviti na aplikacijskom sloju. Dobiva se jedan par adresa za podatke (mrezna adresa. Cak stovise. Ako protokol insistira na pouzdanom prijenosu i trazi da se izgubljeni paketi ponovo posalju. Prijenosnu adresu cine mrezna adresa (IP adresa) i TCP ili UDP adresa. zagusiti mrezu i na kraju aplikacija vjerojatno vise nece imati dovoljno podataka za obradu. RTP je dizajniran primarno za viseodredisno slanje pa mu samim tim direktna TCP veza ne odgovara. kada se video okvir podijeli u nekoliko RTP paketa. Prvo. U praksi je RTP obicno implementiran u samu aplikaciju kao i rjesenja za povratak izgubljenih paketa i kontrolu zagusenja. pouzdana veza kao sto je TCP nije pozeljna. UDP ne isporucuje pakete vremenskim slijedom kojim su odaslani pa se koristi numeracija paketa (sequence numbers) kako bi se pristigli paketi pravilno poslozili. i 1890. ali s puno nizom kvalitetom. U nekim video formatima. RTP sam po sebi nije zaduzen za sinhronizaciju. To omogucava prijemnoj aplikaciji da zna odakle dolaze podaci (velika primjena u audio konferencijama). prilikom zagusenja mreze neki paketi ce biti izgubljeni i aplikacija ce moci reproducirati sadrzaj.

neravnomjernosti pristizanja paketa. Navesti funkcije i osobine RTSP protokola. sinhronizira tok i osigurava korisnicko okruzenje. Njegova prva funkcija moze se iskoristiti za obavjestavanje izvorista o kasnjenju. 9. . ali ne prenosi podatke. Kada se povratne informacije neprekidno salju. (5+5) ---Funkcije RTSP protokola osigurava pristup multimedijskim sadrzajima na zahtjev kao sto su snimljeni audio/video zapisi u realnom vremenu. zagusenju i drugim svojstvima mreze. pristup sadrzajima u realnom vremenu ili sadrzajima koji nisu stvarnovremenskog tipa.Ucesnici RTP sjednice periodicki salju RTCP pakete da bi obavijestili izvor o kvaliteti isporuke (dijagnostika) i dostavili svoje podatke (membership) ---Usluge koje pruza RTCP Nadgledanje kvalitete usluge i kontrola zagusenja Identifikacija izvora Sinhronizacija razlicitih medija Skaliranje kontrolnih informacija ---Uloga RTCP-a RTCP omogućuje nadzor kvalitete usluge i dijagnostiku Pošiljatelj može pružiti više podataka o izvoru RTP prometa i samom prometu Primatelji šalju izvješća o kvaliteti prijema natrag pošiljatelju Svaki sudionik u sjednici periodički šalje RTCP kontrolne pakete svim ostalim sudionicima u sjednici. algoritam za kodiranje moze stalno da se prilagođava da bi se u datim okolnostima osigurala najvisa moguca kvaliteta. koristeći isti način slanja kao kod slanja podataka Moze se sumirati da protokol RTCP povratno salje informacije. Te informacije moze iskoristiti proces koji kodira podatke da bi ih brze (i kvalitetnije) slao kada mreza radi dobro ili da bi brzinu slanja smanjio kada na mrezi nastanu problemi.

RTSP omogucava kompatibilnost između klijenata i posluzitelja razlicitih proizvođaca. ali radi s audio i video podacima. efikasnost isporuke. Korisnikova kontrola prikaza slicna daljinskom upravljacu na video uređaju. (10) Uspostavlja i kontroliše stvarnovremensku vezu između medijskih poslužitelja i klijenata. referencira na glavne zahtjeve pruzatelja Internet sadrzaja i korisnika – QoS. ---Osobine RTSP protokola RTSP je aplikacijski protokol.omogucava interoperabilnost između klijenta i posluzitelj multimedijskih proizvoda razlicitih proizvođaca. Koristi URL-ove isto kao i HTTP. RTSP posluzitelj mora obnavljati svoj status pomocu SETUP. On pruža sljedeće usluge: ? Dostavljanje podataka od poslužitelja. Objasniti kako radi RTSP protokol. osigurava kontrolu i isporuku stvarnovremenskih multimedijskih zapisa i dodijeljenih događaja između posluzitelja i velikog broja klijenata. Klijent može tražiti opis prezentacije i tražiti od . Također osigurava podrsku za razvoj medijima bogatih streaming multimedijskih aplikacija. 12. upravljanje pravima zastite sadrzaja i mjerenja. Medijski poslužitelj pruža usluge reproduciranja ili snimanja multimedijskih podataka dok klijent traži od poslužitelja kontinuiran tok podataka koju će primati. Za razliku od HTTP-a koji je stateless. cuva stanje (identifikator sjednice) za svaki prikaz u toku. sintaksom i operacijama slican HTTP-u. kod RTSP-a zahtjeve mogu izdavati i klijent i posluzitelj. RTSP poruke se prenose izvan podatkovnog pojasa. RTSP je “mrežni daljinski upravljač” između poslužitelja i klijenta. TEARDOWN i drugih metoda. Za razliku od HTTP-a. Protokol za RTSP moze biti drugaciji od onog kojim se prenose podaci.

Par adresa za podatke (mrežna adresa. (10) a) skicirajte način rada RTP aplikacije za prijenos multimedijskog sadržaja. Prvo. dok je HTTP stateless protokol. (4) RTP sjednica se definira preko dva para transportnih adresa: . u koju još mogu biti upisani i način kodiranja. portovi i drugi parametri. Zadatak se odnosi na protokole za prijenos i upravljanje prijenosom multimedijskog sadržaja. odredišne adrese. dok kod RTSP-a i poslužitelj i klijent mogu slati zahtjeve. RTSP URL-ovi. ? Dodavanje nekog medija već postojećoj prezentaciji. U RTSP-u je svaka prezentacija i tok medijskih podataka identificirana RTSP URLom (Uniform Resource Locator). jezik. Poslužitelj ili klijent mogu obavijestiti jedan drugog o dostupnosti nekog dodatnog medija. Toj datoteci klijent može pristupiti pomoću HTTP-a. a poslužitelj odgovara. RTSP čuva stanje (identifikator sjednice) za svaki prikaz u toku. s razdvajanjem podataka i kontrole. ? Pozivanje nekog medijskog poslužitelja da se uključi u konferenciju gdje onda može reproducirati ili snimiti neku prezentaciju. RTP port) . Ukupni podaci o prezentaciji i svojstva medija upisana su u opisnu datoteku. Namjerno je dizajniran da ima sličnu sintaksu i funkcije kao HTTP da mu se mogu dodati neki HTTP mehanizmi. RTSP se razlikuje od HTTP-a u nekoliko stvari. RTSP pokušava omogućiti iste usluge za tok audio i video podataka kao što ih HTTP pruža za tekst i grafiku. email-a ili na neki drugi način.poslužitelja da uspostavi sjednicu i počne slati tražene podatke. Drugo. 11. HTTP je u osnovi asimetričan protokol gdje klijent šalje zahtjev.

duzine 7cm. donja Animacija. b) pretpostavite da se prema gornjem modelu prenose dvije struje medija.Par adresa za kontrolu (mrežna adresa. Postoji li unutar RTP-a podrška za sinhronizaciju tih dvaju medija? Objasnite. na 2 cm na obje linije stavi kruzic i spoji ih strelicama i to se zove Sinhronizacijske tacke. c) koja je.. gronja je Audio struja. taj zadatak obavlja RTCP protokol. . iz gornjeg prvog izlaza ide strelica prema desno i pise audio podaci ispod je kontrolni podaci za audio. općenito. razmaka 3cm. drugi kontrolni podaci za video. Iz njeg prema dole idu dva pravougaonika iste velicine jedan je RTP port a drugi RTCP port koji su povezani strelicama sa velikim pravoug. uloga protokola RTCP koji radi u sprezi sa RTP-om? Unutar RTP struje medija postoje sinhronizacijske tačke koje RTCP koristi za sinhronizaciju medija. kod videa prvi je video podaci. na primjer audio i video koji čine dio istog filma. RTCP port) SLIKA: nacrtat pravougaonik visine 2cm. jedna ispod druge. RTP nije zadužen za sinhronizaciju medija. sirine 7cm i napisat u njeg Kontrola RTP sjednice. SLIKA:dva pravouganika jedan ispod drugog visine 2 cm i sirine 5 cm. tako isto i na jedno 5 cm. SLIKA: dvije horizontalne linije. donji je video i na desnoj strani izlaz kao i gore. ova dva kontrolna sluze za sinhronizaciju. Gornji je audio i na desnoj strani ima dva izlaza RTP port i RTCP port.