You are on page 1of 33

SVEUýILIŠTE U DUBROVNIKU

ODJEL ZA KOMUNIKOLOGIJU
STUDIJ “MEDIJI I KULTURA DRUŠTVA”

PISANJE ZA TJEDNIKE I ýASOPISE

TIPOGRAFSKI UKRASI,
INICIJAL, CRTEŽ,
KARIKATURA, NOVINSKI STRIP
Priredio: Ĉorÿe Obradoviü, struþni suradnik
Dubrovnik, travanj 2005.

VINJETA
Vinjeta (pojam potjeþe od francuskog izraza za list vinove
loze) predstavlja samostalan crtež kojim je popunjavan
prostor u novinama ili je oznaþavao pojedine rubrike
Mesaroš, Franjo: Tipografski priruþnik, Grafiþki obrazovni centar,
Zagreb, 1985.

VINJETA DANAS
„

„

„

Uvoÿenjem fotosloga i
posebice digitalnog grafiþkog
oblikovanja, vinjeta je
izgubila na važnosti i postala
rijetka u novinama
Još uvijek se može sresti u
rubrici horoskop kao oznaka
pojedinih astroloških
znakova
U drugim rubrikama vinjete
imaju razliþite motive, a neki
listovi vinjetama okružuju
cijele stranice ili pojedine
napise

.

arhitekturi i obrtu. U tipografiji se ukrašavanje postiže nizanjem i ponavljanjem osnovnog motiva: . ornamentum – ukras) je osnovni element ukrašavanja u likovnim umjetnostima.ORNAMENT „ Ornament (lat.

cvjetovi i plodovi): . vitice. sastavljen od kombinacija isprepletenih crta. geometrijskih likova i biljnih motiva (peteljke.ARABESKA „ Arabeska je arapski stilizirani ornament. pupoljci.

GROTESKA „ Groteska je ornament sastavljen od tankih. a pojavom tiska postaje þest okvirni ukras tiskovina. savijenih granþica u koje su upleteni stilizirani ljudski likovi. vaze… Rabila se kao dekoracija rukopisa. Danas je rijetka: . cvijeüe.

a zadržao se do danas. stoljeüu. više u tjednicima i þasopisima.INICIJAL „ „ „ Pojam inicijal potjeþe od latinskog initium (poþetak) Inicijal je istaknuto. þesto i ukrašeno slovo na poþetku napisa ili odlomka Javlja se još na kasnoantiþkim rukopisima u 5. nego dnevnicima .

.

str. Franjo: Tipografski priruþnik. 1985. 209. Grafiþki obrazovni centar.) . Zagreb.INICIJAL DANAS „ „ Dekorativni inicijali zadržali su se u knjižnoj tipografiji. a u novinama više nemaju nikakvog opravdanja Najbolje je za inicijal u novinama rabiti pismovnu vrstu teksta (Mesaroš.

a potom slijedi kurent (mala slova) koji zbog svoje ritmiþke vrijednosti olakšava þitanje (Mesaroš. i 209. a veüi su primjereniji knjižnoj tipografiji Rijeþ koja poþinje inicijalom trebala bi biti složena verzalom (velikim slovima). str. Franjo: Tipografski priruþnik. 1985.) . Grafiþki obrazovni centar.VELIýINA INICIJALA „ „ Ugraÿeni inicijali u novinama trebali bi zahvaüati do tri retka. 104. Zagreb.

Takve su poruke posredstvom inicijala gotovo išþezle još u dvadesetom stoljeüu Dobro je za vježbu nekad napisati poruku nizom inicijala. i to ako se grafiþkim oblikovanjem posebno istaknu . znajuüi unaprijed da üe ih prepoznati tek dio þitatelja.INICIJALI KAO PORUKA Uz dosta truda. inicijali na poþetku svakog odlomka teksta mogu se pisati tako da oni sami þine poruku koju autor upuüuje þitatelju.

.

.

.

.

sitne þestice koje se ne mogu fotografirati. kao i figurativni. planovi gradova. zemljopisne karte.CRTEŽ „ „ Fotografije su smanjile broj crteža u listovima. portretni ili idiliþni motivi i dalje se prikazuju crtežom . ali ih nisu posve istisnule Tehniþki nacrti.

.

) .CRTEŽ KAO NASLOVNA STRANICA „ „ Naslovne stranice tjednika i þasopisa za podlogu mogu imati crtež koji zna privuüi þitatelje više od fotografije Posebice su þesti crteži na naslovnim stranicama specijaliziranih þasopisa (informatiþkih.. tehniþkih. medicinskih..

.

dogaÿaj ili pojavu. vedro ili satiriþno .NOVINSKA KARIKATURA „ Novinska karikatura je crtež koji jednostavnim potezima. prisno. s ciljem da ih namjerno pojaþa kako bi djelovali smiješno. isticanjem i preuveliþavanjem prikazuje bitne osobine djelovanja neke osobe.

. 5.Veþernji list. Listopada 2004.

ali njih je još teže nacrtati . Oni zajedno komentiraju djelovanje odreÿene osobe. tekst i naslovna cjelina.ELEMENTI NOVINSKE KARIKATURE „ „ „ Elementi novinske karikature su crtež. dopuniti ili vremenski i(li) prostorno smjestiti sadržaj crteža Karikature su þesto bez naslova. Tekst je u karikaturi podreÿen crtežu i njegova je namjena objasniti. dogaÿaj ili pojavu. a postoje i bez teksta.

Slobodna Dalmacija. 2. Sijeþnja 2005. .

Primjer ornamenta kao dijela glave lista: ornament konavoskog veza u glavi “Konavoske sloge” .

svibanj 2005. broj 2.) .Primjer osmišljavanja sadržaja karikature po stvarnom dogaÿaju: Konavoska sloga.

.

MGC. vjeroispovijesti. teorija i praksa. Zagreb. 143. a ne izravno na nju Nije dopušteno vrijeÿati i izrugivati se tjelesnom nedostatku osobe.ETIKA NOVINSKE KARIKATURE „ „ Karikatura se mora usredotoþiti na djelovanje neke osobe. nacionalnosti i rasi (Grbelja i Sapunar: Novinarstvo. 1993. str. obiteljskom životu.) .

dogaÿaja i pojava). i 85. fantastiþnim situacijama ili komiþnom obliku ljudi. 84. Drago: Što s dogaÿajem.DOBRA ZAMISAO PREDUVJET KARIKATURE „ „ Preduvjet za dobru karikaturu je zamisao koja ima aktualnu poruku i jaka izražajna sredstva . oštru i zajedljivu). Informator. Zagreb.crtež i jezik Jezik koji koristi ironiju (govor finog ismjehivanja). grotesku (prikazivanje u neobiþnim. 1987. sarkazam (pojaþanu ironiju. hiperbolu (oþigledno preuveliþavanje) (Bobiü. str.) .

) . str. Zagreb.NOVINSKI STRIP Strip je oblik vizualne komunikacije koja se sastoji od niza crteža i zapisa koji ih prate Za razliku od stripa kao samostalnog djela koje sadrži i po nekoliko stotina crteža. Informator. 1987. Drago: Što s dogaÿajem. 87. novinski crtež je kratak i sadrži tek nekoliko njih (Bobiü.

87.) . Zagreb. meÿunarodno ujednaþen i prepoznatljiv sustav znakova koji pomažu sažimanju i lakšem razumijevanju (Bobiü. 1987.PRIýANJE PRIýE CRTEŽOM I TEKSTOM „ „ „ Autori stripova (nekad su stripovi imali naziv “crtana traka”) služe se narativnom tehnikom koju ostvaruju usporedno na dva kanala – crtežom i rijeþima Radnja se priþa opisno ili u obliku dijaloga Strip je razvio poseban. str. Informator. Drago: Što s dogaÿajem.

SUSTAV ZNAKOVA U STRIPU “Balon” povezuje sliku sa zapisom koji joj pripada “Zatvoreni balon” oznaþava stvarnost izgovorenih rijeþi. Primjerice komad drveta i pila znaþe – san. a balon sastavljen od razlomljenih crta: nered. ako je još dopisano zzzzzzzzz… tvrdi san . strah ili bol Privjesak pokazuje tko govori Rijeþi po potrebi oponašaju zvukove. “otvoreni balon” razmišljanje. a slova se grafiþki oblikuju tako da oznaþavaju osjeüaje i intenzitet zvukova i pojava Pojedini simboli su postali uobiþajeni i þitateljima stripova razumljivi.

umjesto crteža. najþešüe u obliku stalnih rubrika Strip može poslužiti i za dokumentiranje napisa U obliku stripa mogu se objavljivati i karikature Ako strip þini niz fotografija. neovisno o njihovoj vrsti i namjeni.STRIP KAO POSEBNA RUBRIKA „ „ „ „ Stripovi se pojavljuju u mnogim listovima. naziva se fotostrip. a duži fotostrip je fotoroman .