You are on page 1of 13

Univerzitet u Sarajevu

Prirodno-matamatički fakultet
Odsjek za geografiju

PTICE
(seminarski rad iz biogeografije)

Sadržaj .

organi. baš kao i ispoljavanje fenotipa (DNK. uključujući krila. Elementarno poznavajne zoologije posjeduje svaki član ljudske zajednice. Unatoč tome. četveronožne (tetrapodne) kičmenjake obrasle perijem Ptice su najsavršeniji letači među živorinjama. RNK. Životinje su u osnovi građeni kao svi biološki organizmi. Može se reći ornitologija proučava toplokrvne (homeotermne).ptica logos – nauka) je grana zoologije unutar koje se pročavaju ptice. Ptice imaju više prilagodbi za let.. perje. za razliku od većine sisara. tj. razmnožavaju se nošenjem jaja. preko istih nasljednih molekula (DNK). price su homoiotermni (toplokrvni) kičmenjaci. lagan ali čvrsto izgrađen skelt te specijalizirani i efikasni dišni sistem. Osobine se i kod životinja prenose sa generacije na generaciju. od istih hemijskih grdivnih elemenata uobličenih i iste životno važne makromolekule koje grade ćelije iz kojih su izgrađeni tkiva. . Zahvaljujući tome raširila su se na mnoga područja. Ornitologija (ornis . organski sistemi te čitavi organizmi. protein) i izražavanje njegove plastičnosti u odnosu na uslove životne sredine u kojoj se razvija.Uvod Zoologija je je jedna od bioloških nauka koja se bavi opisivanjem i proučavanjem životnjskih organizama. a potiče prvenstveno od odnosa čovjeka spram domaćih životinja i raznih kućnih ljubimaca. Kao i sisari.

Raznolike ptice su se razvile u razdoblju krede. i koji je živjeo prije 150 miliona godina aktuelno se dokazuje kao prvi avijalni gmizavac. a koji je živio prije 130 godina. dugačke čeljusti. kasnije je služilo i za let. Ipak često su imale i zube. a potječe iz razdoblja jure (200 – 142 mil. veličine vrane. tretiraju kao zaseban rod. Najraniji poznati fosil ptice star je oko 150 mil. Iz ovog perioda postoje i nalazi dinosaurusa sa perijem koji nisu avijalni Concaventor corcovatus opisan na osnvu skeletnih ostataka iz Španije. imala je krila i perje kao prica. Enanthiornithes su jako slične savremenim pticama. Aktuelno se nalazi praptice iz Solhofena smatrane kao Archaeopteryx litographica. U tom razdoblju pojavili su se preci današnjih ptica. godina). godina. Međutim gornjejurski Xiaotingia zhengi koji je opisan na osnovu ostataka iz Kine. a anatomija im je evoluirala do razvoja efikasnih sposobnosti leta. Način života u krošnji potaknuo ih je za razvoj ptičijih obilježja. koji su živjeli na drveću i hranili se kukcima. Zo su izumrle zubate ptice koje su većinom naseljavala akvatična područja sjeverne hemisfere. . izražen razvoj pneumaitčnih kostiju i pigostil. ova životinja. kao što si velike oči. i izgrela koji je bio kombinacija obilježja gmizavaca i ptica. vjerovatno dinosaura.Evolucija Ptice su se razvile iz gmazolikih predaka. Jurske ptice se svrstavaju u zasebni izumrlu podklasu Archeornites. redukcija temporalnih otvora. velika grudna kost. U ranoj kredi došlo je diferencijacije anatomski značajno drugačije skupine praptica: srasle karpalne i metakarpalne kosti. Poznata kao Archepteryx litographia.To je vjerovatno omogućilo i razvoj od prvobitno hladnokrvnih u toplokrvne životinje – što je prednost za životinje koje se hrane kukcima koji su u hladnijim uvjetima neaktivni i slabo pokretljivi. Perje koje se razvilo najprije je štitilo i služilo za održavanje topline. Ipaj najpoznatiji životinjski oblik sa perjem je Pedopenna dauhugouensis opisana na osnovu ostataka stražnjih ekstremiteta iz Kine i živjela je u juri. koje su se kasnije preobrazile u kljun. ali i njušku s čeljustima i zubima što je karakteristika gmizavaca. stopala za hvatanje.

Fosil ptice Prema kraju krede dolazi do masovnog izumiranja. broj kostiju je smanjenj. Zahvaljujući sposobnosti preživljavanja ptice su se kao grupa proširile i u raznolikim oblicima održale do danas. čvrsto sa snažnim mišićima za pokretanje krila. To pticama smanjuje težinu i štedi energiju za let. Kosti su pojaćanje unutrašnjim potpornjama tvoreći snažan kostur bez potrebe za velikim mišićima i ligamentima koji drže kosti čvrsto povezane. osobina koje su bitne za snažan let. Većina ptičijih kostiju su šuplje.Slika 1. Građa tijela Ptice imaju nekoliko fizičkih prilagodbi letu. Kosti Kostur ptice je kombinacija izvanredne lakoće i jakosti. Nije još jasno zašto su ptice uspjele preživjeti – možda zahvaljujući toplokrvnosti pa su uspjele prevladati klimatsku katastrofu. dijelove lubanje i zdjelicu. Mnoge su ptičije kosti šuplje i . Perje omogućava zaštitu i toplotnu izolaciju. a reducirana im je veličina. Radi smanjivanja tjelesne težine. Jake noge služe izbacivanju u zrak i ublažavaju udar pri slijetanju. uključujući i velike kosti udova. Tijelo im je kratko.

Nekoliko kostiju uključujući i ramena sadrže zračne vrećice koje su povezane sa dišnim sistemom. Snažni mišići krila su pričvršćeni za greben koji je okomit na prsnu kost. Kljun. koji može biti vrlo različita oblika. imaju malen. premda ptice imaju relativno malo prstiju i neke kosti „dlanova“ srasle su im zajedno što je pridonijelo općenitoj nepokretljivosti dijela kostura. Slično su zglobovi koji odgovaraju laktu i ručnom zglobu nepokretni u okomitom smjeru. obje se polovice kljuna. dok čaplje imaju šiljast bodežu sličan kljun potreban za lov riba. dok mesojedi poput jestreba. Oblik kljuna je uvijek prilagođen načinu hranjenja: npr. pokreću tako da omogućuju veliki zjap – u sisavaca se pokreće samo donja čeljust. kao grmuše. Slika 2 Kosti ruke i kosti krila Druga osobina koja je jedinstvena ptcama je lak i pokretljiv kljun. tanak kljun. Ptice koje se hrane kukcima. izvana je pokriven keratinom pa je lagan i ujedno snažan.bez moždine. Krilo ptice je u anatomskom smislu pandan ljudskoj ruci. Zebe imaju snažan kljun za lomnjenje sjemenki. imaju oštar i zakrivljen kljun za kidanje plijena . Kao rezultat toga u letu su krila posve raširena i pomiču se samo u ramenu i tako se sprječavaju suvišni i nepotrebni pokreti kojima se štedi energija. Kada je kljun otvoren.

Većina pera ima centralni stručak. keratina koji se nalazi u dlakam sisara i ljuskama gmizavaca. Pigmentacija je kod ptica vrlo izražena i ima veliku ulogu u životu ptica. a njihov razmještaj i oblik ovise o načinu života ptice. Da bi se održale u dobroj kondiciji. iz kojeg izlaze isperci koji se povezuju u neprekinutu ravnu plohu. Različte vrste kljuna kod ptica Koža Koža ptica je tanja. Koža ptica je prekrivena perjem. Većina ima četiri prsta od kojih su tri su okrenuta naprijed. a . Struktura pera je izvanredno složena.Slika 3. Sićušne resice drže isperke zajedno. od ostalih kičmenjaka. Dermis je sa brojnim krvnim sudovima i mnoštvom čulnih organa povezan sa folikulirnapojedinih pera. Perje je važan dio zaštitnog pokrova i može se mijenjati. price kljunom čiste perje. Perje Perje je jako složena struktura karakteristična za ptice. njenim najsloženijim derivatom među životinjama. odnosno nema samo zaptitnu ulogu. Boju perja definiše prisustvo pigmenta Stopala i prsti Ptice na stopalu imaju od dva do četiri prsta. Ipak. izgrađeno je od istog materijala. osobito dermis.

ima i neletačica – kao npr. Tipičan primjer je noj. što im je prilagođeno za sjedenje na grani. Ptice trebaju održavati konstantnu tjelesnu temperaturu do oko 40 oC za uobičajene aktivnosti. zrak se brže kreće preko gornje površine krila nego ispod donje. Nojevi i nandui imaju manji broj prstiju od drugih prica. Iako su im pluća mala. i optjecajni sistem koji kisik brzo prenosi kroz tijelo. pa je let postao nepotreban. Zajedno s tim efikasnim sistemom korištenja kisika. Mahanje krila ne stvara direktno uzgon. što ima omogućuje da brzo trče. Brz i efikasan prijenos kiska je nužan za let na velikm visinma gdje je koncentracija kisika niska. nandua. Te uzlazne sile rastu s veličinom ptičijih krila i brzinom. kao kod sisara. lastavice i lunje. U nekih vrsta bilo je relativno malo grabežljivaca u staništu. Let Ptice nisu jedine životinje sposobne za aktivan let (šišmiši i kukci imaju sličnu sposobnost). Na ptičije krilo djeluju sile na sličan način kao i na krilo aviona. Da bi to postigle moraju kontrolirati gubitak toplote. Trepteljka ima tipičnu nogu za držanje kao sve vrapčarke. a pomažu da se pluća pune zrakom i prazne. povezana s nekoliko zračnih vrećica koje se protežu kroz tijelo. proizvodeći različit pritisak između tih površina. nojeva. Disanje i protok krvi Ptice su jako aktivne i zbog brzog metabolizma imaju specifičan dišni sistem koji uzima monogo kisika iz zraka. a krilima se služi za skretanje i ravnotežu. Nasuprot tome.jedan prema natrag. Budući da sporije kretanje zraka stvara veći pritisak. ono stvara horizontalno kretanje potrebno za povećanje brzine strujanja zraka preko površine krila i tako proizvdi uzlaznu silu. kazuara. Mnoge ptice plivačice imaju plivaću kožicu među prstima. Oblik repa je vrlo važen. Ptice koje brzo mijenjaju smjer leta. do nesposobnosti za let moglo je doći u uvjetima gdje su snaga i veličina postale važnije za preživljavanje nego sposobnost letenja. koji trči vrlo brzo. rezultat je dizanje u visinu. Do gubitka sposobnosti leta navjerovatnije je došlo iz više razloga. šupljikave kosti i krila. no među njmasu najveći i najmoćniji letači u životinjskom svijetu. Dugačke noge mogu . on kroz pluća prolazi samo u jednom smjeru. npr. Kada se ptica pokreće prema naprijed. Unatoč sposobnosti leta većine vrsta. Poredak prstiju u djetlića je prilagođen boljem penajnju u svim smjerovima. Umjesto da zrak naizmjenice ulazi i izlazi iz pluća. To je razlog zašto većina ptica maše krilima da bi uzletjela. s tri prsta okrenuta naprijed i jednim prema natrag. kao npr. Neletačice imaju razvijene prilagodbe za let. kivia. ptice imaju veliko i snažno srce koje radi neobično brzo. emua i pingvina. imaju rašljast rep.

poslužiti u obrani od grabežljivaca. Neke ptice izvode spektakularne predstave: mogu pokazivati svoje tjelesne karakteristike što se vidi u blještavom perju koje pokazuju paunovi i rajske ptice. orlovi. Pjev koji se razlikuje od vrste do vrste. služi kao upozorenje drugim mužjacima i za utvrđivanje teritorija za gniježđenje. mužijak privlači ženku svojim vizualnim pjevanjem. Općenito. Slika 4. . služi i za privlačenje partnerice za vrijeme parenja. Kod pingvina krila su postala slična perajama i služe za kretanje kroz vodu. u plesu ili izvode akrobatske letove kao npr. Mnoge ptice privlače pozornost svojim pjevom. Pingvini Razmnožavanje Većina ptica je monogamna i gnijezdi se u parovima.

kao odmaranje. Zametak je okružen velikom količinom hranjivih materija koje mu omogućavaju rast. kako bi se kroz nju mogla odvijati razmjena kisika i ugljičnog dioksida. koje je skriveno od dohvata grabežljivaca. . Mnoge se međusobno udružuju radi pojedinih aktivnosti. koji ženka apsorbira iz hrane. U većini slučajeva mladunci su slijepi i bez perja. ali čvrstom ljuskom koja štiti zametak i djeluje kao brana protiv bakterija. Gnijezda štite jaja i mladunčad. i imaju manji rizik od napada grabežljivaca. U izgradnji gnijezda važno je izabrati odgovarajuću i sigurnu lokaciju što osigurava nepristupačnost i zaštitu od grabežljivaca. Iako djeluje čvrsto. Neke su solitarne ili formiraju parove sa strogo određenim teritorijem. Ostale žive čitav život u jatu. Prednost života u grupi jeste uspješnije nalaženje hrane.Slika 5. Socijalne grupe Ptice se razlikuju po načinu na koji se odnose prema svojoj vrsti. perje ili razni predmeti. Broj jaja u leglu je različitm ovisno o vrsti. Uprkos tome mladunac je kad se izlegne još uvijek slabo razvijen. Ptičije jaje zaštićeno je tankom. a neke ptice imaju više od jednog legla u godini. Ljuska je izgrađena od kalcijeva karbonata. hranjenje i gniježđenje. ljuska je porozna. Gnijezda su izgrađena od različitih materijala. Mnoge od njih svoja jaja polažu u posebno izgrađeno gnijezdo. ali i dlake životinja. Nedostatak života u grupi se javlja ukoliko je malo hrane pa se javlja konkurencija. Paun Sve ptice u vrijeme gniježđenja nose jaja te tako osiguravaju opstanak vrste. ovisno o tome šta je na raspolaganju: grančice i dijelovi vegetacije.

Jato ptica Selidba Mnoge ptice poduzimaju sezonske selidbe. kao i položaj Sunca. . prelijećući hiljade kilometara da bi stigle s velikom preciznošću na svoje odredište. Orijentiraju se koristeći se efikasnim unutarnjim satom. dok ostale ostaju. Mnoge vrste. mogu odrediti promjene u magnetskom polju Zemlje. Ptice imaju različite načine nevigacije. Ptice koje su već nekoliko puta selile preko nekog područja koriste se poznatim značajkama terena. ako ne i sve.Slika 6. Mnoge selice gnijezde se u proljeće i ljeto u višim geografskim širinama. Vrste koje se ne sele nazivaju se stanaricama. koji može mjeriti promjene na dužinu dana. kojim se koriste kao kompasom. iskorištavajući prednost dužih dana. odnosno noću položaj Mjeseca i zvijezda. ali zimi odlaze u niže geografske širine. ali i mirisom ili ultrazvukom. Mnoge vrste pokazuju složene oblike kretanja gdje samo neke populacije napuštaju svoje gnijezd. Mnoge ptice posjeduju impresivnu sposobnost navigacije.

kriptosporidioza). radi eksploatisanja perja. . Pravac selidbe ptica Antropogeni uticaji na ornitofaunu Ptice imaju značajnu ulogu u životima ljudske zajednice. uzgoj ili lov radi prodaje kućnih ljiubimaca. Ljudi ptice koriste za proizvodjnu mesa.Slika 7. ekonomsku štetu (uništavanje biljnih uzgoja). za dobijanje proteina iz jaja. Sokolarke se koriste u lovu. Šarene ptice poput papagaja i pticed koje imaju sposobnos pjevanja su predmet duhovnog uzdizanja pojedinca pa se koriste kao kučne ljubimce ili za fotografisanje. Međutim širenje ljudskih zajednica te stalna gradnja i industralizacija u prirodi negativno utiče na skupine ptica zbog uništavanja njihovih prirodnih stanista. duhovno zadovoljstvo (držanje kučnih ljubimaca ili gledanja ptica u prirodi). Ta uloga obuhvata: ekunomsku dobit (uzgoj ili lov radi nutricionih potreba). zaraznih oboljenja (ptičija gripa. iskorištavaju izmet radi dobijanja fosfora i azota odnosno dobivanja priridnog gnojiva.

isušivanje močvara. . izgradnja autocesta bez obezbjeđenja. postavljanja brana. nepoštivanje zaštićenih područja.U vjerovanju mnogih civilizacija ptice su imale vrlo važnu ulogu u dobijanju statusa bogova ili raznih vjerovanja i zli duhova. Dalje. izlijevanje nafte. aerodromi na mjestima preleta ptica. Tipičan primjer negativnog ljudskog djelovanja na raznovrsnost i brojnost ptica je krivolov koji je u Bosni i Hercegovini svakodnevna pojava. stalno zagađenje voda. postavljanje antena.