You are on page 1of 204

FISKALNA POLITIKA EU

ASST. JELENA ĆORIĆ
URED 104
jelena.coric@sve-mo.ba




30 sati tjedno
Testovi
Seminarski radovi
Prisustvo nastavi ( 70 %)

Struktura predmeta





Fiskalna politika – općenito
Fiskalni sustav
Porezno sustavni čimbenici i vrste
Fiskalni sustav EU
Struktura fiskalnog sustava EU
Institucije EU i okvir donošenja
odluka o fiskalnim pitanjima EU




Instrumenti i procedure provođenja
politika u EU
Kriteriji konvergencije
Pakt o stabilnosti i rastu
Fiskalni federalizam u EU
Razine donošenja odluka o fisklanim
pitanjima

       Nadnacionalni federalizam EU Porezni sustav Harmonizacija poreznih sustava u EU Oporezivanje po različitim razinama vlasti u složenoj zajednici Ključni čimbenici oporezivanja u EU Porezni zakon – izravno i neizravno oporezivanje Fiskalni učinci priključivanja .

kompenzatorna politika .   Fiskalna politika – kao dio opće ekonomske politike Skup fiskalnih instrumenata s ciljem ostvarivanja ciljeva EP Proračunska politika.

. .Ciljevi i sredstva FP       Postizanje pune zaposlenosti Opća stabilnost cijena Optimalan privredni rast Poticanje izvoza i poboljšanje VTB Zadovoljavanje opće društvenih i zajedničkih potreba na optimalnoj razini Uključivanje zemlje u međunarodnu podjelu rada...

sredstva.javni rashodi .instrumenti trošenja javnih prihoda . Sredstva FP . instrumenti prikupljanja javnih prihoda .sredstva.

Učinci FP     Snažni i značajni Poticanje gospodarskog rasta Makroekonomski učinci FP – učinci potražnje Kontrakcijska.povećanje poreza i drugih dažbina .sniženje JR .kombinacija prethodnih mjeraa . restrikcijska ili antiinflatorna FP .smanjenje transfernih rashoda .

 Ekspanzivna ili antidepresivna FP .kombinacija prethodnih mjera .povećanje transfernih JR .povećanje JR .sniženje poreza i drugih dažbina .

       Neutralno – konjukturni karakter FP Pravovoremenost poduzetih mjera Preventivna stabilizacijska politika – uglavnom korektivnog karaktera Obzirne – diskrecijske mjere FP Formula gipkosti – fleksibilnosti – unaprijed utvrđen i reguliran sustav Ugrađeni automatski stabilizatori kombinacija .

kulture.      Redistribucija nacionalnog dohotka Radikalni egalitarizam Učinci FP na razini razmještaja.znanosti.. preraspodjele i stabilizacije Stabilizacija – upravljanje ponudom i potražnjom Učinci preraspodjele Određeni učinci i na polju obrazovanja. umjetnosti. ..

podsustav socijalne skrbi .Fiskalni sustav   Razlika između fiskalnog sustava i poreznog podsustava Fiskalni sustav .podsustav državnog proračuna .porezni podsustav .podsustav javnih rashoda .

pravednost .administrativna jednostavnost .  Porezni podsustav – kategorija od osobitog značenja Obilježja poreznog podsustava .politička odgovornost .ekonomska djelotvornost .fleksibilnost .

religijske. povijesne. nacionalne i druge komponente razvitka .Porezno sustavni čimbenici        Veličina teritorija i broj stanovnika Opseg i veličina javnog odnosno državnog sektora Proračunski deficit i javni dug Opseg i struktura nezaposlenosti Stupanj razvijenosti. geopolitički položaj i pripadnost određenim integracijama Oblik državnog i političkog sustava Blizina ratnog žarišta.

federalni i mješoviti PS Monistički i pluralistički PS . prijelazni i suvremeni PS PS otvorenih tržišnih gospodarstava i zemalja u razvoju Unitarni.Porezno sustavne vrste     Tradicionalni.

Povijesni razvoj EU      Europa – nazvana po princezi sa Orijenta Etimološki – od asirske riječi “erp” – nešto tamno i mračno Politička artikulacija – Karlo Veliki Rimsko carstvo i kršćanstvo Formiranje europske ekonomske integracije .



Europska integracija – odgovor na
moderne zahtjeve – Mlada Europa 1834.
Kombinacija geografskih, povijesnih,
kulturnih , ekonomskih i dr. elemenata
Kriza nakon II. Svjetskog rata – smanjen
obujam proizvodnje,visoka inflacija,
iscrpljene devizne rezerve, nedostatak
dolara
Ured za politiku planiranja PPS – programi
obnove – Marshallov plan


Povijest EU – 8 ( 9 ) faza
1.Prvi koraci prema jedinstvu 1946.
- 1957
1948. osnivanje Beneluxa
1951. Pariški ugovor – Europska
zajednica za ugljen i čelik
1957. Rimski ugovor – EEA i
EUROATOM




2. Europa od šestorice do devetorice
– 1957. – 1974.
Stvaranje EFTE – 1959.
OECD – 1960.
Zajednička agrarna politika 1962.
Europski parlament






3. Europa u traženju drugog nadahnuća –
1974. – 1986.
Demokratizacija institucija, korigiranje
regionalnih razlika
Prvi saziv Europskog parlamenta
Ulazak Grčke 1981., Španjolska i Portugal
1986.
Ugovor iz Schengena
Jedinstveni europski akt – Jedinstveno
tržište
GATT i Urugvajska runda pregovora

monetarne unije i jedinstvene valute . Ratifikacija Jedinstvenog europskog akta – 1986. Prema Ugovoru o EU – 1986. – 1992. Pad Berlinskog zida i ujedinjenje Njemačke Pregovori o uvođenju ekonomske.   4.

     5. – 1995.1. Prva monetarna kriza Uvođenje Jedinstvenog europskog tržišta 1.1993. Osnivanje Europskog investicijskog fonda ECB i ESCB Predpristupni sporazumi . Učvršćivanje i proširivanje Unije – 1992.

1. WTO umjesto GATT – a Pakt o stabilnosti Europe Jedinstvena valuta 1. – 2000.1999. Amsterdamski ugovor .    6. Europa petnaestorice – 1995.

   7. – 2012. Europa prema euru i proširivanju 2000. Ulazak novih članica Konferencija u Lisabonu Sastanak u Nici .

Europa u uvjetima financijske krize 2008. Europa nakon uvođenja eura 2002. – 2012 . 9. sve više zemalja pogođeno ekonomskom krizom Ekspanzija prije krize vođena kreditima i rizičnim zajmovima Grčka kao pokazatelj slabosti EMU .   8.

   Oporavak europske ekonomije dug. spor. neravan Diferencijacija Europe na one sa fundamentalnim faktorima i politikama i one sa ranjivostima i slabostima Najveći rizici sa fiskalne strane .

.svjetskog rata i podijeljena Europa EU u 8 faza i danas 9 u uvjetima svjetske krize Marshallov plan 1947.POVIJESNI RAZVOJ I ODREDNICE EUROPSKE INTEGRACIJE      Cjelokupna svjetska trgovina koncentrirana oko tri pola Vodeća uloga EU Završetak II.

Zapadna Njemačka 10%. . Italija 11%. Francuska 20%.    Istočni blok odbija pomoć VB – 24%. Nizozemska 8% Winston Churchill – pomirba Francuske i Njemačke – stvaranje Sjedinjenih država Europe Haaški kongres 1948.

praksa ? Organizacija za europsku ekonomsku suradnju OEEC 1948.      Dobrovoljna integracija – prvi put testirana Jednostavna u teoriji. Podjela američke pomoći Liberalizacija razmjene Osnivanje Europske platne unije .


Organizacija za gospodarsku
suradnju i razvoj OECD
OEEC ---- OECD
Publiciranje izvješća o ekonomskoj
situaciji
Vijeće Europe – regionalna politička
organizacija – 10 zemalja članica
Ciljevi Vijeća Europe


1. realizacija kompaktnije europske
unije
2. zaštita demokracije
3. zaštita ljudskih prava
4. poboljšanje uvjeta života
Europljana
Uža suradnja između članica
Djelokrug djelovanja – sva područja
osim obrane


Schumanov plan – ujedinjenje
francuske i njemačke proizvodnje i
distribucije čelika
Način sprečavanja daljnjih sukoba
Kontrola oporavka Njemačkog
gospodarstva
Pariški ugovor 1957. – Europska
zajednica za ugljen i čelik






CECA – prva supranacionalna
organizacije
Ukidanje kontigenata i carina
Uvođenje CET –a
Prestala djelovati 2002.
Temeljni cilj – reguliranje
proizvodnje ugljena i čelika
Ekonomsko oživljavanje zajedničkog
tržišta

razvoj razmjene između zemalja članica 2. osiguranje jednakog pristupa izvorima proizvodnje za sve korisnike .   Financijska samostalnost Pravna snaga Ciljevi CECE 1. briga o redovitoj opskrbljenosti zajedničkog tržišta 3.

modernizacija proizvodne infrastrukture 5. utvrđivanje najnižih cijena uz uvažavanje količine proizvodnje .4. poboljšanje uvjeta rada i života za zaposlene u sektorima ugljena i čelika 6. racionalno korištenje izvora radi uklanjanja prekomjerne eksploatacije 7.

fuziranje sa CEE i EUROATOM Spinelli i Monnet – začetnici Schumanovog plana Proces europske integracije na načelu federacije Dijalog i načelo komplementarnosti Postupni prijenos suverenih prava od nacionalnih do regionalnih tijela .     1965.

Europska obrambena zajednica ( CED ) Neuspjeh sektorske integracija .     Postojanje neovisnih demokratskih europskih institucija Integracija – postupno delegiranje nadležnosti Osnivanje CECA – e prva faza integracije 1952.

      Prelazak na opću integraciju 1958. Europska ekonomska zajednica EEZ i Europska zajednica za atomsku energiju EUROATOM Zapadnoeuropska unija ( WEU ) Odsustvo operacionalne autonomije Ekonomski put integracije Konferencija u Messini 1955. .

Rimski ugovor .Europska ekonomska zajednica Početak procesa 1957.    1957. uspostava zajedničkog tržišta zasnovanog na carinskoj uniji . Rimski ugovor – Europska zajednica za atomsku energiju Ciljevi EEZ 1.

osnivanje Europskog socijalnog fonda i Europske investicijske banke 4.2. uvođenje zajedničkih politika ( agrarne. ukidanje prepreka slobodnom kretanju ljudi. transportne. trgovinske ) 3. uvođenje novih institucija u cilju viših integracijskih stupnjeva 5. usluga i kapitala . približavanje nacionalnih zakonodavstava 6.

. realizacija Carinske unije 1968. uvođenje zajedničke agrarne politike CAP . proširenje Dva koncentrična kruga EEZ i EFTA . plan Fouchet.  Razdoblje šestorice – osnivanje EFTE.

    Razdoblje europesimizma – politički i ekonomski šokovi Naftni šokovi. troškovi zajedničkih politika – agrarne Pozitivno – stvaranje demokracije na mjestu vojne diktature u Španjolskoj. Portugalu i Grčkoj Proširenje Zajednice .

jedinstveno tržište Delors – formiranje unutarnjeg tržišta .EZ Zajedničko tržište --.      Dinamika integracije i pritisak SAD – a Nadogradnja izvora Zajednice Jedinstveni europski akt EEZ --.

--Europski ekonomski prostor EEA Europska unija Ugovor iz Maatrichta 1992. Ujedinjenje tri europske zajednice Suradnja na polju vanjske i sigurnosne politike. unutarnjih poslova i pravosuđa .1993.     Jedinstveno tržište 1.1.

superiornost Zapada PHARE programi Europska banka za obnovu i razvoj Delorsovo izvješće – uvođenje ekonomske i monetarne unije .     Ekonomski i politički ciljevi Pad Berlinskog zida. raspad SSSR – a .

promicanje gospodarskog i društvenog napretka. utemeljenje gospodarske i monetarne unije s jedinstvenom valutom . uravnoteženog i održivog razvoja.Nastanak EU      Ugovor iz Maastrichta 1992.1993.EU Jedinstveno tržište --. stvaranje područja bez unutarnjih granica. EZ --.11. visokog stupnja zaposlenosti.unutranje tržište Zajednički ciljevi 1. Ratificiran 1. osnaživanje gospodarske i društvene povezanosti.

2. očuvanje i razvijanje Unije kao područja slobode. očuvanje cjelokupne pravne stečevine Zajednice i njene nadogradnje . afirmiranje vlastitog identiteta na međunarodnoj sceni provedbom zajedničke vanjske i sigurnosne politike 4. jačanje zaštite prava i interesa državljana država članica uvođenjem državljanstva Unije 3. sigurnosti i pravde 5.

Policijska i pravosudna suradnja u kaznenim pitanjima . 3 stupa EU 1. Zajednička vanjska i sigurnosna politika 3. Europska zajednica EZ i EUROATOM – glavna inovacija ekonomska i monetarna unija i euro kao konkretizacija toga 2.

    II i III stup – princip međuvladine suradnje – jednoglasno donošenje odluka Stapanje stupova Zadržavanje nacionalnih ograničenja za pojedina područja EU kao rezultat integracije i suradnje .

konsolidacija socijalne dimenzije. Schengenski ugovor integriran u Ugovor o EU . uvođenje prostora slobode. sigurnosti i pravde u EU. stanovnika Istinska integracija – sui generis integracija 2 nova Ugovora kao izvorno pravo EU Ugovor iz Amsterdama – napredak u području zaštite građana.    28 članica – preko 500 mil.

– 1993. ESCB i euro . teška monetarna kriza Fluktuacije tečajeva +. povelja o temeljnim ljudskim pravima 1992.15% Pakt o stabilnosti – veća fiskalna disciplina ECB.     Ugovor iz Nice – uspješniji pokušaj reformiranja. reforma institucija u skladu s proširenjima.

Lisabonski ugvor – 2007.izmjena i nadopuna osnivačkih ugovora Izlazak iz institucionalne krize – jasnije definirane nadležnosti Unije i podijeljene nadležnosti . – najbitniji dijelovi Ustavnog ugovora.    Europski ustav Ustavni ugovor iz Rima 2004.

Vijeće EU ( Vijeće ministara EU ) 3. Europsko vijeće 5.Institucije EU     Provođenje ciljeva i institucije Supranacionalno odlučivanje Uspjeh europske integracije i institucije Glavne institucije 1. Europski revizijski sud 7. Ostala tijela EU . Europski parlament 4. Europska komisija 2. Europski sud pravde 6.

15 ostalih službi Donošenje odluka konsenzusom i običnom većinom .Europska komisija       27 povjerenika – 5 godina Potpuno neovisni od vlada Zastupanje interesa Unije Povjerenik – portfolio – na čelu uprave ( ili više njih ) 25.tajništvo.000 službenika – 23 opće uprave.

   Predsjednik Jean Claude Juncker Osnovni organ Unije Zadaće EK . predlaže komunitarne uredbe .politička inicijativa – osmišljava politike EU.izvršni organ Unije – primjena zajedničkih politika . pokreće zakonodavni postupak.

čuvar Ugovora – pravnog poretka uspostavljenog Ugovorom .predstavlja Uniju u pregovorima – s trećim zemljama te u međunarodnim trgovinskim sporazumima ..

koordinira nacionalne politike i uravnotežuje razlike . donosi zakonodavstvo Unije.Vijeće ministara EU      Izražava nacionalne interese Glavna zakonodavna institucija EU Nadnacionalne i međuvladine ovlasti Bitno komunitarno tijelo Povezuje zemlje članice. utvrđuje političke ciljeve.

    Sastavljeno od ministara nacionalnih vlada članica Sastav ovisno o području rasprave – više različitih Vijeća Sastajanje povremeno Stalnost rada – Odbor stalnih predstavnika ( COREPER ) – priprema sastanke. traži kompromise i olakšava glasovanje .

Thorbjørn Jagland Predsjedanje – 6 mjeseci Trostruka funkcija Vijeća .   Stalno tajništvo – glavni tajnik – Visoki povjerenik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku – glavni tajnik Zpadnoeuropske unije .

raspolaže pravom donošenja odluka 2.1. osigurava koordinaciju ekonomskih politika 3. raspravlja s Komisijom o aktima koje usvaja te nadležnostima izvršavanja pravila koja donosi .

jednoglasno – u osjetljivim područjima .   Može odlučivati .običnom ( jednostavnom ) većinom – proceduralne odluke .kvalificiranom većinom – većina odluka Kvalificirana većina – broj glasova varira od ministra do ministra ovisno o veličini države Potreba ostvarenja 2 ili tri većine .

većina broja država članica ( 2/3 ) .prag kvalificirane većine ( 74 %) .ukoliko članica zatraži provjera odražavaju li glasovi barem 62% ukupnog stanovništva Unije sjedište u Bruxelles . .

Europski parlament      Jedino tijelo birano općim izborima Izraz političke i demokratske volje naroda Unije Jamac europskih interesa i zaštite prava građana Najveća multinacionalna skupština svijeta Sjedište u Strasbourgu .

socijalisti i liberali Prvoklasna demokratska institucija + tradicionalne parlamentarne funkcije – predstavljanje naroda. funkcija kontrole izvršne vlasti . zakonodavna i budžetska funkcija.    Od 1979. izravni izbori za Parlament Biranje po nacionalnim kvotama Organizirani po političkim opredjeljenjima – najzastupljenije Europska pučka stranka.

zakonodavna 2. usvajanje zajedničkog proračuna EU . Tri osnovne funkcije Parlamenta 1. nadzor nad Europskom komisijom 3.

usvaja zakone. kontrolne . usvaja proračun EU i dijeli ovlasti s Vijećem ministara EU 2.nadgleda ostale institucije EU . zakonodavne i proračunske . Osnovne zadaće Parlamenta 1.

specifične ovlasti – europski forum – parlament vrelo ideja . imenovanja . međunarodni sporazumi .potvrđuje imenovanje Komisije 4.3.konzultira se za određene međunarodne sporazume 5.

Europsko vijeće    Skup političkih predstavnika zemalja članica – predsjednika država ili vlada Razvijeno iz prakse europske političke suradnje Sastanci = najviši politički predstavnici + ministri vanjskih poslova + predsjednik i potpredsjednik Europske komisije .




Nije službena institucija Eu – institut EU
Nema zakonodavne ovlasti
Poticajno mjesto u stvaranju politike Unije
Određuje prioritete, daje političku
orijentaciju, stimulira razvoj i regulira
sporna pitanja
Vijeće ima sjedište u Bruxellesu. Tijekom
travnja, lipnja i listopada Vijeće održava
sastanke u Luxembourgu.

Glavne zadaće Europskog vijeća
1. opće
- stvara poticaje europskoj izgradnji i definira opće
političke smjernice
2. vanjska i sigurnosna politika
- definira načela i smjernice zajedničke vanjske i
sigurnosne politike i odlučuje o načinu provođenja
- odlučuje o užoj vojnoj suradnji
- u određenim važnim pitanjima odlučuje umjesto
Vijeća EU
3. unutarnji poslovi i pravosuđe
- odlučuje o eventualnoj užoj suradnji za određena
pitanja ovog područja

Europski sud pravde





Pravda, demokracija i ljudska prava –
temeljna europska načela
Vrhovna sudska instanca EU
Zadužena za komunitarno pravo
Ograničene nadležnosti, ali značajno
mjesto
Sjedište u Luxembourgu
Po jedan sudac iz svake zemlje članice +
8 nezavisnih odvjetnika

Razlog osnivanja – rizik od različitog
tumačenja komunitarnog prava u
članicama
Odgovornosti suda
- izravni postupci protiv zemalja članica ili
komunitarnih institucija
- postupak protiv države članice
- postupci protiv institucija EU zbog
poništenja akata ili propusta
- ostali izravni postupci

drugostupanjska odgovornost – prizivi na odluke Prvostupanjskog suda. . postupak preispitivanja prethodnih mišljenja Važan u izgradnji pravnog poretka .neizravni postupci – ispitivanje pravovaljanosti pred nacionalnim sudovima .

Europski revizijski sud     Komunitarna nadzorna institucija 27 članova Zadatak – ispitati ispravnost računa i ukupnih prihoda i rashoda Unije sukladno pravnim. proračunskim i računovodstvenim načelima Unije Nadzirati svrsishodnost financijskog upravljanja prema predviđenim ciljevima i programima .

regionalnih i lokalnih Međunarodnih institucija koja troše sredstva Unije . nacionalnih.   Primarni zadatak – neovisna provjera pravilnog izvršavanja proračuna EU i korištenja europskih fondova Kontrola europskih institucija.

Ostala tijela EU       Europski pučki pravobranitelj ( Ombdusman ) Europski gospodarski i socijalni odbor Odbor regija EU Europska investicijska banka Europska središnja banka Decentralizirane agencije .

Stupnjevi ekonomske integracije     Zona slobodne trgovine – grupiranje više carinskih teritorija Carinska unija – veće napuštanje duverenosti u odnosu na zonu slobodne trgovine Zajedničko tržište – savršeno cirkuliranje.ekonomska poltika unificirana ili strogo koordinirana . četiri slobode Ekonomska unija – najviši oblik regionalnog procesa integracija .

Politika širenja članstva EU     Proširenje i smanjenje regionalnih raskoraka Objedinjavanje europskih zemalja i naroda – posebno pitanja prava.demokracije i mira Kriteriji priključivanja EU i pregovori o članstvu Sporazumi i ratifikacija .

 Kriteriji za priključenje : . mogućnost borbe s konkurencijom na tržištu unutar Unije . prava i zaštitu manjina .gospodarski – djelotvorna tržišna ekonomija.politički – stabilne institucije koje osiguravaju vladavinu demokracije.

ekonomske i monetarne unije ..administrativni – prilagodba administrativnih struktrura za uspkešno članstvo .pravni – obveze koje proizlaze iz članstva – slaganje s ciljevima političke.

povratak izbjeglica i zaštita manjina . Zemlje Zapadnog Balkana .sloboda medija i reforma pravosuđa .suradnja sa ICTY . razvoja i dobrosusjednskih odnosa .poticanje i provođenje regionalne suradnje.

učinak na politike EU .institucionalna .proračun EU Proces pridruživanja – bilateralni i multilateralni sastanci Usklađivanje s pravnim sustavom EU .   Integracijska sposobnost kapacitet Unije .

uredbe.Komunitarni sustav donošenja odluka     Interakcija tri osnovne institucije – institucionalni trokut Impuls od Europskog vijeća Komisija elaborira sve prijedloge. direktive ili odluke Vijeća .uloga ne samo tehnička nego i politička – priprema terena Parlament i Vijeće ministara .

    Nemaju pravo zakonodavne inicijative Pravo isklljučivo Komisije Više procedura ili postupaka – najčešći suodlučivanje Parlamenta i Vijeća ministara Suradnja na različitim razinama – različiti postupci donošenja odluka .

suodlučivanje – daje Eurospkaom parlamentu ovlast usvajanja instrumenata s Vijećem ministara.međuvladina – II i III stup .nadnacionalna ili komunitarna – I stup Nadnacionalne procedure – tri osnovna postupka .  Dvije metode suradnje . dva ili tri čitanja i veća interakcija Parlamenta i Vijeća .

Vijeće ministara – prihvati sve amandmane ili Parlament odobri prijedlog – Vijeće prihvaća akt. ako ne prihvati Vijeće usvaja “ zajedničko stajalište” Parlament ispituje zajedničko stajlište – drugo čitanje Parlament odobrava zajedničko stajalište ili ništa ne poduzima – akt prihvaćen. (mišljenje Odbora regija i mišljenje EESC – a).    Komisija predlaže tekst – mišljenje parlamenta ( prvo čitanje ). Parlament odbacuje zajedničko stajalište – akt nije prihvaćen. Parlament apsolutnom većinom predlaže amandmane .

čitanja – Parlament ( apsolutnom većinom) i Vijeće( kvalificiranom većinom) – Pomirbeni odbor Pomirbeni odbor ne uspijeva dogovoriti prijedlog akta i ne smatra se prihvaćenim . Vijeće jednoglasno prihvaća sve amandmane Parlamenta i usvaja akt Usvajanje akta nakon 3. Vijeće ne prihvaća – saziva Pomirbeni odbor.    Komisija daje pozitivno ili negativno mišljenje Vijeće kvalificiranom većinom prihvaća sve amandmane Parlamenta – akt usvojen.

.postupak usvajanja proračuna .pristanak Parlamenta – ne sudjeluje u proceduri usvajanja. međunarodnih sporazuma. strukturnih i kohezijskih fondova . tržišno natjecanje. policijska i pravosudna suradnja . specifičnih zadataka ECB –a .postupak savjetovanja – poljoprivreda. oporezivanje. kod pridruživanja novih zemalja članica. ali daje pristanak.

     Proračunske ovlasti – određivanje glavnih smjernica i prirode rashoda. rasprava. te nadzor proračuna Priprema. usvajanje proračuna Komisija – prednacrt proračuna Vijeće ministara – nacrt proračuna Parlament – čitanje proračuna . godišnjih iznosa izdataka i potrebnih prihoda.

       Predlaže amandmane na neobvezne rashode ( apsolutna većina ) i izmjene obveznih rashoda ( većinom glasova ) Vijeće ministara – 2. čitanja – novi iznosi – moguće odbijanje proračuna . čitanje neobveznih rashoda Da – iznosi nacrt proračuna Ne – iznosi 1. čitanje amandmana i izmjena Da ili ne – na amandmane kvalificiranom većinom Da ili ne na izmjene – namješta iznose Parlament – 2.

primarno zakonodavstvo Akti proizašli iz tih ugovora Sekundarno zakonodavstvo – uredbe. smjernice. odluke.Izvori komunitarnog prava     Osnivački ugovori. mišljenja Komunitarno pravo – sva pravila o pravnom poretku Zajednice . preporuke. direktive.

pravo koje proizlazi iz vanjskih odnosa zajednice ..pomoćno pravo sadržano u konvencijama i sličnim međuvladinim sporazumima .opća načela prava .sudska praksa Europskog suda pravde .

   Primarno komunitarno pravo + odredbe primarnog prava + nepisani zakon Unije = vrh hijerarhijskog tokuta Sekundarno pravo – kompatibilno s primarnim zakonodavstvom Osnivački ugovori .Ugovor o osnivanju EUROATOM –a .Ugovor o Europskoj uniji .Ugovor o osnivanju EZUČ .Ugovor o osnivanju EEZ .

a utvrđuje ih Sud pravde svojom praksom .  Ugovori koji nadopunjuju ili izmjenjuju Osnivačke . Ugovor iz Amsterdama. Ugovor iz Nice Opća načela parav – nepisane pravne norme koje proizlaze iz Osnivačkih ogovora. jedinstveni europski akt.Ugovor o spajanju.

  Načelo supsidijarnosti – opće načelo EU – Unija ne poduzima radnje osim u područjima svoje isključive nadležnosti. osim u slučaju kad bi takve radnje bile djelotvornije od onih poduzetih na nižim razinama vlasti Načelo proporcionalnosti – aktivnosti Unije ne smiju prelaziti okvire onoga što je nužno za postizanje ciljeva Osnivačkih ugovora .


Supsidijarnost – ugovor iz Maastrichta –
približiti europsku integraciju građanima
Odluke donositi na nižim razinama vlasti –
bliže građanima
Protiv centralizacije – udaljenih odluka
Osnovni cilj supsidijarnosti – garantiranje
određenog stupnja samostalnosti nižih u
odnosu na središnje razine vlasti

Sekundarni izvori prava

Pravno obvezujući i neobvezujući
Uredbe ( propisi ) – u potpunosti
obvezuju i izravno se primjenjuju na
države članice, uključivanjem u
nacionalno pravo
Direktive ( smjernice ) – postavljaju
rezultate koji se moraju ostvariti u
zemljama članicama, ali nac.institucije
same određuju oblike i načine provođenja

Odluke – obvezuju u svim
elementima one na koje se odnose
Preporuke i mišljenja – deklarativni
instrumenti koji nisu obvezujući



Decentralizacija – prijenos ovlasti
na niže razine vlasti
Prijenos ovlasti ali ne sredstava za
financiranje – nedostatak
decentralizacije
Ponuda javih dobara –
demokratizacija
Prilagođavanje ponude – onima koji
o tome odlučuju

lokalne potrebe naglašenije .povećanje konkurencije na lokalnoj razini .veća učinkovitost trošenja .  Mnoge funkcije je bolje provoditi na središnjoj razini Prednosti fiskalne decentralizacije .racionalizacija zakonodavstva .prilagođavanje lokalnim uvjetima .inovacije u lokalnom upravljanju dobrima .

smanjenje učinkovitosti poreznog sustava .veće korupcijske mogućnosti . Nedostaci fiskalne decentralizacije .konfliktni rezultati poduzetih mjera .stabilizacijska se funkcija gubi .učinkovitost lokalne zajednice upitna .gubitak ekonomije razmjera u prikupljanju poreza .

jednaki dohoci i svi članovi ravnopravni i ravnopravno uživaju koristi Više članova zajednice smanjuje troškove ali i koristi .  Teorija klubova – pretpostavka potrošnja jednog dobra. identični ukusi potrošača.

     Tieboutov model Problem otkrivanja preferencija stanovništva Odlučivanje na središnjoj i lokalnoj razini Dvije lokalne zajednice s različitom ponudom javnih dobara Seljenje iz jedne zajednice u drugu radni zadovoljavanja preferncija .

informiranost. dovoljan broj zajednica Porezi utječu na mjesto stanovanja. sjedište tvrtki Viša cijena usluge pravda se kvalitetom usluga . zadovoljavanje preferencija Glasanje nogu Pretpostavke funkcioniranja – pokretljivost pojedinaca. mogućnost zapošljavanja.     Veći broj zajednica – lakši izbori.

FISKALNI SUSTAV EU Javne financije i europska integracija     Osnovni cilj europske integracije – stvaranje zajedničkog tržišta Put jačanja političke integracije Javne financije – granica ekonomskog i političkog aspekta Fiskalni sustav EU – razgraničenje između tržišne integracije u jače političke unije .

nesuglasice oko raspodjele sredstava proračuna Javne financije – velik udio u BDP u svim razvijenim zemljama Regulacija .    Fiskalna funkcija distribucije i redistribucije Problemi – nelojalna porezna konkurencija.

koordinacija stabilizacijskih fiskalnih politika ) Proračun – relativno malen .Fiskalni sustav EU    Proračun EU – jedini instrument provođenja FP sa središnje razine Ostalo – pravila i dogovori – harmonizacija i koordinacija ostalih dijelova FP ( harmoniziranje oporezivanja.

     Ima vlastita sredstva i izvore Financiranje zajedničkih funkcija i politika EU Rashodi – poljoprivreda i strukturna politika Harmonizacija poreznih sustava – drugi dio FS EU Nametanje poreza – nacionalni porezni sustav .

izvorni prihod proračuna EU Porezni suverenitet ograničen – smjernice i pravni propisi kojima se utječe na formiranje PS Porezna harmonizacija – pristup ka fisklanom federalizmu .   Izuzetak – europski porez na dohodak zaposlenih u institucijama EU – isplaćuje se iz proračuna EU.

    Koordinacija stabilizacijskih politika EU – treći dio FS EU Stabilizacijskih proračunskih politika Fiskalna pravila – Pakt o stabilnosti i rastu i Maastrictski kriteriji konvergencije Smanjenje i sprečavanje proračunskih deficita .

Proračun EU      Odnos MP i FP Načelo supsidijarnosti Centralizacija vs. Decentralizacija Proračun EU – jedini instrument zajedničke FP Ostalo – skup raznih pravila i ugovora za harmonizaciju i koordinaciju .

financijska. i oporezivanja na teritoriju EU Posebnosti proračun – specifičnosti europske integracije Funkcije proračuna – ekonomska. politička i pravna .    Makroekonomska uloga proračuna – temelj automatskih stabilizatora Bez homogenosti i integriranosti ponude javnih roba i usluga.

proračuna – za programe socijalne i ekonomske kohezije Računski prikaz svih prihoda i rashoda Unije Skroman proračun – 1.    Nadopunjavanje nac.24% BND – a Unije Sredstva proračuna – rast i razvoj Unije .

Prvi proračun nizak – samo upravni troškovi Kontribucije članica – osnovni izvor Visina kontribucija – razvijenost članice i zainteresiranosti za integracijom .    EZ i EUROATOM – zaseban proračun do 1965.

Europski socijalni fond 3. Europski razvojni fond 4.  Sredstva usmjerena u 4 vrste rashoda 1. Operativni dio budžeta Predviđeni vlastiti izvori prihoda – tek od 1970. Europski fond za agrar i proizvodnju 2. .

  Osnovni cilj proračuna – ostvarivanje ciljeva ekonomskih politika EU Proračun u skladu sa načelima .

učinkovitosti i korisnosti Preglednost .Načela proračuna       Periodičnost Uravnoteženost Obračunska jedinica – euro Specifikacija – namjena trošenja Dobro financijsko upravljanje – na načelima dobrog gospodarenja.

ekonomska unija. visoka zaposlenost. zajednička vanjska i sigurnosna politika.   Proračunska politika – budžet – ostvarivanje ciljeva EU Mir . političko jedinstvo i socijalna jednakost – ciljevi navedeni u Ugovorima Dodatni ciljevi – unapređenje ekonomskog razvoja. EU na globalnom međunarodnom planu .

nadogradnja Zajednice . Zaštita i razvoj EU. područje slobode. sigurnosti. prava.

Godišnji proračun   Financijska perspektiva – sedmogodišnji proračunski ciklus Određivanje gornjih granica rashoda po .obračunskom načelu po kategorijama rashoda .gotovinskom načelu u skladu s glavnim aktivnostima Unije .

olakšanje godišnje proračunske procedure donošenja . S ciljem .pomoć pri planiranju višegodišnjih projekata i programa .osigurati predvidljivi priljev sredstava za prioritete Unije .osigurati kontrolu evolucije proračuna .

    Pozornost – gospodarski rast i inflacija Promjene proračunske politike s razvojem Unije U početku – proračun usmjeren na poljoprivredu 2008. – više sredstava za gospodarski rast i zapošljavanje .

jednostavniji postupak donošenja proračuna Ukidanje podijele na obvezne i neobvezne rashode Promjena uloga institucija u donošenju proračuna .    Lisabonski ugovor – najznačajnije promjene Novi.

pristojbe na šećer – plaćaju ih proizvođači .0.5 %) .Proračunski prihodi i rashodi Prihodi  Tradicionalni vlastiti izvori .) .poljoprivredne pristojbe ( do 2009.75% .0.4% .izvori temeljeni na PDV – u ( 1.1% .carinske pristojbe .

    Četvrti vlastiti izvor – izvori temeljeni na BND – u – ¾ proračuna danas Ostali prihodi – 1 – 3 % proračuna – viškovi. kompenzacije. kotizacije. kazne Tradicionalni izvori – mjesečne uplate PDV i BND uplate – godišnji iznosi .

Francuska. Italija. Španjolska Najviše koristi – Luxemburg i nove članice .    Važnost pitanja uplata i korištenja sredstava Britanski rabat – 1984. – kompenzacija ostalih članica Najviše uplate – Njemačka. VB.

Rashodi    Neizravno korištenje sredstava – putem fondova Projekti i sufinanciranje iz nac.proračuna Potrošnja sredstava sukladna mjerama za ostvarivanje ciljeve EP EU .

sloboda. sigurnost i pravda . održivi rast ( konkurentnost i kohezija ) 2. očuvanje i upravljanje prirodnim resursima ( ruralni razvoj i zaštita okoliša ) 3. građanstvo. Izdvajanje sredstava za slijedeće politike 1.

administracija 6. EU kao globalni partner 5.  4. ostali rashodi Sekcije – rad institucija Unije 2 kategorije rashoda – odobrenja ua preuzimanje obveza i odobrenja za plaćanja .

.informacijske tehnologije.   CAP – Zajednička agrarna politika – najveća stavka – široka skala mjera i instrumenata Strukturne politike ( fondovi ) – ekonomska i socijalna kohezija – regionalni razvoj kroz strukturalne fondove Interne politke ( sve ostale osim prethodne dvije ) – istraživanje i razvoj.

Ekstreno djelovanje i vanjska pomoć – humanitarna pomoć. pomoć zemljama CE i IE.. ekologija i zaštita okoliša. . medicina. obrazovanje i profesionalna obuka mladih. pomoć u izvanrednim situacijama. zaštita potrošača.. suradnja sa azijskim i laltino američkim zemljama. socijalni i ekonomski razvoj Mediterana..

tečajne razlike po kreditnim aranžmanima ) . rezerve ( agrarne garancije. publikacije.  Administrativni troškovi – pokriće operativnih troškova – plaće. prevođenjka. novoprimljenjim zemljama. financiranje delegacija izvan EU Ostali troškovi – pomoć zemljama u pripremi za članstvu. mirovine. program pomoći u izvanrednim situacijama.

revizija i kontrola zemalja članica i drugih zemalja .   Kontrola i revizija regularnosti budžeskog poslovanja – Europski revizijski sud i EK UCLAF – Koordinacijsko tijelo za borbu protiv prijevara UCLAF – istrage unutar institucija.

   OLAF – Ured za borbu protiv prevara . ) Prihodi = rashodima .24% BND –a ( od 2000.nasljednik UCLAF –a – unutarnja ( institucije EU ) i vanjska kontrola ( zemlje članice ) djelovanja na financijske interese Prihodi i rashodi – proračun 1.

.2. inovacije.Proračunski okvri 2014 . održivi rast 1.) 1.1.2020  Kategorije potrošnje sistematizirane u 5 kategorija 1. socijalna politika . konkurentnost ( rashodi za istraživanje i razvoj. kohezija ( konvergencija manje razvijenih zemalja i regija. strategija razvoja . obrazovanje i obuku..

ribolovstvo. javno zdravstvo . Građanstvo. okoliš 3. zaštita potrošača. ruralni razvoj.) 4. predpristupni intrumenti i programi 5..2. Administracija .. EU – globalni partner – vanjske aktivnosti. sigurnost i pravda – zaštita granica.sloboda. Prirodni resursi – CAP. imigracija i azil.

99 mild EUR u preuzimanju obveza i 908.7% manje od PO 20072013 – fiskalna disciplina Naglaska na troškovima za rast i stvaranje poslova – trokovi za konkurentnost veći 37% Budžet za 2015.2014.11.    959.4 mild EUR plaćanja 3.5% i 3. . – 12.

inovacije. obrazovanje Za koheziju rashodi 325.15 mild EUR – za nezaposlenost mladih 6 mild EUR .   Prvi put da je smanjen limit u odnosu na prethodni PO Ipak povećanje usmjerenih rashoda – istraživanje.

69 mild EUR – akcije vezane za azil.   Prirodni izvori – 373.18 mild EUR – reforma CAP –a – zelenija i poštenija Sigurnost. vanjske granice i unutranja sigurnost EU kao globalni partner – 58. migracije.70 mild EUR . građanstvo – 15.

zamrzavanje plaća i mirovina Kompenzacije – 27 mil EUR Na strani prihoda – novi porez na finakcijske transkacije – baza za vlastiti izvor prihoda .   Administracija – 61.63 mild EUR – napori za konsolidacijom JF – smanjenje osoblja 5%.

  Budžet za 2015 – plaćanja 142.1 mild EUR i obveze 145.6 mild EUR Budžet – stimulirati rast. inovacije i zaposlenje ( posebno mladih ) .

http://ec.europa.eu/budget/figures/2015/2015_en.cfm .

europa.cfm .eu/budget/mff/figur es/index_en.http://ec.

cfm .http://ec.europa.eu/budget/mff/figur es/index_en.

htm .http://europa.eu/about-eu/basicinformation/money/expenditure/inde x_hr.

Proračun EU   Financijsko – pravni akt koji obuhvaća raspoloživa sredstva u toku jedne godine i trošenje istih putem fin. perspektive – uvedene s ciljem osiguranja kontinuiteta i dosljednosti u provođenju zajedničkih politika .instrumenata Fin.

nacionalnih i regionalnih razina Specifičnosti komunitarnog proračuna u odnosu na nacionalne .stroža i čvršća regulacija te uravnoteženost .  Temeljne funkcije proračuna – provođenje FP i politike transfera između različitih regija. supranacionalnih.

zaduživanje iz proračuna nije dozvoljeno ..manji od klasičnog proračuna s obzirom na kalkulaciju koju akumuliraju .prihodna i rashodna strana različite od nacionalnih proračuna .

    Temeljno obilježje proračuna – njegova uvjetovanost i stroga kontrola proračuna Izvorne prihode ne ubire Unija – to rade države članice za proviziju Bez vlastitog poreznog suvereniteta i vlastitog poreznog aparata Ograničenja interventnih mogućnosti .

    Nema klasične FP Na strani rashoda – odlučujuća uloga fin.perspektiva Djelovanje proračuna na strani rashoda – kroz fondove – specifične financijske instrumente Rashodi – financiranje razvojnih projekata i provedba zajedničkih politika .

razini – klasične porezne prihode Uvođenje istih – veća kontrola. veći stupanj odgovornosti i veća mogućnost sudjelovanja u projektima uz malo uplitanje članica .  Osnovno ograničenje proračuna – EU nema niti jednog zajedničkog poreza na nadnac.

   Onemogućeno izvršavanje proračunskih funkcija Redistribucijska uloga – kroz progresivno oporezivanje i transfere i izdaci za soc.osiguranje – automatski stabilizatori Stabilizacijska funkcija – bez mogućnosti zaduživanja. skromne veličine i načela uravnoteženosti .

   Alokacijska funkcija – članice ne prepuštaju važna pitanja ( obranu i vanjsku politiku ) nadnac.razini – kontradiktornost ciljeva Jedina funkcija – redistribucijska funkcija ( donekle ) – instrumentstrukturni i kohezijski fondovi Strukturna politika – strukturni fondovi .

 Rezerviranja proračunskih sredstava putem 2 načina 1. sredstvima za plaćanje koji pokrivaju izdatke proizašle iz obveza preuzetih u tekućoj i prethodnim fiskalnim godinama do naznačenog limita .

godini a koji se odnose na obveze koje se moraju izvršiti za period duži od jedne fiskalne godine .2. sredstva za obveze koja se odnose na ukupan trošak u fin.

Procedura donošenja proračuna    Karakterističan i poseban u svijetu Zajedničke institucije i donošenje proračuna Članak 319 Ugovora o funkcioniranju EU. članaka 117 Ugovora o EUROATOM – u.propisi . međuinstitucionalni sporazumi. proceduralna pravila i fin.

godišnjih izdataka i potrebnih P Priprema. rasprava i usvajanje proračuna Proračun predlaže EK. usvajaju ga EP i VM .   Utvrđivanje glavnih smjernica i prirode R.

1.    Nacrt proračuna priprema EK prema potrebama Unije Sve važnija uloga EP Procedura proračuna od 1. do 31.12godine koja prethodi proračunskoj godini Slijed usvajanja proračuna .

mj) VM najkasnije do 1. EK sastavlja nacrt proračuna – na temelju smjernica EP i VM najkasnije do 1.10 ( krajem 7. ili početkom 5. ( krajem 4.) kvalificiranom većinom usvaja mišljenje o prijedlogu s objašnjenjima i prosljeđuje EP . 2.9.1.mj.

3. EP mora se izjasniti u roku od 42 dana o nacrtu – prihvatiti prijedlog VM ili se suzdržati – proračun usvojen – prihvatiti amandmane kvalificiranom većinom – novi prijedlog proslijediti VM i EK – uloga Pomirbenog odbora .

PO sastavlja zajednički prijedlog EP i VM u roku od 21 dana – VM odlučuje kvalificiranom većinom a EP većinom svih zastupnika 5.4. Ako nema dogovora EK sastavlja novi prijedlog – ako ima dogovora EP i VM imaju 14 dana za usvajanje prijedloga .

rebalans .  Ako proračun nije usvojen do početka fin.godine – mogućnost trošenja sredstava sukladno prethodnom proračuna Izmjene tijekom godine – putem dopunjenih proračunskih nacrta – uravnoteženje tekućeg proračuna zbog neravnoteže iz prethodnog razdoblja .

javna nabavka Bolje provođenje proračuna.sustav Računovodstveni standardi. lakše višegodišnje planiranje. bolja kontrola. revizija i smanjenje rizika . bolje upravljanje.   Glavni instrument EK pri provođenju i nadzoru proračuna – ABAC – kompjuterizirani rač.

najznačajniji kontributori odbijaju povećanje proračuna .  Zastoj na proračunskom planu – smanjenje dotacijskog iznosa Tenzije i neslaganja oko proračuna .povijesni korisnici politike regionalnog razvoja teško prihvaćaju gubitak sredstava – nove članice – pravednija raspodjela .

.VB odbija ukidanje rabata .Francuska štiti CAP .

Načela financijskih instrumenata     Usvajanje načela radi osiguranja nesmetanog funkcioniranja Administrativna neučinkovitost – decentralizirana provedba regionalne politike od strane više institucionalnih razina upravljanja Tehnička nedoraslost Brojnost sudionika i složenost postupka .

   Provođenje zajedničke regionalne politike sve više provode države članice Cilj administrativnih pravila – umanjiti značaj političkih odluka Razlozi problematične primjene – supsidijarni sustav i sukob nadnacionalnih i nacionalnih interesa .

    Nadnacionalne institucije – interesi Unije i jačanje zajedničkih institucija Nacionalne institucije – vlastiti suverenitet u donošenju odluka i vlastiti interesi Odbacivanje europskog ustava Potkopavanje uspješnosti zajedničkih politika. onemogućavanje socijalne i ekonomske kohezije .

Načelo supsidijarnosti 6.       Načela financijskih fondova – povećanje uspješnosti zajedničkih sredstava i smanjenje regionalnih nejednakosti 1. Načelo koncentracije 2. Načelo sufinanciranja 3. Načelo programiranja 4. Načelo partnerstva 5. Načelo prioritetnih ciljeva .

Načelo koncentracije    Primjer političke nedosljednosti – najbolje pozicionirane države koriste sredstva iz SF Načelo podrazumijeva usmjeravanje sredstava gdje su najpotrebnija – u najzaostalije regije u cilju povećanja socijalne i ekonomske kohezije Kriteriji dodjele – BDP per capita manji od 75% prosjeka Unije .1.

   Statističko manipuliranje u određivanju regija Drugi kriteriji – gustoća naseljenosti – pridruživanje sjevernih članica Bogatije članice – specifični kriteriji – izdvajanje sredstava putem skupine programa cilja 2 .

2. Načelo sufinanciranja    Sredstva SF pridodaju se u istom ili većem iznosu u odnosu na prethodni period nacionalnim sredstvima te zajmovima EIB 50 – 75% troškova projekta cilja 1 pokrivaju SF 50% troškova projekat cilja 2 i 3 pokrivaju SF .

40 % ukupnih troškova pokrivanja kod projekata lukrativnog karaktera . 40% kod malog i srednjeg poduzetništva.  Viša razina sufinanciranja u kohezijskim državama ( do 80% ) i periferna područja i manji grčki otoci ( do 85 %) Potpora Unije ulaganja poduzeća 35% ukupnih troškova.

   Razina sufinanciranja veća kod kohezijskih fondova – 80 – 85% ( manje za lukrativne projekte ) Uloga EIB – financiranje investicijskih projekata kroz zajmove i zajmovne garancije Načelo novčane uvjetovanosti problematično za korisnika .

  Siromašne članice teško izdvajaju iz proračuna – načelo snižava sredstva onima kojima su najpotrebnija Veće izdvojene svote opterećuju BP i FS – potiču deficit uz tražene uvjete makroekonomske stabilnosti i financijske discipline .

3. Načelo programiranja    Usmjeravanje nac.politika prema jedinstvenom cilju Iznosi SS utvrđeni slijedom pregovora temeljenih na strateškim razvojnim planovima Sustav planiranja i utvrđivanja prioritetnih ciljeva – cilj veća usklađenost postignutih rezultata .

    Okvirne strategije – temelj za konkretne razvojne programe u skaldu sa prioritetima Intervencije najprije odrediti na strateškoj razini a nakon toga slijede konkretni projekti Izrada programske dokumentacije – EK Smjernice EK za provedbu inicijativa .

  Jednom izabrani projekti financiraju se iz sredstava EU i privatnih i javnih nac.sredstvima pa zemlja može preći svoja financijska ograničenja .izvora Sredstva EU dodaju se nac.

vlasti i regionlanih i lokalnih te relevantnih društvenih i gospodasrkih partnera Utemeljeno reformom politike reg.razvoja Cilj – programe prilagoditi lokalnim potrebama i niže razine osposobiti za ravnopravno i učinkovito sudjelovanje u procesima integracije . Načelo partnerstva    Politika regionalnog razvoja – suradnja nac.4.

naprotiv Usložnjavanje postupka – negativno za najrazvijenije zemlje Nedostatak u institucionalnom okviru + dodatne poteškoće zbog zahtjeva provedbe Miješanje EK stvara konfliktne situacije .    Nije povećalo učinkovitost provedbe strukturnih intervencija.

1% za SF .  Bitno načelo za funkcioniranje sustava – EK ima mala sredstva na raspolaganju a puno ciljeva i misija Proračun Unije 3 % od ukupno prikupljenih poreza u Uniji.

Načelo supsidijarnosti    Upravljanje sustavom regionalnog razvoja u EU složen proces Strukturne intervencije – putem EK– kategorizacija regija i razvojnih programa – alokacija sredstava – samostalno upravljanje članica programima odabirom konkretnih programskih mjera Ponovno EK – upravljanje projektima .5.

   Doznaka i isplata sredstava i provjera sustava kontrole EK odgovorna EP. VM i Revizijskom sudu Unije Potreba za garantiranjem učinkovitog i transparentnog korištenja sredstava dovodi do birokratizacije .

sustavima provedbe – jednostavnost ovlasti nižim razinama vlasti Administrativna komplikacija – onemogućena prilagodba specifičnim potrebama i kašnjenja .   Brojnost fondova i nadležnosti istih na više prioriteta Uplitanje EK u sve faze procesa – konflikti s nac.

  Opterećnost zadovoljavanja opertaivnih i tehničkih odredbi – nedovoljna pažnja učinkovitosti programa Mnoštvo institucija i tijela odgovornih za planiranje. provođenje i kontrolu ciljeva SF .

Načelo prioritetnih ciljeva    94 % SS koncentrirano na 3 cilja Svakom cilju specifični sufinancirani zadaci s ciljem smanjenja regionalnih nejednakosti Članice s manjim raspoloživim sredstvima i kraćim iskustvom korištenja SF – teško udovoljavaju načelu 5. .6.

   Problem nedovoljna centralna i regionalna administrativna sposobnost Problem – pravna neusklađenost. nedostatn fin. nadzor i sposobnost programiranja i sufinanciranja Cjelokupna problematika – nemogućnost potpune iskorištenosti odobrenih sredstava .

Administrativna (ne)sposobnost – temelj neučinkovitog korištenja sredstava.Problemi u praksi 1. pretpristupni fondovi – priprema za korištenje SS EUsufinanciranje projekata i jačanje sustava korištenja  .

politički dogovor – ilegalno lobiranje – Bruxsells i članice.2. lokalnie vlasti i ekonomski čimbenici. Netransparentnost – SS u rukama onih koji im smanjuju društvenu korist. novac izvan regija i projekata gdje je potreban . članice i područne samouprave.

novac usmjeren u svrhu potrošnje umjesto proizvodnje.3. Nenamjensko korištenje sredstava – odlaganje strukturnih reformi. sredstva nižim regijama vlasti – inicijator kontraproduktivnosti mjera održivog razvoja .

Pomoć zaostalim regijama – BDP per capita manji od 75% prosječnog BDP – a EU – nerazvijene regije – cilj 1 regionaliziran – primjena na određena područja .Definirana 3 prioritetna cilja SF 1. Cilj 1 koncentriran na regije koje zaostaju u razvoju i regije sa određenim specifičnostima: najudaljenije regije  .

Reunion. Martinique..Sedam regija udaljenih od europskog kopna i njihova umjerena demografska i gospodarska važnost – Kanarski otoci. Island. Azori i Madeira. nenaseljena područja Švedske i Finske. Francuska Gvajana. Guadalupe. sjever Irske za unapređenje pomirbe i stvaranja miroljubivog društva .

   Značajna uloga političkih ciljeva – dominantna uloga ekonomskih ciljeva i kriterija Najveći korisnici SS po kriteriju obuhvaćenosti populacije kohezijske zemlje Najveći korisnici cilja 2 najrazvijenije zemlje .

opravdanje kontinuitet aktivnosti i ograničena sredstva . Kriteriji dodjele starim i novim članicama različiti .

Potpora ekonomskoj i socijalnoj koheziji – socijalna kohezija potpala pod cilj 2 – regionaliziran – regije se susreću sa strukturnim poteškoćama – sredstva za gospodarski i socijalni preustroj. stanovništvo za cilj 1 22% ukupne populacije. cilj 2 18% ukupne populacije .2.

urbana područja s poteškoćama i klonula područja ovisna o ribarstvu . Područja poželjna za cilj 2 – socioekonomske promjene u industrijskom i uslužnom sektoru. devastirana ruralna područja.

Potpora promicanju obrazovanja i zapošljavanja – aktivnosti vezane za razvoj ljudskih resursa. integracija isključenih na tržištu rada . inetgracija mladih u radnu snagu.3. modernizaciju poliitke i sustava obrazovanja i usavršavanja i unapređenje zaposlenosti. objedinjuje cilj 3 – borba sa dugoročnom nezaposlenosti.

I cilj 4 – prilagođaanje radne snage promjenama u proizvodnji  Cilj 3 nije regionaliziran – odnosi se na cijelu Uniju – pravo korištenja sredstava sve regije osim regija cilja 1 .

nadzoru i planiranju Uklanjanje prepreka koje dovode do kontradiktornosti i sukoba nadležnosti Pojedina i negativna djelovanja zbog usložnjavanja procesa .   Ključna uloga načela u koordinaciji. povećanju učinkovitosti.

većom socijalnom kohezijom i uvažavnjem zaštite okoliša Održivi razvoj EU – 3 osnovna cilja .stvaranje zaposlenosti i socijalnog razvoja .gopodarska konkurentnost . poboljšanjem zaposlenosti.Lisabonska strategija    cilj postizanje oportuniteta Uvažavanje potrebe za održivim gospodarskim rastom.

zaštita okoliša i prevencija rizika Realizacija strategije – tranzcijska priprema za društvo i gospodarstvo zasnovano na znanju. souvremenjivanje europskog socijalnog modela. održavanje uvjeta zdravog gosp.  .razvoja Usvajanje indikatora praćenja napretka .

stopa prosječnog rasta gospodarstva od 3% BDP-a . Definirani ciljevi .ciklusom obrazovanja na pola .3% BDP za istraživanje i razvoj .stopa ukupne zaposlenosti 70% .smanjenje broja osoba sa završenim samo I.

 Cilj .učiniti Europu atraktivnim mjestom za ulaganje .stvoriti veći broj radnih mjesta te bolja radna mjesta .osigurati inovacije i znanje za rast .